MAT 1:1 Nonei teka a pal tubuna tere Iesu Kristo. E Iesu e hatubunaia tere Devit, ne Devit e hatubunaia tere Abraham.
MAT 1:2 E Abraham e hatuhanei e Aisak i manasa. Ne Aisak e hatuhanei e Jekop. Ne Jekop e hatuhaner ere Juda mia u toulanen.
MAT 1:3 Ne Juda e hatuhaner ere Peres mere Sira. Ne tsinaren e Temar. Ne Peres e hatuhanei e Hesron. Ne Hesron e hatuhanei e Ram.
MAT 1:4 Ne Ram e hatuhanei e Aminadap. Ne Aminadap e hatuhanei e Nason. Ne Nason e hatuhanei e Salmon.
MAT 1:5 Ne Salmon e hatuhanei e Boas. E tsinane Boas e Rehap. Ne Boas e hatuhanei e Obet. E tsinane Obet e Rut. Ne Obet e hatuhanei e Jesi.
MAT 1:6 Ne Jesi e hatuhanei e Devit a king. Ne Devit e hatuhanei e Solomon. E tsinane Solomon a tahol tere Iuraia te mate.
MAT 1:7 Ne Solomon e hatuhanei e Riaboam. Ne Riaboam e hatuhanei e Abaitsa. Ne Abaitsa e hatuhanei e Eisa.
MAT 1:8 Ne Eisa e hatuhanei e Jihosapat. Ne Jihasopat e hatuhanei e Joram. Ne Joram e hatuhanei e Usaia.
MAT 1:9 Ne Usaia e hatuhanei e Jotam. Ne Jotam e hatuhanei e Eihes. Ne Eihes e hatuhanei e Hesekaia.
MAT 1:10 Ne Hesekaia e hatuhanei e Manesa. Ne Manesa e hatuhanei e Eimos. Ne Eimos e hatuhanei e Josaia.
MAT 1:11 Ne Josaia e hatuhaner ere Jekonaia mia u toulanen. Na tara poata teka a tei Israel i na piou ria i Bebilon, ba te hereri u karabus.
MAT 1:12 Nori i na piou ria i Bebilon, be Jekonaia e hatuhanena e Sialtiel. Ne Sialtiel e hatuhanei e Serababel.
MAT 1:13 Ne Serababel e hatuhanei e Abaiat. Ne Abaiat e hatuhanei e Elaiakim. Ne Elaiakim e hatuhanei e Eisor.
MAT 1:14 Ne Eisor e hatuhanei e Sedok. Ne Sedok e hatuhanei e Eikim. Ne Eikim e hatuhanei e Elaiat.
MAT 1:15 Ne Elaiat e hatuhanei e Elieser. Ne Elieser e hatuhanei e Matan. Ne Matan e hatuhanei e Jekop.
MAT 1:16 Ne Jekop e hatuhanei e Josep a tson tere Maria. Ne Maria te posei e Iesu, te ngö haseri e Kristo e Mesaia.*
MAT 1:17 E kato uana teka, u mun tamana hoboto ti taniama tere Abraham me mi noa ria tere Devit, nori a 14 u mun tamana. Nu mun tamana ti taniama tere Devit me mi noa ria tara poata ti na piou rien i Bebilon, nori a 14 u mun tamana. Nu mun tamana ti taniama tara poata ti na piou rien i Bebilon me mi noa ria tara poata te butuia e Mesaia, nori has a 14 u mun tamana.
MAT 1:18 E Iesu Kristo i mar posa menai teka. E Maria i hopu kap mei te goölo menien e Josep. Kaba nori i ma soho gono noai, be Maria e pikana turu Namnamei u Goagono.*
MAT 1:19 A tson i tanen e Josep e poei e Maria e pikaia tara tana tson. E Josep a katun a matskö kaba nonei e raman hamatsingoli e Maria i matar a barebana. Te markato uen teka, ba nonei e katsin tapolasa hamousna tere Maria.
MAT 1:20 E Josep e hakhakats noa hasin a ka teka, ba turu sinasoho a toa angelo tara Tsunono e butuia i tanen. A angelo e poei, “O Josep, a hatutubunei tere Devit, alö go ma matoutui te goölo menai a tahol i tamulö e Maria. Tara neha, nonei e pikaia turu Namnamei u Goagono.
MAT 1:21 Nonei e pose nou a pien tson, ba lö te ngöe moien e Iesu, te mouna uana ‘A Katun a Hihitaguhu’. Taraha, nonei e taguhu ranou u barebana i tanen ba te lu ba nena u markato u omi i taren.”
MAT 1:22 A mamana ka hoboto teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia a Tsunono tara toa propet* i manasa. A propet e mar ranga u teka: “Hengo iam! A tahol a kukubei te ma lu noe nei ta tson e pika nou. Ba nonei te pose nou a pien tson, ba nori te ngöe roi a solonen e Emanuel.” A mouna solo teka e kato uana, “E Sunahan e Got* e ka gono mera nora.”
MAT 1:24 Be Josep e tagulena ba nonei e kato tatatiena te ranga menien a angelo tara Tsunono. Nonei etöli a tahol i tanen.
MAT 1:25 Kaba nonei e ma soho gono meien, e na antunaia tara poata te na poseia a tahol i tanen a pien tson. Be Josep e ngöe neien e Iesu.
MAT 2:1 E Maria e poseia e Iesu i Betelehem tara provins i Judia tara poata te kingia e Herot. Na tara poata ti posa hakapeia e Iesu, ba palabir u katun u atei tara han te butubutu nama a pitala i la uamato i Jerusalem me mi poier, “Ime te kana a pien ti posa sil meni ga kingir u Jiu? Alam e atei silem nonei i posa hamani, tara neha alam u tarema a pitopito tara makum te butubutu nama a pitala, a pitopito te haruto nena ti posa sil menien a king. Ba lam e la sile muma te go mi hatsunono u i tanen.”
MAT 2:3 U ranga teka e la soku u tere Herot a King, ba nonei e toku koru mena te hengo menien a tana king e butu hamanasa. Nu barebana hobotor i Jerusalem i toku has.
MAT 2:4 Be Herot e gono rena u pris pan hoboto nu tson hihatuts turu Lo ni Israel me rangata ranen, “Ime te poiena u Buk u Goagono te gi poseia e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan?”
MAT 2:5 Ba nori e hateie ren, “Tara taun i Betelehem i Judia, te koloto meni a toa propet i manasa. E Sunahan e kato u,
MAT 2:6 ‘Alimiu u katunur i Betelehem, turu tsiktsikina i Judia, alimiu e ka tala memou a solo a kapan i gusuna pal tsunono i Judia. Tara neha, a toa tsunono pan e butu nama romana i Betelehem, ba nonei te tsunono noa tara pala i tar u Israel.’”
MAT 2:7 Ti markato uen teka be Herot e ngö hamous tun rena nori u katun u atei. Ba nonei e rangrangata ranen, me atei nena a saha poata te butu mamia a pitopito teka.
MAT 2:8 Ba nonei e poiena, “Alimiu go la uam i Betelehem ba te na sake hatagale muma a pien teka. Na poata te sabie mumen romana limiu, ba limiu te hatei poutse mumo romana lia. Ba lia te na hatsunono hase goen.” Ba nonei e hala tala mera neien i Betelehem.
MAT 2:9 Nori i hengo u ranga tara king ba nori e lar. Na pitopito ti ruto mame len tara han te butubutu nama a pitala e mam raien, me na kana i iasa tara makum te kaia a pien.
MAT 2:10 Ba nori e tarer a pitopito ba nori te sasala hapan korur.
MAT 2:11 Ba nori e tasur i iahana luma te kaia a pien ne tsinanen e Maria. Ba nori e hatukunur me hatsunono uar tara pien. Ba nori e kalatser u kabekabe i taren me louser a ma tsi ka ma tsi niga me haleri a pien: a goul, na insens te hatser ba te masi hanigana, nu uapi u soksoka.
MAT 2:12 Na nori i takopis pouts u tara han i taren ba te la sila ria tara tana maroro. Tara neha, e Sunahan e ranga merien turu sinasoho i taren e gi ma tatei la pouts uai tere Herot.
MAT 2:13 U katun u atei i la hakapa, ba toa angelo tara Tsunono e butuna turu sinasoho tere Josep me poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te lu rem u mun tsinana, ba limiu te bus uamiu tara han i Itsip. Ba limiu te ka moa i Itsip e antunana tara poata te ranga lel goa lia i tamulö. Taraha, e Herot a King e katsin sakiena a pien teka ba te atung hamatie nen.”
MAT 2:14 Be Josep e takei mena bong noa me lu rena u mun tsinana me la uar i Itsip.
MAT 2:15 Ba nori e na ka ria i Itsip e antunaia tara poata te ga mateia e Herot. A ka teka e butu sil te go kato hamana meni u ranga te ranga sila nia a Tsunono tara toa propet i manasa. E kato u: “Alia e ngö ba neguma romana a Pien Tson i tar i Itsip.”
MAT 2:16 Be Herot e atei sil talena, u katun u atei tara han te butubutu nama a pitala i gamoe ien. Ba torinen e si koruna. Ba nonei e hala rena u katun i Betelehem, na tara ma tsi han i sukusuku, ba nori e atung hamate rer a galapien tson hoboto ti antunaia turu huol u hiningal. Taraha, u katun u atei i hateien a pitopito te harutein a tou posa tere Mesaia e butu mamia turu huol u hiningal te kapa.
MAT 2:17 E kato uana teka bu toa u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Jeremaia e butu hamana.
MAT 2:18 Nonei e poei, “U ngala pan e butuna tara han i Rama. A barebana e taber me ku hatatagi hapanir. A pala tere Retsel e tabe siler a galapien i taren. Nu katun e ma antunan hasokolei rarien. Taraha, a galapien i taren i kapa.” fl A propet te mar ranga u teka.
MAT 2:19 I murimuri be Herot e matena. Ba toa angelo tara Tsunono e butuna tere Josep i Itsip turu sinasoho.
MAT 2:20 Nonei e poei, “Alö go takei, ba lö te lu rem u mun tsinana, ba limiu te la pouts uamiu tara han i Israel. A katun te torohanan atung hamate a pien e mate hakapa.”
MAT 2:21 Be Josep e takeina me lu rena u mun tsinana, ba nori e la pouts uar tara han i Israel.
MAT 2:22 Kaba e Josep e hengoen te lu menai e Arkileas a makum tere tamanen e Herot, me king nena a provins i Judia. Be Josep e matoututo. Na turu tana u sinasoho e Sunahan e hateien e ga ma tatei la uai i Judia, ba nonei e la uana tara provins i Galili.
MAT 2:23 Ba nonei e na kana tara toa taun te ngöeri i Nasaret. A ka teka e butu sil hasi te go kato hamana meni u ranga ti habulunganein u propet. Nori i poei, “E Mesaia e ngöe roi romana a toun Nasaret.”
MAT 3:1 I murimuri e Jon a tson te baptaisir u katun e habulunganein u ranga tere Sunahan tara latu pinopino i iahana provins i Judia.
MAT 3:2 E kato u, “Alimiu go habirits ba neiam u markato u omi. A Nipepeito tere Sunahan e sukusuku hakapama.”
MAT 3:3 E Jon nonei a katun te ranga nia e Aisaia a propet i manasa. Nonei e kato u: “A toa katun e na ranga hapan noa romana tara latu pinopino ba te poiena, ‘Kato hamatsköe iam u markato i tamilimiu, taraha a Tsunono e ngilin sila nama romana tara maroro a matskö.’”
MAT 3:4 E Jon e roron hasogi u hasobu ti kuiei a huluna kamel, ba te hapouse iena a lete. Na nonei e roron noui a köno nu möröana.
MAT 3:5 Na tara poata teka, u katun u para ri Jerusalem na turu palair u han hoboto tara provinsina i Judia na turu hanir i rehina a ramun olo i Jodan, nori i la uama tere Jon.
MAT 3:6 Ba nori i pokeieto a man markato a man omi i taren, ba nonei e baptais ranen tara ramun i Jodan.
MAT 3:7 Be Jon e tara rena u katun u para tara pala turu Parisi na turu Sadiusi* i la silema te gi mi lu menien a baptais, ba nonei e poiena i taren, “Alimiu u katunur tara kukutsi a omi — alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e ma antunan bus ba puku nemi a raharaha tere Sunahan te butu nou!
MAT 3:8 Alimiu go habirits ba niam u markato u omi i tamilimiu, ba limiu te mar kato hamana koru uamiu tara katun te habirits ba nena u markato u omi i tanen.
MAT 3:9 Alimiu go ma tatei mar hakats uami teka, ‘Alam e nigam, taraha e Abraham e tubumulam.’ Alia e hatei rago limiu, e Sunahan e antunan katoe nei u hatu teka a pinaposa tere Abraham. E Sunahan e ma haniga pinopinoe nei a katun te palaua nen tere Abraham. E moa. E hanige iena a katun te kato hanigana.
MAT 3:10 Ne Sunahan e katsin ngats lupu hamanasena u roei hoboto te mamala hua haniga nei, ba te lapo naria turu tula. E kato uana, e Sunahan e hahune nou a katun te ma kato haniga nei.”
MAT 3:11 E Jon e ranga u tara barebana me poiena, “Alia e baptais ragi limiu u ramun tun, taraha alimiu u habirits ba niam u markato u omi. Kaba nonei a katun te murimuri nama i tar e pan saluhe nano lia. Nonei a tsunono pan, na lia a katun papala koru. Nonei te baptais ranoi romana limiu u Namnamei u Goagono nu tula.
MAT 3:12 Nonei e katsin kato hamanasena a toukuin hamou turu ranga. Nonei e lu katata renou u katun u niga nu katun u omi. Nonei e haka renoa u katun u niga tara han a niga, ba nonei te tsuga mera nei u katun u omi turu tula te ma antunan hoso nari.”
MAT 3:13 Na tara poata teka e Iesu e la ba nema i Galili me la uana tara ramun i Jodan te go na habaptaisia tere Jon.
MAT 3:14 Kaba e Jon e rama me poiena, “E ma matskö nei te baptais mena goi lia alö. Alö e pan nemo lia. E niga balana te go baptais meni lö alia.”
MAT 3:15 Kaba e Iesu e ranga palis u i tanen me poiena, “Tara poata teka e nigana te baptaise mulö alia. Alö go haniga, taraha e nigana te katoe rara a mamana ka hoboto a matskö te ngilene Sunahan.” Be Jon e hatanganato ba te baptaisena e Iesu.
MAT 3:16 E baptaise ien be Iesu e topei takei poutsuna turu ramun. Bu kolö e takalatana, ba nonei e tarena u Namnamei tere Sunahan te kouluma, e herei a kulu me la uanama tere Iesu.
MAT 3:17 Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poiena, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen.”
MAT 4:1 Nu Namnamei tere Sunahan e peigi menai e Iesu tara latu pinopino te go na torohana menien e Satan.
MAT 4:2 Ne Iesu e agonein a kannou e antunaia turu 40 u lan nu 40 u bong. Na nonei e ka mei a bes a kapan koru.
MAT 4:3 Ne Satan e mi torohane ien me poiena i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, ba lö te rangam bu hatu teka te palis uar turu beret.”
MAT 4:4 Kaba e Iesu e ranga palis u i tanen me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘A beret peisa e ma antunan hala nenei a nitoatoa tara katun. E moa. A katun te ga lu a nitoatoa turu ranga hoboto te ranga nena e Sunahan.’”
MAT 4:5 Nonei e mar ranga u teka, be Satan e toan lu mena neien tara taun a goagono i Jerusalem, me na hatuole nen i iasa koru i pungana tara Luman Lotu Pan.
MAT 4:6 Ba nonei e poiena tere Iesu, “Te go Pien u lö tere Sunahan, ba lö te kurapa uam i puta. Taraha, turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘E Sunahan e ranga mera noi u angelo i tanen te gi tara kap menien lö. Na nori e pile sei nario lö, te go ma tatei tu hamate meni lö turu hatu.’”
MAT 4:7 Be Iesu e ranga menen me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto has nia, ‘Alö e moa te go torohana menai a Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö.’”
MAT 4:8 Be Satan e lu mena nei e Iesu turu toa u pokus i iasa koru. Ba nonei e harute neien u han hoboto i puta na mamana ka a niga i taren.
MAT 4:9 Be Satan e poiena tere Iesu, “Te hatukun moa lö ba te hatsunono uamou i tar, ba lia te hale goi lö a mamana han hoboto teka.”
MAT 4:10 Be Iesu e ranga menen, “Satan, alö go la! Taraha, turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘Alö go hatsunono u tara Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö, na nonei peisa te mamanieteie mulö.’”
MAT 4:11 Be Satan e la ba nanen. Bu angelo e la rima me mi taguher e Iesu.
MAT 4:12 Be Iesu e hengo nena u ranga ti haka menai e Jon tara karabus, ba nonei e lana i Nasaret tara provins i Galili.
MAT 4:13 Ba nonei e la ba nena i Nasaret me na kana tara taun i Kapeneam i harehirehi tara Ramun Perperere i Galili.* Kapeneam e kaia tara pala tere Sebiulan ne Naptali, a huol a pala turu Jiu.
MAT 4:14 A ka teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Aisaia i manasa.
MAT 4:15 Nonei e poei, “Alia e hatei negu a mounana tara pala tere Sebiulan ne Naptali, u tsikitsiki i rehina ramun pan i hapalana ramun i Jodan, a han i Galili te ka ria a pala te halhal ria turu Jiu.
MAT 4:16 U katun teka te gum ria turu kuhil, nori e tare riou u ualesala u kapan! E Sunahan e hala nenou romana u mana i tanen e here nei u ualesala turu katun te tutu naren ba te hereri u katun te katsin mate ba ner e Sunahan.”
MAT 4:17 Na tara poata teka, e Iesu e tanian habulunganein u ranga ba te poiena, “Alimiu go habirits hamatsköe iam a torimiu! Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e la hasukusuku hakapama.”
MAT 4:18 E Iesu e laia i kotolana tara Ramun Perperere i Galili, ba nonei e tara rena ere Saimon te ngöeri e Pita mere Endru u mun toulana ba te hagala ria i ramun, taraha nori u katunun hagala. Nori i holei a kannou i taren a iena.
MAT 4:19 Be Iesu e poiena i taren, “La gono memu molia. Fp fl Alimiu u roron sohe iam a iena tara abe, kaba lia e hatuts ragoi limiu te go ngö gugono mera milimiu u katun i tar.”
MAT 4:20 Ba nori e la ba hamanasa ner a abe i taren, me la gono meren.
MAT 4:21 Ba nonei e gamon la lelina me tarena u taina u mun toulana ere Jemis mere Jon, a hinpien tere Sebedi. Nori i kaia tara tsi tolala i taren ba te suge ier u abe i taren, ba nonei e ngö ranen e gi la gono meien.
MAT 4:22 Ba nori e la ba hamanasa ner e tamaren ba te kana tara tsi tolala nu tsonun kui. Ba nori a elasolana e la gono mer e Iesu.
MAT 4:23 E Iesu e hula laia tara han hoboto i Galili, ba te hihatutsna turu luman lotu turu Jiu. Nonei e hihatutsin u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan ba te kato haniga pouts rena a barebana ti ka mei u mamana u mar nimate.
MAT 4:24 Bu barebana tara mamana han hoboto tara provins i Siria i hengoin a toukui nu hihatuts te kato e Iesu. Ba barebana e peigi rarima u katun hoboto ti ka mei a nimate: u katun ti sagohi a mamana mar kamits, nu katun u popoloana, nu katun u kotskotsibong, nu katun u matekata. E Iesu e kato haniga pouts hoboto ren.
MAT 4:25 U katun u para koru i kukute e Iesu: u katunur i Galili na i Dikapolis ni Jerusalem ni Judia ni hapalana ramun i Jodan.
MAT 5:1 E Iesu e tarer a barebana u para ti gono hobotoma ba nonei e seina tara tsi pokus. Ba nonei e gumuna bu katunun tsitsilo* i tanen e mi gono hahise ren, ba nonei e tanian hatuts ranen.
MAT 5:3 Ba nonei e poiena: “U katun te kato hateteneier a peisaren e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ra kaien.
MAT 5:4 U katun te tori-tiamar e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e kato hagegaha poutsena romana a toriren.
MAT 5:5 U katun te kokomotor ba te ma tatei raharahari e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nori e lue riou romana a han i puta.
MAT 5:6 U katun te matesil koruer a markato te matsköna i matana e Sunahan e gi sasala. Nori e hereri a katun te bes silena na te maka silena a ka a niga. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nori e masul haniga riou romana.
MAT 5:7 U katun te tatagi ner a tana katun e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e tatagi has ranoen romana.
MAT 5:8 U katun a toriren te gogosona e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nori e na tare riou romana e Sunahan.
MAT 5:9 U katun te nolo pouts rer a palai te hiaraharahar e gi sasala. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha nonei e ngö has rane ien romana a galapien i tanen.
MAT 5:10 U katun te kato hamatskö ria i matana e Sunahan e gi sasala. E manana, u katun te kato homi ria i matane Sunahan e kato hakamits raren. Kaba e noahasina. E Sunahan e ngö rane ien u katun u sasala, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ra kaien.
MAT 5:11 “E Sunahan e ngö has ranei limiu u katun u sasala tara poata a barebana e ranga homi sil rariou limiu ba te kato hakamits rario limiu me poa mera rilimiu a mamana mar gamo. Nori e rama nerio lia ba te katsin pita-pute ier a toukui i tar.
MAT 5:12 Alimiu go sasala hapan iam, taraha alimiu e na lue mou romana a ka a niga koru i Kolö. A barebana i kato has u teka i manasa me kato homi has rer u propet.”
MAT 5:13 Be Iesu e poe hasena, “Alimiu e heremi u sol tara barebana i puta. U sol e kato hanige iena a kannou, na alimiu u katun i tar e kato haniga has remiu u katun. Kaba te tia ba nena u sol a nitatasena i tanen, ba katun te mar hatatasena halona pouts mena neien ime? E moa tala. E moa lel ta toukui i tanen, ba barebana e ba naren ba tetötö ria i tanen.
MAT 5:14 “Alimiu e heremi u ualesala tara katun hoboto. A barebana e ma antunari te gi hamous meni a taun te gumna i ieluna u pokus.
MAT 5:15 Na katun e namala hakulupe nei u lam ba te kope neien a tabeli. E moa. Nonei e haka seie nen tara tsi salolo ba te alesala uana turu katun hoboto te ka ria i iahana luma.
MAT 5:16 Nu ualesala i tamilimiu e ga kato has u i iesana ba te alesala uana tara barebana. Ba nori te tare riou romana a markato a niga i tamilimiu ba te soloseie riou romana e Tamamilimiu te kana i Kolö.”
MAT 5:17 E Iesu e ranga me poiena, “Alimiu go ma poiemi alia u la silema te go mi tsuga ba meni u Lo* tere Moses nu ranga turu propet. E moa. Alia u ma la sile mei te go mi tsuga ba merien lia, kaba alia u la silema te go mi kato hamouna koru merien.
MAT 5:18 Na lia e hatei hamana rago limiu, u kolö nu puta e tatei tia nou romana i murimuri, kaba e moa ta tsi toa ta tsi makumun ranga te ga tia iou romana turu Lo, antunana tara poata te butuna a mamana ka hoboto te ranga nanen.
MAT 5:19 A katun te hipus nana a tsi toa puku turu ranga teka ba te hatuts rena a palai te gi kato has u i iesana, nonei e katun papala koruna romana tara Nipepeito tere Sunahan. Kaba a katun te hengoena u ranga teka ba te hatuts rena a palai te gi kato has u i iesana, ba nonei e katun panna romana tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 5:20 Alia e hatei rago limiu, u markato u matskö i tamilimiu e tatei saluhena turu markato u matskö turu tson hihatuts turu Lo na turu Parisi. Te moa nen, ba limiu te ma tatei tasu korumi romana tara Nipepeito tere Sunahan.”
MAT 5:21 Be Iesu e poe hasena, “Alimiu u hengo niam u ranga ti hengoin u tuburara i manasa ba te poiena, ‘Alö go ma hipulii. A katun te hipulina e go la u turu kot.’
MAT 5:22 Kaba alia e hatei rago limiu, a katun te raharahena a hahatoulana i tanen e tatei lana turu kot. Na katun te sigalena a hahatoulana i tanen ba te poiena, ‘Esi nonei teka?’ nonei e tatei lana turu kot pan. Na katun te hamal nena a hahatoulana i tanen e tatei lana turu tula i hel.
MAT 5:23 Kaba te katsin hatsunono uamu lö tere Sunahan ba lö te songots hakats sabe nem a hahatoulana i tamulö e raharahe nolö, ba lö te na nolo pouts bem a hahatoulana i tamulö. Te kapa nen, ba lö te la pouts muma ba te mi hatsunono uam tere Sunahan.
MAT 5:25 “Te kot nana a toa katun alö, alö go kapiena boroboro poutsen i mam te na butu moa lö turu kot. Te moa nen, ba nonei te kot nenoa lö tara tsonun hamou turu ranga, ba tsonun hamou te hala nenoa lö tara polis, ba nonei te na hake noa lö tara karabus.
MAT 5:26 Na lia e hatei hamane golö, alö e ma halakasa poutse roi tara karabus antunana te hole mia lö a mamana toea hoboto tara hol turu kot.”
MAT 5:27 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Alö go ma tsikoloi.’
MAT 5:28 Kaba alia e hatei rago limiu, a tson te tara uana tara tahol ba te hakats tununa te ga na opu gono menien e kato uana tara tson te tsikolo hamanana.
MAT 5:29 Te ga kato homieia a matamulö tara pal matou alö, ba lö te hase men ba te ba namen! Taraha, e omi koruna te gi lapo ba meni a tuanreimulö hoboto i hel, kaba e ma omi koru nei te go tia u a toa makum tara tuanreimulö.
MAT 5:30 Te ga kato homieia a limamulö tara pal matou alö, ba lö te ngats pekoe men ba te ba namen! Taraha, e omi koruna te go la u a tuanreimulö hoboto i hel, kaba e ma omi koru nei te go tia u a toa makum tara tuanreimulö.”
MAT 5:31 Be Iesu e poe lelena, “U ranga e poe hasena, ‘A tson te la ba nena a tahol i tanen e go hale ien u pepa te poiena a hitöl e tapekona.’
MAT 5:32 Kaba alia e hatei rago limiu, a tson te la ba nena a tahol i tanen kaba tahol e ma lui a tana tson, ba ka teka e kato here nanei a tahol teka a tahol te halokuna. Na tson tetölena a tahol a hitöl mam i tanen te tapeko, ba tson teka e here hase nei a tson te tsikolona.”
MAT 5:33 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga ti hengoin u tuburara i manasa ba te poiena, ‘Alö go ma hamana meni i iasa u gamo, kaba alö go kato hamana a ka tu hamana meni lö i matana Tsunono.’
MAT 5:34 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ma hamana uami i iasa. Alimiu go ma hamana uami i kolö, taraha u kolö a makum tara nitsunono tere Sunahan.
MAT 5:35 Na limiu go ma hamana uami tara han i puta, taraha u puta e here nei utötö te haholena e Sunahan a mounen. Na limiu go ma hamana has uami i Jerusalem, taraha nonei a taun tara King a kapan.
MAT 5:36 Na limiu go ma hamana has uami i bakumilimiu, taraha alimiu e ma antunami te go kato hahiaka menami a tsi toa a tsi hulu, tsi te go kato haruruhana menami a tsi toa a tsi hulu.
MAT 5:37 U ranga i tamilimiu e ga poe talasi ‘Aa’ tsi ‘E moa’. U ranga te tagala balana turu ranga teka e butu nama tere Satan.”
MAT 5:38 Be Iesu e kato uana, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Te ga kato homi meni ta katun a matamulö, ba lö te hipou has namien i matanen, ne ga kato has u i iesana turu liho na tara mamana mar nomi.’
MAT 5:39 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ma palisemi a katun te kato homina i tamilimiu. E moa. Te tapalena a katun u uabuabu tara pal matou i tamulö ba lö te habirits nem a hapala.
MAT 5:40 Na te kot nenoa lö a toa katun ba te katsin luena a siot i tamulö ba lö te hala hase men u hasobu u ngahangaha i tamulö.
MAT 5:41 Na te hasoatse nei lö a toa polis a ka i tanen e noana tara toa kilomita, ba lö te soate men e noana tara huol a kilomita.
MAT 5:42 Poata te rangata hatatagi silena a toa katun ta ka i tamulö, ba lö te haleie men. Na poata te katsin harohona a katun ta ka i tamulö, alö e ma tatei peits namien.”
MAT 5:43 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alimiu u hengo niam u ranga te poiena, ‘Alö go ngil a hahikapien i tamulö ba lö te paköe iem u katun te paköe rio lö.’
MAT 5:44 Kaba alia e hatei rago limiu, alimiu go ngil poutse riam u katun te pakö rario limiu ba limiu te singo silemiu u katun te kato hakamits rario limiu.
MAT 5:45 Te kato uamou limiu teka ba limiu te haruto namou alimiu a galapien tere Tamamilimiu te kana i Kolö. Taraha, nonei e hapirena a pitala i tanen tara katun a niga na tara katun a omi has, na nonei e hapolena a langits tara katun te kato hamatsköna na tara katun te ma kato hamatskö has nei.
MAT 5:46 Te ngil hase moa limiu u katun te ngil rario limiu, aha te ngil silemi limiu a hamatana? U katun te lulu hagamoer a takis e kato has uar i iesana.
MAT 5:47 Na te ranga haniga peisa mia limiu tara hahikapien i tamilimiu, alimiu go ma peimi alimiu e kato haniga korumiu. U tematan e kato has uar i iesana. Kaba alimiu, e moa.
MAT 5:48 A markato i tamilimiu e ga matskö nitoa, te kato uana e Tamamilimiu i Kolö te matskö nitoana.”
MAT 6:1 Be Iesu e poe hasena, “Hanei iam, ba limiu te ma kato silemi a markato a niga i tamilimiu i matar u barebana te gi tara merien limiu ba pal tson na tohaliou has te haniga rario limiu. Te kato uamou limiu teka be Tamamilimiu te kana i Kolö te ma hamatana ranoi limiu.
MAT 6:2 “Hena, te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma katoe mien i matana barebana te mar kato uar u katun u gamogamo i iahana luman lotu na turu kalana. Nori e kato sile ier a ka teka i matar u barebana te gi solosei merien u katun. Nonei u hamatana i taren teka. Na lia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa u hamatana i taren, ne moa lel tala.
MAT 6:3 Kaba poata te hale moa lö a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te ma hatei has nemi a tsomi i tamulö, te kato uana turu ualima te ma tare nei a ka te katoena u tana u ualima.
MAT 6:4 E kato uana teka ba lö te hala hamomous nem a monin hitaguhu. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun, nonei e hamatane nou romana lö.”
MAT 6:5 Be Iesu e poe lelena, “Poata te singo mia limiu, ba limiu te ma heremi u katun u gamogamo. Taraha, nori e ngil korue ier te gi tuol uen ba te singo ria turu luman lotu na turu makum te hitupali ria u kalana, te gi tara merien u katun. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala.
MAT 6:6 Kaba poata te singo mia lö, alö go tasuia tara rum i tamulö ba te hapiliem a tamana ba te singo uam tere Tamamulö te ka hasina tara makum te mousuna. Be Tamamulö te tarena a ka te kato hamous nena a katun nonei e hamatane nou romana lö.
MAT 6:7 “Na poata te singo mia lö, alö go ma hula raranga hakopisi te kato uar u tematan. Nori e poier a sunahan i taren e hengo ranoen te katoe rien u ranga u parapara.
MAT 6:8 Alö go ma here rien, taraha e Sunahan e Tamamulö e atei silena a ka te ngile mulö i mam te rangatse mien lö.
MAT 6:9 Alimiu go mar singo uam teka: ‘O Tamamulam i Kolö, a solomulö e gi hagoagoni.
MAT 6:10 A Nipepeito i tamulö e ga lama. Alam go kato u turu ngil i tamulö i puta te kato has uarien i Kolö.
MAT 6:11 Alö go hala ramei lam a tsi kannou te noana i romana.
MAT 6:12 Alö go lu ban a ka a omi tu kati lam ba te solopale men, tu solopala hakapa has meni lam a ka a omi te kato u a tana katun i tamulam.
MAT 6:13 Alö go ma hala meri lam tara tou hiamus, kaba alö go lu ba beri lam a nomi. U mana.’
MAT 6:14 “Te solopale mia lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö i Kolö e lu ba has nanou a ka a omi tu kati lö.
MAT 6:15 Kaba te ma solopale moi lö a ka a omi ti kato u a palair u katun i tamulö, be Tamamulö e ma lu ba has nanoi a ka a omi tu kati lö.”
MAT 6:16 Be Iesu e ranga noana me poiena, “U katun u gamogamo e matalohor poata te agono uaren tere Sunahan, kaba alimiu go ma mar kato uami teka. Taraha, nori e hamataloho siler te gi tara merien a barebana nori e agonor. Alia e hatei hamana rago limiu, nori i lu hakapa a hamatana i taren, ne moa lel tala.
MAT 6:17 Kaba alö, poata te agono mua lö, ba lö te kato here nami a peisamulö a katun te ma agono nei.
MAT 6:18 Ba barebana te ma tareri te agono uamu lö. E Tamamulö peisa te kana tara makum te mousuna nonei te ateina. Be Tamamulö te tarena a ka te kato momousena a katun nonei e hamatane nou romana lö.”
MAT 6:19 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma kui hatagala silemi a man ka man niga i puta. U binatang nu sö e kato homiena a man ka teka, nu kopkop e hela hasir ba te kopur.
MAT 6:20 Kaba alimiu go kui hatagala sile iam u markato te ranga negu lalia be Sunahan te hala renoi romana limiu u hamatana pan i Kolö. U binatang nu sö e ma antuna nei te go kato homi meni a man ka teka, nu kopkop has e ma tatei helari ba te kopur.
MAT 6:21 Taraha, te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i puta, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i puta. Na te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i Kolö, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i Kolö.”
MAT 6:22 Be Iesu e kato uana, “A matarara e here nei u lamina turu namnamei i tarara te haharoei nena u ngil i tarara. Te ka mena a katun u ngil u niga, ba nonei te lalana tara maroro te alesalana.
MAT 6:23 Na te ka mena a katun u ngil u omi, ba nonei te lalana tara maroro te kuhilina. A katun te ka talasi mena u ngil u omi nonei te lalana tara maroro te kuhil nitoana.”
MAT 6:24 Be Iesu e poiena, “A katun e ma antuna nei te ga kui uen tara elasolana tsunono. Taraha, nonei e rama nenou a toa ba te ngilena a tabi, tsi te moa nen, ba nonei te hengo hanige nou a toa ba te karous nena a tabi. Alimiu e ma antunan kui hoboto bemi e Sunahan na tara moni.
MAT 6:25 “Nonei lasi te hatei sil ragi lia alimiu: alimiu e moa te go hakats hapara sil menami a nitoatoa i puta ba te poemiu, ‘Aha te noue gou lia? Na aha te ue gou lia?’ Ne moa has te go hakats hapara sil mena milimiu u tuanrei i tamilimiu ba te poemiu, ‘U saha u hasobu te hasoge gou lia?’ E moa. U katun e ma ka sileri a tou nou peisa. Nu tuanrei tara katun e ma ka sile nei u hasobu peisa. E moa.
MAT 6:26 Alimiu go rute iam u apena i iasa. Nori e ma leberi ta kannou na nori e ma hagala haseri a kannou ba te mi hake ria tara luman haputu. E moa. Kaba e Tamamilimiu i Kolö e hanou noa las ranen. Na limiu e niga bala nemiu u apena.
MAT 6:27 Na toa i tamilimiu te tatei hakats hapanina ba te gamon hangahangahena a nitoatoa i tanen i puta? E moa.
MAT 6:28 “Na ha te hakats sile milimiu u hasobu? Alimiu go rute iam u palaua u hie te mar pusuku uaren. Nori e ma katoeri a peisaren ba te taratara hanigana. E moa.
MAT 6:29 Na lia e hatei has ragi limiu, e King Solomon e ka mei u hasobu u taratara haniga koru, kaba a tsi toa puku tara palaua teka e taratara haniga bala nena u hasobu tere King Solomon.
MAT 6:30 E Sunahan te hataratara hanige iena u garas u hie teka, te pusukuna i romana na te hats hase ria turu tula i mahö. Na te hataratara hanige iena e Sunahan u garas, ba limiu te ma poemi e Sunahan e ma hala ranoi limiu tu hasobu. E moa koru. Alimiu e ka memiu a tsi nihamana a tsi tetenei.
MAT 6:31 Alimiu go ma hakatsmi ba te poemiu, ‘Aha te noue rou ra? Na aha te ue rou ra? Nu sahu hasobu te hasoge rou ra?’
MAT 6:32 A mamana ka teka te kato hatagala siler u tematan te gi lu menien. Ne Tamamilimiu i Kolö e atei silena te ngil mena milimiu a man ka hoboto teka.
MAT 6:33 Kaba limiu go hakats mam niam a Nipepeito tere Sunahan na man ka te matsköna i matanen. Ba man ka hoboto teka, a kannou na kan ua nu hasobu, e la has uar romana i tamilimiu.
MAT 6:34 Na limiu e moa te go hakats hapara sil menami u lan i mahö, taraha u lan i mahö e ka menou u tana u mar hakhakats peisa. Man toa man lan e ka mena u hakats e noana turu toa u lan.”
MAT 7:1 Be Iesu e rangana me poiena, “E moa te go poe mena milimiu a tana katun e omina, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu.
MAT 7:2 Taraha, e Sunahan e tsimou rano limiu te mar ona mena milimiu a tana katun. Na mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu.
MAT 7:3 Aha te ruto puku sile milö a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö, ba lö te ma rutemi a tutoka i matamulö pouts? E here nei a katun te ma rute nei a markato a omi pan i tanen, kaba nonei e poiena te omina a tana katun te ka mena a tsi markato a tsi omi te teteneina.
MAT 7:4 Aha te poe mulö tara hahatoulana i tamulö, ‘Alia go lu ban a tsi bita i matamulö,’ na te ka memia lö a tutoka i matamulö pouts?
MAT 7:5 O gamogamo! Alö go lu ba mamin a tutoka i matamulö pouts, ba lö te toan ruto haniga mou ba te lu ba nem a tsi bita i matana hahatoulana i tamulö.”
MAT 7:6 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu e moa te go hala menami a ka te goagonona turu muki, taraha nori e namos habiritsir ba te kotoleke rario limiu. Na e moa te go lapo mena milimiu u beroana turu poum, taraha nori e namostötö homie ren.”
MAT 7:7 Be Iesu e kato uana, “Alimiu go rangata sakesake iam ba limiu te lue moen romana. Na limiu go ruto sakesake iam ba limiu te sabie moen romana. Na limiu go ngö sakesake iam ba tamana te kalatse riou romana.
MAT 7:8 Taraha, a katun te rangata sakesake nou e lue noen romana, na katun te ruto sakesake nou e sabie noen romana, na katun te ngö sakesake nou, a tamana e kalatse riou romana.
MAT 7:9 Esi i tamilimiu te tatei hale nei a pien i tanen a hatu te singoe nen ta tsi beret?
MAT 7:10 Na esi te tatei hale nei a pien i tanen a kukutsi te singoe nen ta tsi iena?
MAT 7:11 Alimiu e ka memiu a markato a omi, kaba alimiu e hala noa has nemiu a man ka man niga tara galapien i tamilimiu. Ne Tamamilimiu i Kolö e niga bala nena u katun, ba nonei te hala noa las nenou a man ka man niga turu katun te singo ria i tanen.
MAT 7:12 “Te ngile mia limiu a tana katun e ga nigaia i tamilimiu, ba limiu te kato has uamiu i iesana i tanen. Nonei u mouna u ranga te kana turu buk tere Moses nu propet has.”
MAT 7:13 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go tete sila mia tara panete, taraha a maroro a tetenei te ka mena a panete e la uana tara nitoatoa, na katun te sabie nen e ma para nei.
MAT 7:14 Kaba a kalana pan te ma ka menei ta makum ta tekteki e la uar tara han a omi, na para a katun e la uar tara kalana teka.”
MAT 7:15 Be Iesu e rangana me poiena, “Hanei sile iam u propet u gamogamo. Nori e hereri u muki u hie u hihigul, kaba nori e gamor ba te kato here rari a peisaren u sipsip te alenar.
MAT 7:16 Alimiu e atei sil ramoen te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen. U korkoru e hua here nei u gerep? Nu rokrokoto e hua here nei u fik? E moa lasi.
MAT 7:17 U roei u niga e ka has mena u hua u niga, nu roei u omi e ka has mena u hua u omi.
MAT 7:18 U roei u niga e moa te ga ka menien u hua u omi, nu roei u omi e ma tatei ka has menei u hua u niga.
MAT 7:19 A barebana e ngats luper u roei te ma ka menei u hua u niga ba te lapo mena rien turu tula.
MAT 7:20 Ba limiu te atei sil has ramou u propet u gamogamo teka te go ruto mera mien limiu te mar kato uaroen.”
MAT 7:21 Be Iesu e poe lelena, “Palair u katun te poier i tar ‘O Tsunono, O Tsunono’ e ma tatei tasuri romana tara Nipepeito tere Sunahan. U katun lasi te kato uar turu ngil tere Tamar i Kolö nori te tatei tasu riou romana tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 7:22 Poata te butu nama romana u Lan teka, ba para a katun te poiena romana i tar, ‘O Tsunono, o Tsunono. Alam u hihatuts silaia tara solomulö na lam u tsuga ba sila has ria u mate u omi tara solomulö na lam u kato sila has nia u nitagala pan u para tara solomulö.’
MAT 7:23 Ba lia te ranga hatarare gia romana i taren ba te poiegu, ‘Alia u namala haniga rai limiu. La ba nemo lia! Alimiu u katun u omi.’”
MAT 7:24 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “A katun te hengo uana turu ranga i tar ba te hengo hanige nen, nonei e here nei a katun a hahatongo te hatakei a luma i tanen i ieluna u lapo.
MAT 7:25 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Kaba a luma e ma talupui, taraha a kopinen e rokotoia turu lapo.
MAT 7:26 “Na katun te hengo uana turu ranga i tar kaba e ma hengo hanige neien, nonei e here nei a katun a tutu te hatakei a luma i tanen turu kotolana.
MAT 7:27 Ba langits e polo hatagalana ba ramun olo e saputu piuna ba lomolomo e bahu hatagalana ba te gasena a luma teka. Ba luma e talupuna ba te tarura hakapana.”
MAT 7:28 Be Iesu e hakapena u raranga i tanen ba barebana te asingotor te mar hihatuts uen.
MAT 7:29 Taraha, nonei e ma herei u tson hihatuts turu Lo, kaba nonei e hihatuts herei a katun te ka mei a nitsunono.
MAT 8:1 E Iesu e koul putaia tara tsi pokus bu katun u para koru e toan kukutie ren.
MAT 8:2 Na toa katun te ka mei a toba e la hasukusukuma, me hatukununa i matanen me poiena, “O Tsunono, te ngil mia lö ba lö te tatei kato haniga poutse mumo lia.”
MAT 8:3 Be Iesu e hasoa nena a limanen ba te sebeleie nen me poiena, “Alia e ngiligu. Alö go niga pouts tala!” Ba toba i tanen e topei kapana ba nonei e niga poutsuna.
MAT 8:4 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go hengo. Alö e moa koru te go tatei hatei menai ta toa ta katun. Kaba lö go la hamatskö u tara pris ba nonei te na rutena a peisamulö te niga pouts uanen. Ba lö te hale moien a kan hats te haruto nena a toba e kapa hamana, te ranga u e Moses i manasa. Bu katun te tatei atei sile riou a toba i tamulö e kapa koru.”
MAT 8:5 Be Iesu e lana i iahana taun i Kapeneam, ba toa tsunono turu soldiar i Rom te ma Jiui e la uamato i tanen me ranga hatatagina i tanen me poiena, “O Tsunono, a katunun kui i tar e kana i han ba te opu mena peisanen e matekata hakapa, ne sagoho hasena a kamits pan koru.”
MAT 8:7 Be Iesu e poiena, “Alia e na kato haniga poutse goen.”
MAT 8:8 Kaba a tsunono turu soldia e ranga palis u i tanen me poiena, “O Tsunono, alia e ma katun niga korugi ba te antunana te go la uama lö i iahana luma i tar. E moa. Alö go ranga tun ba katunun kui i tar te niga pouts nou.
MAT 8:9 Alia e atei silegu a markato te ranga uar a pal tsunono. Alia e ka puta gia tara toa pal tsunono, na toa pal soldia e ka puta has neno lia. Alia go poe tara toa, ‘Alö go la,’ ba nonei te lana. Na lia go poe tara tai, ‘Alö go lama,’ ba nonei te la nama. Na lia go poe tara katunun kui i tar, ‘Alo go kato a toukui teka,’ ba nonei te kato hase nen. Nu ranga tun has i tamulö e ka mena a nitagala.”
MAT 8:10 E Iesu e hengo u ranga teka me asingotona. Ba nonei e ranga merena u katun ti kukutie ien me poiena, “Alia e ranga hamana gia i tamilimiu, alia u ma sabie mei ta toa ta katun i Israel has te ga ka mei a mar nihamana a niga te ka mena a tson teka te ma Jiu nei.
MAT 8:11 Na lia e hatei rago limiu, u katun u para te halhal ria turu Jiu e la rima romana tara mamana han. Ba nori te gum gono meroa e Abraham ne Aisak ne Jekop tara kannou i iahana a Nipepeito tere Sunahan.
MAT 8:12 Kaba limiu u Jiu, u barebana te go mala ka mia nonei tara Nipepeito, e Sunahan e tsuga mera noi limiu i ielesala turu kuhil. Na tara makum teka alimiu e tabe hohomi mou romana ba te har tun has mou.”
MAT 8:13 Be Iesu e poiena tara tsunono turu soldia, “La tala. A ka e ga butu u i tamulö te mar hamana uamu lö.” Na tara poata puku lasi teka a katunun kui i tanen e niga pouts.
MAT 8:14 Ne Iesu e tasuia i iahana luma tere Pita me tarena e tsinana a tahol tere Pita e opu ba bakunen te hiskina.
MAT 8:15 Be Iesu e hasebeliena a limanen, ba hiski i bakunen e kapana. Ba nonei e takeina me nasena a tsi kannou tere Iesu.
MAT 8:16 Na tara lahibong nori i na piou ria u katun u para u sesein mate tere Iesu. Ba nonei e ranga tununa ba te tsuga rena u mate u omi. Na nonei e kato haniga poutsir u katun hoboto ti ka mei a nimate.
MAT 8:17 A ka teka e butu sil te ga kato hamana meni u ranga te ranga sila nia e Sunahan tara propet e Aisaia i manasa. E kato u: “Nonei e lu ba hakapein a ka te kato hapinolasa rano ra, na nonei e soata u nimate i tarara.”
MAT 8:18 Be Iesu e tara rena u barebana u para ti gono hahise ien, ba nonei e ranga merena u katunun tsitsilo, “Ara gi la u i hapalana ramun.”
MAT 8:19 Nonei e katsin osa, ba toa tson hihatuts turu Lo e la uanama i tanen me poiena, “Tson Hihatuts, alia e la gono megou lö tara mamana han te la uamou lö.”
MAT 8:20 Be Iesu poiena i tanen, “U muki u hie e ka mer u kiou i taren, nu apena e ka mer u suhana i taren. Kaba lia tu butun katunuma,* alia u moa ta makumun soho i tar.”
MAT 8:21 Ba tana katunun tsitsilo e poiena i tanen, “O Tsunono, e ma pina noi be tamagulia te mate nou. Alö go haniga te go na ngaho mam menien lia, ba te toan lala gono mego lö.”
MAT 8:22 Kaba e Iesu e poei i tanen, “U katun te ma hengoeri e Sunahan ba te hereri i mate ban a nitoatoa i tanen, nori te tatei ngaho ner u mate i taren. Alö go la gono memo lia.”
MAT 8:23 Be Iesu e osana tara tsi tolala, nu katunun tsitsilo i tanen i la gono has meien.
MAT 8:24 Ba lomolomo pan e butu hamanasana, bu ramun e posa hongona tara tolala. Kaba e Iesu e soho.
MAT 8:25 Bu katunun tsitsilo e na gulie ren me poier, “O Tsunono, alö go taguhu ramo lam! Ara e katsin ruku hamanasara!”
MAT 8:26 Ba nonei e poiena i taren, “A neha tsiponi te matout sile milimiu? Alimiu e hamana hatetenei koru miu!” Ba nonei e takeina me abis hatagalena a lomolomo nu ramun me selohona. Ba lomolomo e hanoan tahutuna bu ramun e maraha koruna.
MAT 8:27 Ba nori e asingoto korur me poier, “A saha koru a mar katun teka? A lomolomo nu ramun has e hengo korue ren!”
MAT 8:28 Nori i na butuia i hapalana Ramun i Galili tara bun tsiktsikina turu Gadara. Na elasolana katun ti sesein mate i butuma turu ngahongaho ti roron ka ien, me hitupali mer e Iesu. A elasolana katun teka i hie homi koru ba te antunan kato homier a tana katun, ba barebana e matoutun sila ria tara maroro teka.
MAT 8:29 Ba elasolana e ku homi korur me poier, “Alö a Pien Tson tere Sunahan, alö go haka ba rio lam. Haromana koru, alö go ma hakamits rai lam i mam tara poatan hahuna i tamulam!”
MAT 8:30 Na toa heis poum pan i gamon kaia i pal lehana ba te nour.
MAT 8:31 Bu mate u omi e ranga hatatagi uar tere Iesu me poier, “Te tsuga ramoa lö alam, ba lö te tsuga mera moi lam tara heis poum.”
MAT 8:32 Ba nonei e poiena turu mate, “Alimiu go la iam.” Ba nori e koul ba ner a elasolana katun teka, me na sei ria tara heis poum. Ba heis poum hoboto teka e hiapipieta gala hoboto uar turu uarahana, me kurapa ria turu ramun me pasur me mate hakapar.
MAT 8:33 Bu katunun taratarakap turu poum i busuto. Ba nori e na tuku ria tara taun me habulungana ner a ka te butuia tara elasolana katun ti ka mei u mate u omi na mamana ka hoboto te butu.
MAT 8:34 Bu barebana u para koru tara taun teka e mi sakier e Iesu. Ba poata ti tare ien ba nori e ranga hatatagi merien te go la ba menien a han i taren.
MAT 9:1 Be Iesu e osana tara tsi tolala, me kopis sila poutsna i hapalana ramun a perperere me tukuna tara taun hamatskö i tanen i Kapeneam.
MAT 9:2 Bu katun e soata menari a katun a matekata i tanen, ba te opuna tara poapoa. E Iesu e tara sabe nori i hamana koru i tanen, ba nonei e poiena tara katun a matekata, “A tsi pien, a torimulö e tatei gegaha poutsuna. Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö.”
MAT 9:3 Ba palabir u tson hihatuts turu Lö e hakats tunur me poier, “A katun teka e katsin gulena a nitsunono tere Sunahan.”
MAT 9:4 Kaba e Iesu e atei sil hakapi u hakats i taren me poiena, “A neha tsiponi te hakats homi memi limiu i torimilimiu?
MAT 9:5 Alimiu e ma hanigami te poe mena gulei lia, ‘Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö’? Bara, alia e poa hamanase gou u tana u ranga te ka has mena a toukui pan te kato uana, ‘Alö go takei ba te lam!’
MAT 9:6 Alia e haruto ragi limiu a mirakul teka alia tu butun katunuma e ka megu a nitagala i puta te go lu ba has menai lia u markato u omi.” Be Iesu e toan ranga mena a katun a matekata, “Alö go takei ba te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te lam tara han i tamulö.”
MAT 9:7 Ba nonei e takeina me lana i han i tanen.
MAT 9:8 U katun u para i tara a ka teka me matout korur. Nori i tara sabe e Sunahan e halan a mar nitagala teka tara katun, ba nori e toan soloseier e Sunahan.
MAT 9:9 Be Iesu e la lelina ba nonei e tarena a toa katun e gumia tara luman takis, a solonen e Matiu ba te kuina. Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go mi la gono meio lia.” Ba nonei e takeina me la gono menen.
MAT 9:10 Be Iesu e na nouna tara luma tere Matiu nu katun u para ti lulu a takis nu palair u katun i la hasima. U katun u kapan turu Jiu i ngö rien u katun u omi. Ba nori e gum gono mer e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen me nou gono meren.
MAT 9:11 Bu Parisi e tarer a ka teka me poier turu katunun tsitsilo tere Iesu, “A neha tsiponi te nou gono mera nei a Tson Hihatuts i tamilimiu u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi?”
MAT 9:12 Be Iesu e hengo nena a ka teka me poiena i taren, “U katun te moar ta nimate e ma tatei la uari tere dokta. E moa. U katun lasi te ka mer a nimate te la peisa uar tere dokta.
MAT 9:13 Alimiu go na atei nemia te mouna uana u ranga teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e ma ngilegi te gi hats* tun u u katun i tar. Alia e ngilegu u katun e gi hiatatagi.’ Alia u ma la sile mei te go mi ngö merai u katun te poier nori e nigar. E moa. Alia u la silema te go mi ngö merai u katun te atei siler nori e omir ba te habirits hamatsköer a toriren.”
MAT 9:14 Na turu toa u lan u katunun tsitsilo tere Jon a Tsonun Baptais i la uama tere Iesu me mi poier, “Tara neha ba lam muru Parisi te roron agono nami a kannou te go singo u tere Sunahan, kaba u katunun tsitsilo i tamulö e ma agonori?”
MAT 9:15 Be Iesu e ranga palisina, “Tara poata te hiakukoto gono meria a halis, na tsonun hitöle kana, a pala tara tson e ma tatei lohori ba te agonor. E moa. Kaba alia e heregi a toa tsonun hitöl te lu ba ner romana. Ba pala i tar te agono riou romana nonei tara poata.”
MAT 9:16 Be Iesu e poiena, “A katun e ma tatei hakune nei a tsi makumun labalaba a tsi tsimus te ga lakopo kapin a tabutu turu labalaba u toutounei. Te kato uanen teka ba poata te galuse rien bu labalaba u tsimus te tasukupuna ba te takis ba nena a makumun labalaba a toutounei, ba tabutu te pan koru lelina.
MAT 9:17 Na lia e hatei has ragoi limiu a kan osul te kuieri a pikpiköna meme. E moa ta katun te ga tatei osul u wain u tsimus tara kan osul a toutounei teka. Te kato uanen teka, ba nitagala turu wain u tsimus te pan susuluna ba te kato butsena a kan osul a toutounei te ma antunan talas nei, bu wain na kan osul te omi hoboto hakapar. E moa. A katun e tatei osulena u wain u tsimus tara kan osul a tsimus, ba huol hoboto te ka hanigar.” E Iesu e mar ranga u teka ba te haruto ranen u hihatutsina i manasa turu Jiu e ma hisoböei menei u hihatuts u tsimus tere Sunahan.
MAT 9:18 Poata te hatei noa reien e Iesu a ka teka, ba toa tson pepeito turu Jiu e tasu nama me hatukunna i matanen me poiena, “A pien tahol i tar e mate lala. Kaba lö go na hatakopo a limamulö i tanen ba nonei te niga pouts nou ba te toatoana.”
MAT 9:19 Be Iesu e la gono menen nu katunun tsitsilo i tanen has.
MAT 9:20 A toa tahol te posa nitoan u rahatsing turu 12 u hiningal e la hasukusuku u i murina e Iesu me hasebelena i runguna u hasobu i tanen.
MAT 9:21 Nonei a tahol e poei turu hakats i tanen, “Te hasebele tun gia lia turu hasobu tere Iesu ba lia te niga pouts gou.”
MAT 9:22 Be Iesu e habiritsina me tara uana i tanen me poiena, “E nigana, alö e hamana haniga mula ba lö te niga poutsum.” Na i teka puku a tahol e niga pouts.
MAT 9:23 E Iesu e tukuia tara luma tara tson pepeito me hengoena u katun i tabe ba te ketar.
MAT 9:24 Ba nonei e poiena, “La iam. A pien e ma mate nei. Nonei e soho tununa.” Poata ti hengoe ien a ka teka, nori i gol hahamanein e Iesu.
MAT 9:25 Kaba nori i halakasa meri i ielesala, be Iesu e tasuna me luena a limana pien, ba pien e takeina ba te niga poutsuna.
MAT 9:26 Bu bulungana tara ka teka e tasata uato tara han a para ti sukusuku.
MAT 9:27 Poata te la ba nia e Iesu a han teka, a elasolana katun a kiau i kukutie ien me ku hapanir me poier, “A Hatutubunei tere Devit a King pan i tarara, alö go tatagi ramo lam!”
MAT 9:28 Be Iesu e tasuna tara luma bu matakiau e la uarima i tanen ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e hamanemiu te antunan katoe gulia a mirakul teka te ngile milimiu?” Ba nori e hatanganar.
MAT 9:29 Ba nonei e sebeliena a mataren me poiena, “E tatei butu hapopona te hamana uami limiu.”
MAT 9:30 Ba nori e toan tara poutsur! Be Iesu e ranga hatagala mera nen me poiena, “E moa te go hatei mena milimiu ta toa tara ka teka!”
MAT 9:31 Kaba nori i habulungana lan e Iesu tara han a para ti sukusuku.
MAT 9:32 Nori i la hakapa, bu katun e mi piou ner a toa katun a biru tere Iesu, taraha a mate a omi e seseiia i tanen.
MAT 9:33 Be Iesu e tsuga ba nena a mate a omi ba katun e toan ranga poutsuna. Bu katun e asingoto koruru me poier, “E moa koru te ga butu u a mar ka teka i Israel i manasa!”
MAT 9:34 Kaba u Parisi i poei, “A tsunono turu mate u omi te hale ien a nitagala te go tsuga ba merien u mate u omi!”
MAT 9:35 Ne Iesu e hula laia turu taun nu han hoboto. Nonei e hihatutsia turu luman lotu turu Jiu ba te hatei nena u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan. Na nonei e kato haniga poutsir u katun ti ka mei a mamana mar nimate.
MAT 9:36 Ba tara poata te tara rien u katun u para ti gono, ba nonei e tatagi ranen, taraha nori i sökana me tutu hasir ba te ma antunan taguheri a peisaren, te kato uar u sipsip te moar ta tsonun taratarakap.
MAT 9:37 Be Iesu e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “U katun u para e katsin hamana uar i tar, kaba e moa ta katun ta para te ga taguhu raien. E kato uana tara kui pan te tangoho hakapa ba te moana ta katun ta para te gi hagale iema a kannou.
MAT 9:38 Alimiu go singo uam tara Tsunono te kato hahaloso mamir u katun teka ba te katsin hamana uar i tar. Alimiu go singo uam tara Tsunono ba te hala lel rena u katunun tsitsilo te gi la uen ba te na taguhu rer u katun e gi la uama i tar.”
MAT 10:1 Be Iesu e ngö gugono rena a 12 a katunun tsitsilo i tanen ba nonei e hala rane ien a nitagala te gi tsuga ba merien u mate u omi ba nori te kato haniga pouts rer u katun te ka mer a mamana mar nimate.
MAT 10:2 Na nonei a man solo teka tara 12 a katun te ngöri e Iesu u aposol* i tanen: Saimon ti ngö hasei e Pita. Endru e toulane Saimon. Jemis a pien tere Sebedi. Jon e toulane Jemis.
MAT 10:3 Pilip. Batolomiu. Tomas. Matiu te lulu a takis. Jemis a pien tere Alpias. Tadias.
MAT 10:4 Saimon te tagala sil a han i tanen. Judas Iskeriot a katun te ga harutein romana e Iesu turu katun ti omien.
MAT 10:5 Tara poata te hala ria e Iesu u katun teka te gi na hihatuts la uen, ba nonei e poiena i taren, “Alimiu go ma la uami turu katun te halhal ria turu Jiu na turu han has i Sameria.
MAT 10:6 Alimiu go la las uam turu katunur i Israel te ma atei sile rilia ba te hereri u sipsip te tiar.
MAT 10:7 Ba limiu te na habulungana nemiu u raranga teka: ‘A Nipepeito tere Sunahan e sukusuku nama!’
MAT 10:8 Alimiu go kato haniga pouts reiam u katun te ka mer a nimate ne go hatakei pouts has reiam u katun ti mate. Ba limiu te kato haniga pouts remiu u katun u toba ba te tsuga ba has remiu u mate u omi. Alimiu u lu pukue iam a nihitaguhu ba te ma hole mien, na limiu go taguhu has reiam u katun ba te ma luemi ta hihol.
MAT 10:9 Na limiu go ma la has memi ta moni.
MAT 10:10 Alimiu go ma la has memi a pora nu sendol nu tukana tara nilala i tamilimiu. E moa. Alimiu e la las memiu u toa puku u hasobu u ngahangaha. U katun te taguhu rami limiu e tatei hanou rariou limiu.
MAT 10:11 “Na poata te la mia limiu a man toa toa i iahana toa taun tsi tara han, alimiu go tara sakesakie iam a luma tara katun a niga te haniga rano limiu ba limiu te ka mia i tanen antunana te la ba nemia limiu a taun teka.
MAT 10:12 Tara poata te na tasu mia limiu tara luma teka, ba limiu te hala remi u katun i tanen a masalohana.
MAT 10:13 Na te lu raroa u katun teka alimiu, ba masalohana i tamilimiu te tatei kakana i taren. Kaba te ma lu raro ien limiu, ba masalohana e tatei taguhu pouts rano limiu peisa.
MAT 10:14 Te ma lu mera nei limiu a toa hun katun i luma i taren tsi tara taun i taren, na te ma hengo has rarien limiu, ba limiu te tohu ba nemiu u koahu i pitpitan moumilimiu poata te la ba remien limiu. A ka teka e haruto nanou te raharaha mera neien e Sunahan.
MAT 10:15 U mana koru alia e hatei rago limiu, a nihahuna tara taun teka e pan nanou romana a nihahuna turu taun i Sodom ni Gomora.”
MAT 10:16 Be Iesu e poiena, “Hengo iam! Alia e hala mera gilimiu i gusur u katun u omi, e here nei te la uar u sipsip i gusur u muki u hie. Alimiu go tara kap here moi a kukutsi, ba limiu te here hase moi a kulu te ma kato homie nei ta ka.
MAT 10:17 Hanei iam! Taraha, u katun e pile kap rariou limiu ba te lu mera rilimiu turu kot, ba nori te lahus has raroa limiu turu luman lotu i taren.
MAT 10:18 Nori e haka raroa limiu i matar u tsunono nu king te hamana uami limiu i tar, taraha alia e ngilegu alimiu go hatei ramien u Bulungana u Niga na turu katun has te halhal ria turu Jiu.
MAT 10:19 Na poata te kot raroen limiu, e moa te go hakats hapara uam limiu ba te poiemiu, ‘Ime te mar ranga halona uagou lia? Na aha te poe gou lia?’ E moa. U ranga u matskö e butu noa i tamilimiu tara toa poata noa lahas.
MAT 10:20 Alimiu peisa te ma ranga moi. E moa. U Namnamei tere Tamamilimiu e Sunahan te haranga ranou limiu.
MAT 10:21 “Na nonei tara poata, u katun e hala mera roi u toularen te gi kato hamate merien, bu palabir u katun te haniga riou te gi kato hamate merai a galapien pouts i taren. Na palabir a galapien e omi has reriou u tsinaren nu tamaren, bu tsinaren nu tamaren te kato hamate has rariou.
MAT 10:22 U katun u para e omi rariou limiu te hamana uami limiu i tar. Kaba a katun te hamana nitoa uana i tar, e Sunahan e lu pouts mena noien i tanen.
MAT 10:23 Na tara poata te kato homi pino ria u katun i tamilimiu tara toa taun, ba limiu te bus ba namen ba te la uamiu tara tana taun. U mana koru alia e hatei rago limiu, alimiu e ma hakapa noa hase moi a toukui i tamilimiu tara mamana taun hoboto i Israel, ba lia tu butun katunuma te la pouts guma romana.
MAT 10:24 “A katunun tsitsilo e ma pan nanei a tson hihatuts i tanen, na katunun kukui puku* e ma pan has nanei a katun pan i tanen.
MAT 10:25 E nigana te kato here mena nei a katunun tsitsilo a peisanen a tson hihatuts i tanen. Ne niga hasina te kato here mena nei a katunun kukui puku a peisanen a katun pan i tanen. Alia a katun pan tara pal barebana i tar. Nu palair u katun e ngö tsipone rilia e Bielsibul.* Te mar kato uaren teka, ba nori te ngö tala rario limiu u katun u omi koru, taraha alimiu e pala uamiu i tar.”
MAT 10:26 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu go ma matout rami u katun. E moa. Taraha, a man ka hoboto te hamouser i romana e butu noa romana i matar u katun turu ualesala i murimuri.
MAT 10:27 U raranga te hala negia lia i tamilimiu te ka pepeisa ria ra, alimiu go habulungana namien turu katun hoboto.
MAT 10:28 Na limiu go ma matout rami u katun te puli hamatier u tuanrei, ba te ma antunan kato hamatieri u namnamei. E moa. Alimiu go matout lase iam e Sunahan, taraha nonei e antunan kato homi nitoe iena u tuanrei nu namnamei has i hel.
MAT 10:29 Alimiu e antunan holemi a solana a tsi apena a 10 toea puku. Kaba e moa koru ta toa te ga tatei tuhamateni puta te go ma haniga uai e Tamamilimiu.
MAT 10:30 Na limiu go ma matout has rami u katun, taraha e Sunahan e tara kap rano limiu, na limiu e niga bala koru namiu u apena i matane Sunahan. Nonei e atei sil hasena u hihase tara ma tsi hulu hoboto i bakumilimiu.”
MAT 10:32 Be Iesu e poiena, “Te hatei rena a katun u barebana nonei a katun i tar, ba lia te hatei hase gou e Tamar i Kolö nonei a katun i tar.
MAT 10:33 Kaba te holis nena a katun nonei a katun i tar i matar a barebana, ba lia te holis has nagoen romana tere Tamar i Kolö.”
MAT 10:34 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma poemi alia u la silema te go mi hala meni a masalohana tara barebana i puta. E moa. Alia u ma la memei a masalohana. Alia u la mema a hiatatung.
MAT 10:35 E kato uana, a katun te hahamanana na tou sungutunen te hamane nolia e hiapalpal riou. Hena, a tson e pal nanou e tamanen, na tahol e pal nanou e tsinanen, na tana tahol e pal nanou e tsinana tson i tanen.
MAT 10:37 “A katun te ngil koruena e tamanen ne tsinanen, ba te ma ngil saluhe korue nei lia, a katun teka e ma antuna nei te gi ngö menien a katun hamana i tar. Na katun te ngil koruena a pien tson i tanen na pien tahol i tanen ba te ma ngil saluhe korue nei lia, nonei e ma antuna has nei te gi ngö menien a katun hamana i tar.
MAT 10:38 Alimiu go haniga iam te go sagoho menami u kamitsina te kukute mena milimiu alia, te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen. Te rama mia limiu, ba limiu te ma antunami te gi ngö meri u katun hamana i tar.
MAT 10:39 Te ngil korue mia limiu te go haka haniga meni a nitoatoa i tamilimiu i puta ba te peits namien i tar, ba nitoatoa i tamilimiu te taia noa has nou romana. Kaba te mate sile moa limiu alia, alimiu e na sabie mou romana a nitoatoa hamana i tamilimiu.”
MAT 10:40 E Iesu e ranga lel me poiena, “A katun te nigana i tamilimiu e niga hasna i tar. Na katun te nige nolia, nonei e niga hasna tere Tamar te hale molia.
MAT 10:41 Na katun te tarena a tana katun te rararie nen u ranga tere Sunahan, ba te hanige nen na toukui i tanen, nonei e lue nou romana u hamatana te lu hase nou a katun te rarariena u ranga tere Sunahan. Na katun te tarena a tana katun te matsköna i matane Sunahan ba te hanige iena nonei a tana katun, nonei e lue nou u hamatana te lu hase nou a katun a matskö.
MAT 10:42 Na lia e hatei hamana rago limiu, a katun te tarena a tsi katun papala koru i tar ba te haue neien a tsi ramun, nonei e lu korue nou u hamatana u niga.” E Iesu e ranga hanoaia teka.
MAT 11:1 E Iesu e hala hakapein u ranga teka tara 12 a katunun tsitsilo i tanen, ba nonei e toan la ba nena a han teka me na hihatutsna ba te rarare lana turu taun te ka hasukusukur.
MAT 11:2 E Jon a Tsonun Baptais e ka silia tara karabus tara poata teka te rarare menien u ranga tere Sunahan. Ba nonei e hengo nena a man toukui a man niga te kato e Iesu. Ba nonei e hala mera namei a palabir u katunun tsitsilo i tanen tere Iesu.
MAT 11:3 Ba nori e mi poier tere Iesu, “Alö go hatei ramo lam, alö nonei a katun te rarangein e Jon te ga la uama i puta? Tsi alam go hahaloso a tana katun?”
MAT 11:4 Be Iesu e ranga palis uana i taren me poiena, “Alimiu go na hateimi e Jon a man ka te tare milimiu na man ka te hengoe milimiu.
MAT 11:5 E kato uana: u katun u kiau e tara poutsur, nu katun u mou-omi e tatala poutsur, nu katun u toba e niga poutsur, nu sikö e hengo haniga poutsur, nu katun ti mate hakapa e toatoa pouts hasir. Nu katun papala e hengoer u Bulungana u Niga. Alia te katoegu a man ka teka.
MAT 11:6 Na katun te ma hapolase nei a nihamana i tanen i tar e sasala nou!”
MAT 11:7 Na poata ti la poutsia u katunun tsitsilo tere Jon, be Iesu e hatei ranei u katun e Jon me poiena, “Poata tu la uam limiu tara latu pinopino te go na tara mena milimiu e Jon, alimiu u poe iam nonei a saha mar katun? E here nei u nga te hula bahena a lomolomo ba te haharoei nena a katun te hula hakatsina? E moa.
MAT 11:8 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a katun te ka mei u hasobu u niga koru? Kaba a mar katun teka e kana tara luma a tsimala koru tara king. E ma tatei ka neia tara latu pinopino.
MAT 11:9 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a propet? Aa, e Jon a propet hamana. Na lia e hatei rago limiu, nonei a katun te pan hasna tara propet.
MAT 11:10 Taraha, u Buk u Goagono e hatei nena a katunun tatala e Jon te poe nen, ‘E Sunahan e poiena, Hengo iam. Alia e hala negu romana a katunun tatala i tar te go mam nio lö, ba nonei te na hamatsköena romana a maroro i tamulö.’ U Buk u Goagono te mar ranga uana teka.
MAT 11:11 Na lia e hatei hamana rago limiu, e Jon a Tsonun Baptais e panna turu katun hoboto ti poseia i puta. Kaba a katun papala koru tara Nipepeito tere Sunahan e pan has nena e Jon, te kato a toukui i tanen i mam tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 11:12 Na tara poata te rararieia e Jon u ranga i tanen ba te noana i romana, u katun i tagala sil a Nipepeito tere Sunahan, ba nori e torohana hatagala sil haser te gi tasu uen i tanen.
MAT 11:13 Na i mam tara poata tere Jon a Tsonun Baptais, u propet hoboto ni manasa nu ranga has tere Moses, nori i hatein a Nipepeito tere Sunahan.
MAT 11:14 Na te hamane mia limiu u ranga i taren, ba limiu te atei silemiu e Jon nonei a katun te ngöei u Buk u Goagono e Ilaitsa ba te poiena nonei e ga lama.
MAT 11:15 A katun te atein hengona e ga hengo haniga!
MAT 11:16 “Ga lia e go poei alimiu a barebanar i romana e heremi a ha? A saha ka te tatei haharoei rano limiu? Alimiu e heremi a galapien te hirata ria tara toana, ba palai i taren te poier, ‘Alam e katoe mula u kömana tara hitöl, kaba limiu e ma sasala mulei! Na lam e köma hase mula u hahuri, kaba limiu e ma tabe mulei!’
MAT 11:18 Ne kato has uana i iesana tere Jon a Tsonun Baptais na lia. E Jon e ma tatei noui a tana kannou ne namala ua hasei tu wain. Ba limiu e poemiu, ‘Nonei a katun a popoloana.’
MAT 11:19 Na lia tu butun katunuma e tatei nouegu a mamana kannou, ne tatei ua hasegu u wain. Kaba limiu e poemiu, ‘Pua! Nonei a nounou-pala, na katun a uaua-pala. Na nonei e kapiena has rena u katun te luluer a takis nu katun u omi.’ Alimiu e mar ranga uamiu teka. Kaba noahasina, a man markato turu katun tere Sunahan e haruto nena te mana uana a niatei i tanen.”
MAT 11:20 Be Iesu e tanian ranga sisi rena u katun tara man taun te katoe men u mirakul u para. Taraha, nori i hengo u ranga u mana kaba nori i ma tori-tsuga bani u markato u omi i taren.
MAT 11:21 Ba nonei e poiena, “A nomi pan koru e butuna romana i tamilimiu u katunur turu taun i Korasin na i Betsaida! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul turu taun i Taia na i Saidon i manasa tu kato u lia i Korasin na i Betsaida tara poata i romana, i manasa noa nori sane harutein ti tori-tsuga ba koru menien u markato u omi i taren.
MAT 11:22 Na lia e hatei rago limiu, turu lanin hahuna tere Sunahan a nihahuna i tamilimiu u barebanar i Korasasin na i Betsaida e pan bala nanou a nihahuna tara barebanar i Taia na i Saidon. Taraha, alimiu u hipus niam u ranga u mana ti namala hengo nien.
MAT 11:23 Na limiu u katunur tara taun i Kapeneam e ngilin soloseiemiu a peisamiu i iasa, kaba e Sunahan e lapo ba has ranoa limiu i puta i hel! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul tara taun i Sodom i manasa tu kato u lia i Kapeneam, a taun i Sodom sane ka noana i romana.
MAT 11:24 Na lia e hatei hamana rago limiu, turu lanin hahuna tere Sunahan, a nihahuna i tamilimiu a barebanar i Kapeneam e pan bala nanou a nihahuna tara barebanar i Sodom. Taraha, alimiu u hipus has niam u ranga u mana ti namala hengo nien.”
MAT 11:25 Tara poata teka e Iesu e mar singo u teka, “O Tamar, alö e Tsunono pan mia i Kolö na i puta has. Alia e haniga uagu i tamulö te hamous mena milö u ranga u mana turu katun te poier e ka mer a niatei, ba te haruto namen turu katun papala te ma atei balari.
MAT 11:26 Aa, O Tamar, alö e mar kato uam teka turu ngil peisa i tamulö ba lö te sasala memen.” E Iesu e mar singo u teka.
MAT 11:27 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “E Tamar e hale moi lia a mamana ka hoboto. Ne moa ta tan ta katun te ga atei sileio lia a Pien Tson tere Sunahan. E Tamar peisa. Ne moa has ta katun te ga atei sil e Tamar. Alia peisa a Pien Tson i tanen te atei silegu e Tamar, nu barebana te haruto ragoi lia e Tamar, nori e tatei atei sil hase ren.
MAT 11:28 “La uamuma i tar, alimiu hoboto te kui hatagala koru miu, ba te ka memiu u hakhakats u kapan. Alia e hahusa ragou limiu.
MAT 11:29 Alimiu go haniga iam ba lia te hatuts rago limiu. Alia e roron kato hateteneiegu a peisar, ba te hatami regu u katun. Ba lia te hahusa poutse gou a torimilimiu.
MAT 11:30 A toukui i tar e ma pan bala nei i tamilimiu, nu hihatuts i tar e ma tutu koru has nei i tamilimiu.”
MAT 12:1 Tara pal poata teka e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i laia i gusuna kuin wit turu Lan u Goagono turu Jiu. U katunun tsitsilo i sagoho a bes ba nori e tanian patsiker a hua turu wit ba te noue ren.
MAT 12:2 Nu Parisi i tara a ka teka ba te poier tere Iesu, “Pua! U Lo i tarara e ranga hapiu nena te gi kato meni a markato teka turu Lan u Goagono!”
MAT 12:3 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a king ni manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou ba nori i besuto.
MAT 12:4 Ba nonei e tasuna tara luma tere Sunahan ba pris e haniga nena te gi nou menien u beret u goagono ti hakeia i matane Sunahan. U Lo turu lotu i tarara e hapiun te gi ma nou menien a beret teka. U pris peisa te tatei noue ren. Kaba e Sunahan e ma kot mei e Devit nu katun i tanen, na limiu go ma si has rami lam!
MAT 12:5 Na limiu go mala rit haniga hase iam a makum turu Lo tere Moses te hatei nena u pris te tatei kui ria i iahana Luman Lotu Pan turu Lan u Goagono. U Lo e hapiu nena te gi ma kui uai u katun turu Lan u Goagono, kaba u pris e kuir, ba te ma omi has ria i matana u Lo.
MAT 12:6 Na lia e hatei rago limiu, a katun e kana teka te pan koruna tara Luman Lotu Pan.
MAT 12:7 Ne Sunahan e ranga has turu Buk u Goagono me poiena, ‘Alia e ma ngilegi te gi hats tun u u katun i tar. E moa. Alia e ngilegu u katun e gi hiatatatagi.’ Sanena tu atei sile iam limiu ime te mouna uana u ranga teka, alimiu sane ma torohanan kot merami u katun teka te ma kato homi lilei.
MAT 12:8 Taraha, alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.”
MAT 12:9 E Iesu e gamon la lel me na tasuna tara toa luman lotu turu Jiu.
MAT 12:10 Na toa katun e kaia teka te ka mei u ualima u mate. Nu palabir u katun i ka has ba te sakier a ka te gi saka meien e Iesu ta ka te omina. Ba nori e rangatse ren me poier, “U Lo i tarara e haniga hasina te gi kato haniga pouts meni a katun turu Lan u Goagono?”
MAT 12:11 Be Iesu e mar ranga palis mera neien teka: “Te ga ka meia ta toa i tamilimiu a toa sipsip, ba sipsip te rus uana i iahana kiou pan turu Lan u Goagono, ba nonei te lu ba nanoen tara kiou, tsime? Aa.
MAT 12:12 Na toa katun e niga bala koru nena a toa sipsip. Nu Lo i tarara e haniga hasina te tatei taguhu mena nei a tana katun turu Lan u Goagono.”
MAT 12:13 Be Iesu e poieto tara katun a lima-mate, “Alö go haparorema a limamulö.” Ba katun e haparorena a limanen, me niga pouts here nei a tabina limanen.
MAT 12:14 Na poata ti tareia u Parisi a ka teka, ba nori e lakasar me na korupakö ner te gi atung hamate menien e Iesu.*
MAT 12:15 Na poata te hengo nia e Iesu a ka teka, ba nonei e la ba nena a han teka bu katun u para e kukutie ren. Na nonei e kato haniga pouts hasir u katun hoboto ti ka mei a nimate.
MAT 12:16 Ba nonei e ranga mera neien te gi ma hatei menien turu palabir u katun.
MAT 12:17 A ka teka e butu sil te go kato hamana meni u ranga tere Aisaia a propet te koloto menien e Iesu i manasa ba te poiena, “E Sunahan e poiena, ‘Nonei a katunun kui i tar teka, a katun tu hopu kapin lia. Nonei a tsomi i tagulia na torir e sasala koru menen. Na lia e hale goien u Namnamei i tar, ba nonei te habulungana has nanou a markato a matskö i tar turu katun te halhal ria turu Jiu.
MAT 12:19 Kaba nonei e ma ngena noi ba te elena. Na nonei e ma ranga hapan noi i iahana u taun. E moa.
MAT 12:20 A katun a palabasa koru na katun te ka mena a tsitabubun nihamana koru e hereri u nga te tasopolona tsi u lam te katsin osona. Kaba nonei a katun i tar teka e ma tori-tsuga ba nanoi a mar katun teka. E moa. Nonei e tagala noa has bera nou u katun, e antunana te tagala saluhe noa a markato a matskö i tanen u nomi hoboto.
MAT 12:21 Nu katun te halhal ria turu Jiu e hamane roen ba te hahaloso hase roen.’”
MAT 12:22 Bu katun e mi piou naria a toa katun tere Iesu. A katun teka e matakiau ne biru has, taraha nonei a sesein mate. Be Iesu e kato haniga poutse ten, ba katun e tara poutsuna ba te ranga haniga pouts hasina.
MAT 12:23 Bu katun hoboto e asingoto koru ner e Iesu me poier, “Nonei toum a Hatutubunei tere Devit a King te hahaloso nitoa nera ra?”
MAT 12:24 Na pala turu Parisi i ka has. Nori i ranga hamomousin e Iesu me poier, “Nonei e antunan tsuga ba rena u mate u omi, taraha a tsunono i taren e Bielsibul e hale ien a nitagala te ga tsuga ba merien.”
MAT 12:25 E Iesu e atei sil u hakhakats i taren ba te poiena, “Te gi hiatatungia a barebana tara toa han pan ba han teka te ma tatei tagala nei. Na te gi hiatatungia a toa han tsi a toa hunhaposa, bu katun teka te ma tatei ka haniga lel hasri.
MAT 12:26 Na te tsuga ria e Satan u katun i tanen, ba nipepeito tere Satan te here nei e takatana, ba te tarura nou romana.
MAT 12:27 U katunun tsitsilo i tamilimiu e tsuga ba has rer u mate u omi turu katun. Ge Bielsibul e hala rane ien a nitagala teka? E moa. Bu katun pouts i tamilimiu e haruto ner alimiu e ranga hakölomiu te poe mena milimiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala te go tsuga ba meri u mate u omi.
MAT 12:28 E moa. U Namnamei tere Sunahan te hale nei lia a nitagala te go tsuga meri u mate, na ka teka e haruto nena a Nipepeito tere Sunahan e butu talana i tamilimiu.
MAT 12:29 “Te ngilin tasuna a toa katun i luma tara katun a tagala ba te lu ba nena a man ka i tanen, nonei e tatei kits mamena a katun a tagala. Ne kato has uana i iesana i tar. Alia e ka megu a nitagala te go tagala saluhe meni e Satan. Nonei a ka teka te antunan kato homi sil mera gilia a pala i tanen.
MAT 12:30 “A katun te ma hanige nei lia e omie nolia. Na katun te ma gono bera nei lia u katun e here nei e sata ba rane ien lia.
MAT 12:31 Ba lia te hatei rago limiu, e Sunahan e tatei lu ba nenou a man markato hoboto a man omi ti kato u barebana, nu ranga u omi has te ranga sesei naria i tanen. Kaba esi te ranga homi nena u Namnamei tere Sunahan, e Sunahan e ma tatei lu ba nanoi a markato a omi i tanen.
MAT 12:32 A katun te ranga homi neno lia tu butun katunuma, e Sunahan e tatei lu ba nanou a markato a omi i tanen. Kaba a katun te ranga homina turu Namnamei u Goagono, e Sunahan e ma tatei lu ba koru nanoi a markato a omi teka i tanen, tara poata i romana, na tara poata has i murimuri.”
MAT 12:33 Be Iesu e ranga noana me poiena, “U roei u niga e ka mena a hua a niga. Nu roei u omi e ka has mena a hua a omi. U katun e hamoue ier u roei tara hua i tanen. Nu katun e hamou hase ier a katun tara markato nu ranga i tanen.
MAT 12:34 Alimiu u katunur tara kukutsi a omi —alimiu u katun u gamogamo! Na limiu e ma antunan ranga hanigami, taraha alimiu u katun u omi. U rung e roron ranga nena a saha ka te saputena u tori.
MAT 12:35 A katun te ka mena u hakats u niga i torinen e habutsena a markato nu ranga te nigana. Na katun te ka mena u hakats u omi i torinen e habutsena a markato nu ranga te omina.
MAT 12:36 “Na lia e hatei ragi limiu, turu Lanin Hahuna i murimuri, u katun e hateie roi romana e Sunahan a mouna a man ranga pinopino hoboto ti kate ien i puta.
MAT 12:37 E Sunahan e hamou mera noi romana limiu u ranga tun i tamilimiu. Nonei e ngö hapopo ranoa limiu u katun u matskö tsi u katun te gi hahuner turu ranga te katoe milimiu.”
MAT 12:38 Ba palabir u tson hihatuts turu Lo nu Parisi i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, alam e ngilem alö go habutu tu mirakul te haruto nena alö u la hamanama tere Sunahan.”
MAT 12:39 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu a hei barebana a omi tu hapolasa hakapa ba niam e Sunahan te kato silemiu te go tara menami tu mirakul. Kaba alia e ma tatei haruto nagi tu toa tu mirakul. A hatoatongo lasi tere Jona a propet i manasa te haruto ragi lia limiu.
MAT 12:40 E Jona e keia i iahana torina iena pan u topisa u lan na topisa bong, ne kato has uana i iesana alia tu butun katunuma e na ke goa i iahana kioun mate u topisa u lan na topisa bong.
MAT 12:41 Poata te butu noa romana u Lanin Hahuna, ba pal barebanar i Nineva te saka meroi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto ner te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, a tei Nineva i hengo u raranga tere Jona me hapolaser u markato u omi i taren. Na a toa katun te pan bala nena e Jona e kana teka, kaba limiu e ma hapolasa noa hasemi u markato u omi i tamilimiu.
MAT 12:42 Na turu Lanin Hahuna, a Tetahol panina i Siba e saka mera noi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto nena te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, nonei a tetahol e la halehana koruma te go mi hengo menien u hihatuts u niga tere King Solomon. Na lia e hatei rago limiu, a katun te pan bala nena e Solomon e kana teka, kaba limiu e ma hengoe mien.”
MAT 12:43 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu a hei barebana a omi i romana e heremi a katun a popoloana. Poata te la ba nena a mate a omi a katun, ba nonei te lagi sakesakiena ta makum te go na husa ien tara makum pinopino i gusuna latu.
MAT 12:44 Ba nonei te hakats nena nonei a katun te la ba nemen me poiena, ‘Alia e la pouts gou tara luma tu la ba nema lia.’ Ba nonei te na sabiena e beköna, ne gogosona ne taratara haniga hasina.
MAT 12:45 Ba nonei a mate a omi e na lu lelena a tana elahit a mate ti omi koru naien. Ba nori e mi ka gono merien i iahana katun teka. Na i romana nonei a katun e omi bala koru nena a poata i manasa. Ne kato has uana i iesana, alimiu has e omi bala koru namiu a poata i manasa, taraha alimiu e tori-tsuga namo lia.”
MAT 12:46 Poata te ranga noaia e Iesu turu katun, be tsinanen nu toulanen i tukuto. Ba nori e tuol ria i ielesala me rangata ner te gi ranga gono menien e Iesu.
MAT 12:47 Ba toa katun e poiena tere Iesu, “E tsinamulö nu toulamulö e tuol ria i ielesala ne ngilin ranga gono merio lö.”
MAT 12:48 Be Iesu e ranga palise nen me poiena, “E tsinar nu toular?”
MAT 12:49 Be Iesu e tus uana turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Ruto! A barebana i rekeso e hereri e tsinar nu toular.
MAT 12:50 Eresi te katoer u ngil tere Tamagulia i Kolö, nori e hereri u toular nu hahinar ne tsinar.”
MAT 13:1 Na nonei has turu lan be Iesu e la ba neto a luma me na gumuna i rehina Ramun a Perperere i Galili, me hihatutsina.
MAT 13:2 U katun ti gono uama i tanen i para koru, ba nonei e na osato tara tsi toa tsi tolala me gumna i tanen. Na barebana i tuolia i monsingmou.
MAT 13:3 Nonei e hatuts rane ien a ka para turu haharoei. Na toa haharoei e kato u teka: “A katun e na hula tsihasein a ngalina kannou.
MAT 13:4 Tara poata te tsihasa nien a ngal tara kui, ba palainu ngal te pururuku ria i maroro, bu apena e la rima me mi nou hakape ren.
MAT 13:5 Na palai i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u lapo, ba te ka mena a tsitabubun tsikitsiki koru. Bu ngal e pusuku boroborona, taraha u tsikitsiki e ma lai i iogana.
MAT 13:6 Ba poata te la seima a pitala me piri halangoe nen, taraha a poloso e ma la uai i iogana, ba man kan leba teka e lango boroborona.
MAT 13:7 Na palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u kolits u hihitoka, bu kolits e panir me kato homier a man kan leba teka.
MAT 13:8 Ba palainu ngal e pururuku ria turu tsikitsiki u niga, me panina me ka mena a hua. A palabi i ka mei a hua a para koru, na palabi i ka mei a hua te molo para, na palabi i ka mei a hua te ma para balai.”
MAT 13:9 Be Iesu e poiena, “A katun te atein hengona e ga hengo haniga.”
MAT 13:10 Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me rangatse ren, “Taraha ba lö te ranga nem u haharoei poata te ranga mia lö i taren?”
MAT 13:11 Be Iesu e poiena, “E Sunahan e haruto ranei limiu a ka te ma haruto rien u barebana i manasa. Alimiu e atei sil talemiu ime te mar pepeito kap uanen. Kaba barebana teka e ma ateiri.
MAT 13:12 Taraha, a katun te ateina, e Sunahan e hala lele noien romana a niatei, ba nonei te ka mena romana a niatei a niga. Kaba a katun te raman ateina, e Sunahan e lu ba nenou romana a tsitabubun niatei te ka menen.
MAT 13:13 Nonei a ka te ranga megi lia u haharoei tara barebana teka, taraha nori e tarar kaba e ma tara hamanari, na nori e hahengor kaba e ma hengo hamanari, ne ma atei hasri.
MAT 13:14 U ranga tere Aisaia a propet i manasa e butu hamana sila tala nama turu katun teka. E Aisaia e kolotein u ranga te hala meni e Sunahan turu Jiu me kato uana: ‘Alimiu e hahengo mou ba te hengo talasimiu, kaba limiu ma atei koru moi romana. Alimiu e tara mou ba te tara tun talasimiu, kaba limiu e ma tara hamana koru moi romana.’ fl
MAT 13:15 Ne Sunahan e poei tere Aisaia, ‘U katun teka e baku-kits hakapar. Nori i tupi a talingaren, na nori i hasohi a mataren. Taraha, nori e poier a mataren e namos tarana, na talingaren e namos hengona, nu hakhakats i taren e namos ateina. Nori e raman habirits pouts uar i tar te go kato haniga pouts merien lia.’ Te ranga u e Sunahan.
MAT 13:16 “Kaba limiu e tatei sasalamiu. Taraha, a matamilimiu e tarana, na talingamilimiu e hengona.
MAT 13:17 Hakhakats niam a ka teka! U propet u para nu katun u para tere Sunahan i manasa i ngilin tara koru a man ka te tare milimiu, kaba nori i ma antunai. Na nori i ngilin hengo koru a man ka te hengoe milimiu, kaba nori i ma antuna hasi.”
MAT 13:18 Be Iesu e poiena, “Hengo tala iam, ba te atei silemiu u haharoei tara katun te tsihasein u ngal.
MAT 13:19 U ngal e here nei u ranga tere Sunahan. A maroro te pururukuia u ngal e here nei u katun te hengoer u raranga ba te ma atei sile rien. Be Satan te la nama ba te gul ba nena u ranga te gamon kaia i toriren.
MAT 13:20 Nu tsikitsiki te ka mena u lapo e here nei a palabir u katun te hengoer u raranga ba te haniga borobore ren ba te sasala meren.
MAT 13:21 Kaba u raranga e ma tsiruku koru uanei i iogana i taren, na nori u katun e ke ier a tsitabubun poata puku. Ba poata te omi mera rien u katun te hamana mena rien u ranga tere Sunahan ba barebana te kato hatiamer u hakhakats i taren, ba nori te hapolasa boroborer u ranga.
MAT 13:22 Nu tsikitsiki te ka mena a kolits a hihitoka e here nei u katun te hengoer u raranga, kaba nori e ka mer u hakhakats pan tara nitoatoa i puta ba te ngiler te gi lu koru meni a moni pan. Na man ka teka e here nei e piler u raranga tere Sunahan bu raranga e ma habutse nei u markato u niga turu katun teka.
MAT 13:23 Nu tsikitsiki u niga e here nei u katun te hengoer u raranga ba te atei sile ren. Bu raranga te kato hanige iena a markato turu katun teka: palabi e niga korur, na palabi e molo nigar na palabi e niga hatsitabubur.”
MAT 13:24 Be Iesu e ranga mera nei a barebana u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan tsi a markato te mar pepeito kap mera nei e Sunahan u katun e kato uana teka: A toa katun e na tsihasein a ngalin wit a niga tara kui i tanen.
MAT 13:25 Kaba tara toa bong, tara poata ti soho hakapaia u katun ba pakö i tanen e la nama me mi tsihasa nena a huanu pulung u omi te tara here nei u wit i gusuna kuin wit, me lana.
MAT 13:26 Ba poata te pusukuia u ngalin wit ba bakuren e katsin huana, bu katun e tara sabier u pulung u omi u para e ka has.
MAT 13:27 Bu katunun kui e la uar tara tamana kui me poier, ‘O tsunono, alö u tsihasein u ngalin wit u niga tara kui i tamulö, kaba ime te butuma u pulung u omi u para?’
MAT 13:28 Ba nonei e poiena, ‘A pakö te kato a ka teka.’ Ba nori e rangatse ren, ‘Alö e ngilem alam e go na pate ban u pulung?’
MAT 13:29 Ba nonei e poiena, ‘E moa. Taraha, alimiu e namos pate ba nemiu u wit te sohalana turu pulung te go na pate ba mena milimiu u pulung u omi.
MAT 13:30 Hake iam u wit nu pulung e gi pan hoboto popona te ga tangohoia u wit. Ba lia te ranga meregu romana u katun te na gone riou romana a kannou a tangoho, ‘Pate mam iam u pulung ba te kitse men a man kits te gi lapo nia turu tula. Ba limiu te toa gone miu u wit ba te haka ramien tara luman haputu te kana a kannou i tar.’”
MAT 13:31 Be Iesu e hatei rane ien u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here hase nei u ngalin mastet te makosi koru ba nena u ngal hoboto. A katun e lue nen ba te na sapul nanen tara kui i tanen. Ba tara poata te pan nen, nonei e pan bala nena u mamana u man kan leba hoboto, ba te here nei u roei. Bu apena te la rima ba te mi katoe ria u suhana tara man kala i tanen. Na Nipepeito tere Sunahan e hatania hatetenei hasina ba te pan susuluna.”
MAT 13:33 Be Iesu e ranga mera neien u taina u haharoei me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a yis te luena a tahol ba te sohale neien a toa taram palaua, bi murinen ba palaua hoboto te la seina.”
MAT 13:34 E Iesu e hatuts rai a barebana a man ka hoboto teka u haharoei. Nonei e ma tatei rangani ta ka i taren te go ma ranga menien u haharoei.
MAT 13:35 Nonei e kato mei a man ka teka te ga mana u u ranga te rangein a propet te kato u: “Alia e ranga negoa romana u haharoei te go ranga u lia i taren. Alia e ranga mera gien romana a man ka ti ma atei silei u katun i iomin koru ba te noa hasina i romana.”
MAT 13:36 Be Iesu e la ba reto u katun me tasuna tara luma. Bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen ba toa i taren e poiena, “Hatei ramei lam aha te poiena u haharoei turu pulung te kana tara kui.”
MAT 13:37 Be Iesu e ranga palis ranen me poiena, “A katun te tsihasein u ngal u niga e here nei alia tu butun katunuma.
MAT 13:38 Na kui e here nei u han hoboto i puta. Nu ngal u niga e here nei u katunur tara Nipepeito tere Sunahan. Nu pulung u omi e here nei u katun tere Satan.
MAT 13:39 Na pakö te tsihasein u pulung tara kui nonei e Satan. Na poata te gone ria a kannou a tangoho e here nei a nikapakapana poata turu han i puta. Nu katun te gone ria a kannou a tangoho tara kui, nori u angelo.
MAT 13:40 Na te gono menari u pulung ba te hats raria turu tula, e mar kato uana te mar kato uar romana tara poata te kapana romana a han.
MAT 13:41 Alia tu butun katunuma e hala reguma romana u angelo i tar, ba nori te mi luer romana a mamana katun te roron kato homir nu katun hoboto has te amus rer u palai ba te kato homir, ba te lu ba rarien romana tara Nipepeito i tar.
MAT 13:42 Ba nori te lapo ba merari romana turu tula u kapan. Ba nori te tabe hohomi ria romana nonei turu tula teka ba te har tun hasir.
MAT 13:43 Bu katun u matskö te alesala koru hereri romana a pitala tara Nipepeito tere Tamaren. A katun te atein hengona e ga hengo haniga!”
MAT 13:44 Be Iesu e poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a moni pan te hamouse ria tara kui. Ba toa katun te sabie nen ba te hamous lele nen. Ba nonei te sasala koruna, ba te na hahol nena a mamana ka hoboto i tanen, ba te mi toan hol benei a peisanen nonei a kui.”
MAT 13:45 Be Iesu e poe lelena, “Na Nipepeito tere Sunahan e here hase nei a katunun hahol te roron sakiena a man kabono a man niga.
MAT 13:46 Ba poata te sabie nen u toa u kabono u niga koru ba te hol sei koruna, ba nonei te na hahol hakapa koru nena a mamana ka hoboto te ka menen, ba te holena u kabono teka.”
MAT 13:47 E Iesu e ranga lel me poiena, “Na Nipepeito tere Sunahan e here hase nei a abe te lapo naria i tasi ba te luena a mamana mar iena.
MAT 13:48 Poata te saputu nen, bu katun te hagalar te las mena rien i singmou ba te gum mier te arena menari a iena. U iena u niga te honge ria turu bona i taren, ba pala a omi te ba rer.
MAT 13:49 Te mar kato has uaren romana tara poata te kapana romana a han. U angelo e la rima romana ba te arena rariou u katun u omi nu katun u niga, ba te lapo ba raria romana u katun u omi turu tula pan. Ba nori te tabe hohomir romana ba te har tun hasir.”
MAT 13:51 E Iesu e ranga u turu katun ti hengoen me poiena, “Alimiu e atei sile miu a man ranga te katoe gula lia?” Ba nori i poieto, “Aa.”
MAT 13:52 Ba nonei e poiena i taren, “U tson hihatuts hoboto turu Lo te katunun tsitsilo has uar i tar tara Nipepeito tere Sunahan e hereri a katun terena luma a niga te lue nama a man ka a man tsimus na man ka man toutounei tara makumun haputu i tanen. Nori e atei siler u ranga u mana ni manasa nu ranga u mana u tsimus has.”
MAT 13:53 E Iesu e ranga hakapein a man haharoei teka, me la ba nena nonei a han teka.
MAT 13:54 Ba nonei e la pouts uana tara han i tanen i Nasaret. Ba nonei e hihatutsna tara luman lotu turu Jiu. Ba barebana ti hengoe ien i asingoto koruto me poier, “Ime te luema a katun teka a mar niatei te kato uana teka? Gime te mar kato mena neien a man mirakul te hengo nera ra?
MAT 13:55 Nonei banei a pien tara kapenta e Josep, ne tsinanen e Maria. Ara e atei silera u munmun toulana i tanen ere Jemis mere Josep ne Saimon ne Judas.
MAT 13:56 Nu hahinanen e ka hasir. Gime te lue men a mar nitsunono teka?”
MAT 13:57 Ba nori i raharahe ten. Be Iesu e poieto i taren, “A propet tere Sunahan e ka mena a solo turu han hoboto. Kaba u katun pouts i tanen e ma poeri e Sunahan e hale ien a nikapan.”
MAT 13:58 Na nonei e ma katoei tu mirakul tu para i han i tanen, taraha u katun i hahamana.
MAT 14:1 Tara poata teka e Herot a King e hengoen e Iesu.
MAT 14:2 Na nonei e poei turu katunun kui i tanen, “Nonei e Jon a Tsonun Baptais ti hatakei poutsi tara tou mate. Nonei te kato bene ien a man mirakul teka.”
MAT 14:3 E Herot e ranga u teka, taraha nonei noa has te rangein i manasa te gi pile kap meni e Jon, ba te kitser ba te hake ria tara karabus. Nonei e kato mei a ka teka u ngil tara tahol tere toulanen e Pilip. E Herot e hitöl hakapa mei a tahol teka a solonen e Herodias.
MAT 14:4 Ne Jon e ranga nitoa mei e Herot me poiena, “E ma niga koru nei te gotölo meni lö e Herodias!”
MAT 14:5 Be Herot e ngilin atung hamate nanen, kaba e matoutir u katun u Jiu. Taraha, nori i poei e Jon a toa propet.
MAT 14:6 Na turu lan ti hatoatongeia u lan ti poseia e Herot ba nori e katoer a kannou pan nu hirata, ba pien tahol a kukubei tere Herodias e sanina i matar u katun hoboto ti kaia tara kannou. Be Herot e haniga koruna, me ranga hamana menen turu ranga te mana uana i iasa me poiena, “Ta saha ta ka te ngile moa lö i tar, alia e hale goien lö!”
MAT 14:8 Be Herodias e ranga mei a pien tahol i tanen te ga mar ranga uen teka tere Herot, “Alia e ngilegu e Jon a Tsonun Baptais e ga mate ba lö te hala hamatskö nemuma a bakunen tara toa pelet te haruto nena te ga mate hamana uen!”
MAT 14:9 Be king e ka mena u tori u tiama, kaba nonei e kato hakapa tsiponi u ranga u mana i matar u katun ti nou gono meien, ba nonei e hatangana tala nena u ranga tara tahol.
MAT 14:10 Ba nonei e tahulena a toa tsonun taratarakap e go na soatsema a bakune Jon. Ba tsonun taratarakap e lato tara luman karabus, me na ngats kotsena a bakune Jon.
MAT 14:11 Bu baku e hake ria tara pelet me haleri a pien tahol, ba nonei e la mena neien tere tsinanen.
MAT 14:12 Bu katunun tsitsilo tere Jon e la rima, me luer a tuanreinen me kaho naren. Ba nori e na ranga mier e Iesu.
MAT 14:13 Poata te hengo nia e Iesu e Jon e mate, ba nori meru katunun tsitsilo i tanen e la ba ner a han teka tara tsi tolala me la pepeisa uar tara toa han te moaia ta katun. Bu katun u para e hengo naren, me la ba ner u taun i taren me kukute sila nalila e Iesu i maroro.
MAT 14:14 Be Iesu e na hasunguto me koul ba nena a tsi tolala. Ba poata te rute ien a katun a para koru, ba torinen e tatagi koru ranen, ba nonei e kato haniga pouts rena u katun i taren ti ka mei a nimate.
MAT 14:15 Ba tara lahi bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen me poier, “E lahibong hamanasana, ne moa ta han tara makum teka. Hala mera lei u katun tara ma tsi han te sukusukur ba te na hol peise ier ta kannou i taren.”
MAT 14:16 Be Iesu e poiena, “Nori e ma tatei lari. Alimiu go hala ramien ta ka te gi nouen.”
MAT 14:17 Ba nori e poier, “Alam e ka puku miem a tolima beret na solana iena.”
MAT 14:18 Be Iesu e poiena, “La mena mumei i tar.”
MAT 14:19 Ba nonei e ranga merena u barebana e gi gumia turu garas. Ba nonei e luena a tolima beret na solona iena, me tara sei uana i Kolö, me hanigana tere Sunahan. Ba nonei e pose iena u beret me hala rane ien u katunun tsitsilo, ba nori e molamola rarien a barebana.
MAT 14:20 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katun tsitsilo e luer a 12 a kalobaka a saputu tara ma tsi nouba i taren.
MAT 14:21 U hihase turu katun ti nou e sukusukuia tara 5000 tara pal tson peisa, ba te ma ase rari a tohaliou na galapien.
MAT 14:22 Be Iesu e ranga mereto u katunun tsitsilo e gi osaia tara tsi tolala, ba te la ba mam mena rien i hapalana ramun a perperere, tara poata te hala kalakala rien u katun.
MAT 14:23 Bi murina te hala kalakala rien u katun, ba nonei e la sei pepeisa uana turu pokus te na singo ien. Ba poata te lahiia a lahi, be Iesu e ka pepeisana turu pokus.
MAT 14:24 Tara poata teka a tsi tolala e la halehana ban a monsingmou, ba lomolomo e la uamato i matana tsi tolala bu keikei e kato hagigere iena a tolala.
MAT 14:25 Ba tara sukusukuna lunlan, be Iesu e la uamato i taren me tatala silana i ieluna a ramun.
MAT 14:26 Ba poata ti tareia u katunun tsitsilo e Iesu te tatala uen turu ramun, ba nori e tololo mer a nimatout. Nori i ku homi me poier, “A liliahanei!”
MAT 14:27 Be Iesu e topei ranga uana i taren me poiena, “Alia ba. Ma matoutumi!”
MAT 14:28 Be Pita e ranga uato, “O Tsunono, te go Iesu hamana koru u lö, ranga memo lia ba lia te la ua gou i tamulö i ieluna a ramun.”
MAT 14:29 Be Iesu e poiena, “Lama!” Be Pita e kouluna tara tsi tolala me tanian tatala uana tere Iesu turu ramun.
MAT 14:30 Kaba nonei e hasagoho tsiponi a lomolomo me matoutuna, me tanian ruku uana i iogana. Ba nonei e kuto me poiena, “O Tsunono, taguhe molia!”
MAT 14:31 Be Iesu e topei hasoa nena a limanen me pile nanen me poiena, “Alö e ka mem u hamana u tetenei! Aha tsiponi te hula hakats memuö?”
MAT 14:32 Ba nori a elasolana e na osa ria tara tolala, ba lomolomo e seloho poutsuna.
MAT 14:33 Bu katunun tsitsilo ti kaia tara tolala e hatsunoner e Iesu me poier, “U mana koru, alö a Pien Tson tere Sunahan!”
MAT 14:34 Ba nori e tupekoer a ramun me na sung ria tara han i Genesaret, bu katunur i Genesaret e mareier e Iesu. Ba nori e hangö rer u katun hoboto ti ka mei u nimate turu han hoboto i sukusuku me piou rarien tere Iesu.
MAT 14:36 Ba nori i ranga hatagala hoboto sileto te gi hapile tun merien u katun ti ka mei u nimate i runguna u hasobu i tanen. Bu katun hoboto ti hasebeleia turu hasobu i tanen i niga poutsuto.
MAT 15:1 Bu palair u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i la mato i Jerusalem me la uarima tere Iesu me rangatse ren, “Taraha tsiponi bu katunun tsitsilo i tamulö te hipus ner u hihatuts ti halan u katun pan i tarara i manasa? Nori e ma galus hamatsköeri a limaren te mar ranga uana u lo te katsin nou rien!”
MAT 15:3 Be Iesu e ranga palisito, “Gaha tsiponi te hipus memi limiu u hihatuts tere Sunahan te go kukute menami u hihatuts turu katun i manasa?
MAT 15:4 E Sunahan e poei, ‘Hapane iam e tamamilimiu ne tsinamilimiu. A katun te ranga homi nena e tamanen tsi e tsinanen e gi atung hamate korui.’
MAT 15:5 Kaba u hihatuts i tamilimiu e poiena, ‘A katun te ka mena a ka te tatei taguhena e tamanen tsi e tsinanen, nonei e tatei poiena, A ka teka a ka tere Sunahan.
MAT 15:6 Bu ranga te poiena, Hapane iam e tamamilimiu, e ma la uanei tara katun teka.’ Te mar ranga uami limiu. E kato uana teka, ba limiu te roron hala putemiu u ranga tere Sunahan te kukute mena milimiu u hihatuts turu tubumilimiu.
MAT 15:7 Alimiu u gamogamo! A propet e Aisaia ni manasa e ranga hamatskö koru rio limiu te poien turu tubumilimiu, ‘E Sunahan e poiena, U katun teka e hatsunono meri lia u ranga tun i taren, kaba a toriren e ka halehana ba koru nano lia.
MAT 15:9 Nori e mastei hatsunone rio lia, taraha nori e roron hihatuts ner a man markato turu katun tun, ba te poier a man markato tere Sunahan!’”
MAT 15:10 Be Iesu e ngö mera nei u katun i tanen me poiena i taren, “Hengo iam, ba limiu te ateimiu!
MAT 15:11 A ka te la uana i runguna katun te ma kato hakorkoriane nei a katun. A ka talasi te lakasana turu rung te kato hakorkoriane nen.”
MAT 15:12 Bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “U Parisi e omie ier u ranga te katoe mula lö ba te raharahar.”
MAT 15:13 Be Iesu e poiena, “Noahasina. U katun teka e hereri u pulung u omi te ka ria tara kui tere Tamar. Nonei e pate baba ranoen romana.
MAT 15:14 Nori e hereri a katun a matakiau te peigena a tai. Ba tara poata te peigena romana a toa katun a matakiau a tai, ba nori te tsia hoboto ria romana tara holö.”
MAT 15:15 Be Pita e poiena i tanen, “Alö go hatei ramei lam a ka te poiena u haharoei te katoe mula lö.”
MAT 15:16 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu u moa noa iam tu niatei.
MAT 15:17 Alimiu go atei sile iam, a mamana ka te la uana i runguna katun e la uana i mukolonen ba i murimuri e lakasa ba nena u tuanrei.
MAT 15:18 Kaba man ka te lakasa nama turu rung e la nama turu tori te here nei u namnamei. Nonei a man ka te kato hakorkorianena a katun.
MAT 15:19 Turu tori te la nama a man ka man omi teka: u hakats u omi na hipuli na tsikolo na haloku na kop nu ranga u gamo, nu tuts.
MAT 15:20 A man ka teka te kato hakorkorianena a katun. Kaba te gi nou mam meni a kannou i mam te galus hamatskö menari u ualima, a ka teka e ma kato hakorkoriane nei a katun.”
MAT 15:21 Be Iesu e la ba neto a han teka me la uana tara han turu katun te ma Jiuri te sukusukuia tara man taun i Taia ni Saidon.
MAT 15:22 Ba toa taholuna tara provins teka i Kenan te kaia tara han teka e la uato i tanen ba te ranga hatatagina me poiena, “O Tsunono, a Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia! A pien tahol i tar e sinasaha koruna tara mate a omi!”
MAT 15:23 Be Iesu e ma ranga nanei ta tsi ranga i tanen. Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me ranga hatagala meren, “Hala ban! Taraha, nonei e kukute rano ra ba te ngalana.”
MAT 15:24 Be Iesu e ranga palisina, “E Sunahan e hala sil tune moi lia turu Jiu ti tutu ba menien. Na lö e ma Jiumi.”
MAT 15:25 Kaba a tahol e lama me mi hatukunna i matanen me poiena, “O Tsunono, taguhe molia!”
MAT 15:26 Be Iesu e ranga palisito, me haharoei nena u Jiu nu katun te halhal ria turu Jiu, me poiena, “E ma matskö nei te gi lu meni a kannou tara galapien ba te ba neria turu muki.”
MAT 15:27 Ba tahol e hatanganato, “U mana koru, o Tsunono. Kaba u muki e roron nou noa haser a ma tsi kannou te pururukuna turu tebol.”
MAT 15:28 Be Iesu e atei sileto nonei a tahol e hakats u teka: u Jiu i ngöri u katun halhal u muki, kaba u katun halhal i tatei lu noa hasi a palabina man ka man niga tere Sunahan. Be Iesu e ranga paliseto a tahol, “Alö e hamana hatagala korum. A ka te ngile mulö e butu hamanasana.” Ba pien tahol i tanen e niga pouts hamanasato.
MAT 15:29 Be Iesu e laba neto a han teka me sila uana i rehina Ramun a Perperere i Galili. Ba nonei e seieto a tsi pokus me gumuna.
MAT 15:30 Bu katun u para i la uamato i tanen, me la merima u katun u tasiko, nu korus, nu matakiau, nu katun u biru, nu palair u katun has u para ti ka mei u nimate, me haka rarien i mouna e Iesu. Ba nonei e kato haniga pouts ranen.
MAT 15:31 Bu katun i asingoto koruto ti hengo meni ti ranga u u biru, na ti tara meni u katun u korus nu tasiko i niga pouts, nu matakiau i ruto. Ba nori i solo seieto e Sunahan te pania i Israel.
MAT 15:32 Be Iesu e ngö gugono mera nei u katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Alia e tatagi koru regu u katun teka, taraha nori i ka gono meio lia turu topisa u lan ba te moana ta ka te gi nouen. Alia e raman hala kalakala ragen ba te ma nou noari, taraha nori e namos tutupu ria i maroro.”
MAT 15:33 Bu katunun tsitsilo i rangatse ten, “Ime te sabie roa ra ta kannou te ga antunaia turu katun u para tara makum pinopino teka te gi hanou rien?”
MAT 15:34 Be Iesu e rangatato, “A lahisa beret te ka memi limiu?” Ba nori e poier, “A tohit a beret na ma tsi iena has.”
MAT 15:35 Be Iesu e ranga mera tei u katun e gi gumia turu tsikitsiki.
MAT 15:36 Ba nonei e lueto a tohit a beret na ma tsi iena, me haniga uana tere Sunahan, me pose ranen me hala rane ien u katunun tsitsilo, bu katunun tsitsilo i molamola rate ien u katun.
MAT 15:37 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katunun tsitsilo e luer a tohit a kalobaka a saputu tara ma tsi nouba i taren.
MAT 15:38 U hihase turu katun ti nou e noaia tara 4,000 tara pal tson peisa, ba te ma ase rari a tohaliou na galapien.
MAT 15:39 Be Iesu e toan hala kalakala reto u katun, ba nonei e osana tara tsi tolala, ba nonei e la uato tara pal han i Magadan.
MAT 16:1 U palair u Parisi nu Sadiusi i la uama tere Iesu. Nori i ngilin tohala nen, ba nori e rangatse rien te ga kato beme rien ta mirakul te ga harutein a nitagala tere Sunahan.
MAT 16:2 Be Iesu e ranga palisito, “Poata te tsirukuna a pitala ba limiu te poemiu, ‘Ara e ka merou a poata a niga, taraha u kolö e röröna.’
MAT 16:3 Ba tara bongbong koru, ba limiu te poemiu, ‘A langits e polo nou i romana, taraha u kolö e röröna ba te tara here nei a langits.’ Alimiu e atei silemiu te mouna uana a mar nitaratara i kolö. Kaba limiu e ma atei silemi te mouna uana a man hiharuts tara kapakapana poata.
MAT 16:4 A hei barebana a omi ti hapolasa hakapa ban e Sunahan te kato siler te gi tara meni a mirakul. Kaba alia e ma tatei haruto negi tu toa tu mirakul. A hatoatongo lasi tere Jona a propet i manasa te haruto ragi lia limiu.” Be Iesu e la ba ranen me lana.
MAT 16:5 Ba tara poata ti arohoeia u katunun tsitsilo a Ramun, ba nori e hakats sabe ner nori i solopali te gi lu meni ta beret.
MAT 16:6 Be Iesu e ranga mera nen te gi ma hengo ien u hihatuts u omi turu katun me poiena, “Alimiu go tara kap haniga iam ba te hanei silemiu u yis turu Parisi nu Sadiusi.”
MAT 16:7 Ba nori e hatanian hiararanga poutsur me poier, “Nonei e mar ranga uana teka, taraha ara e ma lue rimei ta beret.”
MAT 16:8 Be Iesu e atei sileto aha ti ranga nen, ba nonei e poiena, “Taraha tsiponi ba limiu te hiararanga pouts silemiu te ma ka mena milimiu ta beret? Alimiu e hamana hatetenei korumiu!
MAT 16:9 Alimiu e ma atei noa hasmi? Alimiu go hakats pouts neiam tu pose meni lia a tolima beret tara 5000 tara katun nu kalobaka tu ongo hasapute iam limiu.
MAT 16:10 Na limiu go hakats pouts has niam a tohit a beret tara 4000 tara katun nu kalobaka tu ongo hasapute iam limiu.
MAT 16:11 Aha tsiponi te poe memi limiu alia e ranga sile gula ta beret? Alia e poie gula, ‘Hanei sile iam u yis turu Parisi nu Sadiusi!”
MAT 16:12 Bu katunun tsitsilo i toan atei sileto e Iesu e ma ranga silei a yis te katoeri a beret, kaba e ranga sil te gi hanei sil menien u hihatuts u omi turu Parisi nu Sadiusi.
MAT 16:13 E Iesu e la u tara pal han i Sesaria Pilipai, ba te rangata rena u katunun tsitsilo i tanen, “U katun e ngöeri alia tu butun katunuma esi?”
MAT 16:14 Ba nori e ranga palise ren, “A palai e poier alö e Jon a Tsonun Baptais, na palai e poier alö e Ilaitsa na palai e poier alö e Jeremaia tsi alö a tai turu propet ti mate hakapa me takei poutsum tara tou mate i tamulö.”
MAT 16:15 Be Iesu e poiena, “Gime te kato uami limiu? Alimiu e poemiu alia esi?”
MAT 16:16 Be Saimon Pita e ranga palisito, “Alö a Mesaia te hopu kapin e Sunahan. Alö a Pien Tson tere Sunahan te toatoana.”
MAT 16:17 Be Iesu e poiena i tanen, “O Saimon a pien tere Jona, e Sunahan e kalale nolö! A niatei teka e ma hatei namei ta katun tun i tamulö. E moa. E Tamar i Kolö te hale namen i tamulö.
MAT 16:18 Na lia e hateie golö, a solomulö e Pita, a hatu. Na i ieluna u lapo teka alia e hatakeiegu romana a luman lotu i tar te haharoei nenou romana a pal barebana te hamana uarou i tar. Na nitagala tara tou mate noa has e ma tagala saluhe noi romana i tanen.
MAT 16:19 Alia e hale goi romana lö a ki tara Nipepeito tere Sunahan. A saha ka te hapiu namia romana lö i puta, e hapiu has nena romana e Sunahan i Kolö. Na saha ka te hanige mia romana lö i puta, e haniga hasena romana e Sunahan i Kolö.”
MAT 16:20 Be Iesu e ranga hatagala merena u katunun tsitsilo i tanen e gi ma tatei hatei ta katun te Mesaia uanen.
MAT 16:21 Tara poata teka e Iesu e hatanian hateiia turu katunun tsitsilo i tanen te ga mate uen me poiena, “Alia e la uagou romana i Jerusalem ba te na kamits hapan gia turu tsunono, nu pris pan, na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori te na atung hamate rio lia, ba lia te takei potsugu romana turu hatopisana u lan.”
MAT 16:22 Be Pita e lu mena neien i harehirehi me tanian ranga hapiu menen me poiena, “O Tsunono, e Sunahan e ga hapiun a ka teka! E ma tatei butu koru neia i tamulö!”
MAT 16:23 Be Iesu e habiritsina me poiena tere Pita, “Hatalis ba neio lia, o Satan! Alö e hatu kap namo lia. Alö e ma ka memi u hakats tere Sunahan. Alö e ka mem u hakats tara katun!”
MAT 16:24 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Te ngilin la gono mena molia ta katun, e ga solopali a peisanen, ba te haniga te ga sagoho menien u kamitsina te kukute mena neien lia te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen, ba te la gono mena molia.
MAT 16:25 Taraha, a katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana.Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana.
MAT 16:26 Te ga lueia ta katun a man ka hoboto ni puta, ba te toan taia ba nena a nitoatoa te ka nitoana, ga mamana ka teka e mar taguhu halona mena noien ime? E moa tala. E moa koru ta ka te ga antunan hala nen ba te lu poutse nei a nitoatoa i tanen.
MAT 16:27 Taraha, alia tu butun katunuma e la gono meguma romana u angelo i tar turu ualesala pan tere Tamar, ba lia te toa palis regoi romana u katun ti kato homi a ka a omi nu katun ti kato haniga a ka a niga.
MAT 16:28 Alia e hatei hamana rago limiu, a palair u katun teka e ma materi romana e popona te gi tara menien alia tu butun katunuma tara poata te na butu here gumei lia a king.”
MAT 17:1 U tönomo u lan i murimuri e Iesu e lui e Pita, nu muntoulana e Jemis ne Jon, me peigi pepeisa mera neien i ieluna u toa u pokus pan.
MAT 17:2 Ba tara poata ti tara ien, ba nori e tarer te palis u a tuanreina e Iesu: a polenen e alesala koru herei a pitala, nu hasobu i tanen e hiaka koru herei u ualesala.
MAT 17:3 Be Moses mere Ilaitsa u propetir i manasa ti mate i bututo ba nori a elapisa katunun tsitsilo e tara raren ba nori te ranga gono mier e Iesu.
MAT 17:4 Be Pita e rangana me poiena tere Iesu, “O Tsunono, e nigana te ka ria ra teka. Te go ngil u lö, ba lia te kuiegu a topisa taluhu teka, a toa i tamulö, na toa tere Moses, na toa tere Ilaitsa.”
MAT 17:5 Tara poata te ranga noa ien, bu koasi te alesala koru e mi hoho ranen me la uanama i ieluren bu toa u ranga e poie nama turu koasi, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen. Hengo mia i tanen!”
MAT 17:6 Poata ti hengoeia u katunun tsitsilo u ranga teka ba nori e matout korur, me hatukunur me turu putar.
MAT 17:7 Be Iesu e la uanama i taren me hasebelena i taren me poiena, “Takei iam. Ma matoutmi!”
MAT 17:8 Ba nori e tara seir me tarer e Iesu pepeisa.
MAT 17:9 Poata ti koul men turu pokus be Iesu e ranga mera nen, “Alimiu e ma tatei ranga memi ta toa ta katun tara ka teka te tara mula limiu antunana te takei pouts goa romana alia tu butun katunuma tara tou mate.”
MAT 17:10 Bu katunun tsitsilo e rangater e Iesu, “Tara naha te poe menari u tson hihatuts turu Lo e Ilaitsa a propet e ga mam nema romana e Mesaia?”
MAT 17:11 Be Iesu e ranga pouts mera nen, “E Ilaitsa e la mam pouts hamana nama ba nonei te kato hamatsköena romana a mamana ka.
MAT 17:12 Na lia e hatei ragi limiu a ka teka: e Ilaitsa e la hakapama, kaba u katun i ma marei ien na nori i mar kato homi menien ti mar ngil uaien. Na tara toa has a markato ba nori te kato homi hase riou romana alia tu butun katunuma.”
MAT 17:13 Bu katunun tsitsilo i toan atei sileto nonei e ranga merien e Jon a Tsonun Baptais, nonei a katun te ngöi u Buk u Goagono e Ilaitsa ba te poiena nonei e ga lama.
MAT 17:14 Poata ti kopis uen turu barebana, ba toa katun e la uamato tere Iesu, me hatukunna i matanen me poiena, “O Tsunono, alö go tatagi nema a pien tson i tar! Nonei e roron kotskotsibonguna na peisanen e omi koruna, na nonei e roron rus uana turu tula na turu ramun.
MAT 17:16 Alia u la mena meien turu katunun tsitsilo i tamulö, ba nori e ma antunan kato hanige rien.”
MAT 17:17 Be Iesu e ranga poutsuto me poiena, “Alimiu u katun u hahamana koru na limiu e ma matskömi! Alia e soso koru megu a nihahamana i tamilimiu. La mena mumei a pien i tar!”
MAT 17:18 Be Iesu e ranga hatagala mena a mate a omi ba nonei e toan lakasana, ba nonei a pien tson teka e niga poutsuna i teka puku.
MAT 17:19 Bu katunun tsitsilo e la uarima tere Iesu me rangata hamouse ren, “Taraha ba lam te ma antunan tsuga halakase mulei a mate?”
MAT 17:20 Be Iesu e ranga palisina me poiena, “Taraha, a tsi nihamana i tamilimiu e ma antuna nei. Hakats niam a ka teka! A ngalin mastet e makosi koruna kaba e habutena a kan leba te pan sokuna. Ne kato has uana i iesana, te tetenei hasina a nihamana i tamilimiu, alimiu e antunan kato noa hasemiu a man ka man kapan. Hena, alimiu e tatei poemiu turu pokus teka, ‘Takeiia teka ba te la uam ili!’ ba nonei te lana. Ba limiu te tatei katoe mou a mamana ka!*
MAT 17:21 Alimiu go singo hatagala uam tere Sunahan te agono sil mena mien limiu a kannou. E moa ta taina ta maroro te ga tatei tsuga ban a mar mate a omi teka.*”
MAT 17:22 Ba poata ti la gugono uama u katunun tsitsilo i Galili, be Iesu e poieto i taren, “Alia tu butun katunuma e susukun hala menari i limar u katun te na atung hamate rio lia. Kaba turu hatopisana u lan ba lia te takei pouts gou romana.” Bu katunun tsitsilo e tatagi korur.
MAT 17:24 Ba poata te la u e Iesu nu katunun tsitsilo i Kapeneam, bu katunun lulu monina tara Luman Lotu Pan i la mato me mi rangatser e Pita, “A tson hihatuts i tamilimiu e hol hasena a takis tara Luman Lotu Pan, tsime?”
MAT 17:25 Be Pita e poiena, “Aa.” Na tara poata te la u e Pita i luma me pats rangana, kaba e Iesu e ranga mam me poiena, “O Saimon, u saha u hakhakats i tamulö? A toukui teresi te holena a takis turu king turu han i puta? U katun hamatskö tere king tsi u katun halhal?”
MAT 17:26 Be Pita e ranga palisina, “U katun halhal.” Be Iesu e poiena, “Aa, bu katun tere king te ma tatei holri. Ne kato has uana i iesana i tarara.
MAT 17:27 Kaba ra e namos kato haraharaha rera u katun teka. Bara, la u tara ramun a perperere ba te lapo nem a ohono. Na i runguna a iena tutun te lase molö, alö e sabie mou a toa moni e antunana tara takis i tarara a elasolana. Luema ba te hole mien a takis i tarara.”
MAT 18:1 Tara poata teka bu katunun tsitsilo i la uamato tere Iesu me rangatar, “Esi te pan koruna tara Nipepeito tere Sunahan?”
MAT 18:2 Be Iesu e ngöena a toa pien me hatuole nen i mam i taren me poiena, “Hakats kap niam a ka teka! Te ma habirits moia limiu ba te heremi a galapien, e moa koru te go tatei tasu noa has uamou limiu tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 18:4 A katun te hala pute iena a peisanen ba te here nei a pien teka, a katun teka te pan koruna tara palai tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 18:5 Na katun te hatamiena a toa mar pien teka te pien uanen i tar, e here nei e hatami hase nolia.”
MAT 18:6 E Iesu e ranga noana me poiena, “Kaba sanena ta toa ta katun e ga katsin amusia a toa pien i gusur a galapien teka te hamana uar i tar ba pien te hapolasa ba nenou a nihamana i tanen, e niga balana te gi kits mam meni u katun a toa hatu pan i totongolona katun teka ba te na harukue rien i gusuna loul.
MAT 18:7 A nomi pan e butu noa romana turu han i puta, taraha u hiamus e gono ba te kato homiena u nihamana turu katun. E manana, a markato a omi teka e roron katona. Kaba a nomi pan e butu noa romana tara katun te habute nen!
MAT 18:8 “Te ga kato homieia a limamulö tsi a moumulö alö, bara, ngats kots ba te ba namen! Taraha, e nigana te go ka meni lö u toa puku u ualima, tsi u toa puku u mou, ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u ualima tsi u huol u mou ba nori te ba neria lö turu tula te ma tatei oso nei.
MAT 18:9 Na te ga kato homieia a matamulö alö, bara, has talei ba lö te ba namen. E nigana te go ka meni lö u toa puku u mata ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u mata ba nori te ba neria lö turu tula ni hel.”
MAT 18:10 Be Iesu e poiena, “Alimiu e go hanei haniga iam ba te ma sigalemi ta toa tara galapien teka. E moa. Alia e hatei rago limiu, u angelo te tara kap raren e roron ka ria tere Tamar i Kolö.*
MAT 18:11 Taraha, alia u butun katun silema te go mi lu pouts meri u katun hoboto ti taia.*
MAT 18:12 “Aha te hakats nami limiu tara katun te ka mena 100 tara sipsip ba toa i taren te taiana? Nonei e neha nou? Nonei e gamon la ba rena romana u 99 ba te nou ria turu pokus ba te na sakiena a sipsip te taia.
MAT 18:13 Poata te sabie nen a sipsip te taia, alia e ranga mera go limiu, nonei e sasala koru mena romana a toa sipsip te taia ba te ma hakats hapara nanei u 99 ti ma taiai.
MAT 18:14 Na e kato has uana i iesana, e Tamamilimiu i Kolö e ma ngile nei te ga taia u ta toa tara galapien teka.”
MAT 18:15 E Iesu e ranga lel me poiena, “Te kato homiena a hahatoulana i tamulö alö, ba lö te la uam i tanen ba limiu a elasolana te ka pepeisamiu ba lö te hatare mien a markato a omi i tanen. Te ga hengo menien u ranga i tamulö, ba limiu te hikapiena pouts miu.
MAT 18:16 Kaba te ma hengoe neien romana lö, ba lö te luem ta toa tsi ta elasolana ta katun ba te la gono merio lö. Kato uana teka ba elasolana tsi a elapisa katun te tatei hitaguhu ria turu ranga.
MAT 18:17 Kaba te ma ngilin hengoe neien romana u ranga i taren, ba lö te hatei nem a mamana ka tara barebana te hagum ria turu lotu. Na te ma hengo noa hase neien romana u ranga i taren, ba limiu te kato here namien a katun a omi te kana i ielesala turu lotu.”
MAT 18:18 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga hamana mera golimiu, a mamana ka te hapiu namia limiu i puta, e Sunahan e hapiu has nanen romana i Kolö. Na mamana ka te hanige mia limiu i puta, e Sunahan e haniga hase nen romana i Kolö.
MAT 18:19 “Alia e ranga lel mera go limiu, te singo sile ria ta elasolana i tamilimiu i puta ta toa ta ka ba te hatangana hoboto naren, be Tamar i Kolö e kato bera noien romana a ka te singo sile ren.
MAT 18:20 Taraha, te gi hakats sileia a elasolana tsi a elapisa katun a solor ba te gono hobotor, alia e ka gia romana i gusuren.”
MAT 18:21 Be Pita e la uato i rehina e Iesu me rangatana, “O Tsunono, a tana katun e ga kato homiia i tar tara lahisa poata ba lia te solopale gou a markato a omi i tanen ba te tara poutse gen? Antunana tara tohit a poata?”
MAT 18:22 Be Iesu e poieto i tanen, “Alia e ma poiegi a tohit a poata puku. E moa. Alia e poiegu a tohit a poata lel na tana tohit a poata ba te kato talasina.
MAT 18:23 E kato uana teka ba Nipepeito tere Sunahan e kato uana tara toa king te katsin hakapena a haroho i tanen te kana turu katunun pepeitokap i tanen.
MAT 18:24 Ba nonei e tanian kato hamatsköe iena a haroho ba nori e na piou narima a toa katunun pepeitokap te ka mena a haroho te antunana tara 10 milion kina.
MAT 18:25 Kaba a katun teka e ma antunan hamatana kopis poutse nei a haroho teka. Ba king e poiena turu katunun pepeitokap i tanen, ‘Alimiu go hahol niam a tson teka na tahol i tanen na galapien i tanen na mamana ka hoboto i tanen has. Ba moni te hole roien e hamatana kopise noien a haroho i tar.’
MAT 18:26 Ba katunun pepeitokap teka e tuhatukun nena ba te ranga hatatagi-torina me poiena, ‘Alö go hahaloso patu bum ba lia te hamatana poutse gou romana a haroho hoboto i tamulö.’
MAT 18:27 Ba king e tatagi nena a katunun pepeitokap i tanen teka ba te hakapa bene ien a haroho i tanen me hapuresie nen.
MAT 18:28 “Ba nonei a katunun pepeitokap teka e la talana me hitupali mena a hahelasolana i tanen. Na tana katun teka e ka mei a haroho i tanen te antunaia turu maloto u pits puku. Ba nonei e pile nena a totongolonen me poiena, ‘Alö go hamatana poutsema a haroho i tar!’
MAT 18:29 Ba hahelasolana i tanen e tuhopu nena i matanen ba te ranga hatatagi-torina me poiena, ‘Alö go hahaloso patu bum ba lia te hamatana poutse gou a haroho i tamulö.’
MAT 18:30 Kaba nonei e ramana me na hakeie nen tara karabus antunana tara poata te hamatana poutse nen romana a haroho.
MAT 18:31 A palair u katunun pepeitokap i tare ien ba te raharaha korur me na hateieri a king a mamana ka hoboto te butu.
MAT 18:32 Ba king e ngöe iena a katunun pepeitokap teka me poiena i tanen, ‘Alö a katun a omi koru! Alia u hakapa bei lö a haroho pan tu katoia lö i tar, taraha alö u ranga hatatagi-toriia i tar.
MAT 18:33 Alö go mala tatagi hasin a hahelasolana i tamulö tu mar tatagi has meni lia alö!’
MAT 18:34 Ba king e raharaha koru talana me hala mena neien tara karabus te go kamits nitoa uen antunana tara poata te hamatana poutse noen a haroho hoboto.”
MAT 18:35 Be Iesu e poe hasena, “Ne Tamar i Kolö e kato has uana romana i iesana i tamilimiu hoboto te ma solopala hamane moi limiu a markato a omi tara tana katun ba te tara poutse men.”
MAT 19:1 Poata te ranga hakapa nia e Iesu a man ka teka, ba nonei e la ba nena i Galili me la pouts uana tara han i Judia i hapalana Ramun i Jodan.
MAT 19:2 Bu katun u para i kukutie ten, ba nonei e kato haniga pouts ranen tara makum teka.
MAT 19:3 Ba palair u Parisi i la uamato i tanen me torohane ren me poier, “U Lo i tarara e hanigana te ga tapurese ba meni a tson a tahol i tanen tara mamana markato?”
MAT 19:4 Be Iesu e ranga palisina, “Alimiu go mala rit hanige iam u ranga teka turu Buk u Goagono te poiena, ‘I mam koru te habutsi e Sunahan a katun, nonei e kui a tson na tahol me poiena, Nonei teka te tapurese silena romana a tson tere tamanen ne tsinanen ba te na ka gono miena a tahol i tanen bu muntahol teka te here roi romana u toa u tuanrei.’
MAT 19:6 Ba nori te ma here leleri romana a elasolana, kaba nori e here taleri a toa katun. Na katun e ma tatei puresie nei romana a ka teka te haka gono hakaper e Sunahan.”
MAT 19:7 Bu Parisi i rangatse ten, “Ga tara neha tsiponi be Moses te hala nena a lo me poiena a tson e tatei koloto tunena a pepana te gi peko meni a hitöl ba te hale neien a tahol i tanen ba te tsuge iena a tahol?”
MAT 19:8 Be Iesu e ranga palisina, “Moses e halari u tubumilimiu u raranga teka, taraha a toriren e ma ngil hamanai, kaba te habutu tutuneia e Sunahan a tson na tahol, e ma hanigai te gi peko meni a hitöl.
MAT 19:9 Alia e ranga mera go limiu, a tson te tapurese ba nena a tahol i tanen, kaba tahol i tanen e ma halokui ba tson te hitöl mena a taina tahol, a tson teka e kato uana tara tson te tsikolona.”
MAT 19:10 Bu katunun tsitsilo e poier i tanen, “Te ga markato uen teka tara tson na tahol, e noahasina te gi hitöl u.”
MAT 19:11 Be Iesu e ranga palisina, “U ranga teka e ma tatei la uanei turu katun u para, kaba e Sunahan e hala nena a nitagala tara palair u katun te hapiu ner te gi ma hitöl uaien.
MAT 19:12 Palair u tson e ma antunan hitöl meri ti mar posa noa merien. Na palai e ma hitöl meri ti pö ba meri u katun a kolren. Na palai e ma tatei hitölri, taraha nori e ngilin kato hanige ier a toukui tara Nipepeito tere Sunahan. A tson te antunan kukutiena u ranga teka, e nigana te go kukute uen.”
MAT 19:13 U katun i la mena mei a galapien tere Iesu te ga hopu menien a limanen i taren ba te singona tere Sunahan. Bu katunun tsitsilo i ranga hapiu raten.
MAT 19:14 Be Iesu e poieto, “Haka riam a galapien e gi la uama i tar, ma hapiu rami, taraha a Nipepeito tere Sunahan e ka uana tara mar katun te kato uana teka.”
MAT 19:15 Ba nonei e hopuena a limanen i taren me lana.
MAT 19:16 A toa tson e la uama tere Iesu me poiena, “Tson Hihatuts, a saha ka a niga te go kati lia ba te luegu a nitoatoa te ka nitoana?”
MAT 19:17 Be Iesu e ranga palisito, “Aha te rangata memi lö alia ba te ranga nem aha te nigana? E Sunahan a toa puku te nigana. Te ngilin lue mulö a nitoatoa te ka nitoana, ba lö te kukutiem a man masaka tere Sunahan.”
MAT 19:18 Ba nonei a katun e rangatato, “U sahu masaka?” Be Iesu e ranga palisito, “A man masaka te kato uana teka: ‘Alö go ma hipulii. Alö go ma kopui. Alö go ma gamogamoi. Alö go ma tsikoloi.
MAT 19:19 Alö go hapan e tamamulö ne tsinamulö. Na lö go ngil a tai te mar ngil mena milö a peisam.’”
MAT 19:20 Ba tson a hitots e ranga poutsuto me poiena, “Alia e kukutiegu a man masaka hoboto teka, kaba lia e kukunaro noagu. Aha lel te go kati lia?”
MAT 19:21 Be Iesu e poieto i tanen, “Te ngilin butu haniga koru mia lö i matana Tsunono, ba lö te na hahol nem a man ka i tamulö ba lö te hala rami u katun ti moa ta moni, ba lö te ka mem romana a mamana ka a niga i Kolö. Ba lö te mi kukutie molia.”
MAT 19:22 Ba poata te hengo nia a tson a hitots a ka teka, ba nonei e la halhalina me mataloho koruna, taraha nonei a katun te ka mei a mamana ka, na moni pan.
MAT 19:23 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Alia e ranga hamana mera golimiu, u katununa tara moni e ka mer romana a toukui pan te gi tahongo uen tara Nipepeito tere Sunahan.
MAT 19:24 Alia e hatei lel rago limiu, e tutu koruna te ga la u a katunun moni tara Nipepeito tere Sunahan, te mar tutu has uana a kamel te katsin sipina tara tsi tabutu tara salum.”
MAT 19:25 Ba poata ti hengo nia u katunun tsitsilo a ka teka, ba nori i asingoto koruto me poier, “Gesi tsiponi te antunan ka hanigana?”
MAT 19:26 Be Iesu e ruto hamatskö uana i taren me ranga palis ranen, “A ka teka e ma antuna nei tara katun tun, kaba e Sunahan e antunana tara mamana ka.”
MAT 19:27 Be Pita e poiena, “Alam u la ba nema a mamana ka me kukutie molö. Aha te ka mem romana lam?”
MAT 19:28 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e ranga hamana mera go limiu, tara han a tsimus i murimuri, poata te na gum goa lia tu butun katunuma turu Gumgum u Goagono i tar, ba limiu u katun te lala gono merio lia te gum has mia romana turu 12 u gumgum u goagono turu king, ba te hamou ramou a 12 a pal barebanar i Israel.
MAT 19:29 Bu katun hoboto te hakats uar i tar ba te la ba ner u luma i taren tsi u toularen nu hahinaren nu tamaren nu tsinaren, na galapien nu tsikitsiki, nori e na luer romana a para koru lel tara man ka teka, ba te lu hase riou a nitoatoa te ka nitoana.
MAT 19:30 Kaba u katun u para te panir i romana e na katun papala riou i murimuri, nu katun u para te katun papalar e na pan riou romana.”
MAT 20:1 Be Iesu e poieto, “A Nipepeito tere Sunahan e here nei a toa katun terena kuin gerep te la mena bongbong koru ba te na luena u katun te gi na kuiia tara kuin gerep i tanen.
MAT 20:2 Nonei e hatangana gono mera nen te ga hol merien a man toa toa u toa denarius,* nonei a hihol turu toa u lan, ba nonei te toan hala mera neien tara toukui.
MAT 20:3 Ba nonei te la lel uana tara toana tara pal 9 kilok ba te tarena a palair u katun te tutuol pukur ba te moar ta toukui.
MAT 20:4 Ba nonei te ranga mera nen, ‘Alimiu e na kui has moa tara kuin gerep i tar ba lia te hol ragoi limiu a hol te matsköna.’ Ba nori te lar.
MAT 20:5 Te kato has uanen tara pal 12 kilok na tara pal 3 kilok, ba nonei a katun te kato hasena a toa markato.
MAT 20:6 Na tara pal 5 kilok ba nonei te la lelina ba te tarena a palair u katun ba te tutuol puku hasir. Ba nonei e poiena i taren, ‘Aha te hakapa pinopino sile milimiu u lan u ohots teka ba te ma kuimi?’ Ba nori e ranga palise ren, ‘E moa ta katun te ga hala rilam ta toukui.’ Ba nonei e poieto, ‘Bara, alimiu go la iam ba te na kui has mia tara kuin gerep i tar.’
MAT 20:8 “Ba poata te lahiia a lahi, ba katun terena kui e ranga mena a kuskus i tanen, ‘Ngö rema u katunun kui ba te hala ramien a hihol i taren, e hataniana tara pala te hatanian kui hamurimuri lila, ba lö te hol hamurimuri ramou a pala te hatanian kui mam lila.’
MAT 20:9 A barebana ti hatanian kui mei a pal 5 kilok i holri a man toa man denarius.
MAT 20:10 Ba poata hamanasa tara pala ti hatanian kui mam, e poier nori e gi lu ta hihol ta kapan. Kaba nori has i halari a man toa man denarius.
MAT 20:11 Ba nori i lu hakapeto a moni i taren ba nori e hatanian raharaher a katun terena kui me poier, ‘U katun te hagou kui lila e kui pukue lila a toa aua, ba hihol i taren te hihinatoe tsipon mena a hihol i tamulam. Kaba lam e kui mula tara bongbong i gusuna pitala a hiski me na noana tara lahi, ba lö te mar hol mera mule ien te mar hol mera mulei lö alam!’
MAT 20:13 Ba katun terena kui e ranga palisena a toa katun i gusuren, ‘O ka, alö go hengo! Alia e ma kato homi gia i tamulö. Alö e hatangana mula te go kui sil meni lö a toa denarius turu toa u lan.
MAT 20:14 Bara, alö go lui a hol i tamulö ba lö te lam i han. Alia e ngilin hol menagi a katun teka te hagou kui lala te mar hol mena gilia alö.
MAT 20:15 Alia e tatei kato menagi a moni i tar te ngil uagu lia. Alö go ma hiomii te tatangana uagu lia.’”
MAT 20:16 Be Iesu e hakapena u ranga teka me hatuts rena u katun te hihinatoe uaren i matanen me poiena, “U katun ti murimuri te mamur romana, nu katun ti mam e murimurir romana.”
MAT 20:17 Poata te la noa u e Iesu i Jerusalem, nonei e lu halhalir a 12 a katunun tsitsilo i tanen, ba nonei e ranga mera nen tara poata ti la ien i maroro me poiena, “Hengo iam. Ara e la uara i Jerusalem, ba alia tu butun katunuma te na hala neria turu pris pan na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori te na kot nerio lia ba te poier, ‘Alö go mate.’
MAT 20:19 Ba nori te hala lel nerio romana lia tara pala te ma Jiuri, ba nori te na hahakos ria romana i tar ba te lahuse rio lia, ba te tapala naria lia tara koruse. Ba turu hatopisanu lan ba lia te takei poutsugu romana ba te toatoagu.”
MAT 20:20 Be tsinar a galapien tson tere Sebedi e la uamato tere Iesu na elasolana pien tson i tanen i la gono memen, be tsinaren e hatukununa i matane Iesu, me rangata nena te ga haniga meni e Iesu u ngil i tanen.
MAT 20:21 Be Iesu e poieto i tanen, “Aha te ngile mulö?” Ba nonei e ranga palisina, “Alö go haniga ba elasolana pien tson i tar teka te na gum gono merio romana lö, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka. Nori e na kato ramoi lö a man gohus i tamulö tara poata te na king mia romana lö.”
MAT 20:22 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e ma atei silemi a ka te rangata nemi limiu. Alimiu e antunan ua mia tara gotana te na ua goa romana lia ba limiu te na sagohe mou a kamits te na sagohe gou lia?” Ba nori i palise ten, “Alam e antunam.”
MAT 20:23 Be Iesu e poiena, “E manana, alimiu e na lue mou romana a mar kamits te na lue gou romana lia, kaba lia e moa te go tatei hopu kap meni esi te gumna romana tara pal matou na tara pal keruka i tar. E Tamar talasi te hala nena a man makum teka turu katun te hopu kap raien.”
MAT 20:24 Ba poata ti hengo nia a maloto a katunun tsitsilo u ranga teka te gi hapan merien, ba nori e raharaha rer u mun toulana teka.
MAT 20:25 Be Iesu e ngö gugono mera neien i tanen me poiena, “Alimiu e atei silemiu a markato turu katun te ma Jiuri. U tsunono i taren e ranga hamal ria i taren, na pal kapan i taren e pepeito kap hatagala has raren.
MAT 20:26 Kaba a markato teka e ma tatei ka neia i gusumilimiu. E moa. Te ngilin panna ta toa i tamilimiu, nonei e tatei here nei a katunun kui i tamilimiu.
MAT 20:27 Na te ngilin mammamna ta toa i tamilimiu, nonei go kato hereni a peisanen a tsi kutupin katun, te mar kato has uagu lia tu butun katunuma. Alia u ma la sile mei te gi kuibe meni u barebana alia. E moa. Alia u la silema e mi kui beragu u barebana, ba te sakahis regi u katun u para a tou mate i tar.”
MAT 20:29 Tara poata ti la ba nien i Jeriko, bu katun u para koru e kukutie ier e Iesu.
MAT 20:30 Ba elasolana katun a matakiau e gum ria i rehina kalana me hengoer te la u e Iesu i kalana ba nori e kur me poier, “A Hatutubunei tere Devit a King! Alö go tatagi has ramo lam!”
MAT 20:31 Bu katun i ranga mera ten e gi ma rarangai ba te kokomotor. Kaba nori i ku hapan koru lel, “A Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi ramo lam, o Tsunono!”
MAT 20:32 Be Iesu e tuoluto me ngö ranen, “Aha te ngile milimiu te go kati lia i tamilimiu?”
MAT 20:33 Ba nori i ranga palis uato i tanen, “Tsunono, alam e ngilin taram!”
MAT 20:34 Be Iesu e tatagina me sebele iena a mataren, ba nonei tara poata puku has teka ba nori e tara poutsur, me kukutier e Iesu.
MAT 21:1 Tara poata ti susuku ien i Jerusalem, ba nori e butu rima i Betpasi, a han te kaia i rehina u Pokus tara Roein Olip. Be Iesu e hala mammam renama a elasolana katunun tsitsilo me poiena i taren, “Alimiu e la uamiu tara tsi han te tare milimiu ili, ba limiu te toan tare mou a toa dongki ti kits kap nia a lohiana, na tuna has i tanen. Ba limiu te purese ramu men ba te la mera mumeien i tar.
MAT 21:3 Na te ranga nenoa ta toa ta katun ta ha, ba limiu te ranga memen, ‘A Tsunono e ngil rena men.’ Ba nonei te hala boroboro rena men romana.” E Iesu e ranga u teka.
MAT 21:4 A ka teka e butu mei te ga mana u u ranga te rangein a propet i manasa:
MAT 21:5 “Alimiu go hatei rami u barebanar i Jerusalem te ngöeri i Saion,* ‘A King i tamilimiu e la hamanasa uanama i tamilimiu. Nonei a tson a tami, e osa papala nama tara tunan dongki a hitots.’”
MAT 21:6 Bu katunun tsitsilo i na katoeto a ka te rangein e Iesu.
MAT 21:7 Ba nori e mi piou ner a dongki na tuna, me lapo neria a man hasobu i taren turu dongki, be Iesu e osato.
MAT 21:8 Bu katun u para koru i haholaseto a man hasobu i taren tara kalana, ba palai e ngatser a man kalan roei me haholase rien tara kalana.
MAT 21:9 U katun u para i laia i mam tere Iesu nu katun u para i la hasia i murimuri tere Iesu me kur me poier, “Hosana! Hala sei iam a Hatutubunei tere Devit! E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen. Hala sei korue iam a solone Sunahan!”
MAT 21:10 Tara poata te tukuia e Iesu i Jerusalem, bu katun hoboto tara taun e asingoto korur me poier, “Esi nonei a katun ili?”
MAT 21:11 Bu katun ti la gono meien e poier, “Nonei e Iesu a propet ni Nasaret i Galili.”
MAT 21:12 E Iesu e la u tara Luman Lotu Pan me tsuga rena u katun ti hol na ti haholia tara makum tara Luman Lotu Pan. Ba nonei e halakopena u salolo turu katun ti hahapalis a moni na u gumgum turu katun ti haholin u kulu.
MAT 21:13 Ba nonei e poiena i taren, “U ranga tere Sunahan ti koloto nia turu Buk u Goagono e poiena, ‘A luma i tar e ngöeri romana a luman singo.’ Kaba limiu e kato here tsipon namien a kioun mous turu kopkop!”
MAT 21:14 U matakiau nu mou-omi i la uama i tanen tara Luman Lotu Pan ba nonei te kato haniga pouts ranen.
MAT 21:15 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e raharaha mer ti tara menien u mamana u mirakul te katoe ien, na ti kuia a galapien tara Luman Lotu Pan ba te poier, “Hosana! Hala sei iam a Hatutubunei tere Devit!”
MAT 21:16 Ba nori e poier tere Iesu, “Alö e hengoem a ka te ranga ner a galapien? E ma niga nei.” Be Iesu e ranga palisina, “Alia e hengogu. Alimiu go mala rit hanige iam u ranga te poei tere Sunahan, ‘Alö e haniga rem a ma tsi galapien a ma tsi tetenei noa has te gi solo sei menien lö.’”
MAT 21:17 Be Iesu e la ba raten tara taun i Jerusalem me la uana tara han i Betani, te ke ien a toa bong.
MAT 21:18 Ba poata te la pouts uaien i Jerusalem tara bongbong, be Iesu e besuto.
MAT 21:19 Ba nonei e tarena u toa u roein fik i rehina kalana ba nonei e la uato i tanen, ba nonei e lagi sakesakieto ta hua. Nonei e ka talasi mei a kala peisa. Ba nonei e poieto turu roei teka, “Alö e ma tatei hua lel moi!” Ba nonei puku tara poata te ranga ien bu roein fik e langona.
MAT 21:20 Bu katunun tsitsilo i tareto a ka teka me asingotor me poier, “Ime te mar lango boroboro ualala u roein fik teka?”
MAT 21:21 Be Iesu e poieto i taren, “Hakhakats kapu niam a ka teka! Te hamana haniga mia limiu ba te ma hula torimi, alimiu e tatei mar kato uamiu te mar kato uagu lalia turu roein fik teka, na limiu e tatei mar ranga has uamiu teka turu pokus teka ba te poemiu, ‘Alö go takei ba lö te lapo ba pouts namia a peisamulö i tasi,’ ba nonei te kato has uana romana te ranga uamou limiu.
MAT 21:22 Te hamana mia limiu, ba limiu te lue mou romana ta saha ta ka te singo sile milimiu.”
MAT 21:23 Be Iesu e kopis poutsuna tara Luman Lotu Pan, ba poata te hihatuts ien, bu pris pan nu tsunono turu Jiu e la uarima i tanen me mi rangatar, “A saha nitsunono te ka memu lö te kato memi lö a man ka teka? Esi te halei lö a nitsunono?”
MAT 21:24 Be Iesu e ranga palis ranen, “Alia e rangata has ragoi limiu u toa u harangata. Te hale moa limiu alia u ranga palis i tanen, ba lia te hatei has ragoi limiu esi te hale moi lia a nitsunono te go kato meni lia a man ka teka.
MAT 21:25 Ime te lueia e Jon a nitsunono te ga baptais merien u katun? Tere Sunahan tsi tara katun tun?” Ba nori e hiarangrangata poutsur me poier, “Aha te poe rou ra? Te gi poe meni ra, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tere Sunahan,’ be Iesu te poe nou i tarara, ‘Ga taraha tsiponi ba limiu te ma hamanemi e Jon?’
MAT 21:26 Na ra e namos poe hasera, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tara katun.’ Taraha, a barebana hoboto e poier e Jon a propet tere Sunahan. Na ra e matoutera te gi raharaha uen.”
MAT 21:27 Ba nori e ranga paliser e Iesu, “Alam e ma ateimi.” Ba nonei e poiena i taren, “Na lia has e ma tatei hatei ragi limiu esi te hale moi lia a nitsunono ba lia te katoegu a man toukui teka.”
MAT 21:28 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Hakats neiam u ranga te katoe gou lia teka: A toa katun e ka mei a elasolana pien tson. Ba nonei e la uana tara pien a hamua me poiena, ‘A pien i tar, alö go na kuiia tara kui i romana.’
MAT 21:29 Ba pien e ranga palisito, ‘Alia e ramagu.’ Kaba i murinen ba nonei e habiritseto u hakhakats i tanen ba nonei e na kuina tara kui.
MAT 21:30 Be tamanen e lato me na katoena u toa u mar ranga tara pien tson a hatut. Ba pien e ranga palisito me poiena, ‘Aa, alia e la gou.’ Kaba nonei e ma lai.
MAT 21:31 Na saha pien te kato a ka te ngil e tamanen?” Ba barebana e poier, “A pien a hamua.” Be Iesu e poieto i taren, “Ne kato has uana i iesana tara Nipepeito tere Sunahan. Alia e ranga hamana mera golimiu, u katun te lulu hagamoer a takis nu tohaliou u hahaloku e la mammam rariou limiu ba te na tasu ria romana i iahana Nipepeito tere Sunahan.
MAT 21:32 Taraha, e Jon a Tsonun Baptais e mi haruto rilimiu a maroro a matskö te go luam limiu, kaba limiu u ma hamane mien. Na pal tson u omi na tohaliou u omi i hamane ien. Na limiu u ruto hakape iam ti mar kato uen teka, kaba limiu u ma palisemi u hakhakats ba te hamane men.”
MAT 21:33 Be Iesu e hihatuts lel neto a ka teka me poiena, “Hengo iam turu tana u haharoei. A toa katun te ka mei a toa makumun tsikitsiki i tanen e na lebei a kuin gerep me kuiena a ololo i tanen, me kahoena a kiou te gitö pulpuleia u gerep ba te kuieri u ramun i tanen u wain. Ba nonei e kui lelena a toa luman pepeitokap a pia tara kuin gerep. Ba nonei e hataratara kap tun ranei u palabir u katun a kuin gerep teka me hakuin moni nanen, ba hapalana moni e la uato tara katun terena kui. Ba nonei e la uato tara toa han i lehana.
MAT 21:34 Bi murimuri ba poatan tangoho tara kui e butu hakapato, ba nonei e hala mera nei u katunun kui i tanen tara barebana ti kuiia tara kuin gerep. Nonei e ngilin lu a pal hua i tanen.
MAT 21:35 Bu katunun taratarakap tara kui e lu rer u katunun kui i tanen, me lahuser a toa, me atung hamatier a tai, ba nori e tieri a tai a hatu.
MAT 21:36 Ba katun terena kui e hala lele mato u tana u katunun kui i tanen, e para baler a pala mam, bu katunun taratarakap tara kui e mar kato lel mera rien i iesana.
MAT 21:37 Ba kapakapanen ba nonei e hala nena a pien tson i tanen, ba nonei e poiena, ‘Nori e hapane riou romana a pien tson i tar.’
MAT 21:38 Kaba poata ti tare ien a pien tson teka ba nori e poier, ‘A pien tara katun terena kui teka te lue nou romana a kuin gerep. Ara gi atung hamatien, ba ra te lue rou a kui i tanen!’
MAT 21:39 Ba nori i pile kap naten me las halakasa mena rien tara kuin gerep ba nori e atung hamatie ren.
MAT 21:40 “Bara, ba poata te lama a katun terena kuin gerep gaha te katoe noen turu katun u omi teka?” Te mar rangata u e Iesu.
MAT 21:41 Ba pal kapan turu Jiu e poier, “Nonei e atung hamate koru ranou u katun u omi teka, ba nonei te hataratara kap ranoi u katun u niga a kuin gerep teka, ba nori te hala hamatsköe roien u hua i tanen tara poatan tangoho.”
MAT 21:42 Be Iesu e ranga mera ten, “Alimiu go mala rit hanige iam u ranga turu Buk u Goagono te kato here nanei lia a hatu. E kato uana, ‘A hatu ti raman u katunun hatakei tara luma ba te hapiraka ba ner, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma. A ka teka a Tsunono te katoen, ba ra te poiera a ka a kapan koru teka!’”
MAT 21:43 Be Iesu e poe lelena, “U ranga teka e ranga rano limiu. Na lia e hatei rago limiu, a Nipepeito tere Sunahan e lu ba rari romana limiu ba te hala rari romana u katun te katoer a toukui a niga.*
MAT 21:44 A katun te tsiana romana tara hatu teka e tapekona romana. Kaba te konena romana a hatu teka ta katun, ba nonei te kono bulbul here nanoien u koahu.*”
MAT 21:45 Bu pris pan nu Parisi e hengoer a man haharoei teka tere Iesu, ba nori i atei sileto e Iesu e ranga sil ren, ba nori e raharahar.
MAT 21:46 Ba nori e katsin pile kap naren, kaba nori i matoutir a barebana, taraha a barebana i poei e Iesu a toa propet.
MAT 22:1 E Iesu e ranga lel ponin u haharoei tara poata te ranga ien turu katun me poiena, “A Nipepeito tere Sunahan e kato uana teka. A toa king e kato a kannoun hitöl tara pien tson i tanen.
MAT 22:3 Ba nonei e hala rena u katunun kui i tanen te gi na ngö mera mei u katun ti tahul mam rema te gi la uama tara kannoun hitöl, kaba nori i ma ngilin la uamei tara kannou.
MAT 22:4 Ba nonei a king e hala lel rena a palair u katunun kui me poiena i taren, ‘Na ranga mera muma u katun tu tahul mam rela lia, A kannou e aloso hamanasana. Alam u atung hakapi u bulumakau u tson na man tunan bulumakau man bokoko. Na mamana ka e kana e alosona. Alimiu go la uamuma tara kannoun hitöl.’
MAT 22:5 Ba nori e na ngö raren. Kaba u katun ti ngö rela i ma hengoei u ranga, me la uar tara man toukui i taren: a toa e la u tara kui i tanen, na tai e la u tara stoa i tanen.
MAT 22:6 Ba palai e pile kap rer u katunun kui tara king me kato homi raren, me atung hamate raren.
MAT 22:7 Be king e raharaha koruto, me hala rena u soldia i tanen me na atung hamate rer u katun ti atungir u katunun kui i tanen, me hakuluper a taun i taren.
MAT 22:8 Ba nonei e ngö rena a palair u katunun kui i tanen me poiena, ‘A kannoun hitöl e alosona, kaba u katun tu ngö rilia e omir. Nori e ma tatei la tala rimei.
MAT 22:9 Bara, la uam tara man kalana i iahana taun ba te tahul mera mumei u katun hoboto te go sabe riam limiu tara kannou.’
MAT 22:10 Bu katunun kui e la uar tara man kalana me gono rarima u katun hoboto ti sabe ren, u katun u omi nu katun u niga. Ba luma tara hitöl e saputu rena u katun.
MAT 22:11 “Be king e lato te na ruto meri u katun ti lama, ba nonei e tarena a toa katun e ma la memei u hasobuna tara hitöl.
MAT 22:12 Ba nonei poiena i tanen, ‘O ka, a neha tsiponi te la uamu malö teka ba te moam tu hasobuna tara hitöl?’ Ba katun e hahalongolona.
MAT 22:13 Be king e ranga mereto u katunun kui i tanen, ‘Kits kap niam a limanen na mounen ba limiu te lapo ba namien i ielesala turu kuhil, tara makum te tabe hohomi noen ba te har tun hasina.’”
MAT 22:14 Be Iesu e rangana, “E kato uana teka be Sunahan te ngö rena u katun u para, kaba e ma paraparari te hopu kap rena e Sunahan.”
MAT 22:15 Bu Parisi e na hiarangrangata ner ime te gi mar hagögohe meni e Iesu turu ranga i tanen.
MAT 22:16 Ba nori i hale ieto a palair u katunun tsitsilo i taren na palair u katun tere Herot tere Iesu me poier, “Tson Hihatuts, alam e atei silem alö a katun a mana. Alö e roron hihatuts hamana nem a maroro tere Sunahan, taraha alö e ma hakats silemi a ka te hakats ner u katun tsi a nikapan i taren.
MAT 22:17 Bara, alö go hatei ramo lam, e niga hasina turu Lo i tarara te gi hol meni a takis tere Sisa* a Gamman Pan, tsi e moa?”
MAT 22:18 Kaba e Iesu e atei sil hakapi u hakhakats u omi i taren, ba nonei e poiena, “Alimiu u gamogamo! Aha te katsin gamo sile milimiu alia?
MAT 22:19 Harute mumei lia a moni te holeri a takis.” Ba nori e hale rien a toa moni.
MAT 22:20 Ba nonei e rangata ranen, “A bakuna esi na solona esi te kar teka?”
MAT 22:21 Ba nori e poier, “E Sisa.” Be Iesu e poiena i taren, “Bara, halemi e Sisa a man ka i tanen, ba te hala hasemi e Sunahan a man ka i tanen.”
MAT 22:22 Ba poata ti hengoe ien a ka teka, ba nori e asingoto korur. Ba nori e la ba naren.
MAT 22:23 Nonei turu lan bu Sadiusi i la uamato tere Iesu. Nori a pal katun teka i poe e moa ta tou takei pouts tara tou mate. Ba nori i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, i manasa e Moses te poei, ‘Te ga mateia ta tson ba te moana ta pien, e toulanen e tatei tölena a amoba, ba nori te hatuhaner romana ta pien te ngö rari romana a solona tson te mate.’
MAT 22:25 Bara, a elahit u mun toulana i kaia i gusumulam. Ba ka hamua e hitöluna, me matena ba te moa noana ta pien. Be toulanen a hatut e toan tölena a amoba.
MAT 22:26 Na hatut e mate has ba te moana ta pien. Ne kato hasi u i iesana tara helapisa, na tara munmun toulana hoboto teka.
MAT 22:27 Ba i muriren hoboto, ba tahol e mate hasina.
MAT 22:28 Na tara poata te takei pouts ria romana a barebana tara tou mate i taren, nonei e tahol uana romana teresi? Taraha, u mun toulana elahit i hitöl hoboto meien.”
MAT 22:29 Be Iesu e palis ranen me poiena, “Alimiu e ma matskömi. Taraha, alimiu e ma atei silemi u Buk u Goagono na nitagala tere Sunahan.
MAT 22:30 Poata te takei ria romana u mate, nori e hereri romana u angelo ri Kolö ba te ma tatei hitölri romana.
MAT 22:31 Kaba turu ranga teka te takei pouts uar romana u katun ti mate, alia e ngilin hatei rago limiu: alimiu go mala rit hanige iam u ranga tere Sunahan te la has uana i tamilimiu.
MAT 22:32 Nonei e mar ranga u teka: ‘Alia a Sunahan tere Abraham na lia a Sunahan tere Aisek na lia a Sunahan tere Jekop i romana.’ U ranga teka e poiena nonei e ma Sunahan uanei turu katun u mate. E moa. Nonei a Sunahan turu katun te toatoar. Ere Abraham mere Aisek ne Jekop i mate hakapa, kaba nori i ma taiai. Taraha, u ranga teka e poiena nori e toatoa noar.”
MAT 22:33 Ba poata ti hengoeia u katun a ka teka, ba nori e asingoto koru ner u hihatuts i tanen.
MAT 22:34 Ba poata ti hengoeia u Parisi te tupu meri e Iesu a rungur u Sadiusi, ba nori e la gugono rima.
MAT 22:35 Ba toa i taren, a tson hihatuts turu Lo, e katsin torohale neien u toa u harangata.
MAT 22:36 Ba nonei e poiena, “Tson Hihatuts, sahu masaka te panina turu masaka hoboto tere Sunahan?”
MAT 22:37 Be Iesu e ranga palisina, “‘Alö go ngil koru a Tsunono i tamulö e Sunahan turu tori hoboto i tamulö na turu namnamei hoboto i tamulö na turu hakhakats hoboto i tamulö!’
MAT 22:38 Nonei u toa u masaka teka te pan koruna.
MAT 22:39 Na u hahuoluna u masaka u kapan e kato has uana teka: ‘Alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.’
MAT 22:40 U huol u masaka teka e mounana turu mamanu ranga tere Moses na turu propet.”
MAT 22:41 Poata ti gonogono hobotoia u Parisi, be Iesu e rangata ranen, “Ime te mar hakats uami limiu tere Mesaia? Nonei a hatutubunei teresi?” Ba nori i poieto, “Nonei a hatutubunei tere Devit.”
MAT 22:43 Be Iesu e poe leleto, “Ga taraha tsiponi bu Namnamei u Goagono e haranga e Devit be Devit e ngöe nei e Mesaia ‘A Tsunono’?
MAT 22:44 Taraha, e Devit e poei, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, Gumia teka tara pal matou i tar, antunana te hale goi lia lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’
MAT 22:45 E Devit e ngöei a katun teka ‘A Tsunono’. Gime te mar hatubuna uana e Mesaia tere Devit?”
MAT 22:46 Kaba e moa ta toa te ga antunan ranga poutsin ta tsi toa ta tsi ranga tere Iesu. Na i murina poata teka e moa ta toa te ga rangate ien tu toa tu harangata, taraha nori i matout.
MAT 23:1 Be Iesu e rangana turu barebana na turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “U tson hihatuts turu Lo nu Parisi e ka mer a nitsunono te gi hatarare meni u Lo tere Moses.
MAT 23:3 Na limiu go hengo ramen ba te kukutiemiu a mamana ka te ranga mera rien limiu. Kaba limiu e ma tatei kukutiemi a markato i taren, taraha nori pouts e ma kukutieri a man lo te hake rien i tamilimiu.
MAT 23:4 Nori e roron hake ria a man lo man tiama turu katun, u lo te ka mer a toukui pan. Kaba nori e ma tatei kukutieri ta tsi toa ta tsi lo teka.
MAT 23:5 A mamana ka te roron katoe ren e kato merien te gi ruto merien u katun. Hena, nori e roron hakits neria a ma tsi bokis ma tsi kapan i poleren na i limaren te ka mena u rangan lotu i iogana. Na nori e kato hatsimaler u rungrunguna u hasobu u ngahangaha i taren ba te tatabala koruna.
MAT 23:6 Na nori e ngilin gum ria turu gumgum tara pal kapan tara kannou na turu gumgum u niga i luman lotu.
MAT 23:7 Nori e ngiler u katun e gi hapan rien tara toana, na nori e ngil haser a barebana e gi ngö rien u Rebai.
MAT 23:8 Kaba u katun e ma tatei ngö raroi limiu u Rebai (te mouna uana tara Tson Hihatuts) taraha alimiu e ka memiu a toa puku a Tson Hihatuts, nonei a Tsunono, na limiu hoboto u man munmun toulana.*
MAT 23:9 Ba limiu te ma ngö hasemi ta toa ta katun pan e Tamamilimiu i puta teka, taraha alimiu e ka memiu a toa Tamamilimiu, te kana i Kolö.
MAT 23:10 Na u katun e ma tatei ngö has rari limiu u Masta, taraha alimiu e ka memiu a toa Masta, alia e Mesaia.
MAT 23:11 A katun te pan bala rano limiu e tatei katunun kuina i tamilimiu.
MAT 23:12 A katun te solo sei peise iena a peisanen, a solonen e na la putana romana. Kaba katun te solo pute iena a peisanen, nonei e na luena romana a solo pan.”
MAT 23:13 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo, ba te pili ba remi u katun te ngilin tasu ria tara Nipepeito tere Sunahan, na limiu noa has te ma tasumi.
MAT 23:14 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron katoemiu u singon lotu u ngahangaha turu rung tun, ba te lu tsipon bemi a peisamiu a man ka turu amoba. E kato uana teka ba limiu te luemiu romana a nihahuna a omi koru.*
MAT 23:15 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts nu Parisi, u gamogamo! Alimiu e roron la halehana korumiu i tasi na turu tsikitsiki, te go kato menami a toa puku a katunun tsitsilo i tamilimiu. Ba poata te butun katunun tsitsilo hakapa nen, ba limiu te kato tsipone mien a katun a omi koru te na hahune ria romana i hel, ba te here hase nei limiu. Na limiu e katoe mien a katun te omi karasa has ranou limiu.
MAT 23:16 “Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! A nomi pan e butuna romana i tamilimiu. Alimiu e roron mar ranga uamiu teka ba te poemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara goul tara Luman Lotu Pan ba te poiena e manana i iasa, aa, nonei e tatei mar kato koru uana te ranga uanen.’
MAT 23:17 Alimiu u katun u matakiau u tutu! Saha ka te panina, a goul? E moa! A Luman Lotu Pan te hagoagonena a goul, nonei te panina.
MAT 23:18 Na limiu e poe hasemiu, ‘Te ga hamanaia ta katun tara makumun hats, a ka pinopino. Kaba te ga hamanaia ta katun tara man ka te kana tara makumun hats, aa, nonei e ga mar kato koru u te mar ranga uanen.’
MAT 23:19 Alimiu u katun u matakiau! Aha te panina, a man ka te kana tara makumun hats? E moa. A makumun hats te hagoagonena a man ka te kana i tanen, nonei te panina.
MAT 23:20 A katun te hamanana tara makumun hats e hamana hasna tara man ka te kana i tanen.
MAT 23:21 Na katun te hamanana tara Luman Lotu Pan e hamana hasna tere Sunahan te kana i tanen.
MAT 23:22 Na katun te hamanana i Kolö e hamana has uana tere Sunahan na turu gumgum u goagono te gum nen.
MAT 23:23 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo na limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu! Alimiu u gamogamo! A mamana ma tsi kan hasoksoka a ma tsi tetenei te kana tara kui, alimiu e roron patskikemiu a ma tsi maloto a ma tsi makum ba te halemi e Sunahan a man hamalotona man makum. Na markato te hala menari a hamalotona makum tere Sunahan e nigana. Kaba limiu e totonemiu u mar hihatuts u kapan turu Lo te kato uana: a markato te hamou hamatskö menari u ranga turu katun, na markato te tatagi mera nei e Sunahan u katun, na markato a mana.
MAT 23:24 Alimiu u matakiau te ngilin haruto tsipon nemiu a maroro turu katun! Alimiu e roron hakats hapara nemiu a ma tsi markato pinopino, kaba limiu e ma kato tsiponemi a markato a niga te panina i matane Sunahan.
MAT 23:25 “Alimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu, u katun u gamogamo! Alimiu e roron kato hagogosemiu a murina kap na pelet, kaba ahanen e korkorianana, te kato has uana a torimilimiu te habutsena a markato tara kop na te rongaronga mena milimiu u ngil tun turu tuanrei.
MAT 23:26 Alimiu u Parisi u matakiau! Alimiu go kato hagogoso mam iam a torimilimiu, ba markato i tamilimiu te tarer u katun e niga has nou romana.
MAT 23:27 “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatutus nu Parisi, u gamogamo! Taraha alimiu e heremi u kioun mate ti goagoei u goagoa u hiaka te tara hanigana i ielesala, kaba i iogana e saputena u tsinön mate na mamana ka a koreme.
MAT 23:28 Alimiu has e mar ka talasi uamiu teka. Bu katun te tarer a peisamilimiu ba te poier alimiu u katun u matskö. Kaba i iogana alimiu e saputemiu a markato turu gamo na mamana markato a omi.”
MAT 23:29 Iesu e ranga lel me poiena, “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu u tson hihatuts turu Lo nu Parisi, alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e roron kuiemiu u kahokaho u niga turu propet ti mate ba te kalalan hitots namiu u kahokaho turu katun u matskö.
MAT 23:30 Ba limiu te poemiu, ‘Sanena ara ti kaia tara poata turu tuburara i manasa, ara sane ma taguhu rien te gi atung hamate meri u propet.’
MAT 23:31 Turu ranga teka i tamilimiu, alimiu e poke iemiu te hatutubunei uami limiu turu katun ti hamatir u propet i manasa!
MAT 23:32 Na limiu e mar kato uamiu ti kato uen, ba te hahonotsemiu u markato u omi i taren.
MAT 23:33 Alimiu u katunur tara kukutsi a omi —u gamogamo! E moa koru te go antunan bus ba mena milimiu romana a nihahuna i hel.
MAT 23:34 Alia e hala regou romana i tamilimiu u propet nu katun u atei nu tson hihatuts. Ba limiu te tapala nemia romana ta palai tara koruse ba te kato hamate ramen, ba limiu te lahus ramia romana ta palai turu luman lotu i tamilimiu ba te kute ramen romana tara man taun te bus uaren.
MAT 23:35 Ba limiu te alatsemiu romana u katun u matskö hoboto ti atung hamate pukur i manasa, e taniaia tere Abel ti atung hamate puku, ba te noana tere Sekaraia a pien tere Berekaia ti atung hamateia u tubumilimiu i gusuna Luman Lotu Pan na makumun hats.
MAT 23:36 Alia e ranga hamana koru mera golimiu, a nihahuna tara man markato teka e lue riou romana a hei barebana i romana!”
MAT 23:37 Be Iesu e poieto, “A tei Jerusalem, tei Jerusalem, alimiu e roron atung hamate ramiu u propet me ti hatu ramiu u katunun raranga te hala mera mei e Sunahan i tamilimiu! A poata a para tu ngilin gono mera mei lia limiu i tar ba te hatongo kap rago limiu, te mar gono mena nei a keriau u tuna i kopina pakapakanen. Kaba limiu e ramamiu!
MAT 23:38 Na han i tamilimiu e kaka puku koruna romana.
MAT 23:39 Alia e ranga mera golimiu, alimiu e ma tatei tara lele moi lia e popona te poe mia romana limiu, ‘E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen.’”
MAT 24:1 Be Iesu e la ba neto a Luman Lotu Pan me katsin lana, bu katunun tsitsilo i tanen e la uarima i tanen te go mi haruto meni e Iesu a man luma tara Luman Lotu Pan.
MAT 24:2 Be Iesu e poieto, “Aa, ruto uam tara man luma man niga hoboto teka. Na lia e ranga hamana mera golimiu, e moa ta toa ta hatu teka te ga ka lelia romana tara makum i tanen. Nori hoboto koru e lapo puta rer romana.”
MAT 24:3 E Iesu e gumia turu Pokus tara Roein Olip bu katunun tsitsilo i mi ka pepeisa gono meten me rangatse ren, “Hatei ramei lam i hangisa te butuna romana a ka teka, na hiharuts te haruto nenou a poata te go la pouts uama lö na te kapana romana a han.”
MAT 24:4 Be Iesu e ranga palisito, “Hanei iam, ba te ma hengoemi ta katun te ga gamo rio limiu.
MAT 24:5 Taraha, u katun u para e la rima romana ba te ngöe roi a peisaren a solor ba te poier, ‘Alia e Mesaia!’ ba nori te gamo rer romana u katun u para.
MAT 24:6 Alimiu e hengoemiu romana te ling uana romana a man hiatatung i susuku nu habulungana tara man pula i lehana. Kaba limiu go ma matoutumi. A man ka teka e butu noa lasina romana, kaba a nikapakapa e ka noana.
MAT 24:7 A toa han e hiatatung mena romana a tana han, na palair u hun katun e hiapulpular romana. A bes pan na man nun e gas lana romana turu han u para.
MAT 24:8 A man ka teka e here nei romana te kamits tutun uana a pien te pose ier.
MAT 24:9 “Bu katun te pile kap rariou romana limiu te gi hakamits meri limiu, ba limiu te kato hamate rariou. U mamanu hun katun e omi merari romana limiu alia.
MAT 24:10 A katun a para e hapolaser romana u nihamana i taren tara poata teka. Nori e hala mera roi romana a palai turu katun te pakö raren ba te hihiomi pouts hasir.
MAT 24:11 Bu katun u gamogamo u para te butur romana ba te ngöeri a peisaren u propet tere Sunahan, ba te gamo rer u katun u para.
MAT 24:12 A man markato a man omi teka e para koruna romana bu ngilngil turu katun u para te kapa susuluna romana.
MAT 24:13 Kaba u katun te pile kap ner romana a markato tere Sunahan tara poata a omi teka ba te ma hapolasari, e Sunahan e lu pouts mera noien i tanen.
MAT 24:14 Bu Bulungana u Niga teka tara Nipepeito tere Sunahan te hihatuts laner romana tara mamana han i puta, bu hun katun hoboto te hengoe ren romana, bi murinen ba kapakapana han te toan butu nou.”
MAT 24:15 Be Iesu e poiena, “Alimiu e taremiu romana a ka a omi koru te rangein e Daniel a propet ni manasa, ba te tuolna tara makum a goagono.” (A katun te ritena u ranga teka e ga hakats koru nen.)
MAT 24:16 “Ba pala te ka ria romana i Judia e gi bus u tara pokus.
MAT 24:17 Na katun te kana romana i iapu i tanen e moana romana ta poata te ga lu meien a man ka i tanen i iahana luma.
MAT 24:18 Na katun te kana romana tara kui i tanen e ma tatei la pouts nei romana te ga na lu meni a man hasobu i tanen.
MAT 24:19 A nitatagi pan koru e kana romana tara tohaliou te ka mer romana u pika nonei tara poata, na tara tohaliou te hihasusur romana!
MAT 24:20 Alimiu go singo uam tere Sunahan ba poatan bus teka te ma butu nei tara poatan hamuri na turu Lan u Goagono.
MAT 24:21 Taraha, a niomi te butuna romana nonei tara poata e pan saluhe koru nena romana a man niomi hoboto, te butu i manasa tara poata te katoeia e Sunahan a mamana ka ba te noana i romana na tara poata hoboto i murimuri.
MAT 24:22 Kaba e Sunahan e hamakmakumena romana a poata teka. Sanena te moana, e ga moa koru ta katun te ga tatei ka haniga romana. Kaba e Sunahan e peko menei romana a poata teka te go taguhu merien u katun te hopu kap reien.
MAT 24:23 “Kaba te poiena ta katun i tamilimiu, ‘Ruto iam, e Mesaia teka!’ tsi ‘Nonei ili!’ — ma hamanemi.
MAT 24:24 Taraha, u Mesaia gamogamo nu propet gamogamo e butur romana, ba nori te katoer romana u hiharuts u kapan na man mirakul. Te gi antuna uen, ba nori te gamo rer romana u katun noa has te hopukap meri e Sunahan i tanen.
MAT 24:25 Hengo iam! Alia e hatei mera gilimiu a ka teka i mam tara poata te ga butu ien romana.
MAT 24:26 “E kato uana, te gi hatei raia u katun alimiu, ‘E Mesaia e kana tara latu pinopino!’ - ma la uami ili. Tsi te gi poien, ‘Nonei e mousna i iahana luma’ — ma hengoemi u ranga teka.
MAT 24:27 Taraha, alia tu butun katunuma e la here gumei romana u kanaha te kanahana tara mamana makum turu kolö.
MAT 24:28 “U katun e atei siler a makum te kana u tuanrei u mate, taraha nonei a makum te gonogono ria u apena te nounouer a ka a koreme. Ne kato has uana i iesana, a barebana e atei sil hase riou ime te butu goa romana lia.”
MAT 24:29 E Iesu e ranga noana, “Poata te hagou kapana romana a niomi nonei tara poata i murimuri, ba pitala te kuhilina romana, na tsihau e ma piri has nei romana, nu pitopito e rus rima romana i kolö. Ba mamana ka a tagala ni kolö te gasir romana ba te tasula ba ner a man makum i taren.
MAT 24:30 Ba hiharuts i tar tu butun katunuma te butuna romana i kolö. Bu mamanu pal katun i puta te matoutur romana, ba te taber, ba nori te tarer romana alia tu butun katunuma ba te la meguma u koasi i kolö na nitagala nu ualesala u kapan.
MAT 24:31 Ba lia te hapihegu romana a tuhil ba te ling hapanina, bu angelo i tar te lar turu han hoboto i puta, ba nori te gono rarima u katun te hopu kapir e Sunahan.”
MAT 24:32 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu go hatate niam u haharoei turu ngal. Tara poata te suluna u ngal, ba limiu te atei silemiu a poatan nou turu ngal e susukuna.
MAT 24:33 Ne kato has uana i iesana, poata te tare mia romana limiu a man ka hoboto teka te ranga negu lalia, ba limiu te atei sile mou a poata e susuku koru nama.
MAT 24:34 Alia e hatei hamana rago limiu, a mamana ka hoboto teka e butuna romana i mam te mate ria a palair u barebana te toatoar tara poata teka.
MAT 24:35 U kolö nu puta e taia hakapar romana, kaba u ranga i tar e moa koru te ga tatei taia uen romana.”
MAT 24:36 Be Iesu e poiena, “Kaba e moa ta toa te ga atei sil u lan tsi a aua te butu nama romana a man ka teka. U angelo ri Kolö e ma ateiri, na lia has tu butun katunuma e ma atei hasgi. E Tamar peisa te ateina.
MAT 24:37 A poata te la pouts guma romana lia e mar kato has uana romana te kato u a poata tere Noa i manasa.
MAT 24:38 Tara man lan i mam turu uolo pan, u katun i nou na i ua, na pal tson na tohaliou i hitöl e noa hamatsköia turu lan te tasuia e Noa tara tolala.
MAT 24:39 Na nori i ma atei sil noa hasei aha te ga butu. Nu uolo e butu hakapa tala ba nori te toan atei sil hamanaser te mana u u ranga tere Sunahan. Kaba u uolo e salo ba hakapa ren. Na nonei lahas te mar kato uana romana a poata te la pouts guma romana lia, alia tu butun katunuma.
MAT 24:40 Nonei tara poata i murimuri a elasolana tson e kui ria romana tara kui. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana romana.
MAT 24:41 Na elasolana tahol e kono hoboter romana a kannou i han. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana romana. E kato uana teka, ba limiu te haneimiu.
MAT 24:42 Taraha, alimiu e ma atei silemi u sahu lan te la nama romana a Tsunono i tamilimiu.
MAT 24:43 Hakats niam a ka teka: sanena te ga atei sil meni a katun terena luma i hangisa te ga lama a kopkop, ba nonei sane kalatana ba te hatongo kap nena a kopkop te ga tasu uen i luma.
MAT 24:44 E kato uana teka ba limiu te hanei hasmiu. Taraha, alia tu butun katunuma e la pouts guma romana tara poata te ma hakats namia limiu te go la uama lia.”
MAT 24:45 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu e heremi a katunun kui hamana te hakats hanigana? Hengo iam. A katun pan i tanen e hataratara kap nien a palair u katunun kui i tanen te ga hala rien a kannou i taren tara poata hamatskö i tanen.
MAT 24:46 A katunun kui teka e tatei sasalana te ga sabe meni a katun pan i tanen te markato uanen teka tara poata te ga la pouts uamen i han!
MAT 24:47 U mana koru alia e ranga mera golimiu, a katun pan i tanen e tatei hataratara kap nena a katunun kui teka i tanen a mamana ka hoboto te teie nen.
MAT 24:48 Kaba te ga katunun kui homi uen, ba nonei te rangana i torinen ba te poiena, ‘A katun pan i tar e ma hasesein la pouts namei romana.’
MAT 24:49 Ba nonei te hatanian atung rena romana a palai turu katunun kui, ba nonei te nouna ba te ua gono me rena u katun te ua hatutur.
MAT 24:50 Ba katun pan tara katunun kui teka te songots la nama romana tara poata te ma hakats nane ien e ga lama.
MAT 24:51 Ba katun pan te hahune noen, ba nonei te haka gono mera neien u katun u gamogamo. Tara makum teka u katun e tabe hohomi riou romana ba te har tun hasir.”
MAT 25:1 Be Iesu e poe lelena turu katunun tsitsilo i tanen, “Poata te butu nama romana nonei u lanin takopis tara Tsunono, ba Nipepeito tere Sunahan te here namei romana a maloto a tahol a kukubei ti lu a lam i taren ba te lar te gi na hitupali menien a tsonun tölo.
MAT 25:2 Na elalima tahol ti tutu na tana elalima tahol ti hakats haniga.
MAT 25:3 A tohaliou u tutu i lui a lam i taren, kaba i ma lui tu karasin tu para.
MAT 25:4 Ba tohaliou ti hakats haniga i lueto a man botolo karasin a man saputu na lam i taren.
MAT 25:5 Na tsonun tölo e ma la boroboro mei, ba nori hoboto e topir me sohor.
MAT 25:6 “Ba tara gusuna bong ba toa katun e kuna me poiena, ‘A tsonun tölo e la hamanasa nama. Alimiu go la uamuma i tanen.’
MAT 25:7 Bu tohaliou u kukubei hoboto e takeir ba te pilits hapan pouts ner a lam i taren.
MAT 25:8 Ba pal tohaliou u tutu e poier tara pal tohaliou ti hakats haniga, ‘Alimiu go hala ramu mei lam ta tsi karasin i tamilimiu, taraha a lam i tamulam e katsin osor.’
MAT 25:9 Kaba a pal tohaliou ti hakats haniga i ranga palis me poier, ‘E moa. U karasin e ma antuna nei i tamilimiu na i tamulam has. Alimiu go la uam i stoa ba te na hol peisemiu u karasin i tamilimiu.’
MAT 25:10 Ba pal tohaliou u tutu e na holer u karasin. Ba poata ti tia noa men, ba tsonun tölo te tukuna. Ba pala ti redi e tasu gono mer a tsonun tölo tara kannouna tara hitöl, ba tamana e pilier.
MAT 25:11 “Ba i murimuri ba palair u tohaliou u kukubei e la pouts rima me poier, ‘O tsunono, o tsunono, kalats a tamana ba lam te tasu mou.’
MAT 25:12 Kaba a tsonun tölo e ranga palisima me poiena, ‘Alia e ma haniga ragi limiu.’”
MAT 25:13 Be Iesu e poiena, “Alimiu go hanei tala iam, taraha alimiu e ma atei silemi u lan tsi a aua te butu nama romana a Tsunono i tamilimiu.”
MAT 25:14 Be Iesu e poieto, “A Nipepeito tere Sunahan e here hase nei romana a katun te katsin la ba nena a han i tanen ba te his uana i lehana. Ba nonei e ngö gugono rena u tson pepeitokap i tanen me hataratara kap rane ien a mamana ka i tanen.
MAT 25:15 Ba nonei e mar hala toa toa hapopo mera neien a moni turu nikukuin hantuna i taren a man toa toa. Nonei e halei a toa katun a tolima talen, a mar moni teka te karasana tara 5,000 kina. Ba nonei e hala nei a tai a huol a talen moni, na tai i halei a toa talen. Ba nonei e la uato tara tou lala i tanen.
MAT 25:16 Ba tson pepeitokap te lui u tolima u talen moni e lato me na hakui nena a moni teka ba nonei e lueto u tana u tolima u talen.
MAT 25:17 Na tara toa has a markato ba tson pepeitokap te lui u huol u talen moni e na lueto u taina u huol u talen.
MAT 25:18 Ba tson pepeitokap te lui u toa u talen moni e lato, me na kaho hamous nena a moni tara katun pan i tanen.
MAT 25:19 “Bi murina a poata a lehana, ba katun pan turu tson pepeitokap teka e la pouts mato me mi tanian ase gono mera neien u moni.
MAT 25:20 Ba tson pepeitokap te lui u tolima u talen e la mato me mi hala nena a moni i tanen me hala gono mene ien u tana u tolima u talen i tanen me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia u tolima u talen i tamulö. Ruto! U tana u tolima u talen has teka tu lui lia.’
MAT 25:21 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘E niga nitoana, alö a tson pepeitokap hamana na lö u kato hanigei a toukui i tamulö. Alö u tara kap haniga korun a tsi ka a tsi tetenei, na lia e hake gia lö tara tou taratara kap tara man ka man kapan. Mi lu talei a makum a niga i tamulö, ba ra te sasala hobotora!’
MAT 25:22 Ba tana tson pepeitokap ti halei u huol u talen e la mato me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia u huol u talen i tamulö. Ruto! U tana u huol u talen has tu lui lia teka.’
MAT 25:23 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘E niga nitoana, alö a tson pepeitokap hamana na lö u kato hanigei a toukui i tamulö. Alö u tara kap haniga korun a tsi ka a tsi tetenei, na lia e hake gia lö tara tou taratarakap tara man ka man kapan. Mi lu talei a makum a niga i tamulö, ba ra te sasala hobotora!’
MAT 25:24 Ba tson pepeitokap te lui u toa u talen e la mato me poiena, ‘O tsunono, alia e atei silegu alö a katunun hakhakui hatagala. Alö e ma kuimi, kaba lö e roron lu noa hasem a hihol tara toukui tara tana katun.
MAT 25:25 Alia u matout ba lia e na hamouse gia a moni i tamulö turu tsiktsiki. Ruto! A moni i tamulö i teka.’
MAT 25:26 Ba katun pan i tanen e poieto, ‘Alö a tson pepeitokap a omi na karous! Alö e poiem alia e ma kuigi kaba lia e roron luegu a hihol tara toukui tara tana katun?
MAT 25:27 Ga lö go mala hakeia a moni i tar tara beng, ba lia te tatei lu pouts gono megien ta taina ta moni tara poata te go kopis pouts malia.’
MAT 25:28 Ba nonei e poieto tara palair u katunun kui i tanen, ‘Lu ba nemi a moni ba te halemi a katun te ka mena u maloto u talen moni.
MAT 25:29 Taraha, a katun te ka mena a huhua tara toukui i tanen e hala hase roi a maroro te ga kui meni a huhua lel, ba nonei te ka mena romana a man ka man para. Kaba katun te moa ta huhua tara toukui i tanen e lu ba neroi a ma tsi ka pinopino noa has te ka menen.
MAT 25:30 Ba tson pepeitokap a omi teka e go tsuga mena milimiu i ielesala turu kuhil. Tara makum teka te tabe hohomi koru ria romana u katun ba te har tun hasir.’” E Iesu e ranga u teka.
MAT 25:31 Be Iesu e poe lelena, “Alia tu butun katunuma e la guma romana ba te heregi a king, bu angelo hoboto e la gono has meri mou romana lia. Na nonei a poata teka, alia e gum goa romana turu gumgum u goagono i tar.
MAT 25:32 Bu pal katun hoboto e gono hoboto ria romana i matar. Ba lia te lu kakata ragen romana te kato uana a katunun taratarakap te lu kakata rena u sipsip nu meme.
MAT 25:33 Ba lia te haka ragia romana u sipsip tara pal matou i tar nu meme tara pal keruka i tar.
MAT 25:34 Ba lia te poiegu romana tara barebana tara pal matou i tar, ‘A barebana te kato hasasala rena e Tamar, la muma ba limiu te mi lue mou a Nipepeito te kato hamatskö beri limiu i iomin noa te habutia e Sunahan a mamana ka.
MAT 25:35 Taraha, alia u bes ba limiu e hale milia a tsi kannou. Na lia u maka has ba limiu e haue molia. Na lia a katununa tara tana han ba limiu e las mena milia i luma i tamilimiu.
MAT 25:36 Alia u moa tu hasobu ba limiu e hale moi lia u hasobu. Alia u ka mei a nimate ba limiu e taguhe molia. Alia u kaia tara karabus ba limiu e mi tare molia.’
MAT 25:37 Ba barebana te matskör e poier romana i tar, ‘O Tsunono, i hangisa tu tareia lam tu bes u lö ba lam e hale moi lö a tsi kannou? I hangisa tu tareia lam tu maka u lö ba lam e haue molö?
MAT 25:38 Tara saha poata tu tareia lam alö a katununa tara tana han ba lam e las mena milö i luma i tamulam? Tara saha poata tu tareia lam alö u moa tu hasobu ba lam e hale moi lö u hasobu?
MAT 25:39 I hangisa tu tareia lam tu ka meni lö a nimate tsi tu kaia lö tara karabus ba lam e na tare molö?’
MAT 25:40 Ba lia te ranga palis uagu romana i taren ba te poiegu, ‘Alia e hatei hamana rago limiu, a poata tu katoe mia limiu a ka teka tara toa tara man hahatoulana i tar te katun papala koruna, alimiu u heremi u katobe hase mien lia.’
MAT 25:41 “Ba lia te poiegu romana tara barebana tara pal keruka i tar, ‘A barebana te ranga hamalir e Sunahan, la ba nemo lia ba limiu te la uamiu turu tula te ka nitoana, ti kato hahaloso bei e Satan nu angelo i tanen.
MAT 25:42 Taraha, alia u bes ba limiu e ma hale milia ta tsi kannou. Na lia u maka has ba limiu e ma haue milia ta tsi ramun.
MAT 25:43 Na lia a katununa tara tana han, kaba limiu u ma las mena milia i luma i tamilimiu. Alia u moa tu hasobu ba limiu e ma hale milia tu hasobu. Alia u ka mei a nimate na lia u ka hasia tara karabus, kaba limiu u ma na tare milia.’
MAT 25:44 Ba nori has te poe uaser romana i tar, ‘O Tsunono, i hangisa tu tareia lam tu bes u lö na tu maka u lö na tu katununa u lö tara tana han ba lam e ma taguhe moi lö? Tara saha poata tu tareia lam tu moa meni lö tu hasobu na tu ka meni lö a nimate na tu kaia lö tara karabus ba lam e ma taguhu hase moi lö?’
MAT 25:45 Ba lia te ranga palis uagu romana i taren ba te poiegu, ‘Alia e hatei hamana rago limiu, a poata tu raman katoe mia limiu a ka teka tara toa tara man hahatoulana i tar te katun papala koruna, alimiu u heremi u raman katobe hase mien lia.’
MAT 25:46 E kato uana teka bu katun teka te na lue riou romana a nihahuna te ka nitoana, bu katun u matskö te na lue riou romana a nitoatoa te ka nitoana.”
MAT 26:1 A poata te hihatuts hakapa nia e Iesu a man ka teka, ba nonei e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu e ateimiu, u huol u lan patu ba kannouna turu Paska* turu Jiu te katoer. Ba lia tu butun katunuma e na hala naroa turu katun te na tapala naria romana lia tara koruse.”
MAT 26:3 Bu pris pan nu pal kapan turu Jiu e gono hoboto ria tara luma a kapan tere Kaiapas, a tsunono pan turu pris.*
MAT 26:4 Ba nori e korupakö ner te gi pile kap hamous meni e Iesu ba te atung hamate ren.
MAT 26:5 Ba nori e poier, “Ara e ma tatei katoe reien tara poata tara kannou, taraha u katun e namos hiagetagetar.”
MAT 26:6 E Iesu e kaia i Betani tara luma tere Saimon te ka mam mei a toba ba te niga poutsuna.
MAT 26:7 Ba toa tahol e la uamato tere Iesu te ka mei a tsi botolo tsikitsiki a tsi niga te ka mei u uapi u soksoka te hol sei koru. Ba nonei e kis nena u uapi i bakune Iesu tara poata te nou ien.
MAT 26:8 Bu katunun tsitsilo i tareto a ka teka me raharahar me poier, “Aha te kato baba sileri a ka teka?
MAT 26:9 Sanena u uapi teka e gi haholin, sane lueri ta moni ta para ba te hala rari u katun ti moa ta moni!”
MAT 26:10 E Iesu e atei sil aha ti ranga nen me poiena i taren, “Aha te ngena sile milimiu a tahol teka? Nonei e katoe lala a ka a niga koru i tar.
MAT 26:11 U katun te moar ta moni e ka gono nitoa mera rio limiu. Kaba lia e ma tatei ka gono nitoa mera goi limiu.
MAT 26:12 Nonei e kis nelala u uapi i tuanreir i mam tara poata te gi na kaho meni lia.
MAT 26:13 Na limiu go hakhakats niam a ka teka! Tara mamana han hoboto i puta te na hihatuts neria romana u Bulungana u Niga, nori e na hihatuts nariou a ka a niga te katoe lala a tahol teka, ba barebana te hakats sile ren romana.”
MAT 26:14 Ba toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, a solonen e Judas Iskeriot, e la u turu pris pan ti korupakön e Iesu me poiena, “Aha te hale moi limiu alia ba lia te haruto ragoi limiu e Iesu?” Ba nori e hale rien u 30 u moni u silva.*
MAT 26:16 Ba tara poata teka, nonei e hatanian sakiena ta maroro te go haruto menien e Iesu turu katun teka.
MAT 26:17 Turu lan tutun tara kannou te noue ria u beret te moa ta yis,* bu katunun tsitsilo i la uamato tere Iesu me rangatse ren, “Alö e ngilem alam go la u ime ba te na kato hamatskö bemoi lö a kannouna turu Paska?”
MAT 26:18 Ba nonei e poiena, “Alimiu go la uam tara toa tson te kana tara taun teka ba limiu te na hateie men, ‘A Tson Hihatuts e poe nama, A poata i tar e sukusukuna. Alam nu katunun tsitsilo i tar e na noue moa a kannouna turu Paska i luma i tamulö.’”
MAT 26:19 Bu katunun tsitsilo e kato uar te ranga mera meien e Iesu ba te na kato hamatskö mamer a kannouna turu Paska.
MAT 26:20 A ka e lahibong hakapa be Iesu na 12 a katunun tsitsilo i gum hobotota te gi nou uen.
MAT 26:21 Tara poata ti nou ien be Iesu e poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a toa i tamilimiu e haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia.”
MAT 26:22 Bu katunun tsitsilo e toku koru talar me rangata uase ren, “O Tsunono, esi? Alia romana?”
MAT 26:23 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “A toa i tamilimiu te kana gono menei lia a beret tara toa pelet, nonei e na haruto nenoa lia turu katun ti korupakö nio lia.
MAT 26:24 Alia tu butun katunuma e mar mate uagou te ranga u u Buk u Goagono. Kaba a niomi pan e butuna romana tara katun nonei te haruto neno lia turu katun ti korupakö nio lia. Sanena ti ma posei nonei a katun teka, sane nigana i tanen.”
MAT 26:25 Be Judas nonei a katun te haruto nenoen e poiena, “O Tsunono, esi? Alia romana?” Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam.”
MAT 26:26 Tara poata ti nou ien be Iesu e lueto a beret me hanigana tere Sunahan me poseposie nen me hala nanen turu katunun tsitsilo. Ba nonei e poiena, “Lu tale iam ba limiu te noumiu. Nonei u tuanrei i tar teka.”
MAT 26:27 Ba nonei e lueto a gotana wain me hanigana tere Sunahan me hala rane ien. Ba nonei e poiena, “Alimiu hoboto go ua mia tara gotana teka.
MAT 26:28 Taraha, nonei u rahatsing i tar teka te kato hatagalena u rangan kits u tsimus tere Sunahan na te takis bera nou u katun u para ba te lu ba bera neien u markato u omi.
MAT 26:29 Ba lia te hatei ragoi limiu, alia e ma tatei ua lele goi romana u wain teka antunana tara poata te na ua gono mera gia lia limiu u wain u tsimus tara Nipepeito tere Tamar.”
MAT 26:30 Ba poata ti köme ien u toa u köman lotu, ba nori e la uar turu Pokus tara Roein Olip.
MAT 26:31 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu hoboto e matout mou ba te la ba nemo lia nonei noa has tara bong teka. Taraha, e Sunahan e mar ranga u teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e atung hamate gou romana a katunun taratarakap ba heis sipsip te bus satar romana.’
MAT 26:32 Kaba i murina te hatakei poutse noa romana e Sunahan alia tara tou mate i tar, ba lia te mam rago limiu i Galili.”
MAT 26:33 Be Pita e ranga hateina me poiena i tanen, “U katun hoboto teka e la ba toum nario lö, kaba e moa koru te go la ba meni romana lia alö!”
MAT 26:34 Be Iesu e poieto tere Pita, “Alia e hatei hamane golö, i mam te kekeretskö noa a keriau a tson i bong teka, ba lö te holis namou te go atei sil meni lö alia tara topisa poata.”
MAT 26:35 Be Pita e poieto i tanen, “Alia e moa koru te go holis meni romana lö, noahasina te mate gono megoa lia alö.” Bu katunun tsitsilo hoboto i mar ranga has uato i iesana.
MAT 26:36 Be Iesu e la gono mera nen tara toa makum te ngöeri Getsemani, ba nonei e poiena i taren, “Gum bumia teka tara poata te la uagu lia ili ba te na singo uagu tere Sunahan.”
MAT 26:37 Ba nonei e la merena e Pita na elasolana pien tson tere Sebedi, ba torinen e tanian asingotona me toku hapanina.
MAT 26:38 Ba nonei e poiena i taren, “A peisar e tiama koru mena a nitatagi pan. Kaka mia teka ba limiu te taratara kap gono memo lia.”
MAT 26:39 Ba nonei e gamon la lelina me tuhalakopo nena turu tsiktsiki me singona, “O Tamar, te go antuna u lö, ba lö te hatongo kap ba nemoi lia a kamits teka te katsin butuna i tar. Kaba alö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.”
MAT 26:40 Ba nonei e la pouts uana tara elapisa katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor. Ba nonei e poieto i taren, “Pua! Alimiu e ma antunami te go kalata uam tara toa aua puku?
MAT 26:41 Tara kap iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu. A namnamei i tamilimiu e ngilin katoena a ka teka, kaba u tuanrei i tamilimiu e ma tagala nei.”
MAT 26:42 Be Iesu e la hahuol lelina me na singo uana tere Sunahan me poiena, “O Tamar, te ma antunan hatongo kap namoia lö a kamits teka na te go sagoho koru menien lia, ba lö te kato uam turu ngil i tamulö.”
MAT 26:43 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me sabe ranen ba nori te sohor, taraha nori i topi koru.
MAT 26:44 Be Iesu e la lel ba ranen me na singo hatopisa uana tere Sunahan turu toa puku u mar singo.
MAT 26:45 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me poiena i taren, “Alimiu e soho noamiu ne husa noamiu? Hengo iam! A poata e butu hakapa. Alia tu butun katunuma e hala tala naria tara nitagala turu katun u omi.
MAT 26:46 Takei iam, ba ra te lara. Ruto iam, a katun te haruto nano lia turu katun ti korupakö nio lia e tuku hakapa.”
MAT 26:47 E Iesu e ranga noa, be Judas, a toa i tamulam turu 12 u katunun tsitsilo, e tukuto. Ba nonei e peigi remato u katun u para koru ti soatsema a man kilatan hiatatung na man baru. U pris pan turu lotu nu pal kapan turu Jiu ti hala ramen.
MAT 26:48 Na katun te haruto nanou e Iesu e hopu kap mamin a ka te mi katoe noen. Nonei te hatei hakapa mamir u katun te ga peigi ramen romana me poiena, “A katun te mutsi nagoa lia i abuabunen, nonei a katun te ngilin lu nami limiu. Pile kap niam!”
MAT 26:49 Be Judas e tuku hakapato me la uana tere Iesu me poiena, “A tsi bong, o Tson Hihatuts.” Be Judas e mutsi nanen i abuabunen.
MAT 26:50 Be Iesu e poiena i tanen, “E gu hahikapien, alö go kato sapsap a ka te la sile muma lö.” Ba nori e mi pile hakarapoto naren.
MAT 26:51 Ba toa turu katun ti ka gono mei e Iesu e hasoana me lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin atungena a katunun kukui puku tara tsunono pan turu pris ba nonei e ngats ba nena a talinganen.
MAT 26:52 Be Iesu e poiena i tanen, “Haka poutsi u kilatan hiatatung i tamulö tara makum i tanen. Taraha, a katun te luena a kilatan hiatatung e atung hamate roi romana u kilatan hiatatung.
MAT 26:53 Alia e hateie golö, te go ngil u lia ba lia te ngöegu e Tamar ba i teka puku ba nonei te hala nenama a pal angelo pan a para te takarasa ria tara 12 a ami te gi mi taguhio lia.
MAT 26:54 Kaba te go kato u lia teka ba ime te tatei mana halona uana u Buk u Goagono? Taraha, u Buk u Goagono e poiena nonei e ga mar butu u teka.”
MAT 26:55 Be Iesu e poieto tara pal barebana, “Alimiu e la memuma a man kilatan hiatatung na man baru te go mi pile kap mena milia ba limiu te poemiu alia e heregi a kopkop. Taraha? Turu mamanu lan alia u kaia i Luman Lotu Pan ba te hihatutsugu, ba limiu te ma pile kap nami lia.
MAT 26:56 Kaba mamana ka hoboto teka e butu silena te go hamana meni a ka ti koloto mamin u propet turu Buk u Goagono.” Ba lam u katunun tsitsilo hoboto u la ba neten me busum.
MAT 26:57 Bu katun teka ti pile kapin e Iesu e na piou narien tere Kaiapas a tsunono pan turu pris ti gono hobotoia u tson hihatuts turu Lo tere Moses na pal kapan.
MAT 26:58 Be Pita e murimuri halehanana tere Iesu me noana tara luma tara tsunono pan turu pris, ba te na kana i pal porina luma i iahana ololo te hahisin a luma. Ba nonei e gum gono merena u tson pepeitokap te go tara kap menien a saha ka te go butu.
MAT 26:59 Bu pris pan nu katun hoboto ti kaia turu Kot Pan e sakier ta elasolana ta katun te gi kot mei e Iesu tu toa tu mar ranga tu gamo te gi kato hamate menien.
MAT 26:60 U katun u para i la uama i mam me gamo neren, kaba a pal kapan i ma sabei ta elasolana te gi boei tu toa. Ba elasolana katun e la uarima i mam me poier, “A katun teka e poei, ‘Alia e antunagu te go tuba meni a luma tere Sunahan ba te hatakei poutse gen turu topisa u lan.’”
MAT 26:62 Ba tsunono pan turu pris e tuoluna me poiena tere Iesu, “Alö e ma ranga palismi? Gaha nonei te kot meri u katun teka alö?”
MAT 26:63 Kaba e Iesu e kokomoto. Ba nonei a tsunono e ranga lelina i tanen me poiena, “Alia e rangate gia lö i matana e Sunahan, alö go hatei ramei lam, alö e Mesaia, a Pien Tson tere Sunahan?”
MAT 26:64 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö talasi te rangam. Na lia e hatei rago limiu, i murina a poata teka ba limiu te tare mou romana alia tu butun katunuma te gum goa tara pal matou tere Sunahan a tagala koru, ba lia te la guma romana turu koasi i kolö.”
MAT 26:65 Ba tsunono pan turu pris e raharaha koruto me kise iena u hasobu i tanen me poiena, “Nonei e katoe lala u ranga u omi koru me poiena e ka mena a nitsunono tere Sunahan. Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien, bokam? Alimiu e hengo tale mula u ranga u omi i tanen.
MAT 26:66 Alimiu e poemiu aha?” Ba nori e ranga palisir me poier, “Nonei e gi atung hamati!”
MAT 26:67 Ba nori e kahus ria i polenen me muke ren. Ba palai e tapale ren me poier, “Bara! Te go Mesaia u lö, ba lö te kato uam te kato uana a propet. Poa talei esi te muke lalo lö.”
MAT 26:69 E Pita e gumia i ielesala i pal pori. Ba toa taholun kui e la uamato i tanen me poiena, “Alö has tu ka gono mei e Iesu a toun Galili.”
MAT 26:70 Be Pita e holisna i matana katun hoboto me poiena, “Alia e ma atei silegi a ka te ranga nemu lö.”
MAT 26:71 Ba poata te lakasa ien ba te na kana i rehina tamana tara ololo, ba tana taholun kui e tare nen me poiena turu katun ti tuolia i sukusuku, “A katun teka e ka gono mei e Iesu a toun Nasaret.”
MAT 26:72 Be Pita e holis lelina me poiena, “U mana koru ni iasa, alia e ma atei silegi a katun teka.”
MAT 26:73 E ma manasai bu katun ti tuolia i sukusuku i la uamato tere Pita me poier, “Alö koru has a toa katun tere Iesu, taraha u ranga i tamulö e haruto nena tu la malö.”
MAT 26:74 Be Pita e toan hamal neto a peisanen me poiena, “E Sunahan e tatei hahune nolia te go ma ranga hamana uai lia. Alia e ma atei silegi a katun teka!” Ba toa keriau a tson e kekeretsköna.
MAT 26:75 Be Pita e hakats pouts neto u ranga te hateien e Iesu te kato u, “I mam te kekeretskö noa a keriau a tson ba lö te holis hatopisa namou te go atei sil meni lö alia.” Ba nonei e lakasana me na tabe mena a nitatagi pan koru.
MAT 27:1 Na tara bongbong koru bu pris pan na pal kapan hoboto has turu Jiu i hagum hobotota te gi korupakö menien e Iesu.
MAT 27:2 Ba nori e kitse rien a tsien ba te la meren me na hala narien tere Pailat a Gamman.
MAT 27:3 E Judas, a katun te hala meni e Iesu turu katun ti paköe ien, nonei e tara sabe ti hopu kap hamanasa menien te ga mate u e Iesu. Ba nonei e palisena u hakhakats i tanen me lu pouts mena nei u 30 u moni silva turu pris pan na tara pal kapan turu Jiu.
MAT 27:4 Ba nonei e poiena, “Alia u kato homi me hala tsipon ragi limiu a katun te moa ta ka ta omi i tanen ba nonei te na mate nou!” Ba nori e poier, “E ma ka uanei i tamulam. A nitoku peisa i tamulö.”
MAT 27:5 Be Judas e na lapo ba nena a moni tara Luman Lotu Pan me lana, ba nonei e na haliona.
MAT 27:6 Bu pris pan e luer a moni me poier, “A moni teka a hihol te kato hamate meri a katun. U Lo i tarara e hapiu nena te gi ma haka menien tara makum tara moni i Luman Lotu Pan.”
MAT 27:7 Ba nori i hagumuto me kitser u ranga, ba nori e holeri a moni teka a makumun tsikitsiki ti kukuiei a tabeli, te gi kaho meri u katunur turu han i lehana.
MAT 27:8 Nonei te ngö beri a makum teka, “U Tsikitsiki turu Rahatsing” tara poata i romana.
MAT 27:9 Nu ranga tara propet e Jeremaia ni manasa e butu hamana tala te poien, “Nori i lu u 30 u moni silva, a hihol ti haka meni a palair u Jiu tara katun teka, ba nori te hole rien a makum te kukuie ria a tabeli, te mar ranga meni a Tsunono alia.”
MAT 27:11 Be Iesu e tuolna i matane Pailat a Gamman be Pailat e rangatse nen, “Alö a King turu Jiu?” Be Iesu e ranga palisito, “Alö a tuam ba te rangam.”
MAT 27:12 Kaba nonei e ma ranga palisni u ranga ti kot meien u pris pan na pal kapan.
MAT 27:13 Be Pailat e poieto i tanen, “Alö e ma hengoemi u mamanu ranga te kot meri u katun teka alö?”
MAT 27:14 Kaba e Iesu e raman te ga ranga palis meni ta tsi toa ta tsi ranga, be Gamman e hakats hapan koruna.
MAT 27:15 Turu mamanu hiningal tara poata tara kannouna turu Paska, e Pailat e roron puresir a man toa man karabus ti ranga sil u katun
MAT 27:16 Na tara poata teka a toa katun a omi e kaia tara karabus ti atei sil a barebana, a solonen e Barabas.
MAT 27:17 Ba tara poata ti gonogonoia u katun, be Pailat e rangata ranen, “Esi te ngile milimiu te go hapurese beri lia limiu tara karabus, e Barabas tsi e Iesu te ngöeri e Kristo?”
MAT 27:18 Nonei e atei sil ti hala menien e Iesu i tanen taraha nori i hiomi.
MAT 27:19 Tara poata te gum noaia e Pailat turu kot, ba tahol i tanen e hale neien u raranga me poiena, “Alö go ma katoei ta ka tara katun teka. E moa ta ka ta omi i tanen. Alia e tare gulen turu sinasoho i tar i bong ba lia e ka miegu a nitoku pan koru.”
MAT 27:20 Bu pris pan na pal kapan turu Jiu i las hatagala u hakats turu katun ba te kitser u ranga te gi rangata meni e Pailat ba te hapuresiena e Barabas tara karabus ba te hala menari e Iesu tara tou mate.
MAT 27:21 Be Gamman e rangata lel ranen, “Esi tara elasolana katun teka te ngile milimiu te gi hapuresi?” Ba nori i poieto, “E Barabas!”
MAT 27:22 “Gaha te katoe goa lia tere Iesu te ngöeri e Kristo?” E Pailat e mar rangata u teka i taren. Ba nori hoboto i poieto, “Tapala namia tara koruse!”
MAT 27:23 Be Pailat e poiena, “Tara neha? A saha ka omi te katoe ien?” Ba nori e hatanian ku sei hobotor, “Tapala namia tara koruse!”
MAT 27:24 Be Pailat e toan atei sileto u ranga i tanen e ma antunai, bu barebana e tanian hiagetagetar. Ba nonei e luena u ramun me galusena a limanen i matar u katun hoboto, me poiena, “Alia u moa ta ka ta omi te go ha-atung hamate meni a katun teka! A ka peisa i tamilimiu.”
MAT 27:25 Bu katun hoboto e hatangana hobotor me poier, “A nihahuna tara tou mate i tanen e tatei la uana i tamulam na tara galapien i tamulam!”
MAT 27:26 Be Pailat e purese bera neien e Barabas tara karabus. Ba nonei e halahus nena e Iesu me hala mena neien i taren te gi na tapala menien tara koruse.
MAT 27:27 Bu soldia tere Pailat e lu menari e Iesu tara luma tere Gamman, bu soldia hoboto e mi gono hahise ren.
MAT 27:28 Ba nori e hiser u hasobu i tanen me haseie rien u hasobu u ngahangaha u miamia te tara herei u hasobu tara king.
MAT 27:29 Ba nori e hil haperperere ier a kolits a hihitoka me hasoge ria i bakune Iesu, ba nori e hapile rien a tsi roei i limanen tara pal matou. Ba nori e hatukun ria i matanen me hahakos sile ren me poier, “Solo sei iam a King turu Jiu!”
MAT 27:30 Ba nori e kahuse ren, me luer a tsi roei i tanen me singata narien i bakunen.
MAT 27:31 Poata ti hakakos sil hakape ien e Iesu, ba nori e his ba ner u hasobu u miamia ba nori e hasogo poutse rien u hasobu i tanen, me lakasa meren te gi na tapala menien tara koruse.
MAT 27:32 Tara poata ti la ien, ba nori e tupaler a toa tsonuna i Sairini, a solonen e Saimon. Ba nori e hatöe rien a koruse tere Iesu.
MAT 27:33 Ba nori e na butu ria tara makum te ngöeri u Golgota, te poiena “A makum turu lakö”.
MAT 27:34 Tara makum teka ti katsin haue ien u wain ti sohale ien u meresin u mal koru te ga kato hatetenei a kamits. Ba nonei e ua torohane ten, kaba nonei e raman ua neien.
MAT 27:35 Ba nori e tapala narien tara koruse, me satu siler a man makumun hasobu i tanen.
MAT 27:36 Ba nori e gumur me peitoe ren.
MAT 27:37 Ba i iasa tara bakunen nori i hopun u ranga ti kot meien e Iesu te poiena “A katun teka e Iesu, a King turu Jiu.”
MAT 27:38 Ba nori e tapala has naria a elasolana katun a kopkop tara man koruse i rehina e Iesu, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka.
MAT 27:39 Bu katun ti hula laia i matanen e ranga sesei ria tere Iesu me tsibtsibil ner a bakuren me poier, “Alö a katun te tatei rure iem a Luman Lotu Pan ba te kui poutse men turu topisa u lan, taguhi a peisa mulö! Te go Pien Tson u lö tere Sunahan, bara, koul talama tara koruse!”
MAT 27:41 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu pal kapan i mar kato has uato i iesana ti ranga sesei uen me poier, “Nonei e haka hanigeir a palair u katun, kaba e ma tatei haka haniga tsipone nei a peisanen! Nonei a Kingina i Israel, tsime? Ga nonei e ga koul ba tala nema a koruse ba ra te hamane ren!
MAT 27:43 Nonei e hamanana tere Sunahan ba nonei te poiena nonei a Pien tere Sunahan. Bara, ruto iam te go ngilin haka haniga menien e Sunahan!”
MAT 27:44 Bu katun u kopkop ti tapala gono meien e mar ranga sesei has uar i iesana tere Iesu.
MAT 27:45 Ba tara gusuna soasa ba han hoboto e kopo hobotena u kuhil, me antoe iena a topisa aua.
MAT 27:46 Ba tara pal 3 kilok be Iesu e ku hapanina me poiena, “Eli, Eli, lama sabaktani?” E poiena, “O Sunahan i tar, Sunahan i tar, aha te la ba sile mulei lö alia?”
MAT 27:47 Ba palair u katun ti tuolia i susuku i hengoto me poier, “A katun teka e ngöe iena e Ilaitsa!”
MAT 27:48 Ba toa i taren e piata boroborona, me haputue nei u magmagolo u wain u melil, me hakeie nen i runguna a tsi roei, me hasoa nanen tere Iesu te go ua uen.
MAT 27:49 Ba palai e poier, “Aloso bum, ba ra te tarera te ga la uama e Ilaitsa ba te mi taguhe nen!”
MAT 27:50 Be Iesu e ku hapan lelina, ba nonei e hala ba nena u namnamei i tanen me matena.
MAT 27:51 Bu labalaba pan te kuteia i Luman Lotu Pan e takis katato i iasa me la nitoana i puta.* Bu tsikitsiki e tagasina, bu hatu e tapose kakatana.
MAT 27:52 Bu kioun mate e taposena me kalatana, ba para a katun tere Sunahan ti mate i takeito me toatoa poutsur.
MAT 27:53 Bi murina te takei poutsia e Iesu tara tou mate i tanen, ba nori i la ba neto u kiou me la uar i Jerusalem, ba te butu ria turu katun u para.
MAT 27:54 Ba tsunono tara hun soldia nu soldia i tanen ti pepeito kapin e Iesu i tareto a nun na mamana ka te butu, ba nori e matout korur me poier, “U mana koru nonei a Pien Tson hamana tere Sunahan!”
MAT 27:55 A tahol a para i ka me ruruto rima i lehana, a tohaliou ti kukute mena mei e Iesu i Galili na ti taguhe ien.
MAT 27:56 I gusuren i kaia ere Maria Matalina ne Maria e tsinane Jemis ne Josep, na e tsinana a galapien tson tere Sebedi.
MAT 27:57 Tara lahi, ba toa katunun moni e la mato, a solonen e Josep. Nonei a katununa i Arimatia, na nonei has a toa katunun tsitsilo tere Iesu.
MAT 27:58 Ba nonei e la uato tere Pailat me na rangata silena u tuanrei tere Iesu. Be Pailat e haniga nena te gi hala meni a tuanreine Iesu tere Josep.
MAT 27:59 Be Josep e lue ten, me pitse neien u labalaba u lamelame u tsimus.
MAT 27:60 Me na hakeie nen tara kiou hamatskö i tanen te hakaho nien turu lapo. Ba nonei e hategele tupe nei a matana kiou a toa hatu pan me lana.
MAT 27:61 Be Maria Matalina na taina Maria e gumur, me tara uar tara kiou.
MAT 27:62 Ba turu hamahö, turu Lan u Goagono, bu pris pan nu Parisi e lar mena gono ria tere Pailat.
MAT 27:63 Ba nori e poier, “O Tsunono, alam e hakats kap nem u ranga te kato nonei e Iesu a katun a gamogamo tara poata te toatoa noa ien. Nonei e poei, ‘I murina u topisa u lan ba lia te
MAT 27:64 E kato uana teka, ba lö te hala nem u raranga te gi taratara kap haniga meni a kioun mate e popona turu hatopisana u lan, bu katunun tsitsilo i tanen te ma tatei lari ba te na kope ren ba te poier turu katun, ‘Nonei e takei poutsia tara tou mate.’ Te gi kato uen romana teka bu gamo i taren te karase nou u gamo mam i tanen.”
MAT 27:65 Be Pailat e poieto i taren, “Lu riam u soldia ba te na hataratara kap haniga nitoa remi a kiou.”
MAT 27:66 Ba nori e lar, me na harokoto kap ner a hatun pilpili te gi hagoagono meni a kiou, ba nori e haka rer a palair u soldia te gi taratara kap nen.
MAT 28:1 I murina te kapaia u Lan u Goagono, tara bongbong koru turu Sanrei, be Maria Matalina na taina Maria e lar te gi na tara meni a kioun mate.
MAT 28:2 Ba nun a tagala e songots gasina, taraha a angelo tara Tsunono e lama i Kolö me hategele ba nena a hatu, me gumna i ielunen.
MAT 28:3 Ba matanen e piri here nei u kanaha, nu hasobu i tanen e hiaka herei u koasi.
MAT 28:4 Bu soldia e matout korur ba nori e tololor me hereri u katun u mate.
MAT 28:5 Ba angelo e ranga mereto a tohaliou, “Alimiu e go ma tatei matoutmi. Alia e atei silegu alimiu e sakiemiu e Iesu ti tapala nia tara koruse.
MAT 28:6 Nonei e ma ka neia teka. Nonei e takei pouts, te mar ranga noa has uen. La buua muma teka ba te mi taremiu a makum te opu ien.
MAT 28:7 Ba limiu te la boroboro mula ba te na hatei ramiu u katunun tsitsilo i tanen, ‘Nonei e takei pouts hakpaia tara tou mate, na nonei e la mam rano limiu i Galili. E na tare moa limiu ili!’ Hakats niam a ka te ranga mera gulei lia alimiu.”
MAT 28:8 Ba nori e haseseir me la ba ner a kiou, me matoutur kaba i ka noa has mei a nisasala pan, me piatar ti na hatei meri u katunun tsitsilo i tanen.
MAT 28:9 Be Iesu e sabe ranen i maroro me hatsomi ranen. Ba nori e mareie ren me la hasukusuku uarima i tanen, me pile ria i mounen me hatsunone ren.
MAT 28:10 “Ma matoutmi,” te mar ranga u e Iesu i taren. “La iam ba te na ranga meramiu a man hahatoulana i tar ba te la uar i Galili, ba nori te na tare roa lia ili.”
MAT 28:11 Tara poata ti la poutsia a tohaliou, bu palair u soldia i la pouts uato tara taun me na hahatei rari u pris pan a man ka hoboto te butu.
MAT 28:12 Bu pris pan e gono merer u pal kapan me kitser u ranga. Ba nori e hala rari u soldia a pal moni pan me poier, “Alimiu e go na mar ranga uam teka tara barebana, ‘U katunun tsitsilo tere Iesu e la rima i bong me mi koper u tuanrei i tanen tara poata te soho mula lam.’
MAT 28:14 Na te go hengo meni e Gamman a ka teka, alam e tatei hale mien tu raranga tu niga, ba limiu te moa mou tu raranga.”
MAT 28:15 Bu soldia e lue ier a moni me katoer a ka ti ranga merien te gi katoen. Na nonei u hahatei teka ti ranga hoboto nia u Jiu nonei tara poata ba te noana i romana.
MAT 28:16 Ba 11 a katunun tsitsilo i la uato turu pokus i Galili te ranga merien e Iesu te gi la uen.
MAT 28:17 Ba nori e tare ren me hatsunone ren, kaba palai i taren i hula hakats.
MAT 28:18 Be Iesu e la hasukusuku nama i taren me poiena, “E Sunahan e halei lia a nitsunono hoboto ni Kolö na turu puta.
MAT 28:19 E kato uana teka, ba limiu te la uamiu turu hun katun hoboto tara mamana han ba te kato rami u katunun tsitsilo i tar. Ba limiu te baptais ramen tara solona e Tamar na tara solor, a Pien Tson i tanen, na tara solo turu Namnamei u Goagono i tanen.
MAT 28:20 Ba limiu te hatuts ramien te gi kukute menien a mamana ka tu ranga meri lia alimiu. Ba limiu te hakhakats nemiu a ka teka: alia e ka gono nitoa mera gou romana limiu, e noa hasina romana tara nikapakapana poata.”
MAR 1:1 U Bulungana u Niga tere Iesu Kristo a Pien Tson tere Sunahan e mar tania u teka: a propet tere Sunahan e Aisaia e kolotein u ranga i manasa me poiena, “E Sunahan e poiena, ‘Hengo iam. Alia e hala negu romana a katunun tatala i tar te ga mam nio lö, ba nonei te hamatsköena romana a maroro i tamulö.
MAR 1:3 Nonei e na ranga hapan noa romana tara latu pinopino ba te poiena, Kato hamatsköe iam u markato i tamilimiu, taraha a Tsunono e ngilin sila nama romana tara maroro a matskö.’”
MAR 1:4 Na nonei a katun te hale iema e Sunahan nonei e Jon, a katun te baptaisir u barebana. Nonei e butuia i latu pinopino me habulunga nana me poiena, “Habirits ba niam u markato u omi i tamilimiu ba te habaptaismiu, be Sunahan te lu ba nenou u markato u omi i tamilimiu ba te tara pouts rano limiu.”
MAR 1:5 Ba barebana hoboto tara provins i Judia na tara taun i Jerusalem i na hengota tere Jon. Ba nori i poke ieto u markato u omi i taren ba nonei te baptais ranen tara ramun olo i Jodan.
MAR 1:6 E Jon e roron hasogi u hasobu ti kuiei a huluna kamel, ba te hapouse iena lete. Na nonei e roron noui a köno nu möröana.
MAR 1:7 Nonei e ranga u tara barebana me poiena, “A toa katun e murimuri nena molia te pan bala neno lia. Nonei a tsunono pan, na lia a katun papala koru.
MAR 1:8 Alia e baptais ragi limiu u ramun tun, kaba nonei te na baptais ranoi romana limiu u Namnamei u Goagono.”
MAR 1:9 Nonei tara poata e Iesu e la ba nema a taun i Nasaret tara provins i Galili, be Jon e baptaise nen tara ramun olo i Jodan.
MAR 1:10 Be Iesu e takei poutsuna turu ramun ba te tarena u Kolö te takalata, bu Namnamei tere Sunahan e koul uamato i tanen e here mei a kulu.
MAR 1:11 Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poiena, “Alö a Pien Tson a tsomi koru i tar. Alia e haniga korue golö.”
MAR 1:12 Bu Namnamei tere Sunahan e hala boroboro mena neien tara latu pinopino.
MAR 1:13 Ba nonei e na ke iena u 40 u lan i latu pinopino te kaia a mamana ka a hie, be Satan e torohane ten. Bu angelo tere Sunahan e mi taguheto e Iesu.
MAR 1:14 I murina ti haka meni e Jon tara karabus, e Iesu e la uala i Galili me na rarare iena u Bulungana u Niga tere Sunahan.
MAR 1:15 Ba nonei e poiena, “A poata e sukusuku nama te pepeito kap ranoa e Sunahan a barebana. Palise iam u markato u omi i tamilimiu ba te hamanemiu u Bulungana u Niga.”
MAR 1:16 E Iesu e laia i kotolana tara Ramun a Perperere i Galili ba nonei e tara rena ere Saimon mere Endru u mun toulana ba te hagala ria i ramun, taraha nori u katunun hagala. Nori i holei a kannou i taren a iena.
MAR 1:17 Be Iesu e poiena i taren, “La gono memu molia. Alimiu u roron sohe iam a iena tara abe, kaba lia e hatuts ragoi limiu te go ngö gugono mera milimiu u katun i tar.”
MAR 1:18 Ba nori e la ba hamanasa ner u abe i taren me la gono meren.
MAR 1:19 Ba nonei e gamon la lelina me tara rena ere Jemis mere Jon a hinpien tere Sebedi. Nori i kaia tara tsi tolala i taren ba te suge ier u abe i taren.
MAR 1:20 Ba nonei e ngö ranen e gi la gono meien. Ba nori e la ba hamanasa ner e tamaren e Sebedi ba te kana tara tsi tolala nu tsonun kui. Ba nori a elasolana e la gono mer e Iesu.
MAR 1:21 Nori i la u tara toa taun te ngöeri Kapeneam. Ba turu tana u Lan u Goagono turu Jiu, e Iesu e tasuia tara luman lotu me hatanian hihatutsina.
MAR 1:22 Ba barebana ti hengo ien i asingotota te mar hihatuts uen. Nonei e ma herei u tson hihatuts turu Lo, kaba nonei e hihatuts herei a katun te ka mei a nitsunono pan.
MAR 1:23 Ba toa tson a sesein mate e butu hamanasana me ku homina me poiena, “O Iesu ni Nasaret. Alö banei go haka ba rio lam! Alö e mi katsin kato homi ramo lam! Alia e atei silegu alö a katun a goagono tere Sunahan!”
MAR 1:25 Be Iesu e ranga sisi mieto a mate me poiena, “Kokomoto. Koul ba nema.”
MAR 1:26 Ba mate e gas hapanena a tson me ku hohomina me koul ba nanen.
MAR 1:27 Ba barebana hoboto i asingoto koruto me hiarangrangatar me poier, “Aha nonei reka? U mar hihatuts u tsimus? A katun teka e ka mena a nitagala te go ranga meien u mate u omi e gi koul ba nori te maniete ren!”
MAR 1:28 Bu bulungana tere Iesu e la kalakala boroborona tara mamana han hoboto i Galili.
MAR 1:29 Nori i la ban a luman lotu me na tasur i luma tere Saimon mere Endru. Ne re Jemis mere Jon i la gono has meren.
MAR 1:30 Ba halis a tahol tere Saimon te opu mena a bakunen e hiski. Ba nori e hatei boroboro naren tere Iesu.
MAR 1:31 Be Iesu e toan la uana i tanen me luena limanen me hatakeie nen. Bu hiski i bakunen e kapana ba nonei e na nasena kannou i taren.
MAR 1:32 Tara lahibong ba barebana e peigi rarima u katun ti ka mei u nimate nu katun ti seseir u mate u omi.
MAR 1:33 Bu katun hoboto tara taun teka e mi gonogono ria i matana luma.
MAR 1:34 Be Iesu e kato haniga reiena u katun u para ti ka mei u mamana u mar nimate, me tsuga rena u mate u omi u para. Ba nonei e hakokomoto rena u mate, taraha nori i atei sile ien.
MAR 1:35 Tara lunlan koru e Iesu e takei me la uana tara toa makum a ski me na singo uana tere Sunahan.
MAR 1:36 Be Saimon na palai i tanen i lato me na sakie ren.
MAR 1:37 Poata ti sabie ien e Iesu ba nori e hateie ren, “U katun hoboto e sakie rio lö.”
MAR 1:38 Be Iesu e ranga palisina, “Ara gi la u tara palabina u han te sukusukuna ba lia te na tatei rarare has goa turu han teka. Taraha, nonei a ka tu la sile malia.”
MAR 1:39 Ba nonei e la hobotona turu han i Galili ba te rararena turu luman lotu ba te tsuga ba has nena u mate u omi.
MAR 1:40 A toa katun a toba e la uama tere Iesu me hatukununa i matanen. Ba nonei e ranga hatatagina tere Iesu me poiena, “Alö go ngil ba lö te tatei kato hataie iem a toba i tar.”
MAR 1:41 Be Iesu e tatagi koru nanen me hasoa nena a limanen me sebele nen. Be Iesu e poiena i tanen, “Aa, alia e ngiligu. Alö go niga pouts.”
MAR 1:42 Ba i teka puku ba toba te taia hakapana ba nonei te niga pouts talana.
MAR 1:43 Be Iesu e ranga hatagala menen me poiena, “Hengo haniga. Alö go ma hateii ta toa ta katun. Alö go la hamatskö u tara pris ba nonei te na rutsena a peisamulö te niga pouts uanen. Ba lö te hale moien a kan hats te haruto nena a toba e kapa hamana, te ranga u e Moses i manasa, ba barebana te atei sile riou a toba i tamulö e kapa koru.” Be Iesu e ranga hakapana ba te hala borobore nen.
MAR 1:45 Kaba a tson teka e la me na habulungana nena a ka teka turu han hoboto. Be Iesu e ma antuna nei te go la u i iahana taun i matar u katun, taraha a barebana e namos gono beren. Kaba nonei e kaia tara man makum pinopino te moaia ta katun, bu barebanar tara mamana han hoboto e la uar i tanen.
MAR 2:1 I murina a palair u lan e Iesu e la pouts u i Kapeneam, ba barebana e hengoer te ka uen i han.
MAR 2:2 Bu katun u para e mi gonor ba luma e saputu koruto na i matana tamana e moa has ta makum te ga ski. E Iesu e hatei rien u ranga ba barebana e mi piou neto a katun a matekata. Ba elahats a katun e soatse rimen.
MAR 2:4 A makum e saputu tara katun ba nori a elahats a katun teka e ma antunari te gi soata menien i rehina e Iesu. Ba nori e na lu ba ner a toa makumun pungana tara luma i matina te kaia e Iesu.* Poata ti kato hakape ien a tabutu, ba nori e hakouler a katun te opuia tara poapoa.
MAR 2:5 I hakoul hakape ien i puta, be Iesu e atei talana te hamana uaren i tanen. Ba nonei e poiena tara katun a matekata, “A tsi pien, alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö.”
MAR 2:6 U tson hihatuts turu Lo i ka has ba te hakhakats tunur me poier, “Te ha u a katun teka ba te mar ranga uana teka? Nonei e katsin gulena a nitsunono tere Sunahan? E moa ta toa ta katun te ga tatei lu ban u markato u omi, e Sunahan talasi a toa te antunana.”
MAR 2:8 Be Iesu e atei sil hamanasena u hakats turu katun teka ba te poiena i taren, “A neha tsiponi te hakats homi memi limiu i torimilimiu?
MAR 2:9 Alimiu e ma hanigami te poe mena gulei lia, ‘Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö’? Bara, alia e poa hamanase gou u tana u ranga te ka has mena a toukui pan te kato uana, ‘Alö go takei ba te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te lam!’
MAR 2:10 Alia e haruto ragi limiu a mirakul teka alia tu butun katunuma e ka megu a nitagala i puta te go lu ba has menai lia u markato u omi.” Be Iesu e toan ranga mena a katun a matekata me poiena, “Alia e ranga mego lö, alö go takei ba te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te la uam i han.”
MAR 2:12 Ba katun e takeito me soatsena a poapoa i tanen i matar u barebana hoboto ba te lana. Ba barebana e asingoto korur me soloseier e Sunahan me poier, “Ara i namala tarei ta ka te ga kato u teka.”
MAR 2:13 Be Iesu e la pouts uato i kotolana i Ramun i Galili ba barebana hoboto e la uar i tanen ba nonei e tanian hatuts ranen.
MAR 2:14 Poata te lalaia e Iesu ba te tarena a katun te lului a takis, a solonen e Livai a pien tere Alpias, ba nonei te gumuna tara luman takis i tanen ba te kuina. Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go la gono memo lia.” Be Livai e takeina me la gono menen.
MAR 2:15 Bu katun u para ti lului a takis nu katun u para has ti ngöri u katun u omi i la gono has mieto e Iesu. Be Iesu e na nouna i luma tere Livai bu palair u katun teka e na nou gono has mer e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen has.
MAR 2:16 Bu palair u tson hihatuts turu Lo ti ngöri u Parisi e tarer e Iesu e nou gono mer u katun ti ngöri u omi nu katun ti lului a takis. Ba nori e rangata rer u katunun tsitsilo, “Tara naha te nou gono mera neien u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi?”
MAR 2:17 Be Iesu e hengo raten me ranga palisina, “U katun te moar ta nimate e ma tatei la uari tere dokta. E moa. U katun lasi te ka mer a nimate te la peisa uar tere dokta. Alia u ma la sile mei te go mi ngö merai u katun te poier nori e nigar. E moa. Alia u la silema te go mi ngö merai u katun te atei siler nori e omir ba te habirits hamatsköer a toriren.”
MAR 2:18 Tara toa poata u katunun tsitsilo tere Jon nu katunun tsitsilo turu Parisi i agonoein a kannou te gi singo uen tere Sunahan ti roron kato uen. U Parisi nori u pal katununa turu lotu turu Jiu. Bu katun e mi rangatser e Iesu me poier, “Tara neha bu katunun tsitsilo tere Jon nu katunun tsitsilo turu Parisi te agono ner a kannou, kaba u katunun tsitsilo i tamulö e ma agonori?”
MAR 2:19 Be Iesu e ranga palisina, “Tara poata te hiakukoto gono meria a halis, na tsonun hitöl e kana, a pala tara tson e ma tatei agonori. E moa. Tara poata te kana a tsonun hitöl tara kannou, a pala tara tson e ma tatei agonori.
MAR 2:20 Kaba lia e heregi a toa tsonun hitöl te lu ba ner romana, ba pala i tar te agono riou romana nonei tara poata.”
MAR 2:21 Be Iesu e poiena, “A katun e ma tatei hakune nei a tsi makumun labalaba a tsi tsimus te ga lakopo kapin a tabutu turu labalaba u toutounei. Te kato uanen teka ba poata te galuse rien bu labalaba u tsimus te tasukupuna ba te takis ba nena a makumun labalaba a toutounei, ba tabutu te pan koru lelina.
MAR 2:22 Na lia e hatei has ragoi limiu a kan osul te kuieri a pikpiköna meme. E moa ta katun te ga tatei osulia u wain u tsimus tara kan osul a toutounei teka. Te kato uanen teka ba nitagala turu wain u tsimus te pan susuluna ba te kato butsena a kan osul a toutounei te ma tatei talas nei, bu wain na kan osul te omi hoboto hakapar. E moa. A katun e tatei osulena u wain u tsimus tara kan osul a tsimus.” E Iesu e mar ranga u teka ba te haruto ranen u hihatutsuna i manasa turu Jiu e ma hisoböei menei u hihatuts u tsimus tere Sunahan.
MAR 2:23 Turu toa u Lan u Goagono turu Jiu e Iesu e laia turu kuin wit. Bu katunun tsitsilo i tanen i la gono meien ba nori e tanian patsiker a hua turu wit.
MAR 2:24 Bu Parisi i poieto tere Iesu, “Pua, u Lo i tarara e ranga hapiu nena te gi kato meni u katunun tsitsilo i tamulö a ka teka turu Lan u Goagono.”
MAR 2:25 Be Iesu e ranga palisito, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a king ni manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou i taren ba nori i besuto.
MAR 2:26 Ba nori e na tasu ria tara luma tere Sunahan ba te nouer u beret te kaia i matana e Sunahan. A ka teka e butuia tara poata te tsunono pania e Abaiata turu pris. Turu Lo i tarara u pris talasi te tatei nouer u beret teka. Kaba e Devit e noue ien me hala has rena u pal katun i tanen. E Sunahan e ma kot mei e Devit. Ga tara neha te kot sil mera milimiu u katunun tsitsilo i tar?”
MAR 2:27 Be Iesu e poiena i taren, “E Sunahan e ma katoei a katun te go kutekute meni u lo tara katun tun turu Lan u Goagono. E moa. Nonei e haka bei u Lan u Goagono e ga taguhi a katun ba te rorona.
MAR 2:28 Alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.”
MAR 3:1 E Iesu e la pouts u i luman lotu te kaia a toa katun te ka mei u ualima u mate.
MAR 3:2 Bu palair u katun i ngilin kotin e Iesu ba nori i ruto kap naten te ga kato haniga menien a katun teka turu Lan u Goagono.
MAR 3:3 Be Iesu e poieto tara katun a lima-mate, “La uama i mam teka.”
MAR 3:4 Ba nonei e rangata rena a barebana, “U Lo i tarara e ranga nena aha te gi kato ra turu Lan u Goagono? Ara e tatei kato hanigara tsi ara e tatei kato homira? Ara e tatei taguhera a katun te katsin matena tsi ara e tatei atung hamatie ren?” Kaba nori i ma rangai.
MAR 3:5 Be Iesu e hula tarana i taren me raharaha ranen me tori-tiama ranen, taraha a toriren e lagi hengo. Ba nonei e poieto tara katun, “Hasoa nema a limamulö.” Ba nonei e hasoa neto a limanen ba limanen e niga poutsuna.
MAR 3:6 Bu Parisi i lakasa ba neto a luman lotu me na hagum boroboro gono mer u pal katun tere Herot a King. Ba nori e katoer u korupakö te gi atung hamate meni e Iesu.
MAR 3:7 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la u tara Ramun i Galili bu katun u para koru i kukutie ten.
MAR 3:8 Nori i lama i Galili na i Judia ni Jerusalem ni Idumia ni hapalana ramun i Jodan na tara pal han tara man taun i Taia ni Saidon. U katun u para teka i la u tere Iesu, taraha nori i hengoin a man ka te katoen.
MAR 3:9 U katun i para koru be Iesu e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu go na lue muma a tsi tolala. Te songe roa a barebana alia ba lia te osa goa tara tsi tolala.”
MAR 3:10 Nonei e kato haniga hakapa poutsir u katun u para, bu katun hoboto ti ka mei a nimate i hiasusongo sileto te gi sebele menien.
MAR 3:11 Tara mamana poata ti tareia u katun u sesein mate e Iesu, ba nori te hatukun ria i matanen. Ba nori i ku hohomito me poier, “Alö a Pien Tson tere Sunahan!”
MAR 3:12 Be Iesu e ele hatagala mena si turu mate u omi te gi ma hatei meni a barebana nonei esi.
MAR 3:13 Be Iesu e la sei uato i rehina u pokus ba nonei e ngö rena u katun te ngil raien ba nori e la uar i tanen.
MAR 3:14 Ba nonei e hopu kap neto a 12 a katun me poiena, “Alia e hopu kap ragu lei limiu te go ka gono memo lia. Alia e hala has ragoi limiu te go na rarare uam limiu ba limiu te ka memou a nitagala te go tsuga ba mena milimiu u mate u omi.”
MAR 3:16 Nori u katun te hopu kap ren teka: e Saimon Pita (e Iesu te hale ien a tana solo e Pita).
MAR 3:17 Ere Jemis mere Jon a hinpien tere Sebedi. E Iesu te hala rien a tana solo Boanetsis. A mouna a solo teka u katun te tagala hereri u gururu.
MAR 3:18 E Endru ne Pilip ne Batolomiu ne Matiu ne Tomas ne Jemis a pien tere Alpias, ne Tadias. Na tana Saimon te tagala bei a han i tanen, ne Judas Iskeriot, a katun te ga harutein romana e Iesu tara pal barebanan korupakö i tanen.
MAR 3:20 Be Iesu e la uato i han. Bu katun u para i gono lelito be Iesu nu katunun tsitsilo i tanen e moar ta poatan nou i taren.
MAR 3:21 Ba poata te hengo nia a pala i tanen a ka teka, ba nori e na katsin pile kap naren, taraha a barebana i poei, “Nonei e tutu hakapa.”
MAR 3:22 Bu palair u katunun hihatuts turu Lo ti lama i Jerusalem e poier, “E Bielsibul e seie nen. A tsunono turu mate u omi te hale neien a nitagala te ga tsuga ba merien u mate u omi.”
MAR 3:23 Be Iesu e ngö rena a barebana gi la uama i tanen, ba nonei e haharoeina i taren me poiena, “Ime te ga mar tsuga ba meni e Satan e Satan?
MAR 3:24 Te gi hiatatung poutsia u barebana i iahana toa han pan ba han teka te ma tatei tagala nei.
MAR 3:25 Na te gi hiatatung poutsia u katun tara toa hunhaposa bu katun teka te ma tatei ka haniga lel hasri.
MAR 3:26 Na te gi hiatatung poutsia a pala tere Satan ba te tarura mer a raharaha, be Satan te ma tagala lel nei, ba nonei te kapana romana.
MAR 3:27 “A katun e ma antuna nei te ga sei u tara luma tara katun a tagala ba te kopena a man ka i tanen. E moa. Kaba nonei e ga kits kap mam bin a katun a tagala ba nonei te toan kopena a man ka te kana i luma. Ne kato has uana i iesana i tar. Alia e ka megu a nitagala te go tagala saluhe meni e Satan. Nonei a ka teka te antunan kato homi sil mera gilia a pala i tanen.
MAR 3:28 “Alia e hatei hamana rago limiu, e Sunahan e tatei lu ba nanou a man markato hoboto a man omi ti kato u barebana, nu ranga u omi has te ranga sesei naria i tanen.
MAR 3:29 Kaba eresi te ranga homi ner u Namnamei u Goagono tere Sunahan, be Sunahan te moa koru nou te ga tatei lu ba meni a markato a omi i tanen. Nori e ka nitoa mer romana a markato a omi teka.”
MAR 3:30 E Iesu e ranga u teka, taraha nori i ranga mam me poier, “A mate a omi e seie nen.”
MAR 3:31 E tsinane Iesu nu toulanen i tuku me tuol ria i ielesala tara luma. Ba nori e hala menari u ranga i tanen te ga la uen i taren.
MAR 3:32 Bu barebana u para ti gum hahis e Iesu e poier i tanen, “E tsinamulö nu toulamulö e ka ria i ielesala na nori e ngöe rio lö.”
MAR 3:33 Be Iesu e ranga palisina, “E tsinar nu toular?”
MAR 3:34 Ba nonei e hula tarana turu katun ti gum hahisen me poiena, “Ruto iam. A barebana i rekeso e hereri e tsinar nu toular.
MAR 3:35 Eresi te kato uar turu ngil tere Sunahan, nori e hereri u toular nu hahinar ne tsinar.”
MAR 4:1 E Iesu e tanian hihatuts lelia i rehina Ramun a Perperere i Galili. Bu barebana ti gonogono hahise ien i para koru, ba nonei e osana tara tsi tolala me gumuna. A tolala e agaia i ramun bu barebana te tuol ria i monsingmou.
MAR 4:2 Ba nonei e hatuts rane ien a ka a para turu haharoei. Na toa haharoei e kato u teka: “Hengo iam. A katun e na hula tsihasein a ngalina kannou.
MAR 4:4 Nonei e tsihasa nen ba palain u ngal te pururuku ria i maroro bu apena te la rima ba te mi nou hakape ren.
MAR 4:5 Ba palain u ngal e pururuku ria turu tsikitsiki te ka mei u lapo ba nonei te pusuku boroborona, taraha e moa tu tsikitsiki tu kapan.
MAR 4:6 Ba poata te pirina a pitala, bu kan leba te magmagolona ba te langona, taraha e moa ta makum te ga silaia a poloso.
MAR 4:7 Ba palain u ngal e pururuku ria turu tsikitsiki te ka mei a kolits a hihitoka, bu kolits e panina ba te kato homiena a man kan leba teka, ba nonei te ma hua nei.
MAR 4:8 Ba palain u ngal e pururuku ria turu tsikitsiki u niga ba te panir ba te hua hobotor. Palabi i hua kaba a hua e ma parai. Na palabi i hua hapara, na palabi i hua hapara koru.”
MAR 4:9 Be Iesu e poiena, “A katun te atein hengona e ga hengo haniga.”
MAR 4:10 Tara poata te ka pepeisaia e Iesu, ba palair u katun ti roron la gono meien na 12 a katunun tsitsilo i la uato i tanen me na rangatse rien te go ranga hatarare menien u haharoei.
MAR 4:11 Ba nonei e ranga palis ranen me poiena, “E Sunahan e haruto ranei limiu a ka te ma haruto rien a barebana i manasa. Alimiu e atei sil talemiu ime te mar pepeito kap uanen. Kaba u katun te ma atei sileri ime te mar pepeito kap uana e Sunahan, nori e hengo talaser u haharoei tun.
MAR 4:12 E Aisaia a propet tere Sunahan e kolotein a ka teka i manasa me poiena, ‘Nori e tara riou ba te tara tun talasir, kaba nori e ma tara hamana koru roi romana. Nori e hahengo riou ba te hengo tun talasir, kaba nori e ma atei hamana koru roi romana. Taraha, nori e raman habirits pouts uar i tar te go lu ba merien lia u markato u omi i taren.’ E Sunahan te ranga u teka.”
MAR 4:13 E Iesu e rangata ren, “Te ma atei sile mia limiu u haharoei teka, ba ime te mar atei sil mena moi limiu a man taina man haharoei?
MAR 4:14 A katun e tsihasa nena u ranga tere Sunahan.
MAR 4:15 A maroro te pururukuia u ngal e here nei u katun te hengoer u ranga be Satan te la boroboro nama me mi gulena u ranga ti tsihasa nia i toriren.
MAR 4:16 U tsikitsiki te ka mena u lapo e here nei a palabir u katun te hengoer u ranga tere Sunahan ba te haniga borobore ren ba te sasala meren.
MAR 4:17 Kaba u ranga e ma tsiruku haniga nei ba nori u katun teka te ke ier a tsitabubun poata puku. Ba poata te butu nama a poata a omi tsi a raharaha, te hamana mena rien u ranga tere Sunahan, ba nori te hapolasa boroborer u ranga.
MAR 4:18 U tsikitsiki te ka mena a kolits a hihitoka e here nei a palabir u katun te hengoer u ranga.
MAR 4:19 Kaba nori e ka mer u hakats pan tara nitoatoa ni puta ba te ngiler e gi lu korui a moni pan ba te matesil koruer te gi lu meni ta palain ta ka. Na mamana ka teka e butu nama ba te piler u ranga tere Sunahan, bu ranga te ma habutse nei u markato u niga turu katun teka.
MAR 4:20 Bu tsikitsiki u niga te here nei a palabir u katun te hengoer u ranga tere Sunahan ba te pile kap naren, bu ranga te kato haniga rena u katun teka. Palabi u katun u niga, na palabi e niga korur, na palabi e niga bala korur.”
MAR 4:21 Be Iesu e rangata ponina me poiena, “Aha te katoena a katun te tasu menama u lam? Nonei e mi kopo kap nane ien a tabeli, tsi e mi hakeie nen i kopina inana? E moa. Nonei e hakeie nen i iasa.
MAR 4:22 E mar kato uana teka, ba mamana ka hoboto te mousuna turu haharoei i tar i romana e atei sile riou romana i murimuri. Nu mamanu ranga i tar te ma atei sileri a barebana i romana, nori e atei sile roen romana i murimuri.
MAR 4:23 A katun te atein hengona e ga hengo haniga.”
MAR 4:24 Ba nonei e poe hasena i taren, “A man ka te hengoe milimiu alimiu go hengo hanige men. E Sunahan e hala hapopo nanoa romana a niatei i tamulö popona te go hengo haniga u lö, ba lö te lu lel has mou.
MAR 4:25 A katun te ateina, e Sunahan e hala lele noien romana a niatei. Na katun te raman ateina, e Sunahan e lu ba nenou romana a tsitabubun niatei te ka menen.”
MAR 4:26 E Iesu e poe leli, “Uhaharoei teka e haruto ranei limiu te mar butu uana a Nipepeito tere Sunahan. A katun e na tsihasa nena u ngalin wit te here nei a rais.
MAR 4:27 Nonei e soho mena bong ba te kalata mena lan me kuina, ba te kato talasina. Ba nonei u ngalin wit e pusukuna me panina, kaba katun e ma atei sile nei te mar pusuku uanen.
MAR 4:28 U tsikitsiki e habututena a kan leba ba te huana, a gohus e butu mamina ba holaka te toan butuna ba hua a tangoho te toan butuna.
MAR 4:29 Poata te tangoho hakapana a hua ba katun te kete mena u kilata u koela, taraha a poatan tangoho turu wit e butu hakapa.”
MAR 4:30 E Iesu e rangata me poiena, “Ara e tatei poiera a Nipepeito tere Sunahan e here nei a neha? Alia e haharoei hatarare nagou te mar pepeito kap uana e Sunahan.
MAR 4:31 Nonei e here nei u ngalin mastat te makosi koru ba nena u ngal hoboto. Ba katun te lue nen ba te na sapul nanen turu tsikitsiki.
MAR 4:32 Ba nonei te pusukuna ba te pan sokuna turu kan leba hoboto. Ba nonei te taholakana ba te hikalan panina bu apena te mitö ria i tanen ba te kuier u suhana turu uoho i tanen. Na Nipepeito tere Sunahan e hatania hatetenei hasina ba te pan susuluna.”
MAR 4:33 E Iesu e rarare u ranga i tanen turu barebana me kato uana i iesana turu palainu haharoei u para. Nonei e haharoei hantunaia ti atei hapopo ien.
MAR 4:34 Nonei e ranga tun talasi merien u haharoei. Kaba te ka pepeisa gono meria e Iesu u katunun tsitsilo i tanen, ba nonei te ranga hatarare mera neien a mamana ka hoboto.
MAR 4:35 Turu toa u lan noa has tara lahibong be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Ara gi aroho u i hapalana ramun.”
MAR 4:36 Ba nori e la ba rer u pal barebana u para bu katunun tsitsilo e na osa ria tara tsi tolala te ka hakapaia e Iesu, ba nori e la gono meren. Ba palain a ma tsi tolala i ka has.
MAR 4:37 Bu ualupu pan e takeito bu ramun te posa hongona i iahana tolala ba tolala e katsin saputuna turu ramun.
MAR 4:38 E Iesu e opuia i pal tou tara tolala ba te sohona turu uolana. Bu katunun tsitsilo i gulie ten me poier, “Tson Hihatuts, alö e ma tatagi rami lam? Ara e katsin taia talara.”
MAR 4:39 Be Iesu e takeito ba te haselohena a lomolomo me abisena u keikei, “Opu.” Ba lomolomo nu keikei e opu poutsuto me kapana ba maraha pan e bututo.
MAR 4:40 Be Iesu e ranga mera nen me poiena, “Tara neha ba limiu te matout korumiu? Alimiu e ma hamanami?”
MAR 4:41 Ba nori i matout koruto me hihirangatsir, “A saha koru a mar katun teka? A lomolomo nu keikei e manietse ren.”
MAR 5:1 Nori i tuku hakapaia i hapalana Ramun i Galili tara han ti kaia a pal barebana ti ngöri u Gerasin.
MAR 5:2 Be Iesu e toan kouluto tara tsi tolala ba nonei e hitupali mena a katun te butuma turu ngahongaho ti kuieia turu lapo.
MAR 5:3 A mate a omi e sesei a katun teka ba nonei e roron kakata i ngahongaho. A barebana i ma antunai te gi kits lel menien a tsien.
MAR 5:4 Tara mamana poata a para nori i kits kakapi a man limanen a tsien na man mounen a aien, kaba nonei e roron kato pusin a tsien me singata pus nana a aien. Nonei e tagala koru na katun te go kato halene ien i ma antuna korui i tanen.
MAR 5:5 Tara mamana poata, a lan na bong, nonei e lala pinopinoia turu ngahongaho na tara pokus ba te ku hohomina ba te ngats bubutse nei a peisanen a hatu.
MAR 5:6 Nonei e ka noaia i lehana ba te tare nama e Iesu ba te pieta nama me mi hatukununa i matane Iesu.
MAR 5:7 Ba nonei e ku hapanina me poiena, “O Iesu, a Pien Tson tere Sunahan i Iasa Koru, alö go haka ba nio lia. Alia e singo hatatagi koru gua i tamulö i matane Sunahan, alö go ma hahunei lia.”
MAR 5:8 Nonei e kato u teka taraha e Iesu e ranga hakapa meien, “A mate a omi, alö go koul ban a katun teka.”
MAR 5:9 Be Iesu e rangate nen, “Esi a solomulö?” Ba katun e ranga palisina, “A solor e Ami, taraha alam e param.”
MAR 5:10 Ba nonei e singo hatagalana tere Iesu te go ma tsuga ba meri u mate u omi tara han teka.
MAR 5:11 A toa heis poum pan i nouia i rehina u pokus te sukusuku.
MAR 5:12 Bu mate i singoia tere Iesu me poier, “Alö go hala meri lam turu poum ba lam te na sei mia i taren.”
MAR 5:13 Ba nonei e hanigato i taren. Bu mate u omi e koul ba ner a katun ba te na sei ria turu poum. Ba heis poum teka, te popoia turu 2000 tara poum, e hipipieta gala hobotor turu uarahana ba te na pasur tara ramun me mate hakapar.
MAR 5:14 Bu taratarakap turu poum i bus talato me na polase ria u ranga i taun na turu han. Ba barebana e mi katsin tarer a ka te butu hakapa.
MAR 5:15 Ba nori e la uarima tere Iesu ba te mi rutser a katun ti seseibi u mate tara ami. Ba nonei e gumuna ba te haseiena u hasobu ba te hakats haniga poutsuna. Ba nori e matoutur.
MAR 5:16 Bu katun ti tarei a ka teka e hatei rer a barebana a ka te butuia tara popoloana na turu poum.
MAR 5:17 Ba nori e tahuler e Iesu te go la ba menien a han i taren.
MAR 5:18 E Iesu e osa poutsia tara tsi tolala ba katun te popoloana e singo hatagalana tere Iesu, “Alia go la gono meio lö.”
MAR 5:19 Kaba e Iesu e ma hanigai. Ba nonei e poieto i tanen, “Alö go la pouts u i han i tamulö ba lö te na rarare berami a pala i tamulö a ka a niga te kato bena moi lö a Tsunono, na te tatagi has mena name ien lö.”
MAR 5:20 Ba katun teka e lato turu han i iahana provins i Dikapolis (a solo teka e poiena a Maloto a Taun). Ba nonei e habulungana nena a ka te kato beien e Iesu. Ba barebana hoboto e asingoto korur.
MAR 5:21 E Iesu nu katun i tanen i aroho pouts u i hapalana a ramun. Poata ti sung pouts ien i mounsingmou, bu katun u para koru i gono hahise ten.
MAR 5:22 Ba toa tsonun pepeito tara luman lotu e la nama, a solonen e Jairas. Ba poata te tare ien e Iesu ba nonei te hatukununa me turuna i matane Iesu.
MAR 5:23 Ba nonei e singo hatatagi koru uana i tanen me poiena, “A tsi pien tahol i tar e katsin matena. Alö go na hatakopo a limamulö i tanen ba nonei te toan niga pouts nou ba te toatoana.”
MAR 5:24 Be Iesu e la gono menen. Ba barebana u para koru i la gono meten ba te hipasasir i tanen.
MAR 5:25 A toa tahol e kaia i gusuren e posa nitoan u rahatsing antunaia tara 12 u hiningal.
MAR 5:26 Nonei e la hakapa u turu dokta hoboto ba te lapo hakapa nena a moni hoboto i tanen, kaba a nimate i tanen e ma kapai. E pan susul hasoala.
MAR 5:27 Nonei e hengoin e Iesu ba nonei te mi kukutie nen i gusuna barebana ti la gono meien.
MAR 5:28 Ba nonei e hakats tununa, “Alia go hasebeleia turu hasobu tun i tanen ba lia te niga pouts gou.”
MAR 5:29 Ba nonei e la hasukusukuna ba te na hasebelena turu hasobu tere Iesu bu rahatsing e kapa pouts boroboro koruna. Ba nonei a tahol e hasagoho talena a nimate i tanen e kapa.
MAR 5:30 Ba i teka puku be Iesu te hasagohona i peisanen te la ba menien a nitagala. Ba nonei e habiritsina i gusuna a barebana me poiena, “Esi te sebele lala turu hasobu i tar?”
MAR 5:31 Bu katunun tsitsilo i tanen e poier, “Alö e tarem a barebana e hiasusongor i tamulö. Tara naha te rangata memi lö esi te sebele lala turu hasobu i tamulö?”
MAR 5:32 Be Iesu e hula tara sakesake nena esi te kato.
MAR 5:33 Na nonei a tahol e atei sil a ka te butuia i tanen ba nonei e tololo mena nimatout. Ba nonei e na hatukununa me turuna i matane Iesu ba te hateie nen a man ka hoboto.
MAR 5:34 Be Iesu e poieto i tanen, “A tsi tahol, a nihamana i tamulö e kato haniga poutse lala a nimate i tamulö. La talala, na torimulö e tatei husa poutsuna. A nimate i tamulö e kapa nitoa tala.”
MAR 5:35 Poata te ranga noaia e Iesu, bu katunun tatala e la rima i luma tere Jairas me mi hateie ren, “A pien tahol i tamulö e mate hakapa lala. Alö go ma hakui leli a Tson Hihatuts.”
MAR 5:36 Be Iesu e tupena a talinganen turu ranga i taren ba nonei te poiena tere Jairas, “Alö go ma matouti. Alö go hamana noa talasi.”
MAR 5:37 Ba nonei e hapiu rena a barebana hoboto te gi ma la lel gono menien. Kaba ere Pita mere Jemis ne toulanen e Jon nori talasi ti la gono meien.
MAR 5:38 Ba nori e tuku hakapa ria i luma tara tson pepeito tara luman lotu, be Iesu e tarena a barebana ti keta ba te tabe hobotor.
MAR 5:39 Ba nonei e tasuna me poiena i taren, “Aha te keta sile milimiu? Alimiu e tabiemiu aha? A pien e ma mate nei. Nonei e soho tununa.”
MAR 5:40 Ba nori e gol hahamana naren ba nonei e tsuga halakasa ranen. Be Iesu e lu rena e tamana pien ne tsinanen na elapisa katunun tsitsilo i tanen me la mera nen i iahana makum te opuia a pien.
MAR 5:41 Ba nonei e luena a limanen me poiena i tanen, “Talita kumi.” U ranga teka e poiena, “A tsi pien, alia e ranga mego lö, takei.”
MAR 5:42 Ba nonei e hakalatsena a matanen me takei hamanasana me tanian hula lana. Nonei e ka mei u 12 u hiningal i tanen. Ba nori e asingoto hapan korur.
MAR 5:43 Be Iesu e ranga hatagala mera nen e gi ma hatei korui ta toa ta katun. Ba nonei e poiena, “Halei ta ka ga nouen.”
MAR 6:1 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la ban a han teka me la pouts uar i han i tanen.
MAR 6:2 Na turu Lan u Goagono nonei e tanian hihatutsia tara luman lotu. U katun u para ti kaia tara luma teka i hengoen me asingoto korur. Ba barebana e hiahihiragatsir, “Ime te lue ien a man ranga teka? Ime te mar lu mena neien a mar niatei teka? Na ime te mar kato mena neien a man mirakul teka?
MAR 6:3 Nonei a kamda talasi, a pien tere Maria. Nu toulanen ere Jemis mere Joses ne Judas ne Saimon, nu hahinanen e ka has ria teka.” Ba nori e raharahe ren.
MAR 6:4 Be Iesu e poiena i taren, “A propet tere Sunahan e ka mena a solo turu han hoboto. Kaba a han i tanen nu katun pouts i tanen e ma poeri e Sunahan e hale ien a nikapan.”
MAR 6:5 Na nonei e ma antunai te go kato menien tu mirakul tu para i han teka. Nonei e halakopi a limanen tara man toa man katun ti ka mei a man nimate ba te kato haniga pouts ranen.
MAR 6:6 Ba nonei e asingoto koru nena ti hahamana uen. Ba nonei e hula lana turu han ti sukusuku me hihatutsuna.
MAR 6:7 E Iesu e ngö gugoner a 12 a katun ba te katsin hala rena a man elasolana tara man toa man makum. Ba nonei e hala rane ien a nitagala te gi tsuga ba merien u mate u omi, me poiena i taren, “Alimiu go ma la gono memi ta ka tara tou lala i tamilimiu. E moa tu la mei ta beret na ta pora na ta moni. Kaba alimiu e tatei luemiu u tukana, na limiu e tatei hasogoemiu u sendol nu toa puku u hasobu u ngahangaha.
MAR 6:10 Poata te butu moa limiu tara toa taun, alimiu e tatei ka mia tara toa puku a luma antunana te la ba nemia limiu nonei a taun.
MAR 6:11 Te ma las hagum raroa limiu u katun tsi te ma hengo rarien limiu, alimiu e tatei la ba namiu a taun i taren ba te tohu ba namiu u koahu i pitpitan moumilimiu. A ka teka e haruto nanou te raharaha mera neien e Sunahan.”
MAR 6:12 Ba nori te lar ba te na rararer te gi na palis meni a barebana u markato u omi i taren.
MAR 6:13 Ba nori te tsuga rer u mate u omi u para ba te sahi ner u uapi turu katun u para ti ka mei a nimate ba nori te niga poutsur.
MAR 6:14 E Herot a King e hengoin a man ka teka, taraha u han hoboto i hengoin e Iesu. Palabir u barebana i poei, “A katun teka nonei e Jon te baptaisir u barebana, Nonei e toatoa poutsuma ba te ka mena a nitagala teka.”
MAR 6:15 Ba palai te poier, “Nonei e Ilaitsa.” Ba palai lel te poier, “Nonei a tana propet tere Sunahan ni manasa.”
MAR 6:16 Poata te hengoeia e Herot u ranga teka ba nonei e poiena, “Nonei e Jon te baptaisir u barebana. Alia u hangats babin a bakunen ba nonei te toatoa pouts lel nama.”
MAR 6:17 A ka te habuti u ranga teka tere Herot e kato uana teka: a toa tahol a solonen e Herodias a hahagono tere Herot. Nonei a tahol mam tere Pilip e toulane Herot. Kaba e Herot e töle ien, be Jon e ranga meto e Herot, “E ma matskö nei te tölo mena milö a hahagono i tamulö.” Be Herodias e hengoe ieto a ka teka me raharaha koruena e Jon. Be Herot e hangö nena e Jon bu katun tere Herot e na pile kap naren me kitse ren me na hake rien tara karabus. Nonei e kato silei a ka teka e Herodias.
MAR 6:19 Be Herodias e ngil hasi e Jon e gi ngats hamate, kaba e ma antoei tere Herot.
MAR 6:20 E Herot e matouti e Jon, taraha e atei sili e Jon a katun a niga koru. Ba nonei e hapiu nena te ga kato homi menien ta katun. E Herot e toku koru mei tara mamana poata te hengo menien a man ranga tere Jon, kaba nonei e hengo noa talasen.
MAR 6:21 Tara toa poata e Herodias e sabe iena a maroro i tanen turu lan te hatoatongein u lan ti posa mei e Herot. U lan teka e butu hakapa be Herot e katoe iena a panna kannou me hangö rena u katun pan tara gamman i tanen nu kepten pan turu soldia i tanen na pal kapanir i Galili.
MAR 6:22 Ba pien tahol a kukubei tere Herodias e tasu nama me sani hamamangil rena ere Herot meru katun ti nou gono meien. Be Herot e poiena tara kukubei teka, “Aha te ngilin lue mulö? Alia e hale goi lö ta ka te ngile mulö.”
MAR 6:23 Ba nonei e poe hasina tara kukubei, “Alia e hamana gia i iasa tere Sunahan te go hala meni lia lö ta ka te ngile mulö, antunana tara hapalana u nipepeito i tar popona tara makum te pile noa nagu lia.”
MAR 6:24 Ba kukubei e lakasana me na rangatsena e tsinanen me poiena, “Aha te go na rangata sili lia?” Be tsinanen e poiena, “A bakune Jon e gi ngats pagotsema!”
MAR 6:25 Ba kukubei e pieta pouts hamanasa uana tere Herot me na poiena i tanen, “Alia e ngilegu alö go hahongema a bakune Jon tara pelet teka puku ba lö te hale mume ien lia, ba te haruto nena te mate hakapa uen.”
MAR 6:26 Be Herot e tori-tiama koruna, kaba e ma antunai te go pita harus meni u ranga i tanen, taraha nonei e hamana hakapaia tere Sunahan i matar u katun ti nou gono meien.
MAR 6:27 Ba nonei e tahul hamanasena a toa tson taratarakap e go na soatema a bakune Jon. Ba tson taratarakap e lato tara luman karabus me na ngats kotsena a bakune Jon.
MAR 6:28 Ba nonei e soata poutse namen tara pelet me na hale neien a kukubei ba kukubei e na hala uase neien e tsinanen.
MAR 6:29 Bu katunun tsitsilo tere Jon e hengo ner a ka teka me mi soatser a tuanreinen me na hahonge rien tara kioun mate.
MAR 6:30 U aposol i kopis uama tere Iesu me mi hatei rien a man ka ti katoe men na man ka ti hihatuts namen.
MAR 6:31 U katun u para koru i la hiton uama tere Iesu ba nonei nu aposol i tanen te moa talar ta poatan nou i taren. Ba nonei e poiena i taren, “Ara gi la pepeisa u tara makum a ski ba limiu te tatei na gamon husamiu.”
MAR 6:32 Ba nori e osa peisa ria tara tsi tolala me la uar tara toa makum a ski.
MAR 6:33 Bu katun u para i tara raten ti la uen me marei hamanasa raren. Ba nori e la ba ner a han hoboto me pipieta mam uar tara makumun han te gi na hasung ien.
MAR 6:34 Poata te koulia e Iesu tara tsi tolala ba nonei te tara rena u katun u para koru teka. Ba nonei e tatagi koru ranen, taraha nori i herei u sipsip ti moa ta katunun taratarakap i taren. Ba nonei e tanian hatuts rane ien a ka a para.
MAR 6:35 A ka e sukusukun lahibong bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “E lahibong hamanasana kaba e moa ta han tara makum teka.
MAR 6:36 Hala bar a barebana ba nori te la uar turu han te sukusukur ba te na holer tera tsi kannou.”
MAR 6:37 Be Iesu e ranga palisina, “Alimiu peisa te go hala ramien ta kannou te gi nouen.” Ba nori e rangatar, “Alö e ngilem alam go na hol ta beret antunana turu 200 denarius te popona tara hihol turu 200 u lan ba te hanou ramien?”
MAR 6:38 Be Iesu e rangata ranen, “Lahisa beret te ka memi limiu? Na tara muma.” Poata ti sabie men u beret ba nori e mi hateie ren, “A tolima beret na solana iena puku.”
MAR 6:39 Be Iesu e ranga merana u katunun tsitsilo i tanen e gi hagum gonogono kalakala ria u barebana turu garas u bibil.
MAR 6:40 Ba barebana e hagum ria tara ma tsi hagum. A toa hagum e antoeia turu 50 u katun, na tana u hagum u 100 u katun, ba te kato talasina.
MAR 6:41 Be Iesu e luena a tolima beret na solana iena me tara sei uana i Kolö me hanigana tere Sunahan. Ba nonei e posepose iena u beret me hala rane ien u katunun tsitsilo i tanen e gi molamola rien u barebana. Ba nonei e molamola hase iena a solana iena i taren hoboto.
MAR 6:42 Ba barebana hoboto e nour me masulur.
MAR 6:43 Bu katunun tsitsilo e gone ier u makumun beret nu iena ti masul ba neien me antunana tara 12 a kalobaka a saputu.
MAR 6:44 Ba turu katun ti nou u beret, a pal tson i popoia turu 5000.
MAR 6:45 Be Iesu e toan hosa rena u katunun tsitsilo i tanen tara tsi tolala ba nori te mam naren i Betsaida i hapalana ramun a perperere. Ba nonei e hala ba rena a barebana.
MAR 6:46 Nonei e hala hakapa raien ba te kete uana turu pokus te go na singo uen tere Sunahan.
MAR 6:47 Ba ka e bong hakapana ba tsi tolala te kana i gusuna ramun be Iesu te ka pepeisana turu tsikitsiki.
MAR 6:48 Ba nonei e tare ieto u katunun tsitsilo i tanen i lagi susua mei a lomolomo. Ba tara sukusukuna lunlan ba nonei e la uana i taren me tatala silana i ieluna ramun. Ba nonei e katsin la karasa ranen.
MAR 6:49 Kaba nori i tare ien te la uen i ramun ba nori e poier, “A liliahanei!” ba te hani naren.
MAR 6:50 Taraha, a poata ti tara hobotose ien nonei ba nori e matoutu korur. Be Iesu e ranga hamanasa mera nen, “Ma matoutmi. Alia ba.”
MAR 6:51 Ba nonei e osa gono mera nen tara tsi tolala ba lomolomo e selohona. Bu katunun tsitsilo e asingoto korur.
MAR 6:52 Ba nori e ma atei sil haniga korueri ime te mar mouna u a mirakul te kato e Iesu turu beret. A bakuren e tutun a ka teka.
MAR 6:53 Nori i la harohi a ramun a perperere me na hasung hapasana ria i han i Genesaret.
MAR 6:54 Ba nori e la ba ner a tsi tolala bu katun i marei hamanase ieto e Iesu.
MAR 6:55 Ba nori e hula pieta uar turu luma hoboto me soata rarima u katun ti ka mei a nimate. Nori i soata rame ien u poapoa me la mera rien tara makum ti hengo nen te kaia e Iesu.
MAR 6:56 Ba tara mamana makum te la u e Iesu, tara taun nu han pan nu han u tetenei, bu barebana te soata rer u katun ti ka mei u nimate ba te la mera rien tara man makumun tago. Ba nori e singo hatatagi ria i tanen te gi hasebele u i runguna u hasobu i tanen. Nu katun hoboto ti sebele ien i niga pouts.
MAR 7:1 U Parisi nu tson hihatuts turu Lo ti lama i Jerusalem i gonogono hahis e Iesu.
MAR 7:2 Ba nori e tarer a palabir u katunun tsitsilo i tanen ti nou a kannou i taren me hakats tunur ba te poier, “Nori e nou mer u ualima u korkoriana.” U katunun tsitsilo tere Iesu i ma mar galus meni a limaren ti mar ranga u u Parisi.
MAR 7:3 U Parisi nu Jiu hoboto e kukutier u hihatutsuna turu tuburen. Nori e ma tatei nou mamri te ma galus noa mena rien a limaren te mar ranga uana u lo turu tuburen.
MAR 7:4 Na nori e ma tatei nou haseri a man ka te lue rimen tara toana ba te ma galus mameri. Na nori e kukute haser a palaina man markato u para ti luen. Nori e mar galus haniga has menari a gotana na tabeli na sospen kapa ti mar ranga u u tuburen.
MAR 7:5 Bu Parisi nu tson hihatuts turu Lo i rangatse ieto e Iesu me poier, “Tara naha bu katunun tsitsilo i tamulö te ma kukutieri u hihatuts turu tuburara ba te nou tsipon mer u ualima u korkoriana?”
MAR 7:6 Be Iesu e ranga palisina i taren, “E Aisaia e ranga hamana rio limiu i manasa. Alimiu u katun u gamogamo te koloto u e Aisaia me poiena, ‘E Sunahan e poiena, U katun teka e hatsunono meri lia u ranga tun i taren, kaba a toriren e lehana ba neno lia.
MAR 7:7 Nori e mastei hatsunone rio lia, taraha nori e roron hihatuts ner a man markato turu katun tun, ba te poier nonei a man markato tere Sunahan.’”
MAR 7:8 Be Iesu e poiena, “Alimiu e hapolasa ba nemiu u ranga tere Sunahan ba te pile kap namiu u markato turu katun tun.”
MAR 7:9 Ba nonei e ranga lelina, “Alimiu e atei koruemiu te go habirits ba menami u ranga tere Sunahan ba te pile kap namiu u markato peisa i tamilimiu.
MAR 7:10 Te poe meni e Moses, ‘Hapan iam e tamamilimiu ne tsinamilimiu,’ me poe hasena, ‘A katun te ranga homi nena e tamanen tsi e tsinanen e gi atung hamate korui.’
MAR 7:11 Kaba u hihatuts i tamilimiu e poiena, ‘A katun te ka mena a ka te tatei taguhena e tamanen tsi e tsinanen, nonei e tatei poiena, A ka teka a Korban (a mouna u ranga teka, A ka tere Sunahan).
MAR 7:12 Ba nonei a katun teka e ga ma taguhi e tamanen tsi e tsinanen.’ Te mar ranga uami limiu. E kato uana teka ba limiu te hatuts hiton namiu u markato turu tubumilimiu ba limiu te hipus namiu u ranga tere Sunahan. Na palair a man markato u para te katoe milimiu e kato has uana i iesana.”
MAR 7:14 E Iesu e ngö lelir a barebana te gi la uama i tanen me poiena i taren, “Alimiu hoboto go hengo mia i tar ba te hengo hanigamiu.
MAR 7:15 A ka te kana i ielesala tara katun ba te lana i iogana i tanen, a ka teka e ma antunan kato hakorkoriane nei a katun teka. A ka talasi te lakasa nama i iogana tara katun te tatei kato hakorkoriane nen.*
MAR 7:16 A katun te atein hengona e ga hengo haniga.*”
MAR 7:17 Poata te la ba ria e Iesu a barebana me tasuna i luma, bu katunun tsitsilo i rangatse teien u haharoei teka.
MAR 7:18 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu e ma atei noa hasmi? Ga limiu go atei sile iam a ka te kana i ielesala tara katun ba te lana i iogana i tanen e ma antunan kato hakorkoriane neien.
MAR 7:19 Taraha, e ma tasu nei turu tori hamana te here nei u namnamei i tanen. Kaba e tasu talasina turu mukolo tun i tanen ba te la sokuna i ielesala turu tuanreinen.” (E Iesu e ranga u teka ba te poiena a mamana mar kannou e tatei noue ier.)
MAR 7:20 Ba nonei te ranga lelina, “A ka te lakasa nama i runguna katun, nonei a ka te kato hakorkoriane nen.
MAR 7:21 A mamana ka a omi e butu nama i iogana tara katun, i torinen: u hakats u omi na tsikolo na haloku na kop na hipuli na tsikolen a katun a hitöl na matesil a man ka tara tana katun na markato a omi. Na gamogamo na markaton hamatsingolo tua nu hiomi nu tuts na hipus nu hirata u omi.
MAR 7:23 A mamana ka a omi hoboto teka e tuhana nama i iogana tara katun ba te kato hakorkoriane nen.”
MAR 7:24 E Iesu e la ban a han teka ba te la uana tara toa han i rehina a taun te ngöeri i Taia. Ba nonei e tasuna tara toa luma ba te rama nena a barebana e gi atei sil te ka uen teka. Kaba a barebana i sabe noa hase ien.
MAR 7:25 Na toa tahol e ka mei a tsi pien tahol i tanen te sinasahaia tara mate a omi. Ba tahol teka e hengoin e Iesu ba te la boroborona i tanen me na hatukununa i matanen.
MAR 7:26 A tahol teka a toun Pinisia tara provins i Siria, a pal barebana i tanen te halhal ria turu Jiu. Ba nonei e ranga hatatagi-torina tere Iesu te go tsuga ba menien a mate a omi tara tsi pien tahol i tanen.
MAR 7:27 Be Iesu e ranga palisina me haharoei nena u Jiu nu katun te halhal ria turu Jiu me poiena, “Gi hanou mam bir a galapien. E ma niga nei te go lu meni lam a kannou tara galapien ba te lapo rami u muki.”
MAR 7:28 Ba tahol e hatanganato me poiena, “E manana, Tson Hihatuts. Kaba u muki te kar i kopina u tebol e nou haser a ma tsi kukoto tara galapien.” Be Iesu e atei sileto nonei a tahol e hakats u teka: u Jiu i ngöri u katun halhal u muki, kaba u katun halhal i tatei lu noa hasi a palabina man ka man niga tere Sunahan.
MAR 7:29 Be Iesu e poiena tara tahol, “Alö e tatei la poutsum i han i tamulö, taraha alö e ranga palis haniga mula. A mate e la ba hakapa nelala a pien tahol i tamulö.”
MAR 7:30 Ba tahol e la poutsuna i han i tanen ba te na sabe poutsena a pien tahol i tanen e opuia tara inana. A mate e la ba hakapa nen.
MAR 7:31 E Iesu e la ba nela a ma tsi han i rehina taun i Taia ba te na silana i rehina tana taun i Saidon. Ba nonei e sila hasina i iahana Dikapolis ba te tukuna tara Ramun a Perperere i Galili.
MAR 7:32 Ba barebana e la merima a katun a talingatu na mianen has e makmakum. Ba nori te na ranga hatatagi-tori ria tere Iesu te go hatakopo meni a limanen i tanen.
MAR 7:33 Be Iesu e lue nen me la ba mera neien u katun tara makum a ski. Be Iesu e hasogeto a man kabelenen turu talingatu me kahusuna me sebelena i miana katun.
MAR 7:34 Be Iesu e tara sei uana i iasa i Kolö me husatakana me poiena tara katun, “Epata.” U ranga teka e poiena, “Tasoku.”
MAR 7:35 Ba i teka puku a talingana katun e hengo poutsuna na mianen e niga hakapa poutsuna ba nonei te ranga haniga pouts talana.
MAR 7:36 Be Iesu e ranga hapanina i taren, “Alimiu go ma hateiemi ta toa ta katun.” Nonei e raranga hapan noa has kaba nori i na hahatei noa talasi.
MAR 7:37 Ba barebana hoboto ti hengo ren te asingoto koru siler a ka teka, ba nori te poier, “A mamana ka hoboto te katoe nen e nigana. Nonei e kato haniga pouts rena u talingatu ba nori te hengo poutsur, na nonei e kato haniga pouts has rena u mia-makum ba nori te ranga haniga poutsur.”
MAR 8:1 Tara poata teka a barebana u para koru i gono lelia tara toa makum ti hengo menien e Iesu. Poata te kapaia a kannou i taren, be Iesu e ngö rena u katunun tsitsilo i tanen ba nori e la uarima i tanen.
MAR 8:2 Ba nonei e poiena, “Alia e tatagi koru regu a barebana teka, taraha nori i ka gono meio lia turu topisa u lan ba kannou i taren e kapa koruna.
MAR 8:3 Te go hala pouts merien lia turu han i taren ba te ma nou noari, ba nori te na tutupulala meriou a bes i maroro. Taraha, a palai i lama turu han i lehana.”
MAR 8:4 Bu katunun tsitsilo i tanen i rangatse ten me poier, “Ime te mar sabe halona mena roi ra ta kannou tara latu pinopino teka te gi hanou rira u barebana?”
MAR 8:5 Be Iesu e rangatato, “Lahisa beret te ka memi limiu?” Ba nori e poier, “A tohit.”
MAR 8:6 Be Iesu e ranga mereto a barebana e gi gumia turu tsikitsiki. Ba nonei e luena a tohit a beret me haniga uana tere Sunahan me posepose ienen. Ba nonei te hala rane ien u katunun tsitsilo i tanen e gi molamola rien u barebana. Ba nori e mar kato uar teka.
MAR 8:7 Nori i ka has mei a man toa man iena man tetenei. Be Iesu e haniga uana tere Sunahan tara ma tsi iena teka ba te ranga merena u katunun tsitsilo e gi molamola has rien a ma tsi iena.
MAR 8:8 Ba barebana hoboto e nour me masulur. A barebana teka i sukuskuia tara 4000 tara katun.
MAR 8:9 Bu katunun tsitsilo e gone ier u nouba me antunana tara tohit a kalobaka suputu.
MAR 8:10 Be Iesu e hala ba rena u barebana ba te toan osa gono merena u katunun tsitsilo i tanen tara tsi tolala. Ba nori e la uar tara provins i Dalmanuta.
MAR 8:11 Palair u Parisi i lama ba te mi tanian ngene ier e Iesu. Nori i katsin torohane ien. Ba nori i rangatse ten te ga kato beme rien ta mirakul te ga harutein a nitagala tere Sunahan.
MAR 8:12 Be Iesu e sökana koruna i torinen me poiena, “Tara naha tsiponi ba limiu a hei barebana i romana te ngilin ruto namiu a mirakul te ga harutein a nitagala tere Sunahan? Alia e hatei hamana rago limiu, alia e ma haruto nagoi ta mirakul tara hei barebana i romana.”
MAR 8:13 Ba nonei e la ba rena a barebana, ba nonei nu katunun tsitsilo i tanen e na osa pouts ria tara tsi tolala me la uar i hapalana ramun a perperere.
MAR 8:14 U katunun tsitsilo i solopalema te gi soata mena mei ta beret. A toa puku a beret ti ka meien tara tsi tolala.
MAR 8:15 Be Iesu e ranga hatagalana i taren te gi ma hengoe ien u hihatuts u omi turu katun me poiena, “Alimiu go tara kap haniga iam ba te hanei silemiu u yis turu Parisi nu yis tere Herot.”
MAR 8:16 Ba nori e hiararangar me poier, “Nonei e ranga nanei a ka teka taraha ara e moa ta beret.”
MAR 8:17 E Iesu e atei sil nori i hakatsin u yis tun ba te ma hakats neri u hihatuts u omi turu Parisi na tere Herot. Ba nonei e poiena, “Naha te hiararanga nemi limiu, ‘Ara e moa ta beret’? Alimiu e ma hahatongo noami? Alimiu e ma atei noami? A bakumilimiu e tutuna?
MAR 8:18 Alimiu e ka memiu u mata. Tara naha te ma tara memi limiu? Alimiu e ka memiu u talinga. Tara naha te ma hengo memi limiu? Alimiu u solopala hakapa iam?
MAR 8:19 Poata tu poseposeia lia a tolima beret tara 5000 turu katun, ba lahisa kalobaka nouba tu onge iam limiu?” Ba nori e ranga palisir, “A 12 a kalobaka.”
MAR 8:20 Be Iesu e rangata lelina, “Na poata tu poseposeia lia a tohit a beret tara 4000 turu katun, ba lahisa kalobaka nouba tu onge iam limiu?” Ba nori e ranga palisir, “A tohit.”
MAR 8:21 Ba nonei e rangata ranen, “Ga limiu e ma atei noa hasmi?”
MAR 8:22 Nori i tukuia tara tsi han i Betsaida ba barebana e la merima a toa katun a matakiau. Ba nori e mi piou narien tere Iesu me ranga hatatagi-torir te go sebele u e Iesu i tanen.
MAR 8:23 Be Iesu e pile nena a limana katun a matakiau ba te lase nen me la ba ner a tsi han. Be Iesu e kahusuna i matana katun me hatakopena a limanen i tanen me rangatse nen, “Alö e tarem ta ka?”
MAR 8:24 Ba katun e hala seiena a bakunen me poiena, “Alia e tara hakurukuruhanegu u katun te hula lar, kaba nori e hereri a roei.”
MAR 8:25 Be Iesu e hatakopo lelena a limanen i matana katun. Ba poata teka a katun e torohanan tara koru ba matanen e niga pouts talana, ba nonei te tara hanige iena a mamana ka.
MAR 8:26 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e moa te go la pouts u i han teka.” Ba nonei e hala pouts mena teien i han i tanen.
MAR 8:27 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la u turu han i rehina i Sesaria Pilipai. Nori i la noaia i maroro ba nonei e rangata ranen, “Poata te ranga naria lia a barebana, nori e ngöe rilia esi?”
MAR 8:28 Ba nori i ranga palisito, “Palair u katun e poier alö e Jon a Tsonun Baptais, na palai e poier alö e Ilaitsa, na palai e poier alö a tai turu propet ti mate hakapa me takei poutsum tara tou mate i tamulö.”
MAR 8:29 Ba nonei e rangata ranen, “Ga limiu e ngöe milia esi?” Be Pita e ranga palise nen, “Alö e Mesaia te hopu kapin e Sunahan.”
MAR 8:30 Be Iesu e ranga hatagala mera nen, “Alimiu go ma hatei nami lia ta toa ta katun.”
MAR 8:31 E Iesu e tanian hatutsri u katunun tsitsilo i tanen a tou kamits i tanen me poiena, “Alia tu butun katunuma e go sagoho koru romana a kamits pan, bu pal kapan nu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e tori hasoala nario romana lia. Alia te atung hamatie riou romana, ba i murina u topisa u lan ba lia te takei poutsugu.”
MAR 8:32 Nonei e ranga halesala koru merien a ka teka. Be Pita e lu hatalisena e Iesu me tanian ranga hapiu nanen.
MAR 8:33 Kaba e Iesu e habirits me tara uana turu katunun tsitsilo i tanen ba te ranga hapiu mena e Pita me poiena, “O Satan, la hatalisila. Alö e ma hakats nami a man ka tere Sunahan. Alö e hakats tun talasi nem a man ka tara katun.”
MAR 8:34 Be Iesu e ngö rena a barebana nu katunun tsitsilo i tanen e gi la uama i tanen. Ba nonei e poiena, “Te ngilin la gono mena molia ta katun, e ga solopali a peisanen, ba te hanigana te ga sagoho menien u kamitsina te kukute mena neien lia te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen, ba te la gono mena molia.
MAR 8:35 Taraha, a katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hatia tun noa hase nen romana. Kaba a katun te hatia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia nu Bulungana u Niga, nonei e sabie nen romana.
MAR 8:36 Te ga lueia ta katun a man ka hoboto tara han i puta ba te toan taia ba nena a nitoatoa te ka nitoana, ga mamana ka teka e mar taguhu halona mena noien ime? E moa tala.
MAR 8:37 E moa koru ta ka te ga antunan hala nen ba te lu poutse nei a nitoatoa i tanen.
MAR 8:38 A hei barebana i romana i hapolasa hakapi e Sunahan ba te kato homir. Kaba sanena ta katun e ga matsingolo nio lia nu ranga i tar tara poata a omi teka, ba lia tu butun katunuma e matsingolo has nagen romana tara poata te la gono meguma romana lia u angelo u niga turu ualesala pan tere Tamar.”
MAR 9:1 Be Iesu e ranga lelina i taren me poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a palair u katun e ka ria teka te ma materi romana e popona te gi tara menien a Nipepeito tere Sunahan te butu menama romana a nitagala pan.”
MAR 9:2 I murina u tönomo u lan e Iesu e lui e Pita mere Jemis ne Jon me la gono mera nen. Ba nonei e na piou ranen i iasa turu toa u pokus pan ba nori te na ka pepeisar. Ba peisanen e palisina i mataren, bu hasobu i tanen e kankanaha hamanasana ba te hiaka koruna. E moa ta toa ta katun te ga antunan kato hahiaka meni u hasobu te mar hiaka u u hasobu teka.
MAR 9:4 Be re Ilaitsa mere Moses u propetir i manasa ti mate e butu ria i mataren me ranga mer e Iesu.
MAR 9:5 Be Pita e poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, e nigana te ka ria ra teka. Alam go kato a topisa taluhu, a toa i tamulö na toa tere Moses na toa tere Ilaitsa.”
MAR 9:6 E Pita e mar ranga u teka taraha u katunun tsitsilo i matout koru be Pita e ma ateie nei a saha ka te go ranga nen.
MAR 9:7 Ba toa koasi e butuna me hoho kap ranen, bu toa u ranga e butu nama i gusuna u koasi me poiena, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alimiu go hengoe men.”
MAR 9:8 Ba nori e songots hula tarar ba te ma tara sabieri ta tan ta katun. E Iesu pepeisa te ka gono meren.
MAR 9:9 Poata te koul pouts men turu pokus, be Iesu e ranga hatagala mera nen me poiena, “Alimiu go ma hateiemi ta toa ta katun a ka te tare mula limiu, antunana tara poata alia tu butun katunuma te takei hakapa pouts gou romana tara tou mate i tar.”
MAR 9:10 Nori i hengo u ranga i tanen ba te hiarangrangatar me poier, “Aha nonei u mouna u ranga teka te poiena, ‘Alia e takei pouts gou romana tara tou mate?’”
MAR 9:11 Ba nori e rangatser e Iesu, “Tara naha te poe menari u tson hihatuts turu Lo e Ilaitsa a propet e ga mam nema romana e Mesaia?”
MAR 9:12 Ba nonei e ranga palisina, “E Ilaitsa e mam pouts hamana nama te go mi kato hamatskö meni a mamana ka. Kaba tara naha has te ranga nena u Buk u Goagono alia tu butun katunuma e sagohe gou romana a kamits pan ba nori te sigale rio lia?
MAR 9:13 Alia e hatei rago limiu e Ilaitsa e la hakapama, ba barebana i kato sile teien a mamana ka hoboto ti ngile ien, ti mar koloto menien turu Buk u Goagono.”
MAR 9:14 Poata ti hihitupali merien a palair u katunun tsitsilo, ba nori e tarer a katun a para koru ti gono. Bu tson hihatuts turu Lo e hiangenangena gono mer u katunun tsitsilo.
MAR 9:15 Ba poata ti tareia a barebana e Iesu ba nori te asingoto korur ba te toan pieta uar i tanen me hatsisoasa naren.
MAR 9:16 Be Iesu e rangata ranen me poiena, “Alimiu e hiangenangena silemiu a neha?”
MAR 9:17 Ba toa katun te kaia i gusuna a barebana e ranga palisina, “Tson Hihatuts, alia e mi piou nia a pien tson i tar i tamulö, taraha a toa mate a omi e seseie nen ba te kato habirue nen. Kaba alö e ma ka mulei.
MAR 9:18 Poata te seie nen a mate ba nonei te lapo piou nena a pien i puta, ba runguna pien e poueipoueina bu lihonen te ngilingilikina ba tuanreinen te soei hobotona. Alia e tahul ragula u katunun tsitsilo i tamulö te gi tsuga ba menien, kaba nori e ma antuna lilei.”
MAR 9:19 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu u hei barebanar i romana e hahamana korumiu. Alia e soso koru megu a nihahamana i tamilimiu. Mi piou namia a pien i tar.”
MAR 9:20 Ba nori e mi piou narien i tanen. Ba poata te tare ien e Iesu, ba mate e toan kato hapetepetete hapanena a pien, ba nonei te rusuna turu tsikitsiki ba te hula tabtabililina ba rungnen e poueipoueina.
MAR 9:21 Be Iesu e rangatsena e tamanen, “I hangisa te taniaia a markato teka i tanen?” Be tamanen e poiena, “Te pien tetenei noa ien.
MAR 9:22 A poata a para a ka teka e katsin kato hamatie ien ba te harus bene ien u tula nu ramun has. Alö go tatagi rema lam ba te taguhu remu malam, te go antuna u lö.”
MAR 9:23 Be Iesu e poiena i tanen, “Tara naha te poe sile mulei lö, ‘Te go antuna u lö’? A katun te ka mena a nihamana e antunan kato nena a mamana ka hoboto.”
MAR 9:24 Ba tamana pien e toan ranga hapanina me poiena, “Alia e hamanagu. Alö go taguhema a nihamana a tetenei i tar.”
MAR 9:25 Be Iesu e tarena a katun a para ti la gugono uama i taren, ba nonei e ranga sisi mena a mate a omi me poiena, “Alö a mate te habiruem na te hasiköem a katun, alia e ranga mego lö, koul ban a pien teka ba lö te ma tatei sei lel korue mien romana.”
MAR 9:26 Ba mate e ku hohomina ba te kato hapetepetete hapan koruena a pien me koul ba nanen. Ba tuanreina pien e here nei a mate, bu katun u para e poier, “Nonei e mate hakapa.”
MAR 9:27 Kaba e Iesu e lui a limana pien me las hatakeie nen ba nonei e tuoluna.
MAR 9:28 Ba poata te tasuia e Iesu i luma, bu katunun tsitsilo i tanen e rangata hamouse ren me poier, “Tara naha te ma antunan tsuga ba mena mulei lam a mate?”
MAR 9:29 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu go singo hatala uam tere Sunahan. E moa ta taina ta maroro te ga tatei tsuga ban a mar mate a omi teka.”
MAR 9:30 Nori i la ban a han teka ba te sila ria i gusuna provins i Galili. Ba nonei e rama neto a barebana e gi atei sil ime te ka ien.
MAR 9:31 Taraha, nonei e hatutsir u katunun tsitsilo i tanen me poiena i taren, “Alia tu butun katunuma e na hala naroa romana tara pal tson te na kato hamatie riou romana lia. E kato hamate hakape riou lia, ba i murina u topisa u lan ba lia te takei pouts gou romana.”
MAR 9:32 Kaba nori i ma atei silei te ranga uaien, ba nori e matouter te gi rangata sei menien.
MAR 9:33 Nori i na tukuia i han i Kapeneam. Ba poata ti tasu hakapa ien i luma be Iesu e rangata ranen, “Alimiu e hihirangatsi namuma a neha i maroro?”
MAR 9:34 Kaba nori i ma ranga palise ien, taraha nori i hiangenangena silema esi te panina.
MAR 9:35 Be Iesu e gumuna me ngö renama a 12 a katunun tsitsilo me poiena i taren, “A katun te ngilin tsunono panina e ga kato hatetenei korui a peisanen ba te kui haniga beiena u katun hoboto.”
MAR 9:36 Ba nonei e luena a toa pien me hatuole nen i mataren. Ba nonei e lukutu nanen me poiena i taren, “A katun te haniga benoi lia a toa tara galapien teka e haniga hase nolia. Na katun te hanige nolia e ma hanige noi lia pepeisa, kaba e here nei e haniga hasena e Sunahan te hale molia.”
MAR 9:38 Be Jon e poiena i tanen, “Tson Hihatuts, alam u tarema a katun te poa a solomulö ba te tsuga ba rena u mate u omi. Ba lam u ranga hapiu naten, taraha nonei e ma ka neia tara pala i tarara.”
MAR 9:39 Be Iesu e poiena, “Alimiu e ma tatei ranga hapiu namien, taraha a katun te katoena a mirakul ba te poiena a solor e ma antunan ranga homi boroboro nanoi lia.
MAR 9:40 A katun te ma pal ranei ra e haniga rano ra.
MAR 9:41 Alia e hatei hamana rago limiu, a katun te ateina alimiu u katun i tar ba te haua ranoi limiu ta tsi ramun, a katun teka e lu hamane nou romana u hamatana i tanen.”
MAR 9:42 E Iesu e ranga noa me poiena, “Sanena ta toa ta katun e ga katsin amusia a toa pien i gusur a galapien teka te hamana uar i tar ba pien te hapolasa ba nanou a nihamana i tanen, e niga balana te gi kits mam meni u katun a toa hatu pan i totolongolona katun teka ba te na harukue rien i gusuna loul.
MAR 9:43 Na te ga kato homieia a limamulö alö, bara, ngats kots talei ba te ba namen. Taraha, e nigana te go ka meni lö u ualima u korus ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u ualima ba lö te la uam tara hanin hahuna i hel, turu tula te ma tatei hoseri romana.*
MAR 9:44 Tara makum teka u kakaminei te nounouer u tuanreina u mate e ma tatei mate roi romana, nu tula e ma hoseri romana.*
MAR 9:45 Na te ga kato homieia a moumulö alö, bara, ngats kots talei ba te ba namen. Taraha, e nigana te go ka meni lö u mou u korus ba lö te toan luem a nitoatoa te ka nitoana. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u mou ba nori te lapo ba naria lö i hel.*
MAR 9:46 Tara makum teka u kakaminei te nounouer u tuanreina u mate e ma tatei mate roi romana, nu tula e ma hoseri romana.*
MAR 9:47 Na te ga kato homieia a matamulö alö, bara, has ba talein ba te ba namen. Taraha, e nigana te go ka meni lö u toa u mata ba lö te toan tasu mia tara Nipepeito tere Sunahan. Kaba e omina te go ka meni lö u huol u mata ba nori te lapo ba naria lö i hel.
MAR 9:48 Tara makum teka u kakaminei te nounouer u tuanreina u mate e ma tatei mate roi romana, nu tula e ma hoseri romana.
MAR 9:49 “A man nitiama te butu roa romana turu katun hoboto e here hase roi romana u tula ba te kato haniga rano ra, te kato has uana u sol te haka menari tara kannou ba te kato hanige nen.
MAR 9:50 U sol u ka u niga. Kaba te taia ba nena u sol a nitatasena i tanen, ba lö te mar hatatasena halona pouts mena mien ime? E moa. Na limiu go here hasemi u sol ba limiu te hiakaka haniga hobotomiu.”
MAR 10:1 E Iesu e la ban a han teka me la uana tara provins i Judia me aroho uana tara Ramun olo i Jodan. Bu katun u para e mi gonogono lel ria i tanen, ba nonei e hatuts pon ranen te roron kato uen.
MAR 10:2 Bu Parisi e la uarima i tanen me mi katsin torohane ren. Ba nori te poier, “U Lo i tarara e haniga nena te go hatapolasa hakapa ba meni a tson a tahol i tanen?”
MAR 10:3 Be Iesu e rangata palisina, “Sahu masaka te halari e Moses u tubumilimiu?”
MAR 10:4 Ba nori e ranga palisir, “E Moses e haniga te go koloto meni a tson u pepa te poiena a hitöl e tapeko, ba te toan hala ba nena a tahol i tanen.”
MAR 10:5 Be Iesu e ranga mera nen, “E Moses e koloto beri limiu u masaka teka taraha alimiu e baku-tumiu.
MAR 10:6 Kaba i mam koru, poata te habuteia e Sunahan a mamana ka, ba nonei e katoeto a katun a tson na tahol.
MAR 10:7 Te poe bei e Sunahan, ‘A tson e la ba nena romana e tamanen ne tsinanen ba te na ka gono mena a tahol i tanen.
MAR 10:8 Ba nori u muntahol teka te here roi romana a toa katun.’ Ba nori te ma here lel roi a elasolana, kaba nori e here taleri a toa katun.
MAR 10:9 Na katun e ma tatei puresie nei romana a ka teka te haka gono hakaper e Sunahan.”
MAR 10:10 Poata ti kopis pouts uen i luma, bu katunun tsitsilo i na rangatseto e Iesu tara ka teka.
MAR 10:11 Ba nonei e poiena i taren, “A katun te pekoena a hitöl i tanen te rama mena neien a tahol i tanen ba te tölena a tana tahol e tsikolona ba te kato homiena a tahol tutun i tanen.
MAR 10:12 Na tahol te tapolasa hakapa ba nena a tson i tanen ba te hitöl mena tana tson, nonei e hahaloku hasina.”
MAR 10:13 U barebana mi polasa reia a galapien tere Iesu te go sebele merien e Iesu ba te kalala ranen, kaba u katunun tsitsilo i hapiu ren.
MAR 10:14 Be Iesu e tarena a ka teka me raharahana me poiena turu katunun tsitsilo, “Haka riam a galapien gi la uama i tar ba limiu te ma hapiu ramien. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka uana tara mar katun te kato uana teka.
MAR 10:15 Alia e hatei hamana rago limiu, a katun te ma hengo hanige nei u ranga tere Sunahan te mar hengo uana a pien, a katun teka e ma antuna nei te go tasu uen tara Nipepeito tere Sunahan.”
MAR 10:16 Ba nonei e lukutu ranen me halakopena a limanen i taren me kalala ranen.
MAR 10:17 E Iesu e hatania leli a nilala i tanen ba toa tson e pieta uanama i tanen me mi hatukununa i matanen me rangatse nen, “Tson Hihatuts a niga, aha te go kati lia ba lia te luegu a nitoatoa te ka nitoana?”
MAR 10:18 Be Iesu e rangatse nen, “Tara naha te poe memi lö alia a niga? E moa ta toa ta katun te ga niga. E Sunahan a toa puku te nigana.
MAR 10:19 Alö e atei silem a man masaka tere Sunahan. E kato uana: ‘Ma hipulimi. Ma tsikolomi. Ma kopkopmi. Ma gamogamomi. Ma gamogamo nami a man ka tara tana katun ba te luemiu. Hapan iam e tamamilimiu ne tsinamilimiu.’”
MAR 10:20 Ba katun e poiena, “Tson Hihatuts, poata tu pien noaia lia ba te la noana i romana, alia u hengo hanigei a man masaka hoboto teka.”
MAR 10:21 Be Iesu e tara uana i tanen me ngil korue nen me poiena, “A toa patu a ka te ka noana. Alö go na haholin a mamana ka hoboto i tamulö ba te hala nem a moni turu katun te moar ta moni, ba lö te na ka memou romana a mamana ka a niga koru i Kolö. Ba lö te toan la gono memu molia.”
MAR 10:22 Ba poata te hengoeia a katun u ranga teka ba nonei e mata papala koruna ba te la poutsuna me tatagina, taraha nonei e ka mei a man ka man para koru.
MAR 10:23 Be Iesu e tara habirits uana turu katunun tsitsilo i tanen me poiena i taren, “U barebanana tara moni e ka mer romana a toukui pan te gi tasu uen tara Nipepeito tere Sunahan.”
MAR 10:24 Bu katunun tsitsilo i asingoto neto u ranga i tanen. Be Iesu e poe lelina i taren, “A ma tsi galapien, a panna toukui te gi tasu u tara Nipepeito tere Sunahan.
MAR 10:25 E tutu koruna te ga la u a katunun moni tara Nipepeito tere Sunahan, te mar tutu has uana a kamel te katsin sipina tara tsi tabutu tara salum.”
MAR 10:26 Ba nori i asingoto koruto me poier, “Gesi tsiponi te antunan ka hanigana?”
MAR 10:27 Be Iesu e tara uana i taren me poiena, “A katun tun e ma antuna koru nei tara ka teka, kaba e Sunahan e antunana. E Sunahan e antunana tara mamana ka hoboto.”
MAR 10:28 Be Pita e toan poiena i tanen, “Kaba alam u la ba nema a mamana ka hoboto ba te la gono memu molö.”
MAR 10:29 Be Iesu e poiena, “U mana koru, na lia e hatei ragi limiu, a katun te hakats uana i tar na turu Bulungana u Niga ba te la ba nenama a luma i tanen tsi u toulanen nu hahinanen ne tsinanen ne tamanen nu hinpien i tanen nu tsikitsiki i tanen, a katun teka e lu poutsena romana a man ka man para lel has tara poata i romana turu luma nu toulanen nu hahinanen nu tsinanen nu hinpien i tanen nu tsikitsiki i tanen. Na nonei e na kamitsbe hase nou romana lia. Ba tara poata te la nama i murimuri, ba nonei te na lue nou romana a nitoatoa te ka nitoana.
MAR 10:31 Kaba pal para te panir i romana e na katun papala riou romana, na pal para te katun papalar i romana e na pan riou romana.”
MAR 10:32 Nori i laia i maroro be Iesu e mam ranen. Bu katunun tsitsilo e asingotor me tokur, taraha nori i la u i Jerusalem. Bu barebana ti murimurima e matoutur. Be Iesu e lu halhal lel rena a 12 a katunun tsitsilo ba te hatei rane ien a man ka te go na butuia i tanen me poiena, “Hengo iam, ara e la uara i Jerusalem, ba alia tu butun katunuma te na hala naria turu pris pan na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori te na kot nario lia ba te poier, ‘Alö go mate,’ ba te hala nario lia tara pala te halhal ria turu Jiu.
MAR 10:34 Bu katun teka te na hahakos nario romana lia ba te kahuse rio lia ba te lahuse rio lia ba te atung hamatie rio lia. Ba i murina u topisa u lan ba lia te takei pouts guma romana.”
MAR 10:35 E Jemis ne Jon a galapien tere Sebedi i la uama tere Iesu me poier, “Tson Hihatuts, alam e ngilem alö go kato bera mei lam a ka te rangatse milam alö.”
MAR 10:36 Be Iesu e rangata ranen, “Aha te ngile milimiu alia go kato berien limiu?”
MAR 10:37 Ba nori e ranga palise ren, “Poata te lue mia romana lö a nitsunono pan i tamulö na solo pan i tamulö, ba lam e ngilem alö go haniga ba lam te na gum gono memo lö, a toa tara pal matou i tamulö na toa tara pal keruka i tamulö, ba lam te na gohus uamou i tamulö.”
MAR 10:38 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e ma atei silemi a ka te rangata sile milimiu. Alimiu e antunan ua mia tara gotana te na ua goa romana lia ba limiu te na sagohe mou a mar kamits te na sagohe gou lia?”
MAR 10:39 Ba nori e poier i tanen, “Alam e antunam.” Be Iesu e poiena i taren, “Aa, alimiu e na ua moa tara gotana te na ua goa romana lia ba limiu te na sagohe mou a mar kamits te na sagohe gou lia.
MAR 10:40 Kaba alia e moa te go tatei hopu kap meni esi te ga gumia tara pal matou i tar na tara pal keruka i tar. E Sunahan talasi te hala nanou u makum teka turu katun ti hamatskö berien.”
MAR 10:41 Poata ti hengoa a maloto a katunun tsitsilo a ka teka ba nori e raharaha rer ere Jemis mere Jon.
MAR 10:42 Be Iesu e ngö gugono hoboto mera neien i tanen me poiena, “Alimiu e atei silemiu a markato turu barebana halhal turu Jiu. U katun te ngö rarien u tsunono e ranga hamal ria i taren, na pal kapan i taren e pepeito kap hatagala raren.
MAR 10:43 Kaba alimiu go ma kato uami teka. Ta saha ta katun i tamilimiu te ngilin panina i tamilimiu e go kato hereni a peisanen a katun a tsekotseko-kala i tamilimiu.
MAR 10:44 Na ta saha ta katun i tamilimiu te ngilin tsunono malina e go kato hereni a peisanen a tsi kutupin katun.
MAR 10:45 Alia has tu butun katunuma u ma la sile mei te gi kuibe meni a barebana alia. E moa. Alia u la silema e mi kui beregu a barebana. Alia u la silema e mi sakahis regu u katun u para tara tou mate i tar.”
MAR 10:46 Nori i tukuia tara taun i Jeriko. Ba poata e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen nu katun u para has i la ban a taun teka, ba toa katun a matakiau te gumna i rehina kalana me singo papala hatatagi silena ta tsi moni. A solonen e Batimias, a pien tson tere Timias.
MAR 10:47 Ba poata te hengoe ien te la uama e Iesu ni Nasaret ba nonei e tanian kuna me poiena, “O Iesu a Hatutubunei tere Devit a King, alö go tatagi namo lia.”
MAR 10:48 Bu katun u para i ranga hapiu naten me poier, “Kokomoto.” Kaba nonei e ku hapan hasoalana me poiena, “Hatutubunei tere Devit, alö go tatagi namo lia.”
MAR 10:49 Be Iesu e tuhatuol neto me poiena, “Ngöe muma.” Ba nori i ngöeto a katun a matakiau me poier i tanen, “Nigana ba! Takei tala. Nonei e ngöe nolö.”
MAR 10:50 Ba nonei e his ba neto u hasobu u ngahangaha i tanen ba te supatakeina me la uanama tere Iesu.
MAR 10:51 Be Iesu e rangatse ten, “Alö e ngilem alia go kato bei lö aha?” Ba katun a matakiau e ranga palisito, “Tson Hihatuts, alia e ngilin tara poutsugu.”
MAR 10:52 Be Iesu e poieto i tanen, “La tala. A nihamana i tamulö e kato haniga poutse lalo lö.” Ba nonei e toan tara poutsuna teka puku, ba te la gono mena e Iesu i kalana.
MAR 11:1 Poata ti la hasukusuku ien i Jerusalem ba nori e tuku ria turu han i Betani na i Betpasi te ka ria i rehina a tsi pokus te ngöeri u Pokus tara Roein Olip. Be Iesu e hala neto a elasolana katunun tsitsilo i tanen me poiena i taren, “Alimiu go la uam i han te ka nama ili, ba poata te na butu moa limiu i han ba limiu te na sabie mou a tunan dongki a hitots ti kitsei a lohiana. U katun i namala osa noei a dongki teka. Na puresie muma ba limiu te mi piou namen teka.
MAR 11:3 Te rangata noa ta katun, ‘Aha te katoe milimiu a ka teka?’ ba limiu te hateie men, ‘A Tsunono e ngile namen ba nonei te mi toan hala pouts nanoen i teka.’”
MAR 11:4 Ba nori e lar me na sabier a dongki ti kits nia tara tamana ba te kana i rehina kalana. Ba poata ti purese ien bu katun ti tuolia i sukusuku e rangata raren, “Aha te purese sile milimiu a dongki?”
MAR 11:6 Ba nori i hatei rate ien te ranga uama e Iesu. Bu katun i hanigato.
MAR 11:7 Ba nori e las menari a dongki tere Iesu me haholaser a hasobu a ngahangaha i taren tara dongki, be Iesu e osato i tanen.
MAR 11:8 Bu katun u para i haholaseto a hasobu a ngahangaha i taren tara kalana, bu palai e ngatse rima a man kalan roei i rehina kalana ba te haholase rien tara kalana.
MAR 11:9 A barebana ti laia i pal mam na barebana has ti lama i pal murimuri i tanian ku hoboto, “Hosana! E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen.
MAR 11:10 E Sunahan e kalalena a katun te mar pepeito kap uana romana te mar pepeito kap u e tuburara e Devit i iomin. Solosei korue iam e Sunahan!”
MAR 11:11 Be Iesu e na tukuta i Jerusalem me na tasuna i Luman Lotu Pan me hula tara uana tara mamana ka. Ba ka e lahi hakapana ba nonei e lakasa merena a 12 a katunun tsitsilo ba nori e takopis uar i Betani.
MAR 11:12 Ba turu tana u lan, poata ti la pouts men i Betani, be Iesu e besuna.
MAR 11:13 Ba nonei e tareto u toa u roein fik te kaia i pal lehana ba te ka mena a kala hulung. Ba nonei e na tare nen te go ka menien ta hua. Kaba poata te tukuia e Iesu turu roei teka, ba nonei e tarena a kala puku, taraha a poata turu fik e ma butu noa nei.
MAR 11:14 Be Iesu e poieto turu roein fik, “E moa koru ta katun te go tatei nou leli romana a hua i tamulö.” Bu katunun tsitsilo i tanen te hengor.
MAR 11:15 Poata ti tuku ien i Jerusalem be Iesu e la uana tara Luman Lotu Pan ba te tanian tsuga rena u katun ti hihol na ti haholia i Luman Lotu Pan. Ba nonei e lapo ba neto u tebol turu katun ti palpalis a moni na e lapo ba hasin u gumgum turu katun ti haholin u kulu.
MAR 11:16 Na nonei e hapiu hasir u katun ti katsin sila meia a ma tsi ka i taren tara makum i rehina Luman Lotu Pan.
MAR 11:17 Ba nonei e hatuts reto a barebana me poiena, “U Buk u Goagono e ka mena u ranga tere Sunahan te poiena, ‘A luma i tar a luma te tatei gono ria romana u pal barebana hoboto ba te singo uar i tar.’ Kaba alimiu e kato hakapa here tsipon namien a kioun mous turu kopkop.”
MAR 11:18 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo i hengo neto a ka teka ba te tanian sake ner ta maroro te gi atung hamate menien e Iesu. Kaba nori i matoutse ien, taraha a barebana hoboto i asingotoein a man ka te hihatuts nen.
MAR 11:19 Ba tara lahibong be Iesu nu katunun tsitsilo e la ba ner a taun.
MAR 11:20 Na tara bongbong koru, poata ti la lel ien i kalana, ba nori e tarer nonei u roein fik e lango hakapa me na noana i polosonen.
MAR 11:21 Be Pita e hakats sabe nena a ka te butuia i tanen ba te poiena tere Iesu, “Tson Hihatuts, tara. U roei tu ranga hapiun lö e lango hakapa.”
MAR 11:22 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu go hamana mia tere Sunahan.
MAR 11:23 Alia e hatei hamana ragoi limiu, te ranga mena a toa katun u pokus teka ba te poiena, ‘Alö go takei ba lö te lapo ba nem a peisamulö i tasi,’ ba ka teka te butu hamana benoen. Kaba a ka teka e butu talasi noa romana i tanen te go ma hula hakats uaien. Nonei e go hamana u tara ka te ranga nanen e butu hamana nou romana.
MAR 11:24 Na poata te singo uami limiu tere Sunahan ba te singo silemiu a toa ka, alimiu go hamana iam te go lu mena mien, ba limiu te lu hamane moen romana.
MAR 11:25 Te raharahe mia limiu a tana katun, alimiu go solopale iam a ka a omi te katoen ba te tara poutse men tara poata te tuol mia limiu ba te singo uamiu tere Sunahan. Te go mar kato uam limiu teka, be Tamamilimiu te kana i Kolö te lu ba has nanou u markato u omi i tamilimiu ba te tara pouts rano limiu.*
MAR 11:26 Kaba te ma solopale moi limiu u markato u omi tara tana katun, be Tamamilimiu te kana i Kolö te ma lu ba has nanoi u markato u omi i tamilimiu.*”
MAR 11:27 Nori i tuku poutsia i Jerusalem. Ba poata te lalaia e Iesu i iahana Luman Lotu Pan bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo na pal kapan i la uamato i tanen.
MAR 11:28 Ba nori i rangatse ten, “Esi te hanigein te go kato meni lö a man ka teka? Alö e kato memi a man ka teka a nitsunono teresi?”
MAR 11:29 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e rangata has ragoi limiu u toa u harangata. Te ranga palis moa limiu i tar, ba lia te toan hatei ragoi limiu esi te hale moi lia a nitsunono te go kato meni lia a man ka teka.
MAR 11:30 Poata te baptais ria e Jon a barebana, nonei e ka mei a nitsunono tere Sunahan tsi tara katun tun? Ranga palis uamuma i tar.”
MAR 11:31 Ba nori e hihirangatsir me poier, “Aha te poe rou ra? Te gi poe meni ra, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tere Sunahan,’ be Iesu te poie nou, ‘Gaha tsiponi te ma hamana memi limiu e Jon?’
MAR 11:32 Na ra e namos poe hasera, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tara katun tun.’” Nori i matoutir a barebana, taraha u katun hoboto i poei e Jon a propet hamana tere Sunahan.
MAR 11:33 Ba nori i ranga palisito tere Iesu, “Ara e ma atei rei.” Be Iesu e poieto i taren, “Na alia has e ma hatei ragoi limiu esi te hale moi lia a nitsunono te go kato meni lia a man ka teka.”
MAR 12:1 Be Iesu e tanian ranga mera nei u katun a man haharoei. Nu toa u haharoei e kato u teka: “A toa katun e lebei a kuin gerep me haka hahise neien a ololo me kahoena a kiou. Tara kiou teka nonei e kui a makum te pita bulbule ria u gerep te gi lu menien u ramun tara gerep te kuieri u wain. Ba nonei e hatakei hasena a luman pepeitokap a pia. Ba nonei e hataratara kap nena a kuin gerep i tanen turu palair u katun me hakuin moni nanen, ba nori te tatei lue riou romana a hapala turu gerep i tanen na nonei e lue nou a hapala. Ba nonei e la uana tara toa han i lehana.
MAR 12:2 Poatan tangoho turu gerep e butu hakapa ba nonei e hala nenama a katunun kui te go mi lu a pal gerep i tanen turu katunun taratarakap.
MAR 12:3 Ba nori e pile kap naren me lahuse ren ba nori e hakopis pukpukue ren.
MAR 12:4 Ba tamana kuin gerep e hala lel nenama a tana katunun kui i taren, bu katunun taratarakap e singatser a bakunen me kato hamatsingole ren.
MAR 12:5 Ba tamana kui e hala nenama a tana katunun kui ba nori te atung hamate ren. Ba nori e kato has uar i iesana tara palari u katunun kui u para. Nori i lahusir a palai me atung hamate rer a palai.
MAR 12:6 “A toa puku a katun te ka noa. Nonei a pien tson tara tamana kui, a tsomi i tanen. Nonei e hala hase men i taren me poiena, ‘Nori e hapane riou romana a pien tson i tar.’
MAR 12:7 Kaba poata ti tareia u katunun taratarakap a pien tson teka, ba nori e hiararangar me poier, ‘Nonei a pien tson tara tamana kui teka te lue nou romana a kuin gerep. Ara gi atung hamatien ba ra te lue rou a kui i tanen.’
MAR 12:8 Ba nori e pile kap naren me atung hamatie ren me lapo ba naria a tuanreinen i ielesala tara kuin gerep.”
MAR 12:9 Be Iesu e rangatana me poiena, “Gaha te katoe nou a tamana kuin gerep? Nonei e mi atung hamate ranou romana u katun teka ba te hataratara kap nena a kuin gerep teka turu katun u niga.
MAR 12:10 Alimiu go mala rit hanige iam u ranga teka turu Buk u Goagono: ‘A hatu ti raman u katunun hatakei tara luma ba te hapiraka ba ner, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.
MAR 12:11 A ka teka a Tsunono te katoen, ba ra te poiera a ka a kapan koru teka.’”
MAR 12:12 A pal kapan turu Jiu i torohanan pile kapin e Iesu, taraha nori i atei sil nonei e hatein u haharoei teka te go haruto menien u markato u omi i taren. Kaba nori i matoutir a barebana ba nori te la ba naren.
MAR 12:13 A palabir u Parisi nu palair u katun tere Herot i hala meri tere Iesu, ba nori e katsin hagögohe ner e Iesu turu ranga i tanen.
MAR 12:14 Ba nori e la uarima i tanen me poier, “Tson Hihatuts, alam e atei silem alö a katun a mana. Alö e ma hakats silemi a ka te poier a barebana, taraha alö e ma hakats nami a nitsunono tara katun. Alö e hihatuts hamana nem a maroro tere Sunahan. U Lo i tarara e ranga hapiu nena te gi hala meni ra a takis tere Sisa a Gamman Pan, tsi e moa? Ara e tatei hala nera a takis, tsi e moa?”
MAR 12:15 Kaba e Iesu e atei sil u gamo i taren me poiena, “Tara naha tsiponi te katsin hagögohe sile milimiu alia? Hale mume lia a tsi moni ba lia te tare gen.”
MAR 12:16 Ba nori e hale rien a toa moni ba nonei e rangata ranen me poiena, “U baku teresi na solo teresi teka?” Ba nori e ranga palisir, “Tere Sisa.”
MAR 12:17 Be Iesu e poiena, “Bara, halemi e Sisa a man ka i tanen, na hala hasemi e Sunahan a man ka i tanen.” Ba nori e asingoto koru naren.
MAR 12:18 U Sadiusi i la uama tere Iesu. Nori u pal katun teka e poier a barebana e ma takei poutsri romana i murina a tou mate i taren.
MAR 12:19 Ba nori e poier i tanen, “Tson Hihatuts, e Moses e koloto beri ra a lo teka: ‘Te ga mate ba nia a tson a tahol i tanen ba te moana ta pien, ba toulana tson teka te tatei tölena a amoba, ba nori te hatuhaner romana ta pien te ngö rari romana a solona tson te mate.’
MAR 12:20 Bara, tara toa poata a tson a hamua te ka mei a elonomo a toulanen e hitöl mei a tahol. Kaba a tson e mate ba te moana ta pien i tanen.
MAR 12:21 Ba hatut e tölena a amoba ba nonei e mate hasina ba te moana ta pien i tanen. Ba hahelapisa e kato has uana i iesana.
MAR 12:22 U mun toulana elahit hoboto i töli a tahol teka me mater, ba te moana ta pien i taren. Ba i muriren ba tahol e mate hasina.
MAR 12:23 Na tara poata te takei pouts ria romana a barebana tara tou mate i taren, ba nonei te tahol uanou romana teresi? Taraha, nori u mun toulana elahit hoboto i töle ien.”
MAR 12:24 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e mar ranga uamiu teka ba limiu te ma matskömi. Taraha, alimiu e ma atei silemi u Buk u Goagono na nitagala tere Sunahan.
MAR 12:25 U katun te takei pouts ria romana tara tou mate i taren e ma hitölri romana, kaba nori e hereri romana u angelo ri Kolö.
MAR 12:26 Na turu ranga te poiena a katun e takei poutsuna romana tara tou mate i tanen, alimiu go mala rit hanige iam a makumun ranga i iahana u buk tere Moses te hatei nena a tsi roei te kulupu. Tara makum teka e Sunahan e ranga mei e Moses me poiena, ‘Alia a Sunahan tere Abraham na alia a Sunahan tere Aisek na alia a Sunahan tere Jekop i romana.’
MAR 12:27 U ranga teka e poiena nonei e ma Sunahan uanei turu katun u mate. E moa. Nonei a Sunahan turu katun te toatoar. Ere Abraham mere Aisek ne Jekop i mate hakapa, kaba nori i ma taiai. Taraha, u ranga teka e poiena nori e toatoa noar. Alimiu e tutu korumiu.”
MAR 12:28 A toa tson hihatuts turu Lo e hengo ti hiarangrangata uen. Ba nonei e hengo sabiena te ranga palis haniga meni e Iesu u Sadiusi, ba nonei e la hasuksuku nama me rangatse nen, “Sahu masaka te panina turu masaka hoboto tere Sunahan?”
MAR 12:29 Be Iesu e ranga palisina, “Nonei u masaka u kapan koru teka: ‘Hengo iam, u barebana i Israel. E Sunahan a Tsunono i tarara a toa puku a Tsunono.
MAR 12:30 Alö go ngil koru a Tsunono i tamulö e Sunahan turu tori hoboto i tamulö na turu namnamei hoboto i tamulö na turu hakhakats hoboto i tamulö na tara nitagala hoboto i tamulö.’
MAR 12:31 Na u hahuoluna u masaka u kapan teka: ‘Alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.’ E moa tu tan tu masaka te ga mar pan u te mar pan uana u huol u masaka teka.”
MAR 12:32 Ba tson hihatuts turu Lo e poiena tere Iesu, “U mana koru, Tson Hihatuts. Alö e ranga hamana nemula e Sunahan a toa puku, na e moa lel ta tan ta sunahan.
MAR 12:33 Na katun e go ngil koru e Sunahan turu tori hoboto i tanen na turu hakhakats hoboto i tanen na tara nitagala hoboto i tanen. Na nonei e go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena neien a peisanen. Na katun te kukutiena u huol u masaka teka e niga bala nena a katun te hats mena nei u benö u ohots tere Sunahan na te kato hasena u tana u mar hats.”
MAR 12:34 Be Iesu e hengoena te ranga palis haniga uaien ba nonei e ranga menen, “Alö e ma lehana ba nemi a Nipepeito tere Sunahan.” Kaba u katun hoboto i matoutsi te gi rangata lel meni e Iesu tu taina tu harangata.
MAR 12:35 Poata te hihatutsia e Iesu tara Luman Lotu Pan me rangatana, “Taraha te poe sileri u tson hihatuts turu Lo e Mesaia a hatutubunei romana tere Devit a King?
MAR 12:36 E Devit noa has te rangaia tara nitagala turu Namnamei u Goagono ba te poiena, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, Gumia teka tara pal matou i tar antunana tara poata te hale goi lia lö u katun te pakoe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’
MAR 12:37 E Devit te ngöei a katun teka ‘A Tsunono.’ Gime te mar hatubuna uana e Mesaia tere Devit?” Kabe moa ta katun te ga ranga palis. (Matiu 23:1-36, Luk 20:45-47) U barebana u para koru teka i sasala mei ti hengo meni e Iesu.
MAR 12:38 Ba nonei e hatuts raten me poiena, “Hanei sile iam u tson hihatuts turu Lo. Nori e ngilin hula la mer a hasobu a ngahangaha i taren, na nori e ngil haser u barebana te ka ria tara toana gi hapan ren.
MAR 12:39 Nori e ngilin gum has ria turu gumgum tara pal kapan i luman lotu na turu gumgum tara pal kapan tara kannou pan.
MAR 12:40 Nu tson hihatuts turu Lo e roron katoer u singon lotu u ngahangaha tara rungren tun, ba te lube tsiponeri a peisaren a man ka turu amoba. Kato uana teka ba nihahuna i taren te pan koruna romana.”
MAR 12:41 E Iesu e gamon gum halehana ban a makum turu moni i iahana Luman Lotu Pan ba te tara uana turu barebana ti lapo hongein a monin hitaguhu turu bokisin moni. Bu katunun moni u para te lapo hongo ner a moni pan.
MAR 12:42 Ba toa amoba te moa koru ta ka i tanen e la nama me mi lapo hongo nena a tsi huol a tsi toea.
MAR 12:43 Be Iesu e ngö gugono renama u katunun tsitsilo i tanen me poiena i taren, “Alia e hatei hamana rago limiu, a amoba teka e hala nelala a moni tara bokisin moni te saluhena tara moni te hala nelila a barebana hoboto.
MAR 12:44 Taraha, nori hoboto e hala lila turu moni te kurapana i taren, kaba nonei a tahol e moa lel ta tsi moni i tanen. A tsi huol puku a tsi makumun monina tara kannou te lapo hongo hakapa nala len.”
MAR 13:1 Poata te la ba nia e Iesu a Luman Lotu Pan, ba toa katunun tsitsilo i tanen e poieto, “Tson Hihatuts, ruto turu hatu pan soku teka na turu luma u niga koru teka.”
MAR 13:2 Be Iesu e ranga palisina, “Alö e tarem u luma pan soku teka? E moa ta toa ta hatu teka te ga ka lelia romana tara makum i tanen. Nori u hatu hoboto teka e lapo raria romana i puta.”
MAR 13:3 E Iesu e gumia turu Pokus tara Roein Olip ba te tara uana i Luman Lotu Pan. Ere Pita mere Jemis ne Jon ne Endru i ka pepeisa gono meien me poier i tanen, “Hatei ramei lam i hangisa te butuna romana a ka teka, na hatei has ramei lam a hiharuts te haruto nanou a poata te ga butu mei romana a man ka teka.”
MAR 13:5 Be Iesu e tanian hatuts ranen ba te poiena, “Hanei sil iam te go gamo meri ta katun alimiu.
MAR 13:6 U katun u para e la rima romana ba te ngöe roi a peisaren a solor. Ba man toa toa i taren te poier romana, ‘Alia e Mesaia,’ ba nori te gamo ria romana tara katun a para.
MAR 13:7 Na alimiu go ma tokumi tara poata te hengoe mia romana limiu te ling uana a man hiatatung i sukusuku nu habulungana tara man pula i lehana. A man ka teka e butu noa talasina romana, kaba a poata i puta e ma kapa noa noi.
MAR 13:8 A toa han e hiatatung mena romana a tana han, na palair u hun katun e hiatatungur romana. Bu nun te gasir romana tara han a para, na bes pan e ka hasina romana. A man ka teka e hereri romana a kamits tutun tara tahol te katsin posana.
MAR 13:9 “Alimiu go hanei iam, taraha u katun e pile kap rariou romana limiu ba te hala mera rilimiu turu kot. Ba nori te lahus rariou romana limiu tara man luman lotu turu Jiu. Na limiu e na tuol mia romana i matar u gamman nu king, taraha alimiu e hamana mia i tar, ba limiu te hatei ramou ien u Bulungana u Niga.
MAR 13:10 Nu Bulungana u Niga e gi rarare mamia romana turu han hoboto.
MAR 13:11 Na poata te pile kap rarien limiu ba te las mera rilimiu turu kot, alimiu go ma toku mam memi a man ka te na ranga namou limiu. Poata te butuna romana a poata a omi teka ba limiu te poiemiu a man ranga te hatei ranoi limiu e Sunahan. Taraha, u ranga te poie milimiu romana e ma ranga uanei i tamilimiu. Nonei e tuhana nama romana turu Namnamei u Goagono.
MAR 13:12 U katun e hala rer romana u toularen turu katun te atung hamate raren romana, bu tamaren te kato has uariou i iesana tara galapien i taren. A galapien e hiatatung mer romana u tamaren nu tsinaren ba te hala mera rien turu katun te atung hamate raren romana.
MAR 13:13 Bu katun hoboto te pakö sil rari romana limiu alia. Kaba u katun te pile kap ner romana a markato tere Sunahan tara poata a omi teka ba te ma hapolasari, e Sunahan e lu pouts mera noien i tanen.”
MAR 13:14 Be Iesu e poiena, “Alimiu e taremiu romana a ka a omi koru te tuoluna romana tara makum te hagoagono ba nerien.” (A katun te ritena u ranga teka e ga hakats hanigein te mouna uanen.) “Ba pala te ka ria romana i Judia e gi bus romana tara pokus.
MAR 13:15 Na katun te kana romana i apu i tanen e moa te ga tatei tasu uen i luma i tanen ba te na lu bena ta tsi ka.
MAR 13:16 Na katun te kana romana i kui e ma tatei gala pouts nei i han ba te na luena u hasobu u ngahangaha i tanen.
MAR 13:17 Haromana koru tara tohaliou te pikar romana na tara tohaliou te hasus rer a galapien tara poata teka.
MAR 13:18 Alimiu go singo uam tere Sunahan ba ka teka te ma butu mena mei romana a poata turu hamuri.
MAR 13:19 U kamits tara poata teka e pan saluhe nena romana u kamits hoboto tara poata i manasa, tara poata i mam koru te katoeia e Sunahan a mamana ka ba te noana tara poata i romana. Na tara poata hoboto has i murimuri e moa lel ta kamits te ga kato u teka.
MAR 13:20 Kaba a Tsunono e hopu kap hakapein te go makum u romana a poata teka. Sanena e ga moa, ba te moa hasina ta toa ta katun te ga tatei ka haniga romana. Kaba e Sunahan e peko menei romana a poata teka te go taguhu merien u katun te hopu kap reien.
MAR 13:21 “Alimiu go ma hamanemi ta katun te ga poei i tamilimiu, ‘Tara iam, e Mesaia teka,’ tsi ta katun te ga poei, ‘Tara iam, nonei e kana i tium.’
MAR 13:22 U Mesaia gamogamo nu katun u gamogamo te ngöeri romana a peisaren u propet tere Sunahan e butur romana. Ba nori te katoer romana u hiharuts pan na man mirakul. Taraha, te gi antuna uen ba nori te gamo rer romana u katun has te hopu kapir e Sunahan.
MAR 13:23 Alimiu go hanei iam. Alia e hatei ragu lei limiu a mamana ka hoboto i mam tara poata te ga butu ien romana.”
MAR 13:24 Be Iesu e poiena, “Tara man lan i murina tara poata turu kamits teka ba pitala te kuhilina romana na tsihau e ma piri nei romana.
MAR 13:25 Nu pitopito e rus rima romana i kolö, na mamana ka a tagala ni kolö e gasir romana ba te tasula ba ner a man makum i taren.
MAR 13:26 Ba barebana te tare riou romana alia tu butun katunuma te butu guma romana turu koasi ba te la meguma a nitagala pan nu ualesala pan.
MAR 13:27 Ba lia te hala regu romana u angelo turu han hoboto i puta ba nori te na gono rarima u katun te hopu kapir e Sunahan.”
MAR 13:28 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alimiu go hatatei niam u haharoeina turu ngal. Poata te suluna u ngal, ba limiu te atei silemiu a poatan nou turu ngal e sukusukuna.
MAR 13:29 Ne kato has uana i iesana, poata te tare mia romana limiu a man ka hoboto teka te ranga nagu lalia, ba limiu te atei sile mou a poata e sukusuku koru nama.
MAR 13:30 Alia e hatei hamana rago limiu, a man ka hoboto teka e butuna romana i mam tara tou mate tara palair u barebana te toatoar tara poata teka.
MAR 13:31 U kolö nu puta e taia hakapar romana, kaba u ranga i tar e moa koru te go tatei taia uen romana.”
MAR 13:32 Be Iesu e poiena, “Kaba e moa ta katun te ga atei sil u lan tsi a aua te butu nama romana a man ka teka. U angelo ri Kolö e ma ateiri na lia a Pien Tson tere Sunahan e ma atei hasgi. E Tamar peisa te ateina.
MAR 13:33 Hanei iam, na tara kap haniga iam. Taraha, alimiu e ma atei silemi i hangisa te butu nama romana a poata teka.
MAR 13:34 A poata teka e kato uana romana tara katun te his uana i lehana. Ba nonei te hataratara kap ranei u tsekotseko-kala i tanen a man ka i tanen, ba te hala ranei a man toa toa a man toukui i taren. Ba nonei te hateiena a katunun taratarakap tara tamana te go pepeito haniga uen.
MAR 13:35 Na limiu go tara kap haniga iam, taraha alimiu e ma atei silemi i hangisa te la nama romana a katun terena luma. Nonei e la toum menama a lahibong tsi a bong roto tsi a gusuna bong tsi a lunlan.
MAR 13:36 Te go songots la uamen, e omina te go mi sabe merien limiu ba te sohomiu.
MAR 13:37 A ka te ranga mera gilia alimiu e la has uana turu katun hoboto: tara kap haniga iam.”
MAR 14:1 U huol u lan patu ba kannouna turu Paska turu Jiu te butu nou, na kannou has te noue ria a barebana u beret te moa ta yis. U pris pan nu tson hihatuts turu Lo i sake ta maroro te gi pile kap hamous halona menien e Iesu ba te atung hamate ren.
MAR 14:2 Ba nori e poier, “Ara e moa te gi tatei kato menien tara poata turu kinalala, taraha a barebana e namos hiagetagetar.”
MAR 14:3 E Iesu e kaia i Betani tara luma tere Saimon te ka mei a toba i manasa. Ba tara poata ti nou ien, ba toa tahol e tasu menama a tsi botolo tsikitsiki a tsi niga te ka mei u uapi u masi te antunaia tara hihol pan koru na ti ngöei u nat. Ba nonei e bute iena a boloto me hakis nena nonei u uapi u masi teka i bakune Iesu.
MAR 14:4 Ba palair u katun ti kaia teka i raharahato me hiararangar, “Tara naha tsiponi te tsu ba mela lei a tahol u uapi u masi?
MAR 14:5 Taraha, a hihol turu uapi teka e saluhena tara 300 denarius, a holina turu 300 u lan. Sanena te hahol nala len sane nonei e tatei hala ranei a moni u katun ti moa ta moni.” Ba nori i ngene ten.
MAR 14:6 Kaba e Iesu e poei, “Haka ba niam. Tara naha tsiponi te ngena memien limiu? Nonei e katoe lala a ka a niga koru i tar.
MAR 14:7 U katun ti moa ta moni e ka gono nitoa mera riou limiu, ba limiu te tatei taguhu ramen tara poata te ngil mia limiu. Kaba alia e ma ka gono nitoa lel mera goi limiu.
MAR 14:8 A tahol teka e katoe lala a ka te antunan kato nanen. Nonei e hakis nelala u uapi u masi turu tuanrei i tar i mam tara poata te gi na kaho nien romana lia.
MAR 14:9 Alia e hatei hamana rago limiu, ime te rarare roa romana u Bulungana u Niga, tara mamana han hoboto i puta, ba nori te rarare riou a tahol teka ba barebana te hakats sile riou a ka a niga teka te katoe lalen.”
MAR 14:10 E Judas Iskeriot, a toa tara 12 a katunun tsitsilo, e la u turu pris pan, taraha nonei e na katsin harutein e Iesu i taren.
MAR 14:11 Ba nori i sasala koru mieto ti hengo meni a ka teka me ranga hamana ner te gi hala menien ta moni. Be Judas e tanian sake nena ta maroro te go na haruto menien e Iesu turu katun teka.
MAR 14:12 Turu lan tutun tara kannou te noue ria u beret te moa ta yis, u lan te atunge ria u tunan sipsip tara kannouna turu Paska, bu katunun tsitsilo e rangatser e Iesu, “Alö e ngilem alam go la u ime ba te na kato hamatsköem a kannou i tamulö turu Paska?”
MAR 14:13 Be Iesu e hala nena a elasolana katun i tanen me poiena i taren, “La uam i iahana taun ba toa tson te soatsena a tabeli te ka mena u ramun e tupala ranou limiu.
MAR 14:14 Kukute iam tara luma te tasu nen ba limiu te poiemiu tara katun terena luma, ‘Tson Hihatuts e poiena, Ime te kana a rum i tar te nou gono megoa lia u katunun tsitsilo i tar a kannouna turu Paska?’
MAR 14:15 Ba nonei te toan haruto ranoi limiu a toa rum pan te kana i iasa te haholasa hakape lila na te kato hamatskö hakape lila. Ba limiu te na kato hamatskö mame mou a kannou i tarara tara makum teka.”
MAR 14:16 Bu katunun tsitsilo i lato me la uar i taun, ba nori e na sabier a mamana ka te kato u te ranga uama e Iesu. Ba nori e kato hamatsköer a kannouna turu Paska.
MAR 14:17 A ka e lahibong hakapa be Iesu e la gono memato a 12 a katunun tsitsilo.
MAR 14:18 Na tara poata ti nou ien turu tebol be Iesu e poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a toa i tamilimiu e haruto nenoa lia turu pakö i tar, a katun te nou gono mera nora.”
MAR 14:19 Bu katunun tsitsilo e toku talar me rangata uase ren, “Esi, alia romana?”
MAR 14:20 Be Iesu e ranga palisito, “Nonei a toa tara 12 a katun teka te kana gono menei lia a beret tara toa pelet.
MAR 14:21 Alia tu butun katunuma e mar mate uagou te ranga u u Buk u Goagono. Kaba a niomi pan koru tara katun teka te haruto nenoa lia turu pakö i tar. Sanena ti ma posei nonei a katun teka, sane niga balana i tanen.”
MAR 14:22 Na tara poata ti nou ien, be Iesu e lueto a beret me haniga uana tere Sunahan me poseposie nen me hala rane ien. Ba nonei e poiena, “Lu iam. Nonei u tuanrei i tar teka.”
MAR 14:23 Ba nonei e lu lelena a gotana wain me haniga uana tere Sunahan me hala rane ien, ba nori e ua hoboto ria i tanen.
MAR 14:24 Be Iesu e poieto, “Nonei u rahatsing i tar teka te kato hatagale nou u rangan kits u tsimus tere Sunahan na te takis bera nou u katun u para.
MAR 14:25 Alia e hatei hamana rago limiu, alia e ma tatei ua lel korue goi romana u wain antunana tara poata te ue gia romana lia u wain u tsimus tara Nipepeito tere Sunahan.”
MAR 14:26 Ba poata ti köme ien u toa u köman lotu, ba nori e la uar turu Pokus tara Roein Olip.
MAR 14:27 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu hoboto e matout mou ba te la ba nemou lia, taraha e Sunahan e mar ranga u teka turu Buk u Goagono: ‘Alia e atunge gou romana a katunun taratarakap bu sipsip te bus satar romana.’
MAR 14:28 Kaba i murina te hatakei poutse noa romana e Sunahan alia tara tou mate i tar, ba lia te mam ragou limiu i Galili.”
MAR 14:29 Be Pita e poieto i tanen, “U katun hoboto teka e la ba toum nariou lö, kaba e moa koru te go la ba meni lia alö.”
MAR 14:30 Be Iesu e poieto tere Pita, “Alia e hatei hamane golö, i mam te kekeretskö hahuol noa a keriau a tson i bong teka, ba lö te holis namou te go atei sil meni lö alia tara topisa poata.”
MAR 14:31 Be Pita e ranga palis hatagalato, “Alia e moa koru te go holis menoi lö, noahasina te mate gono mena goi lia alö.” Bu katunun tsitsilo hoboto i mar ranga uato i iesana.
MAR 14:32 Nori i na tukuia tara toa makum te ngöeri Getsemani, be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Gum mia teka tara poata te singo gia lia tere Sunahan.”
MAR 14:33 Ba nonei e la merena ere Pita mere Jemis ne Jon, ba torinen e tanian asingotona me toku hapan koruna.
MAR 14:34 Ba nonei e poieto i taren, “A peisar e tiama koru mena a nitatagi pan. Ka bumia teka ba te taratara kapmiu.”
MAR 14:35 Ba nonei e gamon la lelina me tuhopu nana turu tsikitsiki. Ba nonei e singona tere Sunahan te go antuna uen ba te hapiu nena te ga butu u a poata tara kamits i tanen.
MAR 14:36 Ba nonei e poieto, “O Tamar, alö e antunam tara mamana ka hoboto. Alö go lu ba nei lia a kamits teka. Kaba alö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.”
MAR 14:37 Ba nonei e kopisina me sabiena a elapisa a katunun tsitsilo ba te sohor. Ba nonei e poieto tere Pita, “O Saimon, alö e sohom? Alö e ma antunami te go kalata u tara toa aua puku?”
MAR 14:38 Ba nonei e poiena i taren, “Tara kap iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu. A namnamei i tamilimiu e ngilin katoena a ka teka, kaba u tuanrei i tamilimiu e ma tagala nei.”
MAR 14:39 Ba nonei e la pouts lelito me singona tere Sunahan turu toa puku u mar singo.
MAR 14:40 Ba nonei e la pouts uato turu katunun tsitsilo me sabe ranen ba te sohor, taraha nori i topi koru. Ba nori e ma atei sileri aha te gi poien i tanen.
MAR 14:41 Na poata te kopis hatopisa pouts ien, ba nonei e poieto i taren, “Alimiu e soho noamiu ne husa noamiu? E noa tala. A poata e butu hakapa. Ruto mula. Alia tu butun katunuma e hala tala naria tara nitagala turu katun u omi.
MAR 14:42 Takei iam, ba ra te lara. Ruto iam, a katun te haruto nano lia turu pakö i tar e tuku hakapa.”
MAR 14:43 E Iesu e ranga lel noa be Judas a toa tara 12 a katunun tsitsilo e tukuto. Ba nonei e peigi remato u katun u para ti soatsema a man kilatan hiatatung na man baru. U pris pan nu tson hihatuts turu Lo na pal kapan ti hala ramen.
MAR 14:44 Na katun te haruto nanou e Iesu e hopu kap mamin a ka te mi katoe noen. Nonei te hatei hakapa mamir u katun te ga peigi ramen romana me poiena, “A katun te mutsi nagoa lia i abuabunen, nonei a katun te ngilin lu nami limiu. Pile kap niam ba limiu te peige men ba te tara kap haniga namen.”
MAR 14:45 Be Judas e tuku hakapato me la uana tere Iesu me poiena, “Tson Hihatuts.” Ba nonei e mutsi nanen i abuabunen.
MAR 14:46 Ba nori e pile naren ba te pile hakarapoto naren.
MAR 14:47 Kaba toa katun te tuol hasukusuku e lous u kilatan hiatatung i tanen me katsin atungena a katunun kukui puku tara tsunono pan turu pris, ba nonei e ngats ba nena a talinganen.
MAR 14:48 Be Iesu e rangata raten, “Alimiu e la memuma a man kilatan hiatatung na man baru te go mi pile kap mena milia ba limiu te poiemiu alia e heregi a kopkop?
MAR 14:49 Turu mamanu lan alia u ka gono merio limiu tara Luman Lotu pan ba te hihatutsugu, ba limiu te ma pile kap nami lia. Kaba a ka teka e butu silena te ga mana u u Buk u Goagono.”
MAR 14:50 Bu katunun tsitsilo hoboto i tanen i la ba naten me busur.
MAR 14:51 Ba toa katun a hitots e kukutieto e Iesu ba te kope nei a peisanen u labalaba u lamelame tun. Ba nori e hiapilepile naren ba nonei e la ba neto u labalaba te kopen me bus belobelosona.
MAR 14:53 Nori i na piou nia e Iesu tara tsunono pan turu pris, bu pris pan na pal kapan nu tson hihatuts turu Lo e gono hobotor.
MAR 14:54 Be Pita e murimuri halehanana me la uana tara luma tara tsunono pan turu pris, ba te na kana i pal porina luma i iahana ololo. Ba nonei e na gum gono merena u tson taratarakap ba te meimeina turu tula.
MAR 14:55 Bu pris pan nu katun hoboto ti kaia turu Kot Pan e sakier ta elasolana ta katun te gi kot mei e Iesu tu toa tu mar ranga te gi atung hamate sila nien e Iesu. Kaba nori i ma sabei ta elasolana.
MAR 14:56 U katun u para i gamoin e Iesu, kaba man ranga i taren e ma boei tu toa.
MAR 14:57 Bu palair u katun e takeir me gamo ner e Iesu me poier, “Alam u hengo nonei e poei, ‘Alia e kato lupegu romana a luma tere Sunahan teka ti kui u katun, ba i murina u topisa u lan ba lia te kuie gou a taina luma te ma antunan kuie nei a katun.’”
MAR 14:59 Kaba a man ranga i taren e ma bo hasei tu toa.
MAR 14:60 Ba tsunono pan turu pris e tuoluna i mataren hoboto me rangatsena e Iesu, “Alö e ma ranga palismi? Gaha nonei te kot meri u katun teka alö?”
MAR 14:61 Be Iesu e kokomotona me ma poe nei ta ka. Ba tsunono pan turu pris e rangata lele nen, “Alö e Mesaia, a Pien Tson tere Sunahan?”
MAR 14:62 Be Iesu e poiena, “Nonei alia. Alimiu e tare mou romana alia tu butun katunuma ba te gum goa tara pal matou tere Sunahan a tagala koru, ba lia te la guma turu koasi i kolö.”
MAR 14:63 Ba tsunono pan turu pris e kise iena u hasobu i tanen me poiena, “Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien.
MAR 14:64 Alimiu e hengo hakape mula nonei e poe lala nonei e ka mena a nitsunono tere Sunahan. Nonei u ranga u omi koru teka. Alimiu e poiemiu aha?” Ba nori e poe hoboter, “Nonei e gi atung hamati.”
MAR 14:65 Ba palai e tanian kahuser e Iesu me pou kap ner a matanen me muke ren. Ba nori e poier i tanen, “Poa talei esi te muke lalo lö.” Bu tson taratarakap e gono beie ren me atunge ren.
MAR 14:66 E Pita e ka noaia i puta i pal pori, ba toa taholun kui tara tsunono pan turu pris te la nama.
MAR 14:67 Poata te tare ien e Pita ba te meimeina ba nonei e ruto hasukusukuna me mareie nen me poiena, “Alö has tu ka gono mei e Iesu ni Nasaret.”
MAR 14:68 Be Pita e holisina me poiena, “Alia e ma ateigi a ka te ranga nemu lö.” Be Pita e na kana i rehina tamana tara ololo.
MAR 14:69 Ba nonei a taholun kui e tare nen me ranga lelina turu katun ti tuolia i sukusuku me poiena, “Nonei a toa katun tere Iesu teka.”
MAR 14:70 Kaba e Pita e holis lel. Ba tsitabubun poata patu bu katun ti tuolia i sukusuku e poier tere Pita, “Alö koru a toa katun tere Iesu, taraha alö has a katununa i Galili.”
MAR 14:71 Ba nonei e poiena, “E Sunahan e tatei hahune nolia te go ma ranga hamana uai lia. Alia e ma atei silegi nonei a katun teka te ranga nemi limiu.”
MAR 14:72 Ba toa keriau a tson e songots kekeretskö hahuoluna. Be Pita e hakats pouts neto te mar ranga menien e Iesu, “I mam te kekeretskö hahuol noa a keriau a tson ba lö te holis hatopisa namou te ma atei sil mena milö alia.” Ba nonei e hakats pouts nena a ka teka me tabena.
MAR 15:1 Na tara bongbong koru bu pris pan na pal kapan nu tson hihatuts turu Lo nu katun hoboto turu Kot Pan i hagumuto. Ba nori i kits kap neto e Iesu me la meren me hala narien tere Pailat a Gamman.
MAR 15:2 Be Pailat e rangatse ten, “Alö a king turu Jiu?” Be Iesu e ranga palise ten, “Alö a tuam ba te rangam.”
MAR 15:3 Bu pris pan e kot meri e Iesu a mamana ka a para.
MAR 15:4 Be Pailat e rangata lele ten, “Alö e ma ranga palismi? Alö e ma hengoemi a mamana ka teka te kot merien lö?”
MAR 15:5 Be Iesu e ma palis lele nei tu toa tu ranga, be Pailat e asingoto koruto.
MAR 15:6 Tara poata tara kannouna turu Paska, e Pailat e roron pureseir a man toa man karabus ti rangata sil a barebana.
MAR 15:7 Na tara poata teka a palair u katun ti hiatatung mei a gamman na ti hihipuli, nori i kaia tara karabus. Na toa tson a solonen e Barabas e ka gono mera ien.
MAR 15:8 Ba barebana u para e na gono ria tere Pailat me rangatse ren te go kato uen te roron mar kato uen i taren.
MAR 15:9 Be Pailat e rangata raten me poiena, “Alimiu e ngilemiu alia go purese beri limiu a king turu Jiu?”
MAR 15:10 Nonei e atei sil u pris pan i hala mei e Iesu i tanen taraha nori i hiomi.
MAR 15:11 Bu pris pan i hasingoto reto a barebana te gi rangata hoboto sil meni te go hapurese beme rien e Pailat e Barabas peisa.
MAR 15:12 Be Pailat e rangata lel raten, “Ime te mar kato mena goi lia a katun te ngöe milimiu a king turu Jiu?”
MAR 15:13 Ba nori i ku pouts uato i tanen, “Tapala nia tara koruse!”
MAR 15:14 Be Pailat e rangata raten, “Tara naha? A saha ka a omi te katoen?” Ba nori e ku hapan lelir, “Tapala nia tara koruse!”
MAR 15:15 Be Pailat e ngilin kato haniga rena a toriren me hapurese bera neien e Barabas. Ba nonei e halahus neto e Iesu me hala nanen i taren te gi na tapala menien tara koruse.
MAR 15:16 Bu soldia e lu menari e Iesu i pal porina luma tere Gamman (a makum teka i ngöei Peretorium). Ba nori e ngö gugono rer u soldia hoboto.
MAR 15:17 Ba nori e haseieri e Iesu u hasobu u ngahangaha u miamia te tara herei u hasobu tara king, me hil haperperere ier a kolits a hihitoka me hake rien i bakunen.
MAR 15:18 Ba nori e hohou hatsunone ren me poier, “Solosei iam a king turu Jiu.”
MAR 15:19 Ba nori e singsingatseri a bakunen u nga me kahkahuse ren me hathatukunur me turuturu uar i tanen.
MAR 15:20 Poata ti hahakos hakapa ien tere Iesu, ba nori e his ba ner u hasobu u miamia me hamago poutse rien u hasobu i tanen. Ba nori e lakasa meren te gi na tapala menien tara koruse.
MAR 15:21 Ba i maroro nori i tupali a toa katun a solonen e Saimon e lama tara tana han. Nonei a toun Sairini, e tamar re Aleksenda mere Rupas. Nori i hatöe ien a koruse tere Iesu.
MAR 15:22 Ba nori i peigi mena tei e Iesu tara makum ti ngöei Golgota (u ranga teka e poiena “A Makum turu Lakö”).
MAR 15:23 Ba nori e torohanan hale rien u wain ti sohala gono mei a ka a mal ti ngöei u mer, kaba e Iesu e ma ue ien.
MAR 15:24 Ba nori e tapala narien tara koruse. Ba nori e satu siler esi te ga lui tu toa tu hasobu tara man hasobu tere Iesu, ba nori e molamoleri a peisaren a man hasobu i tanen.
MAR 15:25 Nori i tapala nien tara koruse tara 9 kilok tara bongbong.
MAR 15:26 Nori i hakeia tara bakunen i iasa u ranga ti kot meien te poei, “A King turu Jiu.”
MAR 15:27 Na tara toa makum nori i tapala hasin a elasolana a kopkop tara man koruse i rehina e Iesu, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka.*
MAR 15:28 A ka teka e kato hamani u ranga turu Buk u Goagono te poiena: “Nori e na kato mena rien te mar kato has mena rien tara kopkop.”*
MAR 15:29 Na barebana ti silaia i sukusuku i raranga homi sil e Iesu me tsibtsibil ner a bakuren me poier, “Nonei alö a katun tu katsin kato lupu a Luman Lotu Pan ba te hatakei poutse men turu topisa u lan.
MAR 15:30 Alö go kouluma tara koruse ba te taguhem a peisam.”
MAR 15:31 Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e kato has uar i iesana ba te ranga hahakos ria tere Iesu me hiararangar, “Nonei e haka hanigeir a palabir u katun, kaba nonei e ma antuna nei te go haka haniga meni a peisanen.
MAR 15:32 E Mesaia a King ni Israel e go koul hamanasama tara koruse ba ra te tare ren ba te hamane ren.” Na elasolana katun ti tapala gono mei e Iesu nori i ranga homi sil hasen.
MAR 15:33 Tara 12 kilok tara soasa, bu kuhil e kopo kap neto u han hoboto me noana tara 3 kilok.
MAR 15:34 Na tara 3 kilok e Iesu e ku hapan koru me poiena, “Eloi, Eloi, lama sabaktani?” U ranga teka e poiena, “O Sunahan i tar, Sunahan i tar, aha te la ba sile mulei lö alia?”
MAR 15:35 Ba palina u katun ti tuolia i sukusuku e hengoe ren me poier, “Hengo iam. Nonei e ngöe iena e Ilaitsa.”
MAR 15:36 Ba toa katun e pietato me haputuena u magomagolo turu wain u melil me hakeie nen turu nga. Ba nonei e hale neien e Iesu te go ous menien me poiena, “Ka biam, ba ra te tarera te ga la uama e Ilaitsa ba te mi hakoule nen tara koruse.”
MAR 15:37 Be Iesu e ku hapanito me matena.
MAR 15:38 Bu labalaba pan te kuteia i Luman Lotu Pan e takis katato i iasa me la nitoana i puta.
MAR 15:39 Ba tsunono turu soldia te tuolia i matane Iesu e tareto te mar mate uen me poiena, “A katun teka a Pien Tson hamana tere Sunahan.”
MAR 15:40 Na palair a tohaliou i ka hasia i lehana ba te pepeitor. I gusuren e kaia e Maria Matalina ne Salomi ne Maria e tsinana ere Jemis a tetenei mere Joses.
MAR 15:41 Nori i lala gono mei e Iesu i Galili me taguhe ren. Na palair a tohaliou u para ti la gono meien i Jerusalem i ka gono has meien.
MAR 15:42 Na turu lan teka a barebana i kato mami a mamana ka, taraha i mahö u Lan u Goagono turu Jiu. A lahibong e butu hamanasa, be Josep ni Arimatia e tukuto.
MAR 15:43 Nonei a katununa turu Kot Pan te ka mei a solo a niga, ba te hahaloso hasena a Nipepeito tere Sunahan. Be Josep e ongolona me la uana tere Pailat me rangata sile neien u tuanrei tere Iesu.
MAR 15:44 Be Pailat e asingoto meto te hengo menien te mate hakapa u e Iesu, ba nonei e ngöena a tsunono turu soldia me rangatse neien te ga mate hakapa u e Iesu.
MAR 15:45 Poata te hengoeia e Pailat u ranga tara tsunono, ba nonei te hanigana te ga lu meni e Josep u tuanrei tere Iesu.
MAR 15:46 Be Josep e holeto u labalaban kopo me na hakoulena u tuanrei tere Iesu me pitse neien u labalaba me na hopue nen i iahana kioun mate ti kuieia turu lapo. Ba nonei e hategelieto a hatu pan me tupe neien a matana kioun mate.
MAR 15:47 Ne Maria Matalina ne Maria e tsinana e Joses i pepeito ti hopueia e Iesu.
MAR 16:1 Poata te kapaia u Lan u Goagono, be re Maria Matalina mere Salomi ne Maria e tsinane Jemis i holi u uapi u masi te gi na kis menien turu tuanrei tere Iesu.
MAR 16:2 Tara bongbong koru turu lan tutun turu wik te butu uama a pitala, nori i la u tara kioun mate.
MAR 16:3 Ba nori e hiarangrangatar me poier, “Esi te hategele ba bera noi ra a hatu te tupena a matana kiou?”
MAR 16:4 Nonei a hatu pan koru. Ba nori i tara seito me tarer a hatu i hategele ba hakapein.
MAR 16:5 Ba nori e tasu ria tara kioun mate me tarer a toa tson a hitots ba te gumuna tara pal matou ba te ka mena u hasobu u hiaka. Ba nori e asingotor me matoutur.
MAR 16:6 Ba nonei e poieto i taren, “Alimiu go ma asingotomi ne go ma matoutmi. Alimiu e sakiemiu e Iesu ni Nasaret ti tapala nia tara koruse. Nonei e ma ka nei. Nonei e takei hakapa. Tara uam tara makum ti hopue ien.
MAR 16:7 La tala iam, ba limiu te na hatei ramiu u katunun tsitsilo i tanen ne Pita u ranga teka: ‘Nonei e mam ranou limiu i Galili, ba limiu te na tare moen ili, te mar hatei merien limiu.’”
MAR 16:8 Ba nori e lakasar me bus ba ner a kioun mate, taraha nori i asingoto koru me tolotololo mer a nimatout. Ba nori e ma hatei narien ta toa ta katun, taraha nori i matoutu koru.
MAR 16:9 I murina te takeia e Iesu tara tou mate i tanen, tara lunlan turu lan tutun turu wik, ba nonei e butu mamuna tere Maria Matalina, a tahol te tsuga ba mam nien a tohit a mate a omi.
MAR 16:10 Be Maria e la uato turu katun ti roron ka gono mei e Iesu ba te hahurir me taber.
MAR 16:11 Ba nonei e poiena i taren, “E Iesu e toatoana na lia e tare gumen.” Poata ti hengoe ien a ka teka ba nori e hahamana naren.
MAR 16:12 Ba i murinen be Iesu e butuna tara elasolana katunun tsitsilo ti la uen tara han te kaia i ielesala tara taun, ba peisanen e halhalina.
MAR 16:13 Ba nori i kopis poutsuto me hatei rer a palai ti roron ka gono meien. Kaba nori i hahamana has ren.
MAR 16:14 Ba i murinen be Iesu e butuna tara 11 a katunun tsitsilo tara poata ti nou ien. Ba nonei e ranga hatagala mera nen, taraha nori i hahamana me baku-tur. Nonei e ranga hatagala meren, taraha nori i hahamaneir u katun ti tare ien i murina te takei pouts ien.
MAR 16:15 Ba nonei e poiena i taren, “La uam turu han hoboto i puta ba te na rarariemiu u Bulungana u Niga tara barebana hoboto.
MAR 16:16 A katun te hamanana na te luena a baptais e ka hanigana romana. Kaba a katun te ma hamana nei e rusuna romana turu Kot tere Sunahan.
MAR 16:17 Nu katun te hamanar e katoer romana a man hiharuts tara nitagala tere Sunahan te kato uana teka: nori e poier romana a solor ba te tsuga ba rer romana u mate u omi. Na nori e ranga ria romana tara man ranga man tsimus te ma atei sileri.
MAR 16:18 Te pile narien romana u kukutsi tsi te ue rien u mar ramun te kato hamatiena a katun, a man ka teka e ma kato homi rane ien romana. Na nori e hatakoper romana a limaren turu katun te ka mer a nimate ba nori te niga poutsur romana.”
MAR 16:19 A Tsunono e Iesu e ranga hakapa meren be Sunahan e lu pouts mena neien i Kolö, be Iesu e na gumna tara pal matou tere Sunahan.
MAR 16:20 Bu katunun tsitsilo i lato me na rarare ria turu han hoboto. Ba Tsunono e kui gono mera ten, ba man hiharuts tara nitagala tara Tsunono te haruto nena te mana u u ranga i taren.
LUK 1:1 O Tiopilas a tsi tsunono, a palair u katun u para i koloto hakapein u ranga te hatei nena a man ka te kato e Iesu Kristo i gusurara.
LUK 1:2 Nori i torohanan hopun u ranga ti hengo nia ra turu katun ti lala tutun gono mei e Iesu Kristo me tarer a man ka te katoe ien ba te hahatei nena u hihatuts i tanen.
LUK 1:3 Na lia uas e ngilin koloto menagi i tamulö u ranga te hatei hamatskö nena a man ka teka, taraha alia u solon hatatei hanigein a man ka te kato e Iesu te tania mam koru.
LUK 1:4 Alia e ngilegu alö go atei haniga sil u ranga u mana hoboto turu hihatuts tu hengoin lö.
LUK 1:5 Tara poata te kingia e Herot i Judia, a toa pris e ka ti ngöei e Sekaria. Nonei e kaia tara pal pris tere Abaitsa. A tahol tere Sekaria a solonen e Elisabet e pala has u turu pris, taraha nonei e hatutubuneia tere Eron.
LUK 1:6 Nonei u muntahol teka i matsköia i matane Sunahan, na nori i kukute haniga hasi u mamanu ranga nu markato tere Sunahan a Tsunono.
LUK 1:7 Kaba nori i moa ta pien, taraha Elisabet e kuba, na nori i lopi tobuana.
LUK 1:8 Bu toa u lan be Sekaria e kuieto a toukuin pris i tanen i matane Sunahan, taraha a poata tara pal pris i tanen e butu tala te gi kui uen i iahana Luman Lotu Pan tara Tsunono.
LUK 1:9 Nori i hopu kap menien tara markato turu pris te ga na kato menien u ruhu u soka haniga tara tsi makumun hats turu insens (kumahoana). Be Sekaria e tasuna tara Luman Lotu Pan.
LUK 1:10 Tara poatan hats teka u katun u para koru i gonoia i ielesala ba te singor.
LUK 1:11 Ba toa angelo tara Tsunono e butuna tere Sekaria me tuolna tara pal matou tara makum te hahatse ria u insens.
LUK 1:12 Tara poata te tareia e Sekaria a angelo, ba nonei e asingotona me matout koruna.
LUK 1:13 Ba angelo e poieto i tanen, “Alö go ma matouti, o Sekaria, taraha e Sunahan e hengo hakapi tu singo sil meni lö ta pien. A tahol i tamulö e Elisabet e pose nou romana a pien tson i tamulö, ba lö te ngöe mien e Jon.
LUK 1:14 Ba limiu te ka memou a nisasala pan te gi posa menien, bu katun u para te sasala gono mera riou limiu.
LUK 1:15 Taraha, nonei e katun pan noa romana i matana Tsunono. Ba nonei te ma tatei ue nei romana a wain nu ramun u hiski. Na nonei e saputu mena romana u Namnamei u Goagono i mam has te gi posa menien!
LUK 1:16 Nonei e habirits pouts mera nei romana u katunur i Israel u para tere Sunahan a Tsunono i taren.
LUK 1:17 Ba nonei te la mamna romana tara Tsunono ba te ka mena a toa markato na nitagala te ka mei e Ilaitsa a propet i manasa. Na nonei e na nolo pouts rena romana a man munmun tamana, ba te habirits rena romana u katun u hihipus ba nori te toan hakats hanigar te mar hakats uar u katun u niga. Na nonei e kato hamatskö rena romana u katun i mam te go lama a Tsunono ba te lu hahaloso mera neien i tanen.”
LUK 1:18 Be Sekaria e poieto tara angelo, “Ime tsiponi te mar atei mena goi lia te ga mana u u ranga teka? Taraha, alia u tsonpan hakapa na tahol i tar e tobuana hakapa has.”
LUK 1:19 Ba angelo e ranga palise ten me poiena, “Alia e Gabriel, te roron tuol gia i matane Sunahan. Nonei e tahul mena mei lia te go ranga u lia i tamulö ba te hatei gilö u bulungana u niga teka.
LUK 1:20 Nu ranga i tar e butu hamana nou romana tara poata hamatskö i tanen. Kaba hengo! A rungumulö e tu nou, taraha alö e ma hamanemi u ranga i tar! Alö e ma tatei rangami antunana romana te go butu hamana u romana a man ka teka!”
LUK 1:21 Bu katun e lagi aloloser e Sekaria, me hakhakatsir me poier, “Aha tsiponi te kaka pala menen i luman lotu?”
LUK 1:22 Ba tara poata te lakasa men ba nonei e ma antunan ranga nei i taren, kaba nori i atei sil e Sekaria e tarei a hiharuto i iahana luman lotu. Nonei e biru hakapa, me ranga tun nena a limanen.
LUK 1:23 Ba poata te kapaia a poatan kui tere Sekaria i iahana Luman Lotu Pan, ba nonei e la pouts uato i han.
LUK 1:24 Bi murinen ba tahol i tanen e Elisabet e pikana, me ma la ba nanei a luma tara tolima tsihau.
LUK 1:25 Ba nonei e poiena, “A Tsunono e mar taguhu mena nei lia teka. Nonei e lu ba nilia a nimatsingolo tara tou kuba.”
LUK 1:26 Poata te pika hakapaia e Elisabet tara tönomo a tsihau, e Sunahan e hala nema a toa angelo a solonen e Gabriel me la uana tara toa taun i Galili ti ngöei Nasaret.
LUK 1:27 Nonei e la u tara toa tahol a kukubei a solonen e Maria. Nonei a tahol ti hopu kap bei a toa tson a solonen e Josep, a hatutubunei tere Devit a Kingina i manasa.
LUK 1:28 Ba angelo e tasuna me poiena tere Maria, “O Maria, a Tsunono e ka gono meno lö na nonei e ngil korue nolö.”
LUK 1:29 Be Maria e hengoena u ranga teka me toku koruna, ba nonei e hakats tununa me poiena, “Aha nonei a mouna u ranga teka?”
LUK 1:30 Ba angelo e poiena i tanen, “O Maria, alö go ma matoutui, taraha e Sunahan e hanige nolö.
LUK 1:31 Alö e pika mou ba lö te poseie mou romana a pien tson, ba lö te ngöe moien e Iesu.
LUK 1:32 Ba nonei te pan nou romana ba nori te ngöe roien a Pien tere Sunahan i Iasa Koru. E Sunahan a Tsunono e hale noien romana a nitsunono tere Devit e tubunen.
LUK 1:33 Ba nonei te tara kap nena romana a pala tere Jekop tara mamana poata i murimuri. Na nipepeito i tanen e ma tatei kapa nei romana.”
LUK 1:34 Be Maria e poiena tara angelo, “Ime te mar butu halona uanou a ka teka? Taraha, alia e ma lu noegi ta tson.”
LUK 1:35 Ba angelo e poiena i tanen, “U Namnamei u Goagono e la uanama romana i tamulö na nitagala tere Sunahan te mi hohe nolö. Ba pien a goagono te pose iem romana lö te ngöeri romana a Pien Tson tere Sunahan.
LUK 1:36 Na hengo! A tou sungutumulö e Elisabet e pika hasena a pien tson! Nonei e tobuana koruna na nori i ngöe ien a tahol a kuba, kaba nonei e pikaia tara tönomo a tsihau te kapa.
LUK 1:37 Taraha, e moa ta toa ta ka te ma antunan katoe nei e Sunahan.”
LUK 1:38 Be Maria e poiena, “Alia a taholun kui tara Tsunono. A ka teka e tatei butuna i tar te ranga uamu lalö.” Ba angelo e la ba nanen.
LUK 1:39 Tara poata teka be Maria e takeina me la boroboro uana tara toa taun te kaia tara pokus tara provins i Judia.
LUK 1:40 Ba nonei e na tasuna i luma tere Sekaria ba te hatsomiena e Elisabet.
LUK 1:41 Ba poata te hengoeia e Elisabet u ranga tere Maria, ba pien e sosina i torinen, be Elisabet e toan saputu mena u Namnamei u Goagono tere Sunahan.
LUK 1:42 Be Elisabet e ranga hapanina me poiena, “E Sunahan e kalala saluhe rilö a tohaliou hoboto, na nonei e kalala hase nou a pien te pose iem romana lö.
LUK 1:43 Alia a tahol papala, na alö a tsinana a Tsunono i tar. Aha te la sile muma lö i tar?
LUK 1:44 Poata te hengoe gula lia u ranga i tamulö, ba pien te kana i torir te sasalana ba te sosina.
LUK 1:45 Alö e sasala koru mem te hamana uamu lö, taraha u ranga te hopu kapin a Tsunono i tamulö e butu hamana nou romana.”
LUK 1:46 Be Maria e poiena: “A torir e soloseiena a Tsunono, na lia e sasala koru megu e Sunahan te taguhe nolia.
LUK 1:48 Nonei e tatagi silena a taholun kui papala i tanen na heir i romana na heir hoboto i murimuri e ngöe roi romana lia a taholun kalala.
LUK 1:49 Taraha, e Sunahan a Tagala e kato bei lia a ka a kapan, na solonen e goagonona.
LUK 1:50 Nonei e tatagi sil rena u katun te hatsunone ren, u katununa i romana nu katununa tara poata hoboto i murimuri.
LUK 1:51 Nonei e haruto nena a nitagala i tanen, ba nonei te rura rena u katun u hihipus.
LUK 1:52 Nonei e hakoul ba rena u king u tagala turu makum i taren, ba nonei te soata seiena a katun papala.
LUK 1:53 Nonei e hala ranei u katun te besur a man ka man niga, ba nori te masulur. Na nonei e ma hala ranei u katunun moni a man ka te singoe ren.
LUK 1:54 Nonei e taguhu rena a barebanar i Israel, u katunun kui i tanen. Nonei e kato hamanena u ranga te hopu kap nien turu tuburara.
LUK 1:55 Nonei e ma solopalei te go haruto meni a nihitaguhu tere Abraham na tara pala i tanen tara mamana poata i murimuri.”
LUK 1:56 E Maria e ranga hakapana teka. Ba nonei te ka gono mena e Elisabet tara topisa toum a tsihau, ba nonei e la poutsuna i han i tanen.
LUK 1:57 Na poata e butu hakapa te ga posa mei e Elisabet, ba nonei e pose iena a pien tson.
LUK 1:58 Bu katun tara han i tanen na u sungutunen e hengoer te tatagi koru u a Tsunono i tanen te hala menien a pien, ba nori e sasala gono meren.
LUK 1:59 Ba poata te keia a pien u toal u lan, bu pal katun i tanen e la rima te gi pö meni a hatoatongo tere Sunahan i pikpiköna pien.* Ba nori e pats ngöe rien e Sekaria, a solo tere tamanen.
LUK 1:60 Kaba Elisabet e poiena, “E moa, a solonen e ngöe roi e Jon!”
LUK 1:61 Ba barebana e poier i tanen, “E moa koru ta toa tara pala i tamulö te gi ngöei e Jon!”
LUK 1:62 Ba nori i ranga tun meto e tamana pien turu ualima me rangata ner a solo te ngile nen tara pien.
LUK 1:63 Be Sekaria e ranga silena ta tsi pepa ba nonei te koloto uana teka: “A solonen e Jon.” Ba nori e asingoto hoboto korur.
LUK 1:64 Ba i teka puku be Sekaria e tanian ranga poutsuna, ba nonei e soloseiena e Sunahan.
LUK 1:65 Bu barebana hoboto i han i tanen e matoutur, bu bulungana tara mamana ka teka e la hoboto uato tara mamana han tara pokus i Judia.
LUK 1:66 Bu barebana hoboto ti hengo e solon hakhakatsir me poier, “A pien teka e katun pan nou romana, taraha a nitagala tara Tsunono e kana i tanen.”
LUK 1:67 Be tamana pien e Sekaria e saputu mena u Namnamei u Goagono, ba nonei e katoena u ranga tara propet me poiena, “Ara gi solosei e Sunahan a Tsunono ni Israel! Taraha, nonei e mi taguhu rena ra u katun i tanen, ba te sakahis pouts rena ra.
LUK 1:69 Nonei e habutsena a tsonun mammam a tagala te go taguhu rio ra, a hatutubunei tere Devit, a katunun kui tara Tsunono.
LUK 1:70 E kato uana ti ranga u u propet u niga tara Tsunono i manasa.
LUK 1:71 Nori i rangein u ranga tere Sunahan me poier e Sunahan e ranga hamana te ga lu ba merien ra tara nitagala turu pakö hoboto i tarara, u katun te tori homi ria i tarara.
LUK 1:72 E Sunahan e poei nonei e ga tatagir u tuburara ba te ma tatei solopale nei u ranga u niga ti kits.
LUK 1:73 Nonei e ranga hamana koruia i iasa tere tuburara e Abraham me poiena nonei e ga taguhu rio ra ba ra te butu haniga ba nerou u pakö i tarara, ba ra te tatei kui beiera e Sunahan ba ra te ma matout rei.
LUK 1:75 Nonei e ngilena ara gi niga na ra gi matsköia i matanen turu mamanu lan tara nitoatoa i tarara.”
LUK 1:76 Be Sekaria e poe hasena tara pien, “Alö a tsi pien i tar, alö e ngöe roi a propet tere Sunahan i Iasa Koru, taraha alö e la mam nemou a Tsunono te go hamatskö meni a maroro te ga sila ien romana.
LUK 1:77 Alö e na hatei rem u katun tere Sunahan nonei e lu ba nena romana u markato u omi i taren ba te lu pouts mera neien i tanen.
LUK 1:78 Taraha, a Sunahan i tarara e tatagi koru rano ra ne tami hasina. Nonei e hala ranoi ra a hitaguhu a niga ba te here noi a pitala te purus nama tara bongbong ba te lu ba nena u kuhil.
LUK 1:79 U ualesala i tanen e halesala rena romana u katun te ka ria turu kuhil, u katun te ka uar tara tou mate. Ba nonei te hamatskö rena romana a mourara ba ra te lara tara marorona tara masalohana.” E Sekaria e ranga u teka.
LUK 1:80 A pien teka e pan susul, bu namnamei i tanen te butu hatagala susul hasina. Nonei e pan hakapa ba nonei e roron kana tara latu pinopino, a makum te ga butu ien romana i matar u katun i Israel.
LUK 2:1 Tara poata teka e Sisa Ogastas nonei a Gamman Panina i Rom. Nonei e hala nela a lo te gi hakoloto meni u katun hoboto a soloren turu buk tara gamman.
LUK 2:2 Nonei a poata tutun ti kato ien a nikoloto teka, a poata te gamman hasia e Kuirinias tara provins i Siria.
LUK 2:3 Ba barebana i la kalakala u tara man toa man mouna han i taren te gi na hakoloto menien a soloren turu buk.
LUK 2:4 Be Josep e la ba has nena a taun i Nasaret te kana i Galili ba nonei e kete uana tara taun tere Devit a solonen i Betelehem tara provins i Judia. Taraha, e Josep e hatutubuneia tere Devit.
LUK 2:5 Nonei e la gono has mei e Maria a tahol i tanen, te gi na hakoloto menien a soloren turu buk. Ne Maria e pika hapan.
LUK 2:6 Na poata ti ka noa ien i Betelehem, ba poatan posa i tanen e bututa.
LUK 2:7 Ba nonei e pose iena a pien tson a hamua i tanen me pitse neien u labalaba me hopue nen tara bokisin nounou turu bulumakau. Taraha, e moa ta makum i taren tara luman pasendia.
LUK 2:8 Tara han teka a palair u katun i pepeito kapin a heis sipsip i taren tara bong i ielesala tara taun i Betelehem.
LUK 2:9 Ba toa angelo tara Tsunono e butuna i taren, bu ualesala pan tara Tsunono e alesalana i taren ba nori e matout korur.
LUK 2:10 Ba angelo e poiena i taren, “Alimiu go ma matoutumi. Alia e la meguma u bulungana u niga te la uanama i tamilimiu na turu katun hoboto ba te kato hasasala koru rano limiu.
LUK 2:11 A Tson Hitaguhu i tamilimiu e posie lila tara bong teka i romana i taun tere Devit. Nonei a katun te ga la uama i puta te ngöeri e Kristo. Nonei a Tsunono!
LUK 2:12 Alimiu e na sabie mou a tsi goama te pitse lilei u labalaba na te opuna tara bokisin nounou turu bulumakau.”
LUK 2:13 Ba toa ami pan turu angelo ri Kolö e singotei butu gono mena a angelo teka. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, “Solosei iam e Sunahan i Kolö i iasa koru! Na tara han i puta, a barebana te haniga rena e Sunahan e tatei ka ria tara masalohana!”
LUK 2:15 Poata ti la ba rien u angelo ba te la poutsur i Kolö, bu katunur turu sipsip e hiararangar me poier, “Ara gi topei la i Betelehem ba ra te na tare rou a ka te butu lala, te hatei rala lei ra a Tsunono.”
LUK 2:16 Ba nori e la boroboror me na sabe rer ere Maria mere Josep, ba nori e sabe haser nonei a tsi goama te opuia tara bokisin nounou turu bulumakau.
LUK 2:17 Nori i tara hakape ien me toan ranga hatei ner a ka te hatei ramei a angelo a pien teka.
LUK 2:18 Ba barebana hoboto ti hengo u bulungana teka turu katunur turu sipsip i asingoto koruto.
LUK 2:19 Be Maria e hakats kap nitoa neto a man ka hoboto teka.
LUK 2:20 Bu katunur turu sipsip e la poutsur ba te solosei meri e Sunahan a man ka hoboto ti hengoe ien na ti tare ien. A man ka teka e butu hamana u te ranga u a angelo.
LUK 2:21 Ba te kapaia u toal u lan, ba nori te pö ner a hatoatongo tere Sunahan tara pikpiköna pien, ba te ngöeri a solonen e Iesu, a solo te hatein a angelo i mam te pikaia e Maria.
LUK 2:22 A poata e butu hakapa te gi kato hagogoso mei a pien ne tsinanen, te mar ranga u u Lo tere Moses, be Josep ne Maria e lu menari a pien i Jerusalem te gi na hala menien tara Tsunono.
LUK 2:23 Taraha, u ranga ti koloto nia turu buk tara Tsunono e poiena, “A mamana hamua tson e go ngöe milimiu a katun te ka uana tara Tsunono.”
LUK 2:24 Na nori i la hasi u ti na hatsunono meni u hats te mar ranga hasi u u buk tara Tsunono, “Alö go hats a solona kitou tsi a solana kulu a hitots.”
LUK 2:25 Na toa katun e kaia i Jerusalem a solonen e Simion. Nonei a katun a niga ne roron hatsunono e Sunahan, na nonei e hahaloso sil te ga taguhu meri e Sunahan a tei Israel. Nu Namnamei u Goagono e roron kaia i tanen.
LUK 2:26 U Namnamei u Goagono e ranga hakapa meien nonei e ma tatei mate boroboro nei romana. E moa. Nonei e tatei ruto mam noa bena e Mesaia, a katun te ranga hamanein a Tsunono te ga lama.
LUK 2:27 Bu Namnamei u Goagono te peigi mena nei e Simion i iahana Luman Lotu Pan. Bu mun tahol e la mena rimei e Iesu a goama tara Luman Lotu Pan te gi kato meni a markato i tanen te mar ranga u u Lo tere Moses.
LUK 2:28 Be Simion e soatsena a pien i limanen, me hanigana tere Sunahan me poiena, “O Tsunono, alia a katunun kui i tamulö e ka tala megou romana a masalohana tara poata te na mate goa lia. A ka tu ranga hamanein lö e butu hakapa tala.
LUK 2:30 Taraha, a matagulia e tara hakapi a katun tu kati lö te go mi lu pouts meri lam.
LUK 2:31 Alö u hopu kap sile ien te ga butu ien i matar u barebana hoboto.
LUK 2:32 Nonei e here noi romana u ualesala, ba te haruto nena a maroro i tamulö turu katun te ma Jiuri, na nonei e hala seiena romana a solona pala i tamulö u Jiu.”
LUK 2:33 Be Josep ne Maria i asingoto koru neto u ranga teka te hatei meni e Simion e Iesu.
LUK 2:34 Be Simion e kalala ranen me poiena tere tsinanen e Maria, “Poata te pan hakapana romana a pien teka, a katun a para i Israel e tori hasoala naroen ba nori te taiar romana. Kaba nonei e halu pouts rena romana a palair u katun u para. A torimulö e kamits menou romana a nitatagi pan, nu hakats i torina katun a para e haruto ner romana.” Te mar ranga u e Simion.
LUK 2:36 Na toa propet a tahol e ka has, a solonen e Ana. Nonei a pien tahol tere Panuel, tara pala tere Aser. Nonei a tahol a tobuana te hitöl hakapa turu tohit u hiningal i manasa ba tson i tanen e toan mateto.
LUK 2:37 Ba nonei e amobana turu 84 u hiningal lel. Nonei e ma tatei la bani a makum tara Luman Lotu Pan. Tara lan na tara bong nonei e roron hatsunono e Sunahan ba te singo uana i tanen me roron agono nena a kannou.
LUK 2:38 Na nonei has tara toa poata turu lan teka nonei e la u tara goama e Iesu me hala nena u haniga tere Sunahan, me ranga nena e Iesu tara pala hoboto i Jerusalem ti hahalosi a poata te ga taguhu meri e Sunahan u katun i Israel.
LUK 2:39 Poata ti kato hakapia ere Josep mere Maria a mamana ka te rangein u Lo tara Tsunono, ba nori e la pouts mer e Iesu tara taun i taren i Nasaret tara provins i Galili.
LUK 2:40 Ba nonei a pien e Iesu e pan susuluna me butun tagalana. Nonei e ka mei u hakats u niga koru, ne Sunahan e kalale ien.
LUK 2:41 Turu mamanu hinigal e tamane Iesu ne tsinanen i roron la u i Jerusalem tara kannouna turu Paska turu Jiu.
LUK 2:42 Na tara poata te ka meia e Iesu u 12 u hiningal, nori i la u nonei tara kannou.
LUK 2:43 Te kapaia a man lan tara kannou, ba nori te hatanian la poutsur i han, kaba a pien e Iesu e kakaia i Jerusalem. Ne Josep mere Maria i ma atei silei a ka teka.
LUK 2:44 Nori i poei nonei e ka gono mer a palai ti lala gono meren, ba nori e le ier u toa u lan u ohots. Ba nori e tanian sakie rien turu pal katun i taren na turu hahikapien i taren.
LUK 2:45 Kaba nori i ma sabie ien, ba nori e kopis pouts uar i Jerusalem ti na sake menien.
LUK 2:46 Ba turu hatopisana u lan nori i na sabie ien i iahana Luman Lotu Pan, te gum ien i gusur u tson hihatuts turu lotu, me hengona i taren me rangata nena a man harangata.
LUK 2:47 U katun hoboto ti hengoia i tanen i asingoto koru mei a niatei i tanen na man ranga te palis menien i taren.
LUK 2:48 Ne tamanen ne tsinanen i asingoto koru has mei tara poata ti tara menien e Iesu. Be tsinanen e poiena i tanen, “A pien i tar, taraha tsiponi ba lö te mar kato uam teka i tamulam? E tamamulö na lia u lagi sakesakie mou lö me toku korum.”
LUK 2:49 Be Iesu e ranga palis ranen, “Taraha ba limiu te sakesakie mumo lia? Alimiu e go mala atei sile iam te go ka u lia tara luma tere Tamar.”
LUK 2:50 Kaba u muntahol i ma atei silei a mouna a ka te ranga nien i taren.
LUK 2:51 Be Iesu e la gono pouts mera nen i Nasaret ba te hengo nitoa nena u ranga i taren. Be tsinanen e hakats nitoa nena a man ka teka i torinen.
LUK 2:52 Be Iesu e pan susuluto, bu hakhakats i tanen e butu haniga koruto. Be Sunahan nu katun has e haniga korue ren.
LUK 3:1 Turu hamalotonu tolimanu hiningal te Gamman Pania e Taibirius i Rom, e Jon e tanian hihatuts. Tara poata teka, e Pontias Pailat a Gamman tara provins i Judia, ne Herot te tara kapin a provins i Galili, ne toulanen e Pilip te tara kapin a provins i Ituria ni Trekonaitis. Ne Laisenias te tara kapin a provins i Abilin.
LUK 3:2 Be re Anas mere Kaiapas te tsunono panir turu pris. Nonei tara poata teka u ranga tere Sunahan e la uama tara pien tere Sekaria e Jon te kaia tara latu pinopino.
LUK 3:3 Be Jon e la uato tara mamana han i rehina Ramun i Jodan me hihatuts uana teka, “Habirits ba niam u markato u omi i tamilimiu ba te habaptaismiu, be Sunahan te lu ba nenou u markato u omi i tamilimiu, ba te tara pouts rano limiu.”
LUK 3:4 Te mar koloto u e Aisaia a propet turu buk i tanen i manasa me poiena, “A toa katun e na ranga hapan noa romana tara latu pinopino ba te poiena, ‘Kato hamatsköe iam a man markato i tamilimiu, taraha a Tsunono e ngilin sila nama romana tara maroro a matskö.
LUK 3:5 U gohi hoboto e tatei hu riou, nu pokus hoboto e tatei hala pute riou. U kalana u kokoela e hamatskö riou, nu maroro u tuktukul e kato hamamarohane riou.
LUK 3:6 Bu mamanu katun te tarer romana a nihitaguhu tere Sunahan!’” U koloto tere Aisaia e kapana teka.
LUK 3:7 Bu katun u para e la uarima tere Jon te gi habaptaisia i tanen. Ba nonei e poiena, “Alimiu u katunur tara kukutsi a omi—alimiu u katun u gamogamo! Alimiu e ma antunan bus ba namoi a raharaha tere Sunahan te butu nou!
LUK 3:8 Alimiu go habirits ba niam u markato u omi, ba limiu te mar kato hamana koru uamiu te kato uana a katun te habirits ba nena a markato a omi. Alimiu go ma tatei mar hakats uami teka: ‘Alam e nigam, taraha e Abraham a tubumulam.’ Alia e hatei rago limiu, e Sunahan e antunan katoe nei u hatu teka a pinaposa tere Abraham. E Sunahan e ma haniga pinopinoe nei a katun te pala uana tere Abraham. E moa. E hanige iena a katun te kukutiena u ranga tere Sunahan.
LUK 3:9 Ne Sunahan e katsin ngats lupu hamanasena u roei hoboto te mamala hua haniga nei, ba te lapo naria turu tula. E kato uana, e Sunahan e hahune nou a katun te ma kato haniga nei.”
LUK 3:10 Bu katun e rangatser e Jon, “Aha tala te katoe mou lam?”
LUK 3:11 Ba nonei e ranga palisina, “A katun te ka mena u huol u hasobu u ngahangaha e ga halan u toa tara katun te moana. Na katun te ka mena a kannou e ga kato has u i iesana.”
LUK 3:12 U katun ti lulu a takis i la silema te gi mi habaptais uen, ba nori e rangatse ren, “Tson hihatuts, aha te go kati lam?”
LUK 3:13 Ba nonei e poieto i taren, “Alimiu go lu takis hapopo mia te ranga uana a gamman, ba te ma lu lelmi.”
LUK 3:14 Bu palair u soldia i rangata hase ten, “Ga lam, aha te go kati lam?” Ba nonei e poiena i taren, “Ma singatsemi ta katun ba te luemiu a moni i tanen. Na limiu go ma kot gamogamo has nami ta katun. Alimiu go sasala meiam a hihol i tamilimiu.”
LUK 3:15 A barebana e tanian hakats ner e Mesaia e sukusukun lama, nonei a katun te hopu kapin e Sunahan, me hakhakats ner e Jon me poier nonei toum e Mesaia.
LUK 3:16 Be Jon e poiena i taren hoboto, “Alia e baptais ragi limiu u ramun tun, kaba a toa katun te pan bala nano lia e la nama romana. Nonei a tsunono pan, na lia a tsikutupin katun papala koru. Nonei te baptais ranoi romana limiu u Namnamei u Goagono nu tula.
LUK 3:17 Nonei e katsin kato hamanasena a toukui i tanen te go lu kakata menien u katun u niga nu katun u omi, te mar hapiraka menari a pemuna ngal. Nonei e haka renoa u katun u niga tara han a niga, ba nonei te tsuga mera nei u katun u omi turu tula te ma antunan hoso nari.”
LUK 3:18 Na turu mamana has u mar ranga e Jon e kato hatakei rien u hakhakats tara barebana te hatuts rien u Bulungana u Niga.
LUK 3:19 Be Jon e ranga sileta e Herot a Gamman, taraha nonei e töli e Herodias, a tahol tere toulanen pouts. Ne Herot e kato hakapi a palaina a markato a omi a para.
LUK 3:20 Be Herot e katoena a tana markato a omi koru te haka menien e Jon tara karabus.
LUK 3:21 I murina ti habaptaisia a barebana hoboto, be Iesu e habaptais hasina. Tara poata te singo ien, bu Kolö e takalatana, bu Namnamei u Goagono e hakulue mata a peisanen me koul uanama i tanen. Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poe nama, “Alö a Pien Tson a tsomi koru i tar. Alia e haniga korue golö.”
LUK 3:23 Poata te hatanieia e Iesu a toukui i tanen, ba nonei e ka toum mena u 30 u hiningal. E Iesu i ngöei a pien tere Josep. Ne Josep e tamanen e Hilai
LUK 3:24 Hilai e tamanen e Matat. Matat e tamanen e Livai. Livai e tamanen e Melkai. Melkai e tamanen e Janai. Janai e tamanen e Josep.
LUK 3:25 Josep e tamanen e Matataias. Matataias e tamanen e Emos. Emos e tamanen e Neham. Neham e tamanen e Eslai. Eslai e temanen e Nagai.
LUK 3:26 Nagai e tamanen e Meat. Meat e tamanen e Matataias. Matataias e tamanen e Semein. Semein e tamanen e Josek. Josek e tamanen e Joda.
LUK 3:27 Joda e tamanen e Joanan. Joanan e tamanen e Risa. Risa e tamanen e Serababel. Serababel e tamanen e Sialtiel. Sialtiel e tamanen e Nerai.
LUK 3:28 Nerai e tamanen e Melkai. Melkai e tamanen e Edai. Edai e tamanen e Kosam. Kosam e tamanen e Elmedam. Elmedam e tamanen e Er.
LUK 3:29 Er e tamanen e Josua. Josua e tamanen e Elieser. Elieser e tamanen e Jorim. Jorim e tamanen e Matat. Matat e tamanen e Livai.
LUK 3:30 Livai e tamanen e Simion. Simion e tamanen e Juda. Juda e tamanen e Josep. Josep e tamanen e Jonam. Jonam e tamanen e Elaiakim.
LUK 3:31 Elaiakim e tamanen e Melia. Melia e tamanen e Mena. Mena e tamanen e Matata. Matata e tamanen e Netan. Netan e tamanen e Devit.
LUK 3:32 Devit e tamanen e Jesi. Jesi e tamanen e Obet. Obet e tamanen e Boas. Boas e tamanen e Salmon Salmon e tamanen e Nason.
LUK 3:33 Nason e tamanen e Aminadap. Aminadap e tamanen e Admin. Admin e tamanen e Arni. Arni e tamanen e Hesron. Hesron e tamanen e Peres. Peres e tamanen e Juda.
LUK 3:34 Juda e tamanen e Jekop. Jekop e tamanen e Aisak. Aisak e tamanen e Abraham. Abraham e tamanen e Tera. Tera e tamanen e Nehor.
LUK 3:35 Nehor e tamanen e Sirak. Sirak e tamanen e Riu. Riu e tamanen e Pilek. Pilek e tamanen e Iber. Iber e tamanen e Sila.
LUK 3:36 Sila e tamanen e Kenan. Kenan e tamanen e Arpaksat. Arpaksat e tamanen e Sem. Sem e tamanen e Noa. Noa e tamanen e Lemek.
LUK 3:37 Lemek e tamanen e Metusela. Metusela e tamanen e Inok. Inok e tamanen e Jeret. Jeret e tamanen e Mahalaliel. Mahalaliel e tamanen e Kenan.
LUK 3:38 Kenan e tamanen e Inos. Inos e tamanen e Set. Set e tamanen e Adam. Ne Adam e tamanen e Sunahan.
LUK 4:1 E Iesu e saputu mei u Namnamei u Goagono tere Sunahan me la ba nena a Ramun i Jodan. Bu Namnamei tere Sunahan e peigi mena teien i iahana latu pinopino.
LUK 4:2 Be Satan e tolahe nen e antunaia turu 40 u lan. Tara poata teka e Iesu e ma noui. Bi murina te kapaia a man lan teka, be Iesu e bes koruna.
LUK 4:3 Be Satan e poieta i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, alö go ranga ba hatu teka te palis uana tara beret.”
LUK 4:4 Be Iesu e ranga palisina, “Turu Buk u Goagono i koloto nia, ‘A beret peisa e ma antunan hala nanei a nitoatoa tara katun.’”
LUK 4:5 Be Satan e la sei menen me haruto borobore neien a man han hoboto i puta.
LUK 4:6 Be Satan e poieto i tanen, “Alia e hale goi lö a nitagala te go pania lö turu han hoboto teka, na man ka man niga i iaharen. A man ka hoboto teka i halei lia. Na te ngilin hala nagien lia tara toa katun, ba lia te tatei hala nagen.
LUK 4:7 Te hatukun moia lö i matar ba te hatsunone molia, a man ka teka a man ka i tamulö.”
LUK 4:8 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “Turu Buk u Goagono i koloto meni turu katun, ‘Alö go hatsunono u tara Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö, na nonei peisa te mamaniete iemu lö.’”
LUK 4:9 Be Satan e lu mena teien i Jerusalem me hatuole nen i iasa koru i pungana tara Luman Lotu Pan me poiena i tanen, “Te go Pien u lö tere Sunahan, kurapa u i puta.
LUK 4:10 Taraha, turu Buk u Goagono ti kolotein, ‘E Sunahan e ranga mera noi u angelo i tanen te gi tara kap haniga menien lö.
LUK 4:11 Na nori e pile sei nario lö, te go ma tatei tu hamate meni lö turu hatu.’”
LUK 4:12 Be Iesu e ranga palise nen, “U Buk u goagono e poiena turu katun, ‘Alö go ma tatei tohalei a Tsunono. Nonei a Sunahan i tamulö.’”
LUK 4:13 Ba poata te tohala hakapeia e Satan e Iesu a mamana ka, ba nonei e la ba nena e Iesu me alosena a tana poata.
LUK 4:14 Be Iesu e kopis pouts uato tara provins i Galili na nitagala turu Namnamei u Goagono e ka gono meien. Bu katun turu han hoboto ti sukusuku e hengo naren.
LUK 4:15 Ba nonei e hihatutsina turu luman lotu turu Jiu, bu barebana hoboto e soloseie ren.
LUK 4:16 Be Iesu e la uato i Nasaret, a taun te ka ien tara poata te pien noa ien. Ba turu Lan u Goagono turu Jiu ba nonei e la uato i luman lotu, te roron mar kato uen. Ba nonei e tuoluna te go rit meni u Buk u Goagono.
LUK 4:17 Ba nori e hale rien u buk tere Aisaia a propet. Ba nonei e palatseto u buk me sabiena a makum te mar ranga u teka,
LUK 4:18 “U Namnamei tara Tsunono e kana i tar, taraha nonei e hopu kapin alia e go rarare beri u katun pinopino u Bulungana u Niga. Nonei e hala nemo lia te go habulungana meni lia u mar ranga teka: U katun ti kitsir e purese rariou, nu katun u kiau e tatei tara poutsu riou. Nonei e hala nemo lia te go mi taguhu meri lia u katun te tori-tiamar, taraha nori e pita-puta rer.
LUK 4:19 Nonei e hala nemo lia te go mi habulungana meni lia a poata te ga lu pouts meri a Tsunono u katun i tanen.” Makumun ranga tere Iesu e kapa.
LUK 4:20 Be Iesu e hakopo poutseto u buk me hala pouts nanen tara katunun taratarakap me gumuna. Bu barebana i luman lotu e tara hoboto uar i tanen.
LUK 4:21 Ba nonei e hatanian rangana i taren me poiena, “I romana u koloto teka tere Sunahan te hengoe mula limiu e butu hamana talana.”
LUK 4:22 Ba nori e ranga haniga naren me asingoto koru ner u ranga u niga te katoen. Ba nori e poier, “Nonei a pien tere Josep, tsimiem?”
LUK 4:23 Ba nonei e poieto i taren, “Alia e ateigu alimiu e katoemiu romana u rangan haharoei teka i tar, ‘O dokta, alö go kato haniga poutsi a peisamulö.’ E kato uana, alimiu e mar ranga uamou teka i tar: ‘Alam u hengoin alö u kato a man mirakul i Kapeneam. Gaha tsiponi te ma kato has mena milö i iesana teka tara han hamatskö i tamulö?’”
LUK 4:24 Be Iesu e poe hasena, “Alia e ranga hamana koru gia i tamilimiu, u katun e roron hanige ier a propet tara tana han, kaba a han hamatskö i tanen e ma hanige rien.
LUK 4:25 Hengo iam. I manasa tara poata tere Ilaitsa a propet, u amoba i gonoia i Israel, tara poata te moaia ta langits turu topisa u hiningal na tunomo a tsihau, ba bes pan koru te butuna tara mamana han.
LUK 4:26 Kaba e Sunahan e ma hala meni e Ilaitsa tara toa amoba i Israel. E moa. Nonei e na taguhu talasi a toa amobana i Sarepat, tara pal han ni Saidon, a pala te ma Jiuri.
LUK 4:27 Na tara poata tere Ilaisa a tana propet, u toba i gonoia i Israel. Kaba e moa noa has ta toa i taren te gi kato haniga poutsi. E Neaman puku lasina i Siria, tara pala te ma Jiuri. Taraha, u katun i Israel i ramar u propet i taren. Ne kato has uana i iesana, alimiu e rama has nemo lia.”
LUK 4:28 U katun hoboto ti kaia tara luman lotu, u Jiu, i raharaha koru ti hengo menien u ranga teka.
LUK 4:29 Ba nori e takei seir me las tsibil ba neria e Iesu i taun, me lu mena rien i ieluna u pokus ti kuieia a taun i taren te gi ba hakurapa menien turu uarahana.
LUK 4:30 Kaba nonei e lakasa silaia i gusur u barebana me la halhalina.
LUK 4:31 Be Iesu e la uato i Kapeneam, a taun i Galili, ba te hatuts rena u katun turu Lan u Goagono turu Jiu.
LUK 4:32 Ba nori e asingoto ner u hihatuts i tanen, taraha u ranga i tanen e ka mei a nitagala.
LUK 4:33 A toa katun te ka mei a mate a omi i peisanen e kaia tara luman lotu. Na nonei e ku hohomi hapan koru me poiena, “Pua! O Iesu ni Nasaret, alö banei go haka ba rio lam! Alö e mi katsin kato homi ramo lam! Alia e atei silegu alö a katun a goagono tere Sunahan!”
LUK 4:35 Be Iesu e ranga mena a mate, “Kokomoto, ba lö te koul ba nem a katun!” Ba mate e lapo ba nena a katun i puta i mataren hoboto, me koul ba nanen me ma kato homie neien.
LUK 4:36 Bu katun hoboto e asingotor me hiararangar, “U saha u mar ranga teka? Nonei e tatei hala nena u ranga u mal u tagala turu mate u omi, ba nori te hengoe ren, ba te koul ba ner a katun!”
LUK 4:37 Bu bulungana te hatein a man ka te kato e Iesu te tala hamanasana tara mamana han te sukusuku.
LUK 4:38 Be Iesu e la ba neto a luman lotu me la uana tara han tere Saimon. A halis tere Saimon a tahol e opu mei a peisanen e hiski koru, ba nori e ranga merien e Iesu.
LUK 4:39 Ba nonei e na tuolna i rehina inana i tanen, me abisena u hiski i peisana tahol. Bu hiski e la ba nanen, ba tahol e topei takeito me hanou ranen.
LUK 4:40 I murina te tsirukuia a pitala, bu katun hoboto u pala i taren ti ka mei a saha mar nimate e la mera rimei tere Iesu. Ba nonei e hopuena a limanen i taren hoboto me kato haniga pouts hoboto ranen.
LUK 4:41 U mate u omi has i la bar u katun u para, me ku hohomir me poier tere Iesu, “Alö a Pien tere Sunahan!” Be Iesu e ranga hatagala mera nen me hapiu nena te gi ma tatei ranga uaien, taraha nori i atei sil nonei e Mesaia.
LUK 4:42 Tara lunlan be Iesu e la ba neto a taun me la uana tara toa makum a ski. Bu katun e sakie ren, ba tara poata ti sabe ien ba nori i torohanan hapiu naten te go ma la uaien.
LUK 4:43 Ba nonei e poiena i taren, “Alia go na hatuts hasin u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan turu palair u taun has. Taraha, nonei a ka te hala sile mei e Sunahan alia te go kati lia.”
LUK 4:44 Be Iesu e hihatuts lana tara man luman lotu i Judia.
LUK 5:1 Tara toa poata e Iesu e tuolia i singmouna Ramun a Perperere i Genesaret, tara poata ti hiatulatula sileia a barebana te gi la hasukusuku uen i tanen ba te hengoer u ranga tere Sunahan.
LUK 5:2 Nonei e tari a tsi huol a tsi tolala i las seia i kotolana. U tsonun hagala i la ba ren me na galuser u abe.
LUK 5:3 Be Iesu e osata tara toa tsi tolala tere Saimon, me tahule nen te ga gamon tula ba menien i singmou. Be Iesu e gumuna i iahana tolala me hatuts rena a barebana.
LUK 5:4 Poata te ranga hakapa ien, be Iesu e poieto tere Saimon, “Tula meni a tsi tolala tara makum a ruku, ba limiu te harukuemiu u abe ba te luemiu ta iena.”
LUK 5:5 Be Saimon e ranga palisina, “O Tsunono, alam e kui bala mula i bong ba te kui halanim, kaba lam e ma sohe mulei ta ka. Kaba u ranga i tamulö ba lia te hakoule gou u abe.”
LUK 5:6 Ba nori i hakouleto u abe me soher a iena a para koru, bu abe e katsin tapusur.
LUK 5:7 Ba nori e ku rer a palabi i taren tara tana tolala te gi la uamen ba te mi taguhu raren. Ba nori e la rima me mi ongo hasaputer u huol u tolala tara iena me katsin rukur.
LUK 5:8 Be Saimon Pita e rutsena a man ka teka, ba nonei e hatukunna i mouna e Iesu me poiena, “Alö go la ba neio lia, o Tsunono, taraha alia a katun a omi!”
LUK 5:9 Nonei e mar ranga u teka taraha nonei na palai i tanen i asingoto korun a iena a para koru ti sohe ien, na nori i tara sabe e Iesu e goagono.
LUK 5:10 Ti kato hasi u a pala tere Saimon, e Jemis ne Jon, a galapien tere Sebedi. Be Iesu e poieto tere Saimon, “Ma matouti. Alö a katun a sosoho iena. Kaba tara man poata te la nama, alö e na lu mera mumei u katun i tar!”
LUK 5:11 Ba nori e sua hasung menari a ma tsi tolala i taren i kotolana, me la ba ner a mamana ka me kukutier e Iesu.
LUK 5:12 Tara toa poata e Iesu e kaia tara toa taun, ba toa katun a peisanen te ka hoboto mei a toba e ka has. Ba nonei e tarena e Iesu, me hatukununa i matanen me singona i tanen me poiena, “O Tsunono, te ngil mia lö, alö e tatei kato haniga poutse molia.”
LUK 5:13 Be Iesu e hasoa nena a limanen me sebele nen me poiena, “Alia e ngiligu. Alö go niga pouts tala!” Bi teka puku ba toba te la ba nena nonei a katun.
LUK 5:14 Be Iesu e ranga menen, “Ma hateini a ka teka ta katun, kaba lö go la hamatskö u tara pris ba nonei te na rutena a peisamulö te niga pouts uanen. Ba lö te hale moien a kan hats te haruto nena a toba e kapa hamana, te ranga u e Moses i manasa. Bu katun te tatei atei sile riou a toba i tamulö e kapa koru.”
LUK 5:15 Kaba u bulungana te hatein a man ka te kato e Iesu e tasata u i lehana. Bu barebana u para e la sile rima te gi hengo menien na te ga kato haniga pouts merien tara man nimate i taren.
LUK 5:16 Kaba nonei e la pepeisa u tara latu pinopino ba te singona tere Sunahan.
LUK 5:17 Turu toa u lan e Iesu e hihatutsia turu katun, na palabina u Parisi nu tson hihatuts turu Lo tere Moses i gum has. Nori i lama turu han hoboto i Galili ni Judia na i la hasma i Jerusalem. Na nitagala tere Sunahan e kaia tere Iesu te ga kato haniga pouts merien u katun ti ka mei a nimate.
LUK 5:18 Ba pal tson e soatse rima a toa katun a matekata tara poapoa. Nori i torohanan soata menien i iahana luma ba te hake rien i matane Iesu.
LUK 5:19 Kaba a makum e saputu tara katun, ne moa ta makum te gi sila meien. Ba nori e sei meren i ieluna a luma me lu ba ner a toa makumun pungana. Ba nori e hakoul gono meri a katun a poapoa i gusuna ti gonoia u katun me hake rien i matane Iesu.
LUK 5:20 Be Iesu e atei talata te hamana uaren i tanen me poiena tara katun a matekata, “A tsi katun, alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö.”
LUK 5:21 Bu tson hihatuts turu Lo nu Parisi e tanian hiarangarangata poutsur me poier, “Te ha u a katun teka ba te mar ranga uana teka? Nonei e katsin gulena a nitsunono tere Sunahan! E moa ta toa ta katun te ga tatei lu ban u markato u omi, e Sunahan lasi a toa!”
LUK 5:22 E Iesu e atei sil u hakats i taren me ranga mera nen me poiena, “A neha te hula hakats memi limiu?
LUK 5:23 Alimiu e ma hanigami te poe mena gulei lia, ‘Alia e lu ba negu u markato u omi i tamulö’? Bara, alia e poa hamanase gou u tana u ranga te ka has mena a toukui pan te kato uana, ‘Alö go takei ba te lam!’
LUK 5:24 Alia e haruto ragoi limiu a mirakul teka alia tu butun katunuma e ka megu a nitagala i puta te go lu ba has menai lia u markato u omi tara katun.” Be Iesu e ranga meto a katun a matekata me poiena, “Alia e ranga mego lö, alö go takei ba lö te soatsem a poapoa i tamulö ba lö te lam i han i tamulö.”
LUK 5:25 Na i teka puku ba nonei e takei seina i matar u barebana hoboto me soatsena a poapoa te opu men me lana i han me soloseiena e Sunahan.
LUK 5:26 Bu katun hoboto i asingoto koruto me matoutur. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, “Ara e tare lila a man ka man kapan koru i romana!”
LUK 5:27 I murina a ka teka, e Iesu e tari a toa katun te lului a takis a solonen e Livai te gumia tara luman takis ba te kuina. Be Iesu e poieto i tanen, “Alö go la gono memo lia.”
LUK 5:28 Be Livai e takeito me la ba nena a mamana ka me kukutiena e Iesu.
LUK 5:29 Be Livai e katoeto a kannou pan tere Iesu i luma i tanen, nu katun u para ti lului a takis nu palair u katun ti nou gono meren. U kapan turu Jiu i ngö rien u katun u omi.
LUK 5:30 Bu palair u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i tara raten me ranga sil rer u katunun tsitsilo tere Iesu, “Taraha tsiponi ba limiu te nou gono meremiu u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi?”
LUK 5:31 Be Iesu e hengona me ranga mera nen, “U katun te moar ta nimate e ma tatei la uari tere dokta. E moa. U katun lasi te ka mer a nimate te la peisa uar tere dokta.
LUK 5:32 Alia u ma la sile mei te go mi ngö meri u katun u matskö ba te habirits hamatsköer a toriren. E moa. Alia u la silema e go mi ngö meri u katun u omi ba te habirits hamatsköer a toriren.”
LUK 5:33 Bu katun e poier tere Iesu, “U katunun tsitsilo tere Jon e roron agono ner a kannou ba te singo uar tere Sunahan. Nu katunun tsitsilo turu Parisi e mar kato has uar i iesana. Kaba u katunun tsitsilo i tamulö e namala agonori. Taraha tsiponi?”
LUK 5:34 Be Iesu e poiena i taren, “Tara poata te hiakukoto gono meria a halis, na tsonun hitöl e kana, a pala tara tson e ma tatei agonori. E moa.
LUK 5:35 Kaba lia e heregi a toa tsonun hitöl te lu ba ner romana. Ba pala i tar te agono riou romana nonei tara poata.”
LUK 5:36 Ne Iesu e ranga has merien u haharoei teka: “E moa ta katun te ga kis ban ta makumun labalaba ta tsimus ba te tupe nei a tabutu turu labalaba u toutounei. Te ga kato uen teka, ba nonei te kisena u labalaba u tsimus, nu labalaba u tsimus e ma tatei taratara haniga gono menei u labalaba u toutounei.
LUK 5:37 Ne moa ta katun te ga tatei kis nia u wain u tsimus tara pikpiköna meme te toutouneina. Te ga mar kato uen teka, bu nitagala turu wain u tsimus te pan susuluna ba te kato butsena a kan osul a toutounei te ma antunan talas nei. Bu wain te takis uana i puta, ba pikpiköna meme te omi hasina. E moa.
LUK 5:38 U wain talasi u tsimus te gi kis nia turu pikpikö u tsimus.
LUK 5:39 Ne moa ta katun te ga ngil u wain u tsimus i murina te ua hakape nen u wain u toutounei. Taraha, nonei e poiena, ‘U wain u toutounei te niga balana.’” E Iesu e mar ranga u teka ba te haruto rane ien u hihatutsina i manasa turu Jiu te ma hisoböei menei u hihatuts u tsimus tere Sunahan. hasina. E moa.
LUK 6:1 E Iesu e hula laia i iahana u kuin wit turu Lan u Goagono turu Jiu. Bu katunun tsitsilo i tanen e patsiker a bakunu wit, me musase rien a limaren, me nouer a hua.
LUK 6:2 Bu palair u Parisi i tarato me poier, “Aha tsiponi te kato memi limiu a ka te poiena u Lo i tarara e gi ma katoei turu Lan u Goagono?”
LUK 6:3 Be Iesu e ranga palis ranen, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a kingina i manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou ba nori i besuto.
LUK 6:4 Ba nonei e la uato tara luma tere Sunahan, ba pris e haniga nena te gi nou menien u beret u goagono ti hakeia i matane Sunahan. E Devit e noue ien me hala has rena u katun i tanen. U Lo turu lotu i tarara e hapiun te gi ma nou meni a beret teka. U pris peisa te tatei noue ren. Kaba e Sunahan e ma kot mei e Devit nu katun i tanen, na limiu go ma si has rami lam!”
LUK 6:5 Be Iesu e ranga lelina, “Alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.”
LUK 6:6 Turu tana u Lan u Goagono e Iesu e la u tara toa luman lotu me hihatutsina. A toa katun e ka te ka mei u ualima u mate.
LUK 6:7 Bu palair u tson hihatuts turu Lo nu Parisi i ngil ta makum ta omi te gi saka mei e Iesu. Ba nori e taratara hatagala uar i tanen te ga kato haniga pouts menien ta katun turu Lan u Goagono.
LUK 6:8 Kaba e Iesu e atei sil u hakhakats i taren me poiena tara katun a lima mate, “Alö go takei ba lö te la uamuma i mam teka.” Ba katun e takeina me mi toulna i rehina e Iesu.
LUK 6:9 Be Iesu e poiena i taren, “Alia e rangata rago limiu, aha te hatangana nena u lo i tarara te gi kato ra turu Lan u Goagono? A niniganiga tsi a niomi? Ara gi taguhu a katun ba te toatoa poutsuna tsi ara gi atung hamate ien?”
LUK 6:10 Ba nonei e hula rutona i taren hoboto me poiena nonei tara katun, “Hasoa nema a limamulö!” Ba nonei e hasoa neto a limanen me niga poutsuna.
LUK 6:11 Kaba nori u Parisi nu tson hihatuts i raharaha koru me hiararanga ner a saha ka te gi kato ien tere Iesu.
LUK 6:12 Tara poata teka e Iesu e la sei u turu toa u pokus me singona, me ke iena a toa bong a ohots te singo uen tere Sunahan.
LUK 6:13 Te lania u lan, nonei e ngör u katunun tsitsilo i tanen me hopu kap rena a 12 me ngö rane ien u aposol.
LUK 6:14 A soloren e: Saimon (ti ngö hasei e Pita) ne toulane Saimon e Endru. Ne Jemis ne Jon, ne Pilip ne Batolomiu.
LUK 6:15 Ne Matiu ne Tomas, ne Jemis a pien tere Alpias ne Saimon te tagala sil a han i tanen.
LUK 6:16 Ne Judas a pien tere Jemis ne Judas Iskeriot, a tson te ga harutein romana e Iesu i matar u pakö i tanen.
LUK 6:17 Be Iesu e koul gono mere namen turu pokus, ba nonei e tuol gono merena u katunun tsitsilo u para i tanen tara toa makum a tatabala. U katun u para koru i ka has, u katun ti lama tara mamana han i iahana provins i Judia na tara taun ni Jerusalem, na pala has ti lama tara pal tasi tara taun i Taia ni Saidon.
LUK 6:18 Nori i la silema te mi hengo meni e Iesu na te ga kato haniga pouts merien e Iesu tara man nimate i taren. Nori has ti omi mei u mate u omi i la hasima me kato haniga pouts rer.
LUK 6:19 U katun hoboto i torohanan sebele nen, taraha a nitagala e lakasa ba nen me kato haniga pouts ranen hoboto.
LUK 6:20 E Iesu e ruto u turu katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Alimiu u katun te kaka pukumiu, alimiu go sasala iam. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka uana i tamilimiu!
LUK 6:21 “Alimiu u katun te besmiu i romana, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e masul mou! “Alimiu te tabemiu, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e golgol mou!
LUK 6:22 “Sasala iam tara poata te omi raria limiu, na te tori-hasoala raria limiu, na te ranga homi raria limiu, na te tsuga raria limiu, te hamana uami limiu i tar tu butun katunuma.
LUK 6:23 Sasala iam tara poata te butuna romana a man ka teka, ba te sani memiu a nisasala, taraha u hamatana pan e haka bera rilimiu i Kolö. U tuburen i mar kato homi has meri u propet u niga teka i manasa.
LUK 6:24 “Kaba a nomi pan e ka uana romana i tamilimiu u katun te ka mer a moni a para i romana. Alimiu u lu hakape iam a poatan sasala i tamilimiu.
LUK 6:25 “A nomi e ka uana romana i tamilimiu u katun te masulmiu i romana. Alimiu e na bes mou! “A nomi i tamilimiu te golgolmiu i romana. Alimiu e ton mou ba te tabemiu.
LUK 6:26 “A nomi i tamilimiu te ranga haniga ria u katun hoboto i tamilimiu, taraha u tuburen i mar ranga has u i iesana turu propet u gamogamo i manasa.”
LUK 6:27 E Iesu e ranga lel me poiena, “Kaba lia e ranga mera golimiu eresi te hengoe rio lia, ngil riam u pakö i tamilimiu. Kato haniga mia turu katun te omi rario limiu.
LUK 6:28 Kalala riam u katun te ranga homi ria i tamilimiu, ba limiu te singo sil ramiu u katun te kato homi ria i tamilimiu.
LUK 6:29 Te ga tapaleia ta toa ta katun a abuabumulö, hatapala hasin a hapala. Te ga lueia ta toa u hasobuna i tamulö u ngahangaha, hala hasei u siot i tamulö.
LUK 6:30 U katun hoboto te rangata ner ta ka i tamulö, halari. Na tara poata te lue ria a man ka i tamulö, ma rangatari ba lö te lu poutse men.
LUK 6:31 Kato meri a palabi te ngil mera mien lö te gi mar kato has uen i tamulö.
LUK 6:32 “Te ngil puku ramia lö u katun te ngile rio lö, gaha te ngil sile milö a nikalala? A katun has a omi te ngilena a katun te ngile nen.
LUK 6:33 Na te go kato haniga peisa u lö turu katun te kato haniga ria i tamulö, gaha tsiponi te ngil sile milö a nikalala? Te kato has uar u katun u omi.
LUK 6:34 Na te hala peisa ramia lö u katun te poe mia lö nori e tatei hala pouts ner a man ka, gaha te ngil sile milö a nikalala? U katun u omi e hala has rer u katun u omi, te gi lu hamatskö pouts meni a man ka i murimuri.
LUK 6:35 E moa! Alimiu go katoe iam a markato te niga balana. Alimiu go taguhu riam u pakö i tamilimiu ba te kato haniga mia i taren. Alimiu go hala pukpuku iam ba te ma ngilin lu poutsemi a man ka. Ba limiu te ka memiu romana u hamatana pan, ba te haruto has namiu alimiu e pien uamiu tere Sunahan i iasa koru. Taraha, nonei e niga hasina turu katun u omi te namala haniga uari tere Sunahan.
LUK 6:36 Alimiu go tatagi riam u katun, te mar tatagi mera nei limiu e Tamamilimiu e Sunahan.”
LUK 6:37 Be Iesu e rangana me poiena, “Ma poemi a palabi e omir, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu. Ma kato sil rami a palabi te gi hahuneir, be Sunahan te ma kato sile noi romana te ga hahuna meri limiu. Alimiu go solopale iam a man ka man omi ti kato a palai ba te tara pouts ramen, be Sunahan te solopala hase nou a man ka man omi tu kate iam limiu ba te tara pouts rano limiu.
LUK 6:38 Hala niam a hitaguhu tara mamana ka turu katun be Sunahan te hala renou romana limiu. Bu katun te skel haniga korue rien romana i tamilimiu, ba nori te hasaputu korue ren romana, ba te tula puta naren, ba te hasaputu lel hase ren, antunana te ga pururuku uen, ba nori te hala rarien romana limiu. A mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu.”
LUK 6:39 Be Iesu e hatei rane ien u haharoei teka. “A toa katun a matakiau e ma tatei peige nei a tai. Te ga markato uen teka, ba elasolana hoboto te na tsia ria tara holö.
LUK 6:40 A katunun tsitsilo e ma pan nanei a tson hihatuts i tanen. Kaba u katunun tsitsilo hoboto, poata te hakape rien u hatatei i taren, ba nori te toan hereri a tson hihatuts i taren.
LUK 6:41 Taraha tsiponi ba lö te tarem a tsi bita i matana tana katun, kaba alö e ma rutemi a tutoka i matamulö hamatskö?
LUK 6:42 Aha te poe mulö tara tana katun, ‘Alia e go lu ban a tsi bita i matamulö,’ kaba lö e ma tara tsipon noa hasemi a tutoka i matamulö pouts? Alö a gamogamo! Lu ba mam bin a tutoka te kana i matamulö, ba lö te tara haniga mou ba te toan lu ba nem a tsi bita i matana tana katun.” E Iesu e ranga u teka ba te hatuts nena a ka teka: a katun te ma tangoho nei e ga ona noabi a peisanen.
LUK 6:43 Be Iesu e poiena, “U roei u niga e ma tatei ka menei a hua a omi, nu roei u omi e ma ka has menei a hua a niga.
LUK 6:44 U mamanu roei e atei sile ria tara hua i taren. Alimiu e ma tatei lue mia ta huan kakau turu rokrokoto na limiu e ma tatei lu hase mia ta huan laho turu korkoru.
LUK 6:45 A katun te ka mena u hakats u niga i torinen e habutsena a markato nu ranga te nigana. Na katun te ka mena u hakats u omi i torinen e habutsena a markato nu ranga te omina. Taraha, a runguna katun e roron ranga nena a ka te saputu mena a torinen.”
LUK 6:46 E Iesu e hakapi u ranga i tanen te poe ien, “Taraha ba limiu te ngöe milia, ‘Tsunono, Tsunono,’ ba te ma katoemi a man ka tu hatei rilia limiu?
LUK 6:47 A katun te la uanama i tar ba te hengoena u ranga i tar ba te kukutie nen, alia e haruto ragoi limiu ime te mar kato uanen.
LUK 6:48 Nonei e here nei a katun te katsin kuiena a luma. Ba nonei te kaho uana i iogana ba te hopuena u simel turu lapo. Bu uolo pan e la nama ba te mi gasena a luma. Kaba e ma gas homie ien, taraha a luma i kui hanigei.
LUK 6:49 Kaba a katun te hengoena u ranga i tar ba te ma kukutie neien e here nei a katun te kuiena a luma turu tsikitsiki puku ba te ma haka mame nei tu simel. Ba poata te la nama u uolo pan, e mi topei lupena a luma ba te omi hakapana.”
LUK 7:1 Poata te ranga hakapa nia e Iesu a man ka teka tara barebana, me la uana tara taun i Kapeneam.
LUK 7:2 A toa tsunono turu soldiar i Rom te ma Jiui e kaia i Kapeneam ba te ka mena a katunun kui a tsomi i tanen te ka mei a nimate pan me katsin matena.
LUK 7:3 Ba poata te hengo nia a tsunono teka e Iesu, ba nonei e hala nena u palair u katun pan turu Jiu e gi na rangatse ien te ga la uamen ba te mi kato haniga poutsena a katunun kui i tanen.
LUK 7:4 Ba nori i la uamato tere Iesu me mi rangatan hatsunono naren, “Nonei a katun a niga e antunana alö go taguhe ien.
LUK 7:5 Taraha, nonei e ngil koru rena u katun na han i tarara na nonei e kui hasi a luman lotu i tamulam.”
LUK 7:6 Be Iesu e la gono mera nen. Poata te susuku ien tara luma ba tsunono turu soldia e tula rena u hahikapien i tanen e gi na hateien, “A tsi tsunono, alö go ma la soku mei. Alia e ma katun niga korugi ba te antunana te go la uama lö i iahana luma i tar. E moa.
LUK 7:7 Na lia e ma niga hasgi antunana te go la u lia i tamulö. Alö go hala tun nema u raranga ba katunun kui i tar te niga pouts nou.
LUK 7:8 Alia e ka has gia i kopina a nitagala turu katun pan i tar, na lia e ka has megu u soldia te ka puta ria i tar. Alia go ranga mei ta toa ba te poiegu, ‘La!’ ba nonei te lana. Na lia go ranga mei ta tai, ‘Lama!’ ba nonei te la nama. Na lia go ranga mei a katunun kui i tar, ‘Kui a ka teka!’ ba nonei te kuie nen. Nu ranga tun has i tamulö e ka mena a nitagala.”
LUK 7:9 Be Iesu e asingoto koruto te hengo menien u ranga teka. Ba nonei e habirits kopisina me poiena turu katun u para ti kukutien, “Alia e hatei rago limiu, alia e mamala sabiegi ta toa ta katun i Israel has te ga ka mei a mar nihamana a niga te ka mena a tson teka.”
LUK 7:10 Bu katunun tatala i la pouts uato tara luma tara tsunono turu soldia ba nori e na sabier a katunun kui i tanen e niga hakapa pouts.
LUK 7:11 E ma manasai be Iesu e la uato tara toa taun a solonen i Nein. U katunun tsitsilo i tanen nu katun u para koru i la gono meien.
LUK 7:12 Tara poata te susuku ien tara tamana tara ololo tara taun, ba toa katun a mate e soata halakase rima ti na kaho meni, a toa puku a pien tson tere tsinanen, na nonei a tahol a amoba. Nu katun u para koru tara taun i la gono meien.
LUK 7:13 Na tara poata te tareia a Tsunono a tahol teka, ba nonei e tagagi koru nanen, me poiena i tanen, “Alö go ma tabei.”
LUK 7:14 Be Iesu e na sebeliena a bokisin mate. Bu katun ti soatsen i tuol hakokomototo. Ba nonei e poiena tara mate, “Katun a hitots, alia e poiegu i tamulö, takei!”
LUK 7:15 Ba katun te mate e takeito me tanian rangana. Be Iesu e hala pouts nanen tere tsinanen.
LUK 7:16 Bu katun hoboto e matout korur, me soata seier a solone Sunahan me poier, “A propet pan te ka mena a solo pan e butu hakapa i gusurara! E Sunahan e la silema ga mi taguhir u katun i tanen!”
LUK 7:17 Bu raranga teka te hatein e Iesu e la hobotona tara provins i Judia na tara man han ti sukusuku.
LUK 7:18 Bu katunun tsitsilo tere Jon i hateie ten a man ka teka. Be Jon e ngö mera nei a elasolana i taren i tanen.
LUK 7:19 Ba nonei e hala mera neien tara Tsunono te gi na rangatse ien, “Nonei alö te rarangein e Jon te go lama, tsi alam go hahalosi ta tabi?”
LUK 7:20 Tara poata teka e Iesu e kato haniga poutsir u katun u para ti ka mei a mamana mar nimate nu mate u omi, me hatara pouts has rena u katun u matakiau u para. Poata ti butu uama u katunun tsitsilo tere Jon tere Iesu, ba nori e poier, “E Jon a Tsonun Baptais te tula rena molam e go mi rangata, ‘Nonei alö te rarangein e Jon te go lama, tsi alam go hahalosi ta tabi?’”
LUK 7:22 Be Iesu e palis ranen me poiena, “La pouts iam ba te na hateiemi e Jon a man ka te tare mula limiu na te hengoe mula limiu: a matakiau e tara haniga poutsuna, na mou-omi e lalana na toba e kato haniga poutser, na talinga tupu e hengona, nu katun ti mate e hatakei pouts rer ba te toatoar, nu Bulungana u Niga e hatei naria turu katun pinopino.
LUK 7:23 Na katun te ma hapolase nei a nihamana i tanen i tar e sasala nou!”
LUK 7:24 Tara poata ti la hakapaia u katunun tatala tere Jon, be Iesu e hatanian ranga mera nei u katun e Jon me poiena, “Tara poata tu la uam limiu tara latu pinipino te go na tara menami e Jon, alimiu u poe iam nonei a saha mar katun? E here nei u nga te hula bahena a lomolomo ba te haharoei nena a katun te hula hakatsina? E moa.
LUK 7:25 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a katun te ka mei u hasobu u niga koru? Kaba a mar katun teka e kana tara luma a tsimala koru na luma tara king. E ma tatei ka neia tara latu pinopino!
LUK 7:26 Tsi alimiu u la sil iam te go na tara menami a propet? Aa, e Jon a propet hamana. Na a katun te pan hasna tara propet.
LUK 7:27 Taraha, u Buk u Goagono e ranga hatei nena e Jon, ‘E Sunahan e poiena, Hengo! Alia e hala negu romana a katunun tatala i tar te go mam nio lö, ba nonei te hamatsköena romana a maroro i tamulö.’
LUK 7:28 Na lia e ranga mera golimiu, e Jon e panna turu katun hoboto ti poseia i puta. Kaba a katun papala koru tara Nipepeito tere Sunahan e pan has nena e Jon, te kato a toukui i tanen i mam tara Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 7:29 U katun u para nu katunun lulu takis, poata ti hengo ien u ranga tere Iesu, nori i poei a maroro tere Sunahan e matsköna, taraha nori i habaptaisia tere Jon.
LUK 7:30 Kaba u Parisi nu tson hihatuts turu Lo i tori hasoalein u ngil tere Sunahan i taren, na nori i raman a tou baptais tere Jon.
LUK 7:31 Be Iesu e poiena, “Ga lia e go poei alimiu a barebanar i romana e heremi aha? A saha ka te tatei haharoei rano limiu?
LUK 7:32 Alimiu e heremi a galapien te hirata ria tara makumun toana, ba palai i taren te poier, ‘Alam e katoe mula u kömana tara hitöl, kaba limiu e ma sasala mulei! Na lam e köma hase mula u hahuri, kaba limiu e ma tabe mulei.’ Ne kato has uana i iesana tere Jon a Tsonun Baptais na lia.
LUK 7:33 E Jon e ma tatei noue nei a tana kannou ne namala ua hase nei tu wain. Ba limiu e poiemiu, ‘Nonei a katun a popoloana!’
LUK 7:34 Na lia tu butun katunuma e tatei nouegu a mamana kannou ne tatei ua hasegu u wain. Kaba limiu e poie miu, ‘Pua! Nonei a nounou-pala, na katun a uaua-pala! Na nonei e kapiena has rena u katun te luluer a takis nu palair u katun u omi!’ Alimiu e mar ranga uamiu teka.
LUK 7:35 Kaba noahasina. A man markato turu katun tere Sunahan e haruto nena te mana uana a niatei i tanen.”
LUK 7:36 A toa katun turu Parisi a solonen e Saimon e ngö e Iesu e ga nou gono meien. Be Iesu e la uato i luma i tanen me gum silena a tou nou.
LUK 7:37 Tara taun teka e kaia a toa tahol ti ngöei a tahol a omi. Nonei e hengoen te nou u e Iesu tara luma tere Saimon a Parisi, ba nonei e la mena a tsi toa tsi botolo turu uapi u soksoka me la uana nonei tara luma.
LUK 7:38 Ba nonei e na tuolna i murina e Iesu i rehina mounen.* Ba tahol e tabena me hapulise nei a man moune Iesu u sulunmata i tanen. Ba nonei e hapalake neien a hulunen, me mutsi ranen, me tsu rane ien u uapi u soksoka.
LUK 7:39 Ba tara poata te tareia a Parisi te ngö e Iesu a ka te kato a tahol, ba nonei e hakats tununa me poiena, “Te ga propet hamanaia a katun teka e Iesu, ba nonei te ma tatei haniga nanei te go sebele menien a tahol teka, taraha nonei a tahol a omi!”
LUK 7:40 Be Iesu e poiena tara Parisi, “O Saimon, alia e ka megu a tsi ranga te katsin ranga megi lia alö.” Be Saimon e poiena, “Hateie molia, Tson Hihatuts.”
LUK 7:41 Be Iesu e poiena, “A elasolana katun i harohen a moni tara katun te roron halan a moni tara toukuin bisnis i tanen. A toa e harohen a 500 denarius. Na toa denarius a hihol turu toa u lan. Na tai e harohen a 50 denarius.
LUK 7:42 Na i murimuri a elasolana hoboto i ma antunan palis poutsi a moni, ba katunun halhala moni e hakapeto a haroho tara elasolana. Ba saha katun te tatei ngil balena nonei a katunun halhala moni?”
LUK 7:43 Be Saimon e poiena, “Toum, nonei a katun te ka mei a haroho pan te lu ban a katunun halhala moni.” Be Iesu e poiena, “U ranga pouts i tamulö e matsköna.”
LUK 7:44 Be Iesu e habirits uana tara tahol me poiena tere Saimon, “Alö go ruto tara tahol teka. Alia e tasu guma i luma i tamulö, ba lö e ma hale mulei lia tu ramunun galus turu mou tara markato i tarara. Kaba a tahol teka e tobue lalei a man mour u sulunmata i tanen me hapalaka rane ien a hulunen.
LUK 7:45 Alö e ma hatsomie mulei lia ba te mutsie molia te mar kato uar a pala i tarara. Kaba a tahol teka e ma hapolasan mutsi noe lalei a man mour popona te tuku uagu lalia.
LUK 7:46 Alö e ma hakis namu lei tu wel i bakur tara markato i tarara. Kaba a tahol teka e tsu nelala u uapi u soksoka tara man mour.
LUK 7:47 Na lia e ranga mego lö, nonei e kato hakapi a para a markato a omi, kaba nonei e haruto nalala nonei e ngil korue nolia, taraha alia u lu bar u markato u omi u para i tanen. Kaba u katun ti ma kato balei a man markato a man omi ba te atei siler e Sunahan e lu ba nen, u katun teka e ma ngil bala korueri e Sunahan.”
LUK 7:48 Be Iesu e poieto tara tahol, “Alia u lu ba hakapein a man markato a man omi i tamulö ba te solopala ragen.”
LUK 7:49 Ba pala ti nou gono meien e hiararangar me poier, “Esi banei teka? Nonei e lu ba tsipon has nena u markato u omi? A katun tun e ma antuna nei tara ka teka!”
LUK 7:50 Be Iesu e poieto tara tahol, “E Sunahan e taguhe nolö, taraha alö e hamanam. La tala, na torimulö e tatei husa poutsuna.”
LUK 8:1 Tara tana poata i murimuri e Iesu e hula la u turu taun nu han, me hatei la nena u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan. Na l2 a katunun tsitsilo i tanen i la gono meien, na palair has u tohaliou ti kato haniga bari u mate u omi na man nimate has. Nori a tohaliou teka: e Maria Matalina, ti tsuga bani a elahit a mate a omi i tanen.
LUK 8:3 Ne Joana, a tahol tere Kusa a toa tson pepeito tere Herot a King. Ne Susana, na palair u tohaliou has u para ti taguhi e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen ba te hala raren a man ka ti ngilen.
LUK 8:4 U katun i la noa hasima tara mamana taun, na tara poata ti gonoia u katun tere Iesu, ba nonei e ranga nena u haharoei teka me poiena, “A toa katun e na hula tsihasein a ngalina kannou. Tara poata te tsihasa nien u ngal tara kui, a palai i pururukuia tara maroro ti tötö rien, bu apena e mi nou raren.
LUK 8:6 Na palai i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei u lapo, ba poata ti pusuku ien ba nori e langor, taraha u tsikitsiki e moa tu ramun i tanen.
LUK 8:7 Na palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki te ka mei a kolits a hihitoka, bu kolits e pusuku hapan gono meren me kato homiena a man kan leba teka.
LUK 8:8 Nu palair u ngal i pururukuia turu tsikitsiki u niga. Bu ngal e pusuku hapanir me ka mer a hua a para koru.” Be Iesu e ranga hapanina me poiena, “A katun te atein hengona e ga hengo haniga!”
LUK 8:9 Bu katunun tsitsilo tere Iesu e rangate rien ime te mouna u u haharoei teka.
LUK 8:10 Be Iesu e ranga palisina, “E Sunahan e haruto ranei limiu a ka te ma haruto rien a palair u katun i manasa, nonei te go atei sil mena milimiu ime te mar pepeito kap uanen. Kaba nori e hengo tuner u haharoei. Taraha, nori e tarar kaba e ma tara hamanari, na nori e hahengor kaba e ma ateiri.”
LUK 8:11 Be Iesu e poiena, “U haharoei te ranga negu lalia te kato uana teka: a ngal e here nei u ranga tere Sunahan.
LUK 8:12 A ngal te pururukuia tara maroro e kato uana tara pala te hengoer u ranga tere Sunahan, kaba e Satan e mi gul ba nena u ranga te gamon kaia i toriren. Taraha, nonei e rama nena te gi hamana uen be Sunahan te lu pouts ranen.
LUK 8:13 Nu ngal te pururukuia turu tsiktsiki te ka mena u lapo e hatei nena a pala te hengoer u raranga ba te sasala koru meren. Kaba u raranga e ma la koru nei turu hakhakats i taren. Ba te hamana mier a tsitabubun poata, ba poata te la nama a tou hiamus, ba nori te hanoan hamanar.
LUK 8:14 Nu ngal te pururukuia tara makum te ka mena a kolits a hihitoka e hatei nena a pala te hengor, kaba nori e ka mer u hakhakats pan tara nitoatoa i puta, ba te hakats koru ner a moni na man nisasalana i puta. Na man ka teka e here nei e piler u raranga tere Sunahan bu raranga te ma habutse nei u markato u niga turu katun teka.
LUK 8:15 Bu ngal te pururukuia turu tsikitsiki u niga e hatei nena a pala te hengoer u ranga ba te hake rien turu hakhakats u niga i toriren, ba nori te pile kap hakarapoto naren. Bu raranga te kato hanige iena a markato turu katun teka ba te kato talasina.”
LUK 8:16 Be Iesu e poiena, “A katun te hakulupena u lam e namala kopo kap nane ien a tabeli ne namala hake neien i kopina inana. E moa, e roron hake nen tara makumun gumgum i tanen i iasa ba barebana te tatei tarer u kulupu tara poata te tasu rien.
LUK 8:17 Ne kato has uana i iesana, a mamana ka hoboto te mousuna turu haharoei i tar i romana e atei riou romana i murimuri. Na mamanu ranga i tar te ma atei sileri a barebana i romana, nori e atei sile roen romana i murimuri.
LUK 8:18 “Alimiu go tara kap haniga niam te mar hengo uami limiu. Taraha, a katun te ateina, e Sunahan e hala lele noien romana ta niatei. Kaba a katun te raman ateina, e Sunahan e lu ba nenou romana a tsitabubun niatei te ga poien e ga ka meien.”
LUK 8:19 E tsinane Iesu nu toulanen i la uama i tanen, kaba nori i ma antunan la hasukusuku uai i tanen, taraha a katun e gono.
LUK 8:20 Ba toa katun e poiena tere Iesu, “E tsinamulö nu toulamulö e tuol ria i iesesala ba te ngilin ranga gono merio lö.”
LUK 8:21 Be Iesu e poiena i taren hoboto, “U katun te hengoer u ranga tere Sunahan ba te kukutie ren, nori has e hereri e tsinar nu toular.”
LUK 8:22 Turu toa u lan be Iesu e osa gon merena u katunun tsitsilo i tanen tara tsi toa tsi tolala tara Ramun i Galili. Me poiena i taren, “Ara gi aroho u i hapalana ramun.”
LUK 8:23 Ba nori e la talar me seil talar, be Iesu e sohona. bu panina u ualupu e butuna tara ramun bu ramun e katsin saputuna tara tolala, a tsitabubu koru ba nori te rukur.
LUK 8:24 Ba nori e gulier e Iesu me poier, “O Tsunono, Tsunono! Ara e katsin tia talara!” Ba nonei e tagulena me abis hatagalana tara lomolomo na turu ramun te posa here mei u tasi pan. Ba lomolomo nu keikei e opu poutsuna ba seloho pan e butuna.
LUK 8:25 Ba nonei e poiena turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu e ma hamanami?” Ba nori e asingoto korur me matoutur, ba nori e hiarangrangatar, “A saha koru a mar katun teka? Nonei e hala nena u ranga tara lomolomo nu ramun te posana ba te selohona!”
LUK 8:26 Ba nori e seilir me na tuku ria tara provins ti kaia a pal barebana ti ngöri u Gerasin. A han teka e kana i hapalana ramun na provins i Galili e kana i hapala.
LUK 8:27 Be Iesu e toan kouluna tara tsi tolala ba nonei e sunguna me hitupali mena toa katun tara taun i sukusuku, u mate u omi i seseia i tanen. Poata lehana nonei e mamala pousei tu labalaba, na e mamala kai tara toa luma. E moa. E ka lasia i ngahongaho tara man kioun mate.
LUK 8:28 Ba nonei e tarena e Iesu me ku hapanina me tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana. Ba nonei e ku hapan koruna me poiena, “O Iesu a Pien Tson tere Sunahan Iasa Koru! Alö go haka ba nio lia! Alia e singo hatatagi gia i tamulö, alö e moa te go hahuna menai lia!”
LUK 8:29 Nonei e kato u teka, taraha e Iesu e ranga hakapa mei a mate a omi e ga koul ban a katun teka. Para a poata a mate a omi e roron pile kapin a katun teka. U katun i taratara kap nitoa nen ba te kitseri a limanen na mounen a tsien. Kaba nonei e roron kato pupus a tsien na mate e roron hapieta menien tara latu pinopino.
LUK 8:30 Be Iesu e rangatse nen, “Esi a solomulö?” Ba nonei e ranga palisina me poiena, “A solor e Ami.” Taraha a mate a omi a para i sei hakapaia i tanen.
LUK 8:31 Bu mate e singo hatagala uar tere Iesu me poier, “Alö go ma hala merai lam tara kiou te tsiruku nitoana.”
LUK 8:32 A toa heis poum pan i nouia i rehina u pokus te sukusuku. Bu mate u omi e singo ria tere Iesu me poier, “Alö go hala merai lam tara heis poum!” Be Iesu e hanigana i taren.
LUK 8:33 Ba nori e koul ba ner a katun teka me na sei ria turu poum. Ba heis poum teka e hiapipieta gala hoboto sila ria turu uarahana. Ba nori e na rus ria i ramun me pasur me mate hakapar.
LUK 8:34 Bu katun ti hanhanour u poum i tareto a ka teka me busur, me na polaser u ranga tara taun na turu han.
LUK 8:35 Ba barebana e mi katsin tarer a ka te butu. Ba nori e la uarima tere Iesu me tarer a katun u mate u omi ti koul ba hakapa nen. Nonei e gumia i rehina i mouna e Iesu ba te haseiena u hasobu bu hakats i tanen te niga poutsuna. Ba nori e matoutur.
LUK 8:36 Bu katun ti tara a ka teka e hatei rer a barebana te mar niga pouts u nonei a katun a popoloana.
LUK 8:37 Bu katun hoboto tara han turu Gerasin e tahuler e Iesu te ga la pouts uen i han i tanen, taraha nori i matout koru. Be Iesu e osa poutsna tara tsi tolala, te ga la pouts uen.
LUK 8:38 Ba katun ti la ban u mate u omi e rangatsena e Iesu, “Alia go la gono meio lö.” Kaba e Iesu e hala poutse ien me poiena, “Alö go la pouts i han i tamulö ba lö te na rarariem a ka te kato bena mei lö e Sunahan.” Ba katun teka e la uana tara mamana makum i iahana taun me na habulungana lanena a ka te kato beien e Iesu.
LUK 8:40 Poata te tuku poutsia e Iesu i hapalana ramun, ba barebana e sasala mer te la pouts uamen, taraha nori hoboto i hahalose ien.
LUK 8:41 Ba toa tson pepeito tara luman lotu e tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana me singo hatatagi silena te ga la u e Iesu i luma i tanen.
LUK 8:42 Taraha, nonei e ka mei a toa puku a pien tahol te ka mei a 12 a hiningal i tanen, na nonei a tsi tahol e katsin mate. Be Iesu e lana bu barebana e hipasasi ria i tanen.
LUK 8:43 Na toa tahol e kaia i gusuren te posa nitoan u rahatsing popoia tara 12 a hiningal. Nonei e lapo hakapein u moni hoboto i tanen tara dokta a para, na e moa ta toa te ga antunan kato haniga pouts neien.
LUK 8:44 Nonei a tahol teka e la hasukusukuia i murina e Iesu ba te hasebelena i runguna u hasobu tere Iesu, bu rahatsing i tanen e topei kapana.
LUK 8:45 Be iesu e rangatana, “Esi te sebele lala i tar?” Ba barebana hoboto e holisir, be Pita e poiena, “Tsunono, u barebana e tuol hahise rio lö ba te hiasusongo ria i tamulö.”
LUK 8:46 Kaba e Iesu e poei, “A toa katun e hasebele lala i tar. Alia e hasagohe gula a nitagala i tar e taguhe lala a tana katun.”
LUK 8:47 Ba tahol e atei sil hamanasena te ma antunan mous lel ba menien e Iesu, ba nonei te tololo mena a nimatout. Ba nonei e na tuhatukun nena i matane Iesu me turu putana. Na i matana a barebana hoboto, nonei e hatei e Iesu a mouna a ka te hasebele sile ien i tanen, ne hatei hasin ime te mar niga boroboro pouts halona uen.
LUK 8:48 Be Iesu e poiena i tanen, “A tsi tahol, a nihamana i tamulö e kato haniga poutse lala a nimate i tamulö. La tala, na torimulö e tatei husa poutsuna.”
LUK 8:49 Poata te ranga noaia e Iesu, ba toa katununa tara luma tere Jairas e la nama me mi hateie nen me poiena, “A pien tahol i tamulö e mate hakapa. Alö go ma hakui leli a Tson Hihatuts.”
LUK 8:50 Be Iesu e hengona me poiena tere Jairas, “E moa te go matout u lö. Alö go hamana tun talasi, ba pien tahol i tamulö te niga pouts nou.”
LUK 8:51 Be Iesu e na tukuna tara luma ba nonei e hapiu rena a barebana te gi tasu gono menien i luma, e Pita lasi mere Jemis ne Jon ne tamana pien ne tsinanen. Nori lasi ti tasu gono mei e Iesu.
LUK 8:52 Na barebana hoboto i tabe sil a pien teka. Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu e moa te go tabe uam. A pien e ma mate nei, e soho tununa.”
LUK 8:53 Ba nori e gol hahamana naren, taraha nori i atei sil te mate hakapa u a pien.
LUK 8:54 Be Iesu e luena a limana a pien me ranga hapanina me poiena, “A tsi pien, alö go takei.”
LUK 8:55 Bu namnameina a pien e la pouts nama i tanen, ba nonei e topei takeina. Be Iesu e ranga mera nen me poiena, “Alimiu go halei mien ta ka ga noue ien.”
LUK 8:56 Ne tamana pien ne tsinanen i asingoto koru. Kaba e Iesu e ranga hatagala mera ien me poiena, “Alimiu go ma hateiemi ta toa ta katun a ka te butu lala teka.”
LUK 9:1 E Iesu e ngö gugoner a 12 a aposol i tanen me hala rane ien a nitagala pan te gi tatei tsuga meien u mate u omi hoboto na te gi kato haniga pouts meri u katun te ka mer a man nimate has.
LUK 9:2 Ba nonei e hala mera neien te gi na hihatuts lame nien a Nipepeito tere Sunahan na te gi na kato haniga pouts merien u katun te ka mer a nimate.
LUK 9:3 Ba nonei e poieto i taren, “Ma soatsemi ta ka te la uami limiu: e moa tu tukana na ta pora, na ta kannou na ta moni, ne moa has tu tana tu hasobu tu ngahangaha.
LUK 9:4 Te haniga ria a toa pal katun i tamilimiu, ba limiu te susoho mia tara toa luma popona te go la ba nemia limiu nonei a taun.
LUK 9:5 Te ma haniga raria limiu u katun, tohu ba neiam u koahu i pitpitan moumilimiu ba te la ba nemiu a taun i taren. A markato teka e haruto rano ien te raharaha mera neien e Sunahan, taraha nori e hipus ner u ranga i tanen.”
LUK 9:6 Bu aposol e takeir me la sila ria i iahana man han, me hihatuts ner u Bulungana u Niga me kato haniga pouts rer u katun tara mamana han.
LUK 9:7 E Herot a Kingina i Galili e hengoen a mamana ka te kato e Iesu ba nonei e tutu nena a ha koru te butu, taraha a barebana i rangein e Iesu me poier, “E Jon a Tsonun Baptais e takei poutsia tara tou mate i tanen!”
LUK 9:8 Ba palai e poier, “E Ilaitsa e butu pouts,” ba palai e poier a tana propet ni manasa e toatoa pouts.
LUK 9:9 Be Herot e poiena, “Alia u hangats pagotein e Jon. Gesi nonei a katun te roron hengo negu lia?” Ba nonei e ngilin tara koru nena e Iesu.
LUK 9:10 Bu aposol e kopis rima tara nilala i taren me hateieri e Iesu a mamana ka ti katoe men. Ba nonei e lu ranen me peigi ranen me la pepeisa uar tara taun ti ngöei i Betsaida.
LUK 9:11 Poata ti hengo nia a barebana a ka teka ba nori e kukutie ren. Ba nonei e haniga ranen me ranga mera neien a Nipepeito tere Sunahan, me kato haniga pouts rena a pala ti ka mei a nimate.
LUK 9:12 Ba poata te tanian tsirukuia a pitala, ba 12 a katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “Alö go halar u katun ba nori te la uar turu han te sukusukur ba nori te na sakier ta makumun susoho na ta kannou. Taraha, e moa ta han teka.”
LUK 9:13 Be Iesu e poieto i taren, “E moa, alimiu go hala ramien ta ka gi nouen.” Ba nori e ranga palisir, “A man ka te ka memu lam a tolima beret na solana iena puku. Alö e ngilem alam e go na hol ta kannou turu katun hoboto teka?”
LUK 9:14 Nori i ranga u teka taraha a pal tson peisa i antuna toumia tara 5,000. Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hagum ramia u katun popona tara man 50 tara man hagum hoboto.”
LUK 9:15 Bu katunun tsitsilo e kato has uar te ranga u e Iesu me hagum rer u katun hoboto.
LUK 9:16 Be Iesu e lueto a tolima beret na solana iena, me tara sei uana i Kolö, me hanigana tere Sunahan tara man ka teka, me pose ranen, me hala rane ien u katunun tsitsilo i tanen e gi molamola rien u katun.
LUK 9:17 Ba nori hoboto e nour me masulur. Bu katunun tsitsilo e onger a 12 a kalobaka tara man ka ti nou ban u katun.
LUK 9:18 Tara toa poata te singo pepeisaia e Iesu, bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen. Ba nonei e rangata ranen, “U katun e poier alia esi?”
LUK 9:19 Ba nori i ranga palise ten, “A palai e poier alö e Jon a Tsonun Baptais te takei pouts. Na palai e poier alö e Ilaitsa, na palai e poier alö a tana propet ni manasa te toatoa poutsuna.”
LUK 9:20 Ba nonei e rangata ranen, “Gime te kato uami limiu? Alimiu e poiemiu alia esi?” Be Pita e ranga palisito, “Alö e Mesaia tu lama tere Sunahan!”
LUK 9:21 Be Iesu e hala rate ien u ranga u tagala koru e gi ma hateii ta toa ta katun te Mesaia uen.
LUK 9:22 Ba nonei e ranga noana, “Alia tu butun katunuma e sagohe gou romana a kamits pan. Ba pal kapan nu pris pan nu tson hihatuts turu Lo e tori hasoala nariu romana lia. Alia te kato hamatie riou romana, ba turu hatopisanu lan ba lia te hatakei poutse riou.”
LUK 9:23 Ba nonei e poieto i taren hoboto, “Te ngilin la gono mena molia ta katun, e ga solopali a peisanen, ba te hanigana te ga sagoho menien u kamitsina te kukute mena neien lia turu mamanu lan te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen, ba te la gono mena molia.
LUK 9:24 Taraha, a katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana. Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana.
LUK 9:25 Te ga lueia ta katun a man ka hoboto ni puta ba te toan taia ba nena a nitoatoa te ka nitoana, ga mamana ka teka e mar taguhu halona mena noien ime? E moa tala.
LUK 9:26 Na sanena a toa katun e ga matsingolo nio lia nu ranga i tar, ba lia tu butun katunuma te matsingolo has nagen romana tara poata te la meguma romana lia u ualesala i tar na tere Tamagulia na turu angelo u goagono.
LUK 9:27 Na lia e hatei hamana rago limiu, a palair u katun teka e ma materi romana e popona te gi na sabe menien a Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 9:28 Turu hatoalina toum u lan i murina te ranga nien a man ka teka, e Iesu e lui e Pita ne Jon ne Jemis me la sei uar i ieluna u pokus te na singo u.
LUK 9:29 Tara poata te singo ien, ba polenen e palisina, nu hasobu i tanen e butun hiaka koru me here nei u ualesala.
LUK 9:30 Ba elasolana katun e songots butu merima u ualesalana i Kolö me ranga gono mer e Iesu. Nori ere Moses mere Ilaitsa, u propetir i manasa ti mate. Ba nori e ranga gono mier e Iesu te na mate noien i Jerusalem ba te hakapena u ngil tere Sunahan.
LUK 9:32 Tara poata teka e Pita na pala ti ka gono meien i topi koru me sohor. Kaba nori i tagule me ruter u ualesala tere Iesu na elasolana katun ti tuol gono meien.
LUK 9:33 A elasolana katun i katsin la ban e Iesu, be Pita e poiena i tanen, “O Tsunono, e nigana te ka uaria ra teka. Alam go kui a topisa taluhu, a toa i tamulö, na toa tere Moses, na toa tere Ilaitsa.” Kaba e Pita e ma ateii a ka te ranga nen.
LUK 9:34 Tara poata te ranga noa ien, bu toa u koasi te butuna bu uoho i tanen e hoho ranen. Bu katunun tsitsilo e matoutur te kopo kap merien u koasi.
LUK 9:35 Bu toa u ranga e butu mata turu koasi me poiena, “Nonei a Pien Tson i tar teka, a katun tu hopu kapin lia. Alimiu go hengo mia i tanen!”
LUK 9:36 Tara poata te hanoaia u ranga, be Iesu e ka pepeisana. A elasolana katun i la hakapa. Bu katunun tsitsilo e hahalongolo koru mer a ka teka, na nonei tara poata nori i ma hateii ta toa ta katun a ka ti tare ien.
LUK 9:37 Bu tana u lan ba nori e koul rima turu pokus, bu katun u para e hitupal mier e Iesu.
LUK 9:38 Ba toa katun e kuta i gusur u barebana, “Tson Hihatuts, alia e ranga megu a nitatagi i tamulö, alö go na ruto tara pien tson i tar. Nonei a toa puku a pien tson i tar!
LUK 9:39 A toa mate a omi e roron pile kap nanen, ba te songots ku hapanina. Na mate teka e roron hula tula homi koru nanen, antunana te butuna u poeipoei i rungnen. Nonei e roron kato homi koruena a tuanreinen, ne mamala hapurese borobore neien.
LUK 9:40 Alia u tahul hatatagi korur u katunun tsitsilo i tamulö gi tsuge ien, kaba nori i ma antunai.”
LUK 9:41 Be Iesu e ranga palisito, “Alimiu u katun u hahamana koru na limiu e ma matskömi! Alia e soso koru megu a nihahamana i tamilimiu!” Ba nonei e poieto tara katun, “Hala mena mei a pien tson i tamulö teka.”
LUK 9:42 Tara poata te lama a pien, ba mate a omi e lapo ba nanen i puta me hula tula homi nanen. Be Iesu e tsuge ieto a mate, me kato haniga poutsena a pien, me hala poutse neien e tamanen.
LUK 9:43 Bu katun e asingoto hoboto koru ner a nitagala a kapan tere Sunahan. (Matiu 17:22-23, Mak 9:30-32) A barebana i hakats hapara noan a mamana ka te kato e Iesu.
LUK 9:44 Ba nonei e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hakats koru neiam u ranga teka: alia tu butun katunuma e sukusukun hala menari tara nitagala turu katun.”
LUK 9:45 Kaba nori i ma ate silei a mouna u ranga teka. A mounen i hamous rien e gi ma atei sile ien. Na nori i matoutun rangata neien u ranga teka.
LUK 9:46 U katunun tsitsilo i hiarangrangatein esi i taren a kapan.
LUK 9:47 Ne Iesu e atei sil aha ti hakats nen, ba nonei e luena a toa pien, me hatuole nen i rehinen.
LUK 9:48 Me poiena i taren, “A katun te nigana tara pien teka te pien uanen i tar, e here nei e niga hase nolia. Na katun te nige nolia, e niga hasena e Sunahan te hale molia. A katun te teteneina i gusumilimiu hoboto nonei a kapan hamana.”
LUK 9:49 Be Jon e poiena, “O Tsunono, alam u tari a katun e tsuga ban u mate u omi tara solomulö. Ba lam u ranga hapiu naten, taraha nonei e ma pala uanei i tarara.”
LUK 9:50 Be Iesu e poieto i tanen na turu katunun tsitsilo, “Ma torohanan hapiu nami, taraha a katun te ma pal ranei limiu e haniga rano limiu.”
LUK 9:51 A poata e susuku hakapa te gi lu menai e Iesu i Kolö, ba nonei e hakhakats hakarapoto nena te ga la uen i Jerusalem me tanian lana.
LUK 9:52 Ba nonei e hala mam rena u katunun tatala, ba nori e na tuku ria tara toa han i iahana provins i Sameria te gi na hamatskö mam beien a man ka.
LUK 9:53 Kaba u katun tara han teka i ma ngili e Iesu, taraha nori i atei sil nonei e la uana turu lotu halhal i Jerusalem.
LUK 9:54 Poata te hengo sabeia e Jemis ne Jon a ka teka, nori i raharaha me poier, “Tsunono, alö e ngilem alam e go ngö hakoulema u tula i Kolö ba te mi kato homi rena u katun teka?”
LUK 9:55 Be Iesu e habiritsito me ngena ranen.
LUK 9:56 Ba nori e la lelir tara tana han.
LUK 9:57 Tara poata ti la ien i maroro, ba toa katun e poieto tere Iesu, “Alia e la gono mego lö tara mamana han te lala uamou lö.”
LUK 9:58 Be Iesu e poieto i tanen, “U muki u hie e ka mer u kiou i taren, nu apena e ka mer u suhana. Kaba lia tu butun katunuma, alia u moa ta makumun soho i tar.”
LUK 9:59 Ne Iesu e poei tara tai, “La gono memo lia.” Ba nonei e poieto, “O Tsunono, e ma pina noi be tamagulia te mate nou. Alö go haniga te go na ngaho mam menien lia, ba te toan lala gono mego lö.”
LUK 9:60 Ba nonei e poieto i tanen, “U katun te ma hengoeri e Sunahan ba te hereri i mate ban a nitoatoa i tanen, nori te tatei ngaho rer u mate i taren. Kaba lö go na habulunganein a Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 9:61 Ba tabi e poiena, “Alia e kukutie gou lö, O Tsunono. Kaba lö go hala buna molia ba lia te na ruto polasa buguma tara pala i tar.”
LUK 9:62 Be Iesu e poieto i tanen, “A katun te tanian kukutie nolia ba te roron tara pouts uana tara nikaka mam i tanen, e ma antuna nei tara Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 10:1 I murimuri ba Tsunono e hopu kapu reto u 70 u katun. Nonei e ngil te gi mammam uen turu taun nu han hoboto te katsin la uen — a man elasolana tara toa han, na tana elasolana tara tai, ba te kato talasina.
LUK 10:2 Be Iesu e poieto i taren, “A katun a para e katsin hamana uar i tar, kaba e moa ta para ta katun te ga taguhu raien. E kato uana tara kui pan te tangoho hakapa ba te moana ta katun ta para te gi hagali a kannou. Alimiu go singo uam tara Tsunono te kato hahaloso mamir u katun teka ba te katsin hamana uar i tar. Alimiu go singo uam tara Tsunono ba te hala rena u katunun tsitsilo lel te gi la uen ba te na taguhu rer u katun e gi la uama i tar.
LUK 10:3 La tala mula. Alia e hala here ragi limiu u tunan sipsip te la uar i gusur u muki u hie, u katun te ngilin kato homi rario romana limiu.
LUK 10:4 Alimiu go ma la memi ta paus moni tsi ta pora tsi ta palaina tu sendol. Alia te pile rago limiu tara mamana ka. Ma tuolmi ba te raranga gono memiu ta katun i maroro.
LUK 10:5 Na i mam te go tasu uam limiu a man elasolana ta luma, alimiu go poe mame iam, ‘U katun tara luma teka, alimiu e tatei ka memiu a masalohana.’
LUK 10:6 Na te ka noa ta katununa tara masalohana nonei tara luma, ba masalohana i tamilimiu te kaka noa i tanen ba te kalale nen. Kaba te ga moa u ta katununa tara masalohana, bu masalohana i tamilimiu te taguhu pouts rano romana limiu peisa.
LUK 10:7 Alimiu go ka nitoa mia tara luma tara katununa tara masalohana ba te ma hula soho mia tara man luma. Alimiu e tatei noue miu ba te ue miu ta ka te gi hala nen, taraha a katunun kui e gi halei a hihol i tanen.
LUK 10:8 Poata te na butu mia limiu tara toa taun bu katun te lu mera rilimiu i luma i taren, alimiu go noue iam a saha kannou te hanou rarien romana limiu.
LUK 10:9 Alimiu go kato haniga pouts riam u katun te ka mer u nimate nonei tara taun ba te poemiu tara barebana, ‘A poatan pepeitokap tere Sunahan e susuku hakapa uama i tamilimiu.’
LUK 10:10 Kaba te butu mia limiu tara toa taun bu katun te ma haniga rari romana limiu, ba limiu te na tuol moa i kalana i iahana taun ba te poemiu, ‘Alam e tohu ba nem u koahu tara taun i tamilimiu te rokotona i moumulam! A ka teka e haruto nena te raharaha mera nei limiu e Sunahan. Alimiu go hakats haniga iam: a Nipepeito tere Sunahan e la hasusuku hakapa uama i tamilimiu, kaba limiu e rama tsiponmiu!’ Alimiu go mar ranga uamou teka.
LUK 10:12 Na lia e ranga mera golimiu, turu lanin hahuna tere Sunahan u katun tara taun teka e lue riou a nihahuna te pan bala nenou a nihahuna turu katun u omi i Sodom.” E Iesu e ranga u teka.
LUK 10:13 E Iesu e hihatuts me poiena, “A nomi pan koru e butuna romana i tamilimiu u katunur turu taun i Korasin na i Betsaida! Sanena e Sunahan e ga kato u mar mirakul turu taun i Taia na i Saidon i manasa tu kato u lia i Korasin na i Betsaida tara poata i romana, i manasa noa nori sane harutein ti tori-tsuga ba koru menien u markato u omi i taren.
LUK 10:14 Kaba turu lanin hahuna tere Sunahan, a nihahuna i tamilimiu u barebanar i Korasin na i Betsaida e pan bala nenou a nihahuna tara barebanar i Taia na i Saidon. Taraha, alimiu u hipus niam u ranga u mana ti namala hengo nien.
LUK 10:15 Na limiu u katunur tara taun i Kapeneam e ngilin soloseiemiu a peisamilimiu i iasa, kaba e Sunahan e lapo ba has ranoa limiu i puta i hel!”
LUK 10:16 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “U katun te hengo rario limiu e hengo hase rio lia, nu katun te tori-hasoala rario limiu e tori-hasoala has nario lia. Nu katun te tori-hasoala nario lia e tori-hasoala has ner e Sunahan te haleie molia.”
LUK 10:17 Nori u 70 tara katun i kopis mema a nisasala pan me poier tere Iesu, “O Tsunono, u mate u omi noa has i hengo koru u ranga i tamulam tu tsuga merien lam tara solomulö!”
LUK 10:18 Be Iesu e ranga palis raten, “Aa, alia u tarei e Satan e rus here mei u kanaha i Kolö.
LUK 10:19 Hengo iam! Alia u hala hakapa rilimiu a nitagala te go tötö mera milimiu u kukutsi nu kukoto, ba nori te ma hakamits raroi limiu. Na lia u hala hakapa rilimiu a nitagala te go tagala saluhe mena milimiu a nitagala hoboto tere Satan a katun te pakö rano ra. Ne moana romana ta ka te ga kato homi riou limiu.
LUK 10:20 Alimiu e sasala memiu u mate u omi e hengo rario limiu. Kaba a tana ka te pan balana: e kato uana, alimiu go sasala koru meiam a solomilimiu i koloto hakapa nia i Kolö.”
LUK 10:21 Nonei has tara poata teka e Iesu e ka mei a nisasala pan turu Namnamei u Goagono me poiena, “O Tamar, a Tsunono pan ni Kolö ni puta! Alia e haniga koru megia i tamulö taraha alö e hamous ba nem u ranga u mana turu katun te poier e ka mer a niatei, ba te haruto namen turu katun papala te ma atei balari. Aa, o Tamagulia, alö e mar kato uam teka turu ngil peisa i tamulö ba lö te sasala memen.”
LUK 10:22 Be Iesu e rangana tara barebana, “E Tamar e halei lia a mamana ka hoboto. Ne moa ta tan ta katun te ga atei sileio lia a Pien Tson tere Sunahan. E Tamar peisa. Ne moa has ta katun te ga atei sil e Tamar. Alia peisa a Pien Tson i tanen te atei silegu e Tamar, nu barebana te haruto ragoi lia e Tamar, nori e tatei atei sil hase roen.”
LUK 10:23 Be Iesu e habirits uato turu katunun tsitsilo me poiena i taren pepeisa, “Alimiu go sasala iam! Taraha, a matamilimiu e tarena a ka a mana.
LUK 10:24 Alia e ranga mera golimiu, u propet u para nu king u para ri manasa i ngilin tara koru a man ka te tare milimiu, kaba nori i ma tare ien. Nori i ngilin hengo koru a man ka te hengoe milimiu, kaba nori i ma hengoe ien.”
LUK 10:25 Turu toa u lan, a toa tson hihatuts turu Lo tere Moses e tuol seito me torohane nei e Iesu u rangatasei teka ba nonei e poiena, “Tson Hihatuts, aha te go kati lia ba lia te luegu a nitoatoa te ka nitoana?”
LUK 10:26 Be Iesu e poiena i tanen, “Aha te ranga nena u Buk u Goagono? Alö e mar rit mena mien ime?”
LUK 10:27 Ba nonei e poiena, “U Buk u Goagono e poiena, ‘Alö go ngil koru a Tsunono i tamulö e Sunahan turu tori hoboto i tamulö na turu namnamei hoboto i tamulö na tara nitagala hoboto i tamulö na turu hakats hoboto i tamulö. Na alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.’”
LUK 10:28 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e ranga palis hona mula. Te mar kato uamou lö teka ba lö te toatoa hamana mou.”
LUK 10:29 Kaba a tson hihatuts turu Lo e ngil a barebana e gi poei nonei e kato hamatsköna, ba nonei e poiena tere Iesu, “Esi nonei a tana katun te go ngili lia?”
LUK 10:30 Be Iesu e ranga palisina me poiena, “A toa katun e la ban i Jerusalem me gala uana tara taun i Jeriko, bu kopkop e songotei pile naren me las louser u hasobu i tanen me atung hohomie ren. Ba nori e Fp fl la ba naren ba nonei e katsin matena.
LUK 10:31 Ba tara poata teka a toa pris turu Jiu e gala silaia tara maroro teka, ba poata te rutse ien a katun teka ba nonei e sila hapal ba nanen i hapalana maroro.
LUK 10:32 Na e kato has u i iesana tara toa Livait,* a katun te tagtaguhir u pris. Nonei e mi tuku hasia tara makum teka, ba poata te rutse ien a katun teka ba nonei e sila hapal ba has nanen i hapalana maroro.
LUK 10:33 Ba toa toun Sameria e lala hasia tara maroro teka. Nu Jiu i roron raman a pal barebana i tanen. Ba nonei e mi tukuto tara katun teka, ba poata te tare ien nonei a katun ba nonei e tatagi koru nanen.
LUK 10:34 Ba nonei e la uana i tanen me hakis nena u wel nu wain tara man takiraha na man ngats i peisanen, me poue nen. Ba nonei e hosena a katun tara dongki peisa i tanen ba te lu mena neien tara toa luman pasendia me na pakoke nen.
LUK 10:35 Hamahö ba nonei e lousena a huol a denarius moni (te antunaia tara 10 kina) ba te hale neien a katun terena luman pasendia me poiena, ‘Alö e pakoko hanige mou a katun teka. Na te noue noen ta moni lel i tamulö, ba lia te mi palis poutse goen poata te mi butu pouts gia lia teka.’”
LUK 10:36 Be Iesu e poe lelena, “Esi nonei a toa tara elapisa katun teka te ngil koru a tana katun te mar ranga uamu lalö?”
LUK 10:37 Ba tson hihatuts turu Lo e poiena, “A katun te tatagi neien.” Be Iesu e poiena i tanen, “Ba lö te na kato has uam i iesana.”
LUK 10:38 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la u tara maroro ba te butu ria tara toa han, ba toa tahol a solonen e Marta e lu mena neien tara luma i tanen.
LUK 10:39 Nonei e ka mei a toulanen a solonen e Maria, ne Maria e gumia i rehina mouna e Iesu me hengona turu hihatuts i tanen.
LUK 10:40 Kaba e Marta e kato sil korui a toukuin kannou te ga kato ien. Ba nonei e la mato me poiena, “Tsunono, alö e ma hakats nami e toular e la ba nena molia ba lia te kato peise iegu a toukui? Alö go ranga memen ba te mi taguhe nolia!”
LUK 10:41 Ba Tsunono e ranga palise nen. “O Marta, Marta! Alö e toku korum ne hakats nem a mamana ka.
LUK 10:42 Kaba toa puku a ka te pan balana. E Maria e hopu kapin a ka a niga teka, ne ma tatei lu ba narien romana.”
LUK 11:1 E Iesu e singoia tara toa makum. Poata te hakapa ien, ba toa katunun tsitsilo i tanen e poieto i tanen, “Tsunono, hatuts ramei lam te gi mar singo u, te mar hatuts meri e Jon a Tsonun Baptais u katunun tsitsilo i tanen.”
LUK 11:2 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu go mar singo uam teka, ‘O Tamamulam, a solomulö e gi hagoagoni. A Nipepeito i tamulö e ga lama.
LUK 11:3 Alö go hala ramei lam a tsi kannou te noana tara man toa man lan hoboto.
LUK 11:4 Alö go lu ban a man ka man omi tu kati lam ba te solopale men, taraha alam e roron solopala hasem a man ka man omi turu katun hoboto ti kato homiia i tamulam. Na lö go ma hala merai lam tara tou hiamus.’” Pal singo e kapa.
LUK 11:5 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Ta toa toum ta katun i tamilimiu e ka mena ta hahikapien, ba te la toum uana i luma i tanen tara gusuna bong ba te hateie nen, ‘O hahikapien, alia e ngilin haroho negu ta topisa ta beret.
LUK 11:6 A tana hahikapien i tar e lala i maroro me butuna i tar, kaba lia u moa ta kannou te go hale ien!’
LUK 11:7 Na hahikapien i tamulö toum e tatei soul nama i iahana luma, ‘Ma hakui balei lia! A tamana e pili hakapa lala, na lam mera galapien i tar e opum, na lia e ma tatei takeigi ba te hale gilö ta ka.’
LUK 11:8 Nonei e ma tatei takei nei ba te hale nei lö ta beret te hahikapien noa has uamu lö i tanen. Kaba lia e ranga mego lö, nonei e tatei takei hasina ba te hale nei lö a mamana ka te go ngili lö, taraha alö e ma matsingolomi te go rangata nitoa u.
LUK 11:9 “Na lia e poiegu i tamilimiu, alimiu go rangata sakesake iam ba limiu te lue moen romana. Na limiu go ruto sakesake iam ba limiu te sabie moen romana. Na limiu go ngö sakesake iam ba tamana te kalatse riou romana.
LUK 11:10 Taraha, a katun te rangata sakesake nou e lue noen romana, na katun te ruto sakesake nou e sabie noen romana, na katun te ngö sakesake nou, a tamana e kalatse riou romana.
LUK 11:11 Esi i tamilimiu te tatei hale nei a pien i tanen a kukutsi te ga singo menien ta iena?
LUK 11:12 Tsi alö e tatei hale mien a kukoto tara poata te ga rangata nien ta nata? E moa.
LUK 11:13 E manana, alimiu u katun u omi, kaba limiu e atein hala noa has namiu a man ka man niga tara galapien i tamilimiu. Ne Tamarara i Kolö e niga bala nena u katun, ba nonei te hala noa las nenou u Namnamei u Goagono turu katun te rangata sile ren!”
LUK 11:14 E Iesu e tsugei a mate a omi te roron kato habiru a toa katun. Tara poata te lakasaia a mate, ba katun e tanian rangana. Bu katun e asingoto korur.
LUK 11:15 Kaba palai i taren i poei, “Nonei e antunan tsuga ba rena u mate u omi taraha a tsunono i taren e Bielsibul e hale ien a nitagala te ga tsuga ba merien!”
LUK 11:16 Ba palai e torohane ren, ba nori te rangate rien te ga kato menien tu toa tu hiharutona i Kolö te ga harutein e Sunahan e hanige ien.
LUK 11:17 Kaba e Iesu e atei sil u hakhakats i taren me poiena i taren, “Te gi hiatatung poutsia u barebana i iahana toa han pan, ba han teka te ma tatei tagala nei. Na te gi hiatatung poutsia u katun tara toa pinaposa, bu katun teka te ma tatei ka haniga lel hasri.
LUK 11:18 Na te gi hiatatung poutsia a pala tere Satan, ba nipepeito i tanen te tarura nou romana. Alia e mar ranga uagu teka taraha alimiu e poiemiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala te go tsuga ba meri u mate u omi.
LUK 11:19 U katunun tsitsilo i tamilimiu e tsuga ba has rer u mate u omi turu katun. Ga limiu e poiemiu e Bielsibul e hala rane ien a nitagala teka? E moa. Bu katun pouts i tamilimiu te haruto ner alimiu e ranga hakölomiu te poe mena milimiu e Bielsibul e hale nei lia a nitagala.
LUK 11:20 E moa. E Sunahan te hale nei lia a nitagala te go tsuga meri u mate, na ka teka e hatarare nena a Nipepeito tere Sunahan e la hakapa uama i tamilimiu.
LUK 11:21 “Tara poata te hanei mena a katun a tagala a man kan hiatatung i tanen, ba te tara kap haniga nena a luma i tanen, a mamana ka i tanen e nigana.
LUK 11:22 Kaba te ga butuia ta katun ta tagala bala ba te atunge nen ba te tagala saluhena i tanen, ba nonei te lu ba hakapa nane ien a man kan hiatatung te kahete nien a peisanen. Ba nonei e ase iena a mamana ka hoboto te kopen, ba te molamole nen turu palabir u katun. Kaba lia e ka megu a nitagala te go tagala saluhe meni e Satan. Nonei a ka teka te antunan kato homi sil mera gilia a pala i tanen.
LUK 11:23 “A katun te ma hanige nei lia, nonei e omie nolia. Na katun te ma gono bera nei lia u katun e here nei e sata ba rane ien lia.”
LUK 11:24 Be Iesu e poe lelena, “Tara poata te lakasa ba nena a mate a omi a katun, ba nonei te hula lana tara makum pinopino i gusuna latu ba te lagi sakesakiena ta makum te ga husa ien. E moa te ga sabie ien ta makumun husa, ba nonei te hakats nena nonei a katun te la ba namen me poiena, ‘Alia e la pouts uagou tara luma tu la ba nema lia.’
LUK 11:25 Ba nonei te la poutsuna ba te sabiena a luma te gogoso na te taratara haniga has.
LUK 11:26 Ba nonei a mate a omi e na peigi renama a elahit a mate a omi ti omi balaia i tanen. Ba nori te la rima ba te mi ka ria i iahana nonei a katun. Na i romana nonei e omi bala koru nena a poata i manasa. Ne kato has uana i iesana, alimiu has e omi bala koru namiu a poata i manasa, taraha alimiu e tori-tsuga namo lia.”
LUK 11:27 Tara poata te ranga hakapa nia e Iesu a ka teka, ba toa tahol e ranga seita i gusur u barebana me poiena i tanen, “E Sunahan e tatei kalalena a tahol te poseio lö na te hasuseio lö!”
LUK 11:28 Be Iesu e ranga palisina, “Ne Sunahan e tatei kalala koru rena u katun te hengoer u ranga i tanen ba te kukutie ren!”
LUK 11:29 Tara poata ti gono hahiseia a barebana e Iesu, ba nonei e ranga noa hasina me poiena, “Alimiu u barebana tara poata i romana u barebana u omi. Alimiu e roron kato silemiu te go tara menami tu mirakul. Kaba lia e ma tatei haruto ragoi limiu tu toa tu mirakul. Alia e haruto las ragoi limiu a hatoatongo tere Jona a propet i manasa.
LUK 11:30 E Jona e herei a hatoatongo te harutein e Sunahan te ranga u turu katun i Nineva. Na alia tu butun katunuma e here goi a hatoatongo te haruto negu e Sunahan te ranga uana i tamilimiu u barebanar i romana.
LUK 11:31 Turu Lanin Hahuna i murimuri, a tetahol panina i Siba e saka mera noi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto nena te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, nonei a tetahol e la halehana koruma te go mi hengo meni u hihatuts u niga tere Solomon a King. Na lia e hatei rago limiu, a katun te pan bala nena e Solomon e kana teka, kaba limiu e ma hengoe mien!”
LUK 11:32 Turu Lanin Hahuna ba pal barebanar i Nineva te saka mera roi a hei barebana i romana u ranga, ba te haruto ner te ga hahuna meri e Sunahan alimiu. Taraha, a tei Nineva i hengo u raranga tere Jona me hapolaser u markato u omi i taren. Na a toa katun te pan bala nena e Jona e kana teka, kaba limiu e ma hapolasa noa hasemi u markato u omi i tamilimiu!”
LUK 11:33 E Iesu e ranga lel me poiena, “E moa ta katun te ga hakulupi u lam ba te hamouse nen tsi ba te kope neien a tabeli. E moa. Nonei e roron hake nen tara makumun gumgum i tanen i iasa, bu katun te tatei rutser u kulupu te tasu uaren.
LUK 11:34 Ne kato has uana i iesana, a matarara e here nei u lamina turu namnamei i tarara te haharoei nena u ngil i tarara. Te ka mena a katun u ngil u niga, ba nonei te lalana tara maroro te alesalana. Na te ka mena a katun u ngil u omi, ba nonei te lalana tara maroro te kuhilina.
LUK 11:35 Na lö go hanei ba te ka mem u ngil u niga. Alö e namos lala mia turu kuhil.
LUK 11:36 Te go ka meni lö u ngil u niga peisa ba te moam tu ngil tu omi, ba maroro i tamulö te alesala koru nou.”
LUK 11:37 Poata te ranga hakapaia e Iesu, ba toa katun turu Parisi e ngö mena teien i luma i tanen te gi na nou uen. Be Iesu e na gumna tara kannou.
LUK 11:38 Ba nonei a Parisi e asingoto neto te nou u e Iesu ba te ma galus mame nei a man limanen tara markato turu Jiu.
LUK 11:39 Ba Tsunono e poieto i tanen, “Alimiu u Parisi e roron kato hagogosemiu a murina kap na pelet, kaba i iahana torimilimiu e korkorianana, ba te habutsena a markato tara kop na te rongaronga mena milimiu u ngilina tun turu tuanrei.
LUK 11:40 Alimiu u katun u tutu! E Sunahan te kato u tuanrei ni ielesala nu tuanrei has te ma rutseri, u namnamei.
LUK 11:41 Na nonei e ngilena u namnamei nu tori i tamilimiu e ga habuti a markaton tatangana na hitaguhu turu katun ti moa ta ka, ba limiu te toan gogoso hamana mia i matane Sunahan.
LUK 11:42 “Kaba limiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu. A mamana ma tsi kan hasokoka a ma tsi tetenei te kana tara kui, alimiu e roron patsikemiu a ma tsi maloto a ma tsi makum ba te halemi e Sunahan a man hamalotona man makum. Na markato te hala menari a hamalotona makum tere Sunahan e nigana. Kaba limiu e roron totonemiu u mar hihatuts u kapan turu Lo te kato uana: a markato te hamou hamatskö menari u ranga turu katun, na markato te tatagi mera nei e Sunahan u katun.
LUK 11:43 “Alimiu u Parisi, a nomi pan e butuna romana i tamilimiu. Taraha, alimiu e roron ngilin gum mia turu gumgum u niga tara luman lotu, na limiu e ngil hasemiu u katun e gi hapan ria limiu tara toana.
LUK 11:44 A nomi e butuna romana i tamilimiu, taraha alimiu e heremi u kioun mate te ma tareri u katun. Nori e lala ria i ielunen kaba e ma atei sileri a ka a omi te kana i iogana.”
LUK 11:45 Ba toa tson hihatuts turu Lo e poieto i tanen, “O Tson Hihatuts, tara poata te ranga nemia lö a ka teka, alö e saka has ramien lam!”
LUK 11:46 Be Iesu e ranga palisina, “A nomi pan e butuna romana i tamilimiu has u tson hihatuts turu Lo! Alimiu e roron hake mia a man lo a man tiama turu katun, u lo te ka mer a toukui pan, kaba limiu e ma tatei kukutiemi ta tsi toa ta tsi lo teka.
LUK 11:47 A nomi e butuna romana i tamilimiu, taraha alimiu e roron kuiemiu u kahokaho u niga turu propet ti atung hamatir u tubumilimiu.
LUK 11:48 Alimiu e haruto nemiu te hatangana mena milimiu a markato turu tubumilimiu: nori i pulir u propet ba limiu te kuiemiu u kahokaho i taren.
LUK 11:49 E Sunahan te ka mena u hakhakats u niga e poei, ‘Alia e hala regou u propet nu katunun raranga i taren. Ba nori te kato homi rer romana a palai i taren, ba te atung hamate rer a palai.’
LUK 11:50 Ba limiu u katun tara poata i romana te alatemiu romana u propet hoboto ti atung hamate pukur i mam noa, e taniaia tere Abel ti atung hamati, ba te noana tere Sekaria ti atung hamateia i gusuna makumun hats na Luman Lotu Pan. Aa, alia e ranga mera golimiu, alimiu a hei barebana i romana e alata sil ramen romana!”
LUK 11:52 Be Iesu e poiena, “A nomi i tamilimiu u tson hihatuts turu Lo. Alimiu e rama namiu a maroro te ga kalats a niatei hamana tere Sunahan. Alimiu e ma lu bemi a peisamiu a niatei teka, na limiu e hapiu tsipon has remiu u katun te ngilin lue ren!” A pala tere Iesu e kapa.
LUK 11:53 Tara poata te la ba nia e Iesu a makum teka, bu tson hihatuts turu Lo nu Parisi i tanian hona korue ten me rangatse rien u rangrangatana tara mamana ka.
LUK 11:54 Taraha, nori i torohanan hagögohe naien. Nori i ngilin saka meien tu ranga tu omi te ga katoen.
LUK 12:1 Tara poata ti gono hobotoia a man tausen katun ba te para korur, ba palai te tö ier a mour a palai, be Iesu e poe mameto turu katunun tsitsilo i tanen, “Alimiu go hanei haniga sile iam u yis turu Parisi, alia e ranga negu a markato a gamogamo i taren.
LUK 12:2 A mamana ka te hamouser i romana e butu noa romana i matar u katun turu ualesala i murimuri.
LUK 12:3 Ba saha man ka tu ranga niam limiu tu ka pepeisa mia limiu, u katun u para e hengoe ren romana.”
LUK 12:4 Be Iesu e poiena, “Alia e ranga mera golimiu u hahikapien i tar, ma matout remi u katun te puli hamatier u tuanrei ba te ma antunan kato homi lel ranei limiu.
LUK 12:5 Alia e haruto ragi limiu esi te go matoutse iam limiu: alimiu go matoute iam e Sunahan, taraha nonei e antunan kato hamatiena u tuanrei, na i murinen nonei e ka has mena a nitagala te lapo ba renoa romana u katun i hel! Aa, alia e ranga mera gilimiu, alimiu go matoute iam e Sunahan!
LUK 12:6 “Alimiu e antunan holemi a solima a tsi apena a 20 toea puku. Kaba e Sunahan e ma solopala noa hase nei ta toa i taren.
LUK 12:7 Na limiu go ma matout has rami u katun, taraha e Sunahan e tara kap rano limiu, na limiu e niga bala koru namiu u apena i matane Sunahan. Nonei e ase hakapa hasi u hulu hoboto i bakumilimiu.”
LUK 12:8 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alia e ranga mera golimiu: esi te hatei ranou u barebana nonei a katun i tar, ba lia tu butun katunuma te hatei has ragou u angelo tere Sunahan nonei a katun i tar.
LUK 12:9 Kaba esi te holis nena nonei a katun i tar i matar u barebana, ba lia te holis has nagoen romana turu angelo tere Sunahan.
LUK 12:10 “A katun te ranga homi nanou lia tu butun katunuma, e Sunahan e tatei lu ba nanou a markato a omi i tanen. Kaba a katun te ranga homina turu Namnamei u Goagono, e Sunahan e ma tatei lu ba nanoi a markato a omi teka i tanen.
LUK 12:11 “Na poata te kot raroen limiu ba limiu te tuol mia i iahana u luman lotu na i matar a pal kapan, e moa te go hakats hapara uam limiu ba te poiemiu, ‘Ime te mar ranga halona uagou lia?’ E moa.
LUK 12:12 Taraha, u Namnamei u Goagono te hatuts ranei romana limiu a ka te go ranga niam limiu.”
LUK 12:13 A toa katun te kaia i gusur u barebana e poei tere Iesu, “O Tson Hihatuts, alö go ranga mei e toular ba nonei te lu kakatena a man ka te mate ban e tamamulam ba nonei te hale noi lia a hapala.”
LUK 12:14 Be Iesu e poiena i tanen, “Aha banei! Esi te hopu kap niu lia go tsimou meni lia alimiu ba te lu kakategu a man ka i tamilimiu?”
LUK 12:15 Ba nonei e poiena i taren hoboto, “Hanei iam! Hanei sile iam a mar ngil hoboto te ka mena a katun a gulgulka. Taraha, a mamana ka a para te ka mena a katun e ma habutse nei a mouna a nikaka a niga. E moa.”
LUK 12:16 Be Iesu e hatei rane ien u toa u haharoei me poiena, “A toa tson moni e ka mei u tsikitsiki te hapusuke ien a kannou a para.
LUK 12:17 Ba nonei e hakats tununa me poiena, ‘Alia e moa ta makum te go haputia lia a kannou a para i tar.* Aha te katoe gou lia?’
LUK 12:18 Ba nonei e poiena, ‘Alia e katoe gou a ka teka. Alia e kato lupe gou u luman haputu i tar ba lia te hatakei hase gou u luma u kapan. Ba lia te hapute goa romana a kannou hoboto i tar turu luma u kapan teka, na man tana man ka hoboto has i tar.
LUK 12:19 Ba lia te ranga pouts megou romana a peisar ba te poiegu, Pua, alö e ka mem a mamana ka a para te antunan kakapalana tara hiningal a para. Alö go nou haniga tala ba te uam, ba lö te rorom ba te sasalam.’
LUK 12:20 Be Sunahan e poiena i tanen, ‘Alö a katun a tutu. Tara toa bong lahas i romana ba lö te mate mou. Ba esi te lue nou a man ka hoboto teka te hapute mulö?’”
LUK 12:21 Be Iesu e poiena, “E kato has uana teka tara katun te gono beie nei a peisanen a mamana ka, kaba i matane Sunahan nonei e moa ta ka ta niga hamana.”
LUK 12:22 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Nonei lasi te hatei bera gilia alimiu: ma hakats hapara silemi a nitoatoa ni puta ba te poemiu, ‘Aha te noue gou lia?’ Ne moa has te go hakats hapara sil mena milimiu u tuanrei i tamilimiu ba te poemiu, ‘U sahu hasobu te hasoge gou lia?’ E moa.
LUK 12:23 Taraha, u katun e ma ka sileri a tou nou peisa. Nu tuanrei tara katun e ma ka sile nei u hasobu peisa.
LUK 12:24 Ruto uam turu apena te ngö reri u kokou. Nori e ma lebari ne ma hagala haseri a kannou, na nori e ma ka has meri ta makumun hakhaka tara kannou. Kaba e Sunahan te hanou noa las ranen! Na limiu e niga bala ramiu u apena!
LUK 12:25 Na toa i tamilimiu te tatei hakats hapanina ba te gamon hangahangahena a nitoatoa i tanen i puta? E moa.
LUK 12:26 Na te ma antunan kato namia limiu ta tsitabubun ka te ga kato u teka te teteneina tara nitagala tere Sunahan, ga taraha tsiponi ba limiu te hakhakats hapara namiu a palaina man ka man kapan teka?
LUK 12:27 Ruto iam ime te mar pan uar u palaua u hie. Nori e ma kuiri ne ma katoeri tu labalaba i taren. Na lia e ranga mera golimiu, i manasa e Solomon a King e ka mei u hasobu u taratara haniga koru, kaba a tsi toa puku tara palaua teka e taratara haniga bala nena u hasobu tere Solomon.
LUK 12:28 E Sunahan te hataratara hanige iena u garas u hie teka, te pusukuna i romana na te hats hase ria turu tula i mahö. U mana, e Sunahan e hataratara hanige iena u garas, ba limiu te ma poemi e Sunahan e ma hala ranoi limiu tu hasobu. E moa koru. Alimiu e ka memiu a tsi nihamana a tsi tetenei.
LUK 12:29 Na limiu go ma hakats hapara silemi ta ka te go noue iam limiu na te go ue iam limiu.
LUK 12:30 A pal hahamana i puta e roron hakats sil koruer te gi lu meni a mamana ka teka. Ne Tamamilimiu i Kolö e atei silena te ngil mena milimiu a man ka teka.
LUK 12:31 Kaba alimiu go hakhakats sile iam a Nipepeito tere Sunahan, ba nonei te hala has ranoi limiu a man ka teka.”
LUK 12:32 Be Iesu e poiena, “Alimiu a ma tsi katun i tar, ma matoutmi. Taraha, e Tamamilimiu e sasala mena te ga hala meri limiu a Nipepeito i tanen.
LUK 12:33 Hahol niam a man ka i tamilimiu ba te hala namiu u moni turu katun ti moa ta ka. A man kan hohongo moni ni puta e roron omi susuluna, na limiu go lue iam a kan hohongo i Kolö te ma tatei omi nei. Alimiu go kui hatagala sile iam u markato u niga be Sunahan te hala ranoi romana limiu a man ka man niga i Kolö, a man ka te ma tatei taia nei, nu katun u kopkop e ma tatei lue rien romana, ne moa ta binatang te ga kato homi ren.
LUK 12:34 Taraha, te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i puta, bu ngil i tamilimiu te ka has uana i puta. Na te poe mia limiu a ka a niga hamana e kana i Kolö, bu ngil i tamilimiu e ka has uana i Kolö.”
LUK 12:35 Be Iesu e poe lelena, “Hapous hamakmakume iam a labalaba i tamilimiu ba te hakulupemiu a lam ba te ka hahalosemiu a saha toukui te butu nou.
LUK 12:36 Ba te heremi u katunun kui te hahaloser a katun pan i taren te ga kopis men tara kannouna tara hitöl. Poata te kopis namen ba nonei te ngöna, ba nori te kalata boroboro narien a tamana.
LUK 12:37 Te tukuna a katun pan ba te sabiena u katunun kui i tanen te hahalose ren ba te ma sohori, bu katunun kui te sasala korur. Alia e ranga mera golimiu, nonei a katun pan e kato here nanoi romana a peisanen a katunun susoata kannou, ba te hagum ranen ba te hanou ranen.
LUK 12:38 Na te ga la memen a gusuna bong koru, tsi tara pal bongbong koru, ba nonei te tarena nori e aloso noar ba te ma sohori, u katunun kui teka e tatei sasala korur.
LUK 12:39 Alimiu go hakats niam a ka teka: te ga atei sil mameia a katun terena luma i hangisa koru te ga lama a katun a kopkop, ba nonei te hatongo kap nena a katun teka ba te ma heleie nei a luma i tanen ba te tasuna.
LUK 12:40 Na limiu has e go hanei iam, taraha alia tu butun katunuma e la guma romana tara poata te ma hakats namia limiu te go la uama lia.”
LUK 12:41 Be Pita e poieto, “Tsunono, alö e hatei rami lam pepeisa u haharoei teka, tsi alö e ranga mena mien turu katun hoboto?”
LUK 12:42 Ba Tsunono e ranga palisina, “Alimiu e heremi a katunun kui hamana te hakats hanigana? Hengo iam. A katun pan i tanen e hataratara kap nanen romana a palair u katunun kui i tanen te ga hala rien a kannou i taren tara poata hamatskö i tanen.
LUK 12:43 A katunun kui teka e tatei sasalana te ga sabe meni a katun pan i tanen te markato uanen teka tara poata te ga la pouts uamen i han.
LUK 12:44 U mana koru, alia e ranga mera golimiu, a katun pan i tanen e tatei hataratara kap nanei a katunun kui i tanen a mamana ka hoboto te teie nen.
LUK 12:45 Kaba te ga katunun kui homi uen, ba nonei te hakatsna i peisanen ba te poiena, ‘A katun pan i tar e ma hasesein la pouts namei romana.’ Ba te hatanian singata rena a palair u katunun kui, a pal tson na tohaliou, ba te nouna ba te uana ba nonei te tutuna.
LUK 12:46 Ba katun pan tara katunun kui teka te songots la nama romana tara poata te ma hakats nane ien e ga lama. Ba katun pan te hahune nou a katunun kui a omi teka ba nonei te hake noen tara pal katunun kui te ma tara kap haniga nari a toukui i taren.
LUK 12:47 “A katunun kui te atei silena a toukui te ngilena a kapan i tanen, ba te ma hanei sile neien te ga kato meni a ka te ngilena a kapan i tanen, ba nonei te singata hapaner romana.
LUK 12:48 Kaba a katunun kui te ma atei sile nei a ka te ngilena a kapan i tanen, ba te katoena a ka te antunana tara nihahuna, ba katun pan i tanen te singata hateteneie nen. U katun te hala rari a ka a para, nori te gi palis hapara lele ien.” E Iesu te ranga u teka.
LUK 12:49 E Iesu e ranga lel me poiena, “Alia u la silema tu mi hala meni u tula i puta, na lia e ngil koruegu te ga hatanian kulupu hakapa uen!
LUK 12:50 A tou baptaisina turu kamits e alose nolia, na torir e tiama koru silena te ga butu hakapa uen.
LUK 12:51 Alimiu e poemiu alia u la silema te go mi hala meni a masalohana i puta? E moa, alia u ma la memei a niniganiga. Alia e ranga mera golimiu, alia u la silema te go mi peko meri u barebana.
LUK 12:52 E kato uana, tara man poata te la nama, a katun te hahamanana na tou sungutunen te hamane nolia e hiapalpal riou. A elalima katun te ka ria romana tara toa luma e hialulukatar romana ba te katoer a huol a pala. A elapisa te pal rer romana a elasolana, ba elasolana te pal rer a elapisa.
LUK 12:53 U munmun tamana e hiapalpalir romana, a galapien tson nu tamaren. Nu munmun tsinana e kato has uar romana i iesana ba te hiapalpalir, a galapien tohaliou nu tsinaren. Ba halis a tahol i taren te pal nena romana a pien tahol a halis i taren, ba pien tahol a halis i taren te pal nena romana a tahol a halis i taren.”
LUK 12:54 Be Iesu e poe hasena tara barebana, “Poata te tare mia limiu u toa u koasi te butu nama tara pala te tsiruku uana a pitala, ba limiu te songots poiemiu, ‘Langits e polo nou,’ ba nonei te kato has uana teka.
LUK 12:55 Na poata te hasagohe mia limiu a lomolomo te la nama tara pal saut, ba limiu te poiemiu, ‘Ke hiski nou,’ ba nonei te kato has uana teka.
LUK 12:56 Alimiu e tatei ruto uamiu turu tsikitsiki na i kolö ba te atei silemiu aha te poie nen. Kaba limiu u katun u gamogamo! Taraha, alimiu e ma atei silemi te mouna uana a man ka te butuna tara poata i tar i romana!”
LUK 12:57 Be Iesu e poiena, “Alimiu peisa te go one iam a ka te matsköna.
LUK 12:58 Tara poata te la gono memia lö a katun te ngilin kot neno lö, na tara poata te ka noa mia limiu i maroro, alö go torohanan hamatskö gono meien. Nonei e namos las mena nei lö tara katun pan turu kot ba katun pan te hala nanoa lö tara polis, ba polis te hakei noa lö tara karabus.
LUK 12:59 Alia e ranga mego lö, alö e ma tatei lakasa mumei romana e popona tara poata te go hala nia lö a mamana moni hoboto tara hol turu kot.”
LUK 13:1 Nonei tara poata, a palair u katun i ka me hateieri e Iesu u katunur i Galili te atung hamatir e Pailat a Gamman tara poata ti hats uen tere Sunahan.
LUK 13:2 Be Iesu e ranga palis raten, “Alimiu e poiemiu nori a tei Galili i omi koru balein a palair a tei Galili hoboto ti mar mate uen teka? E moa.
LUK 13:3 Alia e hatei ragi limiu, te ma habirits ba namoi limiu u markato u omi i tamilimiu, alimiu hoboto e mate has mou romana.
LUK 13:4 Na limiu e atei nemiu u 18 u katun te kono hamatir a luma a pia i Siloam. Alimiu e poemiu nori ti omi koru balein a palair u katun hoboto ti kaia i Jerusalem? E moa has!
LUK 13:5 Na lia e ranga mera golimiu, te ma habirits ba namoi limiu u markato u omi i tamilimiu, alimiu hoboto e mate has mou romana!”
LUK 13:6 Be Iesu e ranga mera neien u haharoei teka. “A katun e ka mei u roein fik te pusukuia tara kuin gerep i tanen. Nonei e na sake ta hua me lagi sakesakena.
LUK 13:7 Ba nonei e poiena tara katunun kui tara kui i tanen, ‘Ruto, turu topisa u hiningal alia u lala uama teka tu mi sake meni ta hua turu roein fik teka, ba lia u ma sabie tei ta hua. Ngats ban! Nonei e namos hakapa pinopinoena a kannou turu tsikitsiki.’
LUK 13:8 Ba katunun kui e ranga palisina, ‘Hakei e ga ka, a tsi tsunono, turu toa u hiningal puku teka. Ba lia te kaho hahise gen romana ba te hakeiegu u tei.
LUK 13:9 Nonei toum e tatei huana romana turu hiningal te la nama. Na te moa nen, bara, ba lö te tatei hangats ba namen.’”
LUK 13:10 Turu toa Lan u Goagono e Iesu e hihatutsia tara toa luman lotu turu Jiu.
LUK 13:11 A tahol e kaia teka te ka mei a mate a omi te kato ien me ka mena a nimate turu 18 u hinigal. Nonei e turu nitoa me mamala matskö nei.
LUK 13:12 Tara poata te tareia e Iesu nonei a tahol, ba nonei e ngöe nen me ranga menen, “A tsi tahol, alia e lu ba negu a nimate i tamulö!”
LUK 13:13 Ba nonei e hopuena a limanen i tanen ba tahol e topei hamatskö seiena a peisanen me hatsunonena e Sunahan.
LUK 13:14 Ba tsunono tara luman lotu e tori si nena e Iesu te kato haniga pouts menien a tahol turu Lan u Goagono. Ba nonei e poieto tara barebana, “Ara e ka mera u tönomo u lan te gi kui meira. Alimiu e tatei la muma nonei tara man lan teka ba katun te kato haniga pouts rena u nimate, kaba turu Lan u Goagono e moa!”
LUK 13:15 Ba Tsunono e mar ranga palis mena teien teka me poiena, “Alimiu u katun u gamogamo! Turu Lan u Goagono alimiu hoboto e roron la uamiu turu luman bulumakau ba te purese ramiu u bulumakau tsi u dongki i tamilimiu, ba te na haua ramun ramen.
LUK 13:16 Na tahol teka, a toa hatutubunei tere Abraham, te pile kapin e Satan turu 18 u hiningal. Na nonei e tatei tapurese ba has nena a tou kits i tanen turu Lan u Goagono.”
LUK 13:17 U ranga palis i tanen i halan matsingolo pouts nema u pakö hoboto i tanen. Bu katun hoboto i sasala meto a mamana ka a niga te katoen.
LUK 13:18 Be Iesu e poiena, “Ime te mar kato uana a Nipepeito tere Sunahan? Aha te tatei haharoei nanen?
LUK 13:19 Nonei e here nei a ngalin mastet te luena a katun ba te lebe nen tara kui i tanen. Bu kan leba te panina ba te butun roeina, bu apena te katoer a man suhana i taren tara man kala. Na Nipepeito tere Sunahan e hatania hatetenei hasina ba te pan susuluna.”
LUK 13:20 Be Iesu e rangata lelina, “Ta ha te go haharoei gono mei lia a Nipepeito tere Sunahan?
LUK 13:21 Nonei e here nei a yis. A tahol e luena a yis ba te sohala gono mene ien a toa taram palaua, bi murimuri ba taram palaua hoboto teka te la seina.”
LUK 13:22 Be Iesu e la sila uana turu taun nu han, me hihatutsina turu barebana me la uana i Jerusalem.
LUK 13:23 Te la noa ien i maroro ba toa katun e rangatse ten, “O Tsunono, e ma para noi u katun te lu pouts ranou romana e Sunahan?”
LUK 13:24 Be Iesu e ranga palise nen me poiena turu katun ti ka gone meien, “Alimiu go torohana hatagala iam ba te sila mia tara tamana a tetenei, ba te tasu mia tara Nipepeito tere Sunahan. Taraha, alia e ranga mera golimiu, a katun a para e torohanan tasur romana kaba e ma antunari romana.
LUK 13:25 Ba katun terena luma te takeina romana ba te piliena a tamana. Ba limiu te na tuol mia romana i ielesala ba te tanian kumiu ba te poiemiu, ‘Kalata beri lam a tamana, O Tsunono!’ Kaba nonei e ranga palis rena romana limiu, ‘Alia e ma atei silegi ime te la muma limiu!’
LUK 13:26 Ba limiu te ranga palis lelmiu romana, ‘Alam u nou nu ua gono meio lö. Alö u hihatutsia tara taun i tamulam!’
LUK 13:27 Kaba nonei e poe lelena romana, ‘Alia e ma atei silegi ime te la muma limiu. La ba nemo lia, alimiu u katun hoboto tara markato a omi!’
LUK 13:28 Alimiu e taremiu romana e Abraham ne Aisak ne Jekop nu propet hoboto te ka ria romana tara Nipepeito tere Sunahan, kaba limiu e lapo raria romana i ielesala. Ba limiu te tabe homi korumiu romana ba te harmiu.
LUK 13:29 U katun e la rima romana tara pala te butu nama a pitala na pala te tsiruku uana a pitala, na i Not na i Saut, ba te gum ria tara kannou tara Nipepeito tere Sunahan.
LUK 13:30 Bu palai te katun papalar i romana te na panir romana nonei tara poata, bu palai te panir i romana te na katun papalar romana!”
LUK 13:31 Ba nonei has tara poata, bu palair u Parisi i la mato me poier tere Iesu, “Alö go la ban a han teka ba te la uam ta tana ta han, taraha e Herot e ngilin atung hamatie nolö.”
LUK 13:32 Be Iesu e ranga palis ranen, “La iam ba te na ranga memiu nonei a katun a hahatongon gamo, ‘Alia e tsuga regu u mate u omi ne kato haniga pouts regu u katun i romana ni mahö, bu hatopisana u lan ba lia te na tuku goa tara han te la uagu lia.’
LUK 13:33 Kaba lia go la noa hasia tara maroro i romana ni mahö na i ielisa, ba te na butu goa i Jerusalem. Taraha, e ma niga nei te gi atung hamate meni a propet tara tana han, i Jerusalem noa has.
LUK 13:34 “A tei Jerusalem, tei Jerusalem! Alimiu e roron atung hamate ramiu u propet ne titi hatu ramiu u katunun raranga te hala mera mei e Sunahan i tamilimiu. A poata a para tu ngilin gono mera mei lia limiu i tar ba te hatongo kap rago limiu, te mar gono mera nei a keriau u tuna i kopina pakapakanen. Kaba limiu e ramamiu!
LUK 13:35 Ba han i tamilimiu te kaka pukuna romana. Alia e ranga mera golimiu, alimiu e ma tatei tara lele moi lia popona te poe mia romana limiu, ‘E Sunahan e ga kalala a katun te la menama a nitsunono i tanen.’”
LUK 14:1 Turu toa u Lan u Goagono, e Iesu e la me na nouna i luma tara toa katun a kapan turu Parisi. Bu katun e taratara kap ner a saha ka te go kato e Iesu, taraha nori i poei e omina te go katoeia a katun ta toukui turu Lan u Goagono.
LUK 14:2 Ba toa katun e la uamato tere Iesu, a mounen na limanen i hihapala ti puku hapan.
LUK 14:3 Be Iesu e ranga merena u tson hihatuts turu Lo nu Parisi me poiena, “U Lo i tarara e hatangana nena te gi kato haniga pouts meni a katun turu Lan u Goagono, tsi e moa?”
LUK 14:4 Kaba nori i ma rangani ta ka. Be Iesu e lueto nonei a katun, me kato hanige nen me hala ba nanen.
LUK 14:5 Ba nonei e poieto i taren, “Sanena ta toa i tamilimiu e ga ka mei ta pien tson tsi ta bulumakau ba te tsirukuna i iogana tara kioun ramun turu Lan u Goagono, alimiu e tatei las sei poutse men turu Lan u Goagono noa has, tsime?”
LUK 14:6 Kaba nori i ma antunan ranga palise ien turu ranga teka.
LUK 14:7 E Iesu e ruteir a palair u barebana ti la uama tara kannou teka, nori i ngilin gum talasia turu gumgum tara pal kapan. Nori i mar kato u teka ba nonei e hala nena u haharoei teka i taren hoboto a man toa toa.
LUK 14:8 Me poiena, “Tara poata te ga ngö meni ta toa ta katun alö tara kannouna tara hitöl, ma gumia tara pal gumgum turu tsunono. E moa. Taraha, e namos omina te gi ngö meni ta katun te ga pan balaia i tamulö.
LUK 14:9 Te ga kato uen teka, ba katunun hihanou te ngö hoboto raio limiu te la nama ba te poiena i tamulö, ‘Alö go halei a makum teka a katun pan ili.’ Ba lö te matsingolom ba te na gum mia tara makum turu katun papala koru.
LUK 14:10 Kaba te ga ngöeia lö ta katun ba lö te lam tara kannou, ba lö te na gum mia tara makum turu katun papala koru. Alö go kato u teka, ba katun te ngöeio lö te la nama ba te ranga meno lö, ‘O hahikapien, alö go mi gumia tara makum turu tsunono.’ Te mar kato uanen teka, ba lö te ka mem a solo pan i matar u katun hoboto te nou gono merio lö.
LUK 14:11 Taraha, a katun te hapanena a solonen pouts, a solonen e hala pute ier romana. Na katun te hala pute iena a solonen, nonei e na luena romana a solo pan.” E Iesu e ranga u teka.
LUK 14:12 Be Iesu e poiena tara Parisi a katun te ngöe ien tara kannou, “A poata te katoe mia lö a kannou, ba lö te ma tatei ngö rami u hahikapien i tamulö, tsi u toulamulö, tsi a pal katun i tamulö, tsi a pal katunun moni te atei sile mulö, taraha nori e ngö uase rio romana lö tara kannou i taren ba te hamatana poutse rio lö.
LUK 14:13 Poata te katoe mia lö a kannou, ngöri u katun ti moa ta ka, nu katun a tuanreiren te omina, nu mou omi nu matakiau.
LUK 14:14 Ba lö te sasalam romana, taraha nori e ma antunan hamatana poutseri romana lö. E Sunahan te hamatane nou romana lö tara poata te takei pouts ria romana u barebana u niga tara tou mate.”
LUK 14:15 A toa katun te gumia tara kannou e hengo a ka teka me poiena tere Iesu, “A katun te na nouena romana a kannou tara Nipepeito tere Sunahan e ga sasala koru.”
LUK 14:16 Be Iesu e poieto i tanen, “A toa katun e kato a kannou pan, ba te ngö rena u katun u para.
LUK 14:17 Tara poata tara kannou nonei e tahulei a katunun kui i tanen go na tahul rema u barebana, ‘La muma, a poata hamanasa tara kannou!’
LUK 14:18 Ba nori hoboto i ramato, ba te tanian katoer u mamanu ranga te poiena nori e ma tatei la uari tara kannou. Ba toa katun e ranga mena a katunun kui, ‘Alia u holi a toa kui, na lia e na ngilin tare gen. Alia e rangate golö, alö go haniga te go ma la uai lia.’
LUK 14:19 Ba tai e poiena, ‘Alia u holi a maloto a bulumakau, na lia e na ngilin tohala ragen. Alia e rangate golö, alö go haniga te go ma la uai lia.’
LUK 14:20 Ba tai e poiena, ‘Alia e hagou hitölgi, nonei te ma tatei la sila gia lia.’
LUK 14:21 Ba katunun kui e la poutsuna me na hateie nei a tsunono i tanen a man ka teka. Ba torina tsunono e si koruna me poiena tara katunun kui i tanen, ‘Hasesei boroboro u turu maroro u kapan na turu maroro u tetenei i iahana taun teka. Ba lö te lu ramuma u katun ti moa ta ka, nu katun a tuanreiren te omina, nu matakiau, nu mou-omi, ba lö te mi piou ramien i luma i tar.’ Ba nonei e na kato uana teka.
LUK 14:22 E ma manasai ba katunun kui e mi poiena tara tsunono i tanen, ‘O tsunono, alia e katoe gula a ka te ranga nemu lalö, kaba kannou e antunana turu palai has e gi lama.’
LUK 14:23 Ba tsunono e poieta tara katunun kui, ‘Alö go la u turu maroro pan nu maroro u tetenei i ielesala tara taun, ba lö te las mera mumei u katun tara kannou. Alia e ngilegu a luma i tar e ga saputu.
LUK 14:24 Alia e hateie golö, e moa ta toa ta katun ti ngö mam rela te gi mi noua romana tara kannou i tar!’”
LUK 14:25 A katun a para koru i lala gono mei e Iesu. Ba nonei e habiritsito me poiena i taren, “A katun te la uanama i tar e tatei ngil bala korue nolia, nu ngil teka e tatei pan bala nena u ngil i tanen te ngil mera neien e tamanen ne tsinanen na tahol i tanen na galapien i tanen, nu toulanen nu hahinanen na nonei pouts has. Te moa nen, nonei e ma tatei katunun tsitsilo uanei i tar.
LUK 14:27 Alimiu go haniga iam te go sagoho menami u kamitsina te kukute mena milimiu alia, te mar kato uana a katun te soatsena a korusena tara tou mate i tanen. Te rama mia limiu, ba limiu te ma tatei katunun tsitsilo uami i tar.
LUK 14:28 Te ga hakats nia ta toa i tamilimiu te ga kui meni ta luma ta pia, nonei e gum mam buna ba te hakats nena a lahisa moni te antune iena a luma teka, ba te hakats sabiena te ga antuna u a moni ba te tatei hakapena a toukui.
LUK 14:29 Te moanen, nonei e na kuiena a kopina luma, ba te ma antuna toum noi te ga kui hakapa meni a luma. Be resi te tarer a ka teka te gol sile ren romana ba te poier, ‘A katun teka e hatanian hatakei a luma, kaba e ma antunan hakapa nanei a toukui!’
LUK 14:31 “Sanena a toa king e ga katsin lakasa gono mei u 10,000 turu soldia i tanen ba te na hiatatung gono mier a tana king te ka mena u 20,000 turu soldia, ba nonei te gum mam buna ba te hakats nena te ga tagala hantuna uen.
LUK 14:32 Te ma antuna neien, ba nonei te hala nena u katunun ranga ba te na sabiena nonei a tana king tara poata te lehana noa nen, ba te rangata nena te gi tatei hamasalohana pouts uen.
LUK 14:33 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu a man toa toa. Alö go hakats mamin te tatei mar kato uamu lö te go katunun tsitsilo u lö i tar — alö go rama korun a mamana ka te ka memu lö.”
LUK 14:34 Be Iesu e poiena, “U sol e nigana, kaba te ga taiaia a nitagala i tanen, e moa lel ta maroro te gi kato haniga lel meien.
LUK 14:35 U mar sol teka e ma antuna nei te ga taguhu meni u tsikitsiki tsi a kan leba i kui. Ara e tatei kato baba tun las naren. A katun te atein hengona e ga hengo haniga!”
LUK 15:1 U katunun lulu takis u para na barebana ti ngöri u katun u omi i lama me mi hengo ria tere Iesu.
LUK 15:2 Bu Parisi nu tson hihatuts turu Lo e ranga haraharaha ner e Iesu me poier, “A katun teka e kapiena rena u katun u omi ne nou gono has mera nen!”
LUK 15:3 Be Iesu e ranga mera teien u haharoei teka, “Sanena te go ka meia ta toa i tamilimiu a 100 tara sipsip ba toa i taren te taiana, gaha te ga katoen? Nonei e ga la bar u 99 u sipsip tara makum i taren ba te na sakiena a sipsip te taia antunana te ga sabe pouts menien.
LUK 15:5 Poata te sabe poutse nen a ka te taia, ba nonei te sasala koruna ba te hopue nen i halahalanen.
LUK 15:6 Ba te soata pouts mena neien i han. Ba nonei e ngö gugono rena u hahikapien i tanen na barebana te sukusukur me poiena i taren, ‘Sasala gono memo lia, taraha alia u sabe poutsi a sipsip i tar te taia!’”
LUK 15:7 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, e kato has uana i iesana, e Sunahan i Kolö e sasala koru mena romana a toa katun a omi te tori habirits ba nena u markato u omi nu hakats u omi i tanen, be Sunahan te ma hakats hapara nanei u 99 u katun te poier nori e nigar.”
LUK 15:8 Be Iesu e poiena, “Sanena ta toa ta tahol e ga ka mei ta maloto ta moni ta silva — a man toa toa te popona tara tolima kina — ba te hatie iena ta toa i taren, aha te ga katoen? Nonei e ga hakulupi u lam, ba te saloena a luma i tanen, ba te ruto haniga koruna tara mamana makum antunana te ga sabe menien.
LUK 15:9 Poata te sabie nen, ba nonei te ngö gugono rena u hahikapien i tanen na barebana i sukusuku ba te poiena, ‘Sasala gono memo lia, taraha alia u sabe a moni tu hatiei lia.’”
LUK 15:10 Be Iesu e poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, e kato has uana i iesana, u angelo tere Sunahan e sasala koru mier a toa katun a omi te tori-habirits ba nena u markato u omi nu hakats u omi i tanen.”
LUK 15:11 Be Iesu e poiena, “A toa katun e ka mei a elasolana pien tson i tanen.
LUK 15:12 Ba pien a hatut e ranga mena e tamanen me poiena, ‘O Tamar, alö go hale mei lia a man ka tu hopu kap mei lö alia ba lia te pile pepeisa nagen.’ Be tamanen e lu kakata talena a man ka i tanen me hala mena nei tara elasolana pien tson i tanen.
LUK 15:13 E ma manasai ba pien a hatut te hahol nena a man ka hoboto i tanen me luena moni ba te his uana tara han i lehana. Ba nonei e na ba pinopino nena a moni i tanen tara man markato a man omi.
LUK 15:14 Nonei e lapo ba hakapein a moni hoboto i tanen, ba bes pan e butu hobotona tara han te ka ien, ba nonei e sakena i peisanen e moa lel ta ka.
LUK 15:15 Ba nonei e na kuina tara toa katununa tara han teka. Ba katun teka e hala mena neien tara makum te kaia a heis poum i tanen, ba nonei te na taratara kap rena u poum.
LUK 15:16 Nonei e bes koru ba te ngilin nou hamasuluna tara hakorö turu poum. Kaba e moa ta katun te ga hale ien ta ka.
LUK 15:17 Ba poata u hakats i tanen e talesala pouts sil a ka te katoen, ba nonei e poiena, ‘U katunun kui tere tamar e ka mer a kannou a para i taren, na lia e ka gia teka ba te mate koru megu a bes pan!
LUK 15:18 Alia e takei gou ba te la uagou tere tamar ba lia te na poiegu romana i tanen, O Tamar, alia u kato homiia i matana e Sunahan na i tamulö.
LUK 15:19 Alia e ma antuna talagi te gi ngö menai lia a pien i tamulö. Alö go kato here namei lia a katunun kui i tamulö.’
LUK 15:20 Ba nonei e takei talana ba te la uana tere tamanen. “Nonei e ka noaia i pal lehana be tamanen e ruto sabie nen me tatagi koru nanen. Be tamanen e pieta uana i tanen me lukutse nen me hatsomie nen.
LUK 15:21 Ba pien tson e poiena i tanen, ‘O Tamar, alia u kato homiia i matana e Sunahan na i tamulö. Alia e ma antuna talagi te gi ngö menai lia a pien i tamulö.’
LUK 15:22 Be tamanen e poiena turu katunun kui i tanen, ‘Lue muma u hasobu u niga ba te mi hasoge mien. Hasesei iam! Ba limiu te hasogo hasemiu a ring a goul i kabelenen na sendol i mounen!
LUK 15:23 Na soatse muma nonei a tunan bulumakau a bokoko ba te mi kato hamatie men, ba ra te katoera a tsi kannou pan ba te sasalara.
LUK 15:24 Taraha, nonei a pien tson i tar e herei a katun te mate, kaba e toatoa poutsuna. Nonei e tia me butu pouts nama.’ Ba nori e tanian nour ba te sasalar.
LUK 15:25 “Na turu lan teka a pien tson a hamua e ka noaia i kui. Ba nonei e gala uanama i han me la hasukusuku uanama i rehina luma ba nonei e hengoena a barebana ti köma ba te sanir.
LUK 15:26 Ba nonei e ngöena a toa katunun kui me poiena, ‘Aha nonei teka?’
LUK 15:27 Ba katunun kui e poiena i tanen, ‘E toulamulö e la pouts uanama i han be tamamulö e kato hamate hakape lala a tunan bulumakau a bokoko, taraha nonei e lu poutse lala a pien tson i tanen ba nonei te niga noa hasina.’
LUK 15:28 Ba pien a hamua e raharaha koruna me raman tasuna i iahana luma. Be tamanen e lakasa nama me ranga hatamina i tanen.
LUK 15:29 Kaba nonei e ranga palisena e tamanen me poiena, ‘Alia u kui hatagala koruia i tamulö turu mamanu hiningal, na lia u mamala hipusni u ranga i tamulö. Na lö u mamala halei lia ta toa ta tunan meme te go nou gono mei lia a man hikapien i tar.
LUK 15:30 Kaba a pien tson i tamulö teka e ba pinopino nia a moni i tamulö tara tohaliou u omi te hala pinopino ner a peisaren. Na tara poata te la pouts uana men i han, ba lö te kato hamate bemien a tunan bulumakau a bokoko!’
LUK 15:31 Be tamanen e poiena i tanen, ‘A tsi pien i tar, alö e roron ka gono nitoa memo lia, na tara mamana ka hoboto i tar e maman ka has lö.
LUK 15:32 Kaba ara gi sasala ba te masa korura. Taraha, nonei e toulamulö e herei a katun te mate, kaba e toatoa poutsuna. Nonei e tia me butu pouts nama.’”
LUK 16:1 E Iesu e poei turu katunun tsitsilo i tanen, “A toa tson moni e ka mei a tson pepeito i tanen, ba tana katun e hateiena a tson moni, ‘A tson pepeito i tamulö e kato baba nena a moni i tamulö.’
LUK 16:2 Ba nonei a katun pan e ngöena a tson pepeito me poiena, ‘Aha nonei te hengo negu lia i tamulö? Alö go na kui tu toa tu raranga ba te hateie molia tu mar pepeito kap meni lö a man ka i tar. Alö e ma tatei tson pepeito lelmi i tar.’
LUK 16:3 “Ba tson pepeito e hakatsna i peisanen ba te poiena, ‘A tsunono i tar e tsuge noa lia tara toukui i tar. Gaha te go kati lia? Alia e ma tagala hantunegi te go kaho meni a holö, na lia e matsingolon singo tun silegu ta moni.
LUK 16:4 Bara, alia e atei silegu aha te katoe gou romana lia! Na te go kato meni lia a ka teka, bu katun te lu menari romana lia turu luma i taren tara poata te ga tsugeia lia a tsunono i tar tara toukuin taratarakap.’
LUK 16:5 Ba tson pepeito e ngö gugono mera nei u katun i tanen ti ka mei a haroho tara tsunono i tanen. Ba nonei e poiena tara katun tutun, ‘A lahisa tu harohen lö tara tsunono i tar?’
LUK 16:6 Ba nonei ranga palis uana i tanen, ‘A 100 taram welin nas.’ Ba tson pepeito e poiena, ‘A pepa te ka mena u hiase i tamulö teka. Gum boroboro ba lö te koloto nem u 50.’
LUK 16:7 Na tson pepeito e poei tara tai, ‘A lahisa tu harohen lö?’ Ba nonei e ranga palis uana i tanen, ‘A 100 bek palaua.’ Ba tson pepeito e poiena, ‘A pepa tara hiase i tamulö teka. Alö go kolotein u 80.’
LUK 16:8 Ba tsunono tara tson pepeito e hengo neto a ka teka me poiena nonei a tson pepeito a gamogamo e hahatongo koru. Nu katunur tara han i puta teka e hahatongon hamatskö koru ner a man ranga tara hei katun pouts i taren, na tara markato teka nori e karasa rer a pal katun tere Sunahan.”
LUK 16:9 Be Iesu e ranga noana me poiena, “Na lia e ranga mera golimiu, alimiu go lue iam a moni i tamilimiu ba te taguhu ramiu u katun ba nori te kapiena rario limiu. Ba poata te taiana romana a moni, ba markato teka te tatei taguhu rano limiu te la uami romana limiu tara han i Kolö te ma tatei taia nei.
LUK 16:10 A katun te roron taratara kap haniga nena a man ka man tetenei e taratara kap haniga has nena romana a man ka man kapan. Na katun te roron kui hagamona tara man ka man tetenei e kui hagamo hasina romana tara man ka man kapan.
LUK 16:11 Sanena limiu e go ma taratara kap haniga nemi a man ka ni puta teka, gesi te hala ranei romana limiu a man ka man niga hamana i Kolö te go taratara kap niam limiu? E moa tala.
LUK 16:12 Na sanena limiu e go ma taratara kap haniga nemi a man ka tara tana katun, gesi te hala ranei romana limiu ta man ka i tamilimiu hamatskö? E moa.
LUK 16:13 “E moa ta katunun kui te ga antunan kuiia tara elasolana tsunono i tanen. Te ga kato uen teka, ba nonei te omiena romana a toa ba te ngilena a tai. Tsi, nonei e karous nena romana a toa ba te hengo hanige iena a tai. Alimiu e ma tatei kui hoboto bemi e Sunahan na tara moni.”
LUK 16:14 Bu Parisi i hengo neto a man ka teka, ba nori i ranga hahakosta tere Iesu, taraha nori i ngil koru a moni.
LUK 16:15 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu te kato here nami a peisamilimiu u katun u niga i matar u katun, kaba e Sunahan e atei silena u hakhakats i tamilimiu e omina. Taraha, a ka te panina i matar u katun e here nei a ka pinopino i matane Sunahan.
LUK 16:16 “U Lo tere Moses nu kolkoloto turu propet i tagala hantunaia tara poata tere Jon a Tsonun Baptais. Kaba tara poata tere Jon ba te popona i romana, u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan te rarare laner, bu katun hoboto e tagala sil koruer te gi la u i iogana tara Nipepeito tere Sunahan.
LUK 16:17 Na u kolö nu puta e tatei tia nou romana i murimuri, kaba tsi toa tsi makum a tsi tetenei turu Lo e ma tatei taia koru nei romana.
LUK 16:18 “A katun te pekoena a hitöl i tanen te rama mena neien a tahol i tanen ba te tölena a tana tahol e tsikolona. Na tson te tölena a tahol a hitöl mam i tanen te tapeko, a tson teka e tsikolo hasina.”
LUK 16:19 Be Iesu e poiena, “A toa tson moni e roron hasein u hasobu te ka mei a hihol pan, na nonei e nounou haniga hasi a kannou a niga turu mamanu lan.
LUK 16:20 Na toa katun pinopino te moa ta ka a solonen e Lasarus i roron hopueia i rehina tamana tara ololo i matina luma tara tson moni teka. Na peisanen e saputu mei a pi.
LUK 16:21 Nonei e matesil korui te ga nou hamasul u tara ma tsi nouba ti rusia turu tebol tara tson moni. Bu muki te mi ramram has ria turu pi i tanen.
LUK 16:22 Ba nonei a katun pinopino teka e mateto, bu angelo e soatse ren ba te na haka gono merien e Abraham. Na tson moni e mate has me kaho ner.
LUK 16:23 Nonei e sagohi u kamits pan i hel, ba nonei te ruto seina ba te tarena e Abraham i lehana, ne Lasarus e ka hasia i rehinen.
LUK 16:24 Ba nonei e kuna me poiena, ‘O Abraham, o Tubur, alö go tatagi namo lia! Alö go hale iema e Lasarus ba nonei te kana nena a kopuluna a kabelenen turu ramun ba te mi habout hatsitabubena a miar. Taraha, alia e sagohegu a kamits pan koru turu tula teka!’
LUK 16:25 Be Abraham e poiena, ‘A tsi hatutubunei, alö go hakats pouts hasin a poata tu toatoa noaia lö i puta. Alö u lu nitoan a mamana ka a niga i tamulö i puta, ne Lasarus e lu a mamana ka a omi. Kaba i romana nonei e ka hanigana teka ba lö te sagohem a kamits.
LUK 16:26 Na tana ka, a toa sia pan soku e ka kap rano ra, na katun te kana tara pala teka te katsin aroho uana i tamulö e ma antuna nei, na katun te kana tara pala i tamulö e ma tatei aroho has uana mei i tamulam.’
LUK 16:27 Ba katunun moni e poiena, ‘E noahasina, o Tubur, kaba alia e ranga hatatagi koru mego lö te go sala meni lö e Lasarus tara luma tere tamar te ka ria a elalima a toular. Ba nonei te na ranga hatagala mera nen e gi hanei sil te gi ma la has uame ien tara hanin kamits teka!’
LUK 16:29 Be Abraham e poiena, ‘Nori e ka mer u buk te kolotsi e Moses nu propet tere Sunahan i manasa. A man toulamulö e tatei hengoer u ranga i taren.’
LUK 16:30 Ba tson moni e poiena, ‘O Tubur, e moa te gi kato menien romana a ka teka. Kaba te ga takei poutsia a katun tara tou mate ba te lana i taren, ba nori te toan hakapa korue riou u markato u omi nu hakats u omi i taren.’
LUK 16:31 Be Abraham e poiena i tanen, ‘Te ma hengoe roien u ranga tere Moses na turu propet, ba nori te ma hakapa hase roi u markato u omi nu hakats u omi i taren, noahasina te ga takei poutsia a katun tara tou mate.’”
LUK 17:1 E Iesu e poei turu katunun tsitsilo i tanen, “U hiamus e gono ba te roron las rena u katun ba te kato homir, kaba a nomi pan e butu noa romana tara katun te habute nen!
LUK 17:2 Te ga katsin amusia a katun teka a toa pien i gusur a galapien teka te hamana uar i tar ba pien te hapolasa ba nenou a nihamana i tanen, e niga balana te gi kits mam meni u katun a toa hatu pan i totongolona katun teka ba te na harukue rien i gusuna loul!
LUK 17:3 Alimiu go tara kap haniga niam a peisamilimiu ba te ma katoemi a markato a omi teka. “Sanena te ga kato homia a hahatoulana i tamulö, alö go ranga hapiu nen. Na te ga habiritse ien a torinen, ba lö te solopalem a ka a omi i tanen ba te tara poutse men.
LUK 17:4 Te kato homi nen i tamulö tara tohit a poata turu toa u lan, ba nonei te la uanama i tamulö tara man poata hoboto teka ba te poiena, ‘Alia e habiritsegu a torir,’ ba lö te solopala noa hasem a man ka man omi te katoen ba te tara poutse men.”
LUK 17:5 Bu Aposol e poier tara Tsunono, “Kato hapanema u nihamana i tamulam.”
LUK 17:6 Ba Tsunono e ranga poutsuna, “A ngalin mastet e makosi koruna kaba e habutena a kan leba te pan sokuna. Ne kato has uana i iesana, te tetenei hasina a nihamana i tamilimiu, alimiu e antunan kato noa hasemiu a man ka man kapan. Hena, alimiu e tatei poemiu turu roei teka, ‘Alö go pate sei a kopimulö ba lö te lam ba te na butu lel mia turu tasi!’ ba nonei te kukutiena romana u ranga i tamilimiu.”
LUK 17:7 E Iesu e ranga noa me poiena, “Sanena ta toa ta katun i tamilimiu e ga ka mei ta katunun kui ba te kuina tara kui tsi ba te taratara kap nena u sipsip, ba tara poata te ga la uamen i han ga lö go poe has i tanen, ‘Mi nou hamanasa tara kannou’?
LUK 17:8 E moa koru! Alö e tatei poiem i tanen, ‘Alö go nas a kannou i tar, ba te hake iem u labalaban kui ba te susoatsem a kannou tara poata te nou gia lia. I murinen ba lö te noum.’
LUK 17:9 Na tsunono e namala poie nei, ‘Nigana,’ te kukute menien u ranga i tanen. E moa.
LUK 17:10 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Tara poata te hakape mia limiu a man ka te ranga mei limiu e Sunahan te go katoe iam limiu, alimiu go ma ngilemi e Sunahan e ga hapan rio limiu. Taraha, alimiu u kato talase iam a toukui te hopu kap merien limiu.”
LUK 17:11 Tara poata te la u e Iesu i Jerusalem, nonei e silaia tara maroro i gusuna provins i Sameria ni Galili.
LUK 17:12 Nonei e laia i iahana a toa han ba maloto a katun a toba e sabie ren. Nori i tuolia i lehana me kur, “O Iesu! Tsunono! Alö go tatagi ramo lam!”
LUK 17:14 Be Iesu e tara raten me poiena i taren, “La iam ba limiu te na hatara namiu a peisamilimiu turu pris.” Ba nori i tanian lato ba nori e butu haniga poutsur.
LUK 17:15 A toa i taren e tara sabe ti kato haniga menien ba te la pouts nama me ranga hapanina me hatsunonena e Sunahan.
LUK 17:16 Ba nonei e tuhopu nena i mouna e Iesu me hanigana i tanen. A katun teka a katununa i Sameria.
LUK 17:17 Be Iesu e rangana, “Alia e kato haniga pouts regula a maloto a katun. Ime te ka ria a elasie?
LUK 17:18 E moa ta tan ta katun te ga kopisima ba te soloseiena a solone Sunahan, a toa puku lasi a katun teka tara tana han.”
LUK 17:19 Be Iesu e poiena i tanen, “Takei, ba te lam. A nihamana i tamulö te kato haniga poutse lalo lö.”
LUK 17:20 A palair u Parisi i rangatei e Iesu ta poata te ga butuma romana a Nipepeito tere Sunahan. Nu ranga pouts i tanen e kato u, “A Nipepeito tere Sunahan e ma tatei mar butu uana mei romana te gi tara menien.
LUK 17:21 E moa ta toa te ga poei romana, ‘Ruto, a Nipepeito tere Sunahan teka!’ tsi, ‘Nonei ili!’ Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e kana i gusumilimiu.”
LUK 17:22 Be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo, “A poata e la nama romana te ngilin tare moa limiu alia tu butun katunuma tara tsitabubun poata te ka pouts goa lia i puta, kaba alimiu e ma tare moi lia tara poata teka.
LUK 17:23 Kaba u katun e poier romana i tamilimiu, ‘Ruto iam, nonei e kana i pala ili,’ tsi, ‘Ruto iam, nonei te kana teka.’ Kaba limiu e ma tatei kukute ramien.
LUK 17:24 Alimiu e ateimiu, poata te kulupuna u koasi, u kanaha e roron alesala uana tara mamana makum i kolö. Ne kato has uana romana i iesana tara poata te butu pouts guma romana lia tu butun katunuma.
LUK 17:25 Kaba alia e sagoho mame gou romana u kamits u para. Bu katun tara poata i tar i romana te tori hasoala nariou romana lia.
LUK 17:26 A poata te la pouts guma romana lia e mar kato has uana romana te kato u a poata tere Noa i manasa.
LUK 17:27 Tara man lan i mam turu uolo pan, bu katun e nour me uar me hitölur, me noana turu lan te tasuia e Noa tara tolala i tanen, bu uolo e la nama me atung hamate hoboto rena u katun i ielesala.
LUK 17:28 Ne mar kato has uana romana te mar kato u a poata tere Lot. U katun i nou me uar, me hiholur me haholur, me lebar me hatakeier u luma.
LUK 17:29 Kaba turu lan te la ba nia e Lot a taun i Sodom, bu tula u uahiahi e rus here matei a langits i kolö me kato hamate rena u barebana hoboto.
LUK 17:30 Na e kato has uana romana teka tara poata e Sunahan e habutena romana lia tu butun katunuma.
LUK 17:31 “Nonei turu lan teka i murimuri, ta katun te ga kaia i iapu e namos hahaloso buna ba te luena a man ka i tanen i iahana luma. E ga topei la! Na katun has te kana tara kui i tanen e ma tatei kopis uanei romana i luma i tanen.
LUK 17:32 Hakats niam a ka a omi te butuia tara tahol tere Lot i manasa.
LUK 17:33 A katun te ka mena u hakats pan te go haka haniga meni a nitoatoa i tanen ba te peits nanen i tar, nonei e na hataia tun noa hase nen romana. Kaba a katun te hataia sile nei a nitoatoa i tanen te ngil koru mena neien lia, nonei e sabie nen romana.
LUK 17:34 Alia e ranga mera golimiu, a bong turu lan te habutena romana e Sunahan alia, ba elasolana katun e soho gono ria romana tara toa inana. A toa e lu ba ner romana, ba tai te kakana.
LUK 17:35 A elasolana tahol e kono hoboter romana a kannou, ba toa te lu ba ner romana ba tai te kakana.*
LUK 17:36 A elasolana tson e kui ria romana i kui, ba toa te lu ba ner romana ba tai te kakana.*”
LUK 17:37 Bu katunun tsitsilo e rangatse ren, “O Tsunono, ime te butu noa a ka teka?” Be Iesu e ranga palisina, “U katun e atei siler a makum te kana u tuanrei u mate, taraha nonei a makum te gonogono ria u apena te nounouer a ka a koreme. Ne kato has uana i iesana, a barebana e atei sil hase riou ime te ga butuia romana a ka teka.”
LUK 18:1 Be Iesu e hatei ratei u katunun tsitsilo u haharoei teka, te ga hatuts ren te gi singo hiton uen ba te ma sökanari ba te hakapar.
LUK 18:2 Ba nonei e ranga mera ten, “Tara toa taun, a toa tsonun hamou turu ranga e ka. A katun teka e ma tatei matoutei e Sunahan na nonei e ma tatei hapan hasri u katun.
LUK 18:3 Na tara taun teka a toa amoba e roron lala u i tanen ba te poiena, ‘A katun te paköe nolia e ngilin homie nolia. Alö go taguhe molia turu kot.’
LUK 18:4 Tara poata lehana a katun pan teka e mamala hengoi, kaba i murimuri ba nonei e poiena i tanen pouts, ‘Alia e ma matoutegi e Sunahan, na lia e ma hapan has ragi u katun.
LUK 18:5 Kaba tahol a amoba teka e roron ranga haparana ba te hala nena a toukui pan i tar. Bara, alia e taguhe goen turu kot. Taraha, nonei e namos la hiton nama ba peisar te soso koru mena u ranga i tanen.’”
LUK 18:6 Be Iesu a Tsunono e ranga noana me poiena, “Alimiu go hengoe iam u ranga te kati a tson hamou a omi teka.
LUK 18:7 Te kato uen teka ba limiu te mar hakats uamiu ime tere Sunahan? Ge ma taguhu ranei romana u katun hamatskö i tanen te singo nitoa uar i tanen tara lan na tara bong? E moa. Nonei e taguhu koru ranoen ba te ma aloso nei.
LUK 18:8 Alia e ranga mera golimiu, nonei e hamou hanige ienou u ranga i taren ba te kato borobore nen. Kaba poata te la pouts guma romana lia i puta, alia tu butun katunuma, ga lahisa katun te sabie golia ba te hamana korur?”
LUK 18:9 E Iesu e hatei hasin u haharoei teka turu katun ti roron hanigei a peisaren me poier nori te maktskör ba te sigala homi koru rer a palair u katun.
LUK 18:10 Ba nonei e poiena, “A elasolana katun i sei u tara Luman Lotu Pan me na singor. A toa nonei a katun turu Parisi, na tai a katunun lulu takis.
LUK 18:11 A Parisi e tuol pepeisa me singona, ‘O Sunahan, alia e haniga uagu i tamulö, taraha alia e namala kato hohomigi te kato uar a palair u katun hoboto. Alia e ma kopkopgi, na lia e ma gamogamogi, na lia e ma tsiktsikologi. Na lia e ma kato hohomigi te kato uana a tsonun lulu takis i tium.
LUK 18:12 Turu huol u lan i iahana mamanu wik alia e roron agono negu a kannou, na lia e roron lu katsegu u moni i tar tara maloto a makum ba te hala negu a toa makum i tamulö.’
LUK 18:13 Kaba katunun lulu takis e tuolma i lehana me ma hala sei mena nei a polenen i Kolö, taraha e matsingolo. Ba nonei e mukmuketo a lumlumanen te tatagi uen me poiena, ‘O Sunahan, alia a katun a omi koru, kaba lö go tatagi namo lia.’”
LUK 18:14 Be Iesu e poiena, “Alia e ranga mera golimiu, a katun hahuol teka te maksköna i matane Sunahan tara poata te la pouts uanen i han, na katun mam e moa. Ba katun te solosei peise iena a peisanen, a solonen e na la putana romana. Kaba katun te solo pute iena a peisanen, nonei e na luena romana a solo pan.”
LUK 18:15 U katun e mi piou ria a ma tsi goama tere Iesu te go sebele merien e Iesu. Bu katunun tsitsilo e tarer a ka teka me ranga hapiu raren.
LUK 18:16 Kaba e Iesu e ngö meri a galapien i tanen me poiena turu katunun tsitsilo, “Haka riam a galapien e gi la uama i tar. E moa te go hapiu mera mien limiu. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka gono merana romana u mar katun te kato uar teka.
LUK 18:17 Alia e hatei hamana rago limiu, a katun te ma hengo hanige nei u ranga tere Sunahan te mar hengo haniga uana a pien, a katun teka e ma tatei tasu koru nei tara Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 18:18 Ba toa katun a kapan turu Jiu e rangatena e Iesu, “O Tson Hihatuts a niga, aha te go kati lia ba te luegu a nitoatoa te ka nitoana?”
LUK 18:19 Be Iesu e ranga palisito i tanen, “Taraha ba lö te ngöe milia a katun a niga? E moa ta katun te ga niga. E Sunahan talasi.
LUK 18:20 Alö e atei silem a man masaka tere Sunahan. Hena teka: ‘Alö go ma tsikoloi. Alö go ma hipulii. Alö go ma kopui. Alö go ma gamogamoi. Alö go hapan e tamamulö ne tsinamulö.’”
LUK 18:21 Ba katun e rangato, “E popona tu hitotsia lia ba te noana i romana, alia u hengo korui a man lo teka.”
LUK 18:22 Poata te hengoeia e Iesu a ka teka, ba nonei e poieto i tanen, “A toa patu a ka te go kato lö. Alö go haholin a man ka hoboto i tamulö ba te molamola remi u katun ti moa ta moni. Ba lö te ka mem romana a mamana ka a niga i Kolö. Ba lö te tatei la muma ba te kukutie mumo lia.”
LUK 18:23 Kaba poata te hengo nia a katun a ka teka ba nonei e mataloho koruna, taraha nonei e ka mei a moni a para koru.
LUK 18:24 E Iesu e tari te tatagi uen me poiena, “U katununa tara moni e ka mer romana a toukui pan te gi tahongo uen tara Nipepeito tere Sunahan!
LUK 18:25 E tutu koruna te ga la u a katunun moni tara Nipepeito tere Sunahan, te mar tutu has uana a kamel te katsin sipina tara tsi tabutu tara salum.”
LUK 18:26 Bu katun ti hengoen e rangatar, “Gesi tsiponi te antunan ka hanigana?”
LUK 18:27 Be Iesu e ranga palisina, “A ka teka e ma antunan kato nanei a katun tun, kaba e Sunahan e antunan kato nanen.”
LUK 18:28 Be Pita e poiena, “Ruto! Alam u la ba nema a han i tamulam me kukutie mumo lö.”
LUK 18:29 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e ranga hamana mera gilimiu a ka teka, a katun te hakats uana tara Nipepeito tere Sunahan ba te la ba nena romana a luma i tanen tsi a tahol i tanen tsi u hatoulana tsi e tamanen tsi e tsinanen tsi a galapien i tanen, nonei e luena romana a para koru lel tara man ka teka tara poata i romana, ba te lu hase nou a nitoatoa te ka nitoana tara poata te la nama.”
LUK 18:31 Be Iesu e lu halhal rena a 12 a katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Hengo iam! Ara e la uara i Jerusalem, na mamana ka ti kolotein u propet te ga butuia i tar e butu hamana noa nonei tara han.
LUK 18:32 Taraha, alia e hala naria romana turu katun te ma Jiuri, ba nori te hahakos ria romana i tar ba te kato hohomi ria i tar ba te kahus has nario lia.
LUK 18:33 Nori e lahuse rio romana lia ba te atung hamate rio lia. Kaba turu hatopisana u lan ba lia te takei poutsugu romana.”
LUK 18:34 Kaba u katunun tsitsilo i ma atei silei a man ka teka. A mouna u ranga teka i hamous ba rien, ba nori e ma atei sileri a ka te rangein e Iesu.
LUK 18:35 Be Iesu e la hasusuku uama tara taun i Jeriko, na toa katun a matakiau e gumia i rehina maroro ba te singo lanena ta moni.
LUK 18:36 Poata te hengoe ien ti la karasa u u katun u para me rangatana, “Aha teka?”
LUK 18:37 Ba barebana e ranga uar i tanen, “E Iesu ni Nasaret te la karasana.”
LUK 18:38 Ba nonei e kuto, “Iesu! A Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia!”
LUK 18:39 Bu katun ti mam i raharahe ten me poier, “Alö go kokomoto!” Kaba nonei e ku hapan koru lel, “Hatutubunei tere Devit! Alö go tatagi namo lia!”
LUK 18:40 Be Iesu e tuoluto me ranga nena a katun a matakiau e gi na piou nia i tanen. Poata te la hasusuku men, be Iesu e rangatse ten, “Aha te ngile mulö te go kati lia i tamulö?” Ba nonei e ranga palisina, “O Tsunono, alia e ngilin taragu.”
LUK 18:42 Be Iesu e poieto i tanen, “Bara, alö go tara pouts! U nihamana i tamulö te kato haniga poutse nolö.”
LUK 18:43 Ba i teka puku nonei e tara poutsuna, me kukutiena e Iesu me haniga uana tere Sunahan. Ba poata ti tareia u katun a ka teka, ba nori e hapaner e Sunahan.
LUK 19:1 E Iesu e laia i iahana taun i Jeriko me ngilin la sokuna i hapala.
LUK 19:2 Na toa katun a solonen e Sakias e ka. Nonei a toa katunun lulu takis a kapan, na e ka hasi mei a moni a para.
LUK 19:3 Nonei e ngilin tari e Iesu, kaba nonei e makmakum koru me ma antunan tare nei e Iesu, taraha a katun e gono.
LUK 19:4 Ba nonei e pieta mamuna turu katun me na seina turu roein fik u kapan te ga tara menien e Iesu. Nonei e atei sil a makum teka te ga silaia e Iesu.
LUK 19:5 Poata te laia e Iesu tara makum teka ba nonei e tara seina me poiena tere Sakias, “O Sakias, koul boroboro, taraha alia e na ka goa tara luma i tamulö i romana.”
LUK 19:6 Be Sakias e koul boroborona me na las hagumena e Iesu i luma i tanen me sasala koruna.
LUK 19:7 Bu katun ti tari a ka teka e tanian ranga haraharaha hobotor, “A katun teka e na kana tara luma tara katun a omi!”
LUK 19:8 Be Sakias e tuoluto me poiena tara Tsunono, “Hengo, o Tsunono! Alia e lu katse gou a man ka i tar tara huol a makum ba te hala ragoi u katun pinopino a toa makum. Na tu gamoeia lia ta toa ta katun ba te kopegu ta ka i tanen, alia e palis poutse goen popona tara tohats a poata.”
LUK 19:9 Be Iesu e poieto i tanen, “I romana e Sunahan e lu pouts hakapa relala u katun tara luma teka. Alö a toa Jiu tu taia.
LUK 19:10 Na lia tu butun katunuma u la silema e go mi sake ne go mi lu poutsir u katun ti taia.”
LUK 19:11 Bu barebana i hengo noa uato tere Iesu. Be Iesu e ranga nena u haharoei teka, taraha nonei e susuku hakapaia i Jerusalem, na nori i hakats me poier a Nipepeito tere Sunahan e katsin butu hamanasa.
LUK 19:12 Ba nonei e poiena, “A toa katun pan e katsin la u tara han i lehana te gi na haking menien ba te la pouts nama i han.
LUK 19:13 I mam te katsin la ien, ba nonei e ngö gugono rena a maloto a katunun kui i tanen me hala rane ien a maloto a maina moni. A toa maina e antunaia tara hihol tara topisa tsihau. Ba nonei e ranga mera nen, ‘Alimiu e kui memiu a moni teka e popona te la pouts guma lia.’
LUK 19:14 Kaba u katun tara toa han i tanen i tori homi koru nen, ba nori e hakukutie lila u katunun raranga i murinen te gi na poe meni, ‘Alam e rama nem a katun teka e ga king raio lam.’ Kaba nonei e na king noa has.
LUK 19:15 “Ba katun pan teka ti na hakingema e kopis nama. Poata te tuku ien ba nonei e hangö gugono rena u katunun kui i tanen te hala rien a moni te gi butu hoboto uen i matanen ba te sakiena a lahisa moni ti luen.
LUK 19:16 Ba katunun kui tutun e la mato me poiena, ‘O tsunono, alö u halei lia a toa maina moni i tamulö, na lia u lu leli a tana maloto a maina moni tara moni tu halei lö alia.’
LUK 19:17 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö u kato haniga. Alö a katunun kui a niga! Alö u tara kap haniga korur a man ka man tetenei. Kato uana teka ba lia e hale goi lö a nitsunono ba lö te tara kap nem a maloto a taun.’
LUK 19:18 Ba helasolanana katunun kui e la nama me poiena, ‘Tsunono, alia u lu leli a tana tolima maina moni tara moni tu hala nilö.’
LUK 19:19 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö e tsunono nem romana a tolima taun.’
LUK 19:20 Ba tana katunun kui e la mato me poiena, ‘Tsunono, a maina moni i tamulö teka. U haka hamouseia lia tara makumun labalaba.
LUK 19:21 Alia u matouteio lö, taraha alö a katunun hakhakui hatagala. Alö e ma kuimi, kaba lö e roron lu noa hasem a hihol tara toukui tara tana katun.’
LUK 19:22 Ba katun pan e poieto i tanen, ‘Alö a katunun kui a omi! Alia e kot megoi lö a man ranga pouts i tamulö! Alö e atei silem alia a katunun hakhakui hatagala, na lia e ma kuigi kaba lia e roron lu noa hasegu a hihol tara toukui tara tana katun.
LUK 19:23 Aa, gaha tu ma haka nilö a moni i tar tara luman moni, ba lia te tatei lu pouts gono megien ta tana ta moni tara poata te go kopis malia?’
LUK 19:24 Ba katun pan e poiena tara pala ti tuol hasukusuku, ‘Lu ba nami a maina moni a katun teka ba te halemi a katunun kui te ka mena a maloto a maina moni.’
LUK 19:25 Ba nori e poier i tanen, ‘Tsunono, nonei e ka hakapa mena a maloto a maina moni!’
LUK 19:26 Ba nonei e ranga palisina, ‘Alia e ranga mera golimiu, a katun te ka mena a huhua tara toukui i tanen e hala hase roi a maroro te ga kui meni a huhua lel. Kaba katun te moa ta huhua tara toukui i tanen e lu ba naroi a ma tsi ka pinopino noa has te ka menen.
LUK 19:27 Na nori u pakö i tar te rama ner te go king merien lia, lu mera mumei teka ba te atung hamate ramien i matar!’” U haharoei tere Iesu e kapana teka.
LUK 19:28 E Iesu e ranga u teka ba te gamon mam rena u katun i tanen ba nonei e kete uana i Jerusalem.
LUK 19:29 Nonei e la hasukusukuia tara ma tsi han i Betpasi na i Betani ti kaia i rehina u Pokus tara Roein Olip, ba nonei e katsin hamam rena a elasolana katunun tsitsilo.
LUK 19:30 Ba nonei e poiena i taren, “Alimiu go la mula tara tsi han te ka nama ili, ba poata te na tuku moa limiu i han ba limiu te na sabie mou a toa tunan dongki te kitse lilei a lohiana na te mamala osa noeri u katun. Ba limiu te puresie mumen ba te la mena mume ien teka.
LUK 19:31 Te rangata noa ta katun, ‘Aha te purese sile mien limiu?’ ba limiu te poemiu i tanen, ‘A Tsunono e ngile namen.’”
LUK 19:32 Ba elasolana katun e lar me na sabier a man ka te mar ka u te ranga uala e Iesu.
LUK 19:33 Na tara poata ti purese ien a dongki bu katun tere ra dongki e poier i taren, “Aha te purese sile milimiu a tunan dongki?”
LUK 19:34 Ba nori e poier, “A Tsunono e ngile namen.”
LUK 19:35 Ba nori e mi piou naria a tunan dongki tere Iesu me haholase rime ien a man hasobu a man ngahangaha i taren ba nori e hose ier e Iesu i tanen.
LUK 19:36 Nonei e gumia i ieluna a dongki ba te lana, ba barebana e haholase ier a man hasobu a man ngahangaha i taren i kalana.
LUK 19:37 Ba poata te tuku ien tara pal kalana te la puta u turu Pokus tara Roein Olip te kaia i rehina i Jerusalem, bu katun u para koru i tanen e tanian köma hapan ria tere Sunahan ba te solosei merien u man mirakul pan u para ti tare ien.
LUK 19:38 Ba nori e poier: “E Sunahan e ga kalala a king te la menama a nitsunono i tanen: A masalohana e ga kaia i Kolö, na solona e Sunahan e ga pan koru!”
LUK 19:39 Ba palair u Parisi i gusur u barebana i poieto tere Iesu, “O Tson Hihatuts, alö go hakokomoteir u katunun tsitsilo i tamulö.”
LUK 19:40 Be Iesu e ranga palisito me poiena, “Alia e hatei ragi limiu, te kokomoto roa a barebana teka bu hatu tun te ku riou.”
LUK 19:41 E Iesu e la hasukusuku u tara taun i Jerusalem, ba poata te rutse ien a taun ba nonei e tabe sile nen.
LUK 19:42 Ba nonei e poiena tara taun teka, “Sanena alimiu tu atei sile iam a ka te habutsena a masalohana, i romana noa has, alia sane sasalagu. Kaba a ka teka e mous ba tala rano limiu ba limiu te ma antunan rutse mien.
LUK 19:43 A poata te la nama, bu katun te pakö rario limiu te mi gono hahis beri romana a ololo tara taun i tamilimiu a ma tsi pokusun hiatatung ba nori te mi hatukap rariou romana limiu.
LUK 19:44 Ba nori te hela haruse riou romana a han i tamilimiu ba te kato hohomi has rariou romana limiu na galapien has i tamilimiu te ka ria i iahana taun. Na e moa ta tan ta hatu tara ololo te go kaia romana i ieluna tabi. Taraha, alimiu u ma atei silemi a poata te torohanan taguhu ria limiu e Sunahan!”
LUK 19:45 Be Iesu e tasuto i iahana Luman Lotu Pan me tanian tsuga rena u katunun hahol, me poiena i taren, “U ranga tere Sunahan ti koloto nia turu Buk u Goagono e mar ranga uana teka, ‘A luma i tar e ngöeri romana a luman singo.’ Kaba limiu e kato here tsipon namien a kioun mous turu kopkop!”
LUK 19:47 E Iesu e hihatutsia i Luman Lotu Pan turu mamanu lan. Bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu pal kapan turu Jiu e ngilin atung hamate naren.
LUK 19:48 Kaba nori i ma sabiei ta maroro te gi mar kato menien, taraha u katun hoboto i roron hengo nitoaia turu ranga i tanen.
LUK 20:1 Turu toa u lan, tara poata te kaia e Iesu i Luman Lotu Pan ba te hatuts rena u katun ba te hatei nena u Bulungana u Niga, bu pris pan nu tson hihatuts turu Lo nu tsunono e la rima me poier i tanen, “Hatei ramo lam, alö e ka mem a saha nitsunono ba lö te katoem a man ka teka? Esi te halei lö a nitsunono?”
LUK 20:3 Be Iesu e ranga palis raten, “Alia e rangata has ragi limiu u toa u harangata. Hateie mumo lia, ime te lueia e Jon a nitsunono te ga baptais merien u katun? Tere Sunahan, tsi tara katun tun?”
LUK 20:5 Ba nori e hiarangrangata poutsur me poier, “Aha te gi poei ra? Te gi poe meni ra, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tere Sunahan,’ be Iesu te poe nou i tarara, ‘Ga taraha tsiponi tu ma hamana memi limiu e Jon?’
LUK 20:6 Na ra e namos poe hasera, ‘E Jon e ka mei a nitsunono tara katun.’ Te gi kato u ra teka, bu katun hoboto te titi hatu rariou ra, taraha nori e hamana koruer e Jon a toa propet tere Sunahan.”
LUK 20:7 Ba nori e ranga paliser e Iesu, “Alam e ma atei silemi ime te lama a nitsunono tere Jon.”
LUK 20:8 Be Iesu e poieto i taren, “Na lia has e ma tatei hatei ragi limiu esi te hale moi lia a nitsunono ba lia te katoegu a man toukui teka.”
LUK 20:9 Be Iesu e ranga mera nei u katun u haharoei teka, “A toa katun e lebei a kuin gerep, ba nonei e hataratara kap tun rena u palair u katun a kuin gerep teka me hakuin moni nanen, ba hapalana moni e la uato tara katun terena kui. Ba nonei e la uato tara toa han i lehana me na ke iena a poata a ngahangaha koru.
LUK 20:10 Bi murimuri ba poatan tangoho tara kui e butu hakapato, ba nonei e hala mena nei a toa katunun kui i tanen tara barebana ti kuiia tara kuin gerep. Nonei e ngilin lu a pal hua i tanen. Kaba barebanan kui tara kui teka i atunge ien me tsuge ren ba nonei e lala puku poutsuna.
LUK 20:11 Ba nonei a katun terena kui e hale iena a taina katunun kui i tanen, bu katunun taratarakap tara kui e atung lel hase ren, me kato hamatsingole ren, ba nori e hala pukpuku poutse ren.
LUK 20:12 Ba nonei e hala lel nena a helapisana katunun kui, bu katunun taratarakap e kato hakamits hase ren, ba nori e tsuga ba naren.
LUK 20:13 Ba katun terena kuin gerep e poieto, ‘Aha te go kati lia? Alia e hala negou a pien tson a tsomi i tar. Nori toum e tatei hapane roen.’
LUK 20:14 Ba poata ti tare ien u katunun taratarakap ba nori e hiararangar me poier, ‘A pien tara katun terena kui teka te lue nou romana a kuin gerep. Ara gi atung hamatien, ba kuin gerep i tanen te ka uanou i tarara!’
LUK 20:15 Ba nori i lapo ba naten tara kui me atung hamatie ren.” Be Iesu e rangatato, “Ga katun terena kuin gerep e ga kato aha turu katun u omi teka?
LUK 20:16 Nonei e la nama romana ba te mi atung hamate rena u katun teka, ba nonei te hala mena nei romana a kuin gerep teka turu katunun taratarakap u niga.” Ba poata ti hengo nia u katun a ka teka ba nori e poier, “U katun e gi ma tatei kato homi uai teka!”
LUK 20:17 Be Iesu e ruto uana i taren me poiena, “Ga limiu go hakats niam u ranga turu Buk u Goagono te kato here nanei lia a hatu. E kato uana, ‘A hatu ti raman u katunun hatakei tara luma ba te hapiraka ba ner, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.’
LUK 20:18 U katun hoboto te tsia roa tara hatu teka e taptapeko riou romana. Kaba te konena romana a hatu teka ta katun, ba nonei te kono bulbul here nanoien u koahu.”
LUK 20:19 Bu tson hihatuts turu Lo nu pris pan e ngilin pile kap hamanasa ner e Iesu, taraha nori i atei sil e Iesu e saka merien u haharoei teka, kaba nori i matoutir u katun.
LUK 20:20 Ba nori i tara kap naten. Ba nori e hol rer u katun u gamogamo me hala rari men te gi mi tara kakap menien. U katun teka i gamo ba te katoer u rangrangata u para tere Iesu. Nori i ngil e Iesu e ga kato tu ranga tu omi te gi kot meien na te gi hala menien tara nitagala tere Gamman.
LUK 20:21 Ba nori i rangatse ten me poier, “Tson Hihatuts, alam e atei silem alö a katun a mana. Alö e roron hihatuts hamana nem a maroro tere Sunahan, taraha alö e mamala hakats silemi a nikapan turu katun.
LUK 20:22 Alö go ranga mera molam, e niga hasina turu Lo i tarara te gi takis u ra tere Gamman Pan e Sisa, tsi e moa?”
LUK 20:23 Kaba e Iesu e atei sil u gamo i taren me poiena, “Hatare mumei lia ta toa ta moni ta silva. A bakune si na solone si te kana i tanen?” Ba nori e ranga palisir, “E Sisa.”
LUK 20:25 Be Iesu e poieto, “Bara, halemi e Sisa a man ka i tanen, ba te hala hasemi e Sunahan a man ka i tanen.”
LUK 20:26 Nori i ma antunan kot mei e Iesu tu toa tu ranga tu omi teka i matar u katun, ba nori e hahalongolor me asingoto ner te ranga palis haniga uen.
LUK 20:27 Bu palair u Sadiusi i la uamato tere Iesu. Nori a pal katun ti poei e moa ta tou taktakei pouts tara tou mate.
LUK 20:28 Ba nori i poieto tere Iesu, “Tson Hihatuts, e Moses e koloto meni a lo teka i manasa: ‘Te ga mate ba meni a tson a tahol i tanen ba te moana ta pien, e toulanen e tatei tölena a amoba ba nori te hatuhaner ta pien te ngö rari romana a solona tson te mate.’
LUK 20:29 Bara. Tara toa poata a elahit u mun toulana i ka. Ba hamua e hitöluna, me matena ba te moana ta pien.
LUK 20:30 Ba hatut e töleto a tahol a amoba me na mate hasina ba te moana ta pien.
LUK 20:31 Te kato has uen i iesana tara helapisa na turu munmun toulana hoboto teka. Nori i mate hoboto ba te moar ta pien.
LUK 20:32 Ba i murimuri ba tahol te mate hasina.
LUK 20:33 Ga tara poata te takei pouts ria romana u katun tara tou mate i taren ba te luer a tuanreiren, ga tahol teka e tahol uana romana teresi? Taraha, a elahit hoboto ti töle ien.”
LUK 20:34 Be Iesu e ranga palis ranen, “A pal tson na tohaliou e hitölur tara poata i tarara i romana.
LUK 20:35 Kaba pal tson na tohaliou te rangeir e Sunahan te tatei takei poutsur romana ba te ka mer u tuanrei tara poata i murimuri, nori e ma tatei hitölri.
LUK 20:36 Nori e hereri romana u angelo ne ma tatei mate lelri. Nori a galapien tere Sunahan, taraha nori e hatakei raria romana tara tou mate.
LUK 20:37 Ne Moses e haruto haniga korun te takei pouts uar u katun ti mate ba te toatoar. Turu ranga turu Buk u Goagono te hatei nena a tsi roei te kulupu, e Moses e rangein a Tsunono me ngö neien, ‘A Sunahan tere Abraham, na Sunahan tere Aisak, na Sunahan tere Jekop.’
LUK 20:38 A ka teka e ranga nena nonei a Sunahan turu katun te toatoar. E ma Sunahan uanei turu katun u mate. Taraha, i matane Sunahan, u katun hoboto e toatoa noar.”
LUK 20:39 Bu palair u tson hihatuts turu Lo e ranga palisir me poier, “U raranga palis u niga, o Tson Hihatuts!”
LUK 20:40 Nori i ranga u teka, taraha nori i raman rangata leli e Iesu tu rangrangata.
LUK 20:41 Be Iesu e poieto i taren, “Taraha te poe mena nei u Buk u Goagono e Mesaia a hatutubunei romana tere Devit a King?
LUK 20:42 E Devit noa has te poei turu buk turu Sam, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, Gumia teka tara pal matou i tar, e popona te hale goi lia lö u katun te paköe riou lö ba lö te na pita-puta ramoen.’
LUK 20:44 E Devit e ngöei a katun teka ‘A Tsunono.’ Gime te mar hatubuna uana e Mesaia tere Devit?” Kaba e moa ta katun te ga ranga palis.
LUK 20:45 A poata ti hengo hobotoia u katun i tanen, be Iesu e poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Hanei sil riam u tson hihatuts turu Lo. Nori e ngilin hula la koru mier a hasobu a ngahangaha i taren, ba te ngil koruer u katun e gi hapan rien tara toana. Na nori e ngil koru haser e gi gumia turu gumgum u niga i matar u katun i iahana luman lotu na turu gumgum tara pal kapan tara kannou.
LUK 20:47 Nori e roron katoer u singon lotu u ngahangaha turu rung tun, ba te lu tsipon beri a peisaren a man ka turu amoba. Ba nori te luer romana a nihahuna a omi koru.”
LUK 21:1 E Iesu e hula tara me tarena u katunun moni ba te lapo hongo ner a monin hitaguhu i taren tara bokisin moni.
LUK 21:2 Na nonei e tara hasi a toa tahol a amoba te moa koru ta ka ba te lapo hongo nena a tsi huol a tsi toea.
LUK 21:3 Ba nonei e poieto, “Alia e ranga mera golimiu, a tahol a amoba teka te moa koru ta ka e hala nelala a moni te pan saluhena tara moni te hala nelila a barebana hoboto.
LUK 21:4 Taraha, nori hoboto e hala lila turu moni te kurapana i taren, kaba nonei a tahol e moa lel ta tsi moni i tanen. A tsi huol puku a tsi monin kannou te lapo hongo hakapa nala len.”
LUK 21:5 Ba palabir u katunun tsitsilo i ranga sileto a Luman Lotu Pan me poier, “Ruto u tara man hatu a man niga na tara man ka man taratara haniga ti halei a barebana tara luma tere Sunahan!” Be Iesu e poieto, “Hakats niam a man ka teka te rute milimiu. A poata e la nama romana be moa ta toa ta hatu teka te ga ka lelia romana tara makum i tanen. Nori hoboto koru e lapo ba raria romana i puta.”
LUK 21:7 Ba nori i rangate ten, “Tson Hihatuts, i hangisa te baba naria romana u hatu teka? Na saha hiharuts te haruto nena romana a poata te katsin butuna romana a ka teka?”
LUK 21:8 Be Iesu e poieto, “Hanei iam, u katun e namos gamo rario limiu. Taraha, u katun u para e la rima romana ba te ngöe roi a peisaren a solor ba te mi poier, ‘Nonei alia!’ na ‘A poata hamanasa!’ Kaba ma kukute rami.
LUK 21:9 Alimiu e hengo namiu romana a man hiatatung na man pula, kaba limiu go ma matoutmi. A man ka teka e butu mamuna romana, kaba a nikapakapa e ka noana.”
LUK 21:10 Ba nonei e ranga noana me poiena, “A toa han e hiatatung gono mena romana a tana han, na palair u hun katun e hiapulpular romana.
LUK 21:11 Ne ka has mena romana a man nun pan koru, na bes pan nu himati e na butu roa romana tara han a para. A man ka te hamatout rena u katun e butuna romana, na man hiharutona has i kolö.
LUK 21:12 Kaba i mam te ga butuia romana a man ka teka, ba limiu te pile kap rariou romana ba te kato homi pinopino rariou romana. Alimiu e kot raria romana i iahana u luman lotu turu Jiu ba te haka raria tara luman karabus. Na limiu e lu merari romana i matar u king na turu gamman te hamana uami limiu i tar.
LUK 21:13 Na nonei a poata te go na ranga mena milimiu u Bulungana u Niga.
LUK 21:14 Na hengo iam! Alimiu go ma hakhakats hapara mam nami tu ranga te go ranga palis niam romana limiu.
LUK 21:15 Taraha, alia e hala ragi romana limiu u ranga nu hakhakats u niga koru, bu pakö i tamilimiu te ma antunan tula puta nari romana u ranga te go hala rilia alimiu.
LUK 21:16 A pal katun i tamilimiu e hala rario romana limiu turu pakö, u tamamilimiu nu tsinamilimiu nu toulamilimiu nu hahikapien i tamilimiu. Na palabi i tamilimiu e kato hamate rariou romana.
LUK 21:17 U katun hoboto e omi rario romana limiu te katun uami limiu i tar.
LUK 21:18 Kaba e moana romana tu toa tu hulu te ga taiaia romana i bakumilimiu.
LUK 21:19 Alimiu go tuol hakarapoto sile iam a Tsunono ba nonei te lu pouts rano limiu.”
LUK 21:20 E Iesu e ranga lel me poiena, “Poata te tare mia romana limiu a ami a para te gono hahiser romana i Jerusalem, ba limiu te ateimiu romana a poata hamanasa te gi kato homi hakapa meni nonei a taun teka.
LUK 21:21 Ba pala te ka ria romana tara provins i Judia e gi bus tara pokus. Ba eresi te ka ria romana i iahana taun i Jerusalem e gi la ba nen, be resi te ka ria romana tara man han i ielesala e ma tatei la uari romana i iahana taun.
LUK 21:22 Taraha, nonei a man lanin hahuna teka te kato hamanena romana u ranga hoboto turu Buk u Goagono te ranga mamin a man nomi teka.
LUK 21:23 A nitatagi pan koru e kana romana tara tohaliou te ka mer romana u pika nonei tara poata, na tara tohaliou te hihasusur romana. A poata a omi koru e butuna romana tara han teka, ne Sunahan e tor-si koru rena romana u katun teka.
LUK 21:24 A palai e ngats hamate rari romana u kilatan hiatatung, ba palai te karabus rer romana ba te la merari romana tara mamana han pan i lehana. Ba barebana te halhal ria turu Jiu e tötö homier romana a taun i Jerusalem ba te tara kap naren popona te ga kapa u romana a poata turu katun halhal teka.”
LUK 21:25 Be Iesu e poiena, “U hiharuts e butuna romana tara pitala na tara tsihau na turu pitopito. Nu han pan u para i puta e tutu mer romana a nitatagi a kapan, ne matouter romana u tasi pan te ga posa uamen romana i loul nu sopo pan.
LUK 21:26 U katun e maten-topi mer romana a nimatout te hakats mena rien romana a man nomi te butuna romana i puta. Taraha, a mamana ka ni kolö e gasina romana.
LUK 21:27 Ba nori te tarer romana alia tu butun katunuma e la meguma romana u koasi i kolö na nitagala nu ualesala u kapan.
LUK 21:28 Tara poata te tanian butuna romana a man ka teka, ba limiu te ongolomiu ba te hatara seiemiu a bakumilimiu, taraha a poata te ga lu pouts meri limiu e Sunahan e susuku hakapa!”
LUK 21:29 Be Iesu e hatei rane ien u haharoei teka, “Hakhakats niam a man roei te tatei sulur.
LUK 21:30 Hena, tara poata te suluna u ngal, ba limiu te atei silemiu a poatan nou turu ngal e susukuna.
LUK 21:31 Ne kato has uana i iesana, poata te tare mia romana limiu a man ka teka, ba limiu te atei sil hasemiu a Nipepeito tere Sunahan e susukun butu nama.
LUK 21:32 Alia e ranga hamana mera golimiu, a mamana ka hoboto teka e butuna romana i mam te mate ria a palair u barebana te toatoar tara poata teka.
LUK 21:33 U kolö nu puta e taiar romana, kaba u ranga i tar e moa koru te ga tatei taia uen romana.”
LUK 21:34 Be Iesu e poiena, “Tara kap niam a peisamilimiu! E omina te go hakats talasi mena milimiu a tou nou na tou roro ba limiu te spakmiu ba te toku silemiu a man kana tun lasi i puta. Alimiu e namos asingoto namiu romana te songots butu nama romana nonei u Lan Pan tara Tsunono.
LUK 21:35 Taraha, u Lan Pan teka e la here namei romana a tanga, ba te butuna romana turu katun hoboto te ka ria i puta, turu han hoboto.
LUK 21:36 Tara kap haniga iam ba te singo nitoa uamiu tere Sunahan ba limiu te ka memou a nitagala te go saluhe memi limiu a man nomi teka te ga butu uen, ba limiu te tuol mia romana i matar tu butun katunuma.” E Iesu e ranga u teka.
LUK 21:37 Mamanu lan e Iesu e hihatutsia i Luman Lotu Pan. Ba tara man bong nonei e na sohoia turu pokus ti ngöei u Pokus tara Roein Olip.
LUK 21:38 Bu katun hoboto te roron la uar i Luman Lotu Pan tara bongbong koru ti hengo u i tanen.
LUK 22:1 A poata e susuku hakapa tara Kannouna tara Beret te moa ta Yis, ti ngö hasei a Kannouna turu Paska.
LUK 22:2 Bu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo e torohanan sake ner ta maroro ta niga te gi atung hamate meni e Iesu, kaba nori i matoutir u katun, ba te sakier a maroro te gi atung hamate hamous menien.
LUK 22:3 Be Satan e la uato i torina e Judas Iskeriot, nonei a toa tara 12 a katunun tsitsilo tere Iesu.
LUK 22:4 Be Judas e na ranga gono merena u pris u kapan nu kepten turu polis ti taratara kapin a Luman Lotu Pan te ga mar hala menien e Iesu i taren.
LUK 22:5 Ba nori e sasalar me kitser u ranga te gi hala menien ta moni.
LUK 22:6 Be Judas e hanige ieto a ka teka me hatanian sake nena ta maroro ta niga te ga hala menien e Iesu i taren te gi ma atei silei a barebana.
LUK 22:7 I iahana man lan tara kannouna tara beret te moa ta yis, u lan te gi atung hamate meri u tunan sipsip turu Paska e butu hakapa.
LUK 22:8 Be Iesu e hala mera nei ere Pita ne Jon u ranga teka, “La iam ba te na hamatsköemiu a man ka, ba ra te na noue rou a kannou i tarara turu Paska.”
LUK 22:9 Ba nori i rangate ten, “Ime te ngile mulö te go na katoa lam a kannou teka?”
LUK 22:10 Ba nonei e poieto, “Hengo iam! A toa tson te soate nou a toa tabeli ramun e hitupali gono mera noa limiu te butu moa limiu i iahana taun. Ba limiu te kukutie moen ba te na tasu moa tara luma te la uanen.
LUK 22:11 Ba limiu te poe mou tara katun terena luma, ‘A Tson Hihatuts e poe nama i tamulö, Ime te kana a makum te mi nou gono mera goa lia u katunun tsitsilo i tar a kannouna turu Paska?’
LUK 22:12 Ba nonei te haruto ranoi limiu a rum pan i iasa te ka hakapa mena a man tebol na man gumgum. Nonei tara makum teka te na kato hamatsköe moa limiu a mamana ka tara kannou.”
LUK 22:13 Ba nori e lar me na sabier a mamana ka te kato u te mar ranga merien e Iesu, ba nori e kato hamatsköer a kannouna turu Paska.
LUK 22:14 A poata e butu hakapa, be Iesu nu aposol e gum ria tara kannou.
LUK 22:15 Ba nonei e poieto i taren, “Alia e ngil koruegu te go nou gono meri limiu a kannouna turu Paska teka i mam te go sagoho meni lia a kamits!
LUK 22:16 Taraha, alia e ranga mera golimiu, alia e ma tatei nou lele gien romana e popona tara poata a man ka te haharoei nena a kannou teka e butu hamana hakapana romana tara Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 22:17 Be Iesu e luena a gotana wain me hanigana tere Sunahan me poiena, “Lue iam a gotana teka ba te hala namia i tamilimiu.
LUK 22:18 Taraha, alia e ranga mera golimiu, alia e ma tatei ua lelegi u wain popona tara poata te la nama romana a Nipepeito tere Sunahan.”
LUK 22:19 Ba nonei e lu hasena a beret me hanigana tere Sunahan me poseposie nen, me hala rane ien me poiena, “Nonei u tuanrei i tar tekaöte na mate sil rano limiu. Alimiu e na kato has uamiu teka tara beret ba te noue men ba te hakats pouts namo lia.”
LUK 22:20 Na i murina ti nou hakapa ien, be Iesu e lu has mena nei a gotana wain i iesana me poiena, “A gotana teka te takis bera nolimiu e haharoei nena u rangan kits u tsimus te na kato hatagale goi lia u rahatsing i tar.*
LUK 22:21 “Kaba nonei a katun te hala nenoa lia turu pakö i tar, nonei e nou gono meno lia tara kannou teka!
LUK 22:22 E manana, alia tu butun katunuma e go na mate, te mar hopu kap meni lia e Sunahan. Kaba a nomi pan e butu noa nonei tara katun te hala neno romana lia turu pakö!”
LUK 22:23 Bu katunun tsitsilo e tanian rangrangata pouts ria i taren esi a toa i taren te katoe nou a ka teka.
LUK 22:24 Bu katunun tsitsilo e hiatatung mer u ranga me poier, “Esi te mammamna i tarara?”
LUK 22:25 Be Iesu e poieto i taren, “U king tara man han i puta teka e roron tsunono hatagala ria turu katun i taren, nu katun pan e ngil beri a peisaren a solon ‘Tsunono Pan a Niga.’
LUK 22:26 Kaba a markato teka e ma tatei ka neia i gusumilimiu. E moa. A katun i tamilimiu te panina e tatei kato here nanei a peisanen a hitots, ba tsunono i tamilimiu e tatei here nei a katunun kui.
LUK 22:27 Esi a katun a tsunono, a katun te gumuna ba te nouna, tsi a katun te susoatsena a kannou i tanen? A katun te gumuna, nonei te panina. Kaba lia e ka gia i gusumilimiu e heregi a katunun susoata kannou.
LUK 22:28 “Alimiu u ka gono memo lia tara man poata ti torohaneia lia u katun.
LUK 22:29 Ba lia te hala ragoi limiu a nitsunono, te mar hala has meni e Tamar alia a nitsunono.
LUK 22:30 Alimiu e nou mia ne ua mia romana tara kannou i tar tara Nipepeito i tar, ba limiu te gum mia romana tara gumgum a goagono turu king ba limiu te tsonun hamou mou romana tara 12 a hun katunur i Israel.”
LUK 22:31 Be Iesu e poieto tere Pita, “Saimon, Saimon, hengo! E Satan e rangata hatagala sil te ga tohala merien romana alimiu hoboto, ne Sunahan e haniga. A nitolaha teka tere Satan e here nei a katun te lu katsena a kannou a niga na bita.
LUK 22:32 Kaba lia u singo hakapa sileio lö, o Saimon, te go ma hapolasa meni lö a nihamana i tamulö. Ba tara poata te habirits pouts uamuma romana lö i tar, ba lö te hatagala rem a nihamana turu hahatoulana i tamulö.”
LUK 22:33 Be Pita e poiena, “Tsunono, alia e hanigegu te go la gono meni lia alö tara karabus na te go mate gono has meni lia alö!”
LUK 22:34 Kaba e Iesu e ranga poutsuna, “Alia e ranga mego lö, o Pita, a keriau a tson e ma kekeretskö noa noi i bong teka e popona te poe moa lö tara topisa poata alö e ma atei sile moi lia.”
LUK 22:35 Be Iesu e poieto i taren, “Tara poata tu hala puku ria lia limiu ba te moana ta paus moni na pora nu sendol, ga limiu u makmakum ba niam ta toa ta ka, tsi e moa?” Ba nori i ranga poutsuto, “E moa ta ka te ga makmakum.”
LUK 22:36 Be Iesu e poieto, “Kaba i romana, ta katun i tamilimiu te ka mena a paus moni tsi a pora e ga luen. Ne si te moana tu kilatan hiatatung e ga haholin u hasobu u ngahangaha i tanen ba te holena tu toa.
LUK 22:37 Taraha, alia e ranga mera gilimiu a ka teka, u ranga turu Buk u Goagono e ga butu hamana te poiena, ‘Nori i haka gono meien u katun u omi,’ taraha nonei e ranga nano lia, nu ranga ti koloto mei lia e butu hamana nou romana.”
LUK 22:38 Bu katunun tsitsilo e poier, “O Tsunono, u huol u kilatan hiatatung teka.” Ba nonei e poiena i taren, “E antunana!”
LUK 22:39 Be Iesu nu katunun tsitsilo e la ba ner a rum i iasa me la uar turu Pokus tara Roein Olip te roron kato uen.
LUK 22:40 Poata ti tuku ien nonei tara makum, ba nonei e poiena i taren, “Singo uam tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu.”
LUK 22:41 Ba nonei e gamon la ba ranen, te lehana hapopoia te lapo menari a hatu, me hatukununa me singona, “O Tamar, te ngil mia lö, ba lö te hatongo kap ba namoi lia a kamits teka te katsin butuna i tar. Kaba lö go ma kato uai turu ngil i tar. Alö go kato u turu ngil i tamulö.”*
LUK 22:43 Ba toa angelo ni Kolö e butuna i tanen me hatagale nen, taraha e Iesu e sagohi a nitagagi pan koru. Ba nonei e singo hatagala koru lelina. Bu siung i tanen e butu here nei u rahatsing me rus uana i puta.
LUK 22:45 I murinen ba nonei e takeina ba te la pouts uana turu katunun tsitsilo i tanen me sabe ranen ba te sohor, taraha nori i topi koru mei a nitatagi pan.
LUK 22:46 Ba nonei e poiena i taren, “Aha te soho memi limiu? Takei iam ba te singo uamiu tere Sunahan. U hiamus u omi e namos butuna i tamilimiu.”
LUK 22:47 E Iesu e ranga noa has ba toa hun katun te tukur. E Judas, a toa tara 12 a katunun tsitsilo te mammam ren, ba nonei e la uamato tere Iesu go mi mutsie ien.
LUK 22:48 Be Iesu e poieto, “Judas, alö e katoem a saha markato teka te mutsi mena milia ba te haruto namia lia turu pakö i tar?”
LUK 22:49 Poata ti tareia u katunun tsitsilo ti ka gono mei e Iesu a ka te butu hamanasana, ba nori e poier, “O Tsunono, alö e ngilem alam go atung rien u kilata?”
LUK 22:50 Ba toa i taren e torohanan atungena a katunun kui tara tsunono pan turu pris ba te ngats ba nena a talinganen tara pal matou.
LUK 22:51 Be Iesu e ranga palisina, “E noana!” Ba nonei e sebeliena a talingana katun me kato haniga poutse nen.
LUK 22:52 Be Iesu e poieto turu pris u kapan nu kepten turu polis ti taratara kapin a Luman Lotu Pan nu tsunono ti la silema te gi lu menien, “Taraha te la mena mumei limiu a man kilatan hiatatung na man baru ba te mi pile kap here mena milia a kopkop?
LUK 22:53 Alia u ka gono merio limiu turu mamanu lan i Luman Lotu Pan ba limiu u ma pile kap natei lia. Kaba teka a poata i tamilimiu, a poata te panna a nitagalana turu kuhil.”
LUK 22:54 Ba nori i pile kap neto e Iesu me lu mena rien i luma tara tsunono pan turu pris. E Pita e kukute has, kaba e lama i pal lehana.
LUK 22:55 U tula i hatseia i gusuna makum i pal porina luma, be Pita e sohalata tara barebana ti gum hahis u tula.
LUK 22:56 Tara poata te tareia a toa taholun kui e Pita te gum uen i rehina u tula, ba nonei e tara hamatskö uana tere Pita me poiena, “A katun teka e ka gono has mei e Iesu!”
LUK 22:57 Be Pita e holise ten me poiena, “Alia e ma atei sile gien!”
LUK 22:58 Na tara tsitabubun poata, ba tana katun e tare ten me poiena tere Pita, “Alö has a toa i taren.” Be Pita e ranga palisito, “Alia u moa!”
LUK 22:59 Na tara toa aua i murimuri, ba tana katun e ranga hatagala sisi nena e Pita, “U mana koru a katun teka e ka gono has mei e Iesu, taraha nonei has a katununa i Galili!”
LUK 22:60 Be Pita e ranga palisito, “Alia e ma atei silegi a ka te ranga nemu lö!” Na i teka puku, tara poata te ranga noaia e Pita, ba keriau a tson e kekeretsköna.
LUK 22:61 Ba Tsunono e habiritsito me tara hamatskö uana tere Pita, ne Pita e hakhakats kapin u ranga tara Tsunono te ranga mam naien, “I mam te kekeretskö noa a keriau a tson i romana, ba lö te ranga topisa mou ba te poiem alö e ma atei sile milia.”
LUK 22:62 Be Pita e lakasana me na tabe mena a nitatagi pan koru.
LUK 22:63 Bu katun ti tara kapin e Iesu i hahakose ten. Ba nori e pitser a matanen me muke ren me rangatse ren, “Alö a propet! Esi te muke lalo lö?”
LUK 22:65 Ba nori e kato leler u mamana u ranga u omi i tanen.
LUK 22:66 Poata te lania a lan, bu tsunono turu Jiu nu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo e gono hobotor, be Iesu e la menari turu hagum i taren.
LUK 22:67 Ba nori i poieto tere Iesu, “Hatei ramo lam, alö e Mesaia, tsi e moa?” Ba nonei e ranga palisina, “Sanena alia go ranga meraio limiu, ba limiu te ma hamane moi lia.
LUK 22:68 Na sanena alia go rangata rio limiu tu toa tu harangata, ba limiu te ma ranga palise moi lia.
LUK 22:69 Kaba i murina a poata teka, alia tu butun katunuma e gum gia romana tara pal matou tere Sunahan a tagala koru.”
LUK 22:70 Ba nori hoboto e poier, “Alö e poiem alö a Pien Tson tere Sunahan?” Ba nonei e ranga palis ranen, “Aa, limiu e ranga hamatskö mula.”
LUK 22:71 Ba nori i poieto, “Ara e ma tatei ngö lele rimei ta katun te ga kot gono meien! Ara e hengo peisa lila te kot mena lale ien a peisanen u ranga pouts i tanen!”
LUK 23:1 Bu katun hoboto i takeito me la menari e Iesu i matane Pailat.
LUK 23:2 Ba nori e hatanian kot ner e Iesu me poier, “Alam u tari a katun teka e kato hatutui a pal katun i tamulam. Nonei e ranga hapiu rilam te go hala meni lam a takis tere Sisa. Ba nonei e roron poiena, ‘Alia noa has e Mesaia. Alia a king.’”
LUK 23:3 Be Pailat e rangatse nen, “Alö a King turu Jiu?” Be Iesu e ranga palisito, “Alö a tuam ba te rangam.”
LUK 23:4 Be Pailat e poiena turu pris u kapan na turu katun u para ti gono, “Alia e ma sabiegi ta ka ta omi te gi hahuna silei a katun teka.”
LUK 23:5 Ba nori i ranga hatagala koruto me poier, “Nonei e roron hatutsir u katun turu han hoboto i Judia me kato hasingoto ranen. Nonei e hataniaia i Galili me mi noana teka.”
LUK 23:6 Poata te hengoeia e Pailat a ka teka me rangatana, “A katun teka a katununa i Galili?”
LUK 23:7 Ba nori i hatanganato, be Pailat e toan hala mena nei e Iesu tere Herot a King te ka hasia i Jerusalem nonei tara poata, taraha e Herot e tara kapin a provins i Galili.
LUK 23:8 E Herot e sasala koru tara poata te tare ien e Iesu, taraha nonei e hengo nen na e solon ngil hasi te ga tara menien. Nonei e ngilin tari te ga kato meni e Iesu tu mirakul.
LUK 23:9 Be Herot e rangate nei e Iesu u rangrangata u para, kaba e Iesu e ma ranga palisni ta toa ta makumun ranga.
LUK 23:10 Bu pris u kapan nu tson hihatuts turu Lo i la hasusuku mato me kot hatagala koru ner e Iesu.
LUK 23:11 Be Herot nu soldia i tanen i hahakos neto e Iesu me maman ranga ria i tanen. Ba nori i haseieto u hasobun king i tanen ba nori i hala pouts mena teien tere Pailat.
LUK 23:12 Nonei turu lan teka e Pailat mere Herot i hikapien pouts, kaba nori i hiapalpal mam.
LUK 23:13 E Pailat e ngö gugoner u pris u kapan nu tsunono nu katun me poiena i taren, “Alimiu u mi piou namia a katun teka i tar me poemiu nonei e kato hatutu u hakats tara barebana. Na lia e katoe gula u kot i tanen teka i matamilimiu, kaba lia e ma sabie gulei ta toa ta ka ta omi i tanen te kot memien limiu.
LUK 23:15 Ne Herot has e ma sabie lalei ta ka ta omi i tanen, taraha nonei e hala pouts mena name ien i tamulam. Hengo iam, a katun teka e ma katoei ta ka ta omi te ga antunaia te gi atung hamate meien.
LUK 23:16 Kato uana teka ba lia te halahus negoen ba te hapuresie goen.”*
LUK 23:17 Turu mamanu hiningal tara poata tara kannouna turu Paska, e Pailat e roron purese a toa karabus ti ranga sil u katun.*
LUK 23:18 Bu katun hoboto i kuto, “Atunge iam a katun teka, ba te hapurese mena mumei e Barabas i tamulam!”
LUK 23:19 (E Barabas i haka mei tara karabus e hatakei a toa hiatatung tara gamman i iahana taun i Jerusalem, na nonei e atung hamate hasi a katun, ba nori e hake rien tara karabus.)
LUK 23:20 Be Pailat e ngilin hapuresiena e Iesu, ba nonei e ranga lel merena u katun.
LUK 23:21 Kaba nori i ku pouts, “Tapala namia tara koruse! Tapala namia tara koruse!”
LUK 23:22 Be Pailat e ranga hatopisana i taren me poiena, “Ga saha ka a omi te katoen? Alia e ma sabie gulei ta ka ta omi te ga katoen ba nonei te mate sile nen! Alia e halahus negoen ba te hapuresie goen.”
LUK 23:23 Kaba nori i ku hapan koru noa has te gi tapala meni e Iesu tara koruse. Bu ranga i taren e karasena u ranga tere Pailat.
LUK 23:24 Be Pailat e toa kukutiena u ngil i taren me kitsena u ranga te ga mate u e Iesu.
LUK 23:25 Ba nonei e hapuresiena e Barabas a katun ti ngile ien, nonei ti haka sile ien tara karabus te habutu menien a hiatatung na te atung hamate menien a katun. Be Pailat e hala mena nei e Iesu turu katun e gi kato meien ti ngil uen.
LUK 23:26 Ba nori i la meto e Iesu. Poata ti la ien, ba nori i sabieto a toa katun a solonen e Saimon, a katununa tara provins i Sairini. Nonei e lama turu han i ielesala tara taun i Jerusalem. Ba nori i pile kap naten me hasoatse rien a koruse tere Iesu, ba nonei e murimurina tere Iesu.
LUK 23:27 Bu katun u para i kukutieto e Iesu. I gusuren i kaia a tohaliou ti tabe me hahuri meren.
LUK 23:28 Be Iesu e habirits uato i taren me poiena, “Tohaliour i Jerusalem, ma tabe sile milia, kaba tabe sil riam a peisamilimiu na galapien i tamilimiu.
LUK 23:29 Taraha, a poata e la nama te poe ria romana, ‘A tohaliou u kuba ti mamala posei ta pien na tohaliou ti ma hasusei ta pien, nori e gi sasala mei a tou kuba i taren!’
LUK 23:30 Nonei tara poata a barebana e poier romana tara pokus pan, ‘Alimiu go rus muma i ielumulam!’ na tara pokus a tetenei, ‘Hamous ramo lam!’
LUK 23:31 Taraha, te mar kato mena rien lia teka te heregi u roei u pelpeli, ga ime te mar kato uaren romana turu katun u omi te hereri u roei u lango?”
LUK 23:32 A elasolana katun a omi i lu has meien te gi kato hamate gono meri e Iesu.
LUK 23:33 Tara poata ti tuku ien tara makum ti ngöei “U Lakö,” ba nori e tapala naria e Iesu tara koruse, na elasolana katun a omi i tapala has ria turu koruse i rehinen, a toa tara pal matou na tai tara pal keruka.
LUK 23:34 Be Iesu e singo uato tere Sunahan me poiena, “O Tamar, alö go lu ban a markato a omi i taren. Nori e ma atei sileri aha te katoe ren.” Bu soldia e pilei satu siler u hasobu i tanen, me molamole ren.
LUK 23:35 Bu katun ti tuolia i susuku i tara uato i tanen, ba pal kapan turu Jiu e hahakos ner e Iesu me poier, “Nonei e taguhir a palai. Bara, nonei e ga taguhu peisa a peisanen, te ga Mesaia uen te hopu kapin e Sunahan!”
LUK 23:36 Nu soldia has i hahakos nen. Ba nori i la hasusuku uamato i tanen ba nori e torohanan hale rien u wain u melil me poier, “Taguhi a peisamulö, te go King u lö turu Jiu!”
LUK 23:38 A man ranga ti koloto nia i bakuna koruse i tanen e kato u, “A King turu Jiu teka.”
LUK 23:39 A toa katun a omi te kuteia i susuku e ranga homiia tere Iesu me poiena, “Alö e Mesaia, boka? Bara, taguhi a peisamulö na lam has!”
LUK 23:40 Ba taina katun a omi te kuteia i hapala e raharahe ten me poiena, “Alö e ma matoutemi e Sunahan? Ara e ka mera a toa nihahuna.
LUK 23:41 Ne matsköna, taraha a nihahuna i tarara a elasolana e palisena u markato u omi ti kato ra. Kaba a katun teka e ma katoei ta toa ta ka ta omi.”
LUK 23:42 Ba nonei e poiena tere Iesu, “Hakats sile molia, o Iesu, tara poata te la pouts here mumei romana lö a King!”
LUK 23:43 Be Iesu e poieto i tanen, “Alia e ranga megi lö a ka teka, i romana alö e ka gono memoa lia i Kolö.”
LUK 23:44 Tara pal 12 kilok tara soasa, ba pitala te piri hanoana bu kuhil e kopo kap hoboto nena a han me antunana tara 3 kilok.
LUK 23:45 Bu labalaba pan te kuteia tara Luman Lotu Pan e takis katana me katoena a huol a makum.
LUK 23:46 Be Iesu e ku hapan koruna, “O Tamar! Alia e hake gia u namnamei i tar i limamulö!” Nonei e ranga u teka me matena.
LUK 23:47 Ba tsunono turu soldia e tareto a man ka teka, ba nonei e soloseiena e Sunahan me poiena, “U mana koru nonei a katun a niga teka!”
LUK 23:48 U katun u para ti gono sil a man ka teka i taratara kapin a man ka te butu, ba nori e tatagi korur me mukumuku hoboter a lumlumaren me la pouts uar i han.
LUK 23:49 Bu hahikapien tere Iesu nu tohaliou ti kukutie men i Galili e tuol halehanar me tarer a man ka teka.
LUK 23:50 A toa katun a solonen e Josep e ka, a toun Arimatia a toa taun turu Jiu. Nonei a katun a niga na katun a matskö, na nonei e alosi te ga butu uama a Nipepeito tere Sunahan. Na nonei a pala turu Kot Pan turu Jiu, kaba nonei e ma hanigei a ka ti hatangana nien na ti katoen tere Iesu.
LUK 23:52 Ba nonei e la sileto te na singo meni u tuanrei tere Iesu tere Pailat.
LUK 23:53 Be Pailat e hanigato, be Josep e na lu hakoulena u tuanrei tere Iesu, ba nonei e pitse neien u labalaba u lamelame, me hahonge nen tara kiou ti kahoeia turu lapo, a kiou te mamala haka noei ta mate i iahanen.
LUK 23:54 Nonei u lanin kato hamatskö tara mamana ka, na i mahö u Lan u Goagono turu Jiu.
LUK 23:55 Ba tohaliou ti la gono mema e Iesu i Galili e la gono mier e Josep me na tarer a kiou nime ti mar hopu meni a peisane Iesu i iogana.
LUK 23:56 Ba nori e la pouts uar i han me na hamatsköer a man ka man soka haniga tara tuanreine Iesu. Ba nori e husa mier u Lan u Goagono, te mar ranga u u Lo turu Jiu.
LUK 24:1 Tara bongbong koru turu Sandei ba tohaliou e la uar tara kiou me soater a man ka man soka haniga ti hamatskö mame ien.
LUK 24:2 Ba nori e na sabier a hatu i hategele bani a matana kiou, ba nori e lar i iogana. Kaba nori i ma sabiei a tuanreina e Iesu a Tsunono.
LUK 24:4 Ba nori i tuolta tara kiou me hakats koru ner a ka teka, ba elasolana katun e songots tuol ria i rehiren, u hasobu i taren e alesala koru.
LUK 24:5 A tohaliou i matout koru, ba nori e turu puta uar i puta, ba elasolana katun e poier i taren, “Aha te sake sile milimiu a katun a toatoa i gusur u katun u mate?
LUK 24:6 Nonei e ma ka neia teka. Nonei e takei hakapa. Hakats niam a ka te ranga nien i tamilimiu tara poata te ka ien i Galili.
LUK 24:7 Nonei e poei, ‘Alia tu butun katunuma e gi hala meni turu katun u omi, ba nori te tapala nariou romana lia tara koruse, ba lia te takei pouts megu romana u hatopisana u lan.’”
LUK 24:8 Ba tohaliou e hakats sabe pouts ner u ranga teka, me kopis pouts uar i han me na ranga naria a ka teka tara 11 a katunun tsitsilo na tara palai hoboto has.
LUK 24:10 A tohaliou teka ere Maria Matalina ne Joana, ne Maria e tsinane Jemis. Nori nu palair a tohaliou ti ka gono meren i ranga mera tei u aposol a man ka teka.
LUK 24:11 Kaba u aposol i hakats me poier a tohaliou i kato u ranga pinopino. Ba nori i ma hamane tei u ranga i taren.*
LUK 24:12 Kaba e Pita e takei me pieta uana tara kiou, ba nonei e turuna me tara uana i iogana me tarena u labalaba u lamelame tun ne moa ta tan ta ka. Ba nonei e la pouts uana i han me hakats koru nena a ka te butu.*
LUK 24:13 Nonei noa has turu lan ba elasolana katun tere Iesu e la uar tara toa han a solonen i Emeas, e ka halehana ban i Jerusalem e popona tara 11 kilomita.
LUK 24:14 Ba nori e hiararanga ner a man ka hoboto te hagou butu.
LUK 24:15 Nori i hiararangaia tara poata ti la ien i maroro, be Iesu noa has e la hasusukuna me la gono mera nen i maroro.
LUK 24:16 Ba nori i tare ten, kaba e Sunahan e kato hatutu a mataren ba nori i ma marei sabie tei nonei e Iesu.
LUK 24:17 Be Iesu e poieto i taren, “Aha te hiararanga nami limiu te la uami limiu i maroro?” Ba nori e tuolur me ruto hatatagir.
LUK 24:18 Ba toa i taren a solonen e Kliopas e ranga palise nen, “Alö a toa puku a katununa i Jerusalem te ma atei silemi a man ka te butuia tara man lan te la hakapa?”
LUK 24:19 Ba nonei e rangatato, “A saha man ka?” Ba nori e ranga palisir, “A man ka te butuia tere Iesu ni Nasaret. A katun teka a propet, na nonei e kato a man ranga man tagala nu mirakul has, ne Sunahan nu katun hoboto i hapan hobote ien.
LUK 24:20 U pris u kapan nu tsunono i tarara i hala menien te gi kato hamate menien, ba nori e hatapala narien tara koruse.
LUK 24:21 Kaba i manasa alam u mar hamana u teka: ‘Nonei a katun teka te sakahis pouts rena romana a barebanar i Israel.’ Aa, na u lan i romana u hatopisana u lan has i murina te butuia a man ka teka.
LUK 24:22 Na palair a tohaliou tara pala i tamulam i hasingoto rio lam. Nori i la u tara kioun mate, kaba nori i ma sabiei a tuanreinen. Ba nori i kopis mato me poier nori i tarema u angelo, bu angelo e poier i taren nonei e toatoa pouts.
LUK 24:24 Ba palai tara pala i tamulam i la uato tara kiou me na sabe hamatsköer ti mar ranga u a tohaliou, kaba nori i ma rutei e Iesu.”
LUK 24:25 Be Iesu e poieto i taren, “Alimiu e ma hakhakats hanigami. U hakhakats i tamilimiu e mokomoko koruna te go hamana mena milimiu a mamana ka ti rangein u propet i manasa!
LUK 24:26 E matskö has te ga sagoho meni e Mesaia a kamits teka ba nonei te toan luena a nikapan i tanen.”
LUK 24:27 Be Iesu e hatarare rane ien u mamanu ranga turu Buk u Goagono te hatei nen, a man buk te kolotein e Moses nu ranga ti kolotein u propet hoboto.
LUK 24:28 Ba nori e la rima i rehina han ti la uen, be Iesu e tatatiena te ga la karasa uen.
LUK 24:29 Kaba nori i ranga hapiu nen me poier, “Ka gono bume rio lam. U lan e la hakapa na ka e lan kuhilina.” Ba nonei e tasuna me na ka gono mera nen.
LUK 24:30 Ba nonei e gum gono mera nen tara kannou me luena a beret, me haniga uana tere Sunahan. Ba nonei e posiena a beret me hala rane ien.
LUK 24:31 Ba mataren e alesalata ba nori e mareie ren, kaba nonei e songote taia.
LUK 24:32 Ba nori a elasolana e hiararanga poutsur, “U mana, a torirara e sagohe nama te mana uana u ranga i tanen, tara poata te ranga namen i maroro me hatuts ranei ra u Buk u Goagono.”
LUK 24:33 Ba nori e tutoa takeir me la pouts uar i Jerusalem, me sabe rer a 11 u katunun tsitsilo nu palai has ti ka gono mera ien.
LUK 24:34 Ba nori i poieto nori tara elasolana katun, “A Tsunono e takei hamana! Nonei e butuia tere Saimon!”
LUK 24:35 Ba elasolana e hatei rarien a ka te butuia i maroro, na ti mar marei menien e Iesu te pose menien a beret.
LUK 24:36 Ba poata ti hatei rien a man ka teka, be Iesu noa has e tuolna i gusuren me poiena i taren, “Masalohana e tatei ka gono mera nolimiu.”
LUK 24:37 Kaba nori i asingoto me matoutur, taraha nori i poei nori i tari a mate.
LUK 24:38 Ba nonei e poieto i taren, “Aha te toku memi limiu? A torimilimiu e hula hakats mena ha?
LUK 24:39 Rute iam a man limar na man mour ba te mareiemiu a peisar, alia peisa. Salase molia ba limiu te atei mou, taraha alimiu e taremiu alia e ka megu u benö nu tsinö, kaba a mate e moa tu benö na tu tsinö.”
LUK 24:40 Nonei e mar ranga u teka me haruto rane ien a man limanen na man mounen.
LUK 24:41 Ba nori e ma hamana haniga noa hasiri, taraha nori i sasala koru ba te hula hakats hasir. Ba nonei e rangata ranen, “Ta kannou e kana?”
LUK 24:42 Ba nori i hale teien a makumun iena a mösa, ba nonei e lue ten me noue nen i mataren.
LUK 24:44 Ba nonei e poiena i taren, “Nonei koru a man ka teka tu ranga merai lia limiu tara poata tu ka gono noa meria lia alimiu: a mamana ka ti koloto nilia tara Buk tere Moses na tara buk turu propet na turu Sam e ga butu hamana koru.”
LUK 24:45 Ba nonei e kalatseto u hakhakats i taren te gi atei sil menien u Buk u Goagono, me poiena i taren, “A man ka teka i kolotein: e Mesaia e ga sagohi u kamits ba te matena ba te toatoa poutsna tara tou mate i tanen turu hatopisanu lan.
LUK 24:47 Na ka teka i koloto hasin: u bulungana teka e gi rarareia turu hun katun hoboto i puta ba te taniana i Jerusalem — u katun te habirits ba ner u markato nu hakats u omi i taren ba te hamana uar tere Mesaia, e Sunahan e tatei lu ba nena u markato u omi i taren ba te tara pouts ranen.
LUK 24:48 Na limiu tu tara hakape iam a man ka teka e habulungana namoen turu katun.
LUK 24:49 Hengo iam. Nonei a ka te ranga hamanein e Tamar i manasa e ga hala meri limiu, nonei te hala ragi lia limiu romana. Kaba limiu go aloso bumia tara taun i Jerusalem teka e antunana te butu nama romana a nitagala i Kolö ba te kopo kap rano limiu.”
LUK 24:50 Ba nonei e halakasa ranen tara taun ba te na la hapopo ria i Betani, ba nonei te hasoa sei nena a limanen me kalala ranen.
LUK 24:51 Ba tara poata te kalala noa rien u katun teka, ba nonei e la ba ranen me na lu sei menari i Kolö.
LUK 24:52 Ba nori e hatsunone ren me la poutsur i Jerusalem ba te ka mer a nisasala pan.
LUK 24:53 Ba nori e ka nitoa ria i Luman Lotu Pan ba te haniga uar tere Sunahan.
JOH 1:1 A katun te ka mamin a mamana ka a solonen e Ranga. E Ranga e ka gono mei e Sunahan, na nonei e Sunahan noa lahas.
JOH 1:2 Nonei e ka gono mei e Sunahan i mam koru.
JOH 1:3 E Sunahan e habuteia a mamana ka tere Ranga. E moa ta toa ta ka te ga butu peisa. A mamana ka e butu lasia tere Ranga.
JOH 1:4 A nitoatoa e kaia i tanen, na nitoatoa teka u ualesala turu katun.
JOH 1:5 Na nonei u ualesala teka e alesala noana turu kuhil, nu kuhil e ma hose neien.
JOH 1:6 Tara toa poata e Sunahan e hale iema a toa katun a solonen e Jon.
JOH 1:7 E Jon e la silema te ga hatei meri u barebana u ualesala teka, bu katun hoboto te tatei hamane ren.
JOH 1:8 E Jon e moa te go ualesala uen teka, kaba nonei e la silema te ga hatei meri u barebana u ualesala.
JOH 1:9 Nonei hamatskö koru u ualesala te la uama i puta me alesala uana turu katun hoboto.
JOH 1:10 E Ranga e habuti a han i puta na nonei e ka hasia i puta, kaba u katunur i puta i ma marei ien.
JOH 1:11 Nonei e la uama tara han i tanen bu katun i tanen i ma lu mena teien i taren.
JOH 1:12 Kaba a palabir u katun i lu menien i taren na i hamana koru u i tanen. Na nonei e hala rien a nitsunono te gi pien uen tere Sunahan.
JOH 1:13 Nori i butun pien u tere Sunahan, kaba e ma here nei a mar tuhana tara pien tere tubunen. E moa. Na nori i ma tuhana mei u ngil turu tuanrei tsi u ngil tara katun. E moa. Nori i tuhanaia tere Sunahan.
JOH 1:14 E Ranga e butun katunuma me kana i gusurara. Nonei a tsonun hitaguhu na tsonuna turu mana. Alam u ruto a nitsunono pan i tanen, a mar nitsunono te ka mena a toa koru a Pien Tson tere Tamanen i Kolö.
JOH 1:15 E Jon e hatei nen ba te poiena, “Nonei a katun teka tu rangein lia tu poe meni lia, ‘Nonei a katun te murimurina i tar i puta e pan bala nano lia, taraha nonei e ka mam neio lia i Kolö.’”
JOH 1:16 Na tara hitaguhu pan i tanen nonei e haniga rano ra na nonei e hala ranei ra a nisasala pan me kato lele nen ba te kato talasina.
JOH 1:17 E Moses e hale iema u Lo tere Sunahan, ne Iesu Kristo e hale iema a nihitaguhu nu ranga u mana.
JOH 1:18 E moa ta toa ta katun te ga tari e Sunahan. Kaba a toa koru a Pien Tson i tanen, te kana i rehina e Tamanen, nonei te hatei rira e Sunahan.
JOH 1:19 Turu toa u lan a pal kapan turu Jiu i Jerusalem i hala mera mei u pris nu Livait tere Jon. Ba nori e rangatse ren me poier, “Alö esi? Alö e Mesaia te ga la uama i puta?”
JOH 1:20 Be Jon e holisina. Nonei e ma hahalongoloi. Nonei e ranga hamatskö u i taren me poiena, “Alia e moa te go Mesaia u.”
JOH 1:21 Ba nori e rangatse ren me poier, “Alö banei esi? Alö e Ilaitsa a propet?” Ba nonei e poiena, “Alia e moa.” Ba nori e poier, “Alö toum nonei a propet te hahalose mulam?” Ba nonei e poe lelina, “E moa.”
JOH 1:22 Ba nori e poe leler i tanen, “Hatei ramei lam, alö esi? Alam go la pouts mena lei u ranga palis tara pal tson te hala reri malam. Alö e ngöemi a peisamulö esi?”
JOH 1:23 Ba nonei e poiena, “Alia e heregi u runguna katun te ranga hapanna tara latu pinopino ba te poiena, ‘Kato hamatsköe iam a maroro te ga silama a Tsunono,’ te ranga has u e Aisaia a propet.”
JOH 1:24 U Parisi ti hala rema u katun teka.
JOH 1:25 Ba nori e rangatse ren me poier, “Alö e poe mula alö e ma Mesaiami na lö e ma Ilaitsami na lö e ma propet hasmi. Te mar kato uanen teka, gaha te baptais sil rami lö u katun?”
JOH 1:26 Be Jon e ranga palis uana i taren me poiena, “Alia e baptais negu u ramun tun. Kaba a toa katun e kana i gusumilimiu te ma atei sile milimiu.
JOH 1:27 A katun teka nonei te murimuri nama romana i tar. Nonei a tsunono pan na lia a katun papala koru.”
JOH 1:28 A ka teka e butuia tara han i Betani i hapalana ramun i Jodan, te baptais reia e Jon u katun.
JOH 1:29 Turu tan u lan be Jon e tarena e Iesu e la uama i tanen, be Jon e poiena turu katun, “Ruto uam nonei tara katun. Nonei e here noi romana a Tunan Sipsip tere Sunahan. Nonei e lu ba nenou romana u markato u omi turu katun i puta.
JOH 1:30 Nonei a katun teka tu rangein lia tu poe meni lia, ‘A toa katun e murimuri nama romana i tar i puta te pan bala nano lia, taraha nonei e ka mam neio lia i Kolö.’
JOH 1:31 Alia u ma atei silei esi koru nonei e Mesaia. Kaba alia e mi baptais mei u ramun te gi atei sil meni u katunur i Israel nonei.”
JOH 1:32 E Jon e baptais e Iesu, ba i murinen ba nonei e poiena, “Alia u rutei u Namnamei tere Sunahan e kouluma i Kolö me here namei a kulu, ba nonei e kakana i tanen.
JOH 1:33 Alia u ma atei silei esi koru nonei e Mesaia. Kaba e Sunahan, te hala nemo lia te go mi baptais meri lia u katun u ramun, nonei e poei i tar, ‘Alö e na rute mou u Namnamei tere Sunahan e koul nama romana ba te mi kakana tara toa katun. Nonei a katun te na baptais nenou u Namnamei u Goagono.’”
JOH 1:34 Be Jon e poiena, “Alia u ruto a ka teka te butu uen, na lia e hatei ragi limiu nonei a Pien Tson tere Sunahan.”
JOH 1:35 Turu tan u lan be Jon e ka gono lel merena a elasolana turu katunun tsitsilo i tanen.
JOH 1:36 Ba nonei e tara silena te la u e Iesu me poiena, “Ruto mula. Nonei a Tunan Sipsip tere Sunahan i tium.”
JOH 1:37 Ba nori a elasolana katunun tsitsilo tere Jon e hengoer u ranga teka me toan kukutier e Iesu.
JOH 1:38 Be Iesu e habiritsina me tarena ti kukute mena meien me poiena i taren, “Alimiu e sakiemiu aha?” Ba nori e poier i tanen, “O Rebai, ime te susoho mia lö?” (A Rebai e mouna uana tson hihatuts.)
JOH 1:39 Ba nonei e poiena i taren, “Alimiu mi ruto mou.” Ba nori e la gono meren me rute ier a han i tanen. Nori i la mei a pal 4 kilok tara lahi. Ba nori e na ka gono meren turu lan teka.
JOH 1:40 E Endru nonei a toa tara elasolana katun teka ti hengo u ranga teka tere Jon na ti la gono mei e Iesu. E Endru nonei e toulana e Saimon Pita.
JOH 1:41 Be Endru e la hamatsköna tere toulanen e Saimon me poiena i tanen, “Alam e sabie muma e Mesaia.” (E Mesaia e ngö haseri e Kristo.)
JOH 1:42 Ba nonei e piou nena e Saimon tere Iesu. Be Iesu e tare nen me poiena, “Alö e Saimon, a pien tere Jon. Alö e ngö hase roi e Sipas.” (E Sipas e ngö haseri e Pita, ne mouna uana a Hatu.)
JOH 1:43 Turu tan u lan e Iesu e ngilin la u tara han i Galili, me sabiena e Pilip me poiena i tanen, “La gono memo lia.”
JOH 1:44 E Pilip a toun Betsaida, a taun tere Endru mere Pita.
JOH 1:45 Be Pilip e na sabe uasena e Nataniel me hateie nen, “Alam e sabie muma e Mesaia, a katun te koloto bin e Moses nu propet i manasa! Nonei e Iesu a toun Nasaret, a pien tere Josep.”
JOH 1:46 Be Nataniel e poiena, “E moa ta ka ta niga te ga tatei butuia i Nasaret.” Be Pilip e poiena, “E moa. Alö go la gono memo lia ba te na tara peisam.” Ba nori e la talar.
JOH 1:47 Poata te tara raien e Iesu ba nonei e ranga nena e Nataniel me poiena, “A toun Israel hamana te la nama teka. E moa tu gamo i tanen.”
JOH 1:48 Be Nataniel e rangatsena e Iesu, “Ime te mar atei sil halona mena milö alia?” Be Iesu e ranga palise nen, “U hakhakats tun i tar te tare lalo lö i mouna u roein fik i mam te ngöe nama e Pilip alö.”
JOH 1:49 Be Nataniel e poiena, “O Rebai, alö a Pien tere Sunahan! Alö a katun te hopu kap bin e Sunahan te go Kingia i Israel!”
JOH 1:50 Be Iesu e rangatse nen, “Alö e hamana miem te poe mena gulei lia alia e tare gulo lö i mouna u roein fik? Alö e na tare mou romana a man mirakul te pan bala nena a ka teka.
JOH 1:51 U mana koru alia e hatei rago limiu, alimiu e tare mou romana u kolö e kalata nou bu angelo tere Sunahan te sei ria romana i tar ba te koul pouts has rima romana i tar, alia tu butun katunuma.”
JOH 2:1 I murina u huol u lan, a toa katun e hitölia tara taun i Kena tara provins i Galili, ne tsinane Iesu e ka has.
JOH 2:2 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i ngö has merai tara hitöl teka.
JOH 2:3 Poata ti ua hakapia a barebana u wain, be tsinane Iesu e poiena i tanen, “Nori i moa tu wain.”
JOH 2:4 Be Iesu e ranga menen me poiena, “Nonei a ka i tar, e ma ka uanei i tamulö. A poata i tar e ka noana.”
JOH 2:5 Be tsinanen e poiena turu katunun kui, “Alimiu go kato iam a man ka te ranga nanen.”
JOH 2:6 A tönomo a tabeli e ka, a man kan totobu turu Jiu. U lotu turu Jiu e ka mena a lo te hatei nena te ga mar galus meni a katun a limanen. Tara man toa man tabeli e tatei osuler ba te antunana tara 100 lita tsi a 150 lita tara man toa.
JOH 2:7 Be Iesu e poiena turu katunun kui, “Osulemi u tabeli tu ramun.” Ba nori e osul hasaputu hobotser u tabeli.
JOH 2:8 Ba nonei e ranga mera nen me poiena, “Kana tale iam ta tsitabubu ba limiu te na hale mien a tson te taratara kap nena a kannou.” Ba nori e lu tala mena rien i tanen.
JOH 2:9 Ba tson taratarakap tara kannou e torohana talena u ramun ti hagou palis menai turu wain. Nonei e ma atei silei ime te lama u wain teka. Kaba u katunun kui ti osul u ramun nori ti atei. Ba tson taratarakap tara kannou e ngöena a tsonun tölo ba nonei e poiena i tanen, “Palabir u katun hoboto e haua mam ner u wain u niga, nu katun e ua hakaper a para koru, ba nori te toan haua ner u wain te ma niga bala nei. Kaba alö e hamouse mula u wain u niga na i teka puku talasi te toan lu mena mume ien lö i teka!”
JOH 2:11 Nonei a mirakul tutun te kato e Iesu na nonei e katoe ien i Kena tara provins i Galili. Na nonei e harutori a barebana te pan uen, bu katunun tsitsilo i tanen e hamana uar i tanen.
JOH 2:12 I murina te kapaia a hitöl, be Iesu e la uana i Kapeneam me gamon ke iena a tsi poata a tsi lehana. Be tsinanen nu toulanen nu katunun tsitsilo i tanen e la gono has meren.
JOH 2:13 A poata tara kannouna turu Paska turu Jiu e sukusuku, be Iesu e la uana i Jerusalem.
JOH 2:14 Nonei e tasuia i iahana makum i rehina Luman Lotu Pan, ba nonei e sabiena u katun ti haholin u bulumakau nu sipsip nu kulu. Na palabi i gumia i rehina a man tebol i taren me paliser a moni.
JOH 2:15 Be Iesu e luena a lohiana me kuie neien a kan hisingata, ba nonei e tsuga ba rena u katun teka nu bulumakau nu sipsip na man ka hoboto tara makum i rehina Luman Lotu Pan. Ba nonei e halakopena u tebol turu katunun palpalis moni me tsihasa nena u silva i taren.
JOH 2:16 Ba nonei e poiena turu katun ti haholin u kulu, “Lu ba neiam a man ka teka! A luma tere Tamar e ma tatei kato here nami limiu a luman toana!”
JOH 2:17 Bu katunun tsitsilo i tanen e hakats pouts ner u ranga turu Buk u Goagono te poe mami, “A torir e matesil koruena a luma tere Sunahan e ga ka haniga nitoa.”
JOH 2:18 Ba pal kapan turu Jiu e rangata seier e Iesu me poier, “Ime tu lui malö a nitsunono? Te go ka meia lö a nitsunono tere Sunahan, ba lö te katoem ta mirakul ba te haruto namen!”
JOH 2:19 Be Iesu e ranga kopisina, “Bara. Alimiu go kato homi iam a luma tere Sunahan teka ba lia te hatakei poutse goen turu topisa u lan.”
JOH 2:20 Ba pal kapan turu Jiu e poier, “Pua! A Luman Lotu Pan teka i hatakei mei u 46 u hiningal! Ime koru te hatakei pouts boroboro halona mena moien lö turu topisa u lan?”
JOH 2:21 Kaba e Iesu e rangein a tuanreinen, te here nei a luma tere Sunahan.
JOH 2:22 Na i murimuri, te hatakei poutsia e Sunahan e Iesu tara tou mate i tanen, bu katunun tsitsilo i tanen e hakats pouts ner te kato menien u ranga teka. Ba nori e toan hamaner u Buk u Goagono nu ranga tere Iesu.
JOH 2:23 E Iesu e kaia i Jerusalem tara poata ti kateia u Jiu a kannouna turu Paska i taren. Bu para u katun i tare ten te kato menien u mirakul ba te toan hamane ren.
JOH 2:24 Kaba e Iesu e ma hamana talasii i taren, taraha nonei e atei sil u hakats turu katun hoboto.
JOH 2:25 Nonei e ma ngili ta katun e ga hateien ime te mar kato uana a torir u katun. Taraha, nonei e atei.
JOH 3:1 A toa katun a solonen e Nikodimas e la uama tere Iesu tara toa bong. Nonei a toa kapan turu Jiu na nonei a pala has turu Parisi. Ba nonei e poiena tere Iesu, “O Tson Hihatuts, alam e atei silem alö u lama tere Sunahan e go mi hatutsir lam. Taraha, e moa ta toa ta katun te go tatei kato a man mirakul te katoe mulö te go ma taguhu menien e Sunahan.”
JOH 3:3 Be Iesu e ranga palise nen me poiena, “U mana koru alia e hateie golö, te ma posa lele ria a katun, e ma tatei atei sile nei a man kana tara Nipepeito tere Sunahan.”
JOH 3:4 Be Nikodimas e poiena i tanen, “Ime te tatei posa halona lel mena roi a katun te pan hakapa? Nonei e tatei la poutsuna i iahana u ongungon-pien tere tsinanen ba te posa hahuol lele riou?”
JOH 3:5 Be Iesu e ranga palis uana i tanen me poiena, “U mana koru alia e hateie golö, te ma pose ria a katun turu ramun na turu namnamei, nonei e ma tatei tasu nei tara Nipepeito tere Sunahan.
JOH 3:6 U tuanrei e hatuhanena u tuanrei, nu namnamei e hatuhanena u namnamei.
JOH 3:7 Alö go ma asingotoi te hatei mena gulei lia alö, ‘Alimiu gi posa lel riou.’
JOH 3:8 A lomolomo e bahu uana te ngil uanen, ba lö te hengoem te ling uanen. Kaba alö e ma atei silemi te la namen na te la uanen. Ne kato has uana i iesana tara katun te pose ria turu Namnamei.”
JOH 3:9 Be Nikodimas e poiena i tanen, “Ime te tatei mar butu halona uana a ka teka?”
JOH 3:10 Be Iesu e ranga palisina i tanen me poiena, “Alö a tson hihatuts pan i Israel ba lö te ma atei silemi a ka teka?
JOH 3:11 U mana koru alia e hateie golö, alam mera pal barebana i tar e raranga nem a man ka te atei sile mulam na man ka tu ruto hakapi lam, kaba alimiu e rama namiu u raranga i tamulam.
JOH 3:12 Alia u hatei rai limiu a man kana i puta. Te ma hamane mia limiu a man ka teka, ba te moa koruna te go tatei hamana uam limiu i tar te go hatei meri lia limiu a man kana i Kolö.
JOH 3:13 E moa ta toa ta katun te ga la sei i Kolö. Kaba alia tu butun katunuma u koulma i Kolö.
JOH 3:14 E Moses e haka sei u keisan kukutsi turu roei tara latu pinopino. Ba lia tu butun katunuma e haka sei noa has menari romana i iesana.
JOH 3:15 E kato uana teka bu katun hoboto te hamana roa i tar e tatei ka meriou romana a nitoatoa te ka nitoana.”
JOH 3:16 E Sunahan e tatagi sil koru rema u katun hoboto me hala nenama a toa koru a Pien Tson i tanen. Na katun te hamana uana i tanen e ma tatei tia nei romana kaba e tatei ka menou a nitoatoa te ka nitoana.
JOH 3:17 E Sunahan e ma hala sile mei a Pien Tson i tanen i puta te go mi kot sil merien u katun i puta. E moa. Nonei e hala sile meien te go mi taguhu merien u katun.
JOH 3:18 A katun te hamana uana tara Pien Tson tere Sunahan e moa tu kot te ga butuia i tanen. Kaba a katun te ma hamana nei e ka noa has mena u kot, taraha nonei e ma hamana uai tara toa koru a Pien Tson tere Sunahan.
JOH 3:19 U kot e mar kato uana teka: u ualesala e la uama i puta. Nu ualesala teka e haharoei nena u niateina tara man ka hamana tere Sunahan. Bu katun e ngiler u kuhil me rama ner u ualesala, taraha a markato i taren e omina.
JOH 3:20 Taraha, a katun a omi e rama koru nena u ualesala, ba nonei te ma la uana mei turu ualesala, te gi ma haruto menien a markato i tanen.
JOH 3:21 Kaba a katun te kato hamatsköna e la uanama turu ualesala, bu ualesala te haruto nanou e Sunahan e hanige iena a markato i tanen.
JOH 3:22 Ba i murimuri, be Iesu nu katunun tsitsilo i tanen e la hoboto uar tara provins i Judia. Ba nori e na ka ria tara han teka ba te baptais rer a barebana.
JOH 3:23 E Jon i ma haka noei tara karabus. Nonei e baptais hasir u katun i Inon te sukusukuia tara han i Selim. Taraha, a ramun e gono. Ba barebana e mi luer a baptais.
JOH 3:25 Ba palair u katunun tsitsilo tere Jon na toa Jiu e hiangengangena siler a saha mar baptais te matsköna.
JOH 3:26 Ba nori e la uarima tere Jon me poier i tanen, “Tson Hihatuts, alö e atei silem nonei a katun te ka gono meio lö i hapalana ramun i Jodan, nonei a katun tu rangein lö? Nonei e baptais has rena u katun, nu barebana e la hoboto uar i tanen!”
JOH 3:27 Be Jon e ranga hakopis mera nen, “A katun e ka talasi mena a ka te hale meien e Sunahan.
JOH 3:28 Alimiu u hengo mam buniam tu poe meni lia, ‘Alia e moa te go Mesaia u. E Sunahan e hala sile moi lia te go mam mena meien lia.’
JOH 3:29 E Iesu e here nei a tsonun tölo na lia e heregi a tsonun hitaguhu i tanen. Poata te hitöl mena a tson a tahol i tanen, ba tsonun hitaguhu te tuol hatalisina ba te sasala koruna te hengo mena neien u ranga tara tsonun tölo. E kato uana teka ba lia te sasala koru hasigu.
JOH 3:30 Nonei a katun e ga pan, na lia e go tetenei pouts.”
JOH 3:31 Nonei a katun te lama i iasa e pan bala rena u katun hoboto. A katun te kato uana i tar te butuia i puta. Kaba nonei a katun te lama i Kolö e kana i iasa turu katun hoboto.
JOH 3:32 Nonei e hatei nena a man ka te tare ien na te hengoe ien. Kaba e moa ta katun te go hengo u ranga i tanen. A ma tsi palabi lasi te hengoe ren.
JOH 3:33 Kaba a katun te hengoe nen e sabiena te mana uana e Sunahan.
JOH 3:34 E Sunahan te hale iema a katun teka ba nonei te mi hatei nena u ranga tere Sunahan. Na nonei e saputena u Namnamei u Goagono te hala nenama e Sunahan i tanen.
JOH 3:35 E tamanen e Sunahan e ngil korue nen me hale neien a mamana ka te go tsunono nen.
JOH 3:36 A katun te hamanena nonei a Pien tere Sunahan e ka mena a nitoatoa te ka nitoana. Na katun te hahamanana na te ma hengoe neien, nonei e ma tatei lue nei a nitoatoa hamana, na raharaha tere Sunahan e ka nitoana i tanen.
JOH 4:1 U Parisi i hengoin u katunun tsitsilo tere Iesu i para balein u katunun tsitsilo tere Jon, na i hengo hasin u katunun tsitsilo tere Iesu i baptaisir u katun u para. (
JOH 4:2 E Iesu e ma baptaisri u katun, u katunun tsitsilo i tanen lasi ti baptais ren.)
JOH 4:3 Poata e Iesu e atei sil ti hengo meni u Parisi u ranga teka, ba nonei e toan la ba nena a provins i Judia me la pouts uana tara provins i Galili.
JOH 4:4 E la u i Galili ba te silana tara maroro te butuna i gusuna provins i Sameria.
JOH 4:5 Ba nonei e na tukuna tara toa taun i Sameria te ngöeri Saikar. A taun teka e sukusukuna tara makumun tsikitsiki te halei e Jekop a pien i tanen e Josep i iomin koru.
JOH 4:6 A kioun ramun te hakahoin e Jekop i manasa e ka noa has. E Iesu e gegesi koru mei a nilala a ngahangaha i tanen, ba nonei te na gumuna i rehina a kioun ramun tara pal soasa.
JOH 4:7 U katunun tsitsilo tere Iesu i na holia a tsi kannou tara taun. Ba toa taholuna i Sameria e mi osul ramununa. Be Iesu e poiena i tanen, “Hale moi lia ta tsi ramun e go ue lia.”
JOH 4:9 Ba tahol e asingoto koruna me poiena i tanen, “Alö e rangata nem ta tsi ramun i tar? Ga lö a Jiu na lia a taholuna i Sameria!” (Nonei e mar ranga u teka, taraha u Jiu i ma ngilri a tei Sameria. Nu Jiu e ma ua has ria tara kan uaua turu Sameria.)
JOH 4:10 Be Iesu e ranga palise nen, “Alö e ma atei silemi a ka a niga te ngilin hala nanoi lö e Sunahan. Na lö e ma atei sil noa hase milia. Sanena te go atei sil meni lö alia, alö sane rangata nem ta tsi ramun i tar, ba lia te hale goi lö u ramununa tara nitoatoa!”
JOH 4:11 Ba tahol e poiena i tanen, “Kaba lö e moa ta kan osul na ta lohiana, na kioun ramun teka e tsiruku koruna. Ime te lue moa lö u ramununa tara nitoatoa teka?
JOH 4:12 Alö e pan bala nem e tuburara e Jekop? Nonei e hala rilam a kioun ramun teka, na nonei na galapien i tanen nu sipsip nu bulumakau i tanen i uaua hobotoia tara kioun ramun teka.”
JOH 4:13 Be Iesu e ranga palis menen, “A katun te ueie nou u ramun teka e na maka lel nou.
JOH 4:14 Kaba a katun te ueie nou u ramun te hala nagou lia e ma tatei maka lel noi. Taraha, u ramun te hale goien lia e here noi a kioun ramun i iogana i tanen, ba nonei te bututu nitoa mena a nitoatoa te ka nitoana.”
JOH 4:15 Ba tahol e poieto, “Alö go hale mei lia nonei u ramun teka ba lia te ma tatei maka lel goi, na lia go ma tatei la halehana uamei teka te go mi osul ramun u.”
JOH 4:16 Be Iesu e poieto i tanen, “Alö go na ngöema a tson i tamulö ba limiu te la pouts uamuma i teka.”
JOH 4:17 Ba tahol e poiena i tanen, “Alia e moa ta tson.” Be Iesu e poiena, “Alö e ranga hamanam te poe mena milö alö e moa ta tson.
JOH 4:18 Alö u hitöl hakapa mei a elalima tson, na tson te ka gono memu lö tara poata teka e ma tson hamana uanei i tamulö. Alö e ranga hamanam.”
JOH 4:19 Ba tahol e asingoto koruna me poiena, “Ii, alö banei a propet?
JOH 4:20 U tubumulam i lotu tere Sunahan turu pokus te ka nama ili.* Kaba alimiu u Jiu te poemiu a barebana e gi lotuia i Jerusalem.”
JOH 4:21 Be Iesu e poiena i tanen, “Hengo tala. A poata te la nama bu katun te ma lotu uaroi tere Sunahan turu pokus puku teka tsi i Jerusalem puku. E moa.
JOH 4:22 Alimiu e ma atei silemi aha te lotu uami limiu. Kaba alam e atei silem a ka te lotu uamu lam. Taraha, a katun te lu pouts mera nei u katun tere Sunahan e butu sila nama turu Jiu.
JOH 4:23 I romana na i murimuri has a katun te ngil hamanena e Sunahan e lotu uanou i tanen i torinen ba te lotu hamanana. E Sunahan e sakiena a mar katun teka te go lotu u i tanen.
JOH 4:24 E Sunahan u Namnamei, na katun te lotu uana i tanen e go lotu hamana i torinen.”
JOH 4:25 Ba tahol e poiena i tanen, “Alia e atei silegu e Mesaia e la nama romana, a katun te ngöeri e Kristo. Poata te butu nen romana ba nonei te hatei ranoi ra a mamana ka hoboto.”
JOH 4:26 Be Iesu e poieto, “Alia nonei e Mesaia te ranga gono mego lö.”
JOH 4:27 Nonei a poata teka bu katunun tsitsilo tere Iesu te tuku poutsur, ba nori i asingoto koru neto te ranga gono menai e Iesu a tahol. Kaba nori i ma rangats ien, “Aha te ranga gono sil memi lö a tahol teka, na ha te ranga nemi limiu?” E moa. Nori i ma rangata uai teka.
JOH 4:28 Ba tahol e la ba nena a tabelin osul i tanen me la poutsuna tara taun ba te na hatei rena u barebana, “Alimiu go la muma. Mi tare iam a katun te hatei namoi lia a mamana ka hoboto tu kati lia i manasa. Nonei romana e Mesaia, a katun te hahalose rara?”
JOH 4:30 Ba barebana e la ba nerima a taun ba te la uarima tere Iesu.
JOH 4:31 Nonei tara poata teka u katunun tsitsilo i tahulei e Iesu te ga nou menien a tsi kannou.
JOH 4:32 Be Iesu e poieto i taren, “E moa. Alia e ka megu a tsi kannou te ma atei sile milimiu.”
JOH 4:33 Bu katunun tsitsilo i tanen e hiarangarangatar me poier, “Ta katun toum e hale lale ien ta tsi kannou?”
JOH 4:34 Be Iesu e ranga hakopisina, “A kannou a niga i tar e kato uana teka: alia e kato begu u ngil tere Sunahan te haleie molia, ba lia te hakape gou a toukui i tanen. A ka teka e here nei a kannou i tar.
JOH 4:35 “Alimiu e poiemiu, ‘A tohats — tsihau patu ba kannou te tangoho nou.’ Na lia e hatei rago limiu, a kannou te tangohona e here nei a katun a para te katsin hamana uar i tar. Alimiu go tara sei uam tara man kui. Nori i tangoho hakapa.
JOH 4:36 E kato uana tara toa katun te lebei a uele ba tai te luena a lango i tanen ba te kuie nen. Ba nori te sasala hobotor te lu mena rien a moni. A toukui teka e here nei u katun te katsin hamana uar i tar ba te luer a nitoatoa te ka nitoana. A katun te lu mera name ien i tar e luena u hamatana tere Sunahan, ba nonei te sasala hoboto gono mena a katun te hala mam rien u ranga tere Sunahan.
JOH 4:38 Alia e hala sil ragoi limiu te go na gono mera mumei limiu u katun te katsin hamana uar i tar. A palair u katun i hala mam rien u ranga tere Sunahan, na limiu e na kato halesalemiu u ranga tere Sunahan te gi tatei hamana haniga uen.”
JOH 4:39 A tei Sameria a para tara taun teka i hamanaia tere Iesu, taraha nonei a tahol e poe hakapi, “Nonei e hatei namei lia a mamana ka hoboto tu kati lia i manasa.”
JOH 4:40 Bu Sameria e mi butu ria tere Iesu me rangatse ren te go kaka gono mam merien. Ba nonei te ka gono mera nen turu huol u lan.
JOH 4:41 Ba palabir u katun u para i hamanaia tere Iesu ti hengo menien u ranga i tanen.
JOH 4:42 Ba nori e hateier nonei a tahol, “Alam u tanian hamana u tere Iesu tu hengo meni lam u ranga i tamulö. Kaba alam e hamana koru talam, taraha alam peisa has tu hengoe ien, ba lam te atei sil talem nonei koru a katun te hala sile mei e Sunahan te go lu ba menien u markato u omi turu katun i puta.”
JOH 4:43 Te kapaia u huol u lan be Iesu e la ba nena a taun teka ba te la uana i Galili. Nonei noa has te poe mami, “A propet tere Sunahan e ma hapane ria i han i tanen.”
JOH 4:45 Kaba poata te tuku ien i Galili ba barebana e sasala meren, taraha nori i la hasi u tara kannouna turu Paska turu Jiu i Jerusalem, na nori i ruto hakapi u mirakul hoboto te kate ien tara poata tara kannou.
JOH 4:46 Be Iesu e tuku poutsta i Kena, a taun i Galili te palis menien u ramun tara wain. Na toa tson tara gamman e kaia i Kapeneam, na pien tson i tanen e ka mei a nimate pan.
JOH 4:47 Nonei e hengoen e Iesu e la ba nema i Judia me tukuna i Galili, ba nonei e la uana tere Iesu me tahule nen te ga la uen i Kapeneam ba te na kato haniga poutsena a pien i tanen, taraha nonei e katsin mate.
JOH 4:48 Be Iesu e poiena, “Te ma tare mia limiu a mirakul a para i tar, alimiu toum e ma hamana koru moi.”
JOH 4:49 Ba tson tara gamman e ranga hatatagina me poiena, “A tsi tsunono, la boroboroma. A tsi pien i tar e namos matena.”
JOH 4:50 Be Iesu e poieto i tanen, “Kopis pouts talala i han. A pien i tamulö e toatoana ne niga poutsuna.” Ba nonei a tson teka e hamanena u ranga tere Iesu ba te la pouts uana i han i tanen.
JOH 4:51 Poata te la noa ien i maroro, bu katunun kui i tanen e hitupali meren me poier, “A pien i tamulö e niga poutsuna.”
JOH 4:52 Ba nonei e rangata ranen, “Saha poata te hapitan niga pouts ien?” Ba nori e poier, “U lolanga i tanen e kapaia tara pal 1 kilok i nolaha.”
JOH 4:53 Ba tson e atei sil talena nonei a toa poata talasi te rangaia e Iesu, “A pien i tamulö e toatoana ne niga poutsuna.” Ba nonei a tson na hun barebana hoboto i tanen i hamana uato tere Iesu.
JOH 4:54 Nonei a hahuoluna a mirakul te kato e Iesu tara provins i Galili i murina te la ba namen i Judia.
JOH 5:1 Na i murimuri u Jiu i kato a kannou pan i Jerusalem turu lotu i taren, ne Iesu e la has u i Jerusalem.
JOH 5:2 Te kaia a toa kats i Jerusalem ti ngöei Betesda turu Ha-Hibru. A kats teka e kaia i rehina tamana tara ololon hatu pan ti ngöei a Tamana turu Sipsip. Na tolima luman oho i hahisei a kats teka.
JOH 5:3 Nu katun u para ti ka mei a nimate i opuia turu luman oho teka — a matakiau, na mou korus na matekata. [Nori i hahalosi te ga hula la u u ramun.
JOH 5:4 Taraha, tara tana poata a toa angelo tara Tsunono e roron kouluma ba te heroko habililena a kats. Ba katun te tasu mamia tara kats i murina te hula la ien e niga pouts.]
JOH 5:5 Na toa katun te kaia teka e solon ka mei a nimate e antunaia turu 38 u hiningal.
JOH 5:6 Be Iesu e tarena nonei a katun te opu. Nonei e atei sili a katun teka e solon ka mei a nimate, ba nonei e poiena i tanen, “Alö e ngilin niga poutsum?”
JOH 5:7 Ba katun e poiena i tanen, “Aa. Kaba e moa ta katun te ga lu menai lia tara kats poata te hula la nen. Te torohanan tasu gia lia, a tana katun e roron tasu mam nano lia.”
JOH 5:8 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go takei ba te soatem a poapoa i tamulö ba te lam.”
JOH 5:9 Na i teka puku a katun teka e niga pouts. Ba nonei e soatena a poapoa i tanen me lana. A ka teka e butuia turu Lan u Goagono turu Jiu.
JOH 5:10 Ba pal kapan turu Jiu i poieto tara katun te niga pouts, “I romana u Lan u Goagono. Alö e pekoem a lo turu lotu te soata mena milö a poapoa i tamulö turu lan teka.”
JOH 5:11 Ba nonei e ranga palis uana i taren, “Kaba a katun te kato hanige namo lia e poe nama i tar, ‘Alö go soata a poapoa i tamulö ba te lam.’”
JOH 5:12 Ba nori e rangatse ren, “Esi te mar ranga uanama teka?”
JOH 5:13 Kaba a katun te niga pouts e ma ateii. Nonei e ma atei sil noei e Iesu, taraha a katun a para i gono, be Iesu e toan lato.
JOH 5:14 I murina a tsitabubun poata be Iesu e na sabiena nonei a katun i iahana Luman Lotu Pan ba te poiena i tanen, “A nimate a omi i tamulö e kapa tala. Alö go ma kato homi leli. Te kato homi lel moa lö romana, ba ka te omi koruna e butu toum noa romana i tamulo.”
JOH 5:15 Ba katun teka e na hatei rena a pal kapan turu Jiu nonei e Iesu te kato haniga poutse men.
JOH 5:16 E kato u teka ba pal kapan e tanian ranga homi siler e Iesu me katsin kato homi hase ren, taraha nonei e kato a mirakul teka turu Lan u Goagono.
JOH 5:17 Be Iesu e poieto turu katun teka, “Te kato haniga poutse gia lia a katun ba ka teka te haruto nena e Tamar e kuina. Na lia e kui noa hase gou a toukui teka.”
JOH 5:18 Ba pal kapan e ngil koru taler te gi kato hamate menien e Iesu, taraha nonei e peko a lo i taren turu Lan u Goagono me ngö hase nei e Sunahan e Tamanen, na tara markato teka nonei e hahinatei menei a peisanen e Sunahan.
JOH 5:19 Be Iesu e poieto tara pal kapan turu Jiu, “Alia e hatei hamana rago limiu, alia a Pien tere Tamar ba te ma antunan kato pepeisegi ta ka. Alia e kato lasegu a ka te tare gulia te katoena e Tamar. Nonei e katona ba lia te kato hasigu.
JOH 5:20 Taraha, e Tamar e ngil korue nolia, alia a Pien i tanen, na nonei e harute nei lia a mamana ka hoboto te katoe nen. Na nonei e harute noi romana lia a man mirakul te pan bala nena a mirakul teka, ba limiu te asingoto koru mou.
JOH 5:21 E Tamar e hatakei rena u katun tara tou mate i taren me hala rane ien a nitoatoa. Na lia a Pien i tanen e kato has uagou i iesana ba te hala has negou a nitoatoa turu katun turu ngil i tar.
JOH 5:22 E Tamar e ma tsimoue nei ta katun. Nonei e halei moi lia a nitsunono hoboto i tanen te go mi tsimou u lia turu katun.
JOH 5:23 Nonei e mar kato uana teka ba barebana te tatei hapane rio lia te mar hapan has mena rien e Tamar. A katun te ma hapane nei lia e ma hapan hase nei e Tamar te haleie molia.”
JOH 5:24 Be Iesu e poiena, “Alia e hatei hamana rago limiu, a katun te hengoena u ranga i tar na te hamanena e Sunahan te haleie molia, nonei a katun te ka hamanasa mena a nitoatoa te ka nitoana. Nonei e ma la noi turu kot tere Sunahan. E manana, nonei e ka halhal ba mamin a nitoatoa tere Sunahan ne herei a katun a mate. Kaba nonei e la ba nema a tou mate teka ne aroho hakapa u tara nitoatoa tere Sunahan.
JOH 5:25 Alia e hatei hamana rago limiu, i romana na i murimuri has, u katun te ma ka meri a nitoatoa teka e hengoe riou u ranga tara Pien tere Sunahan, ba katun te hengo hanigana e lue nou a nitoatoa teka.
JOH 5:26 E Tamar nonei a mouna a nitoatoa, na nonei e hanigein alia a Pien i tanen te go mouna has u tara nitoatoa.
JOH 5:27 Ne Tamar e halei moi lia a nitsunono i tanen te go tsimou u lia, taraha alia nonei tu butun katunuma.
JOH 5:28 Alimiu go ma asingoto nami a ka teka, taraha a poata te la nama bu mate hoboto te ka ria turu ngahongaho e hengoe riou u ranga i tar, ba nori te takei pouts riou. U katun ti kato haniga e hatakei pouts sil raroi a nitoatoa te ka nitoana, nu katun ti kato homi e hatakei pouts sil raroi te gi lu menien a nihahuna.”
JOH 5:30 Be Iesu e ranga noana tara pal kapan turu Jiu me poiena, “Alia e ma katoegi ta ka turu ngil peisa i tar. E moa. Alia e mar tsimou meragi u katun te hatei mena nei lia e Sunahan. Na lia e tsimou hamatskö hasigu, taraha alia e ma katoegi u ngil peisa i tar. E moa. Alia e kato lasegu u ngil tere Sunahan te haleie molia.
JOH 5:31 “Te hatei pepeisa nagoa lia a peisar, u katun e na poier u ranga i tar e ma mana nei.
JOH 5:32 Kaba e Tamar e hatei has nano lia tara poata teka, na lia e atei negu u ranga i tanen teka e manana.
JOH 5:33 Alimiu u hala riam a pal katun te gi rangata meni e Jon, na nonei e hatei hamana nio lia.
JOH 5:34 Alia e ma ngil koruegi a katun tun e go kato hamana meni u ranga i tar. Kaba alia e hatei sil ragi limiu u ranga tere Jon te go hamana mena mien limiu na te go lu pouts meni e Sunahan alimiu.
JOH 5:35 E Jon e hatei hamana rilimiu u ranga, na nonei e herei u lam te kulupu halesalena a maroro. Na limiu u gamon sasala tun meiam u ranga i tanen.
JOH 5:36 Kaba a ka te pan bala nena e Jon e hatei has nano lia. E Tamar e hanigein te go kui meni lia a man mirakul. Na man mirakul has te katoe gulia e haruto nena e Tamar te haleie molia.
JOH 5:37 Ne Tamar has te haleie molia, nonei e hatei nena te mana uana u ranga i tar. Alimiu u namala hengoemi a rungnen na limiu u namala tara hasemi a matanen.
JOH 5:38 Nu ranga tere Sunahan e ma ka neia i torimilimiu, taraha alimiu e ma hamane milia, alia tu lama i tanen.
JOH 5:39 Alimiu e roron ruto nitoa namiu u Buk u Goagono, taraha alimiu e poiemiu nonei te hala ranoi romana limiu a nitoatoa te ka nitoana. Na alia nonei a katun te hatei nena u Buk u Goagono.
JOH 5:40 Kaba alimiu e rama noa namiu te go la uamuma i tar ba te mi luemiu a nitoatoa te ka nitoana.
JOH 5:41 “Alia e ma tokugi te ma hapan menari a barebana alia.
JOH 5:42 Na lia e atei silegu u hakats i tamilimiu, na lia e atei sil hasegu a torimilimiu e ma ngile nei e Sunahan.
JOH 5:43 Alia u la mema a nitsunono tere Tamar, na limiu e ma lu mena milia i tamilimiu. Kaba te la menama romana a toa katun a nitsunono peisa i tanen, alimiu e lu mena moien i tamilimiu, noahasina te moa nen ta nitsunono tere Sunahan.
JOH 5:44 Te mar hakats uami limiu teka, alimiu e moa koru te go antunan hamana uam i tar. Taraha, alimiu e ngilemiu a tai e ga hapan rio limiu, kaba alimiu e ma ngilemi e Sunahan a toa puku te ga kato hapan rio limiu.
JOH 5:45 Alimiu e namos hakats uamiu alia e kot ragoa limiu i matana e Tamar. E moa. E Moses nonei a katun te kot rano limiu, nonei e Moses te poie mia limiu alimiu e hamanemiu u ranga te koloto nen.
JOH 5:46 Sanena te hamane milimiu e Moses, alimiu sane tatei hamana hase molia. Taraha, nonei e koloto nia lia turu Buk u Goagono.
JOH 5:47 Kaba alimiu e ma hamanemi u ranga i tanen. E kato uana teka ba e moa koru te go antunan hamana mena milimiu u ranga i tar.”
JOH 6:1 I murinen be Iesu e la pouts uato i hapalana Ramun a Perperere i Galili, te ngö haseri i Taibirias.
JOH 6:2 U katun u para koru i kukutie ien, taraha nori i tara hakapa a man mirakul te katoe ien turu katun ti ka mei a nimate.
JOH 6:3 Be Iesu e gamon la seina tara tsi pokus me gum gono merena u katunun tsitsilo i tanen.
JOH 6:4 Na kannouna turu Paska turu Jiu e sukusuku.
JOH 6:5 Be Iesu e hula tarana me tara sabiena a pal barebana u para koru ti la uama i tanen, ba nonei e poiena tere Pilip, “Ime te hole roa ra ta beret te gi hanouri u barebana hoboto teka?”
JOH 6:6 Nonei e mar ranga u teka te ga torohana menien e Pilip. Nonei e atei sil mami a ka te ga kate ien.
JOH 6:7 Be Pilip e ranga palise nen me poiena, “Te gi holeia ra a beret te antunana turu 200 denarius moni ba te ma antuna has nei turu barebana te gi lu menien a ma tsitabubu.”
JOH 6:8 Na toa katunun tsitsilo i tanen e Endru e toulane Saimon Pita e poei i tanen, “A toa pien tson e kana teka te ka mena a tolima bali beret na huol a iena. Kaba e ma antuna nei turu pal barebana u para koru teka.”
JOH 6:10 Be Iesu e poiena, “Hagum raiam u barebana.” U garas u para te kana tara makum teka. Bu barebana e gumur, a pal tson na tohaliou has. Na hihase tara pal tson e antunaia tara 5000.
JOH 6:11 Be Iesu e luena u beret me haniga uana tere Sunahan me molamola rane ien u barebana ti gum. Te kato has uen turu iena. E hala has menien i taren, me antunana turu ngil i taren.
JOH 6:12 Ba nori e nou hantuna hakapar, ba nonei e ranga merena u katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Alimiu go gone iam u nouba te ka noana. E moa te gi kato baba menien.”
JOH 6:13 Ba nori e gone ier u nouba me ongo hasaputer a 12 a kalobaka te saputsi a ma tsi makumun bali beret ti nou ba nen.
JOH 6:14 Ba barebana e tarer a mirakul teka te kate ien ba nori e poier, “U mana koru, nonei teka a propet te ga la uama tara han i puta.”
JOH 6:15 E Iesu e atei sil nori e mi katsin pile kap naren ba te katoe rien a king i taren, ba nonei a toa pepeisa e la lel uana i gusuna a ma tsi pokus.
JOH 6:16 Te butuia a lahilahi, bu katunun tsitsilo tere Iesu e gala uar tara Ramun Perperere i Galili.
JOH 6:17 Nori i tuku hakapaia i kotolana me osa ria tara tsi tolala te gi la uen i hapalana ramun tara taun i Kapeneam. Ba ke bong talana be Iesu te tia noa nama. Ba nori e la talar.
JOH 6:18 Ba lomolomo e takei talana bu ramun e posana.
JOH 6:19 Ba nori e sua hantuna ria tara tolima kilomita tsi a tönomo ba nori e tarer e Iesu te tatalama i ieluna a ramun ba te la uanama tara tolala. Nori i ma marei ien ba nori e matoutur.
JOH 6:20 Ba nonei e poiena i taren, “Alia ba! Alimiu go ma matoutmi.”
JOH 6:21 Poata ti hengo marei ien a runguna e Iesu ba nori e sasala talar me hose rien i iahana tolala. Ba i teka puku ba tolala e na butuna tara han ti ngilin la uen.
JOH 6:22 Bu hamahö ba barebana te la ba rema e Iesu te ka noa has ria i hapalana ramun. Ba nori e poier, “Ara i tarei a tsi toa puku a tsi tolala te ka i nolaha, ne Iesu e ma osai i tanen. U katunun tsitsilo i tanen toum i sua pepeisa ba nela a han teka.”
JOH 6:23 Kaba palaina ma tsi tolalana i Taibirias i ka hasia i rehina makum te hanigeia a Tsunono a tsi kannou ba nori te toan nouer a beret.
JOH 6:24 Ba poata ti atei sileia a barebana e Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i ma ka talai, ba nori e toan osa ria tara ma tsi tolala teka me sakie rima e Iesu i Kapeneam.
JOH 6:25 A barebana i aroho hakapama tara ramun me mi sabier e Iesu. Ba nori e poier i tanen, “Tson Hihatuts, i hangisa tu tukuia lö i han teka?”
JOH 6:26 Be Iesu e poieto i taren, “Alia e hatei hamana koru rago limiu, alimiu e ma sake sil memu mei lia tu tara mena mei limiu a man mirakul i tar. E moa. Alimiu e sake sil memu mei lia tu hanou hamasul mera mei lia alimiu.
JOH 6:27 Alimiu go ma kui sil lasemi a ka te tatei putakana. E moa. Alimiu go kui sile iam a ka te niga nitoana, a ka te hala nena a nitoatoa te ka nitoana. Alia tu butun katunuma e hala ragoi limiu a ka teka, taraha e Tamar e Sunahan e hanige nolia.”
JOH 6:28 Ba nori e poier i tanen, “Ime te mar kato mena moi lam nonei a mar toukui teka te ngilena e Sunahan?”
JOH 6:29 Be Iesu e ranga palis uana i taren me poiena, “Nonei a toukui teka te ngilena e Sunahan te go kate iam limiu: alimiu go hamana uam i tar, taraha e Sunahan te haleie mou lia.”
JOH 6:30 Ba nori e poier i tanen, “Saha mirakul te katoe mou lö te haruto nanou te go hamana u lam i tamulö? Alö go haruto rilam a toukui pan i tamulö.
JOH 6:31 U tuburara i noui a ka ti ngöei u mena,* tara poata ti ka ien tara latu pinopino te moaia ta kannou. U Buk u Goagono e poe hasena, ‘Nonei e hala rien a kannou te lama i Kolö.’”
JOH 6:32 Be Iesu e poiena i taren, “U mana koru alia e hatei rago limiu, e Moses e ma halani a kannou te lama i Kolö turu tubumilimiu. E moa. E Tamar te hala nen. Na nonei e ngilin hala has rana mei limiu a tana kannou a niga i Kolö.
JOH 6:33 Nonei a kannou a niga teka tere Sunahan e lama i Kolö ne hala nena a nitoatoa tara barebana i puta.”
JOH 6:34 Ba nori e poier, “A tsi tsunono, alö go hala nitoa ramei lam a kannou teka.”
JOH 6:35 Be Iesu e poiena i taren, “Alia nonei a kannou te hala nena a nitoatoa. A katun te la uanama i tar ba te hamana uana i tar e sasala nitoa menou a nitoatoa te ka nitoana. E kato uana tara katun te mamala bes nei ne mamala maka has nei.”
JOH 6:36 Be Iesu e ranga noana me poiena, “E kato uana tu hatei meri lia alimiu, alimiu u tara hakape molia, kaba limiu e ma hamanami.
JOH 6:37 U katun hoboto te hala mera namei romana e Tamar i tar e la uarima romana i tar. Ne moa koru te go hakopis ba meni lia ta katun te ga la uama i tar. E moa.
JOH 6:38 Alia u ma la sile mei i Kolö te go mi kato meni u ngil peisa i tar. E moa. Alia u la silema te go mi kato meni lia u ngil tere Sunahan te haleie molia.
JOH 6:39 Na nonei a ka teka te ngilena e Sunahan: nonei e ngilena te go ma taia u ta toa ta katun te hale meien lia. Na nonei e ngil hasena te go hatakei pouts merien romana lia tara tou mate tara kapakapana poata.
JOH 6:40 Ne Tamar e ngil hasena u katun hoboto te tare rio lia na te hamana uar i tar, nori gi ka meiou a nitoatoa te ka nitoana. Na lia e hatakei pouts ragoen romana tara tou mate tara kapakapana poata.”
JOH 6:41 Ba pal kapan turu Jiu e hihirangatsi ner e Iesu te poe menien, “Alia a kannou tu lama i Kolö.”
JOH 6:42 Ba nori e poier, “Nonei banei lasi e Iesu a pien tere Josep. Ara e atei silera e tamanen ne tsinanen. Ime te kato halona uanen ba nonei te poiena, ‘Alia u lama i Kolö’?”
JOH 6:43 Be Iesu e poieto i taren, “Hapolase iam u ranga.
JOH 6:44 A katun e ma antunan la peisa uana mei i tar te ma las mena name ien e Tamar. E moa. Kaba katun te la uanama i tar, alia e hatakei poutse goen romana tara tou mate tara kapakapana poata.
JOH 6:45 A propet tere Sunahan e koloto nia turu Buk u Goagono i manasa me poiena, ‘E Sunahan e hatuts ranoen romana, nori hoboto.’ Nu katun hoboto te hengo hanige ier u hihatuts tere Tamar e la uarima romana i tar.
JOH 6:46 E moa ta toa ta katun te antunan tara nena e Tamar. E moa. Alia pepeisa tu tarema e Tamar e Sunahan, taraha alia u lama i tanen.”
JOH 6:47 Be Iesu e ranga noana me poiena, “U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te hamanana e ka menou a nitoatoa te ka nitoana.
JOH 6:48 Alia a kannou te hala nena a nitoatoa.
JOH 6:49 U tubumilimiu i noui a ka ti ngöei u mena tara latu pinopino te moaia ta kannou. Kaba nori i ma toatoa nitoai. Nori i mate noa has.
JOH 6:50 Alia e ranga negu a kannou te lama i Kolö, na katun te noue nen e ma mate noi.
JOH 6:51 Alia nonei a kannou te hala nena a nitoatoa na te lama i Kolö. Te hamana uana a katun i tar, nonei e toatoa nitoa nou. Na kannou te hala negu lia ba te hala nena a nitoatoa tara barebana i puta, nonei a tuanreir.”
JOH 6:52 Bu pal kapan turu Jiu e toan hiararangar me poier, “Ime te kato halona uanou a katun teka ba te hala ranoi ra a tuanreinen ba ra te noue ren?”
JOH 6:53 Be Iesu e ranga palis ranen me poiena, “Te ma nou nei a katun na te ma ua has neien, nonei e ma antunan toatoa nei. Na lia e hatei hamana koru rago limiu, e kato has uana i iesana tara katun te hahamanana i tar. Alimiu go lu mena milia i torimilimiu, alia tu butun katunuma. Te moa nen, ba limiu te ma antunan ka memi a nitoatoa te ka nitoana.
JOH 6:54 A katun te nouena a tuanreir na te ue iena u rahatsing i tar e ka menou a nitoatoa te ka nitoana. Na lia e hatakei poutse goen romana tara tou mate tara kapakapana poata.
JOH 6:55 Taraha, a tuanreir nonei a kannou hamana nu rahatsing i tar nonei u ramunun ua hamana.
JOH 6:56 A katun te nouena a tuanreir na te ue iena u rahatsing i tar e ka nitoana i tar, na lia e ka nitoa has gia i tanen.
JOH 6:57 E Tamar te toatoa nitoana e haleie molia. Na lia e toatoa nitoa has megu e Tamar e halei lia a nitoatoa teka. Ne kato has uana i iesana tara katun te noue nolia. Nonei has te toatoa nitoa nou, taraha alia e hale gien a nitoatoa teka.
JOH 6:58 Nonei a kannou teka te ranga nagu lalia te lama i Kolö. E ma kato uanei nonei tara kannou ti nou u tubumilimiu kaba i mate noa has. E moa. A katun te nouena a kannou teka e toatoa nitoa nou.”
JOH 6:59 E Iesu e kateia u ranga teka te hihatuts ien i iahana luman lotu tara taun i Kapeneam.
JOH 6:60 A katun a para tere Iesu i hengo u ranga teka me poier, “U ranga teka e kato hatutu koru rano ra. Ara e ma tatei hengoe reien!”
JOH 6:61 E Iesu e atei sil peiseir u katun ti lala gono meien i hihirangatsin u ranga te katoe ien, ba nonei e poiena, “Alimiu e raman hengoemiu u ranga teka?
JOH 6:62 Na limiu e mar hakats uamou ime te tara mena moi limiu alia te la pouts uagou lia i Kolö tu lama lia, alia tu butun katunuma?
JOH 6:63 U Namnamei i tar te hala nena a nitoatoa teka. A tuanreir e moa. U ranga te hatei ragu lei lia alimiu nonei u rangana turu namnamei, na nonei te hala ranei limiu a nitoatoa.
JOH 6:64 Kaba palair u katun i gusumilimiu e hahamana noar.” E Iesu e mar ranga u teka, taraha nonei e atei mamir u katun ti hahamana nen, na nonei e atei mam hasin esi nonei a katun te ga haruto nen turu katun ti korupakö nen.
JOH 6:65 Ba nonei e poiena, “Nonei te hatei bera gulei lia alimiu e moa ta katun te go la uama i tar te ga ma haniga uai e Tamar.”
JOH 6:66 E kato uana teka bu katun u para ti lala gono meien e toan la ba neren, na nori i ma hula la gono lel meien.
JOH 6:67 Be Iesu e rangata rena a 12 a katunun tsitsilo i tanen me poiena, “Ga limiu has te la ba nemo lia?”
JOH 6:68 Be Saimon Pita e ranga palise ten me poiena, “Alam go la u teresi? E moa tala. Taraha, alö peisa te ka mem u rangana tara nitoatoa te ka nitoana.
JOH 6:69 Na lam e hamanem u ranga i tamulö, na lam e atei sil hasem alö a Pien a Goagono tere Sunahan.”
JOH 6:70 Be Iesu e poiena i taren, “Alia tu hopu kap rio limiu a 12 a katun. Kaba toa i tamilimiu noa has e katun uana tere Satan.”
JOH 6:71 Nonei e rangein e Judas a pien tere Saimon Iskeriot. E manana, nonei a toa tara 12 a katunun tsitsilo tere Iesu, kaba nonei te na harutoen e Iesu turu katun ti korupakö nen.
JOH 7:1 Ba i murimuri e Iesu e hula laia i iahana provins i Galili. Nonei e raman hula la lelia i iahana provins i Judia, taraha a pal kapan turu Jiu i Judia i ngilin kato hamate nen.
JOH 7:2 A poata tara kannou pan e sukusuku tala, a ka ti ngöei a Kannouna turu Taluhu.
JOH 7:3 Bu toulane Iesu e hahakos ria i tanen me poier, “Alö go la ban a han teka ba te la uam i Judia ba barebana i tamulö te tatei tarer a man mirakul i tamulö.
JOH 7:4 A katun e ma tatei kui hamous nei te ngile nen a barebana e gi atei silen. Te antunan kui hamana namia lö a man mirakul, ba lö te katoe men i matar a barebana hoboto!”
JOH 7:5 U toulane Iesu i ranga u teka, taraha nori i ma hamana has uai i tanen.
JOH 7:6 Be Iesu e poiena i taren, “A poatan la i tar e tabuna butu noana. Kaba mamana poata a man poata i tamilimiu.
JOH 7:7 A barebanar i puta e ma tatei omi rari limiu, kaba nori e omie rio lia, taraha alia e hatei ragien te omi uana a markato i taren.
JOH 7:8 Alimiu go la uamula tara kannou. Alia e ma la noa bugoi tara kannou, taraha a poata i tar e tabuna butu noana.”
JOH 7:9 Nonei e ranga u teka ba te gamon ka lelina i Galili.
JOH 7:10 Ba i murina ti la hakapaia u toulanen tara kannou, be Iesu e la hasina. Kaba nonei e ma lai i matar a barebana. E moa. Nonei e la hamous.
JOH 7:11 Na pal kapan turu Jiu i sakie ien tara kannou me poier, “Ime nonei e Iesu?”
JOH 7:12 Ba barebana i hahasi hapara naten. Palai i taren i poei, “Nonei a katun a niga,” ba palabi te poier, “E moa. Nonei e gamo rena a barebana.”
JOH 7:13 Kaba e moa ta katun te ga ongolo ba te ranga haniga nena e Iesu i matar a barebana, taraha u katun hoboto i matoutir a pal kapan turu Jiu.
JOH 7:14 I gusuna poata tara kannou be Iesu e la uana tara Luman Lotu Pan ba te tanian hatuts rena u katun.
JOH 7:15 Ba pal kapan turu Jiu e asingoto koru ner u ranga i tanen me poier, “Ime te hahatongo haniga halona menien u Buk u Goagono? Nonei e mamala la noai turu skul i tarara.”
JOH 7:16 Be Iesu e poieto i taren, “U hihatuts teka e ma ka uanei i tar. E moa. E la nama tere Sunahan, nonei te haleie molia.
JOH 7:17 A katun te ngilin katoena u ngil tere Sunahan e atei sil peise nou u hihatuts teka, te ga la men tere Sunahan tsi te ga la men i tar pepeisa.
JOH 7:18 A katun te habutena u ranga pepeisa i tanen e ngilin hapan nena a peisanen. Kaba a katun te ngilin hapan nena a katun te haleie men e ranga hamanana ne ma gamo nei.
JOH 7:19 E Moses e hala rilimiu u Lo tere Sunahan. Kaba e moa ta toa i tamilimiu te ga kukutei u Lo teka. Gaha te katsin atung hamate sile milimiu alia?”
JOH 7:20 Ba barebana e ranga palise ren me poier, “Alö e momolö korum! E moa ta katun te ga ngilin atung hamate nio lö!”
JOH 7:21 Be Iesu e poiena, “Alia u kato a toa mirakul ba limiu te ma hanigami, taraha alia u kato ien turu Lan u Goagono.
JOH 7:22 Kaba te butuna a hatoalina u lan tara pien tson ba limiu te pö has nemiu a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen, taraha u Lo tere Moses e ranga nena a katun e ga kato a ka teka, noahasina te ga butu ien turu Lan u Goagono. (Kaba a markato teka e butuia turu tubumilimiu i mam tere Moses.)
JOH 7:23 Te ga butuia a poatan hipö teka turu Lan u Goagono, ba limiu te kato noa hase men, taraha alimiu e raman peko nemiu u Lo tere Moses. E kato uana teka, ba limiu te ma tatei raharahe milia tu kato haniga pouts menai lia a tuanreina katun turu Lan u Goagono!
JOH 7:24 Alimiu go ma tara papalami ba te one iemiu a tana katun. E moa. Alimiu go atei haniga mam niam aha te kato sile nen, ba limiu te toan ranga hamanamiu.”
JOH 7:25 Ba palair u katun i Jerusalem i ranga neto e Iesu me poier, “Nonei a katun teka te ngilin atung hamate ner, boka?
JOH 7:26 Kaba nonei e ka noa hasina teka ba te rangana i matar a barebana, na pal kapan e ma ranga hapiu narien! A pal kapan toum i sabe hakapa nonei hamana e Mesaia, a katun te hopu kapin e Sunahan?
JOH 7:27 Kaba poata te butu nama romana e Mesaia, ba barebana e ma atei sile roi ime te la namen romana, Kaba ara e atei silera ime te butuma a katun teka.”
JOH 7:28 Be Iesu e hatuts noa rena a barebana tara Luman Lotu Pan ba te ranga hapanna me poiena, “Alimiu e poiemiu alimiu e atei sile molia na han tu butu malia? Alia u ma la memei u ngil peisa i tar. E Tamar te haleie molia te manana. Alimiu e ma atei sile mien, kaba alia e atei sile gen. Taraha, nonei te haleie molia ba lia te la guma.”
JOH 7:30 Ba nori e pats pile kap naren, kaba e moa, taraha a poata i tanen e ma butu noai.
JOH 7:31 Nu katun u para i hamana u tere Iesu ba nori e poier, “Te la nama romana e Mesaia, ba nonei te katoe nou tu mirakul tu para te kato uana a katun teka e Iesu. Ba ra te toan poe tale rou nonei e Mesaia.”
JOH 7:32 Bu Parisi i hengo reto u katun teka ti hahasin e Iesu, ba nori u Parisi nu tsunono pan turu lotu e hala rerima a palair u polis i taren te gi mi pile kap menien.
JOH 7:33 Be Iesu e poiena tara barebana, “Alia e gamon ka gono lel mera golimiu tara tsitabubun poata, ba lia te toan la pouts uagou tara han tu la malia.
JOH 7:34 Kaba limiu e lagi sakesakiemiu romana lia na limiu e ma sabe hase moi lia. Taraha, alimiu e ma antunan la uami tara han te na ka goa lia.”
JOH 7:35 Ba pal kapan turu Jiu e hiarangarangatar me poier, “Ime te katsin la uana a katun teka ba ra te ma tatei sabie roien? Toum nonei e katsin la uana turu Jiu te ka kalakala ria turu han i lehana ba te na hatuts toum ranoen nu katun has te halhal ria turu Jiu.
JOH 7:36 Na nonei e poe hase lala, ‘Alimiu e lagi sakesakiemiu romana lia na limiu e ma sabe hase moi lia. Taraha, alimiu e ma antunan la uami tara han te na ka goa lia.’ Ime te mouna uana u ranga teka?”
JOH 7:37 U lan te kapaia a kannou nonei u lan pan. Be Iesu e tuoluna turu lan teka ba te ranga hapan uana tara barebana me poiena, “Esi te makana e tatei la uanama i tar ba te mi uana.
JOH 7:38 Taraha, u Buk u Goagono e poiena a katun te hamanana i tar e here noi a ramun te olona, ba nonei te hala nena a nitoatoa turu katun.”
JOH 7:39 E Iesu e rangein u Namnamei tere Sunahan te ga halan e Sunahan turu katun ti hamanaia tere Iesu. Kaba e Sunahan e ma hala noa namei u Namnamei i tanen, taraha nonei e ma kato hapan pouts noei e Iesu i Kolö.
JOH 7:40 Poata ti hengoeia a barebana u ranga teka ba palai e poier, “Nonei e Iesu a propet te ga lama.”
JOH 7:41 Ba palabi e poier, “Nonei e Mesaia.” Kaba palabi te poier, “E Mesaia e go ma tatei la mei i Galili. E moa.
JOH 7:42 U Buk u Goagono e poiena e Mesaia e ga tuhanaia tara pala tere Devit. Nonei gi poseia i Betelehem, a taun te kaia e Devit.”
JOH 7:43 Ba barebana e hula hakats ner e Iesu.
JOH 7:44 Ba palabi e ngilin pile kap naren, kaba e moa ta toa te ga luen.
JOH 7:45 Bu polis e la pouts talar, bu pris pan nu Parisi i rangata raten me poier, “Aha te ma lu memu mei limiu e Iesu?”
JOH 7:46 Bu polis e poier, “E moa ta katun te ga ranga u te mar ranga uana a katun teka.”
JOH 7:47 Bu Parisi i poieto, “Nonei e gamo has rana molimiu?
JOH 7:48 Ta toa tara pal kapan tsi ta toa turu Parisi e hamana uar i tanen? E moa.
JOH 7:49 Nori u katun papala te hamanar, kaba nori e tutu ba ner u Lo tere Moses. Ne Sunahan e hahuna ranoen romana.”
JOH 7:50 E Nikodimas nonei has a Parisi. Nonei te la u tere Iesu tara toa bong. Ba nonei e poiena i taren, “U Lo i tarara e poiena ara gi ma tatei hala pinopino nai a nihahuna tara katun. E moa. Ara gi hengo mam u i tanen ba ra te sabiera a ka a omi te katoe ien.”
JOH 7:52 Ba nori e hohou rangatse ren, “Alö esi? Alö a toun Galili has? Alö go tsilo hanigei u Buk u Goagono ba lö te tara peise mou e moa ta propet te ga butuma i Galili.”
JOH 8:1 U barebana i tarura tala me la poutsur i han i taren. Kaba e Iesu e la u turu Pokus tara Roein Olip.
JOH 8:2 Tara bongbong koru ba nonei e la pouts uana tara Luman Lotu Pan. Ba barebana e gono hoboto ria i tanen, ba nonei e gumuna me tanian hihatuts uana i taren.
JOH 8:3 Nu tson hihatuts turu Lo nu Parisi i piou nema a toa tahol ti sabie men te haloku. Ba nori e hake rien i matar a barebana me poier tere Iesu, “O Tson Hihatuts, u katun e sabie rima a tahol teka ba te halokuna.
JOH 8:5 U Lo tere Moses e poiena ara gi titi hatu hamate a mar katun teka. Na ha te poie mulö?”
JOH 8:6 Nori i mar ranga u teka ba te torohana tun neren, taraha nori i kato sili ta ka te gi mar kot meien e Iesu. Be Iesu e turu putana me koloto nena a kabelenen turu tsikitsiki.
JOH 8:7 Nori i katokato sili te ga ranga palis uen ba nonei e tuol sei poutsuna me poiena i taren, “Bara. A katun i gusulimiu te mamala kato homii e tatei ti hatu mamena a tahol teka.”
JOH 8:8 Be Iesu e turu puta lelina me koloto lel nena a kabelenen turu tsikitsiki.
JOH 8:9 Poata ti hengoe ien u ranga teka ba nori e la hihieser, u katun pan ti mam bu katun papala te murimurir. Be Iesu peisa te ka, na nonei a tahol has te tuolia i matanen.
JOH 8:10 Be Iesu e tuol sei poutsuna me poiena tara tahol, “Nori i la hakapa. E moa ta katun te katsin hahune nolö, tsime?”
JOH 8:11 Ba tahol e poieto, “E moa tala, a tsi tsunono.” Be Iesu e poiena, “Na lia has e ma tatei hahune gilö. La talala, ba lö te ma kato homi lelmi.”
JOH 8:12 E Iesu e ranga lel u tara barebana tara tana poata me poiena, “Alia e heregi u ualesala te alesala uana tara barebana i puta. Na katun te kukutie nolia a bakunen e ma kuhil lel noi. Ba lia te kalatse gou a bakunen ba nonei te ka menou a nitoatoa hamana.”
JOH 8:13 Bu Parisi i poieto i tanen, “Alö e hatei pepeisa nem a peisamulö. U ranga i tamulö e ma mana nei.”
JOH 8:14 Be Iesu e poiena i taren, “E manana, alia e hatei negu a peisar. Kaba u ranga i tar e mana noa hasina. Taraha, alia e atei silegu ime tu la malia na ime te la has uagou lia. Kaba alimiu e ma atei silemi ime tu la malia na ime te la has uagou lia.
JOH 8:15 Alimiu e tara papala lasmiu ba te one iemiu a tana katun. Kaba alia e ma one iegi a tana katun.
JOH 8:16 Kaba te one iegia lia a tana katun, bu ranga i tar te manana. Taraha, alia e ma kato pepeisegi a ka teka. E moa. E Tamagulia te haleie molia nonei e kui gono has meno lia.
JOH 8:17 A toa turu Lo i tamilimiu e poiena te hiahanhaniga ria a elasolana katun, bu ranga i taren te manana.
JOH 8:18 Na lia e hatei negu a peisagulia ne Tamar e hatei has nano lia. Nonei te haleie molia.”
JOH 8:19 Ba nori i poieto i tanen, “Ime te kana e Tamamulö?” Be Iesu e poiena, “Alimiu e ma atei sile milia na limiu e ma atei sil hasemi e Tamagulia. Sanena te go atei sile mia limiu alia, alimiu sane atei sil hasemiu e Tamagulia.”
JOH 8:20 E Iesu e mar hihatuts u teka tara Luman Lotu Pan i rehina makum turu bokisin moni. Na e moa ta katun te ga pile kap nen, taraha a poata i tanen e ka noa.
JOH 8:21 Be Iesu e poe leleto i taren, “Alia e la ba negou romana a han teka ba limiu te na sakie molia. Kaba alimiu e mate gono memou romana u markato u omi i tamilimiu. Na limiu e ma antunan la has uami tara han te la uagou lia.”
JOH 8:22 Ba pal kapan turu Jiu i poieto, “Nonei e katsin kato hamatie nou a peisanen? Taraha, nonei e poe lala, ‘Alimiu e ma antunan la uami tara han te la uagou lia.’”
JOH 8:23 Be Iesu e poiena i taren, “Alimiu u butu mia tara han i puta teka, kaba alia u lama i iasa. Alimiu u katunur i puta, kaba alia e ma katun uagi i puta.
JOH 8:24 Nonei te hatei bera gulei lia limiu, alimiu e mate gono memou romana u markato u omi i tamilimiu. Ne manana, alimiu e mate hamana gono memou u markato u omi i tamilimiu te ma hamane moi limiu alia nonei a katun te antunan lu ba negu u markato u omi i tamilimiu.”
JOH 8:25 Ba nori e poier i tanen, “Alö esi?” Be Iesu e soso koru tala mena u harangata u para i taren ba te poiena, “I mam noa ba te noana i romana, alia u hatei rilimiu alia esi.
JOH 8:26 Alia e tatei hate negu a markato a para i tamilimiu, na lia e tatei haruto has ragi limiu a mamana ka a omi te katoe milimiu. Kaba a mamana ka te hatei negu lia tara barebana i puta nonei a man ka tu hengoe malia nonei tara katun te haleie molia, na nonei e ranga hamanana.”
JOH 8:27 A pal kapan turu Jiu i ma atei silei e Iesu e rangein e Tamanen e Sunahan.
JOH 8:28 E kato uana teka be Iesu te poiena, “Poata te tapala namoa limiu alia tara koruse, alia tu butun katunuma, ba limiu te toan atei sile mou alia esi. Ba limiu te atei sil hase mou alia e ma ranga peisa megi a nitsunono i tar. E moa. Alia e ranga las megu u ranga te hatutse mei e Tamar alia.
JOH 8:29 Ne Tamar e ka gono has meno lia. Nonei e ma la ba nei lia, taraha alia e roron katoegu a mamana ka te mangane nen.”
JOH 8:30 E Iesu e kato u ranga teka bu katun u para te hamana uar i tanen.
JOH 8:31 Be Iesu e poieto turu Jiu ti katsin hamanaia i tanen, “Te go kukute hiton nemia limiu u hihatuts i tar, ba limiu te katunun tsitsilo hamana uamiu i tar.
JOH 8:32 Ba limiu te toan atei sile mou u mana, nu mana e purese rano limiu, te kato uana tara katunun kukui puku te hapurese ba ner tara katun pan a omi i tanen.”
JOH 8:33 Ba nori i poieto i tanen, “Alam u tuhanaia tere Abraham. Na alam u namala katunun kuikui pukui ta katun. Gime te mouna uana u ranga i tamulö to poiena, ‘Alimiu e hapurese rariou’?”
JOH 8:34 Be Iesu e poieto i taren, “U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te kato homi hitonina e kato uana tara katun a karabus. A markato a omi e katoe nen ba nonei te kato homina.
JOH 8:35 Alimiu e heremi u karabus te kui beier a katun pan. A karabus e ma pala uanei tara katun te hakuie nen, kaba a pien tara katunun hakui te pala nitoa uana tara hun katun i tanen.
JOH 8:36 Alia a pien tere Tamar e Sunahan. Te hapurese ragoa lia alimiu, ba limiu te toan tapurese hamana mou.
JOH 8:37 Alia e atei silegu alimiu u tuhanaia tere Abraham. Kaba alimiu e ngilin atung hamate noa hase molia, taraha u ranga i tar e ma ongo neia i torimilimiu.
JOH 8:38 Alia e hatei negu a man ka tu tare malia tara poata tu kaia lia tere Tamar. Na limiu e hengo hasemiu u ranga tere tamamilimiu.”
JOH 8:39 Ba nori e poier i tanen, “E Abraham e tamamulam, nonei e tubumulam.” Be Iesu e poieto i taren, “Te go tuhana hamana mia limiu tere Abraham, gaha tsiponi te ma kato haniga nami limiu te mar kato uaien?
JOH 8:40 Alimiu e katsin atung hamatie molia. E Abraham e ma kato uai teka. Na lia e hatei ragu lei limiu u ranga hamana tu hengo mame malia tere Sunahan.
JOH 8:41 Alimiu e kato has uamiu te kato u e tamamilimiu.” Ba nori i poieto i tanen, “Alam e ma binauimi. Alam e ka mem a toa tamamulam, nonei e Sunahan.”
JOH 8:42 Be Iesu e poieto i taren, “Sanena te go hatamana uamia limiu tere Sunahan, alimiu sane ngile molia, taraha alia u la hamatsköma tere Sunahan. Alia u ma la memei u ngil peisa i tar. E moa. Nonei te haleie molia.
JOH 8:43 Aha tsiponi te ma atei memi limiu a ka te hatei ragi lia alimiu? Alia e ateigu. Alimiu e rama koru nemiu te go hengo menami u ranga i tar.
JOH 8:44 E Satan nonei e tamamilimiu. Na limiu e ngilin katoemiu a ka te ngile nen. Nonei a katunun hihipuli i mam koru noa, na nonei e rama koru nena u ranga u mana, taraha e moa ta ka ta mana i tanen. Na poata te gamo nen, nonei e kukutiena a markato noa has i tanen, taraha nonei u mouna u mamanu gamo hoboto.
JOH 8:45 Ba poata te ranga hamana gia lia, alimiu e ma hamane milia.
JOH 8:46 A toa i tamilimiu e antunan haruto nena ta toa ta ka ta omi tu kato lia? E moa! Gaha te ma hamana sile milimiu alia te ranga hamana uagu lia?
JOH 8:47 A katun te pien uana tere Sunahan e hengoena u ranga tere Sunahan. Na limiu e ma hengoemi u ranga tere Sunahan, taraha alimiu e ma pien uami i tanen.”
JOH 8:48 Bu Jiu e poier i tanen, “Aa, alam u ranga hamatskö u tu poe meni lam alö a toun Sameria, na lö a sesein mate!”
JOH 8:49 Be Iesu e poieto, “Alia e ma sesein mategi. E moa. Alia e hapanegu e Tamar e Sunahan, na limiu e pita-pute molia.
JOH 8:50 Alia e ma katokato silegi te go hapan menai lia a peisar. E moa. Kaba e Sunahan te hapane nolia, ba nonei te haruto nanou esi te nigana na esi te omina.
JOH 8:51 U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te kukutiena u hihatuts i tar e ma mate koru noi romana!”
JOH 8:52 Bu Jiu e poier i tanen, “Pua! Alam e atei talam te haranga mena nei lö a mate! E Abraham e mate hakapa, nu propet has tere Sunahan. Kaba lö e poe noa hasem, ‘A katun te kukutiena u hihatuts i tar e ma mate koru noi romana.’
JOH 8:53 Alö e ma pan nami e tubumulam e Abraham. Nonei e mate hakapa, nu propet has. Alö e kato here nami a peisamulö esi?”
JOH 8:54 Be Iesu e ranga palis uana i taren me poiena, “Sanena te go hapan meni lia a peisar, alia sane mastei katoe gen. E Tamagulia nonei te hapane nolia, na nonei has te ngöe milimiu a Sunahan i tamilimiu.
JOH 8:55 Alimiu e ma atei silemi e Sunahan, kaba alia te atei sile gen. Sanena te go poe meni lia, ‘Alia e ma atei sile gien,’ sane alia a katun a gamogamo te heregi alimiu. Kaba alia e atei sile gen na lia e kukute hasegu u ranga i tanen.
JOH 8:56 E tubumilimiu e Abraham e hamana sil mami te go la uama lia tara han i puta. E here nei nonei e tara hakapi a ka teka, ba nonei te sasala koru menen.”
JOH 8:57 Bu Jiu e poier tere Iesu, “E Abraham e mate hakapa i iomin noa, na lö e ma antuna noemi u 50 u hiningal i tamulö. E kato halona uana ime ba lö u tare ten?”
JOH 8:58 Be Iesu e poiena i taren, “U mana koru alia e hatei hamana rago limiu, alia u ka hakapaia i mam ti poseia e Abraham.”
JOH 8:59 Poata ti hengoe ien u ranga teka ba nori e luier u hatu me katsin tieri e Iesu. Kaba e Iesu e la hamous ba raien tara Luman Lotu Pan.
JOH 9:1 Tara tana poata e Iesu e la me sabiena a toa katun a matakiau, e tsinanen e posa noa meien u matakiau.
JOH 9:2 Bu katunun tsitsilo i tanen e poier, “Tson Hihatuts, esi te kato homi ba matanen te kiauna? Nonei, tsi e tsinanen ne tamanen?”
JOH 9:3 Be Iesu e poiena, “E moa. E moa ta markato ta omi te ga kato hakiau a katun teka. Nonei e matakiau silema te go kui beme nien e Sunahan a mirakul ba barebana te toan tareren.
JOH 9:4 Ara gi kato nitoa meni a mar toukui teka, a toukui tere Sunahan te haleie molia. A poata te la nama ba toukui teka te kapa nou. E kato uana tara katun te kui mena lan. Te bong nama a bong, ba katun te ma antunan kui lel nei.
JOH 9:5 Poata te ka noa gia lia i puta, alia e heregi u ualesala tara barebana i puta.”
JOH 9:6 E Iesu e ranga hakapa me kahusuna turu tsikitsiki, ba nonei e sohale nei u kinahus u tsikitsiki ba te sahi nanen i matana katun a matakiau.
JOH 9:7 Be Iesu e poiena i tanen, “La tala, ba lö te na galusem a matamulö tara kats i Siloam.” (A solo teka e poiena ‘hala’.) Ba nonei a katun e na galusuna, ba poata te kopis pouts men ba matanen e tara haniga poutsuna.
JOH 9:8 Ba pal katun ti atei sile ien na pal katun ti tare ien poata te singo ien ta tsi monin hitaguhu, nori i poei, “Nonei a katun teka te roron gum ba te singoe iena ta tsi monin hitaguhu, tsime?”
JOH 9:9 Ba palabi e poier, “Aa, nonei.” Kaba palabi i poei, “E moa. E ma nonei nei, kaba e here neien.” Ba nonei a katun e poiena, “E moa, alia lasi.”
JOH 9:10 Ba nori e poier i tanen, “E kato halona uana ime ba matamulö te niga poutsuna?”
JOH 9:11 Ba nonei e poiena, “A katun a solonen e Iesu e kuie lala u tsikitsiki me sahi nana i matar ba te poiena i tar, ‘Alö go la u tara kats i Siloam ba lö te na galusem a matamulö.’ Ba lia e la gula me na galusugu, ba lia e toan tara haniga poutsugu.”
JOH 9:12 Ba nori e poier i tanen, “A katun teka e kana ime?” Ba nonei e poiena, “Iba, alia e ma ateigi.”
JOH 9:13 Ba nori i lu mena tei a katun te matakiau mam turu Parisi.
JOH 9:14 A mirakul teka e butia turu Lan u Goagono turu Jiu.
JOH 9:15 Bu Parisi e rangata haser nonei a katun me poier, “E kato halona uana ime ba matamulö te kalata poutsuna?” Ba nonei e poiena i taren, “E Iesu e hakeie lala u tsikitsiki i matar ba lia e na toan galusegu a matar ba lia e tara haniga pouts talagu.”
JOH 9:16 Bu palair u Parisi e poier, “Nonei a katun teka e Iesu e ma la meia tere Sunahan, taraha nonei e roron kato pekoena a lo turu Lan u Goagono.” Ba palabi e poier, “Ga a katun a omi e ma antunan kato nanei a mar mirakul teka.” Ba nori e hula hakats talar.
JOH 9:17 Bu Parisi e rangata leler nonei a katun me poier, “Alö e poiem a katun te kato hakalata poutse lala a matamulö nonei esi?” Ba katun e poiena, “Nonei romana a toa propet!”
JOH 9:18 Kaba u Jiu i hahamanein nonei a katun teka te matakiau mam uen ni hahamana hasin te kalata pouts u a matanen. Ba nori e ngöer e tsinanen ne tamanen.
JOH 9:19 Ba nori e rangata raren me poier, “Nonei a pien tson i tamilimiu teka? Nonei i posa noa mei u matakiau? E kato halona uana ime ba matanen te kalata poutsuna?”
JOH 9:20 Bu muntahol e ranga palis raren me poier, “Alam e atei silem a katun teka nonei a pien i tamulam, na lam e atei sil hasem nonei i posa noa mei u matakiau.
JOH 9:21 Kaba alam e ma atei silemi te mar tara pouts uanen, na lam e ma atei sil hasemi esi te kato hakalata poutse lala a matanen. Alimiu peisa go rangatse men. Nonei e pan hakapa. Nonei e tatei ranga peisana.”
JOH 9:22 U muntahol i mar ranga u teka taraha nori i matoutir a pal kapan turu Jiu. A pal kapan i hatangana hoboto hakapein te gi tsuga ba menien ta katun i luman lotu te poiena e Iesu nonei e Mesaia te hale iema e Sunahan.
JOH 9:23 Nonei a ka te poe bei u muntahol, “Alimiu peisa go rangatse men. Nonei e pan hakapa.”
JOH 9:24 Nori i ngö hahuolema nonei a katun te matakiau mam me poier i tanen, “Alö go ranga hamana koruia i matane Sunahan. Alam e atei silem nonei e Iesu teka a katun a omi.”
JOH 9:25 Ba nonei e poiena i taren, “E omina, tsi e moa? Alia e ma ateigi. Alia e atei sil lasegu tu matakiau mam u lia, kaba i romana alia e tara pouts talagu.”
JOH 9:26 Ba nori e poier i tanen, “Aha te katoe lalen i tamulö? E kato halona uana ime ba nonei te kato hakalata poutse lala a matamulö?”
JOH 9:27 Ba nonei e ranga lelina me poiena, “Alia e hatei hakapa ragu lolimiu, kaba limiu e ma hengo mulei. Aha te ngilin hengo hahuol nami limiu u ranga teka? Alimiu toum e ngilin katunun tsitsilo has uamiu i tanen?”
JOH 9:28 Ba nori e ranga homi naren me poier, “Alö a katunun tsitsilo i tanen, kaba alam e moa. Alam u katunun tsitsilo tere Moses.
JOH 9:29 Alam e atei silem e Sunahan e ranga gono mei e Moses. Kaba a katun teka, alam e ma atei silemi ime te la men.”
JOH 9:30 Ba nonei e asingoto koruna me poiena, “Pua! A katun teka te kato hakalatse lala a matar, kaba alimiu te poe noa hasemiu alimiu e ma atei silemi ime te la men?
JOH 9:31 Ara e atei silera e Sunahan e ma hengoe nei a katun a omi. Kaba e Sunahan e hengoena a katun te hapane nen na te katoena a ka te ngile nen.
JOH 9:32 I mam koru noa ba te noana i romana u katun i namala hengoni ta katun te ga kato hakalata poutsi a matana a katun ti posa noa mei u matakiau.
JOH 9:33 Alia e poiegu a katun teka e lama tere Sunahan. Sanena te ga ma la meien tere Sunahan, nonei sane ma antunan katoe nei ta mirakul.”
JOH 9:34 Ba nori e ranga sisi uar i tanen me poier, “Alö i posa noa mei u matakiau. E haruto nena alö a katun a omi koru! E moa koru te go hatuts meri lö alam!” Ba nori e toa tsuga ba naren i luman lotu.
JOH 9:35 E Iesu e hengoin ti tsuga ba menien nonei a katun, ba nonei e na sabie nen me poiena, “Alö e hamana uam tara Pien tere Sunahan?”
JOH 9:36 Ba nonei e poiena, “A tsi tsunono, alö go hateie molia esi nonei ba lia te toan hamana uagu i tanen.”
JOH 9:37 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e tara hakape mulen. Alia nonei a katun, alia te ranga gono mego lö.”
JOH 9:38 Ba katun e poiena, “O Tsunono, alia e hamanagu.” Ba nonei te hatukununa i matane Iesu.
JOH 9:39 Be Iesu e poiena tara barebana, “Alia u la silema i puta te go mi lu kata meri lia u katun te hamanar nu katun te hahamanar. U katun te hamanar e kato uar tara katun a matakiau te kato hakalata poutse gula lia. Nu katun te hahamanar e kato uar tara katun te tara hanigana ba te toan matakiauna.”
JOH 9:40 Ba palabir u Parisi ti ka hasukusukuia teka e hengoer u ranga me poier i tanen, “Alö e poiem alam e here noa hasemi u katun u matakiau?”
JOH 9:41 Be Iesu e poiena i taren, “Sanena te go poe mia limiu, ‘Alam e heremi u katun u matakiau,’ u markato u omi i tamilimiu sane ma pan bala nei. Kaba u markato u omi i tamilimiu e pan talana, taraha alimiu e poemiu, ‘Alam e atei hanigam.’”
JOH 10:1 Be Iesu e poiena, “U mana koru alia e hatei hamana rago limiu, a katun te raman tasuna tara tamana tara ololon sipsip kaba e aroho tununa tara tana makum, nonei a katun a kopkop.
JOH 10:2 Kaba a katunun pepeitokap turu sipsip e roron tasuna tara tamana.
JOH 10:3 Na katunun pepeitokap tara tamana e kalata nanei a katun teka a tamana. Na katunun pepeitokap turu sipsip e ngöena a solor a man toa man sipsip hoboto i tanen, ba nori te hengo mareier a mar ranga i tanen, ba nonei te peigi mera neien i ielesala.
JOH 10:4 Nonei e peigi mera nei u sipsip hoboto i tanen i ielesala ba nori te kukutie ren, taraha nori e atei siler u mar ranga i tanen.
JOH 10:5 U sipsip i tanen e ma tatei kukutieri a tana katun. E moa. Nori e bus ba naren, taraha nori e ma hengo mareieri u mar ranga tara tana katun.”
JOH 10:6 E Iesu e kato u haharoei teka turu katun, kaba nori i ma atei silei aha te ranga nen.
JOH 10:7 Be Iesu e poe lelena i taren, “U mana koru alia e hatei hamana rago limiu, a barebana e hereri u sipsip na lia e heregi a tamana tara ololon sipsip.
JOH 10:8 U katun u gamogamo hoboto ti mamia i tar ba te poier e Sunahan e hala ramen, nori e hereri u katun te kopkop rer u sipsip. Kaba u katun te hamana uar i tar i ma hengo rien, e kato uar turu sipsip te ma hengoeri u ranga tara tana katun.
JOH 10:9 Alia e heregi nonei a tamana turu sipsip. A katun te hamana uana i tar alia e hatongo kap nagen tara nomi ba lia te pakoko hase gen. Alia e heregi a katun te pakoko rena u sipsip te na hoatar ba te mi tasu poutsur.
JOH 10:10 Nori u gamogamo e hereri u katun te kopkop rer u sipsip. Nori e mi katsin kopur ba te atung hamate raren ba te kato hohomi raren. Kaba alia u la silema te gi lu meni a barebana a nitoatoa, a mar nitoatoa te niga balana.
JOH 10:11 “Alia e heregi a katunun pepeitokap a niga turu sipsip te tatei mate sil rena u sipsip i tanen.
JOH 10:12 A katunun kui tun e bus ba rena u sipsip tara poata te la nama a muki a hie, taraha nonei e ma tei ranei u sipsip na nonei e ma katunun pepeitokap hamana has uanei turu sipsip. Ba muki a hie e na kotokoto rena u sipsip ba te rura ranen.
JOH 10:13 Nonei e busuna, taraha nonei a katunun kui tun ne ma hakats sil ranei u sipsip. Ne kato has uana turu katun u gamogamo te ma pepeito kap haniga rari u barebana i tar.
JOH 10:14 Alia e heregi a katunun pepeitokap a niga turu sipsip te atei sil rena u sipsip i tanen nu sipsip i tanen e atei sil hase ren. Alia e atei sil regu u barebana te hamana uar i tar ba nori te atei sil hase rio lia. Ne kato has uana i iesana tere Tamar. Nonei e atei sile nolia na lia e atei sil hase gen. Na lia e mate sil ragou romana u barebana i tar.
JOH 10:16 U palabir u katun has te hereri u sipsip i tar e ka ria i ielesala tara pal barebana i tar. Alia e na peigi has ragu men romana ba nori te hengoe riou u ranga i tar. Ba i murimuri e ka noa romana a toa pal barebana na toa katunun pepeitokap i taren.
JOH 10:17 “E Tamar e ngil korue nolia, taraha alia e hanigagu te go mate u romana lia ba lia te toatoa pouts gou romana.
JOH 10:18 A katun e ma antunan atung hamate nanoi lia turu ngil peisa i tanen. E moa. Alia peisa te hala negou romana a peisar tara tou mate. Alia e ka megu a nitagala te go haniga u lia bu barebana te atung hamatie rio lia, na lia e ka has megu a nitagala te go toatoa pouts u lia. Nonei a ka te ranga mei lia e Tamar te go katoi lia.”
JOH 10:19 Ba poata ti hengoeia u Jiu u ranga teka, ba nori e hula hakatsir.
JOH 10:20 Bu katun u para e poier, “A katun teka e seier u mate na e momolö hasina. Aha te hengo sile mien limiu?”
JOH 10:21 Kaba palabi e poier, “E moa. A katun te seier u mate e ma tatei ranga uanei teka. A mate e antunan kato hakalata nena a matakiau? E moa!”
JOH 10:22 A poata tara kannou pan tara Luman Lotu Pan e butuia i Jerusalem. A ke hamuri tala be Iesu e roro lana turu luman oho i rehina Luman Lotu Pan ti ngöei u luman oho tere Solomon.
JOH 10:24 Bu Jiu e gono hahise ren me poier i tanen, “Alö e roron haharoei ramo lam alö esi. Alö e katoe mou a ka teka tara lahisa poata lel? Te Mesaia mia lö te hala nema e Sunahan, ba lö te hatei hamaroro ramo lam.”
JOH 10:25 Be Iesu e poieto i taren, “Alia u hatei hakapa raio limiu nonei alia, kaba alimiu e ma hamane milia. E Tamagulia e halei lia a nitsunono te go kato meni lia a man mirakul, na nori e haruto ner te mana uana u ranga i tar.
JOH 10:26 Kaba alimiu e ma hamane milia, taraha alimiu e ma katun uami i tar.
JOH 10:27 U barebana i tar e hengo mareier a mar ranga i tar ba te kato uar turu sipsip te hengo mareier u mar ranga tara katunun pepeitokap i taren. Na lia e atei sil ragen, na nori e kukute hase rio lia.
JOH 10:28 Na lia e hala negu a nitoatoa te ka nitoana turu katun i tar. Ne moa koru te gi mate nitoa uen romana. A muki a hie e tatei gulena a sipsip tara limana katunun pepeitokap, kaba e moa ta katun te ga antunan gul a katun i tar i limar.
JOH 10:29 E Tamagulia e hala rien lia na nonei e pan bala nena a man ka hoboto. Ne moa ta katun te ga antunan gul has raien i limane Tamagulia.
JOH 10:30 Alam mere Tamar a toa puku.”
JOH 10:31 Bu Jiu e lu leler u hatu me katsin tie rien.
JOH 10:32 Kaba e Iesu e poei i taren, “Alia u kato a para a toukui a niga te haruto nena e Tamagulia e taguhe nolia. Alia u kato a saha mar toukui ba limiu te katsin ti hatu namo lia?”
JOH 10:33 Bu Jiu e palise ren me poier, “Alam e ma ngilin ti hatu nami lö tu katoa lö a toukui a niga. E moa. Alam e raharaha silem te ranga homi mena milö e Sunahan. Taraha, alö a katun tun lasi, kaba alö e kato here nami a peisamulö e Sunahan.”
JOH 10:34 Be Iesu e poiena i taren, “I koloto hakapa nia turu Buk u Goagono i tamilimiu te poe meni e Sunahan, ‘Alimiu e heremi u sunahan.’
JOH 10:35 Nu ranga turu Buk u Goagono e ma antunan rus nei. Ne Sunahan e poei nori u katun i herei u sunahan, u katun te halari e Sunahan u ranga i tanen.
JOH 10:36 E Tamagulia te hopu kap neio lia me hala mena nei lia i puta. Gaha te poe sile milimiu alia e ranga homi negu e Sunahan te poe mena gulei lia, ‘Alia a Pien tere Sunahan’?
JOH 10:37 Te go ma kato meni lia u toukui tere Sunahan, alimiu sane go ma hamane milia.
JOH 10:38 Kaba alia e katoegu u toukui tere Sunahan. Te ma hamane milimiu alia, alimiu go hamana noa has mia te mana uana u toukui i tar. Te mar kato uamou limiu teka ba limiu te atei sile mou e Tamagulia e ka uana i tar na lia e ka has uagu i tanen.”
JOH 10:39 E Iesu e ranga hakapa ba nori e katsin pile kap lel naren, kaba nonei e la hatalis ba ren.
JOH 10:40 Ba nonei e la poutsuna i hapalana a Ramun i Jodan me na kana tara han te baptais mameia e Jon.
JOH 10:41 Bu katun u para e la uarima tere Iesu me hiararangar me poier, “E Jon e namala katoi ta mirakul, kaba a mamana ka te hatei nien tere Iesu e manana.”
JOH 10:42 Bu katun u para teka e hamana ria tere Iesu.
JOH 11:1 A toa katun a solonen e Lasarus e kaia tara taun i Betani ti ka hasia u hahinanen e Marta mere Maria.
JOH 11:2 E Maria nonei a tahol te hakis mami u uapi u soksoka tere Iesu me sahi nei a hulunen a man moune Iesu. E Lasarus e ka mei a nimate pan.
JOH 11:3 Bu mun toulana tahol e hala ner u ranga tere Iesu me poier, “O Tsunono, a tsomi i tamulö e ka mena a nimate pan.”
JOH 11:4 Kaba poata te hengoeia e Iesu u ranga teka, ba nonei e poieto, “A nimate teka e ma kato hamate nitoe noi e Lasarus. Nonei e ka sil menei a nimate te gi solo sei meni a solone Sunahan, na Pien tere Sunahan has.”
JOH 11:5 E Iesu e ngil koru e Marta ne toulanen ne Lasarus has.
JOH 11:6 Kaba poata te hengo nien e Lasarus e ka mei a nimate, ba nonei e ka lelena u huol u lan i han te ka ien.
JOH 11:7 Ba nonei e toan poieto turu katunun tsitsilo i tanen, “Ara gi la pouts i Judia.”
JOH 11:8 Bu katunun tsitsilo e poier i tanen, “Tson Hihatuts, e ma manasei ti katsin tie mei lö u Jiu u hatu. Ga lö e ngilin la pouts koru lel hasim nonei tara han teka?”
JOH 11:9 Be Iesu e poieto, “A lan e ka mena u ualesala te popona tara bongbong ba te lana e antuna noa i lahi. Te hula la mena a katun a lan ba nonei te ma tutuna nei, taraha a pitala e piri halesalena a han.
JOH 11:10 Kaba te hula la mena a katun a bong ba nonei te tutu menei u kuhil. Ne kato has uana i tar. E moa ta ka ta omi te ga butuia i tar e antunana te hopu kap nena e Sunahan te gi kato hamate meni u katun alia.”
JOH 11:11 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “A hahikapien i tarara e Lasarus e sohona, kaba alia e na gulie goen.”
JOH 11:12 Bu katunun tsitsilo e poier, “O Tsunono, te soho nen ba nonei te niga pouts nou romana.”
JOH 11:13 E Iesu e haharoein te mate hakapa u e Lasarus, kaba u katunun tsitsilo i tanen i poei e Lasarus e soho tun.
JOH 11:14 Be Iesu e hatei hamaroro ranen te mate hakapa u e Lasarus.
JOH 11:15 Ba nonei e poiena, “E nigana tu ma kaia lia i tanen. Ba poata te tare moa limiu a ka te na kate gou lia, ba limiu te toan hamana mou. La tala mou i tanen.”
JOH 11:16 Be Tomas ti ngö hasei “U Puna” e poei turu palabir u katunun tsitsilo, “Bara. Ara gi la tala. Te atung hamatie roen e Iesu, noahasina, ara e na mate gono meroen.”
JOH 11:17 Poata te tukuia e Iesu i rehina taun i Betani ba nonei e toan hengoena ti hongo hakapa menien e Lasarus turu tohats u lan te kapa.
JOH 11:18 Betani e sukusukuna i Jerusalem, a topisa puku a kilomita.
JOH 11:19 Nu Jiu u para i lama me mi hatatagi gono mer e Marta ne Maria te mate u e hahinaren e Lasarus.
JOH 11:20 Poata te hengoeia e Marta te la uama e Iesu, ba nonei e na hitupali meten, kaba e Maria e kakaia i han.
JOH 11:21 Be Marta e poiena tere Iesu, “O Tsunono, sanena alö tu kaia teka, e hahinar sane ma tatei matei!
JOH 11:22 Na tara poata teka noa has alia e atei silegu e Sunahan e hale noi lö a ka te rangata sile mulö i tanen.”
JOH 11:23 Be Iesu e poieto i tanen, “E hahinamulö e takei pouts noa tara tou mate i tanen.”
JOH 11:24 Be Marta e poiena i tanen, “Alia e atei silegu nonei e takei poutsna romana tara tou mate i tanen tara kapakapana poata, tara poata te hatakei pouts rena romana e Sunahan u mate hoboto.”
JOH 11:25 Be Iesu e poiena i tanen, “Alia nonei te hatakei pouts regu u katun tara tou mate i taren ba te hala has ragien a nitoatoa. E manana, a katun te hamana uana i tar e matena romana, kaba nonei e toatoa pouts hasina romana.
JOH 11:26 Na katun te toatoa noa hasina i romana na te hamana uana i tar, e moa koru te ga mate nitoa uen romana. Alö e hamanem u ranga teka?”
JOH 11:27 Be Marta e poiena i tanen, “Aa, o Tsunono. Alia e hamanegu alö e Mesaia, a Pien tere Sunahan te ga la uama i puta.”
JOH 11:28 E Marta e mar ranga u teka me la poutsuna me na ngöena e toulanen e Maria me hahasi menen me poiena, “A Tson Hihatuts e kana na nonei e ngöe nolö.”
JOH 11:29 Poata te hengoeia e Maria u ranga teka ba nonei te haseseina te go na hitupali menien e Iesu.
JOH 11:30 E Iesu e ma tuku noai tara tsi han tere Maria. Nonei e ka noaia tara makum te ranga meien e Marta.
JOH 11:31 A palabir u Jiu i tatagi gono mei e Maria i luma. Poata ti tare ien nonei e lakasa hasesei ba nori e kukutie ren, taraha nori i poei nonei e la u tara kioun mate ba te na tabena.
JOH 11:32 Poata te tukuia e Maria me tarena e Iesu ba nonei e tuhatukun nena i matanen me poiena, “O Tsunono, sanena alö tu kaia teka, e hahinar sane ma tatei matei!”
JOH 11:33 Be Iesu e tarena e Maria te tabe u, nu Jiu ti la gono has memen i tabe has, ba nonei e toan sagohena a nitatagi pan i torinen.
JOH 11:34 Be Iesu e poieto, “Ime ti honge ien?” Ba nori e poier i tanen, “O Tsunono, lama. Mi tara.”
JOH 11:35 Be Iesu e tabe hasina.
JOH 11:36 Bu Jiu e poier, “Tara iam. Nonei e ngil bala korui e Lasarus.”
JOH 11:37 Kaba palabi i poei, “Nonei e kato hakalata poutsi a matakiau. Ga neha tsiponi te ma hapiu naien te go ma mate uai a katun teka?”
JOH 11:38 E Iesu e sagoho leli a nitatagi pan i torinen ba nonei te na tukuna tara kioun mate. A kioun mate teka i kuieia turu lapo. Nori i haka hakapa a hatu pan a perperere i matana kiou.
JOH 11:39 Be Iesu e poiena, “Lu ba neiam a hatu!” Be Marta e hahinana katun te mate e poieto i tanen, “O Tsunono, nonei e soka homi talana, taraha u tohats u lan te mate hakapa ien.”
JOH 11:40 Be Iesu e poiena i tanen, “Alia e hateie gulo lö te hamana mia lö i tar, ba lö te tare mou te haruto nanoa e Sunahan a nitagala pan i tanen.”
JOH 11:41 Ba nori e lu ba ner a hatu. Be Iesu e tara seina me poiena, “O Tamar, alia e haniga uagu i tamulö te hengo mena milö alia.
JOH 11:42 Na lia e atei silegu alö e roron hengoe molia, kaba alia e mar ranga uagu teka i matar u katun te ka ria teka, ba nori te tatei hamaner tu hala mena mei lö alia.”
JOH 11:43 Nonei e ranga u teka me ngö hapanina me poiena, “O Lasarus, lakasama!”
JOH 11:44 Ba katun a mate e lakasa nama tara kiou. A limanen na mounen i pilei u labalaba na bakunen has. Be Iesu e poiena i taren, “Purese iam, ba nonei te lana!”
JOH 11:45 U katun u para turu Jiu ti la mema e Maria e mi tarei a ka te kato e Iesu, ba nori e toan hamana uar i tanen.
JOH 11:46 Kaba palabir u Jiu teka i la u turu Parisi me hatei rarien a ka te kato e Iesu.
JOH 11:47 Bu pris pan nu Parisi e ngö gugono rer a pal kapan turu Kot Pan turu Jiu ba nori e poier, “Aha te katoe rou ra? A katun teka e katoena a mirakul a para!
JOH 11:48 Te ma hapiu naro ien ra, ba barebana hoboto te hamana uariou i tanen. Bu amir i Rom te mi toa kato homie riou a Luman Lotu Pan i tarara nu han hoboto has!”*
JOH 11:49 E Kaiapas nonei a tsunono pan turu pris turu hiningal teka, na nonei e ka hasia turu hagum. Ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e tutu korumiu!
JOH 11:50 Alimiu e ma atei silemi a ka te nigana. A han hoboto i tarara e gi ma kato homiei. E nigana te mate sil rena a toa puku a katun a barebana hoboto.”
JOH 11:51 Kaba nonei e ma katoei u ranga teka i peisanen. E moa. Nonei a tsunono pan turu pris, kaba e ma atei silei nonei e hatei mamin te go na mate sil meroi e Iesu u Jiu.
JOH 11:52 Ne Iesu e moa te go mate sil merien u Jiu peisa. Nonei e mate sil hase nou a galapien tere Sunahan te ka kalakala ria tara mamana han ba nori te here roi romana a toa hun katun.
JOH 11:53 Ba pal kapan e tanian korupakö ner te gi atung hamate menien e Iesu.
JOH 11:54 E kato u teka, be Iesu te ma hula la lel nei i matar u Jiu i Judia. Nonei e la u tara toa han i rehina a latu pinopino, ba nonei e na ka gono merena u katunun tsitsilo i tanen tara taun te ngöeri Ipraim.
JOH 11:55 A kannouna turu Paska turu Jiu e sukusuku tala, bu katun u para turu han i lehana i la uamato i Jerusalem. Taraha, nori i ngilin hamatskö poutsi a peisaren turu Lo turu Jiu i mam tara kannouna turu Paska.
JOH 11:56 U katun i sake e Iesu me roro ria i Luman Lotu Pan me poier, “Alimiu e poemiu a neha? E Iesu e la has uanama romana tara kannou, tsi e moa?”
JOH 11:57 U pris pan nu Parisi i haka hakapa u ranga u tagala te poei, “A katun te atei silena te kana e Iesu e hatei noa las rano lam ba lam te na halu namoen.”
JOH 12:1 E Iesu e la uama tara taun i Betani turu tönomo u lan i mam tara kannouna turu Paska turu Jiu. Nonei a han te kaia e Lasarus, a katun te hatakei poutsi e Iesu tara tou mate i tanen.
JOH 12:2 Bu katun i nas bete ien a tsi kannou. Ne Marta e susoata a kannou be Lasarus nu palabir u katun e gum gono mer e Iesu turu tebol.
JOH 12:3 Be Maria e luena a botolo uapi u soksoka ti kuiei a ka ti ngöei u nat ba te hol sei koruna. Ba nonei e kis nanen i mouna e Iesu me sahe nei a mounen a hulunen. Ba luma e saputena u masina turu uapi.
JOH 12:4 Ne Judas Iskeriot e ka hasia teka. Nonei a toa katunun tsitsilo tere Iesu na nonei has te haruto nanou romana e Iesu turu katun ti paköe ien. Ba nonei e poieto, “U uapi teka e antunana tara 300 denarius, a holina turu 300 u lan. A neha ti ma hahol nien ba te hala naria turu katun ti moa ta moni?”
JOH 12:6 Kaba nonei e ma ranga uai teka te tatagi sil merien u katun ti moa ta moni. E moa. Nonei e mar ranga u teka, taraha nonei a kopkop. Nonei a katun te taratara kapin a moni turu katunun tsitsilo na tere Iesu, na nonei e roron kopia i tanen.
JOH 12:7 Be Iesu e poiena, “Hakei! Nonei e haputu silei u uapi u soksoka teka tara poata te na honge roen lia tara kiou.
JOH 12:8 U katun ti moa ta moni e ka gono nitoa mera rio limiu. Kaba alia e ma ka gono nitoa mera goi limiu.”
JOH 12:9 Nu Jiu u para i hengoen te ka u e Iesu i Betani, ba nori e mi katsin tarer e Iesu. Na nori e mi katsin tara hasi e Lasarus te hatakei poutseia e Iesu tara tou mate i tanen.
JOH 12:10 Bu pris pan e toan korupakö ner te gi atung hamate meni e Lasarus has, taraha u Jiu u para i tanian tara halhal ban a pal kapan i taren ba te hamana uar tere Iesu ti hengo menien te toatoa pouts u e Lasarus.
JOH 12:12 Turu tanu lan a parapara koru u katun ti la uama tara kannouna turu Paska turu Jiu i hengoen e Iesu e la uanama romana i Jerusalem.
JOH 12:13 Ba nori e luer a man kalan roei me na katsin hitupali meren me ku hapanir me poier, “Hosana! E Sunahan e kalalena a katun te la menama a nitsunono i tanen! Solosei iam a Kingina i Israel!”
JOH 12:14 Be Iesu e sabiena a toa tunan dongki me osana i tanen. Nonei e kato u te ranga u u Buk u Goagono i manasa te poien, “E moa te go matoutuam limiu, u barebanar i Saion. A King i tamilimiu e la tala uanama i tamilimiu, ba te osana tara tunan dongki.”
JOH 12:16 Nu katunun tsitsilo i ma atei silei nonei u ranga tara poata teka. Kaba i murimuri, te la poutsna romana e Iesu i Kolö, ba nori te toan hakats pouts ner romana te mar ranga u u Buk u Goagono, nu ranga i tanen e butu hamana.
JOH 12:17 U katun u para koru teka i na hitupali mei e Iesu, taraha nori i hengoen te ngö halakasa meni e Iesu e Lasarus me kato hatoatoa poutse nen. A pal barebana ti tara hakapi a mirakul teka ti hatei ren.
JOH 12:19 Bu Parisi e hiararangar me poier, “Ara e mastei hapiu naren. Tara iam, u katun hoboto e kukutie ren!”
JOH 12:20 U palair u Grik i ka hasia i gusur u barebana ti la u i Jerusalem tara kannouna turu Paska ti na lotu uen tere Sunahan.
JOH 12:21 Ba nori e la uar tere Pilip, a toun Betsaida i Galili, ba nori e poier i tanen, “A tsi tsunono, alam e ngilin tara nem e Iesu.”
JOH 12:22 Be Pilip e na hateiena e Endru. Be re Endru mere Pilip e na hateier e Iesu.
JOH 12:23 Be Iesu e poiena i taren, “A poata e butu hakapa te kato hapan poutse noa e Sunahan alia, alia tu butun katunuma.
JOH 12:24 Alimiu e atei silemiu a markato tara ngalin kannou. Te ma lebe ria a tsi ngalin kannou ba te ma buta nei, ba nonei te ka tun talasina. Kaba te lebe rien ba te butana, ba nonei te toan pusuku talana ba te na hua haparana romana. Ne kato has uana i iesana i tar. U mana koru alia e hatei rago limiu, alia e mate gou romana. Alia e mate sile gou te gi lu meni u katun u para a nitoatoa hamana.
JOH 12:25 A katun te hakats talasi nena a nitoatoa i tanen i puta e na mate noa talasina romana. Kaba a katun te hakats koru nena e Sunahan ba te ma ngil korue nei a nitoatoa i tanen i puta e na luena romana a nitoatoa te ka nitoana.
JOH 12:26 A katun te ngilin kato nena a toukui i tar e ga kukuteio lia. Na katun te katoena a toukui i tar e na ka noa te na ka has gia lia, ne Tamagulia te kato hapane noen.”
JOH 12:27 Be Iesu e poe lelina, “A torir e tiama koru talana. Kaba alia go poei aha, ‘O Tamar, alö go lu ban a poata a omi te butu tala nama i tar’? E moa. Taraha, nonei a ka tu la sile malia.
JOH 12:28 O Tamar, alö go kato hapan a peisamulö.” Bu toa u ranga e butu nama i Kolö me poiena, “Alia u kato hapan hakapi a peisar na lia e kato lel hase goen romana.”
JOH 12:29 Ba barebana ti ka hasukusuku e hengoer u gutsil teka me poier, “U gururu!” Ba palabi e poier, “A toa angelo te ranga gono mela len!”
JOH 12:30 Be Iesu e poiena, “Alia e atei silegu e Sunahan e hengoe lalo lia. Kaba nonei e ranga ualala teka te go atei has uam limiu.
JOH 12:31 A poata turu kot tere Sunahan e sukusuku tala nama. Nonei e katsin tsuga ba tala nena e Satan.
JOH 12:32 Ba poata te haka seie roen romana lia tara koruse, ba lia te toan las reguma u katun hoboto.”
JOH 12:33 E Iesu e ranga u teka ba te hatei nena te mar mate uanoen romana.
JOH 12:34 Ba barebana e poier i tanen, “U Buk u Goagono e poiena e Mesaia te hopu kapin e Sunahan te ga butun katun uen, nonei e toatoa nitoana romana. Te na haka sei ria romana lö tara koruse, gaha tsiponi te poe nami lö alö nonei tu butun katunuma?”
JOH 12:35 Be Iesu e poiena i taren, “Alia e heregi u ualesala te gamon ka gono lel mera golimiu. Alimiu go hamane iam u ranga i tar ba lia te halesala negu a maroro i tamilimiu. Alimiu go ma kato uami tara katun te bong kapu nana i gusuna maroro. Nonei e la mena u kuhil ba te ma atei sile nei ime te la uanen.
JOH 12:36 Alimiu go hamana uam i tar tara poata te ka gono noa mera gia lia alimiu, ba limiu te pien uamiu i tar.” E Iesu e mar ranga u teka ba te toan mous ba rena u Jiu teka.
JOH 12:37 Nonei e kato u mirakul u para i mataren, kaba nori i hahamana noa has nen.
JOH 12:38 Na ka teka e kato hamani u ranga tere Aisaia a propetina i manasa te poien, “O Tsunono, u katun e ma hamaneri u ranga i tamulam. E Sunahan e harutein a nitagala i tanen tara man toa man katun lasi.”
JOH 12:39 Nori i ma antunan hamana talai, te poe hasi e Aisaia i manasa,
JOH 12:40 “E Sunahan e kato hakuhil u hakhakats i taren te mar kuhil uana a katun a matakiau. Nonei e kato hatu hasi a bakuren. Na mataren e ma antunan tara lele nei a ka te manana, nu hakats i taren e ma antunan atei sil lel hase nei u ranga u mana. Na nori e ma antunan habirits pouts lel uari i tar ba lia te kato kato haniga pouts ragen. E moa.”
JOH 12:41 E Aisaia e mar ranga u teka, taraha nonei e tara mami te ga pan u romana e Kristo me hatei nanen.
JOH 12:42 Kaba a para a pal kapan turu Jiu i hamana noa hasia tere Iesu. Kaba nori i ma ranga nien i matar a barebana, taraha nori i matoutir u Parisi te gi tsuga ba merien tara luman lotu.
JOH 12:43 U katun teka i ngil koru noa hasi te gi haniga merien a palair u katun. Nori i ma ngil korui te go haniga merien e Sunahan.
JOH 12:44 Be Iesu e ranga hapanina me poiena, “A katun te hamana uana i tar e hamana has uana tere Sunahan te haleie molia.
JOH 12:45 Na katun te tare nolia e here nei e tara hasena e Sunahan te haleie molia.
JOH 12:46 Alia u la uama i puta u here mei u ualesala. Alia u la silema ta katun te go hamana u i tar e go ma ka mei tu baku tu kuhil.
JOH 12:47 Te hengo papalena a katun u ranga i tar ba te ma kukutie neien, alia e ma tatei one gien. Taraha, alia u la silema te go mi lu ba meni u barebana i puta a nihahuna. Alia u ma la sile mei te go mi ona merien lia. E moa.
JOH 12:48 Kaba a katun te tori-tsuga nano lia na te rama nena u ranga i tar, nonei e butu noa hasina romana tara toa tsonun hamou turu ranga tara kapakapana poata. Nu ranga te katoe gulia nonei te na hamoue noen.
JOH 12:49 Alia e ma ranga negi u ranga peisa i tar. E moa. E Tamar te haleie molia te hatei lia a ka te go rangein lia.
JOH 12:50 Na lia e atei silegu u ranga i tanen te hala nena a nitoatoa te ka nitoana. Na man ka hoboto te ranga nagu lia e hatei e Sunahan alia.”
JOH 13:1 U lan i mam tara kannouna turu Paska turu Jiu e butu hakapa tala, be Iesu e atei silena a poata e sukusuku koru talana te ga la ba menien a han i puta teka ba te la pouts uana tere Tamanen. Nonei e roron ngil korur u katun i tanen. Nonei e ngil nitoa ren.
JOH 13:2 E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i nou a kannouna tara bong. Ne Satan e ranga hakapa mei e Judas Iskeriot a pien tere Saimon te go haruto menien e Iesu turu katun ti paköe ien.
JOH 13:3 Ne Iesu e atei sil e Tamanen e kato hapane ien tara mamana ka hoboto, na nonei e atei sil hasi nonei e lama tere Sunahan na nonei e ga la pouts has u romana tere Sunahan.
JOH 13:4 Ba nonei e takeina ba te lu ba nena u hasobu u ngahangaha i tanen me pousena u taol ba te kato here nanei a peisanen a katunun kui.
JOH 13:5 Ba nonei e hakis nena u ramun tara tabeli ba te tanian galusena a man mour u katunun tsitsilo i tanen me sahi hapalaka rane ien u taol te pouse ien.
JOH 13:6 Poata te hasula u e Iesu tere Saimon Pita, be Pita e poiena i tanen, “A tsi tsunono, alö e ma tatei galusemi a man mour!”
JOH 13:7 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e ma atei silemi a ka te kate gulia teka, kaba alö e atei moto mou romana.”
JOH 13:8 Be Pita e poiena, “E moa koru te go galus meni lö a man mour!” Be Iesu e poiena, “Te ma galuse gia lia alö, ba lö te ma tatei katun uami i tar.”
JOH 13:9 Be Saimon Pita e poiena i tanen, “A tsi tsunono, te kato uanen teka, ba lö te galusem a man mour na man limar na bakur na peisar hoboto!”
JOH 13:10 Be Iesu e poiena i tanen, “A katun te totobu hakapa, a peisanen e gogoso hobotona. A torimilimiu e gogosona. Kaba toa puku te ma gogoso nei.”
JOH 13:11 E Iesu e atei sil esi te katsin haruto nen turu katun ti paköe ien. Nonei te poe beien, “A toa i tamilimiu te ma gogoso nei.”
JOH 13:12 E Iesu e galus hakapi a man mouren ba te hasei poutsena u hasobu u ngahangaha i tanen me gum poutsuna. Ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e atei silemiu a ka te katoe gula lia i tamilimiu?
JOH 13:13 Alimiu e ngöe milia a Tson Hihatuts, na limiu e ngö hase milia a Tsunono. Na limiu e ranga hamatskömiu, taraha alia a Tsunono i tamilimiu na Tson Hihatuts has i tamilimiu.
JOH 13:14 Alia e galuse gula a man moumilimiu. Ba limiu te galus hasemiu a man mour a palabi.
JOH 13:15 Alia e kato negu lei a ka teka te go kato has uam limiu i iesana.
JOH 13:16 U mana koru alia e ranga hamana mera golimiu, a katunun kui e ma pan nanei a katun pan i tanen. Na katunun tatala e ma pan has nanei a katun te haleie nen.
JOH 13:17 Alimiu e atei silemiu a ka te ranga nagu lalia. Alimiu go kukute hase men ba limiu te toan sasalamiu.
JOH 13:18 “U ranga teka e ma la uanei i tamilimiu hoboto. E moa. Alia e atei silegu u katun tu hopu kapir lia. Nu ranga turu Buk u Goagono e butu hamana nou te poiena, ‘A katun te nou gono meio lia e na haruto neno lia turu katun te paköe rio lia.’
JOH 13:19 Alia e hatei ragi limiu a ka teka i mam te butu noen, ba poata te butu hamana noen ba limiu te hamane mou nonei alia e Kristo.
JOH 13:20 U mana koru alia e ranga hamana mera golimiu, te hala mena gilia a toa katun i tamilimiu ba limiu te lu has mena mien i tamilimiu, e here nei alimiu e lu hase molia. Na poata te lue mia limiu alia, alimiu e lu hasemiu e Tamar te haleie molia.”
JOH 13:21 E Iesu e ranga u teka ba peisanen te tiama koru talana, ba nonei e ranga hapanina me poiena, “U mana koru alia e ranga hamana mera golimiu, a toa i tamilimiu e na haruto neno lia turu katun te paköe rio lia.”
JOH 13:22 Bu katunun tsitsilo i tanen e hiataratarar. Nori i ma atei silei esi te ranga nen.
JOH 13:23 Na lia e Jon a tsomi tere Iesu, alia tu ka hasukusukuia i rehina e Iesu.
JOH 13:24 Be Saimon Pita e kalohe nolia me poiena, “Alö go rangatsen esi nonei te ranga nanen.”
JOH 13:25 Ba lia te hatalupu uagu tere Iesu me poiegu, “O Tsunono, esi nonei?”
JOH 13:26 Be Iesu e poiena, “Alia e kane goi a tsi beret a sirö ba te hale goien nonei a katun.” Ba nonei e kaneto a tsi beret me hale neien e Judas, a pien tere Saimon Iskeriot.
JOH 13:27 Be Judas e luena a tsi beret, be Satan e toan seina i tanen. Be Iesu e poiena i tanen, “A ka te katsin kato nemu lö alö go na kato boroboren!”
JOH 13:28 E moa ta toa ta katun ti gum hahisia turu tebol te ga atei sili aha te ranga silei e Iesu u ranga teka.
JOH 13:29 E Judas e roron pepeito kapin u moni turu katunun tsitsilo, ba palabi e poier e Iesu e ranga mei e Judas te go na hol menien ta tsi kana tara kannou, ba palabi te poier nonei e ga na hala toumin a tsi moni turu katun ti moa ta moni.
JOH 13:30 Be Judas e lu hakapena a tsi beret me toan lakasana. Ba ke bong talana.
JOH 13:31 E Judas e la hakapa be Iesu e poiena, “A solor e hala sei tale riou, alia tu butun katunuma. Ba lia te hala sei hasegu a solona e Sunahan.
JOH 13:32 Alia te hala seiegu a solona e Sunahan be Sunahan te hala seie nou a solor, ba nonei te kato boroboro hase noen.
JOH 13:33 A ma tsi pien, alia e ka gono mera golimiu tara tsitabubun poata, ba lia te toan la ba rago limiu. Ba limiu te sakie molia. Kaba alia e hatei ragi limiu tu ranga u lia tara pal kapan turu Jiu, ‘Alimiu e ma tatei la uami te la uagu lia.’
JOH 13:34 Alia e hala ragi limiu u toa u ranga u tsimus: alimiu go hiangilngil iam. Alimiu e hiangilngil mou ba te kato uana tu mar ngil merai lia limiu.
JOH 13:35 Te hiangilngil moa limiu, bu katun hoboto te atei sile riou alimiu u katunun tsitsilo i tar.”
JOH 13:36 Be Saimon Pita e poiena tere Iesu, “O Tsunono, ime te la uamou lö?” Be Iesu e poiena, “Alö e ma antunan kukute namoi lia tara poata teka tara han te la uagou lia, kaba alö e kukute moto mou.”
JOH 13:37 Be Pita e poiena, “Tara neha tsiponi te ma antunan kukute megi lia alö tara poata teka? Te go ngil u lö ba lia te mate beie golö.”
JOH 13:38 Be Iesu e hohou rangata uana i tanen me poiena, “Alö be mate hamana bemou lia? U mana koru alia e ranga mego lö, tara bong teka noa lahas ba lö te holis topisa namou te go atei sil meni lö alia, i mam te kekeretskö noa a keriau a tson!”
JOH 14:1 Be Iesu e poe lelena, “Alimiu go ma tokumi. Hamana uam tere Sunahan na limiu go hamana has uam i tar.
JOH 14:2 A rum a para e kana i luma tere Tamar, na lia e la silegu te go na hamatskö mam meni a makum i tamilimiu. Alia go ma tatei hatei rilimiu a ka teka te go ma mana uaien.
JOH 14:3 Alia e la silegu te go na hamatskö mam meni a makum i tamilimiu, ba lia te na la pouts guma romana ba te mi lu mera gilimiu i tar te go na ka mia limiu te na ka gia lia.
JOH 14:4 Na limiu e atei silemiu a maroro tara han te la uagou lia.”
JOH 14:5 Be Tomas e poiena i tanen, “O Tsunono, alam e ma atei silemi te la uamou lö. Ime te mar atei sil mena moi lam a maroro?”
JOH 14:6 Be Iesu e poiena i tanen, “Alia a maroro, na lia a mouna turu mana, na lia a mouna tara nitoatoa. E moa ta katun te go la u tere Tamar tara tana maroro. Alia peisa a maroro.
JOH 14:7 Te atei sile mia limiu alia, alimiu e atei sil hasemiu e Tamar. Na alimiu e atei sil tale moen tara poata teka na i murimuri has. Na limiu u tara hakape men.”
JOH 14:8 Be Pilip e poiena i tanen, “O Tsunono, haruto ramei lam e Tamamulö, ba te antunana i tamulam.”
JOH 14:9 Be Iesu e poiena i tanen, “Alia u solon ka gono meraio limiu. Ba lö, o Pilip, te ma atei sil noa hase milia? A katun te rute nolia e ruto hasena e Tamar. Aha te poe mulö, ‘Haruto ramei lam e Tamamulö’?
JOH 14:10 Alö e ma hamanami te ka uagu lia tere Tamar ne Tamar e ka has uana i tar? U ranga te hatei negu lia i tamilimiu u ma habutei lia. Kaba e Tamar te ka gono meno lia te katoena a man toukui peisa i tanen.
JOH 14:11 Hamana iam te ka uagu lia tere Tamar na te ka has uana e Tamar i tar. Te moa milimiu ta nihamana teka, ba limiu te hamana noa hasemiu u toukui i tar e haruto nena te ka uagu lia tere Tamar.
JOH 14:12 U mana koru alia e hatei rago limiu, a katun te hamana uana i tar e katoe nou romana a man toukui te katoe gulia. Na man toukui i tanen e la sei nou romana tara man toukui teka, taraha alia e la uagu tere Tamar.
JOH 14:13 Na saha ka te rangata sile mia limiu tara solor, alia e katoe goen. E kato uana teka ba lia te soloseie gou a solona e Tamar.
JOH 14:14 Te rangata namia limiu ta toa ta ka tara solor ba lia te katoe goen.”
JOH 14:15 Be Iesu e poe lelena, “Te ngile moa limiu alia, ba limiu te hengoe mou u ranga i tar.
JOH 14:16 Ba lia te rangatse gou e Tamar ba nonei te hala ranei limiu a tana Hihitaguhu, u Namnameina turu mana te go mi ka gono nitoa meraio limiu.
JOH 14:17 A barebanana tara markatona i puta e ma antunan lue rien, taraha nori e ma tare rien na ma atei sil hase rien. Kaba alimiu e atei sile men, taraha nonei e ka gono mera nolimiu na nonei e ka has noa i torimilimiu.
JOH 14:18 “Alia e ma tatei la ba ragoi limiu ba limiu te heremi a pien a binaui. E moa. Alia e la pouts uaguma romana i tamilimiu.
JOH 14:19 Tara tsitabubun poata ba barebanana tara markatona i puta te ma tara lele roi lia, kaba alimiu te tare molia. Taraha, alia e toatoa pouts gou na limiu has.
JOH 14:20 A poata e butu nama romana ba limiu te na atei peisa namou romana alia e ka gia tere Tamar na limiu e ka has uamiu i tar na lia e ka has uagu i tamilimiu.
JOH 14:21 “A katun te hengoena u ranga i tar ba te kukutie nen, nonei a katun teka te ngile nolia. Be Tamar te ngil hase nou a katun te ngile nolia, na lia has e ngile goen ba lia te hatare goien a peisar.”
JOH 14:22 Be Judas te halhalia tere Judas Iskeriot e poiena tere Iesu, “O Tsunono, aha te hatara peisa sile moi lö a peisam i tamulam ba te ma hatara nami a peisam tara barebanana tara markatona i puta?”
JOH 14:23 Be Iesu e ranga palisina i tanen me poiena, “Taraha, alimiu e hengoemiu u ranga i tar. A katun te ngile nolia e hengoe nou u ranga i tar. Be Tamar te ngil hase noen, na lam mere Tamar e la has uamuma romana i tanen ba te mi ka gono memen.
JOH 14:24 Kaba a barebanana tara markatona i puta e ma hengoeri u ranga i tar. A katun te ma ngile nei lia e ma hengo hase nei u ranga i tar. Nu ranga te hengoe milimiu u ma habutei lia. E Tamar te hale molia te habutu mame ien.
JOH 14:25 “Alia e hatei ragi limiu a man ka teka tara poata te ka gono noa mera gia lia limiu.
JOH 14:26 Be Tamagulia te hala nenama romana u Namnamei u Goagono te go mi lu a makum i tar. Nonei e taguhu rano limiu ba te mi hatuts ranei limiu a man ka hoboto, ba te mi haka poutsena romana a man ka hoboto tu hatei rilia limiu i bakumilimiu.
JOH 14:27 “Alia e la ba tala rago limiu ba lia te hala ragi limiu a masalohana, a masalohana peisa i tar. A barebanana tara markatona i puta e ka mer a masalohana peisa i taren. Kaba a masalohana i tar e niga balana tara masalohana i taren. A torimilimiu e go ma tokui ne go ma matout hasi.
JOH 14:28 Alimiu e hengoe mula alia e poie gula i tamilimiu, ‘Alia e la talagu, kaba lia e la pouts has guma romana i tamilimiu.’ Te ngile moa limiu alia, alimiu e sasala memou te la uagu lia tere Tamar, taraha e Tamar te pan nano lia.
JOH 14:29 Alia e hatei tala ragu lei limiu a ka teka i mam te na butu noen, ba poata te butu hamana noen ba limiu te hamana mia romana i tar.
JOH 14:30 Alia e ma tatei ranga hapara lelgi i tamilimiu, taraha nonei a kapan tara han i puta teka e la nama. Nonei e moa ta nitagala te ga haka puta menien lia.
JOH 14:31 Kaba a barebana tara han i puta e gi atei sil alia e katoegu a mamana ka hoboto te hatei nei lia e Tamar te go kati lia, taraha alia e ngile iegu e Tamagulia. “Takei tala iam. Ara gi la.”
JOH 15:1 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “Alia u roein gerep hamana, ne Tamar e here nei a katun terena kuin gerep.
JOH 15:2 Hena, a katun e roron ngats ba nena u hikalanin gerep hoboto te ma huari. Na nonei e kato hagogoso sil hase nei a hikalan te huana te go hua hapara lel uen. U katun te hamana uar i tar e hereri u hikalan te huar, nu katun te ma hamana uari i tar e hereri u hikalan te ma huari.
JOH 15:3 Alimiu e here talemi a hikalan te gogosona, taraha alimiu e hengo hanigemiu u ranga i tar.
JOH 15:4 Alimiu go ka gono memo lia ba lia te ka gono has mera golimiu. A hikalan e ma antunan hua pepeisa nei. Nonei e ga rokoto noa hasia i tuanreina u roei ba te toan huana. Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Alimiu e ma antunan katoemi ta markato ta niga te go ma ka gono mena milimiu alia.
JOH 15:5 “Alia u roei na limiu u hikalan. Te rokotona a hikalan turu roei ba te ka mena a nitoatoa i tanen, ba nonei te toan hua haparana. Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Te ka gono memia limiu alia ba lia te ka gono has mera golimiu, ba limiu te toan kato hanigemiu a man ka te ngilena e Sunahan. Kaba te la ba namia limiu alia, ba limiu te ma antunan kato nami ta toa ta ka te ngilena e Sunahan.
JOH 15:6 A katun te ma ka gono menei lia e ba nariou romana. Nonei e here nei a hikalanin roei te langona. U hikalan teka e goner ba te lapo ba naria turu tula ba te atsina.
JOH 15:7 Te ka gono memia limiu alia na te hengo hanige mia limiu u ranga i tar, ba limiu te lue mou romana ta ka te singo sile mou limiu.
JOH 15:8 Poata te katoe mia limiu a markato a niga ba te soloseiemiu e Tamar, ba limiu te haruto has namiu alimiu u katunun tsitsilo hamana i tar.
JOH 15:9 Alia e ngil koru rago limiu te mar ngil koru has mena nei e Tamar alia. Na limiu go ka gono has memo lia ba lia te ngil koru noa has rago limiu.
JOH 15:10 Te hengo hanige mia limiu u ranga i tar ba lia te ngil koru noa has rago limiu, te mar ngil mena nei e Tamar alia, taraha alia e hengo hanige iegu u ranga i tanen.
JOH 15:11 “Alia e hatei ragu lei limiu u ranga teka ba limiu te tatei sasala uamiu te mar sasala has uagu lia, ba te sasala nitoamiu.
JOH 15:12 Alia e hatei rago limiu: alimiu go hiangilngil uam te mar ngil has mera gilia alimiu.
JOH 15:13 Te mate silena a toa katun a ma tsomi i tanen, nonei e haruto nena nonei e ngil soku koru ranen. E moa noa has tu ngil te ga antunaia turu mar ngil teka.
JOH 15:14 Na te hengo hanige mia limiu u ranga i tar, alimiu a ma tsomi i tar.
JOH 15:15 Alia e ma ngö lel ragi limiu u katunun kui, taraha a katunun kui e ma atei sile nei a ka te katoena a katunun hakui i tanen. Kaba alia e ngö tala ragi limiu a ma tsomi i tar, taraha alia u hatei hakapa rilimiu u ranga hoboto te hatei e Tamar alia.
JOH 15:16 Alimiu u ma hopu kap namoi lia te go pan u lia i tamilimiu. E moa. Alia u hopu kap rio limiu te go kukute mena milimiu alia. Na lia e hala tala mera goi limiu te go na kato mena milimiu u ngil tere Sunahan. Ba limiu te ma tapusun katoe moien. Ne Tamar e hala ranoi limiu a man ka te singo sile moa limiu i tanen te ka uami limiu i tar.
JOH 15:17 Na lia e hatei lel rago limiu: alimiu go hiangilngil iam.”
JOH 15:18 E Iesu e ranga lel me poiena, “Poata te raharaha raroa romana a barebana te ka mer u hakatsina i puta alimiu, ba limiu te hakats pouts namiu ti raharaha mam menien lia.
JOH 15:19 Sanena te go ka memia limiu u hakatsina i puta, a barebana te ka mer u hakatsina i puta sane ngil rario limiu. Kaba e moa tala. Nori e ma ngil raroi limiu, taraha alia u hopu kap rio limiu te go halhal uam limiu i taren. Na nori e raharaha tala rario limiu, taraha alimiu e ma katun uami i taren.
JOH 15:20 Alimiu go hakats pouts niam u ranga te hala ragu lei lia alimiu: a katunun kui e ma pan nanei a tsunono i tanen. Nori u katun ti kato homia i tar e kato homi has rariou romana limiu. Nu katun te hengo hanige ier u ranga i tar e hengo haniga has rario limiu.
JOH 15:21 Nori e katoe riou romana a man ka teka i tamilimiu, taraha alimiu u katun i tar. Nori e katoe roen, taraha nori e ma atei sileri e Sunahan te haleie molia.
JOH 15:22 Sanena alia tu ma la mei ba te ma hatei ragien u ranga i tar, sane moa ta katun te ga poei, ‘Nori e kato homir.’ Kaba alia u la hamanama me mi hatei ragien u ranga i tar, na nori e moa tala te gi tatei hamous menien u markato u omi i taren.
JOH 15:23 A katun te omie nolia e omi hasena e Tamar.
JOH 15:24 Alia u kato a man mirakul i mataren, a man mirakul te mamala katoei ta tan ta katun. Sanena alia tu ma katoei a man mirakul teka, sane moa ta katun te ga poei, ‘Nori e kato homir.’ Kaba nori i tara hakapi a man toukui i tar, na nori e omi noa hase rio lia ne Tamar has.
JOH 15:25 Nori e mar kato uar teka ba te kato hamaner u ranga ti koloto nia turu Buk u Goagono i taren te poiena, ‘Alia u ma katoi ta ka ta omi, kaba nori i omi noa haseio lia.’
JOH 15:26 “Kaba lia e na hala mena gumei romana a katunun hitaguhu i tamilimiu, ba nonei te mi hatei nano lia. Nonei u Namnamei te ranga hamanana, u Namnamei tere Tamar, na e la nama romana tere Tamar.
JOH 15:27 Na limiu has te hatei namou romana lia, taraha alimiu tu ka gono meio lia tu tanian kui mamia lia ba te noana i romana.”
JOH 16:1 Be Iesu e ranga noana me poiena, “Alia e hatei ragu lei limiu u ranga teka, taraha alimiu e namos hapolase molia te butuna romana a poata a omi.
JOH 16:2 Nori e hapiu ba raroi romana limiu u luman lotu, na nori e kato hamate has rariou a palai i tamilimiu ba te poier, ‘Alam u kato bei e Sunahan a ka teka.’
JOH 16:3 Nori e katoe riou romana a man ka man omi teka, taraha nori e ma atei sile roi lia ne Tamar has.
JOH 16:4 Alia e hatei ragi limiu a man ka teka i romana, na tara poata te butu hamana noen romana, ba limiu te hakats namou u ranga tu hala mam rilia alimiu.” Be Iesu e poiena, “Alia u ma hatei rilimiu a man ka teka i mam, taraha alia u ka gono meriu limiu.
JOH 16:5 Na lia e la pouts uagou tere Tamagulia, nonei te haleie molia. Kaba alimiu e ma rangatse moi lia, ‘Ime te la uamu lö?’
JOH 16:6 E moa. Alimiu e tatagi koru noa has nemiu te hala mena gulei lia u ranga teka.
JOH 16:7 Kaba alia e hatei hamana rago limiu, e nigana i tamilimiu te la pouts uagu lia. Te ma la goi lia, a katunun hitaguhu e ma tatei la uana mei romana i tamilimiu. Kaba te la pouts uagou lia, ba lia te toan hala negu men romana i tamilimiu.
JOH 16:8 Na poata te la namen romana, ba nonei te mi haruto ranei a barebana te ka mer u hakatsina i puta a mouna a markato a omi, na mouna a markato a niga, nu mouna u kot tere Sunahan.
JOH 16:9 Nori e hahamana nario lia, na ka teka a mouna a markato a omi.
JOH 16:10 Na lia e la pouts uagou tere Tamar, ba limiu te ma tara lele moi lia. A ka teka e haruto nena alia a mouna a markato a niga nu ranga i tar e manana.
JOH 16:11 Ne Sunahan e tsimou ranou romana a barebanar i puta, taraha nonei e hopu kap hakapein a nihahuna tara katun te panna tara han i puta teka, nonei e Satan.
JOH 16:12 “U ranga u para te ka noana, kaba alimiu e ma antunan lu noa namien.
JOH 16:13 Kaba poata te la nama u Namnamei u Goagono, nonei te ranga hamana nou romana, na nonei te mi haruto ranoi limiu a mamana ka te manana. Taraha, nonei e ma la mena mei romana a ranganen. E moa. Nonei e hatei nanou romana u ranga te hengoe nen tere Tamar. Na nonei u Namnamei u Goagono e hatei ranoi romana limiu a man ka te butu nou romana i murimuri.
JOH 16:14 Nonei e hapane nou romana lia, taraha nonei e haruto ranoi limiu a man ka i tar.
JOH 16:15 A mamana ka hoboto te teiena e Tamar e tei hase gulia. Nonei te poe begu lei lia, ‘Nonei e haruto ranoi limiu a man ka i tar.’”
JOH 16:16 Be Iesu e ranga lelina me poiena, “A tsitabubu ba limiu te ma tare moi lia. Na tsitabubu lel ba limiu te tara poutse molia.”
JOH 16:17 Ba palabir u katunun tsitsilo i tanen e hiararangar me poier, “Ime te mouna uana u ranga teka? Nonei e poie lala, ‘A tsitabubu ba limiu te ma tare moi lia, na tsitabubu lel ba limiu te tara poutse molia.’ Na nonei e poe hase lala, ‘Alia e la pouts uagou tere Tamar.’
JOH 16:18 Ime te mouna uana u ranga te poe lalen, ‘A tsitabubu’? Ara e ma atei sile rei a ka te ranga nanen.”
JOH 16:19 E Iesu e atei sil nori i ngilin rangatsen, ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e hiarangarangata namiu ime te mouna uana u ranga te hagou ranga nagu lalia?
JOH 16:20 U mana koru alia e ranga hamana mera golimiu, alimiu e tabe mou, kaba a barebana te ka mer u hakatsina i puta e sasala riou. Alimiu e tatagi mam mou, na limiu e na sasala moto mou romana.
JOH 16:21 Poata te katsin pose iena a tahol a pien, nonei e kamitsina, taraha a tou posa i tanen e sukusukuna. Kaba poata te butu hakapana a pien, nonei a tahol e solopalena u kamits, taraha nonei e sasala miena te posa hakapa mena lale ien a pien.
JOH 16:22 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Alimiu e tatagi has mou, kaba alia e tara pouts ragou romana limiu. Ba limiu te toan sasala koru mou, ne moa ta katun te ga tatei lu ban a nisasala i tamilimiu.
JOH 16:23 “Nonei tara poata te la nama, alimiu e ma rangarangata lele moi romana lia. U mana koru alia e ranga hamana mera golimiu, alimiu go singo sile iam ta ka tere Tamar te katun uam limiu i tar, ba nonei te hala rano ien limiu.
JOH 16:24 I manasa na te noana i romana alimiu u ma singo silemi ta ka tere Tamar te katun uam limiu i tar. Singo tala iam, ba limiu te lue moen romana, ba limiu te toan sasala nitoa mou.”
JOH 16:25 Be Iesu e ranga noana me poiena, “Alia e haharoei tun gula i tamilimiu. Kaba i murimuri alia e ma tatei haharoei lelgi. E moa. Alia e ranga halesala tun nagou e Tamar.
JOH 16:26 Nonei tara poata, alimiu e singo uamou romana tere Sunahan te katun uam limiu i tar. Alimiu e ma ngil lele moi te go singo beme rilia alimiu tere Tamar.
JOH 16:27 Taraha, e Tamar e ngil has rano limiu. Nonei e ngil mera nei limiu alimiu e ngil hase molia na limiu e hamana hasemiu tu la uama lia i tanen.
JOH 16:28 Alia u la ba nema e Tamar me la uaguma i puta teka. Na lia e la ba pouts tala nagou a han i puta ba te la pouts uagu tere Tamar.”
JOH 16:29 Bu katunun tsitsilo i tanen e poier, “Alö e ranga halesala talam ba te ma haharoei lelmi.
JOH 16:30 Alam e atei talam alö e atei silem a mamana ka hoboto. Alö e atei silem a ka te ngilin rangata nemu lam, na lam e ma ngilin rangata lel nami lö ta ka. Ba lam te hamanem tu la uama lö tere Sunahan.”
JOH 16:31 Be Iesu e hohou rangatana me poiena i taren, “Alimiu e hamana haniga talamiu?
JOH 16:32 A tsitabubu patu ba limiu hoboto te bus kalakala pouts uamou turu han i tamilimiu ba lia te ka pepeisa gou. Kaba alia e ma ka pepeisa koru goi, taraha e Tamar e ka gono meno lia.
JOH 16:33 Alia e mar ranga uagula teka i tamilimiu ba torimilimiu te tatei gegahana, taraha alimiu e hamane molia. E manana, a markatona i puta teka e habutse nou romana u kamits i tamilimiu, kaba alimiu go ongolo noa has iam, taraha alia u karasa hakapi a markatona i puta.”
JOH 17:1 E Iesu e ranga hakapaia turu katunun tsitsilo i tanen me tara sei uana i Kolö me poiena, “O Tamagulia, a poata e butu hamanasa talana, a poata tu ranga mamin lö. Alö go hapane molia, alia a pien i tamulö, ba lia te tatei hapan hase golö.
JOH 17:2 Alö u katoei lia a tsunono tara katun hoboto, ba lia te antunan hala nagia a nitoatoa te ka nitoana turu katun hoboto tu hala ramei lö alia.
JOH 17:3 U katun te atei sile rio lö na lia, e toatoa nitoa riou romana, taraha alö a toa koru a Sunahan te manana, na lia e Iesu Kristo tu haleie malö.
JOH 17:4 Alia u hapaneio lö i puta, taraha alia u kato a mamana ka hoboto tu hatei lö alia.
JOH 17:5 O Tamagulia, alö go hala tale moi lia a nikapan i rehimulö tu ka mei lia i mam te butuia a han i puta.
JOH 17:6 “Alö u hopu kap meri u katunur i puta teka te gi katun uen i tar. Na lia u haruto nia lö i taren. Nori a galapien i tamulö na lö u hala mera meien i tar. Na nori e hengo hanige ier u ranga i tamulö.
JOH 17:7 Nori e atei sil tale ier a mamana ka hoboto te ka megu lia e lama i tamulö.
JOH 17:8 Na lia u hala hakapa rien u raranga tu hale mei lö alia, ba nori te hamane ren. Na nori e atei siler alia u la hamanama i tamulö, na nori e hamaner tu hala mena mei lö alia.
JOH 17:9 “Alia e singo bera gien i tamulö. Alia e ma singo beragi a barebanana tara markatona i puta, kaba alia e singo beregu u katun tu hale mei lö alia, taraha nori u katun i tamulö.
JOH 17:10 U katun hoboto i tar e katun has uar i tamulö, nu katun hoboto i tamulö e katun has uar i tar. Na nori e haruto ner a nikapan i tar.
JOH 17:11 Alia e la tala uagou i tamulö. Alia e ma ka lel goi tara han i puta, kaba nori e kaka ria i puta. O Tamagulia, alö te goagono korum, alö go tara kap ren tara nitagala i tamulö, nori u katun tu hala ramei lö alia. Ara e here rei a toa katun. Na lia e ngilegu nori gi here hasi a toa katun.
JOH 17:12 Poata tu ka gono merien lia, alia u tara kap ren tara nitagala i tamulö. Alia u tara kapir u katun tu hala ramei lö alia, ne moa te gi taia uen. A toa puku te taia nou. Nonei e taia nou, taraha u Buk u Goagono e mar hatei mam menien teka.
JOH 17:13 Na lia e la tala uagou i tamulö. Alia e katoegu u ranga teka i puta ba nori te sasala nitoa has uar te sasala uagu lia.
JOH 17:14 Na lia u hala rien u ranga i tamulö. Na barebanana tara markatona i puta e omi raren, taraha nori e here rilia: alia e ma katun uagi tara markatona i puta, na nori e ma katun has uari tara markatona i puta.
JOH 17:15 Alia e ma rangata sile goi lö te go lu ba merien lö tara han i puta teka. E moa. Alia e rangata silegu te go hatongo kap merien lö tara nitagala tere Satan.
JOH 17:16 Alia e ma katun uagi tara markatona i puta, na nori e here rilia. Nori e ma katun has uari tara markatona i puta.
JOH 17:17 Nu ranga i tamulö e mana nitoana. Alö go ranga hahengo ren ba nori te hatalis ba ner a markato a omi hoboto.
JOH 17:18 Alö u hala mena moi lia tara barebana te ka mer u hakatsina i puta, ba lia te hala uas mera goi u katun teka tara barebana te ka mer u hakatsina i puta.
JOH 17:19 Na lia e hala menagi a peisar i tamulö te go taguhu meri lia u katun teka, taraha alia e ngilegu nori gi katun hamana has u i tamulö.
JOH 17:20 “Na lia e singo bera gien i tamulö, na lia e singobe has regu u katun te hengoe riou romana u ranga i taren ba te toan hamana uarima i tar.
JOH 17:21 Alia e singo silegu nori gi here hobotoi a toa katun. O Tamagulia, alö na lia e tori rei i iesana, Na nori has e gi tori u i iesana te mar kato has uara ra. Nori gi ka mei u toa u tori, ba barebanana i puta te tatei atei sil haser tu hala mena mei lö alia.
JOH 17:22 Na lia e hala ragien a nikapan tu hala hase mei lö alia. Taraha, alia e ngilegu nori e gi tori u i iesana te mar tori iesana has uara ra.
JOH 17:23 Alia e ka gia i taren na lö e ka has mia i tar, ba nori te tatei tori iesana hoboto korur. E kato uana teka ba barebanana i puta te tatei atei siler tu hala mena mei lö alia, ne tatei atei sil haser alö e ngil koru rem u katun teka te mar ngil mena milö alia.
JOH 17:24 “O Tamagulia, alö u hala rema u katun teka i tar, na lia e ngilegu nori e gi ka gono meio lia tara makum te na ka goa romana lia. Ba nori te na tare riou romana a nikapan i tar, a nikapan tu hale mei lö alia, taraha alö u ngil koruio lia i mam te butuia a han i puta.
JOH 17:25 O Tamagulia, alö e matskö korum. Na barebanana tara markatona i puta e ma atei sile roi lö. Kaba alia e atei sile golö. Na nori u katun i tar teka e atei siler tu hala mena mei lö alia.
JOH 17:26 Alia u haruto nia lö i taren, na lia e kato noa hase goen tara mamana poata. Taraha, alia e ngilegu nori gi hiangilngil te mar ngil has mena milö alia. Na lia e ka goa romana i taren.”
JOH 18:1 E Iesu e singo hakapa u tara Tsunono ba te la merena u katunun tsitsilo i tanen i hapalana a tsi ramun olo i Kitron, ba nori te la uar tara kuin olip.
JOH 18:2 E Judas, a katun te ga harutein e Iesu turu katun ti omien, e atei sil te kana a makum teka, taraha e Iesu e roron hagum gono mer u katunun tsitsilo i tanen tara makum teka.
JOH 18:3 Be Judas e lu rena u soldia nu katunun taratarakap tara Luman Lotu Pan ti hala rema u pris pan nu Parisi, ba nonei e peigi mera neien tara makum te kaia e Iesu. Na nori i la mei a lam nu bito na man kan hiatatung.
JOH 18:4 E Iesu e atei sil a man ka hoboto te ga butuia i tanen. Ba poata ti tukuia a pal katun teka, be Iesu e tatago rena men me poiena, “Alimiu e sakiemiu esi?”
JOH 18:5 Ba nori e poier, “E Iesu ni Nasaret.” Be Iesu e poiena, “Alia e Iesu.”
JOH 18:6 Poata te poien, “Alia e Iesu,” be Judas nu katun ti ka gono meien e tatulan hatoumurir ba te tsiar i puta.
JOH 18:7 Be Iesu e rangata lelina, “Alimiu e sakiemiu esi?” Ba nori e poier, “E Iesu ni Nasaret.”
JOH 18:8 Be Iesu e poiena, “Alia e hatei hakapa ragu lolimiu alia nonei e Iesu. Te sakie milimiu alia, ba limiu te hala ba ramiu a palabir u katun teka.”
JOH 18:9 Nonei e ranga u teka te go kato hamana menien u ranga te hagou ranga nen te poien, “O Tamagulia, alia u ma hapolasei ta toa ta katun tu hale mei lö alia.”
JOH 18:10 Be Saimon Pita e lousena u kilatan hiatatung i tanen me ngats sukena a katunun kui tara tsunono pan turu pris me ngats sekilena a talinganen tara pal matou. A solona katun teka e Malkus.
JOH 18:11 Be Iesu e poiena tere Pita, “Alö go hasogo poutsi u kilatan hiatatung. Nonei a kamits teka te hopu kap bei e Tamar alia. Alia e ma tatei ramagi.”
JOH 18:12 Ba kepten tara ami nu soldia i tanen nu katunun taratarakap tara Luman Lotu Pan e pile kap ner e Iesu me kits naren, ba nori e piou mam narien tere Anas. E Anas nonei e tamana a tahol tere Kaiapas, a tsunono pan turu pris turu hiningal teka.
JOH 18:14 Nonei e Kaiapas te ranga mei a pal kapan turu Jiu me poiena, “E nigana te mate sil mena nei a toa puku a katun a barebana hoboto.”
JOH 18:15 Be Saimon Pita na lia u kukutieto e Iesu. Ba lia e la gono miegu e Iesu tara pal porina luma tara tsunono pan turu pris, taraha a tsunono teka e atei sileio lia.
JOH 18:16 Kaba e Pita e na kaia i ielesala i rehina tamana tara ololo. Ba lia e la poutsugu me ranga gono megu a tahol te pepeito kapin a tamana tara ololo ba te hatasuegu e Pita i iahana ololo i pal porina luma.
JOH 18:17 Ba nonei a tahol e poiena tere Pita, “Alö has a katunun tsitsilo tere Iesu, boka?” Be Pita e poiena, “E moa.”
JOH 18:18 U katunun kui nu katunun pepeitokap i hats u tula, taraha a han e hamuri. Ba nori e tuol hahiser u tula ba te meimeir. Be Pita e ka gono mera nen ba te meimei hasina.
JOH 18:19 Ba tsunono pan turu pris e rangrangatse nei e Iesu u katunun tsitsilo i tanen na mar hihatuts i tanen.
JOH 18:20 Be Iesu e poiena i tanen, “Alia u roron rangaia i matana barebana. Na lia u roron hihatutsia turu luman lotu u tetenei na tara Luman Lotu Pan, a man makum ti roron gono hobotoia u Jiu. Na lia u ma raranga hamousi.
JOH 18:21 Aha te rangrangata sile milö alia? Alö go rangater u katun ti hengoio lia. Nori e atei siler a man ranga tu hatei rien lia.”
JOH 18:22 Poata te ranga nia e Iesu a ka teka, ba toa katunun pepeitokap te tuolia i sukusuku e tapale nen me poiena, “Alö go ma ranga uai teka tara tsunono pan turu pris!”
JOH 18:23 Be Iesu e poiena i tanen, “Te ranga homi gula lia, ba lö te hatei nem u ranga te omi lala. Kaba te ranga haniga gula lia, alö e moa te go tapala menoi lia.”
JOH 18:24 E Iesu e ka noa mei a kits, be Anas e hala mena neien tere Kaiapas, a tsunono pan turu pris.
JOH 18:25 E Pita e meimei noaia turu tula, ba barebana e poier i tanen, “Alö has a toa katunun tsitsilo tere Iesu, boka?” Be Pita e holisina me poiena, “E moa!”
JOH 18:26 Ba toa katunun kui tara tsunono pan turu pris, a tou sungutuna a katun te ngats sekilema e Pita a talinganen, e poiena tere Pita, “Alia e poiegu alia e tara ragu molimiu mere Iesu tara kuin olip.”
JOH 18:27 Be Pita e holis lelina me poiena, “E moa!” Ba keriau a tson e toan kekeretsköna.
JOH 18:28 Tara lunlan koru ba nori e la ba ner a luma tere Kaiapas me piou naria e Iesu tara luma tere Pailat a Gamman. Bu Jiu e ma la soku uari i iahana luma, taraha u lo i taren e poei a katun te tasuna i iahana luma tara katun halhal turu Jiu e ma tatei noue nei a kannou turu Paska turu Jiu.
JOH 18:29 Be Pailat e lakasa uana i taren me poiena, “Alimiu e kot memi a katun teka aha?”
JOH 18:30 Ba nori e poier i tanen, “Sanena a katun teka te ma kato homii, alam sane ma tatei piou namien i tamulö.”
JOH 18:31 Be Pailat e poiena i taren, “Alimiu go lue men ba te kot memen turu lo peisa i tamilimiu.” Bu Jiu e poier, “Alam e ma tatei kato hamatiemi a katun.”
JOH 18:32 A ka teka e kato hamanei u ranga tere Iesu te ranga mam nen nori e na hakutie rien romana tara koruse, taraha u Rom peisa te tatei mar kato uar teka.*
JOH 18:33 Be Pailat e tasu poutsuna i iahana luma me ngöena e Iesu me poiena i tanen, “Alö a King turu Jiu?”
JOH 18:34 Be Iesu e rangatana me poiena, “Alö peisa te hakats nem a ka teka, tsi alö toum u hengo nien tara tana katun?”
JOH 18:35 Be Pailat e poiena, “Alia e ma Jiugi! A hun katun noa has i tamulö nu pris pan i taren te piou naria lö i tar. Saha ka a omi tu kato lö?”
JOH 18:36 Be Iesu e poiena, “Alia a toa king, kaba alia u ma butun king uai i puta teka. Sanena te go king u lia i puta teka, u katun i tar sane hiatatung sile rio lia ba pal kapan turu Jiu te ma tatei pile kap naroi lia. Kaba alia u ma butun king uai i puta teka.”
JOH 18:37 Be Pailat e poiena i tanen, “Kaba alö a king noa has, boka?” Be Iesu e poiena, “Aa, nonei a ka ti posa silei lia. Alia u tuhana sileia i puta te go hatei meri lia a barebana u Mana. U katun hoboto te ngiler u Mana e hengo hanige rio lia.”
JOH 18:38 Be Pailat e poiena i tanen, “Aha nonei u Mana?” (Matiu 27:15-31, Mak 15:6-20, Luk 23:13-25) E Pailat e ranga hakapa me lakasa pouts uana turu Jiu me poiena i taren, “Alia e ma sabiegi ta ka ta omi tara katun teka.
JOH 18:39 Tara mamana hiningal alimiu u roron rangata sile milia te go hapurese meni lia a toa karabus i tamilimiu tara poata tara kannou turu Paska teka. Alimiu e ngil hasemiu te go hapurese pouts meni lia nonei a King turu Jiu?”
JOH 18:40 Ba nori e ku hapanir me poier, “E moa te gi hapurese meni a katun teka! Alö go hapurese e Barabas!” E Barabas nonei a katun te roron atungir u katun ba te kopuna.
JOH 19:1 Be Pailat e luena e Iesu me halahus nanen.
JOH 19:2 Bu soldia e hil haperperere ier a kolits a hihitoka, ba nori e hake rien i bakunen me hasoge rien u hasobu a holnen te la sei.
JOH 19:3 Nori i katon hahakos tunia tere Iesu ba te kato here narien a king. Ba nori e la uar i rehinen me poier, “Solosei iam a King turu Jiu,” ba nori e tapale rien a limaren.
JOH 19:4 Be Pailat e lakasana i ielesala me poiena tara barebana, “Ruto iam! Alia e lu halakasa mena gien i tamilimiu ba limiu te atei silemiu alia e ma sabiegi ta ka ta omi i tanen.”
JOH 19:5 Be Iesu e lakasana i ielesala, e hasogena u hata u hihitoka nu hasobu a holnen te la sei. Be Pailat e poiena i taren, “Ruto iam! Nonei a katun teka!”
JOH 19:6 Poata ti tareia u pris pan nu polis e Iesu ba nori e ku hapanir me poier, “Tapala namia tara koruse! Tapala namia tara koruse!” Be Pailat e poiena i taren, “Alimiu peisa te go lue men ba limiu te na tapala namien tara koruse. Alia e ma sabiegi ta ka ta omi i tanen.”
JOH 19:7 Bu Jiu e ranga palis uar i tanen, “Alam e ka mem a toa lo te poiena nonei e ga mate noa lasi, taraha nonei e poei nonei a Pien Tson tere Sunahan.”
JOH 19:8 Poata te hengoeia e Pailat a ka teka, ba nonei e matout koruna.
JOH 19:9 Ba nonei e tasu pouts uana i luma tara gamman me poiena tere Iesu, “Ime tu la malö?” Kaba e Iesu e ma palisei u ranga i tanen.
JOH 19:10 Be Pailat e poiena i tanen, “A neha te ma ranga memi lö i tar? Alö e atei silem alia e ka megu a nikapan te go hapurese meni lia alö na nikapan has te go hatapala meni lia alö tara koruse.”
JOH 19:11 Be Iesu e ranga palis uana i tanen me poiena, “Sanena e Sunahan te ma halei lö ta nikapan, alö sane moa hasem ta nitagala te go pita-puta meni lö alia. Kaba a katun te hapile nala loa lia i limamulö, a markato a omi i tanen e pan bala nena a markato a omi i tamulö.”
JOH 19:12 Poata te hengoeia e Pailat a ka teka ba nonei e ngil koru talena te ga hapurese menien e Iesu ba te lana. Bu Jiu e kur me poier, “Te hapurese moa lö a katun teka ba te lana, alö e ma hahikapien lel uamoi tara Gamman Pan e Sisa! A katun te poiena nonei a king e paköena e Sisa.”
JOH 19:13 Be Pailat e hengoena u ranga teka me lu halakasa mena nei e Iesu i ielesala me gumna turu gumgum tara tson hahamou turu ranga tara makum ti ngöei a Pulo Simel. Turu Ha-Hibru i ngö ien Gabata.
JOH 19:14 Nonei a pal soasa teka turu lan te gi hamatsköe ien a man ka turu Paska turu Jiu. Be Pailat e poiena turu Jiu, “Nonei a king i tamilimiu teka!”
JOH 19:15 Ba nori e ku lelir me poier, “Atung hamate iam! Atung hamate iam! Tapala namia tara koruse!” Be Pailat e rangata ranen, “Alimiu e ngilemiu alia e go hatapala nia a king i tamilimiu tara koruse?” Bu pris pan i ranga palisito me poier, “Alam e moa ta tana ta king. E Sisa lasi a toa!”
JOH 19:16 Be Pailat e hapile rane ien e Iesu te gi tapala menien tara koruse.
JOH 19:17 Ba nori e luer e Iesu, ba nonei e soata peise iena a koruse i tanen me la ba nena a taun me la uana tara makum ti ngöei Lakö turu Baku. Turu Ha-Hibru i ngöe ien Golgota.
JOH 19:18 A makum teka nonei ti tapala nien tara koruse, ba nori e tapala has ner a tana elasolana katun tara tana huol a koruse, tabi i hapala na tabi i hapala, be Iesu te kana i hagus.
JOH 19:19 Be Pailat e hakoloto nena a toa bun ranga me hake rien tara koruse. Na bun ranga teka e poei, “Iesu ni Nasaret, a King turu Jiu.”
JOH 19:20 U Jiu u para ti rit u ranga teka, taraha a makum ti tapala nia e Iesu tara koruse e ma lehana bani a taun. A bun ranga teka i koloto nia turu topisa u mar ranga: Ha-Hibru na Ha-Latin na Ha-Grik.
JOH 19:21 Bu pris pan turu Jiu e poier tere Pailat, “Alö e moa te go mar hakoloto menien teka: ‘A King turu Jiu.’ E moa. Alö go mar hakoloto menien: ‘A katun teka e poei, Alia a King turu Jiu.’”
JOH 19:22 Be Pailat e ranga palisito me poiena, “U ranga te hakoloto nagu lalia i koloto hakapein.”
JOH 19:23 I murina poata ti tapala hakapa nia u soldia e Iesu tara koruse, ba nori e luer a man hasobu i tanen me molamole ieren tara tohats a makum, a toa soldianen ne na makum. Nori i lu hasi u hasobu u ngahangaha i tanen te moa ta samap i tanen. Nonei a toa makum a ohots.
JOH 19:24 Bu soldia e hiararangar me poier, “Ara gi ma kis kakate ien. Ara gi pilei satu sil tune ien ba ra te tare rou esi te lue noen.” A ka teka e butu sil te ga mana u u ranga turu Buk u Goagono te poiena: “Nori i molei a peisaren a man hasobu i tar. Ba nori e pilei satu siler esi te ga lu u hasobu u ngahangaha i tar.” Bu soldia i mar kato mena teien teka.
JOH 19:25 E tsinana e Iesu e tuol hasukusukuia i rehina koruse tere Iesu, ne toulana e tsinanen has, ne Maria nonei a tahol tere Klopas, ne Maria Matalina. Nori a pal tohaliou reka i ka hoboto.
JOH 19:26 Be Iesu e tarena e tsinanen na lia a katunun tsitsilo te ngil korue ien alam u tuol hobotoia i rehinen. Be Iesu e poiena tere tsinanen, “Nonei a katunun tsitsilo teka a pien i tamulö.”
JOH 19:27 Ba nonei e poiena i tar, “E tsinamulö teka.” Na tara poata teka ba lia e lu menagi e Maria tara luma i tar te go na ka nitoa ien.
JOH 19:28 E Iesu e atei sil a mamana toukui i tanen e kapa. Bu ranga turu Buk u Goagono e butu hamanana te poien, “Alia e makagu.”
JOH 19:29 A kan osul te saputi u wain u melil e ka, ba nori e haputuer u magomagolo turu wain u melil me hake rien tara tsi kalan hisop, ba nori e hala mena rien i runguna e Iesu.
JOH 19:30 Be Iesu e ousena a wain me poiena, “A toukui hoboto i tar e kapa talana.” Ba nonei e haturu pute iena a bakunen me matena.
JOH 19:31 Bu Jiu e rangatser e Pailat te go haniga merien te gi peko merien a man mour u katun ti kuteia turu koruse na te gi lu puta meri a peisaren turu koruse. I kato mei a ka teka taraha nonei u lan te gi hamatskö meien a man ka turu Paska turu Jiu, na nori i raman te gi ka u a tuanreiren turu koruse turu Lan u Goagono turu Jiu i mahö, taraha u lan teka e goagono koru.
JOH 19:32 Bu soldia e lar me na pekoer a man mouna toa katun te kute gono mei e Iesu. Na nori i peko hasi a man mouna tabi te kaia i hapala.
JOH 19:33 Ba nori e la uarima tere Iesu me tarer e Iesu e mate hakapa, ba nori e ma pekoeri a man mounen.
JOH 19:34 Kaba toa soldia e sakei a liklikina e Iesu u saka. Bu rahatsing nu ramun e lakasa boroborona i ielesala.
JOH 19:35 Alia e Jon tu tarei a ka teka alia u hatei hakapein u ranga. U ranga i tar e manana, na lia e atei hasegu te mana uana u ranga i tar. E kato uana teka ba limiu te tatei hamanamiu.
JOH 19:36 A ka teka e butu ba te kato hamanena u ranga turu Buk u Goagono te poiena, “E moa tu toa tu tsinö i tanen te gi tatei peko romana.”
JOH 19:37 Na u tana u ranga turu Buk u Goagono e kato uana, “U katun ti sake ien e tare roen.”
JOH 19:38 Poata te kapaia a man ka teka, be Josep a katun tara taun i Arimatia e rangatsena e Pailat te go lu menien u tuanrei tere Iesu. E Josep a toa katunun tsitsilo tere Iesu, kaba nonei e matoutir u Jiu me hamousena a nihamana i tanen. Be Pailat e hanigana, be Josep e lana me na lu ba nena a tuanreina e Iesu.
JOH 19:39 E Nikodimas, a katun te la mam u tere Iesu tara bong, nonei e la gono mei e Josep, ba nonei e la mena a potsingina u huol u mar roei ti ngöei u mer na u alos. Nonei i sohala hobotsen na nitiama i tanen e antunaia tara 45 kilo.
JOH 19:40 Ba nori a elasolana katun i lueto a tuanreina e Iesu me pits gono merien u labalaba u lamelame te ka mei u potsing teka te soka haniga koru, te mar kato uar u Jiu te kaho mena rien a katun.
JOH 19:41 A toa kui te kaia i rehina makum ti kato hamatia e Iesu, na i iahana kui e kaia a kioun mate a tsimus. E moa noa ta toa te gi hongeia tara kiou teka.
JOH 19:42 U Lan u Goagono turu Jiu e sukusuku tala, ba nori e honge ria e Iesu i iahana kiou teka, taraha e kaia i sukusuku.
JOH 20:1 Tara bongbong koru turu lan tutun turu wik, Maria Matalina e la u tara kioun mate ba ka te kuhil noana. Ba nonei e tarena a hatu ti hapili kap nai a kiou i lu bani a matana kiou.
JOH 20:2 Ba nonei e pietana tere Saimon Pita na i tar has me poiena i tamulam, “Nori e lous halakase lila e Iesu tara kiou ba lam te ma atei silemi ime te na hake lilen!”
JOH 20:3 Ba lam mere Pita e la ba nem a han me la uam tara kiou.
JOH 20:4 Alam a elasolana u pieta tun, kaba lia u pieta hatala ban e Pita me na tuku mam gia tara kiou.
JOH 20:5 Ba lia e turu putagu me taregu u labalaba u lamelame e ka, kaba lia u ma tasui i iogana.
JOH 20:6 Be Saimon Pita e la hamurimuri nama i tar me la soku nitoana tara kiou, me tarena u labalaba ti pitsei a tuanreinen te opu nu labalaba ti pits hahis nia i bakuna e Iesu. Kaba e ma opu gono mei u labalaba ti pitsei a tuanreinen. Nonei e tapits noa has ba te opu pepeisana tara tana makum.
JOH 20:8 Na lia tu tuku mamia tara kiou u toan tasu has, ba lia e taregu a ka teka me hamanagu.
JOH 20:9 Kaba lam u ma atei haniga sil koru noei u ranga turu Buk u Goagono te poiena nonei e ga takei poutsia tara tou mate i tanen.
JOH 20:10 Ba lam a elasolana katunun tsitsilo e la poutsum i han.
JOH 20:11 E Maria e tuku poutsia tara kiou ba te tuolna i ielesala me tabena. Nonei e tabe noa has ba te turu putana me tara uana i iahana kiou.
JOH 20:12 Ba nonei e tarena a elasolana angelo i ka mei u hasobu u hiaka, ba nori e gum ria tara makum te opuia u tuanrei tere Iesu, toa e gumia tara pal baku na tabi e gumia tara pal mou.
JOH 20:13 Ba nori e rangatse ren, “A tsi tahol, a neha te tabe sile mulö?” Be Maria e ranga palisina me poiena, “Nori e lu halhale lila a Tsunono i tar, na lia e ma ateigi ime te na hake lilen!”
JOH 20:14 E Maria e mar ranga u teka ba nonei e gamon habiritsina me tarena e Iesu te tuolia i sukusuku, kaba nonei e ma atei silei nonei e Iesu.
JOH 20:15 Be Iesu e rangatse nen, “A tsi tahol, a neha te tabe sile mulö? Esi te sakie mulö?” E Maria e poei nonei a tson te taratara kapin a kui, ba nonei e poiena i tanen, “A tsi tsunono, tu lu halhale len lö, hatei moi lia ime tu na hake ien lö ba lia te na lue goen.”
JOH 20:16 Be Iesu e poiena i tanen, “Maria!” Be Maria e habirits uana i tanen me poiena turu Ha-Hibru, “Rabonai!” U mar ranga teka e poiena, “Tson Hihatuts.”
JOH 20:17 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e moa te go pile kap menai lia, taraha alia e ma la noa gulei i iasa tere Tamar. Kaba alö go la tara man hahatoulana i tar, a pal barebana te hamana ria i tar, ba lö te na hatei ramen alia e lagu i iasa tere Tamar ne Tamamilimiu has. Alia e lagu tara Sunahan i tar na Sunahan has i itamilimiu.”
JOH 20:18 Be Maria Matalina e la talana me na ranga merena u katunun tsitsilo me poiena, “Alia e tara hakape guma a Tsunono!” Ba nonei e hatei has rate ien nonei u ranga teka te ranga mena meien e Iesu.
JOH 20:19 Nonei noa has turu lan, alam u katunun tsitsilo u matoutir u Jiu, me piliem u tamana tara luma tu kaia lam. A pitala e tsiruku hakapa nonei turu lan tutun turu wik teka, be Iesu e butuna me tuolna i gusumulam me poiena i tamulam, “Masalohana e tatei ka gono mera nolimiu.”
JOH 20:20 Nonei e ranga hakapa ba nonei e haruto ranei lam a man limanen na liklikinen. Ba lam u katunun tsitsilo u sasala koru mieto tu marei meni lam a Tsunono.
JOH 20:21 Be Iesu e ranga lelina i tamulam me poiena, “Masalohana e tatei ka gono mera nolimiu. E Tamar e hala mena moi lia i puta ba lia te hala kalakala uas rago limiu.”
JOH 20:22 Nonei e mar ranga u teka ba nonei e husa uana i tamulam me poiena i tamulam, “Lu tale iam u Namnamei u Goagono.
JOH 20:23 Te lu ba namia limiu u markato u omi turu katun, bu markato u omi teka te tiana. Te ma lu ba namia limiu u markato u omi turu katun, bu markato u omi teka te ma tatei tia has nei.”
JOH 20:24 E Tomas, nonei a toa i tamulam turu 12 u katun i ngö hasei “U Puna”, e ma ka gono merai lam poata te lama e Iesu.
JOH 20:25 Ba palabir u katunun tsitsilo e hateie ren me poier, “Alam e tara hakape muma a Tsunono.” Be Tomas e poiena i taren, “Te ma tare goi lia u uahil turu nila tara man limanen, na te ma tupa nagoi lia a kabeler tara man makum turu nila, na te ma tupa nagoi lia a limar i liklikinen, e moa te go tatei hamana u lia.”
JOH 20:26 I murina te kapaia u toa u wik, ba lam u katunun tsitsilo i tanen e ka lel mia i luma, ne Tomas e ka gono has merio lam. U tamana e pili, kaba e Iesu e tasuma me tuolna i gusumulam me poiena, “Masalohana e tatei ka gono mera nolimiu.”
JOH 20:27 Ba nonei e poiena tere Tomas, “Hakeia a kabelemulö teka, ba lö te tara uam tara man limar, ba lö te hasoa nem a limamulö ba te tupa namen i iogana i liklikir. Alö e moa te go hipus menai a nihamana, e moa. Kaba alö go hamana.”
JOH 20:28 Be Tomas e ranga palis uana i tanen me poiena, “Alö a Tsunono i tar! Alö a Sunahan i tar!”
JOH 20:29 Be Iesu e poiena i tanen, “Alö e hamana mem te tara mena milö alia. E Sunahan e kalala rena u katun ti ma tarei lia kaba e hamana noa hasir.”
JOH 20:30 E Iesu e kato u palair u mirakul u para i matamulam u katunun tsitsilo ti ma kolotoni i iahana u buk teka.
JOH 20:31 U ranga teka i kolotoni te go hamana mena milimiu e Iesu nonei e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan, a Pien Tson tere Sunahan. Na te hamana uami limiu i tanen ba limiu te lu hase mou a nitoatoa i tanen.
JOH 21:1 I murina a poata teka e Iesu e butu lelia turu katunun tsitsilo i tanen tara Ramun i Galili te ngö haseri a Ramun i Taibirias. Nonei e mar butu u teka.
JOH 21:2 Alam a palair u katunun tsitsilo i tanen u ka hoboto — e Saimon Pita, ne Tomas ti ngö hasei “U Puna”, ne Natanielina i Kena i Galili, na lam a galapien tson tere Sebedi, na elasolana lel.
JOH 21:3 Be Saimon Pita e poiena i tamulam, “Alia e na hagala talagu.” Ba lam e poiem i tanen, “Alam e la gono has memo lö.” Ba lam e sua talam me na hagala halanim, kaba lam u ma sohe mei ta iena.
JOH 21:4 A ke sukusukun lunlan tala, be Iesu e tuolna i kotolana. Kaba alam u ma mareie ien.
JOH 21:5 Ba nonei e poiena i tamulam, “A galapien, alimiu e soho hase muma ta iena?” Ba lam e poiem, “E moa.”
JOH 21:6 Ba nonei e poiena, “Alimiu go lapo menami a abe tara pal matou, ba limiu te toan sohemiu ta iena.” Ba lam e lapo nem a abe me toan sohem a iena a para koru, ba lam e ma antunan las hasei namien tara tsi tolala.
JOH 21:7 Ba lia e poiegu tere Saimon Pita, “Nonei a Tsunono!” Ba poata te hengoeia e Pita u ranga teka, ba nonei e hasei boroborena u hasobu i tanen me kurapa uana turu ramun me ape sunguna.
JOH 21:8 Alam u palaina u katunun tsitsilo u ma lehana ba koruni a kotolana, a tolima maloto a ngaha puku. Ba lam e sua hasung tala muma me las hapasa nem a abe te saputi a iena.
JOH 21:9 Poata tu sung hakapaia lam, ba lam u tareto u tula na ma tsi iena ti höia i tanen, na beret e ka has.
JOH 21:10 Be Iesu e poiena i tamulam, “La memuma ta iena te sohe muma limiu.”
JOH 21:11 Be Pita e sei poutsuna tara tsi tolala me las hasungena a abe iena a saputu. A iena a kapan a para e ka, e antunaia tara 153, kaba a abe e ma tapusi.
JOH 21:12 Be Iesu e poiena i tamulam, “Mi nou talam.” Na lam u ma rangatani nonei esi, taraha alam u atei sil nonei a Tsunono.
JOH 21:13 Be Iesu e hanou ranei lam a beret na iena.
JOH 21:14 Nonei a hatopisana a poata teka te butuia e Iesu turu katunun tsitsilo i tanen i murina te takei pouts ien tara tou mate.
JOH 21:15 Poata tu nou hakapaia lam, be Iesu e poiena tere Saimon Pita, “O Saimon, a pien tere Jon, alö e ngil hase molia? U ngil i tamulö e saluhiena u ngil turu katun teka?” Be Pita e poiena i tanen, “Aa, o Tsunono. Alö e atei silem alia e ngile golö.” Be Iesu e poiena, “Alö go tara kapir u tunan sipsip i tar, nori u katun u pinolasa i tar.”
JOH 21:16 Be Iesu e rangata hahuolena e Pita me poiena, “O Saimon, a pien tere Jon, alö e ngil hamane molia?” Be Pita e poiena i tanen, “Aa, o Tsunono. Alö e atei silem alia e ngile golö.” Be Iesu e poiena, “Alö go hanour u sipsip i tar — alö go hatuts hanigeir u katun i tar.”
JOH 21:17 Be Iesu e rangata hatopise iena e Pita me poiena, “O Saimon, a pien tere Jon, alö e ngil korue molia?” Ba torina e Pita e tiama tala mena te rangata hatopisa u e Iesu me poiena, “Alö e ngile molia?” Ba nonei e poiena tere Iesu, “O Tsunono, alö e atei silem a mamana ka hoboto, na lö e atei sil hasem alia e ngile golö.” Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go taguhir a pal barebana i tar.
JOH 21:18 U mana koru alia e ranga hamana mego lö, a poata tu hitots noaia lö, alö u hula la mei u ngil i tamulö. Kaba poata te tsonpan mia romana lö, ba lö te na hasoe iem a limamulö bu palair u katun te kitse rio romana lö ba te na piou naria lö tara makum te raman la uamu lö.”
JOH 21:19 E Iesu e ranga u teka ba te haruto nena te mar solosei mena nei romana e Pita e Sunahan tara poata te atung hamate rien romana. Be Iesu e poiena i tanen, “Alö go la gono memo lia.”
JOH 21:20 Be Pita e tanian la gono mena e Iesu, ba nonei e habiritsina me tare nolia tu kukute merien lia. Alia nonei a katun te ngil korui e Iesu, na lia tu gum hasukusukuia i tanen tara kannou me poiegu, “O Tsunono, esi nonei te haruto nano lö turu katun te paköe rio lö?”
JOH 21:21 Ba poata te tareia e Pita alia, ba nonei e poiena tere Iesu, “O Tsunono, aha te butuna romana tara katun teka?”
JOH 21:22 Be Iesu e poiena i tanen, “Te ngile gia lia nonei ga toatoa hantunaia tara poata te kopis pouts guma romana lia, a ka teka e ma ka uanei i tamulö. Alö go la gono noa has meio lia!”
JOH 21:23 I murinen, u ranga te poei alia e ma tatei mategi romana e hula laia tara pal barebana tere Iesu. Kaba e Iesu e ma poei alia e Jon e ma mategi romana. E moa. Nonei e poe lasi, “Te ngile gia lia nonei ga toatoa hantunaia tara poata te kopis pouts guma romana lia, a ka teka e ma ka uanei i tamulö.”
JOH 21:24 Alia e Jon, a katunun tsitsilo tere Iesu te koloto negu a man ka teka. Alia u tare ien ba te hatei nagen, na lam e atei silem te mana uana u ranga teka.
JOH 21:25 Ne Iesu e kato hasi a palabina man ka man para. Na sanena te gi koloto hoboto meni a man ka te katoen, a han i puta teka sane saputu piu toumuna romana turu buk.
ACT 1:1 O Tiopilas, alia e koloto lel uagu i tamulö. Turu buk mam* i tar alia u kolotein a mamana ka te kato e Iesu tara poata te hatanie ien a toukui i tanen, antunana tara poata ti lu sei pouts menai e Iesu i Kolö. I mam te la seien, nonei e hala sila nia u rangana tara toukui turu Namnamei u Goagono turu katun te hopu kap merien u aposol i tanen.
ACT 1:3 I murina a poata te mate hakapa ien, ba nonei e mi butuna turu aposol i tanen. Nonei e kato silei a man ka man para te go haruto merien nonei e toatoa hamanana. Nori i tare ien tara man toa toa man lan i iahana u 40 u lan, ba nonei e hatei rane ien a Nipepeito tere Sunahan.
ACT 1:4 Tara toa poata e Iesu e nou gono mer u aposel me poiena i taren, “Alimiu e moa te go la ba menami i Jerusalem, kaba limiu go hahalose iam u Namnamei u Goagono te ranga nema e Tamar te katsin hala rane ien limiu, tu hatei has rilia limiu.
ACT 1:5 E Jon e baptaisri u katun u ramun, kaba e moa te ga pina uen ba limiu te na habaptais moa romana turu Namnamei u Goagono.”
ACT 1:6 Na tara tana poata u aposol i gono hoboto lel mei e Iesu me rangatse ren me poier, “O Tsunono, aha tala? Alö e taguhe mou a han i tarara i Israel tara poata teka ba ra te pile peisa pouts has narou a peisarara?”
ACT 1:7 Be Iesu e poieto i taren, “E Tamar e rama nena te go atei sil mena milimiu a poata tsi u hiningal te poa hapopo ien. Nonei peisa te poa hapopona a poata te butu noa a mamana ka.
ACT 1:8 Kaba u Namnamei u Goagono tere Sunahan e mi gumuna romana i tamilimiu ba nonei te hala ranoi limiu a nitagala. Ba limiu te na rararie moa romana lia i Jerusalem na turu han hoboto i Judia na i Sameria na turu han hoboto i puta.”
ACT 1:9 E Iesu e ranga hakapa tala ba nonei e la sei uana i iasa i matar u aposol, bu toa u koasi e hamouse nen ba nori i ma tara lele teien.
ACT 1:10 Nori i tara noa u i kolö tara makum te la ien, ba elasolana katun i songots bututo me mi tuol ria i rehiren, nu hasobu i taren e hiaka.
ACT 1:11 Ba elasolana katun e poier, “Alimiu u katunur i Galili, a neha te tuol sile mia limiu teka ba te tara uamiu i iasa i kolö? Alimiu e tara hakape mula te mar la ba mera laloi limiu e Iesu me la uana i Kolö. Nonei e kopis pouts has uanama romana te mar la uala len i Kolö.”
ACT 1:12 U aposol i la ban u Pokus tara Roein Olip ti ka ien me la poutsur i Jerusalem. A maroro teka e antunaia tara tsi niroro a tsi makmakum turu Jiu turu Lan u Goagono i taren.
ACT 1:13 Nori i tukuia i Jerusalem me na sei uar tara rum i iasa ti roron ka ien. Nori ere Pita mere Jon ne Jemis ne Endru, ne Pilip ne Tomas ne Batolomiu ne Matiu. Ne Jemis a pien tere Alpias, ne Saimon a katun te tagala bei a han i tanen, ne Judas a pien tere Jemis.
ACT 1:14 U katun hoboto teka i roron gono hoboto ba te singo uar tere Sunahan, ba nori i ka mieto u toa u hakats. Na tohaliou i ka gono has meren, ne Maria has e tsinane Iesu, nu toulane Iesu.
ACT 1:15 Tara poata teka u katunun tsitsilo tere Iesu i gono hoboto. Nori i antunaia tara 120 a katun. Be Pita e tuoluto i mataren me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar, u Namnamei u Goagono tere Sunahan e haranga e tuburara e Devit i manasa me ranga nena e Judas, a katun te piour u katun ti pile kapin e Iesu. U ranga teka e kana turu Buk u Goagono ba te tatei butu hamanana.
ACT 1:17 E Judas a toa katun i tarara i manasa, na nonei e pilein a toa toukui te ka mera ra.” E Pita e ranga u teka.
ACT 1:18 A hihol tara markato a omi tara katun teka i holi a toa makumun tsikitsiki. Ba nonei e Judas e rusuto ba gusunen e tabutuna ba torinen e talousuna.
ACT 1:19 U katun hoboto i Jerusalem i hengoin a ka teka me toan hake ier a solo turu tsikitsiki teka me ngöe rien i Akeldama. A solo teka e poiena “U Tsikitsikina turu Rahatsing.”
ACT 1:20 Be Pita e poiena, “A toa makum turu Buk u Goagono te ngöeri u Sam e poiena, ‘A luma i tanen e tatei opingina romana, na e moa ta katun te ga tatei kaia i tanen.’ Nu Buk u Goagono e poe hasena, ‘A tana katun e tatei palise nen romana tara toukui i tanen.’
ACT 1:21 “E kato uana i romana a toa katun e ga tahongoia i tarara ba te na habulungana nena te takei pouts u e Iesu tara tou mate i tanen. Ara e ngil lasera a katun te lala hiton gono meri ra tara mamana poata te hula la gono meria ra e Iesu, tara poata e Jon e baptais ria a barebana e noana tara poata te la ba ria ra e Iesu ba te lana i Kolö.”
ACT 1:23 Ba nori e hopu kap ner a elasolana katun: a toa e Josep te ngöeri e Basabas na tana solonen e Jastas, na tana katun e Matias.
ACT 1:24 Ba nori te singo uar tere Sunahan me poier, “O Tsunono, alö e atei silem u hakats turu katun hoboto. Alö go haruto rilam a toa tara elasolana katun teka te hopu kap namu lö.
ACT 1:25 Taraha, nonei e ga palis a toukui tara aposol te pile mamin e Judas. Taraha, nonei e rusia tara toukui teka me la uana tara makumun nihahuna i tanen.”
ACT 1:26 Ba nori e hongo hoboter a hihase tara elasolana, ba hihase tere Matias e talous mamuna. Ba nonei e tahongo talana tara 11 a aposol.
ACT 2:1 Te butuma u Lan u Goagono ti ngöei u Pentikos,* bu katunun tsitsilo e ka hoboto ria tara toa makum.
ACT 2:2 Bu toa u ling e songots butu mato i Kolö me here namei u ualupu pan te olongoma, me saputena a hana luma hoboto ti gum ien.
ACT 2:3 Ba nori i tareto a ka te herei u kulupu me la kalakalana me na töna tara man toa man katun hoboto.
ACT 2:4 Ba nori e saputu hoboto mier u Namnamei u Goagono tere Sunahan, ba nonei e haranga ranen ba nori te toan töho hoboto ria turu man ranga halhal u para.
ACT 2:5 U Jiu u para turu han hoboto i kaia i Jerusalem, u Jiu hamana ti hengo u ranga tere Sunahan.
ACT 2:6 Ba poata ti ketaia u katunun tsitsilo, bu katun u para i hengoto me mi gono hobotor.
ACT 2:7 Ba nori i asingoto koruto me poier, “Ara a man toa man katun e hengoera u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara.” Ba nori e asingotor me poier, “U katun teka te rangar nori hoboto a tei Galili.
ACT 2:8 Taraha tsiponi te hengo merei ra u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara?
ACT 2:9 Ara u katununa tara man provins i Patia na i Midia ni Ilam ni Mesopotemia ni Judia ni Kapadosia ni Pontas ni Eisia.
ACT 2:10 Na i Piritsia ni Pampilia ni Itsip na tara man makum i Libia te sukusuku uana i Sairini. Na palair u katununa i Rom, u Jiu hamana na pala halhal ti lu hasi u lotu turu Jiu, na palair u katununa i Krit na i Arebia. Ara hoboto e hengo raren ba nori te töho ria turu mar ranga i tarara ba te hatei ner a man toukui pan te kato e Sunahan!”
ACT 2:12 Ba nori e asingoto hobotor me lagi hakhakatsir ba te hihirangatsir, “Aha nonei koru a mouna a ka teka?”
ACT 2:13 Kaba palai i ranga hamatsingolo ren me poier, “U katun teka e tutu mer a wain.”
ACT 2:14 Be Pita e takei gono merena a 12 a aposol me ranga hapanina me poiena turu barebana, “Alimiu u katunur i Judia na limiu hoboto te ka mua i Jerusalem, hengo tale iam u ranga i tar ba lia te ranga hatarare negu a man ka teka i tamilimiu.
ACT 2:15 Alam u katun teka e ma tutu memi a wain te poe milimiu. U katun e namala ua hatuturi tara nain kilok tara bongbong.
ACT 2:16 Kaba a ka reka e ranga mamin e Joel a propet tere Sunahan i manasa ba te poiena,
ACT 2:17 ‘E Sunahan e poiena, Tara poata i murimuri te sukusukun kapa noa romana a poata hoboto, alia e katoe gou romana a ka teka: Alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu katun hoboto. Na galapien tson i tamilimiu na galapien tohaliou has e na ranga nariou romana u ranga turu propet. Nu katun u hitots i tamilimiu e tare riou romana a man hiharuto, nu sinasoho e butu nou romana turu tsonpan i tamilimiu.
ACT 2:18 E manana. Na tara poata teka alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu tsonun kui nu taholun kui i tar, ba nori te na ranga nariou romana u ranga turu propet.
ACT 2:19 Na lia te haruto nagou romana a man hiharuts i iasa i kolö na man hiharuts i puta turu tsikitsiki — u rahatsing nu tula nu ruhu pan.
ACT 2:20 A pitala e kuhil nou romana na tsihau e rörö here noi romana u rahatsing, i mam te butu noa u Lan tara Tsunono — u Lan u kapan koru.
ACT 2:21 Na Tsunono e taguhu ranou romana u katun te singo uar i tanen, bu katun teka te ma tatei omi roi.’ E Sunahan te ranga u teka.
ACT 2:22 “Alimiu u katunur i Israel, hengoe iam u ranga i tar. E Iesu ni Nasaret nonei a katun te hopu kapin e Sunahan. Ne Sunahan e hale ien a nitagala ba nonei te katoena a man mirakul pan i matamilimiu, na man ka teka e harutein te mana uana e Iesu. Alimiu e atei namiu a ka teka, taraha nonei e butuia tara han teka.
ACT 2:23 E Sunahan e atei mam me haka ba rena u katun te gi pile kap menien e Iesu ba te hala narien i tamilimiu. Na limiu tu kato hamatie men, taraha alimiu u tagala sil iam u katun u omi gi tapala nia e Iesu tara koruse.
ACT 2:24 Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate i tanen. E Sunahan e purese bani e Iesu a kits tara tou mate i tanen, taraha a tou mate e ma antuna korui te ga kits kap meni e Iesu.
ACT 2:25 E tuburara e Devit e rangein e Iesu i manasa me poiena tere Sunahan, ‘Alia u tarei a Tsunono ba nonei te roron kakana i rehir. Nonei e kana tara pal matou i tar ba lia te ma tatei tokugi.
ACT 2:26 A torir e sasalana nu ranga i tar e haruto nena a nisasala i tar. Na peisar e ka haniga has nou romana.
ACT 2:27 Taraha, alö e ma la ba namoi romana u namnamei i tar ba te kakana turu mate. E moa. Alö e ma haniga moi romana te go koreme u a tsomi i tamulö. E moa.
ACT 2:28 Alö u harutoei lia a maroro te la uana tara nitoatoa. Na lö e kato hasasala korue mou romana lia, taraha alö e ka gono memou romana lia.’ E Devit te ranga u teka.”
ACT 2:29 E Pita e ranga lel me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar, alia e ranga halesala negu e Devit a King i tarara i manasa e mate hakapa ba nori i honge ten tara kiou, na kioun mate i tanen e ka noa hasina i romana.
ACT 2:30 Nonei a propet, na nonei e atei sil e Sunahan e hale ien u ranga te mana u i iasa. E Sunahan e ranga mamin nonei e hatuolena romana a toa katun tara pala tere Devit ba nonei te kingina romana.
ACT 2:31 Ne Devit e atei sil a ka teka ba nonei e ranga mam nena e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan. Ba nonei e poiena e Mesaia e ga takei poutsia tara tou mate i tanen. E kato u, ‘E Sunahan e ma la ba nien ba nonei te kakana turu mate. E moa. A tuanreinen e ma koremei.’
ACT 2:32 Nonei e Iesu teka e Sunahan e hatakei poutsen, na alam u tara hobotsen ba lam te habulungana namen.
ACT 2:33 Na nonei e la hakapa u i iasa me na gumuna i rehina e Sunahan, be Sunahan e hale neien u Namnamei u Goagono te ranga mam nen i manasa. Na a ka te tare milimiu na te hengoe milimiu nonei u Namnamei teka te hala rame ien lam.
ACT 2:34 A katun te la u i Kolö e ma Devit nei, taraha nonei e poei, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar, Gumia i reka tara pal matou i tar antunana tara poata te hale goi lia lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’
ACT 2:36 “U katun hobotor i Israel e gi atei sil talei a ka teka: nonei e Iesu teka tu tapala niam limiu tara koruse, e Sunahan e katoe ien a Tsunono na Mesaia, a katun ti hahalosoi ra!” E Pita e hakapeia u ranga i tanen teka.
ACT 2:37 Poata ti hengoia a barebana u ranga teka, ba nori e toku korur ba te ranga mer e Pita nu palair u aposol me poier, “A ma tsi hahatoulana, alam e go kato aha?”
ACT 2:38 Be Pita e poieto i taren, “Hakapa korue iam u markato u omi nu hakats u omi i tamilimiu ba limiu te na luemiu a baptais te haruto nena alimiu u katun tere Iesu Kristo. Be Sunahan te toan lu ba bera noi limiu u markato u omi, ba nonei te hala has ranoi limiu u Namnamei u Goagono.
ACT 2:39 U Bulungana u Niga teka e la uana i tamilimiu na tara galapien has i tamilimiu i murimuri. Na nonei e la has uana turu katun hoboto te ka ria tara han i lehana na turu katun hoboto te ngö rena e Sunahan.”
ACT 2:40 Be Pita e hatei has rane ien u ranga u para lel ba te ranga hatatagina i taren me poiena, “Hanei iam! Alimiu e namos lu hasemiu a nihahuna te la uanama romana tara hei barebana i romana.”
ACT 2:41 Ba barebana ti hengo u ranga i tanen e toan luer a baptais. Sukusukuna tara 3000 a katun i mi honoto gono mei u katunun tsitsilo turu lan teka.
ACT 2:42 Nori i ka hobotoia tara poata a para ba te hihitaguhir me hengoer u hihatutsina turu aposol. Ba nori e nonou hoboto hasir ba te singo hoboto uar tere Sunahan.
ACT 2:43 Bu aposol e katoer a mirakul a para, ba barebana e matoutu korur.
ACT 2:44 A barebana hoboto ti hamana i ka hoboto ba te hiamolamola ner a man ka hoboto i taren.
ACT 2:45 Ba nori e hahol ner a man ka i taren ba te luer a moni me molamola rari u katun hoboto ti moa ta moni.
ACT 2:46 Ba nori e la hobotor tara Luman Lotu Pan turu mamanu lan ba te ka mer u toa u hakats. Ba nori i nonou hobototo i luma i taren, ba nori i sasala mieto ti molamola merien a kannou.
ACT 2:47 Ba nori e hatsunono hiton ner e Sunahan ba barebana te haniga raren. Na turu mamanu lan a Tsunono e honoter u katun ti hamana hatsimusia tara pal barebana i taren.
ACT 3:1 Turu toa u lan e Pita ne Jon i la u tara Luman Lotu Pan tara pal 3 kilok tara lahi, a poatan singo.
ACT 3:2 Na toa katun a mounen e omi hakapa e kaia i rehina a tamana te ngöeri “A Tamana a Niga”. E tsinanen e mar posa noa has menien teka. Turu mamanu lan nonei i soata nitoa menai tara tamana teka, te ga singo beme nien a peisanen ta tsi moni turu katun ti tasuia tara Luman Lotu Pan.
ACT 3:3 Tara poata te tara rien ere Pita mere Jon ti katsin tasu uen, ba nonei e singoe iena ta tsi moni i taren.
ACT 3:4 Ba nori e tara hamatskö uar i tanen be Pita e poiena, “Tara uama i tamulam!”
ACT 3:5 Ba nonei e tara uana i taren me hakats nena te ga lu menien ta ka i taren.
ACT 3:6 Be Pita e poiena i tanen, “Alia u moa ta moni, kaba lia e hale gilö a ka te ka megu lia. Tara solone Iesu Kristo ni Nasaret, alia e ranga mego lö, alö go tatala!”
ACT 3:7 Ba nonei e pilena tara pal matou i limanen me taguhe nen ba nonei e tanian takeina. Ba i teka puku ba man pitpitan mou na man pagpagotusna man mounen e tagala poutsur!
ACT 3:8 Ba nonei e kurapa seina me tuol nena a mounen me tanian hula lana! Ba nonei e tasu gono merena ere Pita mere Jon i Luman Lotu Pan, ba te kurapa lalana me soloseiena e Sunahan turu ranga i tanen!
ACT 3:9 Bu barebana hoboto i tare ten te tatala uaien ba te soloseier e Sunahan.
ACT 3:10 Ba nori i toan atei sil taleto nonei a katun te roron singoin ta moni ba te gumna tara Tamana a Niga. Ba nori i asingoto koru meto a ka te butuia tara katun teka.
ACT 3:11 U barebana hoboto i asingoto koru me pieta uar i taren, tara makum ti ngöei a “Luman Oho tere Solomon” i rehina Luman Lotu Pan. Na nonei a katun e pile noar ere Pita mere Jon.
ACT 3:12 Be Pita e tara rena u barebana me poiena i taren, “Alimiu u barebanar i Israel, alimiu e asingoto koru namiu a ka teka ba te tara tutoso uamuma i tamulam, boka? Kaba a katun teka e ma niga mela lei a nitagala peisa i tamulam tsi a markato a niga i tamulam ba te tatalana. E moa.
ACT 3:13 A Sunahan tere Abraham mere Aisak ne Jekop nu tuburara e hala sei a solona a katunun kui i tanen e Iesu. Nonei a katun teka tu haka mena milimiu turu katun ti paköe ien. Ne Pailat a Gamman e ngilin purese e Iesu ba te lana, kaba alimiu u tori-tsuga namien i matane Pailat.
ACT 3:14 Nonei a katun a matskö na niga koru, kaba limiu u tori-tsuga namen. Alimiu u singo tsipon nemi e Pailat te ga hapurese beme rilimiu a katun a hihipuli.
ACT 3:15 Alimiu u atung hamate iam u Mouna a Nitoatoa. Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate i tanen, na lam u tarei a ka teka ba te hahatei namen.
ACT 3:16 A markato te hamana mena milam e Iesu na te haniga mena milam a solonen, nonei a markato te hatagala poutse lala a katun teka te tare milimiu na te atei sile milimiu. E Iesu te habutu a nihamana i tamulam, na nihamana teka te kato haniga poutse lala a katun teka i matamilimiu hoboto.”
ACT 3:17 Ne Pita e ranga lel me poiena, “A man hahatoulana, alia e atei silegu a ka a omi teka u kato memi limiu a nitutu, na pal kapan has i tamilimiu.
ACT 3:18 I manasa noa e Sunahan e hasila nia u ranga i tanen turu propet hoboto ba te poiena e Mesaia e ga sagohi u kamits pan, ne Sunahan e kato hamana noa has menien teka.
ACT 3:19 E kato uana teka, ba limiu te palisemiu u hakats i tamilimiu ba torimilimiu te habirits uana tere Sunahan, be Sunahan te lu ba nanou u markato u omi i tamilimiu.
ACT 3:20 Te mar kato uamou limiu teka, ba Tsunono te habute nou u nitagala u tsimus i tamilimiu, ba nonei te hala pouts has mena namei romana e Iesu i tamilimiu, nonei e Mesaia te hopu kap mam berien limiu.
ACT 3:21 Nonei e ga ka mam bia i Kolö antunana te butu nama romana a poata te kato hatsimuse noa e Sunahan a man ka hoboto, te mar ranga sila u e Sunahan turu propet u matskö i tanen i manasa.
ACT 3:22 E Moses e poei, ‘E Sunahan a Tsunono i tamilimiu e soloseie nou romana a toa propet turu toulamilimiu i murimuri ba te taguhu rano romana limiu, kato has uana te solosei menien lia. Alimiu go hengoe iam a mamana ka te ranga mera neien limiu.
ACT 3:23 Esi u katun te ma hengoe roi a ka te ranga nanou a propet teka, e lu kata raroa turu katun tere Sunahan ba nori te na taia riou romana.’
ACT 3:24 E Samuel nu palair u propet has ti butu hamurimurima i tanen, nori hoboto i rangein a poata te kana i romana.
ACT 3:25 Alimiu a pal barebanana turu propet. Na limiu u katun te lu hasemiu a man ka turu ranga hamana te halei e Sunahan u tubumilimiu. Nonei e poei tere Abraham, ‘Alia e kalala sila ragoa romana a hun katun hobotor i puta tara pala i tamulö.’
ACT 3:26 Be Sunahan e hopu kap neto a katunun kui i tanen e Iesu me hala mam mena name ien i tamilimiu te ga kalala merien limiu. Nonei e ngilin habirits ba ranei limiu a man markato a man omi i tamilimiu.”
ACT 4:1 E Pita ne Jon i ranga noa hasia tara barebana, bu pris na tson pepeitokap turu polis ti tara kapin a Luman Lotu Pan nu Sadiusi e tuku ria i taren.
ACT 4:2 Nori i raharaha koru mei a elasolana aposol ti hatuts merien a barebana e Iesu e takei poutsia tara tou mate, ba te haruto nena u katun ti mate hakapa e takei pouts has riou romana.
ACT 4:3 Ba nori e pile kap rer ere Pita mere Jon me karabus raren te gi kot merien turu tanu lan, taraha a ke lahi hakapa.
ACT 4:4 Kaba u katun u para ti hengo u ranga i taren i hamana koru, ba te honoto rer a pala ti hamana mamia tere Iesu. Nu hihase tara pal tson hoboto e sukusukuia tara 5000.
ACT 4:5 Turu hamahönu lan ba pal kapan turu Jiu nu tson hihatuts turu Lo e gono hoboto ria i Jerusalem.
ACT 4:6 Nori i gono hoboto mei e Anas a tsunono pan turu pris, ne Kaiapas ne Jon ne Aleksenda, na palabi has ti pala u tara tsunono pan turu pris.
ACT 4:7 Ba nori e hatuol raria a elasolana aposol i mataren me rangata raren me poier, “Ime tu lue mia limiu a nitagala tu kato haniga pouts memi limiu a katun teka? Alimiu u kato memien a solo teresi?”
ACT 4:8 Bu Namnamei u Goagono e saputena e Pita me ranga palis uana i taren, “Alimiu u pal kapanir i Israel nu tsunono.
ACT 4:9 I romana alimiu toum e katsin rangata rami lam a ka a niga tu katoei lam a katun a mou-omi na ime te mar niga pouts uen.
ACT 4:10 Alia e ranga hatei mera golimiu hoboto nu katun hoboto has i Israel, a katun teka te tuoluna i matamilimiu e niga pouts mei a nitagala tara solone Iesu Kristo ni Nasaret. Nonei tu hatapala namia limiu tara koruse* be Sunahan e hatakei pouts noa hase nen tara tou mate.
ACT 4:11 E Iesu nonei a katun te ranga nena u Buk u Goagono ba te poiena, ‘Alimiu e heremi u katun te hatakeier a luma. Na katun teka e herei a hatu tu rama niam limiu. Kaba nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.’
ACT 4:12 E moa ta tan ta katun te ga tatei lu pouts meri u katun tere Sunahan. Tara mamana han hoboto i puta, e Sunahan e ma hanigei ta tan ta katun te ga tatei lu pouts meri ra tere Sunahan. E Iesu peisa.”
ACT 4:13 Ba nori i asingoto koru neto ti mar ranga hatagala u ere Pita mere Jon ba te ma matoutri, me asingoto has ner a elasolana katun pinopino teka ti ma la uai turu skul pan. Ba nori i tara sabieto ti roron lala gono menien e Iesu i manasa.
ACT 4:14 Ba nori e hahalongolo mer ti tara menien nonei a katun ti kato haniga poutsi ba te tuol gono mena e Pita ne Jon.
ACT 4:15 Ba nori e ranga merer a elasolana te gi gamon lakasa ba menien a makumun hagum teka, ba pal kapan e hatanian hirari ria i peisaren me poier, “A neha te gi kato rira u katun teka? A barebana hoboto te ka ria i Jerusalem e atei siler ti kato menien a mirakul pan teka, na ra e ma tatei holis narien.
ACT 4:17 Kaba ra gi ranga hatagala mera ien ba nori te ma tatei hala lel nari tu ranga tara palabir u katun tara solone Iesu. Taraha, u bulungana teka e namos hula la hobotona turu barebana.”
ACT 4:18 Ba nori e ngö hatasu pouts rari men, me ranga hatagala mera rien te gi ma rarare lel menien e Iesu, na te gi ma hihatuts lel has menien a solonen.
ACT 4:19 Be Pita mere Jon e ranga palis raren me poier, “Alimiu peisa te go hamoue iam a saha ka te nigana i matane Sunahan. Alam e go hengo raio limiu, tsi alam e go hengo e Sunahan?
ACT 4:20 Kaba alam e go ma tatei hanoan rangani a man ka tu tari lam na tu hengo lam.”
ACT 4:21 Ba pal kapan e ranga hatagala lel mera ren me toan hapurese raren. Nori i ma sabiei ta markato te gi mar hahuna sila merien, taraha u katun hoboto i ranga me soloseier e Sunahan tara ka te butu.
ACT 4:22 Tara neha, a katun ti katoe ien a mirakul teka ba te niga poutsuna, nonei e hatsonpan hamanasa tala.
ACT 4:23 Tara poata ti hapurese rien, be re Pita mere Jon e la pouts uar tara pal katun i taren me na hatei rarien a man ka ti ranga nela u pris pan na pal tsunono.
ACT 4:24 Poata ti hengo hakapa ien, ba nori e gono hobotor me singo uar tere Sunahan me poier, “O Tsunono Pan, alö tu kato u kolö nu puta nu tasi na mamana ka te ka ria i taren.
ACT 4:25 I manasa u Namnamei u Goagono i tamulö e ranga silaia tere Devit e tubumulam a katunun kui i tamulö me poiena, ‘U katun te halhal ria i tamulam u Jiu i raharaha koru. Nori i mastei korupakön a Tsunono.
ACT 4:26 U tsunono pan turu han i puta i tuol me hanei siler a hiatatung. Aa, u katun u kapan i gono hoboto sil te gi hiatatung gono menien a Tsunono ne Mesaia, a katun te hopu kap nen.’ U Namnamei u Goagono te ranga u teka.
ACT 4:27 Na ka teka e hagou butuia teka i Jerusalem. U mana koru, e Herot a King ne Pontias Pailat a Gamman i gono hoboto mer a pal kapan i tamulam u Jiu nu katun halhal. Nori i gono hobotoia tara taun teka te gi kato homi menien e Iesu, nonei a katunun kui a goagono i tamulö tu hopu kap mamin lö te go Mesaia.
ACT 4:28 Tara nitagala i tamulö na turu ngil i tamulö, alö u kits hakapi u ranga tara man ka teka te ga butu. Ba nori u katun i gono sileto te gi kato menien a mamana ka teka.
ACT 4:29 O Tsunono, alö go hakats sil u ranga u tagala te katoe lilen, ba lö te taguhu ramu molam u katunun kui i tamulö, ba lam te tatei ongolo korum te go hatei meni lam u ranga i tamulö ba te ma matoutmi.
ACT 4:30 Alö go harutein a nitagala i tamulö ba te kato haniga pouts rem u katun te ka mer a nimate, ba te katoem a mamana mirakul tara nitsunono tere Iesu a katunun kui a goagono i tamulö.”
ACT 4:31 Tara poata ti singo hakapa ien, ba makum ti gono ien e tagasina. Nori hoboto i saputu mei u Namnamei u Goagono me tanian hatei ner u ranga tere Sunahan ba te ma matoutri.
ACT 4:32 A pala ti hamana i ka mei u toa u tori nu toa u hakats. E moa ta toa i taren te ga poei ta toa ta ka i tanen e na ka peisaien. E moa. Kaba mamana ka hoboto i taren era mamana era ka hobotoien.
ACT 4:33 U aposol i roron hatein u ranga te takei pouts u a Tsunono e Iesu, bu ranga i taren e tagala koruna. Be Sunahan e hala hoboto rane ien a nisasala pan.
ACT 4:34 E moa ta toa i taren te ga makmakum ban ta ka. U katun ti tei u tsikitsiki tsi a luma i hahol nen, ba nori e mi piou pouts ner a moni tara ka ti hahol nen.
ACT 4:35 Ba nori e mi hala narien turu aposol, bu aposol e molamola rarien u katun popona ti makmakum hanoa ien tara ma tsi ka.
ACT 4:36 Hena, a toa katun e ka a solonen e Josep te tuhanaia tara tolo i Saipras na te hatubunaia tere Livai. U aposol i ngöe ien e Banabas. A mouna solo teka e poiena, “A katun te katoena u rangan hitaguhu.”
ACT 4:37 Ba nonei e hahol nena a toa makumun tsikitsiki i tanen, me la pouts menama a moni me hala rane ien u aposol.
ACT 5:1 A toa katun e ka a solonen e Ananaias, na tahol i tanen e Sapaira. E Ananaias e haholin a toa bun tsikitsiki i taren.
ACT 5:2 Ba nonei e peits benei a peisanen a hapalana hihol, na tahol i tanen e atei has. Ba nonei e na hala ranei u aposol a hapalana hihol. Ba nonei e poieto i taren, “A moni hoboto teka ti holei u tsikitsiki.”
ACT 5:3 Be Pita e poiena i tanen, “O Ananaias, aha tsiponi tu hengo silei lö u hiamus tere Satan ba lö u gamoeto u Namnamei u Goagono? Alö u haka poutsi a hapalana moni ti holei u tsikitsiki, kaba lö e gamo mula ba te poiem, ‘A moni hoboto teka.’
ACT 5:4 I mam ti holeia u tsikitsiki, u tsikitsiki peisa i tamulö. Ni murina tu hahol nien lö, alö u kato meien u ngil peisa i tamulö. Gaha tsiponi tu mar hakats meni lö teka i torimulö me katoem a markato a omi teka? Alö e torohanan gamo ramu lolam, kaba e Sunahan e ateina!”
ACT 5:5 Poata te hengoeia e Ananaias a ka teka ba nonei e rusuna me tuhamate nitoa nena. Nu katun hoboto ti hengoein u bulungana teka i matout koru.
ACT 5:6 Bu katun u hitots e tasu rima me mi pitseri a peisanen u labalaba, me soata halakase ren me na ngaho naren.
ACT 5:7 I murina te kapaia a topisa aua ba tahol i tanen e Sapaira e tasu nama. Kaba nonei e ma atei silei a ka te butu.
ACT 5:8 Be Pita e poieto i tanen, “Hatei molia, nonei lasi a hihol hoboto turu tsikitsiki teka tu lue iam limiu u mun tahol?” Ba tahol e poieto, “Aa, nonei lasi a hihol hoboto.”
ACT 5:9 Be Pita e poiena i tanen, “Aha tsiponi tu kits gono memi limiu u ranga te go torohane milimiu u Namnamei tara Tsunono? U katun te ngaho narima a tson i tamulö e ka ria tara tamana. Nori e soata halakasa hase rio lö!”
ACT 5:10 I teka puku has ba tahol e rus putana i mouna e Pita me matena. Bu katun u hitots e tasu rima me tarer a tahol e mate hakapa, ba nori e soata halakase ren me na ngaho narien i rehina tson i tanen.
ACT 5:11 Ba pal barebana hoboto tere Kristo nu katun hoboto has ti hengoein a ka teka i matout koruto.
ACT 5:12 U katunun tsitsilo i kato u mamana u mar mirakul i gusur u katun. Nu katun hoboto ti hamana i gono hobotoia tara makum te ngöeri a Luman Oho tere Solomon.
ACT 5:13 E moa koru ta katun te ga hahamana ti hagum gono meren, kaba barebana i solosei noa has ren.
ACT 5:14 Kaba para koru a katun ti hamana i tapoia tara pala tara Tsunono, a tson a para na tahol has a para.
ACT 5:15 Bu katun e soata halakasa merari u katun ti ka mei a nimate i kalana me na hopu rarien turu inana na tara man holholasa. Nori i mar kato u teka te ga la uama e Pita ba momounen te tatei hoho rena a palai i taren ba te kato haniga pouts ranen.
ACT 5:16 U barebana u para i lama turu han ti ka hahis a taun i Jerusalem me mi piou rer u katun ti ka mei u nimate nu katun has ti roron seia u mate u omi. Be Sunahan te kato haniga hoboto pouts ranen.
ACT 5:17 Ba tsunono pan turu pris nu katun ti ka gono meien, a pala turu Sadiusi, nori i hiomi koruia turu aposol.
ACT 5:18 Ba nori e pile kap rer u aposol me haka rarien tara karabus ba te kits kap ner a tamana.
ACT 5:19 Kaba nonei noa has tara bong a angelo tara Tsunono e kalata a tamana tara luman karabus me halakasa rena u aposol me poiena i taren, “Na tuol mia i iahana Luman Lotu Pan ba te hatei rami a barebana u ranga hoboto tara markato a tsimus teka.”
ACT 5:21 Bu aposol e hengoer u ranga teka, ba nori e la uar tara Luman Lotu Pan tara bongbong koru me tanian hihatuts ria turu katun. Ba tsunono pan turu pris na pala i tanen e ngö gugono merari a pal kapan hoboto turu Jiu turu hagum turu Kot Pan, ba nori e hala ner u ranga tara luman karabus te gi mi piou meri u aposol i mataren.
ACT 5:22 Ba poata ti na tukuia u polis, ba nori e ma sabe rari u aposol tara luman karabus. Ba nori e la pouts uarima turu Kot me mi hateir, “A poata te na tuku mula lam tara luman karabus, alam e na sabie mula a man tamana e pili hakarapoto koru lala, nu tson pepeitokap e tuol has rima turu tamana. Kaba poata te kalate muma lam u tamana, alam e ma sabie mumei ta toa i iogana.”
ACT 5:24 A tson pepeitokap turu polis ti tara kapin a Luman Lotu Pan nu pris pan i hengo a ka teka me hakats hapara koru ner a ka te butuia turu aposol.
ACT 5:25 Ba toa katun e tasu nama me poiena i taren, “Hengo iam! U katun tu haka ramia limiu tara karabus e tuol ria i iahana Luman Lotu Pan ba te hihatuts ria turu barebana!”
ACT 5:26 Ba tson pepeitokap e la gono merena u polis i tanen me na lu pouts rarima u aposol. Kaba nori i ma atungri u aposol, taraha nori i matout tuni te gi titi hatu merien u katun ti haniger u aposol.
ACT 5:27 Ba nori e mi piou pouts raria u aposol i gusuna u Kot Pan, ba tsunono pan turu pris e rangata sei uana i taren me poiena, “Alam u hapiu hatagala korun te go ma tatei hihatuts mena milimiu a solone Iesu, boka! Kaba alimiu u sata tsipon niam u hihatuts i tamilimiu turu han hoboto i Jerusalem! Ba limiu te ngilin hasösö mera milam te mate uen!”
ACT 5:29 Be Pita nu palabir u aposol e ranga palisir me poier, “Alam e ma tatei kukutiemi u ranga teka i tamilimiu! Alam e kukute talasem u ranga tere Sunahan.
ACT 5:30 Alimiu tu hatapala niam e Iesu tara koruse me kato hamatie men, kaba a Sunahan turu tuburara te hatakei pouts ien tara tou mate.
ACT 5:31 Be Sunahan e lu sei mena teien i iasa tara pal matou i tanen, nonei a Tson Mammam na Tson Hihitaguhu. Nonei e lu sei sile ien te gi palis meni u katun i Israel u hakats nu markato u omi i taren, ne lu sei sil hase ien te go lu ba menien u markato u omi i taren ba te tara pouts uana i taren.
ACT 5:32 Alam nu Namnamei u Goagono u tarei a man ka teka te kato e Sunahan me hatei namen. Be Sunahan e hala has nena u Namnamei u Goagono turu katun te kukutier u ranga i tanen.”
ACT 5:33 Poata ti hengoeia a pal kapan u ranga teka, ba toriren e si koruna ba nori e katsin atung hamate rer u aposol.
ACT 5:34 Kaba toa katun pan turu Kot, a solonen e Gameliel, e tuolia i gusuren. Nonei a pala turu Parisi na nonei has a tson hihatuts turu Lo, nu katun hoboto i roron solosei hase ien. Nonei e rangein te gi halakasa mam meri u polis u aposol, ba nonei e poiena turu Kot, “U katunur i Israel, alimiu go hakats mam niam a ka te ngilin katoe milimiu turu katun teka.
ACT 5:36 E ma manasa korui a toa katun a solonen e Tiudas e poei i peisanen, ‘Alia e ka megu a nitagala.’ Bu 400 tara katun i hamane ten. Kaba gamman te atung hamate ien, ba pal katun hoboto ti hamanaia i tanen e tarura kalakalar, ba toukui i taren e taia pinopinona.
ACT 5:37 Na i murina a ka teka, tara poata ti hopu nia a barebana a soloren tara gamman, be Judas ni Galili e las mena nei u hakats turu palabir u katun i peisanen. Ba nonei e lu ranen te gi kukute menien u ngil i tanen. Kaba nonei i atung hamate hasi, ba pal katun hoboto ti hamanaia i tanen e tarura kalakalar.
ACT 5:38 Na turu katun teka i romana, alia e hatei rago limiu, alimiu go ma katoemi ta markato ta omi i taren. Haka riam. Te ga butuma a toukui teka turu katun tun, ba nonei te taia nou.
ACT 5:39 Kaba te ga butuma a toukui teka tere Sunahan, alimiu e moa koru te go tatei tagala saluhe merami u katun teka. Kaba limiu e namos here tsipon rami u katun te omier e Sunahan!” Ba pal kapan e hengoer u ranga tere Gameliel.
ACT 5:40 Ba nori e ngö hatasu pouts rer u aposol me hasingata raren. Ba nori e ranga hatagala mera rien te gi ma kato lel menien u ranga tara solone Iesu, ba nori e hapurese raren.
ACT 5:41 Bu aposol e la ba ner u Kot, me sasala koru siler te haniga merien e Sunahan te gi kamits sil menien a solone Iesu.
ACT 5:42 Na turu mamanu lan, tara Luman Lotu Pan na turu luma has turu katun, nori i roron rarare u Bulungana u Niga ba te hihatuts ner e Iesu nonei e Mesaia, a katun te hopu kapin e Sunahan te ga taguhu merien u katun i tanen.
ACT 6:1 Na tara poata teka u hihase turu katunun tsitsilo e butu hapan susul. Na pal katun ti atei sil u rangan Ha-Grik i raharaher a pal katun ti atei sil u rangan Ha-Hibru me poier, “Turu mamanu lan alimiu e roron taguhu ramiu u katun ti makmakumia tara kannou. Kaba alimiu e ma taguhu rami u tohaliou u amoba i tamulam.”
ACT 6:2 Ba 12 a aposol e ngö gugono rer u katunun tsitsilo hoboto me poier, “E ma niga koru nei te go hapolasan rarare meni lam u ranga tere Sunahan ba te hihanou nem a kannou.
ACT 6:3 A ma tsi hahatoulana, alimiu go hopu kap niam ta elahit ta katun i gusumilimiu te ka mer a solo a niga i matar u katun, nu Namnamei u Goagono e saputuna i taren ba te ka mier a niatei a niga. Ba ra te haka raria u katun teka te gi tara kapin nonei a toukuin kannou teka.
ACT 6:4 Ba lam te kui nitoa moa te go singo u lam tere Sunahan na te go taguhu has meri lam u katun turu ranga tere Sunahan.”
ACT 6:5 Nu barebana hoboto i haniga koru u ranga teka turu aposol. Ba nori e hopu kap ner e Stiven, a tson te ka mei u nihamana u kapan na te saputu mei u Namnamei u Goagono. Ba nori e hopu kap has ner e Pilip ne Prokoras ne Naikena ne Taimon ne Pamenas ne Nikolas. E Nikolas a katununa i Antiok te tasogoia tara pala turu Jiu.
ACT 6:6 Ba nori e hatuol raria u katun teka i matar u aposol, ba nori e singo uar tere Sunahan me hatakope ria a limaren i taren te ga kalala merien e Sunahan tara toukui i taren.
ACT 6:7 Nu ranga tere Sunahan e tasata noa has. Nu hihase turu katunun tsitsilo i Jerusalem e la sei hapan koru, bu pris u para turu Jiu i hamana hasito.
ACT 6:8 E Sunahan e haniga koru e Stiven me hale neien a nitagala a kapan, na nonei e roron kato a mamana mirakul i gusur a barebana.
ACT 6:9 Bu palair u katun e tanian raharaher e Stiven. Nori a pal katun tara toa luman lotu turu Jiu ti ngöei a luman lotu turu Friman.* Nori u katunur i Sairini na i Aleksenria na i Silisia na i Eisia.
ACT 6:10 Kaba u Namnamei tere Sunahan e halei e Stiven a niatei a niga koru, ba nori te ma antunan karasa nari u ranga i tanen.
ACT 6:11 Ba nori e hol sil rari a palabir u katun te gi poe meni, “Alam u hengoen te ranga homi menien e Moses ne Sunahan!”
ACT 6:12 E kato uana teka, ba nori te hatakeier a raharaha pan tara barebana na turu katun u tsunono na turu tson hihatuts turu Lo. Ba nori e la uarima tere Stiven me pile kap naren me na piou narien i matana u Kot Pan.
ACT 6:13 Ba nori e ngö sil rari u katun te gi mi gamo menien ba te poier, “A katun teka e roron ranga homi nena a luman lotu a goagono i tarara nu Lo has tere Moses.
ACT 6:14 Taraha, alam u hengoen te poe menien, ‘Nonei e Iesu ni Nasaret e kato rure nou a Luman Lotu Pan ba te palise nou a man markatona i manasa te hala rira e Moses!’”
ACT 6:15 Bu katun hoboto ti gumia turu Kot i tara tutoso uato tere Stiven me tarer a pal polenen e tara herei a polena angelo.
ACT 7:1 Ba tsunono pan turu pris e rangatena e Stiven, “U ranga teka e manana?”
ACT 7:2 Be Stiven e ranga palisina me poiena, “A ma tsi hahatoulana na ma tsi hahatamana, hengo iam! A Sunahan turu ualesala e butuia tere tuburara e Abraham tara poata te ka ien i Mesopotemia i mam te la uen i Heran me poiena, ‘Alö go la ban a pal katun i tamulö na han i tamulö ba lö te la uam tara han te harutse goi lia alö.’
ACT 7:4 Ba nonei e la ba nena a han i Kaldia me na kana i Heran. Bi murina te mateia e tamane Abraham, be Sunahan e hala mena namei e Abraham tara han te ka mia limiu teka.
ACT 7:5 E Sunahan e ma hala noei e Abraham ta makum turu tsikitsiki teka ba nonei te tatei teie nen. E moa koru ta tsitabubu. Kaba e Sunahan e ranga hamanein te ga hala menien u tsikitsiki teka i murimuri, ba nonei te tatei tei gono mera noien u tutubuneien i murimuri. Kaba e Abraham e moa noa ta toa ta pien tara poata te katoeia e Sunahan u ranga hamana teka.
ACT 7:6 E Sunahan e mar ranga u teka i tanen me poiena, ‘U tutubumilö i murimuri e na ka roa tara toa han tara tana pal katun, ba nori te na hakukui puku rariou romana ba te kato homi rariou antuna noa turu 400 u hiningal.
ACT 7:7 Kaba lia e hahuna ragou romana u katun te hakukui puku raroen, ba i murimuri bu katun i tar te la ba nerima romana nonei a han ba te mi hatsunone roa lia tara han teka.’
ACT 7:8 Be Sunahan e hale tei e Abraham a markato te pö menari a hatoatongo tere Sunahan turu pikpikö, ba te haruto nena u ranga te kits hoboto mei e Sunahan ne Abraham e manana. Be Abraham e hatuhanena e Aisak me pöena a pikpikönen turu hatoalinu lan ti poseia e Aisak. Be Aisak e hatuhanena e Jekop me kato has mena neien i iesana. Be Jekop e hatuhana rena a l2 a pien tson me kato has mera neien i iesana. Na nori u tuburara.
ACT 7:9 “Na man munmun toulana u tuburara i hiomia tere Josep me hahol naren, ba nonei e na kukui pukuna i Itsip. Kaba e Sunahan e ka gono meien, me lu ba nane ien a mamana nomi hoboto te butuia i tanen. Ba poata te butuia e Josep i matane Pero a Kingina i Itsip, be Sunahan e hanige ienen me hale neien a niatei a niga. Be Pero e hopu kap sile nei e Josep te ga pepeito kap menien a mamana ka tere Pero nu katun has i tanen na han hobotona i Itsip.
ACT 7:11 Na tara toa poata a bes e butuia tara mamana han i Itsip na i Kenan, me bes homi korur. Bu tuburara e ma antunan sabe nari ta kannou.
ACT 7:12 Be Jekop e hengo neto te ka u a kannou i Itsip, me hala rena a galapien tson i tanen tara poata tutun.
ACT 7:13 Ba tara poata ti la hahuol uen, be Josep e habutsena a peisanen turu toulanen, be Pero e toan atei silena a pala tere Josep.
ACT 7:14 Be Josep e hala nena u raranga tere Tamanen e Jekop me hatei nena te gi la hakapa u a pala hoboto i tanen i Itsip. Nori i antuna hobotoia turu 75 u katun.
ACT 7:15 Be Jekop e la uana i Itsip me na solon kana ba te toan matena, na galapien has i tanen, nori u tuburara.
ACT 7:16 A tuanreiren i na hongo ria turu ngahongaho te holei e Abraham u moni tara pala tere Hemor i Sikem.”
ACT 7:17 E Stiven e ranga lel me poiena, “A poata e sukusuku tala te go butu hamanaia u ranga hamana te kato e Sunahan tere Abraham, bu hihase tara pal barebana i tarara i Itsip te para susul lelina.
ACT 7:18 Na i murina a poata tere Josep, a tana king e pania i Itsip ba te ma hakats nanei nonei a katun a niga e Josep.
ACT 7:19 Nonei e gamoer a pala i tarara, ba te katoena a markato a omi turu tuburara. Nonei e tagala sil korui te gi na haka piu merien a ma tsi goama i taren i ielesala ba te mater.
ACT 7:20 Tara poata teka e Moses i posei, na nonei e taratara haniga koruia i matane Sunahan. Be tamanen ne tsinanen e taratara kap narien i luma i taren e antunaia tara topisa tsihau.
ACT 7:21 Kaba nori i na haka piu nien i ielesala, ba pien tahol tere Pero e mi lue nen me hahahu here nane ien a pien peisa i tanen.
ACT 7:22 E Moses i hatutsei a mamana niatei a niga turu katunur i Itsip, na nonei a katun a tagala turu ranga i tanen na tara toukui i tanen.
ACT 7:23 “Tara poata te ka meia e Moses u 40 u hiningal, ba nonei e hakats nena te go na tara merien a pal katun i tanen u Israel.
ACT 7:24 Ba nonei e na tarena a toun Itsip ba te kato homiena a toun Israel. Be Moses e taguhena a toun Israel me katoena a hipou tara toun Itsip me atung hamatie nen.
ACT 7:25 Nonei e hakatsin a pala i tanen e gi mar hakats u teka: ‘E Sunahan e katsin taguhu sila ranoa ra tara nitagala tere Moses.’ Kaba nori i ma mar hakats uai teka.
ACT 7:26 Ba turu hamahö be Moses e na tara rena a elasolana toun Israel ba te hiatatungur. Ba nonei e torohanan kato haniganiga ranen me poiena, ‘Hengo iam! Alimiu a toa han. Aha te hiomimi sile milimiu?’
ACT 7:27 Kaba a katun te kato homi a tai e tula hatalis ban e Moses me poiena, ‘E moa ta katun te ga hakapanio lö i tamulam ba te mi hahamouem a markato i tamulam!
ACT 7:28 Alö toum e katsin atung hamate here nami lia a toun Itsip tu atung hamati lö i nolaha?’
ACT 7:29 Nonei e mar ranga u teka be Moses e bus ba nena a han i Itsip me na ka here nei a katun a sal tara han i Midian. Poata te ka ien tara han teka ba nonei e tölena a tahol ba te hatuhanena a elasolana pien tson.”
ACT 7:30 E Stiven e ranga lel me poiena, “U 40 u hiningal e la hakapa, ba toa angelo e butuna tere Moses tara latu pinopino i rehina u Pokus i Sinai me kana tara tsi roei te kulupu.
ACT 7:31 Be Moses e asingoto koruna te tara menien u kulupu tara tsi roei kaba e ma atsi, ba nonei e la hasukusukuna te go na tara haniga menien. Ba nonei e hengoena a Tsunono te poei, ‘Alia a Sunahan turu tubumulö, nori ere Abraham mere Aisak ne Jekop.’ Be Moses e tololona me matoutun tara uana turu kulupu.
ACT 7:33 Ba Tsunono e hateie nen, ‘Alö go lu ban u sendol i moumulö. A makumun tsikitsiki te tuol mia lö e goagonona.
ACT 7:34 Alia u tara hakapi a man markato a man omi te katoer u katunur i Itsip tara pal katun i tar. Na lia u hengo hakapi u har i taren, na lia e koul sile guma te go mi taguhu merien. Alö go lama. Alia e hala pouts mena gilö i Itsip.’”
ACT 7:35 Be Stiven e ranga noana me poiena, “Nonei e Moses ti raman a barebanar i Israel me poier, ‘E moa ta katun te ga hakapanio lö i tamulam ba te hahamouem a markato i tamulam!’ Nonei lasi a katun te hala here nai e Sunahan a tsunono na katun te ga lu ba rien a nomi. E Sunahan e hatagala sila nien tara angelo te butuia i tanen tara tsi roei te kulupu.
ACT 7:36 E Moses e kato a mamana mirakul i Itsip me peigi halakasa ba ranei a barebana i Itsip. Ba nonei e katoena a mirakul turu tasi ti ngöei u Tasi u Rörö na mamana mirakul tara latu pinopino antunaia turu 40 u hiningal.
ACT 7:37 Nonei lasi e Moses te hateir a barebanar i Israel me poiena, ‘E Sunahan e soloseie nou romana a toa propet turu toulamilimiu i murimuri, kato has uana te solosei menien lia.’
ACT 7:38 Nonei e Moses te ka gono mer u katunur i Israel ti gono hoboto ien tara latu pinopino. Nonei e ka gono mei u tuburara na angelo has te rangia i tanen turu Pokus i Sinai. Nonei e lui u raranga tere Sunahan, u rarangana tara nitoatoa, te ga hala rien ra.
ACT 7:39 “Kaba u tuburara i ma ngilin hengo nai u ranga i tanen. E moa. Nori i tori-tsuga nen ba te ngilin la pouts uar tara han i Itsip.
ACT 7:40 Ba nori e hateier e Eron, ‘Alö go kui bera mei ra u got ba nori te mam rario ra. Ara e ma atei sile rei aha te butuia nonei tere Moses te peigi halakasa rema ra i Itsip.’
ACT 7:41 Nonei tara poata nori i kui u keisa te mata herei a tunan bulumakau ba te hats uar i tanen. Ba nori e sasalar me katoer a kannou tara got gamogamo teka ti kuie ien a limaren tun.
ACT 7:42 Kaba e Sunahan e habirits me haka ba ranen ba nori e hatsunono uar tara pitala na tsihau nu pitopito, te mar koloto u a propet turu Buk u Goagono, fi ‘Alimiu u katunur i Israel! I manasa alimiu u ka mia tara latu pinopino turu 40 u hiningal, ba limiu e atung hamate ramiu u bulumakau nu sipsip me hats ramen. Na limiu u mar kato uam teka teresi? I tar? E moa.
ACT 7:43 Alimiu u lue iam a luma seil tara got gamogamo a solonen e Molok, me soata gono memien a pitopito tara got gamogamo e Repan, nori a man keisa tu kui sile milimiu te go hatsunono mena mien limiu. E kato uana teka, ba lia te lu ba has rago limiu ba te hala mera gilimiu i hapalana i Bebilon.’ A propet te mar ranga u teka.
ACT 7:44 Be Stiven e ranga noana me poiena, “Tara poata ti kaia u tuburara tara latu pinopino, nori i ka mei a luma seil ti lotu uen tere Sunahan. E Sunahan e harutei e Moses te go mar kui menien a luman lotu teka, ba nori te toan mar kui mena rien te mar haruto meni e Sunahan e Moses.
ACT 7:45 Bi murimuri bu tuburara e la gono merima e Josua te gi mi lu menien u tsikitsiki tara tana pal katun. Be Sunahan e tsuga raten i matar u tuburara. Tara poata teka nori i mi pioun nonei a luma seil me hakei rien teka antunaia tara poata tere Devit a King.
ACT 7:46 E Sunahan e haniga korui e Devit, be Devit e singo uana i tanen te ga tatei kui menien a toa luma a niga tara Sunahan tere Jekop.
ACT 7:47 Kaba e Solomon a pien tson tere Devit te kui bei e Sunahan a luma.
ACT 7:48 “Kaba e Sunahan Iasa Koru e mamala ka neia turu luma ti kui u katun. E mar kato uana te mar ranga u a propet,
ACT 7:49 ‘A Tsunono e poiena, Alia e king gia tara mamana makum hoboto i Kolö na i puta. E moa ta luma te go antunan kui bemi limiu alia ba lia te husa gia i tanen.
ACT 7:50 A han i tar e ka hobotona tara mamana makum, taraha alia peisa tu kui a mamana ka hoboto.’ E Sunahan e mar ranga u teka.”
ACT 7:51 E Stiven e ranga lel tara pal kapan turu Kot me poiena, “Alimiu u katun u hihipus! Alimiu e tori here noa hasemi u tematan! Alimiu e talinga-tu ba koru namiu u ranga tere Sunahan! Alimiu e hipus nitoa namiu u Namnamei u Goagono ti mar kato has u u tuburara!
ACT 7:52 U tuburara i kato homir u propet hoboto i manasa. Nori i atung hamatir u katun tere Sunahan ti habulungana mamin te go la uama romana a Katun a Matskö i tanen, nonei e Kristo. Na limiu u hala hakapa mena mien turu katun ti omien ba nori e atung hamatie ren.
ACT 7:53 Alimiu tu lue iam u Lo te hala meni e Sunahan turu angelo, na limiu u ma kukutie mien te la noa hasina i romana!” E Stiven te mar ranga u teka.
ACT 7:54 Poata ti hahengoia a pal kapan turu ranga tere Stiven, ba toriren e saka hasoalana me raharaha korue ren.
ACT 7:55 Kaba u Namnamei u Goagono e saputi e Stiven, ne Stiven e tara hatagala u i Kolö me tarena u ualesala pan tere Sunahan, ne Iesu te tuolia tara pal matou tere Sunahan.
ACT 7:56 Be Stiven e poiena, “Alia e taregu u Kolö e kalatana ne Iesu te butun katunuma e tuolna tara pal matou tere Sunahan!”
ACT 7:57 Ba nori e tuper a talingaren me ele hapan korur, me takei hobotor me pietar me na pile kap ner e Stiven.
ACT 7:58 Ba nori e las ba mena rien tara taun me na tanian titi hate ren. U katun ti saka mam meien u ranga i his ban u hasobu u ngahangaha i taren me hakei rien i rehina a toa katun a hitots a solonen e Sol.
ACT 7:59 Tara poata ti titi hate ien e Stiven, ba nonei e mar singo uana teka, “O Iesu a Tsunono, alö go lu u namnamei i tar!”
ACT 7:60 Ba nonei e hatukununa me ku hapan koruna me poiena, “O Tsunono, alö go ma palisei a markato a omi teka i taren!” E Stiven e mar ranga u teka me matena. Ne Sol e hanigei ti atung hamate menien.
ACT 8:1 Nonei noa has turu lan teka, nori i tanian kato homi korur u Kristen ti kaia i Jerusalem. E mar kato u teka bu Kristen hoboto e la kalakala uar tara man han i iahana provins i Judia na i Sameria. U aposol peisa ti ka noaia i Jerusalem.
ACT 8:2 A pal katun ti hamana ti ngahoen e Stiven, me ka mer a nitatagi pan i tanen.
ACT 8:3 Kaba e Sol e kato homi korur u Kristen. Nonei e hula tasuia turu luma me lu rena a pal tson na tohaliou has, me las mera neien tara karabus.
ACT 8:4 U Kristen i sata me la kalakala uar turu han hoboto me rarare laner u Bulungana u Niga.
ACT 8:5 Ne Pilip e la u tara taun i Sameria me hatuts ranei u katun i Sameria e Mesaia.
ACT 8:6 U katun u para koru i hahengo u tere Pilip, ba poata ti tare ien a man mirakul te katoen, ba nori i toan hengo haniga korueto u ranga i tanen.
ACT 8:7 Bu mate u omi i ku hapan koruto me lakasa ba rer u barebana u para. Nu katun u para ti matekata na ti mou-omi i kato haniga poutsir.
ACT 8:8 Ba nisasala pan e butuna tara taun i Sameria.
ACT 8:9 A toa katun e kaia tara taun teka a solonen e Saimon. I manasa nonei e roron kato a matuna na hirakö. Bu katunur i Sameria i roron asingoto koru neto a man ka te katoen. Nonei e roron poei, “Alia a katun pan.”
ACT 8:10 Ba barebana tara taun teka ti ka mei a solo na pala ti moa ta solo, nori hoboto i tagala koru mei ti hengo menien e Saimon. Nori i poei, “A katun teka nonei a nitagala tere Sunahan te ngöeri a Nitagala Pan.”
ACT 8:11 Nonei e solon hasingoto koru rien a nitagala i tanen, ba nori e hengo korue ren.
ACT 8:12 Kaba nori i hamani te hatei meni e Pilip u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan na solone Iesu Kristo, ba nori hoboto a pal tson na tohaliou e habaptaisir.
ACT 8:13 Ne Saimon e hamana has me habaptaisina. Ba nonei e ka gono mena e Pilip me asingoto koru nena a man mirakul pan te kato e Pilip.
ACT 8:14 U aposol ti kaia i Jerusalem i hengoen ti lu meni u katunur i Sameria u ranga tere Sunahan, ba nori e hala merari ere Pita mere Jon i taren.
ACT 8:15 Tara poata ti tuku ien, ba nori i singo uato tere Sunahan ba te singo siler u Kristen te gi lu menien u Namnamei u Goagono.
ACT 8:16 Taraha, u Namnamei u Goagono e ma koul noa uamei i taren. I manasa nori i habaptais tun mei a solona Tsunono e Iesu.
ACT 8:17 Be re Pita mere Jon e hatakope ria a limaren i taren, ba nori e toan luer u Namnamei u Goagono.
ACT 8:18 Be Saimon e tareto ti hatakopo meni u aposol a limaren turu katun ba nori e luer u Namnamei. Ba nonei e torohanan hala nena a moni tere Pita mere Jon me poiena, “Alimiu go hala hase mumei lia a nitagala teka, ba lia te tatei hatakope goa a limar turu katun ba nori te lu haser u Namnamei u Goagono.”
ACT 8:20 Be Pita e poiena i tanen, “Alö e tatei na tia gono mem a moni i tamulö, taraha alö e ngilin hol tsiponemi a kan halhala puku tere Sunahan a moni tun!
ACT 8:21 E moa koru te go lu meni lö a toukui teka, taraha a torimulö e ma matskö nei i matane Sunahan.
ACT 8:22 Alö go palis u hakats u omi i tamulö teka, ba lö te singo silem tara Tsunono te go lu ba menien u ngil u omi teka i torimulö.
ACT 8:23 Taraha, alia e taregu a torimulö e hiomi koruna, ba lö te heremi a karabus te kits mena a markato a omi.”
ACT 8:24 Be Saimon e poiena, “Pua, alimiu go singo bemu molia tara Tsunono ba man ka te ranga nemu lalö te ma tatei butu neia i tar!”
ACT 8:25 Ba poata te hatei hakapa nia e Pita mere Jon u ranga tara Tsunono, ba nori e rarare laner u Bulungana u Niga tara han a para tara Provins i Sameria, ba te na butu hamurimuri ria i Jerusalem.
ACT 8:26 Ba toa angelo tara Tsunono e poieto tere Pilip, “Alö go takei ba lö te la uam i pal saut tara maroro te la ba nena i Jerusalem, ba te gala uana tara taun i Gesa.” Te mar ranga u a angelo. A maroro teka e kaia tara latu pinopino.
ACT 8:27 Be Pilip e takeina me lana. Tara maroro teka e laia a toa toun Itiopia te ma antunan hitöli. Nonei a toa tson pepeito a kapan te pilein a toukui tara tetahol panina i Itiopia a solonen e Kandesi. Nonei e taratara kapin a mamana ka a niga tere Kandesi. A tson teka e la silema e go mi lotuia i Jerusalem.
ACT 8:28 Nonei e lotu hakapa me katsin takopis pouts hamanasana. Nonei e gumia tara karis i tanen ba te ritena u buk te kolotein e Aisaia a propet ba te lana.
ACT 8:29 Bu Namnamei tere Sunahan e ranga meto e Pilip me poiena, “Alö go la hasukusuku ba lö te na la gono mem nonei a karis.”
ACT 8:30 Be Pilip e pieta hasukusukuto me hengoena a katun teka te rit menien u buk te kolotein e Aisaia a propet. Be Pilip e poiena, “Alö e atei silem a mouna u ranga te tare mulö?”
ACT 8:31 Ba nonei a katun teka e kato uana, “Te ma hale nei lia ta katun ta niatei ba lia te mar atei halona uagu ime?” Ba nonei e poiena tere Pilip, “Alö go seima ba lö te gum gono memo lia.” Be Pilip e seina me gum Fp fl gono menen.
ACT 8:32 A bun ranga turu Buk u Goagono te tare ien e mar kato u teka: “Nonei a katun e here nei a sipsip te piou ner ba te katsin atung hamatier. Nonei e here nei a tunan sipsip a hulunen te kulier ba te ma ngala nei. Nonei has e moa te go ranga u.
ACT 8:33 Nori e pita-puta korue ren ba te ma katoeri tu kot tu niga i tanen. A hei barebana ti kaia tara poata i tanen, nori i kato a markato a omi koru. Ne moa ta katun te ga hatararein a ka teka. Taraha, nori i atung hamate hakape ien, ba nonei te ma ka lel neia i puta.” U Buk u Goagono te mar ranga u teka.
ACT 8:34 Ba nonei a tson pepeito e ranga meto e Pilip me poiena, “Alia e rangatse golö, a propet e rangein esi ba nonei te katoena u ranga teka? Nonei e rangein a peisanen, tsi e rangein a tana katun?”
ACT 8:35 Be Pilip e poiena, “Nonei e rangein e Iesu Kristo.” E Pilip e taniaia tara bun ranga teka turu Buk u Goagono, me hatei nena u Bulungana u Niga tere Iesu.
ACT 8:36 Nori a elasolana katun i la noaia i maroro me na butu ria tara toa ramun, ba tson pepeito teka e poiena, “Alö go ruto, a ramun i tium. E antunana te go habaptais u lia?” [
ACT 8:37 Be Pilip e poiena, “Te hamana koru mia lö i torimulö, alö e antunan habaptaisim.” Ba nonei e ranga palisina me poiena, “Alia e hamana koruegu e Iesu Kristo nonei a Pien Tson tere Sunahan.”]
ACT 8:38 Ba nonei e hagumena a karis, be Pilip na nonei a tson pepeito e koul uar tara ramun, be Pilip e baptais tale nen.
ACT 8:39 Ba nori e la sei pouts rima tara ramun, bu Namnamei tara Tsunono e luena e Pilip ba te la menen. Na tson pepeito e ma tara lele ien, kaba nonei e sasala koru noa has, ba nonei e la noana tara maroro i tanen.
ACT 8:40 Ne Pilip e na butuia tara taun i Asdot. Nonei e hatei lan u Bulungana u Niga tara mamana taun, antunaia te na butu ien tara taun i Sesaria.
ACT 9:1 Tara poata teka a toa katun a solonen e Sol e ranga hatagala korun te ga pile kap merien u katunun tsitsilo tara Tsunono ba te atung hamate ranen. Ba nonei e lana tara tsunono pan turu pris turu Jiu me na rangata nena ta kalanloun te ga la gono meien turu luman lotu turu Jiu me tara taun i Damaskas. Bu ranga u tagala turu kalanloun teka e poiena, “Te go na sabe meni e Sol ta katun tara barebana te kukutier a maroro tere Iesu, a tson na tahol has, ba nonei te na pile kap ranen ba te las mera neien i Jerusalem.”
ACT 9:3 Be Sol e la uana i Damaskas. Ba poata te sukusuku ien tara taun teka bu toa u ualesalana i kolö e songots butu kalakalana i man rehinen.
ACT 9:4 Ba nonei e rus uana i puta turu tikitsiki, ba nonei e hengoena u toa u ranga ba te poiena i tanen, “O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia?”
ACT 9:5 Be Sol e rangatana, “O tsunono, alö esi?” Ba nonei e poiena, “Alia e Iesu, a katun te kato hakamitse mulö. Te kato hakamits ramia lö u katun i tar, alö e kato hakamits hase molia.
ACT 9:6 Alö go takei ba lö te lam tara taun ba nori te na hateie rilö a saha ka te go kato lö.”
ACT 9:7 Ba pal tson ti la gono mei e Sol e tuolur ba te hahalongolo korur. Nori i hengo u toa u ranga kaba nori i ma tarei ta katun.
ACT 9:8 Be Sol e takei talana turu tsikitsiki me hakalatena a matanen, kaba nonei e ma antunan tarei ta ka. Ba nori e pile ner a limanen me las mena rien i Damaskas.
ACT 9:9 Na turu topisa u lan nonei e ma antunan tarai, na tara poata teka nonei e ma noui ne ma ua hasi.
ACT 9:10 A toa katunun tsitsilo tere Iesu e kaia i Damaskas, a solonen e Ananaias. Nonei e tarei a Tsunono tara hiharuto i tanen ba Tsunono e poieto, “O Ananaias.” Be Ananaias e poiena, “O Tsunono, alia reka.”
ACT 9:11 Ba Tsunono e poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te la uam tara toa kalana a solonen Matskö, ba lö te la uam tara luma tere Judas. Alö e na rangata nem a toa katununa i Tasas a solonen e Sol. Nonei e singo uana tere Sunahan.
ACT 9:12 E Sol e tarei a toa katun a solonen e Ananaias te butuia turu hiharuto i tanen, ba nonei e tasuna me hatakopena a limanen tere Sol te ga kato haniga pouts menien a matanen.”
ACT 9:13 Be Ananaias e ranga palisina me poiena, “O Tsunono, a katun a para i hatei mei lia a katun teka. Nori i poei nonei e kato hakamits korur u katun i tamulö i Jerusalem.
ACT 9:14 Ba nonei e la uamato teka me ka mena u ranga u tagala turu pris pan turu lotu te poiena e Sol e tatei pile kap rena u barebana hoboto te singo uar i tamulö.”
ACT 9:15 Ba Tsunono e poieto i tanen, “La tala, taraha alia u hopu kapin a katun teka te ga hatei meni a solor turu katun te halhalir turu Jiu na turu king i taren na turu barebana i Israel.
ACT 9:16 Ba lia te harutse goien romana a kamits pan te na lue noen romana. U katun te rama nario lia e hakamitse roen romana.”
ACT 9:17 Be Ananaias e lana me na tasuna tara luma tere Judas. Ba nonei e na hatakopena a limanen tere Sol me poiena, “O Sol, ara te hatoulana uara tere Kristo, a Tsunono te hale namo lia. E Iesu, te butuma i tamulö i kalana tara poata tu la uama lö teka, nonei te hale namo lia te go mi taguhu meni lia alö ba lö te tara haniga pouts mou, ba lö te saputu memou u Namnamei u Goagono tere Sunahan.”
ACT 9:18 Ba i teka puku ba ka te herei u kapoana te rus ba nena a matane Sol ba nonei te toan tara haniga poutsuna. Ba nonei e takeina me luena a baptais.
ACT 9:19 Ba nonei e nouena a tsi kannou me tagtagala poutsuna.
ACT 9:20 E moa te go pina uen ba nonei e la uana turu luman lotu turu Jiu me na hatei rane ien e Iesu me poiena, “Nonei a Pien Tson tere Sunahan!”
ACT 9:21 Ba barebana hoboto ti hengoen i asingoto koruto me poier, “Nonei a katun teka te atung hamater u katun i Jerusalem ti pala u tere Iesu, bokam? Nonei e la silema teka te go mi kato has u i iesana, te go mi pile kap hasir u katun tere Iesu ba te las mera neien turu pris pan turu lotu, bokam?”
ACT 9:22 Kaba u ranga tere Sol e pan susul ba nonei e haruto nena e Iesu nonei e Mesaia hamana, a katun te hopu kapin e Sunahan. Na tara poata u Jiu ti kaia i Damaskas i hengo u ranga teka ba nori e ma antunan ranga paliseri e Sol.
ACT 9:23 Te kapaia u lan u para, bu Jiu i katoeto u korupakö te gi atung hamate menien e Sol.
ACT 9:24 Kaba e Sol e hengoin u korupakö teka. A lan na bong, nori i pepeito kapin u tamana tara taun i Damaskas te gi atung hamate meni e Sol. A toa ololo hatu e hahis kapin a taun teka ba te ka mena u tamana i tanen.
ACT 9:25 Kaba tara toa bong u katunun tsitsilo tere Sol i lue ien ba te na hakoule rien i hapalana a ololo turu pikö pan.
ACT 9:26 E Sol e la u i Jerusalem me na torohanan ka gono merena u katunun tsitsilo tere Iesu. Kaba nori i matoutsen me hahamana ner te go katunun tsitsilo uen tere Iesu.
ACT 9:27 Be Banabas e na piou naten turu aposol me hatei rane ien e Sol e tareia a Tsunono i maroro ba Tsunono e ranga gono menen. Be Banabas e hatei has rane ien e Sol e ongolo me ranga hatei nena e Iesu i Damaskas.
ACT 9:28 Be Sol e ka gono mera nen me hula lana i Jerusalem. Ba nonei e ongolona me ranga hatei nena a Tsunono.
ACT 9:29 Be Sol nu Jiu ti rangaia turu Ha-Grik e hiatagtagala mer u ranga. Ba nori e hakats ner te gi puli menien.
ACT 9:30 Na tara poata ti hengo nia u katunun tsitsilo tere Iesu a ka teka, ba nori e na piou naria e Sol tara taun i Sesaria me hala ba naren i Tasas.
ACT 9:31 Bu katun hobotor i Judia na i Galili na i Sameria ti hamanaia tere Iesu i ka hanigata tara poata tara masalohana. Ba niateina tere Sunahan e pan susuluna i taren. Ba nori e hapan hitoner a Tsunono bu Namnamei u Goagono tere Sunahan e taguhu ranen. Ba nori e para susulur.
ACT 9:32 E Pita e hula laia tara mamana han teka, ba nonei e gala hasina tara taun i Lida me na ka gono merena u Kristen i Lida.
ACT 9:33 Tara han teka nonei e tara a toa katun a solonen e Inias. A peisanen e matekata hakapa, ba te opu nitoana tara inana e antunaia turu toal u hingingal.
ACT 9:34 Be Pita e poiena i tanen, “O Inias, e Iesu Kristo e kato haniga pouts hamanase nolö. Alö go takei ba lö te hamatsköem a inana i tamulö.” Ba nonei e topei takeina.
ACT 9:35 Bu katun hoboto tara huol a taun i Lida na i Seran e tare ren te niga pouts uaien ba toriren e toan tabirits uato tara Tsunono.
ACT 9:36 Tara taun i Jopa a tahol a solonen e Tabita e hamana u tere Iesu. Turu Ha-Grik nori i ngöe ien e Dokas. Tara mamana poata nonei e roron kato a markato a niga, ba te taguhu rena u katun ti moa ta ka.
ACT 9:37 Tara poata teka nonei e lu a nimate pan koru me matena. Ba nori e totobue ren me na hake rien tara toa rum i iasa i iahana luma.
ACT 9:38 A taun i Lida e susukuna tara taun i Jopa. Bu Kristen i Jopa i hengo neto te ka u e Pita i Lida, ba nori e hala menari a elasolana katun i tanen me na poier i tanen, “Alö go la uama i tamulam. Alö moa te go hamokomoko u.”
ACT 9:39 Be Pita e takeina me la gono mera nen. Ba nori e na butu hoboto ria tara luma, bu katun e piou narien tara rum i iasa te kaia e Dokas. U amoba hoboto i mi tuolia i rehina e Pita ba te taber. Nori i harute ien u mamana u hasobu te kato e Dokas me hala rane ien tara poata te ka gono noa mera ien e Dokas.
ACT 9:40 Be Pita e halakasa hoboto ranen, ba nonei e hatukununa me singo uana tara Tsunono. Ba nonei e habirits uana tara tahol a mate me poiena, “O Tabita, alö go takei!” Ba tahol e hakalatena a matanen. Ba poata te tare ien e Pita, ba nonei e gum seina.
ACT 9:41 Be Pita e pile nena a limanen me las hatakeie nen, be Tabita e tuoluna. Nonei e toatoa pouts tala. Be Pita e ngö gugono rena u amoba na palabir u Kristen, ba nonei e hala pouts rane ien e Dokas.
ACT 9:42 Nu ranga tara ka teka e hula laia tara mamana makum i Jopa, bu para u katun ti hengo nen e hamana uar tara Tsunono.
ACT 9:43 Ne Pita e keia i Jopa u lan u para. Nonei e ka gono mei a toa katun te kukuiia turu pikpiköna bulumakau, a solonen e Saimon.
ACT 10:1 A toa katun a solonen e Konilias e kaia tara taun i Sesaria. Nonei a tsunono te kaia tara toa hun soldia ti ngöei a Retsimenina i Itali.
ACT 10:2 Nonei e hamanaia tere Sunahan, na nonei na pala i tanen hoboto i hatsunonei e Sunahan. Nonei e roron hala nela a moni ti na taguhu meri u Jiu ti moa ta moni, na nonei e roron singo has u tere Sunahan.
ACT 10:3 Turu toa u lan i sukusukuna tara 3 kilok tara lahi ba nonei e tarena u toa u hiharuto. Ba nonei e tara hanige iena a toa angelo tere Sunahan ba te tasuna me poiena i tanen, “O Konilias.”
ACT 10:4 Be Konilias e tara tutosona i tanen me matout koruna me poiena, “O tsunono, ha nonei?” Ba angelo e poieto i tanen, “Alö u roron singo u tere Sunahan ba te hala nemula u moni turu katun ti moa ta moni. Ne Sunahan e rutei a ka teka me sasala menen.
ACT 10:5 Alö go hala nela u katun tara taun te ngöeri i Jopa, ba nori te na ngöe rima a toa katun a solonen e Saimon Pita.
ACT 10:6 Nonei e ka gono mena a tana Saimon, a katun te kukuina tara pikpiköna bulumakau. A luma i tanen e kana i rehina u tasi.”
ACT 10:7 A angelo e ranga hakapaia i tanen me la ba nanen. Be Konilias e ngö rena a elasolana katunun kui i tanen, ba nonei e ngö hasena a toa soldia te kuibe hase ien na te hatsunoni e Sunahan.
ACT 10:8 Ba nonei e hatei ranen a ka te butuia i tanen me hala mera neien i Jopa.
ACT 10:9 Bu hamahö, tara poata ti la noa ien i maroro ba te la hasukusuku ria tara taun, be Pita e seina tara makumun roro i ieluna luma ba te na katsin singo uana tere Sunahan tara soasa.
ACT 10:10 Ba nonei e sagohena a bes me katsin nouna. Tara poata ti nas noe ien a tsi kannou, be Pita e tarena u toa u hiharuto.
ACT 10:11 Ba nonei e rutena u Kolö e takalata hakapa, ba toa ka te herei u seil e koul nama i puta me here nei a elahats a katun i pileia tara tohats a kona ba te hakoule ren.
ACT 10:12 Mamana mar haruete te kaia turu seil teka: u poum nu kori na mamana ka te silna turu tsikitsiki nu apena has ti ka hoboto has.
ACT 10:13 Bu toa u ranga e poiena i tanen, “O Pita, alö go takei, ba lö te atung hamatem ba te noum!”
ACT 10:14 Be Pita e poieto, “O Tsunono, e moa koru! Taraha, alia e namala nouegi ta ka te hagonein e Sunahan.”
ACT 10:15 Bu ranga teka e poe lelena i tanen, “A ka te haniga nena e Sunahan te go noui lö e go ma tatei agono nilö.”
ACT 10:16 A ka teka e butuia tara topisa poata bu seil e songots la sei poutsuna i Kolö.
ACT 10:17 Be Pita e hakats hapan nena a ka teka te tare ien me hakhakats nena a saha mounen. Na tara poata teka u katun te hala rema e Konilias i sabe hakapema a luma tere Saimon ba te mi tuol ria i matana tamana.
ACT 10:18 Ba nori e ngör ba te rangatar, “A toa katun a solonen e Saimon Pita e kana reka?”
ACT 10:19 Be Pita te hakats noa nena a ka te tare ien, bu Namnamei tere Sunahan e poieto i tanen, “A elapisa katun e mi sakie rio lö.
ACT 10:20 Alö go takei ba lö te koulum i puta ba te na la gono mera men. Alö go ma tokui, taraha alia te hala ragu men.”
ACT 10:21 Be Pita e koul uana i puta ba te poiena turu katun, “Alia a katun te sakie muma limiu. Alimiu e la sile muma aha?”
ACT 10:22 Ba nori e poier, “A toa tsunono tara ami e Konilias e hala rena molam. Nonei a katun a niga na nonei e hatsunonena e Sunahan, nu Jiu hoboto e hanige ren. A toa angelo tere Sunahan e butuia i tanen me poiena, ‘Alö go na ngöe iema e Saimon Pita ba nonei te la uanama i luma i tamulö, ba lö te hengoem u ranga i tanen.’”
ACT 10:23 Be Pita e las hagum rena u katun ba nori e soho ria i luma tere Saimon. Bu hamahö be Pita te la gono mera nen, na palair u katunur i Jopa ti hamanaia tere Iesu i la gono has meren.
ACT 10:24 Ba nori e na soho ria i maroro, bu hamahö ba nori e na tuku ria i Sesaria. E Konilias e ngö gugono hakaper a man sungutu i tanen na ma tsomi has i tanen, ba nori e hahaloso raren.
ACT 10:25 Tara poata te tukuia e Pita, be Konilias e tupale ten me hatukunna i matanen ba te turu putana.
ACT 10:26 Be Pita e hatakeie nen me poiena, “Takei, taraha alia a katun tun has.”
ACT 10:27 Be Pita e ranga gono mena e Konilias ba nori e tasur i luma, be Pita e tarena u katun u para ti gono hoboto.
ACT 10:28 Ba nonei e poieto i taren, “Alimiu e atei silemiu a lo i tamulam u Jiu te hapiu nena te go hikapien u lam na limiu u katun halhal. Na lam u Jiu e ma tatei tasu has mia tara luma i tamilimiu. Kaba e Sunahan e harutsei lia te go ma hakats lel u lia teka. Alia e ma tatei poegi a tana katun e tara halelna i matana e Sunahan. E moa.
ACT 10:29 Na poata tu ngöe mula limiu alia, ba lia te la guma me ma ramagi. Na lia e katsin rangata rago limiu, aha tu ngö sile mei limiu alia?”
ACT 10:30 Be Konilias e poieto, “Turu tohats u lan te la hakapa, tara mar aua teka, alia u poei u singona tara 3 kilok tara lahi. Ba toa katun te hasei u hasobu u kankanaha e singotei butuna me tuoluna i matar.
ACT 10:31 Ba nonei e poiena, ‘O Konilias, e Sunahan e hengo hakapi u singo i tamulö, ba nonei e hakats kap nena tu roron hala meni lö u moni turu katun ti moa ta moni.
ACT 10:32 Alö go hala nela u katun i Jopa ba nori te na ngöe rima a toa katun a solonen e Saimon Pita. E kana tara luma tara tana Saimon te kukuina tara pikpiköna bulumakau. A luma reka e kana i rehina u tasi.’
ACT 10:33 Ba lia u toan ngöe tolö, ba lö te la hakapa muma ba te mi kato hasasale molia. Na lam e ka hoboto tala mia i teka i matana e Sunahan, ba lam te katsin hengoem u ranga hoboto te halei lö a Tsunono.”
ACT 10:34 Be Pita e tanian rangana me poiena, “Alia e atei hamana talagu e Sunahan e ma ngil kalakala ranei u katunur i puta. E moa.
ACT 10:35 E Sunahan e haniga rena u katun turu han hoboto te hatsunone ren na te kato hamatskör.
ACT 10:36 Alimiu e atei silemiu u ranga te hala namen i tamulam a tei Israel. U ranga teka e habulungana nena a masalohana te mi halan e Iesu, ba te hakapa hasena u pakö turu katun i tanen. Nonei e panna turu katun hoboto.
ACT 10:37 U ranga teka e taniama i Galili i murina te baptais ria e Jon a barebana, ba te la hobotona turu han i Judia.
ACT 10:38 Alimiu e atei silemiu e Iesu ni Nasaret. E Sunahan e hale meien u Namnamei u Goagono na nitagala has. Nonei e hula la ba te hitaguhuna tara barebana ba nonei te kato haniga pouts rena u katun hoboto ti ka mei a nimate nu katun te pile kapir e Satan, taraha e Sunahan e ka gono meien.
ACT 10:39 Alam tu tarei a man ka hoboto te kato ien i Jerusalem na tara palabir u han has turu Jiu. Ba nori i hakutie ten tara koruse ba te pulie ren.
ACT 10:40 Kaba turu hatopisana u lan e Sunahan e hatakei poutsen tara tou mate i tanen, ba nonei te haruto nanen turu ualesala i matar a barebana.
ACT 10:41 U katun hoboto i ma tare ien kaba alam tu tare ien, taraha e Sunahan e hopu kap mamir lam te go tara meni lam a ka teka ba lam te na hahatei namen. Alam u nou gono meien nu ua gono has meien i murina te takei pouts ien tara tou mate.
ACT 10:42 Na nonei e ranga meri lam me poiena, ‘Alimiu go na hahatei niam u Bulungana u Niga tara barebana, ba te na hatei ramien e Sunahan e hopu kap nio lia te go tsimou meni lia u katun te toatoar nu katun ti mate.’
ACT 10:43 U propet hoboto i ranga nen me poier u katun hoboto te hamana ria i tanen, e Sunahan e lu ba bera neien u markato u omi, taraha e Iesu e taguhu ranen.”
ACT 10:44 E Pita e ranga noa bu Namnamei u Goagono tere Sunahan e koul nama me mi gumuna turu katun hoboto ti hengo u ranga.
ACT 10:45 U Jiu ti la gono mema e Pita u katunun tsitsilo tere Iesu. Ba nori e asingotor, taraha e Sunahan e hala nema u Namnamei u Goagono i tanen turu katun has te halhal ria turu Jiu.
ACT 10:46 Ba nori e hengo raren ti töho uen turu tanu mar ranga halhalina i Kolö ba te soloseier e Sunahan. Be Pita e poiena, “A barebana teka e lu haser u Namnamei u Goagono tu mar lu has menien lam. A katun e ma tatei hapiu nanei te gi baptais merien u ramun.”
ACT 10:48 Be Pita e ranga nena te gi baptais merien tara solona e Iesu Kristo. Ba nori e rangatse ren e go gamon ka gono bume ren.
ACT 11:1 U aposol nu Kristen ti ka kalakalaia i Judia i hengo u ranga te poei a pal katun ti halhalia turu Jiu i lu hakapa hasi u ranga tere Sunahan me hanige ren.
ACT 11:2 Na tara poata te la poutsia e Pita i Jerusalem, bu Kristen tara pala turu Jiu i raharaha ten.
ACT 11:3 Ba nori e poier, “Alö u la u turu luma turu katun te halhal ria turu Jiu, ba lö e nou gono tsipon has mera men! Tara neha tsiponi?”
ACT 11:4 Be Pita e tanian hatei nena a mamana ka te butu.
ACT 11:5 Nonei e poei, “Alia u kaia tara taun i Jopa me singogu. Bu hakats i tar e tabiritsina ba lia u tareto u toa u hiharuto. A toa ka e koulma i Kolö me here nei u seil u kapan. E herei a elahats a katun ti pilein a tohats a kona turu seil me hakoul mena rien i puta me la uanama i tar.
ACT 11:6 Alia u tara haniga koru u i iahana u seil ba lia e taregu a mamana mar haruetena i puta turu seil: u poum nu kori na mamana ka te silna turu tsikitsiki, nu apena has.
ACT 11:7 Ba lia e hengoegu u toa u ranga e poei i tar, ‘O Pita, alö go takei ba lö te atung hamatem ba te noum.’
ACT 11:8 Kaba lia u poei, ‘E moa koru, o Tsunono. Alia u mamala nouei ta toa ta ka tu hagonoin lö.’
ACT 11:9 Kaba nonei u ranga teka e la lelma i Kolö ba te ranga hahuol meno lia me poiena, ‘A ka te hanigein e Sunahan te gi noui, alö e ma tatei agono namien.’
ACT 11:10 A ka teka e butuia tara topisa poata, ba mamana ka hoboto teka e las sei pouts menari i Kolö.
ACT 11:11 Ba tara toa puku a poata, a elapisa katun e mi butuia tara luma tu kaia lia. A toa katununa i Sesaria te hala mera meien i tar.
ACT 11:12 Bu Namnamei tere Sunahan e ranga meno lia, ‘Alö go la gono mera ien. Alö moa te go hakats hapara u.’ Na nori a elonomo a Kristen teka i la gono has meio lia. Ba lam e na tasu mia tara luma tere Konilias.
ACT 11:13 Ba nonei e hatei ranei lam te tara menien a angelo te tuolia i iahana luma i tanen me poiena, ‘Alö go hala menai ta katun i Jopa, ba te na sakie nama e Saimon te ngö haseri e Pita.
ACT 11:14 Nonei e hale noi lö u ranga, na turu ranga teka e Sunahan e lu pouts gono hoboto mera noi lö a pala i tamulö.’ A angelo te mar ranga u teka tere Konilias.”
ACT 11:15 Be Pita e ranga noana me poiena, “Na poata tu na butuia lia tere Konilias ba te tanian rangagu, bu Namnamei u Goagono e koul uana i taren, te kato has uen i tarara tara poata tutun.
ACT 11:16 Ba lia u hakats lel neto u ranga tara Tsunono te poei, ‘E Jon e baptaisri u katun u ramun, kaba alimiu e na habaptais moa romana turu Namnamei u Goagono.’
ACT 11:17 I manasa ara i hamanaia tere Iesu Kristo a Tsunono, be Sunahan e hala nena u Namnamei u Goagono i tarara. Na nonei lasi u Namnamei u Goagono teka te hala rien e Sunahan. Ba lia e moa te go hatu kap meni a maroro tere Sunahan!” E Pita te mar ranga u teka.
ACT 11:18 Poata ti hengo ien u ranga teka tere Pita, ba nori e hanige ieren. Ba nori e soloseier e Sunahan me poier, “U mana, e Sunahan e haniga hasir u katun te halhal ria turu Jiu te gi habirits ba menien u markato u omi ba te toatoa has riou.”
ACT 11:19 A pal Kristen i sata noa hasia ti titi hatu hamate meni e Stiven na ti kato homi meri a barebana a pala ti hamana u tere Iesu. Ba nori e la kalakala hanoa ria i Pinisia ni Saipras ni Antiok. Nori i halan u Bulungana u Niga turu Jiu peisa.
ACT 11:20 Kaba a palabi i taren, nori u katunur i Saipras ni Sairini, nori i la u tara taun i Antiok ba te hatei laner u raranga turu katun has ti halhalia turu Jiu. Nori i rararein u Bulungana u Niga tere Iesu Kristo.
ACT 11:21 Na nitagala tara Tsunono e kaia i taren, bu katun u para e hamanar ba te habirits hamatskö menari a toriren tara Tsunono.
ACT 11:22 U Kristenir i Jerusalem i hengoin u ranga tara ka teka, ba nori e hala menari e Banabas i Antiok.
ACT 11:23 Poata te na tuku ien, ba nonei e rutena a nihitaguhu tere Sunahan e ka gono mera ien, ba nonei e sasalana. Na nonei e kato hatagali u hakats turu katun hoboto te gi hatagala menien a toriren ba te hamana hiton uar tere Sunahan.
ACT 11:24 E Banabas a katun a niga, nu Namnamei u Goagono e sapute ien, na nonei e ka has mei u nihamana u tagala. Bu pal katun u para e honoto ria tara pala tara Tsunono.
ACT 11:25 Be Banabas e la uato i Tasas te na sake menien e Sol.
ACT 11:26 Nonei e sabe hakape men me mi piou nanen i Antiok. Ere Banabas mere Sol i ka gono mer u katun tere Iesu i Antiok turu toa u hiningal u ohots, me hatuts rari u katun u para u ranga tere Sunahan. U katunun tsitsilo tere Iesu i ngö tutunri u Kristen nonei tara taun i Antiok.
ACT 11:27 Tara poata teka, a palabir u propet i la ba nema i Jerusalem, me la uar i Antiok.
ACT 11:28 Na toa i taren, a solonen e Agabas, e tuolia turu hagum, na tara nitagala turu Namnamei u Goagono nonei e hatein a bes a kapan e butu noa tara mamana han hoboto i puta. Ba i murimuri, poata te Gamman Pania e Klodias, nonei tara poata teka a bes e butu hamana.
ACT 11:29 Ba man tutoa man Kristen hobotor i Antiok e kitser u ranga te gi hala hapopo nien u monin hitaguhu turu Kristenir i Judia.
ACT 11:30 Nori i mar kato u teka, ba nori e hala rer ere Banabas mere Sol te gi na piou menien u moni turu tsunono turu Kristenir i Judia.
ACT 12:1 Nonei tara poata teka e Herot a King e kato homir a palabir u katun tere Iesu.
ACT 12:2 Nonei e hangats hamatein a toulane Jon e Jemis u kilatan hiatatung.
ACT 12:3 Na poata te tare ien u Jiu i ngil a ka teka, ba nonei e hapile kap has nena e Pita. (A man ka teka e butuia turu wikina turu Paska turu Jiu, poata tara beret te moa ta yis.)
ACT 12:4 Herot e hapile kapin e Pita me hala mena neien tara karabus. Nori i hake ien tara tohats a hun soldia te gi tara kap menien. A man toa man hun soldia hoboto teka i ka mei a man tohats a man soldia ti roron tara kapin e Pita. Herot e hakats tun me poiena, “I murina te kapa noa u Paska turu Jiu, ba lia te mi toan piou negu e Pita i matar u katun.”
ACT 12:5 Be Pita e ka talana tara karabus, ba nori e tara kap naren. Kaba tara mamana poata u Kristen i singo hatagala sile ien tere Sunahan.
ACT 12:6 Tara bong i mamina u lan te ngilin hapiou nia e Herot e Pita turu kot, be Pita e sohona i gusuna elasolana soldia. Nori i kitse ien a huol a tsien, nu soldia i tuol hasia tara tamana ba te tara kap ner a luman karabus.
ACT 12:7 Kaba a toa angelo tara Tsunono e butu, bu ualesala e alesalana i iahana rum te kaia e Pita. Ba angelo e tapalena a liklikina e Pita ba te gulie nen me poiena, “Alö go takei boroboro.” Bu tsien e tapurese ba neto a limane Pita me rusuna.
ACT 12:8 Ba angelo e ranga menen, “Alö go hasogo u hasobu nu sendol i tamulö.” Be Pita e mar kato uana teka. Ba angelo e ranga menen, “Alö go pits u hasobu u ngahangaha i tamulö ba lö te kukutie mumo lia.”
ACT 12:9 Be Pita e lakasana me kukutiena a angelo. Kaba nonei e ma atei silei a ka te katoeia a angelo i tanen te ga mana uen. E Pita e poei e tarei u hiharuto.
ACT 12:10 Ba nori e lar me la karasa ba ner a tson pepeito tutun na tson pepeito hahuol, ba nori e na butu ria tara tamana aien te mata u tara taun. A tamana teka e takalata peisa ber nori a elasolana katun. Ba nori e lakasar i ielesala me siler a toa maroro. Ba angelo e songots la ba nena e Pita.
ACT 12:11 Bu hakats tere Pita e toan talesala poutsuna, ba nonei e poiena, “Alia e atei hamana talagu, a Tsunono e haleie nama a angelo i tanen me lu ba neno lia tara nitagala tere Herot na tara mamana ka ti katsin kato a pala turu Jiu i tar.”
ACT 12:12 E Pita e hakats sabein a ka teka me toan la uana tara luma tere Maria, e tsinane Jon a tana solo i tanen e Mak. U katun u para ti gonoia tara luma teka ba te singor.
ACT 12:13 Be Pita e mi porporokona tara tamana tara ololo i ielesala tara luma, ba toa taholun kukui a solonen e Roda e la sile nama te go mi kalata meni a tamana.
ACT 12:14 Ba nonei e hengo mareiena te ranga u e Pita, ba torinen e sasala koruna. Ba tahol e pieta poutsuna i iahana luma, kaba e ma kalata nai e Pita a tamana! Ba nonei e hatei ranen, “E Pita e tuolna tara tamana!”
ACT 12:15 Ba nori e poier i tanen, “Alö e tutu korum!” Kaba nonei e tagala koru ba te poiena, “U mana koru nonei e kana!” Ba nori e poier, “A angelo banei i tanen.”
ACT 12:16 E Pita e porporoko noa hasia tara tamana, ba nori e na kalata tale ren me tarer e Pita, ba nori e asingoto korur.
ACT 12:17 Be Pita e hasoa sei nena a limanen te gi kakamoto uen. Ba nonei e hatei rane ien te mi piou menien a Tsunono i ielesala tara luman karabus. Ba nonei e poiena, “Alimiu e na hateie mou e Jemis na palabir u Kristen te butu ualala a ka teka.” Be Pita e la ba ranen me lana tara tana makum.
ACT 12:18 Ba bongbong, bu soldia e asingoto korur, me poier, “Pua, ime tsiponi e Pita?”
ACT 12:19 Be Herot e hala nena u ranga te gi na sake lameni e Pita, kaba i ma sabie ien. Te mar kato uen teka, ba nonei e kot rena u soldia ti taratara kapin e Pita, ba nonei e kitsena u ranga te gi atung hamate merien. Be Herot e la ba nena i Judia me galana tara taun i Sesaria me na kana nonei tara han.
ACT 12:20 Tara poata teka e Herot a King e raharaha korur u katunur tara huol a taun i Taia na i Saidon. Ba nori e gono hobotor me la mam uar tere Blastas, a toa tson pepeito tere Herot. Nori i hamatskö gono mam mei e Blastas u ranga me toan la uar tere Herot. Ba nori e rangata siler te ga hakapa meni e Herot a raharaha. Taraha, u katunur tara han i taren i roron holeia a kannou tara pal katun tere Herot.
ACT 12:21 Be Herot e hopu kap nena u toa u lan, ba turu lan teka nonei e hasogi u hasobu u ngahangaha tara king, me gumna turu gumgum u goagono, me katoena u ranga u ngahangaha i taren.
ACT 12:22 Bu katun e ku hapanir me poier, “Nonei e ma ranga uanei tara katun tun! E moa. Nonei u ranga tara toa got!”
ACT 12:23 Kaba e Herot e ma soloseii e Sunahan, ba i teka puku ba angelo tara Tsunono e atunge nen. Bu ngungoto e noue ren, ba nonei e mate nitoana.
ACT 12:24 Bu ranga tara Tsunono e butu hapanina me tasatana turu han u para.
ACT 12:25 Na tara poata ti hakapeia ere Banabas mere Sol a toukui i taren i Jerusalem, ba nori e luer e Jon Mak, ba nonei e la pouts gono mera nen i Antiok.
ACT 13:1 I gusuna pal katun tere Kristo i Antiok i kaia u propet nu katunun hihatuts turu lotu. Nori ere Banabas, mere Simion ti ngö hasei a Korokun, ne Lusias ni Sairini, ne Maneien a hatoulana tere Herot a King, ne Sol.
ACT 13:2 Tara poata u Kristen i singo u tara Tsunono me agono ner a kannou, bu Namnamei u Goagono e poieto, “Alimiu go hopu kap gono memi ere Banabas mere Sol a toukui tu ngö merien lia e gi katoen.”
ACT 13:3 Ba nori e agono lel ner a kannou me singo uar tara Tsunono, ba nori e hatakope ria a limaren tere Banabas mere Sol, ba nori e hala mera rien tara toukui i taren.
ACT 13:4 Bu Namnamei u Goagono e hala ranen ba nori e gala uar tara taun i Selusia. I Selusia nori i osaia tara tolala, ba tolala e lu mera neien tara tolo pan a solonen i Saipras.
ACT 13:5 Ba nori e na tuku ria tara taun i Salamis me hatei laner u ranga tere Sunahan turu luman lotu turu Jiu. Ne Jon Mak e ka gono has mera ien te ga taguhu merien.
ACT 13:6 Ba nori e hula la ria tara mamana han i Saipras, ba nori e na tuku ria tara taun i Pepos. I Pepos nori i hitupal mei a toa Jiu a solonen e Ba-Jisas (na turu Ha-Grik i ngö hase ien Elimas). Nonei a katunun kukui turu matuna na hirakö, na nonei e ngö gamogamo hasei a peisanen a toa propet.
ACT 13:7 Nonei e ka gono mei e Gamman tara tolo teka, a solonen Setsias Polas, a katun te ka mei u niatei u niga. Be Setsias Polas e ngö rena ere Banabas mere Sol, taraha nonei e ngilin hengoen u ranga tere Sunahan.
ACT 13:8 Kaba e Elimas e torohanan ranga kap ren. Nonei e ngilin habiritsin u hakats tere Gamman be Gamman te ma hamana uanei tara Tsunono.
ACT 13:9 Kaba e Sol, ti ngö hasei e Pol, e toan saputu mei u Namnamei u Goagono, ba te tara hamatskö uana tere Elimas me poiena, “Alö a pien tere Satan! Alö e paköem a mamana markato a matskö! Mamana markato turu gamo na mamana markato a omi e saputu korue nolö! Alö e roron kato hakokoele iem a mamana maroro a matskö tara Tsunono, na lö e ma ngilin hapolasa has nami a markato teka i tamulö!
ACT 13:11 Alia e hateie golö, a nihahuna tara Tsunono e koul hamanasa uanama i tamulö, ba matamulö te gamon kiau nou ba lö te ma antunan tara has namoi a pitala!” E Pol e mar ranga u teka, ba ka te herei u koasi u ruruhana e topei hatu kap nena a matane Elimas. Ba nonei e hula lalana me sakiena ta katun te ga pilein a limanen ba te harute neien a maroro.
ACT 13:12 Be Gamman e tareto a ka teka me toan hamanana. Nonei e asingoto koru ba te hakats hapara nena u hihatuts tara Tsunono.
ACT 13:13 E Pol nu katun ti lala gono meien i la ban a taun i Pepos, ba tolala e lu mera neien tara taun i Pega tara provins i Pampilia. Kaba e Jon Mak e la ba reien me la pouts uana i Jerusalem.
ACT 13:14 Ba nori e la ba ner i Pega, ba te na tatala habutu ria tara taun i Antiok tara provins i Pisidia. Na turu lanin lotu nori i tasuia tara luman lotu turu Jiu, me gumur.
ACT 13:15 A toa katun e rit hapan a palabina u ranga turu Lo tere Moses na palabina u ranga turu propet, bu tsunono turu lotu e toan hala menari u ranga tere Pol na pal katun i tanen, me poier, “A ma tsi hatoulana, te ka memia limiu ta tsi rangan hitaguhu turu katun, ba limiu te tatei hateimiu.”
ACT 13:16 Be Pol e tuoluna me hasoasei nena a limana te gi hengo menien u katun me poiena, “Alimiu u katunur i Israel, na limiu a palabir u katun te hatsunono hasemiu e Sunahan, alimiu go hengo iam.
ACT 13:17 E Sunahan, te tara kap rena a pal barebanar i Israel, nonei te hopu kapir u tuburara, na tara poata ti ka ien tara han i Itsip, ba nonei e kato hapara koru ranen. Na i murimuri, tara nitagala pan i tanen, nonei e mi peigi ba rien a han i Itsip.
ACT 13:18 Na nonei e tara kap rien tara latu pinopino, ba te hakats sil koruena u markato u omi i taren e antunaia turu 40 u hiningal.
ACT 13:19 Tara han i Kenan e Sunahan e kato homir a tohit a pal katun, me hala ranei a Israel u tsikitsiki i taren. Ba nori e pile ner u tsikitsiki teka e antunaia turu 450 u hiningal.”
ACT 13:20 E Pol e ranga lel me poiena, “E Sunahan e toan haka reto u tsonun taratarakap tara Israel e antunaia tara poata tere Samuel a propet.
ACT 13:21 Na nonei tara poata teka u katunur i Israel i ngil ta toa ta king, be Sunahan e hala rane ien e Sol, a pien tere Kis na pala tere Bentsamen. Nonei e kingia i Israel turu 40 u hiningal.
ACT 13:22 Be Sunahan e tsuge nen me hake iena e Devit a king i taren. Nonei e mar hatei menai e Devit teka: ‘Alia e tara sabiegu e Devit a pien tere Jesi nonei a mar katun te ngile gulia. A torir e ngil korue nen. Nonei te kukute hanige nou u mamana u ngil hoboto i tar.’ E Sunahan te mar ranga u teka.
ACT 13:23 Tara pala tere Devit i murimuri, e Sunahan e habutu e Iesu, a katun te ga lu pouts raio ra, me hala nanen tara Israel, te ranga hamana u e Sunahan i manasa.
ACT 13:24 I mam te butuia e Iesu, e Jon a Tsonun Baptais e habulunganein u ranga tara Israel hoboto te gi habirits menien a toriren ba nori te habaptaisir.
ACT 13:25 Na poata te katsin kapaia a toukui tere Jon, ba nonei e poiena, ‘Alimiu e poemiu alia esi? E Kristo? E moa. Kaba limiu go hengo iam! E Kristo te la hamurimuri nama romana i tar. Nonei a Tsunono pan, na lia a katun papala koru.’ Jon te mar ranga u teka.”
ACT 13:26 U raranga tere Pol e la noa me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar tara pala tere Abraham, na limiu has a palabir u katun te hatsunonemiu e Sunahan, u raranga te poiena e Sunahan e ngilin lu pouts rena u katun i hala mena meien i tarara noa has.
ACT 13:27 U katunur i Jerusalem na pal kapan i taren i ma atei silei e Iesu nonei e Mesaia. Na nori i ma atei haniga silei u ranga turu propet ti roron rite ien turu mamanu lanin lotu. E moa. Nori i kotin e Iesu ba nori e mar kato mena rien ti mar ranga u u propet i manasa.
ACT 13:28 Nori i ma sabei ta toa ta ka te ga antunaia te gi kato hamate menien. Kaba nori i rangats e Pailat te gi atung hamate noa has menien.
ACT 13:29 Na tara poata ti kato hakape ien a mamana ka ti koloto mamin u propet, ba nori e atung hamatie ier e Iesu. Ba nori e lu hakoule rien tara koruse, me na honge rien tara kioun mate.
ACT 13:30 Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate, nu katun ti la ban i Galili me la gono mena rien i Jerusalem, nori i tare ien turu lan u para i murina tara poata te takei pouts ien. Nu katun teka e roron habulungana naren tara barebana.
ACT 13:32 Na lam e hatei has rami limiu u Bulungana u Niga teka. A ka te hateiri e Sunahan u tuburara i manasa te ga katoen, nonei e kato hakapa berien ra u hatutubunei i taren, te hatakei menien e Iesu. U Buk u Goagono e mar ranga has u teka turu hahuoluna u Sam, te poieia e Sunahan, ‘Alö a pien i tar. I romana alö e hatamana mia i tar.’
ACT 13:34 E Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate, na nonei e ma antunan mate lel nei ba te koremena. E moa. E mar kato uana te ranga u e Sunahan, ‘Alia e kato hamana bera gilimiu romana a ka a niga tu ranga hamana nia lia tere Devit i manasa.’
ACT 13:35 Gaha nonei a ‘ka a niga’ teka? U Buk u Goagono e mar hatei mena neien teka turu tanu Sam, ‘Alö e ma haniga namoi romana te go koreme u a tsomi i tamulö. E moa.’
ACT 13:36 U ranga teka e ma hatei nanei e Devit. Tara neha, i murina te kato e Devit u ngil tere Sunahan tara poata i tanen, ba nonei e toan matena ba nori e ngaho narien ti ngaho ria u tubunen, ba nonei e koremena.
ACT 13:37 Kaba e Iesu nonei a katun te hatakei poutsi e Sunahan, nonei e ma koremei.
ACT 13:38 Na ma tsi hahatoulana, alia e habulungana ragi limiu, nonei a katun teka e Iesu te lu sila ba nena e Sunahan u markato u omi i tamilimiu.
ACT 13:39 U Lo tere Moses e ma antunan lu ba nanei u markato u omi i tamilimiu ba te ngö ranei limiu u katun u matskö. Kaba e Iesu e lu ba nena u markato u omi hoboto turu katun te hamana uar i tanen, ba te ngö has rane ien u katun u matskö.
ACT 13:40 Alimiu go hanei iam! A ka teka e namos la uanama i tamilimiu, ti rangein u propet i manasa me poier,
ACT 13:41 ‘Alimiu u katun te hahakosmiu, alimiu go tara iam, ba te asingoto korumiu, ba te toan tiamiu! Alia e katoegu a toa toukui tara poata teka i tamilimiu. Na te hatei haniga ranoa limiu ta toa ta katun tara toukui teka, ba limiu te ma hamana koru noa has moi.’” E Pol e mar ranga u teka me toan hakapana.
ACT 13:42 Ere Pol mere Banabas i katsin lakasa u i ielesala bu katun e poier, “Turu lanin lotu te la nama alimiu go hatei lel naiam u ranga teka i tamulam.”
ACT 13:43 A barebana i tarura tala, nu Jiu u para nu katun halhal ti honoto hasia turu lotu turu Jiu, nori i kukute ere Pol mere Banabas. Ba nori a elasolana katun e hala ner u ranga u niga i taren ba te ranga hatagala mera ren te gi ka hatagala uen tara hitaguhu tere Sunahan.
ACT 13:44 Na turu tanu lanin lotu, u katun u para koru tara taun teka i gono silema te gi mi hengo menien u ranga tere Sunahan.
ACT 13:45 Kaba palabir u Jiu i tara u katun u para ti gono, ba toriren e hiomi koruna. Nori i torohanan pita-putei u ranga tere Pol ba te ranga homi naren.
ACT 13:46 Ti mar kato uen teka be Pol ne Banabas e ranga hatagala korur me poier, “E matsköna tu hala mam meri lam alimiu u ranga tere Sunahan. Kaba limiu e tori-tsuga ba namen ba te kato here rami a peisamiu u katun te raman lu ner a nitoatoa te ka nitoana. Te kato uanen teka ba lam te la hamanasam tara pala te halhal ria turu Jiu.
ACT 13:47 A Tsunono e mar hatei mera mei lam teka: ‘Alia e haka here ragi limiu u ualesala turu katun te halhal ria turu Jiu. Ba limiu te tatei taguhu ramiu u katun tara mamana han i puta, ba lia te lu pouts ragoen romana.’”
ACT 13:48 U katun ti ma Jiui i hengo u ranga teka, ba nori e sasala korur, me hanige ier u ranga tere Sunahan. Nu katun te hopu kapir e Sunahan te gi toatoa nitoa, nori i hamana u i tanen.
ACT 13:49 Nu ranga tara Tsunono e tasata hobotoia tara mamana han ti ka hasukusuku.
ACT 13:50 Kaba palabir u Jiu i hatakei a raharaha tara tohaliouna turu lotu ti ka mei a solo pan, na turu tsunono has tara taun teka, ba nori e tanian kato homi rer ere Pol mere Banabas. Ba nori e tsuga rarien tara han i taren.
ACT 13:51 I kato u teka, be Pol ne Banabas e taholo ba ner u koahu i mouren, ba te mar haruto menari te raharaha mera nei e Sunahan u katununa tara han teka. Ba nori e lar i Aikoniam.
ACT 13:52 Kaba u Kristen i Antiok i sasala koru, ba nitagala turu Namnamei u Goagono e saputuna i taren.
ACT 14:1 Tara taun i Aikoniam ere Pol mere Banabas i mar kato has u i iesana. Nori i tasu u i iahana luman lotu turu Jiu me hatei ner u ranga. Nori i hatein u ranga u niga bu katun u para turu Jiu na turu Grik e hamanar.
ACT 14:2 Kaba palabir u Jiu i ma hamanai, ba nori e hatakeier a raharaha turu katun ti halhalia turu Jiu, ba nori e tori-hasoala ria turu
ACT 14:3 Kaba e Pol ne Banabas i kei a poata lehana i Aikoniam, na nori i tagala mei ti hatei menien u ranga tara Tsunono. Ba Tsunono e hatagala ranen ba nori e katoer u mamana u mirakul. Tara ka teka a Tsunono e haruto nia turu katun u rangan hitaguhu i tanen e mana koru.
ACT 14:4 Kaba u katun tara taun teka i lu kata me katoer a huol a pala. A palabi i hanigei u ranga turu Jiu, na palabi i hanigei u ranga turu aposol.
ACT 14:5 Bu Jiu nu katun halhal has e toan takei gono merer u tsunono i taren. Nori i katsin kato homir ere Pol mere Banabas ba te titi hatu hamate raren.
ACT 14:6 Ere Pol mere Banabas i hengo sabe a ka teka, ba nori e bus uar tara provins i Likionia, me kui laria turu taun i Listra na i Debi, na tara man han ti sukusuku.
ACT 14:7 Ba nori e hatei ner u Bulungana u Niga turu han teka.
ACT 14:8 Tara taun i Listra a toa katun e gum a man mounen e ma tagalai. Tara poata te pose ien e tsinanan, a mounen e omi hakapa noa has na nonei e mamala tatalai.
ACT 14:9 Ba nonei e hengoena u ranga te kato e Pol. Be Pol e tarena a katun teka e ka mei u nihamana e antunaia te ga tatei butu haniga pouts uen.
ACT 14:10 Be Pol e tara hatagala uana i tanen me ranga hapanina ba te poiena i tanen, “Alö go takei ba lö te tuol hamatskö nem a moumulö.” Ba nonei e topei takeina me hula tatalana.
ACT 14:11 U katun u para ti tarei a ka teka te kato e Pol i ku hapan u turu rangan Ha-Likionia me poier, “U got e butu here rimei u katun, me koul puta uarima i tarara!”
ACT 14:12 Ne Banabas i ngöe ien e Sius, ne Pol i ngöe ien e Hermis,* taraha e Pol a katunun raranga.
ACT 14:13 A luman lotu pan tere Sius e kaia i matana taun i ielesala. Na pris tara luman lotu pan teka e lu gono mei u bulumakau u tson u palaua ti hil haperpereri. Ba nonei e la uanama tara tamana tara ololo tara taun. Nonei nu katun ti ngilin katoen u hats tara elasolana aposol.
ACT 14:14 Kaba e Banabas ne Pol i hengo u ranga tara ka teka, ba nori e kise ier u hasobu i taren ba te haruto ner te rama koru mena rien a markato teka. Ba nori e piata uar i gusur u barebana ba nori e kur,
ACT 14:15 “Alimiu e moa te go mar kato uam teka! Alam u katun tun lasi e here has rami limiu. Alam u la silema te go hatei menai u Bulungana u Niga ba limiu te hapolasemiu a markato a tutu teka, ba te habirits uamiu tere Sunahan te toatoana. Nonei te kato u kolö nu puta nu tasi, na mamana ka te kana i iaharen.
ACT 14:16 E manana, tara mamana poata i manasa u katun i mar kato u ti ngil uen, ne Sunahan e ma hakapa rien.
ACT 14:17 Kaba nonei e roron haruto noa has nena te mar kato haniga uanen i tamilimiu. Nonei e roron hapoloena a langitsina i kolö ba te hahua hanige iena u kui i tamilimiu. Nonei e hantune iena a kannou i tamilimiu ba te kato hasasala has rena a torimilimiu.”
ACT 14:18 U aposol i ranga u teka ba te torohana hatagala korur, ba nori e hatu kap rer u katun ba te ma tatei katoe roi tu hats i taren.
ACT 14:19 Kaba a palabir u Jiu turu taun i Antiok na i Aikoniam i lama, ba te mi kato homier u hakats turu katun. Ba nori e ti homi korueri e Pol u hatu, ba nori e las halakasa ba narien a taun. Nori i poei e mate hakapa, ba te la ba naren.
ACT 14:20 Kaba u Kristen e mi gono hahise ien, ba nonei e takeina ba te na tasu poutsuna i iahana taun. Hamahö ba nonei e la gono mena e Banabas tara taun i Debi.
ACT 14:21 Ere Pol mere Banabas i rararein u Bulungana u Niga tara taun i Debi, bu katun u para i butun katunun tsitsilo uato tere Iesu. Ba nori e la sila pouts uar turu taun i Listra na i Aikoniam, na i Antiok te kana tara provins i Pisidia.
ACT 14:22 Ba nori e hatagala rer a torir u Kristen. Nori i halan u rangan hitaguhu i taren me poier, “Alimiu e go hamana hatagala hiton uam tara Tsunono. A maroro te sila uara ra ba te na tasu ria tara Nipepeito tere Sunahan, a maroro teka e ka mena u hakats u tiama u para i tanen.” Nori i mar ranga u teka.
ACT 14:23 Tara pala turu Kristen tara mamana taun, nori i hopu kapir u katunun pepeitokap i taren ti hamana u tara Tsunono. Ba nori e agono ner a kannou me katoer u singo, ba nori e haka reria u Kristen tara nitagala tara Tsunono te ga tatei tara kap merien.
ACT 14:24 Be re Pol mere Banabas e la sila uar tara provins i Pisidia me na tuku ria tara provins i Pampilia.
ACT 14:25 Ba nori e hatei naria u ranga tara taun i Pega, me gala lel uar tara taun i Atelia.
ACT 14:26 I Atelia nori i osaia tara tolala ba tolala e lu pouts mera neien i Antiokuna i Siria. I manasa tara han teka, u Kristen i haka rien tara hitaguhu tere Sunahan te gi kato menien nonei a toukui teka te kapa hamanasana.
ACT 14:27 Nori i mi butuia i Antiok me gono hoboto rer u Kristen. Ba nori e hahatei ner a mamana ka hoboto te kato sila rien e Sunahan, me poier, “E Sunahan e kato a maroro turu katun te halhal ria turu Jiu, ba nori e hamanar.”
ACT 14:28 Be re Pol mere Banabas e ka gono merer u Kristen i Antiok tara poata lehana.
ACT 15:1 Kaba a palabir u katunur i Judia i la uama i Antiok me mi tanian hatuts rer u katun u Kristen. Nori i poei, “Te ma kukute moi limiu a markato tere Moses ba te ma hapö namoi a hatoatongo tere Sunahan i pikpikömilimiu, be Sunahan te ma taguhu ranoi romana limiu.”
ACT 15:2 Ti mar ranga uen teka, be Pol mere Banabas e ka mer a raharaha pan i taren ba te hiangenngena gono tun mera ren. Bu Kristen e hatuol rer ere Pol mere Banabas na palabir u katun has te gi la uen i Jerusalem ba te na hamatskö gono merari u aposol na pal kapan turu Kristen lotu u ranga teka.
ACT 15:3 Bu Kristen e na hipiou ria i taren ba nori e la hagusuna ria tara provins i Pinisia ni Sameria. Nori i hatei hatarareri u Kristen tara huol a han teka e Sunahan e habirits a torir u katun ti halhalia turu Jiu. Ti markato uen teka, ba nori e kato hasasala koru rer a torir u Kristen.
ACT 15:4 Tara poata ti na tuku hakapa ien i Jerusalem, bu aposol na pal kapan na palabir u Kristen i sasala mieto ti tara merien. Be Pol mere Banabas e hatei rarien a mamana ka hoboto te kato gono merien e Sunahan.
ACT 15:5 Kaba a palabir u Kristen tara pala turu Parisi i takei me poier, “Alimiu go pö namia a hatoatongo tere Sunahan i pikpikör u katun te ma Jiuri, ba limiu te hatei ramen nori e gi kukute u Lo tere Moses.”
ACT 15:6 Bu aposol na pal kapan e gono sil taler te gi hamatskö menien u ranga teka.
ACT 15:7 Nori i kato u ranga u para be Pita e tuoluna me poiena i taren, “A ma tsi hatoulana, alimiu e atei silemiu i manasa e Sunahan e mola rira a toukui. Na nonei e hopu kap nio lia te go hatei menai lia u Bulungana u Niga tara pala te ma Jiuri, ba nori te tatei hengor ba te hamanar.
ACT 15:8 E Sunahan e atei silena a torir u katun hoboto, ba te haruto ranei ra nonei e haniga has rena a pala te ma Jiuri. Nonei e hala rane ien u Namnamei u Goagono tere Sunahan, kato has uana te mar hala mera neien ra.
ACT 15:9 Kaba nonei e ma katoei a tabina markato i tarara na tabina markato i taren. E moa. Nori i hamanaia i tanen, na tara ka lasi teka te lu ba meien u markato u omi i taren.
ACT 15:10 Alimiu e namos torohanan kato haraharahemiu e Sunahan te go haka mena milimiu a markato a tiama teka turu Kristen. I manasa u tuburara na ra has i ma antunan soatani a mar nitiama teka.
ACT 15:11 Ara e mar hamana las uara teka: e Sunahan e lu pouts ranei ra a nihitaguhu tere Iesu a Tsunono, kato has uana te lu pouts mera neien u katun teka.”
ACT 15:12 Te markato u e Pita teka, bu hagum e ma katoe nei tu toa tu ranga. Nori i hahengo u turu ranga tere Banabas mere Pol. Ba nori a elasolana e hatei ner u mamana u mirakul te kato sila rien e Sunahan i gusur u barebana ti halhalia turu Jiu.
ACT 15:13 Nori i ranga hakapa, be Jemis e poiena, “A ma tsi hatoulana, hengoe iam u ranga i tar.
ACT 15:14 E Saimon e ranga hakapa mera lalo limiu me hatei nena te mar la tutun u e Sunahan turu katun ti ma Jiui, te ga hopu kap merien u katun i tanen peisa i gusuren.
ACT 15:15 Nu ranga turu propet e kato has uana i iesana tara ka teka. Nori i mar koloto menai u ranga teka:
ACT 15:16 ‘A Tsunono e poei, I murimuri ba lia te la pouts guma romana, ba lia te kato haniga pouts ragou romana a pala tere Devit here nei a luma te omi ba katun te kui hatsimus lele nen.
ACT 15:17 Ba nori u barebana halhal te tatei sake hase riou romana a Tsunono — u barebana hoboto te ma Jiuri tu hopu kap hakapa meri lia i tar peisa.
ACT 15:18 A Tsunono e ranga u teka, nonei te habutsi u ranga teka i manasa koru.’ U propet ti mar koloto u teka.”
ACT 15:19 Be Jemis e poe hasena, “U hakats i tar e mar kato uana: ara gi ma tatei halani a toukui a kapan turu katun te halhal ria i tarara u Jiu te habirits menari a toriren tere Sunahan.
ACT 15:20 Ara gi koloto meni a kalanloun i taren, ba te hatei rarien nori e gi agonein a mamana ka te hats ba neria turu keisa. Na nori gi ma tsikoloi, ne gi ma haloku hasi. Ba nori te ma tatei noueri a haroete te kepa hamate naria i totongolonen, ne ma tatei nou haseri u rahatsing.
ACT 15:21 Taraha, i manasa ba te noana i romana, u katun te hahatei ner u ranga tere Moses e ka ria turu taun hoboto. Na nori e roron riter u ranga i tanen i iahana u luman lotu turu Jiu turu mamanu lanin lotu i taren.” E Jemis e mar ranga u teka.
ACT 15:22 Bu aposol na pal kapan na palabir u Kristen hoboto e kits goner u ranga. Ba nori e hopu kap ner a elasolana katun i taren, ba te hala gono mera rien ere Banabas mere Pol i Antiok. A elasolana katun teka ere Judas (a tana solo i tanen e Basabas) mere Sailas. Nori has a pal panpan turu Kristen.
ACT 15:23 Nori i hala gono merien a toa kalanloun te mar ranga u teka: “Alam u aposol na pal kapan, alam a toa pala i tamilimiu te hamana uam tere Iesu. Alam e koloto menami a kalanloun teka i tamilimiu a ma tsi hahatoulana tu butu mia i gusuna pala te halhal ria i tamulam u Jiu, me ka mia tara taun i Antiok na tara provins i Siria ni Silisia.
ACT 15:24 Alam u hengo hakapi a palabir u katun i tamulam i na hasingoto koru merai limiu a man ranga i taren. Ba nori e kato hatutuer u hakats i tamilimiu. Kaba alam u ma ranga mera leien te gi mar kato uen teka. E moa.
ACT 15:25 Alam u hengo u ranga teka ba lam e ka mem u toa u tori me kitsem u ranga te go hopu kap menai a elasolana katun ba te hala mera mume ien i tamilimiu, nori mera taina elasolana katun te ngil koru remu lam, ere Banabas mere Pol.
ACT 15:26 E Judas ne Sailas i roron solosei e Iesu Kristo a Tsunono i tarara, ni ma matoutei ti katsin puli merien u katun.
ACT 15:27 Ba lam e hala tala rem ere Judas mere Sailas. Nori te na hatei peisa rariou limiu u toa noa has u mar ranga te kana tara kalanloun teka.
ACT 15:28 U Namnamei u Goagono na lam u mar kits meni u ranga teka: alam e ma tatei hakeiemi a markato a tiama koru i tamilimiu. A man markato lasi teka te go ma katoe milimiu: alimiu go agono niam a man ka te hats ba neria turu keisa, ba te ma tatei nou hasemi u rahatsing na haroete te kepa hamate naria i totongolonen. Na limiu go ma tatei tsikolomi ne go ma tatei haloku hasmi. Te hatalis ba nemia limiu a man markato teka, ba limiu te ka haniga mou. Nonei talasi.” A kalanloun e mar ranga u teka.
ACT 15:30 Bu Kristen e hala raren ba nori e la uar i Antiok. Nori i goner u Kristenir i Antiok ba nori e hala rarien a kalanloun teka.
ACT 15:31 Ba nori e tara hakape ren me sasala koru mer u ranga te kaia tara kalanloun teka.
ACT 15:32 Ere Judas mere Sailas nori has u propet. Ba nori e hala reri u Kristen u raranga u niga u para ba te kato hatagala rer a toriren.
ACT 15:33 A elasolana katun teka i gamon ka halehanaia i Antiok, bu Kristen e hala pouts rarien a masalohana. Nori e hala pouts mera rien turu katun ti hala mam ren. [
ACT 15:34 Kaba e Sailas e kaka poutsia i Antiok.]
ACT 15:35 Ne Pol mere Banabas i ka hasia i Antiok. Nori i kui gono mer a palabir u katun u para ti hatuts merien a barebana na ti hatei menien u Bulungana u Niga tara Tsunono.
ACT 15:36 Bu palabina u lan e la hakapana, be Pol e ranga mena e Banabas me poiena, “Ara gi la pouts tala ba te na tara rera u Kristen tara mamana taun ti hatei mam ramei ra u ranga tara Tsunono. Ba ra te na atei sile rou te gi ka haniga uen tsi e moa.”
ACT 15:37 Be Banabas e katsin luena e Jon te ga la gono meren. E Jon a tana solo i tanen e Mak.
ACT 15:38 Kaba e Pol e poei, “Nonei te la ba bura mou ra i Pampilia ba te ma la gono mera nei ra tara toukui. Nonei e go ma tatei la gono lel meri ra.”
ACT 15:39 Bu hakats i taren e hiahalhalina tara ka teka. Ti markato uen teka ba nori e tarura talar. Be Banabas e luena e Mak, ba nori e na osa ria tara toa tolala me la uar tara tolo i Saipras.
ACT 15:40 Be Pol e luena e Sailas, bu Kristen e poier, “U haniga tara Tsunono e tatei la gono mera nolimiu.”
ACT 15:41 Ba nori e la hagusuna ria tara provins i Siria ni Silisia, ba te kato hatagala rer u Kristen.
ACT 16:1 Ere Pol mere Sailas i silaia tara taun i Debi me na butu ria tara taun i Listra. Na tara han teka a toa Kristen e ka, a solonen e Timoti. E tsinanen nonei a pala turu Jiu na nonei a Kristen has. Kaba e tamanen a toun Grik.
ACT 16:2 Nu Kristenir i Listra ni Aikoniam i hatein a markato tere Timoti me poier, “Nonei a katun a niga.”
ACT 16:3 Ne Pol e ngil e Timoti ga la gono meien. Ba nonei e lue nen me hapö nena a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen. Taraha, u Jiu hoboto ti kaia tara han teka i atei sil e tamane Timoti a toun Grik. Nu Grik i namala kukutei nonei a markato tara hipö teka ti tagala sil koru u Jiu.
ACT 16:4 Ba nori e lala ria turu taun ba te hatei rer u Kristen u ranga ti kitseia u aposol na pal kapan i Jerusalem ba te poier, “Alimiu go kukutiam a ka teka.”
ACT 16:5 Bu nihamana turu Kristen e butu hatagala koruna, nu hiase i taren e butu hapan susul turu mamanu lan.
ACT 16:6 Ba nori e la hagusuna ria tara provins i Pritsia na i Galesia. Nu Namnamei u Goagono e hatei rien te gi ma tatei hihatuts menien u ranga tere Sunahan tara han i Eisia.
ACT 16:7 Ba nori e na hanoa ria tara provins i Misia, me katsin torohanan la uar i iahana a provins i Bitinia. Kaba u Namnamei tere Iesu e hatu kap reien.
ACT 16:8 Ba nori e la hatalis ba ner i Misia me la uar tara taun i Troas.
ACT 16:9 Na tara bong be Pol e tareto u toa u hiharuto. Ba nonei e tarena a toun Masedonia te tuol ba te ranga hatatagi menen me poiena, “Alö go aroho uama i Masedonia ba te mi taguhu ramo lam!”
ACT 16:10 Te kapaia u hiharuto, ba lam* te katsin la tala uam tara provins i Masedonia, taraha alam u atei sil e Sunahan e ngö rio lam te go na hala meni lam u Bulungana u Niga tara barebana i han teka.
ACT 16:11 Alam u osaia tara tolala ba te la ba nem a taun i Troas me aroho hamatskö uam tara tolo i Samotres. Bu hamahö ba lam te la soku uam tara taun i Niapolis.
ACT 16:12 Alam u la ban i Niapolis ba te kete uam i Pilipai, a taun a kapan tara man han i iahana provins i Masedonia. Tara provins teka i ka hasia a tei Rom u para. Ba lam e gamon ka mia i Pilipai.
ACT 16:13 Na turu Lan u Goagono turu Jiu, alam u la u i ielesala tara taun ba te na tuku mia tara makum i rehina ramun olo tu poeia lam a makum ti roron singoia u Jiu. Ba lam e gumum me ranga gono merem a tohaliou ti gono hakapa.
ACT 16:14 A toa tahol a solonen e Lidia e kaia tara tohaliou ti hengo rio lam. Nonei a taholuna tara taun i Taiataira na nonei e roron haholin u labalaba a holnen te la sei. Nonei e roron hatsunoni e Sunahan, ba Tsunono e kalatsena a torinen ba nonei e hengo hanige iena u ranga tere Pol.
ACT 16:15 Ba nonei e luena a baptais na pala i tanen ti susohoia i luma i tanen i habaptais has. Ba nonei a tahol e ranga hatatagina me poiena, “Te atei sile mia limiu alia e hamana koru uagu tara Tsunono, ba limiu te mi tapa mia i luma i tar.” Ba nonei e las hagum hatagala rano lam.
ACT 16:16 Turu toa u lan alam u la u tara makum ti roron singoia, ba toa taholun kukui puku e hitupali mera nolam. Nonei a taholun sueke te harangi a toa mate a omi, ba tahol e lu bera nei a moni pan u katunun hakui i tanen tara toukuin sueke.
ACT 16:17 Ba nonei e kukutiena e Pol na lam has ba te ngöna me poiena, “A pal tson teka u katunun kui tere Sunahan i iasa koru. Nori e haruto rari limiu a maroro te lu sila namia limiu a nihitaguhu tere Sunahan.”
ACT 16:18 Ba tahol teka e kato noa lasina turu mamana u lan. Be Pol e soso koru mena a ka teka ba te habiritsina me poiena tara mate, “Alia e ranga mego lö tara solona e Iesu Kristo, alö go koul ban a tahol teka.” Ba mate a omi e la ba nanen i teka puku.
ACT 16:19 Na pal barebana ti hakui a tahol teka i atei sil a ka ti lulue ien a moni e kapa tala. Ba nori i tsepa reto ere Pol mere Sailas me las tsibil raren ba te la mera rien tara pal kapan i hihitoani.
ACT 16:20 Ba nori e na piou rarien turu katun tara gamman me poier, “A pal tson teka u Jiu, na nori e mi kato homier a taun i tarara.
ACT 16:21 Nori e mi hihatuts has ner a markato te hapiu nena u lo i tarara. Ara e ma tatei hanige rei a ka teka, taraha ara a tei Rom.”
ACT 16:22 Ba barebana e hatangana hobotor turu ranga teka. Bu gamman e hatangana hasir bu katun i taren e kis kata ba ner u hasobu tere Pol mere Sailas, ba nori e singata rarien a pata.
ACT 16:23 Nori i singata hapan koru ren me na haka rarien tara luman karabus. Ba nori e poier tara tson pepeitokap tara karabus, “Alö go pepeito kap haniger a elasolana katun teka.”
ACT 16:24 Tara poata te hengoe ien u ranga teka, ba nonei e haka ranen tara toa rum i iogana me hakits kap ranei a man mouren a makumun timba a tiama.
ACT 16:25 Kaba tara gusuna bong be re Pol mere Sailas e singo uar tere Sunahan me soloseier e Sunahan turu köman lotu, bu palair u karabus e hengo raren.
ACT 16:26 Ba toa nun e songots butuna me gas hapanena a luman karabus me noana turu kopina u tul i tanen. Ba i teka koru bu tamana hoboto te takalatar, bu tsien e tapurese ria turu karabus me rusur.
ACT 16:27 Ba tson pepeitokap e supakatana me tagulena. Ba poata te tare ien u tamana i takalata hakapa, ba nonei e lousena u kilatan hiatatung i tanen me katsin ngats hamatie nei a peisanen, taraha nonei e poei u karabus i bus hakapa.
ACT 16:28 Be Pol e ku hapan koruna me poiena, “Alö go ma ngatsei a peisamulö! Alam hoboto e kam!”
ACT 16:29 Ba tson pepeitokap e ngö silena u lam me pieta tasuna me tuhatukun nena i matana ere Pol mere Sailas, ba te tololo mena nimatout.
ACT 16:30 Ba nonei e la halakasa mera nen me poiena, “A ma tsi tsunono, alia go kato uiname ba lia te luegu a nihitaguhu tere Sunahan?”
ACT 16:31 Ba nori e poier, “Alö go hamana u tara Tsunono e Iesu, ba lö te luem a nihitaguhu tere Sunahan. Na e kato has uana i iesana tara pal katun i tamulö.”
ACT 16:32 Ba nori e toan hateie rien u ranga tere Sunahan me hatei has rer u katun hoboto ti kaia i luma i tanen.
ACT 16:33 Ba i gusuna bong noa ba tson pepeitokap teka e lu rena ere Pol mere Sailas me galusena u takiraha i taren. Ba i teka puku ba nonei na pala hoboto i tanen e luer a baptais.
ACT 16:34 Ba nonei e piou rena ere Pol mere Sailas me sei ria i luma i tanen, ba nonei e hanou ranen. Ba nonei na pala hoboto i tanen e sasala korur ti hamana uen tere Sunahan.
ACT 16:35 Poata te lania a lan, bu gamman e hala rarima u polis me poier, “Na purese riam a elasolana katun.”
ACT 16:36 Ba tson pepeitokap e na hatei nena a ka teka tere Pol me poiena, “U gamman e hala narima u ranga te poiena alimiu mere Sailas e gi purese riou. La tala mula ba te la hanigamiu.”
ACT 16:37 Be Pol e poiena turu polis, “Nori i ma kot hamatskö merai lam na nori i singata rilam a pata i matar u barebana. Alam has u katunur i Rom, kaba nori i haka has ria lam tara karabus. Na nori e katsin purese rario lam ba te katsin hala hamous tsipon rario lam. E moa koru! Nori peisa e gi lama ba te mi halakasa rario lam!”
ACT 16:38 Bu polis e na hatei ner u ranga teka turu gamman. Ba poata ti hengo nien ere Pol mere Sailas u katunur i Rom, ba nori e matoutu talar.
ACT 16:39 Ba nori e na ranga hatatagi tori ria i taren. Ba nori e lakasa gono mera ren tara luman karabus ba te tahul raren te gi la ba menien a taun.
ACT 16:40 Be re Pol mere Sailas e la ba ner a luman karabus me la uar i luma tere Lidia, ba nori e na tara rer a pal barebana ti hamanaia tere Iesu. Ba nori e ranga gono mera ren me kato hatagaler a nihamana i taren, ba nori e toan lar.
ACT 17:1 Ba nori e sila ria turu taun i Ampipolis na i Apolonia ba te na tuku ria tara taun i Tesalonaika. Na toa luman lotu turu Jiu e kaia tara taun teka.
ACT 17:2 Be Pol e la uana turu lotu turu Jiu, te roron kato uen. Ba turu topisa u Lan u Goagono be Pol e ranga mera nen me hatei nena u Buk u Goagono.
ACT 17:3 Ba nonei e ranga hatarare nena u hihatuts turu Buk u Goagono ba te haruto nena e Kristo e lu hakapi a kamits ne takei pouts hasia tara tou mate. Ba nonei e poiena, “E Iesu a katun te ranga negu lia nonei e Mesaia, a katun te hopu kapin e Sunahan.”
ACT 17:4 Ba palainu katun e hamanar ba te ka hoboto gono mer ere Pol mere Sailas. Nu katunur i Gris u para ti hatsunoni e Sunahan i kato has u i iesana, na tohaliou pan has u para.
ACT 17:5 Kaba u Jiu i hiomi koru tala ba te gono hoboto rarima u katun u karous u omi ti roron ka pinopino laia tara toana. Bu Jiu e gono hoboto rer a toa hun katun pan tara toa makum, ba nori te ketar me hasingoto rer a barebana hoboto tara taun. Ba nori e oholer a luma tere Jeson ba te katsin halakasa rer ere Pol mere Sailas me haka rarien i matana u barebana.
ACT 17:6 Kaba nori i ma sabe rien, ba nori te las halakasa rer e Jeson na palair u katun ti hamanaia tere Iesu me piou rarien tara pal kapan tara taun. Ba nori e poier, “U katun teka i kato hasingoter a barebana tara han hoboto, ba nori e la has uarima i teka.
ACT 17:7 Be Jeson e las hagum ranen i luma i tanen. Nori e hipus ner u lo tere Sisa, a Gamman Pan i tarara, ba nori e poier a tana katun a solonen e Iesu te kingina.”
ACT 17:8 Ba poata a barebana na pal kapan tara taun i hengo neto u ranga teka, ba nori e toku korur.
ACT 17:9 Ba pal kapan e singoer a moni te gi sakahis ien a peisaren. Be Jeson na palair u katun ti hamanaia tere Iesu e hala rarien a moni, ba nori e purese raren.
ACT 17:10 A bong turu lan teka ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e hala ba rer ere Pol mere Sailas tara taun i Beria. Nori i tuku hakapaia i Beria me na tasu ria tara luman lotu turu Jiu.
ACT 17:11 U Jiu teka i ma herei u Jiu i Tesalonaika. U Jiu i Beria i hakats halesala koru, kaba u Jiu i Tesalonaika i hapiun u ranga u tsimus. U Jiu i Beria i hengo hanigei u ranga tere Pol, na turu mamana u lan nori i rit u Buk u Goagono ba nori e katsin atei siler te go mana u u ranga teka.
ACT 17:12 Bu Jiu u para e hamana ria tere Iesu. Nu katunur i Gris u para i hamana has, a tohaliou pan na pal tson has.
ACT 17:13 Kaba poata ti hengoeia u Jiur i Tesalonaika e Pol e habulunganein u ranga tere Sunahan i Beria has, ba nori te la uarima i han teka ba te mi kato hasingoto haraharaha rer a barebana.
ACT 17:14 Ba i teka puku ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e hala ba menari e Pol i tasi, kaba ere Sailas mere Timoti i kakaia i Beria.
ACT 17:15 Ba barebana ti la gono mei e Pol e na piou hanoa narien tara taun i Atens. Be Pol e hala kopis mera neien u ranga te gi na ngö merien ere Sailas mere Timoti ba nori te la boroboro uarima i tanen. Ba pal barebana teka e takopis pouts uar i Beria.
ACT 17:16 Tara poata e Pol e hahaloser ere Sailas mere Timoti i Atens, ba nonei e tarena u keisa u para ti lotu uen tara taun teka. Ba nonei e tori-tsuga koru nena a ka teka.
ACT 17:17 Be Pol e lana tara luman lotu turu Jiu ba te hiararanga gono merena u Jiu na pal barebana halhal ti hatsunonei e Sunahan. Na turu mamana u lan ba nonei e hiararanga gono merena a barebana te tara raien tara toana.
ACT 17:18 Ba nonei e hiararanga gono has merana u tson hihatuts turu huol u mar hihatuts ti ngöei u Epikurian nu Stoik. Ba palai e poier, “Aha nonei te ranga nena a katunun ranga pinopino teka?” Ba palai e poier, “Nonei e ranga toum nena u tana u got halhal.” Nori i ranga u teka, taraha e Pol e hatei rien e Iesu me poiena nonei e takei poutsia tara tou mate.
ACT 17:19 Ba nori e luer e Pol me piou narien turu toa u hagum te kaia tara makumun hagum ti ngöei i Ariopagas. Ba nori e poier, “Alam e ngilin atei silem u hihatuts u tsimus te mi katoe mia lö teka.
ACT 17:20 A mamana ka te ranga nemu lö alam e hahal namen, na lam e ngilin atei silem a mouna u ranga teka.”
ACT 17:21 A barebana hoboto i Atens nu katununa tara tana han ti kaia i Atens, nori i ngilin hakapi a poata hoboto i taren ba te hahatei ner u ranga u tsimus ba te hehengo haser u tana u ranga u tsimus.
ACT 17:22 Be Pol e tuoluna i gusuna i Ariopagas me poiena, “A ma tsi tsunonor i Atens, a mamana ka hoboto te tare gulia e haruto nena alimiu e hakats nitoa uamiu turu spirit.
ACT 17:23 Alia u hula la ba te tare iegu u makum u goagono te lotu mia limiu. Na lia u tara hasi a toa makumun hats te kana u ranga te poiena: ‘Tara toa got te ma atei sileri a barebana.’ Nonei a Got teka te hatsunono uami limiu na limiu e ma atei sile mien, nonei a Got te habulungana nagu lia i tamilimiu.
ACT 17:24 E Sunahan te habutu a han i puta teka na mamana ka te kana i tanen, nonei e ma ka neia turu luman lotu ti kui u katun, taraha nonei a Tsunono i Kolö ni puta has.
ACT 17:25 E Sunahan e ma ngile nei a barebana e gi kui beien a limaren a mamana ka. Nori e mar taguhu mena roien ime? E moa. Nonei peisa te hala nena a nitoatoana i puta turu katun hoboto ba te hala rane ien a mamana ka hoboto te ka meren.
ACT 17:26 Na nonei e hatuhanei a hun katun hoboto tara toa tuburen, ba nonei te hala mera neien turu han hoboto i puta te gi na ka ien. Nonei e hopu kap mamin a poata tara man toa man hun katun hoboto, ba te pana kap has nena u runguna han i taren.
ACT 17:27 Taraha, e Sunahan e ngil nori e gi sakien, bu katun te salasa kukuhil siler e Sunahan te tatei sabie roen. Kaba e Sunahan e ma lehana koru ba nanei ta toa i tarara.
ACT 17:28 A toa tson atei e poei, ‘Ara e toatoa ria i tanen ba te lala ria i tanen ba te ka ria i tanen.’ Nu palain u tson u atei i tamilimiu i poei hasi, ‘Ara has i tuhanaia i tanen.’
ACT 17:29 Ti tuhanaia ra tere Sunahan, ba ra te ma tatei pei rei nonei e here nei a goul tsi a silva na a hatu na a ka te hakats mam nena a katun ba te toke nen. E moa.
ACT 17:30 E Sunahan e tara hahalongolo tunir a barebana tara poata i manasa ti hahal ien. Kaba i romana nonei e habulungana rena a barebana tara han hoboto te gi hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren.
ACT 17:31 Taraha, nonei e hopu kapin u lan te go butu u u kot i tanen, Tara poata teka ba nonei te hala nanou romana a nitsunono i tanen tara katun te hopu kap mam nen. Na katun teka e tsimou hamatskö hoboto ranou romana u barebana i puta. Be Sunahan te haruto rena u katun hoboto te mana uana romana a ka teka, taraha nonei e hatakei poutsi a katun teka tara tou mate.”
ACT 17:32 A barebana i hengo hakapi u ranga tere Pol. Ba poata ti hengo nien a katun e takei poutsia tara tou mate, ba palai e gol hahamana naren. Kaba palai i poei, “Alam e ngilin hengoem u ranga i tamulö tara tana poata.”
ACT 17:33 Be Pol e la ba nena u hagum teka.
ACT 17:34 Na palain u katun ti ka gono meien ba te hamana ria tere Iesu. E Daionisias, a pala turu hagum i Ariopagas, e kaia i gusuna a tsi hun katun teka, na toa tahol has a solonen e Damaris, na palai has.
ACT 18:1 Be Pol e la ba nena a taun i Atens me la uana tara taun i Korin.
ACT 18:2 Ba nonei e hitupali mena a toa Jiu, a solonen e Akuila, a toun Pontas. Nori mera tahol i tanen e Prisila i hagou la ba hakapa nema a provins i Itali. Taraha, a Gamman Pan e Klodias e ranga merai u Jiu hoboto e gi la ban a taun i Rom. Be Pol e la tala uana turu mun tahol.
ACT 18:3 Nori u mun tahol i ka mei a toa mar toukui te ka has mei e Pol, be Pol e ka gono tala mera nen ba nori te kuir. Nori i atein kuin a luma seil.
ACT 18:4 Turu mamanu Lan u Goagono turu Jiu e Pol e la u turu luman lotu i taren ba te ranga gono mera nen. Nonei e ngilin habutsi u nihamana u niga turu Jiu na turu Grik has.
ACT 18:5 Ere Sailas mere Timoti i la ba nema i Masedonia me la uarima i Korin, be Pol e habulungana nitoa nena u ranga turu mamana u lan. Nonei e hatei hatagalein u ranga turu Jiu me poiena, “E Iesu nonei e Mesaia.”
ACT 18:6 Kaba nori u Jiu i hipusin u ranga i tanen me ranga sisi ria i tanen. Ba nonei e tohu ba nena u koahu turu hasobu i tanen te ga haruto merien a raharaha i tanen. Ba nonei e poiena i taren, “Te tapolasa ba nemoa limiu e Sunahan ba te tiamiu, a ka peisa noa has i tamilimiu. Alia u hatei hakapa rilimiu u ranga u mana. Na lia e la tala uagou turu katun te halhal ria i tarara u Jiu.”
ACT 18:7 Be Pol e la ba nena a luman lotu teka, me la uana tara luma tara toa katun, a solonen e Tisias Jastas, a katun te roron hatsunono e Sunahan. A luma i tanen e kaia i rehina luman lotu turu Jiu.
ACT 18:8 Na tsunono tara luman lotu a solonen e Krispas. Nonei na pala hoboto i tanen i hamana u tara Tsunono. Na para a tei Korin i hengo u ranga tere Pol, ba nori e hamanar me habaptaisir.
ACT 18:9 Na tara toa bong be Pol e tareto u toa u hiharuto, ba Tsunono e poieto i tanen, “Alö go ma matoutui. Alö go hahatein u ranga. E moa te go hahalongolo u lö.
ACT 18:10 Alia e ka gono mego lö, ne moa ta toa ta katun te ga kato homio lö. Alia e ka megu u katun u para tara taun teka.” A Tsunono te mar ranga u teka.
ACT 18:11 Ne Pol e keia i Korin u toa u hiningal na tönomo a tsihau, ba nonei e hatuts rane ien u ranga tere Sunahan.
ACT 18:12 Kaba tara poata te Gammania e Galio i Gris, bu Jiu e takei hobotor me omier e Pol. Ba nori i pile kap naten me na piou narien turu kot me poier, “A katun teka e roron hatuts ranei a barebana te gi kato meni u mar lotu tere Sunahan te ma matsköneia turu Lo i tamulam u Jiu.”
ACT 18:14 E Pol e katsin ranga palis u i taren, kaba e Galio e poe tsiponi turu Jiu, “Alimiu u Jiu, sanena te ga pekoia a katun teka a lo, tsi te ga katoe ien ta markato ta omi, alia sane hengo rago limiu.
ACT 18:15 Kaba limiu e mi rangata tsipon nemiu a man ranga pinopino na man solo na man lo peisa i tamilimiu. Bara, e noahasina. Alimiu peisa noa has te go hamatsköe iam a ka teka. Alia e ma tatei hengoegi u kot tara mar ranga teka.”
ACT 18:16 Ba nonei e tsuga ranen turu kot.
ACT 18:17 Ba nori hoboto e pile kap ner a tsunono tara luman lotu turu Jiu, a solonen e Sostenis, ba nori e singsingate rien i rehina makumun kot. Kaba e Galio e ma hakats silei a hiatatung teka.
ACT 18:18 E Pol e gamon ka halehana lelia i Korin, ba nonei e raranga haniga merena u Kristen, me toan lana. Ba nonei e osana tara tolala ba te katsin la uana tara provins i Siria. E Prisila mere Akuila ti la gono meien. Na tara taun i Senkria nonei e kuli ban a hulunen, taraha i manasa nonei e ranga hamana u i iasa tere Sunahan.
ACT 18:19 Ba nori e na tuku ria tara taun i Epesas, be Pol e la ba rena ere Prisila mere Akuila. Nonei peisa te tasuia i iahana luman lotu turu Jiu me hiararanga gono mera nen.
ACT 18:20 Ba nori e ranga merien te ga gamon ka bu uen, kaba nonei e ma hanigai.
ACT 18:21 Kaba e Pol e ranga haniga mera ien me poiena, “Te ngil noa e Sunahan, ba lia te la pouts lel uaguma romana i tamilimiu.” Ba nonei e na osana tara tolala me la ba nena i Epesas.
ACT 18:22 Ba tolala e na sungna tara taun i Sesaria, be Pol e na hatsomi rena u Kristen. Ba nonei e toan la uato i Antiok.
ACT 18:23 E Pol e kei a tsitabubun poata a tsi lehana, ba nonei e toan la ba nena i Antiok me lana. Ba nonei e lana tara man palabina man han tara provins i Galesia na i Pritsia, me kato hatagala rena u Kristen hoboto.
ACT 18:24 Na toa Jiu a toun Aleksenria e mi kaia i Epesas. A solonen e Apolos. Nonei a katun te katkatoei u ranga u niga, na nonei e atei sil koru hasi u ranga tere Sunahan te kana turu Buk u Goagono.
ACT 18:25 Nonei i hatutsei a maroro tara Tsunono, ba torinen te tagala sil koruena a Tsunono. Nonei e roron hatuts hamatsköri a barebana a man ka tere Iesu te hengo nen. Kaba nonei e atei sil peisa lasi a man hihatuts tere Jon a Tsonun Baptais.
ACT 18:26 Nonei e hatanian ranga hatagalaia i iahana luman lotu turu Jiu. Be Prisila mere Akuila i hengoe ten ba nori e lue ren me harute rien a mouna koru a markato tere Sunahan.
ACT 18:27 Tara poata te katsin laia e Apolos tara provins i Gris, bu Kristenir i Epesas e hale rien u rangan hitaguhu te ga la uen tara nilala teka. Nori i koloto meni a kalanloun turu Kristenir i Gris te gi tatei lu haniga menien. Be Apolos e na tukuna i Gris, me taguhu hatagala rena u barebana ti hamana mei te tatagi merien e Sunahan.
ACT 18:28 Nonei e tagala koru mei te ranga palis u, ba te pita-puta koru hasena u ranga hasoala turu Jiu i matar u barebana. Na turu Buk u Goagono nonei e haruto haniga koru rien e Iesu nonei e Mesaia.
ACT 19:1 Tara poata te kaia e Apolos tara taun i Korin, be Pol e silana tara makum te ka mei a man pokus ba nonei e na butuna i Epesas, me na sabe rena a palabir u Kristen.
ACT 19:2 Ba nonei e rangata ranen, “Tara poata tu hamana mia limiu, alimiu u lu has iam u Namnamei u Goagono?” Ba nori e poier, “E moa. Alam u mamala hengoei te ga ka u tu Namnamei tu Goagono.
ACT 19:3 Be Pol e rangata lel ranen, “Ga saha mar baptais tu lue iam limiu?” Ba nori e poier, “Alam u lui a baptais tere Jon.”
ACT 19:4 Be Pol e poiena, “I manasa te baptais reia e Jon u barebana, ba nonei e hatei rane ien te gi habirits merien a toriren ba te habaptaisir. Ba nonei e hatei rane ien te gi hamana uen tara katun te murimuri nena men romana, nonei e Iesu.”
ACT 19:5 Nori i hengo u ranga teka me toan habaptais ria tara solona e Iesu a Tsunono.
ACT 19:6 Be Pol e hatakopena a limanen i ieluren, bu Namnamei u Goagono e koul uanama i taren. Ba nori e ranga ria turu mamanu mar ranga halhalina i Kolö, me töho ner u ranga hamatskö tere Sunahan.
ACT 19:7 Nori u katun hoboto teka i antuna toumia tara 12 a katun.
ACT 19:8 Be Pol e tasu uana i iahana luman lotu turu Jiu, ba nonei e ongolona me ranga nena u Bulungana u Niga. Na te markato uen teka e antunaia tara topisa tsihau. Nonei e ranga hatagala mera ien me torohanan hatakeiena u hakhakats u niga i taren tara Nipepeito tere Sunahan.
ACT 19:9 Kaba a palabi i hipus nen ba te ma hamanari. Nori i ranga homin a Maroro tara Tsunono i matar u barebana. Be Pol e toan la ba ranen. Nonei e lur u Kristen me la gono mera nen, na turu mamanu lan nonei e hatei nia u ranga i iahana luman skul tere Tiranas.
ACT 19:10 Te markato uen teka e antunaia turu huol u hiningal. Bu barebana hoboto ti kaia tara provins i Eisia i hengoeto u ranga tara Tsunono, u Jiu nu Grik has.
ACT 19:11 E Sunahan e taguhi e Pol me kuiena a man mirakul pan halhal.
ACT 19:12 Ba barebana e hake ria u hangitsip tsi u labalaba i tuanreina e Pol, ba nori e toan lu mena rien turu katun ti ka mei a nimate. Ba nimate i taren e kapana, bu mate u omi e koul ba has naren me lar.
ACT 19:13 Na palabir u Jiu i roron hula la ba te kuin bisnis ner ti tsuga ba merien u mate u omi. Na palabi i torohanan poan a solona e Iesu a Tsunono te gi koul u u mate u omi turu barebana. Na nori a man toa i roron ranga u teka, “Alia e ranga hatagala koru mego lö tara solana e Iesu te roron rarariena e Pol, la ban!”
ACT 19:14 A elahit u munmun toulana ti kato a markato teka nori a galapien tson tara toa pris pan turu Jiu a solonen e Siva.
ACT 19:15 Kaba toa mate a omi e ranga palis u i taren me poiena, “Alia e atei silegu e Iesu ne Pol e ka mer a nitagala, kaba lia e ma atei sil ragi limiu!”
ACT 19:16 Ba katun te ka mei a mate a omi e kurapa uana i taren ba te atung ranen me tagala saluhe ranen. Nonei e kato homi korur a peisaren me kis kakata ba rene ien a hasobu i taren. Ba nori e bus ba ner a luma teka me la mer a beloso.
ACT 19:17 Bu Jiu nu Grik hoboto ti kaia i Epesas e hengo ner a ka teka. Ba nimatout a kapan e butuna turu barebana hoboto, ba nori e soloseier e Iesu a Tsunono.
ACT 19:18 U katun u para ti hamana i lama me mi poke ier a mamana markato ti katoe ien i manasa.
ACT 19:19 Na para a katun ti roron kato u matuna na hirakö i gono hoboti a man bukun matuna na hirakö i taren me hatse ria turu tula i matar u barebana hoboto. Ba nori e asier a hihol tara buk hoboto teka me antunana tara 50,000 makumun silva.*
ACT 19:20 Tara markato teka, u ranga tara Tsunono e sata u tara han a para me tagala saluhena.
ACT 19:21 Na i murina a ka teka, bu Namnamei tere Sunahan e haleie nei e Pol u hakats te ga la uen tara provins i Masedonia na i Gris, ba te la hamurimuri uana i Jerusalem. Ba nonei e poiena, “I murina te na tare goa lia a man han teka, ba lia te na tara hase gou i Rom.”
ACT 19:22 Ba nonei e hala rena a elasolana katunun hitaguhu i tanen, ere Timoti mere Irastas, ba te la mam uar i Masedonia. Be Pol peisa te gamon ka noana tara provins i Eisia.
ACT 19:23 Tara poata teka a nomi pan e butuia i Epesas ti pal meni a barebana a Maroro tara Tsunono.
ACT 19:24 E mar butu u teka: a toa katun a solonen e Dimitrias e kukuiei a man ka a silva. Na nonei e roron kui tatatiei a ma tsi makumun lotu a goagono a silva ti hanamnameini a luman lotu pan tere Atemis, a got gamogamo a tetahol ti roron hatsunono u a tei Epesas. E Dimitrias e roron habutsi a toukuin hahol a para turu katunun kui i tanen.
ACT 19:25 Nonei e goner u katun teka nu katun has a toukui i taren te kato hoboto u i iesana me poiena, “Pal tson, alimiu e atei silemiu a toukuin hahol teka te roron habutsena a hihol i tarara.
ACT 19:26 Na katun teka e Pol e roron habiritsena u hakats tara katun a para ba te poiena, ‘U keisa te kuieri u ualima e ma got hamanari.’ Alimiu u tare men na limiu u hengo hakapa hase men. Nonei e ma mar kato peisa uanei i teka i Epesas. E moa. Nonei e kato hasema u ranga teka tara han a para koru i iahana provins teka i Eisia.
ACT 19:27 U ranga tara katun teka e namos kato homiena a solo tara toukui i tarara. Na tana ka lel, u ranga i tanen e namos kato homi hasena a solo tara luman lotu pan tara got a tetahol e Atemis, ba te here nei a ka pinopino turu hakats turu barebana. A tei Eisia hoboto nu barebana tara han hoboto e roron hatsunoner a got a tetahol teka. Kaba u ranga tara katun teka e Pol e katsin kato hatia tsiponena a nikapan i tanen.” E Dimitrias e mar ranga u teka.
ACT 19:28 Nori i hengo u ranga teka me raharaha korur. Ba nori e kur me poier, “E Atemis a tetahol i tarara a tei Epesas te pan koruna!”
ACT 19:29 Ba barebana i Epesas hoboto e hiagetageta hapanir. Nori i takei hoboto me pieta uar tara makumun hagum. Na nori i las tsibilir ere Gaias mere Aristakas ba te la gono mera ren. Nori a elasolana katununa i Masedonia ti roron lala gono mei e Pol.
ACT 19:30 E Pol e ngilin la u i gusur u barebana, kaba u Kristen i hapiu nen.
ACT 19:31 Na palabir u gamman ni Eisia a man hahikapien tere Pol, nori i hala nema u ranga i tanen ba te ranga hatagala meren te go ma tatei la uaien i iahana makumun hagum.
ACT 19:32 Bu hagum teka e tutu koru talana. A palabi i kun u tanu ranga, na palabi i kun u tanu ranga. Na para koru a katun i ma atei silei a mouna a ka ti mi gono sile ien.
ACT 19:33 Bu Jiu e hala menari e Aleksenda i hagus, ba palabir u katun e ku siler te go kato menien u ranga. Be Aleksenda e hasoasei nena a limanen te gi hanoa meni u barebana u geta, me katsin palisena u ranga i taren.
ACT 19:34 Kaba nori i tara mareien nonei a Jiu, ba nori e tutoa ku hobotor me poier, “E Atemis a tetahol i tarara a tei Epesas te pan koruna!” Na nori i mar ku talasi u teka e antunaia tara huol a aua.
ACT 19:35 Ba toa katun pan ni Epesas e kato hakokomoto rena u barebana me poiena, “Ara a tei Epesas, a barebana hoboto e atei siler i Epesas nonei a taun te tara kap nena a luman lotu tara tetahol pan e Atemis, na taun has tara hatu a goagono te rusma i Kolö.
ACT 19:36 Moa koru ta katun te ga hipusin u ranga teka. Alimiu go kakamoto iam. Alimiu u moa te go hasesei koruam ba te katoemiu ta toa ta ka.
ACT 19:37 Alimiu e mi piou remuma a elasolana katun teka, kaba nori i ma kopei ta ka tara luman lotu. Na nori i ma ranga hahakos hasi tara got a tetahol i tarara.
ACT 19:38 Te ngilin kot mena e Dimitrias nu katunun kui i tanen a toa katun, e ka mena a poatan kot. Nu gamman e ka hasir. Nori e gi hamatsköi u ranga i taren turu kot.
ACT 19:39 Na te ka lel memia limiu tu tan tu ranga, ba limiu te hamatsköe mien romana tara poatan hagum hamatskö.
ACT 19:40 Ara e lu toume rou a niomi te hiagetageta hapan uali lara turu lan i romana. Te rangata nanou a Gamman Pan a mouna u geta teka, ba ra te ma tatei antunan palis naroi u ranga.”
ACT 19:41 A katun pan e mar ranga u teka, me hala ba rena u katun ba nori e tarurar.
ACT 20:1 U geta teka e kapa, be Pol e ngö rena u Kristen e gi la uama i tanen. Ba nonei e hala nena u ranga i taren ba te kato hatagalena a toriren. Nonei e ranga haniganiga meren ba te toan la uana tara provins i Masedonia.
ACT 20:2 Nonei e lalaia tara man makum teka, ba te ranga nena u rangan hitaguhu u para turu Kristen. Ba nonei e na toan butu talana tara provins i Gris, ba te ke iena a topisa tsihau. Ba nonei e ngilin osa lelna tara tolala ba te la uana i Siria, kaba u Jiu i korupakö tsipon nen. Be Pol e hakats nena te ga sila pouts uen i gusuna i Masedonia.
ACT 20:4 Ne Sopata, a katununa tara taun i Beria a pien tere Piras, nonei te la gono mei e Pol. Na palair u katun i la gono has meien: nori ere Aristakas mere Sekandas ri Tesalonaika, ne Gaiasina tara taun i Debi, ne Timoti, ne re Tikikas mere Tropimas tara provins i Eisia.
ACT 20:5 Nori u katun teka ti la mam me na hahaloso raria lam* tara taun i Troas.
ACT 20:6 A kannouna tara beret te moa ta yis e la hakapa, ba lam e la ba nem a taun i Pilipai me na osa mia tara tolala me lam. Ba lam e na tuku mia i taren tara taun i Troas turu hatolimana u lan. Ba lam e ke mia u tohit u lan i Troas.
ACT 20:7 Turu Sandei alam u gono sil te go nou hoboto u ba te kato hasem u Komunio. Be Pol e rangana turu barebana. Nonei e katsin lana i mahö, ba nonei e spanena u ranga me antune iena gusuna bong.
ACT 20:8 Nu lam u para te kulupuia tara rum i iasa tu gonoia lam.
ACT 20:9 Na toa katun a hitots a solonen e Yutikas e gumia tara windou. E Pol e ranga noa ba nonei e Yutikas te topi koruna. Nonei e soho koru tala ba te rusuna tara Fp fl hatopisana rum i iasa me rus halehana uana i puta. Bu katun e pieta koul uar i puta me lue ren, kaba nonei e mate hakapa.
ACT 20:10 Be Pol e koul hasina ba te turuna me lukutu nanen me poiena, “Alimiu go ma tokumi. Nonei e toatoana.”
ACT 20:11 Be Pol e la pouts lelina i iasa me posiena a beret ba nori e nour. Ba nonei e kato sei lelena u ranga i taren, ba te ranga halanina, me toan la ba ranen.
ACT 20:12 Ba nori e lu menari a katun a hitots te toatoa pouts i han. Ba toriren e sasala koru pouts tala menen.
ACT 20:13 Alam u la mam me na osa mia tara tolala me na tuku mia tara taun i Asos. Alam u na sakieia e Pol i Asos te go lu mena ien tara tolala. E Pol noa has te mar haka mam meni u ranga teka. Nonei e ngilin tatalaia i maroro ba te la uana i Asos.
ACT 20:14 Be Pol e mi sabe rana lam i Asos, ba lam e lu mena mien tara tolala. Ba lam hoboto e la uam tara taun i Mitilini.
ACT 20:15 Ba lam e la ba nem i Mitilini me na lan hasukusuku rena tara toa tolo a solonen i Kaios. Ba lam e na lan lel rena me sabiem a tabina tolo te ngöeri i Semos. Ba lam e na lan lel rena me tuku mia tara taun i Mailitas.
ACT 20:16 E Pol e hakats lasin te go la soku ba menien a taun i Epesas, taraha nonei e raman kaia tara provins i Eisia. Nonei e ngilin hasesei sil te go na butu uen i Jerusalem i mam turu Pentikos te ga antuna uen.
ACT 20:17 Tara poata tu tukuia lam i Mailitas, be Pol e hala mena nei u ranga i Epesas. Nonei e ngör a pal kapan turu Kristen e gi la uama i tanen.
ACT 20:18 Ba nori e mi tuku ria i tanen ba nonei e poiena i taren, “Alimiu e atei silemiu a markato tu kato lia tara poata tutun tu tuku malia i Eisia, na tara mamana poata tu ka gono meria lia limiu.
ACT 20:19 Na limiu e atei silemiu, a para poata ti kitseia u Jiu u ranga te gi pita-puta menien lia. Na tara ka teka alia u ka mei u tori-tiama u para na kamits a para. Kaba alia u kato hatetenei a peisar ba te katoegu a toukui tara Tsunono.
ACT 20:20 Na lia u ma matout mei tu habulungana meni u ranga te tatei taguhu rano limiu. Na turu hagum na tara man luma has i tamilimiu, alia u hatuts rio limiu. Alimiu e atei sile men.
ACT 20:21 Alia u hatei hatagalein u ranga tara pal katun i tar u Jiu na i tamilimiu has u Grik, te go habirits mena milimiu a torimiu tere Sunahan, na te go hamana has uam limiu tara Tsunono i tarara e Iesu Kristo.
ACT 20:22 Na lia e hatei rago limiu, u Namnamei tere Sunahan e las tale nolia ba lia te la uagu i Jerusalem. A saha ka te na butu noia i tar i Jerusalem, alia e ma ateigi.
ACT 20:23 A ka lasi teka te atei sile gulia: tara mamana taun u Namnamei u Goagono e roron hatei halesaleio lia ba te poiena, ‘Alö e na sabie mou a kamits ba nori te na haka hase roa lö tara karabus.’
ACT 20:24 Na lia e ma hakats hapara nagi te go toatoa u lia tsi te go mate u lia. Kaba alia e hakats sil koruegu te go antunan hakapa haniga meni lia a toukui teka tu luia lia tere Iesu a Tsunono, a toukuina te hatei menari u Bulungana u Niga tara nihitaguhu tere Sunahan.”
ACT 20:25 E Pol e ranga lel me poiena, “I manasa tu lalaia lia i gusumilimiu, ba lia te hatei negu u rangana tara Nipepeito tere Sunahan. Kaba alia e hatei ragi limiu, alimiu hoboto e ma tara lele moi lia.
ACT 20:26 Na lia e hatei has ragi limiu, te tapolasa ba nanoa ta toa i tamilimiu e Sunahan ba te tiana, e ma omi uanei i tar.
ACT 20:27 Alia u mamala peits ba rilimiu tu ranga. E moa. Alia u hatei rilimiu a man hakats hoboto tere Sunahan.
ACT 20:28 Alimiu go tara kap haniga niam a peisamilimiu na pala hoboto tere Iesu, te hereri u sipsip. U Namnamei u Goagono e hopu kap rio limiu u katunun taratarakap i taren. Taraha, nonei e ngilena alimiu go taratara kap haniga riam u katun tere Sunahan. A Pien Tson i tanen e sakahis hakapa rien u rahatsing peisa i tanen.
ACT 20:29 Kaba alia e ateigu, te la ba ragoa lia limiu bu katunun hihatuts u omi te la rima romana i gusumilimiu ba te mi kato homi rario limiu, ba te here roi u muki u hie te kato homi rer u sipsip.
ACT 20:30 Na palabir u katun i tamilimiu pouts noa has te katoer romana u ranga u gamo, te gi las merai u Kristen ba te kukute raren.
ACT 20:31 Na limiu go hanei haniga hiton iam. Alimiu go hakats sile iam a ka teka: turu topisa u hiningal nitoa, tara bong na tara lan, alia u ma hanoai tu hatuts meri limiu hoboto a man toa toa. Alia u hatuts meri limiu a nitatagi pan.
ACT 20:32 “Na lia e haka tala ragia limiu tara nipepeito tara Tsunono, na turu rangana tara nihitaguhu i tanen. Nonei e antunan hatagala nena a nihamana i tamilimiu ba te hala ranei limiu a man ka man niga hoboto, te roron hala ranei e Sunahan u katun hoboto te hopu kap merien i tanen.
ACT 20:33 Alia u ma kato silei te go lu meni ta moni tsi tu hasobu tara tana katun.
ACT 20:34 Alimiu te atei silemiu u huol u ualima i tar te pilin a toukui na te taguheio lia tara man ka te makmakum, ba te taguhu has rena u katun ti ka gono meio lia.
ACT 20:35 Tara mamana toukui i tar, alia u haruto rilimiu te gi mar kui hatagala u ra teka, ba ra te tatei taguhu rer u katun u pinolasa. Ara gi hakatsin u ranga te kato e Iesu a Tsunono te poien, ‘A nisasala tara katun te hala nena a man ka tara tana katun e la sei nena a nisasala tara katun te luna tara tana katun.’”
ACT 20:36 E Pol e hakapi u ranga i tanen ba nonei e hatukununa me singo hoboto gono mera nen tere Sunahan.
ACT 20:37 Kaba nori i tabe hapara koru ba te hamagoe ria a limaren i totongolona e Pol ba te hatsomi hapara naren.
ACT 20:38 Nori i hasagohi a nitatagi pan koru te poe mam meni e Pol, “Alimiu e ma tara lele moi lia.” Ba nori e na piou narien tara tolala.
ACT 21:1 Alam u la ba ren me na osa mia tara tolala me lam. Ba lam e seil hamatskö uam tara toa tolo i Kos. Bu hamahö ba lam e na tuku mia tara tana tolo i Rous. Ba lam e la ba nem i Rous me la uam tara taun i Patara.
ACT 21:2 Ba lam e na sabiem a toa tolala te katsin la u tara provins i Pinisia, ba lam e osa mia i tanen me lam.
ACT 21:3 Ba lam e na tarem a tolo i Saipras me la hapal ba mena mien tara pal keruka i tamulam me lam. Ba lam e la uam tara provins i Siria me na sung mia tara taun i Taia. A tolala e katsin hakoulia a kako tara han teka.
ACT 21:4 Ba lam e na sabe rem u Kristen, ba te ka gono mera men tara han teka turu tohit u lan. Na tara nitagala turu Namnamei tere Sunahan nori i ranga mei e Pol te go ma tatei la uaien i Jerusalem.
ACT 21:5 Tu hakapia lam a poata i tamulam tara han teka, ba lam e la ba nem nonei a han me lam. U Kristen hoboto — a man munmun tahol na galapien i taren — i mi hipiouia i ielesala tara taun. Na i kotolana alam u hatukun me katoem u singo.
ACT 21:6 Ba lam e hiahanhaniga gono mera men. Ba lam e osa mia tara tolala, ba nori e la poutsur i han i taren.
ACT 21:7 Alam u osaia tara tolala me la ba nem a taun i Taia me la nitoam. Ba lam e na tuku mia tara taun i Tolemes. Ba lam e hatsomi mia turu Kristen, ba te ka gono mera mien u toa u lan.
ACT 21:8 Bu hamahö ba lam e la uam i Sesaria ba te na tuku mia i luma tere Pilip, a katun te hahabulunganein u ranga tere Sunahan. Nonei a toa tara elahit a katun ti hopu kapir i Jerusalem. Alam u ka gono meien.
ACT 21:9 Na tson teka e ka mei a elahats a pien tahol a kukubei i tanen ti rangein u ranga turu propet.
ACT 21:10 Alam u gamon kaia teka, ba toa propet a solonen e Agabas e gala nama i Judia.
ACT 21:11 Nonei e la uama i tamulam ba te mi lue iena a lete tere Pol. Be Agabas e kitse nei a lete a peisanen, a man mounen na man limanen has. Ba nonei e poiena, “U Namnamei u Goagono tere Sunahan e ranga uana teka, ‘U Jiu i Jerusalem e na kato has uar teka ba nori te kits nariou romana a katun terena lete teka. Ba nori te toan hala naroen tara pal barebana halhal turu Jiu.’”
ACT 21:12 Tara poata tu hengo nia lam a ka teka, ba lam nu katun hoboto e ranga hatatagi tori silem e Pol te go ma la uaien i Jerusalem.
ACT 21:13 Ba nonei e ranga palisina me poiena, “Aha te tabe sile milimiu? Alimiu e kato hatitiama koruemiu a torir. Te ngilin kits naroen lia tara karabus, alia e tatei karabusugu, ba lia te na kato begi a Tsunono e Iesu a ka teka. Na lia e haniga hasigu te go na mate sil menien lia i Jerusalem.”
ACT 21:14 Nonei e tagale rilam ba lam e hanoa talam me poiem, “E Sunahan e tatei kato mena neien turu ngil i tanen.”
ACT 21:15 Te kapaia a poata i tamulam tara han teka, ba lam e kato hamatsköem a man ka i tamulam ba te kete uam i Jerusalem.
ACT 21:16 Na palair u katunur i Sesaria ti hamanaia tere Iesu i la gono has merio lam. Ba nori e na piou raria lam i luma tere Neson, a katununa tara tolo i Saipras. Nonei e kaia tara pal barebana ti hamanaia tere Iesu i manasa noa, ba lam e na ka mia i luma i tanen.
ACT 21:17 Tara poata tu tukuia lam i Jerusalem ba pal barebana ti hamanaia tere Iesu e sasala mer ti tara merien lam.
ACT 21:18 Bu hamahö be Pol na lam has e la hoboto uam tere Jemis. Na pal kapan hoboto tara pala tere Iesu i ka has.
ACT 21:19 Be Pol e hatsomi ranen, ba te hatei ranen a mamana ka hoboto te kato e Sunahan me poiena, “E Sunahan e taguhe molia ba nonei te kato beie nei u katun halhal i tarara u Jiu u toukui u niga.”
ACT 21:20 Tara poata ti hengoe ien a ka teka, ba nori e soloseier e Sunahan. Ba nori e poier i tanen, “A tsi toulamulam, alö e atei silem u Jiu te hamana ria tere Iesu e para sokur na nori hoboto e kukute hanige ier u Lo tere Moses.
ACT 21:21 Nori i hengoin tu hatuts mera mei lö u Jiu hoboto te ka ria turu han tara pal barebana halhal i tarara u Jiu ba lö te poiem nori gi tori-tsuga ban u Lo tere Moses, ba lö te poe hasem te gi ma pöni a hatoatongo tere Sunahan tara pikpikör a galapien i taren, ba nori te ma tatei kukute haseri u markato turu Jiu.
ACT 21:22 Ba nori te hengo hamane riou te tuku hakapa uamu lalö. Gaha te katoe rou ra?
ACT 21:23 Alö go kato a ka teka te ranga nemu lam. A elahats a tson e ka ria teka ti hamana u i iasa i matana e Sunahan.
ACT 21:24 Alö go na piou ren ba limiu te la hobotomiu tara Luman Lotu Pan te go haruto mena milimiu te go matskö uam limiu turu Lo turu Jiu.* Na lö go hol has beren, ba nori te kobana ba ner u hulu i bakuren. Ba barebana hoboto te atei sile riou u mamana u ranga ti ranga sil mei lö u katun e ma mana nei. Nori e atei sile riou alö te kukutiem u Lo tere Moses.
ACT 21:25 Na alam u hala hakapa nela a kalanloun turu barebana halhal i tarara u Jiu te hamana ria tere Iesu. A kalanloun teka e hatei nena u haniga i tamulam te gi kato menien a tohats puku a ka: nori e gi agonein a ka te hats ba neria turu keisa, na nori e gi agonein u rahatsing, na nori e gi agonein a ka te kepa hamate naria i totongolonen, na nori e gi ma tsikoloi.”
ACT 21:26 Be Pol e lu rena a pal tson, bu hamahö ba nori e la hoboto uar turu lotu. Na turu lotu teka nori i na tuolia i matana pal kapan turu lotu turu Jiu me hamana uar i iasa tere Sunahan ti matskö uen turu Lo turu Jiu. Be Pol e tasuna tara Luman Lotu Pan ba te hatei nena u hats i taren e katoe roen romana turu hatohitina u lan. U hats teka e haruto nanou u ranga i taren e manana.
ACT 21:27 Te pats kapaia u tohit u lan teka, bu Jiur i han i Eisia e rute ria e Pol i Luman Lotu Pan. Ba nori e hasingoto haraharaha rer a barebana hoboto ba te tsepe ier e Pol.
ACT 21:28 Ba nori e ku hapanir me poier, “A barebanar i Israel, mi taguhu ramo lam! Nonei lasi a tson teka te hatuts rena a barebana tara han hoboto te gi tori-tsuga ba meni a barebanar i Israel nu Lo tere Moses na Luman Lotu Pan teka. Na tana ka lel has, nonei e piou hasir u katun halhal i tarara u Jiu i iahana Luman Lotu Pan ba nonei te kato habahi hakapena a makum a goagono teka!”
ACT 21:29 Nori i mar ranga u teka, taraha nori i tara mami e Tropimas a toun Epesas me tara gono merien e Pol i iahana taun, ba nori i poieto e Pol e la gono menien i Luman Lotu Pan.
ACT 21:30 Ba barebana hoboto i iahana taun i asingoto koruto me hiagetageta hobotor, ba nori e pieta gugonor me tsepe ier e Pol me las halakasa ba narien a Luman Lotu Pan. Ba nori e topei hapilier u tamana tara Luman Lotu Pan.
ACT 21:31 Ba nori e katsin atunger e Pol, bu toa u raranga e la uana tara tsunono tara Retsimen ba te poiena a barebana hobotor i Jerusalem i asingoto me hiagetagetar.
ACT 21:32 Ba tsunono e lu rena u soldia na palair u kepten ba nori e pieta gala hobotor tara barebana. Ba poata ti tare ien a tsunono nu soldia, ba nori e hanoan singata ner e Pol.
ACT 21:33 Ba tsunono turu soldia e lana tere Pol me pile kap nanen ba nonei e ranga merena u soldia i tanen te gi kits menien a huol a tsien. Ba nonei e poiena, “Esi nonei teka, na ha te katoe lalen?”
ACT 21:34 Ba barebana e ku hobotor, ba palai e poier a toa ka na palai e poier a tana ka. Ba barebana e geta hapan korur, ba tsunono e ma antunan hengo sabe nanei a ha koru te butu lala. Ba nonei e ranga merena u katun i tanen te gi na sei gono meni e Pol i luman soldia.
ACT 21:35 Ba nori e na tuku ria turu toki tara luma bu soldia e soata sei tuner e Pol, taraha a barebana i tagala sil korui te gi lu menien.
ACT 21:36 Ba barebana e kukute raren me kur, “Atung hamate iam!”
ACT 21:37 Bu soldia e na katsin tasu gono mer e Pol i iahana luman soldia, ba nonei e poiena tara tsunono turu soldia, “Alia e ka megu a tsi ranga i tamulö.” Ba tsunono e poiena, “Alö e hahatongon ranga uam turu Ha-Grik?
ACT 21:38 Alia e poie gula alö a toun Itsip tu hasingoto haraharaha korur a barebana i manasa ba nonei te las mera nei u 4000 u tsonun hihipuli ba te la mera neien tara latu pinopino.”
ACT 21:39 Be Pol e poiena, “Alia a Jiu, na lia a toun Tasas, a taun te panina tara provins i Silisia. Alö go haniga ba lia te rangagu tara barebana.”
ACT 21:40 Ba tsunono e hanigana be Pol e tuoluna turu toki ba te hasoasei nena a limanen tara barebana. Ba nori e kokomotor be Pol e toan ranga mera nen turu Ha-Hibru.
ACT 22:1 Ba nonei e poieto, “A man hatamana na man hatoulana, hengo iam ba lia te ranga hatarare negu i tamilimiu.”
ACT 22:2 Tara poata ti hengoe ien te ranga uaien turu Ha-Hibru, ba nori e kokomoto korur.
ACT 22:3 Be Pol e poieto, “Alia a Jiu ti poseia i Tasas, a taun i Silisia. Kaba alia u pania tara taun teka i Jerusalem ne Gameliel nonei a tson hihatuts i tar. Alia u tsitsiloia turu lo hoboto turu tuburara, na lia u tagala sil koru te go kukute haniga meni lia e Sunahan, te kato has uami limiu hoboto i romana.
ACT 22:4 Alia u kato homir a barebana ti kukute a maroron nihamana te kukutie gulia i romana, e noaia ti mate u a palai. Alia u kits kap rien a tsien, a pal tson na tohaliou has, na lia u hala merien tara karabus.
ACT 22:5 A tsunono pan turu pris na pal kapan hoboto turu Kot Pan turu Jiu e atei siler te ranga hamana uagu lia. Alia u lu u kalanloun ti koloto meni a pal tson teka turu Jiu i Damaskas. Ba lia u la uato i Damaskas te go na pile kap meri lia u katun tere Iesu, ba te katsin kits ragien u tsien ba te la pouts mera gume ien i Jerusalem ba te hahuna ragen.”
ACT 22:6 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la noaia tara kalana me sukusuku gia i Damaskas. Bu toa u ualesala pan e songots butu nama i kolö tara pal soasa me piraha hahise nolia.
ACT 22:7 Ba lia e rus uagu i puta turu tsikitsiki, ba lia te hengoegu u toa u ranga ba te poiena i tar, ‘O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia?’
ACT 22:8 Ba lia u rangatato, ‘O tsunono, alö esi?’ Ba nonei e poieto i tar, ‘Alia e Iesu ni Nasaret, a katun te kato hakamitse mulö. Te kato hakamits ramia lö u katun i tar, alö e kato hakamits hase molia.’
ACT 22:9 A pal tson ti la gono meio lia i ruto u ualesala, kaba nori i ma hengoi u ranga tara katun te ranga u i tar.
ACT 22:10 Ba lia u poieto, ‘O tsunono, aha te katoe gou lia?’ Ba Tsunono e poieto i tar, ‘Alö go takei ba lö te lam i Damaskas, ba lö te na hengo sabie mou a mamana ka hoboto te hopu kap mei lö e Sunahan te go na kato lö.’
ACT 22:11 U ualesala teka e pan koru me kato hakiauena a matar, ba pal tson ti la gono meio lia e pile ria i limar ba te las mena rilia i Damaskas.
ACT 22:12 “A toa tson a solonen e Ananaias e la uama i tar. Nonei a katun te hatsunonei e Sunahan ba te kukutiena u Lo i tarara, nu Jiu hoboto ti kaia i Damaskas i haniga korue ien.
ACT 22:13 Ba nonei e la nama me mi tuoluna i rehir me poiena, ‘O Sol, ara te hatoulana uara tere Kristo, alö go tara pouts!’ Ba i teka puku ba lia u tara poutsuto me toan tare gen.
ACT 22:14 Ba nonei e poieto, ‘E Sunahan ti hatsunoni u tuburara e hopu kapin te go atei sil meni lö u ngil i tanen, na te go tara meni lö a katun a matskö i tanen, na te go hengo meni lö u ranga turu rung tun i tanen.
ACT 22:15 Taraha, alö e na hatei namou e Iesu tara barebana hoboto, ba te na rarare namou a man ka tu rutsi lö na tu hengoin lö.
ACT 22:16 Ga lö e hahalosem aha? Alö go takei ba te luem a baptais. Alö go singo u tara solonen ba nonei te galus ba nena u markato u omi i tamulö.’”
ACT 22:17 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la pouts i Jerusalem, ba poata tu singoia lia i Luman Lotu Pan ba lia te rutsegu u toa u hiharuto.
ACT 22:18 Alia u tarei a Tsunono ba nonei e poieto i tar, ‘Alö go hasesei ba te la ba boroboro nem i Jerusalem, taraha a barebana teka e ma hengoe roi a ka te poa memi lö alia.’
ACT 22:19 Ba lia te poiegu, ‘O Tsunono, nori e atei sil koruer alia u la turu luman lotu hoboto turu Jiu ba te lu regu u katun te hamana ria i tamulö. Ba lia te na haka ragien tara karabus me hasingata ragen.
ACT 22:20 Na tara poata ti atung hamate ien e Stiven, a tson te hahatein u ranga i tamulö, alia tu ka hasia i rehiren. Alia u haniga te gi kato hamate menien, ba lia u tara kap neto u hasobu turu katun ti atung hamate ien.’
ACT 22:21 Ba Tsunono e poieto i tar, ‘La tala, taraha alia e hala halehane golö ba lö te la uam tara barebana halhal turu Jiu.’”
ACT 22:22 A barebana i hengoia tere Pol e noaia turu ranga teka, ba nori e toan ku hapan korur me poier, “Tsuga ba neiam! Atung hamate iam! A mar katun teka e moa koru te ga tatei toatoa lel uen!”
ACT 22:23 Ba nori e ku hapan noa lasir ba te hula lapo ba ner u hasobu i taren pouts me lapo sei ner u koahu i iasa.
ACT 22:24 Ba tsunono e ranga merena u soldia i tanen te gi lu menien i iahana luman soldia. Ba nonei e ranga mera nen te gi lahus menien te go hatei meni e Pol a ka te raharaha koru merien u katun.
ACT 22:25 Ba nori e kitse rien a lete, be Pol e ranga mena a toa kepten te tuolia i rehinen me poiena, “A lo e ma haniga nei te go lahus meni lö a toun Rom te go ma la noa uaien turu kot.”
ACT 22:26 Ba tara poata te hengoeia a kepten u ranga teka ba nonei te lana tara tsunono turu soldia me poiena i tanen, “Alö e katsin katoem aha? A tson teka a toun Rom!”
ACT 22:27 Ba tsunono e lana tere Pol me poiena i tanen, “Hatei molia, alö a toun Rom?” Be Pol e poieto, “Geha.”
ACT 22:28 Ba tsunono e poieto, “Alia a toun Rom taraha alia u holin a moni pan.” Be Pol e ranga palisina me poiena, “Alia a toun Rom noa tara poata ti poseia lia.”
ACT 22:29 Ba pal tson ti katsin lahuse ien me rangatse rien tu rangatasei i la hatoumuri ba naten i teka puku. Na tsunono e matout has tara poata te sabe ien e Pol nonei a toun Rom, taraha nonei e kits hakapei e Pol a tsien.
ACT 22:30 A tsunono turu soldia e ngilin atein aha koru ti kot sil mei u Jiu e Pol. Bu hamahö ba nonei e hapurese nena a tsien tere Pol, ba tsunono e ranga merena u pris pan na pal kapan hoboto te gi gono hoboto uen. Ba nonei e luena e Pol me na hatuole rien i mataren.
ACT 23:1 Be Pol e tara hamatskö uana tara pal kapan me poiena, “Man hatoulana, alia u kaia i matane Sunahan te la noana i romana, ba torir e ma poie nei ‘Alö e kato homim.’ E moa.”
ACT 23:2 Na tsunono pan turu pris e Ananaias e ranga mer u katun ti tuolia i rehina e Pol me tapaler a rungnen.
ACT 23:3 Be Pol e poieto i tanen, “E Sunahan e tapala hase nou romana lö, taraha alö a katun a nigan ranga tun! Alö e gumum i tium te go kato hamatskö meni lö alia turu lo, kaba alö has te pekoem u lo, taraha alö e ranga memula u katun teka te gi tapala menien lia!”
ACT 23:4 Bu katun ti tuolia i rehina e Pol i poieto, “Alö e ranga homi silem a pris a tsunono pan tere Sunahan!”
ACT 23:5 Be Pol e poieto, “Man hatoulana, alia e ma atei sile gulei te tsunono pan uanen turu pris. Sanena te go atei sil mena lei lia nonei a tsunono pan turu pris, alia sane ma tatei ranga homi nagu leien. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, ‘Alö go ma ranga homi silei a katun pan tara barebana i tamulö.’”
ACT 23:6 Tara poata te atei sileia e Pol u Sadiusi nu Parisi i ka hobotoia turu hagum pan teka, ba nonei e ku uana i taren me poiena, “Man hatoulana, alia has a Parisi na pien turu Parisi. Alia e ka gia turu kot, taraha alia e hamana uagu turu katun te mater e takei poutsur romana!”
ACT 23:7 Nonei e ranga hakapa u teka bu Parisi nu Sadiusi e tanian hiangenangenar, bu hagum teka e tapekona i hagus.
ACT 23:8 Taraha, u Sadiusi e roron poier a katun te mate e ma takei pouts nei romana tara tou mate, na nori e roron poe haser e moa ta angelo na e moa has tu namnamei. Kaba u Parisi e roron hamana ria tara man ka hoboto teka.
ACT 23:9 Ba barebana e geta hapanir, ba palair u tson hihatuts turu Lo tere Moses ti kaia tara pala turu Parisi i tuoluto ba te ranga sisir me poier, “Alam e ma sabiemi ta ka ta omi tara tson teka. Toum u namnamei tsi a angelo te ranga toum meien.”
ACT 23:10 Ba raharaha e pan koru talana, ba tsunono turu soldia e hakatsito me poiena, “Pua, u katun e namos las kakatser e Pol!” Ba nonei e ranga merena u soldia te gi la u ba te na lu ba neri meien e Pol ba te mi piou narien tara luman soldia.
ACT 23:11 Ba tara bong ba Tsunono e tuolta i rehina e Pol me poiena, “Alö go ongolo. Alö tu hatei namoa lia i Jerusalem teka, ba lö te na kato has uam romana i iesana i Rom.”
ACT 23:12 Tara bongbong ba toa hun katun turu Jiu i katoeto u korupakö. Nori i kato u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol.
ACT 23:13 U hihase tara pal katun ti kato u korupakö teka e kurapaia tara 40.
ACT 23:14 Ba nori e la uar turu pris pan na tara pal kapan me poier, “Alam e katoe muma u hamal pan te go ma nou meni lam ta ka e noana tara poata te atung hamate moa lam e Pol.
ACT 23:15 Na limiu na pal kapan turu Kot Pan e go hale mula tu ranga tara tsunono turu soldiana i Rom ba te rangatse mien te go lu mena meien e Pol i tamilimiu. Alimiu go gamo iam ba te peimiu, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’ Ba lam te na hanei sile mou te go atung hamate menien lam i mam te ga tuku uen teka.”
ACT 23:16 Kaba a toa pien tson, a hanangona e Pol, e hengoen u korupakö, ba nonei e na tasuna i luman soldia me na hateiena e Pol.
ACT 23:17 Be Pol e ngöena a toa kepten me poiena, “Lu mena lei a pien tson teka tara tsunono turu soldia, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nen.”
ACT 23:18 Ba kepten teka e lue nen me na piou nanen tara tsunono me poiena, “E Pol a karabus nonei te ngöe lalo lia me poiena alia go mi piou nia a pien tson teka i tamulö, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nien i tamulö.”
ACT 23:19 Ba tsunono e pile nena a limanen me gamon la hatalis menen me rangatse nen, “Alö e katsin hatei moi lia aha?”
ACT 23:20 Ba pien e poiena, “U Jiu e haniga hoboto narima te gi rangata menien lö te go lu mena lei lö e Pol turu Kot Pan i mahö. Nori e gamo rima ba te poier, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’
ACT 23:21 Kaba alö go ma hengo rien, taraha u katun i taren te kurapa ria turu 40 e mous riou ba te hahalose ren. Nori e katoe rima u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol. Nori e hanei sil hamanasa tale ren, na nori e hahaloser u ranga i tamulö.”
ACT 23:22 Ba tsunono e poiena, “Alö go ma hateii ta toa ta katun te hatei mena mulei lö alia a ka teka.” Ba nonei e hala pouts talena a pien.
ACT 23:23 Ba tsunono turu soldia e ngörena a elasolana kepten i tanen me poiena, “Alimiu go gone iam a 200 soldia e gi la u i Sesaria, na 70 a katununa turu hos, na 200 a katununa turu saka, ba limiu te tanian takei moa tara nain kilok tara bong i romana.
ACT 23:24 Na limiu go lu has iam u hos te hihitaguhi nariou te gi hosa meni e Pol ba limiu te pepeito kap haniga namoen, ba limiu te na piou namien tere Piliks a Gamman.”
ACT 23:25 Ba tsunono e koloteto a toa kalanloun te kato u teka:
ACT 23:26 “Dia Mista Piliks, alö a Gamman te soloseie mulam. Alia e butu gia i tamulö i romana. Alia e Klodias Lisias.
ACT 23:27 U Jiu i pile kapin a tson teka me katsin atung hamatie ren. Alia u hengoin nonei a toun Rom ba lia te la meregu u soldia i tar ba te na lu ba ragien u Jiu.
ACT 23:28 Alia u katsin atei sil aha ti kot sil meien ba lia te lu mena gien turu Kot Pan i taren.
ACT 23:29 Alia u sabe ti kot sil menien a man kana turu lo peisa i taren, kaba nori i ma kot sil meien ta ka te ga antunaia te gi atung hamate menien tsi te gi kalabus menien.
ACT 23:30 Na tara poata tu hengo nia lia u Jiu i korupakö nen, ba lia te katsin sala nagien i tamulö i teka puku. Na lia u ranga mer u katun ti kot meien e gi na hatei nia i matamulö aha te kot sil merien. Nonei talasi a tsi ranga i tar.”
ACT 23:31 Bu soldia e hengoer u ranga tara tsunono i taren ba nori e luer e Pol me na piou narien tara taun i Antipatris tara bong.
ACT 23:32 Bu hamahö bu soldia e kopis pouts uar i luman soldia, bu katununa turu hos e la noa gono mer e Pol.
ACT 23:33 Ba nori e na piou narien i Sesaria ba te na hala ner a kalanloun tara Gamman, ba nori te hatuoler e Pol i matanen.
ACT 23:34 Ba Gamman e ritena a kalanloun me rangatsena e Pol, “Ime a han i tamulö?” Poata te hengo nien e Pol a toun Silisia ba nonei e poiena, “Alia e hengoe gou romana lö tara poata te la rima romana u katun te kot nario lö.” Ba nonei te ranga merena u soldia i tanen te gi pepeito kap haniga meni e Pol i iahana luman gamman tere Herot.
ACT 24:1 I murina te kapaia u tolima u lan, be Ananaias a tsunono pan turu pris e la uanama i Sesaria ba te la gono mera nama a pal kapan turu Jiu, na katunun raranga i taren, a solonen e Tetalas. Ba nori e hateieri a Gamman e Piliks u ranga ti katsin kot meien e Pol.
ACT 24:2 Be Gamman e ngöena e Pol. Be Tetalas e tanian sake nei e Pol u ranga ba te poiena, “A tsi tsunono o Piliks, alö u taguhu raio lam tara nigumgum a niga koru ne moa ta hiatatung te ga butu. Na turu hakats u niga i tamulö, alö u taguhir a pala i tamulam tu hamatskö meni a man ka man para te omi i manasa turu han hoboto.
ACT 24:3 Ba torimulam e haniga koruena a ka teka, ba lam te haniga koru hase molö.
ACT 24:4 Kaba alia e namos hatu kap nago lö tara poata lehana. Alia e ranga hatatagi gia i tamulö te go hengo meni lö a tsi ranga i tamulam.
ACT 24:5 Alam u tara sabe a tson teka e Pol nonei a katununa tara markato a omi. Nonei e roron habutsena a raharaha na hiatatung i gusur u Jiu tara han hoboto i puta. Na nonei a toa tson mammam has turu katun ti lukater a pala i tamulam me ka uar tara tana pala te ngö rari a hun katunur i Nasaret.
ACT 24:6 Nonei e torohana hasi te ga kato hakorkoriana menien a Luman Lotu Pan i tamulam, kaba alam u pile kap nen. [Na lam u ngilin kot nien turu lo i tamulam.
ACT 24:7 Kaba a tsunono e Lisias nu soldia i tanen i lama me tagala korur, me lu ba tsipon narien lam.
ACT 24:8 Ne Lisias e ranga mer u katun ti katsin kot nen e gi mi butuia i tamulö.] Ba lö noa has te tatei rangatse men, ba lö te tatei atei peisa moa i tanen a mamana ka te kot memien lam.” E Tetalas te mar ranga u teka.
ACT 24:9 Nu Jiu has i taguhe ien ba te saka menari u ranga tere Pol. Nori i ranga hatei hoboto me poier, “A man ranga hoboto teka e manana.”
ACT 24:10 Be Gamman e hanigato te ga kato menai e Pol u raranga i tanen. Be Pol e poiena, “Alia e atei silegu turu hiningal u para alö a tsonun hahamou turu ranga tara pala i tamulam u Jiu. Ba lia te sasala megu te ranga palis uagu lia i tamulö.
ACT 24:11 Te rangata ramoen lö ba lö te tatei atei hase mou nonei u l2 u lan puku te kapa tu la u lia i Jerusalem te go na kato menai u lotu.
ACT 24:12 Na pal kapan turu Jiu i ma tarei lia te go hiatatung gono meia lia ta toa ta katun turu ranga i iahana Luman Lotu Pan. Na nori i ma tara hasei lia te go hatakei meni lia tu hagum tu omi turu katun i iahana u luman lotu tsi i iahana taun. E moa.
ACT 24:13 Na turu ranga te kot merien lia, nori e ma antunan habutu nari ta toa ta mounen te tatei kato hamanena u ranga i taren teka. E moa.
ACT 24:14 Kaba alia e hateie golö, nonei a Maroro teka tara Tsunono te ngöe rien ‘A markato te peko menari a hun katun’, e manana alia e roron kukutie gen. Alia e kukutiegu a Maroro teka ba lia te singo uagu tara Got turu tubumulam e Sunahan. Alia e hamanegu u ranga hoboto te kana turu Lo tere Sunahan nu ranga hoboto ti kolotein u propet.
ACT 24:15 Na lia e hamana silegu nonei a ka te hamana sil hase ren, nonei te hatakei poutse noa romana e Sunahan u katun ti mate, u katun u matskö nu katun te ma matskö hasri.
ACT 24:16 Ba tara mamana poata a torir e tagala silena te go matskö u lia i matane Sunahan na i matar u barebana has.”
ACT 24:17 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Tara man hiningal te la hakapa alia u kaia tara palabina u han, ba lia e toan la pouts uagu i Jerusalem. Alia u la mei u moni te go na taguhuri u katun ti moa ta ka, na lia u la sil hasi te go na hats u lia tere Sunahan.
ACT 24:18 Na lia u kato hakapi a markato te go gogoso u lia i matana u Lo. Alia u kato u teka i iahana a Luman Lotu Pan ba nori e tare rio lia. Ne moa ta pal katun te gi ka gono meio lia, ne moa has tu geta.
ACT 24:19 Kaba a palabir u Jiur i Eisia i mi pile kap nio lia. Na te ka merien tu ranga i tar, nori gi la uama i matamulö ba te kot nario lia.
ACT 24:20 Te moa nen, bu katun teka e gi hatei lö u saha u nomi ti sabien i tar, tara poata tu tuolia lia i matana u Kot Pan turu Jiu.
ACT 24:21 Toum u toa puku lasi u ranga. Poata tu tuolia lia i gusuren ba lia e mar ku uagu teka, ‘Alia e hamanegu e Sunahan e hatakei pouts rena romana u katun ti mate. Nonei lasi a mouna a ka te kot merien lia i matamilimiu.’” E Pol te mar ranga u teka.
ACT 24:22 E Piliks e molo atei haniga sil u nihamana na markato turu Kristen. Ba nonei e ranga mera nei u Jiu te gi hahaloso buuen me poiena, “Poata te la nama romana a tsunono e Lisias, ba lia te tatei hamatsköe gou u ranga i tamilimiu.”
ACT 24:23 Nonei e rurar u hagum ba te ranga menei a kepten turu soldia e ga hakeia e Pol tara karabus, kaba nonei e go ma hakarabus hatagala korue ien. Na nonei e hanigeir a man hahikapien tere Pol te gi taguhu menien tara ma tsi ka te ngilen.
ACT 24:24 Te kapaia a palabina u lan, be Piliks e la gono menama a tahol i tanen e Drusila te pala u turu Jiu. Be Piliks e ngöena e Pol me henge iena u ranga i tanen te hatei neien a mouna a ka te hamana siler u Kristen tere Iesu Kristo.
ACT 24:25 E Pol e rarangin a markato a matskö, na te ga hala puta meni a katun u ngil i peisanen, na te kot gono mera noa romana e Sunahan u katun. E Pol e mar ranga u teka be Piliks e matoutuna. Ba nonei e poiena, “La tala. Te ka megoa lia ta poata ba lia te ngö lele golö.”
ACT 24:26 E Piliks e hakatsin e Pol e ga hale ien ta moni ba nonei te hapurese nen tara karabus. Ba tara poata a para nonei e roron ngö menien i tanen ba te ranga gono menen.
ACT 24:27 U huol u hiningal e la hakapa, be Posias Pestas e palisena e Piliks tara toukui i tanen. E Piliks e ngilir u Jiu e gi haniga u i tanen ba nonei e ma hapurese ba nanei e Pol tara karabus.
ACT 25:1 E Pestas e la hakapa uama i Sesaria te go mi tara kap menien a provins i tanen, ba nonei e gamon ke iena u topisa u lan. Ba nonei e la ba nenama i Sesaria me kete uana i Jerusalem.
ACT 25:2 Bu pris pan na pal kapan turu Jiu e la uar i tanen me sakeri e Pol u ranga. Nori i ranga hatagala u tere Pestas me poier, “Alö go taguhu ramo lam ba lö te hala mena mumei a katun teka e Pol i Jerusalem.” Nori i ngilin hataratara kapin a maroro bu katun i taren te mousur ba te pulier e Pol.
ACT 25:4 Be Pestas e ranga palis uana i taren me poiena, “E Pol e karabus noa buna i Sesaria. E ma pina noi ba lia te la uagou i Sesaria.
ACT 25:5 Na pal kapan i tamilimiu e tatei la gono has merio lia. Na te kato homiia a katun teka ba limiu te tatei na kot gono memen.”
ACT 25:6 E Pestas e ka gono mera ien e antunaia turu toal tsi u maloto u lan lel, ba te toan gala uana i Sesaria. Bu hamahö ba nonei e gumna tara luman kot, ba nonei e ngöena e Pol.
ACT 25:7 E Pol e tuku hakapa bu Jiu ti lama i Jerusalem e tuol hahise ren, ba nori e sake rien u ranga u tiama u para. Kaba nori i ma antunan harutoni e Pestas te go mana u u ranga i taren.
ACT 25:8 Be Pol e mar ranga palis uana teka, “Alia u ma katoei ta toa ta ka ta omi turu lo turu Jiu, na tara Luman Lotu Pan has, na tara Gamman Pan has e Sisa.”
ACT 25:9 Kaba e Pestas e ngilin kato hasasaler u Jiu. Ba nonei e rangatsena e Pol, “Alö e ngilin la uam i Jerusalem ba lia te na hengoe goa u kot i tamulö i Jerusalem?”
ACT 25:10 Kaba e Pol e poei, “A luma teka te tuol gia lia i romana nonei a luman kot tara Gamman Pan e Sisa. A luma lasi teka nonei a makum te tatei hengoe ria u kot i tar. Alö u atei hakapa, alia u ma katoei ta toa ta ka ta omi turu Jiu.
ACT 25:11 Te ka megia lia ta ka ta omi, tsi tu katoeia lia ta toa ta ka te antunana te go mate u lia, alia e ma tatei bus ba nagi a nihahuna teka. Kaba e moa te ga mana u u ranga te kot merien lia, ne moa has ta toa ta katun te ga hala meni lia tara nitagala i taren. Alia go la soku u turu kot pan tere Sisa!”
ACT 25:12 Be Pestas e raranga gono mam merena u tsonun pepeito i tanen me toan poiena tere Pol, “Alö e kato silem te go la u lö tere Sisa, bara, alö e la tala uamou tere Sisa.”
ACT 25:13 U palabina u lan e la hakapa be Agripa a King na toa tahol a solonen e Benaisi e tuku ria tara taun i Sesaria te gi na tara menien e Pestas.
ACT 25:14 Nori i kaka gono meien turu lan u para, be Pestas e toan ranga hatarare nena e Pol tara king. Ba nonei e poiena, “A toa tson e kana teka e karabus noaia tara poata tere Piliks.
ACT 25:15 Tara poata tu la u lia i Jerusalem bu pris pan na pal kapan turu Jiu i kot naten, ba nori e rangatse rio lia te go poe meni lia nonei e gi hahunei.
ACT 25:16 Ba lia u ranga palis mera ten me poiegu, ‘U Rom e ma mar hahuna menari a katun i mam te gum hoboto mera nen u katun te kot sile ren ba nonei te ka mena a poata te go ranga palis menien u ranga te kot merien u katun.’
ACT 25:17 Ba tara poata ti gono hoboto ien teka ba lia e haseseigu, bu hamahö ba lia e gum gia turu gumgum tara tsonun hahamou turu ranga ba te ngö regu u soldia te gi la mena meien e Pol i tar.
ACT 25:18 Bu katun ti kot meien e tuolur, kaba i ma kot meien ta mar ka ta omi tu hakats meren lia.
ACT 25:19 Nori i raharaha meien tara man ka lasi turu lotu peisa i taren na tara toa katun te mate, a solonen e Iesu. Be Pol e poiena e Iesu e toatoa noa hasina.
ACT 25:20 Alia u ma atei sil hanigei u ranga te mar kato uana teka, ba lia e ranga megu e Pol te go tatei la pouts uen i Jerusalem ba te na hakot mera neien u ranga teka.
ACT 25:21 Kaba e Pol e ranga hatagala sil te ga ka noa uen tara karabus antunana tara poata te la nen romana turu kot peisa tara Gamman Pan e Sisa. Ba lia u poieto te gi tara kap noa menien antunana tara poata te hala nagien romana lia tere Sisa.” E Pestas te ranga u teka.
ACT 25:22 Be Agripa e poiena tere Pestas, “Alia has e ngilin hengo negu u ranga tara katun teka.” Be Pestas e poieto, “Alö e na hengoe men i mahö.”
ACT 25:23 Bu hamahö be Agripa ne Benaisi e la gono merima u hiharuto pan, ba nori e na tasu ria i iahana makum te hengoe ria u kot. Bu tsunon pan turu soldia na pal kapan tara taun e tasu gono meren. Be Pestas e hala nena u ranga ba nori e tasu merima e Pol.
ACT 25:24 Be Pestas e poiena, “O King Agripa na ma tsi katun hoboto te ka hoboto ria ra i teka. Alimiu e rutesmiu a katun teka, a solonen e Pol. U katun hoboto turu Jiu i Jerusalem na i teka has i hala sile leien lia u raranga u omi. Ba nori e ku hapan mer te go ma tatei toatoa lel uai e Pol.
ACT 25:25 Kaba alia u ma sabie lei ta toa ta ka te antunana te gi atung hamate menien. Ba nonei noa has e kato sileto te ga la uen romana turu kot peisa tere Sisa, ba lia te hanigagu te go hala menien.
ACT 25:26 Kaba alia u ma koloto noe lei tu kalanloun tere Sisa a tsunono i tar, taraha alia e ma ateigi aha te go ranga sil mei lia e Pol. Ba lia te mi piou nagien i matamilimiu na i matamulö has, o King Agripa. Ba poata te kapa noa u hirangata teka ba lia te ka toum megou ta ka te go koloto sil mei lia e Pol.
ACT 25:27 Taraha, alia e poiegu e ma niga nei te go hala meni lia a karabus turu kot pan ba lia te ma hatei nagi a saha ka te kot sil merien.”
ACT 26:1 Be Agripa e poieto tere Pol, “Alö e tatei ranga beiem a peisam.” Be Pol e hasoasei nena a limanen me hatanian rangana.
ACT 26:2 Ba nonei e poiena, “O King Agripa. Alia e poiegu e nigana i tar te go kato meni lia u ranga i matamulö i romana ba te hatei negu a man ka hoboto te kot sil meri lia u Jiu.
ACT 26:3 Taraha, alö e atei sil haniga koruem u markato hoboto na man harangata turu Jiu. Ba lia te ranga hatatagigu te go hengo meni lö alia ba lö te ma haseseimi.
ACT 26:4 “U Jiu hoboto e atei siler a markato i tar tu pien noaia lia ba te noana i romana. Nori e atei siler tu kaia lia i han peisa i tar i mam koru noa, na i Jerusalem.
ACT 26:5 Nori e solon atei sile rio lia tu tahongo u lia turu Parisi, a pala te kukute hamatskö koruer u lotu i tarara. Nori e tatei hatei ner a ka teka te gi ngil uen.
ACT 26:6 Na i romana alia e tuol gia teka turu kot, taraha alia e hamanegu te go manu u u ranga te hopu kapin e Sunahan turu tuburara i manasa.
ACT 26:7 Nonei u toa u ranga noa has te hamana ria a l2 a pal barebana i tarara e ga mana, ba nori te hatsunono hapaner e Sunahan tara mamana lan na tara mamana bong. Na nonei lasi a toa nihamana teka te kot meri lia u Jiu, o King.
ACT 26:8 Ga neha tsiponi te poe nami limiu, ‘Ara e ma hamana rei te go tatei hatakei pouts meni e Sunahan a katun te mate’?
ACT 26:9 “I manasa alia has u poei go hitagala sil te go kato homi meni lia a solone Iesu ni Nasaret.
ACT 26:10 Na lia u mar kato has u teka i Jerusalem. Alia u lu u ranga u mal turu pris pan ba lia te hakarabus negu a para a katun tere Sunahan. Na tara poata ti katsin kato hamate rien ba lia e haniga hasigu.
ACT 26:11 Ba lia u hahuna hapara raten turu luman lotu hoboto turu Jiu te go haranga merien lia ba te holis ner a man ka ti hamane ien. Alia u raharaha homi koru mera ien me la uagu turu taun i lehana te go na kato homi merien lia.”
ACT 26:12 Be Pol e ranga lelina me poiena, “Alia u la u i Damaskas te go na kato has u i iesana, ba lia e ka megu u ranga u mal nu haniga pan turu pris pan.
ACT 26:13 O King, alia u la noaia i maroro tara soasa ba lia e rutsegu u toa u ualesalana i kolö te alesala balein a pitala, ba nonei e piraha hahise nolia nu katun has ti la gono meio lia.
ACT 26:14 Ba lam e rus hoboto uam i puta turu tsikitsiki, ba lia e hengoegu u toa u ranga turu Ha-Hibru ba te poiena i tar, ‘O Sol, o Sol, aha te kato hakamits sile milö alia? Alö peisa te kato hakamits poutsem a peisam. E here nei a bulumakau a tson te kiki hatoumurena a tsi roei tara katun te tou nanen.’
ACT 26:15 Ba lia e poiegu, ‘O tsunono, alö esi?’ Ba Tsunono e poiena, ‘Alia e Iesu, a katun te kato hakamitse mulö.
ACT 26:16 Takei, ba lö te tuolum. Alia e butu sile gia i tamulö te go hopu kap mei lö a katunun kui i tar. Alö e na hatei ramou a barebana tara ka te rutse mula lö i romana na tara man ka te harutse goi lia romana lö i murimuri.
ACT 26:17 Alia e hala mena goi romana lö tara honoto i tamulö na tara pal barebana halhal turu Jiu, ba lia te taguhe gou romana lö te gi ma kato homi meien lö.
ACT 26:18 Alia e hala sile goi lö te go na hatuts merien lö u ranga i tar na te gi habirits ba menien u markato u omi te here nei u kuhil. Alia e hala mena goi lö i taren te gi habirits uen tara markato a niga te here nei u ualesala, ba lö te na habirits ba ramien a nitagala tere Satan ba nori te habirits uar tere Sunahan. Ba lia te lu ba negou romana u markato u omi turu katun te hamana ria i tar, ba nori te lue riou a makum i taren i gusuna barebana te hopu kap berai e Sunahan a peisanen.’”
ACT 26:19 Be Pol e ranga noana me poiena, “O King Agripa, alia u ma hipusni a kana i Kolö teka tu tare malia.
ACT 26:20 Alia u la mam u i Damaskas me na hatei ragi a barebana te gi hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren ba te habirits uar tere Sunahan, na te gi kato menien a man ka te haruto nena ti hakapa koru menien u markato u omi nu hakats u omi i taren. Na lia u kato has u i iesana i Jerusalem na tara man han hoboto i Judia na tara pal barebana halhal turu Jiu.
ACT 26:21 Nonei lasi a ka teka ti tsepa sil mei lia u Jiu i Luman Lotu Pan ba te torohanan atung hamate rio lia.
ACT 26:22 Kaba i manasa na i romana has e Sunahan e taguhe nolia, ba lia te tuol gia teka ba te hatei negu a man ka teka tara katun papala na tara tsunono has. Na lia e katoegu u mar ranga noa lahas ti kato u propet ne Moses i manasa tara man ka te ga butu.
ACT 26:23 U ranga teka e poiena e Mesaia a katun te hahalose rara e ga lu u kamits ba nonei te takei mam pouts noa tara tou mate ba nonei te na habulungana nena te go lu pouts meri e Sunahan u Jiu na pal barebana halhal turu Jiu.”
ACT 26:24 E Pol e mar ranga u teka ba te hatarare noa nena a man ka te katoen, be Pestas e kuna i tanen me poiena, “O Pol, alö e momolö korum! A niatei pan i tamulö e kato hamomolöe nolö!”
ACT 26:25 Be Pol e poiena, “A tsi kapan, alia e ma momolögi! U ranga i tar e manana ne matskö hasina.
ACT 26:26 Alö o King Agripa e atei nem a man ka teka, ba lia te ranga gia i matamulö ba te ma matsingologi. Alia e hamanegu tu atei hakapa nia lö a man ka hoboto teka, taraha a man ka teka i ma katoei tara makum a mous.
ACT 26:27 O King Agripa, alö e hamana uam turu propet tere Sunahan? Alia e atei silegu alö e hamanam.”
ACT 26:28 Be Agripa e poiena tere Pol, “Ga lö e hakats nem a tsitabubun ranga teka e antunan palisena u hakats i tar ba lia te hamana gia tere Iesu?”
ACT 26:29 Be Pol e poiena, “A tsitabubun ranga e nigana. Kaba te ngile mulö u ranga u para, e niga hasina i tar. Taraha, alia e matesil koruegu te go here meni lö alia, nu katun hoboto has te hengoe rio lia i romana. U tsien lasi teka te ma lue milimiu.”
ACT 26:30 Ba King e takeina ne Gamman ne Benaisi, nu katun ti gum gono meien i takei has.
ACT 26:31 Ba nori e hatalisir me hiararangar me poier, “A katun teka e ma katoei ta ka te antunana te gi atung hamate menien tsi te gi karabus menien.”
ACT 26:32 Be Agripa e poiena tere Pestas, “Sanena a katun teka te ma kato sili te ga la uen romana turu kot peisa tere Sisa, sanei e hapurese ier.”
ACT 27:1 E Gamman e hale iema u ranga te go osa u lam tara tolala ba te la uam i Itali. Ba nori e lu rer e Pol nu palair u karabus ba te hala rarien tara toa katun a solonen e Julias. Nonei a toa tsunono te kaia tara toa pal soldia ti ngöei a Retsimen tere Sisa.
ACT 27:2 Ba lam e osa mia tara toa tolalana i Adramitiam te katsin la u turu taun te ka ria i rehina u tasi tara provins i Eisia. Ba lam e lam me seil talam. Ba toa tson a solonen e Aristakas, a toun Masedonia tara taun i Tesalonaika, e la gono has merio lam.
ACT 27:3 Bu hamahö ba lam e na tuku mia tara taun i Saidon. E Julias e haniga mei e Pol te ga na ruto merien a ma tsi hahikapien i tanen ba nori te hale rien a ma tsi ka te ngilen.
ACT 27:4 Ba lam e takei ba pouts nem a han teka ba lam e seil uam i hapalana tolo i Saipras te oho, taraha alam u lagi lalaia tara lomolomo.
ACT 27:5 Ba lam e seil haroho uam tara tasi i rehina provins i Silisia na i Pampilia me na tuku mia tara taun i Maira tara provins i Lisia.
ACT 27:6 Tara taun teka a tsunono turu soldia e sabei a toa tolalana i Aleksenria te la u i Itali, ba nonei e hosa rano lam.
ACT 27:7 Ba lam e seil halolomotom tara palabinu lan ba te kui hatagala sil koruem te go la noa u lam, ba lam e na luem a makumun tasi tara taun i Naidas. A lomolomo e hatu rio lam te go la noa u lam tu mar la u lam, ba lam e la karasa ba nem a oluna i Salmoni ba te seil uam i hapalana tolo i Krit te oho.
ACT 27:8 Ba lam e kui hatagala korum me seil sila mia i rehina kotolana ba te na tuku mia tara makum te ngöeri u Gohi u Maraha. E ma lehana ba nai a taun i Lasia.
ACT 27:9 A poata a para e tia hakapa tala, ba poata tara eihalata* e butuna, a poata turu tasi pan. Na ka e omi koru te go la noa u lam tara nilala teka. Be Pol e ranga mera nen me poiena, “A ma tsi katun, te la noa uarou ra teka ba ra te ka merou a nomi, ba kako na tolala te omi has nou, nu katun.”
ACT 27:11 Kaba a tsunono turu soldia e ma hengoi u ranga tere Pol. Nonei e hengo lasi u ranga tara kepten tara tolala na tara katun te tei a tolala.
ACT 27:12 Nu katun u para i ngilin la noa has tara nilala i taren, taraha a gohi teka e ma niga korui te ga hahaloso u a tolala ba te antunana te ga kapaia a poata tara eihalata. Nori i ngilin torohanan lui a taun i Piniks, te gi antuna uen. Nonei a gohi te kana i Krit te mata halhal ba nena a lomolomo tara poata te posa hapanna u tasi. Na nori i ngilin hahalosoia i Piniks ba te antunana tara poata te ga kapaia u tasi pan.
ACT 27:13 A tsi lomolomo e biririma i pal tasi, bu katun e poier nori i antunan na lun a han ti ngilin la uen. Ba nori e tanian la hamanasar me seil sila ria i sukusuku koru turu kotolana i Krit.
ACT 27:14 Ba e moa te ga manasa uen, bu toa u ualupu pan te rus gala u i tasi.
ACT 27:15 Ba nonei e pile nena a tolala ba tolala e ma antuna nei te ga habirits uen i matana lomolomo. Ba lam e rongaronga ba namen ba lomolomo e soata peise iena a tolala.
ACT 27:16 Ba lam e olo uam i hapalana a toa tolo te oho, a tsi tolo te ngöeri i Koda. Tara makum teka alam u kui hatagala me las hasukusukue iam a tsi bout.
ACT 27:17 Ba nori e las haseie ren i ieluna tolala. Ba nori e kits hahis haseri a tolala pan a lohiana a tagala, taraha a tolala e namos taktakata. Nori i matout te na pasasa toum uaren turu bun kotolana te sukusuku u i Aprika, ba nori e lu pute ier u seil pan me rongaronge ier a lomolomo ba te soata peise iena a tolala.
ACT 27:18 U ualupu e hula kato hagigere noa has rio lam, taraha e tagala koru.
ACT 27:19 Bu hamahö ba nori e tanian ba ner a kako i tasi. Ba turu hatopisana u lan ba nori e lu baba ner a man kan kui tara tolala.
ACT 27:20 Turu lan u para alam u ma rutei a pitala nu pitopito has, ba lomolomo te bahu hatagala koru noa lasina. Ba lam e poiem, “Ara toum e na tia koru rou.”
ACT 27:21 U katun i ma noui tara poata a lehana, be Pol e tuolna i gusuren me poiena, “A ma tsi katun, alimiu go mala hengoe molia ba te ma seil ba namu mei i Krit, ba ka a omi teka te ma tatei butu namei i tarara.
ACT 27:22 Kaba e noahasina. Alia e hatei rago limiu te go ongolo uam limiu, taraha e moa ta toa i tamilimiu te ga mate. A tolala talasi te tia nou.
ACT 27:23 Taraha, i bong a toa angelo e tuol lala i rehir, a angelo tere Sunahan te hopu kap nio lia, e Sunahan te hatsunono gia lia.
ACT 27:24 A angelo e poie lala, ‘O Pol, alö go ma matouti. Alö e na tuol noa mia i matana e Sisa. E Sunahan e hapiu nanou te ga mate u ta toa ta katun te ka gono meno lö tara tolala, ba nonei te kato benei lö a ka teka.’
ACT 27:25 Na ma tsi katun, alimiu go ongolo iam, taraha alia e hamanegu e Sunahan te mar butu uanou romana te mar ranga ualala a angelo.
ACT 27:26 Kaba ara e na pasasa roa tara toa tolo.”
ACT 27:27 U 14 u bong e kapa, ba lam te hula olo noa has mia i tasi i Eidria. Ba gusuna bong bu boskru e hasagoher te sukusuku uama u tsikitsiki.
ACT 27:28 Ba nori e harukuer a toa lohiana te kitsia a bol me noana tara 20 a ngaha te ruku. E moa te ga lehana uen ba nori e haruku lele ier a lohiana me noana tara l5 a ngaha.
ACT 27:29 Ba nori e matout mer a tolala te na lapo kata mena neien turu hatu, ba nori e harukuer a tohats a hangga tara pal tou ba te singo siler a lan.
ACT 27:30 Bu boskru e katsin bus ba ner a tolala ba nori e hakouler a tsi bout i tasi. Nori i gamo me poier i na hakoul u hannga i pal mus.
ACT 27:31 Be Pol e poiena tara tsunono tara ami na turu soldia, “Te ma ka roi a pal tson teka tara tolala, ba limiu te tia mou!”
ACT 27:32 Bu soldia e ngats puser a man lohiana te tanga kapin a tsi bout ba nonei e olona.
ACT 27:33 A sukusukuna lunlan be Pol e ranga hatatagina turu katun hoboto te gi nou menien ta tsi kannou. Ba nonei e poiena, “I romana u hamaloto nu tohats u lan tu agono niam limiu a kannou. Alimiu u toku hiton sil korue iam a tolala ba te ma nouemi ta ka.
ACT 27:34 Na lia e ranga hatatagi mera golimiu te go nou uam limiu. A tsi kannou e kato hatagala pouts ranou limiu. E moa ta tsi toa ta tsi hulu i tamilimiu te ga tia iou.”
ACT 27:35 E Pol e ranga hakapa me luena a tsi beret me hanigana tere Sunahan i matana u katun hoboto. Ba nonei e poseposie nen me tanian nouna.
ACT 27:36 Ba peisaren hoboto e gehaha poutsuna ba nori e nou haser a tsi kannou.
ACT 27:37 Na alam hoboto tu kaia tara tolala u noaia tara 276 a katun.
ACT 27:38 Poata ti masul hobotoia a barebana ba nori e ba ner u wit i tasi ba te kato hagegahena a tolala.
ACT 27:39 Te butuia a lan ba nori e ma mareieri a han, ba nori e rutse ier a tsi toa tsi gohi te ka mei u kotolana, ba nori e ngilin hasunger a tolala tara makum teka te gi antuna uen.
ACT 27:40 Ba nori e ngats puse ier a man lohiana turu hangga ba te la ba nari men i tasi. Na tara toa poata noa has a palai i puresei a man lohiana ti kits kapni a man hosen tou. Ba nori e haseier u seil i pal mus te ga bahu menien a lomolomo ba nori e la uar i kotolana.
ACT 27:41 Ba nori e na butu ria tara makum te hitupalai u uolo ba tolala e na pasanana turu mats. Ba pal mus e na pasanana me ma antunan la nei, bu tasi e hula tego nena a pal tou me tanian takatana.
ACT 27:42 Bu soldia e hakats ner te gi atung hamate meri u karabus, taraha nori e namos aper ba te bus hakapar.
ACT 27:43 Kaba a tsunono tara ami e ngilin taguhin e Pol ba nonei e hapiu ranen. Ba nonei e ranga merena u katun ti atein ape te gi kurapa uen i tasi ba te torohanan la mam uar i kotolana.
ACT 27:44 Na pal katun te gi murimuri e gi pileia tara man makumun palang na tara ma tsi makum te tapekoia tara tolala. Ba alam hoboto te na luem a kotolana ba te niga hobotom.
ACT 28:1 Poata tu sung hakapaia lam, ba lam e sabiem a solona tolo teka i ngöei i Molta.
ACT 28:2 U katunur tara tolo teka i kapiena haniga koru rio lam. Ba langits e polo hataniana me hamurina. Ba nori e hatser u tula me ngö rario lam.
ACT 28:3 Be Pol e na soro hobotena a kopa roei, ba poata te hopue ien turu tula ba toa kukutsi te ka mei u matuna e bus lakasa nenama u hiski me mi pilna i limanen.
ACT 28:4 Bu katunur tara tolo e rutser a kukutsi te kuteia i limane Pol, ba nori e hiararangar me poier, “A katun banei teka a hihipuli romana. Nonei e katosabe nama i tasi, kaba a gotuna tara hipou e hapiu nena te ga toatoa uaien.”
ACT 28:5 Be Pol e tsibil ba nena a kukutsi me rus uana turu tula, be Pol e ma omi nei.
ACT 28:6 Ba nori e pepeito kap ner te go puku u a limanen tsi te go singotei rus uen ba te matena. Nori i solon hahaloso kaba nori i ma tarei ta ka ta omi te ga butuia i tanen, ba nori e hapaliser u hakhakats i taren me poier, “Nonei a toa got.”
ACT 28:7 E Pablias, a tsunono tara tolo teka, e ka mei a makumun tsikitsiki te sukusukuia tara makum teka. Nonei e las hagum rilam ba lam e ka gono memen turu topisa u lan.
ACT 28:8 Ne tamane Pablias e opu mei a peisanen e lolanga na e ka has mei u purus. Be Pol e na tare nen me singo uana tere Sunahan. Ba nonei e hatakopena a limanen i tanen me kato haniga poutse nen.
ACT 28:9 Poata te kato uen teka bu palair u katun hoboto tara tolo teka ti ka mei a nimate e la uarima i tanen me mi niga pouts hasir.
ACT 28:10 Ba nori e hala reri lam a presen a para. A toa tolalana i Aleksenria e hahalosoia tara tolo teka te ga kapa u u tasi pan. Na i murina tu ka hakapaia lam tara tolo tara topisa tsihau ba te katsin la lel talam nonei tara tolala, ba nori e hose ier a man ka hoboto tu ngili lam tara tolala.
ACT 28:11 A tolalana i Aleksenria a solonen u Mun Toulana u Puna. Ba lam e osa mia tara tolala ba te seil talam.
ACT 28:12 Ba lam e na tuku mia tara taun i Sirakius ba te ka mia teka turu topisa u lan.
ACT 28:13 Ba lam e la ba nem a taun teka ba te sila mia i rehina kotolana me na tuku mia tara taun i Ritsiam. Bu hamahö ba lomolomo e gum nama i tasi ba lam te seil lelim, ba turu hahuoluna u lan ba lam e na tuku mia tara taun i Piutiolai.
ACT 28:14 Tara taun teka alam u saber a pal barebana ti hamanaia tere Iesu. Ba nori e ngö rario lam te go na ka gono merien lam turu toa u wik. Ba lam e ka hakapam me toan la uam i Rom.
ACT 28:15 A pal barebana ti hamanaia tere Iesu i Rom i hengoin tu la uama lam, ba palai e tatago mera rimei lam tara taun te kaia i gusuna kalana a solonen a Hanin Toana i Apias. Na palabi i tatago mera mei lam tara taun ti ngöei a Topisa Taven. Poata te tara rien e Pol ba nonei e hanigana tere Sunahan ba peisanen e gehaha poutsuna.
ACT 28:16 Poata tu na tukuia lam i Rom ba tsunono turu soldia e haniga nena te go kaka pepeisa u e Pol. A toa puku a soldia te taratara kap nen te kaka gono meien.
ACT 28:17 U topisa u lan e la hakapa be Pol e ngö gugono renama a pal kapan turu Jiu tara han teka. Poata ti gono hoboto men i tanen ba nonei e poieto i taren, “A ma tsi hatoulana i tar, alia u ma katoei ta toa ta ka te go tula-puta meni lia a pal barebana i tarara na u mar hihatutsina turu tuburara. Kaba nori i karabuse moa lia i Jerusalem, ba nori e hala mena rilia turu katunur i Rom.
ACT 28:18 Nori i rangarangate molia me katsin puresie rio lia, taraha nori i ma sabie mei ta toa ta ka te gi atung hamate sile ien lia.
ACT 28:19 Kaba poata te torohanan ranga hapiu nien u Jiu a ka teka, ba lia e kato silegu te go la u lia turu kot peisa tere Sisa. Alia u moa lel ta maroro. Kaba e moa ta ka te go ngilin kot gono meri lia a pal barebana i tar.
ACT 28:20 Nonei a ka teka te ngö gugono sil mera gulei lia alimiu ba te ngilin ranga gono mera golimiu. Taraha, alia e hamana gia tara toa katun ti hahalosi a barebanana i Israel. Na ka teka te kits sile gia lia tara tsien teka.”
ACT 28:21 Ba nori e poier i tanen, “Alam e tabuna luem ta kalanloun i Judia te ranga sile nolö. Na man hahikapien i tamulam i ma soata hase mei tu rangana i Judia te ga kato u teka, na e moa has ta katun te ga ranga homi silio lö.
ACT 28:22 Kaba alam e ngilem alö peisa te go hatei rilam a ka te hamana mua lö. Taraha, alam e atei silem u katun tara han hoboto e ranga homi siler u lotu teka.”
ACT 28:23 Ba nori e hake ier a lits te gi gonogono hoboto gono meien e Pol, bu katun u para e la uarima tara makum te kaia e Pol. Tara bongbong me na noana tara lahibong ba nonei e ranga baba nena u ranga hoboto ba te hatarare rane ien a Nipepeito tere Sunahan. Ba nonei e kato silena te ga hapalis u u hakats i taren tere Iesu, ba te hatei rane ien u ranga te kana turu Lo tere Moses nu ranga turu propet.
ACT 28:24 Ba palai e hamana ria turu ranga i tanen, na palai i hahamana naien.
ACT 28:25 Nori i ma antunan hiahanhanigai. Ba poata ti katsin tarura ien be Pol e hala lel rane ien u tana u raranga lel. Ba nonei e poiena, “U Namnamei u Goagono tere Sunahan e ranga hamana i manasa tara poata te harange ien e Aisaia a propet tere Sunahan me ranga gono mena u tubumilimiu.
ACT 28:26 Nonei e poei tere Aisaia: ‘Alö go na hateir a pal barebana teka ba te poiem, Alimiu e hahengo mou ba te hengo tun talasimiu, kaba alimiu e ma atei koru moi romana. fi Alimiu e tara mou ba te tara tun talasimiu, kaba alimiu e ma tara hamana koru moi romana.
ACT 28:27 Taraha, a pal barebana teka e baku-tu korur. A talingaren e siköna na nori e hasoho hakapa haser a mataren. Taraha, nori e poier a mataren e namos tarana, na talingaren e namos hengona, nu hakhakats i taren e namos ateina. Nori e raman habirits pouts uar i tar te go kato haniga pouts merien lia.’ E Sunahan te mar ranga u teka.”
ACT 28:28 Be Pol e poe hasena, “Na lia e hatei ragoi limiu, a nihitaguhu teka tere Sunahan e la tala uana tara barebana te halhal ria i tarara u Jiu, ba nori te na hengo riou romana.”
ACT 28:29 Be Pol e ranga hakapana bu Jiu e tarura talar me hiangenangena hatagalar.
ACT 28:30 Na turu huol u hiningal e Pol e kaia tara luma te holhol peise ien. Ba nonei e haniga rena u katun hoboto ti me katsin tare ien.
ACT 28:31 Ba nonei e hihatuts nena a Tsunono e Iesu Kristo na Nipepeito tere Sunahan. Na nonei e kato u te ngil uen, ne moa ta katun te ga hapiu nen.
ROM 1:1 Alia e Pol, a katunun kui tere Iesu Kristo, na lia a aposol. E Sunahan e hopu kap nio lia ne ngö sili lia te go na hahatei meni lia u Bulungana u Niga i tanen.
ROM 1:2 Alia e kolotsegu a kalanloun teka ba te hatei negu u Bulungana u Niga tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara, a Pien tere Sunahan. E Sunahan e ranga hamana noa has i iomin te ga hala merien ra u Bulungana u Niga teka. Nonei e hatei nien turu ranga turu propet i tanen turu Buk u Goagono. E Iesu i poseia tara pala tere King Devit.
ROM 1:4 Ne Sunahan e hatei hasin e Iesu nonei a Pien a Goagono i tanen te hatakei pouts menien tara tou mate tara nitagala pan i tanen.
ROM 1:5 E Iesu Kristo e hala rilam a nitagala te go aposol u lam i tanen ba lam te hatei namien turu hun katun hoboto te gi hamana uen i tanen ba te hengo hanige ren.
ROM 1:6 Nu ranga teka e la has uana i tamilimiu u katun te ngö silri e Sunahan te go katun uam limiu tere Kristo.
ROM 1:7 Te markato uanen teka ba lia te koloto uagu i tamilimiu hoboto a ma tsomi tere Sunahan te ka mia tara taun i Rom. E Sunahan e ngö sil rilimiu te go katun uam limiu i tanen pepeisa. Ne Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi raroi limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
ROM 1:8 Alia e hatei mam rego limiu alia e haniga uagu tere Sunahan te singo uagu lia i tanen tara solone Iesu Kristo. Alia e hakats rago limiu ba te haniga uagu tere Sunahan, taraha a barebana hoboto e hengo ner te hamana uami limiu.
ROM 1:9 A peisar hoboto e tagala silena a toukui tere Sunahan ba lia te rarare lanegu u Bulungana u Niga tara Pien i tanen. Ne Sunahan e atei silena te roron singo sil bera gilia limiu tara mamana poata te singo gia lia.
ROM 1:10 Alia e singo silegu tere Sunahan te go sabe menien a maroro i tar ba lia te his uagou i tamilimiu.
ROM 1:11 Taraha, alia e ngil koruegu te go tara merai limiu ba te hala ragi limiu a ka a niga turu Namnamei u Goagono ba te hatagalena a nihamana i tamilimiu.
ROM 1:12 U ranga i tar e mouna uana teka: alia e ngilegu u nihamana i tarara e ga hiatagtagala ba ra te hihitaguhi mera a nisasala.
ROM 1:13 A ma tsi hahatoulana, alia e hatei rago limiu, tara para a poata alia u ngil korui te go na tara merai limiu, kaba lia e ma antuna noagi. Alia e ngilegu a barebana i gusumilimiu e gi hamani u raranga i tar, ti mar hamana has u u palair u katun te halhal ria turu Jiu.
ROM 1:14 E Iesu e hale mei lia u ranga u tagala te go na rarare lania lia tara mamana hei katun hoboto — a tei Grik nu katunur i gusuna latu, u katun te ka mer a niatei nu katun has u tutu.
ROM 1:15 Na lia e ngil koruegu te go rarare has meni lia u Bulungana u Niga i tamilimiu te ka mia i Rom.
ROM 1:16 Alia e ma matsingolo megi u Bulungana u Niga. E moa. E Sunahan e hale neien a nitagala te go lu pouts merien u katun hoboto te hamane ren — e la mam uana turu Jiu, ba te la has uana turu katun te ma Jiuri.
ROM 1:17 Taraha, u Bulungana u Niga e haruto nena te mar kato hamatskö mera nei e Sunahan u katun i matanen: poata te hamana uaren i tanen be Sunahan te kato hamatskö ranen, ba ka teka e taguhu ranen ba nori te hamana haniga lel ria i tanen, ba te kato talasina. Ti mar koloto has menien turu Buk u Goagono: “A katun te hamanana ba te toan matsköna i matane Sunahan, a katun teka te toatoa nou.”
ROM 1:18 E Sunahan i Kolö e haruto nena nonei e raharaha rena u katun hoboto te kato homir, u katun te hatu ner u ranga u mana turu markato u omi i taren, be Sunahan te hahuna ranoen.
ROM 1:19 Taraha, e Sunahan e haruto rane ien a mamana ka a para i tanen, a man ka te antunan atei siler u katun.
ROM 1:20 A katun e ma antunan tare nei e Sunahan, kaba tara poata te habuteia e Sunahan a mamana ka te noana i romana, u katun i atei sil a markato tere Sunahan na nitagala i tanen te ka nitoana. A man ka te habuti e Sunahan e haruto halesalena a ka teka, bu katun te ma tatei poieri nori e ma atei neri e Sunahan. E moa.
ROM 1:21 Nori e atei naren, kaba nori e ma hapan hapopo narien tara nikapan i tanen, na nori e ma haniga has uari i tanen. Nori e hakats papalar, bu hakats u tutu i taren te kuhil koruna.
ROM 1:22 Nori e poier, “Alam e ka mem a niatei,” kaba nori e butun tutu koru noa hasir.
ROM 1:23 Nori e ma hatsunoneri e Sunahan a kapan te ka nitoana. E moa. Nori e hatsunono laser u keisa tara ka te tatei matena: a katun na apena na poum na muki na kukutsi.
ROM 1:24 Te mar kato uaren teka be Sunahan te toa rongaronga ba ranen ba nori te kato homi koru mer te ngil uana a toriren, ba nori e hiakatokato homi ner a peisaren.
ROM 1:25 Taraha, nori e tori-tsuga ba ner a man ka te hatei hamana nena e Sunahan ba nori te hamaner u gamo. Nori e hatsunoner a man ka te habuti e Sunahan, ba nori te tori-tsuga tsipon ner e Sunahan te habuti a mamana ka, nonei te gi solo sei nitoa nira! U mana.
ROM 1:26 Be Sunahan e toa rongaronga ba raten turu ngil u omi i taren. A tohaliou e rama ner a markato tara hitöl ba te hiahahaloku poutsur.
ROM 1:27 Na pal tson e kato has uar i iesana. Nori e rama has ner a markato tara hitöl ba te hiatsikotsikolo pouts hasir. A tson e loku pouts hasena a tana tson, ba nori hoboto te luer a nihahuna i peisaren te matsköna tara markato teka.
ROM 1:28 Nori e raman hakats ner e Sunahan ne raman haniga hase ren, ba nonei e toa rongaronga ranen te gi hakats homi noa has uen na te gi kato homi noa has uen.
ROM 1:29 Ba nori e saputu mer a mamana markato a omi: nori u katun u gulgulka, na nori e hihiomi ria tara taina katun, ba toriren te omor hasena a tai. Nori e hiatatungur ba te hipulir. Nori e gamor ba te hakats homir ba te tuts sil has rer a palabir u katun.
ROM 1:30 Nori e ranga homi ner a tana katun. Nori e omier e Sunahan. Nori e ma hapaneri ta katun, kaba nori e hipusur ba te ranga sesei ria i peisaren pouts. Nori e roron hakats ner a man maroro a man tsimus te gi kato homi uen. Nori e hipus ner u tamaren nu tsinaren.
ROM 1:31 Nori e hakats papala lasir, ba te ma kukutieri u ranga pouts i taren. Na nori e ma ngileri ne ma tatagi has neri a tana katun.
ROM 1:32 E Sunahan e haka hakapei a lo te poiena u katun te mar kato homi uar teka e Sunahan e ga kato hamate ren. Nori e atei siler a ka teka, kaba nori e kato homi noa hasir, ba te taguhu has rer a palai te gi kato has uen i iesana.
ROM 2:1 Na limiu e poe toumemiu, “Pua, u katun u omi koru te ranga nemu lalö.” Kaba limiu e moa te go ranga uam. Taraha, alimiu e kato homi hasmiu. Poata te poe mia limiu a palair u katun e omir ba te hahatu peisa mia i taren, e here nei alimiu e ngö hasemi a peisamiu u katun u omi, taraha alimiu e kato has uamiu i iesana.
ROM 2:2 Ara e atei silera e Sunahan e kato hamatsköna tara poata te tsimou ranen u katun te mar kato homi uar teka.
ROM 2:3 Kaba limiu e kato has uamiu i iesana, ba te poa noa hasemiu te omi uana a tana katun te kato has uanen teka. Alimiu e namos poemiu e Sunahan e ma hahuna ranoi limiu. E moa.
ROM 2:4 E Sunahan e roron tami koruna turu katun, ba te ma hasesein raharaha nei ne ma hasesein hahuna has ranei limiu, taraha nonei e ngilena alimiu go habirits hamatsköe iam a torimilimiu. Na limiu go ma sigalemi a markato teka tere Sunahan.
ROM 2:5 Alimiu e hipus korumiu, na limiu e ma antunan palisemi u hakats. Na limiu e hapan koruemiu a nihahuna te lue moa limiu tara poatan hahuna tere Sunahan, tara poata te haruto nanoen te mar tsimou hamatskö uanen.
ROM 2:6 E Sunahan e hapopo nanoa romana u katun hoboto ti mar kato uen.
ROM 2:7 A palabir u katun e roron kato haniga siler te ga kato hapan merien e Sunahan ba te hala sei ranen, na te gi lu menien a nitoatoa te ka nitoana. Ne Sunahan e hala rano ien romana a nitoatoa te ka nitoana.
ROM 2:8 Na palabir u katun e hakats peisa ner a peisaren ba te tori-tsuga ba ner u ranga u mana ba te kukutier a markato a omi. Ne Sunahan e raharaha ranen ba te hahuna ranoen romana.
ROM 2:9 U katun hoboto te kato homir e lue riou romana a nitiama nu kamits — u Jiu mam, nu katun has te halhal ria turu Jiu.
ROM 2:10 Kaba e Sunahan e hala seie nou a solor u katun hoboto te kato hanigar ba te kato hapan ranoen ba te hala has rano ien a masalohana i toriren — u Jiu mam, nu katun has te halhal ria turu Jiu.
ROM 2:11 E Sunahan e ma ngil kalakala ranei u katun. E moa. Nonei e mar kato uana i iesana turu katun hoboto.
ROM 2:12 U katun halhal turu Jiu e ma ka puta ria turu Lo tere Moses. Kaba te kato homi roen, ba nori te mate riou, noahasina te ma la uanei u ranga turu Lo i taren. Kaba u Jiu e ka puta ria turu Lo tere Moses. Na te kato homi roen, bu ranga turu Lo te hamou ranoen.
ROM 2:13 U katun te hengo pukuer u Lo e ma matsköri i matane Sunahan. E moa. U katun lasi te kukutier u Lo, nori te matskö ria i matane Sunahan.
ROM 2:14 U katun halhal turu Jiu e ma ka meri u Lo tere Moses. Kaba poata te kato merien u ngil peisa i taren a ka te kato silena u Lo, ba ka teka e here nei u lo peisa i taren, noahasina te ma ka merien u Lo tere Moses.
ROM 2:15 A markato i taren e haruto nena a ka te kato silena u Lo e ka hasina i toriren. Na toriren i iogana e haruto has nena te mana uana a ka teka, taraha u hakats i taren e poiena a markato i taren e omina tsi e poiena a markato i taren e matsköna.
ROM 2:16 Na i murimuri, a poata te la nama be Sunahan te hala nanou romana a toukuina tara tsonun tsimtsimou tere Iesu Kristo ba nonei te tsimoue nou u hakats hoboto te mousna i torir u katun, te ranga has uana u Bulungana u Niga te rararie gulia.
ROM 2:17 Ga lia go poe aha i tamilimiu te ngö rari u Jiu? Alimiu e poemiu u Lo tere Moses e taguhu rano limiu, ba limiu te ranga sesei namiu te katun uami limiu tere Sunahan.
ROM 2:18 Alimiu e atei silemiu u ngil tere Sunahan, nu Lo e hatuts ranei limiu te go haniga mena milimiu a ka te matsköna.
ROM 2:19 Alimiu e poemiu alimiu e haruto namiu a markato tere Sunahan turu katun u tutu, te hereri u katun u matakiau te hula la ria turu kuhil.
ROM 2:20 Na limiu e roron hamatskö ramiu u katun te ma hakats hanigari, na limiu e hatuts ramiu u katun te hakats here rari a galapien. Alimiu e poemiu alimiu e atei silemiu u Lo tere Moses e ka mier a man niatei hoboto nu ranga u mana hoboto te ngiler a barebana.
ROM 2:21 Alimiu e hatuts ramiu u katun, kaba ha tsiponi te ma hatuts mera milimiu a peisamiu? Alimiu e poemiu a katun e ma tatei kop nei. Ga limiu e kopkopmiu?
ROM 2:22 Alimiu e poemiu a katun e ma tatei tsikolo nei. Ga limiu e tsikolomiu? Alimiu e omiemiu u keisa, ga limiu e kop has mia turu luma te hatsunone ria u keisa, tsime?
ROM 2:23 Alimiu e ranga sesei namiu te ka menami u Lo tere Sunahan, ga limiu e peko hasemiu u Lo tere Sunahan, ba barebana te tarar ba te ranga homi has ner a solonen, tsime?
ROM 2:24 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “U katun te halhal ria turu Jiu e ranga hohomi ner a solo tere Sunahan, taraha alimiu u katun i tanen u Jiu e kato homimiu.”
ROM 2:25 Te kukute mia limiu u Jiu u Lo tere Sunahan be nigana tu hapö mena milimiu a hatoatongo tere Sunahan i pikpikömilimiu. Kaba te pekopekoe mia limiu u Lo, alimiu u mastei hapö niam a hatoatongo tere Sunahan.
ROM 2:26 A katun te halhalna turu Jiu e ma hapö nanei a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen. Kaba te hengo hanige nen u ranga turu Lo, be Sunahan te kato here has nane ien a katun te hapö nena a hatoatongo tere Sunahan, boka? Aa.
ROM 2:27 Te kato uanen teka ba markato turu katun te halhal ria turu Jiu te haruto nanou a markato i tamilimiu u Jiu e omina. Taraha, alimiu e peko noa hasemiu u Lo, noahasina te ka memia limiu u Lo ti koloto nia turu Buk na hatoatongo has tere Sunahan. Kaba nori e hengo hanige ier u Lo, noahasina te ma ka merien a hatoatongo tere Sunahan.
ROM 2:28 Esi a Jiu hamana? E ma ka peisa uanei tara katun te hapö nia a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen. E moa.
ROM 2:29 A Jiu hamana nonei a katun te hengo hanige iena e Sunahan i torinen. Na mar hatoatongo te ngil koruena e Sunahan e ma ka neia turu pikpikö. E moa. Kaba a hatoatongo te ngilena e Sunahan nonei u tori te kato hagogosi u Namnamei u Goagono. A mar katun teka e ma ngil ranei u katun e gi hapane ien. E moa. Nonei e ngil lasena e Sunahan te ga hapane ien.
ROM 3:1 Te kato uanen teka ba te niga hasina te Jiu uana a katun? E niga noana te ka mena nei a katun a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen?
ROM 3:2 Aa. E niga koruna. E Sunahan e haniga mam te gi lu meni u Jiu u ranga i tanen ba te tara kap naren.
ROM 3:3 E manana, a palabi i taren i hahamana. Kaba a nihahamana teka e poiena e Sunahan e ma kukutie nei u ranga pouts i tanen?
ROM 3:4 E moa koru! E Sunahan e roron ranga hamana nitoana, noahasina te gi gamo hitonia u katun hoboto. Taraha, u Buk u Goagono e mar ranga mena nei e Sunahan teka: “U ranga i tamulö e haruto nanou alö e matsköm. Te kot naroen lö ba nori te sabie riou u ranga i tamulö e matsköna.”
ROM 3:5 Kaba te ga haruto neia a markato a omi i tarara te matskö uana e Sunahan, ba ra te neha talara? (Alia e ranga heregi teka a katun tun lasi.) Ara e tatei poiera e Sunahan e ma matskö nei te hahuna mera neien ra?
ROM 3:6 E moa koru te gi ranga u ra teka! Sanena e Sunahan te ma matskö nei, ba nonei te ma antunan tsimou hamatskö ranei u katun i puta.
ROM 3:7 Kaba a katun e tatei poe toumena, “Te haruto nena u gamo i tar e Sunahan e ranga hamanana ba te here nei u gamo i tar e soloseie nen, gaha tsiponi te poe mene ien alia gi hahune iou?”
ROM 3:8 A palabir u katun e mar gamo uar teka ba te poier, “Ara gi poe lasi, ‘Ara gi kato homi sil te ga butu u ta ka ta niga.’” Nori e ranga homi nario lia me poier nonei u ranga i tar teka. Kaba e moa. E Sunahan e hala rano ien a nihahuna te matsköna i taren.
ROM 3:9 Na lia e hohou rangata leligu, a nikaka turu Jiu e niga nena a nikaka turu katun te halhal ria turu Jiu? E moa koru. A barebana hoboto, u Jiu nu katun has te halhal ria turu Jiu, nori hoboto e ka puta ria tara markato a omi.
ROM 3:10 U ranga teka i koloto nia turu Buk u Goagono: “E moa ta katun te ga matskö, e moa koru ta toa.
ROM 3:11 E moa ta katun te ga atei. E moa ta katun te ga sake e Sunahan.
ROM 3:12 U katun hoboto i hagelo ban a maroro a matskö. Nori te omi hobotor e hereri a kannou te magoliana. E moa ta katun te ga kato haniga, e moa koru ta toa.
ROM 3:13 U ranga i taren e omi here nei a kioun mate te kaho poutse ier ba te soka homi koruna. Hena, nori e gamogamoeri a tana katun a miaren. U ranga u omi, te here nei a matuna te ka mena a kukutsi, te kana i iahana penrungren.
ROM 3:14 A rungren e saputena u ranga u mal.
ROM 3:15 Nori e hasesei siler te gi na atung hamate meni a tana katun.
ROM 3:16 Tara mamana han te la uaren, nori e habutser a ninomi ba te kato hatiamer a torina tana katun.
ROM 3:17 Nori e ma atei sileri a markatona tara masalohana.
ROM 3:18 Nori e ma matoutseri e Sunahan.”
ROM 3:19 Ara e atei silera a mamana ka te poiena u lo tere Moses e la uana turu katun te ka puta ria turu Lo teka. A ka teka e kato silena te go kato hahalongolo meri u katun hoboto na te go haruto meni u barebana hoboto e omi ria i matane Sunahan.
ROM 3:20 A katun te kukutiena a mamana ka te poiena u Lo e ma matskö nei i matane Sunahan, taraha u Lo e harutsena a katun e kato homina.
ROM 3:21 Kaba tara poata teka e Sunahan e haruto nena a maroro halhal te kato hamatskö mena neien a katun i matanen, na nonei e ma maroro uanei turu Lo tere Moses. E moa. Nonei e maroro uana tara nihamana tere Iesu. I romana e Sunahan e kato hamatskö rena u katun hoboto te hamana ria tere Iesu Kristo. U Lo tere Moses nu ranga turu propet i hatein a ka teka. A pal barebana hoboto e kato has uar i iesana i matane Sunahan i romana.
ROM 3:23 U katun hoboto i kato homi me ma antuna ria tara mar katun te ngilena e Sunahan.
ROM 3:24 Ne Sunahan e kato hamatskö has rena u katun, taraha nonei e tatagi ranen. Nonei e sakahis hakapa pouts reien e Iesu Kristo. A katun e moa te go hol u.
ROM 3:25 E Sunahan e hopu kapin e Iesu te ga nolobe pouts merien u katun hoboto. Nonei e mate sil te go lu ba meni e Sunahan u markato u omi turu katun, te gi hamana uen tere Iesu. E Sunahan e kato mei a ka teka te go haruto menien te matskö uanen. Taraha, i manasa nonei e tara hahalongolo tuni u markato u omi turu katun.
ROM 3:26 Kaba i romana nonei e haruto nena te matskö uanen na te kato hamatskö has mena neien a katun te hamana uana tere Iesu.
ROM 3:27 Ara e ma tatei poe lele rei, “Tara muma. Alia a katun a matskö, taraha alia e kukutiegu u Lo tere Sunahan.” E moa. Ara e matskö talasi mera te hamana uara ra tere Iesu. E kato uana teka ba ra te ma tatei solosei lele rei a peisarara.
ROM 3:28 Alam e mar hihatuts uam teka: e Sunahan e ma poe nei te matsköna a katun te kukutiena u Lo. E moa. Kaba e Sunahan e poiena te matsköna a katun i matanen tara poata te hamana uanen tere Iesu.
ROM 3:29 E Sunahan nonei a Sunahan peisa turu Jiu? E moa. Nonei a Sunahan has turu katun te halhal ria turu Jiu.
ROM 3:30 Nonei a toa puku a Sunahan te kato hamatskö sila renoa u Jiu i matanen te hamana uaren, na te kato hamatskö ila has renoa u katun halhal i matanen te hamana uaren.
ROM 3:31 Gu ranga teka e poiena ara e haka hatalisera u Lo tere Moses? E moa koru. Poata te hamana ria ra tere Iesu ba ra te tanian hengo hanige iera u Lo ba te haruto nera te mana uanen.
ROM 4:1 Gaha te tatei ranga nera ra tere Abraham e tuburara? Nonei e mar matskö u ime i matane Sunahan?
ROM 4:2 Sanena e Abraham te butun matsköia i matane Sunahan te ga kato haniga tun uen, nonei sane tatei ranga sesein a peisanen. Kaba e ma kato uai teka. E moa.
ROM 4:3 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “E Abraham e hamani e Sunahan be Sunahan e ngöe teien a katun a matskö i matanen.”
ROM 4:4 Hena, a katun te kuina e hole rien a moni. Na hihol i tanen e ma here nei a kan hahalapuku. E moa. Nonei e kui sile ien.
ROM 4:5 Kaba a katun te ma hakats hapara nanei a toukui a niga na markato a niga i tanen ba te hamana tunena e Sunahan, be Sunahan te tarena a nihamana i tanen ba te toan ngöe neien a katun a matskö i matanen ba te moana ta hihol. Taraha, nonei e hamana uana tere Sunahan te poiena a katun a omi e tatei matskö noa hasina i matanen.
ROM 4:6 E Devit a King e poe hasi i manasa a katun e tatei sasalana te ngö mena neien e Sunahan a katun a matskö i matanen ba te ma hakats nanei a markato a niga i tanen.
ROM 4:7 E kato u teka: “U katun e gi sasala te lu ba meni e Sunahan u markato u omi i taren, ba te solopale nen.
ROM 4:8 A katun e ga sasala te ma kot mena nei e Sunahan u markato u omi i tanen.”
ROM 4:9 A nisasala teka e la las uana turu Jiu, te ka mer a hatoatongo tere Sunahan? E moa. E la has uana turu katun te halhal ria turu Jiu te ma ka meri a hatoatongo tere Sunahan. Taraha, alia e poe hakape gula e Abraham e hamani e Sunahan be Sunahan e ngöe teien a katun a matskö.
ROM 4:10 Ga i hangisa te butuia a ka teka? I murina te hapö nien a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen? E moa. E Sunahan e ngö noei e Abraham a katun a matskö i matanen i mam te hapö nien a hatoatongo tere Sunahan.
ROM 4:11 E Abraham e hapö hamurimurin a hatoatongo tere Sunahan, ba te haruto nena e Sunahan e ngöe ien a katun a matskö te hamana uen, i mam te hapö nien a hatoatongo tere Sunahan. E Sunahan e kato sili a ka teka te gi ngö meni e Abraham a tubur u katun hoboto te hamaner e Sunahan be Sunahan te ngö rane ien u katun u matskö i matanen, noahasina te ma ka merien nonei a hatoatongo tere Sunahan.
ROM 4:12 Be Abraham has a tubur u Jiu te hapö ner a hatoatongo tere Sunahan ba te kukute haser a markato tara nihamana i tanen te ka meien i mam te hapö nien a hatoatongo tere Sunahan.
ROM 4:13 E Sunahan e halan u ranga hamana i tanen tere Abraham na tara pala i tanen i murinen te gi tatei lu menien u han i puta teka. U ranga hamana teka e ma la sila meia tara markato turu Lo tere Moses. E moa. E la silama tara markato tara nihamana te kato hamatskö rena u katun i matane Sunahan.
ROM 4:14 Sanena te tatei luer u katun peisa te kukutier u Lo u han i puta, ba ra sane mastei hamana talara, bu ranga hamana tere Sunahan te ma taguhu ranei a pala te hamanar. Kaba e moa tala.
ROM 4:15 Taraha, a markato turu Lo e kato silena te ga hahuna meri u katun te pekoer u Lo. Te ga moa u tu Lo, nonei lasi a poata te ma antunan pekoe neia a katun u Lo.
ROM 4:16 Nonei te hala sila nia e Sunahan u ranga hamana teka i tanen turu katun te hamanar. A nihitaguhu peisa tere Sunahan te habutu hamane nou u ranga hamana i tanen. E kato uana teka bu ranga hamana i tanen e la uana turu katun hoboto tere Abraham. E la hoboto uana i tarara u katun te hamanara, u Jiu nu katun has te ma Jiuri, te gi hamana u ra te hamana u e Abraham. Taraha, e Abraham e here nei a tuburara hoboto u katun te hamanara.
ROM 4:17 Na te ranga has uana u Buk u Goagono, “Alia e Sunahan te taguhe golö ba lö te hatubuna moa tara katun a para.” E Abraham e hamana u tere Sunahan te hatoatoa poutsena a katun a mate na te ranga tununa ba man ka te butu peisana.
ROM 4:18 E Abraham e hamana sil te ga butu hamana u romana u ranga hamana tere Sunahan, noahasina te ma antuna koru neia a katun tun tara ka teka te rangein e Sunahan. Ba i murinen be Abraham e hatubuna nena a katun a para. Te ranga has menai e Sunahan e Abraham, “A pala i tamulö e para koru riou romana.”
ROM 4:19 Poata te hateia e Sunahan e Abraham e hatuhane nou a pien, u hiningal tere Abraham e sukusukuia tara toa osono (100). Kaba nonei e hamana hatagalein u ranga tere Sunahan, noahasina te hakats menien te tsonpan koru u a tuanreinen, na te hakats has menien a tahol i tanen e Sera te ma antunan posei ta pien. Nonei e hamana noa.
ROM 4:20 Nonei e ma hahamanai ba te hula hakats nena u ranga tere Sunahan. E moa. A nihamana i tanen e butu hatagala koru, ba nonei te soloseiena e Sunahan.
ROM 4:21 Nonei e hamana hatagala ba te atei silena e Sunahan e antunan habutsena a ka te ranga hamana nen.
ROM 4:22 Nonei koru a ka teka te ngö sil memei e Sunahan e Abraham a katun a matskö, taraha nonei e mar hamana u teka.
ROM 4:23 Kaba u ranga te poiena, “E Sunahan e ngöe ien a katun a matskö,” u ranga teka i ma koloto peisa meni tere Abraham. E moa.
ROM 4:24 I koloto has meni i tarara. E Sunahan e ngö has ranei ra u katun u matskö te hamana ria ra i tanen, nonei te hatakei poutsi e Iesu a Tsunono i tarara tara tou mate.
ROM 4:25 E Iesu e mate sil u markato u omi i tarara me takei pouts silena te ga kato hamatskö merien ra i matane Sunahan.
ROM 5:1 A Tsunono i tarara e Iesu Kristo e nolobe hakapa ria ra tere Sunahan, be Sunahan te tara pouts rano ra. Ara e matskö tala ria i matane Sunahan, taraha ara e hamana ria tere Iesu.
ROM 5:2 E Sunahan e haniga rano ra, taraha ara e hamana ria tere Iesu. Ba ra te la hasukusuku hakapa uara tere Sunahan ba te ka gono meren. Ba ra te sasala mera te hahaloso mena rei a poata te na ka nitoa roa ra tere Sunahan tara han a niga i tanen.
ROM 5:3 Na ra e tatei sasala has mera te butu peisa uana a ka a omi i tarara. Taraha, ara e atei silera a ka a omi has e hatuts ranei ra te gi kato haniga noa has u ra ba te hahalosera a poata a niga.
ROM 5:4 Na a ka teka e taguhu rano ra te gi niga susul u ra popona romana tara mar katun te hanige iena e Sunahan. Na te haniga rena e Sunahan ara, ba ra te tagala susul silera te gi hamana u ra i tanen ba te hahalosera a ka a niga te hopu kap berien ra.
ROM 5:5 Na ara e ma tapusun hahaloso rei, taraha e Sunahan e hala rira u Namnamei u Goagono te kana i torirara ba te haruto ranei ra e Sunahan e tatagi sil rano ra.
ROM 5:6 Tara poata ti ma antuna noaia ra te gi taguhu meni ra a peisarara, e Iesu e mate sili rira u katun u omi, tara poata te hopu kap mamin e Sunahan.
ROM 5:7 Na esi nonei a katun te tatei mate silena a tana katun a niga? E moa. Toum a man toa man katun e tatei ongolor ba te mate toum siler a tana katun a niga koru.
ROM 5:8 Kaba e Kristo e mate sili rira tara poata ti katun omi noaia ra. A ka reka e haruto ranei ra e Sunahan e tatagi sil rano ra.
ROM 5:9 Na neha te pei milimiu? E Iesu e kato beri ra a ka teka tara poata ti omi noaia ra. Na nonei e kato hamatskö has ria ra i matane Sunahan tara tou mate i tanen. Na te kato berien ra a man ka teka, ba ra te tatei atei koru silera nonei e hatongo ranoa romana ra tara raharaha tere Sunahan.
ROM 5:10 Ara i herei u katun ti pakö e Sunahan, kaba poata te mateia a Pien Tson tere Sunahan, nonei e nolo pouts berio ra tere Sunahan. Na te hikapien gono meren ra, ba ra te atei koru silera a nitoatoa tere Iesu e taguhu rena ra.
ROM 5:11 Ba ra te soloseiera e Sunahan ba te sasalara, taraha a Tsunono i tarara e Iesu Kristo e nolo pouts beria ra tere Sunahan.
ROM 5:12 A markato a omi e la sila uama i puta tara toa katun, e Adam. Na markato a omi i tanen e habutu a tou mate. Ba tou mate e la hoboto uato turu katun, taraha u katun hoboto i kato homi.
ROM 5:13 U katun i kato homiia i puta i mam te hala nia e Sunahan u Lo i tanen. Kaba e Sunahan e ma kot meri u katun u markato u omi te moa noaia tu Lo.
ROM 5:14 Kaba a tou mate e pan noa hasia turu katun hoboto, tara poata tere Adam me na noana tara poata tere Moses. A tou mate e pan noa hasia turu katun ti kato homi kaba i ma hipusni e Sunahan te kato u e Adam. E Adam e herei e haharoein a tana katun te ga murimurima — nonei e Iesu.
ROM 5:15 Kaba a elasolana katun teka i ma boei tu toa. A markato a omi tere Adam e ma popoi tara ka te hala puku rira e Sunahan. E manana, u katun u para i mate mei a toa katun e kato homi. Kaba a nihitaguhu tere Sunahan na kan hahalapuku i tanen e pan balana ba te taguhu has rena u katun u para, taraha a toa katun e Iesu Kristo e tatagi rena ra.
ROM 5:16 A markato a omi tara toa katun te habutu a ka a omi. Na ka a omi teka e ma popo has neia tara kan hahalapuku tere Sunahan. Taraha, i murina te kato homia e Adam a toa puku a poata, be Sunahan e hopu kap bene ien a nihahuna. Kaba i murina ti kato homi haparaia ra, e Sunahan e tatagi noa hasi rira me ngö ranei ra u katun u matskö i matanen.
ROM 5:17 A tou mate e tanian pania turu katun te kato homi u a toa puku a katun. Kaba a toukui tara tana katun e Iesu Kristo e pan balana. U katun hoboto te luer a nihitaguhu pan tere Sunahan ba te hanige ier te ga hamatskö merien e Sunahan, nori e na tsunono meriou e Iesu Kristo e hala rane ien a nitagala tara nitoatoa.
ROM 5:18 E manana. A toa katun e Adam e kato homi ba te kalatsena a maroro te gi lu meni u katun hoboto a nihahuna. Kaba nonei a tana katun e Kristo e kato hamatskö me toan kalatsena a maroro te go hamatskö meri e Sunahan u katun hoboto ba te hala rane ien a nitoatoa.
ROM 5:19 A toa katun e hipusin e Sunahan bu katun u para i kato homito ba te omi ria i matane Sunahan. Kaba nonei a tana katun e hengo hanigei e Sunahan, bu katun u para te matskö roa i matane Sunahan.
ROM 5:20 E Sunahan e hala sile mei u Maloto u Masaka te go mi haruto merien u katun te mar kato homi hapopo uaren, ba nori i toan kato homi koru lelito. Kaba a nihitaguhu tere Sunahan e tagala saluhe koruena u markato u omi i taren.
ROM 5:21 I manasa u markato u omi e haka puta reia u katun tara tou mate. Kaba a nihitaguhu tere Sunahan e antunan kato hamatskö rena u katun ba te hala rane ien a nitoatoa te ka nitoana ti hala sila nia i tarara tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
ROM 6:1 Gaha te gi kato tale ra? Ara gi kato homi sil noa hasi te ga taguhu lel meri ra e Sunahan ba te lu ba nena u markato u omi i tarara?
ROM 6:2 E moa koru! A markato a omi e ma pan lel nei i tarara. Ara e hereri u katun u mate te ka hatalis ba nera a markato a omi. Na ra e ma tatei lu leleri a markato teka.
ROM 6:3 Alimiu e ma atei silemi a baptais te mouna nena a ka teka? Poata te habaptais ria ra, e mouna uana ara mere Kristo a toa katun, na poata te mate ien e herei ara has i mate ban a markato a omi.
ROM 6:4 Poata te habaptais ria ra e here nei ara i mate gono mei e Kristo ba te ngaho gono has merien. A ka teka e kato silena ara e tatei ka mera a nitoatoa a tsimus, te mar kato has u e Kristo te hatakei poutse ien a nitagala tere Tamanen tara tou mate.
ROM 6:5 Taraha, te toa katun gono mena rei ra e Kristo, e here nei ara i mate gono meien, ne here has nei ara i hatakei pouts ria tara tou mate ba te ka mera a nitoatoa a tsimus te mar kato has uaien.
ROM 6:6 E here nei u ngilina i puta i tarara i hakute gono mei e Kristo tara koruse. E kato silena te ga taia u a nitagala turu ngilina i puta i tarara, ba ra te ma ka puta lel reia tara markato a omi.
ROM 6:7 Taraha, a katun te matena e tapurese ba nena a nitagala tara markato a omi.
ROM 6:8 Ti mate gono meia ra e Kristo, ba ra te toatoa gono has meren.
ROM 6:9 Ara e atei silera e Kristo e takei poutsia tara tou mate ba te ma tatei mate lel noi romana. A tou mate e moa lel ta nitagala te ga kato homi lel menien.
ROM 6:10 Nonei e mate ba nitoan a nitagala tara markato a omi. Na nonei e toatoa silena e Sunahan.
ROM 6:11 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Alimiu go kato here nami a peisamiu a katun te mate ban a markato a omi na te ka gono mena e Iesu Kristo ba te toatoa silena e Sunahan.
ROM 6:12 E kato uana teka ba markato a omi e go ma tatei pan lelia i peisamilimiu. Alimiu e namos kukutiemiu u ngilina i puta i tamilimiu. E moa.
ROM 6:13 Alimiu e ma tatei rongarongemi a toa makum tara makumun tuanrei i tamilimiu ba te kato homina. E moa. Alimiu go hala neiam a peisamilimiu tere Sunahan ba te hala has nemiu a man makumun tuanrei hoboto i tamilimiu i tanen ba te kato hanigar. Taraha, e here nei alimiu u takei pouts mia tara tou mate ba te ka tala memiu a nitoatoa a tsimus.
ROM 6:14 Na markato a omi e go ma tatei pan rai limiu. A markato turu Lo e ma tsunono lel ranei limiu. E moa. A nihitaguhu tere Sunahan te tsunono tala rano limiu.
ROM 6:15 U mana koru. Kaba neha tala? Ara gi poei, “E ma omi nei te kato homi uara ra, taraha ara e ma ka puta lel ria tara markato turu Lo kaba tara markato tara nihitaguhu tere Sunahan”? E moa koru te gi tatei mar ranga u ra teka.
ROM 6:16 Alimiu e atei silemiu, te go hala mena milimiu a peisamiu te go manieta menami a toa katun, ba limiu te ka puta koru mia i tanen. Na te kukute mia limiu u markato u omi ba limiu te mate mou. Kaba te hengo mia limiu e Sunahan, ba limiu te matskö mia i matanen.
ROM 6:17 Na lia e haniga uagu tere Sunahan! Taraha, a torimilimiu hoboto e hengo hanige iena e Sunahan. I manasa alimiu u katun tu kukutie iam u markato u omi, kaba i romana alimiu e hengo hanigemiu u ranga u mana ti hatuts rien limiu.
ROM 6:18 Alimiu i hapurese bari u markato u omi na limiu e ka puta tala mia tara markato a matskö ba te kukutie men.
ROM 6:19 Alia e katoe gula u ranga u gegaha te atei sile milimiu. I manasa alimiu u rongaronge mia a peisamiu te go kato homi nitoa uen ba te katoemiu u markato u korkoriana. Kaba i romana alimiu go hala neiam a peisamiu te go kato haniga nitoa uen ba te katoemiu a markato a gogoso.
ROM 6:20 Poata tu ka puta mia limiu turu markato u omi, alimiu u ma hakats silemi a markato a matskö.
ROM 6:21 Kaba a markato tu katoe iam limiu i manasa e ma taguhu rilimiu, boka? E moa. Alimiu e matsingolo namen. Nonei a markato te las mera nei u katun tara tou mate.
ROM 6:22 Kaba i romana alimiu e tapurese ba namiu u markato u omi, ba te ka puta mia tere Sunahan. Na markato teka e habutsena a markato a gogoso tere Sunahan i tamilimiu, ba nonei te hala ranoi limiu a nitoatoa te ka nitoana.
ROM 6:23 E here nei a markato a omi e hol rena u katun te kukutie ren. E hol nena a tou mate. Kaba e Sunahan e halhala pukuna turu katun te hengoe ren. Nonei e hala sila rena ra a nitoatoa te ka nitoana tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
ROM 7:1 A ma tsi hahatoulana i tar, alia e koloto uagu i tamilimiu te atei silemiu a markato tara lo. Alimiu e atei silemiu a lo e panna tara katun peisa lasi te toatoa nen i puta.
ROM 7:2 Hena, a lo e poiena a tahol e tatei ka gono mena a tson i tanen tara poata te toatoana a tson i tanen. Kaba te mate nen, ba tahol i tanen te tapuresena tara lo teka.
ROM 7:3 Na te toatoa noana a toa tson ba tahol i tanen te na hitöl mena a tana tson, ba nori te ngöe rien a tahol a omi. Kaba te ga mate u a tson, ba tahol i tanen te tapuresena tara lo te poiena nonei e ga ka gono mei a tson i tanen. Na te hitöl menen a tana tson, nonei e ma kato homi nei.
ROM 7:4 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu, a ma tsi hahatoulana i tar. E here nei alimiu u hitöl mam mia turu Lo tere Moses me mate ba namen. Alimiu u mate sile iam te go katun uam limiu tere Kristo, nonei te hatakei sil poutsi e Sunahan tara tou mate te gi kato beme nira e Sunahan a markato a niga.
ROM 7:5 Taraha, nonei tara poata ti kato las u ra turu ngilina i puta i tarara, bu Lo e hatakeieto u ngil u omi i tarara, te kuiia i peisarara a markatona tara tou mate.
ROM 7:6 Kaba i romana ara e tapurese ba nera u Lo, te here mami e haka ria ra tara luman kits. E here nei ara i mate ban u Lo. Ara e hengo merei e Sunahan aha? Te poe meni u Lo ti kolotein i manasa ara gi hengo? E moa. Ara e hengo tala merien a markato a tsimus, tara neha u Namnamei tere Sunahan e kana i torirara.
ROM 7:7 Gaha te gi poei ra? U Lo tere Moses a ka a omi? E moa koru. Nonei noa has u Lo te harutei lia te mar kato uana a markato a omi. Hena, sanena u Lo te ma poei, “Alö go ma ngilei a ka tara tana katun,” alia sanei u ma atei silei te omi uana a markato teka.
ROM 7:8 U Lo e mar ranga u teka ba markato a omi e sabieto a maroro te go hatakei meni u mamana u mar ngil u omi i peisar — nonei e kui sila nia a markato teka turu Lo. Kaba te go moa u tu Lo, ba markato a omi te ma ka menei ta nitagala te ga amus menien lia.
ROM 7:9 I manasa alia u ma atei silei te mouna u u Lo. Kaba i murinen alia u atei sile ien, ba markato a omi e takeito i peisar ba lia u here tei a katun a mate i matane Sunahan.
ROM 7:10 U Lo tere Moses i hala sile mei te go toatoa u lia. Kaba nonei noa lahas u Lo te kato here tsipon nilia a katun a mate.
ROM 7:11 Taraha, a markato a omi e sabe a maroro te go gamo menien lia me toan kato here nanei lia a katun a mate, ba nonei e kato mena teien turu Lo.
ROM 7:12 Na limiu go atei sile iam u Lo e matskö koruna ne nigana. E moa koru te ga omi u ta toa ta makum i tanen.
ROM 7:13 Kaba alia go poe a ka a niga teka te kato here nilia a katun a mate? E moa koru! A markato a omi te kato here nilia a katun a mate te kui sila uen turu Lo u niga, ba te kato silena te gi atei sil meni ra aha koru nonei a markato a omi. Te kato uanen teka bu Lo te haruto nena te omi nitoa uana a markato a omi.
ROM 7:14 Ara e atei silera u Lo teka e lama tere Sunahan. Kaba alia e katun tun uagu tara han i puta teka, na lia e ka puta koru gia tara markato a omi.
ROM 7:15 Alia e ma atei silegi a mouna a markato te katoe gulia. Taraha, alia e ma kato uagi te ngil uagu lia. E moa. Alia e katoegu a ka te omie gulia.
ROM 7:16 Ba poata te katoe gia lia a ka te ma ngile gilia, e haruto nena te hatangana mena gilia u Lo te matsköna ba lia te omigu.
ROM 7:17 Na e ma here nei alia peisa te katoegu a ka teka. Nonei a markato a omi te kana i peisar te katoe nen.
ROM 7:18 Alia e atei silegu e moa ta ka ta niga te ga kaia i peisar. Alia e ranga negu u ngilina i puta i tar. E manana, alia e antunan ngilegu te go kato haniga u lia, kaba alia u moa ta nitagala te go kato menien.
ROM 7:19 Alia e ma katoegi a ka a niga te ngilin katoe gulia. E moa. Alia e katoegu a ka a omi te ma ngile gilia.
ROM 7:20 Na te katoe gulia a ka te ma ngile gilia, ba ka teka e haruto nena e ma lia peisa nei te katoe gen. E moa. Nonei a markato a omi te kana i peisar te katoe nen.
ROM 7:21 Na lia e sabiegu a toa lo e kuina i peisar te kato uana teka: poata te katsin katoe gia lia a markato a niga, ba markato a omi te butu noa hasina i tar.
ROM 7:22 Alia e ngil koruegu u Lo tere Sunahan i torir i iogana.
ROM 7:23 Kaba a tana lo te ka hasina i peisar te roron hiatatung mena u hakats u niga i tar ba te kato here nanei lia a karabus tara markato a omi te kana i peisar.
ROM 7:24 Alia e haromana korugu ba te tatagi negu a peisar. Esi te taguhe nou lia ba lia te tagala saluhe gia tara peisar a omi teka te ka uana tara tou mate?
ROM 7:25 Alia e haniga uagu tere Sunahan te taguhu sila mena neien lia tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara. U ranga te hagou katoe gula lia e kato uana teka: a torir i iogana e kui silena u Lo tere Sunahan, kaba a peisar e kui silena a markato a omi.
ROM 8:1 E moa tala ta nihahuna turu katun te ka uar tere Iesu Kristo.
ROM 8:2 Taraha, a lo turu Namnamei tere Sunahan, te hala ranei ra a nitoatoa tere Iesu Kristo, e purese hakapa rio ra. Ara i herei u katun ti kitsir na ti roron ka putaia tara lo tara markato a omi na tara tou mate. Kaba e moa lel tala.
ROM 8:3 E Sunahan e kato a toa ka a niga, nu Lo tere Moses e ma antunan katoei a ka a niga teka, taraha u ngilina i puta e lagi kutekutiena u Lo teka. E Sunahan e hale iema a Pien Tson i tanen peisa me mi lue iena u tuanrei te kato uana turu tuanrei i tarara me mate silena a markato a omi. Ne Sunahan e lu ban a nitagala tara markato a omi te kana turu tuanrei i tarara.
ROM 8:4 E Sunahan e kato sili a ka teka te gi matskö koru u ra turu Lo. Taraha, u ngilina i puta e ma hakui lel ranei ra. E moa. U Namnamei tere Sunahan te hakui tala rena ra.
ROM 8:5 U ngilina i puta e hakuiena u hakats tara katun te kukute lasena u ngilina i puta. A ka teka nonei a maroro tara tou mate. Kaba u Namnamei tere Sunahan e hakuiena u hakats tara katun te kukutiena u ngil tere Sunahan. A ka teka nonei a maroro tara nitoatoa na tara masalohana.
ROM 8:7 Tara poata te hakuiena u ngilina i puta u hakats tara katun, ba katun teka te pakö uana tere Sunahan. Nonei e raman hengoena e Sunahan. Na nonei e ma antunan kato has nanei u Lo tere Sunahan.
ROM 8:8 A katun te kukute lasena u ngilina i puta e ma antunan kato nanei u ngil tere Sunahan.
ROM 8:9 Kaba u ngilina i puta e ma hakui ranei limiu. U Namnamei tere Sunahan te hakui rano limiu, te go ka u u Namnamei tere Sunahan i torimilimiu. Esi te ma ka menei u Namnamei tere Kristo e ma katun uanei i tanen.
ROM 8:10 A tuanreimilimiu e mate nou romana, taraha a markato a omi e kato homien. Kaba te kana e Kristo i tamilimiu, ba namnameimilimiu te ka mena a nitoatoa tere Sunahan, taraha e Sunahan e kato hamatskö riu limiu i matanen.
ROM 8:11 E Sunahan e hatakei poutsi e Iesu Kristo tara tou mate i tanen. Na te kana u Namnamei tere Sunahan i tamilimiu, ba nonei te hatoatoa pouts hase nou romana a tuanreimilimiu te mate nou romana.
ROM 8:12 Na ma tsi hatoulana, u ngilina i puta e ma tatei tagala sile nei te gi kukute lel meni ra a markato ni puta. E moa. U ngilina i puta e ma tatei hakui tala ranei ra.
ROM 8:13 Te kukutie mia limiu u ngilina i puta ba limiu te mate mou. Kaba te taguhu rena u Namnamei alimiu, ba limiu te kato hamatiemiu a markato a omi turu ngilina i puta, ba limiu te toatoa mou.
ROM 8:14 U barebana hoboto te peigi rena u Namnamei tere Sunahan nori e pien uar tere Sunahan.
ROM 8:15 U Namnamei te halari e Sunahan alimiu e ma kato pouts ranei limiu u katunun kui te matoutur. E moa. Nonei u Namnamei te hahahu rano limiu ba limiu te pien uamiu tere Sunahan. U Namnamei e taguhu rano ra ba ra te tatei ngö tale rei e Sunahan “O Tamar, o Tamar.”
ROM 8:16 U Namnamei tere Sunahan na u namnamei i tarara has e hatei hoboto rena ra ara a galapien tere Sunahan.
ROM 8:17 Na te pien uara ra i tanen, ba ra te lue rou romana a man ka man niga i tanen, te kato uana tara pien te luena a man ka tere tamanen. Ne Sunahan e hala nanou romana i tarara a man ka te hala has nanoen romana tere Kristo. Kaba te na lu gono meroen romana ra a man ka man niga i tanen, ara gi lu hasi a mar kamits te lue men i puta.
ROM 8:18 Alia e poiegu a kamits i tarara i romana e tetenei balana tara man ka man niga man kapan te na haruto ranoi romana ra e Sunahan.
ROM 8:19 A mamana ka hoboto te kui e Sunahan e hahanei sil nitoa nena a poata te haruto nanoa romana e Sunahan te pien uara ra i tanen.
ROM 8:20 Taraha, a mamana ka te kui e Sunahan e ka putana tara tou mate. A tou mate e ma butui turu ngil i taren. E moa. E butuia turu ngil tere Sunahan. Kaba e Sunahan e hopu kapin a poata te kapana romana a markatona tara tou mate.
ROM 8:21 A mamana ka te kui e Sunahan e na tapurese nitoa ria romana tara tou mate na tara mamana ka a omi, te kato has uar romana a galapien tere Sunahan.
ROM 8:22 Ara e atei silera a ka teka: tara poata i manasa ba te noana i romana, a mamana ka hoboto te kui e Sunahan e ka hoboto mer a kamits, te here nei a tahol te katsin posana ba te harina.
ROM 8:23 E ma nori pepeisari. Ara has, te ka mera u Namnamei tere Sunahan te mamna tara palain a man ka man niga te na ka merou ra i murimuri. Ara noa has te harra i peisarara ba te hahaloso silera a poata te na hahahu nitoa ranoa ra e Sunahan, ba ra te pien hoboto uarou romana i tanen — a tuanreirara na namnamei has i tarara.
ROM 8:24 E Sunahan e lu poutsi rira ti hamana u ra i tanen. Na te tare rara a ka te hamana sile rara, ba ra te ma hamana sil lele reien. Taraha, a katun e ma hamana sil lele nei a ka te ka menen.
ROM 8:25 Kaba te hamana sile rara a ka te tabuna tareie rara, ba ra te hahaloso sile ren ba te ma sökana rei.
ROM 8:26 Bu Namnamei tere Sunahan te taguhu has rano ra tara poata te ma tagala reia ra. Taraha, ara e ma atei sile rei ime te gi mar singo hamatskö u ra tere Sunahan tsi aha te gi singo sili ra, kaba u Namnamei te ateina. Nonei e singo hatatagi bera nora tere Sunahan, na nonei e mar ranga uana te ma antunan ranga uanei a katun.
ROM 8:27 Be Sunahan, te atei silena a ka te kana i torina katun, e atei sil hasena u hakats turu Namnamei, taraha u Namnamei e kukutiena u ngil tere Sunahan tara poata te singo bera nien u katun tere Sunahan.
ROM 8:28 Na ra e ateira e Sunahan e taguhena a mamana ka te gi kui hoboto uen ba te kato haniga rari u katun te ngile ren, u katun te ngö silri e Sunahan te gi kato uen turu ngil i tanen.
ROM 8:29 E Sunahan e atei sil mam esi te katun uariou romana i tanen na nonei e hopu kap mam rien te gi here menien a Pien Tson i tanen, ba Pien Tson i tanen e here nei a pien a hamua te ka mena u toularen u para te murimuri ria i tanen.
ROM 8:30 Nonei e hopu kap mam ren ba te ngö has ranen. E ngö ren ba te kato hamatskö has ranen i matanen noa has. E kato hamatskö ren ba te hala sei has rena a soloren.
ROM 8:31 Poata te hakats nera ra a mamana ka a niga teka ba ra te poiera aha? E moa lel. Te ka gono mera nara e Sunahan, ba esi te tagala nama romana i tarara? E moa tala.
ROM 8:32 Nonei e ma peits hasni a Pien Tson i tanen, kaba nonei e hala sile meien i puta te go mi mate beme rien ra hoboto. Te katoe men a ka teka, ba nonei te hala koru has ranoi ra a mamana ka.
ROM 8:33 Ara u katun te hopu kap mamin e Sunahan. Gesi te kot mera nora romana i tanen? E moa tala. Taraha, e Sunahan noa has te kato hamatskö hakapa ria ra i matanen.
ROM 8:34 Esi te tatei hopu kap bera noi ra a nihahuna? E Iesu Kristo? E moa koru! Taraha, nonei noa has te mate hakapa sil rio ra. Na nonei e takei pouts tara tou mate i tanen ba nonei te ka talana tara pal matou tere Sunahan ba te singo hatatagi bera nora tere Sunahan.
ROM 8:35 A saha ka te ga tatei lu ba mei ra turu ngil tere Kristo? A nomi tsi u tori-tiama? E moa. Tara poata te kato homi ria u katun i tarara te hamana uara ra tere Iesu, ba ka teka e poe hasena nonei e ma tatagi lel ranei ra? E moa. Tara poata te butuna a bes i tarara tsi te kakapuku ria ra na te butuna a poata a omi i tarara tsi a pula, ba man ka teka e poe hasena e Kristo e ma tatagi lel ranei ra? E moa has.
ROM 8:36 U Buk u Goagono e poe mami a man ka teka e butu hamanana romana i tarara e kato uana: “Tara mamana poata nori e katsin atung hamate rario ra te hamana uara ra i tamulö. Nori e kato here rari ra u sipsip te kato hamatie ier.”
ROM 8:37 Kaba e noahasina. E Kristo e hala ranei ra a nitagala te gi la sei koru u ra tara mamana ka hoboto teka, taraha nonei e tatagi koru rena ra.
ROM 8:38 Alia e hamana koruegu e moa koru ta ka te ga hatongo kap rio ra be Sunahan te ma tatagi lel ranoi ra: a tou mate tsi a nitoatoa, na angelo na nitagala i kolö na i puta, na man ka ni romana na man ka ni murimuri, na man ka ni iasa na man ka ni puta. E moa koru ta ka te ga tatei lu ba merai ra turu ngil pan Sunahan. Ne Iesu Kristo a Tsunono i tarara e haruto ranei ra u ngil pan teka tere Sunahan.
ROM 9:1 Alia e ranga hamanagu te poe mena gilia a torir e tatagi koruna ba te roron tiama silena a barebana i tar, a ma tsi hahatoulana i tar u Jiu. Alia e ma gamogi, taraha alia e katun uagu tere Kristo, nu Namnamei u Goagono e atei sil hasena te ranga hamana uagu lia i torir. Alia e tatei ngil noa hasegu te go korupakö meni e Sunahan alia ba te lu ba nanei lia e Kristo ba te palis rer u Jiu tara makum i tar, nonei sanei te ga antunan lu pouts merien e Sunahan tara maroro teka. Nonei te mar ngil hapopo mera gien lia.
ROM 9:4 A barebanar i Israel u Jiu nori a pal katun te hopu kapin e Sunahan. E Sunahan e hahahu berien u katun i tanen, ba te haruto nena a nikapan i tanen. Nonei e kato gono merien a man rangan kits ba te hala rane ien u Lo i tanen. Na nonei e haruto rien te gi mar hatsunono menien, ba te hala rane ien u ranga hamana i tanen.
ROM 9:5 U katun pan tere Sunahan i kaia i gusur u tuburen. Ne Kristo has e butun katunia turu Jiu, e Kristo te pan talana tara mamana ka. E Sunahan e tatei kato hasasale nen tara mamana poata. U mana.
ROM 9:6 Kaba alia e ma poegi u ranga hamana tere Sunahan e tapeko. Taraha, a pala tere Jekop ti murimurima i tanen e ma katun hamana hoboto uari tere Sunahan.
ROM 9:7 Na ra e ma tatei poe hase rei, “Nori u törahatsing tere Abraham na nori a galapien hamana i tanen.” E moa. Taraha, e Sunahan e ranga u tere Abraham i manasa me poiena, “E Aisak a pien i tamulö, na pala te hatuhane noen romana nonei peisa a pal katun hamana i tamulö.”
ROM 9:8 Alia e mar ranga uagu teka: a galapien tere Sunahan e ma katun peisa uari ti tuhanaia tere Abraham. E moa. A galapien hamana tere Sunahan nori te hamana ria turu ranga hamana tere Sunahan.
ROM 9:9 Taraha, e Sunahan e ranga hamana u tere Abraham me poiena, “Tara poata teka turu hiningal te la nama, alia e la pouts guma romana, ba tahol i tamulö e Sera te pose nou a pien tson.”
ROM 9:10 Na tana ka has. E Rebeka e pikeia u puna tara toa tson, e Aisak a tson i tanen e tuburara.
ROM 9:11 Ne Sunahan e ngilin hopu kap silei a toa pien tson te go kato menien u ngil tere Sunahan, ba nonei e poieto tere Rebeka, “A pien a hamua e katunun kui benou a pien a hatut.” E Sunahan e mar ranga u teka i mam ti posa ria a galapien, na i mam has ti katoe ien a ka a niga na ka a omi. Be Sunahan e hopu kap reto a galapien turu ngil peisa i tanen. E ma hopu kap merien a markato i taren.
ROM 9:13 Te poe hasi e Sunahan turu Buk u Goagono, “E Jekop nonei te ngile gulia, ne Iso te ma ngile gilia.”
ROM 9:14 Gu ranga teka e poiena e Sunahan e ma matskö nei? E moa koru.
ROM 9:15 Taraha, e Sunahan e poe hasi tere Moses, “Alia e tatagi regu u katun turu ngil peisa i tar.”
ROM 9:16 E Sunahan e ma hopu kap mera nei u katun turu ngil i taren na tara markato i taren. Nonei e hopu kap rena u katun tara nihitaguhu peisa i tanen.
ROM 9:17 Na turu Buk u Goagono e Sunahan e hala hasin u ranga i tanen tere Moses te go hala menien tere King Pero i manasa me poiena, “Alia u kato sili lö a king te go haruto meni lia a nitagala i tar i matamulö, na te gi kato hapan meni a solor turu han hoboto i puta, noahasina te hihipus koru uamu lö.”
ROM 9:18 E kato uana teka, be Sunahan te tatagi rena a palabir u katun turu ngil i tanen, ne kato hahipus rena a palabi turu ngil i tanen.
ROM 9:19 Kaba toa i tamilimiu e tatei mar ranga toum uana teka i tar: “Te manana u ranga teka i tamulö, ba ime te tatei poa mena nei e Sunahan a tabina katun e kato homina? Esi te antunan hapiu nena a ka te ngilin katoena e Sunahan?”
ROM 9:20 Ba lia te palise goen ba te poiegu, “Alö a katun tun lasi. Alö e moa te go ranga hakopis homi u tere Sunahan.” A tabeli e ma hone nei a katun te kuie ien ba te poiena, “A neha tu mar kato meni lö alia teka?” E moa.
ROM 9:21 A katun te kukuiena a tabeli e tatei kuie nen turu ngil peisa i tanen. Te ngil nen ba nonei te tatei kuiena a huol a mar tabeli tara toa makumun tsikitsiki: a toa te hol seina na tai te hol putana.
ROM 9:22 Ne Sunahan e kato has uana i iesana. A palabir u katun e kato homir ba te hereri a tabeli te hol putana. E Sunahan e raharaha ranen ba te katsin haruto nena a nitagala i tanen ba te hahuna ranen. Kaba nonei e roron hahaloso silena te gi habirits pouts uaien i tanen ba te ma sökana nei. E Sunahan e katoena a ka teka te ga taguhu merien ra. Nonei e ngilin tatagi rano ra ba te hatei ranei ra a nikapan soku i tanen te kato hahaloso mam berien ra.
ROM 9:24 Ara noa has u katun te ngö ramen turu Jiu na turu katun te halhal ria turu Jiu.
ROM 9:25 U ranga tere Sunahan ti koloto nia turu Buk tere Hosia e kato uana teka: “A barebana te ma katun uari i tar alia e ngö ragoien romana ‘U katun i tar.’ A pal barebana tu ma tatagi rilia, alia e ngö rago ien romana ‘A ma tsomi i tar!’
ROM 9:26 Tara han te poe mame ien, ‘Alimiu e ma katun uami i tar,’ tara toa han noa lahas a Sunahan te toatoana e ngö rano ien romana a galapien i tanen.”
ROM 9:27 Ne Aisaia a propet e ranga hapan hasin u Israel me poiena, “A barebanar i Israel e para koru hereri u kotolana, kaba a ma tsi topisa puku te tapiriki riou romana.
ROM 9:28 A Tsunono e ma hahaloso noi romana. Nonei e kits borobore nou u rangan hahuna i tanen tara han i puta.”
ROM 9:29 Ne Aisaia e poe hasi, “Sanena a Tsunono a Tagala te ma tatagi sil rira ba te hanige iena te gi toatoa u a palai, ara hoboto sanei ti mate, herei a barebanar i Sodom ni Gomora.”
ROM 9:30 Na lia go poe talei aha? Nonei a ka teka: u katun te halhal ria turu Jiu i ma torohanan matsköia i matane Sunahan, kaba nonei e ngö noa has rane ien u katun u matskö te hamana uaren i tanen.
ROM 9:31 Nu barebanar i Israel i lagi hamhamatskö a peisaren i matane Sunahan ti kukute menien u lo tun.
ROM 9:32 Na ha ti ma hamatskö nien? Taraha, nori i ma kato sila nien tara maroro tara nihamana. E moa. Nori i kui sil tune ien. Nori e pal ner e Kristo te here nei a hatu te tutu nena a katun i maroro.
ROM 9:33 Ti koloto has nia turu Buk u Goagono ba te hatei nena e Kristo: “Tara. Alia e hake goa romana i han i Saion a hatu te tutu ranoa u katun. Bu katun te hamana ria romana i tanen e ma mastei hamana roi.”
ROM 10:1 A ma tsi hahatoulana, a torir e ngil hatagalana ba lia te rangata silegi e Sunahan u katun i tar e gi habirits u hakats i taren be Sunahan te toan lu pouts ranen.
ROM 10:2 Alia e ateigu ba lia te hatei ragi limiu, nori e tagala siler e Sunahan, kaba nori e tutu ner a maroro hamana i tanen.
ROM 10:3 Nori e ma atei sileri te mar hamatskö sila mera nei e Sunahan u katun i matanen, ba nori i ma kukutie tei a maroro i tanen. Nori e torohanan kuier a maroro peisa i taren.
ROM 10:4 Kaba e Kristo e hakapa a markato teka turu Lo. Na i romana a barebana hoboto te hamanar, nori te butun matskö ria i matane Sunahan.
ROM 10:5 I manasa e Moses e mar koloto u teka tara katun te ngilin butun matsköna i matane Sunahan turu Lo: “A katun te katoena a mamana ka hoboto te ranga uana u Lo, nonei te lue nou a nitoatoa.”
ROM 10:6 Kaba markato te butun matskö silana a katun i matane Sunahan te hamana nen e kato uana teka: “Alimiu go ma poemi i peisamiu, ‘Esi te la nou i Kolö, tsi esi te la nou tara han i puta i iogana?’” U ranga teka ti kolotein i manasa e mouna uana teka: ara gi ma lu pouts mena mei e Kristo i Kolö, tsi ara gi ma lu pouts has mena meien tara han turu mate. E moa!
ROM 10:8 U Buk u Goagono e hatei ranei ra a ka teka: “U ranga tere Sunahan e ka hasukusuku koruna i tamilimiu. Alimiu e tatei poe men i rungmilimiu ne tatei hamana hase men i torimilimiu.” Nu ranga teka nonei u rangana tara nihamana te roron rararie mulam.
ROM 10:9 E kato uana teka: te ranga hatei namia limiu i rungmilimiu te Tsunono uana e Iesu, na te hamanena a torimilimliu e Sunahan e hatakei poutsi e Iesu tara tou mate, be Sunahan te lu pouts rano limiu.
ROM 10:10 Taraha, te hamana mia limiu i torimilimiu, be Sunahan te kato hamatskö rena limiu i matanen. Te ranga hatei namia limiu a ka te hamana uami limiu, be Sunahan te lu pouts rano limiu.
ROM 10:11 Nu Buk u Goagono e poiena, “A katun te hamana uana i tanen e ma mastei hamana nei.”
ROM 10:12 Na ka teka e la uana turu katun hoboto, taraha e Sunahan e ma poe tale nei u Jiu e halhalir na tana pala e halhalir. E moa. Nonei a Tsunono tara mamana mar katun, na nonei e tatangana nena a man ka man niga i tanen turu katun hoboto te singo uar i tanen.
ROM 10:13 Ti koloto has menien turu Buk u Goagono, “A Tsunono e lu pouts ra nou u katun hoboto te singo uar i tanen, ba nonei te Tsunono noa i taren.”
ROM 10:14 Kaba palabir u katun e ma antunan singo uari i tanen, taraha nori e ma hamana noe rien. Na nori e ma antunan hamane rien, taraha nori i ma hengo noa nien. Na nori e ma antunan hengo narien, taraha e moa ta katun te ga hatei rien u ranga. Kaba te ga hala mam rien e Sunahan u katun ba nori te hatei laner u ranga i tanen, ba barebana te antunan hengo naren ba te hamanar ba te toan singo uar i tanen. Ti koloto has menien turu Buk u Goagono: “Ara e sasala koru mera te tara merari u katun te la merima u Bulungana u Niga!”
ROM 10:16 Kaba u katun hoboto e ma hanigeri u Bulungana u Niga. Te poe hasi e Aisaia a propet i manasa, “O Tsunono, e moa ta katun ta para te hamanena u ranga i tarara.”
ROM 10:17 U ranga i tar e kato uana teka: tara poata a katun e la uanama romana i tarara ba te rarariena e Kristo, ba ra te toan hengoera u ranga. Ara e hengoera u ranga, ba ra te toan hamanara.
ROM 10:18 Na lia e rangata rago limiu, u Israel i ma hengoni u ranga teka? E moa. Nori i hengo hakapa. Te poe hasena u Buk u Goagono: “U ranga tere Sunahan e la kalakala hoboto u turu han i puta.”
ROM 10:19 Na lia e rangata leligu, nori u Israel i ma ateii? E moa. Nori i atei has, kaba nori i ma kukutei u ranga. E Moses e kolotein a ka teka te ranga mereia e Sunahan u Jiu: “Alia e kato hahiomi mera goi limiu nori u katun halhal te hengoe rio romana lia te ngö rami limiu u katun u tutu, ba limiu te toan raharaha koru mou.”
ROM 10:20 Ne Aisaia a propet e ongolo has ba te hatei nena u ranga tere Sunahan teka: “Alia u harutein a peisar turu katun halhal ti ma rangata silei lia. Nori u katun ti ma sakiei lia ti sabieio lia.”
ROM 10:21 Ne Sunahan e ranga hasin u Israel me poiena, “Alia e kaloho nitoa regu u katun te raman hengoe rio lia ba te hipus korur.”
ROM 11:1 Na lia e rangata rago limiu, e Sunahan e tori-tsugar a barebana i tanen u Jiu? E moa koru. Alia has a toun Israel. E Abraham e tubur, na lia a pala tere Bentsamin.
ROM 11:2 E Sunahan e ma tori-tsugari a barebana i tanen u Jiu. Nonei e hopu kap rio lam i mam noa. Alimiu e atei silemiu u ranga turu Buk u Goagono tara poata te ranga meia e Ilaitsa e Sunahan.
ROM 11:3 Nonei e rangein u Israel me poiena, “O Tsunono, nori i atung hamatir u propet i tamulö ba te rure ier a man makumun hats i tamulö. Alia a tsi toa puku lasi te kagu, na nori e ngilin atung hamate hase rio lia.”
ROM 11:4 Ne Sunahan e ranga palis e Ilaitsa me poiena, “E moa. A 7000 tara katun i tar e kar te ma hatsunoneri a keisa a liliahanei e Beal. Alia e taguhu ragen.”
ROM 11:5 Ne kato has uana i iesana i romana. A tsi pal katun te hopu kapin e Sunahan e ka noana, taraha nonei e tatagi ranen.
ROM 11:6 Nonei e ma hopu kap merien ti kato haniga uen. E moa. Nonei e hopu kap rien, taraha nonei e roron tatagi rena u katun. Te ga roron hakats las nia e Sunahan a ka te katoer u katun ba te toan hopu kap ranen, ba te mastei tatagi ranen.
ROM 11:7 Nu Israel i lagi sakesake ta maroro te ga haniga merien e Sunahan. A ma tsi toa lasi a ma tsi katun ti sabe a ka teka, u katun te hopu kapir e Sunahan. Na tana pala hoboto turu Jiu e baku-kits korur.
ROM 11:8 Ti koloto has menien turu Buk u Goagono: “E Sunahan e kato here rane ien a katun te topina. I manasa na te noana i romana a mataren e ma tara hamana nei na talingaren e ma hengo hamana has nei.”
ROM 11:9 Ne Devit a King e poe hasi i manasa, “Poata te katoe rien a kannou te ngil korue ren, ba lö te kato homi mera mien a kannou, te kato uana a tanga na a kiou te hatongo kap nena a poum a hie. Alö go hahuna ren.
ROM 11:10 Alö go hakuhil u hakats i taren ba te hereri a katun a matakiau. Alö go hala nitoa rien u kamits ba te hereri a katun a murinen te tapeko mena a ka a tiama.”
ROM 11:11 Na lia e rangata rago limiu, u Jiu i tutu ba te rus ba nitoa ner e Sunahan? E moa koru! E manana, e Sunahan e taguhu rena u katun te halhal ria turu Jiu, taraha u Jiu i kato homi. Nonei e kato u teka te go kato hahiomi meri u Jiu.
ROM 11:12 Na poata ti kato homiia u Jiu, be Sunahan e hanige ieto te go kato hasasala merien a palabir a pal katun i puta. Te kato uanen teka, be Sunahan te hala nanou a nisasala pan koru tara poata te onoto noa romana u hihase turu Jiu te hamanar.
ROM 11:13 Na lia e ranga tala gia i tamilimiu u katun te halhal ria turu Jiu. Alia a aposol te hala mena lei e Sunahan i tamilimiu u katun te ma Jiuri, ba lia te hatei ragi u katun te ngil mena gilia a toukui i tar.
ROM 11:14 Alia e kato silegu te gi hiomi u u barebana i tar, ba te habirits pouts menari u hakats i taren tere Sunahan be Sunahan te lu pouts ranou a palabi i taren.
ROM 11:15 Poata te rama ria e Sunahan u Jiu, nonei e aroho u tara palabir u katun hoboto i puta ba te kapiena ranen. Kaba tara poata te lu pouts ranoen u Jiu, ba nori te here koru roi u katun ti mate ba te toatoa poutsur.
ROM 11:16 Te hala neria a hamuna tutun tere Sunahan, e here nei e Sunahan e teiena u huhua hoboto. Na te nigana u poloso turu roei, bu kala i tanen te niga hasir. Ne kato has uana i iesana turu Jiu. U tuburen i manasa i pala u tere Sunahan, na nori has e pala uariou tere Sunahan.
ROM 11:17 U Jiu e hereri u roein olip u niga, na limiu u katun te ma Jiumi e heremi u roein olip u hie. E Sunahan e peko ban a palabina a kala turu roei u niga, ba nonei e hasopena a man kala turu roei u hie tara makum i taren. Na limiu u katun te ma Jiumi e luemiu a man ka man niga turu Jiu i manasa.
ROM 11:18 Na limiu go ma omi rami nori a pala ti peko ba here rai u kalan roei. Alimiu e go ma poemi alimiu e niga bala talamiu. Alimiu e heremi u kala tun lasi. Alimiu e ma halangemi u tuanreinu roei. E moa. U tuanreinu roei te halanga rano limiu.
ROM 11:19 Kaba limiu e poe toume mou, “Aa, kaba u kala i peko bar te gi katoei a makum i tamulam.”
ROM 11:20 E manana. Nori i peko bar ti ma hamana uaien. Na limiu e kamiu, taraha alimiu e hamanamiu. Kaba limiu go ma hakats nemi a ka teka ba te poemiu alimiu e niga balamiu. E moa. Alimiu go matout iam.
ROM 11:21 Taraha, e Sunahan e lu ban a palabina u kala turu roei u niga, na nonei e lu ba has rano limiu te mar kato uamou limiu ti kato uen.
ROM 11:22 E Sunahan e tatagi rena u katun, na nonei e hahuna has rena u katun. Ara gi ruto: nonei e hahuna rena a pala te kato homir, na nonei e tatagi has rano limiu, te go haniga noa has uam limiu i tanen tara nihitaguhu i tanen i tamilimiu. Te moa nen, ba nonei te lu ba has ranou limiu.
ROM 11:23 Be Sunahan te haka pouts ranoa u Jiu tara makum a niga i taren te gi hamana lel uen i tanen. Taraha, nonei e ka mena a nitagala te go haka pouts merien.
ROM 11:24 Na limiu u katun te ma Jiumi i ngats ba ria turu roei u hie ba te hasopo raria turu roei u niga te ma roei uai i tamilimiu i mam. Nu Jiu e hereri u roei u niga. Ne ma tutu koru nei te haka pouts ranoa e Sunahan u Jiu tara makum a niga ti ka mam ien.
ROM 11:25 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma poemi alimiu e atei korumiu. Alia e ngilegu alimiu go atei sile iam u ranga u mana teka te mous i manasa: e kato uana, a nihihipus turu Israel e ma ka nitoa nei romana. E moa. E noa las noa romana tara poata te onoto noa u hihase turu katun halhal turu Jiu te pala uar tere Sunahan.
ROM 11:26 Be Sunahan te toan lu pouts ranou u Israel hoboto. Ti koloto has menien turu Buk u Goagono: “A katun te taguhu rena a barebana ba te lu pouts ranoen e la nama romana i Saion. Nonei e lu ba nanou u markato u omi tara pala tere Jekop.”
ROM 11:27 Ne Sunahan e poe hasi, “U rangan hatangana tu kits gono merien lia e butu hamana noa romana tara poata te lu ba negoa lia u markato u omi i taren.”
ROM 11:28 U Jiu e hereri u pakö tere Sunahan, taraha nori e tori-tsuga ba ner u Bulungana u Niga. Na ka teka e taguhu rano limiu u katun te ma Jiumi. Kaba e Sunahan e hopu kap noa hasir u tuburen. Nonei e hakats nena a ka teka ba te tatagi has rena u Jiu.
ROM 11:29 Taraha, e Sunahan e ma palise nei u hakats i tanen turu katun te hopu kap ren na te kato hasasala ren.
ROM 11:30 Alimiu u lagi hengoe iam e Sunahan i manasa, kaba i romana e Sunahan e tatagi rano limiu, taraha u Jiu e lagi hengor.
ROM 11:31 Nori e lagi hengor i romana, ba te kato uana, e Sunahan e tatagi pon ranoen romana te mar tatagi mera neien limiu.
ROM 11:32 E Sunahan e poiena u katun hoboto e lagi hengoe ren ba te here nei a markato a omi e kits kap ranen. Nonei e kato uana teka ba nonei te tatei tatagi rena u katun hoboto.
ROM 11:33 A mamana ka hoboto tere Sunahan e pan koru ba rena ra. A niatei nu hakats i tanen e pan saluhe koru nena a niatei nu hakats i tarara. E moa koru ta toa te tatei sabiena te mar hakats sila uanen na mouna koru a markato i tanen.
ROM 11:34 Te ranga has uana u Buk u Goagono: “Esi te atei silena u hakats tara Tsunono? Esi te tatei hateie nen a ka te go katoen? E moa ta toa.”
ROM 11:35 Na u Buk u Goagono e poe hasena: “Esi te hala mamemi a Tsunono ta ka ba te poiena a Tsunono e ga palise ien? E moa ta toa.”
ROM 11:36 Taraha, e Sunahan e habutu a mamana ka hoboto na nonei peisa a mouna a mamana ka, na man ka hoboto e ka uana i tanen. Ba ra te solosei nitoa nera e Sunahan. U mana.
ROM 12:1 A ma tsi hahatoulana, e Sunahan e tatagi koru rena ra. Na lia e ranga hatatagi mera golimiu, alimiu go hala koru neiam a peisamilimiu tere Sunahan te kato uana tara ka a gogoso te haleri e Sunahan ba nonei te hanigeie nen. Nonei a maroro te tatei mar hatsunono sila mena milimiu e Sunahan.
ROM 12:2 Alimiu go ma kukutiemi a markato tara han i puta teka. E moa. E Sunahan e ngilin hala ranei limiu u hakats u tsimus ba te habiritsena a torimilimiu ba limiu te atei sile mou u ngil tere Sunahan ba te hanigeie men — a ka te nigana na ka te sasala mena e Sunahan na ka te matskö nitoana.
ROM 12:3 E Sunahan e tatagi sileio lia ba te hale nei lia a nikapan tara aposol. Ba lia te ranga mera golimiu hoboto a man toa toa, alimiu e go ma poemi alimiu e kapanmiu. E moa. Hakats hamatskö neiam a man peisamilimiu a man toa popona te go hamana uam limiu, ba te katoemiu a toukui te matsköna, taraha e Sunahan e hala hoboto rira a nihamana.
ROM 12:4 A peisana katun e ka mena a man makumun tuanrei a para, na nori hoboto e ka mer a man toukui i taren.
ROM 12:5 Ne kato has uana i iesana turu Kristen. Ara u para kaba ra a toa pal katun has te hamana uara tere Kristo. Ara u toa u ngorere ba te hihitaguhira.
ROM 12:6 E Sunahan e hala rira a man toa toa a man nitagala te gi kato haniga meni ra a mamana mar toukui. Te haleia lö e Sunahan a nitagala te go lu meni lö u ranga hamatskö i tanen ba te rararie men, ba lö te rarare hapopo namien te hamana uamu lö.
ROM 12:7 Te haleia lö e Sunahan a nitagala te go taguhu meni lö a tai, ba lö te hitaguhum. Te hale ien lö a nitagala te go hihatuts u lö, ba lö te hihatutsum.
ROM 12:8 Te ka memia lö a nitagala te go hatagala meni a nihamana tara palabi, ba lö te katoe men. Te taguhe mia lö a palabi u moni, ba lö te tatanganam. Te tara kap namia lö a palabi, ba lö te hipakoko hanigam ba te ma karousmi. Te tatagi sile mia lö a palabi, ba lö te taguhu ramen ba te sasalam.
ROM 12:9 Alimiu go hiangilngil hamana iam ba te ma hohou ngilmi. Omie iam a ka te omina ba te pile kap namiu a ka te nigana.
ROM 12:10 Hiangilngil iam te kato uar a man hahatoulana hamana. Na limiu go hasesein hapane iam a tai i tamilimiu.
ROM 12:11 Alimiu go kui hatagala iam ba te ma karousmi. A torimilimiu e ga sasala koru te kui beme nami limiu a Tsunono.
ROM 12:12 A ka te hamana sile milimiu e tatei hasasala rano limiu. Te butuna u tori-tiama, ba limiu te tuatamimiu. Alimiu go singo hiton uam tere Sunahan.
ROM 12:13 Alimiu go hala namia a man ka i tamilimiu tara palabir u Kristen, ba te lu has menami u katun i luma i tamilimiu.
ROM 12:14 Te kato homi pinona a toa katun i tamulö, ba lö te ma hamal namien. E moa. Alö go singo beien tere Sunahan ga taguhe ien.
ROM 12:15 Sasala gono meiam a pala te sasalar, ba te tabe gono has memiu a pala te taber.
ROM 12:16 Alimiu go kaka haniga hoboto iam. Alimiu a man toa toa e go ma poemi alimiu e panmiu. E moa. Hihikapien gono meiam u katun papala, ba te ma poemi alimiu e ka memiu u niatei.
ROM 12:17 Te kato homina a katun i tamulö, ba lö te ma palise mien. E moa. Alö go kato sil a markato te hanige ier u katun hoboto.
ROM 12:18 Alö go torohana hatagala koru te go antunan ka gono haniga merai lö u katun hoboto.
ROM 12:19 A ma tsomi, e moa koru te go hipou uam limiu. Nonei a ka peisa tere Sunahan. Taraha, i koloto nia turu Buk u Goagono te poe meni e Sunahan, “Alia te hipou gou. Alia te palise gou a markato a omi.”
ROM 12:20 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “Te besna a pakö i tamulö, ba lö te hanoue men. Na te makana a pakö i tamulö, ba lö te haue men. Te mar kato uamou lö teka, ba lö te kato hamatsingole men.”
ROM 12:21 A markato a omi e ma tatei tagala saluhe ranei limiu. E moa. Alimiu go tagala saluhe niam a markato a niga tara markato a omi.
ROM 13:1 U katun hoboto e gi ka putaia turu katun tere gamman. Taraha, e moa ta toa ta gamman te ga butu peisa. E Sunahan te hatuol a gamman hoboto me hala rane ien a nitagala.
ROM 13:2 Na katun te hipus nena a gamman nonei e hipus nena a ka te hatuol e Sunahan. Na katun te mar kato uana teka e hahune riou.
ROM 13:3 Taraha, u katun tere gamman e ma kato hamatout reri u katun te kato hanigar. E moa. Nori e kato hamatout rer u katun te kato homir. Alö go kato haniga ba lö te ma tatei matoutemi a katun tere gamman, ba nonei te hanige nolö.
ROM 13:4 Taraha, nonei e here nei a katunun kui tere Sunahan ba te ka silena te go taguhu menien lö. Kaba te kato homi mulö, ba lö te tatei matoute men, taraha nonei e ka mena a nitagala te go hahuna menien a katun. Nonei a katunun kui tere Sunahan na nonei e hahuna rena u katun te kato homir ba te haraharaher e Sunahan.
ROM 13:5 Na limiu e go ka puta mia tara gamman, taraha alimiu e atei silemiu a ka te nigana, ne atei sil hasemiu e Sunahan e raharaha rena u katun te kato homir.
ROM 13:6 Nonei a ka te hol sile milimiu a takis, taraha u katun tere gamman e kui beier e Sunahan te katoe rien a toukui i taren.
ROM 13:7 Alimiu go hala neiam a mamana takis turu katun te luluer a takis. Na limiu go hapan has reiam u katun pan hamana ba te solosei ramen.
ROM 13:8 Alimiu go palise iam a haroho hoboto i tamilimiu. Kaba limiu go ma hanoan hala nemi u ngilngil i tamilimiu. Hiangilngil hiton iam. Taraha, te ngile mia limiu a tana katun, alimiu te kato hamanemiu a ka te kato silena u Lo tere Sunahan.
ROM 13:9 U masaka te poiena, “Alö go ngil koru meni a tana katun te ngil koru mena milö peisam.” U masaka teka nonei a mouna u masaka te poeina, “Alö e moa te go tsikolo u. Alö e moa te go hipuli u. Alö e moa te go kopu u. Alö e moa te go matesil meni a ka tara tana katun.” Na nonei a markatona te go ngil meni lö a tai e mouna has uana tara palabina u masaka.
ROM 13:10 Te ngile mia limiu a tana katun, alimiu e ma kato homimi i tanen. Na markato turu ngilngil nonei a mouna a ka te kato silena u Lo tere Sunahan.
ROM 13:11 Alimiu go kato noa las uam teka, taraha alimiu e atei silemiu a poata teka. A hakatsmilimiu e ma tatei soho lel nei, taraha a poata te lu pouts ranoa ra e Sunahan e sukusuku nena a poata ti hamana tutunia ra tere Kristo.
ROM 13:12 A poata a omi teka te here nei a bong e katsin kapana, na poatan pepeitokap tara nitsunono tere Kristo te here nei a lan e sukusukuna. Ara gi hanoa a markato a omi te ka uana turu kuhil ba te katoera a markato a niga te ka uana turu ualesala.
ROM 13:13 Ara gi kato hamatskö, te kato uaria u katun tara lan. Ara gi ma kukutiei a markato te kato homi ria u katun tara pati na te spak uar na te tsikolo uar na te hakats homi uar na te raharaha uar na te hiomi uar. E moa.
ROM 13:14 Alimiu go katoe iam a markato tere Iesu Kristo a Tsunono. Alimiu e ma tatei kukute lelemi u ngil tara peisamilimiu.
ROM 14:1 Te kana a toa katun te hamana uana tere Kristo ba te ngilin tahongona tara pala i tamilimiu, ba limiu te lue men, noahasina te ma atei sil noe neien a ka te ga katoen. Kaba limiu go ma raharahe mien te hamana halhal uanen na te hamana halhal uami limiu.
ROM 14:2 A toa katun te atei haniga silena u hihatuts tere Sunahan e tatei nouena a mamana kannou, na tana katun te ma atei haniga sile nei u hihatuts tere Sunahan e agono nena u benö.*
ROM 14:3 Bara. A katun te tatei nouena a mamana ka e ma tatei omie nei a katun te agono nena u benö. Na katun te agonona e ma tatei poe nei nonei a katun te nouena u benö e kato homina. Taraha, e Sunahan e haniga hase nen.
ROM 14:4 Alimiu e ma tatei poemi a katunun kui tara tana katun e omina. A katunun hakui peisa i tanen te tatei poiena e kui hanigana tsi e kui homina. Na nonei e kato haniga nou, taraha a Tsunono e antunan taguhe nen.
ROM 14:5 A toa katun e poiena a palabina u lan e kapanir na palabina u lan e moa. Na tana katun e poiena u lan hoboto e boena u toa. Bara. A man toa toa a man katun e gi atei haniga sil te mar hakats uaren.
ROM 14:6 A katun te poiena u toa u lan e kapanina e ngilin hapanena a Tsunono. Na katun te tatei nouena a mamana kannou e ngilin hapan hasena a Tsunono, taraha nonei e haniga uana tere Sunahan tara kannou. Na katun te agonona e ngilin hapan hasena a Tsunono, ba nonei te haniga has uana tere Sunahan.
ROM 14:7 E moa ta toa i tarara te ga ka peisa u turu ngil i tanen. Ne moa has ta toa i tarara te ga mate pepeisaia turu ngil i tanen. E moa.
ROM 14:8 Te toatoa ria ra, ara e toatoa silera u ngil tara Tsunono. Na te mate ria ra, ara e mate silera te gi solosei meni a Tsunono. Te toatoa ria ra tsi te mate ria ra, ara e katun uara tara Tsunono.
ROM 14:9 Taraha, e Kristo e mate me toatoa pouts silena te go Tsunono uen turu katun te toatoar na turu katun ti mate.
ROM 14:10 Na lö go ma hamouei a markato tara hahatoulana i tamulö ba te poeiem nonei e omina. Na lö has a tai go ma omiei a hahatoulana i tamulö. Taraha, ara hoboto e na ka roa i matane Sunahan, ba nonei te hamou rano ra a man toa toa.
ROM 14:11 Ti koloto has menien turu Buk u Goagono ba Tsunono e poiena, “U mana koru alia e hatei rago limiu, a barebana hoboto e hatukun roa i matar. U katun hoboto e hatsunone rio romana lia ba te ranga hatei nariou alia e Sunahan.”
ROM 14:12 Ba ra hoboto a man toa toa e tatei hateie roi romana e Sunahan a mouna a man markato ti katoeia ra i puta.
ROM 14:13 Alimiu go hanoan hamou niam a markato turu hahatoulana i tamilimiu. Alimiu go hakats haniga noa iam ba te ma katoemi a markato te omina turu hakats tara man hatoulana, taraha nori e namos kukute rario limiu ba te kato homir.
ROM 14:14 E Iesu a Tsunono e harutei lia a ka teka te atei sile gulia e kato uana, e moa ta ka te ga omi peisa. Kaba te poiena a toa katun e omina te ga nou menien a toa ka, ba te omi hasina i tanen.
ROM 14:15 Na te noue mia lö a ka te hakats nena a hahatoulana i tamulö e omina, e kato uana alö e ma ngil hamane mien. Taraha, nonei e kukutiena a markato i tamulö ba te kato homiena a torinen i iogana. Kaba e Kristo e mate sil hasi a hahatoulana i tamulö. Ba lö te tara kap haniga nem a ka te noue mulö. Nonei e namos kukutiena a markato i tamulö ba te kato homi koruena a peisanen.
ROM 14:16 A barebana e namos ranga homir ba te hone ier a ka te nigana i tamulö.
ROM 14:17 Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ma ka las uanei tara kannou na tou ua. E moa. A Nipepeito tere Sunahan e mouna uana tara markato a matskö i matane Sunahan na masalohana na nisasala te hala ranei ra u Namnamei u Goagono.
ROM 14:18 Na katun te kui beiena e Kristo tara markato teka, e Sunahan nu katun has e hanige ren.
ROM 14:19 Na ra gi kato silei a markato te nolo pouts menari u katun na te kato hatagala rena u katun ba te ka haniga hobotor.
ROM 14:20 Alö go ma kato homiei a toukui tere Sunahan te ngilin nou mena milö a mamana kannou. E niga hasina te nou menari a mamana kannou, kaba e omina te nouena a katun a toa ka ba te kato homiena u hakats tara palabir u Kristen te poier e omina.
ROM 14:21 E nigana te raman nou mena milö u benö na te raman ua mena milö u wain na te raman kato mena milö te ka te kato homiena u hakats tara hahatoulana i tamulö.
ROM 14:22 Na man ka teka te poe mulö e nigana i tamulö, e nigana te atei peisa mena mien limiu mere Sunahan. Poata te katoe mia lö a ka te poe mulö e nigana ba torimulö te ma poe nei e omina, alö e sasala mou.
ROM 14:23 Kaba te hula hakats mia lö te noue mia lö a ka, ba lö te kato homim, taraha alö e ma hamana koruemi te ga niga uen. A saha ka te katoe mulö ba lö te ma hamana koruemi te ga niga uen, alö e kato homim.
ROM 15:1 Ara te atei haniga silera u hihatuts tere Sunahan e gi taguhir a pala te ma atei hanigari. Ara gi ma hakats silei te gi sasala peisa u ra. E moa.
ROM 15:2 Ara a man toa toa gi kato hasasaler a man hahatoulana i tarara ba ra te taguhu raren ba te hatagala raren.
ROM 15:3 Taraha, e Kristo has e ma kato sili te ga hasasala peisa las meni a peisanen. E moa. Te ranga has u a toa katun turu Buk u Goagono me poiena tere Sunahan, “U ranga u omi turu katun ti ranga homin lö e la has uanama i tar.” Na ka teka e butu hamana hasia tere Kristo.
ROM 15:4 A mamana ka ti koloto nia turu Buk u Goagono i koloto sili te gi hatuts merien ra na te gi hala meri ra u rangan hitaguhu ba ra te hahalosera a man ka man niga tere Sunahan ba te hamana sile ren.
ROM 15:5 E Sunahan noa has te tatei hala ranei ra u rangan hitaguhu ba te hatuts ranei ra te gi ma sökanan hahaloso uai ra. Nonei e tatei taguhu rano limiu te go ka haniga hoboto uam limiu ba te kukutiemiu a markato tere Iesu Kristo.
ROM 15:6 E kato uana teka ba limiu hoboto turu toa u ranga e tatei soloseiemiu e Sunahan, e Tamana a Tsunono i tarara e Iesu Kristo.
ROM 15:7 Hianiganiga iam, te mar niga has merai e Kristo alimiu, ba markato teka te soloseie nou e Sunahan.
ROM 15:8 Alia e hatei rago limiu, e Kristo e butun katunun kui u turu Jiu, taraha nonei e ngilin harutein e Sunahan e kato hatagala u ranga hamana te hale ien turu tubur u Jiu ba te butu hamanana, ne ngil hasi u katun te ma Jiuri e gi solosei sile ien a nihitaguhu i tanen. Ti koloto has menien turu Buk u Goagono: “Alia e haniga goa i tamulö, o Sunahan, i gusur u katun te ma Jiuri, ba te köma hasasale golö.”
ROM 15:10 Nu Buk u Goagono e poe hasena: “Alimiu u katun te ma Jiumi go sasala gono meiam a pala tere Sunahan!”
ROM 15:11 Na ti koloto lel has menien: “U katun hoboto te ma Jiuri gi solosei a Tsunono. A barebana hoboto gi soata sei koru a solenen.”
ROM 15:12 Ne Aisaia a propet e poe hasi: “A toa katun te hatubunana e Jesi e la nama romana. Nonei e soata sei sile roi romana te ga tsunono merien u katun te ma Jiuri. Ba nori te hamane roen.”
ROM 15:13 E Sunahan e tatei hala ranei ra u ranga hamana te gi hamana sil menien ra. Nonei e tatei kato hasasala rano limiu ba te hala ranei limiu a masalohana te hamana uami limiu i tanen. Bu Namnamei i tanen te hala ranoi limiu a nitagala te go hamana hiton uamia limiu turu ranga hamana i tanen.
ROM 15:14 A ma tsi hahatoulana, alia e hamanegu alimiu u katun u niga koru ba limiu te ka memiu a niatei te antunan hatuts pouts memi limiu a peisamiu.
ROM 15:15 Kaba tara kalanloun teka alia e ranga hatagala noa has negu a palabina man ka te go hatakei meni u hakats i tamilimiu. Alia e ongolo megu e Sunahan e halei lia a nitsunono te go katunun kui u lia tere Iesu Kristo ba te kui silegu u katun te ma Jiuri. Alia e katoegu a toukui tara pris ba te rarariegu u Bulungana u Niga tere Sunahan. Alia e kato silegi a ka teka u Namnamei u Goagono e tatei kato haniga rena u katun halhal turu Jiu i matane Sunahan, be Sunahan te lu ranen.
ROM 15:17 Alia e sasala koru megu a toukui i tar, taraha alia e kato begien e Sunahan tara nitagala tere Iesu Kristo.
ROM 15:18 Alia e ma hatei nagi a palabina toukui i tar, kaba alia e ongolon hatei negu a toukui te kato sila nia e Kristo i tar, te gi taguhu meri u katun te ma Jiuri ba te hengoer e Sunahan. Alia u katoei a toukui teka u ranga na markato a niga, nu mirakul, na nitagala turu Namnamei tere Sunahan. Alia u taniaia i Jerusalem ba te lala nitoa uagu i Ilirikam ba te hatei lanegu u ranga hoboto turu Bulungana u Niga tere Kristo.
ROM 15:20 I manasa na te noana i romana, alia e ngilin rarariegu u Bulungana u Niga turu han ti ma hengo noani e Kristo. Taraha, alia e namos haspanegu a toukui i tar tara toukui te hatania a tana katun tere Sunahan.
ROM 15:21 Te poe meni u Buk Goagono, “U katun ti ma hengoni u bulungana i tanen e na tarare naroen romana. Nu katun ti ma hengo nien e na atei sile roen.”
ROM 15:22 Nonei a ka tu ma antunan na tara merai lia limiu.
ROM 15:23 Kaba lia u hakapeia a toukui i tar tara man han teka, na lia e ngilin na tara tala rago limiu, taraha alia u solon hahaloso te go na tara merai limiu.
ROM 15:24 Na lia e ngilin tara rago limiu ba te toan la soku uagu i Spein. Na te gamon ka hoboto gono ria ra, ba limiu te taguhe molia te lala uagu lia i Spein.
ROM 15:25 Kaba lia e mam buua gou i Jerusalem ba te na taguhu regu a pala tere Sunahan.
ROM 15:26 Taraha, a pal katun tere Kristo i Masedonia na i Gris e hala ner u moni te gi na taguhu meri u katun tere Kristo i Jerusalem ti moa ta ka.
ROM 15:27 Nori e kato merien u ngil peisa i taren. Ne niga hasina te kato uaren teka. Taraha, u Jiu i halan a man ka man niga tere Sunahan i taren u katun te ma Jiuri, ne niga hasina te taguhu uas mera rien u Jiu a man ka man niga i taren i puta.
ROM 15:28 Alia e na hala bura goien a moni hoboto ti gono meni i taren, ba lia te na toan tara rago limiu te la uagou lia i Spein.
ROM 15:29 Te na tara ragoa lia limiu, alia e atei silegu alia e la megou a kan hasasala tere Kristo te kato hasasala koru rano limiu.
ROM 15:30 A ma tsi hahatoulana, alimiu e ka uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara, nu Namnamei i tanen e hatei rira te gi hiangilngil u ra. Na lia e rangata hatagala rago limiu, alimiu go singo taguhe molia tara ka te singo sil hase gulia. E kato uana, alimiu go singo hatagala uam tere Sunahan ba te taguhe nolia.
ROM 15:31 Singo sile iam te gi ma kato homi meni lia u katun i Judia te hahamanar, na te gi haniga meni u katun tere Sunahan i Jerusalem a monin hitaguhu teka te soategu romana lia i taren.
ROM 15:32 Te haniga noa e Sunahan, ba lia te na butu megoa a nisasala pan i tamilimiu, ba ra te hiasasala hobotora.
ROM 15:33 E Sunahan te hala ranei ra a masalohana e tatei ka gono mera nolimiu hoboto. U mana.
ROM 16:1 Alia e ngilegu alimiu go hanige iam e Pibi te butu noen romana i tamilimiu. Nonei a hahahinana i tarara tara pala tere Kristo ne kui beiena a pal barebana tere Kristo i Senkria.
ROM 16:2 Lu menami a tahol teka i tamilimiu, taraha nonei e pala uana tara Tsunono. E nigana te mar kato uar u katun tere Sunahan teka. Na limiu e tatei taguhe men tara saha ka te ngile nen. Taraha, nonei e taguhir u katun u para na lia has.
ROM 16:3 Alia e hatsomi uagu tere Priska na tson i tanen e Akuila. Nori na lia i kui hoboto u tere Iesu Kristo.
ROM 16:4 A tsitabubu koru na nori i atung hamatir ti taguhu menien lia. Alia e haniga koru uagu i taren, na pala hoboto te ma Jiuri ba te hatsunoner e Sunahan, nori e haniga has uar tara elasolana.
ROM 16:5 Na hatsomi bemi lia a pal Kristen te roron hagum hoboto ria tara luma i taren. Hatsomi hase iam e Epinitas a tsomi koru i tar. Nonei a katun tutun tara provins i Eisia te hamana u tere Kristo.
ROM 16:6 Hatsomie iam e Maria, te kui hatagalaia i gusumilimiu.
ROM 16:7 Na hala has neiam u haniga i tar tere Andronaikas mere Junias, nori a toa han i tar ti ka gono meia lia tara karabus. U aposol e atei sil haniga raren, na nori i hamana mam neia lia tere Kristo.
ROM 16:8 Na lia e hatsomi uagu tere Amplietas te ngil korue gulia te pala uanen tara Tsunono.
ROM 16:9 Hatsomi has bemi lia e Erbanus te kui gono meraio ra tere Kristo, ne Steikis has, a tsomi i tar.
ROM 16:10 Na hala neiam u haniga i tar tere Apelis. A barebana e atei siler te kukute haniga menien e Kristo. Hatsomi riam a pinaposa tere Aristabiulas.
ROM 16:11 Na hatsomi has niam e Herodian a toa han i tar, na pinaposa tere Narsisas te ka has uar tara Tsunono.
ROM 16:12 Na lia e hatsomi uagu tere Traipina mere Traiposa, te kukui ber a Tsunono, na tere Pesis a tsomi i tar te kui hapara koru has bei a Tsunono.
ROM 16:13 Hala neiam u haniga tere Rupas, a tsomi koru tara Tsunono, na tere tsinanen has te kato here nai lia a pien i tanen.
ROM 16:14 Na hatsomi has riam ere Asingkritas mere Pligan ne Hermis ne Patrobas ne Hermas nu palabir u Kristen has te ka gono mera ren.
ROM 16:15 Na hatsomi has riam ere Pilalogas mere Julia ne Nirias mere hahinanen ne Olimpas nu Kristen hoboto te ka gono mera ren.
ROM 16:16 Alimiu go hiahatshatsomi iam. A man hagum hoboto te hatsunoner e Kristo e hala ner u haniga i taren.
ROM 16:17 A ma tsi hahatoulana, alia e ranga hatagala mera golimiu, hanei sil reiam u katun te roron lu kata rer a barebana ba nori te ma hamana hanigari. Nori e omie ier u hihatuts tu lue iam limiu i tamulam. Alimiu go pal ramen.
ROM 16:18 Taraha, nori u katun teka e ma kui beri a Tsunono i tarara e Kristo. E moa. Nori e kui sil talaser u ngilina i puta i taren. Nori e roron angoso rer a barebana ba te gamo rer u katun te ma atei sileri u gamo.
ROM 16:19 A barebana hoboto e atei siler alimiu e hengoemiu u Bulungana u Niga, na lia e sasala mera golimiu. Kaba lia e kato silegu alimiu go atei sil hanige iam a markato a niga ba te tutu ba namiu a markato a omi.
ROM 16:20 E Sunahan te hala ranei ra a masalohana. Ne moa te ga pina uen ba nonei te taguhu rano limiu ba limiu te tagala saluhe moa tere Satan, ba te kato uana tara katun te pita misasa nena a kukutsi. A nihitaguhu tara Tsunono i tarara e Iesu Kristo e tatei ka gono mera nolimiu.
ROM 16:21 E Timoti a katunun kukui-gono i tar e hala ranei limiu u haniga i tanen. Ne Lusias ne Jeson ne Sosipater, nori a toa han i tar, e hala has ner u haniga i taren.
ROM 16:22 Alia e Tesias te kolotegu a kalanloun teka, e koloto megi lia u ranga tere Pol. Alia te pala gono mera golimiu tara Tsunono e hala has ragi limiu u haniga i tar.
ROM 16:23 Ne Gaias has e hatsomina i tamilimiu. Alia e ka gia i luma i tanen, na barebana e roron lotu has ria i luma i tanen. E Irastas a kuskus tara gamman tara taun teka na hahatoulana i tarara e Kuortas, nori e hatsomi has ria i tamilimiu. [
ROM 16:24 A nihitaguhu tara Tsunono i tarara e Iesu Kristo e tatei ka gono mera nolimiu hoboto. U mana.]
ROM 16:25 Ara gi solosei e Sunahan! Nonei e antunan kato hatagala rano limiu ba limiu te hamana mia i tanen, te poe hasena u Bulungana u Niga te rararie gulia, u raranga te hatei nena e Iesu Kristo. Nonei u raranga teka e solon mous i manasa.
ROM 16:26 Kaba i romana e butu halesalana i matar a barebana. U ranga ti kolotein u propet i hatei mam nen. Ne Sunahan, te ka nitoana, e hakei u ranga u tagala te gi habulungana menai u raranga teka turu katun hoboto, ba nori te tatei hamana ria i tanen ba te hengo hase ren.
ROM 16:27 Ara gi solosei nitoan e Sunahan nonei lasi a toa te atei silena a mamana ka hoboto. Nonei e tatei lu sila nena a solo pan tara toukui pan te katoei e Iesu Kristo. U mana. Nonei talasi. Alia e Pol
1CO 1:1 Alia e Pol a toa aposol tere Iesu Kristo. E Sunahan e ngö silei lia te go aposol u lia turu ngil peisa i tanen. Alam mere Sostenis e toularara e koloto menami a kalanloun teka i tamilimiu te hatsunonemiu e Sunahan tara taun i Korin. E Sunahan e ngö sil rilimiu te go katun uam limiu i tanen ba te hagogoso rano limiu, taraha alimiu e hamana uamiu tere Iesu Kristo. U ranga tara kalanloun teka e la has uana tara barebana tara han hoboto te hatsunoner e Iesu Kristo, a Tsunono i tarara na Tsunono has i taren.
1CO 1:3 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
1CO 1:4 Alia e roron haniga bera golimiu tere Sunahan, taraha nonei e haniga rano limiu te hamana mia limiu tere Iesu Kristo.
1CO 1:5 E Sunahan e kalala merai limiu te hamana uami limiu tere Kristo. Nonei e taguhu rano limiu te go atei mena milimiu a man ka hoboto te manana ba te ranga haniga namen.
1CO 1:6 U raranga tu hatei mamin lam tere Kristo e butu hatagala koruna i torimilimiu.
1CO 1:7 Na limiu e ma kukunaro nami ta toa ta ka ta niga tere Sunahan te hahalose mia limiu a poata te butu lel nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1CO 1:8 Nonei e hala nitoa ranei limiu a nitagala, ba limiu te ma ka memoi ta ka ta omi i tamilimiu turu Lan u kapan tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1CO 1:9 E Sunahan a katun a hihipakoko. Nonei e ngö sil rilimiu te go ka uam limiu tara pien tson i tanen e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1CO 1:10 Alia e ranga hatatagi koru mera golimiu a ma tsi toular te hamana uara ra tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara, alimiu go hatangana hoboto iam. Alimiu go ma hialulu katami. Alimiu go here nitoemi a toa katun, ba te ka memiu u toa u hakats nu toa u ngil.
1CO 1:11 Taraha, a palabir u katun tere Kloi i hatei lia alimiu a ma tsi toular e roron hiangenngenamiu.
1CO 1:12 U ranga tara man toa toa i tamilimiu e hiahalhalina. Toa e poiena, “Alia e ka uagu tere Pol.” Na tai e poiena, “Alia e ka uagu tere Apolos.” Na tai e poiena, “Alia e ka uagu tere Pita.” Na tai e poiena, “Alia e ka uagu tere Kristo.”
1CO 1:13 Gesi te mate sil rio limiu tara koruse? Alia e Pol? E moa! Ga limiu u habaptais mia tara solor? E moa koru! E here nei e Kristo e taktakata hakapa.
1CO 1:14 Alia e haniga uagu tere Sunahan tu ma baptaisei lia ta toa i tamilimiu, e Krispas ne Gaias lasi.
1CO 1:15 Ne moa ta toa te tatei poiena alimiu u habaptais mia tara solor. (
1CO 1:16 Alia e hakats pouts tsipon negu tu baptais meni lia e Stepanas na pala i tanen. Kaba e moa toum ta tan ta katun te go baptaisi lia.)
1CO 1:17 E Kristo e ma hala sile mei lia te go mi baptais meri u katun. E moa. Nonei e hala sile mei lia te go mi rarare meni lia u Bulungana u Niga. Na lia go ma rarare mei u ranga u para tara niatei, taraha u rarangana te mate meia e Kristo tara koruse e namos hapolasena a nitagala i tanen.
1CO 1:18 Poata te rarare ria ra te mate u e Kristo tara koruse, bu katun te ka ria tara maroro te tia ria e poier u ranga i tarara e tutuna. Kaba ara te lu pouts rena e Sunahan e atei silera nonei u toa u ranga noa lahas teka te ka mena a nitagala tere Sunahan.
1CO 1:19 E Sunahan e ranga hasina turu Buk u Goagono ba te poiena, “Alia e homie gou a niatei turu katun u atei. Na lia e hatutu ragou u katun te poier nori e atei siler a mamana ka.”
1CO 1:20 Esi nori u katun u atei? Esi nori u katununa turu buk? Esi nori u katunun raranga hatagala? Nori hoboto e ma pan ria i matane Sunahan. E Sunahan e haruto hakapein a niateina tara han i puta teka a ka papala.
1CO 1:21 Turu niatei i tanen e Sunahan e hatu kapin a maroro turu katun te torohanan atei sile ren turu niatei peisa i taren. Kaba nonei e lu pouts rena u katun te hamana uar i tanen tara poata te hengoe rien u raranga i tamulam te ngöeri a barebana u ranga u tutu.
1CO 1:22 U Jiu e ngilin tarer a man mirakul ba te toan hamanar, nu Grik e torohanan luer a niatei.
1CO 1:23 Kaba alam e hatuts talasi nem te mate u e Kristo tara koruse. U Jiu e omier u hihatuts teka, nu katun te ma Jiuri e poier e tutuna.
1CO 1:24 Kaba u katun te ngör e Sunahan, u Jiu nu katun halhal turu Jiu, nori e ngiler u hihatuts teka. E haruto nena e Kristo nonei a nitagala tere Sunahan na niatei has tere Sunahan.
1CO 1:25 A ka teka te ngöeri a barebana a “nitutu tere Sunahan” e ka mena a niatei te pan bala koru nena a niatei turu katun. Na palabir u katun e poe haser, “U hihatuts teka e haruto nena e Sunahan e ma tagala nei.” Kaba nonei e ka mena a nitagala te pan bala koru nena a nitagala turu katun.
1CO 1:26 A ma tsi hahatoulana te ngör e Sunahan, alimiu go hakats pouts niam a peisamiu. I matar a barebanar i puta, a man toa lasi i tamilimiu te ka mer a niatei, na man toa lasi te ka mer a nitagala tsi a solo pan.
1CO 1:27 U katun te ngö rarai u tutu, e Sunahan e hopu kap rien te go hamatsingolo merien u katun u atei. Nu katun te ngö rari u pinolasa, e Sunahan e hopu kap rien te go hamatsingolo merien u katun u tagala.
1CO 1:28 E Sunahan e hopu kapir u katun te sigala rer na te omi rer na te ngö rari u katun papala. Taraha, nonei e ngilin sigala rena a man ka te hapan raria i puta teka.
1CO 1:29 E kato uana teka ba e moa ta toa te go tatei solosei a peisanen i matane Sunahan.
1CO 1:30 Kaba e Sunahan e hala rilimiu a nitoatoa tere Iesu Kristo, na nonei e habutu sile ien a mouna a niatei i tarara. E Kristo nonei te sakahis rio ra ba ra te katun uara tere Sunahan. Nonei lasi a maroro te matskö sila ria ra i matane Sunahan.
1CO 1:31 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “Esi te ngilin soloseiena a toa, nonei e tatei soloseiena a Tsunono.”
1CO 2:1 A ma tsi hahatoulana, tara poata tu la mamia lia i tamilimiu ba te rarariegu u ranga tere Sunahan, alia u ma ranga merai limiu a niatei pan tsi u ranga te tutu nena a katun papala. E moa.
1CO 2:2 Alia u ngilin hatei rai limiu a toa puku a ka a kapan — kato uana, e Iesu Kristo na ha te mate sile ien tara koruse.
1CO 2:3 Na poata tu kaia lia i tamilimiu, alia u ma tagalai na lia u tololo mei a nimatout.
1CO 2:4 Alia u ma katoei tu rangana tara niatei pan. E moa. U ranga i tar e harutein a nitagala turu Namnamei tere Sunahan.
1CO 2:5 A ka teka e kato silena alimiu go ma tatei sola mia tara niatei turu katun, kaba limiu go sola mia tara nitagala tere Sunahan.
1CO 2:6 Alia e ranga noa has megu a niatei turu katun te atei siler a markato tere Sunahan. Kaba e ma niatei uanei tara han i puta teka tsi tara pal kapanir i puta te taia riou romana. E moa.
1CO 2:7 A niatei te ranga megu lia nonei a niatei tere Sunahan te mous i manasa. E haruto nena a ka teka: i mam te habute ien a han i puta, e Sunahan e haniga te gi pan hoboto gono menien ra.
1CO 2:8 U katun pan i puta teka i ma atei sili a man ka teka. Sanena ti atei sile ien, nori sane ma tatei tapala nari a Tsunono a niga i tarara tara koruse.
1CO 2:9 U Buk u Goagono e poiena, “A ka ti namala tarei u katun na ti ma hengo naien na ti ma hakats has naien, nonei a ka te kato hahaloso beri e Sunahan u katun te ngile ren.”
1CO 2:10 Ne Sunahan e haruto hakapa sila rira a ka teka turu Namnamei i tanen. Nonei u Namnamei e tara sabiena a mamana ka tara mamana makum ne tara sabe hasena a mouna a man ka tere Sunahan te mousuna.
1CO 2:11 U namnamei peisa lasi tara katun te atei silena u hakats pouts i tanen. A tana katun e moa. Ne kato has uana i iesana tere Sunahan. U Namnamei peisa lasi tere Sunahan te atei silena u hakats tere Sunahan.
1CO 2:12 Ara i ma luei u namnamei tara han i puta teka. E moa. Ara i lu u Namnamei te lama tere Sunahan te gi tatei atei sil meni ra a man ka te hala rira e Sunahan.
1CO 2:13 Ba lam e ma ranga nami u ranga tara niatei turu katun tun. E moa. Alam e ranga nem u ranga te hatuts rilam u Namnamei tere Sunahan ba te hatarare nem a man ka tere Sunahan turu katun te ka mer u Namnamei tere Sunahan.
1CO 2:14 A katun te ma ka menei u Namnamei tere Sunahan e ma tatei lue nei a man ka te roron hala nena u Namnamei tere Sunahan. Turu hakats tara katun teka, a man ka teka tere Sunahan e here nei a man ka man tutu. Nonei a katun e ma antunan atei sile neien, taraha u Namnamei lasi tere Sunahan te antunan haruto nena a mounen.
1CO 2:15 A katun te ka mena u Namnamei tere Sunahan e antunan sabiena a mouna a mamana ka, kaba tana katun e ma antunan atei haniga sile nei nonei a katun.
1CO 2:16 U Buk u Goagono e poe hasena, “Esi te atei silena u hakats tara Tsunono? E moa. Esi te antunan hatutse neien ta ka? E moa koru.” Kaba ara e ka mera u hakats tere Kristo.
1CO 3:1 Kaba a ma tsi hahatoulana, alia u ma antunan ranga uai i tamilimiu te mar ranga uagu lia turu katun te kukutier u Namnamei tere Sunahan. Alia u ranga u i tamilimiu te tatei ranga uagu lia turu katun te ka las mer u hakatsina i puta. Alimiu u ka meiam a tsitabubun niatei puku tara markato tere Sunahan.
1CO 3:2 Alimiu u heremi a ma tsi goama ba te here noa has ramien. A tahol e hasus tune iena a tsi goama i tanen ba te ma hanoue neien a kannou te tame ier. Ne kato has uana i iesana, alia u hatuts merai limiu u hihatuts u tarare tere Sunahan. Alimiu u ma antunan atei silemi a mouna u ranga tere Sunahan ba te ma antuna noa hasmi i romana.
1CO 3:3 Taraha, alimiu e here noemi u katun te ka las mer u hakatsina i puta. Alimiu e hiao-omimiu ba te hiangenngena hasmiu. A markato teka e haruto nena alimiu e ka puta mia turu ngilina peisa i puta ba te kato heremi u katun te ma atei sileri a Tsunono.
1CO 3:4 Tara poata a toa i tamilimiu e poiena, “Alia e ka uagu tere Pol” na tabi e poiena, “Alia e ka uagu tere Apolos”, alimiu e kato heremi a katun tununa i puta, tsime? Aa.
1CO 3:5 E Apolos nonei a katun pan? E moa. Na lia e Pol a katun pan? E moa has. Alam u katunun kui tun tere Sunahan tu hatuts rilimiu te go hamana uam limiu i tanen. A man toa toa i tamulam e katoem a toukui te hala rilam e Sunahan.
1CO 3:6 Alimiu e heremi a kui tere Sunahan. Alia u na rarare mami u ranga tere Sunahan i tamilimiu ba te here nei alia u na kilata latu. Na i murinen e Apolos e hatuts lel rilimiu a man ka tere Sunahan ba te here lel hase nei e na lebei a kannou. Kaba e Sunahan lasi a toa te taguhu rio limiu te go hamana haniga susul uam limiu, te mar hatagala has mena neien a kannou ba te pusuku hanigana.
1CO 3:7 A katun te mamuma e ma pan nei, na katun te murimurima e ma pan has nei. E Sunahan lasi a toa te panina, taraha nonei te taguhena a mamana ka ba te pan haniga susuluna.
1CO 3:8 Nori u katun teka e hiapupopor. E Sunahan e palis haniga rano lam a man toa toa popona tara toukui tu kati lam.
1CO 3:9 Alam u katunun kukui-gono bei e Sunahan. Alimiu e here hasemi a luma tere Sunahan.
1CO 3:10 E Sunahan e halei lia a nitagala te go kato meni lia a toukui tara katunun kui a niga tara luma, na lia u haka hakapi u simel pos tara luma. Na tana katun te kuiena a luma i ieluna u simel pos. Na man toa toa man katun e tatei tara kap haniga ner te mar kui mena rien a luma i ieluren.
1CO 3:11 Taraha, e Sunahan e haka hakapi e Iesu Kristo peisa nonei u simel pos te gumna a luma. E moa ta tan ta ka te tatei soatena a luma.
1CO 3:12 A barebana e tatei kuieri u luma i taren a goul tsi a silva nu hatu u niga, nu timba na roein luma nu uotoho. Na ra gi tara haniga te gi mar kui meni ra u luma turu namnamei i tarara.
1CO 3:13 Taraha, turu Lan Pan tere Kristo, a toukui turu katun hoboto e haruto naria romana turu ualesala. U tula te hapirake nou a toukui turu katun hoboto ba te haruto nena te ga niga uen tsi e moa.
1CO 3:14 Na katun te hamana uana tere Kristo ba te lu hanige iena a markato tere Sunahan ba toukui i tanen te katosabena, nonei e lue nou a hamatana.
1CO 3:15 Kaba a toukui te ma katosabe noi e kato uana tara luma te ats hakapana. A toukui tara katun teka e taia nou, kaba nonei peisa te katosabe nou ba te here noi a katun te lu ba naria turu tula.
1CO 3:16 Alimiu e ma atei silemi te here mena milimiu a luman lotu tere Sunahan? U Namnamei tere Sunahan e kana i gusumilimiu.
1CO 3:17 Te kato homiena a toa katun a luman lotu tere Sunahan, be Sunahan te kato homi hase noen. A luman lotu tere Sunahan e moa ta ka ta omi i tanen, na limiu a luman lotu i tanen.
1CO 3:18 Alimiu go ma gamoemi a peisamiu. Te poiena a toa i tamilimiu nonei e atei koruna tara markatona i puta, nonei e tatei kato here nanei a peisanen a katun te ngöeri a tutu, ba nonei te toan luena a niatei hamana.
1CO 3:19 Taraha, a niateina i han i puta teka e tutuna i matane Sunahan. U Buk u Goagono e poe hasena, “E Sunahan e kato homi mera nei u katun u atei u niatei pouts i taren.”
1CO 3:20 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “A Tsunono e atei silena u hakats turu katun u atei a ka pinopino.”
1CO 3:21 Ne moa ta toa te ga tatei solosei u katun tun. Alam na mamana ka e ka hoboto uam i tamilimiu — alia e Pol ne Apolos ne Pita na han i puta teka na nitoatoa na tou mate na poata i romana na poata has i murimuri. A man ka hoboto teka e ka uar i tamilimiu.
1CO 3:23 Na limiu e ka has uamiu tere Kristo, ne Kristo e ka has uana tere Sunahan.
1CO 4:1 Alimiu go atei sile iam alam u katunun kui tere Kristo, ne Sunahan e haka rilam u katunun pepeito te go hahatei meni lam u ranga i tanen te mous i manasa.
1CO 4:2 A toa lo tara katunun pepeito e kato uana teka: nonei e go pepeito kap hanigein a toukui i tanen.
1CO 4:3 Na lia? Alia e ma hakats hapara nagi te poe mena milimiu alia e kato hanigagu tsi e moa. Alia e ma hakats hapara nagi te mar hakats uana a tana katun. Na lia e ma tatei ona pouts hasegi a peisar.
1CO 4:4 Alia e ma hakats sabe nagi ta toa ta ka ta omi tu kati lia, kaba a ka teka e ma haruto nanei te go moa meni lia ta ka ta omi. A Tsunono nonei te tsimou peise nolia.
1CO 4:5 Na limiu go ma ona boroboremi a katun i mam tara poatan tsimou. Poata te la nama romana a Tsunono, ba nonei te tsimou hamatskö nou. A man ka te mousuna turu kuhil nonei e hakei noen turu ualesala, ba te haruto has nanou u hakats turu katun. Be Sunahan te hala ranoi u katun hoboto u rangan haniga i taren.
1CO 4:6 A ma tsi hahatoulana, u ranga teka te kato begu lei lia limiu e hatei nena e Apolos na lia. Alimiu go rute iam a markato i tamulam ba te kukute hasemiu u Buk u Goagono. Alimiu go ma soloseiemi a toa ba te omiemiu a tabi. E moa.
1CO 4:7 Esi te haka rio limiu ba te pan nemiu a tabi? E moa. E Sunahan te hala rilimiu a man ka hoboto te ka memi limiu. Na limiu go ma ranga seseimi ba te poemiu alimiu peisa a mouna a man ka te ka memi limiu. E moa.
1CO 4:8 Turu hakats tun alimiu e poemiu, “Alam e ka hakapa mem a man ka tere Sunahan. Alam e ma ngil lelemi ta ka.” Alimiu e poemiu alimiu e heremi u king tara nipepeito tere Sunahan ba te mam mia i tamulam. Alia e ngilegu alimiu go king hamana iam, ba lam te tatei tsunono hoboto gono mera molimiu.
1CO 4:9 E here nei e Sunahan e haka ria lam u aposol i murimuri koru, ba te heremi u katun ti hopu kap meri te gi mate uen. Alam e heremi a kan hiharuto te haruto naria turu katun na turu angelo has.
1CO 4:10 Alam e heremi u katun u tutu te hengo mena milam e Kristo, kaba e noahasina alimiu u katun u atei tere Kristo. Alam e ma tagalami, kaba e noahasina alimiu e tagala korumiu. A barebana e omi rario lam ba te hapan rario limiu.
1CO 4:11 I romana noa has alam e besum ne maka hasim. U hasobu i tamulam e omina. Nu katun e muku rario lam. Na lam e hula lam ba te moam ta luma.
1CO 4:12 Alam e kui hatagala silem a monin kannou i tamulam. Na poata te ranga homi ria u katun i tamulam, ba lam te ranga haniga mia i taren. Na te kato homi ria u katun i tamulam, ba lam te ma raharahami.
1CO 4:13 Na poata te tuts sil rarien lam, ba lam te ranga hatami mia i taren. Kaba a barebana e kato here noa has rari lam a bita na ka te ba ner.
1CO 4:14 Alia e ma mar koloto uagi teka te go hamatsingolo merai limiu. E moa. Alia e mar ranga uagu teka te go hatuts here merai limiu a ma tsomi i tar.
1CO 4:15 Noahasina te ka memia limiu a para koru a katun te tatei hatuts rari limiu e Kristo, alimiu go hakats pouts neiam alia puku a toa tamamilimiu. Taraha, alia u butu herei a tamamilimiu tara poata tu rarareia lia u Bulungana u Niga ba te taguhu rago limiu te go hamana uam limiu tere Iesu Kristo.
1CO 4:16 Na lia e ranga hatatagi uagu i tamilimiu, alimiu go kukutie iam a markato i tar.
1CO 4:17 Na lia e hala menagi e Timoti i tamilimiu. Nonei e here nei a pien a tsomi i tar te hamana gono meno lia tara Tsunono ba te tara kap hanige iena a toukui tara Tsunono. Nonei e hatei lel ranoi limiu a markato i tar te kukute mena gilia e Kristo, te hatuts has nagia lia tara pal barebana hoboto tere Kristo tara mamana han.
1CO 4:18 A palabi i tamilimiu e hipusur ba te poier alia e ma tatei na hamatskö ragi limiu.
1CO 4:19 Kaba alia e la boroboro uagou i tamilimiu te ga ngil u a Tsunono. Ba lia te na tara peisa gou te ka meria nori u katun u hihipus a nitagala te popona turu ranga i taren.
1CO 4:20 Taraha, a mouna a Nipepeito tere Sunahan e ma ranga tun nei. E moa. E butu mena a nitagala.
1CO 4:21 Alimiu e ngilemiu aha? Alia go la sil i tamilimiu te go na hahuna merai limiu, tsi te go na ngil merai limiu ba te tami gia i tamilimiu?
1CO 5:1 Alia u hengoin u ranga te poiena a toa i gusumilimiu e katoena a markato a omi koru te ma tatei kato haseri u tematan. U ranga e poiena a toa tson e susoho gono mena a tahol tere tamanen.
1CO 5:2 Ime te hipus susul halona uami limiu ba markato teka te kana i tamilimiu? Alimiu go tabe meiam a nimatsingolo. A tson te kato homi u teka e gi tsuga ba nia tara pala i tamilimiu.
1CO 5:3 E manana, a peisar e ka halehana ba reno limiu, kaba a namnameir e ka hasukusuku uana i tamilimiu, ba te here nei alia e ka gono mera golimiu. Na tara solone Iesu a Tsunono i tarara alia u hopu kap hakapein a nihahuna tara katun te kato a markato a omi koru teka.
1CO 5:4 Alimiu go hagum hoboto iam, ba namnameir te na ka gono mera nolimiu na nitagala has tere Iesu a Tsunono i tarara.
1CO 5:5 Na limiu go hakei mia a katun teka i limane Satan te gi kato homi meni a peisanen na markato a omi i tanen, be Sunahan te tatei lu poutsena romana u namnamei i tanen turu Lan Pan tara Tsunono i murimuri.
1CO 5:6 E omina te hipus uami limiu. Alimiu e atei silemiu u ranga te poiena, “A tsitabubun yis e hapanena u beret hoboto.”
1CO 5:7 Na limiu go ba neiam a markato a omi te here nei a yis, ba torimilimiu te tatei gogosona, te kato has uamu lam u Jiu te roron ba has mena milam a yis i mam tara kannouna turu Paska ba lam te toan gogosom. Ne here has nei ara e ka hamanasa ria tara kannouna turu Paska teka, taraha e Kristo, te kato uana tara tunan sipsip te hatse ier, e mate sil te go lu ba menien u markato u omi i tarara.
1CO 5:8 Na ra gi ban u markato u omina i manasa ba ra te tori-gogosora ba te ranga hamanara.
1CO 5:9 Poata tu koloto mamia lia i tamilimiu, alia u hatei rai limiu te go ma ka gono mena milimiu u katun te katoer a markato tara tsikolo na tara haloku.
1CO 5:10 Alia u ma ranga nai u tematan te tsiktsikolor tsi te gono beri a peisaren a man ka nu kopkop nu katun te hatsunoner u keisa. E moa. Sanena limiu go ka halhal ba ramen, alimiu sane la ba nitoa namiu a han i puta teka.
1CO 5:11 Alia u ranga naia te go ma ka gono mena milimiu a katun te ngöe nei a peisanen e toularara ba te tsikolona tsi e gono benei a peisanen a man ka ne hatsunonena u keisa ne tuts silena a tana katun ne roron spakina ne kopkopuna. Alimiu go ma nou gono noa has memi a mar katun teka.
1CO 5:12 E ma ka uanei i tar te go tsimou meni lia u katun te hahamanar. E Sunahan te tsimou ranoen. Kaba limiu go tsimou reiam u katun te pala uar i tamilimiu. Na limiu go ba neiam nonei a katun a omi te kana i gusumilimiu.
1CO 6:1 Te raharaha mena a toa i tamilimiu a tana Kristen, nonei e kot nanen i matana a tsonun hamou turu ranga te hahamanana. Alimiu go matsingolo koru meiam a ka teka. A pal barebana tere Sunahan te tatei hakaper a raharaha teka.
1CO 6:2 Alimiu e ma atei silemi u barebana tere Sunahan te tsimoue riou romana u katun i puta? Aa. Na te tsimou ramou romana limiu u katun i puta, ba limiu te antunan hakapa koruemiu a ma tsi raharaha teka.
1CO 6:3 Hengo iam! Ara e na tsimou noa hase rou u angelo. U mana. Na ra e antunan hakapa koruera a ma tsi raharaha tara tou kaka i puta teka.
1CO 6:4 Na poata te butuna a ma tsi raharaha i gusumilimiu, ga neha tsiponi te la nami limiu turu katun te moa ta niatei i matar u Kristen?
1CO 6:5 Alimiu go matsingolo meiam a peisamiu. E moa ta toa i gusumilimiu u Kristen te ka mena a niatei te ga hakapa menien u raharaha tara elasolana katun?
1CO 6:6 Ga toa katun e kot tsipon nena a hahatoulana i tanen ba te hanigana te ga tsimou menien a tsonun hamou turu ranga te hahamanana.
1CO 6:7 Alimiu go ma hiakokot memi ta toa ta ka. A markato teka e haruto nena alimiu u rus ba niam a markato turu Kristen. Sanena te go haka remia limiu u katun ba te homi rario limiu ba te kop ria i tamilimiu, sane niga balana.
1CO 6:8 Kaba e moa. Alimiu e hiakatokato homimiu ne hiakopkop hasmiu, ba te katoemiu a man markato teka turu Kristen, u hahatoulana pouts i tamilimiu.
1CO 6:9 Ga limiu e ma atei silemi u katun te kato hohomir e ma hahonoto roi tara Nipepeito tere Sunahan? Alimiu go ma gamoemi a peisamiu. U katun u tsiktsikolo nu katun te hatsunoner u keisa nu tson te hiasesein-tsonur na tohaliou te hiahahaloku poutsur e ma tatei hahonoto roi tara Nipepeito tere Sunahan.
1CO 6:10 Nu kopkop nu katun te gono beri a peisaren a man ka nu katun te roron spakir nu katun te tuts siler a tai e ma tatei hahonoto has roi tara Nipepeito tere Sunahan.
1CO 6:11 A palabi i tamilimiu i kato has u teka i manasa. Kaba e Sunahan e galus hakapa ban u markato u omi i tamilimiu ba te hagogoso rano limiu. Nonei e kato hamatskö sila rilimiu u Namnamei i tanen, taraha alimiu e hamana uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono.
1CO 6:12 A tana katun e poiena, “E nigana te kato mena gilia a mamana ka.” Aa, kaba palabina man ka e ma taguhe nei lö. Na lia has e tatei poiegu, “E nigana te kato mena gilia a mamana ka.” Kaba lia e ma haka pute goi a peisar tara toa ka.
1CO 6:13 Na palabir u katun e poier, “A kannou e ka silena u tori, nu tori e ka silena a kannou.” U mana, kaba e Sunahan e hataie nou romana a kannou nu tori has. A peisana katun e ma ka sile nei a tsikolo. E moa. E ka silena te go solosei meni a Tsunono, na Tsunono e ka silena te ga taguhu menien a peisarara.
1CO 6:14 E Sunahan e hatakei poutsi a Tsunono tara tou mate, na nonei e hatakei pouts has ranoa ra tara tou mate tara nitagala i tanen.
1CO 6:15 Alimiu e atei silemiu a peisamilimiu e here nei a man makumun tuanrei tere Kristo, tsime? Alimiu e ngilemiu alia go lu a toa makumun tuanrei tere Kristo ba te katoe gien a makumun tuanrei tara tahol a hahaloku? E moa koru!
1CO 6:16 Alimiu toum e ma atei silemi, a tson te ka gono mena a tahol a hahaloku e here nei nori e ka hoboto mer u toa u tuanrei. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “A elasolana e here roi u toa puku lasi u tuanrei.”
1CO 6:17 Kaba a katun te ka gono mena a Tsunono e here nei nori e ka hoboto mer u toa u namnamei.
1CO 6:18 Alimiu go ka halehana ba neiam a markato tara tsikolo. A palabina markato a omi te katoena a katun e kana i ielesala turu tuanrei. Kaba a katun te tsikolona e kato homiena a tuanreinen pouts.
1CO 6:19 A tuanreimilimiu nonei a luman lotu turu Namnamei u Goagono, u Namnamei te hala rilimiu e Sunahan be te kana i torimilimiu. A tuanreimilimiu e ma ka uanei i tamilimiu. E moa. E ka uana tere Sunahan.
1CO 6:20 Taraha, nonei e sakahis rilimiu a hihol pan, ba limiu te solosei memi e Sunahan a tuanreimilimiu.
1CO 7:1 Alia e ranga palis talegu u harangata tu koloto mena mumei limiu i tar. E nigana te raman tölo menei a tson a tahol.
1CO 7:2 Kaba a para koru a katun i romana e katoer a markato tara tsikolo. E mar kato uana teka ba man toa man tson hoboto te tatei hitöl mer a man tahol i taren, na man toa man tahol hoboto te tatei hitöl has mer a man tson i taren.
1CO 7:3 U mun tahol e gi haniga hoboto te gi soho gono uen. A markato teka e nigana turu mun tahol.
1CO 7:4 A tson e teiena a tuanreina tahol i tanen. Kaba tahol e moa. Na tahol e tei hasena a tuanreina tson i tanen. Kaba tson e moa.
1CO 7:5 U mun tahol, te haniga mia limiu ba limiu te gamon hiapepeits namiu a tuanreimilimiu te go tatei singo hatagala uam limiu tere Sunahan, ba te nigana. Kaba e moa te go lehana uen. Alimiu go soho gono pouts lel iam. Taraha, alimiu e namos ka puta mia turu ngil turu tuanrei be Satan te amus rano limiu.
1CO 7:6 Alia e ma tagala korugi te go hiapepeits mena milimiu a tuanreimilimiu, kaba alimiu e tatei kato mena mien turu ngil i tamilimiu.
1CO 7:7 Alia e tatei ngilegu alimiu hoboto e go here milia. Kaba a man toa toa i tarara hoboto e ka mer a man nitagala te hala rien e Sunahan. A palabi e kato hanigar te gi kaka puku uen, na palabi e kato haniga hasir te gi hitöl uen.
1CO 7:8 Alia e ranga tala uagu i tamilimiu u katun te kaka pukumiu nu amoba. E niga noa hasina te ka pepeisa here mia limiu alia.
1CO 7:9 Kaba te ma antunan tagala namia limiu a tuanreimilimiu, ba limiu te hitölmiu. E ma omi nei te hitöl uami limiu. Kaba e omina te ka puta mia limiu turu ngil u tagala i tuanreimilimiu.
1CO 7:10 Alia e hala menagi u ranga u tagala teka i tamilimiu u katun u hitöl. E ma ranga uanei i tar. E lama tara Tsunono. A tahol e go ma tatei tapurese bani a tson i tanen.
1CO 7:11 Kaba te la ba nanen, nonei e ma tatei töle nei a tana tson. Tsi te ngil nen, nonei e na tatei lu poutsena a tson i tanen. Na tson e go ma tatei tapurese ba hasni a tahol i tanen.
1CO 7:12 A Tsunono e ma ranga hatagalani a ka teka, kaba alia peisa te ranga nagia a ka teka i tamilimiu a palabi: te hahamanana a toa tahol kaba e hanigana te go ka gono menien a tson i tanen te hamanana, ba tson teka e ma tatei tapurese ba nane ien.
1CO 7:13 Na te hahamanana a toa tson kaba e hanigana te go ka gono menien a tahol i tanen te hamanana, ba tahol e ma tatei tapurese ba has nane ien.
1CO 7:14 Taraha, te hamanana a toa tahol ba te ka mena a tson te hahamanana, be Sunahan te haka hanige iena a tson teka. Na te hamanana a toa tson ba te ka mena a tahol te hahamanana, be Sunahan te haka haniga hasena a tahol. Be Sunahan te haka haniga has rena a hinpien i taren. Sanena te moa, ba galapien i taren te hereri u tematan.
1CO 7:15 Kaba esi a toa turu mun tahol te hahamanana ba te ngilin tapurese ba nena a hitöl, ba nonei te tatei katoe nen. Na tabi i tanen te hamanana e ma tatei rama koru nanei te ga tapurese uen tara hitöl. Kaba e Sunahan e ngö sil rilimiu u mun tahol te go ka hoboto haniga uam limiu.
1CO 7:16 Alö a tahol te hamanam, alö toum te taguhe mou a tson i tamulö te hahamanana, ba nonei toum te habirits uana romana tere Sunahan. Na lö a tson te hamanam, alö toum te taguhe mou a tahol i tamulö te hahamanana, ba nonei toum te habirits has uana romana tere Sunahan.
1CO 7:17 Alimiu a man toa toa e go mar kaka uam popona tara nitagala te hala rilimiu a Tsunono, ba te mar ka uamiu tu ka uam limiu tara poata te ngö ria limiu e Sunahan. Nonei teka te mar hatuts mera gilia a barebana hoboto tere Sunahan.
1CO 7:18 Hena, esi i tamilimiu te hapö hakapein a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen tara poata te ngöe ien e Sunahan, ba nonei te ma matsingolo mene ien ba te hamouse nen. E moa. Na esi i tamilimiu te ma hapö noani a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen tara poata te ngöe ien e Sunahan, ba nonei te ma torohanan hapö nane ien i romana.
1CO 7:19 Taraha, e ma ka kapan koru nei te ka mera ra a hatoatongo tere Sunahan tsi e moa. A ka lasi te pan koruna nonei te hengo haniga mena rei ra u ranga tere Sunahan.
1CO 7:20 Alimiu hoboto e tatei kaka mia tara tou kaka tu ka mia limiu tara poata te ngö ria limiu e Sunahan.
1CO 7:21 Hena, alö a katunun kukui puku tara poata te ngöeia lö e Sunahan? E noahasina. Kaba te ka memia lö a maroro te go tapurese u lö, ba lö te tapuresem.
1CO 7:22 A katunun kukui puku te ngöena a Tsunono e here nei a katun te tapurese hakapa i matana Tsunono. Na katun te ma katunun kukui pukui tara poata te ngöe ien e Sunahan e here tale nei a katunun kukui puku tere Kristo.
1CO 7:23 E Sunahan e sakahis rilimiu a hihol pan. Ba limiu te ma tatei katunun kukui puku uami tara katun tun.
1CO 7:24 Na ma tsi hahatoulana, a man toa toa hoboto i tamilimiu e tatei kaka mia tara tou kaka tu ka mia limiu tara poata te ngö ria limiu e Sunahan, ba limiu te ka uamiu tere Sunahan.
1CO 7:25 Alia e moa tu ranga tu tagala tara Tsunono te hatei nena u katun u tabuna hitöl. Kaba a Tsunono e tatagi nano lia ba te hamane nolia. Na lia e hatei ragi limiu u hakats i tar.
1CO 7:26 Nonei a poata a omi teka, ba lia te poiegu e nigana te ka uanou a tson te ka uanen i romana.
1CO 7:27 Alö e ka mem a tahol? Bara. Alö e ma tatei la ba namien. Tsi alö e kaka pukum? Bara. Alö e ma tatei sakiemi ta tahol.
1CO 7:28 Kaba te go hitölia lö, alö e ma kato homimi. Na te ga hitölia a kukubei, nonei e ma kato homi has nei. Kaba u mun tahol e ka meriou u tori-tiama tara han i puta i romana, na lia e ma ngilegi te ga butu u a man nomi teka i tamilimiu.
1CO 7:29 A ma tsi hahatoulana, u ranga i tar e mouna uana teka: a poata i tarara i puta e makmakumuna. Ne moa ta ka te ga tatei hatu kap ba ria limiu turu ngil tere Sunahan. Hena, a katun a hitöl e tatei hakats koru nena a toukui tara Tsunono te mar hakats has uana a katun a tabuna hitöl.
1CO 7:30 Na katun te tabena e ga kato here nai a peisanen a katun te sasalana. Na katun te sasalana e ga kato here nai a peisanen a katun te ma sasala nei. Na katun a holhol ka e ga kato here nai a peisanen a katun te ma ka menei ta ka.
1CO 7:31 Na katun te katoe nei a toukui i tanen a man kana i puta, nonei e ga herei a katun te ma pile hakarapoto nanei a man kana i puta. Taraha, a markato tara han i puta teka e sukusukun taia nou.
1CO 7:32 Alia e mar ranga uagu teka taraha, alia e ma ngilegi te go hakats hapara mena milimiu a man ka. A katun a tabuna hitöl e hakats koru nena a toukui tara Tsunono, taraha nonei e ngilin hasasalena a Tsunono.
1CO 7:33 Na katun a hitöl e hakats koru nena a man kana i puta, taraha nonei e ngilin hasasalena a tahol i tanen.
1CO 7:34 U hakats i tanen e kana tara huol a ka. Ne kato has uana i iesana tara tahol. A tahol te ma hitöl nei na tahol a kukubei e hakats koru nena a toukui tara Tsunono, taraha nonei e ngilena a peisanen nu namnamei i tanen e ga nigaia i matana Tsunono. Na tahol a hitöl e hakats koru nena a man kana i puta, taraha nonei e ngilin hasasalena a tson i tanen.
1CO 7:35 Alia e ranga uagu teka taraha, alia e ngilin taguhu rago limiu. Alia e ma hapiu ragi limiu. E moa. Alia e ngil lasegu alimiu go katoe iam a ka te nigana, ba peisamilimiu hoboto te ka nitoa uana tara Tsunono.
1CO 7:36 Te hapous kap naia a tson na tahol, a tson e ma tatei kato homi nei. Na te tagala koruna u ngil tara tson, ba nonei te tatei katoena a ka te ngile nen ba te tölena a tahol. A ka teka e ma omi nei.
1CO 7:37 Kaba te ma kukutie neia a tson u ngil tara tana katun kaba nonei e lu hakapi u hakats i tanen te go ma hitöl menien a tahol i tanen, nonei e kato hanigana.Te haka pute iena a tson u ngil i peisanen ba te hakats hakarapoto nena te go ma hitöl uaien, e nigana.
1CO 7:38 Te kato uanen teka ba tson te tol/ena a tahol i tanen e kato hanigana, na tson te ma hitöl nei e kato haniga balana.
1CO 7:39 A tahol e hikits mena tson i tanen tara poata te toatoana a tson i tanen. Kaba te ga mate u a tson i tanen, ba tahol te tatei hitöl mena tana tson te ga ngil uaien. Kaba nonei e ga hitöl mei a tson te hamanana.
1CO 7:40 Kaba nonei a tahol teka e sasala bala has nou te go kaka puku noa uen. Nonei teka te mar hakats uagu lia, na lia e poiegu u Namnamei tere Sunahan e haniga hasina.
1CO 8:1 Alia e ngilin ranga tala negu a kannou ti hats ba neia turu keisa. Alimiu e poemiu, “Alam hoboto e atei silem a ka te matsköna.” Kaba niatei tun e hahipusena a katun. A markato te ngil menari a tana katun nonei te taguhena a katun.
1CO 8:2 A katun te poiena e atei koruna e ma atei haniga sil noe nei a man ka.
1CO 8:3 Kaba te ngil hamanena a toa katun e Sunahan, be Sunahan te atei sile nen te katun uanen i tanen.
1CO 8:4 Ara e tatei nou hasera u benö ti hala menai turu keisa ba te hats ba ner, tsi e moa? Ara e atei silera u keisa e ma got hamana nei. Ara e atei sil lasera te ka uana a toa puku a Got.
1CO 8:5 E manana, a barebana e poier a man ka te ngöeri u “got” nu “tsunono” e para ria i Kolö ni puta.
1CO 8:6 Kaba ara u Kristen e hamana ria tara toa puku a Got, nonei e Sunahan, e Tamarara te habuti a mamana ka, na ra e ka sile ren. Ne ka hasina a toa puku a Tsunono, nonei e Iesu Kristo. E Sunahan e habutu sila nia a mamana ka i tanen, na ra e ka ria tara nitagala tere Kristo.
1CO 8:7 Kaba palabir u Kristen e ma atei sileri a ka teka. Nori e roron hakats ner u keisa e ka mer a nitagala. Na poata te noue rien a palaina kannou, nori e poier i hats mam ba naien tara got hamana. Nori e hakats hapara ner a ka teka ba te poier nori e kato homir.
1CO 8:8 Kaba a markato te nou mena rei ra a palaina kannou na te agono mena rei ra a palaina kannou e ma kato haniga raneia ra i matane Sunahan. E moa. E ma omi nei te agono mena rei ra a ma tsi palaina a ma tsi kannou. Ne ma omi has nei te nou mena rei ra a ma tsi palaina ma tsi kannou.
1CO 8:9 Kaba alimiu go hakats niam a hahatoulana i tamilimiu te agono nena a kannou. A markato te nou mena milimiu a kannou e namos amuse nen ba nonei te kato homina.
1CO 8:10 Taraha, a toa katun e poiena, “E omina te nou mena gilia a kannou ti hats ba neia turu keisa.” Na lö e poiem, “Alia e atei silegu a ka te nigana.” Na te tarena a katun teka te nou uamia lö tara luma te hatsunone ria u keisa, ba nonei te ngilin nou hase nou a kannou ti hats ba neia turu keisa.
1CO 8:11 A markato te kato memi lö a niatei i tamulö e kato homiena e toulamulö te agonona, te mate sil hasi e Kristo.
1CO 8:12 Te kato uamu lö teka, alö e kato homi mia i matane Kristo, taraha alö e kato homiem e toulamulö ba nonei pouts te poe talena nonei e kato homina.
1CO 8:13 Te ga kato homia a markato tara kannou e toular, alia e ma tatei nou lelegi u benö. Alia e namos kato homiegi e toular a markato tara kannou teka.
1CO 9:1 Alia a aposol, taraha alia u tara hakapi e Iesu a Tsunono i tarara. Alia e tatei kategu a ka te ngile gulia. Alia u taguhu rio limiu ba te hamana uamiu tara Tsunono. Na toukui teka e haruto nena alia a aposol.
1CO 9:2 A palabir u katun e ma ngö toume rilia a aposol, kaba alimiu e atei silemiu alia a aposol. Alia u taguhu rio limiu ba limiu te hamana uamiu tara Tsunono. Na ka teka e haruto nena alia a aposol.
1CO 9:3 Tara poata a katun e torohanan sabe nena ta markato ta omi i tar, ba lia te mar haranga uagu teka: ge ma niga nei te hala merari a barebana a kannou na kan ua i tar te rarare uagia lia i taren? E moa, e nigana.
1CO 9:5 Ge ma niga nei te go ka meni lia ta tahol ta Kristen ba te lala gono meno lia tara nilala i tar? E moa, e niga hasina. A palabir u aposol e kato uar teka, nu toulana has a Tsunono, ne Pita has.
1CO 9:6 Ga lam peisa mere Banabas e ma tatei hakapemi a toukuin moni i limamulam ba te lu hasem a monin hitaguhu te mar lu has uar a palair u aposol? E moa, alam e tatei hakapam te go ngil u lam.
1CO 9:7 A soldia e hol poutsena a peisanen te kato mena neien a toukui tara soldia? E moa koru. Na limiu e ma tatei ranga has uami teka tara katun te lebei a kuin gerep, “Alö e ma tatei nouemi u gerep i tamulö.” E moa. Na katunun pepeitokap turu sipsip nu meme e tatei lu hasna turu susu i taren.
1CO 9:8 E ma ranga las uanei tara katun te kato uana teka. E moa. U ranga tere Sunahan e kato has uana i iesana.
1CO 9:9 Ti koloto nia turu Lo tere Moses, “Alö go ma kopo kapni a runguna bulumakau te pita patspatsike nen u kon. Nonei e tatei nou hasina tara poata te kui nen.” E Sunahan e hakats talasin a bulumakau tun? E moa.
1CO 9:10 Nonei e ranga hasi rilam. Nonei e poiena a barebana e tatei hol haser a katunun taratarakap turu lotu tara toukui i tanen. A katun te lebe iena a kui e kui silena te ga lu menien a hapala tara kannou, na katun has te gala menama a kannou.
1CO 9:11 Alam u hatuts rilimiu a man ka tere Sunahan, na limiu go ma peits nami a man kana i puta te go hala rami limiu alam.
1CO 9:12 E nigana te mar ranga uar a palabir u katun teka i tamilimiu, kaba e niga balana te mar ranga uamu lam teka i tamilimiu. Kaba alam e ma tagala silemi a man ka teka. Alam e kui peisa silemi a tsi monin kannou i tamulam a limamulam, taraha a barebana e namos poier alam e habulungana silemi u ranga tere Kristo te go lu meni lam ta moni.
1CO 9:13 Alimiu e atei silemiu u katun te kui ria tara Luman Lotu Pan e lu haser a kannou i taren tara Luman Lotu Pan. Nu katun te pepeito kap ner a makumun hats e lu haser a hapala tara kannou te hats ba ner.
1CO 9:14 Ne kato has uana i iesana, a Tsunono e ranga hakapein u katun te rararier u Bulungana u Niga e tatei luier a monin kannou i taren turu katun te hengo raren.
1CO 9:15 Kaba lia e ma tagala silegi a ka teka. Na lia e ma koloto has nagi a kalanloun teka te go lu meni lia ta moni i tamilimiu. Te go ma antunan poe meni lia alia u hala puku rilimiu u Bulungana u Niga, e niga balana te go mate u lia.
1CO 9:16 Na lia e ma tatei ranga sesei has nagi te rarare mena gilia u Bulungana u Niga. E moa. E Sunahan e ranga hatagala meio lia te go rarare u lia. Na nomi e tatei butuna i tar te go ma rarare meni lia u Bulungana u Niga.
1CO 9:17 Sanena te kato megia lia a toukui i tar turu ngil peisa i tar, sane matsköna te go lu meni lia a hihol. Kaba e Sunahan e hopu kap hakapa nio lia tara toukui teka. E ma ngil peisa uanei i tar. E moa. U ngil i tanen.
1CO 9:18 Ga saha hihol te tatei lue gulia? A ka te niga balana tara hihol nonei teka: te rarare puku mena gilia u Bulungana u Niga. Taraha, alia e ma kato silegi a hihol te matsköna turu katun te rararier u Bulungana u Niga.
1CO 9:19 Alia e ma ka megi ta haroho tara toa katun. Kaba alia e kato here nagi a peisar a katunun kukui puku tara barebana hoboto te go taguhu meri lia a katun a para ba te hamana uar tara Tsunono.
1CO 9:20 Poata te ka gono mera gia lia u Jiu, alia e kato has uagu te kato uaren ba te peigi mera gien tara Tsunono. Na poata te ka gono mera gia lia u katun te kukutier u Lo tere Moses, alia e kato has uagu te kato uaren. Alia e kato silegu a ka teka te go peigi merien lia tara Tsunono, noahasina te ma ka puta gia lia turu Lo tere Moses.
1CO 9:21 Na poata te ka gono mera gia lia u katun te ma Jiuri, alia e kato has uagu te kato uaren. Alia e kato here nagi a peisar a katun te ma ka puta neia turu Lo tere Moses, ba te peigi mena gien tara Tsunono. Alia e ma poiegi alia e ka gia i ielesala turu Lo tere Sunahan. E moa. Alia e ka puta noa has gia turu Lo tere Kristo.
1CO 9:22 Na poata te ka gono mera gia lia u katun te ma hamana hatagalari, alia e kato here nagi a peisar nori, ba te taguhu sil ragien te gi hamana hatagala uen. Alia e kato here nagi a peisar u katun hoboto, na lia e torohanagu tara maroro hoboto te go peigi meri lia a palabi tara Tsunono.
1CO 9:23 Alia e kato silegi a man ka hoboto teka u Bulungana u Niga, te go lu meni romana lia a man ka man niga te hatei nena u Bulungana u Niga.
1CO 9:24 Alimiu e atei silemiu a katun a para e hihikuman pipietar, kaba a toa puku te luena a prais. Na limiu go here hase mien ba te torohana hatagala silemiu a prais tere Sunahan.
1CO 9:25 A katun a tagala te kana tara toukuin hihikuma e roron haka pute iena a tuanreinen. Nonei e torohana silena a prais te lango boroboro nou. Kaba ara e haka puta sile rei a tuanreirara te gi lu meni ra a prais te ka nitoana.
1CO 9:26 Alia e ma kui pinopinogi. Na lia e ma heregi a katun te muku pinopinona. E moa.
1CO 9:27 Alia e roron hatatei hatagala koruegu a tuanreir ba te haka pute iegen. Taraha, alia e hahatei regu u katun te gi tagala sil menien e Sunahan, kaba alia a toa e namos rus ba nagen.
1CO 10:1 A ma tsi hahatoulana, alia e ngilegu alimiu go hakats pouts niam a ka te butuia turu tuburara i manasa, ti kukute menien e Moses. Nori i ka puta hobotoia turu koasi tere Sunahan te tara kap ralen, na nori i aroho hoboto silaia i gusuna u Tasi u Rörö.
1CO 10:2 E here nei nori i baptais hobotoia turu koasi na turu tasi ba te kukute ria tere Moses.
1CO 10:3 Nori hoboto i nouia tara toa kannou te lama i Kolö.
1CO 10:4 Na nori hoboto i ua hasia turu toa u ramun te hala rien e Sunahan turu lapo. U lapo e herei e Kristo, taraha e Kristo e la gono has meren.
1CO 10:5 Kaba e Sunahan e raharaha noa hasir u katun u para i gusuren, ba nori te mater ba tuanreiren e ka kalakalana tara latu pinopino.
1CO 10:6 A ka teka e haruto ranei ra te gi hanei sil meni ra na te gi ma matesil meni ra a man ka man omi ti mar ngil has uen.
1CO 10:7 Ara gi ma hatsunonei u keisa ti kato u a palabi i taren. U Buk u Goagono e poiena, “A barebana i gum sil te gi nou uen na te gi ua uen. Na nori i takei sil te gi sani uen, ti mar kato homi has u u katun ti hatsunono menien u keisa.”
1CO 10:8 Ara gi ma tsikoloi na ra gi ma halokui ti mar kato u a palabi i taren ba 23,000 turu katun i taren i mate mieto u toa puku u lan.
1CO 10:9 Ara gi ma tolahei a Tsunono ti mar kato u a palabi i taren bu kukutsi i kato hamate raten.
1CO 10:10 Ara gi ma ranga homini a nikaka i tarara ti mar kato u a palabi i taren ba angelona tara tou mate e atung hamate raten.
1CO 10:11 A man ka hoboto teka e butu sil te go haruto meri a palabir u katun te gi ma kato has uaien teka. I koloto sile ien te gi hatei merien ra ara gi hanei sil a man markato teka.
1CO 10:12 A katun te poiena e kukute hatagalena a markato a niga e ga hanei sil te ga kato homi uen.
1CO 10:13 U mamanu hiamus hoboto te butuna i tamilimiu e roron butu hasna turu katun hoboto. Kaba e Sunahan a katun a hihipakoko na nonei e ma haniga noi te ga amus hatagala meri limiu ta toa ta ka te go ma antuna uai a nitagala i tamilimiu. E moa. Tara poata te amus ranoa limiu a toa ka, be Sunahan te kato bera noi limiu a maroro te go bus ba mena milimiu u hiamus ba te hantuna has ranoa limiu i tanen.
1CO 10:14 Na ma tsomi, alimiu go ka halehana ba neiam a markato te hatsunono menari u keisa.
1CO 10:15 Alimiu e antunan hakats hanigamiu. Na limiu go hakats haniga niam a ka te ranga negu lia.
1CO 10:16 Tara poata te na lue rara a Kumonio tara Tsunono ba te haniga uara tere Sunahan ba te haniga silera a wain, ara e hamana hoboto uara tara nitagala turu rahatsing tere Kristo, te mate sil merien ra. Na poata te poseposie ria ra a beret, ara e hamana hoboto uara turu tuanrei tere Kristo te mate sil merien ra.
1CO 10:17 Ara e nou hoboto ria tara toa beret, na ka teka e haharoei nena ara u katun u para te here rei a toa hun katun.
1CO 10:18 Alimiu go hakats niam te mar kato uar u Jiu. U katun te nouer a man ka te hats ba ner, nori e hamaner e Sunahan te hatsunone ren turu hats.
1CO 10:19 Alia e ma poiegi u keisa e manana. Na lia e ma poe hasegi a kannou te hala naria tara keisa a ka a kapan. E moa.
1CO 10:20 Alia e poe lasegu a man ka te hatse ria tara makumun hats turu tematan e hats uar turu mate u omi. Nori e ma hats uari tere Sunahan. Na lia e ma ngilegi te go hatsunono uam limiu turu mate u omi.
1CO 10:21 Alimiu e ma tatei luemi a Komunio tara Tsunono ba te na nou has mia tara kannou te hatsunoneri u mate u omi.
1CO 10:22 Te mar kato uami limiu teka, ba Tsunono te tori-tiama rano limiu, na nonei e hahuna koru ranou limiu.
1CO 10:23 Alimiu e tatei poemiu, “E Sunahan e hanigana te kato mena gilia a mamana ka.” Aa. Kaba a palabina man ka e ma niga nei i tamilimiu. E Sunahan toum e tatei hanigana te go kato mena milimiu a mamana ka, kaba palabina man ka e ma taguhu ranei u katun.
1CO 10:24 Alimiu go ma hakats sil tun lasemi a ka te nigana i tamilimiu peisa. E moa. Alimiu go hakats sil has iam a ka te nigana tara palabir u katun.
1CO 10:25 Alimiu e tatei nouemiu u benö te hahol naria tara toana ba te ma rangata namien. Taraha, alimiu e namos poiemiu alimiu e kato homimiu te go nou mena mien limiu.
1CO 10:26 U Buk u Goagono e poiena, “A Tsunono e teiena a han i puta na mamana ka te kana i puta.”
1CO 10:27 Te ma hamana neia a toa katun ba te lase nolö te go na nou gono menien, ba lö te lam ba te na noue iem a saha ka te hanoue neien lö. Ba lö te ma rangata sei namien, taraha alö e namos poiem, “Alia e kato homigu.”
1CO 10:28 Kaba te poiena a katun, “A kannou teka i hats ba nia tara keisa,” ba lö te ma noue mien. Alö toum e poiem e nigana, kaba nonei a katun te hateio lö e namos poiena alö e kato homim. Alö go ma noue ien ba nonei te ma hakats homi nanoi lö. Kaba alö e tatei poiem, “Taraha tsiponi te go agono sili lia a kannou te poe mena nei a tana katun e omina te gi nou menien?
1CO 10:30 Te haniga uagu lia tere Sunahan ba te haniga silegu a tsi kannou i tar, aha tsiponi te poe menei a tana katun e omina te nou mena gilia a kannou te haniga sile gulia tere Sunahan?”
1CO 10:31 Tara mamana ka hoboto te katoe milimiu, te nou mia limiu na te ua mia limiu, alimiu go katoe iam a markato te soloseiena e Sunahan.
1CO 10:32 Alimiu go hakats riam u Jiu nu katun te halhal ria turu Jiu nu katun has tere Kristo, ba limiu te ma kato homi mia i mataren.
1CO 10:33 Nonei teka te markato uagu lia. Tara mamana ka te katoe gulia, alia e torohanan kato haniga gia i matana katun hoboto. Alia e ma hakats talasi nagi a ka te niga peisana i tar. E moa. Alia e hakats has negu a ka te nigana i taren. Alia e kato silegu nori e gi haniga be Sunahan te lu pouts ranen.
1CO 11:1 Alimiu go tatatie mumo lia te mar tatate has mena gilia e Kristo.
1CO 11:2 Alia e haniga rago limiu, taraha alimiu e ma solopale milia na limiu e kukutiemiu u hihatuts hoboto tu hala rilia limiu.
1CO 11:3 Kaba alia e hatei ragoi limiu a ka teka: a tson e pan nena a tahol i tanen, ne Kristo e pan nena a pal tson, ne Sunahan e pan nena e Kristo.
1CO 11:4 Na a tson te lotuna ba te singona tsi te töho nena u ranga tere Sunahan ba te ka mena u kopo i bakunen, a tson teka e ma hatsunone nei e Kristo.
1CO 11:5 Na a tahol te lotuna ba te singona tsi te töho nena u ranga tere Sunahan ba te ma kope nei a bakunen, a tahol teka e ma hatsunone nei a tson i tanen. Nonei e kato uana tara tahol te kobana hakapa ban u hulu hoboto i bakunen.
1CO 11:6 Te ma kope neia a tahol a bakunen, ba nonei te tatei kobana ba nena u hulu hoboto i bakunen. Kaba te omi nen te kobana ba mena neien u hulu hoboto i bakunen, tsi te omi nen te ga kuli hamakmakum menien u hulu, nonei e tatei kopena a bakunen.
1CO 11:7 A tson e ma tatei kope nei a bakunen tara poata turu lotu, taraha a tson e namnamei nena a nikapan tere Sunahan. Na tahol e namnamei nena a nikapan tara tson.
1CO 11:8 Taraha e Sunahan e ma habutei a tson tara tuanreina tahol. E moa. Nonei e habuteia a tahol tara tuanreina tson.
1CO 11:9 A tson i ma habutu silei a tahol. E moa. A tahol ti habutu silei a tson.
1CO 11:10 Na tahol e ga kopei a bakunen tara poata turu lotu ba te haruto nena nonei e ka putana tara tson i tanen, taraha u angelo e tara hase ren.
1CO 11:11 Kaba te hamana ria ra tara Tsunono, a tahol e solana tara tson, na tson e sola hasna tara tahol.
1CO 11:12 Taraha, a tahol i habuteia tara tson i manasa, na tahol e posa hase iena a tson i romana. Na man ka hoboto e la nama tere Sunahan.
1CO 11:13 Aha te poie milimiu? E nigana te singona a tahol turu lotu ba te ma kope nei a bakunen?
1CO 11:14 A markato i tarara i puta teka e haruto nena e ma niga nei i matana barebana te ka mena nei a tson u hulu pan.
1CO 11:15 Kaba e nigana i matana barebana te ka mena nei a tahol u hulu pan. E Sunahan e hale ien u hulu pan te ga kopo kapin a bakunen.
1CO 11:16 Te hipus nanoa romana a toa katun a markato teka, alia e hatei rago limiu alam na man hun katun has tere Kristo alam e moa ta tan ta markato tara poata te lotu mia lam.
1CO 11:17 Kaba turu ranga teka te hala ragi lia limiu, alia e ma haniga ragi limiu, taraha te hagum hoboto mia limiu, ba markato a omi te tagala saluhena tara markato a niga.
1CO 11:18 Alia u hengoin u ranga te poiena tara poata te hagum hoboto mia limiu, ba limiu te hialala kalakalamiu te mar hun katun uami limiu, na lia e hamanegu a palabinu ranga teka.
1CO 11:19 Alia e atei silegu a man hun katun i gusumilimiu e hiahakhakats halhalir. Na markato teka e kato rano limiu ba te atei silemiu esi i gusumilimiu te manana.
1CO 11:20 Kaba poata te hagum hoboto mia limiu a toa hun katun, alimiu e ma lu hamanemi a Komunio. E moa.
1CO 11:21 Taraha, a man toa toa hoboto e luier a ma tsi kannou peisa i taren, ba te nou ba ner a palabi ba te besur. Ba palabi te spakir.
1CO 11:22 Alimiu e ka memiu u luma. Taraha tsiponi te ma nou uamia limiu na te ma ua uamia limiu turu luma i tamilimiu? Alimiu e sigala ramiu a hun katun tere Sunahan, ba te hamatsingolo ramiu u katun te kaka pukur. Alia go poe aha i tamilimiu? Alia go haniga rio limiu tara markato teka? E moa koru!
1CO 11:23 A Tsunono noa has te halei lia u hihatuts tu hala has nia lia i tamilimiu. Ne kato uana teka: i mamnen tara toa bong noa has ti haruto nia e Iesu a Tsunono turu pakö i tanen, nonei e lu a beret me haniga uana tere Sunahan, ba te posepose iena a beret me poiena, “Nonei a tuanreigulia teka te na mate sil rano limiu. Alimiu e na kato has uamiu teka tara beret ba te noue men ba te hakats pouts namo lia.”
1CO 11:25 Na i murina ti nou hakapa ien, be Iesu e lu has mena nei a gotana i iesana me poiena, “A gotana wain teka e haharoei nena u rangan kits u tsimus te na kato hatagale goi lia u rahatsing i tar. Tara mamana poata te ue moa limiu a wain teka, ba limiu te markato has uamiu teka ba te hakats pouts namo lia.”
1CO 11:26 Na tara mamana poata te noue mia limiu a beret teka na te ua mia limiu tara gotana teka, ba limiu te na haruto namiu a tou mate tara Tsunono antunana te la pouts namen romana.
1CO 11:27 Na te nou pinopinoena a toa katun a beret tara Tsunono, na te ua pinopinona a toa katun tara gotana tara Tsunono, nonei e kato homiena u tuanrei nu rahatsing tara Tsunono.
1CO 11:28 A katun e tatei hamatskö haniga mamena a peisanen ba te toan nouena beret ba te toan ua hasna tara gotana.
1CO 11:29 Taraha, e Sunahan e hahune nou a katun te nou pinopinoena a beret na te ua pinopinona tara gotana ba te ma hakats nanei i me te mar mouna uana u tuanrei tara Tsunono.
1CO 11:30 Nonei a ka te pinolasa sila ria a palabi i tamilimiu, ba palabi te ka mer a nimate, ba palabi te mate hakapar.
1CO 11:31 Te gi hamatskö haniga mam meni ra a peisarara, be Sunahan te ma hahuna ranoi ra.
1CO 11:32 Kaba poata te hahuna rena ra e Sunahan, nonei e hamatskö sil ranoi ra te go ma kato homi koru gono merien ra u katunur i puta.
1CO 11:33 Na ma tsi toular, tara poata te gono sile mia limiu a kannou tara Komunio, ba limiu te hahalosemiu a tai.
1CO 11:34 Te bes koruna a toa katun, nonei e tatei nou mam nama i luma i tanen. Nonei e namos nou homina turu hagum ba limiu te lue mou a nihahuna tere Sunahan. Na man tana man harangata e na hamatskö mote gou lia tara poata te la uagou romana lia i tamilimiu.
1CO 12:1 A ma tsi hahatoulana, alia e ngilegu alimiu go atei sile iam a man nitagala turu Namnamei u Goagono.
1CO 12:2 Alimiu e atei silemiu a poata tu tematan noa mia limiu, alimiu u kukute iam a markato ti hatsunono meni a keisa te ma toatoari.
1CO 12:3 Na lia e hatei ragi limiu, a katun e ma antunan poe nei, “Iesu e gi korupakön,” te ga haranga nien u Namnamei tere Sunahan. Na katun e ma antunan poe hase nei, “Iesu a Tsunono,” te go ma haranga neien u Namnamei u Goagono.
1CO 12:4 A mamana man nitagala e kana, kaba toa puku u Namnamei te hala hoboto nena men.
1CO 12:5 Na mamana man toukui e kana, kaba ara e kui silera a toa puku a Tsunono.
1CO 12:6 Na mamana maroro e ka hasina te hatagala sila rana ra a Tsunono te gi kato meni ra a toukui i tanen, kaba nonei a toa puku a Sunahan te hala hoboto ranei ra a nitagala tara mamana toukui.
1CO 12:7 E Sunahan e haruto nena u Namnamei i tanen tara man toa toa hoboto i tarara, te go taguhu merien u katun hoboto.
1CO 12:8 U Namnamei tere Sunahan e hale ienei a toa katun a nitagala te go ranga meien u hakats u niga, na nonei u toa puku u Namnamei te hala hase nei a tana katun a nitagala te go ranga meien a niatei.
1CO 12:9 Nonei u toa puku u Namnamei e hale ienei a tana katun a nitagala te ga hamana hatagala uen, ba te hala hase nei a tai a nitagala te ga kato haniga pouts menien a katun te ka mena a nimate.
1CO 12:10 U Namnamei tere Sunahan e taguhena a toa katun te go kato menien a man mirakul, ba te hala hase nei a tana katun a nitagala te go töho menien u ranga hamatskö tere Sunahan te ngöeri u rangana turu propet, ba te hala hase nei a tai a nitagala te go ona menien u spirit u niga nu spirit u omi. U Namnamei tere Sunahan e hale ienei a tana katun a nitagala te go töho menien u tanu mar ranga halhalina i Kolö, ba te hala hase nei a tana katun a nitagala te go hatarare menien u mouna u ranga teka.
1CO 12:11 Kaba u toa puku u Namnamei te katoena a man ka hoboto teka. Nonei e hula halana tara man toa man katun hoboto turu ngil peisa i tanen.
1CO 12:12 U tuanrei e ka mena a man makumun tuanrei a parapara, na nori hoboto u toa puku u tuanrei. Na ra e here rei a man makumun tuanrei tere Kristo.
1CO 12:13 U toa u Namnamei e baptais hakapa hobote rira ba te kato ranei ra a toa hun barebana. Palabi i tarara u Jiu, na palabi u Grik, na palabi u katunun kukui puku, na palabi u katun te pile ner a peisaren peisa. Kaba ara hoboto i lu hakapi u toa u Namnamei tere Sunahan.
1CO 12:14 U tuanrei tara katun e ma ka menei a toa puku a makum. E moa. E ka mena a makum a parapara.
1CO 12:15 Te ga poe meni u mou, “Alia e ma ka uagi turu tuanrei, taraha alia e ma ualimagi,” u mou e ka noa has uana turu tuanrei.
1CO 12:16 Na te ga poe meni u talinga, “Alia e ma ka uagi turu tuanrei, taraha alia e ma matagi,” u talinga e ka noa has uana turu tuanrei.
1CO 12:17 Sanena u tuanrei hoboto ga herei u mata, ba ime te ga mar hengo halona u a katun? E moa tala, taraha u talinga e ma here hase nei u mata. Na sanena u tuanrei hoboto ga herei u talinga, ba ime te ga mar soka halona u a katun? E moa tala, taraha u ues e ma here hase nei u talinga.
1CO 12:18 E Sunahan e hakeia a mamana makum turu tuanrei turu ngil peisa i tanen.
1CO 12:19 Sanena u tuanrei ga ka mei a toa puku a makum, sane ma tuanrei hamana nei.
1CO 12:20 Kaba e moa tala. U tuanrei e ka mena a man makum a man parapara kaba u toa puku u tuanrei lahas.
1CO 12:21 U mata e ma tatei sigale nei u ualima ba te poiena, “Alö e ma antuna mia i tar.” Nu baku e ma tatei sigala hase nei u mou ba te poiena, “Alö e ma antuna mia i tar.”
1CO 12:22 E moa. A man makumun tuanrei te here nei e ma tagala nei e ka noa has mena a toukui pan i taren.
1CO 12:23 Na man makumun tuanrei te poie rara e ma niga koru nei, ara e hakope reien u hasobu. Na man makumun tuanrei te hamouse rara, ara e tara kap haniga naren.
1CO 12:24 Kaba ara e ma mar hakats uarei teka tara man makumun tuanrei te taratara hanigana. E Sunahan e mar kato meni a tuanreirara teka, ba ra te tara kap haniga nera a man makum te here nei e ma niga koru nei.
1CO 12:25 Na toa makum e ma tatei poe nei e pan bala nena a tana makum. E moa. Ne kato has uana i iesana i tarara a man makum tara hun barebana tere Kristo. Ara a man toa toa hoboto e hiataratara kap hanigara.
1CO 12:26 Te kamitsina a toa makumun tuanrei, a man makum turu tuanrei hoboto e kamits gono has meren. Na te hapane ria a toa makum, u makum hoboto e sasala has meren. Ne kato has uana i iesana i tarara a man makum tara hun barebana tere Kristo.
1CO 12:27 Alimiu e here hobotomi u tuanrei tere Kristo, na limiu a man toa toa e heremi a man makumun tuanrei i tanen.
1CO 12:28 Ne Sunahan e hala nena a mamana man toukui tara man toa toa man katun tara hun barebana i tanen. Nonei e hake iena a aposol tara makum hatoa, na katun te töho nena u ranga hamatskö tere Sunahan tara makum hahuol, na katun te hihatutsina tara makum hatopisa. Ba nonei te haka hasena a katun te antunan katoena a man mirakul, na tai te antunan kato haniga pouts rena u katun, na tai te taguhu rena a palabi, na taina katun te taratara kap rena a palabi, na tai te antunan töho nena u tanu mar ranga halhalina i Kolö.
1CO 12:29 Ga nori hoboto u aposol? E moa. Ga nori hoboto e töho ner u ranga tere Sunahan? E moa. Nori hoboto u katunun hihatuts, tsi u katun te katoer a man mirakul? E moa has.
1CO 12:30 Nori hoboto e ma kato haniga pouts rari u katun, ne ma töho hoboto nari u tanu mar ranga halhal, ne ma hatarare hoboto nari u mouna u ranga. E moa.
1CO 12:31 Kaba limiu go tagala sile iam a man nitagala te panina. Na lia e haruto ragoi limiu a markato te niga balana tara man ka teka. Hengo iam!
1CO 13:1 Te go ka meia lia a nitagala te go töho meni lia u tanu mar ranga halhal turu katun na turu angelo has, ba te ma ngil hamanegi a tana katun, u ranga i tar e here talase nei a ti te ling pinopinona tsi a belo pan.
1CO 13:2 Alia e tatei ka toum megou a nitagala te go töho haniga koru meni lia u ranga hamatskö tere Sunahan, ba te ka has megu a nitagala te go atei sil meni lia a mamana ka te mousuna na mamana niatei. Alia toum e tatei hamana hatagala koru has gou ba te hasule iegu a man pokus. Kaba te ma ngile gia lia a tana katun, alia a katun papala talasi.
1CO 13:3 Alia e tatei hala ba negu a mamana ka hoboto i tar. Na lia e tatei hala has negu a peisar ba te na hatser. Te pile hakarapoto nagia lia a man markato teka ba te ma ngil tsiponegi a tana katun, a man markato teka e ma taguhe noi lia. U mana.
1CO 13:4 A markato te hiangilngil uar e kato uana teka: te ngil hamana mena gilia a toa katun, alia e tatei tami nagen ba te kukuiomoto gono megen. Te ngil koru mena gilia a toa katun, alia e ma tatei omie gien, na lia e ma tatei ranga hapan has gia i peisar ba te soloseiegu a peisar. E moa.
1CO 13:5 Te ngil mena gilia a tana katun, alia e tatei kato hamatskö gia i tanen. Alia e ma tatei hakats peisa nagi a peisar, na lia e ma tatei raharaha borobore gien, ne ma tatei tori homi has nagien.
1CO 13:6 Te ngil mena gilia a tana katun, ba lia te ma sasala megi te kato homi uanen. E moa. Alia e sasala megu te kato haniga uanen.
1CO 13:7 Te ngil mena gilia a toa katun ba lia te tagala sile gen, noahasina tara saha ka te butuna. Alia e hamane gen ba te hamana sile gou te ga butu haniga uen romana, ba te ma sökana megien.
1CO 13:8 A markato te hiangilngil uar e ma antunan kapa nei. Kaba a markato te töho menari u ranga hamatskö tere Sunahan na te töho menari u tanu mar ranga halhalina i Kolö na te ranga menari a niatei, a man markato teka e kapa nou romana.
1CO 13:9 Taraha, ara e ma atei haniga nitoa rei, na ra e ma töho haniga nitoa has narei u ranga hamatskö tere Sunahan.
1CO 13:10 Kaba a ka te niga nitoana e butu nou romana, na poata te butu noen ba man ka te ma niga nitoa nei e kapa nou.
1CO 13:11 Tara poata tu pien noaia lia, alia u kato u tara markato tara pien turu ranga na tara niatei na turu hakats. Kaba poata tu pania lia, alia u hakapi a markato tara pien. Ne kato has uanou romana i iesana tara man ka te ka nitoana.
1CO 13:12 Taraha, i romana ara e here rei a katun te tarena a peisanen turu galas ba te kuhilina. Ara e atei sil talasera a ma tsitabubu. Kaba i murimuri ara e tara halesala korura romana. Ara e mar atei haniga sil mena roi a man ka te mar atei haniga sil mera nei ra e Sunahan.
1CO 13:13 A topisa ka teka te ka nitoana: a markato te hamana uar tere Sunahan, na markato te hamana sil menari a man ka man niga, na markato te hiangilngil uar. Kaba markato te hiangilngil uar te pan balana.
1CO 14:1 Alimiu go tagala sile iam a markato teka te hiangilngil uar, ba te ngil koru hasemiu a man nitagala turu Namnamei u Goagono. Na limiu go ngil hatagala korue iam a nitagala te go töho mena milimiu u ranga hamatskö tere Sunahan te ngöeri u rangan propet.
1CO 14:2 A katun te töho nena u tanu mar ranga halhalina i Kolö e ma ranga uanei tara barebana, taraha e moa ta katun te ga atei sile ien. Nonei e ranga uana tere Sunahan ba te katoena u ranga halhal tara nitagala turu Namnamei u Goagono.
1CO 14:3 Kaba a katun te töho nena u ranga hamatskö tere Sunahan e ranga uana tara barebana, ba nori te atei sile ren. Ba nonei te hatagala ranen ba te hatami ranen ba te taguhu sil rane ien te gi hamana haniga uen.
1CO 14:4 A katun te töho nena u tanu mar ranga halhal e taguhena a peisanen, kaba a katun te töho nena u ranga hamatskö tere Sunahan e taguhu rane ien a barebana tere Sunahan.
1CO 14:5 Alia e ngilegu alimiu hoboto go ka meiam a nitagala te go töho mena milimiu u tanu mar ranga halhal. Kaba alia e ngil koruegu alimiu hoboto go ka meiam a nitagala te go töho mena milimiu u ranga hamatskö tere Sunahan. Taraha, a katun te töho nena u ranga tere Sunahan e taguhu rena u katun hoboto turu lotu. Nonei e niga balana tara katun te töho nena u tanu mar ranga halhal, te go ma kai ta katun te ga antunan palisin u tanu mar ranga teka te ma atei sileri a barebana.
1CO 14:6 A ma tsi hatoulana, te na ranga mera goa lia limiu turu tanu mar ranga, alia e ma taguhu ragoi limiu u ranga teka. Kaba te na hatei ragoa lia limiu a ka te harutei lia e Sunahan, tsi te hatei ragoa lia limiu a toa niatei na u toa u ranga u kapan na u toa u hihatuts, ba lia te antunan taguhu rago limiu.
1CO 14:7 Te ma ling hamatskö neia u kohi tsi a gita, ba ime te mar atei sil halona mena roi u köma? E moa tala.
1CO 14:8 Na te ling hatutuna a tuhil, ba ime te mar atei sil halona mena roi u soldia a poatan hiatatung hamanasa? E moa tala.
1CO 14:9 Ne kato has uana i iesana i tamilimiu. Te töho namia limiu u tanu mar ranga halhal te tutu ner a barebana, ba ime te atei sil halona mena roien a ka te ranga nami limiu? E moa. Taraha, u ranga i tamilimiu e la pinopino tununa.
1CO 14:10 U mar ranga u parapara koru e ka ria i puta teka, kaba nori hoboto e ka mer a mouren.
1CO 14:11 Na te hengoe goa lia a toa katun ba te ranga nena u toa u mar ranga te ma atei sile gilia, nonei e here nei a katun halhal i matar, na lia e here hasgi a katun halhal i matanen.
1CO 14:12 Alimiu e ngil koruemiu te go lu mena milimiu a man nitagala turu Namnamei u Goagono. E nigana. Na limiu go tolaha hatagala sile iam a man nitagala te taguhu rena u barebana tere Sunahan.
1CO 14:13 A katun te töho nena u tanu mar ranga halhal e tatei singo uana tere Sunahan be Sunahan te hale neien a nitagala te go hatarare ien u ranga i tanen.
1CO 14:14 Taraha, te singo gia lia turu tanu mar ranga, u namnamei i tar te singona, kaba u hakats i tar e ma atei nei.
1CO 14:15 Gaha te kato tale gou lia? Alia e singo goa turu namnamei i tar, na lia e singo has goa turu hakats i tar. Alia e köma goa turu namnamei i tar, na lia e köma has goa turu hakats i tar.
1CO 14:16 Tara poata te ka mia lö turu hagum turu lotu ba te haniga mia tere Sunahan turu namnamei peisa i tamulö, a tana katun te ka halhalina tara markato teka e ma tatei poe nei “U mana” te singo uamu lö tere Sunahan, taraha nonei e ma atei sile nei te ranga uamu lö.
1CO 14:17 U singo i tamulö e ma taguhe nei nonei a tana katun teka, noahasina te singo haniga koru uamu lö ba te haniga uam tere Sunahan.
1CO 14:18 Alia e haniga uagu tere Sunahan te ranga hapara koru gia lia turu tanu mar ranga halhal, ba te tagala saluhe rago limiu hoboto tara markato teka.
1CO 14:19 Te ka gua lia turu lotu, alia e antunan ranga hapara koru gia turu tanu mar ranga. Kaba e niga balana te katoe gulia a ma tsitabubun ranga puku te atei siler a barebana ba te hatuts ragen.
1CO 14:20 A ma tsi hatoulana, alimiu go ma hakats uami te hakats uana a pien. E manana, e nigana te go tutu ba mena milimiu a markato a omi te mar tutu has uana a pien. Kaba tara man palaina man ka, alimiu go hakats uam te hakats uana a katun pan.
1CO 14:21 I koloto meni teka turu Buk u Goagono, “A Tsunono e poiena, ‘Alia e ranga mera gou u katun i tar ba te ranga sila goa turu katun halhal na turu ranga halhal, kaba u katun i tar e ma hengo noa hase roi lia.’”
1CO 14:22 E kato uana teka ba nitagala te töho menari u tanu mar ranga halhal e ma here nei a hiharuto tere Sunahan te ka silena u katun te hamanar. E moa. Nonei a hiharuto tere Sunahan te ka silena u katun te ma hamanari. Na nitagala te töho menari u ranga hamatskö tere Sunahan e ma ka sil hase nei u katun te ma hamanari. E moa. E ka silena u katun te hamanar.
1CO 14:23 Na te gono hoboto mia limiu ba limiu te töho hoboto namiu u tanu mar ranga halhal, ba poata te tasuna a katun halhal te hahamanana ba te hengo uana turu ranga i tamilimiu, nonei e poie nou alimiu e tutu korumiu.
1CO 14:24 Kaba te töho hoboto namia limiu u ranga hamatsö tere Sunahan, ba katun halhal tsi a katun te hahamanana te tasuna ba te hengo rano limiu, u ranga i tamilimiu e saka hobotse noen ba te harute noien u markato u omi i tanen.
1CO 14:25 Nonei e hakats sabe nanou e Sunahan e atei silena u hakats i tanen te hamouse ien, ba nonei te turuna ba te hatsunono uana tere Sunahan ba te poiena, “E Sunahan e ka hamanana teka i tamilimiu!”
1CO 14:26 A ma tsi hatoulana, u ranga i tar e kato uana teka. Tara poata te hagum hoboto mia limiu, a toa e ka mena u köma, na tabi e hihatutsuna, na tai e haruto nena a ka a mana, na tai e töho nena u tanu mar ranga halhal, na tai e palise nen. Tara mamana ka te katoe milimiu, alimiu go hihitaguhi iam.
1CO 14:27 Te ngilin töho naria a palabi i tamilimiu u tanu mar ranga halhal, nori gi antuna talasiia tara elasolana tsi a elapisa. Na nori gi ranga hihiese, ba tana katun te palis hasena u ranga.
1CO 14:28 Kaba te ma ka neia ta katun te antunan palis nena u ranga, bu katun teka te ma tatei ranga ria turu hagum. Nori gi ranga las u i peisaren ba te ranga uar tere Sunahan.
1CO 14:29 Antunana tara elasolana tsi a elapisa katun e tatei töho ner u ranga hamatskö tere Sunahan, na palai e tatei hakats sakesake ner a mouna u ranga i taren.
1CO 14:30 Na te harutse noa e Sunahan a toa ka tara tana katun te kana turu hagum, ba katun te rangana e tatei hanoana.
1CO 14:31 Alimiu hoboto e tatei töho hihiese namiu u ranga hamatskö tere Sunahan, ba limiu te lu hobotsemiu a niatei ba te hiatamtamimiu.
1CO 14:32 A katun te ka mena a nitagala te ga töho menien u ranga hamatskö tere Sunahan e ka has mena a nitagala te go hanoa menien u ranga turu ngil i tanen.
1CO 14:33 Taraha, e Sunahan e ma ngö sil ramei ra te gi tutu u ra. E moa. Nonei e ngö sil rira te gi ka haniga hoboto u ra. E niga hasina te mar kato uaria teka tara han hoboto te lotu hoboto ria u katun tere Sunahan.
1CO 14:34 A tohaliou e gi kokomotoia turu hagum turu lotu ba te ma rangari. Nori e tatei ka puta ria tara pal tson, kato uana te ranga uana u Buk u Goagono.
1CO 14:35 Te ngilin atei sile rien ta ka, ba nori te rangata rer a pal tson i taren i han. E ma niga nei te ranga uana a tahol turu hagum turu lotu.
1CO 14:36 Alimiu e rama tsiponmiu? Gu ranga tere Sunahan e butu mamma i tamilimiu? Tsi u ranga tere Sunahan e la peisa u i tamilimiu pepeisa? E moa koru!
1CO 14:37 Te poiena a toa i tamilimiu nonei e ka mena a nitagala te go töho menien u ranga hamatskö tere Sunahan tsi e ka mena ta tan ta nitagala turu Namnamei u Goagono, nonei e tatei atei silena a man ka teka te koloto mena gilia i tamilimiu e Sunahan e ranga mam nien i tar.
1CO 14:38 Na te ma hengoe neia a toa katun u ranga teka, ba limiu te ma hengo hase mien.
1CO 14:39 E kato uana teka a ma tsi hatoulana, ba limiu te ngil hatagala koruemiu a nitagala te go töho mena milimiu u ranga hamatskö tere Sunahan, ba limiu te ma hapiu has nami te gi ma töho meni u tanu mar ranga halhalina i Kolö.
1CO 14:40 Kaba tara mamana ka hoboto te katoe milimiu, alimiu go kato haniga korue men ba te matsköna.
1CO 15:1 Na ma tsi hatoulana, alia e ngilegu alimiu go hakats pouts niam u Bulungana u Niga tu rarareia lia i tamilimiu. Alimiu u haniga korue men na nonei te hatagalena a nihamana i tamilimiu.
1CO 15:2 Te pile hakarapoto namia limiu u Bulungana u Niga, be Sunahan te lu pouts rano limiu, te go ma hamana pinopino uami limiu i manasa.
1CO 15:3 U ranga tu hala rilia limiu, nonei u toa puku lasi u ranga tu lu mam hasi lia, ba te pan koruna. E kato uana teka: e Kristo e mate sil u markato u omi i tarara, te ranga mam hasin u Buk u Goagono.
1CO 15:4 Ne Kristo i kahoin me takei poutsna turu hatopisanu lan, te ranga mamin u Buk u Goagono.
1CO 15:5 Ba nonei e bututo tere Pita, ba te butu hamurimuri hasna tara palair u aposol.
1CO 15:6 Ba nonei e butu hasito turu katun u para i tanen tara toa poata, u hiase i taren e tasaluheia tara 500. A parapara turu katun teka e toatoa noar, na palabi i mate hakapa.
1CO 15:7 Be Kristo e butu hamurimuri lelito tere Jemis, ba te na butu lelna i murinen turu aposol hoboto.
1CO 15:8 Na i murimuri koru nonei e butu hasia i tar, noahasina tu omi nitoa u lia me heregi a pien ti posa-homi.
1CO 15:9 Alia a toa puku a aposol te tetenei korugu. Alia e ma antunagi te gi ngö menai lia a aposol, taraha alia u kato homir a pal barebana tere Sunahan.
1CO 15:10 Kaba e Sunahan e tatagi noa has nio lia ba te haka noa hase noa lia tara aposol. Na nonei e ma tapusun tatagi nilia. E moa. Alia e kui hatagala saluhe regu a palabir u aposol hoboto. Kaba e ma lia koru nei te katoegu a toukui. E moa. E Sunahan te kui gono meno lia tara nihitaguhu i tanen.
1CO 15:11 Noahasina tu rarare u lia i tamilimiu tsi ti rarare u u palabir u aposol i tamilimiu. Nonei u ranga te roron rarare nemu lam, na nonei u ranga te hamane milimiu.
1CO 15:12 Aa, alam e roron ranga hatei nem e Kristo e takei poutsia tara tou mate. Ga taraha tsiponi te poe meri a palabi i tamilimiu a katun te mate e ma antunan takei pouts nei?
1CO 15:13 Sanena te ga mana u u ranga teka, e Kristo sane ma tatei takei pouts hasi.
1CO 15:14 Sanena te go ma takei poutsia e Kristo tara tou mate, alam sane mastei ranga hatei nem u ranga tere Sunahan, na limiu sane mastei hamana hasmiu.
1CO 15:15 Sanena te ga mana u u ranga te poiena a katun te mate e ma antunan takei pouts nei, e Sunahan sane ma tatei hatakei pouts hasi e Kristo, na lam sane gamo hasim tu poe meni lam e Sunahan e hatakei poutsi e Kristo.
1CO 15:16 Alia e ranga hahuol talagu, sanena te go ma antunan takei poutsia a katun te mate, e Kristo sane ma tatei takei pouts hasi.
1CO 15:17 Na sanena te ga mana u u ranga teka, alimiu sane mastei hamanamiu ba te ka noa has memiu u markato u omi i tamilimiu.
1CO 15:18 Sanena e Kristo te ma takei poutsi, u katun ti hamana mamia i tanen ba te mater sanei i taia hakapa tala.
1CO 15:19 Na te gi hamana u ra tere Kristo ba nihamana teka te taguhu rena ra tara han i puta teka talasi, ba nitiama i tarara te pan bala nena a nitiama turu katun hoboto.
1CO 15:20 Kaba alimiu go ma mar hakats uami teka. E moa. U mana koru, e Kristo e takei pouts hamanaia tara tou mate. Na ka teka e haruto nena u katun ti mate e takei pouts has riou romana.
1CO 15:21 A markato te mate uar e butu silama tara toa katun, e Adam. Na markato te takei pouts uaria tara tou mate e butu sila hasma tara toa katun, e Kristo.
1CO 15:22 U katun hoboto e mate riou romana, taraha ara e hatubuna hobotora tere Adam. Na ra hoboto has te pala uara tere Kristo e toatoa pouts rou romana.
1CO 15:23 Ara hoboto a man toa toa e takei pouts roa romana tara poata a matskö. E Kristo e takei tutun. Na ra te pala uara tere Kristo e takei pouts has roa romana tara poata te la pouts namen romana.
1CO 15:24 Ba kapakapana poata e butu hamanasana romana nonei tara poata. Ne Kristo e tagala saluhena romana tara mamana tsunono hoboto na tara mamana nitagala, ba nonei te hala nanou romana a Nipepeito i tanen tere Tamanen e Sunahan.
1CO 15:25 E Kristo e tsunono pan nou romana antunana tara poata te haka puta ranen u pakö hoboto i tanen.
1CO 15:26 Na i murimuri koru nonei e tagala saluhe has nena romana a tou mate, te here nei romana a kapakapana man pakö hoboto i tanen.
1CO 15:27 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “E Sunahan e haka puteia a mamana ka hoboto i tanen.” Na ra e atei silera e Sunahan e haka puteia a mamana ka hoboto tere Kristo, kaba e Sunahan a toa e ma ka puta neia i tanen.
1CO 15:28 Na poata te ka hakapana romana a mamana ka hoboto i puta tere Kristo, ba nonei noa has a Pien Tson tere Sunahan e hake iena romana a peisanen i puta tere Sunahan, be Sunahan te tsunono pan nitoa noa romana tara mamana ka hoboto.
1CO 15:29 Na tana ka lel. Aha te lu sileri u katun a baptais te gi taguhu merien u katun ti mate hakapa? Sanena e Sunahan te ma hatakei poutse noi a katun te mate, nori sane mastei lu bera rien a baptais.
1CO 15:30 Na taraha tsiponi te roron ka sil memi lam a nomi a para?
1CO 15:31 A ma tsi hatoulana, u mana koru alia e sasala koru megu te katun uami limiu tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara. Ne mana koru hasina, turu mamanu lan u hakats i tar e kato uana teka: “Alia toum e mate gou i romana?”
1CO 15:32 Tara naha tsiponi tu hiatagtagala gono meri lia u katunur i Epesas ti herei a ka a hie? Tu kato sil meni lia a ka teka tara nitoatoa talasi i puta teka, alia sanei u mastei katoe ien. Te ma takei pouts roi u katun ti mate, u ranga te manana te poiena, “Ara gi kato haparaparei a kannou ba te sasala hobotora, taraha e ma manasa noi ba ra te mate nitoa rou.” Kaba e moa.
1CO 15:33 Nori e namos gamo rario limiu. Alimiu go hengoe iam u ranga te poiena, “Te roron hikapien gono mera mia lö u katun te omir, ba lö te na omi hasi mou.”
1CO 15:34 Alimiu go hakats haniga pouts iam, ba te kato homi hanoamiu. A palabi i tamilimiu e ma atei sil noa haseri e Sunahan. Alia e ranga sila uagu teka te go matsingolo uam limiu.
1CO 15:35 Alö e poe toume mou, “Ime te mar takei pouts halona uanou a katun te mate? Sahu mar tuanrei te ka menoen?”
1CO 15:36 Ba lia te poie gou, Alö a katun a tutu. Poata te huhu namia lö a ngal, ba nonei te buta buna turu tsikitsiki ba te toan pusukuna.
1CO 15:37 A ka te huhu namu lö nonei a ngal tun, hena a ngalin uatu tsi ta tan ta mar ngal. Alö e ma huhu nami a ka te pusuku hakapa. E moa. Alö e huhu nem a ngal tun.
1CO 15:38 E Sunahan e hala nena u tuanrei u tsimus tara man ngal turu ngil peisa i tanen. Nonei e hala kalakala nena u tuanrei u tsimus tara man toa toa man ngal hoboto.
1CO 15:39 Na mamana mar benö e ka hasina. A katun e ka mena u toa u mar benö, na kana i latu e ka mena u tanu mar benö, na apena u tai, na iena has u tai.
1CO 15:40 A palabina man ka e kana i kolö na palabina man ka e ka hasna i puta. A man kana i kolö e ka mer a nitaratara peisa i taren, na man kana i puta e ka has mer a nitaratara peisa i taren.
1CO 15:41 A pitala e ka mena u ualesala halhal peisa i tanen, na tsihau e ka has mena u ualesala peisa i tanen, na pitopito has e ka mena u ualesala peisa i tanen. Nu ualesala tara toa pitopito e halhal hasna tara tai.
1CO 15:42 Ne kato has uana romana i iesana tara poata te takei pouts roa u katun. U tuanrei te kaho ner e antunan koremena. Kaba u tuanrei te hatakei poutse riou romana e ma tatei koreme nei.
1CO 15:43 Tara poata te kaho naria u tuanrei tara katun, nonei e ma tagala nei ne taratara homina. Kaba u tuanrei te hatakei poutse riou romana e tagalana ne taratara hanigana.
1CO 15:44 Poata te kaho naria u tuanrei, u kana turu tsikitsiki. Na poata te hatakei rien romana, u kana turu namnamei. U tuanreina turu tsikitsiki e kana, nu tuanreina turu namnamei e ka hasina romana.
1CO 15:45 Nori i mar koloto u teka turu Buk u Goagono, “A katun tutun e Adam e butu mei u namnamei u toatoa.” Na tana Adam, e Kristo, te butu hamurimuri e butun namnamei te hala nena a nitoatoa.
1CO 15:46 U tuanreina turu namnamei e ma butu mami. E moa. U tuanreina turu tsikitsiki te butu mam, bu tuanreina turu namnamei te butu hamurimurina.
1CO 15:47 A Adam tutun i katoei u tsikitsikina i puta. Kaba hahuoluna Adam, e Kristo, nonei a Tsunonona i Kolö.
1CO 15:48 U katunur i puta te hereri nonei a katun te katoei e Sunahan u tsikitsiki. Nu katunur i Kolö te hereri nonei a katun te lama i Kolö.
1CO 15:49 Ara e here rei e Adam, a katununa turu tsikitsiki. Na ra e here has rei romana e Kristo, a katununa i Kolö.
1CO 15:50 A ma tsi hatoulana, u ranga i tar e mouna uana teka: u tuanreina turu tsikitsiki e ma tatei la uanei tara Nipepeito tere Sunahan. U tuanrei te mate nou e ma tatei la uanei tara hanina turu tuanrei te ma tatei mate nei.
1CO 15:51 Hengo iam! Alia e hatei ragi limiu u ranga te mous i manasa: ara e ma mate hoboto roi romana, kaba ara hoboto e palisira romana.
1CO 15:52 Ara e palis boroboro koru here rei romana te mitskaloho uana u mata, tara poata te pihun nunoana a tuhil. Aa, a tuhil e lingina romana, be Sunahan te hala sei rena romana u katun ti mate ba nori te ma mate lelri romana, ba ra te palisira romana.
1CO 15:53 Taraha, u tuanrei teka te mate nou e ga palis u romana turu tuanrei te ma tatei mate nei romana. U tuanrei teka te koreme nou e ga palis u romana turu tuanrei te ma tatei koreme nei.
1CO 15:54 Poata te palisna romana u tuanrei i tarara te tatei matena, bu ranga turu Buk u Goagono te butu hamana nou te poiena, “A tou mate e kapa. E Sunahan e tagala saluhe hakapa.
1CO 15:55 Ime te ka talana a nitagala na nikamits tara tou mate? E moa tala.”
1CO 15:56 A markato a omi e roron hala nena a tou mate a nitagala te kato hakamits rena u katun, na markato a omi e roron lue nama a nitagala i tanen turu Lo tere Moses.
1CO 15:57 Kaba ra gi hanigaia tere Sunahan te hala ranei ra a nitagala tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara te gi tagala saluhe u ra.
1CO 15:58 E kato uana teka a ma tsomi a ma tsi toular, ba limiu te tagala korumiu ba te ma hasula ba nemi e Sunahan. Kui hatagala nitoa mia tara Tsunono, taraha alimiu e atei silemiu alimiu e ma kukui pukumi te kui sile mia limiu a Tsunono.
1CO 16:1 Alia e ka megu a tsi raranga te gono mena milimiu a moni te go taguhu merai limiu a ma tsi hatoulana te hamana uar tere Kristo. Alimiu e mar kato uamou tu mar ranga meri lia u katun tere Sunahan i Galesia.
1CO 16:2 Turu mamanu Sandei, alimiu hoboto a man toa e go haka halhale iam a hapalana ma tsi moni i tamilimiu, popona te mar lu uami limiu. Hapute iam ba limiu te ma gonemi romana ta moni tara poata te go la u lia i tamilimiu.
1CO 16:3 Poata te na tuku gia romana lia i tamilimiu, ba lia te hala regu u katun te haniga ramou romana limiu. Ba nori te soatser u kalanloun te haruto nena nori u katun i tarara, ba nori te soata mena roi a monin hitaguhu i tamilimiu i Jerusalem.
1CO 16:4 Na te ga niga uen te go la has u lia, ba nori te tatei la gono merio lia.
1CO 16:5 Alia e la mam uagou i iahana provins i Masedonia, ba lia te toan la uagu i tamilimiu.
1CO 16:6 Alia toum e na ka gono mera golimiu ba te popo toum noa te ga kapaia a poata tara eihalata. Ba limiu te tatei taguhe molia tara saha han te go la lel u lia tara tou lala i tar.
1CO 16:7 Alia e ma ngilin la ba boroboro ragoi limiu te go sila u lia tara han i tamilimiu. E moa. Alia e ngilin ka halehana gono mera golimiu, te ga haniga u a Tsunono.
1CO 16:8 Kaba lia e ka mam goa teka i Epesas antunana tara poata turu Pentikos.
1CO 16:9 Taraha, alia e ka megu a maroro a niga te go kato meni lia a toukui a niga teka, na katun a para te katsin kato homier a toukui tara Tsunono.
1CO 16:10 Poata te tukuna romana e Timoti i tamilimiu, ba limiu te hatsomie men, taraha nonei e kuina tara Tsunono te mar kui has uagu lia tara Tsunono.
1CO 16:11 E moa ta toa ta katun te ga tatei sigale ien. Alimiu go taguhe men ba nonei te la mena a masalohana tara tou lala lel i tanen, ba nonei te kopis uanama romana i tar. Taraha, alia e hahalose gen te ga kopis gono mera men a palair u hatoulana i tarara.
1CO 16:12 Alia u roron rangatei e Apolos te go na tara gono merien limiu a palair u hatoulana. Kaba nonei e ma ngilin la noa hasi. Poata te ka menen romana ta maroro ta niga, ba nonei te toan la uana i tamilimiu.
1CO 16:13 Hanei haniga iam, ba limiu te tuol hakarapoto mia tara man ka te hamane milimiu. Alimiu go ongolo iam ba te tagalamiu.
1CO 16:14 Ngil reiem u katun tara mamana poata te katoe mia limiu a toukui.
1CO 16:15 Alimiu e atei silemiu e Stepanas na pal katun i tanen. Nori u katunur i Gris ti hamana tutun u tere Kristo. Turu ngil peisa i taren ba nori te taguhu koru rer u katun tere Sunahan.
1CO 16:16 Alia e rangata hatagala gia i tamilimiu te go hengo mera milimiu u mar katun teka, nu palair has u katun te kui gono mera ren.
1CO 16:17 Alia u sasala mei ti la uama ere Stepanas mere Potiunetas ne Akaikas. Taraha, alimiu u ma antunan la uamu mei teka, kaba nori ti la uama i tar.
1CO 16:18 Nori i kato hanigei a torir ti mar kato haniga has menien a torimilimiu. Ba limiu te hapanemiu a mar katun teka.
1CO 16:19 A man pal katun tere Kristo tara provins i Eisia e hala rari limiu u haniga i taren. Ere Akuila mere Prisila na pal katun te lotu ria i luma i taren e hala has rari limiu u haniga u niga tara solona Tsunono.
1CO 16:20 A man hatoulana hoboto teka e hala has rari limiu u haniga. Alimiu go hiahahatsomi haniga iam.
1CO 16:21 Alia peisa e Pol te kolotsegi a limar u haniga teka.
1CO 16:22 Te rama nena a toa katun a Tsunono, ba nonei te tatei korupakö ner romana. O Tsunono i tarara, alö go lama!
1CO 16:23 A nihitaguhu tara Tsunono e Iesu e tatei ka gono mera nolimiu.
1CO 16:24 Alia e hala ragi limiu hoboto a niniganiga i tar te hamana hoboto uara ra tere Iesu Kristo. U mana. Nonei talasi. Alia e Pol
2CO 1:1 Alia e Pol a toa aposol tere Iesu Kristo turu ngil tere Sunahan. Alia ne toularara e Timoti te koloto uam i tamilimiu u katun tere Sunahan te ka mia i Korin. Ne la has uana turu katun hoboto tere Sunahan te ka ria tara provins i Gris.
2CO 1:2 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
2CO 1:3 Ara gi haniga u tere Sunahan e Tamana a Tsunono i tarara e Iesu Kristo. Nonei te habutsena a nihitaguhu na te roron hatami rano ra.
2CO 1:4 Nonei e roron hatami rano lam tara mamana nomi te butuna i tamulam. Nonei e kato menei a ka teka te go hatami has meri lam a pala te ka has mer a man saha man nomi. Alam e tatei mar hatami mera mien te mar hatami has meri e Sunahan alam.
2CO 1:5 E manana, alam e sagoho has menami a kamits a para te kato has u e Kristo. Kabe Sunahan e roron hatami koru has rano lam te pala uamu lam tere Kristo.
2CO 1:6 Alam e kamits mem te go hatami meri lam alimiu ba te hala mera milimiu tere Sunahan. E Sunahan e roron hatami mera nei lam te go hatami uas merai lam alimiu ba te hala rami limiu a nitagala te go kato haniga noa has uam limiu, ba te tuatami memiu tara poata te sagohe mia limiu a mar kamits te sagoho hase mulam.
2CO 1:7 Alam e ma tatei hanoan hamanemi te go kato haniga noa has uam limiu. Alam e atei silem alimiu e sagoho hasemiu a mar kamits te sagohe mulam. Kabe noahasina. E Sunahan e mar hatami mera nei limiu te mar hatami has mera neien lam.
2CO 1:8 A ma tsi hatoulana, alam e ngilem alimiu go atei sile iam a nomi te butuia i tamulam tara provins i Eisia. A nitatagi i tamulam e kapan koru ba lam u poieto alam go mate.
2CO 1:9 Aa, alam u hasagohi ti hopu kap meri lam te go mate u lam. Kaba a man ka teka e butu sil te go ma hamana meni lam a nitagala i tamulam, kaba te go hamana meni lam a nitagala tere Sunahan, nonei te tatei hatakeiena a katun te matena.
2CO 1:10 A man nomi pan e butuia i tamulam, kaba e Sunahan e hapiun te gi ma kato hamate merien lam, na nonei e kato lel hase noen romana. Na lam e hamanem nonei e hatongo kap noa has ranou lam tara tou mate.
2CO 1:11 Na limiu go taguhu ramo lam ba te singo sil ramia lam tere Sunahan. Be Sunahan te kato hasasala ranou lam ba te hatangana nena u singo turu barebana u para te singo sil rario lam. Ba katun a para te haniga uar romana tere Sunahan te taguhu mera neien lam.
2CO 1:12 A ka teka te sasala memu lam: a mouna u hakhakats i tamulam e haruto ranei lam te taguhu mera nei e Sunahan alam ba lam te kato hamatsköm ba te kato haniga mia tara han i puta teka ni matamilimiu has. A niatei turu katun e ma hakui ranei lam. E moa. A nihitaguhu peisa tere Sunahan te hakui rano lam.
2CO 1:13 Alam e koloto menami i tamilimiu a man ka peisa te go tatei rite iam limiu ba te atei sile men.
2CO 1:14 Turu Lan Pan i murimuri tere Iesu a Tsunono, alimiu e tatei sasala mera molam te tatei mar sasala has mera moi lam alimiu. I romana alimiu e atei hatetenei silemiu a ka teka, kaba lia e ngilegu alimiu go atei haniga sil nitoa neiam a ka teka i murimuri.
2CO 1:15 Alia u hamani a ka teka ba lia u poieto alia e go na tara rio limiu tara huol a poata ba te kato hasasala rago limiu.
2CO 1:16 Alia u hakatsin te go na tara mam merai limiu ba te toan la uagu tara provins i Masedonia, ba lia te kopis pouts guma ba te mi tara lel rago limiu. Sanena alia tu mar kato u teka, alimiu sane tatei taguhe molia te go la lel u lia tara provins i Judia.
2CO 1:17 Tara poata tu mar hakats u lia teka, alia u hula hakats? E moa. Poata te hakats mam negia lia a ka te go kati lia, alia e ma hakats heregi a katununa turu tsikitsiki teka. Alia e ma hatangana gono megi u hakats te poiena “E moa”.
2CO 1:18 Alia e ranga mera gia limiu i matane Sunahan, a poata te hatangana gia lia, alia e ma tatei hakats gia i torir ba te poiegu “E moa”.
2CO 1:19 Alam mere Silbenes ne Timoti u hihatutsia i tamilimiu me hatei rami limiu e Iesu Kristo a Pien Tson tere Sunahan. Na nonei has e ma hatangana gono menei u hakats te poiena “E moa”. U ranga tere Iesu e roron mana nitoana.
2CO 1:20 E Iesu e habutu hamanena a man ranga hamana hoboto tere Sunahan. E kato uana teka ba ra te poiera “U mana” tara poata te singo ria ra. Ba ra te poie ren tara solone Iesu ba te soloseiera e Sunahan.
2CO 1:21 E Sunahan noa lahas te hatagala gono mera nei lam alimiu tere Kristo. Nonei te hala rilam a toukui i tanen.
2CO 1:22 Nonei e hopu kap meri lam i tanen, me hala mena nei u Namnamei i tanen i torimulam te ga hatagali u ranga hamana te hala rien lam.
2CO 1:23 Te go ma ranga hamana uai lia, be Sunahan te tatei ranga hapiu neno lia. Alia u ma la uai i Korin, taraha alia u raman te go ranga hatagala u i tamilimiu.
2CO 1:24 Alam e ma ranga mera milimiu ime te go mar hamana uam limiu. E moa. Alimiu u hamana hatagala hakapa iam. Alam e kui gono tun mera molimiu ba te kato hasasala ramo limiu.
2CO 2:1 Na lia u poei turu hakats peisa i tar, alia e ma tatei la lel uagoi i tamilimiu ba te kato hatatagi rago limiu.
2CO 2:2 Sanena alia tu kato hatatagi rio limiu, be si te tatei kato hasasale nolia? E moa tala. Taraha, alimiu sanei u tatagi koru iam.
2CO 2:3 Alia u mar hakats u teka me koloto uagu i tamilimiu, taraha alia u raman te go kato hatatagi mena milimiu alia. Alia u ngil alimiu go kato hasasale molia. Alimiu e atei hoboto silemiu alia e ma tatei sasalagi te go ma sasala has uami limiu.
2CO 2:4 A torir e tatagi koru mei tu koloto mam uala lia i tamilimiu, na lia u tabe koru. Alia u ma koloto silei te go kato hatatagi merai limiu. E moa. Alia u ngil alimiu go atei sile iam alia e ngil koru rago limiu.
2CO 2:5 Nonei a katun te kato homi e ma kato hakamits koruei lia. E moa. Alia e ma ngilin ranga hatagalagi, kaba alimiu ti hakamits riou, tsi a palai i tamilimiu.
2CO 2:6 A nihahuna tu hala hakape milimiu a katun teka e antunana.
2CO 2:7 Na limiu e tatei solopalemiu a markato a omi i tanen ba te tara poutse men ba te hatamie men. A nitatagi pan koru e namos kato homi nitoa nanen.
2CO 2:8 Na lia e rangata hatatagi koru rago limiu, alimiu go harute mien te ngil pouts mena mien limiu.
2CO 2:9 Nonei a ka teka tu koloto sil mena lei lia i tamilimiu i manasa. Alia u ngilin torohana ramo limiu te go hengo mena milimiu alia tara mamana ka, tsi e moa.
2CO 2:10 Poata te solopale mia limiu a markato a omi tara toa katun, alia has e tatei solopale gen, te go ngil menien alia go solopala hasi a markato a omi i tanen. Na poata te go mar kato u lia teka, alia e katoe gen i matane Kristo ba te taguhu rano limiu.
2CO 2:11 Na lia e kato megien te go ma tatei tagala saluhe meri ra e Satan. Taraha, ara e atei silera te mar gamo mera neien u katun.
2CO 2:12 Poata tu tukuia lia tara taun i Troas te go rarare meni u Bulungana u Niga tere Kristo, ba lia u sabieto te kalata meni a Tsunono a maroro i tar nonei tara han te go kui meni lia a toukui i tanen.
2CO 2:13 Kaba lia u ka mei u hakats u kapan koru, taraha alia u ma antunan sabeni e toularara e Taitus. Ba lia u la ba reto u katun i Troas me la uagu i Masedonia.
2CO 2:14 Ara gi haniga u tere Sunahan. Nonei te roron mamam here ranei lam u soldia ti tagala saluheia tara hiatatung, taraha alam a pala tere Kristo. E Sunahan e taguhu rano lam ba lam te sata nem u Bulungana u Niga tere Kristo turu katun hoboto, ba te here nei a soka a niga te satena a mamana makum.
2CO 2:15 E here nei alam u insens te hats mena nei e Kristo tere Sunahan, bu soka te la uana turu katun te ka ria tara maroro te lu pouts menari tere Sunahan, ne la has uana turu katun te ka ria tara maroro te tia ria.
2CO 2:16 Tara barebana te ka ria tara maroron tia, alam e heremi a soka a omi te hikato hamatena. Na turu katun te ka ria tara maroron lu pouts, alam e heremi a soka a niga te hala nena a nitoatoa. E kato uana teka ba toukui i tamulam te pan koruna.
2CO 2:17 Alam e ma here rami a palair u katun te kato here nari u ranga tere Sunahan a ka te hahol laner. E moa. Alam e ranga hamana mia i matane Sunahan, taraha nonei te hala rio lam na lam has a pala tere Kristo.
2CO 3:1 Alimiu go ma poemi alam e hatanian ranga sesei nem a peisamulam. E moa. A palair u katun e la uar i tamilimiu tsi e la rima i tamilimiu ba te ka mer a man kalanloun ti kolotsi a palair u katun te haruto nena nori u katun u mana.
2CO 3:2 Kaba alam e moa. Taraha, alimiu noa has te heremi a kalanloun i tamulam. A barebana hoboto e tatei atei siler u ranga i tamulam e manana, taraha a torimilimiu e palis haniga hakapa.
2CO 3:3 Alimiu e haruto namiu alimiu e here hasemi a kalanloun te koloti e Kristo me hala mera neien lam tara barebana i puta. A kalanloun teka i ma kolotei u ramunun koloto ni ma koloto has neia tara hatu. E moa. Nonei u ranga ti koloto nia i torimilimiu. U Namnamei tere Sunahan te toatoana te kolote ien.
2CO 3:4 Alam e mar ranga uam teka taraha e Kristo e taguhu rano lam ba lam te hamanem e Sunahan te mana uana a ka teka.
2CO 3:5 Alam e ma antunan poemi alam peisa te antunan katoem a toukui teka. E moa. A nitagala i tamulam e la nama tere Sunahan.
2CO 3:6 Nonei te hantuna rano lam ba lam te hatei laremi u katun u rangan kits u tsimus. E ma ka uanei turu Lo ti koloto tunin. E moa. E ka uana turu Namnamei tere Sunahan. U Lo ti koloto tuni e hikato hamatena, taraha u Lo e poiena a katun te ma kato haniga nitoa nei e ga mate, ne moa ta toa te ga kato haniga nitoa iou. Kaba u Namnamei tere Sunahan te hala nena a nitoatoa.
2CO 3:7 U Lo tere Moses i koloto nia tara hatu, bu ualesala tere Sunahan e bututo tara poata ti hakeia u Lo. Bu ualesala i tanen e butu halesala koru hasito i matane Moses. Bu katunur i Israel i ma antunan taratara uatei i tanen, e noahasia te tetenei susul pouts u ualesala.
2CO 3:8 A markato turu Lo te hikato hamatena e butu mei u ualesala pan teka. Kaba a markato turu Namnamei e ka mena u ualesala te pan bala nena u ualesala turu Lo.
2CO 3:9 U raranga te poiena u katun e gi mate e ka mei u ualesala, na lam e atei silem u raranga te poiena a katun te matsköna e ka mena u ualesala te pan balana.
2CO 3:10 U ualesalana i manasa e here nei e kapana, taraha u ualesalana i romana e pan balana.
2CO 3:11 A ka ni manasa te taia susul e ka mei u ualesala, kaba a ka ni romana te ka nitoa nou romana e ka mena u ualesala pan koru.
2CO 3:12 Alam e mar hamana uam teka ba lam te ongolo korum.
2CO 3:13 Alam e ma heremi e Moses te kopo kapin a matanen ba barebanar i Israel te ma tatei tareri te taia susul u u ualesala.
2CO 3:14 Kaba a bakuren e tu. Ba te la noa hasina i romana, a bakur a tei Jiu e tu noana te rit merien u rangan kits ni manasa. Na bakuna katun e kalata talasi mena poata te hamana uanen tere Kristo.
2CO 3:15 Aa, te la noa hasina i romana, a bakuren e tu noa hasina te rit mena rien u ranga te kolotein e Moses.
2CO 3:16 Kaba poata te habirits uana a katun tara Tsunono, a bakunen e kalatana.
2CO 3:17 A Tsunono nonei u Namnamei. Na te kana u Namnamei tara Tsunono tara katun, ba katun te tapurese ba nena u Lo tere Moses.
2CO 3:18 E here nei ara hoboto i lu ban u kopo i matarara ba te haruto nera u ualesala tara Tsunono. Na Tsunono nonei u Namnamei te hala ranei ra u ualesala teka. Nonei te hapalis mera nei ra te gi mar butu susul here menien ra ba te ka lel mera u ualesala pan.
2CO 4:1 E Sunahan e tatagi koru rano lam ne hala ranei lam a toukui teka, ba lam te ma tatei sökana mia tara toukui teka ba te hakapam. E moa.
2CO 4:2 Alam e rama nem a markatona turu matsingolo te mousuna. Alam e ma gamomi, na lam e ma hatuts homi has nami u ranga tere Sunahan. E moa. Alam e ranga hamana halesala mia i matane Sunahan, ba te hatei hamana rem u katun hoboto te ma kato homi uami lam.
2CO 4:3 U Bulungana u Niga te rararie mulam e ma mous nei, kaba e mous toum talasina tara barebana te ka ria tara maroro te tia ria.
2CO 4:4 Nori e hahamana mier a liliahanei pan tara han i puta teka e Satan te kato hakuhilena u hakhakats i taren. Nonei e hatu ba rene ien te gi ma atei sil menien u ranga u mana te here nei u ualesala te alesala uana i taren. U ualesala nonei u Bulungana u Niga tere Kristo, e Kristo te here hase nei e Sunahan.
2CO 4:5 Alam e ma rarariemi a peisamulam. E moa. Alam e rarariem e Iesu Kristo nonei a Tsunono, ba te ka silem te go taguhu meri limiu, taraha alam e ngilem e Iesu.
2CO 4:6 I manasa e Sunahan e poei, “U ualesala go butuma i gusunu kuhil.” Na nonei a toa puku a Sunahan te hantuna has rano lam te go atei sil meni lam a nikapan i tanen, te here nei u ualesala te alesalana i matane Kristo ba te alesala has uana i torimulam.
2CO 4:7 Alam e ka mem a man ka man niga teka turu namnamei ba lam te heremi a tabeli tun. A ka teka e haruto nena a saha nitagala pan te ka memu lam e ma la meia i tamulam kaba e lama tere Sunahan.
2CO 4:8 Alam e roron ka mem a nomi a para kaba lam e ma rusmi. Tana poata alam e hula hakatsim kaba lam e ma hapolasemi e Sunahan.
2CO 4:9 U katun e roron kute rario lam te gi kato homi merien lam, kaba e Sunahan e ma tatei hapolasa ranei lam. Tana poata u katun e kato hakamits koru rario lam, kaba alam e ma omi nitoami.
2CO 4:10 Nori e roron torohanan kato hamate rario lam ti mar kato has uen tere Iesu. E mar kato uana teka ba barebana te tatei tara hase ria a nitoatoa tere Iesu i tuanreimulam.
2CO 4:11 Aa, tara mamana poata alam e antunan ranga uam teka, “Alam toum e mate mou i romana te ka uamia lam tere Iesu.” E kato uana teka ba barebana te tatei tarer a nitoatoa tere Iesu e kana i tuanreimulam.
2CO 4:12 E here nei alam e roron mate silem te go toatoa uam limiu.
2CO 4:13 Alam e ka mem a toa markato turu hamana te ka has mei a katun te poei turu Buk u Goagono, “Alia e hamanegu e Sunahan ba lia te ranga hatei nagen.” Na lam e ranga hatei has nami e Sunahan taraha alam e hamane men te ga tara kap merien lam.
2CO 4:14 Taraha, alam e atei silem e Sunahan e hatakei poutsi a Tsunono e Iesu, na lam e atei hasem nonei e hatakei has rena romana lam ba te ka gono mem e Iesu. Na nonei e lu gugono rano romana lam na limiu ba ra te na ka gono meren.
2CO 4:15 A man ka hoboto teka te butuna e taguhu rano romana limiu. Na te para ria romana u katun te hengo ner romana a nihitaguhu tere Sunahan, bu katun u para te tatei singor ba te haniga uar tere Sunahan ba te soloseie ren.
2CO 4:16 Poata te hakats sile mia lam a man ka teka, ba lam te ma sökanami ba te hakapam. E moa. E manana, a tuanreimulam e omi susuluna, kaba u namnamei i tamulam e roron butu hatsimusuna turu mamanu lan.
2CO 4:17 Na ma tsi nomi te kana i tamulam i romana e gamon kana tara tsitabubun poata, kaba nonei e habutsena romana a nitoatoa a niga i tamulam te ka nitoana romana, a nitoatoa te pan bala nanou a ma tsi nomi i tamulam.
2CO 4:18 Taraha, alam e ma hakhakats silemi a man ka te tatei tare mulam i puta. E moa. Alam e hakhakats sil lasem a man ka ni Kolö te ma tare milam. A ka te tare iena a katun e ke iena a tsitabubun poata puku, na ka te ma tatei tare nei a katun e ka nitoana romana.
2CO 5:1 Alam e atei silem, a poata te tarurana romana a luma teka te ka mia lam, be Sunahan te hala ranei romana lam a luma a tsimus i Kolö. Alia e haharoei negu u tuanrei. Poata te matena romana u tuanrei teka, be Sunahan te hala ranei romana lam u tuanrei u tsimus te katoen ba te ka nitoana romana i Kolö.
2CO 5:2 Poata te ka mia lam i puta, alam e ka mem u tori-tiama ba te ngil koruem te go lu meni lam u tuanreina i Kolö.
2CO 5:3 Sanena te go ma takei pouts uai romana lam tara tou mate, bu namnamei i tamulam te here noi e belosona. Kaba alam e lu hamane mou romana u tuanrei u tsimus.
2CO 5:4 Poata te ka noa mia lam turu tuanreina i puta, alam e ka mem u tori-tiama. Alam e ma ngilin mate ba talasi nami u tuanreina i puta. E moa. Alam e ngilin luem u tuanreina i Kolö. Ba ka te matena te hapalis uana tara ka te toatoana.
2CO 5:5 E Sunahan te kato hamatskö sil beri lam te go mar hapalis u lam teka. Na nonei te hala rilam u Namnamei i tanen te ga kato hatagali u ranga hamana te hala rien lam.
2CO 5:6 E kato uana teka ba lam te ongolo korum. Alam e atei silem, a poata te here noa neia u tuanrei teka a han i tamulam i puta, ba lam te ma ka noa mia tara han tara Tsunono.
2CO 5:7 Alam e ma kato silemi a ka te tara tune mulam. E moa. Alam e kato memi a toukui i tamulam te hamana uamu lam tere Sunahan.
2CO 5:8 Aa, alam e ongolom ba te poiem alam e ngilin ka ba nem u tuanrei i tamulam ba te na ka gono mem a Tsunono tara han i tanen.
2CO 5:9 Kaba noahasina te go ka u lam tara han i puta teka tsi tara han i iasa, alam e torohana hatagala sil noa hasem te go kato hasasala meni a Tsunono.
2CO 5:10 Taraha, ara hoboto e butu roa romana i matane Kristo a Tsonun Tsimtsimou i tarara. Nonei e hopu kap nena romana a ka te matsköna te gi lu meni romana ra a man toa, popona tara man ka man niga na man ka man omi ti kati ra poata ti ka noaia ra turu tuanrei i tarara i puta.
2CO 5:11 Nonei te matout bemi lam a Tsunono ba te torohanan habirits merami u katun i tanen. E Sunahan e hamana rano lam, na lam e ngilem alimiu has go hamana ramo lam.
2CO 5:12 Alam e ma torohanan soloseiemi a peisamulam i matamilimiu. E moa. Alam e haruto talasi rami limiu a ka te tatei haniga sila ramia limiu alam. Ba limiu te toan palis hanigemiu u ranga turu barebana te sasala talasi mer a solona katun ba te ma hakats sileri ime te mar tori hamana uanen.
2CO 5:13 Te go here meni lam a katun a popoloana i matar a palabir u katun, alam e mar kato uam teka ba te soloseiem e Sunahan. Na te go hakats haniga u lam, alam e taguhu ramo limiu.
2CO 5:14 E Kristo e ngil koru rano ra, na ka teka te hakui rano lam. Taraha, alam e atei sil talem a toa katun te mate silir a barebana hoboto. Na ka teka e poiena a barebana hoboto e hereri i mate hakapa.
2CO 5:15 Nonei e mate silir u katun hoboto, bu barebana hoboto te toatoar e gi hanoan toatoa sil a peisaren peisa ba te hatanian toatoa siler e Kristo, nonei te mate sil ren me takei pouts sil has ranen.
2CO 5:16 Alam e ma hakats lel uami tara tana katun te mar hakats uar u katunur i puta. E moa. I manasa alam u mar hakats u teka tere Kristo, kaba i romana e moa.
2CO 5:17 A katun te ka uana tere Kristo, nonei a katun a tsimus. A markatona i manasa e kapa, na markato a tsimus e butuna.
2CO 5:18 E Sunahan te kato a mamana ka teka. Ara u pakö tere Sunahan i manasa, kaba e Sunahan e nolo pouts sila meri ra i tanen tere Kristo. Na nonei e hala uas rai lam a toukui te go nolo pouts has meri lam a palabir u katun i tanen.
2CO 5:19 U raranga i tamulam e kato uana teka: e Sunahan e nolo pouts sila meri u katun i puta i tanen tere Kristo. E Sunahan e ma kot merien a man markato a man omi i taren. E moa. Ba nonei e hala ranei lam u raranga te mar nolo pouts merien u katun i tanen.
2CO 5:20 Na lam u katunun raranga tere Kristo. E Sunahan e hala mena nei u ranga i tanen i tamilimiu ba te sila hasina i tamulam. Na lam e ranga hatatagi koru mera molimiu tara solone Kristo, alimiu go haniga iam be Sunahan te nolo pouts mera nei limiu i tanen.
2CO 5:21 E Kristo e moa ta markato ta omi, kaba e Sunahan te hasoate ien u markato u omi i tarara. Nonei e kato mei a ka teka te ga tatei kato hamatskö meni e Sunahan ara i matanen, te gi hamana u ra i tanen.
2CO 6:1 Alam e roron kui gono mem e Sunahan, na lam e ranga hatatagi mera molimiu, alimiu go ma hapolasemi e Sunahan te tatagi koru rio limiu.
2CO 6:2 Hengoe iam a ka te ranga nanen: “Tara poata tu tatagi ria lia u katun, alia u hahengo u i tamilimiu. Turu lanin hilu pouts, alia u taguhu raio limiu.” Hengo iam! Nonei a poata a niga teka te go haniga mia limiu be Sunahan te tatagi rano limiu. Nonei u lan teka te tatei lu pouts mera noi e Sunahan alimiu.
2CO 6:3 Alam e rama nem ta toa ta katun te ga poei a toukui i tamulam e omina. Na lam e hanei silem te go ma kato homi meni u hakats turu katun.
2CO 6:4 Aa, tara mamana ka te katoe mulam, alam e haruto nem alam u katunun kui tere Sunahan. U nomi nu toukui pan u para e roron butuna i tamulam na lam e roron makmakum ba has nem a man ka te ngile mulam, kaba alam e hamana haniga noa hasim.
2CO 6:5 Nori i singata rio lam, na i karabus rio lam, na i hiagetageta me torohanan kato homi rario lam. Alam u kui hatagala koru me kalata halanim me mate has mem a bes.
2CO 6:6 Alam e kato hanigam ne atei silem a ka a mana ne tuatamim ne niga mia turu katun. Na man markato teka e haruto nena alam u katunun kui tere Sunahan. U Namnamei u Goagono te hakui rano lam ba lam te ngil hamana has rem u katun.
2CO 6:7 Alam e ranga hamanam na lam e ka mem a nitagala tere Sunahan. A markato a matskö e here nei u kilatan hiatatung na kan hatongo ba lam te hiatatung gono mera mien a markato a omi.
2CO 6:8 A palair u katun e hapan rario lam ba te solosei rario lam. Ba palai te sigala rario lam ba te ranga homi rario lam. U katun e poier alam u gamogamo, kaba u ranga i tamulam e mana nitoana.
2CO 6:9 A barebana e atei sil rario lam, kaba nori e kato here tsipon rari lam u katun papala. Alam e heremi u katun te katsin mater kaba lam e toatoa noa hasim. Alam e sagohem a kamits pan kaba lam e ma matemi.
2CO 6:10 A barebana e kato here rari lam u katun te tatagir, kaba lam e sasala noa hasim. Alam u katun tu moa ta moni, kaba lam e hala noa has nem a man ka man niga tere Sunahan turu katun u para. Alam u moa koru ta ka ni puta, kaba lam e ka noa has mem a mamana ka a niga tere Sunahan.
2CO 6:11 A ma tsomir i Korin, alam e ranga hamatskö koru uam i tamilimiu, alam e hatei baba nem a man ka i torimulam.
2CO 6:12 Alam e ma peits nami te ngil koru mera milam alimiu. E moa. Alimiu te peits namiu te go ngil koru mera milam.
2CO 6:13 Alia e ranga here mera gilimiu a galapien i tar. Alimiu go ngil uas ramo lam te mar ngil mera milam alimiu.
2CO 6:14 Alimiu go ma ka gono merami u katun te hahamanar ba te taguhu ramen tara markato i taren. E moa. Ime te gi mar kui hoboto halona u a markato a niga na markato a omi? E moa. U ualesala nu kuhil e ma tatei ka hobotori.
2CO 6:15 E Kristo ne Satan e tatei hiahahatanganar? E moa koru. A katun te hamanana na katun te hahamanana nori e ma tatei ka has meri u toa u hakats.
2CO 6:16 E moa koru te gi tatei ka haniga hoboto u a luma tere Sunahan nu keisa. Taraha, ara e here rei a Luma tere Sunahan te toatoana. Te ranga peisa noa has u e Sunahan, “Alia e na ka goa i toriren ba te hula la goa i gusuren. Alia e Sunahan uagou i taren ba nori te katun uariou i tar.”
2CO 6:17 E kato uana teka ba Tsunono te poe hasena, “Alimiu go la ba ramen ba te ka halhal ba ramen. Alimiu go rama koru niam a ka a korkoriana, ba lia te toan lu rago limiu.
2CO 6:18 Alimiu e hatamana mia romana i tar, ba limiu te galapien tson uamou i tar na te galapien tohaliou uamou i tar. Te mar ranga uana a Tsunono te tagala sokuna.”
2CO 7:1 A ma tsomi, e Sunahan e hala rira u mamana u ranga u mana teka. Ba ra te kato hagogoso ba neri a peisarara a mamana ka te kato hakorkorianena u tuanrei nu namnamei i tarara. Na ra gi torohana sil te gi gogoso soku u ra ba te roron matoutsera e Sunahan.
2CO 7:2 Alimiu go ngil koru pouts ramo lam. Alam u ma kato homiei ta toa ta katun i tamilimiu. Alam u ma amus bani ta toa ta katun e Sunahan. Alam u ma angosei ta toa.
2CO 7:3 Alia e ma ranga negi a ka teka te go saka meri limiu u ranga. E moa. Alia u ranga hakapein alam e ngil koru ramo limiu. E here nei ara e roron ka hobotora, noahasina te toatoa rara tsi te mate rara.
2CO 7:4 Alia e hamana koru rago limiu ba te sasala koru has mera golimiu. A mamana nomi e butuna i tamulam, kaba lia e ongolo koru noa hasigu. Alia e ka noa has megu a nisasala pan.
2CO 7:5 I murina tu na tukuia lam i Masedonia, alam u ma antunan husai. A mamana nomi e butuia i tamulam. Alam meru palair u katun u hiararanga hatagala, na torimulam e matout has.
2CO 7:6 Kaba e Sunahan e roron kato hasasala rena u katun te ka mer a nitatagi, na nonei e kato hasasala has rio lam tara poata te tukuia e Taitus.
2CO 7:7 Ne Taitus e kato hasasala has rio lam te habulungana menien tu mar kato hasasala has mena mien limiu. Nonei e poei alimiu e ngilin tara korue molia ba te tatagi korumiu ba te tagala sil hase molia. Ba poata tu hengo nia lia a ka teka ba lia e sasala korugu.
2CO 7:8 Alia e ma tatagi megi tu koloto meni nonei a kalanloun i tamilimiu, noahasina te kato hatatagi merien limiu. Alia u tatagi mam mei te kato hatatagi meri limiu a kalanloun tara tsitabubun poata.
2CO 7:9 Kaba alia e sasala talagu. Alia e ma sasala megi tu kato hatatagi merai limiu. E moa. Alia e sasala megu a nitatagi i tamilimiu e hapalis u markato u omi i tamilimiu. Alam u ma hakamits koru merai limiu, taraha e Sunahan e kato mei a nitatagi a ka a niga.
2CO 7:10 A nitatagi te roron katoena e Sunahan e kato rena u katun ba te habirits ba ner u markato u omi be Sunahan te lu pouts ranen. Na torir u katun e ma omi menei a ka teka. Kaba a nitatagi tara pala te hahamanar e habutsena romana a tou mate.
2CO 7:11 Tara iam. E Sunahan e kato mei a toukui a niga tara nitatagi i tamilimiu: alimiu e hakats hatagala tala namiu a markato i tamilimiu. Alimiu e tagala koru silemiu te go haruto mena milimiu te niga uami limiu. Alimiu e raharaha memiu a markato a omi ba te matoutmiu. Alimiu e sagoho koruemiu a man ka teka ba te tagala silemiu a markato a niga. Na limiu e ngilin hahuna koruemiu a katun te kato homina.
2CO 7:12 Alia u ma koloto sile mei nonei a kalanloun a katun te kato homi tsi a katun te omi mei nonei a markato a omi. E moa. Alia u koloto sil te go haruto meri limiu i matane Sunahan te ngil koru mera milimiu alam.
2CO 7:13 Nonei a ka te kato hasasala rio lam. Aa, ne Taitus e kato hasasala lel rai lam a nisasala i tanen, taraha alimiu hoboto u kato hasasala mame men.
2CO 7:14 Alia u ranga haniga beraio limiu tere Taitus ba limiu e kato hamanemiu u ranga i tar. Alam e roron ranga hamana mia i tamilimiu. Nu ranga teka tu hala meni lam tere Taitus e butu hamana.
2CO 7:15 Be Taitus e ngil koru lel noa has rano limiu te hakats pouts mena neien tu hengo haniga mena milimiu u ranga i tanen na tu lu haniga mena mien limiu a nisasala, noahasina tu matout uam limiu.
2CO 7:16 Alia e sasala megu te tatei hamana koru mera gilia alimiu.
2CO 8:1 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei rami limiu te mar kalala meri e Sunahan a man hun katun tere Kristo i Masedonia.
2CO 8:2 Nori e roron sagoher u kamits u para nu tori-tiama. Kaba nori e sasala noa hasir, na nori i tatanganein ti hala menien a monin hitaguhu, noahasina ti moa menien ta ka.
2CO 8:3 Alia e hatei ragi limiu nori i hala hapara hapopo naien te gi antuna uen, ba te hala has ner a monin kannou i taren turu ngil peisa i taren.
2CO 8:4 Nori i roron rangata hatatagiia i tamulam te go haniga u lam ba nori te taguhu rer u katun tere Sunahan i Judia.
2CO 8:5 I manasa alam u hakats u teka: “Nori e hala nariou a hapalana moni i taren.” Kaba a markato i taren e niga balana. Nori i halan a peisaren tara Tsunono. Na nori i hala hasin a peisaren i tamulam, turu ngil tere Sunahan.
2CO 8:6 Na lam u rangata hatagalei e Taitus te go kato noa menien a toukui teka te hatanie ien, na te go kato menien a maroro i tamilimiu ba limiu te taguhu has mia tara toukui teka te hala naria a monin hitaguhu.
2CO 8:7 Alimiu e kato haniga mia tara mamana ka, e kato uana: te hamana uami limiu, na turu ranga i tamilimiu na turu niatei. Na limiu e roron ngil koru hasemiu te go taguhu menami e Sunahan, na limiu e ngil koru has ramo lam. Na lam e ngilem alimiu go mar kato haniga has uam teka tara toukui te hala naria a monin hitaguhu.
2CO 8:8 Alia e ma hakegi ta lo. E moa. Alia e hatei rago limiu a palabir u Kristen e ngilin hitaguhu korur, ba lia te kato silegu alimiu has e tatei haruto namiu te go ngil hamana koru has mera milimiu u katun tere Sunahan ba te hala namiu a monin hitaguhu.
2CO 8:9 Alimiu e atei silemiu te mar tatagi koru meri limiu a Tsunono e Iesu Kristo. Nonei e ka mei a mamana ka a niga, kaba nonei e butu herei a katun te moa ta ka ba te taguhu rano limiu. Nonei e la ban a mamana ka a niga i Kolö me kato silena alimiu go ka meiam a mamana ka a niga ni Kolö.
2CO 8:10 Alia e mar hakats uagu teka: alimiu go gono hakape iam a monin hitaguhu tu tanian gone iam limiu turu hiningal te kapa. Alimiu u katun tutun tu ngilin kato neiam a ka teka, na limiu tutun has tu hatanie men.
2CO 8:11 Ba limiu te kato noa has uamiu teka ba te gono hakapemiu nonei a monin hitaguhu. Alimiu go ngil korue iam te go hakapa mena mien limiu tu mar ngilin hatania koru has mena mien limiu. Alimiu go hala las neiam a saha ka te ka memi limiu.
2CO 8:12 Te ngilin hala hamana mia limiu, be Sunahan te hanige nou a ka te hala namou limiu popona tara ka te ka memi limiu. Nonei e ma ngile nei te go hala mena milimiu a moni te ma ka memi limiu.
2CO 8:13 Alia e ma poiegi alimiu go katoe iam a toukui pan ba palabi te roro pinopinor. E moa. Kaba alimiu e ka memiu a man ka man para i romana, ne niga hasina te go taguhu mera milimiu nori a palabi te makmakum ba ner a man ka i taren. Na i murimuri, te go makmakum moa limiu na te gi ka meien romana a ka a para, ba nori te tatei taguhu uas rario limiu. Ba limiu hoboto te hihihantuna pouts namiu romana a man toa.
2CO 8:15 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “A katun te goni a kannou a para e moa ta nouba i tanen. Na katun te lu a tsitabubu e ma makmakum hasi.”
2CO 8:16 Alam e haniga uam tere Sunahan te hala mena neien u ngil tere Taitus ba nonei te ngilin taguhu koru rano limiu te mar ngilin taguhu has mera milam limiu.
2CO 8:17 Nonei e hengo hanigei u ranga i tamulam. Na nonei e ngilin la noa has uana i tamilimiu turu ngil peisa i tanen, taraha nonei e ngilin taguhu koru rano limiu.
2CO 8:18 Na lam e hala gono has menami e Taitus i tamilimiu a hahatoulana i tarara te hapan siler a hun katun hoboto tere Kristo te rarare haniga mena neien u Bulungana u Niga.
2CO 8:19 Na tana ka lel, u hun katun tere Kristo i hopu kapin a tson teka te go la gono merien lam tara poata te lu mena milam a moni teka i Jerusalem. A kan hahalapuku teka e soloseie nou romana a Tsunono ba te haruto nanou ara e ngilin hiatagtaguhura.
2CO 8:20 Nonei a moni pan teka, ba lam te tara kap haniga namen, ba te moana ta toa te ga ranga homiia i tamulam.
2CO 8:21 Alam e torohanan kato hamatskö mia i matana Tsunono ni matar u katun has.
2CO 8:22 Na lam e hala gono has mera mien a tana hahatoulana i tamulam. Alam u torohana haparaia i tanen, na lam e atei silem nonei e ngilin hitaguhu koruna tara mamana ka. Na nonei e ngilin hitaguhu koru hasina tara toukui teka, taraha nonei e hamana koru rano limiu.
2CO 8:23 E Taitus nonei a tson te kui gono meno lia ba te taguhu rano limiu. Na palabir u hahatoulana te la gono meroen nori u katunun tatala tara man hun katun tere Kristo, ba nori e soloseier e Kristo.
2CO 8:24 Alimiu go haruto neiam te ngil mera mien limiu ba te hengoemiu u singo i tamulam. Ba man hun katun hoboto tere Kristo te atei sile riou alam u ma tapusun ranga sesei rai limiu.
2CO 9:1 Alia e ma tagala koru silegi te go koloto u i tamilimiu ba te hala namiu a monin hitaguhu turu katun tere Sunahan.
2CO 9:2 Taraha, alia e atei silegu, alimiu e ngilin taguhu ramen. Poata tu ranga meria lia a tei Masedonia, alia u ranga sei raio limiu me poiegu, “A ma tsi hahatoulana tere Kristo tara provins i Gris i ngilin hala noa hasin a monin hitaguhu turu hiningal te kapa.” Nu ngil u tagala i tamilimiu e habutu hasi u ngil i taren te kato has uana i iesana.
2CO 9:3 Na lia e hala sil meragi a ma tsi hahatoulana teka i tamilimiu te go ma rus uai u ranga i tamulam te solosei rio limiu. Na nori e tatei na tara sabier alimiu e ngilin hitaguhumiu, tu mar ranga has u lia.
2CO 9:4 Taraha, a tei Masedonia te la gono meriou lia e namos tara sabier alimiu e ma onoto noemi a moni. Alam go ma matsingoloi, na limiu has, taraha alam e hamana ramo limiu.
2CO 9:5 E kato uana teka ba te nigana tu ranga merai lia a ma tsi hahatoulana teka te gi mam uen i tar ba te la uar i tamilimiu, ba nori te na hamatsköe ier a moni tu ranga hamana neiam limiu i mam te go na butuia lia i tamilimiu. Na poata te na butu goa lia, ba nonei a kan hahalapuku te tatei onoto hakapa nou. Ba nonei te haruto nanou alimiu e hala nemiu a monin hitaguhu turu ngil peisa i tamilimiu, ba te ma hala las memien te singo hatagala uar u katun i tamilimiu.
2CO 9:6 Alimiu e atei silemiu a katun te leba hatopisana e lu hase nou romana a tsi kannou a tsi topisa. Na katun te leba haparana e lu hase nou romana a kannou a para.
2CO 9:7 Te kato has uana i iesana te hala menari a monin hitaguhu. Alimiu a man toa toa e tatei hala hapopo mia tu mar hakats mam uam limiu. A katun e namos soalan hala nena a moni, ne namos hala tun has mena te singo hatagala uar u katun. E moa. Alimiu go hala neiam a monin hitaguhu te ngil uami limiu ba te sasala memen. E Sunahan e ngil koru rena u mar katun teka.
2CO 9:8 Ne Sunahan e antunan hala ranei limiu a mamana ka a niga, ba limiu te ma makmakum ba namoi ta ka. Aa. Alimiu e antunan hala hapara lel namou tara mamana toukui a niga.
2CO 9:9 U Buk u Goagono e poiena, “A katun a tatangana e tatanganana turu katun ti moa ta ka. Na barebana e mamala solopaleri a markato a niga i tanen.”
2CO 9:10 E Sunahan e hala nena a ngalin kannou te lebe ier, ne hala has nena a kannou te noue ier. Na nonei e hala hapara nanou a man ka i tamilimiu ba te kato talasina, ba limiu te antunan hala hapara has mia turu katun ba te kato talasina. Ba nonei te kato hasasala koru ranou limiu te tatangana uami limiu.
2CO 9:11 Aa, e Sunahan e hantuna ranou limiu ba limiu te tatangana nitoamiu, ba barebana te haniga uariou tere Sunahan te hala mena milimiu alam a monin hitaguhu te go hala merien lam.
2CO 9:12 A toukui a niga teka te katoe milimiu e taguhu rena u katun tere Sunahan, bu katun u para te hengo naroen romana ba te haniga koru uariou tere Sunahan.
2CO 9:13 Aa, nori e haniga uariou tere Sunahan, taraha alimiu e tatangana mia i taren na tara palabi has. Na nori e solosei has meroi e Sunahan a markato teka e haruto nanou alimiu e kukute hanigemiu u Bulungana tere Kristo te hamane milimiu.
2CO 9:14 Ba nori te ngil koru rariou limiu ba te singo sil rariou limiu, taraha e Sunahan e haruto sila nena a nihitaguhu i tanen i tamilimiu.
2CO 9:15 Na ra gi haniga u tere Sunahan te hala mera meien ra nonei a ka a niga soku te niga bala nena a mamana ka, nonei a Pien i tanen.
2CO 10:1 Alia e Pol, na lia e ranga hatatagi gia i tamilimiu ba te ranga hatami has gia i tamilimiu, te tatei mar kato has uana e Kristo. A palabi i tamilimiu e poier alia e hala pute iegu a peisar te ka gia lia i tamilimiu, ba te ongolo tsiponigu te ka halehana ba mera gilia limiu.
2CO 10:2 Alia e raman ranga hatagala uagu i tamilimiu te la uagu lia i tamilimiu. Kaba lia e antunan ranga hatagala noa has meragu nori u katun i gusumilimiu te poier alam e kato here rami u katun te kukutier u ngilina i puta.
2CO 10:3 E manana, alam e ka mia tara han i puta teka, kaba lam e hiatatung mia turu namnamei.
2CO 10:4 Alam e ma hiatatung memi a man kan hitatunguna i puta. E moa. Alam e hiatatung mem a man kan hitatung a man tagala tere Sunahan te antunan kato homiena a man ka te tagala koruna.
2CO 10:5 Alam e tagala saluhe mia turu mamanu ranga te omiena e Sunahan na tara mamana ka te hipus nena e Sunahan ba te rama nena te gi atei sil meni u katun e Sunahan. Alam e palis hasem u hakats tara palabir u katun ba te kukutier u ranga tere Kristo.
2CO 10:6 Na poata te hengo haniga nitoa ramoa limiu alam, ba lam e tatei hahuna noa hase mou u katun te hipusur.
2CO 10:7 Tara iam! Te poiena a toa i tamilimiu nonei a katun tere Kristo, ba nonei te tatei hakats sabe nena alam has u katun tere Kristo te popo mia nonei tara katun.
2CO 10:8 E manana, alia u ranga sesei hapara nia a nitsunono te hala rilam e Sunahan, kaba lia e ma matsingologi. Taraha, alam e ngilin taguhu ramo limiu. Alam e ma ngilin kato homi rami limiu.
2CO 10:9 Alia e rama negu alimiu go poe iam alia e koloto negu a kalanloun tun ba te torohanan hamatout rago limiu. E moa.
2CO 10:10 A palabi i tamilimiu e poe toume riou, “A man kalanloun tere Pol e ka mena u ranga u tagala koru, kaba te ka gono mera nen ra, nonei a katun a pata ba te ranga hakibisina.”
2CO 10:11 Kaba u katun teka e gi hakats sabein a markato i tar te na ka gono mera gia lia limiu e kato has uana romana i iesana turu ranga te koloto nagia lia turu kalanloun te ka halehana ba ragia lia limiu.
2CO 10:12 Alam e ma ongolomi ba te soloseiem a peisamulam. E moa. Alam e ma torohanan kato here rami a peisamulam a palabir u katun i tamilimiu te ranga haniga pouts ner a peisaren. Nori e hiahanhantuna pouts ner a peisaren ba te tsimou meri a peisaren a man lo peisa i taren. A markato teka e tutu koruna.
2CO 10:13 Kaba alam e ma tatei ranga sesei pinopinomi. Alam e ranga sesei talasi nem a toukui te hala rilam e Sunahan, na toukui teka e noa hasna i tamilimiu.
2CO 10:14 Aa, alimiu e ka mia i iahana toukui i tamulam, na lam u ma la uai i ielesala tara nipepeito i tamulam tara poata tu la u lam i tamilimiu. E moa. Alam u katun tutun tu na piou rilimiu u Bulungana u Niga tere Kristo.
2CO 10:15 Na lam e ma ranga sesei heremi alam u kato a toukui te kato a tana katun. E moa. A ka te ngile mulam i teka: alimiu go hamana hatagala lel iam ba te kato talasina, ba lam te antunan kato lele mou a toukui i gusumilimiu te niga balana, popona tara toukui te hopu kap meri e Sunahan alam.
2CO 10:16 Ba lam te tatei na habulungana nem u Bulungana u Niga tara man han i pal lila i tamilimiu, a man han te moa ria ta katunun hihatuts turu lotu te poier alam e kui mia tara makum i taren.
2CO 10:17 Nu Buk u Goagono e poiena, “A katun te ngilin ranga sesei nena a toa ka e tatei ranga sesei nena a ka te kato a Tsunono.”
2CO 10:18 Taraha, u katun te ranga sesei siler a peisaren e ma hapan rari. E moa. U katun te haniga rena a Tsunono nori te hapan rer.
2CO 11:1 Alia e hohou katoe gou a tsitabubun ranga a tsi tutu. Kaba alimiu go ma poemi alia e tutugu. E moa. Hengo tala iam.
2CO 11:2 Alia e hakats hapara rago limiu te mar hakats has uana e Sunahan. Taraha, alimiu e heremi a tahol a masura, na lia u hopu kap merai limiu te go tölo mena milimiu a toa puku a tson — nonei e Kristo. Alimiu e poemiu nonei lasi a toa Tsunono te hamana uami limiu.
2CO 11:3 Kaba alia e matoutsegu alimiu e na hakats halhal mou, ba te ma hakats sil lelemi e Kristo pepeisa. Alimiu e namos heremi e Eva poata te gamo sila nien e Satan tara kukutsi.
2CO 11:4 Ga limiu e ma rama tsipon nami ta katun te go na rarareia i tamilimiu ba te poiena e Iesu tu rararei lam e halhal talana. E moa. Alimiu e ngilin hengo tsipon namiu u ranga te poiena e kana u tanu namnamei u mana tsi u tanu bulungana te halhalina turu Namnamei u Goagono nu Bulungana u Niga tu rarareia lam i tamilimiu.
2CO 11:5 Alia e poiegu alia e ma tetenei gia nonei tara pal tson te ngö hagamogamo rari u aposol.
2CO 11:6 Alia toum e ma katunun ranga hanigagi, kaba alia e atei silegu a ka te ranga negu lia. Alam u haruto hapara ria limiu tara mamana markato te atei sile gulia u ranga i tar.
2CO 11:7 Alia u rarare u Bulungana tere Sunahan i tamilimiu, ne moa ta hol. Alia u hala puta silei a peisar te go hapan merai limiu. Ga lia u kato homiia tara ka teka? E moa.
2CO 11:8 Poata tu kuiia lia i gusumilimiu, ba palabir u hun katun tere Kristo i hala mena matei a moni i tar. Alia u lu silei a moni i taren te go taguhu meri limiu.
2CO 11:9 Na poata tu ka gono meraia lia limiu ba moni i tar te makmakumuna, alia u ma singoei ta moni i tamilimiu. E moa. A ma tsi hahatoulana ti lama i Masedonia i mi piouei lia a man ka tu ngili lia. I manasa alia u namala singoei ta moni i tamilimiu, na i murimuri e moa has.
2CO 11:10 Alia e hatei hamana ragi limiu tara solo tere Kristo, u ranga te hatei lanena a markato teka i tar e ma hapiu naria tara man han i Gris.
2CO 11:11 Alia e ma ranga sila gia teka alia e rama rago limiu. E moa. E Sunahan e ateina alia e ngil rago limiu.
2CO 11:12 Alia e kato noa has uagou te roron kato uagu lia i romana ba te ma tatei singoe goi ta moni tara katun. E kato uana teka ba lia te hahalongolo bare gou nori u katun te ngö hagamogamo rari u aposol ba te soloseier a peisaren ba te poier nori e mar kui uar te kui uamu lam.
2CO 11:13 Nori u katun e ma aposol hamanari. E moa. Nori u katun u gamogamo te kato here rari a peisaren u aposol tere Kristo.
2CO 11:14 Kaba lia e ma asingotogi. Taraha, e Satan noa has te tatei kato here nanei a peisanen a angelo a niga turu ualesala.
2CO 11:15 Ne ma tutu koru nei turu katunun kui tere Satan te gi kato hagamogamo here meri a peisaren u katunun pepeitokap turu lotu te hihatuts ner a markato a niga. Kaba i murimuri nori e lue riou a nihahuna te matsköna tara man markato i taren.
2CO 11:16 Alia e poe lelegu, alimiu go ma poemi alia e tutugu. Kaba te poe mia limiu u ranga i tar teka e tutuna, bara, alimiu go gamon hengo noa has uam i tar, ba lia te hohou solosei begou a peisar.
2CO 11:17 Alia e ma ranga tala negi u ranga tere Sunahan. E moa. Alia e ranga heregi a katun a tutu ba te ongolon soloseiegu a peisar.
2CO 11:18 U katun u para e roron ranga sesei ner a man ka ni puta teka, ba lia te kato has uagou i iesana.
2CO 11:19 Alimiu e poemiu alimiu e atei korumiu, kaba limiu e sasala noa has memiu te hengo merami u katun u tutu.
2CO 11:20 Alimiu e ma katunun atei hamanami. Taraha, a pal tson teka e hakui rario limiu ba te angoso rario limiu ne gul haser a moni na mamana ka i tamilimiu, na alimiu e ma hapiu ramien. Nori e sigala rario limiu ba te tapaler a polemilimiu.
2CO 11:21 Na limiu e poiemiu alam u aposol e ma tagalami, na lam u matsingolon kato u teka i tamilimiu. Alia e ranga here noa hasegi a katun a tutu. Te ongolon ranga sesei narien ta ka, ba lia te mar ongolo has uagou teka.
2CO 11:22 Nori e poier nori u Hibru? Bara. Alia has a Hibru. Nori a tei Israel? Ga lia has a toun Israel. Nori e hatubuna ria tere Abraham? Ga lia has.
2CO 11:23 Nori e poier nori u katunun kui tere Kristo. Bara. Ga lia a katunun kui te niga bala ragen. Alia e ranga here tsiponegi a katun a tutu. Hena, alia u kui hatagala bala raien. Alia u ka haparaia tara karabus, kaba nori i moa. Alia i lahuse iou tara parpara a poata, na para a poata alia u katsin mate has.
2CO 11:24 Tara tolima poata u Jiu i halahus naio lia, a toa poatanen ne na 39 a lahus nitoa.
2CO 11:25 Topisa poata u katun i singatei lia a pata. Na tana poata u katun i tiei lia u hatu. Alia u kaia tara topisa tolala ti omiia i tasi. Na tara toa poata alia u oloia i tasi tara toa lan na toa bong.
2CO 11:26 Tara tou lala a para i tar, a ka a para e torohanan kato homi niu lia: a man ramun te saputu piu, nu kopkop, nu Jiu, nu katun halhal turu Jiu. A man nomi e butuia i tar tu kaia lia tara man taun na tara latu pinopino na i tasi has. Nu katun ti ngö gamogamori a peisaren u hahikapien i tar i torohanan kato homi haseio lia.
2CO 11:27 Alia u kamits koru mei a toukui pan i tar. A para a bong alia u namala sohoi. Alia u bes koru na u maka koru has. Tara poata a para alia u makmakumia tara kannou nu hasobu na makumun soho.
2CO 11:28 Na tana ka lel, turu mamanu lan alia e ka megu u hakats pan te pepeito kap mera gilia u hun katun tere Kristo.
2CO 11:29 Poata te ma hamana hatagala neia a toa katun, ba lia te hasagohegu te ma tagala uane ien. Poata te hiamus meria a toa katun ba te kato homina, ba torir te omi koruna. Ge noa talana. Alia go ma ranga sesei nai a man ka teka.
2CO 11:30 Te ranga sesei gia lia, ba lia te ranga sesei nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi.
2CO 11:31 E Sunahan e atei silena alia e ma gamogi. Nonei e Tamana e Iesu a Tsunono. Ara gi solosei nitoan a solonen!
2CO 11:32 Aa, alia go ranga sesein a ka te haruto nena te ma tagala uagi lia. Hena, tu kaia lia tara taun i Damaskas, a katunun pepeito tere Aretas a king e hataratara kapin a tamana tara ololo tara taun te gi pile kap meni lia.
2CO 11:33 Kaba u hahikapien i tar i hakoul mei lia u pikö tara windou i hapalana ololo, ba lia e busugu.
2CO 12:1 Alia e ranga sesei lel gou, noahasina te here mena neien u ranga pinopino. Alia e ngilin hatei ragi limiu a man hiharuto na man ka te harutei lia a Tsunono.
2CO 12:2 Turu 14 u hiningal te kapa, alia i lu meni i Kolö i iasa nitoa. Alia e ma atei silegi a ka teka e butu hamana tsi alia u tara tuni a hiharuto. E Sunahan te ateina.
2CO 12:3 Kaba lia e atei silegu alia u la sei u i Kolö turu tuanrei i tar tsi turu namnamei tun i tar.
2CO 12:4 Na lia u hengo a man ka man kapan koru ba te ma antunan hatei nagien turu ranga tun tara katun, man ka man goagono te ma tatei haruto nari i puta.
2CO 12:5 Sanena te go ngil u lia, alia e tatei ranga sesei negu a ka teka. Kaba lia e raman ranga sesei negu a peisar. Alia e ranga sesei las nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi.
2CO 12:6 Sanena te go ngilin solosei meni lia a peisar, alia e ma tatei ranga hatutugi, alia sanei ranga hamanagu. Kaba alia e ma soloseie goi a peisar, taraha alia e rama negu ta katun e ga solosei korueio lia tara man ka te ma tare ien tu kato lia tsi tara man ka te ma hengoe ien tu rangein lia.
2CO 12:7 Alia u tarei a man hiharuto pan a para tere Sunahan. Ne Sunahan e ma ngilei te go hakats sesei meni lia a peisar, ba nonei e hanigato te go sagoho meni lia a kamits i peisar. Nonei a kamits teka e here nei a katunun kui tere Satan te hakamitse nolia ba te hatu kap nena te go hakats sesei koru meni lia a peisar.
2CO 12:8 Topisa poata alia u singo u tara Tsunono te go lu ba menien a ka teka.
2CO 12:9 Kaba nonei e poei i tar, “A nihitaguhu i tar e antunana i tamulö, taraha a nitagala i tar e tagala koruna tara poata te ma tagala mia lö.” Ba lia te sasala gou ba te ranga sesei nagou a man ka te haruto nena alia e ma tagalagi, ba nitagala tere Kristo te tatei ka gono meno lia.
2CO 12:10 Aa, alia e sasalagu, noahasina te ma tagala gia lia tara tana poata, tsi te ranga homi ria u katun i tar, nu katun te torohanan hakamitse rio lia, na nomi nu tori-tiama te butu has ria i tar. Te butu silena a man ka teka te pala uagu lia tere Kristo, ba lia te sasalagu. Taraha, poata te haruto nena a man ka teka alia e ma tagalagi, nori e haruto has ner e Kristo e tagalana.
2CO 12:11 Alia e ranga here gulei a katun a tutu. Kaba alia e kato sil talase gien te go haniga mena milimiu alia. Alia toum a katun papala, kaba alia e ma tetenei gia nonei tara pal tson te ngö gamogamo rari a peisaren u aposol.
2CO 12:12 Alia u kukuiomotoia i gusumilimiu, ne Sunahan e harutein alia a aposol i tanen te kato menien u mamana u mar mirakul.
2CO 12:13 Gaha tsiponi te poe memi limiu alia u niger a palabir u hun katun tere Kristo me ma niga ragi limiu? Alimiu e hakats silemiu tu ma singo menai lia ta monin hitaguhu? Ga lia go mala singo hasia i tamilimiu, tsime? Haromana koru.
2CO 12:14 A ma tsi hahatoulana, nonei a hatopisana poata teka te katsin la uagu lia i tamilimiu. Na lia e ma rangata ragoi limiu te go hala mena milimiu alia ta ka ta para. Alia e ma ngilegi a man ka i tamilimiu. E moa. Alia e ngilegu a peisamilimiu hoboto gi ka u tara Tsunono. Alimiu e heremi a galapien i tar. Nu galapien e ma hanoueri e tsinaren ne tamaren. E moa. E tsinaren ne tamaren te hanou rer a galapien.
2CO 12:15 Na lia e sasalagu te hala mena gilia u moni hoboto i tar, na peisar has, ba te taguhu rano limiu. Alia e ngil koru rago limiu! Gaha tsiponi te ngil hatsitabubu memi limiu alia?
2CO 12:16 Alimiu u hatangana hakapa iam tu ma gul meni lia ta moni i tamilimiu. Kaba palabi i tamilimiu e poier alia u angoso raio limiu ba te gamo rago limiu.
2CO 12:17 Ga lia u angoso merai limiu u katunun tatala tu hala mera lei lia i tamilimiu? E moa koru!
2CO 12:18 Alia u tahul e Taitus te ga la uen i tamilimiu, na lia u hala gono has meien a tana hahatoulana. Ge Taitus e angoso raio limiu? E moa. U toa puku u namnamei te hakuie nen na te hakuie nolia. Alam e ka mem a toa markato.
2CO 12:19 Alimiu toum e poiemiu alam e haruto namula te matskö uamu lam i matamilimiu? Ge moa. Alam e ranga mia i matane Sunahan u ranga te hala rilam e Kristo, na lam e torohanan taguhu ramo limiu, a ma tsi hahatoulana.
2CO 12:20 Kaba alia e tatagi megu te hakats mena gilia te na butu goa lia i tamilimiu ba te na tara sabie gou alimiu e halhal moa tara mar katun te ngile gulia. Na limiu e na tara sabe toum hase moa lia te halhal uagu lia tara mar katun te ngile milimiu. Alia toum e na sabie gou te go ngena uam limiu ba te hiao-omimiu ba te raharahamiu ba te hakats peisa namiu a peisamiu. Alimiu toum e ranga homi sile mou a palabi ba te tuts silemiu a palabi, ba te ranga sesei namiu a peisamiu ba te tutu hasmiu.
2CO 12:21 Alia e tatagi megu te go la lel u lia i tamilimiu, be Sunahan toum te hamatsingolo menoi lia a markato i tamilimiu. Alia toum e tabe sile gou a para a katun ti tsikolo na ti haloku na ti kato a man palabina man markato a man omi i manasa ba te ma pokeri a man ka man omi teka.
2CO 13:1 Nonei a hatopisana poata teka te na tara ragoa lia limiu. U Buk u Goagono e poiena, “Te hatangana hoboto meri a elasolana tsi a elapisa katun ti tarei te kato homi u a tai, ba nonei te na hahune riou.”
2CO 13:2 Alia e ka megu u ranga i tamilimiu, alimiu tu kato homi iam i manasa, ne la has uana i tamilimiu hoboto. Alia u hatei nien i tamilimiu tara poata tu la hahuol u lia i tamilimiu. Alia e ka halehana talagu kaba lia e kato lelegu u ranga teka: tara poata te la lel uagou lia i tamilimiu, ba lia te hahuna koru ragou u katun te kato homir ba te ma tatagi ragien.
2CO 13:3 Alimiu e ngilin atei silemiu te haranga hamana mena noi lia e Kristo? Bara. Alia e na haruto ragoi limiu e Kristo e ma pata ba ranei limiu. E moa. Nonei e na haruto nanou a nitagala i tanen i gusumilimiu.
2CO 13:4 E manana, poata ti tapala nia e Kristo tara koruse e harutein te ma tagala uaien, kaba nonei e takei hakapa pouts na nitoatoa i tanen e haruto tala nena a nitagala tere Sunahan. Na lam e roron pata here hase mien, kaba poata te na ka moa lam i tamilimiu, alam e ka memou a nitagala tere Sunahan te mar kato uana a katun te ka gono mena e Sunahan.
2CO 13:5 Alimiu go torohana poutse iam a peisamilimiu te go hamana hatagala uam limiu tsi e moa. Te ma sabie moi limiu e Iesu Kristo e kana i tamilimiu, alimiu e rus moa tara nitorohana teka.
2CO 13:6 Alimiu go atei sile iam alam u ma rusia tara nitorohana, noahasina te poie ria a palabi i tamilimiu alam u rus hakapa. Alam e ma singo silemi tere Sunahan te go haruto meni alam e niga balam. E moa. Alam e singo silem alimiu go kato haniga iam ba te ma kato homimi.
2CO 13:8 Alam e ma tatei kato homiemi u ranga u mana tere Sunahan. E moa. Alam e tatei taguhu lase men.
2CO 13:9 Te atei sile mua lam alimiu e hamana hatagalamiu, ba lam te sasalam, noahasina te ma tagala uami lam. Alam e singo hatagala koru silem te go niga koru uam limiu.
2CO 13:10 Nonei a ka te koloto sile gulia ba te mar ranga uagu teka te ka halehana ba ragia lia limiu. Alia e ngilegu a ka teka: a poata te na butu goa lia i tamilimiu, alia go ma ranga hatagala korui i tamilimiu ba te haruto negu a nitagala te halei lia a Tsunono. Nonei e ma hala silei lia a nitagala i tanen te go hahuna meri lia limiu. E moa. Nonei e hala sile ien te go taguhu meri lia limiu.
2CO 13:11 Ma tsi hahatoulana, alia e hakapa talegu u raranga i tar. Alimiu go torohana hatagala koru uam te go matskö koru uam limiu. Hengo tale iam u ranga i tar. Na limiu go hiahahatangana iam ba te ka haniga hobotomiu. Alimiu go mar kato uam teka be Sunahan te ka gono mera nou limiu, taraha nonei a mouna a markato te hiangilngil uar na te hiakaka haniga uar.
2CO 13:12 Alimiu go hiahahatsomi haniga iam. U katun hoboto tere Sunahan e hala rari limiu u haniga i taren.
2CO 13:13 A Tsunono e Iesu Kristo e tatei taguhu rano limiu, ne Sunahan e tatei tatagi has rano limiu, nu Namnamei u Goagono e tatei ka haniga has mera nolimiu hoboto. Nonei talasi. Alia e Pol
GAL 1:1 Alia e Pol. Alam mera ma tsi hahatoulana i tar te hamana uam tere Kristo e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu a man hun Kristen te ka mia tara provins i Galesia. Alia a aposol. U katun tun i ma halei lia a toukui teka. E moa. A toukuin aposol i tar e butuma tere Iesu Kristo na tere Tamar e Sunahan te hatakei poutsi e Iesu tara tou mate i tanen.
GAL 1:3 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
GAL 1:4 E Kristo e mate sil te go lu ba menien u markato u omi i tarara na te go purese pouts merien ra tara markato a omi tara han i puta i romana. Nonei e kato u turu ngil tere Sunahan e Tamarara.
GAL 1:5 E kato uana teka ba ra te solo sei nitoa nera e Sunahan! U mana.
GAL 1:6 Alia e asingoto koru rago limiu! A tsitabubun poata puku ba limiu te katsin tapolasa ba namiu e Sunahan te tatagi koru merai limiu e Kristo. Nonei e ngö meri limiu i tanen, kaba limiu e kato sil tsiponemiu u tanu hihatuts lel.
GAL 1:7 E moa lel tu tan tu hihatuts hamana, kaba palabir u katun e gamo rario limiu ba te poier u tana u hihatuts e mana hasina ba te katsin kato homier u Bulungana u Niga tere Kristo.
GAL 1:8 Kaba alam e namos rarare bera milimiu u bulungana te halhalina turu bulungana tu rararebe mam rilam alimiu. Saha katun te kato uana teka, noahasina te angelo has uanen ni Kolö, nonei e gi korupakön!
GAL 1:9 Alam u kato u ranga teka i manasa na alia e kato lel hase gen i romana: te hatuts ranoi limiu a katun u ranga te halhalina turu hihatuts tu lu mam iam limiu, a katun teka e gi hala meni i hel!
GAL 1:10 U ranga i tar teka e ma kato here nanei lia a katun te kato silena a barebana e gi hanige ien. E moa! Alia e kato silegu e Sunahan te ga hanigeio lia. Sanena te go torohanan kato hasasala noa meri lia u katun tun, alia sane ma kui begi e Kristo.
GAL 1:11 A ma tsi hahatoulana i tar, alia e hatei ragi limiu, u Bulungana u Niga tu hatuts rilia alimiu e ma butu meia turu katun tun. E moa.
GAL 1:12 E moa ta katun te ga hatutsei lia u ranga teka. E Iesu Kristo lasi te harutse ien lia.
GAL 1:13 Alimiu e atei silemiu tu kato hatagala sil meni lia u lotu turu Jiu i manasa. Alia u halan u kamits pan turu katun ti hatsunono u tere Kristo, na lia u torohana hatagala koru te go kato homi merien lia.
GAL 1:14 Alia u tagala koru sil a makato turu tubur u Jiu ba te takarasa gia turu katun ti tutoaposa gono meri lia ba te kukutier u lotu turu Jiu.
GAL 1:15 Kaba e Sunahan e tatagi nio lia. Nonei e hopu kap nio lia i mam ti poseia lia ba te ngöe nolia te go kui beme nien lia.
GAL 1:16 Na poata te haruto sile ien lia a Pien Tson i tanen te go na rarare meni lia u Bulungana u Niga i tanen i tamilimiu u katun halhal, ba lia te ma rangata ragi u katun a saha ka te na katoe gou lia. E moa.
GAL 1:17 Na lia u ma la hasi i Jerusalem te go na tara meri u katun ti aposol mamia i tar. E moa. Alia u na kaia tara han i Arebia me hakopis pouts uagu tara taun i Damaskas.
GAL 1:18 Na topisa hiningal i murinen alia u la u i Jerusalem me na taregu e Pita, ba lia te ka gono megen antunaia turu 15 u lan.
GAL 1:19 Alia u ma tarei ta tan ta aposol. Alia u tara lasi e Jemis a toulana hamatskö a Tsunono.
GAL 1:20 U ranga te koloto negu lia e manana. Alia e ranga hamana gia i matane Sunahan, alia e ma gamogi.
GAL 1:21 Na i murinen alia u la u turu provins i Siria na i Silisia.
GAL 1:22 Tara poata teka u Kristen tara provins i Judia i namala tara noei a matar.
GAL 1:23 Nori i atei sil talasi u ranga te poei, “Nonei a katun te hahala rira a kamits e rarare tale iena u bulungana te katsin kato homi mamen.”
GAL 1:24 Ba nori i soloseieto e Sunahan tara ka te butuia i tar.
GAL 2:1 I murina u 14 u hiningal lel, alam mere Banabas u la hakopis pouts u i Jerusalem, ba lia e lu hasegu e Taitus me la gono has mera nolam.
GAL 2:2 Alia u la mei e Sunahan e haruteio lia te go la u lia. Alia u gum gono las mer a pal kapan turu Kristen na lia u hatarare rien u Bulungana u Niga te roron rararie gulia turu katun halhal i tamulam u Jiu. Alia u mar hakats u teka: “A toukui i tar i manasa na i romana e namos leienalelina.”
GAL 2:3 Na pal kapan teka i ma tagala silei te gi pö menien a hatoatongo tere Sunahan tara pikpiköna hahikapien i tar e Taitus, noahasina te pala halhal uanen turu Jiu.
GAL 2:4 Kaba palair u katun ti gamo ba te kato here nari a peisaren u hahatoulana turu Kristen ba te honoto rer a pala turu Kristen, nori ti ngilin pön a hahatoatongo tere Sunahan tere Taitus. U katun teka i honoto hamousia tara pala turu Kristen ba te katsin tara kap ner ime te mar kato uamu lam u katun tere Iesu Kristo. E Iesu e purese ba rilam u lo turu Jiu, kaba u katun teka i ngilin haka puta pouts ria lam turu lo.
GAL 2:5 Na lam u moa koru te go hengo merien. Alam u ngilin tara kap haniga beri limiu u hihatuts hamana te go ma palis homi uaien.
GAL 2:6 Na pal kapan i ma hatei lia te go palis meni lia tu toa tu ranga i tar. Alia u ma hakats haparani ti pal kapan uen, taraha e Sunahan e ma hakats has nanei a solo tun pan tara katun. E moa.
GAL 2:7 Na nori i tara sabe e Sunahan e halei lia a toukui te go na rarare meni lia u Bulungana u Niga turu katun halhal i tamulam u Jiu, te mar hala has menien e Pita a toukui te go rarare menien u Bulungana u Niga turu Jiu.
GAL 2:8 E Sunahan e halei e Pita a nitagala te go la menien u raranga tere Sunahan turu Jiu. Ne kato has uana i iesana e Sunahan e hala hasei lia a nitagala te go la meni lia u raranga i tanen turu katun halhal turu Jiu.
GAL 2:9 Ne re Jemis mere Pita ne Jon — a pal kapan turu Kristen — nori i tara sabe e Sunahan e halei lia a toukui teka, ba nori e haniga reri lam mere Banabas. Na lam u hatangana hobotoin te go rarare noa has u lam turu katun halhal turu Jiu na te gi rarare noa has uen turu Jiu.
GAL 2:10 Nori i hatei talasi rilam te go taguhu meri lam u katun u kakapuku, na lia u haniga mami a markato teka.
GAL 2:11 Poata te la u e Pita tara taun i Antiok, nonei e nou gono mam mer u hahatoulana u Kristen ti halhalia i tamulam u Jiu. Kaba i murina ti tukuia u katun te hala rema e Jemis, be Pita e la hatalis ba rena u katun halhal turu Jiu ba te nou halhalina. Taraha, nonei e matoutir u Kristen u Jiu ti poei u Jiu e ma tatei nou gono merari u katun halhal.
GAL 2:13 Na poata te katoeia e Pita a ka teka, ba palabir u Kristen u Jiu e kato has uar i iesana, ne Banabas has. Na lia u ranga hapiun e Pita i matar a barebana, taraha nonei e ma kato hamatsköi.
GAL 2:14 Aa, poata tu tara sabe rien lia ti ma kato hamatsö uaien te mar hihatuts uana u Bulungana u Niga, ba lia e ranga megu e Pita i mataren hoboto me poiegu, “Alö a Jiu. Na lö u kato haniga mam tu mar kato u lö te kato uar u Kristen te halhal ria turu Jiu. Ga taraha tsiponi ba lö te kato silem i romana u katun halhal e gi kato u te kato uar u Jiu?”
GAL 2:15 U ranga tu hatei lia e Pita e kato u teka: “E manana ara i tuhanaia turu Jiu ne ma katun halhal rei te ngö rari u katun u omi. E moa.
GAL 2:16 Kaba ara e atei silera a katun te kukute talasena u lo turu Jiu e ma matskö pouts noi i matana e Sunahan. E moa. E Sunahan e roron lu pouts las rena u katun te hamana uar tere Iesu Kristo. Na ara has e hamana uara tere Iesu Kristo ba te kato silera te go kato hamatskö sila ria e Sunahan ara tara nihamana i tarara. Ara e atei silera e moa ta katun te ga antunan matsköia i matane Sunahan te kukute mena neien u lo turu Jiu.”
GAL 2:17 Kaba poata te hamana uara ra tere Kristo ba te hamana silera te go kato hamatskö meri e Sunahan ara i matanen, ba palabi te poier ara e here rei u katun halhal turu Jiu te kato homir ba te ma kukutieri u Lo. Gu ranga teka e poiena e Kristo e hanigana te gi kato homi u ra? E moa koru!
GAL 2:18 Kaba te hapolasa ba nena a katun a markato turu Lo ba te kukute poutse nen, nonei a katun te kato homina.
GAL 2:19 U Lo turu Jiu e harute nolia alia e heregi a katun te hopu kap nena u kot te ga mate uen, taraha alia e ma antunan kukute haniga nitoa nagi u Lo. Ba lia u hakapeieto i peisar a markato turu Lo turu Jiu ba te kukute talegu a maroro hamana tere Sunahan.
GAL 2:20 E here nei alia i hakute hasia tara koruse ba te mate gono megu e Kristo. E ma lia nei te toatoa talagu. E moa. E Kristo te toatoana i tuanreir. Na mamana ka te katoe gulia e kato sila nagia lia te hamana uagu lia tara Pien Tson tere Sunahan, taraha nonei e mate silio lia ba te ngil korue nolia.
GAL 2:21 Sanena te go poe meni lia a katun e tatei matsköna i matane Sunahan turu Lo turu Jiu, e Kristo sane tapusun mate tala, na lia sane tori-tsuga negu te tatagi mera nei e Sunahan ara. Kaba lia e ma hakats uagi teka. E moa.
GAL 3:1 Alimiu a tei Galesia alimiu e tutumiu! Aha tsiponi te hatutu rio limiu? Alam u ranga hatarareia i tamilimiu e Iesu Kristo e mateia tara koruse te go lu ba menien u markato u omi.
GAL 3:2 Na lia e rangata ragoi limiu a toa ka: u Namnamei tere Sunahan e la u i tamilimiu tu kukute mena milimiu u Lo turu Jiu, tsi tu hengo mena milimiu u Bulungana u Niga ba te hamane men?
GAL 3:3 Alimiu e tutu korumiu! Alimiu u butun Kristen sila mia turu Namnamei tere Sunahan. Ga limiu e na hatagala hase mou a markato tara Kristen te kukute mena milimiu a man markatona i puta? E moa koru!
GAL 3:4 Alimiu u lu beiam a kamits a para turu Bulungana u Niga. Ga limiu u mastei lue men?
GAL 3:5 Poata te hala ranoa limiu e Sunahan u Namnamei i tanen ba te katoena u mirakul i gusumilimiu, nonei e kato mene ien te kukute mena milimiu u Lo turu Jiu? E moa. Nonei e kato mene ien te hengo uami limiu turu Bulungana u Niga ba te hamane men.
GAL 3:6 U Buk u Goagono e ranga uana teka: “E Abraham e hamanei e Sunahan be Sunahan e ngö sila nane ien a katun a matskö te hamana uen i tanen.”
GAL 3:7 Bu katun te hamanar nori e hereri a galapien hamana tere Abraham.
GAL 3:8 I manasa koru e Sunahan e atei sil mami te na kato hamatskö mera noien romana u katun halhal turu Jiu te na hamana uariou romana i tanen. Ba nonei e hateie tei e Abraham u Bulungana u Niga teka i mam te butu hamana ien ba te poiena, “Alia e na kalala ragou romana a hun katun hoboto i puta, ba te kato sila negia a ka teka i tamulö.” Te ranga has uana u Buk u Goagono.
GAL 3:9 E Abraham e hamanei e Sunahan be Sunahan te kalale nen. Ne Sunahan e kalala has ranou u katun hoboto te mar hamana uar te hamana u e Abraham.
GAL 3:10 E Sunahan e hake iena u rangan korupakö tara katun te poiena, “E Sunahan e lu poutse nou romana lia te kukute mena gilia u Lo turu Jiu.” Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “U rangan korupakö tere Sunahan e hake ria tara katun te ma kukute haniga nitoe nei u ranga hoboto ti koloto nia turu bukuna turu Lo.”
GAL 3:11 U ranga e tararena te poiena a katun e ma antunan ka menei u solo te kato uana “a katun a matskö” i matana e Sunahan te kukute mena neien u Lo. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “A katun te hamanana be Sunahan te toan ngöe neien a katun a matskö, nonei a katun te toatoa nou.”
GAL 3:12 Kaba a markato turu Lo turu Jiu e halhalina tara markato tara nihamana. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “A katun te kukute hitonena u ranga hoboto turu Lo nonei te toatoa nou.”
GAL 3:13 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “A katun te hakute ria turu roei ba te matena e ka mena u rangan korupakö tere Sunahan i peisanen.” Ne Kristo e purese ba rira u rangan korupakö te hala nena u Lo, taraha e Kristo e lu beri ra u rangan korupakö teka i peisanen te mate ien tara koruse.
GAL 3:14 E Kristo e mar kato u teka bu katun halhal turu Jiu te tatei luer a ka a niga te ranga hamanein e Sunahan tere Abraham tara poata te hamana uaren tere Iesu Kristo. Nonei e mar kato u teka ba ra te hamanara ba te luera u Namnamei tere Sunahan te ranga hamana nen.
GAL 3:15 A ma tsi hahatoulana, alimiu e atei silemiu a markato i tarara u katun. Hena, a katun e ga kato u toa u ranga hamana, na te hatangana ria u katun na te hopue nen a solonen turu pepa, e moa ta katun te ga tatei pekoe ien romana tsi te ga haspana meni tu tan tu ranga lel i tanen.
GAL 3:16 Ne kato has uana i iesana, e Sunahan e halei e Abraham u toa u ranga hamana ne la has uana tara katun te hatubuna hamurimuriia i tanen. U ranga teka e ma poe nei “u katun,” te mouna uana a katun a para. E moa. E poiena “a katun,” te mouna uana a toa puku, nonei e Kristo.
GAL 3:17 U ranga te katoe gulia e kato uana teka: e Sunahan e kato u toa u ranga hamana i manasa me poiena e ga kato hamane ien. Nu Lo turu Jiu, te butu hamurimuriia turu 430 u hiningal, e ma tatei kato peko kopise nei u ranga hamana tere Sunahan.
GAL 3:18 Sanena e Sunahan te ga taguhu sila ria ra tara markato turu Lo, nonei sane tapusun kato u ranga hamana i tanen. Kaba e moa. E Sunahan e taguhu silei e Abraham a markato turu ranga hamana.
GAL 3:19 Gaha te hala silei e Sunahan u Lo? Nonei e hala sile ien ti kato homi u a barebana ba te ngilin haruto rane ien a mouna a markato a omi i taren. Nu Lo e ka hapopoia tara poata te ga butuia nonei a katun tere Abraham, e Kristo, a katun te hala meni e Sunahan u ranga hamana i tanen. U Lo tere Sunahan i la mam mema u angelo ba nori i hala naten tere Moses be Moses te hala nanen turu katun. Kaba poata te hala nia e Sunahan u ranga hamana i tanen tere Abraham, nonei e kato pepeise ien, ne moa ta katun te ga taguhe ien.
GAL 3:21 Aha te poiena u ranga teka? U Lo e hiatatung mena u ranga hamana tere Sunahan? E moa koru! Sanena te ga kaia a toa lo te antunan kato hatoatoa rena u katun, e Sunahan sane kato hamatskö sila ranei u katun u Lo. Kaba e moa.
GAL 3:22 U Buk u Goagono e poiena u katun hoboto i puta e ka puta ria tara markato a omi na nitagala i tanen. A ka teka e kato silena u katun te hamana uar tere Iesu Kristo e tatei luer a ka te ranga hamanein e Sunahan.
GAL 3:23 I mam tara poata tara nihamana, a markato turu Lo e herei a luman karabus na lam u herei u karabus, ba te kato talasina antunaia tara poata te butuia a nihamana.
GAL 3:24 U Lo e herei a tson hihatuts i tamulam antunama te ga butuia e Kristo ba lam te hamana uam i tanen ba te toan matskö mia i matane Sunahan.
GAL 3:25 Na poata tara nihamana e butu hakapa tala, na tson hihatuts e ma taratara kap lel ranoi lam.
GAL 3:26 Te hamana mia limiu tere Iesu Kristo, nonei a ka te hapien sila mia limiu tere Sunahan — alimiu hoboto.
GAL 3:27 Alimiu tu luam a baptais hamana tere Kristo e katun uamiu tere Kristo ba te ka memiu u hakhakats i tanen.
GAL 3:28 Bu Jiu nu katun te halhal ria turu Jiu e ma hiahalhal lel tala ria i matane Sunahan. E moa. Nu katunun kui nu katunun hakui e hiapupopo talar, na tson na tahol e hiapupopo hasir. Alimiu te hamana mia tere Iesu Kristo e here hoboto talemi a toa katun.
GAL 3:29 Na limiu te katun uamiu tere Kristo e here hasemi a galapien hamana tere Abraham. Na ka te ranga hamanein e Sunahan te ga hala nen tere Abraham e la has uana i tamilimiu.
GAL 4:1 U ranga i tar e kato uana teka. Poata te pan hakapana a pien ba nonei te luena a man ka te hopu kap beien e tamanen te ga luen. Kaba poata te pien noa nen, nonei e here nei a katunun kui.
GAL 4:2 U katun e taratara kap naren antunana tara poata te hopu kap beien e tamanen.
GAL 4:3 Ne kato has uana i iesana i tarara. I manasa ara i ka putaia tara man spirit na man lo ni manasa.
GAL 4:4 Na te butuia a poata a matskö, be Sunahan e hala nenama a Pien Tson i tanen. Nonei e tuhanaia tara tahol, a katun tun, na nonei e ka puta hasia turu Lo turu Jiu.
GAL 4:5 E Sunahan e hala sile meien te go mi sakahis merien ra ti ka puta u ra turu Lo, ba te hahahu rena ra a galapien i tanen.
GAL 4:6 Ne Sunahan e hala has mena mei u Namnamei tara Pien Tson i tanen i torirara ba te poiena, “O Tamar,” me haruto nena ara a galapien hamana i tanen.
GAL 4:7 Ba ra te ma here lele rei u katunun kui. E moa. Ara e pien tala uara tere Tamarara. Ne Sunahan e hala ranoi ra a man ka te ranga hamana nien tara galapien i tanen.
GAL 4:8 I manasa alimiu u ma atei silemi e Sunahan ba te heremi u katunun kui tara man got gamogamo.
GAL 4:9 Kaba i romana alimiu e atei silemiu e Sunahan. Tsi alia go poei nonei e atei sil rano limiu. Ga neha tsiponi te habirits kopis sile milimiu turu spirit nu lo ni manasa ti moa ta nitagala i taren? Tara neha tsiponi te ngil memi limiu nori gi pan lelia i tamilimiu?
GAL 4:10 Alimiu e hakats hapara uamiu teka: “Te kato hapane rara a palaina man lan na man poata na man tsihau na man hiningal, ba ra te matskö roa i matane Sunahan.” Kaba e moa.
GAL 4:11 E kato uana teka ba lia te toku sil rago limiu. Alia e poiegu toum alia u mastei kato beri limiu a man toukui a man para, tsi e moa?
GAL 4:12 A ma tsi hahatoulana, alia e hatei rago limiu, alia u tapolasa ban a markato turu Lo, tu kato has uam limiu i manasa — tu ma sola mia limiu tara markato turu Lo. Na limiu go kato noa has uam te kato uagu lia ba te ma solami tara markato turu Lo. Alimiu u ma sigale milia tu kaia lia i tamilimiu i manasa. E moa.
GAL 4:13 Alimiu e atei silemiu alia u rarare mami u Bulungana u Niga i tamilimiu, taraha alia u kaka pouts mei a nimate i han i tamilimiu.
GAL 4:14 Na nimate i tar e habutu hasi a nitiama i tamilimiu, kaba alimiu u ma sigale milia. E moa. Alimiu u mar hatsomi mena milia te go mar hatsomi mena milimiu a angelo tere Sunahan, ne Iesu Kristo has.
GAL 4:15 Ara i roron hiasasala koru i manasa. Gaha te omi tsiponina i romana? Alia e hatei rago limiu, i manasa alimiu u ngil korue molia. Sanena te go antuna uam limiu, alimiu sanei u has iam a matamilimiu ba te hale iemi lia te go palisei lia a man mata a man omi i tar!
GAL 4:16 Ga limiu e omi tsipon tale molia i romana te hatei mera gilia limiu u ranga u mana?
GAL 4:17 A ma tsi hahatoulana, alia e haniga regu u katun te tori hanigar ba te niga rario limiu, tara poata te ka gono mera gia lia limiu na poata has te ka halhal bare gia lia limiu. Kaba u tson hihatuts u gamogamo te kato siler te go tahongo uam limiu i taren, nori e ma ngilin taguhu hamana rari limiu. E moa. Nori e ngilin lu kata ba reri limiu alia ba limiu te haniga ramen.
GAL 4:19 A ma tsomi i tar, alimiu e hakamits koruemiu a torir. Alia e heregi a tahol te katsin posana ba te kamitsina. Alia e ngil hatagala koruegu alimiu go here koruemi e Kristo.
GAL 4:20 Alia e ngil koruegu te go ka gono merai limiu ba te ranga tun gono mera golimiu. Alia e hakats hapara sil koru rago limiu.
GAL 4:21 Alimiu te ngilin ka puta mia turu Lo turu Jiu, alia e hatei tala rago limiu: hengoe iam a ka te ranga nena u Lo tere Moses.
GAL 4:22 E poiena e Abraham e ka mei a elasolana pien tson. E Hegar a taholun kui i tanen e posei a toa, ne Sera a tahol hamatskö i tanen e posei a tabi.
GAL 4:23 A pien te posei a taholun kui e tuhanaia turu hiangilngil peisa turu mun tahol. Na pien te posei a tana tahol e tuhana silaia turu ranga hamana tere Sunahan.
GAL 4:24 A elasolana tahol teka e haharoei nena u huol u ranga te kits e Sunahan. U toa u ranga nonei u Lo te hala nia e Sunahan turu pokus i Sinai tara han i Arebia tara poata te hala nien u Maloto u Masaka tere Moses. E Hegar e haharoei nena u Lo ti hala nia i Sinai, na galapienin kui i tanen e haharoei nena u katunur i Jerusalem te roron kui siler u Lo.
GAL 4:26 Kaba e Sera e here nei a Jerusalem a tsimus i Kolö te haharoei nena a Nipepeito hamana tere Sunahan. Na pien tere Sera e haharoei rano ra a galapien hamana tere Sunahan te ma ka puta lel reia turu Lo.
GAL 4:27 U Buk u Goagono e poiena, “Alö go sasala, alö a tahol a kuba tu namala posei ta pien. Alö go masa koru, alö a tahol tu namala sagohei ta kamits tara tou posa. Taraha, alö e ka memou romana a galapien te para saluhe riou romana a galapien nonei tara tana tahol.”
GAL 4:28 Ba ra a ma tsi hahatoulana e pien sila uara tere Sunahan turu ranga hamana tere Sunahan, te kato has u e Aisak te butun pien sila u tere Sera mere Abraham turu ranga hamana tere Sunahan.
GAL 4:29 Nonei tara poata i manasa e Ismael e omi e Aisak. Aa, a pien tson te tuhanaia turu hiangilngil peisa turu mun tahol e omi a pien tson te tuhanaia tara nitagala turu Namnamei tere Sunahan. Ne kato has uana i iesana turu katun i romana.
GAL 4:30 Kaba u Buk u Goagono e poiena, “Tsuge iam a taholun kui na pien tson i tanen, taraha a pien tson tara taholun kui e ma tatei ka gono menei a pien tson tara tahol hamatskö ba te luena a man ka tere tamanen. E moa.”
GAL 4:31 Na ra, a ma tsi hahatoulana, ara e ma here rei a pien tara taholun kui. E moa. Ara e here rei a pien tara tana tahol. Taraha, ara e ma ka puta lel reia turu Lo turu Jiu.
GAL 5:1 E Kristo e hapurese ba ria ra turu Lo turu Jiu. Na limiu go tagala tala iam ba te ma katunun kui lel uamoi turu Lo turu Jiu.
GAL 5:2 Hengo haniga iam. Alia e Pol e hatei ragi limiu a ka teka: a palabi i tamilimiu e poier, “Ara gi kukute u Lo turu Jiu ba te hapö nera a hatoatongo tere Sunahan i pikpikörara ba ra te matskö roa i matane Sunahan.” Te mar kato uami limiu teka, be Kristo te ma antunan taguhu ranoi limiu.
GAL 5:3 Alia e ranga hahuol leligu, a katun te poiena nonei e ga hapön a hatoatongo tere Sunahan i pikpikönen e tatei kukutiena u palabir u Lo hoboto turu Jiu.
GAL 5:4 A katun te kukute sile nei u Lo turu Jiu te ga matskö uen i matana e Sunahan, nonei e lu kata ba nena a peisanen tere Kristo. E Sunahan e ma tatei hanige neien.
GAL 5:5 Kaba ara e hamanera e Sunahan e hamatskö ranoa ra i matanen. Ara e hahalosera te go taguhu meri ra u Namnamei tere Sunahan, taraha ara e hamanara.
GAL 5:6 Te hamana ria ra tere Iesu Kristo ba ra te ma tatei hakats hapara narei te gi hapö meni ra a hatoatongo tere Sunahan i pikpikörara tsi e moa. A ka lasi teka te panina: ara gi ngil koru a Tsunono ba te ngil hasera a tana katun, ba markato teka te hatagalena a nihamana i tarara tara Tsunono.
GAL 5:7 Alimiu u kato haniga mam iam. Esi te hapiu raio limiu te go ma hengo mena milimiu u ranga hamana? Ime te mar palis halona menien u hakats i tamilimiu?
GAL 5:8 U mar hakats teka e ma butu meia tere Sunahan. E moa. Nonei te ngö raio limiu.
GAL 5:9 A tsitabubun yis e tatei kato hapanena u beret hoboto. Ne kato has uana i iesana te hiamus mera nei a toa katun a omi u katun u para ba nori te kato homir.
GAL 5:10 Ne Sunahan e hahune nou romana esi a katun te kato hatutu rano limiu. Kaba lia e hamanegu a Tsunono e taguhu rano romana limiu ba limiu te mar hakats uamou romana te hakats uagu lia.
GAL 5:11 A ma tsi hahatoulana i tar, alia e hatei ragi limiu, sanena te go rarare noeia lia u katun te hamanar e gi hapö hasin a hatoatongo tere Sunahan i pikpikören, u katun sane ma hale rilia u kamits, te mar kato uaren. Sanena te go rarare u lia teka, u katun sane ma omie rilia, te mar kato uaren. Kaba u raranga i tar e kato noa has uana teka: te hamane ria ra e Kristo e mate sil rio ra tara koruse, ba ka lasi teka te lu ba nena u markato u omi i tarara.
GAL 5:12 Alia e ngilegu u katun teka te kato hatutu rario limiu e gi tapolasa nitoa ba rio limiu!
GAL 5:13 Kaba alimiu a ma tsi hahatoulana, e Sunahan e ngö sil rio limiu te go tapurese ba mena milimiu u Lo. Kaba u ranga teka e ma poe nei alimiu e tatei pekoemiu u Lo ba te kukute lasemiu u ngilina i puta i tamilimiu. E moa. E Sunahan e hapurese sil rilimiu te go hiangilngil uam limiu ba te hihitaguhumiu.
GAL 5:14 Taraha, u mouna u Lo hoboto e kato uana teka: alö go ngil hapopo nia a tana katun te ngil pouts mena milö a peisam.
GAL 5:15 Kaba te kato uami limiu te mar kato uar u muki ba te hiakatokato homimiu, alimiu go hanei iam! Alimiu e namos hihikato homi hakapa nitoamiu.
GAL 5:16 Alia e hatei ragi limiu, alimiu go hengo hanige iam u Namnamei tere Sunahan tara mamana ka te katoe milimiu, ba limiu te ma kukutiemi u ngilina i puta.
GAL 5:17 Taraha, u ngilina i puta e roron hiatatung mena u ngil turu Namnamei tere Sunahan, nu ngil turu Namnamei tere Sunahan e roron hiatatung has mena u ngilina i puta. Nori e hereri u pakö, ba limiu te ma antunan katoe moi a ka te ngilin katoe milimiu.
GAL 5:18 Kaba te peigi ranoa limiu u Namnamei tere Sunahan, ba limiu te ma ka puta lel moi turu Lo turu Jiu.
GAL 5:19 U ngilina i puta e kato rena u katun ba te kato homir: nori e katoer a markato tara tsikolo na haloku na markato a koreme ba nori te rongaronge ria a peisaren tara markato a omi.
GAL 5:20 Nori e hatsunoner u keisa ne katoer u matuna. U katun teka e hiao-omir ne hiatatung hasir. Nori e tori homir ne raharahar ne hakats peisa las ner a man ka peisa i taren. Nori e hitapolasir ba te hiatagtagalar.
GAL 5:21 Nori e hakats homi uar turu palabir u katun. Na nori e spakir. Na nori e hirata homir, ba te katoer a mamana markato a omi te mar kato uana teka. A man markato teka nonei a markato turu ngilina i puta. Alia u hatei rio limiu i manasa na lia e hatei lel rago limiu i romana: u katun te mar kato uar teka e ma hahonoto roi tara Nipepeito tere Sunahan.
GAL 5:22 Kaba u Namnamei tere Sunahan e halhalina. A markato i tanen e kato uana teka: nonei e taguhu rena u katun ba nori te hiangilngilir ba te sasalar, na nonei e hala has ranen a masalohana. Nori e tuatamir. Nori e hakats haniga ner a tana katun ba te nige ren. Na nori e kato uar te mar ranga uaren.
GAL 5:23 Nori e hatami rer u katun, na nori e roron hala puteier u ngil i peisaren. A man markato teka nonei a markato turu Namnamei tere Sunahan, ne moa ta lo te ga hapiu meni a man markato teka.
GAL 5:24 Ara u katunur tere Kristo i kato hamate u ngilina i puta na markato a omi hoboto i tanen. E here nei nori i hakute gono mei e Kristo tara koruse.
GAL 5:25 U Namnamei tere Sunahan e hala ranei ra a nitoatoa, na ra gi kukutie ien tara markato hoboto i tarara.
GAL 5:26 Ara gi ma poei ara u katun u kapan. Na ra gi ma kato haraharahai a tabi ba te hiahihiomira. E moa.
GAL 6:1 A ma tsi hahatoulana, te atei sile mia limiu a toa katun i gusumilimiu e kato ta ka ta omi, alimiu te hakui rena u Namnamei tere Sunahan e tatei kato hamatskö poutsemiu nonei a katun. Kaba alimiu go tami mia i tanen ba te ma poemi alimiu e niga bala namen. Alimiu go hanei iam te go hiamus has merai limiu ta toa ta ka.
GAL 6:2 Te ka mena a toa i tamilimiu u hakats pan, ba limiu te taguhe men. Ba markato teka te haruto nanou alimiu e hengo hanigemiu u ranga tere Kristo.
GAL 6:3 Kaba limiu go ma hakats uami teka ba te poiemiu, “Alia a katun pan na lia e ma tatei hitaguhu uagi teka.” E moa. A katun te hakats uana teka e gamoena a peisanen ba te here nei a katun pinopino.
GAL 6:4 Man toa man katun hoboto e tatei tara sabier te ga niga u a markato peisa i taren tsi te ga omi uen. A katun te kato hanigana e tatei sasala mena a markato a niga i tanen, kaba nonei e ma tatei poie nei a markato i tanen e niga bala nena a markato tara tana katun.
GAL 6:5 A man toa man katun hoboto e tatei soatser a nitiama te butu gono mena a markato i taren pouts.
GAL 6:6 A katun te hehengoena u hihatuts turu ranga tere Sunahan e tatei hala nena a palaina a man ka man niga i tanen tara tson hihatuts i tanen.
GAL 6:7 Alimiu go ma hengoemi u ranga te poiena a katun e tatei gamoena e Sunahan. E moa. E moa ta katun te antunan gamoena e Sunahan. E here nei a katun te lebe iena a man ka tara kui i tanen. Te lebe noen a ka a omi ba ka a omi te butu nou. Na te lebe noen a ka a niga ba ka a niga te butu nou.
GAL 6:8 Ne kato has uana i iesana, te kukutiena a katun u ngilina i puta, ba tou mate lasi te palise nou romana a markato teka. Kaba te kukutie nen u ngil turu Namnamei tere Sunahan, be Sunahan te palise noien romana a nitoatoa te ka nitoana.
GAL 6:9 E kato uana teka ba ra te ma gegesi narei te roron kato haniga uara ra. Te ma hakapa peko roi ra, ba toa poata e la nama romana te lue roa ra u hamatana u niga tara toukui i tarara.
GAL 6:10 Ara gi taguhu riou u katun hoboto tara poata te ka meroa ra a maroro, na ra gi taguhu haniga koru hasir a man hahatoulana i tarara u Kristen.
GAL 6:11 Alia e koloto negi u kapakapana u raranga teka u ualima peisa i tar. Ruto peise iam u mar koloto pan te koloto negu lia.
GAL 6:12 U katun te torohanan kato hanige ria a peisaren i matar a barebana, nori te ngilin hapö ner a hatoatongo tere Sunahan i pikpikömilimiu. Kaba nori e kato peisa meri a ka teka te mar hakats uaren teka: “A barebana e namos poier ara e hamanera a tou mate peisa tere Kristo e tatei lu pouts mera nei u katun tere Sunahan. Te mar hakats uaren teka ba nori te hakamits rariou romana ra.”
GAL 6:13 U katun noa lasi te kukutier a markato te hapö menari a hatoatongo tere Sunahan, nori has e ma kukute hamaneri a palair u Lo turu Jiu. Nori e ngilin hapö rario limiu ba te hatei rer a barebana te tahongo uami limiu turu ranga i taren.
GAL 6:14 Kaba alia, alia e hatei peisa las ragoi u katun a Tsunono i tarara e Iesu Kristo te mateia tara koruse. A koruse i tanen e mouna uana a markatona i puta e ma tagala lel nanei lia, na lia e ma kato sil lel hasegi a markatona i puta.
GAL 6:15 Te hapö menari a hatoatongo tere Sunahan i pikpiköna katun na te ma hapö neia a katun, e here hoboto nei a ka pinopino. A ka lasi te panina, nonei te kato hatsimus mera nei ra e Sunahan.
GAL 6:16 E Sunahan e tatei tatagi rena u katun hoboto te hengo hanige ier u ranga teka, ba te hala nena a masalohana tara barebana hamana i tanen.
GAL 6:17 Na lia e raman hengo lel negu u rangana tara hatoatongo te ranga negu lalia. A man uahil tu lueia lia turu katun te omie rio lia e haruto nena te katunun kui uagu lia tere Iesu.
GAL 6:18 A ma tsi hahatoulana i tar, a Tsunono i tarara e Iesu Kristo e tatei taguhu hoboto rano limiu. U mana. Nonei talasi. Alia e Pol hengo hanige ier u ranga teka, ba te hala nena a masalohana tara barebana hamana i tanen.
EPH 1:1 Alia e Pol, a toa aposol tere Iesu Kristo te hopu kapin e Sunahan. Alia e koloto menagi a kalanloun teka i tamilimiu u katun tere Sunahan te ka mia tara taun i Epesas, u barebana te hamana hiton uamiu tere Iesu Kristo.
EPH 1:2 E Tamarara e Sunahan ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
EPH 1:3 Ara gi haniga u tere Sunahan e Tamana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara. Ara u katun tere Kristo, be Sunahan te hala ranei ra a mamana ka a niga ni Kolö, a mamana ka turu Namnamei, nu bulungana teka e kato hasasala koru rena ra.
EPH 1:4 I mam te habuteia e Sunahan u kolö nu puta, nonei e hopu kap sil rira te gi katun u ra i tanen te hamana uara ra tere Kristo. Nonei e ngilena te gi katun lasi u ra i tanen ba te ma ka merei ta ka ta omi i matanen.
EPH 1:5 E Sunahan e tatagi koru rena ra, na nonei e hopu kap mam rio ra te go hahahu sila merien ra e Iesu Kristo. Nonei a ka te ngile ien ba te niga hasina i matanen.
EPH 1:6 Na ra gi solosei e Sunahan te haniga merien ra te katun uara ra tara Pien Tson a tsomi i tanen.
EPH 1:7 Poata te rahatsingia e Kristo me matena, nonei e sakahis rio ra be Sunahan e lu ba neto u markato u omi i tarara. A nihitaguhu i tanen e pan koruna, ba nonei te tatangana haparana i tarara.
EPH 1:9 E Sunahan e atei sokuna, na nonei e haruto rira a ka te mous i manasa, a ka te ngilin kato meien e Kristo.
EPH 1:10 E kato uana teka: poata te butu nama romana a poata te hopu kap mamin e Sunahan, be Sunahan te gone nou romana a mamana ka hoboto i kolö na i puta ba te hapane nou e Kristo ba te tsunono noa i taren.
EPH 1:11 A mamana ka hoboto te butuna e tahongona tara man ka man kapan te ngilena e Sunahan. E Sunahan e hopu kap sil rira te gi katun u ra i tanen ba te ka hoboto gono mera e Kristo, taraha i manasa koru nonei a ka te ngilin katoe ien.
EPH 1:12 Alam u katun tu hamana tutun sil e Mesaia, alam go haniga u tere Sunahan te pan sokuna ba te soloseie men.
EPH 1:13 Na limiu has, e Sunahan e hopu kap merai limiu u Namnamei u Goagono te ranga hamana neien. Nonei e hopu kap rilimiu u katun tere Kristo. Taraha, alimiu u hengoe iam u ranga u mana, u Bulungana u Niga te poiena e Sunahan e ngilin lu pouts mera nei limiu i tanen, ba limiu te hamana uamiu tere Kristo.
EPH 1:14 U Namnamei tere Sunahan te kana i tarara e here nei u ranga hamana u tagala te haruto ranei ra e Sunahan e hala ranoi ra a ka te ranga hamana sil menien tara barebana i tanen, ne haruto has nena e Sunahan e sakahis pouts nitoa ranou romana a barebana hoboto te katun uar i tanen. E kato uana teka ba ra te haniga uara tere Sunahan te pan sokuna ba te soloseie ren.
EPH 1:15 Nonei te e haniga hiton sil bera gilia limiu tere Sunahan. Poata tu hengoeia lia te mar hamana uami limiu tere Iesu a Tsunono na te mar ngil koru mera milimiu u katun hoboto tere Sunahan, alia u ma solopalai te go singo beme rai limiu, ba te noana i romana.
EPH 1:17 Alia e singo uagu tara Sunahan tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara, e Tamanen te ka mena a nitsunono pan. Alia e singo silegu te go hala merien limiu a niatei na te go haruto menien a peisanen i tamilimiu, ba limiu te atei sile mou e Sunahan.
EPH 1:18 Alia e singo silegu e Sunahan e ga kalata a bakumilimiu ba limiu te atei sile mou a ka te ngö sil merien limiu te go hamana sile iam limiu, ba limiu te atei sil hase mou te mar niga soku uana a man ka te ranga hamana nien tara barebana i tanen.
EPH 1:19 Na lia e singo sil hasegu te go atei sil mena milimiu te mar pan soku koru uana a nitagala i tanen te kuina i iaharara te hamanara. Nonei a nitagala i iaharara a toa noa lahas a nitagala pan te hatakei mei e Sunahan e Kristo tara tou mate ba te hagume nen tara pal matou i tanen i Kolö.
EPH 1:21 E Kristo e tsunonona tara makum teka ba te pan soku nena a mamana mar tsunono na mamana mar nitagala. Na nonei e pan soku has nena a mamana ka hoboto te ka mena a solo pan, tara han i puta i romana na tara hanina i murimuri.
EPH 1:22 E Sunahan e hakeia a mamana ka hoboto i puta tere Kristo ba te katoe neien a tsunono pan tara barebana hoboto i tanen, u katun te hamana uar i tanen.
EPH 1:23 A barebana tere Kristo e hereri a tuanreinen na nonei e here nei u baku. Nori e onote ren, na nonei has e onotena a mamana ka tara mamana makum.
EPH 2:1 I manasa alimiu u ka halhal ba niam a nitoatoa tere Sunahan ba te heremi u katun u mate, taraha alimiu u hipus namen ba te kato homimiu.
EPH 2:2 Alimiu u kukute iam a markato a omina i puta, ba te hengoemiu a tsunono turu spirit u omi i iasa, nonei tala a liliahanei te hakui rena u katun te hipus ner e Sunahan.
EPH 2:3 Ara hoboto i kato u te mar kato uaren. Ara i kukute u ngil peisa i tarara i puta, ba te kato uara turu ngil tara tuanreirara na turu hakats i tarara. E Sunahan e raharaha rio ra nu barebana hoboto, taraha a markato a omi te hakui rio ra.
EPH 2:4 Kaba e Sunahan e roron tatagi koru rano ra. Nonei e tatagi hapopo rira te hatoatoa pouts gono merien ra e Kristo, ara ti ka halhal mam ban a nitoatoa tere Sunahan ti hipus menien ra. Aa, e Sunahan e lu pouts meri ra a nihitaguhu peisa i tanen.
EPH 2:6 Nonei e hatakei pouts sil meri ra e Kristo te gi tsunono gono menien ra tara han i Kolö.
EPH 2:7 Nonei e kato sili a ka teka te ga haruto menien a nihitaguhu pan i tanen tara mamana poata i murimuri. Nonei e ngilin haruto rena u katun hoboto te mar niga mera neien ra a ka te kato beri ra e Iesu Kristo.
EPH 2:8 E Sunahan e lu pouts meri ra a nihitaguhu peisa i tanen ti hamanaia ra. A ka teka e ma butu menei a toukui i tarara. E moa. E Sunahan te hala puku rane ien ra.
EPH 2:9 Ara i ma kui sili a ka teka. E kato uana teka ba ra te ma tatei hala seie rei a solorara. E moa.
EPH 2:10 E Sunahan e kato rira u katun u tsimus ti hamanaia ra tere Iesu Kristo. Nonei e kato hatsimus sil rira te gi kato meni ra u markato u niga te hopu kap mam sile ien te gi mar kato u ra.
EPH 2:11 Alimiu i posa halhal ria i tamulam u Jiu, na limiu e atei silemiu alam e ngö rami limiu u katun te ma ka memi a hatoatongo tere Sunahan i pikpikömilimiu, taraha alam e roron hapö nem a hatoatongo tere Sunahan na limiu e moa.
EPH 2:12 Alimiu go hakats pouts niam tu ka halhal ba mam mena milimiu e Kristo. Alimiu tu ka halhal ba niam u katun tere Sunahan. Alimiu u hahal niam u ranga hamana tere Sunahan. A man ranga te kits gono merien u Jiu i ma la uai i tamilimiu. Alimiu u ka ba niam e Sunahan tara han i puta teka, ba te moemiu ta ka te go hamana sil iam limiu.
EPH 2:13 Alimiu u ka halehana iam i manasa, kaba i romana alimiu e hamana uamiu tere Iesu Kristo, be Sunahan te lu hasukusuku sila mera nei limiu i tanen u rahatsing tere Kristo.
EPH 2:14 E Kristo e hela ban a ololo te lu kata rio ra a huol a hun katun ti hiapalpal. Nonei peisa te nolo pouts berio ra. Alam u Jiu na limiu u katun halhal, ara e hiataratara pouts talara, taraha e Sunahan e kato here rira a toa katun.
EPH 2:15 E Kristo e nolo pouts sila ria ra i peisanen. A tou mate i tanen e hakapa u Lo nu ranga u mal nu mamana u mar ranga nonei turu Lo te kato rira u hihipakö. Nonei e kato sili a ka teka te go kato merien a huol a hun katun a toa hun katun te hamana uar i tanen.
EPH 2:16 E Kristo e kato sili a tou mate i tanen e go nolo pouts meri ra tere Sunahan. Nonei e hakapa a raharaha i gusurara, ba ra te here tale rei a toa hun katun.
EPH 2:17 Be Kristo e mi rararieto u rangana tara masalohana i tarara hoboto. E rarare u i tamilimiu u katun halhal tu ka halehana ba niam e Sunahan, na e rarare hasia i tamulam u Jiu tu ka hasukusukuia i tanen.
EPH 2:18 Ara hoboto e antunan la hasukusuku sila tala uara tere Sunahan turu Namnamei i tanen, taraha e Kristo e kato beri ra a ka teka.
EPH 2:19 Alimiu e ma katun halhal lel talami. Alimiu e here talemi a toa han turu katun tere Sunahan, ba te honoto mia tara pinaposa i tanen.
EPH 2:20 Alimiu e heremi a luma, nu aposol nu propet e hereri a punluma. Ne Iesu Kristo e here nei a tul-gus tara luma.
EPH 2:21 E Sunahan e gono hoboto gono merena u katun i tanen e Kristo, na ra e here rei a luman lotu a gogoso te hatakei beri e Sunahan.
EPH 2:22 Na limiu has e heremi a hapala tara luman lotu teka, taraha alimiu e katun has uamiu tere Kristo. Alimiu e hisoböei gono mera mio lam ne Sunahan e ka sila mena u Namnamei i tanen i iaharara.
EPH 3:1 Alia u rarare bei e Iesu Kristo u ranga teka te go taguhu meri lia limiu ba nori e hakei roa lia tara karabus.
EPH 3:2 Alia e poiegu alimiu u atei sil hakape iam e Sunahan te hale mei lia a toukui teka e go taguhu meri lia limiu, taraha nonei e tatagi koru rano ra.
EPH 3:3 Nonei e harutei lia u ngil i tanen te hamous mame ien. Alia u koloto hakapa beri limiu a tsitabubun ranga tara ka teka.
EPH 3:4 Alimiu go rite iam u ranga teka ba limiu te luemiu a niatei te mar atei sil halona mena gilia u ranga momous te hatei mamin e Kristo.
EPH 3:5 I manasa a ka teka i ma hateiri a barebana, kaba i romana e Sunahan e haruto sila nanen turu Namnamei i tanen turu aposol nu propet u niga i tanen.
EPH 3:6 Nonei u ranga momous e kato uana teka: alimiu u katun halhal i tamulam u Jiu e hisoböei gono mera mio lam ba te luemiu a man ka man niga tere Sunahan. Ara e honoto ria tara toa hun katun, nu ranga hamana te kato sila nia e Sunahan e Iesu Kristo e la has uana i tamilimiu. Na ka teka e butu sila nama turu Bulungana u Niga.
EPH 3:7 E Sunahan e hale mei lia a toa kan hahalapuku te kuie ien a nitagala pan i tanen, na nonei e katoei lia a katunun kui i tanen te go rarare meni lia u Bulungana u Niga i tanen.
EPH 3:8 Alia e tetenei gia turu katun hoboto tere Sunahan. Kaba e Sunahan e hanigeio lia te go rarare u lia i tamilimiu u katun halhal ba te hatei ragi limiu a man ka man kapan te nigana tere Kristo, ba te haruto has ragi u katun hoboto te mar butu hamana uanou romana u ranga momous tere Sunahan. E Sunahan te habuts a mamana ka e hamous u ranga teka tara man poata i manasa.
EPH 3:10 Nonei e kato sili a ka teka te go haruto menien a mar niatei a para i tanen i romana. E haruto sila nien turu katun i tanen bu angelo na pal kapan tara han i Kolö te tatei tarar.
EPH 3:11 Nonei a ka te ngile ien tara mamana poata i manasa, na nonei e butu hamana sila talana tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
EPH 3:12 Ba ra te tatei ongolo talara ba te singo hamatskö uara tere Sunahan, taraha ara e hamana uara i tanen ba te katun has uara i tanen.
EPH 3:13 Na lia e hatei rago limiu, e moa te go tori-tiama uam limiu te sagoho kamits sil mera gilia limiu. Taraha, a ka teka e haruto nena alimiu e ma katun papala uami i matane Sunahan.
EPH 3:14 Poata te hakats nagia lia a man ka teka, ba lia te hatukunugu ba te singo uagu tere Tamar, a solonen te la uana tara pinaposa hoboto i Kolö na i puta.
EPH 3:16 Alia e singo silegu e Sunahan e tatei hala sila nena a nitagala i tanen i tamilimiu turu Namnamei i tanen, ba te kato silena u namnamei i tamilimiu e ga tagala hapopoia tara nikapan i tanen.
EPH 3:17 Na lia e singo sil hasegu e Kristo e tatei kakana i torimilimiu te hamana uami limiu. Alia e singo silegu u mouna u hakats na markato i tamilimiu e ga kato u teka: alimiu go hiangilngil iam.
EPH 3:18 Alia e singo silegu alimiu nu katun hoboto tere Sunahan e tatei ka memiu a nitagala te go atei sil mena milimiu te mar ngil hapopo koru mera nei e Kristo u katun. U ngilngil i tanen e la nitoa uana i iasa na i puta has. E la hoboto uana tara mamana han na tara mamana ka.
EPH 3:19 Alia e singo silegu alimiu e tatei atei silemiu ime te mar ngil halona mera nei e Kristo u katun, noahasina te pan bala mena nei u ngilngil teka u niatei turu katun tun. Ba limiu te saputu memou romana e Sunahan noa lahas.
EPH 3:20 Alia e soloseiegu e Sunahan, te antunan kato saluhe nena a mamana ka hoboto tara nitagala te kuina i torirara, a man ka ti ma singo sil hasei ra na ti ma hakats has nira.
EPH 3:21 Nonei e tatei luena a solo pan turu katun i tanen na tere Iesu Kristo tara mamana poata hoboto i murimuri. U mana.
EPH 4:1 Alia e tahul ragi limiu te go mar ka uam limiu popona tara markato te haka beri limiu e Sunahan tara poata nonei e ngö riu limiu te go pien uam limiu i tanen. Alia e ka gia tara karabus, taraha alia e katoegu a markato te ngö sili e Sunahan alia.
EPH 4:2 Alimiu go hatetenei iam a peisamilimiu tara mamana poata na limiu go ranga hamets has iam na limiu go tami niam a tana katun. Alimiu go hiangilngil iam ba te ma hakats sil balemi a ma tsi ka ma tsi omi tara tana katun.
EPH 4:3 Alimiu go torohana hatagala iam te go pile kap hoboto gono mena milimiu u toa u hakats te hala nema u Namnamei tere Sunahan, ba limiu te ka haniga hobotomiu.
EPH 4:4 Alimiu e heremi a man makumun tuanrei turu toa u tuanrei na limiu e ka memiu u toa u Namnamei, ne Sunahan e ngö sil has rilimiu te go hahaloso mena milimiu a toa ka.
EPH 4:5 A toa Tsunono e kana nu toa u nihamana na toa baptais na toa Sunahan, e Tamarara hoboto. Nonei e kana i iasa i tarara hoboto na nonei e kui silana i tarara hoboto na nonei e kana i iaharara hoboto.
EPH 4:7 E Kristo e hahala puku nema a man toa man nitagala tara man toa man katun i tarara popona tara man nitagala man kapan te ngilin hala nen turu katun i tanen.
EPH 4:8 E kato uana te ranga uana u Buk u Goagono ba te poiena: “Poata te la uen i iasa ba nonei e la gono mena a man ka man para ti herei u karabus, ba te hala nena a man nitagala turu katun.” (
EPH 4:9 Nime te mouna uana a bun ranga teka: “Te la uen i iasa”? E mouna uana te la mam uamen tara han i puta koru.
EPH 4:10 Nonei a katun te la uama i puta nonei has te la u i iasa koru turu kolö hoboto. Nonei e kato sili a ka teka te go ka ien tara mamana ka hoboto tara mamana makum.)
EPH 4:11 Na nonei e hala nema a man nitagala teka turu katun: a palai i hala nema a nitagalana tara aposol, na palai a nitagalana tara propet, na palai a nitagalana tara tson hahabulungana, na palai a nitagalana tara tson hahalotu na tson hihatuts.
EPH 4:12 Nonei e kato a ka teka te ga taguhu meri a barebana tere Sunahan ba nori te kui beren. E kato uana teka ba pal barebana tere Kristo te pan susulur.
EPH 4:13 Na toukui teka e la noana romana antuna noa tara poata te na hamana hoboto roa ra ba te here nei u toa u nihamana, na antuna noa tara poata te na atei sil haniga hobote roa ra a Pien Tson tere Sunahan ba te here nei u toa u niatei. Ba ra te na butu here roi romana a katun te tangoho hakapa, te kato uana e Kristo.
EPH 4:14 Ba i murimuri ara e ma here lele roi romana a galapien. Taraha, a galapien e hamana ria tara man hihatuts turu katun u gamogamo hoboto te butu rima, u katun te gamo raren ba nori te katoer u markato u omi. Esi te hengo ranen ba te hula hakatsina e here nei a ka te hula hapouseina i tasi, tsi te soatsena a lomolomo ba te hula tapana. Kaba ara gi ma herei a katun teka.
EPH 4:15 Ara gi hiangilngil ba te ranga nera a ka te manana. E kato uana teka ba ra te pan susul rou ba te here roi romana e Kristo, a kapan tara barebana i tanen. Nonei e here nei u baku te hakuiena u tuanrei hoboto.
EPH 4:16 A luta tara spana e harokoto hatagala hobotena a mamana makum turu tuanrei. Na poata te kui haniga hobotona a mamana makum, bu tuanrei hoboto te pan hanigana. Ara a barebana tere Kristo e here hase rei a man makum turu tuanrei. Na ra gi hiangilngil pouts ba te hiatagtaguhu pouts hasira ba nihamana i tarara te pan susuluna.
EPH 4:17 Alia e hala ragoi limiu u ranga teka tara solona a Tsunono ba lia te tagala megen: alimiu go ma mar ka lel uami te mar kato uar u tematan.
EPH 4:18 A bakuren e kuhilina, na nori e tori homir. Nori e ka halehana ba ner a nitoatoa tere Sunahan, taraha nori e hipus korur ba te kato hatutuer u hakats i taren.
EPH 4:19 E moa lel ta nimatsingolo i taren, na nori e rongaronga haser a peisaren ba te na tsikotsikolo pinopinor. Nori e tagala siler te gi kato menien a mamana markato a omi.
EPH 4:20 Kaba e Kristo e namala hatuts meri limiu teka.
EPH 4:21 Alimiu u hengo hanige iam u ranga i tanen ba te atei silemiu a man ka hamana te hatutsri e Iesu alimiu.
EPH 4:22 Na limiu go ba neiam u ngilina i puta i tamilimiu. U ngil teka a kana tara nikaka mam i tamilimiu na nonei e omi susuluna, taraha e matesilena a man ka te gamona.
EPH 4:23 Na torimilimiu nu hakats i tamilimiu e ga tsimus pouts nitoa.
EPH 4:24 Na limiu go lue iam u ngil te kato here nanei e Sunahan u ngil peisa i tanen, u ngil te matskö hamanana na te niga balana.
EPH 4:25 Alimiu go hakape iam u gamo ba te hatei namiu a ka hamana tara tana katun, taraha ara hoboto e pala uara tara pal barebana tere Kristo.
EPH 4:26 Te raharaha moa limiu, haka ba neiam a raharaha. E namos kato rano limiu ba limiu te kato homimiu. Alimiu go hakape iam a raharaha, taraha a pitala e namos tsirukuna te ka nitoa uana a raharaha.
EPH 4:27 Alimiu go ma kui bemi e Satan a maroro.
EPH 4:28 A katun a kopkop e ga hanoa ba te tanian kuina. Nonei e ga katoei a toukui a niga a limanen, ba nonei te antunan hala tala nena a ka tara katun te moana ta ka.
EPH 4:29 Alimiu go ma katoemi u ranga u omi. Alimiu go kato lase iam u ranga u niga te taguhena a katun te ranga gono memi limiu, u ranga te kato hasasale nen.
EPH 4:30 Alimiu go ma kato hatatagemi u Namnamei u Goagono tere Sunahan, taraha nonei a hatoatongo tere Sunahan te haruto nena alimiu e tapurese ba namiu romana a man ka man omi hoboto.
EPH 4:31 Alimiu go ba neiam u mar hakats te muku nitoa menami a raharaha. Na limiu go ma si korumi. Na e moa lel has ta raharaha na tu ngena nu hamal. Alimiu go hakape iam u mamana u mar hakats te omina tara tana katun.
EPH 4:32 Alimiu go hiapakpakoko iam ba limiu te hiatatatagi hasmiu. Alimiu go solopale iam a markato a omi tara tai ba te tara poutse men, te mar lu ba has meni e Sunahan u markato u omi i tamilimiu ba te tara pouts rano limiu, taraha alimiu e katun uamiu tere Kristo.
EPH 5:1 Alimiu a galapien a ma tsomi tere Sunahan na limiu go kato here mien.
EPH 5:2 E Iesu e tatagi koru rira me mate sil rena ra. A tou mate i tanen e here nei u hats te masi uana tere Sunahan be Sunahan te hanige nen. E kato uana teka ba limiu te hiangilngilmiu.
EPH 5:3 Alimiu u barebana tere Sunahan na limiu go ma ranga tun has nami a tsikolo nu hirata u omi na hihigul.
EPH 5:4 E moa tu hahatei tu omi na e moa tu ranga tu omi. Na limiu go ma hihiunga homi hasmi. E ma niga nei te go mar kato uam limiu teka, alimiu u katun tere Sunahan. Alimiu go haniga noa has uam tere Sunahan.
EPH 5:5 U mana alia e hatei rago limiu, a mar katun teka e ma tatei lu korue nei romana ta toa ta makum tara Nipepeito tere Kristo na tere Sunahan: a katun te tsikotsikolona na katun te hirata homina na katun te hihiguluna. A katun a hihigul e omi here nei a katun te hatsunonena u keisa.
EPH 5:6 Hanei sil iam te go gamo meri ta katun alimiu u ranga pinopino. Nonei a mamana ka teka te kato haraharahena e Sunahan, be Sunahan te hahuna rena romana u mar katun teka te hipus naren.
EPH 5:7 Na limiu go ma kapiena has rami u mar katun teka.
EPH 5:8 Alimiu u roron ka has mia turu kuhil. A ka teka e haharoei nena a markato a omi. Kaba i romana alimiu e ka tala mia turu ualesala tara Tsunono. Ba limiu te kato heremi u katununa turu ualesala.
EPH 5:9 Taraha, u ualesala e habutsena a mamana ka te nigana na te matsköna na te manana.
EPH 5:10 Na limiu go torohanan atei niam a ka te hamanganena a Tsunono.
EPH 5:11 Alimiu go ka halehana ba neiam a markato turu kuhil. E ma habutse nei ta ka ta niga. Na limiu go haruto niam te omi uana a markato teka.
EPH 5:12 Te go ranga tun talasi meni lia a man ka te kato hamouse ren, ba lia te matsingologu.
EPH 5:13 Te haruto namia limiu ta ka turu ualesala, bu katun te tatei tarer a saha koru nonei a ka.
EPH 5:14 Taraha, a ka te tarena a katun e kana turu ualesala. Nonei te ranga beiena u Buk u Goagono ba te poiena: “Alö te sohom, tagule! Takei ba poutsin a tou mate i tamulö. Be Kristo te hale noi lö u ualesala.”
EPH 5:15 Ba limiu te tara kap haniga namiu a mar kaka i tamilimiu. Alimiu go ma heremi a katun a tutu, kaba limiu go heremi a katun te hakats hanigana.
EPH 5:16 E moa ta toa ta poata te ga ski, taraha nonei a poata a omi teka.
EPH 5:17 Alimiu go ma tutumi kaba limiu go torohanan atei niam a ka te ngilena e Sunahan.
EPH 5:18 Na limiu go ma spakmi. A markato teka e kato hohomiena a katun. Kaba alimiu go saputu meiam u Namnamei tere Sunahan.
EPH 5:19 Na poata te ka hoboto mia limiu ba limiu te kömemiu u sam nu köman lotu nu köma te köma ria turu namnamei. Alimiu go köma menami u köman lotu tara Tsunono ba torimilimiu hoboto te soloseie nen.
EPH 5:20 Alimiu go haniga mia tere Sunahan e Tamarara tara mamana ka na tara mamana poata, ba limiu te katoe mien tara solona e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
EPH 5:21 Alimiu go haruto niam te hapan mena milimiu e Kristo ba limiu te
EPH 5:22 Alimiu a tohaliou e go haka pute iam a peisamilimiu tara pal tson i tamilimiu te kato has uami limiu tara Tsunono.
EPH 5:23 Taraha, a tson e pan nena a tahol i tanen te kato has uana e Kristo e pan nena a hun barebana i tanen. A hun barebana tere Kristo e hereri a tuanreinen. Hena, nonei e hakui ranen e here nei u baku te hakuiena u tuanrei. Ne Kristo a Nihitaguhu tara hun barebana i tanen.
EPH 5:24 A hun barebana tere Kristo e ka puta ria tere Kristo. Na tohaliou e gi kato has u i iesana ba te ka puta nitoa ria tara pal tson i taren.
EPH 5:25 Alimiu a pal tson e go ngil riam a tohaliou i tamilimiu te kato has u e Kristo e ngil a hun barebana i tanen ba te mate sil ranen.
EPH 5:26 Nonei e mate sil te ga baptais merien a hun barebana i tanen, ba te kato hagogoso mera neien u ranga tere Sunahan, ba te kato hagoagono ranen.
EPH 5:27 Nonei e kato a ka teka te go lu beme rien a hun barebana i peisanen te taratara haniga nitoar. A hun barebana tere Kristo e moa te gi ka meni ta ka i taren te omina i matana e Kristo. Nonei e ngilena a hun barebana i tanen e gi niga nitoa.
EPH 5:28 A tson e ga ngil hereni a tahol i tanen te ngil pouts mena neien a tuanreinen. A tson te ngilena a tahol i tanen e ngil hasena a peisanen.
EPH 5:29 E moa ta katun te ga rama poutsin a tuanreinen. E moa. Nonei e hanoue nen ba te tara kap has nanen, te kato has uana e Kristo. Nonei e tara kap haniga rena a hun barebana i tanen.
EPH 5:30 Taraha, ara e here rei a man makumun tuanrei tara tuanreina e Kristo.
EPH 5:31 Nu Buk u Goagono e poe hasena, “E kato uana teka ba tson te la ba nanou romana e tamanen ne tsinanen ba te na ka gono mena a tahol i tanen. Ba nori u mun tahol teka te here roi romana a toa katun.”
EPH 5:32 Nonei u panina u ranga teka te haharoeina ba te haruto nena e Kristo na hun barebana i tanen e hereri a toa katun.
EPH 5:33 A ka te ranga negu lia e kato uana teka: a tson e ga ngil korui a tahol i tanen te mar ngil pouts mena neien a peisanen, na tahol e ga hapan hasi a tson i tanen.
EPH 6:1 A galapien, alimiu go hengo haniga riam u tamamilimiu nu tsinamilimiu, taraha a ka teka e nigana i matana Tsunono.
EPH 6:2 U Buk u Goagono e poiena, “Hapan e tamamulö ne tsinamulö ba lö te na ka haniga mou ba te na toatoa halehana moa i puta.” Nonei u hatoa turu Maloto u Masaka tere Sunahan te hatei nena a ka a niga te ga halei e Sunahan a katun te hengoe nen.
EPH 6:4 Na limiu u tamar a galapien, alimiu go ma ranga sisi hapara nami a galapien i tamilimiu antunana te butuna a raharaha pan i taren. E moa. Kaba alimiu go hamatskö ramen ba te hatuts ramen te kato uana a Tsunono tara galapien i tanen.
EPH 6:5 U katunun kui, alimiu go hengo riam u katun pan i tamilimiu. Alimiu go hapan ramen ba te torohana hatagalamiu te go kato hasasala mera mien. Na limiu go kui haniga iam ba te kui heremi u katunun kui tere Kristo.
EPH 6:6 Alimiu e ma tatei kui sil lasemi a toukui teka te gi haniga meri limiu u katun te pepeito rariu limiu. E moa. Kaba alimiu go mar kui mena mien te kato uana u katunun kui tere Kristo te ngil talaser a ka te ngilena e Sunahan.
EPH 6:7 Alimiu go sasala meiam a toukui i tamilimiu, taraha alimiu e ma kui bemi a katun lasi. E moa. Alimiu e kuibe hasemiu a Tsunono.
EPH 6:8 Ba Tsunono te palis haniga rena romana u katun hoboto tara toukui a niga te katoe ren, a katun te kui peisana turu ngil i tanen na katun has te hakuie ier.
EPH 6:9 U katun pan, alimiu go kato has uam i iesana turu katunun kui i tamilimiu, ba limiu te ma ranga sisi ramien. Alimiu nu katunun kui i tamilimiu e ka memiu a toa Katun Pan i tamilimiu i Kolö, na nonei e ma ngil kalakala ranei u katunur i puta. E moa. Nonei e mar kato uana i iesana turu katun hoboto.
EPH 6:10 A tsi toa patu a tsi ranga te ka noana. Alimiu go tagala mia tara nitagala pan tara Tsunono.
EPH 6:11 Alimiu go hamatsköe iam a peisamilimiu ba te tuol hakarapoto mia tara mar hagamo tere Satan, te here nei a soldia te hahalosena a hiatatung.
EPH 6:12 Taraha, ara e ma hiatatung merei u katun tun. E moa. Ara e hiatatung mera u spirit u omi i kolö nu pal kapan i taren. Ara e hiatatung mera a nitsunono i taren nu spirit u omi te tara kap ner a han i puta te ka noana turu kuhil.
EPH 6:13 E kato uana teka ba limiu te hake iemiu a man kan hiatatung hoboto tere Sunahan ba limiu te antunan tuol hakarapoto mia tara poata a omi ba te tuol noa has mia tara poata te kapana a hiatatung.
EPH 6:14 A katun te hiatatung silena e Sunahan e kato uana tara soldia te hamatsköena a man kan hiatatung i tanen. Nonei e pouse iena a let ne hasogena a kan hatukap turu lumluma ne hasogena u sendol ne pile nena a kapan hatukap ne hakopena u hatan hiatatung ne pile nena u kilatan hiatatung. E kato uana teka ba limiu te katoemiu u ranga te manana ba te katoemiu a markato a matskö ba te polasemiu u Bulungana u Niga tara masalohana. Na limiu go pile hakarapoto has neiam a nihamana ba te lu hasemiu a nihitaguhu tere Sunahan, be Satan te ma antunan kato homi ranei limiu. Ba limiu te hake mia u ranga tere Sunahan i torimilimiu. U Namnamei tere Sunahan e kato homie neien a toukui tere Satan.
EPH 6:18 Alimiu go katoe iam a man ka teka ba te singo hiton mia tara nitagala turu Namnamei poata te singo uami limiu tere Sunahan, ba limiu te katoemiu u mamana u singo. Na katun te katoena a man ka teka e ga tara kap haniga ba te ma hanoa nei, ba nonei te singo berena u katun hoboto tere Sunahan.
EPH 6:19 Ba limiu te singobe hase molia, ba poata te katsin ranga goa lia be Sunahan te hale noi lia u raranga. Alimiu go singo has iam ba lia te ongolo gou ba te hatei nagou u Bulungana u Niga te mous i manasa.
EPH 6:20 A ka teka te ka sile gia lia tara karabus — a tson hahatei tere Sunahan e kitseri a tsien. Alimiu go singo sile iam te go ongolo u lia ba te hatei negu u Bulungana u Niga.
EPH 6:21 E Tikikas nonei a hahatoulana a tsomi i tarara tara pal barebana te hamana ria tere Iesu, na nonei a katunun pakpakoko tara toukui tara Tsunono. Nonei e na hatei ranei romana limiu u bulungana hoboto i tar, ba limiu te atei sile mou ime te mar ka uagu lia.
EPH 6:22 Nonei te hala bego ien lia i tamilimiu, te go na hatei mera ien limiu ime te mar ka uamu lam, ba nonei te na kato hatagala hase nou a torimilimiu ba te kato hongolo has rano limiu.
EPH 6:23 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei hala nariou u masalohana nu ngilngil hamana i tamilimiu hoboto te hamana mia tere Iesu, ba te taguhu has rariou limiu te go hamana haniga uam limiu.
EPH 6:24 E Sunahan e tatei taguhu rano ra nu katun hoboto te ngil nitoe ier e Iesu Kristo a Tsunono i tarara. Nonei talasi. Alia e Pol
PHI 1:1 Alia e Pol ne Timoti, u katunun kui tere Iesu Kristo, alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu hoboto u katun tere Iesu Kristo te ka mia tara taun i Pilipai, alimiu nu katunun halotu nu katunun hitaguhu turu lotu.
PHI 1:2 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
PHI 1:3 Alia e haniga gia tere Sunahan tara mamana poata te hakats sil mera gilia limiu.
PHI 1:4 Na tara mamana poata te singo sil ragi lia limiu, alia e singo megu a nisasala.
PHI 1:5 Taraha, alimiu e taguhe molia tara toukui turu Bulungana u Niga, tara poata tu hengo tutune mien limiu ba te noana i romana.
PHI 1:6 Alia e atei silegu e Sunahan e hatania hakapi a toukui a niga teka i tamilimiu ba te kato noa hase noen e popona te kapa nitoa nen romana tara poata te butu nama romana u Lan u Kapan tere Iesu Kristo.
PHI 1:7 E nigana te mar hakats mera gilia limiu teka, taraha a torir e roron hakats sil rano limiu. E Sunahan e kalala hoboto rira tara poata tu ma ka noaia lia tara karabus ba te kato hatagala noa has lanegu u Bulungana u Niga. Ne Sunahan e kalala noa has rano ra i romana te ka gia lia tara karabus.
PHI 1:8 E Sunahan e atei silena a torir e ngil koru rano limiu hoboto te mar ngil has mera nei limiu e Iesu Kristo.
PHI 1:9 Na lia e singo silegu a markatona turu hiangilngil i tamilimiu e ga la haniga nitoa ba te kato talasina, ba niatei i tamilimiu te tatei pan susuluna, ba limiu te hatatei haniga namiu a ka te nigana na ka te ma niga nei.
PHI 1:10 Ba limiu te tatei hanige miu a ka te niga balana. Ba limiu te gogosomiu romana ba te ma ka memi ta markato ta omi tara poata te butu nama romana u Lan u Kapan tere Kristo.
PHI 1:11 Ba limiu te saputu memiu romana u markato u niga te habutu peise iena e Iesu Kristo, ba limiu te toan hapanemiu e Sunahan ba te soloseie men.
PHI 1:12 A ma tsi hahatoulana i tar, alia e ngilegu alimiu go atei sile iam a ka te butuia i tar e taguhu koru a toukui turu Bulungana u Niga me tatsihasa haniga uana turu katun, e antunana turu soldia hoboto tara Gamman Pan i iahana taun teka na palabir u katun hoboto has i teka e atei siler alia e ka sile gia tara karabus te katunun kui uagu lia tere Kristo.
PHI 1:14 A para koru a katun te pala uar tere Kristo e hamana hatagala koru tala uar tara Tsunono, taraha alia e ka gia tara karabus. Nori e ongolo korur ba te ranga hatei ner u ranga tere Sunahan ba te ma matoutri.
PHI 1:15 A palai e rarare meri e Kristo taraha nori e hiomi ria i tar ba te kato haraharaha rer u katun. Kaba palai e rarare meri e Kristo taraha nori e niga ria i tar.
PHI 1:16 U katun e kato merien te ngil mena rien lia. Nori e atei siler e Sunahan e haka mei lia teka te go tuol hakarapoto meni lia u Bulungnana u Niga.
PHI 1:17 Kaba nori a palai e rarare meri e Kristo e putu ner u katun e gi kukute ren. Nori e ngilin lu ner a solo a kapan ba te ngilin kato hatiama lel ner a torir tara karabus teka.
PHI 1:18 Kaba e noahasina te hohou rarare uar a palai na te rarare hamana uar a palai. U katun e rarare noa haser e Kristo, na nonei a ka teka te sasala megu lia.
PHI 1:19 Na lia e sasala noa has gou. Alia e atei silegu e Sunahan e taguhe nolia ba lia te ka hanigagu, taraha alimiu e singo sile molia nu Namnamei tere Iesu Kristo e taguhe nolia.
PHI 1:20 A torir e ngil hatagala koruena ne hamana koru hasena alia e ma katoe goi ta ka te tatei matsingolo negou lia. Tara mamana poata alia e ngilin ongologu, kaba i romana alia e ngilin ongolo korugu. Na lia e ngilegu a peisar hoboto e ga hapan e Kristo, e noahasina alia e toatoa gou tsi alia e mate gou.
PHI 1:21 Taraha, a mouna a nitoatoa i tar e Kristo. Na te mate goa lia, ba lia te lue gou a nitoatoa te niga balana.
PHI 1:22 Te toatoa noa has goa lia, ba lia te kato lele gou a toukui a niga. Alia e ma atei silegi aha te nigana — te go toatoa noa u lia tsi te go mate u lia.
PHI 1:23 Alia e hula hakats negu a ka teka. Alia e ngil koruegu te go na ka gono meni e Kristo, te niga balana.
PHI 1:24 Kaba a ka a kapan te nigana i tamilimiu te go toatoa noa u lia.
PHI 1:25 Alia e hamana koruegu a ka teka, na lia e atei silegu alia e toatoa gou. Alia e ka gono noa has merago romana limiu hoboto ba te taguhegu a nihamana i tamilimiu te ga pan haniga susul uen, ba limiu te sasala has mou.
PHI 1:26 Ba poata te na ka gono lel mera goa lia limiu, ba limiu te sasala memo lia ba te solo seiemiu e Iesu Kristo.
PHI 1:27 A markato i tamilimiu e ga matskö hapopoia turu Bulungana u Niga. Alia e na tara lel toum rago limiu tsi e moa? Kaba alia e ngilin hengo noa has negu te go tuol hatagala uam limiu ba te ka memiu u toa puku u hakats, ba limiu te tagala hoboto silemiu u hihatutsina turu Bulungana u Niga.
PHI 1:28 Alimiu go ma matout rami u katun te pakö rario limiu. Alimiu go ongolo nitoa iam. A markato teka e haruto rano ien alimiu te tagala saluhe mou romana na nori e rus riou romana, taraha e Sunahan e taguhu rano limiu.
PHI 1:29 E Sunahan e hanige iena alimiu go solosei sila nemia e Kristo te hamana uami limiu i tanen na te lu mena moi romana limiu u kamits i tanen.
PHI 1:30 E here nei ara hoboto e pula gono mera u pakö tere Kristo. Alimiu u rute iam alia u mar haruto meni teka i manasa te ga mana u u Bulungana u Niga, na i romana alimiu e hengoemiu alia e kato noa hase gen.
PHI 2:1 Alimiu e go ma tatei solopalemi a ka teka: te ka hoboto gono mera ra e Kristo ba torirara te tatei tagalana, ba ra te hiangilngilira, ba ra te tatei ka haniga gono mera u Namnamei tere Sunahan, ba te hiatatagira.
PHI 2:2 Alimiu e hamanemiu a man ka teka? Alia e atei silegu te mana uanen, ba lia te ranga hatagala gia i tamilimiu, alimiu go ka meiam u toa u hakhakats ba te hiangilngil hamanamiu, na limiu go heremi a toa katun. Te mar kato uamou limiu teka, ba lia te sasala nitoa gou.
PHI 2:3 Alimiu go ma hakats peisa nami a peisamiu ba te torohanan kato hapanemiu a peisamiu. E moa. Kato hatetenei iam a peisamiu. A man toa i tamilimiu hoboto e ga poei a tana katun e niga balana i tanen.
PHI 2:4 Na limiu go ma hakats peisa silemi a man ka peisa i tamilimiu. E moa. Alimiu go hakats sil hase iam a man ka tara palair u katun.
PHI 2:5 Alimiu go mar hakats has uam te mar hakats u e Iesu Kristo:
PHI 2:6 Nori mere Sunahan a toa puku, kaba e Kristo e ma peitsni a nikapan i tanen. E moa.
PHI 2:7 Nonei e haka ban a nikapan i tanen me butun katununa, a katunun kui noa lahas.
PHI 2:8 E butun katunuma me kato hateteneiena a peisanen, me hengo koruena e Sunahan popona te mar mate noa has uen tara koruse.
PHI 2:9 E Kristo e mar kato u teka, be Sunahan e hala sei korue nen me hale neien a solo a kapan te pan bala nena u solo hoboto.
PHI 2:10 Bu katun hoboto i Kolö na i puta na i han turu mate te hatukunur romana ba te hapaner a solo e Iesu.
PHI 2:11 Bu barebana hoboto te atei riou ba te poier e Iesu Kristo te Tsunonona, na ka teka te soloseie nou e Sunahan e Tamarara.
PHI 2:12 A ma tsomi i tar, alimiu u roron hengoe molia tu kaia lia i tamilimiu. Kaba limiu go hengo hatagala lel noa hase molia tara poata te ka halehana bara gia lia limiu. E Sunahan e lu pouts merai limiu i tanen. Na limiu go matout iam ba te haneimiu ba te kui hatagala silemiu te go hakapa haniga mena milimiu a toukui a niga teka tere Sunahan.
PHI 2:13 Taraha, e Sunahan e kuina i torimilimiu ba te taguhu rano limiu te go ngil mena milimiu u ngil i tanen ba te katoemiu a man ka te hanige nen.
PHI 2:14 Tara mamana ka te katoe milimiu, alimiu go ma ranga homi nami a nikaka i tamilimiu, ba te ma hiangenngenami.
PHI 2:15 Alimiu go ka halehana ba neiam a man ka man omi. Alimiu a galapien tere Sunahan e go niga nitoa iam, noahasina te ka uami limiu i gusur u katun u omi te katoer a markato a tutu. Alimiu e ka heremi i gusuren u ualesala te alesalana turu kuhil.
PHI 2:16 Hala rami u rangana tara nitoatoa. Te mar kato uamou limiu teka, ba lia te haniga koru rago romana limiu turu Lan Pan tere Kristo. Taraha, nonei a man ka teka e haruto nanou romana alia u ma tapusun kui hatagalai.
PHI 2:17 Alia toum e mate gou ba te here goi u hats te la uana tere Sunahan, taraha alia u taguhu rio limiu te go hamana uam limiu. Te mate hamana goa lia, ba lia te sasala noa has megoen.
PHI 2:18 Na limiu go sasala has iam, na ra hoboto gi sasala has.
PHI 2:19 Te haniga noa e Iesu a Tsunono, ba lia te hala boroboro negou e Timoti i tamilimiu, ba nonei te tatei soata pouts mena mei romana u bulunganana i tamilimiu i tar ba te kato hagegahena a torir.
PHI 2:20 Nonei a toa puku lasi a katun te mar hakats koru sil mera nei limiu te mar hakats uagu lia.
PHI 2:21 A palair u katun hoboto e hakats las ner a nikaka peisa i taren, ba te ma hakats bala sileri a man ka tere Iesu Kristo.
PHI 2:22 Alimiu e atei silemiu e Timoti e harutein nonei a katun a kukui a niga. Alia e heregi e tamanen ba nonei te here nei a pien i tar. Alam e kui hoboto silem u Bulungana u Niga.
PHI 2:23 Na lia e ngilin hala nagoen i tamilimiu tara poata lasi te atei sile goa lia aha te butu noa i tar teka.
PHI 2:24 Na lia e hamanegu a Tsunono te katoe nou a maroro i tar, ba tara tsitabubun poata ba lia has te na tara rago limiu.
PHI 2:25 Kaba lia go hala mam poutsin e Epaprodaitas i tamilimiu. Nonei a hahatoulana i tarara tu hala nemu malimiu te ga mi taguheio lia. Nonei e kui gono meio lia me tagala gono meno lia turu Bulungana u Niga.
PHI 2:26 Nonei e ngilin tara koru rano limiu, na nonei e hakats hapara koruna, taraha alimiu u hengo niam te ka menien a nimate.
PHI 2:27 E manana, nonei e ka mei a nimate pan me katsin matena. Kaba e Sunahan e tatagi nen ba te kato haniga poutse nen. Ne Sunahan e tatagi has nio lia, taraha alia e namos ka megu a tana nitatagi lel has.
PHI 2:28 Na lia e sasala koru megu te hala pouts mena gien lia i tamilimiu, ba limiu te tatei tara poutse men ba te sasalamiu, ba lia te ma tatei tori-tiama lel goi.
PHI 2:29 E kato uana teka ba limiu te hatsomi namen tara solona Tsunono. Na limiu go hapane iam a mar katun teka.
PHI 2:30 Taraha, nonei e kui bei e Kristo popona te sukusukun mate uen. Nonei e kato sil e ga hakapa bei lia a toukui tu ma antunan kato hakapa bemi limiu alia.
PHI 3:1 Na tana ka lel a ma tsi hahatoulana i tar, alimiu go sasala meiam a Tsunono. Alia e ma gegesi megi te rarare hakopis mena gilia u ranga. Ne taguhu has rano limiu.
PHI 3:2 Hanei sile iam u katun te kato homir, te kato hereri u muki, na te poier alimiu go hapö neiam a pikpikömilimiu. Hanei hatagala sil reiam.
PHI 3:3 A markatona i puta na markato te hapö menari a hatoatongo tere Sunahan turu pikpikö e ma kato ranei ra u katun tere Sunahan. E moa. Ara u katun hamana tere Sunahan, taraha ara e hatsunonera e Sunahan i torirara ba te sasala mera e Iesu Kristo.
PHI 3:4 Sanena te go ngil u lia, alia sane tatei haruto negu a mamana markatona i puta i tar te roron ranga ner a barebana te ga taguheio lia. E noahasina tara saha mar katun te poiena nonei e ka mena a mamana markatona i puta te tatei taguhe nen, alia e antunan karase gen tara man ka teka.
PHI 3:5 Hena, turu hatoalinu lan ti poseia lia, a hatoatongo tere Sunahan i pö nia i pikpikör. Alia u toa u rahatsing turu katun i Israel, a toun Hibru hamana, taraha alia u tuhanaia tara hun katun tere Bentsamin. Na lia has a toa Parisi i manasa, na lia u tagala sil korui u Lo turu Jiu.
PHI 3:6 Alia u tagala sil korui u lotu turu Jiu ba te hakamits regu a pal katun tere Iesu. Na turu Lo turu Jiu, alia a katun a matskö koru i manasa.
PHI 3:7 I manasa alia u roron poei a man ka teka te taguheio lia. Kaba i romana alia e poiegu a man ka teka a man ka pinopino, taraha alia e hamana tala gia tere Kristo ba te niga bala tala nena a man ka teka.
PHI 3:8 Aa, a man ka hoboto te butuia i tar e here tala nei a man ka pinopino te hakats sile gia lia e Iesu Kristo a Tsunono i tar. Alia e atei sil talegu e Iesu, na nonei te niga bala nena a mamana ka hoboto. Alia e ngil korue gen ba te sigala hakapegu nonei a mamana ka hoboto teka tu ngil korui lia i manasa. Na lia e ngö tala megien a bita pinopino te go tatei pile kap meni lia e Kristo.
PHI 3:9 Alia e ngilegu a peisar e ga ka nitoa u tere Kristo tara mamana nikaka i tar i puta. Alia e ma tatei poe lelegi alia a katun a matskö te kukute mena gilia u Lo turu Jiu. E moa. I romana alia e tatei poiegu e Sunahan te kato hamatsköeio lia i matanen, taraha alia e hamana uagu tere Kristo.
PHI 3:10 Alia e ngilin atei haniga sil koruegu e Kristo. Na lia e ngilin atei sil hasegu a nitagala te hatakei ien tara tou mate. Alia e ngilin sagohegu a kamits te sagohe ien na te go here noa has menien lia tara poata te mate ien.
PHI 3:11 Na lia e ngilin takei pouts hasigu romana tara tou mate i tar ba te toatoa pouts leligu.
PHI 3:12 Alia e ma poegi alia u kato hakapi a man ka teka ba te niga nitoagu. E moa. Alia e torohanala noa hasegu te go here meni lia a mar katun te hopu kap sil mei lia e Iesu Kristo.
PHI 3:13 A ma tsi hahatoulana, alia e ma poegi alia u lu hakapi a markato teka. Kaba alia e roron hakats negu a toa ka teka: alia e ngilin solopala negu a man ka ni manasa ba te kato hatagala silegu a man ka ni murimuri.
PHI 3:14 Alia e heregi a katun te pietana turu hihikuma ba te torohanan luena a prais. Na prais i tar e kato uana, e Sunahan e ngö sila nenoa lia tere Iesu Kristo ba lia te la uagou i tanen i iasa.
PHI 3:15 Ara hoboto te atei haniga silera a Tsunono e gi mar hakats u teka. Na te hakats halhal ria a palai i tamilimiu, be Sunahan te haruto ranoi limiu aha te nigana.
PHI 3:16 Na ra gi la haniga nitoaia tara toa maroro noa has ti sila mara.
PHI 3:17 A ma tsi hahatoulana, alimiu go kato tatate hoboto nitoa niam te mar kato uagu lia. Alam u haruto hakapa rio limiu te go mar kato uam limiu, na limiu go tara kap riam u katun te mar kato uar te kato uamu lam.
PHI 3:18 Alia u hatei rilimiu a ka teka tara mamana poata, na torir e tiama mena te ranga lel mena gien lia: u katun u para te omier u hihatutsina te mate u e Kristo tara koruse.
PHI 3:19 Nori e ka ria tara maroro te tia ria, taraha nori e hakats sil talaser a tou nou, ba te sasala mer te haniga mena rien a man markatona tara matsingolo, ba te hakats puku lasi ner a man kana i puta.
PHI 3:20 Kaba a han i tarara e kana i Kolö, na ra e alosera a Tsunono i tarara e Iesu Kristo te ga koul men i Kolö ba te mi lu pouts rano ra.
PHI 3:21 Nonei e hapalisena romana u tuanrei u pata i tarara ba te kato here nane ien romana a tuanreinen te niga nitoana, tara nitagala te tsunono pan mene ien a mamana ka.
PHI 4:1 Na ma tsi hahatoulana, alimiu go tuol hakarapoto uam teka tara nitagala tara Tsunono. Alia e ngilin tara koru rago limiu, a ma tsomi i tar. Alimiu e kato hasasale molia na limiu e heremi a prais i tar.
PHI 4:2 Alimiu oro Yuodia mere Sintiki, alia e ranga hatatagi gia i tamilimiu, alimiu go torohanan hianiganiga iam, taraha alimiu u mun toulana te hamana uami limiu tara Tsunono.
PHI 4:3 Na lö has, a helasolana koru i tar, alia e ngilegu alö go taguhir a elasolana tahol teka. Taraha, nori i kui hatagala koruia ti hahatei lameni u Bulungana u Niga, nori mere Klemen nu palair u hahikapien hoboto i tar ti kui gono meio lia na soloren te kana turu bukuna tara nitoatoa.
PHI 4:4 Alimiu go sasala hiton meiam a Tsunono! Na lia e hatei lel rago limiu, sasala iam!
PHI 4:5 Alimiu go tami mia turu katun hoboto. A Tsunono e ma pina namei romana te ga kopis uamen.
PHI 4:6 Alimiu go ma hakats hapara nami ta toa ta ka. Kaba limiu go singo sil iam a mamana ka, ba te rangatsemi e Sunahan a man ka te makumuna i tamilimiu, ba limiu te haniga nitoa uamiu i tanen.
PHI 4:7 Na masalohana te hala nena e Sunahan e pan balana. U katun e ma tatei atei sile rien. A masalohana teka e ka noa i torimilimiu na turu hakats i tamilimiu te hamana uami limiu tere Iesu Kristo.
PHI 4:8 Na toa patu a ka, a ma tsi hahatoulana. Alimiu go hakats hiton sil iam a man ka te manana na te nigana na te matsköna na te gogosona na man ka te hanige ier u katun. Alimiu go hakats sil iam a mamana ka te tatei ranga haniga ner u katun.
PHI 4:9 Alimiu go katoe iam a man ka tu hatuts rilia limiu na man ka tu tare iam limiu tu kati lia na man ka tu hengoem limiu tu kati lia. Be Sunahan te ka gono merano romana limiu. Nonei te hala ranoi ra a masalohana.
PHI 4:10 Alia e sasala korugu na lia e haniga gia tara Tsunono te haruto lel mena milimiu te hakats sil mena milimiu alia. Alimiu e ngilin taguhu nitoa namo lia, kaba limiu u solon moa iam ta maroro.
PHI 4:11 Alia e ma ranga menagi teka te makmakum uana a man ka i tar. Taraha, alia e antunan sasala tala megu a saha man ka te ka megu lia.
PHI 4:12 Alia e antunan ka hanigagu tara poata te makmakum uana a man ka, na tara poata has te ka megia lia a man ka man para. Tara mamana mar nikaka alia u hatatei hakapein te go mar sasala u lia, e noahasina te go masul u lia na te go bes u lia, tsi te go para u a man ka na te go makmakum uen.
PHI 4:13 E Kristo nonei te hale noi lia a nitagala te hantune nolia tara mamana ka hoboto.
PHI 4:14 Kaba limiu e kato haniga koru memiu te taguhu noa has mena milimiu alia tara poata teka te ka megia lia u tori u tiama.
PHI 4:15 Alimiu u Pilipai e atei silemiu, a poata tu la ba nia lia a provins i Masedonia tara poata mam tu rarareia lia u Bulungana u Niga, alimiu a toa puku a pal katun turu lotu tu taguhe molia tara markato te molamola naria a moni. A tana pal katun e moa.
PHI 4:16 Na poata tu kaia lia tara taun i Tesalonaika, alimiu u hala lel hase milia a monin hitaguhu.
PHI 4:17 Kaba limiu go ma poemi alia e ngilin lu tunegu a moni. E moa. Alia e sasala megu te tara menagi te tatangana uami limiu, be Sunahan te palise noen.
PHI 4:18 Alia e saputu piu tala megu a man ka hoboto te ngile gulia. E Epaprodaitas e mi halei lia a man ka hoboto tu hala nemu malimiu. A man ka teka e hereri u hats te la uana tere Sunahan te soka hanigana na te haniga koruena e Sunahan.
PHI 4:19 Na Sunahan i tar e hala ranei romana limiu a mamana ka te makmakum nami limiu e popona tara mamana ka a niga koru i tanen, taraha ara e pala uara tere Iesu Kristo.
PHI 4:20 Ara gi solo sei nitoan e Sunahan e Tamarara tara mamana poata hoboto. U mana.
PHI 4:21 Hatsomi riam u katun hoboto te pala uar tere Iesu Kristo. Nu hahatoulana i tarara te ka gono merio lia e hala has ner u haniga i tamilimiu.
PHI 4:22 U katun tere Sunahan te kui ria tara luma pan tere Sisa a Gamman Pan e hatsomi koru rario limiu, nu katun hoboto tere Sunahan teka e hatsomi has uar i tamilimiu.
PHI 4:23 E Iesu Kristo a Tsunono e tatei taguhu rano limiu. Nonei talasi. Alia e Pol
COL 1:1 Alia e Pol, a toa aposol tere Iesu Kristo te hopu kapin e Sunahan. Alam mere Timoti e toularara te koloto uam i tamilimiu u katun tere Sunahan te ka mia tara taun i Kolosi, alimiu u toulamulam te hamana hiton mia tere Kristo. E Tamarara e Sunahan e tatei tatagi rano limiu ne tatei hala has ranoi limiu a masalohana.
COL 1:3 Poata te singo sil ramia lam alimiu, alam e roron haniga uam tere Sunahan, e Tamane Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
COL 1:4 Taraha, alam u hengoen te hamana hatagala uami limiu tere Iesu Kristo na te ngil koru mera milimiu u katun hoboto tere Sunahan.
COL 1:5 E kato uana teka, taraha e Sunahan e haputu beri limiu a nitoatoa a niga i Kolö te hamana sile milimiu. Alimiu tu hengo tutun ramen tara poata te la u u ranga u mana i tamilimiu.
COL 1:6 U Bulungana u Niga teka e kato hasasala rena u katun me kato haniga ranen me tatsihasa uana turu han hoboto, te kato has uen i gusumilimiu tara poata tu hengo tutun namia limiu a nihitaguhu tere Sunahan me atei sil haniga korue men.
COL 1:7 Epapras te hatuts rilimiu a ka teka, a tsomi i tarara te kui gono mera nolam me taguhu rano lam ba te pakokena a toukui tere Kristo tu ngilin kato lam.
COL 1:8 Nonei te hatei rilam te mar hitaguhu u u Namnamei tere Sunahan ba te hiangilngilmiu.
COL 1:9 Tara poata tu hengo tutun nia lam alimiu te noana i romana, ba lam te singo hiton sil ramo limiu. Alam e rangatsem e Sunahan e ga hatuts riu limiu ba limiu te atei haniga silemiu u ngil i tanen, ba lam te singo sil hasem te ga hala meni u Namnamei i tanen u hakats u niga i tamilimiu, ba limiu te antunan kato uamou te mar haniga uana a Tsunono ba te roron kato hasasale men. Ba limiu te katoe mou a mamana markato a niga ba limiu te atei haniga susul silemiu e Sunahan.
COL 1:11 E Sunahan e tatei kato hatagala koru rano limiu popona tara nitagala pan i tanen, ba limiu te sasala silemiu te go kato nitoa menami u ngil i tanen ba te tuatami memen.
COL 1:12 Ba limiu te haniga uamiu tere Tamarara te kato hamatskö rio ra antunana te gi lu meni ra a hapala tara man ka man niga te haputu silri e Sunahan u katun i tanen te ka ria turu ualesala.
COL 1:13 Taraha, nonei e lu ba rira a nitagala turu kuhil me haka rena ra tara nipepeito tara pien a tsomi i tanen.
COL 1:14 E Sunahan e sakahis sila ria ra i tanen me lu ba nena u markato u omi i tarara.
COL 1:15 Ara e ma antunan tare rei e Sunahan, kaba e Kristo te hatara rira ime te mar kato uana e Sunahan. E Kristo te mamin a mamana ka. Nonei e pan bala nena a man ka hoboto te habuti e Sunahan.
COL 1:16 Taraha, e Sunahan e habutu sila nia e Kristo a mamana ka i kolö ni puta, a man ka te tare rara na man ka te ma tare rei ra, u tsunono na pal kapan nu gamman na mamana ka te ka mena a nitagala. E Sunahan e habutu sila nia a mamana ka hoboto tere Kristo me habutu sil has rane ien e Kristo.
COL 1:17 Nonei e ka mamin a mamana ka, na man ka hoboto e ka haniga peisa ria tara nitagala i tanen.
COL 1:18 U katun i tanen e hereri a tuanreinen, ba nonei te here nei u baku. Nonei a nihatania tara mamana ka, na nonei has te takei mamia tara tou mate, ba nonei te mamna tara mamana ka hoboto.
COL 1:19 E Sunahan e hanigei e Kristo e ga saputu mei u namnamei hamatskö i tanen.
COL 1:20 Ne Sunahan e ngilin sakahis pouts sila nia a man ka hoboto i tanen tere Kristo, a mamana ka ni puta na i kolö. U rahatsing tere Kristo te mate ien tara koruse e nolo poutsi a man ka hoboto tere Sunahan.
COL 1:21 I manasa alimiu u lehana ba neiam e Sunahan, taraha alimiu u kato homi iam nu hakats homi iam na limiu has u pakö tere Sunahan.
COL 1:22 Kaba i romana e Sunahan e nolo pouts sila rena limiu tara tou mate tara Pien Tson i tanen, taraha e ngilin kato hamatskö riu limiu i matanen ba limiu te gogosomiu ba te moemiu ta ka te gi kot meri limiu.
COL 1:23 Na limiu go hamana hatagala noa has uamiu i tanen ba te tuol hakarapoto sile men. Alimiu go ma hapolasa ba nemi a ka a niga tu hamana mia limiu tara poata tu hengoe mia limiu u Bulungana u Niga. Nonei u Bulungana u Niga ti rarare lan turu han hoboto, na nonei a ka teka te kui sile gulia, alia e Pol.
COL 1:24 Alia e sasala megu te sagoho mena gilia a kamits te taguhu mera gilia limiu. Tara kamits i tar alia e ngilin honoto negu a kamits tere Kristo te sagoho sile ien te ga taguhu merien u katun i tanen te hereri a tuanreinen.
COL 1:25 E Sunahan e katoei lia a katunun kui tara barabana i tanen, me hale nei lia a toukui teka te go taguhu merai lia alimiu. Nonei a toukui i tar te go ranga hatei baban u bulungana i tanen.
COL 1:26 Nonei u bulungana te solon hamous ba rien u katun, kaba i romana nonei e haruto nanen turu katun i tanen.
COL 1:27 E Sunahan e harute nei u katun i tanen u bulungana te momouse ien i manasa, u bulungana u mana nu bulungana u niga te la has uana turu katun hoboto. Na nonei u bulungana teka: e Kristo e kana i torimilimiu, e here nei alimiu e luemiu romana a man ka man tsine tere Sunahan.
COL 1:28 Ba lam te hatei lanem e Kristo turu katun hoboto. Alam e torohana hatagala koru mia tara mamana niatei i tamulam te hatuts merami u katun hoboto, ba te hatei ramen te gi hanei sil menien a ka a omi. Taraha, alam e ngilem a man toa man katun hoboto e gi katun tangoho u tere Kristo tara poata te butu rien romana i matane Sunahan.
COL 1:29 Nonei te kui hatagala koru megu lia tara nitagala pan te hatakeie nen turu namnamei i tar.
COL 2:1 Alia e ngilegu alimiu go atei sile iam alia e kui hatagala koru sil rago limiu na turu katun has i Leodisia, na turu katun hoboto ti namala tarei lia.
COL 2:2 Alia e kato silegu alimiu go sasala iam ba te tagalamiu te hiangilngil uami limiu ba te ka hasukusuku hobotomiu. Alia e ngilegu alimiu go atei sil hanige iam a man ka te hamane milimiu. Alia e ngilegu alimiu go atei sile iam a ka te hamous e Sunahan i manasa, nonei e Kristo.
COL 2:3 U hakats u niga nu niatei hoboto tere Sunahan e kana tere Kristo.
COL 2:4 Alia e mar ranga mera gilimiu teka, taraha a tana katun e namos angoso mera nei limiu u gamo.
COL 2:5 E manana, a peisar e ka halehana bara nolimiu, kaba turu hakhakats i tar e ka gono mera nolimiu. Na lia e sasala megu te atei sil mena gilia te tuol hakarapoto gono uami limiu ba te hamana hatagala uamiu tere Kristo. fn
COL 2:6 Alimiu u lu menami e Iesu Kristo a Tsunono i tamilimiu. Nigana. Ba limiu te ka nitoa has uamiu i tanen.
COL 2:7 Nonei e ga herei a mouna u hakats na markato i tamilimiu. Alimiu go hatatei hapara noe iam a markato i tanen ba te hamana hatagala mia i tanen, ti mar hatuts merai limiu. Ba limiu te haniga nitoa uamiu i tanen.
COL 2:8 Hanei iam. E moa ta katun te ga tatei amus roi limiu tu ranga pinopino. Hanei sil reiam u katun te gamor ba te hatuts ner a niatei turu tuburen ba te poier e lama tere Sunahan. Nori e hihatuts ner a man kana lasi i puta, u spirit nu lo ni manasa, kaba e ma ranga uanei tere Kristo.
COL 2:9 U Namnamei u ohots tere Sunahan e kana i peisane Kristo, na nonei te hasaputena a nitoatoa i tamilimiu. Nonei a tsunono pan soku, ne tsunono saluhe rena u tsunono hoboto.
COL 2:11 Poata tu hamana mia limiu tere Kristo, nonei e hapurese ba ria limiu turu ngil u omi i tuanreimilimiu. Nonei e ma katoei a ka teka tara markato turu Jiu te hapö mena rien a hatoatongo tere Sunahan tara pikpikör u katun u tson. E moa. Nonei e katoe ien tara nitagala tere Sunahan.
COL 2:12 Poata tu lue mia limiu a baptais, e herei alimiu i kaho gono merai e Kristo. Na poata tu hamana uam limiu tara nitagala tere Sunahan te hatakei poutsi e Kristo tara tou mate, e herei e hatakei gono has raio limiu mere Kristo.
COL 2:13 I manasa alimiu u ka halhal ba niam a nitoatoa tere Sunahan, taraha alimiu u katun u omi na limiu u ka mia i ielesala turu Lo tere Sunahan. Kaba i romana e Sunahan e hala ranei limiu a nitoatoa a mana, ba limiu mere Kristo te ka hoboto memen. Nonei e lu ban a mamana markato a omi hoboto i tarara.
COL 2:14 E Sunahan e lu ban u ranga turu markato u omi ti kato ra te saka meri ra u Lo. E here nei e Sunahan e tapala nia u ranga teka tara koruse te mateia e Iesu. Nonei e hakapa nitoa nen.
COL 2:15 E Sunahan e lu ban a nitagala turu katun u kapan u omi i kolö. Nonei e tagala saluhe sila rien tere Kristo me hamatsingolo ranen i matar u katun.
COL 2:16 E mar kato uana teka bu katun te ma tatei katoeri u lo te poier a saha ka te tatei noue milimiu na te tatei ue milimiu, ne ma tatei ona has rari limiu tara man lan a man goagono i iahana u hiningal na i iahana tsihau na i iahana u wik.
COL 2:17 A man ka hoboto teka e hereri u haharoei pinopino tun tara man kana i murimuri. Kaba a ka a mana nonei e Kristo.
COL 2:18 A palair u katun e poier nori e pan ria i matane Sunahan, taraha nori i ka mei u sinasoho u kapan, ba te poier ara gi haka putei a peisarara ba ra te hatsunonera u angelo. Alimiu go ma hengo ramien te poe mena rien alimiu e kato homimiu. Nori e kato hapan pinopinoer a peisaren te hakats las mena rien a markatona i puta.
COL 2:19 Nori e ka halhal ba ner e Kristo. Nonei u baku te hakuiena u tuanrei, te haharoei nena a pal barebana i tanen. Ara e ka hoboto talasira ba te hiatagtaguhu nera te gi hamana hatagala u ra tara poata te haka pute ria ra a peisarara tere Kristo. Ara gi mar niga susul u te ngil uana e Sunahan.
COL 2:20 Alimiu u mate gono meiam e Kristo, ba te ma hakits lelmi turu spirit nu lo ni manasa. Ga taraha tsiponi te mar kato uami limiu te mar kato uar a barebana te hakats las ner a markatona i puta?
COL 2:21 Alimiu go hanoan kukute niam u lo pinopino te poier, “Ma nouei a ka teka,” na “Ma koto tolahei a ka i tium,” na “Ma sebele hasi a ka teka.”
COL 2:22 A man ka teka e ma ka nitoa noi. E moa. Nori e kato hakapa rariou romana. Na man lo na man hihatuts teka i haka tuni u katun.
COL 2:23 A markato teka e tara here nei e ka mena a niatei a niga, taraha nonei e kato hatagala sil rena u katun te gi lotu hatagala uen ba te haka pute ier a peisaren ba te katkato homier a peisaren. Kaba a markato teka e ma taguhe nei a katun te ga hapiu menien u ngil u omi i peisanen.
COL 3:1 E Sunahan e hala pouts rilimiu a nitoatoa tara poata te hatakeien e Kristo tara tou mate i tanen. Ba limiu te kato silemiu a man ka ni Kolö, te kana e Kristo u Gohus tere Sunahan te gumna tara pal matou i tanen.
COL 3:2 Hakats hiton neiam a man kana i Kolö. Ma hakats talasi nami a man kana i puta.
COL 3:3 Taraha, e here nei alimiu u mate hakapa iam, na nitoatoa a mana i tamilimiu e mous gono mena e Kristo i rehina e Sunahan.
COL 3:4 E Kristo a mouna a nitoatoa i tamilimiu, ba poata te butu pouts nen romana, alimiu e ka gono has memoen tara hiharuto pan i tanen.
COL 3:5 Alimiu go hakapa nitoa niam u ngilina i puta te kana i peisamilimiu: a tsikolo na hahaloku, na markato a korkoriana, nu ngil u tagala u omi. Na limiu go ma ngilin gono bemi a peisamiu a man ka tara palair u katun. A markato teka e here nei a katun te hatsunonena u keisa.*
COL 3:6 A man markato teka e kato haraharaha koruena e Sunahan e antunana te hahuna mera noien romana u katun te hipus naren.
COL 3:7 Na limiu u roron kato has uam i iesana tara poata tu ka mia limiu i gusuna u mar katun u omi teka.
COL 3:8 Kaba i romana alimiu go ba niam u markato hoboto teka: a mamana mar raharaha, na markato te omi mena toa katun a tai, na markato te ranga homi silena a toa katun a tai, nu ranga u koreme.
COL 3:9 Ma hiagamogomomi, taraha alimiu u hapolasa ba neiam u ngilina i puta na markato i tanen.
COL 3:10 Na limiu e ka tala memiu u ngil nu hakhakats u tsimus u niga. E Sunahan te habutu rio limiu e kato here ranei limiu a peisanen ba te roron kato talasina. Na nonei e taguhu rano limiu te go atei haniga sil mena mien limiu ba te kato talasina.
COL 3:11 Na tara markato a tsimus teka, e Sunahan e ma lu kata ranei u Jiu nu katun te ma Jiuri, u katun te ka mer a hatoatongo tere Sunahan i pikpikören nu katun te moa. Ne Sunahan e ma hakats has ranei esi u katun halhal ne si u katunur i gusuna latu, nu katun te hahakui puku rer nu katun te pile ner a peisaren peisa. E moa. I romana e Kristo te panina, na nonei e kana i iahana u katun hoboto i tanen.
COL 3:12 E Sunahan e hopu kap sil rilimiu te go katun uam limiu i tanen, na nonei e ngil rano limiu. E kato uana teka, ba limiu te hiatatatagimu ba te niga mia tara palai. Alimiu go kato hatetenei iam a peisamilimiu ba te tami mia tara palai ba te ma sökanami.
COL 3:13 Alimiu go ma hakats sil balemi a ma tsi ka ma tsi omi tara katun. Te kato homina ta toa ta katun i tamilimiu, ba limiu te solopalemiu a nomi. Alimiu go tara pouts riam u katun ti kato homiia i tamilimiu, te mar tara pouts has meri e Sunahan alimiu tu kato homi uam limiu i tanen.
COL 3:14 Na ka teka te pan bala koruna: alimiu go hiangilngil iam. A markato teka e las gugono haniga rena a man ka hoboto ba nori te ka haniga hoboto nitoar.
COL 3:15 E Kristo e hala ranei limiu u tori u kokomoto. Na masalohana e tatei panina turu hakhakats hoboto i tamilimiu. E Sunahan e ngö gugono sil merai limiu tara toa pal katun te go ka haniga hoboto uam limiu. Ba limiu te haniga has uamiu i tanen.
COL 3:16 Alimiu go hakats hiton neiam u ranga tere Kristo nu mounen te niga balana. Alimiu go atei haniga iam ba te hiahihihatutsmiu tara mamana niatei i tamilimiu. Ba limiu te kömemiu u sam nu köman lotu nu köma te köma ria turu namnamei. Na poata te köma mia limiu, ba torimilimiu te haniga has uana tere Sunahan.
COL 3:17 Tara mamana ka hoboto te katoe milimiu na te poe milimiu, alimiu go kato mena mien te katun uami limiu tere Iesu a Tsunono. Na limiu go haniga mia tere Sunahan e Tamarara tara solone Iesu.
COL 3:18 Alimiu a tohaliou e go mamanieta riam a pal tson i tamilimiu, taraha a Tsunono e hanige iena a markato teka.
COL 3:19 Na limiu a pal tson e go ngil riam a tohaliou i tamilimiu ba te ma raharaha ramien.
COL 3:20 A galapien, alimiu go hengo haniga hiton riam u tamamilimiu nu tsinamilimiu, taraha a markato teka e kato hasasalena a Tsunono.
COL 3:21 A pal tson, alimiu go ma haraharaha remi a galapien i tamilimiu. Nori e namos sökana mer a raharaha.
COL 3:22 U katunun kui, alimiu go mamaniete iam u katun pan i tamilimiu tara mamana ka. Ma hengo las rami tara poata te tara kap rarien limiu te go ngil mena milimiu u haniga i taren. E moa. Alimiu e hengo hiton mera mien alimiu e ngilin hengomiu ba te hatsunonemiu a Tsunono i Kolö.
COL 3:23 Tara mamana ka te katoe milimiu, kui hatagala koru iam. E here nei alimiu e kui mia tara Tsunono i Kolö ba te ma kui talasi mia turu katun.
COL 3:24 Taraha, a Tsunono e hala ranei romana limiu u hamatana u niga. Alimiu e luemiu romana u hamatana te haputu rane ien u katun i tanen. Taraha, e Kristo nonei te kui sil korue milimiu. Nonei a Tsunono i tamilimiu.
COL 3:25 Na katun te kato homina e palis hase riou u markato u omi i tanen. E Sunahan e ma ngil kalakala ranei u katun pan nu katunun kui tara man ka ti katoen.
COL 4:1 U katun pan, alimiu go kato haniga mia turu katunun kui i tamilimiu. Taraha, alimiu e ka has memiu a katun pan i tamilimiu i Kolö te kato hanigana i tamilimiu, nonei a Tsunono.
COL 4:2 Alimiu go pile hakarapoto niam a tou singo i tamilimiu bu hakhakats i tamilimiu te ma tatei tia nei ba limiu te haniga uamiu tere Sunahan.
COL 4:3 Na limiu go singo sil has ramo lam be Sunahan te kalatsena a maroro te go rarare meni lam u ranga i tanen ba te hatei nem u ranga tere Kristo, te mous i manasa. Taraha, nonei a ka te ka sile gia lia tara karabus.
COL 4:4 Alimiu go singo sile molia be Sunahan te taguhe nolia te go ranga hatarare u lia te mar ngil uanen.
COL 4:5 Alimiu go hakats haniga niam a markato i tamilimiu i gusur u katun te hahamanar, ba te moana ta poata te ga ski te hatei mera mien limiu e Iesu.
COL 4:6 Turu mamanu ranga i tamilimiu, alimiu go ranga hatami iam ba te ranga namiu u mar ranga u niga koru, ba limiu te atein ranga palis haniga mia turu katun hoboto.
COL 4:7 A tsomi e Tikikas a toularara e na hatei ranoi romana limiu aha te katoe gulia. Nonei a katun hamana te kukui gono mera nolam tara Tsunono.
COL 4:8 Alia e hala mena gien i tamilimiu ba nonei te hatei rano romana limiu ime te mar ka halona uamu lam, ba te kato hasasala rano limiu.
COL 4:9 Ne Onesimas a tsomi a toularara a niga te pala has uana i tamilimiu, nonei e la gono menou e Tikikas. Nori e na hatei raroi romana limiu a mamana ka te butuna teka.
COL 4:10 E Aristakas, te karabus gono meno lia, e hala has ranoi limiu u haniga, ne Mak has a hahatoulana tere Banabas. (Alimiu u lu hakape iam u ranga te poiena te ga la uamen romana i tamilimiu, ba limiu te hanige men.)
COL 4:11 Ne Iesu Jastas nonei e hatsomi has uana i tamilimiu. Nori a elapisa a Jiu peisa te hamana uar tere Kristo ba te kui gono merio lia teka tara Nipepeito tere Sunahan. Na nori i taguhu bale iolia me kato hagegaher a torir.
COL 4:12 Epapras e hala has mena nei u haniga i tanen i tamilimiu. Nonei e pala has uana i tamilimiu na nonei a katunun kui has tere Iesu Kristo. Nonei e singo hatagala hiton bera nolimiu, ba te rangatsena e Sunahan e ga taguhu rio limiu ba limiu te tuol hakarapotomiu ba te katun tangoho uamiu i tanen, ba limiu te atei sil haniga hase mou alimiu e katoemiu u ngil hoboto i tanen.
COL 4:13 Na lia has e hatei rago limiu Epapras e kui hatagala koru bera nolimiu, na turu katun hasir i Leodisia ni Hirapolis.
COL 4:14 A tsomi e Luk a dokta ne Dimas has e hatsomi uar i tamilimiu.
COL 4:15 Hala niam u haniga i tamulam turu mun toulana i tamulam i Leodisia. Na hatsomi hase iam e Nimpa na pal katun u Kristen te roron hagum ria i luma i tanen.
COL 4:16 I murina te harit namia limiu a kalanloun teka, ba limiu te na rit has bera mien u pal katun u Kristen i Leodisia. Na limiu go harit has niam a kalanloun te la nama romana i Leodisia.
COL 4:17 Na limiu go poe iam tere Akipas, “Alö go kato korui a toukui te halei lö a Tsunono.”
COL 4:18 Alia e Pol te kolotegi a tsi rangan haniga teka a limar hamatskö. Ma solopalemi alia e ka noa has gia tara karabus. A nihitaguhu tere Sunahan e tatei ka gono mera nolimiu. Nonei talasi. Alia e Pol
1TH 1:1 Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti e tara pouts ramo limiu i romana, alimiu hoboto u katununa tere Sunahan e Tamarara, na te katun has uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono. Alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu u katun te lotu hoboto mia tara taun i Tesalonaika. Alam e ngilem e Sunahan e tatei tatagi rano limiu ne tatei hala has ranoi limiu a masalohana.
1TH 1:2 Alam e haniga hiton bera moa limiu tere Sunahan na lam e singo has bera moa limiu i tanen.
1TH 1:3 Poata te singo mua lam tere Tamarara e Sunahan, alam e mamala solopalemi te hamana haniga uami limiu na te kato haniga has uami limiu. Na lam e ma solopala hasemi te ngil mena milimiu u palair u katun ba limiu te toan taguhu ramen. Na lam e atei hasem te hamana noa uami limiu te la pouts uanama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1TH 1:4 A ma tsi hahatoulana, alam e atei silem e Sunahan e ngil koru rano limiu na e hopu kap has rio limiu.
1TH 1:5 Poata tu hala nia lam u Bulungana u Niga i tamilimiu, alam u ma ranga papalai. E moa. A nitagala tere Sunahan nu Namnamei u Goagono i tanen e taguhema u ranga i tamulam, ne haruto hasin u ranga i tamulam e manana. Na limiu e atei silemiu a markato a niga i tamulam e taguhu has rio limiu ba limiu te hamanamiu.
1TH 1:6 Alimiu u kukute iam a markato i tamulam na limiu u kukute hase iam a Tsunono. Taraha, alimiu u hengo hanige iam u ranga i tamulam. U katun i omi rio limiu tu hamana uam limiu, kaba u Namnamei u Goagono e kato hasasala noa has rio limiu.
1TH 1:7 E kato uana teka bu katun hoboto te hamana uar tere Kristo tara provins i Masedonia na tara provins i Gris i kato haniga uato tu kato haniga uam limiu.
1TH 1:8 Bu ranga tara Tsunono te butu mamia i tamilimiu e tasapul uato i Masedonia ni Gris na turu han u para i lehana. Alam e moa ta toukui te go hatei lel rilam a barebana tara nihamana i tamilimiu, taraha u barebanar tara han hoboto i hengo hakapin te hamana haniga uamia limiu tere Sunahan.
1TH 1:9 Nori e roron hatei rario lam tu haniga mera milimiu alam, ba limiu u tori-tsuga ba neto u keisa ba te tanian kukutiemiu a Sunahan hamana te toatoana.
1TH 1:10 Na nori e hatei has rari lam alimiu e hahalosemiu a Pien Tson tere Sunahan te kopis pouts uana men romana i Kolö — e Iesu, e Sunahan te hatakei poutse ien tara tou mate i tanen. Nonei e hatongo kap ranoa ra romana tara poata tara nihahuna, te butuna romana a raharaha pan tere Sunahan.
1TH 2:1 Alam e hatei ramo limiu a ma tsi hahatoulana, alam u ma tapusun la uai i tamilimiu. Alimiu e atei silemiu a ka teka.
1TH 2:2 Nori i kato homi ria lam tara taun i Pilipai, te atei sil hase milimiu. Kaba e Sunahan e kato hongole rilam ba lam u la noa has uato i tamilimiu ba te hatei ramoi limiu u Bulungana u Niga tere Sunahan, noahasina ti torohanan hapiu meri u katun u para alam.
1TH 2:3 Alam e ma katoemi u ranga te kato uana tara katun te hiamusuna. E moa. Na lam e ma hakats homimi ne ma gamo has rami u barebana. E moa.
1TH 2:4 E Sunahan e haniga rio lam te go rarare meni lam u Bulungana u Niga, na nonei e torohana rano lam, te go matskö nitoa u a torimulam tsi e moa. Ba lam te ma rarare uami te ngil uar a barebana. E moa. Alam e mar rarare uam te ngil uana e Sunahan.
1TH 2:5 Alimiu e atei silemiu alam u mamala angoso rilimiu, ne Sunahan e atei sil hasena a torimulam e ma gei sile nei ta ka.
1TH 2:6 Alam e ma kui silemi a solo pan te aposol uamu lam. E moa. Alam e ma ngilemi alimiu go hapan riam lam na alam e ma ngil hasemi a tana katun e ga hapanir lam. E moa.
1TH 2:7 Alam u tami gono merio limiu, te kato uana a tahol te pakoko hatami rena a ma tsi galapien i tanen.
1TH 2:8 Alam u ngil koru rio limiu ba te hala rami limiu u Bulungana u Niga tere Sunahan. Na lam u ma peits ba rilimiu ta toa ta ka i tamulam, na peisamulam has, taraha alimiu a ma tsomi i tamulam.
1TH 2:9 A ma tsi hahatoulana, alimiu e atei silemiu, poata tu ka gono meria lam alimiu, alam u kuin moni hatagala koru mei a lan na bong ba te halhalna tara toukui turu lotu. Taraha, alam u ma ngilei ta toa i tamilimiu te ga hanhanou puku rio lam tara poata tu rararia lam u Bulungana u Niga tere Sunahan i tamilimiu.
1TH 2:10 Alimiu ne Sunahan has, alimiu u tare iam alam u kato haniga na u kato hamatskö tara poata tu ka gono meria lam alimiu. Alam u ma katoei ta ka ta omi.
1TH 2:11 Alam u ranga merio limiu te mar ranga mena nei a katun a galapien i tanen. Alam u tahul rio limiu a toa toa na lam u ranga hatagala gono merio limiu te go kato mena milimiu a markato te kato hasasalena e Sunahan. Taraha, nonei e ngö rano limiu tara Nipepeito i tanen ba limiu te tatei atei silemiu a nitsunono pan i tanen.
1TH 2:13 Na tana ka has te roron haniga sile mia lam tere Sunahan. Poata tu piou nia lam u ranga tere Sunahan i tamilimiu, alimiu u ma poiemi nonei u ranga tara katun tun lasi. E moa. Alimiu u hanige men ba te hamanemiu nonei u ranga hamana tere Sunahan. Nu ranga i tanen e kato haniga rano limiu te hamana mena mien limiu.
1TH 2:14 A ka te butuia i tamilimiu e butu hasia turu Jiu te hamana uar tere Kristo. U Jiu i kato homir u katun i Judia te hamana uar tere Iesu Kristo, na barebana pouts has i tamilimiu e kato has uar i iesana i tamilimiu.
1TH 2:15 U Jiu i atung hamatir u propet tere Sunahan i manasa, na nori i atung hamate hasi e Iesu a Tsunono. Na nori i kato homi hasi rilam ba te tsuga rario lam. Nori e kato haraharaha koruer e Sunahan na nori e omi rer u katun hoboto.
1TH 2:16 Taraha, nori e hapiu rario lam te go ma hatei meni lam u ranga tere Sunahan turu katun halhal turu Jiu te go ma lu pouts merien e Sunahan. Nori u Jiu e kato homi nitoar, ti roron kato uen. Kaba e Sunahan e hahuna tala ranoen romana.
1TH 2:17 A ma tsi hahatoulana, alam u la ba remo limiu tara tsitabubun poata puku, ba torimulam e matesil korueto te go tara meri lam alimiu. Na alam u kato hatagala sil te go la pouts u lam i tamilimiu.
1TH 2:18 Alia e Pol u ngil korui te go la u lam i tamilimiu, kaba e Satan e roron hatu kap rio lam.
1TH 2:19 Alam u ngilin tara rio limiu, taraha alimiu tu hamana uam tere Iesu e kato hasasala ramo lam. Poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono, alam e haruto ramo limiu i tanen. A ka teka e here noi a hihol i tamulam. Nonei a ka teka te roron kato sile mulam.
1TH 2:20 Aa, alimiu te kato hasasala koru ramo lam.
1TH 3:1 Alam u ngilin atei sil te go mar kato haniga noa has uam limiu teka tsi e moa, ba lam u hala mena tei e Timoti i tamilimiu, ba nonei e la ba rato lam tara taun i Atens.
1TH 3:2 E Timoti a hahatoulana i tarara te kui beiena e Sunahan ba te rarariena u Bulungana u Niga tere Kristo. Alam u hala sile ien te go na ranga haniga merien limiu na te go kato hatagala menien a nihamana i tamilimiu.
1TH 3:3 E kato uana teka tara neha, alimiu e namos hahamanamiu tara poata te omi raria u katun alimiu. Alimiu e atei sil hasemiu a ka a omi te kato uana teka e tatei butuna i tarara te hamana uaria ra tere Kristo.
1TH 3:4 Poata tu ka gono meria lam alimiu i manasa, alam u hatei rilimiu te lue roa romana ra a kamits. Na nonei e butu hamana noa las uana teka.
1TH 3:5 Alia u hakats hapara korui a ka teka, na lia u ma antunan hahaloso leli, ba lam u hala mena tei e Timoti i tamilimiu ba te na atei sabe nena te go hamana hatagala noa uam limiu tsi e moa. Alia u toku sil e Satan e namos hiamusna i tamilimiu ba te kato homiena a toukui i tamulam.
1TH 3:6 Na lam e hatei ramo limiu e Timoti e tuku poutsia i tamulam te la ba mera meien limiu. Nonei e piou nema u bulungana u niga te hamana hatagala noa uami limiu tara Tsunono ba te hiangilngil noa hasmiu. Na nonei e hatei has rilam alimiu e ma solopala rami lam, kaba alimiu e ngilin tara koru ramio lam popona te ngilin tara koru has ramia lam alimiu.
1TH 3:7 Poata tu hengoa lam u ranga teka, ba torimulam e husa poutsuto. Alam u tori-tiama koru mei a kamits te lue mulam turu katun te hahamanar, kaba torimulam e gehaha pouts talana te hengo mena milam te hamana noa uami limiu tara Tsunono.
1TH 3:8 Na te kato nitoa uamou limiu teka, ba torimulam te husa nitoa pouts has nou.
1TH 3:9 Na poata te singo bera mia lam alimiu tere Sunahan, alam e haniga koru uam tere Sunahan te kato hasasala koru mera milimiu alam.
1TH 3:10 Na lam e roron singo hatagala koru silem te go tatei tara meni lam a peisamilimiu na te go taguhu meri lam alimiu tara poata te lagi hamhamana mia limiu.
1TH 3:11 Alam e ngilem e Tamarara e Sunahan na Tsunono i tarara e Iesu e gi hala pouts meri lam i tamilimiu.
1TH 3:12 Na lam e ngil hasem a Tsunono e ga kato rio limiu ba limiu te hiangilngil hatagalamiu ba te ngil hatagala has ramiu u katun hoboto, ba te kato talasina. Na lam e ngil hasem alimiu go mar ngil koru merami u tanu katun te mar ngil koru mera milam alimiu.
1TH 3:13 Taraha, a Tsunono e ngilena a torimilimiu e ga gogoso ne ga matsköia i matana e Tamarara e Sunahan, ba limiu te moa mou ta ka ta omi tara poata te la pouts mera nama romana a Tsunono i tarara e Iesu u katun hoboto i tanen.
1TH 4:1 Na tana ka lel, a ma tsi hahatoulana. Alam u hatuts rilimiu te mar kato uana a katun te hanige iena e Sunahan. Na limiu e mar kato uamiu teka. Na lam e tahul ramo limiu ba te ranga hatagala mera molimiu tara solona Tsunono e Iesu, alimiu go mar kato haniga noa has uam teka.
1TH 4:2 Alimiu e atei silemiu u ranga tu hala rilam alimiu, u ranga te hala has nema a Tsunono e Iesu i tamulam.
1TH 4:3 E Sunahan e ngilena a torimilimiu na markato i tamilimiu e ga gogoso. E kato uana teka ba limiu te ka halehana ba namiu a markato tara tsikolo na tara haloku.
1TH 4:4 Alimiu go ma tsikolomi, te mar kato uar u katun u tematan te ma atei sileri e Sunahan. E moa. Alimiu e mar ka noa las uamou tara nikaka a niga. E kato uana teka ba poata te töle mia limiu a tohaliou i tamilimiu ba limiu te niga mia i matana e Sunahan.
1TH 4:6 Alimiu go ma kato homi uami teka ba te kato homiemiu a tana katun. E moa. Alam u hatei hakapa rilimiu, a Tsunono e hahuna rena romana u katun te mar kato uar teka.
1TH 4:7 E Sunahan e ma ngö sil ranei ra te gi kato homi u ra. E moa. Nonei e ngö sil ranei ra te gi kato haniga u ra.
1TH 4:8 Na katun te tori-tsuga ba nena u ranga teka e ma tori-tsuga ba nanei u ranga tara katun tun lasi. E moa. Nonei e tori-tsuga ba nena u ranga tere Sunahan, e Sunahan te hala ranei limiu u Namnamei u Goagono i tanen.
1TH 4:9 Alam e ma ngilin ranga hapara nami te go ngil mera milimiu u hahatoulana i tamilimiu tere Kristo, taraha e Sunahan e hatuts hakapa rilimiu te go hiangilngil pouts uam limiu.
1TH 4:10 Na lam e atei silem alimiu e ngil hamana ramiu u hahatoulana hoboto i tamilimiu te hamana uar tere Kristo ba te ka ria tara mamana han i Masedonia. Kaba alam e hatei noa has ramo limiu a ma tsi hahatoulana i tamulam, alimiu go hiangilngil pouts noa has iam, bu ngil teka te pan susul nou.
1TH 4:11 Alam u hatei mam rio limiu na lam e hatei lel has ramo limiu, alimiu go hiakaka haniga hoboto iam ba limiu a man toa toa te ma herokoemi a toukui tara tana katun. Na limiu go kato haniga noa lase iam a man toukui i tamilimiu, ba te ma hanoe mien.
1TH 4:12 E kato uana teka ba limiu te ma sola mia tara moni tara tana katun. Te kato haniga uami limiu teka, bu katun te haniga rariou limiu.
1TH 4:13 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei has rami limiu u katun ti mate ti hamanaia tere Iesu. Alimiu go ma tabe sil koru ramien te kato uar a pala te hahamanar. A pala teka e ma hamaneri te gi na ka haniga hoboto gono menien e Sunahan i murina a tou mate i taren.
1TH 4:14 Ara e hamanera e Iesu e mate me takei poutsuna. Na ra e hamana hasera, a poata te la pouts nama romana e Iesu be Sunahan te peigi gono mera name ien u katun ti mate ti hamanaia tere Iesu.
1TH 4:15 Alam e hatei rami limiu u ranga teka tara Tsunono: ara u katun te toatoa noa rou tara poata te la pouts nama romana a Tsunono, ara e ma mam narei romana a pal barebana teka ti mate mam. E moa.
1TH 4:16 Taraha, a Tsunono e koul menama romana i Kolö u ranga u mal, na tsunono turu angelo e ku hapan nou romana, na tuhil tere Sunahan e ling has nou romana. Nu katun ti hamanaia tere Iesu tara poata ti matei ien e takei pouts mam has riou romana.
1TH 4:17 Na i murinen, ara te toatoa noa rou romana i puta e la sei gono mera roen romana turu koasi, ba ra te na hitupal hoboto gono mera a Tsunono i iasa. Ba ra te na ka nitoa gono mera romana a Tsunono.
1TH 4:18 E kato uana teka, ba limiu te hatei rami a palabi u ranga teka ba limiu te hiatamtamimiu.
1TH 5:1 A ma tsi hahatoulana, alam e ma ngilemi te go ranga hapara meni a poata te ga butuma romana a ka teka.
1TH 5:2 Taraha, alimiu e atei hakapa silemiu nonei a poata tara nihahuna tara Tsunono e songots butu nama romana. A katun e ma atei sile nei a poata te la nama a kopkop tara bong. Ne kato has uana i iesana turu Lanin Hahuna tara Tsunono. E moa ta katun te ga atei sil a poata te butu namen romana.
1TH 5:3 Te poe ria romana a barebana, “A poata a niga tala, a poata tara masalohana i romana,” nonei a poata te songots butu nama romana u Lanin Hahuna tere Sunahan. A Lan teka e here noi romana a tahol te pika hapanina ba te singote sagohena a kamits. Na barebana e moa koru te gi tatei bus ba menien e Sunahan.
1TH 5:4 Kaba limiu e ma ka mia turu kuhil. Ba limiu te ma asingotomi romana te butu nama romana a poatan hahuna tere Sunahan.
1TH 5:5 Taraha, ara hoboto u katununa turu ualesala na tara lan. Ara e matsköra ne niga has ria i matana e Sunahan, ba ra te atei sil hase ren. Na ka teka e kato uana tara markato turu ualesala. Ara e ma katun uarei tara bong na turu kuhil, te haharoei nena a markato a omi na a nitutu.
1TH 5:6 A katun e roron soho mena bong na katun e roron spak has mena bong. Na katun te ma atei sile nei te la nama romana u Lanin Hahuna tara Tsunono, nonei te here nei a katun te sohona tsi a katun te spakina. Kaba ara gi ma kato uai teka. E moa. Ara gi herei a katun te kalatana ba te hakats hanigana.
1TH 5:8 Taraha, ara u katununa tara lan. Ara gi hamana haniga u tere Sunahan ba ra te hiangilngil noara. Na ra gi hamana noa hasi e Sunahan e lu ba ranoa romana ra tara nomi.
1TH 5:9 Taraha, e Sunahan e ma hopu kap meri ra tara nihahuna. E moa. Nonei e hopu kapin te ga lu ba merien ra tara nomi, taraha e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e mate sili rira.
1TH 5:10 Nonei e mate sil te gi ka nitoa gono menien ra, noahasina te toatoa noa roa romana ra tsi te mate hakapa mam roa ra tara poata te la pouts namen romana.
1TH 5:11 E kato uana teka, ba limiu te hiatamtamimiu, te roron kato uami limiu. Ba limiu te hihitaguhimiu ba te hamana hanigamiu.
1TH 5:12 A ma tsi hahatoulana alam e hatei ramo limiu, alimiu go hapane iam a pal kapan i tamilimiu. A Tsunono e hopu kap ren te gi hatuts merien limiu na te gi haruto merien limiu a maroro a niga.
1TH 5:13 Hakats haniga ramen ba te ngil koru ramen, taraha nori e taguhu rario limiu. Na limiu go kaka haniga hoboto iam.
1TH 5:14 Na lam e hatei has ramo limiu, alimiu go ranga meriam u katun u karous te gi kukui pouts tala uen, ba limiu te kato hongolo ramiu u katun te matoutur, ba te taguhu ramiu u katun te ma tagalari. Na limiu go ma ranga sisi memi a tana katun.
1TH 5:15 Ma hiapalpalis nami u markato u omi. E moa. Alimiu go niga hiton riam a man hahatoulana i tamilimiu te hamana uar tere Kristo, nu katun hoboto.
1TH 5:16 Sasala iam tara mamana poata.
1TH 5:17 Na limiu go singo hiton uam tere Sunahan.
1TH 5:18 Haniga uam tere Sunahan tara mamana ka hoboto te butuna. Taraha, alimiu u katun tere Iesu Kristo, ne Sunahan e ngilena alimiu go haniga hiton uam i tanen.
1TH 5:19 Ma torohanan hapiu nami u Namnamei u Goagono.
1TH 5:20 Ma ranga homi nami a katun te töho nena u ranga hamatskö tere Sunahan.
1TH 5:21 Alimiu go arene iam a mamana ka hoboto, ba te haka hanigemiu a man ka te nigana.
1TH 5:22 Na limiu go hatalis ba niam a man ka man omi hoboto.
1TH 5:23 Alam e ngilem e Sunahan e tatei kato hagogoso nitoa nena a torimilimiu, e Sunahan te hala nenama a masalohana i torirara. Alam e ngil hasem e Sunahan e tatei tara kap nena u namnamei i tamilimiu na torimilimiu nu tuanrei i tamilimiu, ba limiu te tatei niga nitoamiu tara poata te la pouts nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1TH 5:24 U ranga tere Sunahan e ma tatei rus nei. Nonei te ngö rano limiu e kato hamana korue nou romana a mamana ka te ranga negu lalia.
1TH 5:25 A ma tsi hahatoulana, alimiu go singo bera muma lam tere Sunahan.
1TH 5:26 Alimiu go hatsomi haniga riam a ma tsi hahatoulana hoboto i tarara te hamana uar tere Kristo.
1TH 5:27 Na lam e hatei rami limiu tara solona Tsunono, alimiu go rite iam a kalanloun teka bu hahatoulana hoboto te tatei hengoe ren.
1TH 5:28 Alam e ngilem e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhu rano limiu. Nonei talasi. Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti
2TH 1:1 Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti e tara pouts ramo limiu i romana, alimiu hoboto u katununa tere Sunahan e Tamarara na te katun has uamiu tere Iesu Kristo a Tsunono. Alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu u katun te lotu hoboto mia tara taun i Tesalonaika.
2TH 1:2 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
2TH 1:3 A ma tsi hahatoulana, alam e haniga hiton bera moa limiu tere Sunahan, ba ka teka te nigana. Taraha, a nihamana i tamilimiu e butu susul hanigana ba limiu a man toa toa hoboto te hiangilngil haniga noa hasmiu, nu ngilngil i tamilimiu e butu susul haniga hasina.
2TH 1:4 Nonei te ranga sesei bera milam alimiu turu hagum tara pal barebana tere Sunahan. Alam e hahatei nem u katun e kato homi rario limiu, taraha alimiu e hamana uamiu tere Iesu ba te hamana hatagalamiu, noahasina te omi reria u katun alimiu.
2TH 1:5 A ka teka e haruto nena te tsimou hamatskö uana e Sunahan. Nonei e hanige iena te go lu mena milimiu u kamits ba nonei te kato hamatskö rano limiu ne kato haniga has rano limiu ba limiu te ka uamiu tara Nipepeito i tanen.
2TH 1:6 Ne Sunahan e kato hamatskö has nou tara poata te hakamits ranen romana u katun te hakamits rariu limiu.
2TH 1:7 Alia e hatei rago limiu hoboto te luemiu a kamits, e Sunahan e hahusa pouts ranou limiu na lam has, tara poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono. Nonei e butu nama romana i Kolö nu angelo u tagala has i tanen ba te here roi u tula u uahiahi.
2TH 1:8 Ba nonei te mi hahuna ranou romana u katun te ma atei sileri e Sunahan na nori has te hipus ner u Bulungana u Niga tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
2TH 1:9 U katun teka e ka homi nitoa riou romana, ba nori te ka halhal ba nitoa nariou a Tsunono na nitagala pan has i tanen.
2TH 1:10 Nonei tara poata te la nama romana a Tsunono, ba barebana i tanen te soloseie roen. U katun hoboto te hamanar e haniga korue roen romana, na limiu has, taraha alimiu u hamane iam u ranga i tamulam.
2TH 1:11 Ba lam te singo nitoa bera molimiu. Alam e singo silem e Sunahan te hopu kap rio limiu e tatei haniga rano limiu, ba te hala ranei limiu a nitagala te go kato memi limiu a ka a niga hoboto te ngilin katoe milimiu, na te go hakapa haniga mena milimiu a toukui te hamane milimiu be Sunahan te taguhu rano limiu i tanen.
2TH 1:12 Ba barebana te tare riou a markato i tamilimiu ba te soloseie riou e Iesu a Tsunono i tarara, ba nori te solosei has rario limiu, taraha alimiur i tanen. A nihitaguhu tara Sunahan i tarara ne Iesu Kristo a Tsunono e kato hantuna rano limiu tara ka teka.
2TH 2:1 A ma tsi hahatoulana, alam e hatei rami limiu a poata te la pouts nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara na poata te gono hoboto roa ra te gi hitupali menien ra.
2TH 2:2 Te hengoe moa limiu u ranga turu katun te poier u Lan Pan teka tara Tsunono e butu hakapa, ba limiu te ma tatei hamane mien. Alimiu go ma tokumi ne go ma asingoto hasmi te poe menari u katun u ranga teka turu ranga tara propet tsi te poe has mena rien alam u koloto nien tara kalanloun. E moa.
2TH 2:3 U katun e namos gamo mera rilimiu tu saha tu mar ranga. Taraha, u Lan Pan teka e ma mam namei romana. E moa. A ka teka te butu mam nou romana: u katun u para e hapolase riou romana e Sunahan, ba katunun pekopeko tara lo te butu nou, nonei te lue nou romana a nihahuna i hel.
2TH 2:4 A katun teka e omie nou romana a mamana mar lotu, ba nonei te katoe noi a peisanen a katun te pan nena a man lotu. Ba nonei te na gum has noa i iahana a Luman Lotu Pan tere Sunahan ba nonei te gamona ba te poiena nonei e Sunahan.
2TH 2:5 Alia u hatei rilimiu a ka teka tara poata tu ka gono meraia lia limiu. Ga limiu u solopala hakapa iam?
2TH 2:6 Alimiu e atei silemiu a ka te hatu kap nena a katun a omi teka i romana. Nonei a katun a omi e la las nama romana te butu nama a poata i tanen.
2TH 2:7 A markato te peko menari a lo e kui hamousuna i romana ba te antunana tara poata te la hatalisina a katun te hatu kap nanen.
2TH 2:8 Ba nonei tara poata, a katun a omi teka e butu nou romana. Ba tara poata te la pouts nama romana e Iesu a Tsunono, nonei e butu menama romana a nitagala i tanen ba te husa hamatie nen.
2TH 2:9 Kaba i mam, a katun a omi teka e la gono menama romana a nitagala tere Satan, ba te mi katoe nou a mamana mar mirakul nu hiharuts u gamogamo.
2TH 2:10 Nonei e gamo nitoa rena romana u katun te na tia riou, taraha nori e ma ngileri u ranga hamana te tatei lu pouts mera neien tere Sunahan.
2TH 2:11 Be Sunahan te hala rano ien a ka te gamo koru ranoen, ba nori te toan hamane riou u gamo.
2TH 2:12 Bu katun hoboto te ma hamaneri u ranga hamana te lue riou a nihahuna, nori a pala te ngil koruer a markato a omi.
2TH 2:13 Kaba alimiu a ma tsi hahatoulana, alimiu e ma kato uami teka. E moa. Alam e roron haniga bera molimiu tere Sunahan, alimiu a pala te tatagi sil rena a Tsunono. Taraha, e Sunahan e hopu kap rio limiu i mam noa te go lu pouts merien limiu i tanen. Poata tu hamana mia limiu turu ranga hamana, u Namnamei i tanen e kato hagogoso a torimilimiu.
2TH 2:14 Tara poata tu hatei reia lam alimiu u Bulungana u Niga, e Sunahan e ngö has rio limiu, ba limiu te ka memiu a nikapan tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
2TH 2:15 E kato uana teka a ma tsi hahatoulana, ba limiu te kato sil noe mou u ranga hamana ti hatuts meri lam limiu i rungumulam na tara kalanloun has.
2TH 2:16 E Sunahan e Tamarara e tatei tatagi rano ra ba te tami nitoana i tarara ba te taguhu rano ra te gi hamana sil meni ra a ka a niga ni murimuri. Nonei mere Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei kato haongolo rer a torimilimiu ba te kato hatagala rano limiu ba limiu te katoemiu u toukui u niga hoboto nu ranga u niga hoboto has.
2TH 3:1 Na tana ka lel a ma tsi hahatoulana. Alimiu go singo bera molam bu ranga tara Tsunono te tasata boroboro nou ba te pan noa i matar u katun u para, te kato has uaien i tamilimiu.
2TH 3:2 Alimiu go singo has iam be Sunahan te hatongo kap ba ranoi lam u katun u omi, taraha u katun u para e hahamanar.
2TH 3:3 Kaba a Tsunono a katun a hihipakoko. Nonei e kato hatagale nou a torimilimiu ba te hatongo kap ranoa limiu tere Satan.
2TH 3:4 A Tsunono e kato hagegahi a torimulam ba lam te hamanem alimiu e hengo hanige iemiu u ranga i tamulam ba te kato talasimiu romana.
2TH 3:5 A Tsunono e tatei hantuna rano limiu ba limiu te atei silemiu ime te mar ngil koru mera nei e Sunahan alimiu, ba limiu te kato noa has uamiu te kato uana e Kristo ba te ma hanoami.
2TH 3:6 Alam e hatei ramo limiu a ma tsi hahatoulana, tara solona e Iesu Kristo a Tsunono i tarara, alimiu go ka halhal ba neiam a hahatoulana te karous hitonina ba te ma kukutie nei a ka tu hatuts rilam alimiu.
2TH 3:7 Alimiu e atei silemiu alimiu go tatate ramo lam. Alam u ma karousi poata tu kaia lam i tamilimiu. E moa.
2TH 3:8 Alam u hol peisa a kannou hoboto i tamulam. Alam u kuin moni hatagala koru mei a lan na bong. Taraha, alam u ma ngilei ta toa i tamilimiu te ga hanou pukpuku raio lam.
2TH 3:9 Sanena tu ngilia lam ba lam te hatei ramo limiu te go hanou pukpuku merai limiu alam. Kaba e moa. Taraha, alam e ngilin haruto rami limiu te go kui peisa sil mena milimiu a kannou i tamilimiu, tu kato has u lam.
2TH 3:10 Poata tu kaia lam i tamilimiu ba lam te hala rami limiu u ranga teka; a katun te ma kuikui nei e ma tatei nou has nei.
2TH 3:11 Alam e mar ranga uam teka te hengo mena milam u ranga te poiena a palabi i tamilimiu e karousur ba te ma kuiri, ba nori te ranga pinopino homi ner a man ka tara palabir u katun.
2TH 3:12 Alam e ranga hatagala mia turu katun teka tara solo tere Iesu Kristo a Tsunono, alimiu go hanoe iam u ranga pinopino ba limiu te kuin moni peisamiu.
2TH 3:13 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma sökana memi te kato haniga uami limiu.
2TH 3:14 Te raman hengo nana ta toa i tamilimiu u ranga i tamulam tara kalanloun teka, alimiu te tara kap haniga namen ba te ka halhal ba namen, ba nonei te matsingolo mena a markato i tanen.
2TH 3:15 Kaba limiu go ma kato here namien a pakö i tamilimiu. E moa. Alimiu go hale mien u ranga u tagala, taraha nonei a hahatoulana i tamilimiu.
2TH 3:16 A Tsunono noa has, nonei a mouna tara masalohana, e tatei hamasalohana rano limiu tara mamana poata na tara mamana markato. A Tsunono e tatei ka gono mera nolimiu hoboto.
2TH 3:17 Alia e Pol, na lia peisa te hakapegu u ranga tara kalanloun teka. Nonei a mar koloto i tar teka te kana tara kalanloun hoboto i tar ne haruto nena te mar koloto uagu lia.
2TH 3:18 E Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhu rano limiu hoboto. Nonei talasi. Alam ere Pol mere Sailas ne Timoti
1TI 1:1 Alia e Pol, a toa aposol tere Iesu Kristo. E Sunahan te lu pouts rio ra e hopu kap sili lia te go aposol u lia, ne Iesu has te hamana sile rara.
1TI 1:2 Alia e koloto uagu i tamulö, o Timoti. Alö e heremi a pien hamana i tar te hamana hoboto uara ra tara Tsunono. E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhe rio lö ba te tatagi has nario lö ba te hale roi lö a masalohana.
1TI 1:3 Alia e ngilegu alö go kakaia tara taun i Epesas, tu mar hatei has meni lia alö poata tu la u lia tara provins i Masedonia. Palair u katun i Epesas e hihatuts ner u ranga u gamogamo, na lö go ranga hapiu ren.
1TI 1:4 Alö go hatei ren nori e gi ma ngil korui u hahatate pinopino ne gi ma hakoloto hasni a solo a para turu tuburen, taraha a man ka teka e habutena u raharaha. E ma haruto nanei te mar kato uana e Sunahan. Ara e atei sil lasera a markato tere Sunahan te hamana uara ra.
1TI 1:5 Alia e kato silegu te go hatakei meri lia limiu ba te hiangilngilmiu. A markato teka e butu mena te ga gogoso u a torimilimiu na te go atei sil mena milimiu alimiu u ma kato homimi na te go hamana haniga uamia limiu tere Sunahan.
1TI 1:6 Palair u katun i hatalis ban a markato a niga teka ba te tutu mer u ranga pinopino.
1TI 1:7 Nori e ngilin hihatuts ner u Lo tere Sunahan, kaba nori e ma atei sileri u raranga pouts i taren na man ka has te ranga hatagala naren.
1TI 1:8 Ara e atei silera e Sunahan e hakei u Lo i tanen, na te katoe rara a toukuina turu Lo i tanen, bu Lo te nigana.
1TI 1:9 Na ra e atei sil hasera u Lo i ma haka silei a katun a matskö. E moa. U Lo i haka silei u katun te roron pekoer u ranga tere Sunahan, nu katun u hihipus, nu katun te rama ner e Sunahan ba te kato homir, nu katun te ka halhal ba ner e Sunahan. U Lo i haka silei a katun te atungena e tamanen tsi e tsinanen na tana katun has, nu katun u tsikotsikolo nu tson te hiasesein-tsonur na tohaliou te hiahahaloku poutsur, na katun te kopena a tana katun, na katun a gamogamo. U Lo i haka silei a mamana katun hoboto te omier u hihatuts u mana. Nori teka u katun te haka silri e Sunahan u Lo i tanen.
1TI 1:11 Nu hihatuts u mana e kana turu Bulungana u Niga te halei a Sunahanina tara nisasala alia te go habulungana menien lia.
1TI 1:12 Alia e haniga uagu tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara, te hatagale nolia tara toukui i tanen. Nonei e poiena alia e antunagu tara toukui teka, na nonei e hopu kap nio lia te go kui beme nien lia.
1TI 1:13 Noahasina tu roron ranga homi sil menien lia i manasa na tu kato homi meni lia a pal katun i tanen. Ne Sunahan e tatagi nio lia, taraha alia u ma hamana noai na lia u ma atei silei a ka tu kati lia.
1TI 1:14 A Tsunono i tarara e tatagi koru nio lia ne taguhu silei lia te go hamana u lia i tanen ba te ngilegu a tana katun, te mar kato has uar a barebana hoboto te pala uar tere Iesu Kristo.
1TI 1:15 U ranga te katoe gou lia teka e mana nitoana nu katun hoboto e gi hanige ien. E kato uana: e Iesu Kristo e la sile iema i puta te go mi lu pouts merien u katun u omi. Na lia a toa tu omi saluhe.
1TI 1:16 Kaba e Sunahan e tatagi noa has nio lia me kato silena e Iesu Kristo e tatei haruto nena te mar tuatami koru mena neien a katun a omi koru te herei lia. Nonei e mar kato u teka te go haruto menien a ningilngil i tanen turu katun hoboto te hamana uariou romana i tanen be te lue riou a nitoatoa te ka nitoana.
1TI 1:17 Ara gi hapan a King te ka nitoana ba te ma tatei mate nei. Ara gi solosei nonei e Sunahan te ma antunan tareri u katun. Nonei a toa puku ne moa ta tai. Ara gi solosei nitoe ien tara mamana poata hoboto i murimuri. U mana.
1TI 1:18 O Timoti a pien i tar, alia e hale gilö u ranga u tagala teka. E matsköna turu raranga tere Sunahan ti ranga mam mei lö i manasa. U ranga teka e tatei kato hatagale nolö ba lö te tagala silem a Tsunono, taraha e here nei ara e pula gono mera u pakö tere Kristo.
1TI 1:19 Alö go hamana hatagala noa has ba te ma katoemi ta ka te atei sile mulö te omina. A palabir u katun e atei siler a ka te omina, kaba nori e kato noa hase ren ba te kato homier a nihamana i taren.
1TI 1:20 E Haimenias ne Aleksenda i mar kato homi u teka. Alia u haka merien i limane Satan te gi atei sil menien nori gi ma ranga homini e Sunahan.
1TI 2:1 Alia e hatei mame golö, alimiu go singo uam tere Sunahan ba te singo sil ramiu u katun hoboto. Singo sile iam te go taguhu merien e Sunahan ba limiu te haniga sil has ramien tere Sunahan.
1TI 2:2 Alimiu go singo sil riam u king nu palabir u katun pan hoboto, ba nori te mar tsunono uar te gi tatei ka haniga u ra tara masalohana ba te kato haniga ria i matane Sunahan na turu katun.
1TI 2:3 Nonei a ka a niga teka ne kato hasasalena e Sunahan te lu pouts mera nei ra i tanen.
1TI 2:4 Nonei e ngilin lu pouts rena u katun hoboto ba nori te atei siler a ka a mana.
1TI 2:5 A toa Got lasi te kana, nonei e Sunahan, na toa lasi a katun te lu gono hoboto rena e Sunahan nu barebana, nonei e Iesu Kristo.
1TI 2:6 Nonei e hala sili a peisanen te go sakahis merien u katun hoboto. Na ka teka, te butuia tara poata a niga i tanen, e harutein u ngil tere Sunahan.
1TI 2:7 Nonei a ka te hala sile mei e Sunahan alia a aposol i tanen, te go hatuts meri lia u katun te ma Jiuri ba nori te tatei hamaner a ka a mana ba te atei sil hase ren. Alia e ma gamogi. E moa! Alia e ranga hamanagu.
1TI 2:8 Alia e ngilegu a pal tson turu han hoboto e gi singo u tere Sunahan, u tson u niga te hatsunoner e Sunahan ba te hasoasei ner a limaren ba te ma ranga haraharahari.
1TI 2:9 Na lia e ngil hasegu a tohaliou e gi mar hasei meni u hasobu i taren te matskö uana tara markato a niga i matana barebana. Nori e gi hakats haniga ba te hasei hamatsköer u hasobu. Nori e gi ma hakats hapara silei te gi kato haniganiga meni a huluren ba te hakeier u goul tsi a ma tsi hatu a ma tsi kankanaha nu hasobu na mamana ka te hol seina. E moa.
1TI 2:10 Nori e tatei hakats hiton ner te gi kato menien a man markato a man niga. A markato teka e matsköna tara tohaliou te poier nori e hatsunoner e Sunahan.
1TI 2:11 A tohaliou e tatei kokomotor ba te hengo hanigar ba te kato hateteneier a peisaren.
1TI 2:12 Alia e ma hanigagi te gi hatuts meri a tohaliou a pal tson tsi te gi pan uen tara pal tson. Nori e gi kokomoto.
1TI 2:13 Taraha, e Sunahan e kato mami e Adam, ba te kato hamurimurena e Eva.
1TI 2:14 E Satan e ma gamoei e Adam. E moa. Nonei e gamoi e Eva, ne Eva te peko a lo tere Sunahan.
1TI 2:15 Kaba e Sunahan e taguhu noa has rena a tohaliou te posa mera rien a galapien, te hamana hiton uaren tere Sunahan ba te hiangilngilir ba te kato hamatskör ba te hakats hanigar.
1TI 3:1 U ranga e manana te poiena, ‘A katun te ngilin katoena a toukui tara katunun pepeitokap turu lotu e ngilena a toukui a niga.’
1TI 3:2 A katunun pepeitokap turu lotu e ma tatei ka menei ta ka ta omi i tanen. Nonei e ga ka mei a toa puku a tahol i tanen. Na nonei e ga hakats haniga ba te hala pute iena u ngil i peisanen ba te kato hamatsköna. Nonei e ga hatasu meri u katun halhal i luma i tanen. Na nonei e ga atein hihatuts has.
1TI 3:3 Nonei e go ma ua hatutui ne go ma hiatatung hasi ne go ma ngil koru hasi a moni a para. E moa. Nonei e tatei kato hatami rena u katun ba te haniganiga ranen.
1TI 3:4 Nonei e tatei tara kap haniga nena a tahol na galapien i tanen ba galapien te hengo hanige ren ba te hapan hitone ren.
1TI 3:5 Taraha, te ma antunan tara kap hanige nei a tson a tahol na galapien i tanen, ba nonei te ma antunan tara kap has nanei a pal barebana tere Sunahan.
1TI 3:6 A katun te hamana tsimusuna e ma tatei lue nei a toukui tara katunun pepeitokap turu lotu. Nonei e namos ranga seseina i peisanen pouts ba te luena a nihahuna te lu e Satan.
1TI 3:7 A katun te pepeito kap nena u lotu e ga mar kato u te gi haniga u u tematan. Nonei e namos kato homina ba barebana te ranga homi naren. A markato teka te hiamus mera nei e Satan u katun.
1TI 3:8 U katunun hitaguhu turu lotu e gi kato haniga has ba te ranga hamatskör. Nori e ma tatei ua hapareri u wain ne ma tatei ngil koru haseri te gi gono beme nien a peisaren a moni.
1TI 3:9 Nori e gi pile kap hakarapotein a mouna a ka te hamane ren ba te ma katoeri ta ka te ga hamatsingolo ren.
1TI 3:10 A pal kapan turu lotu e gi tolaha buren. Te tolaha sabe roen, ba nori te tatei luer a toukui tara katunun hitaguhu turu lotu.
1TI 3:11 A tohaliou i taren e gi kato haniga has ba te ma katoeri tu ranga te poiena a tana katun e kato homina. Nori e tatei hakats hanigar ba te pakoker a mamana ka te katoe ren.
1TI 3:12 A katunun hitaguhu turu lotu e ga ka mei a toa puku a tahol i tanen, ba te tara kap haniga nena a tahol na galapien i tanen.
1TI 3:13 U katun te kato hanige ier a toukui tara katunun hitaguhu e lue riou a solo a niga, ba te antunan ranga hongolo ner a man ka te hamane rara te pala uara ra tere Iesu Kristo.
1TI 3:14 Alia e ngilin la boroboro uagu i tamulö, kaba te go mokomoko u romana lia, alia e koloto menagi a tsi kalanloun teka i tamulö ba lö te tatei atei silem ime te mar kato uana a katun te pala uana tere Sunahan. A hun katun tere Sunahan e hatagalena u ranga u mana ba te here nei a luman lotu tara Sunahan te toatoana.
1TI 3:16 Alia e hateie golö a mouna u lotu i tarara e pan koruna ba te kato uana teka: E Kristo e butun katunuma. Nu Namnamei u Goagono e harutein te matskö uen. Nu angelo i tara hase ien. U katun i rarareia e Kristo turu han u para, bu katun e hamana uar i tanen. Be Sunahan e ngö pouts mena teien i Kolö.
1TI 4:1 Hengo tala! U Namnamei u Goagono e ranga halesalana ba te poiena a palabir u katun e la ba nariou romana u lotu hamana tara kapakapana poata. Nori e ngilin hengoer romana u spirit u gamogamo ba te kukutier u hihatuts turu mate u omi.
1TI 4:2 U hihatuts teka e la sila noa turu ranga u gamogamo turu katun u gamogamo te ma matsingolo lel meri a ka a omi.
1TI 4:3 U katun teka e hapiu ner u katun te gi ma hitöl uaien na te gi ma nou menien a palabina kannou. Kaba e Sunahan e habutu silei a kannou te gi nou menien u katun te haniga sile ren, u katun te hamaner a ka a mana ba te atei sile ren.
1TI 4:4 A mamana ka hoboto te kato e Sunahan e nigana, na ra gi ma agononi ta toa ta ka, te haniga sile ria ra tere Sunahan.
1TI 4:5 Taraha, u ranga tere Sunahan nu singo e kato hanige iena a kannou i matane Sunahan.
1TI 4:6 Te hala nemoa lö u ranga teka tara ma tsi hahatoulana, ba lö te katunun kui haniga uamou tere Iesu Kristo, ba lö te kato hatagale moi a peisamulö u rangana tara nihamana na turu hihatuts u niga te kukutie mulö.
1TI 4:7 Kaba alö go ka halehana ban a man hahatate pinopino ni manasa te ma hanige nei e Sunahan. Alö go tsilotsilo noa hasi a peisamulö tara markato a niga tere Sunahan.
1TI 4:8 Te hatagale mia lö a tuanreimulö, e nigana. Kaba te tsilo haniga noa u namnamei i tamulö, e niga balana, taraha a markato teka e taguhe nolö i romana na i murimuri has.
1TI 4:9 U ranga teka te katoe gula lia e manana, ne antunana te gi hamana menien u katun hoboto.
1TI 4:10 Ba ra te kui hatagala sil noa hasera a ka a niga teka, taraha ara e hamana silera e Sunahan te toatoana. Nonei e taguhu rena u katun hoboto ba te lu pouts rena u katun te hamana uar i tanen.
1TI 4:11 Alö go hihatutsin a man ka teka, a man ka te gi hengo.
1TI 4:12 Alö e mala hitots noam, kaba u katun e ma tatei sigale roi lö. E moa. Alö go haruter u katun te hamanar te mar kato uana a Kristen na te mar raranga has uanen. Nori e tatei kukutier a markato i tamulö te ngil mera milö u katun ba te hamana uam tere Sunahan ba te ka mem a markato a gogoso.
1TI 4:13 Antunana tara poata te la uagou lia i tamulö, alö go kui hatagala sil te go rit hahengo meni lö u Buk u Goagono turu katun, ba lö te rararie men ba te hihatuts has namen.
1TI 4:14 Alö go ma totonei a ka a niga i tamulö te halei e Sunahan alö tara poata a pal kapan turu Kristen i kato u ranga turu propet ba te halakoper a limaren i tamulö.
1TI 4:15 Alö go kato hatagala hitoni a toukui teka i tamulö ba te hakats nitoa namen, ba barebana hoboto te tatei tarer te kato haniga mena milö a toukui ba te kato talasina.
1TI 4:16 Alö go pepeito kapin a peisamulö na man ka te hihatuts nemu lö. Alö go kato noa has u te ranga uagu lalia ba te tuol hakarapotom, ba lö te taguhe mou a peisamulö nu katun has te hengoe rio lö.
1TI 5:1 Alö go ma ranga sisiia tara katun te tsonpan neno lö. E moa. Alö go ranga hatamiia i tanen te mar ranga mena milö e tamamulö. Na lö go kato hereri a pal hitots u toulamulö.
1TI 5:2 Na lö go kato hereri a tohaliou u kapan u tsinamulö ba te kato here rami a tohaliou u kukubei u hahinamulö, ba te katoem a markato te gogosona.
1TI 5:3 Alö go taguhir a tohaliou u amoba ti moa ta katun te ga taguhu ren.
1TI 5:4 Kaba te ka mena a toa amoba a galapien i tanen tsi a ma tsi hatutubunei i tanen, nori e gi taguhe ien. E matsköna turu lotu turu Kristen te gi taguhu uas meri a galapien e tsinaren ne tamaren nu tuburen. A markato teka te haniga hasena e Sunahan.
1TI 5:5 A tahol a amoba hamana te moa ta katun te ga tara kap nen, nonei e hamana uana tere Sunahan ba te singo uana i tanen tara lan na tara bong ba te singo silena a nihitaguhu i tanen.
1TI 5:6 Kaba a amoba te roron rongaronge iena a peisanen turu mamanu ngil pinopino i tanen e here nei a tahol a mate, noahasina te toatoa noa nen.
1TI 5:7 Alö go hala meni u ranga teka turu amoba. Nori e namos kato homir ba barebana te ranga homi raren.
1TI 5:8 A katun e tatei tara kap nena a sungutunen, ne tatei tara kap haniga koru nena a tahol na galapien i tanen. Te moanen, nonei e holis nena u hihatuts turu lotu turu Kristen. Nonei e omi bala nena a katun te hahamanana.
1TI 5:9 A amoba te ngilin hakoloto nena a solonen turu listana turu amoba te gi taguhu menien a pal barebana turu lotu i tanen, nonei e tatei kato uana teka: nonei e ga ka mei u 60 u hiningal, na nonei e ga ka mam mei a toa puku a tson i tanen.
1TI 5:10 Nonei a amoba teka e tatei ka mena a solo a niga tara man markato man niga te kato mamen. Hena, te hatuts haniga rien a galapien i tanen ba te tara kap haniga ranen, ba solonen e tatei kana turu lista. Na te taguhu haniga rien u katun u tuku tara tana han, ba te galusena a mour u katun u Kristen ba te taguhu rena u katun te ka mer a nimate ba te torohanan katoena a mamana markato a niga, nonei e tatei hakoloto nena a solonen turu lista.
1TI 5:11 Kaba alö go ma kolotoni a solor u amoba te mala hitots noar. Taraha, te gi ranga hamana uen i iasa te gi kui beme nien e Kristo peisa, nori toum e hitöl lel riou i murimuri ba te pekoe ier u ranga hamana ti kate ien tere Kristo me kato homir.
1TI 5:13 Nori u amoba teka e karous toum has riou romana te hula la uaren tara man tana man luma. Na nori toum e ranga pinopino sil hase riou a palabir u katun ba te kato pinopino tunur ba te ranga ner a man ka te ma matskö nei i taren.
1TI 5:14 E kato uana teka ba lia te ngilegu u amoba te mala hitotsir e gi hitöl lel iou ba te pose ier a galapien ba te tara kap ner a pala i taren, bu katun te pakö reri ra te ma tatei ranga mera rira ta toa ta ka ta omi.
1TI 5:15 A palabir u amoba i hatalis ba hakapein e Kristo ba te kukutier e Satan.
1TI 5:16 Te kana a amoba tara pala tara toa Kristen, ba nonei a Kristen te tatei tara kap haniga nanen. A Kristen teka e ma tatei singo uanei tara pal barebana turu lotu i tanen te gi tara kap menien. E moa. A pal barebana turu lotu e tatei tara kap las rer u amoba hamana te moa ta katun te ga taguhu ren.
1TI 5:17 A pal tson u kapan te kui hanigar e antunan luer a hihol a niga, na nori has te kui hatagalar te rarare uaren ba te hihatutsir.
1TI 5:18 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “Alö go ma kopo kapni a runguna bulumakau te pita patspatsike nen u kon. Nonei e tatei nou hasina tara poata te kui nen.” Nu Buk u Goagono e poe hasena, “A katun te kuina e antunan luena a hihol i tanen.”
1TI 5:19 Te torohanan kot naria a Kristen a kapan, kaba te ma ka ria a elasolana tsi a elapisa katun te gi hatangana hoboto u, alö go ma hengo rien.
1TI 5:20 Kaba te kato homi hamanana a toa katun, ba lö te ranga hapiu namen i matar u barebana, ba nori te tatei matoutur.
1TI 5:21 Alia e hala hatagale goi lö u ranga teka i matane Sunahan na i matane Iesu Kristo na i matar u angelo u goagono. Alö go hengo hanigei u ranga teka ba te ma poemi a tana katun e ga kukutien ba tana katun te moana. Alö go mar kato meri u katun hoboto i iesana.
1TI 5:22 Na lö go ma haseseii te go halakopo meni a limamulö tara tara toa katun ba te hopu kap namen tara toukui turu Kristen. Taraha, alö e namos heremi a helasolana i tanen te ga kato homi uen romana. Alö go ka halehana ban a markato a omi.
1TI 5:23 Alö go ma ua lasi u ramun tun. Alö go ua hasi ta tsitabubun wain ba te taguhena a torimulö na nimate has te roron lue nolö.
1TI 5:24 A palabir u katun e roron kato homir ba barebana te atei sil raren. Na markato i taren e haruto nena te na lu mena roien a nihahuna. Na markato a omi tara palabir u katun e ma atei sileri a barebana i romana, kaba e na atei sil motse roen i murimuri.
1TI 5:25 Na markato a niga e atei sil haser a barebana. Kaba markato a niga te ma lakasa noa uanei i ielesala i romana e na atei sil motse riou a barebana i murimuri.
1TI 6:1 A katunun kukui puku te hamanana e ga hapan hanigei a katun pan i tanen. Taraha, a barebana e namos ranga homi ner e Sunahan nu hihatuts i tarara.
1TI 6:2 Na katunun kukui puku te ka uana tara katun pan i tanen te hamanana e ma tatei omie neien te pala uanen tere Kristo. E moa. E tatei kui haniga koru beie nen, taraha a toukui i tanen e taguhena a katun te here nei e toulanen. Alö go hihatuts hatagalein a man ka teka.
1TI 6:3 A katun te hihatuts halhalna turu hihatuts hamana tere Sunahan e soloseiena a peisanen. Na katun te ma hanige nei u ranga u mana tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara e ma atei sile nei ta ka.
1TI 6:4 A katun teka e ngil koruena te go ranga sisi meni u ranga tun, na markato teka e habutsena a hiomimi ba barebana te ranga homi ner a tai, ba te hiahakhakats homir ba te hiangenangenar.
1TI 6:5 U katun teka e ma hakats hanigari ne ma atei sil haseri a ka a mana. Nori e poier u lotu e ka silena te gi lu menien a moni.
1TI 6:6 Alö e ngilin luem a man ka te niga balana? Bara, alö e ka hakapa memen te hapane mia lö e Sunahan ba te sasala mem a man ka te ka memu lö.
1TI 6:7 Ara i ma la memei ta ka tara poata ti butuia ra i puta, e moa. Na ra e ma tatei la has merei ta ka tara poata te na mate rara.
1TI 6:8 E kato uana teka ba te antunana te gi ka meni ra a kannou nu hasobu.
1TI 6:9 U katun te ngilin goner a moni a para e la uar tara maroron hiamus. Tara maroro teka e kana u mamana u ngil u omi nu ngil u tutu te here nei e tange iena a katun ba te kato homie nen ba te antunan las has mena neien i hel.
1TI 6:10 Taraha, te ngil koruena a katun a moni, ba markato teka te hamouna nena a mamana markato a omi. Palair u katun e ngil koruer a moni ba te hapolasa susuler a markato te hamana uar tere Sunahan ba te katoer a mamana ka te kato hatiamena a toriren.
1TI 6:11 O Timoti, alö a katun tere Sunahan. Alö go ka halehana ban a man ka teka. Torohana hatagala sil te go kato hamatskö u lö ba te kato haniga mia i matane Sunahan ba te hamane men. Alö go ngilir a barebana ba te hatami ramen. Kato noa hasi a man ka teka ba te ma sökanami.
1TI 6:12 Alö go tagala sil e Sunahan ba lö te hamana haniga uam i tanen. Pile hakarapotein a nitoatoa te ka nitoana. E Sunahan e ngö sili lö a nitoatoa teka tara poata tu ranga hanigaia lö i matar u katun u para te mar hamana uamia lö i tanen.
1TI 6:13 Alia e hatei nagoa lö i matane Sunahan te hala nena a nitoatoa tara mamana ka, na lia e hatei has nagoa lö i matane Iesu Kristo te ranga hanigein u ranga u mana i matane Pontias Pailat, alö go hengo hanigei u ranga tere Sunahan, ba barebana te ma tatei ranga homi naroi lö. Kato u teka antunana tara poata te butu pouts nama romana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
1TI 6:15 Nonei e butu nama romana tara poata te haniga hakapein e Sunahan. E Sunahan a toa puku te pan saluhena na te hamouna nena a nisasala. Nonei a King pan turu king hoboto na Tsunono pan turu tsunono hoboto.
1TI 6:16 E Sunahan peisa te ma tatei mate noi. Nonei e kana turu ualesala pan te ma antunan la hasukusuku uari u katun. E moa ta katun te ga tare ien i manasa, ne moa has ta toa te ga antunan tare ien. Ara gi hapane ien, nonei te tagala saluhe nitoana. U mana.
1TI 6:17 Alö go hateir u katun te ka mer a moni pan e gi ma soloseii a peisaren. Nori e gi ma solaia tara moni tun te antunan taia boroborona. E moa. Nori gi solaia tere Sunahan te tatangana koruna ba te hala ranei ra a mamana ka te kato hasasala rena ra.
1TI 6:18 Alö go hatei ren e gi kato haniga ba te katoer a mamana markato a niga. Nori e gi tatangana ba te halahala ner a man ka i taren.
1TI 6:19 Te kato uaren teka ba te here nei nori e haputu beri a peisaren a man ka man niga hamana, a man kana i Kolö te taguhu ranoen i murimuri. Ba nori te antunan lue riou a nitoatoa hamana.
1TI 6:20 O Timoti, alö go tara kapin a man ka hoboto ti halei lö. Ka halehana ban u ranga pinopino te ma hapane nei e Sunahan, na turu rangana tara raharaha turu katun te gamor ba te poier e ka mer a niatei.
1TI 6:21 Palabir u katun e poier e ka mer a niatei, kaba nori i hatalis ba hakapein a marorona tara nihamana. E Sunahan e tatei taguhu rano limiu. Nonei talasi. Alia e Pol
2TI 1:1 Alia e Pol, a toa aposol tere Iesu Kristo, ne Sunahan e ngil hasi te go aposol u lia ba te hala sile nei lia te go habulungana meni lia a nitoatoa te ranga hamana nen te ga hala sila merien ra tere Iesu Kristo.
2TI 1:2 Alia e koloto lel uagu i tamulö, o Timoti. Alö e heremi a pien a tsomi i tar. E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono i tarara e tatei taguhe rio lö ba te tatagi has nario lö ba te hale roi lö a masalohana.
2TI 1:3 Alia e ranga hamanagu te poe mena gilia alia e kui beiegu e Sunahan ti mar kato has u u tubur i manasa. Na lia e haniga uagu i tanen tara lan na bong te singo sile gia lia alö.
2TI 1:4 Alia e hakats pouts negu a poata tu tabeia lö, na lia e ngilin tara koru nago lö ba te sasala koru gou.
2TI 1:5 Alia e hakats pouts negu tu hamana hatagala u lö. E tubumulö a tahol e Lois e hamana mam u tere Kristo, be tsinamulö e Yunis e hamana hasito. Na lia e atei silegu alö e hamana haniga here has ramien.
2TI 1:6 Alia e hatei lele golö, alö go hatakei a ka a niga te halei e Sunahan alö tara poata tu halakopia lia a limar i tamulö.
2TI 1:7 Taraha, e Sunahan e ma hala sil rira u Namnamei u Goagono te ga hamatsingolo merien ra ba ra te matoutura. E moa. Nonei e hala rira u Namnamei i tanen te ga hala merien ra a nitagala ba te taguhu rena ra te gi ngil menien ra nu katun has ba te hala pute iera u ngil i peisarara.
2TI 1:8 Na lö go ma matsingolo mei te go ranga hatei meni a Tsunono i tarara. Na lö go ma matsingolo has noi lia te ka gia lia tara karabus. Alia e karabus beiegu e Kristo. Na lö has e kamits bemou romana u Bulungana u Niga. Be Sunahan te hale noi lö a nitagala tara ka teka.
2TI 1:9 Nonei e lu poutsi rira ne ngö hasi rira te gi katun u ra i tanen. Nonei e ma kato mei a ka teka ti kato haniga u ra. E moa. Turu ngil peisa i tanen nonei e ngö rira ba te tatagi rano ra. I iomin noa e Sunahan e tara mami a ka te ga na kato e Kristo, ba nonei te toan tatagi rano ra.
2TI 1:10 Ne Iesu Kristo te lu pouts rano ra e butuma me hatei sila rana ra turu Bulungana u Niga te hakapa menien a nitagala tara tou mate, ba te hala ranei ra a nitoatoa te ka nitoana.
2TI 1:11 E Sunahan e hopu kap nio lia a aposol te go rarare u lia ba te hatuts negu u Bulungana u Niga teka.
2TI 1:12 Na nonei a ka te sagoho sile gilia a kamits. Kaba alia e ma hanoegi a nihamana. E moa. Alia e atei silegu esi te hamana uagu lia, na lia e atei sil hasegu nonei e antunan tara kap haniga nena a mamana ka te hataratara kap nen i limar, antuna noa has noa te butuna romana u Lan Pan tere Sunahan i murimuri.
2TI 1:13 Pile hakarapotein a markatona turu ranga u mana tu hatutsin lia i tamulö. Kukute hanigei. Alö go hamana noa has u tere Iesu Kristo ba te kato nitoa nem a markato te hiangilngil uar.
2TI 1:14 U Namnamei u Goagono te kana i torirara e hala hakapei lö a ka a niga. Alö go tara kap haniga nen.
2TI 1:15 Alö e atei silem u katun hoboto tara provins i Eisia i la ba nio lia, ne Pitselas ne Hemotsenis has.
2TI 1:16 Na lia e ngilegu a Tsunono e ga tatagin e Onesiporas na pala i tanen, taraha a poata a para nonei e kato hasasaleio lia. Nonei e ma matsingolo nanei te ka uagia lia tara karabus. E moa.
2TI 1:17 Tara poata noa lasi te tuku ien tara taun i Rom teka, ba nonei e sakesake hatagala korue nolia ba te sabie nolia.
2TI 1:18 Na lö e atei haniga sil hasem te mar taguhu menien lia i Epesas. A Tsunono e tatei hanige nen ba te tatagi nanen turu Lan Pan i tanen te la nama.
2TI 2:1 A pien i tar, e Iesu Kristo e haniga rano ra ba te taguhu has rano ra. Na lö go tagalaia tara nihitaguhu teka.
2TI 2:2 Alö u hengo u ranga tu rararia lia i matar u katun u para. Na lö go hala nia u ranga teka turu katun te hamana remu lö, ba nori te tatei hatuts uas rariou a palabi.
2TI 2:3 Alö go sagoho gono has mei lia a kamits, te go tagala sil meni lö e Iesu Kristo.
2TI 2:4 A soldia a niga te kana tara ami e ngilena a tsunono i tanen tara ami e ga hanige ien, ba nonei te ma tatei katoe nei a man toukui te kana i ielesala tara markato tara ami. Na lö has e ma tatei la ba nemi a markato tere Sunahan ba te na katoem a toukui halhal.
2TI 2:5 A katun a tagala te kana tara toukuin hihikuma e ma tatei tagala saluhe nei te go ma kukute menien u lo turu hihikuma. Na lö has e go kukute hanigei u lo tere Sunahan.
2TI 2:6 A katun te kui hatagalana tara kui i tanen e tatei lu benei a peisanen a hua tutun i tanen. Na te go kui hatagala hasi u lö, be Sunahan te hala palis uase noi lö a ka a niga.
2TI 2:7 Alö go hakatsin a ka te hatei gilia alö, ba Tsunono te taguhe nolö ba lö te atei sile mou a man ka teka.
2TI 2:8 Alö go hakatsin e Iesu Kristo te takei poutsia tara tou mate na te hatubuna hasia tere Devit a King. U Bulungana u Niga te rararie gulia te hatei nanen.
2TI 2:9 Alia e ka gia tara karabus ba lia te sagoho silegi a kamits u Bulungana u Niga teka. Nori e kits here nari lia a kopkop. Kaba u ranga tere Sunahan e ma tatei kits nari.
2TI 2:10 Ba lia te soatsegu a mamana ka te butuna i tar, taraha alia e ngilin taguhu regu a barebana te hopu kapir e Sunahan. Alia e ngilegu nori e gi lu hasi a nitoatoa te kana tere Iesu Kristo, na nitsunono pan has te ka nitoana.
2TI 2:11 U ranga teka e manana: “Ti mate gono meia ra e Kristo, ba ra te toatoa gono has meren romana.
2TI 2:12 Te tuol hakarapoto nitoa roa ra, ba ra te tsunono gono has meroen romana. Kaba te holis naroen ra, ba nonei te holis has rano ra.
2TI 2:13 Te ma hamana roi ra, nonei e katun noa has uana turu mana, taraha nonei e ma antunan hahamana pouts nanei a peisanen.”
2TI 2:14 Alö go hatei lelri a barebana i tamulö a man ka teka. Alö go ranga hatagala meren i matana Tsunono te gi ma tatei ranga sisi menien u ranga tun. A markato teka e ma taguhe nei a katun. E kato homi las rena u katun te hengoer u ranga teka.
2TI 2:15 Alö go torohana hatagala sil te go haniga menoi e Sunahan alö ba te ngöe noi lö a katun a kukui te ma matsingolo memi a toukui i tamulö ba te hihatuts hamatskö nem u ranga u mana.
2TI 2:16 Ka halehana ban u ranga pinopino te ma hapane nei e Sunahan, taraha e las halhal ba nanei a katun e Sunahan.
2TI 2:17 A markato teka e here nei a pi a omi te nouena u benö tara katun. A elasolana turu katun te mar kato uar teka nori ere Haimenias mere Pailitas.
2TI 2:18 Nori i hatalis ban u ranga u mana ba te kato homi rer a palabir u Kristen te poe mena rien ara i takei pouts hakapaia tara tou mate ba ra te ma tatei takei pouts lel roi.
2TI 2:19 Kaba u mouna u ranga tere Sunahan e ka hatagala noa hasina ba te here nei u simen te ka mena a nikoloto teka “A Tsunono e atei sil rena u katun te pala uar i tanen. Na katun te poiena e pala uana tara Tsunono e tatei hatalis ba nena a markato a omi.”
2TI 2:20 I luma tara katunun moni e kana u tabeli nu gotana na mamana kan hongo. Palabi e niga korur te kuieri u silva tsi u goul, na palabi e kuieri u roei tsi u tsikitsiki. A man kan hongo a man niga e ka silena a man toukui pan, na palabi e ka silena a man toukui pinopino.
2TI 2:21 Te ka halhal ba nemia lö a markato a omi, ba lö te here moi a kan hongo te ka mena a toukui pan. Alö e gogoso mou ba te hahalosem a saha toukui a niga te hopu kap benoi lö a Tsunono.
2TI 2:22 Alö go tori-tsugan a mamana ka te habutsena u ngil u omi te roron ka mer a pal hitots, ba lö te tagala silem a markato te hamana uaria tere Sunahan ba te matskö has mia i matanen. Alö go ngil noa hasir a barebana ba te ka haniga gono mera men. Alia e hala menagi u ranga teka i tamulö na turu katun hoboto a toriren te gogosona ba te singo siler a Tsunono e ga taguhu ren.
2TI 2:23 Na lö go ka halehana ban a katun te ranga pinopino nena a mamana ka te tatei hiapalpal siler a barebana. A markato teka e roron habutsena a raharaha.
2TI 2:24 A katunun kui tara Tsunono e ma tatei ranga sisi menei a tana katun. E moa. Nonei e tatei tami rena u katun hoboto, ba te hatuts haniga ranen ba te ma tsuga nei.
2TI 2:25 Tara poata te hamatsköe nen a katun te tori-tsuga nena u ranga i tanen, ba nonei te ranga hatami menen. E Sunahan toum e hatangana nanou te go habirits pouts u a katun teka ba te hatatei nena u ranga u mana.
2TI 2:26 Ba nonei e lue nou u hakats u niga ba te bus kopis ba nanou e Satan te rehei e tange ien ba nonei e kukutieto u ngil tere Satan.
2TI 3:1 Alia e hateie golö, tara kapakapana poata a nomi pan e butu nou.
2TI 3:2 A barebana e hakats talasi nariou romana a peisaren ba te ngil koru hase riou a moni. Nori e ranga sesei nariou a peisaren ba te poier, “Alia a katun pan.” A barebana e ranga homi rariou u katun ne Sunahan has ba te hipus rariou u tsinaren nu tamaren. Nori e ma haniga sile roi a man ka te ka meren. Na nori e rama nariou a markato a niga.
2TI 3:3 A barebana e ma ngil raroi u katun ne ma tatagi has raro ien. Nori e gamo nariou a tana katun ba te ka puta roa turu ngil u omi i taren. Nori e kato homi pinopino rariou u katun, na nori e omi hase riou a markato a niga.
2TI 3:4 Nori e hala rariou u katun u niga turu pakö i taren. Nori e kato homi pinopino riou ba te ma hakats haniga naroi a markato i taren. Na nori e hakats sesei koru nariou a peisaren. Nori e ngilin hirata koru riou ba te ma ngile roi e Sunahan.
2TI 3:5 A barebana e kukutie riou a man markato pinopino turu lotu, ba te holis tsipon nariou te ga ka meni u lotu ta nitagala. Alö go tori-tsugan a mar katun teka.
2TI 3:6 Palabi e na hohou kapiene riou a man munmun tahol ba te angongoso mera roi a tohaliou u tutu u hihatuts u omi i taren. A tohaliou teka e roron toku siler u markato u omi i taren ba te ka mer u mamanu ngil u omi.
2TI 3:7 A mar tahol teka e roron tolaha silena te ga lu menien a niatei, kaba nonei e ma antunan atei sile nei a ka te manana.
2TI 3:8 A pal tson te mar gamo uar teka e omier u ranga u mana, ti kato hasi u ere Janis mere Jambris i manasa ti hipus uen tere Moses. U hakats i taren e omi hakapa, ba nori e hohou hamana tun lasir.
2TI 3:9 Kaba nori e ma kato nitoa uaroi teka, taraha e ma pina noi ba barebana te atei sile riou te tutu uaren, ti kato hasi u ere Janis mere Jambris.
2TI 3:10 O Timoti, alö u ruto hakapi a markato i tar — tu mar hihatuts u lia, na tu mar kato u lia, na ka te kato sil hase gulia. Alö e atei silem te mar hamana uagu lia tere Sunahan ba te ngil regu u katun ba te tuatamigu.
2TI 3:11 Alö e atei silem te hamana noa has uagu lia tara Tsunono, noahasina te omi menari u katun alia ba te hakamits hapare rio lia. Alö go hakats poutsin a mamana ka te butuia i tar tara man taun i Antiok na i Aikoniam ni Listra, u taun ti kato homi koruia a barebana i tar. Kaba a Tsunono e haka haniga ba nio lia tara man niomi teka.
2TI 3:12 Na lia e hateie golö, u katun e kato homi puku rariou a barebana hoboto te pala uar tere Iesu Kristo. Aa, e kato homi rariou a barebana te torohanan kato hamatskö ria i matane Sunahan.
2TI 3:13 U katun u omi nu katun u gamogamo e omi susul lel riou ba te kato talasir. Nori e gamo rariou a palabi, na palabi e gamo uas raroen.
2TI 3:14 Kaba o Timoti, alö go pile hakarapotein u ranga u mana ti hatutsi lö, taraha alö e atei silem u katun u hihipakok ti hatutsio lö.
2TI 3:15 Na lö e atei sil hasem, tara poata tu pien noaia lö ba te noana i romana, alö i hatutsei u Buk u Goagono. Nonei e antunan hale noi lö a niatei te mar lu pouts mera nei e Sunahan u katun, te hamana uaren tere Iesu Kristo.
2TI 3:16 E Sunahan e hakolotein u ranga hoboto turu Buk u Goagono. U ranga teka e ka mena a toukui a niga te gi hihatuts meni u ranga u mana, na te gi hapiu meni a ka te omina, na te gi hamatskö meri ra, na te gi haruto meri ra i me te mar kato haniga uara ra i matane Sunahan.
2TI 3:17 Ba katun te kui beiena e Sunahan e toan antuna koru nou tara mamana toukui a niga.
2TI 4:1 U mana koru alia e hatei hamane golö, alö go hengoeio lia te ka gua lia i matane Sunahan ne Iesu Kristo te la pouts nama romana ba te mi tsimou ranou u katun hoboto te toatoar na ti mate has, ba nonei te hatakeie nou a Nipepeito i tanen.
2TI 4:2 Alö go rararei u ranga tere Sunahan. Habulungana hatagalein, noahasina te omina a poata tsi te niga nen. Alö go haruter u katun te mana uana u ranga tere Sunahan, ba lö te ranga hapiu rem u katun te kato homir. Na lö go taguhir u katun te torohanan kato hanigar. Hihatuts haniga nitoa, ba lö te tuatamim.
2TI 4:3 Taraha, a poata e la nama ba barebana te ma hengo lele roi u hihatuts hamana. E moa. Nori e kukutie riou u ngil peisa i taren, ba te gono beroi a peisaren u tson hihatuts te hatuts raro ien a man ka te ngilin hengoe ren.
2TI 4:4 Nori e hengo hanoa riou turu ranga u mana ba te tanian hengo ner u hahatatei pinopino.
2TI 4:5 Kaba lö go hakats halesala ba te tuol hakarapotom, noahasina tara saha ka te hakamitse nolö. Alö go ranga hatei lan u Bulungana u Niga ba te kato haniga bemi e Sunahan a toukui hoboto i tamulö.
2TI 4:6 Na lia, a poata te go mateia lia e butu hakapa tala. Alia e katsin la ba negu a nitoatoana i puta teka.
2TI 4:7 Alia u roron tagala sil korui a Tsunono. Na lia e hakapa haniga talagu ba te heregi a katun te pipieta hatalaia turu hihikuma. Na lia e hamana hatagala koru noa has uagu tere Sunahan.
2TI 4:8 Ne Sunahan e haputu bei lia a prais i tar tu matskö u lia i matanen. A Tsunono te tsimou hamatsköna te hale noien romana lia nonei turu Lan u Kapan te la nama. Ba nonei te hala gono has mera noi lia a prais u katun hoboto te ngile ren ba te hahalose ren te ga la pouts uamen romana.
2TI 4:9 O Timoti, alö go torohana hatagala silema te go la boroboro uama lö i tar.
2TI 4:10 Taraha, e Dimas e ngil koruena a han i puta teka. Nonei e la ba hakapa nio lia ba te la uana tara taun i Tesalonaika. E Kresens e la u tara provins i Galesia ne Taitus e la u tara provins i Dalmesia.
2TI 4:11 E Luk pepeisa te ka gono meno lia. Alö go na lu e Mak ba te la gono memu men. Nonei e tatei taguhu hanige nolia.
2TI 4:12 Alia u hala hakapa meni e Tikikas i Epesas.
2TI 4:13 Poata te la muma romana lö, ba lö te lue muma u hasobu u ngahangaha i tar tu la ba nama lia tere Kapas i Troas. Alö go lu hasema a man buk, na man pepa pan has te ngil korue gulia.
2TI 4:14 E Aleksenda, a katun te kukuiena a kapa, e kato homi koruia i tar. A Tsunono e hahune noen popona tara man markato a man omi te kate ien.
2TI 4:15 Alö go hanei sile ien, taraha nonei e tokitoki korun u ranga i tamulam.
2TI 4:16 E moa ta katun te ga taguheio lia tara poata tutun tu kaia lia turu kot. U katun hoboto i la ba nio lia. Alia e ngilegu e Sunahan e ga ma hahuna rien tara ka teka.
2TI 4:17 Kaba Tsunono e ka gono meio lia ba te hatagale nolia, na lia u antunan ranga hatein u ranga hoboto i tanen, nu katun hoboto ti ma Jiui i hengoen. Ne Sunahan e haka haniga ba nio lia tara niomi pan.
2TI 4:18 Na Tsunono e haka haniga ba has nanou romana lia tara mamana niomi ba te lu mena noi lia tara Nipepeito i tanen i Kolö. Ara gi solosei nitoa nen tara mamana poata! U mana.
2TI 4:19 Alia e hala menagi u haniga tere Priska mere Akuila, na tere Onesiporas has na pala i tanen.
2TI 4:20 E Irastas e kakaia tara taun i Korin. Na lia u la ba nama e Tropimas tara taun i Mailitas, taraha nonei e ka mei a nimate.
2TI 4:21 Alö go torohana hatagala silema te go la uama lö i tar i mam tara poata tara eihalata. E Yubiulas ne Piudens ne Lainus ne Klodia e hatsomi hase rio lö, na man munmun toulana hoboto i tarara e hala hase roi lö u haniga.
2TI 4:22 A Tsunono e tatei ka gono mena u namnamei i tamulö. Nonei e tatei taguhu rano limiu. Nonei talasi. Alia e Pol
TIT 1:1 Alia e Pol, a katunun kui tere Sunahan na toa aposol tere Iesu Kristo. Alia e koloto menagi a kalanloun teka i tamulö o Taitus. Alö e heremi a pien i tar te hamana gono mena milö alia tara Tsunono. E Sunahan e hopu kap nio lia me hala sile nei lia te go taguhu meri lia u katun i tanen. Nonei e ngilena nori e gi hamana haniga ba te atei siler u ranga u mana te matsköna tara markato tere Sunahan.
TIT 1:2 A mouna u lotu i tarara nonei te hamana sile ria ra a nitoatoa te ka nitoana. E Sunahan e ma antunan gamo nei, na nonei e ranga hamana nia a nitoatoa teka i tarara i mam te butuia a han i puta.
TIT 1:3 Nonei e haruto nien turu ranga i tanen tara poata a matskö. E Sunahan e lu poutsi rira me hanigana te go rarare meni lia u raranga teka.
TIT 1:4 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo te lu poutsi rira e tatei tatagi nario lö ne tatei hala hase rilö a masalohana.
TIT 1:5 Alia u la ba sile mei lö i Krit te go hamatskö meni lö a man ka i Krit ba te hopu kap rem u katunun pepeitokap turu lotu tara taun hoboto, tu haruto has bume nilia lö.
TIT 1:6 A katunun pepeitokap turu lotu e go ma ka mei ta ka ta omi i tanen. Nonei e go ka mei a toa puku a tahol i tanen, ba galapien i tanen e tatei hamana has uar tere Sunahan ba te kato hanigar. A barebana e namos poier a galapien i tanen e hipusur ne kato homir.
TIT 1:7 A katunun pepeitokap turu lotu e ma tatei ka menei ta markato ta omi i tanen, taraha nonei e pepeito kap nena a toukui tere Sunahan nu katun tere Sunahan. Nonei e ma tatei hipus nei ne ma tatei raharaha boroboro has nei. Nonei e go ma spaki ne ma tatei hiatatung has nei ne ma tatei matesil hase nei a moni.
TIT 1:8 Nonei e ga taguhu hanigei u katun u tuku tara tana han, ba te ngil hasena a man ka te nigana. Nonei e tatei hakats hanigana ne tatei kato hanigana ba te kato hamatskö hasina, ba te hala puta hasena u ngil i peisanen.
TIT 1:9 Nonei e ga pile hakarapotein u ranga u mana tere Sunahan ti mar hatuts menien, ba nonei te tatei hihatuts haniga nena u ranga u mana ba te ranga hapiu rena u katun te omier u hihatuts u mana, ba te haruto nena te omi uaren.
TIT 1:10 Aa, u Jiu te poier nori e pala uar tere Kristo na palair u katun u para has e hipusur ba te gamo rari a barebana u hihatuts pinopino i taren.
TIT 1:11 Alimiu go hapiu niam u ranga i taren. Nori e hatutu rer a man mun tahol na galapien has i taren te hihatuts sil mena rien a man ka te ma matskö nei te gi lu menien a moni.
TIT 1:12 Na toa has a propetina i Krit e poe hasi, “A barebana i Krit e roron gamogamo nitoar ba te kato hohomir. Nori e karousur ba te hakats talasi ner a kannou.”
TIT 1:13 Nu ranga i tanen e manana. Ba lö te ranga hapiu sil remi u katun teka te gi hamana haniga pouts uen.
TIT 1:14 Nori e gi hengo hanoei u hahatate pinopino turu Jiu, ne gi hengo hanoa hasi u ranga turu katun tun ti tori-tsuga hakapein u ranga u mana.
TIT 1:15 Mamana ka e gogosona i matar u katun te ka mer u hakats te gogosona. Kabe moa ta ka te ga gogosoia i matar u katun u omi te hahamanar, taraha u hakats i taren e korkorianana.
TIT 1:16 Nori e poier e atei siler e Sunahan, kaba nori e holis ner e Sunahan tara markato i taren. Nori e hipus korur, na barebana e omi raren. Na nori e ma antunan kato nari ta ka ta niga.
TIT 2:1 Alö go hihatutsin a man ka te matsköna turu hihatuts u niga.
TIT 2:2 Alö go hateir u katun u tsonpan te gi hakats haniga uen ba te hala pute ier u ngil i peisaren. Nori e tatei kato hatagaler a markatona tara nihamana na markato te hiangilngil uar na markato te tuatami uar.
TIT 2:3 Na lö go hatei hasir a tohaliou u tobuana te gi hapan menien e Sunahan ba te kato hanigar. Nori e ma tatei ranga homi nari a tai, ne ma tatei ua hapara haseri u wain.
TIT 2:4 Nori e gi hihatutsin a man ka te nigana, ba te haruto rer a tohaliou te mala hitotsir ime te gi mar ngil merien a pal tson na galapien i taren.
TIT 2:5 Na tohaliou te mala hitotsir e tatei hala pute ier u ngil i peisaren ba te katoer a markato a gogoso. Nori e gi tarakap hanigein u luma i taren, ba te hatami rer a palabi, ba te hengo haniga rer a pal tson i taren. Taraha, te gi mar kato uen teka, ba te moana ta katun te ga tatei ranga homin u bulungana te la nama tere Sunahan.
TIT 2:6 Alö go ranga hatagala mer a pal tson u hitots te gi hakats haniga has uen ba te hala puta haser u ngil i peisaren.
TIT 2:7 Na mamana ka te katoe mulö e ga haruter a palabi ime te markato menari a markato a niga. Hakats haniga, ba lö te ma ranga pinopino mia tara poata te hihatuts mia lö.
TIT 2:8 Alö e tatei katoem u mar ranga u niga te ma ranga homi naroi a barebana. Taraha, e nigana te matsingolo mena roi u katun te tokitoki rario ra te ma antunan ranga homi mera roien ra.
TIT 2:9 U katunun kukui puku e gi hengo haniger u katun pan i taren ba te kato hasasala mera rien a mamana ka te katoe ren. Nori e ma tatei ranga palis homi uari turu katun pan i taren, ne ma tatei kop has ria i taren.
TIT 2:10 Nori e gi harutein te pakoko haniga mena rien a toukui i taren. A mamana markato hoboto i taren e tatei taguhena u hihatuts tere Sunahan te taguhu rena ra hoboto.
TIT 2:11 E Sunahan e harutein te tatagi sil mera neien u katun na te ngilin lu pouts mera neien u katun hoboto.
TIT 2:12 Nonei e tatagi sil rano ra te gi tori-tsuga ba meni ra u markato u omi nu ngilina i puta, na te gi hakats haniga has u ra ba te kato hamatskö hitonura ba te niga ria tara han i puta teka.
TIT 2:13 Ara gi hahaloso a nisasala te hamana sile rara, nonei a poata te butu noa a hiharuto pan tere Sunahan a kapan i tarara, e Iesu Kristo te lu pouts rano ra.
TIT 2:14 Nonei e hala sili a peisanen te go sakahis merien ra tara mamana markato a omi. Nonei e mate sil te go kato merien ra u katun u gogoso ba te pala peisa uara i tanen ba te ngil koruera te gi kato haniga u.
TIT 2:15 Alö go hatutsin a man ka teka. Alö go ranga mei a nitagala tara nitsunono i tamulö ba te hala nem u rangan hitaguhu turu katun te hengo uar i tamulö, ba lö te hapiu rem u katun te moar. Ta katun e namos sigale nolö.
TIT 3:1 Alö go hatei lelir u barebana i tamulö nori e gi ka putaia tara gamman na turu katun pan i taren ba te hengoe ren ba te ngilin katoer a mamana toukui a niga.
TIT 3:2 Nori e gi ma ranga homini a tana katun ne gi ma hiangenangena hasi. Nori e gi hatami hobotoia turu katun ba te kapiena has raren.
TIT 3:3 Taraha, ara i kato hatutu i manasa ba te hipus hasira. A palabir u katun i gamoe rira. Na ra i ka putaia turu mamanu mar ngil nu mamanu mar hirata. Ara i roron hiao-omi ba te hakats homi rera a palabi. Nori i omi rio ra, na ra i omi has ren.
TIT 3:4 Kaba e Sunahan e harutein te tatagi sil mera neien ra na te ngil mera neien ra.
TIT 3:5 Taraha, nonei e lu pouts rio ra. Nonei e lu poutsi rira, kaba nonei e ma kato sili a ka teka ti kato meni ra a ka a niga. E moa. Nonei e lu pouts meri ra te tatagi sil merien ra. Nonei e hala rira a nitoatoa a tsimus ba te galus ba nena u markato u omi i tarara, nu Namnamei u Goagono e kato hatsimus raio ra.
TIT 3:6 E Sunahan e tangana koru sila nia u Namnamei u Goagono i tarara tere Iesu Kristo, nonei te lu pouts rio ra.
TIT 3:7 Nonei e tatagi sil rio ra te gi tatei matsköia ra i matanen ba te luera a nitoatoa te ka nitoana te hamana sile rara.
TIT 3:8 U ranga teka e manana. Alia e ngilegu alö go hihatuts hatagalein a man ka teka, ba barebana te hamana uar tere Sunahan te kato sile riou te gi kato menien a man markato a man niga. A ka teka e nigana ne taguhu has rena u katun.
TIT 3:9 Alö go tori-tsugan u harangata pinopino te hiangenangena ria u katun. Na lö go tori-tsuga hasin a markato te hiararanga homi mena rien u solor u tuburen na te ranga haraharaha mena rien u Lo tere Moses. A man markato teka e ma habutse nei ta ka ta niga.
TIT 3:10 Poata te torohanan lu kata rena a toa katun a barebana, ba lö te ranga hapiu namen antunana tara huol a poata. Na te kato homi noa has nen, ba lö te ka halehana ba namen.
TIT 3:11 Taraha, alö e atei silem nonei a katun a omi. A markato i tanen e haruto nena te omi uanen.
TIT 3:12 Poata te hala mena goi lia e Atimas tsi e Tikikas i tamulö, ba lö te torohanan la koru uamuma i tar tara taun i Nikopolis, taraha alia e na ka goa nonei tara taun tara poata tara eihalata.
TIT 3:13 Alö go taguhu koru e Sinas a katun a atei turu lo ne Apolos has tara nilala i taren. Nori e namos moa ba rena ta ka.
TIT 3:14 U barebana i tarara e gi kato sil te gi kato hiton menien a man markato a man niga te taguhu rena u katun a man ka i taren te makmakumuna. U barebana i tarara e namos ka pinopinor.
TIT 3:15 U katun hoboto te ka gono merio lia e hale roi lö u rangan haniga. Na lö go hala has nia u rangan haniga i tamulam turu hahikapien i tamulam te hamana hasir. E Sunahan e tatei taguhu rano limiu hoboto. Nonei talasi. Alia e Pol
PHM 1:1 Alia e Pol, na lia e karabus megu tu kato menai lia a toukui tere Iesu Kristo. Alam mere Timoti te pala gono has mera nora tere Kristo e koloto menami a kalanloun teka i tamulö o Pilimon, alö a hahikapien i tamulam tu kui gono meraio lam.
PHM 1:2 Nu ranga teka e la has uana turu Kristen te roron hagum ria i luma i tamulö na tere Apia a hahahinana i tarara, na tere Akipas has, nonei te tagala gono merio ra turu Bulungana u Niga.
PHM 1:3 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi nario lö ne tatei hala hase roi lö a masalohana.
PHM 1:4 O Pilimon e toular, tara mamana poata te singo begia lia lö tere Sunahan, alia e haniga uagu i tanen.
PHM 1:5 Taraha, alia u hengoin alö e ngil koru rem a barebana hoboto tere Sunahan ba te hamana haniga uam tere Iesu a Tsunono.
PHM 1:6 Alia e singo silegu a ka teka: poata te hatei ramia lö u katun a ka te hamane mulö, ba nori te atei sile riou a mamana ka a niga hoboto te ka uana i tarara te pala uara tere Kristo.
PHM 1:7 A tsi toular, a torir e sasala koru me masa mena tu hengo meni lia alö e ngil rem u katun tere Sunahan ba te niganiga ramen.
PHM 1:8 Alia e antunan ongologu ba te ranga hatagala mego lö te go hengo meni lö alia, taraha ara e pala hoboto uara tere Kristo. Kaba alia e ma ranga hatagala goi. E moa.
PHM 1:9 Alia e rangata tune golö, taraha alia e ngile golö. Alia e Pol a tson pepeito tere Iesu Kristo na lia e karabus sil hase gen.
PHM 1:10 Alia e rangata begi e Onesimas a toa ka, nonei a katun tu hol sili lö a katunun kukui puku i tamulö. E Onesimas e here nei a pien i tar te hamana hoboto uamu lam tere Kristo. I iahana karabus noa has teka alia u taguhe ien ba te hamanana, na lia e here talegi e tamanen.
PHM 1:11 I manasa e Onesimas e ma taguhu hanigei lö. Kaba i romana nonei e tatei taguhu hanige nolö na lia has.
PHM 1:12 Alia e ngil korue gen, kaba alia e hala pouts mena gien i tamulö.
PHM 1:13 Alia e ka megia tara karabus tu rarare meni lia u Bulungana u Niga. Na lia e tatei ngilegu te ga kaka uen i tar teka. Sanena te ga kaka ien, nonei sane taguhe nolia ba te here nei alö has te taguhe molia.
PHM 1:14 Kaba alia e ma tatei tagala silegi a ka teka te ma hatangana nami lö. Alia e ngilegu alö go taguheio lia turu ngil peisa i tamulö.
PHM 1:15 E Onesimas e bus ba nio lö tara tsitabubun poata. E Sunahan toum e ngil mei a ka teka te ga hala pouts menien i tamulö ba te na ka nitoana.
PHM 1:16 Taraha, i romana nonei e ma katunun kukui puku peisa nei. E moa. Nonei e pala hoboto gono has mera nei ra tere Kristo. Alia e ngil korue gen. Na lö e tatei ngil bala hase men, taraha nonei a katunun kukui puku i tamulö na nonei e hamana gono has meno lö tara Tsunono.
PHM 1:17 Alia a hahikapien a niga i tamulö. Na lö go lu pouts meni e Onesimas te tatei lu has mena milö alia.
PHM 1:18 Te kato homien i tamulö tsi te ka menen a haroho i tamulö, ba lö te hateie molia ba lia te hamatane goen.
PHM 1:19 Alia e Pol te kolotegi a ka teka a limar peisa: alia e hamatane gou lö. Kaba alö e atei silem a peisamulö hoboto e ka mena a haroho i tar, taraha alia u taguheio lö ba te hamanam.
PHM 1:20 A tsi toular, alö go taguhe molia tara ka teka, taraha alö e ngilem a Tsunono. Te kato uamou lö teka, ba lia e toulamulö te sasala gou.
PHM 1:21 Alia e koloto silegi a kalanloun teka taraha alia e atei silegu alö e kato bemoi lia a ka teka na man tana man ka lel has.
PHM 1:22 Na lö go hamatskö has bei lia a toa makumun susoho. Alia e poiegu e Sunahan e hengoe nou u singo i tamilimiu ba te hanige nou te go la u lia i tamilimiu.
PHM 1:23 Epapras e hala nena u rangan hatsomi i tanen i tamulö. Nonei e ka gono meno lia tara karabus te kato menien a toukui tere Iesu Kristo.
PHM 1:24 Na palabir u katun te kui gono merio lia e hala has ner u rangan hatsomi i taren, nori ere Mak mere Aristakas ne Dimas ne Luk.
PHM 1:25 A nihitaguhu tere Iesu Kristo a Tsunono e tatei ka gono mena u namnamei i tamilimiu. Nonei talasi. Alia e Pol
HEB 1:1 I manasa e Sunahan e rangaia tara poata a para na tara man maroro a man para turu tuburara. Nonei e mar ranga u teka me hala sila nanama u ranga i tanen turu propet.
HEB 1:2 Kaba tara sukusukuna poatan kapa i romana nonei e ranga silama i tarara tara Pien Tson i tanen. E Sunahan e habutu sila nia a mamana ka tara Pien Tson i tanen, na nonei e hopu kap silien te go lu menien a mamana ka hoboto.
HEB 1:3 A Pien Tson i tanen nonei u namnamei turu ualesala tere Sunahan. Nonei e here koru nei e Sunahan, na mamana ka hoboto e ka haniga silana turu ranga u tagala i tanen. I murina te galus ba nien u markato u omi turu katun, nonei e na gumia i Kolö tara pal matou tere Sunahan i iasa koru.
HEB 1:4 E Sunahan e hapan a Pien Tson i tanen ba te pan koru bala rena u angelo. Nonei e hapan koru hapopo nien te mar pan koru mena nei a solo i tanen tara solo turu angelo.
HEB 1:5 E Sunahan e namala ranga uai teka ta toa ta angelo i tanen ba te poiena, “Alö a pien i tar. I romana alö e hatamana mia i tar.” E moa. Kaba nonei e ranga u teka tara Pien i tanen. E Sunahan e ma rangani ta toa ta angelo ba te poiena, “Alia e hapien nagoen, na nonei e hatamana noa i tar.” E moa. Kaba nonei e ranga u teka tara Pien i tanen.
HEB 1:6 A Pien Tson tere Sunahan e pan saluhena tara mamana ka hoboto, na poata te katsin haleie men e Sunahan i puta, be Sunahan e poiena, “U angelo hoboto i tar e gi hatsunono u i tanen.”
HEB 1:7 U Buk u Goagono e mar ranga meni u angelo teka: “E Sunahan e kato here ranei u angelo i tanen a lomolomo. Nonei e kato here ranei nori u katunun kui i tanen u tula u hiski.”
HEB 1:8 Kaba u Buk u Goagono e mar ranga meni a Pien Tson tere Sunahan teka: “O Sunahan, a solon king i tamulö e ka nitoana romana. Alö e tsunono hamatskö rem u katun tara nipepeito i tamulö.
HEB 1:9 Alö e haniga koruem a markato a matskö ba te omiem a markato te ma matskö nei. fi Be Sunahan noa has i tamulö te haka seiia lö turu katun hoboto i tamulö, na nisasala i tamulö e pan bala nena a nisasala i taren.”
HEB 1:10 Nu Buk u Goagono e poe hasi, “O Tsunono, alö u kato a han i puta tara hataniana poata. Na lö u kato hasi a han i Kolö a limamulö.
HEB 1:11 Nori e na taia hoboto riou romana, kaba alö e ka nitoa mou. Nori e na toutounei hoboto riou ba te here roi u hasobu te toutouneina.
HEB 1:12 Alö e na hapits mera moien te mar hapits menari u hasobu. Alö e na palis mera moien te mar palis menari u hasobu. Kaba alö e mar ka nitoa las uamou teka ba te ma tatei palismi. A poata i tamulö e ma tatei kapa nei.”
HEB 1:13 E Sunahan e namala ranga uai teka ta toa ta angelo ba te poiena, “Alö go gumia teka tara pal matou i tar ba lia te hale goi lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.” Kaba nonei e ranga u teka tara Pien i tanen.
HEB 1:14 Ga saha mar katun u angelo? Nori hoboto a namnamei te kui beier e Sunahan. Nonei e hala sil rane ien te gi taguhu merien u katun te katsin lu pouts rena e Sunahan.
HEB 2:1 E kato uana teka ba ra te pile hakarapoto nera u ranga u mana ti hengo ra. Ara e namos hapolasa susule ren.
HEB 2:2 U Lo tere Moses te hala sila nama e Sunahan turu angelo e mana, na katun te hipus nen ba te ma kukutie neien e lu a nihahuna te matsköia i tanen.
HEB 2:3 Kaba u ranga tere Iesu e pan bala nena u ranga turu angelo, na ra e moa koru te gi bus ba meni a nihahuna te totone rara a markato a niga koru teka te lu pouts mera nei ra e Sunahan. A Tsunono e Iesu noa has te habulungana mamin a maroro teka te lu pouts mera nei e Sunahan u katun, nu katun ti hengoe ien i haruto rira u ranga teka e manana.
HEB 2:4 Ne Sunahan e haruto hasin te mana uana u ranga teka te kato menien a mamana hiharuto na mirakul a para ba te hala nena a man toa toa man nitagala turu Namnamei u Goagono popona turu ngil peisa i tanen.
HEB 2:5 Alam e ranga nem a han i puta tara poata i murimuri, ne Sunahan e ma haka puta mena neien romana turu angelo. E moa.
HEB 2:6 Tara toa makum i iahana u Buk u Goagono e poiena, “O Sunahan, aha nonei a katun ba lö te hakats namen ba te tara kap namen? Nonei a ka pinopino lasi.
HEB 2:7 Alö u haka pute ien turu angelo tara tsitabubun poata, ba lö u toan haka seie ten ba te hale mien a solo pan te ka uana tara king.
HEB 2:8 Alö u haka puteia a man ka hoboto i tanen.” Tara poata e Sunahan e haka puteia a man ka hoboto tara katun, e moa ta ka te ga ka halhal. Kaba ara e ma tara noe rei te pan saluhe mena neien a mamana ka.
HEB 2:9 Kaba ara e tarera e Sunahan e hala sei e Iesu ba te hale neien a solo pan te ka uana tara king, taraha nonei e lu a kamits pan ba te matena. E Sunahan e tatagi koru rira ba te gamon haka puta sile nei e Iesu turu angelo te go antunan mate sil merien u katun hoboto.
HEB 2:10 E Sunahan e habutu silei a man ka hoboto a peisanen. Ne nigana te lu meni e Iesu a kamits, taraha e Sunahan e kato hatatalu sile ien a tsonun mammam ba te hapien rena u katun u para ba te ngö mera neien i Kolö. Aa, e Iesu a tson mammam i taren ba te halu pouts rane ien e Sunahan.
HEB 2:11 E Iesu e kato ranei ra u katun u matskö tere Sunahan, na ra mere Iesu e ka mera a toa Tamarara. E kato uana teka ba nonei te hanigana te ngö mera neien ra u toulanen.
HEB 2:12 E Iesu e poiena, “O Sunahan, alia e hatei nagoa lö turu toular. Alia e köma hasasala uagou i tamulö i matar a barebana i tamulö te lotu hobotor.”
HEB 2:13 Ba nonei e poe hasena, “Alia e hamana uagou tere Sunahan.” Ba nonei e poe hasena, “Alia e kagu, na ma tsi galapien has te hala ramei lia e Sunahan.”
HEB 2:14 A ma tsi galapien teka te ranga nanen nori u katun tun, ne Iesu e butun katun here has rame ien. Nonei e kato silei a ka teka te go tatei mate uen ba te toan kato homi nitoa nena e Satan, nonei a katun te ka mena a nitagala te ga kato hamate meri u katun.
HEB 2:15 U katun hoboto i solon matouti a tou mate ba te hereri i mate koru mei a nimatout. Be Iesu e mate sileto te go lu ba merien a nimatout.
HEB 2:16 Ara e atei silera nonei e ma la sile mei te go taguhu meri u angelo. E moa. Nonei e la silema te go taguhu meri a pala tere Abraham.
HEB 2:17 Ne matsköna te butu here merien u toulanen tara mamana markato ba te toan luena a toukui tara tsunono pan turu pris te tatagi rena u katun ba te roron kui haniga beiena e Sunahan. Nonei e kato sil a ka teka te ga lu ba meni u markato u omi turu katun ba te nolo bera nen tere Sunahan.
HEB 2:18 Ne Iesu e antunan taguhu tala rena u katun te amus rer, taraha nonei e tori-tiama has mei ti amus menien.
HEB 3:1 A ma tsi hahatoulana, e Sunahan e ngö sil rilimiu te go katun uam limiu i tanen. Na limiu go hakats niam e Iesu. E Sunahan e hala sile mei e Iesu te go mi aposol uen turu lotu i tarara na te go mi tsunono pan uen turu pris turu lotu i tarara.
HEB 3:2 E Iesu e kukute hanigei e Sunahan te hopu kap nien tara toukui teka, te mar kato haniga has meni e Moses a toukui i tanen i gusuna barebana tere Sunahan.
HEB 3:3 A katun te habutu a hunhaposa a solonen e pan nena a palabasa i tanen. Ne kato has uana i iesana, e Iesu e ka mena a solo te pan bala nena a solo tere Moses.
HEB 3:4 A mamana hunhaposa e ka mena a katun te habuten, kaba e Sunahan te habuti a mamana ka hoboto.
HEB 3:5 E Moses, a katunun kui tere Sunahan, e kato a toukui a niga i gusuna barebana hoboto tere Sunahan, ba te hatei nena a man ka te ga rangein romana e Sunahan i murimuri.
HEB 3:6 Kaba e Kristo, a Pien tere Sunahan, te tara kap haniga rena a barebana tere Sunahan. Na te ongolo rara ba te hamana haniga noa uara i tanen ba te hamana silera a man ka man niga i tanen, ara u katun hamana i tanen.
HEB 3:7 U Namnamei u Goagono e poiena, “I romana, te henge moa limiu a runguna e Sunahan, alimiu go ma hipus uami ti hipus u u tubumilimiu ba te tori-tsuga nario lia ba te torohane roa lia tara latu pinopino.
HEB 3:9 Aa, u tubumilimiu i tarei u toukui pan i tar turu 40 u hiningal, kaba nori i torohana noa hasio lia.
HEB 3:10 Ba nori a pal katun i kato haraharaha korueto lia, na lia u poei, ‘Nori e roron tori hasoalar. Nori i namala atei silei a markato i tar.’
HEB 3:11 Na lia u raharaha koru ba te ranga hamana gia i iasa ba te poiegu, ‘Nori e moa koru te gi la u tara hanin husa i tar i Kenan.’”
HEB 3:12 A ma tsi hahatoulana, alimiu go hanei iam. Ta toa i tamilimiu e namos hahamanana ba te omina ba te hapolasa ba nena e Sunahan te toatoana.
HEB 3:13 Alimiu go hihitaguhi iam ba te hiararanga namiu u ranga teka turu mamanu lan antunana te ka noa uana a poata. Taraha, a markato a omi e namos gamo rano limiu ba te hahipus rano limiu.
HEB 3:14 Ara e ka uara tere Kristo, te hamana hatagala nitoa uara ra ti mar hamana u ra i mam.
HEB 3:15 Alia e hatei hahuol rago limiu a ka te ranga nena u Buk u Goagono: “I romana, te henge moa limiu a runguna e Sunahan, alimiu go ma hipus uami ti hipus u u tubumilimiu ba te tori-tsuga nario lia.”
HEB 3:16 Esi nori u katun ti hengo a runguna e Sunahan ba te tori-tsuga naren? Nori u katun te peigi rema e Moses tara han i Itsip.
HEB 3:17 Na eresi u katun te raharaher e Sunahan turu 40 u hiningal? Nonei e raharaher u katun ti kato homi ba te mater ba te la ba rarien tara latu pinopino.
HEB 3:18 E Sunahan e rangein esi tara poata te ranga hamana uen i iasa ba te poiena, “Nori e moa koru te gi la u tara hanin husa i tar”? Nonei e rangein nori u katun ti hipusia i tanen.
HEB 3:19 Na ra e tara sabiera nori i ma antunan lai tara hanin husa i tanen, taraha nori i hahamanein e Sunahan.
HEB 4:1 U ranga te hopu kapin e Sunahan e la uanama i tarara, te poiena ara e tatei ka mera a tou husa i tanen. Kaba ara gi hanei sil te ga ma antunan lu has meni ta toa i tarara nonei a tou husa.
HEB 4:2 U Bulungana u Niga e la uama i tarara te mar la has uen nori turu katun i manasa. Nori i hahengo u turu ranga, kaba nonei e ma taguhu rien, taraha nori i hengo papala ba te hahamanar.
HEB 4:3 Kaba ara te hamanara e tatei luera a tou husa tere Sunahan. Nonei e poei, “Alia u raharaha koru ba te ranga hamana gia i iasa ba te poiegu, ‘Nori te hahamanar e moa koru te gi la u tara hanin husa i tar!’” E Sunahan e mar ranga u teka noahasina te kapa u a toukui i tanen tara poata te kui hakape ien a han i puta, na nonei e solon husa noa.
HEB 4:4 A toa makum turu Buk u Goagono e hatei nena u hatohitinu lan me poiena, “E Sunahan e husa ban a man toukui hoboto i tanen turu hatohitinu lan.”
HEB 4:5 Kaba u Buk u Goagono e poe hasena, “Nori e moa koru te gi la u tara hanin husa i tar.”
HEB 4:6 A barebana ti hengo mami u Bulungana u Niga i ma lai tara hanin husa tere Sunahan, taraha nori i hahamana. Kaba e Sunahan e hanigana te gi la u a palabinu katun tara hanin husa i tanen.
HEB 4:7 Ara e atei silera a ka teka, taraha e Sunahan e hakei a tana poata te ngöe neien “I romana.” E Sunahan e harangei e Devit a King i murimuri koruna a poata tere Moses ba te poiena u ranga teka te kato hakape gula lia: “I romana, te henge moa limiu a runguna e Sunahan, alimiu go ma hipusmi.”
HEB 4:8 Sanena e Josua te peigi meri a barebana tara tou husa hamana tere Sunahan, e Sunahan sane ma tatei ranga hamurimuri nanei u tan u lanin husa lel.
HEB 4:9 Na e kana a tou husa hamana te tatei luer u katun tere Sunahan, ba te here nei a poatan husa tere Sunahan turu hatohitinu lan.
HEB 4:10 A katun te husa gono mena e Sunahan e husa ba nena a toukui i tanen, te mar husa ba has meni e Sunahan a toukui i tanen.
HEB 4:11 E kato uana teka ba ra te torohana hatagala silera te gi lu meni ra a tou husa tere Sunahan. Ta toa i tarara e ma tatei hipus nanei e Sunahan ti mar kato uen ba te hakapa ba nena a tou husa tere Sunahan.
HEB 4:12 U ranga tere Sunahan e toatoana ba te kuina. E here nei e nou koru ba nena u kilata hoboto u nou koru. Nonei e antunan hamouena u namnamei tara katun. Nonei e tasuna i torina katun i iogana, ba te haruto nena u hakats nu ngil i tanen.
HEB 4:13 E moa ta ka te gi antunan hamous bani e Sunahan. E here nei a man ka hoboto e kana i ielesala, taraha nonei e tarena a mamana ka. E Sunahan noa has te hamou rena ra.
HEB 4:14 Ara gi pile hakarapotein a ka te hamane rara. Taraha, ara e ka mera a pris a tsunono pan te la hakapa nitoa u tara makum te kana e Sunahan. Nonei e Iesu, a Pien tere Sunahan.
HEB 4:15 Ara e ma tatei poe rei a pris a tsunono pan i tarara e ma antunan tatagi ranei ra tara poata te ma tagala ria ra. E moa. Nonei i amus meni tara mamana markato te mar amus has mera rira. Kaba nonei e ma kato homii.
HEB 4:16 Na ra gi ongolo tala ba te la hasukusuku uara tara makum a goagono tere Sunahan tara poata te singo ria ra, taraha nonei e tatagi rena ra. Na saha poata te ma tagala reia ra, nonei e tatagi ranou ra ba te taguhu rena ra.
HEB 5:1 U Jiu e mar kato uar teka: nori e hopu kap ner a tsunono pan turu pris i taren ba te hale rien a toukui te go kui beme nien e Sunahan ba te taguhu ranen. Nonei e hala mena nei a man kan hahalapuku na man hats tere Sunahan te go lu ba menien u markato u omi turu katun.
HEB 5:2 Nonei a pris teka e ma tagala hiton has nanei u markato u omi, taraha nonei a katun tun, ba nonei te antunan tami rena u katun te hahalir na te kato homir.
HEB 5:3 Nonei e ga hats silir u markato u omi turu katun nu markato u omi i tanen has, taraha nonei e ma tagala koru has nei.
HEB 5:4 A katun e ma lu benei a peisanen a solo tara pris a tsunono pan. E moa. E Sunahan peisa te ngö sile nei a katun a toukui teka, te mar ngö has menien e Eron a pris i manasa.
HEB 5:5 Ne kato has uana i iesana tere Kristo. Nonei e ma hala seii a peisanen ba te katoena a peisanen a pris a tsunono pan. E moa. E Sunahan noa has te katoei e Kristo a tsunono pan turu pris. Nonei e Sunahan te ranga mei e Kristo me poiena, “Alö a Pien i tar. I romana alö e hatamana mia i tar.”
HEB 5:6 Na nonei e poe hasi tara tana makum turu Buk u Goagono, “Alö e pris nitoa mou tara mamana poata tara markato tere Melkisedek a pris.”
HEB 5:7 Tara poata te kaia e Iesu i puta, nonei e singo hatagala koru u tere Sunahan ba te ranga hapanina ba te tabena, taraha e Sunahan e antunan hatongo kap nen tara tou mate. Ne Sunahan e hengo hasen, taraha nonei e hatsunoni e Sunahan.
HEB 5:8 E manana, nonei a Pien tere Sunahan, kaba nonei e sagoho noa hasi u kamits, na ka teka e hatutsien a markato te hengo haniga menien e Sunahan.
HEB 5:9 Na poata te hakapa nitoa meni e Iesu a toukui i tanen, nonei e antunan lu poutsir u katun hoboto ti hengoe ien ba te hala rane ien a nitoatoa te ka nitoana.
HEB 5:10 Ne Sunahan e hopu kap nen a pris a tsunono pan tara markato tere Melkisedek a pris.
HEB 5:11 U ranga u para e ka noana tara ka teka, kaba alam e lagi hatarare namien i tamilimiu, taraha alimiu e lagi ateimiu.
HEB 5:12 Alam u solon hatuts rio limiu antunana te go mala hihatuts has uam limiu. Kaba e moa. Alimiu e ngil noa hasemiu a tana katun te ga hatuts lel rilimiu a man markato turu ranga tere Sunahan ti hatuts tutun rilimiu. Alimiu e here poutsmi u goama te sus noar, ba te ma antunan nou noeri a kannou a kihil.
HEB 5:13 U katun te kato uar teka e ma tatei tsimou hanigeri a ka te omina na ka te nigana.
HEB 5:14 Kaba u hihatuts pan e ka uana turu katun ti solon tatate beri a markato a matskö, ba te antunan tsimou ner a ka te omina na ka te nigana.
HEB 6:1 Ara gi tatate talei a man hihatuts pan ba te hapolasera a markato te tatate tun menari a man hihatuts tutun tere Kristo. Ara gi mala atei hakapa sil a man hihatuts tutun teka, hena: 1) Ara gi habirits ban a markatona i tarara i manasa te ka halhal ba nena a nitoatoa tere Sunahan. 2) Ara gi hamana u tere Sunahan. 3) Ara gi kukute u hihatutsina te lu menari a baptais na te halakopo menari u ualima tara katun. 4) Ara gi kukute u hihatutsina te takei pouts uaria tara tou mate nu hihatutsina te lu menari a nihahuna te ka nitoana. Kaba ra e ma tatei ka noa las reia turu ranga tutun teka. E moa.
HEB 6:3 Ara gi na lui u hihatuts u kapan. E Sunahan e haniga nena a ka teka ba ra te na kato uarou teka.
HEB 6:4 E moa koru te gi antunan palis lel meni u katun u hakats i taren ti hapolasa ba nitoa menien e Sunahan. Nori i ka mamia turu ualesala tere Sunahan. Nori i ateiia i peisaren a ka a niga ni Kolö, na nori i ka hasia turu Namnamei u Goagono.
HEB 6:5 Nori i atei sil te niga uana u ranga tere Sunahan, na nori i atei sil hasi a man nitagala tara poata i murimuri.
HEB 6:6 Kaba nori i hapolasa ba noa hasin e Sunahan. Ne moa koru te gi antunan palis lel menien u hakats i taren, taraha e here nei nori e tapala lel naria a Pien tere Sunahan tara koruse, ba te hamatsingolo lele rien i matar a barebana.
HEB 6:7 E Sunahan e hanige iena a kui te ue iena a langits te roron polona i tanen, taraha a kui teka e habutsena a kannou a niga te taguhena a tamana kui.
HEB 6:8 Kaba a kui te habutsena a mamana ka a hihitoka na kolits a omi e ma niga tala nei. E moa. E antuna lasina e Sunahan e hamal nanen ba nori te hakulupu ba naren. Ne kato has uana i iesana nori turu katun u omi.
HEB 6:9 Alam e mar ranga uam teka, kaba alam e poiem a markato i tamilimiu e niga bala nena a markato a omi teka, taraha e Sunahan e lu pouts riou limiu.
HEB 6:10 E Sunahan e ma solopalei a toukui i tamilimiu na tu mar ngil koru menien limiu na tu taguhu meri limiu u katun i tanen ba te kato noa talasina i romana.
HEB 6:11 Na lam e ngilem alimiu a man toa toa e go mar kato haniga noa has uam teka antunana te butu hamana noa romana a man ka te hamana silemi limiu, ba limiu te ma gegesimi.
HEB 6:12 E moa. Alimiu go heremi u katun te hamana hatagalar ba te ma hahan hanoari. Nori e lue riou romana a ka te ranga hamanein e Sunahan.
HEB 6:13 Poata te hala nia e Sunahan u ranga hamana tere Abraham, nonei e ranga hamanaia i peisanen, taraha e moa ta tan ta katun te ga pania i tanen.
HEB 6:14 Nonei e poei, “U mana koru, alia e kalale gou lö ba te hatuhane mou a pien ba lia te katoe goi lö a tubur u katun u para koru.”
HEB 6:15 E Abraham e ma hahan hanoan hahalosoi, na nonei e lui a ka te ranga hamanein e Sunahan.
HEB 6:16 Tara poata a katun e ranga hamana uana i iasa, nonei e ngöena a solo te pan nena a solonen. Nu ranga hamana teka e hapiu nena u ranga turu katun te ranga sile ren.
HEB 6:17 I manasa e Sunahan e ranga hamanein te go taguhu merien romana ra u katun i tanen. Nonei e ngilin haruto halesala koru rio ra te ma tatei palis koru menien a ka te ngilin katoe nen. Na nonei e hatagalei u ranga hamana mam i tanen u tanu ranga te mana uana i iasa.
HEB 6:18 Nu huol u rangan hamana teka e ma tatei palis nei, ne Sunahan e ma tatei gamo has nane ien. Na ka teka e hatagala koruena a torirara, ara u katun ti bus u tere Sunahan te go hatongo kap merien ra, ba ra te pile hakarapoto nera a markato te hamana sil mena rei ra a nihitaguhu tere Sunahan.
HEB 6:19 A ka teka te hamana sile rara e hatagala sile nei a torirara te gi ka hakarapoto gono meni ra e Sunahan. Na ka te hamana sile rara e ka hamatsköna te kana e Sunahan. E here nei a poata te la hapalis uana a tsunono pan turu pris i hapalana u labalaba pan te kutena ba te tasuna tara makum te goagono koruna.
HEB 6:20 Ne Iesu e tasu hakapa has beria ra i iahana Luman Lotu Pan i Kolö. Nonei e mam rio ra tara makum te ka hamatsköna e Sunahan. Nonei a tsunono pan turu pris tara markato tere Melkisedek a pris, ba nonei te pris nitoa nou tara mamana poata.
HEB 7:1 A katun teka e Melkisedek e kingia tara taun i Selem i manasa, na nonei a pris has tere Sunahan i iasa koru. Tara poata e Abraham e kopisima tara pula te atung hamate ramen u king, e Melkisedek e hitupali gono meien ba te kalale nen.
HEB 7:2 Be Abraham e lu kakatena a man ka hoboto te lue men tara pula tara maloto a makum me hala nena a toa makum tere Melkisedek. A solo teka e Melkisedek e poiena, “A king tara markato a matskö.” Ne poe hasena, “A king tara masalohana,” taraha nonei a solo “Selem” e poiena, masalohana.
HEB 7:3 E moa tu buk te ga poei e Melkisedek e ka mei a tamanen na tsinanen nu tubunen, tsi te ga poei nonei i posei, na te ga poe hasi nonei e mate. Nonei e here nei a Pien tere Sunahan. Nonei a pris tara mamana poata.
HEB 7:4 Ba limiu te tatei tara sabe talemiu nonei a tson a kapan koru, taraha e tuburara noa has e Abraham te hale ien a hamalotona makum tara man ka hoboto te lue men tara pula.
HEB 7:5 Alimiu e atei silemiu e Livai e hatubunaia tere Abraham. Nu pris te hatubuna ria tere Livai e kukutier u ranga tara Lo tere Moses te poiena nori e gi roron lu a hamalotona makum tara man ka tara barebanar i Israel. U pris e lue ria a man ka teka turu toularen, noahasina te hatubuna has uaren tere Abraham.
HEB 7:6 Kaba e Melkisedek e ma pala uai tere Livai, taraha nonei e ka mamia tere Livai. Kaba e Melkisedek e lu noa hasi a hamalotona makum tere Abraham, nonei a katun te lui u ranga hamana tere Sunahan, ne Melkisedek e kalala hasi e Abraham.
HEB 7:7 Ara e atei silera a katun te panina te kalalena a katun te teteneina.
HEB 7:8 Na hamalotona makum e roron hala menari turu pris te pala uar tere Livai, noahasina te mate uaroen. Kaba e Melkisedek e lu a hamalotona makum ba te toatoa nitoana, te ranga has uana u Buk u Goagono.
HEB 7:9 Ara e atei silera a pala te hatubuna ria tere Livai e luer a hamalotona makum. Kaba poata te hala nia e Abraham a hamalotona makum tere Melkisedek, e herei e Livai has e hala sila nia e Abraham a hamalotona makum.
HEB 7:10 E manana, e Livai e hatubunaia tere Abraham, na nonei i ma posa noai tara poata tere Melkisedek. Kaba ara e tatei poiera e Livai e ka hakapaia i tuanreina e tubunen e Abraham tara poata e Melkisedek e hitupali mei e Abraham.
HEB 7:11 E Sunahan e halei a tei Israel u Lo, na nonei e hopu kapir u pris ti pala u tere Livai te gi tara kap menien. Sanena a toukui turu pris ti pala u tere Livai e kato haniga nitoan u katun, e Sunahan sane ma tatei hopu kap nanei a markato a tsimus turu pris te kukutiena a markato tere Melkisedek a pris, ba te halhalna tara markato tere Eron a pris te pala u tere Livai. Kaba e Sunahan e hopu kap hamanein a markato a tsimus turu pris.
HEB 7:12 Na te palisina a markato turu pris, bu lona turu pris te tatei palis hasina.
HEB 7:13 U ranga teka e hatei nena a Tsunono i tarara. Ara e atei silera nonei e kaia tara pala tere Juda te halhalna tara pala tere Livai. Ne moa ta toa ta katun tere Juda te ga kuiia tara makumun hats. Poata te ranga nia e Moses a toukui turu pris, nonei e ma katoei tu toa tu ranga tara pala tere Juda. E moa.
HEB 7:15 Na tana pris e butu hakapa tala te kato uana tere Melkisedek. Nonei e Kristo.
HEB 7:16 Ara e atei silera nonei i ma katoei a pris i iahana a lo te poiena nonei e ga hatubunaia tere Livai. E moa. E Sunahan te katoe ien a pris tara nitagala tara nitoatoa i tanen te ma tatei kapa nei.
HEB 7:17 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “Alö e pris nitoa mou tara mamana poata tara markato tere Melkisedek a pris.”
HEB 7:18 A lo ni manasa e hakapa talei e Sunahan, taraha nonei e ma tagalai, na nonei e ka pinopino.
HEB 7:19 U Lo tere Moses e ma antunan kato haniga nitoei ta ka na ta katun. Kaba a maroro te niga balana e butu tala, na ra e tatei la hasukusuku sila uaroa tere Sunahan i tanen.
HEB 7:20 E Iesu e butun pris gono mei u ranga tere Sunahan te mana uana i iasa.
HEB 7:21 I manasa, a pal tson i lui a toukui tara pris be moa ta katun te ga hamana u i iasa. Kaba e Sunahan e katoei e Iesu a pris ba te ranga hamana has uana i iasa me poiena i tanen, “Alia a Tsunono u kato hakapi u ranga te mana uana i iasa. Alia e ma tatei palisegi u hakats i tar. Alö e pris nitoa mou tara mamana poata.”
HEB 7:22 U ranga teka te mana uana i iasa e haruto nena e Iesu e hatagalena u ranga tere Sunahan te kits ien turu katun ba te niga bala nena u rangana turu Lo i manasa.
HEB 7:23 Na tana ka lel, u pris i manasa i para koru, taraha, poata te mateia a pris ba tai te palise nen ba te kato talasina.
HEB 7:24 Kaba e Iesu e ka nitoana, na toukuin pris i tanen e ma la uanei tara tana katun.
HEB 7:25 Ba nonei te antunan lu pouts nitoa rena u katun hoboto te la sila uaroa tere Sunahan i tanen, taraha nonei e ka nitoa silena te go singo sil merien tere Sunahan.
HEB 7:26 Ne Iesu nonei a pris a tsunono pan te matsköna i tarara. Nonei e gogosona ba te nigana. E moa ta ka ta omi i tanen. Nonei e halhalna turu katun u omi, ne Sunahan e hala seien i iasa koru i Kolö.
HEB 7:27 Nonei e ma here nei a palabir u tsunono pan turu pris. E moa. Nori e gi roron hats u tere Sunahan ba te hats siler u markato u omi i taren nu markato u omi has turu katun. Kaba e Iesu e moa. Tara poata te hala nien a peisanen tara tou mate, e herei nonei e katoi u toa u hats te hakape ien u hats hoboto.
HEB 7:28 U Lo tere Moses e hopu kap rena u katun tun te gi tsunono pan uen turu pris, na nori e ma tagala hiton nari a markato a omi. Kaba e Sunahan e ranga hamana u i iasa i murina a poata turu Lo, ba nonei te hopu kap nena a Pien i tanen te matskö nitoana tara toukuin pris i tanen tara mamana poata.
HEB 8:1 A ka te poie mulam e kato uana teka: e Kristo nonei a pris a tsunono pan i tarara. Nonei u Gohus tere Sunahan te gumna tara pal matou i tanen i Kolö.
HEB 8:2 Nonei e ka mena a toukui tara pris a tsunono pan tara makum te goagono koruna, tara luman lotu hamana ti ma kuiei u katun. E moa. E Sunahan te katoen.
HEB 8:3 A mamana pris a tsunono pan hoboto e hopu kap ner te gi hala meni a kan hahalapuku nu hats tere Sunahan. Na a pris a tsunono pan i tarara e ga ka has mei ta ka te ga hala nen.
HEB 8:4 Sanena te ka nen i puta, nonei e ma tatei pris nei, taraha u pris e ka hakapar ba te hala ner a man ka te matsköna turu Lo turu Jiu.
HEB 8:5 Kaba a toukui i taren e hanamnamei tun nena a luman lotu hamana i Kolö. Taraha, poata te katsin hatakeia e Moses a luman lotu seil, e Sunahan e poei i tanen, “Alö go tara kap hanigein te go kui hapopo nia lö a mamana ka tara markato tu harutsi lia alö turu pokus i Sinai.”
HEB 8:6 Kaba e Iesu e ka mena a toukui tara pris te pan bala nena a toukui turu pris i manasa, taraha u ranga tere Sunahan te kits hoboto meien e Iesu nu katun e niga bala nena u ranga tere Sunahan te kits ien turu katun i manasa, taraha u rangan hamana te habutu u ranga te kits mei e Sunahan e Iesu e niga bala nena u rangan hamana te habutu u ranga te kits e Sunahan i manasa.
HEB 8:7 Sanena u katun ti antunan butu hamatskö mei u ranga te kits e Sunahan i manasa, e Sunahan sane ma tatei kits lele nei u hahuoluna u ranga.
HEB 8:8 Kaba e Sunahan noa has te sabe ti ma niga uai u katun i tanen, ba te poiena, “A Tsunono e poiena, A poata e la nama romana ba lia te kitse gou u ranga u tsimus tara pal barebana hobotor i Israel.
HEB 8:9 Nonei e ma here noi u ranga mam tu kitsi lia turu tuburen tara poata tu lua lia a limaren te go peigi ba merien lia a han i Itsip. Nori i hanoan hengoen u ranga tu kits bia lia i taren, ba lia u ma hengo has rate ien, te poiena a Tsunono.
HEB 8:10 Nonei u ranga u tsimus teka te kitse gou lia turu katunur i Israel nonei tara poata te la nama romana e kato uana: Alia e hakei goa u lo i tar turu hakats i taren, ba nori te hakats sil nitoa naroen ba te kukutie roen. Alia e Sunahan uagou i taren na nori e pien uariou i tar.
HEB 8:11 Nori e ma hatuts lel raroi a man toun katun pouts i taren ba te poier, ‘O toular, alö go atei sil a Tsunono.’ E moa. Taraha, nori hoboto e na atei sile röo lia, u katun u tetenei nu katun u kapan has.
HEB 8:12 Alia e tatagi ragoen ba te lu ba nagou u markato u omi i taren. Alia e moa koru te go hakats sil lel menai romana a man ka man omi ti katoen, te poiena a Tsunono.”
HEB 8:13 Poata te ranga nia e Sunahan u ranga u tsimus te ga kitsen romana, nonei e poei u ranga te kits mamen e toutounei talana. Na ka te toutouneina ba te ma tagala nei, e ma pina noi ba nonei te taia nou.
HEB 9:1 U ranga te kits mami e Sunahan e ka mei u lo turu lotu, na e ka has mei a luman lotu ti kui u katun.
HEB 9:2 Nori i hatakei a luman lotu seil te ka mei a huol a makum. A makum tutun i pal biau i ngöei a Makum a Goagono. I iahana makum teka e kaia u lam nu tebol na beret ti hala meni tere Sunahan.
HEB 9:3 Na u huol u labalaba i kute has, na i murina u hahuoluna u labalaba e kaia a tana makum ti ngöei a Makum a Goagono Koru.
HEB 9:4 I iahana makum teka e kaia a tsi makumun hats ti kuiei a goul na ti hatseia u insens, ne ka hasia a bokis turu ranga ti kits me kopo kap hoboto nari u goul. I iahana bokis e kaia u tabeli goul te ka mei a kannou ni manasa ti ngöei u mena, nu tukana tere Eron te alanga pouts, na huol a hatu ti koloto nia u ranga ti kits.
HEB 9:5 Na i iasa tara bokis e kaia u keisa ti ngöei u tserubim ba te haharoei ner u ualesala tere Sunahan, na pakapakaren e tapalata hohi a makum te lu bani e Sunahan u markato u omi, ba te ngöe rien a makum tara nihitaguhu. Kaba alam e ma ngilin ranga hapara nami a man ka teka.
HEB 9:6 Na poata te matskö hakapaia a man ka hoboto teka, u pris i biribiritsin tasuia i iahana makum tutun i pal biau ba te katoer a toukui i taren.
HEB 9:7 Na tsunono pan turu pris nonei lasi a toa te tasuia i iahana a Makum a Goagono Koru, ba te tasu talasina tara toa poata tara man toa toa man hiningal. Na nonei e ma tatei tasu puku hasi. E moa. Nonei e roron lu mami u rahatsing ba te toan tasu gono menen ba te hala bene ien a peisanen tere Sunahan, ne halabe hase neien u markato u omi ti katon tutun a barebana.
HEB 9:8 U Namnamei u Goagono e hatuts mera nei ra a markato teka u toa u mana. E kato uana, a makum tutun e haharoei nena a markato turu Lo ni manasa te noa hasina i romana. Na Makum a Goagono Koru e haharoei nena a han te kana e Sunahan. Na tara poata te tagala noana a markato turu Lo, ba barebana te hatsunone ria e Sunahan turu Lo e ma antunan la sokuri tara han te kana e Sunahan.
HEB 9:9 Tara makum tutun teka u pris i roron hala meni a kan hahalapuku nu hats tere Sunahan, kaba nori i ma antunan kato hagogosei a torir u katun ti la u turu lotu.
HEB 9:10 A kan hahalapuku nu hats i ka talasia tara kannou na kan ua na mamana mar galus. Nori i ka talasia tara lona turu tuanrei, ne noa lasia tara poata te hakeia e Sunahan a markato a tsimus.
HEB 9:11 Kaba e Kristo e butu hakapa, na nonei a pris a tsunono panna tara man ka man niga i romana. Nonei e tasu hakapaia tara luman lotu i Kolö te pan balana, a luman lotu ti ma kuiei u katun na te ma ka uanei tara han i puta.
HEB 9:12 Nonei e tasu soku u i iahana makum hamatskö te kana e Sunahan a toa puku a poata, ba te antunana tara mamana poata hoboto. Nonei e ma tasu mei u rahatsingina meme tsi a tunan bulumakau. E moa. Nonei e tasu mei u rahatsing i tanen peisa ba te sakahis pouts nitoa mera nei ra tere Sunahan.
HEB 9:13 Tara markato turu Jiu, u rahatsingina meme na bulumakau a tson nu kumahoanana tunan bulumakau e tsibil naria tara barebana te ga gamon kato hagogoso merien ba nori te tatei lotur.
HEB 9:14 Kaba u rahatsing tere Kristo e tagala balana. Tara nitagala turu Namnamei te ka nitoana, e Kristo e hala meni a peisanen tere Sunahan ne moa ta ka ta omi ga kaia i tanen. U rahatsing i tanen e galus korue nou u hakats i tarara ba te galus ba nena u markato u omi te ka uana tara tou mate, ba ra te tatei kui beiera e Sunahan te toatoana.
HEB 9:15 E Kristo te habutu u rangan kits u tsimus tere Sunahan nu katun, ba barebana te ngör e Sunahan e tatei luer a man ka man niga te ranga hamanein e Sunahan ba te ka nitoar. Taraha, e Kristo te mate, na tou mate i tanen e hapurese ba ranei u katun u markato u omi ti kate ien tara poata ti ka puta noa ien turu ranga mam te kits e Sunahan.
HEB 9:16 Tara poata a katun e hopu kap nena u ranga i tanen te poiena esi te na lue riou a man ka i tanen i murina te mate noen, u ranga teka e ma tagala nei tara poata te toatoa noa nen. Kaba i murina a tou mate i tanen, u ranga e butu hatagala nou.
HEB 9:18 Ne kato has u i iesana i manasa, taraha u ranga mam has te kits e Sunahan e tagala talasi mei u rahatsing na ka ti kato hamatien.
HEB 9:19 E Moses e hatei mamri a barebana u ranga hoboto te kana turu Lo. Ba nonei e toan hangats rena u tunan bulumakau nu meme, ba te sohala gono menei u rahatsing i taren u ramun, ba te hakeie nen turu hulu u rörö tara sipsip na tara kalan roei ti ngöei u hisop, ba te tsibil nanen turu bukuna turu Lo na turu katun hoboto.
HEB 9:20 Ba nonei e poieto, “Nonei u rahatsing teka te kato hatagalena u ranga te kits hoboto mei e Sunahan alimiu, u ranga te poei e Sunahan e go halei lia limiu.”
HEB 9:21 Na tara toa markato lasi, e Moses e tsibilin u rahatsing tara luman lotu seil, ne tsibil has nen tara man ka hoboto turu lotu.
HEB 9:22 Tara markato turu Lo, a mamana ka a para e kato hagogoseri u rahatsing. Ne Sunahan e lu ba talasi menei u markato u omi turu rahatsing tara ka ti ngats hamati.
HEB 9:23 Nori a man kana turu lotu teka te kato hagogose ier e hanamnamei tun nena a man ka hamana i Kolö. Kaba a man ka ni Kolö e gi kato hagogosei u rahatsing tere Kristo te niga balana.
HEB 9:24 Taraha, e Kristo e ma tasui tara luman lotu ti kui u katun ba te hanamnamei tun nena a luman lotu hamana. E moa. Nonei e tasuia i Kolö noa has, ba nonei te kana i matane Sunahan ba te ranga bere nara.
HEB 9:25 A pris a tsunono pan turu Jiu e tasuna tara Makum a Goagono Koru turu mamanu hiningal ba te la mena u rahatsing tara ka te ngats hamate ier. Kaba e Kristo e ma tasu haparai ba te roron hala nena a peisanen. E moa.
HEB 9:26 Sanena te markato uen teka, ba nonei te tatei sagoho hapare iena u kamits, i manasa te habutia e Sunahan a mamana ka ba te noana i romana. Kaba e moa. E Kristo e butuma tara toa puku a poata, te sukusukun kapana a man poata hoboto, te go hala meni a peisanen tara tou mate ba te lu ba nena u markato u omi. Na nonei e ma tatei kato lele nei a ka teka.
HEB 9:27 U katun hoboto e ka mier a man toa toa man poata te na mate meren, na i murinen e Sunahan e tsimou ranoen.
HEB 9:28 Ne kato has uana i iesana, e Kristo e halan a peisanen tara toa poata puku te ga lu ba menien u markato u omi tara katun a para. Na nonei e mi butu hahuol nou romana. Nonei e ma la hahuol sile namei romana te go mi lu ba lel menien u markato u omi. E moa. Nonei e la sile nama romana te go mi taguhu merien u katun te hahaloso korue ren.
HEB 10:1 U Lo turu Jiu e hanamnamei nena a man ka man niga te ga lama, kaba e tara hakuhilina. Nonei e ma haruto ranei ra a mouna a man ka teka. Nu Lo e ma antunan kato haniga nitoa ranei ra. A man hats e hala naria tara mamanu hiningal, kaba nori e ma antunan kato haniga nitoa rari u katun te la hasukusukur ba te hatsunoner e Sunahan. E moa.
HEB 10:2 Sanena u katun te hatsunoner e Sunahan ti hagalus ba hakapin u markato u omi i taren, nori sane ma tatei hakats lel nari u markato u omi i taren, nu hats e tatei kapa hasina.
HEB 10:3 Kaba e moa. A markato turu hats e kato ranei u katun te gi hakats pouts menien u markato u omi i taren turu mamanu hiningal.
HEB 10:4 Taraha, u rahatsing tara bulumakau a tson na meme e ma antuna koru nei te go lu ba meni u markato u omi.
HEB 10:5 Poata te katsin la uama e Kristo tara han i puta, ba nonei e poiena tere Sunahan, “Alö e ma ngil lelemi te gi hats uen i tamulö. E moa. Alö e kato bemoi lia u tuanrei, ba lia te tatei katoe gou a mamana ka hoboto tu hopu kap mei lö alia te go kato lia.
HEB 10:6 Alö e ma sasala memi te hats mena rien u sipsip nu bulumakau u ohots tara makumun hats ba te hala mena rien i tamulö. E moa. Na lö e ma sasala has memi te hats sile rien i tamulö te go lu ba meni lö u markato u omi.
HEB 10:7 Ba lia u poieto, ‘O Sunahan, alia e la sile guma te go mi kato meni lia u ngil i tamulö, ti mar koloto has menien lia turu bukuna turu Lo.’”
HEB 10:8 E Kristo e poe mame lala, “Alö e ma ngil lelemi te gi hats uen i tamulö. Alö e ma sasala memi te hats mena rien u sipsip nu bulumakau u ohots tara makumun hats ba te hala mena rien i tamulö. Na lö e ma sasala has memi te hats sile rien i tamulö te go lu ba meni lö u markato u omi.” Nonei e mar ranga u teka, noahasina te matskö uar u hats hoboto teka turu ranga turu Lo.
HEB 10:9 Be Kristo e poe hamurimure lala, “Alia e la sile guma te go mi kato meni lia u ngil i tamulö.” E kato uana teka be Sunahan te hakapena a markato a toutounei turu hats ba te palise neien a markato tere Kristo te kato menien u ngil tere Sunahan.
HEB 10:10 E Iesu Kristo e halan a peisanen tara toa puku a poata, ba te ma kato lele neien. Ba nonei te kato ranei ra u katun u matskö tere Sunahan, taraha nonei e kato a ka te ngil e Sunahan.
HEB 10:11 U pris hoboto turu Jiu e roron tuolur ba te katoer a toukui i taren turu mamanu lan ba te hala hapara ner u toa u mar hats. Kaba u hats teka e moa koru te go antunan lu ba menien u markato u omi.
HEB 10:12 Kaba e Kristo e halan u toa puku u hats turu markato u omi, u mar hats te niga nitoana, ba nonei te toan gumuna tara pal matou tere Sunahan.
HEB 10:13 Nonei e kana ba te hahalosena a poata te hale nama romana e Sunahan u pakö hoboto i tanen be Kristo te na pita-puta ranoen.
HEB 10:14 Turu toa puku u hats, nonei e kato haniga nitoar a namnameir u katun te kato rane ien u katun u matskö tere Sunahan tara markato i taren i puta.
HEB 10:15 Nu Namnamei u Goagono e hatangana has te ranga ien i runguna a toa propet i manasa me poiena, “Nonei u ranga u tsimus teka te kitse gou lia turu katunur i Israel nonei tara poata te la nama romana: e kato uana, alia e hakei goa u lo i tar i toriren, ba nori te hakats sil nitoa naroen ba te kukutie roen.” A Tsunono e ranga u teka.
HEB 10:17 Ba nonei e poe lelena, “Alia e moa koru te go hakats sil lel mena goi u markato u omi i taren. Alia e solopale gou a man ka man omi ti katoen.”
HEB 10:18 Na poata te lu ba nena e Sunahan u markato u omi i tarara, nonei ma ngil lele nei tu hats te ga lu ba nen.
HEB 10:19 Na ma tsi hahatoulana, ara e tatei ongolo talara ba te tasu ria i iahana Makum a Goagono Koru, i matane Sunahan noa has, tara poata te singo ria ra. Taraha, u rahatsing tere Iesu e takis bere mara tara tou mate i tanen.
HEB 10:20 Nonei e kalata a maroro a tsimus te gi singo u ra tere Sunahan. Nonei a marorona tara nitoatoa te silana turu tuanreinen te mate sili rira. Tara poata te mateia e Iesu, u labalaba te kute kapin a tamana i iahana Luman Lotu Pan e takis kata. Ba ra te antunan tasu tala ria i iahana Makum a Goagono Koru te kana e Sunahan, tara poata te singo ria ra.
HEB 10:21 Ara e ka tala mera a pris a tsunono pan te tara kap nena a luman lotu hamana tere Sunahan e kato uana a pal katun i tanen.
HEB 10:22 E kato uana teka ba ra te la hasukusuku uara tere Sunahan. Ara gi hakats hamanaia i torirara ba te hamana hatagalara. A torirara e ga gogoso ban a man markato a man omi te hasagohe rara, na tuanreirara e gi galusia turu ramun te gogoso koruna.
HEB 10:23 Ara gi pile hakarapotein a ka a niga te hamana sile rara ba te hatei rari u katun, taraha ara e atei silera e Sunahan e kato hamane nou romana u ranga hamana i tanen.
HEB 10:24 Ara gi hakhakatsir a hahatoulana i tarara, ba te hihitaguhi silera te gi ngil hamana meri ra u katun ba te katoera a man toukui a man niga.
HEB 10:25 Ara gi ma hagum hanoai, te mar kato uar a palair u katun. E moa. Ara gi kato hatagala noa hasir a man hahatoulana, taraha u Lan Pan tara Tsunono e sukusuku nama romana.
HEB 10:26 Te atei sile rara u ranga u mana ba te kato homi noa hasira, e moa lel tu hats te ga lu ban u markato u omi i tarara. E moa.
HEB 10:27 Ara e tatei matout talasera u Kot tere Sunahan nu tula u ahiahi te ats ria romana u katun te omier e Sunahan.
HEB 10:28 Alimiu e atei silemiu a markato turu Jiu: e kato uana, te hipus nia a toa katun u Lo tere Moses ba elasolana tsi a elapisa katun te hatangana hoboto naren te kato homi uen, nori e ma tatei tatagi sile rien. E moa. Nori e gi kato hamate ien.
HEB 10:29 Kaba a nihahuna te pan koru balana e hahalosena a katun te omiena a Pien Tson tere Sunahan. Taraha, nonei e sigalena u rahatsingina turu ranga te kits e Sunahan. Nonei u rahatsing te kato mame ien a katun a matskö tere Sunahan. Na nonei e ranga homi has nena u Namnamei tere Sunahan te tatagi nen.
HEB 10:30 Ara e atei silera e Sunahan te poei, “Alia e hipou gou romana. Na lia noa has te hipalis gou romana.” Na nonei e poe hasi, “A Tsunono e tsimou ranou romana u katun i tanen.”
HEB 10:31 Na haromana koru tara katun te na hahuneie nou romana e Sunahan te toatoana!
HEB 10:32 Alimiu go hakats pouts niam a poata i manasa. I murina tu butu tutun mia limiu turu ualesala tere Sunahan, alimiu u lue iam a kamits na nomi a para, kaba alimiu u ma hapolasami. E moa.
HEB 10:33 Palabina poata a barebana i ranga homi rio limiu ba te kato homi rario limiu i matar u katun, na palabina poata nori i mar kato has u teka tara man hahikapien i tamilimiu.
HEB 10:34 Alimiu u tatagi sil riam u katun ti haka rien tara karabus. Na poata ti lueia u katun a man ka i tamilimiu, alimiu u sasala noa has iam, taraha alimiu u atei sile iam te ka mena milimiu a man ka te niga balana ba te ka nitoana romana.
HEB 10:35 E kato uana teka ba limiu te ma hapolasemi a nihamana a tagala i tamilimiu, be Sunahan te hala ranei romana limiu u hamatana u niga.
HEB 10:36 Alimiu go hamana hatagala noa has iam ba te kato silemiu u ngil tere Sunahan te go lu mena milimiu a ka a niga te ranga hamana nen.
HEB 10:37 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “A tsitabubun poata patu ba katun te la nama e la hamana nama romana. Nonei e ma mokomoko namei romana.
HEB 10:38 U katun u matskö i tar e toatoa sila roa te hamana uaren. Kaba te hakopis pouts noa ta toa i taren, ba lia te raharahe goen.”
HEB 10:39 Kaba ara e ma katun uarei te gi hakopis pouts u ba te taiara. E moa. Ara u katun te hamana uara tere Sunahan, nonei e taguhu koru rano ra.
HEB 11:1 A markato tara nihamana e kato uana teka: ara e atei silera a man ka te hamana sile rara e butu hamana nou romana. Na ra e atei silera a man ka te ma tare rei ra e mana noa hasina.
HEB 11:2 U katunur i manasa i hamanaia tere Sunahan, na nonei a ka te haniga sila rien e Sunahan.
HEB 11:3 Ara e hamanara ba te toan atei silera e Sunahan e habutseia a mamana ka turu ranga i tanen. Na tara man ka te tare rara, e Sunahan e habutse ien tara man ka te ma tare rei ra.
HEB 11:4 E Abel e hamanei e Sunahan me hale neien u hats te niga balaia turu hats tere Kein. E Sunahan e hanigei e Abel me ngöe neien a katun a matskö, taraha e Abel e hamanei e Sunahan, ne Sunahan e lu a man ka te halan e Abel. E Abel e mate, kaba e here nei a markato tara nihamana i tanen e ranga noana.
HEB 11:5 E Inok e hamanei e Sunahan be Sunahan e lu sei ba nane ien a tou mate i tanen. U katun i ma antunan sabe nien, taraha e Sunahan e lu sei hakape ien. Nu Buk u Goagono e poiena e Inok e kato hasasale Sunahan i mam be Sunahan e lu seie nen.
HEB 11:6 U mana, ara e ma antunan kato hasasale rei e Sunahan te gi ma hamana menien ra. Taraha, esi te ngilin ka hasukusuku uana tere Sunahan e ga hamanei e Sunahan e kana ba te hala nena a man ka man niga turu katun te sakie ren.
HEB 11:7 E Noa e hamanei e Sunahan me hengoe nen te ranga menien a poata a omi te ga lama te ma antunan tara noei e Noa. E Noa e hengo e Sunahan me kuiena a tolala te katosabe gono meien a pala i tanen. Ba nonei e haruto nena te hahuna meri e Sunahan u katun i puta ti hahamana uen, be Sunahan e ngöe neien a katun a matskö te hamana uen.
HEB 11:8 E Abraham e hamanei e Sunahan me hengoena te ngö menien e Sunahan te ga la uen tara han te ranga hamanen e Sunahan te ga hale men romana. Nonei e la ban a han i tanen, kaba nonei e ma atei silei ime te ga la uen.
HEB 11:9 Nonei e hamanei e Sunahan me na kana tara tana han te ranga hamana meien e Sunahan. Nonei e kaia tara luma labalaba me here nei a katun te ke iena a tsitabubun poata tun. Na pien i tanen e Aisak na hatutubunei i tanen e Jekop, nori i lu hasi u toa u ranga hamana tere Sunahan, ba nori e kato has uar i iesana.
HEB 11:10 Taraha, e Abraham e hahalosi a han te gum hatagalana te kui e Sunahan.
HEB 11:11 E Sera noa has te hamanei e Sunahan, be Sunahan e hale neien a nitagala te ga pika uen, noahasina te tobuana koruen, taraha e Sera e poei e Sunahan e kato hamane nou romana a ka te ranga hamana mam nen.
HEB 11:12 Ba toa tson e Abraham, e noahasina te tsonpan koruen, nonei a tson teka te ka mei a hatutubunei a para koru te herei a man pitopito nu kotolana te ma antunan ase sabe nari.
HEB 11:13 U katun hoboto teka i mate hakapa, kaba nori i hamana noa hasi e Sunahan. Nori i ma lui a ka te ranga hamanein e Sunahan, kaba nori i herei i tare ien i lehana me hanige ieren. Ba nori e hatei ner nori u katunun hulala tun i puta tara tsitabubun poata.
HEB 11:14 U katun te mar ranga uar teka e haruto ner nori e sakier ta han hamatskö i taren.
HEB 11:15 Sanena nori ti hakats poutsin a han ti la ba nen, ba nori te tatei ka mer a maroro te gi kopis pouts uen.
HEB 11:16 Kaba e moa. A han ti ngil koruen te niga balana, nonei a han i Kolö. Be Sunahan e ma matsingolo menei te gi ngö menien a Sunahan i taren, taraha nonei e kato berien a han.
HEB 11:17 E Sunahan e ranga hamanaia tere Abraham i manasa me poiena, “Alö e ka sila memia romana u hatutubunei tara pien i tamulö e Aisak.” Be Abraham e hamanena e Sunahan, ba poata te torohane ien e Sunahan be Abraham e hake ieto a pien i tanen e Aisak tara makumun hats. E Abraham e ngilin hengo noa hasin e Sunahan me hake iena a toa koru a pien tson i tanen tara makumun hats.
HEB 11:19 Taraha, e Abraham e atei sil e Sunahan e antunan hatakei poutsin e Aisak tara tou mate i tanen. Ne herei e Abraham e lu poutseia a pien i tanen tara tou mate.
HEB 11:20 E Aisak e hamanei e Sunahan, me ranga hamana nena a man ka man niga te gi lui romana a galapien tson i tanen e Jekop ne Iso.
HEB 11:21 E Jekop e hamanei e Sunahan, ba poata te susukun mate ien, ba nonei e ranga hamana nena a man ka man niga te gi lui a galapien tson tere Josep. Nonei e turu u tara bakuna u tukana i tanen me hatsunono uana tere Sunahan.
HEB 11:22 E Josep e hamanei e Sunahan, ba tara poata te katsin mate ien, ba nonei e hatei nena u katunur i Israel e la ba ner romana a han i Itsip, me ranga merena u katun i tanen ime te gi na mar kaho menien te ga mate uen.
HEB 11:23 E tamana ne tsinana e Moses i hamanei e Sunahan ba i murina ti pose ien, ba nori e hamouse ren tara topisa tsihau. Nori i tarei nonei a pien a niga koru, ba nori e ma matouteri te gi hipus meni u ranga pan tara king te poei, “U galapien tson u goama turu Israel i gi kato hamatir.”
HEB 11:24 E Moses e hamanei e Sunahan, ba poata te pan hakapa ien, ba nonei e rama nena te gi ngö menien a pien tara pien tahol tere Pero a King.
HEB 11:25 E Moses e ma ngilei a nisasala te ka u tara markato a omi ba te ke iena a tsitabubun poata puku. E moa. Nonei e ngilin ka gono mer u katun tere Sunahan, noahasina te ga lu gono merien a kamits.
HEB 11:26 Bu hakats i tanen e poieto e niga balana te gi hamana u tara katun te la nama romana nonei e Mesaia, e noahasina te gi ranga homi u u katun i tanen. A markato teka e niga balein a man ka man niga hoboto i Itsip. Taraha, nonei e hahalosei a ka a niga te hale noien e Sunahan.
HEB 11:27 E Moses e hamanei e Sunahan me katsin la ba nena i Itsip. Nonei e ma matoutei te raharaha u a king. A katun e ma antunan tare nei e Sunahan, kaba e herei e Moses te tare ien ba te tagala silena a ka te ngilin katoe ien.
HEB 11:28 Ne Moses e hamana hasi e Sunahan tara poata te katoe ien u Paska tutun turu Jiu ba nonei e katoena u ranga te gi ngats hamate meri u sipsip ba te tsibil naria u rahatsingren turu tamana, ba Angelona tara Tou Mate te ma tatei atung hamate ranei u galapien tson u hamua tara barebanar i Israel.
HEB 11:29 U katunur i Israel i hamanei e Sunahan me sila ria i iogana turu Tasi u Rörö, me tatala ria turu tsikitsiki te kato harakaraka e Sunahan, me la sokur i hapala. Bu katunur i Itsip i katsin mar kato has uato i iesana ba nori e rukur.
HEB 11:30 E Rehap a toa tahol a hahaloku i manasa te kaia i Jeriko. Kaba nonei e hamanei e Sunahan me toan nigana. Na poata ti lama u tson tutoa turu soldiar i Israel, nonei e taguhu ren. Nu katunur i Israel i hamanei e Sunahan me mi la hahis hoboto ria tara taun i Jeriko turu tohit u lan, ba ololo tara taun e taluputo. Na nori i kato hamatir u katun ti hipusin e Sunahan, kaba nori i ma kato hamati e Rehap.
HEB 11:32 Na lia e antunan mar hala noa has menagi u ranga i tar teka, kaba e moa ta poata i tar te go hatei meri lia re Gidion mere Berek ne Samson ne Jepta, ne Devit ne Samuel na u propet.
HEB 11:33 Nori i hamanei e Sunahan me tagala saluhe ria tara man makumun han a man ohots. Nori i kato hatagalei a markato a matskö me luer a ka te ranga hamanein e Sunahan. Palabi i kaia tara man makum ti ka hasia u laion, kaba u laion i ma kato homi rien.
HEB 11:34 Na palabi i lapo ria turu tula u uahiahi, kaba e ma kato homi has rien. Na palabi i hamanei e Sunahan me ma ngats hamate rari. Nori i ma tagalai, kaba nori i butun tagala. Nori i tagalaia tara pula, ba nori e tagala bala ria turu ami turu tanu han.
HEB 11:35 A tohaliou i hamanei e Sunahan me lu pouts rer u katun i taren te hatakei pouts ria e Sunahan tara tou mate. Ba palair u katun i hakamits koru reto me raman tapureser, taraha i murina a tou mate i taren nori e tatei takei sile riou a nitoatoa te niga balana.
HEB 11:36 Ba palair u katun i hamatsingolo reto me lahus rer, ba palai e kits reri u tsien me haka raria tara karabus.
HEB 11:37 A palai i ti hamate tunir, na palai i sugu kots tunir, na palai i ngats hamateri u kilatan hiatatung. Na palai i hapous tunri u pikpiköna sipsip mia meme. Nori i moa koru ta ka, nu katun i kato homiia i taren.
HEB 11:38 Nori i hula laia turu latu pinopino na tara pokus, na nori i susohoia tara man kiou. U katun u omi turu han i puta i ma antunai turu katun u niga teka ti kaia i gusuren.
HEB 11:39 U katun u niga hoboto teka i hamanei e Sunahan ne Sunahan e haniga koru ren. Kaba nori i ma lu noei a ka te ranga hamanein e Sunahan te gi hala rien.
HEB 11:40 Taraha, e Sunahan e atei sil mami a ka te niga balana te ga butuia tara poata i tarara, na nonei e ngil te gi lu hoboto gono merien ra a ka a niga teka.
HEB 12:1 Ara gi hakhakats silir u katun u para teka ti ka i manasa ti harutein te mana uana e Sunahan. Na ra gi lu ban a man ka hoboto te katsin kato halolomoto rano ra, te here nei a katun te katsin pietana turu hihikuma. Ara gi lu ban a markato a omi te pile hakarapoto rano ra, ba ra te kukute hatagala noa hasera e Sunahan tara maroro te haruto rane ien ra.
HEB 12:2 Ara gi tara u tere Iesu. Nonei a mouna u nihamana i tarara na nonei te kato hamanena a man ka te hamana sile rara. Nori i tapala nien tara koruse, ba nonei e ma rama nei. Nonei e sigala ti hamatsingolo menien u katun te ga mate here menien a katun a kopkop, taraha nonei e atei sil nonei e na sasala koru nou. Na i romana nonei e gumna tara pal matou tere Sunahan noa has.
HEB 12:3 Te katsin gegesi mia limiu ba te ngilin hanoamiu, hakats buniam e Iesu. Nonei e tagala sil korui e Sunahan, e noahasina u katun u omi ti mar kato homi koru menien teka.
HEB 12:4 E manana, alimiu e hiatatung gono memiu a markato a omi, kaba alimiu u ma hiatatung hatagala noami antunana te go mate uam limiu.
HEB 12:5 Alimiu u solopala hakape iam u ranga u niga te ranga gono meri e Sunahan alimiu a galapien i tanen? Nonei e poei, “A pien i tar, alö go ma sigalei te hahuna meni a Tsunono alö. Na poata te ranga hapiu nien lö, ba lö te ma tori-tiamami.
HEB 12:6 Taraha, a Tsunono e hahuna rena u katun hoboto te ngil ranen tara poata te kato homi rien. Aa, nonei e tatei singata has ranei u katun hoboto te ngö rane ien a galapien i tanen te kato homi uaren.”
HEB 12:7 Alimiu go lue iam a kamits tu mar lu mena milimiu a nihahuna turu tamamilimiu. Taraha, poata te kamits mia limiu, e haruto nena e Sunahan e kato here ranei limiu a galapien i tanen. Na e moa ta pien te ga ma hahunei e tamanen.
HEB 12:8 Na te ma lue mia limiu a nihahuna te mar lu uar a palair a galapien tere Sunahan, ba limiu te ma pien uami i tanen. E moa. Alimiu e heremi a galapien u pikeilatu.
HEB 12:9 U tamarara i puta i hahuna rio ra, ba ra te hapan raren. Kaba ara gi hala puta korui a peisarara tere Tamarara i Kolö ba te luera a nitoatoa hamana.
HEB 12:10 U tamarara i puta i hahuna meri ra a tsitabubun poata popoia te mar matskö uen i mataren. Kaba e Sunahan e hahuna sil ranei ra te gi niga nitoa u ra ba te moa lelina ta ka ta omi i tarara, te kato has uanen.
HEB 12:11 Poata te hahuna raria ra, ara e kamitsira ba te ma sasala rei. Kaba te gi hahuna hamatskö meri ra, bi murimuri ba markato i tarara te niga nou ba torirara te ka haniga has nou.
HEB 12:12 Alimiu go hatagala riam a palai. Ma heremi a katun te ka mena u ualima u omi nu tukulunumou u omi nu mou has u omi. E moa.
HEB 12:13 Taguhu riam a palai ba te la ria tara maroro a matskö, ba limiu te la hanigamiu, ba te moana ta toa te ga la hatalis.
HEB 12:14 Alimiu go torohana hatagala sile iam te go ka haniga gono mera milimiu u katun hoboto ba te niga korumiu. Taraha, a katun te ma niga nei e moa koru te ga tatei tara menien a Tsunono.
HEB 12:15 Tara kap haniga riam a palabi ba te moana ta toa te ga habirits ban a nihitaguhu tere Sunahan. Ta toa e namos tori homina i gusumilimiu ba te hatakeiena a raharaha ba te kato homiena u hakats tara palai.
HEB 12:16 Alimiu go tara kap iam, ba te moana ta toa i tamilimiu te ga tsikolo na te ga haloku. Ne moa has ta toa i tamilimiu te ga sigalei e Sunahan te mar kato u e Iso. Nonei a pien tson a hamua te ka mei a nikapan,* kaba nonei e halan a nikapan i tanen tere toulanen a tetenei me hol tune neien a tsi kannou tun.
HEB 12:17 Alimiu e atei silemiu, i murina te mar kato uen teka nonei e ngilin lu poutsi a nikapan i tanen na mamana ka a niga tere tamanen, kaba nonei e ma antunai. E Iso e tabe koru sile ien, kaba e moa lel ta maroro te ga palis pouts menien a ka te katoen.
HEB 12:18 Alimiu u ma la uamu mei turu toa u pokus i puta, ti mar kato u a barebanar i Israel ti la uen turu Pokus i Sinai. Nonei e kulupu mei u tula me kopo kap nena u kuhil pan koru na lomolomo pan.
HEB 12:19 A barebana i hengo a lingina tuhil nu toa u rung te ranga, ba nori e matout korur me rangata siler te gi ma hengo lel menien u ranga teka.
HEB 12:20 Nori i matout korui u ranga tere Sunahan te poei, “Te sebelena ta katun tsi ta toa ta ka u pokus, nonei e gi ti hamati.”
HEB 12:21 Ne Moses has e matout koru hasi a man ka te tare ien me poiena, “Alia e tololo megu a nimatout.”
HEB 12:22 Kaba alimiu u ma la uamu mei tara han te kato uana teka. E moa. Alimiu u la uamuma turu Pokus i Saion, te ngöeri a han tara Sunahan te toatoana, na te ngö haseri a Jerusalem a Tsimus te kana i Kolö. Alimiu u la uamuma turu angelo u para koru.
HEB 12:23 Alimiu u la uamuma turu gumun sasala tara galapien hoboto tere Sunahan, a soloren ti koloto ria i Kolö. Alimiu u la uamuma tere Sunahan, a Tsonun Hamou turu Ranga te hamou rena u katun hoboto, na turu namnamei turu katun u matskö ti kato haniga nitoar.
HEB 12:24 Alimiu u la uamuma tere Iesu, nonei te kits gono meri ra ne Sunahan u ranga u tsimus. Alimiu u la uamuma turu rahatsing i tanen te tatsihasa sil rio ra me hala nena a nihitaguhu, ba te niga bala nena u rahatsing tere Abel te ngö sil a hipou.
HEB 12:25 Na limiu go hanei iam. Alimiu go ma raman hengo nami e Sunahan te ranga uanen i tamilimiu. U katun ti raman hengo tara poata te ranga ien i puta, nori i ma antunan bus hamous bani a nihahuna i tanen. Na e moa koru te gi antunan bus hamous ba menien ra te gi raman hengo menien ra te ranga namen i Kolö.
HEB 12:26 Poata te rangaia e Sunahan i manasa, bu tsikitsiki e tagasina. Kaba i romana nonei e ranga hamanana ba te poiena, “Alia e gas toa lele gou u tsikitsiki nu kolö has.”
HEB 12:27 A ma tsi ranga te poiena “toa lel” e haruto nena e Sunahan e gasena romana a man ka te katoen ba te lu ba ranen. Nonei e gas sile noi a man ka teka te ga kaka u a man ka te ma tatei tagas nei.
HEB 12:28 Na ra gi haniga mei e Sunahan te ka uaria ra tara nipepeito i tanen te ma antunan gas nari. Ara gi mar hatsunono menien te mar haniga uanen, ba te hapane ren ba te matout hase ren.
HEB 12:29 Taraha, a Sunahan i tarara e here nei u tula te ats ria.
HEB 13:1 Alimiu e heremi a man munmun toulana te hamana hoboto uami limiu tere Kristo. Na limiu go hiangilngil noa has iam.
HEB 13:2 Na limiu go ngö has merami u katun i luma i tamilimiu, u katun turu han i lehana. A palabir u katun i mar kato u teka turu angelo, kaba i ma ateii ti angelo uen.
HEB 13:3 Ma solopala rami u katun te ka ria tara karabus. Hakats here rami alimiu e ka hoboto gono mera mien tara karabus. Hakats sil has riam u katun te hakamits rer, ba limiu te kato here has nami a peisamilimiu nori u katun teka, taraha u katun e hakamits toum has rariou limiu.
HEB 13:4 Alimiu hoboto e go hanige iam a markato tara hitöl. A tson a hitöl na tahol a hitöl e gi kato haniga. E Sunahan e hahune iena romana a tson te tsikolona na tahol te halokuna.
HEB 13:5 Alimiu go rama neiam a markato te ngil menari a moni, ba limiu te sasala memiu a man ka te ka memi limiu. Taraha, e Sunahan e poei, “Alia e ma tatei hapolasa koru ragi limiu. E moa koru te go la ba meri lia limiu.”
HEB 13:6 Na ra e tatei ongolora ba te poiera, “A Tsunono e taguhe nolia. Alia e ma tatei matoutegi ta ka te gi kati u katun tun i tar.”
HEB 13:7 Hakats sil riam u tsunono i tamilimiu, nori ti hatei mam rilimiu u ranga tere Sunahan. Hakats kap niam a man ka man niga te butuma tara markato a niga i taren, ba limiu te hamana uamiu tere Sunahan ti mar hamana uen.
HEB 13:8 E Iesu Kristo a toa, i manasa na i romana na tara mamana poata i murimuri. Nonei e ma tatei palis nei.
HEB 13:9 U hihatuts halhal te ma atei silemi limiu e ga ma las ba merai limiu tara maroro tere Sunahan. A torimilimiu e ma tagala menei te kukute mena milimiu a man lo tara kannou. A man lo teka e ma taguhu ranei u katun te kukutie ren. E moa. U tori i tamilimiu e ga tagala mei a nihitaguhu tere Sunahan.
HEB 13:10 Ara u Kristen e ka mera a makumun hats, nonei a koruse tere Kristo. U Jiu te lotu ria tara markato ni manasa e ma tatei lotu ria tara makumun hats i tarara teka.
HEB 13:11 Turu Lo turu Jiu, poata te luena a tsunono pan turu pris u rahatsing tara bulumakau a tson na meme ba te la mena neien i iahana Makum a Goagono Koru te go lu ba menien u markato u omi, a tuanreiren e hats hakapa raria i ielesala tara han.
HEB 13:12 Ne Iesu e mate sil haseia i ielesala tara han te ga kato rira u katun u matskö tere Sunahan turu rahatsing noa has i tanen.
HEB 13:13 Na ra gi la ban a han te haharoei nena a markato ni puta, ba te la uara tere Iesu, noahasina te gi hamatsingolo meri u katun ara ti mar hamatsingolo meni u katun e Iesu.
HEB 13:14 Taraha, ara e ma ka merei ta han i puta teka te ga ka nitoa romana. E moa. Ara e alosera a han te la nama romana te ka nitoana.
HEB 13:15 U hats te hala nera ra i romana nonei a poata te haniga hiton sile ria ra tere Sunahan tara ka te kato beri ra e Kristo, me soloseie reien u ranga i tarara.
HEB 13:16 Alimiu go ma solopalemi te go niga uam limiu tara palair u katun ba te hihitaguhimiu. A markato has teka e here nei u hats te hasasalena e Sunahan.
HEB 13:17 Hengo riam u tsunono i tamilimiu, ba te kukuteimiu u ranga i taren. Taraha, nori e tara kap hiton ner u namnamei i tamilimiu, ne Sunahan e hamou ranou romana nori u tsunono tara toukui i taren. Te hengo ramoen limiu, ba nori te sasala meriou a toukui i taren. Na te moa noen, ba toriren te tiama nou, ba ka teka te ma taguhu ranoi limiu.
HEB 13:18 Alimiu go singo noabe has ramo lam tere Sunahan. Taraha, alam e hasagohem a torimulam e moa ta ka te ga omi i matane Sunahan, na lam e ngilin kato haniga mia tara mamana ka.
HEB 13:19 Na lia e rangata hatagala silegu te go singo uam limiu be Sunahan te hala pouts boroboro mena mei lia i tamilimiu.
HEB 13:20 E Sunahan, te hala ranei ra a masalohana, e tatei hala ranei limiu a mamana ka a niga antunana te go kato mena milimiu u ngil i tanen. Nonei te hatakei poutsi a Tsunono i tarara e Iesu, nonei a katun te taratara kap rena u katun i tanen ba te here nei a katun te taratara kap rena u sipsip i tanen. Nonei e hatakei poutse ien tara tou mate me haruto nena u rahatsing i tanen te kato hatagalena u ranga te kits gono meien e Sunahan nu katun. Nonei u ranga te ka nitoana. Nonei e tatei taguhu rano limiu ba limiu te katoemiu a man ka te niga balana i matanen, te hamana mia limiu tere Iesu Kristo. Ara gi solosei e Kristo tara mamana poata i murimuri. U mana.
HEB 13:22 A ma tsi hahatoulana, alia e ranga hatatagi mera golimiu. Hengo hanige iam u ranga te kolote gulia teka ba te ma gegesimi, taraha nonei a kalanloun teka a makmakum.
HEB 13:23 Alia e hatei ragi limiu e toularara e Timoti i hapurese hakapeia tara karabus. Te la boroboro namen romana, ba nonei te la gono meno lia tara poata te go na tara ria lia limiu.
HEB 13:24 Hala menami u haniga i tamulam tara pal kapan hoboto i tamilimiu na turu katun hoboto tere Sunahan. A ma tsi hatoulana has a tei Itali e hala has rari limiu u haniga i taren.
HEB 13:25 A nihitaguhu tere Sunahan e tatei kana i tamilimiu hoboto. U mana. Nonei talasi.
JAM 1:1 Alia e Jemis, a katunun kui tere Sunahan na tere Iesu Kristo a Tsunono. Alia e koloto menagi a kalanloun teka i tamilimiu u Jiu te ka kalakala mia turu han hoboto, ba te hala negu u haniga i tamilimiu.
JAM 1:2 A ma tsi hahatoulana, poata te butuna a man ka man omi i tamilimiu, alimiu go sasala noa has iam.
JAM 1:3 Taraha, a man ka teka e haruto nena a poata te hamana haniga mia limiu na poata te hahamana mia limiu. Na poata te tagala saluhe iena a nihamana i tamilimiu a man nomi teka, ba limiu te hamana haniga noa hasmiu ba te kato talasina.
JAM 1:4 Alimiu go hamana nitoa iam. Te mar kato uamou limiu teka, ba limiu te popo moa romana tara mar katun te hanige iena e Sunahan, a katun te tagala nitoa silena u ngil tere Sunahan.
JAM 1:5 Te ga moa meni ta toa i tamilimiu tu hakats tu niga, nonei e go singo hiton u tere Sunahan, be Sunahan te hale nen romana. Taraha, e Sunahan e tatangana haparana turu katun hoboto na e ma lohale nei a katun te singo uana i tanen.
JAM 1:6 Kaba a katun teka e ga hamana haniga tara poata te singo nen tere Sunahan. E moa te go hula hakats uen. A katun te hula hakatsina e kato uana turu tasi te hula posa mena a lomolomo.
JAM 1:7 Nonei a katun teka e moa te go poe menien, “Alia banei e lue gou ta ka tara Tsunono.” E moa.
JAM 1:8 A katun te hula-torina e namala atei sile nei te ga kato uen.
JAM 1:9 A toularara te hamana uana tere Iesu te katun papalana e ga sasala, taraha e Sunahan e haka seie nen.
JAM 1:10 Na toularara tere Iesu te ka mena a moni pan e ga sasala has, taraha e Sunahan e haka pute nen ba te katun papala poutsuna. A katunun moni e mate here nei romana a hua turu garas te taratara hanigana.
JAM 1:11 A pitala e kiesana ba te hiski koruna ba te skiena u garas. Ba hua i tanen te rusuna ba te ma taratara haniga lel nei. Na katunun moni e kato has uana i iesana. Nonei e mate has noa romana i gusuna poata te ka noa menen a toukui pan, a toukuin moni i tanen.
JAM 1:12 A katun te hamana hanigana tara poata te butuna a man nomi i tanen e ga sasala. Taraha, poata te tagala saluhe nen a man nomi, be Sunahan te hanige nen ba te hale neien romana a nitoatoa te here nei u hamatana. E Sunahan e ranga hakapa mam me poiena, “Alia e hale gou romana a nitoatoa teka turu katun te ngile rio lia.”
JAM 1:13 Te butuna u hiamus tara toa katun, nonei e ma tatei poe nei, “E Sunahan e amuse nolia.” E moa. A katun e ma antunan amuse nei e Sunahan, ne Sunahan has e moa te go amus menien a katun.
JAM 1:14 U hiamus e butuna tara katun poata te matesile nen a ka a omi.
JAM 1:15 U ngil u omi e kato uana tara tahol a omi te pikana ba te pose iena a pien te na panina ba te kato homi nitoana ba te toan posa-matena. Ne kato has uana i iesana, u ngil u omi e habutena a markato a omi, na i murimuri, poata te pan hakapa noa a markato a omi, ba nonei te toan habutsena a tou mate.
JAM 1:16 A ma tsomi koru i tar, a tana katun e namos gamo rano limiu ba te poiena, “E Sunahan e tatei amusena a katun ba te kato homina.” E moa.
JAM 1:17 A man ka hoboto te nigana na te matsköna e tuhana nama i iasa. E Sunahan te hala rena men, nonei te kato a man ka ni Kolö te alesalana. Nonei e ma palis nei ne ma habirits has nei ba te kuhilina. E moa.
JAM 1:18 Turu ngil peisa i tanen e Sunahan e hatuhana rira u ranga u mana. Nonei e kato sil a ka teka ba ra te here rei romana u katun tutun tara pal katun a tsimus i tanen.
JAM 1:19 Alimiu go atei sil iam a ka teka, a ma tsomi koru i tar. Alimiu go hahengo haniga uam tara tana katun ba limiu te ma ranga haparami. Alimiu go ma raharaha boroboro hasmi.
JAM 1:20 E Sunahan e ngilena te gi niga u ra i matanen, kaba te raharaha ria ra, ara e ma tatei katoe rei a ka a niga te ngil uana e Sunahan. E moa.
JAM 1:21 Alimiu go tsuga ba neiam u markato hoboto te korkorianana na te omina. Alimiu go haka pute iam a peisamilimiu tere Sunahan ba te sasala nemiu u ranga te hakei ien i torimilimiu, taraha u ranga teka e tatei lu ba pouts ranei limiu a nomi.
JAM 1:22 Alimiu e namos gamo ramiu a peisamilimiu ba te hengo papalemiu u ranga teka. E moa. Alimiu go kato hamane iam a ka te ranga nanen.
JAM 1:23 A katun te hengo papalena u ranga tere Sunahan ba te ma katoe nei a ka te ranga nanen, nonei e here nei a katun te rutsena a polenen turu galas.
JAM 1:24 Nonei e rutsena a polenen pouts ba te lana, ba te toan solopalena ime te mar tara uana a peisanen.
JAM 1:25 Kaba a katun te rutsena u Lo tere Sunahan ba te hengo hanige nen, nonei e sasala mena a toukui hoboto i tanen. Taraha, nonei e ma solopale nei u ranga, kaba nonei e katoena a ka te ranga nanen. U Lo tere Sunahan e matskö nitoana ba te purese ba nena a katun tara markato a omi.
JAM 1:26 Esi te ngöe nei a peisanen a katun turu lotu? Te ma hatu kap nane ien u ranga pinopino i tanen, ba nonei te gamoena a peisanen ba te mastei lotuna.
JAM 1:27 A katun te niga hamanana na te matsköna i matane Sunahan e Tamarara e kato uana teka: nonei e na taguhu rena u binai nu amoba poata te omina a nikaka i taren, na nonei e ka halehana ba nena a man ka man omi tara han i puta.
JAM 2:1 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma poemi a katunun moni e nigana na katun papala e omina. E moa. A mar hakats teka e ma niga nei turu katun te hamana uar tere Iesu Kristo a Tsunono Pan i tarara.
JAM 2:2 Hena, a toa tson moni e tasuna tara luman lotu ba te ka mena u hasobu u niga na man ka man kankanaha. Na tana katun e tasu hasina, a katun papala te ka mena u hasobu u omi.
JAM 2:3 Na alö e hanige iem a katun te ka mena u hasobu u niga me poiem i tanen, “Alö go gumia teka tara makum turu tsunono.” Na lö e poiem tara katun papala, “Alö go na tuolia tara makum ili turu katun papala, tsi alö go gumia tara pulo.”
JAM 2:4 Te mar kato uamu lö teka, ba lö te poiem a toa katun e nigana na tana katun e ma niga bala nei. Ba mounu hakats i tamulö te omina.
JAM 2:5 Hengo iam, a ma tsomi. E Sunahan e hopu kapir u katun papala tara han i puta, u katun te hamana haniga uar tere Sunahan. Be Sunahan te poiena u mar katun teka te ngile ren e lue riou romana a Nipepeito tere Sunahan.
JAM 2:6 Kaba alimiu e sigalemiu u katun papala. U katunun moni nori te pita-puta rario limiu ba te kot rario limiu.
JAM 2:7 Nori u katun te ranga homi ner a solo a niga tere Iesu Kristo te pala uami limiu.
JAM 2:8 Te kukutie mia limiu a lo pan tere Sunahan ti kolotein, alimiu e kato hanigamiu. Taraha, a lo pan tere Sunahan e poiena, “Alö go mar ngil koru meni a tana katun te mar ngil koru mena milö a peisam.”
JAM 2:9 Kaba te tara tune mia limiu u katun i ielesala ba te poiemiu a toa te nigana na tai te omina, alimiu e katoemiu a markato a omi, ba te pekoemiu a lo tere Sunahan.
JAM 2:10 Taraha, a katun te kukute hanige iena u lo hoboto tere Sunahan ba te pekoena a toa puku, nonei e kato uana tara katun te pekoena u lo hoboto.
JAM 2:11 E Sunahan e poei, “Alö go ma tsikoloi,” na nonei e poe hasi, “Alö go ma hipulii.” Te ma tsikolo mia lö kaba lö e puliem a tana katun, alö e peko noa hasem a lo tere Sunahan.
JAM 2:12 E Sunahan e tsimou mera nei romana limiu a lo te purese ba nena a katun tara markato a omi. E kato uana teka ba limiu te ranga hanigamiu ba te kato haniga hasmiu.
JAM 2:13 E Sunahan e ma tatei tatagi sile noi romana a katun te ma tatagi sile nei a tana katun. Kaba te tatagi sile mia limiu a tana katun i romana, be Sunahan te tatagi sil has rano romana limiu tara poata te butuna u kot i tanen.
JAM 2:14 A ma tsi hahatoulana, u palair u katun e poier, “Alia e hamana hanigagu,” kaba nori e ma kato hanigari. A markato teka e ma niga nei. Na mar nihamana teka e ma tatei taguhu ranei nori u katun.
JAM 2:15 Hena, a toa katun e ga moa tu hasobu na kannou i tanen e ma antuna has nei.
JAM 2:16 Kaba lö e poiem i tanen, “La haniga talala. Alö go na hameimei a peisamulö ba lö te na nou hantunam.” Kaba alö e ma hale mien tu hasobu tsi ta tsi kannou. Ga markato teka e ma niga nei.
JAM 2:17 A katun te poiena nonei e hamana hanigana, kaba nonei e ma kato haniga nei, a katun teka e mastei hamanana.
JAM 2:18 A toa katun e tatei poiena, “Alö e hamana hanigam na alia e kato hanigagu. Bara! Alö e ma antunan hatare milia te hamana haniga uamu lö te go ma kato haniga hasi u lö. Kaba alia e tatei hatare golö te hamana haniga uagu lia, taraha alia e kato haniga hasigu.”
JAM 2:19 Alimiu e mar hamana uamiu teka: e Sunahan a toa puku. Bara! Kaba a nihamana teka e ma antuna nei. Taraha, u mate u omi e hamana has uar i iesana, ba nori te tololo mer a nimatoutu.
JAM 2:20 Alimiu u katun u tutu te go ma atei sil mena milimiu a ka teka: a katun te poiena nonei e hamana hanigana kaba nonei e ma kato haniga nei, nonei e mastei hamanana.
JAM 2:21 Hena, e Sunahan e hatara rira te kato hamatskö u e tuburara e Abraham i matane Sunahan tara poata te hakeia e Abraham e Aisak a pien tson i tanen tara makumun hats, bokam? Aa.
JAM 2:22 E Abraham e hamana haniga tara poata te kato haniga has ien. A ka te katoe ien e honotsi a ka te hamane ien.
JAM 2:23 Nu ranga tere Sunahan i manasa e butu hamana tala, taraha e poiena, “E Abraham e hamanei e Sunahan, be Sunahan e ngöe neien a katun a matskö i matanen.” Na nori i ngö hase ien a hahikapien tere Sunahan.
JAM 2:24 Ba limiu te tatei atei sil talemiu a ka teka: a katun te kato hanigana e nigana i matane Sunahan. Kaba te hamana puku nen, e ma antuna nei.
JAM 2:25 Ne kato has u i iesana tara poata tere Rehap a tahol te ma Jiui te hapolasa ban a markaton hahaloku i tanen i manasa. Nonei e lasir u tson tutoar i Israel me hamous ranen i luma i tanen, me taguhu has ranen te hala halhal merien tara tana maroro. Be Sunahan e ngöe teien a tahol a matskö i matanen te mar kato haniga uen teka.
JAM 2:26 Alimiu e atei silemiu a tuanreina katun e matena te ka halhal ba mena neien u namnamei i tanen. Ne kato has uana i iesana tara nihamana na markato. A katun te poiena nonei e hamana hanigana kaba nonei e ma kato haniga nei, nonei e mastei hamanana.
JAM 3:1 A ma tsi hahatoulana, alimiu hoboto go ma ngilin hihatuts nami aha te omina na aha te nigana. Taraha, alimiu e atei silemiu e Sunahan e tsimou hatagala rano romana ra, ara te hatutsera a tana katun, te gi hihatuts homi u ra.
JAM 3:2 Te antunan hakui nana a toa katun a rungnen ba te ma poe nei ta ka ta omi, ba katun teka te antunan hakui pouts haniga has nena a peisanen hoboto.
JAM 3:3 Ara e tatei hake iera a tsi leten laslas i runguna hos ba te hakuiera a tuanreinen hoboto te ngil uara ra.
JAM 3:4 Na tolala has. A tolala pan e la mena a lomolomo a tagala, kaba a tson tou e tou mena neien ime te ngil uanen tara poata te kui noa hase nen a hosen tou a tetenei.
JAM 3:5 Na miana katun e kato has uana i iesana. U mia nonei a makum a tetenei tara makumun tuanrei hoboto, kaba nonei e tatei ranga sesei nena a man ka man kapan. U tula u tetenei e tatei hatsena a latu pan.
JAM 3:6 Na miarara e kato has uana turu tula. Nonei a toa puku a makum tara makumun tuanrei hoboto, kaba ara e antunan katoe rei a nomi pan a miarara, na ra e tatei kato homi hasera a peisarara pouts. Ara e antunan kato homiera a nikaka hoboto i tarara te ranga homi uana a miarara. U mia e kato uana tara han a omi i hel te haranga rena u katun u omi ba nori te ranga homi hitonir, te here nei u tula pan te roron habutsena u tana u tula u para.
JAM 3:7 A katun e antunan halene iena a man ka hoboto te toatoana i puta, na nonei e halena hakapa has ren — a man ka i latu, nu apena, na man ka te silina turu tsikitsiki, nu iena.
JAM 3:8 Kaba e moa ta katun te tatei antunan hakuiena a mianen ba te ranga haniga nitoana. U mia e omina ba te moana ta katun te go tatei kato ha-alene ien. Nonei e kato uana tara kukutsi a matuna te hihikotona.
JAM 3:9 A miarara e ranga hanigana ne ranga homi hasina. Ara e ranga haniga nera e Tamarara a Tsunono, na ra e ranga homi has nera a katun, e Sunahan te kato rehe nien a peisanen.
JAM 3:10 U ranga u niga nu ranga u omi e butuna turu toa u mia. A ma tsi hahatoulana, a ka teka e ma niga nei.
JAM 3:11 U ramun u angata nu ramun u mal e tatei butuna tara toa kiou? E moa. Nu tasi e ma habutu hase nei u ramun u angata.
JAM 3:12 Na huanu kutu e tatei pusukuna turu roein kakau? E moa tala. Na huanu kakau e ma butu has neia turu uele. Ne kato has uana turu mia.
JAM 3:13 Te kana a katun te hakats hanigana i gusumilimiu, nonei e ga kato haniga has. Nonei e tatei kato hateteneiena a peisanen ba te haruto nena u markato u niga i tanen te butu nama turu hakats u niga.
JAM 3:14 Kaba te hiomina a torimilimiu ba te malina ba limiu te hakats nemiu a peisamiu peisa, alimiu go ma gamo rami a barebana ba te poiemiu, “Alia a katun a niga na lia e hakats hanigagu.” E moa.
JAM 3:15 A mar hakats teka e ma butu nameia i iasa. E moa. E butuna i puta. E ma kato uanei te hakats uana u namnamei u niga. E kato uana te hakats uana a mate a omi.
JAM 3:16 Poata te hiomi ria a barebana ba te hakats ner a peisaren peisa, a nitutu e butuna i gusuren na mamana mar nomi.
JAM 3:17 Kaba a torina a katun te ka mena u hakats u nigana i iasa e gogosona ba te roron nolo pouts has rena a palabi te hiaraharahar. Nonei a katun e kokomotona ne hahengona tara tana katun. Nonei e tatagi koru silena a katun ne ka mena a markato a niga. Nonei e atei silena ime te ga mar kato uen, na nonei e ma gamoe nei a tana katun.
JAM 3:18 A katun te roron nolo pouts rena a palabi te hiaraharahar e kato uana tara katun te lebe iena a kannou ba te lue nou a hua i tanen i murimuri. Taraha, nonei a katun teka e nolo pouts rena u katun ba te nigana i matana e Sunahan, na nonei e taguhu rena a palabi ba nori te kato has uar i iesana.
JAM 4:1 Aha te hiangenangena sile milimiu ba te hiatatungmiu? Alia e ateigu. A markato teka e butu mena a man ngil a man omi te hiatagatagala ria i torimilimiu.
JAM 4:2 Alimiu e matesilemiu a man ka te ma ka memi limiu ba te puliemiu a katun. Alimiu e ngil koruemiu a man ka tara tana katun, ba limiu te hiaelilemiu ba te hiatatung memiu a tana katun. Alimiu e ma ka memi ta ka, taraha alimiu e ma singo sile mien tere Sunahan.
JAM 4:3 Na poata te singo sile mia limiu ta ka, ba limiu te ma lu hase mien. Taraha, alimiu e singo gono memiu u tori u omi. Alimiu e ngil talasemiu a ka te tatei hakapena u ngil i peisamilimiu pouts.
JAM 4:4 Alimiu e hapolasa ba namiu e Sunahan ba te heremi a tahol a hitöl te kato homina. Ga limiu e ma atei silemi te go kapiena mena milimiu u katun te ka mer u ngilina i puta ba limiu te paköemiu e Sunahan? E manana. Na lia e hatei ragi limiu, a katun te ngilena u ngilina i puta e paköena e Sunahan.
JAM 4:5 U ranga tere Sunahan e ma ranga papala nei te poie nen, “U namnamei te hakeia e Sunahan i iaharara e ka mena u ngil u tagala, u ngil te tatei hiomi hatagalana.”
JAM 4:6 Kaba u nihitaguhu tere Sunahan e tagala bala nena u ngil i tarara. U ranga tere Sunahan e poe hasena, “E Sunahan e tokitoki nena a katun te hangisena ba nonei te taguhena a katun te hateteneiena a peisanen.”
JAM 4:7 Ba limiu te haka putemiu a peisamilimiu tere Sunahan. Alimiu go tuol kakap neiam e Satan ba nonei te bus ba rano limiu.
JAM 4:8 La hasukusuku uam tere Sunahan, ba nonei te la hasukusuku has uanama i tamilimiu. Kato hagogoso poutse iam a peisamilimiu, alimiu tu kato homi iam. Kato haniga poutse iam a torimilimiu, alimiu te hula hakatsmiu.
JAM 4:9 Kato here nami a peisamilimiu a katun te hahurina, ba limiu te tabemiu. Gol hanoa iam, ba limiu te ngala tunmiu. Sasala hanoa iam, ba limiu te mataloho tunmiu.
JAM 4:10 Alimiu go kato hatetenei iam a peisamilimiu i matane Sunahan, ba nonei te haka sei rano limiu.
JAM 4:11 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma hiararanga homimi. A katun te ranga homi nena e toulanen e ranga homi has nena u Lo tere Sunahan. Na katun te onena e toulanen ba te pita-pute nen e pita-puta hasena u Lo. Kaba alimiu go kukute hanige iam u Lo. Nonei a toukui i tamilimiu. Alimiu go ma poiemi u Lo e omina tsi e nigana.
JAM 4:12 E Sunahan a toa puku te hale iema u Lo na te tatei tsimou hamatskö rena u katun. Nonei e antunan lu ba rena u katun tara nomi na nonei e antunan kato hamate has rena u katun. E kato uana, alimiu go ma onemi esi te nigana ne si te omina.
JAM 4:13 Hengo iam, alimiu te poemiu, “I romana tsi i mahö ara e la uara tara toa taun ba ra te na ka roa i tanen tara toa hiningal. Ba ra te katoe rou a toukuin moni ba te lue rou a moni pan.”
JAM 4:14 Kaba limiu e ma atei silemi aha te butu nou i mahö, na limiu e ma atei sil hasemi a saha mar nikaka te ka memi romana limiu. Alimiu e heremi u ruhu te gamon butuna ba te tia poutsuna.
JAM 4:15 Alimiu go poe las iam, “Te ga ngil u e Sunahan ba ra te toatoa lel rou ba te katoera a ka teka tsi a tana ka.”
JAM 4:16 Kaba alimiu e ma mar kato uami teka. E moa. Alimiu e raranga nemiu a man ka man kapan te na katoemi romana limiu. U mar ranga teka e omina.
JAM 4:17 E kato uana, a katun te atei silena a markato a matskö ba te ma katoe neien, a katun teka e kato homina.
JAM 5:1 Hengo iam, alimiu u katunun moni. Alimiu go tabe iam ba te ngalamiu, taraha a man ka man omi e butu noa romana i tamilimiu.
JAM 5:2 A man ka te lue milimiu a moni e mula nou romana, nu binatang e noue riou u hasobu u niga i tamilimiu.
JAM 5:3 A man ka man niga i tamilimiu e kopa noar, na limiu e ma taguhu mera mien a palair u katun. Ne Sunahan e kot mera noi limiu a markato teka. Alimiu e na sagoho kamits mou romana tara ka teka te mar sagoho kamits uami limiu te ski mera nei limiu u tula.
JAM 5:4 Alimiu u gamo has riam u katun ti kuiia i kui i tamilimiu ba te peits namiu a hol i taren. Hengo iam! Nori e raharahar ba te kur, ba Tsunono turu amir i Kolo te hengo ranen.
JAM 5:5 A nikaka i tamilimiu i puta e saputu mena a mamana ka te ngile milimiu. Alimiu u roro pinopino mia tara poata ti kui hatagalaia a palabir u katun. Alimiu e kato here nami a peisamilimiu a sipsip te kato habokoker i mam te atung hamatie roen ba te nouer.
JAM 5:6 Alimiu u kot homi riam u katun ti ma katoei ta ka ta omi. Nori i ma antunan hanoa rilimiu, kaba limiu u kato hamate ramen.
JAM 5:7 A ma tsi hahatoulana, alimiu go hahaloso hanige iam te la pouts nama romana a Tsunono. A katun e lebe iena a kui i tanen ba te hahalosena a langits na pitala te gi kui hoboto uen. Nonei e hahaloso silena te ga pan haniga u a kannou te ngil korue nen.
JAM 5:8 Na limiu go hahaloso haniga has iam. Kato hatagale iam a torimilimiu, taraha a Tsunono e la boroboro nama romana.
JAM 5:9 A ma tsi hahatoulana, alimiu go ma ranga memi a raharaha te ranga mena milimiu a tana katun, be Sunahan te ma kot mera noi romana limiu. Tare iam, a Tsonun Hamou turu ranga e sukusukun tuku nama, e here nei a katun te katsin tasuna tara tamana.
JAM 5:10 U propet ti rangaia tara solona Tsunono i sagohi a kamits pan tara toukui teka, kaba nori i hamana haniga noa has ba te ma ranga meri a raharaha. Na limiu go kato has uam i iesana.
JAM 5:11 Ara e ngö rarei u katun teka u katunun sasala, taraha nori i tuol hakarapoto bei e Sunahan tara poata ti sagohe ien a kamits. Alimiu e atei silemiu te mar tuol hakarapoto has u e Jop i manasa tara poata te sagohe ien a kamits. Na limiu e atei silemiu a ka a niga te kato beien e Sunahan i murina poata a omi tere Jop. A ka teka e haruto ranei ra e Sunahan e roron tatagi koru sil rena ra.
JAM 5:12 A ma tsi hahatoulana, u ranga teka e panina: alimiu e ma tatei poiemi “i Kolö” tsi “i puta” na ta toa ta ka ba te ranga hamana uamiu i iasa. E moa. Te ngilin haruto namia limiu alimiu e ma gamomi, ba limiu te toa poe tunemiu “Aa” ba te katoe men, tsi alimiu e toa poe tunemiu “E moa” ba te ma katoe mien.
JAM 5:13 Te ga butuia a ka a omi tsi a poata a omi tara toa i tamilimiu, nonei e ga singo u tere Sunahan. A katun te sasalana e tatei soloseiena a Tsunono ba te kömana.
JAM 5:14 Te ka mena a toa katun i gusumilimiu ta nimate, nonei e tatei ngö rena a pal kapan turu lotu. Nori e mi tatei sahi ner u uel i tanen tara solona a Tsunono ba nori te tuolur i rehinen ba te singo berien tere Sunahan.
JAM 5:15 Na te hamane rien a ka te singo sile ren, ba katun te niga pouts nou. A Tsunono e kato haniga poutse noen. Na Tsunono e lu ba nanoien u markato u omi te katoen.
JAM 5:16 E kato uana teka, ba limiu te hiapokpoka nemiu a man ka man omi tu katoam limiu, ba toa te singo uana tere Sunahan ba te singo beiena a tai. Te kato uamou limiu teka, ba limiu te niga pouts mou. Te singo hatagalana a katun te nigana i matana e Sunahan, u singo teka e katoe nou a toukui pan.
JAM 5:17 E Ilaitsa a toa propetina i manasa nonei a katun tun te kato has uara ra i romana. Na nonei e singo hatagala u tere Sunahan te go ma hapolo menien a langits. Ba langits e ma polo tei antunaia tara topisa hiningal na hapala!
JAM 5:18 Be Ilaitsa e singo lel uato tere Sunahan te go hapolo pouts menien a langits. Ba langits e polo poutsuto, ba man ka i puta e pusuku poutsuto ba te hua pouts hasina.
JAM 5:19 A ma tsi hahatoulana, te la hatutu ba nena a toa i tamilimiu u ranga u mana, na te lu pouts mena name ien a tai tere Sunahan, nonei e ga atei sil a ka teka: tara poata a toa katun e habirits ba nena a tana katun tara markato a omi i tanen ba nonei te habirits pouts uana tere Sunahan, nonei a katun e lu ba nena a katun a omi teka tara tou mate. Ne Sunahan e lu ba has nena a markato a omi a para tara katun teka. Nonei talasi. Alia e Jemis
1PE 1:1 Alia e Pita, a aposol tere Iesu Kristo. Alia e hala menagi a kalanloun teka i tamilimiu u katun tere Sunahan ti tsuga bar i han i tamilimiu me na ka kalakala mia tara man provins i Pontas ni Galesia ni Kapadosia ni Eisia ni Bitinia.
1PE 1:2 I manasa koru e Sunahan e Tamarara e atei sil hakapa riou limiu me hopu kap mera nei limiu i tanen. Nu Namnamei i tanen e kato rilimiu u katun i tanen. Taraha, e Sunahan e ngilena alimiu go gogoso meiam u rahatsing tere Iesu Kristo ba te mamaniete men. E Sunahan e tatei tatagi koru rano limiu, ba te hala ranei limiu a masalohana pan.
1PE 1:3 Ara gi hala meni u haniga tere Sunahan e Tamana e Iesu Kristo a Tsunono i tarara. Taraha, nonei e tatagi koru rena ra, na nonei e hatakei mei e Iesu Kristo tara tou mate te go hala merien ra a nitoatoa a tsimus. Na ra e toatoa mera te hamana sile rara a nitoatoa a niga ti haka beri ra i Kolö, a man ka te ma tatei omiri ne ma tatei mulari ne ma tatei taiari.
1PE 1:5 Nonei e lu pouts mera nei romana limiu i tanen, na nonei e haruto nena romana a nihitaguhu teka tara kapakapana poata. A nitagala tere Sunahan e hatongo kap rano ra tara nomi tara poata te hamana ria ra.
1PE 1:6 Alimiu go sasala meiam a ka teka, noahasina te ka toum mena milimiu a nitatagi tara tsitabubun poata teka te roron butuna a mamana nomi na kamits i tamilimiu.
1PE 1:7 A man torohala teka e torohala tuneri u nihamana i tamilimiu, ba te haruto nena te ga mana uen. A goul has e tatei omina, kaba nori e nas haramune ren turu tula ba te sakier te ga mana uen. Ne kato has uana i iesana, a nihamana i tamilimiu e niga bala nena u goul, kaba e Sunahan e ga torohale ien ba limiu te hamana hatagala lel hasmiu. Ba poata te butu nama romana e Iesu Kristo, be Sunahan te haniga rano limiu ba te solosei rano limiu ba te hapan rano limiu.
1PE 1:8 Alimiu u namala tare mien, kaba limiu e ngile men. Alimiu e ma tara hase mien i romana, kaba limiu e hamana uamiu i tanen. Ba limiu te sasala memiu a nisasala a kapan koru te pan bala nena u ranga te torohalan hatei nanen.
1PE 1:9 Alimiu e sasala memiu e Sunahan e taguhu rano limiu ba te lu pouts rena u namnamei i tamilimiu, taraha alimiu e hamana haniga uamiu i tanen.
1PE 1:10 U propet i manasa i hatei mamin a hitaguhu teka te ga butuia i tamilimiu, kaba nori i lagi sakesake a mouna a markato te lu pouts mera nei e Sunahan u katun.
1PE 1:11 U Namnamei tere Kristo te kaia i toriren e hatei ren te ga sagoho meni e Kristo a kamits ba te lu hasena romana a nikapan i murinen. Na nori i hiarangrangata sil a ka teka e ga butuia romana teresi na tara saha poata, kaba nori i ma atei hanigai.
1PE 1:12 Kaba e Sunahan e haruto rien a toukui i taren e ma ka sili te ga taguhu pouts merien, kaba e ka sil te ga taguhu meri limiu. Na man ka teka i habulungana has meni i tamilimiu. E Sunahan e hale iema u Namnamei u Goagono ba te haranga rena u katun ti rarareia u Bulungana u Niga i tamilimiu. Nu angelo has i ngil korui te gi atei sil menien a man ka teka, kaba nori e ma ateiri.
1PE 1:13 Alimiu go hamatsköe iam u hakhakats i tamilimiu ba te hakats haniga mia i peisamiu. Hamana nitoa sile iam a nihitaguhu te luemi romana limiu tara poata te butu nama romana e Iesu Kristo.
1PE 1:14 Alimiu a galapien tere Sunahan go hengoe men. I manasa alimiu u tutu ba niam e Sunahan na limiu u ka meiam u ngil u omi. Kaba limiu e ma tatei kukute lelemi a markato teka.
1PE 1:15 E moa. E Sunahan te ngö hakapa riu limiu, nonei e goagonona ne niga koruna. Ne kato uana alimiu has e go niga koru iam tara mamana markato i tamilimiu.
1PE 1:16 Taraha, e Sunahan e mar ranga uana teka turu Buk u Goagono, “Alimiu go niga bala niam a markato a omi, taraha alia e niga bala has negu a markato a omi.”
1PE 1:17 Alimiu e roron singo uamiu tere Tamamilimiu, nonei te roron tsimou mena nei a man toa toa a man katun a man ka ti katoen ba te ma hakats kalakala ranei a barebana. E kato uana teka ba limiu te matoutse men ba te hapane men tara mamana poata te ka mia romana limiu i puta.
1PE 1:18 Alimiu e atei silemiu a ka te sakahis ba rilimiu tara man markato pinopino tu lue mia limiu turu tubumilimiu. E Sunahan e ma sakahis rai limiu a moni tun te tatei taiana.
1PE 1:19 E moa. Nonei e sakahis rai limiu a tou mate tere Kristo, te la sei ba nena u hihol hoboto. E Kristo e herei a tunan sipsip a niga koru te hats ner ba te moa koruna ta ka ta omi i tanen.
1PE 1:20 E Sunahan e hopu kap nien i mam te habute ien a han i puta, kaba nonei e hagou haruto nen tara kapakapana poata i romana te ga taguhi rilimiu.
1PE 1:21 Alimiu e hamana uamiu tere Sunahan, taraha e Kristo e mate sil rio limiu. E Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate ba te solo sei korue nen. Ba limiu te hamana tala uamiu tere Sunahan ba te alose men te ga taguhu has merien limiu.
1PE 1:22 Alimiu u hagogoso hakape iam a torimilimiu tu kukute mena milimiu u ranga u mana, ba limiu te ngil koru tala remiu a pal barebana tere Kristo. Na limiu go mar kato noa has uam teka ba te hiangilngil hatagala lel hasmiu i torimilimiu.
1PE 1:23 Alimiu u butu hatsimus hakapa iam, here nei te mar posa menari a pien. Kaba a nitoatoa a tsimus i tamilimiu e ma tuhanaia tara katun tun te antunan mate susuluna. E moa. Alimiu u tuhana meiam u ranga tere Sunahan te mana nitoana ne ma tatei kapa nei.
1PE 1:24 U Buk u Goagono e mar ranga uana teka, “U katun hoboto e hereri u garas, na nikapan i taren e here nei a tsi palaua turu garas. U garas e tatei langona, ba hua te rusuna.
1PE 1:25 Kaba u ranga tara Tsunono e ka nitoana.” Nu ranga teka nonei u Bulungana u Niga ti rararieia i tamilimiu.
1PE 2:1 Alimiu go ba neiam a man ka man omi i peisamilimiu. E moa lel tu ranga na tu markato tu gamo na tu hiomi. Ne moa lel te go ranga homi sil mena milimiu a tai.
1PE 2:2 Alimiu go ngil korue iam u ranga u niga tere Sunahan, te mar bes sil mena nei a pien ti hagou posei a sus. Nonei u ranga teka e taguhu rano limiu ba te katun tangoho susul uamiu romana tara markato turu Namnamei, be Sunahan te lu pouts rano limiu.
1PE 2:3 Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “Alimiu u atei sil hakape iam a Tsunono e niga rano limiu.”
1PE 2:4 La uamuma tara Tsunono. Nonei e here nei a hatu ti hapiraka ban u katun. Kaba e Sunahan e hopu kap neien nonei a katun te niga bala ba te hala nena a nitoatoa.
1PE 2:5 La uamuma i tanen ba te heremi u hatu u niga te kuieri a luman lotu. E Sunahan e ngilin kui ranei limiu a toa luman lotu turu namnamei. Alimiu e heremi u pris u niga tere Sunahan ba te kui beie men tara nitagala turu Namnamei i tanen. U pris e roron hats merari a man hats a man niga tere Sunahan, ne kato has uana i iesana, e Sunahan e ngilena alimiu go hala niam a peisamilimiu i tanen, taraha e Iesu Kristo e mate sil rio limiu.
1PE 2:6 E Sunahan e poiena turu Buk u Goagono, “Tara. Alia e hake goa romana i han i Saion a hatu a niga te niga balana tara toukuina tara luma. Bu katun te hamana ria romana i tanen e ma tapusun hamana roi.”
1PE 2:7 A hatu teka e haharoei nena e Iesu. Nonei e taguhu koru rano limiu u katun te hamanamiu. Kaba turu katun te ma hamanari, u ranga e kato uana, “A hatu ti hapiraka ban u katunun kukui luma, nonei a hatu te niga balana tara toukuina tara luma.”
1PE 2:8 Na tana makum turu Buk u Goagono e poe hasena, “Nonei a hatu teka te tutu ranoa romana u katun.” U katun te tutu rena tara hatu e haharoei ner u katun te tori-soaler e Iesu, taraha nori e ma kukutieri u ranga. E Sunahan e mar ranga u teka i manasa te gi mar kato uen teka.
1PE 2:9 Kaba limiu a pal katun te hopu kapir e Sunahan, u pris tara King. Alimiu a hun katun a gogoso tere Sunahan ti hopu kap merai te go habulungana menami a man toukui a man niga i tanen, nonei te ngö rema limiu turu kuhil me la uamiu turu ualesala u niga i tanen.
1PE 2:10 I manasa alimiu u ma katun uami tere Sunahan, kaba i romana alimiu u katun i tanen. I manasa alimiu u ma atei silemi te tatagi mera nei e Sunahan u katun, kaba i romana alimiu e atei silemiu e Sunahan e tatagi rano limiu.
1PE 2:11 A ma tsomi, alimiu e heremi u katunun hulala tun i puta, na limiu e ke iemiu a tsitabubun poata turu tsiktsiki teka. Na lia e ranga hatatagi mera gilimiu, alimiu go ma rongarongemi a peisamilimiu te go kato meni a man ngil a man omi, u ngil te roron hiatatung mena u namnamei i tamilimiu.
1PE 2:12 Alimiu e go kato haniga talasi mia i gusur u katun te hahamanar. Ba poata te ranga homi rien i tamilimiu ba te poier alimiu e katoemiu a markato a omi, ba nori te tatei tarer a markato a niga te go katoam limiu, ba te soloseier e Sunahan tara poata te la namen romana.
1PE 2:13 Alimiu go kukute iam u ngil tara Tsunono ba te haka pute iemiu a peisamilimiu turu katun hoboto te pan ria i tamilimiu. Alimiu go ka puta mia tara Gamman Pan te pan koruna i tamilimiu, na turu gamman u tetenei has te hala merien te gi hahuna meri u katun te kato homir ba te solosei rer u katun te kato hanigar.
1PE 2:15 Taraha, e Sunahan e ngilena alimiu go kato haniga iam ba te kato hahalongolo remiu u katun u tutu te raranga homi sil rario limiu.
1PE 2:16 Alimiu go mar kato uam te kato uana a katun te tapurese ban a karabus. Kaba limiu e ma tapurese silemi te go kato homi uam limiu. E moa. Alimiu e tapurese silemiu te go katunun kui uam tere Sunahan.
1PE 2:17 Hapan riam u katun hoboto. Ngil riam u katun te hamana gono mera rio limiu tere Kristo. Matoutse iam e Sunahan, ba te hapanemiu a Gamman Pan.
1PE 2:18 Alimiu u katunun kui e go haka pute iam a peisamilimiu turu katun pan i tamilimiu ba te hatara ramien te hatsunono hamana mera mien limiu, noahasina te hatami mera rien limiu tsi te ranga hamal rien i tamilimiu.
1PE 2:19 Te ngilin katoe mia limiu u ngil tere Sunahan ba limiu te sagoho kamits puku noa hasmiu, e Sunahan e haniga rano limiu.
1PE 2:20 Te go katoe mia limiu ta markato ta omi ba nori te singata rario limiu ba limiu te hasingata tun ramen, e moa te gi solosei meri limiu tara ka teka. Kaba te go katoe mia limiu ta markato ta niga ba nori te hakamits noa has rario limiu tara markato teka ba limiu te ma ranga palismi, be Sunahan te haniga rano limiu.
1PE 2:21 E Sunahan e ngö hakapa riu limiu te go kato mena milimiu a markato teka. Taraha, e Kristo has e kamits hakapa sil riu limiu, na ka teka e haharoei nena te go la has uam limiu tara maroro teka i tanen.
1PE 2:22 Nonei e ma katoei ta markato ta omi. E moa tu toa tu gamo te ga butuma i rungnen.
1PE 2:23 Nori i hahakosia i tanen kaba nonei e ma palisei u hahakos. Tara poata te kamits ien, nonei e ma torohanan palisei a kamits i tanen. Kaba nonei e sola meni a peisanen tere Sunahan te tsimou hamatsköena a mamana ka.
1PE 2:24 E Kristo noa has te soata meni u markato u omi i tarara i peisanen te mate ien tara koruse. E mar kato u teka te gi here meni ra u katun ti mate ban u markato u omi ba te toatoa silera a markato a matskö. Nonei e lu sili a man ngats na man takiraha te gi niga pouts ba meni ra u markato u omi.
1PE 2:25 Alimiu u heremi u sipsip ti hatutu a maroro i taren. Kaba alimiu u la pouts hakapa uamuma tere Sunahan te taratara kap nena u namnamei i tamilimiu.
1PE 3:1 Na tara markato tara nikaka haniga hoboto, alimiu a tohaliou e go haka pute mia a peisamilimiu tara pal tson i tamilimiu. Na sanena a palai i taren e gi ma hamanei u ranga tere Sunahan, nori e tatei hamana noa has mer te tara mena rien a markato a niga i tamilimiu. Te ma katoe milimiu tu toa tu ranga i taren, a palai e tatei hamana noa hasir, taraha nori e tare riou te kato mena milimiu a markato a gogoso na markato te hapan mena milimiu a Tsunono.
1PE 3:3 Alimiu e go ma hakats hapara nami te go hataratara haniga koru menami a peisamilimiu i ielesala ba te roron herokoemiu u hulu ba te hamagoemiu u beroana nu kabono te hol seina ba te roron hasobuemiu u hasobu u niga. E moa.
1PE 3:4 A nitaratara a niga i tamilimiu e ga butuma i iogana i torimilimiu te ka mena milimiu u tori kokomoto ba te roron hahatamiemiu u katun. A markato teka e ma hula palis nei. E ka nitoana, ne Sunahan e haniga korue nen.
1PE 3:5 A tohaliou u niga i manasa ti hamana u tere Sunahan i tori has u teka ba te haka pute ria a peisaren tara pal tson i taren.
1PE 3:6 E Sera e mar kato has u teka. Nonei e hengo korui a tson i tanen e Abraham me ngöe neien “A tsunono i tar.” Na limiu e here hamanasemi a galapien tohaliou i tanen te go kato haniga uam limiu ba te ma matoutemi ta ka.
1PE 3:7 Alimiu has a pal tson, alimiu go hakats haniga niam a tohaliou i tamilimiu, taraha a tahol e ma tagala uanei te mar tagala uana a tson i tanen. Na limiu go hapan has ramen, taraha nori has e lu gono mera roi romana limiu a nitoatoa tere Sunahan. Alimiu go mar kato uam teka, taraha ta ka e namos kato homiena a tou singo i tamilimiu.
1PE 3:8 U ranga teka e la uana i tamilimiu hoboto. Alimiu go ka meiam u toa u hakats ba te hiatatatagimiu. Alimiu go hiangilngil iam te hamana hoboto here mena milimiu u munmun toulana tere Kristo. Ba limiu te tami mia tara tai ba te haka putemiu a peisamilimiu.
1PE 3:9 Alimiu go ma hipou nami u markato u omi te kato rari limiu, na limiu go ma hipou has nami u korupakö. E nigana te go hamatana mena milimiu a nikalala, taraha a nikalala nonei a ka te rangein e Sunahan te ga hala rien limiu tara poata te ngö rien limiu.
1PE 3:10 Te mar ranga uana u Buk u Goagono, “A katun te ngil koruena a nitoatoa ba te ngilin ka mena a nitoatoa a niga, a katun teka e moa te ga ranga homi uen. Nonei e ga hanoan rangein u gamo.
1PE 3:11 Nonei e ga habirits ban u markato u omi ba te kato hanigana. Nonei e ga ngil korui a markato tara masalohana ba te kukute hatagala korue nen.
1PE 3:12 Taraha, a Tsunono e roron tara uana turu katun u matskö ba te roron hengona turu singo i taren. Kaba nonei e raharaha rena u katun te kato homir.”
1PE 3:13 E moa ta katun ta para te gi homi meri limiu te go kato hatagala sil mena milimiu a markato a niga.
1PE 3:14 Kaba te go kamits noa has mena milimiu te kato mena milimiu a markato a niga, e Sunahan e kalala has rano romana limiu! Ma matout rami u katun teka, na limiu go ma tatei tokumi. E moa.
1PE 3:15 Alimiu go hapane iam e Kristo i torimilimiu, ba te katoe mien a Tsunono i tamilimiu. Tara mamana poata alimiu go hanei sile iam ta katun te go rangata rilimiu a ka te hamana sile milimiu, ba limiu te ranga palise mien u rangan hatami ba te ma sigale mien.
1PE 3:16 Na limiu go mar kato haniga uam te ga ma tatei kot meri u torimilimiu alimiu. Bu katun te ranga homi ner u markato u niga i tamilimiu te kukute mena milimiu e Kristo te tatei matsingolo mer romana u ranga u omi i taren.
1PE 3:17 Taraha, te ga ngilia e Sunahan te lu mena milimiu a kamits, e niga balana te go kamits mena milimiu a markato a niga ba te ma kamits memi tu kato mena milimiu a markato a omi.
1PE 3:18 Taraha, e Kristo e sagoho hasi a kamits ba te mate silena u markato u omi i tarara. Nonei e mate a toa puku a poata ba te ma tatei mate lel nei. Nonei a katun a niga te mate silir u katun u omi. E kato sil te ga peigi merien ra tere Sunahan. A tuanreinen e mate, kaba nonei e toatoa mei a markato turu namnamei, ba te na rarariena u ranga tara man namnamei ti kaia tara makumun kits.
1PE 3:20 A man namnamei teka nori u katun u hihipus ti kaia tara poata tere Noa i manasa. Nonei tara poata e Sunahan e solon hahaloso ba te tuatami koruna tara poata te kukui meni e Noa a tolala. Kaba a eliel puku a katun ti toatoa silaia turu uolo pan te kato hamatir a palair u katun hoboto.
1PE 3:21 U uolo e haharoei nena a tou baptais i tarara. U uolo e taguhir a pala tere Noa, na tou baptais e taguhu has rano ra. E ma ka sile nei te ga galus ba meni u korkoriana turu tuanrei tun i tarara. E moa. A tou baptais i tarara e mouna uana ara e hateie rei e Sunahan ara e ma sabie rei ta ka ta omi i tarara. Ara e tatei mar kato uara teka, taraha e Sunahan e hatakei poutsi e Iesu Kristo tara tou mate.
1PE 3:22 Ne Kristo e la hakapa u i Kolö me na kana tara pal matou tere Sunahan. Nonei e tsunono rena u angelo na pal kapan na nitagala hoboto i Kolö.
1PE 4:1 E Kristo e sagohi a kamits i tuanreinen, na limiu go mar hakats hatagala has uam i iesana ba te ma rama nami a tou kamits. Taraha, a katun te kamkamitsina i tuanreinen e ma hakats nanei te ga kato menien a markato a omi.
1PE 4:2 E kato uana teka ba limiu te ma tatei kato lel uami te ngil uana u ngilina i puta. E moa. Tara man lan hoboto te ka noa mia romana limiu i puta, alimiu go kato talasi uam te ngil uana e Sunahan.
1PE 4:3 A man poata i manasa e antuna hakapa tu katoe mia limiu u markato u omi te roron ngiler u katun te hahamanar. Alimiu u rongaronge iam a peisamilimiu turu ngil u omi ba te uaua pala mia turu pati u omi ba te tutu memiu u ramun u tagala, na limiu u hatsunono homi hase iam u keisa. Alimiu u mar kato uam teka i manasa kaba i romana e moa.
1PE 4:4 Ba pala te hahamanar e asingoto hamanasa ner te ma kato lel gono mera mien limiu a man markaton rongaronga pinopino teka, ba nori te ranga homi rario limiu.
1PE 4:5 Kaba i murimuri nori e tatei ranga peisa ner romana a man mouna a man markato ti katoen te tuol rien romana i matane Sunahan, nonei te hahaloson tsimou ranou u katun te toatoar nu katun ti mate.
1PE 4:6 Nonei a ka ti rarare bei u Bulungana u Niga turu katun ti mate, te go tatei toatoa u a namnamei i taren te mar toatoa uana e Sunahan, noahasina ti mate u a tuanreiren te mar mate uar u katun.
1PE 4:7 A nikapakapa tara mamana ka e susuku hakapa. Nonei te go hakats halesala haniga beiam limiu ba te hakats haniga mia i peisamiu ba limiu te tatei singo uamiu tere Sunahan.
1PE 4:8 A ka te pan koruna tara mamana ka, alimiu go hiangilngil hatagala iam, taraha u ngilngil e kato hataie iena a markato a omi a para.
1PE 4:9 Alimiu go ngö merami a palai i luma i tamilimiu, ba te sasala memiu a markato teka.
1PE 4:10 Alimiu a man toa toa hoboto u lu hakape muma a nitagala a niga tere Sunahan. Na limiu go tara kap haniga niam a man nitagala teka ba te taguhu ramiu u palai.
1PE 4:11 A katun te ka mena a nitagala te ga rarare haniga meni u ranga e ga rararei u ranga tere Sunahan. Na katun te roron hitaguhuna e ga hitaguhu mei a nitagala te lue ien tere Sunahan, ba tara mamana ka a solone Sunahan e hala sei sila naroa tere Iesu Kristo, nonei te ka nitoa mena a nikapan na nitagala tara mamana poata. U mana.
1PE 4:12 A ma tsomi i tar, alimiu go ma asingoto nami a kamits pan te butu silena te ga torohala meri limiu. Alimiu go ma poemi, “A ka halhal a omi e butuna i tarara.” E moa.
1PE 4:13 Alimiu go sasala iam, taraha e here nei alimiu e sagoho gono memi e Kristo a kamits. Nonei te go tatei sasala koru bei iam limiu romana tara poata te butu mena men romana a nikapan i tanen.
1PE 4:14 Alimiu go sasala iam te gi ranga homi merai limiu te kukute mena milimiu e Kristo, taraha a ka teka e poiena u Namnamei u tagala tere Sunahan e kana i tamilimiu.
1PE 4:15 Kaba ta toa i tamilimiu e namos atung hamatiena ta katun, ne namos kopuna, ne namos torohanan herokoena a toukui tara tana katun, ne namos katoena a tana markato a omi. Te sagoho kamits sile mia limiu a man ka teka, e matsköna.
1PE 4:16 Kaba te go kamits uam limiu te kukute mena milimiu e Kristo, ma matsingolo memien. E moa. Alimiu go haniga uam tere Sunahan te ka mena milimiu u solon “Kristen”.
1PE 4:17 A poata te ga hatanian tsimou meri e Sunahan u katun e butu hakapa, na nonei e tsimou mam ranou u katun i tanen. Na te hatania nen romana i tarara, nonei e na kapa mena romana a nihahuna pan turu katun te hipus ner u Bulungana u Niga i tanen.
1PE 4:18 Te mar ranga uana u Buk u Goagono, “E ka mena a toukui pan te gi lu pouts meri u katun u matskö. Gime te la uar romana u katun u omi te ma hapaneri e Sunahan? Tara han a omi koru!”
1PE 4:19 Ba te kato uana, te kamits memia limiu u ngil tere Sunahan, ba limiu te kato haniga noa hasmiu ba te hasola mia tere Sunahan te habutu riu limiu. Nonei e roron kato hamanena u ranga i tanen.
1PE 5:1 Alia e ka megu u ranga tara pal kapan i tamilimiu te tara kap ner u lotu. Alia has a katun pan turu lotu i tarara. Alia u ruto hakapi te kamitsia e Kristo na lia e lu gono has megoen romana a nikapan tara poata te butu namen romana. Alia e ranga hatatagi mera golimiu, alimiu go taratara kap haniga riam u katun te hala rilimiu e Sunahan. Nori e hereri u sipsip na limiu u katunun taratarakap i taren. Alimiu go ma kato memi a toukui teka te hakui tun mera nei e Sunahan alimiu. E moa. Alimiu go ka meiam u ngilngil i peisamilimiu ba te katoe men. Alimiu go ma kato sile mien te go lu mena milimiu ta moni. E moa. Alimiu go ngil hatagala tune men.
1PE 5:3 Ma hamal rami u katun te taratara kap rami limiu. E moa. Alimiu go kato menami a markato a niga te tatei tatatie ren.
1PE 5:4 Ba tara poata te butu nama romana a katun a kapan turu katunun taratarakap, ba limiu te luemiu romana a praisina i Kolö te ma tatei taia nei.
1PE 5:5 Ne kato has uana i iesana, alimiu u katun u hitots e go hala pute iam a peisamilimiu turu katun u kapan. Na limiu hoboto e go hatetenei iam a peisamilimiu ba te hihitaguhimiu. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, “E Sunahan e tokitoki rena u katun te hangiser, kaba nonei e taguhu rena u katun te hateteneier a peisaren.”
1PE 5:6 Ba limiu te hatetenei talemiu a peisamilimiu ba te ka puta mia tara nitagala tere Sunahan, ba tara poata a matskö ba nonei te hala sei has rano romana limiu.
1PE 5:7 Haka menami a nitatagi hoboto i tamilimiu i tanen, taraha nonei te tara kap rano limiu.
1PE 5:8 Alimiu go hakats haniga mia i peisamiu ne go hanei haniga iam! Taraha, a pakö i tamilimiu e Satan e roron hula lana ba te sakiena ta katun te ga kato homien. E here nei a ka a hie a kapan te ngöeri a laion te ngala homina ba te sakiena ta ka ta toatoa te ga nouen.
1PE 5:9 Ka hatagala mia turu hamana i tamilimiu ba te tuol kakap nemiu e Satan, taraha u toulamilimiu u Kristen te ka ria tara mamana han i puta e sagoho haser a toa mar kamits te sagohe milimiu.
1PE 5:10 Alimiu e gamon sagoho lele mou a kamits, kaba i murinen e Sunahan e kato ranoi limiu u katun u tangoho i tanen ba te haka hakarapoto rano limiu ba te hatagala rano limiu. Nonei a Sunahan te roron tatagi rano limiu ba te ngö sil ranei limiu te go lu gono memi limiu e Kristo a nikapan i tanen te ka nitoana.
1PE 5:11 E Sunahan te ka nitoa mena a nitagala pan tara mamana poata. U mana.
1PE 5:12 E Silbenes e koloto benei lia a tsi kalanloun teka te hala mena gilia i tamilimiu. Nonei e toularara tara markato turu Kristen na lia e hamana korue gen. Tara kalanloun teka alia e hala mera gilimiu u rangan hitaguhu ba te hatei ragi limiu nonei a nihitaguhu hamana tere Sunahan teka. Na limiu go ka hakarapoto mia tara markato tara nihitaguhu teka.
1PE 5:13 A pal Kristen te ka ria tara taun teka i Bebilon na te hopu kap hasir e Sunahan, nori e hatsomi uar i tamilimiu. Na pien i tar e Mak e hala has ranoi limiu u haniga.
1PE 5:14 Hiahahatsomi meiam u ngilngil hamana. Na masalohana e tatei ka gono mera nolimiu hoboto u katun tere Kristo. Nonei talasi. Alia e Pita
2PE 1:1 Alia e Saimon Pita, a katunun kui na aposol tere Iesu Kristo. Alia e hala menagi a kalanloun teka i tamilimiu te hamana gono mera molam. Ara e ka hoboto mera a nihamana te hala rira e Iesu Kristo a Sunahan a Tson Hitaguhu i tarara. Nonei e matskö koruna te hala mera neien ra a toa nihamana a niga.
2PE 1:2 E Sunahan e tatei tatagi koru rano limiu ba te hala ranei limiu a masalohana pan te atei susul lel mena milimiu e Sunahan na Tsunono i tarara e Iesu.
2PE 1:3 Tara nitagala pan i tanen nonei e hala rira a mamana ka te hantuna rano ra te gi kato meni ra a markato a niga i tanen. Nonei e taguhu sila rana ra teka te atei sil mena reien ra ba te atei silera nonei te ngö sil rira te gi lu hoboto gono menien ra a nikapan na niniganiga hamatskö i tanen.
2PE 1:4 Tara markato teka nonei e hala rira a man ranga hamana mam a man kapan i tanen te niga koruna. Nu ranga hamana teka e taguhu rano ra ba ra te tatei ka has mera u mar hakats tere Sunahan, ba te ka haniga ba nera u markato u omi i puta te butu nama turu ngil u omi.
2PE 1:5 Nonei te go spana bemi limiu a man palaina man markato tere Sunahan tara markato te hamana uar. E kato uana, alimiu go hamana haniga iam ba te roron katoemiu a markato a niga ba te luemiu u hakhakats u niga. Ba limiu te hala pute iemiu u ngil i peisamilimiu ba te kato haniga noa has mia i gusuna a poata a omi. Ba limiu te roron katoemiu a markato a niga tere Sunahan ba te ngil hamana remiu a palai ba te tatagi koru ramen.
2PE 1:8 Te roron kukute haniga lele moa limiu a man markato a man niga teka, ba limiu te atei haniga sile mou e Iesu Kristo a Tsunono i tarara ba te habutsemiu a mamana ka a niga, ba te ma tapusun hakats namien.
2PE 1:9 Kaba a katun te ma kato uanei teka e here nei a katun a matakiau te tara lasena a ka te susuku koruna. Nonei e solopala hakapi te hagogoso ba meni e Sunahan u markato u omi i tanen i manasa.
2PE 1:10 E kato uana teka, a ma tsi hahatoulana, ba limiu te katokato hatagala silemiu te go kato mena milimiu u markato u niga te haruto nena e Sunahan e ngö hamana rio limiu ba te hopu kap rano limiu. Te go markato uam limiu teka, ba limiu te ma rus ba namo ien.
2PE 1:11 Be Sunahan te haniga koruna romana te go tasu uam limiu tara Nipepeito tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara te lu pouts rano ra, a Nipepeito te ma tatei kapa nei.
2PE 1:12 Ba lia te ngilin hatakei hitonegu u hakats i tamilimiu ba limiu te hakats namiu a man ka teka, noahasina te atei hakapa sile mien limiu ba te ka hakarapoto mia turu ranga u mana tu lue iam limiu.
2PE 1:13 Alia e poiegu e nigana te go hatakei meni lia u hakats i tamilimiu tara man ka teka tara poata te toatoa noa gia lia.
2PE 1:14 E Iesu Kristo a Tsunono i tarara e harutei lia e ma manasa noi ba lia te mate gou.
2PE 1:15 Alia e torohana hatagala sile gou te go kui meni lia a maroro ba limiu te tatei atei silemiu u ranga teka tara mamana poata i murina te na mate goa lia. Nonei te koloto sile gilia a ka teka.
2PE 1:16 Alam u ma katoei u hahatatei pinopinona turu katun tara poata tu hatei ria lam limiu a nitagala tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara na te ga la pouts uamen romana. E moa. Alam u tara peisei a nikapan i tanen.
2PE 1:17 Tara poata te hale ien e Tamanen e Sunahan a nikapan na solo pan, alam u ka has. Alam u hengo u ranga te butuma tere Sunahan te ka mei a nikapan soku ba te poiena, “Nonei a Pien Tson a tsomi koru i tar teka. Alia e haniga korue gen.”
2PE 1:18 Alam u hengo peisa u ranga teka te butuma i Kolö, tara poata tu ka gono meien lam nonei turu pokus u goagono.
2PE 1:19 Nonei te atei bemi lam u ranga turu propet i manasa e mana koruna. Na limiu go hengo haniga hase iam u ranga turu propet, taraha e here nei u lam te alesalana tara makum a kuhil. Kato noa has uam teka popona tara poata te butu nama romana e Kristo, te here namei romana a tounlan te alesala uanama romana i torimilimiu, na te butuna romana u Lan hamana te ma tatei kapa nei.
2PE 1:20 Kaba limiu go atei haniga sile iam a ka teka: e moa ta toa ta katun te go antunan ranga hatarare peisein a mouna u ranga turu propet te kana turu Buk u Goagono.
2PE 1:21 Taraha, u ranga turu propet e namala butu mei u hakats tun turu katun. E moa. U Namnamei u Goagono e harangari u katun u ranga te butuma tere Sunahan.
2PE 2:1 Kaba u propet u gamogamo i butu hasia i gusur a barebana, ne kato has uana romana i iesana, u tson hihatuts u gamogamo e butu ria romana i gusumilimiu. Nori e la hamous merima romana u hihatuts gamogamo te tatei kato homi koruena u hakats turu katun. Na nori e holis has ner romana a Tsunono te sakahis pouts ren, ba nori te tia hakapa boroboro mer romana u markato u omi pouts i taren.
2PE 2:2 Na katun a para e kukute tsiponer romana a markato a hamatsingolo tua i taren, na pala te hahamanar e tarer romana a barebana te kukutier romana u tson hihatuts u gamogamo teka ba te ranga homi ner romana a maroro turu mana.
2PE 2:3 Tara markato te gonogono beme nari a peisaren a man ka, nori e hatei rari romana limiu a man hahatatei pinopino ba te luer a moni. E Sunahan e solon hopu kapin a nihahuna i taren, na nori te taia hamana riou romana.
2PE 2:4 E Sunahan e ma tatagiri u katun u omi i manasa, na nonei e ma tatei tatagi has ranei romana u tson hihatuts u gamogamo teka. Nonei e ma tatagiri u angelo ti kato homi. E moa. Nonei e lapo ba rien i hel me haka ranen turu kiou u kuhil koru i puta e popona te butuna romana u lanin hahuna.
2PE 2:5 Ne Sunahan e ma tatagi hasri u katun u omi i manasa koru, kaba nonei e habuti u uolo pan me kato hamate rena u katun ti kato homi. Nonei e haka haniga lasi e Noa, a katun te roron rararei a markato a matskö, na tana elahit puku a katun.
2PE 2:6 E Sunahan e hopu kapin u taun i Sodom ni Gomora te gi taia u ba te hakulupu hakapa ranen. Na ka teka e haruto nena te hahuna has mera noien romana u katun te kato homir.
2PE 2:7 Kaba a toa katun a niga e kaia i Sodom a solonen e Lot. Turu mamanu lan nonei e hengo u ranga u omi na e tara u markato u omi te kato hatiama koru a torinen te matskö. Ne Sunahan e haka hanige ien tara poata te kato homien nonei a taun.
2PE 2:9 E kato uana teka, be Sunahan te tatei haka haniga ba ranei u katun u niga a tou hiamus ne tatei haka rena u katun u omi tara nihahuna e popona te butuna romana u Kot Pan i tanen.
2PE 2:10 Na nonei e tatei hahuna koru rena u katun te roron kukutier u ngil u omi i peisaren ba te hipus ner a nitsunono tere Sunahan. U tson hihatuts teka e ongolor ba te hipusur, na nori e ma matoutun ranga homi rari a pal kapan i Kolö.
2PE 2:11 U angelo e ka mer a nitagala te pan bala nena a nitagala turu tson hihatuts u gamogamo teka, kaba nori has e ma tatei ranga homi rari a pal kapan teka i Kolö i matana Tsunono.
2PE 2:12 Kaba u tson hihatuts teka e kukute laser u ngil i tuanreiren, te kato has uar u poum u hie nu kori na man ka i latu ti tuhana mei a niatei peisa te gi kukute tun merien u tsinaren. Nori i tuhana sil te gi pile kap meri ba te atung hamate rer. Nori u tson hihatuts u gamogamo teka e raranga homi ner a man ka te ma atei sile rien, na nori e na kato hataia has rariou. Nori e alater romana ti kato homi merien a palair u katun. Nori e ngil koruer te gi kukute menien u ngil u omi i peisaren i gusuna u lan noa has. Nori e nounou gono mera rio limiu tara kannou ba te kato homi here rari limiu a ka a korkoriana te kato homiena u hasobu. Nori e roron sasala mer a markato a gamogamo i taren.
2PE 2:14 Nori e ngilin ruto talas uar turu tohaliou u omi. Nori e ma tatei hakaperi u ngil i taren te ngilngil mena rien a markato a omi. Nori e amus rer u katun te hula hakatsir. A toriren e solon tsitsiloin a markato te gonogono beme nari a peisaren a man ka, ne Sunahan e haka hakapi u rangan korupakö i taren.
2PE 2:15 Nori i hagelo ban a maroro a matskö me hatutuer a maroro halhal i taren. Nori e kukutier a maroro te sil e Belam a propet a pien tere Beor i manasa. E Belam e ngil koru a hiholina te go kato menien a markato a omi, kaba e Sunahan e ranga hapiu nen. A dongki i tanen e kato u ranga tara katun ba te hatu kap nena te go ma tatei kato meni e Belam a markato a tutu a omi te katsin katoen.
2PE 2:17 U katun teka e hereri u kioun ramun ti rakaraka hakapa, ne here haseri u koasi te hula bahu rena a lomolomo. Nori e la hamatskö uar romana tara makum a kuhil koru ti kato hahaloso rien.
2PE 2:18 Nori e ranga sesei ner u ranga u tutu ba te amuseri u katun u ngil u omi i peisaren, u katun ti hagou bus ban a barebana te roron kato homir.
2PE 2:19 U tson hihatuts teka e roron hahatei ria turu katun e moa ta ka te ga tatei kits kap ren, kaba nori pouts e takits kap gono merari u markato u omi i taren. Taraha, a katun e takits silena a saha ka te roron karase nen.
2PE 2:20 U katun te atei siler e Iesu Kristo a Tsunono i tarara te lu pouts rano ra e ka haniga ba ner u markato u omi i puta. Kaba te ga las pouts merien a markato a omi ba te pan pouts noa i taren, ba nikakana i murimuri turu katun teka te omi bala tala nanou a nikaka tutun i taren.
2PE 2:21 Sanena te gi ma atei sil mam menien a maroro a matskö, sanei e niga bala. Ge omina te gamon atei sil mena rien a maroro a matskö ba te toan tori hasoala ner u ranga u goagono ti hala rien.
2PE 2:22 A markato teka e haruto nena te mana uana u rangan haharoei turu Buk u Goagono te poiena, “A muki e nou poutsena u nilua i tanen,” nu tai has te poiena, “A poum te polo hagogosena a langits e na hula tegele poutsuna tara mömoa.” Ne kato has uana i iesana turu katun te habirits pouts uar turu markato u omi i taren.
2PE 3:1 A ma tsomi i tar, u hahuoluna a kalanloun te koloto mena gilia i tamilimiu teka. Tara huol hoboto a kalanloun alia e torohanan hatakeiegu u hakhakats u niga i tamilimiu ba te hatei lel ragi limiu a man ka te atei hakapa sile milimiu.
2PE 3:2 Alimiu go hakhakats kap niam u ranga ti rangein u propet u niga i manasa, na u ranga tara Tsunono te lu pouts rano ra, u ranga tu hala meri lam u aposol i tamilimiu.
2PE 3:3 Alimiu go atei mam sile iam a ka teka: tara kapakapana poata i murimuri, u katun te kukutier u ngil u omi i peisaren e butur romana. Nori e hahakos rario romana limiu ba te ranga ner a Tsunono ba te poier, “Nonei e ranga mamin te ga la pouts uamen, gime te ka nen? Moa te ga la uamen. U tamarara i mate hakapa, ga mamana ka e mar ka noa has uana te ka uen tara poata te habuteia e Sunahan a han i puta!”
2PE 3:5 Kaba turu ngil peisa i taren, u katun teka e solopaler e Sunahan e kato homi hakapa a han i puta teka te katoen. E kato uana, i manasa koru e Sunahan e ranga tun bu kolö e butuna bu tsikitsiki e butu nama i tasi ba te kana i gusuna u tasi. Na i murimuri e Sunahan e ranga lel bu uolo pan e kato homiena a han i puta i manasa.
2PE 3:7 Bu toa u mar ranga noa has tere Sunahan e haka hasena a han i puta na i kolö i romana ba te hahaloser a poata te ga kato homi lel menien u tula. A han i puta ni kolö e hahaloso siler a poata te kot mera noia romana e Sunahan u katun u omi ba te kato hataia ranen.
2PE 3:8 A ma tsomi, alimiu go hakats kap niam a ka teka: te tara mena nei a Tsunono a man poata, e tara halelna i matanen na i matarara. E kato uana, u toa u lan e popona turu 1000 u hiningal, nu 1000 u hiningal e popo hasina turu toa u lan.
2PE 3:9 A Tsunono e ma hahaloso menei te ga mokomokon kato meni a man ka te ranga hamana nen te ga katoen, te mar hakats uar a palair u katun. E moa. Nonei e hahaloso rano limiu, taraha nonei e ma ngile nei ta toa ta katun te ga taia u, kaba e ngilena u katun hoboto e gi habirits ban u hakats nu markato u omi i taren.
2PE 3:10 Kaba u Lan Pan tara Tsunono e songots butu nama romana te mar butu hasingoto uana a kopkop. Nonei turu Lan, u kolö e taia mena romana u guru u kapan, na man ka i kolö e kulupu hakapa riou, na han i puta na mamana ka te kana i tanen e ats hakapa nitoa riou romana.
2PE 3:11 Te mar taia uana romana a mamana ka teka, ba limiu te kato hatagala silemiu te go niga koru uam limiu ba te hala nemiu a peisamilimiu tere Sunahan.
2PE 3:12 Alimiu go hahalose iam u Lan tere Sunahan ba te kato silemiu te ga butu boroboro uen. Nonei u Lan te ats hakapa noa romana u kolö, ba man ka i kolö te ramun mena u hiski pan koru.
2PE 3:13 Kaba ara e alosera u kolö nu puta u tsimus te ranga hamanein e Sunahan, a han te ka noa romana a markato a matskö peisa.
2PE 3:14 Na ma tsomi, tara poata te alose mia limiu nonei u Lan, torohana hatagala sile iam te go gogoso uam limiu ba te moamiu ta ka ta omi i matane Sunahan ba te katoemiu a markato tara masalohana.
2PE 3:15 Alimiu go atei sile iam a Tsunono e alosena te gi habirits u u katun i tanen ba nonei te lu pouts ranen. Nonei e halei a tsomi e Pol a toularara u hakats u niga ba nonei e mar koloto has uato i iesana i tamilimiu, te mar kato uanen turu kalanloun hoboto i tanen. Palainu ranga i tanen e ka mena a toukui pan te gi atei sil menien, nu katun u tutu nu katun te hula hakatsir e hatuts hakölo ner a mouna a man ka teka, te mar kato has mena rien turu palaina u ranga turu Buk u Goagono. Ba nori te kato homi tsiponer a peisaren.
2PE 3:17 Kaba a ma tsomi, alimiu e atei hakapa silemiu a ka teka. Na limiu go hanei iam, u katun u omi e ma tatei amus rari limiu tara man markato a man tutu i taren ba limiu te toan tutu ba has namiu u hakats u niga.
2PE 3:18 Kaba limiu go katun tangoho susul iam te go atei sil mena milimiu a Tsunono i tarara e Iesu Kristo te lu pouts rano ra na a hitaguhu i tanen. Ara gi solo sei nitoe ien i romana na tara mamana poata i murimuri. U mana. Nonei talasi. Alia e Pita
1JO 1:1 Alam e koloto silemi a kalanloun teka te go hatei menami limiu e Iesu, te ngö haseri u Rangana tara Nitoatoa. Nonei e kaia i mam te habuteia e Sunahan u kolö nu puta. Ba nonei e mi butun katun iato i puta ba lam u hengoe ten me tara peisa hase men. Na lam u ruto hamana hase ien me hasebele hase mia a limamulam i tanen.
1JO 1:2 A nitoatoa teka te kaia tere Iesu e butuia i matar u katun ba lam u tare ten me hatei hamana namen. Ba lam e habulungana nem a nitoatoa teka te ka nitoana ba te hatei ramo limiu. Nonei a nitoatoa te ka gono mei e Tamarara, me mi toan butu hasina i puta i tamulam.
1JO 1:3 Alam e hiakaka haniga gono mem e Tamarara ne Iesu Kristo a Pien Tson i tanen. Alam e hatei ramoi limiu a man ka teka tu tarei lam na tu hengo lam, taraha alam e ngilem ara gi here hoboto hasei a toa katun.
1JO 1:4 Alam e koloto menami a man ka teka i tamilimiu te gi sasala koru u ra.
1JO 1:5 Nonei u ranga teka tu hengo nia lam tere Iesu ba lam te hatei uas ramo limiu: e Sunahan e here nei u ualesala na e moa koru tu kuhil te ga kaia i tanen.
1JO 1:6 Te poe mena rei ra ara e ka haniga hoboto gono mera e Sunahan ba te ka ria turu kuhil, ara e gamora na markato i tarara e ma matskö nei. E Sunahan e kana turu ualesala.
1JO 1:7 Na te ka has ria ra turu ualesala, ba ra te ka haniga hobotora bu rahatsing tere Iesu a Pien Tson tere Sunahan te galus ba nena u markato u omi hoboto i tarara.
1JO 1:8 Te poe mena rei ra ara e ma omi rei, ara e gamoera a peisarara, bu ranga u mana te ma ka neia i torirara.
1JO 1:9 Te pokeie rara a man ka man omi ti kato ra, be Sunahan te toan lu ba ra nei ra u markato u omi i tarara ba te galus ba has nena a man ka man omi hoboto te kana i tarara. Taraha, e Sunahan a hihipakoko na e matskö hasina.
1JO 1:10 Te poe mena rei ra ara i ma kato homii, u ranga teka e here nei a katun te poiena, “E Sunahan e gamona,” taraha e Sunahan e poiena u katun hoboto e kato homir. Bu ranga tere Sunahan te ma ka neia i torirara.
1JO 2:1 A ma tsomi i tar, alia e koloto menagi a man ka teka i tamilimiu, taraha alia e ngilin taguhu rago limiu ba limiu te ma kato homimi. Kaba te kato homina a toa katun, e Iesu Kristo a katun a matskö e ranga bere nara tere Tamarara.
1JO 2:2 Taraha, e Iesu e nolo beri ra tere Sunahan tara poata te mate ien. Nonei e ma katobe talasi rira pepeisa a ka teka. Nonei e kato a ka teka te ga taguhir u barebana hoboto.
1JO 2:3 Te hengo hanige rara u ranga tere Sunahan, ba ra te atei koru silera ara e katun hamana uara i tanen.
1JO 2:4 Te poe mena nei a katun, “Alia e katun hamana uagu i tanen,” kaba nonei e ma hengoe nei e Sunahan, ba nonei a katun a gamogamo nu ranga u mana e ma ka neia i torinen.
1JO 2:5 Kaba a katun te hengo hanige iena u ranga tere Sunahan, nonei a katun te ngil hamana koruena e Sunahan. A katun te ngilin atei koru silena te ga kaka haniga hoboto gono menien e Sunahan, nonei e tatei hengoena u ranga i tar teka.
1JO 2:6 A katun te poiena nonei e ka uana tere Sunahan, a katun teka e ga kato u te kato u e Iesu.
1JO 2:7 A ma tsomi, alia e ma koloto nagi u ranga u tsimus i tamilimiu. E moa. Alia e koloto negu u rangana i manasa tu hengo niam limiu tara poata tu hengo mam namia limiu e Iesu. U rangana i manasa teka nonei u ranga tu hengo hakapa niam limiu.
1JO 2:8 Kaba u ranga teka te koloto mena gilia i tamilimiu nonei e tsimus hasina. A barebana e tarer te mar kato u e Iesu na te mar kato has uami limiu ba nori e atei siler te mana uana u ranga teka. Taraha, u kuhil e tanian tiana nu ualesala hamana e butu hakapa tala.
1JO 2:9 A katun te poiena nonei e kana turu ualesala, kaba e paköena a hahatoulana i tanen, nonei e ka noa talasina turu kuhil.
1JO 2:10 A katun te ngil hamana koruena a hahatoulana i tanen e kana turu ualesala, na e moa ta ka te ga omi i tanen.
1JO 2:11 Kaba a katun te paköena a hahatoulana i tanen e kana turu kuhil. Nonei e here nei a katun te silana tara maroro a kuhil. Nonei e ma atei sile nei ime te la uanen, taraha a ka e kuhil koruna na nonei e here nei a katun a matakiau.
1JO 2:12 Alia e koloto uagu i tamilimiu, a ma tsi galapien, taraha e Iesu e lu ba beri limiu u markato u omi.
1JO 2:13 Na lia e koloto uagu i tamilimiu, a pal kapan, taraha alimiu e atei sil talemiu e Iesu te kaia i mam te habuteia e Sunahan u kolö nu puta ba te ka noana. Na lia e koloto uagu i tamilimiu, a pal hitots, taraha alimiu u tagala saluhe hakape iam e Satan.
1JO 2:14 Alia e koloto uagu i tamilimiu, a ma tsi galapien, taraha alimiu e atei sil talemiu e Tamarara. Na lia e koloto uagu i tamilimiu, a pal kapan, taraha alimiu e atei sil talemiu e Iesu te kaia i mam te habuteia e Sunahan u kolö nu puta ba te ka noana. Na lia e koloto uagu i tamilimiu, a pal hitots, taraha alimiu e tagalamiu na limiu e pile hakarapoto namiu u ranga tere Sunahan i torimilimiu, na limiu u tagala saluhe hakape iam e Satan.
1JO 2:15 Alimiu go ma ngilemi a markatona i puta. Na limiu go ma ngil hasemi a man ka te butu gono mena a markatona i puta. A katun te ngilena a markatona i puta e ma ngile nei e Tamarara.
1JO 2:16 Nori u katun teka te ngiler a markatona i puta: a katun te matesilena a man ka man omi, na katun te ngil koruna te ga tara menien a man ka man omi, na katun te sala koruena a peisanen. A man ngil hoboto teka e butu nama tara markatona i puta. E ma butu namei tere Tamarara.
1JO 2:17 A markatona i puta nu ngil u omi i tanen e tia hobotona romana, kaba a katun te kato uana turu ngil tere Sunahan e toatoa nitoana romana.
1JO 2:18 A ma tsomi, a poata i romana a kapakapana poata. Alimiu u hengoin te butuna romana a katun te korupakö nena e Kristo. Na katun a para te korupakö ner e Kristo i butu hakapa. A ka teka e haruto ranei ra a poata i romana a kapakapana poata.
1JO 2:19 U katun teka i la ba hakapa rio ra, taraha nori i ma katun hamana uai tara pal barebana i tarara. Sanena nori ti katun u i tarara, nori sane gi kaka haniga gono meri ra. Kaba poata ti la ba rien ra, ba barebana e atei sil taler nori hoboto e ma katun uari tara pal barebana i tarara.
1JO 2:20 Kaba e Kristo e hale iema u Namnamei u Goagono i tamilimiu, na limiu hoboto e atei silemiu a ka te manana.
1JO 2:21 Alia e ma poiegi alimiu e ma atei silemi a man ka te manana ba lia te koloto uagu i tamilimiu. E moa. Alia e koloto uagu i tamilimiu taraha alimiu e atei silemiu a man ka te manana, na limiu e atei sil hasemiu te moana tu toa tu gamo te butu nama tara man ka te manana.
1JO 2:22 Na a katun te poiena e Iesu e ma Kristo nei te hopu kapin e Sunahan, nonei a katun teka te gamo koruna. A katun te tori-tsuga nena e Tamarara ne Iesu a Pien Tson i tanen, nonei a katun teka te korupakö nena e Kristo.
1JO 2:23 A katun te tori-tsuga nena a Pien Tson tere Sunahan e ma katun uanei tere Tamarara. Kaba a katun te hatei nena e Iesu nonei a Pien Tson tere Sunahan, nonei a katun teka e pien uana tere Tamarara.
1JO 2:24 Alimiu go pile hakarapoto neiam u ranga tu hengo mam niam limiu. Te kaka noa romana u ranga tu hengo mam niam limiu i torimilimiu, ba limiu te here moi a toa sungutu tere Iesu a Pien Tson tere Sunahan, na a toa sungutu has tere Sunahan e Tamarara.
1JO 2:25 Na a ka te ranga hakapein e Kristo te go hala rien romana ra, nonei a nitoatoa te ka nitoana.
1JO 2:26 Alia e koloto megi a ka teka taraha u palair u katun e katsin gamo rariu limiu.
1JO 2:27 Kaba u Namnamei u Goagono tu lue malimiu tere Kristo, nonei e kaka gono mera nolimiu. Na limiu go ma tokumi te moa uana ta tson hihatuts i tamilimiu. Taraha, u Namnamei tere Sunahan e hatuts nena a mamana ka i tamilimiu. Na a man ka te hatuts nanen e manana. E moa tu gamo. Na limiu go ka nitoa uam tere Kristo te mar ranga u u Namnamei tere Sunahan.
1JO 2:28 Aa, a ma tsomi, ka nitoa uam tere Kristo. Taraha, a poata te butu namen romana ba ra te tatei ongolora. Ba ra te ma matsingolo rei romana ba te ma bus kopis rimei romana tara poata te butu uana men romana.
1JO 2:29 Alimiu e atei silemiu e Iesu nonei a katun a matskö. A katun te atei silena a ka teka e atei sil hasena a barebana te roron katokato hanigar e pien uar tere Sunahan.
1JO 3:1 Tara iam te mar ngil koru mera nei e Sunahan ara. E Tamarara e mar ngil koru mera nei ra antunana te go ngö merien ra a galapien tere Sunahan. Na ara a galapien hamana tere Sunahan. A barebanana i puta te ma katun uari tere Sunahan e ma atei sil rari ra, taraha nori e ma atei sil hase rien.
1JO 3:2 A ma tsomi, ara a galapien tere Sunahan i romana. Nonei e ma haruto noa ranei ra te gi na mar kato u ra romana. Kaba ara e atei silera a ka teka: poata te butu nama romana e Kristo ba ra te here roien romana, taraha ara e tare rou a peisanen noa has.
1JO 3:3 U katun hoboto te hahanei siler e Kristo ba te sasalar, nori e kato hamatsköer a markato i taren te kato has uana tara markato tere Kristo.
1JO 3:4 U katun hoboto te kato homir e tori-tsuga ba ner u Lo tere Sunahan, te kato has uana u markato u omi hoboto.
1JO 3:5 Alimiu e atei silemiu e Kristo e butu silema te go mi lu ba meni u markato u omi. Na nonei e moa ta ka ta omi i tanen.
1JO 3:6 A katun te ka uana tere Kristo e ma kato homi hiton nei. Na katun te kato homi hitonina e namala tare ien ne namala atei sil has ien.
1JO 3:7 A ma tsomi, te katsin gamo rana limiu ta katun, alimiu go ma hamanami. A katun te kato haniga hitonina, nonei a katun a matskö, te kato has uana e Kristo.
1JO 3:8 A katun te kato homi hitonina nonei a tou sungutuna e Satan, taraha e Satan e kato homi i mam noa te noana i romana. Na a Pien Tson tere Sunahan e butu silema te go mi kato hatia meni a toukui tere Satan.
1JO 3:9 A katun te pien uana tere Sunahan e ma kato homi hiton nei, taraha a nitoatoa tere Sunahan e kana i tanen. A ka te tuhanama tere Sunahan e ma antunan kato homi nei.
1JO 3:10 A ka teka e haruto nena a katun te pien uana tere Sunahan na katun te pien uana tere Satan: a katun te ma kato haniga nei e ma pien uanei tere Sunahan. Na a katun te ma ngile nei a hahatoulana i tanen e ma pien has uanei tere Sunahan.
1JO 3:11 Nonei u ranga teka tu hengo mam niam limiu: ara gi hiangilngil.
1JO 3:12 Ara gi ma herei e Kein. Nonei a tou sungutuna e Satan ba te puliena e toulanen e Abel. Nonei e puli meien a markato i tanen e omi na markato tere Abel e matskö.
1JO 3:13 A ma tsomi, ma asingoto nami te gi pakö meri a barebanana i puta alimiu.
1JO 3:14 Ara has i ka halhal ban a nitoatoa tere Sunahan ne herei u katun u mate. Kaba ara e atei sil talera ara i la ba nema a tou mate teka me aroho uarima tara nitoatoa. Ara e atei silera a ka teka taraha ara e ngil koru rera u hahatoulana i tarara, a pal barebana te hamana ria tere Iesu. A katun te ma ngile nei u hatoulana e ka noana tara tou mate. Nonei e ka halhal ba nena a nitoatoa tere Sunahan ba te here nei a katun a mate.
1JO 3:15 A katun te paköena u hatoulana e here nei a katun a hihipuli. Na alimiu e atei silemiu a nitoatoa te ka nitoana e ma ka neia tara katun a hihipuli.
1JO 3:16 Ara e mar atei sil mena rei u ngilngil hamana teka: e Kristo e ma peitsni a nitoatoa i tanen, kaba nonei e mate sili rira. Na ara gi ma peits hasni a nitoatoa i tarara, kaba ara gi kato has u i iesana ba te mate sil uasera a man hahatoulana i tarara, a pal barebana te hamana ria tere Iesu.
1JO 3:17 Kaba a katun te ka mena a mamana ka ba te atei silena a hatoulana i tanen e moana ta kannou i tanen ba nonei te ma tatagi nane ien, ba ime te tatei mar ngil mena neien e Sunahan? E moa tala.
1JO 3:18 A ma tsomi i tar, ara gi ma poe tun talasii ara e ngilera u hatoulana. E moa. Ara gi ngil hamana ren ba te taguhu raren.
1JO 3:19 Te mar kato uara ra teka, ba ra te atei sile rou romana ara u katununa turu ranga u mana. Ba poata te hakats tun rara ba te poiera, “Alia e kato homigu,” ara gi hakats kapin a ka teka: e Sunahan e roron tatagi rena u katun na nonei e atei silena a mamana ka hoboto.
1JO 3:20 E kato uana teka ba torirara te tatei husa poutsuna i matane Sunahan.
1JO 3:21 A ma tsomi, te ma poe reia ra, “Alia e kato homigu,” ba ra te tatei ongolora i matane Sunahan ba te luera a ka te singo sile rara. Taraha, ara e hengo hanige iera u ranga tere Sunahan ba te katoera a man ka te hasasale nen.
1JO 3:23 Nu ranga tere Sunahan te kato uana teka: ara gi hamanaia tere Iesu Kristo a Pien Tson i tanen ba ra te hiangilngilira, te poien.
1JO 3:24 A katun te hengo hanige iena u ranga tere Sunahan, nonei e ka uana tere Sunahan be Sunahan te ka has uana i tanen. Ba ra te mar atei sil mena rei te ka uana e Sunahan i tarara teka: nonei e hala ramei ra u Namnamei i tanen.
1JO 4:1 A ma tsomi, alimiu go ma hengoemi u ranga turu katun hoboto te poier nori e ka mer u Namnamei tere Sunahan. Alimiu go ruto haniga ramen te ga haranga merien e Sunahan. Taraha, u propet u gamogamo u para e ka ria tara han a para.
1JO 4:2 Alimiu e marei menami romana u Namnamei tere Sunahan teka: u katun hoboto te poier e Iesu Kristo e butun katunuma e haranga rena e Sunahan.
1JO 4:3 Nu katun hoboto te holis ner te butun katun uama e Iesu, e Sunahan e ma haranga rane ien. A katun te korupakö nena e Kristo e habutsena u mar ranga teka. Alimiu u hengo mam niam te ga butu uaiou u ranga teka, na nonei e butu hakapa tara barebana i puta.
1JO 4:4 A ma tsomi, alimiu e pien uamiu tere Sunahan ba limiu te tagala bala ramiu u propet u gamogamo teka. Taraha, u Namnamei te kana i tamilimiu e pan balana tara liliahanei te kana tara barebanana i puta te ma katun uari tere Sunahan.
1JO 4:5 Nori u katununa i puta nu ranga i taren u rangana i puta, na barebanana i puta e hengo uar i taren.
1JO 4:6 Kaba ara u katun tere Sunahan. A katun te pien uana tere Sunahan e hengo uana i tarara. Na katun te ma pien uanei tere Sunahan e ma hengo uanei i tarara. E kato uana teka, ba ra te atei silera a Spirit a mana na spirit a gamo.
1JO 4:7 A ma tsomi, ara gi hiangilngil, taraha u ngilngil hamana e butu nama tere Sunahan. Na katun te ngil hamanena a tana katun e pien uana tere Sunahan, ba te atei silena e Sunahan.
1JO 4:8 A katun te ma ngile nei a tana katun e ma atei sile nei e Sunahan, taraha e Sunahan a mouna u ngil hamana.
1JO 4:9 E Sunahan e ngil koru rio ra me haruto nena te tatagi koru has mera neien ra tara poata te hala mena meien a toa koru a Pien Tson i tanen i puta. Nonei e la silema te gi lu meni ra a nitoatoa i tanen.
1JO 4:10 A mouna u ngilngil hamana e mar butu u teka: ara i ma ngil mami e Sunahan. E moa. E Sunahan e tatagi mam rio ra ba te hala mena namei a Pien Tson i tanen te go mi nolo beria ra tere Sunahan tara tou mate i tanen. A ka teka e haruto nena te gi mar ngil menai ra a tana katun.
1JO 4:11 A ma tsomi, te mar tatagi meri e Sunahan ara teka, ara gi hiangilngil has.
1JO 4:12 A katun e mamala tarei e Sunahan. Kaba te hiangilngil rara, be Sunahan te ka uana i tarara nu ngilngil i tanen e butu haniga nitoana i tarara.
1JO 4:13 Ara e atei silera te ka uara ra tere Sunahan ne Sunahan e ka has uana i tarara, taraha nonei e hala ranei ra u Namnamei i tanen.
1JO 4:14 E Tamarara e hala sile mei a Pien Tson i tanen te go mi haka haniga meri a barebana i puta. Alam u tarei a ka teka ba lam te hatei hamana namen.
1JO 4:15 U katun hoboto te poier e Iesu a Pien Tson tere Sunahan, nori e ka uar tere Sunahan ne Sunahan e ka uana i taren.
1JO 4:16 Ba lam te atei sil talem e Sunahan e tatagi koru rano ra. A ka teka e habutena a nihamana a tagala i tarara. E Sunahan a mouna u ngilngil hamana. Na katun te ngil hamana hitonena a tana katun e ka uana tere Sunahan ne Sunahan e ka uana i tanen.
1JO 4:17 Te ongolo uara ra romana tara poata te butuna u kot tere Sunahan, ba ra te atei silera u ngilngil i tarara e butu haniga nitoa talana. Taraha, a nikaka i tarara i puta teka e kato uana tara nikaka tere Iesu.
1JO 4:18 A katun te ngil hamanena a tana katun e ma antuna nei te ga matout has menien. Na katun te ngil haniga nitoe iena e Sunahan e ma matout lele neien. Taraha, a katun te matoutuna e hakats has uana tara nihahuna. Na katun te matoutena a tana katun e ma ngil haniga nitoa noe neien.
1JO 4:19 Ara e ngilera e Sunahan, taraha nonei e tatagi mam rio ra.
1JO 4:20 Te poiena a katun, “Alia e ngilegu e Sunahan,” ba te paköena u hatoulana, nonei a katun teka a gamogamo. Taraha, a katun te tara hitonena u hatoulana ba te ma ngile neien, nonei e ma antuna nei te go ngil menien e Sunahan te ma tara noe neien.
1JO 4:21 Na nonei e hala nema u ranga teka i tarara: esi a katun te ngilena e Sunahan e ga ngil hasi a man hahatoulana i tanen.
1JO 5:1 A katun te hamanena e Iesu nonei e Mesaia te hopu kapin e Sunahan, nonei a katun teka te pien uana tere Sunahan. Na katun te ngil hamanena e Tamarara e Sunahan, nonei e ngil hamana hasena a pien tere Sunahan.
1JO 5:2 Ara e tatei atei silera te ngil hamane rara a galapien tere Sunahan tara poata ara e ngil hamanera e Sunahan ba te hengo hanigera u ranga i tanen.
1JO 5:3 A katun te katsin haruto nena te ngil hamana mena neien e Sunahan e tatei hengo hanige iena u ranga i tanen. Nu ranga i tanen e ma ka menei a toukui pan i tanen.
1JO 5:4 Taraha, a galapien hoboto tere Sunahan e antunan tagala bala ner a markatona i puta. Na nitagala te tagala balana tara markatona i puta nonei a nihamana i tarara.
1JO 5:5 A katun te hamanena e Iesu a Pien Tson tere Sunahan, nonei lasi a katun te antunan tagala balana tara markatona i puta.
1JO 5:6 Nonei a katun teka te butuma, nonei e Iesu Kristo. Nonei i baptaiseia u ramun. Nu rahatsing i tanen e oloia tara tou mate i tanen. U ramun nu rahatsing i tanen has e hatei hamana nena nonei e Iesu a Pien Tson tere Sunahan.
1JO 5:7 Nu Namnamei tere Sunahan has e hatei hamana nanen, taraha u Namnamei tere Sunahan e manana ba te ranga hamanana.
1JO 5:8 A topisa a ka e hatei nena e Iesu e Kristo hamana, a katun te hopu kapin e Sunahan: u Namnamei, nu ramun, nu rahatsing i tanen. A topisa ka teka e boena u toa.
1JO 5:9 Ara e roron hamanera a ka te hatei ranei ra a katun. Na ra gi hamana hasi a ka te hatei ranei ra e Sunahan, taraha u ranga i tanen e mana koruna. E Sunahan nonei te hatei nena a man ka teka. Nonei te hatei hamana nena a Pien Tson i tanen.
1JO 5:10 A katun te hamanana tara Pien Tson tere Sunahan e atei haniga silena te mana uana u ranga teka. Kaba a katun te hahamana nena e Sunahan e here nei a katun te poiena, “E Sunahan e gamona.” Taraha, nonei e hahamana nena a ka te hatei menei e Sunahan a Pien Tson i tanen.
1JO 5:11 Na nonei a ka teka te hatei ranei ra e Sunahan: e Sunahan e hala rira a nitoatoa te ka nitoana, na nitoatoa teka e ka uana tara Pien Tson i tanen.
1JO 5:12 A katun te ka mena a Pien Tson tere Sunahan e ka has mena a nitoatoa teka. Na katun te ma ka menei a Pien Tson tere Sunahan e ma ka has menei a nitoatoa.
1JO 5:13 Alia e koloto menagi a man ka teka i tamilimiu taraha alia e ngilegu alimiu go atei haniga uam te ka mena milimiu a nitoatoa te ka nitoana, alimiu te hamana mia tara Pien Tson tere Sunahan.
1JO 5:14 Ara e ongolo ria i matane Sunahan, taraha nonei e hengo uana i tarara tara poata te singo sile rara ta ka te ngil hase nen.
1JO 5:15 Ara e atei silera e Sunahan e hengo uana tara mamana ka te singo sile rara, na ra e atei sil hasera nonei e hala ranei ra a man ka te singo sile rara.
1JO 5:16 Te kato homina a toa tara pal barebana te hamana ria tere Iesu ba limiu te tare men, alimiu go singo bemien tere Sunahan, be Sunahan te hale noien a nitoatoa. Kaba te kato homi koru nen ba te la ba nena a nitoatoa tere Sunahan, alia e ma poiegi alimiu go singo beiam a katun teka tere Sunahan.
1JO 5:17 A markato a omi hoboto e omina i matane Sunahan. Kaba palaina markato a omi e ma hala ba nanei a katun tara nitoatoa tere Sunahan.
1JO 5:18 Ara e atei silera a katun te pien uana tere Sunahan e ma kato homi hiton nei, taraha a Pien Tson tere Sunahan e pepeito kap nanen, ne Satan e ma antuna nei te go kato homi menien.
1JO 5:19 Ara e atei silera te pien uara ra tere Sunahan na mamana han hoboto i puta e kana tara nipepeito tere Satan.
1JO 5:20 Ara e atei silera a Pien Tson tere Sunahan e la uama tara han i puta teka ba te hala ranei ra a niatei te gi tatei atei sil meni ra e Sunahan hamana. Ara e kaka gono mera e Sunahan hamana ne Iesu Kristo a Pien Tson i tanen. Nonei a Sunahan hamana teka, na a katun te ka uana tara Pien Tson i tanen e ka mena a nitoatoa te ka nitoana.
1JO 5:21 A ma tsomi, alimiu go ka halehana ba neiam u keisa. Nonei talasi. Alia e Jon
2JO 1:1 Alia e Jon a tson a kapan i tamilimiu. Alia e koloto menagi a kalanloun teka i tamulö a tahol te hopu kapin e Sunahan na tara galapien has i tamulö. Alia nu katun hoboto te atei silem u hihatuts hamana e ngil hamana koru ramo limiu, taraha u ranga u mana e ka nitoana i torirara.
2JO 1:3 E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Pien Tson i tanen e tatei tatagi rario ra ba te taguhu rario ra ba te hala rari ra a masalohana. U ranga i taren e manana na nori e ngil rario ra.
2JO 1:4 Alia e sasala koru megu te sabe mena gilia te kukute menari a palabir a galapien i tamulö u ranga u mana te hatei has rira e Tamarara e Sunahan.
2JO 1:5 Alia e ma koloto menagi u ranga u tsimus i tamulö. E moa. Alia e kolotegu u ranga ti lui ra i mam noa te poiena ara a pal barebana tere Iesu e gi hiangilngil.
2JO 1:6 Te gi ngil korueia ra e Sunahan, ba ra te hengo haniga hase rou u ranga i tanen. Nu ranga i tanen e hatei rira i mam noa ara gi hiangilngil.
2JO 1:7 A para a katun a gamogamo te hula la ria tara mamana han e holis ner te butun katun hamana u e Iesu Kristo. Na nonei a katun te omiena e Kristo e mar kato has uana teka, nonei a katununa turu gamo.
2JO 1:8 Alimiu go hanei iam. Alimiu go ma hapolasemi nonei a ka a niga ti kui hatagala sili ra. Alimiu go kato hiton sile iam te go lu mena milimiu a ka a onoto te hopu kap beri e Sunahan alimiu.
2JO 1:9 A katun te poiena u hihatuts tere Kristo e ma antuna nei ba te kato sil hasena u tana u hihatuts, e Sunahan e ma ka neia i torina katun teka. Kaba a katun te kukute hitonena u hihatuts tere Kristo e ka uana tere Tamarara mera Pien Tson i tanen.
2JO 1:10 Te mi katsin hatuts rana a toa katun alimiu u ranga te halhalina turu hihatuts tere Kristo, ba limiu te ma lu mena mien i luma i tamilimiu ba limiu te ma ranga hatami has uami i tanen.
2JO 1:11 Te ranga hatami uamoa limiu i tanen, e here nei alimiu e taguhe moen tara toukui a omi i tanen.
2JO 1:12 Alia e ngilin hateie gilö u ranga u para, kaba alia e raman koloto tun nagien tara kalanloun. Alia e ngilin na taregu a matamulö ba te ranga gono mego lö, ba ra te toan sasala nitoara.
2JO 1:13 A galapien tere toulamulö, nonei te hopu kapin e Sunahan, e hatsomi nario lö. Nonei talasi. Alia e Jon
3JO 1:1 O Gaias, a tsomi i tar. Alia e Jon a tson a kapan i tamulö e hala menagi a kalanloun teka i tamulö a katun te ngil korue gulia.
3JO 1:2 A tsomi, alia e singo silegu te go ka haniga u lö ba tuanreimulö te mar ka haniga here hase nei a namnameimulö.
3JO 1:3 Alia u sasala koru mei ti butu u u hahatoulana i tarara te hamana ria tere Iesu i tar ba te hatei rilia te kukute haniga mena milö u ranga u mana.
3JO 1:4 Poata te hengoe gia lia a galapien i tar e kukute hanige ier u ranga u mana, ba lia te sasala korugu. U bulungana teka e karasa saluhe koruena a man ka hoboto te tatei kato hasasale nolia.
3JO 1:5 A tsomi, alö e kato haniga korum te taguhu mera milö u hahatoulana i tarara, nori te ma atei sil rami lö.
3JO 1:6 Nori i hateiri u Kristen te roron gono hoboto ria teka alö e ngil rem u hahatoulana i tarara ba te taguhu ramen. Alia e ranga megi lö, alö go taguhu ren tara nilala i taren, taraha nori e kukui beier e Sunahan.
3JO 1:7 Nori e lala mer a toukui tere Sunahan, ba nori te ma hanigari te gi lu menien ta ka tara pala te hahamanar.
3JO 1:8 Ara gi taguhir u mar katun teka, ba ra na nori has te kui hoboto silera te gi sata meni u ranga u mana.
3JO 1:9 Alia u koloto hakapa meni a tsi kalanloun turu Kristen te ka ria tara pala i tamulö. Kaba e Daiotrepis e ma hanige nei lia ne ma poe nei alia e ka megu a nitsunono. Nonei e ngilena te ga tsunono pan uen.
3JO 1:10 Na poata te na tuku goa lia i tamilimiu ba lia te hatei nagou a man ka te katoe nen. Nonei e tutstuts sil rano lam. Na tana ka lel, nonei e ma lu mera nei u hahatoulana i tarara i tanen, na nonei e hapiu has nena te gi lu merien a palabir u katun. Na te gi kato noa has uaien teka ba nonei te torohanan tsuga ba ranen tara pal barebana te hamana ria tere Iesu.
3JO 1:11 A tsomi, alö go ma kukutiei a markato a omi. E moa. Alö go kukutei a markato a niga. A katun te kato haniga hitonina e katun uana tere Sunahan. Na katun te kato homi hitonina e namala atei silei e Sunahan.
3JO 1:12 U katun hoboto e hanige ier e Demitrias. Nonei a katununa turu ranga u mana. Alam e haniga hase men, na lö e atei silem u ranga i tamulam e manana.
3JO 1:13 Alia u katsin koloto meni a kalanloun a ngahangaha i tamulö, kaba alia e raman koloto tun gia turu pepa.
3JO 1:14 Taraha, alia e na ngilin tare golö tara tsi sukusukun poata, ba ra te hiamatamatara ba te ranga hobotora.
3JO 1:15 A masalohana e tatei ka gono meno lö. U hahikapien i tarara e hala ner u haniga i tamulö. Alö go halan u haniga tara man toa man hahikapien hoboto i tar te ka gono merio lö. Nonei talasi. Alia e Jon
JUD 1:1 Alia e Jut. Alia e kui beiegu e Iesu Kristo, na lia e toulane Jemis. Alia e koloto menagi a tsi kalanloun teka i tamilimiu a pal barebana tere Sunahan. E Sunahan e Tamarara e ngö meri limiu i tanen ba te ngil rano limiu. Ne Iesu Kristo e taratara kap haniga rano limiu.
JUD 1:2 E Sunahan e tatei tatagi nitoa rano limiu ba te hala ranei limiu a masalohana pan. Na lia e ngil hasegu alimiu go hiangilngil nitoa iam.
JUD 1:3 A ma tsomi, alia u ngil koru te go koloto u lia i tamilimiu ba te hatei ragi limiu ime te mar lu pouts meri e Sunahan ara. Kaba lia go koloto meni i tamilimiu a tana ka. Alia e hatei hatagala rago limiu te go tagala sil mena milimiu u ranga u mana te hamane rara. E Sunahan e hatuts rira u ranga i tanen te gi ma tatei palisi romana.
JUD 1:4 Taraha, u palair u katun u omi e hasohala hamous ria i gusumilimiu, u katun te ma hapaneri e Sunahan. Nori e hanige ier te ga tsikolo pinopino u a katun, taraha nori e poier e Sunahan e roron tatagi rena u katun ba te ma tatei hahuna rane ien. Ba nori te holis ner a toa puku a Tsunono i tarara e Iesu Kristo. U propet i koloto i manasa me poier e Sunahan e hahuna rena romana a mar katun teka.
JUD 1:5 Alimiu u atei sil hakape iam a man ka te kato a Tsunono i manasa, kaba alia e ngilin hatei lel ragien limiu. E Sunahan e taguhir u katunur i Israel me lu ba ranen tara han i Itsip, kaba i murinen nonei e kato hamatir u katun i gusuren ti hahamana.
JUD 1:6 Na tana ka has. U palair u angelo i sigali a man nipepeito te hala rien e Sunahan, ba nori i hipus ba neto a han i taren i Kolö. Be Sunahan e kits kap ratei u angelo teka a man ka te hereri u tsien, ba nori e ka nitoa ria tara makum te kuhil koruna antunana te butuna romana u lanin hahuna pan.
JUD 1:7 Na limiu e atei has nemiu a taun ni Sodom ni Gomora nu palair u taun has i rehiren. U katun ti kaia i taren i kato homi koru mei a peisaren ti hiatsikotsikolo pouts u a pal tson na ti hiahahaloku pouts u a tohaliou. Be Sunahan e hakulupu hakapa raten. Na ka teka e haruto nena ime te mar hahuna mera neien romana u katun u omi turu tula te kulupu nitoana.
JUD 1:8 Kaba u katun u omi teka i romana e kato noa has uar i iesana. Nori e kato homi pouts haser a tuanreiren ne tori-tsuga ba has ner u katun pan, ba te ranga homi ner a pal kapan i Kolö, taraha nori e kukutier a markato turu sinasoho i taren te kato uana teka.
JUD 1:9 Kaba a angelo a tsunono pan e Maikel e ma ranga homi uai teka. Poata te hiararanga sei sileia ere Maikel mere Satan a tuanreine Moses, e Maikel e ma katoei tu ranga tu omi tere Satan ba te kot nanen. E moa. Nonei e poe lasi, “A Tsunono te hahune nou romana lö.”
JUD 1:10 Kaba u katun teka e ranga homi ner a mamana ka te ma atei sile rien. Nori e kukute laser a ka te atei sile ren — u ngil tara tuanreiren, te kato has uana a poum na muki. Nori e mar kato las uar teka, na markato teka e kato homi nitoa ranen.
JUD 1:11 Nori e lue riou romana a nihahuna pan. Taraha, nori e mar kato homi uar te kato homi u e Kein i manasa. Nori e kato homir me kui hatagala siler a moni, te kato hasi u e Belam. Nori e hipus ner e Sunahan, te kato hasi u e Kora. Ba nori te mate has riou romana.
JUD 1:12 U katun teka e kato homi here rari limiu a ka a korkoriana te kato homiena u hasobu. Poata te gono hoboto sile mia limiu a kannou ba te haruto has nemiu te hiangilngil uami limiu, nori e mi nou gono has mera rio limiu. Ba nori te hirata pinopinor ba te hakats peisa has ner a peisaren. Nori e hereri u koasi u ruruhana te moa ta langits te soata ba nena a lomolomo. U koasi teka e ma taguhe nei a man ka i puta, nu katun has teka e mastei hihatutsir. Nori e here hasri a roei te mamala huari tara poatan hua na tara mamana poata. U roei te mamala hua nei e kaho ba ner a tuanreinen na poloso has, ba te lango nitoana. Nu katun has teka e ma habutseri ta markato te taguhu rena u katun.
JUD 1:13 A lomolomo e kato hapose iena u tasi ba te habutsena u poei u korkoriana. Ne kato has uana i iesana turu katun teka te ma antunan hamouseri u markato u korkoriana i taren. A tapisu e roron tiana turu kuhil i lehana. Te kato has uar u tson hihatuts u gamogamo teka. Nori e la hamatskö uar romana tara nihahuna tere Sunahan te ma tatei kapa nei.
JUD 1:14 E Inok e kaia tara hatohitina pal mun tamana ti tuhanama tere Adam. Ne Inok e hatei mamin u mar katun u omi teka i manasa me poiena, “Hengo iam. A Tsunono e la menama romana a para koru a angelo a goagono i tanen te go mi tsimou merien u katun hoboto. Nonei e mi kot rena romana u katun hoboto te sigaler e Sunahan ba te haruto nena te omi uaren, taraha nori e omier e Sunahan ba te roron kato homir ba te ranga homi naren.”
JUD 1:16 U katun teka e roron ranga homi ner a nikaka i taren ba te mamala sasalari. Nori e kukutier u ngil u omi i taren. Nori e ranga sesei ner a peisaren na nori e angoso rer u katun te gi lu bei a peisaren ta ka.
JUD 1:17 Kaba limiu a ma tsomi, alimiu go hakats pouts niam u ranga turu aposol tere Iesu Kristo a Tsunono i tarara.
JUD 1:18 Nori i hatei mam raio limiu me poier, “Tara kapakapana poata, u katun e sigaler romana a markato tere Sunahan ba te katoe riou a man ka man omi hoboto te ngilin katoe ren.”
JUD 1:19 Nori u katun teka te habutser a nomi ba barebana te hiaraharahar. Nori e katun las uar i puta ba nori te ma ka meri u Namnamei tere Sunahan i taren.
JUD 1:20 Kaba limiu a ma tsomi, e moa koru te go mar kato uam limiu te kato uar u katun teka. Alimiu go kato hatagala nitoa neiam u nihamana i tamilimiu ba te hamana hanigemiu u hihatuts tere Sunahan te kato hamatskö rano ra. Alimiu go singo hiton uam tere Sunahan ba te singo memiu a nitagala turu Namnamei u Goagono.
JUD 1:21 Alimiu go mar kaka haniga uam te haniga uana e Sunahan ba nonei te haruto noa has ranoi limiu u ngilngil i tanen. Ba limiu te hamana sil hasemiu a poata te tatagi koru ranoa romana ra e Iesu Kristo a Tsunono i tarara ba te hala ranoi ra a nitoatoa te ka nitoana.
JUD 1:22 Alimiu go tatagi sil reiam u katun te hula hakatsir.
JUD 1:23 Ba limiu te lu ba has ramiu a palabi te ka ria tara maroro tara nihahuna tere Sunahan, te kato uana tara tsi roei te gul ba nari u tula. Na limiu go tatagi sil reiam a palabi ba te omiemiu u markato u omi i taren. Alimiu go matout iam ba te ma kato homi has uami i iesana.
JUD 1:24 Alimiu go solosei iam e Sunahan, taraha nonei e antunan hatalis ba ranei limiu u markato u omi ba te haka ranoa limiu i rehinen, nonei a Tsunono Pan, ba limiu te moa lelemiu ta ka ta omi i tamilimiu, ba limiu te toan sasala nitoamiu.
JUD 1:25 Solosei iam e Sunahan a toa puku. Nonei e lu pouts meri ra i tanen, taraha e Iesu Kristo a Tsunono i tarara e mate sil rio ra. A barebana e gi atei sil e Sunahan a Tsunono Pan, na Nitsunono i tanen e pan balana tara mamana ka, i mam tara mamana ka, na i romana, na tara mamana poata i murimuri. U mana. Nonei talasi. Alia e Jut
REV 1:1 U buk teka e ka mena a man ka te harutein e Iesu Kristo. E Sunahan e hale ien a man ka teka te ga harute ien u katunun kui i tanen a man ka te ga butu boroboroma. E Kristo e hala mena mei a angelo i tanen i tar e Jon a katunun kui i tanen me harute noi lia a man ka teka.
REV 1:2 Alia u hatein a man ka hoboto tu rutei lia u raranga tere Sunahan na tere Iesu Kristo.
REV 1:3 A katun te ritena u ranga teka e ga sasala, nu katun has te hengo hanige ier a ka ti koloto nia turu buk teka. E hatei nena a man ka te butu nou, na poata te butu hamana noa a man ka teka e sukusuku nama.
REV 1:4 A ma tsi hahatoulana i tar tara tohit a hun barebana tere Kristo te ka mia tara provins i Eisia. Alia e Jon. E Sunahan e tatei tatagi rano limiu ba te hala ranoi limiu a masalohana. Nonei e kana, na nonei e ka has i mam, na nonei e la has nama romana i murimuri. Nu tohit u Namnamei te ka ria i mam turu gumgum u goagono tere Sunahan e tatei tatagi rario limiu ba te hala raroi limiu a masalohana.
REV 1:5 Ne Iesu Kristo e tatei tatagi has rano limiu ba te hala ranoi limiu a masalohana. Nonei e hatei hamatskö nena a man ka tere Sunahan. Nonei a katun mam te takei pouts tara tou mate, na nonei e tsunono rena u king te ka ria i puta. Nonei e tatagi koru rena ra na nonei e hapurese beri ra u markato u omi i tarara. Nonei e kato beri ra a ka teka tara tou mate i tanen.
REV 1:6 Nonei e kato here rira u pris tara Nipepeito i tanen, a hun katun te gi kui bei e Tamanen e Sunahan. Hala sei nitoe iam a solonen. A nitagala i tanen e tatei ka nitoana romana. U mana.
REV 1:7 Ruto iam! Nonei e la nama turu koasi. U katun hoboto e rute roen, nu katun has ti sake ien u saka. U hun katun hoboto i puta e matoutse roen ba te taber. E mar butu las uanou teka. U mana.
REV 1:8 E Sunahan a Tsunono e poiena, “Alia a hatania na kapakapa.” Nonei e kana, na nonei e ka has i mam, na nonei e la has nama romana i murimuri. Nonei te panina tara mamana ka.
REV 1:9 Alia e Jon, a hatoulana i tamilimiu tara pal barebana te hamana ria tere Iesu. Alia e sagoho hasegu a kamits te sagohe milimiu, na lia e hahaloso gono mera golimiu. Na ra e ka ria tara Nipepeito tere Iesu. Alia e ka gono mera goi limiu a man ka teka, taraha ara e hamana ria tere Iesu. Alia i karabuse iou me na hake ria tara tolo te ngöeri i Patmos, taraha alia u hatein u ranga tere Sunahan na man ka hamana te harutein e Iesu.
REV 1:10 Turu lan tara Tsunono, alia u kaia turu Namnamei tere Sunahan, na lia u hengo u toa u ranga pan i murir te herei a tuhil.
REV 1:11 Nonei e poei, “A ka te rute mou lö alö go koloto nien turu buk, ba lö te hala mena mien tara tohit a hun barebana tere Kristo teka: a hun barebana i Epesas na i Smena ni Pegamam ni Taiataira ni Sadis ni Piladelpia ni Leodisia.”
REV 1:12 Ba lia u habirits hatoumurito te go ruto meni esi te ranga uama i tar. Ba lia e rutegu u tohit u lam ti kuiei a goul.
REV 1:13 Na i gusuren e kaia a ka te herei nonei te butun katunuma. Nonei e ka mei u hasobu u ngahangaha te noaia i pitpitan mounen, na nonei e ka mei a lete goul te hahis a lumlumanen.
REV 1:14 U hulu i bakunen e hiaka koru. A matanen e kulupu herei u tula.
REV 1:15 Nu pitapita i tanen e kankanaha herei a baras ti turun hagogosi. Nu ranga i tanen e angul herei a ramun pan te olo hatagalana.
REV 1:16 Nonei e pilein a tohit a pitopito i limanen tara pal matou. Na toa kilatan hiatatung te nou hihapala e kaia i rungnen, na hapala e butuia i ielesala. Na polenen e piri herei a pitala tara soasa.
REV 1:17 Poata tu rute ien lia, ba lia e tuhopu nanoa i mounen me heregi a katun a mate. Ba nonei e halakopena a limanen a pal matou i tar me poiena, “Alö go ma matoutui. Alia noa has a toa tu ka i mam koru na te ka noa hasi gou i murimuri koru.
REV 1:18 Alia e ka nitoagu tara mamana poata. Alia noa has tu mate. Kaba alö go tara! Alia e toatoa pouts hasigu ba te ka nitoagu romana. Na lia e ka megu a nitagalan tsunono tara tou mate na tara han turu mate.
REV 1:19 Alö go koloto talein a man ka te rute mulö, a man ka te kana na man ka te butu moto nou.
REV 1:20 Nonei lasi teka a mouna a tohit a pitopito te tare mula lö i limar tara pal matou, na mouna has u tohit u lam u goul: a tohit a pitopito e hereri u tson pepeitokap tara tohit a hun barebana tere Kristo, nu tohit u lam e hereri a tohit a hun barebana teka.”
REV 2:1 Na katun tu tarei lia e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Epesas: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te pile nena a tohit a pitopito i limanen tara pal matou, na te hula hahisina i gusuna u tohit u lam goul.
REV 2:2 Alia e atei silegu a toukui te katoe milimiu. Alimiu e roron kui hatagala nitoamiu ba te ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Alia e atei sil hasegu alimiu e rama koru ramiu u katun u omi. Alimiu u torohana hakapa riam u katun te poier nori u aposol ba te ma aposol hamanari, kaba limiu e haruto namiu te gamo uaren.
REV 2:3 Alia e atei silegu u katun e hala rari limiu a kamits te hamana uami limiu i tar, kaba limiu e tagala sil noa hase molia ba limiu te ma gegesimi ba te hanoamiu. E moa.
REV 2:4 Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e ma ngil korue milia tu mar ngil mam mena milimiu alia.
REV 2:5 Alimiu go hakats haniga pouts niam a markato a niga i tamilimiu i manasa tu rus ba niam limiu. Alimiu go tori-tsuga niam u markato u omi ba te mar kato haniga pouts uamiu tu mar kato uam limiu i manasa. Te moa nen, alia e la guma romana ba te mi lu ba negu u lam i tamilimiu tara makum i tanen.
REV 2:6 Kaba a toa ka a niga i tamilimiu teka: alimiu e omiemiu a markato tara pala tere Nikolas, te omi hase gulia.
REV 2:7 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e haniga negu romana te ga nou menien a huanu roeina tara nitoatoa, te pusukuna i iahana kui tere Sunahan.”
REV 2:8 Nonei a katun e ranga lel me poiena i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Smena: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te mam koru na te murimuri koru hasina romana, nonei a katun te mate me toatoa poutsuna.
REV 2:9 Alia e atei silegu u tori-tiama te butuna i tamilimiu. Na lia e atei sil hasegu alimiu e moemiu ta ka ta para i puta teka. Kaba limiu e ka memiu a man kana i Kolö te parana. Alia e atei silegu u palabir u katun e tuts sil rario limiu. Nori e poier nori u Jiu, kaba nori e moa te gi Jiu uen. Nori a toa pal katun tere Satan!
REV 2:10 Alimiu go ma matoutemi a kamits na tori-tiama te sukusukun sagohe moa limiu. Hengo iam. E Satan e hakarabus ranou a palai i tamilimiu ba te amus rano limiu. A nomi teka e antunana romana turu maloto u lan. Kaba limiu go tagala sil noa hase molia, antunana tara poata te atung hamate raro ien romana limiu, ba lia te hala ragoi limiu a prais, nonei a nitoatoa hamana.
REV 2:11 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, e moa koru te ga tatei kato homi menien a tou mate hahuol.”
REV 2:12 Na nonei a katun teka e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Pegamam: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ka mena u kilatan hiatatung te nou hihapalana.
REV 2:13 Alia e atei silegu alimiu e ka mia tara han te kana a nitsunono tere Satan. E Antipas e hatuts nio lia nonei tara han te ka mena a nitsunono tere Satan, ba nori i atung hamatie ten. Kaba alimiu u ma hapolase moi lia. E moa. Alimiu e hamana noa hase molia.
REV 2:14 Kaba palaina ka te omina i tamilimiu: a palair u katun te ka ria i tamilimiu e kukutier u hihatuts tere Belam. Nonei a katun te hatei e Belek ime te gi mar kato homi u u katunur i Israel ti nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa na ti tsikolo uen na ti haloku uen.
REV 2:15 Nu katun e ka has ria i gusumilimiu te kukutier u hihatuts u omi tara pala tere Nikolas.
REV 2:16 Alimiu go tori-tsuga neiam u markato u omi. Te moa nen, alia e la boroboro guma romana i tamilimiu ba lia te atung ragi u barebana teka u ranga i tar te here nei u kilatan hiatatung.
REV 2:17 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu. “A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e hale goien a palain a kannouna i Kolö te ngöeri a Mena ti hamous. Na lia e hala hase goien a hatu a hiaka ti koloto nia a solo a tsimus i tanen. Na nonei a toa puku te atei sile nou a solo teka.”
REV 2:18 Na nonei a katun e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te haman uar tere Iesu te ka ria tara taun i Taiataira: “U ranga teka nonei u ranga tara Pien Tson tere Sunahan, a matanen te here nei u tula te kulupuna nu pitapita i tanen te kankanaha here nei a baras ti turun hagogosi.
REV 2:19 Alia e atei silegu a toukui tu kato iam limiu. Alia e atei silegu alimiu e ngil remiu u katun na limiu e hamana noa hase molia. Na lia e atei sil hasegu alimiu e taguhu ramiu u palair u katun na limiu e ma hapolasemi a nikukui a niga i tamilimiu. Na lia e atei silegu a man ka man niga te katoe milimiu i romana e niga balana tara man ka man niga tu kato mam iam limiu.
REV 2:20 Kaba a toa ka e omina i tamilimiu: alimiu e hanigamiu te ga ka u a tahol e Jesebel i tamilimiu. A tahol teka e ngöe nei a peisanen a propet. Nonei e hatuts rena u katun i tar ba te amus ranen te gi tsikolo uen na te gi haloku uen na te gi nou menien a kannou ti hats ba neia turu keisa.
REV 2:21 Alia u halei a tahol teka a poata te go tori-tsuga menien u markato u omi i tanen, kaba nonei e ma tatei hakape nei a markato i tanen tara haloku.
REV 2:22 Ba lia te hale goien a nimate pan. Na lia e hala has nagou a kamits pan tara pal tson te tsikolo naren te ma tori-tsuga ba naro ien a markato a omi teka.
REV 2:23 Na lia e atung hamate has ragou u katun te kukutier a tahol teka. Bu katun hoboto te lotu hoboto ria tara solona e Kristo e atei sile riou alia te atei silegu a torina katun. Alia e palis pouts rago romana limiu a man toa toa tara man ka man niga na man ka man omi tu katoam limiu.
REV 2:24 “Kaba palai i tamilimiu i Taiataira e ma kukutiemi u hihatuts u omi teka. Alimiu u ma hatate nami a ka te ngöe rien ‘A mouna a hihatuts tere Satan’. Na lia e hatei rago limiu, alia e ma tatei hala lel ragi limiu u hakats u tiama.
REV 2:25 Kaba alimiu go pile hakarapoto niam a nihamana na markato a niga te ka memi limiu antunana te kopis uagu malia.
REV 2:26 U katun te tagala saluhe nariou a nomi ba te hengo haniga hitoner u ranga i tar antunana te kapana a poata i taren, alia e hala ragoi u katun teka a mar nitsunono tu lue malia tere Tamagulia. Alia e hala rago ien a nitsunono te gi tsunono hatagala hoboto merien u han i puta. Nori e pan roa i taren ba te here roi a aien te pekoena a tabeli.
REV 2:28 Ba lia te hala has rago ien a pitopito te ngöeri a tounlan.
REV 2:29 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.”
REV 3:1 Nonei a katun tu tarei lia e ranga lel me poiena i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepietokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Sadis: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ka mena u tohit u Namnamei tere Sunahan na tohit a pitopito. Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Na lia e atei sil hasegu alimiu e heremi a katun a mate, noahasina te poe menari u katun alimiu e toatoamiu ba te tagalamiu.
REV 3:2 Kalata iam! Kato hatagale iam a ka te ka noana. E namos tia nitoana. Alia u sabe e moa ta toa ta toukui i tamilimiu te go kapa hanigaia i matana Sunahan i tar.
REV 3:3 Alimiu go hakats pouts niam u hihatuts tu hengo mame iam limiu. Kukutie iam ba te tori-tsuga namiu u markato u omi i tamilimiu. Te ma tagule moia limiu, ba lia te songots la uaguma i tamilimiu ba limiu te ma atei sile moi a poata te la guma romana lia.
REV 3:4 Kaba ma tsi palabir a ma tsi katun i tamilimiu i Sadis e ma kato homiri. Nori e ka gono merio romana lia ba nori te ma ka meri romana u hasobu u korkoriana te haharoei nena u markato u omi. E moa. Nori e ka gono merio romana lia ba te haseier romana u hasobu u hiaka u gogoso, taraha nori e roron kato hanigar.
REV 3:5 A katun te tagala saluhe nanou a nomi e haseie nou u hasobu u hiaka teka. E moa koru te go tatei busa ba menai lia a solonen turu bukuna tara nitoatoa. Alia e hateie gou e Tamar nu angelo u goagono i tanen nonei a katun i tar teka.
REV 3:6 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.”
REV 3:7 Na nonei a katun e poe hasi i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Piladelpia: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te goagonona ba te ranga hamanana. Alia e pile negu a ki tere Devit a King i manasa. Alia te kalatsegu a tamana kaba e moa ta katun te ga tatei hapilie ien. Na lia te hapilie gen ba te moana ta katun te ga kalatse ien.
REV 3:8 Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Alia e atei silegu alimiu e ka memiu a tsitabubun nitagala tun ba limiu te kukute noa hasemiu u hihatuts i tar ba te ma holis nami lia. Ba lia te kalatsegu a tamana i matamilimiu ba te moana ta katun te ga pilien.
REV 3:9 Hengo iam! Nonei a pal katun tere Satan e gamor ba te poier nori u Jiu. Kaba e moa. Nori e ma Jiuri. Na lia e hala mera goien i tamilimiu, ba nori te hakena puta roa i matamilimiu ba te atei sile riou alia e tatagi rago limiu.
REV 3:10 A poata a omi e butu noa romana tara han hoboto i puta, ba nonei te torohanena romana u katun hoboto. Kaba lia e hatongo kap ragou romana limiu tara nomi teka, taraha alimiu e roron hengoemiu u ranga i tar, noahasina te omi merari u katun alimiu.
REV 3:11 Alia e la boroboro guma romana. Alimiu go pile hakarapoto niam a ka te ka memi limiu. U katun u omi e namos lu ba ner a prais i tamilimiu.
REV 3:12 A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e kato here nago ien a tul pan i iahana Luman Lotu Pan tara Sunahan i tar. Nonei e ma tatei la ba nanoi a makum a niga teka. Na lia e koloto nagia romana i tanen a solo tara Sunahan i tar na solona taun tara Sunahan i tar — i Jerusalem a tsimus te koul nama romana tere Sunahan i Kolö. Na lia e koloto has nagia romana i tanen a solo a tsimus i tar.
REV 3:13 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.”
REV 3:14 Na nonei a katun e poei i tar, “Alö go koloto meni u ranga teka tara tson pepeitokap tara pal katun te hamana uar tere Iesu te ka ria tara taun i Leodisia: “U ranga teka nonei u ranga tara katun te ngöeri ‘U Mana,’ a katun te ranga hamana nena e Sunahan. Nonei a mouna a mamana ka hoboto te habuti e Sunahan.
REV 3:15 Alia e atei silegu a toukui i tamilimiu. Alia e atei silegu alimiu e ma boutmi ne ma hiski hasmi. Alia e ngilegu alimiu go bout iam tsi alimiu go hiski iam.
REV 3:16 Kaba alimiu e heremi u ramun u hiski nu bout te hisohalina. Alimiu e ma bout korumi na limiu e ma hiski koru hasmi. Ba lia te pu ba ragoi limiu a rungur.
REV 3:17 Taraha, alimiu e poemiu, ‘Alam e ka mem a moni a para. Alam e ka haniga korum ba te ma ngilemi ta tan ta ka lel.’ Kaba alimiu e ma atei silemi alimiu e heremi u katun te moa korur ta toa ta ka, na limiu e ka homi korumiu popona te gi tatagi meri u katun alimiu. Na limiu e here hasemi a katun te matakiauna na te belosona.
REV 3:18 Alia e ranga gono mera golimiu, alimiu go tori-tsuga niam u markato u omi ba te la uamuma i tar, ba lia te kato haniga koru ragoa limiu i matane Sunahan. Alimiu go hole mia ta goul i tar, a goul te gogoso nitoana, ba limiu te toan ka memou a man ka man niga hamana. Hol hase iam u hasobu u hiaka ba te kopo kap nami u beloso i tamilimiu. Ba limiu te hol hasemiu tu meresin i tar ba te hake mia i matamilimiu, ba limiu te toan tara poutsmiu.
REV 3:19 Alia e hahuna regu ne kato hamatskö regu u katun te ngil regu lia tara poata te kato homi rien. E kato uana teka ba limiu te hakats hapara namiu a markato i tamilimiu ba te tori-tsuga namiu u markato u omi.
REV 3:20 Hengo iam! Alia e tuol gia tara tamana ba te ngögu. Te hengo mareiena a katun a mar ranga i tar ba te kalatsena a tamana, alia e tasu goa i luma i tanen ba lam te nou hobotom.
REV 3:21 A katun te tagala saluhe nanou a nomi, alia e haniga nagou te ga gum gono mene ien lia turu gumgum u goagono i tar, te mar gum gono has mena gilia e Tamar turu gumgum u goagono i tanen, taraha alia tu tagala saluhein a nomi.
REV 3:22 “A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka te hatei nena u Namnamei tere Sunahan tara man pal katun tere Iesu.”
REV 4:1 I murina a ka teka, alia e Jon u tarei a tamana te takalataia i Kolö. Bu ranga te ranga uama i tar i mam te herei a tuhil e poiena, “La uama i iasa teka, ba lia te hatare goi lö a ka te ga butu koru moto iou.”
REV 4:2 Na i teka puku alia u kaia turu Namnamei tere Sunahan. Ba lia e taregu a toa gumgum a goagono i Kolö na lia u tara hasi e Sunahan te gumia i tanen.
REV 4:3 Nonei e alesala herei u hatu u niga koru te ngöeri a tsaspa na konilian. Na toa butou e ka hasia i ieluna u gumgum u goagono me taratara here nei a hatu a bibil te ngöeri a emeral.
REV 4:4 Nu 24 u gumgum i hahisin u gumgum u goagono tere Sunahan, nu 24 u katun u tsunono i gumia tara gumgum teka. U hasobu i taren e hiaka na nori i ka has mei u hatan king u goul i bakuren.
REV 4:5 U kanaha e butuma turu gumgum u goagono tere Sunahan, nu gururu nu gutsil has. Nu tohit u bito i kulupuia i matana u gumgum u goagono. Nori u tohit u Namnamei tere Sunahan.
REV 4:6 I matana u gumgum u goagono e ka hasia a ka te taratara herei u tasi ti kuiei u galas u tarabutu. Ne ka hasia a tohats a ka a toatoa te saputu mei u mata i mam na i murimuri. Nori i hahisin u gumgum u goagono.
REV 4:7 A toa ka a toatoa e tara herei a laion. Na hahuol e tara herei a tunan bulumakau. Na hatopisa e ka mei u pole te herei a katun. Na hatohats e tara herei a manu te tapana.
REV 4:8 A tohats hoboto a ka teka i ka mei a man tönomo a man pakapaka, na nori i saputu has mei u mata i tuanreiren na i iahana u pakapaka has. Nori i köma nitoa has mei a lan na bong ba te mar köma uar teka: “Goagono, goagono, goagono nonei a Tsunono e Sunahan te tagala sokuna. Nonei e ka mam ne ka hasina i romana, na nonei e la has nama romana i murimuri.”
REV 4:9 Nori a tohats a ka a toatoa teka i roron solosei e Sunahan me hapane ren ba te haniga uar i tanen, nonei te gumia turu gumgum u goagono ba te toatoa nitoana.
REV 4:10 Na tara mamana poata ti markato uen teka, bu 24 u katun u tsunono e hopue ria a peisaren i puta i matana e Sunahan te toatoa nitoana ba nori te hatsunone ren. Na nori i lapoin u hatan king i taren i matana u gumgum u goagono me poier, “O Tsunono i tamulam. O Sunahan i tamulam. E matsköna te go ka meni lö a solo pan na nikapan na nitagala. Taraha, alö tu habuti a mamana ka hoboto. Turu ngil i tamulö ti butu sila ien ba te kar.”
REV 5:1 Na lia e Jon u tarei a toa pits pepa tara limane Sunahan tara pal matou te gumia turu gumgum u goagono. Nonei u pits pepa teka i koloto nia i hihapala, na i harokoto kap nai u tohit u kan harokotokap.
REV 5:2 Ba lia te taregu a toa angelo a tagala te ranga hapan me poiena, “Esi te ka mena a nikapan ba te antunan lukapa nena u kan harokotokap ba te palatsena u pits pepa?”
REV 5:3 Na e moa ta toa i Kolö na tara han i puta na tara han turu mate te ga antunan palatein u pits pepa ba te tarana i iahanen.
REV 5:4 Ba lia e tabe hapan megu e moa ta katun te ga ka mei a nitsunono te ga palata menien a pits pepa teka ba te rutse nen.
REV 5:5 Ba toa turu katun u tsunono e poier i tar, “Ma tabei. Ruto! A katun te ngöeri a Laion tara pal katun tere Juda e tagala saluhein a hiatatung. Nonei e Iesu a hatutubunei pan tere Devit a King, na nonei te antunan lukapa nena a tohit a kan harokotokap ba te palatsena a pits pepa!”
REV 5:6 Ba lia e tara hasegu a toa Tunan Sipsip te haharoein e Iesu. Nonei e tuolia i gusur a tohats a ka a toatoa nu katun u tsunono na i rehina u gumgum u goagono. A Tunan Sipsip e tara herei a ka ti atung hamati me toatoa poutsuna. Nonei e ka mei a tohit a kom nu tohit u mata te haharoein u tohit u Namnamei tere Sunahan te hala meri e Sunahan tara mamana han hoboto i puta.
REV 5:7 Ba nonei e na luena a pits pepa tara pal matou i limane Sunahan te gumia turu gumgum u goagono.
REV 5:8 Tara poata te katoe ien a ka teka, ba tohats a ka a toatoa nu 24 u katun u tsunono e hopue ria a peisaren i puta i matana Tunan Sipsip. Nori i ka hoboto mei a man kan köma te ngöeri a hap na man gotana goul i saputi a ka te ngöeri u insens. U insens e masina tara poata te hatse rien ba te haharoei nena u katun tere Sunahan te singo uar i tanen.
REV 5:9 Ba nori e köme ier u toa u köma u tsimus me poier tara Tunan Sipsip: “Alö e ka mem a nitsunono te go lu meni lö a pits pepa ba te lukapem u kan harokotokap i tanen. Taraha, nori i atung hamatio lö nu rahatsing i tamulö e sakahis meri u katun tere Sunahan, u katun tara hun katun hoboto i puta nu mar ranga hoboto na han hoboto.
REV 5:10 Na lö u kato rien u pris te gi taguhu e Sunahan i tarara, nu king has. Ba nori te tsunono roa i puta.”
REV 5:11 Ba lia u tareto u angelo u para koru te ma antunan ase rari ba te tuol hahiser u gumgum u goagono na tohats a ka a toatoa nu katun u tsunono. Ba lia u hengoeto ti köma hapan uen me poier, “E matsköna te go ka meni a Tunan Sipsip ti atung hamati a nitsunono na mamana ka a niga na niatei na nitagala. Na e nigana te hapan mena roien a mamana ka ba te soloseie ren ba te haniga uar i tanen!”
REV 5:13 Na lia u hengi ti ranga u a mamana ka hoboto i Kolö ni puta ni han turu mate na i tasi — a mamana ka hoboto te habuti e Sunahan tara mamana han. Ba nori e poier, “E Sunahan te gumna turu gumgum u goagono na Tunan Sipsip i tanen e ka mer a solo pan na nitagala pan. A mamana ka hoboto e gi haniga nitoa u i taren ba te hapan nitoa raren!”
REV 5:14 Ba tohats a ka a toatoa e hatanganar me poier, “U mana!” Bu katun u tsunono e hopuer a peisaren i puta me hatsunone ren.
REV 6:1 Be Jon e poiena, “Alia u tarei a Tunan Sipsip te lukapi a hatoa tara tohit a kan harokotokap. Ba lia e hengoegu a toa tara tohats a ka a toatoa ba te poiena, “Lama!”, nu ranga i tanen e ling herei u gururu.
REV 6:2 Ba lia e taregu a hos a hiaka. Na ka te osaia i tanen e ka mei a maltohu, na nori i hale ien a mar hata tara king. Ba nonei e lana me na tagala saluhena.
REV 6:3 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hahuol, ba lia e hengoegu a hahuoluna ka a toatoa ba te poiena, “Lama!”
REV 6:4 Ba tana hos a rörö koru e butu nama. Na ka te osaia i tanen i halan a nitagala te go habutu menien a pula i puta te gi atung hamate meri u katun a palai. Na nonei i hala hasei a toa kilatan hiatatung pan.
REV 6:5 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatopisa, ba lia e hengoegu a hatopisana ka a toatoa ba te poiena, “Lama!” Ba lia e taregu a hos a ruruhana, na ka te osaia i tanen e pilein a skel i limanen.
REV 6:6 Ba lia e hengoegu a ka te ling herei u ranga i gusuna a tohats a ka a toatoa ba te poiena, “A kannou e ma antuna nei, na barebana e hole rien a moni pan. A toa beret e holeri a hihol turu toa u lan, na topisa bali beret e hol haseri a hihol turu toa u lan. Kaba alö go ma kato homiei u wel na wain.”
REV 6:7 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatohats, ba lia e hengoegu a hatohatsina ka a toatoa ba te poiena, “Lama!”
REV 6:8 Ba lia e taregu a hos a ngöngöana, na ka te osaia i tanen i ngöei a Tou Mate, na Han turu Mate e murimuri hasukusukuia i tanen. Ba nori e hala reri a nitagala te gi kato hamate meri u katun a man ka teka: a pula na bes na nimate na ka a hie. U katun hoboto i puta i katori a tohats a pala, ba toa pala te mater ba topisa pala te toatoar.
REV 6:9 Ba Tunan Sipsip e lukapena a kan harokotokap a hatolima. Ba lia e taregu a man namnamei turu katun i kopina a makumun hats tara Luman Lotu Pan turu Jiu. U katun teka i atung hamate merai ti hamana uen turu ranga tere Sunahan, na ti hatei menien e Sunahan.
REV 6:10 Ba nori e ku hapanir me poier, “O Tsunono, alö te pan korum tara mamana ka, na alö a goagono na lö hamana. U lahisa u poata lel te ka noana ba lö te toan hakape mou a nomi turu katun i puta ba te katoem a hipou i taren ti atung hamate merien lam?”
REV 6:11 Ba nori hoboto e hala reri u hasobu u hiaka ba nori e hatei reri te gi gamon hahaloso uen, antunana te onotona u mun toulana i taren, u katunun kui tere Iesu. Taraha, nori e gi atung hamate hasir, te kato has u u katun teka ti mate mam.
REV 6:12 Ba lia e taragu tara poata a Tunan Sipsip e lukapi a hatönomona kan harokotokap. Ba toa nun pan e butuna, ba pitala e butu haruruhanana me here nei u labalaba u ruruhana, bu saloboto tara tsihau e butu haröröna me here nei u rahatsing.
REV 6:13 Bu pitopito i iasa e rus uar i puta, me hereri u hua u kokobu te rusuna turu roei te gasena a lomolomo a tagala.
REV 6:14 Bu kolö e tia hakapana me here nei a ka te pitse ier. Bu mamanu pokus na mamana tolo has e sula ba ner a makum i taren.
REV 6:15 Bu katun i puta e mous talar — u king nu katun pan nu tsunono turu soldia, nu katunun moni, nu katun u tagala, nu katunun kui, nu katunun hakui. U katun hoboto i mousia turu kiou na i murina u hatu tara pokus.
REV 6:16 Ba nori e ku uar tara pokus na turu hatu me poier, “Rus muma i ielumulam ba te hamous ramia lam tara matane Sunahan te gumna turu gumgum u goagono, ba te hamous ramia lam tara raharaha pan tara Tunan Sipsip.
REV 6:17 Taraha, u Lan Pan te gi hahuna merien u katun e butu hakapa, na e moa ta katun te ga antunan karasa iou.”
REV 7:1 I murina a ka teka alia u tarei a elahats a angelo i tuolia tara tohats a makum tara han i puta. Nori i pile poutsin a tohats a lomolomo tara han i puta, ba te moana ta lomolomo te ga bahu u i tasi na tu toa tu roei na ta toa ta makum i puta.
REV 7:2 Na lia u tarei a tana angelo e la seima tara pala te purus nama a pitala, na nonei e ka mei a kan koloton nitsunono tere Sunahan te toatoana. Ba nonei e ku hapanna tara elahats a angelo te halari e Sunahan a nitagala te gi kato homi menien u tsikitsiki nu tasi.
REV 7:3 Ba angelo teka e poiena, “Alimiu go ma kato homiemi u tsikitsiki tsi u tasi tsi a roei antunana te go hopu kap meni lam a nikoloto tere Sunahan i poler u katunun kui tere Sunahan.”
REV 7:4 Na lia u hengi u hiase turu katun ti hopu kapin a nikoloto tere Sunahan i poleren. U hiase e popoia turu 144,000 turu Jiu — u katun tara 12 a hun katunur i Israel. U hiase tara man toa man hun katun e kato uana teka: Juda Ruben Gat Aser Naptali Manesa Simion Livai Isaka Sebiulan Josep Bentsamin 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000 12,000
REV 7:9 I murina a ka teka alia u tarei u katun u para koru ti gono hoboto, me moa koruna te gi antunan ase merien. Nori i lama tara han hoboto i puta — tara hun katun hoboto na turu mar ranga hoboto. Ba nori e tuol ria i matana u gumgum u goagono tere Sunahan na i matana Tunan Sipsip. Nori i ka mei u hasobu u hiaka ba te ka mer u kalan roei i limaren.
REV 7:10 Ba nori e ku hapanir me poier, “A Sunahan i tarara te gumuna turu gumgum u goagono na Tunan Sipsip i tanen i lu pouts meri ra tere Sunahan!”
REV 7:11 Bu angelo hoboto e tuol hahis ner u gumgum u goagono nu katun u tsunono na tohats a ka a toatoa. Bu angelo e hopuer a peisaren i puta i matana u gumgum u goagono me hatsunoner e Sunahan me poier, “U mana. E nigana te go ka meni a Sunahan i tarara a nisasala na solo pan na niatei na nitsunono na nitagala, na mamana ka e tatei haniga uar i tanen ba te hapane ren tara mamana poata hoboto. U mana!”
REV 7:13 Ba toa turu tsunono e rangatse nolia me poiena, “Alö e atei silem eresi u katun teka te ka mer u hasobu u hiaka ni me ti la men?”
REV 7:14 Ba lia e poiegu i tanen, “E moa, a tsi tsunono. Alö go hateie molia.” Ba nonei e poiena i tar, “Nori u katun teka ti tapirakaia tara poata tara kamits pan. Nori i galus hahiaki u hasobu i taren turu rahatsing tara Tunan Sipsip.
REV 7:15 Ba nori e tuol ria i matana u gumgum u goagono tere Sunahan, ba te kui beren tara mamana poata, tara lan na bong, i iahana Luman Lotu Pan i tanen. Ba nonei te haka ranen i rehinen ba te hatongo kap ranen.
REV 7:16 Nori e moa koru te gi tatei bes lel u na te gi tatei maka lel u. Na pitala na saha ka a hiski e ma tatei ski rano ien romana.
REV 7:17 A Tunan Sipsip te taratara kap ranoen, nonei te kana i rehina u gumgum u goagono tere Sunahan. Nonei e peigi mera noien turu kioun ramun te hala ner a nitoatoa. Ne Sunahan e hasokolei nitoa ranoen.”
REV 8:1 Tara poata te lukapeia a Tunan Sipsip a hatohitina kan harokotokap tara pits pepa, a ke kokomoto koruia i Kolö antunaia tara pal hap aua.
REV 8:2 Ba lia e taregu a elahit a angelo te roron tuol ria i matana e Sunahan. Ba nori i hala reto a tohit a tuhil.
REV 8:3 Na tana angelo te ka mei a kan hongon insens a goul e mi tuolia i rehina makumun hats. Nonei i halei u insens u para te gi sohala gono menien u singo turu katun hoboto tere Sunahan. Ba nonei e hatse nen tara makumun hats a goul te kana i pal mam turu gumgum u goagono.
REV 8:4 U ruhu turu insens te ats e la sei gono mema u singo turu katun tere Sunahan tara limana angelo te tuolia i matane Sunahan.
REV 8:5 Ba angelo e lueto a kan hongo turu insens me hongena u tula i iahanen te lue ien tara makumun hats me lapo nanen tara han i puta. Bu gururu nu gutsil nu kanaha na nun e toan bututo.
REV 8:6 Ba nori a elahit a angelo e katsin pihu hamanaser a tohit a tuhil ti ka meien.
REV 8:7 Ba angelo tutun e piheto a tuhil i tanen. Ba aisina tara langits nu tula ti sohali u rahatsing te lapo naria i puta. Ba man ka turu tsikitsiki e katoeri a topisa pala, a huol te gi ka haniga na toa te ga omi, ba toa pala turu tsikitsiki na turu roei e atsina. Bu garas u pelpeli hoboto e ats hasina.
REV 8:8 Ba angelo a hahuol e piheto a tuhil i tanen. Ba man ka i tasi e katoeri a topisa pala. Ba lia u tareto a ka te tara herei u pokus pan te kulupu, ba nonei e lapo naria i tasi.
REV 8:9 Ba toa pala turu tasi e palis uana turu rahatsing, ba toa pala tara man ka man toatoa i tasi e mater, ba toa pala turu tolala i tasi e omi hasir.
REV 8:10 Ba angelo a hatopisa e piheto a tuhil i tanen. Ba man ramun hoboto e katoeri a topisa pala. Ba toa pitopito pan te kulupu hapan e rus nama i Kolö ba nonei e rus uana tara toa pala turu ramun u olo na turu kioun ramun.
REV 8:11 A solona pitopito teka a “Mal”. Ba toa pala turu ramun e malina, ba katun a para e mater tara poata ti ue ien u ramun teka, taraha nonei e mal.
REV 8:12 Ba hatohatsina angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba man ka i kolö e katoeri a topisa pala. Ba toa pala tara pitala na tara tsihau na turu pitopito e kato hakuhiler, bu ualesala i taren e momona. Ba toa tara topisa pala tara lan e ma alesala nei, ne moa has tu ualesala tara toa tara topisa pala tara bong.
REV 8:13 Ba lia e taregu a manu te tapa u i iasa koru ba lia e hengoegu te ranga hapan uen me poiena, “Haromana, haromana, haromana. U nomi pan e butu nou turu katun hoboto te ka ria i puta tara poata te pihe roa a elapisa angelo lel u tuhil i taren. Nori e katsin ling hamanasar.”
REV 9:1 Ba hatolimana angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba lia u tareto a toa pitopito te rusma i kolö me rus uana i puta. Ba pitopito e haleri a ki tara tamanana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana.
REV 9:2 Ba pitopito e kalatsena a tamana bu ruhu pan e butu here nei u ruhu turu tula pan. Bu ruhu e hakuhileto a pitala nu kolö.
REV 9:3 Bu kuno u para koru e lakasa rima turu ruhu me koul uarima i puta. Ba nori e hala rari a mar nitagala tara kukoto.
REV 9:4 Nori i hateiri e gi ma tatei kato homii u garas tsi a roei tsi a man ka te lebe ier. E moa. Nori i tatei kato hakamits lasir u katun ti ma ka mei a nikoloto tere Sunahan i poleren.
REV 9:5 U kuno i ma tatei koto hamateri u katun teka. Nori i tatei kato hakamits las merien a tolima tsihau. A kamits teka e herei a kamits tara kukoto.
REV 9:6 Tara poata teka i murimuri a barebana e torohanan atung hamate ner romana a peisaren kaba nori e ma antuna roi. Nori e matesile riou te gi mate uen kaba nori e ma tatei mate roi.
REV 9:7 Turu hiharuto teka tu tarei lia, u kuno i tara herei u hos te katsin la uar tara pula. Na ka te tara herei u hatan goul tara king e kaia i bakuren. Ba poleren te tara here nei a katun.
REV 9:8 A huluren e kato u tara hulur a tohaliou, ba lihoren te here nei a lihona laion.
REV 9:9 A lumlumaren e lakopo kapin a ka te tara herei a kapan hatukap. Na poata ti palats ien a pakapakaren, e ling herei a hos a para te las ner u karis ba te pieta uar tara pula.
REV 9:10 A hisir u kuno teka e hipis herei a hisina kukoto. Na hisren te ka mei a nitagala te tatei kato hakamits rena u katun tara tolima tsihau.
REV 9:11 Na tsunono i taren nonei a angelo tara kiou te tsiruku nitoa uana i iogana. A solona angelo teka e Abadon turu Ha-Hibru, na turu Ha-Grik a mouna solonen e kato uana, “A katun te kato hohomiena a mamana ka.”
REV 9:12 A nomi tutun e kapa. Kaba huol a nomi te ka noana.
REV 9:13 Ba hatönomona angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba lia u hengoeto u toa u ranga te lama tara tohats a kona tara makumun hats te ka mei u goul ba te kana i matane Sunahan.
REV 9:14 Bu ranga e poieto tara hatönomona angelo te ka mei a tuhil, “Hapurese a elahats a angelo ti kits kap ria tara ramun olo pan te ngöeri Yupretis.”
REV 9:15 Ba nonei e purese ranen. A elahats a angelo teka i hahalosi u hingingal teka na tsihau teka nu lan teka na aua teka, te gi atung hamate merien a toa tara topisa pala turu katun hoboto.
REV 9:16 Ba lia u hengoeto u hiase turu tsonun hiatatung ti osaia turu hos — e popoia turu 200 milion.
REV 9:17 Turu hiharuto teka tu tarei lia, alia u tarei u hos nu katun ti osaia i taren. U katun i ka mei u kan hatukap i lumlumaren, palabi u rörö na palabi u bibil na palabi u ngöngöana. Bu bakur u hos e hereri a bakuna laion, bu tula nu ruhu nu uahiahi e butu rima i rungren.
REV 9:18 A topisa ka a omi teka i kato hamatir a toa tara topisa pala turu katun hoboto i puta.
REV 9:19 Taraha, a nitagala turu hos teka e kaia i rungren na i hisren has. A hisren e herei a kukutsi, ba nori te kato hakamits rarien u katun.
REV 9:20 Na palair u katun hoboto i puta ti ma atung hamate rei a man ka a man omi teka, nori i ma tori-tsuga ba noa hasni u markato u omi i taren ba te hatsunoner e Sunahan. Nori i hatsunono noa hasir u mate u omi na man ka ti kato peise ien — u keisa ti kuie ien u goul na u silva na u baras na a hatu na u roei, a man ka teka te ma antunan tara nei na te ma hengo nei na te ma la nei.
REV 9:21 Na nori i ma tori-tsuga ba hasni a markato tara hipuli nu matuna na tsikolo na haloku na kop.
REV 10:1 Ba lia u tareto a tana angelo a tagala e koulma i Kolö. U koasi e pits hahise ien na butou e hahisin a bakunen. Na polenen e piri herei a pitala, na mounen e herei u tula.
REV 10:2 Nonei e ka mei a pits pepa a tetenei te tapalataia i limanen. Nonei e hatöeia a mounen a pal matou i tasi na pal keruka turu tsikitsiki.
REV 10:3 Ba nonei e ku hapan here nei a laion. Na i murina te ku ien, bu tohit u gururu e soule ren.
REV 10:4 Na tu hengoia lia a ka teka, ba lia e katsin koloto nagien turu pepa. Bu toa u rangana i Kolö e poieto i tar, “Alö go hamous u rangana turu tohit u gururu. Alö go ma koloto neien.”
REV 10:5 Ba angelo te tuolia turu tasi na turu tsikitsiki e hasoasei mena nei a limanen a pal matou i Kolö me ranga hamana nena a solona e Sunahan — e Sunahan te toatoa nitoana, nonei te habuti u kolö na mamana ka i iahanen, na te habutu hasi u tasi na mamana ka i iahanen. Ba angelo e ranga hamana uana i iasa me poiena, “E moa tu hahaloso lel!
REV 10:7 Poata te pihe noa a hatohitina a angelo a tuhil i tanen, be Sunahan te habutu hamane nou u ranga i tanen te mous, u ranga te hatei mam nien turu katunun kui i tanen u propet.”
REV 10:8 Bu ranga te ranga mam mema lia i Kolö e ranga lelito i tar me poiena, “Alö go na lu a pits pepa te tapalatana ba te kana i limana angelo te tuolna i tasi na turu tsikitsiki.”
REV 10:9 Ba lia e la uagu tara angelo me rangatse gien te ga hala menien lia a pits pepa a tetenei. Ba nonei e poiena i tar, “Lu talei ba lö te noue men. Nonei e suit here noi u möröana i rungumulö, kaba e na melil noa turu mukolo i tamulö.”
REV 10:10 Ba lia e lue guma a pits pepa a tetenei i limanen ba te noue gen. Ba nonei e suit here nei u möröana i rungur, kaba poata tu tongoloe ien lia ba nonei e melilna turu mukolo i tar.
REV 10:11 Ba nonei e poiena i tar, “Alö go ranga hatei lelin a ka te butu noa turu hun katun u para na turu han u para, na turu katun turu mar ranga u para na tara turu king u para.”
REV 11:1 Ba lia i hale tei u toa u roein tutuna ba lia i hateie tou, “Na tune iema a Luman Lotu Pan tere Sunahan ba lö te tuna hasem a makumun hats. Ba lö te ase rem u katun te lotu ria tara Luman Lotu Pan.
REV 11:2 Kaba alö go ma tunei a makumun oho i ielesala, taraha nonei i hala hakapa nia turu tematan. Nori e tötö homier romana a Taun a Goagono antunana tara 42 a tsihau.
REV 11:3 Na lia e hale goi a pal tsonun hahatei i tar a nitagala te gi hahatei menien u ranga tere Sunahan tara poata teka, antunana turu 1260 u lan. Ba nori te hasoge riou u labalaban bek te haruto nena a nitatagi.”
REV 11:4 A elasolana katun teka nori u huol u roein olip te hatein e Sekaria a propet i manasa na nori has u huol u lam te gum ria i matana Tsunono te tsunono nena a han i puta.
REV 11:5 Te katsin kato homi renoa romana ta katun a elasolana katun teka, bu tula te lakasa nama romana i rungren ba te kato homi rena u pakö i taren. A katun te torohanan kato homi ranen e mar atung hamate mena roi teka.
REV 11:6 Nori e ka mer romana a nitagala te gi keits menien a langits ba te ma polo nei tara poata te hatei narien u ranga tere Sunahan. Na nori e ka has mer romana a nitagala te gi hapalis menien u kioun ramun turu rahatsing. Na nori e ka has mer romana a nitagala te gi hala menien a mamana mar nomi turu han i puta tara saha poata te gi ngile ien.
REV 11:7 Poata te hatei hakapa naro ien romana u ranga, ba ka a omi te butu nama i iahana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana e hiatatung mera nen romana. Ba nonei te tagala saluhe ranen romana ba te atung hamate ranen.
REV 11:8 Bu tuanrei i taren te opuna romana tara kalana tara taun pan ti tapala nia a Tsunono i taren tara koruse. U solon haharoei tara taun teka i Sodom na i Itsip.
REV 11:9 Turu topisa u lan na hapala, u katun tara mamana hun katun na tara mamana han na turu mamanu mar ranga e rutser romana a tuanreiren, ba nori te hapiu ner te gi kaho merien.
REV 11:10 U katunur i puta e sasala mer romana ti mate u a elasolana katun teka. Nori e katoer romana a man kannou na man pati, ba te hiahalhala ner a man presen tara hapala i taren, taraha nori a elasolana tsonun hahatei i mate hakapa, nori u katun ti kato hakamits korur u katunur i puta.
REV 11:11 I murina u topisa u lan na hapala, e Sunahan e pihu hatoatoa ranen romana ba nori te takeir. Ba barebana hoboto te tara raren romana te matout korur.
REV 11:12 Ba elasolana katun te hengoer romana u ranga pan i Kolö ba te poiena i taren, “La sei uamuma teka!” Ba nori te la sei uar romana i Kolö turu koasi, bu pakö i taren te tara raren.
REV 11:13 Nonei has tara poata teka e ka mena romana a nun pan a tagala, ba nonei te kato homiena a toa tara maloto a pala tara taun teka ba te kato hamate rena u 7000 tara katun. Ba palair u katun te ka noar te matout korur romana, ba nori te soloseie riou e Sunahan i Kolö.
REV 11:14 A nomi hahuol e kapa. Kaba ruto! A hatopisana nomi e la nama.
REV 11:15 Ba hatohitina angelo e piheto a tuhil i tanen. Ba man ranga pan i Kolö i poieto, “A Tsunono i tarara ne Mesaia i tanen e tsunono ner u han hoboto i puta i romana, ba nonei te king nitoa nou tara mamana poata!”
REV 11:16 Bu 24 u katun u tsunono ti gumia tara gumgum a goagono i taren i matane Sunahan e hopue ria a peisaren i puta me hatsunoner e Sunahan.
REV 11:17 Ba nori e poier, “O Tsunono, alö a Sunahan a tagala koru. Alö u ka mam koru ba te ka noa hasim i romana. Alam e haniga mem tu haruto meni lö a nitagala a kapan i tamulö me tanian tsunono mia tara han i puta.
REV 11:18 U katunur i puta i raharaha korue iolö, kaba poata te go hala meni lö a nihahuna e butu hakapa. A poata e butu hakapama te go tsimou meri lö u katun ti mate. Na poata e la hakapama te go hala meni lö a hihol a niga turu barebanan kui i tamulö — u propet nu katun hoboto i tamulö te matoutse rio lö, u katun u kapan nu katun papala has. A poata e butu hakapama te go kato homi meri lö u katun ti kato homi a han i puta!”
REV 11:19 Ba Luman Lotu Pan tere Sunahan i Kolö e kalatser, ba lia e taregu nonei a bokis te ka mei u rangan kits i iahanen ba te kana tara Luman Lotu Pan tere Sunahan. Bu kanaha e butuna nu gururu nu gutsil na nun, ba aisin langits a tiama e rus uana i puta.
REV 12:1 Ba hiharuts a kapan e butuna i Kolö. Nonei a toa tahol te hasobui a pitala, na tsihau e kaia i kopina mounen, nu hatan king i bakunen e ka mei a maloto na huol a pitopito i tanen.
REV 12:2 Nonei e pika ba te katsin posana, ba poata te sagohe ien a kamits ba nonei e kuna.
REV 12:3 Ba tana hiharuts e butu hasina i Kolö. Nonei a ka a rörö a kapan te tara herei a kukutsi. Nonei e ka mei u tohit u baku na maloto a kom, na man hatan king e ka hobotoia tara man baku i tanen.
REV 12:4 A hisnen e salo ban a toa tara topisa pala turu pitopito me lapo ranen i puta. Ba kukutsi e tuolna i matana tahol te katsin posa, taraha nonei e ngilin noui a pien tara poata te gi pose ien.
REV 12:5 Ba tahol e pose iena a pien tson, me gul borobore ier me la menari i iasa tere Sunahan te gumia turu gumgum u goagono i tanen. Nonei a pien e tsunono hatagala rena romana u han hoboto.
REV 12:6 Ba tahol e bus uato tara latu pinopino. E Sunahan e kato hamatskö hakapi a makum teka i tanen, ba nonei te taratara kap nanoen romana turu 1260 u lan.
REV 12:7 Na turu hiharuts teka tu tarei lia, alia u tarei a toa pula e butia i Kolö. Be Maikel a toa tsunono turu angelo nu angelo u niga ti kukutien e hiatatung mer a kukutsi pan nu angelo u omi.
REV 12:8 Ba pala tara kukutsi e rusuna tara pula ba nori e moa leler ta makum i taren i Kolö.
REV 12:9 Ba kukutsi nu angelo hoboto i tanen i lapo ba reto i Kolö me rus uar i puta. Nonei a kukutsi noa has ni manasa — e Satan, nonei te gamogamo rena u katunur i puta.
REV 12:10 Ba lia e hengoegu u toa u ranga pan i Kolö te poei, “I romana a poata te sakahis rena e Sunahan a barebana i tanen na te haruto nanen a nitagala i tanen. Nonei a King, ne Mesaia i tanen e haruto has nena a nitsunono i tanen. Taraha, nori i lapo ba hakapein nonei a katun a omi i Kolö, a katun te roron kotir u hahatoulana i tarara i matane Sunahan tara mamana poata.
REV 12:11 Nori i tagala saluheia i tanen tara nitagala turu rahatsing tara Tunan Sipsip na turu ranga hamana ti rararien. Nori i ma peitsni a peisaren. E moa. Nori i hatangana te gi mate sil has menien e Sunahan.
REV 12:12 E kato uana teka ba limiu te sasalamiu, alimiu hoboto te ka mia i Kolö! Kaba a nomi pan e butu noa i tamilimiu u katun te ka mia turu tsikitsiki na i tasi. Taraha, e Satan e koul hakapa u i tamilimiu ba te raharaha koruna. Nonei e atei silena a poata i tanen e sukusukun kapana.”
REV 12:13 Ba poata te atei sileia a kukutsi nori i lapo hakapa nien i puta, ba nonei e tanian kutiena a tahol te posei a pien tson.
REV 12:14 Kaba tahol i halei u huol u pakapaka tara manu pan te ga tapa uen tara makum i tanen i gusuna latu pinopino. Nonei e na tara kap nario tara makum teka antunana tara topisa hiningal na tönomo a tsihau, ba te hatongo kap naroen tara kukutsi.
REV 12:15 Ba kukutsi e kis nena u ramun u para i rungnen te herei a ramun olo, ba te olo uana tara tahol ba te katsin las ba nanen.
REV 12:16 Kaba u tsikitsiki e taguhi a tahol ba te kalatana ba te tongolena a ramun olo te lakasama i runguna kukutsi.
REV 12:17 Ba kukutsi e raharaha koruena a tahol ba te lana te ga na pula gono meri a pala tara tahol, nori u katun te kukutier u ranga tere Sunahan ba te rarare ner nori u barebana tere Iesu.
REV 12:18 Ba kukutsi e na tuoluna i kotolana.
REV 13:1 Ba lia e taregu a toa ka te toatoa ba te butu nama i tasi. Nonei e ka mei a maloto a kom nu tohit u baku, nu hatan king i kaia tara man toa man kom hoboto, na solo a omi e ka hasia tara man bakunen.
REV 13:2 A ka teka e tara herei a ka ni latu te ngöeri a lepat. Na mounen e herei a mouna tana ka ni latu te ngöeri a bea, na rungnen e herei a runguna laion. Na kukutsi pan e halan a nitagala na nitsunono i tanen tara ka a omi teka te toatoa.
REV 13:3 A toa bakunen e tara herei i atung hamati kaba e ma mate nitoai. A pi e maho hakapa pouts. U katun hoboto i puta i asingoto korun a ka teka ba te kukutier nonei a ka te toatoa.
REV 13:4 Bu katun hoboto e hatsunoner a kukutsi, taraha nonei e halan a nitagala i tanen tara ka te toatoa. Ba nori e hatsunono haser a ka te toatoa me poier, “Esi te popona tara ka te toatoana? E moa tala. E moa ta katun te ga antunan hiatatung meien!”
REV 13:5 Na ka te toatoa i hatanganein te ga ranga sesei uen ba te ranga homi koru nena e Sunahan. Nonei e ka mei a nitagala pan te antunaia tara 42 a tsihau.
REV 13:6 Ba nonei e tanian ranga homi koru nena e Sunahan na solo i tanen na han te kana e Sunahan na nori has te ka ria i Kolö.
REV 13:7 Na i hatanganein te ga hiatatung merien a barebana tere Sunahan ba te tagala saluhe ranen. Na nonei i katoei a tsunono pan tara hun katun hoboto na tara mamanu mar ranga tara mamana han.
REV 13:8 Bu katun hoboto te ka roa i puta te hatsunone roen romana, u katun hoboto ti ma koloto nia a soloren i iahana u bukuna tara nitoatoa i mam te habuteia e Sunahan a mamana ka. Nonei u buk teka u bukuna tara Tunan Sipsip ti atung hamati.
REV 13:9 A katun te antunan hengona e ga hengo hanigei a ka teka: u katun te hopu kapir e Sunahan te gi la uen tara karabus, nori e la hamana riou romana tara karabus. Nu katun te hopu kapir e Sunahan te gi atung hamate merien romana, nori e na mate noa has uariou teka. Na ka teka e poiena a barebana tere Sunahan e gi hamana hatagala koru ba te ma hanoari.
REV 13:11 Ba lia e taregu a tana ka te toatoa te butuma turu tsikitiki. Nonei e ka mei a huol a kom te herei a kom tara tunan sipsip, ba te ranga here nei a kukutsi pan.
REV 13:12 A ka teka e kui mei a nitsunono pan te lue men tara ka tutun te toatoa, ne kuiia i matanen. Nonei e kato u ranga u mal koru te poei a man ka hoboto i puta e gi hatsunoni a ka tutun te toatoa, a toa bakunen ti atung hamati ba te maho poutsuna.
REV 13:13 A ka hahuol teka e kato u mirakul u para. Nonei e harusema u tula i kolö ba te rus uanama i puta i matana katun hoboto.
REV 13:14 Nonei e gamori u katun hoboto ti kaia i puta u mirakul te katoen i matana ka tutun te toatoa. Na ka hahuol e ranga mer u katun hoboto i puta te gi kui menien u toa u keisa te mata herei a ka tutun ti atungi ba te toatoa poutsuna.
REV 13:15 Ba nori e hanigar ba ka hahuol e husa uana turu keisa tara ka tutun bu keisa te toatoana, ba nonei e antunan ranga talana ba te antunan kato hamate has rena u katun hoboto ti ma hatsunone ien.
REV 13:16 Ba ka hahuol te toatoa e ranga hamalna turu katun papala nu katun pan has, na turu katunun moni nu katun has ti moa ta moni, na turu katunun kui nu katunun hakui has, na turu katun hoboto. Bu ranga teka e poiena nori hoboto e gi hakolotein u toa u mar nikoloto turu ualima i taren tara pal matou tsi i poleren.
REV 13:17 Na katun te ma ka mei a nikoloto teka e ma tatei hiholi ne ma tatei hahol hasi. A nikoloto teka nonei a solona a ka tutun te toatoa, tsi u hiase tara solonen.
REV 13:18 Ara gi hakats korun a ka teka. A katun te ka mena a niatei e tatei hakats sakesake nena a mouna u hiase tara ka tutun te toatoa. Nonei u hiase tara toa katun, nu hiase teka nonei u 666.
REV 14:1 Ba lia e taregu nonei a Tunan Sipsip ba te tuoluna i ieluna u pokus i Saion tara taun i Jerusalem. Na 144,000 u katun i ka gono meien. Nori i hakoloto hakapa nia a man solo i poleren, a solona Tunan Sipsip na solo has tere Tamanen.
REV 14:2 Ba lia u hengoeto u toa u ranga i Kolö te ling herei a toa ramun pan te gororöna ba te kurapana turu uarahana, ba te here hase nei u gururu pan. Bu ranga teka e ling here hase nei a kan köma te here nei a gita te sake ier u katun.
REV 14:3 Ba nori e tuol ria i matane Sunahan te gumia turu gumgum u goagono na i matana tohats a ka a toatoa na i matana pal tsunono pan has. Ba nori e köme ier u toa u köma u tsimus te ma tatei atei sileri a palair u katun. Nori a 144,000 u katun teka te sakahis ba ria e Sunahan i puta, nori peisa te tatei atei ner u köma teka.
REV 14:4 Nori a pal tson u gogoso ti ma opu gono mei ta tahol. Nori u katun u masura. Nori i kukute a Tunan Sipsip tara mamana makum te la uen. E Sunahan e sakahis ba rien turu katun hoboto i puta, na nori a pal katun tutun te lu pouts merai e Sunahan i tanen na tara Tunan Sipsip.
REV 14:5 Nori i mamala gamoi, na e moa ta ka ta omi i taren.
REV 14:6 Ba lia e taregu a tana angelo te tapaia i iasa koru. Nonei e ka mei u Bulungana u Niga te ka nitoana ba te katsin habulungana nanen turu katun i puta, turu han hoboto nu mar ranga hoboto na man hun katun hoboto.
REV 14:7 Ba nonei e ranga hapanina me poiena, “Alimiu go matoute iam e Sunahan ba limiu te soloseie men. Taraha, a poata e butu hakapa te ga tsimou merien u katun. Alimiu go hatsunone men, nonei te habutu u kolö nu puta nu tasi nu ramun hoboto!”
REV 14:8 Ba hahuoluna a angelo e kukutiena a angelo tutun me poiena, “E omi hakapa. A taun a kapan i Bebilon e omi hakapa. Nonei e here nei a tahol te hauari u katun turu han hoboto u wain i tanen, u wain te haharoei nena a markato tara hahaloku papala i tanen!”
REV 14:9 Ba hatopisana angelo e kukute ranen ba te ranga hapanina me poiena, “E Sunahan e hahuna ranou u katun te hatsunoner a ka a omi te toatoana na u keisa i tanen, ba te hakoloto ner a nikoloto i tanen i poleren tsi i limaren. Nori e here roi a katun te ue iena u wain u tagala koru te ma sohala gono meri tu ramun. U wain teka e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan te ma sohala gono menien a nihitatagi. U katun hoboto teka e lue riou a kamits pan turu tula u uahiahi i matanu angelo u goagono na i matana Tunan Sipsip.
REV 14:11 U ruhu turu tula te hakamits ranoen e la sei nitoa nou ne ma tatei kapa nei. E moa koru ta poata te ga ski tara nihahuna i taren, nori u katun ti hatsunoni a ka te toatoa nu keisa i tanen na nori ti lui a nikoloto tara solonen.”
REV 14:12 A ka teka e poiena u katun tere Sunahan e gi tagala noa lasi, u katun te hengo hanige ier u ranga tere Sunahan ba te hamana hatagala ria tere Iesu.
REV 14:13 Ba lia u hengoeto u toa u ranga i Kolö ba te poiena i tar, “Alö go kolotein a ka teka: a barebana te kui beier e Sunahan ba te mater i romana tsi i murimuri, nori e gi sasala!” Bu Namnamei tere Sunahan e poiena, “U mana koru! Nori e tatei husa ba ner a toukui pan i taren. Nu markato u niga ti katoe ien e tatei la gono mie ren.”
REV 14:14 Ba lia u tareto u toa u koasi u hiaka, na ka te tara herei a katun e gumia turu koasi. Nonei e ka mei u hatan king u goul i bakunen nu toa u kilata u nou koru i limanen.
REV 14:15 Ba tana angelo e lakasa nama tara Luman Lotu Pan ba te ranga hapan uana tara katun te gumia turu koasi me poiena, “Alö go hakui u kilata i tamulö ba lö te harenge iem a kannou a tangoho, taraha a poatan tangoho e butu hakapa tara han i puta.”
REV 14:16 Ba katun te gumia turu koasi e hangats nena u kilata i tanen i puta ba te luena a kannou hoboto a tangoho.
REV 14:17 Ba lia u tareto a tana angelo te lakasama tara Luman Lotu Pan i To, na nonei e ka has mei u toa u kilata u nou koru.
REV 14:18 Ba tana angelo te tara kap nena u tula e butu nama tara makumun hats. Ba nonei e ranga hapan uana tara angelo te ka mei u kilata u nou koru me poiena, “Alö go hakui u kilata i tamulö ba lö te ngats sekilem u gerep tara kuin gerep i puta, taraha u gerep e tangoho hakapa!”
REV 14:19 Ba angelo e hakuiena u kilata i tanen i puta ba te ngats sekilena u gerep, ba nonei te lapo mena neien tara makum te pita bulbule ria u gerep. U gerep e haharoei nena u katun u omi, na makum te pita bulbule ria u gerep e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan.
REV 14:20 Ba nori e pita bulbule ria u gerep i ielesala tara taun, bu rahatsing turu katun ti mate e olo halakasa here nei a ramun olo te ruku hapopoia tara tohit a seilo na ningahangaha i tanen e popoia tara 300 kilomita.
REV 15:1 Ba lia u tareto a tana hiharuts pan i Kolö: nonei a elahit a angelo ti ka mei a nitagala te gi hala meni a tohit a nomi i puta. Na poata te kapa noa u nomi teka, be moa lel ta nomi te ga butu romana i muriren. U nomi teka e hakape nou a raharaha tere Sunahan.
REV 15:2 Ba lia u tareto a ka te tara herei u tasi, ba te here hase nei u galas te hisohali gono mei u tula. Na lia u tara hasi u katun ti tagala saluheia tara ka a omi te toatoa na turu keisa i tanen na turu hiase tara solonen. Nori i tuolia i rehina u tasi te herei u galas ba te pile ner a man kan köma te here nei a gita te hala rien e Sunahan.
REV 15:3 Nori i kömei u köma tere Moses a katunun kui tere Sunahan nu köma tara Tunan Sipsip, ba te mar köma uar teka: “O Tsunono, o Sunahan. Alö e tagala saluhem! A man toukui i tamulö e pan koruna ba te niga sokuna. Alö a king turu han hoboto. U markato i tamulö e matskö koruna ne mana nitoana.
REV 15:4 O Tsunono, u katun hoboto e tatei matoutse rio lö ba te soloseie rio lö. Alö peisa te niga nitoam na te goagonom. U han hoboto e mi hatsunone riou romana lö, taraha nori i tarei a markato a matskö i tamulö.”
REV 15:5 Na i murina a ka teka alia u tarei a Luman Lotu Pan i Kolö na makum a goagono i tanen te kalata.
REV 15:6 Ba nori a elahit a angelona tara tohit a nomi e lakasa rima tara Luman Lotu Pan. U hasobu i taren e hiaka ba te gogoso nitoana. Nu lete goul i hapous pekori a man lumlumaren.
REV 15:7 Ba toa tara elahats a ka a toatoa e hala ranei a elahit a angelo a tohit a gotana goul. A man gotana teka i saputi a raharaha tere Sunahan nonei te toatoa nitoana.
REV 15:8 Bu ualesala na nitagala tere Sunahan e habutena u ruhu ba te saputena a Luman Lotu Pan. Ba te moana ta katun te ga antunan tasu romana tara Luman Lotu Pan antunana te kapa noa a tohit a nomi tara elahit a angelo.
REV 16:1 Ba lia e Jon u hengoeto u toa u ranga pan te butuma i Luman Lotu Pan, ba nonei te ranga uana tara elahit a angelo me poiena, “Alimiu go na kis namia a tohit a gotanan raharaha tere Sunahan i puta!”
REV 16:2 Ba angelo tutun e na kis nena a gotana i tanen turu tsikitsiki. Bu pi u omi te kamits koru e butuna i tuanreir u katun ti ka mei a nikoloto tara ka a omi te toatoa na ti hatsunoni u keisa i tanen.
REV 16:3 Ba hahuoluna angelo e kis nena a gotana i tanen turu tasi. Bu tasi e palisina me here nei u rahatsing tara katun a mate, ba mamana ka hoboto ti kaia i tasi e mater.
REV 16:4 Ba hatopisana angelo e kis nena a gotana i tanen turu ramuniolo na turu mounu ramun ba nori e palis ria turu rahatsing.
REV 16:5 Ba lia e hengegu nonei a angelona turu ramun ba te poiena, “O Sunahan, alö a katun a matskö. Alö tu ka mam na lö te ka noa hasim i romana. A nihahuna teka te hala nemu lö e matskö koruna.
REV 16:6 Taraha, nori u katun u omi i atung hamatier u barebana i tamulö nu propet i tamulö bu rahatsing i taren e olo hakapana. Ba te here tale nei alö e hala uas ramien u rahatsing te gi ue ien. Nori e luer a nihahuna te popona turu markato u omi i taren.”
REV 16:7 Ba lia e hengoegu u toa u ranga te butuma tara makumun hats ba te poiena, “O Tsunono, o Sunahan. Alö e tagala saluhem! A nihahuna te hala nemu lö e matskö koruna ne mana nitoana!”
REV 16:8 Ba hatohatsina angelo e kis nena a gotana i tanen tara pitala bu hiski pan e skiena u tuanreir u katun.
REV 16:9 U katun e ski homir u hiski pan teka, ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan te tsunonoia tara nomi teka. Kaba nori i ma habirits bani u markato u omi i taren ba te soloseier e Sunahan. E moa.
REV 16:10 Ba hatolimana angelo e kis nena a gotana i tanen turu gumgum u goagono tara ka a omi te toatoa. Bu kuhil e hakuhilena a han i tanen, bu kamits pan e butuna bu katun te har koru mer u kamits.
REV 16:11 Ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan i Kolö, taraha nori i sagohi u kamits pan nu pi u omi. Kaba nori i ma habirits bani u markato u omi i taren.
REV 16:12 Ba hatönomona angelo e kis nena a gotana i tanen tara ramun olo pan i Yupretis. Ba ramun teka e rakarakana bu kingir tara pala te purus nama a pitala te tatei aroho rima.
REV 16:13 Ba lia u tareto a topisa spirit a omi te tara herei a topisa kura. A toa e lakasama i runguna kukutsi pan na tai i runguna a ka a omi te toatoa na tai i runguna propet a gamogamo.
REV 16:14 Nori u spirit u omi koru ti tatei kato u mirakul. A topisa spirit teka i la u turu king turu han hoboto i puta. Nori i la sil te gi gono hoboto sil merien a pula turu Lan u Kapan tere Sunahan te tagala saluhena.
REV 16:15 “Hengo iam! Alia e songotei la hamous guma romana. A katun te kalata hitonina e ga sasala. Alimiu go heremi a katun te tara kap haniga nena u hasobu i tanen ba te ma tatei beloso neia i matana barebana.”
REV 16:16 Bu spirit u omi e gono hoboto rer u king tara toa makum te ngöeri Amagedon turu Ha-Hibru.
REV 16:17 Ba hatohitina angelo e kis nena a gotana i tanen i iasa. Bu toa u ranga pan e butu nama turu gumgum u goagono i iahana Luman Lotu Pan ba te poiena, “E kapa tala!”
REV 16:18 Bu kanaha e kanahana, nu gururu e gutsil hapan, na nun pan. A nun teka e pan balein u nun hoboto i manasa koru ba te noana i romana.
REV 16:19 Ba nonei a taun a kapan e takata kalakalana tara topisa makum, bu taun tara han hoboto e tarura hakapana. Be Sunahan e hakats pouts nena a taun a omi i Bebilon, ba nonei e kato here ranei u katun i tanen u katun te ue ier u wain u tagala te haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan.
REV 16:20 Bu tolo hoboto e taia hakapar nu pokus hoboto has.
REV 16:21 Bu aisina tara langits e rus nama i kolö ba te rus uana turu katun, u ais pan ti popoia tara 50 kilogrem tara nitiama i taren. Bu ais teka e kato homi koru rena u katun, ba nori e ranga homi koru ner e Sunahan te hala mera meien a nomi teka.
REV 17:1 Ba toa tara elahit a angelo ti ka mei a tohit a gotana e la uanama i tar me poiena, “Lama, ba lia te harutse goi lö a nihahuna tara tahol pan a hahaloku te haharoei nena a taun pan te gumna i rehina u ramuniolo u para.
REV 17:2 U king tara han i puta i kato homi gono mei a tahol a hahaloku teka. Nu katunur i puta i kato homi gono has meien me hereri a katun te spak mena u wain u tagala.”
REV 17:3 Ba lia e ka gia turu Namnamei tere Sunahan ne herei nonei a angelo e soata menai lia tara toa latu pinopino. Ba lia e taregu a tahol te gumia tara toa ka a rörö te toatoa, ba ka teka te ka mena u solo u omi u para i tuanreinen hoboto, ba te ka has mena u tohit u baku na maloto a kom.
REV 17:4 Na nonei a tahol e ka mei u hasobu u marahi na u rörö, ba te ka mena a para a ma tsi kalalan hitots ti kuiei u goul na ma tsi hatu te hol sei. Ba tahol e pile nena a toa gotana goul te saputi a mamana ka a omi te haharoei nena u markato u omi i tanen.
REV 17:5 Na i polenen i koloto nia a solo a mounen te mousuna. A solo e kato uana teka: “I Bebilon a kapan, e tsinar u tohaliou u hahaloku ne tsinana a markato a omi hoboto.”
REV 17:6 Ba lia e taregu a tahol teka e spak mei u rahatsing turu katun tere Sunahan nu rahatsing turu katun ti atung hamate meri ti hamana uen tere Iesu. Ba poata tu tareia lia a tahol teka ba lia e asingoto korugu.
REV 17:7 Ba angelo e poiena i tar, “Alö e asingoto korum? Alia e hateie goi lö a mouna u haharoei tara tahol teka na tara ka te hose ienen, a ka te ka mena u tohit u baku na maloto a kom.
REV 17:8 A ka te tare mula lö e toatoa i manasa kaba e ma toatoa hamana lel nei. Nonei e katsin lakasa nama tara kiou te tsiruku nitoana ba nonei te na taia lel tsipon nou. Bu katun te ka roa i puta te asingoto hoboto riou te tara mena roien a ka teka, nori u katun ti ma hakoloto nia a soloren i iahana u bukuna tara nitoatoa i mam te habutsia e Sunahan a mamana ka. Nori e asingoto riou, taraha a ka teka e toatoa i manasa ba te ma toatoa lel tala nei, kaba nonei e butu lel pon nou romana.
REV 17:9 “Alö go hakats korun a ka teka. U tohit u baku e haharoei ner u tohit u pokus te gumna nonei a tahol. Na nori e haharoei has ner a tohit a king.
REV 17:10 A tolima king i hakapa, na toa e ka noana, na tai e tabuna butu noa nama. Na poata te butu nama romana a hatohitina king teka, ba nonei te ke iena a tsitabubun poata puku.
REV 17:11 Na hatoalina king nonei a ka te toatoa i manasa ba te ma toatoa lel nei. Kaba nonei a toa hun katun tara tohit a king, ba nonei te na taia nou.
REV 17:12 “Na maloto a kom te tare mula lö nori e haharoei ner a maloto a king te ma tsunono noari. Kaba nori e lue riou a nitsunono tara king tara tsitabubun poata puku ba te tsunono gono meriou a ka a omi te toatoa.
REV 17:13 Nori a maloto a king teka e kato siler a toa ka ba nori te hala ner a nitsunono i taren tara ka te toatoa.
REV 17:14 Nori e hiatatung gono meriou a Tunan Sipsip, ba nonei te takarasa sei noa i taren, taraha nonei e tsunono pan saluhena turu tsunono hoboto na nonei a king pan turu king hoboto, na pala has i tanen nori u barebana te ngör e Sunahan ba te hopu kap ranen ba nori te roron kukutie ren.”
REV 17:15 Ba angelo e poe hasena i tar, “A man ramuniolo te tare mula lö te gumna a tahol e haharoei ner u hun katun nu han nu mar ranga u para.
REV 17:16 Nu maloto u kom te tare mula lö te haharoei ner u king, nori mera ka te toatoa e omie riou romana nonei a tahol. Nori e lu ba nariou a mamana ka i tanen ba nonei te belosona. Ba nori te noue riou a benöna nonei a tahol ba te hats hakape roen turu tula.
REV 17:17 Taraha, e Sunahan e habutse nou romana u toa u hakats nu toa u ngil i taren ba nori te katoe riou u ngil i tanen ba te hala ner a nitsunono i taren tara ka te toatoa, antunana te butu hamana noa u ranga tere Sunahan.
REV 17:18 “Na tahol te tare mula lö nonei e haharoei nena a taun a kapan i Bebilon te tsunono rena u kingir i puta.”
REV 18:1 Na i murina a ka teka alia u tarei a tana angelo te koulma i Kolö. Nu ualesala i tanen e alesala soku u turu han hoboto i puta.
REV 18:2 Ba nonei e ku hapanina me poiena, “Nonei e omi nou romana. A taun a kapan i Bebilon e tarura nou romana. U mate u omi na mamana mar liliahanei e ka roa romana i tanen, na mamana mar apena a omi has.
REV 18:3 A taun teka e here nei a tahol te haua ranei a pal katun hoboto u wain u tagala te haharoei nena u markato u omi i tanen. U king tara han i puta i kato homi gono mei a tahol a hahaloku teka. Nu katunun hahol tara han i puta i lu hakapi a moni pan turu markato u omi i tanen.”
REV 18:4 Ba lia u hengoeto u tanu ranga te butuma i Kolö ba te poiena, “Lakasa muma, u barebana i tar! La ba nemuma a taun teka! Nonei e kato uana tara tahol a hahaloku. Alimiu go ma kato homi gono memien. Alimiu e namos luemiu a nihahuna te lue noen.
REV 18:5 Taraha, u markato u omi i tanen e parapara koruna be Sunahan te hakats pouts nena a man markato i tanen.
REV 18:6 Alimiu go kato palis uam i tanen te kato uen i tamilimiu ba te palis hahuolemiu a man toa man markato man omi te katoe men. Nonei e kato homi a katun a para, ba limiu te palis hahuole men.
REV 18:7 Alimiu e hala ramo ien u kamits nu tori-tiama te popona tara solo pan na nikaka a niga te hala pouts menien a peisanen. Taraha, nonei e roron hatei nena a peisanen, ‘Alia a tetahol pan. Alia e moa te go amoba u. E moa ta nitiama te go butu iou romana i tar.’
REV 18:8 Kaba u nomi e butu noa has noa i tanen turu toa u lan: a himati na tori-tiama na bes pan. Na nonei e na hats hase roa turu tula. Taraha, a Tsunono e Sunahan te hahune noen e tagala koruna.”
REV 18:9 Nu king tara han i puta e tare riou romana u ruhu pan te kulupu uanou a taun i Bebilon teka ba nori te tabe sile roen, nori ti kato homi gono mer u katun tara taun teka.
REV 18:10 Nori e matoutse riou romana a nihahuna teka ba te tuol halehanar ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka, a taun i Bebilon te ka mei a solo pan. A nihahuna i tanen e butu boroboro koru i iahana toa aua puku.”
REV 18:11 U katunun hahol tara han i puta e tabe sile ren romana ba te hahuri sil hase roen, taraha e moa lel ta katun te ga hole iou a man ka i taren.
REV 18:12 E moa ta katun te ga hole iou u goul i taren nu silva na hatu te hol seina nu mamanu mar labalaba u niga te hol seina, na mamana mar roei te hol seina, na mamana ka te kuieri u liho nu roei te hol seina nu baras na aien nu hatu u kihil.
REV 18:13 Na e moa ta katun te ga hole iou a ka te sohala gono meri a kannou na ka te hatser ba te masi hanigana nu uapi u soksoka, nu wain nu wel na palaua na wit na bulumakau na sipsip na hos na karis, na peisana katun has te hahol ner.
REV 18:14 U katunun hahol e poier romana, “A man ka man niga hoboto ti roron matesil korui a barebana tara taun teka e taia koru tala, na moni pan na hiharuts pan e taia has, ne moa koru lel tala te gi sabe lel menien!”
REV 18:15 Bu katunun hahol ti roron lui a moni pan tara taun teka e tuol halehana riou romana, taraha nori e matoutse riou a nihahuna i tanen. Na nori e tabe riou ba te hahuri has riou ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka. U barebana i tanen i roron hasobu u hasobu u niga koru u lamelame na u marahi na u rörö, na i roron haka hasi a mamana ma tsi kalalan hitots i tuanreiren — u goul na ma tsi hatu te hol seina.
REV 18:17 Na mamana ka teka e taia has mei a toa aua puku!” Bu kepten hoboto turu tolala nu boskru nu katun hoboto te kui ria i tasi te tuol halehanar romana ba te tarer u ruhu pan te kulupu uanou a taun. Ba nori e kur me poier, “E moa lel ta taun te ga popoia tara taun pan teka!”
REV 18:19 Ba nori te tsihasa sei nariou u koahu i bakuren ba te taber ba te hahurir ba te poier, “Haromana koru tala a taun pan teka. U katun hoboto te teier u tolala te hula lar i tasi i roron lu a moni pan tara taun teka. Na nonei e taia hakapa mei a toa aua puku!”
REV 18:20 Kaba alimiu u katunur i Kolö, alimiu go sasala sil iam te taia uanen. Na limiu u barebana tere Sunahan nu aposol nu propet e go sasala iam. Taraha, e Sunahan e hahuna rena romana u barebana tara taun teka tara man ka man omi ti kate ien i tamilimiu!”
REV 18:21 Ba toa angelo a tagala e luena a toa hatu pan me lapo nanen i tasi me poiena, “E kato has uana romana i iesana tara taun pan i Bebilon te lapo ba nariou, bu katun te ma antunan sabe lele roien.
REV 18:22 Na u ling tara gita na turu kohi na tara tuhil na mamana mar köma e ma hengo lele roi romana i iahana taun teka. Nu katunun kui tara mamana mar toukui e ma sabe lel raroi i iahana taun teka. Nu ling tara hatu te kono bulbuleri a wit e ma hengo lele roi i iahana taun teka.
REV 18:23 Ne moa lel te gi tara lel menoi u ualesala turu lam i iahana taun teka. Ne moa lel te gi hengo lel menoi u ranga turu mun tahol u hagou hitöl tsimus i iahana taun teka. U katunun hahol i tanen i ka mei a solo pan i puta, kaba u katun tara taun teka i gamoer u katun tara hun barebana hoboto i puta tara hirakö na turu matuna i taren.
REV 18:24 A taun teka i Bebilon e lue nou a nihahuna, taraha u rahatsing turu propet na turu katun tere Sunahan i sabeia i iahanen, nu rahatsing has turu katun hoboto ti atung ria i puta.”
REV 19:1 I murina a ka teka alia u hengo a ka te ling herei u ranga tara hun katun pan i Kolö ba te poiena, “Ara gi solosei e Sunahan! A Sunahan i tarara e lu poutsi rira, na nonei e ka mena a solo pan na nitagala pan!
REV 19:2 Turu kot i tanen nonei e tsimouena u ranga u mana na u ranga u matskö. Nonei e tsimou hakapi a tahol pan a hahaloku te kato homi mer u katun i puta turu markato u omi i tanen. E Sunahan e hahuna sile ien te atung hamate merien u katunun kui i tanen.”
REV 19:3 Ba nori e ku lelir me poier, “Ara gi solosei e Sunahan! U ruhu tara taun a kapan teka te kulupuna e ruhu sei nitoana tara mamana poata!”
REV 19:4 Bu 24 u katun u tsunono na tohats a ka a toatoa e hopue ria a peisaren i puta ba te hatsunoner e Sunahan te gumna turu gumgum u goagono ba te poier, “U mana koru ara gi solosei e Sunahan!”
REV 19:5 Bu toa u ranga e butu nama turu gumgum u goagono ba te poiena, “Alimiu hoboto u katunun kui tere Sunahan, u katun papala nu katun pan has te matoutsemiu e Sunahan, alimiu go soloseie men!”
REV 19:6 Ba lia e hengoegu a ka te ling herei u ranga tara hun katun pan. E ling herei u tasi pan ne ling here hasi u gururu pan. Ba nori e poier, “Soloseiem a Sunahan i tarara te tagala saluhena. Taraha, nonei a king. Nonei te tsunono panina.
REV 19:7 Ara gi sasala koru ba te soloseie ren. Taraha, a poata tara hitöl tara Tunan Sipsip e Iesu Kristo e butu hakapa, na tahol i tanen te haharoei nena u katun tere Sunahan e kato hamatsköena a peisanen.
REV 19:8 E Sunahan e haniga te ga hasei meni a tahol teka u hasobu te hiaka koruna ba te gogosona.” U hasobu teka e haharoei nena u markato u niga turu katun tere Sunahan.
REV 19:9 Ba nonei a angelo e poiena i tar, “Alö go kolotein a ka teka: u katun ti hangö meri tara kannouna tara hitöl tara Tunan Sipsip e gi sasala.” Ba nonei e poe hasena, “Nonei u ranga hamana tere Sunahan teka.”
REV 19:10 Ba lia e hopuegu a peisar i puta i mounen ba te katsin hatsunone gen, kaba nonei e poiena i tar, “E moa te go kato u lö teka! Alia has a katunun kui tere Sunahan te kato has uamu lö, na ra u katun hoboto te pala uara tere Sunahan ba te pile kap nera u ranga hamana te harutein e Iesu. Alö go hatsunonei e Sunahan.” Taraha, u ranga hamana te harutein e Iesu nonei a mouna a ka te haranga rena u propet tere Sunahan.
REV 19:11 Na lia u tarei u Kolö e takalata ba toa hos a hiaka e ka. Na katun te osaia i tanen i ngöei a solonen A Katunun Hihipakok, na tana solonen A Katunun Rarangein u Mana. Tara poata turu kot nonei e tsimou hamatsköna, na tara poata te habutse nen a pula nonei e kato hamatskö hasina.
REV 19:12 A matanen e herei u tula te kulupu na nonei e ka mei u hatan king u para i bakunen. A toa solo i koloto nia i tanen na e moa ta katun te ga atei sile ien. Nonei a toa puku te atei sile nen.
REV 19:13 U hasobu u ngahangaha te haseien i haputöia turu rahatsing. Na tana solo ti ngöe ien nonei U Ranga tere Sunahan.
REV 19:14 U soldia turu amir i Kolö i kukutie ien ba te osa ria turu hos u hiaka me haseier u hasobu u hiaka u gogoso.
REV 19:15 Nu kilatan hiatatung u nou koru e kaia i runguna nonei a tsunono i taren na hapala e lakasama. Nonei e na takarasa sei menou romana a kilata teka u han hoboto ba nonei te tsunono hatagala ranoen. Nonei e na hahuna ranou u katun u omi ba te here noi a katun te pita bulbulena u gerep. U gerep e haharoei nena u katun u omi, na makum te pita bulbule ria u gerep e haharoei nena a raharaha pan tere Sunahan te tagala saluhena.
REV 19:16 Na turu hasobu u ngahangaha i tanen na i lagulagunen i koloto nia a solo teka: “A King Pan turu king hoboto na a Tsunono Pan turu tsunono hoboto.”
REV 19:17 Ba lia e taregu a toa angelo te tuolia tara pitala. Nonei e ku hapan u turu apena hoboto te tapa ria i iasa ba te poiena, “Alimiu go la muma ba te mi gono hoboto mua tara kannou pan tere Sunahan!
REV 19:18 Mi nou mia tara ben Tor u king nu soldia nu tsunono i taren, na tara ben Tor u hos nu katun ti osaia i taren, na tara ben Tor u katun hoboto, u katunun kui nu katunun hakui, u katun papala nu katun pan!”
REV 19:19 Ba lia e taregu nonei a ka a omi te toatoa nu kingir i puta nu ami i taren ba te gono hoboto siler te gi hiatatung gono menien a katun te osaia tara hos na ami i tanen.
REV 19:20 Na katun te osaia tara hos na ami i tanen i pile kapin a ka a omi te toatoa na propet a gamogamo has te kato mami a man mirakul i matana ka te toatoa. Nonei e gamori u mirakul teka u katun ti ka mei a nikoloto tara ka a omi te toatoa na ti hatsunono u turu keisa i tanen. Na ka a omi te toatoa na propet a gamogamo has i lapo ria i iahana kiou pan te saputena u tula u uahiahi u kapan koru.
REV 19:21 Ba katun te osaia tara hos e atung ranei u ami i taren u kilatan hiatatung te butuma i rungnen. Bu apena hoboto e nou hamasul ria tara benör u soldia teka ti mate.
REV 20:1 Ba lia u tareto a toa angelo te koulma i Kolö ba limanen te pile nena a ki tara tamanana kiou te tsiruku nitoa uana i iogana ba te pile has nena a tsien a tiama.
REV 20:2 Ba nonei e pile kap nena nonei a kukutsi pan e Satan, ba te kitse nen antunana turu 1000 u hiningal.
REV 20:3 Ba angelo e lapo nanen tara kiou i iogana me hapiliena a tamana ba te kits hakarapote nen, be Satan e ma antunan gamo lel ranei u katun antunana te kapa noa romana u 1000 u hiningal. Na i murina te kapa noa romana u 1000 u hiningal, ba nonei te gamon hapuresier romana tara tsitabubun poata.
REV 20:4 Ba lia u tareto a man gumgum a man goagono nu katun ti gumia i taren. Ba nori e hala rari a nitagala te gi tsimou merien u katun. Ba lia e tara has regu a namnameir u katun ti ngats pagoter. U katun teka i roron rararein u ranga hamana te harutein e Iesu nu ranga tere Sunahan, na nori i ma hatsunonei a ka a omi te toatoa nu keisa i tanen. Na nori i ma hakoloto hasni a nikoloto i poleren na i limaren tara ka a omi te toatoa. Ba nori e toatoa poutsur me tsunono gono mer e Kristo antunana turu 1000 u hiningal.
REV 20:5 Nonei a pal katun teka te takei tutun ria romana tara tou mate. A palair u katun hoboto ti mate e ma toatoa pouts roi antunana te kapa noa romana u 1000 u hiningal.
REV 20:6 U katun te takei pouts roa tara poata tutun teka e sasala koru riou ba te moar ta ka ta omi i taren. Na tou mate hahuol e moa te go tatei kato homi merien u katun teka. Nori e pris roa romana tere Sunahan na tere Kristo, na nori e tsunono gono has meroen antunana turu 1000 u hiningal.
REV 20:7 I murina te kapa noa romana u 1000 u hiningal, be Satan te na puresie riou romana tara karabus i tanen.
REV 20:8 Ba nonei te na gamo ranou romana u katun tara han hoboto i puta, u hun katun tere Gok mere Megok. E Satan e gono hoboto mera noien romana tara pula, u hiase i taren e para hapopona romana turu kotolana.
REV 20:9 Nori e takei hoboto riou ba te saputser a han a kapan a matskö ba te gono hahiser a han turu katun tere Sunahan na taun has te ngil koruena e Sunahan. Kaba u tula e koul nama romana i Kolö ba te hats ranoen, nori a pala tere Satan.
REV 20:10 Be Satan, te gamogamo ren, te lapo toatoa naroa romana i iahana kiou pan te saputena u tula u uahiahi u kapan koru. Tara han teka e lapo mam raroa a ka a omi te toatoa na propet a gamogamo, ba i murimuri be Satan te toan lapo ner.
REV 20:11 Na lia u tarei u toa u gumgum u hiaka u goagono ne Sunahan te gumia i tanen. Bu kolö nu puta e bus ba ner a matanen, me moa lelina ta han i taren.
REV 20:12 Na lia u tara hasi u mate ti tuolia i matane Sunahan, u katun papala nu katun pan has. Ba man buk e palatse ier. Nu tanu buk i palata hasi, u bukuna tara nitoatoa. Bu mate e kot merari a man ka ti koloto nia tara man buk, a man ka ti katoe men i puta.
REV 20:13 Bu katun ti mateia i tasi e butu poutsur, nu katun hoboto ti mate i takei pouts. Ba nori hoboto e kot merari a man ka ti katoe men i puta.
REV 20:14 Ba Tou Mate na Han turu Mate e lapo raria i iahana a kiou pan te saputi u tula pan. A kiou teka nonei a hahuoluna a tou mate.
REV 20:15 Bu katun a soloren ti ma koloto ria turu bukuna tara nitoatoa te lapo raria i iahana kiou teka te saputi u tula.
REV 21:1 Ba lia u tareto u kolö u tsimus nu puta u tsimus. U kolö mam nu puta mam e tia hakapa tala, na e moa lel has tu tasi.
REV 21:2 Ba lia u tareto a Taun a Goagono, a Jerusalem a tsimus, ba te lakasa ba nenama i Kolö te kana e Sunahan me la puta nama. Nonei e taratara haniga herei a tahol te hitöl mena a tson i tanen ba te hase iena a man hasobu a man niga.
REV 21:3 Ba lia e hengoegu u ranga pan te butuma tere Sunahan te gumia turu gumgum u goagono me poiena, “Tara iam. A luma tere Sunahan e ka gono tala merena u katun. Nonei e ka gono mera noen ba nori te katun uariou i tanen. Ne Sunahan noa has te ka gono mera noen.
REV 21:4 Ba nonei te hasokolei ranoen. Na e moa lel ta tou mate na ta nitatagi nu tabe nu kamits. Taraha, a nikaka mam e tia hakapa tala.”
REV 21:5 Ne Sunahan te gumia turu gumgum u goagono e poei, “Alia e kato hatsimus talegu a mamana ka.” Ba nonei e poe hasena i tar, “Alö go kolotein a man ka teka, taraha u ranga teka e matsköna ne mana hasina.”
REV 21:6 Ba nonei e poiena i tar, “E kapa tala! Alia a hatania na kapakapa. Alia e hale gou u ramun tara katun te makana tara kioun ramununa tara nitoatoa, ne moa ta hol.
REV 21:7 A katun te tagala saluhena a nomi e lue nou a man ka teka. Na alia e Sunahan uagou i tanen ba nonei te pien uanou i tar.
REV 21:8 Kaba u katun u bulbulu, na pala te hahamanar, nu katun te hakats homir, nu katun u hihipuli, nu katun u tsiktsikolo na hahaloku, nu katun u matuna, nu katun te hatsunoner u keisa, nu katun u gamogamo — a han i taren e kana romana i iahana kiou pan te kulupuna u tula u uahiahi u kapan koru. A ka teka nonei a hahuoluna a tou mate.”
REV 21:9 Na toa angelo e la uama i tar. Nonei a toa tara elahit a angelo ti ka mei a tohit a gotana ti saputi a tohit a nomi te kato homir u katun. Ba nonei e poiena i tar, “Lama, ba lia te na harutse goi lö a Tahol tara Tunan Sipsip.”
REV 21:10 Na lia u kaia turu Namnamei tere Sunahan ne herei nonei a angelo e soata menai lia turu toa u pokus pan koru. Ba nonei e harute noi lia a han i Jerusalem a taun a goagono te koulma tere Sunahan i Kolö.
REV 21:11 A taun teka e alesala mei u ualesala tere Sunahan. Nonei e kankanaha herei a hatu a tsaspa te hol sei koruna ba te tara butu here nei u galas.
REV 21:12 A taun e ka mei a ololo pan a pia koru te hahisen ba te ka mena a 12 a tamana i tanen, na 12 a angelo i taratara kapin a man tamana. Na turu tamana i koloto nia a solor a 12 a hun katun tara barebanar i Israel.
REV 21:13 Topisa tamana i kaia tara pala te purus nama a pitala, na tana topisa i pal saut, na tana topisa tamana i kaia i pal not, na tana topisa tara pala te tsirukuna a pitala.
REV 21:14 A ololo tara taun teka i hatakeia i ieluna a 12 a hatu ti koloto nia u solona a 12 a aposol tara Tunan Sipsip.
REV 21:15 Nonei a angelo te ranga meio lia e ka mei u toa u roein tutuna u goul ba te katsin tune iena a taun na ololo i tanen nu tamana tara ololo.
REV 21:16 A angelo e tunei a taun u roein tutuna i tanen, ba ningahangaha tara taun e antunana tara 2400 kilomita. Na nitatabala i tanen e kato has u i iesana ba te antunana tara 2400 kilomita. Na te la sei uen e antuna hasia tara 2400 kilomita.
REV 21:17 Ba angelo e tuna hasena a ololo ba te pia hapopona tara 36 a ngaha, te mar tuna uanen.
REV 21:18 A ololo teka i kuiei a hatu a tsaspa, na man ka i iahana taun i kuiei a goul a niga habong ba te tara butu here nei u galas.
REV 21:19 Na i kopina ololo tara taun e ka mei a mamana mar hatu a niga te hol seina. A hatu tutun e ngöeri a tsaspa, na hahuol e ngöeri a sapaia ba te ruruhanana, na hatopisa e ngöeri a aget ba te hiakana, na hatohats e ngöeri a emeral ba te bibilina.
REV 21:20 Na hatolimana hatu a niga teka e kolkolotona ba te ngöeri a onikis, na hatönomo e mararana ba te ngöeri a konilian, na hatohit e ngöngöanana ba te ngöeri a krisolait, na hatoal e bibil here nei u tasi te kakahina ba te ngöeri a beril. Na hatosiena hatu a niga teka a solonen a topas ba te ngöngöana halhalina, na hamaloto a solonen a krisopres ba te bibil ngöngöanana, na hamaloto na toa a solonen a haiasin ba te ruruhana halhalina, na hamaloto na huol a solonen a ametis ba te marahina.
REV 21:21 A 12 a tamana tara ololo i kuiei a 12 a hatu a perpererena i tasi te hol seina te ngöeri a pel. A toa tamana i kuiei e na toa e na pel ba te kato talasina. Na kalana i iahana taun teka i kuiei a goul a niga habong ba te tara butu here nei u galas.
REV 21:22 Na lia u ma tarei ta luman lotu i iahana taun teka, taraha a Tsunono e Sunahan te tagala saluhena na Tunan Sipsip nori e hereri a luman lotu i tanen.
REV 21:23 Na taun e ma ngile noi a pitala na tsihau te ga piri u i tanen, taraha u ualesala tere Sunahan e piri nitoa uanou i tanen, na Tunan Sipsip e here noi u lam i tanen.
REV 21:24 A man hun katunur i puta e lala meriou romana u ualesala te alesala nama tara taun teka, nu kingir i puta e la meriou romana a hiharuto na nikapan i taren i iahanen.
REV 21:25 U tamana tara taun teka e kalata nitoa riou romana. E moa te gi tatei hapili lel menien. Ne moa has nou ta bong teka.
REV 21:26 A nikapan na mamana ka a niga turu hun katunur i puta e la meriou romana i iahana taun teka.
REV 21:27 Kaba e moa koru te gi tasu u romana a ka a omi na katun a katokato homi na katun a gamogamo i iahana taun teka. U katun peisa a soloren ti koloto ria i iahana u bukuna tara nitoatoa tara Tunan Sipsip te tatei tasu riou romana i iahana taun teka.
REV 22:1 Na a angelo e hatare melia a ramun olona tara nitoatoa. Nonei e kankanaha herei u galas u niga me olo nama turu gumgum u goagono tere Sunahan na tara Tunan Sipsip.
REV 22:2 Ba nonei e olo gala silana i gusuna a kalana tara taun a tsimus i Jerusalem. Na i hula rehina u ramun e kaia a man roeina tara nitoatoa te roron huana tara man toa man tsihau hoboto, antunana tara 12 a poata tara man toa man hiningal. Na kala i taren i kato haniga poutsir a man hun barebana.
REV 22:3 A man ka te korupakö rena e Sunahan e moa te gi ka uen romana tara taun teka. U gumgum u goagono tere Sunahan na tara Tunan Sipsip te ka noa tara taun teka, nu katunun kui i tanen e hatsunone roen.
REV 22:4 Nori e tare riou a matanen, na solonen e ka noa i poleren.
REV 22:5 E moa lel nou ta bong, na nori e ma ngil lele roi tu lam na pitala, taraha a Tsunono e Sunahan nonei e ualesala uanou i taren. Ba nori te here roi u king ba te pan nitoa riou.
REV 22:6 Ba angelo e poiena i tar, “U ranga teka e matsköna, e mana koruna. Na a Tsunono e Sunahan te haranga rena u propet e hale iema a angelo i tanen te go mi hatara merien u katunun kui i tanen aha te ga butu boroboro iou.”
REV 22:7 Be Iesu e poiena, “Hengo! Alia e la boroboro guma romana. A katun te hengoena u ranga turu buk teka e ga sasala, taraha u buk teka e hatei nena a man ka te butu nou romana.”
REV 22:8 Alia e Jon. Alia nonei tu hengo na tu tarei a man ka teka. Poata tu hengo hakape ien lia na tu tara hakape ien lia, ba lia e tuhopu natoa i mouna a angelo te harutei lia a man ka teka te go hatsunono u lia i tanen.
REV 22:9 Ba nonei e poiena i tar, “Alö go ma kato uai teka! Alia has a katunun kui tere Iesu, alia na To na man hahatoulana i tamul To u propet, na pala hoboto te hengoer u ranga turu buk teka. Ara hoboto u katunun kui tere Iesu. Alö go hatsunono e Sunahan!”
REV 22:10 Ba nonei e poe hasena i tar, “Alö go ma hamousei u ranga turu buk teka te hatei nena a man ka te butu nou romana, taraha a poata te butu hamana noien e sukusuku nama.
REV 22:11 A katun a omi e kato homi noa las nou, na katun te hakats hakorkorianana e hakats hakorkoriana noa las nou. Na katun a niga has e niga noa las nou, na katun a matskö e matskö noa las nou.”
REV 22:12 Ne Iesu e poe hasi, “Hengo! Alia e la boroboro guma romana. Alia e la meguma romana a man hamatana ba lia te palise gou a man toa man katun hoboto a ka ti katoe men i puta, a hamatana a niga tara katun a niga na hamatana a omi tara katun a omi.
REV 22:13 Alia a hatania na kapakapa. Alia te ka hoboto gua tara mamana poata.”
REV 22:14 U katun te hengoer u ranga tere Sunahan e kato hagogoser a markato i taren, te kato uana a katun te galusena u hasobu i tanen. Nori e gi sasala, taraha nori e tatei tasu ria tara tamana tara taun ne tatei nou ria tara hua turu roeina tara nitoatoa.
REV 22:15 I ielesala tara taun te ka ria u katun te hakats homir, nu katun u matuna, nu katun u tsiktsikolo nu hahaloku, nu katun u hihipuli, nu katun te hatsunoner u keisa, nu katun hoboto te ngiler u gamo na te raranga gamogamor.
REV 22:16 Be Iesu e poiena, “Alia e Iesu u hale iema a angelo i tar i tamulö te ga na hatei meni a hun barebana i tar a mamana ka hoboto teka. Alia tu katoi e Devit, na lia e hatubuna has gua i tanen. Alia e heregi a tounlan te kulupu hapanina.”
REV 22:17 U Namnamei tere Sunahan e poiena, “La muma.” Na hun barebana tere Iesu te hereri a tahol te katsin töle nen e poier, “La muma.” Na katun te hengoena a ka teka e ga poe hasi, “La muma.” La muma, a barebana hoboto te makar. U katun hoboto te ngilir e mi tatei ue ier u ramununa tara nitoatoa, ne moa ta hol.
REV 22:18 Alia e ranga hatagala meregu u barebana hoboto te hengoer u ranga turu buk teka: te spanena romana ta toa ta katun tu tana tu ranga turu ranga teka, be Sunahan te hala hase neien romana a man nomi te hatei nena u buk teka.
REV 22:19 Na te lu ba nena romana ta katun tu toa tu ranga turu buk teka, be Sunahan te lu ba has nena romana a makum i tanen turu roeina tara nitoatoa na tara Taun a Goagono teka, te hatei nena u buk teka.
REV 22:20 Nonei te hatei nena te mana uana a man ka teka e poiena, “U mana koru, alia e la boroboro guma romana!” Bara. Lama, o Iesu a Tsunono!
REV 22:21 A Tsunono e Iesu e tatei taguhu rena a barebana hoboto i tanen. U mana. E kapa tala.
