GEN 1:1 Agwo omochakano Nyasae agatonga igoro na ense,
GEN 1:2 Bono ense tiyarenge na kieni kende, gose kende gionsi tikiareengeo, n’omosunte ekerima nigo oyetubete, na Omoika o Nyasae ogatoeerera igoro y’amaache.
GEN 1:3 Erio Nyasae agachiika: “Tiga oborabu bobeo,” erio kegima oborabu bokabao.
GEN 1:4 Nyasae akagokigwa na keria aroche. Erio agaatanana oborabu korwa ase omosunte,
GEN 1:5 akaroka oborabu boria omobaso, na omosunte akayoroka obotuko. Erio agwo rikaba mogoroba, naende bokaba maambia, rituko rie ritang’ani.
GEN 1:6 Erio Nyasae agachiika, “Tiga oboiko bobe egati‐gati y’amaache, erio bwatanane amaache korwa ase amaache ande.”
GEN 1:7 Igo Nyasae agakora oboiko boria, bogaatanana amaache ayare inse y’eaanga korwa ase amaache ayare igoro y’oboiko; ayio akaba boigo.
GEN 1:8 Akaroka oboiko boria igoro. Erio agwo rikaba mogoroba, naende bogakia mambia, rituko ria kabere.
GEN 1:9 Naende Nyasae agachiika, “Tiga amaache ayare inse y’erioba asangererekane aase aamo, egere ense enyomo erorekane;” ayio akaba boigo.
GEN 1:10 Akaroka aase aria aomo ense, na amaache aria asangererekanete amo akayaroka chinyancha. Nyasae akarora ayio ng’a namaya.
GEN 1:11 Erio agachiika agateeba: “Tiga ense emere ebimeri bigokina, buna ebimeri bikorua na emete ekwama amatunda are ne chimbusuro chire imeo, kera oyomo ase egesaku kiaye ekenyene” ayio akaba boigo.
GEN 1:12 Na ense ekamera ebimeri bionsi, na Nyasae akarora ng’a ayio namaya.
GEN 1:13 Erio agwo rikaba mogoroba, naende bogakia mambia, rituko ria gatato.
GEN 1:14 Erio Nyasae agachiika “Tiga emebaso ebe ase oboiko bw’aaria igoro, bwatanane omobaso korwa ase obotuko; erio ebe ebimanyererio bikworokia ebiro bi’amatuko, ne chingaki, n’emiaka,
GEN 1:15 ebe emebaso ase oboiko aaria igoro, boyee ense omobaso na oborabu,” ayio onsi akaba boigo.
GEN 1:16 Erio Nyasae agakora emebaso ebere emenene, Risase rigaambere ekero kia mobaso n’omotienyi ogaambere ekero kia botuko; agakora ne ching’enang’eni boigo.
GEN 1:17 Akayebeka ase eanga aaria igoro, eyee ense oborabu,
GEN 1:18 egaambere omobaso na obotuko, na gwatanana oborabu korwa ase omosunte. Nyasae akarora ayio ng’a namaya.
GEN 1:19 Erio agwo rikaba mogoroba, naende bogakia mambia, rituko ria kane.
GEN 1:20 Naende Nyasae agachiika, “Tiga amaache atware obonge bw’ebitongwa bire moyo, ne chinyoni chikoiruruka igoro ase ense, chigoetanana inse y’eaanga ya igoro.”
GEN 1:21 Erio Nyasae agatonga ebitongwa ebinene bire ase amaache ime, amo n’ebitongwa binde bionsi bimenyete ase amache ime, boigo agatoonga chinyoni. Nyasae akarora ng’a ayio namaya.
GEN 1:22 Erio akabisesenia bionsi, agateeba ebitoongwa biria bimenyete amaache ime bisaraare biichore ime ase chinyancha, naende agateebia chinyoni chisaraare ase ense.
GEN 1:23 Erio agwo rikaba mogoroba, naende bogakia mambia, rituko ria gatano.
GEN 1:24 Naende Nyasae agachiika, “Tiga ense etware ebitongwa bire moyo, kera egesaku n’engencho yaye. Ching’iti chigotugwa, n’echikwagura, ne ching’iti chi’orosana, kera egesaku nengencho yaye” ayio akaba boigo.
GEN 1:25 Ase igo Nyasae agakora ching’iti chi’orosana, Nyasae akarora ng’a ayio namaya.
GEN 1:26 Erio Nyasae agateeba: “Bono tiga tokore omonto; ase omogwekano oito, otobwekaine. Nigo arabe n’echinguru agaambere chinswe chia nyancha, ne chinyoni chikoiruruka igoro, ne ching’iti chigotugwa, ne ching’iti chionsi chi’orosana, na ense yonsi, ne ching’iti chionsi chinene n’echinke.”
GEN 1:27 Nabo Nyasae agatonga Mwanyabaanto ase omobwekano oye omonyene; ase omobwekano o Nyasae ere akamotonga. Agatonga omosacha na omokungu,
GEN 1:28 akabasesenia, akabateebia: “Moibore, mosarare, moichore ase ense, na moyegaambere. Ngokobeeka inde ogaambere chinswe, ne chinyoni, n’echingiti chionsi chi’orosana.
GEN 1:29 Nabaeire kera ekemeri gekwama chimbusuro, na kera omote okwama amatunda ebio nabio biraabe endagera yaino.
GEN 1:30 Korende ching’iti chi’orosana ne chinyoni chionsi nachieire ebimeri ebibese bionsi bibe endagera yabo.” Ayio onsi akaba boigo.
GEN 1:31 Nyasae akarora ebinto ebio bionsi akorete, na birobio nigo biareenge ebiya mono. Erio agwo rikaba mogoroba, naende bogakia mambia, rituko ria gatano na rimo.
GEN 2:1 Naboigo igoro na ense bigaikeranigwa.
GEN 2:2 Ase rituko ria gatano na kabere Nyasae agaikerania emeremo yaye yonsi; erio agatimoka.
GEN 2:3 Nyasae agasesenia rituko ria gatano na kabere, akariatanana, akarikora richenu, ekiagera erio nario rituko atimogete korwa ase emeremo yaye yonsi y’obotongi, eyio konya akorire.
GEN 2:4 Oyo noro omogano igoro y’ense, na bionsi ebire imeo buna biatongetwe.
GEN 2:5 Ase engaki eria’Omonene atongete igoro na ense, kemeri kende tikiarenge komera korwa ase riroba, gose nyeni chinde, ekiagera Omonene Nyasae konya taratoma embura etwe ase ense, nonya ’monto onde tarengeo ore korema riroba.
GEN 2:6 Korende obotooru nigo bware gotiira korwa inse na konyiyia riroba ri’ense yonsi.
GEN 2:7 Eri’Omonene Nyasae akaimokia amaroba korwa inse akabomba na koroisia omonto korwa ase orotu rwe riroba, akamoutera omoika bw’obogima ase chimioro chiaye, erio omonto akaba n’obomooyo.
GEN 2:8 Eri’Omonene Nyasae agasimeka ebimeri ase omogondo aaria Edeni, ensemo ya moocha, erio akabeeka omonto aroro, oria abombete na koroisia.
GEN 2:9 Akameria emete korwa ase riroba, emete yonsi ekororwa yasanerwa kegima, eyio yarenge endagera engiya. Nyasae akabeeka omote bw’obogima gati‐gati y’omogondo oria, naende omote onde oyo bw’okomanyera amaya na amabe.
GEN 2:10 Orooche rogatuboka korwa ase omogondo o Edeni na rokayobekera amaache. Korwa agwo rokagabekana, rokaba chindooche inye.
GEN 2:11 Orooche rwe ritang’ani rokarokwa Pisoni, orwo narwo roetanaine ense yonsi ya Havila.
GEN 2:12 Aa noo Etaabu engiya kegima egotoka boigo namagena ande ye rigori rinene.
GEN 2:13 Na orooche rwa kabere rokarokwa Gihoni, orwo narwo roetanaine ense yonsi ya Kusi.
GEN 2:14 Na orooche rwa gatato rokarokwa Tigirisi, orwo rogoeta moocha y’Asuri. Na orooche rwa kane narororwo rokarokwa Eufarati.
GEN 2:15 Erio Omonene Nyasae akaira omonto oria, akamobeka ase omogondo o Edeni, ayoroiserie na koyorenda.
GEN 2:16 Akamoteebia omonto oria, “Amatunda a kera omote ore ase omogondo oyo nonyare koyaria,
GEN 2:17 gotatiga amatunda y’omote bw’okomanyera amaya na amabe toyaria, ekiagera rituko riria orayarie goika okwe.”
GEN 2:18 Eri’Omonene Nyasae agateeba: “Tai buya omonto oyo abe bweka, nimokorere omokonyi oramokoonye.”
GEN 2:19 Erio akaimokia amaroba korwa inse akaroisia kera eng’iti, ne chinyoni chionsi. Erio agachirenta ase omonto oria, arore buna agochiroka; naboigo kera egetongwa kianyorete erieta riaye.
GEN 2:20 Ase igo omonto oyio akaroka chinyoni chionsi n’echingiti chionsi; korende ase ebio bionsi ebiatongetwe, tarorekana mokonyi onde oye.
GEN 2:21 Eri’Omonene Nyasae akabeekera omonto oria chitoro chindito mono kegima, ekero araire akamorusia orobaru rwaye oromo, na akairaneria chinyama aase aria.
GEN 2:22 Akaroisia omokungu korwa ase orobaru akamoirera omonto oria.
GEN 2:23 Erio omonto oria agateeba, “Omoerio oyombwekaine oyo aa Oyo neriuga korwa ase amauga aane, ne chinyama korwa ase chinyama chiane. Oyo nigo ararokwe omokungu, ekiagera oyo nigo arusigwe ase omosacha.”
GEN 2:24 Ekio nakio gekogera omonto agotiga ise na ng’ina obwatana na mokaye, na abwo babere baba omobere oyomo.
GEN 2:25 Omosacha na omokungu nigo baarenge getirianda, na tibaare kororerana obosooku.
GEN 3:1 Bono eng’iti engenda inse nigo yarenge eng’aini kobua ching’iti chinde chionsi, echi Omonene Nyasae akorete. Engiti ekaboria omokungu: “Inee! Namaene ng’a Nyasae nigo abakanetie ng’a timoria amatunda ’omote onde bwonsi ore mogondo?”
GEN 3:2 Omokungu oria akairaneria eng’iti eria: “Amatunda a kera omote ore ase omogondo ’natonyare koyaria
GEN 3:3 otatiga amatunda y’omote ore mogondo gati-gati. Nyasae nigo atokanetie titoria amatunda korwa ase omote oria gose koyakuna, toise gokora bo nigo torakwe.”
GEN 3:4 Eng’iti eria ekairaneria omokungu oria “Ayio tari bo ogokwa, timogokwa.
GEN 3:5 Nyasae nigo akwanete bo akiagera amanyete ng’a ekero moraarie amatunda y’omote oyio nigo morabwekane Nyasae mobe mokomanya amaya na amabe.”
GEN 3:6 Omokungu oria agachia korora omote oria buna ore omuya okoriegwa na okogwenera amaiso, na omote oria noyo bw’okoganigwa, ekiagera okobaa okomanya, agatwa amatunda aye, akaria. Erio agwo akairera omosacha oye amatunda ande nere akaria.
GEN 3:7 Erio agwo nyuma ko barire, bakaegwa okomanya bakamanya ng’a ngetirianda bare; erio bagatabora amato y’omoko, bakayasonerania, erio bakeboyia.
GEN 3:8 Emogoroba eria bakaigwa eriogi ri’Omonene Nyasae ogotaara ase omogondo, erio barabwo bakebisa mogondo gati y’emete.
GEN 3:9 Korende Omonene Nyasae akarangeria omonto oria, akamobooria: “Ng’ai ore?”
GEN 3:10 Ere akamoiraneria: “Nigo naigwa eriogi riao ase omogondo, noboa ase ayio nebisa ekiagera igo nde getirianda.”
GEN 3:11 Omonene akamobooria: “Ing’o ogoteebia ng’a ngetirianda ore? Inee! Nkwarire amatunda y’omote oria nagokanetie ng’a toria?”
GEN 3:12 Omonto oria akamoiraneria: “Omokungu oyo kwang’ete ng’a abe amo nainche, nere ong’ete amatunda y’omote oyio, na inche nkaria.”
GEN 3:13 Eri’Omonene Nyasae akabooria omokungu oria: “Ninki kiagera gwakora aya?” Omokungu oria akamoiraneria: “Neng’iti yang’ainete, nkaria.”
GEN 3:14 Omonene Nyasae agateebia eng’iti eria, “Ekiagera gwakorire aya, aye bweka kwaragererigwe kobua ching’iti chionsi; aye nenda oragendere, na orotu orarie buna endagera ase obogima bwao bwonsi.
GEN 3:15 Inche nimbeeke obobisa ase egati yao na omokungu oyo, na ase egati y’oroiboro rwao na oroiboro rwaye; noroiboro orwo narogosenyente omotwe oo, na aye nomoorome egetingiro kiaye.”
GEN 3:16 Akaonchokera omokungu, akamoteebia, “Ninkomentere emechando emeenge ekero okoba morito, na ekero okoibora abana nonyore obororo; nonya nabo okogania kwao nigo korabe ase omosacha oo, na ere nakogaambere.”
GEN 3:17 Erio agateebia Omosacha oria, “Ekiagera kwaigwerete mokao na okaria amatunda ’omote oria nagokanetie ng’a toria, riroba riaragererigwe ase engencho yao. Ase ogwechanda kwao norie okwama kwaeriroba amatuko onsi ay’obogima bwao.
GEN 3:18 Riroba narikwamere amagwa na amageri, na aye norie okwama kw’ebimeri bi’orosana.
GEN 3:19 Goika okore omokia na goitera ebigeri gokora riroba riame kende gionsi omanye konyora endagera orie; goika oirane ase riroba, ekiagera agwo nao kwarwete. Naki aye norotu, naende noirane ase orotu.”
GEN 3:20 Adamu akaaroka mokaye Hawa, ekiagera ere nere ng’ina bw’abare moyo bonsi.
GEN 3:21 Erio Omonene Nyasae akaroiseria Adamu na mokaye chingobo chi’amasankwa, erio agwo akababoyia.
GEN 3:22 Eri’Omonene Nyasae agateeba: “Rora, omonto oyo obeire buna oyomo oito ase okomanya amaya na amabe. Tabaisa gwancherwa gochia korambora okoboko kwaye atwe amatunda ’omote bw’obogima arie, erinde abe moyo kare na kare.”
GEN 3:23 Ase ayio Omonene Nyasae akamoseeria korwa ase omogondo o Edeni, akamobeka areme riroba agwo ase arwete.
GEN 3:24 Ase ensemo ya moocha y’omogondo o Edeni akabeeka ebitongwa bibwate chimbaba, n’omoyio o birende ogwoka omorero okona‐koonchaonchoka chinsemo chionsi. Erio korenda onde bwensi tacha ase omote bw’obogima.
GEN 4:1 Bono Adamu akaba na mokaye Hawa, na ere akaba morito, akaibora omwana omoisia, akabora: “Nanyorire omwana omomura ase ogokonywa kw’Omonene.” Ase igo akamoroka Kaini.
GEN 4:2 Naende akaibora omwana onde Abeli. Abeli akaba omorisia bwe ching’ondi, na Kaini akaba omoremi bw’omogondo.
GEN 4:3 Engaki egaika Kaini akarenta okwama kw’omogondo oye erio kobe ekengwanso ase Omonene.
GEN 4:4 Abeli nere akareenta emanwa entangi enoru korwa ase riicho riaye. Na Omonene aganchera ekengwanso ki’Abeli,
GEN 4:5 korende tagogetigwe nekengwanso gia Kaini. Ase igo, ayio akagera Kaini akagechigwa mono kegima, na obosio bwaye bokaonchoka, bokairura.
GEN 4:6 Na Omonene akamobooria: “Kaini, nase ki okobeera nendamwamu na obosio bwao bwairurire?
GEN 4:7 “Onye ndiria gwakora buya anga nigo agogete; korende bono aye gwakorire ebibe, ebibe nigo bikoganyererete gesieri; na birobio nigo bikoganetie. Korende nekogwenerete obibue kegima.”
GEN 4:8 Erio Kaini agateebia Abeli omwabo: “Inchuo, togende getii.” Ekero baare agwo getii, Kaini akaimokera Abeli momura omwabo, akamoita.
GEN 4:9 Eri’Omonene akabooria Kaini: “Ng’ai Abeli momura omino are?” Kaini akamoiraneria: “Inche tinkomanya. Inee! Ninche nkorenda oyominto?”
GEN 4:10 Naende Omonene akamoteebia: “Inki gekogera gwakora egookoroo eke ekebe iga? Eriogi ri’amanyinga a momura omino riarure ase riroba, riang’ikeire buna eriogi rikorigia egesiomba.
GEN 4:11 Bono aye kwaragererigwe na tokogenderera korema korwa ase riroba. Rirorio nigo riaasamirie omonwa oye na konywa amanyinga y’omwana omino korwa ase okoboko kwao.
GEN 4:12 Ekero orabe gokorema riroba tirigokwamera endagera nonya ng’ake. Igo orabe omoomboganu na omoetanani ase ense.”
GEN 4:13 Erio Kaini agateebia Omonene: “Egesusuro kiane nekerito, tinkonyara gokebogoria.
GEN 4:14 Rora, reero gwanseririe korwa ase riroba eri, nimbiseke korwa ase obosio bwao, timborora naende. Nimbe omoomboganu na omoetanani ase ense, na onde bwensi orang’umere nigo arang’ite.”
GEN 4:15 Korende Omonene akamoteebia: “Taibo! Onde bwensi oraite Kaini nigo araakanigwe egesiomba ara gatano na kabere.” Na Omonene akabeekera Kaini ekemanyererio ng’a onde bwensi oramoumere tabaisa komoita.
GEN 4:16 Erio Kaini akarwa ase obosio bw’Omonene, akageenda, akamenya ase ense ekorokwa okoombogana ere moocha ya Edeni.
GEN 4:17 Kaini akaba na mokaye, na ere akaba morito, akaibora Enoku; na Kaini akaagacha omochie, akayoroka Enoku, erieta ri’omwana oye.
GEN 4:18 Enoku akaibora Iradi, Iradi akaibora Metusaeli, Metusaeli akaibora Lameki.
GEN 4:19 Lameki akanyuoma abakungu babere. Omokungu oyomo nigo are korokwa Ada, n’oyonde Zila.
GEN 4:20 Ada akaibora Yabeli; oyo nere sokoro y’abare komenya ase ebigutu na babwate ching’iti chigotugwa.
GEN 4:21 Na momura omwabo nigo are korokwa Yubali; oyio nere sokoro y’abanto baria baare kobugia amakano na ebiroria.
GEN 4:22 Zila akaibora Tubali‐Kaini. Ere nigo areenge omoturi bw’ebinto bi’ebioma na ebie chitaai. Na omosubati omwabo nere Naama.
GEN 4:23 Lameki agateebia abakungu baye, inwe “Ada na Zila, igwa eriogi riane, inwe abakungu ba Lameki, tegerera buya moigwe buna ngoteeba, naitire omomura omoke ekiagera ong’akire na kombeeka rioote.
GEN 4:24 Onye Kaini ogoakanerwa egesiomba ara gatano na kabere, amaene, Lameki ere naakanerwe ara emerongo etano na ebere, na gatano na kabere.”
GEN 4:25 Adamu na mokaye bakaibora omwana onde omomura, erio Hawa akamoroka Seti, agateeba: “Bono Nyasae ong’eire omwana onde omomura ribaga ri’Abeli, oria Kaini aitete”. Erio akamoroka Seti.
GEN 4:26 Seti nere akaibora omwana omomura, akamoroka Enosu. Erio agwo abanto bagachaaka korangeria erieta ri’Omonene ase okomosasiima.
GEN 5:1 Oyo noro omoroberio bw’ororeeria rw’Adamu. Ekero keria Nyasae atongete Mwanyabaanto, akabaroisia ase omogwekano oye omonyene.
GEN 5:2 Ere akabatonga omosacha na omokungu, akabasesenia, akabaroka Mwanyabaanto.
GEN 5:3 Ekero Adamu konya amenyire emiaka rigana erimo na emerongo etato (130), akaba ise bw’omwana omomura omobwekaine, ore ekieni kiaye ere omonyene, akamoroka Seti.
GEN 5:4 Magega y’okoiborwa gwa Seti, Adamu akagenderera komenya goika emiaka ende amagana atano na atato (800), erio akaba ise bw’abana baabande, abamura na abaiseke.
GEN 5:5 Ase oboamo Adamu nigo amenyete, emiaka amagana kianda, na emerongo etato (930), erio agakwa.
GEN 5:6 Ekero Seti konya amenyire emiaka rigana erimo, na etano (105), akaibora Enosu.
GEN 5:7 Magega y’okoiborwa kwa Enosu, Seti akamenya naende emiaka ende amagana atano na atato, na etano na ebere (807), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:8 Ase oboamo, Seti nigo akoorete emiaka amagana kianda, na ikomi na ebere (912), erio agakwa.
GEN 5:9 Ekero Enosu amenyire emiaka emerongo kianda (90), akaba ise Kainani.
GEN 5:10 Magega y’okoiborwa gwa Kainani, Enosu nigo amenyete emiaka amagana atano na atato, na ikomi na etano (815), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:11 Ase oboamo, Enosu nigo akoorete emiaka amagana kianda, na etano (905), erio agakwa.
GEN 5:12 Ekero Kainani konya emenyire emiaka emerongo etano na ebere, (70), akaibora Mahalaleli.
GEN 5:13 Magega y’okoiborwa kwa Mahalaleli, Kainani nigo amenyete emiaka amagana atano na atato, na emerongo ene (840), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:14 Ase oboamo, Kainani nigo amenyete emiaka amagana kianda, na ikomi (910), erio agakwa.
GEN 5:15 Ekero Mahalaleli emenyire emiaka emerongo etano nomo, na etano (65), akaibora Yaredi.
GEN 5:16 Magega y’okoiborwa kwa Yaredi, Mahalaleli nigo amenyete emiaka amagana atano na atato, na emerongo etato (830), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:17 Ase oboamo, Mahalaleli nigo amenyete emiaka amagana atano na atato, na emerongo kianda, na etano (895), erio agakwa.
GEN 5:18 Ekero Yaredi amenyire emiaka rigana erimo, na emerongo etano nomo, na ebere (162), akaibora Enoku.
GEN 5:19 Magega y’okoiborwa kwa Enoku, Yaredi nigo amenyete emiaka amagana atano na atato (800), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:20 Ase oboamo, Yaredi nigo amenyete emiaka amagana kianda, na emerongo etano nomo, na ebere (962), erio agakwa.
GEN 5:21 Ekero Enoku amenyire emiaka emerongo etano nomo, na etano (65), akaibora Metusela.
GEN 5:22 Magega y’okoiborwa kwa Metusela, Enoku akaba ogotaara amo na Nyasae ase emiaka amagana atato (300), erio akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:23 Ase oboamo, Enoku akamenya nemiaka amagana atato, na emerongo etano nomo, ne etano (365),
GEN 5:24 akaba ogotaara amo na Nyasae. Erio tachikororekana naende, ekiagera Nyasae nigo amoirete.
GEN 5:25 Ekero Metusela amenyire emiaka rigana erimo, na emerongo etano na etato, na etano na ebere (187), akaibora Lameki.
GEN 5:26 Magega y’okoiborwa kwa Lameki, Metusela nigo amenyete emiaka amagana atano na abere, na emerongo etano na etato, na ebere, (782), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:27 Ase oboamo, Metusela nigo akoorete emiaka amagana kianda, na emerongo etano nomo, na kianda (969), erio agakwa.
GEN 5:28 Ekero Lameki amenyire emiaka rigana erimo na emerongo etano na etato, na ebere (182), akaba ise omwana omomura,
GEN 5:29 akamoroka Nuhu agateeba: “Oyo nere oratoremie intwe ase emeremo yaito, na obokong’u bwaito, ase riroba eri Omonene aragereretie.”
GEN 5:30 Magega y’okoiborwa kwa Nuhu, Lameki akamenya emiaka amagana atano, na emerongo kianda, na etano (595), akaba ise bw’abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 5:31 Ase oboamo, Lameki akamenya emiaka amagana atano na abere, na emerongo etano na ebere, na etano na ebere (777), erio agakwa.
GEN 5:32 Ekero Nuhu amenyire emiaka amagana atano (500), akaba ise bw’abana abamura, nabwo Shemu, na Hamu, na Yafeti.
GEN 6:1 Mwanyabaanto bakagenderera komentekana ase ense, na abana abaiseke bakaiborwa agwo ase baare.
GEN 6:2 Abamura ba Nyasae bakarora abaiseke ba Mwanyabaanto ng’a nigo baare nebieni ebiya, bakanyuoma ase ogwechorera abakungu korwa ase abaiseke baria koreng’ana buna baabagogetie.
GEN 6:3 Eri’Omonene agateeba: “Omoika one tokonyara komenya ime ase Mwanyabaanto kare na kare, ekiagera ere nomobere ogokwa. Ase ayio emiaka yaye nigo erabe rigana erimo na emerongo ebere yoka.”
GEN 6:4 Ase engaki eyio, na kogenderera, amamonto namenyete ase ense, ekero abana abamura ba Nyasae baare konyuoma abaiseke ba Mwanyabaanto na koibora abana. Abwo nabwo baarenge amamonto yogokumia, are gotogigwa agwo kare.
GEN 6:5 Omonene akarora ng’a obobe bwa Mwanyabaanto bwabeire obonge ase ense, na kera okoroberia na okorengereria gwe chinkoro chiabo nokobe botambe.
GEN 6:6 Ase ayi’Omonene akairianyeka, ekiagera atongete Mwanyabaanto ase ense, agaichana ase omoyo oye.
GEN 6:7 Eri’Omonene agateeba: “Ninsirie Mwanyabaanto abwo natongete mbarusie ase ense, gose tari Mwanyabaanto boka, korende ne ching’iti, na ebitongwa bikwagura, ne chinyoni chia igoro. Neitirie ekiagera natongete abanto abwo na ching’iti echio.”
GEN 6:8 Korende Nuhu akanyora ogwancherwa ase obosio bw’Omonene.
GEN 6:9 Oyo noro omooroberio bw’ororeeria rwa Nuhu. Ere nigo areenge omonyaboronge na omoikeranu ase ekiaare kiaye; ere akaba ogotaara amo na Nyasae.
GEN 6:10 Ere nabwate abana abamura batato, nabwo Shemu, na Hamu, na Yafeti.
GEN 6:11 Ense ekaba yasarekire ase obosio bwa Nyasae, egaichorwa nobotindi na okoregana kwegeitano.
GEN 6:12 Nyasae akarora ng’a ense yatutukanire, ekiagera kera omonto obwatirie chinchera chi’obotutukanu ase ense.
GEN 6:13 Erio Nyasae agateebia Nuhu: “Narorire ng’a ninsirie Mwanyabaanto, ekiagera baichoirie obotindi na oboregani ense, ase igo nimbasirie amo nense yonsi.
GEN 6:14 Eroiserie obwato obonene bw’emete y’ebirobo; obonachane nechitoto ime ebinyomba, na oboome eramu ime na isiko.
GEN 6:15 Obwato obwo nigo oraboroisie iga: Obotambe bwaye nigo borabe obw’ebirengo bi’amaboko amagana atato, na obogare bwaye amaboko emerongo etano, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko emerongo etato.
GEN 6:16 Inse y’ekerama otige ribaga ri’okorenta oborabu ase obwato obwo, orikore obotambe gochia igoro obw’ekerengo gi’okoboko okomo, obeke egesieri rikere ensemo. Onachane obwato obwo ase amarongo atato.
GEN 6:17 Naki rora, nindete etoigo igoro y’ense, ninsirie Mwanyabaanto na binde bionsi bire moyo; kera egento kere moyo ase ense goika gekwe.
GEN 6:18 Korende ninkore egeteebanio kiogotianania naye; aye nosoe ase obwato ime amo nabamura bao, na mokao, na baka bamura bao.
GEN 6:19 Na orente ching’iti ase obwato ime, na chinde chionsi chire moyo, korwa ase kera egesaku, ibere ibere, chinsacha ne chinkuungu, chibe moyo amo naye.
GEN 6:20 Ase kera egesaku gie chinyoni, ne ching’iti chionsi, na echikwagura igoro ase ense, ochirente ibere ibere amo naye, erinde chibe moyo.
GEN 6:21 Oire endagera egochia koriegwa, oyegache erio eyio nebe endagera yaino na ey’echingi’ti ne chinyoni.”
GEN 6:22 Nuhu nabo akorete igo; agakora ayio onsi koreng’ana buna Nyasae amochigeete.
GEN 7:1 Eri’Omonene agateebia Nuhu: “Soa ase obwato ime amo nabaanto bao, ekiagera buna nakorigereirie, narorire ng’a ase ekegori eke naye bweka ore omonyaboronge ase obosio bwaane.
GEN 7:2 Ekero ogosoa, oirane amo naye ching’iti chichenegete, isano na ibere isano na ibere, chinsacha ne chinkuungu; na ase kera eng’iti etachenegeti, ibere ibere, ensacha na enkuungu.
GEN 7:3 Naende oirane ne chinyoni chikoiruruka, isano na ibere isano na ibere, chinsacha ne chinkuungu. Okore ayio ase engencho y’okorenda kera egesaku erio kegenderere koba moyo ase ense.
GEN 7:4 Magega y’amatuko atano na abere nindete embura ase ense etwe amatuko emerongo ene, omobaso na obotuko, na kende gionsi nakorete kere moyo ase ense ningesirie kegima.”
GEN 7:5 Na Nuhu agakora ayio onsi buna Omonene amochiigete.
GEN 7:6 Nuhu konya okorire emiaka amagana atano na rimo (600) engaki eyio etoigo yachete ase ense.
GEN 7:7 Nuhu agasoa ase obwato ime amo nabana baye abamura, na mokaye, na baka bamura baye, ase ogwetooria korwa ase etoigo eria.
GEN 7:8 Na ase ching’iti chichenegete, ne ching’iti chitachenegeti, ne chinyoni na ebitongwa bionsi ebikwagura igoro ase ense,
GEN 7:9 chigasoa ase obwato amo na Nuhu ibere ibere, chinsacha ne chinkuungu, buna Nyasae achiigete Nuhu.
GEN 7:10 Erio magega y’amatuko atano na abere, etoigo egacha ase ense.
GEN 7:11 Ase omwaka oria ekero konya Nuhu aikire emiaka amagana atano na rimo (600), ase rituko ria ikomi, na gatano na kabere ri’omotienyi o kabere, chinsoko chionsi chi’amaache chikabera ne chinguru korwa inse, na ebibao bia igoro bikaigoka,
GEN 7:12 na embura egatwa igoro ase ense, rioka rioka ase amatuko emerongo ene, omobaso na obotuko.
GEN 7:13 Ase rituko erio erio Nuhu agasoa ase obwato ime amo na Shemu, na Hamu, na Yafeti, bamura baye, na mokaye, na baka bamura baye batato.
GEN 7:14 Amo nabarabwo, chigasoa ching’iti chi’orosana echia kera egesaku, ne ching’iti chigotugwa echia kera egesaku, na echikwagura echia kera egesaku, na kera enyoni y’egesaku kende gionsi.
GEN 7:15 Na chirochio chionsi echiare moyo chigasoa ibere ibere ase obwato amo na Nuhu.
GEN 7:16 Ching’iti ne chinyoni chionsi chiasoete, chinsacha ne chinkuungu chire moyo chia kera egesaku, chigasoa buna Nyasae achiigete Nuhu, eri’Omonene akamosiekera egesieri.
GEN 7:17 Etoigo eria ekagenderera igoro y’ense ase engaki y’amatuko emerongo ene, ekagera amaache akamentekana mono, erio agacheng’enenia obwato na koboimokereria igoro mono kegima korwa ase ense.
GEN 7:18 Amache aria akaba nechinguru, na akamenteka mono igoro y’ense, na obwato boria bogacheng’enena ase amaache ayio igoro.
GEN 7:19 Amache ayio akagenderera komenteka mono na akaba nechinguru chinene, erio agoichora igoro ase ense goika ebitunwa bionsi ebitambe mono kegima, biareenge kera ase inse y’erioba, bikarimera amaache ime.
GEN 7:20 Amache ayio akamenteka rioka rioka agoichora, agatiira goika ebirengo bi’amaboko ikomi na atano igoro y’ebitunwa bionsi.
GEN 7:21 Ne ching’iti chiria ne chinyoni chionsi echiare moyo, chiare gotaara ase ense, chigakwa; chinyoni, ne ching’iti chiatugire, ne ching’iti chi’orosana, na echikwagura, amo na Mwanyabaanto bonsi bagakwa.
GEN 7:22 Ebitongire bionsi biare koeyanera chimioro na bire moyo, na bionsi ebiareenge ase ense enyomo bigakwa.
GEN 7:23 Nyasae agasiria ebinto bionsi biare moyo, ebiareenge igoro ase ense, Mwanyabaanto ne ching’iti chigotaara na amoogoro, na echikwagura, ne chinyoni chia igoro; na bionsi bigasirigwa korwa ase ense engima; Korende Nuhu bweka agatoorigwa amo nabwo baareenge amo nere ase obwato ime.
GEN 7:24 Amache ayio akagenderera koyaaba igoro ase ense, ase engaki y’amatuko rigana erimo, na emerongo etano (150).
GEN 8:1 Nyasae akamoinyora Nuhu ne ching’iti chionsi, echi’orosana, na echiatugire, echiareenge amo nere ase obwato ime. Erio agwo Nyasae akagusia omwaga ase ense, na amaache aria agakea.
GEN 8:2 Chinsoko chia amaache chiare kobera korwa inse amo na ebibao bia igoro bigasiekwa, na embura yaare gotwa egasira,
GEN 8:3 na amaache akana gokeea ng’ora ng’ora korwa ase ense, na ekero amatuko rigana erimo, na emerongo etano (150) aerete, amaache aria agakea.
GEN 8:4 Ase igo, rituko ria ikomi na gatano na kabere, ri’omotienyi o gatano na kabere, obwato bogeeterekerera igoro ase egetunwa egetambe ki’Ararati.
GEN 8:5 Na amaache akagenderera gokea goika omotienyi o ikomi. Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o ikomi ebichuria bi’ebitunwa bikarorekana.
GEN 8:6 Magega y’amatuko emerongo ene kaerire Nuhu akaigora ekebao keria akorete ase obwato,
GEN 8:7 agatoma ekegonkoru, na kerokio gekairuruka gochia aaria na aaria goika amaache agakama korwa ase ense.
GEN 8:8 Erio Nuhu agatoma riruma, egere arore gose amaache akamire korwa ase ense,
GEN 8:9 korende riruma riria tirianyora aase rikogwa, ase igo rikairana ase obwato, ekiagera amaache nao areenge igoro y’ense engima. Ase igo, Nuhu akarambora okoboko kwaye, akabwata riruma riria akarisoyia obwato ime ase areenge.
GEN 8:10 Erio akaganya amatuko ande atano na abere, naende ase egeka giakabere, agatoma riruma riria korwa ase obwato.
GEN 8:11 Riruma riria rikairana chinsa chia mogoroba, ribogoretie rito ribese ri’omozeituni ase omonwa oye. Ase ayio Nuhu akamanya ng’a amaache akeanire korwa ase ense.
GEN 8:12 Naende akaganya amatuko ande atano na abere, agatoma riruma riria, korende rirorio tirichieti koirana asare naende.
GEN 8:13 Ase omwaka bw’amagana atano na rimo, na oyomo (601), rituko rie ritangani ri’omotienyi bw’eritang’ani, amaache agakama kegima korwa ase ense. Nuhu akarusia ekerama ki’obwato, akarigereria, akarora ng’a ense yakamokire.
GEN 8:14 Rituko ri’emerongo ebere, na gatano na kabere ri’omotienyi o kabere, ense ekaba yakamokire kegima.
GEN 8:15 Erio Nyasae agateebia Nuhu,
GEN 8:16 “Soka korwa ase obwato, aye na mokao, na abana bao abamura, na abakungu babo.
GEN 8:17 Osooke amo na kera egetongwa kere moyo amo naye: chinyoni, ne ching’iti chigotaara, na echikwagura igoro ase ense, erinde chibiare chimenteke, chiichore ase ense.”
GEN 8:18 Erio Nuhu agasoka amo na bamura baye, na mokaye, na baka bamura baye.
GEN 8:19 Na kera eng’iti, na kera eyekwagura, na kera enyoni, na ebitongwa binde bionsi bigotaara ase ense bigasoka amo noroiboro rwabo, korwa ase obwato.
GEN 8:20 Erio Nuhu akaagachera Omonene egesasiimero, akarusia eyemo ase kera eng’iti, na ase kera enyoni echenegete, agachirua buna ekeng’wanso ki’ogosaambwa igoro ase egesasiimero keria.
GEN 8:21 Na ekero Omonene aigwete rimisu rigiya rikomogwenera, agateeba ase omoyo oye ime: “Tinkoragereria ense naende nonya ng’ake ase engencho ya Mwanyabaanto, naki ebirengererio bie chinkoro chia Mwanyabaanto nebibe korwa obwana bwabo; nonya nebitongwa bionsi bire moyo tingocha kobisiria naende buna nakorete.
GEN 8:22 Engaki ense egendererete kobao, nebe engaki y’ogosimeka na ey’okogesa, engaki y’obokendu na ey’omobaso omoororo, engaki y’etoigo na ey’egurugura, omobaso na obotuko, tichikoera nonya ng’ake.”
GEN 9:1 Nyasae agasesenia Nuhu amo nabamura baye, akabateebia: “Moibore, momeneteke, moichore ase ense.
GEN 9:2 Ching’iti chionsi chire ase ense chibooboe na kobairoka inwe; chinyoni chia igoro, ne ching’iti chikwagura igoro ase ense, ne chinswe chionsi chi’enyancha; echio chionsi chiabekirwe ase amaboko aino.”
GEN 9:3 Kera egetongwa kere moyo na gekwagura inakebe endagera yaino; buna nabaete chinyeni na ebimeri binde bigokina, naboigo nabaeire nebio bionsi.
GEN 9:4 Korende timoria chinyama chire nobomoyo, engencho yaye echire namanyinga ime yabo.
GEN 9:5 Amaene, amanyinga y’obogima bwaino ninyaganie ’nyaakanwe; korwa ase kera eng’iti ninyaganie, na korwa ase kera omonto oyogoita oyomwabo ninyaganie ’nyaakanwe obogima bw’omonto oyio.
GEN 9:6 Onde bwensi oraitere amanyinga a Mwanyabaanto, amanyinga y’omonto oyio neere naiterwe na Mwanyabaanto, ekiagera Nyasae nigo atongete Mwanyabaanto ase omobwekano oye ere omonyene.
GEN 9:7 Nyasae agateeba: “Na inwe moibore, momenteke, mosaraare, na mobe abange ime ase ense.”
GEN 9:8 Erio naende Nyasae agateebia Nuhu amo nabamura baye,
GEN 9:9 “Rora, inche ngokora nde okobwatana kw’ogotianania nainwe, amo na ororeeria rwaino roraiborwe korwa magega yaino;
GEN 9:10 naende na kera egetongwa kere moyo kere amo nainwe, chinyoni chionsi ne ching’iti chigotugwa, ne ching’iti chionsi chi’orosana echio chire amo nainwe, chionsi echiasokire korwa ase obwato ime.
GEN 9:11 Ngokora nde okobwatana kw’ogotianania nainwe, ng’a kende gionsi kere moyo tigekomerwa naende n’amaache y’etoigo, gose etoigo tegocha koba naende egosaria ense magega y’ayio.”
GEN 9:12 Naende Nyasae agateeba: “Eke nakio ekemanyererio gi’okobwatana kwane kw’ogotianania nakorire egati yane nainwe, na kera egetongwa kere moyo amo nainwe, na ase ebiaare bigochiagocha.”
GEN 9:13 Erio naende Nyasae agateeba: “Inche nabekire omokubinyongo one ase amare, noro nobe ekemanyererio gi’okobwatana oko egati yane na ense.
GEN 9:14 Ekero nkwara amare igoro y’ense, na omokubinyongo nobe okororekana ase amare.
GEN 9:15 Erio nimbe nkoinyora okobwatana kwane, okwo nakorire egati yane nainwe, amo na kera egetongwa kere moyo. Amache takoba naende etoigo egoita ebitongwa bionsi bire moyo.
GEN 9:16 Ekero omokubinyongo okoba ase amare, na inche nkoyorigereria, ning’inyore okobwatana kwane gwa kare na kare, okwo nakorire egati yane, buna inche Nyasae na kera egetongwa kere moyo ase ense.”
GEN 9:17 Nyasae agateebia Nuhu: “Eke nakio ekemanyererio gi’okobwatana okwo nakorire egati yane na ebitongwa bionsi bire moyo ase ense.”
GEN 9:18 Abana ba Nuhu abarwete ase obwato nabwo aba: Shemu, na Hamu, na Yafeti. Hamu nere ise Kaanani.
GEN 9:19 Aba batato nabwo baareenge abana ba Nuhu, na korwa ase abwo Mwanyabaanto bakaranda ase ense engima.
GEN 9:20 Nuhu akaba omoremi, akaba oyo bw’eritang’ani gosimeka emesabibu, nero ekoroisigwa edivai.
GEN 9:21 Ere akanywa edivai; erio agatinda, akaraara ore getirianda ase eema yaye ime.
GEN 9:22 Hamu, ise Kaanani, akamorora ore getirianda, agateebia bamura bamwabo babere baareenge isiko amang’ana aya arooche.
GEN 9:23 Erio Shemu na Yafeti bakabogoria engobo, bakayebeeka amareko abo igoro, bakagenda kemagega‐magega, bakabisia ise obogetirianda bwaye. Amaiso abo nigo arigereretie aase bakorwa, na tibarora obogetirianda bwa ise.
GEN 9:24 Ekero Nuhu atindokire korwa ase okonywa kwaye kw’edivai, akamanya eke omwana oye omoke amokoreire,
GEN 9:25 agateeba, “Kaanani aragererigwe; nigo arabe omosomba bw’abasomba ase abamwabo.”
GEN 9:26 Naende agateeba, “Omonene, Nyasae o Shemu, nasesenigwe, na Kaanani abe omosomba oye.
GEN 9:27 Nyasae amentere Yafeti obomenyo, tiga amenye ase chiema chia Shemu, na Kaanani abe omosomba oye.”
GEN 9:28 Magega y’etoigo eria Nuhu akamenya naende emiaka amagana atato, na emerongo etano (350).
GEN 9:29 Nuhu nigo akoorete emiaka amagana kianda, na emerongo etano (950), erio agakwa.
GEN 10:1 Oro narwo ororeeria rw’abana ba Nuhu: Shemu, na Hamu, na Yafeti. Na aba batato bakaibora abana abamura magega y’etoigo eria.
GEN 10:2 Abana ba Yafeti nabwo aba: Gomeri, na Magogu, na Madai, na Yavani, na Tubali, na Mesheki, na Tirasi.
GEN 10:3 Na abana ba Gomeri nabwo aba: Asikenasi, na Rifati, na Togama.
GEN 10:4 Na abana ba Yavani nabwo aba: Elisha, na Tarisisi, na Kitimu, na Rodani.
GEN 10:5 Aba nabwo chisokoro chi’abaanto abwo bamenyete mbarabare ye nyancha na as’ebisinka. Barabwo nororeeria rwa Yebita abwo bamenyete kera oyomo ase egesaku kiaye, ne chingongo chiabo na kera oyomo ase omonwa oye areenge gokwana.
GEN 10:6 Na abana ba Hamu nabwo aba: Kusi, na Misiri, na Putu, na Kaanani.
GEN 10:7 Na abana ba Kusi nabwo aba: Seba, na Havila, na Sabuta, na Raama, na Sabiteka. Na abana ba Raama nabwo aba: Seba na Dedani.
GEN 10:8 Kusi akaibora Nimurodi. Nimurodi akaba omonto bw’eritang’ani oyorenge nokobua ase ense.
GEN 10:9 Ere nigo areenge omotwari omokong’u bwe ching’iti, ase obosio bw’ Omonene. Ase ayio, igo abanto banarete goteeba igoro y’omonto: “Igo anga buna Nimurodi, omotwari omokong’u bwe ching’iti, ase obosio bw’ Omonene.”
GEN 10:10 Omochakano bw’obogaambi bwaye nigo bware Babiloni, na Ereku, na Akadi, (na Kaline); eyio yonsi nigo yaare ase ense ya Sinari.
GEN 10:11 Akarwa ase ense eria, akagenda goika Asuri, akaagacha Ninawi, na Rehoboti‐Iri, na Kala,
GEN 10:12 na Reseni, omochie omonene oyorenge egati ya Ninawi na Kala.
GEN 10:13 Misiri neere esokoro ya Abaludi, na Abanami, na Abalehabi, na Abanafutu,
GEN 10:14 na Abapaturusi, Abakasiluhi, (korwa ase bare nao Abafirisiti barwete), na Abakafitori.
GEN 10:15 Kaanani akaibora Sidoni, omwana oye omotangi, na Heti,
GEN 10:16 na Abayebusi, na Abaamori, na Abagirigasi,
GEN 10:17 na Abahivi, na Abaarikiti, na Abasini,
GEN 10:18 na Abaarivadi, na Abaseremari, na Abahamati. Erio magega y’ayio eamate ya Kaanani egesiarera.
GEN 10:19 Orobebe rw’Abakaanani rogachaka korwa ase Sidoni, rokagenda enchera ya Gerari, rogaika Gasa, naende ase enchera ya Sodomu, na Gomora, na Adima, na Seboimu, rogaika Lasa.
GEN 10:20 Aba nabwo abana ba Hamu, buna bareenge ase chiamate chiabo, na emenwa yabo, ne chinse chiabo, na ebisaku biabo.
GEN 10:21 Shemu, oyorenge sokoro y’abana b’Eberi, naende oyio neere orenge omomura omonene omwabo Yafeti, akaiborerwa abana.
GEN 10:22 Abana ba Shemu nabwo aba: Elamu, na Asuri, na Arifakisadi, na Ludi, na Aramu.
GEN 10:23 Na abana ba Aramu nabwo aba: Usi, na Huli, na Geteri, na Masi.
GEN 10:24 Arifakisadi akaibora Sela, na Sela akaibora Eberi.
GEN 10:25 Eberi akaibora abana babere abamura. Omomura omotangi nigo aare korokwa Pelegi, ekiagera ase amatuko aye nario ense yaatananegete, na oyomwabo nigo aare korokwa Yokitani.
GEN 10:26 Yokitani akaibora Alimodadi, na Selefu, na Hasarmaweti, na Yera,
GEN 10:27 na Hadoramu, na Usali, na Dikila,
GEN 10:28 na Obali, na Abimaeli, na Seba,
GEN 10:29 na Ofiri, na Havila, na Yobabu. Abwo bonsi nabwo abana ba Yokitani.
GEN 10:30 Ensemo eria bamenyete nigo yachakerete Mesa gochia Sefari, ase ebitunwa bia moocha.
GEN 10:31 Aba nabwo abana ba Shemu, buna baareenge ase chiamate chiabo, na emenwa yabo, ne chinse chiabo, na ebisaku biabo.
GEN 10:32 Echio nachio chiamate chi’abana ba Nuhu, koreng’ana na ororeeria rwabo ase ebisaku biabo; na korwa ase bare ebisaku bigesiarera ase ense yonsi magega y’etoigo.
GEN 11:1 Abanto b’ense engima nigo baarenge nomonwa oyomo na amang’ana abwekaine.
GEN 11:2 Abanto abwo bakaimoka kogenda orogendo gochia ensemo ya moocha, bakanyora ense omweya ase ense ya Shinari, bagachaaka komenya aroro.
GEN 11:3 Barabwo bagateebania: “Inchuo, toroisie amatobori na toyasambe nomorero.” Igo bakanyora amatabori ribaga ri’amagena, na bakore esike gete ase okoyabwaterania.
GEN 11:4 Erio bagateeba: “Inchuo tweagachere omochie na omoorobiri, na obotambe bwaye boike erioba igoro, tweekorere erieta rinene, titobaisa gocha goserebanigwa ase ense yonsi.”
GEN 11:5 Eri’Omonene agaika goocha inse, erinde arore omochie na omoorobiri oyio abana ba Mwanyabaanto konya baagachire.
GEN 11:6 Omonene agateeba: “Rora, abanto aba negesaku ekemo, na bagokwana omonwa oyomo bonsi na amang’ana abwekaine. Na bono rora, aya naro bachakire gokora, eyio ekworokia ng’a magega y’ayio tibagosinywa gento kende gionsi baraarengererie gokora.
GEN 11:7 Eta togende toike inse ase bare, tobatantanie ase omonbwa obo tibaigwana ase chinkwana chiao barabwo ase barabwo.”
GEN 11:8 Ase igo, Omonene akabaserebania korwa agwo, bagesiarera ase ense yonsi, na abamenyeo. Erio bagatiga koagacha omochie oria.
GEN 11:9 Aase ayio baare koagacha akarokwa Babiloni, ekiagera Omonene atantanetie omonwa bw’abaanto b’ense yonsi, na korwa agwo Omonene akabaserebania erio bagende ense yonsi, bayemenye.
GEN 11:10 Oyo noro omooroberio bw’ororeeria rwa Shemu. Ekero konya Shemu aikire emiaka rigana erimo (100), akaibora Arifakisadi; ekaba emiaka ebere magega y’etoigo eria.
GEN 11:11 Magega y’okoiborwa kwa Arifakisadi, Shemu naende akamenya emiaka amagana atano (500), akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:12 Ekero konya Arifakisadi aikire emiaka emerongo etato, na etano (35) akaibora Sela.
GEN 11:13 Magega y’okoiborwa gwa Sela, Arifakisadi nigo kakoorete emiaka amagana ane, na etato (403), akamanya akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:14 Ekero konya Sela akoorire emiaka emerongo etato (30), akaibora Eberi.
GEN 11:15 Magega y’okoiborwa kwa Eberi, Sela agaika emiaka amagana ane, na etato (403), erio akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:16 Ekero konya Eberi aikire emiaka emerongo etato, na ene (34), akaibora Pelegi.
GEN 11:17 Magega y’okoiborwa gwa Pelegi, Eberi agakoora emiaka amagana ane, na emerongo etato (430), akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:18 Ekero konya Pelegi aikire emiaka emerongo etato (30), akaibora Reu.
GEN 11:19 Magega y’okoiborwa kwa Reu, Pelegi gaikire emiaka amagana abere, na kianda (209), akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:20 Ekero konya Reu aikire emiaka emerongo etato, na ebere (32), akaibora Serugi,
GEN 11:21 Magega y’okoiborwa gwa Serugi, Reu gaikire emiaka amagana abere, na etano na ebere (207), akaibora abana abamura na abaiseke.
GEN 11:22 Ekero konya Serugi aikire emiaka emerongo etato (30) akaibora Nahori.
GEN 11:23 Magega y’okoiborwa kwa Nahori, Serugi agaika emiaka amagana abere (200), akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:24 Ekero konya Nahori aikire emiaka emerongo ebere, na kianda (29), akaibora Tera.
GEN 11:25 Magega y’okoiborwa gwa Tera, Nahori gaikire emiaka rigana erimo, na ikomi na kianda (119), akaibora abana bande, abamura na abaiseke.
GEN 11:26 Ekero konya Tera aikire emiaka emerongo etano na ebere (70), akaibora Aburamu, na Nahori, na Harani.
GEN 11:27 Oyo noro omoroberio bw’ororeeria rwa Tera. Tera akaibora Aburamu, na Nahori, na Harani. Harani akaibora Loti.
GEN 11:28 Harani agatanga gokwa, agatiga Tera ise ore moyo, ase ense eria aiboreretwe, ase Uru y’Abakalidayo.
GEN 11:29 Aburamu na Nahori bakanyuoma abarugi. Moka Aburamu nigo areenge korokwa Sarai, na moka Nahori Milka, omwana omosubati o Harani; oyio nere orenge ise Milka na Isika.
GEN 11:30 Korende Sarai igo areenge omogomba, tabwate mwana.
GEN 11:31 Tera akaira Aburamu omwana oye, na Loti omochokoro oye, omwana o Harani, amo na Sarai, moka momura oye Aburamu; bakagenda komo gochia Uru y’Abakalidayo, bakagenda goika ense ya Kaanani. Korende ekero baigete omochie o Harani, bakamenya aroro.
GEN 11:32 Tera agaika emiaka amagana abere, na etano (205); erio agakwera aaria Harani.
GEN 12:1 Omonene agakwana na Aburamu, akamoteebia: “Karwe ase ense eye yao, na ase eamate yao, na ase omochie o iso bwonsi, ogende goika ense ndakworokie.
GEN 12:2 Ningokore obe egesaku ekenene, ningosesenie, ninkore erieta riao ribe rinene, na aye nobe omosesenigwa.
GEN 12:3 “Nimbasesenie abwo baragosesenie, nere oyogochecheria erieta riao nimoragererie, na goetera asore aye nimbisesenie ebisaku bionsi bi’ense.”
GEN 12:4 Erio Aburamu akaimoka, akagenda buna Omonene amoteebetie, na Loti akagenda amo nere. Aburamu nigo areenge omomura bw’ekegori kiemiaka emerongo etano na ebere, na etano (75), ekero are kong’anya korwa Harani.
GEN 12:5 Aburamu akaira Sarai mokaye, na Loti, omwana omomura omwabo, na ebinto bionsi ebi babwate, ebio konya benyoreire abanyene, na abasomba babo bonsi babwate agwo Harani, bakaimoka, bakagenda ense ya Kaanani.
GEN 12:6 Ekero baigeteo, Aburamu agaeta gati y’ense eria goika Shekemu, aase aachenu, aase omote okorokwa omwaloni orenge, agwo More. Ase engaki eyio Abakaanani nabwo bamenyete ase ense eyio.
GEN 12:7 Eri’Omonene akamoorokera Aburamu, akamoteebia: “Ning’ee ororeeria rwao ense eye ebe omwando obo.” Ase igo, Aburamu akaagachera Omonene egesasiimero agwo, Omonene oyo omoorokerete.
GEN 12:8 Erio akarwa agwo, akagenda goika ebitunwa bire ensemo ya moocha ya Beteli, agatenenia eema yaye aroro. Korwa aase agwo Beteli nigo orenge ensemo ya bosongo, na Ai ensemo ya moocha. Na agwo akaagachera Omonene egesasiimero, erio akarangeria erieta ri’Omonene.
GEN 12:9 Na Aburamu akabwatia orogendo akagenderera bosio gochia ensemo ya Negebu.
GEN 12:10 Bono enchara egasoa ase ense eria, na ase engencho enchara eria yareenge enene mono, ekagera Aburamu agatirimboka gochia Misiri achi kobeera aroro
GEN 12:11 Kobaikire aang’e gosoa Misiri, agateebia Sarai mokaye iga: “Nimanyete ng’a nigo ore omokungu omonyakieni ase okororekana;
GEN 12:12 aande gose Abamisiri, ekero barakorore, nigo barateebe: Oyo mokaye; erio bang’ite inche, korende aye bagotige moyo.
GEN 12:13 Ase ayio, bagokoboria igo, obateebie ng’a aye mosubati ominto ore, erinde ebe buya ase ’nde, na ase engencho yao imbe moyo.”
GEN 12:14 Ekero Aburamu asoete Misiri, Abamisiri bakarora omokungu oyio ng’a nigo areenge omonyakieni mono.
GEN 12:15 Ekero abagaambi baaria abaarenge inse ya Farao bachia korora omokungu oria, bakamotogia mono ase obosio bwa Farao. Na omokungu oria akairwa komenya mwa Farao.
GEN 12:16 Farao agakorera Aburamu buya ase engencho ya Sarai, na Aburamu nigo anyorete ching’ondi, ne chieeri chi’okorema, ne chitigere, na abasomba, abamura na abaiseke, ne chitigere chiaberi, ne chingamia.
GEN 12:17 Korende Omonene akarenta amaakwa amanene ase Farao amo na abanto baye ase engencho ya Sarai, moka Aburamu.
GEN 12:18 Erio Farao akarangeria Aburamu, akamobooria: “Inki eke gwankoreire iga, otaare gonteebia ng’a oyo Sarai mokao?
GEN 12:19 Naki gwakorete iga, ogateeba ng’a oyo mosubati omino, erio ekagera na inche nkamoira akaba mokane? Bono mokao oyio moire, ogende nere.”
GEN 12:20 Erio Farao agachiika abanto bakoobe Aburamu amo na mokaye na kende gionsi abwate.
GEN 13:1 Aburamu akarwa Misiri, akagenda gochia Negebu, ere amo na mokaye na ebi bionsi abwate, na Loti akageenda amo nere.
GEN 13:2 Nabo Aburamu areenge omotenenku mono, nigo abwate etugo enyinge, ne chifeta, ne chitaabu.
GEN 13:3 Akaimoka korwa Negebu, akageenda agaika Beteli, agwo aase atenenetie eema yaye ritang’ani kegima, gati ya Beteli na Ai,
GEN 13:4 agwo nao aase Aburamu aagachete egesasiimero kie ritang’ani kegima na korirangeria erieta ri’Omonene.
GEN 13:5 Na Loti, oyogendete amo n’Aburamu, nigo abwate ching’ondi, ne chiombe, ne chiema.
GEN 13:6 Ase igo, ense eria tiyabaisana banyare komenya amo bonsi babere, ekiagera chinibo chiabo nechinyinge chiarenge, goika tibanyara komenya amo.
GEN 13:7 Agwo eriomana rigatuboka egati y’abarisia b’Aburamu, na abarisia ba Loti. Ase engaki eyio Abakaanani na Abaperisi nabwo bamenyete ase ense eria.
GEN 13:8 Erio Aburamu agateebia Loti, “Tari buya twomane inche naye, gose abarisia baane na abao, ekiagera intwe nabaanto abamo tore.
GEN 13:9 Inee! Ense eye yonsi teri ase obosio bwao? Tigango twatananeke. Koragende ensemo ya bomosi, inche ningende eya borio; koragende ensemo ya borio, inche ningende eya bomosi.”
GEN 13:10 Loti akaimokereria amaiso aye igoro akarigereria, akarora ense omweya bw’erikura ria Yorodani, ng’a in’yarenge n’amaache amange kera aase, na igo orenge buna omogondo Omonene, na buna ense ya Misiri; gochia ensemo ya Soari. Nabo yarenge ritang’ani Omonene atarasaria Sodomu na Gomora.
GEN 13:11 Ase igo, Loti agechorera bweka ense omweya yonsi ya Yorodani. Barabwo bagatananekana. Igo Loti akamanora kogenda gochia moocha.
GEN 13:12 Aburamu akamenya ase ense ya Kaanani, na Loti nere akamenya egati y’emechie agwo ase ense eria y’omweya, akang’anyia eema yaye gochia Sodomu.
GEN 13:13 Abanto ba Sodomu nigo barenge ababe, barenge gokora ebibe ebinge ase obosio bw’Omonene.
GEN 13:14 Magega Loti na Aburamu kobaatananekire, Omonene agateebia Aburamu: “Imokereria amaiso ao igoro, origererie korwa agwo aase ore, origererie ensemo ya sugusu, na Irianyi, na moocha, na bosongo;
GEN 13:15 naki ense eye yonsi orooche ninkoyee aye na ororeeria rwao goika kare na kare.
GEN 13:16 Ningokore aye n’ororeeria rwao robe buna orotu rw’ense rotanyare kobareka; onye omonto okonyara kobara orotu rw’ense, rirorio nanyare boigo kobara ororeeria rwao narororwo.
GEN 13:17 Bono imoka, otaare ense eye, orore obotambe na oboagare bwaye, ekiagera ninkoe aye ense eyio.”
GEN 13:18 Erio Aburamu akang’anyia eema yaye, agacha akamenya ebitutu bw’emete ekorokwa emialoni agwo Mamure, ang’e na Heburoni. Akaagachera Omonene egesasiimero aroro.
GEN 14:1 Ekaba ase amatuko ’Amurafeli, omorwoti o Shinari, na Arioki, omorwoti o Eleasari, na Kedorilaoma, omorwoti o Elamu, na Tidali, omorwoti o Goiimu,
GEN 14:2 abarwoti aba bagakora esegi na Bera, omorwoti o Sodomu, na Birisa, omorwoti o Gomora, na Shinabu, omorwoti o Adima na Shemeberi, omorwoti o Seboimu, na omorwoti o Bela noro Soari.
GEN 14:3 Abarwoti abwo bonsi bakabwatana, bagasangererekana ase ense omweya ya Sidimu, agwo nao Enyancha y’omonyo ere.
GEN 14:4 Konya bamokoreire Kedorilaoma emeremo ase engaki y’emiaka ikomi na ebere, korende omwaka o ikomi na gatato bakaenena, tibamokorera naende.
GEN 14:5 Na omwaka o ikomi na kane Kedorilaoma na abarwoti baria babwataine nere bagacha, bakarwania na kobua Abarefai ase Asteroti‐Karinaimu, na Abasusi ase Hamu, na Abaemi ase Shawe‐Kiriataimu,
GEN 14:6 n’Abahori ase egetunwa Edomu goika Eli-Parani ore ang’e nerooro.
GEN 14:7 Erio bakairana goika bagaika Enimisifati, noro okorokwa Kadeshi, bagasaria ense yonsi y’Abaameleki, na eya Abaamori abwo bamenyete Hasasoni-Tamari.
GEN 14:8 Agwo omorwoti o Sodomu, na oyo o Gomora, na oyo bw’Adima, na oyo o Seboimu, na oyo o Bela, noro Soari, bakageenda, bakabwatarena korwana esegi ase ense omweya ya Sidimu,
GEN 14:9 barwane na Kedorilaoma, omorwoti o Elamu, na Tidali, omorwoti o Goimu, na Amurafeli, omorwoti o Shinari, na Arioki, omorwoti o Eliesari. Abarwoti abwo baane bakarwania baria batano.
GEN 14:10 Na ense omweya ya Sidimu nigo yaichire amabwago y’esike gete, na abarwoti abwo ba Sodomu na Gomora ekero baarenge gotama, bakagwa ase amabwago ayio ime, na baria batigarete bagatama gochia ebitunwa igoro.
GEN 14:11 Erio ababisa bagasakora chinibo chionsi chia Sodomu na Gomora, na endagera yabo yonsi bakaira chinsobo.
GEN 14:12 Naboigo bagoosa Loti, omwana omomura omwabo Aburamu, oyomenyete agwo Sodomu, bakamoira amo nenibo yaye.
GEN 14:13 Omonto oyomo, oyotamete korwa ase abooswa, akagenda agateebia Aburamu Omoiberania, oyomenyete ase akaanani k’emete enga buna Emealuni ka Mamure, oria Omoamori, momura omwabo Esikoli na Aneri. Abwo konya bakorire okobwatana na Aburamu.
GEN 14:14 Aburamu agachia koigwa ng’a oyomwabo osakoirwe na gwoswa, agatoma abamura baye abakong’u, abaiboire bwoye, abamanyire korwana esegi, babwatie ababisa goika Dani. Abarwani aba nigo baarenge amagana atato, na ikomi na batano na batato.
GEN 14:15 Bwachia koba botuko, Aburamu agaatanana abanto baye, erinde barwanie ababisa babo, akababua akabaseria goika Hoba, sugusu ya Damesiki.
GEN 14:16 Erio akairania enibo yonsi, na akairania boigo Loti omwabo amo nenibo yaye, na abakungu, na abanto bande abasakoretwe.
GEN 14:17 Ekero Aburamu are koirana korwa ogoita Kedorilaoma amo n’abarwoti baria baarenge amo nere, omorwoti o Sodomu agasooka akamoorototera Aburamu ase ense omweya ya Shawe, eyio n’Ense omweya y’Omorwoti.
GEN 14:18 Erio Melkizedeki, omorwoti o Salemu, akareenta omogati na edivai; ere nigo areenge Omokuani o Nyasae Ore Igoro Mono.
GEN 14:19 Akamosesenia, akabora, “Aburamu asesenigwe na Nyasae Ore Igoro Mono, oyotongete igoro na ense;
GEN 14:20 Nyasae Ore Igoro Mono atogigwe, oyo obekire ababisa bao inse y’amaboko ao!” Aburamu akamoa ensemo ya ikomi ya kera egento ekiabwate.
GEN 14:21 Omorwoti o Sodomu agateebia Aburamu: “Ing’a abanto baane, korende enibo ero oire aye.”
GEN 14:22 Korende Aburamu agateebia omorwoti o Sodomu: “Naimokirie okoboko kwane na gotiana ase Omonene Nyasae Ore Igoro Mono, oyotongete igoro na ense,
GEN 14:23 ng’a tinkoira nonya ng’ake eusi, gose enuga y’egekoroto kiao, gose kende gionsi kiao, obaise gocha goteeba: Ninche natenenkirie Aburamu.
GEN 14:24 Tinkoira gento kende gionsi otatiga endagera eyio abamura abwo bariete, na ensemo y’abwo bagendete amo nainche; tiga Aneri, na Esikoli, na Mamure, barabwo baire ebiabo.”
GEN 15:1 Magega y’amang’ana ayio, naende ring’ana ri’Omonene rigachiera Aburamu ase endooto, rigoteeba: “Aburamu, toiroka, Inche nenguba yao, na eng’eria yao nebe enene mono.”
GEN 15:2 Aburamu akamobooria: “Inee! Omonene, ninki gose orang’e, egekogera nigo nde aang’e gokwa ntari na mwana, na oyorache koira omwando one n’Eliezeri, oyo Omodamesiki?”
GEN 15:3 Aburamu akabora naende: “Rora, tong’eti abana, na omosomba oyoiboirwe aa bwone, nere oraire omwando one!”
GEN 15:4 Erio ring’ana ri’Omonene rikamochiera Aburamu naende, rigateeba: “Omonto oyio, tari ere oraire omwando oo, otatiga omwana oo bori, orarwe ase enda yao, nere oraire omwando oo.”
GEN 15:5 Omonene akamosokia isiko, akamoteebia: “Rigereria gochia igoro, na obare ching’enang’eni, gose nonyare gochinchera.” Erio akamoteebia: “Ororeeria rwao naboigo rorabe.”
GEN 15:6 Aburamu nigo amwegenete Omonene, na ase engencho eyi’Omonene akagokigwa nere erio akamobara koba omonyene oboronge.
GEN 15:7 Eri’Omonene akamoteebia: “Inche ninche Omonene, nakorusetie korwa ase Uru y’Abakalidayo, ninkoe ense eye ebe omwando oo bori.”
GEN 15:8 Aburamu akamobooria: “Inee! Aye Omonene, naki ndakore imanye ng’a nebe omwando one bori?”
GEN 15:9 Omonene akamoiraneria: “Ndetera emori ritororo y’emiaka etato, na embori esubeni y’emiaka etato, na emingichi y’emiaka etato, ne riruma ne riige rie riruma.”
GEN 15:10 Akamorentera echio chionsi, agatandora kera eyemo chimbaara ibere, akabeeka kera orobaara rogachikana norwamwabo, korende chinyoni chirochio tachitandora.
GEN 15:11 Na ekero chinsoti chiachia kogwa ase amabego aria, Aburamu agachiseria.
GEN 15:12 Erioba ko riabeire ang’e kogwa, Aburamu akabwatwa ne chitoro chindito, na obwoba obonene mono bokamosoa.
GEN 15:13 Eri’Omonene agateebia Aburamu: “Manya amaene kegima ng’a ororeeria rwao inarooche koba abamenyi ase ense etari eyabo, na barabwo inababe abasomba b’abaanto b’agwo, na abwo inababachaande mono ase engaki y’emiaka amagana ane.
GEN 15:14 Abanto b’egesaku keria, barabakore babe abasomba babo, nimbagambie, na magega y’ayio nabarweo bare nenibo enyinge mono.
GEN 15:15 Korende aye nogende ase chisokoro chiao ase omorembe. Igo oratindekwe ase obogotu obuya.
GEN 15:16 Barabwo bagoika ase ekiaare gia kane inabairane gocha aa, ekiagera obobe bw’Abaamori tiboraikerana goika bono.”
GEN 15:17 Ekero erioba riagure, na omosunte osoire, eriko rigosokia erioki amo nekieri kere nomorero ekebemberi, bigaeta gati-gati ye chinyama chiria.
GEN 15:18 Ase rituko eri’Omonene agakora okobwatana kw’ogotianania n’Aburamu, agateeba: “Ororeeria rwao naroire ense eye gochakera ase orooche orwo oronene rokorokwa Eufarati,
GEN 15:19 ase ense y’Abakeni, na Abakenisi, na Abakadimoni,
GEN 15:20 na Abahiti, na Abaperisi, na Abarefai,
GEN 15:21 na Abaamori, na Abakaanani, na Abagirigasi, na Abayebusi.”
GEN 16:1 Bono Sarai, moka Aburamu, tamoiborerete bana. Sarai nareenge nomoiseke omosomba Omomisiri, ore korokwa Hagari.
GEN 16:2 Sarai agateebia Aburamu: “Norooche bono ng’a Omonene ontangire tinyora abana, menyana nomoiseke oyo one omosomba; aande nabo ndanyore abana korwa asare.” Aburamu akaigwera ogokwana gwa Sarai.
GEN 16:3 Ase igo, magega Aburamu kamenyire ense ya Kaanani ase emiaka ikomi, Sarai akaimokia Hagari, omosomba oye Omomisiri, akamomoa Aburamu, omosacha oye, ng’a abe buna mokaye.
GEN 16:4 Erio bakamenyana na Hagari, na ere akaba morito. Ekero Hagari achia korora ng’a obeire morito, agachaaka gochaaya Sarai moibori omwabo.
GEN 16:5 Sarai agateebia Aburamu: “Obobe obo bwanyorete, tiga naye bokonyore! Inakoa omoiseke one omosomba koboko kwao; ere, ekero achia korora ng’a obeire morito, onchayire. Tiga Omonene atwatanane inche naye!”
GEN 16:6 Aburamu nere agateebia Sarai: “Rora, omosomba oo oyio nase amaboko ao are; moonchie buna oranche.” Erio Sarai akamochanda bobe, na ere agatama korwa asare.
GEN 16:7 Omomalaika Omonene akarora Hagari ase erooro ase ensoko y’amaache yareenge ase enchera ekogenda Suri.
GEN 16:8 Akamobooria: “Aye omosomba o Sarai, ng’ai okorwa, naende ng’ai okogenda?” Akamoiraneria: “Nigo ngotama korwa ase moibori ominto Sarai.”
GEN 16:9 Erio omomalaika Omonene akamoteebia: “Irana gochia ase moibori omino, na bwekeyie asare.”
GEN 16:10 Naende omomalaika Omonene akamoteebia: “Nimentekanie ororeeria rwao, na omobaro obo tokonyara kobareka, ekiagera nigo barabe abange mono.”
GEN 16:11 Naende Omomalaika Omonene akamoteebia, “Rora, morito ore, noibore omwana omoisia; nomooroke Isumaeli, ekiagera Omonene oigure ekerero ki’emechando yao.
GEN 16:12 Ere nigo arabe buna etigere y’orosana ase egati y’abanto, na okoboko kwaye nigo korabe igoro y’abanto bonsi, na amaboko ’abaanto bonsi nigo arabe igoro yaye; ere nigo aramenye bosio bw’abamwabo bonsi.”
GEN 16:13 Ase ayio Hagari Akaroka Omonene oyo okwanete nere Eli‐Roi, engencho yaye “Aye naye Nyasae bw’okorora”; naki akebooria: “Inee! Amaene, narorire Nyasae, na ere ontiga inde moyo magega konamororire?”
GEN 16:14 Ase ayio ensoko eria ekarokwa Beeri‐Lahai‐Roi; ero nigo ere egati ya Kadeshi na Beredi.
GEN 16:15 Erio Hagari akaiborera Aburamu omwana omoisia; nere Akaroka omwana oria oye, Isumaeli.
GEN 16:16 Aburamu konya obeire nemiaka emerongo etano na etato, na etano nomo (86), ekero Hagari amoiborerete Isumaeli.
GEN 17:1 Ekero Aburamu amenyire emiaka emerongo kianda, na kianda (99). Omonene akamoorokera, akamoteebia: “Inche ninche Nyasae Omobui; genderera ase obosio bwane, na obe omoikeranu.
GEN 17:2 Inche ninkore okobwatana kw’ogotianania egati yane naye, ninkomentekanie mono.”
GEN 17:3 Erio Aburamu agatugama inse akaumama, na Nyasae akamoteebia,
GEN 17:4 “Rora, okobwatana kwane nabwatanire naye nakwo oko: Aye nobe sokoro bw’ebisaku ebinge.
GEN 17:5 Bono erieta riao tirikoba naende Aburamu, korende nigo orarokwe Aburaamu, ekiagera nagokorire obe sokoro bw’ebisaku ebinge.
GEN 17:6 Ninkomente obe na ororeeria oronge mono, ninkore ebisaku ebinge birue asore, na abarwoti nabarue asore boigo.
GEN 17:7 “Ning’ikeranie okobwatana kw’ogotianania egati yane naye, na ororeeria rwao korwa magega yao, kogenderera ekiaare ase ekiaare, kobe okobwatana gwa kare na kare; imbe Nyasae oo, na oyo bw’ororeeria rwao korwa magega yao.
GEN 17:8 Inche ninkoe aye, na ororeeria rwao rorache korwa magega yao, ense eye omenyete bono buna omomenyi, ense yonsi ya Kaanani, ebe eyaino kare na kare, na inche nimbe Nyasae obo.”
GEN 17:9 Nyasae agateebia Aburaamu: “Aye goika obwate okobwatana kwane kw’ogotianania, aye na ororeeria rwao rorache korwa magega yao, ekiaare ase ekiaare.
GEN 17:10 Oko nakwo okobwatana kwane, orabwate egati yane naye, na ororeeria rwao rorache korwa magega yao: Kera omosacha ore ase more arokigwe.
GEN 17:11 Goika mwarokigwe risankwa ria isiko ri’ekiimo kiaino ki’obosacha, na ayio nabe ekemanyererio gi’okobwatana egati yane nainwe.
GEN 17:12 Ekiaare ase ekiaare kera omwana omoisia ore ase egati yaino goika arokigwe ekero akoorire amatuko atano na atato, omobiare o inka amo nomogorwa chitaabu korwa ase abanto ba isiko, otari bw’ororeeria rwao.
GEN 17:13 Omobiare o inka na omogorwa chitaabu, bonsi goika barokigwe. Ase igo, ekemanyererio gi’okobwatana kwane inakebe ase emebere yaino goika kare na kare.
GEN 17:14 Omosacha onde bwensi otarokirie risankwa ria isiko ri’ekiimo kiaye ki’obosacha, omonto oyio nigo araatananwe korwa ase abanto bamwabo, aserigwe gochia isiko, ekiagera osaririe okobwatana kwane.”
GEN 17:15 Naende Nyasae agateebia Aburaamu: “Sarai mokao, tobaisa komooroka naende Sarai, korende erieta riaye nigo rirabe Sara.
GEN 17:16 Nimosesenie, nkonyorere omwana omomura korwa asare, nimosesenie, abe ng’ina bw’ebisaku; na abarwoti b’abaanto inabaiborwe korwa asare.”
GEN 17:17 Erio Aburaamu agatugama inse, agaseka, akabora ase omoyo oye ime: “Inee! Omonto ore nemiaka rigana nanyare koibora omwana?” Sara nere oyo ore nemiaka emerongo kianda aibore omwana?
GEN 17:18 Aburaamu agateebia Nyasae: “Koranche, Isumaeli abe moyo ase obosio bwao!”
GEN 17:19 Nyasae akamokania, akamoteebia: “Taibo, Sara mokao nakoiborere omwana omomura, na aye nomooroke Isaka. Inche ning’ikeranie nere okobwatana kwane kw’ogotianania, kobe okobwatana gwa kare na kare ase ororeeria rwaye rorache korwa magega yaye.
GEN 17:20 Ase amang’ana igoro ya Isumaeli nakoigure, rora, nimosesenie nimomentekanie mono, naibore abagaambi ikomi na babere; ninkore egesaku ekenene kerwe asare.
GEN 17:21 Korende ning’ikeranie okobwatana kwane na Isaka, oyo Sara araibore ase engaki buna eye iga, ase omwaka ogocha.”
GEN 17:22 Nyasae ekero akoorire gokwana na Aburaamu, akairana korwa asare, akagenda.
GEN 17:23 Erio Aburaamu akabwata Isumaeli omwana oye, na abasomba aba baiboire ase enka yaye, na abagorwa chitaabu, kera omonto omosacha ore ase abanto b’enka ya Aburaamu, akabarokia risankwa ria isiko ri’ekiimo kiabo ki’obosacha, ase rituko riria riria, buna Nyasae amotebetie.
GEN 17:24 Aburaamu konya oikire nemiaka emerongo kianda, na kianda (99), ekero arogetigwe.
GEN 17:25 Na Isumaeli, omwana oye, nigo konya aikire emiaka ikomi, na etato, ekero arogetigwe.
GEN 17:26 Ase rituko erio erio Aburaamu akarokigwa amo na omwana oye Isumaeli.
GEN 17:27 Na abanto bonsi baiboire ase enka yaye, na abagorwa chitaabu korwa ase abanto ba isiko, bakarokigwa amo nere.
GEN 18:1 Omonene akaorokera Aburaamu ase emete enga buna Emealuni agwo Mamure, ekero Aburaamu aikaransete gesieri ki’eema yaye, engaki y’omobaso omoororo.
GEN 18:2 Agwo akaimokereria amaiso aye igoro, akarora abanto batato bateneine bosio bwaye. Ekero abarora, akaminyoka korwa gesieri ki’eema, agachia kobarotota, agatung’ama inse,
GEN 18:3 akabora: “Omonene one, onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, tong’etaania inche, omosomba oo.
GEN 18:4 Tiga morenterwe amaache make, mwesibie amagoro, na motimokere aa ase ekiriiri ki’omote oyo.
GEN 18:5 Inche imbarentere endagera inke morie, erio monyore chinguru; erio momanye kogenderera gochia ase mware kogenda, naki aase aiga mwaeta mbwone, inche omosomba oino.” Bakamoteebia: “Gaki, kora buna gwateeba.”
GEN 18:6 Ase igo, Aburaamu akaayerera, agasoa eema ime agwo ase Sara arenge, akamoteebia: “Renta bwango obosie, ebirengo bitato, obokonye, oroisie emegati.”
GEN 18:7 Erio Aburaamu akaminyoka getii ase riicho riaye, akarenta emori engiya, enoru, enterere, akayea omosomba oye, akamoteebia: “Yeroisie bwango, orente.”
GEN 18:8 Akabogoria amaguta, na amabeere, ne chinyama chi’emori eria aroisetie, agaterekera abageni baria. Ere agatenena ase bare ensemo ase ekiriiri ki’omote, ekero baare koragera.
GEN 18:9 Barabwo bakamobooria: “Ng’ai Sara mokao are?” Ere akabairaneria: “Neema ime are.”
GEN 18:10 Omonene akamoteebia: “Amaene, inche ning’irane asore omwaka ogocha engaki enga buna eye, na ninyore ng’a Sara mokao onyorire omwana omoisia.” Ko erio Sara nigo ategererete gesieri ki’eema yareenge magega y’Omonene.
GEN 18:11 Bono Aburaamu na Sara konya bagotire mono, baetanirie emiaka y’obosae, na Sara konya oeteire emiaka y’okonyora abana.
GEN 18:12 Ase ayio, Sara agaseka ase omoyo oye ime, ogoteeba: “Buna inde omogotu iga, na omosacha one nere ogotire, naki eranyarekane inyore omogooko oyio?”
GEN 18:13 Omonene akabooria Aburaamu: “Ninki Sara agosekera, ogoteeba: Inche amaene ninyibore omwana buna nagotire iga?
GEN 18:14 Ing’ana ki rire rikong’u igo riramosinye Omonene? Engaki ndairane asore ase omwaka ogocha, engaki enga buna eye, ninyore ng’a Sara onyorire omwana omoisia.”
GEN 18:15 Sara agakana, agateeba: “Inche tinsegeti,” naki nigo noboete. Omonene akamoteebia: “Taibo; korende aye ngwaseka.”
GEN 18:16 Erio abanto abwo bakaimoka korwa agwo, bakagenda, bakaba barigereretie gochia Sodomu, na Aburaamu akagenda amo nabarabwo, akabakooba.
GEN 18:17 Omonene agateeba: “Inee! Imobise Aburaamu ring’ana ngochia gokora,
GEN 18:18 ekero ndoche ng’a ngochia are koba egesaku ekenene gie chinguru, na ebisaku bionsi bi’ense inabisesenigwe goetera asare?
GEN 18:19 Naki namochorire, ng’a ere arue ogochika gochia ase abana baye na bonsi abagotoka enka yaye, na baria abarache koiborwa korwa magega yaye, babwatie enchera y’Omonene, bakore oboronge na ekeene, erinde Omonene aikeranerie Aburaamu, onsi aya amorierete eira.”
GEN 18:20 Naende Omonene agateeba: “Ekiagera ekerero gia Sodomu na Gomora nekenene, na ebibe biabo biamentekire mono,
GEN 18:21 nigo ndaike gochia inse, indore onye bakorire amabe amange buna ekerero eke kiang’ikeire kegoteeba; onye taibo, nimanye ayio.”
GEN 18:22 Erio abanto baria bakarwa agwo, bakagenda gochia Sodomu, korende Aburaamu agatigara oteneine agwo ase obosio bw’Omonene.
GEN 18:23 Aburaamu agasuka gochia ase Omonene, akamobooria: “Inee! Amaene, nigo orasirie abanyene oboronge amo nabakori amabe?
GEN 18:24 Aande ase omochie oria abanyene oboronge emerongo etano mbakareo, nigo orayosirie, gose noyororere amaabera ase engencho y’abwo abanyene oboronge emerongo etano?
GEN 18:25 Yaya gaki teeba boigo, ekeene, nosirie abanyene oboronge nabakori amabe amo? Omonyene oboronge tagokorerwa buna abakori amabe! Inee! Aye Omogambi omonene bw’ense engima notige gokora ayare y’oboronge!”
GEN 18:26 Omonene akamoteebia: “Inse konyora abanyene oboronge emerongo etano ase omochie oria o Sodomu, rirorio nigo ndatige gosiria omochie aria ase engencho y’abwo, abaronge.”
GEN 18:27 Aburaamu akairaneria: “Rigereria, ningendererete gokwana n’Omonene, nonya inche inde orotu rw’amaroba, na eriibu bosa.
GEN 18:28 Aande ase baria emerongo etano baise koba batano tibaiyo, abanyene oboronge, Inee, nosarie omochie ekiagera batano tibaiyo?” Nyasae akairaneria: “Tingosaria omochie, kondarore agwo emerongo ene, na batano.”
GEN 18:29 Aburaamu akagenderera naende gokwana nere: “Aande baraisa kororekana rende emerongo ene?” Nyasae akairaneria: “Ase engencho y’abwo emerongo ene, tingosaria omochie.”
GEN 18:30 Aburaamu akabora: “Omonene, koranche, tobaisa kombea nainche, ningendererete gokwana naye. Aande barabaisa konyorekana rende emerongo etato?” Omonene akairaneria: “Tingosaria omochie oria, inse konyora mbare emerongo etato aroro.”
GEN 18:31 Aburaamu akabora: “Rora, ningendererete gokwana n’Omonene. Baise konyorekana rende emerongo ebere?” Omonene akairaneria: “Ase engencho y’abwo emerongo ebere, tingosaria omochie.”
GEN 18:32 Aburaamu akamobooria naende: “Omonene, tobaisa kombea, bono ndimo rioka ngokoboria, barachia konyorekana rende ikomi boka?” Nyasae akairaneria: “Tingosaria omochie, inse konyora agwo ikomi boka.”
GEN 18:33 Ekero Omonene akoorete gokwana na Aburaamu, akagenda; na Aburaamu akairana bwoye.
GEN 19:1 Abamalaika baria babere bakagenda, bagaika Sodomu mogoroba, na Loti nigo areenge oikaransete geita gia Sodomu. Ekero Loti abarooche, akaimoka kobarotota, agatugama inse, akaumama,
GEN 19:2 akabora: “Abaanene baane, gobera gocha aa, mosoe mw’omosomba oino, monyore amaache mwesibie amagoro aino, moraare goika mambia bokie; erio moche moimoke mambia, mogende.” Barabwo bagakana, bagateeba: “Yaya, nigo tokoba aa inchera obotuko obo bwonsi.”
GEN 19:3 Korende akabasorora mono, na barabwo bakagobera, erio bagasoa nyomba mwaye. Erio akabaroiseria endagera, na emegati etabekiri memera, na barabwo bakaria.
GEN 19:4 Ritang’ani batarachia korara, abanto bonsi b’omochie oria o Sodomu, abamura na abagaaka, bagacha bagaetanana enyomba,
GEN 19:5 bakarangeria Loti, bakamobooria: “Abanto abwo bacha mwao bono botuko, ng’ai bare? Basokie isiko aa, tobakore abakungu.”
GEN 19:6 Loti agasoka isiko ase abanto baria, agasieka egesieri korwa magega yaye,
GEN 19:7 akabateebia: “Baminto, nabasoroire, timokora obosooku buna obo.
GEN 19:8 Rora, nimbwate abaiseke baane babere abekungi; tiga mbaabarentere, na mobakorere buna moranche, korende abanto aba iga timobakorera ing’ana rinde rionsi, ekiagera basoire nyomba mwane ime na nigo bare inse y’oborendi bwane.”
GEN 19:9 Korende barabwo bakamoteebia: “Torwereo!” Naende bagateebania: “Omonto oyo nomomenyi are aa seito, na bono nigo arigetie gototeebereria! Bono nigo toragokorere bobe mono kobua buna nanga tware gokorera abanto abwo.” Erio bagatwoma‐twoma Loti mono, bakarigia kobuna egesieri.
GEN 19:10 Korende abanto baria baarenge ime bakarambora amaboko abo, bakang’usa Loti gochia nyomba ime, na erio kegima bagasieka egesieri.
GEN 19:11 Erio bagaukoria abanto baria baarenge korwa isiko, erinde bagasinywa konyora egesieri.
GEN 19:12 Erio abasacha baria babere bakabooria Loti: “Nore nonde omino aa? Nobwate abana bao banyuomete abaiseke bao, gose abamura na abaiseke bao, gose kobwate bande bamino ase omochie oyo, barusie korwa aase aa.
GEN 19:13 Naki intwe nigo twachire gosaria aase aa, ekiagera ekerero kiaye kiamentekire ase obosio bw’Omonene; ase ayio Omonene ototoomire tosarie aase aa.”
GEN 19:14 Erio Loti agasooka, agateebia abamura aba konya bariereire abaiseke baye boko: “Imoka bwango, morue aase aa, ekiagera Omonene ngocha are gosaria omochie oyo,” Korende barabwo bagakaga ng’a negosori akobakorera.
GEN 19:15 Bogachia gokia mambia, abamalaika baria bakaayereria Loti, bakamoteebia: “Imoka bwango, ira mokao na abaiseke bao babere abare aa amo naye, tobaisa gosirigwa ase egesusuro keria omochie oyo ogochia konyora.”
GEN 19:16 Ekero abeete ogoteebana, abanto abwo bakamobwata okoboko, bakabwata na mokaye na abaiseke baye, ekiagera Omonene amororerete amaabera, akamosokia isiko y’omochie.
GEN 19:17 Ekero baabasookirie isiko, oyomo obo akabateebia: “Tama, motoorie obogima bwaino; timorigereria magega, gose timotenena aande onsi ase ense eraire. Motame gochia ase ebitunwa, timobaisa gosira.”
GEN 19:18 Loti akabakania, akabateebia: “Taibo, Omonene one;
GEN 19:19 rora omosomba oo onyorire ogwancherwa ase amaiso ao, kwamentire amaabera ao ase ’nde ase ogotooria obogima bwane; korende inche tinkonyara gotama ng’ikeere ebitunwa; amabe abaise konyora, ang’ite.
GEN 19:20 Rora omochie oyo ore ang’e aiga, omochie omoke, noro ndaike bwango. Tiga ntame gochia ase omochie oria, ore omoke iga, ntoorie obogima bwane.”
GEN 19:21 Ere akamoteebia: “Rora, nagwancheire ase ring’ana erio boigo. Tingosaria omochie oyio gwateeba.
GEN 19:22 Ayerera, bwetoorie, ekiagera tingokora ing’ana rinde rionsi goika gwasoire omochie oria ime.” Ase ayio, omochie oyio okarokwa Soari.
GEN 19:23 Erioba konya riaorokire ekero Loti asoete Soari.
GEN 19:24 Eri’Omonene akaruta amagena ’omorero korwa igoro akonyititoka na omorero igoro ya Sodomu na Gomora,
GEN 19:25 agasamba emechie eyio, amo nense eyio yonsi eraire, na agasiria bonsi abamenyete imeo, na ebinto bionsi biare gokina ase ense eria.
GEN 19:26 Korende moka Loti nigo areenge korwa magega, akarigereria magega, akaonchoka, akooma, akaba buna rigena ri’omonyoo.
GEN 19:27 Mambia kobwakia, Aburaamu akagenda aase aria atenenete ase obosio bw’Omonene.
GEN 19:28 Ere akarigereria maate gochia ensemo ya Sodomu na Gomora, na ense yonsi eraire, na agwo akarora erioki rigotiira korwa inse, buna erioki rikorwa ase eriko rinene.
GEN 19:29 Ekaba ekero Nyasae asaretie emechie eyio y’ense eraire, akaba okoinyora Aburaamu, akarusia Loti ase ogosarigwa koria, ekero asambete emechie eyio ase Loti amenyete.
GEN 19:30 Loti agatiira korwa Soari, agacha akamenya ase ebitunwa amo nabaiseke baye babere, ekiagera nigo oboete komenya Soari; akamenya ase rikuruma amo nabaiseke baye babere.
GEN 19:31 Omoiseke oye omotangi agateebia oyomwabo omoke: “Tata ogotire, gose monto onde tari ase ense oyorache gotonyuoma buna engencho y’ense yonsi ere.
GEN 19:32 Bono, tiga toe tata edivai anywe, atinde, toraare nere, erinde tomotenenerie egesaku kiaye, tigesira.”
GEN 19:33 Bakanyoinsia ise edivai ase obotuko boria; omoiseke oria omotangi agachia, akaraara nere, ise tamanya ekero araara, gose ekero aboka.
GEN 19:34 Rituko rikobwatia omoiseke oria omotangi agateebia oria omoke omwabo: “Rora, obotuko bwa igoro nigo naraire na Tata; tomonyooinsie naende edivai ase obotuko obo, erio naye ochie, oraare nere, erinde tomotenenerie egesaku kiaye, tigesira.”
GEN 19:35 Bakamonyoinsia naende edivai ase obotuko obwo. Omoiseke oria omoke akaimoka, akaraara nere, ise tamanya ekero araara, gose ekero aboka.
GEN 19:36 Naboigo abaiseke abwo babere ba Loti bakorete iga, ekagera bakaba barito korwa ase ise.
GEN 19:37 Ase igo omoiseke oria omotangi akaibora omwana omoisia, akamoroka Moabu; oyio nere sokoro bw’Abamoabu goika reero iga.
GEN 19:38 Na moiseke oria omwabo omoke, nere akaibora omwana omoisia, akamoroka Ben‐Ami; oyio nere sokoro bw’Abaamoni goika reero iga.
GEN 20:1 Erio Aburaamu akaimoka korwa agwo mamure, akagenda gochia ensemo y’ense ya Negebu, akaroisia obomenyo bwaye, egati ya Kadeshi na Suri agwo Gerari.
GEN 20:2 Ekero are agwo, Aburaamu agakwana igoro ya Sara mokaye ogoteeba: “Oyo mosubati ominto.” Abimeleki, omorwoti o Gerari agatoma abanto kwoyia Sara.
GEN 20:3 Korende Nyasae akaorokera Abimeleki botuko ase okorota, akamoteebia: “Aye goika okwe, ekiagera omokungu oyo kwarentire nomokuungu bw’omonto onde.”
GEN 20:4 Abimeleki konya ataraba nere, akabora: “Aye Omonene, Inee, nigo oraite nonya nabanyaboronge?
GEN 20:5 Inee! Omonto oyio tantebeetie ere omonyene ng’a oyo mosubati omwabo? Na omokungu nere aganteebia ng’a oyo momura omwabo? Ase enkoro etari na komocha konde, na ase amaboko amarabu nakorire ayio.”
GEN 20:6 Erio Nyasae akamoteebia ase okoroota: “Inche namanyire ng’a ase enkoro etari na komocha gwakorire aya, na inche nkagotanga tigwankorera ebibe. Ase ayio, tinakoa ribaga omokune.
GEN 20:7 Bono moiranerie omonto oria mokaye, ekiagera ere n’omobani, nagosabere onyare koba moyo. Korende otamoiranereti, manya amaene, goika okwe, aye amo na abanto bao bonsi ore nabarabwo.”
GEN 20:8 Abimeleki akaimoka mambia chuni akarangeria abasomba baye bonsi, akabateebia amang’ana aya onsi, na abanto abwo bakaondoka mono.
GEN 20:9 Erio Abimeleki akarangeria Aburaamu, akamobooria: “Inki eke gwatokoreire iga? Inki nakomocheire goika kwarentire igoro yane na igoro y’oborwoti bwane ebibe ebinene buna ebi? Gwankoreire amang’ana atagwenereti gokorwa.”
GEN 20:10 Naende Abimeleki akabooria Aburaamu: “Inki kwareengereretie goika ogakora ring’ana eri?”
GEN 20:11 Aburaamu akamoiraneria: “Nabo nakorete igo, ekiagera narooche ng’a abamoirogete Nyasae tibari aase aa, na barabwo nigo barang’ite ase engencho ya mokane.
GEN 20:12 Ere amaene nomoiseke ominto, tata noyomo, korende ng’ina nomoao, na inche nkamonyuoma.
GEN 20:13 Ekero Nyasae andusetie korwa ase omochie o tata kogenda gochia aaria na aaria ngateebia mokane: Obwo nabwo obwanchani orankorere: kera aase toragende oteebe igoro yane ng’a inche momura omino.”
GEN 20:14 Erio Abimeleki akaimokia ching’ondi ne chiombe, amo nabasomba, abamura na abaiseke, akaa Aburaamu, akamoiraneria na Sara mokaye.
GEN 20:15 Abimeleki akamoteebia: “Rora, ense yane nigo ere ase obosio bwao; menya aande onsi ase oranche komenya.”
GEN 20:16 Ere agateebia Sara: “Rora naeire momura omino chisekeli chi’echifeta elifu eyemo, chibe entorobi yao ase amaiso ’abaanto bonsi abare amo naye, erio omanyekane ng’a nomonto omooronge ore.”
GEN 20:17 Erio Aburaamu agasaba Nyasae; na Nyasae akagwenia Abimeleki amo na mokaye, na abasomba baye abakungu, na barabwo bakaibora abana.
GEN 20:18 Naki Omonene konya okorire abakungu b’enka y’Abimeleki koba abagomba, erio tibaibora, ase engencho ya Sara moka Aburaamu.
GEN 21:1 Omonene akamotaarera Sara, akamokorera buna konya amoriereire eira.
GEN 21:2 Erio Sara akaba morito, akaiborera Aburaamu omwana omoisia ase obogotu bwaye, ase engaki eria Nyasae amotebeetie.
GEN 21:3 Omwana oyio Sara aiborete, Aburaamu ise akamoroka Isaka.
GEN 21:4 Ekero Isaka akoorire amatuko atano na atato, Aburaamu akamwarokia, buna Nyasae konya amochikiire.
GEN 21:5 Aburaamu nigo areenge nemiaka rigana erimo ekero Isaka, omwana oye, aiboretwe.
GEN 21:6 Sara akabora: “Nyasae onkoreire amaseko, na onde bwensi orayaigwe nansegisie.”
GEN 21:7 Naende agateeba: “Ning’o nanga ore komoteebia Aburaamu ng’a Sara nagonkie abana? Na bono namoiboreire omwana ase obogotu bwaye.”
GEN 21:8 Omwana oria agakina, agatiga okogonka. Ase rituko riria Isaka atigete kogonka, Aburaamu agakora omoyega omonene.
GEN 21:9 Korende Sara akarora omwana oria o Hagari Omomisiri, oyio aiborerete Aburaamu, ogochecheria Isaka, omwana oye.
GEN 21:10 Ase ayio agateebia Aburaamu: “Moserie omokungu oyo omosomba amo nomwana oye, ekiagera omwana bw’omokuungu oyo omosomba takoria omwando amo nomwana one Isaka.”
GEN 21:11 Ring’ana erio tiriamogwenera Aburaamu nonya ng’ake, ase engencho y’omwana oye.
GEN 21:12 Korende Nyasae agateebia Aburaamu: “Ring’ana eri tiriba riibe asore, ase engencho y’omwana oyo, na ase engencho y’omokuungu oyo, omosomba oo. Rinde rionsi Sara akogoteebia, riigwere, ekiagera korwa ase Isaka ororeeria rwao narwatorwe.
GEN 21:13 Naboigo, omwana bw’omokuungu oyo omosomba nimokore abe egesaku ekenene, ekiagera nere oyio nomwana oo.”
GEN 21:14 Erio Aburaamu akaimoka mambia chuni, akaimokia omogati na ebirandi biroiseirie amasankwa, bire n’amaache, akabiaa Hagari, akamobibekera mareko. Akamorentera na omwana, akamoteebia agende amo nere. Akagenda, akana‐koong’anya ase erooro ya Beeri‐Seba.
GEN 21:15 Ekero amaache aria areenge ebirandi ime aerire, akaareria omwana inse y’egetutu.
GEN 21:16 Erio akagenda, agaikaransa are ake, ase oboare bw’okoruta ensara, ekiagera nigo atebeete: “Tinkonyara korigereria omwana one ekero ogokwa.” Ekero aikaransete omorigereretie, agaaka eriogi riaye, akareera.
GEN 21:17 Nyasae akaigwa okoreera kw’omwana, na omomalaika o Nyasae akarangeria Hagari korwa igoro, akamoteebia: “Hagari, inki okoreera? Tibwoboa, ekiagera Nyasae oigure okoreera kw’omwana agwo ase araire.
GEN 21:18 Tenena, oimokie omwana, omobwate koboko kwao; naki nimokore abe egesaku ekenene.”
GEN 21:19 Erio Nyasae akaramokia Hagari amaiso, na ere akarora ensoko y’amaache, akagenda, akabuucha, agaichoria ekerandi amaache, akaa omwana oria erio akanywa.
GEN 21:20 Nyasae akaba amo nomwana oria. Ere akamenya ase erooro, akaba omomanyi bw’okorasa nemegwe.
GEN 21:21 Akamenya ase erooro ya Parani, na ng’ina akamonyuomeria omokungu korwa ase ense ya Misiri.
GEN 21:22 Ase engaki eyio Abimeleki na Pikoli, omochiki omonene bw’abarwani baye, bagateebia Aburaamu: “Nyasae nare amo naye ase ande onsi ogokora.
GEN 21:23 Ase ayio, bono karie eira na gotiana ase Nyasae ng’a togonkorera obong’ainereria inche, na abana baane, na abachokoro baane, korende koreng’ana buna inche nagokorerete aye, obwanchani obo naye onkorere nainche boigo, amo nense eye aye omenyete ime.”
GEN 21:24 Aburaamu agateeba: “Ee, ninkoriere eira.”
GEN 21:25 Aburaamu akamwemurunganeria Abimeleki ase engencho y’ensoko eria abasomba b’Abimeleki bamourete.
GEN 21:26 Abimeleki akamoteebia: “Inche timanyeti ning’o okorete ring’ana erio, gose tikwana gonteebia; nonya nokoigwa, tinana koyaigwa otatiga reero rioka.”
GEN 21:27 Erio Aburaamu akaimokia etugo yaye, ching’ondi ne chiombe, akaa Abimeleki, na barabwo babere bagakora okobwatana gati yabo.
GEN 21:28 Aburaamu agaatanana chimanwa chisigiti isano na ibere, agachibeeka ensemo.
GEN 21:29 Abimeleki akabooria Aburaamu: “Inee, chimanwa echi chisigiti isano na ibere gwatanana, engencho yaye inki?”
GEN 21:30 Aburaamu akamoiraneria: “Chimanwa echi chisigiti isano na ibere nigo nagochieire korwa ase okoboko kwane, erinde chibe kirori ase ’nde, ng’a ensoko eye ninche nayeremete.”
GEN 21:31 Ase ayio bakaaroka ase agwo Beeri‐Seba, ekiagera barabwo babere mbariereranete emuma aroro.
GEN 21:32 Ekero bakorire okobwatana aria Beeri‐Seba, Abimeleki na Pikoli, oria omochiki omonene bw’abarwani baye, bakaimoka korwa agwo, bakairana ase ense y’Abafilisti.
GEN 21:33 Aburaamu agasimeka omote onga buna ekerachuoki aria Beeri‐Seba, na agwo akarangeria erieta ria Nyasae Omonene o kare na kare ase okomosasiima.
GEN 21:34 Aburaamu akamenya buna omomenyi ase ense y’Abafilisti amatuko amange.
GEN 22:1 Ekaba magega y’amang’ana ayio, Nyasae akabeekera Aburaamu ogoteemwa. Akamorangeria: “Aburaamu!” Na Aburaamu akamoitabeera. “Nao inde aa.”
GEN 22:2 Nyasae akamoteebia: “Moire Isaka, omwana oyo oo omomoima, oyobwanchete, ogende nere goika ense ya Moria. Agwo omorue abe ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase egetunwa ekemo ki’ebio ndakworokie.”
GEN 22:3 Aburaamu akaimoka mambia chuni, akabeeka ebinto ase etigere yaye, akairana abamura babere amo nere, na Isaka omwana oye. Agaatia chinko agochia gosambera ekeng’wanso, akaimoka, akagenda gochia aase aria ateebetigwe na Nyasae.
GEN 22:4 Rituko ria gatato Aburaamu akaimokereria amaiso aye igoro, akarora aase aria korwa aare.
GEN 22:5 Erio Aburaamu agateebia abamura baria abaarenge komo: “Ikaransa inwe aiga amo netigere eye! Inche amo nomwana oyo one nkogenda tore gochia aria, tosasime, erio toirane ase more naende.”
GEN 22:6 Aburaamu akaimokia chinko echi areenge gochia gosambera ekeng’wanso, agatweka Isaka omwana oye, na ere omonyene akaimokia omorero na omoyio. Bakagenda amo bonsi babere.
GEN 22:7 Isaka agakwana na Aburaamu ise, agateeba: “Tata!” Ise agoitaba ogoteeba: “Nao inde aa, omwana one.” Isaka akamobooria: “Rora, omorero ne chinko ntobwate, korende ng’ai emaanwa y’eng’ondi ere togochia gokorera ekeng’wanso ki’ogosaambwa?”
GEN 22:8 Aburaamu akamoiraneria: “Omwana one, Nyasae nenyorere emaanwa y’eng’ondi ase ekeng’wanso eke.” Erio bakagenderera amo bonsi babere.
GEN 22:9 Kobaikire aase aria ateebetigwe na Nyasae, Aburaamu akaagacha egesasiimero agwo, akaara chinko igoro yaye, agasiba Isaka omwana oye, akamwareria igoro ye chinko chiria.
GEN 22:10 Erio Aburaamu akarambora okoboko kwaye, akabogoria omoyio anyenye omwana oye.
GEN 22:11 Korende omomalaika Omonene akamorangeria korwa igoro, akabora: “Aburaamu, Aburaamu!” Ere agaitaba: “Nao inde aa.”
GEN 22:12 Omomalaika oria akamoteebia: “Torambora okoboko kwao igoro ase omwana oo, gose tomokorera ing’ana rinde rionsi riibe. Bono namanyire ng’a nomoirogete Nyasae, naende narorire ng’a tondineti omwana oo omomoima.”
GEN 22:13 Aburaamu akaimokerereria amaiso aye igoro, akaonchora ebigoti gochia aa anaaria, akarora eng’ondi emingichi ebwatire ching’unchara ase orosana nemerande. Aburaamu akagenda, akarusia eng’ondi eyio, akayerua, ekaba ekeng’wanso ki’ogosambwa ase ribaga ri’omwana oye.
GEN 22:14 Aburaamu Akaaroka aase aria “Omonene nayaroke” (Yahwe‐Yire); buna abanto bagokwana goika reero iga: “Ase egetunwa ki’ Omonene, nao ekonyorekana.”
GEN 22:15 Omomalaika Omonene akarangeria Aburaamu korwa igoro eria kabere, akamoteebia:
GEN 22:16 “Omonene oteebire: Netianirie inche omonyene, ekiagera gwakorire ring’ana eri, gose tondineti omwana oo omomoima.
GEN 22:17 Ase ogosesenia ningosesenie, na ase okomenta nimente ororeeria rwao, robe oronge buna ching’enang’eni chia igoro na buna omokenye ore engegu y’enyancha, na ororeeria rwao inarobue emechie y’ababisa babo,
GEN 22:18 na ase ororeeria rwao ebisaku bionsi bi’ense inabisesenigwe, ekiagera kwanyigwereire.”
GEN 22:19 Erio Aburaamu akairana gochia ase abamura baria baarenge komo; bonsi bakaimoka, bakagenda amo gochia Beeri‐Seba; na Aburaamu akaba okomenya agwo Beeri‐Seba.
GEN 22:20 Magega y’amang’ana ayio kaerire Aburaamu agateebigwa ng’a, “Milka oiboreire momura omino Nahori abana.
GEN 22:21 Abana abwo nabwo aba: Usi, omwana oye omotangi, na Busi omwabo, na Kemueli, ise Aramu,
GEN 22:22 na Kesedi, na Haso, na Pilidasi, na Yidilafu, na Betueli.”
GEN 22:23 Betueli nere omoiborete omoiseke ore korokwa Rebeka. Abwo batano na batato nabwo Milka aiborerete Nahori, momura omwabo Aburaamu.
GEN 22:24 Naende omokungu oye o sere‐sere, ore korokwa Reuma, akamoiborera Teba, na Gahamu, na Tahasi, na Maaka.
GEN 23:1 Sara nigo akoorete emiaka rigana erimo, na emerongo ebere, na etano na ebere (127); eye nero emiaka y’obogima bwa Sara.
GEN 23:2 Sara agakwera ase Kiriati‐Ariba, agwo nao Heburoni, ase ense ya Kaanani. Aburaamu akagenda komoreera Sara na okweumia okonene, na akaroberia omoyega bw’ogotindekwa kwaye.
GEN 23:3 Aburaamu akaimoka korwa ase egetondo kiaye, agateebia Abahiti,
GEN 23:4 “Inche nomomenyi inde, imenyete ase egati yaino; komoranche mong’e aase ntindeke omokungu one onkwereire, imorusie ase obosio bwane.”
GEN 23:5 Abahiti bakairaneria Aburaamu, bakamoteebia,
GEN 23:6 “Omonene, totegerere! Aye nigo ore omonto omonene o Nyasae ase egati yaito. Tindeka omokungu oo ase embeera ende yonsi engiya orachoore. Onde tari ase egati yaito orakorine embeera yaye gose agotange totindeka omokungu oo.”
GEN 23:7 Aburaamu akaimoka, agatugama inse ase amasio ’Abahiti, abanto b’ense eria.
GEN 23:8 Ere agakwana nabarabwo, akabora: “Komoranche mong’e ribaga ntindeke omokungu one, imorusie ase obosio bwane, monyigwe na monsabere ase Efuroni, omwana o Sohari,
GEN 23:9 ang’e rikuruma riaye, erio rire agwo Makipela, ase ensinyo y’oboremo bwaye. Ase rigori riikeranu tiga ang’ere ase amasio aino, togoranereo, ribe aase aane ndabe ngotindeka abakuure.”
GEN 23:10 Bono Efuroni nigo areenge oikaransete agwo ase egati y’Abahiti. Ere Efuroni, Omohiti, akairaneria Aburaamu ekero Abahiti bonsi, abaare goetera egeita ki’omochie oye, bamotegererete,
GEN 23:11 agateeba: “Yaya, omonene one, ntegerera. Oboremo boria nakoeire amo ne rikuruma riria rire imeo, ase amaiso ’abaanto baminto nakobieire; otindeke mokao aroro.”
GEN 23:12 Erio Aburaamu agatugama inse ase amasio ’abaanto b’ense eria.
GEN 23:13 Agateebia Efuroni ekero abanto b’ense eria bamotegererete: “Koranche, ntegerera! Inche nindue rigori ri’oboremo; naye obogorie chifeta korwa ase ’nde, na inche nintindeke mokane aroro.”
GEN 23:14 Efuroni akairaneria Aburaamu,
GEN 23:15 akamoteebia: “Omonene one, ntegerera! Oboremo obwo bw’erigori rie chisekeli chi’efeta amagana ane, ngento ki toengereranie inche naye? Tindeka mokao agwo.”
GEN 23:16 Aburaamu bagaancherana na Efuroni; na Aburaamu akarengera Efuroni chifeta chiria ateebete Abahiti kobaigwete, chisekeli chi’echifeta amagana ane, koreng’ana nekerengo giancheranire nabaonchoreria.
GEN 23:17 Oboremo bw’Efuroni obwo bware agwo Makipela moocha ya Mamure, oboremo amo ne rikuruma riria riare imeo na emete yonsi yareengeo, ensemo eria yonsi Aburaamu akayeegwa.
GEN 23:18 Igo ayeetwe ase amasio ’Abahiti, abwo bonsi baare gosoera egeita kiaye.
GEN 23:19 Magega y’ayio Aburaamu agatindeka Sara mokaye ase rikuruma ri’oboremo bware agwo Makipela, moocha ya Mamure, agwo nao Heburoni, ase ense ya Kaanani.
GEN 23:20 Nabo oboremo boria, ne rikuruma riria riare imeo, Aburaamu akabinyora korwa ase Abahiti bibe aase kwaye agwo ase agotindeka abakuure.
GEN 24:1 Bono Aburaamu konya obeire omogotu, akoorire emiaka emenge; n’Omonene konya omosesenirie ase amang’ana onsi.
GEN 24:2 Aburaamu akarangeria omosomba oye oyo konya omokoreire ase emiaka emenge mono, na omorenderete enibo yaye yonsi, akamoteebia: “Beka okoboko kwao inse y’ebinama biane,
GEN 24:3 na inche ninkoboorie otiane ase Omonene Nyasae o igoro na ense, ng’a tokorigeria omwana one omokungu korwa ase abaiseke b’Abakaanani, aba imenyete ase egati yabo.
GEN 24:4 Korende ogende ase ense yane na ase eamate yane, orentere omwana one Isaka omokungu korwa aroro abe mokaye.”
GEN 24:5 Omosomba oria akamoiraneria: “Aande, omokungu oria atancheraneti gocha amo nainche goika ase ense eye; Inee, nigo ndaire omwana oo goika ase ense eria kwarwete?”
GEN 24:6 Aburaamu akamoiraneria: “Bwerende, tobaisa koira omwana one aroro.
GEN 24:7 Omonene, Nyasae o igoro na ense, oyondusetie o tata korwa ase ense eria naiboreretwe, ere nigo akwanete nainche na gotiana, ogoteeba: Ning’ee ororeeria rwao ense eye, ere natome omomalaika oye agotang’ane; aye norentere omwana one omokungu korwa aroro.
GEN 24:8 Na omokungu oria atancheti moche komo, rirorio nosiborwe korwa ase eira eye okoria ase ’nde, korende tobaisa koira omwana one gochia aroro.”
GEN 24:9 Erio omosomba oria ababeeka okoboko kwaye inse y’ekebono kia Aburaamu, omonene oye, akerama ase ring’ana erio.
GEN 24:10 Erio omosomba oria akarusia chingamia ikomi chi’omonene oye, akaimokia na ebiegwa ebinge ebiya; akaimoka, akagenda gochia Mesopotamia, agaika omochie oria Nahori amenyete.
GEN 24:11 Agwo agatimokeria chingamia isiko y’omochie ang’e nensoko y’amaache engaki ya mogoroba, ekero abakungu bagocha kobuucha amaache.
GEN 24:12 Ere agasaba, agateeba: “Aye Omonene, Nyasae bw’omonene one Aburaamu, nagosabire, onsesenie ase amang’ana aane a reero, okorere omonene one Aburaamu obwanchani.
GEN 24:13 Rora, ninteneine aiga ase ensoko y’amaache, na abaiseke b’omochie oyo ngocha bare kobuucha amaache.
GEN 24:14 Tiga ebe iga; Kondaborie oyomo obo: Koranche obeke enyongo yao inse, inche inywe amaache, na ere karang’iranerie: Ee, kanywe aye, na nimbuuchere chingamia chiao nachirochio; otige oyio abe nere gwachoreire omosomba oo Isaka, na inche erio nimanye ng’a aye Omonene one gwankoreire amaya ase obwanchani.”
GEN 24:15 Ritang’ani atarakoora ogosaba kwaye, akarora Rebeka ogocha obogoretie enyongo yaye mareko. Ere nomoiseke o Betueli, na Betueli nomwana o Milka, moka Nahori, momura omwabo Aburaamu.
GEN 24:16 Na omoiseke oria nigo areenge omonyakieni, naende nomwekuungi, otaraba na mosacha onde. Agatirimboka gochia ase ensoko, agaichoria enyongo yaye amaache, agatiira.
GEN 24:17 Erio omosomba oria akaminyoka bwango gochia komoorotota, akamosaba: “Koranche, ong’e amaache inywe.”
GEN 24:18 Ere akamoiraneria akamoteebia: “Kanywe, omonene one!” Agatoora enyongo yaye bwango, akayebeeka koboko kwaye, akamoa, na ere akanywa.
GEN 24:19 Gakoorire komoa amaache, akabora: “Ne chingamia chiao boigo ninchibuuchere, na chirochio chinywe.”
GEN 24:20 Akaayerera, akaumora amaache aria areenge ase enyongo ase orotuba ime, akaminyoka bwango ase ensoko naende, agachibuuchera chingamia chiaye chionsi.
GEN 24:21 Erio omonto oria akamobeta amaiso, akaba okirete kiri, erinde amanye gose Omonene osesesenirie orogendo rwaye, gose taibo.
GEN 24:22 Ekero chingamia chiakoorire konywa amaache, omonto oria akamoruseria ekegera gi’etaabu, kiare noborito bwe chigiramu isano na isato, na ebitange bibere bie chitaabu ase amaboko aye, ebiare noborito bwe chigiramu rigana erimo, na emerongo etano.
GEN 24:23 Akamobooria: “Nomoiseke o ng’o ore? Naende onteebie gose ribaga ndire mwa iso toranyare koraara botuko.”
GEN 24:24 Ere akamoiraneria: “Inche nomoiseke o Betueli, oyo Milka aiborerete Nahori.”
GEN 24:25 Naende akamoteebia: “Seito obonyansi mboreo, na aase tokorisia aisaine, na enyomba y’abageni bakorara nereo.”
GEN 24:26 Erio omonto oria agatugama inse, agasasiima Omonene,
GEN 24:27 agateeba: “Omonene, Nyasae bw’omonene one Aburaamu, atogigwe! Ere tatigeti koorokia omonene one obuya na obwegenwa. Omonene ondaaire enchera, naikire enka y’abamwabo omonene one.”
GEN 24:28 Erio omoiseke oria akaminyoka, agaika inka sobo, agateebia abanto ba nyomba mwa ng’ina amang’ana ayio.
GEN 24:29 Rebeka nabwate momura omwabo ore korokwa Labani. Ekero Labani arooche ekegera na ebitange ase amaboko ’omoiseke omwabo, na kaigure amang’ana omonto oria ateebetie Rebeka, agasoka, akaminyoka gochia ase ensoko ase omonto oria areenge, akamorora oteneine ase chingamia chiaye,
GEN 24:31 akamoteebia: “Inchuo, aye osesenirie n’Omonene! Naki oteneine isiko aa? Inche nakoroiseirie enyomba ase ogochia koraara, na aase e chingamia chiao.”
GEN 24:32 Erio omonto oria agasoa nyomba, na Labani agasibora chingamia chigurube chiabo, agachia obonyansi, na chirochio chikaria. Naende akarentera omonto oria amaache, akarentera na abwo baarenge komo, bagesibia amagoro.
GEN 24:33 Erio akaariganigwa ase endagera, korende agateeba: “Tinkoria endagera, goika ndateeba amang’ana ane.” Erio Labani akairaneria: “Gaki, yakwane!”
GEN 24:34 Erio agateeba: “Inche nomosomba o Aburaamu.
GEN 24:35 Omonene osesenirie omonene one mono, na ere obeire omotenenku. Omoeire amaicho e ching’ondi, na aye chiombe, chifeta ne chitaabu, na abasomba, abamura na abaiseke, chingamia ne chitigere.”
GEN 24:36 Na Sara, moka omonene one, akamoiborera omwana omomura ekero amenyire omogotu; na omonene one oeire omwana oyio bionsi ebi abwate.
GEN 24:37 Omonene one akamboria ntiane, aganteabia: “Torigeria omwana one omokungu korwa ase abaiseke b’Abakaanani, aba imenyete ase ense yabo;
GEN 24:38 Korende ogende ase omochie o tata, ase eamate yane, orentere omwana one omokungu korwa aroro.
GEN 24:39 Na inche ngateebia omonene one: Aande omokungu oria atancheraneti gocha amo nainche.
GEN 24:40 Korende aganteebia: Omonene oyo ngendererete ase obosio bwaye, natome omomalaika oye amo naye, asesenie orogendo rwao. Naye orentere omwana one omokungu korwa ase eamate yane, korwa ase omochie o tata;
GEN 24:41 erio nosiborwe korwa ase eira eyio nakoboririe otiane. Ekero oraike ase eamate yane, onye tibagokoa omoiseke oyio, aye rirorio nobe gwasiboirwe korwa ase ogotiana kwao.”
GEN 24:42 “Inche igo nacha reero ase ensoko, nasaba iga: Aye Omonene, Nyasae bw’omonene one Aburaamu, koranche onsesenie bono ase orogendo rwane nkogenda.
GEN 24:43 Rora ninteneine aiga ase ensoko y’amaache. Tiga ebe iga: Omoiseke onde omo orache kobuucha amaache, na inche imosabe oyio: Koranche ong’e amaache make korwa ase enyongo yao inywe.
GEN 24:44 Onye ere okong’iraneria: Ee, kanywe, na nimbuuchere chingamia chiao nachirochio; otige oyio abe nere omokungu Omonene achoreire omwana bw’omonene one.”
GEN 24:45 “Ritang’ani ntarakoora ogosaba ase omoyo one, narora Rebeka ogocha obegete enyongo yaye mareko, ogotirimboka gochia ase ensoko kobuucha amaache.” Na inche namosaba: “Koranche, ong’e amaache inywe.”
GEN 24:46 Ere orusia enyongo yaye bwango korwa ase amareko aye, oyebeeka inse, onteebia: Kanywe, ne chingamia chiao ninchibuchere boigo. Erio ong’a, nanywa, oa ne chingamia, nachirochio chianywa.
GEN 24:47 Erio namobooria: “Nomoiseke o ng’o ore?” Ere ong’iraneria: “Inche nomoiseke o Betueli oyo Milka aiborerete Nahori.” Agwo namobekera ekegera chimioro chiaye, na ebitange ase amaboko aye.
GEN 24:48 Erio natugama inse nasasiima Omonene. Naende namotogia Omonene, Nyasae bw’omonene one Aburaamu, oyontang’anete ase enchera endonge, erinde imorentere omwana bw’omonene one omokungu korwa ase eamate yaye.
GEN 24:49 Bono rende, onye morigetie gokorera Omonene one amaya, na ayare boronge, monteebie; onye taibo, monteebie, ngende ensemo ende eng’ao korigia.
GEN 24:50 Erio Labani na Betueli bakamoiraneria, bakamoteebia: “Amang’ana aya nigo arure ase Omonene; intwe titokonyara gokwana ande, amabe gose amaya.
GEN 24:51 Rora, Rebeka oyio ore ase obosio bwao, moire, mogende komo, achie koba omokungu bw’omwana bw’omonene oo, buna Omonene konya ateebire.”
GEN 24:52 Ekero omosomba o Aburaamu aigwete amang’ana abo, agatugama inse ase obosio bw’Omonene.
GEN 24:53 Erio omosomba oria akarusia ebinto bi’ogwechabera bie chitaabu, na ebie chifeta, amo ne chianga, akaa Rebeka. Naende akaa momura omwabo amo na ng’ina ebiegwa bi’erigori rinene.
GEN 24:54 Ere na abanto baria baarenge komo bakaria na bakanywa, erio bakaraara aroro. Mambia kobwachia gokia akabateebia: “Ing’a ribaga ng’irane ase omonene one.”
GEN 24:55 Momura omwabo Rebeka na ng’ina bakamoteebia: “Tiga omoiseke oyo arabeere aiga koreng’ana amatuko ikomi; magega y’ayio mogende komo.”
GEN 24:56 Ere akabateebia: “Timobaisa goteebania, ekiagera Omonene onsesenirie ase orogendo rwane; ing’a ribaga ngende ase omonene one.”
GEN 24:57 Bakamoteebia: “Tiga torangerie omoiseke, tomoboorie, toigwe buna agoteeba.”
GEN 24:58 Bakarangeria Rebeka, bakamobooria: “Inee! Inabwanche ogende nomonto oyo?” Akairaneria: “Ee, nanchire, ngende nere.”
GEN 24:59 Erio bakaa Rebeka ribaga amo nomoreri oye bagende nomosomba o Aburaamu na abanto baye.
GEN 24:60 Bagasesenia Rebeka, bakamoteebia, “Oyominto, obe ng’ina abanto chilifu ne chilifu; ororeeria rwao inarobue emechie y’ababisa bao, royegambere!”
GEN 24:61 Erio Rebeka akaimoka amo nabaiseke baye abasomba, bakariina chingamia, bagatunyana omonto oria. Naboigo omosomba oria akaira Rebeka, akagenda nere sobo.
GEN 24:62 Bono Isaka konya orure ase ensoko ya Beeri‐Lahai‐Roi, ekiagera nigo amenyete ase ense ya Negebu.
GEN 24:63 Isaka nigo achiete mogondo ekero kia mogoroba, akaba ore nebirengererio. Agwo akaimokereria amaiso aye igoro, akarora chingamia chigocha.
GEN 24:64 Rebeka nere akaimokereria amaiso aye igoro, akarora Isaka; erio agaika bwango korwa ase engamia igoro,
GEN 24:65 akabooria omosomba oria: “Monto ki oria ogotaara ase omogondo, ogocha koumerana naintwe?” Omosomba oria akamoiraneria: “Oria nere omonene one.” Erio omoiseke oria akabwata egietubo kiaye, agetuba.
GEN 24:66 Na omosomba oria agateebia Isaka amang’ana onsi, buna akorete.
GEN 24:67 Isaka agasoyia Rebeka ase eema ya ng’ina ime, akaba omonywomire, naende akaba omwanchete. Ase ogi, Isaka akaremigwa korwa ase omoichano bw’ogokwa kwa ng’ina.
GEN 25:1 Aburaamu akanyuoma omokungu onde, ore korokwa Ketura.
GEN 25:2 Nere akamoiborera Simurani, na Yokisani, na Medani, na Midiani, na Isibaki, na Sua.
GEN 25:3 Yokisani akaibora Seba na Dedani. Na basinto ba Dedani nabwo aba: Ashurimu, na Letusi, na Leumi.
GEN 25:4 Basinto ba Midiani nabwo aba: Efa, na Eferi, na Hanoki, na Abida, na Elidaa. Abwo bonsi nabwo baarenge abana ba Ketura.
GEN 25:5 Aburaamu akaa Isaka ebinto bionsi ebi abwate.
GEN 25:6 Korende abana b’abakuungu baria ba sere‐sere Aburaamu akabaa ebiegwa. Ekero are moyo, konya atarakwa, akabateebia barue ase omwana oye Isaka, bagende gochia moocha, ase ense ya Moocha.
GEN 25:7 Aburaamu nigo amenyete emiaka rigana erimo, na emerongo etano na ebere, na etano (175), ase obogima bwaye.
GEN 25:8 Nigo asogetie omoyo ase obogotu n’obuya, ore omogaka, oisanekire nemiaka emenge; agasangerekana amo nabaanto baye.
GEN 25:9 Isaka na Isumaeli bakamotindeka ase rikuruma agwo Makipela ase oboremo bwa Efuroni, omwana o Sohari, Omohiti, moocha ya Mamure,
GEN 25:10 ase oboremo boria Aburaamu agorete korwa ase Abahiti. Agwo nao Aburaamu atindegetwe ase Sara mokaye nere atindegetwe.
GEN 25:11 Magega y’ogokwa kwa Aburaamu, Nyasae agasesenia Isaka, omwana oye. Na Isaka akamenya ang’e nensoko yaare korokwa Beeri‐Lahai‐Roi.
GEN 25:12 Oro narwo ororeeria rwa Isumaeli, omwana o Aburaamu, oyo Hagari, omosomba o Sara, amoiborerete.
GEN 25:13 Aya naro amarieta ’abana ba Isumaeli, ase omooroberio bw’okoiborwa kwabo: Nebayoti, nere omwana oye omotangi, na Kedari, na Adibeeli, na Mibusamu,
GEN 25:14 na Misima, na Duma, na Masa,
GEN 25:15 na Hadadi, na Tema, na Yeturi, na Nafisi, na Kedema.
GEN 25:16 Aba nabwo abana ba Isumaeli, na aya naro amarieta abo ase emechie yabo na ebitwori biabo, na barabwo nigo baarenge abagaambi ikomi na babere, ase ebisaku biabo.
GEN 25:17 Isumaeli nigo aigetie emiaka rigana erimo, na emerongo etato, na etano na ebere (137), erio erio agakwa; agasangererekana amo nabaanto baye.
GEN 25:18 Abana ba Isumaeli nigo baamenyete bagachaakera Havila, bagaika Suri moocha ya Misiri, ase enchera ekogenda Asuri; bakamenya babebekaine n’abamwabo bonsi.
GEN 25:19 Oro narwo ororeeria rwa Isaka, mosinto o Aburaamu. Aburaamu nere oiborete Isaka.
GEN 25:20 Isaka nigo areenge nemiaka emerongo ene ekero anyuomete Rebeka, omoiseke o Betueli, Omoaramu o Padan‐Aramu, omoiseke omwabo Labani, Omoaramu.
GEN 25:21 Isaka agasabera mokaye ase Omonene, ekiagera nigo areenge omogomba. Omonene akaigwa ogosaba kwaye, na Rebeka mokaye akaba morito.
GEN 25:22 Abana bakaba bakomigana enda yaye ime. Ere akabora: “Onye nabo iga, okoba moyo kwane ninki korangwenere?” Akagenda koboori’Omonene.
GEN 25:23 Omonene akamoiraneria, “Ebisaku bibere mbire enda yao ime, abanto babere orache koibora, na barabwo mbaatananekane korwa okoiborwa kwabo; oyomo nabe ne chinguru kobua oria onde, oria omonene omosomba bw’oria omoke.”
GEN 25:24 Ekero amatuko aye ay’okoibora achia goikerana, bakanyora ne chibarongo chiare enda yaye ime.
GEN 25:25 Oyo bw’eritang’ani agasooka, ere nigo areenge omobariri, omobere bwonsi nigo orenge namarionya; bakamoroka Esau.
GEN 25:26 Magega yaye oyomwabo agasooka, okoboko kwaye kobwatete egetingiro gia Esau na ere bakamoroka Yakobo. Isaka nigo areenge nemiaka emerongo etano nomo (60), ekero mokaye abaiborete.
GEN 25:27 Ekero abana abwo bakinire, Esau akaba omotwari bwe ching’iti, korende Yakobo nigo areenge omonto omotoereru, ore kobeera ase chiema.
GEN 25:28 Isaka nigo amwanchete Esau, ekiagera areenge komorentera chinyama chi’obotwari bwaye; korende Rebeka nigo amwanchete Yakobo.
GEN 25:29 Rituko erimo Yakobo naiyegete omosori gete. Esau agacha korwa orosana, konya orosire mono, ogoyire ase engencho y’enchara.
GEN 25:30 Na Esau agasaba Yakobo: “Koranche, ong’e omosori oyio omobariri inywe, ekiagera n akuure enchara.” Ase ayio bakamoroka Edomu (engencho yaye, omobariri).
GEN 25:31 Yakobo akamoiraneria: “Ritang’ani ng’oonerie omwando oo bw’okoiborwa kw’obotangi.”
GEN 25:32 Esau agateeba: “Rora, inche nigo inde ang’e gokwa, omwando oyo bw’okoiborwa kw’obotangi inki orankonye?”
GEN 25:33 Yakobo akamoteebia: “Karatiana ritang’ani ase ’nde.” Esau agatiana, erio akaooneria Yakobo omwando oye bw’okoiborwa kw’obotangi.
GEN 25:34 Erio Yakobo akaa Esau omogati na omosori bwe ching’ende, na ere akaria na konywa; erio akaimoka akagenda. Naboigo Esau achayete omwando oye bw’okoiborwa kw’obotangi.
GEN 26:1 Bono enchara yachete ase ense eria, nenchara y’ogokumia, tari eria yachete ritang’ani ase engaki ya Aburaamu. Erio Isaka agachiera Abimeleki, omorwoti bw’Abafilisti, aria Gerari.
GEN 26:2 Na Omonene akaorokera Isaka, akamoteebia: “Totirimboka gochia Misiri, korende omenye ase ense eye ndakworokererie.
GEN 26:3 Obe buna omomenyi ase ense eye, na inche nimbe amo naye, ningosesenie; naki ninkoe aye na ororeeria rwao chinse echi chionsi, na ning’ikeranie eira yane eyio natianete ase Aburaamu iso.
GEN 26:4 Nimente ororeeria rwao robe oronge buna ching’enang’eni chia igoro; ne chinse echi chionsi ninchiee ororeeria rwao; na ase ororeeria rwao ebisaku bionsi bi’ense inabisesenigwe,
GEN 26:5 ekiagera Aburaamu naigwerete amang’ana aane, akabwata aya namochiigete, na amachiiko aane, na aya narigete, amo nogoteebereria kwane.”
GEN 26:6 Ase igo, Isaka akamenya Gerari.
GEN 26:7 Ekero abanto b’aase aria baamoboretie amang’ana igoro ya mokaye, akabateebia: “Oyo ’mosubati ominto.” Naki nigo oboete goteeba ng’a ere ’mokaye, akarengereria ng’a abanto b’aase aria mbaabaise komoita ase engencho ya Rebeka, ekiagera ere areenge omonyakieni.
GEN 26:8 Ekero konya bamenyire aria engaki entambe, Abimeleki, omorwoti bw’Abafilisti, akarigereria korwa ase ekebao, akarora Isaka bakogosoria na Rebeka mokaye.
GEN 26:9 Erio Abimeleki akarangeria Isaka, akamobooria: “Amaene, oyo ’mokao? Naki gwakora ogateeba ng’a oyo mosubati omino?” Isaka akamoiraneria: “Nigo nareengereretie ng’a, aande nimbaise goitwa ase engencho yaye.”
GEN 26:10 Abimeleki akamobooria: “Inki eke gwatokoreire iga? Aande monto onde oito areenge gochia araare na mokao, na aye anga nigo gwatobeka ase okomocha.”
GEN 26:11 Ase ayio Abimeleki agatianera abanto bonsi, akabateebia: “Monto onde bwensi aise gokuna omonto oyo ore aa, gose mokaye, goika aitwe.”
GEN 26:12 Isaka agasimeka endagera ase ense eria, akagesa ase omwaka oyio ara rigana, n’Omonene akamosesenia.
GEN 26:13 Omonto oyio akaba ne chinguru, akagenderera komenteka gokina, goika akaba nokobua okonene.
GEN 26:14 Nigo abeete nenibo y’amaicho e ching’ondi ne chiombe, na abasomba abange. Ase igo, Abafirisiti bakamororera ribero.
GEN 26:15 (Ne chinsoko chiria chionsi abasomba ba Aburaamu ise Isaka baremete, Abafirisiti konya bachitichire namaroba.)
GEN 26:16 Erio Abimeleki agateebia Isaka: “Karue ase tore, ekiagera aye kwamenyire ne chinguru chinyinge gotobua.”
GEN 26:17 Ase igo, Isaka akang’anya korwa aroro, agatoora ase ense eraire ya Gerari, akamenya aroro.
GEN 26:18 Isaka akarubora chinsoko chiria naende, echio chiaremetwe ase engaki ya Aburaamu ise, ekiagera Abafirisiti konya bachitichire magega Aburaamu g akuure. Isaka agachiroka buna ise achirogete ritang’ani.
GEN 26:19 Abasomba ba Isaka bakarema agwo ase ense eraire, bakanyora entuboka y’amaache.
GEN 26:20 Abarisia b’ensemo ya Gerari bakaba bakwomana nabarisia ba Isaka, bagoteeba: “Amache aya nayaito.” Ase igo, Isaka Akayeroka entuboka eria Eseki, ekiagera bamwomaneretie aroro.
GEN 26:21 Naende bakarema, bakanyora entuboka ende, nero bakayiomanera. Ase igo, akayeroka Sitina.
GEN 26:22 Akaimoka korwa agwo, akagenda akarema akanyora entuboka ende; eyio ero tibayiomanera. Ase ayio akayeroka Rehoboti, akabora: “Naki Omonene otoeire ense engare, na toragenderere komenteka ase ense eye.”
GEN 26:23 Isaka akarua aroro, agatiira gochia Beeri‐Seba.
GEN 26:24 Ase obotuko obwo obw’Omonene akamoorokera, akamoteebia: “Inche ninche Nyasae o Aburaamu iso, tibwoboa, ekiagera nigo inde amo naye, ningosesenie aye amo na ororeeria rwao, ase engencho y’omosomba one Aburaamu.”
GEN 26:25 Na Isaka akaagacha egesasiimero aroro, akarangeria erieta ri’Omonene, agatenenia chiema chiaye aroro. Na agwo abasomba baye bakarema, bakanyora entuboka.
GEN 26:26 Erio Abimeleki akarwa Gerari, amo n’Ahusati, omosemia oye ase obogaambi, na Pikoli, oria omochiki omonene bw’abarwani baye, bagachiera Isaka.
GEN 26:27 Na Isaka akababooria: “Inki mwacha korigia aa bwone, na ekero nare nainwe nigo mongechete, naende mwanseretie korwa seino?”
GEN 26:28 Bakamoiraneria: “Amaene, twarorire maiso marore ng’a Omonene nigo are amo naye. Na nigo torengereretie ng’a totiananie na tokore okobwatana naye ng’a,
GEN 26:29 bono togotokorera bobe bonde, buna intwe totagokunete, gose totagokorerete bobe, otatiga amaya oka; tokagotiga okagenda bwoo nomorembe. Naye bono nomosesenigwa Omonene.”
GEN 26:30 Erio Isaka akabakorera omoyega, bakaria na bakanywa.
GEN 26:31 Bakaimoka mambia chuni, bagatianania barabwo ase barabwo; na Isaka akabakooba, na barabwo bakarua asare, bakagenda nomorembe.
GEN 26:32 Ase rituko riria riria abasomba ba Isaka bagaacha, bakamorentera amang’ana igoro y’entuboka eria banyorete, bakamoteebia: “Twanyorire amaache.”
GEN 26:33 Ere akayeroka Seba; na ase engencho eyio omochie oyio nigo okorokwa Beeri‐Seba goika reero iga.
GEN 26:34 Ekero Esau gaika nemiaka emerongo ene akanyuoma Yuditi, omoiseke o Beeri, Omohiti, na Basemati, omoiseke o Eloni, nere n’Omohiti.
GEN 26:35 Barabwo babere bagakora obogima bwa Isaka na Rebeka koba nobororo obonge.
GEN 27:1 Ekero Isaka konya abeire omogotu, nonya na amaiso aye konya amerire orotutu, atari korora buya, akarangeria Esau, omwana oye omotangi, akamoteebia: “Omwana one!” Ere agaitaba: “Nao inde aa Tata.”
GEN 27:2 Akamoteebia: “Rora bono inche nagotire, gose timanyeti engaki y’ogokwa kwane.
GEN 27:3 Bono bogoria obota n’echinsara chiao, ogende borabu otware ching’iti, ondetere chinyama.
GEN 27:4 Erio ondoiserie endagera engiya, eria nyanchete, oyendetere indie, erinde ngosesenie konde moyo, ntarakwa.”
GEN 27:5 Ko bono, ekero Isaka are gokwana nomwana oye Esau, Rebeka nigo ategererete bobisi. Ase igo, ekero Esau agendete borabu gotwara ching’iti amorentere ise,
GEN 27:6 Rebeka agateebia Yakobo, omwana oye: “Naigure iso ogoteebia momura omino Esau:
GEN 27:7 Ndetere chinyama chia borabu, ondoiserie endagera engiya indie, erio inyare kogosesenia ase obosio bw’Omonene, konde moyo, ntarakwa.
GEN 27:8 Ase igo, omwana one, ntegerera bono aya nkogoteebia.
GEN 27:9 Genda getii ase riicho, ondetere chimanwa chie chimbori ibere chingiya, na inche nimoroiserie iso endagera engiya, eria anchete.
GEN 27:10 Erio omoirere iso arie, erinde anyare kogosesenia ritang’ani atarakwa.”
GEN 27:11 Korende Yakobo agateebia Rebeka ng’ina; “Norooche Esau ominto nomonto omerete amarionya ase omobere oye, korende inche omobere one nigo ore omoterere.
GEN 27:12 Aande, Tata nigo arantaba‐tabe, na inche imbe ase amaiso aye buna omong’ainereria, inyerentere okoragererigwa ribaga ri’ogosesenigwa.”
GEN 27:13 Ng’ina akamoteebia: “Okoragererigwa kwao tiga kobe igoro yane; igwa aya nkogoteebia rimo rioka, genda ondetere chimanwa echio chie chimbori.”
GEN 27:14 Erio agwo akagenda, akarentera ng’ina chimanwa echio, na ere akaroisia endagera engiya, eria ise anchete.
GEN 27:15 Erio Rebeka akabogoria eanga eria engiya mono ya Esau, omwana oye omotangi; eye nigo yagachire nyomba mwaye, akayebekera Yakobo, omwana oye omoke.
GEN 27:16 Na amasankwa aria e chimanwa chie chimbori akamoboyia ase amaboko aye ne rigoti.
GEN 27:17 Erio ababeeka ase amaboko ’omwana oye Yakobo endagera eria engiya aroisetie, amo nomogati.
GEN 27:18 Yakobo akagenda agasoa nyomba mwaise, akamoteebia: “Tata!” Nere agaitaba: “Nao inde aa. Naye ng’o, mwana one?”
GEN 27:19 Yakobo akairaneria ise iga: “Ninche Esau, omwana oo omotangi. Nakorire buna gwantebeetie; booka, oikaranse egere orie enyama y’obotwari bwane, erio onsesenie.”
GEN 27:20 Isaka akamobooria: “Omwana one, naki gwakora kwanyora ching’iti bwango iga?” Yakobo akamoiraneria: “mboora Omonene, Nyasae oo, ochindetera.”
GEN 27:21 Erio Isaka agateebia Yakobo: “Inchuo aiga ang’e ase ’nde, ngotabatabe, erinde imanye gose naye omwana one Esau, gose tari ere.”
GEN 27:22 Yakobo akagenda agaika ise ang’e, na ere akamotaba‐taba, akabora: “Eriogi rirorio neria Yakobo, korende amaboko naya Esau.”
GEN 27:23 Na ise tamomanya, ekiagera amaboko aye nigo areenge namarionya buna aya Esau omwabo. Ase igo, akamosesenia.
GEN 27:24 Akamobooria: “Amaene, naye omwana one Esau?” Yakobo akamoiraneria: “Ee, Tata ninche.”
GEN 27:25 Naende Isaka akamoteebia: “Ng’ererie endagera eyio gocha ang’e aiga, omwana one, indie enyama y’obotwari bwao, erio ngosesenie.” Ase igo, akamoyeirera endagera eria na ere akaria, akamoa na edivai, akanywa.
GEN 27:26 Isaka ise akamoteebia: “Omwana one, inchwo aiga ang’e ase ’nde, erio onyunyunte.”
GEN 27:27 Erio akamoika ang’e, akamonyunyunta. Isaka agatiokerera rimisu rie chianga chiaye, akamosesenia, akabora: “Naama! Rimisu ri’omwana one Esau nigo rigotioka buna rimisu ri’omogondo omuya, osesenirie n’Omonene!
GEN 27:28 Tiga Nyasae agoitororere riime rikorwa igoro na obonoru bwe riroba, ne rigesa riao ribe rinyinge, na edivai boigo.
GEN 27:29 Abanto bagokorere emeremo, na ebisaku bikoe obonene. Obe omonene ase abamino bonsi, abana ba nyoko bagosike; oyorakoragererie, nere naragererigwe, na oyoragosesenie, nere nasesenigwe!”
GEN 27:30 Ekero Isaka konya aikire gosesenia Yakobo, na Yakobo karure ase obosio bwa Isaka ise, Esau omwabo akairana korwa ase obotwaari bwaye.
GEN 27:31 Nere boigo akaroisia endagera engiya, akarentera ise, akamoteebia: “Tata, inchwo orie endagera y’obotwari bwane, inche omwana oo, erinde onsesenie.”
GEN 27:32 Isaka ise akamobooria: “Aye naye ng’o?” Ere akamoiraneria: “Ninche Esau omwana oo, okoira kwao ogotang’ani.”
GEN 27:33 Erio Isaka agakumia mono na koiguswa, akabora: “Kai! Kai! Ning’o oria ocha ondetera endagera engiya, na inche naria yonsi ekero otaracha, namosesenia? Ee! Ee!, Nere bono oikire gosesenigwa!”
GEN 27:34 Ekero Esau achia koigwa amang’ana aya korwa ase ise, agakuura na korera ekerero ekenene mono ki’obororo, akamoteebia: “Nsesenie nainche boigo, Tata!”
GEN 27:35 Korende Isaka akamoiraneria: “Oyomino nigo achicha nobong’ainereria, na ere bono oirire ogosesenigwa kwao.”
GEN 27:36 Esau akabora: “Inee! Tari korokwa Yakobo ase oboronge? Naki eye nengaki ya kabere ang’ainereirie. Ritang’ani akaira omwando one bw’okoiborwa kw’obotangi, naende bono oirire ogosesenigwa kwane!” Naende agwo kegima akamobooria ise iga: “Inee, tontigarereti ogosesenigwa?”
GEN 27:37 Isaka akamoiraneria: “Rora, bono naikire komokora obeire omonene oo, na abamwabo bonsi babe abasomba baye, naende namoeire endagera y’omogondo na edivai. Inki rende bono nkogokorera aye, omwana one?”
GEN 27:38 Esau akabooria ise: “Ogosesenia nokomo gwoka kwabwate, Tata? Nsesenia nainche boigo, Tata ominto.” Esau agaaka egakuura, na akarera nobororo.
GEN 27:39 Erio Isaka ise akamoiraneria, akamoteebia, “Rora, obomenyo bwao inabobe aare korwa ase obonoru bwe riroba, na aare korwa ase riimi rikorwa igoro.
GEN 27:40 Omoro oo bw’esegi nogere obe moyo, aye nomokorere oyomino emeremo; korende engaki neche orekong’ie, nobune rikorogoto erio akobekeire ase rigoti riao.”
GEN 27:41 Esau akagecha Yakobo ase engencho y’ogosesenigwa okwo ise amosesenetie, agateeba ase omoyo oye ime: “Amatuko ay’okomoreera Tata ng’ang’e are; erio nario ndaite Yakobo.”
GEN 27:42 Korende ekero Rebeka ateebigwa aya Esau, omwana oye omonene, agoteeba, agatoma omonto korangeria Yakobo, omwana oye omoke, akamoteebia: “Rora, momura omino Esau ogotianeire ng’a nkogoitare.
GEN 27:43 Na bono, omwana one, igwa amang’ana aane, imoka otame gochia o Labani, momura ominto aaria Harani.
GEN 27:44 Omenye aroro ase engaki enke, goika ekeririanda kia momura omino gekende.
GEN 27:45 Ekero endamwamu yaye erakee, na ere ebire aya kwamokorerete, erio nintome abanto bache gokorangeria oirane korwa aroro. Nase ki ndakwerwe nainwe mwensi babere ase rituko erimo.”
GEN 27:46 Erio Rebeka agakwana na Isaka, akamoteebia: “Nigo ngechirie mono ase obogima bwane ase engencho y’abaiseke b’Abahiti. Onye Yakobo ogochia konyuoma oyomo bw’abaiseke b’Abahiti, koreng’ana buna aba bamenyete ase ensemo eye, rirorio obogima bwane inki borangwenere?”
GEN 28:1 Erio Isaka akarangeria Yakobo, akamosesenia, akamoteebia: “Tobaisa konyuoma omoiseke bw’Abakaanani.
GEN 28:2 Imoka, ogende Padan‐Aramu ase omochie o Betueli, sokoro yao, onyuome omokungu oyomo korwa ase abaiseke ba Labani, nyoko-rome.
GEN 28:3 Na Nyasae Omobui nagosesenie, agokinie, na oroiboro rwao naromente robe omoganda omonene bw’ebisaku.
GEN 28:4 Ere nakoe ogosesenigwa kwa Aburaamu, aye amo na ororeeria rwao, erinde onyare koira ense eye ore omomenyi bono, eye Nyasae aete Aburaamu!”
GEN 28:5 Naboigo Isaka agateebia Yakobo agende, na ere akagenda Padan‐Aramu ase Labani, mosinto o Betueli Omoaramu, Labani nere momura omwabo Rebeka, ng’ina Yakobo na Esau.
GEN 28:6 Bono Esau akarora buna Isaka asesenirie Yakobo na komotoma agende Padan‐Aramu anyuome omokungu korwa aroro, ekiagera ekero amosesenetie, akamokania tabaisa konyuoma moiseke onde bwensi bw’Abakaanani!
GEN 28:7 Naende akarora ng’a Yakobo oigwereire ise na ng’ina ochiire Padan‐Aramu.
GEN 28:8 Ase igo, ekero Esau arooche ng’a Isaka ise tancheti abaiseke abwo b’Abakaanani,
GEN 28:9 nonya obwate abakungu bande, akagenda o Isumaeli, akanyuoma Mahalati, omoiseke o Isumaeli mosinto o Aburaamu, mosubati omwabo Nebayoti, abe omokungu oye amo nabakungu baria bande abwate ritang’ani.
GEN 28:10 Yakobo akaimoka korwa Beeri‐Seba kogenda Harani.
GEN 28:11 Agaika aase gete, akaraara agwo botuko, ekiagera erioba konya riagure. Akabogoria rigena erimo ri’aase aria, agatoorera omotwe oye ase rigena riria, karaaire.
GEN 28:12 Akaroota, akarora engaasi getenenirie korwa inse y’ense, keigete igoro, na abamalaika ba Nyasae bakoyeriinera na goikera.
GEN 28:13 Akarora Omonene oteneine ase obosio bwaye, okobora: “Inche ninche Omonene, Nyasae o Aburaamu, na Nyasae o Isaka. Ense eye oraire ninkoyee aye amo noroiboro rwao;
GEN 28:14 narororwo inarobe oronge buna orotu rw’ense, naye norande gochia ensemo ya bosongo, na moocha, na sugusu, na Irianyi; na asore aye, na ase ororeeria rwao, chiamate chionsi chi’ense inachisesenigwe.
GEN 28:15 Rora, inche nimbe amo naye, ninkorende aande onsi ase orabe gokogenda, naende ninkoiranie gocha ase ense eye; naki tinkogotiga goika nagokoreire ayio nagoteebirie.”
GEN 28:16 Yakobo akaboka korwa ase chitoro chiaye, akabora: “Amaene, Omonene nao are aase aa, na inche tinamanyete.”
GEN 28:17 Ere akoboa, akabora: “Aa nase okoirokia! Aa takomocha koba enyomba ya Nyasae, aa nao egeita kia igoro.”
GEN 28:18 Yakobo akaboka mambia chuni, akaimokia rigena riria atoorerete omotwe rogoro, akaritenenia buna esiiro koba ekeinyorio, akaumora amaguta igoro yaye.
GEN 28:19 Aase aria akaaroka Beteli. Korende ritang’ani omochie oria nigo ore korokwa Lusu.
GEN 28:20 Erio Yakobo akaria eira, okobora: “Nyasae karabe amo nainche, andende ase orogendo rwane na kong’a endagera nkoria, ne chianga nkobeeka,
GEN 28:21 na inche kondairane ase omochie o Tata nomorembe, eri’Omonene nabe Nyasae one;
GEN 28:22 ne rigena eri natenenia aa buna esiiro nigo rirabe enyomba yao, Nyasae. Na kende gionsi orang’e inche, amaene tinkomocha gokoa ensemo ya ikomi.”
GEN 29:1 Erio Yakobo akagenderera norogendo rwaye, agaika ense y’abanto ba moocha.
GEN 29:2 Agwo akarigereria akarora ensoko yaare ase egetii, na amaicho atato e ching’ondi araire ensoko eyio ensemo, ekiagera ase ensoko eyio nao amaicho are konywera amaache. Na ndiareenge aroro rigena rinene igoro y’omonwa bw’ensoko.
GEN 29:3 Agwo nao amaicho onsi areenge gosangererekana, na abarisia nigo baare korusia rigena riria korwa ase omonwa bw’ensoko banyoinsia ching’ondi, naende bariirania ase omonwa bw’ensoko.
GEN 29:4 Yakobo akababooria: “Baminto, ng’ai seino?” Abarisia baria bakamoiraneria: “Seito naiga Harani.”
GEN 29:5 Naende akababooria: “Inee! Momanyete Labani, mochokoro o Nahori?” Barabwo bakamoiraneria: “Ee, ntomomanyete.”
GEN 29:6 Naende akababooria: “Mbuya are?” Abarisia bakamoiraneria: “Ee, mbuya are; na rigereria, Raeli, omoiseke oye oyio ogocha ne ching’ondi!”
GEN 29:7 Akabateebia: “Rigereria, bono mobaso, chinsa chi’ogosangereria amaicho tichiraika, nyoinsia ching’ondi, naende mochiire korisia.”
GEN 29:8 Korende barabwo bakamoiraneria: “Titokonyara gokora bo goika ekero amaicho onsi arache asangererekane amo, erinde abarisia bamanye gotigeria rigena korwa ase omonwa bw’ensoko; erio tomanye konyoinsia ching’ondi.”
GEN 29:9 Ekero areenge ogendererete gokwana nabarabwo, Raeli agacha obwate ching’ondi chia ise, naki nere orenge gochirisia.
GEN 29:10 Bono ekero Yakobo achia korora Raeli, omoiseke o Labani, ng’ina rome, okorenta riicho ria Labani, akaimoka, agatigeria rigena riria korwa ase omonwa bw’ensoko, akanyoinsia ching’ondi chia Labani, ng’ina rome.
GEN 29:11 Erio Yakobo akaagata Raeli, akarera na koiyeria amariga.
GEN 29:12 Agateebia Raeli, “Inche nomoigwa o iso, omwana o Rebeka.” Raeli akaminyoka, agateebia ise amang’ana ayio.
GEN 29:13 Ekero Labani achia koigwa amang’ana a Yakobo, omoigwa oye, akaminyoka gochia komoorotota, akamoagata n’amaiga amanene, akamoira gochia nka bwoye. Yakobo agateebia Labani amang’ana onsi.
GEN 29:14 Erio Labani akamoteebia: “Amaene, aye namanyinga omobere one.” Ere akamenya bwoye ase engaki y’omotienyi oyomo.
GEN 29:15 Labani agakwana na Yakobo, akamoteebia: “Nonya kore omoigwa one, tegwenereti onkorere emeremo bosa. Nteebia eng’eria yao ninki ndakoe!”
GEN 29:16 Bono Labani nigo abwate abaiseke babere; omoiseke oria omonene nigo are korokwa Lea, na oria omoke Raeli.
GEN 29:17 Lea amaiso aye nigo areenge amatu, korende Raeli nigo areenge omonyakieni, naende omwasioku.
GEN 29:18 Yakobo konya omwanchire Raeli, na ase ayio agateebia Labani, “Ningokorere emiaka etano na ebere, erinde ong’e Raeli, omoiseke oo omoke.”
GEN 29:19 Labani akamoiraneria, “Ayio mbuya. Tiga nkomoe aye kobua ’nkomoa omonto onde; menya aa bwone.”
GEN 29:20 Ase igo, Yakobo akamokorera emiaka etano na ebere aegwe Raeli. Emiaka eyio ekarorekana asare buna namatuko makeigo, ekiagera nigo amwanchete Raeli mono.
GEN 29:21 Erio Yakobo agateebia Labani: “Bono naikeranirie engaki yane, ing’a mokane, tobe nere.”
GEN 29:22 Ase igo, Labani akarangeria abanto bonsi b’ensemo eria, agakorera omoyega.
GEN 29:23 Rigachia koba mogoroba Labani akaimokia Lea, omoiseke oye omonene, akamorentera Yakobo, erio Yakobo akaba nere.
GEN 29:24 Ase ekero ekio Labani akarua omosomba oye omoiseke okorokwa Silpa, abe omokoreri o Lea, omwana oye.
GEN 29:25 Bogachia gokia mambia, Yakobo akanyora ng’a ’Lea aetwe. Erio akabooria Labani: “Inki eke gwankorerete? Tinagokorerete, erinde ong’e Raeli? Naki gwakorete okang’aina?”
GEN 29:26 Labani akamoiraneria: “Aiga seito intwe titori gokora bo, gosokia omoiseke omoke, na gotiga omonene.
GEN 29:27 Tiga omoyega oyo bw’amatuko aya atano na abere oraera bw’oyio omonene, erio noegwe na oria omoke, naende aye onkorere emeremo emiaka ende etano na ebere.”
GEN 29:28 Yakobo agancha ebe boigo, erio agaikerania amatuko ayio atano na abere. Erio Labani akamomoa Raeli, omoiseke oye omoke, abe mok’aye.
GEN 29:29 Labani akamoa Raeli, omwana oye, omokoreri, nere Bilia, omosomba oye omoiseke.
GEN 29:30 Ase igo, Yakobo akaba na Raeli; na agancha Raeli mono kegima kobua Lea. Erio Yakobo naende agakorera Labani emiaka ende etano na ebere.
GEN 29:31 Ekero Omonene arooche ng’a Lea tanchiri, akamosesenia ase oroiboro rwa abana, korende Raeli ere nigo areenge omogomba.
GEN 29:32 Lea akaba morito, akaibora omwana omoisia, akamoroka Rubeni, naki nigo atebeete: “Omonene ororire buna ’nchayire. Korende ase engencho y’okoibora, bono omosacha one nanyanche.”
GEN 29:33 Naende Lea akaba morito, akaibora omwana omoisia, akabora: “Omonene ororire ng’a tinyanchiri, naende ong’eire omwana onde omoisia boigo,” akamoroka Simioni.
GEN 29:34 Naende akaba morito, akaibora omwana omoisia, akabora: “Bono engaki eye omosacha one nabwatane amo nainche, ekiagera namoiboreire abana abaisia batato.” Ase ayio akamoroka Lawi.
GEN 29:35 Akaba morito naende, akaibora omwana omoisia, akabora: “Engaki eye nintogie Omonene.” Ase ayio akamoroka Yuda. Erio Lea agatenena koibora.
GEN 30:1 Ekero Raeli arooche ng’a tari koiborera Yakobo abana, akarorera mosubati omwabo ribero, agateebia Yakobo: “Ing’a abana! Otabang’eti, rirorio nigo ndakwe!”
GEN 30:2 Yakobo akabea Raeli mono, akamobooria: “Inee! Ninche inde ribaga ria Nyasae, oyogotangete tikwaegwa abana?”
GEN 30:3 Erio akamoiraneria: “Nimbwate omosomba one omoiseke, Bilia. Motware, erinde inyore abana korwa asare, barokwe abana baane, na goetera asare na inche inyore oroiboro.”
GEN 30:4 Naboigo Yakobo akaegwa Bilia, omosomba omoiseke o Raeli, abe mokaye, na Yakobo akaba nere.
GEN 30:5 Bilia akaba morito, akaiborera Yakobo omwana omoisia.
GEN 30:6 Erio Raeli akabora: “Nyasae ong’eire oboronge bwane, amaene, oigure ekerero kiane, ong’eire omwana omoisia.” Ase ayio akamoroka Dani.
GEN 30:7 Bilia, omosomba o Raeli, akaba morito naende, akaiborera Yakobo omwana omoisia o kabere.
GEN 30:8 Raeli akabora: “Ase okoamererania okonene namenyire nkoamererania na mosubati ominto, nabuire.” Ase igo, akamoroka Nafutali.
GEN 30:9 Ekero Lea achia korora ng’a Bilia okoorire koibora abana, akaimokia Silpa, omosomba oye omoiseke, akamomoa Yakobo, abe mokaye.
GEN 30:10 Erio Silpa, omosomba omoiseke o Lea, akaiborera Yakobo omwana omoisia.
GEN 30:11 Lea akabora: “Ninde negesio.” Akamoroka Gadi.
GEN 30:12 Silpa, omosomba o Lea, akaiborera Yakobo omwana omoisia o kabere.
GEN 30:13 Lea akabora: “Inche ninde nomogooko omonene, naki abakungu nabandoke Oyore n’omogooko.” Ase igo, akamoroka Aseri.
GEN 30:14 Ase engaki ye rigesa ri’engano Rubeni akagenda akanyora amasooni ng’ombe getii, akayatwa, akayarentera Lea ng’ina.
GEN 30:15 Erio Raeli agasaba Lea amwatanere amasooni ng’ombe y’omwana oye, korende Lea akamoiraneria: “Inee! Nering’ana rike kwang’urire omosacha one, na bono korigetie koira amasooni ng’ombe ay’omwana one boigo?” Raeli akamoiraneria: “Reero nache araare naye, korang’e amasooni ng’ombe y’omwana oo.”
GEN 30:16 Ekero Yakobo areenge koirana korwa mogondo mogoroba, Lea akagenda komoorotota, akamoteebia: “Reero goika oraare mwane, nakogorire namasooni ng’ombe ay’omwana one.” Ase obotuko Yakobo akaba nere.
GEN 30:17 Nyasae akaigwa Lea, na ere akaba morito, akaiborera Yakobo omwana omoisia o gatano.
GEN 30:18 Lea akabora: “Nyasae ong’eire eng’eria yane, ekiagera naete omosacha one omosomba one omoiseke.” Ase igo, Akaaroka omwana oria Isakaru.
GEN 30:19 Lea akaba morito naende, akaiborera Yakobo omwana omoisia o gatano na rimo.
GEN 30:20 Erio Lea akabora: “Nyasae ong’eire ekeegwa ekiya; bono omosacha one nansike, ekiagera namoiboreire abana abaisia batano nomo.” Ase igo, akamoroka Sabuloni.
GEN 30:21 Magega yaye akaibora omwana omoiseke, akamoroka Dina.
GEN 30:22 Korende Nyasae akamoinyora Raeli, akaigwa ogosaba kwaye, na akaigora enda yaye;
GEN 30:23 ere akaba morito, akaibora omwana omoisia, akabora: “Nyasae onduseirie ogochaywa kwane.”
GEN 30:24 Akaroka omwana oria Yusufu, akabora: “Tiga Omonene karanche amentere omwana onde omoisia.”
GEN 30:25 Ekero Raeli aiboire Yusufu, Yakobo agateebia Labani: “Ing’a ribaga ngende seito, ase ense yane.
GEN 30:26 Ing’a abakungu baane na abana baane, aba namenyire nkogokorera, ontige ’ngende seito; naki nomanyete emeremo nabeire nkogokorera.”
GEN 30:27 Labani akamoiraneria: “Oise kong’anchera nkwane iga, rigereria namanyire boronge ng’a Omonene onsesenirie mono ase engencho yao.
GEN 30:28 Bono nteebia eng’eria yao ey’oganetie, na inche ninkoyee.”
GEN 30:29 Yakobo akamoiraneria: “Aye omonyene nomanyete buna nabeire omokoreri oo, na amaicho ao buna abeire ase oborendi bwane.
GEN 30:30 Naki enibo yao nigo yareenge enke ritang’ani ekero ntaracha aa, korende bono yamentekanire mono kegima. Omonene ogosesenirie aye, aande onsi ase nabeire nkogenda kogokorera emeremo. Ko bono, inche indi ndabe nkoroisia amang’ana abwone inche omonyene?”
GEN 30:31 Labani akamobooria: “Ninki ndakoe rende?” Yakobo akamoiraneria: “Tinganeti ong’e kende. Oise gonkorera ring’ana eri ndagoteebie rioka, rirorio naende ningenderere korisia amaicho ao, na koyarenda.
GEN 30:32 Tiga ng’ete reero ase amaicho ao onsi, ndusie korwao kera eng’ondi emechege na egesembe, na emaanwa y’eng’ondi emwamu, na kera embori nyankororo na nyankanga. Erinde echio nachio chirabe eng’eria yane.
GEN 30:33 Ase igo, amatuko agochia bosio, ekero orache korora eng’eria yane, oboronge bwane nabombeere kirori. Kera embori etari nyankanga gose nyankororo, na kera emaanwa y’eng’ondi etari emwamu, onye ekonyorekana ase ’nde, oyebare ng’a eyio nigo eibire.”
GEN 30:34 Labani agancha amang’ana ayio, agateeba: “Tiga abe buna gwateebire.”
GEN 30:35 Ase rituko erio erio Labani akarusia chigoree chiimarera ne chinkororo, ne chimbori chiaberi, echiare nyankanga ne chire nyankororo, na kera eyare nebimoa ebirabu ase omobere oye, na kera eng’ondi eyare emwamu. Echio chionsi agachia abana baye abamura bachirende.
GEN 30:36 Erio ageatanana korwa ase Yakobo oboare bw’orogendo rw’amatuko atato; na Yakobo agatigara okorisia riicho ria Labani eriatigarete.
GEN 30:37 Yakobo agatwa ebite ebibese biomopopla akabisata chinsemo, erinde emeng’ororia emerabu ekarorekana ase ebite biria.
GEN 30:38 Erio akabeeka ebite biria ase chintuba chi’amaache ase amaicho are gocha konywera. Na ekiagera ching’iti chiria chiare koa chiaberi amarieme, ekero chigocha konywa amaache,
GEN 30:39 chirochio chikanyora amarieme bosio bw’ebite ebio, chikabiara chimanwa chire chimarera, ne chinkanga, ne chire nyankororo.
GEN 30:40 Na Yakobo agaatanana ching’ondi chimingichi, ne ching’ondi chiaberi agachisang’anania ne chimingichi chie riicho ria Labani echiareenge namagwari, na echiare chimwamu. Naboigo akenyorera amaicho aye ere omonyene, ayio atabegete amo naya Labani.
GEN 30:41 Kero kende gionsi chimbori gose ching’ondi echiare ne chinguru gochiaganirie amarieme, Yakobo nigo are kobeeka ebite biria bosio bwe ching’iti ase chintuba chiria chinyare konyora amarieme gochikorigereria ebite ebio.
GEN 30:42 Korende echiare chinyoro tare gochibekera ebite ebio. Ase igo, echiare chinyoro nigo chiare koba echia Labani, na echiare ne chinguru chiba echia Yakobo.
GEN 30:43 Ase igo, Yakobo akaba okomenteka koba omotenenku, akaba namaicho amange, na abasomba, abaiseke na abamura, ne chingamia, ne chitigere.
GEN 31:1 Bono basinto ba Labani bakaigwekana kwemurungania bagoteeba ng’a: “Yakobo oirire enibo yonsi ya tata; na ase enibo eyio bwenyoreire obotenenku obwo bwonsi abwate.”
GEN 31:2 Yakobo akanyora ng’a Labani oonchokire, tamorigereretie buya buna botambe.
GEN 31:3 Eri’Omonene agakwana na Yakobo, akamoteebia: “Irana gochia ase ense ye chisokoro chiao, ase eamate yao, na inche nimbe amo naye.”
GEN 31:4 Ase igo, Yakobo akagania Raeli na Lea barangerigwe, erio Raeli na Lea bakagenda getii ase Yakobo areenge korisia amaicho aye.
GEN 31:5 Agwo Yakobo akabateebia: “Narorire ng’a iso tari kondigereria buya reero buna botambe. Korende Nyasae o tata nigo are amo nainche.
GEN 31:6 Inwe ’momanyete ng’a nabeire ngokorera iso ne chinguru chiane chionsi;
GEN 31:7 nonya nabo, iso obeire okong’ainereria, na koonchora eng’eria yane ara ikomi, korende Nyasae tamoete ribaga gonkorera bobe.
GEN 31:8 Onye otebeete: ‘Echire nebisembe echio nachio chirabe eng’eria yao, amaicho onsi akabiara echire nebisembe, na ekero atebeete.’ Echire namagwari nachio echio chirabe eng’eria yao, amaicho onsi akabiara echire namagwari.
GEN 31:9 Naboigo Nyasae akarusia etugo ya iso, akayeng’a.”
GEN 31:10 “Ase engaki eria amaicho gachiire rieme nkarigereria, nkarora ase chindoto ng’a chigoree echiaete amaicho amarieme nigo chiare namagwari na ebisembe, ne chimechege.
GEN 31:11 Erio omomalaika o Nyasae akandangeria ase chindoto: Yakobo! Nainche ngaitaba: ‘Nao inde aa!’”
GEN 31:12 Aganteebia: “Imokereria amaiso ao igoro, origererie orore, ng’a chigoree echiaete amaicho amarieme nigo chiare namagwari, na ebisembe, ne chimechege, naki narorire onsi aya Labani abeire okogokorera.
GEN 31:13 Inche ninche Nyasae oria kwarooche aria Beteli, aria ase kwaumorerete rigena amaguta rikaba esiiro y’ekeinyorio, na okandiera eira. Bono imoka korwa ase ense eye, oirane gochia ase ense eria kwaiboreretwe.”
GEN 31:14 Erio Raeli na Lea bakamoiraneria: “Inee! Ntwe ntori na egetari gose omwando ase omochie o tata?
GEN 31:15 Tatokorete buna abamenyi? Naki nigo atoonetie, naende akaria enibo eria yonsi.
GEN 31:16 Naki enibo eyio yonsi Nyasae arusirie korwa ase tata nigo etotungetie intwe na abana baito. Ase igo, ayio onsi Nyasae agoteebirie, yakore.”
GEN 31:17 Ase igo, Yakobo akaimoka, akariinia abana baye na abakungu baye ase chingamia igoro;
GEN 31:18 akaira amaicho aye onsi, na enibo yaye yonsi eyio anyorete ase Padan-Aramu, erio akagenda ase ense ya Kaanani o Isaka ise.
GEN 31:19 Ekero Labani konya achiire konacha ching’ondi chiaye amarionya, Raeli akaiba ebinyasae biaye bi’ogosasiimwa, ebiareenge nyomba mwaye.
GEN 31:20 Yakobo nigo agendete bobisi korwa o Labani Omoaramu, tamoteebetie ng’a nkogenda are sobo.
GEN 31:21 Agatama amo nenibo yaye yonsi eye abwate, akaamboka orooche roria rware korokwa Eufarati, akagenda gochia ebitunwa bia Gileadi.
GEN 31:22 Ase rituko ria gatato Labani agateebigwa ng’a Yakobo otamire.
GEN 31:23 Erio Labani akaira abamwabo, bakamobwatia ase orogendo rw’amatuko atano na abere, akamoikeera ase ebitunwa bia Gileadi.
GEN 31:24 Korende Nyasae agaachera Labani Omoaramu ase chindoto botuko, akamoteebia: “Bwerende, tobaisa kwomania Yakobo, korende okwane nere ase obwororo.”
GEN 31:25 Ekero Labani aikeereire Yakobo, Yakobo nere konya otenenirie eema yaye agwo ase ebitunwa bia Gileadi. Labani nere amo nabamwabo bagatenenia chiema chiabo agwo.
GEN 31:26 Labani akabooria Yakobo: “Inki eke gwakorire iga? Ninki okong’ainera, na koira abana baane abasubati buna abasakorwa korwa ase esegi?
GEN 31:27 Nase ki gwatamete okeiberia, tigwanteebia? Inche anga nagokoobete nomochengo na amatera, na kobugia chikonu na amakano.
GEN 31:28 Naki otantigerete ribaga inyunyunte abachokoro baane na abana baane abasubati, mbaganerie amaya ase orogendo rwabo? Amaene, aye nigo gwankorerete egento ki’oboriri.
GEN 31:29 Ninde nokobua gw’okogokorera amabe, korende Nyasae o iso nakwanete nainche ase obotuko bwaetete, agankurera aganteebia: Bwerende, tobaisa kwomania Yakobo, korende okwane nere ase obwororo.
GEN 31:30 Na bono gwachiire, ekiagera ore namaiga amange ay’abaanto banka seino, korende naki gwakorete okaiba emegwekano y’enyasae yane?”
GEN 31:31 Yakobo akamoiraneria, akamoteebia: “Nigo noboete, nkarengereria ng’a nobaise kong’ura abana bao abasubati.
GEN 31:32 Onde bwensi oranyore obwate ebinyasae biao goika aitwe akwe. Tiga abaminto aba bare aa babe kirori. Rigia! Koranyore kende kiao kere ase ’nde, okeire.” Yakobo tamanyete ng’a Raeli obiibire.
GEN 31:33 Erio Labani agasoa eema ya Yakobo, na eya Lea, na ey’abakungu baria babere abasomba, tanyora kende. Agasoka korwa ase eema ya Lea, agasoa eya Raeli.
GEN 31:34 Korende Raeli konya obisire ebinyasae ebio ase egeikaransero kiaye igoro y’engamia, akaba obiikaranserete. Labani akariga‐rigia eema ime, tabinyora.
GEN 31:35 Raeli agateebia ise: “Tata, onyabere, tobaisa kombea, naki tinkonyara koimoka ase obosio bwao, ekiagera nimbwate engencho yaito intwe abakungu.” Nabo akariga‐rigia, korende tanyora chinyasae chiaye.
GEN 31:36 Erio Yakobo akabea mono, akomania Labani ase okomotogonyera na goteeba: “Nkomocha ki nakorire? Nebibe biane nakorire mbiribi, goika kwagerire nabeire nobororo engencho enga eye?
GEN 31:37 Kwariga‐rigirie ase ebinto bionsi. Ngento ki kiao kwanyorao narentanire? Kebeke aiga ase obosio bw’abaminto na obw’abamino, batwatanane inche naye.
GEN 31:38 Bono inche namenyire bwoo emiaka emerongo ebere. Ching’ondi chiao gose chimbori, ekero chianga amarieme, ende terekereti; gose inche tinyenyeti chimingichi chinde chie riicho riao, na gochiria.
GEN 31:39 Echiaitetwe ne chinyang’au tingochirentereti, ninche omonyene nachiakanete. Echiaibetwe mobaso gose botuko ogachinsaba korwa ase amaboko aane.
GEN 31:40 Eye nero yareenge engencho yane: Riberera ri’omobaso boira rikaba rigonsamba, na obokendu boganchanda botuko, ne chitoro chikaera korwa ase amaiso aane.
GEN 31:41 Emiaka eye emerongo ebere imenyete bwoo, nabeire nkogokorera emiaka ikomi na ene ase okonyora abaiseke bao babere, na emiaka etano nomo ase okonyora amaicho ao, na aye kwabeire gokoonchora eng’eria yane ara ikomi.
GEN 31:42 Onye Nyasae o tata, Nyasae o Aburaamu, Nyasae oyio Isaka airogete ataarenge amo nainche, amaene, nanga nigo gwanseria bono inde namaboko amasa. Emechando na emeremo yane Nyasae oyerorire, Ase igo ere nagotogonyerete obotuko bwaetete.”
GEN 31:43 Labani akairaneria Yakobo, akamoteebia: “Abasubati aba nabana baane, na abana babo nabarabwo nabana baane, na amaicho aya, naro nayaane, na bionsi ebio orooche nebiane. Bono ninki ndanyare gokorera abana baane na abana babo baiboire?
GEN 31:44 Inchuo bono, tokore okobwatana, aye nainche, na korokwo inakobe kirori egati yao nainche.”
GEN 31:45 Erio Yakobo akaimokia rigena, akaritenenia ribe esiiro y’ekeinyorio.
GEN 31:46 Yakobo agateebia abamwabo: “Sangereria amagena”, na barabwo bakayasangereria, bakayakora etui, bakariera endagera ase etui eyio.
GEN 31:47 Labani akayeroka Yegari‐Sahaduta, korende Yakobo akayeroka Galeedi.
GEN 31:48 Labani akabora: “Etui eye nero kirori egati yane naye reero iga.” Ase ayio akayeroka Galeedi.
GEN 31:49 Naende ekarokwa Misipa, naki nigo ateebete: “Omonene nere orabe ogotorigereria aye nainche, ekero torabe totarochaini.
GEN 31:50 Korabe gokobachanda abana baane abasubati, gose gokonyuoma abakungu bande abaao goetania barabwo, manya ng’a nonya monto onde taiyo oyarooche, rora, Nyasae nere kirori egati yao nainche.”
GEN 31:51 Erio Labani agateebia Yakobo: “Rigereria etui eye na esiiro eye, natenenirie egati yao nainche.
GEN 31:52 Etui eye ebe kirori, na esiiro eye ebe kirori boigo, ng’a tingotamboka etui eye inchiche bwoo, gose aye togoetania etui eye na esiiro eye ochiche bwone, tokorerane amabe.
GEN 31:53 Nyasae o Aburaamu, Nyasae o Nahori, oyorenge Nyasae o ise obo, agambe ase egati yaito.” Ase igo, Yakobo agatiana ase Oyio Isaka ise airogete.
GEN 31:54 Yakobo akarua ekeng’wanso agwo ase egetunwa, akarangeria abanto baye bache koragera amo nere, bakaba aroro ase egetunwa obotuko obwo bwonsi.
GEN 31:55 Mambia chuni Labani akaimoka, akaagata abachokoro baye na abana baye abasubati, akabasesenia; erio akairana gocha bwoye.
GEN 32:1 Yakobo akagenderera norogendo rwaye, bakaumerana nabamalaika ba Nyasae.
GEN 32:2 Na ekero Yakobo abarooche akabora: “Oyo nomoganda o Nyasae!” Ase igo, Akaaroka aase aria Mahanaimu.
GEN 32:3 Yakobo agatoma abatomwa batang’ane kogenda ase Esau momura omwabo, baike ensemo ya Edomu, ase ense y’Edomu.
GEN 32:4 Akabachiika bateebie Esau omonene oye iga: “Aya naro Yakobo, omosomba oo, agokwana: Nabeire nkomenya ase ense y’obogeni, ense ya Labani goika reero iga;
GEN 32:5 nanyorire chiombe, ne chitigere, ne ching’ondi, na abasomba, abamura na abaiseke. Na bono, omonene one, nigo natomire abanto nkomanyie amang’ana ayio, inyoore ogwancherwa ase obosio bwao.”
GEN 32:6 Abatomwa baria, ekero bairanete ase Yakobo bakamoteebia: “Ntwaika o momura omino Esau, ere ngocha are gokorotota ore nabaanto amagana ane (400).”
GEN 32:7 Erio Yakobo akaondoka mono na koumata, agaatanana abanto baria baarenge amo nere, ne ching’ondi, ne chiombe, ne chingamia, bikaba ebiombe bibere,
GEN 32:8 akarengereria ng’a: “Esau karache aumokere ekeombe kie ritang’ani na kogesiria, keria kende nagetooreke.”
GEN 32:9 Erio Yakobo agasaba, akabora: “Aye Nyasae o sokoro yane Aburaamu, Nyasae o Isaka tata, aye Omonene, gwanteebetie ng’a: Oirane gochia seino, na eamate yao, na inche ningokorere amaya.
GEN 32:10 Inche tingwenereti nonya ng’ake obuya na obwegenwa bwonsi gwankorerete inche, omosomba oo, naki engaki naambogeete orooche rwa Yorodani nigo nabwate enyimbo yoka koboko kwane, na bono nabeire ebiombe bibere.
GEN 32:11 Koranche ontoorie bono korwa ase okoboko kw’oyominto Esau, ekiagera nairokire ng’a nabaise kong’ita, aite na abakungu na abana.
GEN 32:12 Korende aye ngwanteebetie: Ningokorere amaya, ninkore ororeeria rwao robe buna omokenye o nyancha, otanyare kobareka, ekiagera nomonge.”
GEN 32:13 Erio Yakobo akaraara aroro ase obotuko obwo; agachora korwa ase etugo eria abwate, echio aranyare koa Esau omwabo ebiegwa.
GEN 32:14 Agachoora chimbori chiaberi amagana abere, ne chigoree emerongo ebere, ne ching’ondi chiaberi amagana abere, ne chimingichi emerongo ebere,
GEN 32:15 ne chingamia chiare gokamwa emerongo etato, amo ne chimori chiabo, ne chiombe chiaberi emerongo ene, ne chieeri ikomi, ne chitigere chiaberi emerongo ebere, ne chitigere chinsacha ikomi.
GEN 32:16 Akabeeka ching’iti echio ase amaboko ’abasomba baye, kera riicho akaribeeka ao, agateebia abasomba baye: “Eta motang’ane, na egati ya kera riicho motige ribaga.”
GEN 32:17 Agachiika omosomba oria bw’eritang’ani, akamoteebia: “Esau ominto, ekero araumerane naye, na gokoboria: Noyo ng’o ore? Ng’ai ogochia? Etugo eye otang’anetie, neya ng’o?.
GEN 32:18 Erio omoiranerie, omoteebie: Ney’omosomba oo Yakobo, nekeegwa akorenteire aye omonene one Esau; ere omonyene ngotobwatia are korwa magega,”
GEN 32:19 Agachiika naende oyo o kabere, na oyo o gatato, na abande bonsi abaare gotunyana amaicho, akabateebia: “Moteebie Esau amang’ana ayio ayio ekero mokoumerana nere.
GEN 32:20 Naende momoteebie: Omosomba oo Yakobo ngotobwatia are korwa magega.” Ere nigo arengereretie ng’a: “Nimwororobie nebiegwa ebi namotang’aneirie; magega yaye nindore obosio bwaye, aande nanyanchere.”
GEN 32:21 Naboigo ebiegwa biria bigatang’anigwa gochia bosio bwaye, ere omonyene akaraara obotuko obwo aase aria atenenetie eema yaye.
GEN 32:22 Ase obotuko obwo Yakobo akaimoka, akaira abakungu baye babere, na abasomba baye babere abakungu, na abana baye ikomi nomo, akaamboka orooche rwa Yaboki.
GEN 32:23 Akabaimokia, akabaambokia orooche, akaambokia na bionsi ebi areenge nabio.
GEN 32:24 Yakobo agatigara ere bweka. Erio omonto oyomo agacha bagakinana nere, goika bogakiamoka.
GEN 32:25 Nere omonto oria, ekero arora ng’a tari kobua Yakobo, akamokuna enengo y’ebachwa, akamoteng’eria, kobagendererete gokinana.
GEN 32:26 Erio akamoteebia: “Ntige ngende, ekiagera bwakiire.” Korende Yakobo akamoteebia: “Tingokoa ribaga ogende, otaransesenia.”
GEN 32:27 Akamobooria: “Naki okorokwa?” Akamoiraneria: “Yakobo.”
GEN 32:28 Erio akamoteebia: “Bono tokorokwa naende Yakobo, nigo orarokwe Israeli, ekiagera mwakinanire na Nyasae na abanto, na aye kwabuire.”
GEN 32:29 Yakobo akamobooria: “Koranche, onteebie erieta riao.” Korende akamoteebia: “Nase ki okomboria erieta riane?” Agwo akamosesenia.
GEN 32:30 Yakobo Akaaroka aase aria Penieli, naki nigo ateebete: “Naroranire na Nyasae obosio ase obosio, na obogima bwane bwatoorigwe.”
GEN 32:31 Erioba rikaorokera Yakobo kagoeta Penueli, akaba ogosegora, ekiagera ateng’eretigwe enengo y’ebachwa.
GEN 32:32 Ase ayio Abaisraeli tibari koria omoki bw’enengo y’ebachwa goika reero iga, ekiagera omonto oria namoteng’eretie Yakobo omoki bw’enengo y’ebachwa yaye.
GEN 33:1 Yakobo akaimokereria amaiso aye igoro, akarigereria, akarora Esau ogocha amo nabaanto amagana ane. Erio agaatanana abana, akaa kera omokungu abaye, Lea, na Raeli, na abakungu baria babere abasomba.
GEN 33:2 Akabeeka abakungu baria abasomba amo nabana babo batang’ane, na Lea amo nabana baye korwa magega yabo, na Raeli na Yusufu akababeeka magega kegima.
GEN 33:3 Ere omonyene agatang’ana bosio bwabo, akaba okona‐gotung’ama inse chintunda isano na ibere goika agaika ase oyomwabo.
GEN 33:4 Esau akaminyoka gochia komorotota, akamoboania rigoti riaye, na komoagata, barabwo bakareererana.
GEN 33:5 Ekero Esau achia koimokereria amaiso aye igoro, akarora abakungu na abana, akamobooria: “Aba nabang’o more komo?” Yakobo akamoiraneria: “Aba nabana Nyasae ang’eire inche, omosomba oo, ase obuya bwaye.”
GEN 33:6 Erio abakungu baria abasomba bagasuka gochia ang’e, kera oyomo nabana baye, bagatung’ama inse.
GEN 33:7 Lea nere boigo agasuka gochia ang’e amo n’abana baye, nabarabwo bagatung’ama inse. Magega kegima Yusufu na Raeli bagasuka gochia ang’e, nabarabwo boigo bagatung’ama inse.
GEN 33:8 Naende Esau akamobooria: “Emeganda eye yonsi twaumerana gochia aa, neya ki?” Yakobo akamoiraneria: “Engencho yaye inyore ogwancherwa ase obosio bwao, aye omonene one.”
GEN 33:9 Esau akamoiraneria: “Oyominto, echi mbwate nching’isaine. Echire echiao, kabe nachirochio.”
GEN 33:10 Korende Yakobo akamoteebia: “Taibo, onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, koranche obwate ekeegwa eke korwa ase okoboko kwane; naki okorora obosio bwao nigo enga buna okorora obosio bwa Nyasae, ase ogwanchera kwanyancheire inche.
GEN 33:11 Koranche oire ebiegwa ebi nakorenteire, ekiagera Nyasae onkoreire obuya obonge, na inche nimbwate ebing’isaine.” Naboigo ere akaebereria Esau na ere agancha, akabiira.
GEN 33:12 Erio Esau akamoteebia: “Eta, togende seito, na inche ningotang’ane.”
GEN 33:13 Korende Yakobo akamoiraneria: “Omonene one, nomanyete ng’a abana nebing’werere mbwate, naende chimbori ne ching’ondi nigo chibwate chimanwa chikogonka, ne chiombe boigo. Ching’iti echio chiise koayererigwa ase rituko erimo, nigo chirakwe chionsi.
GEN 33:14 Koranche, omonene one, oete otang’ane bosio bwane, inche omosomba oo; na inche nindaae ching’iti echio ng’ora ng’ora, buna orogendo rwabo rong’ana, na abana buna chinguru chiabo ching’ana, goika ng’ike bwoo, omonene one, aaria Edomu.”
GEN 33:15 Erio Esau akamoteebia: “Ningotigere abanto bande ase aba inde nabwo.” Korende Yakobo akairaneria: “Bakore ki? Otatiga ndore ng’a nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, omonene one.”
GEN 33:16 Ase rituko erio erio Esau akabwatia enchera, akairana gochia Edomu.
GEN 33:17 Korende Yakobo akagenderera, agaika Sukoti, akeagachera enyomba, akaagachera na amaicho aye ebigutu. Ase igo, aase aria akarokwa Sukoti.
GEN 33:18 Yakobo kairanire korwa Padan‐Aramu, agaika buya ase omorembe ase Sekemu, omochie omonene bw’ense ya Kaanani, agatenenia eema yaye isiko y’omochie oyio.
GEN 33:19 Korwa ase basinto ba Hamori, ise Sekemu, Yakobo akagora oboremo obwo ase rigori rie chifeta rigana erimo, agwo ase atenenetie eema yaye.
GEN 33:20 Akaagacha agwo egesasiimero, agakeroka Eli‐Elohe‐Israeli.
GEN 34:1 Bono Dina, omoiseke o Lea, oyio Lea aiborerete Yakobo, akagenda kororana nabaiseke b’ense eria.
GEN 34:2 Ekero Sekemu, omwana o Hamori Omohivi, omonene bw’ense eria, amorooche, akamobwata, akaba nere, akamosareria obwekungi bwaye.
GEN 34:3 Korende magega y’ayio agakorera Dina, omoiseke oyio o Yakobo, buya, akamwancha na gokwana nere amang’ana amaya.
GEN 34:4 Sekemu agakwana na Hamori ise, akamoteebia: “Mborerie omoiseke oyo abe mokane!”
GEN 34:5 Ekero Yakobo achia koigwa ng’a Sekemu osaririe Dina, omoiseke oye, abamura baye ngetii baarenge korisia, Ase igo Yakobo agakira‐kiri goika bakairana inka.
GEN 34:6 Hamori, ise Sekemu, akaimoka akagenda o Yakobo gokwana nere.
GEN 34:7 Abamura ba Yakobo, ekero bachia koigwa ayio, bagacha korwa getii, bare nobororo na ekeririanda ekenene mono, ekiagera Sekemu akorete obokayayu ase Abaisraeli ase okomotachera inse omoiseke o Yakobo, ring’ana ritagwenerete gokoreka.
GEN 34:8 Hamori agakwana nabarabwo, akabora: “Omomura one Sekemu omwanchire omoiseke oino, bono komoranche, momomoe amonyuome.
GEN 34:9 Tonyuomerane intwe nainwe, motoe abaiseke baino, naintwe tobae abaito.
GEN 34:10 Inwe nabo moramenye egati yaito, aiga ase ense yaito ribaga ndireo ase more, moramenye na koonchoreria, mwenyorere enibo.”
GEN 34:11 Sekemu agateebia ise Dina na bamura bamwabo: “Nyanchere aya naboria aase more, kende gionsi moramboorie nimbae.
GEN 34:12 Mboorie enibo ende yonsi na ebiegwa boigo, nimbae buna moraganie, kogicha mong’e omoiseke oyo abe mokane.”
GEN 34:13 Erio abamura ba Yakobo bakairaneria Sekemu na Hamori ise ase okong’ainereria, ekiagera konya osaririe Dina, omoiseke omwabo.
GEN 34:14 Bakairaneria: “Titokonyara gokora ring’ana eri, komoa omonto otaarogeti, omoiseke ominto, ekiagera ayio nigo arabe aya obosooku ase tore.
GEN 34:15 Natonyare gwancha okoboria kwaino ase ring’ana erimo rioka, naende nario eri: Komoranche mobe buna intwe, kera omonto omosacha ore asemore aarokigwe.
GEN 34:16 Erio ’natobae abaiseke baito, na intwe toire abaino, tomenye amo, tobe abanto abamo.
GEN 34:17 Korende motancheti mwarokigwe, rirorio nigo torarusie omoiseke oito aa, togende nere.”
GEN 34:18 Amang’ana abo akagwenera Hamori na omomura oye Sekemu.
GEN 34:19 Omomura oyio tatebana gokora ring’ana riria, ekiagera omoiseke oria o Yakobo konya omogweneire. Bono Sekemu nigo asikire kobua abande bonsi ase eamate yabo.
GEN 34:20 Ase igo, Hamori na Sekemu, omomura oye, bakagenda ase egeita ki’omochie obo, bagakwana nabaanto babo, bakabateebia,
GEN 34:21 “Abanto aba babeire abasani baito, tiga bamenye ase ense yaito, babe abaonchoreria, ekiagera ense eye nenene, netoisane twensi, intwe amo na barabwo. Intwe ntonyuomerane na barabwo.
GEN 34:22 Barabwo banchire komenya seito babe obomo naintwe, korende mbaganetie tokore ring’ana erimo, nario eri, ng’a kera omosacha ore ase tore aarokigwe buna barabwo baarogete.
GEN 34:23 Amaicho abo, na enibo yabo, na etugo yabo yonsi, inee, tibikoba ebiaito? Tiga twancherane nabarabwo rioka, bamenye aa seito.”
GEN 34:24 Abanto bonsi abamenyete ase omochie oria, bakaigwera Hamori na omomura oye Sekemu, na kera omosacha oyomenyeteo akaarokigwa.
GEN 34:25 Ase rituko ria gatato ekero abwo baarogete baarenge koromwa mono, abamura babere ba Yakobo, Simioni na Lawi, bamura ba ng’ina omo na Dina, bakaimoka nemeyio ya birende, bagasoa ase omochie ime mobosokano, bagaita abasacha bonsi abaarengeo.
GEN 34:26 Bagaita Hamori amo na Sekemu momura oye nemeyio ya birende, bakarusia Dina omwabo mwa Sekemu, bakagenda nere.
GEN 34:27 Erio abamura bande ba Yakobo bagachiera abwo baitetwe na bagasakora omochie, ekiagera konya basaririe omoiseke omwabo;
GEN 34:28 bakaira ching’ondi, ne chiombe, ne chitigere, na bionsi ebiareenge ase omochie ime, na bionsi ebiareenge ase emegondo boigo.
GEN 34:29 Bagasakora enibo yabo yonsi, na abana babo, na abakungu babo, na bionsi ebiareenge ase chinyomba bakabiira.
GEN 34:30 Erio Yakobo agateebia Simioni na Lawi: “Inwe mwambekire ase emechando, mwankorire ogotioka okobe egati-gati y’abanto b’ebisaku bi’ense eye, Abakaanani na Abaperisi. Inche na abanto baane nabake tore; barabwo baise gosangererekana na kong’umokera nigo barang’ite na gonsiria amo nabaanto baane.”
GEN 34:31 Korende barabwo bakamoiraneria: “Inee! Nabo barabwo bagwenerete bakorere omoiseke ominto buna omokungu omotayayi?”
GEN 35:1 Rituko erimo Nyasae agateebia Yakobo: “Imoka, otiire ogende omenye Beteli, oagachere Nyasae egesasiimero aroro, Nyasae, oyo okoorokerete ekero kware gotama korwa ase Esau momura omino.”
GEN 35:2 Erio Yakobo agateebia abanto baye amo naabwo bonsi baarenge komo: “Rusia emegwekano y’ebinyasae ebigeni b’ebisaku, ebi mobwate ase egati yaino, mwesibie inwe abanyene, moonchorerie chianga chiaino.
GEN 35:3 Toimoke totiire gochia Beteli, erinde ing’agachere Nyasae egesasiimero aroro, Nyasae oyonyigwete ekero keria nareenge nobokong’u, akaba amo nainche ase orogendo rwane rwonsi.”
GEN 35:4 Barabwo bakaa Yakobo emegwekano y’ebinyasae ebigeni bionsi ebio babwate, na ebigera babeegete ase amato abo, na Yakobo akabitindeka inse y’omote okorokwa omwaloni, oyorenge ang’e na Sekemu.
GEN 35:5 Ekero baimogete kogenda orogendo rwabo, okoondokia gokarua ase Nyasae, gokabwata abanto b’emechie eria yabaetanaine; Ase igo tibanyara komonyookia basinto ba Yakobo.
GEN 35:6 Yakobo amo nabwo bonsi baarenge nere bagaika omochie o Lusu, Omochie oyio naende noro okorokwa Beteli, oyio ore ime y’ense ya Kaanani
GEN 35:7 Agwo akaagacha egesasiimero, Akaaroka aase aria Eli‐Beteli, ekiagera agwo nao Nyasae aorokerete Yakobo, ekero areenge gotama korwa ase oyomwabo.
GEN 35:8 Agwo Debora, omoreri o Rebeka, agakwa, agatindekwa inse y’omote okorokwa omwaloni. Aase agwo akarokwa Aloni‐Bakuti.
GEN 35:9 Erio naende Nyasae akaorokera Yakobo, ekero Yakobo areenge korwa Padan‐Aramu, Nyasae akamosesenia.
GEN 35:10 Agwo Nyasae akamoteebia, “Erieta riao n’Yakobo, bono tokorokwa Yakobo naende, korende nigo orarokwe Israeli.” Ase igo, akamoroka Israeli.
GEN 35:11 Naende Nyasae akamoteebia, “Inche Nyasae Omobui, genderera gosarara, obuche. Egesaku na emeganda y’ebisaku nigo erarue asore, na abarwoti mbarue asore.
GEN 35:12 Na ense eye naete Aburaamu na Isaka, ninkoyee aye na ororeeria rwao rorache korwa magega yao.”
GEN 35:13 Erio Nyasae akaimoka akagenda igoro, akarwa asare, agwo ase areenge gokwana nere.
GEN 35:14 Yakobo agatenenia rigena buna esiiro aase aria Nyasae akwanerete amo nere, akaumora ekeng’wanso gi’ekenyugwa amo namaguta igoro yaye.
GEN 35:15 Igo Yakobo akaaroka aase aria Nyasae akwanerete amo nere Beteli.
GEN 35:16 Erio bagachaaka orogendo rwabo korwa Beteli, ekero batigairie orogendo oroke baike Efarati, Raeli agachaaka kobina ase okoibora, akaba nobokong’u bw’okoibora.
GEN 35:17 Ekero areenge koromwa mono, omoiboria akamoteebia: “Toondoka, ekiagera naende nomwana omoisia oraibore.”
GEN 35:18 Agwo akaba okogireka ase ogokwa; na ekero areenge ang’e ase ogokwa, Akamoroka omwana oyio Ben‐Oni, korende ise akamoroka Benjamini.
GEN 35:19 Erio Raeli agakwa, agatindekwa agwo ase enchera ekogenda Efarati, nao Bethlehemu.
GEN 35:20 Na Yakobo agatenenia rigena ri’ekeinyorio ase embeera ya Raeli, nao rire goika reero iga.
GEN 35:21 Erio Israeli akaimoka, akagenda, agatenenia eema yaye ng’umbu y’omoorobiri o Ederi.
GEN 35:22 Engaki eria Israeli amenyete ase ense eria, Rubeni akagenda akaraara na Bilia, omokungu o ise, oria o sere-sere, na Israeli akaigwa amang’ana ayio. Abamura ba Yakobo nigo baarenge ikomi na babere.
GEN 35:23 Abana abamura ba Lea nabwo aba: Rubeni, omwana omotangi o Yakobo, na Simioni, na Lawi, na Yuda, na Isakaru, na Sabuloni.
GEN 35:24 Abana abamura ba Raeli nabwo Yusufu na Benjamini.
GEN 35:25 Abana abamura ba Bilia, omoiseke omosomba o Raeli, nabwo Dani na Nafutali.
GEN 35:26 Abana abamura ba Silpa, omoiseke omosomba o Lea, nabwo Gadi na Aseri. Aba nabwo abana abamura Yakobo aiboreretwe agwo Padan‐Aramu.
GEN 35:27 Yakobo agaika ase omochie o Isaka ise aaria Mamure, ang’e na Kiriati-Ariba, nao Heburoni, agwo ase Aburaamu na Isaka bamenyete buna abamenyi.
GEN 35:28 Isaka nigo akoorete emiaka rigana erimo, na emerongo etano na etato (180).
GEN 35:29 Erio Isaka ero agakwa, agasangerereka amo nabaanto baye, ore omogotu kegima, omonto bw’emiaka emenge, na abamura baye, Esau na Yakobo, bakamotindeka.
GEN 36:1 Oyo noro omooroberio bw’ororeeria rwa Esau, nere Edomu.
GEN 36:2 Esau akanyuoma abakungu baye korwa ase Abakaanani: Ada, omoiseke o Eloni, Omohiti, na Oholibama, omoiseke o Ana, mosinto o Sibeoni, Omohivi,
GEN 36:3 na Basemati, omoiseke o Isumaeli, omoiseke omwabo Nebayoti,
GEN 36:4 Ada akamoiborera Esau omwana okorokwa Elifasi, na Basemati akaibora Reueli,
GEN 36:5 na Oholibama akaibora Yeusi, na Yalamu, na Kora. Aba nabwo abana abamura Esau aiboreretwe ase ense ya Kaanani.
GEN 36:6 Erio Esau akaimokia abakungu baye, na abana baye abamura na abaiseke, na abanto bonsi ababwate abwo bwoye, ne chiombe chiaye, ne ching’iti chiaye chionsi echi atugete, na enibo yaye yonsi eyaniberete ase ense ya Kaanani; akagenda agaika ase ense yareenge aare korwa ase Yakobo omwabo.
GEN 36:7 Ekiagera babwate enibo enyinge tibare konyara komenya amo; na ense eria tiyare kobaisana bamenye babere bonsi ne chitugo chiabo.
GEN 36:8 Ase igo Esau, oyokorokwa naende Edomu, akaba okomenya ase ense y’ebitunwa bia Edomu.
GEN 36:9 Oyo noro omooroberio bw’ororeeria rwa Esau ise Edomu, ase ense y’ebitunwa bia Edomu.
GEN 36:10 Aya naro amarieta a basinto b’Esau: Elifasi, omomura o Ada moga Esau, na Reueli, omomura o Basemati moga Esau.
GEN 36:11 Na basinto b’Elifasi nabwo aba: Temani na Omari, na Sefo, na Gatamu, na Kenasi.
GEN 36:12 Timuna nigo areenge omokungu o sere‐sere o Elifasi, mosinto bw’Esau. Ere akaiborera Elifasi Amaleki. Aba nabwo baareenge abachokoro abamura b’Ada moga Esau.
GEN 36:13 Aba nabwo basinto ba Reueli: Nahati, na Zera, na Sama, na Miza. Aba nabwo baarenge abachokoro abamura ba Basemati, moga Esau.
GEN 36:14 Na abana aba nabwo abamura ba Oholibama, moga Esau mosubati o Ana, mosinto o Sibeoni: Ere akaiborera Esau Yeusi, na Yalamu, na Kora.
GEN 36:15 Aba nabwo baarenge abagaambi korwa ase ororeeria rw’Esau. Basinto b’Elifasi, omomura omotangi bw’Esau, nabwo aba: Omogambi Temani, na omogambi Omari, na omogambi Sefo, na omogambi Kenasi,
GEN 36:16 na omogambi Kora, na omogambi Gatamu, na omogambi Amaleki. Aba nabwo baarenge abagaambi korwa ase ororeeria rw’Elifasi, ase ense y’Edomu. Barabwo nabachokoro abamura b’Ada.
GEN 36:17 Naba nabwo basinto ba Reueli, mosinto bw’Esau: Omogambi Nahati, na omogambi Zera, na omogambi Sama, na omogambi Miza. Aba nabwo baarenge abagaambi korwa ase ororeeria rwa Reueli ase ense y’Edomu. Aba nabwo abachokoro abamura ba Basemati, moga Esau.
GEN 36:18 Naba nabwo abamura b’Oholibama, moga Esau: Omogambi Yeusi, na omogambi Yalamu, na omogambi Kora. Aba nabwo abagaambi baiboretwe na Oholibama, mosubati o Ana moga Esau.
GEN 36:19 Aba nabwo basinto b’Esau, nere Edomu; naba nabwo abagaambi babo.
GEN 36:20 Aba nabwo basinto ba Edomu Omohori, ababiare b’ense eria: Lotani, na Sobali, na Sibeoni, na Ana,
GEN 36:21 na Dishoni, na Eseri, na Disani. Aba nabwo baarenge abagaambi b’Abahori, basinto ba Edomu, ase ense y’Edomu.
GEN 36:22 Na basinto ba Lotani nabwo Hori na Hemamu, na mosubati omwabo Lotani nigo areenge korokwa Timuna.
GEN 36:23 Naba nabwo basinto ba Sobali: Alivani, na Manahati, na Sefo, na Onamu.
GEN 36:24 Naba nabwo basinto ba Sibeoni: Aya na Ana. Ana oyo nere onyorete chinsoko chi’amaache are morero, ase erooro, ekero areenge korisia chitigere chia Sibeoni ise.
GEN 36:25 Na mosinto o Ana nere Dishoni, na omoiseke o Ana nere Oholibama.
GEN 36:26 Naba nabwo basinto ba Dishoni: Hemudani, na Esibani, na Itirani, na Kerani.
GEN 36:27 Naba nabwo basinto b’Eseri: Bilihani, na Sawani, na Akani.
GEN 36:28 Na basinto ba Disani nabwo Usi na Arani.
GEN 36:29 Na abagaambi barwete ase Abahori nabwo aba: Omogambi Lotani, na omogambi Sobali, na omogambi Sibeoni, na omogambi Ana,
GEN 36:30 na omogambi Dishoni, na omogambi Eseri, na omogambi Disani. Aba nabwo abagaambi b’Abahori, koreng’ana nebisaku biabo, ase ense ya Edomu.
GEN 36:31 Na abarwoti abagamberete ense y’Edomu ritang’ani konya morwoti onde bwensi ataragaambera Abaisraeli nabwo aba:
GEN 36:32 Bela, mosinto o Beori, akaba okogaamba ase ense y’Edomu, na omochie oye nigo ore korokwa Dinihaba.
GEN 36:33 Bela agakwa, na Yobabu mosinto o Zera, oyo orwete Bosira, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
GEN 36:34 Yobabu nere agakwa, na Husamu bw’ense y’Abatemani akaba okogaamba ase ribaga riaye.
GEN 36:35 Husamu nere agakwa, na Hadadi, mosinto o Bedadi, akaba okogaamba ase ribaga riaye; oyo nere obuete Abamidiani, ase ense ya Moabu na omochie oye nigo ore korokwa Aviti.
GEN 36:36 Hadadi nere agakwa, na Samula, oyo orwete Masereka, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
GEN 36:37 Samula nere agakwa, na Saulo, oyo orwete Rehoboti, omochie orenge orooche ensemo, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
GEN 36:38 Saulo nere agakwa, na Baali‐Hanani mosinto o Akibori akaba okogaamba ase ribaga riaye.
GEN 36:39 Baali‐Hanani, mosinto o Akibori, nere agakwa, na Hadari akaba okogaamba ase ribaga riaye, na omochie oye nigo ore korokwa Pau, na mokaye nigo areenge korokwa Mehetabeli, mosubati o Matiredi, mosubati o Mesahabu.
GEN 36:40 Aya naro amarieta ’abagaambi barwete ase ororeeria rwa Esau, gotunyana chiamate chiabo, na aase bamenyete nigo are namarieta abo: Omogambi Timuna, na omogambi Aliva, na omogambi Yeteti,
GEN 36:41 na omogambi Oholibama, na omogambi Ela, na omogambi Pinoni,
GEN 36:42 na omogambi Kenasi, na omogambi Temani, na omogambi Mibusari,
GEN 36:43 na omogambi Magadieli, na omogambi Iramu. Aba nabwo abagaambi barwete ase ororeeria rw’Edomu, koreng’ana buna bamenyete chinsemo chiabo ase ense eria bairete ekaba eyabo. (Esau nere sokoro bw’Abaedomu).
GEN 37:1 Yakobo akaba okomenya ase ense y’Abakaanani, eyio ase ise nere areenge omenyete buna omomenyi.
GEN 37:2 Oyo noro omogano bw’ororeeria rwa Yakobo. Yusufu, ekero aikire emiaka ikomi, na etano na ebere, nigo areenge korisia amaicho amo na bamura bamwabo. Omosae oyio akaba ore amo nabamura bamwabo, abana ba Bilia na Silpa, abakungu ba ise. Yusufu akaba okorentera ise amang’ana igoro y’ogokora kwabo okobe.
GEN 37:3 Bono Israeli nigo anchete Yusufu kobua abana baye bande bonsi, ekiagera nigo areenge omwana oye bw’obogotu. Akamoroiseria eanga engiya entambe.
GEN 37:4 Abamwabo ekero barooche ng’a ise nigo amwanchete ere kobua abamwabo bonsi, barabwo bakamogecha, tibare gokwana amang’ana y’omorembe amo nere.
GEN 37:5 Yusufu akaroota chindoto, na ekero ateebetie abamwabo chindoto echio, barabwo bakamenta mono komogecha.
GEN 37:6 Yusufu akabateebia: “Montegerere, moigwe okoroota oko narootete.
GEN 37:7 Nkarora ng’a intwe nigo twareenge mogondo tokoboa emesaima y’endagera, na omosaima one okaimoka ogatenena boronge, na emesaima yaino ekaba ekoyoetanana, egotugama inse ase omosaima one.”
GEN 37:8 Abamwabo bakamobooria: “Inee! Aye nigo orengereretie ng’a nigo orabe omogambi oito, otogambere?” Ase igo, barabwo bakamenta komogecha mono ase engencho y’okoroota kwaye, na ase engencho y’amang’ana aye.
GEN 37:9 Naende akaroota konde, na okwo agateebia abamwabo, akabora: “Moigwe! Inche nigo narootete okoroota konde. Nkarora erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni ikomi nemo bigotugama inse ase obosio bwane.”
GEN 37:10 Korende ekero ateebetie ise na bamura bamwabo amang’ana ayio, ise akamotogonyera, akamobooria: “nkoroota ki okwo okoroota? Inee! Inche na nyoko, na bamura bamino, amaene, nigo torache togotugamere togosasime aye?”
GEN 37:11 Abamwabo bakamobwaterwa ribero, korende ise ere akagacha ogokwana okwo ase enkoro yaye ime.
GEN 37:12 Erio abamwabo bakagenda korisia amaicho a ise ang’e na Sekemu.
GEN 37:13 Na Israeli akarangeria Yusufu, akamoteebia: “Inee! Abamino tibakari korisia amaicho aaria Sekemu? Inchuo bono ngotome gochia ase bakare.” Yusufu agaitaba: “Nao inde aa.”
GEN 37:14 Ise akamoteebia: “Genda bono orore gose abamino mbuya bare amo namaicho, erinde ondetere amang’ana.” Ase igo, akamotoma korwa ase omweya o Heburoni, akageenda agaika Sekemu;
GEN 37:15 omonto oyomo akamonyora, ekero areenge kona‐goetanana ase erooro, na omonto oyio akamobooria: “Inki okorigia?”
GEN 37:16 Akamoiraneria: “Nabaminto nkorigia; koranche nteebie aase bakorisia amaicho.”
GEN 37:17 Omonto oria akabateebia: “Barure aa, bachiire, naki nigo nabaigwa bagoteebania: Tiga togende Dotani.” Erio Yusufu akababwatia korwa magega, akabanyora Dotani.
GEN 37:18 Barabwo bakamorora ere okare egeka, ritang’ani konya ataraika ang’e asebare, bakagaamba buna bamoite.
GEN 37:19 Barabwo bagateebania: “Omonyandooto oyio ogocha.
GEN 37:20 Bono ntore ne ribaga; tiga tomoite, tomorute ase engoro eyemo ye chingoro chire aa, erio toteebe ng’a neng’iti y’orosana yamoriete, na torore chindoto echio chiaye buna chirabe.”
GEN 37:21 Rubeni ekero ayaigwete, akarigia komotooria korwa ase amaboko abo, akabakania: “Yaya! Titomoita akwe.”
GEN 37:22 Naende akabateebia: “Timoitera amanyinga aye; morute ase engoro eyemo y’echi chire aa ase erooro, korende timorambora amaboko aino gochia asare ase okomoita.” Ere nigo abateebetie igo, erinde anyare komotooria korwa ase amaboko abo, amoiranie ase ise.
GEN 37:23 Ekaba ekero Yusufu achia goika ase abamwabo, barabwo bakamorusia eanga eria engiya entambe abeegete,
GEN 37:24 bakamobwata, bakamoruta engoro ime. Engoro eyio nigo yareenge bosa, mache tareengeo.
GEN 37:25 Erio bagaikaransa inse koragera; bagachia koimokia amaiso abo korigereria, bakarora omoganda bw’Abaisumaeli ogocha korwa Gileadi. Barabwo nigo baare ne chingamia chiabo, chibogoretie ubani, na amaguta akogwenia, na manemane, ase orogendo rwabo baare kogenda Misiri.
GEN 37:26 Agwo Yuda agateebia abamwabo: “Inki eratogwenere toite oyominto na kobisa ogokwa kwaye?
GEN 37:27 Tiga tomoonie ase Abaisumaeli aba, erinde titobaisa komoita namaboko aito, ekiagera noyominto, toiboire komo.” Na abamwabo bagancherana nere.
GEN 37:28 Erio Abamidiani bagaeta aroro, baare gokora oboonchoreria; abamwabo bakarusia Yusufu korwa ase engoro eria, na komooneria Abaisumaeli ase chisekeli chi’echifeta emerongo ebere; barabwo bakamoira goika Misiri.
GEN 37:29 Rubeni agachia koirana korigereria ase engoro eria, akanyora Yusufu taiyo ase engoro, ere agatandora chianga chiaye,
GEN 37:30 akeonchora gochia ase abamwabo, akabateebia: “Omwana timonyoreti ase engoro. Ng’ai rende nkogenda?”
GEN 37:31 Erio bakaimokia eanga ya Yusufu, na bakanyenya embori, bakaimokia eanga eria, bakayetobeka ase amanyinga;
GEN 37:32 bakagenda n’eanga eria entambe bakayeirera ise, bakamobateebia: “Yemanye eanga eye gose ney’omwana oo gose tari ero.”
GEN 37:33 Yakobo akayemanya, akabora: “Neanga y’omwana one, amaene neching’iti chi’orosana chiamoitire; Yusufu orirwe!”
GEN 37:34 Erio Yakobo agatandora chianga chiaye, akeboyia chigunia kenema kiaye, akaba okomoreera omwana oye engaki entambe.
GEN 37:35 Abana baye, abamura na abaiseke bonsi, bakaimoka gochia komoremia, korende akaanga, taremigwa, agateeba: “Yaya, goika inkwe, ngende inse ase oboina nkona‐komoreera omwana one.” Ise akaba okona‐kweumia.
GEN 37:36 Na Abamidiani baria bakamoonia aaria Misiri ase Potifari, omoteneneri bw’enka ya Farao na omotang’ani bw’abarendi baye bande.
GEN 38:1 Ekaba ase engaki eria Yuda agatigana n’abamwabo, agatirimboka, agaika ase omonto gete Omoadulamu ore korokwa Hira, bakabwatana nere.
GEN 38:2 Aroro Yuda akarora moiseke o Sua, omoiseke bw’Omokaanani gete, akamonyuoma. Bakaba bakorara amo,
GEN 38:3 na moiseke o Sua akaba morito, akaibora omwana omoisia, akamoroka Eri.
GEN 38:4 Naende akaba morito, akaibora omwana omoisia, akamoroka Onani.
GEN 38:5 Akaba morito naende, akaibora omwana omoisia, akamoroka Sela. Yuda nere nao areenge aria Kisibo ekero amoiborerete abana.
GEN 38:6 Na Yuda akanyuomeria Eri, omwana oye omotangi, omokungu ore korokwa Tamari.
GEN 38:7 Nere Eri, omomura omotangi o Yuda, nigo areenge omobe ase obosio bw’Omonene; ase ayio Omonene akamoita.
GEN 38:8 Erio Yuda agateebia Onani: “Motware moka momura omino, erinde omotenenerie egesaku.”
GEN 38:9 Korende Onani akamanya ng’a abana abwo agochia koibora tibari gochia korokwa abaye. Kera engaki, arekoba na moka momura omwabo, ekero embego y’oroiboro ere nchera gocha, asomora aitera inse, ng’a erio tabaisa goteneneria oyomwabo egesaku.
GEN 38:10 Ayio akorete akaba amabe ase obosio bwa Nyasae Omobui, nere Omonene akamoita.
GEN 38:11 Erio Yuda agateebia Tamari, moka momura oye: “Genda omenye buna omoboraka ase omochie o iso goika Sela omwana one akine”; naki nigo oboete ng’a nere nabaise gocha gokwa, buna abamwabo bakwete. Ase igo, Tamari akagenda akamenya o ise.
GEN 38:12 Magega ya amatuko make, moiseke o Sua, moka Yuda, agakwa; Yuda gakoorire okomoreera, agatiira gochia Timuna ase abanachi amarionya be ching’ondi chiaye, amo nomosani oye Hira Omoadulamu.
GEN 38:13 Ekero Tamari ateebetigwe ng’a ise biara ’nkogenda akare Timuna konacha ching’ondi chiaye amarionya,
GEN 38:14 akarusia chianga chiaye chi’ogokobania, akeboyia chianga na gwetuba obosio bwaye, agaikaransa geita ki’Enaimu, ang’e nenchera ekogenda Timuna; naki nigo arooche ng’a Sela obeire omonto omonene, na tamoeiri amotware.
GEN 38:15 Ekero Yuda amorooche, agakaga ng’a nomokuungu omotayayi, ekiagera nigo atubete obosio bwaye.
GEN 38:16 Yuda akagobera gochia asare enchera ensemo, akamoteebia: “Inyanchere ’mbe naye,” naki tamanyete gose moka momura oye orenge. Tamari akamobooria: “Inki orang’e, erinde osoe ase ’nde?”
GEN 38:17 Akamoiraneria: “Ninche ngotomera emaanwa egoree korwa ase riicho riane.” Omokungu oria akamobooria: “Inee! Inki orang’e kebe intenenera goika kwayentomeire?”
GEN 38:18 Akamobooria: “Ngento ki origetie nkoe kebe intenenera?” Akamoiraneria: “Ebonyi yao ere nekemanyererio, na orokini rwao, na enyimbo yao obwate koboko.” Erio akamobia, akaraara nere, na ere akaba morito.
GEN 38:19 Erio akaimoka akagenda, akarusia egietubo, akabeeka chianga chiaye chi’ogokobania.
GEN 38:20 Yuda akaa omosani oye Omoadulamu emaanwa egoree airere omokungu oria, erinde ere airanie ebinto biria amoete bibe intenenera, korende tamonyora.
GEN 38:21 Omoadulamu oria akabooria abanto b’aase aria: “Ng’ai are omokungu oria omotayayi, oyorenge aa Enaimu enchera ensemo?” Bakamokania: “Omokungu omotayayi tana koba aa.”
GEN 38:22 Ase igo, akairana gochia ase Yuda, akabateebia: “Timonyoreti; naboigo nonya nabaanto b’aase aria nigo bankania ng’a mokuungu motayayi tana kobao.”
GEN 38:23 Yuda akabora: “Tiga atware ebinto ebio namoete bibe intenenera, titobaisa gocha kororekana nobosooku. Rora, namotomerete emaanwa egoree, na aye tikwamonyorete.”
GEN 38:24 Ekaba magega y’emetienyi etato Yuda ateebetigwe ng’a Tamari, moka momura oye, okorire obotomani bw’obotayayi; amo nayio morito are ase obotayayi. Erio Yuda akabora: “Mosokie isiko, asambwe nomorero.”
GEN 38:25 Gasokiigwe isiko agatoma abanto ase ise biara, bamoteebie: “Omonto omonyene ebinto ebi, nere ong’ete oborito obo.” Naende akabora: “Manya ebonyi eyio ere nekemanyererio, na orokini oro, na enyimbo eye, gose nebiang’o.”
GEN 38:26 Erio Yuda akabimanya, akabora: “Ere nomooronge kombua, nigo akora ayio, ekiagera ntamoete Sela, omwana one, amotware.” Erio Yuda tarara nere naende.
GEN 38:27 Ekero engaki yaye y’okoibora yachia goika, akarorekana ore ne chibarongo enda yaye ime.
GEN 38:28 Ekero areenge koibora, omwana oyomo agatang’ania okoboko isiko, na omoiboria akamosibera okoboko okwo eusi embariri, agateeba: “Oyo nere otanga gosoka isiko.”
GEN 38:29 Kairanirie okoboko kwaye, rora, oyomwabo akaromeng’ana, agasoka isiko. Erio omoiboria agateeba: “Naki okoromeng’ana ne chinguru iga?” Ase ayio bakamoroka Peresi.
GEN 38:30 Magega yaye oyomwabo agasoka ore neusi embariri koboko kwaye. Nere akarokwa Zera.
GEN 39:1 Bono Yusufu agatirimbokigwa gochia Misiri; na Potifari, omoteneneri bw’enka ya Farao na omotang’ani bw’abarendi baye bande, omonto o Misiri, akamogora korwa ase Abaisumaeli, abwo bamotirimbogetie gochia aroro.
GEN 39:2 Omonene nigo areenge amo na Yusufu, na ere akanyora ogosesenigwa. Yusufu akamenya ase enka y’omonene oye, oria Omomisiri.
GEN 39:3 Ere nigo arooche ng’a Omonene nigo areenge amo na Yusufu, ogerire ebinto bionsi biasesenigwe ase amaboko aye.
GEN 39:4 Ase igo,, Yusufu aganchwa mono ase obosio bw’omonene oye Potifari na akamobeka koba omokoreri oye; na ere akamobeka abe omoteneneri bw’enka yaye yonsi, na omorigereria bw’ebinto bionsi ebi abwate.
GEN 39:5 Korwa engaki eyio amobegete abe omoteneneri igoro y’enka yaye, na bionsi ebi abwate. Omonene agasesenia Omomisiri oria ase engencho ya Yusufu, na ogosesenia kw’Omonene gokaba ase ebinto bionsi abwate ase enyomba na emegondo.
GEN 39:6 Ase igo, agatiga bionsi ebiareenge nabio ase amaboko a Yusufu; gose taba ogwechandera gento kende gionsi otatiga endagera yoka eria areenge koria. Yusufu nigo areenge omonto omerete buya, naende omonyakieni.
GEN 39:7 Magega y’engaki gete moka omonene oye akarigereria Yusufu ase okomogania, akamoteebia: “Inchuo oraare nainche!”
GEN 39:8 Korende ere akaanga, agateebia moka omonene oye: “Rora, omonene one techandereti gento kende gionsi ase enka yaye, na bionsi ebi abwate obibekire ase amaboko aane.
GEN 39:9 Onde tari ase enyomba yaye oeire okobua otatiga inche, gose tantangeti gento kende gionsi otatiga aye bweka, ekiagera aye mokaye ore. Naki rende ndanyare gokora ebibe ebinene buna ebi, imomochere Nyasae?”
GEN 39:10 Akaba okonagokwana na Yusufu rituko ase rituko, korende Yusufu tamwanchera baraare komo, gose koba amo.
GEN 39:11 Ekaba rituko erimo, ekero Yusufu asoete nyomba gokora emeremo yaye, gose monto onde bw’abaanto b’enyomba eria tareengeo,
GEN 39:12 omokungu oria akamobwata eanga yaye eyare kwambara, akabateebia: “Rara nainche.” Korende Yusufu agatigera omokungu oria eanga yaye eyare kwambara, agatama gochia isiko.
GEN 39:13 Omokungu oria, ekero arooche ng’a Yusufu omotigeire eanga yaye koboko kwaye, na gotama gochia isiko,
GEN 39:14 akarangeria abanto ba nyomba mwaye, akabateebia: “Rigereria, omosacha one otorenteire omonto oyo Omoiberania ase egati yaito atokorere echeche; nigo acha ase ’nde ng’a araare nainche, na inche nakuura neriogi rinene.
GEN 39:15 Na ekero aigwa ng’a nakuurire neriogi rinene, ontigera eanga yaye koboko kwane, otama gochia isiko.”
GEN 39:16 Akagacha eanga eria goika omosacha oye agacha inka,
GEN 39:17 akamoteebia amang’ana ayio ayio, agateeba: “Omoiberania oyo omosomba kwarenta aa nabo asoa ase ’nde gonkorera echeche.
GEN 39:18 Korende ekero nachaka gokuura na goaka eriogi ontigera eanga yaye koboko kwane, otama gochia isiko.”
GEN 39:19 Ekero omonene o Yusufu achia koigwa aya mokaye amoteebirie ng’a: “Aya naro omosomba oo ankorera”, akaba nekeririanda ekenene.
GEN 39:20 Omonene oyio akabwata Yusufu, akamobeka echela ime, aase abasomba b’omorwoti basibire, na ere akaba agwo echela ime.
GEN 39:21 Korende Omonene akaba ore amo na Yusufu, akamokorera obuya, akamoa ogwancherwa ase omonene bw’echela.
GEN 39:22 Omonene oria akabeeka abasibwa bonsi abwo baarenge echela ime ase amaboko a Yusufu; na onsi ayare gokoreka ase echela, ere akaba okoyakora.
GEN 39:23 Na omonene oria bw’echela tachia goitaa kende gionsi kiare ase amaboko a Yusufu, ekiagera Omonene nigo areenge amo nere, na ande onsi are gokora, Omonene nigo are koyasesenia.
GEN 40:1 Ase engaki gete, magega y’amang’ana ayio, omoteneneri bw’ebinyugwa bia Farao na omoteneneri oye bw’abaroisia emegati bakamoochera omonene obo, omorwoti o Misiri.
GEN 40:2 Ase igo, Farao akabeigwa n’abateneneri abwo babere, omoteneneri bw’ebinyugwa na omoteneneri bw’abaroisia emegati.
GEN 40:3 Akababeeka barendwe ase enyomba yomotang’ani bw’abarendi, ase echela eyio Yusufu nere asibetwe.
GEN 40:4 Omotang’ani bw’abarendi akamobeka Yusufu abe okobarigereria na kobakorera, na barabwo bakabeera ase egesibo ase engaki enke.
GEN 40:5 Ase obotuko obomo bonsi babere, omoteneneri oria bw’ebinyugwa na omoteneneri bw’abaroisia emegati b’omorwoti o Misiri, abwo basibetwe echela, bakaba bakoroota chindoto. Kera oyomo akaroota okoroota kwaye okware nengencho eng’ao korwa ase okw’oyonde.
GEN 40:6 Ekero Yusufu agendete mambia kobarigereria akabanyora nigo baichanete.
GEN 40:7 Ase igo, akabooria abateneneri abwo ba Farao, abaarenge amo nere ase egesibo ase enyomba y’omonene oye, akabora: “Naki moichaanete iga reero?”
GEN 40:8 Barabwo bakamoiraneria: “Nigo twarootete chindoto, na onde tari oranyare kogoteebia engencho ye chindoto chiaito.” Yusufu akabateebia: “Nigoro ya Nyasae kobateebia engencho yaye. Komoranche, mochinteebie.”
GEN 40:9 Omoteneneri bw’ebinyugwa agateebia Yusufu okoroota kwaye, akabora: “Ase okoroota kwane nigo narooche omosabibu ore ase obosio bwane,
GEN 40:10 na omosabibu oyio nigo orenge ne chinsagia isato; bwango ogasomoria, ogasokia ebisicha, na okaama ebisago bi’amasabibu amatobu.
GEN 40:11 Na egekombe kia Farao nigo nakebwate ase okoboko kwane; nkabogoria amasabibu aria, nkayamitera ase egekombe kia Farao, nkaa Farao egekombe eke koboko kwaye.”
GEN 40:12 Yusufu akamoteebia: “Engencho y’okoroota okwo nero eye: Chinsagia echio isato, ayio namatuko atato.
GEN 40:13 Magega y’amatuko atato Farao nakorusie aiga, akoe ogosika, akoiranie ase emeremo yao, na aye nobe gokomoa egekombe koboko kwaye, buna kware komoa agwo ritang’ani, ekero kwareenge omoteneneri bw’ebinyugwa biaye.
GEN 40:14 Korende ekero oranyore amaya, ong’inyore nainche, ondorere amaabera. Koranche nagosabire onyatore ase Farao, ondusie ase enyomba eye,
GEN 40:15 ekiagera nigo naibetwe korwa ase ense y’Abaiberania, nonya naa tinkoreti ing’ana rinde riibe riagwenerete kombeeka ase echela.”
GEN 40:16 Ekero omoteneneri bw’abaroisia emegati arooche ng’a okoonchora okwo nigo kwabeete okuya, agateebia Yusufu: “Nainche boigo nigo narootete. Nkarora ng’a inyetwegete chinteru isato chire nemegati emerabu ase omotwe one.
GEN 40:17 Ase oroteru rwa igoro kegima yarengeo emegati y’ebisaku ao ao yaroiseretigwe Farao, korende chinyoni chigaacha chikayeria korwa ase oroteru igoro, oro netwegete ase omotwe one.”
GEN 40:18 Na Yusufu akamoiraneria: “Engencho y’okoroota okwo nero eye: Chinteru echio isato, ayio namatuko atato.
GEN 40:19 Magega y’amatuko atato Farao nakoimokie, agosunge ase omote igoro ne chinyoni nachirie chinyama chi’omobere oo.”
GEN 40:20 Rituko ria gatato, erio riaare ri’okoinyora okoiborwa gwa Farao, ere agakorera abasomba baye bonsi omoyega, akabarusia echela baria babere, omoteneneri bw’ebinyugwa na omoteneneri bw’abaroisia emegati, ase egati y’abasomba baye.
GEN 40:21 Akairania omoteneneri bw’ebinyugwa ase emeremo yaye y’obonyoisia, na ere akaba okomoa Farao egekombe ase okoboko kwaye;
GEN 40:22 korende omoteneneri bw’abaroisia emegati ere akamosunga ase omote igoro, buna Yusufu abanorete chingencho chie chindoto chiabo.
GEN 40:23 Nonya nabo oyio omoteneneri bw’ebinyugwa taba okoinyora Yusufu, korende akamweba.
GEN 41:1 Magega y’emiaka ebere koyaetire Farao akaroota chindoto ng’a oteneine engegu y’orooche rwa Naeli.
GEN 41:2 Akarora chiombe isano na ibere, chingiya mono chinoru, chikorwa rooche, chikorisia amasangaka.
GEN 41:3 Naende akarora chiombe chinde isano na ibere, chimbe mono chindeu, chikorwa rooche, chigochitunyana korwa magega, chigatenena ase engegu y’orooche ang’e nase chiombe chiria chinde.
GEN 41:4 Agwo chiombe chiria chimbe chindeu chikaria chiria chingiya chinoru. Erio Farao akaboka.
GEN 41:5 Akaraara naende, akaroota eria kabere, akarora ebigara bitano na bibere ebinene ebinoru, bikinete ase oroboba oromo.
GEN 41:6 Magega yabo ebigara binde ebireu, ebiasusanirie nomwaga ore korwa moocha, bikaoroka.
GEN 41:7 Agwo ebigara ebio ebireu bitano na bibere bikaria biria binde ebinene ebinoru. Farao akaboka, akanyora ng’a nigo are koroota.
GEN 41:8 Ekero bwachia gokia mambia, akaba oichaanete, agatoma abanto barangerie abaringoria bonsi ba Misiri na abanto abang’aini bonsi abaarengeo. Farao akabateebia chindoto chiaye, korende onde tatogete ore konyara komoteebia engencho ye chindoto echio.
GEN 41:9 Erio omoteneneri bw’ebinyugwa agateebia Farao: “Bono nainyoire okomocha kwane.
GEN 41:10 Ekero aye Farao gwatobeete intwe abasomba bao, na gotosiekera, inche na omoteneneri bw’abaroisia emegati, ase echela eyere ase enyomba y’omotang’ani bw’abarendi,
GEN 41:11 intwe ase obotuko obomo tokaroota chindoto twensi, kera oyomo okoroota kwaye kore nengencho yaye eng’ao.
GEN 41:12 Agwo amo naintwe narengeo omomura oyomo Omoiberania, omosomba bw’omotang’ani bw’abarendi. Tokamoteebia chindoto chiaito, na ere agatoteebia engencho ye chindoto chiria, agatobanorera kera oyomo engencho y’okoroota kwaye.
GEN 41:13 Na buna ere atoteebetie engencho ye chindoto chiaito, naboigo abeete; inche nkairanigwa ase emeremo yane, na oria onde agasungwa ase omote igoro.”
GEN 41:14 Erio Farao agatoma abanto korangeria Yusufu. Bakamorenta bwango korwa ase echela, na ere akagingirwa, akaonchoreria chianga chiaye, akagenda ase obosio bwa Farao.
GEN 41:15 Farao agateebia Yusufu: “Nigo narota okoroota, gose onde tari oranyare gonteebia engencho y’okoroota kwane. Inche naigure amang’ana ao ng’a gokwaigure chindoto, nabo okomanya engencho ye chindoto echio.”
GEN 41:16 Yusufu akairaneria Farao, akabora: “Tari inche, korende Nyasae orakoe aye Farao okoiraneria kw’omorembe.”
GEN 41:17 Erio Farao agateebia Yusufu: “Ase okoroota kwane nigo narooche ng’a nteneine ase engegu y’orooche.
GEN 41:18 Nkarora chiombe isano na ibere, chinoru chingiya mono, chikorwa rooche, chikorisia amasangaka;
GEN 41:19 naende nkarora chiombe chinde isano na ibere, chimbe mono chindeu, chikorwa rooche, chigochitunyana korwa magega. Ase ense yonsi ya Misiri tinana korora chiombe chimbe buna echio.
GEN 41:20 Agwo chiombe chiria chimbe chindeu chikaria chiombe chiria isano na ibere chi’eritang’ani, chiare chingiya chinoru,
GEN 41:21 korende ekero chiachirire tichiarorekana ng’a nchiachiria, nkarora nabo chire buna chiare ritang’ani. Erio nkaboka.
GEN 41:22 Naende konararire nkarora ase okoroota kwane ebigara ebinene ebinoru bitano na bibere, bikinete ase oroboba oromo;
GEN 41:23 na ebigara ebiomo ebireu, ebiasusanirie nomwaga ore korwa moocha, bikaoroka korwa magega yabo,
GEN 41:24 na ebigara biria ebireu bikaria biria ebinoru bitano na bibere. Inche ngateebia abaringoria, korende onde tari onyarete gonteebia engencho y’okoroota kwane.”
GEN 41:25 Erio Yusufu agateebia Farao: “Chindoto chiao, aye Farao, nigo chire echimo. Nyasae okworokirie, aye Farao, aya agochia gokora iga bwango.
GEN 41:26 Chiombe chiria chingiya isano na ibere, eyio nemiaka etano na ebere, na ebigara biria ebiya bitano na bibere, eyio nemiaka etano na ebere; chindoto echio nechimo.
GEN 41:27 Ne chiombe chiria isano na ibere chimbe chindeu, chiachitunyanete chiria chinoru, eyio nemiaka etano na ebere, na ebigara biria bitano na bibere bitaamete, biasusanirie nomwaga ore korwa moocha, eyio nemiaka etano na ebere y’enchara.
GEN 41:28 Aya naro buna nagoteebia aye Farao, ng’a Nyasae okworokirie aya agochia gokora iga bwango.
GEN 41:29 Rora, ngochi-gocha ere emiaka etano na ebere y’omoigoto ase ense yonsi ya Misiri,
GEN 41:30 korende magega y’ayio neche emiaka ende etano na ebere y’enchara; na omoigoto oria bwonsi nigo ogochia kwebwa ase ense ya Misiri, ekiagera enchara eria nigo erarie ense eye.
GEN 41:31 Omoigoto oria tokoinyorwa ase ense eye, ase engencho y’enchara eye erache gocha korwa magega yaye, ekiagera nigo erabe endito mono.
GEN 41:32 Na bono Farao, okoroota kwao nigo gwachete eria kabere, aya nigo akoorokia ng’a Nyasae ochikiire amang’ana aya, na Nyasae nayaikeranie iga bwango.
GEN 41:33 “Ase ayio Farao, rigia omonto ore omomanyi na omong’aini, omobeke igoro y’ense yonsi ya Misiri.
GEN 41:34 Na bono Farao, aya naro ogwenerete okore: Obeke abateneneri igoro y’ense eye bachoge ensemo ya isano y’endagera ase ense ya Misiri ase emiaka eye etano na ebere y’omoigoto.
GEN 41:35 Tiga basangererie endagera eye yonsi y’emiaka eye emiya egocha, bayebeke erendwe ase emechie, ase okobua gwa Farao.
GEN 41:36 Na endagera eye egachwe eche koegwa abanto emiaka eye etano na ebere y’enchara, erache gocha ase ense ya Misiri, abanto tibaabaisa gocha gosira ase enchara eyio.”
GEN 41:37 Amang’ana ayio akagwenera Farao amo nabasomba baye bonsi.
GEN 41:38 Farao akabooria abasomba baye: “Inee! Ng’ai toranyore omonto onga buna oyo ore n’Omoika o Nyasae ime yaye?”
GEN 41:39 Erio Farao agateebia Yusufu: “Ekiagera Nyasae okomanyirie amang’ana ayio onsi, onde tari aa omanyete, naende ore na obong’aini buna aye.
GEN 41:40 Bono naye orabe omoteneneri bw’enka yane, na abanto baane bonsi nabakoigwere buna orabe gokobachika. Ase ekerogo kiane ki’obogaambi oka, nao ndabe omonene gokobua.”
GEN 41:41 Farao agateebia Yusufu: “Rora nakobekire aye igoro y’ense yonsi ya Misiri.”
GEN 41:42 Erio Farao akarusia ebonyi yaye ere nekemanyererio korwa ase ekiara kiaye, akamoyebeekera Yusufu kiara kiaye, akamobekera na eanga engiya y’egatani, akamobekera ne chisonoi chi’etaabu igoti riaye.
GEN 41:43 Akamoriinia ase egari yaye ya kabere y’oborwoti. Abanto bagaaka eriogi, bakobora: “Tung’ama inse!” Naboigo akamobeka abe omogambi bw’ense yonsi ya Misiri.
GEN 41:44 Naende Farao agateebia Yusufu: “Ninche Farao. Otancheti aye, onde takoba ase ense yonsi ya Misiri oraimoke gokora gento.”
GEN 41:45 Farao Akaroka Yusufu Safenati‐Panea; akamonyuomeria omokungu, nere Asenati, omoiseke o Potifera, Omokuani bw’Oni. Yusufu akagenda aaria na aaria korigereria ense yonsi ya Misiri.
GEN 41:46 Agwo Yusufu, ekero asoete gokorera Farao, omorwoti o Misiri, nigo arenge nemiaka emerongo etato. Na Yusufu akarua ase obosio bwa Farao, agaetanana ase ense yonsi ya Misri.
GEN 41:47 Emiaka eria etano na ebere y’omoigoto egaika, ense ekaama endagera enyinge,
GEN 41:48 na Yusufu agasangereria endagera yonsi ase emiaka eria etano na ebere, ase ense ya Misiri, akayegacha ase emechie. Ase kera omochie akagacha endagera yonsi y’emegondo eria yayoetanaine.
GEN 41:49 Yusufu akagacha endagera ase obonge mono, ekaba enyinge buna omokenye bw’Enyancha, goika agatiga koyerenga, ekiagera tiyare konyara korengeka.
GEN 41:50 Ritang’ani konya emiaka eria y’enchara etaracha, Asenati, mosubati o Potifera, Omokuani bw’Oni, akaiborera Yusufu abana abaisia babere.
GEN 41:51 Yusufu Akaaroka omwana oria omotangi Manase, agateeba: “Nyasae ogerire inyebe obokong’u bwonsi na abanto b’enka ya tata”
GEN 41:52 Na omwana o kabere akamoroka Efraimu, agateeba: “Nyasae ong’eire oroiboro ase ense y’emechando yane.”
GEN 41:53 Emiaka eria etano na ebere y’omoigoto ekaera ase ense ya Misiri,
GEN 41:54 na emiaka eria etano na ebere y’enchara egachaka gocha, buna Yusufu abaanete. Enchara egacha ase chinse chionsi, korende ase ense yonsi ya Misiri endagera n’yareengeo.
GEN 41:55 Ekero enchara yariete abanto bonsi ba Misiri, barabwo bakamorera Farao abae endagera; na Farao agateebia Abamisiri bonsi: “Genda ase Yusufu, na rinde rionsi arabateebie, goika morikore.”
GEN 41:56 Ase igo, ekero enchara yasoete ase ense eria engima, Yusufu akaigora ebiage bionsi, akaooneria Abamisiri endagera, ekiagera enchara nigo yabeete endito ase ense ya Misiri.
GEN 41:57 Abanto b’echinse chionsi bagacha Misiri kogora endagera korwa ase Yusufu, ekiagera enchara nigo yareenge endito ase ense engima.
GEN 42:1 Ekero Yakobo aigwete ng’a endagera nekare ase ense ya Misiri, akabooria abamura baye: “Inaki morigereranetie iga?”
GEN 42:2 Naende akabateebia: “Naigure ng’a endagera nekare Misiri, tirimboka gochiao, motogorere endagera toche koria, tobe moyo, titokwa.”
GEN 42:3 Ase igo, bamura bamwabo Yusufu ikomi bagatirimboka gochia Misiri kogora endagera.
GEN 42:4 Korende Yakobo tamwancherete Benjamini, omwabo Yusufu, kogende amo nabarabwo, ekiagera nigo aoboete ng’a aande nabaise gochia konyorwa n’amabe.
GEN 42:5 Nabo basinto ba Israeli bakagenda amo nabaanto bande abachiete kogora endagera, ekiagera enchara yarenge ase ense ya Kaanani.
GEN 42:6 Yusufu nere orenge gabana igoro y’ense yonsi ya Misiri, naende nere orenge kooneria abanto bonsi b’ense eria endagera. Na abamwabo Yusufu, ekero baigete asare, bagatung’ama inse ase obosio bwaye.
GEN 42:7 Yusufu, ekero abarora, akabamanya, korende agekora buna tabamanyeti, agakwana nabarabwo amang’ana amakong’u. Akababooria: “Abanto aba, ng’ai mwarure?” Barabwo bakamoiraneria: “Nigo twarure ase ense ya Kaanani, twachire kogora endagera.”
GEN 42:8 Nonya Yusufu omanyete abamwabo, barabwo tibamomanyete ere.
GEN 42:9 Erio Yusufu akainyora chindoto chiria areenge kobarootera, akabateebia: “Inwe nechirooti more, nigo mwachire koroota ense eye, na korora ase ere bosa etari na getango.”
GEN 42:10 Bakamokania: “Tari bo, Omonene, intwe abasomba bao nigo twachire kogora endagera.
GEN 42:11 Intwe twensi nabana b’omonto oyomo. Intwe abasomba bao nigo tore abanto abaronge, titori chirooti.”
GEN 42:12 Akabakania: “Yaya, nigo mwachire koroota ense, na korora ense ase ere bosa etari na getango.”
GEN 42:13 Barabwo bakamoiraneria: “Intwe abasomba bao nigo tore abamura ikomi na babere, abana b’omonto oyomo, ase ense ya Kaanani; na bono omoke ominto tari aa, inka akare ase tata, na oyomo ere takaiyo.”
GEN 42:14 Korende Yusufu akabateebia “Nabo ere buna konya naikire kobateebia, ng’a inwe nechirooti more.
GEN 42:15 Ase amang’ana aya nimbateeme: Amaene, buna Farao are moyo, timokorua aa mogende, oria omino omoke ataracha aa.
GEN 42:16 Toma oyomo oino agende korenta oyio omino, na inwe abande motigare echela. Nabo morateemwe gose namaene mogoteeba. Onye taibo, amaene buna Farao are moyo, inwe nechirooti more.”
GEN 42:17 Erio agasiekera bonsi amo echela ime ase amatuko atato.
GEN 42:18 Rituko ria gatato Yusufu akabateebia: “Mokore iga buna ndabateebie, nario morabe moyo; naki inche nomonto imoirogete Nyasae.
GEN 42:19 Onye inwe more abanto abaronge, tiga oyomo oino atigare aa ase echela, na inwe abande moirere abwo mwatigete inka endagera, ase engencho y’enchara;
GEN 42:20 erio morente oria omino omoke ase ’nde. Igo amang’ana aino aenekigwe ng’a namaene are, na inwe timobaisa gokwa. Barabwo bagakora bo.”
GEN 42:21 Erio bagateebania barabwo ase barabwo: “Amaene, ntwamocherete oyominto. Nigo twarooche ogochandeka kw’omoyo oye, na ekero atosororete titwamoigwete. Ase ayio nakio kiagerire obokong’u obo bwatonyorire.”
GEN 42:22 Rubeni akabairaneria, “Tinabakanetie ng’a timomochera omosae oyo? Korende inwe mokanga, timwanyigwera. Ase igo, bono amanyinga aye aganigwe aakanwe.”
GEN 42:23 Barabwo tibamanya ng’a Yusufu nayaigwete, ekiagera omonogi nareengeo ore komoonchorera.
GEN 42:24 Erio akarua ase bare, akagenda ensemo, akarera amariga; naende akairana, agakwana nabarabwo. Akarusia Simioni korwa ase bare, akamosiba korwa ase amasio abo.
GEN 42:25 Yusufu agachiika abanto baichorie chigunia chiabo endagera, na kera oyomo airanerigwe chitaabu chiaye, chibekwe egunia yaye ime, na aegwe endagera agochia koria inchera. Naboigo baabakorerete.
GEN 42:26 Erio bakaberekia chitigere chiabo endagera, bakagenda.
GEN 42:27 Ekero baigete ase bakorara botuko, oyomo obo agasansora egunia yaye arusie endagera ae etigere yaye, akarora chitaabu chiaye igoro y’endagera ase egunia yaye ime,
GEN 42:28 agateebia abamwabo: “Ayee! Chibesa chiane nigo chiairanetigwe, rigereria, nao chire aa egunia yane ime!” Chinkoro chiabo chikagoyaana, bakarigererania na koiguswa, bagateeba: “Inki eke Nyasae atokoreire iga?”
GEN 42:29 Ekero baigete ase Yakobo ise, ase ense ya Kaanani, bakabateebia ayio onsi abanyorete, bakaboora,
GEN 42:30 “Omonto oria omonene bw’ense eria nigo akwanete naintwe amang’ana amakong’u agatoroka ng’a intwe nechirooti, tokoroota ense.
GEN 42:31 Korende tokamoteebia: Intwe nigo tore abanto abaronge, titori chirooti.
GEN 42:32 Nigo tore abamura ikomi na babere, tata noyomo. Oyomo oito takaiyo, na omoke kegima nere okare ase tata inka, ase ense ya Kaanani.
GEN 42:33 Omonto oyio, omonene bw’ense eria, agatoteebia: Ase amang’ana aya naro ndamanyere gose nabaanto abaronge more: Tiga oyomo oino aiga ase ’nde, inwe abande genda, moire endagera ase engencho y’enchara ekare inka seino.
GEN 42:34 Genda mondetere oyio omino omoke, erio nario ndamanye ng’a timori chirooti, korende nabaanto abaronge. Erio nimbairanerie oyomino, na inwe inamonyore ribaga mobe mokoonchoreria ase ense eye.”
GEN 42:35 Ekaba ekero baumorete endagera korwa ase chigunia, bakanyora kera oyomo esaro ye chitaabu chiaye nao ere egunia yaye ime. Na ekero barabwo amo na ise barooche chisaro chi’echitaabu chiabo, bakaondoka.
GEN 42:36 Yakobo ise akabateebia: “Mwang’urire abana baane, Yusufu taiyo, na Simioni taiyo, na bono morigetie koira Benjamini nere. Amang’ana aya onsi anyorire inche.”
GEN 42:37 Erio Rubeni agateebia ise “Oite abana baane babere abamura onye tinkomoirania gocha asore. Mobeke ase amaboko aane na inche nimoiranie.”
GEN 42:38 Akamokania: “Omwana one tagotirimboka amo nainwe, ekiagera oyomwabo okuure na oyo nere otigarete bweka. Amabe aise gochia komonyoora agwo inchera, nigo moragere ngende ase oboina ne chimbuche chiane inde nomoichano.”
GEN 43:1 Enchara ekaba enene ase ense.
GEN 43:2 Na ekero bakoorire endagera eria bagorete korwa Misiri, ise akabateebia: “Irana naende motogorere endagera nke toche koria.”
GEN 43:3 Korende Yuda akabateebia: Omonto oria nigo atochigete bokong’u, agatoteebia: Timogocha kondora obosio bwane oyio omino atacheti amo nainwe.
GEN 43:4 Koratoe oyominto agende amo naintwe, rirorio inatotirimboke tokogorere endagera.
GEN 43:5 Korende onye togotomoa togende komo, rirorio titokogenda, ekiagera omonto oria nigo atoteebetie, “Timokondora obosio bwane motacheti noyio omino.”
GEN 43:6 Israeli akababooria: “Ninki mwankorera igo na gonchanda, goika mogateebia omonto oria ng’a mokare noyomino onde inka?”
GEN 43:7 Barabwo bakamoiraneria: “Omonto oria nigo atounetie mono amanye amang’ana aito na ay’eamate yaito, agatoboria: Iso moyo are? Mokare nonde omino? Na intwe tokamoiraneria buna atoboretie. Inee! Ntwamanyete aya agochia gokwana ng’a: Gachie morente oyomino?”
GEN 43:8 Yuda agateebia Israeli ise: “Mong’e omosae oyo agende amo nainche, erio toimoke togende aroro, erinde egere tobe moyo, titokwa, intwe, naye, amo nabana baito abake.
GEN 43:9 Nerure imbe intenenera asare: korwa ase okoboko kwane oche komonsaba. Onye tinkomoirania gocha asore, rirorio ontige mbogorie okomocha okwo amatuko onsi ase obosio bwao.
GEN 43:10 Onye totatebanire nanga twairanire chintunda ibere.”
GEN 43:11 Israeli ise akabateebia: “Onye naboigo are, bono mokore iga: Mobeke ebinto ebiya bi’ense eye yaito ase chigunia chiaino, moirere omonto oyio buna ebiegwa. Momoirere amaguta okogwenia make, na obooke boke, na ubani, na manemane, na amajozi.
GEN 43:12 Mobogorie chitaabu ara kabere ase amaboko aino, moirane chitaabu chiria chiairanetigwe, echio chiabegetwe igoro y’endagera ase chigunia chiaino ime. Aande nigo chiebetwe chikabekwao.
GEN 43:13 Moire na oyomino, mogende komo, mogende ase omonto oria naende.
GEN 43:14 Nyasae Omobui abae ogwancherwa ase obosio bw’omonto oyio, erio abasiborere oria omino onde, erinde moirane nere amo na Benjamini. Onye inche ekongwenera nsirerwe nabana baane, tiga abe bo.”
GEN 43:15 Ase igo, abanto abwo bakaimokia ebiegwa, bakaimokia ne chitaabu ara kabere; amo na Benjamini bakagenda, bagatirimboka gochia Misiri, bagachia bagatenena ase obosio bwa Yusufu.
GEN 43:16 Ekero Yusufu arooche Benjamini ore amo nabarabwo agateebia omoteneneri bw’enka yaye: “Barente abanto abwo nyomba, na onyenye emori, oyeroisie, ekiagera abanto abwo nigo bagocha koragera amo nainche endagera ya mobaso.”
GEN 43:17 Omonto oria agakora buna Yusufu amotebetie, agasoyia abanto abwo nyomba ime.
GEN 43:18 Korende abanto aba bakaondoka, ekiagera bairetwe nyomba mwa Yusufu, bakaboora: “Nigo twarentirwe nyomba ime ase engencho ye chitaabu chiria chiabegetwe ase chigunia chiaito engaki eria entang’ani. Na bono nigo ararigie gotosoera, na atoimokere, atobwate, atokore tobe abasomba baye, aire ne chitigere chiaito.”
GEN 43:19 Ase igo, bakamoika ang’e omoteneneri oria bw’enka ya Yusufu, bakaba bagokwana nere gesieri ki’enyomba,
GEN 43:20 bakabateebia: “Koranche Omonene, otoigwe! Engaki eria entang’ani twachete aiga kogora endagera,
GEN 43:21 ekero twairanete gochia seito, gotwaikire ase twaraarete botuko, togachia gosansora chigunia chiaito, tokanyora kera omonto chitaabu chiaye nao chire igoro y’endagera ase egunia yaye ime, chitaabu chionsi pi. Bono chitaabu echi chionsi ntwachirentana, naa tochibwate amo naintwe.
GEN 43:22 Naende ntwarentana chitaabu chinde, echi togocha kogora endagera. Titomanyeti gose ning’o ochibegete ase chigunia chiaito ime.”
GEN 43:23 Akabairaneria “Timoka, motoerere, timoondoka; Nyasae oino, oyore Nyasae o iso, nere obaete enibo eye ase chigunia chiaino; chitaabu chiaino inachinyorete.” Erio akarenta Simioni ase bare.
GEN 43:24 Omonto oria akaira abanto baria nyomba mwa Yusufu, akabaa amaache bagesibia amagoro abo, akaa ne chitigere chiabo endagera.
GEN 43:25 Barabwo bakabeeka ebiegwa biabo ang’e, baganye Yusufu kagocha mobaso, ekiagera konya baigure ng’a nao bagocha koragerera endagera ya mobaso.
GEN 43:26 Na ekero Yusufu achete nyomba ime bakamoirera ebiegwa biria barentete, bagatung’ama inse ase obosio bwaye.
GEN 43:27 Akabakwania, akababooria: “Inee! Iso mbuya are, omogaka oria mwanteebia? Moyo are?”
GEN 43:28 Bakamoiraneria: “Ee, omosomba oo tata mbuya are. Nabo moyo are.” Barabwo bagatureka emetwe yabo inse.
GEN 43:29 Yusufu agachia koimokia amaiso aye, akarora Benjamini omwabo, omwana omwabo baruete enda eyemo nere, akababooria: “Oyo nere oria omoke omino, oria mwanteebia?” Akaonchokera Benjamini, akamoteebia: “Nyasae akoe obuya, omwana one!”
GEN 43:30 Erio Yusufu akaimoka, agasoa enyomba ende, ekiagera enkoro yaye nigo yaare namaiga ase omwana omwabo, aroro ase enyomba eyio akarera amariga.
GEN 43:31 Erio agesibia obosio, agasoka oremereretie. Naende akabora: “Renta endagera!”
GEN 43:32 Bakamobekera endagera bweka ao, na abamwabo boka ao, na Abamisiri baria konya bakoragera komo boka ao, ekiagera Abamisiri nigo bagechete Abaiberania, tibaare koria amo nabarabwo.
GEN 43:33 Abamwabo Yusufu bagaikaransigwa ase obosio bwaye, bakaroberigwa gochakera ase oria omonene kogenderera goika ase oria omoke. Bonsi kobaikaransire, bakarigererania, bagakumia.
GEN 43:34 Bakaegwa endagera korwa ase emesa ya Yusufu, korende Benjamini ere akarenterwa enyinge kobua abwo bande, ebirengo bitano. Naboigo bakanywa, bakagoka amo nere.
GEN 44:1 Erio Yusufu agachiika omoteneneri bw’enka yaye: “Ichoria chigunia chi’abaanto aba endagera, koreng’ana buna baranyare kobogoria, obeke ne chitaabu chia kera omonto igoro y’endagera ase egunia yaye ime.
GEN 44:2 Obeke na egekombe kiane keria kiaroisetigwe korwa ase chifeta, okebeke ime ase egunia y’omomura oria omoke kegima, amo ne chitaabu chiria achete nachio kogora endagera.” Ere agakora buna Yusufu amotebetie.
GEN 44:3 Bogachia gokia mambia abanto baria bakaegwa ribaga baimokie chitigere chiabo, bagende sobo.
GEN 44:4 Ekero bagendire egeka geke korwa ase omochie, Yusufu agateebia omoteneneri bw’enka yaye. “Imoka, obwatie abanto baria! Ekero orabanyore obaborie: Nase ki mogoakana amabe ase amaya?
GEN 44:5 Inee! Egekombe eke mwaibete, tai kerokio omonene one akonywera? Naende nakio agokorera oboringoria. Mwakorire bobe ase ogokora iga.”
GEN 44:6 Ekero abaikerete agakwana nabarabwo amang’ana aria aria.
GEN 44:7 Barabwo bakamoiraneria: “Naki aye, Omonene oito, ogokwana amang’ana buna ayio?
GEN 44:8 Tari bo, intwe abasomba bao titware gokora bo. Inee! Chibesa chiria twanyorete igoro y’endagera ase chigunia chiaito ime, titwagochiiraneria naende korwa ase ense ya Kaanani? Naki tware gokora toibe efeta gose etaabu korwa ase enyomba y’omonene oo?
GEN 44:9 Oyoranyorekane ore negekombe ekio ase egati yaito intwe abasomba bao, oyio akwe, naintwe boigo rirorio tobe abasomba bao, Omonene oito.”
GEN 44:10 Akabora: “Tiga abe buna mwateeba, omonto oranyorekane okebwate nigo arabe omosomba one, korende inwe abande inamobe motari na komocha.”
GEN 44:11 Erio bagakora bwango, bagaikia kera omonto egunia yaye inse, na koyesansora.
GEN 44:12 Na omosomba oria agachaaka koriga‐rigia, agachakera ase omomura omonene, agachia gokoorera ase omoke, na egekombe gekanyorekana ase egunia ya Benjamini.
GEN 44:13 Erio bonsi bagatandora chianga chiabo; kera omonto akabeekera etigere yaye egurube, bakairana gochia ase omochie.
GEN 44:14 Yuda na abamwabo, ekero bairanete ase omochie, bakanyora Yusufu nao are nyomba, barabwo bagatung’ama inse bakaumama, ase obosio bwaye.
GEN 44:15 Yusufu akababooria: “Ing’ana ki eri mwakorire? Timomanyeti ng’a omonto buna inche nigo ndanyare gokora oboringoria imanye?”
GEN 44:16 Yuda akairaneria: “Ninki togoteeba asore, Omonene oito? Ninki togokwana? Gose inatonyare kweenekia ng’a nabaronge tore? Nyasae ororire ebibe biaito intwe abasomba bao; na bono, omonene oito, intwe amo nere, oyo egekombe kianyorekana ase okoboko kwaye, tiga tobe abasomba bao.”
GEN 44:17 Yusufu akabora: “Yaya, tari bo; tingokora bo. Omonto oyo bweka egekombe kianyorekana koboko kwaye, nere orabe omosomba one, korende inwe abande, genda nomorembe seino ase iso.”
GEN 44:18 Erio Yuda akamoika ang’e, akamoteebia: “Koranche, omonene one, ong’e inche, omosomba oo, ribaga ngoteebie ring’ana erimo. Tobaisa kombea inche, omosomba oo, naki aye nigo ore buna Farao.
GEN 44:19 Aye omonene one, nigo gwatoboretie intwe abasomba bao: Inee! Mokare na iso gose onde omino?
GEN 44:20 Intwe togakoiraneria aye, omonene one: Ee, ntokare na tata, ere ogotire, nakabwate omwana omomura bw’obogotu bwaye, korende momura omwabo nakwete, oyo nere otigarete bweka ase ng’ina, na ise nigo amwanchete mono.
GEN 44:21 Erio ogatoteebia intwe, abasomba bao: Gachie momondetere, ache aa imorore.
GEN 44:22 Na intwe togakoiraneria aye, omonene one, ng’a omosae oyo takonyara gotiga ise; aise komotiga, ise nigo arakwe.
GEN 44:23 Naye ogatoteebia intwe abasomba bao: Momura omino omoke atatirimbogeti amo nainwe, timogocha ase obosio bwane naende.
GEN 44:24 “Ekero twairanete ase tata, omosomba oo, tokamoteebia amang’ana ao, omonene one.
GEN 44:25 Na ekero tata atoteebetie ng’a toirane tomogorere endagera inke,
GEN 44:26 tokamoiraneria: Titokonyara gotirimboka gochia ase obosio bw’omonto oria, oyominto omoke atari amo naintwe, korende onye oyominto ogotirimboka amo naintwe, rirorio natogende.
GEN 44:27 Erio omosomba oo tata agatoteebia: Momanyete ng’a omokungu one nigo anyiborerete abana abamura babere boka.
GEN 44:28 Oyomo nigo ansirerete, na inche ngateeba: Tekomocha koba ng’a neching’iti chi’orosana chiamoitete, tinana komoorora goika reero iga.
GEN 44:29 Onye mokoirana oyo nere korwa ase ’nde, na amabe achie komonyoora, rirorio nigo moragere inkwe ngende ase oboina ne chimbuche chiane, inde nomoichano.
GEN 44:30 “Na bono kondagende inka ase tata, omosomba oo, ntaireti omosae oyo amo naintwe, oyo tata nigo amwanchete mono, takorora buya.
GEN 44:31 Ekero ararore ng’a omosae oyo taiyo, nigo arakwe, na intwe, abasomba bao, nigo toragere agende ase oboina ne chimbuche chiaye, ore nomoichano.
GEN 44:32 Naki inche, omosomba oo, nigo nebegete nkaba intenenera ase omosae oyo ase tata, nkamoteebia: Ntamoiraneti asore, nigo ndabe omomochi asore ase obogima bwane bwonsi.
GEN 44:33 Na bono, omonene one, nagosoroire, ntige imbe omosomba oo ribaga ri’ omosae oyo; ere omotige agende amo nabamwabo inka.
GEN 44:34 Naki ndakore ing’irane ase tata, omosae oyo atari amo nainche? Tinkoremereria korora emechando enga buna eyio ekomonyoora tata.”
GEN 45:1 Agwo Yusufu agasinywa gotanga okweigwa kwaye, ase obosio bw’abaanto bonsi abateneine ang’e nere, agaaka eriogi, akabora, “Barusie aa bonsi ase obosio bwane!” Ase igo, monto onde tareengeo ase obosio bwa Yusufu ekero emanyekanetie ase abamwabo,
GEN 45:2 korende ekero aagete eriogi ase okorera, Abamisiri amo nabaanto b’enka ya Farao bakamoigwa.
GEN 45:3 Yusufu agateebia bamura bamwabo: “Ninche Yusufu. Tata moyo are?” Korende bamura bamwabo tibanyara komoiraneria, ekiagera basoetwe nobwoba obonene.
GEN 45:4 Erio Yusufu agateebia bamura bamwabo: “Inchuo ase ’nde ang’e!” Barabwo bakamoika ang’e. Naende akabateebia: “Ninche Yusufu omiino, oyo mwaoonetie gocha aa Misiri.
GEN 45:5 Korende timoichana, gose timwechanda ase emioyo yaino, ekiagera mwang’oonetie gocha aa. Naki Nyasae nere ontomete mbatang’anere gocha aa, erinde ntoorie obogima bw’abaanto.
GEN 45:6 Omwaka oyo noyo o kabere enchara ere ase ense, naende netigarete emiaka etano abanto batareme gose kogesa.
GEN 45:7 Nyasae nigo antomete mbatang’anere inwe, erinde motigare ase ense, na koba moyo ase ogotooreka kw’abange.
GEN 45:8 Ase igo,, tari inwe mwantomete gocha aa, korende Nyasae omonyene. Nere ombegete imbe ise Farao, n’Omonene ase enka yaye yonsi, na omogambi ase ense yonsi ya Misiri.
GEN 45:9 “Ayerera bwango, moirane gochia ase tata, momoteebie iga: Aya naro omwana oo Yusufu agoteeba: Nyasae ombekire koba Omonene ase ense yonsi ya Misiri; tirimboka gocha ase ’nde, totebana.
GEN 45:10 Aye nigo oramenye ase ensemo ya Goseni, nigo oramenye ang’e nainche, aye amo nabana bao, na abachokoro bao.
GEN 45:11 Agwo inche ninkoragerie, erinde tobaisa gocha gosoa ase okoremeerwa, aye amo nabaanto bao, na bionsi ebi ore nabio, ekiagera emiaka etano y’enchara netigarete.
GEN 45:12 “Na bono imorooche namaiso aino, na Benjamini boigo narooche namaiso aye, ng’a ninche omonyene ngokwana nainwe.
GEN 45:13 Moteebie tata obonene bwonsi mbwate aiga Misiri, na binde bionsi mwarorire. Mokore bwango, momorente gocha aa.”
GEN 45:14 Erio akaboania Benjamini rigoti, akarera; Benjamini nere akarera kamoboanetie rigoti riaye.
GEN 45:15 Yusufu akanyunyunta abamwabo bonsi, akarera ase bare. Na magega y’ayio abamwabo bakagosoria nere.
GEN 45:16 Ekero chinkuma chiaigwekanete ase enka ya Farao ng’a abamwabo Yusufu bachire, amang’ana ayio akagwenera Farao amo nabasomba baye bonsi.
GEN 45:17 Farao agateebia Yusufu: “Bateebie abamino iga: Berekia ching’iti chiaino chigurube, moimoke mogende ase ense yaino ya Kaanani,
GEN 45:18 Morente iso na abanto b’enka yaye bache ase ’nde. Inche nimbae ebire ebiya bi’ense ya Misiri, na inwe namorie obonoru bw’ense eye.
GEN 45:19 Naende goika obateebie iga, Ira chigari korwa aa Misiri, ase okobogoreria abana baino abake, na abakungu baino, mobogorerie na iso, moche nabarabwo.
GEN 45:20 Timochandekera ebinto biaino, ebi moratige magega, ekiagera bionsi ebire ebiya mono ase ense ya Misiri nebiaino.”
GEN 45:21 Erio basinto ba Israeli bagakora buna bateebetigwe, na Yusufu akabaa chigari buna Farao achiigete, amo nendagera bagochia koria inchera.
GEN 45:22 Akaa kera oyomo eanga agochia koonchoreria, korende Benjamini ere akamoa chisekeli chi’echifeta amagana atato amo ne chianga isano, echi agochia koonchoreria.
GEN 45:23 Agatomera na ise chitigere ikomi chiabogoretie ebinto ebiya mono bia Misiri, ne chitigere chiaberi chiabogoretie endagera, na emegati, na endagera ende agochia koria inchera.
GEN 45:24 Erio agatigana nabamwabo bagende sobo, akabateebia: “Timobaisa kwomana inchera!”
GEN 45:25 Barabwo bakarua Misiri, bagaika ense ya Kaanani ase Yakobo ise.
GEN 45:26 Agwo bakamanyia ise amang’ana ng’a Yusufu moyo are, naende nere omogambi ase ense yonsi ya Misiri. Yakobo agachia koyaigwa, akagoyaana ase omoyo oye, tanyara kwegena amang’ana abo.
GEN 45:27 Korende bakamoteebia amang’ana onsi Yusufu abateebetie. Ere agachia korora chigari chiria Yusufu amotomerete chigocha komoimokia, omoyo oye okaba nobogima oboyia.
GEN 45:28 Israeli akabora: “Ayio aisanire. Yusufu, omwana one, moyo are. Nigo ndagende komoorora ritang’ani ntarakwa.”
GEN 46:1 Ase igo, Israeli akaimoka, akagenda, akaira ebinto bionsi ebi abwate, agaika Beeri‐Seba, akaruera Nyasae o Isaka ise ekeng’wanso.
GEN 46:2 Nyasae akarangeria Israeli ase okorora ekero kia botuko, akabora: “Yakobo! Yakobo!” Ere agaitaba: “Nao inde aa.”
GEN 46:3 Erio akamoteebia: “Inche ninche Nyasae, Nyasae o iso; tobaisa kwoboa gotirimboka gochia Misiri, ekiagera ningokore obe egesaku ekenene aroro.
GEN 46:4 Inche nintirimboke amo naye goika Misiri, naende tinkomocha gokoirania; na Yusufu nabe okoirania amaiso ao kogw akuure.”
GEN 46:5 Erio Yakobo akaimoka korwa Beeri‐Seba, akagenda. Basinto ba Israeli bakabogoria Yakobo ise, amo nabana babo abake, na abakungu babo ase chigari chiria Farao abatomerete chibabogorie.
GEN 46:6 Bakaira chitugo chiabo ne chinibo chiabo echi baniberete ase ense ya Kaanani. Nabo bagaika Misiri, Yakobo na oroiboro rwaye rwonsi amo nere,
GEN 46:7 abana baye abamura na abamura babo; na abana baye abaiseke, na abaiseke b’abamura babo. Naboigo akaira oroiboro rwaye rwonsi, akagenda nabarabwo goika Misiri.
GEN 46:8 Aya naro amarieta Abaisraeli abwo bagendete Misiri: Yakobo na abana baye, nabwo aba: Rubeni, nere omotangi o Yakobo.
GEN 46:9 Abana abamura ba Rubeni nabwo aba: Hanoki, na Palu, na Hezironi, na Karimi.
GEN 46:10 Na abana abamura ba Simioni nabwo aba: Yemueli, na Yamini, na Ohadi, na Yakini, na Sohari, na Saulo, omwana bw’omokuungu Omokaanani.
GEN 46:11 Na abana abamura ba Lawi nabwo aba: Gerisoni, na Kohati, na Merari.
GEN 46:12 Na abana abamura ba Yuda nabwo aba: Eri, na Onani, na Sela, na Peresu, na Zera; korende Eri na Onani bagakwera ase ense ya Kaanani. Na abana ba Peresu nabwo Hezironi na Hamuli.
GEN 46:13 Na abana abamura ba Isakaru nabwo aba: Tola, na Pua, na Yobu, na Simuroni.
GEN 46:14 Na abana abamura ba Sabuloni nabwo aba: Seredi na Eloni, na Yaleeli.
GEN 46:15 Aba nabwo abana abamura Lea aiborerete Yakobo agwo Padan‐Aramu. Na omoiseke oyomo aiborete, nere Dina. Abana baye bonsi amo nabachokoro, abamura na abaiseke, nigo baareenge emerongo etato na batato.
GEN 46:16 Abana abamura ba Gadi nabwo aba: Sifioni, na Hagi, na Suni, na Esiboni, na Eri, na Arodi, na Areli.
GEN 46:17 Na abana abamura b’Aseri nabwo aba: Imuna, na Isiva, na Isivi, na Beria, na omoiseke omwabo nere Sera. Na abamura ba Beria nabwo Heberi na Malikieli.
GEN 46:18 Aba nabwo abamura na abachokoro ba Silpa, oyio Labani aete Lea, omwana oye omosubati. Abwo Silpa aiborerete Yakobo, abanto ikomi na batano nomo.
GEN 46:19 Abana abamura ba Raeli, moka Yakobo, nabwo Yusufu na Benjamini.
GEN 46:20 Yusufu akaiborerwa Manase na Efraimu, ase ense ya Misiri. Asenati, mosubati o Potifera, Omokuani bw’Oni, akamoiborera abana abwo abamura.
GEN 46:21 Na abana abamura ba Benjamini nabwo aba: Bela, na Bekeri, na Asibeli, na Gera, na Naamani, na Eki, na Roshi, na Mupimu, na Hupimu, na Aridi.
GEN 46:22 Aba nabwo abamura na abachokoro Raeli aiborerete Yakobo, abanto ikomi na baane.
GEN 46:23 Omwana omomura o Dani nere Husimu.
GEN 46:24 Na abana abamura ba Nafutali nabwo aba: Yaseeli, na Guni, na Yaseri, na Silemu.
GEN 46:25 Aba nabwo abamura na abachokoro abamura Bilia aiborerete Yakobo, abanto batano na babere.
GEN 46:26 Abanto bonsi abagendete amo na Yakobo ase ense ya Misiri, abwo baiboretwe korwa asare, nigo baareenge emerongo etano nomo, na batano nomo. Abakungu b’abana abamura ba Yakobo, barabwo tibaabariri.
GEN 46:27 Na abana abamura ba Yusufu, abaiboreretwe agwo Misiri, mbabere baarenge. Abanto bonsi ba Yakobo abasoete Misiri nigo baarenge emerongo etano na ebere.
GEN 46:28 Yakobo agatoma Yuda amotang’anere kogenda ase Yusufu, erinde aoroke ase obosio bwaye agwo Goseni, Naboigo bagaika ase ensemo ya Goseni.
GEN 46:29 Erio Yusufu akabeeka egari yaye ang’e, akayeriina, akagenda korotota Israeli aria Goseni. Ekero achia goika asare akamoboania rigoti riaye engaki etari nke.
GEN 46:30 Israeli agateebia Yusufu: “Bono tiga inkwe, ekiagera nakororire obosio bwao, naende narorire ng’a moyo ore.”
GEN 46:31 Yusufu agateebia abamwabo na abanto b’enka ya ise: “Nkogenda inde ase Farao imoteebie: Abaminto na abanto b’enka ya tata, aba baarenge ase ense ya Kaanani, bachire ase ’nde.
GEN 46:32 Na abanto abwo nabatugi be chitugo, na bono barentire chitugo chiabo, ching’ondi ne chiombe, na binde bionsi bare nabio.
GEN 46:33 Bono, Farao karabarangerie na kobaboria meremo ki monarete gokora,
GEN 46:34 nigo moramoiranerie: Intwe abasomba bao nigo tore abatugi be chitugo korwa obwana bwaito goika reero; buna tore igo, nabo ne chisokoro chiaito chiareenge. Na igo namonyore ribaga komenya ase ensemo ya Goseni, ekiagera kera omorisia bwe chitugo nigo are okogechia ase Abamisiri.”
GEN 47:1 Erio Yusufu akagenda agateebia Farao: “Tata na bamura baminto bachire korwa ase ense ya Kaanani, amo ne chitugo chiabo, ching’ondi ne chiombe, na binde bionsi bare nabio; barabwo nao bare ase ensemo ya Goseni.”
GEN 47:2 Agachora abamwabo batano, akabaira ase obosio bwa Farao.
GEN 47:3 Farao akababooria: “Emeremo yaino nereri?” Bakamoiraneria, “Intwe abasomba bao nigo tore abarisia be chitugo, buna nechisokooro chiaito chiareenge.”
GEN 47:4 Naende bakabateebia: “Nigo twachire tobe abamenyi b’ense eye, ekiagera intwe, abasomba bao, titori nase tokorisia amaicho aito, ekiagera enchara nenene mono ase ense ya Kaanani. Ase igo, koranche otoe intwe, abasomba bao, ribaga tomenye ase ensemo ya Goseni.”
GEN 47:5 Erio Farao agakwana na Yusufu, akabateebia: “Narorire ng’a iso na abamino bagocheire.
GEN 47:6 Bono ense ya Misiri nigo ere ase obosio bwao; bae iso na bamura bamino ribaga bamenye aase are aagiya. Tiga bamenye ase ensemo ya Goseni, naende onye komanyete bande ase egati yabo abamanyete mono emeremo y’obotugi, obabeeke babe abateneneri ase chitugo chiane.”
GEN 47:7 Erio Yusufu akarenta Yakobo ise, akamoira ase obosio bwa Farao; na Yakobo agasesenia Farao.
GEN 47:8 Farao akabooria Yakobo: “Inee! Emiaka yao nerenga?”
GEN 47:9 Yakobo akamoiraneria: “Emiaka yane nakoorire ase ense eye nerigana erimo, na emerongo etato (130). Ase obogima bwane nigo nabeire nobokong’u, naende emiaka yane nemeke, teikereti eye chisokoro chiane chiakorete ase obogima bwabo.”
GEN 47:10 Yakobo agasesenia Farao naende, akarua ase obosio bwaye.
GEN 47:11 Yusufu akaa ise amo na bamura bamwabo aase bakomenya, akabaa Ramesesi, orogongo oruya, ensemo engiya mono y’ense eria, buna Farao achiigete.
GEN 47:12 Nere Yusufu akaba okorenda ise amo nabamwabo bonsi, akabaa endagera buna kera omonto abwate abanto baye bang’ana.
GEN 47:13 Bono ase ense yonsi endagera tiyareengeo; na enchara nigo yareenge endito mono, konya yanyarire abanto ba Misiri na Abakaanani.
GEN 47:14 Yusufu agasangereria chitaabu chionsi echianyorekanete korwa ase ense ya Misiri na eya Kaanani ase okooneria abanto endagera, agachibeeka ase ekungo ya Farao.
GEN 47:15 Ekero chitaabu chionsi chiaerire ase ense ya Misiri na ase ense ya Kaanani, Abamisiri bagachiera Yusufu, bakamosaba, “Toe endagera, titobaisa gokwera ase obosio bwao, ekiagera chitaabu chiaito chiaerire.”
GEN 47:16 Yusufu akabairaneria, “Onye chitaabu chiaino chiaerire, ndetera chitugo chiaino, na inche mbae endagera morie.”
GEN 47:17 Erio bakarentera Yusufu chitugo chiabo, na Yusufu akabaa endagera. Bakarentera Yusufu chibarasi chiabo, ne ching’ondi, ne chiombe, ne chitigere. Igo akaba okobarenda na kobaa endagera ase omwaka oyio oyomo, na barabwo bakamoa chitugo chiabo.
GEN 47:18 Omwaka oria oyomo okaera. Naende omwaka o kabere bakamochiera, bakamoteebia: “Titokonyara gokobisa, Omonene oito, ng’a chitaabu chiaito chiaerire, ne chitugo chiaito chiabeire echiao. Titotigareti gento kende togokoa, omonene oito, otatiga emebere yaito na amaremo aito.
GEN 47:19 Nase ki torakwere ase obosio bwao, na amaremo aito asareke? Togore intwe, ogore na amaremo aito, na intwe tobe abasomba ba Farao, na amaremo aito abe ayaye. Toe chimbusuro tosimeke, titokwa, na amaremo aito abe bosa.”
GEN 47:20 Erio Yusufu akagorera Farao amaremo onsi areenge Misiri, naki Abamisiri nigo baoonetie kera omonto oboremo bwaye, ekiagera enchara yareenge endito mono. Naboigo ense ekaba eya Farao.
GEN 47:21 Farao akang’anyia abanto abwo bamenye ase emechie, babe abasomba baye, bakore emeremo korwa ensemo eyemo ya Misiri goika eyende.
GEN 47:22 Korende Yusufu tagorete amaremo ’abakuani, ekiagera abwo konya bachikeirwe endagera baare konyora korwa ase Farao, nero baare koria. Ase igo, tibagwenerete koonia amaremo abo.
GEN 47:23 Yusufu agateebia abanto: “Igwa! Reero nabagorire inwe amo namaremo aino, mobe enibo ya Farao. Bwata chimbusuro chiaino echi, chiire mochisimeke ase emegondo.
GEN 47:24 Engaki ye rigesa moruserie Farao ensemo ya isano. Chinsemo inye chintigari inachibe echiaino ase chimbusuro na endagera yaino inwe abanyene, na ey’abare ase chinka chiaino, na ey’abana baino.”
GEN 47:25 Abanto abwo bakamoiraneria, “Gwatooririe obogima bwaito. Onye twanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, Omonene oito, tiga tobe abasomba ba Farao.”
GEN 47:26 Yusufu akabeeka ogochika ase ense ya Misiri, ng’a ensemo ya isano ebe eya Farao; na ogochika okwo ngokora kore emeremo nonya ngoika bono. Korende amaremo ’abakuani oka naro atabeete aya Farao.
GEN 47:27 Israeli na abana baye bakaba bakomenya ase ense ya Misiri, ensemo ya Goseni, bakayeira ekaba eyabo, bakamenteka na kobucha mono.
GEN 47:28 Yakobo akamenya ase ense ya Misiri emiaka ikomi, na etano na ebere. Ase igo, agakoora emiaka rigana erimo, na emerongo ene, na etano na ebere (147) ase obogima bwaye.
GEN 47:29 Ekero engaki y’ogokwa gwa Israeli yabeete ang’e, ere akarangeria Yusufu, omwana oye, akamoteebia, “Onye nkonyora ogwancherwa ase obosio bwao, beeka okoboko kwao inse y’ekebono kiane, na ondiere eira, ng’a nonkorere amaabera na obwanchani. Tontindeka aa ase ense ya Misiri,
GEN 47:30 korende ekero ndakwe, tiga ndare ne chisokoro chiane. Ombogorie korwa aa Misiri, ontindeke aase barabwo batindegetwe.” Yusufu akamoiraneria, “Ninkore buna gwantebirie.”
GEN 47:31 Korende Israeli akamoteebia “Tiana ng’a nonkorere bo.” Ere agatiana. Erio Israeli agetureka ase ogotoorera omotwe borere bwaye.
GEN 48:1 Ekaba engaki magega y’ayio Yusufu ateebetigwe ng’a, “Iso nomorwaire.” Erio akaimokia abana baye babere abamura, Manase na Efraimu, bakagenda komoorora.
GEN 48:2 Yakobo nere ateebetigwe ng’a “Yusufu, omwana oo, ngocha are gokorora.” Erio Israeli agekomereria, akaboka, agaikaransa borere igoro.
GEN 48:3 Yakobo agateebia Yusufu: “Nyasae Omobui nang’orokerete aaria Lusu ase ense ya Kaanani, agansesenia,
GEN 48:4 aganteebia: Inche ninkomente, na oroiboro rwao robuche goika robe emeganda y’ebisaku. Ning’ee ororeeria rwao rorache korwa magega yao ense eye ebe omwando obo kare na kare.
GEN 48:5 “Bono abana bao abamura babere kwaiborerete ase ense ya Misiri ritang’ani ntaracha aa, barabwo nabaane bararokwe. Efraimu na Manase nigo barabe abaane, buna Rubeni na Simioni bare abaane.
GEN 48:6 Abana bao bande baiboire magega y’aba, barabwo nabao barabe; korende nigo baratorwe ase amarieta ’abamwabo, na komenya ase omwando obo.
GEN 48:7 Ekero nare korwa Padan‐Aramu, Raeli nyoko agankwera inchera gonkogenda Kaanani, ritang’ani ntaraika Efarati. Nkamotindeka agwo enchera ekogenda Efarati, nao Bethlehemu.”
GEN 48:8 Israeli, ekero arooche abana ba Yusufu, akamobooria: “Aba mbarabi?”
GEN 48:9 Yusufu akamoiraneria: “Aba nabana baane Nyasae ang’erete aiga.” Erio Israeli akamoteebia, “Bandetere aiga ase ’nde, mbasesenie.”
GEN 48:10 Bono amaiso a Israeli konya abeire chinchingori ase engencho y’obogotu, tare korora buya. Igo Yusufu akamorentera abana abwo, na ere akabaagata na kobaboania.
GEN 48:11 Erio Israeli agateebia Yusufu: “Tinasemeretie ng’a kaa ninche korora obosio bwao naende, na bono Nyasae onyancheire narorire abana bao nabarabwo,”
GEN 48:12 Yusufu akarusia abana korwa ase amagoro a ise, agatugama inse.
GEN 48:13 Erio Yusufu akabwata bonsi babere, Efraimu ase okoboko kwaye gw’okorio, akamobeka ensemo y’okobee ya Israeli, na Manase akamobwata ase okoboko kwaye gw’okobee, akamobeka ensemo y’okorio ya Israeli.
GEN 48:14 Israeli akarambora okoboko kwaye gw’okorio, agakobeeka igoro ase omotwe o Efraimu, nonya ere orenge omoke; agakorekania amaboko aye na kobeeka okoboko kwaye gw’okobee igoro ase omotwe o Manase, nere orenge omotangi.
GEN 48:15 Erio agasesenia Yusufu, akabora, “Nyasae o sokoro yane Aburaamu na o Isaka tata, oyio baare gotaara ase obosio bwaye; Nyasae oyo nere ondisirie ase obogima bwane bwonsi goika reero,
GEN 48:16 omomalaika oria ontooretie korwa ase amabe onsi, asesenie abamura aba. Abana aba babe bagwatorwa ase erieta riane, na ase erieta ria sokoro yane Aburaamu, na eria Isaka tata; tiga bakine babe abanto abange ase ense.”
GEN 48:17 Yusufu agachia korora ng’a ise obekire okoboko kwaye gw’okorio igoro ase omotwe o Efraimu, ayio tayancha. Akabwata okoboko gwa ise akorusie korwa ase omotwe o Efraimu, erio akobeke ase oyo o Manase.
GEN 48:18 Yusufu agateebia ise: “Taibo, tata, naki oyo nere omotangi; beeka okoboko kwao gw’okorio ase omotwe oye.”
GEN 48:19 Korende ise akaanga, akabora: “Nimanyete, omwana one, nimanyete. Nere boigo nabe egesaku; ere boigo nabe omonene, korende oyomwabo omoke nabe omonene komobua, na oroiboro rwaye narobe egesaku kiabo ao boka.”
GEN 48:20 Rituko erio akabasesenia, akabora, “Ekero ogosesenigwa kogokwanwa ase Abaisraeli, abanto baatore amarieta aino na goteeba: Nyasae abakore mobe buna Efraimu na Manase.” Agwo agwo agatang’ania Efraimu ase obosio bwa Manase.
GEN 48:21 Erio Israeli agateebia Yusufu: “Rora ng’ang’e inde gokwa. Nyasae nigo arabe amo nainwe, nabairanie gochia ase ense ye chisokoro chiaino.
GEN 48:22 Inche nakomentire ensemo y’ekenyoro ekeao kobua abamino. Eyio naurete Abaamori n’omoro one, na obota bwane.”
GEN 49:1 Erio Yakobo akarangeria abamura baye, akabateebia: “Sangererekana aa ase ’nde, mbateebie amang’ana arabanyore ase amatuko agochi‐gocha.
GEN 49:2 “Inchuo montegerere, inwe abana ba Yakobo; montegerere inche Israeli iso.
GEN 49:3 “Rubeni, aye nomwana one omotangi, aye nokobua kwane, na ogotongora gwe chinguru chiane. Noetanetie abamino ase okobua, nobaetanetie ase chinguru.
GEN 49:4 Aye nkwaberete buna amaache; korende togoetania abande, ekiagera nkwarinete borere bwa iso, okabosaria, ase igo okarenta obosooku.
GEN 49:5 “Simioni na Lawi naba ng’ina omo, ebirwanero biabo nebi’obotindi.
GEN 49:6 Omoyo one tosoa ase obobisi bwabo, gose enkoro yane tesanga ase omosangererekano obo; naki ase endamwamu yabo mbaitete abanto, na ase obomwenu bwabo bakanacha chinteng’e chie chintang’ana.
GEN 49:7 Endamwamu yabo eragererigwe, ekiagera nigo yareenge entindi, na ekeririanda kiabo, ekiagera tikiareenge namaabera. Nimbaatanane ase abana ba Yakobo, nimbasiarere ase abana ba Israeli.
GEN 49:8 “Aye Yuda, abamino inabagotogie; okoboko kwao inakobwate ebigoti biababisa bao; abamura ba iso ng’a batugame bosio bwao na amasikani.
GEN 49:9 Yuda, aye nendo ensae. Omwana one, gokorwa gotwara, nigo oratiire, na korara, na gotimoka buna endo, buna endo eaberi, ning’o orabe noboremu kogotura?
GEN 49:10 Enyimbo y’obogaambi tekorua o Yuda, gose omobeeki amachiiko ase ororeeria rwaye, goika achiche oyo orabogorie obogaambi, oyo abanto b’ebisaku bionsi baraigwere.
GEN 49:11 Nigo arasibe etigere yaye ase omote bw’omosabibu, na emori y’etigere yaye ase chinsagia chi’omosabibu omuya. Nigo arasibie egetambaa kiaye akwambara nedivai, ne chianga chiaye n’amaache amonyinga y’amasabibu
GEN 49:12 Amaiso aye nigo arabe amabariri ase okonywa edivai, na amaino aye abe amarabu ase okonywa amabeere.
GEN 49:13 “Sabuloni nigo aramenye ase enyancha mbarabare, agwo ase chimeeri chigotenenigwa, orobebe rwaye rosinyane norw’Abasidoni.
GEN 49:14 “Isakaru netigere ere ne chinguru, ekorara obweri bwe chitugo.
GEN 49:15 Akarora ng’a aase agotimokera naagiya, na ense eria nero ekomogwenera. Ase igo, agekumba abogorie egurube, akerua kogenderera nemeremo emekong’u.
GEN 49:16 “Dani nagambere abanto baye, buna egesaku ekemo ki’Abaisraeli.
GEN 49:17 Dani nabe eng’iti ekweriba inchera, ring’ere ase oboeto, rikoroma egetingiro ki’ebarasi, goika oyoyeriinete agwe masogota.
GEN 49:18 Aye Omonene, ninganyete ogotooreka kwao nogosemeria!
GEN 49:19 “Gadi namigwe nemeganda y’abauri, korende nere nabamige korwa magega.
GEN 49:20 “Aseri natware endagera y’obonoru, narue endagera engiya eragwenere abarwoti.
GEN 49:21 “Nafutali nengabi esiboire ekominyoka mono, nigo ekobiara chimanwa chingiya.
GEN 49:22 “Yusufu nomote omorere okwama ang’e nensoko; chinsagia chiaye nigo chikoranda enyasi igoro.
GEN 49:23 Abaruti emegwe bakomoimokera ase okomogwera n’bororo, bakomoruta emegwe na komoorosia,
GEN 49:24 korende obota bwaye tibogosukigwa. Amaboko aye nigo are ne chinguru, naende namaango, goetera ase amaboko ’Omonyene Chinguru o Yakobo, oyore Omorisia na Egetare gia Israeli.
GEN 49:25 Nyasae o iso, nere oragokonye, Nyasae Omobui, nere oragosesenie nogosesenigwa gokorwa igoro, na ogosesenigwa gokorwa chindiba inse, na ogosesenigwa gokorwa inda na ase chimbeere.
GEN 49:26 Ogosesenigwa gwa iso nkore ne chinguru ngoetanetie okw’ebitunwa bia kare, na obonene bw’ebigoro bia kare na kare. Ogosesenigwa okwo kobe egutwa ase omotwe o Yusufu, igoro y’egiototeri ki’oyore omogambi ase egati y’abamwabo.
GEN 49:27 “Benjamini n’eseese y’orosana ekoria mono, engaki ya mambia yaria ebi’obotwari bwaye, na engaki ya mogoroba bwatanana ebiasakoire.”
GEN 49:28 Ebi nabio ebisaku bia Israeli ikomi na bibere; naya naro ise abateebetie ekero are kobasesenia na koa kera oyomo ogosesenigwa kwaye.
GEN 49:29 Erio Israeli akabachiika, akabora: “Inche nkoirwa inde gosangererekana amo nabaanto baane. Montindeke ase chisokoro chiane chiatindegetwe ase rikuruma ri’oboremo bware bw’Efuroni Omohiti,
GEN 49:30 rikuruma eri rire ase oboremo agwo Makipela, moocha ya Mamure, ase ense ya Kaanani. Oboremo boria Aburaamu agorete korwa ase Efuroni Omohiti bobe aase ogotindeka.
GEN 49:31 Agwo nao Aburaamu atindegetwe ase Sara mokaye ensemo; agwo nao Isaka na Rebeka mokaye batindegetwe, na agwo inche omonyene natindegete Lea.
GEN 49:32 Oboremo obwo amo ne rikuruma riria nigo biagoretwe korwa ase Abahiti.”
GEN 49:33 Ekero Yakobo akoorete gochiika abamura baye amang’ana aya, akaimokia amagoro aye, akayabeeka borere igoro; erio agakwa, erio agasangererekana amo nabaanto baye.
GEN 50:1 Erio Yusufu akagwera ise ase obosio bwaye, akarera na komonyunyunta.
GEN 50:2 Agachiika abarwaria abaare komokorera, ng’a baake Israeli ise amafuta, tabaisa kogunda; naboigo abarwaria bamokorerete,
GEN 50:3 goika amatuko emerongo ene agaikerana. Ase amatuko ang’ana buna ayio naro egetondo kiare goakwa amariogo. Abamisiri bakamoreera Israeli amatuko emerongo etano na ebere.
GEN 50:4 Ekero amatuko okomoreera Israeli aerete, Yusufu agakwana nabaanto b’enka ya Farao, akabora: “Onye nkonyora ogwancherwa ase amaiso aino, komoranche monteeberie Farao
GEN 50:5 ng’a tata nandierete omwando ogoteeba: Ng’ang’e inde gokwa, ong’ire ontindeke ase oboina boria naremete ase ense ya Kaanani. Momonsabere ribaga ngende gotindeka tata, erio ning’irane.”
GEN 50:6 Farao akairaneria: “Tiira ochie gotindeka iso, buna akorierete omwando.”
GEN 50:7 Erio Yusufu agatiira gochia gotindeka ise. Abasomba bonsi ba Farao bakagenda amo nere, na abagaaka bonsi b’enka yaye, na abagaaka bonsi ba Misiri,
GEN 50:8 na bonsi ab’enka ya Yusufu, amo nabamwabo, na ab’enka ya ise. Abana babo boka bagatigara Goseni amo ne ching’ondi ne chiombe chiabo.
GEN 50:9 Naende Yusufu akaira amo nere chigari na abariini chibarasi; bakaba omoganda omonene mono.
GEN 50:10 Ekero baigete ase ekeooreri gi’Atadi ng’umbu y’orooche rwa Yorodani, bakaba bakorera ebirero ebinene mono. Agwo Yusufu akagenderera komoreera ise ase engaki y’amatuko atano na abere.
GEN 50:11 Na Abakaanani abamenyete ase ense eria, ekero bachia korora ebirero agwo Atadi ase ekeooreri, bakaboora: “Ebirero ebi bi’Abamisiri nebinene mono.” Ase ayio, aase aria ng’umbu ya Yorodani akarokwa Abeli‐Misiri.
GEN 50:12 Naboigo basinto ba Yakobo bakorete buna ise abachiigete.
GEN 50:13 Bakamoimokia, bakamoira goika ase ense ya Kaanani. Erio bakamotindeka ase rikuruma riria riare, ase oboremo agwo Makipela, moocha ya Mamure, oboremo boria Aburaamu agorete korwa ase Efuroni Omohiti abe aase aye agotindeka abakuure.
GEN 50:14 Yusufu, ekero akoorire gotindeka ise, akairana Misiri amo nabamwabo na bonsi abatiirete amo nere.
GEN 50:15 Ekero abamwabo Yusufu barooche ng’a ise okuure bagateebania. “Aande Yusufu nigo aratorege, arusie egesiomba ase amabe aria twamokorerete.”
GEN 50:16 Ase ayio bagatoma abanto ase Yusufu komoteebia ng’a: “Iso nigo ateebete iga ritang’ani atarakwa.
GEN 50:17 Moteebie Yusufu iga: Nagosabire obaabere abamino amamocho abo na ebibe biabo bagokorerete. Nimanyete ng’a mbagokorerete bobe. Ase igo, bono twagosabire, otwabere ebibe biaito, naki intwe nabasomba ba Nyasae o iso.” Yusufu akarera ekero abamwabo bamoboretie amang’ana ayio.
GEN 50:18 Erio abamwabo bagacha, bagatung’ama inse ase obosio bwaye, bakaboora: “Intwe iga nabasomba bao tore.”
GEN 50:19 Korende Yusufu akabateebia: “Timoiroka! Inee! Inche inde ribaga ria Nyasae?
GEN 50:20 Ekeene, inwe nabo mwarengereretie gonkorera amabe, korende Nyasae akayaonchora akaba amaya, na buna mwarorire reero iga, otooririe obogima bw’abaanto abange.
GEN 50:21 Gaki, bono timoiroka! Nimbaragerie inwe amo nabana baino.” Naboigo akaba okobaremia, agakwana nabarabwo amang’ana amaya.
GEN 50:22 Yusufu akamenya Misiri, ere amo nabaanto bamwabo, agakoora emiaka rigana erimo, na ikomi (110).
GEN 50:23 Agwo akarora abana b’Efraimu na abachokoro baye goika ekiaare kia gatato, akarora na abana ba Makiri, omwana o Manase, baiboreretwe ase Yusufu.
GEN 50:24 Yusufu agateebia abamwabo: “Ng’ang’e inde gokwa, korende amaene Nyasae nabanyorere enchera y’okobarusia ase ense eye, abatiirie mogende ase ense eria abarierete eira na gotiana, ng’a nae Aburaamu, na Isaka, na Yakobo.”
GEN 50:25 Yusufu agatiania abana ba Israeli agwo, akabora: “Bono, ekero Nyasae arabachere abakoonye, goika moire amauga aane; mogende naro.”
GEN 50:26 Erio Yusufu erio agakwa ore n’emiaka rigana erimo na ikomi (110). Bakamoaka amafuta, tabaisa kogunda, bakamobeeka ase esanduki ime aaria Misiri.
EXO 1:1 Aya naro amarieta y’abamura ba Israeli abasoete Misiri amo na Yakobo ise, kera oyomo amo nabaanto b’enyomba yaye:
EXO 1:2 Rubeni, Simioni, Lawi na Yuda;
EXO 1:3 Isakaru na Sabuloni, na Benjamini;
EXO 1:4 Dani na Nafutali, Gadi na Aseri.
EXO 1:5 Abanto bonsi abaiboire korwa ase Yakobo nigo barenge emerongo etano na ebere. Yusufu momura o Yakobo ere konya nao amenyete Misiri korwa kare.
EXO 1:6 Korende Yusufu, na bamura bamwabo bonsi, na abanto bonsi b’ekegori keria bagakwera Misiri.
EXO 1:7 Abaisraeli bakaba abegenwa ase Nyasae erio bagasarara na komenteka, bagatwara chinguru chinene, bakaba abange na obonge bwabo bokabucha kegima ase ense eria.
EXO 1:8 Erio Omorwoti omoyia, oyotamomanyete Yusufu, akaira obogambi bw’ense ya Misiri.
EXO 1:9 Ere agateebia abanto baye, “Rigereria, Abaisraeli aba babeire abange gotobua, naende babeire ne chinguru gotobua,
EXO 1:10 goika torigie chisemi tobatenenie, tibagenderera komenteka, ekiagera toise gochaka esegi, barabwo nigo barabwatane nababisa baito batorwanie, erio bang’anye korwa ense yaito.”
EXO 1:11 Ase ayio Abamisiri bakabeeka abateneneri abatindi igoro ase Abaisraeli barenge erio baabachande nemeremo emekong’u mono yobosomba. Agwo Abaisraeli bakaagachera Farao emechie y’okogaacha chinibo, nero Pitoni na Ramesesi.
EXO 1:12 Korende buna Abamisiri bagendererete kobachanda mono, naboigo Abaisraeli bagendererete komenteka na gwesiarera, goika Abamisiri bakabairoka mono.
EXO 1:13 Erio Abamisiri bakaba abatindi ase Abaisraeli na kobabetereria gokora emeremo emekong’u
EXO 1:14 bagakora obogima bwabo bokaba obokong’u ase okobakoria emeremo y’ogotiringa esike na koroisia amatabori, na emeremo ende ao ao ase emegondo. Ase emeremo ende yonsi Abaisraeli baare gokora nigo baare gokorigwa ase obotindi.
EXO 1:15 Omorwoti o Misiri agachiika Sifura na Pua, abaiboria b’Abaiberania, akabateebia,
EXO 1:16 “Ekero mokorigereria abakungu b’Abaiberania kobakoibora, morigererie mwana ki oiborwa; onye nomoisia, momoite, korende karabe omoiseke, momotige abe moyo.”
EXO 1:17 Korende abaiboria baria nigo bamoirogete Nyasae, tibakorete buna omorwoti o Misiri abateebeetie, korende barabwo bagatiga abana abamura bakaba moyo.
EXO 1:18 Erio Omorwoti o Misiri akarangeria abaiboria baria, akababoria, “Nase ki mwakorire iga Mwatigire abana abaisia bakoiborwa bare moyo.”?
EXO 1:19 Abaiboria baria bakairaneria Farao, “Abakungu b’Abaiberania tibari buna aba Abamisiri; barabwo nabaango ase okoibora, nigo bakoibora ritang’ani omoiboria ataraika.”
EXO 1:20 Nyasae agakorera abaiboria baria amaya, na Abaisraeli bakagenderera komenteka na koba ne chinguru mono.
EXO 1:21 Na ekiagera abakungu baria abaiboria bamoirogete Nyasae, ere akabasesenia, na barabwo bakenyorera chinyomba chiabo.
EXO 1:22 Erio Farao agachiika abanto baye bonsi, akabateebia, “Kera omwana omoisia oraiborwe ase Abaiberania, momotugute ase orooche rwa Naeli, korende kera omwana omoiseke momotige abe moyo.”
EXO 2:1 Narengeo Omonto oyomo bw’egekasu kia Lawi akamonyuoma omoiseke korwa egesaku kia Lawi.
EXO 2:2 Omokungu oyio akaba morito, akaibora omwana omoisia, na ekero aroche ng’a omwana oria nomuya mono, akamobisa ase engaki y’emetienyi etato.
EXO 2:3 Korende ekero aroche ng’a takonyara komobisa goetania agwo, akaimokia ekebaari ki’amauncho, agakeooma esike, erio agaaka eramu korwa isiko. Erio akaareria omwana oria ase ekebaari ime, agakebeeka ase amauncho ime y’orooche rwa Naeli.
EXO 2:4 Omoiseke omwabo omwana oria agatenena aare ake amanye egekonyora omwana.
EXO 2:5 Erio omoiseke o Farao agatirimboka gochia Naeli rooche gwesibia, na abasomba baye abaiseke bakaba bakona goonchokanana ase engegu. Ekero aroche ekebaari keria ase amauncho, agatoma omoiseke oyomo akerente;
EXO 2:6 agakemumora, akanyora omwana omoke ore imeo. Omwana oria akarera, na omoiseke o Farao akamororera amabeebe, agakwana, “Oyoiga noyomo bw’abana b’Abaiberania.”
EXO 2:7 Agwo agwo Omoiseke omwabo omwana oria akaoroka akaboria omoiseke o Farao, “Inee! Norigetie ngende nkorangererie omokungu okogonkia oyomo bw’Abaiberania ache gokomogonkeria?”
EXO 2:8 Omoiseke o Farao akamoiraneria, “Ee, genda!” Erio akagenda, akarangeria ng’ina omwana oria.
EXO 2:9 Omoiseke o Farao agateebia omokungu oria, “Moire omwana oyo, omongonkerie, na inche ninkoe eng’eria yao.” Erio omokungu oria akaira omwana, akamorera.
EXO 2:10 Ekero omwana oria akinire, omokungu oria akamoirania ase omoiseke o Farao koba omwana oye na ere akamoroka Musa, ogoteeba, “Ndooche namorusetie.”
EXO 2:11 Egachia koba ekero Musa abeire omonto omonene, rituko erimo akagenda gokwania Abaiberania bamwabo, akarora buna baare gokorigwa emeremo yobosomba emekong’u. Agwo akarora Omomisiri ogoita oyomo bw’Abaiberania bamwabo.
EXO 2:12 Erio akamaga‐maga chinsemo chionsi, na ekero arora ng’a monto onde tari aande, agaita Omomisiri oria agakwa, erio akabisa omobere oye ase omokenye ime.
EXO 2:13 Naende akagenda rituko ria kabere, akarora Abaiberania babere abasacha bakorwana; akamobooria oria ochegetie oyomwabo, “Nase ki ogoaka oyomino?”
EXO 2:14 Omonto oria akamoiraneria, “Ning’o okobegete koba omoteneneri na omogayani igoro yaito? Inee! Nigo origetie kong’ita buna gwaita Omomisiri oria?” Aya akagera Musa akoboa. Ere agateeba ase omoyo oye ime, “Ndoche ng’a eng’ana eye yamanyekanire!”
EXO 2:15 Ekero Farao achia koigwa amang’ana ayio akarigia goita Musa, korende Musa agatama korwa o Farao akagenda komenya ase ense y’Abamidiani.
EXO 2:16 Narengeo Omokuani o Midiani ore korokwa Jethiro obwate abaiseke batano na babere. Barabwo bagacha kobuucha amaache; bagaichoria chintuba amaache banyoisie riicho ria ise.
EXO 2:17 Erio abarisia b’aroro bagacha bagaseria abaiseke baria ba Jethiro, korende Musa agatenena agakonya abaiseke baria na kobanyoiseria riicho riabo.
EXO 2:18 Ekero abaiseke baria bairanete ase ise, ere akababoria, “Nakimwakora reero mwairana bwango iga?”
EXO 2:19 Bakamoiraneria, “Omomisiri oyomo otokonya korwa ase abarisia baria; amo nayio otobuuchera amaache na gotonyoiseria riicho riaito.”
EXO 2:20 Erio ise akababoria abaiseke baye, “Ng’ai are? Naki mwakora mwatiga omonto oyio? Gachie momorangerie ache koragera.”
EXO 2:21 Musa agancha komenya bw’omonto oria na omonto oria akaa Musa Sipora, omoiseke oye, akaba mokaye.
EXO 2:22 Omokungu oyio akamoiborera omwana omoisia, na Musa akamoroka Gerisomu, ogoteeba, “Nabeire omomenyi ase ense engeni.”
EXO 2:23 Magega y’engaki entambe koyaetire omorwoti o Misiri agakwa. Abaisraeli bakaba bakweumia inse y’obosomba obwo, bakarera bakonywe, na ekerero kiabo korwa ase obosomba kegaika igoro, ase Nyasae obo.
EXO 2:24 Nyasae akaigwa ekerero kiabo, na akainyora okobwatana kwaye kw’ogotianania, okwo akorete na Aburaamu, na Isaka, na Yakobo;
EXO 2:25 Nyasae akarigereria ogochandeka kw’Abaisraeli ase obosomba erio akabainyora.
EXO 3:1 Musa nigo arenge omorisia bwe riicho, rituko erimo gakorisia riicho ria Jethiro oyio orenge ise biara na Omokuani o Midiani, akariraa gochia bosongo y’erooro, agaika magega ya Horebu, egetunwa egechenu.
EXO 3:2 Agwo omomalaika bw’Omonene akamoorokera ase omogwekano bw’erisase ri’omorero riare gwoka korwa ase obogatagati bw’egetutu gete. Musa akarigereria, akarora ng’a nonya kiare gwoka, tikiare koyia keere.
EXO 3:3 Erio Musa agateeba, “Nigo ’ngoeta korwa moino ’ndore okorora oko kw’ogokumia, imanye naki egetutu eke getari koyia keere.”
EXO 3:4 Ekero Omonene arooche ng’a Musa oikire ang’e arore, akamorangeria korwa ase egetutu ime, “Musa! Musa!” Musa agaitaba ogoteeba, “Nao inde aa.”
EXO 3:5 Nyasae akamoteebia, “Tobaisa goika ang’e nonya ng’ake. Rusia ebikoroto biao, ekiagera aase agwo oteneine naachenu.”
EXO 3:6 Naende akamoteebia, “Inche ninche Nyasae bwe chisokoro chiao, Nyasae o Aburaamu, Nyasae o Isaka, na Nyasae o Yakobo.” Erio Musa agatuba obosio bwaye, ekiagera nigo airogete komorigereria Nyasae.
EXO 3:7 Eri’Omonene akabora, “Amaene narorire emechando yabaanto baane abwo bakare Misiri; naigure buna bakweumia inse yamaboko y’Abamisiri abwo bakobachanda, na inche namanyire kegima obororo bwabo.
EXO 3:8 Nainche nigo naikire inse mbatoorie korwa ase amaboko ya Abamisiri, mbatiirie korwa ase ense eria ya Misiri, mbaire ase ense engiya engare, ense eichire namabeere nobooke, ense ya Abakanaani, na Abahiti, na Abaamori, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi bono genda.
EXO 3:9 Nainde bono ekerero ki’Abaisraeli giaikire ase ’nde, naende narorire ogochandwa koria Abamisiri bakobachanda,
EXO 3:10 Ase ayio, ’ngogotoma inde ogende ase Farao orusie abanto baane Abaisraeli korwa ense ya Misiri.”
EXO 3:11 Korende Musa akamoteebia Nyasae, “Inche ninche ng’o, kogenda ase Farao ’ndusie Abaisraeli korwa ense ya Misiri?”
EXO 3:12 Nyasae akamoiraneria, “Inche nimbe amo naye. Aye noruisie Abaisraeli korwa Misiri erio moche monsasime inche Nyasae ase egetunwa eke, na eke nakio kerabe ekemanyererio asore ng’a ninche omonyene nagotoma.”
EXO 3:13 Erio Musa agateebia Nyasae, “Kondaimoke kogenda ase Abaisraeli na kobateebia: Nyasae bwe chisokoro chiaino ontomire inche ase more, barabwo baramboria: Erieta riaye, nere ng’o? Inki ndabateebie?”
EXO 3:14 Nyasae akamoiraneria Musa, “INCHE NINCHE INDE BUNA INDE. Obateebie Abaisraeli buna oria okorokwa: INCHE ontomire ase more.”
EXO 3:15 Naende Nyasae akamoteebia Musa, “Goika obateebie Abaisraeli: Omonene bwe chisokoro chiaino, Nyasae o Aburaamu, Nyasae o Isaka, na boigo Nyasae o Yakobo ontomire ase more; erio nario erieta riane kare na kare; ase erio nigo ’ndabe ekeinyorio ekiare ase ekiare.
EXO 3:16 Genda, osangererie abagaaka b’Abaisraeli, obateebie ng’a: Omonene bwe chisokoro chiaino, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Yakobo nang’orokera, aganteebia ng’a mbateebie: Amaene, narorire aya Abamisiri bakobakorera,
EXO 3:17 na igo narire eira ng’a nimbang’anyie korwa Misiri ase mogochandwa, na kobaira ase ense y’Abakaanani, na Abahiti, na Abaamori, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi, ense entenenku egoiteka amabeere na obooke.
EXO 3:18 “Na abagaaka b’Abaisraeli inabaigwe amang’ana ao. Erio mogende, aye na abagaaka ba Abaisraeli, ase omorwoti o Misiri, momoteebie: Nyasae bw’Abaiberania, natoorokera; na bono twanchere togende orogendo rw’amatuko atato gochia ase erooro, erio toruere Omonene oito, ekeng’wanso.
EXO 3:19 Korende inche omonyene nimanyete ng’a omorwoti o Misiri takobaa ribaga mogende atabeetereirie nokoboko kwane gwe chinguru.
EXO 3:20 Erio inche nindambore okoboko kwane, ng’ake Abamisiri namaakwa aane yogokumia. Erio magega Omorwoti nabae ribaga mogende.
EXO 3:21 “Nimbae abanto baane ogwancherwa ase obosio bw’Abamisiri; ekero moragende, timokogenda more namaboko amasa.
EXO 3:22 Kera omokungu asabe omogisangio oye, na omokungu onde bwensi omenyete nyomba mwaye, ebinto bie chifeta na ebie chitaabu amo ne chianga; mobibekere abana baino, abamura na abaiseke. Ase enchera eyio nero morasakore Abamisiri chinibo chiabo.”
EXO 4:1 Erio Musa akamoiraneria Nyasae akamoteebia, “Eraba rende ng’a agwo tibanyegeti, gose koigwa eriogi riaane, barabwo nigo baratebe: Omonene takoorokereti.”
EXO 4:2 Omonene akamobooria, “Inki ekio obwate koboko kwao?” Musa akairaneria, “Nenyimbo.”
EXO 4:3 Omonene akamoteebia, “Yerute inse!” Na ekero Musa ayeruta inse, ekaonchoka ekaba eng’iti, na Musa agatama korwa asere.
EXO 4:4 Eri’Omonene akamoteebia Musa, “Rambora okoboko kwao, oyebwate ekemincha.” Erio ere akarambora okoboko kwaye, akayebwata, na ase okoboko kwaye ekaonchoka, ekaba enyimbo naende.
EXO 4:5 Na Omonene akamoteebia, “Okore igo, na barabwo inabegene ng’a inche Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Yakobo nakoorokera.”
EXO 4:6 Naende Omonene akamoteebia, “Soyia okoboko kwao eanga yao ime ase egekuba kiao.” Musa agakora boigo; na ekero akorusetie akanyora ng’a kwabeire okorabu se ase buna okwo omorwaire bwa ukoma.
EXO 4:7 Naende Omonene akamoteebia, “Irania okoboko kwao eanga ime ase egekuba kiao.” Musa agakora bo, na ekero akorusetie akanyora ng’a kwabeire buya, buna koreng’ana omobere oye onde ore.
EXO 4:8 Omonene akamoteebia, “Onye tibakwegena amang’ana ao, gose tibagwancha ase egekone kie ritang’ani, rirorio mbanche ase egia kabere.
EXO 4:9 Onye tibakwegena nonya nase ebikone ebio bibere, gose gwancha amang’ana ao, rirorio obuuche amaache make korwa ase orooche rwa Naeli, oyaitere ase ense enyomo; amaache ayio orabuuche korwa ase orooche naonchoke abe amanyinga ase ense enyomo.”
EXO 4:10 Erio Musa agateebia Omonene, “Koranche, Omonene one, inche tindi Omokuani omuya, nonya nkorwa kare, gose korwa riria gwachaagete gokwana nainche, omosomba oo. Oromeme rwane nororito na nigo ingotutura.”
EXO 4:11 Omonene akamoiraneria, “Ning’o okoa Mwanyabaanto omonwa bw’ogokwana? Ning’o omokorete abe rimama, gose omotino, gose abe okorora, gose koba omouko? Inee! Tari inche Omonene?
EXO 4:12 Bono genda! Nainche omonyene nimbe naye naende ninkoe amang’ana ogochia gokwana nomonwa oo na gokworokereria aya ogochia goteeba.”
EXO 4:13 Korende Musa akamoiraneria, “Omonene, koranche, toma monto onde bwensi oranche.”
EXO 4:14 Eri’Omonene akaba nendamwamu ekoberoroka ase Musa, akamoteebia, “Inee! Aroni momura omino, oria Omolawi, takaiyo? Nimanyete ng’a ere nere omonto omanyete gokwana buya. Naama! Ngocha are gokorotota; ere ekero arakorore nasasoke ase enkoro yaye.
EXO 4:15 Aye nokwane nere, omoteebie aya agochia gokwana. Inche nimbae inwe babere amang’ana mogochia gokwana, boigo nimbaorokererie aya mogochi gokora.
EXO 4:16 Nere orabe ogokwana nabaanto ribaga riao; ere abe Omokuani oo, na aye obe Enyasae asare ere.
EXO 4:17 Aye obogorie enyimbo eyio koboko kwao, nero orakorere ebikone.”
EXO 4:18 Musa akairana gochia ase Jethiro, ise biara, akamoteebia, “Koranche, tiga ing’irane gochia Misiri korora abaminto gose moyo bare.” Jethiro akamoteebia, “Ee, genda nomorembe.”
EXO 4:19 Ekero Musa konya atararwa aaria Midiani, Omonene akamoteebia, “Irana gochia Misiri, ekiagera baria bonsi barigetie obogima bwao bakuure.”
EXO 4:20 Musa akaimokia mokaye na abana baye, akabariinia etigere igoro, na barabwo bakairana gochia ase ense ya Misiri. Ere akabogoria enyimbo ya Nyasae koboko kwaye.
EXO 4:21 Eri’Omonene agateebia Musa, “Bono ekero orabe gokoirana Misiri, origererie buya ng’a nokore ase obosio bwa Farao amakumia onsi aya nakoeire okobua gw’okoyakora. Korende ninkong’ie enkoro yaye, na ere tagotiga abanto bagende.
EXO 4:22 Erio omoteebie Farao: Aya nar’Omonene agoteeba: Abaisraeli nomwana one omotangi.
EXO 4:23 Inche nagotebirie: Moe omwana one ribaga agende gonsasiima korende koraange, rirorio nigo ndaite omwana oo omotangi.”
EXO 4:24 Kobare nchera kogenda, Omonene akaumerana na Musa aase baare gotimokera, akarigia komoita.
EXO 4:25 Erio Sipora akaimokia rigena riare erioge, agasara omwana oye risankwa ria isiko ri’ekiimo kiaye ki’obosacha akarikunia amagoro a Musa, akabora, “Amaene, nigo ore omonywomi one bw’amanyinga.”
EXO 4:26 Agw’Omonene agatiga Musa, tamoita. Erio omokungu oyio agateeba, “Omonyuomi bw’amanyinga ase engencho y’okwaroka.”
EXO 4:27 Omonene agateebia Aroni, “Genda gochia ase erooro orotote Musa.” Erio Aroni akagenda, akaumerana na Musa ase egetunwa kia Nyasae, akamonyunyunta.
EXO 4:28 Musa agateebia Aroni amang’ana onsi Omonene amotebetie, na igoro y’ebikone bionsi amochigeete akore.
EXO 4:29 Erio Musa na Aroni bakagenda, bagasangereria abagaaka bonsi b’Abaisraeli.
EXO 4:30 Aroni akabateebia amang’ana onsi Omonene atebeetie Musa, na ere agakora ebikone biria maiso marore ase obosio bw’abaanto.
EXO 4:31 Erio abanto bakwegena; na ekero baigwete ng’a Omonene bwechandeire Abaisraeli, na ororire emechando yabo, barabwo bagatung’ama inse, bakamosasiima.
EXO 5:1 Erio Musa na Aroni bakagenda ase Farao, bakamoteebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Kae abanto baane ribaga basoe ase orogendo gochia gonkorera omoyega bwe Rituko Rinene aaria ase erooro.”
EXO 5:2 Farao akairaneria, “Omonene nere ng’o inyigwe amang’ana aye, na koa Abaisraeli ribaga bagende? Inche timomanyeti Omonene, gose tinkoa Abaisraeli ribaga bagende.”
EXO 5:3 Erio Musa na Aroni bakamoteebia, “Nyasae bw’Abaiberania natoorokera. Koranche, otoe ribaga togende orogendo rw’amatuko atato gochia ase erooro, erinde tomoruere Omonene, Nyasae oito, ebing’wanso, tabaisa gocha gotoita namarwaire gose nemioro.”
EXO 5:4 Omorwoti o Misiri akabairaneria, “Musa na Aroni, nase ki mogotenenia abanto korwa ase emeremo yabo? Irana gochia ase emeremo yaino y’obosomba.”
EXO 5:5 Naende Farao akabora, “Abanto aba babeire abange kobua abanyene ense eye. Naende morigetie kobarusia ase emeremo yabo yobosomba.”
EXO 5:6 Ase rituko erio erio Farao agachiika abwo abachandi amo nabateneneri, akabateebia,
EXO 5:7 “Timoa abanto aba naende chimboba ase okoroisia amatabori, buna mware kobaa agwo ritang’ani. Tiga bagende barabwo boka kwerigeria chimboba.
EXO 5:8 Korende mobabetererie baroisie omobaro bw’amatabori oyo baare gokora ritang’ani, batari koyokeyia. Barabwo tibari nemeremo ebaisaine. Nakio gekogera bakona‐koboria ng’a: Toe ribaga togende koruera Nyasae oito ekeng’wanso.
EXO 5:9 Bae abanto abwo emeremo emerito mono, kegima baisaneke nero, na tibanyora ribaga riogotegerera amang’ana ’oborimo.”
EXO 5:10 Abachandi abwo na abateneneri bagasoka bagateebia Abaisraeli, “Farao oteebire iga: Tinkobaa inwe chimboba naende.
EXO 5:11 Genda inwe mweka mwerigerie chimboba aande onsi morachinyore; korende goika moroisie omobaro bw’amatabori oria o botambe, kende nkeiyo nonya negeke kegokeigwa korwa ase ekerengo kie emeremo yaino ya kera rituko.”
EXO 5:12 Erio Abaisraeli bagesiarera ase ense yonsi ya Misiri na kwerigeria obonyansi ribaga rie chimboba.
EXO 5:13 Abachandi baria bakagenderera kobabetereria, bagoteeba, “Goika moroisie kera rituko ekerengo kia amatabori buna konya mokoroisia ekero mware korenterwa chimboba.”
EXO 5:14 Abachandi abwo babekire na Farao bakaba bagoaka abateneneri b’Abaisraeli, abwo babegetwe gotenenera emeremo, bakabateebia, “Naki motaikeranetie omobaro oino bw’amatabori igoro na reero, oyio konya mokoroisia botambe?”
EXO 5:15 Erio abateneneri b’Abaisraeli bakagenda ase Farao, bagateeba, “Inki ogotokorera abasomba bao iga?
EXO 5:16 Chimboba titori koegwa, korende nigo tokona‐kobetererigwa ng’a toroisie amatabori. Na bono, abasomba bao, nigo bakona‐goakwa; korende okomocha nokw’abaanto bao.”
EXO 5:17 Farao akabairaneria, “Inwe naboro mono. Nigo mobarachete nakio gekogera mogoteeba ng’a: Toe ribaga togende toruere Omonene ekeng’wanso.
EXO 5:18 Irana gochia ase emeremo yaino. Timokorenterwa chimboba, korende goika moroisie ekerengo kia amatabori, keria mochikiire koroisia.”
EXO 5:19 Abateneneri b’Abaisraeli bakarora ng’a basoire ase obokong’u ekiagera bateebetigwe ng’a, “Goika moikeranie kera rituko ekerengo keria kia amatabori.”
EXO 5:20 Ekero baare korua ase Farao, bakanyora Musa na Aroni agwo nchera baabaganyete,
EXO 5:21 bakabateebia, “Omonene abarigererie na konacha ekiina, ekiagera mwatokorire koba chindoso ase obosio bwa Farao na ase abasomba baye. Mwabaeire engencho yogotoita.”
EXO 5:22 Erio Musa akairana gochia ase Omonene, akamoteebia, “Omonene, nase ki ogokorera abanto aba amabe buna aya? Inki rende gwantomera inche?
EXO 5:23 Naki korwa riria nagendete ase Farao gokwana amang’ana ao omentire gokorera abanto bao bobe mono, na aye torakora kende ase okobatooria.”
EXO 6:1 Eri’Omonene agateebia Musa, “Bono norore aya ndakorere Farao. Naki ase okoboko kwane gwe chinguru nimobetererie abae abanto baane ribaga bagende, ee, ase okoboko kwane gwe chinguru nabetererigwe abaserie korwa ase ense yaye.”
EXO 6:2 Nyasae agakwana na Musa, akamoteebia, “Inche ninche Omonene.
EXO 6:3 Naorokerete Aburaamu, na Isaka, na Yakobo buna Nyasae Omobui. Korende ase erieta riane Yahwe, gose Omonene, tinamanyekanete ase bare.
EXO 6:4 Naende ninche nakorete okobwatana kw’ogotianania nabarabwo ng’a nimbae ense ya Kaanani, ense eria barenge buna abamenyi.
EXO 6:5 Na bono naigure okwerera kw’Abaisraeli abwo Abamisiri babegete inse y’obosomba, naende ning’inyorete okobwatana koria kwane.
EXO 6:6 Ase igo oteebie Abaisraeli ng’a, Inche ninche Omonene, ndabarusie korwa ase emeremo emerito inse y’Abamisiri. Nimbatoorie korwa ase obosomba bwaino. Ase okoboko kwane koramboire, na goetera ase ebisusuro ebinene, nimbaboorie.
EXO 6:7 Nimbakore mobe abanto baane, na inche nimbe Nyasae oino. Inwe namomanye ng’a ninche Omonene, Nyasae oino, oyobarusirie korwa ase emeremo emerito inse y’Abamisiri.
EXO 6:8 Nimbaire goika ense eria nariete eira koa Aburaamu, na Isaka, na Yakobo. Nimbayee ebe omwando oino. Inche ninche Omonene.”
EXO 6:9 Musa agateebia Abaisraeli amang’ana ayio, korende barabwo tibancha gotegerera, ekiagera konya emioyo yabo y akuure, ase engencho y’emeremo y’obosomba obotindi.
EXO 6:10 Eri’Omonene agakwana na Musa akamoteebia,
EXO 6:11 “Genda okwane na Farao, omorwoti o Misiri, omoteebie abae Abaisraeli ribaga bagende, barue ase ense yaye.”
EXO 6:12 Musa agakwana n’Omonene, akamoteebia. “Rora Abaisraeli baangire konyigwera, naki rende Farao ere arakore anyigwere, inche omonto ntamanyeti gokwana.?”
EXO 6:13 Korende Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabachika bagende bateebie Abaisraeli na Farao, omorwoti o Misiri, ng’a batomirwe barusie Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri.
EXO 6:14 Abanto aba nabwo barenge emetwe ye chiamate chiabo. Abana abamura ba Rubeni, omomura omotangi o Israeli, nabwo aba: Hanoki, na Palu, na Hezironi, na Karimi. Aba nabwo chiamate chia Rubeni.
EXO 6:15 Abana abamura ba Simioni nabwo aba: Yemueli, na Yamini, na Ohadi, na Yakini, na Sohari, na Saulo, omwana bw’omokuungu Omokanani. Aba nabwo chiamate chia Simioni.
EXO 6:16 Aya naro amarieta ’abamura ba Lawi, buna batunyaine ase okoiborwa kwabo: Gerisoni, na Kohati, na Merari. Lawi nigo akoorete emiaka rigana erimo, na emerongo etato, na etano na ebere (137).
EXO 6:17 Abana abamura ba Gerisoni nabwo Libini na Simei, ne chiamate chiabo.
EXO 6:18 Na abana abamura ba Kohati nabwo aba: Amuramu, na Isari, na Heburoni, na Usieli. Kohati nigo akoorete emiaka rigana erimo, na emerongo etato, na etato (133).
EXO 6:19 Na abana abamura ba Merari nabwo Mali na Musi. Aba nabwo chiamate chia Lawi, buna batunyaine ase okoiborwa kwabo.
EXO 6:20 Amuramu akanyuoma Yokebedi, omoiseke omwabo ise; na ere akamoiborera Aroni na Musa. Amuramu nigo akoorete emiaka rigana erimo, na emerongo etato, na etano na ebere (137).
EXO 6:21 Na abana abamura ba Isari nabwo aba: Kora, na Nefegi, na Sikiri.
EXO 6:22 Na abana abamura ba Usieli nabwo aba: Mishaeli na Elisafani, na Sitiri.
EXO 6:23 Aroni akanyuoma Elisheba, omoiseke bw’Aminadabu, omoiseke omwabo Nashoni. Ere akamoiborera Nadabu, na Abihu, na Eleazari, na Itamari.
EXO 6:24 Na abana abamura ba Kora nabwo aba: Asiri, na Elikana, na Abiasafu. Aba nabwo chiamate chia Kora.
EXO 6:25 Eleazari, omwana o Aroni, akanyuoma omoiseke oyomo bw’abaiseke ba Putieli, na ere akamoiborera Finehasi. Abanto aba nabwo barenge emetwe ye chinyomba chi’Abalawi, eamate ase eamate.
EXO 6:26 Aroni amo na Musa nabwo bari’Omonene atebeetie, “Barusie Abaisraeli ase ense ya Misiri, omoganda ase omoganda.”
EXO 6:27 Aba nabwo baria Musa na Aroni bateebeetie Farao ng’a barusie Abaisraeli korwa Misiri.
EXO 6:28 Rituko riri’Omonene akwanete na Musa ase ense ya Misiri
EXO 6:29 akamoteebia, “Inche ninche Omonene. Otebie Farao, omorwoti o Misiri, amang’ana onsi nkogoteebia.”
EXO 6:30 Korende Musa akairaneri’Omonene akamoteebia, “Inche nomonto ntamanyeti gokwana, naki rende Farao arakore anyigwere?”
EXO 7:1 Omonene agateebia Musa, “Rora nagokorire obe buna Nyasae ase Farao, na Aroni akwane nere buna omobani oo.
EXO 7:2 Aye oteebie oyomino Aroni ayio onsi nagochikiire, na ere akwane na Farao, amoteebie ng’a ae Abaisraeli ribaga barue ase ense yaye.
EXO 7:3 Korende ninkong’ie enkoro ya Farao; nonya nabo ninkore ebikone ebinge na amakumia amange ase ense ya Misiri.
EXO 7:4 Korende Farao takobaigwa. Inche nindambore okoboko kwane igoro y’Abamisiri na kobaa ebisusuro ebinene, na nindusie emeganda yane, abanto baane Abaisraeli, korwa ase ense ya Misiri.
EXO 7:5 Erio Abamisiri mbamanye ng’a inche ninche Omonene, ekero ndarambore okoboko kwane ase barabwo na koruisia Abaisraeli korwa ase bare.”
EXO 7:6 Musa na Aroni bagakora buna Omonene abachigete.
EXO 7:7 Ekero keria bakwanete na Farao, Musa nigo arenge nemiaka emerongo etano na etato (80), na Aroni emiaka emerongo etano na etato, na etato (83).
EXO 7:8 Omonene agateebia Musa na Aroni,
EXO 7:9 “Ekero Farao arababorie ng’a mokore egekone, erio aye Musa oteebie Aroni abogorie enyimbo yaye, ayerute inse bosio bwa Farao, na ero neonchoke ebe eng’iti.”
EXO 7:10 Musa na Aroni bakagenda ase Farao, bagakora buna Omonene abachiigete. Aroni akaruta enyimbo yaye bosio bwa Farao na bw’abasomba baye, na ero ekaonchoka ekaba eng’iti.
EXO 7:11 Erio Farao akarangeria abanto abanyasemi na abaragori, na abwo abaringoria ba Misiri bagakora boigo ase oborogi bwabo bwa bobisi.
EXO 7:12 Kera oyomo obo akaruta enyimbo yaye inse, na chirochio chikaonchoka, chikaba ching’iti; korende enyimbo ya Aroni ekamera chinyimbo chiabo.
EXO 7:13 Enkoro ya Farao nigo yarenge enkong’u, na buna Omonene atebeete, taigwera Musa na Aroni.
EXO 7:14 Omonene agateebia Musa, “Farao okong’irie enkoro yaye, bwangire koa abanto aba ribaga bagende.
EXO 7:15 Ase igo, genda oumerane na Farao ekero aragende rooche mambia, ogende otenene ase engegu, omoganye aroro. Enyimbo eria yaonchogete ekaba eng’iti, oyebogorie koboko kwao.
EXO 7:16 Omoteebie ng’a: Omonene, Nyasae bw’Abaiberania, ontomire ngoteebie ng’a oe abanto baye ribaga bagende komokorera ase erooro. Naye goika bono toraigwa.
EXO 7:17 Ase ig’Omonene oteebire iga: Ase ring’ana eri ndakore, nario oramanye ng’a ninche Omonene. Rigereria, ning’ake amaache y’orooche rwa Naeli nenyimbo eye mbwate koboko kwane, na amaache aya naonchoke abe amanyinga.
EXO 7:18 Ne chinswe chire ase orooche ime inachikwe, chigunde, na orooche narotioke bobe, na Abamisiri nabasinywe konywa amaache aria.”
EXO 7:19 Eri’Omonene agateebia Musa moteebie Aroni, aimokie enyimbo yaye, arambore okoboko kwaye igoro ase amaache onsi ay’Abamisiri, ase chindooche chiabo na ase ebirooche, ase amatibo onsi ne chinsoko. Amache ayio onsi aonchoke abe amanyinga. Naboigo amanyinga abe ase ense yonsi ya Misiri, nonya nase chintuba na ase chinyongo chionsi.
EXO 7:20 Musa na Aroni bagakora buna Omonene abachigete. Ase obosio bwa Farao na abasomba baye, Aroni akaimokia enyimbo yaye, agaaka orooche, na amaache ayare imeo akaonchoka, akaba amanyinga.
EXO 7:21 Ne chinswe chiare ase orooche chigakwa, na orooche rokagunda na gotioka, na Abamisiri bagasinywa konywa amaache aria. Amanyinga akaba ase ense yonsi ya Misiri.
EXO 7:22 Erio abaringoria ba Misiri bagakora boigo ase oborogi bwabo. Farao akagenderera gokong’ia enkoro yaye, na buna Omonene konya atebiire, tabaigwa.
EXO 7:23 Erio Farao akairana akogenda bwoye, amang’ana aria tayabeka ase omoyo oye.
EXO 7:24 Abamisiri bonsi bagakunya‐kunya mbarabare y’orooche ase okorigia amaache bakonywa, ekiagera tibare konyara konywa amaache a rooche.
EXO 7:25 Amatuko atano na abere akaera korwa riri’Omonene aagete orooche rwa Naeli.
EXO 8:1 Eri’Omonene agateebia Musa, “Genda oteebie Farao: Aya nar’Omonene agoteeba: Bae abanto baane ribaga bagende gonkorera.
EXO 8:2 Korende koraange kobaa ribaga bagende, rirorio inche ning’ake ense yao yonsi ase okorenta ebioto.
EXO 8:3 Orooche rwa Naeli naroichorwe nebioto, na birobio nabitiire korwa aroro, nabisoe nyomba mwao, na enyomba yao y’okorara, amo noborere bwao; nabisoe ne chinyomba chi’abasomba bao na echi’abaanto bao, ase amariiko ao ase okogeekera emegati, na ase ebituba biao bi’ooboseemiara obosie.
EXO 8:4 Ebioto ebio inabikogenderere omobere oo, na ey’abaanto bao, na ey’abasomba bao.”
EXO 8:5 Eri’Omonene agateebia Musa, “Moteebie Aroni abwate enyimbo yaye, ayeimokie igoro ye chindooche, na ebirooche, na amatibo, erinde agere ebioto bigende igoro ase ense yonsi ya Misiri.”
EXO 8:6 Aroni akarambora okoboko kwaye igoro y’amaache onsi a Misiri, na ebioto bigatiira, bigatuba ense eyio yonsi.
EXO 8:7 Na abaringoria bagakora boigo ase oborogi bwabo, bakarenta ebioto igoro ase ense ya Misiri.
EXO 8:8 Erio Farao akarangeria Musa na Aroni, akabateebia, “Mosabe Omonene arusie ebioto korwa ase ense na korwa ase abanto baane, na inche ning’ee abanto baye ribaga bagende koruera Omonene ekeng’wanso.”
EXO 8:9 Musa agateebia Farao, “Ase amasikani ao, naye oranteebie ngaki ki ndagosabere aye amo nabasomba bao, na abanto bao, erinde ebioto birue asore na ase chinyomba chiao, bitigare koba ase orooche rwa Naeli oka.”
EXO 8:10 Farao akairaneria, “Ng’ankio.” Musa akamoteebia, “Nigo erabe buna gwateba, erinde omanye ng’a onde tari buna Omonene, Nyasae oito.
EXO 8:11 Ebioto nabirue asore na ase chinyomba chiao, ase abasomba bao na ase abanto bao; binde tibigotigara otatiga ase orooche rwa Naeli oka.”
EXO 8:12 Musa na Aroni bakarua o Farao, na Musa akabori’Omonene arusie ebioto ebio amorenterete Farao.
EXO 8:13 Omonene agakora buna Musa amoboretie, na ebioto ebio biare ase chinyomba, na ase chigoora, na aande onsi isiko, bigakwa.
EXO 8:14 Abanto bakabisangereria, bakabibeka ebinge chinyinge, na ense yonsi egatioka bobe.
EXO 8:15 Korende ekero Farao aroche ng’a amang’ana abeire buya, agakong’ia enkoro yaye naende, na buna Omonene ateebete, akanga koigwa Musa na Aroni.
EXO 8:16 Omonene agateebia Musa, “Moteebie Aroni aimokie enyimbo yaye aake orotu rw’eriroba, na rororwo naroonchoke robe chinsona ase ense ya Misiri.”
EXO 8:17 Barabwo bagakora bo. Aroni akarambora okoboko kwaye, agaaka riroba nenyimbo yaye, na orotu rokaonchoka rokaba chinsona, na chirochio chikaroma Mwanyabaanto ne chitugo. Orotu rwonsi rwe riroba rokaonchoka rokaba chinsona.
EXO 8:18 Abaringoria nabarabwo bagateema korenta chinsona ase oborogi bwabo, korende tibanyara. Chinsona echio chikaba aande onsi, ase Mwanyabaanto na ase chitugo.
EXO 8:19 Abaringoria bagateebia Farao, “Eke nekiara kia Nyasae.” Korende Farao agakong’ia enkoro yaye, na buna Omonene ateebete, akanga kobaigwa.
EXO 8:20 Omonene agateebia Musa, “Oche oimoke mambia chuni ekero Farao agochia kogenda rooche, otenene ase obosio bwaye, omoteebie: Aya nar’Omonene agoteeba: Bae abanto baane ribaga bagende bankorere.
EXO 8:21 Onye tokoa abanto baane ribaga, rirorio nintome chingi chinyinge igoro yao na abasomba bao, na igoro y’abanto bao ne chinyomba chiao. Chinyomba chi’Abamisiri inachiichorwe ne chingi, nonya nense eyio yonsi bamenyete.
EXO 8:22 Korende ase rituko erio nintige ensemo ya Goseni, ase abanto baane bamenyete; chingi echio tichigochiao, erio nomanye ng’a ninche Omonene bw’ense eye.
EXO 8:23 Ninkore ogwatananeka egati y’abanto baane na abao. Ankio egekone eke nagekoreke.”
EXO 8:24 Omonene agakora ayio. Chingi chigaacha ase obonge mono ase chinyomba chia Farao, na echi’abasomba baye, na ase ense yonsi ya Misiri. Na ense eria egasarigwa ne chingi chiria.
EXO 8:25 Erio Farao akarangeria Musa na Aroni, akabateebia, “Genda moruere Nyasae oino ekeng’wanso, korende naiga ase ense yaito.”
EXO 8:26 Musa akamoiraneria, “Titokonyara gokora igo, ekiagera intwe ntoruere Omonene, Nyasae oito, ekeng’wanso ekeragechie Abamisiri. Na onye Abamisiri bagotorora tokorua ekeng’wanso buna ekio, Inee, tibagocha gotoaka amagena?
EXO 8:27 Goika togende orogendo rw’amatuko atato gochia ase erooro, erinde toruere Omonene, Nyasae oito, ekeng’wanso buna atochikiire.”
EXO 8:28 Farao akabateebia, “Nimbae ribaga mogende moruere Omonene, Nyasae oino, ekeng’wanso ase erooro, korende timogenda aare, naende monsabere inche.”
EXO 8:29 Musa akamoiraneria, “Bono buna nkorua asore nimosabe Omonene arusie chingi korwa asore aye Farao, na ase abasomba bao, na ase abanto bao, ankio mambia. Korende aye Farao, tokora obong’ainereria naende, na kwanga koa abanto ribaga bagende baruere Omonene ekeng’wanso.”
EXO 8:30 Erio Musa akarua o Farao, agasaba Omonene.
EXO 8:31 Omonene agakora buna Musa ateebete, akarusia chingi chiria ase Farao, na ase abasomba baye, na ase abanto baye; tichiatigara nonya neyemo.
EXO 8:32 Korende Farao agakong’ia enkoro yaye nonya nengaki eyio, taa abanto ribaga bagende.
EXO 9:1 Omonene agateebia Musa, “Genda oteebie Farao: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaiberania, agoteeba: Bae abanto baane ribaga bagende, erinde bankorere.
EXO 9:2 Naki onye gokwanga kobaa ribaga, na kogenderera kobatanga,
EXO 9:3 erio nario okoboko kw’Omonene koraake chitugo chiao aase chikorisia, ne chibarasi chiao, ne chitigere, ne chingamia, ne chiombe, ne ching’ondi; chirochio chinyore oborwaire obobe mono borachiite.
EXO 9:4 Korende Omonene nakore ogwatananeka egati ye chitugo chi’Abaisraeli na echi’Abamisiri. Ase echi’Abaisraeli ende tegokwa nonya neyemo.”
EXO 9:5 Omonene agachora engaki, akabora, “Ankio inche Omonene ninchiche nkore ayio ase ense eye.”
EXO 9:6 Rituko ria kabere Omonene agakora buna ateebete. Chitugo chionsi chi’Abamisiri chigakwa, korende echi’Abaisraeli ende tiyakwa nonya neyemo.
EXO 9:7 Farao agatoma abanto barigie egiakoregete, na barabwo bakamorentera amang’ana ng’a ase Abaisraeli tugo yabo ende tekweti. Nonya nabo enkoro ya Farao ekagenderera koba enkong’u, tabaa abanto ribaga bagende.
EXO 9:8 Omonene agateebia Musa na Aroni, “Genda mobuuche ribu riichire roe korwa riko, na Musa arisiare gochia igoro, ase obosio bwa Farao.
EXO 9:9 Narirorio rionchoke ribe orotu, roirurukigwe ase ense yonsi ya Misiri, rorente amagumba na amaote amabe, ase Mwanyabaanto ne chitugo.”
EXO 9:10 Erio bakabuucha ribu korwa riko, bakagenda ase obosio bwa Farao. Musa akarisiara gochia igoro, na rirorio rikarenta amagumba na amaote amabe ase Mwanyabaanto ne chitugo.
EXO 9:11 Na abaringoria tibanyara gotenena ase obosio bwa Musa, ekiagera amagumba konya abariire barabwo buna Abamisiri bande.
EXO 9:12 Korende Omonene agakong’ia enkoro ya Farao, na buna Omonene konya atebirie Musa, Farao akaanga koigwa Musa na Aroni.
EXO 9:13 Omonene agateebia Musa, “Oche oimoke mambia chuni, otenene ase obosio bwa Farao, omoteebie: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaiberania, agoteeba: Bae abanto baane ribaga bagende, erinde bankorere.
EXO 9:14 Engaki eye nindete amaakwa aane onsi igoro yao aye omonyene, na igoro y’abasomba bao, na ase abanto bao, erinde omanye ng’a onde tari, nonya noyomo, ore buna inche, ase ense engima.
EXO 9:15 Naki ase engaki eye nanga narambora okoboko kwane ngoake aye amo nabaanto bao namarwaire amabe abaite, aye nanga ngwasira korwa ase ense eye.
EXO 9:16 Korende nagotigire obe moyo ase engencho eye inyare kworokia okobua kwane, na erieta riane nario rirararigwe ase ense yonsi.
EXO 9:17 Ekiagera aye nigo ogendererete gotanga abanto baane, na tori kobaa ribaga bagende.
EXO 9:18 Ase igo ankio, engaki buna eye, nindete embura y’amagena endito mono, eyio omogwekano oye etana gotwa rinde ase Misiri korwa riria ense eye yachaagete goika bono.
EXO 9:19 Bono, origererie orore ng’a chitugo chiao chiarentirwe inka, naboigo na kende kiao gionsi kere isiko. Onye abanto bonsi abare isiko tibakorentwa ase chinyomba ime, embura y’amagena nebaite bakwe, ne chitugo chionsi boigo.”
EXO 9:20 Abande b’abasomba ba Farao, abwo bairogete ring’ana ri’Omonene, bakaayerera korenta abasomba babo ne chitugo chiabo inka.
EXO 9:21 Korende abwo basiereretie ring’ana ri’Omonene, bagatiga abasomba babo ne chitugo chiabo isiko.
EXO 9:22 Eri’Omonene agateebia Musa, “Rambora okoboko kwao gochia igoro, erio embura y’amagena etwe ase ense ya Misiri, etwere Mwanyabaanto ne chitugo, na ebimeri bionsi bi’emegondo ase ense yonsi ya Misiri.”
EXO 9:23 Musa akaimokereria enyimbo yaye gochia igoro, n’Omonene akarenta chinkoba na embura y’amagena, na okomesa gw’enkoba kogaika ase ense. Naboigo Omonene agaitera embura y’amagena igoro ya Misiri.
EXO 9:24 Embura enene y’amagena egatwa, na okomesa gw’enkoba gokagenderera amo nembura eyio. Na embura y’amagena eria yarenge endito mono, eyio omogwekano oye etana gotwa ase ense ya Misiri korwa ekero egesaku ekio giachaagete komenyao.
EXO 9:25 Embura eria y’amagena egaita Mwanyabaanto bonsi abarenge isiko, amo ne chitugo chionsi ase ense ya Misiri. Egaita na gosaria ebimeri bionsi bi’emegondo, ekabuna na emete yonsi y’orosana.
EXO 9:26 Ase ensemo ya Goseni yoka, ase Abaisraeli bamenyete, nao embura y’amagena etatwete.
EXO 9:27 Farao akarangeria Musa na Aroni, akabateebia, “Ase engaki eye inche nakorire ebibe; Omonene nere omonyene oboronge, inche na abanto baane nabamochi tore.
EXO 9:28 Nsabere ase Omonene. Chinkoba echi amo nembura y’amagena biatonyarire. Nimbae ribaga mogende, timogwenereti mobeere aa goetania.”
EXO 9:29 Musa akamoiraneria, “Ekero nkorua ase omochie oo ninyimokie amaboko aane nsabe Omonene. Chinkoba echi nachisire, na embura y’amagena tegotwa goetania. Erio aye onyare komanya ng’a ense ney’Omonene.
EXO 9:30 Korende nimanyete ng’a, aye na abasomba bao, timomoirogeti Omonene Nyasae nonya mbono.”
EXO 9:31 Egatani na esairi bigaakwa, bigasarigwa, naki esairi konya yabekire ebigara, na egatani ngosomoria yare.
EXO 9:32 Korende chingano tichiasaretigwe, ekiagera konya tichirakina.
EXO 9:33 Korende Musa akarua o Farao, agasoka isiko yo omochie, akaimokia amaboko aye, agasaba Omonene. Erio chinkoba chiria na embura y’amagena bigatangwa, na embura tiyagenderera gotwa ase ense.
EXO 9:34 Ekero Farao aroche ng’a embura y’amagena ne chinkoba biatangirwe, akagenderera gokora ebibe, bagakong’ia chinkoro chiabo ere amo nabasomba baye.
EXO 9:35 Enkoro ya Farao ekagenderera koba enkong’u, na buna Omonene konya akwanire goetera ase Musa, akaanga gotiga Abaisraeli bagende.
EXO 10:1 Eri’Omonene agateebia Musa, “Genda ase Farao ekiagera nakong’irie enkoro yaye na boigo ne chinkoro chi’abasomba baye, erinde inyare koorokia ebikone ebi biane ase egati yabo;
EXO 10:2 erio naye nonyare goteebia abana bao na abachokoro bao amang’ana aya nakorire ase egati y’Abamisiri, na ebikone ebi nakorire ase egati yabo. Erio momanye ng’a inche ninche Omonene.”
EXO 10:3 Musa na Aroni bakagenda ase Farao, bakamoteebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaiberania, agoteeba: Inee! Ngoika ririri orabe gokwanga gwekeyia ase obosio bwane? Bae abanto baane ribaga bagende bankorere.
EXO 10:4 Onye gokwanga koa abanto baane ribaga bagende, rigereria ankio nindete chingige ase ense yao.
EXO 10:5 Ne chingige echio inachitube ense eye yonsi, erio monto tanyara korora riroba, na chirochio inachisirie endagera eria etasaretigwe nembura y’amagena, amo na kera omote ore ase ense yao.
EXO 10:6 Chinyomba chiaino amo nechi’abasomba bao, na echi’Abamisiri bonsi inachiichorwe ne chingige. Omogwekano bw’echio chisokoro chiao gose chisokoororia chitaroche nonya ng’ake korwa ekero bachaagete komenya ase ense eye goika reero iga.” Erio Musa akaonchoka, akarua o Farao.
EXO 10:7 Abasomba ba Farao bakamoteebia, “Ngoika ririri omonto oyo aratobeke ase emechando? Batige abanto aba bagende bakorere Omonene, Nyasae obo. Toramanya nonya mbono ng’a ense ya Misiri yasarekire?”
EXO 10:8 Erio Musa na Aroni bakarentwa ase Farao, Ere akabateebia, “Genda, mokorere Omonene, Nyasae oino. Korende ning’o nang’o moganetie mogende komo?”
EXO 10:9 Musa akamoiraneria, “Nigo toragende twensi, abake na abagotu, na abana baito, abamura na abaiseke, ching’ondi ne chitugo chiaito chinde chionsi, ekiagera ntobwate Rituko Rinene ri’Omonene.”
EXO 10:10 Korende Farao akabateebia, “Omonene abe amo nainwe onye nkobaa ribaga mogende amo nabana baino. Korende namanyire ng’a nigo more nebirengererio ebibe ase chinkoro chiaino.
EXO 10:11 Yaya, taibo, genda inwe mweka abasacha, mokorere Omonene. Naki ayio naro konya moganetie.” Erio bagaserigwa korwa ase Farao.
EXO 10:12 Omonene agateebia Musa, “Rambora okoboko kwao igoro y’ense ya Misiri, erinde chingige chichiche chirie ebimeri binde bionsi ebitasaretigwe nembura y’amagena.”
EXO 10:13 Agwo Musa akaimokia enyimbo yaye igoro y’ense ya Misiri, n’Omonene akarenta omwaga korwa moocha, rituko rigima, omobaso na obotuko. Ekero bwakia omwaga oria korwa moocha konya orentire chingige.
EXO 10:14 Chingige chigaacha igoro y’ense yonsi ya Misiri, chikagwa chinsemo chionsi chi’aroro. Chingige chinyinge buna echio chitana gocha ase amatuko aetire, gose tichigochi‐gocha naende nonya ng’ake.
EXO 10:15 Chingige echio chigatuba ense eria yonsi goika ekamwama ti, chikaria ebimeri bionsi pi ase ense eria, na amatunda onsi y’emete, ebio bionsi bitasaretigwe nembura y’amagena. Tigiatigarete kemeri kende gionsi ekebese gose amato y’emete ase ense ya Misiri engima.
EXO 10:16 Ase obwango mono Farao akarangeria Musa na Aroni, akabateebia, “Nakorire ebibe ase Omonene, Nyasae oino, na ase more.
EXO 10:17 Gaki bono nasabire, monyabere ebibe biane ekero eke gioka. Monsabere ase Omonene, Nyasae oino, erio anduserie ogoakwa oko tikong’ita.”
EXO 10:18 Musa akarua o Farao, agasaba Omonene.
EXO 10:19 Omonene akaonchora omwaga okaba bw’echinguru, okagusa korwa bosongo, okaira chingige chionsi gochia ase Enyancha Embariri. Tiyatigara engige nonya neyemo ase ense ya Misiri engima.
EXO 10:20 Korende Omonene agakong’ia enkoro ya Farao, na ere akaanga koa Abaisraeli ribaga bagende.
EXO 10:21 Eri’Omonene agateebia Musa, “Imokia okoboko kwao gochia igoro, erinde omosunte ekerima onyare koba ase ense ya Misiri, omosunte oranyare gotaba‐tabwa.”
EXO 10:22 Musa akaimokia okoboko kwaye gochia igoro, na omosunte ekerima okaba ase ense ya Misiri engaki y’amatuko atato.
EXO 10:23 Abanto tibanyara kororana; ase amatuko atato onde tarenge gosuka kogenda aande. Korende Abaisraeli barabwo mbabwate omobaso aase onsi ase bamenyete.
EXO 10:24 Farao akarangeria Musa, akamoteebia, “Genda mokorere Omonene. Moire abana baino, korende chitugo chiaino chirochio mochitige aiga.”
EXO 10:25 Musa akamoiraneria, “Yaya, goika otoe ching’iti togochia koruera Omonene, Nyasae oito, ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebinde bi’okonyenywa.
EXO 10:26 Naende goika toire chitugo chiaito chionsi, ende teri eratigare magega nonya neyemo. Korwa ase echio nao togochia korusia echi toraruere Omonene, Nyasae oito; intwe titomanyeti buna togochia gokorera Omonene goika toraika aroro.”
EXO 10:27 Omonene agakong’ia enkoro ya Farao, na ere tancha kobaa ribaga bagende.
EXO 10:28 Erio Farao agateebia Musa, “Karue ase obosio bwane! Bwerende, tobaisa gocha kondora naende, naki rituko riria orache korora obosio bwane naende, nigo orakwe.”
EXO 10:29 Musa akamoteebia, “Gwakwanire ekeene; inche tingocha gokorora naende.”
EXO 11:1 Omonene agateebia Musa, “Ngotigarete ogoakwa okomo ndarente igoro ya Farao na ense ya Misiri. Magega y’okwo nabae ribaga mogende; na ekero arabae ribaga mogende nigo arabaserie kegima morueo.
EXO 11:2 Bono genda okwane na Abaisraeli, ng’a kera oyomo ase abasacha na ase abakungu asabe ebinto bie chifeta, na ebie chitaabu korwa ase omoamate oye.”
EXO 11:3 Omonene akaa abanto baye ogwancherwa ase amasio y’Abamisiri; kobua ayio Musa nigo arenge omonto omonene mono ase ense ya Misiri ase amasio ’abasomba ba Farao, na ase abanto baye.
EXO 11:4 Musa agateebia Farao, “Aya nar’Omonene agoteeba: Botuko gati ninche ng’ete egati y’Abamisiri.
EXO 11:5 Abana abatangi bonsi ase ense ya Misiri mbakwe, amo ne ching’iti chintangi chionsi; omwana omotangi o Farao, oyogoikaransa ase ekerogo kiaye ki’obogambi, na omwana omotangi bw’omokuungu omosomba ore rogena gosia, ne ching’iti chintangi chionsi.
EXO 11:6 Erio ebirero ebinene inabibe ase ense yonsi ya Misiri, binde bitana koba bo, gose tibigocha koba bo naende nonya ng’ake.
EXO 11:7 Korende ase Abaisraeli, nonya nesese tegokogera omonto gose etugo. Erio momanye ng’a Omonene okorire ogwatananeka ase Abamisiri na Abaisraeli.
EXO 11:8 Na abasomba aba bao bonsi nabatirimboke gocha ase ’nde na batung’ameo, bakobora: Genda, karue aa, aye na abanto bao bonsi bakobwatie. Magega y’ayio nindue aa!” Erio agwo Musa akarua o Farao ore nekeririanda ekenene.
EXO 11:9 Omonene agateebia Musa. “Farao nagenderere gotabaigwa inwe; ase ayio ning’orokie amakumia ande ase ense ya Misiri.”
EXO 11:10 Musa na Aroni bagakora amakumia ayio onsi ase obosio bwa Farao, korende Omonene agakong’ia enkoro ya Farao, na ere taa Abaisraeli ribaga barue ase ense yaye.
EXO 12:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni aria ase ense ya Misiri, akabateebia.
EXO 12:2 “Omotienyi oyo nobe oyo bw’eritang’ani ase more, oyo bw’ogochaka emetienyi yo omwaka.
EXO 12:3 Genda oraarerie omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, obateebie: Rituko ria ikomi ri’omotienyi oyo kera omonto ore na mwaye achore emanwa, erio kera enyomba ebe nemanwa eyemo.
EXO 12:4 Korende onye abanto b’enyomba eyemo bare abake, batanyare koria emanwa eria bayekoore, rirorio ere na omogisangio oye, oyobasinyaine, basangere emanwa eyemo, koreng’ana buna omobaro bw’abaanto bareo. Ase kera emanwa goika mobare abanto abarache koyeria koreng’ana buna kera oyomo aranyare koria.
EXO 12:5 Mochore emanwa y’omwaka oyomo etari na kemocho ase omobere oye, ebe eng’ondi gose embori.
EXO 12:6 Mochigache goika rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi oyio. Agwo omoganda bwonsi bw’Abaisraeli bachinyenye mogoroba.
EXO 12:7 Barabwo baimokie amanyinga aria, bayagindie emetobwa ebere ya gesieri na omoribo o igoro bw’emetobwa, ase kera enyomba barayeriere emanwa eria.
EXO 12:8 Ase obotuko obwo barie chinyama chiria chisambire nomorero, amo nemegati etabekiri memera, ne chinyeni chindoro.
EXO 12:9 Timoria chinde imbese gose chiyekire ase amaache, korende chionsi goika chisambwe nomorero amo nomotwe na ebirenge, ne chinyama chianda.
EXO 12:10 Timotigaria gento kende goika mambia; onye kende kegotigara goika mambia mogesambe nomorero gesire.
EXO 12:11 Enchera morayerie nero eye: Mweboyie chinkini chiaino, mokong’e, mobeke ebikoroto ase amagoro aino, mobwate chinyimbo maboko aino, moyerie nomoayerero. Naki eyio n’Epasaka y’Omonene.
EXO 12:12 “Naki ase obotuko obwo ninche ng’ete ense ya Misiri, ing’ite abana abatangi bonsi ne ching’iti chintangi chionsi; ne chinyasae chionsi chia Misiri ninchigambie. Inche ninche Omonene.
EXO 12:13 Amanyinga ayio abe ekemanyererio ase chinyomba chiria morabe momenyete. Ekero ndarore amanyinga aria ning’ete mbatige inwe, na amaakwa aria takobanyora inwe abasirie, ekero ndaake ense ya Misiri.
EXO 12:14 Rituko eri inaribe ase more rituko rikoinyorwa, na inwe morirende ribe Rituko Rinene ri’Omonene. Nigo moraribwate ebiaare ase ebiaare, ribe rituko rinene ri’omoyega goika kare na kare.”
EXO 12:15 “Ase engaki y’amatuko atano na abere goika morie emegati etabekiri memera. Rituko rie ritang’ani morusie ememera korwa chinyomba chiaino kegima, ekiagera monto onde bwensi orarie omogati obekire ememera korwa rituko rie ritang’ani goika eria gatano na kabere, nigo araatananwe korwa ase obomo bw’Abaisraeli.
EXO 12:16 Ase rituko rie ritang’ani inamobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima, na ase rituko ria gatano na kabere boigo mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Ase amatuko ayio timokora meremo ende yonsi, otatiga okoroisia endagera ase kera omonto ayio oka naro morakore.
EXO 12:17 Goika mobe mokorenda rituko eri rinene ri’Emegati etabekiri memera, ekiagera ase rituko eri nario emeganda yaino yarusetigwe ase ense ya Misiri. Morende rituko erio ebiaare ase ebiaare. Oko nakwo korabe ogochika ase more kogenderera botambe.
EXO 12:18 “Goika morie emegati etabekiri memera, gochakera omogoroba bwe rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani goika omogoroba bwe rituko ri’emerongo ebere na rimo.
EXO 12:19 Ase engaki y’amatuko atano na abere ememera terorekana ase chinyomba chiaino nonya ng’ake; naki onde bwensi orarie egento kebekire ememera naatananwe korwa ase omoganda bw’Abaisraeli, onye ore omomenyi gose omobiare.
EXO 12:20 Timoria gento kende gionsi kebekire ememera; mobe mokoria emegati etabekiri memera aande onsi morabe momenyete.”
EXO 12:21 Erio Musa akarangeria abagaaka bonsi b’Abaisraeli, akabateebia, “Genda mochore chimanwa echirabaisane abanto ba kera enyomba, mochinyenye chibe chimanwa chi’omoyega bw’Epasaka.
EXO 12:22 Erio moimokie chinsagia chia hisopo, mochitobeke ase amanyinga are egetaabo ime, mogindie omoriibo bw’emetobwa ya gesieri igoro amo nemetobwa eria ebere. Onde tabaisa gosoka korwa nyomba mwaye goika mambia.
EXO 12:23 Inaki Omonene nache aete ense ya Misiri aite Abamisiri, korende ekero ararore amanyinga agindirie omoriibo bw’emetobwa ya gesieri igoro na emetobwa eria ebere, nigo araete egesieri ekio, gose tagotiga oria omosiria asoe chinyomba chiaino abaite.
EXO 12:24 Ring’ana eri goika morirende, ribe ogochika kwaino, inwe amo nabana baino kogenderera botambe.
EXO 12:25 Ekero moraike ase ense eri’Omonene arabae, buna abarierete eira, goika mobe mokomoruera ekeng’wanso eke.
EXO 12:26 Na agwo ekero abana baino barache kobaboria: Engencho y’amang’ana aya ninki?.
EXO 12:27 Inamobairanerie: Eke nekeng’wanso gi ’Epasaka y’Omonene, ekiagera naetete chinyomba chi’Abaisraeli aaria Misiri ekero aitete Abamisiri, korende agatiga chinyomba chiaito.” Erio Abaisraeli bagatung’ama inse, bagasasiima Nyasae.
EXO 12:28 Abaisraeli bakagenda, bagakora onsi ay’Omonene achigete Musa na Aroni.
EXO 12:29 Bogachia koba botuko gati, Omonene agaita abana abatangi bonsi ase ense ya Misiri, gochakera omwana omotangi o Farao oyoikaransete ase ekerogo kiaye ki’obogambi, goika omwana omotangi bw’omonto osibire echela, boigo ne ching’iti chintangi chionsi chigaitwa.
EXO 12:30 Farao, amo nabasomba baye bonsi, na Abamisiri bonsi bakaboka botuko. Ebirero ebinene bikaba ase ense yonsi ya Misiri, ekiagera nyomba ende tiyatigarete monto atakwete.
EXO 12:31 Erio Farao akarangeria Musa na Aroni obotuko boria, akabateebia, “Imoka, morue aa ase abanto baane, inwe na Abaisraeli bonsi! Genda mokorere Omonene buna mwabeire mokoboria!
EXO 12:32 Ira ching’ondi chiaino ne chiombe chiaino buna mwaboririe, morue aa; monsabere, na inche nsesenigwe.”
EXO 12:33 Abamisiri bagasorora Abaisraeli, bakabaayereria barue ase ense yabo; naki nigo bateebete ng’a, “Aande nigo torabaise gokwa intwe twensi.”
EXO 12:34 Abanto abwo bakaimokia amasie abo konya atarabekwa memera, bakaboa ebituba biabo, ebi baare oboseemiara obosie, ase ebitambaa biabo baare kwambara, bakabibogoria ase amareko abo.
EXO 12:35 Abaisraeli konya bakorire buna Musa abateebeetie; konya basabire korwa ase Abamisiri ebinto bie chifeta na ebie chitaabu amo ne chianga.
EXO 12:36 Omonene konya oeire abanto abwo ogwancherwa ase Abamisiri, na barabwo bakabaa kende gionsi eki baganetie. Ase enchera eye bagasakora Abamisiri.
EXO 12:37 Abaisraeli bakamanora kogenda namagoro korwa Ramesesi, bagaika Sukoti. Nigo barenge abasacha koreng’ana chilifu amagana atano na rimo (600,000), abakungu na abana tibaabaretwe.
EXO 12:38 Na omoganda omonene mono bw’abaanto b’ebisaku ao ao bakagenda komo, bakairana ching’ondi, ne chiombe, ne chitugo chinde chinyinge mono.
EXO 12:39 Ase obosie boria konya botarabekwa memera obwo barentanete korwa Misiri bakaroisia emegati etabekiri memera. Ememera tiyarengeo, ekiagera nigo baseretigwe korwa Misiri ase obwango, bataranyora ribaga koroisia endagera bagochia koria.
EXO 12:40 Abaisraeli konya bamenyire ase ense ya Misiri ase engaki y’emiaka amagana ane, na emerongo etato (430).
EXO 12:41 Ase rituko erio erio riomoerio bwe emiaka eyio amagana ane, na emerongo etato, emeganda yonsi y’Omonene ekang’anya korwa ase ense ya Misiri.
EXO 12:42 Obotuko obwo nigo bwarenge obotuko bw’okorenda, ekero Omonene arenge ang’e ase okong’anyia Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri. Obwo nobotuko Omonene, bogwenerete korendwa n’Abaisraeli ebiaare ase ebiaare.
EXO 12:43 Omonene agateebia Musa na Aroni, “Omoroberio bw’Epasaka noro oyo: Omonto omomenyi tabaisa koyeria,
EXO 12:44 korende omosomba onde bwensi omogorwa chitaabu ere ayerie gokwamwarokirie.
EXO 12:45 Omogeni omenyete ase more, gose omonto orikire tibayeria Epasaka eyio.
EXO 12:46 Goika erierwe enyomba eyemo ime, timobaisa gosokia chinyama chinde isiko; timobuna riuga riaye rinde rionsi.
EXO 12:47 Omoganda bwonsi bw’Abaisraeli goika osange omoyega oyio.
EXO 12:48 Onye omomenyi omenyete bwoo bwanchete koria Epasaka y’Omonene, ere na abasacha bonsi abare amo nere goika barokigwe. Erio anyare koria Epasaka, na ere abe buna omobiare oino. Korende onde bwensi otarokiri tayeria.
EXO 12:49 Ogochika nokomo ase omobiare bw’Abaisraeli na omomenyi oyomenyete ase egati yaino.”
EXO 12:50 Abaisraeli bonsi bagakora buna Omonene achigete Musa na Aroni.
EXO 12:51 Ase rituko erio eri’Omonene akang’anyia emeganda yonsi y’Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri.
EXO 13:1 Omonene agateebia Musa,
EXO 13:2 “Nyatananere kera omwana omotangi bw’Abaisraeli, oyo okoigora enda ya ng’ina, ne ching’iti chintangi boigo. Ekiagera kera omwana omomura omotangi bw’Abaisraeli noyone ne ching’iti chitangi boigo nechiane.”
EXO 13:3 Erio Musa agateebia abanto, “Mobe mokoinyora rituko eri mwang’anyete korwa ase ense ya Misiri, ense eyio mwarenge abasomba, ekiagera Omonene abang’anyetie korwa agwo nokoboko kwaye gwe chinguru. Ase rituko erio omogati obekire ememera toriegwa.
EXO 13:4 Rituko ria reero ase omotienyi bw’Abibu nario mokong’anya korwa aa.
EXO 13:5 Omonene nabarierete chisokoro chiaino eira ng’a nabae ense y’Abakanaani, na Abahiti, na Abaamori, na Abahivi, na Abayebusi. Eyio nense entenenku ere namabeere na obooke. Ekero arabaikie agwo goika mobe mokomoruera ekeng’wanso eke ase omotienyi oyio.
EXO 13:6 Ase engaki y’amatuko atano na abere mobe mokoria emegati etabekiri memera; ase rituko ria gatano na kabere ribe Rituko Rinene ri’Omonene.
EXO 13:7 Emegati etabekiri memera eriegwe ase amatuko atano na abere. Emegati ebekire ememera, gose ememera emenyene, tibirorekana ase ense yaino engima.
EXO 13:8 Ekero mogochaka omoyega, ase rituko erio moteebie abana baino buna nigo mogokora ayio onsi ase okoinyora ay’Omonene abakorerete ekero abang’anyetie korwa Misiri.
EXO 13:9 Amang’ana aya abe ekemanyererio ase okoboko kwao, na ase obosio bwao abe ekeinyorio kegokoinyoria, erinde ogenderere gokwana amachiiko y’Omonene, ekiagera Omonene nakong’anyetie korwa Misiri nokoboko kwaye gwe chinguru.
EXO 13:10 Ase ayio ogochika oko goika korende omwaka ase omwaka ase engaki eyio echiikire.”
EXO 13:11 “Ekero Omonene arakorae na kogoikia ase ense ya Kaanani, eyio akorierete eira, aye amo ne chisokoro chiao, na akoyee,
EXO 13:12 omorwere omonene kera omwana omomura omotangi; na kera eng’iti entangi y’e tugo yao, echio nigo chirabe echi’Omonene.
EXO 13:13 Korende kera emori entangi y’etigere goika oyeboorie ase okorua emanwa y’eng’ondi ebe ekeng’wanso. Onye tibwancheti koyebooria goika oyebune ebigoti. Kera omwana omoisia omotangi o Mwanyabaanto goika omoboorie.
EXO 13:14 Engaki erache omwana oo karakoborie: Engencho y’amang’ana aya ninki? Goika omoiranerie: Ase okoboko kwaye gwe chinguru Omonene agatong’anyia korwa Misiri agwo ase twarenge abasomba.
EXO 13:15 Naki ekero Farao akong’etie enkoro yaye akaanga gotoa ribaga kogenda, Omonene agaita kera omwana omotangi ase ense ya Misiri amo ne ching’iti chintangi chionsi. Nakio gekogera nkoruera Omonene kera eng’iti entangi ye tugo yane, na omwana one omomura omotangi nigo nkomobooria.
EXO 13:16 Amang’ana aya goika abe ekemanyererio ase okoboko kwao na ase obosio bwao, ekiagera Omonene natorusetie korwa Misiri nokoboko kwaye gwe chinguru.”
EXO 13:17 Ekero Farao aete Abasiraeli ribaga bagende, Nyasae tabaraete baetere ense y’Abafilisti, nonya enchera eyio yarenge omobutokanio. Nyasae nigo arengereretie ng’a aande onye abanto aba bagochia koumera esegi mbaabaisa koirana Misiri.
EXO 13:18 Ase ayio Nyasae akabaraa goetanana ase erooro gochia Enyancha Embariri. Na Abaisraeli bakarua ase ense ya Misiri bare nebirwanero bi’esegi.
EXO 13:19 Musa akairana amauga a Yusufu buna konya Yusufu amochikiire konya atarakwa. Nigo konya otianirie Abaisraeli, agateeba, “Ekero Nyasae arabachere abakoonye morue ase aa, goika moire amauga aane, mogende naro.”
EXO 13:20 Barabwo bakaimoka bakarua Sukoti, bagatoora agwo Etamu aase erooro echakerete.
EXO 13:21 Omonene akaba okobatang’ana, mobaso ase riire riare buna esiiro koborokia enchera, na botuko ase omorero orenge buna esiiro kobaa oborabu, erio barore ase bakogenda, omobaso na obotuko.
EXO 13:22 Riire riria riare kobaraa mobaso nigo riarenge bosio bwabo botambe, na omorero botuko, toruete ase amasio abo.
EXO 14:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia.
EXO 14:2 Bateebie Abaisraeli ng’a bairane gochia Pi‐Hahiroti, batoore agwo ase egati ya Migidoli na enyancha kororia Baali‐Sefoni ase enyancha mbarabare.
EXO 14:3 Farao narengererie ng’a Abaisraeli batantanire enchera bakogenda, na erooro yabatangire tibagenda.
EXO 14:4 Inche ninkong’ie enkoro ya Farao, erio ababwatie korwa magega, na inche ninyenyorere ogotogigwa ase okobua Farao amo nomoganda oye bwonsi, na Abamisiri bamanye ng’a inche ninche Omonene. Abaisraeli bagakora buna bateebetigwe.
EXO 14:5 Ekero Farao, omorwoti o Misiri, ateebetigwe ng’a Abaisraeli batamire, ere amo nabasomba baye bakaonchora ebirengererio biabo, bakaboora, “Inki eke twakora? Tokaa Abaisraeli ribaga korua aa ase barenge gotokorera.”
EXO 14:6 Erio Farao akabeeka egari yaye y’esegi amo na abarwani baye b’esegi ang’e.
EXO 14:7 Naende akaira chigari amagana atano na rimo, echi achorete, amo ne chigari chinde chionsi, na abariini chituoni bachiriinete.
EXO 14:8 Omonene agakong’ia enkoro ya Farao, omorwoti o Misiri, na ere akabwatia Abaisraeli korwa magega, ekero barabwo bang’anyete bare nobomwenu.
EXO 14:9 Abamisiri bakababwatia korwa magega amo ne chibarasi chionsi, ne chigari chia Farao, na abariini chibarasi chiaye, na abarwani baye bonsi, bakabanyora batoorire enyancha mbarabare, ang’e na Pi‐Hahiroti kororia Baali‐Sefoni.
EXO 14:10 Ekero Abaisraeli barigereretie magega bakarora Farao na abarwani baye b’esegi bakobabwatia korwa magega, erio agwo barabwo bakaba nobwoba obonene, bakarera ase Omonene.
EXO 14:11 Erio bagateebia Musa, “Inee! Chimbeera tichiarenge Misiri? Nase ayio ogatorenta toche gokwera aa ase erooro? Igo gwatokorera bobe ekero gwatorusia korwa Misiri!
EXO 14:12 Titwagotebetie ayio aaria Misiri? Tokagoteebia ng’a: Totige tokorere Abamisiri. Naki anga mbuya tware gokorera Abamisiri kobua gokwera aiga ase erooro.”
EXO 14:13 Musa akabateebia Abaisraeli, “Timwoboa, motenene bokong’u reero morore buna Omonene arabatoorie; naki Abamisiri abamorooche reero iga, timokobarora naende nonya ng’ake.
EXO 14:14 Omonene nabarwanere inwe, na inwe mokire‐kiri rioka.”
EXO 14:15 Omonene akaboria Musa, “Inki okorera ase ’nde? Bateebie Abaisraeli bagenderere bosio.
EXO 14:16 Aye imokia enyimbo yao, na orambore okoboko kwao igoro y’enyancha, erinde yaatananeke, Abaisraeli banyare goeta egati y’enyancha ase ense enkamoku.
EXO 14:17 Rora, ninkore chinkoro chi’Abamisiri chibe chinkong’u, barabwo mbaababwatie korwa magega. Nabo inche inyenyorere ogotogigwa ase okobua Farao amo nemeganda yaye yonsi, ne chigari chiaye, na abariini chibarasi chiaye.
EXO 14:18 Na Abamisiri nabamanye ng’a ninche Omonene, ekero nkwenyorera ogotogigwa ase okomobua Farao amo ne chigari chiaye na abariini chibarasi chiaye.”
EXO 14:19 Erio omomalaika o Nyasae, oyio otang’aine omoganda bw’Abaisraeli, akairana magega yabo. Ne riire riria riateneine buna esiiro bosio bwabo rikairana magega yabo,
EXO 14:20 rikabeera gati y’omoganda bw’Abaisraeli na oyo bw’Abamisiri. Agwo riire riria rikabao amo nomosunte; korende ase obotuko riire rikarenta oborabu. Na ase obotuko obogima omoganda oyomo toikanete ang’e noyonde.
EXO 14:21 Erio Musa akarambora okoboko kwaye igoro y’enyancha; n’Omonene agasukia enyancha gochia magega ne chinguru chi’omwaga okorwa moocha okagusa obotuko obogima. Naboigo agakora enyancha koba ense enkamoku. Amache agaatananeka,
EXO 14:22 na Abaisraeli bagaeta egati y’enyancha ase ense enkamoku. Amache akaba agotenena buna orwaki ensemo ya borio na ensemo ya bomosi ase bare.
EXO 14:23 Na Abamisiri bagasoa na kobabwatia gochia gati y’enyancha amo ne chibarasi chionsi chia Farao, ne chigari chiaye, na abariini chibarasi.
EXO 14:24 Bwachia koba mambia, Omonene akaba origereretie omoganda bw’Abamisiri korwa ase esiiro y’omorero na eye riire, akabatantania.
EXO 14:25 Omonene akagokora amagoro e chigari chiabo, goika bagasinywa kogenda bosio. Erio Abamisiri bagateeba, “Tiga totame korwa ase Abaisraeli, ekiagera Omonene nkobarwanera are mamincha yaito intwe Abamisiri.”
EXO 14:26 Omonene agateebia Musa, “Rambora okoboko kwao igoro y’enyancha, erinde amaache airanerane igoro y’Abamisiri, ne chigari chiabo amo nabariini chibarasi.”
EXO 14:27 Musa akarambora okoboko kwaye igoro y’enyancha, na ekero bwachia gokiamoka, amaache akairana ase konya are botambe. Abamisiri bagatema gotama korwa ase amaache, korende Omonene akabasiria ase amaache.
EXO 14:28 Amache akairanerana, akamera chigari, na abariini chibarasi amo nomoganda bwonsi bw’abarwani ba Farao, obatunyanete Abaisraeli, gochia ase enyancha. Monto onde tatigara nonya noyomo.
EXO 14:29 Korende Abaisraeli bakagenderera goeta egati y’enyancha ase ense enkamoku, amaache akaba ateneine buna orwaki ensemo ya borio na ensemo ya bomosi ase bare.
EXO 14:30 Naboigo ase rituko riri’Omonene atooretie Abaisraeli korwa ase amaboko ’Abamisiri; na Abaisraeli bakarora Abamisiri bakwete bacheng’enenete ase engegu y’enyancha.
EXO 14:31 Na ekero Abaisraeli baroche buna Omonene aorokirie okobua kwaye okonene igoro y’Abamisiri, bakamoiroka Omonene, bakamwegena Omonene na Musa, omosomba oye.
EXO 15:1 Erio Musa na Abaisraeli bakamoterera Omonene ogoteera oko, bagoteeba: Nimoterere Omonene, ekiagera ere obuire ase okobua okonene; chibarasi amo nabachiriinete obarimeirie ase enyancha ime.
EXO 15:2 Omonene nere chinguru chiane, nimoterere ere, ere nogotooreka kwane. Ere Nyasae one, nimotogie; ere Nyasae o tata, ninterere obonene bwaye.
EXO 15:3 Omonene nomorwani bwe chiseegi, Omonene nario erieta riaye.
EXO 15:4 Orutire chigari chia Farao amo nomoganda oye ase enyancha ime; abarwani baye abachore obarimeirie ase enyancha embariri.
EXO 15:5 Amache abatubire, barimeire chindiba ime buna rigena rikorutwa.
EXO 15:6 Omonene, okoboko kwao gw’okorio nkore nokobua okonene, Omonene, okoboko kwao gw’okorio ngosenyente ababisa.
EXO 15:7 Ase okobua kwao okonene nigo okobaiyeria inse abagokoimokera; endamwamu yao ekobera, nigo ekobasamba buna chimboba chinyomo.
EXO 15:8 Ase omoika korwa ase chimioro chiao amaache akaimoka, agatenena buna orwaki, enyancha egakamoka goika inse kegima.
EXO 15:9 Omobisa agateeba, “Nimbabwatie, mbaikeere, mbiatanane ebi ndasakore, omoyo one oisaneke; ninsomore omoyio one o birende, nimbasirie nokoboko kwane.”
EXO 15:10 Naboigo ekero aye kwagusete buna omwaga, amaache akabamera; bakamerwa buna embunde ekorimera ase amaache amange ime, yarika inse.
EXO 15:11 Omonene, ning’o onga buna aye ase egati ye chinyasae? Ning’o onga buna aye ore nobonene na obochenu? Naye ogwenerete koirokwa na gotogigwa, aye naye oyogokora amakumia.
EXO 15:12 Ekero kwaramborete okoboko kwao gw’okorio, ense ekabamera.
EXO 15:13 Ase chiira chiao chi’obwanchani chiria kwabarierete okaraa abanto aba kwabooretie, ase chinguru chiao okabaikia ase obomenyo bwao obochenu.
EXO 15:14 Abanto b’ebisaku bakayaigwa, bagatengechigwa ase omoondoko, omoichano na obororo bikabwata abamenyete Bofilisti.
EXO 15:15 Abagaambi b’Edomu bakaondoka, abanto abanene ba Moabu bakabwatwa nomotengecho, na abanto bonsi ba Kaanani bakerusia moyo.
EXO 15:16 Omoondoko na obwoba bikababwata; ase engencho y’okobua gw’okoboko kwao bagatenena, bagakira‐kiri buna amagena, goika abanto bao baetire, ee, Omonene, goika abanto bao kwabooretie baetire.
EXO 15:17 Nobasoyie na kobabeeka ase egetunwa kiao aye omonyene, aase aria kweroiseretie, aye Omonene, obomenyo obochenu kwaagachete namaboko ao.
EXO 15:18 Omonene nagaambe kare na kare.
EXO 15:19 Ekero chibarasi chia Farao, amo ne chigari na abariini basoete nyancha ime, Omonene akairania amaache igoro yabo, akabatuba; korende Abaisraeli bagaeta egati y’enyancha ase ense enkamoku.
EXO 15:20 Na Miriamu omobani, omoiseke omwabo Aroni, akaimokia ekebangarara kiaye, na abakungu bonsi bakamobwatia bakobugia ebibangarara biabo na goteenga.
EXO 15:21 Miriamu akabaterera ogoteera kogoteeba, “Moterere Omonene, ekiagera ere obuire ase okobua okonene, chibarasi amo nabachiriinete obarimeirie ase enyancha ime.”
EXO 15:22 Erio Musa agatang’ana Abaisraeli kogenda orogendo korwa ase Enyancha Embariri gochia erooro ya Suri. Bagataara ase engaki y’amatuko atato ase erooro, na tibanyora maache.
EXO 15:23 Erio bagaika aase are korokwa Mara, tibanyara konywa amaache arengeo, ekiagera arenge amaroro mono. Nakio kiagerete aase aria akarokwa Mara.
EXO 15:24 Agwo abanto bakemurunganeria Musa, bakamobooria, “Ninki tokonywa?”
EXO 15:25 Musa akarera ase Omonene, n’Omonene akamworokia ekeng’ese kio omote. Omote oyio Musa akayoruta amaache ime, na amaache aria akaba amaansu. Agw’Omonene akabeekera abanto amaachiko akobaraa, na agwo akaba okobateema.
EXO 15:26 Akabora, “Oise koigwera aya inche Omonene oo ngokwana, na koyakora ayare boronge ase amaiso aane, na gotegerera amaachiko aane, na kobwata emeroberio yane yonsi, rirorio inche tingokobekera amarwaire ande onsi buna aria nabeekerete Abamisiri; naki ninche Omonene oo, oyogokogwenia.”
EXO 15:27 Erio abanto bagaika Elimu; agwo chinsoko nchiarengeo ikomi na ibere, na emekendo emerongo etan’abere (70). Bagatoora agwo ang’e namaache.
EXO 16:1 Omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okamanora na koimoka korwa Elimu, na ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi o kabere magega kobarure ense ya Misiri, bagaika ase erooro ya Sini, eyio ere egati y’Elimu na Sinai.
EXO 16:2 Agwo ase erooro omoganda bwonsi bwa Abaisraeli bakemurunganeria Musa na Aroni,
EXO 16:3 bakabateebia, “Nanga mbuya onye twakwerete ase amaboko a ’Omonene aaria ase ense ya Misiri. Agwo tware goikaransa ase chinyongo chie chinyama, tware koria endagera ende enyinge, twaigota. Korende bono mwatorentire aa ase erooro ase ogotoita intwe twensi nenchara.”
EXO 16:4 Eri’Omonene agateebia Musa, “Rora, nimbatwerie endagera korwa igoro. Kera rituko abanto bagende isiko, basangererie eyekobaisana ase rituko erio. Ase enchera eyio inche mbateeme gose mbabwatie amachiiko aane.
EXO 16:5 Korende rituko ria gatano na rimo goika basangererie na koroisia ara kabere buna bagosangereria amatuko ande.”
EXO 16:6 Erio Musa na Aroni bagateebia Abaisraeli bonsi, “Mogoroba reero inwe nario moramanye ng’a Omonene nere obarusetie korwa ase ense ya Misiri,
EXO 16:7 na mambia inamorore obonene bw’Omonene, ekiagera ere oigure buna mwamwemurunganeirie. Ee, mwamwemurunganeirie Omonene, tari intwe. Intwe inki toisaine moratuemurunganerie?”
EXO 16:8 Naende Musa agateeba, “inwe buna morore obonene bw’Omonene ekero arabae chinyama morie mogoroba, na mambia abae omogati morie, moigote ekiagera ere oigure buna mwamwemurunganeirie. Inki mokwemurunganeria ase tore? Intwe titoisaini gento. Tari intwe mwemurunganeirie, korende n’Omonene.”
EXO 16:9 Musa agateebia Aroni, “Bateebie omoganda bwonsi bw’Abaisraeli basuke gocha ase obosio bw’Omonene, ekiagera oigure okwemurungania kwabo.”
EXO 16:10 Ekaba ekero Aroni arenge gokwana nomoganda bwonsi bw’Abaisraeli, barabwo bakeonchora bakarigereria gochia ase erooro, bakarora obonene bw’Omonene bokooroka korwa ase riire.
EXO 16:11 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 16:12 “Naigure okwemurungania kw’Abaisraeli. Kwana nabarabwo, obateebie ng’a engaki ya mogoroba mbaegwe enyama barie, na mambia inabarie omogati. Erio bamanye ng’a ninche Omonene, Nyasae obo.”
EXO 16:13 Mogoroba chinkware chigaacha, chigaichora ase batoorete, na mambia yaye aase onsi aetanaine aase aria akanyorwa atoorire riimi.
EXO 16:14 Na ekero riimi riakamokire, bakarora inse aria ase erooro ebinto binga buna amagoocho, bikarorekana buna obosie oborabu.
EXO 16:15 Ekero Abaisraeli babiroche tibamanyete gose mbinto ki, bagachaaka koborania barabwo ase barabwo, “Mbinto ki biria?” Musa akabateebia, “Oria nomogati oy’Omonene abaeire morie.
EXO 16:16 Ring’ana erio nario Omonene achigete: Sangereria endagera eyio, kera oyomo buna agwenerete, ebimunu bibere ase kera omonto. Kera omonto asangererie buna abwate abanto bang’ana ase eema yaye.”
EXO 16:17 Abaisraeli bagakora bo, bagasangereria abande enyinge, na abande enke.
EXO 16:18 Korende ekero bayerengete ase ebirengo, oyosangereretie enyinge tatigaria kende, na ere oyosangereretie enke taremeretwe gento. Kera oyomo konya osangereirie buna okoria kwaye kwang’ana.
EXO 16:19 Musa akabateebia, “Monto onde tatigaria endagera ende goika mambia.”
EXO 16:20 Korende tibaigwera Musa; abande bagatigaria eyende goika rituko ria kabere, na mambia yaye bakayenyora yagundire na yasoirwe namakonde, na Musa akababea mono.
EXO 16:21 Ase igo kera emambia bakaba bagosangereria kera oyomo buna okoria kwaye kwang’ana; korende ekero omobaso oyesambire, yanyititoka.
EXO 16:22 Ase rituko ria gatano na rimo baba bagosangereria endagera eria ekerengo ara kabere, ase kera omonto ebimunu bine. Abagaaka bonsi b’omoganda bakagenda goteebia Musa amang’ana ayio.
EXO 16:23 Ere akabairaneria, “Ring’ana erio nario Omonene konya atebiire: Ankio nerituko richenu ri’ogotimoka, Esabato Enchenu yaatananirwe ase Omonene. Mosambe eki moganetie gosamba, na moiyeke eki moganetie koiyeka, na ebiratigare mobigache goika ankio.”
EXO 16:24 Na buna Musa abachigete bakagacha endagera eria yatigarete goika rituko ria kabere; ero tiyagunda etioke, gose tiyasogwa namakonde.
EXO 16:25 Musa akabateebia, “Karie eye reero, ekiagera reero n’Esabato yaatananirwe ase Omonene, ekiagera reero timokoyerora isiko ase erooro.
EXO 16:26 Ase amatuko atano na rimo mobe mokoyesangereria endagera eye, korende rituko ria gatano na kabere n’Esabato, endagera eyio tegotoka.”
EXO 16:27 Ase rituko ria gatano na kabere abande ase abanto baria bakagenda koyesangereria, tibayenyora.
EXO 16:28 Omonene agateebia Musa, “Ngoika ririri morabe mokwanga ogotebereria kwane na amachiiko aane?
EXO 16:29 Inyora ng’a inche Omonene nabaeire Esabato. Ase rituko ria gatano na rimo nkobaa endagera y’amatuko abere. Ase ayio, ase rituko eri ria gatano na kabere mobeere kera omonto aase aye, onde tabaisa korua inka.”
EXO 16:30 Naboigo abanto bakaba bagotimoka ase rituko ria gatano na kabere.
EXO 16:31 Abaisraeli bakaroka endagera eyio mana; ero nigo yare buna chinyeke chi’amaemba enkomba, chindabu, na obwansu bwaye nigo bware buna omogati ore nobooke.
EXO 16:32 Musa akabateebia, “Omonene otochikiire togache endagera eye inke ya Mana ase engencho ye chinderia chiaito, erinde banyare gocha korora endagera eye Omonene atoete torie ase erooro, ekero atorusetie korwa ase ense ya Misiri.”
EXO 16:33 Musa agateebia Aroni, “Imokia ekeguuru, obeke ebimunu bibere bia mana imeo, oyebeke ase obosio bw’Omonene egachwe ase engencho y’ebigori bigochi‐gocha.”
EXO 16:34 Buna Omonene achigete Musa, naboigo Aroni ayebegete bosio bw’Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori, ekagachwao.
EXO 16:35 Abaisraeli bakagenderera koria mana engaki y’emiaka emerongo ene, goika bagaika aase ense abanto bamenyete; ense yarenge orobebe rw’ense ya Kaanani.
EXO 16:36 (Ekerengo ki’ebimunu bibere ekio nensemo ya ikomi y’ekerengo gi’efa.)
EXO 17:1 Omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okaimoka korwa erooro ya Sinai. Barabwo bakabwatia orogendo rwabo, bakana‐gotoora buna Omonene abachiigete, Bagaika Refidimu, bagatoora aroro, korende mache tarengeo abanto baare konyara konywa.
EXO 17:2 Erio abanto bakomania Musa, bagoteeba, “Toe amaache tonywe!” Musa akabateebia, “Nase ki mokonyomania? Nase ki mogoteema Omonene?.”
EXO 17:3 Agwo bakaba nerang’o enene y’amaache, bakemurunganeria Musa, bakaboora, “Ninki gwatoruseria Misiri gocha aa, amo nabana baito ne chitugo chiaito, togokwa ase erang’o?”
EXO 17:4 Musa akarera ase Omonene, akabora, “Ninki ngokorera abanto aba? Barabwo nigo bare ang’e kong’aka amagena.”
EXO 17:5 Omonene akairaneria Musa, “Oete bosio bwa abanto aba, oire abagaaka bande b’Abaisraeli, oire boigo nenyimbo yao, eria kwaagete orooche, motang’ane abanto mogende.
EXO 17:6 Nondore inteneine agwo ase egetare kia Horebu, nkoganyete. Oake egetare, na amaache arwe aroro, erinde abanto banyore banywe.” Musa agakora bo ase amasio ’abagaaka b’Abaisraeli.
EXO 17:7 Akaroka aase aria Masa na Meriba, ase engencho y’eriomana ri’Abaisraeli, naende ekiagera abanto bamoteemete Omonene, bakoboora, “Inee! Omonene nare aa ase egati yaito, gose taiyo?”
EXO 17:8 Erio Abaameleki bakaoroka na korwania Abaisraeli aaria Refidimu.
EXO 17:9 Erio Musa agateebia Yoshua, “Tochorere abanto bagende korwana n’Abaameleki ankio; inche ninche ’ntenene ekegoro igoro, na enyimbo ya Nyasae in’yebwate koboko kwane.”
EXO 17:10 Yoshua agakora buna Musa amotebetie, akarwania Abaameleki, na Musa, na Aroni, na Huri bagatiira gochia ekegoro igoro.
EXO 17:11 Ekaba Musa kaimokirie amaboko aye igoro, rirorio Abaisraeli babua, na kayairanirie inse, Abaameleki babua.
EXO 17:12 Ekero amaboko a Musa arosire, Aroni na Huri bakaimokia rigena, bakaritereka inse, na Musa akariikaransera. Erio bakaba bagosiira amaboko a Musa, oyomo okoboko gwo korio, na oyonde ogwokobee. Naboigo bakamosiira goika erioba rikagwa.
EXO 17:13 Na igo Yoshua akabua Abaameleki kegima, akabaita nemioro.
EXO 17:14 Omonene agateebia Musa, “Yarike amang’ana aya ase egetabu, abe amang’ana ’okoinyorwa, oteebie Yoshua ng’a ninsirie Abaameleki erio bebwe kegima, tibaabaisa koinyorwa inse y’erioba.”
EXO 17:15 Musa akaagacha egesasiimero agwo, agakeroka “Yahwe Nisi”, engencho yaye, “Omonene nebendera yane y’esegi”,
EXO 17:16 agateeba, “Ninyimokie okoboko kwane igoro, kobe ekemanyererio ki’Omonene, na gotiana ng’a Omonene nigo aragenderere korwania Abaameleki ebiaare ase ebiaare.”
EXO 18:1 Jethiro, Omokuani o Midiani, ise biara Musa, akaigwa amang’ana onsi aya Nyasae akorerete Musa na Abaisraeli, abanto baye, na buna abang’anyetie korwa Misiri.
EXO 18:2 Jethiro akaretana Sipora moka Musa ekiagera Musa konya omoiranirie ase ise.
EXO 18:3 Naboigo akarentana Gerisomu na Eliezeri, abana abamura babere ba Musa. (Musa nigo ateebete, “Nabeire omomenyi ase ense engeni”), na akaroka omwana oyomo Gerisomu.
EXO 18:4 Boigo akaroka omwana oye okabere Eliezeri agateeba, “Nyasae o tata obeire omokonyi one, agantooria korwa ase ogoita gwa Farao”.
EXO 18:5 Nabo Jethiro, ise biara Musa, amo na moka Musa na abana baye babere, bagacha ase erooro aase Musa konya atoorire ase egetunwa kia Nyasae.
EXO 18:6 Konya otomire amang’ana ase Musa buna ngocha are aretane moka Musa nabana baye babere.
EXO 18:7 Erio Musa agasoka komoorotota, agatung’ama na komonyunyunta. Ekero bakwananirie bagasoa ase eema.
EXO 18:8 Musa agateebia ise biara aya onsi Omonene akorerete Farao amo n’Abamisiri ase engencho y’Abaisraeli, na obokong’u bwonsi obwo banyorete inchera, naende buna Omonene abatooretie.
EXO 18:9 Ekero Jethiro aigwete amaya onsi Nyasae akorerete Abaisraeli ase okobatooria korwa ase amaboko ’Abamisiri akagoka mono,
EXO 18:10 akabora, “Omonene atogigwe, oyo obatooretie abanto baye korwa ase amaboko ’Abamisiri, na korwa ase Farao.
EXO 18:11 Bono namanyire ng’a Omonene nomonene kobua chinyasae chinde chionsi, ekiagera atooririe abanto baye korwa ase Abamisiri abwo baabaenenerete.”
EXO 18:12 Erio Jethiro ise biara Musa akamoruera Nyasae ekeng’wanso ki’ogosambwa na ebing’wanso binde bi’okonyenywa. Aroni amo nabagaaka bonsi b’Abaisraeli bagacha bakaragera amo nere, ase obosio bwa Nyasae.
EXO 18:13 Rituko ria kabere Musa agaikaransa kogamba ebiina bi’abaanto; na abanto nigo barengeo bamoetanaine korwa mambia goika mogoroba.
EXO 18:14 Ekero ise biara Musa aroche onsi aya Musa are gokorera abanto, akamobooria. “Inki eke ogokorera abanto? Naki oikaransete aye bweka, na abanto bagoetanaine korwa mambia goika mogoroba?”
EXO 18:15 Musa akamoiraneria ise biara, “Nekiagera abanto bagonchichera, bakorigia oboraai bwa Nyasae.
EXO 18:16 Ekero bomanire nigo bagocha ase ’nde, na inche nabagambera ebiina biabo na kobamanyia emeroberio ya Nyasae na amachiiko aye.”
EXO 18:17 Erio Jethiro agateebia Musa, “Enchera eye y’okobagambera ebiina biabo teri engiya.
EXO 18:18 Nigo okorosigwa, aye amo nabaanto aba bonsi bare aa. Naki emeremo eye nemerito mono asore, tokonyara koyekora aye bweka.
EXO 18:19 Bono ntegerera, ngoteebie chisemi chingiya orakore, na Nyasae nabe amo naye. Aye kabe oyo ogotenenera abanto ase obosio bwa Nyasae, na komoirera amang’ana abo.
EXO 18:20 Goika oborokererie amachiiko na emeroberio, na obateebererie buna ebagwenerete babe na gokora.
EXO 18:21 Korende ochore abanto abamoirogete Nyasae, abegenwa, abatakorigia riaaki, abaranyare koba abaraai b’abaanto b’emeganda elifu, ne rigana, na emerongo etano, na ikomi.
EXO 18:22 Otige barabwo babe bakogambera abanto ebiina bia botambe. Ebiina ebikong’u birobio bakobirentere, korende ebire ebike babigambe barabwo boka. Ase enchera eyio egurube yao tekoba endito mono, ekiagera barabwo mbayebogorie amo naye.
EXO 18:23 Korakore igo, buna Nyasae aragochiikere, aye nonyore chinguru chi’okogenderera, na abanto aba bonsi ’nabagende chinka chiabo bare nomorembe.”
EXO 18:24 Musa agancha amang’ana aya ise biara amosemetie.
EXO 18:25 Agachora abanto b’Abaisraeli abaranyare gokora emeremo eyio, akababeeka babe abaraai b’Abaisraeli, b’emeganda elifu, ne rigana, na emerongo etano, na ikomi.
EXO 18:26 Barabwo bakaba bakogamba ebiina bi’abaanto botambe. Ebiina ebikong’u baba bakobirentera Musa, korende ebire ebike baba bakobigamba abanyene.
EXO 18:27 Erio Musa agakooba ise biara, akamotiga okogenda ase ense yaye.
EXO 19:1 Rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatato magega Abaisraeli kobarure ase ense ya Misiri, bagaika ase erooro ya Sinai.
EXO 19:2 Bakamanora korwa Refidimu, bagaika ase erooro ya Sinai, bagatoora kororia egetunwa gia Sinai.
EXO 19:3 Musa agatiira gochia egetunwa igoro koumerana na Nyasae. Omonene akamorangeria agwo ase egetunwa, akamoteebia, “Amang’ana aya naro orateebie abanto b’egesaku kia Yakobo, baria Abaisraeli:
EXO 19:4 Inwe mwarorire aya nakoreire Abamisiri, na buna nababogoretie inwe buna ekeongo ekobogoria amage aye ase chimbaaba chiaye, nabarentire aiga ase ’nde.
EXO 19:5 Bono komoranyigwere na kobwata okobwatana kwane kw’ogotianania, rirorio inamobe abanto baane. Naki ense yonsi neyane, korende inwe inamobe abanto baane abachore kobua abanto b’ebisaku binde.
EXO 19:6 Inwe inamobe oborwoti bwane, abanto bagonkorera buna abakuani, egesaku kiane egechenu. Amang’ana aya naro orateebie Abaisraeli.”
EXO 19:7 Erio Musa akagenda akarangeria abagaaka b’Abaisraeli amo, akabateebia amang’ana ayio onsi Omonene amochigeete.
EXO 19:8 Na abanto bonsi amo bakairaneria, bakaboora, “Ayio onsi Omonene atebiire, inatoyakore.” Musa nere akairera Omonene amang’ana abanto bairaneretie.
EXO 19:9 Omonene agateebia Musa, “Ninchiche asore inde ase riire ririto ime, erio abanto aba baigwe kongokwana naye, na barabwo bakwegene botambe.” Erio Musa agateebia Omonene amang’ana abanto bairaneretie.
EXO 19:10 Omonene agateebia Musa, “Genda ase abanto aba, obachene reero na ankio, naende obateebie basibie chianga chiabo,
EXO 19:11 bebeke ang’e goika mambia ende ekiagera ase rituko erio ria gatato, inche Omonene ning’ike ase egetunwa gia Sinai, agwo ase abanto bonsi barandore.
EXO 19:12 Aye goika obekere abanto aba orobebe roetanane egetunwa eke, obateebie: Mwerende, timotiira ase egetunwa igoro, gose timokuna chinsinyo chiaye. Onde bwensi oragekune nigo araitwe akwe.
EXO 19:13 Okoboko kw’omonto onde tigokuna omonto orakore ayio, korende nigo araakwe amagena gose araswe nemegwe. Aya achikirwe ase Mwanyabaanto na ase ching’iti, korende ekero egetureeri kerabugigwe, erio nario abanto baratiire gocha ase egetunwa.”
EXO 19:14 Musa agatirimboka korwa ase egetunwa gochia ase abanto, akabachena, na barabwo bagasibia chianga chiabo.
EXO 19:15 Musa akabateebia, “Mwebeke ang’e, na goika rituko ria gatato, timobaisa goika abakungu baino ang’e.”
EXO 19:16 Ase rituko ria gatato ekero kia mambia bikaba enkoba na okomesa, ne riire ririto rigaika ase egetunwa, na eriogi ri’egetureeri rikooga mono. Abanto bonsi ase egetwori bakaondoka na koiguswa.
EXO 19:17 Erio Musa agatang’ana abanto korwa ase egetwori bachie koumerana na Nyasae. Barabwo bagatenena ase egetunwa mbarabare.
EXO 19:18 Egetunwa gionsi gia Sinai kegatubwa nerioki, ekiagera Omonene aigete aroro ore ase omorero ime; na erioki rigachongororoka gochia igoro buna eri’eriko rinene ri’oboturi, na egetunwa ekegima gekanyegerigwa mono.
EXO 19:19 Eriogi ri’egetureeri rikagenderera kwoga mono kobua. Musa agakwana, na Nyasae akamoiraneria nogoaka gw’enkoba.
EXO 19:20 Omonene agaika ase egechuria ki’egetunwa gia Sinai, akarangeria Musa agende asare, na Musa agatiira gochiao.
EXO 19:21 Eri’Omonene agateebia Musa, “Tirimboka gochia inse ase abanto, obakuurere tibatamboka orobebe bache kondora. Baise gokora igo, abange babo mbakwe.
EXO 19:22 Na abakuani barabwo kobagocha ase ’nde, inche Omonene, goika bechene, timbaisa kobaa egesusuro.”
EXO 19:23 Musa agateebia Omonene, “Abanto aba tibakonyara gotiira gocha aa ase egetunwa gia Sinai, ekiagera aye omonyene ngwatokania, ogatoteebia: Beka orobebe roetanane egetunwa, na ogiatanane kebe egechenu.”
EXO 19:24 Omonene akamoteebia, “Tirimboka gochia inse, orente Aroni, motiire nere gocha aa. Korende abakuani na abanto tibaabaisa gotamboka orobebe gocha aa ase ’nde, mbaise kobaa egesusuro.”
EXO 19:25 Erio Musa agatirimboka gochia ase abanto, akabateebia amang’ana ayio.
EXO 20:1 Nyasae agakwana amang’ana aya onsi, agateeba,
EXO 20:2 “Inche ninche Nyasae Omonene, oyokorusetie ase ense ya Misiri, ase ense y’obosomba.
EXO 20:3 “Toba ne chinyasae chinde otatiga inche.
EXO 20:4 “Tobaisa gwekorera omogwekano bw’ogosasimwa, omogwekano o getongwa kende gionsi kere igoro, gose kere ense, gose kere ime ase amaache inse y’ense.
EXO 20:5 Tobaisa gotugama gose gosasiima emegwekano ekorire, ekiagera inche ninche Nyasae Omonene, Nyasae bwe risemi. Ase engencho y’amabe yabaibori nigo nkoa abana egesusuro goika ekiaare kia gatato na egia kane, abwo bangechete.
EXO 20:6 Korende nigo nkoborokia obwanchani bwane botari koera goika ebiaare chilifu, ase abwo banyanchete na babwatete amachiiko aane.
EXO 20:7 “Toriatora bosa na korikorera bobe erieta ria Nyasae Omonene, ekiagera Omonene tagotiga komoa egesusuro omonto oria okoriatora bosa na korikorera bobe erieta riaye.
EXO 20:8 “Riinyore na korisika rituko ri’Esabato, orirende ribe richenu.
EXO 20:9 Amatuko atano na rimo okore emeremo yao yonsi,
EXO 20:10 korende rituko ria gatano na kabere nerituko ri’Esabato, riatananetwe na Nyasae oo. Ase rituko erio tokora emeremo ende yonsi, aye, gose omwana oo, omomura gose omoiseke, nonya nomosomba oo, omomura gose omoiseke, gose chitugo chiao, gose omomenyi ore ase omochie oo.
EXO 20:11 Naki ase amatuko atano na rimo nar’Omonene atongete igoro na ense, ne chinyancha, na bionsi ebire imeo; agatimoka ase rituko ria gatano na kabere. Ase ayio Omonene agasesenia rituko ri’Esabato, akariatanana ribe richenu.
EXO 20:12 “Sika iso na nyoko, nario oramenye amatuko amange ase ense eye Omonene, are ang’e gokoa.
EXO 20:13 “Toita.
EXO 20:14 “Totomana.
EXO 20:15 “Toiba.
EXO 20:16 “Tomotebera omogisangio oo oborimo.
EXO 20:17 “Tobaisa kogania enyomba y’omoamate oo. Tobaisa kogania omokungu bw’omoamate oo, nonya nomosomba oye, omomura gose omoiseke, gose eng’ombe yaye, gose etigere yaye, gose kende gionsi omoamate oo abwate.”
EXO 20:18 Ekero abanto bonsi barooche okomesa, na koigwa enkoba na eriogi ri’egetureeri na korora egetunwa gekoimoka erioki, bakaiguswa, bagatenenera aare.
EXO 20:19 Barabwo bagateebia Musa, “Kwana naintwe aye omonyene, na intwe inatogotegerere, korende Nyasae takwana naitwe ekiagera ogokwana naintwe, nigo torakwe.”
EXO 20:20 Musa akabairaneria, “Timoondoka! Naki Nyasae nigo achire kobateema inwe, erio egere mogenderere komoiroka, erinde timokora ebibe.”
EXO 20:21 Abanto bonsi bagatenena aare, korende Musa ere akagenda ang’e ase riire riria rimwamu, ase Nyasae arenge.
EXO 20:22 Omonene agateebia Musa, “Amang’ana aya naro orateebie Abaisraeli: Inwe abanyene mwarorire ng’a nigo nakwanire nainwe korwa igoro.
EXO 20:23 Timwekorera chinyasae chinde chi’echifeta gose echie chitaabu chi’ogosasimwa; monsasime inche bweka.
EXO 20:24 Ong’agachere egesasiimero ki’amaroba, onduere ebing’wanso igoro yaye, ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’omorembe, korwa ase ching’ondi chiao, ne chiombe chiao. Kera aase ndatebe onsasimere, ninchiche asore, ngosesenie.
EXO 20:25 Onye gokong’agachera egesasiimero ki’amagena, tokeagacha namagena abaachire; ekiagera onye gokoyabaacha nebikorero biao, rirorio kwayabekire riko.
EXO 20:26 Naende totiirera ebiriinero igoro, gokogenda ase egesasiimero, egetirianda kiao tikebaisa kooroka.”
EXO 21:1 “Aya naro amachiiko orae Abaisraeli.”
EXO 21:2 Koragore omosomba Omoiberania, nigo aragokorere ase engaki y’emiaka etano nomo, korende omwaka o gatano na kabere mosibore agende ko tomoakana kende.
EXO 21:3 Onye ochete bwoo tarenge na mokungu, rirorio nabo aragende bweka, korende onye orenge nomokuungu, omokungu oye nigo aragende amo nere.
EXO 21:4 Onye omonene oye omonyuomeretie omokungu, na ere omoiboreire abana, abamura gose abaiseke, omokungu oria na abana baye nigo barabe enibo y’omonene oye; omosacha oria nigo ararueo ere bweka,
EXO 21:5 Korende omosomba oria karatebe: Nimwanchete omonene one amo na mokane, na abana baane, tinganeti korua ase obosomba bwane,
EXO 21:6 erio omonene oye amorente ase obosio bwa Nyasae, amoikie ase egesieri gose ase emetobwa ya gesieri na amotue ogoto kwaye n’esindake. Erio omonto oria abe omosomba oye ase obogima bwaye bwonsi.
EXO 21:7 “Omonto karaoonie omwana oye omoiseke koba omosomba, omoiseke oyio tagosiborwa buna abasomba abamura barasiborwe.
EXO 21:8 Onye omoiseke oyio tagwenereti omonene oye, oyorengereretie komokora abe mokaye, rirorio nigo araboorigwe airane. Omonene oye takoba ne ribaga komoonia ase egesaku ekegeni, ekiagera among’ainete.
EXO 21:9 Onye okomoa omomura oye abe mokaye, rirorio amwanche buna omwana oye omoiseke.
EXO 21:10 Onye omonto oyio okonyuoma omokungu o kabere, takorina oria omotang’ani endagera yaye, ne chianga chiaye na kende gionsi aganetie buna mokaye.
EXO 21:11 Atamokorereti amang’ana aya atato, goika aegwe ribaga arue bwoye ataakaneiri embooria.”
EXO 21:12 “Monto onde bwensi oraake omonto na amoite akwe, nere goika aitwe akwe.
EXO 21:13 Korende onye tamong’erete otatiga Nyasae omobegete ase amaboko aye, erio ninkworokie aase omoiti oria aratamere.
EXO 21:14 Korende omonto ogoita oyomwabo mweno ase obong’ainereria, ere goika aitwe akwe, naisa gotamera egesasiimero kiane.
EXO 21:15 “Onde bwensi oraake ise gose ng’ina, nere goika aitwe akwe.
EXO 21:16 “Onde bwensi oraibe omonto goika aitwe akwe, karabe omoonirie gose omobwate ase amaboko aye.
EXO 21:17 “Onde bwensi oraragererie ise gose ng’ina, nere goika aitwe akwe.”
EXO 21:18 “Abanto babere kobarabe bakorwana, na oyomo aake oyonde rigena, gose enkundi, amoate chingoma, echio chiramokore omorwaire goika araare borere,
EXO 21:19 karabe otimokire, naende asoke isiko gotaara ogwesiirera enyimbo, rirorio oria omoagete nigo aratigwe, otatiga amoakane ase engencho y’eng’eria eria asiririe ekero arwarete, na ere amorende goika agwene kegima.
EXO 21:20 “Omonto karaake omosomba oye, omomura gose omoiseke, nenyimbo, erinde akwere ase amaboko aye, goika aegwe egesusuro.
EXO 21:21 Korende omosomba oyio karagenderere koba moyo rituko erimo gose abere, omonto oyio takoegwa egesusuro, ekiagera omosomba oyio nenibo yaye.
EXO 21:22 “Abanto abasacha kobarabe bakorwana, na kogwera omokungu ore morito, na oborito bwaye bogwe, korende atabeti na bobe bonde, omonto oria omogwerete goika aakane buna omosacha bw’omokuungu oria araborie magega abagaambi kobanachire ekiina.
EXO 21:23 Korende omokungu oria karakwe, rirorio egesusuro kebe obogima ase obogima,
EXO 21:24 eriso ase eriso, na erino ase erino, okoboko ase okoboko, na okogoro ase okogoro,
EXO 21:25 ogosambwa ase ogosambwa, na eriote ase eriote, naende ogosionorwa ase ogosionorwa.
EXO 21:26 “Omonto karaake omosomba oye, omomura gose omoiseke, na komwata eriso, rirorio goika amotige abe omosibore ase engencho y’eriso riaye.
EXO 21:27 Naende Karamoake omosomba oye omomura gose omoiseke amogookore erino, goika amotige abe omosibore ase engencho y’erino riaye.”
EXO 21:28 “Eeri eise goita omonto, omosacha gose omokungu, ne ching’unchara chiaye, goika eakwe amagena ekwe, ne chinyama chiaye tichiriegwa; korende omonyene eng’ombe eyio taegwa egesusuro.
EXO 21:29 Korende eeri eyio, onye enarete goita abanto, na omonyene eeri eyio okuureirwe, na ere tayesibeti, ero keraite omonto, omosacha gose omokungu, nigo eraakwe amagena ekwe, na omonyene nere aitwe akwe.
EXO 21:30 Onye embooria ekoborigwa korwa asare, goika arue chionsi echi chiraganigwe, chibe embooria ase obogima bwaye.
EXO 21:31 Onye eng’ombe egoita omomura gose omoiseke ne ching’unchara chiaye, ogochika nakwo okwo okomo.
EXO 21:32 Onye eeri egoita omosomba, omomura gose omoiseke, omonyene eng’ombe nigo araakane omonyene omosomba oria chisekeli chi’echifeta emerongo etato, na eeri eria eitwe ase ogoakwa amagena.
EXO 21:33 “Omonto karatige engoro yasie, gose onye okunyire engoro na tayekuneka, na eng’ombe gose etigere egwe imeo,
EXO 21:34 rirorio omonyene engoro goika aakane omonyene etugo chitaabu. Erio eng’iti eria y akuure ebe eyaye.
EXO 21:35 Eeri y’omonto keraite ey’omonto onde ekwe, erio barabwo baoonie eeri eyio ere moyo, baatanane chitaabu echio, baatanane ne chinyama chi’eng’ombe eria y akuure boigo.
EXO 21:36 Korende onye emanyekanete ng’a eeri eria nigo enarete goita abanto, na omonyene tayesibeti, goika aakane omonyene eeri eria y akuure ase okomoa eeri eria ere moyo; na eria y akuure ebe eyaye.”
EXO 22:1 Omonto karaibe eng’ombe gose eng’ondi na koyenyenya, gose ayeoonie, nigo araakane chiombe isano ribaga ri’eng’ombe eyemo, ne ching’ondi inye ribaga ri’eng’ondi eyemo.
EXO 22:2 Igo emogwenerete aakane chionsi. Onye tabwati gento, ere omonyene goika aoonigwe ase engencho y’oboibi bwaye. Onye etugo eyio aiba ekonyorekana ase amaboko aye ere moyo, aakane ara kabere, onye neng’ombe, gose etigere, gose eng’ondi. Omoibi karanyorekane ogotagora enyomba botuko ase okoiba, nere aitwe akwe: omonto oria omoita takobarerwa oboiti obwo. Korende onye nigo amoita kobwakiire, rirorio nigo arabarerwe oboiti obwo.
EXO 22:5 “Omonto kararisie etugo yaye ase omogondo bw’endagera, gose oyo bw’emesabibu, na gotiga riicho riaye ririe endagera y’omonto onde, nere goika aakane endagera enoru korwa ase omogondo oye, gose eyere engiya korwa ase emesabibu yaye.
EXO 22:6 “Onye omonto ogosamba omorero, na omorero oyio bwesiarere gochia ase amagwa, na emesaima y’endagera ere ase omogondo eyie, omonto oria goika aakane yonsi pi.
EXO 22:7 “Omonto karae omoiri oye chitaabu, gose ebinto binde biaye amogachere, na birobio biibwe korwa nyomba mwaye, omoibi karanyorekane goika aakane ara kabere.
EXO 22:8 Korende atanyorekaneti, oria omonyene enyomba arentwe ase obosio bw’ekegambero, erinde amanywe gose nere obiibete.
EXO 22:9 “Eriomana rinde rionsi riise gotuboka, onye igoro y’eng’ombe, gose etigere, gose eng’ondi, gose eanga, gose gento kende gionsi kerasire, na omonto oyomo aamererie ng’a nekiaye, ekiina ekio ki’abaanto abwo babere nigo keraarentwe ase obosio bw’egesasiimero. Na oria Nyasae araorokie ng’a nomomochi, goika aakane oria onde ara kabere.
EXO 22:10 “Omonto karae omoiri oye etigere, gose eeri, gose eng’ondi, gose etugo ende yonsi ebe sagare, na etugo eria eitwe gose eakwe, gose eirwe monto tarora,
EXO 22:11 omoiri oria goika atenene bosio bw’ekegambero atiane ase Omonene ng’a takuneti enibo aetwe sagare. Omonyene etugo eria goika anche ng’a ayio atianwa namaene, na tagoakanwa.
EXO 22:12 Korende onye nigo yaibwa korwa asare ere goika aakane omonyene oria.
EXO 22:13 Onye yariegwa nenyang’au, arente chinyama chintigari chibe kirori, taakana ase eye enyang’au yaitete.
EXO 22:14 “Omonto karasabe na koegwa etugo sagare korwa ase omoiri oye, na etugo eyio keraakwe gose ekwe, na omonyene tayerochi, omonto oria goika ayeakane.
EXO 22:15 Onye omonyene abao ekero egoakwa gose egokwa, rirorio tagoakanwa. Onye etugo eyio yarenge eyogoakanerwa rirerio, ogoakanerwa okwo kobe kogoisanera ogosirerwa okwo.
EXO 22:16 “Omonto karamoege na gosaria omoiseke omwekungi otararierwa boko, goika aakane enibo eraisane erio amonyuome.
EXO 22:17 Korende onye ise omoiseke okwanga, tamomoa, omonto oyio goika aakane chitaabu chireng’aine rigori ri’omoiseke omwekungi.
EXO 22:18 “Totiga omokungu omoorogi abe moyo.
EXO 22:19 “Omonto oraraare neng’iti goika aitwe akwe.
EXO 22:20 “Omonto oraruere enyasae ende yonsi ekeng’wanso, otatiga Omonene bweka, goika asirigwe kegima.
EXO 22:21 “Tobaisa gokorera omomenyi bobe, gose komochegia, ekiagera nainwe abanyene mwarenge abamenyi ase ense ya Misiri.
EXO 22:22 Tochanda omoboraka onde bwensi, gose omwana entakana oyo abaibori baye bakuure.
EXO 22:23 Oise kobachanda abwo, na barabwo kobaraarere ase ’nde, amaene, inche ninyigwe ekerero kiabo.
EXO 22:24 Endamwamu yane inayoke, na inche mbaite n’omoro, na abakungu baino nababe ababoraka, na abana baino babe chintakaana batari nabaise.
EXO 22:25 “Oise komoa singo omonto onde one omotaka ore ase egati yaino, tobaisa gokora buna abwo bakoa abanto singo na koboria ebitoki ebinge; tobaisa komoboria ebitoki.
EXO 22:26 “Onye kogosaba omonto onde egetambaa kiaye akwambara kebe intenenera, goika omokeiranerie erioba ritaragwa,
EXO 22:27 ekiagera nakio gioka abwate akwebisia. Eke nakio abwate gekomobekera riberera ase omobere oye. Inee! Otakemoeti, inki rende araraarere? Ere karaarere ase ’nde, ekeene, nimoigwe, ekiagera inche nomonyamaabera.
EXO 22:28 “Tobaisa korama Nyasae, gose koragereria omorai bw’abaanto bao.”
EXO 22:29 “Totebana kondetera ogotongora kwao kwe rigesa ri’endagera na eri’emesabibu. Ong’e omwana oo omomura omotangi ase abana bao, abe oyone.
EXO 22:30 Ong’e boigo chimori chintangi chi’echiombe, ne chimaanwa chintangi chi’eching’ondi. Ochitige chikoore amatuko atano na abere, ko rituko ria gatano na gatato ochindetere.
EXO 22:31 “Mobe abanto baane abachenu; timobaisa koria eng’iti ende yonsi eyaitirwe nenyang’au ase orosana, motugutere chisese chinyama echio.”
EXO 23:1 “Tobaisa gosiarera oborimo, na tobaisa gokengera omokori amabe ase okomobera kirori bw’oborimo.
EXO 23:2 Tobaisa koba ensemo y’abare abange kobarigetie gokora amabe, gose tobaisa kobakorera abwo bare abange ogwanchereria na gotanga oboronge ase okoba kirori bw’okoonchorana oboronge.
EXO 23:3 Tobaisa gwanchereria omonto omotaka ase ekiina kiaye.
EXO 23:4 “Oise korora eng’ombe y’omobisa oo gose etigere yaye egosira goika omoyeiranerie.
EXO 23:5 Korarore etigere y’oyo okogechete yagure negurube ebogoretie, tobaisa koyeetania, korende oyekonye.
EXO 23:6 “Tobaisa korina omonto omotaka oboronge bwaye, ekero ekiina kiaye gekogambwa.
EXO 23:7 Bwetange kegima korwa ase oborimo, na tobaisa kogera omonyaboronge aitwe, ekiagera inche Omonene tingotiga koa omomochi egesusuro.
EXO 23:8 Tobaisa gwancha oegwe riaaki, ekiagera riaaki nigo rikoukoria omonto erinde takorora ayare boronge; naende nigo rigosaria ekiina ki’abanyene oboronge.
EXO 23:9 “Tobaisa gokorera omomenyi bobe, naki inwe momanyete buna omomenyi akoigwa ase enkoro yaye, ekiagera nainwe abanyene mwarenge abamenyi ase ense ya Misiri.”
EXO 23:10 “Ase emiaka etano nomo osimeke na kobusura endagera, na ogese ebiamire,
EXO 23:11 korende omwaka o gatano na kabere otige omogondo otimoke, toremwa, korende ebirakine na kwama ase omogondo obitigere abataka, na ebi baratigarie bibe endagera ye ching’iti chi’orosaana. Okore boigo nomogondo oo bw’emesabibu na oyo bw’emezeituni.
EXO 23:12 “Ase amatuko atano na rimo okore emeremo yao, korende ase rituko ria gatano na kabere otimoke, na eng’ombe yao na etigere yao nachirochio chitimoke; naboigo nomosomba oo omomura oiboreire bwoo, na omomenyi oo, nabarabwo batimoke.”
EXO 23:13 “Motegerere mono onsi aya nabateebirie na moyabwate. Timwatora amarieta ye chinyasae chinde; ayio taigugwa korwa ase emenwa yaino.”
EXO 23:14 “Kera omwaka nobe kogontwarera Amatuko Amanene ara gatato.
EXO 23:15 Ase omotienyi bwa Abibu, omotienyi oyio mwaruete ase ense ya Misiri, Goika orende Rituko Rinene ri’Emegati etabekiri memera ase enchera eyio nagochigeete. Naboigo orie emegati etabekiri memera ase amatuko atano na abere buna nagochigeete. Na monto onde tabaisa gocha ase obosio bwane namaboko amasa.
EXO 23:16 “Naende goika orende Rituko Rinene rie Rigesa ekero okogesa ogotongora gw’okwama kw’omogondo oo gwasimegete na ogakora emeremo. “Orende boigo Rituko Rinene ri’Ogosangereria Rigesa ri’omoerio bw’omwaka ekero ogosangereria okwama kw’emeremo yao emekong’u gwakorete.
EXO 23:17 Ara gatato kera omwaka abanto bao abasacha babe bagocha ase obosio bwane, inche Omonene Nyasae.
EXO 23:18 “Tobaisa kondetera amanyinga ’ekeng’wanso amo nomogati obekire ememera. Ebitinya bie chinyama echi nkoruerwa ekeng’wanso ase rituko riane rinene, tibitigara goika bokie rituko rikobwatia.
EXO 23:19 “Goika orente ogotongora okore okuya korwa ase omogondo oo, ase enyomba yane inche Omonene Nyasae oo. “Tobaisa koiyekera emanwa y’embori ime y’amabeere ’eng’ina.”
EXO 23:20 “Nintome omomalaika agotang’ane na gokorenda ase enchera, agoikie aase aria nakoroiseirie.
EXO 23:21 Mwerende ase obosio bwaye, na moigwere aya arabateebie. Tobaisa kwanga komoigwera, ere takomoororera amaabera oyoramoche koigwera ekiagera erieta riane nigo rire ime yaye.
EXO 23:22 Korende koramoigwere ere, na gokora ayio onsi nakwanire inche, rirorio nindwanie ababisa bao, ninchande abwo bakogochanda.
EXO 23:23 Naki omomalaika one nagotang’ane akoire na kogoikia ase ense y’Abaamori, na Abahiti, na Abaperisi, na Abakanaani, na Abahivi, na Abayebusi, na inche nimbasirie.
EXO 23:24 Timosasiima chinyasae chiabo, gose gochikorera; na timokora buna abanto abwo bagokora, korende mosirie kegima emegwekano yabo y’ogosasimwa na moyaiyerie inse amagena abo onsi are aase bagosasimera.
EXO 23:25 Momokorere Omonene Nyasae oino, na inche ninsesenie endagera yaino na amaache aino, nindusie amarwaire ase more.
EXO 23:26 Ase ense yaino mokuungu onde tari oborito bwaye boragwe, gose onde takoba omogomba; nimbae obogima obotambe.
EXO 23:27 “Nintang’anie okwoboyia kwane bosio bwaino, na goichanie na gotantania abanto bonsi abwo morabe mokoumerana nabarabwo; ninkore ababisa baino bonsi baonchoke batame korwa ase more.
EXO 23:28 Nintome ebiaramba birase na goseria Abahivi, na Abakanaani, na Abahiti, korwa ase Kaanani bosio bwao.
EXO 23:29 Tinkobaseria ase omwaka oyomo, ense ebaise koba bosa, ne ching’iti chi’orosana chimenteke chibachande.
EXO 23:30 Nigo ndabaserie ng’ora ng’ora goika momenteke moisane komenya ense eyio.
EXO 23:31 Inche ninkobekere orobebe rwao gochakera Enyancha Embariri goikera Enyancha y’Abafilisti, naende korwa ase erooro goika orooche rwa Eufarati, ekiagera nimbeke ababiare b’ense eyio ase amaboko aino, na inwe mobaseerie, batame korwa ase more.
EXO 23:32 Tobaisa gokora okobwatana konde gwonsi nabarabwo, gose ne chinyasae chiabo.
EXO 23:33 Barabwo tibaamenya ase ense yao, baabaise kogera onkorere ebibe. Onye kogokorera chinyasae chiabo, chirochio nachinyare kogotega.”
EXO 24:1 Eri’Omonene agateebia Musa, “Tiira gocha aa ase ’nde, aye amo na Aroni, na Nadabu, na Abihu, na abagaaka b’Abaisraeli emerongo etano na ebere. Mobeere aare ake, motugame inse monsasiime.
EXO 24:2 Naye Musa bweka orachiche ong’ike ang’e, korende abwo bande tibang’ika ang’e. Boigo n’Abaisraeli barabwo tibachicha amo naye nonya ng’ake.”
EXO 24:3 Musa akagenda agateebia abanto amang’ana onsi ay’Omonene akwanete, na amachiiko aye onsi. Abanto bonsi bakamoiraneria ase eriogi erimo, bakaboora, “Amang’ana ayio onsi Omonene akwanire inatoyakore.”
EXO 24:4 Erio Musa akariika amachiiko onsi ay’Omonene omoete. Erio akaimoka maambia chuni, akaagacha egesasiimero inse ye getunwa, agatenenia amagena ikomi na abere koreng’ana nebisaku ikomi na bibere bi’Abaisraeli.
EXO 24:5 Agatoma abamura b’Abaisraeli bakarua ebing’wanso bi’ogosambwa, bakanyenyera Omonene chieri chi’ekeng’wanso ki’omorembe.
EXO 24:6 Musa akabogoria ekeng’ese ki’amanyinga aya, akayabeeka egetaabo ime, na ekeng’ese kende akanyororokeria egesasiimero.
EXO 24:7 Erio akaimokia egetabu gi’okobwatana kw’ogotianania agwo ase amariko a Omonene ariikire agasomera abanto bakaigwa, erio Barabwo bakaboora, “Natoigwere na gokora onsi ay’Omonene akwanire.”
EXO 24:8 Musa akaimokia amanyinga aria arenge egetaabo ime, akanyororokeria abanto, akabora, “Aya n’amanyinga okobwatana okw’Omonene akorire ase ogotianania nainwe ase okobaa amachiiko aya onsi.”
EXO 24:9 Erio Musa, na Aroni, na Nadabu, na Abihu, na abagaaka baria emerongo etano na ebere b’Abaisraeli bagatiira gochia egetunwa igoro,
EXO 24:10 bakarora Nyasae bw’Abaisraeli. Inse y’amagoro aye nigo arenge buna amagena e rigori rinene akorokwa safiro, are nobokenonoku buna obore igoro.
EXO 24:11 Omonene tarambora okoboko kwaye kobakorera bobe abagaaka baria b’Abaisraeli. Barabwo kobarorire Nyasae, bakaria na konywa.
EXO 24:12 Omonene agateebia Musa, “Tiira gocha aa ase ’nde egetunwa igoro, oganye aa, na inche nkoe chibao chi’amagena chire namachiiko onsi aya narikireo, ayio ogochia kworokereria abanto.”
EXO 24:13 Musa akaimoka amo nomosomba oye Yoshua, erio ere agatiira gochia egetunwa kia Nyasae.
EXO 24:14 Agateebia abagaaka baria, “Motoganye aiga goika ekero torairane ase more. Rora Aroni na Huri nao bare aiga amo nainwe; onye omonto ore nobokong’u bonde, agende ababorie.”
EXO 24:15 Erio Musa agatiira gochia egetunwa igoro, ne riire rikagetuba.
EXO 24:16 Obonene bw’Omonene bogaacha bokabeera igoro y’egetunwa gia Sinai, ne riire rikagetuba ase engaki y’amatuko atano na rimo. Rituko ria gatano na kabere Omonene akarangeria Musa korwa riire gati.
EXO 24:17 Ase Abaisraeli obonene bw’Omonene bokarorekana buna omorero ogosiria, ase egetunwa igoro.
EXO 24:18 Musa agasoa riire ime, agatiira gochia egetunwa igoro, akabeera aroro ase engaki y’amatuko emerongo ene, omobaso na obotuko.
EXO 25:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 25:2 “Bateebie Abaisraeli ng’a bandetere ebiegwa; aye obisangererie korwa ase kera omonto oyoranche kobirua ase ’nde.
EXO 25:3 Na ebiegwa orasangererie korwa ase bare nabio ebi: chitaabu, ne chifeta, ne chitaai;
EXO 25:4 chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri; egatani engiya na amanya e chimbori;
EXO 25:5 amasankwa e chimingichi aakire etaago, na amasankwa amaterere e ching’iti chia rooche, ne chibao chi’emekonge;
EXO 25:6 amaguta e chitaaya, na ebinto bi’okoroisia amaguta akwaakwa abachore, na ebi’okoroisia ubani ye rimusu rigiya;
EXO 25:7 amagena e rigori rinene, buna oiniki na ayande, akobekwa ase egesibao ki’Omokuani na ase egesembe kiaye.
EXO 25:8 Obateebie bandoiserie Obomenyo Obochenu, na inche inyare komenya ase egati yabo.
EXO 25:9 Mondoiserie Obomenyo na ebinto bionsi ebirabeo, buna ndakworokie.”
EXO 25:10 “Mondoiserie Esanduki ye chibao chi’omokonge. Obotambe bwaye bobe obw’ekerengo ki’amaboko abere na ekeng’ese, na obogare bwaye okoboko okomo na ekeng’ese, na obotambe bwaye gochia igoro okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 25:11 Oyeome netaabu echenire ime na isiko, oyeetananie omong’orooria bw’etaabu.
EXO 25:12 Okore chibonyi inye chi’echitaabu, ochibeke ase amagoro aye ane, ibere ase kera ensemo.
EXO 25:13 Obaache emiaro ebere y’emekonge, oyeoome netaabu.
EXO 25:14 Osoyie emiaro eyio ase chibonyi ime ase okobogoreria Esanduki eria.
EXO 25:15 Emiaro eyio goika ebe ime ase chibonyi echio, terusigwao.
EXO 25:16 Ime y’Esanduki eria obeke chibao echi chiriikire oborori, echi ndakoe.”
EXO 25:17 “Oroisie ekemumeko gi’etaabu echenire kebe Oboikaranso bwa amaabera. Obotaambe bwaye bobe ekerengo ki’amaboko abere na ekeng’ese, na obogare bwaye okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 25:18 Naende okore emegwekano y’ebitongwa bibere bibwate chimbaba ey’etaabu esunyuntire, oyebeke ase chinsinyo ibere chi’Ekerogo Kiamaabera,
EXO 25:19 oyomo ase kera ensinyo. Oyekore ebe egento ekemo n’Ekerogo kia Amaabera.
EXO 25:20 Ebitongwa bibwate chimbaba abwo barambore chimbaaba chiabo igoro y’ekerogo kiamaabera, babobekere ekiriri, na amasio abo abe achikaine, na barabwo barigererie ekerogo kiamaabera.
EXO 25:21 Oterekerere ekerogo kia amaabera igoro y’Esanduki eria. Erio obeke imeo chibao echi chiriikire oborori, echi ndakoe.
EXO 25:22 Agwo ninchiche ng’umerane naye. Korwa igoro y’ekerogo kia amaabera, gati‐gati y’ebitongwa bibwate chimbaba aba babere bare igoro y’Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori, nimbe ngokwana naye igoro y’amachiiko aya ngochia koa Abaisraeli goetera asore.”
EXO 25:23 “Oroisie emesa ye chibao chi’emekonge. Obotambe bwaye bobe obw’ekerengo ki’amaboko abere, na obogare bwaye okoboko okomo, na obotambe bwaye gochia igoro okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 25:24 Oyeome netaabu echenire, oyeetananie omong’ororia bw’etaabu.
EXO 25:25 Erio obeke orosingo robe nobogare bong’ana egesanyi gi’okoboko, na oroetananie omong’ororia bw’etaabu.
EXO 25:26 Okore chibonyi inye chi’echitaabu ase emesa eria, ochibeeke ase chikoona inye ase amagoro aye,
EXO 25:27 ang’e norosingo; na emiaro esoigwe imeo, erinde emesa enyare kobogorerigwa.
EXO 25:28 Obaache emiaro eria korwa ase emekonge, oyeome netaabu, nero emesa erabogorerigwe.
EXO 25:29 Oroisie chinteru na ebitaabo ase ubani, ne chisani, korwa ase ebio bagocha koumora ebinyugwa ebikoruegwa. Obiroisie bionsi korwa ase chitaabu chichenire.
EXO 25:30 Ase emesa eyio obeke emegati erabe ekoruegwa ase ’nde, imbe nkoyerora botambe.”
EXO 25:31 “Oroisie ekebekerero gie chitaaya gi’etaabu echenire esunyuntire, okeroisie na enterekerero amo ne ritina na emegwekano y’amamumu na ebisicha, bionsi bibe egento ekemo.
EXO 25:32 Chinsagia isano nemo chibe chigosoka korwa ase ritina, isato korwa ase ensemo eyemo, na isato korwa ase ensemo ende.
EXO 25:33 Orosagia rwe ritang’ani robe nemegwekano etato y’ebisicha binga buna ebi’omolozi, kera ekemo kebe ne rimumu na egesicha, na orosagia rwa kabere boigo robe nemegwekano etato y’ebisicha binga buna ebi’omolozi; ne chinsagia chionsi isano nemo chibe boigo.
EXO 25:34 Ritina rinyene ri’ekebekerero keria ribe nemegwekano ene y’ebisicha binga buna ebi’omolozi, kera ekemo kebe ne rimumu na egesicha.
EXO 25:35 Rimumu erimo ribe inse ya kera chinsagia ibere chigosoka korwa ase ritina. Ase ayio amamumu abe inse ye chinsagia echio isano nemo, chiroisigwe chibe egento ekemo ne ritina.
EXO 25:36 Amamumu ayio amo ne chinsagia biroisigwe bibe egento ekemo ne ritina, bionsi biroisigwe korwa ase ribomba erimo ri’etaabu echenire esunyuntire.
EXO 25:37 “Oroisie chitaaya isano na ibere, ochibeke igoro y’ekebekerero keria, erinde chimoreke gochia bosio.
EXO 25:38 Ebinachi ne chindogio chiaye biroisigwe korwa ase chitaabu chichenire.
EXO 25:39 Okorere chitaabu chichenire chikiro emerongo etano ase okoroisia ekebekerero gie chitaaya amo nebikorero biaye.
EXO 25:40 Origererie buya obikore buna nakworogetie ase egetunwa.”
EXO 26:1 “Oroisie eema y’Obomenyo nebitambaa ikomi biroisirie korwa ase chiusi chi’egatani chisisire amo ne chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri. Omoroisia omong’aini abiroisie bibe nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba.
EXO 26:2 Obotambe bwa kera egetambaa bobe obw’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere, na atano na atato, na obogare bwaye amaboko ane. Ebitambaa ebio bionsi bibe bi’ekerengo ekemo.
EXO 26:3 Ebitambaa bitano bibwatanigwe bibe rirondia erimo. Naboigo nebitambaa binde bitano.
EXO 26:4 Okore ebioro bie chiusi chiburu, obibeke ase ensinyo y’egetambaa eke kere ensinyo y’ensemo eyemo ya kera rirondia.
EXO 26:5 Okore ebioro emerongo etano, obibeke ase egetambaa kegochakera rirondia rie ritang’ani, na emerongo etano ase egetambaa kegokoorera rirondia ria kabere. Ebioro bia kera rirondia bibe bichikaine.
EXO 26:6 Oture ebigobanio bie chitaabu emerongo etano, obwateranie amarondia ayio abere amo, ebe eema eyemo y’Obomenyo.
EXO 26:7 “Oroisie amarondia ikomi na rimo ay’amanya e chimbori, abe eema y’ogotuba Obomenyo obwo.
EXO 26:8 Obotambe bwa kera rirondia bobe obw’ekerengo ki’amaboko emerongo etato, na obogare bwaye amaboko ane. Amarondia onsi ikomi na rimo abe ay’ekerengo ekemo.
EXO 26:9 Obwatanie amarondia atano amo, na amarondia ande atano na rimo oyabwateranie ao. Erio oringe erimo rirondia ria gatano na rimo igoro y’egesoero ki’eema.
EXO 26:10 Okore ebioro emerongo etano, obibeke ase ensinyo ye rirondia rinene rie ritang’ani, na emerongo etano ase rirondia rinene ria kabere rigochakera.
EXO 26:11 Oture ebigobanio emerongo etano bi’etai ase ebioro biria, obwatanerie amarondia ayio abere abe eema eyemo engima.
EXO 26:12 Ekeng’ese kie rirondia riria kementire kebekwe gesung’unane, getube magega y’Obomenyo.
EXO 26:13 Ekerengo gi’okoboko okomo kie rirondia keringwe, getube Obomenyo ase kera rikere riaye.
EXO 26:14 “Oroisie rirondia ri’amasankwa e chimingichi aakire etaago, ribe rigotuba eema, ne rirondia rinde ri’amasankwa amaterere e ching’iti chia rooche, ribe rikobekwa igoro ye rirondia rie ritang’ani.
EXO 26:15 “Oroisie chibao chi’emekonge ase Obomenyo, echio chiratenenigwe.
EXO 26:16 Obotambe bwa kera ebao bobe obw’ekerengo ki’amaboko ikomi, na obogare bwaye okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 26:17 Okore chintamang’o ibere ase kera ebao, ase chibao echio chirabwatanerigwe. Naboigo oranyare koroisia chibao chionsi chi’Obomenyo.
EXO 26:18 Koraroisie chibao echio, oroisie emerongo ebere ase ensemo ya Irianyi.
EXO 26:19 Oroisie ne chinterekerero chi’echifeta emerongo ene, chibe ibere ibere ase kera ebao ase okobwaterania chintamang’o chiaye ibere.
EXO 26:20 Ase ensemo ya sugusu y’Obomenyo oroisie chibao emerongo ebere,
EXO 26:21 amo ne chinterekerero chi’echifeta emerongo ene, ibere ibere ase kera ebao.
EXO 26:22 Ase ensemo ya magega y’Obomenyo eyerochie bosongo, oroisie chibao isano nemo,
EXO 26:23 naende chibao ibere chie chikoona chi’Obomenyo ensemo ya magega.
EXO 26:24 Kera ebao ase echio ibere ebwatanigwe ne chibao chie chinsinyo, korwa inse goika igoro ase ebonyi entang’ani ere. Ase enchera eyio chibao ibere chibekwe ase chikoona ibere.
EXO 26:25 Chibao chionsi nigo chirabe isano na isato, ne chinterekerero chiabo chi’echifeta ikomi na isano nemo, ibere ibere inse ya kera ebao.
EXO 26:26 “Obaache emeriibo ye chibao chi’emekonge, etano ase okoriiba chibao chie rikere erimo ri’Obomenyo,
EXO 26:27 na etano ase okoriiba chibao chie rikere rinde, na etano y’ensemo ya magega, eyerochie bosongo.
EXO 26:28 Omoriibo o gati‐gati obekwe omogima, oriibe korwa ensinyo eyemo goika eyende.
EXO 26:29 Oome chibao echio netaabu na okore chibonyi chi’echitaabu ase emeriibo erasoigwe, na emeriibo eria oyeoome netaabu.
EXO 26:30 Otenenie Obomenyo obwo buna nakworogetie ase egetunwa.
EXO 26:31 “Oroisie etoto ye chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo ne chiusi chi’egatani engiya, chisisire. Omoroisia omong’aini ayeroisie ebe nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba.
EXO 26:32 Osunge etoto eria y’egetambaa ase chisiiro inye chi’emekonge chioomire netaabu, chire nebigobanio bie chitaabu, chiratenene ase chinterekerero inye chi’echifeta.
EXO 26:33 Osunge etoto eria inse y’ebigobanio, obeke Esanduki eyere ne chibao chiriikire oborori moino y’etoto. Etoto eria yaatanane Aase Aachenu korwa ase Aase Aachenu Mono.
EXO 26:34 Erio obeke oboikaranso bw’amaabera igoro y’Esanduki eria ere ne chibao chiriikire oborori ime y’Aase Aachenu Mono.
EXO 26:35 Obeke emesa isiko y’etoto ensemo ya sugusu, na ekebekerero gie chitaaya ensemo ya Irianyi, ase Obomenyo ime.
EXO 26:36 Naende ase egesoero ki’eema oroisie egetambaa korwa ase chiusi chi’egatani engiya chisisire, amo ne chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, buna omoroisia omong’aini aranyare gokeroisia.
EXO 26:37 Naende obaache chisiiro isano chi’emekonge ase ogosunga egetambaa ekio, ochioome netaabu; oture ebigobanio bie chitaai. Okore chinterekerero inye chie chitaai chinyititoire, chibe ase chisiiro echio.”
EXO 27:1 “Oagache egesasiimero gie chibao chi’emekonge. Obotambe bwaye bobe obw’ekerengo ki’amaboko atano, na obogare bwaye amaboko atano, nabo chinsemo chionsi inye chibe chireng’aine; na obotambe bwaye gochia igoro bobe obw’ekerengo ki’amaboko atato.
EXO 27:2 Ase chikoona inye chi’egesasiimero oroisie emegwekano ye ching’unchara inye. Ching’unchara echio nigo chirabe egento ekemo negesasiimero; oome gionsi netai.
EXO 27:3 Okore chindogio chi’okobuucha ribu korwa ase egesasiimero. Naende okore ebichiko, na ebitaabo, ne chigami, ne chindogio chi’okorenta omorero. Ebinto ebi bionsi biroisigwe korwa ase chitaai.
EXO 27:4 Okore boigo egechungi gi’etai na obeke chibonyi inye chie chitaai ase chikoona chiaye inye.
EXO 27:5 Obeke egechungi eke korwa inse y’orosingo geike gochia gati‐gati y’egesasiimero.
EXO 27:6 Obaache emiaro y’emekonge ase egesasiimero ekio, oyeome netai.
EXO 27:7 Oyesoyie ase chibonyi echio chie chinsemo ibere chi’egesasiimero, ebeo ekero gekobogorigwa.
EXO 27:8 Egesasiimero keagachwe ne chibao, ime getigwe giasaime. Okeroisie buna kworogetigwe ase egetunwa.”
EXO 27:9 “Oroisie eraaro y’Obomenyo. Ase ensemo ya Irianyi oroisie ebitambaa bie chiusi chindabu chi’egatani chisisire, bibe ekerengo ki’amaboko rigana erimo, bibe bigokenga eraaro ensemo eyemo.
EXO 27:10 Chisiiro chikobibwata chibe emerongo ebere chie chitaai, ne chinterekerero chiabo emerongo ebere chie chitaai. Ebigobanio bie chisiiro chiria ne chinuga chiabo chibe chi’echifeta.
EXO 27:11 Naboigo ase ensemo ya sugusu oroisie ebitambaa bire nobotambe bw’ekerengo ki’amaboko rigana erimo, bisiirwe ne chisiiro emerongo ebere, ne chinterekerero chiabo emerongo ebere chie chitaai. Ebigobanio amo ne chinuga chiabo bibe bie chifeta.
EXO 27:12 Ase obogare bw’eraaro ensemo ya bosongo oroisie ebitambaa bi’ekerengo ki’amaboko emerongo etano, ne chisiiro ikomi, amo ne chinterekerero chiabo ikomi.
EXO 27:13 Obogare bw’ensemo ya bosio, erochie moocha, bobe obw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano.
EXO 27:14 Ase ensemo eyemo y’egesoero bibe ebitambaa bi’ekerengo ki’amaboko ikomi na atano, bisiirwe ne chisiiro isato ne chinterekerero chiabo isato.
EXO 27:15 Naboigo nensemo ende y’egesoero bibekwe ebitambaa bi’ekerengo ki’amaboko ikomi na atano, bisiirwe ne chisiiro isato, amo ne chinterekerero chiaye isato.
EXO 27:16 Na ase egesoero oroisie egetambaa gi’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere, korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo ne chiusi chi’egatani engiya chisisire, ebe emeremo y’omoroisia omong’aini. Egetambaa ekio gesiirwe ne chisiiro inye ne chinterekerero chiabo inye.
EXO 27:17 Chisiiro chionsi echietanaine eraaro nigo chirabe ne chinuga na ebigobanio bie chifeta, ne chinterekerero chiabo chibe chie chitaai.
EXO 27:18 Obotambe bw’eraaro eyio bobe obw’ekerengo ki’amaboko rigana erimo, na obogare bwaye amaboko emerongo etano. Egetambaa keria geetanaine eraaro kebe nobotambe gochia igoro bw’ekerengo ki’amaboko atano na keroisigwe ne chiusi chi’egatani engiya chisisire. Chinterekerero chi’eraaro chibe echie chitaai.
EXO 27:19 Ebikorero bi’Obomenyo ebirabe bigokorerwa ase emeremo ende yonsi, amo nebirochi bi’ebitambaa na ebi’eraaro bionsi, nigo birabe ebie chitaai.”
EXO 27:20 “Ochike Abaisraeli barente amaguta amaya, amitire korwa ase amazeituni, akobekwa ase chitaaya kera rituko, chibe chikogenderera gwoka botambe.
EXO 27:21 Ime y’Eema y’Omosangererekano, isiko y’etoto eria ekeng’ete aase chibao chirikire oborori chibekire, Aroni na abamura baye inababe bakorenda chitaaya chiria chigwoka korwa mogoroba goika mambia, ase obosio bw’Omonene. Okwo nigo korabe ogochika ase Abaisraeli ebiare ase ebiare.”
EXO 28:1 Orangerie Aroni, momura omino, omobeke abe ange naye boigo nabamura baye obatanane korwa ase Abaisraeli, erio obarente ase obosio bwao, babe bagonkorera emeremo y’obokuani, ere Aroni amo nabamura baye Nadabu, na Abihu, na Eleazari, na Itamari.
EXO 28:2 Oroiserie Aroni, momura omino, chianga chinchenu chi’obonene na echi’oboseera.
EXO 28:3 Oteebie abaroisia abang’aini, abwo naeire obong’aini ne chisemi, baroiserie Aroni chianga, erinde aatananwe abe ogonkorera emeremo y’obokuani.
EXO 28:4 Ne chianga baramoroiserie nachio echi: Egesembe ki’obokuani, na egesibao ki’obokuani, na eganchwa, na eganchwa ende erobekanirie egoika inse, na ekegogwa, na orokini. Bakorere Aroni amo nabamura baye chianga chinchenu, erio babe bagonkorera emeremo y’obokuani.
EXO 28:5 Nabwo abaroisia bachiroisie korwa ase chiusi chi’echitaabu, na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya.
EXO 28:6 Bakore egesibao ki’obokuani korwa ase chiusi chi’echitaabu na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire; keroisigwe nomooroisia omong’aini.
EXO 28:7 Egesibao ekio ki’obokuani kebe nebitwanga bibere bi’amareko, aase gekobwateranigwa.
EXO 28:8 Orokini rw’okobwataneria egesibao ekio amo robe rw’egetambaa keria ki’egesibao, keroisirie korwa ase chiusi chi’echitaabu, na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire.
EXO 28:9 Orente amagena abere a oiniki, na ase amagena ayio omang’ere amarieta ’abamura ba Israeli:
EXO 28:10 amarieta atano na rimo ase rigena erimo, na atano na rimo ase rigena rinde, ase omooroberio bw’okoiborwa kwabo.
EXO 28:11 Ase chisemi chi’omooroisia omanyete buya gotura na komang’a ekemanyererio, omang’e amarieta ’abamura ba Israeli ase amagena aria abere. Erio obeke amagena aria ase ebikonde bie chitaabu.
EXO 28:12 Oyabeeke ase ebitwang’a bi’amareko bi’egesibao keria ki’obokuani, abe ase okoinyora abamura ba Israeli. Naboigo Aroni abogorie amarieta abo ase amareko aye abere, abe ekeinyorio ase obosio bw’Omonene botambe.
EXO 28:13 Oture ebikonde bibere bi’etaabu,
EXO 28:14 na okore ebichanga bibere bie chitaabu chichenire, bisisire buna engori, bibwatanigwe nebikonde biria.
EXO 28:15 Oroisie egesembe gi’ekina ase Omokuani. Omoroisia omong’aini akeroisie ase egetambaa kere buna eki’egesibao ki’obokuani, korwa ase chiusi chi’echitaabu, na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire.
EXO 28:16 Egesembe keria kebe keringire rimo. Obotambe bwaye bobe chisentimita emerongo ebere, na ibere, na obogare bwaye boigo.
EXO 28:17 Obeke emeng’ororia ene y’amagena e rigori rinene ase egesembe keria. Ase omong’ororia bw’eritang’ani obeke saridio, na topasio, na sumaridi;
EXO 28:18 na ase oyo o kabere alimasi, na safiro, na yasipi;
EXO 28:19 na ase oyo o gatato hiakinto, na agati, na ametisito;
EXO 28:20 na ase oyo o kane kurusolito, na oiniki, na berulo. Amagena ayio onsi abekwe ase ebikonde bie chitaabu.
EXO 28:21 Amagena ayio nigo arabe ikomi na abere, abe namarieta ’abamura ba Israeli. Amarieta ayio amang’erwe buna omonto akomang’a ekemanyererio. Kera rigena ribe nerieta ri’egesaku ekemo ki’ebisaku biabo ikomi na bibere.
EXO 28:22 Okore ebichanga bie chitaabu chichenire bisisire, bibekwe ase egesembe keria.
EXO 28:23 Okore boigo chibonyi ibere chi’etaabu, ochibeke ase emego ya igoro y’egesembe keria.
EXO 28:24 Osiberanie ebichanga ebi bibere bie chitaabu ase chibonyi chi’emego ya igoro y’egesembe keria.
EXO 28:25 Chinsinyo chinde chi’ebichanga biria bibere ochisiberanie nebikonde biria bibere, naende obibwateranie bionsi ase ebitwanga bi’amareko bire bosio ase egesibao ki’obokuani.
EXO 28:26 Okore chibonyi chinde ibere chi’echitaabu, ochibeke ase egesembe keria ase emego ebere ya inse korwa magega, echigeete egesibao.
EXO 28:27 Naende okore chibonyi chinde ibere chi’echitaabu, ochibwateranie ase ebitwanga biria bibere bi’amareko bi’egesibao bire bosio, ang’e nomobarero, igoro y’orokini rw’egesibao.
EXO 28:28 Chibonyi chiria chibekire ase egesembe chibwateranigwe ne chibonyi chi’egesibao neusi eburu; erio egesembe keria kebeere orokini igoro, tigecha gosuka.
EXO 28:29 Naboigo Aroni arabogorie amarieta ’abamura ba Israeli ase egesembe keria gi’ekina igoro y’enkoro yaye ekero agosoa ime y’Aase Aachenu, ayarente abe ekeinyorio botambe ase obosio bw’Omonene.
EXO 28:30 Obeke Urimu na Tumimu (engencho yaye omobaso na oboikeranu) ime y’egesembe gi’ekina bibe igoro y’enkoro ya Aroni, ekero akogenda ase obosio bw’Omonene. Ekero Aroni are ase obosio bw’Omonene abogorie ekiorokererio gi’ekina botambe ase engencho y’Abaisraeli.
EXO 28:31 Okore eganchwa korwa ase egetambaa keroisirie ne chiusi chire buru chioka.
EXO 28:32 Obochore engoro gati gati, ase omotwe ogosoera, oyebeke ekenario buna egi’esati, techa gotandoka.
EXO 28:33 Okore emegwekano y’amatunda e rikomomanga korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, oyebeke eetanane omoringero o inse. Ase egati ya kera omogwekano bwe rikomomanga obeke chindege chi’echitaabu.
EXO 28:34 Naboigo ebe emegwekano ye rikomomanga bwateranie ne chindege chi’echitaabu bietanane omoringero o inse bw’eganchwa.
EXO 28:35 Aroni goika ayebeke eganchwa eyio ekero agokora emeremo y’obokuani, na eriogi rie chindege chiria riigweke ekero agosoa Aase Aachenu ase obosio bw’Omonene, na ekero agosoka, erio tabaisa gokwa.
EXO 28:36 Okore ebao y’etaabu echenire, na buna omonto akomang’a ekemanyererio omang’ere amang’ana ayio: “Achenirwe ase Omonene”.
EXO 28:37 Oyesiberanie bosio bw’ekegogwa ne chiusi chire buru.
EXO 28:38 Aroni ayebogorie ase obosio bwaye igoro. Ase igo abogoreranie na korusia amamocho are nebiegwa ebiraatananwe, ebi’Abaisraeli barabe bakoruera Omonene. Aroni nigo arabe okoyebogoria botambe ase obosio bw’Omonene.
EXO 28:39 “Oroisie eganchwa entambe amo nekegogwa korwa ase chiusi chi’egatani engiya, na orokini rwe chiusi chire ne chirangi ao ao.
EXO 28:40 “Erio oroiserie abamura ba Aroni chiganchwa, ne chinkini; naende obaroiserie ebigogwa emechoro bi’ogosika na ebi’oboseera:
EXO 28:41 Obekere Aroni, momura omino, amo nabamura baye, chianga echio. Erio obaake amaguta, obaatanane na kobachena, babe bagonkorera emeremo y’obokuani.
EXO 28:42 Obaroiserie chisirwari chi’egatani, chigoika amariagati abo, chibe chigotuba obogetirianda bwabo.
EXO 28:43 Aroni na abamura baye goika bachibeke botambe ekero bagosoa Eema y’Omosangererekano, gose kobakogenda ase egesasiimero gokora emeremo y’obokuani Aase Aachenu ime, tibaabaisa kwerentera okomocha na gokwa. Oko nogochika koragenderere ase Aroni na ororeria rwaye.
EXO 29:1 “Aya naro orakore ase Aroni na abamura baye ase okobaatanana, babe bagonkorera emeremo y’obokuani: Orusie eeri ensae ne chimingichi ibere chitari na kemocho ase emebere yabo.
EXO 29:2 Orusie boigo emegati etabekiri memera na amaandasi atabekiri memera, biroisirie namaguta, na emegati emeoo eakire amaguta. Emegati eyio yonsi eroisigwe korwa ase obosie obonuke bw’engano.
EXO 29:3 Oyebeke ase egetonga, oyendetere ebe egetonga ime ekero okondetera ekeng’wanso ki’eeri na egie chimingichi chiria ibere.
EXO 29:4 “Erio orente Aroni amo nabamura baye ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, obasibie namaache.
EXO 29:5 Oimokie chianga chiria, obekere Aroni: Eganchwa erobekanirie egoika inse, na eganchwa eria ende, na egesibao ki’obokuani na egesembe keria; omoboerie norokini rw’egesibao.
EXO 29:6 Omobekere na ekegogwa omotwe oye, na ase ekegogwa eke osiberanie ekemanyererio keria egechenu gekoorokia ng’a bwatananirwe.
EXO 29:7 Erio oimokie amaguta akweakwa, omonyoororokerie ase omotwe oye, omoyaake na omobeke ensemo ase emeremo emechenu.
EXO 29:8 “Orente na abamura baye, obabeekere chianga.
EXO 29:9 Obaboerie chinkini ebinema biabo, Aroni na abamura baye, na obabeekere ebigogwa emetwe yabo. Ase enchera eyio bwatanane Aroni amo nabamura baye obabeeke ensemo babe bagonkorera emeremo y’obokuani kogenderera botambe.
EXO 29:10 “Orente eeri bosio bw’Eema y’Omosangererekano; Aroni na abamura baye babeeke amaboko abo ase omotwe bw’eeri eyio.
EXO 29:11 Erio oyenyenyere ase obosio bw’Omonene ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
EXO 29:12 Oimokie amanyinga make y’eeri, erinde ogindie nekiara kiao emegwekano ye ching’unchara chi’egesasiimero. Na amanyinga amatigari oyaumore inse ase egesasiimero.
EXO 29:13 Orusie ebitinya biria bitubete chinyama chi’enda; naboigo nebi’eriini, ne chinyigo chionsi ibere, amo nebitinya bichitubete; obisambere ase egesasiimero igoro.
EXO 29:14 Korende chinyama chieeri eyio, ne risankwa, enda na eura yonsi obisambere isiko y’egetwori. Ekio nekeng’wanso ase engencho y’ebibe.
EXO 29:15 “Orente emingichi eyemo ase echio ibere, na Aroni na abamura baye babeeke amaboko abo ase omotwe oye.
EXO 29:16 Erio oyenyenye na oitorore amanyinga aye ase egesasiimero chinsemo chionsi.
EXO 29:17 Onache chinyama chi’emingichi eria chibe ebing’ese; osibie chinyama chi’enda eria amo nebirenge, na obibeeke igoro y’ebing’ese biria na omotwe oye.
EXO 29:18 Osambere chinyama echi chionsi chi’emingichi ase egesasiimero igoro. Eke nekeng’wanso ki’ogosambwa ase Omonene, ekeng’wanso ki’omorero kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.
EXO 29:19 “Erio orente emingichi eria ende, na Aroni na abamura baye babeeke amaboko abo ase omotwe oye.
EXO 29:20 Magega y’ayio oyenyenye, orusie amanyinga make, na ase amanyinga ayio ogindie mesia y’ogoto kwa borio kwa Aroni amo na mesia y’amato ’abamura baye; ogindie boigo ebiara ebinene bi’amaboko abo a borio, na ebiara ebinene bi’amagoro abo a borio. Oitorore amanyinga amatigari ase egesasiimero chinsemo chionsi.
EXO 29:21 Orusie amanyinga make ayare ase egesasiimero, na amaguta ayio akweakwa, onyororokerie Aroni ne chianga chiaye, na abamura baye, ne chianga chiabo. Naboigo Aroni na abamura baye baatananwe ase emeremo emechenu, amo ne chianga chiabo.
EXO 29:22 “Orusie ebitinya bi’emingichi eyio, na omokera oye ore omonoru, na ebitinya bitubete chinyama chi’enda, na ebi’eriini, ne chinyigo chionsi ibere amo nebitinya bichitubete, na ebachwa ya borio, ekiagera emingichi eyio nigo yarurwe ase ogwatanana abakuani ase emeremo emechenu.
EXO 29:23 Orusie omogati oyomo, ne rindasi erimo riroisirie namaguta, na omogati oyomo omoo, ebio bitabekiri memera, bire ase egetonga ime, bibekire ase obosio bw’Omonene.
EXO 29:24 Ebi bionsi obibeeke ase amaboko Aroni amo nay’abamura baye, obisungusie bibe okoruegwa ase Omonene.
EXO 29:25 Erio obirusie ase amaboko abo, obisambere ase egesasiimero igoro y’ekeng’wanso keria kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene. Eke nekeng’wanso ki’omorero.
EXO 29:26 “Obogorie ritaana ri’emingichi eyio yarurwe ase ogwatanana Aroni, orisungusie ribe okoruegwa ase Omonene. Nerio naribe eriao, erigotungetie korwa ase eng’iti eyio.
EXO 29:27 “Nabo ekeo Omokuani akobekwa ensemo, naboigo oraatanane ritaana ri’emingichi eyio yarurwe ekeng’wanso amo nekenama kiaye, ebitari ebio bi’emingichi eyio bibe ebitungetie Aroni amo nabamura baye.
EXO 29:28 Ebi nigo birabe bitungetie Abakuani kogenderera botambe korwa ase Abaisraeli, bibe ekeegwa ki’Omonene korwa ase bare, ekeng’wanso kiabo ki’omorembe.
EXO 29:29 “Chianga chiria chinchenu chia Aroni nigo chiraegwe ab’ororeria rwaye magega g akuure, bachieboyie ekero bagochia goakwa amaguta na gwatananwa.
EXO 29:30 Omomura o Aroni, oyorabogorie emeremo y’obokuani ase ribaga ria ise, goika eboyie chianga echi engaki y’amatuko atano na abere, ekero agochia gosoa Eema y’Omosangererekano na gokora emeremo ime y’Aase Aachenu.
EXO 29:31 “Oire emingichi eria yarurwe ase ogwatanana abakuani ase emeremo emechenu, oiyekere chinyama chiaye Aase Aachenu.
EXO 29:32 Agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, Aroni na abamura baye barie chinyama chi’emingichi eria amo nemegati ere ase egetonga ime.
EXO 29:33 Barabwo barie ebinto ebi biarurwe ase ogokora okobwatanigwa ekero baatananetwe ase emeremo emechenu. Monto onde omoao takoba ne ribaga ri’okobiria, ekiagera ebinto ebi nebichenu.
EXO 29:34 Onye chinyama gose emegati bigotigara goika mambia, erio obisambe nomorero; tibibaisa koriegwa, ekiagera nebichenu.
EXO 29:35 “Naboigo orakorere Aroni amo nabamura baye koreng’ana buna nagochikiire. Ogwatananwa kwabo kobe gokogenderera ase engaki y’amatuko atano na abere.
EXO 29:36 Kera rituko orue eeri ebe ekeng’wanso ki’ebibe ase ogokora okobwatanigwa. Ase okorua ekeng’wanso ase okobwatanigwa nigo orabe kogochena egesasiimero. Erio ogeake amaguta na kogiatanana ase emeremo emechenu.
EXO 29:37 Ase engaki y’amatuko atano na abere obe gokogenderera gokora okobwatanigwa ase egesasiimero na kogechena mono; na kera egento kerabe gekogekuna, nigo kerabe egechenu.”
EXO 29:38 “Na ebing’wanso orabe gokorua igoro ase egesasiimero nabio ebi: Kera rituko botambe, orue chimanwa ibere chi’eching’ondi echiakoorire omwaka oyomo.
EXO 29:39 Emanwa eyemo y’echio oyerue mambia na eria ende mogoroba.
EXO 29:40 Amo nemanwa eria entang’ani orue ebimunu bibere bi’obosie obonuke bwochoganirie namaguta amaya, egetuba ekemo na ekeng’ese, amitire korwa ase amazeituni. Naende goika orue edivai egetuba ekemo na ekeng’ese ebe okoruegwa gw’ekenyugwa.
EXO 29:41 Emanwa eria ende oyerue mogoroba; oyerue amo nokoruegwa kw’endagera na ogw’ekenyugwa, buna gwakorete mambia, kobe ekeng’wanso ki’omorero kebe ne rimisu rigiya ase Omonene.
EXO 29:42 Ekeng’wanso eke ki’ogosambwa kebe gekoruegwa ebiaare ase ebiaare botambe agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, ase obosio bwane, inche Omonene. Agwo ndabe nkoumerana nainwe, naende nkwane naye.
EXO 29:43 Agwo ning’umerane n’Abaisraeli, na aase agwo ning’akore abe aachenu nobonene bwane.
EXO 29:44 Ninchene Eema y’Omosangererekano amo negesasiimero; naboigo ninchene Aroni amo nabamura baye babe bagonkorera ase emeremo y’obokuani.
EXO 29:45 Inche nimenye ase egati y’Abaisraeli, imbe Nyasae obo.
EXO 29:46 Erio barabwo nabamanye ng’a inche ninche Nyasae obo; ninche nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, erinde imbe imenyete ase egati yabo. Inche ninche Nyasae obo.”
EXO 30:1 “Oroisie egesasiimero gie chibao chi’emekonge ase ubani egosamberwa.
EXO 30:2 Obotambe bwaye bobe obw’ekerengo gi’okoboko okomo, na obogare bwaye okoboko okomo; nabo chinsemo chiaye inye chibe chireng’aine; na obotambe bwaye gochia igoro bobe amaboko abere. Emegwekano yaye ye ching’unchara nigo eraroisigwe ebe egento ekemo negesasiimero.
EXO 30:3 Oyeoome netaabu echenire, igoro yaye, ne chinsemo chiaye inye, amo ne ching’unchara chiaye; oyeetananie omong’ororia bw’etaabu.
EXO 30:4 Okore chibonyi ibere chi’echitaabu ochibeke inse y’omong’ororia chinsemo ibere, na emiaro esoigwe imeo, erinde egesasiimero kenyare kobogorerigwa.
EXO 30:5 Obaache emiaro eria korwa ase emekonge, oyeoome netaabu.
EXO 30:6 Obeke egesasiimero ekio bosio bw’etoto eria ekengete aase aria esanduki egachire, eria ere ne chibao chiriikire oborori amo n’Ekerogo ki’Amaabera igoro yaye. Aase agwo ndabe nkoumerana naye.
EXO 30:7 Kera emambia ekero Aroni akoroisia chitaaya nabe ogosambera agwo ubani egotioka buya,
EXO 30:8 naende ekero arabe ogwokia chitaaya engaki ya mogoroba. Ogosambwa okwo kwa ubani nigo koragenderere botambe ase obosio bw’Omonene, ebiaare ase ebiaare.
EXO 30:9 Timobaisa gosamba ubani eye etachikiri, gose ekeng’wanso ki’ogosambwa, gose okoruegwa kw’endagera, gose timobaisa koumora okoruegwa gw’ekenyugwa igoro yaye.
EXO 30:10 Ara rimo kera omwaka Aroni akore okobwatanigwa ase ching’unchara chiaye. Naboigo ara rimo kera omwaka nakorere egesasiimero okobwatanigwa namanyinga ’ekeng’wanso ki’ebibe. Ayio nigo arakorerwe ebiaare ase ebiaare. Egesasiimero ekio nagiatananwe kebe egechenu mono ase Omonene.”
EXO 30:11 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 30:12 “Ekero orabe gokobara Abaisraeli ase okorikwa kwabo, kera omonto arue ekeegwa ase Omonene, kebe embooria ase obogima bwaye, tibaabaisa konyora amaakwa ekero bakorikwa.
EXO 30:13 Ase igo, kera omonto oyorache korikwa goika arue ekeng’ese gi’esekeli ase ekerengo gi’esekeli egokorerwa ase Obomenyo Obochenu, ebe ekeegwa ase Omonene. (Esekeli eyemo nechigera emerongo ebere.)
EXO 30:14 Kera omonto oyorarikwe, engencho yaye oyokoorire emiaka emerongo ebere na goetania, goika arue ekeegwa eke ase Omonene.
EXO 30:15 Oyore omonda takorua goetania ekeng’ese gi’esekeli, gose oyore omotaka takorua inse y’ekio, ekero morarue ekeegwa ekio ase Omonene. Kerokio kebe embooria ase obogima bwaino.
EXO 30:16 Koranyore chitaabu echi Abaisraeli bararue chibe embooria, ochikorere ase emeremo y’Eema y’Omosangererekano. Ase igo Abaisraeli babe bakoinyorwa ase obosio bw’Omonene, naende chitaabu echio chibe embooria ase obogima bwabo.”
EXO 30:17 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 30:18 “Oroisie egetuba gi’etai amo nenterekerero yaye y’etai. Okebeeke egati y’Eema y’Omosangererekano na egesasiimero, na obeeke amaache imeo.
EXO 30:19 Aroni na abamura baye babe bagwesibia amaache ayio amaboko na amagoro.
EXO 30:20 Ekero bagosoa ase Eema y’Omosangererekano goika besibie ase amaache ayio, tibaabaisa gokwa; naboigo ekero bakogenda ase egesasiimero ase okoruera Omonene ekeng’wanso ki’omorero
EXO 30:21 Barabwo babe bagoisaba amaboko, basibie na amagoro abo, tibaabaisa gokwa. Ekio nigo korabe ogochika koragenderere asare na ase ororeria rwaye ebiaare ase ebiaare.”
EXO 30:22 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 30:23 “Oimokie ebinto bigotioka buya: Amaguta a manemane chikiro ikomi, na omodalasini ore ne rimisu rigiya chikiro isano, na amanukato are ne rimisu rigiya chikiro isano,
EXO 30:24 na kasia chikiro ikomi. (Bionsi bibe bi’ekerengo kegokorerwa ase Obomenyo Obochenu). Oimokie na amaguta ’emezeituni ebituba bine.
EXO 30:25 Ase ebinto ebio oroisie amaguta akweakwa ase chisemi chi’omooroisia omong’aini, abe amaguta amaachenu akweakwa.
EXO 30:26 Oake Eema y’Omosangererekano, na Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori,
EXO 30:27 na emesa amo n’ebinto bireo, na ekebekerero gie chitaaya amo nebikorero biaye, na egesasiimero ase ubani egosamberwa,
EXO 30:28 na egesasiimero ase ebing’wanso bigosamberwa amo nebikorero biaye, na egetuba amo nenterekerero yaye.
EXO 30:29 Naboigo oraatanane ebinto ebi, obikore ebichenu kegima, erio onde bwensi orabikune abe omochenu.
EXO 30:30 Aroni na abamura baye obaake amaguta na kobaatanana babe bagonkorera emeremo y’obokuani.
EXO 30:31 Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a amaguta aya akweakwa abe amaachenu ase ’nde egati yaino ebiaare ase ebiaare.
EXO 30:32 Tabaisa goakwa ase emebere ya Mwanyabaanto bande bonsi. Timoroisia amaguta ande anga buna ayio. Ayio namaachenu, nabe amaachenu ase more.
EXO 30:33 Monto onde bwensi aise koroisia amaguta buna ayio gose koyaaka omonto omoao, oyotari Omokuani, nigo araatananwe korwa ase egesaku kiaye.”
EXO 30:34 Omonene agateebia Musa, “Oimokie ebinto bigotioka buya: Oborembo bwa nafiti, na amaguta ’amakorogonte na oborembo bwa kalibani, na ebinto binde ebiansu, na ubani engiya; kera egento kebe gi’ekerengo ekemo.
EXO 30:35 Korwa ase ebinto ebio oroisie amanukato oyaroisie ase chisemi chi’omooroisia omong’aini ebekwe omonyoo, abe amarabu achenire.
EXO 30:36 Orusie bike, erio obiswage bibe obosie. Obeke boke bosio bw’Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori, ase Eema y’Omosangererekano, aase ndaumerane naye. Amanukato ayio abe amaachenu mono ase more.
EXO 30:37 Timweroiseria amanukato ande onsi y’ogosambwa anga buna ayio. Abe ase more amaachenu ase obosio bw’Omonene.
EXO 30:38 Monto onde bwensi aise koroisia amanukato anga buna ayio ase okwegokeria rimisu riaye nigo araatananwe korwa ase egesaku ki’abaanto b’Omonene.”
EXO 31:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 31:2 “Rora, nachorire Besaleli, oyore mosinto o Uri, mochokoro o Huri, bw’egesaku kia Yuda.
EXO 31:3 Inche Nyasae namoichoirie omoika one, namoeire obong’aini ne chisemi amanye gokora emeremo ende yonsi y’oboroisia,
EXO 31:4 abe oyomanyete koroberia na koroisia ebinto bie chitaabu, ne chifeta, ne chitaai.
EXO 31:5 Ere abe okobaacha amagena e rigori rinene na koyabeka ase ebikonde, na kobaacha emete, na gokora emeremo ende yonsi y’oboroisia.
EXO 31:6 Nachorire Oholiabu, mosinto bw’Ahisamaki bw’egesaku kia Dani amokonye ase emeremo eyio. Nabaeire abaroisia bande bonsi obong’aini, erinde banyare gokora ebinto bionsi ebi nagochikiire.
EXO 31:7 Barabwo baroisie Eema y’Omosangererekano, na Esanduki ebe ne chibao chiriikire oborori, na Oboikaranso bwa amaabera, na ebinto bionsi bi’Eema eyio,
EXO 31:8 emesa na ebinto birabeo, ekebekerero gie chitaaya gi’etaabu echenire na ebikorero biaye na egesasiimero ase ubani erasamberwe,
EXO 31:9 egesasiimero ase ebing’wanso birasamberwe na ebikorero biaye, na egetuba amo nenterekerero yaye,
EXO 31:10 ne chianga chingiya chinchenu chia Aroni Omokuani, na echi’abamura baye, echi barabeeke ekero bagokora emeremo y’obokuani,
EXO 31:11 na amaguta akweakwa, na ubani ere ne rimisu rigiya esamberwe Aase Aachenu ime. Ase ogokora ebinto ebi bionsi goika bakore buna nagochikiire kegima.”
EXO 31:12 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia.
EXO 31:13 Kwana n’Abaisraeli aye omonyene obateebie “Goika morende Chisabato chiane, ekiagera echio nekemanyererio egati yane nainwe ebiaare ase ebiaare, erinde momanye ng’a ninche Omonene oyokobachena.
EXO 31:14 Ase igo morende rituko ri’Esabato, ekiagera ne rituko richenu ase more. Onde bwensi aise korisaria, nigo araitwe akwe. Onde bwensi aise gokora emeremo ase rituko erio nigo araatananwe korwa ase egesaku ki’abaanto b’Omonene.
EXO 31:15 Mokore emeremo amatuko atano na rimo, korende rituko ria gatano na kabere n’Esabato Enchenu, rituko ri’ogotimoka, richenu ase Omonene. Onde bwensi aise gokora emeremo ase rituko erio goika aitwe akwe.
EXO 31:16 Nabo Abaisraeli goika babwate na korenda rituko ri’Esabato ebiaare ase ebiaare, ekiagera oko nokobwatana koragenderere botambe.
EXO 31:17 Rituko erio ribe ekemanyererio keragenderere egati yane na Abaisraeli, ekiagera ase amatuko atano na rimo inche Omonene natongete igoro na ense, korende ase rituko ria gatano na kabere ngatiga emeremo yane yonsi, na gotimoka.”
EXO 31:18 Ekero Omonene akoorire gokwana na Musa agwo ase egetunwa gia Sinai, akamoa chibao ibere chi’amagena chiriikire oborori nekiara kia Nyasae.
EXO 32:1 Ekero abanto baroche ng’a Musa otebanire goika korwa ase egetunwa, bagasangererekana amo, bagachiera Aroni, bakamoteebia, “Inchuo aa, otokorere enyasae eratotang’ane, ekiagera titomanyeti eki kiamonyorire Musa, oyo otong’anyetie korwa ase ense ya Misiri.”
EXO 32:2 Aroni akabateebia, “Rusia ebigera bie chitaabu bire ase amato ’abakungu baino, na ase abana baino, abamura na abaiseke, mobindetere.”
EXO 32:3 Erio abanto bonsi bakarusia ebigera bie chitaabu biare ase amato abo, bakamobiirera Aroni.
EXO 32:4 Ere akanyora ebinto ebi korwa ase amaboko abo, akanyititora chitaabu chiria. Ekero yabwatanire, akayebomba, ekaba omogwekano bw’emori eeri. Abanto bagateeba, “Abaisraeli aba, eye nero enyasae yaino, eyabang’anyetie korwa ase ense ya Misiri.”
EXO 32:5 Ekero Aroni ayeroche, akaagacha egesasiimero bosio bwaye; erio akararia, akabora, “Ankio nigo rirabe Rituko Rinene ri’Omonene.”
EXO 32:6 Rituko ria kabere abanto bakaimoka mambia chuni, bakarua ekeng’wanso ki’ogosambwa, bakarenta na ekeng’wanso ki’omorembe. Abanto bagaikaransa, bakaria na konywa, erio bakaimoka gotenga.
EXO 32:7 Korende Omonene agateebia Musa, Tirimboka gochia inse, ekiagera abanto abwo bao kwang’anyetie korwa ase ense ya Misiri besaririe ase ogokora amabe,
EXO 32:8 baonchokire bwango, batigire enchera eria nabachigete gotunyana, bekoreire emori eeri y’etaabu. Bayesasimire na koyeruera ekeng’wanso, bagoteeba, Abaisraeli aba, eye nero enyasae yaino, eyabang’anyetie korwa ase ense ya Misiri.
EXO 32:9 Omonene agateebia Musa, “Narorire abanto aba ng’a nabanyabigoti bikong’u.
EXO 32:10 Bono tiga endamwamu yane yoke igoro ase bare, erinde mbasirie, erio ngokore aye obe egesaku ekenene.”
EXO 32:11 Korende Musa agasorora Omonene, Nyasae oye, akabora, “Gaaki Omonene nase ki’endamwamu yao ekoberorokera abanto bao, abakwang’anyetie korwa Misiri ase okobua okonene, na ase okoboko kwao gwe chinguru?
EXO 32:12 Inee! Nigo origetie Abamisiri bateebe: Igo abarusia aa, oganetie kobaita ase ebitunwa na kobasiria kegima? Ase igo onchoka korwa ase endamwamu yao enene, tokora amabe aya kwarengereirie gokorera abanto bao.
EXO 32:13 Inyora abasomba bao Aburaamu, na Isaka, na Israeli, na buna kwabarierete eira ase ogwetiania, okabateebia: Nigo ndamente oroiboro rwaino robe oronge buna ching’enang’eni chia igoro. Nimbae ense eye yonsi nabarierete eira ng’a nimbae ebe omwando obo kare na kare.”
EXO 32:14 Eri’Omonene akaonchoka, tabakorera amabe aria konya arengereirie gokorera abanto baye.
EXO 32:15 Musa akeonchora, agatirimboka korwa ase egetunwa igoro, na ase amaboko aye obwate chibao ibere chi’amagena chiriikire oborori chinsemo chionsi ibere, bosio na magega.
EXO 32:16 Chibao echio nigo chiaroisetigwe na Nyasae omonyene, na amariko aya nigo ariikire na Nyasae, amang’eire ase chibao chiria.
EXO 32:17 Yoshua akaigwa eriogi ri’abaanto bakwoga, agateebia Musa, “Naigure eriogi ase egetwori, eriogi buna eri’esegi.”
EXO 32:18 Musa akamoiraneria, “Eriogi eri tiriri eri’abaanto babuire esegi, gose eri’okorera kw’abaanto babuirwe, korende eriogi naigure neri’abaanto bagotera.”
EXO 32:19 Musa gaikire ang’e negetwori akarora emori eria, na buna abanto baare gotenga, akaba nendamwamu enene; agaakera inse chibao chiria abwate maboko aye, chigaateka, chikaba ebisamunye ase egetunwa inse.
EXO 32:20 Erio akabwata emori eria bakorete, akayesamba na koyesegenya goika ekaba orotu, akaroitera ase amaache ime, na akaa Abaisraeli amaache ayio, na barabwo bakanywa.
EXO 32:21 Agwo Musa akaboria Aroni, “Naki abanto aba bagokorete goika okagera bagakora ebibe ebinene buna ebi?”
EXO 32:22 Aroni akamoiraneria, “Omonene one, toba nendamwamu entindi, aye nomanyete abanto aba ng’a nababe.
EXO 32:23 Naki nigo banteebia: Tokorere enyasae eratotang’ane, ekiagera titomanyeti eki kiamonyorire Musa, oyo otong’anyetie korwa Misiri.
EXO 32:24 Inche: nkabateebia: Onde bwensi obwate etaabu ayerusie. Barabwo bagachirusia, bagaching’a, na inche ngachiruta ase omorero ime, na emori eye ekabao.”
EXO 32:25 Musa akarora abanto bakoonchobana, na buna Aroni abatigete baonchobaane na gosasiima omogwekano oria, ase amasio ’ababisa babo.
EXO 32:26 Agwo Musa agatenena geita ki’egetwori, akabora, “Onde bwensi oyore ensemo y’Omonene ache aa ase ’nde.” Abana bonsi ba Lawi bagasangererekana asare.
EXO 32:27 Ere akabateebia, Omonene Nyasae, Nyasae bw’Abaisraeli, oteebire iga “Kera oyomo oino abogorie omoyio oye o birende, agende aaria na aaria ase egetwori korwa egeita ekemo goika ekende. Kera oyomo aite onde bwensi aranyore, nonya noyomwabo, gose omosani, gose omogisangio”.
EXO 32:28 Abana ba Lawi bagakora buna Musa abateebeetie, na abanto chilifu isato bagaitwa ase rituko erio.
EXO 32:29 Musa akabateebia. “Reero inwe mweatananire ase ogokorera Omonene, kera oyomo ase rigori ria mosubati omwabo gose momura omwabo; ase ig’Omonene obasesenirie reero.”
EXO 32:30 Rituko ria kabere Musa agateebia abanto, “Mwakorire ebibe ebinene mono. Na bono ngotiira inde gochia ase Omonene, aande nabo ndabanyorere okobwatanigwa, ekiagera mwakorire ebibe.”
EXO 32:31 Ase igo Musa akairana gochia ase Omonene, akamoteebia, “Abanto aba bakorire ebibe ebinene mono, bekoreire enyasae y’etaabu.
EXO 32:32 Na bono, koranche, obaabere ebibe biabo. Onye taibo, rirorio otinyie erieta riane korwa ase egetabu eria kwarigete.”
EXO 32:33 Omonene akairaneria Musa, “Omonto oria onkoreire ebibe, nere ndatinyie erieta riaye korwa ase egetabu yane.
EXO 32:34 Korende bono genda, oraae abanto abwo goika aase aria nagotebetie; omomalaika one nagotang’ane. Korende rituko ndiche ekero ndabae egesusuro ase engencho y’ebibe biabo.”
EXO 32:35 Omonene akabaa egesusuro, ekiagera bagerete Aroni agakora emori eria, bakayesasiima.
EXO 33:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia, Imoka korwa aa ogende, aye amo nabaanto aba kwang’anyetie korwa Misiri, obaire ase ense eria narierete Aburaamu na Isaka na Yakobo eira, ngateba “Ning’ee ororeria rwaino ense eyio.
EXO 33:2 Nintome omomalaika agotang’ane, Niserie Abakanaani, na Abaamori, na Abahiti, na Abaperisi, na Abahivi na Abayebusi.
EXO 33:3 Nimbaire ase ense ere entenenku y’amabeere na amooke. Inche omonyene tinkogenda amo nainwe, mbaise kobaitera inchera, ekiagera inwe nabanyabigoti bikong’u.”
EXO 33:4 Ekero abanto baigwete amang’ana ayio amakong’u bakarera na onde taba obegete ebinto biaye bi’ogwechabera.
EXO 33:5 Omonene agateebia Musa “Bateebie Abaisraeli: Inwe nabanyabigoti bikong’u. Inse kogenda amo nainwe, nonya netagika eyemo, nigo ndabasirie kegima. Gaki bono rusia ebinto biaino ebi mwechaberete, erio ndore inki ndabakorere.”
EXO 33:6 Ase igo Abaisraeli bakarusia ebinto biria bechaberete, na tibabibeka korwa ekero baruete egetunwa kia Horebu nakogenderera.
EXO 33:7 Musa nigo anarete koira eema na koyetenenia are ake korwa ase egetwori akayeroka “Eema y’Omosangererekano.” Na onde bwensi oganetie kobori’Omonene ring’ana, goika are kogende ase Eema eria, isiko y’egetwori.
EXO 33:8 Engaki ende yonsi Musa arenge kogenda ase Eema eria, abanto bonsi nigo baare koimoka na gotenena, kera omonto ase egesoero ki’eema yaye, na korigereria Musa goika osoire Eema eria ime.
EXO 33:9 Ekero Musa asoire Eema eria, riire riare buna esiiro riba rigoika na gotenena ase egesoero ki’Eema eria, n’Omonene aba ogokwana na Musa.
EXO 33:10 Ekero abanto bonsi barorire riire riria rigotenena ase egesoero ki’Eema, baba bakoimoka na gotung’ama inse ase ogosasiima, kera omonto ase egesoero ki’eema yaye.
EXO 33:11 Na Omonene aba ogokwana na Musa obosio ase obosio, buna omonto agokwana nomonto onde. Erio Musa aba okoirana gochia ase egetwori, korende Yoshua, omosomba oye omosae, mosinto o Nuni, tare korua ase Eema eria.
EXO 33:12 Musa agateebia Omonene, “Rora, aye nigo gwantebeetie: Baire abanto aba, korende tigwanteebia ng’a ning’o oratome agende amo nainche. Naende oganteebia: Ninkomanyete buya kegima, na buna okorokwa; naye kwanyorire ogwancherwa ase obosio bwane.
EXO 33:13 Ase igo, onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, nagosabire, onyorokie chinchera chiao, erinde inyare gokomanya na konyora ogwancherwa ase obosio bwao, naende rigereria ng’a abanto b’egesaku eke nabaanto bao bare.”
EXO 33:14 Omonene akamoteebia, “Inche omonyene nigo ndagende amo naye, na ninkoe obotoereru.”
EXO 33:15 Musa akamoiraneria, “Onye aye omonyene tokogenda amo naintwe, rirorio totige, tobeere aa.
EXO 33:16 Naki eramanyekane ng’a inche na abanto bao twanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, onye tokogenda amo naintwe? Koragende amo naintwe, natororekane ng’a twachorirwe korwa ase abanto bande b’ense eye.”
EXO 33:17 Omonene akairaneria Musa, “Ninkore erio kwamboria, ekiagera kwanyorire ogwancherwa ase obosio bwane, na inche ninkomanyete buya kegima, na buna okorokwa.”
EXO 33:18 Musa akamosaba, “Koranche, onyorokie obonene bwao!”
EXO 33:19 Omonene akamoiraneria, “Ninkore obosiani bwane bwonsi boete ase obosio bwao, na erieta riane, inche Omonene, nindirarie ase obosio bwao. Nimororere amabeebe oyio ndarorere amabeebe, na nimororere amaabera oyio ndarorere amaabera.”
EXO 33:20 Naende akamokania, akamoteebia, “Tokonyara korora obosio bwane, ekiagera Mwanyabaanto aise kondora, takonyara koba moyo.”
EXO 33:21 Naende Omonene akagenderera komoteebia, “Rora, aase aiga are ang’e nainche, aye oranyare gotenena egetare igoro.
EXO 33:22 Erio ekero obonene bwane borabe bogoeta, ninkobeke ase omotaro bw’egetare keria, na ngotube nokoboko kwane, goika imbe naetire.
EXO 33:23 Erio ndusie okoboko kwane, na aye ondore amagega aane, korende obosio bwane tokonyara koborora.”
EXO 34:1 Omonene agateebia Musa, “Baacha chibao chi’amagena ibere chire buna chiria chi’eritang’ani, na inche nindiike ase chibao echio amang’ana aria arenge ase chiria chi’eritang’ani, echio gwatete.
EXO 34:2 Oche bwebeeke ang’e mambia, otiire gocha ase egetunwa gia Sinai maambia, bweorokie aroro ase inde ase egechuria ki’egetunwa.
EXO 34:3 Monto onde tatiira amo naye, gose monto onde tarorekana aande onsi ase egetunwa eke, gose ching’ondi ne chiombe tichiba chikorisia ang’e negetunwa eke.”
EXO 34:4 Erio Musa akabaacha chibao ibere chi’amagena chire buna chiria chi’eritang’ani, akaimoka mambia chuni, agatiira gochia ase egetunwa gia Sinai, buna Omonene konya amochikiire, obogoretie chibao chiria ibere chi’amagena koboko kwaye.
EXO 34:5 Omonene agaika ore riire ime, agatenena amo nere, akararia erieta NYASAE OMOBUI.
EXO 34:6 Omonene agaeta ase obosio bwa Musa, akeraria, “Omonene Nyasae, nere Nyasae omonyene amaabera na obuya, tari omwango bw’okoba nendamwamu; nigo are nobwanchani botari koera, na obwegenwa.
EXO 34:7 Nigo agokorera ebiare chilifu obwanchani botari koera; ere nigo akwabera amamocho, na ogosaria, na ebibe, korende tagotiga koa abana na abachokoro egesusuro goika ekiaare kia gatato na egia kane ase engencho y’amabe ’abaibori babo.”
EXO 34:8 Erio bwango Musa agatung’ama inse agatureka omotwe, agasasiima,
EXO 34:9 akabora, “Omonene, onye bono nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, nagosabire ogende amo naintwe. Naki abanto aba nabanyabigoti bikong’u, korende otwabere ogosaria gwaito na ebibe biaito, otwanchere tobe abanto bao.”
EXO 34:10 Omonene akabora, “Rora, bono ngokora inde nainwe okobwatana kw’ogotianania. Ase amasio ’abaanto bao bonsi ninkore ebikone ebio bitana gokoreka ase ense yonsi, gose ase egesaku kende gionsi. Na abanto bonsi abagoetanaine inabarore ogokora kw’Omonene, naki ayio ndagokorere namang’ana ay’okoondokia.
EXO 34:11 Obwate amachiiko ayio ndakoe reero. Norore ase obosio bwao ngoseria Abaamori, na Abakanaani, na Abahiti, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi.
EXO 34:12 Bwerende, tobaisa gokora okobwatana nabanyene ense eria ase okogenda, baabaise kobatega mogwe.
EXO 34:13 Inwe motagore ebisasimero biabo, mobiiyerie inse, na gosenyenta chisiiro chi’amagena ase bagosasimera.
EXO 34:14 “Tobaisa gosasiima enyasae ende eng’ao, ekiagera Omonene nigo akorokwa Omonyaisemi, nere Nyasae bwe risemi.
EXO 34:15 Tobaisa gokora okobwatana nabanyene ense eria, ekiagera ekero bagokora obotomani ase ogosasiima chinyasae chiabo na gochiruera ebing’wanso, mbaabaise kobarangeria inwe morie ebing’wanso biabo.
EXO 34:16 Inamoire abakungu korwa ase abasubati babo abwo bagokora obotomani ase ogosasiima chinyasae chiabo, barabwo bakore abamura baino basasime chinyasae chiabo.
EXO 34:17 “Tibwekorera chinyasae korwa ase ebioma binyititoire na kobombwa.
EXO 34:18 “Orende rituko rinene ri’Emegati etabekiri memera; na buna nagochigeete, orie emegati etabekiri memera ase amatuko atano na abere, ase engaki yachigetwe, y’omotienyi bw’Abibu, naki ase omotienyi oyio oyio noro kwaruete ense ya Misiri.
EXO 34:19 “Kera omwana omoisia omotangi nabe oyone, ne ching’iti chintangi boigo, chibe chieri gose chimingichi.
EXO 34:20 Korende emori entangi y’etigere goika oyeboorie ase okorua eng’ondi ebe ekeng’wanso. Onye tibwancheti koyebooria, goika oyebune ebigoti. Abana bao abaisia abatangi goika obaboorie. Onde tari orabe ogocha ase obosio bwane, inche Omonene, namaboko amasa.
EXO 34:21 “Okore emeremo ase amatuko atano na rimo, korende rituko ria gatano na kabere otimoke, nonya nengaki y’okorema na eye rigesa.
EXO 34:22 “Orende Rituko Rinene rie Chichuma, ase engencho y’ogotongora kw’engano, ne Rituko Rinene ri’Ogosangereria Rigesa, omoerio bw’omwaka.
EXO 34:23 “Ara gatato kera omwaka abanto bao bonsi abasacha babe bagocha ase obosio bwane, inche Omonene Nyasae, Nyasae bw’Abaisraeli.
EXO 34:24 Ninserie abanto b’ebisaku korwa asore na kogareyia orogongo rwao, onde tari orakoroure ase chingaki echi isato kera omwaka, ekero orabe kogocha ase obosio bwane, inche Omonene, Nyasae oo.
EXO 34:25 “Ekero okondetera amanyinga ’ekeng’wanso, tobaisa koyandetera amo nomogati obekire ememera. Tobaisa gotigaria chinyama chinde chi’ekeng’wanso kie rituko rinene ri’Epasaka goika mambia.
EXO 34:26 “Goika orente ase enyomba yane, inche Omonene oo, ogotongora kwao okore okuya korwa ase omogondo oo. “Tobaisa koiyekera emanwa y’embori, gose yeng’ondi ime y’amabeere ’eng’ina.”
EXO 34:27 Omonene agateebia Musa, “Riika amang’ana aya, ekiagera ase amang’ana ayio nakorire okobwatana kw’ogotianania naye amo n’Abaisraeli.”
EXO 34:28 Musa akabeera n’Omonene ase engaki y’amatuko emerongo ene, omobaso na obotuko, tare koria kende, gose konywa, akarika ase chibao echi ibere amang’ana ’okobwatana koria, Amachiiko ayio ikomi.
EXO 34:29 Musa agatirimboka korwa ase egetunwa gia Sinai, obwate ase okoboko kwaye chibao chiriikire oborori, ere tamanya ng’a risankwa ri’obosio bwaye nigo riare komeka‐meka, ekiagera konya okwanire n’Omonene.
EXO 34:30 Aroni na abanto bonsi, ekero baroche buna risankwa ri’obosio bwa Musa riare komeka‐meka, bakoboa komoika ang’e.
EXO 34:31 Korende Musa akabarangeria, erio Aroni amo nabatang’ani bonsi b’omosangererekano bakairana asare, na Musa agakwana nabarabwo.
EXO 34:32 Magega y’ayio Abaisraeli bonsi bagacha ase Musa, na ere akabaa amachiiko onsi ay’Omonene konya amoeire ase egetunwa gia Sinai.
EXO 34:33 Ekero Musa akoorire gokwana nabarabwo, akabeeka egietubo ase obosio bwaye.
EXO 34:34 Ekero kende gionsi Musa are gosoa eema ase obosio bw’Omonene gokwana nere, nigo are korusia egietubo goika osoka korwa aroro. Ekero asokire aba ogoteebia Abaisraeli amang’ana onsi aya achikirwe gokwana,
EXO 34:35 na barabwo baba bakorora risankwa ri’obosio bwaye rikomeka‐meka. Erio Musa abeeka egietubo ase obosio bwaye goika airana naende gokwana n’Omonene.
EXO 35:1 Musa akarangeria omoganda bwonsi bw’Abaisraeli amo, akabateebia, “Aya nar’Omonene achiikire morakore:
EXO 35:2 Mokore emeremo ase amatuko atano na rimo, korende rituko ria gatano na kabere nigo rirabe richenu ase more, rituko ri’Esabato, riogotimoka ase Omonene. Onde bwensi aise gokora emeremo ase rituko erio goika aitwe akwe.
EXO 35:3 Timobaisa gouta omorero ase rituko ri’Esabato, aande onsi ase momenyete.”
EXO 35:4 Musa agateebia omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, “Aya nar’Omonene achiikire:
EXO 35:5 Moruere Omonene ebiegwa. Kera omonto oyore nomoyo bw’ogwancha aruere Omonene ebinto ebi: Etaabu, na efeta, na etai;
EXO 35:6 chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri; egatani engiya na amanya e chimbori;
EXO 35:7 amasankwa e chimingichi aakire etaago, na amasankwa amaterere e ching’iti chia rooche, ne chibao chi’emekonge;
EXO 35:8 amaguta e chitaaya, na ebinto bi’okoroisia amaguta akweakwa, na ebi’okoroisia ubani;
EXO 35:9 amagena e rigori rinene buna oiniki na ayande akobekwa ase egesibao na egesembe ki’obokuani.”
EXO 35:10 “Abaroisia bonsi abang’aini abare ase egati yaino, tiga bache baroisie ebinto bionsi Omonene achiikire,
EXO 35:11 nabio ebi: Obomenyo na eema yaye, na egietubo kiaye, ebigobanio ne chibao chiaye, na emeriibo, ne chisiiro amo ne chinterekerero chiabo;
EXO 35:12 Esanduki na emiaro yaye, na Oboikaranso bw’amaabera, na etoto eria erabeekwe ebokenge;
EXO 35:13 emesa na emiaro yaye, na ebikorero biaye bionsi, na emegati eria eraruegwe ase Nyasae;
EXO 35:14 ekebekerero gie chitaaya na ebikorero biaye, ne chitaaya chiaye amo namaguta e chitaaya,
EXO 35:15 na egesasiimero ase ubani egosamberwa amo nemiaro yaye, na amaguta akweakwa, na amanukato are ne rimisu rigiya, na ebitambaa bigosungwa ase egesoero ki’Obomenyo obwo;
EXO 35:16 na egesasiimero aase ebing’wanso bigosamberwa amo negechungi kiaye gi’etai, na emiaro yaye, na ebikorero biaye bionsi, na egetuba amo nenterekerero yaye;
EXO 35:17 ebitambaa ebirakenge eraaro, ne chisiiro amo ne chinterekerero chiaye, na egetambaa ki’egesoero ki’eraaro,
EXO 35:18 na ebirochi bi’Obomenyo na ebi’eraaro amo ne chingori chiabo,
EXO 35:19 ne chianga chiria chinseera chigokorerwa ime y’Ase Achenu, engencho yaye chianga chia Aroni Omokuani, amo nechi’abamura baye, barabe bakobeeka ekero bagokora emeremo yabo y’obokuani.”
EXO 35:20 Erio omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okaruao agwo ase obosio bwa Musa.
EXO 35:21 Naende bakairana kera oyomo buna enkoro yaye yamosugetie, na buna anchete ere omonyene, bakarentera Omonene ebiegwa biabo ase okoroisia Eema y’Omosangererekano na ebinto bionsi ebiaganeirie, ase emeremo eria na ase chianga chiria chinchenu.
EXO 35:22 Barabwo bagacha, abasacha na abakungu, na ase ogwancha kwabo bakarenta amameka, na ebigera bi’amato abo, ne chibonyi chi’ebiara, ne chisonoi, na ebinto ao ao bie chitaabu bi’ogwechabera. Kera omonto akarenta ebinto bie chitaabu, ebi aatananete ase ogokorera Omonene.
EXO 35:23 Naende kera omonto oyo obwate chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, na egatani engiya, na amanya e chimbori, na amasankwa e chimingichi aakire etaago, na amasankwa e ching’iti chia rooche, akabirenta.
EXO 35:24 Bonsi abaare konyara korua chifeta ne chitaai bakabirenta bibe ebiegwa ase Omonene, na bonsi abarenge nemekonge eyere emiya ase emeremo ende yonsi, bakayerenta.
EXO 35:25 Na abakungu abaroisia abang’aini bagasisa namaboko abo chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, na echi’egatani engiya, bagachirenta.
EXO 35:26 Na abakungu bonsi, abasugetigwe ase emioyo yabo, naende bamanyete emeremo eye, bagasisa amanya e chimbori abe chiusi.
EXO 35:27 Abatang’ani babo bakarenta amagena e rigori rinene buna oiniki na ayande arabekwe ase egesibao na egesembe ki’obokuani,
EXO 35:28 naende ebinto bie rimisu rigiya amo namaguta e chitaaya, na amaguta akweakwa, na ubani ere ne rimisu rigiya.
EXO 35:29 Abaisraeli bonsi, abasacha na abakungu, abarenge nogwancha korenta ebinto bi’emeremo eye Omonene achigete goetera ase Musa, bakarenta ebiegwa biabo ase Omonene.
EXO 35:30 Musa agateebia Abaisraeli, Rora, Omonene ochorire Besaleli, oyore mosinto o Uri, mochokoro o Huri bw’egesaku kia Yuda.
EXO 35:31 Omoichoirie omoika o Nyasae, omoeire obong’aini ne chisemi anyare gokora emeremo ende yonsi y’oboroisia,
EXO 35:32 abe oyomanyete koroberia na koroisia ebinto bie chitaabu, ne chifeta, ne chitaai,
EXO 35:33 abe okobaacha amagena e rigori rinene na koyabeeka ase ebikonde, na kobaacha emete, na gokora emeremo ende yonsi y’oboroisia.
EXO 35:34 Omonene omoeire ere amo na Oholiabu, mosinto bw’Ahisamaki bw’egesaku kia Dani, obong’aini bw’okworokereria abande oboroisia bwabo.
EXO 35:35 Obaichoirie obong’aini ase chinkoro chiabo, erinde banyare gokora emeremo ende yonsi buna okomang’a, na okoroberia, na koroisia ebitambaa bie chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, na echi’egatani engiya, na koroisia ebitambaa binde bionsi. Banyare gokora emeremo ende yonsi na bamanye koroberia oboroisia bonde bwonsi.
EXO 36:1 Besaleli na Oholiabu amo nabaroisia bande bonsi, aba Omonene konya aeire obong’aini, abare nogwancha kw’ogokora emeremo ende yonsi egwenerete ase okoagacha Obomenyo Obochenu, goika bakore kera emeremo buna Omonene konya achiikire.
EXO 36:2 Erio Musa akarangeria Besaleli amo na Oholiabu na abaroisia bande bonsi, aba Omonene aeire obong’aini, abaasugetigwe ase chinkoro chiabo, bache, bachake emeremo eria.
EXO 36:3 Barabwo bakaegwa korwa ase Musa ebiegwa ebi bionsi Abaisraeli konya barentire ase okoroisia Obomenyo boria Obochenu. Na Abaisraeli bakagenderera komorentera ebiegwa biabo kera emambia.
EXO 36:4 Erio abaroisia baria abang’aini, abarenge gokora emeremo ende yonsi ase Obomenyo boria Obochenu, magega kobatigire emeremo eye baare gokora bagacha ase Musa,
EXO 36:5 bakamoteebia, “Abanto barentire ebiegwa ebinge goetania ebiaganeirie ase emeremo eri’Omonene achigete ekorwe.”
EXO 36:6 Ase ayio Musa akarareria abanto bonsi b’egetwori, akabachiika, “Onde tabaisa korenta ebiegwa binde goetania ebi konya biasangererigwe ase Obomenyo Obochenu, abe omosacha gose omokungu.” Ase igo abanto bagatiga korenta ebiegwa binde.
EXO 36:7 Ebi konya barentire nigo biabeete ebinge, bigaetania ebiaganeirie ase emeremo eria yare gocha gokorwa.
EXO 36:8 Abaroisia bonsi abang’aini b’abakori emeremo bakaroisia eema y’Obomenyo. Bakayeroisia nebitambaa ikomi, biroisirie korwa ase chiusi chi’egatani engiya chisisire amo ne chiusi chi’amarionya chimbariri Omoroisia omong’aini akabiroisia, bire nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba.
EXO 36:9 Obotambe bwa kera egetambaa nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere, na atano na atato, na obogare bwaye amaboko ane; bionsi nigo biarenge bi’ekerengo ekemo.
EXO 36:10 Akabwatania ebitambaa bitano amo, bikaba rirondia erimo. Naboigo nebitambaa binde bitano.
EXO 36:11 Agakora ebioro bie chiusi chiburu, bakabibeeka ase ensinyo y’egetambaa kere ensinyo y’ensemo ya kera rirondia.
EXO 36:12 Agakora ebioro emerongo etano, akabibeeka ase egetambaa kegochakera rirondia rie ritang’ani, na emerongo etano ase egetambaa kegokoorera rirondia ria kabere. Ebioro bia kera rirondia bigachikana.
EXO 36:13 Agatura ebigobanio bie chitaabu emerongo etano, na ase ebio akabwatania amarondia ayio amo, akaba eema eyemo y’Obomenyo.
EXO 36:14 Erio akaroisia amarondia ikomi na rimo ay’amanya e chigoree, akaba eema y’ogotuba Obomenyo boria.
EXO 36:15 Obotambe bwa kera rirondia nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko emerongo etato, na obogare bwaye amaboko ane. Amarondia onsi aya ikomi na rimo nigo arenge ay’ekerengo ekemo.
EXO 36:16 Akabwatania amarondia atano amo, akaba rirondia erimo, naende atano na rimo akaba rirondia erimo.
EXO 36:17 Agakora ebioro emerongo etano, akabibeeka ase ensinyo ye rirondia rinene rie ritang’ani, na emerongo etano ase rirondia rinene ria kabere ase rigochakera.
EXO 36:18 Naende agakora ebigobanio emerongo etano bie chitaai ase okobwaterania amarondia ayio abere, abe eema engima.
EXO 36:19 Agakora rirondia ri’amasankwa e chimingichi aakire etaago, ase ogotuba eema, ne rirondia rinde ri’amasankwa amaterere e ching’iti chia rooche, erirabeekwe igoro ye rirondia rie ritang’ani.
EXO 36:20 Naende akaroisia chibao chi’emekonge ase Obomenyo, agachitenenia.
EXO 36:21 Obotambe bwa kera ebao nigo bware obw’ekerengo ki’amaboko ikomi, na obogare okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 36:22 Agakora chintamang’o ibere ase kera ebao, ase chibao echio chirabwateranigwe. Naboigo aroisetie chibao echi chionsi chi’Obomenyo.
EXO 36:23 Akaroisia chibao emerongo ebere ase ensemo ya Irianyi.
EXO 36:24 Agakora ne chinterekerero chi’echifeta emerongo ene, chibe ibere ibere inse ya kera ebao ase chintamang’o chiaye ibere.
EXO 36:25 Nase ensemo ya kabere, nero ya sugusu y’Obomenyo, akaroisia chibao emerongo ebere,
EXO 36:26 ne chinterekerero chiaye chi’echifeta emerongo ene, ibere ibere inse ya kera ebao.
EXO 36:27 Korende ase ensemo ya magega y’Obomenyo, eyerochie bosongo, akaroisia chibao isano nemo.
EXO 36:28 Naende akaroisia chibao ibere chikaba chikoona chi’Obomenyo ensemo ya magega.
EXO 36:29 Kera ebao ase echio ibere ekabwatanigwa ne chibao chie chinsinyo, korwa inse goika igoro ase ebonyi entang’ani ere; naboigo bakorete ase chibao echio ibere echiabegetwe ase chikoona ibere.
EXO 36:30 Chibao chionsi nigo chiabeete isano na isato, ne chinterekerero chiabo chi’echifeta ikomi, na isano nemo, ibere ibere inse ya kera ebao.
EXO 36:31 Akabaacha emeriibo etano y’emekonge, eriibe chibao chie rikere erimo ri’Obomenyo,
EXO 36:32 na etano ase rikere rinde, na etano ase ensemo ya magega, eyerochie bosongo.
EXO 36:33 Akabaacha omoriibo o gati‐gati omogima, ase okoriiba chibao korwa ensinyo eyemo goika eyende.
EXO 36:34 Erio akaooma chibao echio netaabu, agakora chibonyi chi’echitaabu ase emiaro erasoigwe, naende akaooma emeriibo eria netaabu.
EXO 36:35 Akaroisia etoto ye chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo ne chiusi chi’egatani engiya chisisire. Omoroisia omong’aini akayeroisia ekaba emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba.
EXO 36:36 Naende akabaacha chisiiro inye chi’emekonge, agachiooma netaabu, na ebigobanio biaye bie chitaabu. Agakora chinterekerero inye korwa ase efeta enyititoire.
EXO 36:37 Na ase egesoero ki’Eema akaroisia egetambaa korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani, keroisirie nomoroisia omong’aini.
EXO 36:38 Bakabaacha chisiiro isano amo nebigobanio biabo, bakaooma ebisure ne chinuga chiabo netaabu. Chinterekerero chiabo isano nigo chiakorire korwa ase chitaai.
EXO 37:1 Erio Besaleli akaroisia Esanduki ye chibao chi’emekonge. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko abere na ekeng’ese, na obogare bwaye okoboko okomo na ekeng’ese, na obotambe bwaye gochia igoro okoboko okomo, na ekeng’ese.
EXO 37:2 Akayeooma netaabu echenire, ime na isiko, akayeetanania omong’ororia bw’etaabu.
EXO 37:3 Agakora chibonyi inye korwa ase etaabu enyititoire, agachibeeka ase amagoro aye ane, ibere ase kera rikere.
EXO 37:4 Akabaacha emiaro y’emekonge, akayeooma netaabu.
EXO 37:5 Agasoyia emiaro eyio ase chibonyi ime ase okobogoreria esanduki eria.
EXO 37:6 Akaroisia ekemumeko gi’etaabu echenire ebe Oboikaranso bwa’Amaabera. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko abere na ekeng’ese, na obogare bwaye okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 37:7 Erio agakora emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba babere ey’etaabu esunyuntire, akayebeka ase chinsinyo ibere chi’Oboikaranso bwa amaabera,
EXO 37:8 oyomo ase kera ensinyo, akayekora ekaba egento ekemo n’Oboikaranso bwa amaabera.
EXO 37:9 Ebitongwa bibwate chimbaba abwo bakarambora chimbaaba chiabo igoro y’Oboikaranso bwa amaabera, bakabobekera ekiriri, na amasio abo agachiikana; na barabwo bakarigereria Oboikaranso bwa amaabera.
EXO 37:10 Akaroisia emesa ye chibao chi’emekonge. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko abere, na obogare bwaye okoboko okomo na obotambe bwaye gochia igoro okoboko okomo na ekeng’ese.
EXO 37:11 Akayeoma netaabu echenire, akayeetanania omong’ororia bw’etaabu.
EXO 37:12 Erio agakora orosingo rore nobogare bong’ana egesanyi gi’okoboko, na akaroetanania omong’ororia bw’etaabu.
EXO 37:13 Naende agakora chibonyi inye korwa ase chitaabu, ne chibonyi echio agachibeka ase chikoona inye ase amagoro aye ane.
EXO 37:14 Chibonyi chiria chikabekwa ang’e norosingo, na emiaro eria egasoigwa imeo, erinde emesa enyare kobogorerigwa.
EXO 37:15 Akabaacha emiaro eria korwa ase emekonge, akayeooma netaabu.
EXO 37:16 Agakora ebikorero biare kobekwa ase emesa igoro: chinteru na ebitaabo ase ubani, ne chisani, korwa ase ebio bagocha koumora ebinyugwa ebikoruegwa; akabiroisia bionsi korwa ase chitaabu chichenire.
EXO 37:17 Akaroisia ekebekerero gie chitaaya gi’etaabu echenire esunyuntire. Akayeroisia nenterekerero amo ne ritina, na emegwekano y’amamumu na ebisicha; bionsi bikaroisigwa bikaba egento ekemo.
EXO 37:18 Nigo kiare ne chinsagia isano nemo, chiasogete korwa ase ritina, isato korwa ase ensemo eyemo, na isato korwa ase ensemo ende.
EXO 37:19 Orosagia rwe ritang’ani rokaba nemegwekano etato y’ebisicha binga buna ebi’omolozi, kera ekemo ne rimumu na egesicha, na orosagia rwa kabere boigo rokaba nemegwekano y’ebisicha binga buna ebi’omolozi; ne chinsagia chionsi isano nemo chikaba boigo.
EXO 37:20 Ritina rinyene ri’ekebekerero gie chitaaya keria rikaba nemegwekano ene y’ebisicha binga buna ebi’omolozi.
EXO 37:21 Rimumu erimo rikaba inse ya kera chinsagia ibere chigosoka korwa ase ritina. Ase ayio rikaba rimumu erimo inse ya kera orosagia rw’echio isano nemo chiroisirie chikaba egento ekemo ne ritina.
EXO 37:22 Bionsi bikaroisigwa korwa ase ribomba erimo ri’etaabu echenire esunyuntire.
EXO 37:23 Naende akaroisia chitaaya chiaye isano na ibere, na ebiinachi, ne chindogio chiaye chi’echitaabu chichenire.
EXO 37:24 Ekebekerero keria gie chitaaya amo nebikorero biaye bionsi bikaroisigwa korwa ase chitaabu chichenire chi’ekerengo gie chikiro emerongo etano.
EXO 37:25 Akaroisia egesasiimero gie chibao chi’emekonge ase ubani erasamberwe. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo gi’okoboko okomo, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko abere. Emegwekano ye ching’unchara ekaroisigwa ekaba egento ekemo negesasiimero.
EXO 37:26 Agakeooma netaabu echenire, igoro yaye, ne chinsemo chiaye, amo ne ching’unchara chiaye, akayeetanania omong’ororia bw’etaabu.
EXO 37:27 Agakora chibonyi ibere chi’echitaabu, agachibeeka inse y’omong’ororia ase chinsemo ibere. Ase chibonyi echio emiaro egasoigwa, erinde egesasiimero kenyare kobogorerigwa.
EXO 37:28 Na emiaro eria akabaacha korwa ase emekonge, akayeooma netaabu.
EXO 37:29 Naende akaroisia amaguta amaachenu akweakwa, na ubani echenire are ne rimisu rigiya, akayaroisia buna omooroisia, oyomanyete buya, aranyare koyaroisia.
EXO 38:1 Erio akaagacha egesasiimero gie chibao chi’emekonge ase ebing’wanso birasamberwe. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atano, na obogare bwaye amaboko atano; nabo chinsemo chiaye inye chikaba chireng’aine, na obotambe bwaye gochia igoro nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atato.
EXO 38:2 Ase chikoona inye chi’egesasiimero akaroisia emegwekano ene ye ching’unchara, akayeroisia ekaba egento ekemo negesasiimero, akaooma gionsi netai.
EXO 38:3 Akaroisia ebikorero bionsi bi’egesasiimero nabio ebi: Chindogio chi’okobuucha riibu, na ebichiko, na ebitaabo, ne chigami, ne chindogio chi’okorenta omorero. Ebinto ebi bionsi akabiroisia korwa ase chitaai.
EXO 38:4 Agakora egechungi gi’etai, agakebeeka korwa inse y’orosingo, kegaika gochia igoro gati gati y’egesasiimero.
EXO 38:5 Agakora chibonyi inye, agachibeka ase chikoona inye chi’egechungi ekio gi’etai, ase emiaro egosoigwa.
EXO 38:6 Akabaacha emiaro eria korwa ase emekonge, akayeooma netai.
EXO 38:7 Agasoyia emiaro eria ase chibonyi chire chinsemo chi’egesasiimero, erinde kenyare kobogorerigwa. Agakeagacha ne chibao, akagetiga giasaime.
EXO 38:8 Akaroisia egetuba amo nenterekerero yaye korwa ase ebirore bie chitaai bi’abakuungu baare gokorera ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
EXO 38:9 Ase ensemo ya Irianyi akaroisia ebitambaa bie chiusi chindabu chi’egatani chisisire. Obotambe bwabo nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko rigana erimo.
EXO 38:10 Chisiiro chiaye emerongo ebere echiare kobibwata nigo chiarenge ne chinterekerero chiabo emerongo ebere chie chitaai, korende ebigobanio ne chinuga chiabo nigo chiarenge chi’echifeta.
EXO 38:11 Naboigo ase ensemo ya sugusu akaroisia ebitambaa bire nobotambe bw’ekerengo ki’amaboko rigana erimo. Chisiiro emerongo ebere echiare kobibwata nigo chiarenge ne chinterekerero chiabo emerongo ebere chie chitaai, korende ebigobanio ne chinuga chiabo nigo chiarenge chi’echifeta.
EXO 38:12 Ase ensemo ya bosongo bakaroisia ebitambaa bire nobotambe bw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano, ne chisiiro ikomi amo ne chinterekerero chiabo ikomi, korende ebigobanio ne chinuga chiabo nigo chiarenge chi’echifeta.
EXO 38:13 Obogare bw’ensemo ya bosio, erochie moocha, nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano.
EXO 38:14 Ase ensemo eyemo y’egesoero bakaroisia ebitambaa bi’ekerengo ki’amaboko ikomi na atano, ne chisiiro isato amo ne chinterekerero chiabo isato.
EXO 38:15 Naboigo ase ensemo ende bakaroisia ebitambaa bi’ekerengo ki’amaboko ikomi na atano, ne chisiiro isato amo ne chinterekerero chiabo isato. Ase igo chinsemo chionsi ibere chi’egesoero chikaba chireng’aine.
EXO 38:16 Ebitambaa bionsi ebiaetanaine eraaro eria bikaroisigwa ne chiusi chi’egatani engiya chisisire.
EXO 38:17 Chinterekerero chie chisiiro chiaye nigo chiarenge chie chitaai, korende ebigobanio ne chinuga chiabo nigo chiarenge chi’echifeta, na ebisure biabo bikaoomwa nefeta.
EXO 38:18 Egetambaa ki’egesoero bakaroisia korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani chisisire. Obotambe bw’egetambaa keria nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atano koreng’ana nobogare bwaye buna ebitambaa binde bi’eraaro.
EXO 38:19 Chisiiro inye, echiare gokebwata, ne chinterekerero chiabo inye, nigo chiarenge chie chitaai, korende ebigobanio biabo nigo biarenge bie chifeta, na ebisure bie chisiiro bikaoomwa nefeta, ne chinuga chiabo nigo chiarenge chi’echifeta.
EXO 38:20 Ebirochi bionsi bi’eema y’Obomenyo na ebi’ebitambaa bi’eraaro nigo biarenge bie chitaai.
EXO 38:21 Oyo noro omobaro bw’ebinto ebiakoreretwe ase okoroisia Obomenyo, engencho yaye Obomenyo bw’Oborori. Omobaro oyo Musa achigete ogakorwa n’Abalawi inse y’oboraai bwa Itamari, mosinto o Aroni, Omokuani.
EXO 38:22 Besaleli, mosinto o Uri o Huri bw’egesaku kia Yuda, agakora onsi ay’Omonene achigete Musa.
EXO 38:23 Amo nere nigo arenge Oholiabu, omwana o Ahisamaki bw’egesaku kia Dani, komokonya. Ere nigo arenge omong’aini bw’okomang’a na kobaacha, na bw’okoroisia ebitambaa bie chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya.
EXO 38:24 Etaabu yonsi eyakoreretwe ase emeremo y’okoroisia Obomenyo Obochenu, eyaatananetwe ebe ekerugwa, nigo yarenge chikiro elifu eyemo, na amagana ane, na emerongo etano nomo, na isano (1,465) ase ekerengo gi’esekeli y’Obomenyo Obochenu.
EXO 38:25 Efeta eyaruetwe nomoganda bw’abwo barigetwe nigo yarenge chikiro chilifu isano, na emerongo etato, na isano (5,035), ase ekerengo gi’esekeli y’Obomenyo Obochenu.
EXO 38:26 Kera omonto oyorigetwe, oyokoorire emiaka emerongo ebere na goetania, akarua ebeka eyemo, engencho yaye ekeng’ese gi’esekeli ase ekerengo gi’esekeli y’Obomenyo Obochenu. Abanto abwo nigo barenge chilifu amagana atano na rimo na isato, na amagana atano, na emerongo etano (603,550).
EXO 38:27 Chikiro chilifu isano chi’echifeta chiria nigo chiakoretwe ase okoroisia chinterekerero chi’Obomenyo Obochenu ne chi’etoto eria; chikiro chilifu isano ase chinterekerero rigana erimo, chikiro emerongo etano ase kera enterekerero.
EXO 38:28 Ase chifeta chikiro emerongo etato na isano chiatigarete chiakoreretwe ase okoroisia ebigobanio bie chisiiro na ase okooma ebisure biabo, na koroisia chinuga chiabo.
EXO 38:29 Chitaai chiatananetwe chibe ekerugwa, nigo chiarenge chikiro chilifu isato, na amagana atano, na emerongo ene, na isano (3,545).
EXO 38:30 Ase chitaai chiria akaroisia chinterekerero chi’egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, na egesasiimero gi’etai amo negechungi kiaye, na ebikorero biaye bionsi,
EXO 38:31 ne chinterekerero chie chisiiro chi’eraaro chibe chinsemo chionsi, na echi’egesoero ki’eraaro, na ebirochi bionsi bi’eema y’Obomenyo, na ebi’eraaro chinsemo chionsi.
EXO 39:1 Korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, bakaroisia chianga chinseera chi’ogokorera emeremo ime y’Aase Aachenu. Bakaroisia chianga chinchenu chia Aroni, buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:2 Bagakora egesibao ki’obokuani korwa ase chiusi chi’etaabu, na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire.
EXO 39:3 Bagasunyunta etaabu ekaba eng’ao, naende bakayeninta ekaba chiusi chinyerere, bagachisang’ania ne chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, ase okoroisia egetambaa buna omooroisia omong’aini aranyare gokeroisia.
EXO 39:4 Bakaroisia ebitwanga bi’amareko bi’egesibao keria, bakabibwatania nakerokio, magega na bosio; chinsinyo chiaye ibere ibere chikabwatanigwa amo.
EXO 39:5 Orokini rw’okobwataneria egesibao rokaroisigwa rw’egetambaa keria ki’egesibao keroisirie korwa ase chiusi chi’etaabu, na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire. Bionsi bigakoreka buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:6 Bakabaacha amagena e rigori rinene akorokwa oiniki, bakayabeeka ase ebikonde bie chitaabu; na buna omooroisia omong’aini aranyare komanya komang’era ebimanyererio, bakamang’era amarieta ’abamura ba Israeli.
EXO 39:7 Bakayabeeka ase ebitwanga bi’amareko ase egesibao ki’obokuani, abe ase okoinyora abamura ba Israeli. Bionsi bigakoreka buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:8 Egesembe ki’obokuani bagakeroisia, buna omooroisia omong’aini aranyare gokeroisia, korwa ase egetambaa kere buna eki’egesibao ki’obokuani, nakio keroisirie korwa ase chiusi chi’etaabu na echi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo nechi’egatani engiya chisisire.
EXO 39:9 Bakaroisia egesembe keria keringire rimo; obotambe bwaye nigo bwarenge chisentimita emerongo ebere, na ibere, na obogare bwaye boigo. Chinsemo chiaye inye nigo chiarenge chireng’aine.
EXO 39:10 Bagakebeekera emeng’ororia ene y’amagena e rigori. Ase omong’ororia bw’eritang’ani bakabeeka saridio, na topasio, na sumaridi;
EXO 39:11 na ase oyo o kabere alimasi, na safiro, na yasipi;
EXO 39:12 na ase oyo o gatato hiakinto, na agati, na ametisito;
EXO 39:13 na ase oyo o kane kurusolito, na oiniki, na berulo. Amagena ayio onsi bakayabeka ase ebikonde bie chitaabu.
EXO 39:14 Na amagena ayio nigo arenge ikomi na abere, akaba namarieta ’abamura ba Israeli, amang’ekire buna ekemanyererio gekomang’wa. Kera rigena rikaba nerieta ri’egesaku ekemo ki’ebisaku biabo ikomi na bibere.
EXO 39:15 Bagakora ebichanga bie chitaabu chichenire bisisire, bikabeekwa ase egesembe keria.
EXO 39:16 Bagakora na ebikonde bibere bie chitaabu, ne chibonyi ibere chi’echitaabu, na bakabeeka chibonyi echi ibere ase emego ebere ya igoro y’egesembe keria.
EXO 39:17 Bagasiberania ebichanga ebi bibere bie chitaabu ase chibonyi echi ibere ase emego y’egesembe keria.
EXO 39:18 Naende bakabwaterania chinsinyo chinde ibere chi’ebichanga ase ebikonde biria bibere, na buna biare igo bakabibwaterania nebitwanga bi’amareko bire bosio bw’egesibao ki’obokuani.
EXO 39:19 Bagakora chibonyi ibere chi’echitaabu bagachibeeka ase egesembe keria, ase emego ebere ya inse korwa magega, echigeete egesibao.
EXO 39:20 Naende bagakora chibonyi chinde chi’echitaabu, bagachibeeka ase ebitwanga biria bibere bi’amareko bi’egesibao bire bosio, ang’e nomobarero, igoro y’orokini rw’egesibao.
EXO 39:21 Bagachibwaterania chibonyi chi’egesembe amo nechi’egesibao ki’obokuani neusi eburu; erio egesembe gekabeera orokini igoro, tigecha gosuka. Bionsi bigakoreka buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:22 Agakora eganchwa korwa ase egetambaa keroisirie ne chiusi chiburu chioka.
EXO 39:23 Ase eganchwa eria bakabochora engoro ase omotwe ogosoera, enga buna engoro y’esati. Engoro eria ekabekwa ekenaario buna egi’esati, techa gotandoka.
EXO 39:24 Bagakora emegwekano y’amatunda e rikomomanga korwa ase chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, bakayebeeka ase omoringero o inse.
EXO 39:25 Naende bagakora chindege chi’echitaabu chichenire, bagachibeeka gati y’emegwekano ye rikomomanga chietanane omoringero o inse ase eganchwa.
EXO 39:26 Ase igo omong’ororia bw’emegwekano ye rikomomang’a bwateranirie ne chindege orenge ase omoringero o inse ase eganchwa eria ekobekwa ase obokoreri bw’obokuani. Naboigo buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:27 Bakaroiseria Aroni amo nabamura baye chiganchwa chi’egatani engiya,
EXO 39:28 na egetinti amo nebigogwa emechoro bi’oboseera bi’egatani engiya, ne chisirwari chi’egatani engiya,
EXO 39:29 na orokini rwe chiusi chi’egatani engiya chisisire, amo ne chiusi chi’amarionya chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri. Bionsi bigakoreka buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:30 Bagatura ebao y’etaabu echenire, na buna omonto akomang’a ekemanyererio, bakamang’a amang’ana aya: “Achenirwe ase Omonene”.
EXO 39:31 Bakayesiberania bosio bw’ekegogwa ne chiusi chiburu, buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:32 Naboigo emeremo y’Obomenyo bw’Eema y’Omosangererekano egaikeranigwa n’Abaisraeli; bagakora onsi buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:33 Barabwo bakarentera Musa Obomenyo boria, na eema amo n’ebinto bionsi ebirabeo: ebigobanio, ne chibao, ne chisiiro amo ne chinterekerero chiabo,
EXO 39:34 na egietubo ki’amasankwa e chimingichi, aakire etaago, na egietubo ki’amasankwa e ching’iti chia rooche, na etoto eria ekengete,
EXO 39:35 na Esanduki eria ere ne chibao chiriikire oborori, amo nemiaro yaye, na ekerogo kia amaabera,
EXO 39:36 na emesa amo nebikorero biaye bionsi, na Emegati eyare koruegwa ase Nyasae,
EXO 39:37 na ekebekerero gie chitaaya gi’etaabu echenire, ne chitaaya chiare kobekwa aroro amo nebikorero biaye bionsi, na amaguta e chitaaya,
EXO 39:38 na egesasiimero gi’etaabu, na amaguta akweakwa, na ubani ekorua rimisu rigiya, na egetambaa ki’egesoero ki’Eema,
EXO 39:39 na egesasiimero gi’etai amo negechungi gi’etai, na emiaro yaye, na ebikorero biaye bionsi, na egetuba amo nenterekerero yaye,
EXO 39:40 na ebitambaa bi’eraaro, ne chisiiro amo ne chinterekerero chiabo, na egetambaa ki’egesoero ki’eraaro, ne chingori, na ebirochi, na ebikorero bionsi bi’obokoreri ase Obomenyo ime, ase Eema y’o mosangererekano,
EXO 39:41 ne chianga chiria chinseera chi’abakuani ase obokoreri bwabo ime y’Aase Aachenu, engencho yaye chianga chia Aroni amo nechi’abamura baye barabe bakobeeka ekero bagokora emeremo y’obokuani.
EXO 39:42 Abaisraeli konya bakorire emeremo yonsi boronge kegima buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 39:43 Musa akariga‐rigereria ebinto bionsi ebiakoretwe, akarora ng’a abanto babikorire boronge kegima buna Omonene konya achiikire. Erio Musa akabasesenia.
EXO 40:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
EXO 40:2 “Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi bw’eritang’ani, otenenie obomenyo, Eema eria y’Omosangererekano.
EXO 40:3 Obeeke esanduki ere ne chibao chiriikire oborori imeo, na oyekenge netoto.
EXO 40:4 Osoyie emesa, na obeeke ebinto biaye igoro yaye; osoyie na ekebekerero gie chitaaya, na obeeke chitaaya igoro yaye.
EXO 40:5 Erio obeeke egesasiimero gi’etaabu ase ubani erasamberwe bosio bw’Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori, na osunge egetambaa kere ase egesoero ki’obomenyo.
EXO 40:6 Obeeke egesasiimero ase ebing’wanso birasamberwe bosio bw’egesoero ki’obomenyo, Eema eria y’Omosangererekano.
EXO 40:7 Obeeke egetuba egati y’Eema y’omosangererekano na egesasiimero, obeeke na amaache imeo.
EXO 40:8 Otenenie orosenge rw’egetambaa roetanane eraaro, na osunge egetambaa ase egesoero ki’eraaro.
EXO 40:9 “Oimokie amaguta akweakwa, oake obomenyo na ebinto bionsi ebire imeo na obwatanane obomenyo amo n’ebinto biaye bionsi, erinde bibe ebichenu.
EXO 40:10 Naende oake amaguta ase egesasiimero ase ebing’wanso birasamberwe, amo nebikorero biaye bionsi. Naboigo ogiatanane, kebe egechenu mono.
EXO 40:11 Oake egetuba amaguta amo nenterekerero yaye, na kogiatanana.
EXO 40:12 “Orente Aroni amo nabamura baye ase egesoero ki’Eema y’omosangererekano, obasibie namaache.
EXO 40:13 Erio obeekere Aroni chianga chiria chinchenu, omoake amaguta na komwatanana, anyare gonkorera ase emeremo y’obokuani,
EXO 40:14 Orente na abamura baye, obabeekere chianga chiabo,
EXO 40:15 obaake amaguta buna oraake ise, na barabwo nababe abakuani baane. Ogoakwa kw’amaguta kwabo nkobanyorere obokuani boragenderere botambe ase ororeria rwabo, ebiaare ase ebiaare.”
EXO 40:16 Musa agakora onsi buna Omonene konya amochikiire.
EXO 40:17 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi bw’eritang’ani, omwaka o kabere magega kobarure Misiri, obomenyo boria bogatenenigwa.
EXO 40:18 Musa agatenenia Obomenyo boria, akabeeka chinterekerero aase abo, agatenenia ne chibao chiaye, agasoyia emeriibo, na gotenenia chisiiro.
EXO 40:19 Akaara eema igoro y’obomenyo boria, na kobeeka egietubo kiaye buna Omonene konya amochikiire.
EXO 40:20 Akaimokia chibao chiriikire oborori, agachibeeka ase esanduki ime, agasoyia emiaro ase chibonyi, akamumeka esanduki eria n’ekerogo ki’amaabera.
EXO 40:21 Akabeeka esanduki eria ime y’obomenyo, agasunga etoto eria y’egetambaa ase ogokenga esanduki ere ne chibao chiriikire oborori, buna Omonene konya amochikiire.
EXO 40:22 Akabeeka emesa ase Eema y’omosangererekano ime, isiko y’etoto, ensemo ya sugusu,
EXO 40:23 na akaroberia emegati igoro yaye ase obosio bw’Omonene, buna ere konya amochikiire.
EXO 40:24 Akabeeka ekebekerero gie chitaaya ase obomenyo ime, ensemo ya Irianyi, kororia ase emesa.
EXO 40:25 Naende akabeeka chitaaya igoro y’ekebekerero ase obosio bw’Omonene, buna ere konya amochikiire.
EXO 40:26 Akabeeka na egesasiimero gi’etaabu ase Eema y’omosangererekano ime, bosio bw’etoto,
EXO 40:27 na igoro yaye agasambera ubani ekorua rimisu rigiya, buna Omonene konya amochikiire.
EXO 40:28 Agasunga egetambaa ki’egesoero ki’obomenyo.
EXO 40:29 Na egesasiimero ase ebing’wanso birasamberwe akabeeka ase egesoero ki’eema y’Omosangererekano. Igoro yaye akarua ekeng’wanso ki’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, buna Omonene konya amochikiire.
EXO 40:30 Akabeeka egetuba ase egati y’Eema y’omosangererekano na egesasiimero, akabeeka amaache ogwesibia imeo.
EXO 40:31 Musa na Aroni bakaba bagoisaba amaboko na gosibia amagoro ase amaache ayio.
EXO 40:32 Ekero baare gosoa Eema y’omosangererekano, gose goika ang’e ase egesasiimero, baba bagwesibia, buna Omonene konya achiikire Musa.
EXO 40:33 Agatenenia orosenge rw’eraaro roetanane Obomenyo na egesasiimero, na agasunga ebitambaa bi’egesoero ki’eraaro. Naboigo Musa agakoora emeremo eyio yonsi.
EXO 40:34 Erio riire rigatuba Eema y’omosangererekano, na obonene bw’Omonene bogaichora ime ase Obomenyo.
EXO 40:35 Musa tanyara gosoa eema y’omosangererekano, ekiagera riire riria riabeete igoro yaye, na obonene bogaichora ime ase obomenyo.
EXO 40:36 Na ekero kende gionsi riire riare koimokerera igoro korwa ase obomenyo obwo, Abaisraeli nigo baare koimoka kogenda orogendo rwabo. Naboigo baare gokora ase orogendo rwabo rwonsi.
EXO 40:37 Korende onye riire tiriare koimokerera igoro, barabwo tibaare koimoka kogenda goika rituko riria riire riare koimokerera igoro naende.
EXO 40:38 Naki riire ri’Omonene nigo riare kobeera ase bomenyo ekero kia mobaso, na ekero kia botuko omorero oba ase riire ime; na agwo Abaisraeli bonsi baba bakorirora aande onsi ase barenge ase orogendo rwabo.
LEV 1:1 Omonene akarangeria Musa, agakwana nere korwa ase Eema y’Omosangererekano, akamoteebia.
LEV 1:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a ekero omonto onde bwensi akorwa ase egati yabo akondeetera inche Omonene eng’iti y’ekeng’wanso, ayerusie korwa ase chiombe gose ching’ondi, gose chimbori.
LEV 1:3 Onye ekeng’wanso ki’ogosaambwa gekorwa ase amaicho chiombe, igo keraabe eki’eeri etari na kemocho ase omobere oye, ayerente agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, erinde inche ’mwanchere.
LEV 1:4 Omonto oria goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’eng’iti eria ekoruegwa ekeng’wanso ki’ogosaambwa, erinde yancherwe ase okobwatania omonto oria amo n’ Omonene Nyasae.
LEV 1:5 Erio omonto oria onyeenyete eeri eria ensae agwo ase obosio bwane inche Omonene, na abakuani, abamura ba Aroni, barente amanyinga bayasiarere chinsemo chionsi chi’egesasiimero kere agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 1:6 Naende arusie riiyo ri’eng’iti eria ekoruegwa ekeng’wanso, ayenachane ebitari,
LEV 1:7 na abamura ba Aroni Omokuani baute omorero ase egesasiimero, bachooke chinko ase omorero oyio.
LEV 1:8 Naende abakuani, abamura ba Aroni, babeeke ebitari biria, amo nomotwe n’ebitinya, igoro ase chinko chiria chire ase omorero bw’egesasiimero.
LEV 1:9 Korende chinyama chi’enda, amo nebirenge bia magega, bisibigwe namaache. Omokuani oria otenenerete asaambe eng’iti eria yonsi ase egesasiimero, ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa n’omorero, kere ne rimisu rigiya rikongwenera inche Omonene.
LEV 1:10 “Onye omonto okorua ekeng’wanso ki’ogosaambwa, korwa ase amaicho ye ching’ondi, gose chimbori, nigo araarente emingichi, gose egoree, etari na kemocho ase omobere oye.
LEV 1:11 Erio ayenyeenyere ase ensemo ya sugusu y’egesasiimero, agwo ase obosio bwane inche Omonene, na abakuani, abamura ba Aroni, basiarere amanyinga aria ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 1:12 Naende anachane eng’iti eria ebitari, na Omokuani oria otenenerete, abichooke buya, amo nomotwe n’ebitinya, igoro ase chinko chiria chire ase omorero bw’egesasiimero,
LEV 1:13 korende chinyama chianda na ebirenge bisibigwe namaache. Erio Omokuani arue bionsi na kobisaambera ase egesasiimero. Ekio n’ekengwanso ki’ogosaambwa n’omorero, kere ne rimisu rigiya rikongwenera inche Omonene.
LEV 1:14 “Onye omonto okomoruera Omonene ekeng’wanso ki’ogosaambwa gekorusigwa korwa ase chinyoni, rirorio omonto oyio arente amaruma gose amage amaruma.
LEV 1:15 Omokuani arente enyoni eyio ase egesasiimero, na amiine omotwe oye, ayobutore. Erio ayosaambe ase egesasiimero. Anyititorere amanyinga ase egesasiimero ensemo,
LEV 1:16 korende emboochero yaye, amo neubi ere imeo, abitugute ensemo ya moocha y’egesasiimero, ase ribu rigotugutwa.
LEV 1:17 Erio ataandorane egekuba, korende tarusia chimbaaba, ayesaambere ase egesasiimero, igoro ye chinko chiria chire ase omorero. Ekio n’ekengwanso ki’ogosaambwa n’omorero, kere ne rimisu rigiya rikongwenera inche Omonene.
LEV 2:1 “Ekero monto onde bwensi akoreeta okoruegwa kw’endagera ase Omonene, arue obosie obonuke, anyororokerie amaguta ase obosie obwo, abeeke na ekoroso.
LEV 2:2 Erio omonto oyio arente okoruegwa okwo ase abakuani, abamura ba Aroni. Omokuani otenenerete aimokie obosie boichire roe, amo namaguta, na ekoroso yonsi, abisaambere ase egesasiimero erio bibe ekemanyererio ng’a okoruegwa okwo nokwane inche Omonene. Okwo nokoruegwa kogosaambwa n’omorero kore ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 2:3 Ekeratigare korwa ase okoruegwa kw’endagera okwo nakobe okwa Aroni na abamura baye. Ekio negechenu mono, ekiagera kiarusiigwe korwa ase okoruegwa kogosaambwa n’omorero ase ’nde.
LEV 2:4 “Ekero okorenta okoruegwa kw’endagera esaambeire riko nebe emegati etabeekiri memera eroisirie korwa ase obosie obonuke bwochoganirie namaguta, gose emegati emeoo eakire amaguta.
LEV 2:5 “Onye okoruegwa kwao kw’endagera n’emegati esaambeire orogio, ebe eroisirie korwa ase obosie obonuke amo namaguta, korende ebe etabeekiri memera.
LEV 2:6 Oyesamunyorane, erio oumore amaguta igoro ase ebisamunye biria. Okwo nokoruegwa kw’endagera.
LEV 2:7 “Onye okoruegwa kwao kw’endagera n’emegati ekarangeire esuguria, ebe eroisirie korwa ase obosie obonuke amo namaguta.
LEV 2:8 Ondetere inche Omonene okoruegwa kw’endagera eroisirie ase enchera eyemo y’echio, na ekero okoruegwa okwo kwairirwe ase Omokuani nere akorente ase egesasiimero.
LEV 2:9 Omokuani arusie ensemo y’okoruegwa okwo kw’endagera ebe ekemanyererio ng’a okoruegwa okwo nokwane inche Omonene, ayesaambere ase egesasiimero. Okwo nokoruegwa kogosaambwa n’omorero kore ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 2:10 Ekeratigare korwa ase okoruegwa okwo kw’endagera nakebe ekia Aroni na abamura baye. Ekio negechenu mono, ekiagera kiarusiigwe korwa ase okoruegwa kogosaambwa n’omorero ase ’nde.
LEV 2:11 “Okoruegwa konde gwonsi kw’endagera bakonduera inche Omonene tigokoroiseranigwa n’ememera. Timobaisa gosamba ememera, gose obooke, bibe okoruegwa kogosaambwa n’omorero ase ’nde.
LEV 2:12 Monyare kondeetera ebinto ebio buna ogotongora kw’endagera, korende timobaisa kobisaambera ase egesasiimero. Moise gokora igo, tigokoba ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 2:13 Goika obeeke omoonyo ase okoruegwa kwao gwonsi kw’endagera. Ase okoruegwa okwo tibweba kobeeka omoonyo ekiagera Omoonyo nigo okworokia okobwatana gati yaino na Nyasae. (Tomocha kobekwa ase kera okoruegwa kwao).
LEV 2:14 “Aye gokorenta ogotongora kw’endagera ase ’nde inche Omonene, goika orente ebigara ebibese bisaambire ase omorero, bisenyentire.
LEV 2:15 Oumore amaguta ase okoruegwa okwo, obeeke n’ekoroso; okwo nokoruegwa kw’endagera.
LEV 2:16 Omokuani asaambe ebigara bike bia biria bisenyentire, amo namaguta; abisaambe amo n’ekoroso yonsi bibe ekemanyererio ng’a okoruegwa okwo nokwane inche Omonene. Okwo nokoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase ’nde.
LEV 3:1 “Omonto kararue ekeng’wanso ki’omorembe ase obosio bwane inche Omonene, nigo ararente eeri gose eng’ombe etari na kemocho ase omobere oye.
LEV 3:2 Omonto oyio goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’eng’iti eyio ekoruegwa ekeng’wanso, erio ayenyeenyere agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, na abakuani, abamura ba Aroni, basiarere amanyinga aria ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 3:3 Korwa ase eng’iti y’ekeng’wanso ekio ki’omorembe arusie ebitinya bitubete chinyama chi’enda, n’ebitinya binde bionsi bire ase enda ime, amo ne chinyigo chionsi ibere n’ebitinya bichitubete; n’ebitinya bie riini abirusie amo ne chinyigo. Ebinto ebio bionsi abirue bibe ekeng’wanso ki’ogosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene.
LEV 3:5 Erio abamura ba Aroni babisaambere ase egesasiimero, igoro y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa kebeekire ase chinko chiria chire ase omorero. Ekio n’ekengwanso kegosaambwa n’omorero kere ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 3:6 “Omonto kararue ekeng’wanso ki’omorembe ase ’nde inche Omonene, korwa ase riicho rie ching’ondi, gose chimbori, arente eng’iti etari na kemocho ase omobere oye, etuoni gose eaberi.
LEV 3:7 Onye okorua eng’ondi ebe ekeng’wanso kiaye, erio ayerue ase obosio bwane.
LEV 3:8 Ere goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’eng’ondi eyio akorua ebe ekeng’wanso, erio ayenyeenyere agwo bosio bw’Eema y’Omosangererekano. Abamura ba Aroni basiarere amanyinga aria ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 3:9 Korwa ase ekeng’wanso ekio ki’omorembe arue ebitinya, na omokera bwonsi ayobutore kegima korwa ase riuga ri’omogongo, n’ebitinya bitubete chinyama chionsi chi’enda, n’ebitinya binde bionsi bire ase enda ime, ne chinyigo chionsi ibere, amo nebitinya bichitubete; n’ebitinya bie riini abirusie amo ne chinyigo. Ebinto ebio bionsi bibe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene.
LEV 3:11 Omokuani otenenerete asaambe ebinto ebio bionsi ase egesasiimero bibe endagera ekoruegwa ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene.
LEV 3:12 “Onye ekeng’wanso kiaye nembori, ayerue ase obosio bwane,
LEV 3:13 na omonto oyio goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’embori eyio, erio ayenyeenyere agwo bosio bw’Eema y’Omosangererekano. Abamura ba Aroni basiarere amanyinga aye ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 3:14 Erio korwa ase ekeng’wanso ekio arue ebitinya bionsi ebire ase enda ime, ne chinyigo chionsi ibere, n’ebitinya bie riini abirusie amo ne chinyigo. Ebinto ebio bionsi abirue bibe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene.
LEV 3:16 Omokuani abisaambere ase egesasiimero bibe endagera ekoruegwa egosaambwa n’omorero, ere ne rimisu rigiya rikongwenera. Ebitinya bionsi nebiane.
LEV 3:17 Oyo nigo oraabe omooroberio ochiikire oragenderere botaambe ebiaare ase ebiaare, aande onsi ase moraabe mokomenya, ng’a timobaisa koria ebitinya, gose konywa amanyinga.”
LEV 4:1 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 4:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a monto onde bwensi orakore ebibe mosiabano atancheti, ase amang’ana ande onsi inche Omonene nakaanete ng’a takorwa, goika abe okobwatia amachiiko aya.
LEV 4:3 “Onye Omokuani oyoakire amaguta ogokora ebibe, na igo arentere abanto bonsi okomocha, goika arue eeri ensae etari na kemocho ase omobere oye, ase engencho y’ebibe ebio akorire, ayerue ase ’nde ebe ekeng’wanso ki’ebibe biaye.
LEV 4:4 Arente eeri eria ase obosio bwane agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano. Erio goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’eeri eria, na ayenyeenyere agwo ase obosio bwane.
LEV 4:5 Omokuani oyoakire amaguta aimokie amanyinga make ay’eeri eria, ayarente ime ase Eema y’Omosangererekano.
LEV 4:6 Naende atobeke ekiara kiaye ase amanyinga ayio, ayanyororokerie ara gatano na kabere bosio bw’etoto eyio enachete Obomenyo Obochenu, agwo ase obosio bwane.
LEV 4:7 Magega y’ayio Omokuani oria agindie amanyinga make ase emegwekano ye ching’unchara ere ase chikoona chi’egesasiimero ase n’ekoroso egosaamberwa, kere ime ase Eema y’Omosangererekano, ase obosio bwane, na amanyinga ’eeri eria agotigara ayaumore inse agwo ase egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosaambwa kere ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 4:8 Erio arusie ebitinya bionsi bi’eeri eria y’ekeng’wanso ki’ebibe, n’ebitinya bitubete chinyama chi’enda, n’ebitinya binde bionsi bire ase enda ime,
LEV 4:9 amo ne chinyigo chionsi ibere, n’ebitinya bichitubete bire ang’e nomogongo; n’ebitinya bie riini abirusie amo ne chinyigo,
LEV 4:10 koreng’ana buna akobirusia korwa ase eng’ombe eria ekonyeenywa ebe ekeng’wanso ki’omorembe. Erio abisaambere ase egesasiimero gi’ekeng’wanso.
LEV 4:11 Korende riiyo ri’eeri eyio amo ne chinyama chionsi, na omotwe, na ebirenge, na enda, na esike,
LEV 4:12 ebinto ebio bionsi bi’eeri eyio abisokie isiko y’ebitwori, abiire gochia aase achenire, ase ribu rigotugutwa, abisaambere ase omorero bwe chinko agwo igoro ase ribu.
LEV 4:13 “Onye omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okorire ebibe mosiabano otancheti, na amang’ana ayio abe abisekanire ase bare, keraabe bakorire kende gionsi eki inche Omonene nakaanete ng’a tigekorwa, na igo babeire nokomocha,
LEV 4:14 agwo ekero ebibe biria biraabe biamanyekanire, omosangererekano orue eeri ensae ebe ekeng’wanso ki’ebibe na koyerenta agwo bosio bw’Eema y’Omosangererekano.
LEV 4:15 Agwo ase obosio bwane abagaaka b’omoganda oria goika babeeke amaboko abo igoro ase omotwe bw’eeri eyio, na ero enyenyerwe agwo ase obosio bwane.
LEV 4:16 Omokuani oyio oakire amaguta, aire amanyinga make ay’eeri eyio ase Eema y’Omosangererekano ime.
LEV 4:17 Erio atobeke ekiara kiaye ime ase amanyinga na anyororokererie ara gatano na kabere ase obosio bwane agwo bosio bw’etoto eria y’egetambaa,
LEV 4:18 agindie amanyinga make ase emegwekano ye ching’unchara chi’egesasiimero kere ime y’Eema y’Omosangererekano, agwo ase obosio bwane, korende amanyinga onsi aya agotigara ayaumore agwo inse ase egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosambwa kere ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 4:19 Naende ebitinya bionsi bi’eeri eyio abirusie na kobisaambera ase egesasiimero.
LEV 4:20 Naboigo arakore eeri eyio buna akorete eeri eria ye ritang’ani y’ekeng’wanso ki’ebibe. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase bare, na barabwo nabaaberwe.
LEV 4:21 Erio aire eeri eyio isiko y’egetwori, ayesaambere aroro, buna asaambete eeri eria ye ritang’ani. Ekio n’ekengwanso ki’ebibe ase engencho y’omoganda bwonsi.
LEV 4:22 “Omogambi karakore ebibe mosiabano atancheti, na akore amang’ana ande onsi inche Omonene, Nyasae oye, nakaanete ng’a takorwa, na igo obeire nokomocha,
LEV 4:23 agwo ekero ebibe biria akorete biraabe biamanyekanire asare, arente egoree etari na kemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso kiaye.
LEV 4:24 Ere goika abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’egoree eyio, ayenyeenyere agwo aase abanto bakonyenyera ebing’wanso bi’ogosaambwa, ase obosio bwane inche Omonene. Ekio n’ekengwanso ki’ebibe.
LEV 4:25 Omokuani atobeke ekiara kiaye ime ase amanyinga ayagindie ase emegwekano ye ching’unchara chi’egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosaambwa, korende amanyinga onsi agotigara ayaumore agwo inse ase egesasiimero ekio.
LEV 4:26 Ebitinya biaye bionsi abisaambere ase egesasiimero buna ebi’ekeng’wanso ki’omorembe bigosaambwa. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omogambi oria ase engencho y’ebibe biaye, na omogambi oria naaberwe.
LEV 4:27 “Onye omonto onde bwensi ogokora ebibe mosiabano atancheti, ase amang’ana ande onsi inche Omonene nakaanete ng’a takorwa, na igo obeire nokomocha,
LEV 4:28 agwo ekero ebibe bi’omonto oria biraabe biamanyekanire asare arente esubeni etari na kemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso ki’ebibe biaye.
LEV 4:29 Erio abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’embori eria ekoruegwa ekeng’wanso ki’ebibe, na ayenyeenyere agwo ase ebing’wanso bi’ogosaambwa bikonyeenyerwa.
LEV 4:30 Omokuani aimokie amanyinga make, atobeke ekiara kiaye agindie emegwekano ye ching’unchara chi’egesasiimero ki’ogosaambera ebing’wanso; amanyinga aya agotigara ayaumore agwo inse, ase egesasiimero ekio.
LEV 4:31 Erio arusie ebitinya bionsi bi’embori eyio buna ebitinya bi’eng’iti y’ekeng’wanso ki’omorembe bikorusigwa, na Omokuani asaambere ebitinya ebio ase egesasiimero bibe rimisu rigiya rikongwenera. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria, na omonto oria naaberwe.
LEV 4:32 “Omonto oria kararue emaanwa y’eng’ondi ebe ekeng’wanso ki’ebibe, arente esigiti etari na kemocho ase omobere oye.
LEV 4:33 Ere abeeke okoboko kwaye igoro ase omotwe bw’emaanwa eria, ayenyeenyere agwo ase ebing’wanso bi’ogosaambwa bikonyeenyerwa, ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
LEV 4:34 Omokuani aimokie amanyinga make ay’emaanwa eyio, atobeke ekiara kiaye agindie emegwekano ye ching’unchara chi’egesasiimero ki’ogosaambera ebing’wanso, korende amanyinga ayagotigara ayaumore agwo inse, ase egesasiimero ekio.
LEV 4:35 Erio arusie ebitinya bionsi bi’eng’ondi eyio, buna ebitinya bi’emaanwa y’eng’ondi y’ekeng’wanso ki’omorembe bikorusigwa, na Omokuani abisaambere ase egesasiimero, igoro ase ekeng’wanso kegosaamberwa n’omorero ase ’nde. Ase enchera eyio Omokuani nakore okobwatanigwa ase omonto oria ase engencho y’ebibe biaye, na omonto oria naaberwe.
LEV 5:1 “Onye omonto okorangerigwa abe kirori na gotiana, anyare koorokia aya aroche, gose aigwete, ko tayaorokia, ere goika abarerwe obobe boria bw’ogotaorokia.
LEV 5:2 “Onye omonto ogokuna kende gionsi getachenegeti, koraabe omobere okwete bw’eng’iti y’orosana etachenegeti, gose oyo bw’eng’iti etugire etachenegeti, gose oyo bw’akang’iti agake gatechenegeti, nonya amang’ana ayio abisekanete, ere nabe oyotachenegeti, abarerwe obobe bwaye.
LEV 5:3 “Omonto aise gokuna egento kende gionsi kia Mwanyabaanto getachenegeti, gokoraabe ogotacheneka gwa kende gionsi keramokore abe oyotachenegeti, nonya amang’ana ayio abisekanete asare, ekero arayamanye, nabe nokomocha.
LEV 5:4 “Omonto karabe omwango gotiana ase ogokora amabe gose amaya, ogotiana konde gwonsi buna abanto bande bakoba abaango gotiana batari korengereria, na ayio abe abisekanete ase omonto oyio, ekero arayamanye, nabe nokomocha ase amang’ana ayio.
LEV 5:5 “Ekero omonto arabe nokomocha ase amang’ana goika aorokie ebibe ebio akorire.
LEV 5:6 Naende andeetere inche Omonene ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha kwaye ase engencho y’ebibe ebio akorire; arente eng’iti eaberi, eng’ondi gose embori, ebe ekeng’wanso ekio ki’ebibe, na Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria, na omonto oria naaberwe ebibe biaye.
LEV 5:7 “Korende onye omonto oria takonyara konyora eng’ondi, gose embori, rirorio andeetere inche Omonene amaruma abere, gose amage y’amaruma abere, abe ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha kwaye ase engencho y’ebibe akorire. Erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde ekeng’wanso ki’ogosaambwa.
LEV 5:8 Arente amaruma ayio ase Omokuani, nere arue ritang’ani riruma erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, amiine ebigoti bie riruma erio, korende tabutora omotwe korwa ase ebigoti.
LEV 5:9 Erio anyororokerie amanyinga make y’ekeng’wanso ekio ki’ebibe ase egesasiimero ensemo. Amanyinga agotigara ayanyititorerie agwo inse ase egesasiimero. Ekio n’ekengwanso ki’ebibe.
LEV 5:10 Naende arue riruma ria kabere ribe ekeng’wanso ki’ogosaambwa, koreng’ana buna achiikire. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria ase engencho y’ebibe ebi akorire, na omonto oria naaberwe.
LEV 5:11 “Korende onye omonto oria takonyara konyora amaruma abere, gose amage ’amaruma abere, rirorio arente obosie obonuke ebimunu bibere bobe okoruegwa kw’ebibe biaye. Tabeeka amaguta, gose ekoroso, ase okoruegwa okwo, ekiagera nokoruegwa kw’ebibe.
LEV 5:12 Arente obosie obwo ase Omokuani, na Omokuani aimokie obosie obwo boichire roe bobe ekemanyererio ng’a okoruegwa okwo kwarurwe ase ’nde inche Omonene, erio abosaambere ase egesasiimero, igoro ase ebing’wanso bigosaamberwa n’omorero ase ’nde. Okwo nokoruegwa gw’okorusia ebibe.
LEV 5:13 Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria ase engencho y’ebibe akorire ase ring’ana rinde rionsi ri’ayio, na omonto oria naaberwe. Oboratigare bobe obw’Omokuani, buna obw’okoruegwa kw’endagera bokoba obwaye.”
LEV 5:14 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 5:15 “Monto onde bwensi karasarie na akore ebibe mosiabano atancheti ase ogotarua ebinto biatananirwe na gochenwa ase ’nde, goika andeetere emingichi etari na kemocho ase omobere oye, ayerusie korwa ase riicho riaye ebe ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha kwaye. Naye oyekorere rigori rireng’aine eri’esekeli egokorerwa ase Obomenyo Obochenu.
LEV 5:16 Omonto oria naakane egento keria egechenu ataruete, naende goika ameente ensemo ya isano ye rigori ri’egento ekio, ayee Omokuani. Erio Omokuani arue emingichi eyio y’ekeng’wanso gi’okomocha na akore okobwatanigwa ase omonto oria, na omonto oria naaberwe.
LEV 5:17 “Monto onde bwensi aise gokora gento ase amang’ana ayio inche Omonene nakaanete ng’a takorwa, nonya tamanyeti ng’a ayio akorire nokomocha, ere omochire, goika abarerwe okomocha okwo.
LEV 5:18 Ase ayio arente korwa ase riicho riaye emingichi etari na kemocho ase omobere oye ebe ekeng’wanso gi’okomocha. Naye oyekorere rigori. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria ase engencho y’okomocha koria akorire mosiabano atancheti, na omonto oria naaberwe.
LEV 5:19 Ekio n’ekengwanso gi’okomocha. Omonto oria nigo areenge nokomocha ase obosio bw’Omonene.”
LEV 6:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 6:2 “Omonto aise gokora ebibe na gosaria ase ’nde inche Omonene ase okong’ainereria omogisangio oye ase okwanga koirania ebinto aetwe ase amaboko aye abirende, gose ase okomourereria, gose ase okomoibera ase okomorega,
LEV 6:3 gose onyorire egento giasirete, naende akane na gotiana ng’a takenyorete, bibe ebibe binde bionsi abanto bagokora,
LEV 6:4 ekero omonto akorire ebibe buna ebio na obeire nokomocha, nairanie egento keria airete ase obourereria, gose ase okorega, gose egento aetwe korenda, gose egento giasirete agakenyora,
LEV 6:5 gose egento kende gionsi keria atianete ase okong’ainereria; goika akeiranie gionsi, naende ameente ensemo ya isano ase rigori riaye akee omonyene ase rituko riria akorua ekeng’wanso gi’okomocha.
LEV 6:6 Erio andeetere inche Omonene emingichi etari na kemocho ase omobere oye; ayerusie korwa ase riicho riaye rie ching’ondi, ebe ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha kwaye; naye oyekorere rigori, na omonto oria ayeirere Omokuani.
LEV 6:7 Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oyio ase obosio bwane, na omonto oyio naaberwe ase kende gionsi akorire na kwerentera okomocha.”
LEV 6:8 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 6:9 “Moe Aroni amo nabamura baye ogochika oko igoro y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa; Ekeng’wanso ki’ogosaambwa kebeere igoro ase egesasiimero obotuko bwonsi goika mambia, na omorero bw’egesasiimero orendwe ogenderere gwoka.
LEV 6:10 Omokuani abeeke eganchwa yaye y’egatani, amo ne chisirwari chi’ogwetuba, erio abuuche ribu korwa ase omorero oria osaamberete ekeng’wanso ase egesasiimero, aribeke ase egesasiimero ensemo.
LEV 6:11 Magega y’ayio arusie chianga chiaye, abeeke chianga ching’ao, naende aimokie ribu, arisokie isiko y’egetwori, ariire gochia aase achenire.
LEV 6:12 Omorero ore ase egesasiimero orendwe ogenderere gwoka, torima. Kera emambia Omokuani ameente chinko ase omorero oyio, naende achooke buya ekeng’wanso ki’ogosaambwa igoro ase chinko echio na asaambe ebitinya bi’ekeng’wanso ki’omorembe.
LEV 6:13 Omorero oyio orendwe ogenderere gwoka botaambe, ase egesasiimero tobaisa korima.
LEV 6:14 “Oko nakwo ogochika gw’okoruegwa kw’endagera: Abamura ba Aroni babe bakorua okoruegwa kw’endagera ase obosio bw’Omonene, agwo ase egesasiimero.
LEV 6:15 Erio Omokuani otenenerete aimokie obosie obonuke boichire roe korwa ase okoruegwa okwo kw’endagera, na amaguta, n’ekoroso yonsi ere igoro yaye, abisaambere ase egesasiimero, bibe ekemanyererio ng’a okoruegwa okwo nokwane inche Omonene, kore ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 6:16 Aroni na abamura baye goika barie eyegotigara ase okoruegwa okwo etabeekiri memera, bayeriere aase achenire, agwo ase eraaro y’Eema y’Omosangererekano.
LEV 6:17 Tebaisa koroiseranigwa n’ememera. Inche nabaeire endagera eyio ebe egetari kiabo gi’okoruegwa kwane kogosaambwa n’omorero. Ekio negechenu mono koreng’ana buna ekeng’wanso ki’ebibe na egi’okomocha bire.
LEV 6:18 Kera omonto omosacha ase ororeeria rwa Aroni nanyare koria endagera eyio. Ekio nkebe egetari kiabo kia botaambe, gi’okoruegwa kwogosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene, ebiaare ase ebiaare. Monto onde bwensi orakune ebing’wanso ebio nigo arabe omochenu.”
LEV 6:19 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 6:20 “Oko nakwo okoruegwa Aroni na abamura baye bararue ase ’nde inche Omonene ase rituko riria onde obo araakwe amaguta na gwatananwa: Ebimunu bibere bi’obosie obonuke, buna okoruegwa kw’endagera gwa kera rituko, ekemo mambia na ekende mogoroba.
LEV 6:21 Okoruegwa okwo gokorapuugwe namaguta ase orogio, gosamunyorwe, erio kobe okoruegwa kw’endagera kore ne rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 6:22 Omokuani, omomura o Aroni, oyo oakire amaguta na gwatananwa ase okomobwatia, nere orarue okoruegwa okwo ase ’nde. Okwo nogochika koragenderere botaambe. Okoruegwa okwo nagosambwe gwonsi ase ’nde inche Omonene.
LEV 6:23 Kera okoruegwa kw’endagera Omokuani akorua goika gosambwe gwonsi, tikobaisa koriegwa.”
LEV 6:24 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 6:25 “Moe Aroni amo nabamura baye ogochika oko igoro y’ekeng’wanso ki’ebibe: Agwo ase ekeng’wanso ki’ogosaambwa gekonyeenyerwa nao agwo eki’ebibe keranyenyerwe, ase obosio bwane inche Omonene. Ekeng’wanso ekio negechenu mono.
LEV 6:26 Omokuani oyio okorua ekeng’wanso ekio nakeriere Aase achenire, agwo ase eraaro y’Eema y’Omosangererekano.
LEV 6:27 Onde bwensi orakune enyama y’ekeng’wanso ekio nabe omochenu; naboigo na kende gionsi kerayekune, na amanyinga ’ekeng’wanso ekio aise gotonyera eanga, eyio esiberigwe agwo Aase achenire.
LEV 6:28 Enyongo ye chinyama echio chiraiyekerwe goika yaatwe, korende onye chikoiyekerwa ase esuguria, rirorio ero esisikigwe na ogosibigwa namaache.
LEV 6:29 Kera omonto omosacha ore ase chinka chi’abakuani arie chinyama echio echire chinchenu mono.
LEV 6:30 Korende ekeng’wanso ki’ebibe, ekio amanyinga aye araarentwe ime y’Eema y’Omosangererekano ase ogokora okobwatanigwa ime y’Aase Aachenu tigekoriegwa, nigo kerasambwe n’omorero.
LEV 7:1 “Oko nakwo ogochika gw’okorua ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha. Ekio n’ekengwanso egechenu mono.
LEV 7:2 Aase agwo eng’iti y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa ekonyeenyerwa nao eng’iti y’ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha eranyenyerwe. Amanyinga aye asiarerwe ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 7:3 Ebitinya biaye bionsi birusigwe na koruegwa; omokera n’ebitinya bitubete chinyama chi’enda,
LEV 7:4 ne chinyigo chionsi ibere amo nebitinya bichitubete bire ang’e nomogongo, n’ebitinya bie riini birusigwe amo ne chinyigo.
LEV 7:5 Omokuani abisaambere ase egesasiimero, bibe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase Omonene. Ekio n’ekengwanso gi’okorongeyia okomocha.
LEV 7:6 Abanto bagwenerete kobwaterana ase okorua ekengwanso ekio, kera omosacha bw’enka y’Omokuani. Oyio nakeriere agwo Aase achenu, ekiagera agwo nase achenu mono kegima.
LEV 7:7 “Ogochika gw’okorua ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha, nigo kore okomo nogw’ekeng’wanso ki’ebibe. Omokuani oria ogokora okobwatanigwa nakerokio aire chinyama chi’ekeng’wanso eke chibe echiaye.
LEV 7:8 Omokuani okorua ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase engencho y’omonto onde, Omokuani oyio omonyene aire risankwa ri’ekeng’wanso keria ribe eriaye.
LEV 7:9 Kera okoruegwa kw’endagera ’echinyeke koroiseirie riiko, na kende gionsi ekeroiseirie ase orogio, gose ase egetega, okwo ’nakobe okw’Omokuani oria okoruete ase ’nde inche Omonene.
LEV 7:10 Kera okoruegwa kw’endagera gwochoganirie namaguta, gose ogotari namaguta, abamura ba Aroni baegwe, baatananerwe bareng’anerigwe.
LEV 7:11 “Oko nakwo ogochika gw’okorua ekeng’wanso ki’omorembe, ekio omonto araarente ase Omonene.
LEV 7:12 Onye omonto okorua ekeng’wanso ekio ase ogoaka ng’a mbuya mono, rirorio amo n’ekengwanso ekio arue okoruegwa kw’amaandasi atabeekiri memera aroisirie namaguta, na emegati emeoo etabeekiri memera eakire amaguta, na emegati y’obosie obonuke bwochoganirie namaguta.
LEV 7:13 Amo n’ekengwanso kiaye ki’omorembe ki’ogoaka ng’a mbuya mono, arente emegati ebekire ememera.
LEV 7:14 Korwa ase okoruegwa okwo arue omogati oyomo bwa kera egesaku, ebe ekeegwa ase Omonene. Eyio ebe ey’Omokuani oyio ogosiarera amanyinga ’ekeng’wanso keria ase egesasiimero.
LEV 7:15 Chinyama chi’ekeng’wanso kiaye ki’omorembe ki ogoaka ng’a mbuya mono chiriegwe ase rituko riria gekoruegwa; tichibaisa gotigara nonya ne chinsinini goika rituko ria kabere.
LEV 7:16 “Korende onye omonto okorua ekeng’wanso ase engencho y’eira ariete, gose neki’ogwancha kwaye, nakeriegwe ase rituko riria gekoruegwa, na ekegotigara keriegwe ase rituko ria kabere.
LEV 7:17 Chinyama chi’ekeng’wanso ekio chigotigara ase rituko ria gatato goika chisambwe n’omorero chiyie chiere.
LEV 7:18 Onye enyama ende yonsi y’ekeng’wanso kiaye ki’omorembe ekoriegwa ase rituko ria gatato, ekeng’wanso ekio tikegwancherwa, gose oyo okeruete takobarerwa ekeng’wanso ekio. Ekio nakebe okogechia, na onde bwensi oraarie enyama y’ekeng’wanso ekio nabarerwe obobe bwaye.
LEV 7:19 Enyama eyio keraakune gento kende gionsi getachenegeti esambwe n’omorero, eyie eere. “Onye enyama echenegete, kera omonto ochenekire nare ne ribaga ri’okoyeria,
LEV 7:20 korende oyotachenegeti takoria enyama y’ekeng’wanso ki’omorembe gekoruegwa ase Omonene. Aise gokora igo, nigo araatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 7:21 “Naende omonto karakune egento getachenegeti, gokeraabe egetachenegeti kere ase omonto, gose ase eng’iti, gose okogechia konde gwonsi, na arie enyama y’ekeng’wanso ki’omorembe gekoruegwa ase Omonene, omonto oyio nigo araatananwe korwa ase abanto baye.”
LEV 7:22 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 7:23 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a tibaabaisa koria ebitinya binde bionsi, ebi’eng’ombe, gose ebi’eng’ondi, gose ebi’embori.
LEV 7:24 Ebitinya bi’eng’iti egokwa yoka enyene, na ebi’eng’iti egoitwa neyende, ebio nabikorerwe emeremo emeao, korende tibikoriegwa nonya ng’ake.
LEV 7:25 Monto onde bwensi oraarie ebitinya bi’eng’iti yarurwe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene, oyio nigo eraatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 7:26 Naende timoria amanyinga e chinyoni, gose aye ching’iti aande onsi ase moramenye.
LEV 7:27 Monto onde bwensi oraarie amanyinga ande onsi, oyio nigo araatananwe korwa ase abanto baye.”
LEV 7:28 Naende Omonene agateebia Musa,
LEV 7:29 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a omonto onde bwensi orarue ekeng’wanso ki’omorembe, arue korwa ase ekeng’wanso ekio gentungetie inche Omonene.
LEV 7:30 Arente namaboko aye omonyene ekeng’wanso kiaye kegosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene; arente ebitinya amo ne ritaana, ne ritaana erio risungusigwe ribe ekeng’wanso kegosungusigwa ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 7:31 Omokuani asaambere ebitinya ase egesasiimero, korende ritaana ribe eria Aroni na abamura baye.
LEV 7:32 Ekenama kia borio okee Omokuani buna ekeegwa korwa ase ebing’wanso biaino bi’omorembe.
LEV 7:33 Omokuani, omomura o Aroni, oyio oraabe okorua amanyinga ’ekeng’wanso ekio ki’omorembe amo nebitinya, nere oraire ekenama keria kia borio kebe egetari kiaye.
LEV 7:34 Korwa ase ekeng’wanso ki’omorembe gekoruegwa n’Abaisraeli narusirie ritaana rigosungusigwa amo nekenama kia borio, nabieire Aroni Omokuani na abamura baye. Ebio nabio Abaisraeli barabe bakoa abakuani, bibe ebitari biabo botaambe.
LEV 7:35 “Ekio negetari kemotungetie Aroni na abamura baye korwa ase ebing’wanso bigosaambwa n’omorero ase ’nde; nigo kiabeete ekiabo korwa rituko riria baatananetwe bakaba abakuani bagonkorera inche Omonene.
LEV 7:36 Rituko riria baagetwe amaguta inche ngachiika ng’a egetari ekio korwa ase Abaisraeli kebe ekiabo kogenderera botaambe, ebiaare ase ebiaare.”
LEV 7:37 Oko nakwo ogochika igoro y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa, na okoruegwa kw’endagera, na ekeng’wanso ki’ebibe, na egi’okorongeyia okomocha, na eki’ogosungusigwa, na eki’omorembe.
LEV 7:38 Ogochika okwo nakwo Omonene aete Musa ase egetunwa gia Sinai, agwo ase erooro ya Sinai, ase rituko riria achiigete Abaisraeli bamoruere Omonene ebing’wanso biabo.
LEV 8:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 8:2 “Ira Aroni na abamura baye amo ne chianga chiabo chi’obokuani, na amaguta akweakwa, na eeri ekoruegwa ekeng’wanso ki’ebibe, ne chimingichi ibere, na egetonga kere n’emegati etabeekiri memera.
LEV 8:3 Naende orangerie omoganda bwonsi osangererekane ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.”
LEV 8:4 Musa agakora buna Omonene amochiigete, na ekero omoganda bwonsi osangererekanete ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano,
LEV 8:5 Musa akayoteebia. “Aya nar’Omonene achiikire akorwe.”
LEV 8:6 Musa akarenta Aroni na abamura baye, akabasibia namaache.
LEV 8:7 Akabeekera Aroni eganchwa erobekanirie eigete inse, na eganchwa eria ende, akamoboeria norokini. Naende akamobeekera egesibao ki’obokuani, akamoboeria norokini rw’egesibao roroisirie nomonto omong’aini.
LEV 8:8 Erio akamobeekera egesembe, na ime ase egesembe ekio akabeeka Urimu na Tumimu (omobaso na oboikeranu).
LEV 8:9 Akamobeekera ekegogwa ase omotwe oye, na bosio ase ekegogwa ekio agasiberania ekemanyererio egechenu gi’etaabu kiareenge kworokia ng’a bwatananirwe. Ase igo Musa agakora buna Omonene amochiigete.
LEV 8:10 Musa akaimokia amaguta akweakwa, agaaka Obomenyo Obochenu, na kera egento kiareenge imeo, akabiaatanana bikaba ebichenu.
LEV 8:11 Akanyororokeria egesasiimero namaguta akweakwa ara gatano na kabere, naende agaaka egesasiimero amaguta aria, agaaka nebikorero bionsi, na egetuba amo nenterekerero yaye ase okobiaatanana bibe ebichenu.
LEV 8:12 Akaumora amaguta akweakwa igoro ase omotwe o Aroni, na akamoaka amaguta ase okomwaatanana na komochena.
LEV 8:13 Naende Musa akarenta abamura ba Aroni, akababeekera chiganchwa, akababoeria chinkini na akababeekera ebigogwa ebike ase emetwe yabo, buna Omonene amochiigete.
LEV 8:14 Musa akarenta eeri ebe ekeng’wanso ki’ebibe, erio Aroni amo nabamura baye bakabeeka amaboko abo igoro ase omotwe bw’eeri eyio.
LEV 8:15 Eeri eyio ekanyenywa, erio Musa agatobeka ekiara kiaye ase amanyinga y’eeri eyio, akayagindia ase emegwekano yonsi ye ching’unchara ere ase chikoona chi’egesasiimero, na agachena egesasiimero; na amanyinga aria atigarete akayaumora ase egesasiimero inse, akagiaatanana na kogechena, na igo akagekorera okobwatanigwa.
LEV 8:16 Akaimokia ebitinya bionsi biareenge ase chinyama chi’enda, n’ebitinya bie riini, ne chinyigo chionsi ibere amo nebitinya bichitubete, Erio Musa akabisaambera ase egesasiimero.
LEV 8:17 Korende ebiatigarete korwa ase eeri eria, riiyo riaye, ne chinyama, na esike, akabisokia isiko y’egetwori akabisaambera aroro, buna Omonene amochiigete.
LEV 8:18 Erio akarenta emingichi ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa, na Aroni amo nabamura baye bakabeeka amaboko abo ase omotwe bw’emingichi eyio.
LEV 8:19 Emingichi eyio ekanyenywa, na Musa agasiara amanyinga y’emingichi eyio ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 8:20 Akanachana chinyama chi’emingichi eyio chikaba ebitari, agasibia chinyama chi’enda na ebirenge namaache. Erio agasamba omotwe, na ebitari biria, n’ebitinya, ne chinyama chionsi chi’emingichi eyio ase egesasiimero. Emingichi eyio ekaba ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero, kere ne rimisu rigiya rikomogwenera Omonene. Naboigo Omonene achiigete Musa.
LEV 8:22 Musa akarenta emingichi ya kabere, eyio yaruetwe ase ogwaatanana abakuani ase emeremo emechenu, Aroni na abamura baye bakabeeka amaboko abo igoro ase omotwe bw’emingichi eyio.
LEV 8:23 Emingichi eyio ekanyenywa, na Musa akaimokia amanyinga make, akagindia mesia y’ogoto kwa borio kwa Aroni, na ekiara ekenene gi’okoboko kwaye kwa borio, na ekiara ekenene gi’okogoro kwaye kwa borio.
LEV 8:24 Boigo abamura ba Aroni bakarentwa na Musa akagindia amanyinga mesia y’amato abo a borio, na ebiara ebinene bi’amaboko abo a borio, na ebiara ebinene bi’amagoro abo a borio. Erio amanyinga aria atigarete akayasiarera ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 8:25 Akaimokia ebitinya, na omokera, n’ebitinya bionsi bie chinyama chi’enda, n’ebitinya bie riini, ne chinyigo ibere, amo nebitinya bichitubete, na ekenama kia borio.
LEV 8:26 Naende korwa ase egetonga keria kiareenge agwo ase obosio bw’Omonene akarusia omogati oyomo otabeekiri memera, ne rindasi erimo, na omogati oyomo omoo, erio akabibeeka igoro ase ebitinya ebio na ekenama ekio kia borio.
LEV 8:27 Akabeeka ebinto ebio bionsi ase amaboko Aroni, na ay’abamura baye, akabisungusia bibe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase obosio bw’Omonene.
LEV 8:28 Naende Musa akabirusia korwa ase amaboko abo, akabisaambera ase egesasiimero amo n’ekengwanso ki’ogosaambwa, bibe ekeng’wanso gi’okobaaatanana. Eke n’ekengwanso kegosaambwa n’omorero ase Omonene, kere ne rimisu rigiya rikomogwenera.
LEV 8:29 Erio Musa akaimokia ritaana, akarisungusia ribe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase Omonene. Nigo riabeete egetari kiaye kiarusetigwe korwa ase emingichi eria yaruetwe ase ogwaatanana abakuani. Ase igo Musa agakora buna Omonene amochiigete.
LEV 8:30 Musa akaimokia amaguta akweakwa amo namanyinga areenge igoro ase egesasiimero, akanyororokeria Aroni amo ne chianga chiaye, akanyororokeria na abamura ba Aroni amo ne chianga chiabo. Naboigo agaatanana Aroni na abamura baye amo ne chianga chiabo ase emeremo emechenu.
LEV 8:31 Erio Musa agateebia Aroni na abamura baye, “Iyekera enyama eyio agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, na moyeriere aroro, moyerie amo n’emegati eria ere ime ase egetonga gi’okoruegwa ase ogwatananwa kw’abakuani! Naboigo inche nachiigete, ngateeba: Aroni amo nabamura baye mbayerie.
LEV 8:32 Korende enyama amo n’emegati biratigare mobisaambe n’omorero.
LEV 8:33 Inwe timobaisa gosoka isiko goetania egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, korende mobeereo ase engaki y’amatuko atano na abere, goika amatuko ’ogwaatananwa kwaino aere.
LEV 8:34 Buna akorirwe ase rituko ria reero, naboigo Omonene achiikire akorwe kogenderera ase ogokora okobwatanigwa ase more, erinde mwaberwe.
LEV 8:35 Inwe nigo moraabeere agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, omobaso na obotuko, ase amatuko atano na abere, mobe mogokora ay’Omonene achiikire. Motakoreti ayio, inwe nigo morakwe.”
LEV 8:36 Ase igo Aroni na abamura baye bagakora onsi ay’Omonene achiigete goetera ase Musa.
LEV 9:1 Ase rituko ria gatano na gatato Musa akarangeria Aroni amo nabamura baye, na abagaaka b’Abaisraeli.
LEV 9:2 Naende agateebia Aroni, “Chora eeri ensae na emori, chionsi ibere chitari na kemocho ase emebere yabo, ochirue ase Omonene. Eeri eria ebe ekeng’wanso ki’ebibe, na emingichi ebe eki’ogosaambwa.
LEV 9:3 Naende oteebie Abaisraeli ng’a bachore egoree ebe ekeng’wanso ki’ebibe, na emori amo nemaanwa y’eng’ondi echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chitari na kemocho ase emebere yabo, chibe ekeng’wanso ki’ogosaambwa,
LEV 9:4 na eng’ombe amo nemingichi chibe ebing’wanso bi’omorembe ase obosio bw’Omonene. Naboigo barue okoruegwa kw’endagera gwochoganirie namaguta, ekiagera ase rituko ria rero Omonene nabaorokere.”
LEV 9:5 Abanto bakarenta ebinto ebio bionsi Musa abachiigete, bakabibeeka bosio bw’Eema y’Omosangererekano, na omoganda bwonsi ogaika ang’e, ogatenena agwo ase obosio bw’Omonene.
LEV 9:6 Erio Musa agateeba: “Eke naki’Omonene abachiigete mokore, erio obonene bw’Omonene mbobaorokere.”
LEV 9:7 Erio Musa agateebia Aroni, “Suka gochia ang’e ase egesasiimero, na orue ekeng’wanso kiao ki’ebibe na eki’ogosaambwa, okore okobwatanigwa ase ore aye omonyene, na ase abanto, erinde mwaberwe. Naende orue ekeng’wanso ekio abanto barentire, na okore okobwatanigwa ase bare, buna Omonene achiigete.”
LEV 9:8 Ase ayio Aroni agasuka gochia ang’e ase egesasiimero, akanyenya emori eria ebe ekeng’wanso ki’ebibe biaye omonyene,
LEV 9:9 na abamura baye bakamorentera amanyinga y’ekeng’wanso ekio, ere agatobeka ekiara kiaye ase amanyinga aria, erio akayagindia ase emegwekano ye ching’unchara ere ase chikoona chi’egesasiimero, na amanyinga atigarete akayaumora ase egesasiimero inse.
LEV 9:10 Ebitinya ne chinyigo, n’ebitinya bie riini, ebiarusetie ase ekeng’wanso keria ki’ebibe, akabisaambera ase egesasiimero, buna Omonene achiigete Musa.
LEV 9:11 Korende chinyama ne riiyo akabisamba n’omorero isiko y’egetwori.
LEV 9:12 Magega y’ayio akanyenya eng’iti y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa, na abamura baye bakamorentera amanyinga ’ekeng’wanso ekio, nere akayasiarera ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 9:13 Abamura baye bakamorentera ekeng’wanso ki’ogosaambwa, egetari ase egetari, amo nomotwe, na ere akabisaambera ase egesasiimero.
LEV 9:14 Agasibia chinyama chi’enda amo nebirenge, erio akabisaambera amo n’ekengwanso ki’ogosaambwa ase egesasiimero.
LEV 9:15 Erio Aroni akarenta ekeng’wanso ki’ebibe bi’abaanto. Akaimokia embori y’ekeng’wanso ki’ebibe bi’abaanto, akayenyenya, akayerua buna aruete eria ye ritang’ani ase engencho y’ebibe biaye omonyene.
LEV 9:16 Naende akarenta eng’iti y’ekeng’wanso ki’ogosaambwa, akayerua buna konya achikirwe.
LEV 9:17 Akarenta okoruegwa kw’endagera, akaimokia obosie boichire roe, akabosaambera ase egesasiimero amo n’ekengwanso ki’ogosaambwa kia mambia.
LEV 9:18 Akanyenya boigo eeri amo nemingichi, chikaba ebing’wanso bi’omorembe ase engencho y’abanto. Abamura baye bakamorentera amanyinga ’ebing’wanso ebio, nere akayasiarera ase egesasiimero chinsemo chionsi.
LEV 9:19 Ebitinya bi’eeri eyio, na omokera bw’emingichi n’ebitinya bitubete chinyama chi’enda, ne chinyigo, n’ebitinya bie riini,
LEV 9:20 ebitinya ebio bionsi bakabibeeka igoro ase amataana, na Aroni akabisaambera ase egesasiimero,
LEV 9:21 korende amataana na ebinema bia borio akabisungusia bibe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase Omonene, buna Musa achiigete.
LEV 9:22 Aroni gakoorire korua ekeng’wanso ki’ebibe, na eki’ogosaambwa, na eki’omorembe, akaimokia amaboko aye igoro ase abanto, akabasesenia, naende agaika gocha inse.
LEV 9:23 Erio Musa na Aroni bagasoa ase Eema y’Omosangererekano ime, naende ekero basokire korwa aroro, bagasesenia abanto, na obonene bw’Omonene bokaorokera abanto bonsi.
LEV 9:24 Omorero ogaika korwa ase Omonene mobosokano, ogasamba ekeng’wanso ki’ogosaambwa amo nebitinya biareenge ase egesasiimero, na ebinto ebio bikayia bikaera. Ekero abanto bonsi baroche amang’ana ayio bagaaka amariogi, bagatung’ama inse, bakaumama.
LEV 10:1 Nadabu na Abihu, abamura ba Aroni, kera oyomo akaimokia orogio rwaye, akabeeka omorero ase orogio orwo, na akabeeka ekoroso igoro ase omorero oyio, bakarentera Omonene omorero orenge bw’engencho eng’ao, oyi’Omonene atabachiigete.
LEV 10:2 Na omorero ogaika korwa ase Omonene, okabasamba, barabwo bakayia, bagakwera agwo ase obosio bw’Omonene.
LEV 10:3 Erio Musa agateebia Aroni, “Aya nar’Omonene atebiire, ng’a ere neorokie koba omochenu ase abanto abwo bakomoika ang’e, na ase amaiso b’abaanto bonsi naorokie obonene bwaye.” Aroni agakira‐kiri.
LEV 10:4 Erio Musa akarangeria Mishaeli na Elisafani, basinto ba Usieli, ise moke Aroni, akabateebia, “Inchuo mobogorie emebere y’abamino, abana ba iso moke, moyerusie korwa ase Obomenyo Obochenu, moyeire isiko y’egetwori.”
LEV 10:5 Barabwo bagaacha, bakabogoria emebere eria eboyirie chiganchwa chiabo, bakayeira isiko y’egetwori, buna Musa abateebeetie.
LEV 10:6 Musa agateebia Aroni amo n’Eleazari na Itamari, abamura ba Aroni, “Timobaisa gotiga chitukia chiaino chitachanuiri, gose timobaisa gotandora chianga chiaino ase okobaichanera. Moise gokora igo, goika mokwe, na endamwamu entindi y’Omonene echiche igoro y’omoganda bwonsi. Korende Abaisraeli bamino bonsi barabwo mbabe bakorera ase engencho y’ogosamba ogotindi Omonene arentire.
LEV 10:7 Timobaisa gosoka isiko goetania egesoero ki’Eema y’Omosangererekano. Moise gokora igo, goika mokwe, ekiagera mwatananirwe ase ogoakwa amaguta ’Omonene.” Barabwo bagakora buna Musa abateebetie.
LEV 10:8 Omonene agakwana na Aroni, akamoteebia,
LEV 10:9 “Aye amo nabamura bao timobaisa konywa edivai, gose ekenyugwa kegotindia, ekero mogosoa ase Eema y’Omosangererekano. Moise gokora igo, goika mokwe. Okwo nogochika koragenderere ase more ebiaare ase ebiaare.
LEV 10:10 Inwe goika momanye gwaatanana egento egechenu kere ekia Omonene korwa ase ekio getaatananiri koba egechenu, na egento gechenegete korwa ase egetachenegeti.
LEV 10:11 Mworokererie Abaisraeli amachiiko onsi aya inche Omonene nabachiikire goetera ase Musa.”
LEV 10:12 Musa agateebia Aroni na abamura baye abatigarete, Eleazari na Itamari, “Imokia okoruegwa kw’endagera, okwo gotigarete korwa ase okwo gwasambirwe n’omorero ase Omonene, mokorie gotabeekiri memera, agwo ase egesasiimero ensemo, ekiagera okoruegwa okwo nogochenu mono.
LEV 10:13 Mokoriere agwo Aase gete are aachenu. Ekio negetari kiao, na eki’abamura bao, gekorusigwa korwa ase okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase Omonene. Ayio nar’Omonene anchiigete.
LEV 10:14 Korende ritaana rigosungusigwa, na ekenama gekoruegwa, aye amo nabana bao, abamura na abaiseke, mwaeirwe ribaga kobiriera agwo aase achenire. Ebinto ebio aye na abana bao mwabieirwe korwa ase ebing’wanso bi’omorembe bikoruegwa n’Abaisraeli.
LEV 10:15 Ekenama gekoruegwa, ne ritaana riria rigosungusigwa, birentwe amo nebitinya bikoruegwa ebing’wanso bigosaambwa n’omorero, bisungusigwe bibe ebing’wanso bi’ogosungusigwa ase obosio bw’Omonene. Ebio nabibe egetari kiao amo neki’abamura bao kogenderera botaambe, buna Omonene achiigete.”
LEV 10:16 Musa agatuka mono komanya inaki embori y’ekeng’wanso ki’ebibe yabeete, akamanya ng’a embori eria nigo yasaambetwe. Ase ayio akaba nendamwamu enene ase Eliezeri na Itamari, abamura ba Aroni, baria batigarete, akabateebia.
LEV 10:17 “Nase ki motarierete ekeng’wanso keria ki’ebibe agwo aase are aachenu? Ekio negento egechenu mono mwaeirwe, erinde moruserie omoganda ebibe biabo, na gokora okobwatanigwa ase bare ase obosio bw’Omonene.
LEV 10:18 Rora, amanyinga aye tairetwe agwo Aase Aachenu; nigo yabagwenerete mokeriere agwo aase achenire.”
LEV 10:19 Aroni akairaneria Musa, “Rora, rituko ria reero abanto barure ekeng’wanso kiabo ki’ebibe, na eki’ogosaambwa, ase obosio bw’Omonene, korende nonya naboigo nomanyete emechando eye nanyorire. Onye inaria ekeng’wanso ki’ebibe rituko ria reero, Inee, nanga nancherwa ase obosio bw’Omonene?”
LEV 10:20 Ekero Musa aigwete amang’ana ayio agaisaneka.
LEV 11:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
LEV 11:2 Kwana n’Abaisraeli, mobateebie: Ase ching’iti chire ase ense, echi nachio moraarie chinyama chiabo:
LEV 11:3 Eng’iti ende yonsi ebwate ebitaago biatananegete kegima, naende ekoria eng’ang’ura, nero moraarie.
LEV 11:4 Korende ase ching’iti chikoria eng’ang’ura gose chibwate ebitaago biatananegete timoria engamia, ekiagera nigo ekoria eng’ang’ura, korende tebwati ebitaago biatananegete; ase ayio techenegeti.
LEV 11:5 Timoria egesengi, ekiagera nigo gekoria eng’ang’ura, korende tikebwati ebitaago biatananegete; ase ayio tigechenegeti.
LEV 11:6 Timoria egesusu, ekiagera nigo gekoria eng’ang’ura, korende tikebwati ebitaago biatananegete; ase ayio tigechenegeti.
LEV 11:7 Naende timoria embeche, ekiagera nigo ebwate ebitaago biatananegete kegima, korende teri koria eng’ang’ura; eyio techenegeti.
LEV 11:8 Timoria chinyama chie ching’iti echio, gose timokuna emebere yabo ekwete, ekiagera echio tichichenegeti.
LEV 11:9 Monyare koria chinswe chire ase chinyancha ne chindooche ime, echibwate chingondo chinga buna chimbaaba, na amagoocho.
LEV 11:10 Korende ebitongwa binde bionsi bire moyo ime ase chinyancha, gose ase chindooche, bigotaara bire amaicho bitabwati chingondo chinga buna chimbaaba, na amagoocho, timobiria; ebio nokogechia ase more.
LEV 11:11 Ebio nabigenderere koba okogechia ase more, chinyama chiabo timochiria, na echikwete ase echio timochiria, ekiagera echio nokogechia ase more.
LEV 11:12 Kera egento kere ime ase chinyancha ne chindooche getabwati chingondo chinga buna chimbaaba, na amagoocho, ekio nokogechia ase more.
LEV 11:13 Nase chinyoni chiraabe okogechia ase more motarie nachio echi: Ekeongo, na ensoti, na obotere;
LEV 11:14 amakoru na ebisaku biamwabo;
LEV 11:15 ebigonkoru na ebisaku biamwabo bionsi;
LEV 11:16 esagero, na omoyaaye, na enyakoboke, na ebisaku biamwabo;
LEV 11:17 enyakweumia, na endubi, na ebaraara;
LEV 11:18 etibibi, na egetekere, na ensoti;
LEV 11:19 riagonga, na omoneke, na ebisaku biamwabo; enteema bobe na egetabora mato.
LEV 11:20 Ebitongwa ebisinini bionsi bire moyo bire ne chimbaaba na amagoro ane, ebio mbibe okogechia ase more.
LEV 11:21 Korende ebitongwa ebio ebisinini bibwate chimbaaba na amagoro ane inamorie ebio bigotaroka nebirenge.
LEV 11:22 Ebisaku bionsi bie chingige, na ebi’amabururu, na ebisase, ebio nabio moraarie.
LEV 11:23 Korende ebinde bionsi ase ebitongwa ebio ebisinini bibwate chimbaaba na amagoro ane, ebio mbibe okogechia ase more.
LEV 11:24 Ase ebitongwa ebio nigo moresoyie ase ogotacheneka. Monto onde bwensi orakune ebikwete ase ebio nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio,
LEV 11:25 na onde bwensi oraimokie egekwete korwa ase ebio nigo arasibie chianga chiaye, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 11:26 Kera eng’iti ebwate ebitaago, korende tibiatananegeti kegima, naende teri koria eng’ang’ura, eyio nebe eyetachenegeti ase more. Moonto onde bwensi orakune ching’iti echio nabe oyotachenegeti.
LEV 11:27 Ching’iti chiria chikogendera ebisonsogoro ase echio chibwate amagoro ane tichichenegeti ase more. Monto onde bwensi orakune echikwete ase echio nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 11:28 Na monto onde bwensi oraimokie eyekwete ase echio nasibie chianga chiaye, nere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio. Ching’iti echio nachibe chitachenegeti ase more.
LEV 11:29 Ase ching’iti chinke chigoetanana ase ense, echio nchibe chitachenegeti ase more; Ekenyamunyonge, na embeba, na ekiigo ekenene, amo nebisaku biamwabo;
LEV 11:30 ekiigo egeke, na eng’oina, na ensagara, enke na enene, amo n’enyambu.
LEV 11:31 Ase ching’iti echio chinke echio nchibe chitachenegeti ase more. Monto onde bwensi orachikune ekero chi akuure nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 11:32 Ching’iti echio chiise kogwera egento kende gionsi ekero chi akuure, egento ekio nakebe egetachenegeti, onye negento keroisirie korwa ase emete, gose gokeraabe eanga, gose risankwa, gose esaro, gose egento kende gionsi kegokorerwa emeremo. Egento ekio kebekwe ime ase amaache, naende kebe getachenegeti goika omogoroba oyio; erio nakebe giachenekire.
LEV 11:33 Onye eyemo ye ching’iti echio ekogwera enyongo, gose gento kende keroisirie korwa ase amaroba, ekere ime yaye nakebe egetachenegeti, na egento ekio goika giatwe.
LEV 11:34 Endagera ende yonsi ekoriegwa nebe eyetachenegeti onye amaache akoumorwa korwa ase enyongo buna eyio akoyekuna, na ekenyugwa kende gionsi kere ime y’enyongo buna eyio nkebe getachenegeti.
LEV 11:35 Gento kende gionsi keragwerwe neyemo ye ching’iti echio ekwete inakebe getachenegeti; onye ne riko rikoroisia emegati, gose neri’ endagera, erio riatwe, riabeire eritachenegeti ase more.
LEV 11:36 Ensoko gose aase amaache akogachwa nabigenderere koba ebichenegete, korende ebinto binde bionsi ebiaao biise gokuna ching’iti echio chikwete mbibe ebitachenegeti.
LEV 11:37 Onye eng’iti eyemo y’echio ekwete keragwere embusuro egosimekwa, embusuro eyio negenderere koba echenegete.
LEV 11:38 Korende onye embusuro eyio yainekirwe ase amaache ime, na egwerwe neyemo ye ching’iti echio ekwete, rirorio nebe etachenegeti.
LEV 11:39 Eng’iti ende yonsi yancheire koriegwa kerakwe, na omonto orayekune, rirorio omonto oyio nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 11:40 Moonto onde bwensi oraarie enyama y’eng’iti eyio ekwete nasibie chianga chiaye, naende nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio, na onde bwensi oraimokie eng’iti eyio ekwete, nasibie chianga chiaye, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 11:41 “Ebitongwa ebike bionsi bigoetanana ase ense nigo bire okogechia, tibiriegwa.
LEV 11:42 Egetongwa kende gionsi egeke kegwekururera enda, gose gekogendera amagoro ane, gose amange, ase ebio bigoetanana ase ense, nigo bire okogechia, timobaisa kobiria.
LEV 11:43 Timobaisa gwekora okogechia ase engencho y’ebitongwa ebio bigoetanana, gose gwesoyia ase ogotacheneka ase engencho ya birobio. Moise gokora igo, namobe abatachenegeti.
LEV 11:44 Inche ninche Omonene, Nyasae oino; ase ayio mweatanane inwe abanyene, mobe abachenu, ekiagera inche nomochenu inde. Timobaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase engencho y’egetongwa kende gionsi egeke ase ebio bigoetanana ase ense.
LEV 11:45 Inche ninche Omonene, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri imbe Nyasae oino. Ase ayio, mobe abachenu, ekiagera inche nomochenu inde.”
LEV 11:46 Oko nakwo ogochika gotenenerete ching’iti ne chinyoni, na kera egetongwa kere moyo kegoetanana ase amaache ime, na ebitongwa ebisinini bigoetanana ase ense,
LEV 11:47 na igo momanye gwaatanana ebichenegete korwa ase ebitachenegeti, ne ching’iti chire moyo chiancheire koriegwa korwa ase echitancheiri koriegwa.
LEV 12:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 12:2 “oteebie Abaisraeli ng’a omokungu karabe morito na aibore omwana omoisia nabe oyotachenegeti ase engaki y’amatuko atano na abere, amatuko ang’ana buna ekero abwate omotienyi abe oyotachenegeti.
LEV 12:3 Omwana oria omoisia arokigwe ase rituko ria gatano na gatato.
LEV 12:4 Erio omokungu oria aganye ase engaki y’amatuko emerongo etato na atato, goika amanyinga akame, na ere omonyene nabe oyochenegete. Tabaisa gokuna gento kende gionsi gechenegete, gose gosoa Aase Aachenu, goika amatuko aye ay’ogochenwa aere.
LEV 12:5 Korende karaibore omwana egesagane, nabe oyotachenegeti ase chichuma ibere, buna ekero abwate omotienyi, naende aganye ase engaki y’amatuko emerongo etano nomo, na atano na rimo, goika amanyinga aye akame, na ere omonyene nabe oyochenegete.
LEV 12:6 “Ekero amatuko ’omokuungu oyio ay’ogochenwa aerire, karabe nomwana omoisia aiboire, gose egesagane, omokungu oyio arente eng’ondi yakoorire omwaka oyomo ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa, ne riige rie riruma, gose riruma, ribe ekeng’wanso ki’ebibe. Abirente ase Omokuani agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 12:7 Omokuani oria arue eng’ondi eyio, gose riruma erio ase obosio bw’Omonene, na akore okobwatanigwa ase omokungu oyio, na igo nabe ochenekire korwa ase ogoiteka kw’amanyinga aye. Oko nakwo ogochika ase omokungu oiborete omwana, omoisia gose egesagane.
LEV 12:8 “Onye omokungu oria takonyara konyora eng’ondi, rirorio arente amaruma abere, gose amage ’amaruma abere, erimo ribe ekeng’wanso ki’ogosaambwa, na erinde eki’ebibe. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omokungu oyio, na omokungu oyio nabe ochenekire.”
LEV 13:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia:
LEV 13:2 “Ekero omonto abeire negesambo, gose abimbire risankwa ri’omobere oye, gose risankwa riatorekire na koonchoka ribe buna oborwaire bwa ukoma, omonto oyio arentwe ase Aroni Omokuani, gose ase oyomo bw’abamura baye ore Omokuani.
LEV 13:3 Omokuani oyio areenge oborwaire obwo buya. Kararore ng’a amarionya are ase egesambo keria aonchokire abeire amarabu, na oborwaire bwakorire engoro gochia ime goetania risankwa, rirorio oborwaire obwo nobwa ukoma. Ekero Omokuani arengire omonto oria buya, ateebe ng’a oyio onyorekanire ng’a tachenegeti.
LEV 13:4 Onye egesambo keria kere ekerabu, korende tigekoreti engoro gochia ime goetania risankwa, na amarionya egesambo keria tabeti amarabu, rirorio Omokuani abeeke omonto oria ase egesomo ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 13:5 Ase rituko ria gatano na kabere Omokuani amorenge naende, na kararore ng’a oborwaire boria tibwesiarereti ase risankwa, erio amobeeke naende ase egesomo ase engaki y’amatuko ande atano na abere.
LEV 13:6 Ase rituko ria gatano na kabere amorenge naende, na kararore ng’a egesambo keria giachakire gosira, na oborwaire boria tibwesiarereti ase risankwa erio Omokuani ateebe ng’a omonto oria ochenekire, namaote oka abwate. Omonto oria asibie chianga chiaye, erio abe oyochenegete kegima.
LEV 13:7 Korende egesambo keria gokeraabe giesiareire ase risankwa magega Omokuani karorire ng’a ochenekire, omonto oria goika airane ase Omokuani naende,
LEV 13:8 na ere kararore ng’a egesambo keria giesiareire ase risankwa, erio ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti. Obwo noborwaire bwa ukoma.
LEV 13:9 “Ekero omonto abwate oborwaire bwa ukoma araarentwe ase Omokuani,
LEV 13:10 na ere amorenge buya. Kararore egesambo ekerabu ase risankwa, na amarionya aonchokire abeire amarabu, naende onye enyama embariri yachakire gokina imeo,
LEV 13:11 obwo noborwaire bwa ukoma obokoro bogendererete ase engaki entambe ase risankwa ri’omobere bw’omonto oria. Omokuani ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti; bono tamobeeka ase egesomo, ekiagera tachenegeti.
LEV 13:12 Onye oborwaire obwo bwa ukoma bwasokire ase risankwa isiko, na Omokuani ororire ng’a bwesiareire ase omobere bwonsi korwa omotwe goika amagoro,
LEV 13:13 erio Omokuani amorenge naende, na kararore ng’a oborwaire boria bwatubire omobere bwonsi bw’omonto oria, rirorio ateebe ng’a ochenekire. Onye omobere bwonsi obeire omorabu, omonto oria obeire oyochenegete.
LEV 13:14 Korende onye enyama embariri yachakire gokina imeo, omonto oyio tachenegeti.
LEV 13:15 Ekero Omokuani ararore ng’a enyama eria embariri yasokire, rirorio ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti. Enyama eria embariri nigo ere eyetachenegeti. Obwo noborwaire bwa ukoma.
LEV 13:16 Korende onye enyama eria embariri ekoonchoka ebe endabu, erio omonto oyio agende ase Omokuani,
LEV 13:17 na ere amorenge buya, na onye egesambo kiaonchokire na koraba, erio Omokuani ateebe ng’a omonto oyio ochenekire.
LEV 13:18 “Omonto onye orenge ne rigumba ase risankwa riaye, ne rigumba erio koriagwenire,
LEV 13:19 na aase agwo, ase risankwa riareenge obobimbu oborabu bororekane, gose egesambo gekororekana kere nobobariri na oborabu, omonto oria goika agende ase Omokuani.
LEV 13:20 Ere amorenge buya, na kararore ng’a egesambo keria giakorire engoro gochia ime goetania risankwa, na amarionya areo aonchokire na koraba, Omokuani ateebe ng’a omonto oria tachenegeti. Obwo noborwaire bwa ukoma bwaorokeire ase rigumba riria.
LEV 13:21 Korende Omokuani karamorenge na arore ng’a amarionya ’egesambo keria tari amarabu, na tigekoreti engoro gochia ime goetania risankwa, naende giachakire gosira, Omokuani abeeke omonto oria ase egesomo ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 13:22 Onye oborwaire obwo bwesiareire ase risankwa, erio Omokuani ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti, risankwa rianyorire oborwaire.
LEV 13:23 Korende onye egesambo keria tikeonchogeti na gwesiarera, eyio engoro ase rigumba riariete, na Omokuani ateebe ng’a omonto oria ochenekire.
LEV 13:24 “Onye omonto ore ne risambo ri’omorero ayiete ase risankwa ri’omobere oye, na enyama embariri ekineteo ebe egesambo ki’obobariri na oborabu, gose kebe ekerabu,
LEV 13:25 Omokuani areenge egesambo ekio. Onye amarionya egesambo ekio aonchokire na koraba, naende egesambo kiabeire engoro gochia ime goetania risankwa ri’omobere oye, obwo noborwaire bwa ukoma bwasokire ase risambo ri’omorero riareenge. Omokuani ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti. Obwo noborwaire bwa ukoma.
LEV 13:26 Korende Omokuani karaarenge egesambo keria, na arore ng’a amarionya aria areo taonchogeti abe amarabu, naende egesambo tikerakora engoro gochia ime goetania risankwa, korende giachakire gosira, erio Omokuani amobeeke ase egesomo ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 13:27 Rituko ria gatano na kabere Omokuani amorenge naende. Kararore ng’a egesambo keria giesiareire ase risankwa, erio ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti. Obwo noborwaire bwa ukoma.
LEV 13:28 Korende onye egesambo keria tikeonchogeti gose giesiarere ase risankwa, korende giachakire gosira, okwo nokobimba kwe risambo, na Omokuani ateebe ng’a omonto oyio ochenekire. Eyio engoro ye risankwa ri’omobere.
LEV 13:29 “Onye omonto, omosacha gose omokungu, obwate egesambo ase omotwe oye, gose ase ekenyonyobu,
LEV 13:30 Omokuani areenge egesambo ekio. Onye gekorete engoro gochia ime goetania risankwa, naende onye amarionya areo are monuri na konyererea, erio Omokuani ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti. Erio nerichoncho ri’oborwaire bwa ukoma ase omotwe oye, gose ase ekenyonyobu.
LEV 13:31 Omokuani karaarenge richoncho riria na arore ng’a tirikoreti engoro gochia ime goetania risankwa, naende amarionya amamwamu tari aroro, erio Omokuani amobeeke ase egesomo ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 13:32 Ase rituko ria gatano na kabere Omokuani areenge naende oborwaire boria, na onye tibwesiarereti, naende amarionya amonuri tario, naende richoncho tirikoreti engoro gochia ime goetania risankwa,
LEV 13:33 omonto oyio akigite etukia, korende takigita ase richoncho rire, na Omokuani amwatanane, amobeeke ase egesomo ase engaki y’amatuko ande atano na abere.
LEV 13:34 Ase rituko ria gatano na kabere Omokuani amorenge naende, na onye richoncho riria tiriesiarereti ase risankwa, na tirikoreti engoro gochia ime goetania risankwa, Omokuani ateebe ng’a omonto oyio ochenekire, ase igo asibie chianga chiaye, abe oyochenegete kegima.
LEV 13:35 Korende onye richoncho riria riesiareire ase risankwa magega gachenekire,
LEV 13:36 Omokuani amorenge naende, na kararore ng’a richoncho riria riesiareire, takorigia korora gose amarionya are monuri nareo, omonto oyio tachenegeti.
LEV 13:37 Omokuani kararore ng’a richoncho riria tirionchogeti, na amarionya amamwamu amerire imeo, richoncho riria riagwenire, na omonto oria ochenekire kegima. Omokuani ateebe ng’a omonto oyio ochenekire.
LEV 13:38 “Onye omosacha gose omokungu obwate ebisambo ebirabu ase risankwa ri’omobere,
LEV 13:39 Omokuani amorenge. Nere kararore ng’a ebisambo bie risankwa ri’omobere nigo bire ebirabu ake, ebisambo ebio tibiri bobe; omonto oyio ochenekire.
LEV 13:40 “Onye omonto osunyokire etukia, risio riachiire magega, nigo are nyaisio, ere ochenekire,
LEV 13:41 na onye osunyokire etukia y’omotwe bosio, boigo ere ochenekire.
LEV 13:42 Korende onye ase risio ri’omotwe oye, magega gose bosio, obwate egesambo kere nobobariri na oborabu, obwo noborwaire bwa ukoma bwasokeire ase risio.
LEV 13:43 Ase ayio, Omokuani karamorenge arore ng’a egesambo kebimbete ase risio riria, magega gose bosio, kere nobobariri na oborabu, na nigo gekororekana buna oborwaire bwa ukoma mbore ase risankwa ri’omobere,
LEV 13:44 omonto oyio nabwate oborwaire bwa ukoma, ere tachenegeti. Omokuani ateebe ng’a omonto oyio tachenegeti; oborwaire nigo bore ase omotwe oye.
LEV 13:45 “Omonto obwate oborwaire bwa ukoma abeeke chianga amachanchabe, tabaisa gochanua etukia yaye, atube omonwa oye ase egekoba kia igoro, erio aake eriogi na gokuura: Inche tinchenegeti! Tinchenegeti!
LEV 13:46 Ere agenderere koba oyotachenegeti ekero are noborwaire boria, aatananwe amenye isiko y’egetwori, ao korwa ase abanto bande.
LEV 13:47 “Onye ukoma bore ase eanga eroisirie korwa ase amarionya gose egatani,
LEV 13:48 gose bore ase egetambaa keroisirie ase chingencho ao ao korwa ase egatani, gose ase amarionya, gose ase rirondia rie risankwa, gose ase egento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa,
LEV 13:49 na onye ekemoa gekororekana kere nekieni buna obonyansi, gose ekebariri, ase eanga, gose ase risankwa, gose ase egetambaa keria, gose ase egento kende keroisirie korwa ase risankwa, obwo noukoma bogwesiarera, na ebinto ebi biorokigwe ase Omokuani.
LEV 13:50 Omokuani areenge egento kere na ukoma, erio akebeke ase egesomo ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 13:51 Ase rituko ria gatano na kabere Omokuani akerenge naende. Kararore ng’a ogosareka koria gwesiareire ase eanga, gose ase egetambaa keroisirie ase chingencho ao ao, gose ase risankwa, gose ase egento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa, nigo kiabwatetwe na ukoma obobe mono; egento ekio tigechenegeti.
LEV 13:52 Ase igo egento ekio gesambwe n’omorero, gokeraabe eanga, gose egetambaa kende gionsi, keroisirie korwa ase amarionya, gose korwa ase egatani, gose gento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa kere noborwaire obwo ime yaye. Obwo noborwaire obobe bwa ukoma; ebinto ebio goika bisambwe n’omorero.
LEV 13:53 “Omokuani karaarenge na arore ng’a ekemoa keria tigieseraarereti ase eanga eria, gose ase egetambaa keria, gose ase kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa,
LEV 13:54 rirorio achike ng’a egento ekio giasarekire, tiga gesibigwe na kebekwe ase egesomo ase engaki y’amatuko ande atano na abere.
LEV 13:55 Omokuani areenge ekemoa ase egento keria magega kogiasibigwe. Kararore ng’a ekemoa keria tikeraonchoka, egento keria tigechenegeti, nonya ekemoa ekio tigiesiarereti. Egento keria gesambwe n’omorero, ekiagera ekemoa keria negi’okoboosia, onye kere isiko gose ime ase egento ekio.
LEV 13:56 Korende onye Omokuani okorenga egento ekio magega kogiasibigwe, na arore ng’a ekemoa keria ngosira kere, rirorio ataandore aase ekemoa keria kere, akerusie korwa ase eanga eria, gose risankwa, gose egetambaa.
LEV 13:57 Onye ekemoa gekororekana naende ase eanga eria, gose ase egetambaa keroisirie ase chingencho ao ao, gose ase gento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa, igo nekemoa gia ukoma kiaorokeire. Egento keria goika gesambwe n’omorero.
LEV 13:58 Ekemoa gokeranyorekane ng’a giasirire ekero eanga, gose egetambaa keria, gose gento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa, giasibigwe, rirorio gesibigwe eria kabere. Bono egento keria nakebe giachenekire.”
LEV 13:59 Oko nakwo ogochika igoro ase ebinto bire na ukoma, kobiraabe chianga chiroisirie korwa ase amarionya gose egatani, gose gokeraabe egetambaa keroisirie ase chingencho ao ao, gose gento kende gionsi keroisirie korwa ase risankwa. Ase ogochika okwo egento ekio inagiatorwe ng’a giachenekire, gose tigechenegeti.
LEV 14:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 14:2 “Oko nakwo ogochika ase omonto obwate oborwaire bwa ukoma. Ase rituko riria arabe agochenwa arentwe ase Omokuani,
LEV 14:3 na Omokuani agende isiko y’egetwori amorenge. Kararore ng’a omonto oria ogwenire korwa ase oborwaire bwa ukoma bwamoriete,
LEV 14:4 Omokuani achike abanto barente chinyoni ibere chichenegete chire moyo, na oroko rw’omocharake, na eusi embariri, na orosagia rwa hisopo, ase engencho y’omonto oria ogochia gochenwa.
LEV 14:5 Erio Omokuani achike abanto banyeenyete enyoni eyemo igoro ase egetega ki’amaroba kere namaache amaya a rooche.
LEV 14:6 Naende aimokie enyoni eria ere moyo amo noroko rw’omocharake, na eusi eyio embariri, na orosagia orwo rwa hisopo, abitobeke ime ase amanyinga ’enyoni eria yanyeenyetetwe igoro y’amaache aria amaya a rooche.
LEV 14:7 Anyororokerie amanyinga aria ara gatano na kabere igoro ase omonto oyio ogochia gochenwa ase oborwaire bwa ukoma, ateebe ng’a omonto oria ochenekire, na atige enyoni eria ere moyo eiruruke, egende orosana.
LEV 14:8 Omonto oria ogochia gochenwa goika asibie chianga chiaye, na akigite etukia yaye yonsi, naende esibie omobere namaache, erio abe oyochenegete. Magega y’ayio asoe ase egetwori, korende abeere isiko y’eema yaye ase engaki y’amatuko atano na abere,
LEV 14:9 Ase rituko ria gatano na kabere naende akigite etukia yaye yonsi y’omotwe, ne chinderu, na ebioge bi’amaiso, na amarionya ande onsi are ase omobere oye. Erio asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, na igo nabe ochenekire.
LEV 14:10 “Ase rituko ria gatano na gatato arente chimanwa ibere chimingichi chitari na kemocho ase emebere yabo, na emaanwa esigiti yakoorire omwaka oyomo, etari na kemocho ase omobere oye, amo nobosie obonuke, ebimunu bitano na ekemo, bwochoganirie namaguta, ebe okoruegwa kw’endagera. Amo nayio arente amaguta egetuba ekemo.
LEV 14:11 Omokuani otenenerete arente omonto oria ogochia gochenwa amo nokoruegwa okwo ase obosio bwane inche Omonene, agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 14:12 Erio Omokuani oria aimokie emaanwa eyemo, ayerue ebe ekeng’wanso gi’okomocha, ayerue amo namaguta egetuba ekemo, erio abisungusie agwo ase obosio bwane bibe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa.
LEV 14:13 Anyeenyere emaanwa eria agwo aase achenire, ase ekeng’wanso ki’ebibe na eki’ogosaambwa bikonyeenyerwa, ekiagera ekeng’wanso gi’okomocha neki’Omokuani; ekio negechenu mono.
LEV 14:14 Omokuani aimokie amanyinga make ay’ekeng’wanso gi’okomocha, na agindie mesia y’ogoto kwa borio kw’omonto oria ogochia gochenwa, naende agindie ekiara ekenene gi’okoboko kwaye kwa borio, na ekiara ekenene gi’okogoro kwaye kwa borio.
LEV 14:15 Naende Omokuani aimokie amaguta aria ataaere oroe rw’okoboko kwaye gw’okobee,
LEV 14:16 atobeke ekiara kiaye gi’okoraga gi’okoboko kwaye kwa borio ime ase amaguta aria are roe rw’okoboko kwaye gw’okobee, erio ayanyororokerie ara gatano na kabere, agwo ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 14:17 Amaguta make ase ayio agotigara ase oroe rwaye ayagindie mesia y’ogoto kwa borio kw’omonto oria ogochia gochenwa, na ekiara ekenene gi’okoboko kwaye kwa borio, na ekiara ekenene gi’okogoro kwaye kwa borio, igoro ase amanyinga ’ekeng’wanso gi’okomocha agindirieo.
LEV 14:18 Naende maguta ayagotigara ase oroe rwaye ayaumore igoro ase omotwe bw’omonto oria ogochia gochenwa. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria agwo ase obosio bwane.
LEV 14:19 “Erio Omokuani arue ekeng’wanso ki’ebibe, akore okobwatanigwa ase omonto oria ogochia gochenwa, acheneke korwa ase ogotacheneka kwaye. Magega y’ayio anyenye ekeng’wanso ki’ogosaambwa,
LEV 14:20 akerue amo nokoruegwa kw’endagera ase egesasiimero. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oria, na omonto oria abe oyochenegete.
LEV 14:21 “Korende onye omonto oria ore omotaka na takonyara konyora ebinge akorua, rirorio arente emaanwa emingichi ebe ekeng’wanso gi’okomocha kegosungusigwa ase okobwatanigwa kwaye. Boigo arente obosie ebimunu bibere bwochoganirie namaguta, bobe okoruegwa kw’endagera, na amaguta egetuba ekemo.
LEV 14:22 Boigo arente amaruma abere, gose amage ’amaruma abere, buna aranyare. Erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde eki’ogosaambwa.
LEV 14:23 Ase rituko ria gatano na gatato arente ebinto ebio bi’ogochenwa kwaye ase Omokuani, agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 14:24 Omokuani aimokie emaanwa y’eng’ondi eria y’ekeng’wanso gi’okomocha, amo namaguta aria egetuba ekemo, abinduere inche Omonene bibe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa.
LEV 14:25 Erio anyenye emaanwa eria ebe ekeng’wanso gi’okomocha, na Omokuani aimokie amanyinga make ay’ekeng’wanso ekio, ayagindie mesia y’ogoto kwa borio kw’omonto oria ogochia gochenwa, na ekiara ekenene gi’okoboko kwaye kwa borio, na ekiara ekenene gi’okogoro kwaye kwa borio.
LEV 14:26 Omokuani ataaere amaguta ase oroe rw’okoboko kwaye gw’okobee.
LEV 14:27 Make ay’amaguta aria are roe rw’okoboko kwaye gw’okobee ayanyororokerie ara gatano na kabere nekiara gi’okoraga gi’okoboko kwaye kwa borio, agwo ase obosio bwane.
LEV 14:28 Naende make ay’amaguta ayio are roe rwaye agindie igoro ase amanyinga ’ekeng’wanso gi’okomocha agindire: Mesia y’ogoto kwa borio kw’omonto oria ogochia gochenwa, na ekiara ekenene gi’okoboko kwaye kwa borio, na ekiara ekenene gi’okogoro kwaye kwa borio.
LEV 14:29 Amaguta agotigara ase oroe rwaye ayaumore ase omotwe bw’omonto oria ogochia gochenwa. Ase enchera eyio akore okobwatanigwa asare, agwo ase obosio bwane.
LEV 14:30 Erio omonto oria arue riruma gose riige rie riruma, koreng’ana buna aranyare koyanyora.
LEV 14:31 Erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde eki’ogosaambwa, ayarue amo nokoruegwa kw’endagera. Ase enchera eyio Omokuani akore okobwatanigwa ase obosio bwane ase omonto oria ogochia gochenwa.”
LEV 14:32 Oko nakwo ogochika ase omonto obwate oborwaire bwa ukoma, oria otanyare korua ebing’wanso bi’ogochenwa bia botaambe bichikiire.
LEV 14:33 Eri’Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
LEV 14:34 “Ekero moraike ase ense ya Kaanani, eyio ndabae ebe eyaino, na kondarente ukoma ase enyomba gete agwo,
LEV 14:35 omonto omonyene enyomba eria agende ateebie Omokuani: Yarorekanire ase enyomba yane ng’a ukoma mboreo.
LEV 14:36 Omokuani achike ng’a ebinto bionsi bire ase enyomba eyio birusigweo ritang’ani atarasoao koborenga. Onye tibagokora bo rirorio ebinto bionsi bire nyomba ime nabibe bitachenegeti. Magega y’ayio Omokuani asoe ase enyomba eyio koyerenga.
LEV 14:37 Karayerenge na arore ng’a egetamase nkere ase enyasi y’enyomba eyio kere nekieni buna obonyansi, gose ekebariri, naende giakorire engoro gochia ime goetania rioomo,
LEV 14:38 erio Omokuani asoke korwa ase enyomba eyio, na ayesieke ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 14:39 Ase rituko ria gatano na kabere Omokuani airaneo, ayerenge naende. Kararore ng’a ukoma boria bwesiareire ase enyasi y’enyomba eria,
LEV 14:40 achike ng’a amagena aria asoirwe na ukoma atagorwe, atugutwe ase eubi egotugutwa, isiko y’omochie.
LEV 14:41 Magega y’ayio chinyasi chionsi chia ime chiomorwe, erio amaoomo atugutwe aase are neubi isiko y’omochie.
LEV 14:42 Amagena ande arentwe, abekwe ribaga ri’aria atagorwa na gotugutwa, ne chinyasi, chioomwe nesike enyia.
LEV 14:43 “Ukoma boria koboratuboke naende ase enyomba eria magega amagena aria karusigweo, ne rioomo riria koriaoomoirwe, na enyomba eria yaoomirwe naende,
LEV 14:44 Omokuani agende ayerenge naende. Onye egetamase keria giesiareire ase enyomba eria, obwo noukoma, yabeire eyetachenegeti.
LEV 14:45 Enyomba eria etagorwe, na amagena onsi amo nemete ne rioomo riaye rionsi biimokigwe, bionsi biirwe ase eubi egotugutwa isiko y’omochie.
LEV 14:46 Monto onde bwensi orasoe ase enyomba eyio, ekero egendererete gosiekwa, nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 14:47 Monto onde bwensi aise koraara ime ase enyomba eyio, gose koragerera aroro, goika asibie chianga chiaye.
LEV 14:48 “Korende Omokuani karachiche ayerenge arore ng’a ukoma boria tibwesiarereti magega koyaoomirwe, rirorio ukoma bwaerire, na ere ateebe ng’a enyomba eria yachenekire.
LEV 14:49 Omokuani arente chinyoni ibere amo noroko rw’omocharake, na eusi embariri, na orosagia rwa hisopo, ase ogochenwa kw’enyomba eria.
LEV 14:50 Erio anyeenyete enyoni eyemo igoro ase egetega keroiseirie amaroba kere namaache amaya a rooche.
LEV 14:51 Naende aimokie oroko orwo rw’omocharake, na orosagia rwa hisopo, na eusi eria embariri amo nenyoni eria ere moyo, abitobeke bionsi ime ase amanyinga ’enyoni eria yanyenyetwe, na amaache aria amaya a rooche; erio anyororokerie enyomba eria ara gatano na kabere.
LEV 14:52 Ase enchera eyio Omokuani nachene enyomba eyio namanyinga ’enyoni eria, amo namaache aria amaya a rooche, na enyoni eria ere moyo, na oroko rw’omocharake, na orosagia rwa hisopo, na eusi eria embariri.
LEV 14:53 Erio Omokuani atige enyoni eria ere moyo eiruruke, egende orosana isiko y’omochie. Ase enchera eyio akore okobwatanigwa ase enyomba eria, na ero ebe yachenekire.”
LEV 14:54 Oko nakwo ogochika igoro y’oborwaire bwa ukoma, ne richoncho,
LEV 14:55 na ukoma bore ase chianga, gose ase chinyomba,
LEV 14:56 naende obobimbu bwe risankwa, na ebisambo, na ebimoa ebirabu.
LEV 14:57 Ogochika okwo nigo gokworokia onye ebinto tibichenegeti gose mbichenegete. Okwo nogochika gwa ukoma.
LEV 15:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
LEV 15:2 “Kwana n’Abaisraeli, mobateebie ng’a onye omonto omosacha okorua amaache anga buna chimengere korwa ase ekiimo kiaye ki’obosacha, amaache ayio neubi.
LEV 15:3 Aya naro achiikire ase amang’ana ayio: Amaache ayio karagenderere korua, gose atigire korua, omonto oyio tachenegeti.
LEV 15:4 Ebirarero bionsi araararere, gose araikaransere, nigo biraabe ebitachenegeti.
LEV 15:5 Monto onde bwensi aise gokuna ebiraarero bi’omonto oyio goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:6 Na onde bwensi oraikaransere egento omonto oria omorwaire aikaranserete, goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:7 Na onde bwensi orakune omonto oyio omorwaire goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:8 Omonto oyio omorwaire karatwere omonto ochenegete amate, nere goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, naende abe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:9 Egeikaransero gekobekerwa eng’iti ekoriinwa, gokeraikaranserwe nomonto oria omorwaire, nakebe egetachenegeti.
LEV 15:10 Omonto aise gokuna egento kende gionsi kiareenge inse y’omonto oria omorwaire nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio; na onde bwensi oraimokie egento buna ekio nigo arasibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:11 Onye omonto oria omorwaire ogokuna omonto onde ataraisaba amaboko, oria okunwa goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache naende nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:12 Enyongo ende yonsi omonto oria omorwaire arakune goika yaatwe, na egekorero kende gionsi keroiseirie omote arakune goika gesibigwe namaache.
LEV 15:13 “Omonto oria gachenekire korwa ase okorua kw’amaache aria anga buna achimengere goika abare amatuko atano na abere ay’ogocheneka kwaye. Erio asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache amaya a rooche, ere nabe oyochenegete.
LEV 15:14 Ase rituko ria gatano na gatato aire amaruma abere, gose amage ’amaruma abere, ase obosio bwane inche Omonene agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, ayae Omokuani.
LEV 15:15 Omokuani arue erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde ribe ekeng’wanso ki’ogosaambwa. Ase enchera eyio akore okobwatanigwa ase omonto oria ase obosio bwane, ase engencho y’okorua kwaye kw’amaache anga buna chimengere.
LEV 15:16 “Onye omonto omosacha ogosokia embusuro yaye y’oroiboro, rirorio esibie omobere namaache, na agenderere koba oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:17 Eanga ende yonsi, na ebinto binde bionsi bi’amasankwa, embusuro eyio y’oroiboro eratonyere, goika bisibigwe namaache, nabirobio nabibe ebitachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:18 Omonto onye orarire n’omokuungu, na omobekeire embusuro y’oroiboro, bonsi babere goika besibie emebere yabo namaache, nabarabwo nababe abatachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:19 “Ekero omokungu are nomotienyi nigo arabe oyotachenegeti ase engaki y’amatuko atano na abere. Onde bwensi oramokune nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:20 Gento kende gionsi arabe okoraarera ekero are nomotienyi, nigo keraabe egetachenegeti, boigo n’ebinto bionsi araikaransere.
LEV 15:21 Onde bwensi orakune ebiraarero bi’omokuungu oyio goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:22 Na onde bwensi orakune egento omokungu oyio aikaranserete, nigo arasibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache; ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:23 Ase igo kobiraabe ebiraarero, gose egento omokungu oria aikaranserete, omonto karabikune nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:24 Omosacha karaarare n’omokuungu ore nomotienyi, ogotacheneka kw’omokuungu oyio nakobe asare, ere nabe oyotachenegeti ase engaki y’amatuko atano na abere, na gento kende gionsi araararere nakebe egetachenegeti.
LEV 15:25 “Omokungu karagenderere goiteka amanyinga ase amatuko amange atari ay’omotienyi oye, gose ayagoiteka goetania amatuko aye ay’omotienyi, nigo arabe oyotachenegeti ase engaki eyio yonsi arabe ogoiteka amanyinga; nabe oyotachenegeti buna ekero are nomotienyi.
LEV 15:26 Ebiraarero bionsi are koraarera ekero agoiteka amanyinga, nigo biraabe ebitachenegeti buna ebi akoraarera ekero are nomotienyi, naboigo na kende gionsi araikaransere.
LEV 15:27 Na onde bwensi orakune ebinto ebio nabe oyotachenegeti; ere asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, naende nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
LEV 15:28 Ekero ogoiteka kwaye kw’amanyinga gwakamire, abare amatuko atano na abere, erio nabe ochenekire.
LEV 15:29 Ase rituko ria gatano na gatato aire amaruma abere gose amage ’amaruma abere ase Omokuani agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 15:30 Omokuani arue erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde eki’ogosaambwa. Ase enchera eyio nakore okobwatanigwa ase omokungu oria ase obosio bwane, ase engencho y’ogotacheneka kwaye kw’ogoiteka kw’amanyinga.
LEV 15:31 “Ase enchera eyio okuurere Abaisraeli igoro y’ogotacheneka kwabo, tibaabaisa kogera Obomenyo bwane Obochenu bore ase egati yabo bobe obotachenegeti. Baise gokora bo, nigo barakwe.”
LEV 15:32 Aya naro amachiiko ase omonto okorua amaache anga buna chimengere, na oyogosokia embusuro yaye y’oroiboro, na koba oyotachenegeti ase engencho eyio,
LEV 15:33 naboigo nase omokungu ore nomotienyi, na ase onde bwensi, omosacha okorua amaache anga buna chimengere, na omokungu ogoiteka amanyinga, naende ase omosacha okoraara n’omokuungu otachenegeti.
LEV 16:1 Magega y’ogokwa kw’abamura baria babere ba Aroni baitetwe n’Omonene, ekero bamorenterete omorero bw’engencho eng’ao, oyio batachigetwe, Omonene agakwana na Musa,
LEV 16:2 akamoteebia, “Teebia Aroni, momura omino, ng’a tabaisa gosoa ime y’Aase Aachenu Mono, moino y’etoto, bosio bw’Oboikaranso bwa amaabera obore ekemumeko gi’Esanduki eria, engaki ende yonsi, ekiagera agwo nao ngochia kooroka ime ye riire igoro y’Oboikaranso obwo bwa amaabera. Aise gokora bo, goika akwe.
LEV 16:3 Igo arasoe ime y’Aase Aachenu Mono magega karentire eeri ensae ebe ekeng’wanso ki’ebibe, na emingichi ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa.
LEV 16:4 “Ritang’ani Aroni atarasoa Aase Aachenu Mono, goika esibie omobere oye namaache, amanye kobeeka chianga chiria chinchenu: Eganchwa erobekanirie eigete inse, ne chisirwari, na orokini, na ekegogwa, bionsi biroisirie korwa ase egatani.
LEV 16:5 “Erio Aroni aegwe korwa ase omoganda bw’Abaisraeli chigoree ibere chibe ekeng’wanso ki’ebibe, na emingichi eyemo ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa.
LEV 16:6 Ritang’ani arue eeri ebe ekeng’wanso ase ogokora okobwatanigwa asere omonyene, na ase abanto b’enka yaye, erinde baaberwe.
LEV 16:7 Naende arente chigoree chiria ibere ase obosio bwane inche Omonene agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
LEV 16:8 Agwo Aroni aake obomera igoro ye chigoree chiria ibere, obomera obomo ase ’nde, na obonde ase Asaseli.
LEV 16:9 Egoree eria eraabe yagwereirwe nobomera ase ’nde, Aroni ayerente ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
LEV 16:10 Na egoree eria eraabe yagwereirwe nobomera ase Asaseli ayerente ere moyo ase obosio bwane inche Omonene, erinde akore okobwatanigwa asero, na koyetiga esiboire egende ase erooro ase Asaseli.
LEV 16:11 “Naboigo Aroni arente eeri eria ebe ekeng’wanso ki’ebibe biaye, akore okobwatanigwa asere omonyene, na ase abanto b’enka yaye, anyenye eeri eria.
LEV 16:12 Erio aimokie orogio roichire omorero bw’amakara korwa ase egesasiimero kere ase obosio bwane, n’ekoroso eichire chindoe ibere, ayerente moino y’etoto eria enachete Obomenyo Obochenu,
LEV 16:13 ayebeke ase omorero igoro, agwo ase obosio bwane, erinde erioki ria ekoroso eyio ritube Oboikaranso bwa amaabera obore ekemumeko gi’Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori. Atakoreti bo, nigo arakwe.
LEV 16:14 Aimokie amanyinga make ay’eeri eyio, ayanyororokerie ase oboikaranso bwa amaabera bosio, na bosio bw’Oboikaranso boria bwa amaabera ara gatano na kabere nekiara kiaye.
LEV 16:15 “Magega y’ayio anyenye embori eria ebe ekeng’wanso ase engencho y’ebibe bi’abaanto, aire amanyinga ’embori eyio moino y’etoto eria, ayanyororokerie igoro ase oboikaranso bwa amaabera bosio, na bosio bw’Oboikaranso boria akore buna akorete namanyinga ’eeri eria.
LEV 16:16 Naboigo akore okobwatanigwa ase Aase Aachenu Mono ase engencho y’ogotacheneka kw’Abaisraeli amo nogosaria kwabo, na ebibe biabo bionsi. Naende akore okobwatanigwa ase Eema y’Omosangererekano, eyio ere amo nabarabwo na ase egati y’ogotacheneka kwabo.
LEV 16:17 Monto onde tatigara ime ase Eema y’Omosangererekano korwa ekero Aroni agosoa ime y’Aase Aachenu Mono akore okobwatanigwa goika arueo, gakoorire gokora okobwatanigwa asere omonyene, na ase abanto b’enka yaye, na ase omosangererekano bwonsi bw’Abaisareli.
LEV 16:18 Erio asoke agende ase egesasiimero kere agwo ase obosio bwane, agekorere okobwatanigwa, naende aimokie amanyinga make ay’eeri gose ey’embori eyio, ayagindie ase emegwekano yonsi ye ching’unchara ere ase chikoona chi’egesasiimero ekio,
LEV 16:19 naende anyororokerie egesasiimero namanyinga ayio nekiara kiaye ara gatano na kabere. Ase enchera eyio agesibie na kogechena korwa ase ogotacheneka kore ase Abaisraeli.
LEV 16:20 “Ekero Aroni akoorire gokora okobwatanigwa ase Aase Aachenu Mono, na ase Eema y’Omosangererekano, na ase egesasiimero, arente embori eria ere moyo.
LEV 16:21 Erio goika abeeke amaboko aye abere ase omotwe bw’embori eria ere moyo, aorokie igoro ase embori eyio obobe bwonsi bw’Abaisraeli na ogosaria kwabo gwonsi, na ebibe biabo bionsi. Ase enchera eyio ang’anyie ebio bionsi, abibeke igoro ase omotwe bw’embori eyio. Naende embori eyio eirwe ase erooro nomonto obekirwe ang’e.
LEV 16:22 Naboigo embori eria ebogorie ebibe biabo bionsi, egende nabio gochia ase erooro ase abanto batamanyeti.
LEV 16:23 “Magega y’ayio Aroni asoe Eema y’Omosangererekano, arusie chianga chi’egatani chiria abegete ritang’ani atarasoa Aase Aachenu, achitigeo.
LEV 16:24 Erio esibie omobere oye namaache agwo aase gete are aachenu, naende abeeke chianga chiaye chia botaambe. Magega y’ayio asoke, arue ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase engencho yaye ere omonyene amo neki’abaanto bonsi na akore okobwatanigwa asere omonyene na ase abanto.
LEV 16:25 Naende asaambere ebitinya bi’ekeng’wanso keria ki’ebibe ase egesasiimero.
LEV 16:26 Omonto oyio oirete embori eria ase erooro ase Asaseli, asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache; magega y’ayio amanye gosoa ase egetwori.
LEV 16:27 Eeri eria amo nembori eria chiaruetwe chibe ekeng’wanso ki’ebibe, echio amanyinga abo arentwe ime y’Aase Aachenu Mono akore okobwatanigwa, chiirwe isiko y’egetwori. Riiyo ne risankwa, amo ne chinyama ne chisike chiabo, bisaamberwe aroro n’omorero.
LEV 16:28 Omonto oria orasaambe ebinto ebio nigo arasibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache; magega y’ayio amanye gosoa ase egetwori.
LEV 16:29 “Oyo noro omooroberio ochikiire ase more moragenderere korenda botaambe. Rituko ria ikomi, ase omotienyi o gatano na kabere, inamobe mokweng’ata na gweitia; timokora emeremo ende yonsi, inwe abanyene, gose abamenyi bamenyete ase egati yaino.
LEV 16:30 Ase rituko erio okobwatanigwa ngokorwe ase more ase okobasibia korwa ase ebibe biaino bionsi, nainwe namocheneke ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 16:31 Rituko erio naribe richenu mono ase more, rituko ri’ogotimoka, na inwe namweng’ate. Oyio nomoroberio ochiikirwe oragenderere botaambe.
LEV 16:32 Omokuani oakirwe amaguta na gwatananwa abe Omokuani ribaga ria ise, nere orakore okobwatanigwa okwo. Ere nigo arabeeke chianga chiria chinchenu chi’egatani,
LEV 16:33 na akore okobwatanigwa ase Aase Aachenu Mono, na ase Eema y’Omosangererekano, naende akore okobwatanigwa ase abakuani, na ase omosangererekano bw’Abaisraeli.
LEV 16:34 Omoroberio oyio ochiikirwe ase more oragenderere botaambe, ng’a okobwatanigwa kobe kogokorerwa ase Abaisraeli ara rimo ase omwaka ase okobachena korwa ase ebibe biabo bionsi.” Musa agakora buna Omonene amochiigete.
LEV 17:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 17:2 “Teebia Aroni na abamura baye amo n’Abaisraeli bonsi ng’a inche Omonene nachiikire iga:
LEV 17:3 Onye omonto onde bwensi okonyenyera eng’ombe, gose emaanwa y’eng’ondi, gose embori, ase egetwori, gose isiko y’egetwori,
LEV 17:4 atayerenteti agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano ebe ekeng’wanso ase ’nde, bosio bw’Obomenyo bwane, rirorio okomocha kw’ogoitera amanyinga nakobarerwe omonto oyio. Ere oiteire amanyinga, ase igo naatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 17:5 Bono Abaisraeli tibakonyara gokora buna baarenge gokora agwo ritang’ani, tibakonyenyera ching’iti chi’ebing’wanso biabo orosana isiko; goika bachindetere inche Omonene, bachiire ase Omokuani agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, bachinyeenyereo chibe ebing’wanso bi’omorembe ase ’nde.
LEV 17:6 Na Omokuani asiarere amanyinga ase egesasiimero kiane agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, naende asaambe ebitinya bibe rimisu rigiya rikongwenera.
LEV 17:7 Abaisraeli tibaabaisa konyenyera ebing’wanso biabo isiko aande na kobirua ase ebirecha, na igo babe abatari abegenwa ase ’nde. Oyio nobe omooroberio ochikiire oragenderere botaambe, ebiaare ase ebiaare.
LEV 17:8 “Ase igo obateebie ng’a monto onde bwensi ase Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, kararue ekeng’wanso kegosaambwa ekegima, gose ekeng’wanso kende gionsi,
LEV 17:9 na omonto oyio atakerenteti ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano na gokerua ase ’nde, nigo araatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 17:10 “Onde bwensi ase Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, oraarie amanyinga ande onsi, inche Omonene nimbe mamincha y’omonto oyio, na inche nimwatanane korwa ase abanto baye.
LEV 17:11 Obomoyo bwa kera omobere nigo bore ime ase amanyinga; nabaeire amanyinga moyanyororokererie ase egesasiimero akore okobwatanigwa ase obomoyo bwaino; amanyinga naro agokora okobwatanigwa, ekiagera obomoyo bore imeo.
LEV 17:12 Ase ayio natebirie Abaisraeli ng’a monto onde bwensi obo, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, tabaisa koria amanyinga ande onsi.
LEV 17:13 “Omonto onde bwensi ase Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, oraite eng’iti y’orosana, gose enyoni eyancheire koriegwa, goika aitere amanyinga aye inse, erio ayatube amaroba.
LEV 17:14 Obomoyo bwa kera omobere nigo bore ase amanyinga. Ase engencho eyio nateebirie Abaisraeli ng’a tibaria amanyinga y’eng’iti ende yonsi, ekiagera obomoyo bwa kera egetongwa nigo bore ase amanyinga aye. Omonto onde bwensi oraarie amanyinga nigo araatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 17:15 “Omonto onde bwensi, omobiare gose omomenyi omenyete ase egati yaino, oraarie eng’iti ekwete yoka enyene, gose eyeitire ne ching’iti chinde chi’orosana, goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache; nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio, erio abe ochenekire.
LEV 17:16 Korende onye tagosibia chianga chiaye na gwesibia omobere, rirorio nabogorie obobe bwaye.”
LEV 18:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 18:2 “Teebia Abaisraeli ng’a nateebire iga: Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 18:3 Timobaisa gokora buna abanto ba Misiri bagokora, agwo ase mwamenyete, gose buna abanto ba Kaanani bagokora, ense eyio nkobaira mochie komenya, gose timobaisa kobwatia chingencho chiabo.
LEV 18:4 Moigwere amachiiko aane, na mokore aya nkobachika. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 18:5 Ee, mokore aya nkobachika, na mobwate amachiiko aane. Omonto karakore amang’ana ayio nabe moyo. Inche ninche Omonene.
LEV 18:6 “Monto onde bwensi tabaisa koraara n’omokuungu ore omoamate omwabo. Okwo nokorentera omoamate omwabo obosooku. Inche ninche Omonene.
LEV 18:7 Tobaisa koraara na nyoko. Okwo nokomorentera iso obosooku. Torentera nyoko obosooku.
LEV 18:8 Tobaisa koraara na nyoko moke, moga iso. Okwo nokomorentera iso obosooku.
LEV 18:9 Tobaisa koraara na moiseke omino, omoiseke o iso gose oyo o nyoko, onye moiboire komo ase enyomba eyemo, gose oiboire ase enyomba ende.
LEV 18:10 Tobaisa koraara nomochokoro oo, oyo bw’omwana oo omomura, gose oyo bw’omwana oo omosubati. Ayio nigo arakorentere obosooku.
LEV 18:11 Tobaisa koraara nomoiseke o nyoko moke, moga iso; oyio nomoiseke omino iso aiborete.
LEV 18:12 Tobaisa koraara nomoiseke omwabo iso; oyio nyoko moke, omwabo iso.
LEV 18:13 Tobaisa koraara nomoiseke omwabo nyoko; oyio nyoko moke, omwabo nyoko.
LEV 18:14 Tobaisa koraara na moga iso moke omwabo iso; okwo nokorentera iso moke obosooku, ekiagera omokungu oyio nyoko moke are.
LEV 18:15 Tobaisa koraara na moka momura oo; obwo nobosooku, ekiagera n’omokuungu bw’omwana oo omomura.
LEV 18:16 Tobaisa koraara na moka momura omino; okwo nokomorentera momura omino obosooku.
LEV 18:17 Tobaisa koraara nomoiseke bw’omokuungu kwabeire nere, gose tobaisa gotwara omochokoro oye, omoiseke bw’omwana oye omosubati, gose oyo bw’omomura oye, ekiagera abwo nabaanto abamo. Obwo nobonyaka obobe.
LEV 18:18 Tobaisa koira mokoyoo, omwabo mokao, ekero mokao are moyo; ayio nabaise korenta obobisa.
LEV 18:19 “Tobaisa koraara n’omokuungu ekero abwate omotienyi, ekiagera ere tachenegeti ase ekero ekio.
LEV 18:20 Tobaisa koraara n’omokuungu bw’omosaacha onde na gwesoyia ase ogotacheneka nere.
LEV 18:21 Tobaisa korua omwana onde oo abe ekeng’wanso ase enyasae Moleki, ekiagera okwo nokorentera erieta ria Nyasae oo obosooku. Inche ninche Omonene.
LEV 18:22 Tobaisa koraara nomonto omosacha buna okoraara n’omokuungu; obwo nobonyaka obobe bw’okogechia.
LEV 18:23 Tobaisa koraara neng’iti ende yonsi na gwesoyia ase ogotacheneka nero. Na omokungu tabaisa kwerua koraara neng’iti ende yonsi. Obwo nobonyaka obobe kegima bw’okogechia.
LEV 18:24 “Inwe timobaisa gwekora abatachenegeti ase ogokora buna okwo. Ase enchera eyio abanto b’ebisaku mbesoetie ase ogotacheneka, na bono inche Omonene nkobaseria inde baabatigere inwe ense eyio.
LEV 18:25 Ogokora kwabo gokarentera ense eria ogotacheneka, na inche nkayea egesusuro ase engencho y’ogosaria okwo, na ense eyio ekaanga tiyatwara abanto bamenyeteo, korende ekabaseria.
LEV 18:26 Ase igo inwe mwensi, ababiare gose abamenyi bamenyete ase egati yaino, goika morende amachiiko aane na kobwata aya onsi nabachiikire, gose timobaisa gokora kende gionsi gi’okogechia okwo abanto b’ebisaku bakorete.
LEV 18:27 Abanto bamenyete ase ense eria ritang’ani riaino nigo bakorete okogechia okwo gwonsi, na igo ense eria ekaba etachenegeti.
LEV 18:28 Moise gokora ayio, ense eyio nigo erabaange morue aroro, buna yangete abanto b’ebisaku, abwo baabatang’anerete komenyao,
LEV 18:29 ekiagera monto onde bwensi orakore okogechia konde gwonsi buna okwo, oyio naatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 18:30 “Ase ayio, moigwere amang’ana aya onsi nabachiikire, na moyakore. Timobaisi kwenaria chingencho chi’okogechia chiakoretwe nabaanto abwo baabatang’anerete komenya ase ense eyio. Moise gokora igo, inamwesoyie ase ogotacheneka ase chingencho echio. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.”
LEV 19:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 19:2 Teebia omoganda bwonsi bw’Abaisraeli: Mobe abachenu, ekiagera inche Omonene, Nyasae oino, nigo inde omochenu,
LEV 19:3 Kera oyomo oino asike ng’ina na ise, naende morende Chisabato chiane. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 19:4 “Timontiga na koonchokera emegwekano y’ogosasiimwa, gose timwekorera chinyasae korwa ase ebioma binyititoire na kobombwa. Inche ninche Omonene Nyasae oino.
LEV 19:5 “Onye moganetie korua ekeng’wanso ki’omorembe ase ’nde inche Omonene, mobwate emeroberio yachiikirwe, erio nario ekeng’wanso ekio kerancherwe.
LEV 19:6 Chinyama chi’ekeng’wanso ekio chiriegwe ase rituko erio erio eng’iti yanyenywa, gose rituko ria kabere, korende echiratigare ase rituko ria gatato chisambwe n’omorero.
LEV 19:7 Chiise koriegwa ase rituko ria gatato, ekeng’wanso ekio inakebe okogechia, tikegwancherwa.
LEV 19:8 Monto onde bwensi orakerie ekero ekio nabarerwe obobe bwaye, ekiagera okorire egento giatananetwe ase ’nde kebe egetari egechenu. Omonto oyio naatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 19:9 “Ekero mokogesa emegondo yaino, timogesa moikie ase chingito kegima, gose timoirana gochora ebitigari ase emegondo.
LEV 19:10 Timobaisa gochoora amasabibu atigarete, gose agwete inse, ase emegondo yaino y’emesabibu; ayio motigere abataka na abamenyi. Inche ninche Omonene Nyasae oino.
LEV 19:11 “Timoiba, gose timong’ainana, gose timoteebania oborimo.
LEV 19:12 Timobaisa gotiana ogotiana kw’oborimo ase erieta riane. Moise gokora igo, nigo moraarentere erieta riane obosooku. Inche ninche Omonene Nyasae.
LEV 19:13 “Tobaisa korianania omogisangio oo, gose komourereria. Tobaisa gotanga eng’eria y’omonto origete okogokorera emeremo, tebeera ase ore goika mambia.
LEV 19:14 Tobaisa koragereria omonto omotino, gose kobeeka ekegocha bosio bw’omonto omouko, korende omoiroke Nyasae oo. Inche ninche Omonene.
LEV 19:15 “Timokora ayatari boronge ekero ebiina bikogambwa; timobaisa gwanchereria omotaka, gose koiroka omonda, korende monache ebiina ebironge ase abagisangio baino.
LEV 19:16 Tobaisa goeta‐eta ase egati y’abanto bamino gokwana obogenki; tobaisa kogera oyomino aitwe ase okoba kirori bw’oborimo. Inche ninche Omonene.
LEV 19:17 “Tobaisa kogecha oyomino ime ase enkoro yao, korende omokuurere maiso marore, erinde tokora ebibe ase engencho yaye.
LEV 19:18 Tobaisa kweruseria egesiomba, gose kogenderera kogecha monto onde bwensi ase egesaku kiao, korende ancha omogisangio oo buna bweanchete aye omonyene. Inche ninche Omonene.
LEV 19:19 “Mobwate amachiiko aane. Timobaisa gotiga chitugo chiaino chieenane amarieme ne chitari egesaku ekemo. Timobaisa kobusura chimbusuro chi’ebisaku bibere ase omogondo oyomo, timobeeka chianga chiroisirie korwa ase chiusi ao ao.
LEV 19:20 “Omonto aise koraara nomoiseke ore omosomba na oriereirwe boko nomonto omoao, na omoiseke oria taraboorigwa, gose taranyora obosibore, barabwo babere nigo baraegwe egesusuro, ko tibagoitwa, ekiagera omoiseke oyio taranyora obosibore.
LEV 19:21 Omonto oyio arente emingichi eyemo ase ’nde inche Omonene, agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, ebe ekeng’wanso gi’okomocha kwaye.
LEV 19:22 Ase okorua emingichi eria y’ekeng’wanso gi’okomocha, Omokuani akore okobwatanigwa ase omonto oyio ase obosio bwane, ase engencho y’ebibe biria akorire, na omonto oyio naaberwe ase ebibe ebio akorire.
LEV 19:23 “Ekero moraike ase ense ya Kaanani na mosimeke emete y’ebisaku ao ao ekwama amatunda, timobaisa koria amatunda ’emete eyio ase engaki y’emiaka etato ye ritang’ani, korende moyebare ng’a nekanire.
LEV 19:24 Ase omwaka o kane amatunda ’emete eyio aatananwe abe amaachenu ase ’nde inche Omonene, moyang’e ase okong’iraneria ng’a mbuya mono na gontogia.
LEV 19:25 Korende ase omwaka o gatano inamorie amatunda ’emete eyio. Komorakore igo, emete inayame amatunda amange ase more. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 19:26 “Timobaisa koria enyama ende yonsi ebwate amanyinga ime yaye. Timobaisa gwancha oboragori, gose oborogi bonde bwonsi.
LEV 19:27 Timobaisa konacha chitukia chiaino, gose chinderu chiaino mesia.
LEV 19:28 Timobaisa gwesaraga emebere yaino ase okoreera abakuure, gose gwesamba kobeeka ekemanyererio kende gionsi. Inche ninche Omonene.
LEV 19:29 “Tobaisa korentera omoiseke oo obosooku ase okomoira abe omotayayi ase chie Hekalu, ense yonsi nigo erabaise gokora obotayayi na goichorwa nobonyaka.
LEV 19:30 Morende Chisabato chiane, naende mosike Obomenyo bwane Obochenu. Inche ninche Omonene.
LEV 19:31 “Timorigia ogosemigwa korwa ase abanto abakoboria amang’ana korwa ase emeika y’abanto bakwete, gose timogenda ase abaragori. Moise gokora igo, nigo moraabe abatachenegeti goetera ase bare. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 19:32 “Otenene ase omonto omogotu ore ne chimbuche, ase okomosika; omoiroke Omonene oo. Inche ninche Omonene.
LEV 19:33 “Timobaisa kobakorera bobe abamenyi bamenyete ase ense yaino.
LEV 19:34 Mokorere abamenyi bamenyete ase egati yaino buna mogokorera ababiare, mobanche buna mweanchete inwe abanyene, ekiagera nainwe nabo mwareenge abamenyi ase ense ya Misiri. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 19:35 “Timokorerana oborianania ase ebirengo binde bionsi, ebi’obotaambe, gose ebi’oborito, gose ebi’obonge.
LEV 19:36 Mokorere ekerengo kia boronge; motware amagena ay’okorenga aboronge, na ebimunu bi’okorenga bia boronge, na ebituba bi’okorenga bia boronge. Inche ninche Omonene, Nyasae oino, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri.
LEV 19:37 Mobwate amachiiko aane onsi aya nabachiikire. Inche ninche Omonene.”
LEV 20:1 Omonene agateebia Musa.
LEV 20:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Monto onde bwensi oino, gose omomenyi omenyete ase egati yaino, orarue omwana onde oye ase enyasae Moleki, goika aitwe akwe. Omoganda oino bwonsi omoake amagena.
LEV 20:3 Inche omonyene nimbe nendamwamu ase omonto oyio, ekiagera orure omwana onde oye ase enyasae Moleki. Nimwatanane korwa ase abanto baye, ekiagera ogerire Obomenyo bwane Obochenu bobe obotachenegeti, na orenteire erieta riane richenu obosooku.
LEV 20:4 Onye abanto b’ense yaino bakoombia, tibaita omonto oyio orure oyomo bw’abana baye ase enyasae Moleki,
LEV 20:5 erio inche omonyene nimbe nendamwamu ase omonto oyio na eamate yaye. Nimwatanane amo nabaanto bonsi bamobwatirie, ekiagera bakoonchokera enyasae eria Moleki, ase okoyesasiima, bakaba abatari abegenwa ase ’nde; nimbasirie korwa ase abanto baye.”
LEV 20:6 “Onye omonto okorigia ogosemigwa korwa ase abanto bakoboria amang’ana korwa ase emeika y’abanto bakwete, gose kogenda ase abarogi, taba omwegenwa ase ’nde, korende abe ogosasiima emeika eyio, inche nimbe nendamwamu ase omonto oyio, na imwatanane korwa ase abanto baye.
LEV 20:7 Eatanane, mwerue mobe abachenu, ekiagera inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 20:8 Mobwate amachiiko aane na koyakora; inche ninche Omonene, nkobachena.
LEV 20:9 “Kera omonto okoragereria ise gose ng’ina, oyio goika akwe. Ekiagera oragereirie ise na ng’ina, okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga aye nigo koraabe okwaye.
LEV 20:10 “Onye omonto ogotomana n’omokuungu bw’omonto onde, abwo babere, omosacha oria amo n’omokuungu oria, goika baitwe bakwe.
LEV 20:11 Onye omonto okoraara n’omokuungu ore moga ise, igo orenteire ise obosooku; abwo bonsi babere goika baitwe bakwe. Okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga abo nigo koraabe okwabo.
LEV 20:12 Onye omonto okoraara na moka momura oye, abwo bonsi babere goika baitwe bakwe; bakorire okogechia. Okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga abo nigo koraabe okwabo.
LEV 20:13 Onye omosacha okoraara nomosaacha onde buna akoraara n’omokuungu, abwo bonsi babere bakorire okogechia okobe; goika baitwe bakwe, na okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga abo nigo koraabe okwabo.
LEV 20:14 Onye omonto okonyuoma omokungu aire na ng’ina biara abasang’ananie, obwo nobonyaka obobe. Omosacha oria amo nabakungu baria babere basambwe n’omorero bakwe, erinde obonyaka buna obwo tiboba ase egati yaino.
LEV 20:15 Onye omonto okoraara neng’iti, omonto oyio aitwe akwe, n’eng’iti eyio eitwe ekwe.
LEV 20:16 Onye omokungu ogoika eng’iti ende yonsi ang’e, na koraara nero, omokungu oyio goika aitwe akwe, n’engiti eyio eitwe ekwe. Okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga abo nigo koraabe okwabo.
LEV 20:17 “Onye omonto okoira omoiseke omwabo, oyo o ise gose o ng’ina, nabwo barorane bare getirianda, obwo nobosooku obonene. Barabwo goika baatananwe barusigwe ase amasio y’abanto b’egesaku kiabo. Omonto oyio orenteire omoiseke omwabo obosooku. Obobe bw’ogosaria okwo nigo boraabe igoro y’omonto oyio.
LEV 20:18 Onye omonto omosacha okoraara n’omokuungu ekero abwate omotienyi, omonto oyio orenteire omokungu oyio obosooku ase okorora ensoko y’amanyinga aye, nere oorokirie ase amanyinga agoiteka korwa; abwo babere baatananwe korwa ase abanto b’egesaku kiabo.
LEV 20:19 “Tobaisa koraara nomoiseke omwabo nyoko, gose omoiseke omwabo iso; obwo nobonyaka obobe, ekiagera abwo nabanyako moke. Obobe bw’ogosaria okwo nigo boraabe igoro yabo.
LEV 20:20 Onye omonto okoraara na moga ise moke, omwabo ise, igo orenteire ise moke obosooku. Egesusuro ki’ogosaria kw’ebibe biabo nigo keraabe ekiabo, na barabwo nigo barakwe bataiboreti bana.
LEV 20:21 Onye omonto okoira moka momura omwabo, okwo nogosaria, ere orenteire momura omwabo obosooku. Barabwo nigo baragombae.
LEV 20:22 “Ase ayio mobwate amachiiko aane na emeroberio yonsi nabachiikire, na moyakore, erio ense eria ase nkobaira mogochia komenya tebaanga gose tebaseria korwa aroro.
LEV 20:23 Timochia kobwatia chingencho chi’abaanto b’egesaku keria ngochia goseria kerue ase amasio aino; barabwo nigo bakorete amang’ana ayio onsi, na ase engencho y’ayio nkagechigwa nabarabwo.
LEV 20:24 Korende inabarierete inwe eira ng’a nimbae ense yabo ebe omwando oino, ense entenenku ere namabeere na amooke. Inche ninche Omonene, Nyasae oino, nabaatananire inwe korwa ase ebisaku binde.
LEV 20:25 Inwe goika momanye gwaatanana ching’iti chichenegete korwa ase echitachenegeti, ne chinyoni chichenegete korwa ase echitachenegeti. Timobaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase okoria ching’iti gose chinyoni chitachenegeti, gose timoria ching’iti chinde chionsi chikwagura ase ense, echi naatananire chibe chitachenegeti ase more.
LEV 20:26 Inwe mobe abachenu baane, ekiagera inche Omonene nigo inde omochenu, nabaatananire korwa ase ebisaku binde, erinde mobe abaane.
LEV 20:27 “Omosacha, gose omokungu, orarigie ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakwete, gose oyore omoorogi, goika aitwe akwe. Abanto abwo baakwe amagena bakwe; okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga abo nakobe okwabo.”
LEV 21:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia, “Kwana nabakuani, abamura ba Aroni, obateebie ng’a Omokuani tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase ogokuna egetondo ki’omonto okuure ase egati y’abanto baye.
LEV 21:2 Nare ne ribaga gwesoyia ase ogotacheneka ase abanto aba: Ng’ina na ise, na omwana oye, omomura gose omoiseke, na momura omwabo;
LEV 21:3 boigo na omoiseke omwabo ore omwekuungi, oyo otaraba nomosaacha; asare nigo are ne ribaga gwesoyia ase ogotacheneka.
LEV 21:4 Ekiagera Omokuani are omotang’ani ase abanto baye, tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka.
LEV 21:5 “Omokuani tabaisa kogingira ensemo ende y’etukia y’omotwe oye, gose konacha chinderu chiaye mesia, gose gwesaraga omobere.
LEV 21:6 Abakuani mbabe abachenu ase ’nde inche Omonene obo, na tibarentera erieta riane obosooku, ekiagera nabwo bakorua okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene. Ase ayio goika babe abachenu.
LEV 21:7 Omokuani tabaisa konyuoma omokungu omotayayi, gose oyotari omwekuungi, gose oyobatiganire nomosaacha oye, ekiagera Omokuani nigo achenegete ase Omonene oye.
LEV 21:8 Goika omobare ng’a nomochenu, ekiagera nere okorua okoruegwa kw’endagera ase ’nde inche Omonene oo; nabe omochenu ase ore, ekiagera inche Omonene nomochenu inde, ninche nkobachena.
LEV 21:9 Onye omwana omoiseke bw’Omokuani ogwesaria ase okoba omotayayi, igo orenteire ise obosooku; omoiseke oyio goika asambwe n’omorero akwe.
LEV 21:10 “Oyore Omokuani omonene ase abamwabo, oyio onyororokeretigwe amaguta akweakwa ase omotwe oye, naende bwatananirwe ase okobeeka chianga chi’obokuani, ere tatiga etukia yaye esang’ang’are, gose tatandora chianga chiaye ase okoreera omonto okuure.
LEV 21:11 Tabaisa gosoa enyomba ase abanto babekire omobere bw’omonto okuure gose gwesoyia ase ogotacheneka, naba ise gose ng’ina.
LEV 21:12 Tasoka korwa ase Obomenyo Obochenu, gose gokora Obomenyo obo Obochenu bwa Nyasae oye bobe obotachenegeti, ekiagera amaguta aagetwe nigo amwatananete ere agenderere koba oyone, inche Nyasae oye. Inche ninche Omonene.
LEV 21:13 Ere anyuome omoiseke ore omwekuungi.
LEV 21:14 Tabaisa konyuoma omokungu omoboraka, gose oyobatiganire nomosaacha oye, gose oyotari omwekuungi, gose ore omotayayi, korende anyuome omoiseke omwekuungi korwa ase abanto b’egesaku kiaye.
LEV 21:15 Erio nario abana baye barabe abachenu, tibasareka ase egati y’abanto baye, ekiagera inche ninche Omonene, ninche nkobachena.”
LEV 21:16 Omonene agakwana na Musa naende, akamoteebia,
LEV 21:17 “Kwana na Aroni, omoteebie ng’a onde bwensi ore ekerema tabaisa goika ang’e kondeetera inche, Nyasae oye, okoruegwa kw’endagera. Okwo nogochika koragenderere botaambe ase ororeeria rwaye ebiaare ase ebiaare.
LEV 21:18 Omonto ore na kemocho ase omobere oye tabaisa goika ang’e, onye ore omouko, gose rigata, gose ore na kemocho ase obosio bwaye, gose ore nekiimo ekemo egetambe goetania ekende,
LEV 21:19 gose omonto ore na kemocho ase okoboko gose ase okogoro,
LEV 21:20 gose omonto ore nesukubi ase omogongo oye, gose ore oboengere, gose oyore na kemocho ase eriso, gose oyo obosisa boriete, gose oborwaire bonde ase risankwa, gose omosacha chingetia chiaye chisaregete.
LEV 21:21 Omonto onde bwensi ase ororeeria rwa Aroni Omokuani ore na kemocho ase omobere oye tabaisa goika ang’e kondeetera inche Omonene okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero, ekiagera oyio ore na kemocho ase omobere oye tagoika ang’e andeetere inche, Nyasae oye, okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero.
LEV 21:22 Ere nabe ne ribaga ri’okoria okoruegwa kw’endagera gokoruegwa ase ’nde inche Nyasae oye, okoruegwa okore ogochenu, amo nokore ogochenu mono.
LEV 21:23 Korende ekiagera are na kemocho ase omobere oye, tagoika ang’e netoto enachete Obomenyo Obochenu, gose tagocha aike ang’e negesasiimero. Aise goika ang’e, nigo aragere Obomenyo bwane Obochenu bobe botachenegeti. Inche ninche Omonene, ninche nkobachena.”
LEV 21:24 Amang’ana ayio naro Musa atebeetie Aroni, amo nabamura ba Aroni, na Abaisraeli bonsi.
LEV 22:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 22:2 “Kwana na Aroni na abamura baye, obateebie ng’a barende na bakore amasikani ase ebinto ebichenu, biria Abaisraeli bagwaatanana ase ’nde, erio tibaabaisa korenta obosooku ase erieta riane richenu. Inche ninche Omonene.
LEV 22:3 Obateebie ng’a onye omonto onde bwensi ase ororeeria rwabo, ekero are oyotachenegeti; aise goika ang’e n’ebinto ebio Abaisraeli barabe bagwaatanana ase ’nde inche Omonene, omonto oyio naatananwe korwa ase obosio bwane, tagonkorera ase emeremo y’obokuani. Inche ninche Omonene.
LEV 22:4 “Omonto onde bwensi ase ororeeria rwa Aroni obwate oborwaire bwa ukoma, gose okorua amaache anga buna chimengere, tabaisa koria ebinto ebichenu goika ekero arabe ochenekire; naboigo na onde bwensi orakune egento getachenegeti, buna egetondo, gose omonto ogosokia embusuro yaye y’oroiboro,
LEV 22:5 na onde bwensi orakune eng’iti ekwagura, eye eramokore abe oyotachenegeti, gose akune omonto oragere abe oyotachenegeti, ogotacheneka kwaye gakoraabe okw’engencho ende yonsi.
LEV 22:6 Omokuani onde bwensi orakune egento buna ekio nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio; ere takoria ebinto ebichenu goika ekero arabe bwesibirie omobere oye namaache.
LEV 22:7 Ekero erioba riagure, abe ochenekire, na magega y’ayio amanye koria ebinto ebichenu, ekiagera ebinto ebio nabio endagera yaye.
LEV 22:8 Taria enyama y’eng’iti ekwete yoka enyene, gose eye eitire neng’iti ende y’orosana. Aise koria enyama buna eyio, nigo arabe oyotachenegeti. Inche ninche Omonene.
LEV 22:9 “Abakuani bonsi goika barende amang’ana aya nachiikire. Batayabwateti, nababe abakori ebibe ase ayio, na barabwo mbakwe, ekiagera bagosaria aya nachiikire. Inche ninche Omonene, ninche nkobachena.
LEV 22:10 “Omonto otari bw’eamate y’Omokuani tabaisa koria ebinto ebichenu. Omomenyi omenyete amo n’Omokuani, gose omonto orikire komokorera emeremo, abwo tibaabaisa koria ebinto ebichenu.
LEV 22:11 Omosomba onde bwensi Omokuani agorete ne chitaabu chiaye omonyene, gose omosomba oiboreire ase enka yaye, abwo nabarie endagera eria Omokuani akoegwa.
LEV 22:12 Omoiseke bw’Omokuani karanyuomwe nomonto otari Omokuani tabaisa koria ebinto ebichenu bikoruegwa bibe ebing’wanso.
LEV 22:13 Korende omosubati bw’Omokuani osogete otigirwe ore omoboraka, gose batiganire nomosaacha oye, na tabwati omwana, na bono oiranire gocha o ise komenyao buna ekero areenge omoke, nanyare koria endagera eria ya ise. Korende omonto otari bw’eamate y’Omokuani tabaisa koria endagera eria.
LEV 22:14 “Omonto onde bwensi otari bw’eamate y’Omokuani oraarie ebinto biria ebichenu ase ogotamanya, goika airanie egento egechenu ase Omokuani, buna keria airete, na ameente ensemo ya isano ye rigori ri’egento ekio.
LEV 22:15 Abakuani tibaabaisa gokora ebinto ebi ebichenu Abaisraeli bagwaatanana na kobirua ase Omonene bibe ebitachenegeti,
LEV 22:16 na igo bakogera abanto babogorie ebibe biabo, na okomocha kwabo, ase okoria ebinto ebichenu baruete. Inche ninche Omonene, ninche nkobachena.”
LEV 22:17 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 22:18 “Teebia Aroni na abamura baye, na Abaisraeli bonsi, ng’a ekero omonto onde bwensi bw’Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, aganetie konduera inche Omonene ekeng’wanso ki’ogosaambwa, keraabe nase engencho y’eira, gose neki’ogwancha kwaye,
LEV 22:19 goika arue eeri, gose egoree, gose emingichi, chitari na kemocho ase emebere yabo, erio nario ekeng’wanso kerancherwe.
LEV 22:20 Timobaisa korua eng’iti ende yonsi ere na kemocho ase omobere oye, naki ase ekeng’wanso buna ekio timogwancherwa.
LEV 22:21 Ekero omonto onde bwensi akorua ekeng’wanso ki’omorembe ase ’nde, ase engencho y’eira ariete, gose eki’ogwancha kwaye, korwa ase chiombe gose ching’ondi, goika ebe eng’iti eng’ikeranu, etari na kemocho ase omobere oye, eyio nero erancherwe.
LEV 22:22 Timobaisa konduera ching’iti chiukorete, gose chire ebisegora, gose ebirema, gose chire namaote akorua amaira, gose chibwate egesuneri, gose amaote, ng’a chibe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase egesasiimero.
LEV 22:23 Eeri gose emaanwa y’eng’ondi ebwate ekiimo egetambe goetania ekende, gose ekieng’e mono, nabo oranyare koyerua ebe ekeng’wanso ki’ogwancha, korende ase okoyerua ebe ekeng’wanso ki’ogoikerania eira kwariete, tegwancherwa nainche.
LEV 22:24 Eng’iti ende yonsi chingetia chiaye chisaregete ase ogosunyuntwa, gose ase okomiorigwa, gose ase okobutorwa, gose ase okonatwa, timobaisa koyerua ebe ekeng’wanso ase ’nde. Timokora igo ase ense yaino.
LEV 22:25 “Eng’iti ende yonsi ere buna echio moranyore korwa ase omomenyi, timobaisa koyerua ebe okoruegwa kw’endagera ase ’nde. Echio nigo chire nebimocho ase emebere yabo, na ase ebing’wanso buna ebio timogwancherwa.”
LEV 22:26 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 22:27 “Ekero emori, gose emaanwa y’eng’ondi, gose ey’embori, yabiarirwe, etigwe ebe ase eng’ina ase engaki y’amatuko atano na abere, korende korwa ase rituko ria gatano na gatato yancherwe ebe ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero ase ’nde.
LEV 22:28 Timobaisa konyenya eng’ombe amo nemori yaye ase rituko erimo, gose eng’ondi, gose embori amo ne chimanwa chiabo ase rituko erimo.
LEV 22:29 Ekero moganetie konduera inche Omonene ekeng’wanso ki’ogoaka ng’a mbuya mono, mokerue ase enchera endonge, erinde monyare gwancherwa.
LEV 22:30 Ekeng’wanso ekio keriegwe keere ase rituko erio erio, tigetigara nonya ngesinini goika rituko ria kabere. Inche ninche Omonene.
LEV 22:31 “Ase ayio mobwate amachiiko aane na koyakora. Inche ninche Omonene,
LEV 22:32 Timobaisa korentera erieta riane obosooku, korende nincheneke ase Abaisraeli. Inche ninche Omonene, ninche nkobachena.
LEV 22:33 Ninche nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, erinde imbe Nyasae oino. Inche ninche Omonene.”
LEV 23:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia
LEV 23:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Moraarie Amatuko Amanene ay’Omonene, na mobe nemesangererekano yaatananirwe ase ogosasiima.
LEV 23:3 Ase amatuko atano na rimo mokore emeremo yaino, korende ase rituko ria gatano na kabere n’Esabato, rituko ri’ogotimoka, rituko ri’omosangererekano bwatananirwe ase ogosasiima. Timobaisa gokora meremo ende yonsi. Erio nerituko ri’Esabato ri’Omonene, aande onsi ase moramenye.
LEV 23:4 “Naende nareo Amatuko ande Amanene ay’Omonene, mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima, moyararie ase engaki yachikiire.
LEV 23:5 “Rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani, chinsa chia mogoroba, nario Epasaka y’Omonene.
LEV 23:6 Na ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi oyio ne Rituko Rinene ri’Omonene, rituko ri’Emegati etabeekiri memera; inamorie emegati etabeekiri memera ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 23:7 Ase rituko rie ritang’ani mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima, na timobaisa gokora emeremo ya kera rituko,
LEV 23:8 korende namorue okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase Omonene ase engaki y’amatuko atano na abere. Ase rituko ria gatano na kabere namobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko.”
LEV 23:9 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 23:10 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Ekero moraike ase ense eri’Omonene arabae, na mokogesa okwama kwaino, morente riboa ri’ogotongora kwe rigesa riaino ase Omokuani.
LEV 23:11 Ase rituko rigotunyana eri’Esabato Omokuani asungusie riboa erio ase obosio bwane, erio monyore ogwancherwa.
LEV 23:12 Ase rituko riria riboa erio rigosungusigwa inamorue boigo emaanwa emingichi yakoorire omwaka oyomo, etari na kemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase ’nde.
LEV 23:13 Amo n’ekengwanso ekio morue obosie ebimunu bine bwochoganirie namaguta, bibe okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase Omonene, kore ne rimisu rigiya rikomogwenera. Amo nokwo morue edivai egetuba ekemo ebe okoruegwa gw’ekenyugwa.
LEV 23:14 Timobaisa koria okwama okwo okoyia: Ebigara ebibese, gose ebikarangire, gose ebiaroisigwe emegati, ekero motaraarentera Nyasae oino okoruegwa kwaino kw’ogotongora. Ogochika okwo nigo koragenderere ase more ebiaare ase ebiaare, aande onsi ase moramenye.
LEV 23:15 “Mobare chichuma isano na ibere korwa ase rituko rigotunyana eri’Esabato, rituko riria mokorentera Omonene riboa ri’ogotongora rigosungusigwa.
LEV 23:16 Rituko ri’emerongo etano, nario rituko magega y’Esabato ya gatano na kabere, erio morentere Omonene okoruegwa konde kw’endagera enyia.
LEV 23:17 Korwa ase kera enka morente emegati ebere eroisirie korwa ase obosie obonuke ebimunu bine amo n’ememera eraabe okoruegwa kw’endagera entang’ani y’okwama, kogosungusigwa ase Omonene.
LEV 23:18 Amo nokoruegwa okwo morente ching’ondi isano na ibere echiakoorire omwaka oyomo, na eeri ensae, ne chimingichi ibere, chionsi chitari na kemocho ase emebere yabo, chibe ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase Omonene, amo nokoruegwa kw’endagera na okw’ebinyuugwa okwo gochiikire amo. Okwo nokoruegwa kogosaambwa n’omorero ase Omonene, kore ne rimisu rigiya rikomogwenera.
LEV 23:19 Naboigo morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe, ne chimanwa ibere chi’eching’ondi, chiakoorire omwaka oyomo, chibe ekeng’wanso ki’omorembe.
LEV 23:20 Erio Omokuani asungusie omogati bw’ogotongora amo ne chimanwa chi’eching’ondi echio ibere ase obosio bw’Omonene. Ebinto ebio biatananwe bibe ebichenu ase Omonene, bibe endagera y’Omokuani.
LEV 23:21 Rituko erio goika moraarie na mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima; timokora emeremo yaino ya kera rituko. Okwo nogochika koragenderere ase more ebiaare ase ebiaare, aande onsi ase moramenye.
LEV 23:22 “Ekero mokogesa emegondo yaino, timogesa moikie ase chingito kegima, gose timoirana gochora ebitigari ase emegondo yaino; eyio motigere abataka na abamenyi. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.”
LEV 23:23 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 23:24 “Bateebie Abaisraeli ng’a rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatano na kabere batimoke, batige emeremo kegima. Rituko erio naribe Rituko Rinene ri’Ekeinyorio, rirarigwe ase okobugigwa kw’ebiroria, babe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima.
LEV 23:25 Tibakora emeremo yabo ya kera rituko, nabanduere inche Omonene ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero.”
LEV 23:26 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
LEV 23:27 “Rituko ria ikomi ri’omotienyi oyio o gatano na kabere, erio nario Rituko ri’Okobwatanigwa, mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima, na inwe inamobe mokweng’ata na gweitia, na mondetere inche Omonene ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero.
LEV 23:28 Ase rituko erio timokora emeremo ende yonsi; rituko erio nario Rituko ri’Okobwatanigwa ekero okobwatanigwa kogokorwa ase more, ase obosio bwane inche Omonene, Nyasae oino.
LEV 23:29 Omonto onde bwensi oteng’ate na gweitia ase rituko erio naatananwe korwa ase abanto baye.
LEV 23:30 Na monto onde bwensi orakore emeremo ende yonsi ase rituko erio, oyio inche Omonene nimosirie korwa ase abanto baye.
LEV 23:31 Timokora emeremo ende yonsi. Okwo nogochika koragenderere ase more, ebiaare ase ebiaare aande onsi ase moramenye.
LEV 23:32 Rituko erio aribe ase more rituko ri’Esabato, rituko ri’ogotimoka kegima, na inwe namweng’ate na gweitia. Ase rituko ria kianda ase omotienyi oyio, chinsa chia mogoroba, mochaake korenda Esabato yaino, na mogenderere goika omogoroba onde.”
LEV 23:33 Naende Omonene agateebia Musa,
LEV 23:34 “Bateebie Abaisraeli: Rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi oyio o gatano na kabere nario Rituko Rinene ri’ogochaaka Amatuko Amanene ase Omonene. Amatuko ’Ebigutu agenderere ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 23:35 Ase rituko rie ritang’ani timogokora emeremo ende yonsi ya kera rituko, korende nigo moraabe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima.
LEV 23:36 Kera rituko ase engaki y’amatuko atano na abere namobe mokoruera Omonene ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero. Ase rituko ria gatano na gatato mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima moruere Omonene ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero. Oyio nomosangererekano bw’engencho enene bwatananire ase ogosasiima; timokora emeremo yaino ya kera rituko.
LEV 23:37 “Aya naro Amatuko Amanene ase Omonene; moyararie, mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Ase amatuko ayio momoruere Omonene ekeng’wanso kegosaambwa n’omorero, na ebing’wanso bi’ogosaambwa, na okoruegwa kw’endagera, na ebing’wanso binde, na okoruegwa kw’ebinyugwa, kera ekemo ase rituko riaye richikiire.
LEV 23:38 Amatuko aya Amanene nigo amentirwe ase Chisabato chiane chia botaambe, naende amentirwe ase ebiegwa biaino, na ase ebing’wanso bie chiira mwariete, na ebi’ogwancha, mokomoruera Omonene.
LEV 23:39 “Ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi o gatano na kabere, ekero mwakoorire rigesa ri’emegondo yaino, namorende Amatuko Amanene atano na abere ase Omonene. Rituko rie ritang’ani naribe rituko ri’Esabato, rituko ri’ogotimoka kegima, naboigo nase rituko ria gatano na gatato.
LEV 23:40 Ase rituko rie ritang’ani namoimokie amatunda amaya korwa ase emete yaino emiya, ne chinsagia chi’emekendo, ne chinsagia chibwate amato amange, na echi’emete enga buna emesobeti, na inwe namobe nomochengo ase obosio bw’Omonene, Nyasae oino, ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 23:41 Amatuko atano na abere ase kera omwaka morende Amatuko ayio Amanene ase Omonene. Okwo nogochika koragenderere botaambe ase more, ebiaare ase ebiaare. Ase omotienyi o gatano na kabere namoyarende.
LEV 23:42 Abanto bonsi abare ababiare b’Abaisraeli nabamenye ase ebigutu ase engaki y’amatuko atano na abere.
LEV 23:43 Erio chinderia chiaino inachimanye ng’a Omonene nabamenyetie inwe Abaisraeli ase ebigutu ekero nabang’anyetie korwa ase ense ya Misiri. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.”
LEV 23:44 Naboigo Musa akaba ogokwana n’Abaisraeli igoro y’Amatuko amanene ay’Omonene.
LEV 24:1 Omonene agakwana na Musa akamoteebia,
LEV 24:2 “Chiika Abaisraeli ng’a barente amaguta amaya amitire korwa ase amazeituni akobekwa ase chitaaya, erinde chigenderere gwoka botaambe.
LEV 24:3 Agwo isiko y’etoto eye ekengete chibao chiriikire oborori chibeekire ime y’Eema y’Omosangererekano, Aroni abe okorenda chitaaya korwa mogoroba goika mambia ase obosio bwane, inche Omonene. Okwo nogochika ase more koragenderere ebiaare ase ebiaare.
LEV 24:4 Aroni arende chitaaya echio chire ase ekebekerero gi’echitaaya gi’etaabu echenire, erinde chigenderere gwoka botaambe ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 24:5 “Aye goika oimokie obosie obonuke, oroisie emegati ikomi na ebere. Kera omogati oire obosie boisaine ebimunu bine.
LEV 24:6 Oroberie emegati eyio ase chindwaro ibere, etano nomo ase kera orwaro, igoro ase emesa eoomire netaabu echenire, agwo ase obosio bwane inche Omonene.
LEV 24:7 Obeke ekoroso echenire ase kera orwaro ebe ekemanyererio, ne ribaga ri’emegati eyio, ekoroso eyio eruegwe buna okoruegwa kw’endagera kogosaambwa n’omorero ase ’nde inche Omonene.
LEV 24:8 Kera rituko ri’Esabato botaambe emegati eroberigwe ase emesa igoro, agwo ase obosio bwane. Okwo nokoruegwa korwa ase Abaisraeli, nakobe okobwatana kw’ogotianania kwa botaambe.
LEV 24:9 Emegati eyio nigo eraabe eya Aroni amo nabamura baye, na barabwo nabayeriere Aase achenire, ekiagera nemechenu mono, ebe egetari kiabo botaambe gi’okoruegwa okwo kogosaambwa n’omorero ase ’nde.”
LEV 24:10 Nareenge omonto oyomo, ng’ina areenge Omoisraeli, na ise n’Omomisiri. Omonto oyio akagenda ase egetwori akoomana n’omonto onde Omoisraeli.
LEV 24:11 Omonto oria ng’ina areenge Omoisraeli akarama erieta ri’Omonene na koriragereria. Abanto bakamobwata, bakamorenta ase Musa. Ng’ina omonto oyio nigo areenge korokwa Selomiti, omosubati o Debiri bw’egesaku kia Dani.
LEV 24:12 Abanto bakamobeeka echela, na bakaganya amang’ana korwa ase Omonene ng’a ninki omonto oyio agochia gokorerwa.
LEV 24:13 Na Omonene agateebia Musa,
LEV 24:14 “Mosokie isiko y’egetwori omonto oyio oragereretie Omonene, na abanto baria bonsi bamoigwete gakoragereria, babeeke amaboko abo igoro ase omotwe oye, na omoganda bwonsi omoake amagena akwe.
LEV 24:15 Erio oteebie Abaisraeli: Monto onde bwensi oraragererie Nyasae oye nabogorie ebibe biaye na anyore egesusuro.
LEV 24:16 Omonto oraraame erieta ri’Omonene goika aitwe akwe; omoganda bwonsi omoake amagena. Karabe omomenyi gose omobiare, oyokorama Erieta ri’Omonene goika aitwe akwe.
LEV 24:17 “Omonto oraite omonto onde, nere goika aitwe akwe.
LEV 24:18 Omonto oraite engi’ti etugire goika nayeakane. Obogima boakanwe nobogima.
LEV 24:19 “Omonto karaake omonto onde asarie omobere oye, buna omonto oria akorera oyonde, nere naboigo arakorerwe.
LEV 24:20 Oyokobuna riuga ri’omonto onde, nere eriaye naribunwe; oyogwata eriso ri’omonto onde, nere eriaye nariaatwe; oyokogookora omonto onde erino, nere eriaye ndigookorwe; oyoraaremarie omonto onde, nere goika aremarigwe.
LEV 24:21 Omonto oraite etugo goika nayeakane, na omonto oraite omonto onde, nere goika aitwe akwe.
LEV 24:22 Mobe ne richiiko erimo rikogaambera abanto bonsi, karabe omomenyi gose omobiare, ekiagera inche ninche Omonene, Nyasae oino.”
LEV 24:23 Nabo Musa agateebia Abaisraeli, na barabwo bakamosokia omonto oria oragereretigwe isiko y’egetwori, bakamoaka amagena, bakamoita. Naboigo Abaisraeli bagakora buna Omonene konya achiikire Musa.
LEV 25:1 Omonene agakwana na Musa ase egetunwa gia Sinai, akamoteebia,
LEV 25:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Ekero moraike ase ense eria Omonene arabae, ense eyio ebe n’Esabato ase Omonene, etimoke.
LEV 25:3 Namosimeke emegondo yaino na gocheera emesabibu yaino, naende mogese okwama kw’emegondo y’ense eyio ase emiaka etano nomo.
LEV 25:4 Korende omwaka o gatano na kabere obe omwaka bw’ogotimoka; ense etimokigwe kegima ase Esabato y’Omonene. Ase omwaka oyio timosimeka kende ase emegondo yaino, gose gocheera emesabibu yaino.
LEV 25:5 Timobaisa kogesa echikwemeria korwa ase chimbusuro chiagwete, gose timosangereria amasabibu y’emesabibu etacheeretwe. Oyio nigo oraabe omwaka bw’ogotimoka kegima gw’ense eyio.
LEV 25:6 Echio chiremerie ase omwaka bw’ogotimoka gw’ense eria, nachio chiraabe chindagera chibaisaine, aye omonyene, na abasomba bao, abamura na abaiseke, na omokori emeremo oo orikire, na omomenyi omenyete bwoo.
LEV 25:7 Boigo ching’iti chitugire, ne ching’iti chi’orosana chire ase ense eyio nachirie okwama okwo kwemeretie.
LEV 25:8 “Mobare chichuma isano na ibere ara gatano na kabere. (Kera echuma eyemo ebe ey’engaki y’omwaka omogima.) Naboigo engaki eyio ebe ey’emiaka emerongo ene, na kianda.
LEV 25:9 Erio ase rituko ria ikomi ri’omotienyi o gatano na kabere, Rituko ri’Okobwatanigwa, egetureeri kebugigwe ase ense yaino yonsi.
LEV 25:10 Mwatanane omwaka oyio bw’emerongo etano, moyochene. Morarie obosibore ase abanto bonsi bamenyete ase ense yaino. Omwaka oyio nobe omwaka bw’Omochengo ase more. Kera omonto ore ase more airanigwe ase omwando oye, na kera oyomo ase eamate yaye.
LEV 25:11 Omwaka oyo bw’emerongo etano nobe oyio bw’Omochengo ase more. Ase omwaka oyio timobusura kende, gose kogesa echiemeretie korwa ase chimbusuro chiagwete inse, gose timosangereria amasabibu korwa emesabibu etacheeretwe.
LEV 25:12 Omwaka oyio noyo bw’Omochengo. Nobe omochenu ase more. Inamorie chindagera chiemeretie chinyene korwa ase riroba.
LEV 25:13 “Ase Omwaka oyio bw’Omochengo kera omonto airanigwe ase omwando oye.
LEV 25:14 Ase igo onye gokooneria omonto onde gento kende gionsi, gose kogora korwa asaare, timobaisa gokorerana oborianania.
LEV 25:15 Koragore omogondo korwa ase omonto onde oakane omonto oria koreng’ana n’emiaka eyio etigarete aragese ekero Omwaka bw’Omochengo otaraika.
LEV 25:16 Onye emiaka ere emenge, nomente rigori, onye ere emeke, norikeeyie, ekiagera egento ekio agokooneria nomobaro bw’okwama kw’omogondo.
LEV 25:17 Timobaisa gokorerana oborianania, korende moiroke Nyasae oino, ekiagera inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 25:18 “Ase ayio, mobwate amachiiko aane na koyakora, na mobwatie emeroberio yane echiikire; erio nario moramenye ase ense na mobe n’obotoereru.
LEV 25:19 Ense eria iyame okwama kwaye, na inwe monyore endagera mokoria na koigota, naende momenye ase obotoereru.
LEV 25:20 Namoisa koboria: Ninki toraarie ase omwaka o gatano na kabere, onye titogosimeka gose gosangereria okwama?
LEV 25:21 Momanye ng’a ninche Omonene ndasesenie ense yaino ase omwaka o gatano na rimo, erinde yaame endagera eraisane ase engaki y’emiaka etato.
LEV 25:22 Ekero morabusure chindagera ase emegondo yaino ase omwaka o gatano na gatato mogenderere koria endagera eria enkoro, goika endagera y’omwaka o kianda egeswe.
LEV 25:23 “Ense tekoonigwa ebe egenderere koba ey’oyio oyegora, ekiagera ense neyaane; inwe nigo more abamenyi momenyete ase ’nde.
LEV 25:24 “Ase ense eyio yonsi moranyore ebe eyaino, ekero amaremo araoonigwe, namotige ribaga ri’okoyabooria naende.
LEV 25:25 Onye oyomino obeire omotaka na aoonie ensemo y’omwando oye, omoamate omwabo ore ang’e namoboorerie ensemo eyio konya aoonirie.
LEV 25:26 Omonto oria otabwati omonto omwabo oranyare komobooreria eria aoonetie, korende ere omonyene aise konyora enibo eisaine kobooria omwando oye,
LEV 25:27 rirorio omonyene oyio aboorie omwando oye, na abare emiaka gochakera engaki eria ayoonetie, erio aakane omonto oria onde korwa ekero keria goika ase omwaka bw’omochengo. Erio airanerigwe omwando oye.
LEV 25:28 Korende onye omonyene oria tabwati enibo eisaine akobooria omwando oye, nabo omwando oyio oratigare ase okoboko kw’omonto oria oyogorete goika Omwaka bw’Omochengo. Korende ase omwaka oria omwando oyio noiranigwe, na ere omonyene airane ase omwando oye.
LEV 25:29 “Onye omonto okoonia enyomba ere ime ase omochie ogiteire orwaki, nanyare koyebooria goika ase engaki y’omwaka oyomo korwa ekero ayeoonetie. Ase engaki y’omwaka oyomo omogima nabe ne ribaga ri’okoyebooria.
LEV 25:30 Onye enyomba eria tekoboorigwa ase engaki eria y’omwaka omogima, rirorio enyomba eria nigo eraabe ey’omonto oria oyegorete, amo ney’ororeeria rwaye kogenderera botaambe. Enyomba eria tekoiranigwa ase omonyene ekero Omwaka bw’Omochengo oraike.
LEV 25:31 Korende chinyomba chire ase ebichie bitagiteiri chindwaki, nachibarwe koba echi’emegondo y’ense eria; nabo chiranyare koboorigwa na koiranigwa ase abanyene ekero Omwaka bw’Omochengo oraike.
LEV 25:32 Korende nonya naboigo, abanto b’egesaku kia Lawi mbare ne ribaga kobooria chinyomba chi’emechie ere emiando yabo engaki ende yonsi.
LEV 25:33 Onye omonto Omolawi takobooria enyomba aoonetie ere ime ase omochie ore omwando oye, enyomba eyio neiranigwe ase Omwaka bw’Omochengo, ekiagera chinyomba chire ime ase emechie y’Abalawi nigo chire omwando obo ase egati y’Abaisraeli.
LEV 25:34 Korende ebitii bi’oborisia bietanaine emechie yabo tibikoonigwa, ekiagera ebio nebiabo kogenderera botaambe.
LEV 25:35 “Onye oyomino obeire omotaka ere takonyara gwetenenera ere omonyene, aye nomoe ebio aremeire, abeere bwoo buna omomenyi, gose buna omorikwa.
LEV 25:36 Tobaisa kwenyorera ebitoki, gose okomentekana konde korwa asare, korende aye omoiroke Nyasae oo, na otige omonto oyio omino amenye bwoo.
LEV 25:37 Ekero oramoe chitaabu chia singo, tobaisa komosaba ebitoki korwa asare.
LEV 25:38 Inche ninche Omonene, Nyasae oino, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, erinde mbae ense ya Kaanani, na inche imbe Nyasae oino.
LEV 25:39 “Onye oyomino omenyete bwoo obeire omotaka, ere eoonie omonyene ase ore, tobaisa komokoria emeremo buna omosomba.
LEV 25:40 Nabeere ase ore buna omonto orikire, na buna omomenyi oo, abe okogokorera goika ekero Omwaka bw’Omochengo oraike.
LEV 25:41 Erio arue bwoo, ere amo nabana baye, airane gochia ase eamate yaye na amenye ase omwando bwe chisokoro chiaye.
LEV 25:42 Abwo nabaanto bagonkorera, ninche nabarusetie ase ense ya Misiri. Abwo tibakoonigwa buna abasomba.
LEV 25:43 Tobaisa kobagaambera nobotiindi, korende aye omoiroke Nyasae oo.
LEV 25:44 Onye koganetie abasomba, abamura gose abaiseke, nabo oranyaare kobagora korwa ase abanto b’ebisaku bibaetanaine inwe.
LEV 25:45 Nabo oranyaare kogora abana b’abamenyi baria bamenyete ase more, abana babo baria baiboreire ase ense yaino babe abaino.
LEV 25:46 Monyaare gotiga abasomba abwo ase abana baino barache magega yaino, babe omwando obo bakobakorera kogenderera botambe. Abwo mbanyare koba abasomba baino. Korende abanto bamino Abaisraeli, timobagaambera nobotiindi.
LEV 25:47 “Onye omomenyi, gose omonto orikire omenyete bwoo, obeire omonda, na omonto omino bw’Abaisraeli obeire omotaka, eoonie ere omonyene ase omomenyi oria ore bwoo, gose ase monto onde bwensi bw’eamate y’abamenyi;
LEV 25:48 magega yaye omonto oyio nabo aranyare koboorigwa. Omonto omwabo nabo aramoboorie,
LEV 25:49 gose ise moke, gose omwana o ise moke, gose omoamate omwabo ore ang’e, gose ere omonyene karabe nenibo, nabo areboorie ere omonyene.
LEV 25:50 Ere amo noria omogorete baabare emiaka gochakera korwa ekero eoonetie goika ekero ki’Omwaka bw’Omochengo oraike, erio bakore rigori ri’okoboorigwa kwaye, koreng’ana n’emiaka eyio na koreng’ana neng’eria y’omonto orikire.
LEV 25:51 Onye emiaka emenge etigarete goika Omwaka bw’Omochengo oike, goika airanie ang’e bionsi ebi aetwe ekero eoonetie.
LEV 25:52 Korende onye emiaka etigarete nemeke, rirorio aakane ase emiaka eyio yoka ase okwebooria.
LEV 25:53 Omonene oye amokorere buna akomokorera omonto orikire ase okomokorera emeremo omwaka ase omwaka. Aye goika origererie orore ng’a onde tari okomogaambera ase obotiindi.
LEV 25:54 Onye takoboorigwa ase enchera eyemo y’echio, rirorio ere na abana baye batigwe babe abasibore ase Omwaka bw’Omochengo.
LEV 25:55 Abaisraeli nabasomba baane, ee, barabwo nabasomba baane aba narusetie korwa ase ense ya Misiri. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.”
LEV 26:1 Naende Omonene agakwana, “Timobaisa kweroiseria emegwekano mochie gosasiima, gose gotenenia ase ense yaino emegwekano, gose chisiiro, gose rigena ribachire rire nemegwekano, ase okobisasiima, ekiagera inche ninche Omonene, Nyasae oino.
LEV 26:2 Morende Chisabato chiane na mosike Obomenyo bwane Obochenu. Inche ninche Omonene.
LEV 26:3 “Komorabwatie aya nachiikire, na kobwata amachiiko aane na koyakora,
LEV 26:4 erio nimbatwerie embura ase engaki egwenerete, na ense inayaame endagera, na emete y’emegondo yaame amatunda.
LEV 26:5 Okwama kwaino ’nakobe okonene, na mogenderere koora goika engaki y’ogotora amasabibu eike, na mogenderere gotora amasabibu goika engaki y’ogosimeka eike; na inwe namonyore endagera enyinge, naende momenye ase ense yaino ase obotoereru.
LEV 26:6 “Nindeete omorembe ase ense yaino, na inwe namoraare motari kwoboa monto onde bwensi. Nindusie ching’iti chi’orosana chirueo, ne chiseegi tichikobao.
LEV 26:7 Namoserie ababisa baino, nababugwe ase amasio aino, baitwe nemioro.
LEV 26:8 Abanto baino batano ’nababue abanto rigana erimo, na abanto baino rigana erimo nababue abanto chilifu ikomi; ababisa baino nababugwe ase amasio aino, baitwe nemioro.
LEV 26:9 Nimbasesenie moibore abana abange, momeenteke. Ninkore okobwatana kwane kw’ogotianania kogenderera koba nainwe.
LEV 26:10 Namogenderere koria endagera enkoro ere enyinge ase ebiage, na ekiagera ere enyinge mono namoyerusie aroro, erinde monyore ribaga mobeeke enyia.
LEV 26:11 Nimenye ase egati yaino ase Obomenyo bwane Obochenu; tinkobatiga nonya ng’ake.
LEV 26:12 Nintaare amo nainwe; inche nimbe Nyasae oino, na inwe mobe abanto baane.
LEV 26:13 Inche ninche Omonene, Nyasae oino, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, erinde timobaisa koba abasomba aroro; inche nasaretie chinguru chi’Abamisiri, nkabuna amakorogoto barabwo babeegete ase amareko aino, nkabatiga mokaruao mogwesigooria.
LEV 26:14 “Korende onye timokonyigwera gose kobwata amachiiko aya onsi,
LEV 26:15 na onye timokobwatia aya nachiikire, naende komoraange emeroberio yane echiikire, na timokora amachiiko aane onsi, korende mobe mogosaria okobwatana kwane kw’ogotianania,
LEV 26:16 rirorio nainche nimbakorere amang’ana aya: Nimbarentere omoondoko mobosokano, na oborwaire bw’okoria emebere, na obw’ogosaria amaiso, na obw’ogokoora obogima. ’Namobusure chindagera, korende timokonyora gento, ekiagera ababisa baino nabwo barachirie.
LEV 26:17 Nimbe mamincha yaino, na inwe namobugwe nababisa baino. Abanto baabageechete nabwo barabagambere, na inwe namobugwe nababisa baino. Mobe mogotama nonya monto onde tari okobabwatia.
LEV 26:18 “Amang’ana aya onsi karabe abanyorire, na inwe mogenderere kwanga konyingwera, erio nario ndabae egesusuro ara gatano na kabere ase engencho y’ebibe biaino.
LEV 26:19 Ninsarie chinguru chi’oboenenu, ninkore igoro ome pa, abe buna ekioma, embura tetwa, ne riroba ri’ense yaino rioome pa, ribe buna etai.
LEV 26:20 Emeremo yaino emekong’u moraabe mogokora, nigo eraabe bosa, ekiagera ense yaino tekwama endagera, na emete tekwama amatunda.
LEV 26:21 “Onye naende mokogenderera koba mamincha yane na kwanga konyigwera, nindeete amaakwa amange ase more, ara gatano na kabere, buna ebibe biaino biragwenere.
LEV 26:22 Nimbatomere ching’iti chintindi chi’orosana chiite abana baino, ne chitugo chiaino, chibakeyie mobe abake goika chinchera chiaino chibe bosa.
LEV 26:23 “Komoraabe mwanyorire egesusuro ekio gionsi timong’iranera, korende mogenderere koba mamincha yane,
LEV 26:24 rirorio boigo nimbe mamincha yaino, erio inche omonyene imbae egesusuro ara gatano na kabere buna ebibe biaino biragwenere.
LEV 26:25 Nindeete esegi ase more, inyeruserie egesiomba, ekiagera mwasaririe okobwatana kwane kw’ogotianania. Komoraabe mogosangererekana ase emechie yaino korigia obotamero, nimbatomere amarwaire amabe abaite, goika mobekwe ase amaboko y’ababisa baino.
LEV 26:26 Ninkeyie chindagera chiaino chibe chinke; abakungu ikomi barugere eriko erimo, na barabwo babareengere endagera ensinini, na inwe namoyerie, korende timokoigota.
LEV 26:27 “Komoraabe mwanyorire emechando eye yonsi, na mogenderere kwanga konyigwera na koba mamincha yane,
LEV 26:28 erio nario naende ndabae egususuro ara gatano na kabere ase engencho y’ebibe biaino.
LEV 26:29 Enchara nebe enene mono goika morie emebere y’abana baino, abamura na abaiseke.
LEV 26:30 Ninsarie obotunwa bwaino ase mogosasimera, nintagore ebisasiimero biaino ase mogosaambera amanukato, erio intugute emebere yaino ekwete igoro y’emegwekano yaino mogosasiima etari moyo. Inche nimbaange kegima.
LEV 26:31 Nintagore emechie yaino ebe amatombe, ninsarie kegima aase aino ase mogosasiimera; tingwanchera ebing’wanso biaino, ebio tibikoba rimisu rikongwenera.
LEV 26:32 Ninsarie ense yaino kegima goika ababisa baino bache komenya imeo bakumie buna esaregete.
LEV 26:33 Nimbaserebanie mogende komenya ase egati y’abanto b’ebisaku, nimbatunyanerie esegi, naende ninsarie ense yaino ebe bosa, na emechie ebe amatongo.
LEV 26:34 Ekero mokare ase ense y’ababisa baino, na ense yaino negendererete koba amatongo, ero negokere engaki y’ogotimoka okwo inwe mwayetaangete.
LEV 26:35 Ekero ense eria egendererete koba amatongo netimoke ogotimoka okwo motayeete ekero mwamenyeteo.
LEV 26:36 “Nimbatige inwe, abwo moratigare ase ense y’ababisa baino mobe nobwoba ase chinkoro chiaino ime, goika eriogi rie rito ri’omote rikonyegerigwa nembeo naribagose motame; ee, namotame buna omonto ogotama kagoserigwa korwa ase esegi, namogwe nonya onde tari kobabwatia.
LEV 26:37 Namogochane buna abanto bagotama korwa ase esegi, nonya monto onde tari kobabwatia. Timokonyara koba ne chinguru chi’okorwania ababisa baino.
LEV 26:38 Namokwe mosirere ase ense y’ababisa baino, na ense yabo nebamere kegima.
LEV 26:39 Baria bare abake ase more baratigare bare moyo agwo ase ense y’ababisa baino nabasirere aroro ase engencho y’ebibe biabo, naboigo nase engencho y’ebibe bie chisokoro chiabo nabasire buna chisokoro chiabo chiasirete.
LEV 26:40 “Erio abwo baratigare goika baorokie ebibe biabo, naende baorokie ebie chisokoro chiabo, abwo batabeete abegenwa ase ’nde, na ekiagera baangete konyigwera,
LEV 26:41 bakagera nkaba nendamwamu ase bare goika nkabaira ase ense y’ababisa babo. Onye chinkoro chiabo echio chire chinkong’u chigwekeyia, na barabwo banche konyora egesusuro ki’ebibe biabo,
LEV 26:42 erio nario ndainyore okobwatana kwane k’wogotianania okwo nakorete na Yakobo, na Isaka, na Aburaamu, naende ning’inyore ense eria nabaete.
LEV 26:43 Ense eria netigwe nabarabwo, erinde egokere engaki y’ogotimoka kwaye ekero etari nabaanto. Abanto abwo nabanyore egesusuro, ekiagera bangete kobwata amachiiko aane, na bakaanga kobwatia emeroberio yane nachiigete.
LEV 26:44 Korende nonya nabo ase engaki eyio ekero bagendererete komenya ase ense eria y’ababisa babo, inche tinkobaanga gose kobatiga, na tinkobaseria. Tingotiga okobwatana kwane kw’ogotianania nakorete nabarabwo, ekiagera ninche Omonene, Nyasae obo.
LEV 26:45 Ase engencho yabo ning’inyore okobwatana kw’ogotianania nakorete ne chisokoro chiabo, echio narusetie korwa ase ense ya Misiri ase obosio bw’abaanto b’ebisaku, erinde imbe Nyasae obo. Inche ninche Omonene.”
LEV 26:46 Eyio nero emeroberio echiikire amo namachiik’Omonene aruete goetera ase omonwa o Musa, agwo ase egetunwa gia Sinai, ebe ase egati yaye na Abaisraeli.
LEV 27:1 Omonene agakwana na Musa akamoteebia,
LEV 27:2 “oteebie Abaisraeli: Onye eira yarietwe ng’a omonto aruegwe ase ogokorera Omonene, na omonto oyio karaboorigwe arueo, goika akorerwe rigori buna iga:
LEV 27:3 Rigori ri’omonto omosacha bw’emiaka emerongo ebere goika emerongo etano nomo, nigo riraabe chisekeli chi’echifeta emerongo etano, ase ekerengo gi’esekeli egokorerwa ase Obomenyo Obochenu.
LEV 27:4 Onye n’omokuungu nigo riraabe chisekeli emerongo etato.
LEV 27:5 Onye nomonto omoke bw’emiaka etano goika emerongo ebere, rigori riaye nigo riraabe, ase omomura chisekeli emerongo ebere, na ase omoiseke chisekeli ikomi.
LEV 27:6 Onye nomwana bw’omotienyi oyomo goika emiaka etano, rigori riaye nigo riraabe, ase omomura chisekeli isano, na ase omoiseke chisekeli isato.
LEV 27:7 Onye nomonto omogotu bw’emiaka emerongo etano nomo na goetania, rigori riaye nigo riraabe, ase omogaka chisekeli ikomi na isano, na ase omong’ina chisekeli ikomi.
LEV 27:8 “Onye omonto oria orieretwe eira nigo are omotaka mono otanyare goakana rigori riria riabeekirwe, rirorio omonto oria nigo araarentwe ase Omokuani, nere amokorere rigori koreng’ana nokonyara kw’omonto oyio oriete eira.
LEV 27:9 “Onye eira y’omonto oria ariete niigoro y’eng’iti yancheire nainche Omonene ebe ekeng’wanso, ekeegwa buna ekio ase ’nde ’nakebe egechenu.
LEV 27:10 Omonto oria takoba ne ribaga koonchoreria eng’iti eria arente eng’iti eng’ao, takoonchoreria eng’iti engiya arente eyere embe, gose eng’iti embe arente eyere engiya. Onye omonto okoonchoreria ching’iti, erio chionsi ibere ’nachibe chiatananirwe ase ’nde.
LEV 27:11 Keraabe eng’iti etachenegeti ebe ekeng’wanso ase Omonene, omonto oria ayerente ase Omokuani,
LEV 27:12 na ere akore rigori ri’eng’iti eria koreng’ana buna ere engiya gose embe. Rigori Omokuani arakore, nario erio riraabe.
LEV 27:13 Korende onye omonto omonyene oganetie kobooria eng’iti eria, rirorio aakane rigori riria ribekire, n’ameente eyemo ya isano ase rigori erio.
LEV 27:14 “Ekero omonto agwaatanana enyomba yaye ebe enchenu ase Omonene, Omokuani akore rigori ri’enyomba eria, buna ere engiya gose embe; buna Omokuani arakore rigori ri’enyomba eria, nario erio riraabe.
LEV 27:15 Onye omonto oria bwatananete enyomba eria aganetie koyebooria ebe eyaaye naende, rirorio aakane rigori riria ribekire, na ameente eyemo ya isano ase rigori erio; ase igo etigare ebe eyaaye.
LEV 27:16 “Onye omonto ogwaatanana ensemo y’oboremo bw’omwando oye, erio aye oyekorere rigori koreng’ana nekerengo gie chimbusuro chikobusurwa aroro, chimbusuro chi’esairi ebitonga ikomi chiakanwe chisekeli chi’echifeta emerongo etano.
LEV 27:17 Omonto karaatanane oboremo bwaye korwa ase engaki y’Omwaka bw’Omochengo, rigori erio nario riraabe buna aye kwarikora.
LEV 27:18 Korende omonto karaatanane omogondo oye magega y’Omwaka bw’Omochengo, erio Omokuani akore rigori rie chitaabu koreng’ana n’emiaka yatigaire goika Omwaka onde bw’Omochengo, na igo nakeyie rigori.
LEV 27:19 Omonto oria oraatanane oboremo bwaye ase ’nde, onye oganetie kobobooria, aakane rigori riria ribekire, naende ameente ensemo ya isano ase rigori erio, na oboremo botigare koba obwaye.
LEV 27:20 Onye omonto oria taganeti kobooria oboremo boria, korende aboonerie omonto omoao, rirorio oboremo obwo tibokoboorigwa nonya ’ng’ake.
LEV 27:21 Korende ekero oboremo boria bogochia gotigwa ase engaki y’Omwaka bw’Omochengo, bobe obwatananirwe ase Omonene. Oboremo nigo boraabe obw’Omokuani.
LEV 27:22 “Omonto karaatanane ase Omonene oboremo agorete, obwo botari ensemo y’omwando oye,
LEV 27:23 Omokuani akore rigori ri’oboremo boria koreng’ana n’emiaka etigarete goika Omwaka bw’Omochengo. Ase rituko riria kegima, omonto oria aakane rigori riria ribekire, ne chitaabu echi chibe chiatananirwe ase Omonene.
LEV 27:24 Ase Omwaka oria bw’Omochengo oboremo boria boiranerigwe omonyene oria oboonetie, oyio oboremo bwareenge ensemo y’omwando oye.
LEV 27:25 “Kera rigori rikobekwa nigo riraareng’anigwe nekerengo gi’esekeli eyio egokorerwa ase Obomenyo Obochenu.
LEV 27:26 “Korende chitugo chintangi n’echia Omenene Nyasae, ase igo onde tachiaatanana, keraabe eng’ombe gose eng’ondi, gose embori; eng’iti entangi nigo chire echia Omonene.
LEV 27:27 Korende onye eng’iti eria entangi techenegeti, rirorio omonto oria ayeboorie koreng’ana ne rigori riraabekwe, naende ameente ensemo ya isano ase rigori erio, gose onye tekoboorigwa rirorio eoonigwe ase rigori erabeekerwe.
LEV 27:28 “Korende gento kende gionsi omonto aatananire ase Omonene ase enchera gete kebe ekiaye kegima, keraabe omonto, gose eng’iti gose oboremo bw’omwando oye, egento ekio tikebaisa koonigwa gose koboorigwa. Kera egento giaatananirwe nigo kere egechenu mono ase Omonene.
LEV 27:29 Omonto onde bwensi bwatananirwe ase ogosirigwa takonyara koboorigwa; omonto oyio goika aitwe akwe.
LEV 27:30 “Ensemo ya ikomi y’okwama kwa mogondo, keraabe endagera gose amatunda, ebio nebia Omonene, ebio nebichenu ase Omonene.
LEV 27:31 Onye omonto oganetie kobooria ensemo yaye ya ikomi, nigo arameente eyemo ya isano ase rigori riaye.
LEV 27:32 Boigo eyemo ya ikomi y’amaicho e chiombe, gose ching’ondi, gose chimbori, engencho yaye kera eng’iti ya ikomi ye ching’iti chigoeta inse ase enyimbo y’omorisia, nebe enchenu ase Omonene.
LEV 27:33 Omonyene eng’iti eria takoriga — rigereria, onye ere engiya gose embe, na takoyeonchoreria. Onye omonto okoonchoreria ching’iti echio, erio chionsi ibere nchibe chinchenu, tichikoboorigwa.”
LEV 27:34 Aya naro amachiiko y’Omonene achiigete Abaisraeli goetera ase Musa agwo ase egetunwa gia Sinai.
NUM 1:1 Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o kabere bw’omwaka o kabere magega Abaisraeli kobarure ase ense ya Misiri, Omonene agakwana na Musa ime y’Eema y’Omosangererekano, agwo ase erooro ya Sinai, okomoteebia,
NUM 1:2 “Kora omobaro bw’omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba. Oriike amarieta y’ abanto abasacha bonsi, oyomo ase oyomo.
NUM 1:3 Aye amo na Aroni mobare abanto abakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, baria baranyare korwana esegi, mobaroberie ase esegi, ekeombe ase ekeombe.
NUM 1:4 Naende mochore korwa ase kera egesaku omonto oyomo ore omoteneneri obo. Barabwo babe amo nainwe ase okobakonya.
NUM 1:5 Amarieta y’ abanto abwo naro aya: Korwa ase egesaku kia Rubeni, Elisuri, mosinto o Sedeuri.
NUM 1:6 Korwa ase egesaku gia Simioni, Selumieli, mosinto o Surisadai.
NUM 1:7 Korwa ase egesaku kia Yuda, Nahasoni, mosinto bw’Aminadabu.
NUM 1:8 Korwa ase egesaku gia Isakaru, Netaneli, mosinto o Suari.
NUM 1:9 Korwa ase egesaku gia Sabuloni, Eliabu, mosinto o Heloni.
NUM 1:10 Korwa ase basinto ba Yusufu: ase egesaku gi’Efraimu, Elisama, mosinto bw’Amihudi, na ase egesaku kia Manase, Gamalieli, mosinto o Pedasuri.
NUM 1:11 Korwa ase egesaku kia Benjamini, Abidani, mosinto o Gidioni.
NUM 1:12 Korwa ase egesaku gia Dani, Ahieseri, mosinto bw’Amisadai.
NUM 1:13 Korwa ase egesaku gi’Aseri, Pagieli, mosinto bw’Okirani.
NUM 1:14 Korwa ase egesaku kia Gadi, Eliasafu, mosinto o Deueli.
NUM 1:15 Korwa ase egesaku kia Nafutali, Ahira, mosinto o Enani.”
NUM 1:16 Abaaanto aba nabwo barenge abateneneri ase ebisaku ebio biabo, naende abatang’ani be chiamate chi’Abaisraeli, bachoretwe korwa ase omoganda bwonsi.
NUM 1:17 Musa na Aroni bakaira abanto abwo baatoretwe ase amarieta abo,
NUM 1:18 na ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o kabere bagasangereria omoganda bwonsi bw’ abanto amo. Bakariika amarieta y’ abanto abwo konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba, na omonto ase omonto.
NUM 1:19 Musa akabara abanto abwo na kobarika, agwo ase erooro ya Sinai, buna Omonene konya amochiikire.
NUM 1:20 Abanto b’ororeria rwa Rubeni, omotangi o Israeli, bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abaaanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:21 nigo barenge chilifu emerongo ene na isano nemo, n’amagana atano (46,500).
NUM 1:22 Abanto b’ororeria rwa Simioni bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:23 nigo barenge chilifu emerongo etano na kianda, n’amagana atato (59,300).
NUM 1:24 Abanto b’ororeria rwa Gadi bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:25 nigo barenge chilifu emerongo ene naisano, n’amagana atano nomo, namerongo etano (45,650).
NUM 1:26 Abanto b’ororeria rwa Yuda bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:27 nigo barenge chilifu emerongo etano nebere na inye, n’amagana atano nomo (74,600).
NUM 1:28 Abanto b’ororeria rwa Isakaru bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:29 nigo barenge chilifu emerongo etano nainye, n’amagana ane (54,400).
NUM 1:30 Abanto b’ororeria rwa Sabuloni bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:31 nigo barenge chilifu emerongo etano na isano ibere, n’amagana ane (57,400).
NUM 1:32 Abanto b’ororeria rwa Yusufu, narwo orw’Efraimu, bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:33 nigo barenge chilifu emerongo ene, n’amagana atano (40,500).
NUM 1:34 Abanto b’ororeria rwa Manase bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:35 nigo barenge chilifu emerongo etato naibere, n’amagana abere (32,200).
NUM 1:36 Abanto b’ororeria rwa Benjamini bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:37 nigo barenge chilifu emerongo etato naisano, n’amagana ane (35,400).
NUM 1:38 Abanto b’ororeria rwa Dani bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:39 nigo barenge chilifu emerongo etano nomo naibere, n’amagana atano n’abere (62,700).
NUM 1:40 Abanto b’ororeria rw’Aseri bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:41 nigo barenge chilifu emerongo ene nomo, n’amagana atano (41,500).
NUM 1:42 Abanto b’ororeria rwa Nafutali bakariikwa, omonto ase omonto, ase chiamate chiabo ne chinyomba chiabo. Abanto bonsi abasacha, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baare konyara korwana esegi,
NUM 1:43 nigo barenge chilifu emerongo etano naisato, n’amagana ane (53,400).
NUM 1:44 Aba nabwo barigetwe na Musa, na Aroni, na abatang’ani b’Abaisraeli ikomi na babere, abatenenerete kera oyomo egesaku kiaye.
NUM 1:45 Abaisraeli bonsi abarigetwe, enyomba ase enyomba, baria konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, naende baare konyara korwana esegi,
NUM 1:46 nigo barenge chilifu amagana atano nomo na isato, n’amagana atano, namerongo etano (603,550).
NUM 1:47 Korende abanto b’ororeria rwa Lawi, barabwo tibaabaretwe amo n’abanto abwo bande,
NUM 1:48 ekiagera Omonene nigo atebeetie Musa,
NUM 1:49 “Abanto b’egesaku kia Lawi tobaabara amo n’Abaisraeli bande.
NUM 1:50 Obeeke Abalawi babe bakorenda Obomenyo Obochenu obwo bore noborori, naende babe bakorenda ebinto bire ase Obomenyo boria ime, na ebikorero biaye. ’Nababe bakobobogoria amo n’ebinto biaye bionsi, na gokora emeremo imeo. Barabwo nigo baratenenie chiema chiabo chi’okomenya chietanane Obomenyo obwo.
NUM 1:51 Ekero Obomenyo obwo boraabe bokong’anyigwa, Abalawi nabwo barabosimore, na ekero boraabe bogotenenigwa naende, nabwo barabotenenie aase agwo. Omonto onde bwensi otachikiri aise goika ang’e n’Obomenyo obwo goika aitwe akwe.
NUM 1:52 Abaisraeli bande nabatenenie chiema chiabo, kera egesaku ase egetwori kiaye, na kera omonto abeere inse y’ebendera yaye, ase ekeombe kiaye.
NUM 1:53 Korende Abalawi nigo baratenenie chiema chiabo chietanane Obomenyo obwo bore noborori, na komenyao, erinde endamwamu yane etangwe tebaisa kogwera omoganda bwonsi bw’Abaisraeli. Abalawi barende Obomenyo obwo bore noborori.”
NUM 1:54 Abaisraeli bagakora onsi buna Omonene abachiigete goetera ase Musa.
NUM 2:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
NUM 2:2 “Ekero Abaisraeli baratoore, kera omonto abe inse y’ebendera y’ekeombe kiaye, na inse y’ekemanyererio ki’eamate yaye; batoore baetanane Eema y’Omosangererekano, ne chiema chi’ abanto chirigererie Eema eria.
NUM 2:3 “Abanto abaratoore ensemo ya moocha n’Abayuda, inse y’ebendera y’ekeombe kiabo. Nahasoni, mosinto bw’Aminadabu, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:4 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano ebere nainye, n’amagana atano nomo (74,600).
NUM 2:5 Abaratoore ang’e nabarabwo n’Abaisakaru. Netaneli, mosinto o Suari, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:6 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano nainye, n’amagana ane (54,400).
NUM 2:7 Naende abaratoore ensemo yabo n’Abasabuloni. Eliabu, mosinto o Heloni, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:8 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano na isanaibere, n’amagana ane (57,400).
NUM 2:9 Abanto bonsi bariikire, abare b’egetwori ki’Abayuda, ase ebiombe biabo, nigo bare chilifu rigana erimo namerongo etano netato na isanonemo, n’amagana ane (186,400). Aba nabwo barabe bagotang’ana komanora kogeenda orogeendo.
NUM 2:10 “Abanto abaratoore ensemo ya Irianyi n’Abareubeni, inse y’ebendera y’ekeombe kiabo. Elisuri, mosinto o Sedeuri, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:11 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo ene na isanonemo, n’amagana atano (46,500).
NUM 2:12 Abaratoore ang’e nabarabwo n’Abasimeoni. Selumieli, mosinto o Surisadai, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:13 na omogaanda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano nakianda, n’amagana atato (59,300).
NUM 2:14 Naende abaratoore ensemo yabo n’Abagadi. Eliasafu, mosinto o Reueli, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:15 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo ene naisano, n’amagana atano nomo, na merongo etano (45,650).
NUM 2:16 Abanto bonsi bariikire, abare b’egetwori kia Rubeni, ase ebiombe biabo, nigo bare chilifu rigana erimo namerongo etano n’eyemo, n’amagana ane, namerongo etano (151,450). Aba nabwo barabe aba kabere komanora kogeenda orogeendo.
NUM 2:17 “Ekero abanto barabe bakogeenda orogeendo, Eema y’Omosangererekano n’ebe ekobogorigwa n’Abalawi, na barabwo babe gati‐gati y’ebiombe binde. Ase omooroberio oyo abanto ’’mbabe bagotoora, naboigo barabe ko bakogeenda orogeendo. Kera omonto abe ensemo yaye inse y’ebendera yaye.
NUM 2:18 “Abanto abaratoore ensemo ya bosongo n’Abaefraimu, inse y’ebendera y’ekeombe kiabo. Elisama, mosinto bw’Amihudi, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:19 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo ene, n’amagana atano (40,500).
NUM 2:20 Abaratoore ang’e nabarabwo n’Abamanase. Gamalieli, mosinto o Pedasuri, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:21 na omogaanda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etato naibere, n’amagana abere (32,200).
NUM 2:22 Naende abaratoore ensemo yabo n’Ababenjamini. Abidani, mosinto o Gidioni, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:23 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etato na isano, n’amagana ane (35,400).
NUM 2:24 Abanto bonsi bariikire, abare b’egetwori gi’Efraimu, ase ebiombe biabo, nigo bare chilifu rigana erimo na isano isato, ne’rigana erimo (108,100). Aba nabwo barabe aba gatato komanora kogeenda orogeendo.
NUM 2:25 “Abanto abaratoore ensemo ya sugusu n’Abadani, inse y’ebendera y’ekeombe kiabo. Ahieseri, mosinto bw’Amisadai, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:26 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano nomo naibere, n’amagana atano abere (62,700).
NUM 2:27 Abaratoore ang’e nabarabwo n’Abaaseri. Pagieli, mosinto bw’okirani, nere oraabe omotang’ani abo,
NUM 2:28 na omoganda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo ene neyemo, na magana atano (41,500).
NUM 2:29 Naende abaratoore ensemo yabo n’Abanafutali. Ahira, mosinto o Enani, nere oraabe omotang’ani obo,
NUM 2:30 na omogaanda oye nigo ore n’abanto chilifu emerongo etano na isato, na magana ane (53,400).
NUM 2:31 Abanto bonsi bariikire, abare b’egetwori gia Dani, ase ebiombe biabo, nigo bare chilifu rigana erimo na merongo etano na isano ibere, na magana atano nomo (157,600). Aba nabwo barabe abamagega kegima komanora kogeenda orogeendo, babe inse y’ebendera y’ekeombe kiabo.”
NUM 2:32 Aba nabwo Abaisraeli barigetwe korwa ase kera eamate, ekeombe ase ekeombe. Omobaro obo nigo ore chilifu amagana atano nomo na isato, namagana atano, namerongo etano (603,550).
NUM 2:33 Abalawi barabwo tibaabaretwe amo n’Abaisraeli bande, ekiagera nabo Omonene konya achiikire Musa.
NUM 2:34 Abaisraeli bagakora onsi buna Omonene konya achiikire Musa. Bagatoora inse ye chibendera chiabo, naende kobakogeenda orogeendo, bakageenda kera oyomo amo neamate yaye, n’enyomba yaye.
NUM 3:1 Aba nabwo abanto b’ororeria rwa Aroni, na orwa Musa, ase engaki eri’Omonene akwanete na Musa, agwo ase egetunwa gia Sinai.
NUM 3:2 Aya naro amarieta y’abamura ba Aroni: Nadabu, omomura oye omotangi, na Abihu, na Eleazari, na Itamari.
NUM 3:3 Abamura aba ba Aroni nabwo baagetwe amaguta na gwatananwa ase emeremo y’obokuani.
NUM 3:4 Korende Nadabu na Abihu, barabwo bagakwera ase obosio bw’Omonene, ekero bamoruerete ase omorero otachenegeti, agwo ase erooro ya Sinai. Barabwo tibabwate abana. Ase ayio Eleazari na Itamari bakagenderera gokora emeremo y’obokuani ase amatuko onsi Aroni ise arenge moyo.
NUM 3:5 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 3:6 “Renta abanto b’egesaku kia Lawi, erinde obabeeke bamokorere Aroni, Omokuani.
NUM 3:7 Abalawi abwo ’mbakorere Aroni emeremo, boigo bakorere omoganda bwonsi agwo ase Eema y’Omosangererekano, ekero bagokora emeremo ase Obomenyo Obochenu.
NUM 3:8 Barabwo ’mbatenenere ebinto bionsi bire ase Eema y’Omosangererekano. Ase ogokora emeremo yonsi ase Obomenyo Obochenu nigo barabe bagokorera Abaisraeli bonsi.
NUM 3:9 Aroni amo n’abamura baye baegwe Abalawi buna ekeegwa korwa ase Abaisraeli.
NUM 3:10 Obeeke Aroni amo n’abamura baye bakore emeremo y’obokuani, korende monto onde bwensi omoao aise gwesoyia ase emeremo eyio nigo araitwe akwe.”
NUM 3:11 Naende Omonene Nyasae agateebia Musa,
NUM 3:12 “Rora, inche omonyene neatananerete Abalawi korwa ase Abaisraeli ribaga ri’abana abatangi. Abalawi mbabe abaane,
NUM 3:13 ekiagera abana abatangi bonsi nabaane. Ase rituko riria naitete abana abatangi, ne ching’iti chintangi, agwo Misiri, nigo neatananerete abana abatangi bonsi b’Abaisraeli babe abaane, ne ching’iti chintangi boigo. Inche ninche Omonene.”
NUM 3:14 Ekero Musa arenge agwo ase erooro ya Sinai, Omonene agakwana nere, akamoteebia,
NUM 3:15 “Bara Abalawi enyomba ase enyomba, na eamate ase eamate. Oriike kera omonto omosacha, naboigo kera omwana omomura okoorire omotienyi oyomo na goetania.”
NUM 3:16 Erio Musa akabaabara, buna Omonene amochiigete.
NUM 3:17 Lawi nigo abwate abamura batato: Gerisoni, na Kohati, na Merari.
NUM 3:18 Abamura ba Gerisoni nabwo Libini na Simei.
NUM 3:19 Abana ba Kohati nabwo aba: Amuramu, na Isari, na Heburoni, na Usieli.
NUM 3:20 Abana ba Merari nabwo Mali na Musi. Abanto abwo nigo barenge chisokoro chie chiamate chi’Abalawi, kera oyomo ase eamate yaye.
NUM 3:21 Abanto b’eamate ya Libini na eya Simei, abwo nabwo barenge ab’ororeria rwa Gerisoni.
NUM 3:22 Abanto abasacha, aba konya bakoorire omotienyi oyomo na goetania, nigo barenge chilifu isano ibere, na magana atano (7,500).
NUM 3:23 Abanto be chiamate chi’Abagerisoni nigo barabe bagotoora ensemo ya bosongo magega y’Obomenyo Obochenu.
NUM 3:24 Eliasafu, mosinto o Laeli, nere oraabe omotang’ani bwe chiamate chi’Abagerisoni.
NUM 3:25 Ase Eema y’Omosangererekano Abagerisoni nabwo barabe bakorenda Obomenyo obonyene, na ebimumeko biaye, na ebitambaa bi’egesoero ki’Eema eria.
NUM 3:26 Naende babe bakorenda ebitambaa bigosungwa ase ogotuba eraaro, na ebitambaa bi’egesoero ki’eraaro eetanaine Obomenyo Obochenu, na egesasiimero, ne chingori chiabo. Bakore emeremo ende yonsi eganeirie gokorwa ase ebinto ebio.
NUM 3:27 Abanto b’eamate y’Amuramu, na eya Isari, na eya Heburoni, na eya Usieli; abwo nabwo barenge abanto b’ororeria rwa Kohati.
NUM 3:28 Abanto abasacha, aba konya bakoorire omotienyi oyomo na goetania, nigo barenge chilifu isano isato, na magana atano nomo (8,600). Abanto aba nabwo barabe bakorenda ebinto bire ase Obomenyo Obochenu.
NUM 3:29 Barabwo nigo barabe bagotoora ensemo ya Irianyi y’Obomenyo boria.
NUM 3:30 Elisafani, mosinto bwa Usieli, nere oraabe omotang’ani bw’egesaku ki’Abakohati.
NUM 3:31 Barabwo nabwo barabe bakorenda ebinto ebi: Esanduki eria ere ne chibao chiriikire okobwatana kwogotianania, n’emesa, n’ekebeekerero gie chitaaya, na ebisasimero, na ebikorero bionsi bi’Obomenyo boria, biria abakuani bagokorera emeremo, amo negetambaa getubete Aase Aachenu Mono. Bakore emeremo ende yonsi eganeirie gokorwa ase ebinto ebio.
NUM 3:32 Eleazari, omomura o Aroni Omokuani, nere oraabe omonene igoro ase abaraai b’Abalawi, naende omoteneneri bw’abaanto barabe bagokora emeremo ase Obomenyo Obochenu.
NUM 3:33 Abanto b’eamate ya Mali, na eya Musi abwo nabwo barenge abanto b’ororeria rwa Merari.
NUM 3:34 Abanto abasacha, aba konya bakoorire omotienyi oyomo na goetania, nigo barenge chilifu isano nemo, na magana abere (6,200).
NUM 3:35 Barabwo nigo barabe bagotoora ensemo ya sugusu y’Obomenyo boria. Surieli, mosinto bw’Abihaili, nere oraabe omotang’ani bw’ abanto b’egesaku kia Merari.
NUM 3:36 Abamerari nabwo barabe bakorenda ebinto ebi: chibao chi’Obomenyo Obochenu, n’emeriibo, ne chisiiro, ne chinterekerero, amo nebikorero biabo bionsi. Bakore emeremo ende yonsi eganeirie gokorwa ase ebinto ebio.
NUM 3:37 Nabwo naende babegetwe korenda chisiiro chi’eraaro amo ne chinterekerero chiabo na ebirochi, ne chingori chiabo.
NUM 3:38 Musa na Aroni amo nabamura baye mbabe bagotoora kororia Obomenyo Obochenu ensemo ya moocha, bosio bw’Eema y’Omosangererekano. Barabwo nigo barabe bagokora emeremo eganeirie gokorwa ime y’Aase Aachenu, na gotenenera emeremo ende yonsi erakorerwe Abaisraeli. Omonto onde bwensi otatananiri gokora emeremo eyio, korende aike ang’e ase Obomenyo Obochenu, nigo araitwe akwe.
NUM 3:39 Abanto abasacha b’Abalawi, aba konya bakoorire omotienyi oyomo na goetania, abwo Musa na Aroni bariigete, eamate ase eamate, buna Omonene abachiigete, nigo barenge chilifu emerongo ebere na ibere (22,000).
NUM 3:40 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia, “Bara abanto abasacha abatangi, n’abana abamura abatangi bakoorire omotienyi oyomo na goetania, obariike.
NUM 3:41 Inche ninche Omonene. Ase ayio Abalawi ’mbabe abaane. Obanyatananere ribaga ri’abatangi bonsi b’Abaisraeli. Naboigo ne ribaga rie ching’iti chintangi chi’Abaisraeli onyatananere ching’iti chi’Abalawi.”
NUM 3:42 Musa akabara na korika abatangi bonsi b’Abaisraeli, ne ching’iti chintangi, buna Omonene amochiigete.
NUM 3:43 Abanto bonsi abasacha abatangi n’abana abamura abatangi konya bakoorire omotienyi oyomo na goetania nigo barenge chilifu emerongo ebere na ibere, na amagana abere, na merongo etano ebere, na batato (22,273).
NUM 3:44 Naende Omonene agateebia Musa,
NUM 3:45 “Ira Abalawi babe abaane ribaga ri’ abanto abasacha abatangi b’Abaisraeli, naende oire ching’iti chi’Abalawi chibe echiane ribaga rie ching’iti chintangi chi’Abaisraeli. Inche ninche Omonene.
NUM 3:46 Abanto abasacha abatangi b’Abaisraeli nabange bare, mbaetanetie Abalawi ase amagana abere, na emerongo etano ebere na batato (273).
NUM 3:47 Ase ayio oboorie kera oyomo obo ne chitaabu chie chisekeli isano, koreng’ana ne chisekeli chigokorerwa ase Obomenyo Obochenu. (Esekeli eyemo nechigera emerongo ebere).
NUM 3:48 Omoe Aroni amo nabamura baye chitaabu echio chi’okobooria abatangi abwo baetanetie Abalawi.”
NUM 3:49 Ase ayio Musa agasangereria chitaabu chiria chiabooretie abanto baria barenge abange goetania baria babooretigwe ekiagera Abalawi babete ribaga riabo.
NUM 3:50 Ase engencho y’ abanto baria abatangi b’Abaisraeli, akanyora chitaabu chie chisekeli elifu eyemo, na amagana atato, na merongo etano nomo, na isano (1,365), koreng’ana ne chisekeli chigokorerwa ase Obomenyo Obochenu.
NUM 3:51 Musa akaa Aroni amo nabamura baye chitaabu chiria chi’okobooria, buna Omonene amochiigete.
NUM 4:1 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
NUM 4:2 “Kora omobaro bw’Abalawi baria bare be chiamate chia Kohati, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba,
NUM 4:3 abwo bare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, abwo bonsi baranyare gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 4:4 Emeremo Abakohati barakore agwo ase Eema eria nokorenda ebinto bire ebichenu mono.
NUM 4:5 “Ekero abanto barabe bakomanora na koimoka korwa ase ebitwori, Aroni amo n’abamura baye babe bagosoa ase Eema ime, basungore egetambaa keria getubete Esanduki eria ere ne chibao chiriikire oborori, na gotuba Esanduki eria negetambaa ekio.
NUM 4:6 Naende batube egetambaa ekio ne risankwa ri’eng’iti ya rooche, na igoro ase risankwa erio baare egetambaa kere buru kegima. Erio basoyie emiaro y’okobogoreria Esanduki eria.
NUM 4:7 “Igoro ase emesa yemegati ekoruegwa ase Omonene baare egetambaa kere buru kegima, naende babeekeo chinteru, ne chisani ase ubani, amo n’ebitaabo n’ebitoono, ase ebio bagochia koumora okoruegwa kw’ebinyugwa. Emegati ekoruegwa botambe ase Omonene ebekweo boigo.
NUM 4:8 Baare egetambaa ekebariri igoro ase ebinto ebio, bagetube ne risankwa ri’eng’iti ya rooche, na basoyie emiaro y’okobogoreria emesa eria.
NUM 4:9 “Erio baimokie egetambaa kere buru kegima, batube ekebeekerero gie chitaaya amo ne chitaaya chiaye, na ebinachi, ne chindogio chiaye, ne chichuba chire n’amaguta y’amazeituni, ebinto bigokorerwa ase emeremo y’obokuani.
NUM 4:10 Nababeeke ekebeekerero ekio amo nebikorero biaye ase omobuko bwe risankwa ri’eng’iti ya rooche, na kobibeka ase ekebogorerio.
NUM 4:11 “Naende baare egetambaa kere buru kegima igoro ase egesasiimero keroisirie korwa ase etaabu, na bagetube ne risankwa ri’eng’iti ya rooche; erio basoyie emiaro y’okobogoreria egesasiimero keria.
NUM 4:12 Nabaimokie ebinto bionsi bigokorerwa ase emeremo agwo ase Obomenyo Obochenu. Babibeke ime ase egetambaa kere buru kegima; erio babitube ne risankwa ri’eng’iti ya rooche na kobibeka ase ekebogorerio.
NUM 4:13 Barabwo babuuche ribu, naende batube egesasiimero negetambaa kere monyinga.
NUM 4:14 Igoro ase egesasiimero ekio babeeke ebikorero bionsi ebio bigokorerwa ase ogosasiima: chindogio chi’okorenta omorero, ne chigami, na ebichiiko, ne chisani, naende baare risankwa ri’eng’iti ya rooche igoro ase ebio bionsi, babitube. Erio basoyie emiaro y’okobogoreria egesasiimero keria.
NUM 4:15 Ekero engaki eraike, abanto barabe bakomanora na koimoka korwa ase ebitwori, na ekero Aroni na abamura baye bakoorire gotuba Eema y’Omosangererekano, amo n’ebinto bionsi bireo, Abakohati bachiche babogorie ebinto ebi ebichenu, korende tibabikuna. Baise kobikuna, nigo barakwe. “Emeremo y’okobogoria ebinto ebio bi’Eema y’Omosangererekano nigo erabe ey’Abakohati.
NUM 4:16 “Eleazari, omomura o Aroni Omokuani, nere oratenenere amaguta e chitaaya, na ubani egotioka buya, na okoruegwa kw’endagera gwa kera rituko, na amaguta akweakwa. Ase igo emeremo yaye ebe ey’okorenda Obomenyo Obochenu, na ebinto bionsi ebichenu, na ebinto bionsi ebichenu ebire imeo.”
NUM 4:17 Omonene agateebia Musa na Aroni,
NUM 4:18 “Timotiga abanto be chiamate chia Kohati basirigwe korwa ase Abalawi.
NUM 4:19 Ase ayio, ekero barabe bagoika ang’e n’ebinto biria ebichenu mono, Aroni na abamura baye basoe aroro, bae kera oyomo obo emeremo, na komoteebia keria arabe ogokora na kobogoria. Erio nario barabe moyo, tibakwa.
NUM 4:20 Korende Abakohati baise gosoa na korora ebinto biria ebichenu, nonya netagika ensinini, nigo barakwe.”
NUM 4:21 Omonene agateebia Musa,
NUM 4:22 “Kora omobaro bw’Abalawi baria bare b’ororeria rwa Gerisoni, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba.
NUM 4:23 Oriike abasacha bonsi abare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, abwo bonsi baranyare gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 4:24 Eye nero emeremo abanto be chiamate chia Gerisoni barakore naende buna barabe bakobogoria ebinto ebi:
NUM 4:25 Barabwo mbabogorie ebitambaa bi’Obomenyo Obochenu amo nebitubo bi’Eema eria, ne risankwa ri’eng’iti ya rooche rikobituba, na egetambaa ki’egesoero ki’Eema eria,
NUM 4:26 na ebitambaa bi’eraaro eetanaine Obomenyo boria na egesasiimero, na ebitambaa bi’egesoero ki’eraaro, ne chingori chionsi chireo amo nebikorero bigokorerwao. Barabwo bakore emeremo ende yonsi eganeirie gokorwa ase ebinto ebio.
NUM 4:27 Aroni na abamura baye nabwo barachike Abagerisoni ebinto bionsi barabe bakobogoria, na onsi aya barakore; inwe mobatige batenenere ebinto bionsi barabe bakobogoria.
NUM 4:28 Itamari, omomura o Aroni Omokuani, nere oratenenere emeremo abanto be chiamate chi’Abagerisoni barabe bagokora agwo ase Eema y’Omosangererekano.”
NUM 4:29 Omonene agateebia Musa, “Kora omobaro bw’Abalawi baria bare ab’ororeria rwa Merari, eamate ase eamate na enyomba ase enyomba.
NUM 4:30 Oriike abasacha bonsi abare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, abwo bonsi baranyare gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 4:31 Emeremo yabo ase Eema eria ebe ey’okobogoria ebinto ebi: Chibao chi’Obomenyo Obochenu, na emeriibo, ne chisiiro amo ne chinterekerero chiabo,
NUM 4:32 ne chisiiro chi’eraaro amo ne chinterekerero chiabo, na ebirochi, ne chingori, amo nebikorero bionsi bigokorerwao. Obaatorere ebinto bionsi barabwo barabe bakobogoria.
NUM 4:33 Eye nero emeremo y’ abanto be chiamate chia Merari barabe bagokora agwo ase Eema y’Omosangererekano, inse y’oboteneneri bwa Itamari, omomura o Aroni Omokuani.”
NUM 4:34 Musa, na Aroni, na abaraai b’omoganda bagakora omobaro bw’ororeria rwa Kohati, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba.
NUM 4:35 Bakariika abasacha bonsi abaare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, abwo baare konyara gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 4:36 Abanto abwo barigetwe ase chiamate chiabo nigo barenge chilifu ibere, amagana atano abere, nemerongo etano (2,750).
NUM 4:37 Oyio n’oro omobaro bwe chiamate chi’Abakohati abwo baare konyara gokora emeremo agwo ase Eema y’Omosangererekano, abwo Musa na Aroni baabarete, buna Omonene achiigete Musa.
NUM 4:38 Oyo n’oro omobaro bw’ororeria rwa Gerisoni, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba.
NUM 4:39 Abanto abwo baare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, naende barenge konyara gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano, bakariikwa.
NUM 4:40 Abwo nigo barenge abanto chilifu ibere, amagana atano nomo na merongo etato (2,630).
NUM 4:41 Oyo n’oro omobaro bwe chiamate chi’Abagerisoni, abarigetwe, abwo baare konyara gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano, abwo Musa na Aroni baabarete, buna Omonene achiigete.
NUM 4:42 Oyo n’oro omobaro bw’ororeria rwa Merari, eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba.
NUM 4:43 Abasacha abwo baare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, naende barenge konyara gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano, bakariikwa.
NUM 4:44 Abwo nigo barenge abanto chilifu isato, n’amagana abere (3,200).
NUM 4:45 Oyo n’oro omobaro bwe chiamate chi’Abamerari, abwo Musa na Aroni baabarete, buna Omonene achiigete Musa.
NUM 4:46 Musa, na Aroni, na abaraai b’Abaisraeli nigo baabarete Abalawi bonsi eamate ase eamate, na enyomba ase enyomba.
NUM 4:47 Abwo abaare egati y’emiaka emerongo etato na merongo etano, naende barenge konyara gokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano,
NUM 4:48 nigo barenge abanto chilifu isano isato na amagana atano, na merongo etano netato (8,580).
NUM 4:49 Abwo bonsi nigo baabaretwe buna Omonene achiigete goetera ase Musa. Kera omonto agateebigwa emeremo yaye arakore na ebinto arabogorie buna Omonene achiigete Musa.
NUM 5:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 5:2 “Bachiike Abaisraeli barusie korwa ase ebitwori biabo kera omonto obwate oborwaire bwa ukoma, na omonto okorua amaache anga buna chimengere, na omonto onde bwensi bwesoyirie ase ogotacheneka ase ogokuna egetondo.
NUM 5:3 Goika morusie korwa ase ebitwori abasacha na abakungu abwo babeire abatachenegeti babeere isiko, erinde tibaabaisa gokora ebitwori biabo bibe bitachenegeti, agwo ase inche imenyete ase egati y’ abanto bane.”
NUM 5:4 Abaisraeli bagakora buna Omonene atebeetie Musa. Bakarusia korwa ase ebitwori abanto abwo.
NUM 5:5 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 5:6 “Teebia Abaisraeli ng’a, ekero omonto omosacha, gose omokungu, arakore ebibe binde bionsi abanto bagokora ase ogotaba abegenwa ase Omonene, na omonto oria oraabe omomochi,
NUM 5:7 omonto oyio goika aorokie ebibe biria. Boigo airanie ase omonto oria aurete rigori ri’eniibo eyio amourete, naende amente eyemo ya isano ye rigori ri’egento ekio.
NUM 5:8 Korende onye omonto oria okuure, naende omoamate oye tari okoiranerigwa egento ekio kiairetwe, rirorio kerentwe ase Omonene kebe eki’Omokuani. Amo nayio omonto oyio amente emingichi erakorerwe okobwatanigwa ase are.
NUM 5:9 Kera okoruegwa kw’ebinto ebichenu Abaisraeli baraarente ase Omokuani, ebinto ebio ’nabibe ebiaye.
NUM 5:10 Ebinto bionsi omonto araatanane koba ebichenu nigo birabe ebi’Omokuani oyio okobiegwa.”
NUM 5:11 Naende Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 5:12 Teebia Abaisraeli: Ebaise koba ng’a omokungu bw’omonto obeire otari omwegenwa’ ase are.
NUM 5:13 Omonto omoao kararaare nere ase obotomani, nonya ayio karabe abisekanete ase omosacha bw’omokuungu oyio, omokungu oyio bwekorire omosaria, nonya kirori onde tari okomoteeba ekiagera tabwatetwe okobokora.
NUM 5:14 Omosacha oye karabe n’Omoika bwe endamwamu akagere mok’aye ng’a bwekorire omosaria, nere abe okorete ayio, gose tayakorete,
NUM 5:15 omosacha oye amoire ase Omokuani. Boigo arue obosie bw’esairi ebimunu bibere, ase engencho y’omokuungu oria. Taumora amaguta igoro y’okoruegwa okwo, gose ubani, ekiagera n’okoruegwa ase engencho ye risemi riaye. Okwo n’okoruegwa koragere okomocha koinyorwe.
NUM 5:16 Omokuani arente omokungu oria amobeeke ase obosio bw’Omonene,
NUM 5:17 aumore amaache amaachenu ase egetaabo ki’amaroba, naende aimokie amaroba korwa inse agwo ase Obomenyo Obochenu, ayabeeke ime ase amaache aria.
NUM 5:18 Omokuani abeeke omokungu oria ase obosio bw’Omonene, asansore etukia y’omotwe bw’omokuungu oria, naende abeeke okoruegwa koria gw’ekeinyorio ase amaboko ’omokuungu oria. Omokuani omonyene abwate ase okoboko kwaye egetaabo kere namaache amaroro, ayio akorenta okoragereria.
NUM 5:19 Erio Omokuani abeeke omokungu oyio inse y’okoragererigwa, amoteebie: Onye omonto omoao taraarete naye, na igo tigwakorete obotomani ase ogotaba omwegenwa ase omosacha oo, rirorio amaache aya amaroro akorenta okoragererigwa takonyara kogokorera bobe bonde.
NUM 5:20 Korende onye gwatomanire nomonto omoao ase ogotaba omwegenwa ase omosacha oo, na gwekorire omosaria,
NUM 5:21 (agwo Omokuani abeeke omokungu oyio inse y’okoragererigwa gw’okomotiania) rirori’Omonene nagere abanto bao bakoragererie na kogochaaya, karakore enda yao egombae na kobimba.
NUM 5:22 Tiga amaache aya akorenta okoragereria kagosoa enda yao, ayekore ebimbe na kogombaa. Omokungu oria airanerie: Ee, ekeene, amina.
NUM 5:23 “Erio Omokuani ariike amang’ana ayio ay’okoragereria okwo ime ase egetabu, naende ayasibie namaache aria amaroro.
NUM 5:24 Erio ae omokungu oria amaache ayio anywe, na ekero amaache aya amaroro asoire ase enda yaye arente okoragererigwa na obororo.
NUM 5:25 Omokuani arusie korwa ase okoboko kw’omokuungu oria okoruegwa kwe endamwamu, na kogosungusia ase obosio bw’Omonene. Magega y’ayio akorente ase egesasiimero.
NUM 5:26 Naende korwa ase okoruegwa okwo aimokie goke, goichire roe, kobe ekeinyorio ng’a okoruegwa okwo nokwa Omonene, na kogosambera ase egesasiimero, na magega y’ayio ae omokungu oria amaache aria anywe.
NUM 5:27 Onye omokungu oria tabeete omwegenwa ase omosacha oye, korende bwekorire omosaria, amaache aya amaroro akorenta okoragererigwa akore enda yaye ebimbe, naende egombae. Ase enchera eyio omokungu oyio abe ekiorokererio gi’okoragererigwa kegwatorwa ase egati y’ abanto baye.
NUM 5:28 Onye omokungu oria takorete obotomani korende nigo are omoikeranu, rirorio tagokorerwa bobe, otatiga aibore abana.
NUM 5:29 “Oko nogochika ase amang’ana ye endamwamu, ekero omokungu atari omwegenwa ase omosacha oye, korende akore obotomani na gwekora omosaria.
NUM 5:30 Naboigo ekero omosacha arabe n’Omoika bwe endamwamu na gokagera mok’aye ng’a nomotomani, omosacha oria amorente ase obosio bw’Omonene, na Omokuani akore onsi aya achiikire.
NUM 5:31 Omosacha oria takoba nokomocha, korende onye mok’aye okorire ogosaria okwo, goika aegwe egesusuro.”
NUM 6:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 6:2 “Bateebie Abaisraeli ng’a ekero omonto, omosacha gose omokungu, akoria eira abe oyo bweatananire ase Omonene abe Omwerwa oye,
NUM 6:3 goika eatanane korwa ase edivai amo nebinyugwa bigotindia. Tabaisa konywa ebinyugwa binde bionsi bikoroisigwa korwa ase amasabibu, gose taria amasabibu, amabese gose amomo.
NUM 6:4 Ase amatuko aye onsi eatananete koba Omwerwa taria gento kende gionsi gekoroisigwa korwa ase emesabibu. Taria nonya ne chimbusururo gose amasabo y’amasabibu.
NUM 6:5 “Tabaisa konacha etukia yaye gose gwekigita goika okoorire amatuko aye onsi ariete eira gweatanana koba Omwerwa Omonene. Ere nabe oyo bweatananire, na atige etukia y’omotwe oye ekiine.
NUM 6:6 Tageenda aike ang’e negetondo ase amatuko ayio onsi eatananete koba Omwerwa Omonene.
NUM 6:7 Ise nakwa, gose ng’ina, gose momura omwabo, gose omoiseke omwabo, tageenda ang’e negetondo na gwesoyia ase ogotacheneka. Ere nigo abwate ase omotwe oye ekemanyererio ng’a bweatananire koba Omwerwa o Nyasae oye.
NUM 6:8 Ere nigo arabe omochenu aase Omonene ase amatuko aye onsi eatananete.
NUM 6:9 “Korende omonto karakwe mobosokano ang’e nere, na akore omotwe oye ore nekemanyererio gi’okwerwa kwaye abe otachenegeti, rirorio Omwerwa oyio aganye amatuko atan’abere erio akigite etukia yaye, na abe oyo’chenekire.
NUM 6:10 Ase rituko ria gatano na gatato, arente amaruma abere, gose amage y’amaruma abere, ase Omokuani agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
NUM 6:11 Omokuani arue riruma erimo ribe ekeng’wanso ki’ebibe, na erinde eki’ogosambwa ase ogokora okobwatanigwa ase Omwerwa oria, ekiagera okorire ebibe ase ogoika ang’e negetondo. Ase rituko erio erio omonto oria achene omotwe oye,
NUM 6:12 na eatanane ase Omonene naende, ase engaki eng’ana buna eria ariete eira koba Omwerwa agwo ritang’ani. Erio arente emanwa emingichi yakoorire omwaka oyomo ebe ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha kwaye ekiagera amatuko aria aye amatang’ani eatananete ase Omonene buna Omwerwa oye takobarwa korende nigo arabe bosa, ekiagera okwerwa kwaye gwakorirwe ogotachenegeti.
NUM 6:13 “Oko nakwo ogochika ase Omwerwa: Ekero engaki yaye y’ogweatanana yaerire, arentwe ase egesoero ki’Eema y’Omosangerekano.
NUM 6:14 Ere arue ekeng’wanso kiaye ase Omonene: emanwa emingichi yakoorire omwaka oyomo ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa, na emanwa esigiti yakoorire omwaka oyomo ebe ekeng’wanso ki’ebibe, na emingichi eyemo ebe ekeng’wanso ki’omorembe; chionsi chibe chitari na bimocho ase emebere yabo.
NUM 6:15 Boigo arente egetonga kere n’emagaati etabekiri memera, na arue amaandasi aroisirie n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta, na emagaati emeoo eakire amaguta, amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire amo.
NUM 6:16 “Omokuani arente ebinto ebio ase obosio bw’Omonene na arue ekeng’wanso ki’ebibe na eki’ogosambwa ase engencho y’omonto oria.
NUM 6:17 Boigo arue emingichi eria ebe ekeng’wanso ki’omorembe ase Omonene, ayerue amo n’emagaati etabekiri memera ere egetonga ime, na okoruegwa kw’endagera na ogw’ekenyugwa gochiikire amo.
NUM 6:18 Agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, Omwerwa oria akigite etukia y’omotwe oye ere ekemanyererio ng’a neatananete ase Omonene. Erio aire etukia yaye, ayerute ase omorero oria ore inse y’ekeng’wanso ki’omorembe.
NUM 6:19 “Magega, ekero Omwerwa oria akoorire gokigita etukia yaye, Omokuani aimokie rireko ri’emingichi riaiyekirwe, na korwa ase egetonga arusie omogati oyomo otabekiri memera, na omogati oyomo otabekiri memera, ayebeke ase amaboko y’Omwerwa oria.
NUM 6:20 Omokuani arente ebinto ebio amo ne ritaana na ekenama bi’emingichi, abisungusie bibe ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase Omonene. Ebinto ebio nigo biatananetwe ase Omokuani. Erio nario Omwerwa oria arabe ne ribaga konywa edivai.”
NUM 6:21 Oko nakwo ogochika ase oyoriete eira ng’a abe Omwerwa Omonene, goika arue ase Omonene aya amorierete eira akorua ore Omwerwa oye, korende onye oriire eira arue goetania, goika ayeikeranie kegima koreng’ana nogochika gw’okwerwa.
NUM 6:22 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 6:23 Moteebie Aroni amo nabamura baye ng’a, ekero barabe bagosesenia Abaisraeli, bakwane amang’ana aya:
NUM 6:24 Omonene abasesenie, abareende;
NUM 6:25 Omonene abaraberie obosio bwaye, abaabere;
NUM 6:26 Omonene abaonchorere obosio bwaye, abae omorembe.
NUM 6:27 “Naboigo bararangerie erieta riane ribe igoro y’Abaisraeli ase okobasesenia, erio inche omonyene nimbasesenie.”
NUM 7:1 Ase rituko riria Musa konya akoorire gotenenia Obomenyo Obochenu naende kaboakire amaguta na kobwatanana amo n’ebinto biaye bionsi, naende gakoorire gwatanana egesasiimero na ebikorero biaye,
NUM 7:2 abatang’ani b’Abaisraeli, abwo barenge abateneneri igoro ase baria baabaretwe,
NUM 7:3 bakarentera Omonene okoruegwa kwabo. Bakarua chigaari isan’emo chitubire, ne chiombe ikomi na ibere, egaari eyemo ase abatang’ani babere na kera eng’ombe eyemo ase omoraai oyomo. Bakarenta ebio agwo bosio bw’Obomenyo Obochenu.
NUM 7:4 Eri’Omonene agateebia Musa,
NUM 7:5 “Ancha oire ebiegwa ebio korwa ase bare, erinde bikorerwe emeremo agwo ase Eema y’Omosangererekano. Obie Abalawi, kera omonto anyore buna emeremo yaye ere.”
NUM 7:6 Ase ayio Musa akaira chigaari chiria ne chiombe, erio agachia Abalawi.
NUM 7:7 Akaa Abagerisoni chigaari ibere ne chiombe inye, buna emeremo yabo yarenge.
NUM 7:8 Naende akaa Abamerari chigaari inye, ne chiombe isanaisato, buna emeremo yabo yarenge inse y’oboraai bwa Itamari, omomura o Aroni Omokuani.
NUM 7:9 Korende Abakohati Musa tabaete gento kende, ekiagera barabwo nigo baetwe emeremo y’okobogoria ebinto ebichenu, na ebio goika bibogorigwe ase amareko.
NUM 7:10 Ase rituko riria egesasiimero giatananetwe na goakwa amaguta, abatang’ani bakarenta okoruegwa kwabo bosio bw’egesasiimero.
NUM 7:11 Omonene agateebia Musa, “Kera rituko omotang’ani oyomo oyomo arue okoruegwa kwaye ase ogwatananwa kw’egesasiimero.”
NUM 7:12 Rituko rie ritang’ani Nahasoni, mosinto bw’Aminadabu bw’egesaku kia Yuda, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:13 Ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yaare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:14 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:15 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:16 na egoree eyemo yakoorire omwaka oyomo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:17 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kwa Nahasoni, mosinto bw’Aminadabu.
NUM 7:18 Rituko ria kabere Netaneli, mosinto o Suari bw’egesaku gia Isakaru, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:19 N’ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo, na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yaare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:20 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:21 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, nemanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:22 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:23 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kwa Netaneli, mosinto o Suari.
NUM 7:24 Rituko ria gatato Eliabu, mosinto o Heloni bw’egesaku gia Sabuloni, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:25 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, negetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obuya bwochoganirie n’amaguta, bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:26 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi giaichire ubani.
NUM 7:27 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:28 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:29 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Eliabu, mosinto o Heloni.
NUM 7:30 Rituko ria kane Elisuri, mosinto o Sedeuri bw’egesaku kia Rubeni, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:31 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo, na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta, bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:32 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etahahu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:33 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:34 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:35 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Elisuri, mosinto o Sedeuri.
NUM 7:36 Rituko ria gatano Selumieli, mosinto o Surisadai bw’egesaku gia Simioni, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:37 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etano nebere ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:38 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:39 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:40 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:41 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua gwa Selumieli, mosinto o Surisadai.
NUM 7:42 Rituko ria gatano na rimo Eliasafu, mosinto o Deueli bw’egesaku kia Gadi, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:43 N’ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:44 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:45 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:46 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:47 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Eliasafu, mosinto o Deueli.
NUM 7:48 Rituko ria gatan’akabere Elisama, mosinto bw’Amihudi, bw’egesaku gi’Efraimu, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:49 N’ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo, na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:50 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:51 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:52 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:53 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Elisama, mosinto bw’Amihudi.
NUM 7:54 Rituko ria gatano na gatato Gamalieli, mosinto o Pedasuri bw’egesaku kia Manase, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:55 N’ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:56 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:57 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:58 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:59 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri, ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kwa Gamalieli, mosinto o Pedasuri.
NUM 7:60 Rituko ria kianda Abidani, mosinto o Gidioni bw’egesaku gia Benjamini, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:61 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:62 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:63 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emengichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:64 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:65 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Abidani, mosinto o Gidioni.
NUM 7:66 Rituko ria ikomi Ahieseri, mosinto bw’Amisadai bw’egesaku gia Dani, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:67 N’ere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:68 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:69 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:70 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:71 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Ahieseri, mosinto bw’Amisadai.
NUM 7:72 Rituko ria ikomi na rimo Pagieli, mosinto bw’Okirani bw’egesaku gi’Aseri, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:73 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:74 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:75 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:76 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:77 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, nechimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua gwa Pagieli, mosinto bw’Okirani.
NUM 7:78 Rituko ria ikomi na kabere Ahira, mosinto o Enani bw’egesaku kia Nafutali, akarenta okoruegwa kwaye.
NUM 7:79 Nere akarua esani eyemo eroisirie korwa ase efeta y’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na egetaabo ekemo gi’efeta y’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere, ase ekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Bionsi bibere nigo biaichire n’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta bokaba okoruegwa kw’endagera.
NUM 7:80 Naende akarua egetaabo ekemo gi’etaabu y’oborito bwe chisekeli ikomi, giaichire ubani.
NUM 7:81 Boigo akarua eeri ensae, emingichi eyemo, na emanwa emingichi eyemo yakoorire omwaka oyomo, chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa,
NUM 7:82 na egoree eyemo ekaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:83 Na ase ekeng’wanso ki’omorembe akarua chieri ibere, chimingichi isano, chigoree isano, ne chimanwa chimingichi isano chiakoorire omwaka oyomo. Oko nakwo kwarenge okorua kw’Ahira, mosinto o Enani.
NUM 7:84 Omobaro bwonsi bw’ebinto biaruetwe nabatang’ani b’Abaisraeli ase ogwatananwa kw’egesasiimero ase rituko riria kiaagetwe amaguta nigo biabeete iga: Chisani ikomi na ibere chiaroisirie korwa ase chifeta, na ebitaabo ikomi na bibere biaroisirie korwa ase chifeta, na ebitaabo ikomi na bibere biaroisirie korwa ase chitaabu.
NUM 7:85 Kera esani y’efeta nigo yarenge n’oborito bwe chisekeli rigana erimo na merongo etato, na kera egetaabo gi’efeta n’oborito bwe chisekeli emerongo etan’ebere. Ase igo oborito bwonsi bw’echifeta chi’ebinto ebio nigo bwarenge chisekeli chilifu ibere, na amagana ane (2,400), koreng’ana nekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu.
NUM 7:86 Na ebitaabo biria ikomi na bibere biaroisirie korwa ase chitaabu biichire na ubani, nigo biarenge kera ekemo n’oborito bwe chisekeli ikomi koreng’ana nekerengo gi’esekeli yare gokorerwa ase Obomenyo Obochenu. Oborito bwe chitaabu chi’ebinto ebio bionsi nigo bwarenge chisekeli rigana erimo na merongo ebere.
NUM 7:87 Ching’iti chiaruetwe chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa nigo chiarenge chieri ikomi na ibere, chimingichi ikomi na ibere, ne chimanwa chimingichi chiakoorire omwaka oyomo ikomi na ibere, amo n’okoruegwa kw’endagera gwachiikire amo, chigoree ikomi na ibere chikaba ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 7:88 Ching’iti chionsi chiaruetwe chikaba ekeng’wanso ki’omorembe nigo chiabeete: Chieri emerongo ebere na inye, chimingichi emerongo etan’omo, chigoree emerongo etan’omo, ne chimanwa chimingichi chiakoorire omwaka oyomo emerongo etan’omo. Ebio nabio ebiegwa biaruetwe ekero egesasiimero giatananetwe na goakwa amaguta.
NUM 7:89 Ekero Musa asoete ase Eema y’Omosangererekano gokwana n’Omonene, akaigwa eriogi rigokwana nere korwa ase Oboikaranso bwa amaabera, obwo bwarenge igoro ase Esanduki yarenge ne chibao chiriikire oborori. Eriogi erio rikarua ase egati y’Abamalaika babere babegete chimbaaba, rigakwana nere.
NUM 8:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 8:2 “Teebia Aroni ng’a, ekero arabeeke chitaaya isano na ibere ase ekebekerero gie chitaaya, achibeeke erinde chimoreke gochia bosio.”
NUM 8:3 Aroni agakora bo, akabeeka ekebekerero gi’echitaaya echio, erinde chimoreke gochia bosio bw’ekebeekerero ekio, buna Omonene achiigete Musa.
NUM 8:4 Ekebekerero gie chitaaya na enterekerero yaye, amo n’emegwekano yaye y’ebisicha nigo biaroisirie korwa ase chitaabu chiturire. Nabo Musa aroisetie ekebeekerero ekio buna Omonene konya amochiikire.
NUM 8:5 Omonene agateebia Musa,
NUM 8:6 “Atanana Abalawi korwa ase Abaisraeli na obachene.
NUM 8:7 Ekero okobachena nigo orakore iga: Onyororokie amaache y’ogwesibia igoro yabo, na barabwo bakigite emebere yabo yonsi na basibie chianga chiabo. Erio babe bachenekire.
NUM 8:8 Naende barente eeri ensae amo n’okoruegwa kw’endagera kw’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta. Naye oire eeri ende ensae ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 8:9 Osangererie omoganda bwonsi bw’Abaisraeli na orente Abalawi agwo bosio bw’Eema y’Omosangererekano.
NUM 8:10 Ekero kwarentire Abalawi ase obosio bwane, inche Omonene, Abaisraeli goika babeeke amaboko abo igoro ase emetwe yabo.
NUM 8:11 Naende Aroni arente Abalawi ase obosio bwane, babe buna ekeng’wanso ki’ogosungusigwa korwa ase Abaisraeli. Naboigo Abalawi baatananwe, babe ekeegwa ase ogonkorera inche Omonene.
NUM 8:12 Magega yaye Abalawi goika babeeke amaboko abo igoro ase emetwe ye chieri chiria, naye orusie eeri eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe, na eyende ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa ase ’nde inche Omonene, na igo okore okobwatanigwa ase Abalawi.
NUM 8:13 “Obeeke Abalawi babe bagokonya Aroni na abamura baye, obaatanane babe buna ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase ’nde inche Omonene.
NUM 8:14 Ase enchera eyio obaatanane Abalawi korwa ase Abaisraeli, barabwo ’mbabe abaane.
NUM 8:15 Ekero kwabachenire na kobaatanana babe buna ekeng’wanso ki’ogosungusigwa, barabwo basoe ase Eema y’Omosangererekano babe bagokora emeremo aroro.
NUM 8:16 Barabwo baruegwe kegima korwa ase Abaisraeli babe abaane, ekiagera nabachorire ribaga ri’abana abatangi b’Abaisraeli.
NUM 8:17 Abana abatangi bonsi b’Abaisraeli n’abaane, ne ching’iti chintangi boigo. Rituko riria naitete abana abatangi bonsi amo ne ching’iti chintangi ase ense ya Misiri, nigo neatananerete abana abatangi b’Abaisraeli amo ne ching’iti chintangi.
NUM 8:18 Na bono nachorire Abalawi babe abaane ribaga ri’abana abatangi bonsi b’Abaisraeli.
NUM 8:19 Narure Abalawi babe ekeegwa ase Aroni na abamura baye korwa ase Abaisraeli, erinde bakore emeremo ase engencho y’Abaisraeli, agwo ase Eema y’Omosangererekano. Boigo bakore okobwatanigwa ase bare, erinde nintange amaakwa tabanyora ekero bagoika ang’e n’Aase Aachenu.”
NUM 8:20 Naboigo Musa, na Aroni, amo n’omoganda bwonsi bw’Abaisraeli bakaba bagokorera Abalawi. Abaisraeli bakabakorera kera ring’ana Omonene konya achiikire Musa baabakorere.
NUM 8:21 Abalawi bagechena korwa ase ebibe na bagasibia chianga chiabo, na Aroni akabaatanana bakaba buna ekeng’wanso ki’ogosungusigwa ase obosio bw’Omonene, naende agakora okobwatanigwa ase bare, na kobachena.
NUM 8:22 Magega yayio Abalawi bakageenda ase obokoreri bwabo ime ase Eema y’Omosangererekano inse y’oborendi bwa Aroni na abamura baye. Bun’Omonene konya achiikire Musa igoro y’Abalawi nabo Abaisraeli baabakorerete.
NUM 8:23 Omonene agakwana naende na Musa, akamoteebia,
NUM 8:24 “Eye nero emeremo y’Abalawi: Abwo bakoorire emiaka emerongo ebere na etano, na goetania, nigo barabe bagokora emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 8:25 Ekero bakoorire emiaka emerongo etano batige batimoke korwa ase emeremo eria.
NUM 8:26 Barabwo ’mbabe ne ribaga ri’ogokonya baria bamwabo bare abakoreri ase Eema y’Omosangererekano, korende tibaabaisa gokora emeremo eyio abanyene. Naboigo oraroberie Abalawi ase emeremo yabo.”
NUM 9:1 Ase omotienyi bw’eritang’ani, bw’omwaka o kabere, ekero Abaisraeli baruure ense ya Misiri, Omonene agakwana na Musa agwo ase erooro ya Sinai, akamoteebia,
NUM 9:2 “Abaisraeli goika barende rituko ri’Epasaka ase engaki echiikire.
NUM 9:3 Ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi oyo, chinsa chia mogoroba, ’namorende rituko erio ase engaki echiikire koreng’ana n’emeroberio eria yachigetwe.”
NUM 9:4 Ase igo Musa agateebia Abaisraeli ng’a barende rituko rinene ri’Epasaka.
NUM 9:5 Na abanto bagakora bo, bakarenda rituko riria rinene ri’Epasaka agwo ase erooro ya Sinai, ase rituko ria ikomi na kane riomotienyi bw’eritang’ani, chinsa chia mogoroba. Abaisraeli bagakora amang’ana onsi buna Omonene achiigete Musa.
NUM 9:6 Korende ’mbarengeo abanto gete konya besoyirie ase ogotacheneka ase ogokuna egetondo. Barabwo tibanyarete korenda rituko ri’Epasaka ase rituko riria. Ase ayio bakageenda ase Musa na Aroni ase rituko riria,
NUM 9:7 bakabateebia, “Intwe nigo twabeire abatachenegeti ase ogokuna egetondo. Inee! Ninki kiagera twatangirwe titorua okoruegwa ase Omonene ase engaki Abaisraeli bachiikire komoruera okoruegwa kwabo?”
NUM 9:8 Musa akabateebia, “Ganya, inyigwe ay’Omonene arachiike igoro yaino.”
NUM 9:9 Omonene agateebia Musa,
NUM 9:10 “Kwana n’Abaisraeli obateebie: Onye omonto onde oino, gose oyo bw’ororeria rwaino, obeire oyotachenegeti ase ogokuna egetondo, gose nigo are aare ase orogeendo, na onye origetie korenda rituko ri’Epasaka y’Omonene,
NUM 9:11 nigo ararirende ase rituko ria ikomi na kane, chinsa chia mogoroba ase omotienyi o kabere. Narie emanwa y’eng’ondi y’Epasaka amo n’emagaati etabekiri ememera, ne chinyeni chindoro.
NUM 9:12 Tabaisa gotigaria nonya n’ensinini ye chinyama echio goika rituko ria kabere, gose tabuna riuga nonya nerimo ri’emanwa eria. Narende rituko riria rinene ri’Epasaka koreng’ana nemeroberio eria yachiigetwe.
NUM 9:13 Korende omonto ochenegete gose otakari aare ase orogeendo, oretange tarenda rituko ri’Epasaka, omonto oyio naatananwe korwa ase abanto baye, ekiagera ere tarenteti okoruegwa kwaye ase Omonene ase engaki eria echiikire. Okomocha kw’ebibe kw’omonto oria ’nkobe igoro yaye.
NUM 9:14 “Onye omomenyi omenyete ase egati yaino bwanchete koria Epasaka y’Omonene nigo arakore koreng’ana nemeroberio eria yachiigetwe. Mobe nogochika okomo ase omomenyi na ase omobiare.”
NUM 9:15 Ase rituko erio Obomenyo boria Obochenu bwatenenetigwe, riire rigatuba Obomenyo obwo, engencho yaye Eema y’Oborori. Na korwa mogoroba goika mambia riire riria rikarorekana rire buna omorero.
NUM 9:16 Naboigo riire riagendererete botambe gotuba Obomenyo boria Obochenu; ase obotuko rirorekana rire buna omorero.
NUM 9:17 Ekero kende gionsi riire riria riarenge koimokerera igoro korwa ase Eema eria, erio Abaisraeli nigo barenge komanora, bachaaka orogeendo rwabo. Na aase riire riria riarenge gotenena, aroro agwo nao Abaisraeli barenge gotoora.
NUM 9:18 Ase ogochika kw’Omonene nigo baare gochaaka orogeendo, na ase ogochika kwaye nigo baare gotoora. Engaki yonsi riire riria riagendererete kobeera igoro ase Obomenyo boria, abanto nigo baare kogenderera kobeera ase egetwori.
NUM 9:19 Onye riire riria riarenge kobeera igoro ase Obomenyo boria amatuko amaange, Abaisraeli nigo baigwerete Omonene, na barabwo tibarenge komanora kogeenda.
NUM 9:20 Ase chingaki chinde riire riria nigo riarenge kobeera igoro ase Obomenyo boria amatuko amake oka. Bun’Omonene achiigete, abanto nigo baare kobeera ase egetwori, naende ekero Omonene arenge kobachiika, bachaaka kogeenda ase orogeendo rwabo.
NUM 9:21 Chingaki chinde riire riria nigo riarenge kobeera igoro ase Obomenyo boria korwa mogoroba goika mambia rioka. Ekero kende gionsi riire riarenge koimokerera igoro, abanto nigo barenge gochaaka orogeendo rwabo. Onye riarenge kobeera agwo omobaso na obotuko goika ekero riarenge koimokerera igoro naende, abanto nigo barenge gochaaka orogeendo ekero ekio.
NUM 9:22 Onye riire riarenge kobeera igoro ase Obomenyo boria amatuko abere, gose omotienyi oyomo, gose engaki entambe, Abaisraeli nigo barenge kobeera ase egetwori, tibarenge komanora kogeenda, korende ekero riire riaimokereire igoro, barabwo nigo barenge gochaaka orogeendo.
NUM 9:23 Bun’Omonene arenge gochiika nigo barenge gotoora, batiga orogeendo, gose baimoka bachaaka orogeendo. Bakaba bakoigwera Omonene buna achiigete goetera ase Musa.
NUM 10:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 10:2 Roisia chitarumbeta ibere chie chifeta chiturire. Obe gokobibugia ekero ogosangereria omoganda amo, na ekero abanto barabe bakoimoka korwa ase ebitwori gochaaka orogeendo.
NUM 10:3 Ekero chitarumbeta chionsi ibere chirabugigwe, abanto bonsi ’nabache na gosangererekana agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
NUM 10:4 Korende onye eyemo yoka gekobugigwa, abatang’ani abwo bare abateneneri b’ebisaku bi’Abaisraeli nabwo boka barachiche ase ore.
NUM 10:5 Ekero morabugie etarumbeta ase eriogi ri’ogotabobora, abanto bare ase ebitwori bi’enseemo ya moocha baimoke bachaake orogeendo rwabo.
NUM 10:6 Naende ekero morabugie etarumbeta ase eriogi ri’ogotabobora eria’kabere, abanto bare ase ebitwori bi’enseemo ya Irianyi baimoke bachaake orogeendo. Etarumbeta goika ebugigwe ase eriogi erio ase chingaki chionsi abanto barabe bakomanora gochaaka orogeendo.
NUM 10:7 Korende ekero omosangererekano okorangerigwa goochicha amo, chitarumbeta goika chibugigwe, korende tari ase eriogi ri’ogotabobora.
NUM 10:8 Abamura ba Aroni Omokuani nabwo barabe bakobugia chitarumbeta echio. Oko nakwo koraabe ogochika ase more kogenderera botambe, ebiaare ase ebiaare.
NUM 10:9 Ekero moraabe mokorwana esegi nababisa baino abwo baraache kobarwania ase ense yaino, mobe mokobugia chitarumbeta ase eriogi ri’ogotabobora, erinde monyaare koinyorwa ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, na inwe ’namotoorigwe korwa ase ababisa baino.
NUM 10:10 Ase amatuko aino y’omogooko, na amatuko achiikire abe Amatuko Amanene ase more, na ase omochakano bw’emetienyi ’namobe mokobugia chitarumbeta igoro y’ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, na ebi’omorembe, na chitarumbeta echio chigere mobe mokoinyorwa ase obosio bwa Nyasae oino. Inche ninche Omonene Nyasae oino.
NUM 10:11 Ase rituko ri’emerongo ebere ri’omotienyi o kabere, ase omwaka o kabere, riire riria rikaimokerera igoro korwa ase Obomenyo Obochenu.
NUM 10:12 Abaisraeli bakaimoka korwa ase erooro ya Sinai, bakageenda bakaba bakona‐gotoora egetwori ase egetwori, ne riire riria rigaika agwo ase erooro ya Parani, rigatenena aroro.
NUM 10:13 Omonene agachiika Musa, na Abaisraeli bagachaaka orogeendo rwabo ase ekero egetang’ani.
NUM 10:14 Abanto b’egetwori kia Yuda, abatoorete inse y’ebendera yabo, bakaba abatang’ani b’okoimoka gochaaka orogeendo, ekeombe ase ekeombe, na Nahasoni, mosinto bw’Aminadabu, nere orenge omoraai bw’omoganda oria.
NUM 10:15 Netaneli, mosinto o Suari, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku gia Isakaru,
NUM 10:16 na Eliabu, mosinto o Heloni, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku gia Sabuloni.
NUM 10:17 Ekero Obomenyo bwatagoretwe Abagerisoni na Abamerari, abarenge kobobogoria, bachaaka orogeendo.
NUM 10:18 Magega y’ayio abanto b’egetwori kia Rubeni, abatoorete inse y’ebendera yabo, bakaimoka kogeenda ekeombe ase ekeombe, na Elisuri, mosinto o Sedeuri, nere orenge omoraai bw’omoganda oria.
NUM 10:19 Selumieli, mosinto o Surisadai, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku gia Simioni.
NUM 10:20 Eliasafu, mosinto o Deueli, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku kia Gadi.
NUM 10:21 Erio Abakohati bakaimoka kogeenda babogoretie Ebinto Ebichenu. Ekero konya bataraika ase egetwori bakanyora ng’a baria bande batenenirie Obomenyo boria Obochenu.
NUM 10:22 Naende abanto b’egetwori kia Efraimu, abatoorete inse y’ebendera yabo, bakaimoka kogeenda, ekeombe ase ekeombe, na Elisama, mosinto bw’Amihudi, nere orenge omoraai bw’omoganda oria.
NUM 10:23 Gamalieli, mosinto o Pedasuri, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku kia Manase.
NUM 10:24 Abidani, mosinto o Gidioni, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku gia Benjamini.
NUM 10:25 Omoerio abanto b’egetwori gia Dani, abatoorete inse y’ebendera yabo, bakaimoka kogeenda, ekeombe ase ekeombe. Abwo nigo barenge abarendi ba magega ase ebitwori bionsi. Ahieseri, mosinto bw’Amisadai, nere orenge omoraai bw’omoganda oria.
NUM 10:26 Pagieli, mosinto bw’Okirani, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku gi’Aseri,
NUM 10:27 na Ahira, mosinto o Enani, nere orenge omoraai bw’ abanto b’egesaku kia Nafutali.
NUM 10:28 Oyo n’oro orenge omooroberio bw’Abaisraeli ekero barenge kogeenda orogeendo rwabo, ekeombe ase ekeombe, ekero kende gionsi baare koimoka korwa ase egetwori.
NUM 10:29 Musa agakwana na Hobabu, mosinto o Reueli Omomidiani, akamoteebia, “Intwe ’nkogeenda tore aase aaria ase Omonene atotebetie ng’a n’atoe. Inchuo ogende amo naintwe, na intwe ’natogokorere amaya, ekiagera Omonene orire eira ng’a nasesenie Abaisraeli.”
NUM 10:30 Korende Hobabu akairaneria, “Tinkogeenda amo nainwe; inche nigo ’nkoirana ingende ase ense yane, na ase abanto b’eamate yane.”
NUM 10:31 Musa akamosorora, akamoteebia, “Koranche tobaisa gototiga, ekiagera aye nomanyete buna togochia kona gotoora ase erooro. Ase ayio nobe kogototang’ana.
NUM 10:32 Naende koragende amo naintwe, amaya ari’Omonene agochia gotokorera, ayio naro naintwe toragokorere.”
NUM 10:33 Abaisraeli bakaimoka korwa ase egetunwa keria kia Omonene, bakageenda orogeendo rw’amatuko atato. Esanduki y’okobwatana kw’Omonene yare ne chibao chiriikire okobwatana ekabatang’ana ekabanyorera aase bagochia gotoora,
NUM 10:34 ne riire riria ri’Omonene nigo riarenge igoro ase bare ekero kia mobaso chingaki chinde chionsi barenge koimoka korwa ase ebitwori kogeenda ase orogeendo.
NUM 10:35 Ekero kende gionsi Esanduki eria yarenge gochaaka kobogorigwa gotang’ana orogeendo, Musa nigo arenge koboora, “Omonene, imoka, ababisa bao tiga baserigwe na goserebanigwa, na baria bakogechete tiga batame korwa ase obosio bwao.”
NUM 10:36 Na ekero Esanduki eria yarenge goikigwa aase bagotimokera, Musa nigo arenge goteeba, “Aye Omonene, bairanere Abaisraeli aba bare chilifu ne chilifu.”
NUM 11:1 Abanto bakerera ase engencho y’emechando yabo. Ekero Omonene aigwete okwereera kwabo akaba n’endamwamu enene, agatoma omorero ogoka ase egati y’ abanto, na omorero oria ogasamba abanto barenge ase chinsinyo chi’ebitwori.
NUM 11:2 Abanto bakarera ase Musa ng’a bakonywe, nere agasaba Omonene, na omorero oria okarimigwa.
NUM 11:3 Aase aria akarokwa Tabera, ekiagera omorero Omonene bwogete ase egati y’ abanto.
NUM 11:4 Abanto baria basang’anaine n’Abaisraeli nigo barenge nobotoonu obonene bw’okogania chinyama, na Abaisraeli boigo bakarera bagateeba, “Naki totanyora chinyama torie?
NUM 11:5 Twainyoire chinswe twarenge koria ase ense ya Misiri totare goakanera, na endagera ende enga buna emiongo emerandi, na emenyobio, na ebitunguo biare ao ao, ebiororo amo nebiroro.
NUM 11:6 Na bono chinguru chiaito chiatoereire, titobwati endagera ende tokoria otatiga Mana yoka.”
NUM 11:7 Mana nigo yarenge kororekana buna chinyeke chi’amaemba enkomba.
NUM 11:8 Abanto nigo barenge gosoka bayesangereria, naende bayesia ne chingena, gose bayeswaga ase chikonu. Erio baba bakoyeiyekera ase chinyongo na koyeroisia yaba emagaati. Igo yarenge gwansa buna amaandasi aroiseirie amaguta.
NUM 11:9 Mana eyio nigo yarenge kogwa amo ne riime ase ebitwori ekero kia botuko.
NUM 11:10 Musa akaigwa abanto bakwereera ase chiamate chiabo, kera omonto ase egesoero ki’eema yaye. Omonene akaba nendamwamu enene ase bare; ase ayio Musa akagechigwa.
NUM 11:11 Ere akamoteebia Omonene, “Nase ki gwankoreire inche, omosomba oo, obobe obo iga? Naende ’ntanyoreti ogwancherwa ase ore. Nase ki kwang’eire emeremo emenene ase okoraa abanto aba?
NUM 11:12 Inee! Ninche naiborete abanto aba bonsi? Gose ninche nabatongete? Naki rende ogonteebia ng’a ’mbabogorie na kobarera ase egekuba kiane, buna omoreri akobogoria omwana ekeng’werere okogonka, goika imbaikie ase ense eria kwarierete chisokoro chiabo eira ng’a nobayee?”
NUM 11:13 Ng’ai ’nkorusia chinyama ’nkoa abanto aba bonsi? Barabwo nigo bakorera ase ’nde bagoteeba: Toe chinyama torie!
NUM 11:14 Inche bweka tinkonyara koraa abanto aba, egurube eye n’endito mono ase ’nde.
NUM 11:15 Onye aye kogonkorera amang’ana buna ayio, indorere amaabera, ong’ite rimo rioka inkwe ase obosio bwao, erinde timbaisa korora obokong’u obo.
NUM 11:16 Omonene akamoiraneria, “Sangereria abagaaka b’Abaisraeli emerongo etan’ebere, abwo basikire, bamanyekanete bare abatang’ani b’ abanto, obarente agwo ase Eema y’Omosangererekano, batenene aroro amo naye.
NUM 11:17 Inche ning’ike korwa igoro, ’nkwane naye aroro agwo. Naende nimbae barabwo omoika korwa ase omoika oria ore ime yao. Erio barabwo bakore emeremo amo naye, erinde tobaisa kobogoria obokong’u bw’okoraa abanto aba aye bweka.
NUM 11:18 Kwana n’abanto, obateebie: Echene inwe abanyene ase engencho y’ankio; namonyore chinyama mokoria. Omonene oigure okwereera kwaino na buna mwaboria: Ning’o ogotoa chinyama torie? Ekero twarenge ase ense ya Misiri, nigo twarenge buya. Ase ayio Omonene nache abae chinyama morie.
NUM 11:19 Timogochiria ase rituko erimo rioka, gose ase amatuko abere, gose atano, gose ikomi, gose emerongo ebere,
NUM 11:20 korende ’namorie chinyama ase omotienyi omogima goika mochiroke chietere ase chimioro na kobagara‐garia emioyo. Ayio nigo arakoreke, ekiagera mwangire Omonene oria omenyete ase egati yaino, mwarerire ase obosio bwaye na gokwana: Ninki kiagerete tokarua Misiri?”
NUM 11:21 Musa agateebia Omonene, “Abanto aba nkoraa, nigo bare abarwani chilifu amagana atano nomo bagotaara namagoro, naye bono gwateebire ng’a nobae chinyama barie ase omotienyi omogima.
NUM 11:22 Inee! Ntonyare konyenya ching’ondi gose chiombe chiisaine abanto aba baegwe barie baigote? Gose ne chinswe chionsi chia nyancha chirasangererigwe, erinde chibaisane?”
NUM 11:23 Omonene agateebia Musa, “Inee! Nigo orooche ng’a okoboko kwane nokweng’e? Bono norore gose amang’ana ane naikeranigwe ase ore, gose yaaya.”
NUM 11:24 Ase ayio Musa akageenda, agateebia abanto amang’ana onsi Omonene akwanete. Agasangereria abagaaka emerongo etan’ebere, nabwo bagatenena agwo goetanana Eema y’Omosangererekano.
NUM 11:25 Eri’Omonene agaika korwa igoro ore riire ime, agakwana na Musa, na akaa abagaaka baria emerongo etan’ebere korwa ase omoika oria oria orenge ime ase Musa. Ekero omoika oria obete igoro ase bare barabwo bakabana, korende tibagenderera gokora igo naende nonya ndinde.
NUM 11:26 Bono abanto babere, Elidadi na Medadi, barabwo bagatigara ase egetwori, na omoika ogaacha igoro ase bare. Igo barenge abamo b’abwo bachoretwe, korende tibageenda agwo ase Eema, na barabwo bakabanera agwo ase egetwori.
NUM 11:27 Omonto oyomo omosae akaminyoka ase Musa, akamoteebia, “Elidadi na Medadi ’nkobana bare ase egetwori.”
NUM 11:28 Yoshua, mosinto o Nuni, nigo arenge omokoreri o Musa korwa ekero arenge omosae. Ere agakwana na Musa, akamoteebia, “Musa Omonene one, bakanie.”
NUM 11:29 Musa akamobooria, “Aye nigo ore neribero ase emeremo y’ane? Ninganetie ng’a Omonene ae abanto bonsi omoika oye, erinde babe ababani.”
NUM 11:30 Erio Musa na abagaaka b’Abaisraeli bakairana ase egetwori.
NUM 11:31 Omonene akarenta omwaga, na omwaga oyio okarenta chinkware korwa ase enyancha, ogachiruta igoro y’ebitwori gochia ase oboare bw’orogeendo rwe rituko erimo goetania ebitwori chigatorerekana, chikaba chinduenyi gocha igoro koreng’ana ekerengo ki’amaboko abere.
NUM 11:32 Abanto bakaimoka, bagasangereria chinkware chiria ase rituko riria rigima, na obotuko bwonsi, naende rituko ria kabere. Oyosangereretie chinke nigo asangereretie chiaisaine goetania ebitonga rigana erimo. Bagachikora emetanda aande onsi ase ebitwori.
NUM 11:33 Ekero abanto babekire chinyama menwa yabo, na konya batarachimera, Omonene akaba nendamwamu enene ase bare, akabaita ase okobaaka namaakwa amanene mono.
NUM 11:34 Aase aaria akarokwa Kibiroti‐Hatawa, ekiagera aroro agwo nao abanto baria barenge abatoonu b’okogania chinyama batindegetwe.
NUM 11:35 Abanto bakarua Kibiroti‐Hatawa, bakageenda bagaika Haseroti, bakabeera aroro.
NUM 12:1 Miriamu na Aroni bagakwana amang’ana arenge mamincha ya Musa, ekiagera Musa konya onyuomire omokungu korwa ase Abaetiopia.
NUM 12:2 Bagakwana, bagateeba, “Inee! Omonene nigo agokwana na Musa bweka? Tari gokwana naintwe?” Omonene akaigwa amang’ana ayio.
NUM 12:3 Omonto oyio Musa nigo arenge omoitongo mono kobua abanto bonsi barenge ase ense.
NUM 12:4 Erio agwo Omonene agakwana na Musa, na Aroni, na Miriamu, akabateebia, “Nimbaganetie inwe batato mochiche agwo ase Eema y’Omosangererekano.” Abwo batato bakageenda aroro.
NUM 12:5 Omonene agaika korwa igoro ore ime ase riire riria riare buna esiiro, agatenena agwo ase egesoero ki’Eema eria, akarangeria Aroni na Miriamu. Barabwo bagasuka gochia bosio,
NUM 12:6 Eri’Omonene akabateebia, “Igwa amang’ana ane: Onye omobani ore ase egati yaino, inche Omonene nigo ’nkwemanyekania ase are ase okorora, naende nakwana nere ase chindoto.
NUM 12:7 Korende ase Musa, omosomba one, taibo, ere nomwegenwa ase enyomba yane yonsi.
NUM 12:8 Nigo ’ngokwana nere obosio ase obosio, gose tindi gokwana nere ase emerabaaro; ere ororire ekieni kiane. Nase ki inwe motabeete n’obwoba gokwana mamincha ya Musa, omosomba one?”
NUM 12:9 Endamwamu y’Omonene ekaba enene ase bare, akarua aroro agwo, akageenda.
NUM 12:10 Ekero riire riria riaruete ase Eema eria, omobere o Miriamu konya obeire noborwaire bwa ukoma, okaraba se. Aroni akaonchoka komorigereria, akarora ng’a omobere oye obeire noborwaire bwa ukoma.
NUM 12:11 Erio Aroni agateebia Musa, “Aye omonene one, koranche, tobaisa gotoa egesusuro, ekiagera intwe nigo twakorire egento ki’oboriri, na twakorire ebibe.
NUM 12:12 Totiga Miriamu abe buna oyokuure, buna omonto oiboretwe ne chinyama ekeng’ese, chianiarokeire inda, chiaerire.”
NUM 12:13 Musa akarera ase Omonene, “Aye Nyasae, nagosoroire, koranche ogwenie Miriamu!”
NUM 12:14 Korende Omonene akairaneria Musa, “Onye rende ise arenge komotwera amate ase obosio bwaye, Inee, tagwenerete anyore obosooku ase engaki y’amatuko atan’abere? Tiga aatananwe korwa ase egetwori abekwe ase aao ase engaki y’amatuko atan’abere, na magega y’ayio airanigwe ase egetwori.”
NUM 12:15 Ase ayio Miriamu agasokigwa isiko y’egetwori, akabeekwa ase aao ase engaki y’amatuko atan’abere, na abanto tibaimogete kogeenda goika ekero Miriamu airanete ase egetwori.
NUM 12:16 Magega y’ayio abanto bakaimoka kogeenda korwa ase Haseroti, bagaika ase erooro ya Parani, bagatoora aroro.
NUM 13:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 13:2 “Chora omotang’ani oyomo korwa ase kera egesaku ase ebisaku bionsi ikomi na bibere bi’Abaisraeli, erio obatome bagende koroota ense ya Kaanani, ense eria ’ngochia koa Abaisraeli.”
NUM 13:3 Musa agatoma abanto korwa ase erooro ya Parani, buna Omonene amochiigete. Abanto abwo bonsi nigo barenge abatang’ani ase Abaisraeli.
NUM 13:4 Aya naro amarieta abo: Korwa ase egesaku kia Rubeni, Samua, mosinto o Sakuri;
NUM 13:5 korwa ase egesaku gia Simioni, Safati, mosinto o Hora;
NUM 13:6 korwa ase egesaku kia Yuda, Kalebu, mosinto o Yefune;
NUM 13:7 korwa ase egesaku gia Isakaru, Igali, mosinto o Yusufu;
NUM 13:8 korwa ase egesaku kia Efraimu, Hosea, mosinto o Nuni;
NUM 13:9 korwa ase egesaku gia Benjamini, Paliti, mosinto o Rafu;
NUM 13:10 korwa ase egesaku gia Sabuloni, Gadieli, mosinto o Sodi;
NUM 13:11 korwa ase egesaku kia Yusufu (nakio ekia Manase), Gadi, mosinto o Susi;
NUM 13:12 korwa ase egesaku gia Dani, Amieli, mosinto o Gemali;
NUM 13:13 korwa ase egesaku gi’Aseri, Seturi, mosinto o Mikaeli;
NUM 13:14 korwa ase egesaku kia Nafutali, Nabi, mosinto o Bofasi;
NUM 13:15 korwa ase egesaku kia Gadi, Geueli, mosinto o Maki.
NUM 13:16 Aya naro amarieta y’ abanto baria Musa atomete gochia koroota ense eria. Musa akaroka Hosea, mosinto o Nuni, Yoshua.
NUM 13:17 Ekero Musa are kobatoma gochia koroota ense ya Kaanani, akabateebia, “Genda motiire gochia Negebu, ensemo ya Irianyi y’ense eria, naende motiire gochia igoro ase ense y’ebitunwa.
NUM 13:18 Morigererie buna ense eria ere, naende morore gose abanto bareo ’mbare ne chinguru, gose naboro bare, gose nabake, gose nabange.
NUM 13:19 Naende morore gose ense eria abanto bamenyete nengiya gose nembe, naende morore emechie yabo ase bamenyete, onye nigo ere ebitwori gose nigo egiteire chindwaki.
NUM 13:20 Morigererie gose riroba ndire nobotobu gose neritaka, naende gose emete nereo, gose teiyo. Mobe abaremu, morentane okwama kw’amatunda gw’ense eria.” (Engaki eria nigo yarenge ekero emesabibu konya yamire ase ogotongorwa.)
NUM 13:21 Ase ayio bakageenda bakaroota ense eria, bagachaakera korwa ase erooro ya Sini bagaika Rehobu ase enchera ekogeenda Hamati.
NUM 13:22 Bagatiira, bakageenda ritang’ani ase ensemo ya Irianyi y’ense eria, na bagaika Heburoni, agwo ase Ahimani, na Sesai, na Talimai, abanto b’ororeria rw’Anaki, bamenyete. (Heburoni konya oagachirwe emiaka etan’ebere ritang’ani omochie o Soani o Misiri otaraagachwa.)
NUM 13:23 Bagaika ase rikura ri’Esikoli, na aroro bakabutora orosagia rw’emesabibu rwabwate egesago ekenene mono, bagasomeka omwaro ase orosagia roria, na abanto babere bakarwambana. Naende bagatwa amakomomanga na amako.
NUM 13:24 Aase aria akarokwa Rikura ri’Esikoli ase engencho y’orosagia roria Abaisraeli babutorete korwa aroro.
NUM 13:25 Ekero amatuko emerongo ene aerire, abanto baria chirooti bakairana korwa ase okoroota ense eria.
NUM 13:26 Bakairana gochia ase Musa na Aroni, na ase omoganda bwonsi bw’Abaisraeli agwo Kadeshi ase erooro ya Parani, bakabateebia amang’ana onsi, na bakaborokia okwama gw’ense eria.
NUM 13:27 Barabwo bagateebia Musa, “Ntwageenda ase ense eria gwatotomete, ’ntwayenyora ng’a nentenenku ere n’amabeere na amooke, rora okwama gw’ense eria.
NUM 13:28 Korende nonya naboigo, abanto bamenyeteo nigo bare ne chinguru, na emechie yabo nemenene mono, naende egiteire bokong’u ne chindwaki. Tari ayio oka, korende boigo ’ntwarora abanto b’ororeria rw’Anaki bare aroro.
NUM 13:29 Abaameleki nigo bamenyete ase ense ya Negebu, ensemo ya Irianyi y’ense eria; Abahiti, na Abayebusi, na Abaamori, nigo bamenyete ase ense y’ebitunwa. Abakaanani barabwo nigo bamenyete ase enyancha enene mbarabare, ang’e norooche rwa Yorodani.”
NUM 13:30 Korende Kalebu agakiria abanto tibaabaisa koamereria Musa, agateeba, “Tiga togende bwango, erinde toire ense eria, ekiagera intwe ’ntonyare kobua ense eria.”
NUM 13:31 Abanto baria bagendete amo nere bagateeba, “Intwe titokonyara korwania abanto baria tobabue; nigo bare ne chinguru gotobua.”
NUM 13:32 Ase ayio bakarentera Abaisraeli amang’ana amabe igoro y’ense eria bagendete koroota, bagateeba, “Ense eria twataara ime yaye koyeroota, nigo ere ense egoita abanto bamenyeteo. Abanto bonsi twarora nabatambe mono.
NUM 13:33 Ee, ’ntwarora amamonto, abanto b’ororeria rw’Anaki. Intwe nigo twerora ng’a n’ebimonto ebisinini mono, tore omogwekano bw’ebisase. Naboigo twarorekana ase bare.”
NUM 14:1 Erio omoganda bwonsi bw’ abanto bagaaka eriogi rinene, bakaba bakorera ase obotuko boria.
NUM 14:2 Abaisraeli bonsi bakaba bakwomania Musa na Aroni; bonsi bagakwana “Nigo anga yaba buya onye ’ntwakwerete Misiri, gose ase erooro eye.
NUM 14:3 Ninki gekogera Omonene agotoira ase ense eria tochie goitwa ase esegi? Abakungu baito, na abana baito, nigo bagochia gwoswa n’ababisa baito. Naki yare koba buya onye ’ntwairana gochia Misiri.”
NUM 14:4 Barabwo bagateebania, “Tochore omonto oyomo abe omoraai oito, toirane Misiri.”
NUM 14:5 Musa na Aroni bagatung’ama inse bakaumama ase obosio bw’omoganda bwonsi bw’Abaisraeli osangererekanete.
NUM 14:6 Erio Yoshua, mosinto o Nuni, na Kalebu, mosinto o Yefune, abwo barenge amo ne chirooti chiria chiarootete ense eria, bagatandora chianga chiabo,
NUM 14:7 bagateebia omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, “Ense eria twataarete ase okoyeroota nigo ere ense engiya mono.
NUM 14:8 Onye Omonene okogokigwa naintwe, na gotoyea toyeire, ense eria n’entenenku ere namabeere naamooke.
NUM 14:9 Timobaisa kwanga komoigwera Omonene, na timobaisa koboboa ababiare b’ense eria; abwo nigo barabe buna endagera enyororo ase tore. Baurirwe okorendwa kwabo; Omonene nigo are amo naintwe; timobairoka.”
NUM 14:10 Korende omoganda bwonsi ogaaka eriogi, ogateeba ng’a baitwe n’amagena. Erio obonene bw’Omonene bokaoroka mosiabanoagwo ase Eema y’Omosangererekano ase Abaisraeli bonsi.
NUM 14:11 Omonene agateebia Musa, “Ngoika ririri abanto aba barabe bagonchaaya? Na ngoika ririri barabe batari konyegena, nonya nakorire ebikone ebinge ase egati yabo?
NUM 14:12 Nkobaaka inde noborwaire bogoita erinde imbasirie, na aye ’ngokore obe egesaku ekenene, naende kere nokobua goetania abanto aba.”
NUM 14:13 Korende Musa akamoiraneria, “Aye nigo kwarusetie abanto aba korwa ase ense ya Misiri ne chinguru chinene. Ekero Abamisiri bonsi baraigwe aya gwakorire ase abanto aba,
NUM 14:14 barabwo ’mbatebie abanto b’ense eye amang’ana ayio. Barabwo konya baigure ng’a aye Omonene nigo ore ase egati y’Abaisraeli, kwarorekanire ase bare obosio ase obosio, ne riire riao nigo riteneine ase bare, naende naye okobatang’ana, omobaso ase riire rire buna esiiro, na obotuko ase omorero ore buna esiiro.
NUM 14:15 Bono onye aye kogoita abanto aba bonsi amo, erio abanto b’ebisaku abaraigwe chinkuma chiao ’mbateebe:
NUM 14:16 Omonene nigo asinyetwe koira abanto aba ase ense eria konya arire eira akobaa; ase ayio obaiteire ase erooro.
NUM 14:17 Bono nagosabire, tiga okobua kwao, aye Omonene, kobe okonene buna aye kwarire eira, kogokwana:
NUM 14:18 Inche Omonene tindi omwango bw’okoba n’endamwamu, nigo inde omonyene amaabera, naende nigo inde n’obwanchani botari koera. Nigo ’nkwabera amamocho na ogosaria, korende tingotiga koa abana egesusuro goika ekiaare kia gatato, na egia kane, ase engencho y’amabe y’abaibori baabo.
NUM 14:19 Ase igo nagosabire, bwabere ebibe bi’abaanto aba koreng’ana nobonene bw’obwanchani bwao botari koera, koreng’ana buna aye kwabaaberete korwa ekero barenge Misiri goika reero iga.”
NUM 14:20 Eri’Omonene agateeba, “Nabaabeire koreng’ana buna gwansabire.
NUM 14:21 Korende ekeene, buna inche inde moyo, naende buna ense yonsi eraichorwe nobonene bwane,
NUM 14:22 onde tari ase abanto aba orasoe ense eria. Aba barorire obonene bwane na ebikone biria nakorete aaria Misiri, na ase erooro eye, korende nonya naboigo babeire bagonteema ase chingaki echi chionsi, nonya ng’ara ikomi, bangire konyigwera.
NUM 14:23 Ase barabwo onde tari nonya noyomo, oranyare korora ense eria narierete chisokoro chiabo eira ng’a nimbayee. Onde tari ase abwo banchaayete oranyare koyerora.
NUM 14:24 Korende Kalebu, omosomba one, ekiagera abwate omoika ore nogwatananekana korwa ase oyo bwa baria bande, naende obeire okonyigwera buya ase amang’ana onsi, nimoire ase ense eria agendete koroota naende ning’ee abanto b’ororeria rw’aye ense eria ebe eyabo.
NUM 14:25 Na bono ekiagera Abaameleki na Abakaanani bamenyete ime ase amakura, inwe ankio moonchoke, mochake koirana gochia ase enchera ekogeenda ase omosomo bw’Enyancha Embariri.”
NUM 14:26 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
NUM 14:27 “Inee! Ngoika ririri omoganda oyo omobe oremurunganie ase ’nde? Naigure Abaisraeli banyemurunganeirie.
NUM 14:28 Obateebie ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Buna inche inde moyo, naigure amang’ana ayio mwakwanire, ayio naro ndabakorere.
NUM 14:29 Ekiagera mwemurunganirie ase ’nde, inwe mwensi abamwabarirwe na korikwa, abamwakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, nigo morakwe, na emebere yaino ekwete ebeere aiga ase erooro.
NUM 14:30 Ase ense eria nabarierete eira na gotiana ng’a nimbayee, onde tari ase more orachie komenyao, otatiga Kalebu, mosinto o Yefune, na Yoshua, mosinto o Nuni.
NUM 14:31 Korende abana baino, abwo mwateebete ng’a nabooswe, aba nabwo ndaire aroro, na barabwo mbamenye ase ense eria inwe mwangire.
NUM 14:32 Korende inwe nigo morakwere aiga ase erooro, na emebere yaino esirere aiga.
NUM 14:33 Abana baino nababe abarisia ase erooro eye ase engaki y’emiaka emerongo ene, nabarabwo nabachandeke, ekiagera inwe motabeete abegenwa ase ’nde, mbabe bagochandeka goika omonto bw’omoerio bw’ekegori kiaino akwe, na omobere oye osirere ase erooro eye.
NUM 14:34 Inwe nigo morachandeke ase emiaka emerongo ene, omwaka oyomo ase kera rituko mwarenge koroota ense eria, nainwe namonyare komanya ng’a inki gekoba ekero nkoba mamincha yaino.
NUM 14:35 Ninche Omonene nakwanire. Ekeene ninkore egento eke ase omoganda oyo omobe osangererekanire amo, na obeire mamincha y’ane. Aiga ase erooro ninsirie abanto aba, aa ase erooro nao barakwere.”
NUM 14:36 Abanto baria Musa atomete gochia koroota ense eria barentete amang’ana amabe igoro y’ense eria, bakagera omoganda bwonsi okemurungania ase Omonene.
NUM 14:37 Ase ayio Omonene akabaaka noborwaire bogoita, na barabwo bagakwera agwo ase obosio bwaye.
NUM 14:38 Korende Yoshua, mosinto o Nuni, na Kalebu, mosinto o Yefune, barabwo boka bagatigwa bare moyo korwa ase abanto baria bagendete koroota ense eria.
NUM 14:39 Musa agateebia Abaisraeli amang’ana onsi Omonene akwanete, na abanto bakarera mono nobororo.
NUM 14:40 Ase emambia ye rituko ria kabere bakaimoka, bagatiira gochia ase ense y’ebitunwa, bagakwana, “Rora twachire, nao tore aa, bono twanchire kogeenda ase ense eri’Omonene atoteebetie. Intwe twakorire ebibe.”
NUM 14:41 Korende Musa akabateebia, “Nase ki bono mogosaria ogochika kw’Omonene. Timokonyara konyora ogosesenigwa ase okogeendao.
NUM 14:42 Timobaisa kogeenda; moise gokora igo, rirorio nigo mogochia goitwa n’ababisa baino, ekiagera Omonene tari amo nainwe.
NUM 14:43 Aroro agwo bosio bwaino Abaameleki na Abakaanani mbareo. Nigo bagochia kobarwania baababue na kobakenya, ekiagera inwe mwaonchokire, mwangire komoigwera Omonene; nere takonyara koba amo nainwe.”
NUM 14:44 Korende bagekora abaremu, bagatiira gochia ase ense y’ebitunwa, nonya Esanduki eria yare ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene yatigarete ase egetwori, na Musa nao atigarete.
NUM 14:45 Erio Abaameleki na Abakaanani abamenyete ase ense y’ebitunwa, bagatirimboka bakarwania Abaisraeli abwo, bakababua na kobaseria, bakababwatia goika Horima.
NUM 15:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 15:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie buna barachie gokora ekero baraike ase ense eria ’ngochia kobaa.
NUM 15:3 Bateebie: ’Monyare komoruera Omonene eng’iti korwa ase chiombe, gose korwa ase riicho rie ching’ondi, gose chimbori, chibe ekeng’wanso kegosambwa nomorero, gose ekeng’wanso kende gionsi ase ogoikerania eira mwariete, gose eki’ogwancha kwaino, gose ase chingaki chichiikire ase Amatuko aino Amanene, kebe ne rimisu rigiya rikomogwenera Omonene.
NUM 15:4 Oyokorua ebing’wanso buna ebio ase Omonene, goika arue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke ebimunu bibere bwochoganirie n’amaguta egetuba ekemo,
NUM 15:5 n’edivai egetuba ekemo kebe okoruegwa gw’ekenyugwa, amo na kera emanwa y’eng’ondi; onye nekeng’wanso ki’ogosambwa gose ekeng’wanso kende gionsi.
NUM 15:6 Ekero okorua emingichi ebe ekeng’wanso, orente amo nero obosie obonuke ebimunu bine, bwochoganirie n’amaguta egetuba ekemo na ekeng’ese, bibe okoruegwa kw’endagera.
NUM 15:7 Ase okoruegwa gw’ekenyugwa morue edivai egetuba ekemo na ekeng’ese ebe rimisu rigiya rikomogwenera Omonene.
NUM 15:8 Ekero okorua eeri ensae ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa, gose ekeng’wanso kende gionsi, onye nase ogoikerania eira kwariete, gose ekeng’wanso ki’omorembe ase Omonene,
NUM 15:9 orue amo n’eeri eria obosie obonuke ebimunu bitan’omo, bwochoganirie n’amaguta ebituba bibere,
NUM 15:10 na orue edivai ebituba bibere ebe okoruegwa gw’ekenyugwa. Okwo n’okoruegwa kogosambwa n’omorero kore ne rimisu rigiya rikomogwenera Omonene.
NUM 15:11 “Ebinto ebi nabio biraruegwe amo na kera eeri, gose emingichi, gose kera emanwa y’eng’ondi gose ey’embori.
NUM 15:12 Buna koreng’ana omobaro bwe ching’iti echio chiraruegwe chibe ebing’wanso oraabe, n’okoruegwa kw’endagera naboigo koraabe.
NUM 15:13 Abaisraeli bonsi ababiare nabwo barabwatie omooroberio oyio, ekero bakorua okoruegwa kw’endagera kogosambwa nomorero, kobe risimu rigiya rikomogwenera Omonene.
NUM 15:14 Onye omogeni ore amo nainwe, gose omomenyi omenyete ase egati yaino, nere oganetie korenta okoruegwa kwaye kogosambwa n’omorero, kobe rimisu rigiya rikomogwenera Omonene, nigo arabwatie omooroberio oria oria obekirwe ase more.
NUM 15:15 Ase omosangererekano oyio ogochika nokomo koraabe ase more na ase omomenyi omenyete ase egati yaino. Okwo nakobe ogochika koragenderere botambe, ebiaare ase ebiaare. Buna inwe more, naboigo nomomenyi omenyete ase egati yaino arabe ase obosio bw’Omonene.
NUM 15:16 Ogochika nokomo, na omooroberio noyomo, ase more na ase omomenyi omenyete amo nainwe.”
NUM 15:17 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 15:18 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Ekero moraike ase ense eria ase ’ngochia kobaira,
NUM 15:19 na mokoria endagera y’ense eria, morente okoruegwa kogosungusigwa ase Omonene.
NUM 15:20 Ekero moraroisie omogati korwa ase obosie bw’ogotongora kw’endagera, namoyorente ase Omonene obe okoruegwa kw’ogotongora buna mokomoruera endagera korwa ase ekeooreri kiaino.
NUM 15:21 Ase ebiaare biaino bionsi morentere Omonene okoruegwa korwa ase obosie bw’ogotongora kwaino.
NUM 15:22 “Korende nenyare koba ng’a mwamochire kobwatia amachiiko ande onsi Omonene achiikire Musa,
NUM 15:23 gose abanto baino tibarakora onsi ay’Omonene achiikire goetera ase Musa, gochaakera rituko riri’Omonene aruete amachiiko, na kogenderera ebiaare ase ebiaare.
NUM 15:24 Onye okomocha okwo gwakorirwe ase ogotancha, na ase ogotamanya kw’omoganda bwonsi bw’ abanto, rirorio barue eeri ensae ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa kere ne rimisu rigiya rikomogwenera Omonene. Amo nekio barente okoruegwa kw’endagera, na ogw’ekenyugwa, koreng’ana nomoroberio ochiikire, amo negoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 15:25 Omokuani akore okobwatanigwa ase omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, na barabwo ’mbaaberwe, ekiagera okomocha okwo nigo gwakoretwe mosiabano ase ogotancha. Barabwo barentire okoruegwa kwabo, ekeng’wanso kegosambwa nomorero ase Omonene, naboigo barentire ekeng’wanso kiabo ki’ebibe ase Omonene ase engencho y’okomocha kwabo gwakoretwe mosiabano ase ogotancha.
NUM 15:26 Naboigo omoganda bwonsi bw’Abaisraeli amo nomomenyi omenyete ase egati yabo, bonsi ’nabaaberwe, ekiagera abwo bonsi nigo baabareretwe okomocha koria gwakoretwe mosiabano ase ogotancha.
NUM 15:27 “Onye omonto oyomo ogokora ebibe mosiabano atancheti, arue emanwa esubeni yakoorire omwaka oyomo, ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 15:28 Omokuani akore okobwatanigwa ase obosio bw’Omonene ase omonto oria okorire ebibe atancheti, na omonto oria naaberwe.
NUM 15:29 Nigo moraabe n’ogochika okomo ase oyio okorire ebibe mosiabano, atancheti, karabe omobiare bw’Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yaino.
NUM 15:30 “Korende omonto orakore gento kende gionsi moeneno, karabe omobiare bw’Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yaino, oyio igo oramire Omonene, ere oyio naatananwe korwa ase abanto baye.
NUM 15:31 Oyio ochaayire ring’ana ri’Omonene, naende osaririe ogochika kwaye, takororerwa amaabera. Goika aatananwe kegima, nere abarerwe ebibe biaye.”
NUM 15:32 Ekero Abaisraeli bagendererete koba ase erooro, omonto oyomo akanyorwa ogotenya chinko ase rituko ri’Esabato.
NUM 15:33 Abanto baria bamonyorete bakamoira ase Musa na Aroni, na ase omoganda bwonsi.
NUM 15:34 Omonto oria agasiekerwa aase gete akarendwa, ekiagera konya teramanyekana boronge egento agwenerete akorerwe.
NUM 15:35 Eri’Omonene agateebia Musa, “Omonto oyio goika aitwe akwe: asokigwe isiko y’egetwori, erio omoganda bwonsi omoake amagena.”
NUM 15:36 Abanto bonsi b’omoganda bakamosokia isiko y’egetwori, bakamoaka amagena goika agakwa, buna Omonene achiigete Musa.
NUM 15:37 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 15:38 “Kwana n’Abaisraeli, obachiike ng’a bakore amasugunia ase emego ye chianga chiabo, babeeke ase kera obosugunia eusi ere buru. Naboigo barakore ebiaare ase ebiaare.
NUM 15:39 Ekiagera amasugunia ayio nabe ekeinyorio ase more. Ekero mokoyarigereria monyare koinyora amachiiko ane onsi na koyabwata. Naboigo moranyare gokonywa, erinde mobe abegenwa ase ’nde na gwetanga korwa ase okogania okobe gwe chinkoro chiaino na amaiso aino.
NUM 15:40 Ase igo moinyore na kobwata amachiiko ane onsi, nainwe ’namobe abachenu ase ’nde inche Nyasae oino.
NUM 15:41 Ninche Omonene Nyasae oino, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, erinde imbe Nyasae oino. Inche ninche Omonene Nyasae oino.”
NUM 16:1 Kora, mosinto o Isari, Omolawi bw’eamate ya Kohati, na Datani, na Abiiramu, basinto b’Eliabu, na Oni, mosinto o Peleti bw’egesaku kia Rubeni,
NUM 16:2 bakabwatana, bakaanga koigwera Musa. Amo nabwo ’mbarengeo abanto bande b’Abaisraeli, amagana abere, namerongo etano. Abwo barenge abaraai bachorire korwa ase omosangererekano, bamanyekanete, naende basikire.
NUM 16:3 Barabwo bakabwatana, bakaba mamincha ya Musa na Aroni, bakabateebia, “Bono ayio aisanire. Abanto bonsi b’omoganda oyo nigo bare abachenu; Omonene nigo are amo na kera oyomo. Nase ki rende inwe mweimokereirie igoro na mogwekora abanene igoro y’omosangererekano Omonene?”
NUM 16:4 Ekero Musa aigwete amang’ana ayio akagwa inse maumama.
NUM 16:5 Erio agakwana na Kora na abanto bonsi b’ekeombe kiaye, akabateebia, “Ankio mambia Omonene nache aorokie ng’a ning’o ore oyoye, naende ning’o ore omochenu na ning’o arae ribaga amoike ang’e. Nache arente omonto oyio achorire amoike ang’e.
NUM 16:6 Ankio mambia moche mokore iga: Aye Kora amo na bonsi abagokobwatia, moimokie chindogio,
NUM 16:7 mwanchare omorero mobekeo, na igoro y’omorero oyio mobeke ubani, naende mochirente ase obosio bw’Omonene. Omonto ori’Omonene arachore, nere oyio oraabe oria omochenu. Inwe Abalawi, bono ayio abaisanire.”
NUM 16:8 Musa akagenderera gokwana na Kora, agateeba, “Bono inwe Abalawi, igwa!
NUM 16:9 Inee! Nigo morooche ng’a negento egesinini ase more ng’a Nyasae bw’Abaisraeli obaatananire inwe korwa ase omoganda bw’Abaisraeli, na kobarenta mobe ang’e nere, na komokorera Omonene ase Obomenyo bwaye Obochenu, na gotenenera omoganda bw’ abanto, na kobakorera?
NUM 16:10 Omonene nigo akoete aye amo n’Abalawi bamino ribaga mobeere ang’e nere. Inee! Igo mokorigia obokuani boigo?
NUM 16:11 Aroni ninki aisaine inwe mwamwemurunganirie mamincha yaye? Ase ayio, mwerende, aye amo na bonsi abagokobwatia. Igo mwasangererekanire mamincha y’Omonene.”
NUM 16:12 Erio Musa akarangeria Datani na Abiiramu, basinto b’Eliabu. Barabwo bakairaneria, “Intwe titogocha.
NUM 16:13 Inee! Aya namang’ana amagusu ase ore ng’a gwatorusetie korwa ase ense eria entenenku ere n’amabeere n’amooke, na ogatorenta aa, erinde otoite tokwere aa ase erooro eye? Na bono aye nigo ogwekora koba omonene igoro ase tore?
NUM 16:14 Naende nonya naboigo, aye totorenteti ase ense eria entenenku ere namabeere na amooke, gose totoeti emiando y’amaremo na emegondo y’emesabibu. Inee! Nigo otagete kobaukoria abanto aba bonsi? Intwe titogocha.”
NUM 16:15 Musa akagechigwa mono, agateebia Omonene, “Tobaisa gwanchera ebing’wanso biabo. Inche tindaira nonya netigere yabo eyemo, gose tindakorera nonya noyomo obo bobe.”
NUM 16:16 Musa agateebia Kora, Ankio aye amo na bonsi abagokobwatia mochiche ase obosio bw’Omonene. Aroni nere nache boigo.
NUM 16:17 Kera oyomo oino aimokie orogio rw’aye rw’omorero, na arobekere ubani na kororenta ase obosio bw’Omonene. Chindogio chionsi nigo chirabe amagana abere, na merongo etano; naye orente orwao, na Aroni nere arente orwaye.’
NUM 16:18 Ase ayio kera omonto akaimokia orogio rw’aye, akarobeka omorero, na igoro yaye ubani, bagaacha bagatenena ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano. Musa na Aroni bagatenenenao boigo.
NUM 16:19 Erio Kora agasangereria omoganda bwonsi, na barabwo bagatenena bosio bwa Musa na Aroni agwo ase egesoero ki’Eema eria. Erio obonene bw’Omonene bokaorokera omoganda bwonsi.
NUM 16:20 Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
NUM 16:21 “Tigera, morue ase abanto b’omoganda oyo, erinde mbasirie ara rimo.”
NUM 16:22 Musa na Aroni bagatung’ama inse bakaumama, bagateeba, “Aye ’Nyasae, Nyasae okorua obogima ase abanto bonsi, Inee, omonto oyomo gakorire ebibe, naye igo okogechigwa n’omoganda oyo bwonsi?”
NUM 16:23 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 16:24 “Kwana n’omoganda bw’ abanto oyoteebie: Tigera morue aase aetanaine chiema chia Kora, na Datani, na Abiiramu.”
NUM 16:25 Musa akaimoka amo nabagaaka b’Abaisraeli, bakageenda ase Datani na Abiiramu.
NUM 16:26 Erio agateebia omoganda bwonsi bw’ abanto, “Eatanane, nabasoroire, morue ase chiema chi’ abanto aba abakori amabe. Timobaisa gokuna gento kende gionsi kiabo; moise kogekuna nigo mogochia gosirigwa ase engencho y’ebibe biabo bionsi.”
NUM 16:27 Ase ayio abanto abwo bageatanana bakarua ase chiema chia Kora, na Datani, na Abiiramu. Datani na Abiiramu bagasoka isiko, amo nabakungu babo na abana babo, abanene na abake, bagatenena ase ebisoero bie chiema chiabo.
NUM 16:28 Musa agateebia abanto, “Ase aya namomanye ’ng’a Omonene ontomire gokora aya onsi, naende ng’a tari inche omonyene nebegete gokora buna inyanchete.
NUM 16:29 Onye abanto aba bagochia gokwa buna Mwanyabaanto onde bwensi agokwa, gose bakonyora egesusuro buna Mwanyabaanto onde bwensi akonyora, rirori’Omonene tantometi.
NUM 16:30 Korende onye Omonene ogochia gokora egento ekeyia, erinde riroba ritandoke, rimere abanto abwo amo n’ebinto biabo bionsi, na barabwo barimere riroba ime bare moyo, bagende gochia aase abakuure, erio ’namomanye ng’a abanto aba bachaayire Omonene.”
NUM 16:31 Ekero Musa akoorire gokwana amang’ana aya onsi, riroba rigatandoka inse yabo.
NUM 16:32 Riroba rikabwereka, rikabamera, amo ne chiamate chiabo, na abanto bonsi ababwatetie Kora, amo n’ebinto biabo bionsi.
NUM 16:33 Ase ayio barabwo bonsi bakamerwa bare moyo, bakageenda gochia aase abakuure, boigo n’ebinto biabo, erio riroba rikairanerana, rikabatindeka, na barabwo bagasirigwa bakarua ase omosangererekano oria.
NUM 16:34 Abaisraeli bonsi abarenge ang’e nabarabwo bagatama, bakarera, bakobora, “Boigo naintwe riroba ndibaise gotomera.”
NUM 16:35 Erio omorero okarua ase Omonene, ogasamba abanto baria amagana abere, na merongo etano, abwo konya barentire ubani.
NUM 16:36 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 16:37 “Teebia Eleazari, omomura o Aroni Omokuani, ng’a arusie chindogio chiria chi’omorero korwa ase omorero oyio ogwoka, na omorero oyio ayosiare gochia aare. Chindogio chiria chi’omorero konya chiabeire chinchenu.
NUM 16:38 Chindogio echio chi’ abanto baria basirete ekiagera bakorete ebibe, tiga chisunyuntwe chiroisigwe, chibe ekemumeko gekomumeka egesasiimero, ekiagera abanto baria nigo bachiruete ase obosio bw’Omonene; ase ayio chindogio echio konya chiabeire chinchenu. Echio nachio ekemanyererio ki’ogokuurera.”
NUM 16:39 Nabo Eleazari Omokuani akaimokia chindogio chiria chi’etai, echio abanto baria omorero osambete konya barentire ase obosio bw’Omonene. Echio chikaroisigwa, chikaba ekemumeko ki’egesasiimero.
NUM 16:40 Ekio gekaba ekemanyererio ki’ogokuurera Abaisraeli, ng’a nonya noyomo otari Omokuani, otari bw’ororeria rwa Aroni, tabaisa goika ang’e gosamba ubani ase obosio bw’Omonene. Aise gokora bo, nasire buna Kora amo n’abanto baria bamobwatetie basirete. Aya onsi nigo akoretwe buna Omonene konya achiikire Eleazari goetera ase Musa.
NUM 16:41 Korende rituko ria kabere, omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okemurunganeria Musa na Aroni, okabora. “Ninwe mwaitire abanto ba Omonene.”
NUM 16:42 Ekero omoganda oria konya osangererekanire amo ase okoba mamincha ya Musa na Aroni, barabwo bakeonchora bakarigereria Eema y’Omosangererekano bakarora riire riayetubire, na obonene bw’Omonene bokaoroka.
NUM 16:43 Musa na Aroni bagaacha bosio bw’Eema eria.
NUM 16:44 N’Omonene agateebia Musa,
NUM 16:45 “Karue ase omoganda oyo, otigere gochia aare, erio inche ’mbasirie ara rimo.” Musa na Aroni bagatung’ama inse bakaumama.
NUM 16:46 Musa agateebia Aroni, “Imokia orogio rwao rw’ogosambera ubani rusia omorero ase egesasiimero oyobeke igoro yaye, erio obeeke ubani igoro ase omorero oyio, oroimokie ogende bwango ase omoganda bw’ abanto, erinde okore okobwatanigwa ase bare, ekiagera Omonene obeire nendamwamu: amaakwa achakire goita abanto.”
NUM 16:47 Aroni akaimokia orogio rwa ubani buna Musa amoteebetie, akaminyoka gochia ase egati y’omoganda oria. Amaakwa konya achakire ase egati y’ abanto, korende Aroni akabeeka ubani ase orogio roria, agakora okobwatanigwa ase bare.
NUM 16:48 Ekero Aroni atenenete gati gati ya baria bakwete na baria barenge moyo, amaakwa aria agatiga goita abanto.
NUM 16:49 Abanto konya bakuure nigo barenge chilifu ikomi na inye, na magana atano abere (14,700). Baria bakwete ase ogosaria gwa Kora tibarenge ase omobaro oyo.
NUM 16:50 Ekero amaakwa atigete goita abanto, Aroni akairana ase Musa agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
NUM 17:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 17:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a bakoe chinyimbo chiabo, eyemo ase kera omotang’ani o kera egesaku kiabo, chinyimbo ikomi na ibere, Oriike erieta ria kera oyomo ase enyimbo yaye.
NUM 17:3 Oriike erieta ria Aroni ase enyimbo y’egesaku kia Lawi. Kera omotang’ani bwe chiamate chia kera egesaku abe n’enyimbo eyemo.
NUM 17:4 Erio obeke chinyimbo echio ime ase Eema y’Omosangererekano bosio bw’Esanduki eria ere ne chibao chiriikire oborori, agwo ase inche ndaumerane nainwe.
NUM 17:5 Enyimbo y’omonto oria inche ’ndachoore neseboke. Ase enchera eyio ninkore Abaisraeli batige kwemurungania mamincha y’ane, naende ningere batige kwemurungania mamincha yaino.”
NUM 17:6 Musa agakwana n’Abaisraeli, akabateebia amang’ana ayio, na abaraai bonsi be chiamate chia kera egesaku bakamoa chinyimbo chiabo, chinyimbo ikomi na ibere, na enyimbo ya Aroni nigo yarenge ase egati ye chinyimbo chiria.
NUM 17:7 Musa akaira chinyimbo chiria ime ase Eema y’Oborori, agachibekao ase obosio bw’Omonene.
NUM 17:8 Rituko ria kabere Musa agasoa ase Eema eria y’Oborori, akarora enyimbo ya Aroni, eyatenenerete egesaku kia Lawi, yasebokire, ne chinsagia echio chiasokirie amamumu na ebisicha, naende chiamire amatunda amalozi atobire.
NUM 17:9 Erio Musa agachisokia isiko chinyimbo chiria chionsi korwa ase obosio bw’Omonene, agachirenta ase Abaisraeli bonsi. Abwo bagachirigereria, na kera omonto akabogoria enyimbo yaye.
NUM 17:10 Omonene agateebia Musa, Irania enyimbo ya Aroni ebeere agwo bosio bw’Esanduki ere noborori, erinde egachwe ebe ekemanyererio ki’ogokuurera abanto batari koigwera. Nabo okirie okwemurungania kwabo ase ’nde, timbaisa koigwa amang’ana buna ayio, mbaise kobaita bakwe.
NUM 17:11 Naboigo Musa akorete buna Omonene amochiigete.
NUM 17:12 Abaisraeli bagateebia Musa, “Rora, intwe twaikeire omoerio oito, tw akuure, twasirire intwe twensi.
NUM 17:13 Kera omonto ogoika ang’e ase Obomenyo bw’Omonene, goika akwe. Inee! Ntwensi pi torakwe?”
NUM 18:1 Omonene agateebia Aroni, “Aye na abamura bao amo n’abanto b’eamate yaino nigo morabarerwe okomocha konde gwonsi koraabe kogokorerwa ase obokoreri ime y’Aase Aachenu, naende aye na abamura bao inamobarerwe okomocha konde gwonsi koraabe kogokorwa ase obokuani bwaino.
NUM 18:2 Renta Abalawi bamino, egesaku gia iso, barabwo bakore emeremo aroro amo naye. Abwo bagokorere aye amo nabamura bao, ekero mogokora emeremo agwo bosio bw’Eema eria ere noborori.
NUM 18:3 Barabwo ’nabagokorere, naende bakore emeremo yonsi ase Eema eria, korende tibaabaisa goika ang’e ase ebikorero ebichenu bi’Aase Aachenu, gose tibaika ang’e ase egesasiimero. Baise gokora igo, aye amo nabarabwo igo morakwe.
NUM 18:4 Nigo barabwatane naye na gokora emeremo yabo yonsi y’obokoreri ase Eema y’Omosangererekano. Omonto onde omoao otachiikiri tabaisa goika ang’e akore emeremo amo nainwe.
NUM 18:5 Aye amo nabamura bao, ninwe mweka morakore emeremo ime y’Aase Aachenu na ase egesasiimero, erio nario endamwamu yane etabaise koba igoro y’Abaisraeli naende.
NUM 18:6 Ninche nachorire Abalawi bamino korwa ase Abaisraeli, babe ekeegwa ase more. Barabwo baatananirwe ase ’nde inche Omonene, bakore emeremo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 18:7 Aye amo nabamura bao, ninwe mweka morakore emeremo yonsi y’obokuani, na emeremo yonsi ase egesasiimero, na eria ere moino y’etoto enachete Obomenyo Obochenu. Nabaeire obokuani buna ekeegwa kebe ekiaino. Onye omonto onde omoao otachiikiri ogocha ang’e ase obokoreri obwo, goika aitwe akwe.”
NUM 18:8 Omonene agateebia Aroni, “Rora, nakoeire okoruegwa konde gwonsi gokoruegwa ase ’nde, obe gokorenda. Ebinto bionsi ebichenu Abaisraeli bakorua, ebio nakobieire bibe egetari kiao amo neki’ororeria rwao kogenderera botambe.
NUM 18:9 Ase ebinto bire ebichenu mono, ebiratigare, bitari gosambwa nomorero, ebiraabe ebiao, nabio ebi: Kera okoruegwa kw’endagera, na kera ekeng’wanso ki’ebibe, na ekeng’wanso gi’okorongeyia okomocha. Ebinto bionsi barabwo barabe bakorua ase ’nde, nabibe ebichenu mono ase ore, na ase abamura bao.
NUM 18:10 Noriere ebinto ebio aase gete are aachenu mono. Kera omonto omosacha ore ase more nanyare koria ebinto ebio. Ebio n’ebinto ebichenu ase ore.
NUM 18:11 “Boigo nakoeire okoruegwa Abaisraeli barabe bakorenta ase ’nde buna ebing’wanso bi’ogosungusia. Nakoeire aye amo nabana bao, abamura na abaiseke, ’nabibe ebiaino kogenderera botambe. Kera omonto ochenegete ore ase enyomba yao nanyare koria ebinto ebio.
NUM 18:12 “Nakoeire kera ekere ekiya mono ki’ogotongora oko Abaisraeli bakondetera: Amaguta y’amazeituni, na edivai, n’endagera.
NUM 18:13 Okwama gwonsi kw’eritang’ani ase ebinto bionsi bigokina ase ense yabo, okwo bakondetera, ’nakobe okwao. Kera omonto ochenegete ore ase enyomba yao nanyare koria ebinto ebio.
NUM 18:14 “Kera egento Abaisraeli baatananire ase ’nde ’nakebe ekiao.
NUM 18:15 “Kera omwana omotangi bakorua ase ’nde ’nabe oyoo, na kera eng’iti entangi boigo, korende nonya naboigo bwanche embooria ase omwana omotangi o Mwanyabaanto, na ase chintangi chie ching’iti chiria chitachenegeti.
NUM 18:16 Abana baboorigwe ekero bakoorire omotienyi oyomo, ne ching’iti boigo. Aye nobeke rigori ri’okobooria, ribe chisekeli isano chi’echifeta, koreng’ana nesekeli egokorerwa ase Obomenyo Obochenu. (Esekeli eyemo nechigera ibere.)
NUM 18:17 Korende ching’iti chintangi chi’echiombe, gose ching’ondi, gose chimbori, tichikoboorigwa. Echio nchiatananwe ase ’nde. Amanyinga abo oyanyororokererie igoro ase egesasiimero, na ebitinya biabo obisambe bibe ekeng’wanso kegosambwa nomorero kere ne rimisu rikongwenera.
NUM 18:18 Korende chinyama chiabo amo ne ritaana rigosungusigwa, na ekenama kia borio, echio nachio echiao.
NUM 18:19 “Ebiegwa bionsi ebichenu Abaisraeli barandetere inche Omonene nakobieire aye amo nabana bao, abamura na abaiseke, bibe ebitari biaino kera ekero. Okwo nokobwatana kw’ogotianania kw’omonyoo gwa kare na kare ase obosio bwane inche Omonene, okwo nakorire naye na ororeria rwao.”
NUM 18:20 Naende Omonene agateebia Aroni, “Aye tokonyora omwando bw’orogongo ase egati y’Abaisraeli bande. Tokoegwa ensemo ende yonsi ase egati yabo. Inche ninche ensemo yao, naende omwando oo, ase egati y’Abaisraeli.
NUM 18:21 “Naeire Abalawi ensemo ya ikomi, eye Abaisraeli bakorua, ebe eyabo, ebe eng’eria ase emeremo eye barabe bagokora agwo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 18:22 Korwa bono na kogenderera Abaisraeli bande tibaabaisa goika ang’e n’Eema eria. Baise gokora bo, nigo barabe nebibe, erio bakwe.
NUM 18:23 Korende Abalawi barabwo nigo barakore emeremo ase Eema y’omosangererekano, okomocha kw’ebibe gokoraabeo nakobarwe igoro ase bare. Okwo nakwo koraabe ogochika ase bare kogenderera ebiaare ase ebiaare. Barabwo tibakoba nomwando ase egati y’Abaisraeli.
NUM 18:24 Ensemo ya ikomi eye Abaisraeli bakondetera buna okoruegwa kwabo nayeire Abalawi ebe eyabo. Ase ayio, nabateebirie ng’a tibakoba nomwando ase egati y’Abaisraeli bande.”
NUM 18:25 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 18:26 “Kwana n’Abalawi, obateebie: Ekero mokonyora ensemo ya ikomi korwa ase Abaisraeli, eri’Omonene abaeire ebe eyaino, erio morusie ensemo ya ikomi y’okoruegwa okwo, moyerentere Omonene.
NUM 18:27 Okoruegwa okwo inwe morarue, nigo korabarwe ase more buna n’okoruegwa kw’endagera korwa ase ebiooreri biaino, na ogw’edivai na amaguta korwa ase ekemitero, okwo abande bakorua.
NUM 18:28 Ase enchera eye nainwe morentere Omonene okoruegwa kwaino, okwo mokorusia korwa ase ensemo ya ikomi eria mokonyora korwa ase Abaisraeli. Na okoruegwa okwo gw’enseemo ya ikomi okore kw’Omonene, moe Aroni Omokuani.
NUM 18:29 Korwa ase ebiegwa ebio bionsi moranyore korwa ase Abaisraeli, mwatananere Omonene biria bire ebiya mono.
NUM 18:30 Ase ayio otebie Abalawi: Ekero moraabe mwarure ebinto ebiya mono korwa ase ensemo ya ikomi eria, erio ebinto ebio nigo birabarwe ase more, inwe Abalawi, buna okoruegwa kwaino kw’endagera, na okomitwa gw’edivai, na okw’amaguta.
NUM 18:31 Inwe amo n’abanto b’echinka chiaino namoriere ebinto ebio aase aande onsi, ekiagera eyio neng’eria yaino moraakanwe ase emeremo mogokora agwo ase Eema y’Omosangererekano.
NUM 18:32 Ekero mwarure ensemo engiya kobua korwa ase okoruegwa okwo, timokoba nokomocha ase okoria eria entigari. Timobaisa gokora ebinto ebichenu bi’Abaisraeli bibe ebitachenegeti, erinde timokwa.”
NUM 19:1 Omonene agakwana na Musa amo na Aroni, akabateebia,
NUM 19:2 “Oyo n’oro omooroberio inche Omonene nachiikire: Teebia Abaisraeli ng’a barente eng’ombe eaberi embariri etari na kemoa ase omobere oye, naende etana kobekerwa rikorogoto ase ogokorigwa emeremo.
NUM 19:3 Orente eng’ombe eria, oyee Eleazari Omokuani; na eng’ombe eria eirwe isiko y’egetwori, erio enyenyerweo ase obosio bwaye.
NUM 19:4 Eleazari atobeke ekiara kiaye ase amanyinga y’eng’ombe eria, ayanyororokerie ara gatano nakabere bosio bw’Eema y’Omosangererekano.
NUM 19:5 Erio chinyama chi’eng’ombe eria, chisamberwe ase obosio bwaye amo ne riiyo na amanyinga, n’esike.
NUM 19:6 Erio Omokuani abogorie oroko rw’emecharake na orosagia rwa hisopo, na eusi embariri, erio abirute as’omorero oria ogosamba eng’ombe eria.
NUM 19:7 Erio Omokuani asibie chianga chiaye, esibie omobere boigo namaache. Ekero akoorire gokora bo achiche ase egetwori, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
NUM 19:8 Na omonto oria ogosamba eng’ombe eria goika asibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, ere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
NUM 19:9 Omonto ochenegete abuuche riibu ri’eng’ombe eria, erio ariumore isiko y’egetwori, aase achenire. Riibu erio rigachwe agwo ase engencho y’omoganda bw’Abaisraeli ase ogokorerwa emeremo y’ogochena amaache akonyororokigwa ase okorusia ebibe.
NUM 19:10 Omonto oria orabuuche riibu riria, asibie chianga chiaye, nere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio. Oko nakwo ogochika koragenderere botambe ase Abaisraeli na ase omomenyi omenyete ase egati yabo.
NUM 19:11 “Monto onde bwensi orakune egetondo, nabe oyotachenegeti ase amatuko atan’abere.
NUM 19:12 Ase rituko ria gatato, naende ase rituko ria gatan’akabere, omonto oria goika esibie n’amaache, nabe ochenekire; korende onye tagwesibia ase amatuko aya abere takoba oyochenekire.
NUM 19:13 Monto onde bwensi orakune egetondo, korende tesibia, igo agokora Obomenyo bw’Omonene bobe obotachenegeti. Omonto oyio aatananwe korwa ase Abaisraeli, ekiagera amaache aria ay’okomochena taumoiri ase are; ere agenderere koba oyotachenegeti.
NUM 19:14 “Oko nakwo ogochika: Omonto onde bwensi orasoe eema eria ase egetondo kere, na omonto onde bwensi ore imeo, nabe oyotachenegeti ase engaki y’amatuko atan’abere.
NUM 19:15 Egekorero kende gionsi kere ase eema eria ime, getabwati egekuneko, korende kere giasie, kiabeire egetachenegeti.
NUM 19:16 Omonto onde bwensi oranyore omonto okenyirwe orosana ime, gose okwete ogokwa konde gwonsi, na amokune, gose akune riuga ri’egetondo, gose oboina, omonto oyio nabe oyotachenegeti ase engaki y’amatuko atan’abere.
NUM 19:17 “Ekiagera babeire abatachenegeti, nabaimokie riibu ike ri’ekeng’wanso ki’ebibe, keria giasambirwe, na kobeeka amaache amaya a rooche igoro ye riibu riria.
NUM 19:18 Erio omonto ochenegete aimokie orosagia rwa hisopo, arotobeke ase amaache ayio ime, erio anyororokerie eema n’ebinto bionsi bireo, amo n’abanto barenge imeo. Naende anyororokerie omonto oria okunete riuga, gose okunete omonto oitetwe, gose oyokwete bweka, gose oboina.
NUM 19:19 Ase rituko ria gatato, na ase rituko ria gatan’akabere, omonto ochenegete anyororokie amaache ase oria otachenegeti. Ase igo ase rituko ria gatan’akabere namochene; ere oria ogochia gochenwa nasibie chianga chiaye, esibie nomobere namaache, na ase engaki ya mogoroba nabe ochenekire.
NUM 19:20 “Omonto obeire oyotachenegeti, nere tancheti gwesibia, arusigwe ase omosangererekano bw’ abanto. Ere okorire Aase Aachenu a Omonene abeire atachenegeti, ekiagera amaache aria y’okomochena tanyororokeretigwe ase are; ere nigo are oyotachenegeti.
NUM 19:21 Oko nakwo ogochika kwa botambe ase bare. Omonto oria okonyororokeria amaache aria y’ogochena asibie chianga chiaye, na omonto onde omoao karakune amaache aria, nere nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.
NUM 19:22 Egento kende gionsi omonto oria otachenegeti arakune nakerokio ’nakebe egetachenegeti. Omonto onde bwensi orakune egento keria nabe oyotachenegeti goika omogoroba oyio.”
NUM 20:1 Ase omotienyi bw’eritang’ani omoganda bwonsi bw’Abaisraeli ogaika ase erooro ya Sini na gotoora agwo Kadeshi. Miriamu agakwana agatindekwa aroro.
NUM 20:2 Amaache tarenge agwo ase batoorete; ase ayio omoganda ogasangererekana amo, okaba mamincha ya Musa na Aroni.
NUM 20:3 Abanto baria bakaamerererania na Musa, bagakwana, “Nanga nigo yabeete buya kobua onye naintwe ’ntwakwete ekero abaminto baitetwe agwo ase obosio bw’Omonene.
NUM 20:4 Ninki mwatwegegeretie intwe omoganda Omonene gocha ase erooro eye, erio toche gokwera aiga, amo ne chitugo chiaito?
NUM 20:5 Ninki mwatorusetie Misiri gocha ense eye yamakweri? Aase aa ataka atari kwama endagera, gose amako, gose amasabibu, gose amakomomanga. Nonya namaache tokonywa tari aa.”
NUM 20:6 Musa na Aroni bakarua agwo ase omoganda oria, bakageenda ase Eema y’Omosangererekano, bagatung’ama inse bakaumama agwo ase egesoero. Erio obonene bw’Omonene bokabaorokera.
NUM 20:7 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 20:8 “Imokia enyimbo eria, erio aye na Aroni mosangererie omoganda bwonsi, na agwo ase amasio y’ abanto bonsi mokwane negetare keria, na amaache ’nasoke korwa aroro. Ase enchera eyio ’mosokerie abanto amaache yokonywa, ne chitugo chiabo ’nchiyanywe.”
NUM 20:9 Musa akaimokia enyimbo eria korwa aase yarenge, agwo ase obosio bw’Omonene, buna Omonene konya amochiikire.
NUM 20:10 Musa na Aroni bagasangereria omoganda bwonsi bosio bw’egetare keria, akabateebia, “Igwa inwe abasaria aba! Inee! ’Nkobasokeria tore amaache korwa ase egetare eke?”
NUM 20:11 Musa akarambora okoboko kwaye, agaaka egetare keria nenyimbo yaye ara kabere. Amaache agasoka amaange mono, na omoganda oria okanywa ne chitugo chiabo chikayanywa boigo.
NUM 20:12 Omonene agateebia Musa na Aroni, “Ekiagera inwe motanyegenete na koorokia ase amasio y’Abaisraeli ng’a inche nomochenu inde, timokoraa na goikia omosangererekano oyio ase ense eria ebe eyabo.
NUM 20:13 Aya naro amaache a Meriba aase Abaisraeli baamereranetie n’Omonene, na ere akeorokia ng’a nomochenu are ase egati yabo.”
NUM 20:14 Musa agatoma abanto korwa Kadeshi gochia ase omorwoti o Edomu bamoteebie, “Amang’ana aya naro intwe Abaisraeli bamino togoteeba: Nomanyete emechando yonsi yatonyorire,
NUM 20:15 buna chisokoro chiaito chiagendete ase ense ya Misiri, chikamenyao emiaka emenge. Abamisiri bagachichanda ase obotindi obobe, bagatochanda naintwe.
NUM 20:16 Ekero twarerete ase Omonene, ere akaigwa ebirero biaito, agatoma omomalaika agatorusia korwa ase ense ya Misiri. Bono nao tore aiga Kadeshi, omochie ore ase orobebe kegima rw’orogongo rwao.
NUM 20:17 Koranche otoe ribaga toete ase egati y’ense yao. Titokogobera gochia ase emegondo y’endagera, gose ey’emesabibu, gose titokonywa amaache korwa ase chinsoko chiaino. Intwe nigo toraete ase enchera enene yoka, titokogobera gochia ensemo ya borio, gose eya bomosi, goika tobe twaetanirie orogongo rwao.”
NUM 20:18 Korende omorwoti o Edomu akamoiraneria, “Timobaisa goeta ase egati y’ense y’ane; moise goeta, nigo ndabarwanie esegi imbaite nemioro.”
NUM 20:19 Abaisraeli bakamoteebia, “Intwe nigo toraete ase enchera enene yoka, na gatoranywe amaache ao, intwe gose chitugo chiaito, rirorio ’natoakane amaache ayio. Toe ribaga toete rioka namagoro, titokogania gento kende goetania ekio.”
NUM 20:20 Abaedomu bakairaneria naende, “Timori ne ribaga goeta ase ense yaito.” Bagacha nabarwani barenge ne chinguru gocha korwania Abaisraeli.
NUM 20:21 Ekiagera Abaedomu barinete Abaisraeli ribaga goeta ase ense yabo, Abaisraeli bakarua ase bare, bagaeta ensemo eng’ao.
NUM 20:22 Omoganda bwonsi bw’Abaisraeli okarua Kadeshi, okageenda ogaika egetunwa kia Hori.
NUM 20:23 Agwo ase egetunwa keria kia Hori, ase orobebe rw’ense ya Edomu, Omonene agakwana na Musa na Aroni, akabateebia,
NUM 20:24 “Aroni nakwe, asangererekane amo n’abanto baye. Ere tagosoa ase ense eria naeire Abaisraeli, ekiagera inwe babere mwasaretie, timwanyigwera buna nabachiigete agwo ase amaache a Meriba.
NUM 20:25 Ira Aroni na Eleazari, momura oye, igoro ase egetunwa kia Hori.
NUM 20:26 Orusie Aroni chianga chiaye chi’obokuani, ochibekere Eleazari, momura oye. Aroni ere ’nakwe, na asangererekane amo n’abanto baye, ekero more aaria.”
NUM 20:27 Musa agakora buna Omonene amochiigete. Barabwo bagatiira gochia igoro as egetunwa keria kia Hori, ekero omoganda bwonsi origereretie.
NUM 20:28 Musa akarusia Aroni chianga chiria chi’obokuani, agachibekera Eleazari, momura o Aroni. Aroni agakwera ase egetunwa keria, na Musa na Eleazari bagatirimboka korwao.
NUM 20:29 Ekero omoganda bw’Abaisraeli orooche ng’a Aroni okuure bakamoreera ase engaki y’amatuko emerongo etato.
NUM 21:1 Ekero omorwoti oyomo Omokaanani, oyorenge kogaamba agwo Aradi, ensemo ya Irianyi ase ense ya Kaanani, aigwete ng’a Abaisraeli nigo bare ase enchera ekogeenda Atarimu, akabaumokera, akabarwania, na agoosa abande babo.
NUM 21:2 Erio Abaisraeli bakariera Omonene eira, bakaboora, “Aye koraabeeke abanto aba ase amaboko aito, intwe natosirie emechie yabo kegima.”
NUM 21:3 Omonene akaigwa ogosaba kw’Abaisraeli, akabaa obobui igoro y’Abakaanani. Abaisraeli bakabasiria kegima, bagasaria emechie yabo. Ase ogokora oko, aase aria akarokwa Horima.
NUM 21:4 Abaisraeli bakarua ase egetunwa keria kia Hori, bakageenda orogeendo rwabo, bagaetera enchera ekogeenda gochia omosomo bw’Enyancha Embariri, erio bachie goetanana ense ya Edomu. Abanto tibaaba abaremereria ase ogoeta enchera eria.
NUM 21:5 Bakemurunganeria Nyasae na Musa, bakaboora, “Ninki mwatwegegeretie korwa ase ense ya Misiri mogatorenta toche gokwera aiga aase erooro? Aiga endagera na amaache tibiiyo, intwe twagechiigwe nendagera eye embe.”
NUM 21:6 Eri’Omonene agatoma ching’iti chingeenda inse chire nobosongo chigaacha ase egati y’Abaisraeli, chikabaroma, na abanto abange bagakwa.
NUM 21:7 Abanto bakageenda ase Musa, bakamoteebia, “Twakorire ebibe, ekiagera twakwanire mamincha y’Omonene na ase ore. Koranche osabe Omonene arusie ching’iti echi ase tore.” Ase ayio Musa akabasabera.
NUM 21:8 Eri’Omonene agateebia Musa, “Roisia omogwekano bw’eng’iti korwa ase etai, erio oyebeke igoro ase omote, erinde kera omonto oromirwe neng’iti kararigererie eng’iti eria nabe moyo.”
NUM 21:9 Musa akaroisia eng’iti y’etai, akayebeka igoro ase omote, na monto onde bwensi konya oromirwe neng’iti, onye orenge koyerigereria eng’iti eria, nigo arenge koba moyo.
NUM 21:10 Abaisraeli bakaimoka kogeenda orogeendo rwabo, bagaika Oboti, bagatoora aroro.
NUM 21:11 Naende bakarua agwo Oboti, bakageenda bagaika Iye‐Abarimu, agwo ase erooro ere moocha ya Moabu, bagatoora aroro.
NUM 21:12 Na korwa aroro bakageenda bagaika ase Rikura ria Seredi, bagatoora aroro.
NUM 21:13 Magega y’ayio bakaimoka korwa Seredi, bakageenda bagatoora sugusu y’orooche rw’Arinoni, ase erooro eria eigete orobebe rw’Abaamori. Arinoni nigo rware orobebe gati y’Abamoabu na Abaamori.
NUM 21:14 Aya naro akogera “Egetabu gi’echisegi chi’Omonene” yakwana igoro ya “Omochie bw’Abahebu ase orogongo rwa Sufa, na amakura ase orooche rw’Arinoni rogoeta,
NUM 21:15 na egetirimboko ki’amakura, aase omochie bw’Ari ore, na gochia orobebe rwa Moabu.”
NUM 21:16 Na korwa ase Arinoni bakagenderera n’orogeendo rwabo, bagaika Beeri. Eyio nensoko eria aase Omonene atebeetie Musa, “Sangereria abanto, na inche nimbae amaache banywe.”
NUM 21:17 Erio Abaisraeli bagatera ogoteera oko: “Chinsoko, sokia amaache acharaare gocha, naintwe togoke na goteera ase amaache ayio.
NUM 21:18 Chinsoko abanene baremete, echio chiaremetwe nenyimbo y’omogaambi, ne chinyimbo chiabo chi’ogotaarera.” Korwa agwo ase erooro bakageenda bagaika Matana,
NUM 21:19 na korwa Matana bakageenda bagaika Nahalieli, na korwa agwo bakageenda bagaika Bamoti.
NUM 21:20 Bakarua Bamoti, bakageenda gochia ase rikura riarenge ase ense y’Abaamori, ase egetirimboko ki’egetunwa gia Pisiga, ekio kerochie maate ase erooro.
NUM 21:21 Korwa aroro agwo Abasiraeli bagatoma abanto ase Sihoni, omorwoti bw’Abaamori bakwane nere, bamoborie,
NUM 21:22 “Koranche, otoe ribaga toete ase egati y’ense yao. Titogotiga enchera na kogobera gochia ase emegondo y’endagera, gose ey’emesabibu, gose titokonywa amaache korwa ase chinsoko chiaino, korende nigo toraete ase enchera enene goika tobe twaetanirie ense yaino.”
NUM 21:23 Korende Sihoni akaanga koa Abaisraeli ribaga baete ase ense yaye. Agasangereria abarwani baye b’esegi, akageenda agaika Yahasi ase erooro, na agwo akarwania Abaisraeli.
NUM 21:24 Korende Abaisraeli bagakenya abanto abange, bakaira ense ya Sihoni, korwa orooche rw’Arinoni goika orooche rwa Yaboki ase ense y’Abaamoni. Ribebe ri’Abaamoni nigo riarendire ne chinguru.
NUM 21:25 Abaisraeli bakaira emechie yonsi y’Abaamori, bakaira na Hesiboni, erio bakamenya ase emechie amo nebichie bi’emechie eyio.
NUM 21:26 Hesiboni n’oro orenge omochie omonene o Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oria konya orwanirie omorwoti orenge kogambera Abaamori agwo ritang’ani. Sihoni konya oirire ense yonsi y’omorwoti oyio goikera Arinoni.
NUM 21:27 Ayio naro akogera abateri be chingero bakobora: “Inchuo ase Hesiboni, tiga omochie oyo oagachwe, tiga omochie o Sihoni oagachwe na kogitwa.
NUM 21:28 Omorero okarua ase Hesiboni, chimeme chi’omorero korwa omochie o Sihoni, ogasaria Ari, omochie o Moabu, ogasamba abanene b’ebigoro bi’Arinoni.
NUM 21:29 Obobe nobwaino, inwe Abamoabu! Mwasirigwe, inwe abamogosasiima Kemosi! Nere otigire abana baino abamura bagotama, bakorigia aase bakwebisa, na abana baino abaiseke boosirwe, barabwo bairirwe ase Sihoni, omorwoti bw’Abaamori.
NUM 21:30 Intwe twabarasire chinsara; Abahesiboni basiriigwe, twabaitire goika Diboni. Tokabasiria goika Nofa na korwa Nofa goika Medeba.”
NUM 21:31 Ase igo Abaisraeli bakamenya ase ense y’Abaamori.
NUM 21:32 Musa agatoma chirooti gochia koroota omochie o Yaeseri. Abaisraeli bakayorwania, bakayoira amo nebichie biaye, bakabang’anyia Abaamori bamenyeteo.
NUM 21:33 Abaisraeli bakairana, bagaetera ase enchera yarenge kogeenda Basani. Ogi, omorwoti o Basani, agacha amo nabarwani baye korwania Abaisraeli agwo Edirei.
NUM 21:34 Korende Omonene agateebia Musa, “Tobaisa komoiroka, ekiagera namobekire ase okoboko kwao, ere amo n’abanto baye bonsi, na ense yaye. Aye goika omokore buna gwakorete Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oria omenyete agwo Hesiboni.”
NUM 21:35 Abaisraeli bagaita Ogi, bagaita nabana baye abamura, na abanto baye, goika tibatigaria nonya nomonto oyomo ore moyo. Erio bakayeira ense yaye ekaba eyabo.
NUM 22:1 Abaisraeli bakagenderera norogeendo rwabo gochia ase enyancha enyomo ya Moabu, bagatoora aroro, moocha ya Yorodani, kororia Yeriko.
NUM 22:2 Omorwoti Balaki, mosinto o Sipori, akaigwa amang’ana onsi Abaisraeli konya bakoreire Abaamori.
NUM 22:3 Abamoabu bakoboa abanto abwo mono, ekiagera nigo barenge abange; ee Abamoabu bakabegosera Abaisraeli.
NUM 22:4 Abamoabu bagateebia abagaaka ba Midiani, “Omoganda oyo omonene nigo ogochia komena okoore kera egento getoetanaine aiga, buna chintang’ana chikomena obonyansi ase egetii chiabokoora.” Ase engaki eria Balaki, mosinto o Sipori, nere orenge omorwoti bw’Abamoabu.
NUM 22:5 Ere agatoma abanto ase Baalamu, mosinto o Beori, agwo Petori ore ang’e norooche rw’Eufarati, ase ense yabo. Barabwo bakamoteebia amang’ana a Balaki. “Rigereria, abanto bachire korwa ase ense ya Misiri, nabarabwo nabange, batubete orogongo rwonsi, batoorire ang’e naintwe, barigereretie ense yane.
NUM 22:6 Bono inchwo obandagererie, ekiagera barabwo nigo bare ne chinguru chinyinge gotobua. Gokobaragereria, ande nabo ndabaise kobarwania mbabue na kobaseria, barabwo barue ase ense y’ane. Nimanyete ng’a oyo aye ogosesenia, nigo agoseseneka, na oyo aye okoragereria, nigo akoragerereka.”
NUM 22:7 Abagaaka ba Moabu na ab’Abamidiani bakabogoria eng’eria y’okoringoreria ase amaboko abo, bakayeirera Baalamu, bakamoteebia amang’ana onsi a Balaki.
NUM 22:8 Baalamu agateebia abanto baria, “Rara aa ase obotuko obo, nainche nimbarentere amairanerio korwa ase Omonene ankio mambia.” Ase ayio abanene baria ba Moabu bakabeera aroro amo na Baalamu.
NUM 22:9 Nyasae agacha ase Baalamu, akamobooria, “Abanto abamore komo mbarabi?”
NUM 22:10 Baalamu akamoiraneria, “Balaki, mosinto o Sipori, omorwoti o Moabu, nere otomire abanto aba ase ’nde, ogoteeba ng’a
NUM 22:11 abanto bachire korwa ase ense ya Misiri, na barabwo nigo bare abange, batubete orogongo rwonsi. Ere nigo aganetie imbaragererie, erinde abarwanie, ababue na kobaseria.”
NUM 22:12 Nyasae akamoiraneria, “Tobaisa kogeenda amo nabarabwo gose gochia koragereria Abaisraeli. Barabwo nigo basesenirie.”
NUM 22:13 Ase ayio Baalamu akaimoka mambia rituko ria kabere, agateebia abanene baria batometwe na Balaki, “Bono inwe irana mogende ase ense yaino, ekiagera Omonene bwangire kong’a ribaga ngende amo nainwe.”
NUM 22:14 Ase ayio, abanene baria ba Moabu bakaimoka bakageenda ase Balaki bakamoteebia, “Baalamu nigo aanga, tacheti amo naintwe.”
NUM 22:15 Naende Balaki agatoma abanene bande, abange kobua baria b’eritang’ani, naende ababwate amasikani amanene kobua abwo.
NUM 22:16 Nabarabwo bagaacha ase Baalamu, bakamoteebia, “Aya naro Balaki, mosinto o Sipori, agoteeba: Koranche totiga kende gionsi kegotange tochicha.
NUM 22:17 Ekeene, inche nigo ’ngochia kogokorera aya arakorentere amasikani amanene, naende kende gionsi oramborie, ekio ningokorere; aye inchwo ondagererie abanto aba.”
NUM 22:18 Korende Baalamu akairaneria abasomba baria ba Balaki, akabateebia, “Nonya Balaki arenge kong’a enyomba yaye eichire chifeta ne chitaabu, tintageti gosaria na kwanga koigwera amang’an’Omonene Nyasae anchiikire, na gokora amang’ana ande ase ogwancha kwane, abe amake gose amanene.
NUM 22:19 Nababoririe komoranche, mobeere aa ase obotuko bwa reero, erio imborie Omonene, imanye gose nabwate amang’ana ande aranteebie.”
NUM 22:20 Naende Nyasae agacha ase Baalamu ase obotuko boria, akamoteebia, “Onye abanto aba bachire gokorangeria, imoka ogende amo nabarabwo, korende egento ndagochiike nakio gioka orakore.”
NUM 22:21 Baalamu akaimoka mambia rituko ria kabere, akaberekia etigere yaye egeikaransero, akageenda amo nabanene baria ba Moabu.
NUM 22:22 Ekero Baalamu aimogete kogeenda amo nabasomba baye babere oriinete etigere, Nyasae akaba nendamwamu enene ase are; na omomalaika Omonene agatenena ase enchera gati komotanga tageenda.
NUM 22:23 Etigere eria egachia korora omomalaika oria obwate omoyio o birende koboko kwaye, ekagobera gochia enchera ensemo, ekageenda ase omogondo. Baalamu agaaka etigere eria koyeirania ase enchera.
NUM 22:24 Naende omomalaika oria Omonene akageenda ase enchera yarenge engote gati y’emegondo y’emesabibu, ne chimbago nchiarenge ase chinsemo chionsi ibere.
NUM 22:25 Etigere eria egachia korora omomalaika oria Omonene, ekemigereria gochia orobago ang’e, ekabwaterania okogoro kwa Baalamu ase orobago, na Baalamu akayeaka naende.
NUM 22:26 Erio naende omomalaika Omonene akageenda bosio, agatenena aase aagote mono, ase ribaga ritarenge ri’okogobera gochia ensemo ya borio, gose eya bomosi.
NUM 22:27 Ekero etigere yarooche omomalaika oria, ekarara inse, na Baalamu oyeriinete mogongo igoro. Baalamu akaba nendamwamu enene mono, agaaka etigere eria nenyimbo yaye.
NUM 22:28 Eri’Omonene agakunora omonwa bw’etigere eria goika egakwana, ekaboria Baalamu, “Ngento ki nagokoreire goika kwang’akire chintunda echi isato?”
NUM 22:29 Baalamu akayeiraneria, “Nekiagera gwankoreire echeche. Onye nabwate omoro ase okoboko kwane, nanga nigo narenge kogoita.”
NUM 22:30 Naende etigere ekaboria Baalamu, “Inee! Inche tindi etigere yao, kwabeire gokondiina ase amatuko y’obogima bwao bwonsi goika rituko eri ria reero? Inee! Inche nana‐gokora egento buna eke ase ore?” Baalamu akairaneria, “Yaya.”
NUM 22:31 Eri’Omonene akaramokia Baalamu amaiso, na ere akarora omomalaika Omonene oteneine ase enchera gati, obwate omoyio o birende ase okoboko kwaye. Baalamu agekumba, agatung’ama inse, akaumama.
NUM 22:32 Omomalaika Omonene akaboria Baalamu, “Nase ki gwaakire etigere yao chintunda echi isato? Rora, inche nigo nacha kogotanga, ekiagera orogeendo oro okogeenda norw’ogosaria rore mamincha yane.
NUM 22:33 Korende etigire ero yandora, nero yeonchora gochia enchera ensemo chintunda isato. Ekeene, onye etigere eye eteonchora gochia ensemo korwa asende, nanga nigo nagoita okwe, ntige etigere ere moyo.”
NUM 22:34 Erio Baalamu agateebia omomalaika Omonene, “Inche nakorire ebibe, tinamanyete ng’a naye gwateneine gati y’enchera gontanga. Korende bono onye orogeendo rokororekana ng’a norobe ase ore, tiga ing’irane.”
NUM 22:35 Omomalaika Omonene agateebia Baalamu, “Genda amo n’abanto abwo, korende amang’ana aria ndagochike, naro oka ogochia gokwana.” Bono Baalamu akageenda amo nabanene baria ba Balaki.
NUM 22:36 Ekero Balaki aigwete ng’a Baalamu inchera are gocha, akageenda komoorototera agwo Ari, omochie orenge ang’e norooche rw’Arinoni, ase orobebe rwa Moabu.
NUM 22:37 Balaki akaboria Baalamu, “Inee! Naki otachete ekero natomete abanto gokorangeria? Nase ki otachete? Nigo gwakagete ng’a tingocha gokoa ogosika kogoisaine?”
NUM 22:38 Baalamu akamoiraneria, “Rora, bono nachire ase ore, nigo okagete ng’a inche nimbwate okobua nonya nogoke gokwana ring’ana ase ore? Ring’ana riria Nyasae aranteebie nario ndakwane.”
NUM 22:39 Erio Baalamu akageenda amo na Balaki, bagaika Kiriati‐Husoti.
NUM 22:40 Balaki akanyenya chiombe ne ching’ondi, akaa Baalamu amo nabanene barenge amo nere.
NUM 22:41 Rituko ria kabere mambia Balaki akaira Baalamu igoro ase Bamoti‐Baali, na korwa igoro agwo Baalamu akarora ensemo eyemo y’omoganda bw’Abaisraeli.
NUM 23:1 Baalamu akamoteebia Balaki, “Ng’agachere aiga ebisasimero bitano na bibere, naende ondetere chieri isan’aibere, ne chimingichi isan’aibere.”
NUM 23:2 Balaki agakora buna Baalamu amoteebetie, na abwo babere bakarua ekeng’wanso igoro ase kera egesasiimero, eeri eyemo na emingichi eyemo.
NUM 23:3 Baalamu agateebia Balaki, “Beera aa, otenene mbarabare ase ekeng’wanso kiao ki’ogosambwa; inche ’ngende korora gose ande Omonene nang’orokere. Kende gionsi aranteebie, ekio nakio ndagoteebie.” Baalamu agatiira gochia egetunwa igoro aarabu.
NUM 23:4 Nyasae agaika korwa igoro, akaumerana na Baalamu. Baalamu akamoteebia, “Naagachire ebisasimero bitano na bibere, naende narure igoro ase kera ekemo eeri eyemo na emingichi eyemo.”
NUM 23:5 Omonene agateebia Baalamu ring’ana agochia gokwana. Naende akamotoma airane ase Balaki namang’ana ayio ayio.
NUM 23:6 Baalamu akairana gochia ase Balaki, akamonyora oteneine mbarabare ase ekeng’wanso kiaye ki’ogosambwa, amo nabanene bonsi b’Abamoabu.
NUM 23:7 Baalamu agakwana obobani bwaye, agateeba: “Balaki, omorwoti o Moabu, ondetire korwa Siiria, korwa ase ebitunwa bia Moocha, oteebire: Inchuo, ondagererie abanto ba Yakobo, inchwo ogambie Abaisraeli.
NUM 23:8 Naki ’ndakore ndagererie oyo Nyasae ataragerereti? Naki ’ndakore ’ngambie oy’Omonene atagambeti?
NUM 23:9 Korwa aiga ase ebitare igoro nimbarooche, na korwa aiga ase ebitunwa nimbarigereretie. Abwo n’abanto bamenyete boka, beatananire korwa ase abanto b’ebisaku.
NUM 23:10 Ning’o oranyare kobara ororeria rwa Yakobo, abwo bare abange buna orotu rw’amaroba? Gose ning’o oranyare kobara nonya nenseemo ya inye y’Abaisraeli? Tiga inkwe buna oyomo bw’abanyene oboronge, na omoerio bw’amatuko ane obe buna oyoobo.”
NUM 23:11 Balaki akaboria Baalamu, “Ngento ki eke aye gwankoreire? Nigo nakorangeretie ng’a oche obaragererie ababisa bane, na rora, ribaga ri’ayio kwabasesenirie.”
NUM 23:12 Baalamu akamoiraneria, “Inee! Tiyangwenerete inyigwere na gokwana amang’ana ari’Omonene agonteebia nkwane?”
NUM 23:13 Balaki akamoteebia, “Inchuo, togende amo naye goika aase ande aao. Korwa aroro nonyare korora abare ang’e. Tokorora bonsi. Korwa aase agwo nobandagererie.”
NUM 23:14 Akamoira goika ase omogondo o Sofimu agwo ase egechuria gia Pisiga. Agwo Balaki akaagacha ebisasimero bitano na bibere, akarua eeri eyemo na emingichi eyemo igoro ase kera egesasiimero.
NUM 23:15 Baalamu agateebia Balaki, “Beera aa, otenene ensemo y’ekeng’wanso kiao ki’ogosambwa inche ’ngende aaria ng’umbu, toumerane n’Omonene.”
NUM 23:16 Omonene akamoorokera Baalamu, akamoteebia amang’ana arenge gochia gokwana, naende akamotoma airane ase Balaki namang’ana ayio ayio.
NUM 23:17 Baalamu akairana gochia ase Balaki, akamonyora oteneine mbarabare ase ekeng’wanso kiaye ki’ogosambwa, na abanene b’Abamoabu bateneine agwo amo nere. Balaki akamobooria, “Mang’ana ki Omonene akwanire?”
NUM 23:18 Baalamu agachaaka gokwana obobani bwaye, agateeba, “Inchuo aye Balaki, omwana o Sipori, ontegerere oigwe aya ’ngokwana!
NUM 23:19 Nyasae tari omonto, erinde akwane oborimo, gose tari Mwanyabaanto, erinde anyare koonchoka. Inee! Aya akwanire, takonyara koyakora? Gose, aya ateebire, takonyara koyaikerania?
NUM 23:20 Rora, inche nigo nachigetwe ng’a ’nsesenie; na ekero Nyasae asesenirie, inche tinkonyara koirania ogosesenigwa okwo.
NUM 23:21 Ere tarochi obobe ase Yakobo, tarochi bokong’u bonde ase Abaisraeli. Omonene, Nyasae obo, nigo are amo nabarabwo, igo bakoraria nomochengo ng’a omorwoti nareo.
NUM 23:22 Nyasae nere obarentire korwa Misiri; barabwo nigo babwate chinguru buna echi’eng’era.
NUM 23:23 Oborogi tibogokora gento ase abanto ba Yakobo, gose oboriori ase Abaisraeli. Nakwanwe igoro y’ abanto ba Yakobo, nabwo Abaisraeli: Rora aya Nyasae akorire!
NUM 23:24 Rigereria abanto abwo nigo banga buna endo eaberi ekoboka, na buna endo ekoimokerera igoro, teri korara goika eraria echi yatwarire, goika eranywa amanyinga ay’echi yaitire.”
NUM 23:25 Naende Balaki agateebia Baalamu, “Bono tobaisa kobaragereria, gose tobaisa kobasesenia nonya ng’ake.”
NUM 23:26 Korende Baalamu akamoiraneria, “Tinagoteebia ng’a amang’ana onsi Omonene agonteebia, ayio naro ’ndakore?”
NUM 23:27 Balaki agateebia Baalamu, “Bono inchwo ’nkoire aase ande aao. Aande gose Nyasae nanche obandagererie korwa aroro.”
NUM 23:28 Ase ayio Balaki akaira Baalamu gochia ase egechuria ki’egetunwa gia Peori, bakarigereria erooro inse.
NUM 23:29 Baalamu akamoteebia, “Ng’agachere aiga ebisasimero bitano na bibere, na ondetere chieri isan’aibere, ne chimingichi isan’aibere.”
NUM 23:30 Balaki agakora buna atebetigwe, akarua eeri eyemo amo n’emingichi eyemo ase kera egesasiimero.
NUM 24:1 Ekero Baalamu arooche ng’a Omonene nigo amoganetie asesenie Abaisraeli tagendete naende ase okorigia oboringoria buna chingaki chiria chi’eritang’ani, korende akaonchora obosio bwaye gochia ase erooro.
NUM 24:2 Agachia koimokia amaiso, aye, akarora Abaisraeli batoorete egesaku ase egesaku. Erio Omoika o Nyasae ogaacha igoro ase are.
NUM 24:3 Agwo Baalamu agakwana obobani obo: “Amang’ana aya naro inche Baalamu, mosinto o Beori, ’ngokwana amang’ana aya nay’ane, inche omonto oramokiigwe amaiso.
NUM 24:4 Aya namang’ana y’omonto okoigwa buya aya Nyasae agoteeba, oyo okorora amaroro akorwa ase ere oria Omonguru, oyogotung’ama inse na koramokigwa amaiso aye.
NUM 24:5 Inwe abanto ba Yakobo, chiema chiaino naki chire chingiya! Inwe Abaisraeli aase momenyete, naki are aagiya mono!
NUM 24:6 Igo mogwekaine omweya orambogete gochia aare, gose emegondo ere mbarabare y’orooche, nigo more buna emegaka Omonene asimegete. Gose emecharake ere ase amaache mbarabare.
NUM 24:7 Amache amaange naiteke korwa ase chinyongo chiabo na oroiboro rwabo nigo roraabe oronge mono. Omorwoti obo nabe omonene goetania Agagi, na oborwoti bwaye inabotogigwe mono.
NUM 24:8 Nyasae nere obarentire korwa Misiri, chinguru chiabo nigo chire buna echi’eng’era. Barabwo mbasirie abanto abare mamincha yabo, babune amauga y’emebere y’ababisa babo, na baabarase ne chinsara chiabo.
NUM 24:9 Abaisraeli nigo batung’aime inse buna endo, buna endo eaberi, ning’o oraabe noboremu abature? Asesenigwe omonto oria okobasesenia inwe, na aragererigwe omonto oria okobaragereria inwe.”
NUM 24:10 Ase amang’ana ayio Balaki akaba n’endamwamu enene ase Baalamu, agaaka chinkobi, akamoteebia, “Nigo nakorangeretie ng’a oragererie ababisa bane, na rora, bono aye kwabasesenirie chintunda echi isato.
NUM 24:11 Bono irana gochia bwoo. Inche igo narengereretie gokoa ogosika okonene, korende Omonene okorinire, tonyora ogosikwa okwo.”
NUM 24:12 Baalamu agateebia Balaki, “Inee! Tinateebetie abanto baria gwatomete ase inde ng’a
NUM 24:13 Balaki naisa kong’a enyomba yaye eichire ne chifeta, ne chitaabu, tinkonyara kwanga koigwera amang’an’Omonene anchikiire, na tingokora gento kende ase ogwancha kwane, abe amabe, gose amaya. Ay’Omonene agoteeba, ayio naro ngwenerete ’nkore.
NUM 24:14 “Bono ’nkoirana inde gochia ase abanto bane. Inchuo ’nkomanyie egento Abaisraeli barakore ase abanto bao ase amatuko agochia goocha.”
NUM 24:15 Erio Baalamu agakwana obobani obo: “Amang’ana aya inche Baalamu, mosinto o Beori, ’ngokwana, amang’ana aya nay’ane, inche omonto oramokiigwe amaiso.
NUM 24:16 Aya namang’ana y’omonto okoigwa buya aya Nyasae agoteeba, naende onyorire okomanya korwa ase oria ore Igoro Mono. Na okorora amaroro akorwa ase oria Omobui, oyogotung’ama inse na koramokigwa amaiso.
NUM 24:17 Namororire, korende tari bono; namorigereirie, korende tari ang’e. Eng’enang’eni neoroke korwa ase egati y’ abanto ba Yakobo, na enyimbo y’obogambi neoroke korwa ase Abaisraeli. Nesenyente chintakunero chi’emetwe y’Abamoabu, neiyerie abanto b’ororeeria rwa Seti.
NUM 24:18 Ense ya Edomu nebugwe eirwe, Edomu nebugwe ebe eyabo, eyio nense y’ababisa babo. Abaisraeli ’mbagenderere koba n’okobua.
NUM 24:19 Omogambi naoroke korwa ase egati y’ abanto ba Yakobo asirie abanto batameire emechie banyore oborendi.”
NUM 24:20 Erio Baalamu akarigereria Abaameleki, agakwana obobani obo: “Abaameleki nabwo barenge ab’eritang’ani ase ebisaku, korende ase omoerio nabasirigwe kegima.”
NUM 24:21 Naende akarigereria Abakeni, agakwana obobani obo: “Obomenyo bwabo nabogenderere kobao, buna egeswa keagachire ase engako y’egetare.
NUM 24:22 Korende nonya naboigo, Abakeni nabasirigwe, ekero Abaasuri barabaire babe abasibwa.”
NUM 24:23 Baalamu akagenderera gokwana obobani bwaye: “Obee! Ning’o oranyare koba moyo ekero Nyasae arakore aya?
NUM 24:24 Abanto ’mbachiche ne chimeeri korwa ase engegu ya Kitimu, nabarabwo ’mbachaande Abaasuri na Abaeberi, korende barabwo abanyene ’mbasirigwe boigo.”
NUM 24:25 Erio Baalamu akaimoka, akairana bwoye, na Balaki nere akabwatia enchera, akageenda bwoye.
NUM 25:1 Ekero Abaisraeli batoorete agwo Sitimu, abanto bagachaaka gokora obotomani n’abakuungu b’Abamoabu.
NUM 25:2 Abwo bakarangeria Abaisraeli bagende ase emeyega y’ebing’wanso yarenge gokorerwa chinyasae chiabo, na barabwo bakabiria, naende bagasasiima chinyasae chi’Abamoabu.
NUM 25:3 Abaisraeli bakabwatana n’enyasae yarenge korokwa Baali‐Peori, bakayesasiima. Omonene akaba n’endamwamu enene ase bare.
NUM 25:4 Erio agateebia Musa, “Renta abatang’ani bonsi b’Abaisraeli, obasunge agwo ase obosio bwane erioba ribasambe, erinde endamwamu yane enene etige Abaisraeli.”
NUM 25:5 Erio Musa agateebia abagaambi b’Abaisraeli, “Kera oyomo ase more, tiga aite abanto baye bonsi baria babwatanire na Baali‐Peori.”
NUM 25:6 Omoisraeli oyomo agacha akarentana omokungu oyomo bw’Abamidiani ase eamate yaye, ase obosio bwa Musa amo nomoganda bwonsi kobateneine agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, bakorera.
NUM 25:7 Finehasi, mosinto bw’Eleazari o Aroni Omokuani, akaimoka korwa ase omoganda bw’Abaisraeli, akabogoria ritimo,
NUM 25:8 akabwatia omonto oria gochia ase akanyomba ka ime, akababeta ritimo bonsi babere, Omoisraeli oria amo nomokuungu oria, ase chinda chiabo. Ase igo amaakwa aria agatiga goita Abaisraeli.
NUM 25:9 Korende abanto abakwete ase ogoakwa okwo nigo babete chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
NUM 25:10 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 25:11 “Finehasi, mosinto bw’Eleazari o Aroni Omokuani, nere ogera endamwamu yane yatigire Abaisraeli, ekiagera ere aba ne risemi buna inche inde ne risemi ase egati y’ abanto aba. Ase ayio tinasiretie bonsi ase risemi riane.
NUM 25:12 Ase ayio, moteebie ng’a, ’ngokora inde nere okobwatana kwane kw’omorembe.
NUM 25:13 Okobwatana okwo kw’omorembe ’nkobe ase are ere, na ase ororeria rw’aye, okobwatana kwa botambe kw’obokuani, ekiagera abeete ne risemi ase engencho yane, inche Nyasae oye, naende agakora okobwatanigwa ase Abaisraeli.”
NUM 25:14 Omoisraeli oria oitetwe amo nomokuungu Omomidiani nigo arenge korokwa Simuri, mosinto o Salu, omotang’ani bw’eamate yaye ase egesaku gia Simioni.
NUM 25:15 Omokungu oria bw’Abamidiani oitetwe ere nigo arenge korokwa Kosibi. Suri ise nere orenge omotang’ani bwe chiamate chinde chi’Abamidiani.
NUM 25:16 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 25:17 “Umokera Abamidiani, obasirie,
NUM 25:18 ekiagera barabwo baabachandire ase okobaebereria gosasiima Peori, na ase amang’ana a Kosibi, omosubati oria bw’omonene bw’Abamidiani. Omosubati oria obo oitetwe ase rituko riria amaakwa achete ase engencho ya Peori.”
NUM 26:1 Ekaba magega amaakwa aria gaetire, Omonene agakwana na Musa na Eleazari, omomura o Aroni Omokuani, akabateebia,
NUM 26:2 “Mobare omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, eamate ase eamate. Moriike, abanto bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, abwo baranyare korwana esegi.”
NUM 26:3 Erio Musa na Eleazari Omokuani bagakwana n’abanto baria ase enyancha enyomo ya Moabu, ase orooche rwa Yorodani, kororia Yeriko, akabateebia,
NUM 26:4 “Riika abanto bonsi abakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, buna Omonene achiigete Musa.” Abaisraeli abwo barwete ense ya Misiri nabwo aba.
NUM 26:5 Rubeni nere orenge omomura omotangi o Israeli. Ase egesaku kiaye nigo chiarenge chiamate echi: Abahanoki, abarwete ase Hanoki, na Abapalu, abarwete ase Palu,
NUM 26:6 na Abahezironi, abarwete ase Hezironi, na Abakarimi, abarwete ase Karimi.
NUM 26:7 Echi nachio chiamate chi’egesaku kia Rubeni. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo ene na isato, na amagana atano abere, na merongo etato (43,730).
NUM 26:8 Ororeria rwa Palu n’Eliabu
NUM 26:9 amo nabana baye: Nemweli, na Datani, na Abiiramu. (Aba nabwo Datani na Abiiramu bachoretwe korwa ase omoganda. Barabwo bakaamererania na Musa na Aroni, bakaba ase ekeombe gia Kora, ekero baamereranetie n’Omonene.
NUM 26:10 Riroba rikabwereka rikabamera amo na Kora, ekero omorero osambete na gosiria abanto amagana abere, na merongo etano. Ayio akaba ekiorokererio ki’ogokuurera.
NUM 26:11 Korende abana ba Kora barabwo tibaitetwe.)
NUM 26:12 Ase egesaku gia Simioni nigo chiarenge chiamate echi: Abaanemweli, abarwete ase Nemweli, na Abayamini, abarwete ase Yamini, na Abayakini, abarwete ase Yakini,
NUM 26:13 na Abazera, abarwete ase Zera, na Abasauli, abarwete ase Saulo.
NUM 26:14 Echi nachio chiamate chi’egesaku gia Simioni. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo ebere na ibere, na amagana abere (22,200).
NUM 26:15 Ase egesaku kia Gadi nigo chiarenge chiamate echi: Abazefoni, abarwete ase Zefoni, na Abahagi, abarwete ase Hagi, na
NUM 26:16 Abasuni, abarwete ase Suni, na Abaosini, abarwete ase Osini, na Abaeri, abarwete ase Eri,
NUM 26:17 na Abaarodi, abarwete ase Arodi, na Abaareli, abarwete ase Areli.
NUM 26:18 Echi nachio chiamate chi’egesaku kia Gadi. Abaabaretwe nigo barenge chilifi emerongo ene, na amagana atano (40,500).
NUM 26:19 Basinto ba Yuda, Eri na Onani, bagakwera agwo ase ense ya Kaanani.
NUM 26:20 Ase egesaku kia Yuda nigo chiarenge chiamate echi: Abasela, abarwete ase Sela, na Abaperisi, abarwete ase Peresi, na Abazera, abarwete ase Zera.
NUM 26:21 Chiamate chia Peresi nigo chiarenge: Abahezironi, abarwete ase Hezironi, na Abahamuli, abarwete ase Hamuli.
NUM 26:22 Echi nachio chiamate chi’egesaku kia Yuda. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etano ebere na isano nemo, na amagana atano (76,500).
NUM 26:23 Ase egesaku gia Isakaru nigo chiarenge chiamate echi: Abatola, abarwete ase Tola, na Abapua, abarwete ase Pua,
NUM 26:24 na Abayasubu, abarwete ase Yasubu, na Abashimuroni, abarwete ase Shimuroni.
NUM 26:25 Echi nachio chiamate chi’egesaku gia Isakaru. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etano nomo na inye, n’amagana atato (64,300).
NUM 26:26 Ase egesaku gia Sabuloni nigo chiarenge chiamate echi: Abaseredi, abarwete ase Seredi, na Abaeloni, abarwete ase Eloni, na Abayaleeli, abarwete ase Yaleeli.
NUM 26:27 Echi nachio chiamate chi’egesaku gia Sabuloni. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etano nomo na amagana atano (60,500).
NUM 26:28 Ebisaku bia Yusufu nebi’abamura baye babere, Manase na Efraimu.
NUM 26:29 Ase egesaku kia Manase nao eamate ya Makiri yarwete. Makiri nere orenge ise Gileadi, na korwa ase are nao Abagileadi barwete.
NUM 26:30 Ase ororeria rwa Gileadi nigo chiarenge chiamate echi: Abaieseri, abarwete ase Ieseri, na Abaheleki, abarwete ase Heleki,
NUM 26:31 Abaasirieli, abarwete ase Asirieli, na Abasekemu, abarwete ase Sekemu,
NUM 26:32 na Abasemida, abarwete ase Semida, na Abaheferi, abarwete ase Heferi.
NUM 26:33 Selofehadi, mosinto o Heferi, tabwate abana abamura, korende nabana abaiseke boka abwate, na amarieta y’abaiseke abwo naro aya: Mala, na Nuhu, na Hogila, na Milka, na Tirisa.
NUM 26:34 Echi nachio chiarenge chiamate chi’egesaku kia Manase. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etano na ibere, na amagana atano abere (52,700).
NUM 26:35 Ase egesaku gi’Efraimu nigo chiarenge chiamate echi: Abasutela, abarwete ase Sutela, na Ababeekeri, abarwete ase Bekeri, na Abatahani, abarwete ase Tahani.
NUM 26:36 Sutela nigo arenge ise Erani, na korwa ase are nao Abaerani barwete.
NUM 26:37 Echi nachio chiamate chi’egesaku gia Efraimu. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etato na ibere, na amagana atano (32,500). Aba nabwo barenge abana ba Yusufu ne chiamate chiabo.
NUM 26:38 Ase egesaku gia Benjamini nigo chiarenge chiamate echi: Ababela, abarwete ase Bela, na Abaasibeli, abarwete ase Asibeli, na Abaahiramu, abarwete ase Ahiramu,
NUM 26:39 na Abasefufamu, abarwete ase Sefufamu, na Abahufamu, abarwete ase Hufamu.
NUM 26:40 Abamura ba Bela nabwo Aridi na Naamani. Korwa ase Aridi nao Abaaridi barwete, na korwa ase Naamani nao Abanaamani barwete.
NUM 26:41 Echi nachio chiarenge chiamate chi’egesaku gia Benjamini Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo ene na isano, na amagana atano na rimo (45,600).
NUM 26:42 Ase egesaku gia Dani nigo chiarenge chiamate chi’Abasuhamu, abarwete ase Suhamu. Aba nabwo abanto b’egesaku gia Dani ase chiamate chiabo.
NUM 26:43 Abarwete ase chiamate chi’Abasuhamu nigo barenge chilifu emerongo etano nomo na inye, na amagana ane (64,400).
NUM 26:44 Ase egesaku gi’Aseri nigo chiarenge chiamate echi: Abaimuna, abarwete ase Imuna, na Abaisibi, abarwete ase Isibi, na Ababeria, abarwete ase Beria.
NUM 26:45 Abamura ba Beria nabwo Heberi ase eamate y’Abaheberi yarwete, na Malikieli, ase eamate y’Abamalikieli yarwete.
NUM 26:46 Omwana omoiseke o Aseri nigo arenge korokwa Sera.
NUM 26:47 Echi nachio chiamate chi’egesaku gi’Aseri. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo etano na isato, na amagana ane (53,400).
NUM 26:48 Ase egesaku kia Nafutali nigo chiarenge chiamate echi: Abayaseli, abarwete ase Yaseli, na Abaguni, abarwete ase Guni,
NUM 26:49 na Abayeseri, abarwete ase Yeseri, na Abasilemu, abarwete ase Silemu.
NUM 26:50 Echi nachio chiamate chi’egesaku kia Nafutali. Abaabaretwe nigo barenge chilifu emerongo ene na isano, na amagana ane (45,400).
NUM 26:51 Abanto bonsi b’Abaisraeli abarigetwe nigo barenge chilifu amagana atano nomo na eyemo, na amagana atano abere na merongo etato (601,730).
NUM 26:52 Omonene agateebia Musa,
NUM 26:53 Aatananere abanto aba chingongo chibe emiando yabo. Ochiatanane kobwatekana nomobaro bw’ abanto.
NUM 26:54 Egesaku kere ekenene keegwe orogongo oronene robe omwando obo, na egesaku kere egeke keegwe orogongo oroke robe omwando obo. Kera egesaku nakeegwe omwando oye koreng’ana nomobaro obo.
NUM 26:55 Ense yaatananwe ase ogoakerwa obomera. Abanto mbanyore omwando koreng’ana nomobaro bw’amarieta ’ebisaku bie chisokoro chiabo.
NUM 26:56 Koreng’ana buna obomera boragwere abanto ba kera egesaku, ekenene gose egeke, nabo baranyore omwando obo.
NUM 26:57 Ase egesaku kia Lawi nigo chiarenge chiamate echi: Abagerisoni, abarwete ase Gerisoni, na Abakohati, abarwete ase Kohati, na Abamerari, abarwete ase Merari.
NUM 26:58 Echi nachio chiamate chi’egesaku kia Lawi: Eamate y’Abalibini, na ey’Abaheburoni, na ey’Abamali na ey’Abamusi, na ey’Abakora. Kohati nere orenge ise Amuramu.
NUM 26:59 Moka Amuramu nigo arenge korokwa Yokebedi, mosubati o Lawi, oria oiboreretwe Lawi agwo ase ense ya Misiri. Omokungu oria akamoiborera Amuramu abana aba: Aroni, na Musa, na Miriamu, omoiseke omwabo.
NUM 26:60 Basinto ba Aroni nabwo aba: Nadabu, na Abihu, na Eleazari, na Itamari.
NUM 26:61 Korende Nadabu na Abihu bagakwa ekero baruete ogosambwa kw’engeencho eng’ao otachiikiri ase obosio bw’Omonene.
NUM 26:62 Kera omonto omosacha ase egati yabo oyo konya okoorire omotienyi oyomo na goetania nigo abaretwe. Barabwo nigo barenge chilifu emerongo ebere na isato (23,000). Abanto aba tibaabaretwe amo n’Abaisraeli bande, ekiagera tibaetwe omwando ase egati y’Abaisraeli.
NUM 26:63 Abanto aba nabwo Musa na Eleazari Omokuani bariigete ekero baabarete Abaisraeli agwo ase enyancha enyomo ya Moabu, ase Yorodani kororia Yeriko.
NUM 26:64 Korende ase egati y’ abanto aba onde tarengeo, nonya noyomo, ase baria Musa na Aroni Omokuani baabarete agwo ase erooro ya Sinai.
NUM 26:65 Omonene nakwanete igoro y’abwo, “Barabwo nigo barakwere ase erooro.” Omonto onde tagotigara ore moyo nonya noyomo, otatiga Kalebu, mosinto o Yefune, na Yoshua, mosinto o Nuni.
NUM 27:1 Ase engaki eyio abaiseke ba Selofehadi, mosinto o Heferi o Gileadi, o Makiri, o Manase bagaacha. Aba nigo barwete ase chiamate chia Manase, mosinto o Yusufu, na amarieta abo naro aya: Mala, na Nuhu, na Hogila, na Milka, na Tirisa.
NUM 27:2 Barabwo bagaacha ase obosio bwa Musa, na obwa Eleazari Omokuani, na ase amasio y’abatang’ani, na ase omoganda bwonsi, bagatenena agwo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano, bagateeba,
NUM 27:3 “Tata nigo akwerete agwo ase erooro. Ere tarenge ase egati y’ekeombe keria giasangererekanete amo gekaba mamincha y’Omonene, ase abwo barenge ase ensemo ya Kora, korende ere nigo akwete ase engencho y’ebibe biaye omonyene. Ekero akwete tatigete abana abamura
NUM 27:4 Nase ki erieta ria tata rigosirigwa korwa ase eamate yaye ekiagera tabwate abana abamura? Toe naintwe omwando ase egati y’abamura bamwabo tata.”
NUM 27:5 Musa akaira amang’ana abo ase obosio bw’Omonene,
NUM 27:6 n’Omonene akamoteebia,
NUM 27:7 “Abaiseke ba Selofehadi nekeene bakoboria. Bae omwando obo ase egati ya bamura bamwabo ise. Tiga omwando o ise obe oyobo.
NUM 27:8 Naende oteebie Abaisraeli ng’a omonto karakwe, onye ere tabwati omwana omomura, omwando bw’omonto oyio omwana oye omoiseke ayoire.
NUM 27:9 Onye omonto oyio tabwati nonya nomwana omoiseke, omwando oye abamura bamwabo bayoire.
NUM 27:10 Onye omonto oyio tabwati abamura bamwabo, omwando oye oirwe nabamura bamwabo ise.
NUM 27:11 Na onye omonto oyio tabwati abamura bamwabo ise, omwando oye oirwe nomoamate oye ore ang’e. Okwo nigo koraabe ogochika kw’oboronge ase Abaisraeli, buna inche Omonene nagochiikire.”
NUM 27:12 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia, “Tiira gochia igoro ase egetunwa eke ki’Abarimu, na origererie ense naeire Abaisraeli.
NUM 27:13 Ekero kwayerorire, aye nigo orasangererekane amo n’abanto bao buna Aroni omino asangererekanete amo n’abanto baye,
NUM 27:14 ekiagera timwaigwerete ring’ana riane agwo ase erooro ya Sini, rituko riria omoganda bwonsi bwemurunganetie, gose timwaorogetie ng’a inche nomochenu inde, ekero mware kobochorera abanto amaache.” (Aya namaache a Meriba ya Kadeshi ase erooro ya Sini).
NUM 27:15 Musa agakwana n’Omonene akabora,
NUM 27:16 “Aye Omonene Nyasae, aye oyokorua obogima ase abanto bonsi, chora omonto oraraae omoganda oyo,
NUM 27:17 omonto oranyare gotang’ana abanto kobagosoka na kobakoirana, erinde omoganda bw’ abanto ba Omonene tobaisa koba buna ching’ondi chitari nomorisia.”
NUM 27:18 Omonene agateebia Musa, “Ira Yoshua, mosinto o Nuni, omonto oyio omoika one ore ime yaye, erio omobekere amaboko.
NUM 27:19 Omorente atenene ase obosio bw’Eleazari Omokuani, na ase amasio y’omoganda bwonsi bw’ abanto, erio ase amasio abo omorarie ng’a nere oirire ribaga ria’o.
NUM 27:20 Omoe okobua buna okwao, erio nario omoganda bwonsi bw’Abaisraeli oramoigwere.
NUM 27:21 Yoshua abe ogotenena ase obosio bw’Eleazari Omokuani, na Eleazari abe okomonogeri oye ase Urimu, agwo ase obosio bwane amanye ogwancha kwane. Yoshua amo nomoganda bwonsi bw’Abaisraeli nigo barakore emeremo yabo yonsi buna Eleazari arabachiike.”
NUM 27:22 Musa akaira Yoshua buna Omonene konya amochiikire, akamorenta ase obosio bw’Eleazari Omokuani nomoganda bwonsi.
NUM 27:23 Naende akabeeka amaboko aye igoro ase omotwe o Yoshua, akamwatanana, akamobeka ase ribaga riaye, buna Omonene konya amochikiire goetera ase Musa.
NUM 28:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 28:2 “Kwana n’Abaisraeli obachike ng’a ase ekero keria gechiikire goika banduere ebing’wanso na okoruegwa kw’endagera kogosambwa nomorero kore ne rimisu rigiya rikongwenera.
NUM 28:3 “Obateebie: Eke nakio ekeng’wanso kegosambwa nomorero moramoruere Omonene: Kera rituko botambe morue chimanwa chimingichi ibere, echiakoorire omwaka oyomo, chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 28:4 Eyemo y’echio oyerue mambia, na eyende mogoroba.
NUM 28:5 Kera eyemo oyerue amo n’okoruegwa kw’endagera, ebimunu bibere bi’obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta amitire korwa ase amazeituni egetuba ekemo.
NUM 28:6 Ekio nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, ekio Musa aruete ritang’ani agwo ase egetunwa gia Sinai gekaba rimisu rigiya, ekeng’wanso kegosambwa nomorero ase Omonene.
NUM 28:7 Orue okoruegwa gw’ekenyugwa egetuba ekemo, amo nemingichi eria entang’ani. Ekenyugwa eke egetindi keraumorwe agwo Aase Aachenu, ase obosio bw’Omonene.
NUM 28:8 Emingichi eria ya kabere oyerue mogoroba amo n’okoruegwa kw’endagera, na ogw’ekenyugwa, buna kwaruete eria ya mambia. Eke nekeng’wanso kegosambwa nomorero, kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.”
NUM 28:9 Ase rituko ri’Esabato morue chimanwa chimingichi ibere, echiakoorire omwaka oyomo, chitari na kemocho ase emebere yabo. Amo nachirochio morue obosie obonuke ebimunu bine bwochoganirie amaguta y’amazeituni, bibe okoruegwa kw’endagera. Morue boigo okoruegwa gw’ekenyugwa gochiikire.
NUM 28:10 Eke nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera Esabato gekoruegwa amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, na okoruegwa gw’ekenyugwa gochiikire amo.
NUM 28:11 Ase rituko rie ritang’ani ria kera omotienyi mobe mokorua ekeng’wanso ki’ogosambwa ase Omonene. Morue chieri chinsae ibere, na emingichi eyemo, ne chimanwa chimingichi isan’aibere, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi echitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 28:12 Morue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta y’amazeituni. Amo na kera eeri morue obosie ebimunu bitano na kemo, na amo nemingichi eria obosie ebimunu bine,
NUM 28:13 na amo na kera emanwa emingichi, obosie ebimunu bibere. Ebing’wanso ebio bi’ogosambwa nigo bire okoruegwa kw’endagera kore ne rimisu rigiya kogosambwa n’omorero ase Omonene.
NUM 28:14 Ekenyugwa gekoruegwa amo na kera eeri nigo kerabe edivai ebituba bibere, na amo nemingichi eria, edivai egetuba ekemo na ekeng’ese, na amo na kera emanwa emingichi edivai egetuba ekemo. Eke ’nkebe ekeng’wanso ki’ogosambwa gekoruegwa kera omotienyi ase emetienyi yonsi y’omwaka.
NUM 28:15 Amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko na okoruegwa gw’ekenyugwa, morue egoree eyemo ase Omonene, ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
NUM 28:16 Rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani nerituko ri’Epasaka y’Omonene.
NUM 28:17 Ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi oyio nario Rituko Rinene. Ase amatuko atan’abere morie emagaati etabekiri memera.
NUM 28:18 Ase rituko rie ritang’ani mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko ase rituko erio.
NUM 28:19 Morue ekeng’wanso ki’ogosambwa kegosambwa nomorero ase Omonene, chieri chinsae ibere, na emingichi eyemo, ne chimanwa chimingichi isano na ibere echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 28:20 Naende morue okoruegwa kw’endagera obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta: Amo na kera eeri ensae morue obosie ebimunu bitano na kemo, na amo nemingichi eria obosie ebimunu bine,
NUM 28:21 na amo na kera eyemo ye chimanwa chimingichi chiria isan’aibere obosie ebimunu bibere.
NUM 28:22 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe ase ogokora okobwatanigwa ase more.
NUM 28:23 Igo morarue ebinto ebi amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko botambe.
NUM 28:24 Ase enchera eyio kera rituko, ase amatuko atano na abere, mobe mokoruera Omonene okoruegwa kw’endagera kogosambwa nomorero, kere ne rimisu rigiya rikomogwenera. Morue okoruegwa okwo amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa gw’ekenyugwa gochiikire.
NUM 28:25 Ase rituko ria gatano na kabere mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko ase rituko erio.
NUM 28:26 Ase rituko rie ritang’ani rie rigesa, ekero moraabe mokorenta okoruegwa kw’endagera enyia ase Omonene, ase Rituko Rinene rie Chichuma, ’namobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko ase rituko erio.
NUM 28:27 Morue chieri chinsae ibere, na emingichi eyemo, amo ne chimanwa chimingichi isano na ibere, echiakoorire omwaka oyomo. Echi nchibe ekeng’wanso ki’ogosambwa kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.
NUM 28:28 Amo nekeng’wanso ekio morue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta ’amazeituni. Amo na kera eeri morue obosie ebimunu bitano na kemo, na amo nemingichi eria obosie ebimunu bine,
NUM 28:29 na amo na kera eyemo ye chimanwa chimingichi chiria isano na ibere obosie ebimunu bibere.
NUM 28:30 Naende morue egoree eyemo ase ogokora okobwatanigwa ase more.
NUM 28:31 Morue ekeng’wanso ekio amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera. Ching’iti echio chionsi chi’ebing’wanso chibe chitari na kemocho ase emebere yabo, chiruegwe amo n’okoruegwa gw’ekenyugwa gochiikire amo.
NUM 29:1 Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatano na kabere ’namobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko. Rituko erio nigo rirabe rituko ri’okobugia ebiroria.
NUM 29:2 Morue eeri ensae eyemo, na emingichi enene eyemo, ne chimingichi chimanwa isano na ibere, echiakoorire omwaka oyomo, chitari na kemocho ase emebere yabo, chibe ekeng’wanso ki’ogosambwa kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.
NUM 29:3 Amo nekeng’wanso ekio morue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta: Amo neeri eria morue obosie ebimunu bitano na kemo, na amo nemingichi eria obosie ebimunu bine,
NUM 29:4 boigo ase kera eyemo ye chimanwa ye chimingichi chiria isano na ibere, obosie ebimunu bibere.
NUM 29:5 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe ase ogokora okobwatanigwa ase more.
NUM 29:6 Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa ki’Omotienyi Omoyia, amo n’okoruegwa kw’endagera gochiikire, na ekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko na okoruegwa kw’endagera na ogw’ekenyugwa gokorentwa amo nebio, koreng’ana nomoroberio ochiikire. Ebinto ebio bire ne rimisu rigiya, okoruegwa kogosambwa nomorero ase Omonene.
NUM 29:7 Ase rituko ria ikomi ri’omotienyi oyio o gatan’akabere, mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Mobe mokweng’ata na gweitia. Timokora emeremo ende yonsi.
NUM 29:8 Morue eeri ensae eyemo, na emingichi eyemo, ne chimanwa chimingichi isan’aibere, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo. Echio nchibe ekeng’wanso ki’ogosambwa kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.
NUM 29:9 Amo nachirochio morue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta. Amo neeri eria morue obosie ebimunu bitan’akemo, na amo nemingichi eria obosie ebimunu bine,
NUM 29:10 na amo na kera eyemo ye chimanwa chimingichi, chiria isan’aibere, obosie ebimunu bibere.
NUM 29:11 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe, kementwe ase ekeng’wanso ki’ogokora okobwatanigwa, na ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:12 Ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi o gatano na kabere mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ende yonsi, korende morende Rituko Rinene ri’Omonene ase engaki y’amatuko atano na abere.
NUM 29:13 Morue chieri ikomi na isato, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari ne kemocho ase emebere yabo. Echio nchibe ekengwanso kegosambwa nomorero, kere ne rimisu rigiya rikogwenera Omonene.
NUM 29:14 Amo nechio morue okoruegwa kw’endagera, obosie obonuke bwochoganirie n’amaguta. Amo na kera eyemo ye chieri chiria ikomi na isato morue obosie ebimunu bitan’akemo, na amo na kera eyemo ye chimingichi chiria ibere obosie ebimunu bine,
NUM 29:15 na amo na kera eyemo ye chimanwa chimingichi chiria ikomi na inye obosie ebimunu bibere.
NUM 29:16 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:17 Rituko ria kabere morue chieri chinsae ikomi na ibere, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:18 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire koruerwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chimingichi chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:19 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko. Morue n’okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:20 Rituko ria gatato morue chieri ikomi nemo, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:21 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chimingichi chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:22 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:23 Rituko ria kane morue chieri ikomi, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:24 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:25 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:26 Rituko ria gatano morue chieri kianda, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:27 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chimingichi chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:28 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:29 Rituko ria gatano na rimo morue chieri isano na isato, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:30 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chimingichi chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:31 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:32 Rituko ria gatan’akabere morue chieri isan’aibere, ne chimingichi ibere, ne chimanwa chimingichi ikomi na inye, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
NUM 29:33 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo ne chieri chiria, ne chimingichi chiria, ne chimanwa chimingichi chiria koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:34 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:35 Rituko ria gatano na gatato goika mobe nomosangererekano bwatananire ase ogosasiima. Timokora emeremo ya kera rituko ase rituko erio.
NUM 29:36 Morue eeri eyemo, na emingichi eyemo, ne chimanwa chimingichi isan’aibere, echiakoorire omwaka oyomo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo. Echi nachibe ekeng’wanso kegosambwa nomorero ase Omonene, kebe ne rimisu rigiya rikomogwenera.
NUM 29:37 Mochirue amo n’okoruegwa kw’endagera na okw’ebinyugwa gochiikire koruegwa amo neeri eria, na emingichi eria, ne chimanwa chimingichi chiria, koreng’ana nomobaro obo. Boigo mochirue koreng’ana nomoroberio ochiikire.
NUM 29:38 Naende morue egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Ebing’wanso ebio bimentwe ase ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa gochiikire amo nabirobio.
NUM 29:39 Ebing’wanso ebio amo n’okoruegwa okwo goika mobirue ase Omonene ase chingaki chi’Amatuko aino Amanene achorire. Nabirobio bimentwe ase ebing’wanso biaino mwariete chiira ng’a morue, na ebing’wanso bi’ogwancha, onye nebing’wanso bi’ogosambwa, gose okoruegwa kw’endagera, gose okw’ebinyugwa, gose ebing’wanso bi’omorembe.
NUM 29:40 Musa agateebia Abaisraeli amang’ana onsi buna Omonene konya amochiikire.
NUM 30:1 Musa agakwana nabatang’ani b’ebisaku bi’Abaisraeli, akabateebia, “Aya nar’Omonene achiikire:
NUM 30:2 Ekero omonto akoria eira ase Omonene, gose agotiana ng’a netange korwa ase egento gete, tagosaria eira eria yaye. Goika akore na goikerania buna akwanete.
NUM 30:3 “Ekero omoiseke otarasoka korwa ase omochie o ise akoria eira ase Omonene, gose gotiana ng’a netange korwa ase egento gete,
NUM 30:4 na ise karaigwe igoro y’eira eria y’omoiseke oye, korende takwana ring’ana, eira eria negenderere kobao. Kera egento omoiseke oria akwanire goika ageikeranie.
NUM 30:5 Korende onye ise ase rituko riria araigwe ring’ana igoro y’eira eria na tayianchera, omoiseke oria tagwenereti koyeikerania. Omonene naabere omoiseke oria, ekiagera ise nangete ng’a eira eria tekobao.
NUM 30:6 “Omoiseke oria onye onyuomirwe nomosaacha ritang’ani ataraikerania eira ariete, gose amang’ana akwanete ase ogotarengereria,
NUM 30:7 goika aikeranie onsi. Aya nigo arakoreke onye omosacha oye ase rituko riria aigwete amang’ana y’eira eria agakira, takwana ing’ana rinde rionsi.
NUM 30:8 Korende onye omosacha oye ase rituko riria araigwe amang’ana y’eira eria tayianchera, erio eira eria omokungu oyio ariete, na amang’ana aya akwanete atarengereretie buya, tagoikeranigwa, n’Omonene naabere omokungu oyio.
NUM 30:9 “Korende eira ende yonsi, gose amang’ana ande onsi omokungu omotakaanwa, gose oyotiganire nomosaacha oye arierete eira, gose aya atianete, goika aikeranigwe.
NUM 30:10 “Onye omokungu ore bwoye ase omosacha oye oriete eira, gose agatiana ng’a netange korwa ase egento gete,
NUM 30:11 na omosacha oye oyaigure, korende takwana ing’ana rinde rionsi, gose komokania, omokungu oyio goika akore na goikerania kera egento akwanete.
NUM 30:12 Korende onye omosacha oye okwanga eira yaye gose ogotiana kwaye, na kobikora bibe bosa ase rituko riria akoyaigwa, amang’ana yomokuungu oria akwanete tagoikeranigwa. Omonene naabere omokungu oria, ekiagera omosacha oye bwangire ng’a taikerania eira eria, gose ogotiana koria.
NUM 30:13 Eira ende yonsi, gose ogotiana konde gwonsi kw’ogwetanga korwa ase egento gete, omokungu oria arakore, omosacha oye nabo aranyare koyianchera, gose koyianga.
NUM 30:14 Korende onye omosacha oria okirete goika rituko ria kabere, takwanete ing’ana igoro y’ayio, rirorio nayiancherete, na omokungu oria goika aikeranie chiira chiaye chionsi ariete, gose ogotiana kwaye kw’ogwetanga korwa ase egento gete. Omosacha oye nayianchete, ekiagera takwanete gento kende ase rituko riria ayaigwete.
NUM 30:15 Korende omosacha oria karasarie na kwanga amang’ana yomokuungu oye akwanete magega kayaigure, rirorio okomocha kw’ogotayaikerania nigo koraabe igoro y’omosaacha oria.”
NUM 30:16 Eye nero emeroberio echiikire, Omonene amoete Musa, yarenge koba ase egati y’omosaacha nomokuungu oye, na egati ya ise na omwana oye omoiseke otarasoka, ekero are ase omochie o ise.
NUM 31:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia.
NUM 31:2 “Genda obaruserie Abaisraeli egesiomba ase Abamidiani ase engencho y’ayio abanto abwo baabakorerete, erio magega yaye nokwe, osangererekane amo n’abanto bao.”
NUM 31:3 Musa agateebia abanto, “Babeeke ang’e abanto bare ase egati yaino, mobae ebirwanero bagende korwania Abamidiani, erinde bamoruserie Omonene egesiomba.
NUM 31:4 Korwa ase kera egesaku ki’Abaisraeli motome abanto elifu eyemo, bagende korwana esegi.”
NUM 31:5 Ase ayio korwa ase Abaisraeli chilifu chinyinge bagachora abanto elifu eyemo korwa ase kera egesaku. Abarwani bonsi bachoretwe kogeenda korwana esegi nigo baarenge chilifu ikomi na ibere.
NUM 31:6 Musa agatoma abanto aba, elifu eyemo korwa ase kera egesaku, bakageenda korwana esegi. Amo nabarabwo agatoma Finehasi, mosinto bw’Eleazari Omokuani. Ere akaira ebikorero bi’Obomenyo Obochenu na chitarumbeta bi’okobugigwa.
NUM 31:7 Barabwo bakaumokera Abamidiani, bakabarwania buna Omonene achiigete Musa, bagaita kera omosacha ase abanto abwo.
NUM 31:8 Amo nabwo baitetwe nigo barenge abarwoti batano b’Abamidiani. Abarwoti abwo nabwo aba: Ebi, na Rekemu, na Suri, na Huri, na Reba. Boigo bagaita na Baalamu, mosinto o Beori n’omoro.
NUM 31:9 Abaisraeli bakaira abakungu b’Abamidiani amo nabana babo. Boigo bagasakora chiombe ne ching’ondi, n’ebinto bionsi bi’Abamidiani.
NUM 31:10 Bagasamba emechie ase Abamidiani bamenyete, bagasamba nebitwori biabo bionsi bie chiema.
NUM 31:11 Bakaira ebinto bionsi basakorete, bagoosa abanto, boigo bakaira chitugo chionsi.
NUM 31:12 Erio bakarenta ebinto basakorete, na abanto boosete, ne chitugo, ase Musa na Eleazari Omokuani, na ase omoganda bw’Abaisraeli otoorete ase enyancha enyomo ya Moabu, agwo ase orooche rwa Yorodani, kororia Yeriko.
NUM 31:13 Musa na Eleazari Omokuani, amo na abaraai bonsi b’omoganda bw’ abanto, bagasoka korwa ase ebitwori, bakageenda korotota abarwani baria b’esegi.
NUM 31:14 Musa akagechigwa nabanene b’abarwani, abatang’ani b’abarwani chilifu, na ab’amagana, baria bairanete korwa ase okorwana esegi,
NUM 31:15 akabora, “Inee! Ninki kiaba motaita abakungu?
NUM 31:16 Inyora ng’a nabwo baigwerete ogosemia gwa Baalamu, bakagera Abaisraeli tibaaba abegenwa ase Omonene, ekero barenge agwo Peori, na ase ayio amaakwa agacha ase egati y’omoganda bw’ abanto ba Omonene.
NUM 31:17 Ase ayio bono ita kera omwana omomura, naboigo moite kera omokungu obeire nomosaacha.
NUM 31:18 Korende abaiseke bonsi abekungi timobaisa kobaita, mobaire babe abaino.
NUM 31:19 Na bono, onde bwensi ore ase more oitire omonto, na onde bwensi okunire egetondo, goika abeere isiko y’egetwori ase engaki y’amatuko atano na abere. Ase rituko ria gatato, naende ase rituko ria gatano na kabere, mwechene inwe abanyene, amo nabooswa baino.
NUM 31:20 Naende mochene kera eanga, na kera egento keroisirie korwa ase amasankwa, gose korwa ase amanya ye chimbori, na ebinto bionsi bi’emete.”
NUM 31:21 Na Eleazari Omokuani agateebia abanto abwo bairanete korwa ase okorwana esegi, “Oyo n’oro omoroberio Omonene achiigete Musa:
NUM 31:22 Etaabu, na efeta, na etai, na ebioma ao ao,
NUM 31:23 na ebinto binde bionsi bitanyare gosarigwa nomorero, ebio mobietie ase omorero ime ase okobirura, nabirobio nabicheneke. Nonya naboigo goika mobisibie namaache yogochena, na kera egento getanyare kobua omorero goika mogeetie ime ase amaache ayio.
NUM 31:24 Ase rituko ria gatano na kabere mosibie chianga chiaino, nainwe ’namobe abachenekire; magega y’ayio monyare gosoa ase ebitwori.”
NUM 31:25 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 31:26 “Aye amo n’Eleazari Omokuani na abaraai b’ebisaku bi’omoganda bwonsi, mobare ebinto biasakorwa, na abanto abooswa, amo ne chitugo barenta.
NUM 31:27 Erio bwatanane ebinto biasakorwa, na abanto booswa amo ne ching’iti ase chinsemo ibere. Ensemo eyemo ebe ey’abarwani b’esegi, na eyende ey’omoganda.
NUM 31:28 Korwa ase ensemo etungetie abarwani orusie omonto oyomo korwa ase abanto amagana atano aboosetwe abe oyo bw’Omonene. Naboigo orusie eng’iti eyemo korwa ase ching’iti amagana atano ase chiombe, chitigere, ching’ondi ne chimbori, chibe echia Omonene.
NUM 31:29 Abanto abwo baatananwe korwa ase ekeng’ese ekio baegwe Eleazari Omokuani, erio babe ekeegwa ase Omonene, naboigo ne ching’iti chiria.
NUM 31:30 Naende korwa ase ekeng’ese egetungetie omoganda bw’Abaisraeli bwatanane omonto oyomo korwa ase abanto emerongo etano, na eyemo ye chiombe ase emerongo etano, naboigo ase chitigere, ne ching’ondi, ne chimbori. Abanto abwo amo ne ching’iti echio chionsi oe Abalawi abwo bagokora emeremo ase Obomenyo Obochenu bw’Omonene.”
NUM 31:31 Musa na Eleazari Omokuani bagakora buna Omonene konya achiikire Musa.
NUM 31:32 Ebisakorwa ebiatigarete ase abarwani b’esegi, ebi barentete ekero babuete, nabio ebi: ching’ondi, amo ne chimbori, chilifu amagana atano nomo na merongo etano na ebere na isano (675,000),
NUM 31:33 ne chiombe chilifu emerongo etano na ebere na ibere (72,000),
NUM 31:34 ne chitigere chilifu emerongo etano nomo na eyemo (61,000)
NUM 31:35 na abaiseke abekungi chilifu emerongo etato na ibere (32,000).
NUM 31:36 Ekeng’ese egiatungetie abarwani b’esegi nigo kiarenge: Ching’ondi amo ne chimbori chilifu amagana atato na merongo etato na isano ibere, na amagana atano (337,500).
NUM 31:37 Ebango y’Omonene yarusetigwe korwa ase ching’ondi echio, amo ne chimbori, nigo yarenge amagana atano rimo, na merongo etan’ebere, na isano (675).
NUM 31:38 Chiombe baetwe nigo chiarenge chilifu emerongo etato na isano nemo (36,000), na echia Omonene nigo chiarenge emerongo etano na ebere, (72).
NUM 31:39 Chitigere baetwe nigo chiarenge chilifu emerongo etato, na amagana atano (30,500), na echi’Omonene nigo chiarenge emerongo etano nomo, na eyemo (61).
NUM 31:40 Abaiseke abekungi baetwe nigo barenge chilifu ikomi na isano nemo (16,000) na aba Omonene nigo barenge emerongo etato, na babere (32).
NUM 31:41 Musa akaa Eleazari Omokuani ensemo eria yaruetwe ase Omonene, buna ere konya achiikire Musa.
NUM 31:42 Ekeng’ese giatungetie Abaisraeli, ekio Musa arusetie korwa ase abarwani baria b’esegi,
NUM 31:43 nigo kiarenge ching’ondi chilifu amagana atato, emerongo etato na isano na ibere, na amagana atano (337,500),
NUM 31:44 ne chiombe chilifu emerongo etato na isano nemo (36,000),
NUM 31:45 ne chitigere chilifu emerongo etato, na amagana atano (30,500),
NUM 31:46 na abanto chilifu ikomi na isano nemo (16,000).
NUM 31:47 Korwa ase ekeng’ese giatungetie omoganda bw’Abaisraeli, Musa agaatanana oyomo bw’ abanto emerongo etano, na eyemo ye ching’iti emerongo etano, akaa Abalawi baria barenge gokora emeremo ase Obomenyo Obochenu bw’Omonene, buna Omonene konya achiikire Musa.
NUM 31:48 Erio abanene b’abarwani, abatang’ani b’abarwani chilifu, na ab’amagana, bagaacha ase Musa,
NUM 31:49 bakamoteebia, “Omonene, intwe abasomba bao, twabarire abarwani b’esegi abarenge inse y’oborendi bwaito, na twanyorire ng’a mbonsi bare, onde tasireti korwa ase tore.
NUM 31:50 Ase ayio twarentire ebinto bie chitaabu bi’ogwechabera: ebitange bi’amaboko, na ebigera, ne chibonyi, na ebigera bi’amato, ne chisonoi. Ebinto ebio twasakorete kera oyomo oito, na bono twabirentire, twabirure ase Omonene, ase ogokora okobwatanigwa ase tore ase obosio bwaye.”
NUM 31:51 Musa na Eleazari Omokuani bakanyora korwa ase abatang’ani abwo chitaabu chiria chiaroisetigwe ebinto bi’ogwechabera.
NUM 31:52 Chitaabu chionsi chiaruetwe ase Omonene, chiria abatang’ani baria b’abarwani chilifu na ab’amagana barentete, nigo chiarenge chi’oborito koreng’ana ne chikiro amagana abere.
NUM 31:53 Abarwani b’esegi konya basakoire ebinto, na kera oyomo obo konya oirire ebiaye bweka omonyene.
NUM 31:54 Musa na Eleazari Omokuani bakanyora chitaabu chiria korwa ase abatang’ani b’abarwani chilifu na ab’amagana, bagachiira ime y’Eema y’Omosangererekano, na Abaisraeli bakainyorwa ase obosio bw’Omonene.
NUM 32:1 Abanto b’egesaku kia Rubeni, na ab’ekia Gadi, nigo babwate amaicho amaange mono. Ekero barooche ense ya Yaeseri na eya Gileadi ng’a nigo chire chingiya ase oborisia,
NUM 32:2 bakageenda ase Musa, na Eleazari Omokuani, na ase abaraai b’omoganda bw’Abaisraeli, bakabateebia,
NUM 32:3 “Ataroti, na Diboni, na Yaeseri, na Nimura, na Hesiboni, na Eleali, na Sibamu, na Nebo, na Beoni,
NUM 32:4 nemechie y’ense eyi’Omonene atigete omoganda bw’Abaisraeli okayebua, na ense eye nigo ere engiya ase oborisia bwe chitugo, na intwe abasomba bao nigo tobwate amaicho amaange ye chitugo.”
NUM 32:5 Naende bagateeba, “Onye twanyorire ogwancherwa korwa ase ore, tiga intwe, abasomba bao, toegwe ense eye ebe eyaito, korende tobaisa gotwambokia gochia ng’umbu ya Yorodani komenyao.”
NUM 32:6 Musa agakwana n’abanto ba Gadi na abareubeni, akabora, “Inee! Abanto bamino nigo bakogeenda korwana esegi, nainwe mobe motigarete aase aa?
NUM 32:7 Nase ki inwe mogoita Abaisraeli emioyo, erinde tibaabaisa kwamboka gochia ng’umbu ya Yorodani, na koira ense eri’Omonene abaeire?
NUM 32:8 Amang’ana aya naro chisokoro chiaino chiakorete ekero nabatomete korwa Kadeshi-Barinea gochia koroota ense eyio.
NUM 32:9 Barabwo bakageenda bagaika ase ense omweya y’Esikoli, na ekero barooche ense eria, bakairana bagaita Abaisraeli emioyo ase ogotageenda ase ense eri’Omonene konya abaeire.
NUM 32:10 Ase rituko riri’Omonene akaba nendamwamu enene, agatiana, akabora:
NUM 32:11 Ekeene ase abanto bonsi baruete Misiri, aba bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania, onde tari, nonya noyomo oranyare korora ense eria narierete Aburaamu, na Isaka, na Yakobo eira ng’a nimbae, ekiagera abanto aba bangire koba abegenwa asende.
NUM 32:12 Ase barabwo onde tari oranyare goika aroro otatiga Kalebu, mosinto o Yefune Omokenisi, na Yoshua, mosinto o Nuni. Barabwo nabaike aroro, ekiagera babeire abegenwa ase ’nde, inche Omonene.
NUM 32:13 Omonene akaba nendamwamu enene ase Abaisraeli, akabatiga bakana‐goetanana ase erooro ase engaki y’emiaka emerongo ene, goika abanto bonsi b’ekiaare keria, abwo konya bakorire ebibe ase Omonene, bagasirigwa kegima.
NUM 32:14 Na bono, inwe oroiboro rw’ abanto abanyabibe, mwabeire mamincha y’Omonene, buna chisokoro chiaino chiarenge, na mwagerire Omonene omentire endamwamu yaye ase Abaisraeli.
NUM 32:15 Inwe komoraange koigwera Omonene, ere nigo aratige abanto aba bonsi agwo ase erooro, nainwe mogere abanto aba bonsi basire.”
NUM 32:16 Abanto b’egesaku kia Rubeni, na ab’ekia Gadi bagaacha ase Musa bakaboora, “Toe ribaga toagache ameri amakong’u aiga ase chitugo chiaito chikobeera, naende toagache emechie egiteire chindwaki ase abana baito baramenye.
NUM 32:17 Erio intwe toimokie ebirwanero bi’eseegi, twebeke ang’e totang’ane Abaisraeli korwana esegi goika tobaikie aase abo. Korende abana baito batigare aa, bamenyete ime yemechie egiteire chindwaki, erinde abanto b’ense eye tibaabaisa kobakorera bobe.
NUM 32:18 Titokoirana ase chinka chiaito goika torore ng’a Abaisraeli baminto banyorire kera omonto orogongo rw’omwando oye.
NUM 32:19 Intwe titokonyora omwando oito amo nabarabwo agwo ng’umbu ya Yorodani, ekiagera twanyorire omwando oito aiga moocha ya Yorodani.”
NUM 32:20 Musa akabairaneria, agateeba, “Onye mogochia gokora bo, rirorio bogoria ebirwanero biaino bi’eseegi ase obosio bw’Omonene, erio mogende korwana esegi.
NUM 32:21 Kera omonto ore ase more, oyobogoretie ebirwanero bi’eseegi nigo aramboke gochia ng’umbu ya Yorodani, ase obosio bw’Omonene: mobeereo goika ere abue ababisa baye barue ase are,
NUM 32:22 na ense eria ebe yabuirwe ase Omonene. Magega y’ayio nario moranyare koirana aiga motari na komocha, na igo monyore ense eye ebe eyaino, monyare komenya ase obosio bw’Omonene.
NUM 32:23 Korende motaikeraneti chiira chiaino mwarire, ekeene rirorio mwakorire ebibe ase Omonene, na mobe nobomaene ng’a nase engencho y’ebibe ebio biaino moranyore egesusuro.
NUM 32:24 Ase ayio agacha emechie ase abana baino baramenye na ameri ase ching’ondi chiaino, erio mokore buna mwariire chiira chiaino.”
NUM 32:25 Erio abanto b’egesaku kia Gadi na ab’ekia Rubeni bakamoteebia Musa, “Omonene oito, intwe abasomba bao inatokore buna gwachiikire.
NUM 32:26 Abana baito na abakungu barabwo tiga batigare amo ne ching’ondi ne chiombe chiaito aiga ase emechie ya Gileadi.
NUM 32:27 Korende intwe abasomba bao, kera oyomo oito oyobogoretie ebirwanero bi’okorwana esegi agwo ase obosio bw’Omonene ’namboke gochia ng’umbu, buna aye omonene oito gwachiikire.”
NUM 32:28 Ase amang’ana y’ abanto abwo, Musa agachiika Eleazari Omokuani, na Yoshua, mosinto o Nuni, na abaraai be chiamate chi’ebisaku bi’Abaisraeli,
NUM 32:29 akabateebia, “Onye Abagadi na Abareubeni, abwo bonsi babogoretie ebirwanero bi’eseegi, bakwamboka Yorodani amo nainwe korwana esegi ase obosio bw’Omonene, na inwe mobue ense eria, na koyeira, erio mobae ense ya Gileadi ebe eyabo.
NUM 32:30 Korende onye tibakobogoria ebirwanero bi’eseegi bamboke gochia ng’umbu ya Yorodani, rirorio nigo baranyore orogongo rwabo amo nainwe agwo ase ense ya Kaanani.”
NUM 32:31 Abagadi na Abareubeni bakairaneria, bagateeba, “Bun’Omonene atochiikire intwe abasomba bao, nabo torakore.
NUM 32:32 Intwe ’ntobogorie ebirwanero biaito bi’eseegi, na twamboke gochia ase ense ya Kaanani ase obosio bw’Omonene, erio nario toratware ense eye ere aa moocha ya Yorodani ebe eyaito.”
NUM 32:33 Ase ayio Musa akaa abanto b’egesaku kia Gadi, na ab’ekia Rubeni, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, mosinto o Yusufu, orogongo rwa Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, na orw’Ogi, omorwoti o Basani. Amo nechio akabaa boigo emechie y’ense eria amo ne chinse chiaetanaineo.
NUM 32:34 Abagadi bakaagacha emechie ya Diboni, na Ataroti, na Aroeri,
NUM 32:35 na Ataroti‐Shofani, na Yaeseri, ne Yogibea,
NUM 32:36 na Beti‐Nimura, na Beti‐Harani, emechie yagiteire chindwaki, naende yabwate ameri ye ching’ondi.
NUM 32:37 Abareubeni bakaagacha emechie ya Hesiboni, na Eleale, na Kiriataimu,
NUM 32:38 Nebo, na Baali‐Meoni (amarieta abo akaonchorwa), na Sibuma. Boigo bakaroka emechie eyio baagachete ase amarieta ande amayia.
NUM 32:39 Abanto ba Makiri, mosinto o Manase, bakageenda bakaumokera ense ya Gileadi, bagaseria Abaamori bamenyeteo, erio bakaira ense eria.
NUM 32:40 Musa akaa abanto ba Makiri, mosinto o Manase, ense ya Gileadi, na barabwo bakamenyao.
NUM 32:41 Egesaku kia Yairi, mosinto o Manase, gekageenda, gekaumokera na koira emechie emeke y’ense ya Gileadi, bakayeroka Emechie ya Yairi.
NUM 32:42 Na Noba nere akageenda akaumokera na koira Kenati amo nebichie biaetanaineo, nere akaroka Kenati Noba, erieta riaye omonyene.
NUM 33:1 Aya naro amarieta y’ebitwori bi’Abaisraeli, ekero baare ase orogeendo korwa ase ense ya Misiri, ase emeganda yabo inse y’oboraai bwa Musa na Aroni.
NUM 33:2 Bun’Omonene achiigete Musa, nere akariika kera aase ase baare gotoora. Ebi nabio ebitwori biabo buna baare gotoora na koimoka kogeenda.
NUM 33:3 Ase omotienyi bw’eritang’ani, rituko ria ikomi na gatano, rituko riarenge kobwatia eri’Epasaka, Abaisraeli bakang’anya korwa ase ense ya Misiri. Bakaimoka korwa Ramesesi, bare noboremu. Bakarua ase amasio y’Abamisiri,
NUM 33:4 ekero barabwo barenge gotindeka abana babo abatangi, bari’Omonene aitete, naende akanachera chinyasae chiabo ekiina.
NUM 33:5 Abaisraeli bakarua Ramesesi, bakageenda Sukoti, bagatoora aroro.
NUM 33:6 Bakarua Sukoti, bakageenda Etamu, ase ensinyo y’erooro, bagatoora aroro.
NUM 33:7 Bakarua Etamu, bakaonchoka bakairana bagaika Pi‐Hahiroti, moocha ya Baali‐Sefoni, bagatoora ang’e na Migidoli.
NUM 33:8 Bakarua agwo Pi‐Hahiroti, bakageenda bagaeta egati y’Enyancha Embariri gochia erooro. Erio bakageenda orogeendo rw’amatuko atato ase erooro ya Etamu, bagatoora agwo Mara.
NUM 33:9 Bakarua Mara, bakageenda bagaika Elimu, aase chinsoko chi’amaache ikomi na ibere chiarenge amo nemekendo emerongo etano na ebere, bagatoora aroro.
NUM 33:10 Bakarua Elimu, bakageenda bagaika ang’e n’Enyancha Embariri, bagatoora aroro.
NUM 33:11 Bakarua aase aria bagaika erooro ya Sini, bagatoora aroro.
NUM 33:12 Bakarua erooro ya Sini, bakageenda bagaika Dofuka, bagatoora aroro.
NUM 33:13 Bakarua Dofuka, bakageenda bagaika Alusi, bagatoora aroro.
NUM 33:14 Bakarua Alusi, bakageenda bagaika Refidimu, aase abanto batanyorete amaache bakonywa, bagatoora aroro.
NUM 33:15 Bakarua Refidimu, bakageenda bagaika erooro ya Sinai, bagatoora aroro.
NUM 33:16 Bakarua erooro ya Sinai, bakageenda bagaika Kibiroti‐Hatawa, bagatoora aroro.
NUM 33:17 Bakarua Kibiroti‐Hatawa, bakageenda bagaika Haseroti, bagatoora aroro.
NUM 33:18 Bakarua Haseroti, bakageenda bagaika Ritima, bagatoora aroro.
NUM 33:19 Bakarua Ritima, bakageenda bagaika Rimoni‐Peresi, bagatoora aroro.
NUM 33:20 Bakarua Rimoni‐Peresi, bakageenda bagaika Libuna, bagatoora aroro.
NUM 33:21 Bakarua Libuna, bakageenda bagaika Risa, bagatoora aroro.
NUM 33:22 Bakarua Risa, bakageenda bagaika Kehelata, bagatoora aroro.
NUM 33:23 Bakarua Kehelata, bakageenda bagaika egetunwa gia Seferi, bagatoora aroro.
NUM 33:24 Bakarua egetunwa gia Seferi, bakageenda bagaika Harada, bagatoora aroro.
NUM 33:25 Bakarua Harada, bakageenda bagaika Makeloti, bagatoora aroro.
NUM 33:26 Bakarua Makeloti bakageenda bagaika Tahati, bagatoora aroro.
NUM 33:27 Bakarua Tahati, bakageenda bagaika Tera, bagatoora aroro.
NUM 33:28 Bakarua Tera, bakageenda bagaika Mitika, bagatoora aroro.
NUM 33:29 Bakarua Mitika, bakageenda bagaika Hasimona, bagatoora aroro.
NUM 33:30 Bakarua Hasimona, bakageenda bagaika Moseroti, bagatoora aroro.
NUM 33:31 Bakarua Moseroti, bakageenda bagaika Bene‐Yakani, bagatoora aroro.
NUM 33:32 Bakarua Bene‐Yakani, bakageenda bagaika Hori‐Hagidigadi, bagatoora aroro.
NUM 33:33 Bakarua Hori‐Hagidigadi, bakageenda bagaika Yotibata, bagatoora aroro.
NUM 33:34 Bakarua Yotibata, bakageenda bagaika Aburona, bagatoora aroro.
NUM 33:35 Bakarua Aburona, bakageenda bagaika Esioni‐Geberi, bagatoora aroro.
NUM 33:36 Bakarua Esioni‐Geberi, bakageenda bagaika erooro ya Sini (nao Kadeshi), bagatoora aroro.
NUM 33:37 Bakarua Kadeshi, bakageenda bagaika egetunwa kia Hori, ang’e norobebe rw’ense ya Edomu, bagatoora aroro.
NUM 33:38 Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatano, omwaka bw’emerongo ene magega Abaisraeli kobarure ense ya Misiri, Aroni Omokuani agatiira gochia igoro ase egetunwa kia Hori, buna Omonene konya amochiikire, agakwera aroro.
NUM 33:39 Aroni konya okoorire emiaka rigana erimo, na merongo ebere, na etato (123), ekero akwerete agwo ase egetunwa keria kia Hori.
NUM 33:40 Na omorwoti orenge kogamba Aradi, ensemo ya Irianyi ase ense ya Kaanani, akaigwa ng’a Abaisraeli nigo bare inchera gocha.
NUM 33:41 Abaisraeli bakarua egetunwa keria kia Hori, bakageenda bagaika Salimona bagatoora aroro.
NUM 33:42 Bakarua Salimona, bakageenda bagaika Punoni, bagatoora aroro.
NUM 33:43 Bakarua Punoni, bakageenda bagaika Oboti, bagatoora aroro.
NUM 33:44 Bakarua Oboti, bakageenda bagaika Iye‐Abarimu, bagatoora aroro ase orobebe rwa Moabu.
NUM 33:45 Bakarua agwo Iyumu, bakageenda bagaika Diboni‐Gadi, bagatoora aroro.
NUM 33:46 Bakarua Diboni‐Gadi, bakageenda bagaika Alimoni‐Dibulataimu, bagatoora aroro.
NUM 33:47 Bakarua Alimoni‐Dibulataimu, bagaika ebitunwa bi’Abarimu kororia Nebo bagatoora aroro.
NUM 33:48 Bakarua ebitunwa bi’Abarimu, bakageenda bagaika ase enyancha enyomo ya Moabu, ang’e na Yorodani, kororia Yeriko, bagatoora aroro.
NUM 33:49 Bagatoora ang’e na Yorodani, na egetwori kiabo kegachaakera Beti‐Yesimoti, kegaikeera Abeli‐Sitimu, ase enyancha enyomo ya Moabu.
NUM 33:50 Agwo ase ebirubo ebiomo bia Moabu mbarabare y’oro rwa Yorodani, kororia Yeriko, Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 33:51 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Ekero moraabe mwambokire Yorodani na mwaikire ase ense ya Kaanani,
NUM 33:52 moseerie abanto ababiare bonsi b’ense eria barue ase amasio aino. Naende mosarie emegwekano yabo eyio bagosasiima eroisirie korwa ase ebioma binyititoire na kobombwa, motagore aase aimokererete igoro ase bagosasiimera.
NUM 33:53 Moire ense yabo ebe eyaino momenyeo, ekiagera nabayeere.
NUM 33:54 Mwatanane ense eria ase kera egesaku ase ogoaka obomera. Moe abanto b’egesaku ekenene orogongo oronene robe omwando obo, na abanto b’egesaku egeke orogongo oroke robe orwabo. Obomera koboragwere omonto, omwando oria nobe oyo bw’omonto oyio. Kera egesaku keegwe omwando buna obomera borakegwere. Inamoegwe emiando koreng’ana nebisaku bie chisokoro chiaino.
NUM 33:55 Korende onye timogoseria ababiare b’ense eria barue ase more, rirorio baria moratige bamenye amo nainwe ’nababe buna chimbambo chinyoge chikobabeta amaiso aino, na buna amagwa akobabeta ase amakere aino; barabwo nababachaande ase ense eyio mogochia komenya.
NUM 33:56 Motabasereti, rirorio nimbakore inwe buna konya narengereirie kobakorera barabwo.”
NUM 34:1 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 34:2 “Kwana n’Abaisraeli, obachiike: Ekero moraike ase ense ya Kaanani, eyio nero ense erabe omwando oino, chimbebe chiaye nigo chirabe iga:
NUM 34:3 Ensemo ya Irianyi, ense yaino eike ase erooro ya Sini, egenderere gochia ase orobebe rwa Edomu. Orobebe rwaino rwa Irianyi rochakere ensemo ya moocha ase ensinyo y’Enyancha y’omonyoo,
NUM 34:4 naende roonchoke gochia Irianyi y’egetunwa ki’Ebiuge roetere Sini, Irianyi ya Kadeshi‐Barinea. Korwa agwo rogenderere roike Hasari‐Adari, naende roete roike Asimoni,
NUM 34:5 na korwa agwo Asimoni rogenderere kobwatia orooche rw’orobebe rwa Misiri, roike Enyancha Enene.
NUM 34:6 “Enyancha Enene nero erabe orobebe rwaino rwa bosongo.
NUM 34:7 “Orobebe rwaino rwa sugusu ’ndochakere korwa ase Enyancha Enene, rogenderere gochia ase egetunwa kia Hori.
NUM 34:8 Korwa aroro rogenderere roike enchera ekogeenda Hamati, erio naende rogenderere goikera Sedadi,
NUM 34:9 naende rogenderere gochia Sifuroni, na korwa aroro roike Hasari‐Enani. Oro narwo orobebe rwaino rwa sugusu.
NUM 34:10 “Orobebe rwaino rwa moocha rochakere korwa Hasari‐Enani, roikere Sefamu,
NUM 34:11 naende rotirimboke gochia Ribula, moocha y’Aini, rotirimboke gochia moocha y’engegu y’enyancha ya Galili.
NUM 34:12 Erio rotirimboke robwatie orooche rwa Yorodani rotwomere Enyancha y’omonyoo. Eye nero erabe ense yaino, ne chimbebe chiaye chietanaineo.”
NUM 34:13 Musa agachiika Abaisraeli, akabateebia, “Eyio nero ense morarie ebe omwando oino ase ogoaka obomera, ense eri’Omonene achiikire ng’a n’ebe ey’ebisaku kianda na ekeng’ese.
NUM 34:14 Abanto b’egesaku kia Rubeni na ab’egesaku kia Gadi amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, barabwo konya banyorire omwando obo.
NUM 34:15 Abanto b’ebisaku ebio bibere na ekeng’ese, barabwo konya banyorire omwando obo moocha ya Yorodani, kororia Yeriko.”
NUM 34:16 Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 34:17 “Abanto aba nabwo bagochia kogokonya gwatanana ense: Ritang’ani Eleazari Omokuani, na Yoshua, mosinto o Nuni.
NUM 34:18 Naende ochore omoraai oyomo korwa ase kera egesaku aoboseemia gwatanana ense eria.”
NUM 34:19 Aba nabwo abanto bachoretwe. Korwa ase egesaku kia Yuda, Kalebu, mosinto o Yefune.
NUM 34:20 Korwa ase egesaku gia Simioni, Semueli, mosinto bw’Amihudi.
NUM 34:21 Korwa ase egesaku kia Benjamini, Elidadi, mosinto o Kisiloni.
NUM 34:22 Korwa ase egesaku gia Dani, Buki, mosinto o Yogili.
NUM 34:23 Korwa ase basinto ba Yusufu; ase egesaku kia Manase, Hanieli, mosinto o Efodi.
NUM 34:24 Korwa ase egesaku kia Efraimu, Kemueli, mosinto o Sifutani.
NUM 34:25 Korwa ase egesaku gia Sabuloni, Elisafani, mosinto o Parinaki.
NUM 34:26 Korwa ase egesaku gia Isakaru, Palitieli, mosinto bw’Asani.
NUM 34:27 Korwa ase egesaku gi’Aseri, Ahihudi, mosinto o Selomi.
NUM 34:28 Korwa ase egesaku kia Nafutali, Pedaheli, mosinto bw’Amihudi.
NUM 34:29 Abanto aba nabw’Omone ne achiigete baatanane ense ya Kaanani ebe emiando y’Abaisraeli.
NUM 35:1 Ase enyancha enyomo ya Moabu, ang’e na Yorodani, kororia Yeriko, Omonene agakwana na Musa, akamoteebia,
NUM 35:2 “Chiika Abaisraeli ng’a korwa ase emiando eyio baranyore baatananere Abalawi emechie baramenye, amo noborisia boetanaineo.
NUM 35:3 Emechie eyio ebe eyabo baramenye, na ebitii bi’oborisia bakorisia chiombe chiabo ne ching’iti chiabo chinde chionsi.
NUM 35:4 Ebitii bi’oborisia morae Abalawi bichakere korwa ase chindwaki chi’omochie, bigareigwe gochia ase oboare bwechifuti elifu eyemo korwa ase kera ensemo y’omochie.
NUM 35:5 Naende mobare isiko y’omochie, ensemo ya moocha ekerengo giechifuti chilifu ibere, na ensemo ya Irianyi, na eya sugusu, na eya bosongo boigo, chifuti chilifu ibere; omochie obe gati‐gati. Ebitii ebi bi’oborisia Abalawi baegwe amo ne’mechie yabo.
NUM 35:6 Moe Abalawi emechie etan’omo y’obotamero, erinde ekero omonto aitire omonto onde mosiabano, anyare gotamerao, naende mobae emechie ende emeao emerongo ene na ebere.
NUM 35:7 Emechie yonsi morabae nigo erabe emerongo ene, na etan’etato, amo nebitii bi’oborisia bietanaine emechie eyio.
NUM 35:8 Emechie eyio morae Abalawi nigo morayerusie korwa ase eria Abaisraeli babwate. Morusie emechie emenge korwa ase egesaku keria kere ekenene kebwate emechie emenge, na korwa ase egesaku kere egeke kebwate emechie emeke morusie emekeo, koreng’ana nomobaro obo.”
NUM 35:9 Omonene agateebia Musa,
NUM 35:10 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie: Ekero moramboke gochia ng’umbu ya Yorodani na goika ense ya Kaanani,
NUM 35:11 mochore emechie erabe obotamero ase more, erinde omonto onde bwensi, ora’be oitire omonto onde mosiabano, natamere oyomo bw’emechie eyio.
NUM 35:12 Emechie eyio nebe obotamero bwaino, erinde omonto oria okorigia korusia egesiomba ki’oyomwabo oria oitwa, omoiti oria aratamere gochiao, abeereo goika rituko arache korentwa kogambigwa ase obosio bw’omosangererekano bwonsi.
NUM 35:13 Emechie eyio morachore ebe ey’obotamero nigo erabe etano nomo.
NUM 35:14 Etato ebe moocha ya Yorodani, na etato ebe ase ense ya Kaanani. Eyio ebe emechie y’obotamero.
NUM 35:15 Emechie eyio etano nomo ebe ey’obotamero ase Abaisraeli, na ase abageni bagoeta, na ase abanto bare abamenyi ase egati yabo, erinde monto onde bwensi oraite omonto mosiabano atancheti atamere oyomo bw’emechie eyio.
NUM 35:16 “Korende onye omonto oakire omonto onde negento buna ekioma, na omonto oria okuure, omoiti oyio nere goika aitwe akwe.
NUM 35:17 Boigo onye omonto obwate rigena ase okoboko kwaye oakire omonto onde, na omonto oria okuure, omoiti oyio nere goika aitwe akwe, ekiagera ere nomoorominta.
NUM 35:18 Gose onye omonto oakire omonto onde nomote abwate ase okoboko kwaye, erinde omonto oria akwe, omoiti oyio nigo aita oria moeneno, nere goika aitwe akwe.
NUM 35:19 Omonto oria okorigia korusia egesiomba ki’oyomwabo oitetwe, nere oraite omoiti oria aande onsi ase araumerane nere.
NUM 35:20 “Onye omonto ogechete oyonde na komoita ase okomotwoma, gose komoruta egento moeneno, na komoita,
NUM 35:21 gose ase engencho y’obobisa bwarengeo agaaka oyonde nokoboko kwaye na komoita, rirorio omonto oria oaka oyonde na komoita, nere goika aitwe akwe. Ere nomoiti. Omonto oria okogania korusia egesiomba ki’oyomwabo, nere oramoite aande onsi ase araumerane nere.
NUM 35:22 “Eise koba ng’a omonto nigo atwomete oyonde atamogechete agwo ritang’ani, gose nigo amorutete egento mosiabano,
NUM 35:23 gose omonto oria nigo arutete rigena, tamorooche, korende akamoaka akamoita atamogechete, gose taganetie komokorera bobe.
NUM 35:24 Onye ekoba bo, omosangererekano bw’ abanto n’oro oragaambe ekiina ase egati y’omonto oria oita omonto onde mosiabano na oria oganetie korusia egesiomba ki’oyomwabo oitetwe, na onache ekiina koreng’ana nemeroberio echiikire.
NUM 35:25 Omosangererekano bw’ abanto notoorie omoiti oria korwa ase oria oganetie korusia egesiomba. Bamotige airane abeere ase omochie oria bw’obotamero atamerete, amenye aroro goika Omokuani omonene bw’engaki eyio, oyoakire amagutwa, akwe.
NUM 35:26 Korende onye omoiti oria o mosiabano ase engaki ende yonsi ogosoka korwa ase omochie bw’obotamero, agwo ase atamerete,
NUM 35:27 na omonto oria okorusia egesiomba ki’oyomwabo amonyore ore isiko y’omochie oria karamoite, rirorio takobarerwa okomocha ase okomoita.
NUM 35:28 Omonto oria oitete oyonde moeneno goika agenderere kobeera ase omochie oria bw’obotamero goika Omokuani bw’engaki eyio akwe. Korende Omokuani oria omonene gakuure, omonto oria nairane gochia ase ense yaye, na ase omwando oye.
NUM 35:29 Okwo nogochika kwa boronge koraabe ase more ebiaare ase ebiaare, aase aande onsi ase moraabe momenyete.
NUM 35:30 “Omonto onde bwensi karaite omonto onde moeneno, omonto oyio nere goika aitwe akwe ase oborori bw’ abanto babere gose goetania, korende omonto tagoitwa ase oborori bw’omonto oyomo bweka.
NUM 35:31 Omonto oitire omonto onde moeneno takoegerwa aruerwe embooria. Omoiti oria onyorekanire n’okomocha kw’ogoita, nere goika aitwe akwe.
NUM 35:32 Boigo omonto oria omoiti o mosiabano otamire gochia ase oyomo bw’emechie y’obotamero takoboorigwa ng’a erio airane ase ense yaye ekero Omokuani Omonene bw’engaki eyio atarakwa.
NUM 35:33 Moise gokora ayio, nigo morasarie ense eye ase momenyete na koyekora ebe eyetachenegeti, ekiagera amanyinga agoiterwa nigo arakore ense ebe etachenegeti, na okobwatanigwa konde tikori korakorwe ase ense eria ase engencho y’amanyinga aiteirwe, otatiga ogoiterwa kw’amanyinga ay’oria omoiti oka.
NUM 35:34 Timokora ense eyio ase momenyete ebe etachenegeti, ekiagera inche nigo imenyete ase egati yaino. Inche ninche Omonene imenyete ase egati y’ abanto bane Abaisraeli.”
NUM 36:1 Erio abanene b’egesaku kia Gileadi mosinto o Makiri mosinto o Manase abwo barenge korwa ase chinyomba chie egesaku kia Yusufu bagaacha na gokwana ase obosio bwa Musa, boigo ase abarai amo na abateneneri b’echinyomba chia Abaisraeli.
NUM 36:2 Bagateeba, “ekero Omonene Nyasae aruete ogochika buna ebisaku bigaberwe emegondo buna omwando obo ase obomera, nigo ateebete omwando o Selofehadi oegwe abaiseke baye.
NUM 36:3 Eraisa koba barabwo banywomirwe nabaanto b’ebisaku na omwando oyio obo korwa ase emegondo yaito ementeranigwe ase ebisaku biria basokerete; igo omwando bw’egesaku giaito nigo okoirwa korwa ase tore?
NUM 36:4 Boigo ekero omwaka bw’echubiri ase Abaisraeli, engaki eria chinibo chionsi chiebisakore chikoiranerigwa abanyene, nenyarekane omwando ase abaiseke ba Selofehadi oriegwe na abasacha babo korwa ase ebisaku bia isiko”.
NUM 36:5 Eri’Omonene akarua ogochika ase Musa ogoteeba; ayio nekeene abanto b’ororeria rwa Yusufu bagokwana.
NUM 36:6 Oko nakwo ogochika ase abaiseke ba Selofehadi, barabwo ’mbare nobosibore konywomwa na monto onde bwensi banchete, korende omonto oyio goika arue ase egesaku kiabo.
NUM 36:7 Ase enchera eyio omwando bw’egesaku ekemo tokonyara koirwa n’egesaku kende ekeao. Naboigo kera Omoisraeli narende omwando oye omotungetie.
NUM 36:8 Kera omoiseke ore omonyamwando ase egesaku kia Abaisraeli goika anywomwe ase omonto bw’egesaku kiaye, erio kera Omoisraeli anyare konyora omwando korwa ase ororeeria rwe chisokoro chiaye.
NUM 36:9 Ase ayio, nenyarekane ng’a omwando bw’egesaku ekemo tokonyara koirwa n’egesaku kende ekeao. Kera egesaku ase Abaisraeli ’nkenyare koegerera omwando oye ogetungetie.
NUM 36:10 Abaiseke ba Selofehadi bagakora buna Omonene Nyasae amochiigete Musa.
NUM 36:11 Abaiseke obwo ba Selofehadi; Maala, Teresa, Ogila, Milika, amo na Nuhu bakanywomwa n’abamwabo korwa are ororeeria rwa ise.
NUM 36:12 Bakanywomwa gochia ase emechie y’ororeria rwa Manase mosinto o Yusufu erio omwando oise ogatigara ase egesaku kiabo ime ase enyomba yabo.
NUM 36:13 Aya naro amachiiko n’emeroberio y’Omonene Nyasae, buna biaruetwe gochia ase Abaisraeli, goteera ase Musa agwo ase ense omweya ya Moabu ng’umbu y’orooche rwa Yorodani ang’e n’omochie o Yeriko.
DEU 1:1 Egetabu eke nigo kebwate amang’ana Musa akwanete n’Abaisraeli ekero barenge ase erooro, moocha y’orooche rwa Yorodani. Nigo barenge ase Ekerubo Ekiomo kerigereretie Sufu, obogati bw’omochie o Parani ase ensemo eyemo, na emechie ya Tofeli na Labani, na Haseroti, na Disahabu ase ensemo ende.
DEU 1:2 Nigo rore orogendo rwa amatuko ikomi na rimo korwa ase egetunwa kia Horebu goetera ase ense y’ebitunwa bia Edomu goika Kadeshi‐Barinea.
DEU 1:3 Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o ikomi nomo, omwaka bw’emerongo ene, korwa barwete Misiri, Musa akabateebia amang’ana onsi ayi’Omonene amochiigete abateebie.
DEU 1:4 Amang’ana aya nigo abeete ekero Omonene konya abuire Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oyio ogambete ase omochie o Hesiboni, amo n’omorwoti Ogi o Basani, oyio ogambete ase emechie ya Asitaroti na Edirei.
DEU 1:5 Nigo yarenge ekero abanto barenge ase ense ya Moabu, moocha y’orooche rwa Yorodani, Musa agachaaka kworokereria na kwegeria amachiiko a Nyasae. Ogoteeba,
DEU 1:6 Ekero twarenge ase egetunwa gia Sinai, Omonene, Nyasae oito, agakwana naintwe, agatoteebia, “Mwabereire aiga ase egetunwa eke ase egeka geisaine.
DEU 1:7 Tagora ebigutu imoka mochaake orogeendo rwaino. Genda gochia ase ense y’ebitunwa y’Abaamori, na ase abanto b’echinse chietanaineo-gochia ase Ekerubo kia Jorodani, na ase ense y’ebitunwa, na ase ense omweya, na ase ense ere ang’e n’Enyancha Enene. Mogende ase ense y’ Abakaanani gochia ase egetunwa kia Lebanoni, na goikera ase orooche roria oronene rw’Eufarati.
DEU 1:8 Eyio yonsi n’ense inche Omonene nariete eira koa chisokoro chiaino Aburaamu, na Isaka, na Yakobo, chisokoro chiaino, amo n’abanto b’ororeeria rwabo. Genda moyeire.”
DEU 1:9 Musa agakwana n’abanto, Ase engaki eria twarenge egetunwa gia Sinai nigo nabateebetie ng’a inche bweka tinkonyaara kobaraa.
DEU 1:10 Omonene Nyasae oino, obamentekanirie mono, na bono inwe nigo more abange mono buna ching’enang’eni chia igoro.
DEU 1:11 Tiga Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, abamentekanie ara elifu, mobe abange goetania buna more bono, naende abasesenie buna ariete eira.
DEU 1:12 Korende naki ndakore inyare inche bweka kobogoria egurube enene y’okogaayana emechando yaino
DEU 1:13 chora abanto abang’aini, abare abamanyi, abanto bamanyekanete buya korwa ase kera egesaku, na inche nimbabeeke babe abataang’ani baino.
DEU 1:14 Inwe nigo mwancheranete buna ayio namaya na buna moyakore.
DEU 1:15 Ase ayio nkabeeka abanto baria abang’aini na bamanyekanete buya, abwo mwachorete korwa ase ebisaku biaino nkababeeka koba abaraai baino. Abande ase chilifu, na abande ase amagana, na abande ase emerongo etano, na abande ase ikomi. Naboigo nkababeeka abateneneri bande b’ebisaku biaino bionsi.
DEU 1:16 Ase engaki eria ngachiika abagaambi baino, nkabateebia: Motegerere ebiina bire ase egati y’Abaisraeli bamino. Monache ekiina kia boronge, keraabe ase egati y’omonto n’oyomwabo, gose ase egati yaye n’omomenyi omenyete bwoye.
DEU 1:17 Timoba n’ogwanchereria komokonacha ebiina; mokore boronge, abe omonto omoke gose omonene. Timoiroka omonto onde bwensi, ekiagera okonacha mogokora nigo gokorwa ase Nyasae. Onye kiina kende gionsi kere egekong’u ase more, mokendetere, na inche ninkenache.
DEU 1:18 Naboigo ase engaki eria nabachiigete igoro y’amang’ana onsi mogwenerete gokora.
DEU 1:19 Intwe togakora buna Omonene, Nyasae oito, atochiigete. Tokarua ase egetunwa gia Sinai, tokageenda, togaeta ase egati y’erooro enene ekwoboyia mono, eria mwarooche ase ense y’ebitunwa bia Abaamori; erio togaika Kadeshi‐Barinea.
DEU 1:20 ’Nkabateebia: Bono mwaikire ase ense y’ebitunwa y’Abaamori, eyi’Omonene, Nyasae oito, agochia gotoa.
DEU 1:21 Rigereria, Omonene Nyasae oino, obaeire ense eria. Genda moyeire ebe eyaino, buna Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, abateebirie. Timoiroka, gose timokwa emioyo.
DEU 1:22 Erio inwe mwensi mogaacha ase ’nde, moganteebia: Totome abanto bagende koroota ense eria, erinde batorentere amang’ana buna ense eria ere, barore enchera togochia goetera, naende emechie eria togochia koira, buna ere.
DEU 1:23 Amang’ana ayio akarorekana ase ’nde ng’a namaya, na inche ngachoora abanto ikomi na babere, oyomo korwa ase kera egesaku.
DEU 1:24 Abanto abwo bakageenda gochia ase ense eria y’ebitunwa, bagaika ase ense omweya y’Esikoli, bakaroota ense eria.
DEU 1:25 Bakanyora okwama gw’ense eria, bagakorenta ase tore, naende bagatorentera amang’ana aya barooche agwo ase ense eria, bagakwana: Ense eri’Omonene Nyasae oito, agochia gotoa nigo ere entobu mono.
DEU 1:26 Korende timwanchete kogeenda ase ense eria, mokaanga koigwera ogochika Omonene Nyasae oino, abaete.
DEU 1:27 Mokemurungania ekero mwamenyete ase chiema chiaino, mogateeba: Omonene nigo atogeechete, nakio kiagerete agatorusia korwa ase ense ya Misiri, erinde atobeeke ase amaboko ya Abaamori, nabarabwo batoite na gotosiria.
DEU 1:28 Nase ki toragende aroro? Abaminto batwoboirie, ekiagera bateebire ng’a abanto bare ase ense eria n’abanene naende n’abatambe gotobua. Emechie yabo n’emenene, naende nigo egiteire chindwaki chigete igoro. Naende ntwarora amamonto aroro.
DEU 1:29 Korende nkabateebia: Timoiroka abanto baria.
DEU 1:30 Omonene Nyasae oino, oria okobaraa, nere orabarwanere esegi buna mwarooche ay’abakorerete ekero mwarenge Misiri,
DEU 1:31 naende ekero mwarenge ase erooro. ’Mwarooche buna abaraaete, na ase chinchera chionsi echio mwaetete goika mogaika aase aa: ere nigo ababogoretie buna omonto akobogoria omwana oye.
DEU 1:32 Korende nonya okorete ayio onsi, timwegenete Omonene,
DEU 1:33 nonya oyorenge kobatang’ana botambe na kobarigeria aase mware gochia gotoora. Ase obotuko nigo arenge kobaraa n’omorero, na ase omobaso obaraa ne riire, koborokia aase mware goetera.
DEU 1:34 Omonene akaigwa okwemurungania kwaino, akaba n’endamwamu, agatiana na goteeba:
DEU 1:35 Ekeene, onde tari ase abanto b’ekegori eke ekebe oraike ase ense eria entobu narierete chisokoro chiaino eira ng’a nimbayee,
DEU 1:36 otatiga Kalebu mosinto o Yefune. Ere nasoe ense eria. Ere obeire omwegenwa ase inde nimoyee ere na ororeeria rw’aye, ense eyio arotire.
DEU 1:37 Ase engencho yaino Omonene nigo abeete n’endamwamu ase inde agateeba “Nonya naye Musa tokonyaara gosoa ase ense eria.”
DEU 1:38 Korende Yoshua, mosinto o Nuni, omokonyi oo, nere orasoe aroro. Mobeeke chinguru, omoremie, ekiagera nere oraraae Abaisraeli bagende koira ense eria.
DEU 1:39 Naende Omonene agatoteebia twensi: Abana baino abake abwo mwateebete ng’a ’nabooswe, abwo ase rituko ria reero bataramanya ayaare amabe gose amaya, nabwo baraike ase ense eria, inche nimbayee ebe eyabo.
DEU 1:40 Korende inwe onchoka, mogende gochia ase erooro, gochia ase enchera ekogeenda ase omosomo bwa Akaba.
DEU 1:41 Erio mokang’iraneria moganteebia: Musa twakorire ebibe ase Omonene, korende bono ’nkogeenda tore korwana esegi buna Omonene Nyasae oito, atochiigete. Kera omonto ase more akabogoria ebirwanero biaye bi’eseegi, akarengereria ng’a namang’ana amagusu kogeenda koira ense eria y’ebitunwa.
DEU 1:42 Omonene aganteebia: Bakanie, obateebie ng’a tibaabaisa kogeenda korwana esegi, ekiagera inche Omonene tindi amo nabarabwo. Kobaragende nigo bagochia kobugwa n’ababisa baabo.
DEU 1:43 ’Nkabateebia amang’ana ayi’Omonene akwanete, korende mokaanga koigwera, mogasaria amang’ana Omonene abachiigete, mokageenda n’obomwenu ase ense eria y’ebitunwa.
DEU 1:44 Abaamori abamenyete ase ense eria bagaacha bakabaumokera buna chinchoke. Bakabaseria goika Horima erio bakababua agwo ase ense y’ebitunwa ya Edomu.
DEU 1:45 Erio inwe, mokarera ase Omonene abakoonye, korende Omonene taigwete ekerero kiaino gose tabategererete.
DEU 1:46 Ekio gekagera mokabeera agwo Kadeshi ase amatuko amaange.
DEU 2:1 Omoerio tokaonchoka, tokageenda gochia ase erooro goetera ase enchera egochia ase omosomo bwa Akaba, buna Omonene konya anteebiire. Ase amatuko amaange, tokaba tokonakoong’anyaong’anya ase ense y’ebitunwa bia Edomu.
DEU 2:2 Eri’Omonene agakwana nainche, aganteebia:
DEU 2:3 Mwabeire mokona koong’anya-ong’anya ase ense eye y’ebitunwa ase engaki entambe eisaine; bono onchoka mogende gochia ensemo ya Sugusu.
DEU 2:4 Naende aganteebia: Bachiike abanto, obateebie ng’a ’mbare ang’e goeta ase orogongo rw’ abanto bamwabo, abanto b’ororeeria rwa Esau, abwo bamenyete Edomu. Barabwo nigo barabairoke. Ase ayio mwerende mono,
DEU 2:5 timobaisa korwana nabarabwo, ekiagera tinkobaa inwe ense yabo nonya n’enseemo enke eisaine egesanyi gi’okogoro, ekiagera naeire abanto b’ororeeria rw’Esau ense y’ebitunwa ya Edomu ebe eyaabo.
DEU 2:6 Nigo moragore endagera n’amache korwa ase bare.
DEU 2:7 Inyora buna Omonene Nyasae oino, abasesenirie ase emeremo yaino yonsi mwabeire mogokora. Nigo abeire obarendete ase orogeendo rwaino ase erooro eye enene ase emiaka eye emerongo ene. Omonene Nyasae oino, obeire amo nainwe, na inwe timwaremeretwe na gento kende.
DEU 2:8 Erio tokaimoka, tokagenderera, togatiga enchera ekogenda ase emechie ya Elati, na Esioni‐Geberi gochia ase ekerubo Ekiomo, erio tokaonchoka, tokageenda gochia ase erooro ya Moabu.
DEU 2:9 Omonene aganteebia: Timobaisa gochegia abanto ba Moabu abanto b’ororeeria rwa Loti, gose korwana na barabwo Nabaeire omochie o Ari tinkobaa inwe ensemo ende yonsi y’ense yabo ebe eyaino.
DEU 2:10 (Amamonto are korokwa Abaemi nabwo bamenyete agwo Ari. Abanto abwo nigo barenge abanene, bareng’aine na Abanaki abwo nabarabwo barenge amamonto.
DEU 2:11 Na buna Abanaki abwo nigo barenge korokwa Abarefai, korende Abamoabu nigo barenge kobaroka Abaemi.
DEU 2:12 Abahori nigo bakamenyire Edomu, korende abanto b’ororeeria rw’Esau bakabaseeria na gosaria ense yabo, bakamenya ase ense eria ribagaa riabo. Bagakora buna Abaisraeli bakorete ase ense eri’Omonene abaete ebe eyaabo.)
DEU 2:13 “Naende Omonene agatoteebia: Bono imoka, mogende mwamboke gochia ng’umbu y’akarooche ga Seredi. Erio tokageenda, tokaamboka akarooche akwo.
DEU 2:14 Korwa engaki twarwete Kadeshi‐Barinea goika ekero twambogete akarooche ga Seredi nigo yarenge emiaka emerongo etato, na etano na etato (38). Abanto bonsi b’ekegori keria, abamanyete korwana esegi, bagakwa bakaera, buna Omonene konya atianire.
DEU 2:15 Omonene nigo agendererete koamererania nabarabwo, goika bonsi bagasira kegima.
DEU 2:16 “Ekero abarwani bonsi b’esegi konya bakuure,
DEU 2:17 Omonene aganteebia:
DEU 2:18 Reero moetere orobebe rwa Moabu ase enchera ya Ari.
DEU 2:19 Ekero moraike ang’e n’ense y’Abaamoni, abanto b’ororeeria rwa Loti, timobaisa kobachegia gose kobarwania esegi, ekiagera tinkobaa inwe nonya n’enseemo eyemo y’orogongo orwo nabaeire barabwo.”
DEU 2:20 (Orogongo orwo nigo naende rwamanyekanete buna ense y’Abarefai. Erieta ri’abanto abwo bamenyeteo agwo kare, korende Abaamoni bakabaroka Abasamusumi.
DEU 2:21 Abanto aba nigo barenge abanene naende abatambe buna Abanaki; boigo nigo barenge abange. Korende Omonene akabasiria, na Abaamoni bakaba bakomenya ase ense eria ribaga riabo.
DEU 2:22 Naboigo Omonene akorerete abanto b’ororeeria rw’Esau, baria bamenyete ase ense y’ebitunwa ya Edomu. Agaita Abahori, na Abaesau bakaba bakomenya ase ense eria ribaga riabo, nao bamenyete goika reero iga.
DEU 2:23 Abaavi nigo bamenyete agwo ase Emechie yarenge ensemo ase enyancha ya Mediterania goika Gaza. Abakafitori korwa ase egesinga gia Kaptori bagaita Abaavi bakaba bakomenya ase ense eria ribaga riabo.)
DEU 2:24 “Naende Omonene agateeba: Imoka, mochaake orogeendo rwaino, mwamboke orooche rw’Arinoni. Naama! Nabeekire ase amaboko aino Sihoni Omoamori, omorwoti o Hesiboni, amo n’ense yaye. Ase igo, mochaake komorwania esegi, moire ense yaye.
DEU 2:25 Reero ninchaake kogosa abanto bonsi bare inse y’erioba, erinde baabairoke na koboboa ekero bakoigwa chinkuma chiaino, nabatengechigwe n’omoondoko.
DEU 2:26 “Erio ngatoma abanto korwa ase erooro ya Kedemoti, bakageenda ase Sihoni, omorwoti o Hesiboni, nkamotomera amang’ana y’omorembe, ngateeba:
DEU 2:27 Koranche onyanchere ng’etere ase ense yao. Nigo ndaete ase enchera enene yoka; tinkogobera aande.
DEU 2:28 Nong’oonerie endagera indie na amaache inywe, nainche ninkoe chitaabu. Aye ing’a ribaga ng’ete n’amagoro ase ense yao.
DEU 2:29 Buna abanto b’ororeeria rw’Esau, abamenyete Edomu, na Abamoabu, abamenyete Ari, bankorerete, naye onkorere boigo, goika imbe nambokire orooche rwa Yorodani, na nasoire ase ense eri’Omonene Nyasae oito, agochia gotoa.
DEU 2:30 “Korende Sihoni, omorwoti o Hesiboni, akaanga, tatoa ribaga toete ase ense yaye Omonene Nyasae oino. Nigo akong’etie enkoro yaye ekaba ey’ogotaigwera, akamobeka ase amaboko aino, na inwe mokamobua na mokaira ense yaye, eyio tobwate goika rero iga.
DEU 2:31 “Omonene aganteebia: Rora, nachaakire kobeeka Sihoni amo n’ense yaye ase amaboko aino. Ase ayio, chaaka koira ense yaye ebe eyaino.
DEU 2:32 Erio Sihoni amo n’abanto baye bonsi bagaacha gotorwania esegi, ekero twarenge ase omochie o Yahasi,
DEU 2:33 korende Omonene Nyasae oito, akamobeka ase amaboko aito, ere amo n’abamura baye, na abanto baye bonsi, na intwe tokabaita.
DEU 2:34 Ase engaki eria tokabwata emechie yaye yonsi, tokayesaria, togaita abasacha, n’abakuungu, na abana, titwatigaretie monto ore moyo, nonya n’oyomo.
DEU 2:35 Togoosa chitugo chiabo, na gosakora ebinto biarenge ase emechie eyio bikaba ebiaito.
DEU 2:36 Korwa Aroeri, omochie oria ore ase engegu y’orooche rw’Arinoni, goika Gileadi, amo n’omochie ore ase rikura, omochie onde torenge ne chindwaki chinkong’u totanyaarete gotagora. Omonene Nyasae oito, nigo abegete emechie yonsi ase amaboko aito.
DEU 2:37 Korende titwaigete ang’e ase ense y’Abaamoni, gose ase chingegu chi’orooche rwa Yaboki, na emechie y’ense y’ebitunwa, na aande onsi ase Omonene Nyasae oito, atokanetie titogeendao.
DEU 3:1 “Magega y’ayio tokaonchoka, togatiira gochia sugusu gochia ase orogongo rwa Basani. Ogi, omorwoti o Basani, amo n’abanto baye bonsi, bagaacha gotorwania esegi agwo ase omochie o Edirei.
DEU 3:2 Korende Omonene aganteebia: Tobaisa komoiroka, ekiagera ere amo n’abanto baye bonsi nababeekire ase amaboko ao, boigo nakoeire ense yaye. Nomokore buna gwakorete Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oria orenge kogaamba agwo Hesiboni.
DEU 3:3 “Ase ayio Omonene akabeeka omorwoti Ogi, amo n’abanto baye bonsi, ase amaboko aito, erio tokabaita bonsi pi, nonya n’oyomo tatigara ore moyo.
DEU 3:4 Boigo tokaira emechie yaye yonsi ase engaki eria. Titwatigete nonya n’omochie oyomo totairete. Emechie yonsi twairete nigo yarenge emerongo etano nomo, tokaira orogongo rwonsi rw’Arigobu, ase Ogi, Omorwoti o Basani, arenge kogaamba.
DEU 3:5 Emechie eyio yonsi nigo yagiteire chindwaki chintambe gochia igoro, na ebiita biarenge gosiekwa n’emekorogoto; naboigo ebichie ebinge mbiarengeo bitagiteire chindwaki.
DEU 3:6 Togasaria emechie eyio yonsi, togaita abanto bonsi, abasacha n’abakuungu, na abana, buna twakorete ase emechie ya Sihoni, omorwoti o Hesiboni.
DEU 3:7 Tokaira chitugo chionsi na gosakora ebinto biarenge ase emechie eyio bikaba ebiaito.
DEU 3:8 “Ase engaki eria tokaira ense y’abarwoti baria babere b’Abaamori, ense yarenge moocha y’orooche rwa Yorodani, gochaakera orooche rw’Arinoni goikera egetunwa kia Herimoni.
DEU 3:9 (Abanto ba Sidoni nigo bakoroka egetunwa kia Herimoni Sirioni, na Abaamori nigo bagokeroka Seniri.)
DEU 3:10 Tokaira orogongo rwonsi orwo rwarenge inse y’omorwoti Ogi o Basani: emechie yonsi yarenge ase ense eraire eimokererete igoro na Gileadi yonsi, na Basani yonsi, goikera Saleka na Edirei.”
DEU 3:11 (Ogi, omorwoti o Basani, nere orenge oyobwomoerio ase Abarefai. Esanduki yaye y’ogotindekerwa eyaroiseirie ebioma, nigo yarenge chimita inye ase obotambe boigo n’echimita ibere ase obogare koreng’ana nokorenga kwa boronge. Nao ere agwo Raba, omochie bw’Abaamoni.)
DEU 3:12 “Ekero twairete ense eria ekaba eyaito, ’nkaa abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, orogongo roria rogochaakera ase omochie bw’Aroeri, rore ang’e norooche rw’Arinoni amo n’ekeng’ese gi’ense y’ebitunwa ya Gileadi, na emechie yarengeo.
DEU 3:13 Nkaa ekeng’ese ki’egesaku kia Manase ensemo yatigarete ase ense ya Gileadi, amo na Basani yonsi, eyio yarenge obogaambi bwa Ogi. Orwo narwo orogongo rwonsi rw’Arigobu.” (Basani yonsi nigo yarenge korokwa ense ya Refaimu.
DEU 3:14 Yairi, omonto bw’ororeeria rwa Manase, akaira orogongo rwonsi rw’Arigobu, narwo Basani, goika orogongo rw’Abagesuri na Abamaaka. Akaroka emechie yarengeo ase erieta riaye, Emechie ya Yairi, nabo ekorokwa goika reero iga.)
DEU 3:15 “Nkaa abanto b’eamate ya Makiri, orogongo rwa Gileadi,
DEU 3:16 na abanto b’egesaku kia Rubeni na ab’egesaku kia Gadi ’nkabaa orogongo gochakera Gileadi goikera orooche rw’Arinoni. Egati‐gati y’orooche orwo ekaba orobebe rwabo rw’enseemo ya Irianyi, na orooche rwa Yaboki rokaba orobebe rwabo sugusu, orwarenge orobebe rw’Abaamoni.
DEU 3:17 Bakanyora orogongo rwe rikura ria Yorodani. Orwo rokaba orobebe rwabo rwa bosongo, korwa ase enyancha ya Kinereti, ensemo ya sugusu, goika ase orogongo rwe nyacha y’omoonyo, ensemo ya Irianyi inse y’ebitirimboko bia Pisiga, ensemo ya moocha.
DEU 3:18 “Ase engaki eria inche ’nkabachiika, nkabateebia: Omonene Nyasae oino, obaeire ense eye, ebe eyaino. Ase ayio abarwani baino bonsi, baria bare chituoni, baimokie ebirwanero biabo bi’eseegi, bagende bamboke gochia ng’umbu ya Yorodani, batang’anere Abaisraeli bamwabo.
DEU 3:19 “Korende abakungu baino n’abana, barabwo batigare amo ne’chitugo chiaino ase emechie eyio nabaeire. (Nimanyete ng’a nigo mobwate chitugo chinyinge.)
DEU 3:20 Mokonye Abaisraeli bamino goika banyore ense eri’Omonene, arabae ng’umbu ya Yorodani na goika Omonene abae barabwo omorembe buna abaete inwe iga. Nyuma yayio ’namoirane gocha ase ense eye nabaeire inwe.
DEU 3:21 “Ase ekero keria ’ngachiika Yoshua, ’nkamoteebia: ’Nkwarooche amang’ana onsi ay’Omonene, Nyasae oino, akorerete abarwoti baria babere Sihoni na Ogi; Naboigo arakorere kera oyomo ase ense oraabe kogosoa.
DEU 3:22 Timobaisa kobairoka, ekiagera Omonene Nyasae oino, nere orabarwanere esegi.
DEU 3:23 “Ase engaki eria ’ngasaba mono,
DEU 3:24 Aye Omonene, bono kwanyorokirie inche, omosomba oo, omochakano bwoka bw’obonene bwao, n’okoboko kwao gwechinguru. Enyasae ende teri, igoro gose ase ense, eranyaare gokora emeremo emenene na eyechinguru buna ey’ogokora aye.
DEU 3:25 Nagosabire, koranche aye Omonene ong’e ribaga nyamboke gochia ng’umbu ya Yorodani, indore ense eria engiya y’ebitunwa amo na Lebanoni.
DEU 3:26 “Korende ase engencho yaino inwe Omonene akaba n’endamwamu ase ’nde tanchete koigwa okoboria kwane. Korende aganteebia: Ayio aisanire! Tobaisa gokwana nainche gento kende igoro ye ring’ana erio.
DEU 3:27 Tiira gochia igoro ase egentunwa gia Pisiga, otenene ase egechuuria kiaye, oimokie amaiso ao, origererie gochia ensemo ya bosongo, na sugusu, na Irianyi, na moocha, origererie buya ense eria orarore, ekiagera tokonyaara kwamboka ng’umbu ya Yorodani.
DEU 3:28 Tebereria Yoshua, omoremie na omobeeke chinguru, ekiagera nere oraraae abanto aba, abaambokie ng’umbu, ense eyio orarore.
DEU 3:29 “Ase ayio tokabeera ase rikura riarochie omochie o Beti‐Peori.”
DEU 4:1 Naende Musa agakwana, “Inwe Abaisraeli, bono igwera amachiiko na emeroberio ’nkoborokereria, moyakore, erio nario moraabe moyo, erinde mogende moire ense eria, Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, agochia kobaa.
DEU 4:2 Timomenta ring’ana rinde rionsi ase aria nabachiikire, gose timorusia gento aroro. Mobwate amachiiko y’Omonene, Nyasae oino, ayio inche nabaeire.
DEU 4:3 Inwe abanyene mwarooche ari’Omonene akorerete Baali‐Peori; abanto baria bonsi basasiimete Baali‐Peori, akabasiria korwa ase egati yaino.
DEU 4:4 Korende inwe abamwabete abegenwa ase Omonene Nyasae oino, kera oyomo oino moy’are goika reero iga.
DEU 4:5 “Naama! Inche naborokereirie amachiiko na emeroberio, buna Omonene Nyasae one, anchiigete, erinde inwe moyaigwere ase ense eria mokogeenda koira ebe eyaino.
DEU 4:6 Moyabwate na koyaigwera, ekiagera ayio naro araorokererie abanto b’ebisaku binde ng’a ’more n’obong’aini. Barabwo kobaraigwe amachiiko aya onsi mbateebe: Ekeene, abanto b’egesaku eke ekenene nigo bare abamanyi naende nabang’aini!
DEU 4:7 “Inee! ’Mbanto ba gesaku ki ekenene babwate enyasae ere ang’e nabarabwo buna Omonene Nyasae oito, are ang’e naintwe? Nigo agotoigwa kero kende gionsi tokomorangeria atokoonye.
DEU 4:8 Naende mbanto ba gesaku ki ekenene babwate amachiiko amaronge na emeroberio emeronge, buna amachiiko aya onsi inche naborokereirie reero?
DEU 4:9 Mwerende! Morende chinkoro chiaino, erinde timobaisa kweba ayamwarorire n’amaiso aino, gose koyatiga arue ase chinkoro chiaino ase amatuko onsi more moyo. Boigo moyorokererie abana baino na abaachokoro baino,
DEU 4:10 erinde bamanye ayakoregete ase rituko riria mwatenenete ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, agwo Horebu, ekero Omonene akwanete nainche, aganteebia: Sangereria abanto bonsi amo, na inche mbateebie amang’ana, erinde beorokererie konyiroka ase amatuko onsi barabe bare moyo ase ense, nabarabwo baborokererie abana babo boigo.
DEU 4:11 “Inwe nigo mwachete ang’e, mogatenena ase egetunwa keria mbarabare, ekero kiagendererete gwoka omorero oria ochongororogete gochia igoro obwate erioki rimwamu ti, na amare, n’omosunte omonene.
DEU 4:12 Eri’Omonene agakwana nainwe korwa ase omorero oria ime, mokaigwa amang’ana aye, korende timwarooche ekieni kiaye. Nigo mwaigwete eriogi rioka.
DEU 4:13 Omonene akaborokereria okobwatana kwaye kw’ogotianania, akabachiika mokobwate; okwo nakwo amachiiko aye ikomi. Akayariika ase chibao ibere chi’amagena.
DEU 4:14 Aroro agwo Omonene aganchiika ng’a imborokererie amachiiko ayio, na emeroberio echiikire, erinde monyaare koyaigwera ase ense eria mokogeenda koira.
DEU 4:15 “Ekero Omonene akwanete nainwe korwa ase omorero ime agwo Horebu, timwarooche ekieni kiaye. Ase ayio moigwere na kwerenda,
DEU 4:16 timobaisa gokora ebibe na gwesaria ase okoroisia omogwekano bw’ogosasiimwa, omogwekano onde bwensi ogwekaine omonto, omosacha gose omokungu,
DEU 4:17 gose omogwekano ogwekaine eng’iti ende yonsi ere ase ense, gose oyo bw’enyoni ebwate chimbaaba ekoiruruka igoro,
DEU 4:18 gose oyo bw’eng’iti ekwagura ase riroba, gose oyo bw’enswe ende yonsi ere ime ase amaache inse y’ense.
DEU 4:19 Ekero okorigereria gochia igoro, gokorora ebinto bitongire bireo buna risase, na omotienyi, ne ching’enang’eni, omoganda oyio bwonsi, tobaisa gotiga Omonene, erinde osasiime na gokorera ebinto ebio, ekiagera Omonene, Nyasae oo, obirure ase ebisaku bionsi bire inse y’erioba.
DEU 4:20 Korende inwe Omonene obarusirie ase eriiko ri’ebioma rigosamba, nario Misiri, erinde mobe abanto baye ere omonyene buna more goika reero iga.
DEU 4:21 Kobua ayio Omonene nigo abeete ase engencho yaino, agatiana ng’a inche tinkonyaara kwamboka orooche rwa Yorodani, na kogeenda ase ense eria engiy’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, ebe omwando oino.
DEU 4:22 Inche goika ’nkwere aiga ase orogongo oro: ting’eiri ribaga kwamboka Yorodani, korende ninwe moramboke, erinde moire ense eria engiya.
DEU 4:23 Moigwere na kwerenda, timobaisa kweba okobwatana kw’ogotianania, okw’Omonene Nyasae oino, akorete nainwe; timobaisa koroisia omogwekano onde bwensi mogosasiima. Omonene Nyasae oino, obakanirie ayio.
DEU 4:24 Omonene Nyasae oino, nigo are omorero ogosamba na gosiria; ere nere Nyasae bwe risemi.
DEU 4:25 “Komogochia koibora abana na abaachokoro, naende komenya amatuko amaange ase ense eyio; timokora ebibe na gwesaria ase okoroisia omogwekano onde bwensi mogosasiima gose gokora amabe ase obosio bw’Omonene Nyasae oino. Moise gokora ayio, rirorio nigo moramogeechie abe n’endamwamu ase more.
DEU 4:26 Onye timokoigwera, inche ’nkorangeria inde igoro na ense chibe birori ase more reero ng’a, goika mosire kegima ase obwango. Timokomenya amatuko amaange ase ense eyio mogochia koira, ekero moramboke Yorodani.
DEU 4:27 Omonene nabasiarere ase egati y’ abanto b’ebisaku binde, nainwe abamoratigare n’abake ase omobaro, namomenye ase egati y’ abanto baria ase Omonene arabaire.
DEU 4:28 Agwo ase morasiarerwe gochia, ’namobe mogosasiima chinyasae chiroisirie korwa ase emete na amagena, emeremo y’amaboko a Mwanyabaanto, echio chitari korora, gose koigwa, gose koragera, gose konyonka.
DEU 4:29 Korende aroro agwo, komorarigie Omonene Nyasae oino, ne chinkoro chiaino chionsi, na emioyo yaino yonsi, inamomonyoore.
DEU 4:30 Ekero moraabe n’emechando, na ayio onsi arabanyoore ase amatuko agochia goocha, imomoiranere Omonene Nyasae oino, naende moigwere eriogi riaye.
DEU 4:31 Omonene Nyasae oino, takobatiga, ekiagera ere n’oyo bw’amaabera. Takobasiria, gose takweba okobwatana kwaye kw’ogotianania akorete ne’chisokoro chiaino.
DEU 4:32 “Bono booria, momanye korwa ase amatuko a kare, amatuko ayio arengeo ekero konya motaraiborwa, korwa rituko riria Nyasae atongete Mwanyabaanto ase ense, naende moboorie momanye korwa ase ensemo eyemo y’ense goikera ensemo ende, gose amang’ana agwekaine buna aya ana koba, gose koigugwa.
DEU 4:33 Inee! Abanto bande bana koigwa Nyasae ogokwana korwa ase egati‐gati y’omorero buna inwe mwaiguure, naende mogendererete koba moyo?
DEU 4:34 Gose enyasae ende kero kende gionsi yana korenta egesaku kende korwa ase egati y’ebisaku binde, erinde agekore kebe abanto baye omonyene, buna Omonene Nyasae oino, abakorerete inwe agwo Misiri? Ase amaiso aino nigo arentete amateemwa, na ebikone, na amakumia, na esegi, na ase okoboko kore ne chinguru koramboire akarenta okoondokia okonene.
DEU 4:35 Omonene nigo aborogetie ayio, erinde momanye ng’a Omonene nere Nyasae; onde tari otatiga ere bweka.
DEU 4:36 Akabakora mokaigwa eriogi riaye riarwete igoro, erinde anyare koborokereria; na ase ense akaborokia omorero omonene, nainwe mokaigwa amang’ana aye korwa ase egati‐gati y’omorero oria.
DEU 4:37 Agancha chisokoro chiaino, na ase engencho eyio akabachoora inwe, ororeeria rwabo, mobe ribaga riabo, na ere omonyene akabang’anyia korwa Misiri ase okobua kwaye okonene.
DEU 4:38 Korwa bosio bwaino akabiseeria ebisaku biarenge ebinene, naende biarenge ne chinguru kobabua; akabarenta ase ense yabo, nainwe mokayeira ekaba omwando oino, naboigo ere nonya ngoika reero iga.
DEU 4:39 Ase ayio manya rituko ria reero, morengererie mono ng’a, Omonene nere Nyasae o igoro na ense; naende onde tari otatiga ere bweka.
DEU 4:40 Inwe goika morende emeroberio yaye echiikire n’amachiiko aye, ayio inche nkobaa rituko ria reero, erio nario er’abe buya ase more, naboigo nase abana baino, naende amatuko aino nabe amaange ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe eyaino kogenderera.”
DEU 4:41 Erio Musa agachoora emechie etato agwo moocha ya Yorodani.
DEU 4:42 Emechie eyio nero omoiti aranyare gotamera, ere oy’oraite omonto omwabo mosiabano, gose oyio atabwati obobisa nere. Omonto oria karatamere oyomo bw’emechie eyio nigo aratigwe abe moyo.
DEU 4:43 Beseri ase erooro, ase ense eraire eimokererete igoro, nigo orenge omochie bw’obotamero ase abanto b’egesaku kia Rubeni, na Ramoti ase ense ya Gileadi ase abanto ba Gadi, na Golani ase ense ya Basani ase abanto ba Manase.
DEU 4:44 Aya naro amachiiko a Nyasae Musa aruete ase Abaisraeli.
DEU 4:45 Magega Abaisraeli kobaruure Misiri, Musa akaa Abaisraeli oborori, na emeroberio echiikire, n’amachiiko aya.
DEU 4:46 Aya nigo abeete agwo moocha ya Yorodani ase rikura riarenge ensemo ekororia Beti‐Peori, ase orogongo rwa Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oyio omenyete agwo Hesiboni. Nere oria Musa na Abaisraeli babuete ekero barwete Misiri,
DEU 4:47 bakaira ense yaye ekaba eyabo, naende bakaira ense ya Ogi, omorwoti o Basani. (Abarwoti abwo babere nigo bamenyete moocha ya Yorodani.)
DEU 4:48 Bakaira ense gochaakera Aroeri ase orobebe rwe rigoko ri’Arinoni goikera egetunwa keria Sioni (nakio Herimoni).
DEU 4:49 Bakaira orogongo gochakera rikura moocha ya Yorodani goikera ase Enyancha y’omonyoo inse y’ebitirimboko bi’egetunwa gia Pisiga.
DEU 5:1 Musa akarangeria Abaisraeli bonsi goocha amo, erio akabateebia, Inwe Abaisraeli, igwa amachiiko na emeroberio echiikire ’nkobateebia rituko ria reero, moyieorokererie, mobe n’obomaene ng’a ’moyakore.
DEU 5:2 Omonene Nyasae oito, nakorete okobwatana kw’ogotianania amo naintwe agwo Horebu.
DEU 5:3 Omonene takorete okobwatana okwo ne’chisokoro chiaito, korende nigo akorete okobwatana okwo naintwe abanyene, intwe twensi abatore moyo rituko ria reero.
DEU 5:4 Agwo ase egetunwa, korwa ase egati-gati y’omorero, Omonene nigo akwanete nainwe obosio ase obosio.
DEU 5:5 Ase engaki eria inche nabeete ’nteneine ase egati y’Omonene nainwe, nareenge gokwana nainwe ring’ana ri’Omonene, ekiagera inwe nigo mwarenge n’obwoba ase engencho y’omorero oria, timwatiirete goocha ase egetunwa. “Omonene agakwana:
DEU 5:6 Inche ninche Omonene Nyasae oino, nabarusetie korwa ase ense ya Misiri, ense y’obosomba.
DEU 5:7 “Toba ne chinyasae chinde otatiga inche.
DEU 5:8 “Tobaisa gwekorera omogwekano bw’ogosasiimwa, omogwekano o getongwa kende gionsi kere igoro, gose ase ense, gose ime ase amaache inse y’ense.
DEU 5:9 Tobaisa gotugama gose gosasiima emegwekano, ekiagera inche Omonene, Nyasae oo, inche ’Nyasae bwe risemi. Ase engencho y’amabe y’abaibori nigo ’nkobaa abana egesusuro goika ekiaare kia gatato na egia kane, abwo bangeechete.
DEU 5:10 Korende nigo ’nkoborokia obwanchani bwane botari koera goika ebiaare chilifu, ase abwo banyanchete na babwatete amachiiko ane.
DEU 5:11 “Toriatora bosa na korikorera bobe erieta ri’Omonene, Nyasae oo, ekiagera Omonene tagotiga komoa egesusuro oria okoriatora bosa na korikorera bobe erieta riaye.”
DEU 5:12 “Bwata rituko ri’Esabato, oriatanane ribe richenu, buna Omonene Nyasae oo, agochiigete.
DEU 5:13 Ase amatuko atano na rimo okore emeremo yao yonsi.
DEU 5:14 Korende rituko ria gatan’akabere, ne’rituko ri’Esabato riatananwe ase Nyasae oo. Ase rituko erio tokora emeremo ende yonsi, aye gose omwana oo, omomura gose omoiseke, nonya n’omosomba oo, omomura gose omoiseke, gose eng’ombe yao, gose etigere yao, gose etugo yao ende yonsi egokora emeremo, gose omomenyi oyomenyete mwao. Omosomba oo, omomura gose omoiseke, nabarabwo batimoke buna aye ogotimoka.
DEU 5:15 Inyora ng’a aye omonyene nigo kwarenge omosomba ase ense ya Misiri, n’Omonene, Nyasae oo, agakorusia korwa aroro n’okoboko kore ne chinguru koramboire. Ase ayio Omonene, Nyasae oo, nigo agochiigete orende rituko ri’Esabato.
DEU 5:16 “Sika iso na nyoko, buna Omonene, Nyasae oo, agochiikire; nario oramenye amatuko amaange, naende er’abe buya ase ore ase ense eri’Omonene, Nyasae oo, agochia gokoa.
DEU 5:17 “Toita.
DEU 5:18 “Totomana.
DEU 5:19 “Toiba.
DEU 5:20 “Tomoteebera omogisangio oo oborimo.
DEU 5:21 “Tobaisa kogania omokungu bw’omogisangio oo. Tobaisa kogania enyomba y’omogisangio oo, nonya n’omogondo oye, gose omosomba oye, omomura gose omoiseke, gose eng’ombe yaye, gose etigere yaye, gose gento kende gionsi abwate.
DEU 5:22 “Amang’ana aya nar’Omonene akwanete ase omosangererekano oino bwonsi agwo ase egetunwa, ekero akwanete korwa ase egati‐gati y’omorero, ne riire, na omosunte ekerima. Akayakwana n’eriogi rinene, na tamentete gento kende gionsi. Akayariika ase chibao ibere chi’amagena, erio agachiing’a.
DEU 5:23 “Ekero egetunwa keria kiagendererete gwoka omorero, mokaigwa eriogi korwa ase egati‐gati y’omosunte oria, nainwe mwensi, abamore abatang’ani na abagaaka ase ebisaku biaino, mogaacha ase ’nde.
DEU 5:24 Mokabora: Naama, Omonene Nyasae oito, otworokirie obonene bwaye na obonguru bwaye, naintwe twaiguure eriogi riaye korwa ase egati‐gati y’omorero. Rituko ria reero twarorire Nyasae ogokwana na Mwanyabaanto, na Mwanyabaanto oyio ogendererete koba moyo.
DEU 5:25 Bono nase ki togwenerete gokwa? Omorero oyo omonene nigo ogochia gotosamba na gotosiria, onye naende togochia koigwa eriogi ri’Omonene Nyasae oito, goika tokwe.
DEU 5:26 Inee! Omonto nareo obeire okoigwa Nyasae ore moyo kagokwana korwa ase egati‐gati y’omorero, buna intwe twamoiguure, na omonto oyio ogendererete koba moyo?
DEU 5:27 Naende moganteebia: Aye genda ang’e, oigwe amang’ana onsi Omonene Nyasae oito, agokwana. Erio oche ototeebie onsi ayio Omonene Nyasae oito, aragoteebie, naintwe ’natoyaigwe na koyakora.
DEU 5:28 “Omonene nigo aigwete amang’ana aino ekero keria mware gokwana nainche, erio aganteebia: Naiguure amang’ana abanto abwo bakwanire naye. Ayio onsi bagoteebirie, mbuya bakwanire.
DEU 5:29 Onye ndiria baare koba n’omoyo oyio botambe, na kong’iroka na korenda amachiiko ane onsi, nanga kera egento nigo kiare koba buya ase bare, na ase ororeeria rwabo, kare na kare.
DEU 5:30 Genda obateebie bairane ase chiema chiabo.
DEU 5:31 Korende aye tigara aa ase ’nde, na inche ngoteebie amachiiko onsi, na emeroberio echiikire, na onsi aya nachiikire, ayio ogochia koborokia, erio bayarende na koyakora ase ense eria ’ngochia kobaa, ebe eyabo.
DEU 5:32 “Ase ayio morende na gokora ayio Omonene Nyasae oino, abachiikire. Timoyatiga na koonchoka gochia aande, ensemo y’okorio gose ey’okobee.
DEU 5:33 Mobwatie chinchera chionsi Omonene Nyasae oino, abachiikire, erio nario mor’abe moyo, naende nario er’abe buya ase more, na inwe momenye amatuko amaange ase ense eria mogochia koira ebe eyaino.
DEU 6:1 “Aya naro amachiiko, na emeroberio echiikire, Omonene Nyasae oino, anchiigete imborokererie, erinde moyaigwere na koyakora ase ense eria mogochia koira ebe eyaino.
DEU 6:2 Ase obogima bwaino bwonsi, inwe amo nabana baino, na abaachokoro baino, goika moiroke Omonene Nyasae oino, na kobwata emeroberio yaye yonsi yachiikirwe, n’amachiiko aye onsi ayio inche ’nkobachiika, erio nario amatuko aino arabe amaange.
DEU 6:3 Ase ayio inwe Abaisraeli, tegerera moigwe, monyaare koyarenda; erio nario er’abe buya ase more, naende ’momentekane mono ase ense eria entenenku ere n’amabeere n’amooke, buna Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, abarierete eira.
DEU 6:4 “Inwe Abaisraeli, tegerera moigwe! Omonene Nyasae oito, nere bweka Omonene.
DEU 6:5 Mwanche Omonene, Nyasae oo, n’enkoro yao yonsi, n’omoyo oo bwonsi, ne chinguru chiao chionsi.
DEU 6:6 Amang’ana aya ’nkobachiika rituko ria reero timobaisa koyeeba nonya ng’ake.
DEU 6:7 Moyorokererie abana baino mono, mobe mokona‐koyairanerera botambe; moyakwane ekero moikaransete ase chinyomba chiaino, na ekero more ase orogeendo inchera, na ekero mogochia korara, na ekero mokobooka.
DEU 6:8 Moyasiberanie ase amaboko aino, na moyabeeke ase amasio aino igoro, abe amariiko akobainyoria.
DEU 6:9 Moyariike ase emetobwa na emeriibo y’ebisieri bi’echinyomba chiaino, na ase ebiita biaino.
DEU 6:10 “Omonene Nyasae oino, nabaire na kobaikia ase ense eria arierete chisokoro chiaino, Aburaamu, na Isaka, na Yakobo eira, ng’a nabae inwe ense eria ebwate emechie emenene naende emiya, eyio inwe motaagachete.
DEU 6:11 Chinyomba nigo chiraabe chiichire n’ebinto ebiya, ebio inwe motabegeteo, ne chinsooko chi’amaache echio motakuunyete, na emegondo y’emesabibu na ey’emezeituni, eyio motasimegete.
DEU 6:12 Komoraikeo mwerende mono, timobaisa kweba Omonene oria obarusetie korwa ase ense ya Misiri, ase mwarenge abasomba.
DEU 6:13 Momoiroke Omonene Nyasae oino; momokorere ere bweka na motiane ase erieta riaye rioka.
DEU 6:14 Timobaisa gosasiima chinyasae chinde chionsi chiria chi’ abanto baabaetanaine.
DEU 6:15 Omonene Nyasae oino, oyomenyete ase egati yaino, nigo are Nyasae bwe risemi; mwerende, erinde endamwamu yaye tebaisa gwoka igoro ase more na kobasiria korwa ase ense.
DEU 6:16 “Timobaisa komoteema Omonene Nyasae oino, buna mwamoteemete aaria Masa.
DEU 6:17 Mobe abeegenwa ase okobwata amachiiko a Omonene Nyasae oino, na oborori bwaye, na emeroberio echiikire, eyio abaeire.
DEU 6:18 Mokore ayaare amaronge na’amaya ase obosio bw’Omonene, erio nario er’abe buya ase more, monyaare gosoa na koira ense eria engiy’Omonene arierete chisokoro chiaino eira ng’a n’abayee,
DEU 6:19 na kobaseeria ababisa baino bonsi korwa ase more, buna Omonene ateebete.
DEU 6:20 “Ase chingaki chigochia‐goocha ekero abana baino barababorie: Ninki engencho y’oborori obo, n’amachiiko aya, na emeroberio eye, ebi Omonene Nyasae oito, abachiigete? Nase ki Omonene Nyasae oito, abachiigete amachiiko aya na emeroberio eye?
DEU 6:21 Goika mobairanerie: Intwe nigo twarenge abasomba ba Farao ase ense ya Misiri, n’Omonene agatorusiao n’okoboko kwaye gwe’chinguru.
DEU 6:22 Omonene nigo aorogetie ebikone na amakumia amanene, naende ay’okoondokia, aaria ase ense ya Misiri, ase Farao, na ase abanto bonsi b’enyomba yaye, naintwe tokayarora.
DEU 6:23 Omonene agatorusia ase ense eria, erio agatorenta aiga, agatoa ense eye arierete chisokoro chiaito eira ng’a n’abayee.
DEU 6:24 Erio agatochiika ng’a toigwere amachiiko aya onsi, na koimoroka ere Omonene Nyasae oito, erio nario er’abe buya ase tore botambe. Toise gokora bo ere natorende, buna atorendete goika reero iga, naintwe ’natogenderere koba moyo.
DEU 6:25 Onye tokorenda na koigwera amachiiko aya onsi, ase obosio bw’Omonene Nyasae, buna ere atochiikire, nigo torabarerwe oboronge.”
DEU 7:1 “Omonene Nyasae oino, nabaikie ase ense eria, mogochia koira ebe eyaino, na aseerie ebisaku ebinge birue ase amasio aino, ebisaku bitano bibere bire ebinene, naende bire nechinguru kobabua. Ebisaku ebio nabio ebi: Abahiti, na Abagirigasi, na Abaamori, na Abakaanani, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi.
DEU 7:2 Ekero Omonene Nyasae oino, arabeeke abanto abwo ase amaboko aino, nainwe mobabue, goika mobaite na kobasiria kegima, timobaisa gokora okobwatana kw’ogotianania nabarabwo, gose kobarorera amaabera.
DEU 7:3 Timobaisa konyuomerana nabarabwo; timorua abana baino abaiseke ase abamura babo, gose timonyuomeria abana baino abamura ase abaiseke babo,
DEU 7:4 ekiagera barabwo nigo baraonchore abana baino abamura batige gosasiima Omonene, erio bakorere chinyasae ching’ao. Eri’Omonene abaise koba n’endamwamu ase more, abasirie ara rimo rioka.
DEU 7:5 Aya naro morabakorere: Motagore ebisasimero biabo, mobutore chisiiro chiabo bagosasiima, monachane emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, na mosambe n’omorero emegwekano yabo bagosasiima,
DEU 7:6 ekiagera inwe n’abanto mwatananetwe koba abachenu ase Omonene Nyasae oino. Ere obachoorire mobe abanto baye omonyene kobua abanto bande bonsi bare ase ense.
DEU 7:7 “Omonene tang’usetwe nainwe, gose tabachoorete ekiagera mwarenge abange kobua abanto bande (inwe nigo mwarenge abake mono kobua abanto bonsi),
DEU 7:8 korende ekiagera nigo abanchete, naende akagania goikerania eira eria arierete chisokoro chiaino. Ayio akagera Omonene akabang’anyia n’okoboko kwaye kore nechinguru, na kobabooria korwa ase ense y’obosomba korwa ase okoboko gwa Farao, omorwoti o Misiri.
DEU 7:9 Gaki manya ng’a Omonene Nyasae oino, nere bweka Nyasae bw’ekeene, naende Nyasae bw’obwegenwa, oyokorenda okobwatana kwaye kw’ogotianania, na koorokia obwanchani bwaye botari koera goika ebiaare chilifu ase baria bamwanchete na babwatete amachiiko aye.
DEU 7:10 Korende ere nigo akobaakana obobe baria bamogeechete, na kobasiria. Tari goteebana koa omonto oria omogeechete egesusuro.
DEU 7:11 Bono morende na koigwera amachiiko, na emeroberio echiikire, mokore ayio onsi nabachiikire ase rituko ria reero.
DEU 7:12 “Komoraigwere emeroberio eye echiikire na koyereenda, na koyekora, rirori’Omonene Nyasae oino, naikeranie na gokong’ia okobwatana kwaye kw’ogotianania, okwo akorete nainwe, na kobaorokeria obwanchani bwaye botari koera, buna arierete chisokoro chiaino eira ase ogotiana.
DEU 7:13 Ere nabanche na kobasesenia, nabamentekanie. Boigo nasesenie oroiboro rwe chinda chiaino, na okwama kw’emegondo yaino, na endagera yaino, na edivai yaino, na amaguta aino y’amazeituni; chiombe chiaino ’nchimentekane, amo ne ching’ondi ne chimbori chiaino, ase ense eria arierete chisokoro chiaino eira ng’a n’abayee.
DEU 7:14 ’Namosesenigwe kobua ebisaku binde bionsi. Ase egati yaino onde tari omosacha gose omokungu, oraabe omogomba, gose etugo ende yaino tekogombaa.
DEU 7:15 Omonene narusie amarwaire onsi korwa ase more; nonya nobomo bw’amarwaire aria amabe arenge Misiri, aria ase mwamenyete, tagoocha igoro ase more kobachaanda, korende nigo arayarente ase abanto baria bonsi babageechete.
DEU 7:16 Abanto abwo bonsi Omonene Nyasae oino, arabeeke ase amaboko aino, mobasirie, timobarorera amaabera. Timobaisa gokorera chinyasae chiabo, ekiagera ase ogokora igo, chirochio ’nachinyaare kobatiga.
DEU 7:17 “Moise goteeba ase chinkoro chiaino ime: Ebisaku ebi nigo bire ebinene gotobua, naki toranyaare kobiseeria birueo?
DEU 7:18 Timobairoka, korende moinyore buna Omonene Nyasae oino, akorerete Farao na abanto bonsi ba Misiri.
DEU 7:19 Moinyore amaakwa amanene aria mwarooche, na ebikone, na amakumia, na buna Omonene Nyasae oino, abarusetieo n’okoboko kwaye kore nechinguru, koramboire. Naboigo arakore abanto bonsi baria moirogete.
DEU 7:20 Naende Omonene natome ebiaramba ase egati yabo bibarase, baria abatigari barebise korwa ase more, basire kegima.
DEU 7:21 Timoondoka ase engencho yabo, ekiagera Omonene Nyasae oino, nigo are egati yaino, ere nere Nyasae omonene, naende oyo bw’okoondokia.
DEU 7:22 Omonene Nyasae oino, naseerie ebisaku ebio ng’orang’ora, birue ase more. Timobaisa kobiseeria biere kegima ase ekero ekemo gioka. Moise gokora bo, ching’iti chi’orosana nigo chiramentekane chibachaande.
DEU 7:23 Korende Omonene Nyasae oino, nabeeke ababisa baino ase amaboko aino, erio abatantanie, nainwe goika mobasirie kegima.
DEU 7:24 Nabeeke abarwoti babo ase amaboko aino, erio mobaite na kobasiria nonya n’amarieta abo tainyorwa ase ense. Omonto onde tari, nonya n’oyomo, oranyaare korwana nainwe na kobabua; goika mobasirie kegima.
DEU 7:25 Emegwekano yabo bagosasiima moyesambe n’omorero. Timogania koira chifeta gose chitaabu chire ase emegwekano eyio. Moise gochigania nigo chiraabe chikobatega. Ayio onsi nigo arabe okogeechia ase Omonene Nyasae oino.
DEU 7:26 Timobaisa korenta okogeechia buna okwo ase chinyomba chiaino. Komorakore igo, nigo moraragererigwe. Mokogeeche na kogochaaya, ekiagera korokwo nigo koragereirie.”
DEU 8:1 “Moigwere amachiiko aya onsi nabaeire ase rituko ria reero, moyabwate, erio nario moraabe moyo na komentekana, erinde mogende moire ense eri’Omonene arierete chisokoro chiaino eira ng’a n’abayee.
DEU 8:2 Moinyore buna Omonene Nyasae oino, abeire okobaraa ase orogeendo rwaino rwonsi ase erooro, ase engaki y’emiaka emerongo ene yaetire, ase okobakora mobe abaitongo na kobateema ase okomanya ebirengerio biaino, arore gose ’moganetie korenda amachiiko aye, gose yaya.
DEU 8:3 Akabakora mokaba abaitongo, akabatiga mokaba n’enchara. Erio akabaa mana, endagera gete eyio inwe motamanyete, nonya ne’chisokoro chiaino chitamanyete, erinde monyaare komanya ng’a omonto takonyaara koba moyo ase endagera yoka, korende nigo akoba moyo ase kera ring’ana riikorwa ase omonwa bw’Omonene.
DEU 8:4 Ase emiaka eyio yonsi emerongo ene, chianga chiano tichiabagoterete, gose amagoro aino tabiimbete.
DEU 8:5 Momanye ng’a, buna omonto akoa omwana oye egesusuro ase okomoorongeyia, naboigo n’Omonene Nyasae oino, akobaa egesusuro ase okobarongeyia.
DEU 8:6 Ase ayio mobwate amachiiko a y’Omonene Nyasae oino, ase ogotaara ase chinchera chiaye na komoiroka.
DEU 8:7 Omonene Nyasae oino, ’nkobaira are ase ense engiya ebwate chindooche ne’chinsooko, ne’chintuboka chigosookia amaache gochia ase amagoko na ase ebitunwa.
DEU 8:8 Ense eyio ere n’engano n’esairi, n’emesabibu, n’emeko, n’emekomomanga, n’emezeituni, boigo n’amooke.
DEU 8:9 Ase ense eyio inamorie endagera enyinge etari kobaerera; aroro timokoremerwa gento kende gionsi. Amagena areo nigo are n’ebioma, naende ’namoremere chitaai korwa ase ebitunwa biaye.
DEU 8:10 ’Namonyoore endagera morie moisaneke. Erio motogie Omonene Nyasae oino, ase engencho y’ense eyio engiya abaeire.
DEU 8:11 “Mwerende mono, timobaisa kweba Omonene Nyasae oino. Timobaisa gotiga kobwata amachiiko aye, na emeroberio yaye yonsi echiikire, aya ’nkobaa ase rituko ria reero.
DEU 8:12 Ekero moraabe mwanyorire endagera ebaisaine na koigota, naende mwaagachire chinyomba chingiya na komenyao,
DEU 8:13 na ekero amaicho aino ye’chiombe na aye’ching’ondi arabe amentekanire, ne’chifeta, ne’chitaabu chiaino boigo, n’ebinto binde bionsi mobwate biramentekane,
DEU 8:14 timobaisa koenena na kweba Omonene Nyasae oino, oy’obarusetie korwa ase ense ya Misiri, ense y’obosomba.
DEU 8:15 Akabaraa na kobaetia ase erooro enene eyarenge ey’okoondokia, eyarenge ne’ching’iti chingeenda inse chire n’obosongo, n’ebiuge boigo: ase erooro eria enyomo etabwate amaache ere akababochorera amaache korwa ase egetare keria egekong’u.
DEU 8:16 Agwo ase erooro akabaa mana mokaria, endagera chisokoro chiaino chitamanyete, anyare kobakora mobe abaitongo na kobateema, erinde ase omoerio oino abakorere amaya.
DEU 8:17 Mwerende, timobaisa gokwana ase chinkoro chiaino ime: Okobua gwaito ne chinguru chi’amaboko aito nachio chiatonyoreire obotenenku obo.
DEU 8:18 Moinyore ng’a Omonene Nyasae oino, nere okobaa chinguru chi’okonyoora obotenenku, ekiagera aganetie gokong’ia okobwatana kwaye kw’ogotianania okwo akorete ne’chisokoro chiaino buna akorire goika reero iga.
DEU 8:19 Komoramwebe Omonene Nyasae oino, na koonchoka gochia ase chinyasae ching’ao ase ogochikorera, na gochisasiima, nabakuureire ase rituko ria reero ng’a, ekeene, goika mosire kegima.
DEU 8:20 Buna ebisaku biria, Omonene arasirie korwa ase amasio aino, naboigo nainwe morasirigwe, ekiagera motaigwerete eriogi ri’Omonene Nyasae oino.”
DEU 9:1 “Inwe Abaisraeli, tegerera moigwe! Ase rituko ria reero mwabeire ang’e kwamboka Yorodani kogeenda koira ense y’ebisaku bire ebinene mono, naende bire ne chinguru kobabua. Emechie yabo n’emenene, naende nigo egiteire chindwaki chintambe gochia igoro.
DEU 9:2 Abanto bakareo n’abanene, naende n’abatambe, abanto b’ororeeria rw’Anaki mwabeire mokoigwa chinkuma chiabo, bagokwanwa: Ning’o oranyaare kobua Abanaki?
DEU 9:3 Ase ayio manya bono ng’a Omonene Nyasae oino, oy’orabatang’ane inwe, nigo are buna omorero ogosamba. Ere nasirie abanto baria na kobabeeka inse yaino, erio nario moranyaare kobaseeria na kobaita bwango ara rimo rioka, buna abarierete inwe eira.
DEU 9:4 Ekero Omonene, Nyasae oino, arabe oseeririe abanto abwo korwa ase amasio aino, timobaisa gokwana ase chinkoro chiaino ime: Oboronge bwaito nabwo bwagera Omonene agatorenta toire ense eye. Taibo! Korende Omonene nigo araseerie abanto abwo barue ase amasio aino, ase engencho y’obobe bwabo.
DEU 9:5 Inwe timori gochia koira ense eria yabo ekiagera more abanyene oboronge, gose ab’ekeene ase chinkoro chiaino. Taibo! Korende obobe bw’ebisaku ebio nabwo bwagerire Omonene Nyasae oino, arabaseerie korwa ase amasio aino, erinde anyare goikerania eira ariete na gotiana ase chisokoro chiaino, Aburaamu, na Isaka na Yakobo.
DEU 9:6 Ase ayio mobe n’obomaene ng’a Omonene Nyasae oino, tari gochia kobaa ense eria engiya ekiagera more abanyene oboronge. Taibo! Inwe nigo more abanto abanyabigoti bikong’u.”
DEU 9:7 “Moinyore, timobaisa kweba buna mwagerete Omonene, Nyasae oino, akaba n’endamwamu agwo ase erooro. Korwa ase rituko riria mwaruete ase ense ya Misiri, goika ekero mwaigete aase aiga, mwabeire motari koigwera Omonene.
DEU 9:8 Nonya n’ekero mwarenge agwo Horebu, mokagera Omonene akaba n’endamwamu enene, ere akebeeka ang’e kegima kobasiria.
DEU 9:9 Ekero inche natiirete gochia ase egetunwa igoro koegwa chibao chiria chi’amagena chiariikire okobwatana kw’ogotianania kori’Omonene akorete nainwe, ’nkagenderera kobeera ase egetunwa igoro ase amatuko emerongo ene, omobaso n’obotuko, tinare koria kende, gose konywa.
DEU 9:10 Omonene akang’a chibao chiria ibere chi’amagena echio Ere Omonyene ariigete n’ekiara kiaye. Nigo chiariikire amang’ana onsi Omonene konya akwanire nainwe agwo ase egetunwa korwa ase egati‐gati y’omorero, ekero mwasangererekanete aroro.
DEU 9:11 Ase omoerio bw’amatuko aria emerongo ene, omobaso na obotuko, Omonene akang’a chibao chiria ibere chi’amagena echio chiariikire okobwatana kw’ogotianania.
DEU 9:12 “Eri’Omonene aganteebia: Imoka otirimboke bwango korwa aiga ase egetunwa, ekiagera abanto abwo kwang’anyetie korwa ase ense ya Misiri bakorire ebibe. Baonchokire bwango, batigire enchera eria nabachiigete kobwatia. Beroiseirie omogwekano bw’ogosasiimwa onyititoire na kobombwa.
DEU 9:13 “Boigo Omonene agakwana nainche, aganteebia: Narorire abanto aba ng’a n’abanyabigoti bikong’u.
DEU 9:14 Tobaisa goteema gontanga, ’ntige imbasirie naende intinyie amarieta abo, nimbakore beebwe kegima, tibaabaisa koinyorwa ase ense, erio ’ngokore aye obe egesaku ekenene, naende kere ne chinguru kobabua.
DEU 9:15 “Nkairana, ngatirimboka korwa ase egetunwa imbogoretie ase amaboko ane abere chibao chiria ibere chi’amagena chiariikire okobwatana kw’ogotianania. Egetunwa keria nigo kiarenge gwoka omorero.
DEU 9:16 Erio ’nkarora ng’a mwakorire ebibe ase Omonene, Nyasae oino: konya mweroiseirie omogwekano bw’emori onyititoire na kobombwa, na mwaonchokire bwango, mwatigire enchera eri’Omonene abachiigete mobwatie.
DEU 9:17 ’Nkabwata chibao chiria ibere chi’amagena ase amaboko ane, ’ngachiakera inse, ’ngachiatera agwo ase amasio aino.
DEU 9:18 Erio naende ’nkarara maumama ase obosio bw’Omonene buna agwo ritang’ani, ase engaki y’amatuko emeronge ene, omobaso n’obotuko. Tinabeete ’nkoria kende gose konywa, ase engencho y’ebibe bionsi inwe konya mwakorire, ase ogokora amabe ase obosio bw’Omonene, mokamogeechia goika akaba n’endamwamu.
DEU 9:19 Nigo nabeete n’obwoba obonene ase engencho y’endamwamu entindi Omonene abeete nero ase more, ekiagera nigo ageechetigwe mono, goika akaba ang’e kobaita. Korende nonya nase engaki eri’Omonene akanyigwa.
DEU 9:20 Omonene nigo abeete n’endamwamu enene ase Aroni boigo, akaba ang’e komoita, korende ase engaki eria eria ’nkamosabera Aroni.
DEU 9:21 Nkabogoria egento keria ki’ebibe, emori eria konya mwaroisirie, ’nkayesamba n’omorero, n’kayesunyunta, ’nkayesia ekaba orotu. ’Ngatuguta orotu orwo ase akarooche karenge gotirimboka korwa ase egetunwa keria.
DEU 9:22 “Boigo naende mwagerete Omonene akaba n’endamwamu ekero mwarenge agwo Tabera, na Masa, na Kibiroti‐Hatawa.
DEU 9:23 Na ekero Omonene abatomete korwa Kadeshi‐Barinea akabateebia: Genda moire ense eria nabaeire, korende inwe mogasaria timwaigwera ogochika kw’Omonene, Nyasae oino; timwamwegenete gose koigwera eriogi riaye.
DEU 9:24 Ee, korwa nachagete kobamanya, mwabeire motari koigwera Omonene.
DEU 9:25 “Ase igo ’nkarara maumama ase obosio bw’Omonene ase engaki y’amatuko emerongo ene, omobaso n’obotuko, ekiagera Omonene nigo ateebete ng’a goika abasirie.
DEU 9:26 ’Ngasaba Omonene, ’ngakwana, Aye Omonene, tobaisa goita abanto bao aba bare omwando oo, aba gwatooretie ase okobua kwao okonene, aba kwarusetie korwa ase ense ya Misiri n’okoboko kwao kore ne chinguru.
DEU 9:27 Inyora abasomba bao, Aburaamu, na Isaka, na Yakobo; tobaisa kobarera abanto aba ogotaigwera kwabo gose obonyaka bwabo, gose ebibe biabo.
DEU 9:28 Abamisiri nigo barabaise gokwana: Omonene nigo asinyetwe kobaira na kobaikia ase ense eria konya ariire eira ng’a abayee, naende nigo abageechete, nakio kiagerete akabarusia aiga, erinde agachia kobaitera agwo ase erooro.
DEU 9:29 Aba n’abanto bao, na omwando oo, aba kwang’anyetie ne chinguru chinene, na ase okoboko kwao koramboire.”
DEU 10:1 “Erio naende Omonene agakwana nainche, aganteebia: Baacha chibao chi’amagena ibere chire buna chiria chi’eritang’ani. Oroisie n’Esanduki ye’chibao chi’emete. Erio otiire goocha aa ase ’nde egetunwa igoro.
DEU 10:2 Inche nindike ase chibao echio amang’ana aria aria arenge ase chibao chiria chi’eritang’ani gwatete, naye ochibeeke ime y’Esanduki eria.
DEU 10:3 “Erio ’nkaroisia Esanduki ye’chibao chi’omokonge, na ’nkabaacha chibao chi’amagena ibere chiagwekaine chiria chi’eritang’ani; nkabogoria chibao chiria ibere ase okoboko kwane, ngatiira gochia ase egetunwa igoro.
DEU 10:4 Omonene akariika ase chibao chiria amang’ana aria aria ariigete engaki eria entang’ani, amachiiko ikomi aria konya akwanire nainwe agwo ase egetunwa, korwa ase egati‐gati y’omorero, ase rituko riria mwasangererekanete aroro. Eri’Omonene akang’a chibao chiria,
DEU 10:5 nainche ’nkeonchora, ’ngatirimboka korwa ase egetunwa, ’nkabeeka chibao chiria ime ase Esanduki eria konya naroisirie buna Omonene anchiigete; nao chire goika reero iga.
DEU 10:6 (Abaisraeli bakaimoka bakageenda orogeendo rwabo korwa Beeroti‐Bene‐Yakani, bagaika Mosera. Aroni agakwera aroro na agatindekwao. Eleazari, omomura oye, akaba Omokuani ribaga riaye.
DEU 10:7 Bakarua aroro, bakageenda bagaika Gudigoda, naende bakarua Gudigoda, bakageenda bagaika Yotibata, ense yabwate ebirooche ebinge.
DEU 10:8 Ase engaki eri’Omonene agaatanana abanto b’egesaku kia Lawi babe bakobogoria Esanduki eria ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, naende akabakora bakaba bagotenena ase obosio bw’Omonene komokorera, na gosesenia abanto ase erieta riaye. Naboigo baagokora goika reero iga.
DEU 10:9 Ase engencho eyio Abalawi tibaetwe omwando bw’orogongo amo n’abanto bamwabo. Omonene nere omwando obo, buna Ere Omonene Nyasae oino, abateebetie.)
DEU 10:10 “Nkagenderera kobeera igoro ase egetunwa ase engaki y’amatuko emerongo ene, omobaso n’obotuko, buna ekero keria kie ritang’ani, n’Omonene akanyigwa ase engaki eyio boigo, agatiga tabasiria.
DEU 10:11 Erio aganteebia: Imoka ochaake orogeendo, otang’ane abanto abwo, erinde bagende koira ense eria narierete chisokoro chiabo eira ng’a nimbayee.
DEU 10:12 “Inwe Abaisraeli, ’ngento ki Omonene Nyasae oino, aganetie korwa ase more? Goika moiroke Omonene Nyasae oino, momoigwere na kobwatia chinchera chiaye chionsi; momwanche na komokorera Omonene Nyasae oino, ne’chinkoro chiaino chionsi, n’emioyo yaino yonsi.
DEU 10:13 Mobwate amachiiko aye, n’emeroberio yaye echiikire, eyio nkobaa ase rituko ria reero, erinde ebe buya ase more.
DEU 10:14 Rigereria, igoro ne y’Omonene Nyasae oino, na igoro ya igoro mono n’eyaaye boigo, na ense na ebinto bionsi bireo n’ebiaye.
DEU 10:15 Korende Omonene nigo ang’usegete ne’chisokoro chiaino na gochiancha, na magega yabo akabachoora inwe, ororeeria rwabo, ase egati y’ebisaku binde. Naboigo more abaaye goika reero iga.
DEU 10:16 Ase ayio, arokia chinkoro chiaino na motige koba abanyabigoti bikong’u.
DEU 10:17 Omonene Nyasae oino, nere Nyasae oyobuete chinyasae, n’Omonene bw’abanene, nere Nyasae bw’obonene, na bw’okobua, na bw’okoirokia; tari n’ogwanchereria, na tari gwancha riaaki.
DEU 10:18 Nigo akonacha ekiina kia boronge ase chintakana, na ase ababoraka; ere nigo anchete omomenyi, amoa endagera ne’chianga.
DEU 10:19 Ase ayio ancha abamenyi, ekiagera nainwe nabo mwarenge abamenyi ase ense ya Misiri.
DEU 10:20 Moiroke Omonene Nyasae oino, momokorere ere bweka. Momobwaterere mono, naende mobe mogotiana ase erieta riaye rioka.
DEU 10:21 Ere nere ogotogia kwaino, nere Nyasae oino, okorire ebinto ebinene n’amakumia ase more, ebio mwarorire.
DEU 10:22 Chisokoro chiaino chiria chiatirimbogete gochia Misiri nigo chiarenge abanto emerongo etano n’ebere, na b’Omonene Nyasae oino, obamentekanirie, mwabeire abange buna ching’enang’eni chia igoro.
DEU 11:1 “Ase igo bono mwanche Omonene Nyasae oino, botambe mobwate aya achiikire, n’emeroberio yaye echiikire, n’amachiiko aye onsi.
DEU 11:2 Ase rituko ria reero inyora buna Omonene Nyasae oino, akobaa egesusuro ase okobarongeyia. (Tindi gokwana ase abana baino, baria bataramanya gose batararora amang’ana ayio.) Inyora obonene bwaye n’okoboko kwaye kore ne chinguru koramboire,
DEU 11:3 na ebikone biaye, na ogokora kwaye okwo akorete agwo Misiri ase Farao omorwoti, na ase abanto b’ense yaye.
DEU 11:4 Inyora naende buna akorete ase abarwani b’esegi ba Misiri, ne’chibarasi chiabo, ne’chigari chiabo, na buna atigete amaache y’Enyancha Embariri akabamera, ekero barenge kobabwatia inwe, na buna basirete tibana kororekana goika reero iga.
DEU 11:5 ’Momanyete buna Omonene abakorerete, ekero mwarenge ase erooro, goika mogaacha aase aa.
DEU 11:6 ’Moinyorete buna akorete Datani na Abiiramu, abana b’Eliabu, ab’ororeeria rwa Rubeni. Ase amasio y’Abaisraeli bonsi riroba rikabwereka, rikabamera, amo ne’chiamate chiabo, ne’chiema, ne’chitugo, n’abwo bonsi baababwatetie.
DEU 11:7 Inwe ’mwarooche n’amaiso aino emeremo yonsi emenene Omonene akorete.
DEU 11:8 “Mobwate amachiiko onsi ayio inche ’nkobaa rituko ria reero; erio nario moraabe ne chinguru, erinde mosoe ase ense eria mogochia koira, ebe eyaino,
DEU 11:9 naende amatuko aino anyare koba amaange ase ense eri’Omonene arierete chisokoro chiaino eira ng’a ’n’abayee barabwo na ororeeria rwabo, ense entenenku ere n’amabeere n’amooke.
DEU 11:10 Ense eria mogochia gosoa moyeire teri buna ense ya Misiri agwo ase mwarwa. Aroro nigo mwarenge kobusura chimbusuro chiaino, naende mwakora emeremo y’ogosiarera amaache, buna mogosiarera amaache ase egeticha gie chinyeni.
DEU 11:11 Korende ense eria mogochia gosoa moyeire nigo ere ense y’ebitunwa n’amagoko, ense ekonyoora embura egotwa korwa igoro.
DEU 11:12 Omonene Nyasae oino, nigo agwechaandera ense eyio. Amaiso y’Omonene Nyasae oino, botambe nigo ayerigereretie korwa omochakano bw’omwaka na goika omoerio oye.
DEU 11:13 “Komoraigwere amachiiko aya nabaeire rituko ria reero, erinde mwanche Omonene Nyasae oino, na komokorera ne’chinkoro chiaino chionsi, n’emioyo yaino yonsi,
DEU 11:14 rirorio ere nabatwerie embura ase ense yaino ase engaki egwenerete, embura ye ritang’ani na ey’okwamia endagera nainwe ’monyoore endagera, n’edivai, n’amaguta y’emazeituni.
DEU 11:15 Nabae obonyansi ase ebitii ase chitugo chiaino chikoriisia. Inwe nigo moranyore endagera mokoria, moigote.
DEU 11:16 Mwerende mono chinkoro chiaino tichibang’aina. Timobaisa gotiga Omonene na gokorera chinyasae ching’ao, na gochisasiima.
DEU 11:17 Moise komotiga rirorio endamwamu yaye nigo er’abe enene ase more, erinde asieke igoro erio, embura tetwa, n’ense etige kwama, nainwe mokwe mosire ara rimo rioka timobao ase ense eria engiy’Omonene agochia kobaa.
DEU 11:18 “Amang’ana aya ane moyagache ase chinkoro chiaino ime, n’aase ebirengererio biaino. Moyasiberanie ase amaboko aino na moyabeeke ase amasio aino igoro, abe amariiko akobainyoria.
DEU 11:19 Moyorokererie abana baino, mobe mokona‐koyairanerera ekero moikaransete ase chinyomba chiaino, n’ekero more ase orogeendo, n’ekero mogochia korara, n’ekero mokobooka.
DEU 11:20 Moyariike ase emetobwa n’aase emeriibo y’ebisieri bi’echinyomba chiaino, n’aase ebiita biaino.
DEU 11:21 Erio nario inwe amo n’abana baino moramenye amatuko amaange ase ense eri’Omonene arierete chisokoro chiaino eira ng’a n’abayee ebe eyabo. Nigo moragenderere komenyao ase engaki koreng’ana buna igoro egendererete koba igoro y’ense.
DEU 11:22 “Komoraigwere na gokorera amachiiko aya onsi nabaeire, erinde momwanche Omonene Nyasae oino, naende motaare ase chinchera chiaye chionsi, na momobwatie,
DEU 11:23 eri’Omonene naseerie ebisaku ebi bionsi bire ase amasio aino, na inwe ’namonyaare koira ense y’ebisaku bire ebinene, naende bire ne chinguru kobabua inwe.
DEU 11:24 Aase ande onsi morataare n’amagoro aino nabe aaino. Orogongo rwaino nigo rorachaakere ase erooro ya Irianyi na roikere Lebanoni, ensemo ya sugusu, naende rochaakere orooche rwa Eufarati ensemo ya moocha na roikere Enyancha Enene ya bosongo.
DEU 11:25 Omonto onde tari oranyaare kobarwania na kobabua, ekiagera Omonene Nyasae oino, nakore abanto baabairoke inwe ase ense yonsi ase moraete. Naboigo abarierete eira.
DEU 11:26 “Naama! Rituko ria reero nabeekire ase amasio aino ogosesenigwa na okoragererigwa.
DEU 11:27 Nigo moranyore ogosesenigwa ko moraigwere amachiiko a Omonene Nyasae oino, aya ’nkobachiika rituko ria reero,
DEU 11:28 korende monyoore okoragererigwa ko moraange koigwera amachiiko a Omonene Nyasae oino, gose komoraonchoke korwa ase enchera eye ’nkobachiika rituko ria reero. Timobaisa gosasiima chinyasae chinde ching’ao, echio motamanyete agwo ritang’ani.
DEU 11:29 Ekero Omonene Nyasae oino, arabaikie ase ense eria mokogeenda koira, mokwane ogosesenigwa korwa ase egetunwa kia Gerisimu na okoragererigwa korwa ase egetunwa ki’Ebali.
DEU 11:30 (Buna momanyete, ebitunwa ebio bibere nigo bire bosongo y’orooche rwa Yorodani, ase Enchera ya Bosongo ase orogongo rw’ Abakaanani, baria bamenyete ase Ekerubo Ekiomo kororia Giligali, ang’e n’emete y’ emealuni agwo More.)
DEU 11:31 Bono mwabeire ang’e kwamboka Yorodani, mogende koira ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa. Ekero moraabe mwayeirire na koyemenya,
DEU 11:32 mwerende na mobwate amachiiko na emeroberio yonsi echiikire, aya nayabeekire ase amasio aino rituko ria reero.
DEU 12:1 “Aya naro amachiiko na emeroberio echiikire moraigwere na gokora ase ense eyi’Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, agochia kobaa ebe eyaino. Ase amatuko onsi moraabe momenyete ase ense mobe mokoyaigwera.
DEU 12:2 Ekero moraike ase ense eria y’ebisaku na koyeira, rirorio motagore na gosaria kegima aase onsi ase ebisaku ebio biarenge gosasiimera chinyasae chiabo, keraabe ase ebitunwa ebitambe, gose ase ebigoro, gose inse y’emete emebese.
DEU 12:3 Motagore ebisasimero biabo, mobutore chisiiro chiabo bagosasiima, mosambe n’omorero emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, mogeeche na koiyeria emegwekano ye’chinyasae chiabo ebaachire. Mosirie amarieta ye’chinyasae echio chiebwe kegima, tichisasiimwa naende aase agwo.
DEU 12:4 “Ekero mogosasiima Omonene Nyasae oino, timobaisa gokora buna abanto abwo bagokora.
DEU 12:5 Omonene Nyasae oino, nachoore aase aamo oka korwa ase ebisaku biaino bionsi, na aroro agwo ’nabeeke erieta riaye, na obomenyo bwaye nao agwo boraabe. Aase agwo nao inwe morarigie mogendeo.
DEU 12:6 Agwo nao moraarente ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde, na ensemo yaino ya ikomi, na okoruegwa mokorenta, na ebi mwarierete Omonene eira komoruera, na okoruegwa kwaino kw’ogwancha, ne’bitangi biaino bi’echiombe, ne’ching’ondi, ne’chimbori.
DEU 12:7 Agwo nao morabiriere ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, nainwe ’namobe n’omogooko amo n’abanto b’echinka chiaino, ase ebitoki bionsi moranyore ase emeremo yaino, ekiagera Omonene Nyasae oino, obasesenirie.
DEU 12:8 “Ase ekero keria timobaisa gokora buna togokora bono aiga. Kera omonto nigo agokora buna arooche omonyene ng’a ’mboronge.
DEU 12:9 Inwe timoraika ase moraabe n’obotoereru n’aase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino.
DEU 12:10 Korende ekero moramboke Yorodani na komenya ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino, naende ekero arabae obotoereru korwa ase ababisa baino bonsi baabaetanaine, erio ’namomenye ase omorembe ase motaabe n’obwoba.
DEU 12:11 Aase agwo Omonene Nyasae oino, arachoore abe obomenyo bw’erieta riaye, nao moraarente ebinto bionsi nabachiikire: ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde, n’enseemo yaino ya ikomi, na okoruegwa konde moraarente, na ebiegwa mwarierete Omonene eira komoruera.
DEU 12:12 Na aroro agwo mogooke ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, amo nabana baino, abamura na abaiseke, na Abalawi bamenyete amo nainwe ase emechie yaino, ekiagera Abalawi tibabwati egetari gose omwando bw’orogongo amo nainwe.
DEU 12:13 Mwerende mono, timobaisa koruera ebing’wanso biaino bi’ogosambwa aase aande onsi mokorora na gochoora inwe abanyene.
DEU 12:14 Korende moruere ebing’wanso biaino bi’ogosambwa aase ari’Omonene arachoore korwa ase orogongo rw’ebisaku biaino; agwo nao morakorere aya onsi nabachiikire.
DEU 12:15 “Korende agwo ase emechie yaino nabo moranyaare konyenya ching’iti chiaino na koria chinyama buna moganetie koreng’ana buna Omonene Nyasae oino, abasesenirie. Onde bwensi, oyo otachenegeti na oy’ochenegete, nabe ne’ribaga ri’ogochiria buna mokoria chinyama chie chingabi, na echie chinsune.
DEU 12:16 Korende timobaisa koria amanyinga; goika moyaitere ase riroba buna amaache.
DEU 12:17 Agwo ase momenyete ase emechie yaino timobaisa korierao ensemo ya ikomi y’endagera yaino, gose ey’edivai, gose ey’amaguta y’amazeituni, gose ebintangi biaino bi’echiombe, ne’ching’ondi, ne’chimbori, gose ebi mwarierete Omonene eira komoruera, gose okoruegwa kwaino kw’ogwancha, gose okoruegwa konde gwonsi.
DEU 12:18 Korende moriere ebinto ebio ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, agwo aase arachoore. Mobirie inwe amo nabana baino, abamura na abaiseke, na abasomba baino, abamura na abaiseke, na Abalawi bamenyete amo nainwe ase emechie yaino. Na igo mogooke ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, ase kera egento moraabe mogokora.
DEU 12:19 Timobaisa gotiga gokonya Abalawi ase chingaki chionsi moragenderere komenya ase ense yaino.
DEU 12:20 “Ekero Omonene Nyasae oino, arabagareerie orogongo rwaino buna abarierete eira, nainwe mokwane: ’Natorie chinyama, ekiagera more abatoonu b’okogania chinyama, nabo morarie chinyama, morie chinyinge buna moraganie.
DEU 12:21 Aase agwo Omonene Nyasae oino, arachoore kobeeka erieta riaye, karabe aare nase momenyete, nabo moranyaare konyenya eng’iti ende yonsi ye’chiombe chiaino, gose chimbori, gose ching’ondi, echi’Omonene abaeire, buna nabachiikire. Naboigo morarie chinyama chinyinge buna moraganie, ekero more agwo ase emechie yaino.
DEU 12:22 Onde bwensi, oy’otachenegeti n’oyochenegete n’abe ne ribaga ri’okoria chinyama echio, nigo morachirie buna chinyama chie chingabi gose echie chinsune chikoriegwa.
DEU 12:23 Mwerende timobaisa koria amanyinga, ekiagera obomoyo nigo bore ase amanyinga ime, timoria, obomoyo amo n’enyama.
DEU 12:24 Timoyaria, korende nigo morayaitere ase riroba buna amaache.
DEU 12:25 Mwerende, timoyaria. Ekero morakore ayaare amaronge ase obosio bw’Omonene nigo er’abe buya ase more n’aase ororeeria rwaino.
DEU 12:26 Ebinto biaino moraatanane bibe ebichenu amo nebi mwariete chiira ng’a ’mobirue, mobiire aase agwo Omonene arachoore.
DEU 12:27 Morue ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, chinyama amo n’amanyinga, igoro ase egesasiimero kia Omonene Nyasae oino. Amanyinga y’ebing’wanso biaino binde, moyaumore igoro ase egesasiimero kia Omonene Nyasae oino, korende chinyama chirochio morie.
DEU 12:28 Moigwere amang’ana aya onsi nabachiikire, erio nario er’abe buya ase more, na ase ororeeria rwaino kare na kare; ekiagera ekero morakore igo, obwo nabwo oboronge na amaya ase obosio bw’Omonene Nyasae oino.
DEU 12:29 “Omonene Nyasae oino, naseerie korwa ase amasio aino abanto b’ebisaku ebio mogochia koira ense yabo na koyemenya. Magega Omonene kabasiririe,
DEU 12:30 mwerende timobaisa gotegwa n’emeeto na kobwatia chingeencho chiabo banarete gokora. Timorigia komanya igoro ye’chinyasae chiabo na koboria: Naki ebisaku ebi biarenge gosasiima chinyasae chiabo? Naboigo naintwe tochisasiime.
DEU 12:31 Timobaisa gosasiima Omonene Nyasae oino, buna barabwo barenge gosasiima chinyasae chiabo. Barabwo nigo barenge gokora ase chinyasae chiabo kera egento kere okogeechia, eke Nyasae ageechete. Nigo bagosamba n’omorero abana baabo, abamura na abaiseke, babe ebing’wanso ase chinyasae chiabo.
DEU 12:32 “Kera ring’ana nabachiikire moribwate na korikora. Timomenta amang’ana aino ase ayio nabachiikire, gose timorusia egento korwao.
DEU 13:1 “Nenyaare koba ng’a ase egati yaino omobani, gose omonyandoto, oratuboke na koorokia ebikone na amakumia,
DEU 13:2 na amang’ana ayio aikeranigwe. Aise kobateebia: Togende tosasiime chinyasae ching’ao, (echio motana gosasiima agwo ritang’ani,) tochikorere,
DEU 13:3 timobaisa koigwa amang’ana yomobani oyio gose ay’omonyandoto oyio. Omonene Nyasae oino, nigo akobateema, erinde arore gose ’momwanchete ne’chinkoro chiaino chionsi, na emioyo yaino yonsi.
DEU 13:4 Mobwatie Omonene Nyasae oino, na momoiroke. Mobwate amachiiko aye na moigwere eriogi riaye, momokorere na komobwatia.
DEU 13:5 Korende omobani oyio, gose omonyandoto oyio, naitwe akwe, ekiagera oyio nigo akoborokereria ng’a mobe abamotari koigwera Omonene Nyasae oino, oyio obarusetie korwa ase ense ya Misiri, na kobatooria korwa ase ense y’obosomba. Omonto oyio nigo arabasirie motige enchera eri’Omonene Nyasae oino, abachiigete kobwatia. Goika morusie obobe bwonsi korwa ase more.
DEU 13:6 “Boigo momura omino morwete enda eyemo, gose omwana oo, omomura gose omoiseke, gose omokungu oo bwanchete, gose omosani oo bwanchete buna bweanchete aye omonyene, nanyaare gokoebereria bobisi na kogoteebia: Togende tosasiime chinyasae ching’ao, chiria, aye otana gosasiima, gose chisokoro chiao chitarenge gosasiima.
DEU 13:7 Oyomo obo nanyaare gokoebereria osasiime chinyasae chinde chi’ abanto abwo bagoetanaine, bamenyete aare korwa ase ore, gose ang’e, korwa ensinyo eyemo y’ense goika eyende.
DEU 13:8 Tobaisa koebererigwa nere, gose komotegerera, gose komororera amabeebe, nonya n’okomororera amaabera gose komoegera.
DEU 13:9 Momoite akwe. Aye obe oyo bw’eritang’ani komoaka amagena; magega y’ayio abanto bonsi bamanye komoaka amagena.
DEU 13:10 Momoake amagena goika akwe ekiagera aganetie kobasiria ng’a motige Omonene Nyasae oino, oria obarusetie korwa ase ense ya Misiri, ense y’obosomba.
DEU 13:11 Na Abaisraeli bonsi baigwe ayio akorekanire na bairoke, erinde obobe buna obwo tibokorwa ase egati yaino naende.
DEU 13:12 “Ekero momenyete ase emechie yaino, eyi’Omonene Nyasae oino abaeire, ande ’namoigwe
DEU 13:13 ng’a abanto bande ababe batarochi inchera baruure ase egati yaino, bang’usire abanto b’omochie obo, na kobasiria, bagoteeba: Inchuo togende gosasiima chinyasae ching’ao konya motana gosasiima rinde.
DEU 13:14 Mouna‐unie mono amang’ana ayio, erio momanye buya gose nabo are. Onye okogeechia buna okwo gwakorekanire ase egati yaino,
DEU 13:15 moite abanto bonsi b’omochie oyio n’emioro. Mosarie omochie oyio kegima amo n’ebinto bionsi bireo, ne’chitugo mochiite boigo.
DEU 13:16 Mosangererie ebisakorwa bi’omochie oyio, mobibeeke bibe etui agwo ase eraaro aarabu, erio mosambe n’omorero omochie amo n’ebisakorwa bionsi, bibe ekeng’wanso ekegima ki’ogosambwa ase Omonene Nyasae oino. Noro obe ritombe goika kare na kare, tokoagachwa naende.
DEU 13:17 Timobaisa koira gento kende gionsi keragereirie. Erio nario Omonene aratige endamwamu yaye enene, erinde abarorere amaabera. Ere nigo arabe n’amabeebe ase more, abakore momentekane, buna arierete chisokoro chiaino eira.
DEU 13:18 Ayio nigo arakoreke onye mokoigwera Omonene Nyasae oino, na kobwata amachiiko aye onsi, aya inche nabaeire ase rituko ria reero, na komorakore ayaare amaronge ase obosio bw’Omonene Nyasae oino.
DEU 14:1 “Inwe n’abana ba Omonene Nyasae oino. Timwesaraga emebere yaino gose gwekigita chitukia chia bosio ase emetwe yaino ekero mokoreera abakuure,
DEU 14:2 ekiagera inwe n’abanto abachenu ase Omonene Nyasae oino. Ere obachoorire mobe abanto baye, mwaatananegete korwa ase abanto b’ebisaku binde bionsi bire ase ense.
DEU 14:3 “Timobaisa koria ng’iti ende yonsi y’okogeechia.
DEU 14:4 Echi nachio ching’iti moraabe mokoria: chiombe, ne’ching’ondi, ne’chimbori,
DEU 14:5 ne’chinsune, ne’chingabi, ne’ebisia, ne’chimbori chi’orosana, ne’chiburo, ne’chitobe, ne’ching’ondi chi’orosana.
DEU 14:6 Kera eng’iti ebwate ebitaago biatananegete gati ase chinsemo ibere, naende chikoria eng’ang’ura, echio nachio morarie.
DEU 14:7 Ase ching’iti echio chikoria eng’ang’ura gose chibwate ebitaago biatananegete, timoria echio: engamia, na egesusu, na egesengi. Echio nigo chikoria eng’ang’ura, korende tichibwati ebitaago biatananegete, ase ayio tichichenegeti.
DEU 14:8 Timoria embeche; nebwate ebitaago biatananegete, korende teri koria eng’ang’ura. Ase ayio n’ebe ase more ey’etachenegeti. Timoria chinyama chie ching’iti echio gose timokuna emebere yabo ekero chi akuure.
DEU 14:9 “Ase echio chionsi chire ase amaache ime ’monyaare koria chinswe chibwate chingondo chinga buna chimbaaba, na amagoocho.
DEU 14:10 Chinde chionsi chitabwati chingondo chinga buna chimbaaba, na amagoocho, timochiria; echio ’nchibe echitachenegeti ase more.
DEU 14:11 “Chinyoni chionsi chichenegete ’namochirie.
DEU 14:12 Timoria chinyoni echi: ekeongo, na ensoti, na obotere;
DEU 14:13 amakoru na ebisaku biamwabo;
DEU 14:14 ebigonkoru na ebisaku biamwabo bionsi;
DEU 14:15 esagero na omoyaaye, na enyakooboke, na enyautuutu, na ebisaku biamwabo;
DEU 14:16 enyakweumia enke na enene, na etibibi;
DEU 14:17 etekere, na ekeongo kende, na omoneke,
DEU 14:18 na amaagonga na ebisaku biamwabo, na enteema bobe, na egetabora mato.
DEU 14:19 “Ebisaku bionsi bi’ebitongwa ebisinini bikoiruruka ne’chimbaaba tibichenegeti ase more, timobiria.
DEU 14:20 Ebitongwa bichenegete naende bibwate chimbaaba nabo moranyaare kobiria.
DEU 14:21 “Eng’iti ekwete yoka enyene timoyeria. Monyaare koyea omomenyi omenyete amo nainwe ase omochie oino, ayerie, gose moyeoonerie omonto bw’egesaku ekeao, korende inwe n’abanto abachenu, mwatananire ase Omonene Nyasae oino. “Timobaisa koiyekera emanwa y’embori ime y’amabeere y’eng’ina.
DEU 14:22 “Goika morue ensemo ya ikomi ye chindagera chi’emegondo yaino echio chikwama kera omwaka.
DEU 14:23 Agwo ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, aase arachore abe obomenyo bw’erieta riaye, nao morariere ensemo ya ikomi ye’chindagera chiaino, n’edivai, n’amaguta, ne’chintangi chi’echiombe, ne’ching’ondi, ne’chimbori; erinde monyaare kweorokereria komoiroka Omonene Nyasae oino, botambe.
DEU 14:24 Onye aase agwo Omonene achoorire abe obomenyo bw’erieta riaye are aare mono, motanyaare kobogoria ensemo ya ikomi y’eri’Omonene Nyasae oino, abasesenirie n’ero,
DEU 14:25 rirorio moonchorerie ebinto ebio ase chitaabu, erinde mochiire aase agwo Omonene oino achoorire.
DEU 14:26 Chibesa echio mogore chiombe, gose ching’ondi, gose edivai, gose ebinyugwa ebiroro, kende gionsi moganetie. Mobiriere agwo ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, erinde mogooke amo n’abanto b’echinka chiaino.
DEU 14:27 “Timotiga gookonya Abalawi bamenyete ase emechie yaino, ekiagera barabwo tibabwati emegondo gose omwando amo nainwe.
DEU 14:28 Ase omoerio o kera emiaka etato morente ensemo ya ikomi ye’chindagera chi’emegondo chi’omwaka oria, moyegache ase emechie yaino.
DEU 14:29 Endagera eyio ney’Abalawi, ekiagera barabwo tibabwati omwando bw’oboremo, na ey’abamenyi ne chintakana, na ababoraka bare ase emechie yaino. Abwo mbachiche barie endagera eyio baisaneke. Erio nario Omonene Nyasae oino, arabasesenie ase emeremo yaino yonsi mogokora.
DEU 15:1 “Ase omoerio o kera omwaka o gatan’akabere mobae abwo bariete chisiira obosibore tibaakana.
DEU 15:2 Oyo n’oro omooroberio buna morakore: Kera omonto oete omogisangio oye egento singo, amotigere esiira eyio. Tabaisa koboria oyomwabo bw’egesaku kiaye amoakane esiira eyio, ekiagera obosibore bw’Omonene bw’okwabera chisiira bwarariigwe.
DEU 15:3 Omomenyi ere nakoiranerie egento kwamoete singo. Korende egento kende gionsi kwaete oyomino tomosaba akoiranerie.
DEU 15:4 “Omonto onde takoba omotaka ase egati yaino, ekiagera Omonene Nyasae nabasesenie ase ense eyio agochia kobaa ebe omwando oino,
DEU 15:5 komoraigwere Omonene Nyasae oino, naende mobwate amachiiko aya onsi nabaeire rituko ria reero.
DEU 15:6 Omonene Nyasae oino, nabasesenie buna abarierete eira. Inwe ’namoe ebisaku ebinge ebinto singo, korende inwe timokoremerwa erinde mogende gosaba ebinto moegwe singo; naende inwe ’namogaambere ebisaku ebinge, korende birobio tibikobagaambera inwe.
DEU 15:7 “Onye omonto omino ore omotaka agwo ase emechie yaino ase ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, timobaisa koba abang’iti gose abagoko ase are, korende mokonye omonto oyio omino.
DEU 15:8 Mobe abaya ase are, momoe singo ebinto biisaine ase oboremerwa bwaye bonde bwonsi.
DEU 15:9 Mwerende mono, timobaisa kwanga koa omotaka oyio egento na goteeba: Omwaka bw’okwabera chisiira obeire ang’e. Timobia ebirengererio ebibe buna ebio ribaga ase chinkoro chiaino. Onye mokoba abang’iti na kwanga koa oyomino ore omotaka egento, ere narere ase Omonene, ekiagera mwamorinire eki aremeire, nainwe ’namobe n’ebibe.
DEU 15:10 Momoe ebinto ase ogwancha, na timoba ne’ribero ekero mokomoa. Ekero morarue igo, Omonene Nyasae oino, nabasesenie ase emeremo yaino yonsi mogokora.
DEU 15:11 Abataka tibakoera korwa ase ense; na ase engencho eyio nabachiikire ng’a mobe n’emioyo emerabu ase ogokoonya abamino bare abataka, na abaremeire bare ase ense yaino.
DEU 15:12 “Onye Omoiberania omino, omosacha gose omokungu, oonigwe ase ore, nigo aragokorere emeremo ase emiaka etano n’omo, korende ase omwaka o gatan’akabere, goika omoe ribaga arue ase ore.
DEU 15:13 Ekero oramoe ribaga arue ase ore, tobaisa komotiga agende ore n’amaboko amasa.
DEU 15:14 Omoe ching’ondi kore n’omoyo omorabu, omoe n’endagera, n’edivai, koreng’ana buna Omonene, Nyasae oo, agosesenirie.
DEU 15:15 Moinyore ng’a nainwe ’mwarenge abasomba ase ense ya Misiri, n’Omonene Nyasae oino, akababooria korwa aroro. Ase engencho eyio nabachiikire amang’ana aya rituko ria reero.
DEU 15:16 “Korende omosomba oria karateebe ng’a tatageti kogotiga agende, ekiagera ogwanchire aye, amo n’eamate yao, naende nigo aisanegete komenya bwoo,
DEU 15:17 rirorio oimokie esindake omotue ogoto, na esindake eria esoe ase omotobwa bw’egesieri kiao, nere nabe omosomba oo ase obogima bwaye bwonsi. Naboigo orakore nase omosomba oo omokungu.
DEU 15:18 Tobaisa korora ng’a naakong’u komoa obosibore, ekiagera ase emiaka etano n’omo ere nigo arenge kogokorera emeremo ara kabere buna omoriikwa bw’eng’eria are kogokorera. Ase ayio Omonene, Nyasae oo, nagosesenie ase emeremo yao yonsi ogokora.
DEU 15:19 “Mwatananere Omonene Nyasae oino, chintangi chionsi chie chieri, n’echiechimingichi, n’echiechigoree. Timobaisa gokorera chieri echio chintangi emeremo ende yonsi, gose timobaisa konacha amarionya ye chimingichi echio.
DEU 15:20 Omwaka ase omwaka, inwe amo n’abanto b’echinka chiaino moriere chinyama chi’echitugo echio chintangi ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, aase agwo arachoore.
DEU 15:21 Korende echire na ebimocho ase emebere yabo, onye chire ebisogora, gose emeuko, gose na kemocho kende gionsi, timobaisa gochirua chibe ekeng’wanso ase Omonene Nyasae oino.
DEU 15:22 Chinyama chie ching’iti buna echio mochiriere agwo ase emechie yaino. Abanto bonsi onye bare abatachenegeti, gose bachenegete, ’nabachirie. Nabo morachirie buna mokoria chinyama chie chingabi gose echie chinsune.
DEU 15:23 Timobaisa koria amanyinga abo, korende moyaitere ase riroba buna amaache.
DEU 16:1 “Mobe mokorenda Epasaka y’Omonene Nyasae oino, ase omotienyi bw’Abibu, ekiagera ase obotuko obomo bw’omotienyi oyio, nario Omonene Nyasae oino abarusetie Misiri.
DEU 16:2 Morusie eng’ondi, gose embori, gose eng’ombe, korwa ase amaicho aino, mogende aase Omonene arachoore abe obomenyo bw’erieta riaye, erio morue eng’iti eria ebe ekeng’wanso gi’Epasaka ase Omonene Nyasae oino.
DEU 16:3 Timobaisa koria ekeng’wanso ekio amo n’emegati ebeekire ememera; ase engaki y’amatuko atan’abere moraabe mokoria emegati etabeekiri memera, eyio n’emegati y’emechando, ekiagera ekero mwaruete ase ense ya Misiri nigo mwaayererete gotama. Igo ase amatuko aino onsi more moyo mobe mokoinyora rituko mwaruete ase ense ya Misiri.
DEU 16:4 Ase engaki y’amatuko atan’abere, ememera tenyorekana ase ense yaino yonsi, na enyama y’ekeng’wanso kiaruetwe ase omogoroba bwe rituko rie ritang’ani tetigarigwa ebeo ase obotuko bwonsi goika rituko ria kabere.
DEU 16:5 “Timoruera ekeng’wanso gi’Epasaka ase emechie ende yaino, eyi’Omonene Nyasae oino agochia kobaa.
DEU 16:6 Aase Omonene Nyasae oino, arachoore koba obomenyo bw’erieta riaye, agwo nao oka moraruere ekeng’wanso gi’Epasaka. Agwo nao moraabe mogokerua ekero kia mogoroba, ase chinsa chireng’aine chiria mwaruete Misiri.
DEU 16:7 Moiyeke chinyama chi’ekeng’wanso ekio, mochiriere aase ari’Omonene Nyasae oino, arachoore. Rituko ria kabere mambia, moirane gochia ase chiema chiaino.
DEU 16:8 Ase amatuko atano na rimo, morie emegati etabeekiri memera, na ase rituko ria gatan’akabere, mobe n’omosangererekano bw’engeencho enene bw’okomosasiima Omonene Nyasae oino. Ase rituko erio timokora meremo ende yonsi.
DEU 16:9 “Mobare chichuma isan’aibere, mochaake korwa engaki eria mogochaaka rigesa ase emegondo yaino.
DEU 16:10 Morende Amatuko Amanene ye Chichuma ase Omonene Nyasae oino, Morente ebiegwa bi’ogwancha ase Omonene Nyasae oino, mobirue buna koreng’ana abasesenirie.
DEU 16:11 Agwo aase Omonene arachoore abe obomenyo bw’erieta riaye, nao morageende na mogooke ase obosio bwaye, inwe n’abana baino, abamura n’abaiseke, n’abasomba baino, abamura n’abaiseke, n’Abalawi bamenyete ase emechie yaino, n’abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka bare ase egati yaino.
DEU 16:12 Moinyore ng’a nainwe nigo mwarenge abasomba aaria Misiri, ase ayio morende na kobwata emeroberio eyio yonsi echiikire.
DEU 16:13 “Ekero mwaoorire chindagera chiaino naende mwamitire amasabibu aino inamobe n’amatuko amanene y’Ebigutu ase engaki y’amatuko atan’abere.
DEU 16:14 Mogooke ase amatuko ayio, inwe amo nabana baino, abamura n’abaiseke, na abasomba baino, abamura n’abaiseke, na Abalawi, n’abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka, abwo bamenyete ase emechie yaino.
DEU 16:15 ’Namorende amatuko amanene a Omonene Nyasae oino, ase engaki y’amatuko atano n’abere; moyareende aase agwo Omonene arachoore, ekiagera Omonene Nyasae oino, nasesenie okwama kw’emegondo yaino amo n’emeremo yaino yonsi. Ase ayio monyaare kogooka mwensi amo.
DEU 16:16 “Ara gatano kera omwaka abanto baino abasacha babe bagoocha ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, aase agwo arachoore; bageende aroro ase Amatuko Amanene y’Emegati etabeekiri memera, na ase Amatuko Amanene ye’Chichuma, na ase amatuko amanene y’Ebigutu. Tibageenda ase obosio bw’Omonene bare n’amaboko amasa.
DEU 16:17 Kera omonto arue ebinto koreng’ana buna Omonene Nyasae oino, amosesenirie.
DEU 16:18 “Mochoore abagaambi na abateneneri korwa ase ebisaku biaino, babe bakogaamba agwo ase emechie yaino, eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa. Abwo babe bakogaamba ebiina bi’abaanto ase oboronge.
DEU 16:19 Timobaisa koonchorana oboronge, gose gwanchereria abanto, gose timoegwa riaaki, ekiagera riaaki nigo rikoukoria amaiso ’abang’aini, naende nigo rikoonchorana na korina abanyaaboronge oboronge bwabo.
DEU 16:20 Oboronge nabwo bwoka moraabe mokobwatia, erio nario moraabe moyo, na koira ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa.
DEU 16:21 “Timobaisa gosimiseria Asera, enyasae eria enkuungu, omote onde bwensi, komenta ase egesasiimero moraagachere Omonene Nyasae oino.
DEU 16:22 Naende timobaisa gotenenia esiiro ende yonsi y’ogosasiimwa, ekiagera Omonene Nyasae oino, nageechete ebinto buna ebio.
DEU 17:1 “Timobaisa korua eng’iti ende yonsi, chiombe, gose ching’ondi, gose chimbori, ey’ere n’ekemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso ase Omonene Nyasae oino. Eyio nigo ere okogeechia ase are.
DEU 17:2 “N’enyaare koba ng’a agwo ase omochie onde oino ase eyi’Omonene Nyasae oino, arabae, omonto, omosacha gose omokungu, anyorekane okorire amabe ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, ase ogosaria okobwatana kwaye kw’ogotianania,
DEU 17:3 na gosasiima chinyasae ching’ao na gochikorera ase ogosasiima risase, gose omotienyi, gose ching’enang’eni chia igoro, ebio abakanirie ng’a timobisasiima.
DEU 17:4 Komorateebigwe amang’ana buna ayio erio moyauna‐unie. Onye mokonyora ekeene ng’a amang’ana ayio akorirwe ase egati y’Abaisraeli,
DEU 17:5 erio nario moraarente agwo ase ebiita biaino omonto oria, omosacha gose omokungu, oyio okorire ogokora okwo okobe, erio momoake amagena goika akwe.
DEU 17:6 Omonto oyio nigo araitwe ase oborori bw’ abanto babere gose batato, korende tagoitwa ase oborori bw’omonto oyomo.
DEU 17:7 Abanto baria birori nabwo barabe abatang’ani komoaka amagena ase okomoita, na magega yabo abanto bande bamanye komoaka amagena. Naboigo morarusie obobe bwonsi korwa ase more.
DEU 17:8 Onye amang’ana arentirwe ase more, ayaare amakong’u koyanacha, karabe amang’ana ogoiterwa kw’amanyinga, gose ay’ogokora oboronge ase omonto, gose obobe omonto akoreire omonto onde, gose ekiina kende gionsi kere egekong’u ase more agwo ase emechie yaino, erio moimoke mogeende aase agwo Omonene Nyasae oino, arachoore,
DEU 17:9 mogeende ase abakuani Abalawi n’aase omogambi bw’engaki eyio. Mobateebie amang’ana ayio amakong’u, na barabwo ’nabaanache ekiina kia boronge.
DEU 17:10 Morende mono na gokora amang’ana ayio barabwo barabateebie korwa aase agwo Omonene arachoore. Mokore koreng’ana buna barabasemie.
DEU 17:11 Mokore koreng’ana buna barabateebererie, na buna baranache ekiina aase more; timotiga ogoseemia kwabo na koonchoka aande, gochia ase ensemo y’okorio gose ey’okobee.
DEU 17:12 Omonto onde bwensi ore omomwenu na okwanga koigwera Omokuani oyio ogotenena agwo ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, gose aange koigwera omogambi, ere goika aitwe akwe. Goika morusie obobe borue ase Abaisraeli.
DEU 17:13 Ekero abanto bonsi baraigwe amang’ana ayio mbairoke, tibakora ogokora kw’obomwenu naende.
DEU 17:14 “Ekero moraabe mwaikire na komenya ase ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe eyaino, aande moganie omorwoti abagaambere, buna ebisaku biria bibaetanaine bibwate abarwoti baabo bakobagaambera.
DEU 17:15 Erio mobeeke omorwoti oyi’Omonene Nyasae oino, arabachoorere. Mobeeke omonto bw’ abanto bamino abe omorwoti igoro ase more, korende omonto otari bw’egesaku kiaino timomobeeka abe omorwoti oino.
DEU 17:16 Omorwoti oyio takwementera chibarasi chinyinge, gose tabaisa gotoma abanto bairane Misiri ase ogochia korigia chibarasi chinyinge, ekiagera Omonene obateebirie ng’a timokonyaara koirana gochia ase enchera eria naende.
DEU 17:17 Omorwoti oria taba na abakungu abange, ekiagera ayio nigo aragere enkoro yaye eonchoke etige Omonene, gose takorigia kwementera chitaabu ne’chifeta.
DEU 17:18 Ekero aikaransire ase ekerogo ki’obonene ase oborwoti bwaye, arente egetabu y’amachiiko korwa ase abakuani, Abalawi, naende ariike amang’ana ayio ayio ase egetabu ende.
DEU 17:19 Ere natware egetabu eyio abe ogosooma amachiiko ayio onsi ase amatuko y’obogima bwaye bwonsi, erio neorokererie komoiroka Omonene, Nyasae oye, na koreenda amang’ana onsi y’ogochika okwo na ay’emeroberio echiikire, na koyakora.
DEU 17:20 Goika akore igo, erinde tabaisa koenena ase ogochaaya abanto bande bamwabo, gose tabaisa koonchoka korwa ase amachiiko na kogeenda ase ensemo y’okorio gose ey’okobee. Karaigwere, ere amo n’abana baye ’mbabe bakogaambera Abaisraeli ase engaki entambe.
DEU 18:1 “Abakuani Abalawi n’egesaku gionsi ki’Abalawi tibakonyoora egetari gose omwando amo n’Abaisraeli baande. Nigo barabe bakoria ebing’wanso bigosambwa n’omorero ase Omonene na okoruegwa konde gokorentwa asaare.
DEU 18:2 Ase ayio tibakonyoora omwando amo n’abanto bamwabo, ekiagera Omonene omonyene nere omwando obo, buna abarierete eira.
DEU 18:3 “Ekero abanto barabe bakorua eng’ombe, gose eng’ondi, gose embori, koba ekeng’wanso, bae abakuani rireko, ne chinsea ibere, n’enda; ebio nabio ebitari abanto barae abakuani.
DEU 18:4 Moe abakuani ogotongora kwaino kw’endagera, na edivai, na amaguta, na amarionya amatang’ani mokonacha korwa ase ching’ondi chiaino.
DEU 18:5 Omonene Nyasae oino, ochoorire Lawi n’ororeeria rw’aye ase egati y’ebisaku biaino bionsi, babe bagokora emeremo ase erieta riaye, korwa ekiaare ekemo gochia ekende ase amatuko onsi.
DEU 18:6 “Omolawi onde bwensi oraabe omenyete ase emechie ende yonsi y’Abaisraeli karaganie koruao, nabo aranyare goocha ase agwo Omonene arachoore.
DEU 18:7 Ere na’be ogokora emeremo ase erieta ri’Omonene, Nyasae oye, buna Abalawi bande bamwabo bagotenena gokora emeremo ase obosio bw’Omonene.
DEU 18:8 Nere oyio naatananerwe egetari kiaye ki’endagera kereng’aine n’eki’Abalawi bande, nonya okonyora egento ase okoonia omwando atigeretwe n’abaibori baye.
DEU 18:9 “Ekero moraike ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, timobaisa kweorokereria kobwatia chingencho chi’okogechia okwo ebisaku biria bimenyeteo binarete gokora.
DEU 18:10 Monto onde oino tabaisa korua omwana oye, omomura gose omoiseke, asambwe ase omorero ime abe ekeng’wanso. Onde taba ase egati yaino oyogokora oboringooria, gose oborogi, gose koruta chinche, gose oyogokora oboragori,
DEU 18:11 gose oyokorangeria ebirecha, gose okorigia ogosemigwa korwa ase emeika y’abakuure, gose oborogi bonde bwonsi.
DEU 18:12 Onde bwensi orakore ebinto ebi nigo arabe okogeechia ase Omonene Nyasae, n’a ase engencho y’okogeechia buna okwo, Omonene oino naseerie abanto abwo konya bamenyete ase ense eria, barue ase amasio aino.
DEU 18:13 Inwe goika mobe abaikeranu ase obosio bw’Omonene Nyasae oino.”
DEU 18:14 Naende Musa agateeba, “Abanto b’ebisaku ebio mogochia goseeria nigo bakoigwera abarogi na abariori, korende inwe Omonene Nyasae oino, obakaanirie ng’a timobaisa gokora ebinto ebio.
DEU 18:15 Korende ase egati y’abamino, Omonene Nyasae oino, nabaimokerie omobani onga buna inche. Oyio nere moraigwere.
DEU 18:16 “Nigo er’abe buna mwaboretie Omonene Nyasae oino, ase rituko riria mwasangererekanete agwo Horebu, mogakwana: Tototiga toigwe eriogi ri’Omonene Nyasae oito, kagokwana, gose titogenderera korora omorero oyio omonene. Toise koriigwa na koyorora, nigo torakwe.
DEU 18:17 Omonene aganteebia: Amang’ana ayio bakwanire nayekeene.
DEU 18:18 Korwa ase egati y’abaamwabo nimbaimokerie omobani onga buna aye, nimbeeke amang’ana ane as’omonwa oye, nere n’abateebie ayio onsi ndamochiike.
DEU 18:19 Omonto onde bwensi oraange koigwera amang’ana ane ayio ndachiike omobani oyio ayakwane ase erieta riane, inche bweka omonyene ning’ee omonto oyio egesusuro.
DEU 18:20 Korende omobani oraenene, na gokwana ase erieta riane aya ’ntamochigeti akwane, gose oyio orakwane ase amarieta ye’chinyasae ching’ao, omobani oyio nigo araitwe akwe.
DEU 18:21 “Na komoreborie ase chinkoro chiaino ime: ’Naki torakore tomanye gose ring’ana riria rigokwanwa n’eri’Omonene?
DEU 18:22 Rirorio momanye ng’a, ekero omobani arakwane ring’ana ase erieta ri’Omonene, korende ring’ana erio tiriikeranigwa, gose koba ekeene, erio n’ering’ana Omonene atakwanete. Omobani oyio nigo arikwana ase obomwenu bwaye, inwe timobaisa komoiroka.
DEU 19:1 “Ekero Omonene Nyasae oino, arabe osiririe abanto b’ebisaku biria mogochia koegwa ense yabo, na ekero mwairire ense amo n’emechie yabo, na komenya ase chinyomba chiabo,
DEU 19:2 mwatanane emechie etato ase ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa.
DEU 19:3 Ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, moyiate ase chinsemo isato, na moroisie chinchera chikogeenda ase emechie eyio etato, erio omonto karaite oyonde mosiabano, abe ogotamera oyomo bw’emechie eyio.
DEU 19:4 Omonto onde bwensi oraite oyonde mosiabano, atabwati obobisa nere, nanyaare gotamera oyomo bw’emechie eyio, na gotooria obogima bwaye.
DEU 19:5 N’ebe ng’a omonto ogeendire amo n’oyonde ase rinani kogeecha emete, na ekero aimokirie egesire, na egesire ekio gesomoke korwa ase omote, gecharare, geite omonto oria onde, omoiti oria nabo aratamere oyomo bw’emechie eyio ase ogotooria obogima bwaye.
DEU 19:6 Nenyaare koba ng’a orogeendo rogochia ase omochie bw’obotamero nigo rore orotambe, na omonto oria oganetie korusia egesiomba abwatie omoiti oria, na komoikeera nchera, na ase endamwamu yaye amoite, nonya omoiti oria tagwenerete goitwa, ekiagera aitete omonto mosiabano atabwati obobisa nere.
DEU 19:7 Ase ayio nabachiikire mwatanane emechie etato.
DEU 19:8 “Ekero Omonene Nyasae oino, aragareyie orogongo rwaino robe oronene, buna arierete chisokoro chiaino eira ase ogotiana, na kobaa inwe ense yonsi eria ateebetie chisokoro chiaino ng’a n’abayee,
DEU 19:9 nainwe komoraarende na kobwata amachiiko aya nabaeire ase rituko ria reero na komwancha Omonene Nyasae oino, ase okobwatia chinchera chiaye botambe, erio nario moranyaare komenta emechie ende etato.
DEU 19:10 Komorakore ayio, amanyinga y’ abanto batari na komocha tabaisa goiterwa ase ense eye Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino, ase igo timokoba na komocha kw’ogoitera amanyinga.
DEU 19:11 “Korende onye omonto ogeechete omonto onde erinde amoboere na komoaka goika akwe, na magega y’ayio atamere oyomo bw’emechie eyio,
DEU 19:12 erio abagaaka b’omochie bw’omoiti oria batome abanto bamorusie korwa ase omochie oria atameire, bamobeeke ase okoboko kw’oria okorusia egesiomba ki’oyomwabo, nere aite omoiti oria.
DEU 19:13 Timobaisa komoororera amaabera, korende morusie korwa ase Abaisraeli okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga y’omonto otarenge na komocha, erinde nebe buya ase more.
DEU 19:14 “Tobaisa gotumana orobebe ronde rwonsi rw’omogisangio oo, orwo abanto ba kare babeegete ase orogongo rw’omwando oria oraegwe ase ense eri’Omonene Nyasae oino, arakoe ebe eyao.
DEU 19:15 “Omonto oyomo bweka tagoisana koba kirori igoro ase omonto onde okorire ogosaria, gose ebibe binde bionsi akorire; korende ekiina nigo keranachwe ekero birori babere gose batato bakwanire oborori bwabo.
DEU 19:16 Onye omonto onde okoba kirori bw’oborimo ase okogania gokorera omonto onde bobe, na komosoera,
DEU 19:17 abanto abwo babere barenge kwomana goika baachiche ase obosio bw’Omonene, ase abakuani na abagaambi abwo batenenerete ase amatuko ayio.
DEU 19:18 Abagaambi goika baunenkie mono bamanye gose kirori oria nigo agosoera oyomwabo ase oborimo.
DEU 19:19 Komoranyore ng’a n’oborimo, erio mokorere kirori oria amang’ana aria aria ere arengereretie gokorera oyomwabo. Naboigo morusie obobe borue ase more.
DEU 19:20 Abanto bande ekero baraigwe ayio bairoke, tibakora okomocha konga buna okwo ase egati yaino.
DEU 19:21 Timobaisa komororera amaabera. Egesusuro nigo keraabe obogima ase obogima, eriso ase eriso na erino ase erino, okoboko ase okoboko na okogoro ase okogoro.
DEU 20:1 “Ekero moraabe mokogeenda korwania ababisa baino esegi, na mokorora chibarasi, ne’chigari, na abarwani babo bare abange kobua abaino, timobairoka, ekiagera Omonene Nyasae oino, oria obarusetie korwa ase ense ya Misiri, nigo are amo nainwe.
DEU 20:2 Ekero mogoika ang’e nase esegi ekorwanera, Omokuani ageende bosio, akwane n’abanto,
DEU 20:3 abateebie: Inwe Abaisraeli, tegerera! Bono mwabeire ang’e kogeenda korwania ababisa baino. Timobaisa gokwa emioyo, timoiroka gose koiguswa, gose timoboboa,
DEU 20:4 ekiagera Omonene Nyasae oino, nagende amo nainwe, erio arwanie ababisa baino na kobarentera obobui.
DEU 20:5 “Erio abateneneri bakwane n’abanto, baabateebie: Onye omonto ore aiga oagachire enyomba, korende tarayemenya, tiga airane bwoye, tabaisa gochia gokwera ase esegi, na omonto omoao achie koira enyomba yaye na koyemenya.
DEU 20:6 Gose onye omonto ore aiga osimegete emesabibu ase omogondo oye, nere tararia amatunda korwao, tiga airane ageende ’nka, tabaisa gochia gokwera ase esegi, na omonto omoao achie koria amatunda y’omogondo oye.
DEU 20:7 Gose onye omonto ore aiga, oriereire omoiseke boko, ko taramorenta ’nka bwoye, tiga oyio airane agende ’nka, tabaisa gochia gokwera ase esegi, na omonto omoao achie koira omoiseke oria.
DEU 20:8 “Naende abateneneri baria bagenderere gokwana n’abanto, babateebie: Onye omonto ore aiga ore omwoba, ore n’enkoro eondogete, oyio tiga airane agende ’nka bwoye, tabaisa kogera chinkoro chi ’abaamwabo chiondoke buna aondogete ere omonyene.
DEU 20:9 Na ekero abateneneri baria bakoorire gokwana n’abarwani baria, bachoore abatang’ani babe bakoraa abarwani b’esegi.
DEU 20:10 “Komogoika ang’e n’omochie mogochia korwania esegi, ritang’ani morarie amang’ana y’omorembe ase abanto b’omochie oyio.
DEU 20:11 Onye bakoiraneria ng’a berure abanyene ase more na kobaa ribaga mosoe ase omochie obo, rirorio abanto bonsi bare ase omochie oria ’mbabe bakobakorera emeremo emekong’u na babe abasomba baino.
DEU 20:12 Korende onye bakwanga kwerua abanyene ase more, korende baabarwanie esegi, rirorio moire omochie obo na komenyao.
DEU 20:13 Omonene Nyasae oino, kayobeekire ase amaboko aino, moite n’emioro abanto abasacha bonsi bareo.
DEU 20:14 Korende abakungu babo, na abana mobaire babe abaino, amo ne’chitugo chionsi. Ebinto bionsi ebire ase omochie oyio mobisakore, mobiire bibe ebiaino, nainwe mogookere ebisakorwa biababisa baino. Omonene Nyasae oino, nere obabieire.
DEU 20:15 Ayio naro morakore ase emechie ere aare korwa ase more, eyio etari y’ abanto bare ang’e naiga.
DEU 20:16 “Korende ase emechie y’ abanto b’ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino, timotiga getongwa kende gionsi kereo kebe moyo.
DEU 20:17 Moite Abahiti, na Abaamori, na Abakaanani, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi, mobasirie kegima buna Omonene Nyasae oino, abachiigete.
DEU 20:18 Erio nario batabaise koborokereria inwe gokora okogeechia kwabo, okwo banarete ase ogosasiima chinyasae chiabo na gochikorera, na kogera inwe mokore ebibe ase Omonene Nyasae oino.
DEU 20:19 “Ekero mwanaaririe omochie na koyoboera ase engaki entambe, na koyorwania esegi, erinde moyoire, timobaisa gosaria emete ereo. Monyaare koria amatunda y’emete eyio, korende timoyegeecha. Inee! Emete nero n’abanto erinde moyesirie?
DEU 20:20 Mogeeche emete eria yoka momanyete ng’a teri kwama amatunda akoriegwa. Moyekorere emeremo y’okoagachera aase mogokengana korwa ase omochie oria mokorwania esegi, goika obugwe.
DEU 21:1 “Omonto karanyorekane oitirwe okuure ore orosana ime agwo ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, na onye omonto omoita tamanyekaneti,
DEU 21:2 rirorio abagaaka baino amo n’abagaambi, bageende korenga oboaare korwa aase agwo omonto oyio akwerete goika ase emechie eetanaine ere ang’e nase agwo.
DEU 21:3 Erio abagaaka b’omochie oranyorekane ore ang’e kobua nase omonto oyio akwerete, bachoore ritororo ritarakorigwa emeremo, gose ritarasiberwa rikorogoto ase ogokuruura ebinto.
DEU 21:4 Barabwo baire ritororo riria, baritirimbokie gochia ase rigoko ase orooche rore n’amaache agotirimboka, rigoko ritana koremwa gose gosimekwa chindagera, na aroro agwo ase rigoko, babune ebigoti bie ritororo riria.
DEU 21:5 Na abakuani Abalawi bagende agwo ase rigoko, ekiagera Omonene Nyasae oino, abachoorire bamokorere na gosesenia ase erieta riaye. Ase ring’ana riabo kera eriomana na ogokorerana bobe ase obotindi ’nabinachwe.
DEU 21:6 Abagaaka bonsi b’omochie oria ore ang’e kobua nase aria omonto oria aiteretwe baisaabere amaboko abo igoro ase ritororo riria riabunetwe ebigoti agwo ase rigoko.
DEU 21:7 Erio bakwane amang’ana aya ase okoenekia oborori bwabo: Amaboko aito tari aro aitera amanyinga aya, gose amaiso aito tarooche ayio kagokorwa.
DEU 21:8 Aye Omonene, abera abanto bao Abaisraeli, aba kwabooretie; tobabarera okomocha oko kw’ogoiterwa kw’amanyinga y’omonto otari na komocha. Naboigo baaberwe okomocha oko kw’ogoiterwa kw’amanyinga.
DEU 21:9 Goika morusie korwa ase more okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga ’omonto otari na komocha; mokore boronge ase obosio bw’Omonene.
DEU 21:10 “Ekero mokogeenda ase esegi korwania ababisa baino, n’Omonene Nyasae oino, ababeeke ase amaboko aino, nainwe mobabue na moboose,
DEU 21:11 n’onde oino arore omokungu ore omonyakieni ase egati yabooswa abwo, nere aganie komoira abe mokaaye,
DEU 21:12 rirorio amoire ’nka bwoye, na omokungu oria akigite etukia y’omotwe oye naende aninte chinchara chiaye.
DEU 21:13 Aonchoorerie chianga chiria abegete ekero oosetwe, na agenderere kobeera agwo enka y’omonto oyio, abe okoreera ise na ng’ina ase engaki y’omotienyi omogima. Magega yaye omonto oria amotware abe mokaaye.
DEU 21:14 Korende keraabe ng’a tagookiri n’omokuungu oyio, amoe ribaga agende aande onsi ase aranche, korende tamoonia chitaabu gose komokorera buna agokorera omosomba, ekiagera igo amobetereretie koba nere, na akamoa obosooku.
DEU 21:15 “Nenyaare koba ng’a omonto nabwate abakungu babere; ere nigo anchete oyomo na bwangete oria onde. Abakungu abwo bonsi babere baiboreire omosacha oyio abana, korende omwana omoisia omotangi nigo are oyo bw’omokuungu oria angete.
DEU 21:16 Ekero rituko ri’okobariera omwando riraike, omonto oria takoba ne ribaga gwanchereria omomura oye bw’omokuungu oria anchete, na komoa omwando bw’okoiborwa kw’obotangi ribaga ri’okomoa oria ore omotangi bori oiboreretwe n’omokuungu atancheti.
DEU 21:17 Goika amoe omomura oye omotangi chinibo ara kabere, nonya ore omwana bw’omokuungu atancheti. Omomura oyio nere omotangi; omwando bw’okoiborwa kw’obotangi n’oyoye.
DEU 21:18 “Nenyaare koba ng’a omonto nabwate omwana omomura omobe, omoenenu, otari koigwera ise gose ng’ina, nonya bateemire komoa egesusuro ase okomoorongeyia, ere tari kobaigwera.
DEU 21:19 Ise na ng’ina omwana oyio bamobwate, bamoire ase abagaaka b’omochie agwo ase bakogaambera ebiina geita ki’omochie.
DEU 21:20 Agwo bakwane amang’ana aya ase abagaaka baria: Omwana oyo oito nigo are omoenenu, na omosaria, tari gotoigwera, nigo are omoria bobe na gotinda ase okonywa.
DEU 21:21 Erio agwo abanto bonsi b’omochie oye bamoake amagena goika akwe. Ase enchera eyio morusie obobe borue ase egati yaino. Abaisraeli bonsi kobaraigwe ayio, mbairoke.
DEU 21:22 “Onye omonto okorire ebibe na koegwa egesusuro ki’ogoitwa, asungwe ase omote.
DEU 21:23 Omobere oye totigwa ore ase omote igoro obotuko obogima, korende otindekwe ase rituko erio erio, ekiagera omonto oitirwe ase ogosungwa nigo aragereirie na Nyasae. Timobaisa gotiga ense yaino ebe n’obobe, ense eyi’Omonene Nyasae oino, abaeire ebe omwando oino.
DEU 22:1 “Korarore eng’ombe y’oyomino gose eng’ondi yaye ekogenda gosira, tobaisa koombia buna toyerochi, korende goika oyeiranie gochia ase omonyene.
DEU 22:2 Onye tamenyeti ang’e naye gose tomomanyeti, goika oyerente bwoo ebeere aroro goika oria omino ache koyerigia, erio omoyee.
DEU 22:3 Naboigo orakore koranyore etigere yaye, gose eanga yaye, gose gento kende gionsi ki’oyomino gesirete; aye kogokenyora tobaisa koombia tomogekoonyera.
DEU 22:4 “Koranyore etigere y’oyomino yaguure inse agwo ase enchera, gose eng’ombe yaye, tobaisa koombia oyetige aroro; goika oyegororokie etenene.
DEU 22:5 “Omokungu tabaisa kobeeka chianga chi’omosaacha, gose omosacha tabaisa kobeeka echi’omokuungu. Onde bwensi orakore bo, nigo arakore ayaare okogeechia ase Omonene Nyasae oino.
DEU 22:6 “Keraabe ng’a kwanyoorire egeswa ki’enyoni kere igoro ase omote, gose inse ase riroba, na onyoore enyoni eng’ina eraire igoro ase amage aye, gose ase amagena, tobaisa koira enyoni eria amo n’amage aye.
DEU 22:7 Oire amage oka, korende eng’ina ero oyetige eiruruke egende. Korakore igo n’ebe buya ase ore, naende n’obe moyo ase engaki entambe.
DEU 22:8 “Ekero okoagaacha enyomba enyia, goika oagache egetango ase ekerama insinyo, erio nario omonto atagwe korwao akwe; okomocha kw’ogokwa kw’omonto oragwe korwao tigokobarerwa enyomba yao.
DEU 22:9 “Tobaisa gosimeka chimbusuro chi’ebisaku bibere ase omogondo oo bw’emesabibu; oise gokora bo okwama kwao gwonsi ogw’echio gwasimegete amo nokw’emesabibu nigo korairwe kobe agwo aase Aachenu.
DEU 22:10 “Gokorema, tobaisa gosiberania eng’ombe n’etigere ching’use obokombe amo.
DEU 22:11 “Tobaisa kobeeka eanga eroiseranirie chiusi chi’amarionya na echi’egatani amo.
DEU 22:12 “Okore amasugunia, oyabeeke ase emego ene y’eganchwa yao entambe, eria okwambara.
DEU 22:13 “Nenyaare koba ng’a omonto onyuomire omokungu bamenyane, na magega y’ayio amwange,
DEU 22:14 amosoere ase amang’ana y’obonyaka, erio asarie erieta riaye, ogoteeba: Nigo naira omokungu oyo, na ekero naba nere tindoochi ebimanyererio bi’obwekungi bwaye.
DEU 22:15 “Onye naboigo, ise na ng’ina omoiseke oria bamoire ase abagaaka b’omochie oria, ase bakogaambera agwo ase egeita, baabarentere ebimanyererio bi’obwekungi bw’omoiseke oria.
DEU 22:16 Ise omoiseke oria akwane n’abagaaka baria, abateebie: ’Naa omonto oyo omoiseke one abe mokaaye, na bono ere omwangire.
DEU 22:17 Boigo osoereire omoiseke oyo one na omorenteire obosooku ogoteeba ng’a taroochi ebimanyererio bi’obwekungi bwaye. Korende rora aa, egetambaa eke nkebwate ebimanyererio bi’obwekungi bwaye. Erio barambore egetambaa keria ase amaiso ’abagaaka b’omochie oria.
DEU 22:18 Erio abagaaka b’omochie oria babwate omosacha oria, bamoake ebiranya.
DEU 22:19 Naende bamonachere aakane, chitaabu, chisekeli chi’echifeta rigana erimo, amoe ise omoiseke oria, ekiagera osaririe erieta ri’omoiseke omwekungi bw’Abaisraeli. Erio oria agenderere koba mokaaye, na omosacha oye tabaisa komotiga nonya ng’ake ase obogima bwaye bwonsi.
DEU 22:20 “Korende keraabe ng’a namaene ebimanyererio bi’obwekungi bw’omoiseke oria tibirorekaneti,
DEU 22:21 rirorio bamorente ase egesieri ki’enyomba ya ise, na abanto b’omochie bw’omoiseke oria bamoake amagena akwe, ekiagera orentire obosooku ase egati y’Abaisraeli ase ogokora obonyaka ekero atarasoka. Goika morusie obobe borue ase more.
DEU 22:22 “Omonto omosacha aise konyorekana oraire n’omokuungu bw’omonto onde, bonsi babere, omosacha oria amo n’omokuungu oria, goika baitwe bakwe. Goika morusie obobe borue ase Abaisraeli.
DEU 22:23 “Omoiseke omwekungi oriereirwe boko nomonto, karaumerane nomosaacha omoao agwo ase omochie, na omosacha oyio abe nere,
DEU 22:24 mobasokie bonsi babere, mobaire isiko y’egeita ki’omochie, erio mobaake amagena bakwe. Omoiseke oria aitwe, ekiagera atakuurete akonywe, nonya orenge ase omochie ime, na omosacha oria, ekiagera atomana n’omoiseke oriereirwe boko n’omonto omoao. Goika morusie obobe borue ase more.
DEU 22:25 “Korende omonto karaumerane n’omoiseke omwekungi oriereirwe boko n’omonto omoao amobwate ne chinguru abe nere agwo ase orosana isiko y’omochie, omonto oria nere bweka oraitwe akwe.
DEU 22:26 Timokorera omoiseke oria ing’ana rinde; ere takorete okomocha kogwenerete aitwe, ekiagera amang’ana ayio nigo anga buna ekero omonto akorwania omonto onde omoao na komoita moeneno.
DEU 22:27 Omonto oyio nigo amonyoorete agwo ase orosana, akamorwania ne chinguru. Nonya omoiseke oria okuurete akonywe, monto onde tarengeo okomokoonya.
DEU 22:28 “Omonto karaumerane n’omoiseke omwekungi otararierwa boko, na komobwata ne chinguru, abe nere, nabarabwo babere banyorwe,
DEU 22:29 rirorio omonto oria naae ise omoiseke oria chitaabu, chisekeli chi’echifeta emerongo etano, atwaare omoiseke oria abe mokaaye, ekiagera omosareirie obwekungi bwaye; takoba n’eribaga komotiga ase obogima bwaye bwonsi.
DEU 22:30 “Omonto tabaisa korara na moga ise, abaise korentera ise obosooku.
DEU 23:1 “Omosacha ogombairie, gose ekiimo kiaye ki’obosacha kebutogete, tabaisa gosoa ase omosangererekano Omonene.
DEU 23:2 “Ekerentane, gose omonto bw’ororeeria rw’aye, nonya ngoika ekiaare gia ikomi, tabaisa gosoa ase omosangererekano Omonene.
DEU 23:3 “Abaamoni, gose Abamoabu, gose ororeeria rwabo, nonya ngoika ekiaare gia ikomi, tibaabaisa gosoa ase omosangererekano bw’Omonene nonya ng’ake.
DEU 23:4 Barabwo tibaabarototete na kobarentera endagera na amaache ekero mwarenge ase orogeendo korwa Misiri, naende nigo barangeretie Baalamu, mosinto o Beori, korwa Petori ya Mesopotamia achiche kobaragereria inwe.
DEU 23:5 Nonya naboigo Omonene Nyasae oino, taigwerete Baalamu, korende akaonchora okoragereria koria gokaba ogosesenigwa ase more, ekiagera Omonene Nyasae oino, nigo abanchete.
DEU 23:6 Ase amatuko aino onsi more moyo, timobaisa kobarigeria omorembe, gose ogosesenigwa.
DEU 23:7 “Timobaisa gochaaya Abaedomu, barabwo n’abanto bamino; gose timobaisa gochaaya Abamisiri, ekiagera inwe agwo kare nao mwarenge abamenyi ase ense yabo.
DEU 23:8 Abanto b’ekiaare kia gatato ase ororeeria rwabo, bancherwe basoe ase omosangererekano Omonene.
DEU 23:9 “Ekero morabe mokogeenda korwania ababisa baino, na momenyete ase egetwori, mwerende mono korwa ase kera egento getachenegeti.
DEU 23:10 Onye omonto ase egati yaino obeire oyotachenegeti ase ogosokia embusuro yaye y’oroiboro botuko, oyio asoke gochia isiko y’egetwori; tabaisa gosoa ime aroro.
DEU 23:11 “Ekero kia mogoroba, esibie omobere n’amaache, na ekero bwairiire kegima asoe ase egetwori.
DEU 23:12 “Mochoore aase isiko y’ebitwori ase mogochia gwekonyera.
DEU 23:13 Mobe mokoimokia chinyimbo amo nebirwanero biaino; ekero mogochia rosana agwo isiko y’ebitwori, mokuunye chingoro ne chinyimbo chiria, na ekero mwekonyire motube obonyira n’amaroba.
DEU 23:14 Ebitwori biaino goika bibe ebichenu, ekiagera Omonene Nyasae oino, nigo agotaara ase ebitwori biaino, erinde abakoonye, n’abeeke ababisa baino ase amaboko aino. Omonene tabaisa korora obonyinyeru ase more; aise koborora, nigo arabatige.
DEU 23:15 “Onye omosomba otamire korwa ase omonene oye, ochire ase more, timobaisa komoirania gochia ase omonene oye naende.
DEU 23:16 Motige amenye amo nainwe ase omochie arachoore, oyio oramogookie agwo ase emechie yaino. Timobaisa komokorera bobe.
DEU 23:17 “Onde taaba ase Abaisraeli, omokungu gose omosacha, okwebeeka ase obonyaka bwe chie hekalu.
DEU 23:18 Timobaisa korenta ase enyomba y’Omonene Nyasae oino, chitaabu chikonyorekana korwa ase obonyaka bw’abakuungu, gose obw’abasaacha banga buna chisese, ase ogoikerania chiira. Chibesa chikonyorekana korwa ase chinchera echio nigo chire okogeechia ase Omonene Nyasae oino.
DEU 23:19 “Ekero okoa omonto bw’egesaku kiao chitaabu singo, gose endagera, gose gento kende gionsi, tobaisa komoboria ebitoki ekero agokoiraneria egento keria airete singo.
DEU 23:20 Nonyare gosaba ebitoki korwa ase omonto omomenyi kwaete singo, korende tari korwa ase omonto omino Omoisraeli. Koraigwere amang’ana ayio, rirorio Omonene Nyasae oino, nagosesenie ase ense eria mogochia koira ebe eyaino.
DEU 23:21 “Ekero okoria eira ase Omonene, Nyasae oo, goika oikeranie eira eyio. Otayeikeraneti nigo Omonene arakobarere ebibe ebio.
DEU 23:22 Korende koratige koria eira, tokobarerwa ebibe ase ayio.
DEU 23:23 Orende mono, oikeranie egento gwakwanete n’omonwa oo, ekiagera nigo kwariete eira y’ogwancha ase Omonene, Nyasae oo.
DEU 23:24 “Ekero ogoeta ase omogondo bw’emesabibu bw’omogisangio oo norie amatunda y’emesabibu goika oigote, korende totwa nonya n’erimo obeeke ase esaaro yao na koriira.
DEU 23:25 Ekero oraabe kogoeta ase omogondo bw’omogisangio oo ore n’endagera eteneine, notabore ebigara n’okoboko kwao obunge otakune chinyeke, korende tobaisa kogesa n’omoyio oo ore enkuro endagera yaye eteneine.
DEU 24:1 “Nenyaare koba ng’a omonto onyuomire omokungu, na magega y’ayio amwange, ekiagera anyorire ring’ana ase are ritamogogeti. Erio amoriikere riruube ri’ogotigana nere, ae omokungu oria na komoseeria korwa bwoye.
DEU 24:2 Naende nenyaare koba ng’a omokungu oyio gatigire omosacha oria, agende anyuomwe n’omosaacha omoao,
DEU 24:3 na oyo nere amwange, amoriikere riruube ri’ogotigana, amoseerie korwa bwoye, gose omosacha oyio o kabere akwe.
DEU 24:4 Ase amang’ana ayio onsi, omosacha oria bw’eritang’ani omoseretie, tabaisa komoirania goocha bwoye abe mokaaye naende, ekiagera omokungu oria obeire oyotachenegeti; okwo nigo kore okogeechia ase obosio bw’Omonene, nainwe timobaisa korenta okomocha kobe ase ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino.
DEU 24:5 “Onye omonto onyuomire omokungu tageenda ase esegi amo n’abarwani bande, gose taegwa emeremo ende yonsi akorere egesaku, korende nigo araegwe ribaga abeere ’nka bwoye ase omwaka oyomo kogokia mokaaye.
DEU 24:6 “Onye omonto okoa omonto onde egento singo, taira orogena gose ensio bibe intenenera, ekiagera igo n’obogima bwaye akoira bobe intenenera.
DEU 24:7 “Omonto karanyorekane oibire Omoisraeli omwabo amokore buna omosomba, gose amoonie, omoibi oria goika aitwe akwe. Goika morusie obobe korwa ase more.
DEU 24:8 “Mwerende mono ekero mwarwarire oborwaire bwa ukoma, mokore buna abakuani Abalawi barabateebie.
DEU 24:9 Ayio onsi inche nabachiigete ng’a babateebie, goika moyakore. Inyora ay’Omonene Nyasae oino, akorerete Miriamu ekero mwarenge ase orogeendo rwaino korwa Misiri.
DEU 24:10 “Ekero okoa omogisangio oo egento kende gionsi singo, tobaisa gosoa ase enyomba yaye koira egento keria abeekire kebe intenenera.
DEU 24:11 Aye otenene isiko y’enyomba yaye, nere akorentere egento abeeka koba intenenera.
DEU 24:12 Onye omonto oria n’omotaka, tobaisa kogeenda korara n’egento keria kiaye kere bwoo.
DEU 24:13 “Ekero bogochia koira omoiranerie egetambaa akwambara erinde ebisie, nario aragosesenie, na igo gwakorire ayaare boronge ase obosio bw’Omonene, Nyasae oo.
DEU 24:14 “Tobaisa gokorera bobe omonto omoriikwa ore omotaka na oremeire, karabe omonto omino Omoisraeli, gose omomenyi omenyete ase ense yaino.
DEU 24:15 Rituko riria akorire emeremo, omoe eng’eria yaye ritang’ani risase ritaragwa, ekiagera ere n’omotaka, nigo asemeretie konyora eng’eria yaye. Onye tokomoakana nigo arabaise korera ase Omonene igoro yao, naende ayio nigo arabe ebibe ase ore.
DEU 24:16 “Abaibori tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abana babo, gose abana tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abaibori babo; korende kera omonto nigo araitwe ase engencho y’ebibe biaye omonyene.
DEU 24:17 “Tobaisa korina omonto omomenyi, gose entakaana, oboronge bwaye, na toira eanga y’ omoboraka ebe intenenera.
DEU 24:18 Korende moinyore ing’a nainwe ’mwarenge abasomba ase ense ya Misiri, korende Omonene Nyasae oino, akababooria korwa aroro; ase ayio nabachiikire mobwatie amang’ana ayio.
DEU 24:19 “Ekero mokogesa chindagera chi’emegondo yaino, na mwebe omosaima bw’endagera mogondo, timobaisa koirana gochia koywoyia, korende moyotige obe oyo bw’omonto omomenyi omenyete ase more, gose oyo bwe chintakana, n’ababoraka, erio nario Omonene Nyasae oino, arasesenie emeremo yaino yonsi mogokora.
DEU 24:20 Ekero mwatorire amazeituni aino, timoirana naende gosangereria ase chinsagia aya mwamochete gotora. Moyatigere abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka.
DEU 24:21 Ekero mwatorire amasabibu aino, timoirana naende gochia gosangereria ayatigaire, korende moyatigere abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka.
DEU 24:22 Inyora ng’a inwe nigo mwarenge abasomba ase ense ya Misiri; ase ayio nabachiikire mobwatie amang’ana ayio.
DEU 25:1 “Onye abanto babere babwate eriomana ase egati yabo, rirorio bageende ase ekegaambero, erio abagaambi bagaambe ekiina ekio, na oyio ore n’oboronge aegwe oboronge bwaye, na oria ore n’okomocha abarerwe okomocha kwaye.
DEU 25:2 Keraabe ng’a oria omomochi nigo agwenerete goakwa ebiranya, omogambi oria amochiike aramame inse agwo ase obosio bwaye na goakwa ebiranya koreng’ana buna okomocha kwaye kore.
DEU 25:3 Omonto oyio aakwe ebiranya emerongo ene, korende tari goetania ebio; aise kogenderera goakwa goetania, nigo arasookigwe ase obosio bwao. Takoegwa ogoakwa goetania okwo gochiikire.
DEU 25:4 “Tobaisa kobeekera eng’ombe ekeokio ekero ekoora endagera.
DEU 25:5 “Onye abamura babere ba ise omo bamenyete aase aamo, na oyomo akwe, nere tabwate omwana, omokungu bw’omonto oria takonyuomwa n’omonto bw’eamate eng’ao, korende omomura omwabo omosacha oye nere oratware omokungu oria abe ribaga ria momura omwabo.
DEU 25:6 Omwana omoisia omotangi omokungu oria araibore, arokwe erieta ri’oyomwabo ise oria okwete. Erio nario erieta riaye ritabaise gosira korwa ase Abaisraeli.
DEU 25:7 Korende onye omonto oria okwanga gotwara moka momura omwabo, rirorio omokungu oria agende ase abagaaka bare agwo ase egeita ki’omochie, akwane amang’ana aya: Omomura omwabo omosacha one bwangire goteneneria oyomwabo egesaku, erinde erieta riaye tirisira korwa ase Abaisraeli.
DEU 25:8 “Erio abagaaka baria b’omochie barangerie omonto oria, bakwane nere, na karagenderere gokaana ng’a tatageti gotwara omokungu oria,
DEU 25:9 erio omokungu oria omoboraka aike ang’e ase omomura oria omwabo omosacha oye, asomore egekooroto korwa ase okogoro kw’omonto oria agwo ase amasio y’abagaaka, naende amotwere amate ase obosio bwaye, akwane: Nabo arakorwe omonto onde bwensi okwanga goteneneria omomura omwabo egesaku.
DEU 25:10 Eamate y’omonto oyio emanyekane ase Abaisraeli, buna eamate y’omonto oyio osomoretwe egekooroto korwa ase okogoro kwaye.
DEU 25:11 “Ekero abasacha babere bakorwana, na omokungu bw’omosaacha oyomo achiche gokoonya omosacha oye, na omokungu oria arambore okoboko abwate ekiimo ki’obosaacha ki’omonto oria onde,
DEU 25:12 timororera omokungu oria amaabera; goika mobutore okoboko kwaye.
DEU 25:13 “Timobaisa koba n’ebirengo bibere ase chisaaro chiaino, ekemo ekenene na ekende egeke.
DEU 25:14 Timobaisa gotwara ebimunu bikorenga bibere ase chinyomba chiaino, ekemo ekenene, na ekende egeke.
DEU 25:15 Mokorere ebirengo bi’ekeene, naende ebiisaine bi’okomanya oborito na obonge; erio nario amatuko aino arabe amaange ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa.
DEU 25:16 Abanto bonsi bagokora oborianania buna obwo, nigo bare okogeechia ase Omonene Nyasae oino.
DEU 25:17 “Moinyore aya Abaameleki baabakorerete ekero mwarenge ase orogeendo korwa Misiri.
DEU 25:18 Barabwo tibamoirogete Nyasae. Ase ayio bagaacha, bakabarwania na goita abanto abatigarete magega konya bagoyire na korosa.
DEU 25:19 Ase ayio, n’ebe ekero Omonene Nyasae oino, abaeire ense eria ebe omwando oino, naende ekero abaeire obotoereru korwa ase ababisa baino bonsi baabaetanaine, goika mosirie Abaameleki bonsi, tibainyorwa nonya ng’ake inse y’erioba. Timobaisa kweba amang’ana ayio.
DEU 26:1 “Ekero moraabe mwaikire ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe omwando oino, na komenyao,
DEU 26:2 kera oyomo oino, arusie ogotongora gw’okwama kw’endagera aragese korwa ase omogondo bw’ense eria. Erio ayebeeke ase egetonga ime, ayeire goika aase ari’Omonene Nyasae oino, arachoore abe obomenyo bw’erieta riaye.
DEU 26:3 Agende ase Omokuani oyo otenenerete ase engaki eyio, amoteebie: Ase rituko ria reero naorokirie ase Omonene Nyasae oito, ng’a naikire ase ense eye Omonene arierete chisokoro chiaito eira ng’a natoyee.
DEU 26:4 “Erio Omokuani arusie egetonga keria korwa ase okoboko kwao akebeeke bosio bw’egesasiimero kia Omonene Nyasae oino.
DEU 26:5 Oiranerie amang’ana aya okwane ase obosio bw’Omonene, Nyasae oo: Sokorooria yane nigo arenge Omoaramu, orenge okona‐koong’anyang’anya. Agatirimboka gochia Misiri, akaba omomenyi aroro amo n’abanto baye. Ekero ageendete ase ense eria nigo abwate abanto abake, na aroro agwo bakabucha, bakaba egesaku ekenene, kiarenge n’echinguru, naende kiarenge n’abanto abange.
DEU 26:6 Abamisiri bagatokorera bobe, bakaba bagotochaanda na gotokoria emeremo emekong’u.
DEU 26:7 Erio tokarera ase Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaito, atokoonye, nere agatoigwa, akarora emechando yaito, na emeremo emekong’u twarenge gokora, na ogokorerwa bobe gwaito.
DEU 26:8 Omonene agatorusia ase ense ya Misiri n’okoboko kwaye kore n’echinguru koramboire, na ase okoondokia okonene na ebikone na amakumia.
DEU 26:9 Agatorenta aiga na gotoyea ense eye entenenku ere n’amabeere na amooke.
DEU 26:10 Bono rora, inche narentire ogotongora gwe chindagera chiamire ase riroba ri’ense eye Omonene atoeire. “Erio obeeke egetonga keria inse ase obosio bw’Omonene, Nyasae oo, na osasiime agwo ase obosio bwaye.
DEU 26:11 Ogookere ebinto bionsi ebi’Omonene, Nyasae oo, akoeire, aye amo n’eamate yao; boigo Abalawi, na abamenyi bamenyete ase egati yaino bagooke amo naye.
DEU 26:12 “Ase omwaka o gatato orue ensemo ya ikomi y’okwama kwao gwe chindagera ase Abalawi, n’abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka, erinde barabwo banyore chindagera chibaisaine barariere agwo ase emechie yaino.
DEU 26:13 Erio okwane amang’ana aya ase obosio bw’Omonene, Nyasae oo, omoteebie: Inche nabirusirie korwa ase enyomba yane ebinto biatananetwe bibe ebichenu, nabieire Abalawi, n’abamenyi, ne’chintakana, n’ababoraka. Nakorire buna gwanchiigete. Tinsareti gose tinyebeti ogochika konde kwao.
DEU 26:14 Tinariete ensemo eria ya ikomi ase omoichano, gose tinarusetie korwa ase ensemo eria ekero nareenge ’ntachenegeti gose tinaruete ensemo ende yonsi ya ikomi ase engencho y’abakuure. Nabeire ’ngokoigwera aye Omonene Nyasae one; nakorire amang’ana aria onsi gwanchiigete.
DEU 26:15 Korwa agwo igoro, ase Obomenyo bwao Obochenu bore, origererie, erinde otorore inse aa; osesenie abanto bao Abaisraeli, osesenie na ense eye gwatoeire buna kwarierete chisokoro chiaito eira, ense entenenku ere n’amabeere na amooke.
DEU 26:16 “Rituko ria rero Omonene, Nyasae oo, ogochiikire oigwere na kobwata amachiiko aya n’emeroberio echiikire. Ase ayio oyarende mono na koyakora n’enkoro yao yonsi, na omoyo oo bwonsi.
DEU 26:17 Rituko ria reero kwaorokirie ng’a Omonene nere Nyasae oo, naende ng’a n’obwatie chinchera chiaye chionsi na kobwata emeroberio yaye echiikire, n’amachiiko aye, na aya onsi achiikire, naende ng’a nomoigwere.
DEU 26:18 Omonene nere okwanire rituko ria reero ng’a, ere buna abarierete eira, inwe nabaanto baye b’ekeene, nere omonyene boigo obachiikire ng’a morende na kobwata amachiiko aye onsi.
DEU 26:19 N’abakore mobe abanene igoro ase ebisaku bionsi biria atongete; n’abakore momanyekane ase ogotogigwa okuya na ogosikwa, nainwe ’namobe abanto bare abachenu ase Omonene Nyasae oino, buna ere ateebire.”
DEU 27:1 Ekero Musa arenge n’abagaaka b’Abaisraeli, agachiika abanto erio akabateebia, “Mobwate amachiiko aya onsi nabachiikire ase rituko ria reero.
DEU 27:2 Ase rituko riria moramboke gochia ng’umbu ya Yorodani, na ekero moraike ase ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, motenenie amagena amanene, moyaoomeranie.
DEU 27:3 Erio moriike ase amagena ayio amang’ana onsi y’ogochika oko. Ekero moraabe mwambokire gochia ng’umbu na gosoa ense eri’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa, ense eria entenenku ere n’amabeere na amooke, buna Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaino, abarierete eira ng’a n’abayee,
DEU 27:4 na komwambokire ng’umbu, buna nabachiikire rituko ria reero, motenenie amagena aria ase egetunwa kia Ebali, erio moyaoomeranie amo n’ekebuuse giechooka.
DEU 27:5 Aroro agwo moaagachere Omonene Nyasae oino, egesasiimero ki’amagena. Timobaisa gokorera emeremo na gekorero kende gionsi gi’ekioma.
DEU 27:6 Egesasiimero keria ki’Omonene Nyasae oino, mokeagachere amagena atabaachiri; na igoro yaye momoruere ebing’wanso bi’ogosambwa,
DEU 27:7 morue na ebing’wanso bi’omorembe, mobiriereo na mogooke ase obosio bw’Omonene Nyasae oino.
DEU 27:8 Ase amagena ayio moriike amang’ana onsi y’ogochika oko, arorekane buya kegima.”
DEU 27:9 Musa na abakuani Abalawi bagakwana n’Abaisraeli bonsi, bakabateebia, “Inwe Abaisraeli, tegerera, moigwe! Rituko ria reero inwe mwabeire abanto b’Omonene Nyasae oino.
DEU 27:10 Ase ayio moigwere Omonene Nyasae oino, n’emeroberio yaye echiikire, na mobwate amachiiko aye, ayio inche ’nkobaa rituko ria reero.”
DEU 27:11 Musa agachiika abanto ase rituko erio erio, agakwana,
DEU 27:12 “Ekero moraabe mwambokire gochia ng’umbu ya Yorodani, Abasimeoni, na Abalawi, na Abayuda, na Abaisakaru, na Abayusufu, na Ababenjamini, batenene igoro ase egetunwa kia Gerisimu, basesenie abanto.
DEU 27:13 Na Abareubeni n’Abagadi, n’Abaaseri, n’Abasabuloni, n’Abadani, n’Abanafutali batenene igoro ase egetunwa kia Ebali baragererie abanto.
DEU 27:14 Na Abalawi bakwane amang’ana aya n’eriogi rinene, erinde Abaisraeli bonsi bayaigwe.
DEU 27:15 “Aragererigwe omonto oyoraroisie omogwekano bw’ogosasiimwa, koyotenenia na koyosasiima bobisi, koraabe omogwekano obaachire, gose oyo bw’ebioma binyititoire na kobombwa, eyere emeremo y’omooroisia omong’aini. Okwo n’okogeechia ase Omonene. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:16 “Aragererigwe omonto ogochaaya ise gose ng’ina. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:17 “Aragererigwe omonto ogotumana orobebe rw’omogisangio oye. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:18 “Aragererigwe omonto ogotantania omonto omouko na komosiria enchera. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:19 “Aragererigwe omonto okorina omomenyi, gose entakaana, gose omotakaanwa, oboronge bwaye. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:20 “Aragererigwe omonto oraraare na moga ise, ekiagera ayio nokorentera ise obosooku. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:21 “Aragererigwe omonto oraraare n’eng’iti ende yonsi. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:22 “Aragererigwe omonto oraraare n’omoiseke omwabo, omoiseke o ise, gose oyo o ng’ina. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:23 “Aragererigwe omonto oraraare na ng’ina biara. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:24 “Aragererigwe omonto oraite omonto onde bobisi. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:25 “Aragererigwe omonto oraegwe riaaki, erinde agende goita omonto otari na komocha. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 27:26 “Aragererigwe omonto otari kobwata amang’ana onsi ay’ogochika oko, na koyakora. “Abanto bonsi bairanerie, bateebe: Amina.
DEU 28:1 “Komoramoigwere Omonene Nyasae oino, erinde morende na kobwata amachiiko aye onsi inche nabachiikire ase rituko ria reero, Omonene Nyasae oino, nabakore mobe abanene kobua ebisaku bionsi bire ase ense.
DEU 28:2 Komoraigwere eriogi ri’Omonene Nyasae oino, rirorio nabae ogosesenigwa oko gwonsi kobe okwaino.
DEU 28:3 “Imosesenigwe ase emechie yaino na ase emegondo yaino.
DEU 28:4 “’Ndosesenigwe oroiboro rwe chinda chiaino, amo n’okwama kwaino kwe riroba, na okobiara gwe chitugo chiaino chi’echiombe, ne’ching’ondi, ne’chimbori.
DEU 28:5 “Nesesenigwe endagera y’ebitonga biaino amo ney’ebituba biaino mogoseera obosie.
DEU 28:6 “Imosesenigwe ekero mogosoa inka, na ekero mokogeenda isiko.
DEU 28:7 “Omonene nabatige ababisa baino, baria bagoocha kobarwania, babugwe ase amasio aino. Barabwo ’mbaabachere baetere ase enchera eyemo ekero bagoocha kobarwania, korende mbatame korwa ase more baetere chinchera isan’aibere.
DEU 28:8 “Omonene ’nachiike ogosesenia kwaye goocha ase more, ase ebiage biaino, na ase emeremo yonsi mogokora; nabasesenie ase ense eyi’Omonene Nyasae oino, agochia kobaa ebe eyaino.
DEU 28:9 “Kamorarende na kobwata amachiiko y’Omonene Nyasae oino, na gotaara ase chinchera chiaye, nabaimokererie igoro mobe abanto abachenu ase are, buna abariereire eira na gotiana.
DEU 28:10 Abanto bonsi b’ense ’mbaabarore mogwatorwa ase erieta riaye, erio baabairoke.
DEU 28:11 Omonene nabae obotenenku, nabuchie oroiboro rwe chinda chiaino, nabuchie ne’chitugo chiaino, naende nabae okwama okonge kwe riroba agwo ase ense eria arierete chisokoro chiaino eira ng’a n’abayee inwe.
DEU 28:12 Nabakunorere emonga yaye engiya ere igoro, na abatwerie embura ase ense yaino ase chingaki chiganeirie. Nasesenie emeremo yaino yonsi mogokora, erinde monyaare koa abanto b’ebisaku ebinge ebinto singo. Korende inwe timokoremerwa, erinde mochie gosaba singo.
DEU 28:13 Komoraigwere amachiiko y’Omonene Nyasae oino, ayio ’nkobaa rituko ria reero, na mobe abeegenwa ase okoyakora, nabakore mobe ab’omotwe, gose tari ab’ekemincha. Nabakore mogenderere gokiina, gose timokogenderera gokeeigwa gochia inse.
DEU 28:14 Ayio nigo arakoreke onye timokoonchoka aande, gochia ensemo y’okorio gose ey’okobee, timotiga nonya ne’ring’ana erimo ri’ayio nabaeire ase rituko ria reero, erinde mogeende gosasiima chinyasae ching’ao na gochikorera.
DEU 28:15 “Korende onye timokoigwera Omonene Nyasae oino, gose onye timokoba abegenwa na gokorera amachiiko aye onsi, na emeroberio yaye echiikire, ayio inche nabaeire ase rituko ria reero, rirorio okoragererigwa oko gwonsi ’nagoche ase more na kobanyore.
DEU 28:16 “Imoragererigwe ase emechie yaino, na ase emegondo yaino.
DEU 28:17 “Neragererigwe endagera y’ebitonga biaino amo n’ebituba biaino mogoseera obosie.
DEU 28:18 “Ndoragererigwe oroiboro rwe chinda chiaino amo n’okwama kwaino kwe riroba, na okobiara gwe’chiombe chiaino, na ogwe’ching’ondi ne’chimbori chiaino.
DEU 28:19 “Imoragererigwe ekero mogosoa inka, na ekero mokogeenda isiko.
DEU 28:20 “Omonene nabarentere okoragererigwa, na obotantanu, na emechando ase emeremo yaino yonsi mogokora, goika mosirigwe na koera bwango ase engencho y’ogokora kwaino okobe, na ekiagera mwantigire inche.
DEU 28:21 Nabarentere amarwaire agoita akobabwatia, na inwe mosire korwa ase ense eria mogochia gosoa na koyeira ebe eyaino.
DEU 28:22 Nabaake n’oborwaire borakoore obogima, na obw’esosera, na obw’okobimbia omobere; narente riberera ri’egurugura entindi, na oborwaire bw’enyagetabo ase chindagera, na obw’okorigisia chindagera chiaino. Amaakwa ayio ’nababwatie goika abasirie kegima.
DEU 28:23 Igoro nekong’e pa, ebe buna etai, embura tetwa, riroba ri’ense riome rikong’e pa, ribe buna ekioma.
DEU 28:24 Ribaga ri’embura egotwa ase riroba riaino, Omonene narente ebuse na omokenye bibatwere korwa igoro na kobasiria kegima.
DEU 28:25 “Omonene nae ababisa baino ribaga bababue. Namoetere enchera eyemo ekero mokogeenda kobarwania, korende motame korwa ase bare, moetere chinchera isan’aibere. Amagaambi onsi are ase ense nakumie na kwoboa ase amang’ana arabanyoore inwe.
DEU 28:26 Ebitondo biaino ’mbibe endagera ye chinyoni chia igoro, na eye ching’iti chi’orosana, na onde tari orachiseerie achioboyie.
DEU 28:27 Omonene nabarentere inwe amagumba buna aria arenterete Abamisiri, nabarentere n’amasisa, na okweagia, amarwaire ayio atanyaare kogwenigwa.
DEU 28:28 Nabakore mobe chibarimo, na emeuko, na omwochogano bw’ebirengererio.
DEU 28:29 Ekero kia mobaso inamotaba‐tabe buna emeuko egotabataba ase omosunte, timokonyaara korora enchera. Timogosesenigwa ase emeremo ende yonsi moraabe mogokora. ’Namobe mogochaandwa na kourwa ebinto biaino botambe, na onde tari orabakoonye.
DEU 28:30 “Nebe kwariereire omoiseke boko, na omonto omoao amoire araare nere: noagache enyomba, korende tokoyemenya. Nosimeke emesabibu ase omogondo oo, korende tokoria amasabibu korwao.
DEU 28:31 Chiombe chiaino ’nachinyenyerwe ase amaiso aino, korende timokoria chinyama chiabo. ’Namourwe chitigere chiaino ne chinguru ekero morigereretie, na tichikoiranigwa ase more naende. Ababisa baino mbaegwe ching’ondi chiaino, na onde tari orabakonye inwe.
DEU 28:32 Abana baino, abamura na abaiseke, inabairwe n’abanto b’egesaku ekeao ekero morigereretie, erio mobe mochaandegete. Rituko ase rituko ’mobe n’amaiga ase abana baino, korende timokonyaara gotanga tibairwa.
DEU 28:33 Abanto b’egesaku motamanyeti nabarie okwama kwe riroba riaino, na baire ebinto mwabeire mogochaandekera; barabwo mbaabakorere bobe, babachaande botambe.
DEU 28:34 Komorarore aya onsi, nigo morasareke ase ebirengererio biaino, mobe buna chiosi.
DEU 28:35 Omonene nabaake moriegwe namagumba amabe ase amaru aino na ase amagoro aino, ee amagumba ayio natuboke korwa chimbaratero chiaino goika emetwe yaino igoro, nainwe timokogwena.
DEU 28:36 “Omonene ’nabaire inwe amo n’omorwoti oyio oino morechoorere, ababeeke inse y’egesaku kende ekeao, eke inwe, gose chisokoro chiaino motamanyete. Aroro agwo inamokorere chinyasae ching’ao chiroisirie korwa ase emete na amagena.
DEU 28:37 Ase egati y’ abanto b’ense eyio ase Omonene arabasiarere gochia, inwe ’mobe ab’ogoichanerwa, mobe omorabaaro ogokwanwa ase obobe n’abanto abwo.
DEU 28:38 “’Namosimeke chimbusuro chinyinge ase emegondo, korende mogese endagera ensinini, ekiagera chingige ’nachirie chindagera chiaino.
DEU 28:39 Inamosimeke emesabibu ase emegondo na gokora emeremo aroro, korende timokonywa edivai, gose koria amasabibu korwao, ekiagera amakonde nigo arasoe arie yonsi.
DEU 28:40 Inamosimeke emezeituni ase orogongo rwaino rwonsi, korende timokweaka amaguta aye, ekiagera amazeituni nigo araaroroke atarama.
DEU 28:41 Nigo moraibore abana, abamura na abaiseke, korende tibakoba abaino, mbooswe bairwe ase obosomba.
DEU 28:42 Chingige ’nchirie emete yaino morasimeke, na okwama kwaino kwe riroba.
DEU 28:43 “Abamenyi bare ase egati yaino ’mbabe abanene kobabua, korende inwe mogenderere gokea mobe inse ase bare.
DEU 28:44 Barabwo ’mbabe n’ebinto ebinge barabae inwe singo, korende inwe nigo moraaremerwe, timokoba n’ebinto morabae singo. Barabwo mbabe ab’omotwe, na inwe mobe ab’ekemincha.
DEU 28:45 “Okoragererigwa okwo gwonsi ’nkobaachere na kobabwatia goika kobasirie kegima, ekiagera motaigwerete Omonene Nyasae oino, na koyabwata amachiiko aye ayio abaete, na emeroberio yaye echiikire.
DEU 28:46 Okwo nigo koraabe ekemanyererio na ogokumia igoro ase more, na ase chinderia chiaino kogenderera botambe.
DEU 28:47 Omonene Nyasae oino, nigo abasesenetie, akabaa ebinto ebinge, na ebinto ebio bikagera timwamokorera n’omogooko bwe chinkoro chiaino.
DEU 28:48 Ase ayio ’namobakorere ababisa baino, abw’Omonene aratome goocha kobarwania; inamobe n’enchara, n’erang’o y’amaache, ’namobe gesobono, naende ’namoremerwe ebinto bionsi. Nabeeke rikorogoto ri’ekioma igoro ase ebigoti biaino goika abasirie kegima.
DEU 28:49 Omonene narente egesaku ekeao geeche kobarwania korwa aare, korwa ensinyo y’ense, ekere ekiango gekoiruruka buna ekeongo, ekio motamanyete omonwa obo.
DEU 28:50 Abanto b’egesaku eke babwate amasio yobotindi; babe batari koyiera omonto omogotu gose koyiera abasae amaabera.
DEU 28:51 Barabwo mbarie chimoori chi’echiombe chiaino, na okwama kwe riroba riaino, goika mosirigwe kegima. Tibakobatigareria endagera yaino, gose edivai, gose amaguta, gose chimoori chi’echiombe chiaino, gose chimanwa chi’eching’ondi n’echie chimbori chiaino; ’nabagere mosire kegima.
DEU 28:52 Barabwo nigo barabamige mono ase emechie yaino yonsi, babarwanie goika chindwaki chiaino chintambe, echio moraabe mosemeretie, chigwe inse agwo ase ense yaino yonsi; ee, ’mbaabamige ase emechie yaino yonsi ase ense eri’Omonene Nyasae oino, abaeire.
DEU 28:53 “Ekero ababisa baino barabamige na kobasiongororokana, nigo moraabe n’emechando emenene, goika morie emebere y’abana baino, bari’Omonene Nyasae oino, abaeire.
DEU 28:54 Omonto ore omwororo mono, naende ore bw’enyomba y’amasikani ase egati yaino n’abe ne’ribero rinene ri’endagera, arine momura omwabo, na mokaaye oria anchete, na abana baye batigarete bare moyo.
DEU 28:55 Takobaa enyama y’emebere y’ abanto baye eyio akoria ere omonyene, ekiagera tabwati kende kiamotigareire. Emechando buna eyio nero ababisa baino barabarentere ekero barasiongororokane emechie yaino yonsi.
DEU 28:56 Omokungu ore omwereria mono naende ore bw’enyomba y’amasikani ase egati yaino, oria otarenge konyaara gotacha inse namagoro aye agende aande, ekiagera igo are omwereria narorere omosacha oye anchete mono ribero, narorere n’abana baye, abamura na abaiseke, ribero boigo.
DEU 28:57 Ekero akoibora nigo arabarine nonya nomogoye okorwa ase enda yaye, na abana akoibora. Ere omonyene nayorie bobisi, ekiagera oborirwe ebinto akoria. Emechando eyio nero ababisa baino barabarentere ekero barasiongororokane ase emechie yaino yonsi.
DEU 28:58 “Onye timokoba abeegenwa na gokora amang’ana aya onsi y’ogochika oko, ayio ariikire ase egetabu eke, erinde moiroke erieta eri ri’obonene na erigwenerete koirokwa: Omonene Nyasae oino,
DEU 28:59 rirori’Omonene narente ase more, na igoro ase abana baino, amaakwa are amanene na amatindi aragenderere ase engaki entambe.
DEU 28:60 Naende abarentere amarwaire onsi buna aria arenterete Abamisiri, ayio moirogete, naro ’nagenderere kobeera ase more.
DEU 28:61 Omonene nabarentere amarwaire ao ao, na emechando eyio etariikiri ase egetabu eke y’amachiiko, goika inwe mosirigwe kegima.
DEU 28:62 Nonya more abange buna ching’enang’eni chia igoro, ’namosirigwe motigare more abake mono, ekiagera motaigwerete Omonene Nyasae oino.
DEU 28:63 Nigo er’abe ng’a buna Omonene agoogetigwe ase okobakorera amaya, akagera mokamentekana ase enchera buna eyio, naboigo agochia kogookigwa ase okorenta ogosirigwa ase more na kobaseeria kegima, nainwe morusigweo, moere kegima korwa ase ense eria mogochia koira ebe eyaino.
DEU 28:64 “Omonene nabasiarere gochia ase egati y’ebisaku ebinge, korwa ensinyo eyemo y’ense goika eyende. Agwo ’namokorere chinyasae ching’ao chiroisirie korwa ase emete na amagena, echio inwe motamanyete, nonya ne’chisokoro chiaino.
DEU 28:65 “Ekero moraabe more ase egati y’ebisaku ebio timokonyoora obotoereru, gose amagoro aino takonyoora aase agotimokera; korende aroro agwo Omonene nabae chinkoro chi’obwoba, na agosunkeera naende mobe n’obogima bochaandegete bw’okwerusia moyo.
DEU 28:66 Omobaso n’obotuko ’namobe n’obwoba, n’obogima bwaino ’mbobe ase emechando; inwe timogosemeria okoba kw’obogima bwaino ng’a ’mbogenderere.
DEU 28:67 Ase engencho y’omoondoko bwe chinkoro chiraabe n’obwoba, na ase amakumia y’okoirokia, na ase aria morarore n’amaiso aino, nigo morateebe ase engaki ya mambia: ’Naki y’are koba buya onye yaaba mogoroba, na ase engaki ya mogoroba moteebe: Naki y’are koba buya onye yaaba mambia.
DEU 28:68 Omonene nabatige moriine chimeeri moirane gochia Misiri, orogeendo orwo inche nabateebetie ng’a timokorogeenda naende. Ekero moraabe mwaikireo, ase okoremerwa kwaino ’namwerue inwe abanyene, morigie kweoonia ase ababisa baino mobe abasomba baabo, abasacha na abakungu, korende ekero moraabe mokwerwa igo, omonto tagotoka orabagore.”
DEU 29:1 Aya n’aro amang’ana y’okobwatana kw’ogotianania Omonene achiigete Musa akore n’Abaisraeli agwo ase ense ya Moabu. Okobwatana okwo nigo kwamentetwe ase kori’Omonene konya akorire amo nabarabwo aaria Horebu.
DEU 29:2 Musa agasangereria Abaisraeli bonsi amo, akabateebia, “’Mwarooche n’amaiso aino amang’an’Omonene akorete ase ense ya Misiri, na buna akorerete Farao amo n’abanene b’ense yaye, na ense yaye yonsi.
DEU 29:3 Boigo ’mwarooche n’amaiso aino amaakwa aria amanene, na ebikone, n’amakumia amanene;
DEU 29:4 korende goika rituko ria rero Omonene taraigora ebirengererio biaino, erinde monyaare komanya buya; gose tarabaa amaiso akorora buya, gose amato akoigwa buya
DEU 29:5 Ase engaki yonsi y’emiaka emerongo ene Omonene abeete okobaraa ase erooro. Chianga chiaino tichiabagoterete, gose ebikoroto biaino tibiabagoterete.
DEU 29:6 Timwabeete mokoria omogati, gose konywa edivai, gose ekenyugwa kende gionsi kegotindia, erio nario moranyaare komanya ng’a ere nere Omonene Nyasae oino.
DEU 29:7 Ekero twachete aase aya, Sihoni omorwoti o Hesiboni, na Ogi, omorwoti o Basani, bagaacha gotorwania esegi, korende tokababua.
DEU 29:8 Tokaira ense yabo, tokayea abanto b’egesaku kia Rubeni, na ab’ekia Gadi, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, na eyio ekaba omwando obo.
DEU 29:9 Ase ayio moigwere, mokore amang’ana onsi ay’okobwatana okwo kw’ogotianania erio nario morasesenigwe ase emeremo yonsi moraabe mogokora.
DEU 29:10 “Rituko ria reero inwe mwensi nigo moteneine aiga ase obosio bw’Omonene Nyasae oino; inwe abatang’ani b’ebisaku, na abagaaka, na abateneneri, inwe kera oyomo bw’Abaisraeli,
DEU 29:11 na abana baino, n’abakuungu baino, na abamenyi abwo bamenyete amo nainwe ase ebitwori biaino, na abanto bonsi abwo bakobaateria chiinko amo n’abwo bakobarentera amaache.
DEU 29:12 Na boono ’monyaare gosoa ase okobwatana kw’ogotianania okw’Omonene Nyasae oino, agokora amo nainwe rituko ria reero,
DEU 29:13 erinde ase rituko ria reero, Omonene anyare kobakora mobe abanto baye b’ekeene. Ere ’nabe Nyasae oino, buna abateebetie na buna arierete chisokoro chiaino Aburaamu, na Isaka, na Yakobo, eira ase ogotiana.
DEU 29:14 Gose tari nainwe mweka ’ngokora okobwatana okwo kw’ogotianania,
DEU 29:15 korende nigo ’nkogokora nainwe abamoteneine aiga reero amo naintwe ase obosio bw’Omonene Nyasae oito, naende amo nabwo batateneini amo naintwe aiga reero.
DEU 29:16 “Inwe abanyene ’momanyete buna obogima bwaito bwarenge ekero twamenyete ase ense ya Misiri, naende buna twarweteo na goeta egati‐gati y’ebisaku ebio ase twaetete.
DEU 29:17 ’Mwarooche ebinto babwate bi’okogeechia, emegwekano yabo baare gosasiima, yaroisirie korwa ase emete, n’amagena, ne’chifeta, ne’chitaabu, eyio yarenge ase egati yabo.
DEU 29:18 Mwerende, tabaisa koba ase egati yaino omonto omosacha gose omokungu, gose eamate, gose egesaku, oraonchoke ase rituko ria reero, atige Omonene Nyasae oito, na gosasiima chinyasae chi’ abanto b’ebisaku ebio. Toba ase egati yaino omori okomera ekemeri kere n’obosongo gekwama okwama okororo.
DEU 29:19 Omonto aise koba aiga, oyo oigwete amang’ana y’okobwatana okwo kw’ogotianania naende eremie abe n’obomaene ime ase enkoro yaye, erio akwane: Nabo er’abe buya ase ’nde nonya ’nkogenderera koba oyotaigwereti, oyio nigo arabasirie mwensi, abamogotinda na abamore nerang’o.
DEU 29:20 Omonene takonyaara kwabera omonto onga buna oyio, korende endamwamu yaye, ne’risemi ’mbibe igoro y’omonto oyio, na okoragereria okwo gwonsi koriikire ase egetabu eke nigo koraabeere ase are, n’Omonene natinyie erieta ri’omonto oyio rirue inse y’erioba, tainyorwa.
DEU 29:21 Omonene ’namokore abe ekiorokererio ase amasio y’ abanto b’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, na amorentere amaakwa onsi koreng’ana n’okoragereria gw’okobwatana kw’ogotianania oko koriikire ase egetabu eke y’amachiiko.
DEU 29:22 “Ase ebiaare bigochi‐goocha, ne’chinderia chiaino, n’abamenyi baraache korwa ase chinse chi’aare, ’mbarore emechando y’ense eria, na amarwaire Omonene ayetomeire.
DEU 29:23 Ense yonsi inayome pa ebe buna amagena y’omorero akonyititoka, na omonyoo, ebe bosa etari kwama, noonya n’obonyansi tibokomerao, esirigwe buna emechie ya Sodomu, na Gomora, na Adima, na Seboimu, eri’Omonene asiretie ekero abeete n’endamwamu na okogeechigwa.
DEU 29:24 Ee, ebisaku bionsi ’mbiboorie: Ninki kiagerete Omonene akorete ense eye ekaba iga? ’Naki endamwamu yaye yokire iga?
DEU 29:25 Erio abanto mbairanerie, bateebe: Ayio nigo akoregete, ekiagera abanto baatigete okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiabo, okwo akorete amo nabarabwo, ekero abarusetie korwa ase ense ya Misiri.
DEU 29:26 Barabwo nigo barenge gokorera chinyasae ching’ao na gochisasiima, chinyasae barabwo batamanyete agwo ritang’ani, echi’Omonene atabaete.
DEU 29:27 Ase ayio endamwamu y’Omonene ekaba enene ase ense eye, ere akarenta okoragereria gwonsi okwo koriikire ase egetabu eke.
DEU 29:28 Ase endamwamu yaye enene, na obotindi, ne’risemi rinene, Omonene akabaseeria korwa ase ense yabo, akabasiarera gochia ase ense eng’ao; nao bare goika reero iga.
DEU 29:29 “Amang’ana abobisi nigo are ase Omonene Nyasae oito, korende ayio amaanoirwe nigo are ase tore na ase abana baito kogenderera botambe, naintwe goika tokore amang’ana onsi ariikire ase amachiiko aya.
DEU 30:1 “Ekero ogosesenigwa na okoragererigwa, ayio naborokereirie aria arabe gakobanyora ekero mogendererete komenya ase egati y’ebisaku bionsi ebio ase Omonene Nyasae oino, arabaseerie gochia, ’monyaare koinyora amang’ana ane.
DEU 30:2 Inwe amo nabana baino komoramoiranere Omonene Nyasae oino, na koigwera amang’ana aye ase chinkoro chiaino chionsi, na ase emioyo yaino yonsi, amang’ana ayio nabachiikire rituko ria reero,
DEU 30:3 rirori’Omonene Nyasae oino, n’abarorere amaabera na kobasesenia, naende abairanie korwa ase ebisaku bionsi ebio ase abasiarerete gochia.
DEU 30:4 Nonya mwasiareretwe gochia ase chinsinyo chi’ense, Omonene Nyasae oino, nabasangererie korwao,
DEU 30:5 na kobairania gochia ase ense eria chisokoro chiaino chiairete ekaba eyabo, erio nainwe moyeire ebe eyaino. Ere nabakorere amaya, naende ababuchie mobe abange goetania chisokoro chiaino.
DEU 30:6 Omonene Nyasae oino, narokie chinkoro chiaino, ne chinkoro chi’ororeeria rwaino, nabae inwe ne chinderia chiaino chinkoro chi’okoigwera; erio nario moramwanche ne chinkoro chiaino chionsi, na emioyo yaino yonsi, mogenderere koba moyo.
DEU 30:7 Omonene oino nabeeke okoragereria okwo gwonsi igoro y’ababisa baino, na igoro ya baria baabageechete na kobachaanda.
DEU 30:8 Nainwe moigwere Omonene naende, na kobwata amachiiko aye onsi aya ’nkobateebia rituko ria reero.
DEU 30:9 Omonene Nyasae oino, nabasesenie mono ase emeremo yaino yonsi mogokora n’amaboko aino, nasesenie oroiboro rwaino romentekane, ’namente ne chiombe chiaino na okwama kwaino kwe riroba. Na buna Omonene agoogete ase ogosesenia chisokoro chiaino, naboigo aragooke ase okobasesenia inwe,
DEU 30:10 komoraigwere Omonene Nyasae oino, na mobwate amachiiko aye onsi na emeroberio echiikire, ariikire ase egetabu eke y’amachiiko, naende komoramoonchokere ne chinkoro chiaino chionsi, na emioyo yaino yonsi.
DEU 30:11 “Ogochika okwo nabaeire rituko ria reero tikori ogokong’u mono ase more, gose tikori aare korwa ase more.
DEU 30:12 Tigokari aaria igoro, erinde moborie: Ning’o oranyaare koriina gochia aaria igoro agotorentere korwa aroro, erinde tokoigwe na kogokora?
DEU 30:13 Gose tigokari ng’umbu y’enyancha, erinde moborie: Ning’o oranyaare kwamboka gochia ng’umbu y’enyancha agotorentere, erinde tokoigwe na togokore?
DEU 30:14 Taibo! Ring’ana riria nigo rire ang’e nainwe ase emenwa yaino, na ase chinkoro chiaino, erinde monyaare korikora.
DEU 30:15 “Rora, rituko ria reero nabeekire ase amasio aino obogima na ayaare amaya, amakweri na ayaare amabe.
DEU 30:16 Komoraigwere amachiiko yo Omonene Nyasae oino, aya inche ’nkobaa ase rituko ria reero, ase okomwancha na gotaara ase chinchera chiaye na kobwata amachiiko aye, na emeroberio yaye echiikire, erio inwe ’namobe moyo na komentekana, nere nabasesenie ase ense eyio mogochia gosoa na koira ebe eyaino.
DEU 30:17 Korende mogochia koonchoka ase chinkoro chiaino na komotiga timomoigwera, korende mong’uswe moonchoke gosasiima chinyasae ching’ao na gochikorera,
DEU 30:18 nabaorokeirie ase rituko ria reero ng’a goika mosire. Timogochia komenya engaki entambe ase ense eria ere ng’umbu ya Yorodani, eria mogochia koira ebe eyaino.
DEU 30:19 Rituko ria reero narangeirie igoro na ense chibe birori ase more ng’a inche nabeekire ase amasio aino obogima na amakweri, ogosesenigwa na okoragererigwa. Ase ayio, chora obogima, erinde inwe amo ne chinderia chiaino monyaare kogenderera koba moyo.
DEU 30:20 Mwanche Omonene Nyasae oino, momoigwere na mobe abegenwa ase are. Ekero morakore ayio, rirorio ’namogenderere koba moyo na komenya ase ense eyi’Omonene arierete chisokoro chiaino Aburaamu, na Isaka, na Yakobo eira ng’a n’abayee.”
DEU 31:1 Musa akagenderera gokwana amang’ana aya ase Abaisraeli bonsi.
DEU 31:2 Akabateebia, “Bono inche nakoorire emiaka rigana erimo na merongo ebere, tinkonyaara kobaraa kogenderera. Boig’Omonene onkanirie ng’a tinkwamboka ngende ng’umbu ya Yorodani.
DEU 31:3 Omonene, Nyasae oino omonyene, nabatang’ane aseerie ebisaku bionsi bire ase amasio aino, erinde moire ense yabo, na Yoshua nabe omoraai oino, buna Omonene ateebire.
DEU 31:4 Omonene nakore ebisaku ebio buna akorete Sihoni na Ogi, abarwoti b’Abaamori, ekero keria abasiretie, agasaria ne chinse chiabo.
DEU 31:5 Omonene nababeeke ase amaboko aino, nainwe mobakore koreng’ana namang’ana onsi nabachiikire.
DEU 31:6 Motenene bokong’u, mobe abaremu, timobaisa kobairoka gose koboboa, ekiagera Omonene Nyasae oino, nagende amo nainwe, takobatiga mobugwe, gose takobatuguta.”
DEU 31:7 Erio Musa akarangeria Yoshua, agakwana nere agwo ase Abaisraeli bonsi baigwete, akamoteebia, “Otenene bokong’u, obe omoremu, ekiagera naye orabatang’ane abanto aba gochia ase ense eri’Omonene arierete chisokoro chiabo eira ng’a n’abayee. Naye orabaatananere ense eria ebe omwando obo.
DEU 31:8 Omonene nere oragotang’ane, nabe amo naye, takogotiga obugwe, gose takogotuguta, Tobaisa koiroka gose kwoboa.”
DEU 31:9 Musa akariika amachiiko ayio, erio akayaa abakuani Abalawi barenge kobogoria Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, boigo akayea abagaaka bonsi b’Abaisraeli.
DEU 31:10 Musa akabachiika akabateebia, “Ase omoerio o kera omwaka o gatan’akabere, ase engaki echiikire y’omwaka bw’obosibore, ase Amatuko Amanene ay’Ebigutu,
DEU 31:11 ekero Abaisraeli bonsi bagoocha ase obosio bw’Omonene Nyasae oino, aase agwo arachoore, osome amachiiko onsi, erinde Abaisraeli bonsi bayaigwe.
DEU 31:12 Mosangererie abanto bonsi, abasacha na abakungu, na abana, na abamenyi bamenyete ase emechie yaino, erio bonsi baigwe na kweorokereria komoiroka Omonene Nyasae oino, erinde babe abegenwa na bakore amang’ana onsi y’amachiiko aya.
DEU 31:13 Erio abana baabo konya bataramanya amachiiko aya, bayaigwe na kweorokereria komoiroka Omonene, Nyasae oino, ekero moraabe mogendererete komenya ase ense eria ng’umbu ya Yorodani, eyio mogochia koira ebe eyaino.”
DEU 31:14 Omonene agateebia Musa, “Naama! Amatuko ao abereire ang’e ogochia gokwa. Rangeria Yoshua, erinde moochiche agwo ase Eema y’Omosangererekano, erio imobeeke ase emeremo agwenerete akore.” Musa na Yoshua bakageenda agwo ase Eema y’Omosangererekano,
DEU 31:15 Omonene akaoroka agwo ore ime ase riire rire buna esiiro, narirorio rigatenena agwo ase egesieri ki’Eema eria.
DEU 31:16 Eri’Omonene agateebia Musa, “Rora kwabereire ang’e gochia gokwa na ogende gotimoka ase chisokoro chiao chitimogete; magega y’ayio abanto aba nigo baratige koba abegenwa ase ’nde, bakorere chinyasae chingeni chi’ense eria ase bakogeenda komenya; barabwo ’mbantige, naende basarie okobwatana kw’ogotianania nakorete amo nabarabwo.
DEU 31:17 Ase engaki eria endamwamu yane nebe enene igoro ase bare, inche nimbatige na nimbise obosio bwane, tibandora, erio barabwo ’mbasirigwe. Amabe amaange na emechando emenge ’nabichiche igoro ase bare, erio baborie ase rituko erio: Inee! Amabe aya onsi tari igo achire igoro ase tore, ekiagera Nyasae oito atari ase egati yaito?
DEU 31:18 Ase rituko riria ekeene nimbise obosio bwane korwa ase bare, ekiagera bakorire amabe baonchokeire chinyasae ching’ao.
DEU 31:19 “Bono riika ogoteera oko, oborokererie Abaisraeli, bamanye kogoteera, erinde korokwo kobe kirori one ase Abaisraeli.
DEU 31:20 Nimbaire ase ense eyio entenenku ere n’amabeere na amooke, eyio narierete chisokoro chiabo eira ng’a nimbayee. Aroro agwo ’mbanyore ebinto ebinge barie, baisaneke na konora, korende nigo baraonchokere chinyasae ching’ao na gochikorera, erio banchaaye na gosaria okobwatana kwane kw’ogotianania.
DEU 31:21 Ekero amabe amaange na emechando biraabe bikobaachera, ogoteera oko ’nakoborokererie na kobe kirori ase bare, ekiagera tigokwebwa nonya nase chinderia chiabo. Nimanyete ebirengererio bare nabio bono, ritang’ani konya ntarabarenta ase ense eyio nariete eira ng’a nimbayee.”
DEU 31:22 Ase rituko erio Musa akariika ogoteera koria akorokereria Abaisraeli.
DEU 31:23 Eri’Omonene akamwatanana Yoshua, mosinto o Nuni, akamoteebia, “Otenene bokong’u, obe noboremu, ekiagera naye orabaire Abaisraeli ase ense eria nabarierete eira ng’a nimbayee. Inche nimbe amo naye.”
DEU 31:24 Musa akayariika amang’ana ayio onsi y’amachiiko ime ase egetabu.
DEU 31:25 Erio agachiika Abalawi baria barenge kobogoria Esanduki eria y’Omonene, ere ne’chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania, agateeba,
DEU 31:26 “Ira egetabu eke kiamachiiko, mokebeeke ensemo y’Esanduki eria ere n’okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene Nyasae oino, erio kebeereo ase okoba kirori ase more.
DEU 31:27 Inche nimanyete ng’a timori abaigweri, korende nigo more abanyabigoti bikong’u. Rora bono, ekero inde moyo amo nainwe, mwasaririe ase Omonene, Inee, ekero ndabe nakuure timogosaria mono kobua?
DEU 31:28 Sangereria abagaaka bonsi b’ebisaku biaino, na abanene bonsi, obarente ase ’nde, erinde imbateebie amang’ana aya; inche nindangerie igoro na ense chibe birori ase bare.
DEU 31:29 Namanyire ng’a magega inche konakuure, ekeene inwe nigo morakore amabe, naende nigo moraonchoke na gotiga enchera eye nabachiikire. Ase ayio, ase amatuko agoocha obobe ’nabobanyore, ekiagera nigo mogochia gokora amabe ase obosio bw’Omonene, erio momogeechie abe n’endamwamu goetera ase emeremo ende yonsi moraabe mogokora.”
DEU 31:30 Erio Musa agakwana amang’ana onsi ay’ogoteera oko ekero omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli bategererete.
DEU 32:1 “Inwe igoro, ntegerera moigwe, nkwane, naye ense, igwa amang’ana akorwa ase omonwa one.
DEU 32:2 Amorokererio ane tiga atwe buna embura, na enkwana yane etoore buna riime ri’embura, buna omonyirira okonyirira igoro ase obonyansi obobese, na buna embura engiya egotwa igoro ase ebimeri ebirere.
DEU 32:3 Inche nindarie erieta ri’Omonene. Inwe motogie Nyasae oito!
DEU 32:4 “Omonene nere Egetare giaito, emeremo yaye nemeikeranu, ekiagera chinchera chiaye chionsi nechindonge. Nyasae nomwegenwa otari nobobe; ere nigo are omonyene ekeene na oboronge.
DEU 32:5 Barabwo basaririe ase Omonene, na bono tibagenderereti korokwa abana baye; nigo bare abanto b’obosooku, ekegori egesareku, naende egesiru.
DEU 32:6 Inwe abanto abariri motari nobong’aini, Inee, eye nero enchera mogoakanera Omonene? Inee, ere tari iso, oria obatongete, na obakorire mwabeire ne chinguru?
DEU 32:7 “Inyora amatuko a kare, rengereria igoro y’emiaka y’ebiaare biaetire. Boria iso, nere nakworokererie amang’ana ayio, boria abagaaka baino, nabarabwo mbakoyateebie.
DEU 32:8 Ekero Oyore Igoro Mono aete abanto b’ebisaku emiando yabo, na ekero aatananete Mwanyabaanto. Akababeekera chimbebe ase baramenye, kobwatekana n’omobaro bw’Abaisraeli,
DEU 32:9 Omonene bwechooreire abanto baye babe egetari kiaye, abanto ba Yakobo nabwo barurwe babe omwando oye.
DEU 32:10 “Omonene nigo abanyorete ase erooro etamenyiri n’abanto, eyarenge kogosa nokwoga gwe ching’iti chi’orosana, erio akabaraa aroro, akabarenda na kobarageria, akabarenda buna arendete endorero y’eriso riaye.
DEU 32:11 Buna ekeongo gekorangeria amage aye na kiayorokereria koiruruka, kiarambora chimbaaba chiaye keyabogoria, naboigo Omonene akobogoria abanto baye ase chimbaaba chiaye ime.
DEU 32:12 Omonene bweka omonyene nere obaraaete, na enyasae engeni tiyarenge amo nere.
DEU 32:13 “Akabakiinia na kobatiiria ase ebitunwa igoro, akabarageria n’okwama kw’emegondo, na obooke korwa ase egetare ime, n’amaguta y’emazeituni korwa ase egetare egekong’u.
DEU 32:14 Akabaa amanooga ye chiombe, na amabeere ye chimbori, ne chinyama chinoru chie chimanwa chi’eching’ondi, na echie chimingichi, amo ne ching’ondi ne chimbori chingiya chikorwa Basani. Mokaria engano yarenge engiya mono, na mokanywa edivai korwa ase amasabibu amonyinga.
DEU 32:15 “Korende Yesuruni akanora, akaenena. Akanora na koneta, akagirigenta; erio akaanga Nyasae oria omotongete; agachecheria Egetare keria kiarenge ogotooreka kwaye.
DEU 32:16 Barabwo bakagera Omonene akaba ne risemi, ekiagera basasiimete chinyasae chingeni, bakagera akaba n’endamwamu enene, ekiagera akorete okogeechia.
DEU 32:17 Bakarua ebing’wanso ase ebirecha bitari Nyasae: bagasasiima chinyasae batamanyete agwo ritang’ani, chinyasae chinyia chiasoete magega, echio chisokoro chiaino chitairogete.
DEU 32:18 Mogatiga Egetare keria kiabaiborete, mokeeba Nyasae oria obaete obogima.
DEU 32:19 “Ekero Omonene arooche amang’ana ayio, akabaanga, akaba n’endamwamu ase abana baye, abamura na abaiseke.
DEU 32:20 Akabora: Nimbise obosio bwane korwa ase bare, erio ndore omoerio obo buna ogochia koba, ekiagera barabwo nekegori egesisikanu, abanto batari abeegenwa.
DEU 32:21 Bagerire nabeire ne risemi ase engencho y’egetari Nyasae, nagechiigwe ase emegwekano yabo ere bosa, eyio bagosasiima. Ase ayio inche ninseegete abanto abachorochombu, erinde babageechie nimbatige bageechigwe ase okobarentera egesaku ekeriri.
DEU 32:22 Endamwamu yane yokire buna omorero, n’oro nosambe goika aase abakuure, nosambe ense na okwama koreo, nosambe na amaroso y’ebitunwa.
DEU 32:23 “Nimbeeke amabe onsi igoro ase bare, nimbarase n’chinsara chiane.
DEU 32:24 ’Nabakwe ase engencho y’enchara ne riberera rikorura, ’nabariegwe namarwaire amabe agoita. Nimbatomere ching’iti chi’orosana chire n’amaino amooge chibarwanie, ne ching’iti chingeenda inse chire n’obosongo, chibarome.
DEU 32:25 Ekero abana babo bare isiko mbaitwe n’emioro, ekero bare ime ase chinyomba obwoba mbobaite; ebio mbiite abamura, na abaiseke, na abana bakogonka, amo n’abanto abagotu.
DEU 32:26 Ngateeba: Nigo nareenge gochia kobasiarera gochia aare, erio mbasirie kegima, tibaabaisa koinyorwa ase egati ya Mwanyabaanto.
DEU 32:27 Onye ’noboete ng’a ababisa baabo ’mbaabaise gochia gwetogia na bangeechie, ’mbaabaise gochia goteeba: Nintwe twababua, gose tari Omonene okorire ayio onsi.
DEU 32:28 Abaisraeli n’abanto batancheti ogosemigwa, na tibari n’obong’aini bonde bwonsi.
DEU 32:29 Onye nabang’aini barenge nanga ’mbamanya amang’ana aya, na korengereria igoro y’omoerio obo.
DEU 32:30 Naki omonto oyomo arakore aseerie abanto elifu eyemo, na abanto babere baseerie abanto chilifu ikomi, onye oria ore egetare kiabo atabaoonetie na kobarua, naende onye Omonene tabatigete?
DEU 32:31 Egetare kiabo tikeri buna Egetare giaito, nonya n’ababisa baito ’mbamanyete amang’ana ayio.
DEU 32:32 Emesabibu yabo nigo ekorwa ase emesabibu ya Sodomu, na korwa ase emegondo ya Gomora; na amasabibu abo nigo are n’obosongo, ebisago biabo nigo bire ebiroro.
DEU 32:33 Edivai yabo nigo enga buna obosongo bwe ching’iti, na obotindi bwabo buna obosongo obotindi bw’amarubi.
DEU 32:34 “Omonene nigo akoboria: Inee! Amang’ana aya tagachiri ase ’nde? Tabeekiri ekemanyererio ase ekungo yane?
DEU 32:35 Egesiomba n’ekiane, ninche ’ndaakane, kegachire goika amagoro abo atererigwe, ekiagera rituko ri’emechando yabo riaikire ang’e, na ogosirigwa kwabo nigo kogoocha bwango.
DEU 32:36 Omonene nanachere abanto baye ekiina kia boronge, na arorere abasomba baye amaabera, ekero ararore ng’a chinguru chiabo chiaerire, naende onde tatigareti, omosomba gose omobiare.
DEU 32:37 Erio naborie: Ng’ai chinyasae chiabo chire? Egetare ekio basemeretie na kogetamera, ng’ai kere?
DEU 32:38 Chinyasae echio chiariete ebitinya bi’ebing’wanso biabo, na konywa okoruegwa kw’ebinyugwa bi’edivai, ng’ai chire? Tiga chichiche erio chibakonye na kobarenda.
DEU 32:39 “Rora bono, inche ninche bweka Nyasae, onde tari otatiga inche bweka. Ninche ’ngoita, naende nairania obogima, ninche ’ngoaka, naende nagwenia. Onde tari oranyaare kwerwanerera ekonye korwa ase okoboko kwane.
DEU 32:40 Inche ninche ’nkoimokia amaboko ane gochia igoro, natiana na goteeba: Buna inche inde moyo kare na kare.
DEU 32:41 Nigo ’ngotieria omoro one okomesa, n’okoboko kwane kwanacha ekiina. Nindusie egesiomba igoro ase ababisa bane, ning’akane baria bonsi bangeechete.
DEU 32:42 Nintindie chinsara chiane n’amanyinga, omoro one oite abanto, oigote chinyama chi’abwo baitirwe, na amanyinga yabooswa na emetwe y’abatang’ani b’ababisa.
DEU 32:43 “Inwe abanto b’ebisaku, goka amo n’abanto b’Omonene; ekiagera orusirie egesiomba ki’amanyinga y’abasomba baye; orusirie egesiomba igoro ase ababisa baye, okorire okobwatania ase ense yaye na ase abanto baye.”
DEU 32:44 Musa ekero arenge na Yoshua, mosinto o Nuni, agacha agakwana amang’ana onsi y’ogoteera okwo, ekero abanto bategererete.
DEU 32:45 Ekero Musa akoorire gokwana amang’ana ayio ase Abaisraeli bonsi,
DEU 32:46 akabateebia, “Renda na koigwera amang’ana onsi aya nabeekire abe kirori ase more ase rituko ria reero, mochiike abana baino babwate na gokora amang’ana onsi y’amachiiko ayio.
DEU 32:47 Ayio tari amang’ana abosa ase more, naro obogima bwaino; na ase okoigwera amang’ana aya ’namogenderere komenya engaki entambe ase ense eyio mogochia koira ng’umbu ya Yorodani.”
DEU 32:48 Ase rituko erio eri’Omonene agateebia Musa,
DEU 32:49 “Tiira gochia ase ebitunwa bi’Abarimu, ase egetunwa kia Nebo, kere ase ense ya Moabu, kororia Yeriko, erio origererie ense ya Kaanani eyio ingochia koa Abaisraeli ebe eyabo.
DEU 32:50 Aye nokwere ase egetunwa ekio ase ogotiira gochia, osangererekane amo n’abanto bao, buna Aroni momura omino akwerete ase egetunwa kia Hori, akabwatia abanto baye,
DEU 32:51 ekiagera timwabeete abeegenwa ase ’nde ase egati y’Abaisraeli agwo ase amaache a Meriba‐Kadeshi, ase erooro ya Sini. Timwansigete na kworokia Abaisraeli ng’a inche nigo inde omochenu.
DEU 32:52 Ase ayio nonyare korora ense eria ere bosio bwao, korende tokonyaara kogeenda aroro na gosoa ase ense eria ’ngochia koa Abaisraeli.”
DEU 33:1 Oko nakwo ogosesenia Musa, omonto o Nyasae, asesenetie Abaisraeli ekero konya atarakwa.
DEU 33:2 Akabora: “Omonene agacha korwa Sinai, akabamorekera korwa Edomu, akabara buna risase korwa ase egetunwa gia Parani; agacha ore amo n’abachenu chilifu ikomi, ogochika kore buna chinsase chi’omorero gokabaachera korwa ase ensemo yaye y’okorio.
DEU 33:3 Amaene, nigo anchete abanto b’ebisaku bionsi; abachenu baye bonsi nigo bare ase oborendi bw’okoboko kwaye. Barabwo nigo baikaraansete inse ase amagoro yo Omonene, borokererigwe amang’ana aye.
DEU 33:4 Musa agatoa amachiiko, ayio are omwando bw’omosangererekano bw’ abanto ba Yakobo.
DEU 33:5 Omonene akaba omorwoti o Yesuruni ekero abatang’ani b’ abanto basangererekanete amo n’abanto b’ebisaku bi’Abaisraeli.”
DEU 33:6 Musa agakwana: “Tiga Abareubeni bagenderere koba moyo, tibaabaisa gokwa, nonya abanto abwo bare abake.”
DEU 33:7 Agakwana igoro y’Abayuda: “Aye Omonene, igwa okorera kw’Abayuda, obairanie naende babe amo n’abanto bamwabo. Berwanerere boka n’amaboko abo, obakonye ekero ababisa baabo bakobarwania.”
DEU 33:8 Agakwana igoro y’Abalawi: “Omonene, obamaanorere babe nobomanyi goetera ase Tumimu na Urimu, ekiagera barabwo nabeegenwa bao bare. Aye’ nkwabateemete aria Masa. ’Nkwaamereranetie nabarabwo ase amaache a Meriba.
DEU 33:9 Barabwo nigo bakwanete igoro y’abaise na abaang’ina, ng’a tibaabarooche, bagatigana n’abaamwabo, gose tibaabarete abana babo ng’a ’mbare nengeencho ase bare, ekiagera baigwete ring’ana ria’o, bakabwata okobwatana kw’ogotianania gwakorete na barabwo.
DEU 33:10 Barabwo ’mborokererie Abayakobo emeroberio yao echiikire na Abaisraeli amachiiko ao, ’mbarente ubani ase obosio bwao, naende ’mbasambere ebing’wanso bi’ogosambwa ase egesasiimero kiao.
DEU 33:11 Omonene, obasesenie amo nebi bionsi babwate, bwanche emeremo eria bagokora, obune chibachwa chi’ababisa baabo baria bagoocha kobarwania, baria baabageechete, tibaabaisa goocha kobarwania naende.”
DEU 33:12 Agakwana igoro y’Ababenjamini: “Aba n’abanchwa ba Omonene, ’mbamenye inse y’oborendi bwaye bare n’obotoereru, Omonene nabagitere abaetanane botambe, barabwo mbamenye ase amareko aye.”
DEU 33:13 Agakwana igoro y’Abayusufu: “Ogosesenigwa kw’Omonene kobe ase riroba riabo, abae ebiegwa ebiya bikorwa igoro, abae obotooru na ebinto ebiya bire ase riroba ime,
DEU 33:14 abae amatunda amaya y’okwama kw’omobaso, abae okwama okonge kw’emetienyi.
DEU 33:15 Asesenie ebigoro bia kare bitubwe n’obonge bw’okwama okuya, n’ebitunwa bireo botambe, birue okwama okonge boigo.
DEU 33:16 Abae ebinto ebiya korwa ase riroba, na ebiichire ime yaye, amo n’ogwancherwa gokorwa ase are ere oyobweorokereretie ase egetutu keria. Ogosesenigwa okwo kobe igoro y’Abayusufu, ekiagera Yusufu nigo achooretwe akaba omogambi ase egati y’abaamwabo.
DEU 33:17 Omotangi oye nigo are n’obonene bw’echinguru buna chieeri, ne ching’unchara chiaye nigo chire buna echi’eng’era, ase chirochio naseerie abanto goikera ase chinsinyo chionsi chi’ense. Echio nachio chilifu ikomi chi’Abaefraimu, naende echio nachio chilifu chinyinge chi’Abamanase.”
DEU 33:18 Musa agakwana igoro y’Abasabuloni: “Inwe Abasabuloni, mogooke ekero mogosooka isiko, nainwe Abaisakaru, mogooke ase chiema chiaino ime.
DEU 33:19 Barabwo ’mbarangerie abanto b’ebisaku bachiche ase egetunwa kiabo, aroro agwo ’nabarue ebing’wanso ebironge, ekiagera nigo bakonyora obotenenku bwabo korwa ase chinyancha ase chinibo chibisekanete ime y’omokenye.”
DEU 33:20 Agakwana igoro y’Abagadi: “Omonene abakwe, oria okogareyia orogongo rw’Abagadi. Abagadi nigo barabe bakoramama inse buna endo, batandora okoboko amo n’ekeore ki’omotwe.
DEU 33:21 Bageechoorera abanyene orogongo rwarenge oruya, ekiagera agwo nao egetari ki’omogaambi kiagachetwe. Bakaba amo n’abataang’ani b’ abanto, bakaba bagokora oboronge bw’Omonene na konacha ebiina bi’ekeene ase Abaisraeli.”
DEU 33:22 Agakwana igoro y’Abadani: “Abadani nigo banga buna endo ensae egocharoka korwa Basani.”
DEU 33:23 Agakwana igoro y’Abanafutali: “Inwe Abanafutali nigo mwanyorire ogwancherwa okonge na ogosesenigwa kw’ogoisaneka korwa ase Omonene, moire orogongo rore ase enyancha ensemo ya Irianyi,”
DEU 33:24 Agakwana igoro y’Abaaseri: “Abaaseri basesenigwe kobua ebisaku binde. Tiga barabwo banchwe n’abaamwabo; amagoro abo atache riroba rikomera amazeituni.
DEU 33:25 Emekorogoto y’ebiita biaino ebe ey’ebioma ne chitaai, na buna amatuko aino arabe, naboigo ne chinguru chiaino chiraabe.
DEU 33:26 “Aye Yesuruni, onde tari ore buna Nyasae oo, oria ogoeta igoro gati ase obonene bwaye goocha kogokoonya.
DEU 33:27 Nyasae o kare na kare nere ore obotamero bwaino; Inse aa nao amaboko aye a kare na kare are kogaamba. Naseerie ababisa baino korwa ase more, abateebie inwe: Basirie!
DEU 33:28 Ase ayio Abaisraeli nigo baramenye batari n’obwoba, na ororeeria rorwete ase Yakobo nigo roramenye ase obotoereru, ase ense eichire endagera n’edivai ase riime rigotonya korwa igoro.
DEU 33:29 Inwe Abaisraeli, imosesenirie! Inwe n’abanto mwatoorigwe n’Omonene. Nere enguba yaino ekobakengera; Nere omoro oino okobarentera obobui! Ababisa baino ’mbebeeke inse ase more, nainwe motaare goetera ase ebigoro biabo.”
DEU 34:1 Musa akarua emieya ya Moabu, agatiira gochia ase egetunwa kia Nebo igoro ase egechuuria gia Pisiga, kororia Yeriko. Omonene akamworokia ense eria yonsi, ense ya Gileadi goika orogongo rwa Dani,
DEU 34:2 na orogongo rwonsi rwa Nafutali, na orwa Efraimu, na orwa Manase, na orwa Yuda rwonsi goika Enyancha Enene ya bosongo,
DEU 34:3 na Negebu, na ense omweya ya Yeriko, Omochie bw’Emekendo, na goika Soari.
DEU 34:4 Eri’Omonene akamoteebia Musa, “Eye nero ense eria narierete Aburaamu, na Isaka, na Yakobo eira ng’a ning’ee ororeeria rwabo ebe eyabo. Inche nigo nakoeire ribaga oyerore namaiso ao, korende tokonyaara kwamboka gochia aroro.”
DEU 34:5 Musa, omosomba bw’Omonene, agakwera agwo ase ense ya Moabu, buna Omonene ateebete.
DEU 34:6 Omonene akamotindeka agwo ase rikura ri’ense ya Moabu kororia Beti‐Peori; korende goika reero iga monto onde tari omanyete embeera yaye.
DEU 34:7 Musa ekero akwete konya omenyire emiaka rigana erimo, na merongo ebere, korende amaiso aye konya tarasareka, gose chinguru chiaye konya tichiramoerera
DEU 34:8 Abaisraeli bakamoreera ase engaki y’amatuko emerongo etato agwo ase emieya ya Moabu, na magega y’ayio amatuko okomoreera na kobokia amagombo ase engencho yaye akaera.
DEU 34:9 Yoshua, mosinto o Nuni, nigo aichire n’Omoika bw’obong’aini, ekiagera Musa konya omobeekeire amaboko aye na Abaisraeli bakaba bakomoigwera, bagakora buna Omonene konya achiikire Musa.
DEU 34:10 Korwa engaki eyio mobani onde tana gotooka ase Abaisraeli onga buna Musa, oyi’Omonene arenge gokwana nere obosio ase obosio.
DEU 34:11 Onde tana gotooka okorete ebikone buna ebi Omonene atomete Musa kobikora ase ense ya Misiri, na ase Farao amo n’abasomba baye, na ense yaye yonsi.
DEU 34:12 Mobani onde tari okorete ogokora gwe chinguru chinene, na ogokora okonene, na gw’okoondokia okwo Musa aorogetie ase amaiso y’Abaisraeli bonsi.
JOS 1:1 Ekero Musa, omosomba bw’Omonene, konya akuure, Omonene agakwana na Yoshua, mosinto o Nuni, oyio orenge omokonyi o Musa,
JOS 1:2 akamoteebia, “Musa, omosomba one, okuure. Imoka, bwamboke orooche oro rwa Yorodani, aye na Abaisraeli aba bonsi, mosoe ase ense eria ngochia kobaa.
JOS 1:3 Nabaeire aase onsi morataare namagoro aino, buna narierete Musa eira ng’a nimbayee.
JOS 1:4 Orogongo rwaino nigo rorachaakere erooro ya Irianyi, roikere Lebanoni ensemo ya sugusu, naende rochakeere orooche oronene rw’Eufarati, robwateranie ense yonsi y’Abahiti roikere Enyancha Enene ya bosongo.
JOS 1:5 Ase obogima bwao bwonsi, omonto tari orakobue. Buna narenge amo na Musa, nimbe amo naye botambe, tinkogotiga nonya ng’ake.
JOS 1:6 Obe omokong’u na omoremu, ekiagera naye oraikie abanto aba, baire ense eyio narierete chisokoro chiabo eira na gotiana ng’a nimbayee.
JOS 1:7 Otenene bokong’u rioka, na obe omoremu! Orende na obwate boronge amachiiko onsi aya omosomba one Musa agochigete. Tobaisa koyatiga, na koonchoka gochia aande onsi ensemo y’okorio gose ey’okobee; erio nario orasesenigwe aande onsi ase ogochia.
JOS 1:8 Amang’ana y’egetabu eke ki’amachiiko oyakwane botambe nomonwa oo, oyairanerere omobaso na obotuko, obwate na okore onsi ayarikireo. Erio nario orasesenigwe mono ase chinchera chiao chionsi na kogenderera.
JOS 1:9 Inee! Tari inche nagochikiire ng’a otenene bokung’u, obe omoremu? Ase ayio, toondoka, tobaisa gokwa omoyo, ekiagera inche Omonene, Nyasae oo, nigo inde amo naye aande onsi orabe gokogenda.”
JOS 1:10 Erio Yoshua agachiika abatang’ani b’abaanto
JOS 1:11 ng’a baete egati y’ebitwori bachiike abanto ng’a beroiserie endagera, ekiagera ritang’ani amatuko atato ataraera inabamboke orooche oro rwa Yorodani, baire ense eyi’Omonene, Nyasae obo, abaeire ebe eyabo.
JOS 1:12 Yoshua agateebia abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase,
JOS 1:13 “Inyora ring’ana riria Musa, omosomba bw’Omonene, abachigete ekero abateebeetie ng’a Omonene, Nyasae oino, nabae obotoereru ase ense eyio arabae momenye.
JOS 1:14 Abakungu baino na abana baino nabatigare, amo namaicho aino, ase ense eye Musa abaete ng’umbu ya Yorodani. Inwe abanyene abamore chituoni chi’esegi goika mwamboke mobogoretie ebirwanero biaino, motang’ane abamino.
JOS 1:15 Mobakoonye goika Omonene abae barabwo obotoereru, buna abaete inwe, nabarabwo mbaire ense eyi’Omonene, Nyasae oino, arabae. Erio momanye koirana ase ense yaino, eye Musa, omosomba bw’Omonene, abaete ng’umbu ya Yorodani.”
JOS 1:16 Barabwo bakairaneria Yoshua, “Onsi ayagwatochikiire natoyakore, na aase aande onsi oratotome natogende.
JOS 1:17 Buna tware koigwera Musa, naye natokoigwere. Omonene, Nyasae oo, abe amo naye buna abeete na Musa.
JOS 1:18 Monto onde bwensi oraange koigwera amachiiko ao na taigwa amang’ana ande onsi orachiike, goika aitwe akwe. Aye otenene bokong’u, obe omoremu!”
JOS 2:1 Yoshua, mosinto o Nuni agatoma abanto babere korwa Sitimu bobisi, bachie koroota, akabateebia, “Genda, moroote ense eria, na mono omochie o Yeriko.” Bakagenda aroro, bagasoa enyomba y’omokuungu omotayayi ore korokwa Rahabu, bakarara aroro.
JOS 2:2 Omorwoti o Yeriko agateebigwa ng’a Abaisraeli bande basoire aroro obotuko boria koroota ense eria.
JOS 2:3 Ase ayio omorwoti o Yeriko agatoma abanto ase Rahabu komoteebia, “Abanto abwo basoire mwao, nigo bachire koroota ense engima. Ase igo, basokie gocha ase tore.”
JOS 2:4 Omokungu oria konya oirire abanto abwo babere, obabisire. Ase ayio akairaneria, “Amaene, abanto abwo mbacha aa mwane, korende timanyeti ase barwete.
JOS 2:5 Ekero konya bwairiire na egeita kiarenge gosiekwa bagenda; timanyeti ase bagenda, korende ayerera bwango, mobabwatie, nabo mokobabua.”
JOS 2:6 Ere konya obairire kerama igoro, obatubire chimboba chi’egatani anekerete aroro.
JOS 2:7 Abanto baria batometwe nomorwoti bakababwatia gochia Yorodani goika ebiambokero biaye. Kobachiire, egeita kegasiekwa.
JOS 2:8 Ritang’ani abanto baria chirooti batararara, Rahabu akariina ase bare kerama igoro,
JOS 2:9 akabateebia, “Namanyire ng’a Omonene obaeire ense eye. Amaene twoboire bori. Abanto bonsi b’ense eye baondokire ase engencho yaino.
JOS 2:10 Twaigure buna Omonene akamogetie amaache ’Enyancha Embariri bosio bwaino, ekero mware kong’anya korwa Misiri, naende buna mwasiretie kegima Sihoni na Ogi, abarwoti baria babere b’Abaamori, ng’umbu ya Yorodani.
JOS 2:11 Ekero twaigwete ayio, tokerusia moyo ekiagera twaboboete; onde tari noboremu bonde, ekiagera Omonene, Nyasae oino, nere Nyasae o igoro na oyo bw’ense inse.
JOS 2:12 Bono nabasabire, mondiere eira na gotiana ase obosio bw’Omonene ng’a, buna nabakoreire inwe amaya, nainwe mokorere abanto b’enyomba ya tata amaya, na mong’e ekemanyererio kio’bwegenwa.
JOS 2:13 Mondiere eira ng’a inamotoorie obogima bwa tata, na baba, na bamura baminto, na basubati baminto, na abanto babo bonsi! Motoorie amagima aito korwa ase amakweri!”
JOS 2:14 Abanto baria bakamoiraneria, “Nigo tore ang’e gokwa onye titogotooria obogima bwaino, komorabe timoorogeti amang’ana aito ase ogotosigaana. Ekero Omonene arabe otoeire ense eye, ntobakorere amaya, buna twarire eira.”
JOS 2:15 Rahabu nigo amenyete ase enyomba yaagachetwe ekabwateranigwa norwaki rw’omochie. Ere akabaikeria nengori goetera ase ekebao,
JOS 2:16 akabateebia, “Genda ase ebitunwa, abanto baria bakobabwatia tibaabaisa kobanyora. Mwebise aroro amatuko atato, goika barabwo bairane aa. Magega y’ayio monyare kogenda enchera yaino.”
JOS 2:17 Abanto baria bakamoteebia, “Intwe natosiborwe korwa ase eira twatianete, onye aye togokora aya tokoboria.
JOS 2:18 Eke nakio togokoboria okore: Ekero torasoe ase ense eye, osibe engori eye embariri ase ekebao eke gwatoikeria. Osangererie gocha nyomba mwao iso, na nyoko, na bamura bamino, amo nabaanto bonsi b’enyomba ya iso.
JOS 2:19 Omonto onde bwensi orasoke korwa mwao na konyorwa namakweri, okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga aye nigo korabe okwaye ere omonyene, na intwe titokoba nokomocha; korende onde bwensi orabe mwao ime, na omonto oito amoite, okomocha nakobe ogwaito.
JOS 2:20 Korararie amang’ana aito na otosigaane, erio natosiborwe korwa ase eira twatianire.”
JOS 2:21 Ere akabairaneria, “Abe buna mwateeba.” Akabatiga bakagenda. Erio agasiba engori eria embariri ase ekebao keria.
JOS 2:22 Abanto baria bakagenda gochia ase ebitunwa, bakebisa aroro amatuko atato, goika baria baababwatetie bakairana Yeriko. Barabwo bakaba bakobarigia ase chinchera chionsi, korende tibaabanyora.
JOS 2:23 Erio abanto baria babere bakairana, bagatirimboka korwa ase ebitunwa, bakaamboka orooche, bakagenda ase Yoshua, mosinto o Nuni. Agwo bakamoteebia amang’ana onsi aya abanyorete,
JOS 2:24 bakaboora, “Ntwaenegetie ng’a Omonene otoeire ense eria yonsi, na bono abanto bonsi b’ense eria baondokire ase engencho yaito.”
JOS 3:1 Yoshua akaimoka, mambia chuni, amo n’Abaisraeli bonsi bakaimoka korwa Sitimu, bakagenda, bagaika orooche rwa Yorodani. Bagatoora bakabeera aroro magega bataraamboka.
JOS 3:2 Magega y’amatuko atato kaerire abateneneri bagaeta ase ebitwori,
JOS 3:3 bagateebia abanto, “Ekero morarore Esanduki y’Omonene, Nyasae oino, ere ne chibao chiriikire oborori bw’okobwatana, ekobogorigwa nabakuani Abalawi, morue aase aa, moyetunyane.
JOS 3:4 Timoyeika ang’e; mobeere magega ase oboare bw’ekiromita eyemo. Erio namomanye ase mogoeta, naki timwana goeta enchera eyio rinde.”
JOS 3:5 Yoshua agateebia abanto, “Mwechene, ekiagera anki’Omonene nakore amakumia ase egati yaino.”
JOS 3:6 Magega y’ayio agateebia abakuani, “Imokia Esanduki eria y’Okobwatana, mogende motang’ane abanto.” Erio barabwo bakayeimokia, bakagenda, bagatang’ana abanto.
JOS 3:7 Omonene agateebia Yoshua, “Rituko ria reero ngochaka inde gokoimokererie igoro, ase amasio a ’baisraeli, nabarabwo mbamanye ng’a buna narenge amo na Musa, nabo ndabe amo naye boigo.
JOS 3:8 Aye nochiike abakuani abwo babogoretie Esanduki eria y’Okobwatana ng’a ekero baraike engegu y’orocche rwa Yorodani goika bateneneo.”
JOS 3:9 Erio Yoshua agateebia Abaisraeli, “Inchuo ang’e aiga, motegerere amang’ana ay’Omonene, Nyasae oino, akobateebia.”
JOS 3:10 Naende akabora, “Iga namomanye ng’a Nyasae ore moyo nigo are ase egati yaino, takomocha kobaseria korwa ase more Abakanaani, na Abahiti, na Abahivi, na Abaperisi, na Abagirigasi, na Abaamori, na Abayebusi.
JOS 3:11 Rora, Esanduki ere ne chibao chiriikire oborori bw’okobwatana, eyio y’Omonene bw’ense engima, nkwambokigwa ere gochia rooche ng’umbu, bosio bwaino.
JOS 3:12 Gaki bono chora abanto ikomi na babere korwa ase ebisaku bi’Abaisraeli, oyomo korwa ase kera egesaku.
JOS 3:13 Igo erabe ekero abakuani abwo babogoretie Esanduki eria y’Omonene Nyasae bw’ense engima, baratache amaache a Yorodani namagoro abo, amaache akorwa rogoro ya Yorodani nanacheke, atenene buna enyasi.”
JOS 3:14 Ekero abanto baimogete korwa ase chiema chiabo erinde bamboke Yorodani, abakuani bakabatang’ana, babogoretie Esanduki eria y’Okobwatana.
JOS 3:15 Bono orooche rwa Yorodani nigo rware goichora engaki yerigesa amaache aetanana chingegu. Ekero abakuani, abwo babogoretie Esanduki eria, baigete Yorodani na batachete amaache namagoro abo,
JOS 3:16 erio amaache ayare gotirimboka korwa rogoro agatenena buna orwaki aare mono, agwo Adamu, omochie orenge ang’e na Saretani. Amache arenge gotirimboka gochia enyancha ya Araba nero enyancha y’omonyoo, akanacheka pi. Erio abanto bakaamboka kororia omochie o Yeriko.
JOS 3:17 Ekero Abaisraeli baare kwamboka ase ense yakamokire, abakuani abwo babogoretie Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene bagatenena gati‐gati ya Yorodani, ase ense yakamokire, goika abanto bonsi bakaera ase okwamboka Yorodani.
JOS 4:1 Ekero abanto bonsi ba Israeli konya bambokire Yorodani, Omonene agateebia Yoshua,
JOS 4:2 “Chora abanto ikomi na babere, oyomo korwa ase kera egesaku,
JOS 4:3 obachike baimokie amagena ikomi na abere, korwa agwo gati‐gati ya Yorodani aase abakuani bateneine namagoro abo, bayaire na bayabeeke amo ase moraraare obotuko obo.”
JOS 4:4 Erio Yoshua akarangeria abanto baria ikomi na babere konya achorire korwa ase Abaisraeli, oyomo korwa ase kera egesaku,
JOS 4:5 akabateebia, “Eta mogende bosio bw’Esanduki y’Omonene, Nyasae oino, goika gati‐gati ya Yorodani. Kera oyomo oino aimokie rigena erimo, aribeke ireko riaye, erimo ase kera egesaku ki’Abaisraeli.
JOS 4:6 Amagena aya abe ekeinyorio ase more. Ekero abana baino barache kobabooria: Ninki engencho y’amagena aya?
JOS 4:7 Mobateebie: Engencho yaye neye: Ekero Esanduki y’Okobwatana kw’Omonene yambogetigwe Yorodani, amaache nigo anachegete bosio bw’Esanduki eria. Ase ayio amagena aya nabe ekeinyorio ase Abaisraeli botambe.”
JOS 4:8 Abaisraeli bagakora buna Yoshua abachigete. Bakaimokia amagena ikomi na abere korwa Yorodani, erimo ase kera egesaku ki’Abaisraeli, buna Omonene konya atebereirie Yoshua, bakayaira ase baare gochia gotoora, bakayabeeka inse.
JOS 4:9 Yoshua akabeeka amo amagena ande ikomi na abere gati‐gati ya Yorodani, aase abakuani batenenete, abwo babogoretie Esanduki eria y’Okobwatana. Amagena aria nao are goika reero iga.
JOS 4:10 Abakuani abwo babogoretie Esanduki eria bakaba bateneine gati‐gati ya Yorodani, goika amang’ana onsi agaikeranigwa, ay’Omonene konya achiikire Yoshua goteebia abanto. Aya naro Yoshua achigetwe na Musa. Abanto bakaayerera kwamboka.
JOS 4:11 Ekero abanto bonsi konya bambokire, Abakuani bakamboka nesanduki y’Omonene bakagenda bosio bw’abaanto.
JOS 4:12 Abanto ba Rubeni, na Abagadi, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase bagatang’ana Abaisraeli, babogoretie ebirwanero bi’esegi, buna Musa abateebeetie,
JOS 4:13 Abanto koreng’ana chilifu emerongo ene babogoretie ebirwanero, baare ang’e korwana esegi, bagaetera ebirubo ebiomo ang’e na Yeriko, ase obosio bw’Omonene.
JOS 4:14 Rituko riri’Omonene akaimokereria Yoshua igoro, ase amasio ’abaisraeli bonsi. Barabwo bakaba basigete Yoshua ase obogima bwaye bwonsi, buna basigete Musa.
JOS 4:15 Eri’Omonene agateebia Yoshua,
JOS 4:16 “Bachike abakuani abwo babogoretie Esanduki eria ere ne chibao chiriikire oborori, ng’a batiire korwa Yorodani.”
JOS 4:17 Erio Yoshua agachiika abakuani, akabateebia, “Karue agwo ase Yorodani.”
JOS 4:18 Ekero abakuani abwo babogoretie Esanduki eria batiirete korwa gati gati ya Yorodani bagatacha ense enyomo. Erio bwango amaache a Yorodani akairanerana, agaetania chingegu chiaye chionsi akaba buna arenge agwo ritang’ani.
JOS 4:19 Abanto abwo bakamboka Yorodani rituko ria ikomi ri’omotienyi bw’eritang’ani, bagatoora Giligali, ase orobebe rwa moocha ya Yeriko.
JOS 4:20 Agwo Giligali Yoshua akabeeka amo amagena aria ikomi na abere arusetigwe Yorodani.
JOS 4:21 Agateebia Abaisraeli, “Ase engaki egochi‐gocha abana be chinderia chiaino kobaraborie abaise engencho y’amagena aya,
JOS 4:22 mobateebie ng’a Abaisraeli nigo baambokerete Yorodani ase ense enkamoku.
JOS 4:23 Omonene, Nyasae oino, nigo akamogetie amaache a Yorodani bosio bwaino goika mokaamboka, naboigo buna akamogetie Enyancha Embariri bosio bwaito goika tokaamboka.
JOS 4:24 Ase ayio, abanto bonsi b’ense engima mbamanye ng’a okoboko kw’Omonene nkore ne chinguru, erinde bamoiroke Omonene, Nyasae oino, botambe.”
JOS 5:1 Abarwoti bonsi b’Abaamori, abamenyete bosongo ya Yorodani, na abarwoti bonsi b’Abakanaani, abamenyete ang’e n’Enyancha ya Mediterania, bakaigwa buna Omonene akamogetie amaache a Yorodani bosio bw’Abaisraeli goika bakaamboka. Ase igo bakoboa mono na kwerusia moyo ase engencho y’Abaisraeli.
JOS 5:2 Ase engaki eyi’Omonene agateebia Yoshua, “Roisia emeyio emioge y’amagena ochake kwarokia Abaisraeli naende.”
JOS 5:3 Erio Yoshua akaroisia emeyio y’amagena na akarokia Abaisraeli agwo ase Egetunwa gekorokwa Gibeati‐Haraloti.
JOS 5:4 Aya naro agerete Yoshua akarokia: Abasacha bonsi b’esegi, abwo bang’anyete korwa Misiri, konya bakwereire ase erooro kobare orogendo rwabo korwa Misiri.
JOS 5:5 Abanto baria baruete Misiri konya barokigwe bonsi, korende ase abwo baiboreretwe ase orogendo rw’erooro, onde tarenge konya bwarokigwe, nonya noyomo.
JOS 5:6 Abaisraeli konya bataarire ase erooro ase engaki y’emiaka emerongo ene, goika abanto bonsi abaare konyara korwana esegi konya bakuure, ekiagera bangete koigwera Omonene. Ase ig’Omonene agatiana ng’a takobaa ribaga ri’ogosoa ense eria konya ariereire chisokoro chiabo eira ase ogotiana ng’a natoe ense entenenku ere namabeere na amooke.
JOS 5:7 Ase igo abana b’abaanto abwo baria baiboretwe korwa magega yabo nabw’Omone akinetie ribaga riabo nabwo konya batararokigwa kobaare orogendo ase erooro, abwo nabwo Yoshua arogetie.
JOS 5:8 Ekero abanto bonsi bakoorire kwarokigwa, abanto bonsi bakabeera aase abo ase egetwori goika bakagwena.
JOS 5:9 Omonene agateebia Yoshua, “Rituko ria reero narusirie korwa ase more ogochaywa mwarenteretwe n’Abamisiri.” Ase ayio aase aaria akarokwa Giligali, naboigo akorokwa goika reero iga.
JOS 5:10 Ekero Abaisraeli batoorete Giligali ase ebirubo ebiomo bia Yeriko bakaba bakorenda rituko rinene ri’Epasaka chinsa chia mogoroba, ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi.
JOS 5:11 Ase rituko ria kabere magega kobariire Epasaka, bakaria okwama gw’ense eria: emegati etabekiri memera, na engano ekarangire, ase rituko erio erio.
JOS 5:12 Magega y’ayio mana ekaera, tiyagwa, na Abaisraeli tibanyora mana naende. Korwa ase omwaka oria oria, bariete okwama gwa Kaanani.
JOS 5:13 Ekero Yoshua aigete ang’e na Yeriko akarigereria akarora omonto oteneine obwate omoyio o birende koboko kwaye. Yoshua akamoika ang’e, akamobooria, “Inee! Aye nensemo yaito ore, gose nensemo y’ababisa baito?”
JOS 5:14 Omonto oria akairaneria, “Inche nigo inde omotang’ani bw’omoganda okorwana esegi y’Omonene, nakio bono nacheire aa.” Erio Yoshua agatung’ama inse akaumama, agasasiima. Naende akamobooria. “Mang’ana ki obwate ogonteebia omonene one, inche omosomba oo?”
JOS 5:15 Omotang’ani oria bw’omoganda okorwana esegi y’Omonene agateebia Yoshua, “Rusia ebikoroto biao, ekiagera aase agwo oteneine naachenu.” Na Yoshua agakora bo.
JOS 6:1 Ebiita bia Yeriko nigo biasiekire bokong’u ng’a Abaisraeli tibaabaisa gosoa aroro. Onde tarenge gosoka gose gosoa imeo.
JOS 6:2 Omonene agateebia Yoshua, “Rora, nabekire Yeriko amo nomorwoti oye, na abamura chituoni baye b’esegi, ase okoboko kwao.
JOS 6:3 Aye amo nabarwani bao goika motaare moetanane omochie oyio ara rimo kera rituko ase engaki y’amatuko atano na rimo.
JOS 6:4 Abakuani batano na babere babogorie ebitureeri na bagende bosio bw’Esanduki eria. Rituko ria gatano na kabere motaare, moetanane omochie oyio ara gatano na kabere, na abakuani babugie ebitureeri biria.
JOS 6:5 Ekero egetureeri kerabugigwe ase eriogi rinene, na mokoigwa eriogi eri, abanto bonsi baake eriogi rinene, erio agwo chindwaki chi’omochie nachigwe inse kegima. Erio abanto bonsi bayoumokere, kera omonto agende bosio rimo rioka.”
JOS 6:6 Nabo Yoshua, mosinto o Nuni, akarangeria abakuani, akabateebia, “Imokia Esanduki eria y’Okobwatana, na abakuani batano na babere babogorie ebitureeri bi’omochengo bagende bosio bw’Esanduki eria y’Omonene.”
JOS 6:7 Erio agateebia abanto, “Genda moetanane omochie oria, na abanto babwate ebirwanero bi’esegi bagende bosio bw’Esanduki eria y’Omonene.”
JOS 6:8 Erio, buna Yoshua abachigete, abakuani batano na babere bakagenda bosio bw’Esanduki y’Omonene bakobugia ebitureeri biria bi’omochengo, na Esanduki y’Okobwatana kw’Omonene ebogoirie korwa magega.
JOS 6:9 Abarwani abarenge nebirwanero bagatang’ana abakuani abarenge kobugia ebitureeri biria, na abarwani bande bakabwatia Esanduki eria ebitureeri kobigendererete kobugigwa.
JOS 6:10 Yoshua agachiika abanto baria, akabateebia, ’Timoaka eriogi, gose gokwana ing’ana rinde nonya ng’ake goika rituko riria ndabateebie ng’a moake eriogi. Erio nario moraake eriogi.’
JOS 6:11 Esanduki eria ekabogorigwa goetanana omochie ara rimo. Erio bonsi bakairana ase batoorete, bakabeerao obotuko boria.
JOS 6:12 Yoshua akaimoka mambia chuni, na abakuani bakaimokia Esanduki eria y’Omonene.
JOS 6:13 Abakuani baria batano na babere ababwate ebitureeri bi’omochengo bitano na bibere, bakabibugia kogenderera, bare bosio bw’Esanduki y’Omonene. Abanto ababwate ebirwanero bi’esegi bakabatang’ana, na abarwani bande bakabwatia Esanduki eria y’Omonene korwa magega. Ebitureeri biria bikabugigwa kogenderera.
JOS 6:14 Nabo rituko erio ria kabere bagataara na goetanana omochie ara rimo, naende bakairana ase batoorete. Bagakora boigo ase engaki y’amatuko atano na rimo.
JOS 6:15 Rituko ria gatano na kabere bakaimoka mambia chuni, bagataara na goetanana omochie ara gatano na kabere igo igo, korende nase rituko erio rioka baetananete omochie oria ara gatano na kabere.
JOS 6:16 Engaki ya gatano na kabere, abakuani kobagendererete kobugia ebitureeri, Yoshua agateebia abanto, “Aka eriogi ri’esegi, ekiagera Omonene obaeire omochie oyo!
JOS 6:17 Omochie oyo oragererigwe, na ebinto bionsi ebire imeo biatananirwe ase Omonene. Rahabu bweka, omokungu oria omotayayi, amo nabaanto bare nyomba mwaye nabwo baratigare bare moyo, ekiagera ere abisete abanto baria twatomete koroota ense.
JOS 6:18 Nainwe mwerende mono timoba nokogania koimokia gento kende kiaragererigwe na konyora emechando. Moise gokora bo, nigo moragere Abaisraeli bonsi baragererigwe na konyora emechando.
JOS 6:19 Korende ebinto bionsi bie chifeta, na ebie chitaabu, na ebie chitaai, na ebi’ebioma, birobio nebi’Omonene, bibekwe ase ekungo yaye.”
JOS 6:20 Abakuani bakabugia ebitureeri, na abanto kobabiigwera bagaaka eriogi rinene ri’esegi, ne chindwaki chikagwa inse kegima. Erio abanto bakagenda bosio, bagatiira gochia omochie, bakayoira.
JOS 6:21 Bagaita abanto bonsi b’omochie, abasacha na abakungu, abasae na abagotu, nemioro, bagaita boigo chiombe, ne ching’ondi, ne chitigere.
JOS 6:22 Yoshua agateebia abanto baria, babere batometwe koroota ense eria, “Soa nyomba mw’omotayayi oria, momosokie amo nabaanto baye bonsi, buna mwamorierete eira na gotiana.”
JOS 6:23 Erio abamura baria chirooti bakageenda, bagasokia Rahabu, na ise, na ng’ina, na abana bamwabo, na abanto ba nyomba mwaye, amo neamate yaye yonsi, bakabaa ribaga bamenye ang’e negetwori ki’Abaisraeli.
JOS 6:24 Erio bagasamba omochie nomorero, amo n’ebinto bionsi, otatiga ebie chifeta, na ebie chitaabu, na ebi’etai. Ebinto ebio bikabeekwa ase ekungo y’enyomba y’Omonene.
JOS 6:25 Yoshua agatooria obogima bwa Rahabu, na obw’abaanto b’enyomba ya ise, na obw’abaanto baye bonsi, ekiagera abisete abanto baria batometwe nere koroota Yeriko. Ase ayio Rahabu, oria omotayayi, nigo amenyete amo n’Abaisraeli, ororeria rwaye nao romenyete goika reero iga.
JOS 6:26 Erio agwo Yoshua akaragereria omochie o Yeriko, agateeba, “Omonene aragererie onde bwensi oraagache omochie oyo naende. “Oyo orabeeke oboroso, aa Yeriko omwana oye omomura omotangi akwe; na oyo oratenenie ebiita, omwana oye omomura omokogoti akwe.”
JOS 6:27 Omonene nigo abeete amo na Yoshua, ne chinkuma chiaye chigasarera ase ense yonsi.
JOS 7:1 Korende Abaisraeli tibabete abegenwa; bakaira ebinto biria biatananetwe ase ogosirigwa. Akani, mosinto o Karimi, o Sabidi, o Zera bw’egesaku kia Yuda, akaira ebinto binde biaragereretigwe: n’Omonene akaba nekeririanda ekenene ase Abaisraeli.
JOS 7:2 Yoshua agatoma abanto korwa Yeriko gochia Ai, omochie ore moocha ya Beteli, ang’e na Beti‐Aveni, bagende baroote ense eria. Erio bagatiira kogenda koroota Ai.
JOS 7:3 Barabwo bakairana ase Yoshua, bakamoteebia, “Tobaisa gotoma abanto bonsi. Abanto koreng’ana chilifu ibere, gose isato, mbaisane babue Ai. Tobaisa gotiga bonsi bechande kogenda, ekiagera abanyene omochie oria nabake.”
JOS 7:4 Ase igo abanto koreng’ana chilifu isato bagatiira kogendao, korende barabwo bagaserigwa nabaanto ba Ai.
JOS 7:5 Abanto ba Ai bagaita Abaisraeli emerongo etato, na batano nomo (36), bakabaseria korwa isiko y’egeita gochia Sebarimu, bakabaitera aroro ase ebitirimboko. Erio Abaisraeli bakoboa na kwerusia moyo.
JOS 7:6 Yoshua agatandora chianga chiaye, ere amo nabagaaka ba Basraeli bakagwa inse maumama bosio bw’Esanduki y’Omonene, bakarara agwo goika mogoroba, bagesiarera ebuse emetwe yabo
JOS 7:7 Na Yoshua agasaba, akabora, “Ayee! Omonene, nase ki kwambogetie abanto aba ase Yorodani? Inee! Nase ogotobeeka ase amaboko ’Abakanaani, batoite? Nanga mbuya, nonya tware kobeera ng’umbu ya Yorodani nanga nao tomenyete.
JOS 7:8 Omonene, inki ndakwane bono, ekero Abaisraeli batamire korwa ase ababisa babo?
JOS 7:9 Abakanaani na abanto bande bonsi b’ense eye baise koigwa ring’ana eri nigo barache gotoetanana na korusia amarieta aito korwa ase ense, titoinyorwa. Inki rende otagete okore, erinde erieta riao rinene ritogigwe?”
JOS 7:10 Omonene agateebia Yoshua, “Imoka, otenene! Nase ki okorara maumama igo?
JOS 7:11 Abaisraeli bakorire ebibe. Basaririe okobwatana kwane kw’ogotianania okwo nabachigete ng’a babwate. Barusirie ebinto biragereirie. Baibire, batebire oborimo, babisire ebinto ebio ase egati y’ebiabo.
JOS 7:12 Nakio kiagerire Abaisraeli babuirwe na’babisa babo. Batamire korwa ase ababisa babo, ekiagera barabwo abanyene baragererigwe ase ogosirigwa. Inche tinkoba amo nainwe goika mwasaririe ebinto ebi bionsi biragereirie bire ase egati yaino.
JOS 7:13 Bono imoka, ochene abanto! Obateebie bechene na kwebeeka ang’e goika ankio, ekiagera inche Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, natebiire iga: Inwe Abaisraeli imobwate ase egati yaino ebinto biatananetwe na koragererigwa, timokonyara kobua ababisa baino goika mwarusirie ebinto ebio korwa ase more.
JOS 7:14 Ankio mambia goika mwerente aa bosio, egesaku ase egesaku. Abanto b’egesaku keri’Omonene aratige obomera bobagwere goika bache bosio, eamate ase eamate Abanto b’eamate eria obomera boragwere bache bosio, enyomba ase enyomba. Abanto b’enyomba eyi’Omonene aratige obomera bobagwere goika bache bosio omonto oyomo ase oyomo.
JOS 7:15 Omonto oria oranyorwe obwate ebinto biria biragereirie, goika asambwe nomorero amo n’ebinto bionsi are nabio, ekiagera osaririe okobwatana kw’ogotianania kwane inche Omonene, naende orentire obosooku obonene ase egati y’Abaisraeli.”
JOS 7:16 Yoshua akaimoka mambia chuni, akarangeria Abaisraeli bache bosio, egesaku ase egesaku, na obomera bokagwera egesaku kia Yuda.
JOS 7:17 Akarangeria egesaku kia Yuda, na obomera bokagwera eamate ya Zera, Akarangeria eamate ya Zera, enyomba ase enyomba, na obomera bokagwera enyomba ya Sabidi.
JOS 7:18 Akarangeria enyomba ya Sabidi, omonto oyomo oyomo, na obomera bokagwera Akani, mosinto o Karimi, o Sabidi o Zera bw’egesaku kia Yuda.
JOS 7:19 Erio Yoshua agateebia Akani, “Omwana one, mosike Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, oyaorokie erinde ere atogigwe. Ontebie aya gwakorire, toyabisa!”
JOS 7:20 Akani akairaneria Yoshua, “Amaene, nakoreire Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, ebibe, na aya nakorire naya:
JOS 7:21 Ase ebinto biria biasakoretwe nkarora egetambaa gi’okwambara kiarwete Sinari, ne chifeta chikiro ibere na ekeng’ese, na ebao y’etaabu eisaine ekeng’ese gi’ekiro. Nkaba nokogania kw’ebinto ebio, nkabiira. Mobinyore bibisire gati‐gati y’eema yane, ase amaroba ime, ne chifeta chiria chibekire inse kegima.”
JOS 7:22 Erio Yoshua agatoma abanto, nabarabwo bakaminyoka ase eema eria, bakanyora ebinto biria ase amaroba ime, ne chifeta chibisire inse.
JOS 7:23 Bakarusia ebinto biria korwa ase eema, bakabiira ase Yoshua na Abaisraeli, bakabibeka ase obosio bw’Omonene.
JOS 7:24 Yoshua na Abaisraeli bonsi bakaira Akani, mosinto o Zera, amo ne chifeta chiria, na egetambaa keria gi’okwambara, na ebao eria y’etaabu, goika ebate ekorokwa Akori. Bakaira na abana baye, abamura na abaiseke, ne chiombe, ne chitigere, ne ching’ondi chiaye, na eema amo n’ebinto binde bionsi ebi abwate.
JOS 7:25 Agwo Yoshua akamoteebia, “Naki gwatorenteire emechando iga? Bono naye Omonene okorenteire emechando.” Erio Abaisraeli bonsi bagaaka Akani amagena goika agakwa; boigo bagaaka abanto b’enyomba yaye amagena, bakabasamba nomorero.
JOS 7:26 Abaisraeli bakaruta amagena igoro y’Akani goika amagena ayio akaba etui eyere aroro goika reero iga. Eri’Omonene agatiga ekeririanda kiaye kegakenda. Ase ayio aase aria akarokwa Ebate y’Akori buna akorokwa nonya ngoika reero iga.
JOS 8:1 Omonene agateebia Yoshua, “Toondoka, gose toiroka, imoka oire abarwani b’esegi amo naye, ogende orwanie omochie o Ai, Rora, nabeekire omorwoti o Ai, na abanto baye, amo nomochie na ense yaye, ase amaboko ao.
JOS 8:2 Okore omorwoti o Ai na omochie oye buna gwakorete Yeriko na omorwoti oye. Korende ase engaki eye monyare koira ebinto ne chitugo morasakore, bibe ebiaino. Obeke abanto baboere omochie, na koyoumokera korwa magega.”
JOS 8:3 Erio Yoshua amo nabarwani bonsi, bakebeeka ang’e kogenda korwania Ai. Agachora abanto chilifu emerongo etato abaare chituoni chie chinguru, akabatoma aroro botuko.
JOS 8:4 Akabachika akabateebia, “Genda mwebise, moboere omochie korwa magega, timobeera aare, korende mwebeeke ang’e koyoumokera.
JOS 8:5 Inche amo nabarwani bonsi tore komo natoumokere omochie. Ekero abanto ba Ai barasoke gotorwania, buna bakorete engaki eria ye ritang’ani, intwe ntotame.
JOS 8:6 Erio batobwatie, naintwe tobang’use gochia aare korwa ase omochie. Barabwo barengererie iga: Bono batamire korwa ase tore, buna bakorete engaki eria ye ritang’ani.
JOS 8:7 Bono ekero togotama, inwe morue ase moboete, moumokere omochie, ekiagera Omonene, Nyasae oino, oyobeekire ase amaboko aino.
JOS 8:8 Ekero mwabwatire omochie goika moyosambe, buna Omonene achiikire, Morigererie mono, mokore buna nabachiikire.”
JOS 8:9 Naboigo Yoshua akabatoma, na barabwo bakagenda, bakaboa egati ya Beteli na Ai, bosongo ya Ai. Korende Yoshua agatigara, akabeera amo nabaanto obotuko obwo.
JOS 8:10 Yoshua akaimoka, mambia chuni, akaroberia abanto baye, ere amo nabagaaka b’Abaisraeli bagatang’ana abanto gochia Ai.
JOS 8:11 Abarwani bonsi, abarenge amo nere, bagatiira, bagaika ang’e nomochie, bagatoora sugusu ya Ai; rikura ndiarenge egati yabo na Ai.
JOS 8:12 Yoshua agachora abarwani chilifu isano, akababisa bosongo y’omochie, ase egati ya Beteli na Ai.
JOS 8:13 Naboigo abarwani baroberetigwe: Omoganda omonene bw’abarwani okabeekwa sugusu y’omochie, na abarwani bande bakabeekwa koboa bosongo y’omochie. Yoshua akagenda, akabeera gati‐gati ye rikura obotuko boria.
JOS 8:14 Ekero omorwoti o Ai aroche amang’ana buna are, akaayerera amo nabaanto baye baare omochie ime, bakebeeka ang’e. Bakayerera, bakaboka mambia chuni bagasoka korwania Abaisraeli agwo aase aragetwe, kororia Ekerubo Ekiomo. Korende omorwoti tamanyete ng’a abarwani mbaboete magega y’omochie.
JOS 8:15 Yoshua amo n’Abaisraeli bonsi bagekora buna babuirwe, bagatama gochia erooro.
JOS 8:16 Abanto bonsi b’omochie bakarangerigwa kobabwatia, na kobabwatirie Yoshua, bakang’uswa gochia aare korwa ase omochie.
JOS 8:17 Kera omonto agatiga omochie ase okobwatia Abaisraeli. Onde tatigarete ime ya Ai, gose Beteli; omochie ogatigwa bosa otari na getango.
JOS 8:18 Omonene agateebia Yoshua, “Raga ne ritimo riao rire koboko kwao gochia Ai, ekiagera ninkoe omochie oyo ase amaboko ao.” Yoshua akaraga omochie ne ritimo abwate koboko kwaye.
JOS 8:19 Bwango ekero Yoshua aramborete okoboko kwaye, abarwani baria bakaimoka korwa ase baboete bakaminyoka gochia ase omochie, bakayobwata. Erio bwango bakayosamba nomorero.
JOS 8:20 Abanto ba Ai bagachia korigereria magega, bakarora erioki korwa ase omochie rikoimoka igoro. Bagasinywa gotama gochia aaria na aaria, ekiagera Abaisraeli abwo konya batamire gochia erooro bakairana kobaumokera.
JOS 8:21 Ekero Yoshua na Abaisraeli bonsi baroche ng’a abwo baboete babwatire omochie na koyosamba, bakairana, bagachaaka goita abanto ba Ai.
JOS 8:22 Abaisraeli abarenge ase omochie ime bagatirimboka gochiao. Ase igo abanto ba Ai bagaetananwa kegima n’Abaisraeli, na bonsi bagaitwa. Onde tatigarete otooregete,
JOS 8:23 otatiga omorwoti o Ai. Ere akabwatwa, akarentwa ore moyo ase Yoshua.
JOS 8:24 Ekero Abaisraeli bakoorire goita abanto bonsi ba Ai abarenge agwo aase aarabu, na ase erooro, ase baabaseretie gochia, bakairana Ai, bagaita nemioro bonsi abarenge aroro.
JOS 8:25 Bonsi abaitetwe ase rituko erio abasacha na bakungu nigo barenge abanto chilifu ikomi na ibere. Abwo nabwo barenge abanto bonsi ba Ai.
JOS 8:26 Yoshua taringete okoboko kwaye, okwo kwabwatete ritimo goika ekero abanto bonsi ba Ai baitetwe.
JOS 8:27 Abaisraeli bakaira chitugo na ebinto binde basakorete bikaba ebiabo, buna Omonene atebeetie Yoshua.
JOS 8:28 Yoshua agasamba omochie o Ai, akayotiga ore ritombe, nabo ore goika reero iga.
JOS 8:29 Agatonga omorwoti o Ai ase omote igoro, akamotigao goika mogoroba. Ekero erioba rikogwa Yoshua agachiika ng’a egetondo gesungorwe, getugutwe ase egeita ki’omochie; na abanto bagakora bo. Erio bakagetuba amagena, akaba etui eyereo goika reero iga.
JOS 8:30 Yoshua akaagachera Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, egesasiimero ase egetunwa ki’Ebali.
JOS 8:31 Agakeagacha buna Musa, omosomba bw’Omonene, achigete Abaisraeli, buna ariikire ase Egetabu ki’Amachiko a Musa: “Egesasiimero keagacheire amagena atabaachetwe negekorero gi’ekioma.” Agwo bakaruera Omonene ekeng’wanso ki’ogosambwa, na eki’omorembe.
JOS 8:32 Abaisraeli kobarigereretie, Yoshua akarika ase amagena amachiiko aria aria Musa konya ariikire.
JOS 8:33 Omoganda bwonsi bw’Abaisraeli amo nabagaaka babo, na abatang’ani, na abagaambi ebiina, amo nabamenyi bonsi, abamenyete ase egati yabo, bagatenena ase chinsemo ibere chi’Esanduki y’Okobwatana kw’Omonene, barigereretie abakuani Abalawi abayebogoretie. Ekeng’ese ki’abaanto bakarigereria egetunwa kia Gerisimu, na ekeng’ese kende egetunwa ki’Ebali. Musa omosomba bw’Omonene, konya ochikiire kare ng’a Abaisraeli banyore ogosesenigwa ritang’ani.
JOS 8:34 Erio Yoshua akabasomera amang’ana onsi ay’amachiiko, ogosesenigwa na okoragererigwa, buna ariikire ase Egetabu ki’Amachiko.
JOS 8:35 Yoshua agasomera omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, amo nabakungu na abana, na abamenyi, abamenyete ase egati yabo, amang’ana onsi Musa achigete, tatigete nonya nerimo.
JOS 9:1 Obobui bw’Abaisraeli nigo bwamanyekanete ase abarwoti bonsi bamenyete bosongo ya Yorodani, ase ebitunwa, na ase ense omweya, na ense yonsi yare mbarabare y’Enyancha Enene, ebwatekaine gochia Lebanoni, abarwoti b’Abahiti, na Abaamori, na Abakanaani, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi.
JOS 9:2 Barabwo bakabwatana amo, erinde barwanie Yoshua na Abaisraeli.
JOS 9:3 Ekero Abagibeoni baigwete buna Yoshua akorete emechie ya Yeriko na Ai,
JOS 9:4 bakagamba bagende komong’ainereria nobong’aini. Bakamanora, bagasangereria ebinto bi’orogendo, bakaberekia chitigere chiabo chigunia chingotu, na ebirandi ebigotu bi’edivai, bikorire korwa ase amasankwa, bibeekire ebiraka.
JOS 9:5 Naende bakabeeka ebikoroto ebigotu biatandogete, ne chiganchwa chingotu, na emegati bairete nigo yarenge emeboosu na emegundo.
JOS 9:6 Erio bakagenda ase Yoshua ase egetwori kia Giligali bakamoteebia ere amo n’Abaisraeli, “Intwe nigo twarure ense y’aare. Ntorigetie mokore okobwatana naintwe.”
JOS 9:7 Korende Abaisraeli bagateebia Abahivi baria, “Naki rende torakore okobwatana nainwe? Aande gose nigo momenyete ase egati yaito.”
JOS 9:8 Bagateebia Yoshua, “Intwe nabasomba bao tore.” Yoshua akababooria, “Inwe mbanto ki more? Ng’ai mokorwa?”
JOS 9:9 Erio bakamoiraneria, “Intwe abasomba bao nigo twarure ense y’aare, twaigure erieta ri’Omonene, Nyasae oo, buna riakumire. Twaigure amang’ana onsi ayakorete aria Misiri,
JOS 9:10 na buna akorete abarwoti b’Abaamori, moocha ya Yorodani, nabwo Sihoni, omorwoti o Hesiboni, na Ogi, oyo o Basani, oyio omenyete Asitaroti.
JOS 9:11 Abagaaka baito, na abanyene bonsi b’ense yaito, bagatoteebia ng’a tobogorie endagera togochia koria inchera, na kogenda koumerana nainwe, na kobateebia ng’a ntorigetie koba abasomba baino, naende tobaborie mokore okobwatana naintwe.
JOS 9:12 Rigereria emegaatiyaito! Nigo yarenge morero korwa riko, ekero twayerusetie chinyomba chiaito na gochaka orogendo rwaito, na rora bono buna yomire naende yamerire amatosi.
JOS 9:13 Ebirandi ebi bi’edivai bikorire korwa ase amasankwa nigo biarenge ebiyia ekero twabiichoretie edivai, na rora bono biatandokire. Ne chianga chiaito na ebikoroto boigo tobegete biagotire ase engencho y’orogendo rwaito orotambe.”
JOS 9:14 Abaisraeli bagancha koigwa endagera yabo, korende tibarigia ogosemia korwa ase Omonene.
JOS 9:15 Yoshua agakora omorembe na kobwatana nabarabwo, akabaa ribaga babe moyo na komenyao. Abatang’ani b’omoganda bw’Abaisraeli bagancherana nokobwatana okwo ase ogotiana.
JOS 9:16 Amatuko atato magega kobakorire okobwatana nabaanto abwo, Abaisraeli bakaigwa ng’a barabwo ng’ang’e bamenyete.
JOS 9:17 Ase ayio Abaisraeli bakamanora, bakagenda, na ase rituko ria gatato bagaika emechie yabo: Gibeoni, na Kefira, na Beroti, na Kiriati‐Yearimu.
JOS 9:18 Abaisraeli bagatiga tibaita abanto baria, ekiagera abatang’ani babo konya barire eira ase ogotiana ase erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli. Abanto b’omoganda bakemurunganeria abatang’ani.
JOS 9:19 Korende abatang’ani baria bakabairaneria. “Intwe ntwabarierete eira na gotiana ase erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli. Ase igo titokonyara kobakorera bobe.
JOS 9:20 Aya naro torabakorere: Tobatige babe moyo ase engencho y’ogotiana okwo twatianete. Nyasae tabaisa gotoa egesusuro.”
JOS 9:21 Naende bakaboora, “Tobatige babe moyo, korende babe bagwatia chinko, naende babe bakorentera abanto bonsi amaache.”
JOS 9:22 Erio Yoshua akarangeria abanto baria, akababooria, “Nase ki mwatong’ainete na goteeba ng’a nigo mokamenyete ense y’aare, na inwe nabaanto momenyete ang’e aa ase egati yaito?
JOS 9:23 Ase ayio mwaragererigwe. Inwe namobe abasomba botambe, mogwatia chinko na korenta amaache ase enyomba ya Nyasae one.”
JOS 9:24 Barabwo bakairaneria Yoshua, “Omonene, nigo twakorire aya, ekiagera twatebetigwe na koenekerigwa ng’a Omonene. Nyasae oo, nachigete Musa, omosomba oye, abae ense eye engima na gosiria bonsi abamenyete aa. Ase ayio tokaondoka, tokaba nobwoba obonene ng’a motoite; ayio akagera togakora aya.
JOS 9:25 Intwe bono nao tore ase amaboko ao, otokorere aya orooche are amaya na amaronge.”
JOS 9:26 Yoshua akabakorera igo, akabatooria korwa ase amaboko ’Abaisraeli, barabwo tibaabaita.
JOS 9:27 Na ase rituko riria akababeeka babe bagwatia chinko na korenta amaache ase omoganda na ase egesasiimero ki’ Omonene, aase ari’Omonene achorete asasimerwe. Naboigo bagendererete gokora goika reero iga.
JOS 10:1 Adoni‐Sedeki, omorwoti o Yerusalemu, akaigwa ng’a Yoshua obuire omochie o Ai na oyosiririe kegima, oitire na omorwoti bw’aroro, buna akorete Yeriko na omorwoti bw’aroro. Naboigo akaigwa buna Abagibeoni bakorire omorembe na kobwatana n’Abaisraeli, naende ng’a banyorire ribaga komenya ase egati yabo.
JOS 10:2 Bono omorwoti oria amo nabaanto baye bakaondoka mono; ekiagera Gibeoni nigo orenge omochie omonene buna omochie onde bwonsi obwate omorwoti; nomonene orenge kobua Ai, na abarwani baye bonsi b’esegi nigo barenge ne chinguru chi’okorwana.
JOS 10:3 Adoni‐Sedeki, omurwoti o Yerusalemu, agatoma abanto gochia ase Hohamu, omorwoti o Heburoni, na Piramu, omorwoti o Yarimuti, na Yafia, omorwoti o Lakisi, na Debiri, omorwoti bw’Egiloni, akabateebia,
JOS 10:4 “Tiira gocha aa, monkonye, torwanie Abagibeoni, ekiagera barabwo bakorire omorembe na kobwatana na Yoshua na Abaisraeli.”
JOS 10:5 Erio abarwoti abwo batano b’Abaamori: oyo o Yerusalemu, na oyo o Heburoni, na oyo o Yarimuti, na oyo o Lakisi, na oyo bw’Egiloni, bagasangererekana amo, bagatiira amo nabarwani babo bonsi, bagaetanana Gibeoni na koyoumokera.
JOS 10:6 Erio Abagibeoni bagatoma abanto ase Yoshua agwo Giligali ase atoorete komoteebia, “Tototiga intwe abasomba bao! Ayerera, otiire gocha aa, otokonye na gototooria, ekiagera abarwoti bonsi b’Abaamori, abwo bamenyete ase ense y’ebitunwa, basangererekanire gotorwania.”
JOS 10:7 Ase igo Yoshua na abarwani baye bonsi amo ne chituoni chi’esegi bagatiira korwa Giligali.
JOS 10:8 Omonene agateebia Yoshua, “Tobairoka, nabekire abanto aba ase okoboko kwao, onde tari oranyare gokobua.”
JOS 10:9 Obotuko obogima Yoshua agataara korwa Giligali, akaumokera Abaamori mobosokano.
JOS 10:10 Omonene akabatantania na kobaondokia ase amasio ’Abaisraeli, nabarabwo bakabaita ogoita okonene agwo Gibeoni, akababwatia gochia egetirimboko kia Beti‐Horoni, naende akababwatia na kobaita goika omochie bw’Aseka na oyo o Makeda.
JOS 10:11 Ekero Abaamori barenge gotama Abaisraeli, na kobaikire egetirimboko gekorua Beti‐Horoni, Nyasae akabaiyereria amagena ’embura amanene mono korwa igoro ase enchera yabo goika omochie bw’Aseka, nabarabwo bagakwa. Abwo baitetwe namagena ’embura nigo barenge abange kobua abwo baitetwe n’Abaisraeli.
JOS 10:12 Ase rituko riri’Omonene abegeete Abaamori ase amaboko ’Abaisraeli, Yoshua agakwana n’Omonene. Ekero Abaisraeli bategererete, akabora, “Aye erioba, tenena, okire‐kiri igoro ya Gibeoni, naye omotienyi boigo, igoro ye Rikura ri’Ayaloni!”
JOS 10:13 Erio erioba rigatenena rigakira‐kiri, na omotienyi boigo, goika abanto bakeruseria egesiomba ase ababisa babo. Aya nigo ariikire ase “Egetabu ki’oyore omooronge.” Erioba rigatenena rigakira‐kiri aaria igoro gati‐gati kegima, ang’e rituko rigima, na tiriaayerera kogwa.
JOS 10:14 Ituko rinde tiriana koba buna erio nonya ng’ake, ritang’ani ri’ayio, gose magega y’ayio, ekero Omonene aigwerete Mwanyabaanto. Nyasae nigo arwanererete Abaisraeli.
JOS 10:15 Magega y’ayio Yoshua na Abaisraeli bonsi bakairana Giligali ase batoorete.
JOS 10:16 Abarwoti baria batano bagatama, bakebisa ase rikuruma ria Makeda.
JOS 10:17 Ekero Yoshua atebetigwe ng’a abarwoti baria barorekanire bebisete agwo ase rikuruma riria,
JOS 10:18 agachiika, agateeba, “Turunkania amagena amanene, mosieke egesoero kie rikuruma, naende mobeeke abanto barende aroro.
JOS 10:19 Korende inwe abande, timobaisa kobeera aroro, mobwatie ababisa baino, mobaumokere korwa magega, na kobaita. Timobatiga basoe emechie yabo, ekiagera Omonene, Nyasae oino, obabekire ase amaboko aino.”
JOS 10:20 Yoshua na Abaisraeli bakabaita ogoita okonene, goika bakabasiria bonsi otatiga abanto bake boka, abwo batamerete emechie yagiteire chindwaki.
JOS 10:21 Erio abanto bonsi bakairana buya ase Yoshua agwo Makeda erio batoorete. Onde tarenge noboremu gokwana mamincha y’Abaisraeli naende.
JOS 10:22 Erio Yoshua agateeba, “Igora egesoero kie rikuruma na mondetere abarwoti baria batano korwa aroro.”
JOS 10:23 Aya agakoreka. Bakarusia abarwoti baria batano korwa ase rikuruma: omorwoti o Yerusalemu, na oyo o Heburoni, na oyo o Yerimuti, na oyo o Lakisi, na oyo bw’Egiloni, bakabarenta ase Yoshua.
JOS 10:24 Ekero abarwoti baria barentetwe ase Yoshua, ere akarangeria Abaisraeli bonsi amo, agateebia abatang’ani b’abarwani, abwo bagendete amo nere ase esegi, “Inchuo aiga ang’e, motache abarwoti aba ebigoti biabo.” Erio barabwo bagaika ang’e, bakabatacha.
JOS 10:25 Naende Yoshua agateebia abatang’ani baria b’abarwani, “Timoiroka, timokwa emioyo; mobe noboremu na gotenena bokong’u, ekiagera naboigo Omonene arakore ababisa bonsi morarwanie.”
JOS 10:26 Magega y’ayio Yoshua agaita abarwoti baria, akabatonga ase emete etano; agwo bagasung’unana goika mogoroba.
JOS 10:27 Ekero erioba rikogwa Yoshua agachiika ng’a ebitondo bi’abaanto baria bisungorwe, bitugutwe ase rikuruma riria bebisete, na abanto bagakora bo. Naende bakabeeka amagena amanene ase egesoero kie rikuruma, nao are goika reero iga.
JOS 10:28 Ase rituko riria Yoshua akaumokera na kobwata omochie o Makeda, agaita na gosiria nemioro abanto bonsi pi abarenge imeo, amo nomorwoti obo. Onde tatooregete nonya noyomo. Agakora omorwoti o Makeda buna akorete omorwoti o Yeriko.
JOS 10:29 Magega y’ayio Yoshua amo n’Abaisraeli bonsi bakarua Makeda, bakagenda korwania Libuna.
JOS 10:30 Omonene akabeeka omochie oyio amo nomorwoti oye ase amakobo ’Abaisraeli. Bagaita nemioro abanto bonsi pi b’omochie oyio; onde tatooregete nonya noyomo. Naende agakora omorwoti bw’aroro buna akorete omorwoti o Yeriko.
JOS 10:31 Erio Yoshua akaimoka amo n’Abaisraeli bonsi korwa Libuna, bakagenda Lakisi, bakayoetanana na koyoumokera.
JOS 10:32 Na Omonene akabeeka Lakisi ase amaboko ’Abaisraeli, erio bakayobwata rituko ria kabere, bagaita nemioro abanto bonsi b’omochie, buna bakorete agwo Libuna.
JOS 10:33 Erio Horamu, omorwoti o Geseri, agatiira gokonya Lakisi, korende Yoshua akamoita ere amo nabarwani baye; onde tatigarete ore moyo.
JOS 10:34 Yoshua na Abaisraeli bonsi bakarua Lakisi, bakagenda Egiloni, bakayoetanana na koyoumokera.
JOS 10:35 Rituko erio erio bakayobwata, bagaita nemioro abanto b’aroro, buna bakorete omochie o Lakisi.
JOS 10:36 Korwa Egiloni Yoshua na Abaisraeli bonsi bagatiira, bagaika Heburoni bayorwanie.
JOS 10:37 Bakayobwata na bagaita nemioro omorwoti oye na kera omonto bw’omochie oyio amo nabwo b’emechie ende yarenge ang’e Yoshua agasiria omochie oyio kegima, buna akorete omochie bw’Egiloni; tatigete nonya noyomo abe moyo.
JOS 10:38 Magega y’ayio Yoshua na Abaisraeli bonsi bakairana Debiri, akaumokera omochie oyio.
JOS 10:39 Akayobwata amo nomorwoti oye na emechie yonsi yarenge ang’e. Bagaita nemioro abanto abarenge imeo, tibatigaretie nonya noyomo abe moyo. Agakora omochie o Debiri na omorwoti bw’aroro buna akorete omochie o Heburoni, na omochie o Libuna, na abarwoti b’emechie eyio.
JOS 10:40 Naboigo Yoshua akaira ense eria engima. Akabua na goita abarwoti bonsi b’ense y’ebitunwa, na eye Negebu, na ey’omwenya, na ey’ebitirimboko. Agaita abanto bonsi pi, tatigaretie nonya noyomo, buna achigetwe n’Omonene Nyasae bw’Abaisraeli.
JOS 10:41 Yoshua akabua abanto bonsi korwa Kadeshi‐Barinea goika Gasa, na akaira ense yonsi ya Goseni goika Gibeoni.
JOS 10:42 Nabo Yoshua akabua abarwoti abwo bonsi, ne chinse chiabo, ase engaki eyemo, ekiagera Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, nigo arwanerete Abaisraeli.
JOS 10:43 Magega y’ayio Yoshua na Abaisraeli bonsi bakairana Giligali ase batoorete.
JOS 11:1 Yabini, omorwoti o Hasori, akaigwa amang’ana ayio. Erio agatoma amang’ana ase Yobabu, omorwoti o Madoni, na ase abarwoti ba Simuroni na ase Akisafu,
JOS 11:2 na ase abarwoti bamenyete sugusu, ase ense y’ebitunwa, na ase Ekerubo Ekiomo, Irianyi ya Galili, na ase ense omweya amo nabwo b’engegu, ang’e na Dori, ensemo ya bosongo.
JOS 11:3 Naboigo agatoma amang’ana ase Abakanaani ba moocha na bosongo, ase Abaamori na Abahiti, na Abaperisi, na Abayebusi ase ense y’ebitunwa, amo n’Abahivi abamenyete ang’e na Herimoni, egetunwa gi’ense ya Misipa.
JOS 11:4 Barabwo bagacha nabarwani babo bonsi, omoganda bw’abaanto abange buna omokenye bw’engegu y’enyancha. Nigo barenge ne chibarasi ne chigari chinyinge mono.
JOS 11:5 Abarwoti abwo bonsi bakabwatana, bakagenda bagatoora amo, ang’e ne chinsoko chia Meromu, ase okorwania Abaisraeli.
JOS 11:6 Omonene agateebia Yoshua, “Toiroka abanto aba, ekiagera ankio, engaki buna eye, nimbarue bonsi bakwe ase amaboko ’Abaisraeli. Nainwe monache chibarasi chiabo chinteng’e na mosambe chigari chiabo nomorero.”
JOS 11:7 Yoshua amo nabarwani baye bonsi bakabachiera mobosokano, bakabarwania agwo Meromu, ase chinsoko chiarenge.
JOS 11:8 Na Omonene akababeeka ase amaboko ’Abaisraeli, nabarabwo bakabaumokera na kobaseria gochia Sidoni, omochie omonene, na Misirefoti‐Maimu, na goika ebate ya Misipa, ensemo ya moocha. Bakabaita; monto tatigara nonya noyomo.
JOS 11:9 Yoshua akabakora buna Omonene amochigeete; akanacha chibarasi chiabo chinteng’e agasamba chigari chiabo nomorero.
JOS 11:10 Magega y’ayio Yoshua akairana gochia Hasori, akayobwata, agaita omorwoti bw’aroro n’omoro. (Engaki eria Hasori nigo orenge omochie omonene bw’amarwoti aria onsi).
JOS 11:11 Bagaita bonsi abarenge ase omochie oyio ime, bakabasiria kegima, tibatigaria nonya noyomo ore moyo, na omochie obo bakayosamba nomorero.
JOS 11:12 Nabo Yoshua akaira emechie yonsi y’abarwoti baria, na abarwoti abanyene amo na bonsi abarengeo akabaita nemioro, akabasiria kegima, buna Musa, omosomba bw’Omonene, konya achiikire.
JOS 11:13 Abaisraeli tibasambete emechie eyio yaagachetwe ase ebigoro igoro, otatiga Hazori bwoka, noro Yoshua asambete.
JOS 11:14 Abaisraeli bagasakora ebinto bionsi bi’emechie eyio, ne chitugo chionsi bakaira chikaba echiabo. Korende bagaita abanto bonsi nemioro, bakabasiria kegima, tibatigaria nonya noyomo ore moyo.
JOS 11:15 Bun’Omonene achigete Musa, omosomba oye, naboigo Musa achigete Yoshua. Na Yoshua agakora ayio onsi, tatigete kende gionsi ase ayio onsi Omonene achigete Musa.
JOS 11:16 Yoshua akaira ense eria engima: Ense y’ebitunwa, na Negebu engima, na ense yonsi ya Goseni, na ense omweya, na Ekerubo Ekiomo, amo nebitunwa bi’Abaisraeli na ense omweya y’aroro.
JOS 11:17 Akaira ense eria yonsi gochakeera egetunwa kia Halaki agwo Irianyi, kegotiirerwa gochia Edomu na goikera Baali‐Gadi agwo sugusu ase ebate ya Lebanoni, inse y’egetunwa kia Herimoni. Agoosa abarwoti bonsi b’agwo, akabaaka na kobaita.
JOS 11:18 Yoshua konya obeire okorwania abarwoti abwo ase engaki entambe.
JOS 11:19 Omochie onde tori, nonya noyomo, okorete omorembe na kobwatana n’Abaisraeli, otatiga Gibeoni ase Abahivi bamenyete. Emechie ende yonsi nigo yabuetwe ase esegi eria.
JOS 11:20 Omonene nere okong’etie chinkoro chiabo ng’a barwanie Abaisraeli, erinde barabwo abanyene basirigwe kegima batari kororerwa amaabera. Nab’Omonene konya achiikire Musa.
JOS 11:21 Ase engaki eria Yoshua akagenda gosiria Abanaki, abamenyete ase ense y’ebitunwa, na ase Heburoni, na Debiri, na Anabu, na ase ense yonsi y’ebitunwa bi ’Abayuda na ebi’Abaisraeli, Yoshua akabasiria kegima amo nemechie yabo.
JOS 11:22 Abanaki bande tibatigarete ase ense y’Abaisraeli nonya noyomo. Ase Gati, na Asidodi nao bake batigarete.
JOS 11:23 Yoshua akaira ense eria engima, buna Omonene konya achiikire Musa. Akayea Abaisraeli ebe omwando obo, akayiatananera kera egesaku ensemo yaye. Na bono ense eria ekaba nomorembe etari nesegi.
JOS 12:1 Abaisraeli bakabua abarwoti na bakaira ense yarenge ng’umbu, moocha ya Yorodani, korwa rigoko ri’Arinoni goika egetunwa kia Herimoni, amo n’Ekerubo Ekiomo, ensemo ya moocha. Abarwoti abwo nabwo aba:
JOS 12:2 Oyomo obo nere Sihoni, omorwoti bw’Abaamori. Ere nigo amenyete Hesiboni, akagamba korwa Aroeri ore ensinyo ye rigoko ri’Arinoni, na korwa gati‐gati ye rigoko riria goika orooche rwa Yaboki, orore ribebe ri’Abaamoni. Ense eyio nekeng’ese kia Gileadi.
JOS 12:3 Naende akaba okogamba ase rikura ria Yorodani, moocha y’enyancha ya Galili goika Beti‐Yesimoti, ensemo ya moocha y’Enyancha y’omonyoo, eyere ase orogongo rwa Araba, gochia Irianyi goika ebitirimboko bi’egetunwa gia Pisiga.
JOS 12:4 Naende bakabua Ogi, omorwoti o Basani, oyorenge oyomo bw’Abarefai abwo batigarete. Ere nigo amenyete ase Asitaroti na Edirei,
JOS 12:5 akaba okogamba ase egetunwa kia Herimoni, na ase Saleka, na ase Basani engima goika orobebe rw’Abagesuri na Abamaaka, amo nekeng’ese kende kia Gileadi goika orogongo rwa Sihoni, omorwoti o Hesiboni.
JOS 12:6 Abarwoti abwo konya babuirwe na Musa omosomba bw’Omonene amo n’Abaisraeli. Musa, omosomba bw’Omonene, konya oeire Abareubeni na Abagadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, ense eria ebe eyabo.
JOS 12:7 Yoshua na Abaisraeli bakabua na goita abarwoti bonsi abamenyete bosongo ya Yorodani, gochakera Baali‐Gadi ase ebate ya Lebanoni goikera egetunwa kia Halaki, kegotiirerwa gochia Edomu. Yoshua agaatananera kera egesaku ki’Abaisraeli ense eria ekaba eyabo.
JOS 12:8 Ense eria ekabwaterania ense y’ebitunwa, na ense omweya, na Ekerubo Ekiomo, na ebitirimboko bi’ebitunwa, amo nerooro, na Negebu, na ense y’Abahiti, na ey’Abaamori, na ey’Abakanaani, na ey’Abaperisi, na ey’Abahivi, na ey’Abayebusi. Abarwoti abwo babuetwe nabwo aba:
JOS 12:9 Omoruoto o Yeriko, na oyo bwa Ai, ang’e na Beteli,
JOS 12:10 na oyo o Yerusalemu, na oyo o Heburoni,
JOS 12:11 na oyo o Yarimuti, na oyo o Lakisi,
JOS 12:12 na oyo bw’Egiloni, na oyo o Geseri,
JOS 12:13 na oyo o Debiri, na oyo o Gederi,
JOS 12:14 na oyo o Horima, na oyo bw’Aradi,
JOS 12:15 na oyo o Libuna, na oyo bw’Adulamu,
JOS 12:16 na oyo o Makeda, na oyo o Beteli,
JOS 12:17 na oyo o Tapua, na oyo o Heferi,
JOS 12:18 na oyo bw’Afeki, na oyo o Lasaroni,
JOS 12:19 na oyo o Madoni, na oyo o Hasori,
JOS 12:20 na oyo o Simuroni‐Meroni, na oyo bw’Akisafu,
JOS 12:21 na oyo o Taanaki, na oyo o Megido
JOS 12:22 na oyo o Kedesi, na oyo o Yokinamu, ang’e na Karimeli,
JOS 12:23 na oyo o Dori, ase orogongo rwa Dori, na oyo o Goimu ase Giligali,
JOS 12:24 na oyo o Tirisa. Abarwoti abwo bonsi nigo barenge emerongo etato nomo (31).
JOS 13:1 Bono Yoshua konya ogotire mono. Omonene akamoteebia, “Aye bono kwagotire mono, korende ensemo enene y’ense netigarete etarairwa.
JOS 13:2 Chinsemo chiatigaire nachio echi: Chinsemo chionsi chi’Abafilisti, na ense yonsi y’Abagesuri.
JOS 13:3 (Ense yonsi gochakeera orooche rwa Sihori, moocha ya Misiri, goikera orobebe rw’Ekironi aria sugusu nigo ebarire ng’a ney’Abakanaani. Abagaambi batano b’Abafilisti nigo bamenyete Gasa, na Asidodi, na Asikeloni, na Gati, na Ekironi.) Naende nero ense y’Abaavi,
JOS 13:4 na gochia Irianyi ense yonsi y’Abakanaani, korwa Meara eyare kogamberwa n’Abasidoni, goika Afeki na goika orobebe rw’Abaamori;
JOS 13:5 ense y’Abagebali amo na Lebanoni yonsi gochia moocha, na korwa Baali‐Gadi inse y’egetunwa kia Herimoni goika enchera ekogenda Hamati.
JOS 13:6 Abasidoni abwo bonsi bamenyete ase ense y’ebitunwa egati y’egetunwa kia Lebanoni na omochie o Misirefoti‐Maimu, inche omonyene nimbaserie barue bosio bw’Abaisraeli. Aye goika bwatananere Abaisraeli ense eyio ebe omwando obo, ase okoyeakera obomera, buna nagochigeete.
JOS 13:7 Ase igo bono atanana ense eye ase egati y’ebisaku kianda amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, ebe omwando obo.”
JOS 13:8 Abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, konya bairire ense ere ng’umbu, moocha ya Yorodani ekaba, omwando obo. Eyio nero Musa, omosomba bw’Omonene, konya abaeire.
JOS 13:9 Ense yabo nigo yachakerete korwa Aroeri, ang’e ne rigoko ri’Arinoni, na omochie ore gati‐gati ye rigoko riria, ekabwaterania nense eimokererete igoro ere enteremu, korwa Medeba goika Diboni,
JOS 13:10 amo nemechie yonsi ya Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oria orenge kogambera Hesiboni, goikera orogongo rw’Abaamoni.
JOS 13:11 Naende ekabwaterania Gileadi na orogongo rw’Abagesuri na orw’Abamaaka, amo negetunwa gionsi kia Herimoni, na Basani yonsi goika Saleka,
JOS 13:12 na ime ase Basani oborwoti bwonsi bwa Ogi, oyo orenge kogambera Asitaroti na Edirei. (Ogi nere oyo otigarete korwa ase Abarefai.) Abwo Musa konya abuire na kobaseria.
JOS 13:13 Abaisraeli tibaseretie Abagesuri na Abamaaka: barabwo nigo bamenyete ase egati y’Abaisraeli goika reero iga.
JOS 13:14 Abanto b’egesaku kia Lawi Musa tabaete ensemo ende yonsi ebe omwando obo. Barabwo nigo barabe bakonyora omwando obo obatungetie korwa ase ekeng’wanso ki’ogosambwa, egekoruegwa ase egesasiimero kia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, buna Omonene atebeetie Musa.
JOS 13:15 Musa konya oeire kera eamate y’egesaku kia Rubeni ensemo y’ense kobwatekana n’enyomba yabo.
JOS 13:16 Orogongo rwabo nigo rwabwateranetie omochie bw’Aroeri, ang’e ne rigoko ri’Arinoni, amo nomochie ore gati‐gati ye rigoko, na ense eimokererete igoro ere enteremu, yaetanaine Medeba,
JOS 13:17 na Hesiboni, na emechie yonsi ase ense eimokererete igoro ere enteremu; Diboni, na Bamoti‐Baali, na Beti‐Baali‐Meoni;
JOS 13:18 Yahasi na Kedemoti, na Mefaati;
JOS 13:19 Kiriataimu, na Sibuma, na Sereti‐Sahari, oyore ase ekegoro kie rigoko;
JOS 13:20 Beti‐Peori amo nebitirimboko bi’egetunwa gia Pisiga, na Beti‐Yesimoti;
JOS 13:21 emechie yonsi y’ense eimokererete igoro ere enteremu, na oborwoti bwonsi bwa Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, oyio konya ogambeire Hesiboni. Musa konya omobuire ere amo nabanene bonsi b’Abamidiani: Evi, na Rekemu, na Suri, na Huri, na Reba. Abwo bonsi barenge kogamba inse ya Sihoni bamenyete ase ense eria.
JOS 13:22 Baalamu, omoringoria, mosinto o Beori, nigo arenge oyomo bw’abwo Abaisraeli baitete nemioro.
JOS 13:23 Orooche rwa Yorodani nigo rwarenge orobebe rwa bosongo rw’orogongo rw’egesaku kia Rubeni. Emechie eyio amo nebichie biabo nigo yaatananetwe ase kera eamate y’egesaku kia Rubeni, ekaba omwando obo.
JOS 13:24 Musa konya oeire kera eamate y’egesaku kia Gadi ensemo y’ense eria ebe omwando obo.
JOS 13:25 Orogongo rwabo nigo rwabwateranetie Yaeseri na emechie yonsi ya Gileadi, na ekeng’ese gi’ense y’Abaamoni goika Aroeri, oyore moocha ya Raba,
JOS 13:26 na ense korwa Hesiboni goika Ramati‐Misipa na Betonimu, na korwa Mahanaimu goika orobebe rwa Debiri.
JOS 13:27 Ase riranya ria Yorodani orogongo rwabo nigo rwabwateranetie Beti‐Haramu na Beti‐Nimura, na Sukoti, na Safoni, na ensemo eye yatigarete ey’oborwoti bwa Sihoni o Hesiboni. Orooche rwa Yorodani narwo rwarenge orobebe rwabo rwa bosongo gochia sugusu goika enyancha ya Galili.
JOS 13:28 Emechie eyio amo nebichie biabo nigo yaatananetwe ase kera eamate y’egesaku kia Gadi ebe omwando obo.
JOS 13:29 Musa konya oeire kera eamate y’ekeng’ese ki’egesaku kia Manase ensemo y’ense eyio, koreng’ana ne’nka yabo.
JOS 13:30 Orogongo rwabo nigo rwachakerete Mahanaimu, na nigo rwabwateranetie Basani engima oborwoti bwonsi bw’Ogi, omorwoti o Basani, amo nemechie yonsi emerongo etano nomo ya Yairi agwo Basani.
JOS 13:31 Orogongo rwabo nigo rwabwateranetie naende ekeng’ese kia Gileadi amo n’Asitaroti, na Edirei, emechie emenene y’oborwoti bw’Ogi, omorwoti o Basani. Eyio nigo yarwetwe ase kera eamate y’ekeng’ese ki’egesaku kia Makiri, mosinto o Manase, ekaba omwando obo.
JOS 13:32 Eyio nero emiando Musa aatananete agwo ase ebirubo ebiomo bia Moabu, moocha ya Yorodani, kororia Yeriko.
JOS 13:33 Korende Musa taete egesaku kia Lawi ensemo ende yonsi ebe omwando obo. Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nere obete omwando obo, buna abateebeetie.
JOS 14:1 Echi nachio chingongo Abaisraeli baatananeretwe ase ense ya Kaanani, chibe emiando yabo. Eleazari, Omokuani, amo na Yoshua, mosinto o Nuni, na abateneneri be chiamate chi’ebisaku bi’Abaisraeli bakabaatananera ense ase ogoaka obomera.
JOS 14:2 Omonene nigo achigete Musa ng’a obomera boakwe ekero agwatanana ense ase ebisaku biria kianda, amo na keria kende ekeng’ese.
JOS 14:3 Naki Musa konya oeire ebisaku binde bibere na ekeng’ese ense ere ng’umbu, moocha ya Yorodani, ebe omwando obo, korende Abalawi barabwo tibaetwe ense ase egati yabo, ebe omwando obo.
JOS 14:4 Ororeria rwa Yusufu nigo rwarenge ebisaku bibere: Manase na Efraimu. Abalawi tibaetwe orogongo, otatiga baetwe emechie bakomenya, amo nebitii ase chitugo chiabo chiare korisia na ase baare kobeeka ebinto biabo.
JOS 14:5 Naboigo Abaisraeli baatananete ense ase ogoaka obomera, buna Omonene achigete Musa.
JOS 14:6 Engaki eyio abanto bande b’egesaku kia Yuda bakagenda ase Yoshua agwo Giligali. Oyomo bw’abwo, Kalebu, mosinto o Yefune, Omokenisi, akamoteebia, “Nomanyete ay’Omonene atebeetie Musa, omonto oria o Nyasae, igoro yane naye, ekero twarenge Kadeshi‐Barinea.
JOS 14:7 Inche konya nakoorire emiaka emerongo ene ekero Musa, omosomba bw’Omonene, antomete korwa Kadeshi‐Barinea koroota ense eye, na inche nkamorentera amang’ana ’ekeene.
JOS 14:8 Abanto baria twagendete komo bakagera abanto bakerusia moyo, korende inche nkaba omwegenwa ase okoigwera Omonene, Nyasae one.
JOS 14:9 Rituko riria Musa akandiera eira na gotiana, agateeba: Ekeene, ense eyio amagoro ao atachete nigo erabe omwando oo, na oyo bw’ororeria rwao botambe, ekiagera kwaigwerete Omonene, Nyasae one.
JOS 14:10 Bono rora, emiaka emerongo ene, na etano, yaetire korwa rituko riri’Omonene atebeetie Musa amang’ana ayio, ase engaki eria Abaisraeli baetete ase erooro, n’Omonene ondendire ngendererete koba moyo. Na bono, rora, nabeire nemiaka emerongo etano na etato, na etano,
JOS 14:11 na inche nigo inde ne chinguru ching’ana buna chiria nabwate rituko riria Musa antomete. Nonya ndero nabo inde ne chinguru chi’okogenda korwana esegi na echi’okoirana.
JOS 14:12 Ase igo, bono ing’a ense eye y’ebitunwa, eye Omonene andierete eira ase rituko riria ng’a nang’e. Nkwaigwete aye omonyene ng’a Abanaki nigo bamenyeteo, na buna emechie yabo yarenge emenene, naende yagiteire chindwaki. Aande nab’Omonene arabe amo nainche, erinde imbaserie, buna Omonene ateebete.”
JOS 14:13 Erio Yoshua agasesenia Kalebu, mosinto o Yefune, akamoa omochie o Heburoni okaba omwando oye.
JOS 14:14 Naboigo Kalebu, mosinto o Yefune, Omokenisi, akaegwa Heburoni, okaba omwando oye. Nonya ndero iga ororeria rwaye narwo royobwate, ekiagera ere aigwerete Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
JOS 14:15 Kare Heburoni nigo orenge korokwa Kiriati‐Ariba. Ariba nigo arenge omonto omonene ase Abanaki. Na bono ense eria ekaba nomorembe, etari nesegi.
JOS 15:1 Chiamate chi’egesaku kia Yuda nigo chiaetwe orogongo rwabo ase ensemo ya Irianyi, ang’e norobebe rwa Edomu, ase erooro ya Sini ere Irianyi kegima.
JOS 15:2 Orobebe rwabo rwa Irianyi nigo rwachakerete ase ensinyo y’Enyancha y’omonyoo ensemo ya Irianyi,
JOS 15:3 rokagenderera gochia Irianyi y’egetunwa ki’Ebiuge, na goetera Sini gochia Irianyi ya Kadeshi‐Barinea, naende rogaeta Hezironi, rogatiira gochia Adari, rokaonchoka rogaika Karika,
JOS 15:4 rokagenderera gochia Asimoni rokabwatia orooche rw’orobebe rwa Misiri goika Enyancha Enene ase rwatwomerete. Oro narwo orobebe rw’Abayuda, ensemo ya Irianyi.
JOS 15:5 Orobebe rwa moocha nigo rwabwatetie Enyancha y’omonyoo goika ensemo yaye ya sugusu ase orooche rwa Yorodani ronuchete. Orobebe rwa sugusu nigo rwachakerete aroro,
JOS 15:6 rokagenderera gochia Beti‐Hogila, rogaeta sugusu ya Beti‐Araba. Erio rogaika Rigena ria Bohani, mosinto o Rubeni,
JOS 15:7 na rokagenda korwa ebate eria y’Akori goika Debiri, naende rokaonchoka sugusu gochia Giligali kororia Adumini, Irianyi y’ebate eria. Naende rokagenderera goika chinsoko chia Eni‐Semesi rogaika ase ensoko ya Eni‐Rogeli. Erio rokagenderera goika chinsoko chia Eni‐Semesi, na goika ensoko ya Eni‐Rogeli.
JOS 15:8 Erio rokagenderera gochia rikura ria mosinto o Hinomu, Irianyi y’egetunwa kia Yebusi, nao Yerusalemu. Magega y’ayio rogatiira gochia egetunwa igoro, ekio kerochie Rikura ria Hinomu, ensemo ya bosongo, sugusu y’ense omweremo ya Refaimu.
JOS 15:9 Korwa egetunwa igoro orobebe rogatirimboka gochia ensoko ya Nefitoa, na korwa agwo rogaikera emechie ang’e negetunwa gia Efuroni. Agwo rokaonchoka gochia Baala, (noro Kiriati‐Yearimu),
JOS 15:10 rogaetanana bosongo ya Baala gochia egetunwa gia Edomu, naende sugusu y’egetunwa kia Yearimu (nakio Kesaloni), na maate gochia Beti‐Semesi na rokabwatia Timuna.
JOS 15:11 Orobebe rokagenderera gochia sugusu ase egetunwa gi’Ekironi, rokaonchoka gochia Sikironi, rokabwatia egetunwa kia Baala, naende rogaika Yabuneli, na omoerio rogaika Enyancha Enene,
JOS 15:12 eyarenge orobebe rwa bosongo. Abanto be chiamate chia Yuda nabwo bamenyete ase orogongo orwo.
JOS 15:13 Kalebu, mosinto o Yefune, akaegwa orogongo rwaye ase egati y’abanto b’egesaku kia Yuda, buna Omonene achigete Yoshua. Akaegwa Kiriati‐Ariba, (nao Heburoni). Ariba nere orenge sokoro y’Anaki.
JOS 15:14 Kalebu agaseria abanto batato b’ororeria rw’Anaki korwa ase omochie oyio. Abanaki abwo nabwo aba: Sesai, na Ahimani, na Talimai.
JOS 15:15 Korwa agwo agatiira kogenda korwania abanto ba Debiri. (Kare omochie oyio nigo ore korokwa Kiriati‐Seferi).
JOS 15:16 Kalebu akabora, “Onde bwensi oranyare kobua na koira omochie o Kiriati‐Seferi nimoe omoiseke one Asika, abe mokaye.”
JOS 15:17 Otinieli, mosinto o Kenasi, momura omwabo Kalebu, akaira omochie oyio, na Kalebu akamoa omoiseke oye, akaba mokaye.
JOS 15:18 Ekero Asika achete bw’Otinieli, akamobooria asabe ise amoe oboremo. Asika akaayerera goika korwa ase etigere igoro. Erio Kalebu akamobooria, “Inki otagete?”
JOS 15:19 Asika akairaneria, “Nekeegwa ntagete, ekiagera ngwansogetie okang’ira ase ense enyomo ya Negebu. Ase ayio, ong’e chinsoko chi’amaache.” Kalebu akamoa chinsoko chia rogoro amo nechia maate.
JOS 15:20 Oyo noro omwando bwe chiamate chi’egesaku kia Yuda.
JOS 15:21 Emechie yabo eyarenge ensinyo kegima ya Irianyi ang’e norobebe rw’Edomu, nigo yarenge: Kabuseli, na Ederi, na Yaguri,
JOS 15:22 Na Kina, na Dimona, na Adada,
JOS 15:23 na Kedesi, na Hazori, na Itinani,
JOS 15:24 na Sifu, na Telemu, na Bealoti,
JOS 15:25 na Hasori‐Hadata, na Kerioti‐Hezironi (noro Hasari),
JOS 15:26 na Amamu, na Sema, na Molada,
JOS 15:27 na Hasari‐Gada, na Hesimoni, na Beti‐Peleti,
JOS 15:28 na Hasari‐Saulo, na Beeri‐Seba, na Bisiotia,
JOS 15:29 na Baala, na Iyimu, na Esemu,
JOS 15:30 na Elitoladi, na Kesili, na Horima,
JOS 15:31 na Sikilagi, na Madimana, na Sanisana,
JOS 15:32 na Lebaoti, na Silihimu, na Aini, na Rimoni, emechie emerongo ebere na kianda, amo nebichie biabo.
JOS 15:33 Ase ense omweya nero Esitaoli, na Sora, na Asina,
JOS 15:34 na Sanoa, na Eni‐Ganimu, na Tapua, na Enamu,
JOS 15:35 na Yarimuti, na Adulamu, na Soko, na Aseka,
JOS 15:36 na Saaraimu, na Aditaimu, na Gedera, na Gederotaimu, emechie ikomi na ene, amo nebichie biabo.
JOS 15:37 Naende yarengeo Senani, na Hadasa, na Migidali‐Gadi,
JOS 15:38 na Diliani, na Misipe, na Yokiteli,
JOS 15:39 na Lakisi, na Bosikati, na Egiloni,
JOS 15:40 na Kaboni, na Lamasi, na Kitilisi,
JOS 15:41 na Gederoti, na Beti‐Dagoni, na Naama, na Makeda, emechie ikomi, na etano nomo, amo nebichie biabo.
JOS 15:42 Naende yarengeo Libuna, na Eteri, na Asani,
JOS 15:43 na Yifuta, na Asina, na Nesibu,
JOS 15:44 na Keila, na Akisibu, na Maresa, emechie kianda, amo nebichie biabo.
JOS 15:45 Norengeo Ekironi, amo nemechie na ebichie biaye;
JOS 15:46 na korwa Ekironi gochia Enyancha Enene emechie yonsi yarengeo ensemo y’Asidodi, amo nebichie biaye.
JOS 15:47 Naende yarengeo Asidoli na Gasa amo nemechie na ebichie biabo, goika orooche orore orobebe rwa Misiri, naende goika engegu y’Enyancha Enene.
JOS 15:48 Na ase ense y’ebitunwa nigo yarengeo: Samiri, na Yatiri, na Soko,
JOS 15:49 na Dana, na Kiriati‐Sana (noro Debiri),
JOS 15:50 na Anabu, na Esitemoa, na Animu,
JOS 15:51 na Goseni, na Holoni, na Gilo, emechie ikomi nomo, amo nebichie biabo.
JOS 15:52 Naende yarengeo Arabu, na Duma, na Esani,
JOS 15:53 na Yanumu, na Beti‐Tapua, na Afeka,
JOS 15:54 na Humuta, na Kiriati‐Ariba (noro Heburoni), na Sihori, emechie kianda, amo nebichie biabo.
JOS 15:55 Naende yarengeo Maoni, na Karimeli, na Sifu, na Yuta,
JOS 15:56 na Yesireeli, na Yokidamu, na Sanoa,
JOS 15:57 na Kaini, na Gibea, na Timuna, emechie ikomi, amo nebichie biabo.
JOS 15:58 Naende yarengeo Halihuli, na Beti‐Suri, na Gedori,
JOS 15:59 na Maarati, na Beti‐Anoti, na Elitekoni, emechie etano nomo, amo nebichie biabo.
JOS 15:60 Naende yarengeo Kiriati‐Baali (noro Kiriati‐Yearimu), na Raba, emechie ebere, amo nebichie biabo.
JOS 15:61 Na aria ase erooro nigo yarengeo: Beti‐Araba, na Midini, na Sekaka,
JOS 15:62 na Nibusani, na Omochie bw’Omonyoo, na Eni‐Gedi, emechie etano nomo, amo nebichie biabo.
JOS 15:63 Korende Abayuda tibanyarete goseria Abayebusi, abamenyete Yerusalemu. Ase igo Abayebusi nigo bamenyete amo n’Abayuda goika reero iga.
JOS 16:1 Orobebe rw’orogongo roria obomera bwagwerete ororeria rwa Yusufu rogaachakera orooche rwa Yorodani, ang’e na Yeriko, moocha ye chinsoko chi’aroro goika erooro, rogatiira korwa Yeriko goetera ase erooro gochia ase ense y’ebitunwa ya Beteli.
JOS 16:2 Korwa Beteli rokagenda Lusu, rogatiira gochia Ataroti ase Abaariki bamenyete.
JOS 16:3 Erio rogatirimboka gochia ase ense y’Abayafeleti goika Beti‐Horoni ya maate, na goika Geseri, naende rogatwomera Enyancha Enene.
JOS 16:4 Orogongo orwo narwo omwando bw’ebisaku bia Manase na Efraimu, ebi’ororeria rwa Yusufu.
JOS 16:5 Oro narwo orogongo rwe chiamate chi’egesaku gi’Efraimu: Orobebe rwabo rwa moocha rogaachakeera Ataroti‐Adari, rokagenderera goika Beti‐Horoni ya rogoro,
JOS 16:6 na korwa aroro goika Enyancha Enene. Mikimetati noro orenge orobebe rw’ensemo ya sugusu. Korwa Mikimetati orobebe rokaonchoka gochia moocha, rogaika Taanati‐Silo, rogaeta ase omochie oyio, rokagenderera gochia moocha, rogaika Yanoa.
JOS 16:7 Korwa Yanoa rogatirimboka gochia Ataroti na Naara, erio rogatwomera Yeriko, na korwa aroro rogaika Yorodani.
JOS 16:8 Korwa Tapua rokagenderera gochia bosongo, rogaika akarooche ga Kana, naende rogaika Enyancha Enene ase rwatwomerete. Oro narwo orogongo chiamate chi’ebisaku bi’Efraimu chianyorete, rokaba omwando obo,
JOS 16:9 amo nemechie na ebichie barabwo baatananeretwe, ebiarenge ase orogongo rw’egesaku kia Manase.
JOS 16:10 Korende barabwo tibaseretie Abakaanani abwo bamenyete Geseri. Ase ayio Abakaanani nao bamenyete amo n’Abaefraimu, naboigo nao bare nonya ngoika reero iga. Korende mbakoretwe bakaba abasomba babo bogokora emeremo emekong’u.
JOS 17:1 Orogongo oro narwo rwaetwe egesaku kia Manase, omwana omomura omotangi o Yusufu ase ogoakerwa obomera, Makiri, ise Gileadi, nigo arenge omwana omomura omotangi o Manase. Ororeria rwaye rokaegwa Gileadi na Basani, ekiagera Makiri nigo arenge omonto etuoni y’esegi.
JOS 17:2 Abanto be chiamate chinde chi’egesaku kia Manase bakaegwa chingongo chiabo. Aba nabwo barenge b’ororeria rw’Abieseri na Heleki, na Asirieli, na Sekemu, na Heferei, na Shemida. Aba nabwo abamura b’ororeria rwa Manase, mosinto o Yusufu, naende barenge abateneneri be chiamate chiabo.
JOS 17:3 Korende Selofehadi, mosinto o Heferi, o Gileadi, o Makiri, o Manase, taiborete abana abamura, otatiga abaiseke boka. Amarieta ’abaiseke aba naro aya: Mala, na Nuhu, na Hogila, na Milka, na Tirisa.
JOS 17:4 Barabwo bakagenda ase Eleazari, Omokuani, na Yoshua, mosinto o Nuni, na ase abatang’ani abanene, bakaboora, “Omonene nachigete Musa ng’a intwe toegwe orogongo ororabe omwando oito ase egati y’abaminto.” Ase ayio bakaegwa omwando ase egati y’abamwabo ise, buna Omonene achigete.
JOS 17:5 Ase igo abanto ba Manase bakaegwa chinsemo ikomi, amo nense eria ya Gileadi, na Basani, ng’umbu ya Yorodani,
JOS 17:6 ekiagera abaiseke abwo b’ororeria rwa Manase nigo baetwe omwando ase egati y’abamura b’orororeria rwaye. Abana bande b’ororeria rwa Manase konya baeirwe ense ya Gileadi.
JOS 17:7 Orogongo rwa Manase rogaachakera Aseri, rogaika Mikemetati, moocha ya Sekemu. Erio rokagenda gochia Irianyi ase abanto b’Eni‐Tapua.
JOS 17:8 (Ense ya Tapua neya Manase yarenge, korende omochie o Tapua, ase orobebe rwa Manase, okaegwa Efraimu.)
JOS 17:9 Erio orobebe rogatirimboka gochia akarooche ga Kana. Emechie yarenge Irianyi y’akarooche aka neya Efraimu, nonya yarenge ase orogongo rwa Manase. Orobebe rwa Manase rokagenderera goika sugusu y’akarooche, rogatwomera Enyancha Enene.
JOS 17:10 Ensemo ya Irianyi nense y’Efraimu, na ensemo ya sugusu neya Manase yarenge. Enyancha Enene nero yarenge orobebe rwabo ensemo ya bosongo. Ensemo ya sugusu bagasinyana nabaanto b’Aseri, na ensemo ya moocha naba Isakaru.
JOS 17:11 Ase orogongo rwa Isakaru na orw’Aseri Manase akaegwa Beti‐Sehani, na Ibileamu, amo nebichie biabo. Naende akaegwa abanto ba Dori, na Eni‐Dori, na Taanaki, na Megido, amo nebichie b’emechie eyio, na Nafati, ensemo ya gatato.
JOS 17:12 Abanto ba Manase tibanyarete goseria Abakanaani b’emechie eyio. Ase igo Abakanaani bakagenderera komenya ase ense eria.
JOS 17:13 Ekero Abaisraeli babete ne chinguru kobua bakaa Abakaanani baria emeremo emekong’u, korende tibaabaseretie kegima.
JOS 17:14 Abanto b’egesaku kia Yusufu bagakwana na Yoshua, bakamoteebia, “Nase ki gwatoeire ensemo eyemo yoka ebe omwando oito? Intwe nigo tore abanto abange, ekiagera Omonene otosesenirie.”
JOS 17:15 Yoshua akabairaneria, “Onye more abange igo, na ensemo y’ebitunwa bi’Efraimu tebaisaini, tiira gochia rinani, morirabie, na momenye aroro ase ense y’Abaperisi na ey’Abarefai.”
JOS 17:16 Barabwo bakairaneria, “Ense eria y’ebitunwa tegotoisana, na Abakanaani abamenyete ase ense omweya nigo babwate chigari chi’ebioma, abwo bamenyete Beti‐Sehani na ebichie bire inse yabo, amo nabwo bamenyete ase ense omweremo ya Yesireeli boigo.”
JOS 17:17 Yoshua agateebia abanto b’ebisaku bi’Efraimu na Manase (abw’ororeria rwa Yusufu), “Amaene, inwe nabaanto abange more, naende nigo more ne chinguru. Ase ayio, ensemo eyemo yoka tekobaisana ase okomenya.
JOS 17:18 Ense y’ebitunwa nabo erabe eyaino. Nonya ere ne rinani, genda moyerabie, moyeire engima ebe eyaino, korwa ensemo eyemo goika eyende. Goika moserie Abakanaani korwa aroro nonya babwate chigari chi’ebioma, naende bare ne chinguru.”
JOS 18:1 Ekero Abaisraeli babuete ense eria, omoganda obo bwonsi ogasangererekana agwo Silo, na agwo bagatenenia Eema y’Omosangererekano.
JOS 18:2 Korende ebisaku bitano na bibere mbiatigarete bitatananeretwe ensemo y’ense ebe omwando obo.
JOS 18:3 Ase igo Yoshua agateebia Abaisraeli, “Inee! Ngoika ririri moratebaane kogenda koira ense eye Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaino, abaeire?
JOS 18:4 Nchorere abanto batato korwa ase kera egesaku, na inche nimbatome bataare ase ense engima, bayiate na kworokia ase okorika chinsemo chigwenerete koba omwando bwa kera egesaku. Erio bandetere amang’ana.
JOS 18:5 Ense yatananwe ase chinsemo isano na ibere. Abayuda nigo baragenderere komenya ase orogongo rwabo agwo ensemo ya Irianyi, na Abayusufu ase orwabo, ensemo ya sugusu.
JOS 18:6 Morike mworokie omooroberio oyio bw’ogwaterana ense ase chinsemo isano na ibere, moyorente ase ’nde, na inche nimbaakere obomera ase okobori’Omonene, Nyasae oito.
JOS 18:7 Abalawi barabwo tibakoegwa egetari gi’ense amo nainwe, ekiagera egetari kiabo nokomokorera Omonene ase emeremo y’obokuani. Egesaku kia Gadi, na ekia Rubeni na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase barabwo konya baeirwe omwando obo moocha ya Yorodani, omwando oria Musa, omosomba Omonene, abaatananerete.”
JOS 18:8 Abanto aba bakagenda gwata ense buna Yoshua abachiigete na kobateebereria, “Genda motaare ase ense engima, mworokie ase okorika buna ense eyio ere. Erio moirane ase ’nde, na inche nimbaakere obomera ase okobori’Omonene aiga Silo.”
JOS 18:9 Bono abanto abwo bakagenda, bagaetanana ense eria engima, bakarika ase okworokia buna bayiatete ense ase chinsemo isano na ibere kobwatekana nemechie yonsi. Erio bakairana ase Yoshua ase egetwori agwo Silo
JOS 18:10 Yoshua akabaakera obomera ase okobori’Omonene aria Silo, agaatananera Abaisraeli ense eyio, kera egesaku ensemo yaye.
JOS 18:11 Obomera bw’eritang’ani bokagwera chiamate chi’egesaku kia Benjamini. Orogongo rwabo rokaba egati y’orogongo rw’egesaku kia Yuda na orw’ekia Yusufu.
JOS 18:12 Ensemo ya sugusu orobebe rwabo rogaachakera orooche rwa Yorodani, rogatiira gochia egetirimboko sugusu ya Yeriko, naende gochia bosongo goetera ense y’ebitunwa, rogaika erooro ya Beti‐Aveni.
JOS 18:13 Na korwa aroro rokagenderera goika ebitirimboko bia Lusu (noro Beteli), rogatirimboka goika Ataroti Adari ase egetunwa kere, Irianyi ya Beti‐Horoni maate.
JOS 18:14 Orobebe rokagenderera na rokaonchoka gochia Irianyi, bosongo y’egetunwa keria kerochie Beti‐Horoni, rogaika Kiriati‐Baali (noro Kiriati‐Yearimu), omochie bw’egesaku kia Yuda. Oro nigo rwarenge orobebe rwabo rwa bosongo.
JOS 18:15 Orobebe rwa Irianyi nigo rwachakerete ensinyo ya Kiriati‐Yearimu, rokagenderera gochia ensemo ya bosongo, rogaika ase chinsoko chia Nefitoa.
JOS 18:16 Korwa agwo rogatirimboka rogaika ensinyo y’egetunwa kerochie Rikura ria Beni‐Hinomu, rire ensemo ya sugusu y’ense omweremo ya Refaimu. Erio rokagenda gochia Irianyi goetera Rikura ria Hinomu, Irianyi y’esagamo y’Abayebusi gochia Eni‐Rogeli.
JOS 18:17 Naende rokagenderera gochia sugusu rogaika Eni‐Semesi, naende goika Geliloti kororia egetirimboko ki’Adumimi. Erio rogatirimboka gochia Rigena ria Bohani, mosinto o Rubeni,
JOS 18:18 rogaeta sugusu y’esagamo ere igoro y’Ekerubo Ekiomo, naende rogatirimboka goika Ekerubo keria Ekiomo.
JOS 18:19 Korwa agwo orobebe rokagenderera gochia esagamo ya Beti‐Hogila, rogaika ensemo ya sugusu y’Enyancha y’omonyoo ase orooche rwa Yorodani ronuchete. Oro narwo orobebe rwa Irianyi.
JOS 18:20 Yorodani narwo orobebe rwa moocha. Echio nachio chimbebe chiaetanaine orogongo orwo chiamate chi’egesaku kia Benjamini chianyorete rokaba omwando obo.
JOS 18:21 Emechie ye chiamate chi’egesaku kia Benjamini nigo yarenge: Yeriko, na Beti‐Hogila, na Emeki‐Kesisi,
JOS 18:22 na Beti‐Araba, na Semaraimu, na Beteli,
JOS 18:23 na Avimu, na Para, na Ofura,
JOS 18:24 na Kefari‐Amoni, na Ofuni, na Geba, emechie ikomi na ebere, amo nebichie biabo.
JOS 18:25 Naende yarenge Gibeoni, na Rama, na Beroti,
JOS 18:26 na Misipa, na Kefira, na Mosa,
JOS 18:27 na Rekemu, na Iripeli, na Tarala,
JOS 18:28 na Zela, na Elefu, na Yebusi (noro Yerusalemu), na Gibea, na Kiriati‐Yearimu, emechie ikomi na ene, amo nebichie biabo. Oyo noro orenge omwando bwe chiamate chi’egesaku kia Benjamini.
JOS 19:1 Obomera bwa kabere bokagwera chiamate chi’egesaku gia Simioni. Omwando obo nigo orenge gati‐gati y’omwando bw’egesaku kia Yuda.
JOS 19:2 Emechie banyorete ase omwando obo nero: Beeri‐Seba, na Seba, na Molada,
JOS 19:3 na Hasari‐Suali, na Bala, na Esemu,
JOS 19:4 na Elitoladi, na Betuli, na Horima,
JOS 19:5 na Sikilagi, na Beti‐Marikaboti, na Hasari‐Susa,
JOS 19:6 na Beti‐Lebaoti, na Saruheni, emechie ikomi na etato, amo nebichie biabo.
JOS 19:7 Naende yarenge Aini, na Rimoni, na Eteri, na Asani, emechie ene, amo nebichie biabo.
JOS 19:8 Amo neyio bakanyora ebichie bionsi biaetanaine emechie eyio goika Baalati‐Beeri (noro Rama‐Negebu). Oyio noro orenge bwe chiamate chi’egesaku gia Simioni.
JOS 19:9 Omwando bw’egesaku gia Simioni nigo orenge ensemo y’oyio bw’egesaku kia Yuda, ekiagera ensemo y’egesaku kia Yuda nigo yarenge enene mono ase bare. Ayio naro agerete egesaku gia Simioni gekaegwa omwando obo korwa ase omwando bw’egesaku kia Yuda.
JOS 19:10 Obomera bwa gatato bokagwera chiamate chi’egesaku gia Sabuloni. Orogongo rwabeete omwando obo rogaikera Saridi.
JOS 19:11 Korwa agwo orobebe rwabo rogatiira gochia bosongo, rogaika Marala, rogatwomera Dabeseti ne rigoko rire moocha ya Yokinamu.
JOS 19:12 Korwa Saridi rokagenderera goika Kisiloti‐Tabori, naende goika Daberati, erio rogatiira goika Yafia.
JOS 19:13 Korwa agwo rokagenderera gochia moocha, rogaika Gati‐Heferi na Eta‐Kasini, rokagenda gochia Rimoni, rokaonchoka gochia Nea.
JOS 19:14 Ensemo ya sugusu orobebe rokaonchokera Hanatoni, rogaikera ense omweremo ya Ifuta‐Eli.
JOS 19:15 Amo neyio orogongo rwabo rokabwaterania Katati, na Nahalali, na Simuroni, na Idala, na Bethlehemu, emechie ikomi na ebere, amo nebichie biabo.
JOS 19:16 Emechie eyio, amo nebichie biabo, nigo biarenge omwando bwe chiamate chi’egesaku gia Sabuloni.
JOS 19:17 Obomera bwa kane bokagwera chiamate chi’egesaku gia Isakaru.
JOS 19:18 Ensemo yabo nigo yabwateranetie Yesireeli, na Kesuloti, na Sunemu,
JOS 19:19 na Hafaraimu, na Sihoni, na Anaharati,
JOS 19:20 na Rabiti, na Kisioni, na Ebesi,
JOS 19:21 na Remeti, na Eni‐Ganimu, na Eni‐Hada, na Beti‐Pasesi.
JOS 19:22 Orobebe rwabo rogatwomera boigo Tabori na Sahasuma, na Beti‐Semesi, rokanacha Yorodani. Orogongo oro rokabwaterania emechie ikomi, na etano nomo, amo nebichie biabo.
JOS 19:23 Emechie eyio, amo nebichie biabo, nero omwando bwe chiamate ch’egesaku gia Isakaru.
JOS 19:24 Obomera bwa gatano bokagwera chiamate chi’egesaku gi’Aseri.
JOS 19:25 Ensemo yabo nigo yabwateranetie Helikati, na Hali, na Beteni, na Akisafu,
JOS 19:26 na Alameleki, na Amadi, na Misali. Ensemo ya bosongo orobebe rwabo rogatwomera Karimeli na Sihori‐Libinati.
JOS 19:27 Erio rokaonchoka gochia moocha, rokagenderera goika Beti‐Dagoni, rogatwomera Sabuloni na ense yo’mweremo o Ifuta‐Eli, ensemo ya sugusu, rogaika Beti‐Emeki na Neieli. Erio rokagenderera gochia sugusu goika Kabuli,
JOS 19:28 na Eburoni, na Rehobu, na Hamoni, na Kana, rogaika Sidoni, Omochie omonene.
JOS 19:29 Erio orobebe rokaonchoka gochia Rama, rogaika omochie omonene o Turo, oyogiteire chindwaki, rokaonchoka gochia Hosa, na rokanucha Enyancha Enene. Naende orogongo orwo rokabwaterania engegu y’ensemo y’Akisibu,
JOS 19:30 na Uma, na Afeki, na Rehobu, emechie emerongo ebere, na ebere, amo nebichie biabo.
JOS 19:31 Emechie eyio, amo nebichie biabo, nero omwando bwe chiamate chi’egesaku gi’Aseri.
JOS 19:32 Obomera bwa gatano na rimo bokagwera chiamate chi’egesaku kia Nafutali.
JOS 19:33 Orobebe rwabo rogaachaka korwa Helefu ase Omoaluni orenge, agwo Sananimu, na korwa Adami‐Nekebu, na Yabuneli, rogaika Lakumu, rogatwomera Yorodani.
JOS 19:34 Erio orobebe rokaonchoka gochia bosongo goika Asinoti‐Tabori, na korwa agwo rokagenderera goika Hukoki, rogatwomera orogongo rw’egesaku gia Sabuloni ensemo ya Irianyi, na orw’egia Aseri ensemo ya bosongo, na orw’ekia Yuda ensemo ya moocha ase Yorodani.
JOS 19:35 Emechie yabo yagiteire chindwaki nero: Sidimu, na Seri, na Hamati, na Rakati, na Galili,
JOS 19:36 na Adama, na Rama, na Hasori,
JOS 19:37 na Kedesi na Edirei, na Eni‐Hasori,
JOS 19:38 na Yironi, na Migidali‐Eli, na Horemu, na Beti‐Anati, na Beti‐Semesi, emechie ikomi na kianda, amo nebichie biabo.
JOS 19:39 Emechie eyio, amo nebichie biabo, nero omwando bwe chiamate chi’egesaku kia Nafutali.
JOS 19:40 Obomera bwa gatano na kabere bokagwera chiamate chi’egesaku gia Dani.
JOS 19:41 Omwando obo okabwaterania Sora, na Esitaoli, na Iri‐Semesi,
JOS 19:42 na Saalabini, na Ayaloni, na Itila,
JOS 19:43 na Eloni, na Timuna, na Ekironi,
JOS 19:44 na Eliteke, na Gibetoni, na Baalati,
JOS 19:45 na Yehudi, na Bene‐Beraki, na Gati‐Rimoni,
JOS 19:46 na Me‐Yarikoni, na Rakoni, amo nense erochie Yafo.
JOS 19:47 Ekero abanto b’egesaku gia Dani basiretie ense yabo, bakagenda Lesemu, bakayoumokera, bakayoira na bagaita abanto b’agwo nemioro. Bagasakora chinibo chiarengeo, bakamenya omochie oyio. Erio bakaonchora erieta ri’omochie oyio Lesemu, bakayoroka Dani, erieta ria sokoro yabo Dani.
JOS 19:48 Emechie eyio, amo nebichie biabo, nero omwando bwe chiamate chi’egesaku gia Dani.
JOS 19:49 Abaisraeli kobakoorire gwatanana ense eria ase chinsemo ao ao, bakaa Yoshua, mosinto o Nuni, ensemo ase egati yabo, ebe omwando oye.
JOS 19:50 Na buna Omonene achigete bakamoa omochie oria aboretie, noro Timunati‐Sera ase ense y’ebitunwa y’Efraimu. Erio Yoshua akaagacha omochie oria okaba omoyia, akamenya aroro.
JOS 19:51 Eyio nero emiando Eleazari, Omokuani, na Yoshua, mosinto o Nuni, amo nabateneneri be chiamate chi’ebisaku bi’Abaisraeli, baatananete ase ogoaka obomera aria Silo, ase okobori’Omonene, ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano. Nabo bagakoora emeremo y’ogwatanana ense eria.
JOS 20:1 Omonene agakwana na Yoshua, akamoteebia,
JOS 20:2 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a bachore emechie y’obotamero, buna nabateebetie goetera ase Musa.
JOS 20:3 Omonto karaite omonto onde mosiabano atancheti, anyare gotamera oyomo bw’emechie eyio ase ogwetooria korwa ase oyomwabo oria oitetwe oganetie korusia egesiomba.
JOS 20:4 Omonto oria omoiti, ekero aratamere oyomo bw’emechie eyio goika agende atenene ase egeita ki’omochie oyio, akwane amang’ana aye nabatang’ani b’omochie oria. Barabwo bamosoyie ase omochie bamoe aase akomenya ase egati yabo.
JOS 20:5 Onye omonto oria oganetie korusia egesiomba okomobwatia gochiao, abanto b’omochie oyio tibakorua omoiti oria ase amaboko aye, ekiagera aitete omoamate oye mosiabano, atamogechete.
JOS 20:6 Omonto oria namenye ase omochie oria goika ere arentwe bosio bw’omosangererekano agambigwe na goika Omokuani Omonene bw’engaki eria akwe. Magega y’ayio arue ase omochie oria atamerete, airane nka ase omochie oye.”
JOS 20:7 Ase igo bagaatanana Kedesi o Galili, ase ense y’ebitunwa ya Nafutali, na Sekemu ase ense y’ebitunwa y’Efraimu, na Kiriati‐Ariba (nao Heburoni), ase ense y’ebitunwa ya Yuda.
JOS 20:8 Ngumbu ya moocha ya Yorodani ase erooro moocha ya Yeriko, bagachora Beseri ase orogongo rwa Rubeni, na Ramoti o Gileadi, ase orogongo rw’egesaku kia Gadi, na Golani o Basani ase orogongo rw’egesaku kia Manase.
JOS 20:9 Emechie eyio nero yachoretwe ebe obotamero ase Abaisraeli, na ase abamenyi abaare ase egati yabo. Onde bwensi orenge goita omonto mosiabano atame gochia aroro, erinde taitwa noria oganetie korusia egesiomba, ataratenena ase omosangererekano amang’ana aye agambwe.
JOS 21:1 Abateneneri be chiamate chi’Abalawi bagaacha ase Eleazari, Omokuani, na Yoshua, mosinto o Nuni, na ase abateneneri be chiamate chi’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli,
JOS 21:2 bagakwana nabarabwo agwo Silo, bakabateebia, “Omonene nigo achigete goetera ase Musa ng’a toegwe emechie ase tokomenya, amo namarisio, ase chitugo chiaito chirarisie.”
JOS 21:3 Ase igo Abaisraeli bakaa Abalawi emechie gete amo namarisio arengeo korwa ase emiando yabo, koreng’ana buna Omonene achigete.
JOS 21:4 Obomera bokagwera chiamate chi’Abakohati buna iga: Abalawi abarenge b’ororeria rwa Aroni, Omokuani, bakanyora emechie ikomi na etato korwa ase egesaku kia Yuda, na egia Simioni, na ekia Benjamini, buna obomera bwabagwerete.
JOS 21:5 Na Abakohati abatigarete bakanyora emechie ikomi korwa ase chiamate chi’egesaku ki’Efraimu na ekia Dani, na ekeng’ese kia Manase, buna obomera bwabagwerete.
JOS 21:6 Abagerisoni bakanyora emechie ikomi na etato korwa ase chiamate chi’egesaku gia Isakaru, na egi’Aseri, na ekia Nafutali, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase agwo Basani, buna obomera bwabagwerete.
JOS 21:7 Abamerari bakanyora emechie ikomi na ebere ase chiamate chiabo korwa ase chiamate chi’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, na egia Sabuloni.
JOS 21:8 Nabo Abaisraeli baete Abalawi emechie eyio amo namarisio arengeo, ase ogoaka obomera, buna Omonene konya achiikire goetera ase Musa.
JOS 21:9 Korwa ase egesaku kia Yuda, na egia Simioni bakarua emechie eyio egwatorwa aiga.
JOS 21:10 Obomera bw’eritang’ani bokagwera abanto b’ororeria rwa Aroni, eamate eyemo y’Abakohati, abarenge Abalawi.
JOS 21:11 Barabwo bakaegwa Kiriati‐Ariba (noro Heburoni), ase ense y’ebitunwa ya Yuda, amo namarisio aetanaineo. (Ariba nigo arenge sokoro y’Anaki.)
JOS 21:12 Korende emegondo amo nebichie bi’omochie oyio konya baeire Kalebu, mosinto o Yefune, bikaba omwando oye.
JOS 21:13 Eye nero emechie abanto b’ororeria rwa Aroni Omokuani baetwe: Heburoni, omochie oyio abaiti ba mosiabano baare gotamera, na Libuna,
JOS 21:14 na Yatiri, na Esitemoa,
JOS 21:15 na Holoni, na Debiri,
JOS 21:16 na Aini, na Yuta, na Beti‐Semesi, emechie kianda, amo namarisio arengeo, korwa ase ebisaku ebio bibere.
JOS 21:17 Korwa ase egesaku kia Benjamini bakaegwa Gibeoni, na Geba,
JOS 21:18 na Anatoti, na Alamoni, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:19 Emechie yonsi abanto b’ororeria rwa Abakuani baetwe nigo yarenge ikomi na etato; bakayeegwa, amo namarisio arengeo.
JOS 21:20 Abanto be chiamate chinde chi’Abakohati, abarenge Abalawi, bakaegwa emechie korwa ase egesaku gi’Efraimu, buna obomera bwabagwerete.
JOS 21:21 Bakaegwa Sekemu, omochie oyomo abaiti ba mosiabano baare gotamera, ase ense y’ebitunwa y’Efraimu, na Geseri,
JOS 21:22 na Kibusaimu, na Beti‐Horoni, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:23 Na korwa ase egesaku gia Dani bakaegwa Eliteke, na Gibetoni,
JOS 21:24 na Ayaloni, na Gati‐Rimoni, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:25 Na korwa ase ekeng’ese ki’egesaku kia Manase bakaegwa Taanaki na Gati‐Rimoni, emechie ebere, amo namarisio arengeo.
JOS 21:26 Abanto be chiamate echio chi’Abakohati nigo baetwe emechie eyio ikomi, amo namarisio arengeo.
JOS 21:27 Abagerisoni, chiamate chinde chi’Abalawi, bakaegwa korwa ase ekeng’ese ki’egesaku kia Manase Golani o Basani, omochie abaiti ba mosiabano baare gotamera, na Besitera, emechie ebere, amo namarisio arengeo.
JOS 21:28 Na korwa ase egesaku gia Isakaru bakaegwa Kisioni, na Daberati,
JOS 21:29 na Yarimuti na Eni‐Ganimu, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:30 Korwa ase egesaku gi’Aseri bakaegwa Misali, na Abidoni,
JOS 21:31 na Helikati, na Rehobo, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:32 Na korwa ase egesaku kia Nafutali bakaegwa Kedesi o Galili, omochie abaiti ba mosiabano baare gotamera, na Hamoti‐Dori, na Karitani, emechie etato, amo namarisio arengeo.
JOS 21:33 Nabo abanto be chiamate chionsi chi’Abagerisoni baetwe emechie ikomi na etato, amo namarisio arengeo.
JOS 21:34 Korwa ase egesaku gia Sabuloni, Abalawi abatigarete, chiamate chia Merari, bakaegwa emechie ya Yokinamu, na Karita,
JOS 21:35 na Dimuna, na Nahalali, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:36 Na korwa ase egesaku kia Rubeni bakaegwa Beseri, na Yahasi,
JOS 21:37 na Kedemoti, na Mefaati, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:38 Korwa ase egesaku kia Gadi bakaegwa Ramoti o Gileadi, omochie abaiti ba mosiabano baare gotamera, na Mahanaimu,
JOS 21:39 na Hesiboni, na Yaeseri, emechie ene, amo namarisio arengeo.
JOS 21:40 Nabo abanto b’eamate ya Merari, abatigarete ase chiamate chi’Abalawi, baetwe emechie ikomi na ebere, buna obomera bwabagwerete.
JOS 21:41 Emechie yonsi y’Abalawi eyarenge ase egati y’omwando bw’Abaisraeli nigo yarenge emerongo ene, na etano na etato, amo namarisio arengeo.
JOS 21:42 Kera omochie bw’eyio nigo orenge namarisio aetanaineo, Nabo arenge ase emechie eyio yonsi.
JOS 21:43 Ase ig’Omonene akaa Abaisraeli ense eyio yonsi arierete chisokoro chiabo eira ng’a nabayee; barabwo kobayeeirwe bakamenya aroro.
JOS 21:44 Omonene akabaa obotoereru ase chinsemo chionsi, buna arierete chisokoro chiabo eira ase ogotiana. Onde tarenge ase ababisa babo obabuete, ekiagera Omonene abegete ababisa babo bonsi ase amaboko abo.
JOS 21:45 Nab’Omonene aikeranetie chiira chionsi chingiya echi abarierete Abaisraeli. Ende teri etaikeranetigwe.
JOS 22:1 Erio Yoshua akarangeria abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase,
JOS 22:2 akabateebia, “Mwakorire amang’ana onsi Musa, omosomba bw’Omonene, abachigete mokore, na mwaigwereire amang’ana onsi aya nabachigete.
JOS 22:3 Ase amatuko aya amange timwatigete Abaisraeli bamino goika reero iga. Mwarendire mono na koigwera ay’Omonene, Nyasae oino abachigete mokore.
JOS 22:4 Bono Omonene, Nyasae oino, oeire abamino obotoereru, buna abarierete eira. Ase igo, bono irana ase chinka chiaino, ase ense eria mwanyorire ebe omwando oino, eria Musa, omosomba bw’Omonene, abaete ng’umbu ya Yorodani.
JOS 22:5 Morende mono na koigwera amachiiko aya Musa, omosomba bw’Omonene, abaete; mwanche Omonene, Nyasae oino, na motaare ase chinchera chiaye chionsi. Moigwere amachiiko aye, mobe abegenwa asare, na momokorere ne chinkoro chiaino chionsi, na emioyo yaino yonsi.”
JOS 22:6 Erio Yoshua akabasesenia, akabaa ribaga, na barabwo bakagenda chinka chiabo.
JOS 22:7 (Musa konya oeire ekeng’ese ki’egesaku kia Manase orogongo agwo Basani, na ekeng’ese kende Yoshua agakea orogongo ang’e nabamwabo, bosongo ya Yorodani.) Na ekero Yoshua abaete ribaga bagende chinka chiabo akabasesenia,
JOS 22:8 akabateebia “Irana chinka chiaino amo nobotenenku obo obonge mwanyorire, chitugo chinyinge amo ne chifeta ne chitaabu ne chitaai, na ebioma, amo ne chianga chinyinge. Ase ayio mwatananere abamino ebisakorwa ebio mwasakorete ababisa baino.”
JOS 22:9 Erio abanto b’egesaku kia Rubeni na ekia Gadi, amo nekeng’ese kiegesaku kia Manase bagatiga Abaisraeli bande agwo Silo ase ense ya Kaanani, bakairana ase ense ya Gileadi, ense eria banyorete ase okomenya, buna Omonene konya achiikire goetera ase Musa.
JOS 22:10 Ekero abanto abwo b’egesaku kia Rubeni na ekia Dani amo nekeng’ese gi’ekia Manase baigete Yorodani mbarabare ase ensemo ya Kaanani bakaagacha aroro egesasiimero ekenene kiare kororekana korwa are.
JOS 22:11 Abaisraeli bande bakaigwa amang’ana aya agokwanwa, “Naama! Abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase baagachire egesasiimero aria Geliloti, ensemo ya bosio bw’ense ya Kaanani, ang’e na Yorodani, erochie ensemo y’Abaisraeli.”
JOS 22:12 Ekero Abaisraeli baigwete amang’ana ayio, omoganda obo bwonsi ogasangererekana agwo Silo, erinde ogende kobarwania esegi.
JOS 22:13 Erio Abaisraeli bagatoma Finehasi, mosinto bw’Eleazari, Omokuani, gochia ase abanto b’egesaku kia Rubeni na ekia Dani amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase, ase ense ya Gileadi.
JOS 22:14 Amo na Finehasi bagatoma abatang’ani ikomi, oyomo bwa kera egesaku ki’Abaisraeli; kera oyomo nigo arenge omoteneneri bw’eamate ase egesaku kiaye.
JOS 22:15 Ekero barabwo baigete ase ense ya Gileadi, ase abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, bagakwana nabarabwo, bakabateebia,
JOS 22:16 “Intwe nigo togokwana ribaga ri’omosangererekano bwonsi bw’Omonene. Nase ki motari nobwegenwa ase Nyasae bw’Abaisraeli? Mwatigire Omonene reero ase okweagachera egesasiimero, mwabeire mamincha y’Omonene.
JOS 22:17 Inee! Ebibe biria twakorete ase ogosasiima Peori tibiatoisanete? Korwa ase ebibe biria titwana gochenwa nonya ngoika reero iga, na egesusuro gekanyora omoganda bwonsi bw’Omonene.
JOS 22:18 Inee! Na bono inwe motagete gotiga Omonene? Onye mokwanga reero koigwera Omonene, ekeene, ankio nigo arabe nekeririanda ase omoganda bwonsi bw’Abaisraeli.
JOS 22:19 Onye morooche ng’a ense eye mwaeirwe ebe eyaino tegwenereti mogosasimerao, imoka mwamboke gochia ase ense y’Omonene, ase obomenyo bwaye boteneine, moegwe chingongo chiaino agwo ase egati yaito. Timobaisa kwanga koigwera Omonene, gose kwanga gotoigwera intwe ase okweagachera egesasiimero kiaino ekeao goetania eki’Omonene, Nyasae oito.
JOS 22:20 Inyora buna Akani, mosinto o Zera, amochete ase ebinto biria biatananetwe ase ogosirigwa; omoganda bwonsi bw’Abaisraeli nigo onyorete egesusuro ase engencho eyio, tari omonto oria bweka osirete ase ogosaria koria.”
JOS 22:21 Erio abanto b’egesaku kia Rubeni, na ekia Gadi, amo nekeng’ese ki’egesaku kia Manase bakairaneria abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, bakabateebia,
JOS 22:22 “Omobui nere Nyasae! Nere Omonene! Omobui nere Nyasae! Nere Omonene. Ere namanyete aya twakorire, nainwe Abaisraeli boigo moyamanye. Onye aya twakorire akorirwe mamincha y’Omonene, gose onye titwarenge nobwegenwa asare, rirorio timogototooria reero.
JOS 22:23 Onye tweagacheire egesasiimero giaito intwe abanyene ase ogotiga Omonene, na onye tokoruerao ekeng’wanso ki’ogosambwa gose okoruegwa kw’endagera, gose ogw’ekeng’wanso ki’omorembe, tiga Omonene omonyene atoe egesusuro.
JOS 22:24 Taibo! Nigo twakorire aya, ekiagera twoboire ng’a gose ase engaki erache abana b’ororeria rwaino baise gocha koboria ab’orwaito: Inee! Nainwe more negetari ase Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli?
JOS 22:25 Naki Omonene nigo akorete orooche rwa Yorodani rokaba orobebe egati yaito nainwe, inwe Abareubeni na Abagadi. Ase ayio timori negetari kende gionsi ase Omonene. Na igo abana b’ororeria rwaino mbaabaise kogera ab’orwaito tibamoiroka Omonene.
JOS 22:26 Ase ayio nigo twateebete: Tiga toagache egesasiimero, tari ase okoruera ekeng’wanso ki’ogosambwa gose ekeng’wanso kende gionsi,
JOS 22:27 otatiga ase okoba kirori egati yaito nainwe, na egati y’ororeria rwaito na orwaino, ng’a nigo tokomokorera Omonene ase okoruera ekeng’wanso ki’ogosambwa, na ekeng’wanso kende amo neki’omorembe ase obosio bwaye. Aya nigo twakorire ase ogotanga abana b’ororeria rwaino tibaabaisa gocha goteebia ab’orwaito ng’a: Timori negetari ase Omonene.
JOS 22:28 Intwe nigo twarengerererie ng’a: Kerabe babe bagokwana igo ase tore, gose ase abana b’ororeria rwaito, nabanyare kobairaneria: Rora, chisokoro chiaito nigo chiagachete egesasiimero keng’ana buna eki’Omonene. Eke tikeri ase okoruera ekeng’wanso ki’ogosambwa, gose ekeng’wanso kende, otatiga kere kirori egati yaito nainwe.
JOS 22:29 Taibo! Ayio abe aare naintwe ng’a ntorigetie kwanga koigwera Omonene Nyasae, gose komotiga bono, ase okoagacha egesasiimero ki’ogosambera ekeng’wanso, gose korua okoruegwa kw’endagera, gose ekeng’wanso ki’omorembe, egesasiimero kere ao na keria kere bosio bw’Obomenyo bwaye.”
JOS 22:30 Ekero Finehasi, Omokuani, na abatang’ani b’omoganda abwo baare abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, abaare amo nere, baigwete aya abanto b’egesaku kia Rubeni, na ab’ekia Gadi, amo nab’ekia Manase bakwanete, barabwo bagaisaneka.
JOS 22:31 Finehasi, mosinto bw’Eleazari, Omokuani, agateebia Abareubeni na Abagadi amo n’Abamanase, “Bono twamanyire ng’a Omonene nigo are ase egati yaito, ekiagera timwangete koba abegenwa ase Omonene. Igo mwatooririe Abaisraeli korwa ase egesusuro ki’Omonene.”
JOS 22:32 Magega y’ayio Finehasi, mosinto bw’Eleazari, Omokuani, na abatang’ani baria, bagatiga Abareubeni na Abagadi agwo Gileadi, bakairana gochia ase ense ya Kaanani, ase Abaisraeli, bakabairera amang’ana onsi.
JOS 22:33 Amang’ana aya akagwenera Abaisraeli, nabarabwo bagatogia Nyasae, na tibaaba bakoroberia korwania Abareubeni na Abagadi, gose gosaria ense eria bamenyete.
JOS 22:34 Abareubeni na Abagadi bagateeba, “Egesasiimero eke nkirori egati yaito nainwe ng’a, Omonene nere Nyasae”, na igo bagakeroka “Kirori”.
JOS 23:1 Magega y’engaki entambe, ekero Omonene konya aeire Abaisraeli obotoereru korwa ase ababisa babo abwo baabaetanaine, na Yoshua konya ogotire mono,
JOS 23:2 akarangeria Abaisraeli bonsi: abagaaka, na abatang’ani, na abagaambi, amo nabaraai babo, akabateebia, “Inche nabeire omogaka omogotu mono.
JOS 23:3 Inwe mweroreire aya onsi Omonene, Nyasae oino, akorire ase abanto aba bonsi b’ebisaku ebi ase engencho yaino. Omonene, Nyasae oino, nere obeire okobarwanera.
JOS 23:4 Rora, ase ogoaka obomera naatananeire ebisaku biaino ense y’abanto aba batigarete amo ney’abwo konya nasiririe, ebe omwando oino, ense yonsi korwa orooche rwa Yorodani goika Enyancha Enene ya bosongo.
JOS 23:5 Omonene, Nyasae oino, nere oraserie abanto abwo baabatame, nainwe moire ense yabo moyemenye, buna Omonene, Nyasae oino, abarierete eira.
JOS 23:6 Ase igo, motenene bokong’u, morende na koigwera boronge aya onsi ariikire ase Egetabu ki’Amachiko a Musa, timoonchoka gochia aande onsi, ensemo y’okorio gose ey’okobee.
JOS 23:7 Timobaisa gosanga nabaanto aba b’ebisaku batigarete ase egati yaino, gose timwatora amarieta e chinyasae chiabo, gose gotiana ase chirochio. Timochikorera gose gochisasiima.
JOS 23:8 Inwe mobe abegenwa ase Omonene, buna mwabeire goika reero iga.
JOS 23:9 Omonene oseririe abanto b’ebisaku ebinene bire ne chinguru; onde tari obabuire goika reero iga.
JOS 23:10 Omonto oyomo oino nanyare goseria abanto elifu eyemo, ekiagera Omonene, Nyasae oino, nere okobarwanera esegi, buna abarierete eira.
JOS 23:11 Ase ayio, mwerende, momwanche Omonene, Nyasae oino.
JOS 23:12 Moise koonchoka korwa asare, na mobwatane nabaanto aba batigarete ase egati yaino, na konyuomerana, na igo mobe mogosanga nabarabwo, nabarabwo nainwe,
JOS 23:13 rirorio goika momanye ng’a Omonene, Nyasae oino, tagoseria abanto aba korwa ase more, korende barabwo nigo barabe bakobatega, naende babe buna ebiranya bikobang’wania amakere aino, na buna amagwa akobeta amaiso aino. Goika mosirigwe kegima korwa ase ense eye engiy’Omonene, Nyasae oino, abaeire.
JOS 23:14 “Bono nkogenda inde enchera eria abanto bonsi b’ense bagochia. Mwamanyire buya ase chinkoro chiaino ime, na ase emioyo yaino boigo, ng’a timoremeiri gento kende gionsi ekiya eke Omonene, Nyasae oino, abarierete eira ng’a nakebae. Amang’ana ayio onsi aikeranire, rinde tiriremeti.
JOS 23:15 Bun’Omonene, Nyasae oino aikeranetie amaya onsi aya abarierete eira ng’a nakore, naboigo araikeranie amabe onsi goika abasirie korwa ase ense eye engiya abaeire.
JOS 23:16 Onye mogosaria okobwatana kw’Omonene, Nyasae oino, okwo abachigete, naende mogokorera chinyasae chinde na gochisasiima, erio endamwamu yaye inayoke igoro yaino, nainwe bwango mosire korwa ase ense eye engiya abaeire.”
JOS 24:1 Yoshua agasangereria ebisaku bionsi bi’Abaisraeli agwo Sekemu. Akarangeria abagaaka b’Abaisraeli, na abatang’ani, na abagaambi, amo nabaraai babo, nabarabwo bagacha ase obosio bwa Nyasae.
JOS 24:2 Erio Yoshua agakwana nabaanto bonsi, akabateebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli; agokwana: Agwo kare chisokoro chiaino amo na Tera, ise Aburaamu, na Nahori, nigo bamenyete ng’umbu y’orooche rw’Eufarati bakaba bagokorera chinyasae ching’ao.
JOS 24:3 Korende inche nkarusia Aburaamu, sokoro yaino, korwa ng’umbu y’orooche orwo, nkamotang’ana, ere agaeta ase ense engima ya Kaanani; nkamenta oroiboro rwaye. Nkamoa Isaka,
JOS 24:4 na Isaka nere nkamoa Yakobo na Esau. Esau nkamoa ense y’ebitunwa ya Edomu ekaba eyaye, korende Yakobo na abana baye bagatirimboka gochia Misiri.
JOS 24:5 Erio ngatoma Musa na Aroni, ngaaka Abamisiri namaakwa aya nabarenterete, na magega y’ayio nkabarusia inwe aroro.
JOS 24:6 Nkarusia chisokoro chiaino korwa Misiri, mogaika ase Enyancha Embariri, Abamisiri bakababwatia goikao ne chigari ne chibarasi.
JOS 24:7 Erio chisokoro chiaino chikarera ase ’nde inche Omonene, mbakonye, na inche nkabeka omosunte ase egati yaino na Abamisiri. Nkaonchora enyancha egatuba Abamisiri ekabamera. Ee, ’mwaroche namaiso aino aya nakorete ase Abamisiri. Erio ase engaki entambe mokamenya ase erooro.
JOS 24:8 “Magega y’ayio nkabarenta ase ense y’Abaamori, baria bamenyete moocha ya Yorodani. Barabwo bakabarwania, korende inche nkababeka ase amaboko aino. Inwe mokaira ense yabo, na inche nkabasiria ase amasio aino.
JOS 24:9 Erio Balaki, omorwoti o Moabu, mosinto o Sipori, akaimoka kobarwania inwe Abaisraeli. Akarangeria Baalamu, mosinto o Beori, achiche kobaragereria,
JOS 24:10 korende tinancha koigwera Baalamu. Ase ayio akabasesenia, nainche nkabatooria korwa ase amaboko a Balaki.
JOS 24:11 Mokaamboka Yorodani, mogaika Yeriko. Abanto ba Yeriko bakabarwania, naboigo Abaamori, na Abaperisi, na Abakanaani, na Abahiti, na Abagirigasi, na Abahivi, na Abayebusi bakorete, korende nkababeka ase amaboko aino.
JOS 24:12 Ngatoma ebiaramba bikabarasa, na ase ebio abarwoti babere b’Abaamori bagasirigwa bosio bwaino, tari ase emioro yaino, gose ase amata aino.
JOS 24:13 Nkabaa ense ase motakorete emeremo, na emechie motaagachete. Nigo momenyete ase emechie eyio na koria okwama kw’emesabibu na okw’emezeituni motasimegete.
JOS 24:14 “Ase igo moiroke Omonene na komokorera ase okoigwera na ase obwegenwa. Rusia korwa ase more chinyasae chiria chisokoro chiaino chiare gokorera aaria ng’umbu y’orooche rw’Eufarati na ase ense ya Misiri; mokorere Omonene bweka.
JOS 24:15 Kerabe timogokiri gokorera Omonene, rirorio mwechorere reero oyo mwanchete gokorera, onye ne chinyasae chiria chisokoro chiaino chiakorerete ng’umbu y’orooche rw’Eufarati, gose chinyasae chi’Abaamori, baria momenyete ase ense yabo. Korende inche amo nabaanto b’enyomba yane ntomokorere Omonene.”
JOS 24:16 Abanto abwo bakairaneria, “Taibo. Titorigeti gotiga Omonene na gokorera chinyasae ching’ao.
JOS 24:17 Naki Omonene, Nyasae oito, nere otong’anyetie intwe amo ne chisokoro chiaito korwa Misiri, ense eria ase twarenge abasomba. Nere okorete ebikone ebinene ase amasio aito, naende nere otorendete aande onsi twaetete ase egati y’abanto aba bonsi.
JOS 24:18 Omonene agatosereria Abaamori aba bonsi abamenyete ase ense eye. Ase ayio, ntorigetie komokorera Omonene. Ere nere Nyasae oito.”
JOS 24:19 Yoshua agateebia abanto, “Timokonyara komokorera Omonene. Ere Nyasae omochenu, na Nyasae bwe risemi; takobaabera ogosaria kwaino na ebibe biaino.
JOS 24:20 Moise gotiga Omonene na gokorera chinyasae ching’ao, nere neonchore abatige, nabae egesusuro na abasirie, magega kabakoreire amaya ritang’ani.”
JOS 24:21 Erio abanto abwo bakamoiraneria, “Taibo! Intwe inatomokorere Omonene.”
JOS 24:22 Yoshua akabateebia, “Inwe mwebereire birori ng’a mwachorire Omonene.” Bakairaneria, “Ee, twebereire birori intwe abanyene.”
JOS 24:23 Akabateebia, “Rusia chinyasae chingeni echire ase egati yaino, moonchore chinkoro chiaino ase Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.”
JOS 24:24 Abanto bakairaneria Yoshua, “Omonene, Nyasae oito, nere torakorere, na amang’ana aye naro toraigwere.”
JOS 24:25 Ase rituko riria Yoshua agakora okobwatana kw’ogotianania nabaanto abwo, na agwo Sekemu akabaa amachiiko na emeroberio barabwatie.
JOS 24:26 Yoshua akarika amang’ana aria ase Egetabu ki’amachiiko a Nyasae. Erio agatenenia rigena rinene agwo inse y’Omoaluni, oteneine ang’e n’Obomenyo Obochenu bw’Omonene.
JOS 24:27 Agateebia abanto bonsi, “Rigena eri nigo rirabe kirori ase tore, riaigure amang’ana onsi ay’Omonene akwana naintwe. Ase igo riabeire kirori igoro yaino, erinde mobe abegenwa ase Nyasae oino.”
JOS 24:28 Erio Yoshua akaa abanto ribaga bakagenda kera oyomo ase omwando oye.
JOS 24:29 Magega y’ayio Yoshua, mosinto o Nuni, omosomba bw’Omonene, agakwa gakoorire emiaka rigana, na ikomi (110).
JOS 24:30 Bakamotindeka ase omochie bw’omwando oye, agwo Timunati‐Sera, ase ense y’ebitunwa y’Efraimu, sugusu y’egetunwa kia Gaasi.
JOS 24:31 Ase amatuko a Yoshua Abaisraeli bakaba bagokorera Omonene, naende bagakora boigo ase amatuko ’abagaaka baria batigarete magega y’ogokwa kwa Yoshua, abwo bamanyete amang’ana ay’Omonene akorete ase Abaisraeli.
JOS 24:32 Amauga a Yusufu, aya Abaisraeli barentete korwa Misiri, agatindekwa agwo Sekemu, ase oboremo bw’ense eria Yakobo agorete korwa ase basinto ba Hamori, ise Sekemu, ase rigori rie chifeta rigana erimo (100). Oboremo obo bokaba omwando bw’ororeria rwa Yusufu.
JOS 24:33 Na Eleazari, mosinto o Aroni, agakwa, agatindekwa Gibea, omochie oyio Finehasi, omwana oye, aetwe ase ense y’ebitunwa y’Efraimu.
JDG 1:1 Magega Yoshua gakuure, Abaisraeli bakamoboori’Omonene, “Mbanto ba gesaku ki ase egati yaito barabe b’eritang’ani kobachiera Abakaanani ase esegi?”
JDG 1:2 Omonene akabairaneria, “Abayuda ’mbabe ab’eritang’ani kogeenda; rora, nayebeekire ense eria ase amaboko abo.”
JDG 1:3 Abayuda bakabateebia Abasimeoni bamwabo, “Inchuo tobwaterane, inwe motiire amo naintwe gochia ase orogongo orore omwando oito, tobarwanie Abakaanani. Erio naintwe ’natogende boigo amo nainwe ase orogongo rwaino rore.” Ase ayio Abasimeoni bagaitaba kogeenda amo nabarabwo.
JDG 1:4 Erio Abayuda bakageenda korwana esegi, n’Omonene akababeeka Abakaanani n’Abaperisi ase amaboko abo; Abayuda bagaita abanto chiribu ikomi agwo Bezeki.
JDG 1:5 Bakababua Abakaanani n’Abaperisi; bakanyora Adoni‐Bezeki agwo, erio bakamorwania.
JDG 1:6 Adoni‐Bezeki agatama, korende Abayuda bakamominyokia, bakamobwata na komonacha ebiara biaye ebinene bi’amaboko nebi’amagoro.
JDG 1:7 Erio Adon‐Bezeki agateeba, “’Nababerete Abarwoti emerongo etano n’ebere, abwo ebiara biabo ebinene bi’amaboko n’ebi’amagoro bianachetwe, barenge gochoora amatori korwa nyaaro y’emesa yane. Na bono Nyasae ong’iraneirie egesiomba buna inche nabakorerete barabwo.” Erio akarentwa Yerusalemu, agakwera aroro.
JDG 1:8 Abayuda bakayorwania Yerusalemu na koyoira. Bagakenyana abanto b’aroro na kobaita, erio bagasaamba omochie oyio n’omorero.
JDG 1:9 Magega y’ayio bagatirimboka kobarwania Abakaanani abamenyete ase ense y’ebigoro, na kororia Irianyi, boigo Negebu, na ase ense omweya.
JDG 1:10 Naende bakageenda kobarwania Abakaanani abamenyete ase omochie o Heburoni, oyio ase amatuko amagega omanyekanete buna Kiriati‐Ariba. Bakababua abaSesai, ab’Ahimani, na abaTalimai.
JDG 1:11 Korwa agwo Abayuda bakageenda kobarwania abanto b’omochie o Debiri, oyio ase amatuko amagega omanyekanete buna Kiriati‐Seferi.
JDG 1:12 Kalebu agateeba, “Onde bwensi orayochiere omochie o Kiriati‐Seferi na koyoira, inche nimoe omoiseke one Akisa abe mokaaye.”
JDG 1:13 Otinieli, mosinto o Kenasi, omomura omoke omwabo Kalebu, akayobua omochie oyio. Erio Kalebu akamoa Akisa, omoiseke oye, akaba mokaaye.
JDG 1:14 Ekero Akisa aigete bw’Otinieli, akamobooria Otinieli amosabe isebiara amoe omogoondo. Erio agwo Akisa agaika korwa etigere igoro, na Kalebu akamobooria, “Ninki oganetie?”
JDG 1:15 Akisa akamoiraneria, “Nekeegwa ’nganetie, ekiagera ’ngwansogetie okang’ira ase ense enyomo ya Negebu. Ase ayio, ing’a chinsooko chi’amaache.” Kalebu akamoa chinsooko chia amaache chia rogoro amo n’echia maate.
JDG 1:16 Abanto b’ororeeria rw’oyomo bw’Abaakeni, ise biara Musa, bakageenda amo n’Abayuda korwa ase Omochie bw’Emekendo gochia erooro, Irianyi y’Aradi, ase ense ya Yuda, na bakamenya ase egati y’ abanto b’aroro.
JDG 1:17 Abayuda bakageenda amo n’Abasimeoni bamwabo, bakabarwania Abakaanani aria Sefati na kobabua. Bakayosaria omochie oria kegima; magega y’ayio bagasiria erieta riaye bakayoroka Horima.
JDG 1:18 Abayuda bakayeira Gasa, n’Asikeloni, na Ekironi, amo ne chinsemo chiaetanaine emechie eyio.
JDG 1:19 Omonene nigo arenge amo n’Abayuda, na barabwo bakayeira ense y’ebitunwa, korende tibanyaarete goseeria abanto bamenyete ase ense omweya, ekiagera abanto abwo nigo babwate chigari chi’ebioma.
JDG 1:20 Na buna Musa ateebete, Kalebu akaegwa omochie o Heburoni, nere agaseeria abanto batato b’ororeeria rw’Anaki korwao.
JDG 1:21 Korende abanto b’eamate ya Benjamini tibaabaseretie Abayebusi, abanto bamenyete Yerusalemu. Ase ayio Abayebusi nigo bagendererete komenya Yerusalemu amo n’Ababenjamini nonya ngoika reero iga.
JDG 1:22 Omonene nigo arenge amo n’abanto b’eamate ya Yusufu. Barabwo bakageenda kobarwania abanto b’omochie o Beteli.
JDG 1:23 Bagachitoma chirooti gochia Beteli. Agwo ase amatuko akare omochie oyio nigo omanyekanete buna Lusu.
JDG 1:24 Abanto baria chirooti bakamorora omonto oyomo ogosoka korwa ase omochie oria, bakamoteebia, “Tworokie ng’ai toranyaare gosoera ime y’omochie oyo, naintwe ’ntogokorere amaya.”
JDG 1:25 Akaborokia ase baranyare gosoera gochia omochie oria. Barabwo bakabakenyana abanto bande bonsi, bakamotiga omonto oria amo neamate yaye bare moyo.
JDG 1:26 Omonto oria akageenda ase ense y’Abahiti, akayoagaacha omochie oye aroro, akayoroka Lusu, buna orenge korokwa omochakano; naende nabo okorokwa goika reero iga.
JDG 1:27 Abanto b’eamate ya Manase tibaabang’anyetie abanto bamenyete Beti‐Sehani, na Taanaki, na Dori, na Ibileamu, na Megido, amo n’ebichie biabo. Korende Abakaanani baria ’mbagendererete komenya ase ense eria.
JDG 1:28 Agwo magega, ekero Abaisraeli babeire ne chinguru, bakabetereria Abakaanani baabakorere emeremo emekong’u, korende tibaabang’anyetie korwa ense eria.
JDG 1:29 Abanto b’eamate ya Efraimu tibaabang’anyetie Abakaanani abamenyete ase omochie o Geseri. Ase igo Abakaanani bakagenderera komenya ase egati yabo.
JDG 1:30 Abanto b’egesaku gia Sabuloni tibaabang’anyetie abanto bamenyete ase emechie ya Kitironi na Nahalali. Ase ayio Abakaanani baria bakagenderera komenya agwo ase egati yabo, korende bakabetererigwa kobakorera emeremo emekong’u.
JDG 1:31 Abanto b’egesaku gi’Aseri tibaabang’anyetie abanto bamenyete ase emechie y’Ako, na Sidoni, n’Alabu, n’Akisibu, na Heliba, n’Afeki, na Rehobu.
JDG 1:32 Nabo Abaaseri bagendererete komenya ase egati y’Abakaanani, ababiare b’ense eria, ekiagera barabwo tibang’anyetigwe korwao.
JDG 1:33 Abanto b’eamate ya Nafutali tibaabang’anyetie abanto bamenyete ase emechie ya Beti‐Semesi na Beti‐Anati. Ase igo bakaba bakomenya ase egati y’ Abakaanani, ababiare b’ense eria, bakabetereria abanto ba Beti‐Semesi na Beti‐Anati kobakorera emeremo emekong’u.
JDG 1:34 Abaamori bakamiga abanto b’egesaku gia Dani gochia ense y’ebigoro gose tibaabatigerete ribaga batirimboke gochia ase ense omweya,
JDG 1:35 Abaamori bakabwaterera ensemo yabo y’egetunwa kia Heresi, n’Ayaloni, na Shaalabimu, korende abanto b’eamate ya Yusufu bakabaengera, bakababetereria babakorere emeremo emekong’u.
JDG 1:36 Agwo aase ensinyo ya sugusu ya Sera, orobebe rw’Abaamori rokabeekerwa ase egetirimboko gia Akirabimu.
JDG 2:1 Omomalaika bw’Omonene agatiira korwa Giligali, agaika Bokimu, agateebia Abaisraeli, “Inche nigo nababooretie korwa Misiri, ’nkabarenta ase ense eye narierete chisokoro chiaino eira ng’a nimbayee. ’Ngateeba: Tingosaria okobwatana gwa kare na kare kw’ogotianania okwo nakorete nainwe.
JDG 2:2 Boigo, nainwe timokora okobwatana kw’ogotianania n’ababiare b’ense eye. Inwe goika mobitaagore ebisasimero biabo, mobiiyerie inse. Korende timonyigwereti. Bono ninki eke mwakorire?
JDG 2:3 Ase ayio, bono ’nkobateebia inde ng’a, tinkobaseeria abanto aba korwa ase amasio aino. Barabwo ’mbabe bakobamiga korwa chinsemo chionsi, naende chinyasae chiabo ’nchibe chikobatega inwe.”
JDG 2:4 Ekero omomalaika bw’Omonene abateebetie Abaisraeli bonsi amang’ana ayio, barabwo bakaimokereria amariogi abo igoro bakarera na kweumia.
JDG 2:5 Ase engencho eyio bakaaroka aase aria Bokimu. Agwo bakamoruera Omonene ebing’wanso.
JDG 2:6 Yoshua konya oeire Abaisraeli ribaga bageende, na kera oyomo akageenda koira omwando bwendemero yaye ase ense eria.
JDG 2:7 Abanto bakaba bakomokorera Omonene ase amatuko a Yoshua, na ase amatuko y’abagaaka abatigarete magega y’ogokwa kwaye, abwo barooche ogokora okwo okonene Nyasae abakorerete Abaisraeli.
JDG 2:8 Yoshua mosinto o Nuni, omosomba bw’Omonene agakwa ore n’emiaka rigana erimo na ikomi.
JDG 2:9 Abanto bakamotindeka ase orogoongo rwarenge omwando oye agwo Timunati‐Heresi, ase ense y’ebitunwa ya Efraimu, sugusu y’egetunwa kia Gaasi.
JDG 2:10 Abanto b’ekegori keria gionsi bagakwa bakabwatia chisokoro chiabo, n’abanto b’ekegori kiababwatetie ’mbamomanyete Omonene na keria abakorerete Abaisraeli.
JDG 2:11 Erio Abaisraeli bagakora ebibe ase obosio bw’Omonene, bagachaaka gokorera chinyasae chiare korokwa Baali.
JDG 2:12 Bagatiga komokorera Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiabo, oria obarusetie ase ense ya Misiri, bakaba bakobwatana ne chinyasae chinde ching’ao; chinyasae chi’ abanto baria bamenyete ase egati yabo. Bagachisasiima chirochio, na ase ayio bakamogeechia Omonene.
JDG 2:13 Bakamotiga Omonene na bagachaaka gochikorera chinyasae chiria chiare korokwa Baali, na echinde chiare korokwa Asitaroti.
JDG 2:14 Ase igo, Omonene akaba n’endamwamu enene ase Abaisraeli, akababeeka ase amaboko y’ abanto abaurereria. Naende akababeeka ase amaboko y’ababisa baabo, baria baabaetanaine, n’Abaisraeli bakabugwa n’ababisa baria.
JDG 2:15 Kera engaki barenge kogeenda ase esegi, Omonene nigo arenge kobabeera mamincha na obarentera amabe, buna konya abateebirie na gotiana. Barabwo nigo barenge n’emechando emenene kegima.
JDG 2:16 Omonene akaa Abaisraeli abagaambi baare kobatooria korwa ase abaurereria baria.
JDG 2:17 Korende, tibaigwerete abagaambi baria. Abaisraeli tibabete abegenwa ase Omonene, korende bagatayaya ase ogochisasiima chinyasae chinde ching’ao. Ase obwango bakayetiga enchera eria chisokoro chiabo chiabwatetie, eyio yarenge enchera y’okoyaigwera amachiiko y’Omonene.
JDG 2:18 Kero kende gionsi Omonene arenge kobaa omogambi, nigo arenge koba amo n’omogaambi oria, naende oba okobatooria abanto korwa ase ababisa baabo, ase engaki omogambi oria arenge moyo. Omonene nigo arenge kobarorera amaabera ekero aiguure okweumia kwabo inse y’abwo baabamigete na kobachaanda.
JDG 2:19 Korende ekero omogambi oria akuure, abanto baba bakoonchoka na gokora amabe kobua aye’chisokoro chiabo chiakorete. Naende baba bakobwatana n’echinyasae chinde ching’ao, ase ogochikorera na gochisasiima. Tibatigete ogokora kwabo okobe okwo banarete gokora n’oboenenu.
JDG 2:20 Ase ayio, Omonene akaba n’endamwamu enene ase Abaisraeli, agateeba, “Abanto aba basaririe okobwatana Kwane kw’ogotianania, okwo nachiigete chisokoro chiabo chikobwatie. Na bono ekiagera tibanyigwereti,
JDG 2:21 Inche tinkomoseeria nonya n’omonto oyomo bw’ebisaku ebio Yoshua ataseeretie ritang’ani atarakwa.
JDG 2:22 Ase enchera eyio, nimbateeme Abaisraeli, ’ndore gose ’mbarende chinchera chiane inche Omonene, na gochitunyana, buna chisokoro chiabo chiakorete.”
JDG 2:23 Ase igo, Omonene akabatiga abanto b’ebisaku biria bamenyeo, tabaseeria bwango, gose tababeegete ase amaboko a Yoshua.
JDG 3:1 Omonene nigo atigete abanto b’ebisaku binde bamenye ase ense eria, erinde abateeme Abaisraeli baria konya bataramanya esegi ende yonsi ase ense ya Kaanani.
JDG 3:2 Nabo akorete ase okworokereria kera ekegori ki’Abaisraeli engencho y’eseegi, mono abwo konya batararwana esegi ende yonsi.
JDG 3:3 Abanto batigarete ase ense eria nabwo aba: Abagaambi batano b’Abafilisti, n’ Abakaanani bonsi, n’Abasidoni, n’Abahivi, baria bamenyete ase ense y’ebitunwa bia Lebanoni, korwa egetunwa gia Baali‐Herimoni goika enchera ekogeenda Hamati.
JDG 3:4 Omonene nigo atigete abanto aba ase ense eria, erinde abateeme Abaisraeli, arore gose mbatagete koigwera amachiiko aria achiigete chisokoro chiabo goetera ase Musa.
JDG 3:5 Ase igo Abaisraeli bakamenya ase egati y’ Abakaanani, n’Abahiti, n’Abaamori, n’Abaperisi, n’Abahivi, n’Abayebusi.
JDG 3:6 Bakanyuomeria abamura babo abaiseke b’ abanto baria b’ebisaku, na bakanywomeria abaiseke babo ase abanto abwo naende bagasasiima chinyasae chiabo.
JDG 3:7 Abaisraeli bagakora amabe ase obosio bw’Omonene Nyasae, bakamweba Omonene obo, na bagasasiima chinyasae echio Baali n’Asera.
JDG 3:8 Ase igo Omonene akaba n’endamwamu ekoberoroka ase Abaisraeli, akabatiga bakabugwa na Kusani‐Risataimu, omorwoti o Mesopotamia; n’Abaisraeli bakaba abasomba baye ase engaki y’emiaka etano na etato.
JDG 3:9 Erio Abaisraeli bakarera ase Omonene ng’a ababoorie, nere akabaa omonto ababoorie. Omonto oyio nere Otinieli, mosinto o Kenasi, omomura omoke omwabo Kalebu.
JDG 3:10 Omoika bw’Omoneneo ogaacha igoro ase are, na ere akaba omogambi bw’Abaisraeli. Akageenda korwana esegi, n’Omonene akabeeka Kusani‐Risataimu, omorwoti o Mesopotamia, ase amaboko aye Otinieli. Otinieli akamobua kegima.
JDG 3:11 Bono ense eria ekaba n’omorembe ase engaki y’emiaka emerongo ene. Erio Otinieli, mosinto o Kenasi, agakwa.
JDG 3:12 Naende Abaisraeli bagakora amabe ase obosio bw’Omonene, na ase engencho yayio Omonene akabarentera Egiloni, omorwoti bw’ense ya Moabu, nere akabarwania, akababua.
JDG 3:13 Egiloni akabwatana n’Abaamoni n’Abaameleki; barabwo bakabasangera Abaisraeli, bakababua, bakaira Omochie bw’Emekendo.
JDG 3:14 Abaisraeli bakaba abasomba ba Egiloni, omorwoti o Moabu, ase engaki y’emiaka ikomi, na etano na etato.
JDG 3:15 Erio Abaisraeli bakarera ase Omonene ng’a ababoorie, nere akabaa omonto okobabooria. Omonto oria nere Ehudi, mosinto o Gera, bw’egesaku gia Benjamini. Ehudi nigo arenge omonyakebee. Abaisraeli bagatoma Ehudi koirera Egiloni, omorwoti bw’ense ya Moabu, ebiegwa bi’amasikani.
JDG 3:16 Ehudi ageturera omoyio o birende ore nobwoge chinsemo ibere; obotambe bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo gi’okoboko okomo; akayweboerania ensemo yaye y’okorio, ime ye chianga chiaye.
JDG 3:17 Erio akairera Egiloni, omorwoti bw’ense ya Moabu, ebiegwa biria. Egiloni nigo arenge omonto omonetu mono.
JDG 3:18 Ekero Ehudi aruete ebiegwa biria agateebia abanto baria babibogoretie bairane bageende,
JDG 3:19 korende Ehudi omonyene, ekero aigete ase amagena abaachire are emegwekano, ang’e na Giligali, akairana, akageenda naende ase Egiloni, akamoteebia, “aye omorwoti, nimbwate ring’ana ria bobisi nkogoteebia.” Ase igo omorwoti agateebia abanto bonsi abateneine ang’e komokorera, “Toe ribaga, tobe intwe tweka!” Barabwo bonsi bagasoka.
JDG 3:20 Ehudi akariina kerama igoro ase akanyomba kare nembeo engiya, ase omorwoti aikaransete, akamoteebia, “Ninde namang’ana arure ase Nyasae nkogoteebia.” Omorwoti oria akaimoka korwa ase aikaransete.
JDG 3:21 Ehudi akarambora okoboko kwaye gw’okobee, agasomora omoyio oye o birende, oyio eboeranetie ensemo yaye y’okorio, akamobeta Egiloni enda.
JDG 3:22 Omoyio oyio okarimera ime amo n’egete, na ebitinya bienda y’omorwoti bikayotuba, ekiagera Ehudi tarenge koyosomora korwa ase enda y’omorwoti oria goika omoyio oria okaorokera magega.
JDG 3:23 Erio Ehudi agasooka, akairaneria ebisieri bi’akanyomba karia, akabibunga.
JDG 3:24 Ekero asookire, abasomba b’Egiloni bagaacha, bakanyora ebisieri nigo bisiekire na kobungwa. Barabwo bakarengereria ng’a omorwoti nigo are ase akanyomba ka ime kogwekoonya.
JDG 3:25 Barabwo bakaganya egeka goika bakaganyora. Nonya naboigo, omorwoti taigora egesieri ki’enyomba eyio. Ase igo bakaimokia ekeigorero, bakaigora ebisieri, na Ani! Omonene obo nigo arambereretie inse okwete.
JDG 3:26 Ekero abasomba baria barenge baganyete, Ehudi agatama. Ere konya oetire ase amagena arenge, aria abaachire are emegwekano, agatama gochia Seira.
JDG 3:27 Ekero aigete aroro, akabugia egetuureri gi’eseegi ase ense y’ebitunwa ya Efraimu. Erio Abaisraeli bagatirimboka korwa ase ebitunwa bakamobwatia, nere akaba omorai obo.
JDG 3:28 Ere akabateebia, “’Ntunyane, ekiagera Omonene obeekire ababisa baino Abamoabu ase amaboko aino.” Erio bakamotunyana, bagasieka chitaracha chia Yorodani, ase Abamoabu banarete kwambokera, tibaa nonya n’oyomo ribaga ri’okwamboka.
JDG 3:29 Ase rituko erio bakabaita Abamoabu ang’e chiribu ikomi. Abwo bonsi nigo barenge abanto abanene, naende barenge chituoni chi’eseegi; onde taminchoretie nonya n’oyomo.
JDG 3:30 Ase rituko riria Abaisraeli bakabua Abamoabu, na ense eria ekaba n’omorembe ase engaki y’emiaka emerongo etano n’etato.
JDG 3:31 Oyomobwatetie Ehudi ase obogaambi, nere Samugari, mosinto bw’Anati. Ere agaita Abafirisiti amagana atano na rimo n’enyimbo are gotemera chieri. Nere boigo akabatooria Abaisraeli.
JDG 4:1 Ekero Ehudi akuure, Abaisraeli bagakora ebibe ase obosio bw’Omonene naende.
JDG 4:2 Ase ig’Omonene akabatiga bakabugwa na Yabini, omorwoti o Kaanani, oyorenge kogaambera omochie o Hasori. Omotang’ani bw’emeganda yaye y’eseegi nigo arenge korokwa Sisera. Ere nigo amenyete Haroseti, omochie bw’Ebisaku.
JDG 4:3 Yabini nigo abwate chigari chi’ebioma amagana kianda. Ere agachaanda Abaisraeli mono ase obotindi obonene ase engaki y’emiaka emerongo ebere, n’Abaisraeli bakarera ase Omonene abakoonye.
JDG 4:4 Ase engaki eria omobani Debora, moka Lapidoti, nigo arenge omogambi bw’Abaisraeli.
JDG 4:5 Ere nigo anarete goikaransa inse y’omote orenge korokwa Omokendo o Debora, egati ya Rama na Beteli, ase ense y’ebitunwa ya Efraimu na Abaisraeli nigo baanarete goocha ase are abagaayane.
JDG 4:6 Rituko erimo akarangeria Baraki, mosinto bw’Abinoamu, korwa ase omochie o Kedesi bw’ense ya Nafutali, akamoteebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agochiikire: Genda ochoore abanto chilifu ikomi korwa ase eamate ya Nafutali na eya Sabuloni, obaire gochia ase Egetunwa gia Tabori.
JDG 4:7 Inche nimoseegete Sisera, omotang’ani bw’emeganda y’eseegi, y’omorwoti Yabini amo ne chigari chiaye n’emegaanda yaye, goocha ase ore, agwo ase Orooche rwa Kisoni, na aroro nimobeeke ase amaboko ao.”
JDG 4:8 Baraki akamoiraneria Debora, “Aye korageende amo nainche, rirorio ningeende, korende otageendeti amo nainche, tinkogeenda.”
JDG 4:9 Debora akamoiraneria, “Goika ’’ngende amo naye, korende orogeendo oro tirogokorentera ogotogigwa, ekiagera Omonene nigo agochia gotiga Sisera agwe ase amaboko y’omokuungu.” Erio Debora akaimoka akageenda amo na Baraki, bagaika Kedesi.
JDG 4:10 Erio Baraki akabarangeria abanto ba Nafutali amo na Abasabuloni bache Kedesi, n’abanto chilifu ikomi bagatiira amo na Baraki, na Debora akageenda amo nere.
JDG 4:11 Bono Heberi Omokeni akayetenenia eema yaye ang’e Omoaluni ase Sananimu, ang’e na Kedesi. Ere konya bweatananire korwa ase Abakeni bande. Abakeni nigo barenge ab’ororeeria rwa Hobabu, mokoyoye Musa.
JDG 4:12 Sisera agateebigwa ng’a Baraki, mosinto bw’Abinoamu, otiirire gochia ase Egetunwa gia Tabori.
JDG 4:13 Erio agasangereria chigari chiaye amagana kianda, amo n’abarwani baye bonsi, korwa ase Haroseti, omochie bw’Ebisaku, gochia ase orooche rwa Kisoni.
JDG 4:14 Erio Debora akamoteebia Baraki, “Imoka, ogende! Rituko ria reero nario Omonene amobeekire Sisera ase amaboko ao. Omonene ogotang’aneire aye gochia korwana esegi.” Baraki agatirimboka korwa ase Egetunwa gia Tabori amo n’abanto chilifu ikomi baare komotunyana.
JDG 4:15 Omonene akamoondokia na komotantania Sisera amo ne chigari chiaye amo n’omoganda bw’abarwani bonsi b’esegi. Erio abarwani abwo bagatama korwa ase omoro o Baraki, na Sisera omonyene agaika korwa ase egari yaye, agatama n’amagoro.
JDG 4:16 Baraki akabwatia chigari n’omoganda bw’abarwani b’esegi goika Haroseti, omochie bw’ebisaku, n’omoganda bwonsi bw’abarwani b’esegi o Sisera ogaitwa, monto onde taiyo nonya n’oyomo ominchoretie.
JDG 4:17 Sisera akamonyoka, agatama gochia ase eema ya Yaeli, moka Heberi Omokeni, ekiagera ase engaki eria Yabini, omorwoti o Hasori, n’eamate ya Heberi Omokeni nigo barenge abasani.
JDG 4:18 Yaeli agasooka korotota Sisera, akamoteebia, “Omonene one, gobera gochaa aa, soa ime aa, toba n’obwoba!” Erio Sisera agasoa ase eema ya Yaeli, na Yaeli akamobisia egetambaa.
JDG 4:19 Sisera agateebia Yaeli, “Ing’a amaache inywe! Igo inde n’erang’o.” Omokungu oria agakuunora ekerandi kiare n’amabeere, akamoa, nere akanywa. Magega y’ayio Yaeli akamobisia naende.
JDG 4:20 Sisera agateebia Yaeli, “Tenena ase egesieri ki’eema, na monto onde bwensi orache akoborie iga, Onde nare ime aa? Mokanie yaya, onde taiyo.”
JDG 4:21 Sisera konya orosire mono, akarara chitoro chindito, ko bono, Yaeli, moka Heberi, akaimokia ekeroochi ki’eema na ekegoogi agachoba ng’ora ng’ora gochia ase Sisera, akamoaka ekeroochi keria korwa chintakunero gochia ase omotwe, akamobwaterania inse ase riroba, Sisera agakwa.
JDG 4:22 Engaki eria Baraki agacha, okomorigia Sisera, na Yaeli agasooka komoorotota, akamoteebia, “Inchuo, ’nkworokie omonto oria okorigia.” Baraki agasoa nyomba amo nere, akanyora Sisera orambereretie inse, okwete, n’ekerochi kere ase chintakunero chiaye ime.
JDG 4:23 Ase rituko riria Nyasae akabaa Abaisraeli chinguru bakamobua Yabini, omorwoti o Kaanani.
JDG 4:24 Na Abaisraeli bakamoengera Yabini, omorwoti o Kaanani goika bakamosiria kegima.
JDG 5:1 Ase rituko riria Debora na Baraki, mosinto bw’Abinoamu, bagateera ogoteera oko:
JDG 5:2 Motogie Omonene, ekiagera abaraai batang’anete Abaisraeli, n’abanto beruete ase ogwancha kwabo!
JDG 5:3 Inwe abarwoti, igwa! Inwe abagaambi, tegerera! Inche ninterere Omonene ase okomobaaka, nintogie Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli!
JDG 5:4 Omonene, ekero kwarwete ebitunwa bia Edomu, na ogataara korwa ense ya Edomu, ense egatengechigwa, n’embura egatwa korwa igoro. Ee, amare agaitera amaache.
JDG 5:5 Ebitunwa bikanyegerigwa ase obosio bw’Omonene, ee, nonya n’egetunwa keria gia Sinai, ase obosio bwa Nyasae bw’Abaisraeli.
JDG 5:6 Ase amatuko a Samugari, mosinto bw’Anati, na ase amatuko a Yaeli, chinchera chinene nigo chiaribete, abagendi bakonyenyeka chinsana ime.
JDG 5:7 Emechie y’Abaisraeli nigo yaraire, kende tikiarenge gokorekao goika aye Debora okaimoka, ee, goika okaimoka, okaba ng’ina Abaisraeli.
JDG 5:8 Barabwo bagachoora chinyasae chinyia, erio chiseegi chikaba ase ebiita biabo. Ase abanto chilifu emerongo ene ase Abaisraeli, inee, onde obo narorekanete ore n’enguba gose ritimo?
JDG 5:9 Enkoro yane nigo ere amo n’abatang’ani b’Abaisraeli, na ase abanto abwo beruete ase ogwancha. Motogie Omonene!
JDG 5:10 Inwe aba’mokoriina chitigere chindabu, nainwe aba’mogoikaransa ase emegeeke yaino, nainwe aba’mogotaara ase chinchera, morarie amang’ana ayio!
JDG 5:11 Tegerera! Abwo bagoaka amariogi ase bagosangererekana kobuucha amaache, nigo bagokwana igoro y’obobui Omonene, ee, igoro y’ogokora kwaye okoronge gokogambera Abaisraeli. Erio abanto b’Omonene bagatirimboka gochia ase ebiita.
JDG 5:12 Imoka, Debora, imoka! Imoka, oteere ogoteera! Naye Baraki, mosinto bw’Abinoamu, tenena, oire abanto abwo gwosire.
JDG 5:13 Abatigarete bagatirimboka gochia ase abatang’ani baabo; Omonene agacha ase engencho yane arwanie chituoni.
JDG 5:14 Abwo ritina riabo riarenge ase ense y’Abaameleki, bagatirimboka korwa ase Efraimu, abanto b’egesaku gia Benjamini bagakobwatia. Abatang’ani b’abarwani b’esegi bagatirimboka korwa Makiri, na abarenge abariiki ase esegi korwa Sabuloni.
JDG 5:15 Abaanene b’Abaisakaru nigo babwatetie Debora, na bun’Abaisakaru bakorete, naboigo na Baraki, bagatirimboka gochia ase ense omweya, bakabwatia chimbaratero chiabo. Korende ase chindooche chi’ abanto b’eamate ya Rubeni, okogaamba na okoroberia okonene nigo biarengeo.
JDG 5:16 Nase ki moikaransete ase eero ye ching’ondi, mokoigwa abarisia bakobugia ebiroria bakorangeria ching’ondi? Ee, ase chindooche chi’ abanto b’eamate ya Rubeni; okogaamba n’okorooberia okonene nigo biarengeo, nigo kwarenge okoamererania okonene.
JDG 5:17 Abanto ba Gileadi, moocha ya Yorodani, mbaikaranseteo. Na abanto b’egesaku gia Dani, nase ki babeerete ase chimeeri chiabo? Abanto b’egesaku gi’Aseri bagaikaransa enyancha mbarabare, bagakira‐kiri, bakabeera ase engegu yabo.
JDG 5:18 Abasabuloni bakerua nonya ’ngoika ogokwa, n’Abanafutali boigo ase okorwana esegi ebitunwa igoro.
JDG 5:19 Abarwoti bagaacha, bakarwana, ee, abarwoti ba Kaanani bakarwana ase Taanaki, agwo ase chindooche chia Megido, korende tibasakorete chifeta.
JDG 5:20 Korwa igoro esegi ekarwana, ching’enang’eni chikamorwania Sisera ekero chiare ase orogeendo rwabo.
JDG 5:21 Orooche rwa Kisoni rokabaira, orwo n’orooche rwa orokoro rwa Kisoni. Omoyo one, genderera ne chinguru!
JDG 5:22 Erio chibarasi chiare gotiria n’ebitaago biabo, chituoni chiachiriinete chiare gochara‐charaara.
JDG 5:23 Omomalaika bw’Omonene nigo agoteeba, Ragereria Merosi, ragereria abanto bamenyeteo, ekiagera tibaachete gokony’Omonene, komokonya korwania abare ne chinguru.
JDG 5:24 Yaeli, moka Heberi Omokeni, nasesenirie kobua abakungu bande, ee, nasesenirie kobua abakungu bande bamenyete ase chiema.
JDG 5:25 Sisera agasaba amaache, erio Yaeli akamoa amabeere, akamoa amaguta y’amabeere are ase egetaabo egeseera.
JDG 5:26 Akarambora okoboko kwaye, akaimokia ekeroochi ki’eema, na ase okoboko kwaye gw’okorio akaimokia ekegogi, agakong’ontera Sisera, akamwata orogoma, agasenyenta omotwe oye, akabeta na gochiata chintakunero chiaye.
JDG 5:27 Sisera akeringa akagwa inse, akagwa inse ase amagoro a Yaeli, akarambereria inse ase amagoro aye, agwo ase agwete agakwa.
JDG 5:28 Ng’ina Sisera akarigereria korwa ase ekebao, agatengera goetera ase ekebao kiabeekire ebitange, akarera, “Nase ki chigari chiaye chiateebanire goocha? Nase ki amagoro ye chibarasi chiaye chie chigari atebanire koirana?”
JDG 5:29 Abaiseke abang’aini abarenge amo nere bakamoiraneria, na ere omonyene akaba okoiranerera amang’ana aya:
JDG 5:30 “Ande, nigo banyorire ebisakorwa bakare gwatanana ase egati yabo, kera omonto aire omoiseke oyomo, gose babere; Sisera ere aire ebitambaa bi’ebieni ebiya, egetambaa keroisirie ekiya, ekemo gose bibere, bibe ebisakorwa ase rigoti riaye.”
JDG 5:31 “Omonene, tiga ababisa bao bonsi basire buna igo, korende baria bagwanchete babe buna erioba rire ekero rigosoka ne chinguru.” Na ense eria ekaba n’omorembe ase engaki y’emiaka emerongo ene.
JDG 6:1 Abaisraeli bagakora ebibe naende ase obosio bw’Omonene, n’Omonene akababeeka ase amaboko y’Abamidiani ase engaki y’emiaka etano n’ebere.
JDG 6:2 Abamidiani nigo baabaengerete Abaisraeli, na ase engencho y’Abamidiani Abaisraeli bakabetererigwa korigia obotamero ase amakuruma na emetaro, na ase chingoro chiakuunyire ase ebitunwa.
JDG 6:3 Kero kende gionsi Abaisraeli barenge kobusura chimbusuro chiabo, Abamimidiani, n’Abaameleki, n’abanto ba moocha nigo baare goocha baabarwania esegi.
JDG 6:4 Bakaba bagotoora ase ense y’Abaisraeli, erio basaria chindagera chiabo goika chimbebe chia Gasa. Tibaare gotigareria Abaisraeli ching’ondi, gose chiombe, gose chitigere, nonya ngento kende gionsi Abaisraeli baare koria.
JDG 6:5 Nigo barenge goocha amo ne chitugo chiabo ne chiema chiabo, nigo bareenge abange buna chingige. Omobaro obo torenge kobareka barabwo abanyene ne chingamia chiabo. Bagasoa ase ense eria, bakagania koyesaria kegima.
JDG 6:6 Ase ayio Abaisraeli bagakorwa koba abataka mono ase engencho y’Abamidiani; erio bakarera ase Omonene ng’a abakoonye.
JDG 6:7 Ekero Abaisraeli barerete ase Omonene ase engencho y’Abamidiani,
JDG 6:8 Omonene akabatomera omobani, na ere akabarentera amang’ana aya korwa ase Omonene. ’’Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba, Ninche nabarusetie Misiri, ense eria ase mwarenge abasomba.
JDG 6:9 Erio ’nkabatooria korwa ase Abamisiri, na korwa ase abanto bonsi baabachaandete ase ense eyio. ’Nkabaseeria, bakarua ase obosio bwaino, erio ’nkabaa inwe ense yabo.
JDG 6:10 ’Nkabateebia: Inche ninche Omonene Nyasae oino, timobaisa koiroka chinyasae chi’Abaamori, abwo momenyete ase ense yabo. Korende timoigwereti amang’ana ane.
JDG 6:11 Erio omomalaika bw’Omonene agacha, agaikaransa inse y’omote oyio okorokwa Omoaluni agwo omochie bw’Ofura, oyio orenge o Yoashi, omonto bw’eamate y’Abieseri. Gidioni, omomura oye, nigo arenge koora engano ase ekemitero gi’edivai, erinde Abamidiani tibaayenyora.
JDG 6:12 Omomalaika bw’Omonene akamoorokera agwo, akamoteebia, “Omonene nigo are amo naye, aye omonto omoremu ase okorwana esegi!”
JDG 6:13 Gidioni agakwana nere, agateeba, “Aye Omonene one, onye Omonene ore amo naintwe, nase ki rende aya onsi atonyorire? Naende ng’ai ogokora kwaye gwe chinguru kore koria chisokoro chiaito chiatoteebetie ng’a Omonene nere otorusetie Misiri? Na b’Omonene otwangire na gotobeeka ase amaboko y’Abamidiani.”
JDG 6:14 Eri’Omonene akeonchora gochia ase are, akamoteebia, “Genda ne chinguru echio chiao, otoorie Abaisraeli korwa ase amaboko ya Abamidiani. Inche ninche nagotomire.”
JDG 6:15 Gidioni akamobooria, “Omonene, inaki ’ndakore ’mbatoorie Abaisraeli? Egesaku kiaane nigo kere egeke kobua ebisaku binde ase eamate ya Manase, na ase enka ya tata inche tindi omonto omanyekanete.”
JDG 6:16 Omonene akamoiraneria, “Inche nimbe amo naye, naye nobaite Abamidiani buna oyogoita omonto oyomo.”
JDG 6:17 Gidioni akamoteebia, “Omonene, onye nanyorire ogwancherwa ase ore, inyorokie ekemanyererio ng’a aye naye ogokwana nainche.
JDG 6:18 Koranche, torua aiga goika nkorentere okoruegwa kwane kw’endagera.” Omomalaika oria akamoiraneria, “Nimbeere aa, ’nkoganye goika oirane.”
JDG 6:19 Erio Gidioni akageenda nyomba mwaye, akanyenya emanwa y’embori, akayeroisia; naende korwa ase obosie bw’ekerengo ki’ebimunu bibere akaroisia emegati etabeekiri memera. Akabeeka chinyama ase egetonga, na omosori akayoumora ase enyongo, akairera omomalaika oria endagera eyio agwo aase arenge inse y’omote okorokwa oaki.
JDG 6:20 Omomalaika oria o Nyasae akamoteebia, “Imokia chinyama echi na emegati eye etabeekiri memera, obibeeke igoro ase egetare eke, naende obiumorere omosori oyio.” Gidioni agakora boigo.
JDG 6:21 Erio omomalaika oria akarambora okoboko kwaye, na ase mesia y’enyimbo yaye agakuna chinyama chiria na emegati eria etabeekiri memera. Aroro agwo omorero ogatuboka ogoka korwa ase egetare keria ime, ne’chinyama echio amo nemegati eyio bigasambwa bikayia bikaera. Na omomalaika oria bw’Omonene akarua ase Gidioni.
JDG 6:22 Bono Gidioni akamanya ng’a oria n’omomalaika bw’Omonene orenge, akabora, “Ani! Aye Omonene ’Nyasae! Narorire omomalaika oo obosio ase obosio.”
JDG 6:23 Korende Omonene akamoteebia, “Omorembe obe amo naye! Toiroka! Aye togokwa.”
JDG 6:24 Erio Gidioni akaagachera Omonene egesasiimero aroro agwo, agakeroka Salomu Egesasiimero ekio nigo geteneine agwo omochie bw’eamate y’Abieseri okorokwa Ofura, nonya ngoika reero iga.
JDG 6:25 Ase obotuko bori’Omonene agateebia Gidioni, “Imokia eeri ya iso, na eeri eyemo ende ere n’emiaka etano n’ebere, naende otagore egesasiimero gia iso, keria aagacherete Baali, okeiyerie inse; naende onache emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, ere ensemo y’egesasiimero keria.
JDG 6:26 Erio ong’agaachere inche Omonene, Nyasae oo, egesasiimero, ase ogochooka amagena buya igoro ase egekengero eke egekong’u. Erio orente eeri eria ya kabere, oyerue ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa, oyesambere chinko chi’omote oria bw’enyasae ya Asera ogochia konacha.”
JDG 6:27 Gidioni akaimoka amo n’abasomba baye ikomi, agakora buna Omonene amoteebetie. Bono akayakora ayio botuko tayakora aya ekero kia mobaso, ekiagera arenge n’obwoba ase abanto b’eamate yaye, na ab’omochie obo.
JDG 6:28 Rituko ria kabere, ekero abanto babogete mambia chuni, bakanyora ng’a egesasiimero gia Baali giatagoirwe amo n’omote oria bw’Asera orenge ensemo yaye, naende bakarora ng’a eeri eria ya kabere yarusiigwe yakoreirwe ekeng’wanso igoro ase egesasiimero keria konya kiaagachirwe.
JDG 6:29 Barabwo bakaboorania, “Ning’o okorete amang’ana aya?” Ekero baare koboria na kounenkia oyokorete ayio, bakanyora ng’a Gidioni, mosinto o Yoashi.
JDG 6:30 Erio abanto b’omochie oria bagateebia Yoashi, “Morente omomura oyio oo aiga, ere goika aitwe, ekiagera otagoire egesasiimero gia Baali, na otagoire omote oria bw’Asera orenge ensemo yaye.”
JDG 6:31 Korende Yoashi agateebia abwo bonsi baachete koamererania nere, “Inee! Ninwe mokorwanerera Baali? Gose ninwe mokoyeegera? Onde bwensi okoyerwanerera goika aitwe ritang’ani emambia ende etaraika. Onye Baali n’enyasae, tiga erwanerere ere bweka omonyene. Egesasiimero kiaye nakio giatagoirwe.”
JDG 6:32 Korwa rituko riria Gidioni akarokwa Yerubi‐Baali, engencho yaye, “Tiga Baali omonyene erwanerere” ekiagera Gidioni atagorete egesasiimero kiaye.
JDG 6:33 Erio Abamidiani n’Abaameleki, n’abanto ba moocha bagasangererekana amo, na ekero bambokire Yorodani bagatoora ase ense ye rikura ria Yesireeli.
JDG 6:34 Gidioni akabwatwane’chinguru chi’Omoika Omonene. Ere akabugia egetureeri gi’eseegi, na ab’Abieseri bakarangerigwa bakamobwatia.
JDG 6:35 Naende agatoma abanto ase orogongo rwonsi rw’ abanto b’eamate ya Manase barangerie abanto b’aroro bamobwatie. Naboigo akarangeria abanto b’eamate ya’Aseri, na egia Sabuloni, na ekia Nafutali; barabwo bakamotunyaya.
JDG 6:36 Gidioni agateebia Nyasae, “Aye gwateebire ng’a norigetie gotooria Abaisraeli goetera ase okoboko kwane. Onye ere boigo,
JDG 6:37 rora,’ nkobeeka’nde risankwa rire n’amarionya ye’ching’ondi ase ekeooreri gekoorerwa; obotooru bokoba ase risankwa riria rire namarionya oka, korende riroba ribe eriomo, erio nario ndamanye ng’a aye notoorie Abaisraeli goetera ase okoboko kwane, buna gwateebire.”
JDG 6:38 Ayio akaba boigo. Ekero Gidioni abogete mambia chuni, akamita risankwa riria, akanyititora amaache y’obotooru, egetaabo kegaichora.
JDG 6:39 Gidioni agakwana na Nyasae, akamoteebia, “Nyasae, totiga endamwamu yao yoke ase ’nde, korende ing’a ribaga ’nkwane naye rimo naende. Tiga nteeme rimo naende ne risankwa eri. Na bono ekero eke kora iga ’ng’a risankwa ribe eriomo, korende obotooru bobe inse ase riroba rionsi.”
JDG 6:40 Na ase obotuko boria Nyasae agakora bo; mambia yaye risankwa nigo riarenge eriomo, korende inse riroba rionsi rikaba rinyiu ase obotooru.
JDG 7:1 Yerubi‐Baali (nere Gidioni) amo n’abanto abarenge komo bakaimoka mambia chuni, bagatoora ang’e n’ensoko ya Harodi. Abamidiani nigo batoorete ase ense omweya sugusu yabo, ang’e n’egetunwa kia More.
JDG 7:2 Omonene agateebia Gidioni, “Abanto abwo bagokobwatia nigo bare abange goetania ’ntanyaare kobeeka Abamidiani ase amaboko abo. Aande Abaisraeli nigo barachie gwetogia mamincha yane, na goteeba: Amaboko aito intwe abanyene naro atotooretie.
JDG 7:3 Ase ayio, raria ase abanto, obateebie: Onde bwensi ore n’obwoba n’omoondoko, airane gochia ’nka na arue egetunwa kia Gileadi.” Abanto chilifu emerongo ebere na ibere, bakairana, bakageenda, n’abanto chilifu ikomi bagatigara.
JDG 7:4 Naende Omonene agateebia Gidioni, “Nonya ’mbono abanto aba nigo bare abange mono; tiga batirimboke gochia rooche, na inche ’nkobaatananere aroro. Ase onde bwensi ’ndagoteebie: Omonto oyo nanyaare kogeenda amo naye, oyio agende; na ase onde bwensi ’ndagoteebie: Omonto oyo takogeenda amo naye, oyio takogeenda.”
JDG 7:5 Ase igo Gidioni agatirimbokia abanto baria gochia rooche, n’Omonene akamoteebia, “Onde bwensi oraabe ogosiara amaache n’oromeme gochia monwa oye, buna esese egosiara, omobeeke ensemo eyemo; na onde bwensi oratung’ame inse namaru konywa amaache, omobeeke ensemo eng’ao.”
JDG 7:6 Abanto baria basiarete amaache ase okoyasiara gochia monwa n’ebiara bi’amaboko abo, nigo barenge amagana atato. Na abatigarete nigo batung’amete n’amaru inse, bakanywa.
JDG 7:7 Omonene agateebia Gidioni, “Ase abanto aba amagana atato basiara amaache gochia monwa nimbatoorie inwe na kobeeka Abamidiani ase amaboko ao, korende tiga abanto bande bonsi bairane, kera oyomo ase enka yaye.”
JDG 7:8 Nabo Gidioni akarusia ase bare endagera eye babwate amo n’ebitureri, agateebia Abaisraeli bonsi, otatiga abwo amagana atato, bairane ’nka. Egetwori ki’Abamidiani nigo kiarenge maate yabo ase ense omweya.
JDG 7:9 Ase obotuko bori’Omonene agateebia Gidioni, “Imoka, otirimboke gochia ase egetwori kiabo okeumokere, ekiagera nababeekire ase amaboko ao.
JDG 7:10 Korende onye gokoiroka, tirimboka ritang’ani amo na Pura, omosomba oo.
JDG 7:11 Aye noigwe amang’ana ayabagokwana, erio ekero kwayaiguure onyore oboremu ogende gokeumokera.” Nabo Gidioni amo na Pura, omosomba oye, bagatirimboka goika ase ensinyo y’egetwori keria aase kiarendire.
JDG 7:12 Abamidiani, n’Abaameleki, n’abanto bamoocha nigo barenge agwo ase ense omweya abange buna chingige. Nigo barenge ne’chingamia chinyinge chitaare kobareka buna omokenye ore ase engegu y’enyancha.
JDG 7:13 Ekero Gidioni aigeteo, akaigwa omonto oyomo ogoteebia omogisangio oye buna arotire, ogoteeba, “Nigo narota okorota, narora omogati bw’esairi ogoturunkana goocha aiga as’egetwori giaito, oaka eema, oyeonchorana, oyeiyeria inse.”
JDG 7:14 Omogisangio bw’omonto oria akairaneria, “Oyio n’omoro o Gidioni, oria Omoisraeli, mosinto o Yoashi. Tigekonyaara koba gento kende ekeao. Nyasae otobeekire intwe Abamidiani, amo n’emeganda yaito yonsi y’abarwani, ase amaboko aye.”
JDG 7:15 Gidioni agachia koigwa okorota okwo, naende buna engencho y’okorota okwo yarenge, agatung’ama inse, agasasiima. Erio akairana gochia ase Abaisraeli, akabateebia, “Imoka mogende! Omonene obeekire ebitwori bi’abarwani b’Abamidiani ase amaboko aino.”
JDG 7:16 Agaatanana abanto baria baye amagana atato ase ebiombe bitato, akaa kera oyomo egetuureri, na ekeguuru amo n’ekemoreki ki’omorero kere imeo.
JDG 7:17 Akabateebia, “Ndigererie, mokore buna ’ndakore. Ekero ’ndaike ase ensinyo y’egetwori, mondigererie buna ’ndakore nainwe mokore bo.
JDG 7:18 Ekero inche amo n’abanto bonsi tore komo torabugie ebitureeri, nainwe mobugie ebitureeri biaino ase chinsemo chionsi chi’egetwori, erio moake eriogi rinene, moteebe: Ase Omonene na ase Gidioni!”
JDG 7:19 Bono Gidioni n’abanto baria rigana erimo barenge amo nere bagaika ensinyo y’egetwori ki’Abamidiani ase engaki abarendi ba botuko gati bachaagete korenda. Erio bakabugia ebitureeri biria na bagaata ebiguuru biria babwate ase amaboko abo.
JDG 7:20 Naboigo abanto bonsi b’ebiombe biria bitato bakabugia ebitureeri biabo na bagaata ebiguuru biabo; babwate ebimoreki bi’omorero ase amaboko abo a bomosi, na ase amaboko a borio babwate ebitureeri biabo bi’okobugia, bagaaka eriogi rinene, bakaboora, “Omoro ase Omonene na ase Gidioni!”
JDG 7:21 Kera omonto agatenena aase aye goetanana ase egetwori keria; erio abarwani b’esegi abarenge imeo bagachaaka kominyoka gochia aaria na aaria, bagakuura na gotama.
JDG 7:22 Ekero abanto ba Gidioni babugetie ebitureeri biria amagana atato, Omonene akaondokia Abamidiani, kera oyomo akaonchokera goita oy’omwabo n’omoro ase egetwori keria ekegima, na abarwani bonsi bagatama gochia ensemo ya Serera goikera Beti‐Hasita, na goikera Abeli‐Mehola, ang’e na Tabati.
JDG 7:23 Erio Abaisraeli korwa eamate ya Nafutali na egi’Aseri, amo nekia Manase gionsi bakarangerigwa goocha amo kobwatia Abamidiani.
JDG 7:24 Gidioni agatoma abanto ase ense yonsi y’ebitunwa bia Efraimu bateebe, “Tirimboka gochia maate, morwanie Abamidiani; mobwate ebiambokero bie chindooche goikera Beti‐Bara, amo nebia Yorodani.” Ase igo abanto ba Efraimu bagasangererigwa amo, bakabwata ebiambokero goikera Beti‐Bara, na ebia Yorodani boigo.
JDG 7:25 Bakabwata abagaambi babere b’Abamidiani, Orebu na Seebu. Bagaitera Orebu ase Egetare kia Orebu, na Seebu bakamoitera ase ekemitero gi’edivai gia Seebu, na bakagenderera kobwatia Abamidiani. Omotwe bw’Orebu na oyo Seebu bakayeirera Gidioni aase arenge, moocha ya Yorodani.
JDG 8:1 Abanto ba Efraimu bakabooria Gidioni, “Nase ki otatorangeretie ekero kwagendete korwania Abamidiani? Inki eke gwatokoreire?” Naende bakamwomania, bare n’obotindi obonge mono.
JDG 8:2 Ere akabairaneria, “Ngento ki nakorire inche kegwekaine eki mwakorire inwe? Inee! Ogochoora kw’amasabibu amatigari kw’Abaefraimu tikori okuya kobua rigesa ri’emesabibu n’abanto b’Abieseri?
JDG 8:3 Nyasae obeekire Orebu na Seebu, abagaambi b’Abamidiani, ase amaboko aino. Inche ’ngento ki nakorire kegwekaine eki mwakorire inwe?” Ekero baigwete aya Gidioni akwanete, endamwamu yabo y’okomobea egakenda.
JDG 8:4 Bono Gidioni amo n’abanto baye amagana atato bagaacha Yorodani, bakaamboka. Nonya konya bagoyire, bakagenderera kobwatia ababisa babo.
JDG 8:5 Gidioni agateebia abanto ba Sukoti, “Komoranche moe abanto aba bagontunyana emegati. Barabwo bagoyire, nainche ’nkobwatia inde Seba na Salimuna, abarwoti b’Abamidiani, mbarwanie.”
JDG 8:6 Korende abatang’ani ba Sukoti bagateeba, “Naki rende torakore tobae abarwani bao emegati? Naye torabua Seba na Salimuna.”
JDG 8:7 Gidioni akairaneria, “Ekero Omonene arabeeke Seba na Salimuna ase amaboko ane, ning’arie chinyama chi’emebere yaino n’amagwa y’orosana na amageri.”
JDG 8:8 Erio Gidioni agatiga Sukoti, akageenda gochia Penueli na agwo akabooria abanto amang’ana aria aria, korende abanto ba Penueli bakamoiraneria buna abanto ba Sukoti bamoiraneretie.
JDG 8:9 Ase igo akabateebia, “Ekero ’ndachiche naende inde n’obobui, nintagore omoorobiri oyo.”
JDG 8:10 Bono Seba na Salimuna nigo barenge agwo Karikori amo n’abarwani babo chilifu ikomi na isano. Ase abarwani ba moocha nabwo boka batigarete. Abarwani chilifu rigana erimo, na merongo ebere, abarwanete n’emioro, konya baitirwe.
JDG 8:11 Gidioni agatiirera enchera abagendi banarete goeta, moocha ya Noba na Yogibea, akaumokera omoganda bw’abarwani ekero orenge n’obotoereru.
JDG 8:12 Seba na Salimuna, abarwoti baria babere b’Abamidiani, bagatama, korende Gidioni akababwatia goika akababeeka biara. Erio akagosa abarwani bonsi na kobaserebania.
JDG 8:13 Ekero Gidioni, mosinto o Yoashi, airanete korwa ase esegi agaetera ebitirimboko bia Heresi,
JDG 8:14 akabwata omomura omosae oyomo o Sukoti, akamoboora‐booria amang’ana, omomura oyio akamoriikera amarieta y’ abanto abanene, na abagaaka ba Sukoti, emerongo etano n’ebere, na batano na babere.
JDG 8:15 Erio Gidioni akageenda ase abanto ba Sukoti, akabateebia, “Rora aiga Seba na Salimuna, baria inwe mwanyomaneretie mogoteeba iga: Torabua Seba na Salimuna. Naki rende torakore toe abarwani bao, abwo bagoyire, emegati!”
JDG 8:16 Akaimokia amagwa y’orosana na amageri akabaaria abagaaka b’omochie oria.
JDG 8:17 Erio agataagora omoorobiri agwo Penueli, na agaita abasacha b’omochie oria.
JDG 8:18 Erio Gidioni akabooria Seba na Salimuna, “Inee! Abanto baria mwaitete agwo Tabori, ’nkieni ki barenge?” Bakamoiraneria, “Kera oyomo obo nigo akogwekaine. Nigo barorekanete buna bare abana b’omorwoti.”
JDG 8:19 Gidioni akabateebia, “Baria nigo barenge bamura baminto, abamura ba baba. Amaene, buna Omonene are moyo, onye ’mwabatigete babe moyo, inche nanga tinabaita inwe!”
JDG 8:20 Naende agateebia Yeteri, omwana oye omomura omotangi, “Imoka, obaite!” Korende omwana oyio tang’usa omoyio oye o birende, ekiagera nigo arenge omosae omoke.
JDG 8:21 Erio Seba na Salimuna bagateebia Gidioni, “Imoka aye omonyene, otoite, ekiagera buna omonto are, naboigo ne chinguru chiaye chire.” Ere akaimoka, agaita Seba na Salimuna; akarusia chisonoi chi’ogwechabera chiarenge ase amagoti ye’chingamia chiabo.
JDG 8:22 Magega y’ayio Abaisraeli bagateebia Gidioni, “Gwatobooririe korwa ase amaboko y’Abamidiani; ase ayio kabe omogambi oito; na magega yao omwana oo na omochokoro oo ’nabatogambere.”
JDG 8:23 Gidioni akabairaneria, “Inche tinkobagambera, gose omwana one takobagambera; Omonene nere orabagaambere.”
JDG 8:24 Naende akabateebia, “Nkobasaba ’nde egento ekemo: Kera omonto ase more ang’e ebigera bire ase amato aye, biria asakorete.” (Abamidiani nigo babegete ebigera bie chitaabu, ekiagera n’Abaisumaeli barenge.)
JDG 8:25 Barabwo bakamoiraneria, “Twanchire gokobia.” Erio bakaara egetambaa inse, na ase egetambaa ekio kera oyomo akabeeka ebigera biaye bi’amato ebio basakorete.
JDG 8:26 Oborito bw’e’bigera biria asabeete aegwe nigo bwarenge koreng’ana chikiiro emerongo ebere. Amo n’ebio akaira chisonoi, n’ebigera, ne chianga chimonyinga, ebinto abarwoti b’Abamidiani barenge kobeeka, amo ne chisonoi chiria chiarenge ase amagoti ye’chingamia chiabo.
JDG 8:27 Gidioni akaroisia egesibao ki’obokuani korwa ase chitaabu chiria, agakebeeka ase omochie oye bw’Ofura; n’Abaisraeli bonsi bagatiga koba abegenwa ase Omonene, bagasasiima egesibao keria. Kerokio gekaba kegotega Gidioni amo n’eamate yaye.
JDG 8:28 Nabo Abamidiani babuetwe n’Abaisraeli, na tibanyaara koimoka gokora kende. Na bono ense eria ekaba n’omorembe ase engaki y’emiaka emerongo ene, goika Gidioni agakwa.
JDG 8:29 Yerubi‐Baali, mosinto o Yoashi, akairana ’nka, akamenya ase enyomba yaye omonyene.
JDG 8:30 Gidioni oyio nigo abwate abana abamura emerongo etano na babere, ekiagera nigo abwate abakungu abange.
JDG 8:31 Naboigo nabwate omokungu o sere-sere, oyi’omenyete Sekemu; nere akamoiborera omwana omomura, na Gidioni akamoroka Abimeleki.
JDG 8:32 Gidioni, mosinto o Yoashi, agakwa ore n’obogotu obuya, agatindekwa ase embeera ya Yoashi ise yarenge agwo omochie bw’egesaku ki’Abieseri bw’Ofura.
JDG 8:33 Magega y’ogokwa kwa Gidioni, Abaisraeli bagatiga koba abegenwa ase Omonene, na bagasasiima chinyasae chiria Baali. Bagachoora Baali‐Beriti ekaba enyasae yabo,
JDG 8:34 bakeba Omonene, Nyasae obo, oy’obatooretie korwa ase amaboko ’ababisa baabo baabaetanaine.
JDG 8:35 Tibakorerete abanto b’eamate ya Yerubi‐Baali (nere Gidioni) amaya, ase okoiraneria ng’a mbuya mono ase amaya onsi abakorerete Abaisraeli.
JDG 9:1 Abimeleki, mosinto o Yerubi‐Baali, akageenda Sekemu, ase abaang’inarome, na ase abanto bonsi b’eamate ya ise ng’ina, akabateebia
JDG 9:2 ng’a ’mbaborie abanto ba Sekemu, “Inki kere ekiya kobua, ng’a abana abamura emerongo etano n’ebere ba Yerubi‐Baali baabagaambere, gose omonto oyomo bweka abagaambere? Inyora boigo ng’a Abimeleki nigo are oyomino bw’amanyinga ayamo kegima.”
JDG 9:3 Ase ayio aba’ng’inarome bagakwana amang’ana ayio ase abanto ba Sekemu ase ogokoonya Abimeleki, na bonsi bakang’uswa bakaba ase ensemo yaye, naende bagateeba ng’a ere n’oyomwabo orenge.
JDG 9:4 Abanto bakamoa chisekeli chi’echifeta emerongo etano n’ebere korwa ase enyomba ya Baali‐Beriti, na ase chitaabu echio akabagora abanto abatantanu bateechigeti: nabarabwo bakamotunyana.
JDG 9:5 Magega y’ayio akageenda nyomba mwa ise agwo Ofura, na igoro ase rigena erimo akabaita abamura bamwabo aroro, abana ba Yerubi‐Baali, emerongo etano n’ebere. Yotamu bweka, omomura omoke kegima o Yerubi‐Baali, nere otigarete ore moyo. Ere konya bwebisire.
JDG 9:6 Erio abanto bonsi ba Sekemu, na abwo ba Beti‐Milo, bagasangererekana amo agwo Sekemu ase Omoaluni ang’e nekeinyorio giatenenirieo, na agwo bakabeeka Abimeleki akaba omorwoti.
JDG 9:7 Ekero Yotamu ateebetigwe amang’ana ayio, akageenda, agatenena ase egetunwa kia Gerisimu igoro, agaaka eriogi rinene agateeba, “Inwe abanto ba Sekemu, ntegerera, erinde Nyasae nere abategerere.
JDG 9:8 Agwo kare ekaba ng’a emete ekageenda gochoora erwoti ekoyegambera. Egateebia omozeituni: Togambere!
JDG 9:9 Omozeituni oria okairaneria: Inee! Nigo ’ngotiga amaguta ane ayakorenta ogosika ase chinyasae na ase Mwanyabaanto, erinde ’ngambere emete ende?
JDG 9:10 Erio emete egateebia omoko: Inchuo aye otogambere!
JDG 9:11 Korende omoko oria okairaneria: Nigo ’ngotiga obwansu bwane n’amatunda ane amaya, erinde ’ngambere emete ende?
JDG 9:12 Emete egateebia omosabibu: Inchuo aye otogambere!
JDG 9:13 Korende omosabibu okairaneria: Nigo ’ngotiga okorua edivai yane, eria ekogokia chinyasae na Mwanyabaanto, erinde ’ngambere emete ende?
JDG 9:14 Erio emete yonsi egateebia egetutu ki’amagwa: Inchuo aye otogambere!
JDG 9:15 Na egetutu ki’amagwa gekairaneria emete yonsi: Onye ekeene mwanchire gonchoora imbe omogambi oino, inchwo mokenderere inse y’ekiriri kiane, korende onye taibo, tiga omorero osoke korwa ase chinsagia chiane chi’amagwa, osambe emecharake ya Lebanoni.
JDG 9:16 “Na bono, Inee, nigo ’mwakorete ayaare boronge na ay’obwegenwa ekero mwachoorete Abimeleki akaba omorwoti oino? Naende ’mwakorerete Yerubi‐Baali na ab’enyomba yaye boronge na ay’amogwenerete ase ogokora kwaye?
JDG 9:17 Inyora ng’a nigo arwanete esegi ase engencho yaino. Nigo ebeegete ang’e ase ogokwa ase okobatooria korwa ase Abamidiani.
JDG 9:18 Reero inwe mwabeire mamincha y’enyomba ya tata, na mwaiteire abana baye abamura, abanto emerongo etano n’ebere, ase rigena erimo igoro, naende mwabeekire Abimeleki, omwana bw’omosomba oye omokungu, obeire omorwoti bw’ abanto ba Sekemu, ekiagera are momura omino.
JDG 9:19 Onye reero mwakoreire Yerubi‐Baali amo nab’enyomba yaye ayaare boronge nay’obwegenwa, rirorio gookera Abimeleki, nere tiga abagookere.
JDG 9:20 Korende onye taibo, tiga omorero osoke korwa ase Abimeleki obasambe inwe abamomenyete Sekemu na Beti‐Milo, obasirie; naende tiga omorero osoke korwa ase more inwe abamomenyete Sekemu na Beti‐Milo, osambe Abimeleki, omosirie.”
JDG 9:21 Erio Yotamu akamonyoka, agatama gochia Beeri, akamenya agwo, ekiagera airogete Abimeleki momura omwabo.
JDG 9:22 Abimeleki akagaambera Abaisraeli ase engaki y’emiaka etato.
JDG 9:23 Erio Nyasae agatoma omoika omobe ase ogwatanan’Abimeleki n’abanto ba Sekemu, n’abanto aba bagakorera Abimeleki obong’ainereria.
JDG 9:24 Aya nigo abeete bo, erinde obobe obwo bwakoreretwe abana abamura baria ba Yerubi‐Baali emerongo etano n’ebere boakanerwe egesiomba. Ase igo okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga abo kogaakanerwa igoro y’Abimeleki, oyio obaitete, naende igoro y’ abanto ba Sekemu, abwo bamobegete chinguru chi’ogokora ayio.
JDG 9:25 Abanto ba Sekemu bakabeeka abanto ase ebitunwa igoro baboere abanto bonsi barenge goeta ase chinchera chiria na kobaura ebinto biabo. Abimeleki agateebigwa amang’ana ayio.
JDG 9:26 Gaali, mosinto bw’Ebedi, agacha Sekemu amo n’abamura bamwabo, n’abanto ba Sekemu bakamwegena na komosemeria.
JDG 9:27 Barabwo bonsi bakageenda ase emegondo y’emesabibu, bagatora amasabibu, bakayamita, bakaroisia edivai na gokora omoyega omonene. Bagasoa ase enyomba y’enyasae yabo, bakaria na konywa, erio bakaragereria Abimeleki.
JDG 9:28 Gaali, mosinto bw’Ebedi agateeba, “Abimeleki nere ng’o? Naintwe, abanto ba Sekemu, ’mbanto ki tore? Nase ki togokorera Abimeleki? Ere mosinto o Yerubi‐Baali! Na Sebuli, nere omoteneneri bw’ abanto baye! Nase ki rende togokorera Abimeleki? Taibo, tobe abegenwa ase abanto barwete Hamori, sokoro y’ abanto ba Sekemu!
JDG 9:29 Onye abanto aba ’nkoba barenge ase oborendi bwane, anga ’narusia Abimeleki. Nigo nare komoteebia: Menta abarwani bao b’esegi, erio ochiche korwana!”
JDG 9:30 Ekero Sebuli, omogambi bw’omochie oria, aigwete amang’ana a Gaali, mosinto bw’Ebedi, akaba n’endamwamu enene.
JDG 9:31 Agatoma abanto gochia ase Abimeleki bobisi bamoteebie, “Gaali, mosinto bw’Ebedi, amo nabamura bamwabo bachire Sekemu, goseegeta abanto b’omochie babe mamincha yao.
JDG 9:32 Ase ayio, aye amo n’abanto bao more komo, geenda botuko mwebise, moboe ase ebitii.
JDG 9:33 Ankio mambia, ekero erioba rigosoka, moimoke bwango, moumokere omochie. Erio ekero Gaali n’abanto baria bare komo bakobaachera kobarwania, mobakorere buna amaboko aino aranyare ekero ekio!”
JDG 9:34 Abimeleki amo n’abanto bonsi barenge komo bakaimoka botuko, bakebisa, bakaboera Sekemu, bare ebiombe bine.
JDG 9:35 Gaali agasoka, agatenena ase egeita ki’omochie, na erio agwo Abimeleki amo n’abanto baye bakaimoka korwa ase baaboete.
JDG 9:36 Ekero Gaali arooche abanto, agateebia Sebuli, “Rigereria, abanto bagotirimboka korwa ebitunwa igoro.” Korende Sebuli agateeba, “Ebio n’ebiiriiri bi’ebitunwa kwarorire bikororekana buna abanto.”
JDG 9:37 Gaali agakwana naende, agateeba, “Yaya, rigereria, abanto ’ngotirimboka bare korwa ase rigwamu ria gati‐gati, n’abanto b’ekeombe kende nigo bagoocha ase enchera ekorwa ase omote oria bw’abaringoria Omoaluni.”
JDG 9:38 Erio Sebuli akamoteebia, “Ng’ai are amang’ana ao ay’ogwetogia ekero gwateebete: Abimeleki nere ng’o? Nase ki tokomokorera? Aba tibari abanto baria gwachayete? Soka bono obarwanie.”
JDG 9:39 Gaali agatang’ana abanto ba Sekemu, na barabwo bakageenda bakarwania Abimeleki.
JDG 9:40 Abimeleki agaseeria Gaali, na ere agatama. Abange bagaitwa, bakarambereria inse goika ase egeita ki’omochie.
JDG 9:41 Abimeleki akaira na Aruma, na Sebuli agaseeria Gaali na abamura bamwabo, erio tibanyaara kogenderera komenya Sekemu.
JDG 9:42 Rituko ria kabere abanto bagasoka ase egetii aarabu, n’Abimeleki agateebigwa amang’ana ayio.
JDG 9:43 Ere akaimoka n’abanto baye, akabaatanana ase ebiombe bitato, barabwo bakebisa na koboa ase egetii. Ekero arooche abanto bagosooka korwa ase omochie, agasooka korwa aase ebisete, akabaumokera na kobaita.
JDG 9:44 Abimeleki n’abanto b’ekeombe kiaye bakaayerera gochia gotenena ase egeita ki’omochie, korende abanto b’ebiombe biria bibere binde bakabarindokera na kobaumokera abanto bonsi barenge ase egetii, bakabaita.
JDG 9:45 Na ekero Abimeleki arwanetie omochie rituko riria rigima, akayobwata na agaita abanto abamenyeteo. Erio akayoiyeria na koyoitororera omonyoo.
JDG 9:46 Ekero abanto bonsi b’Omorobiri o Sekemu baigwete amang’ana ayio, bakebisa ime ase ekenunchi kiarenge obotamero obokong’u agwo ase Hekalu ya Eli‐Beriti.
JDG 9:47 Abimeleki agateebigwa ng’a abanto bonsi b’Omorobiri o Sekemu nigo bagasangererekanete amo.
JDG 9:48 Erio agatiirera egetunwa gia Salimoni amo n’abanto baye bonsi. Akaimokia egesire, akageecha chinsagia chi’emete, agachibeeka ase amareko aye. Naende agateebia abanto baye, “Aya morarore inche ’ngokora, nainwe mokore boigo, na moyakore bwango!”
JDG 9:49 Ase igo, kera oyomo ase abanto baria akageecha chinsagia chiaye; erio bagatunyan’Abimeleki, bakabeeka emete eria ang’e ase obotamero boria obokong’u, na kobotongia omorero, bakabosiria amo n’abanto bonsi b’omoorobiri oria. Abwo bonsi, abanto koreng’ana elifu eyemo, abasacha n’abakuungu, bagakwa.
JDG 9:50 Magega y’ayio Abimeleki akageenda Tebesi, akayonaaria na koyoira.
JDG 9:51 Korende omoorobiri omokong’u norenge ase omochie oria ime, n’abanto bonsi b’omochie, abasacha n’abakuungu, bagatama gochiao, bagesiekera imeo. Erio bakariina gochia kerama igoro.
JDG 9:52 Abimeleki agacha koumokera omoorobiri oyio, agaika ang’e n’egesieri kiaye ayosambe n’omorero,
JDG 9:53 na omokungu oyomo akaruta ensio agosera, agaaka Abimeleki omotwe, agasenyenta ekeore kiaye.
JDG 9:54 Erio Abimeleki akarangeria omosae obogoretie ebirwanero biaye, akamoteebia, “Somora omoyio oo o birende, ong’ite, abanto tibaabaisa goteeba ng’a: N’omokuungu omoita.” Erio omosae oria akamobeta omoyio oye, akamoita.
JDG 9:55 Ekero Abaisraeli barooche ng’a Abimeleki okuure, bakairana ’nka, kera oyomo goika bwoye.
JDG 9:56 Naboigo ekaba ng’a Nyasae oakanire egesiomba ase engencho y’ebibe biria Abimeleki akorerete ise ase ogoita abana baye, abamura bamwabo omonyene, emerongo etano n’ebere.
JDG 9:57 Nyasae akagera abanto ba Sekemu bakanyora egesusuro as’engeencho y’obonyamuma b’abwo. Naboigo okoragereria kwa Yotamu, mosinto o Yerubi‐Baali, kogaikeranigwa igoro yabo.
JDG 10:1 Magega y’Abimeleki, Tola, mosinto o Pua o Dodo, omonto bw’egesaku gia Isakaru, akaimoka gotooria Abaisraeli. Ere nigo amenyete Samiri, ase ense y’ebitunwa ya Efraimu.
JDG 10:2 Ere akagambeera Abaisraeli ebiina ase engaki y’emiaka emerongo ebere, n’etato. Erio agakwa, agatindekwa agwo Samiri.
JDG 10:3 Magega yaye Yairi Omogileadi akaimoka. Nere akabagambera Abaisraeli ebiina ase engaki y’emiaka emerongo ebere, n’ebere.
JDG 10:4 Ere nigo abwate abana abamura emerongo etato, baare koriina chitigere emerongo etato. Boigo bakaba bakogambera emechie emerongo etato agwo ase ense ya Gileadi. Emechie eyio nigo ekorokwa Hawoti‐Yairi (Emechie ya Yairi) nonya ngoika reero iga.
JDG 10:5 Yairi agakwa, agatindekwa agwo Kamoni.
JDG 10:6 Naende Abaisraeli bagakora ebibe ase obosio bw’Omonene; bagasasiima chinyasae chiria chiare korokwa Baali, na echinde chiare korokwa Asitaroti, amo ne’chinyasae chi’Abasiiria, n’Abasidoni, n’Abamoabu, n’Abaamoni, n’Abafilisti; naende bagatiga komokorera Omonene.
JDG 10:7 Omonene akaba n’endamwamu enene ase Abaisraeli, akababeeka ase amaboko y’Abafilisti na ay’Abaamoni,
JDG 10:8 Ase omwaka oria barabwo bagachaanda Abaisraeli na kobakorera bobe. Ase engaki y’emiaka ikomi, na etano n’etato, bagachaanda Abaisraeli bonsi abamenyete moocha y’orooche rwa Yorodani ase ense y’Abaamoni ase Gileadi.
JDG 10:9 Amo nayio, Abaamoni bakaamboka Yorodani gochia korwania Abayuda, n’Ababenjamini, n’Abaefraimu, goika Abaisraeli bagaachaandwa bobe mono.
JDG 10:10 Erio Abaisraeli bakarera ase Omonene, bagoteeba, “Twakorire ebibe ase ore, ekiagera twagotigire aye Nyasae oito, na gokorera chinyasae chiria Baali.”
JDG 10:11 Omonene akabairaneria, “Inee! Tinababooretie korwa ase Abamisiri, n’Abaamoni, n’Abafilisti?
JDG 10:12 Boigo Abasidoni, n’Abaameleki, n’Abaamoni, abwo bonsi mbaabachaandete; mokarera ase ’nde, na inche ’nkabatooria korwa ase amaboko abo.
JDG 10:13 Korende bono mwantigire inche na gokorera chinyasae ching’ao; ase ayio tintageti kobatooria naende.
JDG 10:14 Genda, morere ase chinyasae chiria mogokorera, tiga chirochio chibatoorie bono ekero more ase emechando.”
JDG 10:15 Erio Abaisraeli bagateebia Omonene, “Twakorire ebibe, na bono tokorere buna oranche aye omonyene; twagosoroire, ototoorie reero, koranche.”
JDG 10:16 Ase igo bakarusia na gotuguta chinyasae chingeni echiarenge ase egati yabo, bagakorera Omonene. Na b’Omonene tare konyaara koremereria naende korora emechando y’Abaisraeli.
JDG 10:17 Abaamoni bakarangerigwa goocha korwana, bagatoora agwo Gileadi, korende Abaisraeli bagasangererigwa, bagatoora agwo Misipa.
JDG 10:18 Abanto ba Gileadi na abatang’ani babo bagakwana barabwo ase barabwo, “Ning’o oranche gochaaka korwania Abaamoni? Ere oyio nabe omogambi bw’ abanto bonsi ba Gileadi.”
JDG 11:1 Yefta Omogileadi nigo arenge omorwani etuoni. Ere nigo arenge omwana bw’omokuungu omotayayi, na ise Yefta nigo arenge korokwa Gileadi.
JDG 11:2 Omokungu omonyuome o Gileadi nere boigo akamoiborera abana abamura, na ekero barabwo babete abanto abanene bagaseeria Yefta korwa inka, bakamoteebia, “Aye tokonyaara konyora omwando ase enyomba ya tata, ekiagera nigo ore omwana bw’omokuungu omoao.”
JDG 11:3 Erio Yefta agatama korwa ase bamura bamwabo, akageenda ase ense ya Tobu. Agwo agasang’ana n’abanto bateechigeti, nabarabwo bakana‐gotaara nere.
JDG 11:4 Engaki egaika, ekero Abaamoni bachaagete korwania Abaisraeli.
JDG 11:5 Ekero keria abagaaka ba Gileadi bakageenda korangeria Yefta korwa ase ense ya Tobu,
JDG 11:6 bakamoteebia, “Inchuo obe omotang’ani oito, erinde tonyaare korwania Abaamoni.”
JDG 11:7 Korende Yefta akabairaneria, “Inwe ’mwanyangete na moganseeria korwa ase enyomba ya tata Nase ki mwachire ase ’nde bono, ekero mwanyorire emechando?”
JDG 11:8 Abagaaka baria ba Gileadi bakamoiraneria, “Ayio naro agerire twakoiraneire bono: Ntorigetie aye ogende amo naintwe, otokoonye korwania Abaamoni, na obe omotang’ani oito, na oyo bw’ abanto bonsi ba Gileadi.”
JDG 11:9 Yefta agateebia abagaaka baria, “Onye mokong’irania inka naende ’ngende korwania Abaamoni, n’Omonene k arabeeke abanto abwo ase amaboko ane, inche nimbe omotang’ani oino.”
JDG 11:10 Abagaaka ba Gileadi bakamoiraneria, “’Ntokore buna gwateebire. Omonene nabe kirori ase egati yaito.”
JDG 11:11 Ase igo Yefta akageenda amo nabagaaka ba Gileadi, n’abanto baabo bakamobeeka akaba omogambi na omotang’ani obo. Yefta agakwana amang’ana aye onsi ase obosio bw’Omonene agwo Misipa.
JDG 11:12 Erio Yefta agatoma abanto ase omorwoti bw’Abaamoni komoboria, “’Ndiomana ki obwate ase ’nde? Nase ki gwachire korwania ense yane?”
JDG 11:13 Omorwoti bw’Abaamoni akairaneria abanto abwo batometwe na Yefta, “Ekero Abaisraeli barwete Misiri ’mbairete orogongo rwane korwa orooche rw’Arinoni goika orwa Yaboki, na goika Yorodani. Ase ayio bono roiranie n’omorembe.”
JDG 11:14 Naende Yefta agatoma abanto eria kabere ase omorwoti bw’Abaamoni,
JDG 11:15 bamoteebie “Oko nokoiraneria kwa Yefta: Abaisraeli tibaireti rogongo rw’Abamoabu, gose rw’Abaamoni,
JDG 11:16 korende ekero barwete Misiri nigo baetete ase egati y’erooro gochia Enyancha Embariri, bagaika Kadeshi.
JDG 11:17 Korwa agwo, bagatoma abanto gochia ase omorwoti o Edomu bamoborie ribaga baetere ense yaye. Korende omorwoti o Edomu tanchete gotegerera amang’ana ayio. Naende bagatoma abanto ase omorwoti o Moabu, nere boigo tabaete ribaga. Ase ayio Abaisraeli bagatigara agwo Kadeshi.
JDG 11:18 Erio bagaeta ime y’erooro, bagaetanana ense ya Edomu na ense ya Moabu, bagaika moocha y’ense ya Moabu, goika ng’umbu y’orooche rw’Arinoni. Bagatoora agwo, korende tibaambogete Arinoni, ekiagera oro norobebe rwa Moabu.
JDG 11:19 Erio Abaisraeli bagatoma abanto gochia ase Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, agwo Hesiboni bamoborie ribaga baete ase ense yaye, bagende ase ense yabo abanyene.
JDG 11:20 Korende Sihoni tabegenete Abaisraeli, na tabaete ribaga baete ase ense yaye. Agasangereria abarwani baye, na barabwo bagatoora agwo Yahasi, bakarwania Abaisraeli.
JDG 11:21 Korende Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, akabeeka Sihoni amo n’abanto baye ase amaboko ya Abaisraeli, nabarabwo bakababua. Abaisraeli bakaira ense yonsi y’Abaamori baria bamenyete ase ense eria.
JDG 11:22 Bakaira ense yonsi y’Abaamori ekaba eyabo, korwa Arinoni goika Yaboki, na korwa erooro goika Yorodani.
JDG 11:23 Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nere oseretie Abaamori ase engencho y’ abanto baye Abaisraeli. Inee! Aye bono nigo oganetie koira ense yabo?
JDG 11:24 Aye togotwara egento Kemosi, enyasae yao, yakoeire, kebe ekiao? Naboigo naintwe ’natoire ense y’ abanto bari’Omonene Nyasae aseretie korwa ase obosio bwaito.
JDG 11:25 Bono aye nigo okorengereria ng’a n’omuya ore kobua Balaki, mosinto o Sipori, omorwoti bw’Abamoabu? Inee! Ere nomanete n’Abaisraeli nonya ng’ake? Gose narwanete esegi nabarabwo?
JDG 11:26 Ase engaki y’emiaka amagana atato Abaisraeli nigo bamenyete Hesiboni n’Aroeri, amo nebimechie bionsi biaetanaine emechie eyio, na emechie yonsi yaare ase chingegu chi’Arinoni. Nase ki motairete chinse echio ase engaki eyio yonsi?
JDG 11:27 Inche ase ayio tindakora ebibe ase ore; aye nigo ogokora bobe ase ’nde ase ogokora esegi nainche. Omonene nere omogaayani. Ere reero iga nanache ekiina gati y’Abaisraeli n’Abaamoni.”
JDG 11:28 Korende omorwoti bw’Abaamoni taigwerete gose gosika amang’ana aya Yefta amotomerete.
JDG 11:29 Erio Omoika bw’Omonene ogaacha igoro ya Yefta, na ere agaeta ase egati y’ense ya Gileadi na eya Manase, akagenderera goeta Misipa ase Gileadi, na korwa aroro akageenda, agaika ense y’Abaamoni.
JDG 11:30 Yefta akamoriera Omonene eira na gotiana, akabora, “Aye koraabeeke Abaamoni ase amaboko ane,
JDG 11:31 erio nebe ng’a onde bwensi orasoke korwa ase egesieri ki’enyomba yane abe omotang’ani kondotota ekero ndairane korwa ase Abaamoni inde n’obobui, oyio nabe oyoo, Omonene, na inche nimorue abe ekeng’wanso ki’ogosambwa ase ore.”
JDG 11:32 Yefta akaamboka gochia ng’umbu, akageenda korwania Abaamoni, n’Omonene akababeeka ase amaboko aye.
JDG 11:33 Ere akabaita korwa Aroeri goika chinsemo chia Miniti, akaira emechie emerongo ebere goikera Abeli‐Keramimu, akabaita ogoita okonene. Abaamoni bakabugwa, bakabeekwa inse y’obogaambi bw’Abaisraeli.
JDG 11:34 Yefta akairana gochia inka bwoye aaria Misipa, na agwo akarora omoiseke oye ogoocha komoorotota, okobugia ekebangarara na gotenga. Omoiseke oria, nere bweka Yefta abwate, tabwate mwana onde, omomura gose omoiseke.
JDG 11:35 Ekero Yefta arooche omoiseke oria, agatandora chianga chiaye, akarera, “Obee! Omoiseke one! Kwagerire enkoro yane yairianyekire. Naende kwandeteire emechando emenene. Inche narierete Omonene eira, ngatiana, na tinkonyaara gotiga eira eria nariete.”
JDG 11:36 Omoiseke oria akamoteebia, “Tata, onye kwarierete Omonene eira, inkorere aya gwakwanete, ekiagera Omonene okoruseirie egesiomba ase ababisa bao Abaamoni.”
JDG 11:37 Naende omoiseke oria akamoteebia, “Inkorere egento ekemo gioka! Ing’a ribaga ri’emetienyi ebere, erinde ’ngende amo nabasani bane ase ebitunwa, na aroro toetanane na korera, ekiagera ningenderere koba omwekungi.”
JDG 11:38 Ise akamoteebia, “Genda!” Akamotoma agende ase engaki y’emetienyi ebere. Igo omoiseke oria akageenda amo nabasani baye gochia ase ebitunwa, na aroro agwo bakareera obwekungi bwaye.
JDG 11:39 Ekero emetienyi ebere yaerete, omoiseke oria akairana ase ise, nere ise akamokorera buna arierete Omonene eira ng’a akore. Omoiseke oria tabeete n’omosaacha. Magega y’ayio okaba omogiro ase Abaisraeli,
JDG 11:40 ng’a abakungu b’Abaisraeli nigo barenge kogeenda kobokia amagombo ase okoinyora omoiseke o Yefta, oria Omogileadi, ase engaki y’amatuko ane ase kera omwaka.
JDG 12:1 Abanto ba Efraimu bagasangererekana amo, bakaamboka gochia Safoni, bagakwana na Yefta, bakamoteebia, “Nase ki kwagendete korwania Abaamoni, ko tigwatorangeria togende komo? Bono ntorigetie gosamba enyomba yao, naye boigo togosambereo.”
JDG 12:2 Yefta akabairaneria, “Inche n’abanto bane nigo twabwate eriomana ri’obobisa obonene n’Abaamoni. Inche ’nabarangeretie, korende timwanchete gontooria korwa ase amaboko abo.
JDG 12:3 Na ekero narooche ng’a timwanchete gontooria tinayierete obogima bwane, ’nkaamboka, ’nkageenda korwania Abaamoni, n’Omonene akababeeka ase amaboko ane. Nase ki mwachire gokora esegi nainche?”
JDG 12:4 Erio Yefta agasangereria abanto bonsi ba Gileadi, bakarwania Abaefraimu, bakababua. Abaefraimu konye bateebire, “Inwe Abagileadi, nigo morwete ase Abaefraimu na ase Abamanase, nigo mwatamete korwa ase Abaefraimu.”
JDG 12:5 Abanto ba Gileadi bakabwata ebiambokero bia Yorodani, bagatanga abanto ba Efraimu. Na ekero Omoefraimu onde bwensi oyorenge gotama are gosaba ribaga kwamboka, abanto ba Gileadi nigo baare komobooria, “Aye n’Omoefraimu ore?” Onye omonto oria orenge gokaana oteeba, “Yaya”,
JDG 12:6 nigo baare komoboria atore ring’ana “Shibolet”. Onye orenge koriatora buna “Sibolet”, ekiagera atarenge konyaara gwatora ring’ana riria boronge, nigo barenge komobwata, bamoitera agwo ase ebiambokero bia Yorodani. Ase engaki eria Abaefraimu chilifu emerongo ene bagaitwa.
JDG 12:7 Yefta akagaambera Abaisraeli ase engaki y’emiaka etano nomo. Erio Yefta, Omogileadi, agakwa, agatindekwa ase omochie oye agwo Gileadi.
JDG 12:8 Magega ya Yefta, Ibasani o Bethlehemu akagaambera Abaisraeli.
JDG 12:9 Ere nigo abwate abana abamura emerongo etato, na abaiseke emerongo etato. Agasokia abana baye abaiseke ase abaamate abaao, naende akarenta abaiseke ba isiko emerongo etato, abana baye abamura bakabanyuoma. Ibasani akagaambera Abaisraeli ase engaki y’emiaka etano n’ebere.
JDG 12:10 Erio Ibasani agakwa, agatindekwa agwo Bethlehemu.
JDG 12:11 Magega ya Ibasani, Eloni, omoSabuloni, akagaambera Abaisraeli ase engaki y’emiaka ikomi.
JDG 12:12 Erio agakwa, agatindekwa agwo Ayaloni, ase orogongo rwa Sabuloni.
JDG 12:13 Magega ya Eloni, Abidoni, mosinto o Hileli, Omopiratori, akagaambera Abaisraeli.
JDG 12:14 Ere nigo abwate abana abamura emerongo ene, na abana abamura abaachokoro emerongo etato. Barabwo nigo baare koriina chitigere emerongo etano n’ebere. Abidoni akagaambera Abaisraeli ase engaki y’emiaka etano na etato.
JDG 12:15 Erio Abidoni, mosinto o Hileli, Omopiratoni, agakwa, agatindekwa agwo Piratoni, ase ense ya Efraimu, ase ense y’ebitunwa y’Abaameleki.
JDG 13:1 Abaisraeli bagakora ebibe naende ase obosio bw’Omonene; ere akabatiga, akababeeka ase amaboko ’Abafilisti ase engaki y’emiaka emerongo ene.
JDG 13:2 Ase engaki eria nareengeo omonto ore korokwa Manoa. Nigo arenge korwa omochie ore korokwa Sora, omonto bw’egesaku gia Dani. Omokungu oye nigo arenge omogomba, taiborete bana.
JDG 13:3 Omomalaika bw’Omonene akamoorokera, akamoteebia, “Aye nigo ore omogomba, tobwati bana, korende nobe morito, erio oibore omwana omomura.
JDG 13:4 Ase ayio, bwerite, tobaisa konywa edivai, gose ebinyugwa ebigotindia, na tobaisa koria endagera ende yonsi ere etachenegeti,
JDG 13:5 ekiagera aye nobe morito, na oibore omwana omomura. Onde tabaisa kogingira etukia y’omotwe oye, ekiagera omwana oria omomura naatananwe ase Nyasae, abe Omwerwa oye korwa ase enda ya ng’ina. Ere nachake gotooria Abaisraeli korwa ase amaboko ’Abafilisti.”
JDG 13:6 Erio omokungu oria akageenda agateebia omosacha oye, “Omonto o Nyasae nachicha ase ’nde: nigo arenge kororekana buna omomalaika o Nyasae, nigo arenge bw’okoondokia mono. Tinamoboretie ase are korwa, nere tanteebeti erieta riaye.
JDG 13:7 Korende nigo anteebia ng’a nimbe morito na ing’ibore omwana omoisia, naende ng’a timbaisa konywa edivai, gose ebinyugwa bigotindia, na timbaisa koria endagera ende yonsi etachenegeti, ekiagera omwana oria naatananwe ase Nyasae abe Omwerwa oye korwa okoiborwa kwaye.”
JDG 13:8 Erio Manoa agasaba Omonene, agateeba, “Omonene, nagosabire, tiga omonto oria o Nyasae gwatoma atochere naende, erinde atworokererie aya togwenerete gokora ase omwana oria omomura oraiborwe.”
JDG 13:9 Nyasae akaigwa ogosaba kwa Manoa, na omomalaika o Nyasae agacha naende ase omokungu oria ekero aikaransete mogondo. Manoa, omosacha oye, tarenge amo nere.
JDG 13:10 Ase igo omokungu oria akamonyoka bwango akarangeria omosacha oye, akamoteebia, “Rora, omonto oria ochicha ase ’nde rituko riria ong’orokeire naende.”
JDG 13:11 Manoa akaimoka, agatunyana mokaaye. Erio agacha ase omonto oria, akamobooria, “Inee! Naye omonto oria okwana n’omorugi one?” Omomalaika oria akamoiraneria, “Ee, ninche.”
JDG 13:12 Manoa akamobooria, “Bono ekero amang’ana ao araikerane, naki obogima bw’omwana oria boraabe? Meremo ki arakore?”
JDG 13:13 Omomalaika bw’Omonene akamoiraneria, “Ayio onsi nateebia omorugi oo, goika ayakore.
JDG 13:14 Tabaisa koria gento kende gionsi gekorwa ase omosabibu, gose tabaisa konywa edivai n’ebinyugwa ebigotindia, gose taria endagera ende yonsi ere etachenegeti. Aya onsi namochiika, goika ayarende.”
JDG 13:15 Manoa agateebia omomalaika oria, “Koranche twagotangire, obeere aa, tokonyenyere emanwa y’embori, tokoyeroiserie orie.”
JDG 13:16 Omomalaika oria bw’Omonene akamoiraneria, “Nonya gwantanga ng’a mbeere aiga, tinkoria endagera yao, korende koraroisie ekeng’wanso ki’ogosambwa, okerue ase Omonene.” (Manoa tamanyete ng’a oria nigo arenge omomalaika bw’Omonene.)
JDG 13:17 Manoa akabora, “Toteebie buna okorokwa, erinde torue amasikani ase ore, ekero amang’ana ao araikerane!”
JDG 13:18 Omomalaika oria akamobooria, “Nase ki otagete komanya erieta riane? Erieta riane neri’ogokumia.”
JDG 13:19 Erio Manoa akaimokia emanwa y’embori amo n’okoruegwa kw’endagera, akabibeeka ase egetare, akabirua ase Omonene, oyokorete ogokumia ekero Manoa na mokaaye barigereretie.
JDG 13:20 Ekero omorero orenge gwoka gochia igoro korwa ase egesasiimero, Omomalaika bw’Omonene agatiirera ime y’omorero oria, na ekero Manoa na mokaaye barooche ayio, bagatung’ama inse bakaumama.
JDG 13:21 Korwa ekero keria omomalaika oria taoroka ase Manoa naende, gose ase omorugi oye, Erio Manoa akamanya ng’a oria nigo arenge omomalaika bw’Omonene.
JDG 13:22 Manoa agateebia mokaaye, “Amaene goika tokwe, ekiagera twarorire Nyasae.”
JDG 13:23 Korende mokaaye akamoiraneria, “Onye Omonene nigo aganetie gotoita, ere anga tare gwancha ekeng’wanso ki’ogosambwa na okoruegwa kw’endagera korwa ase amaboko aito, gose gotworokia aya onsi atworokia, gose gototeebia amang’ana aya twaiguure.”
JDG 13:24 Magega y’ayio omokungu oria akaibora omwana omoisia, akamoroka Samusoni. Omwana oyio agakina, n’Omonene akamosesenia.
JDG 13:25 Omoika bw’Omonene ogaachaka gokora emeremo ime yaye ekero arenge ase egetwori gia Dani, agwo gati ya Sora na Esitaoli.
JDG 14:1 Samusoni agatirimboka gochia Timuna, na aroro agwo akarora omoiseke oyomo bw’Abafilisti.
JDG 14:2 Erio akairana ’nka, akamoteebia ise na ng’ina, “’Narora omoiseke oyomo Omofilisti agwo Timuna bono monyoorere oria, imonyuome abe mok’ane.”
JDG 14:3 Korende ise na ng’ina bakamobooria, “Inee! Moiseke tari, nonya n’oyomo, ase abanto b’egesaku giaito, gose ase eamate yaito yonsi? Nase ki okogeenda konyuoma omokungu korwa ase Abafirisiti abwo bataarogeti?” Korende Samusoni akairaneria ise, “Monyorere ere oyio, ekiagera ere ongweneire.”
JDG 14:4 Abaibori baye tibamanyete ng’a omooroberio oyio igo orure ase Omonene. Ere nigo are korigia enchera yaare kogera arwanie Abafirisiti. Ase engaki eria Abafirisiti nigo barenge kogambera Abaisraeli.
JDG 14:5 Erio Samusoni agatirimboka amo na ise na ng’ina gochia Timuna. Ekero baigete ase emegondo y’emesabibu agwo Timuna, endo ensae ekamoochera ekoruma.
JDG 14:6 Omoika bw’Omonene ogaacha igoro ya Samusoni, okamobeeka chinguru goika agatandora endo eria buna n’emanwa y’embori yarenge, nonya tarenge n’ekerwanero kende gionsi maboko aye. Korende tateebetie abaibori eki akorete.
JDG 14:7 Samusoni akageenda agakwana n’omoiseke oria, nere akamogookia mono.
JDG 14:8 Magega y’engaki enke akairana gochia komwoyia, akagobera enchera ensemo gochia korora ribego riendo eria, akanyora omwereri bwe chinchoke chibwate obooke ime ye ribego riria.
JDG 14:9 Akarusia obooke boria, akaboimokia, akaba okoboria ekero are kogeenda. Akageenda ase ise na ng’ina akabaa obooke, nabarabwo bakaria. Korende Samusoni tabateebetie ng’a nigo aborusetie ase ribego riendo.
JDG 14:10 Ise Samusoni akageenda gochia korora omoiseke oria, na Samusoni agakora omoyega aroro aaria. Nabo yarenge engencho y’abamura gokora.
JDG 14:11 Ekero abanto bamorooche, bakarangeria abagisangio emerongo etato koba amo nere.
JDG 14:12 Samusoni akabateebia, “Tiga mbateebie omobayeeno, na inwe monteebie engencho yaye. Moise gonteebia engencho yaye ase engaki y’amatuko atan’abere ay’omoyega oyo, nigo ndabae chianga chi’egatani, ne chianga chinde chi’omoyega emerongo etato.
JDG 14:13 Korende onye timogonteebia engencho yaye, erio inwe namong’e chianga chi’egatani emerongo etato, ne chianga chinde chi’omoyega emerongo etato.” Barabwo bakamoteebia, “Kwana omobayeeno oo, toyoigwe!”
JDG 14:14 Samusoni akabateebia, “Korwa ase eyekoria, endagera y’okoria ekarwao, na korwa ase eyere ne chinguru, egento egiansu gekarwao.” Na ase amatuko atato tibanyaara komoteebia engencho y’omobayeno oria.
JDG 14:15 Ase rituko ria kane bagateebia moga Samusoni, “Ebereria omosacha oo atoteebie engencho y’omobayeno oyo. Onye taibo, rirorio nigo tokogosamba n’omorero, tosambe nenyomba ya iso boigo. Inee! Inwe nigo mwatorangeretie goocha aa, erinde motourererie ebinto biaito, tobe abataka?”
JDG 14:16 Moga Samusoni akageenda ase are, akarera akamoteebia, “Aye nigo ongeechete, tonyancheti, ogateebia abanto baminto omobayeeno, korende tonteebeti inche engencho y’omobayeno oria.” Samusoni akamoteebia, “Rora, tindateebia tata, gose baba, engencho y’omobayeno oria, naki ndakore ngoteebie aye?”
JDG 14:17 Omokungu oria akana‐kogenderera korera ase are ase amatuko aria atan’abere omoyega ogendererete. Ase rituko ria gatan’akabere Samusoni akamoteebia engencho y’omobayeno oria, ekiagera omokungu oria amobetereretie bokong’u. Erio omokungu oria agateebia abanto baria ba sobo engencho yaye.
JDG 14:18 Ase rituko ria gatan’akabere, ritang’ani erioba ritaragwa, abanto b’omochie oria bagateebia Samusoni, “Ninki kere egiansu kobua obooke? Ninki kere ne chinguru kobua endo?” Samusoni akabairaneria, “Onye motaremete ne ritororo riane, timware konyaara komanya engencho y’omobayeno one.”
JDG 14:19 Na omoika bw’Omonene ogaacha igoro ya Samusoni, okamobeeka chinguru, na ere agatirimboka gochia Asikeloni, agaita abasacha b’omochie emerongo etato, agasakora ebinto biabo, akaira ne’chianga chiabo chi’omoyega, akaa abanto baria bateebete engencho y’omobayeno oria. Magega y’ayio akairana gochia ase ise ore n’ekeririanda ekenene.
JDG 14:20 Erio moga Samusoni akaegwa omonto oria orenge omong’wansi o Samusoni, akaba mokaaye.
JDG 15:1 Engaki enke ekaera, na ekero kie rigesa ri’engano kegaika, Samusoni akageenda gokwania mokaaye, akamoirera emanwa y’embori buna ekeegwa, agateeba, “Ninganetie gosoa nyomba mwa mok’ane.” Korende ise biara tamoa ribaga.
JDG 15:2 Ere agateebia Samusoni, “Nigo nareengereretie ng’a nkwamogeechete; ase ayio ’nkamoa omong’wansi oo, na ere akamonyuoma. Omoiseke omwabo omoke nare aa, ere nigo are omonyakieni kobua oria. Moire oyio ribaga ri’oria.”
JDG 15:3 Korende Samusoni agateeba, “Engaki eye tinkoba n’okomocha igoro y’Abafilisti, ekero ndabakorere amabe.”
JDG 15:4 Akageenda akabwata ebibwe amagana atato, akabisiberania bibere bibere ase ebimincha biabo, erio agasiberania ebieri bi’omorero ase egati y’ebimincha biria bibere.
JDG 15:5 Bono agatongia omorero ase ebieri biria, agatiga ebibwe bikaminyoka ase emegondo y’Abafilisti, na birobio bigasamba engano yagesire ebeekire amo, amo neye konya etarageswa, na emegondo y’emezeituni egasambwa boigo.
JDG 15:6 Ekero Abafirisiti baboretie, “Ning’o okora aya?” Bagateebigwa ng’a Samusoni, oria onyuomete omoiseke bw’omonto o Timuna, nere okora ayio. Omonto oria o Timuna nigo aimogetie omokungu o Samusoni, akamoa omong’wansi oye, na ere akamonyuoma. Abafirisiti bakageenda, bagasamba omokungu oria n’omorero, bagasamba na ise; bonsi babere bagakwa.
JDG 15:7 Samusoni agateebia Abafirisiti, “Onye mogokora amang’ana anga buna aya, natianire ng’a tingotimoka goika inyeruserie egesiomba igoro yaino.”
JDG 15:8 Akabasanyorera, akabaaka bobe mono, agaita abange. Erio agatirimboka, akageenda komenya ase rikuruma ri’egetare kia Etamu.
JDG 15:9 Erio Abafirisiti bagatiira, bagatoora ase ense ya Yuda, bakaumokera omochie o Lei.
JDG 15:10 Abayuda bakababoria, “Nase ki mwachire gotorwania?” Barabwo bakairaneria, “Nigo twachire gosiba Samusoni, tomokorere ere buna atokorera intwe.”
JDG 15:11 Abayuda chilifu isato bagatirimboka gochia ase rikuruma riria ri’egetare kia Etamu, bakabooria Samusoni, “Aye tomanyeti ng’a Abafirisiti nabwo bagotogambera? Ase ayio, ngento ki eke gwatokoreire?” Ere akabairaneria, “Eke bakorete ase ’nde, nakio nainche nabakoreire barabwo.”
JDG 15:12 Barabwo bakamoteebia, “Intwe nigo twatirimbokire gocha togosibe, erio tokobeeke ase amaboko ya Abafirisiti.” Samusoni akabateebia, “Tiana ase ’nde ng’a inwe abanyene timokong’ita.”
JDG 15:13 Bakamoteebia, “Ee bono, titokogoita, nigo toragosibe rioka, erio tokobeeke ase amaboko ’Abafilisti.” Ase ayio bakamosiba ne chingori ibere chinyia, erio bakamorusia korwa ase egetare keria.
JDG 15:14 Ekero aigete Lei, Abafirisiti bakaminyoka gochia ase are, bagaaka eriogi bagokuura, na omoika bw’Omonene ogaacha igoro ase are, okamobeeka chinguru, ne’chingori echio asiberetwe amaboko chikaba buna chiusi chi’egatani chiabwatirwe n’omorero, chigasansoka korwa ase amaboko aye.
JDG 15:15 Akanyora riuga ri’orosea rw’etigere, akariimokia na ase riuga riria agaitera abanto elifu eyemo.
JDG 15:16 Erio Samusoni agakwana. “Ase riuga ri’orosea rw’etigere naitire abanto elifu eyemo, ase riuga ri’orosea rw’etigere nababeekire inse ebinge chiebitondo.”
JDG 15:17 Ekero akwanire amang’ana aya agatuguta riuga riria ri’orosea. Aase aria akarokwa Ramati Lei.
JDG 15:18 Samusoni akaba n’erang’o y’amaache enene mono, erio akarangeri’Omonene, agateeba, “Aye omonyene kwarua obobui goetera ase inde inche omosomba oo, na bono nigo ’ndakwe inde n’erang’o, naende ’ngwe ase amaboko y’ abanto bataarogeti.”
JDG 15:19 Nyasae akabochora engoro yarenge agwo Lei, na amaache agasoka korwa agwo. Samusoni akanywa amaache ayio, na akaigwa obeire buna omonto omoyia, akanyora chinguru. Eke nakio gekogera ensoko eria ya Lei ekorokwa Eni‐Hakore; nabo ekorokwa nonya ngoika reero iga.
JDG 15:20 Samusoni akaba omogambi bw’Abaisraeli ase engaki y’emiaka emerongo ebere, ekero Abafirisiti baare kogambera ense eria.
JDG 16:1 Samusoni akageenda Gasa, na aroro akarora omokungu omotayayi, akageenda akarara nere.
JDG 16:2 Ekero abanto ba Gasa baigwete ng’a Samusoni nao are, bagaetanana aase aria, bakamoboera ase egeita ki’omochie obotuko obogima. Bagakira‐kiri obotuko bwonsi, bagateeba, “Tiga toganye goika bokie mambia, erio tomoite.”
JDG 16:3 Korende Samusoni akarara goika botuko gati, erio akaimoka, akabwata ebisieri bibere bi’egeita ki’omochie amo nemetobwa yaye ebere; erio akabisimora amo nebioma na ebisiekero, akabibeeka ase amareko aye, akabiira igoro ase egetunwa keria kerochie Heburoni.
JDG 16:4 Naende magega y’ayio Samusoni akaba ogwancha omokungu ore korokwa Delila, omenyete ase ense omweya ya Soreki.
JDG 16:5 Abanto abatang’ani b’Abafilisti bakageenda ase omokungu oria, bakamoteebia, “Gachie omoebererie Samusoni agoteebie obobisi bw’echinguru chiaye, naende buna toranyaare komobua; erio tonyaare komosiba na komobeeka inse ase tore. Kera oyomo ase tore nakoe chisekeli chi’echifeta elifu eyemo ne rigana erimo.”
JDG 16:6 Ase ayio Delila agateebia Samusoni, “Koranche, onteebie obobisi bw’echinguru chiao, naende onteebie buna omonto aranyare kogosiba akobue.”
JDG 16:7 Samusoni akamoiraneria, “Kabaransibe ne chingori chi’emenyiki isan’aibere chinyia chitaroma, erio nainche nimbe omworo, na imbe buna monto onde bwensi.”
JDG 16:8 Erio abatang’ani b’Abafilisti bakarentera omokungu oria chingori chi’emenyiki isan’aibere chinyia chitaroma, agasibera Samusoni nachirochio.
JDG 16:9 Omokungu oria nabisete abanto baganyete ase akanyomba ka ime. Erio akamorangeria, “Samusoni! Abafirisiti aba bachire gokobwata!” Korende Samusoni akabutora chingori chiria buna eusi enyororo ekorurwa n’omorero. Ase ayio, obobisi bw’echinguru chiaye tibwamanyekanete.
JDG 16:10 Delila agateebia Samusoni, “Rora, gwankoreire echeche, naende gwanteebirie oborimo. Koranche onteebie buna oranyaare gosibwa.”
JDG 16:11 Samusoni akamoteebia, “Kobaransibe ne chingori chinyia chitarakorerwa emeremo, erio nimbe omworo, na imbe buna monto onde bwensi.”
JDG 16:12 Erio Delila akaimokia chingori chinyia, akamosibera. Naende akamorangeria, “Samusoni! Abafirisiti aba bachire gokobwata!” Abanto nigo bebisete baganyete ase enyomba ende. Korende Samusoni akabutora chingori chiria korwa ase amaboko aye buna eusi enyororo.
JDG 16:13 Naende Delila agateebia Samusoni, “Goika bono gwankoreire echeche, na gonteebia oborimo. Nteebie buna oranyaare gosibwa.” Samusoni akamoiraneria, “Korasiberanie ebikundo biria bitano na bibere bi’etukia yane ase egetambaa keria okoroisia na kobisiba bokong’u nekegobanio, tibikorusigwao, erio nimbe omworo, na imbe buna monto onde bwensi.” Ekero Samusoni araarete, Delila akabwata ebikundo biria bitano na bibere bi’etukia yaye,
JDG 16:14 akabisiberania ase egetambaa are koroisia, akabisiba bokong’u nekegobanio. Naende akamorangeria, “Samusoni! Abafirisiti aba bachire gokobwata!” Korende Samusoni akaboka, akang’usa etukia yaye korwa aase yasiberanetigwe na gokong’igwa.
JDG 16:15 Omokungu oria akamobooria, “Naki oranyaare goteeba ng’a nonyanchete, ekero enkoro yao etari amo nainche? Gwankoreire echeche chintunda isato na toranteebia obobisi bw’echinguru chiao.”
JDG 16:16 Na ekero omokungu oria arenge kona komoboora-booria amang’ana ayio rituko ase rituko, Samusoni akarosa kegima, goika akerusia moyo.
JDG 16:17 Ase igo omoerio akamoteebia obobisi bwaye bwonsi, akabora, “Onde tana gokigita etukia y’omotwe one, ekiagera inche nigo naatananetwe ase Nyasae buna Omwerwa oye korwa ase enda ya baba. Inse gokigitwa etukia y’omotwe one, chinguru chiane nigo chirarue ase ’nde, naende imbe omworo, na imbe buna monto onde bwensi.”
JDG 16:18 Ekero Delila arooche ng’a Samusoni omoteebirie obobisi bwaye bwonsi, agatoma abanto barangerie abatang’ani b’Abafilisti, baabateebie, “Inchuo naende rimo, ekiagera ere onteebirie obobisi bwaye bwonsi.” Erio abatang’ani b’Abafilisti bagaacha ase omokungu oria, bakarentana chibeesa chiria.
JDG 16:19 Bono Delila akaareria Samusoni ase amagoro aye, akarangeria omonto ache agingire ebikundo biria bitano na bibere bi’etukia ya Samusoni. Erio Delila agachaaka komotura, korende chinguru chia Samusoni konya chiarure ase are.
JDG 16:20 Erio akarangeria, “Samusoni! Abafirisiti aba bachire gokobwata!” Samusoni akaboka korwa ase chitoro chiaye, akarengereria ng’a “Bono ninyesibore buna botambe, ’ngende,” ekiagera tamanyete ng’a Omonene omotigire.
JDG 16:21 Abafirisiti bakamobwata, bakamokonora amaiso, naende bakamoira gochia Gasa, bakamosiba ne chingataare chie chitaai. Bakamobeeka gosia obosie agwo ase enyomba y’obosibwa.
JDG 16:22 Korende etukia yaye egachaka komera naende magega gakigitirwe.
JDG 16:23 Abatang’ani b’Afilisti bagasangererekana koruera Dagoni, enyasae yabo, ekeng’wanso ekenene, na gochenga, bagoteeba, “Enyasae yaito yabeekire omobisa oito Samusoni ase amaboko aito.”
JDG 16:24 Na ekero abanto barooche Samusoni, bagatogia enyasae yabo, bagateeba, “Enyasae yaito yabeekire omobisa oito ase amaboko aito, omobisa oria osaririe ense yaito na oitire abanto baito abange.”
JDG 16:25 Na ekero chinkoro chiabo chiabeete n’omochengo, bagateeba, “Torentere Samusoni atokorere chigosori!” Ase ayio bakarenta Samusoni korwa enyomba y’obosibwa, ere akabakorera chigosori. Bakamobeeka agatenena gati‐gati ye chisiiro.
JDG 16:26 Samusoni agateebia omosae oria omobwatete okoboko kwaye, “Ntige ntaba‐tabe, nkune chisiiro chisiirete enyomba, inyesiirere ase chirochio.”
JDG 16:27 Enyomba nigo yaichire n’abanto, abasacha na abakungu, na abatang’ani bonsi b’Abafilisti nao barenge, na igoro ase ekerama mbarengeo abanto koreng’ana chilifu isato, abasacha na abakungu na barabwo nigo basonchete buna Samusoni agokora chigosori.
JDG 16:28 Erio Samusoni akarangeri’Omonene, akabora, “Omonene nagosabire ong’inyore, ong’e chinguru ase engaki eye yoka. Aye Nyasae, erio inyeruserie egesiomba ase amaiso ane abere igoro y’Abafilisti!”
JDG 16:29 Agwo Samusoni akaboania chisiiro chiria ibere chia gati‐gati, chiasiirete enyomba, agachibwata bokong’u, esiiro eyemo n’okoboko okomo, na eyende n’okoboko konde.
JDG 16:30 Erio agateeba, “Tiga ’nkwe amo n’Abafilisti aba.” Naende agekumba ne chinguru chiaye chionsi, na enyomba eria ekagwera abatang’ani b’Abafilisti amo n’abanto bande bonsi abarengeo. Abanto baria Samusoni aitete ekero akwete omonyene nigo barenge abange kobua baria bonsi abaitete ekero arenge moyo.
JDG 16:31 Abamura bamwabo amo n’abanto bonsi b’eamate yaye bagatirimboka kwoyia omobere oye. Bakamoira, bakamotindeka ase egati ya Sora na Esitaoli, ase embeera ya Manoa ise. Samusoni konya ogambeire Abaisraeli ase engaki y’emiaka emerongo ebere.
JDG 17:1 Ase ense y’ebitunwa ya Efraimu nareengeo omonto oyomo ore korokwa Mika.
JDG 17:2 Ere agateebia ng’ina, “Ekero omonto aibete chisekeli chi’echifeta amagana ikomi na rimo naiguure ng’a, nkwaragereretie omoibi bw’echifeta chiria. Rora aiga, ninche nchibwate. Ninche nachiirete.” Ngi’na akamoteebia, “Omwana one, Nyasae agosesenie.”
JDG 17:3 Omomura oria akairania chisekeli chiria chi’echifeta amagana ikomi na rimo ase ng’ina. Ng’ina agateeba, “Naatananire chifeta echi ase Omonene ase engencho y’omwana one. Chifeta echio ’nachibe echi’okoroisia omogwekano bw’ogosasiimwa oraabe obaachire na oomire ne chifeta. Ase ayio, omwana one, ningochiiranerie.”
JDG 17:4 Korende ere akairaneria ng’ina chitaabu chiria. Ngi’na akaimokia chifeta amagana abere, agachiirera omoturi bw’echifeta, na ere akaroisia omogwekano obaachire na oomire ne chifeta. Omogwekano oyio okabeekwa ase enyomba ya Mika.
JDG 17:5 Omonto oyio Mika nabwate enyomba yaye aase arenge gosasiimera ebinyasae biaye. Akaroisia egesibao ki’obokuani na emegwekano y’ogosasiimwa, naende akabeeka oyomo bw’abamura baye abe Omokuani.
JDG 17:6 Ase amatuko aria omorwoti tarenge ase Abaisraeli; kera omonto nigo arenge gokora kende gionsi arooche kere ekeronge aase okorora kwaye ere omonyene.
JDG 17:7 Bono nareenge omomura omosae, Omolawi omenyete agwo Bethlehemu o Yuda buna omomenyi.
JDG 17:8 Omosae oria konya orure Bethlehemu ogendire korigia aase akomenya. Na ase orogeendo rw’aye agaika ase ense y’ebitunwa ya Efraimu, ase enyomba ya Mika.
JDG 17:9 Mika akamobooria, “Ng’ai okorwa?” Ere akairaneria, “Inche n’Omolawi o Bethlehemu korwa omochie o Yuda, naende nigo ’nkogeenda korigia aase ’nkomenya.”
JDG 17:10 Mika akamoteebia, “Menya aa amo nainche, obe ase ’nde tata, na obe Omokuani one, na inche ’nkoe chisekeli chi’echifeta ikomi kera omwaka, naende ’nkoe chianga amo n’endagera.”
JDG 17:11 Omolawi oria agancha komenya amo n’omonto oria, na ere akamokora buna oyomo bw’abana baye abamura.
JDG 17:12 Mika agaatanana omosae oria, nere akaba Omokuani oye, akamenya ase enyomba ya Mika.
JDG 17:13 Mika agateeba “Bono namanyire ng’a Omonene nankorere amaya, ekiagera ’mbwate Omolawi ore Omokuani one.”
JDG 18:1 Ase amatuko aria omorwoti tarenge ase Abaisraeli; na ase engaki eria abanto b’egesaku gia Dani nigo kiarenge kwerigeria orogongo ase keranyare komenya, ekiagera goika ase engaki eria konya tikeranyora omwando ase egati y’ebisaku binde bi’Abaisraeli.
JDG 18:2 Ase ayio abanto ba Dani bagachoora korwa ase chiamate chiabo abarwani batano, korwa ase omochie o Sora, na obw’Esitaoli, bakabatoma bagende koroota ense, na koyerata. Ekero abanto baria chirooti baigete ase ense y’ebitunwa ya Efraimu bakageenda ase enyomba ya Mika, bakarara aroro.
JDG 18:3 Ekero barenge nyomba mwa Mika, bakaigwa na komanya eriogi ri’omosae oria Omolawi, bakamoira ensemo, bakamobooria, “Ning’o okorenta aiga? ’Ngento ki ogokora aa? Emeremo yao nereri?”
JDG 18:4 Ere akabairaneria, “Aya naro Mika ankoreire: Nigo andigete, akong’a eng’eria, na inche nigo inde Omokuani oye.”
JDG 18:5 Abanto baria bakamoteebia, “Koranche, oborie Nyasae, erinde tomanye orogeendo oro rwaito twachakire gose n’oruya roraabe!”
JDG 18:6 Omokuani oria akabairaneria, “Genda n’omorembe! Orogeendo rwaino nigo rore ase oborendi bw’Omonene.”
JDG 18:7 Erio abanto baria batano bakarua aroro, bakageenda goika omochie o Laisi. Na agwo bakarora buna abanto bamenyete bare n’obogima botari n’obwoba, buna abanto ba Sidoni. Nigo barenge abanto abatoereru na ab’omorembe, bataremeiri gento korwa ase riroba. Nigo bamenyete are korwa ase Abasidoni, naende tibarenge gosanga n’abanto bande.
JDG 18:8 Ekero abanto baria batano bairanete ase abaamwabo agwo Sora na Esitaoli, barabwo bakababoria, “’Mang’ana ki mwanyora?”
JDG 18:9 Bakairaneria, “Imoka, togende korwania abanto baria, ekiagera ntwarora ense eria, ng’a n’engiya mono. Inaki mogoikaransa aa bosa? Timobaisa goteeba na kogeenda aroro na koira ense eria.
JDG 18:10 Ekero moragende aroro nigo moranyore abanto tibebegeti ang’e korwana, na ense eria n’engare. Ee, Nyasae obeekire ense eria ase amaboko aino. Ense eria teremeiri gento kende gionsi gekorwa ase riroba.”
JDG 18:11 Abanto amagana atano na rimo b’egesaku gia Dani, babogoretie ebirwanero, bakaimoka korwa Sora na Esitaoli, bagatiira,
JDG 18:12 bagatoora bosongo ya Kiriati‐Yearimu, ase ense ya Yuda. Ase engencho eyio aase aria akarokwa Egetwori gia Dani, naboigo akorokwa nonya ngoika reero iga.
JDG 18:13 Korwa aroro bakageenda gochia ase ense y’ebitunwa ya Efraimu, bagaika ase enyomba ya Mika.
JDG 18:14 Erio abanto baria batano bagendete koroota ense yaetanaine Laisi, bakabooria abanto barenge komo, “Inee! ’Momanyete ng’a ase enyomba eyemo ase echio ’nkereo egesibao ki’obokuani? Naende ebinyasae bi’ogosasiimwa mbireo, amo n’omogwekano obaachire, na oyo onyititoire na kobombwa. Ase ayio rengereria aya mogochia gokora.”
JDG 18:15 Barabwo bakageenda ase enyomba eria omosae oria Omolawi amenyete ase enka ya Mika, bakamobooria amang’ana aye buna agendererete.
JDG 18:16 Abanto baria amagana atano na rimo, Abadani, babogoretie ebirwanero bi’eseegi, bebegete ang’e, bagatenena ase egeita.
JDG 18:17 Abanto baria batano, abarootete ense eria ritang’ani, bagasoa enyomba eria, bakaimokia omogwekano oria obaachire, na egesibao keria ki’obokuani, na ebinyasae biria, na omogwekano oria onyititoire na kobombwa, na Omokuani oria agatenena ase egeita amo n’abanto baria amagana atano na rimo baabogoretie ebirwanero bi’eseegi.
JDG 18:18 Ekero abanto baria batano basoete nyomba mwa Mika na korusia omogwekano oria obaachire, na egesibao keria ki’obokuani, na ebinyasae biria, na omogwekano oria onyititoire na kobombwa, Omokuani oria akababoria, “Inki eke mogokora?”
JDG 18:19 Barabwo bakamoteebia, “Kirakiri! Tokwana nonya ne ring’ana erimo! Inchuo amo naintwe, obe ase tore buna tata, obe Omokuani oito! Inee! Inki kere buya kobua ase ore, koba Omokuani ase enyomba y’omonto oyomo, gose ase egesaku ekegima ki’Abaisraeli?”
JDG 18:20 Amang’ana aya akagokia Omokuani oria mono; ere akaimoka akabogoria egesibao keria ki’obokuani, na ebinyasae biria, na omogwekano oria obaachire, akageenda amo n’abanto baria.
JDG 18:21 Abadani bakeonchora, bagachaaka kogeenda, bagatang’ania abana, ne chitugo, amo ne chinibo chiabo.
JDG 18:22 Ekero bagendire egeka getari geke korwa ase enka ya Mika, bagaikeerwa n’abagisangio ba Mika abarangeretigwe kobabwatia.
JDG 18:23 Abanto ba Mika bagaaka amariogi na gokuura. Abadani bakeonchora, bakabooria Mika, “Ninki gekogochaanda goika ogotobwatia n’omoganda ogokuura buna iga?”
JDG 18:24 Mika akabairaneria, “Mwairire ebinyasae biane neroiseretie, na Omokuani one mwamoirire. ’Ngento ki natigaire nakio? ’Naki rende moranyaare komboria: Ninki gekogochaanda?”
JDG 18:25 Abadani bakamoiraneria “Tobaisa gokwana nonya ne ring’ana erimo naintwe. Abanto aba mbaabaise koba n’endamwamu na kogoita, aye amo n’abanto bao bonsi mosire, mokwe.”
JDG 18:26 Erio Abadani bakagenderera orogeendo rwabo, na ekero Mika arooche ng’a abanto baria nigo barenge n’echinguru komobua, akeonchora akairana ’nka bwoye.
JDG 18:27 Ekero Abadani bairete ebinyasae biria Mika aroisetie, amo n’Omokuani oye, bakageenda koumokera abanto ba Laisi, abanto baria bamenyete ase obotoereru batare na bwoba bonde, bakabaita n’emioro, na omochie obo bakayosamba n’omorero.
JDG 18:28 Onde tachete kobatooria, ekiagera Laisi orenge aare korwa Sidoni, naende abanto ba Laisi tibarenge gosanga n’abanto bande. Omochie oria nigo orenge ase rikura riare ang’e na Beti‐Rehobu. Abanto ba Dani bakaagaacha omochie o Laisi naende, bakamenyao.
JDG 18:29 Bakaroka omochie oyio Dani, erieta ria Dani sokoro yabo, mosinto o Israeli.
JDG 18:30 Aroro Abadani bageteneneria omogwekano oria bw’ogosasiimwa. Yonathani, mosinto o Gerisomu omochokoro o Musa, nere orenge Omokuani ase Abadani. Naboigo abana baye abamura bakaba abakuani babo goika engaki boosetwe.
JDG 18:31 Barabwo bagatenenia omogwekano oria bw’ogosasiimwa obaachire, oria Mika aroisetie, na omogwekano oria okabeera aroro ase engaki yonsi obomenyo bwa Nyasae bwatenenete agwo Silo.
JDG 19:1 Ase amatuko aria ekero omorwoti atarenge ase Abaisraeli, nareengeo omonto gete Omolawi omenyete buna omomenyi rogoro kegima ase ense y’ebitunwa ya Efraimu. Ere agatwara omokungu o sere‐sere korwa Bethlehemu o Yuda.
JDG 19:2 Omokungu oyio tarenge omwegenwa ase omosacha oye, erio akamotiga, akairana gochia o ise, aaria Bethlehemu, akamenya aroro ase engaki y’emetienyi ene.
JDG 19:3 Omosacha oria akaimoka ore n’omosomba oyomo ne’chitigere ibere, akageenda kogaamba nere ase obwororo, agateema komoebereria airanerane nere. Omokungu oria akamosoyia nyomba mwa ise, na ise akamoroisia ase omogooko.
JDG 19:4 Ise biara akamobooria abeere aroro; erio akaba amo nere amatuko atato, bakaria na konywa, bakarara aroro.
JDG 19:5 Rituko ria kane bakaboka mambia chuni, na Omolawi oria akebeeka ang’e kogeenda, korende ise omosubati oria akamoteebia, “Kararia endagera onyore chinguru, erio mogende.”
JDG 19:6 Abanto baria babere bagaikaransa aroro, bakaria na konywa amo. Erio ise omosubati oria agateebia omonto oria, “Koranche, oraare aiga naende ase obotuko bwa reero, oigwe buya.”
JDG 19:7 Ekero omonto oria aimogete naende ng’a agende, ise omosubati oria akamosorora araare agwo naende.
JDG 19:8 Rituko ria gatano, mambia chuni, akaimoka agachaaka kogeenda. Korende ise omosubati oria akamoteebia, “Karie endagera onyore chinguru. Ganya goika omobaso orakenda.” Ase ayio bakaragera amo bonsi babere.
JDG 19:9 Ekero omonto oria amo n’omokuungu oye o sere‐sere, n’omosomba oye, baimogete kogeenda, ise omosubati oria akamoteebia, “Rora bono omobaso oerire, na bwaisire koira, nagosoroire, beera aiga ase obotuko bwa reero naende, oigwe buya. Ankio oimoke mambia chuni, ochake orogeendo, ogende seino.”
JDG 19:10 Korende omonto oria tancha korara aroro ase obotuko boria. Ase igo akaimoka amo n’omokuungu oye o sere‐sere, bagachaaka orogeendo rwabo gochia Yebusi, (n’oro Yerusalemu), babwate chitigere chiabeekire ebiikaransero.
JDG 19:11 Bagaika ensemo erochie Yebusi, na konya bwairire, omosomba agateebia omonene oye, “Inchuo, togobere gochia ase omochie oyo bw’Abayebusi, erio toraare aroro ase obotuko obo.”
JDG 19:12 Omonene bw’omosomba oria akabora, “Titokogobera kogeenda korara ase omochie bw’ abanto batari Abaisraeli, korende tobaetanie togende Gibea.”
JDG 19:13 Naende agateebia omosomba oye, “Eta togende, torore gose ’ntoike Gibea gose Rama, erio toraare aroro ase obotuko obo.”
JDG 19:14 Bakagenderera orogeendo rwabo, na ekero baikire ang’e na Gibea, omochie bw’Ababenjamini, konya bwairiire kegima.
JDG 19:15 Bakagobera gochia Gibea, baraare aroro ase obotuko boria. Kobasoire aroro, bagaikaransa eraaro isiko, ase omochie oria, korende onde tarenge bwanchete kobasoyia nyomba mwaye ase obotuko obwo.
JDG 19:16 Ekero baikaranseteo, omogaka oyomo agacha, orenge korwa mogondo. Ere nigo arenge omonto bw’ense y’ebitunwa ya Efraimu, na bono nigo arenge omomenyi bw’omochie o Gibea. (Abanto b’aase aria nigo barenge Ababenjamini).
JDG 19:17 Omogaka oria akarora omogendi oria ase eraaro eria, akamobooria, “Ng’ai okorwa? Naende ng’ai okogeenda?”
JDG 19:18 Omogendi oria akamoiraneria, “Igo tokorwa Bethlehemu o Yuda, tokogeenda rogoro kegima ase ense y’ebitunwa ya Efraimu, nao seito. Igo nageenda Bethlehemu o Yuda, na bono nkogeenda inde ase enyomba ya Nyasae. Onde tari bwanchire gonsoyia nyomba mwaye.
JDG 19:19 Obonyansi obwomo na endagera ende ye chitigere ’ntobwate. Naboigo ’ntobwate omogati na edivai bitoisaine inche na omokungu oyo, omosomba oo, na omosae oyo ore amo naintwe, abasomba bao. Titoremeiri gento kende gionsi.”
JDG 19:20 Omogaka oria akamoteebia, “Kabe n’omorembe! Tiga inche ’noboseemia ase kende gionsi oremeire. Tokonyaara korara isiko aa ase eraaro botuko.”
JDG 19:21 Erio akabasoyia nyomba mwaye, akaa chitigere endagera. Na ekero besibirie amagoro abo, bakaria na konywa.
JDG 19:22 Ekero barenge kwegokia igo, abanto bande abanyaka b’omochie oria bagaacha mobosokano, bagaetanana enyomba na goaka egesieri, bagateebia omogaka oria, “Mosokie omonto oria ocha mwao, erinde toraare nere tomosarie.”
JDG 19:23 Omonto oria, omonyene enyomba, agasoka, akabateebia, “Taibo, abaminto, timobaisa gokora obokayayu buna obwo. Omonto oyio n’omogeni one. Timobaisa komokorera obonyaka buna obwo.
JDG 19:24 Rora, nimbwate omoiseke one omwekungi, na omonto oyo n’abwate omokungu oye o sere‐sere, tiga ’mbasokie ase more bono. Mobakorere obonyaka buna moganetie, korende timobaisa gokorera omonto oyo egento buna ekio gi’okogeechia.”
JDG 19:25 Korende abanto baria tibamoigwera. Erio Omolawi oria akabwata omokungu oye o sere‐sere, akamoira isiko ase bare. Barabwo bagakora obonyaka nere bakamokorera bobe ase obotuko obogima goika mambia; na ekero bwachia gokiamoka bakamotiga agende.
JDG 19:26 Ekero bwachia koba mambia, omokungu oria agacha, akagwa inse ase egesieri ki’enyomba y’omonto oria omosacha oye arenge, akarara aroro goika ense egakiamoka na koraba.
JDG 19:27 Omosacha oye akaimoka mambia, akaigora ebisieri, na ekero are gosoka agenderere orogeendo rw’aye, akanyora omokungu oye o sere‐sere oraire obwatete omoriibo o inse bw’egesieri ki’enyomba.
JDG 19:28 Omonto oria akamoteebia, “Imoka, tochake orogeendo!” Korende omokungu oria tamoiraneria. Erio akamoimokia, akamobeka ase etigere igoro, agachaaka orogeendo rw’aye gochia inka bwoye.
JDG 19:29 Na ekero aigete inka bwoye, akaimokia omoyio, akabwata omokungu oye o sere‐sere, akamonachana ekiimo ase ekiimo goika ebing’ese ikomi na bibere. Erio agatoma abanto, nabarabwo bakabiira chinsemo chionsi ase ense y’Abaisraeli.
JDG 19:30 Abanto bonsi abarooche amang’ana ayio nigo bakwanete, “Amang’ana anga buna ayio tana gokorekana, gose kororekana, korwa rituko riria Abaisraeli baruete ense ya Misiri goika reero! Rengereria amang’ana aya! Mogambe inki moranyaare gokora!”
JDG 20:1 Abaisraeli bonsi korwa Dani goika Beeri‐Seba, amo n’ab’ense ya Gileadi bakarua chinka chiabo, bagasangererekana amo, bakabwatana, bakaba buna omonto oyomo ase obosio bw’Omonene agwo Misipa.
JDG 20:2 Abatang’ani b’ abanto bonsi b’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli bagaacha ase omosangererekano oria bw’ abanto ba Nyasae. Abwo barenge gotaara n’amagoro babogoretie emioro, nigo barenge chilifu amagana ane.
JDG 20:3 Bono abanto b’egesaku kia Benjamini bakaigwa ng’a Abaisraeli batiirire gochia Misipa. Abaisraeli bakaboora, “Toteebie, naki obonyaka obo bwakorete bokaba!”
JDG 20:4 Omolawi oria, omosacha bw’omokuungu oria oitetwe moeneno, akairaneria, agateeba, “Nigo nachete Gibea, omochie, bw’Ababenjamini, inche na omokungu one o sere‐sere, erinde toraare aroro agwo ase obotuko.
JDG 20:5 Abanto ba Gibea bagaacha kondwania, bagaetanana enyomba ase nareenge botuko, bakagania bang’ite; nabarabwo bagakorera omokungu one o sere‐sere obonyaka goika agakwa.
JDG 20:6 Inche ’nkabogoria omokungu one o sere‐sere, ’nkanachana omobere oye ebing’ese, ngatoma abanto, nabarabwo bakaira ebing’ese biria ase ense yonsi y’omwando bw’Abaisraeli, ekiagera Abagibea bakorete ebibe bi’obonyaka ase egati y’Abaisraeli.
JDG 20:7 Inwe Abaisraeli mwensi, karue amang’ana aino ay’ogoseemia igoro ase aya akorekanire!”
JDG 20:8 Abanto bakaimoka, bakabwatana buna omonto oyomo, bagakwana, “Onde tarua ase tore agende mwaye, ase eema yaye gose nyomba mwaye.
JDG 20:9 Korende aya naro amang’ana torakorere Gibea. Igo togoaka obomera, torore gose mbarabi bagochia koyorwania.
JDG 20:10 Torusie abanto ikomi korwa ase abanto rigana erimo, n’abanto rigana erimo korwa ase abanto elifu eyemo, n’abanto elifu eyemo korwa ase abanto chilifu ikomi, korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli. Abanto aba ’mbasangererie chindagera korwa ase abanto, erinde baabarentere baria bagochia korwania Gibea o Benjamini, ekiagera barabwo bakorire ogosaria kw’obosooku ase egati y’Abaisraeli.”
JDG 20:11 Ase igo Abaisraeli bonsi bagasangererekana, bakabwatana amo buna omonto oyomo, bakarwania omochie oria.
JDG 20:12 Abanto b’ebisaku bi’Abaisraeli bagatoma abanto gochia ase chiamate chionsi chia Benjamini, bakaboora, “Nobokayayu bore naki, obo bwakorekanire ase egati yaino?
JDG 20:13 Bono barente abanto baria abanyaka ba Gibea, erinde tobaite, torusie obobe obo borue ase Abaisraeli.” Ababenjamini tibaigwerete Abaisraeli bamwabo,
JDG 20:14 korende bakarua emechie yabo, bagaacha agwo Gibea, erinde barwanie Abaisraeli.
JDG 20:15 Ababenjamini abwo baroberetigwe korwa ase emechie yabo ase rituko riria nigo barenge chilifu emerongo ebere na isano nemo, abamanyete korwanera emioro. Amo n’abwo ’mbarengeo abanto amagana atan’abere, abachooretwe korwa ase omochie o Gibea.
JDG 20:16 Ase egati y’ abanto aba nigo barenge abanto bachooretwe amagana atan’abere, barenge abanyakebee. Kera omonto obo nigo amanyete koruta rigena n’enduruche, erio orenga agatukia akamo, ogaaka, tarenge gokamocha.
JDG 20:17 Abaisraeli batasang’anaine n’Ababenjamini, bakaroberia abanto chilifu amagana ane babogoretie emioro; abanto aba nigo bamanyete korwana esegi.
JDG 20:18 Abaisraeli bakaimoka, bakageenda Beteli kobooria ogoseemia korwa ase Nyasae, bakabooria, “Mbarabi ase tore barabe ab’eritang’ani gochia korwania Ababenjamini?” Omonene akairaneria, “Abayuda ’nababe ab’eritang’ani”.
JDG 20:19 Erio Abaisraeli bakaimoka bonsi mambia chuni, bagatoora ang’e n’omochie o Gibea,
JDG 20:20 n’abanto babo bagasooka, bakageenda korwania Ababenjamini. Bakaroberia abarwani korwana esegi ase omochie o Gibea,
JDG 20:21 korende Ababenjamini bagasooka korwa Gibea, bagaita Abaisraeli chilifu emerongo ebere na babere, ase rituko erio.
JDG 20:22 Ase igo Abaisraeli, bakeremia naende, bakaroberia abarwani barwanie aase aria ase beroberetie rituko rie ritang’ani.
JDG 20:23 Erio Abaisraeli bagatiira gochia Beteli, bakaba bakorera ase obosio bw’Omonene goika mogoroba, bakamobooria, “Natonyaare naende kogeenda korwana n’Ababenjamini abanto baminto?” Omonene akairaneria, “Genda, mobarwanie!”
JDG 20:24 Ase igo Abaisraeli bakageenda korwana n’Ababenjamini rituko ria kabere.
JDG 20:25 Ase rituko erio Ababenjamini bagasooka korwa Gibea, bakarwana n’Abaisraeli, bagaita abanto chilifu ikomi na batano, abamanyete korwanera emioro.
JDG 20:26 Erio Abaisraeli bonsi bagatiira gochia Beteli, bakaba bakorera. Bagaikaransa aroro agwo ase obosio bw’Omonene, bakeng’ata rituko riria goika mogoroba, na bakaruera Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe.
JDG 20:27 Abaisraeli bakarigia ogoseemia korwa ase Omonene. (Esanduki eria ere ne’chibao chiriikire okobwatana kwa Nyasae nao yarenge ase amatuko aria,
JDG 20:28 na Finehasi, mosinto bw’Eleazari o Aroni nigo arenge gokora emeremo y’obokuani ase Esanduki eria.) Abaisraeli bakaboori’Omonene, “Natonyaare naende kogeenda korwana esegi n’Ababenjamini baminto, gose bono ’ngotiga tore?” Omonene akairaneria, “Imoka mogende, ekiagera ankio nimbeeke abanto abwo ase amaboko aino.”
JDG 20:29 Abaisraeli bakabeeka abarwani bakaboa goetanana omochie o Gibea.
JDG 20:30 Na ase rituko ria gatato bakageenda korwania Ababenjamini, bakeroberia ase okorwana agwo Gibea, buna chingaki chiria chi’eritang’ani.
JDG 20:31 Ababenjamini bagasooka, bakageenda korwana n’abanto abwo, bakang’uswa gochia aare korwa ase omochie oria, na buna chingaki chiria chinde bagachaaka goita Abaisraeli ase enchera enene egotiira gochia Beteli, na ase eyende ekogeenda Gibea, naboigo nase aarabu. Bagaita Abaisraeli ang’e emerongo etato.
JDG 20:32 Ababenjamini bagateeba, “Twababuire buna chingaki chiria chinde.” Korende Abaisraeli konya barobeirie ng’a baabang’use korwa ase omochie oria, erinde bagende gochia ase chinchera chinene.
JDG 20:33 Abaisraeli bonsi bakaimoka korwa ase barenge, erio bakeroberia agwo Baali‐Tamari, na baria baaboete bakaoroka mosiabano korwa ase bebisete, ang’e na Gibea.
JDG 20:34 Erio abanto chilifu ikomi, abaachooretwe korwa ase Abaisraeli bonsi, bakageenda korwania omochie o Gibea, na esegi eria ekaba entindi. Ababenjamini tibamanyete ng’a ogosirigwa kwabo konya gwaikire ang’e.
JDG 20:35 Omonene akabua Ababenjamini ase obosio bw’Abaisraeli; nabarabwo bagaita Ababenjamini chilifu emerongo ebere na isano, ne rigana erimo, ase rituko riria. Abanto abwo bonsi baitetwe nigo bamanyete korwanera emioro.
JDG 20:36 Ase igo abanto ba Benjamini bakarora ng’a babuirwe. Abaisraeli bakairana gochia magega korwa ase Ababenjamini, ekiagera begenete Abaisraeli baria baaboerete omochie o Gibea.
JDG 20:37 Barabwo bagasooka, bakarindokera omochie oria, bagaita abanto bonsi b’omochie n’emioro.
JDG 20:38 Bono ekemanyererio giancheranetwe ase egati y’ekeombe ekenene ki’abarwani b’Abaisraeli n’abanto bebisete baboete nakio eke: Ekero barenge korora rikundesi ri’erioki rigochongororoka korwa ase omochie oria,
JDG 20:39 erio abarwani b’Abaisraeli bairane magega. Ababenjamini konya bachakire goita Abaisraeli, bagaita abanto koreng’ana merongo etato. Erio bagateeba, “Ekeene, Abaisraeli babuirwe ase obosio bwaito, buna chingaki chiria chinde.”
JDG 20:40 Korende ekero ekemanyererio keria kie rikundesi ri’erioki kiarorekanete korwa ase omochie oria, Ababenjamini bakarigereria magega, bagakumia korora omochie omogima okoyia, na erioki richongororogete gochia igoro.
JDG 20:41 Erio Abaisraeli bakaonchoka, bakairana, n’Ababenjamini bagasogwa nomoondoko, ekiagera nigo barooche ng’a ogosirigwa kwabo kwabaacheire ang’e.
JDG 20:42 Ase ayio bakeonchora, bagatama korwa ase Abaisraeli gochia ensemo y’erooro, korende bakanarigwa nabarwani baria abange, na baria barwete ase omochie, bagaitwa.
JDG 20:43 Abaisraeli bakagenderera goita abanto ba Benjamini, bakababwatia na kobatiringera inse goikera aase gete moocha ya Gibea.
JDG 20:44 Abarwani chituoni b’Ababenjamini chilifu ikomi na isano na isato bagaitwa.
JDG 20:45 Abatigarete bakeonchora, bagatama gochia erooro ase egetare kia Rimoni. Abanto chilifu isano bagaitwa ekero baare ase enchera gotama. Abaisraeli bakabwatia abatigarete naende goika Gidomi, n’abanto chilifu ibere bagaitwa.
JDG 20:46 Ababenjamini abaitetwe ase rituko riria nigo barenge chilifu emerongo ebere, na isano. Abanto abwo bamanyete korwana esegi y’emioro, naende nigo barenge abakong’u b’esegi.
JDG 20:47 Korende abanto amagana atano na rimo bagatooreka, bakaonchoka, bagatama gochia ensemo y’erooro, ase egetare kia Rimoni, bakamenya ase egetare keria ase emetienyi ene.
JDG 20:48 Abaisraeli bakairana naende korwania Ababenjamini bakabaita n’emioro, bagaita abanto, ne chitugo, bagasiria ebinto bionsi banyorete aroro. Bagasamba n’omorero emechie yonsi yarenge ase ensemo eria.
JDG 21:1 Bono Abaisraeli konya bariire eira na gotiana agwo Misipa ng’a, “Onde tari ase egati yaito oranyaare korua omwana oye omoiseke konyuomwa n’omonto bw’egesaku gia Benjamini.”
JDG 21:2 Abanto bakageenda Beteli, bagaikaransa aroro ase obosio bwa Nyasae goika mogoroba, bagaaka amariogi, bakarera nobororo,
JDG 21:3 bagakwana, “Ayee! Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nase ki amang’ana aya abeire ase tore intwe Abaisraeli ng’a reero egesaku ekemo giasirire korwa ase tore?”
JDG 21:4 Rituko ria kabere abanto bakaimoka mambia chuni bakeagaachera egesasiimero aroro. Erio bakarua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe.
JDG 21:5 Abaisraeli bakabooria, “’Mbarabi ase chiamate chionsi chia Abaisraeli bataachicha ase omosangererekano, ase obosio bw’Omonene?” Barabwo konya bariire eira na gotiana ng’a omonto onde bwensi otacheti ase Omonene agwo Misipa goika aitwe.
JDG 21:6 Abaisraeli nigo barorerete Ababenjamini bamwabo amabeebe, bakaboora, “Rituko ria reero eamate eyemo yasirigwe korwa ase Abaisraeli.
JDG 21:7 ’Ngento ki torakore tonyorere abwo batigarete abakungu, ekiagera ntwariete eira na gotiana ase obosio bw’Omonene ng’a titokorua nonya n’oyomo bw’abaiseke baito anyuomwe n’oyomo obo?”
JDG 21:8 Naende bakabooria, “Amate ende nereo yechiamate chia Abaisraeli etaachicha ase Omonene agwo Misipa?” Bakanyoora ng’a onde tari nonya n’oyomo korwa Yabesi o Gileadi ochete ase omosangererekano oria agwo ase egetwori.
JDG 21:9 Ekero abanto baare koroberigwa na goitaagwa, bakanyoora ng’a onde taacheteo nonya n’oyomo korwa ase abanto ba Yabesi o Gileadi,
JDG 21:10 omosangererekano ogatoma abanto abaremu mono chilifu ikomi na ibere, bakabachiika, “Genda moite abanto ba Yabesi o Gileadi n’emioro, moite nabakungu na abana abasinini.
JDG 21:11 Aya naro morakore: Moite kera omonto omosacha, na kera omokungu omenyanire n’omosaacha, mobasirie kegima.”
JDG 21:12 Bakanyora abaiseke abeekungi, abwo konya bataramenyana n’omosaacha onde bwensi, amagana ane, ase egati y’ abanto ba Yabesi o Gileadi, bakabarenta ase batoorete agwo Silo, omochie oria orenge ase ense ya Kaanani.
JDG 21:13 Erio omosangererekano bwonsi bw’ abanto ogatoma amang’ana gochia ase abanto ba Benjamini baria barenge ase egetare kia Rimoni, bakabaraareria omorembe.
JDG 21:14 Ababenjamini bakairana ase engaki eria, n’Abaisraeli bakaa abaiseke baria korwa Yabesi o Gileadi, bataitetwe babe abakungu babo; korende abwo tibaabaisanete abasacha b’Ababenjamini.
JDG 21:15 Abaisraeli bakarorera Ababenjamini amabeebe, ekiagera Omonene atanenete ebisaku bi’Abaisraeli.
JDG 21:16 Abagaaka b’omosangererekano oria bakaboorania, “Naki torakore tonyorere abasacha baria batigarete abakungu, ekiagera abakungu bonsi baitirwe korwa ase Ababenjamini?”
JDG 21:17 Naende bagateeba, “Ababenjamini abatooregete goika banyorerwe abanyamwando, erinde egesaku ekemo korwa ase Abaisraeli tigesirigwa kegima.
JDG 21:18 Korende nonya naboigo, intwe titokonyaara korua abaiseke baito banyuomwe nabarabwo.” Abaisraeli konya bariire eira na gotiana ng’a, “Omonto oria orarue omoiseke oye anyuomwe n’Ababenjamini aragererigwe.”
JDG 21:19 Erio bagateeba, “Rora, ndire Rituko ri’Omonene ria kera omwaka agwo Silo, sugusu ya Beteli, Irianyi ya Lebona, moocha y’enchera ere gati ya Beteli na Sekemu.”
JDG 21:20 Bagachiika Ababenjamini, bakabateebia, “Genda mwebise moboe ase emegondo y’emesabibu,
JDG 21:21 motengere mono ekero abaiseke ba Silo bagosooka gochia gotenga, erio moimoke korwa ase emegondo y’emesabibu, na kera omonto akurure omoiseke oyomo bw’abaiseke baria ba Silo, amoire ase orogongo rwa Benjamini abe mokaaye.
JDG 21:22 Na ekero abaise, gose abamura bamwabo, baraache kobasoera ase tore, intwe nigo torabateebie: Komoranche mobaabatigere, ekiagera titwabanyorerete kera omonto omokungu ekero gi’eseegi, na ekiagera inwe abanyene timwabaabaete babe abakungu babo, timori nokomocha kw’ogosaria eira eria twatiananetie.”
JDG 21:23 Ababenjamini bagakora buna bateebetigwe. Kera oyomo akaira omoiseke korwa ase baria baare gotenga agwo Silo, akaba mokaaye. Erio bakairana, bakageenda ase chingongo chi’emiando yabo, bakaagaacha emechie yabo naende na komenya aroro.
JDG 21:24 Ase engaki eria Abaisraeli bakarua aase agwo, na kera omonto akageenda ase eamate yaye na ase enyomba yaye, na ase omwando oye.
JDG 21:25 Ase amatuko aria omorwoti tarenge ase Abaisraeli, kera omonto nigo arenge gokora kende gionsi arooche kere ekeronge ase are.
RUT 1:1 Ase amatuko aria, ekero abagaambi ebiina barenge kogambera Abaisraeli, enchara enene ekaba ase ense yabo. Ase ayio, omonto oyomo o Bethlehemu, y’Aboyahudi, akaimoka amo na mokaye na abamura baye babere, akagenda komenya ase ense y’Abamoabu.
RUT 1:2 Omonto oria nigo arenge korokwa Elimeleki, na mokaye Naomi, na abamura baye babere Mahaloni na Kilioni. Barabwo nigo barenge Abaefarati ba Beteremu ya Boyahudi. Barabwo bakang’anya gochia ense ya Moabu bakamenya aroro.
RUT 1:3 Elimeleki omosacha o Naomi agakwa, agatiga Naomi ore omotakaanwa, ore nabamura baye babere.
RUT 1:4 Barabwo bakanyuoma abaiseke b’Abamoabu; oyomo nigo are korokwa Oripa na oyonde Rutu. Magega kabamenyire aroro koreng’ana emiaka ikomi,
RUT 1:5 Mahaloni na Kilioni nabarabwo bagakwa. Igo Naomi agakwerwa omosacha oye na abamura baye babere.
RUT 1:6 Naomi kare agwo ase ense y’Abamoabu akaigwa ng’a Omonene ororeire abanto baye amaabera, obaeire endagera naende; ase ayio akamanora korua ense eria amo na baka bamura baye babere.
RUT 1:7 Barabwo bagatiga aase aaria bamenyete, bagachaaka orogendo koirana gochia ase ense y’Abayuda,
RUT 1:8 Naomi agateebia baka bamura baye babere ng’a bairane, na kera oyomo agende komenya mwa ng’ina. Naende akabora, “Tiga Omonene abakorere amaya, buna inwe mwakoreire baria bakuure, boigo nainche mwankoreire.”
RUT 1:9 Omonene abanchere kera oyomo oino anyuomwe naende, na anyore mwaye. Erio Naomi akabanyunyunta ase okobatiga. Korende barabwo bagachaaka korera mono,
RUT 1:10 bakamoteebia, “Yaya, titokogotiga! Nigo torigetie kogenda amo naye ase abanto baino.”
RUT 1:11 Korende Naomi akabairaneria, akabateebia, “Abana baane, irana mogende seino! Nase ki moganetie kogenda amo nainche? Inee! Ninyare naende korwa ase enda yane koibora abana bagochia kobanyuoma?
RUT 1:12 Abana baane, irana mogende seino, ekiagera inche nagotire mono, tinkonyuomwa naende. Nonya nare korengereria ng’a ninde nogosemeria, na onye nare konyora omosacha reero, nyibore abana abamura.
RUT 1:13 Inee, nkoganya mware goika bakine? Gose ngwetanga mware timonyuomwa nabasaacha bande? Taibo, abana baane! Amang’ana ane namakong’u mono ase more ase engencho Omonene ong’onchokeire.”
RUT 1:14 Naende bagachaaka korera mono goetania. Erio Oripa akanyunyunta ng’ina biara, akamotiga, korende Rutu akaanga komotiga.
RUT 1:15 Ase igo Naomi agateebia Rutu, “Naama! Oripa, moka momura omwabo omosacha oo, oiranire ase abanto baye, na ase enyasae yaye. Naye irana, mogende komo!”
RUT 1:16 Korende Rutu akamoiraneria, “Tagonsorora ng’a ngotige. Tiga ngende amo naye. Aande onsi ase aye ogochia, nainche nao ndachie; na aande onsi ase aye oramenye, nainche nao ndamenye. Abanto bao mbabe abanto baane, na Nyasae oo nabe Nyasae one.
RUT 1:17 Aase aye orakwere, nainche nao ndakwere, na ntindekwe aroro. Tiga Omonene ang’e egesusuro ekenene kegima bono na kogenderera onye gento kende kegochia konyatanana korwa asore, otatiga amakweri oka.”
RUT 1:18 Ekero Naomi arooche ng’a Rutu bwerure kogeenda amo nere, takwana gento kende.
RUT 1:19 Ase igo barabwo babere bakagenderera orogendo rwabo, goika bagaika Bethlehemu. Ekero baigete aroro, abanto bonsi b’omochie bakaeegaeega ase engencho yabo, na abakungu bakaboorania, bagoteeba, “Inee! Oyo Naomi?”
RUT 1:20 Naomi akabateebia, “Timondoka Naomi, ndoke Mara, ekiagera Nyasae Omobui ondeteire obororo obonge.”
RUT 1:21 Ekero nagendete nigo narenge omonda, korende Omonene ong’iranirie inde namaboko amasa. Nase ki rende mokondoka Naomi bono, ekero Omonene Omobui ang’onchokeire na ondeteire amaakwa?
RUT 1:22 Naboigo Naomi airanete korwa ase ense y’Abamoabu amo na Rutu, oria Omomoabu, moka momura oye. Barabwo bagaika Bethlehemu ekero abanto konya bachakire kogesa esairi.
RUT 2:1 Naomi nabwate omoamate oyomo ore korokwa Boazi, omonto omonda na bwesiko bw’eamate y’Elimeleki, omosacha oye. Ere nigo arenge omonto bwomong’uso, naende omonda.
RUT 2:2 Rutu, oria Omomoabu, agateebia Naomi, “Ntige ngende gochora ebigara ebitigari ase omogondo bw’omonto orang’e ribaga nkore bo.” Naomi akamoiraneria, “Genda, mwana one!”
RUT 2:3 Ase igo Rutu akagenda ase omogondo gete, akaba ogochora ebigara ebitigari korwa magega y’abagesi. Na bono egatoka ng’a omogondo oyio nigo orenge oyo o Boazi, omonto oria bw’eamate y’Elimeleki.
RUT 2:4 Erio agwo Boazi agacha aroro korwa Bethlehemu, agakwania abagesi, ogoteeba, “Omonene abe amo nainwe!” Nabarabwo bakairaneria, “Omonene agosesenie!”
RUT 2:5 Boazi akaboria omoteneneri bw’abagesi baye, “Inee! Omosubati oyo, noyo ng’o?”
RUT 2:6 Omoteneneri oria bw’abakori emeremo akamoiraneria, “Oyo nomosubati bw’Abamoabu, oria ochicha na Naomi korwa ase ense yabo.
RUT 2:7 Nigo aboria ribaga ri’ogochora ebigara ebitigari korwa magega y’abagesi, na korwa mambia goika bono nigo agendererete gochora ebigara, taratimoka rinde otatiga bono ase engaki ensinini akendererete ase ekegutu keria.”
RUT 2:8 Erio Boazi agakwana na Rutu, akamoteebia, “Mwana one, ntegerera! Tobaisa kogenda gochora ebigara ebitigari ase omogondo omoao; obeere aa oka, obe kogokora emeremo na abaiseke aba.
RUT 2:9 Origererie orore ase bakogesa obabwatie korwa magega! Nakanirie abanto baane tibakogochanda. Gokorang’a, ogende ase chinsiongo echio baichoirie amaache, otaae onywe!”
RUT 2:10 Rutu agatung’ama inse akaumama, akaboria Boazi, “Naki gwakora kwanyechandera na gonkorera buya iga, na inche nomomenyi inde aa?”
RUT 2:11 Boazi akamoiraneria, “Nateebigwe amang’ana onsi gwakoreire nyoko biara korwa ekero omosacha oo akwete. Namanyire buna gwatigire iso na nyoko, na ense yao kwaiboreretwe, ogaacha komenya nabaanto otamanyete agwo ritang’ani.
RUT 2:12 Omonene agoakane ase aya gwakorire; ee, Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oyo gwatameire, erinde orendwe inse ye chimbaaba chiaye.”
RUT 2:13 Rutu akamoiraneria, “Omonene one, kwabeire omuya mono ase ’nde, kwandemirie ase ogokwana nobwororo nainche, omosomba oo, nonya tindenga’aini oyomo bw’abasomba bao abaiseke.”
RUT 2:14 Ekero abanto bachete koragera, Boazi agateebia Rutu, “Inchuo aa, orie omogati otongerie ase omosori ore nedivai.” Naboigo Rutu agaikaransa amo nabagesi baria, na Boazi akamoa ebigara bisambire. Rutu akaria, akaigota, naende eyende egatigara.
RUT 2:15 Na ekero Rutu agendete gochora ebigara naende, Boazi agachiika abasomba baye, akabateebia, “Momotige achore ebigara nonya nase egati y’emesaima, timomokania.
RUT 2:16 Naende momoruserie ebigara korwa ase emesaima, momotigere abichore, timobaisa komotanga.”
RUT 2:17 Igo Rutu akagenderera gochora ebigara ase omogondo oria goika mogoroba, na ekero abibungete akanyora ng’a biaisanire ebitonga bibere.
RUT 2:18 Erio agetweka ebitonga biria, akairana gochia omochie, akaorokia ng’ina biara ebio achorete. Naende akamoa endagera eria yatigarete ekero ariete akaigota.
RUT 2:19 Naomi akamobooria, “Ng’ai kware gochora ebigara reero? Nase omogondo o ng’o kware gokora emeremo? Asesenigwe omonto oyio ogwechandera kogokonya!” Rutu agateebia Naomi ng’a nigo arenge gokora emeremo ase omogondo bw’omonto ore korokwa Boazi.
RUT 2:20 Naomi agateebia Rutu, moka momura oye, “Boazi oyio tiga asesenigwe n’Omonene, oyio ogoikerania chiira chiaye chi’obwanchani ase abwo bare moyo, na ase abwo bakuure.” Naende agateeba, “Omonto oyio nomonyamwando ominto, oyomo bw’abaamate baito.”
RUT 2:21 Naende Rutu, Omomoabu oria, akamoteebia, “Amo nayio ere nigo anteebia ng’a mbeere amo nabasomba baye goika bakoore rigesa riaye rionsi.”
RUT 2:22 Erio Naomi ageteebia Rutu, “Ee, omwana one, mbuya mono kobua asore okore emeremo nabaiseke abwo bakomokorera Boazi. Oise kogenda ase omogondo bw’omonto omoao, abanto bare aroro mbaabaise kogokorera bobe.”
RUT 2:23 Ase ayio Rutu agakora emeremo amo nabaiseke baria, akaba ogochora ebigara goika bagakoora rigesa ri’esairi na eri’engano. Korende akagenderera komenya amo na ng’ina biara.
RUT 3:1 Rituko erimo Naomi agateebia Rutu, moka momura oye, “Narorire ng’a mbuya nkonyorere omosacha, erinde onyore enka yao.
RUT 3:2 Nomanyete ng’a Boazi, oria ase konya ogokora emeremo nabasomba baye, nigo are omonyamwando ominto? Naama! Ase omogoroba o reero nache abe okoora esairi ase ekeooreri kiaye.
RUT 3:3 Ase ayio esibie, bweake amaguta agotioka buya, obeke chianga chiao chingiya. Erio otirimboke gochia ase ekeooreri, korende tobaisa kweorokia ase omonto oria goika ekero akoorire koragera na konywa.
RUT 3:4 Ekero ararire, origererie omanye aase aria. Erio ogende aroro, otubore ekiebisio kiaye korwa ase amagoro aye maate, oraareo nere nagoteebie aya ogwenerete gokora.”
RUT 3:5 Rutu akairaneria, “Aya onsi gwanteebia ninyakore.”
RUT 3:6 Ase igo Rutu agatirimboka gochia ase ekeooreri, agakora buna ng’ina biara konya amotebirie.
RUT 3:7 Boazi kariire na konywa akaigwa buya ase omoyo oye erio, akagenda ang’e netui y’esairi, akarara aroro. Erio Rutu agachoba ng’ora‐ng’ora, agatubora ekiebisio korwa ase amagoro a Boazi, akarara aroro.
RUT 3:8 Na kobwabeire botuko gati, Boazi agataboboka. Ani! Omokungu naraire magoro aye maate.
RUT 3:9 Boazi akamobooria, “Naye ng’o?” Ere akamoiraneria, “Ninche Rutu omosomba oo, ekiagera aye nigo ore omonyamwando o tata biara. Ase igo koranche nywome.”
RUT 3:10 Erio Boazi akamoteebia, “Mwana one, Omonene agosesenie. Aye bono kworokirie amasikani kobua buna kworogetie ritang’ani. Aye torarigia abasacha bande, abataka gose abanda.
RUT 3:11 Ase ayio, mwana one, toiroka, ekiagera abanto bonsi ase omochie oyo nigo bamanyete ng’a aye nomokuungu omweriti. Ningokorere ande onsi oraganie.
RUT 3:12 Nabo nekeene ng’a inche nomonyamwando o iso biara inde, korende nare omonyamwando onde omoao ore ang’e kombua.
RUT 3:13 Bono beera aa ase obotuko obo goika mambia, torore gose omonyamwando oria onde ore ang’e kombua nanche gokorenda. Karakore igo mbuya. Onye tagwancha, rirorio ekeene, buna Omonene are moyo, inche ninkorende. Bono rara aiga goika mambia.”
RUT 3:14 Ase igo omokungu oria akarara ase amagoro aye maate goika mambia, korende mambia chuni botarakiamoka akaimoka kogenda, erinde monto onde tamorora, ekiagera Boazi tatagete monto onde amanye ng’a omokungu oria nachete ase ekeooreri kiaye.
RUT 3:15 Naende Boazi akamoteebia, “Renta egetambaa ekio bwambarete, okiaare.” Na Rutu agakiaara. Erio Boazi akamorengera esairi eisaine ebitita bitano na ekemo, akamoyetweka. Erio omokungu oria akairana gochia ase omochie.
RUT 3:16 Ekero Rutu aigete ase ng’ina biara, ere akamobooria, “Mang’ana ki, omwana one?” Rutu akamoteebia amang’ana onsi Boazi amokorerete.
RUT 3:17 Naende agateeba, “Boazi nigo anteebia ng’a tinkonyara koirana gocha asore namaboko amasa. Ase igo ong’a esairi eye ebitita bitano na ekemo.”
RUT 3:18 Naomi akamoteebia, “Bono omwana one, remereria oganye goika orore aya arabe asore. Boazi tagokira reero goika arore ng’a oroisirie amang’ana ao.”
RUT 4:1 Boazi akagenda agaikaransa ase etureti agwo ase egeita ki’omochie. Ekaba ng’a omonto oria omonyamwando bw’Elimeleki ore ang’e kobua Boazi, oria Boazi akwanete igoro yaye, ngoeta arenge. Boazi akamorangeria, akamoteebia, “Oyominto, gobera gocha aa, oikaranse!” Omonto oria akagobera, agaikaransa.
RUT 4:2 Naende Boazi akarangeria abagaaka ikomi b’omochie baikaranse aroro, ase igo bagaikaransa.
RUT 4:3 Erio Boazi agateebia omonyamwando oria, “Naomi, oria oirana korwa ense y’Abamoabu, nkoonia are oboremo boria bwarenge omwando bw’Elimeleki ominto.
RUT 4:4 Inche nigo narengereretie gokomanyia amang’ana aya. Bono nonyare kobogora aiga ase amasio abagaaka b’abanto baane aba, na ase aba bonsi baikaransete igaa. Onye kogwancha kobogora, bogore, korende onye taibo, ntebie imanye, ekiagera naye ore omonyamwando ore ang’e, na magega yao ninche.” Omonto oria akairaneria, “Ee, nimbogore.”
RUT 4:5 Erio Boazi akamoteebia, “Korende onye gokogora oboremo korwa ase Naomi, rirorio oire Rutu, Omomoabu oria, moka oria okwete, abe mokao, naye omotenenerie oria okwete egesaku kerarie omwando oye.”
RUT 4:6 Omonyamwando oria akairaneria, akabora, “Onye naboigo, rirorio tinkobogora, mbaise gosiria omwando one. Ribaga riane ri’okobogora, aye riire; tinkonyara kobogora.”
RUT 4:7 Ase amatuko a kare ase Abaisraeli, ekero enibo yare koboorigwa, gose koonchorerigwa, engencho yabo nigo yarenge ng’a oyomo bw’abwo nigo arenge gosomora egekoroto kiaye ekemo omoa oria onde. Ayio nigo are kogera aria agambwa takoonchoranwa, na ogokora okwo kwaba kirori.
RUT 4:8 Ase igo omonyamwando oria agateebia Boazi, “Aye bogore”, na akamosomorera egekoroto kiaye.
RUT 4:9 Erio Boazi agateebia abagaaka baria na abanto bonsi abarengeo, “Inwe mbirori more reero ng’a nagorire korwa ase amaboko a Naomi bionsi ebiarenge ebi’Elimeleki, na ebia Kilioni amo nebia Mahaloni.
RUT 4:10 Amo nayio Rutu, Omomoabu oria, oyorenge moka Mahaloni, namoirire abe mokane, erinde inyare goteneneria oria okwete egesaku kerarie omwando oye, nario ororeria rwaye rotasire ase abamwabo, gose ase abanto b’omochie oye. Ase amang’ana aya mbirori more reero.”
RUT 4:11 Abagaaka baria na abanto bande bonsi abarenge ase etureti agwo ase egeita ki’omochie bakairaneria, “Ee, mbirori tore. Tiga Omonene asesenie omokungu oyio orache ase enka yao abe buna Raeli na Lea, abwo baiborerete Israeli abana abange bakaba egesaku. Aye osesenigwe ase egati y’Abaefarati na omanyekane ase Bethlehemu.
RUT 4:12 Naende enka yao ebe buna eya Peresi, oria Tamari aiborerete Yuda, goetera ase oroiboro rori’Omonene arakoe korwa ase omokungu oyio.”
RUT 4:13 Ase igo Boazi akaira Rutu, na ere akaba mokaye. Erio bakamenyana, n’Omonene aganchera Rutu koba morito, na ere akaibora omwana omoisia.
RUT 4:14 Erio abakungu b’omochie oyio bagateebia Naomi, “Omonene atogigwe! Ere tagotigeti; reero okoeire omonyamwando, oyio erieta riaye riramanyekane ase egati y’Abaisraeli!
RUT 4:15 Nere oragotimokie, abe chinguru chiao abe ogokorageria ase obogotu bwao. Moka momura oo nigo agwanchete; ere ogokoreire amaya kobua abamura batano na babere, na bono oiboire omwana oyio.”
RUT 4:16 Naomi akaimokia omwana oria, akamoagata, akaba okomorera.
RUT 4:17 Abakungu abarenge abagisangio baye bakaboora, “Naomi oiboreirwe omwana omochokoro omomura”, bakamoroka Obedi. Obedi oyio nere orenge ise Yese, na Yese akaba ise Daudi.
RUT 4:18 Abanto aba nabwo ororeria rwa Peresi: Peresi akaibora Hezironi;
RUT 4:19 Hezironi akaibora Ramu, na Ramu akaibora Aminadabu;
RUT 4:20 Aminadabu akaibora Nahesoni, na Nahesoni akaibora Salimoni;
RUT 4:21 Salimoni akaibora Boazi, na Boazi akaibora Obedi;
RUT 4:22 Obedi akaibora Yese, na Yese akaibora Daudi.
1SA 1:1 Nareenge omonto ore korokwa Elikana korwa ase egesaku gia Efraimu, omenyete Ramataimu‐Sofimu, ase ebitunwa bi’ense ya Efraimu. Ere nigo areenge mosinto o Yerohamu bw’Elihu, o Tohu, o Sufu, Omoefraimu.
1SA 1:2 Elikana nabwate abakungu babere, Ana na Penina. Penina nabwate abana, korende Ana tabwate bana.
1SA 1:3 Kera omwaka omonto oyio nigo areenge gotiira korwa ase omochie oye, ogenda gosasiima na korua ebing’wanso ase Omonene bw’Emeganda agwo Silo. Aroro agwo Ofini na Finehasi, abamura babere ba Eli, nigo baarenge abakuani ba Omonene.
1SA 1:4 Kera engaki Elikana areenge korua ekeng’wanso, nigo areenge koa Penina amo nabana baye, abamura na abaiseke, kera oyomo egetari kiaye.
1SA 1:5 Korende ase Ana nigo areenge komoa ebitari bibere, ekiagera nigo amwanchete nony’Omonene osiegete oroiboro rwaye.
1SA 1:6 Penina, moibori omwabo, nigo anarete goichania Ana ase okomochaaya, ekiagera Omonene konya osiekire okoibora kwaye.
1SA 1:7 Nabo agendererete gokora boigo, kera engaki, omwaka ase omwaka. Ekero baareenge kogenda gosasiima ase enyomba y’Omonene, Penina akaba ogoichania Ana, na Ana nigo areenge kona‐korera goika takoria gento.
1SA 1:8 Erio Elikana akamobooria: “Nase ki okona‐korera iga? Naki otari koria endagera? Naende oichaanete iga? Inee! Inche tingoisaini goetania abana abamura ikomi?”
1SA 1:9 Rituko erimo magega kobakoorire koragera na konywa aaria Silo, Ana akaimoka, na ase emechando yaye akarera mono kegima, ore nobororo, agasaba Omonene. Eli Omokuani nao aikaransete ase ekerogo kiaye ang’e nomotobwa bw’egesieri gie Hekalu y’Omonene.
1SA 1:10 Ana nigo arenge nobororo obonge mono, ere agasaba na akaria eira, agakwana
1SA 1:11 “Aye Omonene bw’Emeganda, ondigererie inche omosomba oo ase emechando yane! Tonyeba! Korang’e omwana omomura, nigo ndamorue abe oyoo, aye Omonene; ase amatuko onsi ay’obogima bwaye takogingirwa etukia yaye.”
1SA 1:12 Buna omokungu oyio agendererete gosaba Omonene, Eli akaba origereretie omonwa oye.
1SA 1:13 Ana nigo areenge gosabera enkoro yaye ime bokiriru; akaba okomonya‐monyia ebikoba biaye rioka, korende riogi tiriare koigweka. Ase ayio Eli agakaga ng’a Ana nigo atindire,
1SA 1:14 akamoteebia: “Ngoika ririri oragenderere gotinda? Tiga ogotinda kwao, otindoke!”
1SA 1:15 Ana akamoiraneria, “Taibo, omonene one, inche nomokuungu inde nobororo ase enkoro yane. Tinyweti edivai gose ekenyugwa kende kegotindia. Nigo nabeire ngosaba na kobeeka emechando yane yonsi ase Omonene.
1SA 1:16 Tokaga ng’a inche, omosomba oo, nomokuungu otagwenereti, inaki ase engaki eye yonsi nabeire ngokwana ase engencho y’emechando yane na ogoichana kwane.”
1SA 1:17 Erio Eli akamoiraneria, akamoteebia: “Genda nomorembe, na Nyasae bw’Abaisraeli nakoe aya kwamosabire.”
1SA 1:18 Ana akabora, “Tiga inche, omosomba oo, inyore ogwancherwa ase obosio bwao.” Erio omokungu oria akarua aase agwo, akagenda koragera, gose taba oichaanete naende.
1SA 1:19 Rituko ria kabere Elikana na Abanto baye bakaimoka mambia chuni, bagasasiima ase obosio bw’Omonene. Erio bakairana gochia nka sobo agwo Rama. Elikana akaba na Ana mokaye, n’Omonene akaba omoinyorete.
1SA 1:20 Ana akaba morito, na ekero engaki yaigete akaibora omwana omoisia, akamoroka Samweli, agateeba, “Nekiagera namosabete korwa ase Omonene.”
1SA 1:21 Elikana amo na’baanto b’enka yaye bakagenda naende koruera Omonene ekeng’wanso gia kera omwaka na goikerania eira bariete.
1SA 1:22 Korende ase engaki eyio Ana tagendeteo, agateebia omosacha oye, “Ninganye goika ’ntache omwana, erio nario ndamoire imoorokie ase obosio bw’Omonene, erinde imotige amenye aroro botaambe.”
1SA 1:23 Elikana, omosacha oye, akamoteebia, “Kora aya orarore are buya; ganya goika otache omwana. Tiga Omonene aikeranie ring’ana riaye.” Erio omokungu oria agatigara nka korera omwana goika akamotacha.
1SA 1:24 Ekero omwana oria atachirwe, Ana akamoira ase enyomba y’Omonene agwo Silo, akairana eeri yakoorire emiaka etato, n’obosie ebimunu emerongo ebere, na ekerandi kiaroisirie korwa ase risankwa kere nedivai. Omwana oria omomura nigo areenge omoke.
1SA 1:25 Erio bakanyenya eeri eria, na bakaa Eli omwana oria.
1SA 1:26 Ana agateebia Eli, “Omonene one, inyigwa. Amaene, buna ogendererete koba moyo, inche nomokuungu oria natenenete aiga ase obosio bwao, nareenge gosaba Omonene.
1SA 1:27 Nigo nasabete ng’a ’ng’eegwe omwana oyo omomura, n’Omonene akaigwa ogosaba kwane.
1SA 1:28 Ase ayio namorentire ase Omonene. Ase obogima bwaye bwonsi abe oyoye.” Erio bagasasiima Omonene aroro agwo.
1SA 2:1 Ana agasaba, agakwana, “Enkoro yane yachengeire Nyasae; ase Omonene egetuureri kiane kiaimokereire igoro. Omonwa one nigo ogosekereria ababisa baane; nagokire ase ogotooreka kw’Omonene.
1SA 2:2 “Onde tari ore omochenu buna Omonene, onde tari buna ere, egetare kende tikeri buna Nyasae oito.
1SA 2:3 Timogenderera gokwana amang’ana yobwerori, oboenenu tiborua ase emenwa yaino. Omonene nigo are Nyasae oyomanyete onsi, ere nigo akorenga onsi ay’abaanto bagokora.
1SA 2:4 Amata yabaanto chituoni abunekire, korende abakogochwa babeekirwe chinguru.
1SA 2:5 Abanto ababwate endagera eisaine kare bono beruure gokora emeremo, erinde banyore endagera, nabwo baareenge n’enchara, baigotire bono. Omokungu orenge omogomba oiboire abana batano na babere, korende oria konya obwate abange otigaire ore bosa.
1SA 2:6 Omonene nigo agoita, naende oirania obogima; ere nigo agotoma abanto gochia aase abakuure, naende obabokia.
1SA 2:7 Omonene nigo agokora omonto oba omotaka, gose omonda, ere nigo agokeyia omonto, gose omoimokereria igoro.
1SA 2:8 Nigo akoimokia omotaka korwa ase obotaka bw’ebuse, na omoremerwa korwa ase ribu, obabeeka baikaransa amo nabwo bare n’okobua, na kobaa omwando bw’ebirogo bi’obonene. Oboroso bw’ense nobwa Omonene, na igoro y’oboroso obwo oterekereire enseo.
1SA 2:9 “Narende amagoro yabegenwa baye, korende abakori amabe nigo barasirigwe ase omosunte, onde tari orabue ase chinguru chiaye ere omonyene.
1SA 2:10 Abare mamincha y’Omonene ’nabasenyentwe, Omonene nabaake n’enkoba korwa igoro. Ere nanachere ense yonsi ekiina. Omonene nae omorwoti oye okobua na aimokererie igoro orogunchara rw’omoakwa amaguta oye.”
1SA 2:11 Erio Elikana akairana gochia Rama nka bwoye, korende omwana oria Samweli agatigara ogokorera Omonene inse y’oboteneneri bwa Eli Omokuani.
1SA 2:12 Abamura ba Eli nigo baareenge Abanto ababe bataroochi inchera. Tibaasigete Omonene,
1SA 2:13 na tibare gokora buna abakuani bagwenerete gokora ase Abanto. Ribaga ri’ayio, ekero omonto aruure ekeng’wanso kiaye, omosomba bw’Omokuani nigo areenge gocha abwate euma ere namaino atato, na ekero enyama egendererete koiyekwa,
1SA 2:14 omosomba oria aba ogosoyia euma eria ime ase esuguria, gose enyongo, gose ase gento kende enyama ekoiyekerwa ime yaye, ne chinyama chionsi areenge korusia neuma eria nigo chiareenge koirerwa Omokuani. Naboigo abakuani abwo baarenge gokorera Abaisraeli bonsi baarenge gocha agwo Silo.
1SA 2:15 Amo nayio, ekero enyama enoru etarayia, omosomba bw’Omokuani nigo areenge gocha oteebia omonto oria orenge korua ekeng’wanso, “Kae Omokuani enyama achie gosaamba, ekiagera tagwancha enyama enyiyeke; igo anchete enyama embese.”
1SA 2:16 Onye omonto oria oreenge goteebia omosomba oria, “Tiga tosaambe enyama enoru ritang’ani, erio magega omanye koira enyama ende yonsi oganetie,” nere igo areenge goteeba, “Yaya, taibo, goika oyeeng’e bono iga. Onye tokong’a enyama eyio, rirorio nigo nkoyerusia ne chinguru, ’nyeire.”
1SA 2:17 Ebibe ebi bi’abamura ba Eli nigo biareenge ebinene mono ase obosio bw’Omonene, ekiagera ase enchera eyio Abanto nigo beorokereretie gochaaya ebing’wanso bia Omonene.
1SA 2:18 Samweli akagenderera gokora emeremo ase obosio bw’Omonene. Ere nigo areenge omosae ore kobeeka egesibao ki’egatani.
1SA 2:19 Kera omwaka ng’ina nigo areenge komooroiseria eanga, omoirera ekero areenge kogenda amo nomosaacha oye gochia korua ekeng’wanso gia kera omwaka.
1SA 2:20 Erio Eli nigo areenge koba ogosesenia Elikana na mokaye, ateebia Elikana, “Omonene asesenie omokungu oyo akoiborere abana bande babe ribaga ri’omwana oyo gwatananete ase Omonene.” Erio baba bakoirana gochia nka.
1SA 2:21 Omonene agasesenia Ana, ere akaibora abana bande abamura batato na abaiseke babere. Omwana oria Samweli akaba ogokiina ore ase enyomba y’Omonene.
1SA 2:22 Bono Eli konya ogotire mono. Ere nigo abeete okona‐koigwa amang’ana onsi abamura baye baare gokora ase Abaisraeli bonsi, na buna baare gotomana nabakungu abaareenge gokora emeremo ase egesoero ki’Eema y’Omosangererekano.
1SA 2:23 Erio akabateebia: “Nase ki mogokora amang’ana buna ayio? Abanto bonsi banteebirie amabe aino mogokora.
1SA 2:24 Abana baane, tiga timokora bo. Chinkuma echio naigure ase egati y’Abanto ba Omonene tichiri chingiya.
1SA 2:25 Omonto karakore ebibe ase omonto onde, Nyasae nabe omobwatania, korende omonto karakore ebibe ase Omonene, ning’o oranyare koba omobwatania?” Korende barabwo tibaigwerete ise, ekiagera Omonene konya oganirie kobaita.
1SA 2:26 Bono omwana oria Samweli akagenderera gokiina ase omobere, akamogwenera Omonene na mwanyabaanto.
1SA 2:27 Omonto oyomo o Nyasae agacha ase Eli, akamoteebia: “Amang’ana aya nar’Omonene akwanire: Inee! Inche tineorogetie ase sokororia yao na ase ororeeria rwaye, ekero baareenge abasomba ba Farao agwo ase ense ya Misiri?
1SA 2:28 Tinabachorete inwe korwa ase ebisaku bi’Abaisraeli mobe abakuani baane, na morue ebing’wanso ase egesasiimero kiane, naende mosambe ubani na mobe mokobeeka egesibao ki’obokuani komogocha ase obosio bwane? Tinaete Abanto b’ororeeria rwa sokororia yao baire ebing’wanso bionsi Abaisraeli baare gosaamba n’omorero?
1SA 2:29 Nase ki rende mwabeire mogochaaya na koba ne ribero ase ebing’wanso biane, na okoruegwa kwane, nachiigete birentwe ase Obomenyo bwane? Aye Eli kwaeire abamura bao ogosika kong’etania ase okobaa ribaga kwenoria ase eyere enoru mono kobua, ase kera ekeng’wanso abanto baane Abaisraeli bakonduera.
1SA 2:30 Ase engencho eyio, inche Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nateebire iga: Nigo nariete eira ng’a abanto b’eamate yao, na ab’ororeeria rwa sokororia yao mbabe bagokora emeremo y’obokuani ase obosio bwane kogenderera botaambe. Korende bono nigo ngoteeba ng’a tinyancheti bo, ekiagera abanto bansigete, nainche nimbasike, na baria banchaayete, nabarabwo mbachaywe goetania.
1SA 2:31 Naama! Amatuko ngocha are, ekero ndasirie chinguru chiao ne chinguru chi’abaanto b’ororeeria rwa sokororia yao, erio tanyorekana omonto omogotu ase eamate yao.
1SA 2:32 Aye ekero ore nemechando norore obotenenku boraruegwe ase Abaisraeli, na igo aye nobe ne ribero, korende ase eamate yao omonto omogotu tagotokao.
1SA 2:33 Tinkorusia kera oyomo oino korwa ase egesasiimero. Oyo ntarusie korwao nigo arabe okogoukoria amaiso, na goichania enkoro yao, na abanto bonsi b’enyomba yao nigo barakwe bataragota.
1SA 2:34 Abamura bao babere, Hofini na Finehasi, nigo barakwe ase rituko erimo, na ayio nabe ekemanyererio asore ase aya nakwanire.
1SA 2:35 Ninyechorere Omokuani omwegenwa, oyorabe ogokora ogwancha kwane na onsi aya nganetie. Oyio nere ndae ororeeria rwaye roraabe rogotenena bokong’u, na abanto b’ororeeria rwaye mbagenderere gokora emeremo y’obokuani ase obosio bw’omoakwa amaguta one.
1SA 2:36 Nebe ng’a omonto onde bwensi ase eamate yao oratigare ore moyo nagende gotugama ase obosio bw’Omokuani oyio, amosabe amoe ebesa gose omogati, ogoteeba: Nagosabire ombeeke nainche nkonye ase emeremo gete y’obokuani, erinde inyore omogati nkoria.”
1SA 3:1 Omwana oria Samweli akaba ogokora emeremo ase obosio bw’Omonene inse y’oboteneneri bw’Eli. Ase amatuko aria ring’ana ri’Omonene tiriareenge gokwanwa mono na amaroro yobobani tareenge konyorekana otatiga okomo okomo.
1SA 3:2 Ase amatuko aria amaiso a Eli konya achaakire koba chinchingori, tare korora buya. Ase obotuko obomo ere nigo areenge oraire aase aye a botaambe,
1SA 3:3 na Samweli nigo areenge oraire ime ase Obomenyo Obochenu aase Esanduki y’Omonene yareenge. Ritang’ani chitaaya chia Nyasae chitararima,
1SA 3:4 Omonene akarangeria, Samweli! Ere agaitaba: “Nao inde aa!”
1SA 3:5 Erio akaminyoka gochia ase Eli, akamoteebia, “Nao inde aa! Aye nigo kwandangeria.” Korende Eli akamoiraneria, “Inche tinkorangereti, genda oraare.” Erio Samweli akairana gochia korara.
1SA 3:6 Omonene akarangeria Samweli naende; ere akaimoka akagenda ase Eli, akamoteebia, “Nao inde aa. Aye nigo kwandangeria.” Korende Eli akamoiraneria, “Omwana one, tinkorangereti, genda oraare.”
1SA 3:7 Bono Samweli konya taramanyereria eriogi ri’Omonene, ne ring’ana ri’Omonene konya tiriraorokigwa asaare.
1SA 3:8 Omonene akarangeria Samweli eria gatato. Ere akaimoka, akagenda ase Eli, akamoteebia, “Nao inde aa. Aye nigo kwandangeria.” Erio Eli akamanya ng’ Omonene okorangeria omwana oria.
1SA 3:9 Ase ayio, agateebia Samweli: “Genda oraare, na karakorangerie naende, okwane iga: Omonene kwana, inche omosomba oo ninyigwete.” Erio Samweli akagenda, akaraara asaye naende.
1SA 3:10 Eri’Omonene agacha, agatenena aria, akarangeria buna agwo magega: “Samweli! Samweli!” Samweli agaitaba: “Kwana. Inche, omosomba oo, ninyigwete.”
1SA 3:11 Omonene agateebia Samweli, “Rituko erimo ninkore egento gete ase egati y’Abaisraeli, egento gi’okwoboyia, na kera omonto orakeigwe, amato aye nigo arabe akoeera.
1SA 3:12 Ase rituko erio ning’ikeranie amang’ana onsi, korwa omochakano goika omoerio, ayio nakwanete ng’a ninyakore ase Eli na ase eamate yaye.
1SA 3:13 Namoteebetie ng’a nabeire ang’e koa eamate yaye egesusuro kogenderera botaambe, ekiagera okorire ebibe. Ere nigo amanyete ng’a abamura baye mbabeete bakorama erieta riane, korende tabakania batige.
1SA 3:14 Ase ayio natianire ase eamate ya Eli ng’a okobwatanigwa tigokoba nonya ng’ake ase ebibe biabo ase enchera y’ebing’wanso gose okoruegwa konde gwonsi.”
1SA 3:15 Samweli akaraara goika mambia; erio akaboka, akaigora ebisieri bi’enyomba y’Omonene. Ere akoboa goteebia Eli okorora koria aroche.
1SA 3:16 Eli akamorangeria, akabora: “Samweli, omwana one!” Nere agaitaba: “Nao inde aa!”
1SA 3:17 Eli akamobooria: “Ninki Omonene agoteebetie? Tobaisa kombisa gento. Korambise gento kende gionsi, nonya ne ring’ana erimo, rirorio Nyasae akoe egesusuro ekenene.”
1SA 3:18 Erio Samweli akamoteebia kera ring’ana, tamobisa rinde rionsi. Eli akabora, “Nere Omonene; tiga akore eri rikomogwenera.”
1SA 3:19 Samweli akamenta gokiina; Omonene akaba nere, erinde tatiga ring’ana riaye nonya nerimo ritaikeranetigwe.
1SA 3:20 Abaisraeli bonsi korwa Dani goika Beeri‐Seba bakamanya ng’a Samweli ekeene bwegenirwe koba omobani obw’Omonene.
1SA 3:21 Omonene akagenderera kweorokia agwo Silo, akeorokia ase Samweli goetera ase ring’ana riaye. Na ekero Samweli areenge gokwana, Abaisraeli bonsi nigo baarenge gotegerera.
1SA 4:1 Abaisraeli bakagenda korwania Abafirisiti. Barabwo bagatoora agwo Ebeni‐Eseri, na Abafirisiti agwo Afeki.
1SA 4:2 Abafirisiti bakeroberia korwania Abaisraeli. Esegi egatindia, na Abafirisiti bakabua Abaisraeli, bagaita Abanto chilifu inye.
1SA 4:3 Ekero abarwani abatigarete bairanete gocha ase egetwori, abagaaka b’Abaisraeli bagateeba: “Nase ki Omonene atotiga twabugwa n’Abafilisti ase rituko ria reero? Togende torente korwa Silo Esanduki eria ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene, erinde eche ebe egati yaito na gototooria korwa ase amaboko yababisa baito.”
1SA 4:4 Erio Abanto bagatomwa Silo, bakarenta Esanduki eria y’Omonene bw’Emeganda, oyio omenyete nobonene bwaye igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba; na Hofini na Finehasi, abamura babere ba Eli, bagaacha amo n’Esanduki eria.
1SA 4:5 Ekero Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene yaigete ase egetwori, Abaisraeli bonsi bagaaka amariogi amanene goika ense ekooga.
1SA 4:6 Abafirisiti bagachia koigwa amariogi aria agoakwa bakaboorania: “Ninki engencho y’ogoakwa kw’amariogi ayio amanene ase egetwori ki’Abaiberania?” Ekero banyorete amang’ana ng’a n’Esanduki y’Omonene yarentirwe ase egetwori,
1SA 4:7 bakaondoka mono, bagakwana: “Enyasae yachire ase egetwori keria.” Naende bagateeba: “Obobe nobwaito! Egento kenga buna ekio tikiana gokorekana ase tore nonya ng’ake.
1SA 4:8 Obobe nobwaito! Ning’o oratotoorie korwa ase amaboko ye chinyasae echio chire nokobua gotoetania?
1SA 4:9 Chinyasae echio nachio chiaagete Abamisiri namaakwa amange aaria ase erooro. Korende inwe Abafirisiti, motenene bokong’u buna abasacha, erinde timoba abasomba b’Abaiberania baria, buna barabwo baarenge abasomba baino. Ee, motenene buna abasacha, morwane bokong’u!”
1SA 4:10 Ase igo Abafirisiti bakarwana bokong’u, na Abaisraeli bakabugwa, bagatama bonsi, korende kera oyomo gochia ase enka yaye. Okobugwa okwo nigo kwareenge okonene mono. Abarwani b’Abaisraeli chilifu emerongo etato bagaitwa bagakwa.
1SA 4:11 Esanduki ya Nyasae ekairwa, na Hofini na Finehasi, abamura babere ba Eli, bagaitwa.
1SA 4:12 Omonto oyomo bw’egesaku kia Benjamini agatama korwa ase esegi, akaminyoka gochia Silo, agaikao rituko erio erio, ore ne chianga chiatandoire, na obegete ebuse ase omotwe oye.
1SA 4:13 Ekero omonto oria aigeteo, Eli nigo areenge oikaransete ase ekerogo kiaye agwo enchera ensemo otengerete, ekiagera nigo areenge nobwoba ase engencho y’Esanduki eria ya Nyasae. Na ekero omonto oria arentete amang’ana ayio akorekire, Abanto bonsi b’omochie bakarera mono.
1SA 4:14 Erio Eli akaigwa okorera kw’Abaanto, akabooria: “Eriogi eri ri’okorera okonene neria ki?” Erio omonto oria akaayerera gochia ase Eli komoteebia amang’ana ayio.
1SA 4:15 (Eli konya okoorire emiaka emerongo kianda, na megwanse etano na etato (98); amaiso aye konya aukoire; ase ayio tareenge konyara korora.)
1SA 4:16 Omonto oria agateebia Eli: “Ninche narua ase esegi, natama korwao ase rituko ria reero.” Erio Eli akamobooria: “Omwana one, naki esegi yagenderera?”
1SA 4:17 Erio oria orentete amang’ana akamoiraneria: “Abaisraeli batamire korwa ase Abafirisiti, Abanto abange baitirwe; Hofini na Finehasi, abana bao babere, bakuure; boigo Esanduki ya Nyasae yairirwe.”
1SA 4:18 Ekero omonto oria atorete Esanduki eria ya Nyasae, Eli akagwa gochia magega korwa ase ekerogo, agwo ase egeita ensemo, akabuneka ebigoti agakwa, ekiagera konya ogotire mono, naende nigo areenge omorito. Ere konya ogambeire Abaisraeli ase engaki y’emiaka emerongo ene.
1SA 4:19 Bono moga Finehasi, omomura o Eli, nigo areenge morito; engaki yaye y’okogonkia konya yabereire ang’e. Ekero aigwete amang’ana ng’a ise biara amo nomosaacha oye bakuure, obororo bw’okobina bokamocheera, agatugama inse, akagonkia.
1SA 4:20 Ekero areenge ang’e nogokwa, abakungu abaarenge komokoonya ase okomoiboria bakamoteebia: “Toiroka, ekiagera kwaiboire omwana omomura.” Korende omokungu oria tabairaneria gento, gose tategerera amang’ana abo.
1SA 4:21 Akaroka omwana oria I‐Kabodi, ogoteeba: “Obonene bwarure ase Abaisraeli.” Nigo akwanete igo, ekiagera Esanduki eria ya Nyasae konya yairirwe, boigo ekiagera ise biara konya okuure na omosacha oye konya oitirwe.
1SA 4:22 Agateeba: “Obonene bwarure ase Abaisraeli,” ekiagera Esanduki eria ya Nyasae konya yairirwe.
1SA 5:1 Ekero Abafirisiti bairete Esanduki eria ya Nyasae, bakayebogoria korwa Ebeni‐Eseri, bakayeira goika Asidodi,
1SA 5:2 bakayesoyia ase Hekalu ya Dagoni, bakayegeka ensemo ya Dagoni, enyasae yabo.
1SA 5:3 Rituko ria kabere mambia chuni, ekero Abanto b’Asidodi babogeete, bakanyora Dagoni egwete inse maumama bosio bw’Esanduki eria y’Omonene. Bakayegororokia, bakayetenenia aase aye.
1SA 5:4 Rituko ria gatato bagachia koboka mambia chuni, bakanyora naende Dagoni yaguure inse maumama, bosio bw’Esanduki eria y’Omonene. Omotwe o Dagoni, na amaboko aye, konya biabutokire bire agwo ase omoriibo o inse bw’egesieri, ne rieene rioka nario riatigarete.
1SA 5:5 Ayio naro akogera abakuani ba Dagoni na Abanto bonsi baria bagosoa ase Hekalu ya Dagoni agwo Asidodi batari gotacha omoriibo o inse bw’egesieri nonya ngoika reero iga.
1SA 5:6 Okoboko kw’Omonene gokaritoera Abanto b’Asidodi. Ere agaachanda na kwoboyia Abanto bonsi b’Asidodi amo nab’orogongo orwo rwonsi, akabaaka bakariegwa namagumba.
1SA 5:7 Ekero Abanto b’Asidodi baroche amang’ana ayio, bagateeba: “Esanduki eye ya Nyasae bw’Abaisraeli tekonyara kobeera aiga amo naintwe, ekiagera okoboko kw’Omonene nokorito igoro ase tore, na igoro ase Dagoni, enyasae yaito.”
1SA 5:8 Bagatoma Abanto basangererie amo abanene bonsi b’Abafilisti, bakababooria: “Ninki togokora n’Esanduki eye ya Nyasae bw’Abaisraeli?” Barabwo bakairaneria: “Esanduki eria ya Nyasae bw’Abaisraeli tiga eirwe Gati.” Ase igo bakaira Esanduki eria ya Nyasae bw’Abaisraeli aroro.
1SA 5:9 Ekero bayeirireo, Omonene akarenta obotantanu obonene ase Abanto b’omochie oria, agaaka Abanto bonsi, abanene na abake, ase okobarentera amagumba.
1SA 5:10 Erio bakaira Esanduki eria ya Nyasae goika omochie bw’Ekironi. Korende ekero yaigete aroro, Abanto b’Ekironi bagaaka amariogi, bakaboora: “Barentire Esanduki eria ya Nyasae aiga seito, erinde batoite intwe twensi.”
1SA 5:11 Ase ayio bagatoma Abanto basangererie amo abanene bonsi b’Abafilisti, bakaboora: “Rusia aiga Esanduki eye ya Nyasae bw’Abaisraeli, moyeiranie gochia aase aye, teebaisa gotoita intwe amo nabana baito.” Obwoba bw’amakweri konya bwasoire ase omochie bwonsi, ekiagera okoboko kw’Omonene nigo kwareenge okorito mono aroro.
1SA 5:12 Abanto baria batakwete bakariegwa namagumba, bakarera, na ekerero kiabo kegaika igoro.
1SA 6:1 Esanduki eria y’Omonene ekabeera ase ense y’Abafilisti ase engaki y’emetienyi etano na ebere.
1SA 6:2 Erio Abafirisiti bakarangeria abakuani babo na abaringoria, bakababooria, “Ninki togokora ase Esanduki eye y’Omonene? Toteebie ’nchera ki torayeiranie aase aye.”
1SA 6:3 Barabwo bakabairaneria: “Onye mokoirania Esanduki eyio ya Nyasae bw’Abaisraeli, timobaisa koyeirania bosa etari nebiegwa; goika momoruere okoruegwa ase engencho y’okomocha. Erio namogwene, naende monyare komanya ng’a nase ki Omonene agendererete kobaa egesusuro.”
1SA 6:4 Abanto bakabooria, “Inee! Okoruegwa okwo gw’okomocha nkoroki torairanie ase Omonene?” Barabwo bakabairaneria, “Emegwekano etano y’amagumba, na etano ye chimbeba, yonsi eroisirie korwa ase etaabu. Moire emegwekano koreng’ana nomobaro bwe chinyasae chia Abafirisiti, ekiagera amaakwa ayio nigo abeete igoro ase more mwensi, na igoro ase abanene baino boigo.
1SA 6:5 Goika moroisie emegwekano y’amagumba, na eye chimbeba, ebio bigosaria ense yaino; erio motogie Nyasae bw’Abaisraeli. Ande nabo arakore emechando yaino ebe emegusu ase more, na ase chinyasae chiaino, na ase ense yaino.
1SA 6:6 Nase ki mogokong’ia chinkoro chiaino buna Abamisiri na Farao bakong’etie chinkoro chiabo. Inee! Ekero Omonene abaete amaakwa amakong’u tibaete Abaisraeli ribaga bakaruao?
1SA 6:7 Ase igo, roisia egari enyia morente chiombe ibere chigokamwa, chitana gosiberwa rikorogoto; mosibere chiombe echio egari eyio, korende morusie chimori chiabo korwa ase chirochio, mochitige ’nka.
1SA 6:8 Moimokie Esanduki eye y’Omonene ase egari igoro, na emegwekano eria y’etaabu, mokebeeke ase esanduki eng’ao ebeere ensemo y’Esanduki eria y’Omonene. Emegwekano eyio moyeirere Omonene, erio ebe okoruegwa ase engencho y’okomocha okwo. Magega y’ayio motige Esanduki egende aase aye.
1SA 6:9 Erio morende: onye ekogenda enchera ya boronge gochia ase ense yaye, nakwo ogoteeba omochie o Beti‐Semesi, rirorio momanye ng’a Omonene otorenteire obobe obwo obonene, korende onye taibo, rirorio tomanye ng’a tari okoboko kwaye gwatoaka; ande nigo twanyora emechando eye mosiabano.”
1SA 6:10 Erio Abanto abwo bagakora boigo. Bakaimokia chiombe ibere chigokamwa, bagachisibera egari, bagasiekera chimori nka.
1SA 6:11 Bakabeeka Esanduki y’Omonene ase egari, bakabeeka na esanduki eria yabeekire emegwekano eria ye chimbeba na ey’amagumba eroisirie korwa ase etaabu.
1SA 6:12 Chiombe chiria chikagenda chikona‐kwana, chikabwatia enchera endonge ekogenda Beti‐Semesi, tichiagobera aande, ensemo y’okorio gose ey’okobee, na abagaambi b’Abafilisti bakaba bagochitunyana korwa magega, goika ase orobebe rwa Beti‐Semesi.
1SA 6:13 Bono Abanto ba Beti‐Semesi nkogesa baarenge engano yabo agwo ase rikura, na ekero barigereretie, bakarora Esanduki eria, bakagooka mono.
1SA 6:14 Ekero egari eria yaigete ase omogondo o Yoshua o Beti‐Semesi egatenenao, ase rigena rinene riarenge. Abanto bagaatia chibao chi’egari eria, erio bakarua chiombe chiria chikaba ekeng’wanso ki’ogosaambwa ase Omonene.
1SA 6:15 Abalawi bakarusia Esanduki eria y’Omonene, amo nesanduki eria ende yabeekire amo, eyareenge nemegwekano eria y’etaabu, bagachibeeka igoro ase rigena riria rinene. Erio ase rituko riria Abanto ba Beti‐Semesi bakaruera Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa na ebing’wanso binde.
1SA 6:16 Ekero abagaambi baria b’Abafilisti baroche ayio bakairana gochia Ekironi ase rituko riria.
1SA 6:17 Abafirisiti bakarua emegwekano eria y’amagumba, eroisirie korwa ase etaabu, ekaba okoruegwa gw’okomocha ase Omonene, omogwekano oyomo korwa ase kera oyomo bw’emechie eyio: Asidodi, na Gasa, na Askeloni, na Gati, na Ekironi.
1SA 6:18 Boigo bakarua emegwekano eria ye chimbeba eroisirie korwa ase chitaabu, oyomo korwa ase kera omochie orenge kogamberwa nabanene baria batano b’Abafilisti, emechie eyio yonsi yagiteire chindwaki na ebichie bionsi bitagiteire. Ne rigena riria rinene ase babeegete Esanduki eria y’Omonene nigo rire kirori goika rituko ria reero agwo ase omogondo o Yoshua o Beti‐Semesi.
1SA 6:19 Omonene agaita Abanto ba Beti‐Semesi emerongo etano na ebere korwa ase Abanto chilifu emerongo etano, ekiagera barigereretie Esanduki eria. Abanto bakaba bakorera na kweumia, ekiagera Omonene aitete Abanto abange ase egati yabo.
1SA 6:20 Erio Abanto ba Beti‐Semesi bakaboora, “Ning’o oranyare gotenena ase obosio bw’Omonene, Nyasae oyo Omochenu? Nase banto ki aragende gakorua ase tore?”
1SA 6:21 Ase igo bagatoma Abanto ase baria bemenyete Kiriati‐Yearimu baabateebie ng’a, “Abafirisiti bairanirie Esanduki eria y’Omonene. Tirimboka gocha moyioyie.”
1SA 7:1 Abanto ba Kiriati‐Yearimu bagaacha, bakaira Esanduki eria y’Omonene, bakayebeka ase enyomba y’Abinadabu, ase ekegoro igoro; bagachoora na gwatanana Eleazari, omwana oye omomura, abe okorenda Esanduki eria.
1SA 7:2 Korwa engaki eyio Esanduki eria y’Omonene ekabeera agwo Kiriati-Yearimu ase engaki entaambe, emiaka emerongo ebere. Ase engaki eyio yonsi, Abaisraeli bonsi bakaba bakorera ase Omonene ng’a abakoonye.
1SA 7:3 Erio Samweli agateebia Abaisraeli bonsi: “Onye mogochia koonchoka na koirana ase Omonene ne chinkoro chiaino chionsi, morusie korwa ase more chinyasae chingeni chionsi, amo n’Asitaroti, mokorere Omonene bweka; erio nario arabatoorie korwa ase amaboko yabafilisti.”
1SA 7:4 Erio Abaisraeli bakarusia korwa ase bare chinyasae chiria Baali na Asitaroti, bakamokorera Omonene bweka.
1SA 7:5 Samweli agateeba, “Sangereria Abaisraeli bonsi agwo Misipa, erinde imbasabere aroro ase Omonene.”
1SA 7:6 Abanto bagasangererekana agwo Misipa, bakabuucha amaache, bakayaumora agwo ase obosio bw’Omonene, bakeng’ata ase rituko erio, bagakwana aroro agwo, “Twakorire ebibe ase Omonene.” Erio Samweli akaba okogaambera Abaisraeli agwo Misipa.
1SA 7:7 Ekero Abafirisiti baigwete ng’a Abaisraeli basangererekanire agwo Misipa, abanene b’Abafilisti bakagenda gochia kobarwania. Abaisraeli bagachia koigwa amang’ana ayio, bakabairoka,
1SA 7:8 bagateebia Samweli, “Tobaisa gotiga kogenderera gotosabera ase Omonene, Nyasae oito, ng’a atotoorie korwa ase amaboko y’Abafilisti.”
1SA 7:9 Erio Samweli akaimokia emaanwa y’eng’ondi ekogonka, akayerua ase Omonene ekaba ekeng’wanso ki’ogosaambwa ekegima, agasabera Abaisraeli ase Omonene, n’Omonene akaigwa ogosaba kwaye.
1SA 7:10 Ekero Samweli areenge korua ekeng’wanso keria ki’ogosaambwa, Abafirisiti bagaacha korwania Abaisraeli, korende Omonene akabarentera okogukura okonene gwe chinkoba korwa igoro, akabataantania, na Abaisraeli bakabua Abafirisiti.
1SA 7:11 Abaisraeli bakaimoka korwa agwo Misipa, bakabwatia Abafirisiti goika Beti‐Kari, bakabaitera ’nchera.
1SA 7:12 Erio Samweli akaimokia rigena, akaritenenia gati ya Misipa na Seni, akariroka Ebeni‐Eseri, akabora: “Omonene otokonyire twaikire aiga.”
1SA 7:13 Naboigo Abafirisiti bakabugwa, tibanyora ribaga naende gosoa ase ense y’Abaisraeli. Okoboko kw’Omonene nigo kwareenge mamincha y’Abafilisti ase amatuko onsi Samweli areenge moyo.
1SA 7:14 Emechie yonsi egati y’Ekironi na Gati, eyio Abafirisiti konya baurire Abaisraeli, ekairanigwa amo ne chingongo chiaetanaineo. Agwo boigo omorembe okaba ase egati y’Abaisraeli na Abaamori.
1SA 7:15 Samweli akaba omogambi ebiina bw’Abaisraeli ase amatuko onsi areenge moyo.
1SA 7:16 Kera omwaka akaba okogenda goika Beteli, na Giligali, na Misipa, akaba okogaambera Abaisraeli ebiina ase emechie eyio yonsi.
1SA 7:17 Erio akaba okoirana Rama, ekiagera agwo nao bwoye yarenge, na agwo akaba okogaamba ebiina bi’Abaisraeli, naende akaagachera Omonene egesasiimero.
1SA 8:1 Ekero Samweli konya agotire akabeeka abamura baye babe abagaambi igoro y’Abaisraeli.
1SA 8:2 Omomura oye omotangi nigo are korokwa Yoel, na oyo o kabere Abiya. Barabwo nigo babete abagaambi agwo Beeri‐Seba.
1SA 8:3 Korende abamura ba Samweli tibakorete buna ise areenge gokora ase okobwatia oboronge; bakabotiga na bakerigeria chinibo, bakarigia riaaki na bakaonchorana oboronge.
1SA 8:4 Erio abagaaka bonsi b’Abaisraeli bagasangererekana amo, bakagenda ase Samweli agwo Rama,
1SA 8:5 bakamoteebia: “Rora bono aye kwagotire, na abamura bao tibari kobwatia chinchera chiao. Ase ayio tochorere omorwoti oranyare gotogaambera buna ebisaku binde bionsi bibwate abarwoti.”
1SA 8:6 Korende Samweli tancha amang’ana ayio bamoteebetie: “Toe omorwoti atogaambere.” Ase ayio Samweli agasaba Omonene.
1SA 8:7 Eri’Omonene akamoteebia: “Otegerere amang’ana abo baragotebie. Tari aye bangire, korende ninche bangire, timba omorwoti obo.
1SA 8:8 Korwa ekero keria nabarusetie Misiri goika reero iga bantigire inche, babeire bagokorera chinyasae ching’ao, na bono bagotigire aye buna bantigete inche.
1SA 8:9 Gaki bono, igwera amang’ana abo, korende obakuurere mono, obateebie aya omorwoti orache kobagaambera arabe ogokora.”
1SA 8:10 Ase igo Samweli agateebia Abanto baria baganetie omorwoti amang’ana onsi Omonene amotebeetie.
1SA 8:11 Akabateebia: “Aya naro omorwoti oyio orabagambere arabakorere: Naire abana baino abamura, ababeeke ase chigari chiaye, na abande ababeeke babe abariini be chibarasi chiaye bamokorere. Abande babetererigwe baminyoke bosio bwe chigari chiaye.
1SA 8:12 Abande babekwe babe abatang’ani b’abarwani chilifu, na abande b’emerongo etano. Abande babe bakorema emegondo yaye na kogesa endagera yaye, abande babe bakoroisia ebirwanero bi’eseegi na ebikorero bie chigari chiaye.
1SA 8:13 Naire abaiseke baino bachie koba abaroisia amaguta akweakwa, abande babe bakoruga endagera na koroisia emegati.
1SA 8:14 Naire na emegondo yaino y’endagera, na ey’emesabibu, na ey’emezeituni eyere emiya mono, ayee abasomba baye.
1SA 8:15 Narusie ensemo ya ikomi korwa ase rigesa riaino ri’emegondo y’endagera, na ey’emesabibu, ayee abwo bakomorenda, na abasomba baye.
1SA 8:16 Boigo naire abasomba baino, abamura na abaiseke, na abasae baino abaya, babe bakomokorera, ne chitigere chiaino chibe chikomokorera boigo.
1SA 8:17 Naende arusie ensemo ya ikomi y’amaicho aino, nainwe abanyene mobe abasomba baye.
1SA 8:18 Ase engaki eyio inamobe mokorera nobororo ase engencho y’omorwoti oino, oyio mwechorerete, korende Omonene takoba ogotegerera okorera kwaino.”
1SA 8:19 Korende Abanto bakaanga gotegerera Samweli, bakaboora: “Yaya, taibo! Nigo toganetie omorwoti atogambere.
1SA 8:20 Ntorigetie koba buna ebisaku binde; ntoganetie omorwoti ogotogaambera na gototang’ana, ekero togochia korwana chiseegi chiaito.”
1SA 8:21 Ekero Samweli aigwete amang’ana aya Abanto bakwanire, akayaira ase Omonene.
1SA 8:22 Omonene agateebia Samweli: “Igwera amang’ana abo, obachorere omorwoti.” Erio Samweli agateebia Abaisraeli bairane, kera omonto ase omochie oye.
1SA 9:1 Ase egesaku gia Benjamini nareengeo omonto oyomo ore korokwa Kisi, mosinto bw’Abieli, o Serori, o Bekorati bw’Afia, omonto bw’egesaku gia Benjamini. Kisi nigo areenge omonto omonda.
1SA 9:2 Nabwate omwana omomura ore korokwa Saulo. Ere nigo areenge omonyakieni mono. Momura onde tareenge ase egati y’Abaisraeli obwate ekieni ekiya komobua. Ere nigo aetanetie Abanto bande bonsi ase obotaambe bw’omotwe korwa ase amareko gochia igoro.
1SA 9:3 Bono chitigere chia Kisi, ise Saulo, chigasira. Ase igo Kisi agateebia Saulo: “Imoka oire oyomo bw’abasomba, mogende korigia chitigere.”
1SA 9:4 Bakagenda, bagaeta ase ense y’ebitunwa ya Efraimu, na ense ya Salisa, korende tibachinyora. Naende bagaeta ase ense ya Saalimu, korende chitigere echio tichiareengeo. Magega y’ayio bagaeta ase orogongo rwa Benjamini, nonya narororwa tibachinyoora.
1SA 9:5 Ekero baigete ase ense ya Sufu, Saulo agateebia omosomba oria baarenge komo: “Bono tiga toirane gochia nka. Ande nigo tata aratige korengereria igoro ye chitigere, ne ribaga ri’ayio abe ogotochandekera intwe.”
1SA 9:6 Omosomba oria akamoiraneria: “Rora, ase omochie oyo omonto o Nyasae nareo, ere nomonto osikire; amang’ana onsi agokwana nigo agoikerana. Eta togende aroro, ande nabo aratotebie amang’ana igoro y’orogendo rwaito.”
1SA 9:7 Saulo akabooria omosomba oye: “Onye tokogenda ase omonto oyio, inki tobwate tokomoirera? Endagera twabwate ase ebibekerero biaito yaerire, na keegwa kende titobwati tokoirera omonto oyio o Nyasae. Ninki tobwate?”
1SA 9:8 Omosomba oria akamoiraneria naende: “Rora, nimbwate aa akang’ese gi’esekeli y’efeta. Eye ning’ee omonto oria o Nyasae, erinde atotebie enchera tokogenda.”
1SA 9:9 (Agwo kare ase Abaisraeli, ekero omonto areenge kogenda koboria ring’ana korwa ase Nyasae nigo areenge goteeba: “Inchuo togende ase omoorori.” Omonto okorokwa omobani bono, kare nigo areenge korokwa omoorori.)
1SA 9:10 Saulo agateebia omosomba oye: “gwateebire buya; inchwo togende.” Ase igo bakagenda ase omochie ase omonto oyio o Nyasae areenge.
1SA 9:11 Ekero baareenge gotiira ekegoro gochia ase omochie, bakaumerana nabaiseke baare kogenda kobuucha amaache, bakababooria: “Inee! Omorori nao are aa?”
1SA 9:12 Abaiseke baria bakabairaneria: “Ee, nao are aa, oyio bosio bwaino. Genda bwango momonyooore. Mbono achire ase omochie, ekiagera Abanto ngochia bare korua ebing’wanso agwo ase ekegoro igoro.
1SA 9:13 Ekero mogosoa ase omochie namomonyoore ritang’ani ataratiira gochia ase ekegoro koragera. Abanto tibakoragera ritang’ani ataraikao, ekiagera ere goika asesenie ekeng’wanso keria. Erio baria barangeirie banyare gochaaka koragera. Ase ayio, genda bwango, ekiagera ase engaki eye nero moramonyoore.”
1SA 9:14 Ase ayio bakagenda ase omochie. Ekero baarenge gosoa aroro bakarora Samweli ogocha koumerana nabarabwo, ekero areenge gotiira gochia aase agwo bakoruera ebing’wanso.
1SA 9:15 Bono rituko erimo, ekero Saulo ataracha aroro, Omonene konya omoorokeirie Samweli na omotebirie,
1SA 9:16 “Ankio engaki buna eye ninkorentere omonto korwa ase orogongo rwa Benjamini, naye omoake amaguta, erinde abe omonene igoro y’Abanto baane Abaisraeli. Nere oratoorie Abanto baane korwa ase amaboko y’Abafilisti, ekiagera narorire emechando y’Abanto baane, na ekerero kiabo giaikire ase ’nde.”
1SA 9:17 Ekero Samweli aroche Saulo, Omonene akamoteebia: “Omonto oyio nere nagoteebia amang’ana aye. Oyo nere orabe okogaambera Abanto baane.”
1SA 9:18 Erio Saulo akamochiera Samweli agwo ase egeita, akamoteebia: “Koranche onteebie ase omoorori amenyete.”
1SA 9:19 Samweli akamoiraneria: “Ninche omoorori oyio. Genda motang’ane gochia aase agwo ebing’wanso bikoruerwa, ekiagera reero namorie endagera aroro amo nainche. Ankio ninkoe ribaga ogende, na inche ngotebie amang’ana onsi are ase ebirengererio biao.
1SA 9:20 Tochandeeka ase engencho ye chitigere chiria chiasirete korwa ase amatuko atato aetire, ekiagera echio chianyorekanire. Inee! Ebinto bionsi ebiya bire ase egati y’Abaisraeli nase ng’o birabe? Nigo birabe asore na ase Abanto bonsi b’enyomba ya iso.”
1SA 9:21 Saulo akairaneria akabora: “Inche nomonto bw’egesaku gia Benjamini egesaku egeke mono ase Abaisraeli, na eamate yane nero nenke mono ase chiamate chionsi chi’egesaku ekio. Nase ki rende gwakwanire ase inde ring’ana ringa buna erio?”
1SA 9:22 Erio Samweli akaira Saulo amo nomosomba oye, akabasoyia ase enyomba y’abageni, akabaikaransia aase y’amasikani, ase egati y’abageni bande emerongo etato.
1SA 9:23 Samweli agateebia omorugi bwe chindagera: “Renta egetari keria nakoa, nkagoteebia ng’a okegache ensemo ao.”
1SA 9:24 Ase ayio omorugi oria bwe chindagera akaimokia ekenama keria ekiya, agakebeeka bosio bwa Saulo. Samweli agateebia Saulo: “Rora egetari eke kiagachetwe, kiabekirwe ase obosio bwao; okerie, ekiagera naye gwakegacheretwe ng’a oche gokeria ase engaki eyio ekero abageni barangeriigwe.” Ase igo Saulo akaragera na Samweli ase rituko erio.
1SA 9:25 Ekero batirimbogeete korwa aase aria ase ebing’wanso biare koruerwa, bakagenda mwa Samweli kerama igoro, na aroro agwo Samweli akagosoria na Saulo.
1SA 9:26 Ekero bwachia gokiamoka, Samweli akarangeria Saulo oyoreenge ase ekerama igoro, akabora: “Imoka ngokoobe, ogende ase orogendo rwao.” Saulo akaimoka, na barabwo babere bakagenda bare amo.
1SA 9:27 Ekero baikire ang’e nensinyo y’omochie, Samweli agateebia Saulo: “Teebia omosomba oo aete atang’ane.” Omosomba oria akagenda bosio, na Samweli agateebia Saulo: “Beera aiga ake igo, na inche ningotebie amang’ana aya Nyasae akwanire.”
1SA 10:1 Erio Samweli akaimokia echuba y’amaguta, akaumorera Saulo ase omotwe, akamonyunyunta, akamoteebia: “Omonene ogoakire amaguta obe omotang’ani bw’Abaisraeli, Abanto baye. Aye nogaambere Abanto ba Omonene na kobatooria korwa ase amaboko ’ababisa babo baabaetanaine. Eke nakio kerabe ekemanyererio asore ng’a Omonene ogoakire amaguta ng’a obe omotang’ani igoro ase Abanto bare omwando oye:
1SA 10:2 Ekero okorua aa ase ’nde reero noumerane n’abanto babere ang’e nembeera ya Raeli, ase orogongo rwa Benjamini ase Selisa. Barabwo nigo baragoteebie ng’a chitigere chiria mwagendete korigia chiatokire. Iso otigire gochichandekera, na bono naye achaandekerete, ogoteeba: Naki ndakore indore omwana one?
1SA 10:3 Erio norueo, ogenderere orogendo, oike ase omote okorokwa Omoaruni ore agwo Tabori. Aroro agwo noumerane n’Abanto batato bagotiira gochia gosasiima Nyasae agwo Beteli. Oyomo obo nabe obwate chimanwa chie chimbori isato, na oyonde obogoretie emegati etato, na oyonde ekerandi keroisirie korwa ase risankwa kere nedivai.
1SA 10:4 Barabwo mbagokwanie, bakoe emegati ebere, noyianche, oyebogorie korwa ase amaboko abo.
1SA 10:5 Magega y’ayio nogende gochia ekegoro kia Nyasae agwo Gibea, ase egetwori ki’Abafilisti kere. Agwo ase egesoero ki’omochie noumerane nekeombe ki’ababani bagotirimboka korwa ase ekegoro aase agwo ebing’wanso bikoruerwa, babe bakobugia amakano ne chikonu, na ebiroria, na amakano yebirigisa. Barabwo mbabe bakobaboka ase okobana.
1SA 10:6 Erio Omoika bw’Omonene noche igoro yao ne chinguru; naye nobaane amo nabarabwo, na oonchorwe obe kore ne chingencho ching’ao.
1SA 10:7 Bono ekero ebimanyererio ebio birakoreke asore, okore rinde rionsi orarore, ekiagera Nyasae nigo are amo naye.
1SA 10:8 Erio ontang’ane gotirimboka gochia Giligali. Inche ninchiche aroro asore ase okorua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe. Onganye aroro ase engaki y’amatuko atano na abere goika inchiche asore, nkworokie aya ogwenerete gokora.”
1SA 10:9 Ekaba ekero Saulo eonchorete gotigana na Samweli, Nyasae akaa Saulo enkoro ere ne chingencho ching’ao, na ebimanyererio biria bionsi bigakoreka ase rituko riria.
1SA 10:10 Ekero Saulo amo nomosomba oye baigete Gibea, ekeombe ekenene ki’ababani gekaumerana nere. Omoika o Nyasae ogaacha igoro asare ne chinguru, nere agaachaka kobaboka ase okobana ase egati y’ababani baria.
1SA 10:11 Abanto bonsi abwo konya bamomanyete agwo ritang’ani, ekero bamorooche okobana amo nababani baria, bagakwana barabwo ase barabwo: “Mang’ana ki aya amonyorire omwana o Kisi? Inee! Saulo nere nabeire oyomo bw’ababani?”
1SA 10:12 Omonto omenyete aase aria akabooria: “Ise nere ng’o?” Ase engencho eyio amang’ana akaba agokwanwa iga: “Inee! Saulo nere nabeire oyomo bw’ababani?”
1SA 10:13 Ekero Saulo akoorire kobaboka ase okobana, agatiira gochia ase ekegoro aase ebing’wanso biare koruerwa.
1SA 10:14 Ise moke Saulo akabooria Saulo na omosomba oye: “Ng’ai mwachiete?” Saulo akairaneria: “Nechitigere twagendete korigia, na ekero totachinyorete, tokagenda ase Samweli.”
1SA 10:15 Ise moke akamoteebia: “Koranche onteebie aya Samweli abateebeetie.”
1SA 10:16 Saulo akamoiraneria: “Nigo atotebetie boronge ng’a chitigere chianyorekanire.” Korende amang’ana aya Samweli akwanete igoro y’oborwoti tamoyatebeetie.
1SA 10:17 Erio Samweli akarangeria Abaisraeli basangererekane amo ase obosio bw’Omonene agwo Misipa,
1SA 10:18 akabateebia: “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oteebire iga: Inche nigo nabang’anyetie korwa Misiri, nkabatooria korwa ase amaboko y’Abanto b’amarwoti ande onsi, abwo baarenge kobachaanda.
1SA 10:19 Korende bono mwangire Nyasae oino oria obatooretie korwa ase obokong’u bwonsi na ogochandwa, mwateebire ng’a: tobeekere omorwoti atogambere. Gaki bono sangererekana ase obosio bw’Omonene, egesaku ase egesaku, na eamate ase eamate.”
1SA 10:20 Ase igo Samweli akarenta ebisaku bionsi bi’Abaisraeli ang’e, na egesaku gia Benjamini kegachorwa ase ogoakerwa obomera.
1SA 10:21 Ekero arentire egesaku gia Benjamini ang’e, obomera bokagwera eamate ya Matiri, na ase eamate ya Matiri obomera bokagwera Saulo, omomura o Kisi, korende Abanto bagachia komorigia tibamonyora.
1SA 10:22 Erio naende bakaboori’Omonene: “Inee! Omonto oyio nachete aa?” Omonene akairaneria: “Rigereria oyio bw’ebisete ase ebinto bikogachwa.”
1SA 10:23 Ase ayio bakaminyoka bakamorusia aroro, na ekero atenenete ase egati y’Abanto bamorooche ng’a naetanetie Abanto bande bonsi ase obotaambe bw’omotwe korwa amareko gochia igoro.
1SA 10:24 Samweli agateebia Abanto bonsi: “Aiga morooche ere oyi’Omonene achorire. Monto onde tari aa ase egati y’Abanto aba bonsi omoreng’aine.” Erio Abanto bonsi bagaaka eriogi, bakaboora: “Omorwoti oyo achie kare!”
1SA 10:25 Erio Samweli agateebia Abanto buna oborwoti bogwenerete kogaambwa, na akariika emeroberio eyio ase egetabu akayebeeka ase obosio bw’Omonene. Magega yayio Samweli akaa Abanto ribaga, kera oyomo agende inka bwoye.
1SA 10:26 Saulo nere akagenda nka bwoye aria Gibea. Abanto bande abanene, abwo Nyasae konya akwanire ne chinkoro chiabo, bakamotunyana.
1SA 10:27 Korende Abanto bande abaarenge ababe bakaboora: “Naki oyo arakore atotoorie?” Barabwo bakamochaaya, tibamoirera biegwa binde. Korende ere akaba buna taigwete aya bakwanete.
1SA 11:1 Nahasi Omoamoni akagenda, agaetanana Yabesi ase ense ya Gileadi koyorwania esegi. Abanto bonsi ba Yabesi bakamoteebia: “Kora okobwatana naintwe, erio tobe inse asore togokorere.”
1SA 11:2 Nahasi Omoamoni akabairaneria: “Ninkore okobwatana nainwe komoranche ng’a ndusie eriso ria borio ria kera oyomo oino, erinde ndetere Abaisraeli bonsi obosooku.”
1SA 11:3 Abagaaka ba Yabesi bakamoteebia: “Toe ribaga ri’amatuko atano na abere, erinde totome Abanto ase chingongo chionsi chi’Abaisraeli. Onde atatogeti oratotoorie, rirorio twerue asore.”
1SA 11:4 Abatomwa baria bagaika Gibea ase Saulo amenyete, bagateebia Abanto b’aroro amang’ana ayio, na Abanto bonsi bakarera mono.
1SA 11:5 Ase ekero ekio Saulo nigo areenge ogocha korwa mogondo ogotema chiombe chiaye, akabooria: “Inki kiaba Abanto aba bakorera iga?” Ase ayio bakamoteebia amang’ana aria Abanto ba Yabesi barentete.
1SA 11:6 Ekero Saulo aigwete amang’ana ayio, Omoika o Nyasae ogaacha igoro asare, okamobeeka chinguru; erio Saulo akaba nendamwamu enene.
1SA 11:7 Akabwata chiombe ibere, agachinachana ebing’ese, erio akaa Abanto ebing’ese biria, nabarabwo bakabiira ase chingongo chionsi chi’Abaisraeli, bagateeba amang’ana aye: “Omonto onde bwensi otambwateti inche Saulo amo na Samweli, chiombe chiaye nabo chiranachanwe iga.” Erio omoondoko bw’Omonene okabwata Abanto, nabarabwo bagaacha amo buna omonto oyomo.
1SA 11:8 Ekero Saulo abarete Abaisraeli agwo Bezeki, nigo baarenge chilifu amagana atato (300,000), na Abayuda chilifu emerongo etato (30,000).
1SA 11:9 Agateebia Abanto baria batometwe: “Motebie Abanto ba Yabesi o Gileadi: Ankio mobaso gati namonyore obosibore.” Abatomwa baria bakairana, bagateebia Abanto ba Yabesi amang’ana ayio, na barabwo bakaba nomogooko omonene,
1SA 11:10 bagateebia Abaamoni: “Ankio inatwerue ase more, motokorere ande onsi morarore arabe buya ase more.”
1SA 11:11 Rituko ria kabere Saulo akaroberia Abanto baye ase ebiombe bitato, na barabwo bagaacha mambia kobogokiamoka, bagasoa ase egetwori ki’Abaamoni, bakabaita kogenderera goika mobaso gati. Abwo batigarete bagesiarera, gose onde tatigara ore nonde amo.
1SA 11:12 Erio Abaisraeli bagateebia Samweli: “Mbarabi baria bakanete ng’a Saulo takobagaambera. Renta Abanto abwo, tobaite.”
1SA 11:13 Korende Saulo agakana, agateeba: “Monto onde tari oraitwe ase rituko ria reero, ekiagera Omonene orentire obobui ase Abaisraeli.”
1SA 11:14 Samweli agateebia Abanto: “Inchuo togende Giligali, erinde toirore oborwoti obo tobokore bobe oboyia.”
1SA 11:15 Ase igo Abanto bonsi bakagenda Giligali, na aroro agwo ase obosio bw’Omonene bakabeeka Saulo akaba omorwoti. Boigo bakarua ebing’wanso bi’omorembe agwo ase obosio bw’Omonene, na Saulo amo n’Abaisraeli bonsi bakaba nomogooko omonene mono.
1SA 12:1 Samweli agateebia Abaisraeli bonsi: “Rora, nabeire nkoigwa amang’ana aino; nakorire aya mwamboria, nabekire omorwoti orabagambere.
1SA 12:2 Bono omorwoti oino oyio orabaraae. Inche bono nagotire, namerire chimbuche; abamura baane nigo bare amo nainwe. Inche nabeire nkobaraa korwa obosae bwane goika reero iga.
1SA 12:3 Bono inche nao inde aa. Inwe mobe kirori ase ’nde ase obosio bw’Omonene na obw’omoakwa amaguta oye. Inee! Neng’ombe ya ng’o nairete? Gose netigere ya ng’o nairete? Ning’o naunereretie, gose nakorerete bobe? Gose nkorwa ase okoboko kwa ng’o naetwe riaaki rikang’ukoria amaiso aane? Onye nakorete ayio, nimbairanerie ebio nairete.”
1SA 12:4 Abanto bakairaneria: “Aye tigwatoriananetie kende, gose tigwatokorerete bobe, gose tikwairete gento ki’omonto onde bwensi.”
1SA 12:5 Samweli akabateebia, “Rituko ria rero Omonene nigo are kirori ase more, boigo omoakwa amaguta oye nigo are kirori ng’a inwe timonyoreti gento kende gionsi ase okoboko kwane.” Barabwo bakairaneria, “Ee, Omonene nere kirori.”
1SA 12:6 Samweli agateebia Abanto, “Omonene, oria ochorete Musa na Aroni, naende akarenta chisokoro chiaino korwa ase ense ya Misiri, nere kirori.
1SA 12:7 Gaki bono tenena, mokire‐kiri, erinde mbasoere ase obosio bw’Omonene ase okobainyoria ogokora gwonsi okoronge, okw’Omonene abakorerete inwe ne chisokoro chiaino.
1SA 12:8 Ekero Yakobo asoete Misiri, na Abamisiri bakabachanda, chisokoro chiaino chikarera ase Omonene ng’a achikoonye, n’Omonene agatoma Musa na Aroni. Barabwo bakabang’anyia korwa Misiri, bakabarenta bamenye ase ense eye.
1SA 12:9 Korende barabwo bakeba Omonene, Nyasae obo. Ase igo ere akababeeka ase amaboko a Sisera, omotang’ani bw’abarwani b’omochie o Hazori na ay’Abafilisti, na ay’omorwoti bw’Abamoabu, nabarabwo bakabarwania.
1SA 12:10 Ase igo bakarera ase Omonene, bakaboora; Twakorire ebibe, ekiagera twatigire Omonene; twakoreire chinyasae chiria chikorokwa Baali na Asitaroti. Bono totoorie korwa ase amaboko yababisa baito, naintwe ntogokorere aye.
1SA 12:11 Eri’Omonene agatoma Yeruba‐Baali, na Baraki, na Yefita, na inche Samweli, akabatooria korwa ase amaboko yababisa baino baabaetanaine, nainwe mokaba mokomenya ase obotoereru.
1SA 12:12 Korende ekero mwaroche Nahasi, omorwoti bw’Abaamoni, ogocha kobarwania moganteebia: Ntorigetie omorwoti oratogambere, nony’Omonene orenge omorwoti oino.
1SA 12:13 “Gaki bono morigererie omorwoti oino mwachorire, oyo mwaboria moegwe. Rora, Omonene obekire omorwoti abagaambere.
1SA 12:14 Komoramoiroke Omonene na komokorera, na koigwa eriogi riaye, na timwanga koigwera amachiiko aye, naende onye inwe amo nomorwoti oyo okobagaambera mokomotunyan’Omonene, Nyasae oino, rirorio nebe buya.
1SA 12:15 Motaigwereti eriogi ri’Omonene, korende mokwanga koigwera amachiiko aya, rirorio okoboko kwaye nigo korabe mamincha yaino buna kwareenge mamincha ye chisokoro chiaino.
1SA 12:16 Bono tenena, mokire‐kiri, morore ring’ana eri rinene Omonene arakore ase amaiso aino.
1SA 12:17 Inee! Bono tari engaki ye rigesa ri’engano? Nonya nabo nimosabe Omonene arente enkoba na embura, erinde momanye ng’a mwakorire obobe obonene ase okoboria ng’a moegwe omorwoti.”
1SA 12:18 Ase igo Samweli agasaba Omonene, nere agatoma enkoba na embura ase rituko riria. Abanto bonsi bakoboa Omonene, bakoboa na Samweli.
1SA 12:19 Bagateebia Samweli, “Tosabere intwe, abasomba bao, ase Omonene, Nyasae oo, erinde titokwa. Twarorire ng’a amo nebibe biaito bionsi twamentire ebibe binde ebiaao bi’okoboria ng’a toegwe omorwoti.”
1SA 12:20 Samweli akabairaneria, “Timwoboa! Amaene, mwakorire amabe aya onsi, korende nonya nabo, timobaisa koonchoka gochia ensemo na gotiga koigwera Omonene, korende momokorere ne chinkoro chiaino chionsi.
1SA 12:21 Timoonchokera chinyasae chire bosa chitanyare kobakoonya gose kobatooria, ekiagera nigo chire bosa.
1SA 12:22 Ase engencho y’erieta riaye Omonene takobaanga inwe Abanto baye, ekiagera nigo anchete kobakora mobe abaye.
1SA 12:23 Amang’ana ayio abe aare nainche ng’a ninkore ebibe ase Omonene ase ogotiga kobasabera inwe. Ribaga ri’ayio nimborokie enchera ere engiya na endonge.
1SA 12:24 Moiroke Omonene bweka, momokorere ase obwegenwa bwe chinkoro chiaino chionsi, mobe mokoinyora aya onsi amanene abakoreire.
1SA 12:25 Korende onye mokogenderera gokora ebibe, rirorio nigo morasirigwe amo nomorwoti oino.”
1SA 13:1 Saulo konya ogaambire omwaka oyomo, na omwaka o kabere ekero agendererete kogaambera Abaisraeli,
1SA 13:2 agachora Abanto chilifu isato. Ase abwo Abanto chilifu ibere bakaba amo nere agwo Mikimasi na ase ense y’ebitunwa ya Beteli, na Abanto elifu eyemo bakaba amo na Yonathani aaria Gibea, ase orogongo rwa Benjamini. Abatigarete akabaa ribaga bakagenda kera omonto nka bwoye.
1SA 13:3 Yonathani agaita omotang’ani bw’abarwani b’Abafilisti agwo Gibea, na Abafirisiti bakaigwa amang’ana ayio. Saulo akabugia egetureeri ase ense eria yonsi, agateeba, “Tiga Abaiberania baigwe.”
1SA 13:4 Ase igo Abaisraeli bonsi bakaigwa amang’ana agokwanwa ng’a Saulo oitire omotang’ani bw’abarwani b’Abafilisti, naende ng’a Abaisraeli babeire okogechia ase Abafirisiti. Abanto bakarangerigwa babwatane na Saulo bagende Giligali.
1SA 13:5 Erio Abafirisiti bagasangererekana amo barwanie Abaisraeli. Nigo baarenge ne chigari chilifu emerongo etato (30,000), na abariini chibarasi chilifu isano nemo (6,000), na abarwani bande abange buna omokenye ore engegu y’enyancha. Barabwo bagaacha, bagatoora agwo Mikimasi, moocha ya Beti‐Aveni.
1SA 13:6 Abaisraeli bagachia korora ng’a bamigirwe nobokong’u, bagatang’ang’a na kwebisa ase amabwago, na ase chinsana na ebitare ime, nonya nase chingoro na ase amakuruma.
1SA 13:7 Abaiberania bande bakaamboka Yorodani, bakagenda ase ense ya Gadi na Gileadi. Korende Saulo ere nao atigarete agwo Giligali, na Abanto bonsi abamotunyanete baare koiguswa ase obwoba.
1SA 13:8 Saulo akaganya Samweli amatuko atano na abere, buna Samweli konya amotebirie, na ekiagera Samweli ateebaanete Abanto bagaachaka goserebekana na gotiga Saulo.
1SA 13:9 Ase igo Saulo agateeba: “Ndetere aa ekeng’wanso ki’ogosaambwa na eki’omorembe.” Erio akarua ekeng’wanso keria ki’ogosaambwa.
1SA 13:10 Erio agwo ekero akoorire korua ekeng’wanso keria, Samweli agacha. Saulo akagenda komoorotota na komokwania.
1SA 13:11 Samweli akamobooria: “Inki eke gwakorire?” Saulo akamoiraneria: “Nigo narora ng’a Abanto ngotama bare korwa ase ’nde, naende naye gwateebana, tocheti ase engaki eria gwateebete ng’a nochiche. Boigo Abafirisiti konya basangererekanire agwo Mikimasi.
1SA 13:12 Erio nkarengereria: Bono Abafirisiti mbaabaise gocha ase ’nde aa Giligali ritang’ani ntaraboria ogwancherwa korwa ase Omonene. Ase igo ayio akambetereria korua ekeng’wanso ki’ogosaambwa.”
1SA 13:13 Samweli akamoteebia, “Gwakorire egento ki’oboriri. Tikwabwatete ogochika okw’Omonene, Nyasae oo, akoete. Onye nkwaigwerete, Omonene anga nakora oborwoti bwao bobe obokong’u, bogenderere kobao botaambe ase Abaisraeli.
1SA 13:14 Korende bono oborwoti bwao tibokogenderera. Omonene bwerigeirie omonto onde omogokirie ase enkoro yaye, omochikiire ng’a abe okogaambera Abanto baye, ekiagera aye toigwereti ay’Omonene agochiigete.”
1SA 13:15 Erio Samweli akaimoka, akarua Giligali, akagenda Gibea ase orogongo rwa Benjamini. Na Saulo akabara Abanto abatigarete amo nere, na barabwo nigo baarenge koreng’ana amagana atano na rimo.
1SA 13:16 Saulo, na Yonathani momura oye, amo n’Abanto baarenge amo nabarabwo bakabeera agwo Geba o Benjamini, korende Abafirisiti bagatoora agwo Mikimasi.
1SA 13:17 Ebiombe bitato bi’abarwani bikarua ase egetwori ki’Abafilisti; ekeombe ekemo gekaonchoka gochia Ofura, ase ense ya Saulo,
1SA 13:18 na egia kabere gekagenda Beti‐Horoni, na ekende gochia ase orobebe rorochie Rikura ria Seboimu na erooro.
1SA 13:19 Ase engaki eria omoturi ebioma tareenge ase ense yonsi y’Abaisraeli, ekiagera Abafirisiti nigo boboete ng’a Abaisraeli mbaabaise gweturera emioro gose amatimo.
1SA 13:20 Korende kera oyomo bw’Abaisraeli, oyo oganetie gotieria obokombe bwaye, gose ekoyo, gose egesire, gose omoyio oye, goika agende ase Abafirisiti.
1SA 13:21 Nigo baarenge goakana ekeng’ese gi’esekeli ase ogotiererigwa obokombe na ekoyo, na ebing’ese bibere bi’esekeli, ase ogotiererigwa egesire, na kogechoma ase ogokerambora.
1SA 13:22 Bono ase rituko ri’eseegi onde tareenge ase abarwani ba Saulo na Yonathani, nonya noyomo, obwate omoro gose ritimo. Saulo bweka na Yonathani, momura oye, nabwo baarenge nabio.
1SA 13:23 Ekeombe ki’abarwani b’Abafilisti kegatomwa korenda enchera egochia ase Mikimasi.
1SA 14:1 Rituko erimo Yonathani, omomura o Saulo, agateebia omomura oyorenge komobogoreria ebirwanero. “Inchuo togende gochia ase eburi y’abarwani b’Abafilisti korwa ensinyo ngumbu.” Korende tatebeetie ise amang’ana ayio.
1SA 14:2 Saulo nigo areenge otoorete ase orobebe rwa Gibea inse y’omote okorokwa omokomomanga agwo Migironi, na Abanto abaarenge amo nere nigo baarenge koreng’ana amagana atano na rimo (600).
1SA 14:3 Oyo orenge kobogoria egesibao ki’obokuani nere Ahia, mosinto bw’Ahitubu, momura omwabo Ikabodi. Ahitubu nere orenge mosinto o Finehasi o Eli, Omokuani Omonene agwo Silo. Abanto tibamanyete ng’a Yonathani konya ochiire.
1SA 14:4 Agwo ase Yonathani arigetie goetera ase ogoika eburi y’Abafilisti mbiarengeo ebitare bibere ebioge, ekemo kera ensemo y’oboeto. Ekemo kiareenge korokwa Bosesei na ekende Sene.
1SA 14:5 Egetare ekemo nigo giachongororogete ensemo ya sugusu kororia Mikimasi, na ekende ensemo ya Irianyi kororia Geba.
1SA 14:6 Yonathani agateebia omomura oria omobogoreretie ebirwanero. “Inchuo togende gochia ng’umbu ase eburi y’Abanto aba batarogeti. Ande nab’Omonene arakore egento ase tore. Kende tikeri keratange Omonene tatokoonya tobue, gatorabe abake gose abange.”
1SA 14:7 Omomura oria akamoiraneria, “Kora onsi ayare ase ebirengererio biao. Genda, inche nigo inde amo naye, ninkore buna oganetie.”
1SA 14:8 Erio Yonathani akamoteebia: “Twamboke gochia aroro, tweorokie ase Abanto aba.
1SA 14:9 Kobaratoteebie: Tenena agwo moganye, intwe tochiche ase more; erio totenene aase aito, titogenda ase bare.
1SA 14:10 Korende kobaratoteebie: Inchuo, tiira gocha aa ase tore, erio totiire, ekiagera ekio nakio kerabe ekemanyererio ase tore ng’a Omonene obabekire ase amaboko aito.”
1SA 14:11 Ase igo barabwo babere bakeorokia ase Abafirisiti abwo baarenge ase eburi, na barabwo bagateeba, “Rigereria, Abaiberania abwo bagosoka korwa ase chingoro ase bebisete.”
1SA 14:12 Erio abarendi babo b’eburi bakarangeria Yonathani amo nomobogoreria bw’ebirwanero biaye, bakabateebia: “Inchuo tiira gocha aa ase tore, tobateebie ring’ana.” Yonathani agateebia omomura oria: “Mbwatie, totiire gochia aroro, ekiagera Omonene obabekire ase amaboko y’Abaisraeli.”
1SA 14:13 Bono Yonathani akagura gotiira namaboko na amagoro, na omobogoreria bw’ebirwanero biaye akamobwatia korwa magega, Yonathani agaakera Abafirisiti inse, na omomura oria orenge komobwatia korwa magega, akabaita.
1SA 14:14 Ase ogoita okwo kw’eritang’ani, okwo Yonathani na omomura oria bakorete, nigo baitete Abanto koreng’ana emerongo ebere ase egetii kiareenge keng’ana ekeng’ese ki’omogondo oremire ne chiombe ibere ase rituko erimo.
1SA 14:15 Omoondoko ogasoa ase Abanto bonsi b’egetwori agwo ase egetii. Abanto b’eburi amo nabwo baarenge abasakori, bonsi bagatengechigwa nomoondoko; goika nonya nense egatengechigwa. Omoondoko oria omonene nigo orwete ase Omonene.
1SA 14:16 Abarendi ba Saulo abarendete agwo Gibea ase orogongo rwa Benjamini bakarora Abafirisiti baburukanire na goserebekana, bakominyoka gochia aaria na aaria.
1SA 14:17 Erio Saulo agateebia Abanto abwo baarenge nere, “Bara Abanto morore gose ning’o otari aa ase tore.” Na ekero baababarete bakarora ng’a Yonathani na omomura oyorenge komobogoreria ebirwanero tibaiyo.
1SA 14:18 Saulo agateebia Abiya, “Renta Esanduki ya Nyasae aiga.” (Ase engaki eria Esanduki eria nigo yareenge ase Abaisraeli.)
1SA 14:19 Ekero Saulo agendererete gokwana n’Omokuani, eburu‐buru eyareenge ase egetwori ki’Abafilisti ekamentekana kobucha. Ase ayio Saulo akamoteebia, “Tiga, tobaisa kobori’Omonene.”
1SA 14:20 Erio Saulo na Abanto bonsi abaarenge amo nere bagasangererekana amo, bagasoa ase esegi eria. Kobaikire agwo bakarora ng’a Abafirisiti baitanire, kera oyomo noyonde n’omoro, na eburu‐buru eria ekaba enene mono.
1SA 14:21 Bono Abaiberania abwo babwataine n’Abafilisti korwa agwo kare na komenya amo nabarabwo ase egetwori kiabo, bakairana bakabwatana n’Abaisraeli abwo baarenge gotang’anwa na Saulo na Yonathani.
1SA 14:22 Boigo Abaisraeli bande, abwo konya bebisire ase ebitunwa bi’ense ya Efraimu, ekero baigwete ng’a Abafirisiti batamire, nabarabwo bakababwatia nomokia gochia kobarwania.
1SA 14:23 Esegi eria ekagendererera korwanwa goika ng’umbu ya Beti‐Aveni. Igo Omonene agatooria Abaisraeli ase rituko riria.
1SA 14:24 Ase rituko riria Abaisraeli bagachandeka mono na kogoya, ekiagera Saulo atianetie Abanto, agateeba: “Aragererigwe omonto onde bwensi orarie gento omogoroba otaraika na ntarakoora korusia egesiomba ase ababisa baane.” Ase ayio, omonto onde tabeete okoria endagera ase rituko riria.
1SA 14:25 Abanto bonsi bagaacha ase rinani, na aroro agwo bakarora obooke bore inse.
1SA 14:26 Ekero basoete rinani erio bakarora ng’a riaichoire nobooke, onde taboriete, ekiagera nigo bairogete okoragereria koria gwa Saulo.
1SA 14:27 Korende Yonathani taigwete ekero ise achiigete Abanto ase okobatiania ng’a tibaria kende. Ase ayio, akarambaria enyimbo yareenge koboko kwaye akayechobia ase eriana rire nobooke ime, akaribwata, akariria. Erio amaiso aye akarora buya.
1SA 14:28 Korende omonto oyomo akamoteebia, “Iso nigo abegete ogochika ogokong’u, agatiania Abanto, akabateebia: Aragererigwe omonto onde bwensi orarie endagera ende yonsi ase rituko ria reero.” Na Abanto abwo bakaborwa chinguru, bakagoyana ase enchara.
1SA 14:29 Erio Yonathani akairaneria, akabora: “Tata ochandire ense eye. Rora bono nkorora inde buya, ekiagera naria obooke boke.
1SA 14:30 Naki nanga yaare gocha koba buya rituko ria reero, onye Abanto mbabeete ne ribaga ri’okoria na koigota ase ebisakorwa basakorete korwa ase ababisa babo. Nanga nigo twabua Abafirisiti mono kobua.”
1SA 14:31 Ase rituko riria Abaisraeli bagaita Abafirisiti gochaakera korwa Mikimasi goikera Ayaloni. Abaisraeli bakarosa mono ase okogoya, bare n’enchara.
1SA 14:32 Ase ayio bakarindoka na koumokera ebisakorwa, bakaira ching’ondi ne chiombe, ne chimori, bagachinyenya na gochiria chire namanyinga ime yabo.
1SA 14:33 Ekero Saulo ateebetigwe ng’a Abanto bakorire ebibe ase Omonene ase okoria chinyama chire namanyinga ime yabo, akabora. “Mwakorire ogosaria. Bono turunkania rigena rinene gocha aiga ase ’nde.”
1SA 14:34 Naende Saulo akabateebia: “Genda mwesiarerere gochia ase Abanto, mobateebie ng’a kera omonto obwate eng’ombe gose eng’ondi ayerente ayenyenyere aiga, ariere chinyama echio aiga, tabaisa gokora ebibe ase Omonene ase okoria chinyama chire namanyinga ime yaye.” Ase ayio ase obotuko obwo kera omonto akarenta eng’ombe yaye agwo akayenyenyerao.
1SA 14:35 Agwo Saulo akaagachera Omonene egesasiimero; ekio nakio egesasiimero egetang’ani aagacherete Omonene.
1SA 14:36 Saulo agateebia Abanto: “Inchuo, tochiere Abafirisiti ase obotuko obo, tobasakore goika mambia kobogokiamoka; titotiga monto onde nonya noyomo abe moyo.” Bakamoiraneria: “Kora aya orarore are buya.” Korende Omokuani akabateebia: “Ritang’ani, toike Nyasae ang’e aiga, tomoboorie.”
1SA 14:37 Erio Saulo akabooria Nyasae: “Inee! Ndatirimboka mbwatie Abafirisiti? Nobarue obabeeke ase amaboko y’Abaisraeli?” Korende Nyasae tamoiraneretie ase rituko erio.
1SA 14:38 Ase ayio Saulo agateebia abatang’ani bonsi b’Abaanto: “Suka gocha ang’e aa, morore na komanya ng’a mbibe ki biakorirwe aiga reero.
1SA 14:39 Ekeene, buna Omonene, are moyo, oyo ogotooria Abaisraeli, neba ng’a Yonathani, omwana one, okorire ebibe ebio, ere goika aitwe akwe.” Korende monto onde tamoiraneretie, nonya noyomo.
1SA 14:40 Erio Saulo agateebia Abaisraeli bonsi: “Inwe beera ensemo eyemo, na inche amo na Yonathani, omwana one, tobeere ensemo ende.” Abanto bakamoiraneria: “Kora aya orarore are buya.”
1SA 14:41 Ase igo Saulo akabora, “Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nase ki kwangire koiraneria omosomba oo rituko ria reero? Onye okomocha okwo nokwane, gose nokwa Yonathani, omwana one, iraneria ase enchera y’obomera bwa Urimu, onye kore okw’Abaisraeli iraneria na Tumimu.” Igo obomera bokagwera Saulo na Yonathani, na Abanto bagatooreka.
1SA 14:42 Saulo agateeba: “Aka obomera ase egati yane na Yonathani, omwana one.” Obomera bokagwera Yonathani.
1SA 14:43 Erio Saulo agateebia Yonathani: “Nteebie amang’ana gwakorire.” Yonathani agateeba: “Nigo nachobia mesia y’enyimbo yareenge koboko kwane ase eriana rire nobooke, nkariria; ase ayio, nao inde aa, bono goika nkwe.”
1SA 14:44 Saulo agateeba: “Nyasae ang’e egesusuro ekenene. Ekeene, aye Yonathani goika okwe.”
1SA 14:45 Erio Abanto bagateebia Saulo: “Inee! Yonathani, oyorentire obobui obonene iga, nere igo araitwe akwe? Yaya, taibo. Ekeene, buna Omonene are moyo, nonya nagatukia akamo k’omotwe oye tigakogwa inse ase riroba, ekiagera ase ogokonywa kwa Nyasae orentire obobui obwo ase rituko ria reero.” Ase igo Abanto bagatooria Yonathani, takwa.
1SA 14:46 Magega y’ayio Saulo agatiga kobwatia Abafirisiti; bakairana gochia nka sobo.
1SA 14:47 Ekero Saulo abeire omorwoti igoro ase Abaisraeli, akaba okorwania ababisa baye bonsi abamenyete ase chinsemo chiaye chionsi: Abamoabu, na Abaamoni, na Abaedomu, na abarwoti ba Soba, amo na Abafirisiti. Akaba okobua Abanto bonsi abwo arwanetie.
1SA 14:48 Akarwana noboremu, akabua nonya n’Abaameleki, na agatooria Abaisraeli korwa ase amaboko abwo konya baabasakoire.
1SA 14:49 Abana abamura ba Saulo nabwo aba: Yonathani, na Isivi, na Malikisua; na amarieta y’abaiseke baye babere naro aya: omoiseke omotangi Merabu, na oria omoke Mikali.
1SA 14:50 Moga Saulo nigo areenge korokwa Ahinoamu omosubati bw’Ahimasi. Omochiki bw’abarwani b’esegi nigo areenge korokwa Abineri, mosinto o Neri, oyorenge ise moke Saulo.
1SA 14:51 Kisi, ise Saulo, na Neri, ise Abineri, nigo baarenge basinto b’Abieli.
1SA 14:52 Ase amatuko onsi Saulo areenge moyo akaba okorwana esegi entindi n’Abafilisti. Aande onsi Saulo areenge korora omonto orenge ne chinguru na orenge omoremu nigo amobegete kobeera amo nabarwani baye b’esegi.
1SA 15:1 Samweli agateebia Saulo, “Ninche ori’Omonene atomete kogoaka amaguta okaba omorwoti igoro ase Abaisraeli, Abanto baye. Ase ayio, tegerera bono oigwe amang’ana a Omonene.
1SA 15:2 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Ngochia inde korua egesusuro ase Abaameleki, ekiagera barabwo batangete Abaisraeli, ekero baarenge ase orogendo rwabo korwa Misiri.
1SA 15:3 Ase ayio, genda oite Abaameleki, obasirie kegima, osirie n’ebinto bionsi babwate. Tobaisa kobatiga babe moyo, korende oite bonsi, abasacha na abakungu, abana na ebing’werere; oite ne chiombe, ne ching’ondi, ne chingamia ne chitigere.”
1SA 15:4 Erio Saulo akarangeria Abanto, akabaroberia agwo Telaimu. Abarwani b’esegi abaarenge gotaara namagoro nigo baare chilifu amagana abere (200,000), amo nabwo korwa ase Abayuda chilifu ikomi (10,000).
1SA 15:5 Saulo akagenda ase omochie bw’Abaameleki, akababoera agwo ase rigoko.
1SA 15:6 Erio agateebia Abakeni, “Eongore, morue ase Abaameleki timbaisa kobasiria amo nabarabwo. Inwe nigo mwabeete abaya ase Abaisraeli, ekero baare korua Misiri.” Ase ayio Abakeni bakeongora, bakarua ase Abaameleki.
1SA 15:7 Saulo akarwania Abaameleki akababua, gochaakera Havila goikera Suri, moocha ya Misiri.
1SA 15:8 Akabwata Agagi, omorwoti bw’Abaameleki, akamotiga ore moyo, korende abande bonsi pi akabaita n’emioro.
1SA 15:9 Saulo amo n’abanto baye bagatiga Agagi ore moyo; boigo bagatiga ching’ondi chingiya, ne chiombe, ne chimori chinoru, ne chimanwa chi’eching’ondi, na echi chionsi chiareenge chingiya. Echio chionsi tibanchete gochisiria, korende bagasiria chionsi echio chiareenge chindeu ne chimbe.
1SA 15:10 Erio ring’ana ri’Omonene rigaacha ase Samweli, rikamoteebia,
1SA 15:11 “Naichanire ekiagera nabegete Saulo koba omorwoti, ere oonchokire, otigire konyigwera na tabwateti amachiiko aane.” Ayio akamoichania Samweli, erinde akaba okorera ase Omonene obotuko obogima ng’a akonywe.
1SA 15:12 Rituko ria kabere Samweli akaimoka mambia chuni, agachia konyorana na Saulo, agateeberigwa agwo ng’a Saulo nachicha Karimeli ase okweroiseria ekeinyorio, naende ogendire Giligali.
1SA 15:13 Erio Samweli akagenda ase Saulo, na Saulo akamokwania, akamoteebia: “Omonene agosesenie. Naikeranirie ay’Omonene anchiigete.”
1SA 15:14 Samweli akamobooria: “Inee! Eriogi eri ri’okwana gwe ching’ondi na ogwe chiombe inyigwete namato aane, neriaki?”
1SA 15:15 Saulo akamoiraneria, “Abanto mbarenta ching’ondi ne chiombe korwa ase Abaameleki; nigo batiga echio chingiya mono chire moyo, erinde bachirue chibe ekeng’wanso ase Omonene, Nyasae oo, korende echinde chionsi nigo twachisiria kegima.”
1SA 15:16 Erio Samweli akamoteebia, “Kirakiri! Ngoteebie ay’Omonene antebetie ase obotuko obo bwaetete.” Saulo agateeba, “Kwana aye!”
1SA 15:17 Samweli akamoteebia: “Nonya kwaroche aye omonyene ng’a toisaini gento, Inee, aye tori omotang’ani ase ebisaku bi’Abaisraeli? Omonene igo akoagete amaguta obe omorwoti ase Abaisraeli.
1SA 15:18 Omonene nigo agotomete, akagochiika ogende, osirie kegima Abaameleki, Abanto abwo ababe, obarwanie goika obaite obakoore.
1SA 15:19 Nase ki rende otaigwerete ay’Omonene agochiigete? Nase ki kwarindokerete na koumokera ebisakorwa, ogakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene?”
1SA 15:20 Saulo akairaneria Samweli, “Ee, naigwera ay’Omonene antebetie; nagenda aase antomete, nkarenta Agagi, omorwoti bw’Abaameleki, nigo naita kegima Abaameleki bande bonsi.
1SA 15:21 Korende Abanto mbarenta korwa ase ebisakorwa ching’ondi ne chiombe, echio chingiya mono chiaatananetwe ase ogosirigwa; mbachirenta, erinde bachirue chibe ekeng’wanso agwo Giligali ase Omonene, Nyasae oo.”
1SA 15:22 Erio Samweli akamoteebia: “Inee! Igo okorengereria ng’a Omonene nagokerete ebing’wanso bi’ogosambwa na ebing’wanso binde kobua okomoigwera? Naama! Okoigwera nokuya kobua ebing’wanso, na ogotegerera nokuya kobua ebitinya bie chimingichi.
1SA 15:23 Ogosaria kw’ogotaigwera nigo konga buna ebibe bi’oborogi, na oboenenu nigo bonga buna ebibe bi’ogosasiima emegwekano. Ekiagera kwangire ring’ana ri’Omonene, nere boigo okwangire, tokogenderera koba omorwoti.”
1SA 15:24 Erio Saulo agateebia Samweli, “Nakorire ebibe, ekiagera nasaririe ogochika kw’Omonene na amang’ana ao gwantebeetie. Nigo nairogete Abanto, nkaba nkoigwera okogania kwabo.
1SA 15:25 Gaki bono nagosabire, onyabere ebibe biane, oirane amo nainche, erinde inyare gosasiima Omonene.”
1SA 15:26 Samweli agakania Saulo, akamoteebia, “Tinkonyara koirana amo naye, ekiagera kwangire ring’ana ri’Omonene, n’Omonene okwangire, toba omorwoti igoro ase Abaisraeli.”
1SA 15:27 Ekero Samweli areenge kweonchora kogenda, Saulo akabwata omokoba bw’eanga yaye y’okwambara, nero egatandoka.
1SA 15:28 Erio Samweli akamoteebia: “Rituko ria rero Omonene otandoire oborwoti bw’Abaisraeli, naborobwo bwarure asore, oboeire omonto omoao ore omuya gokobua.
1SA 15:29 Nyasae, oyore Omonene bw’Abaisraeli, tagokwana oborimo, gose takweitia. Ere tari Mwanyabaanto erinde eitie.”
1SA 15:30 Saulo agateeba, “Inche nakorire ebibe, korende bono insike ase amaiso ’abagaaka b’Abaanto baane, na ase Abaisraeli; irana amo nainche, erio ngende gosasiima Omonene, Nyasae oo.”
1SA 15:31 Erio Samweli akairana, akabwatia Saulo, na Saulo agasasiima Omonene.
1SA 15:32 Samweli akabora, “Ndetera Agagi, omorwoti bw’Abaameleki, aiga.” Agagi agacha asare, ore nomogooko agakwana, “Ekeene, obororo bw’amakweri bwaerire.”
1SA 15:33 Korende Samweli akamoteebia, “Buna omoro oo otigire abakungu bare bosa batari nabana, naboigo nyoko agochia gotigwa bosa atari nomwana ase egati y’abakuungu bande.” Na aroro agwo Samweli akanachana Agagi ebing’ese ase obosio bw’Omonene.
1SA 15:34 Erio Samweli akagenda Rama, na Saulo akagenda bwoye agwo Gibea omochie oye.
1SA 15:35 Korwa ase engaki eyio Samweli tagendete korora Saulo naende nonya ng’ake, korende akagenderera koba nomoichano ase engencho yaye. Na Omonene agaichana, ekiagera konya abekire Saulo koba omorwoti igoro ase Abaisraeli.
1SA 16:1 Omonene agateebia Samweli: “Ngoika ririri oragenderere koba nomoichano ase engencho ya Saulo. Inche namwangire, takogenderera koba omorwoti, bw’Abaisraeli. Ichoria orogunchara rwao amaguta, ngotome ogende o Yese, omonto o Bethlehemu, ekiagera nechoreire oyomo bw’abamura baye abe omorwoti.”
1SA 16:2 Erio Samweli akamobooria: “Inaki ndakore ngende? Saulo aise koigwa amang’ana ayio, nigo arang’ite.” Omonene akamoiraneria: “Bwata ritororo, oriire, otebe ng’a: Nekeng’wanso nachire komoruera Omonene.
1SA 16:3 Orangerie Yese ache ase ekeng’wanso, nainche ninkworokie aya orakore, erio oake omonto oyo ndagoteebie amaguta.”
1SA 16:4 Samweli agakora ayio Omonene amochiigete, akagenda Bethlehemu. Abagaaka b’omochie oria bagaacha komoorotota bakoiguswa bakamobooria: “Inee! Ngwachire namang’ana ’omorembe?”
1SA 16:5 Samweli akabairaneria: “Ee, nachire nomorembe. Nigo nachire imoruere Omonene ekeng’wanso. Echene inwe abanyene, moche amo nainche ase ekeng’wanso ekio.” Erio agachena Yese amo nabamura baye na akabarangeria bache ase ekeng’wanso ekio.
1SA 16:6 Ekero bachete agwo, Samweli akarigereria Eliabu, erio akarengereria: “Ekeene, omonto oyo oteneine aiga ase obosio bw’Omonene, nere omoakwa amaguta oye.”
1SA 16:7 Korende Omonene agateebia Samweli: “Torigereria ekieni kiaye, gose obotaambe na obuya bw’ogokina kwaye; oyio namwangire, ekiagera tindi korigereria buna Mwanyabaanto akorigereria. Mwanyabaanto nigo akorora ekieni gia isiko, korende inche Omonene nigo nkorora ime y’enkoro.”
1SA 16:8 Erio Yese akarangeria Aminadabu, akamoetia ase obosio bwa Samweli. Samweli agateeba: “Nonya noyo, Omonene tamochoreti.”
1SA 16:9 Yese akarenta Sama. Boigo Samweli agateeba: “Omonene tamochoreti oyo.”
1SA 16:10 Yese akarenta abamura baye batano na babere bagaeta ase obosio bwa Samweli, korende Samweli akamoteebia: “Omonene tachoreti onde omo ase aba.”
1SA 16:11 Naende akabooria Yese: “Inee! Abamura bao bonsi nabwo aba?” Yese akamoiraneria: “Omoke omwabo nagatigarete korisia ching’ondi.” Erio Samweli agateebia Yese: “Toma omonto achie komorenta, titogoikaransa koragera ere ataracha aiga.”
1SA 16:12 Erio Yese agatoma omonto korenta omwana oria omoke, Omwana oria nigo areenge omobariri, obwate amaiso amaya, naende orenge omonyakieni. Omonene agateebia Samweli. “Omomura oria nere oyio, moake amaguta.”
1SA 16:13 Ase ayio Samweli akaimokia orogunchara rore namaguta, na agwo ase amasio y’abamura bamwabo agaaka Daudi amaguta. Omoika bw’Omonene ogaacha igoro ase Daudi, na korwa rituko riria okabeera asare kogenderera. Erio Samweli akarua agwo, akairana Rama.
1SA 16:14 Omoika bw’Omonene konya oruure ase Saulo, omotigire, na omoika omobe okorwa ase Omonene okaba okomochanda.
1SA 16:15 Abasomba baye bakamoteebia: “Rigereria bono, Omoika omobe okorwa ase Nyasae nkogochaanda ore.
1SA 16:16 Gaki, Omonene oito, tochiike intwe abasomba bao, tokorigerie omonto omanyete kobugia obokano buya, na ekero omoika oyio omobe okorwa ase Nyasae ogocha igoro asore, omonto oyio nabe okobugia obokano, erinde aye obe buya naende.”
1SA 16:17 Saulo akabateebia: “Mbuya, mondigerie omonto omanyete kobugia obokano buya momondetere aiga ase ’nde.”
1SA 16:18 Erio oyomo bw’abasomba baye akamoteebia: “Yese, omonto o Bethlehemu, nabwate omomura omanyete kobugia obokano buya. Ere nigo are omonto omoremu, omanyete korwana esegi; amo nayio nigo are omonyakieni, omanyete gokwana buya, n’Omonene nigo are amo nere.”
1SA 16:19 Ase ayio Saulo agatoma Abanto goteebia Yese: “Ntomere Daudi, omwana oo omomura, oyio okorisia ching’ondi.”
1SA 16:20 Yese akaimokia etigere, akayeberekia emegati na ekerandi kerosirie korwa ase amasankwa kere nedivai, akaimokia nemanwa y’embori, akaa Daudi, omwana oye ebinto ebio, akamotoma gochia ase Saulo.
1SA 16:21 Daudi agacha o Saulo, agaachaka komokorera. Saulo akaba omwanchete mono, goika Daudi akaba okomobogoreria ebirwanero.
1SA 16:22 Erio Saulo agatoma amang’ana ase Yese, akamoteebia: “Tiga Daudi abeere aiga abe ogonkorera, ekiagera namwanchire mono.”
1SA 16:23 Ase engaki ende yonsi omoika oria omobe okorwa ase Nyasae ore gocha igoro ase Saulo, Daudi igo are kobugia obokano. Erio omoika oria omobe oba okorua ase Saulo, nere oba ogokanyeka na kweigwa buya naende.
1SA 17:1 Abafirisiti bagasangereria abarwani babo korwana esegi agwo Soko, omochie ore ase orogongo rwa Yuda. Bagatoora aase akorokwa Efesi‐Damimu, egati ya Soko na Aseka.
1SA 17:2 Saulo amo n’Abaisraeli bagasangererekana, bagatoora ase ense omweremo ekorokwa Ela; nabarabwo bakarobera korwana n’Abafilisti.
1SA 17:3 Abafirisiti bagatenena ase egetunwa ekemo, na Abaisraeli ase ekende, ne rikura ndiareenge ase egati yabo.
1SA 17:4 Erio agwo omonto ore korokwa Goliato, omonto bw’omochie o Gati, akaoroka korwa ase egetwori ki’Abafilisti. Ere nigo areenge etuoni y’eseegi; obotaambe bwaye nigo bwareenge bw’ekerengo ki’amaboko atano na rimo na ekeng’ese.
1SA 17:5 Nigo abegete ekegogwa gi’etai na egoti yaroisirie korwa ase ebioma, na oborito bw’egoti eyio nigo bwareenge koreng’ana chikiro emerongo etano, na isano na ibere (57).
1SA 17:6 Ase amagoro aye nigo anaarete ebitange bi’etai, boigo nabwate esimisi y’etai abegete ireko.
1SA 17:7 Orotanga rwe ritimo riaye nigo rware buna omwaro omonene na oborito bw’ensonga ye ritimo riaye nigo bwareenge koreng’ana chikiro isano na ibere. Omonto ore komobogoreria enguba nigo areenge komotang’ana.
1SA 17:8 Goliato agacha bosio, agaaka eriogi ase abarwani b’Abaisraeli, akabora: “Nase ki mwachire na korobera ase okorwana esegi? Inee! Inche tindi Omofilisti, nainwe nabasomba ba Saulo? Chora omonto oyomo oino ache aa ase ’nde.
1SA 17:9 Omonto oyio karanyare korwana nainche na kong’ita, rirorio intwe natobe abasomba baino, korende kondamobue na komoita, rirorio inwe mobe abasomba baito, motokorere.”
1SA 17:10 Omofilisti oria akagenderera gokwana, agateeba: “Nachayiire emeganda y’abarwani b’Abaisraeli ase rituko ria reero. Ing’a omonto, torwane nere.”
1SA 17:11 Ekero Saulo amo n’Abaisraeli bonsi baigwete amang’ana ’Omofilisti oria, bagaichana na kwoboa mono.
1SA 17:12 Daudi nigo areenge omwana o Yese, Omoefarati korwa Bethlehemu ase orogongo rwa Yuda. Yese nigo abwate abamura batano na batato, na ase amatuko aria Saulo areenge omorwoti, Yese konya ogotire mono.
1SA 17:13 Abamura baye batato abanene konya bachiire korwana esegi amo na Saulo. Omomura oria omotangi nigo are korokwa Eliabu na oyo o kabere Abinadabu, na oyo o gatato Sama.
1SA 17:14 Daudi nere orenge omoke ase bonsi. Abwo batato abanene bakaba bakomobwatia Saulo.
1SA 17:15 Korende engaki ase engaki Daudi nigo areenge gotiga Saulo ogenda Bethlehemu korisia ching’ondi chia ise.
1SA 17:16 Ase engaki y’amatuko emerongo ene, chimambia na emegoroba, Omofilisti oria nigo areenge gocha bosio, otenenao.
1SA 17:17 Rituko erimo Yese agateebia Daudi, omwana oye: “Imokia ebigara ebi bisambire, ebitonga bibere, oimokie nemegati eye ikomi ogende bwango, obiirere bamura bamino aaria ase egetwori.
1SA 17:18 Boigo oirere omochiki obo bw’abarwani elifu eyemo amabomba aya ikomi ay’amabeere abwatanire. Orore gose bamura bamino mbuya bare, naende ondetere ekemanyererio gete korwa ase bare, erinde imanye buna bagendererete.
1SA 17:19 Saulo, na bamura bamino, na Abaisraeli bonsi nao bakare ase ense omweremo ya Ela korwana n’Abafilisti.”
1SA 17:20 Rituko ria kabere, mambia chuni, Daudi agatigera omonto onde okorisia ching’ondi, akaimokia chindagera chiria, akagenda buna Yese konya amochikiire. Ekero aigete ensinyo y’egetwori ase chigari chiabekire chigekengerete, akanyora emeganda konya yarobeire gochia korwana esegi yareenge goaka eriogi ri’eseegi.
1SA 17:21 Abaisraeli bakeroberia ase okorwana na Abafirisiti boigo, na emeganda eyio ebere nigo yarigereranetie.
1SA 17:22 Daudi agatiga endagera eyio ase omorendi bw’ebinto bi’eseegi, akaminyoka gochia ase abarwani. Gaikireo agakwania abamwabo.
1SA 17:23 Ekero Daudi areenge gokwana nabarabwo, Goliato, etuoni eria, Omofilisti korwa Gati, akarua aase Abafirisiti baroberete, akagenda bosio, agakwana amang’ana aria anarete gokwana botaambe, na Daudi akayaigwa.
1SA 17:24 Ekero Abaisraeli baroche Goliato, bagatama bonsi, bakamwoboa mono.
1SA 17:25 Abaisraeli bagakwana na goteebania: “Morooche omonto oria ogocha? Nigo agocha ogotochaaya intwe Abaisraeli. Omorwoti oito naria eira ng’a natenenkie omonto oraite Goliato. Boigo namoe omoiseke oye abe mokaye, naende eamate yaye etigwe, teakana ebango ase egati y’Abaisraeli.”
1SA 17:26 Erio Daudi agakwana na’baanto bateneine ang’e nere, akababoria: “Inee! Omonto oraite Omofilisti oria, na koruseria Abaisraeli ogochaaywa okwo, inki araegwe? Omofilisti oyo otarogeti, ninki aisaine goika are noboremu gochaaya emeganda y’eseegi ya Nyasae ore moyo?”
1SA 17:27 Abanto bakairaneria, bakamoteebia: “Amang’ana aria aria arakorerwe oyo oraite omonto oria.”
1SA 17:28 Eliabu, omomura omonene omwabo Daudi, akaigwa buna agokwana na’baanto. Akaba nendamwamu enene ase Daudi, agateeba: “Ninki kiagera gwachicha aa? Ning’o gwatigera riicho riria rike rie ching’ondi chikare nka aaria ase erooro? Nimanyete oboenenu bwao na obobe bore ase enkoro yao. Nigo gwacha aa korora esegi rioka.”
1SA 17:29 Daudi agateeba: “Ninki nakora rende? Nokoboria gwoka naboria.”
1SA 17:30 Erio Daudi akeonchora gochia ase omonto onde akabooria amang’ana aria konya aboririe, na Abanto bakamoiraneria buna konya bamoiraneirie ritang’ani.
1SA 17:31 Ekero Abanto baigwete amang’ana a Daudi, bakagenda bakayateebia Saulo, na Saulo akamorangeria.
1SA 17:32 Daudi agateebia Saulo: “Monto onde takwa omoyo ase okomwoboa Omofilisti oyio. Inche, omosomba oo, ningende komorwania.”
1SA 17:33 Saulo agakania Daudi, akamoteebia: “Tokonyara korwania Omofilisti oyio. Aye nomoke; ere nigo enaretie korwana esegi korwa obosae bwaye.”
1SA 17:34 Korende Daudi agateebia Saulo: “Inche, omosomba oo, nabeire nkorisia ching’ondi chia tata, na ekero kende gionsi endo gose edubu yaare gocha koira eng’ondi korwa ase riicho,
1SA 17:35 nigo nare koyeromeng’ana na koyeaka inse, naende natooria eng’ondi eria korwa ase omonwa oye, na onye endo gose edubu yaare kondindokera, nigo nare koyebwata chinderu, erinde nayeaka nayeita.
1SA 17:36 Inche, omosomba oo, nabeire ngoita chindo ne chidubu, naboigo buna nakorete ching’iti chiria ninkore n’Omofilisti oria otarogeti, oyochayiire emeganda y’eseegi ya Nyasae ore moyo.”
1SA 17:37 Naende Daudi agateeba: “Omonene oria ontooretie korwa ase chinchara chi’endo na echi’edubu, nigo arantoorie korwa ase amaboko y’Omofilisti oria.” Saulo akamoteebia: “Gaki genda, n’Omonene abe amo naye.”
1SA 17:38 Erio Saulo akaimokia ebirwanero biaye bi’eseegi, akabibekera Daudi, akamobekera ekegogwa gi’etai omotwe oye, na egoti eroisirie korwa ase ebioma.
1SA 17:39 Daudi akeboerania ebirwanero ebio amo nomoyio o birende, agateema kogenda, ekiagera konya taranara kweboerania ebinto buna ebio. Erio agateebia Saulo: “Tinkonyara gotaara nyeboeranetie ebinto ebio, ekiagera timbinareti.” Akabirusia na kobitiga.
1SA 17:40 Erio akaimokia enyimbo yaye ase okoboko kwaye, agachora amagena atano amaterere korwa ase akarooche, akayabeeka ase esaro yaye y’oborisia, akabogoria ne’nduruche koboko kwaye. Na bono agasuka gochia ang’e n’Omofilisti oria.
1SA 17:41 Omofilisti oria agacha bosio, akamoika Daudi ang’e, na omobogoreria bw’enguba yaye omotang’aine.
1SA 17:42 Ekero Omofilisti oria aroche Daudi oyorenge omosae omobariri na omonyakieni, akamochaaya mono.
1SA 17:43 Erio agateebia Daudi: “Inee! Nesese inde? Ogonchichera nenyimbo?” Agatiana ase chinyasae chiaye, akaragereria Daudi.
1SA 17:44 Naende Omofilisti oria agateebia Daudi: “Inchuo aiga ase ’nde, nainche ning’ee chinyoni ne ching’iti chi’orosana chinyama chi’omobere oo chichirie.”
1SA 17:45 Daudi akamoiraneria: “Aye nigo ogonchichera kore n’omoro, ne ritimo, na esimisi, korende inche nigo nkogochera ase erieta ri’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’emeganda y’eseegi y’Abaisraeli, oyio gwachayire na komochecheria.
1SA 17:46 Rituko ria rero Omonene nakobeke ase okoboko kwane. Ninkoiyerie inse, na kobutora omotwe oo; ning’ee chinyoni ne ching’iti chi’orosana emebere ekwete y’abarwani b’Abafilisti; erio Abanto b’ense yonsi mbamanye ng’a Abaisraeli nigo bare na Nyasae.
1SA 17:47 Boigo omoganda oyo bwonsi nomanye ng’a Omonene tari korenta obobui ase enchera y’emioro na amatimo. Esegi nigo ere ey’Omonene, nere nababeeke inwe ase amaboko aito.”
1SA 17:48 Omofilisti oria agaachaka kogenda goikera Daudi ang’e, erio Daudi akaminyoka bwango gochia ase abarwani koumerana n’Omofilisti oria.
1SA 17:49 Daudi agasoyia okoboko kwaye ase esaro, akarusia rigena, akariruta nenduruche, agaaka Omofilisti oria obosio bwaye. Rigena riria rikarimera obosio bwaye ime, na ere akagwa inse maumama, agakwa.
1SA 17:50 Ase igo Daudi akabua Omofilisti oria, akamoita ne rigena ri’enduruche atari n’omoro koboko kwaye.
1SA 17:51 Erio akaminyoka, agatenena ase omobere oye, agasomora omoyio oye korwa ase ekegocho, akamoita kegima ase okomobutora omotwe. Ekero Abafirisiti baroche ng’a etuoni yabo yakuure, bagatama.
1SA 17:52 Erio Abaisraeli na Abayuda bagaaka eriogi bakabwatia Abafirisiti goikera Gati na ebiita bi’Ekironi. Abafirisiti abaitetwe bakaraara ase enchera korwa Saaraimu goikera Gati na Ekironi.
1SA 17:53 Erio Abaisraeli bakairana korwa ase baseretie Abafirisiti bagasakora egetwori kiabo.
1SA 17:54 Daudi akaimokia omotwe bw’Omofilisti oria akayoira Yerusalemu, korende ebirwanero bia Goliato akabigacha ase eema yaye omonyene.
1SA 17:55 Ekero Saulo aroche Daudi okogenda korwania Omofilisti oria akabooria Abineri, omochiki bw’emeganda y’abarwani: “Abineri, omosae oyo, noyo ng’o”? Abineri akamoiraneria: “Aye omorwoti, ekeene buna ore moyo, inche timomanyeti.”
1SA 17:56 Omorwoti agateebia Abineri: “Genda oboorie omanye gose omosae oyo noyo ng’o?”
1SA 17:57 Erio ekero Daudi areenge koirana ase egetwori gaitire Omofilisti oria, Abineri akamoira ase Saulo, Daudi nigo abogoretie omotwe o Goliato koboko kwaye.
1SA 17:58 Saulo akamobooria: “Omosae oyo, noyo ng’o ore?” Daudi akamoiraneria: “Inche nomwana bw’omosomba oo, Yese o Bethlehemu.”
1SA 18:1 Ekero Daudi akoorire gokwana na Saulo, Yonathani akang’useka na Daudi akaba okomwancha mono, nigo amwanchete buna eanchete ere omonyene.
1SA 18:2 Korwa rituko riria Saulo akaa Daudi ribaga komenya asare, gose tamotigete airane gochia nka o ise.
1SA 18:3 Erio Yonathani agakora okobwatana kw’ogotianania na Daudi, ekiagera nigo amwanchete buna eanchete ere omonyene.
1SA 18:4 Yonathani akarusia egetambaa kiaye gi’okwambara agakea Daudi, akamoa nebirwanero biaye, na omoyio o birende, na obota, na orokini.
1SA 18:5 Aande onsi ase Saulo areenge gotoma Daudi, Daudi nigo areenge konyora obobui. Ase ayio Saulo akamobeka akaba omotang’ani bw’abarwani. Daudi igo anyorete ogwancherwa kw’Abaanto bonsi na okw’abasomba ba Saulo.
1SA 18:6 Ekaba ekero Daudi are koirana, ekero aitire Omofilisti oria, na abarwani b’esegi bakoirana boigo, abakungu bagaacha korwa ase emechie yonsi bakana‐goteera na gotenga bare nomogooko, bakobugia chikonu ne chinchigiri.
1SA 18:7 Abakungu bakaba bagotera, bakobora: “Saulo oitire chilifu chiaye, korende Daudi oitire chilifu chiaye emerongo na emerongo.”
1SA 18:8 Ayio akagechia Saulo, goika akaba nendamwamu enene, agateeba: “Abakungu aba batebiire ng’a Daudi oitire chilifu emerongo na emerongo, korende ase ’nde, batebiire ng’a ne chilifu rioka. Ninki rende giatigaire batamoeti goika bono otatiga oborwoti?”
1SA 18:9 Korwa ase rituko riria na kogenderera Saulo akarorera Daudi ribero.
1SA 18:10 Rituko ria kabere omoika omobe okorwa ase Nyasae ogaacha igoro ase Saulo, na ere akaba okobaboka buna ebarimo agwo nyomba mwaye. Daudi nigo areenge kobugia obokano buna anarete kera rituko, na Saulo nabwate ritimo koboko kwaye.
1SA 18:11 Saulo akarengereria ase enkoro yaye ageteebia: “Nigo nkoruta ritimo, mbete Daudi imobwateranie enyasi.” Erio akamoruta Daudi ritimo ara kabere, korende Daudi akebacha.
1SA 18:12 Saulo akairoka Daudi mono, ekiagera Omonene nigo areenge amo na Daudi, korende konya otigire Saulo.
1SA 18:13 Ase ayio Saulo akamorusia korwa asare, akamobeka akaba omotang’ani bw’abarwani baye b’esegi elifu eyemo, na Daudi akaba ogotang’ana Abanto aande onsi ase baare kogenda na koirana.
1SA 18:14 Daudi nigo areenge konyora obobui ase chinchera chiaye chionsi, ekiagera Omonene nigo areenge amo nere.
1SA 18:15 Ekero Saulo aroche ng’a Daudi onyorire obobui, akamwoboa mono kobua.
1SA 18:16 Korende Abaisraeli na Abayuda bonsi bakamwancha Daudi mono, ekiagera areenge kobatang’ana kogenda aande onsi ase baare kogenda na koirana.
1SA 18:17 Erio Saulo agateebia Daudi, “Rora, ninkoe Merabu, omoiseke one omotangi, abe mokao, onye kogonkorera buna omonto omoremu, erinde orwane esegi y’Omonene.” Saulo igo areengereretie ng’a Daudi nigo agochia goitwa n’Abafilisti, ng’a ere omonyene tabaisa komoita.
1SA 18:18 Daudi akairaneria Saulo: “Inche ninki ng’isaine na obogima bwane ninki boisaine, gose eamate ya tata inki eisaine ase egati y’Abaisraeli, erinde aye omorwoti obe tata biara?”
1SA 18:19 Korende ekero engaki yaigete, Saulo areenge koa Daudi Merabu, omoiseke oye, akaonchora ebirengererio biaye, akaa Adirili Omomehola omoiseke oria akaba mokaye.
1SA 18:20 Mikali, omoiseke o Saulo, agancha Daudi, na ekero Saulo aigwete amang’ana ayio akagokigwa mono.
1SA 18:21 Bono Saulo akarengereria iga: “Nigo ndae Daudi omoiseke oyo, nere orabe okomotega, erinde agwe ase amaboko y’Abafilisti, nabarabwo bamoite.” Ase ayio Saulo agateebia Daudi eria kabere: “Bono onyuome omoiseke one, erinde inche imbe iso biara.”
1SA 18:22 Erio Saulo agachiika abasomba baye, akabora, “Kwana na Daudi bobisi, momoteebie ng’a inche omorwoti nigo ngokirie nere, na abasomba baane bonsi nigo bamwanchete. Ase ayio bono momoteebie ng’a inche imbe ise biara.”
1SA 18:23 Ase igo abasomba ba Saulo bagateebia Daudi amang’ana ayio bobisi. Nere akabairaneria, “Inee! Inwe nigo morooche ng’a nering’ana rike omorwoti abe tata biara? Inche igo inde omonto omotaka mono, naende tindi na bonene bonde.”
1SA 18:24 Abasomba abwo bagachia goteebia Saulo aya Daudi akwanete,
1SA 18:25 na Saulo akabachika bateebie Daudi ng’a, “Omorwoti taganeti omoe enibo ende yonsi ase okomonyuomera omoiseke oye, otatiga aganetie omorentere amasankwa a isiko ay’ebiimo bi’obosaacha bi’Abafilisti rigana erimo bakwete, na igo omoruserie egesiomba ase ababisa baye.” Ase enchera eyio Saulo nigo areengereretie ng’a Daudi agwe ase amaboko y’Abafilisti.
1SA 18:26 Ekero abasomba baria bateebeetie Daudi amang’ana aria Saulo ateebete, Daudi akagokigwa naro ng’a omorwoti abe ise biara. Ekero engaki eria konya etaraika,
1SA 18:27 Daudi akaimoka, akagenda na’baanto baye, agaita Abafirisiti amagana abere, akabutora amasankwa abo a isiko ay’ebiimo bi’obosaacha, akayarenta onsi ase omorwoti, erinde omorwoti abe ise biara. Erio Saulo akaa Daudi Mikali, akaba mokaye.
1SA 18:28 Saulo akarora na akamanya ng’a Omonene nigo areenge amo na Daudi, naende ng’a Mikali, omoiseke oye, nigo amwanchete Daudi.
1SA 18:29 Ase ayio Saulo akoboa Daudi mono kobua, naende akaba omobisa oye kogenderera ase obogima bwaye bwonsi.
1SA 18:30 Abaanene b’Abafilisti bakaba bagocha korwana esegi, korende ase engaki ende yonsi Daudi akaba okonyora obobui kobua abasomba bonsi ba Saulo. Ase igo erieta riaye rigakuma mono na gotogigwa.
1SA 19:1 Saulo agakwana na Yonathani, omomura oye, na abasomba baye bonsi ng’a naganetie goita Daudi, korende Yonathani nigo anchete Daudi mono.
1SA 19:2 Yonathani agateebia Daudi, “Saulo tata nigo aganetie kogoita. Ase ayio bwerende mono ankio mambia; ogende aase are bobisi, bwebise.
1SA 19:3 Inche ningende ntenene ang’e ase tata ase egetii, aria ase orabeere, nkwane nere igoro yao, kondanyore amang’ana buna are, ningoteebie.”
1SA 19:4 Yonathani agakwana na Saulo ise amang’ana amaya igoro ya Daudi, akamoteebia “Aye omorwoti, tobaisa gokorera Daudi, omosomba oo, bobe, ekiagera ere tana gokomochera, korende ase aya onsi abeire ogokora nigo abeire ogokonyete mono.
1SA 19:5 Ere taboraarete obogima bwaye, ekero aitete Omofilisti oria, n’Omonene akanyorera Abaisraeli obobui obonene mono. Aye nkwaroche amang’ana ayio, na okagoka ase ayio. Nase ki rende orakore ebibe na goitera amanyinga yomonto otari na komocha, ase ogoita Daudi?”
1SA 19:6 Saulo akaigwera amang’ana a Yonathani, agatiana agateeba: “Ekeene, buna Omonene are moyo, Daudi tagoitwa.”
1SA 19:7 Erio Yonathani akarangeria Daudi, akamoteebia amang’ana ayio onsi. Magega y’ayio akamoira ase Saulo, na Daudi akaba ogokorera Saulo buna agwo ritang’ani.
1SA 19:8 Esegi egatuboka naende, na Daudi akagenda korwania Abafirisiti, akababua obobui obonene mono. Barabwo bagatama korwa asare.
1SA 19:9 Rituko erimo ekero Saulo aikaransete nyomba mwaye, obwate ritimo ase okoboko kwaye, na Daudi nigo agendererete kobugia obokano, omoika omobe okorwa ase Nyasae ogaika igoro ase Saulo,
1SA 19:10 Saulo agateema kobeta Daudi ritimo amobwateranie enyasi, korende Daudi akebacha, ne ritimo riria rikabeta enyasi. Daudi agatama, agatooreka ase obotuko obwo.
1SA 19:11 Ase obotuko obwo Saulo agatoma Abanto ase enyomba ya Daudi komoboera, erinde bamoite mambia kagosoka. Korende Mikali, moga Daudi, akamokuurera, akamoteebia: “Otetooreti ase obotuko obo, mambia goika oche oitwe.”
1SA 19:12 Erio Mikali agaikeria Daudi goetera ase ekebao, na Daudi agatama agetooria.
1SA 19:13 Mikali akaimokia omogwekano bw’ogosasimwa orenge nyomba ime, akaywareria borere, akabeeka amanya e chimbori asisire ase omotwe bw’omogwekano oria, erio akayobisia egetambaa.
1SA 19:14 Erio Abanto batometwe na Saulo kwoyia Daudi bachete, na Mikali akabateebia: “Orwarire.”
1SA 19:15 Saulo akabatoma naende ase Daudi, akabateebia: “Momobogorie noborere, momorente ase ’nde, erinde imoite.”
1SA 19:16 Ekero Abanto abwo basoete nyomba, bakarora omogwekano oria bw’ogosasimwa ore borere, na amanya e chimbori asisire abekire ase omotwe oye.
1SA 19:17 Erio Saulo akabooria Mikali, “Nase ki kwang’aina ase enchera buna eye, na ogatiga omobisa one agatama agetooria?” Mikali akamoiraneria, “Ere nigo antebetie: Ntiga ngende, timbaisa kogoita.”
1SA 19:18 Ekero Daudi atamire na gwetooria, akagenda ase Samweli agwo Rama, akamoteebia amang’ana onsi Saulo konya amokoreire. Erio Samweli na Daudi bakagenda Nayoti, bakamenyao.
1SA 19:19 Saulo agateebigwa ng’a Daudi nigo amenyete Nayoti aria Rama.
1SA 19:20 Ase ayio Saulo agatoma Abanto boyie Daudi. Korende ekero Abanto aba baigeteo, bakarora ekeombe ki’ababani bakobaboka ase okobana, na Samweli oteneineo buna omotang’ani obo. Omoika o Nyasae ogaika igoro ase bare, nabarabwo boigo bagaachaka kobana.
1SA 19:21 Ekero Saulo aigwete aya abanyorire, agatoma Abanto bande, nabarabwo boigo bagaachaka kobaboka ase okobana. Na ekero Saulo atomete Abanto eria gatato nabwo bagaachaka kobana.
1SA 19:22 Erio Saulo omonyene akagenda Rama, agaika ase ensoko enene y’amaache yaare agwo Seku, akabooria: “Ng’ai Samweli na Daudi bare?” Agateebigwa ng’a nao bakare Nayoti agwo Rama.
1SA 19:23 Ase igo akagenda gochia Nayoti agwo Rama. Korende Omoika o Nyasae ogaika nonya niigoro yaye, na ere akaba okobana kagendererete nchera goika Nayoti agwo Rama.
1SA 19:24 Ere boigo akarusia chianga chiaye akababoka ase okobana ase obosio bwa Samweli, akagwa inse, akaraara agwo rituko rigima, omobaso na obotuko, ore getirianda. Ase ayio amang’ana nigo agotebwa: “Inee! Saulo nere nabeire oyomo bw’ababani?”
1SA 20:1 Daudi agatama korwa Nayoti agwo Rama, akagenda ase Yonathani, akamobooria, “Ninki nakorire? Okomocha kwane, na ebibe biane mbiribi ase obosio bwa iso? Nase ki arigetie kong’ita?”
1SA 20:2 Yonathani akamoiraneria, “Taibo, togokwa. Tata tari gokora gento kende gionsi, ekenene gose egeke, atantebeti. Nase ki tata arambise ring’ana erio, tamanyia? Ayio takoba bo.”
1SA 20:3 Daudi akairaneria ase ogotiana, agateeba, “Iso igo amanyete buya ng’a aye nonyanchete mono, na ororire ng’a tari buya akomanyie ring’ana erio, ekiagera nigo riragoichanie mono. Korende ekeene, buna Omonene are moyo, na buna aye ore moyo, ngetigarete egetambokero ekemo gioka egati yane na amakweri.”
1SA 20:4 Erio Yonathani akamoteebia, “Gento kende gionsi oganetie ningokorere.”
1SA 20:5 Daudi agateebia Yonathani, “Ankio ne Rituko Rinene ri’Omotienyi Omoyia, nigo embetereretie ng’a ng’ikaranse koragera amo nomorwoti, korende ing’a ribaga ngende kwebisa agwo ase omogondo goika ankio ende mogoroba.
1SA 20:6 Kerabe ng’a iso tandochi ase omoyega oyio, omoteebie: Daudi nigo ansaba ribaga ng’a aminyoke gochia Bethlehemu, omochie oye, ase okorua ekeng’wanso ki’omwaka amo neamate yaye yonsi.
1SA 20:7 Aise goteeba: Ayio mbuya, rirorio inche, omosomba oo, ninyare koba nomorembe, korende karaabe nendamwamu ase ayio, rirorio omanye ng’a bwerure gokora amabe.
1SA 20:8 Gaki onkorere inche, omosomba oo, amaya, ekiagera gwakorire okobwatana kw’ogotianania amo nainche ase obosio bw’Omonene. Korende onye okomocha kore ase ’nde, rirorio aye omonyene ong’ite. Nase ki okong’ira ase iso, erinde ere ang’ite?”
1SA 20:9 Yonathani akairaneria, “Taibo! Takoba bo. Onye ndiria imanyete ekeene ng’a tata narengereretie kogokorera bobe, Inee, nanga rirorio tinagoteebia amang’ana ayio?”
1SA 20:10 Daudi akamobooria, “Iso karakoiranerie amang’ana amakong’u, Inee, ning’o orache gonteebia ayio?”
1SA 20:11 Erio Yonathani akamoteebia, “Inchuo togende ase egetii.” Bonsi babere bakagendao,
1SA 20:12 na Yonathani akamoteebia Daudi. “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, abe kirori ase aya. Ase chinsa buna echi, ankio gose ankio ende, nindigie komanya ebirengererio bia tata buna bire igoro yao, na kondabimanye, ningotomere amang’ana, erinde obimanye.
1SA 20:13 Konye tata bwerure kogokorera bobe, rirori’Omonene ang’e inche Yonathani egesusuro onye tinkogoteebia okogania gwa tata, na ngotige otame na bwetoorie. Omonene abe amo naye buna arenge na tata
1SA 20:14 Onye ngendererete koba moyo, oorokie obwanchani bw’Omonene ase ’nde, erinde tinkwa,
1SA 20:15 gose tobaisa korusia obwanchani obwo korwa ase ororeeria rwane nonya ng’ake, nonya neker’Omonene arasirie kera omobisa oo arue ase ense.
1SA 20:16 Agwo Yonathani agakora okobwatana kw’ogotianania neamate ya Daudi, agateeba, Omonene nae ababisa ba Daudi egesusuro.”
1SA 20:17 Erio Yonathani akaboria Daudi arie eira na gotiana naende ng’a namwanche, ekiagera Yonathani nigo anchete Daudi buna eanchete ere omonyene.
1SA 20:18 Erio Yonathani agateebia Daudi, “Ankio ne Rituko Rinene ri’Omotienyi Omoyia, na ekiagera togochi‐gocha koba ase omoyega, ekerogo kiao nigo keratigare bosa.
1SA 20:19 Ankio ende otirimboke bwango gochia aase aria kwebisete rituko riria kwaganeirie. Obeere aroro, moino y’etui y’amagena aria.
1SA 20:20 Nindute emegwe etato gochia ang’e netui eria, buna negento nkorasa.
1SA 20:21 Erio nintome omosomba one arigie emegwe eria. Kondateebie omosomba oria: Rigereia, emegwe nigo ere magega ao, gocha ensemo yane, genda oyerente, rirorio aye Daudi ochiche, obe nomorembe. Ekeene, buna Omonene are moyo, togokorerwa bobe bonde.
1SA 20:22 Korende onye ngoteebia omwana oria: Rigereria, emegwe eyio bosio bwao aaria moino, rirorio aye Daudi otame, ekiagera ’Omonene okogoteebia ogende.
1SA 20:23 Nase amang’ana aria twakwanete, inche naye, tiga Omonene abe kirori ase egati yaito kogenderera botaambe.”
1SA 20:24 Ase igo Daudi akebisa mogondo na ekero ki’Omotienyi Omoyia omorwoti agaikaransa koragera.
1SA 20:25 Omorwoti agaikaransa ase ekerogo kiaye, ang’e nenyasi, buna botaambe; na Yonathani agatenena bosio bwaye, na Abineri agaikaransa ensemo ya Saulo. Korende ekerogo gia Daudi kegatigara bosa.
1SA 20:26 Saulo takwanete gento kende ase rituko riria, ekiagera nigo arengereretie ng’a ring’ana gete riamonyorire Daudi; ande tagachenegeti.
1SA 20:27 Ase rituko ria kabere ri’omoyega bw’Omotienyi Omoyia, ekerogo gia Daudi nigo kiagendererete gotigara bosa, na Saulo akaboria Yonathani momura oye, “Nase ki momura o Yese atachete koragera igoro gose reero?”
1SA 20:28 Yonathani akairaneria Saulo, “Daudi nigo amboria ribaga agende Bethlehemu,
1SA 20:29 agateeba: Abanto b’eamate yane ngochia bare korua ekeng’wanso agwo ase omochie, na momura ominto onchikiire ng’a imbeo. Ase ayio, onye nanyorire ogwancherwa asore, ing’a ribaga ngende korora abaminto. Aya naro agera atachicha ase endagera yao, aye omorwoti.”
1SA 20:30 Erio Saulo akaba nendamwamu enene ase Yonathani, akamoteebia, “Aye omwana bw’omokuungu omosaria, nimanyete ng’a kwabwatanire na mosinto o Yese, ase okwerentera obosooku, na obosooku bw’obogetirianda bwa nyoko.
1SA 20:31 Nomanyete ng’a ekero mosinto o Yese agendererete koba moyo ase ense, aye tokonyara koba nomorembe, gose oborwoti tibokoba obwao. Ase ayio, toma Abanto bamondetere; ere goika akwe.”
1SA 20:32 Erio Yonathani akamobooria, “Nase ki araitwe akwe? Ngento ki akorire?”
1SA 20:33 Agwo Saulo akaimokia ritimo akamoruta amobete. Bono Yonathani akamanya ng’a ise narigetie goita Daudi.
1SA 20:34 Yonathani akaimoka korwa ase emesa ore nendamwamu enene na tariete gento ase rituko erio ria kabere ri’Omotienyi Omoyia. Nigo abeete oichaanete ase engencho y’obosooku ise amokorerete ase okogania goita Daudi.
1SA 20:35 Emambia ya kabere, Yonathani amo nomwana oria omomura, bakagenda mogondo, ase engaki konya bachikanire na Daudi.
1SA 20:36 Agateebia omwana oria, “Minyoka origie emegwe eria nkoruta.” Ekero omwana oria arenge kominyoka, Yonathani akaruta omogwe, noro ogaeta igoro yaye, okagwa bosio bwaye.
1SA 20:37 Na ekero omwana oria aigete aase omogwe oria ogwete, Yonathani agaaka eriogi, akamoteebia, “Omogwe oyio ore bosio bwao, aaria moino.”
1SA 20:38 Erio Yonathani akarangeria omomura oria, akamoteebia, “Minyoka bwango, tobaisa goteebana.” Na omwana oria agasangereria emegwe eria, erio akairana gocha ase omonene oye.
1SA 20:39 Omwana oria tamanyete ng’a ninki engencho y’amang’ana ayio, korende Yonathani na Daudi mbayamanyete.
1SA 20:40 Yonathani akaa omosae oria ebirwanero biaye akamoteebia, “Genda, obiire ase omochie.”
1SA 20:41 Ekero omwana oria achiire, Daudi akaoroka korwa ase etui aase ebisete, agatung’ama inse, akaumama na agekumba ara gatato. Erio Daudi na Yonathani bakanyunyuntana na korererana, korende Daudi akamenta korera mono.
1SA 20:42 Erio Yonathani akamoteebia, “genda nomorembe, na abe buna twatiananetie ase erieta ri’Omonene togateeba: Omonene abe kirori ase egati yao nainche, na ase egati y’ororeeria rwao na orwane, kogenderera botaambe.” Erio Daudi akaimoka, akarua agwo, akagenda, na Yonathani akairana ase omochie.
1SA 21:1 Daudi akagenda ase Ahimeleki Omokuani agwo Nobu. Ahimeleki agacha komoorotota ore nobwoba na okoiguswa, akamobooria: “Nase ki ore aye bweka otari na monto onde?”
1SA 21:2 Daudi akairaneria Ahimeleki Omokuani: “Omorwoti onchiikire gokora omoremo gete; ere nigo anteebia ng’a timbaisa goteebia monto onde, erinde amanye igoro y’omoremo oyio antomire na gonchiika ng’a nkore. Naende onchikiire ng’a ng’umerane nabasomba baane aase gete.
1SA 21:3 Bono ndagera ki obwate aa? Ing’a emegati etano, gose kende gionsi obwate.”
1SA 21:4 Omokuani oria akairaneria Daudi: “Timbwati emegati eria ya botaambe aiga, korende emegati eria ere emechenu nereo, na nigo ndakoyee onye abamura abwo betangete na kwerita korwa ase abakungu.”
1SA 21:5 Daudi akairaneria Omokuani, akamoteebia: “Ekeene, twabeire twetangete korwa ase abakungu ase amatuko atato aerire, buna engencho yaito ere botaambe, ekero tokogenda gokora emeremo gete; boigo ebikorero bi’abamura aba nigo bire ebichenu botaambe, ekero tokogenda ase orogendo. Onye ayio are bo, naki rende reero ebikorero biabo tibiri ebichenu goetania?”
1SA 21:6 Ase ayio Omokuani akaa Daudi emegati eria emechenu, ekiagera mogati onde torengeo otatiga eria konya yarusigwe korwa ase obosio bw’Omonene, erinde eyere iberera ebekweo ase rituko erio.
1SA 21:7 Bono ase rituko erio omonto oyomo o Edomu, okorokwa Doegi, nao areenge ase obosio bw’Omonene osiekeireo. Ere nigo areenge omoteneneri bw’abarisia ba Saulo.
1SA 21:8 Daudi akabooria Ahimeleki: “Nobwate aa ritimo gose omoro? Inche tinarentanete omoro one, gose ebirwanero binde bionsi, ekiagera omoremo oyio omorwoti anchiigete gokora nigo oganetie okorwe ase obwango.”
1SA 21:9 Omokuani oria akamoteebia: “Omoyio o Goliato, Omofilisti oria gwaitete agwo ase ense omweremo ya Ela, nore aa, oboire egetambaa na kogachwa magega y’egesibao ki’obokuani. Onye koyoganetie yoire, ekiagera onde omoao tori aa.” Daudi agateeba: “Onde tori onga buna oyio, yong’e”.
1SA 21:10 Ase rituko erio Daudi akarua agwo, agatama korwa ase Saulo, akagenda ase Akisi, omorwoti o Gati,
1SA 21:11 Abasomba b’Akisi bakamokwana: “Inee! Oyo tari Daudi Omorwoti? Abakungu tibaterete igoro yaye kobagotenga, bakobora; Saulo oitire chilifu chiaye, korende Daudi oitire chilifu chiaye emerongo na emerongo?”
1SA 21:12 Ekero Daudi aigwete amang’ana ayio, akayabeeka ase ebirengererio biaye, akairoka Akisi, omorwoti o Gati, mono.
1SA 21:13 Ase igo akaonchora okoba gwe chingencho chiaye ase amasio abo, agekora buna ebarimo na kona‐koara ebisieri biabo; na agatiga amate akana‐konyororoka korwa monwa, agaitekera chinderu chiaye.
1SA 21:14 Akisi agateebia abasomba baye: “Rora omonto oyo nebarimo. Nase ki mwamorenta ase ’nde?
1SA 21:15 Inee! Inche nigo mborire Abanto chibarimo? Ninki kiagera mwarenta ebarimo eye gocha kogosoria obobarimo bwaye ase obosio bwane? Inee! Omonto buna oyo nanyore ribaga asoe nyomba mwane?”
1SA 22:1 Daudi akarua agwo, agatama gochia ase rikuruma ri’Adulamu. Ekero abamwabo, na eamate yaye bonsi, baigwete ayio, bakagenda agwo ase areenge.
1SA 22:2 Abanto bachandegete, na abwo babwate chisira, na abwo bataisanegete nobogima bwabo, bakamochiera, nere akaba omotang’ani obo. Abanto abasacha abaarenge amo nere nigo baarenge koreng’ana amagana ane.
1SA 22:3 Naende Daudi akarua agwo, akagenda Misipa ya Moabu; agateebia omorwoti o Moabu: “Koranche oe tata na baba ribaga bache kobeera aa, goika imanye aya Nyasae arankorere.”
1SA 22:4 Daudi agatiga ise na ng’ina bare agwo ase omorwoti o Moabu; barabwo bakagenderera komenya agwo ase engaki yonsi Daudi abeete bw’ebisete ase rikuruma.
1SA 22:5 Erio Gadi omobani agateebia Daudi: “Tokogenderera kobeera ase rikuruma eri; karueo, ogende ase ense ya Yuda.” Ase ayio Daudi akaruao akagenda ase rinani ria Hereti.
1SA 22:6 Rituko erimo Saulo nigo aikaransete inse y’omote onga buna ekerachuoki ase ekegoro agwo Gibea, obwate riitimo ase okoboko kwaye, na abasomba baye nigo bateneine bamoetanaine. Erio agateebigwa ng’a Daudi amo n’baanto baarenge komo barorekanire.
1SA 22:7 Saulo agakwana nabasomba baye, akabora: “Igwa inwe Ababenjamini! Inee! Mosinto o Yese nae kera oyomo oino emegondo y’endagera amo ney’emesabibu? Nakore inwe mwensi mobe abatang’ani b’abarwani chilifu na ab’amagana?
1SA 22:8 Ayio naro agerire inwe mwensi mwakorire emeroberio ya bobisi ere mamincha yane? Onde tari ogonteebia ng’a omwana one okorire okobwatana na mosinto o Yese, gose onde tari okondorera amaabera anteebie ng’a omwana one oseegetire abasomba baane babeire mamincha yane, erio bamboere buna ere reero iga.”
1SA 22:9 Erio Doegi Omoedomu, oyo oteneine amo nabasomba ba Saulo, akairaneria, akabora: “Narora mosinto o Yese okogenda ase Ahimeleki, mosinto bw’Ahitubu, agwo Nobu.
1SA 22:10 Ahimeleki akamoboreria ase Omonene, akamoa endagera airane ase orogendo rwaye; boigo akamoa na omoyio oria o Goliato Omofilisti.”
1SA 22:11 Erio omorwoti agatoma Abanto korangeria Ahimeleki Omokuani, mosinto bw’Ahitubu, amo n’baanto bonsi b’eamate yaye, na abakuani bonsi abaarenge agwo Nobu. Abwo bonsi bakagenda ase omorwoti.
1SA 22:12 Saulo akabora: “Aye mosinto bw’Ahitubu, tegerera, oigwe.” Ere agaitaba: “Nao inde aa, Omonene one.”
1SA 22:13 Saulo akamobooria: “Nase ki aye na mosinto o Yese mwabeire mamincha yane? Aye nkwamoa endagera, na omoyio o birende naende okaboria Nyasae ase engencho yaye? Ere obeire mamincha yane na komboera buna ere reero iga.”
1SA 22:14 Ahimeleki akairaneria omorwoti: “Ning’o ase abasomba bao ore omwegenwa buna Daudi? Naende aye omorwoti igo ore ise biara. Daudi boigo nomoteneneri bw’abarendi bao. Nigo asikire mono ase enyomba yao.
1SA 22:15 Inee! Eye nengaki entang’ani nabeire nkomoboreria korwa ase Nyasae? Taibo aye omorwoti, tobaisa kombarera inche, omosomba oo, gose eamate ya tata bobe bonde, ekiagera timanyeti gento kende gionsi ase ayio, kebe ekenene gose egeke.”
1SA 22:16 Korende omorwoti agateebia Ahimeleki: “Aye amo n’baanto bonsi b’eamate ya iso goika mokwe.”
1SA 22:17 Erio omorwoti agateebia abarendi abwo bamoetanaine: “Imoka, moite abakuani abwo ba Omonene, ekiagera nigo babwataine na Daudi. Boigo barabwo mbamanyete ng’a otamire na tibantebetie.” Korende abasomba b’omorwoti bakaanga korambora amaboko abo ase ogoita abakuani ba Omonene.
1SA 22:18 Erio omorwoti agateebia Doegi: “Aye imoka oite abakuani abwo,” na Doegi, Omoedomu, akaimoka, akabaita. Ase rituko erio agaita Abanto emerongo etano etato, na batano (85), abwo babeegete ebisibao bi’egatani.
1SA 22:19 Boigo Saulo agaita n’omoro Abanto bonsi baarenge agwo Nobu, omochie bw’abakuani. Agaita abasacha, na abakungu, na abana amo nabwo bakogonka, ne chiombe, ne chitigere, ne ching’ondi.
1SA 22:20 Korende Abiatari bweka ase basinto b’Ahimeleki bw’Ahitubu, ere agatooreka, agatama gochia ase Daudi.
1SA 22:21 Abiatari agateebia Daudi ng’a Saulo oitire abakuani ba Omonene.
1SA 22:22 Erio Daudi agateebia Abiatari: “Rituko riria Doegi Omoedomu areenge aaria, inche nabo namanyete ng’a goika ateebie Saulo; ase ayio ninche nagerete Abanto b’eamate yao bonsi bagaitwa.
1SA 22:23 Menya aiga amo nainche, tibwoboa. Saulo nigo akorigia obogima bwane, na obwao boigo. Aye koramenye ase ’nde, tokonyorwa na bobe bonde.”
1SA 23:1 Abanto bagateebia Daudi: “Abafirisiti nkorwania bakare omochie o Keila, na basakoire chindagera chinyia korwa ase ebiooreri.”
1SA 23:2 Ase ayio Daudi akaboori’Omonene: “Nkogenda nde korwania Abafirisiti abwo esegi?” Na Omonene akamoteebia: “Genda obarwanie, na otoorie Keila.”
1SA 23:3 Korende Abanto ba Daudi bakamoteebia: “Rora ekero tore aiga ase ense ya Yuda nigo tokwoboa. Inee! Naki erabe rende onye tokogenda Keila korwania abarwani b’Abafilisti esegi? Titokwoboa kobua?”
1SA 23:4 Erio Daudi akaboori’Omonene naende, n’Omonene akamoiraneria: “Imoka, ogende Keila, ekiagera nimbeeke Abafirisiti ase okoboko kwao.”
1SA 23:5 Ase igo Daudi na Abanto baye bakagenda Keila, bakarwania Abafirisiti, bakababua. Bagaita Abafirisiti abange mono, bagoosa chiombe chiabo. Igo Daudi agatooria Abanto bamenyete agwo Keila.
1SA 23:6 Ekero Abiatari, mosinto o Ahimeleki, atamete gochia ase Daudi agwo Keila, nigo arentete egesibao ki’obokuani.
1SA 23:7 Saulo agateebigwa ng’a Daudi osoire Keila. Erio agateeba: “Nyasae obekire Daudi ase okoboko kwane, igo bwebwatire ere bweka, ekiagera osoire ase omochie obwate ebiita na ebisiekero.”
1SA 23:8 Saulo akarangeria Abanto bonsi bagende Keila koboera Daudi amo n’baanto baye, na kobarwania esegi.
1SA 23:9 Daudi agachia komanya ng’a Saulo okorire omooroberio bw’ogocha komosiria, agateebia Abiatari Omokuani: “Renta egesibao ekio ki’obokuani aiga.”
1SA 23:10 Erio Daudi akabora: “Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, inche, omosomba oo, naigure ng’a Saulo ngocha are aiga Keila gosaria omochie ase engencho yane.
1SA 23:11 Inee! Abanto ba Keila nigo barandue, bambeeke ase amaboko aye? Saulo nachiche buna inche omosomba oo, naigure? Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nagosoroire, koranche onteebie inche omosomba oo ekerabe.” Na Omonene akamoiraneria: “Ee, nachiche.”
1SA 23:12 Naende Daudi akamobooria: “Inee! Abanto ba Keila nigo bagochia kondua inche amo n’Abanto baane, erinde batobeke ase okoboko gwa Saulo?” Omonene, akamoiraneria: “Ee, nabaabarue.”
1SA 23:13 Erio Daudi na Abanto baye abareenge koreng’ana amagana atano na rimo, bakaimoka, bakarua agwo Keila, bakana‐koong’anya ng’anya gochia aande onsi ase baare konyara kogenda.
1SA 23:14 Ase igo Daudi akagenderera komenya ase amabwago y’ebitunwa ase erooro ya Sifu; na Saulo akagenderera kona‐komoriga rigia kera rituko, korende Nyasae tabegete Daudi ase amaboko aye.
1SA 23:15 Ekero Daudi arenge agwo Horesi, ase erooro ya Sifu, akaigwa ng’a Saulo konya ochire agwo korigia gosiria obogima bwaye.
1SA 23:16 Yonathani, mosinto o Saulo, akaimoka akagenda ase Daudi, aria Horesi, akamoremia na komobeeka chinguru ase Nyasae.
1SA 23:17 Akamoteebia: “Toiroka, ekiagera Saulo tata, tagokonyora agokorere bobe aye nobe omorwoti bw’Abaisraeli, nainche nimbe oyo kabere asore. Tata namanyete ayio.”
1SA 23:18 Erio abwo babere bagakora okobwatana kw’ogotianania ase obosio bw’Omonene. Daudi agatigara omenyete agwo Horesi, na Yonathani akairana gochia nka.
1SA 23:19 Abanto bande ba Sifu bakagenda ase Saulo agwo Gibea, bakamoteebia: “Daudi nigo ebisete ase orogongo rwaito ase amabwago y’ebitunwa bia Horesi, ase ekegoro kia Hakila, Irianyi ya Yesimoni.
1SA 23:20 Ase ayio, aye omorwoti, inchwo erinde okore buna kwaganetie, naintwe ntomobeke ase okoboko kwao.”
1SA 23:21 Saulo akabairaneria: “Tiga Omonene abasesenie, ekiagera mwandoreire amaabera.
1SA 23:22 Genda morore na koenekia ase amenyete, naende ng’a ning’o omoororire oreo. Nateebigwe ng’a ere nigo are omwoge mono ase okong’ainereria.
1SA 23:23 Ase ayio genda momanyererie buya aase onsi obwebiso bore, erio moirane ase ’nde monteebie amaene, nainche ngende amo nainwe. Onye ore ase orogongo orwo, nimorigie ase egati ye chilifu chionsi chi’Abayuda.”
1SA 23:24 Barabwo bakaimoka bagatang’anera Saulo, bakagenda Sifu, korende Daudi amo n’baanto baye nao baarenge ase erooro ya Maoni, agwo ase Ekerubo Ekiomo, Irianyi ya Yesimona.
1SA 23:25 Saulo na’baanto baye bakagenda korigia Daudi, korende Daudi agateebigwa amang’ana ayio. Ase ayio akagenda ase egetare kiareenge ase erooro ya Maoni, akabeerao. Ekero Saulo aigwete ng’a Daudi ogendire agwo akamobwatia gochiao.
1SA 23:26 Saulo akagenda ensemo eyemo y’egetunwa, na Daudi na’baanto baye bakagenda ensemo ende. Daudi nigo abeete okoayerera gotama Saulo, na Saulo na’baanto baye konya bachakire konaaria Daudi na’baanto baye, ase okobabwata.
1SA 23:27 Erio omonto agacha ase Saulo akamoteebia: “Irana, ayerera bwango, ekiagera Abafirisiti bachire mobosokano korwania ense yaito.”
1SA 23:28 Ase igo Saulo agatiga kobwatia Daudi, akairana, akagenda korwania Abafirisiti. Ase ayio aase agwo akarokwa “Egetare ki’Ogwatananeka.”
1SA 23:29 Daudi akarua aase agwo, akagenda, akamenya ase amakuruma ime ase ebitare bia Eni‐Gedi.
1SA 24:1 Ekero Saulo airanete korwa ase okobwatia Abafirisiti, agateebigwa ng’a Daudi nao are ase erooro ya Eni‐Gedi.
1SA 24:2 Erio Saulo akaira abarwani chilifu isato abachoretwe korwa ase Abaisraeli bonsi, akagenda korigia Daudi, na’baanto baye ase Ebitare bie Chimbori chi’Orosana.
1SA 24:3 Agaika ase amakuruma e ching’ondi agwo ase enchera, na agwo ase rikuruma erimo agasoa ase ogwekoonya. Daudi amo n’baanto baye nao baikaransete ime y’ekenunchi kie rikuruma erio.
1SA 24:4 Abanto ba Daudi bakamoteebia: “Rituko eri ndiri’Omonene agoteebetie ng’a nabeeke omobisa oo ase okoboko kwao, naye omokore buna oranche.” Erio Daudi agachoba ng’ora‐ng’ora, akabutora omokoba bw’eganchwa ya Saulo bobisi.
1SA 24:5 Korende magega y’ayio enkoro ya Daudi egachaka komogambia, ekiagera konya abutoire omokoba bw’eanga ya Saulo.
1SA 24:6 Agateebia Abanto baye: “Tiga Omonene antange, timbaisa gokora obobe obwo ase omonene one, ekiagera ere nigo are omoakwa amaguta bw’Omonene.”
1SA 24:7 Daudi akaebereria abanto baye ase okobateebia amang’ana ayio, na tabaa ribaga baumokere Saulo. Erio Saulo akaimoka korwa ase rikuruma erio, akagenderera orogendo rwaye.
1SA 24:8 Daudi nere akaimoka agasoka korwa ase rikuruma riria, akabwatia Saulo, akarangeria neriogi, agateeba: “Aye omorwoti, omonene one!” Ekero Saulo eonchorete korigereria, Daudi agatugama inse, akaumama, akorokia amasikani.
1SA 24:9 Erio Daudi akabooria Saulo: “Nase ki okoigwera amang’ana ya’baanto bagoteeba ng’a inche Daudi ngokorigia inde ngokore bobe?
1SA 24:10 Rigereria orore, rituko ria reero, agwo ase rikuruma ime, Omonene nigo akobeeka ase okoboko kwane, na abanto bande nigo bambetereria ng’a ngoite, korende inche nagotiga kore moyo. Nigo nateeba ng’a tinkorambora okoboko kwane kogokorere aye omonene one bobe, ekiagera aye nomoakwa amaguta bw’Omonene.
1SA 24:11 Aye tata, rigereria orore omokoba bw’eanga yao, ore koboko kwane; nigo nayobutora, korende nagotiga kore moyo, erio nario oramanye ng’a obobe gose ogosaria tibiri ase ’nde; inche tindakora ebibe asore, nonya gokorigia kong’ita.
1SA 24:12 Tiga Omonene arore oyore nokomocha, ninche gose naye. Omonene anduserie egesiomba, korende okoboko kwane tikogokora bobe.
1SA 24:13 Abanto abakoro nigo bagokwana iga: Obobe nigo bogosoka korwa ase abakori amabe. Ase ayio amaboko aane takogokorera bobe bonde.
1SA 24:14 Ning’o aye omorwoti bw’Abaisraeli gwachicheire? Ning’o okobwatia? Inee! Nesese ekwete okobwatia, gose nensona.
1SA 24:15 Tiga Omonene anache ekiina ase egati yane naye, erio andwanerere na gontooria korwa ase okoboko kwao.”
1SA 24:16 Ekero Daudi akoorire gokwana amang’ana aya, Saulo akamobooria: “Eri neriogi riao aye Daudi, omwana one!” Erio Saulo akarera,
1SA 24:17 agateebia Daudi: “Aye nigo ore omonyaboronge kombua, ekiagera kwang’akanire amaya ase amabe, korende inche nagoakanire amabe ase amaya.
1SA 24:18 Ase rituko ria reero kwaorokirie buna gwakorire amaya ase ’nde, ekiagera otang’ita ekero Omonene ambeeka ase okoboko kwao.
1SA 24:19 Inee! Onye omonto onyorire omobisa oye, nanyare komotiga ore moyo? Ase ayio Omonene tiga akoe eng’eria yao ase amaya aya gwankoreire ase rituko ria reero.
1SA 24:20 Bono inche namanyire ng’a naye orabe omorwoti, na oborwoti bw’Abaisraeli mbogenderere koba ase okoboko kwao.
1SA 24:21 Gaki bono tiana ase obosio bw’Omonene ng’a togosiria ororeeria rwane, naende ng’a togosiria erieta riane rirue ase enyomba ya tata, riebwe.”
1SA 24:22 Ase ayio Daudi agatiana buna igo. Erio Saulo akagenda bwoye, na Daudi na Abanto baye bakagenda komenya ase amakuruma y’egetare.
1SA 25:1 Samweli agakwa, na Abaisraeli bagasangererekana, bakagenda komoreera; bakamotindeka ase enka yaye agwo Rama. Erio Daudi akaimoka, agatirimboka gochia ase erooro ya Parani.
1SA 25:2 Nareenge omonto oyomo korwa Maoni obwate amaicho aye agwo Karimeli. Ere nigo areenge omonda mono; nabwate ching’ondi chilifu isato ne chimbori elifu eyemo. Igo areenge koba okonacha ching’ondi chiaye amarionya agwo Karimeli.
1SA 25:3 Omonto oyio noyo bw’ororeeria rwa Kalebu, nigo areenge korokwa Nabali, na mokaye Abigaeli. Omokungu oyio nigo areenge omong’aini mono na omonyakieni, korende omosacha oria nigo areenge omonto omotindi na omonyandamwamu.
1SA 25:4 Ekero Daudi areenge ase erooro akaigwa ng’a Nabali nkonacha areenge ching’ondi chiaye amarionya.
1SA 25:5 Erio agatoma abamura ikomi ase Nabali, akabateebia: “Genda ase Nabali agwo Karimeli, momoirere ogokwania kwane,
1SA 25:6 momoteebie amang’ana aya aane: Omorembe obe asore, na ase enyomba yao, na ase binde bionsi obwate.
1SA 25:7 Naigure ng’a nkonacha ore ching’ondi chiao amarionya. Bono abarisia bao nigo baareenge amo naintwe; titwabakorerete bobe bonde. Barabwo tibaiberetwe gento kende gionsi ase engaki yonsi baarenge Karimeli.
1SA 25:8 Boria abasomba bao, nabarabwo mbakoenekerie bo. Ngochia koba tore nomoyega bwe Rituko Rinene; ase ayio tiga abamura abwo natomire asore banyore ogwancherwa ase obosio bwao. Ase ayio, obae barabwo amo nainche Daudi, omwana oo, gento kende obwate ogotoa.”
1SA 25:9 Ekero abamura abwo Daudi atomete baigete ase Nabali, bakamoteebia amang’ana onsi a Daudi. Erio bakaganya.
1SA 25:10 Nabali akabairaneria, agateeba, “Daudi oyio, nere ng’o? Oyio omwana o Yese, nere ng’o? Ase amatuko aya abasomba abange nigo bagotama korwa ase abanene babo.
1SA 25:11 Inee! Ninyare koimokia endagera yane, na ekenyugwa kiane, na enyama ye ching’iti chiane nanyenyeire abanto bakonachera ching’ondi amarionya, na kobia abanto ntamanyeti aase bakorua?”
1SA 25:12 Abamura baria Daudi atomete bakairana gochia asare, bakamoteebia amang’ana ayio onsi Nabali abateebeetie.
1SA 25:13 Erio Daudi akabateebia: “Kera omonto eboeranie omoyio oye o birende.” Na kera oyomo akeboerania omoyio oye, na Daudi nere boigo. Abanto amagana aane bagatiira amo na Daudi, na Abanto amagana abere bagatigara magega korenda ebinto.
1SA 25:14 Oyomo bw’abasomba ba Nabali agateebia Abigaeli, moka Nabali, amang’ana ng’a: “Daudi natoma Abanto korwa ase erooro gocha gokwania omonene oito, korende ere akabatogonyera.
1SA 25:15 Abanto aba nigo bakorete amaya ase tore, titwanyoretwe na bobe bonde. Ekero twareenge amo nabarabwo gotaara ase ebitii titwaiberetwe gento kende gionsi.
1SA 25:16 Ase engaki yonsi twareenge amo nabarabwo korisia ching’ondi, barabwo nigo baarenge ase tore buna orwaki, omobaso na obotuko.
1SA 25:17 Bono omanye amang’ana ayio, na orengererie inki orakore, ekiagera omonene oito ngochia are gokorerwa bobe, amo n’baanto b’enka yaye. Ere nomotindi mono, onde tari oranyare gokwana nere.”
1SA 25:18 Erio agwo Abigaeli agasangereria emegati amagana abere na ebirandi bibere bi’amasankwa biichire nedivai, ne chinyama chi’eching’ondi isano chiyekire, na ebigara bisambire ebitita ebinene bitano, na amasabibu amomo amabomba rigana erimo, na amako amomo amabomba amagana abere. Erio akabiberekia chitigere.
1SA 25:19 Abigaeli agateebia abasomba baye: “Tang’ana mogende, nainche nkobabwatia inde.” Korende tatebeetie Nabali, omosacha oye.
1SA 25:20 Ekaba Abigaeli kariinire etigere yaye na ngoeta areenge ase egekengano kiareenge inse y’egetunwa, Daudi na Abanto baye bagaacha korwa bosio, ekaba goika aumerane nabarabwo.
1SA 25:21 Daudi konya oteebire ng’a: “Amaene, mbosa nareenge korenda enibo y’omonto oyo aiga ase erooro. Ende tiyasira nonya neyemo ase chinibo chiaye chionsi. Na bono ong’akanire amabe ase amaya.
1SA 25:22 Ekeene, Nyasae ang’e egesusuro bono na kogenderera onye mambia kobogokia tekonyora naitire na gosiria Abanto abasacha bonsi bare amo na Nabali.”
1SA 25:23 Ekero Abigaeli aroche Daudi agaika bwango korwa ase etigere, agekumba inse, akaumama ase obosio bwa Daudi.
1SA 25:24 Ekero atungaime inse ase amagoro a Daudi agateeba, “Omonene one, okomocha okwo tiga kobarwe igoro yane; koranche ontige inche omosomba oo omokungu nkwane, naye otegerere amang’ana aane.
1SA 25:25 Omonene one, tobaisa kobara Nabali, omonto oyo omobe, ng’a nomonto ogwenerete. Nere okorokwa Nabali, na engencho y’erieta eri noboriri. Naboigo are omonto omoriri. Bono inche, omosomba oo omokungu, tinaroche abanto aba, aye omonene one gwatomete.
1SA 25:26 Aye omonene one, Omonene nere ogotangire tigwaitera amanyinga na kweruseria egesiomba nokoboko kwao omonyene. Bono buna Omonene are moyo, na buna aye ore moyo, tiga ababisa bao, abwo bakorigia kogokora bobe, babe buna Nabali.
1SA 25:27 Na bono, omonene one, ebiegwa ebi inche omosomba oo nakorenteire, tiga biegwe abanto aba bakogotunyana aye omonene one.
1SA 25:28 Nasabire, onyabere okomocha kwane, inche omosomba oo omokungu. Ekeene, Omonene nakore enyomba yao egenderere kobao, ekiagera aye Omonene nigo okorwana esegi yaye; na amabe takonyorekana asore ase obogima bwao bwonsi.
1SA 25:29 Onye abanto bagokoimokera na korigia obogima bwao kobosiria aye Omonene Nyasae, Omonene oo, narende obogima bwao, na gokobeeka obeere amo nabare moyo. Korende natugute obogima bw’ababisa bao buna rigena rikorutwa gochia aare nenduruche.
1SA 25:30 Omonene one, ekero Omonene agokoreire amaya onsi ayio akorierete eira ng’a nagokorere, naende okobekire obe omorwoti bw’Abaisraeli,
1SA 25:31 aye, omonene one, tokoba nomoichano gose nenkoro egokogambia, ng’a ngwaiterete amanyinga y’Abanto batari na komocha, gose ng’a nkweruseretie egesiomba. Bono kerabe Omonene ogokoreire amaya ayio, ong’inyore inche omosomba oo.”
1SA 25:32 Erio Daudi agateebia Abigaeli, “Atogigwe Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oyio ogotoma gwacha koumerana nainche ase rituko ria reero.
1SA 25:33 Obong’aini bwao botogigwe, naye boigo otogigwe, ekiagera rituko ria reero gwantangire ting’itera amanyinga na imbe nokomocha gose kweruseria egesiomba inche omonyene.
1SA 25:34 Ekeene buna Omonene Nyasae bw’Abaisraeli are moyo, oyontangire tinakora amabe asore, onye otaimogete bwango na koumerana nainche, monto onde tareenge nonya noyomo bw’abasaacha b’enyomba ya Nabali anga ore gocha koba moyo goika mambia kobogokiamoka.”
1SA 25:35 Erio Daudi agancha ebinto biria omokungu oria amoirerete, akamoteebia, “Irana gochia bwoo nomorembe. Rora, naigure amang’ana ao, nanchire okoboria kwao.”
1SA 25:36 Ekero Abigaeli aigete nka, akanyora Nabali obwate omoyega omonene oyoisaine omorwoti agokora. Nabali nigo areenge nomochengo ase enkoro yaye ime, ekiagera konya otindire mono. Ase ayio Abigaeli tamotebetie gento kende, korende akaganya goika bogakia mambia.
1SA 25:37 Kobwakiire mambia, na Nabali gatindokire, Abigaeli akamoteebia amang’ana ayio. Erio enkoro yaye ekarianyeka, ekoma pa, ekaba buna rigena.
1SA 25:38 Naende magega y’amatuko ikomi kaerire Omonene agaaka Nabali, na ere agakwa.
1SA 25:39 Ekero Daudi aigwete ng’a Nabali okuure akabora: “Omonene atogigwe, ekiagera onduseirie egesiomba ase Nabali ase amabe onsi aya ere ankoreire; naende ontangire inche, omosomba oye, tinakora ebibe. Omonene oakanire obobe obwo, na kobobeeka igoro ase Nabali omonyene.” Erio Daudi agatoma Abanto bakwane n’Abigaeli, erinde amonyuome abe mokaye.
1SA 25:40 Ekero abasomba ba Daudi baigete ase Abigaeli agwo Karimeli, bakamoteebia, “Daudi nigo atotomire asore, erinde tokoire obe mokaye.”
1SA 25:41 Abigaeli akaimoka, agatugama inse, akabora, “Rora, inche omosomba oye omokungu nigo inde ang’e gosibia amagoro y’abasomba b’omonene one.”
1SA 25:42 Abigaeli akebeeka ang’e bwango, akaimoka akariina etigere, akagenda amo nabasomba baye abaiseke batano. Bagatunyana Abanto abwo Daudi atomete, na omosubati oyio akaba moga Daudi.
1SA 25:43 Daudi konya onyuomire Ahinoamu korwa Yesireeli; ase igo abwo babere bakaba abakungu baye.
1SA 25:44 Saulo konya orure Mikali, omosubati oye, oyorenge moga Daudi, ase Paliti, mosinto o Laisi bw’omochie o Galimu.
1SA 26:1 Abanto bande ba Sifu bakagenda ase Saulo agwo Gibea, bakamoteebia ng’a Daudi igo akebisete ase ekegoro gia Hakila kororia Yesimoni.
1SA 26:2 Erio Saulo akaimoka amo n’Abaisraeli bande chilifu isato abachoretwe korigia Daudi ase erooro ya Sifu.
1SA 26:3 Saulo agatoora ase ekegoro gia Hakila kororia Yesimoni ang’e nenchera, korende Daudi akagenderera kobeera agwo ase erooro, na ekero aigwete ng’a Saulo omobwatirie gocha ase erooro,
1SA 26:4 agatoma chirooti na igo akamanya na koenekia ng’a Saulo konya oikireo.
1SA 26:5 Daudi akaimoka, akagenda aase aria Saulo atoorete. Akarora aase aria Saulo araire amo n’Abineri, mosinto o Neri; omochiki bw’abarwani baye. Saulo nigo araire aase chigari chiabekire chikengete, na abarwani bamoetanaine.
1SA 26:6 Erio Daudi akabooria Ahimeleki Omohiti, na Abisai, momura omwabo Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya: “Ning’o oranche gotirimboka amo nainche gochia ase Saulo ase egetwori kiaye?” Abisai akamoiraneria: “Ninche ndagende amo naye.”
1SA 26:7 Ase igo ase obotuko obwo Daudi na Abisai bakagenda agwo ase Abanto b’egetwori keria, bakanyora Saulo oraire aase chigari chiabekire chikengete. Saulo nigo asimisetie ritimo riaye ang’e nomotwe oye, na Abineri na abarwani bande b’esegi nigo baraire, bamoetanaine.
1SA 26:8 Abisai agateebia Daudi: “Rora Nyasae obekire omobisa oo ase okoboko kwao, ase ayio ing’a ribaga imobete ritimo erimo rioka, imobwateranie riroba, gose tinkomobeta kabere.”
1SA 26:9 Daudi agakania Abisai, akamoteebia: “Tokomoita, naki ning’o oranyare korambora okoboko kwaye igoro y’omoakwa amaguta bw’Omonene amoite, na taegwa egesusuro?”
1SA 26:10 Naende Daudi akabora: “Ekeene, buna Omonene are moyo, Omonene omonyene nere oraite Saulo, gose rituko ri’ogokwa kwaye nariike, gose nagende ase esegi na goitwa akwe.
1SA 26:11 Korende Omonene antange; tindambora okoboko kwane ase ogoita omoakwa amaguta oye. Imokia ritimo erio rire ang’e ase omotwe oye amo nekerandi keria ki’amaache, togende.”
1SA 26:12 Ase ayio Daudi akaimokia ritimo na ekerandi keria ki’amaache korwa ensemo y’omotwe o Saulo. Erio Daudi na Abisai bakagenda. Monto onde taroche aya kagokorekana, gose koyamanya, na onde tatabobogete. Bonsi nigo baraire chitoro chindito, ekiagera Omonene abarenterete chitoro echio chindito.
1SA 26:13 Erio Daudi akaamboka gochia eng’umbu ende, agatenena aare ase ekegoro keria, bokaba oboare botari boke ase egati yabo.
1SA 26:14 Daudi akarangeria abarwani abwo b’esegi, na Abineri, mosinto o Neri, akabora: “Abineri, tori goitaba?” Abineri akairaneria: “Naye ng’o okorangeria omorwoti?”
1SA 26:15 Daudi akabooria Abineri: “Aye tori omonto etuoni? Ning’o ore omoremu buna aye ase egati y’Abaisraeli? Nase ki rende otarendete omonene oo omorwoti? Omonto oyomo nacheteo goita Omunene oo omorwoti.
1SA 26:16 Eke gwakorire nigo kere ekebe. Ekeene, buna Omonene are moyo, nigo mogwenerete goitwa, ekiagera mwasinyirwe korenda omonene oino, oyore omoakwa amaguta bw’Omonene. Bono ritimo ri’omorwoti, na ekerandi keria ki’amaache kiareenge ang’e nomotwe oye, ng’ai bikare?”
1SA 26:17 Erio Saulo akamanya eriogi ria Daudi, akamobooria: “Naye Daudi, omwana one, eriogi eri neriao?” Daudi akamoiraneria: “Ee omorwoti, omonene one, neriane.”
1SA 26:18 Naende akabora: “Aye omonene one, nase ki okona‐kondigia inche omosomba oo ng’a ong’ite, Ninki nakorire?. Nkomocha ki inde nakwo?
1SA 26:19 Bono aye omorwoti, omonene one, igwa amang’ana aane, inche omosomba oo. Onye ’Omonene ogoseegetire ondigie ase ogonsiria, rirorio tiga anchere ekeng’wanso ekio, korende onye n’baanto bakogoseegeta igoro ase ’nde, rirori’Omonene abaragererie, ekiagera reero iga banseririe ng’a tinyora omwando korwa ase Omonene, baganteebia: Genda okorere chinyasae ching’ao.
1SA 26:20 Gaki bono, totiga amanyinga aane aiteke aare korwa ase obosio bw’Omonene. Omorwoti bw’Abaisraeli ochire kondigia inche inde ensona, buna omonto okorigia chinkware ase ebitunwa.”
1SA 26:21 Erio Saulo akamoteebia “Nakorire ebibe! Aye Daudi, omwana one, irana. Tinkogokorera amabe naende, ekiagera rituko ria reero obogima bwane nigo bwaba bw’engencho enene asore. Nakorire ayare oboriri, na igo nakorire okomocha okonene.”
1SA 26:22 Daudi akamoiraneria: “Aye omorwoti, rora ritimo riao eri, toma omosae oyomo amboke arioyie.
1SA 26:23 Omonene nigo agoakana kera omonto buna oboronge bwaye bore, na obwegenwa boigo. Ase rituko ria rero Omonene nigo akobeka ase okoboko kwane, korende naanga korambora okoboko kwane igoro ase omoakwa amaguta bw’Omonene.
1SA 26:24 Ase ayio, buna obogima bwao bwabeete obw’engencho enene ase ’nde rituko ria reero, naboigo obogima bwane bore ase obosio bw’Omonene; ere nantoorie korwa ase emechando yonsi.”
1SA 26:25 Erio Saulo agateebia Daudi: “Aye Daudi, omwana one, nosesenigwe. Aye nokore ebinto ebinge mono na kobua.” Daudi akabwatia enchera yaye, na Saulo akairana nka bwoye.
1SA 27:1 Daudi akarengereria ase enkoro yaye, akabora: “Rituko erimo ning’itwe na Saulo. Egento kerabe ekiya mono ase ’nde nogotama korwa aiga na kogenda ase ense y’Abafilisti. Erio nario Saulo ararusie moyo, tana kondigia naende aa ase chingongo chi’Abaisraeli, na nintooreke korwa ase okoboko kwaye.”
1SA 27:2 Ase igo Daudi akaimoka amo n’baanto baye amagana atano na rimo, akagenda ase Akisi, mosinto o Maoki, omorwoti o Gati.
1SA 27:3 Daudi amo n’baanto baye bakamenya amo n’Akisi agwo Gati. Kera omonto nigo amenyete amo n’baanto b’eamate yaye, na Daudi amo nabakungu baye babere, Ahinoamu korwa Yesireeli, na Abigaeli korwa Karimeli, oyio Nabali atigete ore omoboraka.
1SA 27:4 Ekero Saulo ateebetigwe ng’a Daudi konya otamire gochia Gati, tagendete komorigia.
1SA 27:5 Erio Daudi agateebia Akisi: “Onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, koranche ong’e aase nkomenya ase omochie ore isiko korwa ase omochie oo. Tari buya ase ’nde, omosomba oo, ngenderere komenya ase omochie omonene bw’oborwoti amo naye?”
1SA 27:6 Ase ayio, ase rituko riria Akisi akaa Daudi Sikilagi. Ase engencho eyio omochie oyio o Sikilagi nigo ore oyo bw’abarwoti b’Abayuda goika reero iga.
1SA 27:7 Daudi akagenderera komenya ase ense y’Abafilisti ase engaki y’omwaka oyomo na emetienyi ene.
1SA 27:8 Ase engaki eyio Daudi na abanto baye bakaba bakogenda korwania Abagesuri, na Abagirisi, na Abaameleki. Abwo nigo baarenge ababiare b’ense eyio korwa kare; nigo bamenyete goika Suri na goika orobebe rw’ense ya Misiri.
1SA 27:9 Daudi akaba okorwania ense eyio na goita Abanto bonsi pi, abasacha na abakungu; agasakora ching’ondi, ne chiombe, ne chitigere, ne chingamia, akaira ne chianga. Erio aba okoirana gochia ase Akisi.
1SA 27:10 Ekero Akisi areenge koboria Daudi: “Insemo ki gwachiete korwania rituko ria reero?” Daudi aba okomoiraneria: “Ense ya Irianyi ere ey’Abayuda,” gose “Ense ya Irianyi ere eya Yerameeli,” gose “Ense ya Irianyi ere ey’Abakeni,”
1SA 27:11 Daudi tareenge gotiga nonya nomonto oyomo, omosacha gose omokungu, ore moyo, ekiagera nigo areengereretie ng’a onde tabaisa kogenda Gati ateebe ng’a: “Aya naro Daudi agotokorera.” Naboigo yareenge engencho ya Daudi ekero agendererete komenya ase ense y’Abafilisti.
1SA 27:12 Ase ayio Akisi akwegena Daudi mono, akarengereria: “Bono Daudi okorire Abaisraeli bamwabo bamogeche kegima; ase igo agenderere koba omosomba one botaambe.”
1SA 28:1 Ase engaki eyio Abafirisiti bagasangereria abarwani babo amo, erinde barwanie Abaisraeli, na Akisi agateebia Daudi: “Goika omanye ng’a aye amo n’baanto bao nigo mogochia kondwanesia esegi.”
1SA 28:2 Daudi akamoiraneria: “Ayio mbuya kegima; aye nomanye egento inche, omosomba oo, ndakore.” Akisi agateebia Daudi: “Ningokore obe omorendi bw’obogima bwane kogenderera botaambe.”
1SA 28:3 Bono Samweli konya okuure na Abaisraeli bonsi konya bamoreereire, bamotindekire ase omochie oye Rama. Boigo Saulo konya oseririe Abanto baarenge koboria amang’ana korwa ase emeika y’Abanto bakuure, amo nabaringoria bonsi.
1SA 28:4 Abafirisiti bagasangererekana, bagatoora agwo Sunemu; Saulo nere agasangereria Abaisraeli bonsi amo, nabarabwo bagatoora agwo Giliboa.
1SA 28:5 Ekero Saulo aroche abarwani b’Abafilisti agasogwa nomoondoko, na enkoro yaye ekaiguswa mono.
1SA 28:6 Saulo akabooria komanya korwa ase Omonene, korende Omonene tamoiraneretie gento kende, nonya goetera ase chindoto, gose goetera ase Urimu, gose goetera ase ababani.
1SA 28:7 Erio Saulo agateebia abasomba baye: “Indigerie omokungu okoboria amang’ana korwa ase emeika y’abanto bakuure, nimochiere, ndigie ogosemigwa korwa asare.” Abasomba baye bakamoiraneria: “Naama! Agwo Eni‐Dori omokungu buna oyio nareo.”
1SA 28:8 Erio Saulo agekona, akabeeka chianga ching’ao, akagenda amo n’baanto bande babere, bagaika ase omokungu oyio botuko. Saulo agateebia omokungu oria: “Indagore ase omoika, ondetere omonto oria ndatore erieta riaye asore.”
1SA 28:9 Omokungu oria akamoiraneria: “Amaene, aye nomanyete aya Saulo akorire, buna asiririe korwa ase ense eye abakungu abakoboria emeika y’Abanto bakuure amo nabaringoria bonsi. Nase ki rende okombeeka ase oboreba, mbwatwe na gokwa?”
1SA 28:10 Erio Saulo agatiana ase engencho y’omokuungu oria, agateeba: “Ekeene, buna Omonene are moyo, aye tokonyora egesusuro ase engencho y’amang’ana ayio.”
1SA 28:11 Omokungu oria akamobooria: “Ning’o oganetie nkorangererie arorekane?” Saulo akamoiraneria: “Indangererie Samweli.”
1SA 28:12 Korende ekero omokungu oria aroche Samweli, agakuura neriogi rinene agateebia Saulo: “Nase ki kwang’aina? Aye n’Saulo.”
1SA 28:13 Omorwoti oria akamoteebia: “Tibwoboa! Ninki kwarora?” Omokungu oria akamoiraneria: “Narorire enyasae egotiira korwa riroba inse.”
1SA 28:14 Saulo akamobooria: “Naki ekerorekana?” Omokungu oria akamoiraneria: “Nomogaka omogotu bwetubete egetambaa gi’okwambara.” Erio Saulo akamanya ng’a oyio ’Samweli, agatugama inse, akaorokia amasikani.
1SA 28:15 Samweli akabooria Saulo: “Nase ki gwanchandire okondeta korwa ase omotimoko one.” Saulo akairaneria: “Inche nigo nchandegete mono; Abafirisiti nkondwania bare esegi, na Nyasae onyangire, tari kong’iraneria, goetera ase ababani, gose ase chindoto. Ase ayio nigo nakorangeirie, erinde onteebie eki ndakore.”
1SA 28:16 Samweli akairaneria: “Nase ki okomboria inche, onye Omonene okwangire na obeire omobisa oo?
1SA 28:17 Omonene ogokoreire ayio akwanete goetera ase ’nde; okourire oborwoti korwa ase amaboko ao, oboeire omonto omoao, nere Daudi.
1SA 28:18 Tikwaigwerete eriogi ri’Omonene, gose goikerania egesusuro ki’endamwamu yaye entindi igoro y’Abaameleki. Ekio nakio kiagera Omonene akorire amang’ana ayio asore reero iga.
1SA 28:19 Boig’Omonene nache abeeke Abaisraeli amo naye ase amaboko ’Abafilisti. Ankio aye amo nabamura bao moche kobeera amo nainche, n’Omonene nache abeeke abarwani b’esegi b’Abaisraeli ase amaboko ’Abafilisti.”
1SA 28:20 Erio agwo Saulo agaaka inse, akarambereria ore nobwoba obonene ase amang’ana ayio a Samweli. Chinguru chikamoerera kegima, ekiagera tariete kende ase omobaso bwonsi na obotuko boigo.
1SA 28:21 Erio omokungu oria akamochera Saulo akarora ng’a osoirwe nomoondoko, akamoteebia: “Rora inche omosomba oo omokungu nigo nakoigwera na tinaegerete obogima bwane, nakora buna kwaganetie.
1SA 28:22 Gaki bono koranche inyigwe inche omosomba oo omokungu, tiga nkorentere endagera orie, erinde onyore chinguru, ogenderere norogendo rwao.”
1SA 28:23 Ere akaanga, akabora: “Tinganeti koria,” korende abasomba baye amo nomokuungu oria bakamosorora goika akaigwera amang’ana abo. Erio akaimoka korwa inse agwo, agaikaransa borere.
1SA 28:24 Omokungu oria nabwate emori enoru nka bwoye, akayenyenya bwango. Boigo akaimokia obosie, akabokonya, agakora emegati etabekiri memera, akayegekera.
1SA 28:25 Erio akarenta endagera eyio ase Saulo na abasomba baye, nabarabwo bakayeria. Magega y’ayio bakaimoka, bakagenda ase obotuko obwo.
1SA 29:1 Abafirisiti bagasangereria abarwani babo bonsi b’esegi agwo Afeki, na Abaisraeli bagatoora ang’e nensoko yareenge agwo Yesireeli.
1SA 29:2 Abaanene b’Abafilisti bagaacha bagaeta baare nebiombe biabo bi’abaanto amagana ne chilifu. Daudi na’baanto baye bakaba bakorwa magega amo n’Akisi.
1SA 29:3 Erio abanene baria b’Abafilisti bakabooria: “Ninki Abaiberania aba bagokora aiga?” Akisi akabairaneria: “Oyo ’Daudi, omosomba o Saulo, omorwoti bw’Abaisraeli. Oyio obeire omenyete amo nainche goetania omwaka oyomo, tinana korora komocha asare korwa riria achete ase ’nde goika reero iga.”
1SA 29:4 Korende abanene b’Abafilisti bakaba nendamwamu enene ase Akisi, bakamoteebia: “Irania omonto oyo agende aase kwamobegete amenye. Ere takogenda amo naintwe korwana esegi. Karaikeo nabo arabaise gotoonchokera, abe omobisa oito. Naki arakore anyore ogwancherwa ase omonene oye otatiga ase ogoita Abanto baito.
1SA 29:5 Inee! Daudi tari ere oria abakungu baterete igoro yaye kobagotenga, bakaboora: Saulo oitire chilifu chiaye, korende Daudi oitire chilifu chiaye emerongo na emerongo.”
1SA 29:6 Erio Akisi akarangeria Daudi, akamoteebia: “Ekeene, buna Omonene are moyo, nigo ndoche buya ng’a ogende amo nainche ase esegi. Korwa ekero gwachete ase ’nde goika rituko ria reero tinana korora okomocha asore, korende nonya naboigo, abanene aba tibagwancheti.
1SA 29:7 Ase ayio irana ogende nomorembe, erinde tobaisa gokora gento ase okogechia abanene b’Abafilisti.”
1SA 29:8 Daudi akabooria Akisi: “Ngento ki nakorire? Korwa ekero inche, omosomba oo, nachete aa kogokorera, goika rituko ria reero, mbobe ki kwarorire ase ’nde bokogera tingenda korwania ababisa bao, aye omorwoti, omonene one?”
1SA 29:9 Akisi akamoiraneria: “Inche nimanyete buya ng’a nigo ore omooronge ase ’nde buna omomalaika O Nyasae. Korende nonya nabo abanene b’Abafilisti bakanire ng’a aye Daudi tobaisa kogenda amo naintwe ase esegi.
1SA 29:10 Ase ayio, aye amo nabasomba bande ba Omonene oo baria bachete amo naye, moche moimoke mambia chuni erio mochaake kogenda kobogokiamoka.”
1SA 29:11 Ase igo Daudi amo n’baanto baye bakaimoka mambia chuni, bagaachaka orogendo rwabo, bakairana ase ense y’Abafilisti, korende Abafirisiti bakagenda gochia Yesireeli.
1SA 30:1 Ase rituko ria gatato Daudi na Abanto baye bagaika Sikilagi. Abaameleki konya bachakiire esegi agwo Negebu na Sikilagi. Na bono konya babuire Sikilagi na koyosamba nomorero,
1SA 30:2 boosire abakungu na bonsi abaarengeo, abake na abanene. Tibaitete monto onde, korende nigo baabairete, bakagenda nabarabwo.
1SA 30:3 Ekero Daudi na abanto baye bachete ase omochie oyio, bakanyora ng’a osambirwe, na abakungu babo amo na’bamura na abaiseke babo bairirwe ase obosomba.
1SA 30:4 Erio Daudi na abanto baria baarenge komo bagaaka amariogi abo, bakarera mono goika chinguru chikabaerera.
1SA 30:5 Abakungu ba Daudi bonsi babere, Ahinoamu korwa Yesireeli, na Abigaeli, oyotigetwe omoboraka orenge moka Nabali o Karimeli, konya bairirwe ase obosomba nabarabwo.
1SA 30:6 Daudi akaba nemechando emenene, ekiagera Abanto nigo baarengereretie komoaka amagena bamoite. Barabwo nigo baarenge nobororo obonge ase engencho y’abana babo abamura na abaiseke. Korende Daudi akanyora chinguru korwa ase Omonene Nyasae oye.
1SA 30:7 Daudi agateebia Abiatari Omokuani, mosinto bw’Ahimeleki: “Ndetere egesibao ki’obokuani.” Abiatari akarentera Daudi egesibao keria.
1SA 30:8 Daudi akaboori’Omonene, akabora, “Inee! Ndabwatia omoganda oyo bw’abauri, Nimbaikere gose?” Omonene akamoiraneria, “Babwatie! Nobatoorie Abanto boosirwe.”
1SA 30:9 Erio Daudi amo n’baanto baye amagana atano na rimo bakagenda, bagaika ase akarooche ka Besori. Agwo abanto bande bagatigara magega.
1SA 30:10 Daudi amo n’baanto amagana ane bakagenderera kobwatia ababisa baria. Abanto baria bande amagana abere bakarosa mono, bagasinywa kwamboka; ase igo bagatigara ase akarooche karia Besori.
1SA 30:11 Abanto baria ba Daudi bakanyora omomura omosae bw’Abamisiri agwo ase areenge aarabu, bakamorenta ase Daudi, bakamoa omogati akaria, na amaache akanywa,
1SA 30:12 naende bakamoa amako amomo, na amabomba abere ay’amasabibu amomo, na ekero ariire, akanyora chinguru. Ase engaki y’amatuko atato konya atana koria gento, gose konywa.
1SA 30:13 Daudi akamobooria, “Noyong’o ore? Seino ng’ai?” Omosae oria akairaneria, “Inche nigo inde omomura bw’Abamisiri na omosomba bw’omonto oyomo Omoameleki. Bono amatuko atato aerire korwa ekero omonene one antigete, ekiagera nabeete omorwaire.
1SA 30:14 Intwe nigo twasagana Negebu aase Abakereti bamenyete, na ensemo ere ey’Abayuda na ey’abaanto ba Kalebu. Boigo togasamba Sikilagi nomorero.”
1SA 30:15 Daudi akamobooria: “Inee! Nonyare kong’ira na konyorokia aase abauri abwo bare?” Omomura oria akairaneria: “Tiana ase Nyasae ng’a tokong’ita, gose tokombeeka ase okoboko kw’omonene one; rirorio ninkoire nkwoorokie aase omoganda oria ore.”
1SA 30:16 Erio akaraa Daudi gochiao. Abauri abwo nigo baserebekanete aande onsi bakoria, bakonywa na kwegokia, ekiagera konya banyorire ebisakorwa ebinge korwa ase ense y’Abafilisti na ense ya Yuda.
1SA 30:17 Daudi akabarwania korwa mogoroba kobokomura‐mura goika mogoroba rituko ria kabere. Agaita abanto bonsi otatiga abamura amagana ane abariinete chingamia batamete.
1SA 30:18 Daudi akairania ebinto bionsi, na abanto bonsi, aba Abaameleki konya bairire, amo nabakungu baye babere.
1SA 30:19 Onde tasirete nonya noyomo, omoke gose omonene. Kera omwana, omomura gose omoiseke, o kera omonto nigo atooretigwe, na ebinto bionsi boigo. Daudi akairania abanto bonsi, na ebinto bionsi pi.
1SA 30:20 Boigo Daudi akairania ching’ondi, ne chimbori, ne chiombe. Abanto baye bagachitang’ania bosio bwaye, bagateeba: “Ebi nebisakorwa bia Daudi.”
1SA 30:21 Erio Daudi akairana gochia ase abanto baria amagana abere konya barosire batigarete agwo ase akarooche ka Besori. Ekero aigete ang’e, barabwo bagaacha komoorotota, ere na abanto baria baarenge komo. Daudi akabachiera, akabakwania.
1SA 30:22 Korende abanto bande ababe abatagwenerete ase abwo bagendete na Daudi bakaboora: “Ekiagera abanto aba tibagendete amo naintwe, titokobaa gento kende gionsi ase ebi twasakoire, otatiga kera omonto araegwe mokaye na abana baye, aire bwoye.”
1SA 30:23 Korende Daudi akabateebia: “Abaminto, timobaisa gokora igo n’ebinto ebi Omonene atoiraneirie. Ere ototooririe, obekire ase amaboko aito abanto baria abauri abwo batoumokerete.
1SA 30:24 Ning’o oranyare kobaigwera ase amang’ana buna ayio? Yaya, buna abanto abwo bagendete korwana esegi bakoegwa ebisakorwa, naboigo nabwo batigarete magega korenda ebinto baraegwe. Nigo baragaberwe bareng’anie.”
1SA 30:25 Korwa ase rituko erio Daudi agakora ring’ana erio rikaba ogochika ase Abaisraeli. Naboigo rire nonya ngoika reero iga.
1SA 30:26 Ekero Daudi aigete Sikilagi, agatoma ebiegwa ase abagaaka b’Abayuda abwo baarenge abasani baye, akabora, “Ebiegwa ebi nebisakorwa korwa ase ababisa ba Omonene.”
1SA 30:27 Naboigo abitomerete abagaaka ba Beteli na Ramoti agwo Negebu, na abwo b’emechie ya Yatiri,
1SA 30:28 na Aroeri, na Sifamoti, na Esitemoa,
1SA 30:29 na Rakali; abwo b’emechie y’Abayerameli, na Abakeni,
1SA 30:30 abwo ba Horima, na Bori‐Asani, na Ataki,
1SA 30:31 na Heburoni. Agatoma ebiegwa ase chinsemo echio chionsi ase areenge kona‐gotaarera amo n’baanto baye.
1SA 31:1 Abafirisiti bakarwania Abaisraeli, na Abaisraeli bagatama korwa ase bare, bagaiterwa ase egetunwa kia Giliboa
1SA 31:2 Abafirisiti bakabwatia Saulo mono, na abamura baye, bagaita Yonathani, na Aminadabu, na Maliki‐Sua, abamura ba Saulo.
1SA 31:3 Esegi ekaba entindi mono igoro ya Saulo; abaruti emegwe bakamoromereria mono; ere akabwatwa nomoondoko omonene ase engencho ya barabwo.
1SA 31:4 Erio Saulo agateebia omonto oria omobogoreretie ebirwanero: “Somora omoyio, ombete nkwe, erinde abanto aba batarogeti tibaabaisa kong’ita na gonchecheria.” Korende omonto oria akaanga, ekiagera abeete nobwoba obonene. Erio Saulo agasomora omoyio oye omonyene, akegweria ase omoyio oyio bweka omonyene.
1SA 31:5 Ekero omobogoria ebirwanero aroche ayio, nere akegweria ase omoyio oye, agakwa amo na Saulo.
1SA 31:6 Nabo Saulo, na abamura baye batato, na omobogoria ebirwanero, amo n’baanto baye bonsi, baitetwe ase rituko erio erimo.
1SA 31:7 Ekero Abaisraeli abwo baarenge ensemo ende ase ense omweremo, na abwo bareenge moocha ya Yorodani baigwete ng’a Abaisraeli konya batamire, na ng’a Saulo na abamura baye bakuure, bagatiga emechie yabo bagatama. Erio Abafirisiti bakagenda bakamenya ase emechie eyio.
1SA 31:8 Rituko ria kabere ekero Abafirisiti bachete konuura ebinto korwa ase emebere y’abanto bakwete, bakanyora Saulo na abamura baye batato bakwete agwo ase egetunwa kia Giliboa.
1SA 31:9 Abafirisiti bakabutora omotwe o Saulo, bakaira na ebirwanero biaye, erio bagatoma abanto bararie amang’ana ayio ase ense yonsi y’Abafilisti, ase Hekalu y’emegwekano yabo bagosasiima, na ase abanto.
1SA 31:10 Erio bakabeeka ebirwanero biaye ase enyomba y’Asitaroti, enyasae yabo enkuungu, na omobere oye bakayotonga ase orwaki rwa Beti‐Sani.
1SA 31:11 Ekero abanto bamenyete Yabesi o Gileadi baigwete aya Abafirisiti bakorete ase Saulo,
1SA 31:12 Abanto bonsi chituoni bakaimoka, bakagenda ase obotuko obogima, bakarusia omobere o Saulo, na ey’abamura baye, korwa ase orwaki rwa Beti‐Sani, bakayerenta Yabesi, bakayesambera aroro.
1SA 31:13 Erio bakabogoria amauga abo, bakayatindeka inse y’omote onga buna egekone agwo Yabesi, bakeng’ata ase engaki y’amatuko atano na abere.
2SA 1:1 Magega Saulo gakuure, Daudi akairana korwa ase ogoita Abaameleki, akabeera agwo Sikilagi ase engaki y’amatuko abere.
2SA 1:2 Ase rituko ria gatato, omonto agacha korwa ase egetwori gia Saulo; chianga chiaye nigo chiatandoire, na amaroba are ase omotwe oye. Ekero aigete ase Daudi, akagua inse maumama ase okoorokia amasikani.
2SA 1:3 Daudi akamobooria, “Ng’ai okorwa”? Ere akamoiraneria, “Nigo natoorekire korwa ase egetwori ki’Abaisraeli.”
2SA 1:4 Naende Daudi akamobooria, “Amoteebie buna amang’ana agendererete aria.” Omonto oria akamoiraneria, “Abanto abange batamire korwa ase esegi eria, na abande abange mono baitirwe bakuure. Boigo Saulo amo na Yonathani, momura oye, baitirwe bakuure.”
2SA 1:5 Daudi akaboria omomura oria, “Inaki gwakorete okamanya ng’a Saulo na Yonathani, momura oye, bakuure?”
2SA 1:6 Omomura oria akamoiraneria, “Nigo yabete ng’a nao narenge ase egetunwa kia Giliboa, na aroro ’nkarora Saulo osigamerete riitimo riaye; chigaari konya chiamoikereire ang’e, na abanto bariinete chibarasi bakomominyokia.
2SA 1:7 Agachia korigereria magega, akandora, akandangeria, na inche ngaitaba: Nao inde aa.
2SA 1:8 Erio akamboria: Naye ng’o? Nkamoiraneria ng’a n’Omoameleki inde.
2SA 1:9 Ere aganteebia: Koranche, ong’ike ang’e ong’ite, ekiagera nonya ngendererete koba moyo, nigo inde nobororo bw’ogokwa.
2SA 1:10 Ase ayio ’nkamoika ang’e, ’nkamoita, ekiagera nigo namanyete ng’a tare koba moyo magega kaguure. Nkamorusia eguutwa y’obogaambi yare motwe oye na egetange kiarenge koboko kwaye, narentire ebinto ebio aa ase ore, aye omonene one.”
2SA 1:11 Erio Daudi akabwata chianga chiaye, agachitandora, na abanto bonsi abarenge amo nere bagakora bo.
2SA 1:12 Bakarera na kweumia, na kweng’ata goika mogoroba ase engencho ya Saulo na Yonathani, omwana oye, na ase engencho y’abanto ba Omonene na ey’Abaisraeli, ekiagera barabwo konya baitirwe nemioro.
2SA 1:13 Daudi akaboria omomura oria omoteebia amang’ana ayio, “Aye noyo o arari ore?” Ere akamoiraneria, “Inche nigo inde omwana bw’Omoameleki ore omomenyi aa.”
2SA 1:14 Daudi akamobooria, “Inaki yabete otairogete korambora okoboko kwao ase ogoita omoakwa amaguta bw’Omonene”?
2SA 1:15 Erio Daudi akarangeria omomura oyomo, akamoteebia, “Inchuo omoite!” Omomura oria agaaka Omoameleki oria, akamoita,
2SA 1:16 ekiagera Daudi konya oteebirie Omoameleki oria, “Okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga ao, tiga kobarwe igoro yao, ekiagera kwebereire kirori aye omonyene, ekero gwateba ng’a gwaitire omoakwa amaguta bw’Omonene.”
2SA 1:17 Daudi akareera Saulo na Yonathani, momura o Saulo, n’ogoteera oko gw’okweumia.
2SA 1:18 Agachiika ng’a abanto b’egesaku kia Yuda borokererigwe ogoteera okwo kw’obota koriikire ase Egetabu kia Yashari.
2SA 1:19 “Inwe Abaisraeli, obonene bwaino bwasireire igoro ase ebigoro biaino! Chituoni chi’eseegi chiaitirwe.
2SA 1:20 Timoteeba amang’ana aya ase Gati, timoyararia ase chinchera chi’Askeloni. Timotiga abaiseke b’Abafilisti bachenge; timotiga abaiseke b’ abanto baria batarogeti bagoke!
2SA 1:21 “Inwe ebigoro bia Giliboa, ogotoora kwe riime tikoba igoro ase more, gose embura tetwa, gose emegondo teeba ekwama endagera ekoruegwa ase Omonene, ekiagera aroro agwo nao chinguba chie chituoni chiasareretigwe, na enguba ya Saulo etaagetwe amaguta naende.
2SA 1:22 Obota bwa Yonathani nigo bwaitete abanto abange, nigo bwaiterete amanyinga, bogaita abanto chituoni abarenge abanoru; naboigo omoro o Saulo torenge koirana bosa.
2SA 1:23 Saulo na Yonathani barenge abanchwa baito, barenge gotogokia. Ase obogima na ase amakweri tibaatananetwe. Barabwo nigo barenge abaango kobua ebiongo, nigo barenge ne chinguru kobua chindo.
2SA 1:24 “Inwe abakungu b’Abaisraeli, reera Saulo, nere obaboyetie chianga chie rigori rinene, chianga chimbariri chi’okwegokeria, agachichabera ebinto bi’etaabu.
2SA 1:25 “Chituoni chiaitirwe ase esegi! Yonathani nao araire ase ebigoro igoro, oitire.
2SA 1:26 “Aye Yonathani ominto, nigo inde nomoichano omonene ase engencho yao, aye nigo konya ongogetie mono. Ase inde obwanchani bwao nigo bwarenge obonene kobua obwanchani bw’abakuungu.
2SA 1:27 Chituoni chiaitirwe, na ebirwanero bi’eseegi biasiriigwe.”
2SA 2:1 Magega y’ayio Daudi akamoboori’Omonene, “Inee! Ndageenda ase omochie onde bw’Abayuda inyoire?” Omonene akamoiraneria, “Ee, geenda.” Naende Daudi akamobooria, “Norori?” Omonene akamoiraneria, “Heburoni.”
2SA 2:2 Ase igo Daudi agatiira gochiao amo nabakungu baye babere, Ahinoamu korwa Yesireeli, na Abigaeli, oyotigetwe omotakaanwa, orenge moka Nabali o Karimeli.
2SA 2:3 Boigo akairana abanto baye bonsi amo ne chiamate chiabo komenya ase emechie ya Heburoni.
2SA 2:4 Abayuda bagaacha Heburoni, bagaaka Daudi amaguta akaba omorwoti bwa abanto b’egesaku kiabo. Ekero Daudi ateebetigwe ng’a abanto ba Yabesi o Gileadi nabwo batindegete Saulo,
2SA 2:5 agatoma amang’ana gochia Yabesi o Gileadi goteebia abanto b’aroro, “Omonene abasesenie, ekiagera mwaorogetie obuya bwaino ase Saulo, omonene oino, ase okomotindeka.
2SA 2:6 Omonene abaorokerie obwanchani bwaye botari koera, na obwegenwa bwaye. Nainche boigo nimbakorere amaya, ekiagera mwakora ring’ana erio.
2SA 2:7 Ase ayio bono motenene bokong’u, mobe abaremu. Saulo, omonene oino, okuure, na Abayuda bang’akire amaguta imbe omorwoti obo.”
2SA 2:8 Bono Abineri, mosinto o Neri, orenge omotang’ani bw’abarwani ba Saulo. Ere konya oirire Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, gochia Mahanaimu,
2SA 2:9 akamobeka koba omorwoti bwa abanto ba Gileadi, na Asuri, na Yesireeli, na Efraimu, na Benjamini, na igoro ase Abaisraeli bonsi.
2SA 2:10 Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, konya okoorire emiaka emerongo ene ekero abegetwe koba omorwoti bw’Abaisraeli; akagaamba ase engaki y’emiaka ebere. Korende abanto b’egesaku kia Yuda bakaba bakobwatia Daudi.
2SA 2:11 Ere akabagaambera Abayuda agwo Heburoni ase engaki y’emiaka etan’ebere, na emetienyi etano nomo.
2SA 2:12 Abineri, mosinto o Neri, na abasomba ba Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, bakarua Mahanaimu, bakageenda ase omochie o Gibeoni.
2SA 2:13 Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, na abanto ba Daudi bakageenda, bakaumerana nabarabwo ase ritibo ria Gibeoni. Abanto aba bakabeera ensemo eyemo ye ritibo riria, na abwo bande ensemo ende.
2SA 2:14 Abineri agateebia Yoabu, “Tiga abamura baimoke bagosorie ase amasio aito.” Yoabu agateeba, “Tiga baimoke.”
2SA 2:15 Erio bakaimoka, bakaroberia abanto ikomi na babere abatenenerete egesaku kia Benjamini na Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, na abanto ikomi na babere abatenenerete Daudi.
2SA 2:16 Kera oyomo akabwata omotwe bw’oyo riare koamererania, na komobeta omoyio ase riikere; bonsi bakagwa inse bagakwa. Ase ayio, aase aria a Gibeoni akarokwa Helikati‐Hasurimu.
2SA 2:17 Esegi ekaba entindi mono ase rituko erio, na Abineri na Abaisraeli bakabugwa n’abanto ba Daudi.
2SA 2:18 Abamura batato b’omokuungu Seruya, Yoabu na Abisai, na Asaeli, nao barenge. Asaeli nigo arenge omominyoki mono buna egesia.
2SA 2:19 Ere agachaaka kobwatia Abineri, na ekero arenge komobwatia taonchogete gochia aande, ensemo ya borio gose eya bomosi.
2SA 2:20 Abineri akeonchora, akamobooria, “Naye Asaeli?” Ere akairaneria, “Ee, ninche.”
2SA 2:21 Abineri akamoteebia, “Gobera gochia ensemo ende, eya borio gose eya bomosi, obwatie omomura oyomo bw’abwo, oire ebirwanero biaye.” Korende Asaeli tancha koonchoka amotige.
2SA 2:22 Abineri akamoteebia eria kabere, “Gobera, tiga kombwatia. Nigo orabaise kogera ngoake nkobwateranie inse. Igo inaki ndakore ng’oroke ase obosio bwa Yoabu omino?”
2SA 2:23 Korende Asaeli akaanga kogobera. Ase igo Abineri akamobeta enda nesimisi y’orotanga rwe riitimo, na rirorio rigasokera omogongo oye. Asaeli agaaka inse, agakwera agwo aase arenge, Abanto bonsi abachete agwo ase Asaeli akwerete, bagatenenao.
2SA 2:24 Korende Yoabu na Abisai bakabwatia Abineri. Ekero erioba rigochia kogwa bagaika ekegoro ki’Ama, kerochie Gia, ase enchera ekogeenda erooro ya Gibeoni.
2SA 2:25 Abanto b’egesaku gia Benjamini bagasangererekana amo ase okoegera Abineri, bakageenda ase ekegoro igoro, bagatenenao.
2SA 2:26 Erio Abineri akarangeria Yoabu, akamobooria, “Inee! Nigo oganetie omoro oite abanto kogenderera botambe? Tomanyeti ng’a omoerio nobororo borabe? Nengaki eng’ana inaki oraganye goika omanye gokania abanto bao tibabwatia abamwabo?”
2SA 2:27 Yoabu akamoiraneria, “Ekeene, buna Nyasae are moyo, onye otakwana, abanto bane anga nigo barenge kobabwatia goika mambia.”
2SA 2:28 Ase igo Yoabu akabugia egetuureri, na abanto bonsi bagatenena, bagatiga kobwatia Abaisraeli, tibaaba bakobarwania naende.
2SA 2:29 Abineri na abanto baye bakageenda ase obotuko boria obogima goetera ase Ekerubo Ekiomo; bakaamboka orooche rwa Yorodani, bagaeta egati ya Bitironi, bagaika Mahanaimu.
2SA 2:30 Yoabu akairana korwa ase okobwatia Abineri; na ekero asangereretie abanto bonsi amo, bakanyora ng’a abasomba ba Daudi ikomi na kianda tibaiyo; boigo Asaeli taiyo.
2SA 2:31 Korende abanto ba Daudi konya baitire abanto b’egesaku gia Benjamini amagana atato, na emerongo etanomo (360), abwo barenge amo n’Abineri.
2SA 2:32 Abanto bakaimokia omobere bw’Asaeli, bakayoira bakayotindeka ase embeera ya ise agwo Bethlehemu. Erio Yoabu na abanto baye bakaba bare ase orogendo ase obotuko obogima, na ekero baikire Heburoni bokabakiera aroro.
2SA 3:1 Esegi ase egati y’eamate ya Saulo na eya Daudi ekaba ekogenderera ase engaki entaambe. Daudi akagenderera komenteka chinguru chiaye, korende abanto b’eamate ya Saulo bakageenderera koba aboro goetania.
2SA 3:2 Aba nabwo abamura Daudi baiboreretwe agwo Heburoni: Aminoni nere orenge omwana oye omotangi, omwana bw’Ahinoamu korwa Yesireeli.
2SA 3:3 Oyo o kabere Kileabu, omwana bw’Abigaeli, oyotigetwe omotakaanwa, orenge moka Nabali o Karimeli; na oyo o gatato Abisalomu o Maaka, mosubati o Talimai, omorwoti o Gesuri.
2SA 3:4 Oyo o kane Adonia o Hagiti, na oyo o gatano Sefatia bw’Abitali;
2SA 3:5 na oyo o gatano na rimo Iteramu bw’Egila, moga Daudi. Abamura aba nabwo Daudi aiborerete agwo Heburoni.
2SA 3:6 Ekero esegi eyio yagendererete gati y’eamate ya Saulo na eya Daudi, Abineri akagenderera kwenyorera chinguru chinyinge ase egati y’eamate ya Saulo.
2SA 3:7 Saulo nabwate omokungu o sere‐sere ore korokwa Risipa, mosubati bw’Aya. Isi‐Boseti akaboria Abineri, “Nase ki mwamenyanire nomokuungu o sere‐sere o tata?”
2SA 3:8 Erio Abineri akaba n’endamwamu enene ase engencho y’amang’ana ayio a Isi‐Boseti, akabora, “Inee! Inche nigo inde omotwe bw’esese korwa ase ense ya Yuda? Goika rituko ria reero ’ngendererete koba omwegenwa ase abanto b’eamate ya Saulo iso, na ase abamwabo, na ase abasani baye, ko tinakobeeka ase okoboko gwa Daudi, na bono aye gwansoereire na gonkora koba n’okomocha ase engencho y’omokuungu oyo.
2SA 3:9 Nyasae ang’e egesusuro ekenene onye tingoikeraneria Daudi ay’Omonene amorierete eira amokorere:
2SA 3:10 Arusie oborwoti korwa ase enyomba ya Saulo, abobeeke ase Daudi, na Daudi abe omorwoti, agaambere Abaisraeli na Abayuda korwa Dani goika Beeri‐Seba.”
2SA 3:11 Na Isi‐Boseti tanyara koiraneria Abineri ring’ana nonya nerimo, ekiagera amoirogete.
2SA 3:12 Abineri agatoma abanto ase Daudi agwo Heburoni, akabora, “Ense eye neyang’o? Kora okobwatana nainche, erio ngokoonye na nkorentere Abaisraeli bonsi babwatane naye.”
2SA 3:13 Daudi agatoma amairanerio, agateeba, “Ayio namaya, ninkore bo. Korende ninganetie onkorere egento ekemo. Kogocha aa ondetere Mikali, mosubati o Saulo. Onye togokora bo, rirorio tokonyara kondora.”
2SA 3:14 Erio Daudi agatoma abanto ase Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, akabora, “Ing’iranerie Mikali mok’ane, oyio narierete boko, na ’ngaakana rigori ri’amasankwa a isiko ay’ebiimo bi’obosaacha ay’Abafilisti rigana erimo, erinde imonyuome.”
2SA 3:15 Erio Isi‐Boseti agatoma abanto barusie omokungu oria korwa ase Palitieli, omosacha oye, mosinto o Laisi.
2SA 3:16 Korende omosacha oye akamotunyana goika Bahurimu okona‐korera. Erio Abineri akamoteebia, “Irana!” Ere akairana.
2SA 3:17 Agwo Abineri agakwana nabagaaka b’Abaisraeli, akabora, “Korwa ase chingaki chinde chiaetire mwabeire mokogania ng’a Daudi abe omorwoti oino.
2SA 3:18 Gaki bono, kora bo, ekiagera Omonene nariete eira igoro ya Daudi, agateeba: Nintoorie Abaisraeli, abanto bane, goetera ase okoboko gwa Daudi, omosomba one. Nimbarusie korwa ase amaboko y’Abafilisti, na korwa ase amaboko y’ababisa baabo bande bonsi.”
2SA 3:19 Abineri agakwana n’abanto b’egesaku gia Benjamini boigo. Erio akageenda Heburoni, agateebia Daudi amang’ana ayio Abaisraeli na Ababenjamini bonsi banchete gokora ase are.
2SA 3:20 Ekero Abineri amo n’abanto bande emerongo ebere baigete Heburoni ase Daudi, ere akabakorera omoyega.
2SA 3:21 Abineri agateebia Daudi, “Nkogeenda inde nsangererie Abaisraeli bonsi ase ensemo yao, aye omorwoti, omonene one, erio bakore okobwatana amo naye, erinde onyore eki kwaganetie, obagaambere bonsi pi.” Ase igo Daudi akaa Abineri ribaga, na Abineri akageenda nomorembe.
2SA 3:22 Kobachiire, Yoabu agacha korwa ase achiete gosakora amo nabasomba ba Daudi, nabarabwo mbabwate ebisakorwa ebinge. Korende Abineri konya ochiire, tarenge amo na Daudi agwo Heburoni, ekiagera Daudi konya omoeire ribaga, nere ogendire nomorembe.
2SA 3:23 Ekero Yoabu aigete amo nabarwani baye bonsi, ere agateebigwa ng’a Abineri, mosinto o Neri, nao arenge ase omorwoti, na omorwoti omoeire ribaga, ochiire ore nomorembe.
2SA 3:24 Erio Yoabu akageenda ase omorwoti, akamobooria, “Ninki eke gwakorire? Naigwa ng’a Abineri naacha aiga ase ore. Inaki gwakora kwamoa ribaga ogeenda?
2SA 3:25 Tomanyeti Abineri, mosinto o Neri? Ere igo acha aa gokong’aina, naende amanye chinsemo ase okogeenda na ebinto ebi ogokora.”
2SA 3:26 Yoabu karuure ase Daudi agatoma abanto babwatie Abineri bamwoyie korwa ase engoro y’amaache ya Sira, korende Daudi tamanyete amang’ana ayio.
2SA 3:27 Ekero Abineri airanire Heburoni, Yoabu akamoira ensemo gati‐gati y’egeita, buna nigo arigetie gokwana nere bobisi, na agwo akamobeta enda goika agakwa. Nabo Abineri agaitwa ekiagera aitete Asaeli omwabo Yoabu.
2SA 3:28 Ekero Daudi aigwete amang’ana ayio, akabora, “Omonene namanyete ng’a inche na abanto bane titori na komocha ase obosio bwaye ase ogoiterwa kw’amanyinga y’Abineri, mosinto o Neri.
2SA 3:29 Tiga okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga aye kobe igoro ya Yoabu, na igoro ase abanto b’eamate yaye: naende enyomba ya Yoabu teborwa omonto ogoiteka amaache anga buna chimengere, gose oyore noborwaire bwa ukoma, gose oyo ogwesiirera enyimbo, gose oyo oraitwe n’emioro, gose oyore omoremerwa bw’endagera.”
2SA 3:30 Naboigo Yoabu na Abisai omwabo baitete Abineri, ekiagera ere aitete Asaeli omwabo ase esegi eria barwanete aaria Gibeoni.
2SA 3:31 Erio Daudi agachiika Yoabu amo n’abanto bonsi barenge amo nere batandore chianga chiabo na beboyie chigunia, erinde bareere Abineri. Omorwoti Daudi nere omonyene agatunyana oborere kobobogoirie.
2SA 3:32 Erio bagatindeka Abineri agwo Heburoni. Omorwoti akarera neriogi rinene agwo ase oboina bw’Abineri; na abanto bonsi bakarera.
2SA 3:33 Omorwoti akaba okweumia igoro y’Abineri, okobora, “Inee! Nabo Abineri agwenerete gokwa buna omonto omoriri?
2SA 3:34 Aye Abineri, amaboko ao tasibetwe, gose amagoro ao tare kobeekwa chingataare. Nigo kwagwa buna omonto ogoitwa nabakayaayu?” Naende abanto bonsi bakagenderera komoreera.
2SA 3:35 Abanto bonsi bagaacha koebereria Daudi arie endagera, korende Daudi agatiana, ogoteeba, “Nyasae ang’e egesusuru bono na kogenderera onye ’nkoria endagera erioba ritaragwa.”
2SA 3:36 Abanto bonsi bakarora ng’a ayio nigo abagweneire buna amang’ana onsi omorwoti are gokora abagwenerete.
2SA 3:37 Ase rituko riria Abaisraeli bonsi bakamanya ng’a omorwoti tarenge na komocha ase ogoitwa kw’Abineri, mosinto o Neri.
2SA 3:38 Erio omorwoti agateebia abasomba baye, “Timomanyeti ng’a reero omonto omonene, omogambi bw’Abaisraeli, okuure?
2SA 3:39 Nonya naagetwe amaguta ’nkaba omorwoti nachaandekire, tindi na nguru. Abamura aba b’omokuungu Seruya nabatindi, tinkobanyara. Omonene naakane egesiomba koreng’ana nobobe bwabo!”
2SA 4:1 Ekero Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, aigwete ng’a Abineri oitirwe agwo Heburoni, akerusia moyo, na Abaisraeli bonsi bagaichana na gokumia.
2SA 4:2 Mosinto oria o Saulo nabwate abanto babere abatang’ani b’abarwani b’esegi, abareenge abasakori. Oyomo nigo are korokwa Baana, na oria onde Rekabu. Barabwo nigo barenge basinto ba Rimoni o Beeroti, omochie bw’orogongo rwa Benjamini. (Beeroti nigo obaretwe koba orogongo rwa Benjamini.)
2SA 4:3 Abanto ba Beeroti konya batamire gochia Gitaimu, agwo nao bamenyete goika reero iga.
2SA 4:4 Yonathani, mosinto o Saulo, nabwate omwana oremarete amagoro. Omwana oyio konya okoorire emiaka etano ekero amang’ana y’ogokwa gwa Saulo na okwa Yonathani arentetwe korwa Yesireeli. Omoreri akaimokia omwana oria, na ekero arenge gotama, omwana oria agaakera inse, na igo akaba ekerema. Omwana oria nigo are korokwa Mefiboseti.
2SA 4:5 Rekabu na Baana, basinto ba Rimoni Omobeeroti, bagachaaka orogendo rw’abo, na ekero kia mobaso gati bagaika ase enyomba ya Isi‐Boseti, bakamonyora otimogete nyomba mwaye okendererete.
2SA 4:6 Barabwo bagekora buna n’engaano bagochia kwoyia. Ekero baigete nyomba ime, bakabeta Isi‐Boseti omoyio enda. Erio Rekabu na Baana omwabo bagatama.
2SA 4:7 Naboigo banyorete Isi‐Boseti oraire borere bwaye agwo ase akanyomba g’okorara bakamoika ang’e bakamoita, bakamobutora omotwe bakayoira; erio bakageenda ase obotuko bwonsi goetera ase enchera y’Ekerubo Ekiomo.
2SA 4:8 Bakaira omotwe oyio o Isi‐Boseti ase Daudi agwo Heburoni, bakamotebia, “Rora, oyo nomotwe o Isi‐Boseti, mosinto o Saulo, omobisa oo, oyo orenge korigia obogima bwao. Rero Omonene okoruseirie aye, Omonene oito, egesiomba igoro ya Saulo na igoro y’ororeria rw’aye.”
2SA 4:9 Korende Daudi akairaneria Rekabu na Baana omwabo, abareenge basinto ba Rimoni Omobeeroti, akabora, “Ekeene, buna Omonene are moyo, oyo ontooretie korwa ase emechaando emenge,
2SA 4:10 ekero omonto antebetie igoro y’ogokwa gwa Saulo, na okagete ng’a igo andeteire amang’ana amaya, inche nigo namobwatete nkamoita aaria Sikilagi. Oko nakwo ogoakana namoete ase amang’ana aye.
2SA 4:11 Inee! Tari bobe mono kobua, ekero abanto ababe baitire omonyaboronge karaire borere nyomba mwaye? Tinkomoruseria egesiomba na gosiria abwo bamoitire korwa ase ense?”
2SA 4:12 Erio Daudi agachiika abanto baye, barabwo bagaita Rekabu na Baana, bakababutora amaboko na amagoro, bakabasunga ang’e ne ritibo agwo Heburoni. Korende omotwe o Isi‐Boseti bakayoira, bakayotindeka ase embeera y’Abineri agwo Heburoni.
2SA 5:1 Abanto b’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli bakageenda ase Daudi agwo Heburoni, bakamoteebia, “Naama! Intwe nigo tore abamo naye, aba amanyinga ayaamo na omobere oyomo.
2SA 5:2 Ase engaki yaetire, ekero Saulo arenge omorwoti oito, naye kwareenge gotang’ana Abaisraeli kobakogeenda korwana esegi, naende kobakoirana. Omonene konya ogoteebirie ng’a naye orabe omorisia bw’Abaisraeli, abanto baye, na obe omogambi obo.”
2SA 5:3 Ase igo abagaaka bonsi b’Abaisraeli bagaacha ase Daudi omorwoti agwo Heburoni; ere agakora okobwatana kw’ogotianania nabarabwo ase obosio bw’Omonene agwo Heburoni.
2SA 5:4 Daudi konya okoorire emiaka emerongo etato ekero achaagete kogaamba, na akagaamba emiaka emerongo ene.
2SA 5:5 Agwo Heburoni akagaambera Abayuda ase engaki y’emiaka etan’ebere, na emetienyi etano nomo, naende agwo Yerusalemu akagaambera Abaisraeli bonsi amo n’Abayuda ase engaki y’emiaka emerongo etato, n’etato.
2SA 5:6 Erio Daudi omorwoti na abanto baye bakageenda Yerusalemu, erinde barwanie Abayebusi, abanyene ense eria. Barabwo bagateebia Daudi. “Aye tokonyaara goocha aiga nonya ng’ake; emeuko na ebirema nabwo baranyare kogoseria kegima.” Abayebusi nigo barengereretie ng’a Daudi takonyaara gosoa aroro.
2SA 5:7 Korende Daudi akabua eburi ya Sayoni, oyo n’oro Omochie o Daudi.
2SA 5:8 Daudi agakwana ase rituko riria, “Onde bwensi otagete goita Abayebusi, tiga atiire gochia ase omotaro bw’amaache, aite emeuko eyio na ebirema ebio inche Daudi ’ngeechete.” Ase ayio abanto nigo bagoteeba, “Emeuko na ebirema tibakonyaara gosoa ase enyomba.”
2SA 5:9 Daudi akamenya ase eburi eyio, akayeroka “Omochie o Daudi.” Agwo Daudi akaagacha omochie oyeetanaine, gochaakera korwa Milo na goikera ime ase eburi yarenge.
2SA 5:10 Daudi akamentekana mono koba ne chinguru, ekiagera Omonene, Nyasae bw’Emeganda, arenge amo nere.
2SA 5:11 Hiramu, omorwoti o Turo, agatoma abanto ase Daudi. Abwo bakamoirera emete y’emecharake. Boigo agatoma abaabaachi, na abaagachi, na barabwo bakamoagaachera enyomba.
2SA 5:12 Erio Daudi akamanya ng’a Omonene omokong’irie ase okoba omorwoti bw’Abaisraeli, na oimokereirie igoro oborwoti bwaye ase engencho y’abanto baye Abaisraeli.
2SA 5:13 Magega karuure Heburoni, Daudi akamenta koira abakungu ba sere‐sere na abakungu bande korwa Yerusalemu; akaiborerwa abana bande abange, abamura na abaiseke.
2SA 5:14 Aya naro amarieta y’abana abwo baiboretwe ase are agwo Yerusalemu; Samua na Sobabu, Nathani na Sulemani;
2SA 5:15 Ibuhari na Elisua, Nefegi na Yafia;
2SA 5:16 Elisama, na Eliada, na Elifeleti.
2SA 5:17 Ekero Abafirisiti baigwete ng’a Daudi oakirwe amaguta koba omorwoti bwa Abaisraeli bonsi, bagatiira gochia komorigia. Daudi kaigure ayio, agatirimboka gochia ase eburi ime,
2SA 5:18 na Abafirisiti bagaacha bagesiarera ase ense omweya y’Abarefai.
2SA 5:19 Erio Daudi akabori’Omonene, “Inee! Ndageenda korwania Abafirisiti, nobabeeke ase amaboko ane gose?” Omonene akamoiraneria, “Ee geenda, nimbabeeke ase amaboko ao.”
2SA 5:20 Daudi akabachiera agwo Baali‐Perasimu akababua. Erio akabora, “Omonene okoroorire ababisa bane buna ogotaagora gwe chiooro chi’amaache are n’emerindo.” Ase igo aase aria akarokwa Baali‐Perasimu.
2SA 5:21 Abafirisiti bagatiga emegwekano yabo y’ogosasiimwa aroro, na Daudi na abanto baye bakayerusiao na koyeira.
2SA 5:22 Naende Abafirisiti bakageendao eria kabere, bagesiarera ase rikura ri’Abarefai.
2SA 5:23 Naende Daudi akabori’Omonene, nere akamokania, akamoteebia, “Tobaumokera korwa aa, korende ogeende obanaarie korwa magega, erio obatubokere korwa ase emete ereo ekorokwa balisamu.
2SA 5:24 Ekero oraigwe eriogi ri’ebititiro bigoeta igoro ase emete eyio, erio bwebeeke ang’e, omanye ng’a inche Omonene nasookire, nagotang’anire kobua abarwani b’Abafilisti.”
2SA 5:25 Daudi agakora buna Omonene amoteebetie, agaita Abafirisiti korwa Geba goika Geseri.
2SA 6:1 Naende Daudi agasangereria abanto bonsi abachooretwe korwa ase Abaisraeli, chilifu emerongo etato (30,000).
2SA 6:2 Ere na abanto abwo bonsi bareenge komo bakageenda Baala‐Yuda kwoyia Esanduki ya Nyasae, eyio ekorokwa ase erieta ri’Omonene bw’Emegaanda, oyomenyete nobonene igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba.
2SA 6:3 Korwa ase enyomba y’Abinadabu, agwo ekegoro igoro, bakarusia Esanduki eria, bakayebeeka igoro ase egari enyia. Usa na Ahiyo, basinto b’Abinadabu, bakaba bakoraa Esanduki eyio ya Nyasae.
2SA 6:4 Kobayerusirie korwa ase enyomba y’Abinadabu agwo ekegoro igoro, Ahiyo nere oyetang’aine.
2SA 6:5 Daudi na Abaisraeli bonsi bakaba bagochenga na goteera ase ogotogia Omonene; bakabugia amakano, na ebibangarara, ne chindege, na ebinto binde bi’ogochengera.
2SA 6:6 Ekero barabwo baikire ase ekeooreri kia Nakoni, chiombe chiarenge kong’usa egari eria chikarichanigwa. Ase igo Usa akarambora okoboko kwaye gosiira Esanduki eyio ya Nyasae.
2SA 6:7 Eri’Omonene akaba nendamwamu enene ase Usa, akamoaka, ekiagera akunete Esanduki eria ya Nyasae, na Usa agakwera agwo agwo.
2SA 6:8 Daudi akagechigwa mono, ekiagera Omonene aitete Usa, na igo akaroka aase aria Peresi‐Usa; naboigo akorokwa nonya ngoika reero iga.
2SA 6:9 Ase rituko riria Daudi akoboa Omonene, akaboria, “Inaki rende ’ndakore imbe noboremu ’ndete Esanduki y’Omonene bwone”?
2SA 6:10 Ase igo Daudi tancha koira Esanduki eria y’Omonene ase omochie okorokwa Omochie o Daudi, korende akayebogoria na koyebeeka nyomba mwa Obedi‐Edomu o Gati.
2SA 6:11 Ekabeera ase enyomba y’Obedi‐Edomu ase engaki y’emetienyi etato, n’Omonene agasesenia Obedi‐Edomu na abanto bonsi b’enyomba yaye.
2SA 6:12 Daudi agateebigwa ng’a, ase engencho y’Esanduki eria y’Omonene osesenirie abanto b’enyomba y’Obedi‐Edomu, amo nebiinto bionsi abwate. Erio akageenda akoyia Esanduki eria korwa ase enyomba y’Obedi‐Edomu, akayerenta ase omochie oye ore n’omochengo omonene.
2SA 6:13 Ekero abanto abwo babogoretie Esanduki eria y’Omonene bageendire ebitambokero bitano na kemo, Daudi akanyenya eng’ombe eyemo, na emori eyemo enoru, chikaba ekeng’wanso.
2SA 6:14 Daudi akaba ogotenga ne chinguru chiaye chionsi ase obosio bw’Omonene, obeegete egesibao kiaroisirie korwa ase egataani.
2SA 6:15 Naboigo Daudi na Abaisraeli bonsi bakarenta Esanduki y’Omonene, bakaba bagoaka amariogi y’omogooko na kobugia egetuureri.
2SA 6:16 Ekaba ekero Esanduki eria y’Omonene yare korentwa ase Omochie o Daudi, Mikali, mosubati o Saulo, akarigereria korwa ase ekebao, akarora Daudi omorwoti ogocharoka‐charoka na gotenga ase obosio bw’Omonene, akamochaaya ase omoyo oye ime.
2SA 6:17 Abanto baria baare korenta Esanduki eria y’Omonene, bakayebeeka aase aye eema ime, eema eria Daudi ateneneretie. Erio Daudi akarua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe agwo ase obosio bw’Omonene.
2SA 6:18 Na ekero Daudi akoorire korua ebing’wanso biria, agasesenia abanto ase erieta ri’Omonene bw’Emegaanda.
2SA 6:19 Erio akagaba endagera ase omogaanda bwonsi bw’Abaisraeli, abasacha na abakungu; kera oyomo akaegwa omogati oyomo, na akanyama gake, na amasabibu amomo. Erio kera omonto akarua agwo, akageenda bwoye.
2SA 6:20 Ekero Daudi airanete inka bwoye gosesenia abanto baye, Mikali, mosubati o Saulo, agasoka korotota Daudi, akabora, “Mbonene ki omorwoti bw’Abaisraeli akwenyorera reero ekero aorokirie obogetirianda bwaye ase abaiseke b’abasomba baye buna omonto omoriri.”
2SA 6:21 Daudi akairaneria Mikali, “Nigo narenge gotenga na kogooka ase obosio bw’Omonene, oyo onchorete inche ribaga ria iso, na enyomba yaye yonsi, ’nkaba omogambi bw’Abaisraeli, abanto baye. Ase ayio, goika ’ngenderere gochenga ase Omonene.
2SA 6:22 Naende ninganetie nyekeyie goetania buna nakora aiga reero, imbe omoitongo. Nonya aye kogonchaaya, abaiseke abwo b’abasomba gwakwana, barawo ’mbansike mono.”
2SA 6:23 Na Mikali, mosubati o Saulo, taiborete mwana nonya noyomo goika ogokwa kwaye.
2SA 7:1 Bono omorwoti Daudi nigo amenyete ase enyomba yaye, n’Omonene konya omoeire obotoereru korwa ase ababisa baye bonsi, abwo bamoetanaine.
2SA 7:2 Erio agateebia Nathani, omobani, “Rora, inche nigo imenyete ase enyomba eagaachire nemecharake korende Esanduki ya Nyasae ero nigo emenyete ime ase eema.”
2SA 7:3 Nathani agateebia omorwoti, “Geenda okore ande onsi ayare ase ebirengererio biao, ekiagera Omonene nigo are amo naye.”
2SA 7:4 Korende ase obotuko obwo, ring’ana ri’Omonene rigaacha ase Nathani, rikamoteebia,
2SA 7:5 “Geenda oteebie Daudi, omosomba one, ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Inee! Nong’agaachere enyomba ndamenye imeo?
2SA 7:6 Korwa engaki eria nang’anyetie Abaisraeli korwa Misiri goika rituko ria reero inche tinana komenya ime ase enyomba, korende nabeire ’nkogeenda aande onsi imenyete ase eema.
2SA 7:7 Aase aande onsi nabeire ’nkona‐kogeenda amo n’Abaisraeli, tinana koboria mogaambi onde bw’Abaisraeli, oyo nabeegete akaba omorisia bw’abaanto bane, nase ki otang’agaachereti obomenyo bw’emecharake.
2SA 7:8 “Gaki bono naende kwana n’omosomba one Daudi, omoteebie amang’ana aya: Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Nigo nakorusetie korwa ase oborisia aase kware gotunyana ching’ondi, ’ngakobeeka okaba omogambi bw’abaanto bane Abaisraeli.
2SA 7:9 Nigo n’are kogeenda amo naye aande onsi ase kware kogeenda na kobaseeria gochia aare ababisa bao korwa ase obosio bwao. Ninkore erieta ria’o ribe rinene, buna amarieta y’abanto bande bare abanene ase ense.
2SA 7:10 Ninyorere abanto bane Abaisraeli ase ’ndababeeke bamenye ase obotoereru. Abanto ababe tibakobachaanda naende, buna baabachaandete kare.
2SA 7:11 Korwa engaki eria nachorete abagaambi bagaambere abanto bane Abaisraeli. Ninkoe obotoereru korwa ase ababisa bao bonsi. Kobua ayio onsi, inche Omonene nigo ’nkogoteebia ng’a ninkoroiserie enyomba.
2SA 7:12 Ekero amatuko ao y’ogokwa araike, na orare ase chisokoro chiao, nimbeeke oyomo bw’oroiboro rwao abe omorwoti, ninkore oborwoti bwaye bobe ne chinguru.
2SA 7:13 Ere naagaachere erieta riane enyomba, nainche ninkong’ie oborwoti bwaye bobe ne chinguru kogenderera botambe.
2SA 7:14 Inche nimbe ise, nere nabe omwana one. Ekero arakore ebibe nimoe egesusuro nenyimbo na amaakwa aya Mwanyabaanto bakoegwa.
2SA 7:15 Korende obwanchani bwane botari koera tinkoborusia ase are buna naborusetie ase Saulo oyio natigeretie korwa ase obosio bwao.
2SA 7:16 Enyomba yao na oborwoti bwao nigo birakong’igwe bibe ne chinguru ase obosio bwane kare na kare, na ekerogo kiao ki’oborwoti nigo keratenene bokong’u kare na kare.”
2SA 7:17 Nathani agateebia Daudi amang’ana ayio onsi buna ayaigwete na koyarora.
2SA 7:18 Erio Daudi omorwoti agasoa akabeera ase obosio bw’Omonene, akabora, “Aye Omonene, inche inki ’ng’isaine, na eamate y’ane inki eisaine, ng’a aye gwankoreire amang’ana amaya iga?
2SA 7:19 Naende ring’ana eri tiriisaini kende ase ore, aye Omonene. Boigo gwakwanire igoro y’ororeeria rw’ane, inche omosomba oo, na igoro y’ebiaare bigochi‐gocha. Ee, aye Omonene, amang’ana ayio igo kwayakwanire ase Mwanyabaanto.
2SA 7:20 Inche Daudi, inki ndagoteebie naende kobua ayio? Aye Omonene, nigo omanyete inche, omosomba oo.
2SA 7:21 Ase engencho y’eira yao na koreng’ana nogwancha kwao, aye Omonene, gwankoreire amanene ayio onsi, naende kwayamanyekanirie ase ’nde, inche omosomba oo.
2SA 7:22 Ase ayio, igo ore omonene, aye Omonene! Onde tari onga buna aye, gose Nyasae onde tari, otatiga aye bweka, koreng’ana buna ayio konya twaigure namato aito.
2SA 7:23 Naende ’mbaanto ba gesaku ki bare ase ense bare buna Abaisraeli bao, abwo aye Nyasae kwabooretie babe abanto bao, na igo gwakorire erieta ria’o rimanyekane. Ogakorera abanto bao abwo kwebooreretie korwa Misiri amang’ana amanene, na ay’ogokumia, ekiagera nigo gwaseretie korwa ase bare abanto b’ebisaku amo ne chinyasae chiabo.
2SA 7:24 Aye gwekoreire abanto bao Abaisraeli babe abanto bao kare na kare, naye Omonene kwabeire Nyasae obo.
2SA 7:25 “Gaki bono, Omonene Nyasae, ikerania onsi aya kwariete eira igoro y’ane na ase ororeria rw’ane, na okore aya gwateebete ng’a nokore,
2SA 7:26 erinde erieta ria’o ritogigwe kare na kare. Erio abanto bariatore botambe, bagoteeba: Omonene bw’Emegaanda, nere Nyasae bw’Abaisraeli. Ase enchera eyio enyomba y’omosomba oo, inche Daudi, ekong’igwe ase obosio bwao.
2SA 7:27 Aye Omonene bw’Emegaanda, Nyasae bw’Abaisraeli, kwang’orokeirie inche, omosomba oo, aya onsi, kogoteeba: Ninkoagaachere enyomba. Ase ayio inche, omosomba oo, nabeire noboremu ase enkoro y’ane kogosaba ogosaba oko.
2SA 7:28 “Na bono, aye Omonene, aye naye Nyasae, na amang’ana ao naro ekeene, na kwandiereire inche, omosomba oo, eira ng’a onkorere ring’ana eri rigiya.
2SA 7:29 Gaki boono, koranche osesenie enyomba y’ane, inche omosomba oo, erinde egenderere kare na kare ase obosio bwao. Aye Omonene, kwariete eira eyio. Ase igo enyomba y’ane, inche omosomba oo, esesenigwe kare na kare nogosesenigwa kwao.”
2SA 8:1 Magega y’ayio Daudi akarwania Abafirisiti, akababua, akabua nomochie obo omonene akayobeeka inse y’obogaambi bwaye.
2SA 8:2 Naende akabua Abamoabu. Akabachiika barare inse ase chindwaro. Erio akarengia chindwaro ibere chi’abaanto, agachiika abwo baitwe bakwe, na abanto b’orwaro oromo agachiika batigwe babe moyo. Bono Abamoabu bakaba abasomba ba Daudi bakaba bakomorentera ebango.
2SA 8:3 Naende Daudi akabua Hadadeseri mosinto o Rehobu, omorwoti o Soba, ekero ere agendete kogareyia obogaambi bwaye gochia ase orooche rw’Eufarati.
2SA 8:4 Daudi agoosa abariini chibarasi elifu eyemo, na amagana atan’abere (1,700), na abarwani abaare kogendera amagoro chilifu emerongo ebere (20,000). Erio akabutora chibarasi chinteng’e, korende agatiga chibarasi rigana erimo chibe chikong’usa chigari.
2SA 8:5 Na ekero Abasiiria ba Damesiki baachete gokoonya Hadadeseri, omorwoti o Soba, Daudi akabarwania, agaita abanto chilifu emerongo ebere na ibere (22,000).
2SA 8:6 Erio akabeeka abarwani ase egati y’Abasiiria agwo Damesiki, na Abasiiria abwo bakaba abasomba ba Daudi bakaba bakomorentera ebango. Omonene akaa Daudi obobui aande onsi ase are kogeenda korwana.
2SA 8:7 Daudi agasakora chinguba chi’echitaabu, echio abasomba ba Hadadeseri babogoretie, agachiira Yerusalemu.
2SA 8:8 Naende omorwoti Daudi akaira chitaai chinyinge mono korwa Bera na Berotai, emechie Hadadeseri arenge kogaambera.
2SA 8:9 Toi, omorwoti o Hamati, agachia koigwa ng’a Daudi obuire abarwani bonsi ba Hadadeseri,
2SA 8:10 agatoma Yoramu, momura oye, ase omorwoti Daudi amokwanie na komosesenia, ekiagera ere konya arwanirie Hadadeseri omobuire. Hadadeseri nigo abeete okona‐korwania Toi. Boigo Yoramu akairera Daudi ebinto bi’etaabu, na ebi’efeta, na ebi’etai.
2SA 8:11 Ebinto ebio omorwoti Daudi akabiatananera Omonene, buna akorete ne chitaai ne chitaabu chiria arusetie korwa ase abanto b’ebisaku biria abuete:
2SA 8:12 Abaedomu, na Abamoabu, na Abaamoni, na Abafirisiti, na Abaameleki. Boigo agaatananera Omonene ebisakorwa arusetie korwa ase Hadadeseri, mosinto o Rehobu, omorwoti o Soba.
2SA 8:13 Daudi akenyorera erieta rinene ekero arenge koirana, gaitire Abaedomu chilifu ikomi na isano’isato (18,000) ase Riranya ri’Omonyo.
2SA 8:14 Daudi akabeeka abarwani aande onsi ase egati y’Abaedomu, na barabwo bonsi bakaba abasomba ba Daudi, n’Omonene akaa Daudi obobui aande onsi ase arenge kogeenda korwana.
2SA 8:15 Bono Daudi akaba okogaambera Abaisraeli bonsi, akaba ogokorera abanto baye bonsi oboronge na ekeene.
2SA 8:16 Yoabu, omomura bw’omokuungu oria Seruya, nere orenge omochiki bw’emegaanda y’abarwani, na Yehosafati, mosinto bw’Ahiludi, nere orenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka.
2SA 8:17 Zadoki, mosinto bw’Ahitubu, na Ahimeleki, mosinto bw’Abiatari, nabwo barenge abakuani, na Seraya nere orenge omoriki;
2SA 8:18 Benaya, mosinto o Yehoyada, nere orenge omoteneneri bw’Abakereti, na Abapeleti, na basinto ba Daudi nigo barenge Abakuani nabwo barenge abasemia b’oborwoti.
2SA 9:1 Rituko erimo Daudi akabooria, “Inee! Monto onde natigarete ase enka ya Saulo inyare komokorera amaya ase engencho ya Yonathani?”
2SA 9:2 Narengeo omosomba oyomo bw’enyomba ya Saulo, orenge korokwa Siba. Abanto bakamorangeria ageende ase Daudi. Omorwoti akamobooria, “N’aye Siba?” Ere akamoiraneria, “Ee, ninche omosomba oo.”
2SA 9:3 Naende omorwoti akamobooria, “Inee! Monto onde natigarete ase enka ya Saulo inyare komokorera obuya bwa Nyasae?” Siba akamoiraneria, “Ee, nareo omonto oyomo, mosinto o Yonathani, ore ekerema.”
2SA 9:4 Omorwoti akamobooria, “Ng’ai akare?” Siba akamoiraneria, “Nigo akare o Makiri, mosinto bw’Amieli, aaria Lo‐Debari.”
2SA 9:5 Erio omorwoti agatoma abanto bagachia komwoyia korwa o Makiri, mosinto bw’Amieli, aaria Lo‐Debari.
2SA 9:6 Ekero Mefiboseti, mosinto o Yonathani o Saulo, achete ase Daudi, akagwa inse, maumama ase okoorokia amasikani. Daudi akamorangeria, “Mefiboseti!” Ere agaitaba, “Nao inde aa, inche omosomba oo!”
2SA 9:7 Daudi akamoteebia, “Toondoka, ekiagera ningokorere amaya ase engencho ya Yonathani iso. Ninkoiranerie emegondo yonsi ya Saulo, sokoro yao, naye n’obe gokoragera ase emesa y’ane botambe.”
2SA 9:8 Mefiboseti agatung’ama inse naende, akabora, “Inche inde buna esese ekwete. Ninki ing’isaine orankorere amaya buna ayio?”
2SA 9:9 Erio omorwoti akarangeria Siba, omosomba o Saulo, akamoteebia, “Ebinto bionsi ebiarenge bia Saulo, na bionsi ebia nyomba mw’aye, nabieire omoochokoro bw’omonene oo.
2SA 9:10 Aye, amo n’abana bao na abasomba bao ’mobe mokomoremera emegondo. Norentere omoochokoro bw’omonene oo okwama korwa mogondo, erinde anyore endagera, korende Mefiboseti omonyene, omoochokoro bw’omonene oo, nigo arabe okoragera ase emesa y’ane botambe.” Siba nigo abwate abamura ikomi na batano na abasomba emerongo ebere.
2SA 9:11 Erio Siba akairaneria omorwoti, “Inche omosomba oo ninkore ayio onsi gwachiikire.” Ase igo Mefiboseti akaba okoragera ase emesa ya Daudi Omonene oye, akaba buna oyomo bw’abana b’omorwoti.
2SA 9:12 Mefiboseti nabwate omwana omomura ore korokwa Mika. Abanto bonsi abarengeo Siba bakaba abasomba ba Mefiboseti.
2SA 9:13 Mefiboseti akaba okomenya Yerusalemu, ekiagera nigo arenge koragera ase emesa y’omorwoti. Ere nigo aremarete amagoro aye onsi abere.
2SA 10:1 Magega y’ayio omorwoti bw’Abaamoni agakwa, na Hanuni, omomura oye, akaba omorwoti ribaga riaye.
2SA 10:2 Daudi akabora, “Goika imokorere Hanuni, omomura o Nahasi, amaya, buna ise arenge gonkorera amaya.” Ase igo Daudi agatoma abanto bageende komoremia ase engencho y’ogokwa gwa ise. Ekero abasomba ba Daudi baigete ase ense y’Abaamoni,
2SA 10:3 Abaamoni bakabooria Hanuni, omonene obo, “Inee! Igo okagete ng’a Daudi nigo asigete iso ase ogotoma abanto gocha gokoremia? Taibo. Nigo abatomire bache koroota omochie na koyosaria.”
2SA 10:4 Ase igo Hanuni akabwata abasomba abwo ba Daudi, akagingira chinderu chiabo ensemo eyemo, na akanacha chianga chiabo agachiikia ebinema, akabaseria bagende.
2SA 10:5 Abasomba abwo bakarora obosooku obonene mono, na ekero Daudi ateebetigwe buna bakoretwe, agatoma abanto bachie kobarotota baabateebie, “Omorwoti oteebire ng’a mobeere agwo Yeriko goika chinderu chiaino chimere, erio monyare koirana ’nka.”
2SA 10:6 Abaamoni bakamanya ng’a bagechirie Daudi. Ase igo bagasaba Abasiiria ba Beti‐Rehobu na Soba baabae abarwani babo chilifu emerongo ebere (20,000), na omorwoti o Maaka ache amo nabarwani baye elifu eyemo (1,000); naende bagasaba baegwe abarwani chilifu ikomi na ibere (12,000) korwa Tobu.
2SA 10:7 Ekero Daudi aigwete ayio, agatoma Yoabu amo ne chituoni chionsi chi’eseegi.
2SA 10:8 Abaamoni bakageenda bakarobera ase egeita ki’omochie; Abasiiria ba Soba, na abwo ba Rehobu, amo nabaanto korwa Tobu na Maaka, barabwo bakarobera ao boka ase egetii.
2SA 10:9 Ekero Yoabu arooche ng’a esegi nigo ere bosio bwaye na magega, agachoora abanto abakong’u abamanyete korwana esegi, akabaroberia barwane n’Abasiiria.
2SA 10:10 Abanto bande abatigari akababeeka inse y’oboteneneri bw’Abisai, momura omwabo, akabaroberia barwane n’Abaamoni.
2SA 10:11 Erio agateebia Abisai, “Onye Abasiiria bakombua, rirorio oche onkonye; korende onye Abaamoni bagokobua, rirorio inche ninchiche ’ngokoonye.
2SA 10:12 Otenene bokong’u obe omoremu! Torwanerere abanto baito na emechie ya Nyasae oito. Tiga Omonene akore ayarooche are amaya.”
2SA 10:13 Agwo Yoabu na abanto baarenge amo nere bagasuka gochia korwana n’Abasiiria, na barabwo bagatama korwa ase are.
2SA 10:14 Abaamoni bagachia korora ng’a Abasiiria batamire, na barabwo boigo bagatama korwa ase Abisai, bagasoa omochie ime. Erio Yoabu agatiga korwana n’Abaamoni, akairana Yerusalemu.
2SA 10:15 Ekero Abasiiria barooche ng’a babuirwe n’Abaisraeli, bagasangererekana bonsi amo.
2SA 10:16 Hadadeseri agatoma abanto barente Abasiiria abwo barenge moocha y’orooche rw’Eufarati. Barawo bagaacha Helamu, na Sobaki, omotang’ani bw’abarwani ba Hadadeseri, akabatang’ana.
2SA 10:17 Ekero Daudi ateebetigwe amang’ana ayio agasangereria Abaisraeli bonsi, akaamboka Yorodani, akageenda Helamu. Aroro Abasiiria bakeroberia korwania Daudi esegi.
2SA 10:18 Abasiiria bagatama korwa ase amasio y’Abaisraeli, na Daudi agaita Abasiiria abagendia chigaari amagana atano na abere (700), na abariini chibarasi chilifu emerongo ene (40,000), naende agaaka Sobaki, omotang’ani bw’abarwani, goika agakwerao.
2SA 10:19 Ekero abarwani bonsi abwo barenge inse ya Hadadeseri barooche ng’a babuirwe n’Abaisraeli, bagakora omorembe nabarabwo na kwebeeka inse yabo. Ase ayio Abasiiria bakoboa gokonya Abaamoni naende.
2SA 11:1 Ase engaki y’ogosimeka, ekero abarwoti baare koba bakogeenda korwana esegi, Daudi agatoma Yoabu na abasomba baye, amo n’Abaisraeli bonsi. Barabwo bagaita Abaamoni, bakanaaria omochie o Raba. Korende Daudi akabeera agwo Yerusalemu.
2SA 11:2 Ekaba ase rituko erimo chinsa chia mogoroba, Daudi akaimoka korwa borere bwaye, akariina kerama igoro, ase enyomba yaye y’oborwoti. Ekero areenge gotaarao, akarora omokungu ogwesibia, na omokungu oyio nigo arenge omonyakieni mono.
2SA 11:3 Erio agatoma omonto amanye ng’a omokungu oyo noyong’o. Agateebigwa ng’a, “Oria Batiseba nomosubati bw’Eliamu, moka Uria Omohiti.”
2SA 11:4 Erio Daudi agatoma abanto bamwoyie. Ere agacha ase Daudi, na Daudi akarara nere. Batiseba gakoorire gwechena korwa ase ogotacheneka kwaye, akaimoka, akairana mwaye.
2SA 11:5 Omokungu oria akaba morito; agatoma amang’ana ase Daudi, akabora, “Nabeire morito.”
2SA 11:6 Erio Daudi agatoma amang’ana ase Yoabu akamoteebia, “Toma Uria oyio Omohiti ache ase ’nde,” na Yoabu akamotoma ase Daudi.
2SA 11:7 Ekero Uria aachete, Daudi akamobooria amang’ana igoro ya Yoabu buna are gokora, na amang’ana y’abanto, na buna esegi egendererete.
2SA 11:8 Naende agateebia Uria, “Geenda bwoo, bwesibie amagoro otimoke.” Uria akarua nyomba mw’omorwoti, na Daudi akamotuny’aneria ekeegwa.
2SA 11:9 Korende Uria akeriingania ase gesieri kienyomba y’omorwoti ase abasomba bonsi b’omonene oye bebuundete, tatirimboka gochia bwoye.
2SA 11:10 Abanto bagateebia Daudi ng’a Uria tageendete bwoye. Daudi akamobooria, “Inee! Tikwarwete ase orogendo? Nase ki otageendete bwoo?”
2SA 11:11 Uria akamoiraneria, “Esanduki y’Omonene, na Abaisraeli amo n’Abayuda nigo bamenyete ase ebigutu isiko. Yoabu, omonene one, na abasomba baye nigo bagatoorete isiko ase egetii. Inee! Inche ningeende nyomba mw’ane koria na konywa, na korara na mok’ane? Ekeene, buna aye ore moyo, na omoika oo ore moyo, inche tingokora ring’ana buna erio.”
2SA 11:12 Daudi agateebia Uria, “Beera aiga reero naende, ankio ninkoe ribaga ogeende.” Ase igo Uria akabeera Yerusalemu ase rituko riria, ne rituko ria kabere boigo.
2SA 11:13 Daudi akamorangeria ache mwaye koragera na konywa amo nere, na igo akagera Uria agatinda. Ekero kia mogoroba Uria akageenda akeringania borere bweka amo nabasomba b’omonene oye, korende tageenda bwoye.
2SA 11:14 Bogakia mambia, Daudi akarikera Yoabu riruube, akaa Uria amoirere.
2SA 11:15 Ase riruube erio nigo ariigete iga: “Otang’anie Uria bosio bw’abarwani aase esegi ere entindi Erio morueo, momotige aroro aitwe akwe.”
2SA 11:16 Ekero Yoabu anaaretie omochie, akabeeka Uria aase amanyete ng’a naumerane nabarwani abatindi.
2SA 11:17 Abanto b’omochie oria bagasooka korwana na Yoabu, na abanto bande ase abasomba ba Daudi bagaitwa, na Uria Omohiti nere agaitwa.
2SA 11:18 Yoabu agatoma amang’ana onsi ase Daudi, buna esegi egendererete.
2SA 11:19 Agateebereria omotomwa oria, “Ekero gwateebirie omorwoti amang’ana onsi y’eseegi,
2SA 11:20 ande nabo araabe nendamwamu, akoborie: Inaki mwakorete mokageenda ang’e nomochie? Inee! Timwamanyete ng’a abanto nigo bakoruta chinsara korwa ase orwaki?
2SA 11:21 Ning’o oitete Abimeleki, mosinto o Yerubi‐Beseti? Tari omokungu orutete ensio korwa orwaki igoro, akamoita aaria Tebesi? Inaki mwakorete mogaika orwaki ang’e igo? Omorwoti karakoborie igo, omoteebie: Omosomba oo Uria Omohiti nere oitirwe boigo.”
2SA 11:22 Erio omotomwa oria akageenda, agateebia Daudi amang’ana onsi aya Yoabu amotomete akwane.
2SA 11:23 Omonto oria agateebia Daudi, “Abanto baria nigo barenge ne chinguru chinyinge gotobua, bagatotubokera agwo ase egetii aarabu. Nonya naboigo ’ntwababua, tokabairania gochia ase egeita ki’omochie.
2SA 11:24 Abaruti chinsara bagatorasa intwe, abasomba bao, korwa orwaki igoro; abande b’abasomba bao bakuure, na Uria Omohiti, omosomba oo, nere okuure.”
2SA 11:25 Daudi agateebia omotomwa oria, “Geenda oteebie Yoabu ng’a amang’ana ayio tabaisa komochaanda, ekiagera omoro nigo ogoita oyo, oita noyonde. Omoteebie ng’a abe ne chinguru, arwanie omochie oyio na koyosaria.”
2SA 11:26 Ekero moka Uria aigwete ng’a omosacha oye okuure, akaba okomoreera,
2SA 11:27 na ekero omokungu oria akoorire korera Daudi agatoma omonto komwoyia. Batiseba akaba moga Daudi, na magega y’ayio akamoiborera omwana omoisia. Korende amang’ana ayio Daudi akorete akagechia Omonene.
2SA 12:1 Eri’Omonene agatoma Nathani ase Daudi. Nathani akageenda ase are, akamoteebia, “Abanto babere ’mbaamenyete ase omochie gete, oyomo obo nigo arenge omonda, na oria onde omotaka.
2SA 12:2 Oria omonda nigo abwate ching’ondi ne chiombe chinyinge mono.
2SA 12:3 Korende oria omotaka tarenge na gento, otatiga abwate akamanwa agasigiti, akwo agorete ng’a atuge. Akamanwa akwo gakaba gakomenya inka amo nabana baye, gakaba gakoria endagera abwate na konywera korwa ase egekombe kiaye. Nigo kaanarete koraara ase egekuba kiaye, gakaba ase are buna omwana oye omoiseke.
2SA 12:4 Omogeni agacha bw’omonto oria omonda, na ere tanchete komonyenyera embori gose eng’ondi korwa ase riicho riaye, korende akaira akamanwa karia k’eng’ondi k’omotaka oria, erio agakanyenyera omogeni oye.”
2SA 12:5 Bono Daudi akaberorokwa n’endamwamu enene ase engencho y’omonda oria, agateebia Nathani, “Ekeene, buna Omonene are moyo, omonto oyio okorete amang’ana ayio goika akwe.
2SA 12:6 Ere goika amoiranerie akamanwa karia ara kane, ekiagera akora ring’ana erio, na ekiagera atabwate amaabera.”
2SA 12:7 Agwo Nathani agateebia Daudi, “N’aye omonto oria. Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba iga: Inche nakoagete amaguta okaba omorwoti bw’Abaisraeli, nkagotooria korwa ase okoboko gwa Saulo.
2SA 12:8 Ngakoa abanto bonsi b’omonene oo, nkababeeka abakungu baye ase amaboko ao. Ngakoa n’Abaisraeli amo na Abayuda. Onye ayio namake arenge, nabo naare gokomenta ayande amaange kobua.
2SA 12:9 Nase ki gwachaayire ring’ana ri’ane inche Omonene, na gwakorire amabe ase obosio bwane? Gwaitire Uria Omohiti; okamorua, na Abaamoni bakamoita n’omoro, naende kwairire mok’aye koba mok’ao.
2SA 12:10 Bono omoro tokorua ase ororeria rwao, ekiagera gwanchaayire, kwairire moka Uria akaba mok’ao.
2SA 12:11 Ee, Omonene oteebire iga: Ningotubokerie obobe korwa ase enyomba yao; nkoure abakungu bao, mbae omonto omoao, nere arare nabarabwo maiso marore.
2SA 12:12 Aye nigo gwakorire ebibe ebio bobisi, korende inche nigo ndakoe egesusuro ekio maiso marore ase Abaisraeli bonsi barooche.”
2SA 12:13 Daudi agateebia Nathani, “Nakoreire Omonene ebibe.” Nathani akamoiraneria, “Omonene okwabeire ebibe biao; togokwa.
2SA 12:14 Korende ekiagera gwakorire ayio kwagerire ababisa ba Omonene bamochaaye, omwana oria oraiborwe goika akwe.”
2SA 12:15 Erio Nathani akageenda bwoye. Omonene akarenta oborwaire ase omwana oria moka Uria aiborerete Daudi, na omwana oria akanyareka mono.
2SA 12:16 Agwo Daudi agasaba Nyasae ng’a omwana agwene, akeng’ata, akageenda nyomba akaraara inse ase obotuko obogima.
2SA 12:17 Na abagaaka b’enyomba yaye bagaacha bamoimokie korwa agwo inse, korende ere tancha, nonya n’endagera, taragerete amo nabarabwo.
2SA 12:18 Ase rituko ria gatano na kabere omwana oria agakwa. Abasomba ba Daudi bakoboa komoteebia ng’a omwana okuure, inaki nigo bateebete, “Ekero omwana arenge moyo, togachia gokwana nere, korende tanchete gotoigwa. Inaki rende toranyare komoteebia ng’a omwana okuure? Nigo arabaise gwekorera bobe.”
2SA 12:19 Korende Daudi akarora abasomba baye bakona‐komonyererana, akamanya ng’a omwana okuure. Ase igo Daudi akababooria, “Inee! Omwana nakuure?” Bakamoiraneria, “Ee, okuure.”
2SA 12:20 Daudi akaimoka korwa inse agesibia, ageaka amaguta, akaonchoreria chianga chiaye; agasoa ase enyomba y’Omonene agasasiima. Erio akairana bwoye, agasaba endagera, akaegwa akaria.
2SA 12:21 Abasomba baye bakamoteebia, “Ing’ana ki eri gwakora? Ekero omwana arenge moyo okeng’ata na korera korende bono omwana gakuure, kwaimokire kwarageire.”
2SA 12:22 Akabairaneria, “Ee, ekero omwana arenge moyo, nabo neng’atete na korera, nigo narengereretie ng’a ande Omonene nandorere amaabera, erinde omwana abe moyo.
2SA 12:23 Korende bono okuure, nase ki rende ’ndeng’ate? Inee! Ninyare komoirania abe moyo? Ninche ndageende aase ageenda, korende ere takoirana ase ’nde.”
2SA 12:24 Erio Daudi akaba okoremia Batiseba mok’aye; akaba nere, na ere akaibora omwana omoisia, na Daudi akamoroka Sulemani. Na Omonene akaba bwanchete omwana oria,
2SA 12:25 agatoma amang’ana ase Nathani omobani, na ere akaroka omwana oria Yedidia, ase engencho y’Omonene.
2SA 12:26 Yoabu akarwania Raba bw’Abaamoni, akaira ensemo y’omochie yarenge y’omorwoti.
2SA 12:27 Erio Yoabu agatoma abanto gochia ase Daudi komoteebia, “Narwanirie Raba, nabwatire ensemo y’omochie ase oonchokanire n’amaache.
2SA 12:28 “Gaki bono sangereria abanto abwo batigarete oetanane omochie, aye omonyene oyoire, inche timbaisa koyoira na igo orokwe ase erieta riane.”
2SA 12:29 Ase igo Daudi agasangereria abanto bonsi, akageenda Raba, akayorwania, akayobua na koyoira.
2SA 12:30 Erio akarusia eguutwa y’etaabu korwa ase omotwe bw’omorwoti bw’aroro. Oborito bw’eguutwa eria nigo bwarenge koreng’ana chikiiro emerongo etato na inye naende nigo yachabeire amagena ye rigori rinene. Egutwa eyio ekabeekerwa Daudi ase omotwe oye igoro. Ere agasakora ebinto ebinge mono bi’omochie oria:
2SA 12:31 agasokia abanto barenge ase omochie ime, akabagabana ase emeremo y’ogochweria nemesumeno, ey’okorema n’echisuururu chi’ebioma, ey’okoroisia ebioma, ogwatia n’ebisire, ogotiringa esike na gosaamba amatabori. Naboigo akorerete boigo abanto bonsi b’emechie y’Abaamoni. Erio Daudi akairana Yerusalemu amo n’abanto baye bonsi.
2SA 13:1 Bono Abisalomu, mosinto o Daudi, nareenge nomoiseke omwabo ore korokwa Tamari. Tamari nigo arenge omonyakieni mono. Omomura onde o Daudi ore korokwa Amunoni akaba omwanchete Tamari.
2SA 13:2 Amunoni agachaandeka mono ase okomogania Tamari, omoiseke omwabo, goika agekora buna nomorwaire are. Omoiseke oria nigo arenge omwekuungi; Amunoni agasinywa komokorera buna aganetie.
2SA 13:3 Korende ere nabwate omosani oyomo ore korokwa Yonadabu, mosinto o Simea, momura omwabo Daudi. Yonadabu nigo arenge enchome ase obong’ainereria.
2SA 13:4 Ere akaboria Amunoni, “Aye omwana bw’omorwoti, inaki okana‐korea iga n’omoichano, rituko ase rituko otagonteebia inche?” Amunoni akamoiraneria, “Nigo imwanchete Tamari, omoiseke omwabo Abisalomu, momura ominto.”
2SA 13:5 Yonadabu akamoteebia, “Geenda oraare borere, bwekore buna nomorwaire ore. Na ekero iso araache gokorora, omoteebie; Koranche teebia Tamari ominto ache andoiserie endagera aa ase ’ndoche, erinde andagerie nokoboko kwaye.”
2SA 13:6 Agwo Amunoni akaraara, agekora buna nomorwaire are. Ekero omorwoti achete korora Amunoni, nere akamoteebia, “Koranche teebia Tamari ominto ache andoiserie emagaati ebere aa ase ndoche, indie korwa ase okoboko kwaye.”
2SA 13:7 Erio Daudi akarangeria Tamari korwa nyomba mwabo, akamoteebia, “Geenda nyomba mw’Amunoni, momura omino, omooroiserie endagera.”
2SA 13:8 Tamari akageenda nyomba mw’Amunoni omwabo, na ere igo arenge oraire. Tamari akaimokia obosie, akabokonya, agakora emagaati agwo ase Amunoni amorigereretie, akayesaamba.
2SA 13:9 Naende akaimokia esani ere n’emagaati eria, akayeterekera Amunoni, korende ere akaanga koria. Amunoni agateeba, “Tiga abanto bonsi barue aa ase ’nde.” Ase igo kera omonto agasoka isiko.
2SA 13:10 Amunoni agateebia Tamari, “Ndetere emagaati eyio aa, inyerie korwa ase okoboko kwao.” Tamari akaimokia emagaati eyio aroisetie, akayeirera Amunoni, momura omwabo, ase akanyomba ime.
2SA 13:11 Ekero amoirerete emagaati eyio ang’e ng’a arie, Amunoni akamobwata, akamoteebia, “Inchuo toraare komo, moiseke ominto.”
2SA 13:12 Tamari akamokania, akamoteebia, “Yaya taibo, omwana ominto, tagonkorera obosooku buna iga. Amang’ana buna aya tagokoreka ase Abaisraeli. Tobaisa gokora obonyaka buna obo.
2SA 13:13 Ng’ai ’ngochia goeta nobosooku obo? N’aye nigo or’abe buna oyomo, bw’abakaayayu bare ase Abaisraeli. Bono, koranche oborie omorwoti akoe ribaga onyuome.”
2SA 13:14 Korende Amunoni tancha komoigwa. Ere akamobua chinguru, akamokorera obosooku ase okoraara nere.
2SA 13:15 Magega y’ayio Amunoni akageecha Tamari okogeecha okonene, na okogeecha okwo amogeecha gokaba okonene kobua obwanchani boria amwanchete ritang’ani. Amunoni akamoteebia, “Imoka, orue aa!”
2SA 13:16 Tamari akamoiraneria, “Yaya taibo, oyominto. Bono ogoseria oko ogonseria nigo kore okobe kobua amang’ana aya gwankoreire.” Korende Amunoni akaanga gotegerera amang’ana aye.
2SA 13:17 Amunoni akarangeria omomura ore komokorera, akamoteebia, “Rusia omokungu oyo aa ase ’nde, omoire isiko, osieke egesieri bokung’u.”
2SA 13:18 Omosomba agasokia Tamari, erio agasieka egesieri. Tamari nigo abegeete eganchwa entambe, ekiagera chiganchwa buna echio nachio abaiseke abeekungi b’omorwoti barenge kobeeka.
2SA 13:19 Tamari ageaka ribu ase omotwe oye, agatandora eganchwa eria entambe abeegete, akabeeka amaboko motwe, akageenda okona‐korera ase eriogi rinene.
2SA 13:20 Erio Abisalomu omwabo akamobooria, “Inee! Amunoni omino nagokoreire amang’ana y’obosooku? Aye moiseke ominto, kira kiri; oyio noyomino, toichana ase enkoro yao. Tamari akamenya bw’Abisalomu omwabo, akaba otang’ang’ete na goichana mono.”
2SA 13:21 Ekero omorwoti Daudi aigwete amang’ana ayio, akaba nekeririanda ekenene.
2SA 13:22 Abisalomu tarenge gokwana na Amunoni nonya ne ring’ana erimo; nigo amogeechete ekiagera ere akorerete Tamari, omoiseke omwabo, obosooku.
2SA 13:23 Magega y’emiaka ebere koyaerire, Abisalomu akaba n’abanto baare konacha ching’ondi chiaye amarionya, aaria Baali‐Hasori, ang’e norogongo rwa Efraimu, agachiika abamura bonsi b’omorwoti bageende aroro.
2SA 13:24 Abisalomu akageenda ase omorwoti, akamoteebia, “Rora bono, inche, omosomba oo, nimbwate abanto bakonacha ching’ondi chiane amarionya. Koranche, aye omorwoti, ochiche amo nabasomba bao.”
2SA 13:25 Korende omorwoti akamokania, akamoteebia, “Yaya taibo, omwana one, titokogeenda twensi. Toise kogeenda twensi nigo torakobuchere.” Abisalomu akamosorora mono, korende omorwoti tancha kogeenda, korende akamosesenia.
2SA 13:26 Erio Abisalomu akamobooria, “Onye tokogeenda naintwe, koranche ing’a Amunoni ominto atochiesie.” Omorwoti akamobooria, “Nase ki ere arageende nainwe?”
2SA 13:27 Abisalomu agasorora omorwoti mono goika ere akamwanchera Amunoni amo n’abamura bande bonsi baye bageende nere.
2SA 13:28 Abisalomu agachiika abasomba baye, akabateebia, “Morigererie ekero Amunoni anyuure atindire, na moigwe ekero ’ndabateebie ng’a moake Amunoni. Erio agwo momoake kegima, momoite akwe. Timwoboa! Ninche nabachiika ng’a mokore bo. Mobe abakong’u na abaremu.”
2SA 13:29 Ase igo abasomba b’Abisalomu bagakorera Amunoni buna Abisalomu abachiigete. Magega y’ayio abamura bonsi b’omorwoti bakaimoka, bakariina, kera omonto ebarasi yaye, bagatama.
2SA 13:30 Ekaba kobare inchera kogeenda sobo, Daudi agateebigwa ng’a, “Abisalomu oitire abamura bao bonsi, onde tatigareti nonya n’oyomo.”
2SA 13:31 Erio omorwoti akaimoka, agatandora chianga chiaye, akaraara inse ase amaroba, na abasomba baye abateneineo bagatandora chianga chiabo.
2SA 13:32 Korende Yonadabu, mosinto o Simea omwabo Daudi, akabora, “Omonene one, tokaga ng’a ’mbonsi baitirwe; Amunoni nere bweka oitwa okwa. Aya igo Abisalomu ayaroberetie ase ebirengererio biaye korwa rituko riria Amunoni akorerete Tamari, omoiseke omwabo, amang’ana y’obosooku.
2SA 13:33 Gaki aye omorwoti, omonene one, tobaisa kwegena amang’ana ayio ng’a abamura bao bonsi mbaitire; Amunoni bweka nere okuure.”
2SA 13:34 Bono Abisalomu konya otamire. Omomura omorendi orenge otengerete agachia korigereria, akarora abanto abange mono bagotirimboka korwa ekegoro ensemo, magega yaye.
2SA 13:35 Yonadabu agateebia omorwoti, “Rigereria, abamura bao abwo bagocha, buna inche, omosomba oo, nagoteebia.”
2SA 13:36 Ekero akoorire gokwana, abamura b’omorwoti bakaoroka, bagaaka amariogi abo bakorera; na omorwoti boigo akarera, na abasomba baye bonsi bakarera ekerero ekenene.
2SA 13:37 Korende Abisalomu agatama, akageenda ase Talimai, mosinto bw’Amihudi, omorwoti bw’Abagesuri. Daudi akaba okoreera omwana oye rituko ase rituko.
2SA 13:38 Ekero Abisalomu atamete, akageenda akamenya Gesuri ase engaki y’emiaka etato.
2SA 13:39 Ekero omorwoti konya aremiigwe magega y’ogokwa kw’Amunoni, akaba n’amaiga korora Abisalomu.
2SA 14:1 Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, akamanya ng’a omorwoti nigo aganetie Abisalomu mono.
2SA 14:2 Ase igo agatoma abanto bageende Tekoa kwoyia omokungu gete omong’aini korwao. Ekero achiire Yoabu akamoteebia, “Aye bwekore ng’a nigo okwereire; obeeke chianga chi’ogokwerwa, tibweaka amaguta, bwekore buna omokungu obeire okweumia amatuko amaange ekiagera akwereirwe.
2SA 14:3 Erio ogeende ase omorwoti, omoteebie amang’ana ndagoteebie,” na Yoabu akamoteebia aya agochia gokwana.
2SA 14:4 Omokungu oria o Tekoa, ekero aigete ase omorwoti, akagwa inse, mauaumama ase okomosika, akabora, “Aye omorwoti, koranche onkonye.”
2SA 14:5 Omorwoti akamobooria, “Emechaando yao nereri?” Akamoiraneria, “Inche nomotakaanwa; omosacha one nigo akwete.
2SA 14:6 Inche, omosomba oo omokungu, nigo nabwate abana abamura babere, nabarabwo bagachaaka kwomana kobare mogondo, gose onde tarengeo ore kobatoorania, na oyomo agaita oria, onde omwabo.
2SA 14:7 Abaamate bane bonsi banyimokeire inche, omosomba oo, bagontebia ng’a indue omomura oyio one bamoite, ekiagera aita oyomwabo. Baise komoita nigo ’ndabe tindi nomonyamwando. Naboigo bakare korigia korimia omorero one otigarete, tibatigera omosacha one erieta riaye riatorwe, gose onde oye atigare ase ense.”
2SA 14:8 Omorwoti agateebia omokungu oria “Geenda bwoo, ninkoroiserie amang’ana ayio.”
2SA 14:9 Erio omokungu oria akamoteebia, “Aye omorwoti, omonene one, tiga inche na eamate ya tata tobogorie okomocha kw’ebibe ebio. Asore omorwoti, gose ase ekerogo kiao ki’obogaambi, komocha tikobao.”
2SA 14:10 Omorwoti akamoiraneria, “Onde bwensi aise kogoteebia amang’ana are mamincha yao, omorente ase inde, nere takogokuna naende.”
2SA 14:11 Erio omokungu oria agateeba, “Aye omorwoti, koranche oinyore Omonene, Nyasae oo, erinde omorusia egesiomba ki’amanyinga tamenta gosaria na goita omwana one.” Akamoiraneria, “Ekeene, buna Omonene are moyo, nonya nagatukia akamo k’omwana oo tigakogwa inse.”
2SA 14:12 Omokungu oria akabora, “Aye omorwoti, omonene one, ing’a inche, omosomba oo, ribaga ’nkwane ring’ana erimo ase ore.” Akamoteebia, “Aye kwana.”
2SA 14:13 Ase igo omokungu oria akabora, “Inaki aye kwarobeirie amang’ana buna ayio are mamincha y’abanto ba Nyasae? Ase ogokwana ring’ana eri, aye omorwoti kwegaambirie aye omonyene, ekiagera toeti omwana oo, oria otamete, ribaga airane ’nka.
2SA 14:14 Intwe twensi goika tokwe; nigo tore buna amaache aitekire inse atanyaare kobuuchwa naende. Nyasae tari gosiria obogima. Nigo akoroberia ng’a oria otamete taseerigwa na gwatananwa korwa ase are.
2SA 14:15 Bono nigo naacha gokwana aya ase ore, aye omonene one, ekiagera abanto banyoboirie. Ase igo inche omokungu, omosomba oo, ’nkarengereria ng’a ’nkwane naye omorwoti. Ande aye nonkorere aya inche, omosomba oo, ’nkoboria.
2SA 14:16 Ee, omorwoti, nonyigwe na ontoorie inche, omosomba oo, korwa ase okoboko kw’omonto oyo origetie gonsiria inche amo nomwana one na gotorusia korwa ase omwando o Nyasae.
2SA 14:17 Inche, omosomba oo, ’nkarengereria ng’a nonyare kong’a obotoereru, ekiagera aye, omorwoti Omonene one, nigo ore buna omomalaika o Nyasae ase okomanya gwatanana ayare amaya na ayare amabe. Omonene abe amo naye!”
2SA 14:18 Erio omorwoti agateebia omokungu oria, “Tobaisa kombisa gento kende gionsi ’ndakoborie.” Omokungu oria akamoteebia, “Aye omonene one omorwoti, mborie.”
2SA 14:19 Omorwoti akamobooria, “Inee! Yoabu takari amo naye ase aya onsi?” Omokungu oria akairaneria, akabora, “Ekeene, buna aye, omonene one omorwoti, ore moyo, monto onde tari oranyare gokana gose kwanga gokoiraneria amaborio ao na gotama gochia aande, ensemo ya borio gose eya bomosi. Ekeene, Yoabu, omosomba oo, nere omboretie inche, omosomba oo, ng’a ’nkwane amang’ana aya onsi.
2SA 14:20 Omosomba oo Yoabu nigo akorire aya, erinde akoonchorerie goetera ase ring’ana eri, korende aye, omonene one, nigo ore ne chiseemi buna echi’abamalaika ba Nyasae; nomanyete amang’ana onsi ayare ase ense.”
2SA 14:21 Magega y’ayio omorwoti agateebia Yoabu, “Naama! Nakoeire ribaga eri. Geenda orente omosae oria Abisalomu.”
2SA 14:22 Yoabu akagwa inse, maumama ase omorwoti ase okomosika na komosesenia. Naende akabora, “Reero inche, omosomba oo, namanyire ng’a nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, aye omorwoti, omonene one, ekiagera kwang’ikeraneirie okogania kwane.”
2SA 14:23 Yoabu akaimoka, akageenda Gesuri, akarenta Abisalomu,
2SA 14:24 na omorwoti agateeba, “Tiga amenye ao ase enka yaye omonyene; tabaisa gocha ase obosio bwane.” Ase igo Abisalomu akamenya bwoye oka, taba okororana n’omorwoti.
2SA 14:25 Bono ase egati y’Abaisraeli bonsi monto onde tarenge orenge nogotogigwa ase ekieni kiaye buna Abisalomu. Nigo arenge omonyakieni mono; korwa ebisanyi bi’amagoro goika omotwe oye tarenge na kemocho kende.
2SA 14:26 Ere nigo arenge konacha etukia yaye omoerio o kera omwaka, ekiagera yare koba endito mono. Oborito bw’etukia yaye nigo bwarenge chikiiro ibere na ekeng’ese, koreng’aana ekerengo kiare gokorerwa ase omorwoti.
2SA 14:27 Abisalomu nigo aiboreretwe amo n’abamura batato, na omoiseke oyomo ore korokwa Tamari. Ere nigo areenge omoiseke omonyakieni.
2SA 14:28 Abisalomu akamenya Yerusalemu emiaka ebere atana gochia kororana nomorwoti.
2SA 14:29 Erio Abisalomu akarangeria Yoabu, erinde amotome ase omorwoti, korende Yoabu akaanga gocha ase are. Naende akamorangeria eria kabere, korende boigo akaanga, taacha.
2SA 14:30 Ase igo Abisalomu agateebia abasomba baye, “Rora omogondo o Yoabu nigo osinyaine n’oyone, n’oro bwamire esairi, geenda motongie omorero esairi eria eyie.” Bakageenda, bakayetongia omorero ekayia.
2SA 14:31 Na bono Yoabu akaimoka, akageenda bw’Abisalomu, akamobooria, “Nase ki abasomba bao basambire esairi y’ane iga?”
2SA 14:32 Abisalomu akamoiraneria, “Rigereria, ’ngatoma abanto ase ore ng’a oche ogeende ase omorwoti, omoteebie amang’ana ane. Inki rende narwerete Gesuri? Nanga mbuya nare komenya aroro goika reero iga. Bono ninganetie korora omorwoti. Onye obobe bore ase ’nde ang’ite.”
2SA 14:33 Ase igo Yoabu akageenda ase omorwoti, akamoteebia amang’ana ayio. Erio omorwoti akarangeria Abisalomu; na ere akageenda ase omorwoti, akagwa inse maumama ase obosio bwaye, na omorwoti akamonyunyunta.
2SA 15:1 Magega y’ayio Abisalomu akenyorera egaari, ne chibarasi, na abanto emerongo etano barabe bakominyoka bosio bwaye.
2SA 15:2 Ase kera rituko Abisalomu nigo anarete koimoka mambia chuni, otenena enchera ensemo ase egeita ki’omochie. Na ekero omonto onde bwensi are gocha ore ne ring’ana akoira ase omorwoti agaamberwe, Abisalomu omorangeria gocha ase are, omoboria, “Aye mochie ki kwarwa?” Ekero omonto oyio amoiraneirie nase gesaku ki ki’Abaisraeli arwa,
2SA 15:3 Abisalomu omoteebia, “Rora, amang’ana ao namaya, naende amaronge, korende monto onde tari aa omorwoti abeegete orakoigwere.”
2SA 15:4 Naende Abisalomu obora, “Onye ’nabeekwa imbe omogambi ase ense eye, kera omonto ore ne ring’ana gose ekiina gete anga naacha ase ’nde, nainche anga ’namokoonya na komonyooorera oboronge.”
2SA 15:5 Omonto arenge goika ase are na gotung’ama ase okoorokia amasikani, Abisalomu nigo arenge korambora okoboko kwaye obwata omonto oyio na komonyunyunta.
2SA 15:6 Naboigo Abisalomu akorerete Abaisraeli bonsi abwo bareenge gocha ase omorwoti ase okogaamberwa ebiina biabo. Ase enchera eyio Abisalomu akang’usa Abaisraeli bonsi bakamwancha.
2SA 15:7 Ekaba magega y’emiaka ene koyaerire, Abisalomu agateebia omorwoti, “Koranche ong’e ribaga ’ngeende Heburoni goikerania eira y’ane narierete Omonene.
2SA 15:8 Inaki inche, omosomba oo, ekero nareenge imenyete Gesuri ya Siiria, nigo narierete Omonene eira ng’a karang’iranie Yerusalemu, erio nimbe ’nkomokorera agwo Heburoni.”
2SA 15:9 Omorwoti akamoteebia, “Geenda nomorembe.” Ase igo Abisalomu akaimoka, akageenda Heburoni.
2SA 15:10 Korende Abisalomu agatoma abanto bobisi ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli babiteebie, “Ekero moraigwe eriogi ri’egetuureri, erio moake eriogi moteebe: Bono Abisalomu obeire omorwoti o Heburoni!”
2SA 15:11 Abanto amagana abere korwa Yerusalemu bakageenda amo n’Abisalomu. Abwo bachiigetwe koba abageni, bakageenda batari na komocha, ekiagera tibamanyete amang’ana agochia gokorwa.
2SA 15:12 Ekero Abisalomu areenge korua ebing’wanso, agatoma abanto korangeria Ahitofali, omoseemia bw’omorwoti Daudi, korwa ase omochie o Gilo. Obobe bwabo bw’okoba mamincha ya Daudi bokabucha, bokaba ne chinguru, na abanto abwo bakabwatana n’Abisalomu bakamentekana, bakaba abange.
2SA 15:13 Abanto bakairera Daudi amang’ana, bakamoteebia, “Abaisraeli babwatanire n’Abisalomu bamoigwereire.”
2SA 15:14 Erio Daudi agateebia abasomba baye bonsi, abwo barenge nere agwo Yerusalemu, “Imoka totame, onye torigetie gwetooria korwa ase Abisalomu. Ayerera bwango, Abisalomu tabaisa gocha gotoumokera na gotorentera amabe, gose aite abanto b’omochie n’omoro.”
2SA 15:15 Abasomba b’omorwoti bakamoteebia, “Aye omorwoti Omonene oito, intwe abasomba bao nigo twebegete ang’e gokora rinde rionsi oratoteebie.”
2SA 15:16 Ase igo omorwoti akageenda, na abanto bonsi b’omochie oye bakamotunyana. Omorwoti agatiga abakungu baye ba sere‐sere ikomi bakorenda enyomba yaye.
2SA 15:17 Omorwoti akageenderera gotama, na abanto bonsi bakamotunyana korwa magega; bakaratenena ake ase enyomba yarenge ensinyo.
2SA 15:18 Abasomba baye bonsi bagaetera ensemo, bakamoetania, amo n’Abakereti bonsi, na Abapeleti bonsi, na Abagiti amagana atano na rimo, abwo bamobwatetie korwa Gati; bonsi bagaetania omorwoti.
2SA 15:19 Omorwoti akaboria Itai Omogiti, “Nase ki naye okogeenda amo naintwe? Irana obeere nomorwoti oyio omoyia; aye nomomenyi ore, naende nigo gwaserigwa korwa seino.
2SA 15:20 Niigoro gwacha aa. Nase ki ’ndagotige ontunyane na kona‐koong’anya amo nainche, nainche timanyeti nonya nase ’ngochia? Irana amo n’abamino, n’Omonene akoorokerie obwanchani bwaye botari koera na obwegenwa bwaye.”
2SA 15:21 Korende Itai akamoiraneria, “Ekeene, buna Omonene are moyo, na buna aye omorwoti, omonene one, ore moyo, aande onsi ase ogochia, onye nase ogokwa, gose ase okoba moyo, agwo nao nainche, omosomba oo, ndaabe.”
2SA 15:22 Erio Daudi agateebia Itai, “Gaki eta, ogeende bosio.” Itai Omogiti agaeta gochia bosio amo n’abanto baye bonsi, na abana abake bonsi, abareenge amo nere.
2SA 15:23 Abanto b’ense eria bakarera namariogi amanene ekero abanto bonsi baare goeta, na omorwoti akaamboka akarooche ga Kidironi; abanto bonsi bakaamboka bakageenda ase enchera y’erooro.
2SA 15:24 Zadoki nao areenge na Abalawi bonsi. Barabwo babogoretie Esanduki ya Nyasae ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania. Abiatari nere agaachao. Ababogoretie Esanduki eria bakayetoora inse goika abanto bonsi bakaba baruure ase omochie.
2SA 15:25 Erio omorwoti agateebia Zadoki, “Bogoria Esanduki ya Nyasae, oyeiranie ase omochie ime. Onye ’nkonyora ogwancherwa ase Omonene, ere nang’iranie, ayenyorokie naende amo n’Obomenyo bwaye omonyene.
2SA 15:26 Korende karanteebie ng’a timogwenereti, inche nao inde aa, ankorere aya ararore are amaya ase are.”
2SA 15:27 Naende omorwoti agateebia Zadoki Omokuani, “Aye nomoorori. Irana ase omochie nomorembe. Oirane n’Ahimasi, omwana oo, na Yonathani, omwana bw’Abiatari, abana abwo babere baino.
2SA 15:28 Naama! Inche nigo ’nkoganyera ase ebiambokero bi’orooche aiga ase erooro goika inyore amang’ana korwa ase more.”
2SA 15:29 Ase igo Zadoki na Abiatari bakabogoria Esanduki ya Nyasae; bakayeirania Yerusalemu, nabarabwo bakabeera aroro.
2SA 15:30 Daudi agatiira gochia ase Egetunwa ki’Emezeituni igoro okona‐korera otubete omotwe oye, tabeegete bikoroto; na abanto abareenge amo nere bagetuba emetwe yabo bakorera kobagotiira.
2SA 15:31 Ekero Daudi ateebetigwe ng’a Ahitofeli nere nao akare ase abwo babwatanire n’Abisalomu, agasaba, “Omonene, onchora omooroberio bw’Ahitofeli obe bosa.”
2SA 15:32 Ekero Daudi aigete ekegoro igoro, ase Nyasae are gosasiimerwa, Husai Omoariki agacha komoorotota; eganchwa yaye nigo yatandoire, na ebuse ere ase omotwe oye.
2SA 15:33 Daudi akamoteebia, “Oise kogeenda amo nainche nigo orabe egurube ase ’nde.
2SA 15:34 Korende oise koirana ase omochie na goteebia Abisalomu: Aye omorwoti, nigo ’ndabe omosomba oo buna narenge omosomba o iso agwo ritang’ani, naboigo bono ’ndabe omosomba oo, erio nario orankoonye tosarie omooroberio bw’Ahitofeli.
2SA 15:35 Inee! Zadoki na Abiatari abakuani tibakari aroro? Gaki ing’ana rinde rionsi oraigwe ase enyomba y’omorwoti oribateebie.
2SA 15:36 Barabwo ’mbakabwate abana babo babere, Ahimasi, omwana o Zadoki, na Yonathani, omwana bw’Abiatari. Mobe mokobatoma bandetere kera ring’ana moraigwe.”
2SA 15:37 Husai, omosani o Daudi, agasoa omochie o Yerusalemu ekero Abisalomu nere asoeteo.
2SA 16:1 Ekero Daudi ageendire ake goetania egetunwa igoro, akaumerana na Siba, omosomba o Mefiboseti, ore ne chitigere ibere chibogoretie emagaati amagana abere, na amabomba y’amasabibu amomo rigana erimo, na amabomba y’amako rigana erimo, amo nekerandi ekemo keroisirie korwa ase risankwa, kere nedivai.
2SA 16:2 Omorwoti akaboria Siba, “Inaki gwakora kwarenta ebinto ebi”? Siba akamoiraneria, “Chitigere nechi abanto b’omorwoti bagochia koriina, na emagaati na amatunda nebi’abamura abwo bagochia koria, na edivai baegwe banywe kobarosire ase erooro.”
2SA 16:3 Omorwoti akamobooria, “Ng’ai omoochokoro bw’omonene oo akare”? Siba akamoiraneria, “Yerusalemu akare. Nigo ateeba ng’a reero Abaisraeli bamoiraneirie oborwoti bwa sokoro yaye.”
2SA 16:4 Erio omorwoti agateebia Siba, “Rigereria, kera egento ekiarenge ekia Mefiboseti nekiao.” Siba akamoteebia, “Nebeekire inse ase ore. Koranche inyore ogwancherwa ase ore, aye omorwoti, omonene one.”
2SA 16:5 Ekero omorwoti Daudi aigete Bahurimu, omonto bw’eamate ya Saulo ore korokwa Simei, mosinto o Gera, agasoka korwa ase omochie. Ere kagoocha akana‐koragereria Daudi.
2SA 16:6 Akaba okoruta amagena ase Daudi omorwoti na ase abasomba baye bonsi, nonya abanto bonsi, amo nabaria chituoni, bamoetanaine, ase ensemo ya borio na eya bomosi.
2SA 16:7 Simei gakoragereria, akabora, “Karue aa! Karue aa! Aye omoiteri amanyinga! Aye omosaria!
2SA 16:8 Aye nigo kwairete oborwoti korwa ase Saulo, na b’Omonene ’nkoruseria are abanto b’enyomba ya Saulo abwo gwaitete egesiomba. Bono Omonene obeekire oborwoti ase okoboko kw’Aibsalomu, omwana oo. Rigereria, obobe bwao bwakoiraneire, aye omoiteri amanyinga.”
2SA 16:9 Erio Abisai, omomura bw’omokuungu Seruya, agateebia omorwoti, “Inaki eseese eria ekwete egokoragereria iga, aye omorwoti, omonene one? Tiga ’ngeende mbutore omotwe oye.”
2SA 16:10 Omorwoti akabora, “Inki inde nainwe abamura b’omokuungu Seruya? Onye okoragereria, ekiagera Omonene amoteebirie ng’a andagererie inche Daudi, ning’o oranyaare komoboria; Ninki kiagera ogokora iga?”
2SA 16:11 Daudi agateebia Abisai na abasomba baye bonsi, “Rigereria, omwana one ’ndusetie ase enda y’ane, nere okondigia ang’ite. Bono omonto oyo bw’egesaku gia Benjamini, Inee, takondigia goetania? Motige andame. Omonene nere omotebirie ng’a andame.
2SA 16:12 Ande Omonene ororire amabe anyoorete, nere ang’akane amaya ribaga ri’okoragererigwa okwo kwanyoorire reero.”
2SA 16:13 Daudi na abanto baye bakaba bagendererete enchera yabo, na Simei nere okona‐goeta ensemo y’egetunwa, okoragereria; akamoruta amagena, na komosiarera ebuse.
2SA 16:14 Omorwoti na abanto baye bonsi konya barosire ekero baigete aase gete. Ase igo bakaba bagotimokera aroro.
2SA 16:15 Abisalomu na abanto abwo bonsi b’Abaisraeli bagaika Yerusalemu, na Ahitofeli nigo arenge amo nere.
2SA 16:16 Ekero Husai Omoariki, omosani o Daudi, aigete ase Abisalomu, akamoteebia, “Omorwoti, ochie kare! Omorwoti, ochie kare!”
2SA 16:17 Abisalomu akaboria Husai, “Inee! Obo nabwo obwegenwa ore nabwo ase Daudi, omosani oo? Inaki otatuny’anete omosani oo?”
2SA 16:18 Husai akamoiraneria, “Yaaya, taibo. Korende oy’Omonene achoorire, na abanto abwo, na Abaisraeli bonsi, bachoorire, inche nimbe oyoye, mbeere ase are.
2SA 16:19 Naende ning’o ’ngwenerete nkorere? Tengwenereti ’ngokorere aye, omwana oye? Ee, buna narenge gokorera iso, naboigo naye ’ndagokorere.”
2SA 16:20 Erio Abisalomu agateebia Ahitofeli, “Bono buna tore aa, tosemie eki togwenerete gokora.”
2SA 16:21 Ahitofeli akairaneria Abisalomu, “Soa nyomba, momeny’ane nabakungu ba sere‐sere abwo iso atiga bakorenda enyomba. Igo Abaisraeli bonsi bakoigwa ng’a kwagechiigwe na iso, na abwo bonsi bagokobwatia nigo barabeekwe chinguru.”
2SA 16:22 Ase igo barabwo bagateneneria Abisalomu eema kerama igoro, na ere akaraara nabakungu ba sere‐sere ba ise maiso marore ase Abaisraeli bonsi.
2SA 16:23 Ase engaki eria ogoseemia kw’Ahitofeli gokaba ase abanto buna amairanerio omonto akonyora korwa ase Nyasae. Naboigo ogoseemia kw’Ahitofeli kwabeete ase Daudi na ase Abisalomu.
2SA 17:1 Magega y’ayio Ahitofeli agateebia Abisalomu, “Tiga ’nchoore abanto chilifu ikomi na ibere (12,000), erinde ’mbwatie Daudi ase obotuko obo.
2SA 17:2 Inche imochiere mobosokano imogose ekero arosire na erusirie moyo. Abanto abwo bonsi bare komo mbatame, nainche ninyare goita omorwoti kare bweka.
2SA 17:3 Erio ’mbarente abanto bonsi ase ore, buna omoriakari akorentwa ase omosacha oye. Aye nomonto oyomo origetie oite; naende abanto bonsi babe n’omorembe.”
2SA 17:4 Ogoseemia okwo gokagwenera Abisalomu na abagaaka bonsi b’Abaisraeli.
2SA 17:5 Erio Abisalomu akabora, “Rangeria Husai Omoariki, toigwe nere, buna agototeebia.”
2SA 17:6 Na ekero Husai achete ase Abisalomu, Abisalomu akamoteebia, “Aya naro Ahitofeli atoseemirie. Naro tokobwatia gose? Onye taibo, aye toteebie aya togokora.”
2SA 17:7 Husai akairaneria Abisalomu, “Ogoseemia okwo Ahitofeli abaeire tikori okuya ase ekero eke.”
2SA 17:8 Naende Husai akamoteebia, “Nomanyete iso na abanto baye, ng’a n’abanto chituoni chi’eseegi, bare abakong’u, naende nigo bare abatindi buna riurugenyi yaurirwe chimanwa chiaye ase orosana. Iso nomonto omanyete korwana esegi, takoraara botuko, ere n’abanto baye.
2SA 17:9 Ande nonya ’mbono nigo ebisete ase engoro gete, gose ase ribwago. Keraabe ng’a abanto ’mbaitwe ekero esegi egochaaka, onde bwensi karaigwe amang’ana ayio nigo arateebe ng’a abanto bare kobwatia Abisalomu babuirwe.
2SA 17:10 Igo nonya noyore omoremu buna endo, nigo arairianyeke kegima, ekiagera Abaisraeli bonsi ’mbamanyete ng’a iso nigo are etuoni y’eseegi, na abanto baye nabatindi ase esegi.
2SA 17:11 Ase ayio ogoseemia kwane n’oko: Orente Abaisraeli bonsi amo korwa Dani goika Beeri‐Seba babe abange buna omokenye ore engegu y’enyancha; naye omonyene ogende amo nabarabwo ase esegi.
2SA 17:12 Erio toorokere Daudi aande onsi aranyorekane, tomogwere buna riime rikogwa igoro ase riroba, gose titotiga onde bwensi abe moyo, ere gose monto onde bwensi bare komo.
2SA 17:13 Aise gosoa ase omochie onde bwensi, Abaisraeli bonsi nigo baraarente chingori bachietananie omochie oyio, bayokuruure gochia rooche ime, gose igena rinde tirigotigara nonya nerimo.”
2SA 17:14 Abisalomu na Abaisraeli bonsi bakaboora, “Ogoseemia kwa Husai Omoariki nokuya kobua koria kw’Ahitofeli.” Omonene nere ochiigete ogoseemia okwo okuya kw’Ahitofeli kwangwe, erinde arentere Abisalomu emechando.
2SA 17:15 Husai agateebia Zadoki na Abiatari, abakuani, “Ahitofeli oseemirie Abisalomu na abagaaka b’Abaisraeli amang’ana aya na aya, korende inche nabaseemia iga na iga.
2SA 17:16 Bono toma amang’ana bwango, mokuurere Daudi ng’a tabaisa koraara ase obotuko obo ase ebiambokero agwo ase erooro, korende goika amboke orooche, erinde tabaisa gosirigwa amo n’abanto baye bonsi.”
2SA 17:17 Bono Yonathani na Ahimasi nigo bareenge baganyete ase ensoko y’Eni‐Rogeli, ekiagera boboete gosoa omochie ime baabaise kororwa. Omoiseke omosomba oyomo nigo arenge okona‐kobairera amang’ana, nabarabwo bayairera omorwoti Daudi.
2SA 17:18 Korende rituko erimo omosae oyomo akabarora, agateebia Abisalomu amang’ana ayio. Ase ayio Yonathani na Ahimasi bakageenda ase enka y’omonto gete aaria Bahurimu. Omonto oyio nabwate engoro y’amaache ase omochie oye, nabarabwo bakebisa imeo,
2SA 17:19 na omokungu bw’omonto oria akaimokia egekuneko, akayekuneka, akanekera endagera yaye igoro aroro; gose omonto onde tamanyete amang’ana ayio.
2SA 17:20 Ekero abasomba b’Abisalomu bachete ase omokungu oria nyomba ime, bakamobooria, “Ng’ai Yonathani na Ahimasi bare?” Omokungu oria akabateebia, “Bambokire orooche orwo, bachiire.” Ekero abanto baria baabarigetie tibaabarora, bakairana Yerusalemu.
2SA 17:21 Magega barabwo kobachiire, baria babere bagasooka korwa ase engoro eria, bakaamboka orooche bwango, bakageenda ase omorwoti Daudi bakamoteebia, “Imoka mwamboke orooche bwango, morue aa, inaki aya na aya naro Ahitofeli arobeirie mamincha yaino.”
2SA 17:22 Erio Daudi na abanto bonsi barenge komo bakaimoka, bakaamboka Yorodani. Bogachia gokia, bonsi konya bambokire; onde tatigarete otaambogete.
2SA 17:23 Ekero Ahitofeli arooche ng’a ogosemia kwaye kwangirwe, akariina etigere yaye, akageenda omochie oye, na karobeirie amang’ana y’enyomba yaye, akageenda agesunga, agakwa. Gakuure agatindekwa ase oboina bwa ise.
2SA 17:24 Daudi konya oikire Mahanaimu ekero Abisalomu ambogete Yorodani amo n’Abaisraeli bonsi barenge komo.
2SA 17:25 Abisalomu konya obeekire Amasa koba omotang’ani bw’abarwani b’esegi ribaga ria Yoabu. Amasa nigo arenge mosinto o Yitira Omoisumaeli. Yitira nere omeny’anete n’Abigaeli, omoiseke o Nahasi, mosubati omwabo Seruya, oyorenge ng’ina Yoabu.
2SA 17:26 Abisalomu amo n’Abaisraeli bagatoora ase ense ya Gileadi.
2SA 17:27 Ekaba Daudi gaikire Mahanaimu, akanyorana na Sobi, mosinto o Nahasi, korwa Raba, ase ense y’Abaamoni, na Makiri, mosinto bw’Amieli, korwa Lo‐Debari, na Barisilai Omogileadi korwa Rogelimu.
2SA 17:28 Barabwo bakarenta ebiraarero, ne chisani, na ebikorero biroisirie korwa ase amaroba. Boigo bakarenta engano, na esairi, na obosie, na ebigara bisaambire, ne ching’ende ao ao,
2SA 17:29 na obooke, na amaguta, nemekera, na ebirandi bi’mabeere ye chiombe atundire bibe endagera ase Daudi amo n’abanto bareenge komo. Abwo babirentete nigo bateebete, “Abanto aba enchara yabanyarire, naende barang’ire na barosire aiga ase erooro.”
2SA 18:1 Omorwoti Daudi akaroberia abanto baye, akabaatanana ase ebiombe bi’elifu elifu, na ebie rigana, akababeekera abatang’ani
2SA 18:2 Erio agatoma abarwani bageende korwana esegi, bare ebiombe bitato, ekemo inse y’oboraai bwa Yoabu, ne egia kabere inse y’oboraai bw’Abisai, omomura bw’omokuungu Seruya, oyorenge ng’ina Yoabu boigo, na ekia gatato inse y’oboraai bwa Itai korwa Gati. Omorwoti agateebia abanto baye, “Nigo ’nkogeenda amo nainwe inche omonyene.”
2SA 18:3 Korende abanto bakamoiraneria, “Aye tobaisa kogeenda amo naintwe. Inaki gatoratame, barabwo tibagotoraara. Nonya abanto baito nabaisa goitwa ekeng’ese ki’omobaro, tibagotoraara. Aye nigo ore bw’engeencho enene ase tore kobua abanto baito chilifu ikomi. Ase ayio nigo erabe buya obeere ase omochie na gotokoonya korwa aroro.”
2SA 18:4 Omorwoti akabairaneria, “Ayamwarora ng’a namaya n’aro ’ngokora.” Ase ayio omorwoti agatenena geita ensemo ekero abarwani baare gosooka gochia isiko ase ebiombe bi’amagana ne chilifu.
2SA 18:5 Omorwoti agachiika Yoabu, na Abisai, na Itai, akabateebia, “Ase engencho y’ane timokorera omosae oyio Abisalomu bobe.” Na abanto bonsi mbaigwete ekero omorwoti akoa abatang’ani abwo ogochika okwo igoro y’Abisalomu.
2SA 18:6 Abarwani ba Daudi bakageenda orosana korwania Abaisraeli, na esegi ekarwanerwa ase rinani ria Efraimu.
2SA 18:7 Abaisraeli bakabugwa nabarwani ba Daudi. Ogoitwa okwo gokaba okonene, na ase rituko riria abanto chilifu emerongo ebere bagaitwa.
2SA 18:8 Esegi nigo yesiarerete ase orosana rwonsi rw’aase aria, na ase rituko riria abanto abange bagakwera ase rinani ime kobua abwo baitetwe nemioro.
2SA 18:9 Abisalomu akaumerana nabasomba ba Daudi mobosokano. Nigo ariinete ebarasi yaye, n’ero egaeta inse y’omoaruni ore ne chinsagia chinetu, na omotwe bw’Abisalomu okaaga ase omote oria igoro, nere agatigara osung’unaneteo, na ebarasi yaye egaeta akaminyoka.
2SA 18:10 Omonto gete akamorora, akageenda ase Yoabu akamoteebia, “Narora Abisalomu osung’unaine agwo moino ase omoaruni igoro.”
2SA 18:11 Yoabu akamoiraneria, “Onye kwamorora, ninki kiaba tikwamoita erio kegima? Inche anga ’naaba nomogooko inkoe chitaabu chisekeli chi’echifeta ikomi, amo norokini.”
2SA 18:12 Omonto oria agateebia Yoabu, “Nonya kware kong’a chisekeli chi’echifeta elifu eyemo, tinare korambora okoboko kwane igoro y’omwana bw’omorwoti, inaki twensi ’ntwaigwete ekero omorwoti agochiigete aye, na Abisai, na Itai, ogoteeba: Ase engencho y’ane oreende omosae oyio Abisalomu.
2SA 18:13 Onye inanga tinyigwera omorwoti, korende ing’ite omwana oye, ere anga naigwa amang’ana ayio, ekiagera nigo are komanya kera ring’ana. Inee! Aye omonyene ’ngonkengera kware?”
2SA 18:14 Erio Yoabu akabora, “Tinkoora gosaria chingaki gokwana naye boire.” Akaimokia amatimo atato, akabeta Abisalomu egekuba igoro, agachia konacha enkoro, ekero Abisalomu asung’unanete ase omoaluni igoro ore moyo.
2SA 18:15 Erio abamura ikomi ababogoreretie Yoabu ebirwanero, bagaetanana Abisalomu, bakamoaka na komoita.
2SA 18:16 Magega y’ayio Yoabu akabugia egetuureri ase ogotanga esegi, na abanto bakairana bagatiga kobwatia Abaisraeli.
2SA 18:17 Abanto bakaimokia omobere bw’Abisalomu, bakayoruta ase engoro entambe, agwo ase rinani, bakayotuba amagena akaba etui enene, na Abaisraeli bonsi bagatama kera omonto gochia bwoye.
2SA 18:18 Ekero Abisalomu arenge moyo konya bweagaacheire egento buna esiiro, agakebeeka agwo ase Ense Omweya y’Omorwoti gekaba ekeinyorio ki’erieta riaye; akarengereria ng’a tari na monyamwando. Akayeroka ase erieta riaye omonyene; na goika reero iga nigo ekorokwa Ekeinyorio ki’Abisalomu.
2SA 18:19 Ahimasi, mosinto o Zadoki, agateebia Yoabu, “Tiga iminyoke ’nteebie omorwoti amang’ana, buna Omonene amotooririe korwa ase ababisa baye.”
2SA 18:20 Yoabu akamokania, akamoteebia, “Yaya, reero tokonyara koba omonto okoira amang’ana amaya. Rituko rinde nonyare koira amang’ana amaya, korende tari reero, ekiagera omwana bw’omorwoti okuure.”
2SA 18:21 Erio Yoabu agateebia Omoetiopia oyomo, “Geenda oteebie omorwoti aya kwarora.” Na Omoetiopia oria agekuumba inse ase obosio bwa Yoabu, akaminyoka kogeenda.
2SA 18:22 Ahimasi, mosinto o Zadoki, agateebia Yoabu eria kabere. “Ande onsi arabe, koranche ong’e ribaga iminyoke korwa magega y’Omoetiopia oria ng’irere omorwoti amang’ana.” Yoabu akamobooria, “Omwana one, gokominyoka, ninki orachie konyora? Ayio tari amang’ana amaya airwa.”
2SA 18:23 Ahimasi akamoiraneria, “Ayio tari mang’ana, ing’a ribaga ’ngeende.” Yoabu akamoiraneria, “Minyoka bono.” Erio Ahimasi akaminyoka agaetania Omoetiopia oria agwo ase ense omweya ya Yorodani.
2SA 18:24 Bono Daudi nigo aikaransete egati y’ebiita bibere bi’omochie, egia isiko na ekia ime. Omorendi akariina gochia kerama igoro y’ebiita, ang’e norwaki. Na ekero arigereretie akarora omonto oyomo okominyoka goocha ore bweka.
2SA 18:25 Omorendi akarangeria gochia inse, agateebia omorwoti amang’ana ayio. Na omorwoti akamoteebia, “Onye ore bweka nigo abwate amang’ana amaya.” Omonto oria akaba ogoika ang’e kobua.
2SA 18:26 Naende omorendi akarora omonto onde okominyoka goocha ore bweka. Erio akarangeria omorendi bw’egesieri, akamoteebia, “Omonto onde oyio goocha ore bweka!” Omorwoti agateeba, “Nere boigo namang’ana amaya abwate.”
2SA 18:27 Omorendi agateeba, “Nigo ’ndoche ng’a omominyoki oria bw’eritang’ani nigo anga buna Ahimasi, mosinto o Zadoki.” Erio omorwoti agateeba, “Ere nomonto omuya, nigo akorenta amang’ana amaya.”
2SA 18:28 Ahimasi agaaka eriogi, agateebia omorwoti, “Nomorembe!” Naende agatung’ama inse, akaumama ase obosio bw’omorwoti, akabora, “Omonene, Nyasae oo, atogigwe, oyo obarusirieo abanto aba konya baimokirie amaboko abo igoro yao, aye omorwoti, omonene one.”
2SA 18:29 Omorwoti akamobooria, “Inee! Omosae oria Abisalomu mbuya are?” Ahimasi akamoiraneria, “Ekero Yoabu antoma, inche, omosomba oo, nigo naigwa egetitiro ekenene, korende tinamanya engencho yaye.”
2SA 18:30 Omorwoti akamoteebia, “Tigera, otenene agwo ensemo,” na Ahimasi agatigera, agatenena ensemo.
2SA 18:31 Omoetiopia nere agacha, agateebia omorwoti, “Nakorenteire amang’ana amaya, aye omonene one. Rero Omonene okoruseirie egesiomba ase baria bakoimokera gokorwania.”
2SA 18:32 Omorwoti akaboria Omoetiopia oria, “Inee! Omosae oria Abisalomu mbuya are?” Omoetiopia oria akamoiraneria, “Nigo nare kogania ng’a aya amonyora omosae oria, abanyore nababisa bao bonsi; boigo anyore nabaria bagokoimokera kogokorera bobe aye omorwoti Omonene one.”
2SA 18:33 Omorwoti agachaandeka mono, akariina gochia akanyomba karenge ase egeita igoro, akarera nobororo, akaba ogotaara‐taara na goteeba, “Abisalomu, omwana one! Obee! Omwana one! Abisalomu, ’ntare gokwa ribaga ria’o! Abisalomu, omwana one!”
2SA 19:1 Yoabu agateebigwa ng’a omorwoti Daudi ’nkorera are na kweumia ase engencho y’Abisalomu.
2SA 19:2 Ase igo omogooko bw’obobui okaonchoka okaba omoichano ase abanto bonsi ba Daudi, ekiagera ase rituko riria abanto nigo baigwete ng’a Daudi ’nkona‐korera are ase engencho y’omwana oye.
2SA 19:3 Ase rituko riria abanto bakaba bagochoba gosoa ase omochie ime buna abanto bagotama korwa ase esegi bare nobosooku ase engencho y’ayio.
2SA 19:4 Omorwoti agetuba obosio bwaye, akarera ase eriogi rinene, “Obee! Abisalomu, omwana one! Obee! Abisalomu, omwana one, omwana one!”
2SA 19:5 Erio Yoabu agacha nyomba ase omorwoti, akamoteebia, “Reero aye gwakorire abasomba bao bonsi barorire obosooku, abanto aba konya batooririe obogima bwao, na obw’abana bao, abamura na abaiseke, na obw’abakuungu bao, na abakungu bao ba sere‐sere.
2SA 19:6 Nigo bwanchete abwo bakogeechete na kogeecha abwo bagwanchete. Inaki reero kworokirie maiso marore ng’a abatang’ani na abasomba bao barabwo ’mbosa bare ase ore. Reero nario namanya ng’a onye Abisalomu moyo areenge, na intwe twensi tobe twakuure, erio nanga nigo kwaigwa buya.
2SA 19:7 Gaki bono koranche, oimoke osoke isiko, okwane nabasomba bao, oremie chinkoro chiabo. Ase igo natianire ase Omonene ng’a otasoogeti, monto onde tagotigara or’abe amo naye goika mambia, na amang’ana ayio nigo arabe amabe kobua ayakonyorete korwa ekero kwarenge omosae goika reero iga.”
2SA 19:8 Erio omorwoti agasooka, agaikaransa ase egeita ki’omochie. Abanto bonsi bagateebigwa ng’a omorwoti nao are ase egeita; na igo bakageenda ase are. Abaisraeli bonsi konya batamire, kera omonto gochia inka bwoye.
2SA 19:9 Bakaba bakoamererania barabwo ase barabwo, bakaboora, “Omorwoti nigo atotooretie korwa ase amaboko y’ababisa baito, na korwa ase amaboko y’Abafilisti, na bono otamire Abisalomu, otigire ense eye.
2SA 19:10 Abisalomu, oyo twaaka amaguta akaba omorwoti oito, okuure ase esegi. Na bono, inaki motari goteeba ng’a moiranie Daudi abe omorwoti naende?”
2SA 19:11 Daudi omorwoti agatoma abanto gochia ase Zadoki na Abiatari, abakuani, agateeba, “Kwana n’abagaaka b’Abayuda, mobamboorerie: Inaki rende mokoba abanto b’omoerio ase okong’irania inche omorwoti inka bwone, bono ekero amang’ana onsi aya Abaisraeli bakwanete aikerete nyomba mw’ane?
2SA 19:12 Inwe n’abanto baminto b’amanyinga ane ne chinyama chiane. Inaki rende morigetie koba ab’omoerio ase okong’irania inche omorwoti inka?
2SA 19:13 Naende moteebie Amasa: Inee! Aye tori amanyinga ane ne chinyama chiane? Nyasae ang’e egesusuro bono na kogenderera onye aye tokoba omotang’ani bw’abarwani b’esegi botambe ribaga ria Yoabu.”
2SA 19:14 Abayuda bonsi bagancha amang’ana a Daudi mono, bakamotomera amang’ana ng’a airane amo nabasomba baye bonsi.
2SA 19:15 Ekero omorwoti are koirana gaikire Yorodani, akanyora Abayuda baachire Giligali komoorotota na komwambokia Yorodani.
2SA 19:16 Na Simei, mosinto o Gera, Omobenjamini korwa Bahurimu, akaayerera amo n’Abayuda gochia korotota omorwoti Daudi.
2SA 19:17 Simei nigo arenge amo n’abanto elifu eyemo b’egesaku gia Benjamini. Na Siba, omosomba o Saulo, na abamura baye ikomi na batano, na abasomba baye emerongo ebere, bakaayerera gochia ase Yorodani, bagaikao omorwoti ataraika.
2SA 19:18 Barabwo bakaamboka orooche gochia kwambokia abanto b’enka y’omorwoti na gokora ande onsi omorwoti aganetie. Ekero omorwoti abeire ang’e kwamboka Yorodani, Simei, mosinto o Gera, agatung’ama inse ase obosio bwaye,
2SA 19:19 akamoteebia, “Omonene one, tombarera obobe, gose toinyora aria nagokorerete ase rituko riria kwaruete Yerusalemu.
2SA 19:20 Inche, omosomba oo, namanyire ng’a ’nakorete ebibe ekero keria, ayio naro agera n’aba oyo bw’eritang’ani korwa ase enyomba ya Yusufu goocha gokorotota aye omorwoti Omonene one aiga reero.”
2SA 19:21 Abisai, omomura bw’omokuungu Seruya, akabora, “Inee! Simei tagoitwa akwe, ekiagera amoragereretie omoakwa amaguta bw’Omonene?”
2SA 19:22 Korende Daudi akamoteebia, “Ninki inde nainwe, abana b’omokuungu Seruya? Nigo moganetie koba mamincha y’ane. Bono ninche inde omorwoti bw’Abaisraeli, na onde tari ase Abaisraeli oraitwe reero.”
2SA 19:23 Na omorwoti agateebia Simei, “Togoitwa.” Naende agatiana ase ayio.
2SA 19:24 Erio Mefiboseti, omoochokoro o Saulo, agatirimboka gochia korotota omorwoti. Korwa ekero keria omorwoti aruete Yerusalemu, Mefiboseti konya tana gwesibia amagoro aye, gose konacha chinderu, gose gosibia chianga chiaye, goika rituko riria omorwoti airanete nomorembe.
2SA 19:25 Ekero Mefiboseti achete korwa Yerusalemu gochia korotota omorwoti, omorwoti akamobooria, “Mefiboseti, inaki otageendete amo nainche?”
2SA 19:26 Mefiboseti akamoiraneria, “Omonene one, nomanyete ng’a nekerema inde. Nigo natebeetie omosomba one, ng’a abeekere etigere y’ane egeikaransero, nainche ’ndiine ’ngende nomorwoti, korende ere akang’aina.
2SA 19:27 Boigo aganteebera oborimo ase ore aye omonene one, korende aye nigo onga buna omomalaika o Nyasae: gaki kora aya orooche arabe amaya.
2SA 19:28 Abaamate ba tata bonsi pi nigo barenge ase ore buna abagwenerete gokwa, korende okambeeka inche, omosomba oo, ase egati y’abwo bakoragera mwao. Bono aye omorwoti Omonene one, ’mboronge ki kobua ayio ’ngokoboria na korera ase ore?”
2SA 19:29 Omorwoti akamoiraneria, “Inaki okona‐komenta gokwana amang’ana ayio ao? Inche natebiire ng’a aye na Siba mwatanane amaremo a Saulo.”
2SA 19:30 Mefiboseti akamoiraneria, “Omorwoti, tiga Siba ayaire onsi, inche naisanekire ng’a aye, omonene one, kwairanire inka buya.”
2SA 19:31 Bono Barisilai Omogileadi nere konya ochire korwa Rogelimu gokooba omorwoti gochia Yorodani amboke amo nere.
2SA 19:32 Barisilai nigo arenge omogotu mono, konya okoorire emiaka emerongo etano na etato. Ere nigo arenge omonda mono, akaba okorageria omorwoti ekero ere arenge agwo Mahanaimu.
2SA 19:33 Omorwoti agateebia Barisilai, “Inchuo ogende amo nainche, nimbe ’ngokorangeria aaria Yerusalemu.”
2SA 19:34 Korende Barisilai akamoiraneria, “Emiaka y’ane nerenga etigarete ngochia koba moyo, ing’a ngende amo naye Yerusalemu komenyao?
2SA 19:35 Nakoorire emiaka emerongo etan’etato, Inee, ninyare gwatanana ayare ay’okogokia na ayatari ay’okogokia? Ninyare koigwa obwansu bw’eki nkoria na eki nkonywa? Ninyare koigwa na kogookera eriogi ri’abateeri, abasacha gose abakungu? Nase ki inche, omosomba oo, ngochia gokoera obokong’u aye, omorwoti, omonene one?
2SA 19:36 Ninki rende aye omorwoti ogochia kondwuera eng’eria buna eyio. Tiga inche, omosomba oo, ’nyamboke Yorodani oka.
2SA 19:37 Nagosabire ontige inche, omosomba oo, ing’irane, erinde ’nkwere ase omochie one, ang’e nembeera ya tata na baba. Korende omosomba oo Kimuhamu, nao are aa, tiga amboke amo naye, Omonene one, na omokorere aya orarore are amaya.”
2SA 19:38 Omorwoti akamoiraneria, “Kimuhamu nageende amo nainche, nimokorere kende gionsi aye oraganie. Na ande onsi oramborie ningokorere aye.”
2SA 19:39 Erio abanto bonsi bakaamboka Yorodani, omorwoti nere akaamboka; erio omorwoti akanyunyunta Barisilai na komosesenia, ere akairana gochia inka bwoye.
2SA 19:40 Omorwoti akageenda agaika Giligali na Kimuhamu akageenda amo nere. Abayuda bonsi, na abanto ekeng’ese ki’Abaisraeli nabarabwo bakageenda amo nere.
2SA 19:41 Erio Abaisraeli bonsi bagachiera omorwoti, bakamobooria, “Nase ki Abayuda baminto bakoibete aye na eamate yao, na abanto bao bonsi, na kobaambokia Yorodani?”
2SA 19:42 Abayuda bonsi bakairaneria Abaisraeli, “Nigo twakorete igo, ekiagera omorwoti nigo are bw’eamate yaito. Nase ki rende mokobeea ase amang’ana ayio? Inee! Twarire gento kende ki’omorwoti? Gose otoeire keegwa kende?”
2SA 19:43 Abaisraeli bakairaneria Abayuda, bakaboora, “Omorwoti noyoito ara ikomi kobua buna are oyoino. Ase ayio, oyio Daudi noyoito bori. Nase ki mogotochaaya? Inee! Titwarenge ab’eritang’ani gokwana igoro y’okoirania omorwoti oito.” Korende amang’ana y’Abayuda nigo arenge amakong’u kobua ay’Abaisraeli.
2SA 20:1 Ekaba ng’a nareenge agwo Giligali omonto omoomboganu, ore korokwa Seba, mosinto o Bikiri bw’egesaku gia Benjamini. Ere akabugia egetuureri, akabora, “Ngetari ki tobwate ase Daudi? Titori nomwando na mosinto o Yese! Inwe Abaisraeli, geenda kera omonto bwoye!”
2SA 20:2 Ase igo Abaisraeli bonsi bagatiga Daudi, bakabwatia Seba, mosinto o Bikiri; korende Abayuda bakabwatia omorwoti obo korwa Yorodani goika Yerusalemu.
2SA 20:3 Ekero Daudi aigete inka bwoye agwo Yerusalemu, akaira abakungu baye ikomi ba sere‐sere, abwo atigete bakorenda enyomba, akababeeka aase baranyare korendwa, akaba okobarageria, korende tachiete koba nabarabwo. Barabwo bakaba basiekeire aase agwo ase amatuko onsi bareenge moyo, bakaba bakomenya buna abatakanwa.
2SA 20:4 Omorwoti agateebia Amasa, “Rangeria Abayuda bache ase ’nde ekero amatuko atato ataraera; naye obe aiga ase engaki eyio.”
2SA 20:5 Amasa akageenda kobarangeria, korende agateebana, tairana ase engaki eria omorwoti, amobeekerete.
2SA 20:6 Daudi agateebia Abisai, “Bono Seba, mosinto o Bikiri, nigo agochia gotorentera emechando kobua eria Abisalomu atorenterete. Ira abasomba bane momobwatie, erinde tabaisa kwenyorera emechie ye chindwaki na gotokora bobe mono kobua.”
2SA 20:7 Erio abanto ba Yoabu, na Abakereti, na Abapeleti, ne chituoni chionsi, bagatunyana Abisai, bakarua Yerusalemu bakabwatia Seba, mosinto o Bikiri, bachie komobwata.
2SA 20:8 Ekero baigete ase rigena rinene agwo Gibeoni, Amasa agachia kobarotota. Yoabu nigo abegete chianga chiaye chi’eseegi, na nigo eboeranetie omoyio o birende ase orokini. Ekero are goocha, omoyio oria okagwa inse.
2SA 20:9 Yoabu agakwania Amasa, “Mbuya ore oyominto?” Erio akamobwata chinderu nokoboko gw’okorio buna nigo arigetie komonyunyunta.
2SA 20:10 Amasa teritete korwa ase omoyio oria Yoabu abwate koboko kwaye. Ase igo Yoabu akamobeta omoyio oria enda, na amara akagwa inse. Erio agwo Amasa agakwa, na Yoabu tamoaka eria kabere. Magega y’ayio Yoabu na Abisai, momura omwabo, bakabwatia Seba, mosinto o Bikiri, gochia komoita.
2SA 20:11 Oyomo bw’abasomba ba Yoabu agatenena ang’e nomobere bw’Amasa akabora, “Oyo omwanchete Yoabu na oyore oyo’Daudi, tiga atuny’ane Yoabu.”
2SA 20:12 Na Amasa igo arenge kogara‐gara ase amanyinga, gati‐gati y’enchera enene. Ekero omosomba oria arooche ng’a abanto bonsi batenenire, akaimokia omobere bw’Amasa korwa inchera, akayoruta mogondo ime, akayobisia egetambaa.
2SA 20:13 Ekero arusetigwe inchera, abanto bonsi bagaeta, bagatunyana Yoabu, erinde babwatie Seba, mosinto o Bikiri, gochia komoita.
2SA 20:14 Seba agaeta egati ye chingongo chi’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, agaika omochie o Abeli Beti‐Maaka, na Ababeri bonsi bagasangererekana amo, bakamotunyana.
2SA 20:15 Abanto bonsi abareenge na Yoabu bagaacha Abeli Beti‐Maaka, bakamonaria, bakaagacha eburi bosio bw’omochie kororia orwaki, na abanto bagachaaka gotagora orwaki ng’a baroiyerie inse.
2SA 20:16 Erio omokungu gete omong’aini akarangeria korwa ase orwaki rw’omochie, agateeba, “Tegerera, tegerera! Teebia Yoabu ache aiga ang’e, ’nkwane nere.”
2SA 20:17 Yoabu agasuka gochia ang’e ase are, na omokungu oria akamobooria, “Naye Yoabu?” Akairaneria, “Ee, ninche.” Omokungu oria akamoteebia, “Tegerera amang’ana ane, inche omosomba oo omokungu.” Yoabu akairaneria, “Nintegererete.”
2SA 20:18 Erio omokungu oria akamoteebia, “Agwo kare abanto nigo banarete goteeba: Geenda Abeli, omochie oyio, erinde onyore ogoseemigwa; ayio naro arenge gokoora amang’ana abo.
2SA 20:19 Intwe nigo tore abanto b’omorembe na abegenwa ase Abaisraeli. Inee! Aye nigo origetie gosiria omochie oyo ore ng’ina ase egati y’Abaisraeli? Nase ki oganetie gosaria omwando bw’Omonene?”
2SA 20:20 Yoabu akamoiraneria, “Ayio tiga abe are nainche; timbaisa gosaria omochie na koyosiria.
2SA 20:21 Oyio tari oro omooroberio oito, korende omonto oyomo bw’ense y’ebitunwa ya Efraimu, Seba, mosinto o Bikiri, oimokire koba mamincha y’omorwoti Daudi. Mosokie, nainche indue aa ase omochie oyo”! Omokungu oria akamoiraneria, “Rigereria, noruterwe omotwe oye ase orwaki igoro.”
2SA 20:22 Erio omokungu oria akaebereria abanto bonsi ase chiseemi, na barabwo bakabutora Seba, mosinto o Bikiri, omotwe, bakayoruta gochia isiko ase Yoabu. Erio Yoabu akabugia egetuureri, na abanto bonsi bagaserebeekana; kera omonto akageenda bwoye. Na Yoabu akairana Yerusalemu ase omorwoti.
2SA 20:23 Yoabu nere orenge omochiki bw’abarwani bonsi b’esegi ase Abaisraeli, na Benaya, mosinto o Yehoyada, nigo arenge omoteneneri bw’Abakereti na Abapeleti.
2SA 20:24 Adorama nigo abegetwe koba omoteneneri bw’emeremo ende yonsi. Yehosafati mosinto bw’Ahiludi, nigo areenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka.
2SA 20:25 Sheva nomoriiki oreenge, na Zadoki na Abiatari nabakuani bareenge.
2SA 20:26 Amo nabwo, Ira Omoyairi nigo areenge Omokuani ase Daudi.
2SA 21:1 Ase engaki y’obogaambi bwa Daudi enchara nigo yareenge koba omwaka ase omwaka, ase engaki y’emiaka etato, na Daudi akabori’Omonene igoro y’ayio. Omonene akamoiraneria, “Ayio nigo agokoreka ase engencho ya Saulo na enyomba yaye, ekiagera baiterete amaanyinga’ yabaanto; ere naitete Abagibeoni.”
2SA 21:2 Daudi akarangeria Abagibeoni. (Barabwo tibarenge Abaisraeli; nigo bareenge ekeombe giatigarete korwa ase Abaamori, na Abaisraeli konya baabariereire eira ng’a baabatige babe moyo, korende Saulo akarigia kobaita ase omokia oye, ase engencho y’Abaisraeli na Abayuda.)
2SA 21:3 Daudi akaboria Abagibeoni, “Ninki ’nkobakorera? Nindigetie gokora okobwatanigwa ase engencho y’obobe mwakoreretwe, erinde mosesenie abanto ba Omonene.”
2SA 21:4 Abagibeoni bakamoiraneria, “Titorigeti chifeta gose chitaabu korwa ase Saulo, gose korwa ase eamate yaye; intwe titorigeti goita omonto onde bwensi ase Abaisraeli.” Daudi akababoria, “Ninki rende ’nkobakorera?”
2SA 21:5 Barabwo bakairaneria omorwoti, “Omonto oria akarigia gotosiria kegima ng’a titomenya ase Abaisraeli.
2SA 21:6 Ase ayio, tiga toegwe abamura batano na babere b’ororeria rw’aye, erinde tobasunge ase obosio bw’Omonene aiga Gibea aase Saulo, omochoore Omonene, amenyete.” Omorwoti akabairaneria, “Nimbaabae inwe.”
2SA 21:7 Omorwoti agatiga Mefiboseti, mosinto o Yonathani o Saulo, ase engencho y’eira Daudi na Yonathani bariereranete ase Omonene,
2SA 21:8 korende akairera Arimoni na Mefiboseti, abana abamura babere abwo Risipa, omosubati o Aya aiborerete Saulo. Naende akairera abamura batano, aba Mikali, omosubati o Saulo, aiborerete Adirieli, mosinto o Barisilai Omomehola.
2SA 21:9 Akababeeka ase amaboko y’Abagibeoni, na barabwo bakabasunga ase egetunwa igoro, ase obosio bw’Omonene. Bonsi batano na babere bagaiterwa amo. Bagaitwa ase amatuko amatang’ani ye rigesa, ekero bachaakire kogesa endagera ekorokwa esairi.
2SA 21:10 Erio Risipa, mosubati o Aya, akaira chianga chi’echigunia agachiaara ase egetare keria, akabeerao korwa omochakano bwe rigesa goika embura ekorwa igoro egachaaka gotwera emebere y’abwo basungetwe, gose tatigete chinyoni chigwe ase emebere eyio mobaso, gose ching’iti chi’orosana chichicheo botuko.
2SA 21:11 Ekero Daudi atebeetigwe ayio Risipa, mosubati o Aya, omokungu o sere‐sere o Saulo akorete,
2SA 21:12 akageenda akoyia amauga a Saulo na aya Yonathani, momura o Saulo, korwa ase abanto ba Yabesi o Gileadi. (Abanto abwo konya baibire emebere eyio korwa ase ekeooreri agwo Bati‐Sani aase Abafirisiti baabasungete, aase rituko riria baitete Saulo aaria Giliboa.)
2SA 21:13 Daudi akarenta amauga a Saulo na aya Yonathani, momura o Saulo; boigo agasangereria amauga y’abanto baria batano na babere konya batongirwe.
2SA 21:14 Erio bagatindeka amauga a Saulo na aya Yonathani, omwana oye, ase ense ya Benjamini, aaria Zela, ase embeera ya Kisi ise. Barabwo bagakora onsi aya omorwoti achiigete. Magega y’ayio Nyasae akaigwa aya basaberete ense eria.
2SA 21:15 Esegi ekaba naende ase egati y’Abafilisti na Abaisraeli, na Daudi agatirimboka amo nabarwani baye korwania Abafirisiti. Daudi akaba orosire,
2SA 21:16 na Isi‐Benobu, oyomo bw’amamonto, nabwate riitimo riare noborito bwe chikiiro isato na ekeng’ese, naende nabwate omoro omoyia; ere akarigia goita Daudi.
2SA 21:17 Korende Abisai, omomura bw’omokuungu Seruya, akamotooria, agaita Omofilisti oria. Erio abanto ba Daudi bagakania Daudi na gotiana ng’a, “Aye bono togosooka na kogeenda ase esegi amo naintwe; aye nigo ore etaya y’Abaisraeli, toyerimia.”
2SA 21:18 Magega y’ayio esegi in’yareenge ase Abaisraeli n’Abafilisti aria Gobu, na Sibeekai Omohusa agaita Safu, oyomo bw’amamonto.
2SA 21:19 Esegi ende yarenge n’Abafilisti agwo Gobu. Elihanani, mosinto o Yaare‐Oregimu korwa Bethlehemu, agaita Goliato korwa Gati. Orotanga rwe riitimo ria Goliato nigo rwareenge buna omwaro omonene.
2SA 21:20 Naende esegi yareenge Gati. Omonto omotambe nareengeo. Nigo areenge nebiara bitano na ekemo ase kera okoboko, na bitano na ekemo ase kera okogoro; bionsi nigo biareenge emerongo ebere na bine. Ere boigo noyomo bw’amamonto oreenge.
2SA 21:21 Ere akarama Abaisraeli, na Yonathani, momura o Simea omwabo Daudi, akamoita.
2SA 21:22 Abanto abwo baane nigo bareenge ab’ororeria rw’amamonto korwa Gati. Barabwo nigo baitetwe na Daudi na abanto baye.
2SA 22:1 Oko nogoteera Daudi atererete Omonene, ekero Omonene amotooretie korwa ase amaboko y’ababisa baye na aya Saulo.
2SA 22:2 Agateeba: Omonene nere egetare kiane na eburi y’ane enkong’u; nere Omotooria one.
2SA 22:3 Nyasae one nere egetare kiane, ase are nao nyebisete, ere n’enguba y’ane enkengerete, na orogunchara rwane rwandeterete ogotooreka, naende nere eburi y’ane enkong’u, na obotamero bwane. Ere n’Omotooria one, oy’ogontooria korwa ase obotindi.
2SA 22:4 Nindangerie Omonene, oyo ogwenerete gotogigwa, nigo arantoorie korwa ase ababisa bane.
2SA 22:5 Emerindo y’amakweri konya yang’etananire, chiooro chi’obobe chikandetera obwoba.
2SA 22:6 Obobe bw’amakweri nigo bwang’etananete, emeeto y’amakweri egantega na kombwata.
2SA 22:7 Ase emechando y’ane ’nkarangeri’Omonene; ’nkarera ase Nyasae one. Korwa ase Hekalu yaye akaigwa eriogi riane, ekerero kiane gekamoikera, ere agakeigwa.
2SA 22:8 Erio ense ekanyegerigwa na koondoka, amaroso a igoro agatengechigwa. Ee, ense ekaiguswa, ekiagera Omonene areenge n’endamwamu.
2SA 22:9 Erioki rigasoka korwa ase chimioro chiaye, na omorero ogosaamba korwa ase omonwa oye: ee, omorero bw’amakara ogasooka korwa ase are.
2SA 22:10 Akang’usa igoro goocha inse aa, nere agacha, riire rimwamu rikaba inse y’amagoro aye.
2SA 22:11 Akariina egetongwa kebwate chimbaba, akairuruka; akarorekana igoro ye chimbaaba chi’embeo.
2SA 22:12 Agetuba ere omonyene n’omosunte, na amare amarito aichire amaache.
2SA 22:13 Korwa ase obomeka‐meku obwo bwareenge bosio bwaye okomesa gokaruta ebibembeeri bi’omorero.
2SA 22:14 Omonene agaaka enkoba korwa igoro, na eriogi ri’Oyore Igoro Mono rikaiguugwa.
2SA 22:15 Akaruta chinsara, agaserebania ababisa baye, akabaaka nokomesa.
2SA 22:16 Erio ebiambokero bi’enyancha bikarorekana, na oboroso bw’ense bokaorokigwa aarabu, ekero Omonene abatogonyerete ase okwoga kw’omoika bwe chimioro chiaye.
2SA 22:17 Omonene akarambora okoboko kwaye korwa igoro, akambwata, akandusia ase amaache amaange.
2SA 22:18 Agantooria korwa ase ababisa bane bare ne chinguru, na korwa ase abwo bangechete; barabwo nigo bareenge ne chinguru kombua.
2SA 22:19 Ekero nareenge nemechando bakandwania, korende Omonene akaba egekengero kiane.
2SA 22:20 Akang’ira aase areenge aagare, agantooria, ekiagera namogoogetie.
2SA 22:21 Omonene nigo ang’ete eng’eria y’obuya, ekiagera inde omooronge; nigo ansesenetie, ekiagera inde n’amaboko atari na komocha.
2SA 22:22 Inche nabeire ’nkobwatia chinchera chia Omonene, tintigeti Nyasae one ase ogokora amabe.
2SA 22:23 Nabeire ’nkoreenda amachiiko aye onsi, na timbeti ’ngotiga emeroberio yaye echiikire.
2SA 22:24 Nigo nareenge omoikeranu ase are, ’nkereenda korwa ase obobe.
2SA 22:25 Omonene ong’akanire, ekiagera ’ngokora ayare boronge, na ekiagera arooche ng’a nomochenu inde.
2SA 22:26 Aye Omonene nigo ore omwegenwa ase abwo bare abegenwa; nigo okweorokia ng’a nomoikeranu ore ase abwo bare abaikeranu.
2SA 22:27 Aye nigo ore omochenu ase abwo bare abachenu, nigo okwanga abwo bare abakorekanu.
2SA 22:28 Aye nigo ogotooria abanto bare abaitongo, korende amaiso ao nigo arigereretie abare abaenenu ase okobairania inse.
2SA 22:29 Aye Omonene nigo ore etaya y’ane; Omonene one, nigo okoonchora omosunte one oba omobaso.
2SA 22:30 Konde amo naye, nigo ndasirie omogaanda bw’eseegi, na ekero inde na Nyasae one nincharoke chindwaki igoro.
2SA 22:31 Enchera ya Nyasae neng’ikeranu; amang’ana aye ateemirwe na gotenena. Ere nenguba ase bonsi abakomotamera.
2SA 22:32 Inee! Ning’o ore Nyasae, otatiga Omonene? Ning’o ore egetare, otatiga Nyasae oito?
2SA 22:33 Nyasae nere eburi y’ane ye chinguru, nigo akoraa omonto omooronge ase enchera agoeta.
2SA 22:34 Ere okorire amagoro ane abeire buna ay’egesia, onkong’irie na gontenenia ase ebitunwa.
2SA 22:35 Ere bworokereirie amaboko ane korwana esegi, erinde amaboko ane anyare gokumba obota bw’etai.
2SA 22:36 “Aye kwang’eire enguba yao ase ogontooria, na ogokonywa kwao gwankorire nabeire omonene.
2SA 22:37 Kwang’eire aase aagare ngotaara, na amagoro ane tagotererigwa.
2SA 22:38 Nkabwatia ababisa bane, nkabasiria, gose tinairanete goika nkabakoora.
2SA 22:39 Nkabaakera inse nkabasenyenta, tibanyara koimoka, bakagwa inse y’amagoro ane, bakabugwa.
2SA 22:40 Aye nigo kwambeegete chinguru chi’okorwana esegi; okabeeka ababisa bane inse y’amagoro ane.
2SA 22:41 Ogaseeria ababisa bane bagatama korwa ase inde, abangeechete ’nkabasiria kegima.
2SA 22:42 Barabwo bakarigereria, korende onde tarenge obatooretie; bakarangeri’Omonene, korende ere tabaigwa.
2SA 22:43 Nkabasunyunta bakaba ebuse ye riroba, nkabamionogora na kobatiringa buna esike egotachwa ase chinchera.
2SA 22:44 “Aye gwantooririe korwa ase okoamererania n’abanto bane, kwandendire nabeire omogambi bw’abaanto b’ebisaku; abanto ntamanyete, bono babeire abasomba bane.
2SA 22:45 Abamenyi nigo bebeegete inse y’ane, na ekero baigure chinkuma chiane, banyigwera.
2SA 22:46 Abanto b’ebisaku ebiaao berusirie moyo, kobagosooka korwa ase chiburi chiabo, nigo bakoiguswa.
2SA 22:47 “Omonene nigo are moyo! Ere oyore egetare kiane atogigwe! Nyasae, egetare ki’ogotooreka kw’ane, aimokererigwe igoro.
2SA 22:48 Nyasae nigo akonduseria egesiomba, nabeeke abanto b’ebisaku inse y’ane.
2SA 22:49 Ere nigo antooretie korwa ase ababisa bane, akanyimokereria igoro ase abare mamincha y’ane, naende agantooria korwa ase abanto abatindi.
2SA 22:50 “Aye Omonene, ase ayio ningotogie ase egati y’abanto b’ebisaku, ninterere erieta ria’o ase okoritogia.
2SA 22:51 Nyasae ong’eire inche, omorwoti oye, obobui obonene, oorokirie obwanchani botari koera ase ’nde, inche omoakwa amaguta oye, inche Daudi, na ororeria rw’ane, goika kare na kare.”
2SA 23:1 Aya naro amang’ana y’omoerio a Daudi, mosinto o Yese, omonto oyo oimokereretigwe igoro, omoakwa amaguta o Nyasae o Yakobo, omoteri bw’amatera agwansa ase Abaisraeli:
2SA 23:2 Omoika bw’Omonene ogokwana goetera ase inde, ring’ana riaye nigo rire ase omonwa one.
2SA 23:3 Nyasae bw’Abaisraeli okwanire, ere oyore egetare ki’Abaisraeli onteebirie: “Oyo okogaambera abanto ase oboronge, oyo okogaambera ase okoiroka Nyasae,
2SA 23:4 nigo anga buna omobaso o mambia ase bare, buna erioba rikobara emambia etari namare. Nigo anga buna obonyansi bogokiina magega embura koyatuure.”
2SA 23:5 “Inee! Ororeria rw’ane tirori boronge ase Nyasae? Takorete nainche okobwatana gwa kare na kare, okwo korobeirie gotari koonchoka? Inee! Nyasae tagonsesenia na gontooria, naende ang’e aya ’nganetie?
2SA 23:6 Korende abanto ababe nigo bare buna amagwa atugutire, atari gokunwa namaboko.
2SA 23:7 Omonto takoyakuna otatiga abe obwate ebioma na orotanga rwe riitimo, barabwo ’nabasaambwe n’omorero aroro agwo.”
2SA 23:8 Aya n’aro amarieta y’abarwani chituoni Daudi abwate: Yosebe‐Basebeti korwa Takemoni. Ere nigo areenge omonene bw’abwo batato, chituoni chi’abarwani. Ere agaita abanto amagana atan’atato ase engaki eyeemo, ase okona‐kong’wana‐ng’wania ne riitimo ria’ye.
2SA 23:9 Na oyo o kabere bw’abwo batato n’Eleazari, mosinto o Dodai bw’eamate y’Ahohi. Ere nigo arenge na Daudi ekero baramete Abafirisiti aase basangererekanete amo barwane esegi, na Abaisraeli bakairana magega.
2SA 23:10 Korende ere agatenena, agaita Abafirisiti goika okoboko kwaye gokarosa gokananterera ase omoro. Omonene akabanyorera obobui obonene mono ase rituko riria. Erio abanto bakairana bagatunyana Eleazari, bagasakora ebisakorwa.
2SA 23:11 Na oyo o gatato ase abwo nere Sama, mosinto bw’Agee korwa Harari. Abafirisiti konya basangererekanire agwo, Lehi, ase omogondo orenge oichire ne ching’ende chi’egatani. Abaisraeli bagatama korwa ase Abafirisiti,
2SA 23:12 korende Sama agatenena ase omogondo gati, akayorwanerera, agaita Abafirisiti, n’Omonene akarenta obobui obonene mono.
2SA 23:13 Rituko erimo, ekero kie rigesa, abanto batato ase abwo abanene emerongo etato bakageenda ase Daudi maate ase rikuruma ri’Adulamu, na Abafirisiti konya batoorire ase ense omweya y’Abarefai.
2SA 23:14 Ase engaki eyio Daudi nigo areenge ase eburi ime, na abarwani b’Abafilisti nigo bareenge agwo Bethlehemu.
2SA 23:15 Daudi akaba okogania amaache anywe, akabora, “Ntare konyora omonto andetere amaache inywe korwa ase ensoko eyio ere ase egeita kia Bethlehemu!”
2SA 23:16 Erio abanto baria batato bakabinya‐binyia egati y’Abafilisti aase batoorete, bakabuucha amaache korwa ase ensoko eria yareenge ase egeita gia Bethlehemu, bakayairera Daudi. Korende Daudi tayanywa, otatiga ayaiterete koba ekeng’wanso gi’ekenyugwa ase Omonene,
2SA 23:17 akabora, “Omonene antange tinkora bo. Inee! Inywe amanyinga y’abanto bataegerete obogima bwabo?” Ase ayio akaanga, tayanywa. Ayio naro abanto abwo batato chituoni bakorete.
2SA 23:18 Abisai, momura omwabo Yoabu bw’omokuungu Seruya ere nigo amanyekanete ase baria batato; akarwania abanto amagana atato, akababeta ne riitimo riaye, akabaita, akaba nerieta rinene ase baria batato.
2SA 23:19 Ase baria batato ere nigo abwate ogosikwa okuya goetania abande, akaba omoraai obo, korende tareng’anetie na baria batato b’eritang’ani.
2SA 23:20 Benaya, mosinto o Yehoyada, nigo arenge omonto etuoni korwa Kabuseli. Ere agakora emeremo emenene, agaita abanto babere chituoni b’Abamoabu. Engaki ende, ekero ki’obokendu, na amagena y’embura atwete, agasoa engoro agaita endo aroro.
2SA 23:21 Boigo agaita Omomisiri orenge omonene obwate riitimo. Akamochiera nenyimbo, akamoura riitimo riare koboko kwaye, akamoita neritimo riria riaye omonyene.
2SA 23:22 Amang’ana aya naro Benaya, mosinto o Yehoyada, akorete; nere akaba n’erieta rinene buna abanto baria batato chituoni.
2SA 23:23 Akanyora ogosikwa okuya ase egati ya baria emerongo etato, korende tareng’anetie na baria batato b’eritang’ani. Daudi akamobeka akaba omoreendi bw’obogima bwaye.
2SA 23:24 Abande ba baria emerongo etato nabwo aba: Asaeli, momura omwabo Yoabu, na Elihanani, mosinto o Dodo korwa Bethlehemu;
2SA 23:25 Sama na Elika korwa Harodi;
2SA 23:26 Helesi korwa Peleti, na Ira, mosinto o Ikesi, korwa Tekoa;
2SA 23:27 Abieseri korwa Anatoti, na Mebunai korwa Husa;
2SA 23:28 Salimoni korwa Ahohi, na Maharai korwa Netofa;
2SA 23:29 Helebu, mosinto o Baana, korwa Netofa, na Itai, mosinto o Ribai, korwa Gibea, bw’egesaku gia Benjamini.
2SA 23:30 Benaya korwa Piratoni, na Hidai korwa ase amagoko ang’e na Gaasi;
2SA 23:31 Abi‐Aliboni korwa Araba na Asimaweti korwa Bahurimu;
2SA 23:32 Eliaba korwa Saalaboni, na basinto ba Yaseni, na Yonathani;
2SA 23:33 Sama korwa Harari na Ahiamu, mosinto o Sharari, korwa Harari;
2SA 23:34 Elifeleti, mosinto bw’Ahasibai, omonto korwa Maaka; Eliamu, mosinto bw’Ahitofeli, korwa Gilo;
2SA 23:35 Hesiro korwa Karimeli na Paarai korwa Ariba;
2SA 23:36 Igali, mosinto o Nathani, korwa Soba na Bani korwa Gadi;
2SA 23:37 Seleki korwa Amoni na Naharai korwa Beroti, omobogoria ebirwanero bia Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya;
2SA 23:38 Ira na Garebu korwa Itiri;
2SA 23:39 na Uria Omohiti. Bonsi nigo bareenge emerongo etato, na batan’obabere.
2SA 24:1 Naende Omonene akaba n’endamwamu enene igoro y’Abaisraeli, agasukia enkoro ya Daudi akamoteebia, “Geenda obare Abaisraeli na Abayuda.”
2SA 24:2 Ase igo omorwoti agateebia Yoabu, omotang’ani bw’emegaanda yaye y’abarwani, “Bono etanana ase egati y’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, korwa Dani goika Beeri‐Seba, mobare abanto, erinde imanye omobaro obo.”
2SA 24:3 Korende Yoabu akairaneria omorwoti, “Omonene, Nyasae oo, amente abanto ara amagana atakobareka, na aye omonene one omorwoti obe moyo goika oyarore. Korende inaki ring’ana eri riakogwenera aye omonene one omorwoti?”
2SA 24:4 Korende ring’ana ri’omorwoti rikaba ne chinguru igoro ya Yoabu na abatang’ani b’abarwani. Ase igo Yoabu na abatang’ani bande bakarua ase omorwoti, bakageenda kobara Abaisraeli.
2SA 24:5 Barabwo bakamboka Yorodani, bagatoora Aroeri, na korwa ase omochie oyio agwo ase egati ye rikura bakageenda Gadi, naende gochia Yeseri,
2SA 24:6 Erio bakageenda Gileadi na ase ense ya Tatimu‐Hodisi. Naende bakageenda Dani, na korwa Dani bagaetanana bagaika Sidoni.
2SA 24:7 Bakageenda Turo, omochie ore ne chindwaki, na ase emechie yonsi y’Abahivi, na ey’Abakaanani. Magega y’ayio bakageenda Beeri‐Seba ase ense y’Abayuda, ensemo ya sugusu.
2SA 24:8 Magega y’emetienyi kianda na amatuko emerongo ebere, ekero baetananire ense yonsi, bakairana Yerusalemu.
2SA 24:9 Yoabu akaa omorwoti omobaro bw’abaanto abaare konyara korwana esegi nemioro. Ase Abaisraeli nigo barenge abanto chilifu amagana atan’atato (800,000), na ase Abayuda chilifu amagana atano (500,000).
2SA 24:10 Ekero Daudi akoorire kobara abanto, enkoro yaye ekamogaambia. Erio agateebia Omonene, “Nakorire ebibe ebinene ase aya nakorire; korende b’Omonene, nagosabire onyabere inche omosomba oo, inaki nigo nakorire egento ki’oboriri mono.”
2SA 24:11 Ekero Daudi abogete mambia, ring’ana ri’Omonene rigaachera Gadi, omobani, oyorenge omoorori o Daudi, rikamotebia,
2SA 24:12 “Geenda okwane na Daudi, omoteebie ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Nabeekire ase ore amang’ana atato; ase ayio chora erimo, eri ndagokorere.”
2SA 24:13 Erio Gadi akageenda ase Daudi, akamomanyia amang’ana ayio, akamoteebia, “Nigo origetie enchara eche ase ense yao emiaka etato? Gose nigo origetie otame korwa ase ababisa bao emetienyi etato? Gose nigo origetie oborwaire obobe bw’ogoita abanto bosoe ense yao amatuko atato? Bono rengereria mono na ong’e amairanerio imoirere oyio ontomete.”
2SA 24:14 Daudi akairaneria Gadi, “Inche nasoire ase emechando emenene. Gaki, bono, tiga togwe ase okoboko kw’Omonene, ekiagera amaabera aye n’amanene; korende ase amaboko a Mwanyabaanto tintageti ingweo.”
2SA 24:15 Eri’Omonene akarentera Abaisraeli oborwaire obobe, na borobwo bogaita abanto korwa mambia goika engaki yaragetwe; abanto chilifu emerongo etan’ebere (70,000) bagakwa korwa Dani goika Beeri‐Seba.
2SA 24:16 Ekero omomalaika aramborete okoboko kwaye asirie Yerusalemu, Omonene akaonchora ebirengererio biaye ase amabe ayio, agateebia omomalaika oria orenge gosiria abanto, “Bono aisanire, ororobia okoboko kwao.” Omomalaika konya oikire ang’e nekeooreri ki’Arauna Omoyebusi.
2SA 24:17 Ekero Daudi arooche omomalaika oria orenge goita abanto, agateebia Omonene, “Rora, ninche inde omonyabibe, ninche nakorire obobe obo, korende ching’ondi echi chiane, inki chiakorete? Okoboko kwao tiga kobe igoro y’ane, na igoro y’enyomba ya tata.”
2SA 24:18 Ase rituko erio Gadi akageenda ase Daudi, akamoteebia, “Imoka oagachere Omonene egesasiimero agwo ase ekeooreri ki’Arauna Omoyebusi.”
2SA 24:19 Ase igo Daudi akaigwera amang’ana ayio Omonene achiigete goetera ase Gadi.
2SA 24:20 Arauna agachia korigereria akarora omorwoti na abasomba baye bagotiira goocha ase are. Erio agasooka, agatung’ama inse, akaumama ase obosio bw’omorwoti.
2SA 24:21 Arauna akamobooria, “Omonene, omorwoti one, inaki gwachire aa ase ’nde inche omosomba oo?” Daudi akamoiraneria, “Nigo naachire ’ngore ekeooreri kiao, inyagaachere Omonene egesasiimero aiga, erinde amaakwa atangwe korwa ase abanto.”
2SA 24:22 Erio Arauna akairaneria Daudi, “omonene one omorwoti, rora kende gionsi keramogwenere ase ekeng’wanso. Ira chintang’ana echi ase ekeng’wanso ki’ogosambwa, na ebikorero ebi bi’okoora amo namakorogoto bibe chiinko chi’okogesambera.”
2SA 24:23 Arauna akaa omorwoti ebinto ebio bionsi, akamoteebia, “Tiga Omonene Nyasae oo agwanchere.”
2SA 24:24 Korende omorwoti akairaneria Arauna, “Yaya taibo, korende nigo ’nkobigora korwa ase ore ase rigori bikoonigwa: tinkoruera Omonene Nyasae ekeng’wanso ki’ogosambwa nebiinto ntagoreti ase rigori.” Igo Daudi akagora ekeooreri ekio amo ne chiombe ase chitaabu, chisekeli chi’echifeta emerongo etano.
2SA 24:25 Na Daudi akaagachera Omonene egesasiimero, agwo akarua ekeng’wanso ki’ogosambwa, na eki’omorembe. Ase ayio Omonene akaigwa ogosaba gw’ense eria, na amarwaire agatangwa korwa ase Abaisraeli.
1KI 1:1 Ekero omorwoti Daudi konya ogotire mono, nonya abakori emeremo baye bare komobisia amarangeti amange, tareenge koigwa riberera.
1KI 1:2 Ase igo abasomba baye bakamoteebia: “Tiga aye omorwoti, omonene oito origerigwe omoiseke omwekuungi; ere abe ogokorenda na kogokorera. Boigo abe ogokorarisia, akobeekere riberera.”
1KI 1:3 Ase ayio bakarigia ase ense yonsi y’Abaisraeli, banyore omoiseke omwekuungi omonyakieni. Bakanyora Abisagi Omosunemu, bakamorenta ase omorwoti.
1KI 1:4 Omoiseke oria nigo areenge omonyakieni mono kegima: ere akaba omokoreri bw’omorwoti, korende omorwoti tamenyanete nere.
1KI 1:5 Adonia, omwana omomura bwa Hagiti, moga Daudi, akeimokereria igoro omonyene, ogoteeba: “Ninche ndabe omorwoti.” Akenyorera chigari na abanto abariini chibarasi, na abanto emerongo etano (50) barabe bagotang’ana bosio bwaye.
1KI 1:6 Ise konya tana komotogonyera nonya ng’ake ase okomobooria: “Nase ki gwakora aya na aya?” Boigo Adonia nigo areenge omonto omonyakieni; ere nigo aiboretwe magega Abisalomu kaiboirwe.
1KI 1:7 Adonia agakwana na Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, na Abiatari Omokuani; barabwo bagancherana komokoonya.
1KI 1:8 Korende Zadoki Omokuani, na Benaya, mosinto o Yehoyada, na Nathani omobani, na Simei, na Rei, na abarwani chituoni ba Daudi, barabwo tibabwatanete n’Adonia.
1KI 1:9 Adonia akanyenya ching’ondi, ne chiombe, ne chimori chinoru, chikaba ekeng’wanso agwo ang’e n’Egetare gie Ching’iti kere ase ensoko y’Eni‐Rogeli, akarangeria abamura bamwabo bonsi, abwo abamura b’omorwoti, na abanto bonsi abanene b’obogaambi bwa Yuda.
1KI 1:10 Korende tarangeretie Nathani omobani, gose Benaya, gose abanto baria baarenge abarwani chituoni, gose Sulemani, momura omwabo.
1KI 1:11 Nathani akagenda ase Batiseba, akamoteebia: “Inee! Aye toraigwa ng’a Adonia, omwana o Hagiti, obeire omorwoti, na Daudi, omonene oito, taramanya amang’ana ayio?
1KI 1:12 Ase ayio, bono tiga ngosemie, erinde otoorie obogima bwao obonyene, na obw’omwana oo Sulemani.
1KI 1:13 Bono genda, osoe ara rimo ase omorwoti Daudi, omoboorie: Inee! Aye omonene one omorwoti, tikwandierete inche, omosomba oo, eira y’ogotiana, ogateeba: Sulemani, omwana oo omomura, nere oragaambe magega yane; ere naikaranse ase ekerogo kiane ki’oborwoti? Nase ki rende Adonia abeire omorwoti?
1KI 1:14 Bono nebe ekero aye ogendererete gokwana nomorwoti, nainche boigo ninsoe mbeeke amang’ana ao chinguru ase okoenekia ng’a nekeene.”
1KI 1:15 Batiseba akagenda ase omorwoti, agasoa akanyomba k’omorwoti. (Bono omorwoti konya obeire omogotu mono, na Abisagi, Omosunemu, nere orenge omokoreri oye.)
1KI 1:16 Batiseba agatugama inse ase okoorokia amasikani ase omorwoti, na omorwoti akamobooria: “Ninki oganetie?”
1KI 1:17 Batiseba akamoteebia: “Aye omonene one, nkwandierete inche, omosomba oo, eira y’ogotiana ase Omonene, Nyasae oo, ogateeba: Sulemani, omwana oo omomura, nere oragaambe magega yane, nere oraikaranse ase ekerogo kiane ki’oborwoti.
1KI 1:18 Na bono rora, Adonia bweeire oborwoti, na aye omonene one omorwoti, tomanyeti amang’ana ayio.
1KI 1:19 Okorire ekeng’wanso, onyenyire chieri chinyinge, ching’ondi, ne chimori chinoru; naende orangeirie abana abamura bonsi b’omorwoti, na Abiatari Omokuani, na Yoabu, omochiki bw’abarwani b’esegi, korende tarangereti Sulemani, omosomba oo.
1KI 1:20 Na bono, omonene one omorwoti, amaiso yabaanto bonsi b’Abaisraeli naye arigereretie, obateebie ng’a ning’o oraikaranse ase ekerogo kiao ki’oborwoti, aye omorwoti one, magega gokwarureo.
1KI 1:21 Onye taibo, nebe ekero aye, omonene one omorwoti, gwakuure na koraraare ase chisokoro chiao chiaraarete, inche na omwana one Sulemani toche kobarwa koba abamochi abanene.”
1KI 1:22 Ekero omokungu oria agendererete gokwana nomorwoti, Nathani omobani agacha aroro agwo.
1KI 1:23 Omorwoti agatebigwa: “Nathani omobani, oyo aiga.” Na ekero achete ase obosio bw’omorwoti, agatugama inse akaumama.
1KI 1:24 Nathani agakwana, akamobooria: “Omonene one omorwoti, Inee, nabo gwateebete ng’a, Adonia nere oragaambe magega yao, aikaranse ase ekerogo kiao ki’oborwoti?
1KI 1:25 Reero ere otirimbokire, onyenyire chiombe, ne chimori chinoru, ne ching’ondi, ase obonge, naende orangeirie abana abamura bonsi b’omorwoti, na abachiki b’abasikari, na Abiatari Omokuani; na rora, igo bakoria na konywa ase obosio bwaye bagoteeba: Adonia omorwoti ochie kare!
1KI 1:26 Korende inche, omosomba oo, na Zadoki Omokuani, na Benaya, mosinto o Yehoyada, na Sulemani, omosomba oo, intwe tatorangereti.
1KI 1:27 Inee! Ring’ana eri igo riakorirwe, naye omonene one omorwoti toratotebia intwe abasomba bao ng’a ning’o oraikaranse ase ekerogo kiao abe omorwoti magega yao?”
1KI 1:28 Omorwoti Daudi akairaneria: “Rangeria Batiseba achiche ase ’nde.” Ase ayio Batiseba agacha ase obosio bw’omorwoti, agatenenao.
1KI 1:29 Na omorwoti akaria eira y’ogotiana, agateeba: “Ekeene, buna Omonene are moyo, oria otooretie obogima bwane korwa ase emechando yonsi,
1KI 1:30 buna nakorierete eira y’ogotiana ase Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ngateeba: Sulemani omwana oo, nere oragaambe magega yane, na reero boigo ngokoriera inde eira eyio eyio.”
1KI 1:31 Erio Batiseba agatugama inse, akaumama ase okoorokia amasikani ase omorwoti, agakwana: “Tiga aye omonene one, omorwoti Daudi, ochie kare!”
1KI 1:32 Omorwoti agateeba: “Indangererie Zadoki Omokuani, na Nathani omobani, na Benaya, mosinto o Yehoyada.” Erio abanto abwo bagacha ase obosio bw’omorwoti.
1KI 1:33 Ere akabateebia: “Imoka mogende nabasomba baane, moriinie Sulemani, omwana one, ase ebarasi yane, erio momotirimbokie gochia Gihoni.
1KI 1:34 Aroro agwo Zadoki Omokuani na Nathani omobani bamoake amaguta ase okomwatanana abe omorwoti okogaambera Abaisraeli. Erio mobugie ebitureeri bi’omochengo, motebe: Sulemani omorwoti ochie kare!
1KI 1:35 Magega y’ayio momokoobe gocha aiga nka ase ’nde, nere aikaranse ase ekerogo kiane ki’oborwoti, ekiagera nere orabe omorwoti ase ribaga riane; nere nachorire agambere Abaisraeli na Abayuda.”
1KI 1:36 Benaya, mosinto o Yehoyada, akairaneria omorwoti: “Amina. Tiga Omonene, Nyasae bw’omonene one omorwoti, anchere ayio.
1KI 1:37 Buna koreng’an’Omonene abeire amo naye, omonene one, naboigo abe amo na Sulemani, erio akore ekerogo kiaye ki’oborwoti kebe ekenene goetania ekerogo kiao aye omorwoti Daudi, omonene one.”
1KI 1:38 Ase ayio, Zadoki Omokuani, na Nathani omobani, na Benaya, mosinto o Yehoyada, na Abakereti, na Abapeleti bagatirimboka, bakariinia Sulemani ase ebarasi y’omorwoti, erio bakamoira Gihoni.
1KI 1:39 Aroro agwo Zadoki Omokuani akabogoria orogunchara rw’amaguta korwa ase Eema y’Omosangererekano, agaaka Sulemani amaguta ayio ase okomwatanana. Erio bakabugia egetureeri, na abanto bonsi bagateeba: “Omorwoti Sulemani ochie kare!”
1KI 1:40 Abanto bonsi bagatiira bakamotunyana, bakobugia ebiroria, bakaba nomochengo omonene mono, goika riroba rigatitira ase amariogi abo.
1KI 1:41 Adonia na abageni bonsi baria baarenge amo nere, ekero bakoorire omoyega obo, bakaigwa amariogi aria. Na ekero Yoabu ayaigwete amo nebiroria, akabooria: “Ninki engencho y’amariogi aya amanene are ase omochie?”
1KI 1:42 Ekero agendererete gokwana, rora, Yonathani, mosinto bw’Abiatari Omokuani, agacha agwo. Adonia akamoteebia: “Inchuo aiga ime, ekiagera aye nomonto omuya, okorenta amang’ana amaya.”
1KI 1:43 Yonathani akairaneria Adonia: “Taibo, amang’ana tari amaya, ekiagera omonene oito, omorwoti Daudi, obekire Sulemani obeire omorwoti.
1KI 1:44 Omorwoti otomire amo nere Zadoki Omokuani, na Nathani omobani, na Benaya, mosinto o Yehoyada, na Abakereti, na Abapeleti, nabarabwo bariinirie Sulemani ase ebarasi y’omorwoti.
1KI 1:45 Zadoki Omokuani na Nathani omobani bamoakire amaguta agwo Gihoni engaki y’erigesa, nere obeire omorwoti. Barabwo batiirire korwa agwo, bagochenga, goika omochie bwonsi obeire namariogi amanene ay’omochengo; nayio naro kwaigure.
1KI 1:46 Sulemani nere oikaransire ase ekerogo ki’oborwoti.
1KI 1:47 Nonya naboigo, abasomba b’omorwoti nigo bacha kogokera omonene oito, omorwoti Daudi, bagoteeba: Nyasae oo akore erieta ria Sulemani rimanyekane mono kobua eriao, naende akore ekerogo ki’oborwoti gia Sulemani kebue ekiao. Ere omorwoti nigo asasimete kare borere bwaye,
1KI 1:48 agateeba: Atogigwe Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oyo oeire oyomo ase oroiboro rwane ribaga goikaransa ase ekerogo kiane ki’oborwoti rituko ria reero, nainche neroreire ayio namaiso aane.”
1KI 1:49 Erio abageni bonsi b’Adonia bakaiguswa ase omoondoko, bakaimoka, na kera omonto akagenda enchera yaye.
1KI 1:50 Adonia akoboa Sulemani mono, akaimoka, akagenda kobwata ching’unchara chi’egesasiimero.
1KI 1:51 Omorwoti Sulemani agateebigwa ng’a Adonia omoirokire na obwatire ching’unchara chi’egesasiimero, ogoteeba: “Ritang’ani tiga omorwoti Sulemani andiere eira y’ogotiana ng’a takong’ita inche, omosomba oye, n’omoro.”
1KI 1:52 Omorwoti Sulemani agateeba: “Karanyorekane ore omonto bw’ekeene, nonya nagatukia akamo k’omotwe oye tigakogwa inse; korende obobe koboranyorekane asare, goika akwe.”
1KI 1:53 Erio omorwoti Sulemani agatoma abanto nabarabwo bakamorusia agwo ase egesasiimero, bakamorenta. Ere agacha agatugama, akaumama ase okoorokia amasikani ase omorwoti Sulemani, na Omorwoti Sulemani akamoteebia: “Genda nka bwoo.”
1KI 2:1 Ekero engaki y’ogokwa gwa Daudi yaigete ang’e, akarangeria Sulemani, omwana oye, akamoteebia,
1KI 2:2 “Inche nabeire ang’e kogenda enchera eria abanto bonsi b’ense bakogenda. Obe omokong’u, bweorokie erinde obe omonto oteneine boronge.
1KI 2:3 Kora onsi ay’Omonene, Nyasae oo, agochikiire okore. Oigwere amachiiko aye, n’emeroberio yaye yonsi, buna ariikire ase amachiiko a Musa, erio nario orasesenigwe ase kende gionsi ogokora, n’aande onsi ase okogenda.
1KI 2:4 Eri’Omonene naikeranie ring’ana riaye, riria akwanete ase ’nde, agateeba: Abana bao kobararende chinchera chiabo, na bataare ase obosio bwane ase obwegenwa ne chinkoro chiabo chionsi, n’emioyo yabo yonsi, rirorio omonto takobora korwa ase ororeeria rwao oyoraikaranse ase ekerogo ki’oborwoti bw’Abaisraeli.
1KI 2:5 “Aye nomanyete eki Yoabu, omwana bw’omokuungu Seruya, akorete ase ’nde, ase ogoita abachiki baria babere b’abasikari b’Abaisraeli: Abineri, mosinto o Neri, na Amasa, mosinto o Yeteri. Noinyorete buna abaitete ase engaki y’omorembe ase ogwakana egesiomba ase ogoita bakorete ase engaki ch’esegi. Agaita abanto batari na komocha na bono agantigera egesiomba ase aya akorete na nigo nanyorire egesusuro.
1KI 2:6 Aye okore onsi koreng’ana nobong’aini bwao, korende tobaisa komotiga agende ne chimbuche chiaye aase abakuure ore nomorembe.
1KI 2:7 “Korende okorere abana ba Barisilai, Omogileadi, amaya, babe ase egati ya baria bakoragera amo naye, ekiagera ase obosani obo obuya, barabwo nabo bankorerete, ekero nareenge gotama korwa ase Abisalomu, momura omino.
1KI 2:8 “Naende boigo nare aroro Simei, mosinto o Gera, omonto bw’egesaku gia Benjamini, korwa Bahurimu. Ere nandagereretie okoragereria okobe ase rituko riria nagendete Mahanaimu; korende ekero achete Yorodani koumerana nainche, nigo namorierete eira y’ogotiana ase Omonene, ngateeba: Tinkogoita n’omoro.
1KI 2:9 Ase ayio bono, tobaisa komobara ng’a tari na komocha, ekiagera aye nomonto omong’aini; nomanye aye omonyene eki ogwenerete gokora asare, tomotiga agende aase abakuure ore ne chimbuche, ase engencho y’okomocha kwaye kw’ogoitera amanyinga omoite akwe.”
1KI 2:10 Daudi akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, erio agatindekwa ase Omochie o Daudi.
1KI 2:11 Engaki Daudi agamberete Abaisraeli nigo yareenge emiaka emerongo ene; akagaamba emiaka etano na ebere agwo Heburoni, na agwo Yerusalemu emiaka emerongo etato, na etato (33).
1KI 2:12 Ase ayio, Sulemani agaikaransa ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi ise, na oborwoti bwaye bokaba ne chinguru chinene mono.
1KI 2:13 Adonia, omomura o Hagiti, akagenda ase Batiseba, ng’ina Sulemani. Omokungu oria akamobooria: “Igo gwachire nomorembe?” Adonia akairaneria: “Ee, nachire nomorembe.”
1KI 2:14 Naende akamoteebia: “Nimbwate egento ngokwana naye.” Omokungu oria akamoteebia: “Kwana.”
1KI 2:15 Adonia akamoteebia, “Nomanyete ng’a oborwoti nobwane bwareenge, na Abaisraeli bonsi igo baganetie mbagambere, korende nonya naboigo, oborwoti bokaonchoka bokaba obwa momura ominto, ekiagera igo bwaba obwaye ase ogwancha kw’Omonene.
1KI 2:16 Na bono nimbwate okoboria okomo ngokoboria, tonkania.” Omokungu oria akamoteebia: “Boria.”
1KI 2:17 Adonia agakwana: “Nagosabire, genda oboorie omorwoti Sulemani ang’e Abisagi, Omosunemu oria, abe mokaane. Nimanyete ng’a takogokania.”
1KI 2:18 Batiseba akamoiraneria: “Ayio mbuya; ninkwane nomorwoti ase engencho yao.”
1KI 2:19 Ase ayio Batiseba akagenda ase omorwoti Sulemani akwane nere ase engencho y’Adonia. Omorwoti agatenena korotota ng’ina, agatugama, akamworokia amasikani; erio agaikaransa ase ekerogo kiaye ki’oborwoti, agachiika ng’ina arenterwe ekerogo, na ng’ina agaikaransa ase ensemo y’okoboko gw’okorio kw’omorwoti.
1KI 2:20 Erio ng’ina akamoteebia: “Nimbwate okoboria goke igo nkorenta asore, gaki tobaisa kwanga.” Omorwoti akamoteebia: “Boria okoboria kwao, baba; tinkwanga aya okoboria.”
1KI 2:21 Ng’ina agateeba: “Tiga Abisagi, Omosunemu oria, aegwe Adonia, momura omino, abe mokaye.”
1KI 2:22 Omorwoti Sulemani akairaneria ng’ina, “Nase ki okoboria ng’a Abisagi, aegwe Adonia Moborerie aegwe noborwoti boigo, inyora nga ere momura ominto omonene; na Abiatari Omokuani, na Yoabu, omwana bw’omokuungu Seruya, babwatanire nere.”
1KI 2:23 Erio omorwoti Sulemani agatiana ase Omonene, agateeba, “Nyasae ang’e egesusuro ki’ogokwa onye ring’ana eri riaye aboririe tirigochia kogera asirie obogima bwaye.
1KI 2:24 Omonene ombekire ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi tata, na gonkong’ia, naende ong’eire oroiboro buna ariete eira, natianire ase erieta ri’Omonene ore moyo Adonia goika aitwe ase rituko ria reero.”
1KI 2:25 Omorwoti Sulemani agatoma Benaya, mosinto o Yehoyada, aite Adonia. Benaya akamoita agakwa.
1KI 2:26 Omorwoti Sulemani agateebia Abiatari Omokuani, “Genda Anatoti ase oboremo bwao: aye igo ogwenerete okwe, korende inche tinkogoita ase engaki eye, ekiagera aye nkwabogoretie Esanduki y’Omonene bosio bwa Daudi tata, naende ngwachandegete amo na tata ase emechando yaye yonsi.”
1KI 2:27 Ase ayio Sulemani Omorwoti agaseria Abiatari taba Omokuani ase Omonene. Igo ring’ana riri’Omonene konya akwanire agwo Silo igoro ase enyomba ya Eli rigaikeranigwa.
1KI 2:28 Ekero Yoabu aigwete amang’ana ayio, agatama gochia ase Eema y’Omonene, akabwaterera ching’unchara chi’egesasiimero. Ere igo abwatanete n’Adonia ase okomokoonya, korende tabwatanete n’Abisalomu.
1KI 2:29 Omorwoti Sulemani agateebigwa, “Yoabu otamire gochia ase Eema y’Omonene, na rora, nao are ase egesasiimero.” Erio agatoma Benaya, mosinto o Yehoyada, akamoteebia, “Genda oake Yoabu, omoite.”
1KI 2:30 Benaya akagenda ase Eema y’Omonene, agateebia Yoabu, “Omorwoti ogochikiire osoke isiko.” Korende Yoabu agakana, “Yaya, aa nao ngokwera.” Benaya akagenda ase omorwoti, akamoteebia amang’ana Yoabu ateebete.
1KI 2:31 Omorwoti akamoteebia: “Kora buna ateebire, gachie omoake, omoite na komotindeka. Ase enchera eye onduserie inche na enyomba ya tata egesiomba ase engencho y’amanyinga atari na komocha aria Yoabu aiterete.
1KI 2:32 Omonene naite Yoabu ase okomocha kwaye kw’ogoitera amanyinga, ogokora okwo Daudi tata atamanyete. Yoabu nigo aitete Abineri mosinto o Neri n’omoro, omochiki bw’abasikari b’Abaisraeli, na Amasa mosinto o Yeteri, omochiki bw’abasikari b’Abayuda. Abanto abwo babere nigo baarenge abaronge, naende abaya komobua.
1KI 2:33 Ase ayio, egesusuro gi’okomocha kw’ogoitera amanyinga nkebe igoro ase Yoabu, naende kebe igoro ase ororeeria rwaye goika kare na kare. Korende ase Daudi, na ororeeria rwaye, na enyomba yaye, na ekerogo kiaye ki’obonene, omorembe okorwa ase Omonene nobeo kare na kare.”
1KI 2:34 Erio Benaya, mosinto o Yehoyada, akagenda, agaaka Yoabu, akamoita. Nere Yoabu agatindekwa ase enka yaye agwo ase erooro.
1KI 2:35 Omorwoti akabeeka Benaya, mosinto o Yehoyada, akaba omochiki bw’abasikari ribaga ria Yoabu, na Zadoki Omokuani akabeekwa ribaga ri’Abiatari.
1KI 2:36 Naende Omorwoti akarangeria Simei, akamoteebia: “Eagachere enyomba ime ya Yerusalemu omenyeo, tobaisa korua aroro ogende aande onsi nonya ng’ake.
1KI 2:37 Ekiagera ekero kende gionsi orasoke korwa aroro, bwamboke akarooche ga Kidironi, omanye ng’a goika okwe; okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga ao nigo korabe okwao.”
1KI 2:38 Simei agateebia omorwoti: “Egento gwateebire nekiya; buna aye omonene one omorwoti gwateebire, naboigo inche, omosomba oo, ndakore.” Ase ayio, Simei akamenya ase Yerusalemu amatuko amange.
1KI 2:39 Korende ekaba ase omoerio bw’omwaka o gatato abasomba babere ba Simei bagatama, bakagenda ase Akisi, mosinto o Maaka, omorwoti o Gati. Simei agateebigwa ng’a abasomba baye nao bakare agwo Gati.
1KI 2:40 Ase igo akaimoka akabeekera etigere yaye egeikaransero, akariina igoro asere, akagenda Gati ase Akisi korigia abasomba baye; akabanyora, akabairania inka.
1KI 2:41 Ekero Sulemani ateebetigwe ng’a Simei narua Yerusalemu, akagenda Gati, naende akairana,
1KI 2:42 akamorangeria, akamoteebia, “Inche nigo nagoteebetie ng’a orie eira y’ogotiana ase Omonene ng’a tobaisa korua Yerusalemu. Naende nkagokuurera mono ngateeba: Rituko orasoke korwa aroro agwo, na ogende aande onsi, goika okwe. Inee! Tigwanchete ng’a nonyigwere na okore bo?
1KI 2:43 Naki otarenda eira yao y’ogotiana ase Omonene amo naya nagochiigete?”
1KI 2:44 Boigo omorwoti agateebia Simei, “Nomanyete aye omonyene ase enkoro yao ime obobe bwonsi boria gwakorete ase Daudi tata Omonene nakoiranerie obobe bwao.
1KI 2:45 Korende inche omorwoti Sulemani ninsesenigwe, na ekerogo ki’obonene gia Daudi nagekorwe kebe ne chinguru kegenderere botambe ase obosio bw’Omonene.”
1KI 2:46 Omorwoti agachiika Benaya, mosinto o Yehoyada, na ere akagenda agaaka Simei, akamoita. Ase ayio oborwoti bokabekwa chinguru ase okoboko gwa Sulemani.
1KI 3:1 Sulemani agakora oboamate na Farao, omorwoti o Misiri. Akanyuoma omoiseke o Farao, akamorenta ase Omochie o Daudi akamenya aroro goika ekero akoorete koagacha enyomba yaye omonyene amo nenyomba y’Omonene ne chindwaki chiaetanaine Yerusalemu.
1KI 3:2 Abanto nigo baarenge koruera ebing’wanso ase ebisasimero biareenge aase aimokererete igoro, ekiagera nyomba ende yonsi konya teraagachwa ase baranyare gosasiima erieta ri’Omonene.
1KI 3:3 Sulemani nigo anchete Omonene, akabwatia emeroberio Daudi achiigete, korende nigo aruete ebing’wanso na gosamba ubani agwo aase aimokererete igoro.
1KI 3:4 Omorwoti akagenda Gibeoni gochia korua ekeng’wanso aroro, ekiagera nao egesasiimero kiareenge aase aimokererete igoro mono; akarua aroro ebing’wanso bi’ogosambwa elifu eyemo.
1KI 3:5 Agwo Gibeoni Omonene akaorokera Sulemani ase chindoto botuko, Nyasae akamoteebia, “Boria egento oganetie nkoe.”
1KI 3:6 Sulemani agateeba: “Aye kworokirie obwanchani obonene botari koera ase omosomba oo Daudi tata, ekiagera igo ataarete ase obosio bwao ase obwegenwa, na oboronge, na ekeene gi’enkoro yaye. Naye kwagendereire komworokia obwanchani obonene botari koera, kwamoeire omwana omomura aikaranse ase ekerogo ki’oborwoti, buna ere reero iga.
1KI 3:7 Na bono, Omonene, Nyasae one, aye gwankorire inche, omosomba oo, nabeire omorwoti ribaga ria Daudi tata, nonya inde omwana omoke. Timanyeti buna nkogamba na koraa.
1KI 3:8 Inche omosomba oo nigo inde ase egati y’abanto bao, aba gwachorire, abanto abange batanyare kobareka ase engencho y’obonge bwabo.
1KI 3:9 Ase ayio, ing’a inche, omosomba oo, okomanya kw’obong’aini gw’okogaambera abanto bao, erio nario ndamanye gwatanana amaya na amabe. Naki ning’o oranyare kogaambera abanto aba bao abange?”
1KI 3:10 Omonene akagokigwa namang’ana ayio Sulemani aboretie.
1KI 3:11 Nyasae akamoteebia: “Ekiagera kwaboririe ring’ana eri, na tibweborereti aye omonyene oegwe obogima obotambe, gose obonda obonge, gose ogosirigwa kw’obogima bw’ababisa bao, korende kwaboririe ng’a oegwe okomanya kw’obong’aini ase okomanyereria ayare amaronge,
1KI 3:12 rora, ninkore koreng’ana buna kwamboria. Ninkoe enkoro y’okomanya okonene kw’obong’aini, okwo monto onde atana koba nakwo, gose oyorache magega yao takoba nakwo.
1KI 3:13 Naende ninkoe boigo ebinto binde otaboria; ninkoe obotenenku obonge na obonene bw’ogosikwa, na omorwoti onde tari oraareng’anigwe naye ase amatuko ao onsi.
1KI 3:14 Na korarende chinchera chiane, na emeroberio yane echiikire, na amachiiko aane amaachenu, buna Daudi iso akorete, erio ningokore obe moyo amatuko amange.”
1KI 3:15 Sulemani akaboka, akamanya ng’a omaanoreirwe ayio goetera ase chindoto. Erio akagenda Yerusalemu, agatenena bosio bw’Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene, akaruera Omonene ekeng’wanso ki’ogosaambwa na eki’omorembe. Magega y’ayio agakorera abasomba baye bonsi omoyega.
1KI 3:16 Erio abakungu abatayayi babere bagacha ase obosio bw’omorwoti, bagatenena aroro.
1KI 3:17 Omokungu oyomo agakwana, agateeba, “Aye omonene one, inche amo nomokuungu oyo nigo tomenyete ase enyomba eyemo; nkaibora omwana ekero ere areenge ase enyomba eria.
1KI 3:18 Erio rituko ria gatato magega inche konaiboire, omokungu oyo nere akaibora; nintwe tweka babere twareengeo, monto onde omoao tareenge ase enyomba eria.
1KI 3:19 Na omwana bw’omokuungu oyo agakwa botuko, ekiagera igo amoraarerete.
1KI 3:20 Erio akaboka botuko gati, akabogoria omwana one omoisia korwa ase rikere riane ensemo, ekero inche, omosomba oo, naraire chitoro, erio akaareria omwana one ase rikere riaye, na akarenta omwana oria oye okwete, akamwareria ase rikere riane.
1KI 3:21 Ekero nabogeete mambia ngonkie omwana one, nkanyora ng’a okuure korende ekero narigereretie omwana oria buya ase emambia eyio, nkarora ng’a oyo tari omwana oria naiborete.”
1KI 3:22 Korende omokungu oria o kabere agakana, “Yaya taibo, omwana oyo ore moyo, nere oyone, na omwana oria okwete nere oyoo.” Omokungu oria omotang’ani akabora, “Yaya, omwana oria okwete, nere oyoo, na omwana oyo ore moyo, nere oyone.” Naboigo bakwanete, bakoamererania ase obosio bw’omorwoti.
1KI 3:23 Erio omorwoti agateeba, “Oyomo nigo agoteeba: Omwana oyo ore moyo, nere oyone, na omwana oria okwete, nere oyoo; na oyonde igo agokana: Yaya, omwana oo, nere okwete, na omwana one, nere ore moyo.”
1KI 3:24 Ase igo akabooria aegwe omoro. Na ekero arenteirwe omoro,
1KI 3:25 agateeba, “Butorane omwana oyo ore moyo ebing’ese bibere, ekeng’ese ekemo keegwe omokungu oyomo, na ekende keegwe oyonde.”
1KI 3:26 Erio omokungu oria omwana oye areenge moyo, ekiagera anchete omwana oye mono, agateebia omorwoti, “Aye omorwoti, Omonene, tobaisa goita omwana, kae omokungu oyo omwana oyo ore moyo.” Korende oria onde agateeba, “Omwana takoba oyone, gose oyoo; tiga anachanwe.”
1KI 3:27 Omorwoti akairaneria, agateeba, “Omwana oyo ore moyo, kae omokungu oyo bw’eritang’ani, timobaisa konachana omwana oyo; omokungu oyo nere ng’ina.”
1KI 3:28 Abaisraeli bonsi bakaigwa chinkuma chi’ekina ekio omorwoti agambete; erio bakairoka omorwoti, ekiagera nigo baroche ng’a obong’aini bwa Nyasae nigo bwareenge ime yaye ase okogaamba kw’oboronge.
1KI 4:1 Omorwoti Sulemani igo agamberete Abaisraeli bonsi,
1KI 4:2 na abanene abaarenge komokoonya nabwo aba. Asaria, mosinto o Zadoki, nere orenge Omokuani.
1KI 4:3 Elihorefu na Ahiya, basinto ba Sisa, nabwo baarenge abariki. Yehosafati, mosinto bw’Ahiludi, nere orenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka.
1KI 4:4 Benaya, mosinto o Yehoyada, nere orenge omochiki bw’abasikari. Zadoki na Abiatari, nabwo baarenge abakuani.
1KI 4:5 Asaria, mosinto o Nathani, nere orenge omoteneneri igoro ase abanene baria. Zabudi, mosinto o Nathani, nere orenge Omokuani, naende nigo areenge omosani bw’omorwoti.
1KI 4:6 Ahisari, nere otenenerete enyomba y’obogaambi. Adoniramu, mosinto o Abuda, nere otenenerete emeremo yagwenerete gokorwa.
1KI 4:7 Sulemani nachorete abanto abanene ikomi na babere abaarenge gosangereria endagera na koyerentera omorwoti amo nab’enyomba yaye. Kera oyomo ase aba ikomi na babere nigo areenge korenta endagera eisaine koriegwa ase omotienyi oyomo ase omwaka.
1KI 4:8 Aya naro amarieta ’abaanto abwo. Beni‐Huri agatenenera ense y’ebigoro y’Efraimu.
1KI 4:9 Beni‐Dekeri agatenenera emechie ya Makasi, na Shaalabimu, na Beti‐Semesi, na Eloni, na Beti‐Hanani.
1KI 4:10 Beni‐Hesedi agatenenera emechie y’Aruboti na Soko, na ense yonsi ya Hefa.
1KI 4:11 Beni‐Abinadab agatenenera Nafati‐Dori yonsi (nere onyuomete Tafati, omoiseke o Sulemani).
1KI 4:12 Baana, mosinto bw’Ahiludi, agatenenera emechie ya Taanaki na Megido, na Beti‐Sehani yonsi, eyio eikerete Saretani, Irianyi ya Yesireeli, na korwa Beti‐Sehani goika Abeli‐Mehola, na ng’umbu ya Yoki‐Meamu.
1KI 4:13 Beni‐Geberi agatenenera Ramoti o Gileadi, na Emechie ya Yairi Omomanase agwo Gileadi, na orogongo rw’Arigobu agwo Basani. Igo atenenerete emechie emerongo etano nomo emenene yagiteire chindwaki, na ebiita biabo nigo biareenge nemekorogoto y’etai.
1KI 4:14 Ahinadabu, mosinto o Ido, agatenenera orogongo rwa Mahanaimu.
1KI 4:15 Ahimasi agatenenera orogongo rwa Nafutali (nere onyuomete Basemati, omoiseke o Sulemani).
1KI 4:16 Baana, mosinto o Husai, agatenenera orogongo rw’Aseri na omochie o Bealoti.
1KI 4:17 Yehosafati, mosinto o Parua, agatenenera orogongo rwa Isakaru.
1KI 4:18 Simei, mosinto bwa Ela, agatenenera orogongo rwa Benjamini.
1KI 4:19 Geberi, mosinto bwa Uri, agatenenera ense ya Gileadi yareenge kogamberwa na Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, na Ogi, omorwoti o Basani. Nigo areenge omoteneneri oyomo bweka ase ense eyio yonsi.
1KI 4:20 Abayuda na Abaisraeli nigo baarenge abange mono, buna omokenye o nyancha; barabwo bakaria na konywa, bakaba bakwegokia.
1KI 4:21 Sulemani akaba okogaambera amarwoti onsi, gochakera orooche rw’Eufarati na goikera ense y’Abafilisti, na goikera orobebe rwa Misiri. Abanto bonsi b’oborwoti bwaye nigo baarenge komorentera ebango na bakaba bakomokorera ase obogima bwaye bwonsi.
1KI 4:22 Endagera Sulemani arenge korenterwa ase rituko erimo nigo yareenge: obosie obonuke, ebitonga amagana atato, na obosie bonde, ebitonga amagana atano na rimo,
1KI 4:23 ne chiombe ikomi chinoru chiare gotugerwa nyomba, ne chiombe chiare korisia getii, emerongo ebere, na ching’ondi rigana erimo, ne chinsune, ne chingabi, na amang’o, ne chinyoni chinoru.
1KI 4:24 Sulemani nigo areenge kogaambera chinse chionsi chiare bosongo y’Eufarati, korwa Tifusa goika Gasa. Ase igo nigo areenge kogaambera abarwoti bonsi abaarenge bosongo y’Eufarati, nigo areenge nomorembe ne chinse chionsi chiamoetanaine.
1KI 4:25 Abayuda na Abaisraeli nigo bamenyete nomorembe korwa Dani goika Beeri‐Seba; kera omonto nigo areenge nemezeituni yaye na emeko yaye, ase emiaka yonsi Sulemani abagamberete.
1KI 4:26 Sulemani nabwate ameri e chibarasi chilifu emerongo ene chiareenge kong’usa chigari, ne chibarasi chiare koriinwa, chilifu ikomi na ibere.
1KI 4:27 Abateneneri baria abanene nigo baarenge korenta chindagera ase omorwoti Sulemani na ase abanto bonsi abaarenge koragera bwoye. Kera oyomo obo nigo are korenta endagera eisaine koriegwa ase omotienyi oyomo ase omwaka, endagera tiyarenge kobora.
1KI 4:28 Kera omonto nigo areenge korenta esairi na obonyansi aase biaganeirie ase chibarasi chiare kong’usa chigari amo ne chibarasi chinde.
1KI 4:29 Nyasae akaa Sulemani obong’aini ne chisemi goetania ekerengo; okomanya kwaye nigo kwareenge okonge, koreng’ana buna obonge bw’omokenye ore ase engegu y’enyancha.
1KI 4:30 Obong’aini bwa Sulemani nigo bwabuete obw’abaanto bonsi ba Moocha na obw’Abamisiri bonsi.
1KI 4:31 Igo areenge omong’aini kobua abanto bonsi, kobua Etani Omoezara, na Hemani, na Kalikoli, na Darida, basinto ba Maholi; ne chinkuma chiaye chikagenda goika ase ebisaku bionsi biamoetanaine.
1KI 4:32 Boigo nakwanete emereng’anio chilifu isato; na amatera aye nigo areenge elifu eyemo, na atano.
1KI 4:33 Ere nigo areenge goteeba igoro y’emete yonsi, emenene buna emecharake ya Lebanoni na ebimeri ebike buna hisopo eyekomera ase chindwaki. Boigo agateeba igoro ye ching’iti, ne chinyoni, ne ching’iti chikwagura, ne chinswe.
1KI 4:34 Abanto bakarwa ase chinse chionsi, bagacha koigwa obong’aini bwa Sulemani, na abarwoti bonsi b’ense bagatoma abanto bagachia komoigwa.
1KI 5:1 Hiramu, omorwoti o Turo ekero aigwete ng’a Sulemani oakirwe amaguta na obeire omorwoti ribaga ria ise, agatoma abasomba baye asare, ekiagera Hiramu botambe igo anchete Daudi.
1KI 5:2 Na Sulemani agatoma amang’ana ase Hiramu, akabora,
1KI 5:3 “Nomanyete ng’a Daudi tata tanyarete koagacha enyomba ase ogosasimera erieta ri’Omonene, Nyasae oye, ekiagera ababisa nigo baarenge komorwania chiseegi chinsemo chionsi, goika ekero Omonene ababeegete inse ase obogaambi bwa Daudi.
1KI 5:4 Korende bono Omonene, Nyasae one, ong’eire obotoereru korwa ase kera ensemo; ababisa tibari aande, gose amabe ande onsi.
1KI 5:5 Omonene nigo ateebeetie Daudi tata: Omwana oo oria ndabeeke abe ase ekerogo kiao ki’obonene magega yao, nere orang’agachere enyomba aase mogosasimera erieta riane. Ase ayio, naganirie koagacha enyomba aase togosasimera erieta ri’Omonene, Nyasae one.
1KI 5:6 Na bono aye, chiika abanto bangechere emete emecharake ya Lebanoni. Abasomba baane mbabwatane nabasomba bao ase emeremo eyio, na inche ning’akane abasomba bao eng’eria ende yonsi orabeeke. Nomanyete ng’a abanto baane tibamanyeti kogecha emete buna abanto ba Sidoni.”
1KI 5:7 Ekero Hiramu aigwete amang’ana a Sulemani, akaba nomogooko omonene, akabora, “Omonene atogigwe rituko ria reero, oyo oeire Daudi omwana omomura omong’aini agambere abanto aba abange.”
1KI 5:8 Erio agatoma amang’ana ase Sulemani, agateeba: “Naigure amang’ana gwatomire ase ’nde; igo inde ang’e gokora onsi aya oganetie ase amang’ana ’emete emecharake na emetarakwa.
1KI 5:9 Abasomba baane mbayetirimbokie korwa ase Lebanoni gochia ase enyancha, nainche ninyebeke amo inyesibe, eirwe nenyancha echeng’enenete, goika aase oganetie. “Aase agwo nao erasansorerwe, na aye oyerusieo. Erio ong’isanekerie okogania kwane ase okobaa abanto baane endagera yabo.”
1KI 5:10 Hiramu akaa Sulemani emete, emecharake na emetarakwa buna Sulemani aganetie.
1KI 5:11 Sulemani akaa Hiramu obosie bw’engano ebitonga chilifu amagana abere (200,000) koba endagera ase abanto b’enyomba yaye, na amaguta amitire korwa ase amazeituni chilita chilifu isano na ibere, na amagana abere (7,200). Ebinto ebio Sulemani akaba okoa Hiramu ase kera omwaka.
1KI 5:12 Omonene akaa Sulemani obong’aini buna amorierete eira. Omorembe okaba ase egati ya Hiramu na Sulemani, na aba babere bagakora okobwatana gw’okoigwana.
1KI 5:13 Omorwoti Sulemani agakora omooroberio bw’abaanto chilifu emerongo etato (30,000) korwa ase Abaisraeli bonsi, akababeeka bakore emeremo yagwenerete gokorwa.
1KI 5:14 Agaatanana abanto aba ase ebiombe bitato, kera ekeombe gekaba abanto chilifu ikomi. Kera ekeombe gekaba kegokora emeremo agwo Lebanoni ase omotienyi oyomo na kobeera inka ase emetienyi ebere. Adoniramu akabeekwa gotenenera emeremo eyio yagwenerete gokorwa.
1KI 5:15 Boigo Sulemani nabwate abanto chilifu emerongo etano na ebere (70,000) abaarenge kobogoria chigurube, na abanto chilifu emerongo etano na etato (80,000) abaarenge kobaacha amagena agwo ase ebitunwa.
1KI 5:16 Naende Sulemani nabwate abanto chilifu isato na amagana atato (3,300) batenenerete abanto baarenge gokora emeremo.
1KI 5:17 Omorwoti akabachika baabaache amagena amanene aye rigori rinene, erinde oboroso bw’enyomba bobekwe amagena abaachire buya.
1KI 5:18 Naboigo abaagachi ba Sulemani, na aba Hiramu amo nabaanto b’omochie o Gebali bagakora emeremo y’okobaacha na gosenia amagena na koroisia chibao ase oboagacho boria.
1KI 6:1 Ase omwaka bw’amagana ane, na emerongo etano na etato, magega Abaisraeli kobarure ense ya Misiri, noro omwaka o kane bw’okogaamba gwa Sulemani igoro y’Abaisraeli, ase omotienyi o Sivu, omotienyi o kabere, Sulemani agachaaka koagacha enyomba y’Omonene.
1KI 6:2 Enyomba eria omorwoti Sulemani aagacherete Omonene nigo yareenge iga: Obotambe bwaye nobw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano nomo, na obogare bwaye amaboko emerongo ebere, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko emerongo etato.
1KI 6:3 Enyomba eria yaagachetwe bosio bwe Hekalu enyene nigo yareenge iga: Obotambe bwaye gochia ime nobw’ekerengo ki’amaboko ikomi, na obogare bwaye amaboko emerongo ebere, nigo bwareng’aine nobogare bwe Hekalu.
1KI 6:4 Sulemani akaroisia ase enyomba eria ebibao bi’emete; ebibao ebio tibiareenge koigorwa.
1KI 6:5 Naende akaagacha chinyomba chinde inse, chinyasi chiaye chichomeranirie ne chinyasi chi’enyomba enyene ase amakere na magega, akanachana ebinyomba imeo.
1KI 6:6 Obogare bw’ebinyomba bia inse nigo bwareenge bw’ekerengo ki’amaboko atano, na ebie rirongo ria kabere amaboko atano na rimo, na ebie rirongo ria gatato amaboko atano na abere. Nigo akorete ebitambokero bikabwatana nenyasi ye Hekalu ase kera rirongo, erinde emeriibo egosiira kera rirongo etoorere ase ebitambokero ebio, etari gosoigwa ase enyasi.
1KI 6:7 Ekero enyomba yaagachetwe, igo yaagachetwe namagena aseneirie agwo aase areenge kobaacherwa, erinde eriogi ri’enyundo, gose eri’egesire, gose eri’egekorero kende gionsi gi’ekioma tikeigugwa ase Hekalu ekero yaagachetwe.
1KI 6:8 Egesoero kegosoera ebinyomba bia inse nigo kiareenge ensemo ya Irianyi ye Hekalu na goetera ase ebiriinero abanto nigo baarenge koriina gochia ase rirongo ria kabere, na korwa aroro bariina gochia ase rirongo ria gatato.
1KI 6:9 Naboigo Sulemani akaagacha Hekalu, akayekoora. Akaroisia risang’ina ri’enyomba ne chibao chi’emecharake.
1KI 6:10 Oboagacho bw’enyomba inse nigo bwatunyaine Hekalu, na kera rirongo nigo riareenge nobotambe gochia igoro ekerengo ki’amaboko atano. Oboagacho obwo nigo bwabwateranetigwe ne Hekalu ne chibao chi’emecharake.
1KI 6:11 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Sulemani, rikamoteebia,
1KI 6:12 “Amang’ana igoro y’enyomba eye okong’agachera bono nigo arabe iga: Korabwatie emeroberio yane echiikire na koigwera amachiiko aane onsi na koyakora, erio nainche ning’ikeranie ring’ana riane asore, riria nakwanete na Daudi iso:
1KI 6:13 Inche nigo ndamenye aroro ase egati y’Abaisraeli, tingotiga abanto baane Abaisraeli.”
1KI 6:14 Sulemani akaagacha enyomba eria na akayekoora buna iga:
1KI 6:15 Agatuba chinyasi chia ime y’enyomba yonsi korwa inse goika igoro ne chibao chi’emecharake, na inse y’enyomba akayetuba ne chibao chi’emetarakwa.
1KI 6:16 Akaagacha akanyomba ka ime bosio kegima ase Hekalu ime, kabe Aase Aachenu Mono. Obotambe bwaye nigo bwareenge bw’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere; akanyomba karia akagatuba ne chibao chi’emecharake, korwa inse goika igoro.
1KI 6:17 Ensemo y’enyomba yareenge Hekalu enyene nigo yareenge y’ekerengo ki’amaboko emerongo ene.
1KI 6:18 Chibao chi’emecharake chiatubete enyomba ime nigo chiareenge nemegwekano y’ebirandi, na ey’ebisicha, yabaachetwe ase chibao echio. Yonsi nigo yatubetwe nemecharake, na igena rinde tiriarorekanete.
1KI 6:19 Ime ye Hekalu bosio kegima nigo aroisetie akanyomba aase Esanduki y’Okobwatana y’Omonene yareenge kobekwa.
1KI 6:20 Obotambe bw’akanyomba karia ka ime nigo bwareenge obw’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere; naboigo obogare bwaye na obotambe bwaye gochia igoro, naende nigo kaoomire netaabu echenire. Bosio bw’akanyomba karia egesasiimero gekaroisigwa, kegatubwa ne chibao chi’emecharake.
1KI 6:21 Sulemani akaooma Hekalu ime netaabu engiya. Chingataare chiaoomire netaabu chikabekwa ase egesieri bosio bw’akanyomba ka ime.
1KI 6:22 Nabo akaooma enyomba yonsi kegima netaabu; boigo akaooma egesasiimero gi’Aase Aachenu netaabu.
1KI 6:23 Sulemani akaroisia emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba babere korwa ase emete y’emezeituni, akayebeeka agwo ase akanyomba ka ime.
1KI 6:24 Obotambe bwa kera orobaaba rwa kera oyomo nigo bwareenge obw’amaboko atano; korwa ensinyo y’orobaaba oromo goika ey’oronde nigo bwareenge obotambe bw’amaboko ikomi.
1KI 6:25 Omokerubi oria onde boigo nigo areenge bw’ekerengo ekio ekio. Ebitongwa bibwate chimbaba bonsi babere nigo baarenge bareng’aine kegima ase ekerengo na bagwekaine ase ekieni.
1KI 6:26 Obotambe bwa kera egetongwa kebwate chimbaba nigo bwareenge obw’amaboko ikomi.
1KI 6:27 Ebitongwa bibwate chimbaba abwo bakabeekwa ase akanyomba karia bosio ime ye Hekalu. Chimbaaba chiabo nigo chiaramboire; orobaaba oromo rw’egetongwa kebwate chimbaba oyomo rogaika enyasi ensemo eyemo, na oromo rw’oyonde rogaika enyasi ensemo ende; gati‐gati y’enyomba orobaaba ronde rwa kera egetongwa kebwate chimbaba rogakunana.
1KI 6:28 Ebitongwa bibwate chimbaba bonsi babere bakaoomwa netaabu.
1KI 6:29 Sulemani agachabera chinyasi chionsi chie Hekalu, na echi’akanyomba ka ime, nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba, na ey’emekendo, na ey’ebisicha, yabaachetwe ase chibao echio.
1KI 6:30 Inse ase ebinyomba ebio bibere akaooma netaabu.
1KI 6:31 Ebisieri bibere bikaroisigwa korwa ase chibao chi’emezeituni bikabekwa ase egesoero gi’akanyomba ka ime. Emetobwa nigo yatenenirie ensemo eyemo ya isano y’enyasi.
1KI 6:32 Ebisieri ebio bionsi bibere bi’emezeituni bigachaberwa nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba, na ey’emekendo, na ey’ebisicha, yabaachetwe ase chibao echio. Akaooma bionsi netaabu; boigo agasiarera ebitongwa bibwate chimbaba amo ne chibao chi’emekendo netaabu.
1KI 6:33 Naende emetobwa y’egesieri gie Hekalu enyene ekaroisigwa korwa ase chibao chi’emezeituni ere ne chikoona inye,
1KI 6:34 na ebisieri bibere bi’emetarakwa; kera egesieri nigo kiareenge ebing’ese bibere biare konyara koigorwa biaringanigwa.
1KI 6:35 Ebisieri ebio bigachaberwa nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba, na ey’emekendo na ey’ebisicha, yabaachetwe ase chibao echio, bikaoomwa buya netaabu igoro y’emegwekano eyio.
1KI 6:36 Naende Sulemani akaagacha chindwaki chi’eraaro ya ime. Chindwaro isato chie chindwaki echio agachiagacha namagena abaachire, na orwaro oromo akaroagacha ne chibao chi’emecharake.
1KI 6:37 Oboroso bwe Hekalu bokabekwa ase omotienyi o Sivu, ase omwaka o kane bw’okogaamba gwa Sulemani.
1KI 6:38 Na ase omotienyi o gatano na gatato, omotienyi o Bulu, ase omwaka o ikomi nomo, oboagacho bwe Hekalu bokaera buna yaroberetigwe. Ase igo Sulemani akaira emiaka etano na ebere ase okoagacha enyomba eria.
1KI 7:1 Sulemani akaira emiaka ikomi na etato ase okoagacha enyomba yaye omonyene na koyekoora.
1KI 7:2 Akaagacha enyomba ekorokwa Enyomba ye Rinani ria Lebanoni. Obotambe bwaye nigo bwareenge obw’amaboko rigana erimo, na obogare bwaye amaboko emerongo etano, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko emerongo etato. Ero nigo yaagachetwe amo ne chisiiro chi’emecharake chindwaro inye. Igoro ase chisiiro echio emiamba y’emecharake yabaachetwe ekabekwa.
1KI 7:3 Enyomba nigo yareenge nekerama ki’emecharake igoro y’emiamba yabegetwe ase chisiiro chiria emerongo ene na isano, ikomi na isano ase kera orwaro.
1KI 7:4 Enyomba eyio nigo yareenge nebibao bire ase chindwaro isato, kera ekebao kerigereretie ekende.
1KI 7:5 Ebisoero bionsi na ebibao nigo biareenge ne chikoona inye, na ebibao nigo biarigereranetie bire ase chindwaro isato.
1KI 7:6 Boigo akaagacha eero ye chisiiro. Obotambe bwaye nobw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye amaboko emerongo etato. Bosio bw’enyomba eyio akaagacha egesona, na bosio aroro chisiiro chire nekerama.
1KI 7:7 Naende akaagacha Enyomba y’ekerogo ki’Oborwoti, eye ekarokwa naende Enyomba y’ekegambero aase areenge kogaambera ebiina. Eye nigo yatubetwe ne chibao chi’emecharake korwa inse goika igoro.
1KI 7:8 Naboigo enyomba yaye y’okomenya yaagachetwe magega y’enyomba eria y’ebiina, egwekaine neyio. Naende Sulemani akaagachera mokaye, mosubati o Farao, enyomba egwekaine eria yaye.
1KI 7:9 Echio chionsi nigo chiagachetwe namagena amaya ye rigori rinene, abaachetwe koreng’ana nekerengo, akanachwa nemesumeno chinsemo chionsi korwa oboroso goika rigasio ri’enyasi. Amagena onsi nigo aroisetigwe bo, nonya naya e risiko amo nay’orwaki rw’eraaro y’enyomba y’Omonene.
1KI 7:10 Amagena ’oboroso nigo areenge aye rigori rinene, amagena amanene na amarito, ayande ay’obotambe bw’amaboko ikomi, na ayande ay’amaboko atano na atato.
1KI 7:11 Igoro y’oboroso nareengeo amagena ande e rigori rinene, abaachetwe koreng’ana nekerengo, amo nemeriibo y’emecharake.
1KI 7:12 Orwaki rw’eraaro enene igo rwaagachetwe namagena abaachire, abekire chindwaro isato gochia igoro, ne chibao chi’emecharake orwaro oromo. Naboigo norwaki rw’eraaro ya ime y’enyomba y’Omonene amo nenyomba yareenge bosio bw’aroro.
1KI 7:13 Omorwoti Sulemani akarangeria Hiramu achiche korwa Turo.
1KI 7:14 Hiramu nigo areenge omwana bw’omokuungu omoboraka bw’egesaku kia Nafutali, na ise nigo areenge omonto o Turo, omoturi bwe chitaai. Hiramu omonyene nigo areenge nobong’aini obonge amo ne chisemi, omanyete gotura ebinto binde bionsi bie chitaai. Ere agacha ase Sulemani, akamokorera emeremo yaye yonsi.
1KI 7:15 Hiramu akaroisia chisiiro ibere chi’etai; obotambe bwa kera esiiro eyemo nigo bwareenge obw’amaboko ikomi na atato, na engori y’obotambe bw’amaboko ikomi na abere egaetanana kera esiiro.
1KI 7:16 Naende akaroisia ebisure bibere bi’etai enyititoire na kobombwa, akabibeeka igoro ye chisiiro; obotambe gochia igoro bwa kera egesure nigo bwareenge obw’amaboko atano.
1KI 7:17 Kera egesure igoro ye chisiiro nigo giachabeire nebichanga bitano na bibere biasisire goetanana.
1KI 7:18 Akarosia emegwekano y’amakomomanga, akayebeeka ase chindwaro ibere igoro y’ebichanga biareenge ase ebisure biria.
1KI 7:19 Ebisure igoro ye chisiiro chiareenge ime y’enyomba ya bosio, nigo biabombire bigwekaine ebisicha; obotambe bwabo nobw’amaboko ane.
1KI 7:20 Ebisure ebio nigo biareenge igoro ase chisiiro chiria ibere na igoro ye chinsemo chiatambeete gochia isiko. Emegwekano y’amakomomanga amagana abere yareenge ase chindwaro ibere ase kera egesure.
1KI 7:21 Hiramu akabeeka chisiiro chiria ase enyomba bosio bwe Hekalu; esiiro yabegetwe ensemo ya Irianyi akayeroka Yakini, na eyabegetwe ensemo ya sugusu akayeroka Boazi.
1KI 7:22 Ebisure nigo biabombire buna ebisicha nigo biareenge igoro ase chisiiro. Na igo emeremo ye chisiiro ekaera.
1KI 7:23 Hiramu akaroisia egetuba ekenene korwa ase etai enyititoire na kobombwa, ekaba egesingo. Ekerengo korwa ensemo eyemo goika eyende nigo kiareenge eki’amaboko ikomi. Obotambe gochia igoro nigo bwareenge bw’ekerengo ki’amaboko atano. Engori y’obotambe bw’amaboko emerongo etato ekanyara goetanana egetuba ekio.
1KI 7:24 Ang’e nomogo emegwekano y’amasosa iyareengeo, ikomi ase kera ekerengo gi’okoboko okomo, yarandete ekeringero ekegima. Emegwekano eyio nigo yarenge chindwaro ibere, yabombire ase egento ekemo negetuba keria.
1KI 7:25 Egetuba keria giaterekereretwe igoro y’emegwekano ye chiombe ikomi na ibere. Chiombe isato chikarigereria gochia sugusu, na isato gochia bosongo, na isato gochia Irianyi, na isato gochia moocha; chinsemo chiabo chia magega chikarigereria gochia gati‐gati inse y’egetuba keria.
1KI 7:26 Obonetu bw’etai yaroiseretigwe egetubwa keria, nigo bwarenge obw’obogare bw’egesanyi gi’okoboko, na omogo okaroisigwa buna oyo bw’egekombe, gose obw’egesicha. Egetuba keria nigo kiarenge kobekwa amaache aisaine ang’e chilita chilifu emerongo etano (50,000).
1KI 7:27 Naende Hiramu akaroisia ebibekerero ikomi bi’ebituba korwa ase chitaai. Obotambe bwa kera ekebekerero nigo bwarenge obw’amaboko ane, na obogare bwaye amaboko ane, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko atato.
1KI 7:28 Ebibekerero biria nigo biakoretwe iga: Chinsingo nchiarenge ase chinsemo chiabo ase egati ye chinsingo chie chikoona.
1KI 7:29 Ase chinsingo echio yarengeo emegwekano ye chindo, na eye chieri, na ey’ebitongwa bibwate chimbaba; naboigo nase chinsingo chie chikoona igoro. Igoro na inse y’emegwekano eyio nigo yarenge emegwekano y’ebisicha biaroisirie chingata.
1KI 7:30 Kera ekebekerero nigo kiarenge namagoro ane aroisetigwe korwa ase etai. Ase chikoona chi’ekebekerero ebisiirero mbiarengeo. Ebisiirero ebio nigo biabombire nemegwekano y’ebisicha biaroisetigwe chingata ase kera ekemo.
1KI 7:31 Omonwa bw’ekebekerero nigo orenge igoro ime y’orosingo rw’obotambe gochia igoro okoboko okomo. Omonwa oyio orenge egesingo otambeete gochia inse, obotambe bw’okoboko okomo na ekeng’ese, nao ebiechabero biarenge. Emetobwa yaye nigo yarenge ne chikoona, tiyarenge egesingo.
1KI 7:32 Amagoro aye ane nigo abegetwe inse ye chinsingo chiaye, ne rinyongo riaye nigo ribwateranirie nekebekerero. Obotambe bwa kera okogoro nigo bwarenge obw’okoboko okomo na ekeng’ese.
1KI 7:33 Amagoro ayio nigo aroisetigwe buna aye chigari. Amagoro amagima nigo aroisetigwe korwa ase etai yanyititoire na kobombwa. Boigo amanyongo, ne chingata, na ebitingiro biaroisetigwe.
1KI 7:34 Ebisiirero bine mbiarenge ase kera ekebekerero ase chikoona chiaye; biaroisetigwe bikaba egento ekemo nekebekerero.
1KI 7:35 Igoro kegima ase kera ekebekerero nigo kiarenge orosingo rw’obogare bw’ekeng’ese gi’okoboko okomo; na igoro ase orosingo orwo nigo biarenge ebisiirero amo ne chinsingo chie chinsemo. Bionsi nigo biaroisetigwe bikaba egento ekemo nebisiirero.
1KI 7:36 Ase ebisiirero na ase chinsingo emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba, na eye chindo, na ey’emekendo, amo ney’ebisicha, ekamang’wa, buna ribaga riarenge ase kera ensemo.
1KI 7:37 Naboigo akaroisia ebibekerero bionsi ikomi. Bionsi nigo biaroisetigwe korwa ase etai enyititoire na kobombwa; nigo biareng’aine na nigo biagwekaine.
1KI 7:38 Hiramu akaroisia na ebituba ikomi bie chitaai. Obogare bwa kera egetuba nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko ane, na nigo kiare koira amaache aisaine ang’e ne chilita amagana kianda. Naboigo aroisetie ebituba ikomi, ekemo ase kera ekebekerero.
1KI 7:39 Akabeeka ebibekerero bitano ensemo ya Irianyi ye Hekalu, na bitano ensemo ya sugusu, na egetuba keria ekenene agakebeeka ensemo ya Irianyi ya moocha.
1KI 7:40 Hiramu akaroisia ebituba, na ebichiko, na ebitaabo. Naboigo agakoora emeremo yonsi eyaetwe na Sulemani ng’a akore ase enyomba y’Omonene.
1KI 7:41 Akaroisia chisiiro ibere, na ebisure bibere biabegetwe igoro ye chisiiro, na ebichanga bisisire biaetanaine, bigatuba chinsemo chi’ebisure echiatambeete gochia isiko,
1KI 7:42 na emegwekano y’amakomomanga amagana ane eyabegetwe igoro y’ebichanga ebio, chindwaro ibere ase kera egesure kiarenge igoro ye chisiiro, erinde ensemo y’ebisure biria yatambeete etubwe.
1KI 7:43 Naende akaroisia ebibekerero bi’ebituba amo nebituba ikomi biaterekereireo,
1KI 7:44 na egetuba ekenene ekemo amo nemegwekano ye chiombe ikomi na ibere ekabekwa inse y’egetuba keria,
1KI 7:45 ne chindogio, na ebichiko, na ebitaabo. Ebinto ebio bionsi biaatoire nigo biare ebibekerero bi’enyomba y’Omonene, Hiramu aroiseretie omorwoti Sulemani. Bionsi nigo biaroisetigwe korwa ase chitaai chisibirie buya.
1KI 7:46 Ebinto ebio omorwoti akabibomba korwa ase etai enyititoire, ime ase esike ebombire agwo egati ya Sukoti na Saretani ase Riranya ria Yorodani.
1KI 7:47 Sulemani agatiga korenga ebinto ebi bionsi, ekiagera biarenge ebinge mono. Oborito bw’etai eria tibwamanyekanete buna bwang’ana.
1KI 7:48 Boigo Sulemani akaroisia ebinto binde bionsi biare kobekwa ase enyomba y’Omonene; egesasiimero gi’etaabu, na emesa y’etaabu ase emegati yare koruegwa ase Nyasae yare kobekwa.
1KI 7:49 Ebibekerero bie chitaaya bitano biare kobekwa ensemo ya Irianyi, na bitano ensemo ya sugusu, bosio bw’Aase Aachenu Mono; na emegwekano y’ebisicha, ne chitaaya, amo nebiinachi biakorire korwa ase chitaabu.
1KI 7:50 Naende akaroisia chisani ne chigami, na ebitaabo bi’ogosambera ubani, ne chindogio chi’okorenta omorero, ne chimbata chi’ebisieri bi’akanyomba ka ime, Aase Aachenu Mono, na echi’ebisieri bie Hekalu enyene. Ebinto ebio bionsi nigo biaroisetigwe korwa ase chitaabu chichenire.
1KI 7:51 Naboigo emeremo eye yonsi omorwoti Sulemani akorete ase enyomba y’Omonene ekaera. Na Sulemani agasoyia aroro ebinto ebi Daudi ise aatananete koba ebichenu: chifeta, ne chitaabu, na ebikorero; akabigacha ase chikungo chi’enyomba y’Omonene.
1KI 8:1 Sulemani agasangereria amo abagaaka b’Abaisraeli, na abatang’ani bonsi b’ebisaku biabo, na baria barenge abaraai be chiamate chi’Abaisraeli, bache ase obosio bwaye agwo Yerusalemu, erinde bagende Sayoni, Omochie o Daudi, kwoyia Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene.
1KI 8:2 Igo Abaisraeli bonsi bagacha ase omorwoti Sulemani ase Amatuko Amanene ase omotienyi bw’Etanimu, noro omotienyi o gatano na kabere.
1KI 8:3 Ekero abagaaka bonsi b’Abaisraeli bachete, abakuani bakaimokia Esanduki y’Omonene,
1KI 8:4 bakayerenta amo n’Eema y’Omosangererekano na ebikorero bionsi ebichenu biarenge ime ase Eema eria. Abakuani na Abalawi nabwo barentete ebinto ebio.
1KI 8:5 Omorwoti Sulemani amo nomoganda bwonsi bw’Abaisraeli, baria basangererekanete amo nere bagatenena bosio bw’Esanduki eria, bakaruera aroro ebing’wanso bie ching’ondi ne chiombe chinyinge mono chitaare konyara kobareka.
1KI 8:6 Erio abakuani bakarenta Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene, bakayesoyia aase aye ase akanyomba ka ime, agwo Aase Aachenu Mono, bakayebeka inse ye chimbaaba chi’ebitongwa bibwate chimbaba.
1KI 8:7 Ebitongwa bibwate chimbaba abwo nigo baramborete chimbaaba chiabo igoro y’aase aria Esanduki eria yarenge, bagatuba Esanduki eria amo nemiaro yaye yaare kobogorerigwa.
1KI 8:8 Emiaro eria nigo yarenge emetambe, ne chinsinyo chiabo chikarorekana korwa Aase Aachenu ase oyo oteneine bosio bw’Aase Aachenu Mono, korende tiyarenge kororekana korwa isiko; nero nao ere agwo goika reero iga.
1KI 8:9 Egento kende ekeao tikiarenge ime ase Esanduki eria, otatiga chibao chiria ibere chi’amagena, chiria Musa abegete imeo, agwo Horebu ase Omonene akorete okobwatana kw’ogotianania n’Abaisraeli ekero barwete ase ense ya Misiri.
1KI 8:10 Ekero abakuani baarenge gosoka korwa ase Aase Aachenu, riire rigaichora enyomba y’Omonene,
1KI 8:11 na igo abakuani tibaarenge konyara kogenderera nobokoreri bwabo ase engencho ye riire riria, ekiagera obonene bw’Omonene bwaichorete ase enyomba y’Omonene.
1KI 8:12 Erio Sulemani akabora, “Omonene obekire erioba igoro, korende oteebire ng’a narigetie komenya ase omosunte ekerima.
1KI 8:13 Bono nakoagacheire enyomba ebe obomenyo bwao, aase oramenye kogenderera botambe.”
1KI 8:14 Erio omorwoti akeonchora akarigereria abanto, agasesenia omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli ekero oteneine,
1KI 8:15 agateeba, “Atogigwe Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ere oyoikeranirie nokoboko kwaye aya arierete Daudi tata eira nomonwa oye, ogoteeba:
1KI 8:16 Korwa rituko riria nang’anyetie abanto baane Abaisraeli korwa Misiri, tinachorete omochie onde bwonsi ase egati y’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli agwo ase nare koagacha enyomba, erinde erieta riane ribe aroro, korende nachorete Daudi agambere abanto baane Abaisraeli.”
1KI 8:17 Naende Sulemani agateeba, “Igo kwarenge okogania gwa Daudi tata koagachera erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyomba.
1KI 8:18 Korende Omonene akamoteebia: Buna kwarengereretie koagachera erieta riane enyomba, nigo gwakorete buya, okabeeka amang’ana ayio ime ase enkoro yao.
1KI 8:19 Korende nonya naboigo, aye tokonyara koagacha enyomba eyio, otatiga omwana oo omomura oria oraiborwe korwa ase enda yao, nere oraagachere erieta riane enyomba.
1KI 8:20 “Bono Omonene oikeranirie eira eria ariete, ekiagera inche natenenire ribaga ria Daudi tata, na ngoikaransa ase ekerogo ki’oborwoti bw’Abaisraeli, buna Omonene ariete eira, naende naagacheire erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyomba.
1KI 8:21 Naende aroro agwo naroisirie aase Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene ekobeera. Okobwatana kori’Omonene akorete ne chisokoro chiaito, ekero aching’anyetie korwa ase ense ya Misiri.”
1KI 8:22 Erio Sulemani agatenena bosio bw’egesasiimero ki’Omonene ase obosio bw’omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli, akarambora amaboko aye gochia igoro,
1KI 8:23 agakwana, “Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, Nyasae onde tari akogwekaine, igoro nonya ninse aa ase ense, aye bweka nigo okorenda okobwatana kw’ogotianania, naende nigo okoorokia obwanchani botari koera ase abasomba bao baria bare abegenwa asore ne chinkoro chiabo chionsi.
1KI 8:24 Aye gwaikeranirie eira eria kwarierete omosomba oo Daudi tata Aria gwakwanete nomonwa oo kwayaikeranirie nokoboko kwao rituko ria reero.
1KI 8:25 Ase ayio aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ikerania bono aya kwarierete omosomba oo Daudi tata eira, ogateeba; Takobora nonya ng’ake omonto korwa ase ororeeria rwao oraikaranse ase obosio bwane ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli, onye abana bao bagochia korenda chinchera chiabo, erinde babwatie chinchera chiane, buna aye gwachibwatetie.
1KI 8:26 Ase ayio, Nyasae bw’Abaisraeli, tiga ring’ana riao riria gwatebeetie omosomba oo Daudi tata riikeranigwe.
1KI 8:27 “Inee! Nekeene ng’a aye Nyasae nonyare komenya aa ase ense eye? Rora, igoro na igoro aare mono tekogoisana omenye, naki rende enyomba eye inche nakoagacheire eragoisane?
1KI 8:28 Korende aye Omonene, Nyasae one, koranche oigwe ogosaba kwane inche omosomba oo, na okoboria kwane kw’oboitongo, na oigwe ekerero na ogosaba oko inche omosomba oo nkogosaba bono iga.
1KI 8:29 Tiga amaiso ao arigererie enyomba eye obotuko na omobaso aase aiga aye gwateebete igoro yaye: Erieta riane naribeere aroro. Ase ayio oigwe ogosaba oko inche, omosomba oo, ngosaba ndigereretie aase aiga.
1KI 8:30 Naende aye oigwe okoboria kwane kw’oboitongo inche, omosomba oo, na okw’abaanto bao Abaisraeli ekero bagosaba barigereretie aase aiga. Ee, oigwe aye korwa igoro ase obomenyo bwao bore, na ekero okoigwa bwabere.
1KI 8:31 “Omonto karakorere omonto onde bobe na aborigwe koria emuma, erio achiche arie emuma eria bosio bw’egesasiimero kiao ase enyomba eye,
1KI 8:32 aye oigwe korwa agwo igoro, okore ogokora kwao, onachere abasomba bao ekiina kia boronge. Tiga oria ore omomochi abogorie egesusuro gi’okomocha kwaye, na oria ore omooronge aegwe oboronge bwaye.
1KI 8:33 “Ekero abanto bao Abaisraeli barabe babuirwe nababisa babo, ekiagera bakorire ebibe asore korende bagokoiranera naende na gotogia erieta riao, na ase enyomba eye bakogosaba na gokoboria ase oboitongo,
1KI 8:34 rirorio oigwe korwa agwo igoro. Bwabere ebibe bi’abaanto bao Abaisraeli, naende obarente gocha ase ense eye kwaete chisokoro chiabo.
1KI 8:35 “Ekero igoro erabe esiekire na embura tetwa, ekiagera bakorire ebibe asore, kobarasabe barigereretie aase aiga, naende batogie erieta riao na baonchoke batige ebibe biabo, ekero aye orabae egesusuro,
1KI 8:36 rirorio aye oigwe korwa agwo igoro. Bwabere ebibe bi’abasomba bao Abaisraeli, okoborokereria enchera engiya bagwenerete kobwatia. Naende otwerie ense yao embura, ense eria kwaeire abanto bao ekaba omwando obo.
1KI 8:37 “Kerabe enchara erache ase ense, gose oborwaire obobe bogoita, gose oborwaire bw’enyagetabo ase chindagera, gose obw’ogochirigisia, gose chingige, gose amakonde, gose ababisa bakoboera ase omochie onde bwonsi ase emechie yabo, gose obobe bonde bwonsi, gose oborwaire bonde bwonsi,
1KI 8:38 oigwe ogosaba kwabo. Omonto onde bwensi, gose abanto bao bonsi Abaisraeli kobaragosabe na gokoboria ase oboitongo, kera oyomo omanyete emechando ere ase enkoro yaye, naende barambore amaboko abo gochia ase enyomba eye,
1KI 8:39 obaigwe korwa agwo igoro ase obomenyo bwao bore. Bwabere, okore ogokora kwao, okorere kera oyomo koreng’ana nogokora kwaye, (ekiagera naye bweka omanyete chinkoro chia Mwanyabaanto bonsi,)
1KI 8:40 erinde banyare gokoiroka amatuko onsi bamenyete ase ense eria kwaete chisokoro chiaito.
1KI 8:41 “Boigo onye omogeni korwa ase ense y’aare, oria otari bw’abaanto bao Abaisraeli, okoigwa chinkuma chi’erieta riao rinene,
1KI 8:42 (ekiagera abanto inabaigwe igoro y’erieta riao rinene, naende baigwe igoro y’okoboko kwao kore ne chinguru koramboire,) onye omogeni oyio ogocha aa kogosaba origereretie enyomba eye,
1KI 8:43 oigwe korwa igoro agwo aase obomenyo bwao bore. Okorere omogeni oria amang’ana onsi akoboria, erinde abanto bonsi b’ense bamanye erieta riao, naende bakoiroke buna abanto bao Abaisraeli bakomanyete na bakoirogete, naende bamanye ng’a enyomba eye naagachire nigo ekorokwa ase erieta riao.
1KI 8:44 “Abanto bao kobaragende ase esegi korwania ababisa babo ase enchera ende yonsi aye orabatome gochia, na kobaragosabe aye Omonene barigereretie omochie oyio gwachorire, na enyomba eye naagacheire erieta riao,
1KI 8:45 rirorio oigwe korwa agwo igoro ogosaba kwabo, na okoboria kwabo kw’oboitongo, na obae oboronge bwabo.
1KI 8:46 “Omonto tari otagokora ebibe. Ase ayio baise kogokorera ebibe, na aye korabe nendamwamu ase bare na kobabeeka ase amaboko ’ababisa babo, na abwo baboose na kobaira ase ense y’ababisa ere aare gose ang’e, obaigwe.
1KI 8:47 Kobararore okomocha kwabo ekero bare ase ense eria boosirwe gochia, beitie na koonchoka, naende bakogosaba ase oboitongo na koorokia ng’a bakorire ebibe na obokayayu, obaigwe.
1KI 8:48 Onye bagweitia na koonchoka ase ebirengererio biabo bionsi na ase chinkoro chiabo chionsi, ekero bare ase ense eria y’ababisa babo, baria baboosete, na aroro bagosabe barigereretie gochia ase ense yabo, eria kwaete chisokoro chiabo, na barigererie omochie oyo gwachorire na enyomba eye naagachire ase ogosasiima erieta riao,
1KI 8:49 rirorio oigwe korwa agwo igoro ase obomenyo bwao bore ogosaba kwabo na okoboria kwabo kw’oboitongo, obae oboronge bwabo.
1KI 8:50 Bwabere abanto bao bakorire ebibe asore. Bwabere ogosaria kwabo gwonsi bakorire asore; okore ababisa babo, abwo baboosire baabarorere amabeebe.
1KI 8:51 Abanto aba nabaanto bao, na omwando oo, oria kwarusetie korwa Misiri, ense eria yarenge buna eriko ri’ekebemberi ki’omorero.
1KI 8:52 “Tiga amaiso ao abe atorigereretie namaabera, inche omosomba oo amo nabaanto bao Abaisraeli, otoigwe ekero kende gionsi togokorangeria ase oboitongo.
1KI 8:53 Aye Omonene, nigo kwabaatananete korwa ase egati y’abanto bonsi b’ense babe omwando oo, buna gwateebete goetera ase Musa, omosomba oo, ekero keria kwarusetie chisokoro chiaito korwa Misiri.”
1KI 8:54 Bono ekero Sulemani akoorete ogosaba oko gwonsi na okobori’Omonene ase oboitongo, akaimoka korwa ase egesasiimero ki’Omonene aase atung’amete namaru aye inse oramborete amaboko aye gochia igoro,
1KI 8:55 agatenena agasesenia omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli, agakwana neriogi rinene, akabora,
1KI 8:56 “Atogigwe Omonene oria oeire abanto baye Abaisraeli obotoereru buna abarierete eira! Nonya ne ring’ana erimo tiriri ritaikeranetigwe ase eira yaye yonsi engiya ariete goetera ase Musa, omosomba oye.
1KI 8:57 Omonene, Nyasae oito, abe naintwe buna abeete ne chisokoro chiaito; tabaisa gototiga gose gotwanga,
1KI 8:58 korende aonchore chinkoro chiaito gochia asare, tonyare kobwatia chinchera chiaye, na kobwata amachiiko aye na emeroberio yaye echiikire, na onsi aya achiigete chisokoro chiaito.
1KI 8:59 Amang’ana aya aane nasabire ase oboitongo, tiga Omonene, Nyasae oito, abe okoyainyora omobaso na obotuko, naende ae abanto baye Abaisraeli oboronge bwabo koreng’ana buna okogania gwa kera rituko kore.
1KI 8:60 Erio abanto b’ense yonsi banyare komanya ng’a Omonene nere Nyasae, naende enyasae ende teri.
1KI 8:61 Ase ayio, tiga chinkoro chiaino chionsi chibe echi’ekeene ase Omonene, Nyasae oito, mobwatie emeroberio yaye echiikire na mobwate amachiiko aye buna mwakorire ase rituko ria reero.”
1KI 8:62 Erio omorwoti na abanto bonsi amo nere bakarua ekeng’wanso ase obosio bw’Omonene.
1KI 8:63 Sulemani akarua ebing’wanso bi’omorembe ase Omonene, chiombe chilifu emerongo ebere na ibere, ne ching’ondi chilifu rigana erimo na emerongo ebere. Naboigo omorwoti amo nabaanto bonsi bagaatanana enyomba y’Omonene.
1KI 8:64 Ase rituko riria omorwoti agaatanana na gochena obogati‐gati bw’eraaro eria yarenge bosio bw’enyomba y’Omonene. Agwo nao aruerete ebing’wanso bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, na ebitinya bi’ebing’wanso bi’omorembe, ekiagera egesasiimero gi’etai ekiarenge ase obosio bw’Omonene nigo kiarenge egeke mono, tikiare goisana koira ebing’wanso bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, na ebitinya bi’ebing’wanso bi’omorembe.
1KI 8:65 Ase ayio Sulemani amo n’Abaisraeli bonsi mbabwate Amatuko Amanene ase engaki y’amatuko atano na abere, naende ase amatuko ande atano na abere, amatuko onsi nikomi na ane. Omosangererekano omonene nigo orenge gosangerereka korwa egesoero kia Hamati goika akarooche ka Misiri.
1KI 8:66 Ase rituko ria gatano na gatato agatiga abanto bakagenda, na barabwo bagasesenia omorwoti, bakagenda chinka chiabo bare nomogooko na omosasoko ase chinkoro chiabo ase engencho y’obuya bwonsi bori’Omonene akorerete Daudi, omosomba oye, na Abaisraeli, abanto baye.
1KI 9:1 Ekero Sulemani konya akoorire koagacha enyomba y’Omonene, na enyomba y’oborwoti, na aande onsi ase anchete koagacha,
1KI 9:2 Omonene akamoorokera eria kabere buna amoorokerete agwo Gibeoni ritang’ani.
1KI 9:3 Omonene akamoteebia, “Naigure ogosaba kwao na okoboria kwao kw’oboitongo. Naatananire na gochena enyomba eye kwaagachire, nabekire erieta riane ribe aroro kare na kare. Amaiso aane na enkoro yane mbibe aroro ase chingaki chionsi.
1KI 9:4 Korabwatie chinchera chiane, buna Daudi iso achibwatetie, ase enkoro endonge na ase obwegenwa; na onye kogokora onsi aya nagochikiire, na kobwata emeroberio yonsi echiikire;
1KI 9:5 rirorio inche ninkong’ie ekerogo kiao ki’oborwoti igoro ase Abaisraeli kare na kare, buna narierete Daudi iso eira, ngateeba: Takobora nonya ng’ake korwa ase ororeeria rwao omonto oraikaranse ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli.
1KI 9:6 Korende inwe na abanto be chinderia chiaino komoreonchore na montige, naende timorenda amachiiko aane na emeroberio yane nabaeire, korende mogende gokorera chinyasae chinde na gochisasiima,
1KI 9:7 rirorio ninsirie Abaisraeli korwa ase ense eria nabaeire, na enyomba eye naatananire na koyechena ase engencho y’erieta riane ninyetige, tinkoyerigereria namaiso aane. Abaisraeli nababe omorabaaro ne ring’ana rigokwanwa nabaanto b’ebisaku bionsi.
1KI 9:8 Enyomba eye nebe rituuri riatagokire, na kera omonto ogoeta aase agwo naichanigwe na gokumia, na ekero monto onde akoboria: Nase ki Omonene akorire ayaiga ase ense eye na ase enyomba eye?
1KI 9:9 Nigo barairanerie: Nekiagera barabwo batigete Omonene, Nyasae obo, oria orusetie chisokoro chiabo korwa ase ense ya Misiri, naende bakabwatana ne chinyasae ching’ao, bagachisasiima na gochikorera. Amang’ana ayio agerire Omonene orentire amabe aya onsi igoro ase bare.”
1KI 9:10 Sulemani akaira emiaka emerongo ebere ase okoagacha chinyomba chiria ibere, enyomba y’Omonene na ey’oborwoti.
1KI 9:11 Hiramu, omorwoti o Turo, konya oeire Sulemani chibao chi’emecharake, na echi’emetarakwa, amo ne chitaabu ase ekerengo aganetie. Magega y’ayio omorwoti Sulemani akaa Hiramu emechie emerongo ebere yarenge ase ense ya Galili.
1KI 9:12 Korende ekero Hiramu achete korwa Turo korora emechie eria, tiyamogogetie.
1KI 9:13 Akabora: “Emechie eye kwang’eire, oyominto, naki ere?” Ase eyio igo ekorokwa ense ya Kabuli goika reero iga.
1KI 9:14 Hiramu konya otomeire omorwoti chitaabu chikiro chilifu inye (4,000).
1KI 9:15 Oyo noro omooroberio bw’emeremo Sulemani abeetereretie abanto bakore: Akababeeka koagacha enyomba y’Omonene, na enyomba yaye omonyene, na Milo, na orwaki rwaetanaine Yerusalemu, na emechie ya Hasori, na Megido, na Geseri,
1KI 9:16 (Farao, omorwoti o Misiri, konya ochire korwania Geseri na koyosakora, naende akayosamba nomorero. Agaita abanto ba Kaanani baria bamenyete aroro, na koyorua buna ekeegwa ki’ogosokia omoiseke oye abe moga Sulemani.
1KI 9:17 Bono Sulemani akaagacha Geseri naende). Boigo akaagacha Beti‐Horoni ya maate,
1KI 9:18 na Baalati, na Tamari ore ase erooro, ase ense eria,
1KI 9:19 na emechie yonsi ye chikungo, eria Sulemani abwate, na emechie ye chigari chiaye, na eye chibarasi, na oboagacho bonde bwonsi Sulemani aganetie koagacha agwo Yerusalemu, na agwo Lebanoni na ase ense yonsi y’oborwoti bwaye.
1KI 9:20 Abanto aba Sulemani abetereretie gokora emeremo, nigo baarenge abe chinderia chi’abaanto b’ense ya Kaanani, abwo Abaisraeli batanyarete kobua na gosiria kegima.
1KI 9:21 Abanto abwo tibaarenge Abaisraeli. Nigo baarenge Abaamori, na Abahiti, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi. Abanto abwo bakagenderera koba abasomba, nabo bare goika reero iga.
1KI 9:22 Korende Sulemani takorete Abaisraeli bakaba abasomba. Barabwo nigo baarenge abarwani b’esegi, na abakoonyi b’oborwoti, na abachiki baye b’abarwani, na abatang’ani b’abarwani, na abachiki baye be chigari ne chibarasi chikoriinwa.
1KI 9:23 Abateneneri abanene igoro y’emeremo ya Sulemani nigo baarenge abanto amagana atano, na emerongo etano; abwo nigo batenenerete abanto baarenge gokora emeremo eria.
1KI 9:24 Korende mosubati o Farao akarua ase Omochie o Daudi, agatiira gochia komenya ase enyomba yaye eria Sulemani konya amoagacheire; magega y’ayio Sulemani akaagacha Milo.
1KI 9:25 Ara gatato ase omwaka Sulemani nigo arenge korua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebing’wanso bi’omorembe ase egesasiimero keria aagacherete Omonene. Boigo aba ogosamba ubani ase Omonene. Ase igo agakoora emeremo y’okoagacha enyomba y’Omonene.
1KI 9:26 Omorwoti Sulemani akaroisia chimeeri agwo Esioni‐Geberi ere ang’e na Eloti, ase omosomo bw’Enyancha Embariri, ase ense ya Edomu.
1KI 9:27 Hiramu agatoma abanto baye baria bamanyete emeremo ye chinyancha, bagasang’ana nabaanto ba Sulemani.
1KI 9:28 Barabwo bakagenda goika Ofiri, bakarenta korwa aroro chitaabu, chikiro chilifu ikomi na inye, na amagana atano (14,500), bakairera omorwoti Sulemani.
1KI 10:1 Ekero eting’ana ya Seba aigwete chinkuma chia Sulemani igoro y’ayio akorete ase engencho y’erieta ri’Omonene, agacha komoteema ase okomobooria amang’ana amakong’u.
1KI 10:2 Agacha Yerusalemu amo nabasomba baye abange baarenge kogenda komo; boigo nabwate chingamia chiabogoretie ebinsari ne chitaabu chinyinge mono, na amagena e rigori rinene. Na ekero aigete ase Sulemani, akamoteebia amang’ana onsi arenge ase ebirengererio biaye.
1KI 10:3 Sulemani akamoiraneria amaborio aye onsi; nonya ne ring’ana erimo tiriabisekanete ase omorwoti, igo amanyete onsi na komoyorokia.
1KI 10:4 Na ekero eting’ana eria ya Seba akoorire korora obong’aini bwonsi bwa Sulemani, na enyomba eria aagachete,
1KI 10:5 na endagera yarenge korentwa ase emesa yaye, na buna abakoonyi baye bamenyete, na buna abasomba baye baare komokorera, ne chianga chiabo babeegete, na buna ababogoria babogoretie ebikombe, naende akarora buna omorwoti arenge gosamba ebing’wanso biaye ase enyomba y’Omonene, agakumia na koumata.
1KI 10:6 Eting’ana eria egateebia omorwoti: “Chinkuma nabeire nkoigwa ekero narenge ase ense yane igoro y’emeremo yao, na obong’aini bwao, nechi’ekeene bori.
1KI 10:7 Korende tinegenete amang’ana ayio nare koigwa goika ekero nachicha aa na kwerorera namaiso aane inche omonyene. Bono narorire ng’a tinateebetigwe nonya nekeng’ese ki’amang’ana aya. Obong’aini bwao, na obotenenku bwao biaetanirie amang’ana konya nkoigwa.
1KI 10:8 Abanto bao na abasomba bao aba bagotenena botambe ase obosio bwao na obong’aini bwao, mbare negesio ekenene.
1KI 10:9 Omonene, Nyasae oo, atogigwe, oria ogokigwe asore na okobekire ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli. Ekiagera Omonene anchete Abaisraeli botambe, agakobeeka okaba omorwoti, erinde onyare konacha ekeene na oboronge.”
1KI 10:10 Erio eting’ana eria akaa omorwoti ebiegwa ebio arentete: Chitaabu chikiro chilifu isano (5,000), na ebinsari ebinge mono, na amagena e rigori rinene. Naende ebinsari tibiarentetwe kero kende gionsi ebinge koreng’ana buna biria eting’ana ya Seba yarenterete omorwoti Sulemani.
1KI 10:11 Chimeeri chia Hiramu, chiria chiarentete chitaabu korwa Ofiri, chikarenta naende korwa aroro chibao chi’emete ekorokwa alumugu chinyinge mono, na amagena e rigori rinene.
1KI 10:12 Korwa ase chibao chi’alumugu omorwoti akaroisia ebinto bi’enyomba y’Omonene, na ebi’enyomba y’omorwoti, naende akaroisia amakano na ebinto binde bikobugigwa nabateri. Chibao chi’emete buna eyio tichiana kororekana naende nonya ng’ake ase ense eye.
1KI 10:13 Omorwoti Sulemani akaa eting’ana ya Seba ebinto bionsi aganetie na aboretie aegwe. Amo n’ebinto ebio Sulemani akamoa ebinto binde ebinge buna omorwoti anarete korua ebiegwa. Erio eting’ana eria akairana, akagenda ase ense yaye amo nabasomba baye.
1KI 10:14 Etaabu yaare korentwa ase Sulemani kera omwaka nigo yarenge goetania chikiro chilifu emerongo ebere na isato (23,000).
1KI 10:15 Boigo chitaabu chikarentwa korwa ase abaonchoreria b’ebinto, na baria baarenge korenta ebinto korwa ase chinse chia isiko, na korwa ase abarwoti bonsi b’Arabia na abagabana bande baarenge goakana ebango ase omorwoti.
1KI 10:16 Omorwoti Sulemani akaroisia chinguba amagana abere, agachiooma ne chitaabu chisunyuntire, na kera eng’aya nigo yarenge koira chitaabu chikiro isato na ekeng’ese.
1KI 10:17 Naende akagoncha chinguba amagana atato agachiooma ne chitaabu chisunyuntire, na kera enguba nigo yarenge koira chitaabu ang’e chikiro ibere. Omorwoti agachibeeka ime ase Enyomba ye Rinani ria Lebanoni.
1KI 10:18 Omorwoti akaroisia ekerogo ki’oborwoti, akagechabera amaino e chinchogu na agakeooma netaabu echenire.
1KI 10:19 Ekerogo keria ki’oborwoti nigo kiabwate ekeriinero kiarenge nebitambokero bitano na ekemo; ensemo ya magega ekerogo keria nigo kiamurumuntire igoro. Kera ensemo y’ekerogo mbiarengeo ebisiirero ase arenge gotoorera amaboko, na emegwekano ye chindo ebere yatenenirieo, oyomo ase kera ensemo.
1KI 10:20 Na emegwekano ye chindo ikomi na ebere yatenenirie aroro, oyomo ase kera ensemo ya kera egetambokero. Omogwekano bw’ekerogo buna ekio tona koroisigwa ase obogaambi bonde bwonsi.
1KI 10:21 Ebikombe bionsi bi’okonywera bi’omorwoti Sulemani nigo biarenge ebie chitaabu, na ebikorero bionsi bi’Enyomba ye Rinani ria Lebanoni nigo biarenge bie chitaabu chichenire; binde tibiarenge bie chifeta. Ase amatuko a Sulemani efeta tiyabarire ng’a negento kie rigori.
1KI 10:22 Omorwoti nabwate chimeeri chiaye chia Tarisisi chiarenge goeta chinyancha amo ne chimeeri chia Hiramu. Ara rimo ase emiaka etato chimeeri chia Tarisisi nigo chiarenge gocha chiarenta chitaabu ne chifeta, na amaino e chinchogu, ne chingoge amo ne chinyoni chi’ebieni ebiya.
1KI 10:23 Ase igo omorwoti Sulemani akaba omonene kobua abarwoti bonsi b’ense ase obonda na obong’aini.
1KI 10:24 Abanto korwa ase chinse chionsi bagacha ase Sulemani, erinde baigwe obong’aini boria Nyasae abegete ime yaye.
1KI 10:25 Kera oyomo obo akaba okorenta ebiegwa biaye, ebinto bie chifeta, na ebie chitaabu, ne chianga, na ebirwanero, na ebinsari, ne chibarasi, ne chibarasi, ebinto ebinge mono, omwaka ase omwaka.
1KI 10:26 Omorwoti Sulemani agasangereria amo chigari ne chibarasi chikoriinwa; nigo abwate chigari elifu eyemo, na amagana ane (1,400) ne chibarasi chikoriinwa chilifu ikomi na ibere (12,000). Echinde ase echio nigo chiabegetwe ase emechie ye chigari, ne chinde chikabekwa Yerusalemu ang’e ase omorwoti amenyete.
1KI 10:27 Omorwoti akarenta chifeta chinyinge agwo Yerusalemu, chikabucha buna amagena, ne chibao chi’emecharake chiarenge chinyinge buna echi’emeko yarenge ase ense omweya.
1KI 10:28 Sulemani nigo arenge korenterwa chibarasi korwa Misiri na Kue; na abaonchoreria baye igo baarenge gochirenta korwa agwo ase ogoakana rigori gete.
1KI 10:29 Kera egari yarenge korentwa korwa Misiri nigo yarenge goakanerwa rigori rie chisekeli chi’echifeta amagana atano na rimo, na ebarasi nigo yarenge goakanerwa chisekeli rigana erimo, na emerongo etano. Na goetera ase abaonchoreria b’omorwoti abarwoti bonsi b’Abahiti na ab’Abasiiria nigo baarenge kogora chigari ne chibarasi.
1KI 11:1 Omorwoti Sulemani nigo anchete abakungu abange b’abaanto b’ebisaku bitamomanyete Nyasae. Amo nomosubati o Farao naende nigo anchete abakungu b’Abamoabu, na Abaamoni, na Abaedomu, na Abasidoni, na Abahiti,
1KI 11:2 abanto b’ebisaku biri’Omonene akanetie Abaisraeli, akabateebia, Timobaisa konyuomerana nabarabwo, ekiagera ekeene, nigo baraonchore chinkoro chiaino, erinde mogwe na koonchokera chinyasae chiabo. Sulemani akabwatana nabarabwo, akabancha.
1KI 11:3 Igo anyuomete abakungu amagana atano na abere, naende nabwate abakungu ba sere‐sere amagana atato. Abakungu baria baye bakaonchora enkoro yaye, erinde agatiga Omonene.
1KI 11:4 Ee, ekero Sulemani konya agotire, abakungu baye bakaonchora enkoro yaye gochia ase chinyasae chinde, na ere tabeete omwegenwa ase Omonene, Nyasae oye, buna Daudi ise arenge nenkoro y’obwegenwa.
1KI 11:5 Sulemani igo atunyaanete na gokorera Asitaroti, enyasae enkuungu y’Abasidoni, na Milikomu, okogechia kw’Abaamoni.
1KI 11:6 Sulemani agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, tamotunyanete ase obwegenwa, buna Daudi ise arenge gokora.
1KI 11:7 Moocha ya Yerusalemu Sulemani akaroisia aase aimokererete igoro ase Kemosi, okogechia kw’Abamoabu, na ase Moleki, okogechia kw’Abaamoni, chinyasae chiria, chiarenge agosasimerwa.
1KI 11:8 Naboigo aroiseretie abakungu baye bonsi baria anyuomete korwa ase ebisaku ebiaao; barabwo bagasamba ubani na bakarua ebing’wanso ase chinyasae chiabo.
1KI 11:9 Omonene akaba nendamwamu ase Sulemani, ekiagera enkoro yaye yaonchogete korwa asare ere Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oria omoorokerete ara kabere,
1KI 11:10 naende konya amochikiire ase ring’ana erio, ng’a tabaisa gotunyana chinyasae chinde. Korende Sulemani tarenda amang’ana ayio Omonene amochiigete.
1KI 11:11 Ase ayio Omonene agateebia Sulemani, “Ekiagera gwakorire ayio, na tikwabwatete okobwatana kw’ogotianania, gose amachiiko aane aya nagochiigete, goika ntandorane na ndusie oborwoti korwa asore, imboe omosomba oo.
1KI 11:12 Korende ase engencho ya Daudi ise tingokora ayio ase amatuko ao, korende nigo ndabotandorane korwa ase okoboko kw’omwana oo.
1KI 11:13 Nonya naboigo, tinkorusia oborwoti bwonsi korwa ase omwana oo, nimoe egesaku ekemo, ase engencho ya Daudi, omosomba one, naende ase engencho ya Yerusalemu, omochie oria nachorete.”
1KI 11:14 Omonene akarentera Sulemani omobisa, na omobisa oyio nere Hadadi, omonto bw’enyomba y’oborwoti bwa Edomu.
1KI 11:15 Ase engaki Daudi arenge agwo Edomu, Yoabu, omochiki bw’emeganda y’esegi, akagenda gotindeka baria baitetwe.
1KI 11:16 Joabu amo na Abaisraeli bonsi baarenge komo bagatigara agwo Edomu ase engaki y’emetienyi etano nomo, bagaita na gosiria kegima kera omosacha bw’aroro.
1KI 11:17 Korende Hadadi agatama gochia Misiri amo nabaanto bande b’Edomu, abasomba ba ise. Na ekero keria Hadadi nigo arenge omosae omoke.
1KI 11:18 Bakarua Midiani, bakagenda bagaika Parani, naende bakagenda amo nabaanto bande korwa Parani, bagaika Misiri. Aroro bakagenda ase Farao, omorwoti o Misiri. Ere akamoa enyomba, naende akamochikera endagera arenge koba okonyora botambe; boigo akamoa oboremo.
1KI 11:19 Hadadi akanyora ogwancherwa okonene ase obosio bwa Farao, na Farao akamonyuomeria mokoyoye, omoiseke omwabo Tapenesi mokaye, oyio orenge eting’ana.
1KI 11:20 Na omoiseke omwabo Tapenesi akaiborera Hadadi Genubati, omwana omomura. Tapenesi agatacha omwana oyio agwo ase enyomba ya Farao, na Genubati akabeera ase enyomba ya Farao amo nabana abamura ba Farao.
1KI 11:21 Hadadi, ekero arenge ase ense ya Misiri, akaigwa ng’a Daudi orarire ase chisokoro chiaye chiaraarete, naende ng’a Yoabu, omochiki bw’emeganda y’esegi, nere okuure agateebia Farao: “Ing’a ribaga ngende ase ense yane.”
1KI 11:22 Korende Farao akamobooria: “Ngento ki kwaremeirwe aiga ase ’nde ekiagera okoboria ribaga ogende ase ense yao?” Hadadi akamoiraneria: “Aye ntiga rioka, ngende.”
1KI 11:23 Naende Nyasae akarentera Sulemani omobisa onde, na omobisa oyio nere Resoni, mosinto bw’Eliada, oria konya otamire korwa ase omonene oye Hadadeseri, omorwoti o Soba.
1KI 11:24 Agwo kare ekero Daudi akoorire ogoita koria okonene ase egati yabo, oyio Resoni agasangereria abanto asare, na akaba omotang’ani bw’ekeombe keria ki’abaomboganu. Barabwo bakagenda Damesiki, bakaba bakogaambera abanto b’aroro.
1KI 11:25 Resoni nigo abeete omobisa bw’Abaisraeli ase amatuko onsi aya Sulemani arenge kogamba, agakora ogosaria okonene buna Hadadi akorete; akagechia Abaisraeli, akaba okogaambera Abasiiria.
1KI 11:26 Oyomo bw’abasomba ba Sulemani nigo arenge korokwa Yeroboamu, mosinto o Nebati, Omoefarati o Sereda. Ng’ina nigo arenge korokwa Serua, ere nigo arenge omoboraka. Yeroboamu akaanga koigwera omorwoti.
1KI 11:27 Aya naro agerete Yeroboamu akaba mamincha y’omorwoti. Sulemani nigo aagachete Milo, na agaticha egetongo kiarenge ase Omochie o Daudi ise.
1KI 11:28 Omonto oria Yeroboamu nigo arenge omonto ore nomokia mono, na ekero Sulemani amorooche ng’a nigo arenge omokong’u ase emeremo yaye, akamobeka akaba omoteneneri igoro ase emeremo eria abanto b’egesaku kia Yusufu baarenge kobetererigwa gokora.
1KI 11:29 Na ase engaki eria, ekero Yeroboamu agendete isiko korwa Yerusalemu, omobani Ahiya korwa Silo akanyorana nere inchera. Ahiya igo ambarete egetambaa ekeyia; bono abanto aba babere bakaba boka aase aarabu.
1KI 11:30 Ahiya akabwata egetambaa keria ekeyia ambarete, akagetandora ebing’ese ikomi na bibere,
1KI 11:31 agateebia Yeroboamu, “Eimokerie aye omonyene ebing’ese ebi ikomi, ekiagera aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, atebiire: Rora inche igo inde ang’e gotandorana oborwoti mborusie korwa ase okoboko gwa Sulemani, nkoe ebisaku ikomi.
1KI 11:32 Korende Sulemani ere atware egesaku ekemo, ase engencho ya Daudi, omosomba one, na ase engencho ya Yerusalemu, omochie oria nachorete korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli.
1KI 11:33 Aya nigo arakoreke, ekiagera bantigire na basasimire Asitaroti, enyasae enkuungu y’Abasidoni, na Kemosi, enyasae y’Abamoabu, na Milikomu, enyasae y’Abaamoni, gose tibabwateti chinchera chiane na tibakorete ayare amaronge ase obosio bwane ase okorenda emeroberio yane echiikire na amachiiko aane, buna Daudi ise akorete.
1KI 11:34 Nonya naboigo tinkorusia oborwoti bwonsi korwa ase okoboko gwa Sulemani, korende nimobeke abe omogambi ase engaki y’amatuko aye onsi are moyo. Aya ninkore ase engencho ya Daudi, omosomba one, oria nachorete, oria orendete amachiiko aane amaachenu na emeroberio yane echiikire.
1KI 11:35 Nindusie oborwoti korwa ase okoboko kw’omwana oye; aye noegwe ebisaku ikomi,
1KI 11:36 korende omwana oye nimoe egesaku ekemo, erio Daudi, omosomba one, botambe atware etaya ekomoreka ase obosio bwane agwo Yerusalemu, omochie nachorire mbeeke erieta riane aroro.
1KI 11:37 Ninkobeke ogambe igoro ase bionsi buna omoyo oo oganetie, naye nobe omorwoti igoro ase Abaisraeli.
1KI 11:38 Koranyigwere na okore onsi aya nagochikiire na obwatie chinchera chiane, na okore ayare amaronge ase amaiso aane ase okorenda emeroberio yane na amachiiko aane buna Daudi, omosomba one, akorete, rirorio nimbe amo naye. Naende ningotenenerie egesaku kegendererete, buna nateneneretie Daudi, ninkobeke ogambere Abaisraeli.
1KI 11:39 Ase enchera eyio ninchande abanto b’ororeeria rwa Daudi, korende tekoba igo kogenderera botambe.”
1KI 11:40 Sulemani akarigia goita Yeroboamu, korende Yeroboamu akaimoka, agatama gochia Misiri, ase Sisaki, omorwoti o Misiri, akamenya agwo Misiri goika ekero Sulemani akwete.
1KI 11:41 Bono amang’ana onsi igoro ya Sulemani, na aya onsi akorete, na obong’aini bwaye bwonsi nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora gwa Sulemani.
1KI 11:42 Engaki Sulemani agambete agwo Yerusalemu igoro ase Abaisraeli nemiaka emerongo ene.
1KI 11:43 Erio Sulemani akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa ase Omochie o Daudi ise, na Rehoboamu, omomura oye, akaba okogaamba ase ribaga ria ise.
1KI 12:1 Rehoboamu akagenda Sekemu, ekiagera Abaisraeli bonsi konya bachiire aroro komobeeka abe omorwoti.
1KI 12:2 Na ekero Yeroboamu, mosinto o Nebati, aigwete amang’ana ayio, akairana korwa Misiri aaria ase atamete gochia korwa ase omorwoti Sulemani.
1KI 12:3 Abanto bakarangeria Yeroboamu, na ere amo nomosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli bakagenda, bagateebia Rehoboamu,
1KI 12:4 “Iso igo akorete rikorogoto riaito rikaba ririto. Ase ayio bono aye orikore ribe rigusu, bwororobie emeremo eria emekong’u iso atobekerete, naintwe natogokorere.”
1KI 12:5 Rehoboamu akabateebia: “Genda inwe, na magega y’amatuko atato moirane gocha aa ase ’nde.” Ase ayio abanto bakagenda.
1KI 12:6 Erio omorwoti Rehoboamu akabooria ogosemia korwa ase abagaaka baria baarenge gosemia Sulemani ise, ekero arenge moyo, akababoria: “Ngosemia ki mokong’a, erinde imbairanerie abanto aba?”
1KI 12:7 Abagaaka bakamoiraneria: “Onye koganetie gokorera abanto aba bono, oigwe okoboria kwabo na okwane amang’ana amaya ase bare, erio barabwo nababe bakogokorera botambe.”
1KI 12:8 Korende Rehoboamu akaanga ogosemia kw’abagaaka baria na akarigia ogosemia korwa ase abamura baria bakinete komo, na bono baarenge komokorera.
1KI 12:9 Akababoria: “Ngosemia ki morang’e? Ninki ndairanerie abanto aba bamboretie ng’a inyororobie chigurube chiria tata ababeekerete?”
1KI 12:10 Abamura baria bakinete komo bakamoteebia: “Aya naro orateebie abanto abwo bakoboretie ng’a bwororobie rikorogoto riria iso akorete ririto: Ekiara gi’okoboko kwane nigo kere ekenetu kobua ekebono gia tata
1KI 12:11 Na bono rikorogoto riria rikong’u tata ababeekerete, inche nigo ndarimente ribe ririto goetania. Tata nigo arenge kobang’wania ebiranya, korende inche nigo ndabe nkobang’wania ne chinkini chichomire chibonyi mesia.”
1KI 12:12 Yeroboamu amo nabaanto bonsi bagacha ase Rehoboamu rituko ria gatato, buna omorwoti abateebeetie ng’a bakore.
1KI 12:13 Omorwoti akairaneria abanto baria amang’ana ase obotindi, akaanga ogosemia kw’abagaaka baria.
1KI 12:14 Agakwana nabarabwo buna abamura baria bamosemetie, agateeba: “Tata nigo akorete rikorogoto riaino rikaba ririto, korende inche nimbamentere ribe ririto goetania. Tata nigo arenge kobang’wania ebiranya, korende inche nigo ndabang’wanie ne chinkini chichomire chibonyi mesia.”
1KI 12:15 Ase ayio omorwoti taigwerete amang’ana ’abaanto. Ayio nigo akorekanete n’Omonene, erinde ere anyare goikerania ring’ana riaye riria akwanete ase Yeroboamu, mosinto o Nebati, goetera ase Ahiya, omobani oria korwa Silo.
1KI 12:16 Ekero Abaisraeli bonsi baroche ng’a omorwoti nigo aangete kobaigwera, bakamoiraneria, bakamoteebia: “Ngetari ki intwe tobwate ase Daudi? Titori nomwando na mosinto o Yese. Inwe Abaisraeli, genda kera omonto bwoye! Inwe abanto ba Daudi, erende inwe abanyene!” Ase igo Abaisraeli bakarua aroro agwo, bakagenda ase chinka chiabo.
1KI 12:17 Rehoboamu agatigwa okogaambera Abaisraeli baria bamenyete ase emechie y’Abayuda yoka.
1KI 12:18 Erio omorwoti Rehoboamu agatoma Adorama, oria otenenerete emeremo y’okobetererigwa, gochia ase Abaisraeli, na barabwo bonsi bakamoaka amagena, agakwa; na Rehoboamu akaimoka bwango, akariina egari yaye, agatama gochia Yerusalemu.
1KI 12:19 Ase ayio Abaisraeli babeire bare mamincha na gosaria igoro ase enyomba ya Daudi goika reero iga.
1KI 12:20 Na ekero Abaisraeli bonsi baigwete ng’a Yeroboamu oiranire, bagatoma abanto bamorangerie ache ase omosangererekano, bakamobeeka akaba omorwoti igoro ase Abaisraeli. Omonto onde tari otunyanete abanto b’enyomba ya Daudi, otatiga abanto b’egesaku kia Yuda boka.
1KI 12:21 Ekero Rehoboamu achete Yerusalemu, agasangereria abanto bonsi b’enyomba ya Yuda, na egesaku kia Benjamini, abanto chilifu rigana erimo na emerongo etano na etato, abamanyete korwana esegi, bagende korwania Abaisraeli na bairanie oborwoti ase Rehoboamu, mosinto o Sulemani.
1KI 12:22 Korende ring’ana ria Nyasae rigacha ase Semaya, omonto o Nyasae,
1KI 12:23 rikamoteebia: “Teebia Rehoboamu, mosinto o Sulemani, omorwoti bw’Abayuda, otebie nabaanto bonsi b’enyomba ya Yuda, na aba eya Benjamini, na abanto bande abatigari ng’a:
1KI 12:24 Aya nar’Omonene atebiire: Inwe timogenda korwania abanto bamino Abaisraeli. Irana kera omonto nka bwoye, ekiagera aya akorekire nigo akoretwe nainche.” Ase ayio abanto bakaigwera ring’ana ri’Omonene, bakairana gochia chinka chiabo, buna abateebeetie.
1KI 12:25 Erio Yeroboamu akaagacha omochie Sekemu ase ense y’ebitunwa y’Efraimu, akamenya aroro, naende akarua agwo, akagenda akaagacha Penueli.
1KI 12:26 Yeroboamu akarengereria ase enkoro yaye ime: “Bono oborwoti igo borabaise koirana bogende ase enyomba ya Daudi.
1KI 12:27 Abanto aba baise kona kogenda korua ebing’wanso ase enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu, chinkoro chiabo nigo chiramoiranere omonene obo Rehoboamu, omorwoti bw’Abayuda, na kobaramoiranere nigo barang’ite.”
1KI 12:28 Ekero omorwoti arengereretie amang’ana ayio, akaroisia korwa ase etaabu emegwekano ebere ye chimori, agateebia abanto: “Igo mogochandeka mono kona kogenda Yerusalemu. Inwe Abaisraeli, rora aiga chinyasae chiaino, echi chiabarusetie ase ense ya Misiri.”
1KI 12:29 Akabeeka eyemo Beteli na eya kabere agwo Dani.
1KI 12:30 Egento eke gekagera bagakora ebibe, ekiagera abanto igo bagendete nonya ngoika Dani gosasiima enyasae eyemo y’echio.
1KI 12:31 Naende Yeroboamu akaroisia aase aimokererete igoro agosasimerwa, agachora abakuani korwa ase egati y’abanto bonsi abwo batarenge Abalawi.
1KI 12:32 Yeroboamu agachiika Rituko Rinene ase rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi o gatano na gatato, buna omogwekano bwe Rituko Rinene ase Abayuda. Ase egesasiimero agwo Beteli ere omonyene akarua ebing’wanso ase emegwekano eria ye chimori aroisetie. Naende agwo Beteli akabeeka abakuani b’aase aimokererete igoro agosasimerwa konya aroisirie.
1KI 12:33 Ase rituko ria ikomi na gatano, ase omotienyi o gatano na gatato, omotienyi achorete ere omonyene, akagenda ase egesasiimero aroisetie, agatwara Rituko Rinene ase Abaisraeli na akariina ase egesasiimero gosamba ubani.
1KI 13:1 Ase ogochika kw’Omonene omonto o Nyasae akarua ase ense ya Yuda. Ere agacha Beteli ekero Yeroboamu ateneine ase egesasiimero gosamba ubani.
1KI 13:2 Na ase ogochika kw’Omonene omonto oria agaaka eriogi, akarera mamincha y’egesasiimero, agateeba: “Obee! Aye egesasiimero, aye egesasiimero! Omonene oteebire iga: Rora, omwana omomura naiborwe ase enyomba ya Daudi, erieta riaye Yosia; ere nang’wansere igoro yao aye egesasiimero, abakuani b’aase aimokererete igoro, baria bagosambera ubani igoro yao na amauga ’abaanto nasamberwe igoro yao.”
1KI 13:3 Omonto oria o Nyasae akarua ekemanyererio ase rituko riria, agateeba: “Eke nakio ekemanyererio Omonene akwanire: Rora, egesasiimero eke nagetandoke, ne ribu riria rire igoro yaye riiteke.”
1KI 13:4 Ekero omorwoti Yeroboamu aigwete ogokwana okwo kw’omonto oria o Nyasae, koria arentete mamincha y’egesasiimero agwo Beteli, akarambora okoboko kwaye korwa ase egesasiimero, agateeba: “Bwata omonto oyo!” Okoboko koria kwaye aramborete gochia ase omonto oria gokooma pa, goika tanyarete naende gokoringa.
1KI 13:5 Egesasiimero boigo kegatandoka, ne ribu rigaiteka koreng’ana buna ekemanyererio keria giateebetwe nomonto oria o Nyasae ase ogochika kw’Omonene.
1KI 13:6 Omorwoti agateebia omonto oria o Nyasae: “Sorora Omonene na onsabere inyore ogwancherwa, erinde okoboko kwane kogwene.” Na omonto oria o Nyasae agasorora Omonene, na okoboko kw’omorwoti gokaba buna kwarenge ritang’ani.
1KI 13:7 Erio omorwoti agateebia omonto oria o Nyasae: “Inchuo togende nyomba mwane, otimokere aroro, onyore chinguru naende, nainche ninkoe ekeegwa.”
1KI 13:8 Omonto oria o Nyasae akairaneria omorwoti: “Noisa kong’a ekeng’ese ki’obotenenku bwao, tinkogenda amo naye, gose tinkoria endagera gose konywa amaache aase aiga.
1KI 13:9 Naboigo nachikwa n’Omonene goetera ase ring’ana riaye. Ere aganteebia: Tobaisa koria endagera ende yonsi, gose konywa amaache, gose tobaisa koiranera ase enchera eria gwachiereteo.”
1KI 13:10 Ase ayio agaetera enchera eng’ao, tairanera ase enchera eria acherete agwo Beteli.
1KI 13:11 Narenge omobani omogotu oyomo omenyete agwo Beteli. Abana baye abamura bagacha, bakamoteebia amang’ana onsi omonto oria o Nyasae akorete ase rituko riria agwo Beteli, bakamoteebia na amang’ana akwanete nomorwoti.
1KI 13:12 Ise abamura baria akababoria “Nchera ki agenda?” Na abamura baye bakamworokia enchera omonto oria o Nyasae orwete ense ya Yuda agendete.
1KI 13:13 Omobani oria omogotu agateebia abamura baye: “Imbeekere etigere egeikaransero.” Erio bakabeekera etigere egeikaransero, na omobani oria akariina etigere eria,
1KI 13:14 akabwatia omonto oria o Nyasae, akamonyora oikaransete inse y’omoaluni, akamobooria: “Naye omonto oria o Nyasae ochicha korwa ense ya Yuda?” Omonto oria akairaneria: “Ee, ninche.”
1KI 13:15 Omobani oria omogotu agateebia omonto oria o Nyasae: “Inchuo togende nka bwone, torie endagera.”
1KI 13:16 Korende omobani oria orwete ense ya Yuda akamoiraneria: “Tinkoirana amo naye, gose tingwancha ondoisie nyomba mwao; tinkoria endagera amo naye gose konywa amaache aase aiga.
1KI 13:17 Naboigo nachikwa n’Omonene goetera ase ring’ana riaye, aganteebia: Tobaisa koria endagera gose konywa amaache aase aria, gose tobaisa koirana enchera gwachiereteo.”
1KI 13:18 Omobani oria omogotu akamoteebia: “Nainche igo inde omobani buna aye, na omomalaika nigo achigetwe n’Omonene aganteebia: Genda omoiranie ache amo naye goika nyomba mwao, arie endagera na konywa amaache.” Korende igo amotebetie oborimo.
1KI 13:19 Ase ayio omonto oria o Nyasae akairana amo nomobani oria omogotu, akaria endagera na konywa amaache ase enyomba yaye.
1KI 13:20 Na ekero baarenge baikaransete ase emesa, ring’ana ri’Omonene rigacha ase omobani oria omogotu, oria omoiranetie;
1KI 13:21 ere agaaka eriogi, akarera ase omonto oria o Nyasae orwete ense ya Yuda, akabora: “Omonene oteebire ng’a kwangire koigwera ring’ana riaye, naende torendeti ogochika kori’Omonene, Nyasae oo, agochiigete.
1KI 13:22 Ribaga ri’ayio kwairanire, naende kwarire endagera na kwanyure amaache aase aiga. Ay’Omonene agokanetie ng’a tokora igo. Ekiagera gwakorire igo, omobere oo gokwete tokonyara kobekwa ase chimbeera chie chisokoro chiao.”
1KI 13:23 Ekero omobani oria omogotu akoorire koria na konywa, akabeekera etigere egeikaransero ase omobani oria airanetie araikaranse.
1KI 13:24 Na ekero omobani oria orwete ense ya Yuda arenge ase orogendo inchera, akaumerana nendo, ero ekamoita agakwa. Omobere oye ogatugutwa ase enchera, na etigere na endo chigatenena mbarabare ase omobere oria.
1KI 13:25 Abanto bagaeta aase aria, bakarora omobere otugutire ase enchera, na endo eteneine mbarabare ase omobere oria. Barabwo bakagenda bagateeba amang’ana ayio ase abanto b’omochie, agwo ase omobani oria omogotu amenyete.
1KI 13:26 Na ekero omobani oria omoiranetie korwa inchera, aigwete amang’ana ayio, agateeba: “Oyio nomonto oria o Nyasae bwangete koigwera ring’ana ri’Omonene; ase ayio, n’Omonene omorua ase endo, nero yamotandoire na komoita, koreng’ana buna Omonene amotebetie.”
1KI 13:27 Erio agateebia abamura baye: “Imbekere etigere egeikaransero.” Nabarabwo bagakora bo.
1KI 13:28 Ere akagenda, akanyora omobere otugutire ase enchera, na etigere na endo chiteneine mbarabare ase omobere oria. Endo tiyariete omobere oria, gose tiyaitete etigere eria, gose koyetandora.
1KI 13:29 Omobani oria akaimokia omobere oria bw’omonto o Nyasae, akayobeeka ase etigere igoro, erio akayoirania gochia ase omochie oye omonyene, akamoreera na akamotindeka.
1KI 13:30 Ere akabeeka omobere oria ase embeera yaye omonyene, na barabwo bakamoreera, na kera oyomo agateeba: “Obee! Momura ominto!”
1KI 13:31 Ekero akoorire komotindeka agateebia abamura baye: “Ekero nainche ndakwe, montindeke ime ase embeera eyio ase omonto o Nyasae atindekire; mwarerie amauga aane mbarabare ase amauga aye.
1KI 13:32 Ekeene, amang’ana aria araaretie buna achigetwe n’Omonene, agasoera egesasiimero agwo Beteli, naende agasoera aase aimokererete igoro agosasimerwa aria ase emechie ya Samaria, goika aikeranigwe.”
1KI 13:33 Nonya ayio onsi abeete, Yeroboamu taonchogete korwa ase chinchera chiaye chimbe, korende akagenderera kobeeka abakuani b’aase aimokererete igoro agosasimerwa korwa ase egati y’abanto bande bonsi. Omonto onde bwensi arigetie, nigo amwatananete koba Omokuani bw’aase aria aimokererete igoro.
1KI 13:34 Amang’ana ayio nigo abeete ebibe ase enyomba ya Yeroboamu, na akagera ekanachwa na egasirigwa kegima korwa ase ense.
1KI 14:1 Ase engaki eria Abiya, omomura o Yeroboamu akarwara.
1KI 14:2 Ase ayio Yeroboamu agateebia mokaye: “Imoka, bwekone ase ogwetuba, erinde tomanyekana ng’a aye moka Yeroboamu; ogende Silo. Ahiya omobani nao akare, oria ontebetie ng’a nimbe omorwoti igoro ase abanto aba.
1KI 14:3 Oire amo naye emegati ikomi, na amaandasi, na obooke egetono ekemo, ogende asare; ere nagoteebie egento kegochia gokororekana ase omwana.”
1KI 14:4 Moka Yeroboamu akaimoka akagenda Silo, agacha ase enyomba y’Ahiya. Bono Ahiya tarenge korora, ekiagera amaiso aye konya oukoire ase engencho y’obogotu.
1KI 14:5 Omonene agakwana n’Ahiya, akamoteebia, “Rora, moka Yeroboamu ngocha are gokoboria amanye igoro y’omwana oye ore omorwaire. Aya na aya naro oramoteebie.” Ekero omokungu oria achete asare agekora buna omokungu omoao.
1KI 14:6 Korende ekero Ahiya aigwete eriogi ri’amagoro aye agotitiria, na ekero omokungu oria arenge gocha ase egesieri, Ahiya akamoteebia, “Inchuo soa nyomba, aye moka Yeroboamu! Nase ki ogwekora koba buna omokungu omoao? Nachikirwe kogoteebia amang’ana amakong’u.
1KI 14:7 Genda oteebie Yeroboamu: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Nakoimokereretie igoro korwa ase egati y’abanto, naende ngakobeeka okaba omoraai bw’abaanto baane Abaisraeli.
1KI 14:8 Naende ngatandorana oborwoti, nkaborusia korwa ase enyomba ya Daudi, ngakoboa aye, korende aye tobeti buna Daudi, omosomba one arenge, oria orendete amachiiko aane, na agantunyana nenkoro yaye yonsi. Ere agakora onsi ayare amaronge ase amaiso aane.
1KI 14:9 Korende aye gwakorire ayare amabe goetania baria bonsi bagotang’anerete. Naende gwekoreire chinyasae ching’ao, na kweroiseirie emegwekano enyititoire na kobombwa, na igo kwangechirie goika nabeire nendamwamu kwangire na konyeba.
1KI 14:10 Ase ayio, rora, nindete obobe igoro ase enyomba yao aye Yeroboamu, ninsirie kegima kera omonto omosacha korwa ase enyomba yao, abasomba amo nabatari abasomba, ase egati y’Abaisraeli. Ninsirie kegima enyomba yao aye Yeroboamu, buna omonto akwabusa obonyira bwarua, kegima.
1KI 14:11 Omonto onde bwensi bw’enyomba ya Yeroboamu orakwere ase omochie ime, chisese nachimorie, na onde bwensi orakwere isiko aarabu, chinyoni chia igoro nachimorie, ekiagera Omonene nere okwanire ring’ana eri.
1KI 14:12 “Ase ayio, genda nka bwoo. Ekero amagoro ao agosoa ase omochie omwana oria nakwe.
1KI 14:13 Abaisraeli bonsi mbamoreere na komotindeka. Omwana oria bweka ase eamate ya Yeroboamu, nere oratindekwe ase embeera ime, ekiagera asere oyi’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ororire egento kiamogokirie korwa ase enyomba ya Yeroboamu.
1KI 14:14 Korende Omonene nechorere omorwoti oragaambere Abaisraeli, na omorwoti oyio nasirie kegima enyomba ya Yeroboamu, na ayio nakoreke korwa bono.
1KI 14:15 Omonene naake Abaisraeli abanyegerie buna egetonto gekonyegerigwa ime ase amaache, nabasimore barue ase ense eye engiya aete chisokoro chiabo, abasiarere gochia ng’umbu y’Eufarati, ekiagera barabwo bakorire emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, na igo bagechirie Omonene obeire nendamwamu.
1KI 14:16 Ere natige Abaisraeli ase engencho y’ebibe ebi Yeroboamu akorete, akagera Abaisraeli bagakora ebibe.”
1KI 14:17 Erio moka Yeroboamu akaimoka, akagenda Tirisa, na ekero agotamboka omoriibo o inse bw’egesieri ki’enyomba omwana oria agakwa.
1KI 14:18 Na Abaisraeli bonsi bakamotindeka na komoreera, koreng’ana buna ring’ana riri’Omonene akwanete goetera ase omobani Ahiya, omosomba oye.
1KI 14:19 Bono amang’ana ande onsi Yeroboamu akorete, buna arwanete chiseegi, na buna agambete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 14:20 Yeroboamu akaba okogaamba ase engaki y’emiaka emerongo ebere, na ebere. Erio akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, na Nadabu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 14:21 Bono Rehoboamu, mosinto o Sulemani, akagaambera Abayuda. Ekero achagete kogamba konya okoorire emiaka emerongo ene nomo, akaba okogaamba ase engaki y’emiaka ikomi, na etano na ebere, agwo Yerusalemu, omochie ori’Omonene achorete korwa ase egati y’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, erinde abeeke erieta riaye aroro. Ng’ina Rehoboamu nigo arenge korokwa Naama, omosubati bw’Abaamoni.
1KI 14:22 Abayuda bagakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, bakagera akaba nendamwamu ase engencho y’ebibe biabo bakorete ebinge goetania ebi bionsi chisokoro chiabo chiakorete.
1KI 14:23 Barabwo bakeagachera aase aimokererete igoro agosasimerwa, ne chisiiro, na emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, igoro ase ebigoro bionsi na inse ya kera omote omobese.
1KI 14:24 Mbaarenge aroro ase ense eria abasacha abanyaka bakarigania ase obosooku. Abanto abwo bagakora okogechia konde gwonsi okwo abanto b’ebisaku biri’Omonene aseretie korwa ase Abaisraeli baarenge gokora.
1KI 14:25 Ase omwaka o gatano bw’okogaamba kwa Rehoboamu, Sisaki, omorwoti o Misiri, agacha, akarwania Yerusalemu.
1KI 14:26 Akaira chikungo chionsi chi’enyomba y’Omonene na echi’enyomba y’omorwoti, akaira kera egento. Boigo akaira chinguba chionsi chi’etaabu, chiria Sulemani aroisetie.
1KI 14:27 Erio Rehoboamu omorwoti akagoncha chinguba chi’etai ribaga rie chinguba chiria chi’etaabu, agachibeeka ase amaboko ’abanene b’oborendi, baria baarenge korenda egesieri ki’enyomba y’omorwoti.
1KI 14:28 Botambe ekero omorwoti arenge gosoa ase enyomba y’Omonene, abarendi nigo baarenge gochibogoria, naende bachiirania ase enyomba y’oborendi.
1KI 14:29 Na bono amang’ana ande onsi igoro ya Rehoboamu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 14:30 Esegi nigo yagendererete botambe ase egati ya Rehoboamu na Yeroboamu.
1KI 14:31 Rehoboamu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa aase chiatindegetwe, ase Omochie o Daudi. Ng’ina Rehoboamu nigo arenge korokwa Naama, omosubati bw’Abaamoni. Abiyamu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 15:1 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogaamba kw’omorwoti Yeroboamu, mosinto o Nebati, Abiyamu agachaaka kogaambera Abayuda,
1KI 15:2 akaba okogaamba ase engaki y’emiaka etato agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Maaka, omosubati bw’Abisalomu.
1KI 15:3 Abiyamu akabwatia chingencho chia ise ase ogokora ebibe, na tarenge nobwegenwa bw’enkoro ase Omonene, Nyasae oye, buna Daudi, sokororia yaye arenge.
1KI 15:4 Korende nonya naboigo, ase engencho ya Daudi Omonene, Nyasae oye, akamoa etaya agwo Yerusalemu ase ogotenenia omwana oye agambe, naende agakong’ia Yerusalemu.
1KI 15:5 Aya igo akoregete, ekiagera Daudi nigo akorete ayare amaronge ase obosio bw’Omonene, na ase obogima bwaye bwonsi, tamochete gokora kende gionsi Omonene amochiigete, otatiga ase amang’ana a Uria Omohiti oka amochete.
1KI 15:6 Esegi nigo yagendererete koba egati ya Rehoboamu na Yeroboamu ase obogima bwonsi bwa Rehoboamu.
1KI 15:7 Amang’ana ande onsi igoro y’Abiyamu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda. Na esegi nigo yarenge ase egati y’Abiyamu na Yeroboamu.
1KI 15:8 Abiyamu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete agatindekwa ase Omochie o Daudi, na Asa, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 15:9 Ase omwaka bw’emerongo ebere bw’okogaamba kwa Yeroboamu, omorwoti bw’Abaisraeli, Asa agachaaka kogaambera Abayuda.
1KI 15:10 Ere akaba okogaamba ase engaki y’emiaka emerongo ene, nomo, agwo Yerusalemu. Ng’ina Asa nigo are korokwa Maaka, mosubati bw’Abisalomu.
1KI 15:11 Asa agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, buna Daudi, sokororia yaye, akorete.
1KI 15:12 Agasiria korwa ase ense eria abasacha baria abanyaka baarenge korigania ase obosooku, naende akarusia aroro emegwekano y’ogosasimwa, eria chisokoro chiaye chiaroisetie.
1KI 15:13 Boigo Asa akarusia Maaka ng’ina taba eting’ana, ekiagera nabwate omogwekano orenge okogechia oroiseretigwe Asera, enyasae eria enkuungu, akabutora na akaiyeria inse omogwekano oria ng’ina abwate, akayosambera agwo ase akarooche ga Kidironi.
1KI 15:14 Korende aase aimokererete igoro tarusetigweo. Nonya naboigo, ase obogima bwaye bwonsi Asa nigo arenge nenkoro y’obwegenwa ase Omonene.
1KI 15:15 Akarenta ase enyomba y’Omonene ebiegwa ebi ise na ere omonyene baatananete bikaba ebichenu, chifeta, ne chitaabu, na ebikorero.
1KI 15:16 Esegi nigo yagendererete koba egati y’Asa na Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, ase amatuko abo onsi.
1KI 15:17 Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda korwania Abayuda, akagitera omochie o Rama chindwaki, ng’a nario ribaga ritabaisa gotoka ase omonto onde bwensi gosoka gose gosoa kogenda ase Asa, omorwoti bw’Abayuda.
1KI 15:18 Erio Asa akarusia chifeta chionsi, ne chitaabu chionsi, echio chiatigarete ase chikungo chi’enyomba y’Omonene, na echi’enyomba y’omorwoti, agachibeeka ase amaboko ’abasomba baye. Erio agatoma ebinto ebio gochia ase Damesiki ase Beni‐Hadadi, mosinto o Tabirimoni, o Hesioni, omorwoti o Siiria, amenyete, agateeba,
1KI 15:19 “Tiga okobwatana kw’ogotianania kobe ase egati yane naye, buna kwarenge ase egati ya tata na iso. Rora nagotomeire ekeegwa gie chifeta ne chitaabu. Genda osarie okobwatana okwo kwao gwakorete na Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, erinde arue ase ense yane antigane.”
1KI 15:20 Beni‐Hadadi akaigwera Asa omorwoti, agatoma abatang’ani b’abarwani baye, bakagenda bakarwania emechie y’Abaisraeli, bakabua Iyoni na Dani, na Abeli‐Beti‐Maaka, na Galili, yonsi, amo nense yonsi ya Nafutali.
1KI 15:21 Na ekero Baasa aigwete amang’ana ayio, agatiga kogitera omochie o Rama, akagenda komenya agwo Tirisa.
1KI 15:22 Erio omorwoti Asa akarua okoraria ase Abayuda bonsi, nonya nomonto oyomo tatigetwe otakonye koira amagena a Rama, amo ne chibao chiarengeo, ebinto ebio bionsi Baasa arenge kogitera omochie oria; na ase ebinto ebio omorwoti Asa akagitera Geba ase orogongo rwa Benjamini amo na Misipa.
1KI 15:23 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Asa, okobua kwaye na onsi aya akorete na emechie aagachete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda. Korende ekero ki’obogotu bwaye akarwara amagoro.
1KI 15:24 Asa akaraara, ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa ase Omochie o Daudi, sokororia yaye, na Yehosafati, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 15:25 Nadabu, mosinto o Yeroboamu, agachaaka kogaambera Abaisraeli ase omwaka o kabere bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, akagaamba ase engaki y’emiaka ebere.
1KI 15:26 Ere agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, akabwatia chinchera chia ise ase ogokora ebibe ebio bikagera Abaisraeli bagakora ebibe.
1KI 15:27 Baasa, mosinto bw’Ahiya, omonto bw’enyomba ya Isakaru, agakora omooroberio bw’ogoita Nadabu, akamoaka, akamoitera agwo Gibetoni, omochie bw’Abafilisti. Nadabu na Abaisraeli bonsi nigo bebisete baboerete Gibetoni.
1KI 15:28 Ase omwaka o gatato bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, noro Baasa, akamoita, naende akaba okogaamba ribaga riaye.
1KI 15:29 Na obwango boria abeete omorwoti, agaita abanto bonsi b’enyomba ya Yeroboamu, tatigaretie nonya nomonto oyomo ore moyo ase abanto baye, korende akabasiria kegima, koreng’ana ne ring’ana riri’Omonene akwanete goetera ase omosomba oye Ahiya, omonto korwa Silo.
1KI 15:30 Aya nigo akoregete ase engencho y’ebibe bia Yeroboamu biria akorete, naende akagera Abaisraeli bagakora ebibe, na ase engencho y’ayi’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, akaba nendamwamu.
1KI 15:31 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Nadabu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 15:32 Esegi nigo yagendererete koba egati y’Asa na Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, ase obogima bwabo bwonsi.
1KI 15:33 Ase omwaka o gatato bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, Baasa, mosinto bw’Ahiya, agachaaka kogaambera Abaisraeli bonsi agwo Tirisa, na akagaamba ase engaki y’emiaka emerongo ebere na ene.
1KI 15:34 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, akabwatia chinchera chia Yeroboamu ase ogokora ebibe ebio bikagera Abaisraeli bagakora ebibe.
1KI 16:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yehu, mosinto o Hanani, rigakwana mamincha ya Baasa, rigateeba,
1KI 16:2 “Nigo nakoimokereretie igoro korwa ase orotu, ngakobeeka okaba omoraai bw’abaanto baane Abaisraeli, na bono aye kwabwatirie chinchera chia Yeroboamu, naende kwagerire abanto baane Abaisraeli bakorire ebibe na bangechirie goika nabeire nendamwamu ase engencho y’ebibe biabo.
1KI 16:3 Ase ayio ningosirie kegima, aye Baasa amo nabaanto b’enyomba yao ebe buna enyomba ya Yeroboamu, mosinto o Nebati.
1KI 16:4 Omonto onde bwensi ore bw’enyomba ya Baasa orakwere ase omochie ime, chisese nachimorie, na onde bwensi orakwere isiko aarabu, chinyoni chia igoro nachimorie.”
1KI 16:5 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Baasa, na aya onsi akorete, na okobua kwaye, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 16:6 Baasa akaraara ase chisokoro chiaye chiararete agatindekwa agwo Tirisa, na Ela omwana oye omomura akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 16:7 Naboigo ring’ana ri’Omonene rikarentwa nomobani Yehu, mosinto o Hanani, igoro ya Baasa na abanto b’enyomba yaye, ase engencho y’amabe onsi akorete ase amaiso ’Omonene. Omonene akagechigwa goika akaba nendamwamu ase engencho y’ayio onsi Baasa akorete ase okoba buna abanto b’enyomba ya Yeroboamu; boigo ekiagera asiretie abanto abwo.
1KI 16:8 Ase omwaka bw’emerongo ebere na etano nomo bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, Ela, mosinto o Baasa, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Tirisa, akagaamba emiaka ebere.
1KI 16:9 Korende omosomba oye Simuri, omochiki bw’ekeng’ese gie chigari chiaye, agakora omooroberio bw’okomoita. Ekero Ela arenge agwo Tirisa okonywa na gotinda ase enyomba y’Arisa, oria otenenerete enyomba y’oborwoti aroro,
1KI 16:10 Simuri agasoa nyomba, akamoaka, akamoiyeria inse na komoita. Ayio igo akorete ase omwaka bw’emerongo ebere, na etano na ebere, bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda. Magega y’ayio Simuri akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 16:11 Ekero achagete kogamba, ase obwango boria ere ebegete omonyene goikaransa ase ekerogo ki’oborwoti, agaita abanto bonsi b’enyomba ya Baasa, tatigaretie omonto omosacha nonya noyomo ase eamate yaye gose ase abasani baye.
1KI 16:12 Ase ayio Simuri agasiria kegima enyomba yonsi ya Baasa, koreng’ana buna ring’ana riri’Omonene akwanete mamincha ya Baasa goetera ase Yehu omobani.
1KI 16:13 Ayio nigo akoregete ase engencho y’ebibe bionsi bia Baasa, na ebia Ela, omwana oye. Barabwo bakagera Abaisraeli bagakora ebibe bikagechia Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, erinde akaba nendamwamu ase engencho y’emegwekano yabo bagosasiima.
1KI 16:14 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Ela, na aya onsi akorete, nigo ariikire ime ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 16:15 Ase omwaka bw’emerongo ebere, na etano na ebere, bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, Simuri akagaamba ase engaki y’amatuko atano na abere agwo Tirisa. Emeganda y’esegi egatoora korwania Gibetoni, omochie bw’Abafilisti.
1KI 16:16 Abanto baria batoorete aria bakaigwa ng’a Simuri okorire omooroberio bw’ogoita omorwoti. Ase ayio, ekero Abaisraeli bonsi baarenge ase egetwori ase rituko riria bakabeeka Omuri, omochiki bw’emeganda y’esegi, akaba omorwoti obo.
1KI 16:17 Bono Omuri akaimoka korwa Gibetoni amo n’Abaisraeli bonsi, bakagenda koboera Tirisa.
1KI 16:18 Ekero Simuri aroche ng’a omochie obwatirwe, agasoa ase eburi y’enyomba y’omorwoti, agasamba enyomba y’omorwoti, na Simuri omonyene agesamberao.
1KI 16:19 Ayio igo akoregete ase engencho y’ebibe akorete ase obosio bw’Omonene, ase okobwatia chinchera chia Yeroboamu, na ase ebibe akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
1KI 16:20 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Simuri, na omooroberio bw’ogoita akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 16:21 Bono Abaisraeli bagaatananeka chinsemo ibere, ekeng’ese ki’abaanto bagatunyana Tibuni, mosinto o Ginati, baganetie komobeeka abe omorwoti, na ekeng’ese kende bagatunyana Omuri.
1KI 16:22 Abanto abatunyanete Omuri bakabua abanto batunyanete Tibuni, mosinto o Ginati; na ekero Tibuni akuure, Omuri akaba omorwoti.
1KI 16:23 Ase omwaka bw’emerongo etato nomo bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, Omuri agachaaka kogaambera Abaisraeli, akagaamba emiaka ikomi na ebere; akagaamba agwo Tirisa ase engaki y’emiaka etano nomo.
1KI 16:24 Akagora egetunwa gia Samaria korwa ase Semeri ase rigori rie chitalanta ibere chi’echifeta, akaagacha omochie igoro yaye, akayogitera chindwaki, Akaaroka omochie oria aagachete Samaria, erieta ria Semeri, oyio orenge omonyene egetunwa keria.
1KI 16:25 Omuri agakora amabe ase obosio bw’Omonene, agakora amabe goetania baria baarengeo ritang’ani riaye.
1KI 16:26 Ere nigo abwatetie chinchera chia Yeroboamu, mosinto o Nebati, agakora ebibe buna ebiaye, boigo akagera Abaisraeli bakabikora. Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, akagechigwa, akaba nendamwamu ase engencho y’emegwekano yabo bagosasiima.
1KI 16:27 Bono amang’ana ande onsi Omuri akorete, na okobua okwo aorogetie, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 16:28 Omuri akaraara ase chisokoro chiaye chiararete agatindekwa agwo Samaria, na Ahabu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 16:29 Ase omwaka bw’emerongo etato, na gatano na gatato bw’okogaamba gw’Asa, omorwoti bw’Abayuda, Ahabu, mosinto bw’Omuri, agachaaka kogaambera Abaisraeli, agwo Samaria; ere akagaamba emiaka emerongo ebere na ebere.
1KI 16:30 Ahabu, mosinto bw’Omuri, agakora amabe ase obosio bw’Omonene goetania bonsi abamotang’anerete.
1KI 16:31 Ere akarora ng’a namang’ana amagusu kobwatia chingencho chia Yeroboamu, mosinto o Nebati, na agakora ebibe buna ebiaye; amo nayio akanyuoma Yesebeli, omoiseke bw’Etabali, omorwoti bw’Abasidoni. Boigo agakorera enyasae Baali na koyesasiima.
1KI 16:32 Agatenenia egesasiimero kia Baali ime ase enyomba ya Baali, eria aagachete agwo Samaria.
1KI 16:33 Ahabu akaroisia omote bw’Asera, enyasae enkuungu; agakora bobe mono goetania abarwoti bonsi baria bamotang’anerete, akagechia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, goika akaba nendamwamu.
1KI 16:34 Ase amatuko ’okogaamba kwaye, Hieli o Beteli akaagacha Yeriko. Ekero abegete oboroso bw’omochie oyio, Abiiramu omwana oye omomura omotangi, agakwa; naende ekero atenenetie ebiita, Segubu, omwana oye omomura omokogoti, agakwa. Ayio igo akoregete koreng’ana ne ring’ana ri’Omonene, riria riakwanetwe na Yoshua, mosinto o Nuni.
1KI 17:1 Elija, Omotisibi, omomenyi okorwa Gileadi, agateebia Ahabu, “Ekeene, buna Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, are moyo, ere oria ase obosio bwaye nteneine, riime gose embura tibikoba ase emiaka eye, otatiga ase ring’ana riane rioka.”
1KI 17:2 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Elija, rikamoteebia,
1KI 17:3 “Karue aase aiga, oonchoke gochia moocha, bwebise aroro ase akarooche ga Keriti, akwo kare moocha ya Yorodani.
1KI 17:4 Nonywe amaache korwa ase akarooche karia, inche nachiikire ebigonkoru bikorentere endagera aroro.”
1KI 17:5 Ase ayio Elija akagenda, agakora buna ring’ana ri’Omonene riamochiigete; akagenda akamenya agwo ase akarooche ga Keriti, moocha ya Yorodani.
1KI 17:6 Ebigonkoru biria bikaba bikomorentera omogati na enyama, mambia na mogoroba; na Elija akaba okonywa amaache korwa ase akarooche karia.
1KI 17:7 Magega y’engaki enke akarooche karia kagakama, ekiagera embura tiyarenge gotwa ase ense.
1KI 17:8 Naende ring’ana ri’Omonene rigacha ase Elija rikamoteebia,
1KI 17:9 “Imoka, ogende goika Sarefata, omochie o Sidoni omenye aroro. Rora nachiikire omokungu omoboraka aroro orakoragerie.”
1KI 17:10 Ase ayio, akaimoka, akagenda Sarefata. Ekero aigete ang’e negeita ki’omochie, akarora omokungu omoboraka narengeo ogochora chinko. Elija akamorangeria, akamoteebia, “Koranche ndetere amaache make negetoono, inywe.”
1KI 17:11 Ekero omokungu oria arenge kogenda korenta amaache, akamorangeria naende, akamoteebia, “Ondetere negesamunye ki’omogati.”
1KI 17:12 Omokungu oria akamoiraneria, akamoteebia, “Ekeene, buna Omonene, Nyasae oo, are moyo, timbwati gento kende keroisirie, otatiga mbwate obosie boisaine oroe oromo rwoka bore ekegancha, na amaguta amasinini oka are ase echuba. Bono inche nigo ngochora ebite ebi bike, erinde ndoiserie endagera ase ’nde na ase omwana one, erio torie toche tokwe.”
1KI 17:13 Elija agateebia omokungu oria, “Toiroka! Genda okore buna gwateebire, korende ritang’ani ondoiserie omogati omoke korwa ase obosio obwo, ondetere, erio magega yaye oroisie oyoo na oyo bw’omwana oo,
1KI 17:14 ekiagera Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oteebire iga: Obosie bore ase ekegancha kiao tibokoera, na amaguta are ase echuba yao takoera, goika rituko riri’Omonene aratome embura ase ense.”
1KI 17:15 Omokungu oria akagenda, agakora buna Elija amotebetie, na omokungu oria, na Elija, na abanto bonsi b’enyomba y’omokuungu oria bakaba bakonyora endagera eisaine ase amatuko amange.
1KI 17:16 Obosie bwarenge ase ekegancha keria tibwaerete, gose amaguta arenge ase echuba eria taerete, koreng’ana buna ring’ana ri’Omonene, riria riakwanetwe n’Elija.
1KI 17:17 Magega y’ayio omwana omomura bw’omokuungu oria omoboraka, omwarigania bw’Elija, akarwara. Oborwaire bw’omwana oria bokaba obonene goika bokamoita,
1KI 17:18 Omokungu oria agateebia Elija: “Aye omonto o Nyasae, mbobe ki obwate ase ’nde? Igo gwacha ase ’nde, erinde ebibe biane biinyorwe na okarenta ogokwa ase omwana one?”
1KI 17:19 Elija agateebia omokungu oria, “Renta omwana oyio oo ase ’nde.” Akaimokia omwana oria korwa ase egekuba kiaye, akamoira goika ase akanyomba ka irongo ase amenyete, akaareria omwana oria ase oborere bwaye.
1KI 17:20 Erio akarera ase Omonene, akabora, “Omonene, Nyasae one, Inee, aye nigo kwarentire amaakwa igoro ase omokungu oyo omoboraka, imenyete mwaye, ase ogoita omwana oye?”
1KI 17:21 Erio akaramamera omwana oria ara gatato, naende akarera ase Omonene, “Aye Omonene Nyasae one, tiga obomoyo bw’omwana oyo bomoiranere naende.”
1KI 17:22 Omonene akaigwa ogosaba kw’Elija, na obomoyo bw’omwana oria bokamoiranera, ere agacha moyo.
1KI 17:23 Elija akabogoria omwana oria, agatirimboka nere korwa ase akanyomba ka irongo, akamorenta enyomba ya inse, erio akamomoa ng’ina, akamoteebia: “Rora omwana oo moyo are.”
1KI 17:24 Omokungu oria agateebia Elija: “Bono namanyire ng’a aye nomonto o Nyasae, naende ng’a ring’ana ri’Omonene rire ase omonwa oo neri’ekeene.”
1KI 18:1 Magega y’amatuko amange kaerire, ase omwaka o gatato, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Elija rikamoteebia: “Genda bweorokie ase Ahabu, na inche nintome embura etwe igoro ase ense.”
1KI 18:2 Ase ayio Elija akagenda kweorokia ase Ahabu. Engaki eria enchara nigo yarenge endoro se agwo Samaria.
1KI 18:3 Ahabu akarangeria Obadia, oria orenge omoteneneri igoro ase enyomba yaye. (Obadia nigo asigete Omonene mono.
1KI 18:4 Ekero Yesebeli aitete ababani ba Omonene, Obadia nigo airete ababani rigana erimo, akabaatanana ebiombe bibere, kera ekeombe nigo kiabwate abanto emerongo etano, akababisa ase rikuruma, akaba okobarageria na kobaa amaache bakonywa.)
1KI 18:5 Ahabu agateebia Obadia: “Togende toete ase ense yonsi na ase chinsoko chi’amaache, na ase amagooko onsi; ande nabo torabaise konyora obonyansi, erinde totoorie chibarasi ne chibarasi chibe moyo, na titobaisa gosiria chitugo chinde.”
1KI 18:6 Erio bagaatanana ense eria ase egati yabo, bayetaare. Ahabu akagenda ensemo eyemo ere bweka, na Obadia ensemo ende ere bweka.
1KI 18:7 Ekero Obadia arenge inchera kogenda, rora, Elija akaumerana nere. Obadia akamomanya, agatugama inse, akaumama, agateeba: “Inee! Oyo naye Elija, omonene one?”
1KI 18:8 Elija akamoiraneria: “Ee, ninche. Genda otebie omonene oo ng’a inche Elija nao inde aiga.”
1KI 18:9 Obadia akamoiraneria: “Mbibe ki nakorire goika ondue inche, omosomba oo, na okombeeka ase okoboko kw’Ahabu, ang’ite?
1KI 18:10 Ekeene, buna Omonene, Nyasae oo, are moyo, gesaku kende tikeri, gose oborwoti, aase omonene one ataratoma abanto gochia gokorigia. Na ekero abanto b’aroro baare gokana bagoteeba: Ere tari aiga, omorwoti nigo are kobaboria barie emuma y’ogwetiania, ng’a ekeene tibana gokorora.
1KI 18:11 Na bono aye nigo ogoteeba ng’a ngende ntebie omonene one ng’a aye Elija nao ore aiga.
1KI 18:12 Naende nebe ase obwango ekero narure asore, Omoika bw’Omonene nogotaborie okoire aase inche ntamanyeti. Ekero nagendire goteebia Ahabu, nere ache takonyora, nigo arang’ite, nonya inche, omosomba oo, nabeire inyirogete Omonene korwa obosae bwane.
1KI 18:13 Inee! Aye omonene one tikwana goteebigwa eke nakorete ekero Yesebeli aitete ababani ba Omonene, buna nabisete ababani ba Omonene rigana erimo ase ebiombe bi’emerongo etano ase rikuruma ime, naende nkaba nkobarageria na kobaa amaache?
1KI 18:14 Na bono aye nigo ogoteeba ng’a ngende ntebie omonene one ng’a aye Elija nao ore aiga. Ere nigo arang’ite.”
1KI 18:15 Elija akairaneria, agateeba: “Ekeene, buna Omonene bw’Emeganda are moyo, oria inche inteneine ase obosio bwaye, reero goika inyeorokie ase Ahabu.”
1KI 18:16 Ase igo Obadia akagenda, agateebia Ahabu amang’ana ayio; erio Ahabu akagenda korotota Elija.
1KI 18:17 Ekero Ahabu aroche Elija, akamobooria: “Inee! Naye oyo gwachandire Abaisraeli?”
1KI 18:18 Elija akamoiraneria: “Inche tinchandeti Abaisraeli, korende naye kwabachandire, aye amo nenyomba ya iso, ekiagera mwatigire amachiiko ’Omonene na mwabwatirie chinyasae chikorokwa Baali.
1KI 18:19 Bono toma amang’ana, orangerie Abaisraeli bonsi, erinde baumerane nainche igoro ase egetunwa gia Karimeli. Orangerie na ababani ba Baali amagana ane, na emerongo etano, na ababani b’Asera, enyasae eria enkuungu, amagana ane, abwo bakoragera amo na Yesebeli.”
1KI 18:20 Ase igo Ahabu agatoma abanto bagasangereria Abaisraeli bonsi na ababani bonsi ba Baali amo, agwo ase egetunwa gia Karimeli.
1KI 18:21 Elija agaika abanto bonsi ang’e, agakwana: “Ngoika ririri mogochia koba ne chitang’utang’u more nebirengererio bire ara kabere? Onye Omonene nere Nyasae, momobwatie, korende onye Baali, mobwatie ere.” Abanto bagakira kiri, tibamoiraneria nonya ne ring’ana erimo.
1KI 18:22 Erio Elija agateebia abanto: “Inche ninche bweka natigaire omobani bw’Omonene, korende ababani ba Baali namagana ane, na emerongo etano.
1KI 18:23 Renta chieri ibere motoe. Tiga ababani abwo bechorere eeri eyemo, bayenachane ebitari, babibeke igoro ase chinko, korende tibaabaisa gouta omorero aroro. Inche omonyene nindoisie eeri eyio ende, inyebeke igoro ase chinko, korende ting’uta omorero.
1KI 18:24 Erio mosabe ase erieta ri’enyasae yaino na inche nsabe ase erieta ri’Omonene one; na Nyasae oria orairanerie ase okorenta omorero, oyio nere Nyasae.” Abanto bonsi bakairaneria: “Ayio naro amang’ana amaya gwakwanire.”
1KI 18:25 Erio Elija agateebia ababani ba Baali: “Echorere eeri eyemo, erio moyeroisie ritang’ani, ekiagera inwe nabange more; mosabe ase erieta ri’enyasae yaino, korende timobaisa gouta omorero aroro.”
1KI 18:26 Bakaimokia eeri eria baetwe, bakayeroisia, bagasaba Baali ase okorangeria erieta riaye, korwa mambia goika mobaso gati bagaaka eriogi, bagoteeba: “Aye Baali, toigwe, toiranerie!” Korende nonya neriogi rioka tiriarengeo, onde tabairaneretie. Bagachara‐charoka goetanana egesasiimero keria baagachete.
1KI 18:27 Bwachia koba mobaso gati, Elija akabachecheria, akabateebia: “Aka eriogi rinene kobua, ekiagera ere nenyasae. Ande nigo akare namang’ana akorengereria, gose ngotimoka akare, gose norogendo akare, gose nigo araire, goika aturwe.”
1KI 18:28 Ase ayio bagaaka eriogi rinene, bagekebia emeyio ne chinsara chi’amatimo, buna engencho yabo yarenge, goika amanyinga agacharaara korwa ase emebere yabo.
1KI 18:29 Korigochia kogoroba bakaba bakobaboka goikera omogoroba oyio ekero okoruegwa kw’endagera kware koruegwa, korende riogi tiriaigwetwe, onde tabairaneretie gose kobaigwa.
1KI 18:30 Erio Elija agateebia abanto bonsi: “Inchuo ang’e ase ’nde.” Na abanto bonsi bagacha ang’e asare. Ere akaroisia egesasiimero ki’Omonene, keria konya giatagoirwe kiaiyerigwe inse.
1KI 18:31 Elija akabogoria amagena ikomi na abere, koreng’ana nomobaro bw’ebisaku bi’abamura ba Yakobo, oyio ring’ana ri’Omonene riachete asare rigateeba: “Israeli nario rirabe erieta riao.”
1KI 18:32 Na ase amagena aria akaagachera egesasiimero ase erieta ri’Omonene; naende akarema omotaro goetanana egesasiimero keria. Omotaro oria nigo orenge nobogare bware goisana kobusurwa ebiee bibere bie chimbusuro.
1KI 18:33 Agachoka chinko, akanachana eeri eria ebitari, akabibeeka igoro ase chinko. Erio akabateebia: “Ichoria chinyongo inye namaache, na moyaumore igoro ase ekeng’wanso ki’ogosaambwa, na igoro ase chinko.”
1KI 18:34 Naende akabateebia: “Kora boigo eria kabere.” Barabwo bagakora boigo eria kabere. Naende akabateebia: “Kora boigo eria gatato.” Barabwo bagakora boigo eria gatato.
1KI 18:35 Amache akaminyoka agaetanana egesasiimero gionsi, na omotaro bwonsi ogaichora amaache.
1KI 18:36 Ase engaki y’okoruegwa gw’ekeng’wanso kia mogoroba, Elija omobani agacha ang’e, agasaba: “Aye Omonene, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Israeli, tiga emanyekane ase rituko ria reero ng’a aye naye Nyasae bw’Abaisraeli, naende ng’a inche nigo inde omosomba oo, naende ng’a nigo ngokora amang’ana aya onsi ase ring’ana riao.
1KI 18:37 Ing’iranerie, aye Omonene, ing’iranerie, erio abanto aba bamanye ng’a naye Omonene ore Nyasae, oranyare koonchora chinkoro chiabo chikoiranere.”
1KI 18:38 Erio omorero bw’Omonene okagwa korwa igoro, ogasamba ekeng’wanso ki’ogosaambwa, ne chinko chiria, na amagena, na amaroba, ogakamia amaache aria arenge ase omotaro.
1KI 18:39 Ekero abanto bonsi baroche ayio, bagatugama inse bakaumama, bagateeba: “Omonene nere Nyasae! Omonene nere Nyasae!”
1KI 18:40 Erio Elija agateebia abanto: “Bwata ababani aba ba Baali, timotiga nonya noyomo atame.” Na abanto bakababwata, na Elija akabatirimbokia gochia ase akarooche ga Kisoni, akabaitera aroro agwo.
1KI 18:41 Elija agateebia Ahabu: “Imoka, orie na onywe, ekiagera eriogi ri’embura riaigurwe rikogukura.”
1KI 18:42 Ase ayio Ahabu akaimoka, akaria na akanywa, korende Elija agatiira gochia ase egetunwa gia Karimeli igoro, agatugama inse akaumama, akabeeka obosio bwaye gati‐gati y’amaru aye.
1KI 18:43 Magega y’ayio Elija agateebia omosomba oye: “Tiira gochia igoro, origererie gochia ase enyancha.” Omosomba oye agatiira, akarigereria, akamoteebia: “Tindochi gento kende.” Ase chintunda isano na ibere Elija akamoteebia: “Genda origererie!”
1KI 18:44 Na ase entunda ya gatano na kabere omosomba oria agateeba: “Narorire riire rike buna egesanyi gi’okoboko kw’omonto rikoimoka korwa ase enyancha.” Erio Elija akamoteebia: “Genda otebie Ahabu abeeke egari yaye ang’e, atirimboke, embura teebaisa komotanga.”
1KI 18:45 Engaki enke egaeta, na amare akamwamia igoro, na omwaga okagusa; embura egatwa enyinge mono. Ahabu akariina egari yaye, akagenda Yesireeli.
1KI 18:46 Okoboko kw’Omonene gokaba amo n’Elija, ere agesiba ekenema norokini rwaye, akaminyoka agatang’ana bosio bw’Ahabu goika akagenda ase omochie o Yesireeli.
1KI 19:1 Ahabu agateebia Yesebeli amang’ana onsi Elija akorete, buna aitete ababani bonsi n’omoro.
1KI 19:2 Erio Yesebeli agatoma omonto ase Elija, akamoteebia: “Tiga chinyasae ching’e egesusuro ekenene, na goetania ekio, onye ankio ase engaki enga buna eye tingokora obogima bwao bobe buna obw’oyomo bw’abwo gwaitete.”
1KI 19:3 Elija akoboa, akaimoka agatama ase ogotooria obogima bwaye, agaika Beeri‐Seba ase ense ya Yuda. Agatiga omosomba oye aroro,
1KI 19:4 na ere omonyene akagenda ase erooro orogendo rwe rituko erimo, agaikaransa inse y’omote okorokwa omoretemu, agesabera ng’a akwe, akabora: “bono Omonene, aya aisanire, ira obogima bwane, ekiagera inche tindi omuya kobua chisokoro chiane.”
1KI 19:5 Ase obotuko obwo Elija akaraara inse ase omote oria omoretemu, na aroro omomalaika agacha akamokuna akamoteebia: “Boka orie!”
1KI 19:6 Ere akarigereria, akarora ang’e nase omotwe oye omogati ogekeire igoro ase omorero bw’amakara na amaache are ase egetoono. Akaria na akanywa, erio akaraara.
1KI 19:7 Naende omomalaika oria bw’Omonene agacha eria kabere, akamokuna, akamoteebia: “Imoka orie, ekiagera orogendo norotambe okogenda.”
1KI 19:8 Elija akaboka, akaria, akanywa, na ase chinguru chi’endagera eyio akayegendera ase engaki y’amatuko emerongo ene, omobaso na obotuko, agaika Horebu, egetunwa kia Nyasae.
1KI 19:9 Aroro agasoa rikuruma ime, akaraarao ase obotuko boria. Ring’ana ri’Omonene rigacha asare, rikamoboria: “Elija, ninki ogokora ime aa?”
1KI 19:10 Akairaneria: “Nabeire ne risemi asore aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ekiagera Abaisraeli batigire okobwatana kwao kw’ogotianania, batagoire ebisasimero biao, naende baitire ababani bao nemioro. Inche bweka natigaire; na bono nigo bakorigia basirie obogima bwane.”
1KI 19:11 Omonene akamoteebia: “Soka ogende, otenene ase egetunwa igoro agwo ase obosio bwane inche Omonene!” Eri’Omonene agaeta agwo, na omwaga ore ne chinguru ogatandora ebitunwa na gwata amagena ’ebitare agwo ase obosio bw’Omonene, korende Omonene tarenge ime ase omwaga oria. Na ekero omwaga oerire, omotengecho bw’ense ogaacha, korende Omonene tarenge ase omotengecho oria.
1KI 19:12 Na ekero omotengecho oerire, omorero ogoka, korende Omonene tarenge ime ase omorero oria, na magega y’ayio eriogi rike ri’obotoereru rigacha.
1KI 19:13 Na ekero Elija aigwete eriogi riria, agatuba obosio bwaye negetambaa kiaye gi’okwambara, agasoka isiko, agatenena ase egesoero kie rikuruma riria; na agwo eriogi rigacha asare, rigakwana, rikamoboria: “Elija, ninki ogokora aiga?”
1KI 19:14 Akairaneria: “Nabeire ne risemi asore aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ekiagera Abaisraeli batigire okobwatana kwao kw’ogotianania, batagoire ebisasimero biao, na baitire ababani bao n’omoro, na inche bweka natigaire, nabarabwo igo bakorigia obogima bwane babosirie.”
1KI 19:15 Omonene akamoteebia: “Irana, ogende enchera yao goika ase erooro ya Damesiki; na ekero oraike aroro, oake Hasaeli amaguta, omobeke abe omorwoti igoro y’Abasiiria.
1KI 19:16 Naende Yehu, mosinto o Nimusi, omoake amaguta, omobeke abe omorwoti igoro y’Abaisraeli; na Elisha, mosinto o Safati, korwa Abeli‐Mehola omoake amaguta, abe omobani ase ribaga riao.
1KI 19:17 Na onde bwensi oratame atooreke korwa ase omoro bwa Hasaeli naitwe na Yehu; na onde bwensi oratame atooreke korwa ase omoro o Yehu naitwe n’Elisha.
1KI 19:18 Korende nonya naboigo, nintigare nabaanto chilifu isano na ibere b’Abaisraeli bonsi, baria batabegete amaru abo inse ase ogosasiima Baali, gose koyenyunyunta.”
1KI 19:19 Ase ayio akarua agwo, akagenda akanyora Elisha, mosinto o Safati, okoremia chiombe; ebisangio bi’echiombe ikomi na bibere nigo biarenge bosio bwaye. Ere omonyene nigo arenge negesangio gia ikomi na kabere. Elija agaeta agwo, akarutera Elisha egetambaa kiaye ambarete
1KI 19:20 Elisha agatiga chiombe chiria, akaminyoka gochia ase Elija, akamoteebia: “Tiga ngende konyunyunta tata na baba ase okobatiga, erio nkobwatie.” Elija akamoteebia: “Irana ogende, nomanyete aya nagokoreire.”
1KI 19:21 Erio agatiga Elija, akairana, akanyenya chiombe chiaye ibere, akaiyeka chinyama ase omorero bw’amakorogoto aria, akaa abanto chinyama chiria, nabarabwo bakaria. Erio akaimoka akabwatia Elija, akaba okomokorera.
1KI 20:1 Beni‐Hadadi, omorwoti bw’Abasiiria, agasangereria abarwani baye b’esegi amo. Abarwoti emerongo etato na babere boigo baarenge amo nere, ne chibarasi ne chigari. Barabwo bakagenda bakaboera omochie o Samaria, bakayorwania esegi.
1KI 20:2 Beni‐Hadadi agatoma abanto gochia ase omochie ase Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, akamoteebia: “Aya naro inche Beni‐Hadadi ngoteeba:
1KI 20:3 Chifeta chiao ne chitaabu chiao nechiane; boigo abakungu bao abanyakieni, na abana bao nabaane.”
1KI 20:4 Omorwoti bw’Abaisraeli akairaneria: “Buna gwateebire aye omonene one, aye omorwoti, inche noyoo inde, na ebinto bionsi imbwate nebiao.”
1KI 20:5 Abanto baria batometwe bakairana naende, bagateeba: “Aya naro Beni‐Hadadi agoteeba: Natoma amang’ana asore ng’a ong’e chifeta chiao, ne chitaabu chiao, na abakungu bao, na abana bao.
1KI 20:6 Nonya naboigo, nintome abasomba baane ankio, ase engaki buna eye, bariga‐rigie nyomba mwao, ne chinyomba chi’abasomba bao, erio baire kera egento ekerabagokie.”
1KI 20:7 Omorwoti bw’Abaisraeli akarangeria abagaaka bonsi b’ense yaye, akabateebia: “Rora bono buna omonto oyo akorigia korenta emechando, igo atoma abanto, akagania imoe abakungu baane, na abana baane, ne chifeta, ne chitaabu, nainche timorineti.”
1KI 20:8 Erio abagaaka na abanto bonsi bakamoteebia: “Tobaisa koigwa amang’ana ayio gose koyancha.”
1KI 20:9 Ase igo Ahabu agateebia abanto baria Beni‐Hadadi atomete: “Motebie omonene one omorwoti ng’a ayio onsi aganetie ase engaki entang’ani ninyakore, korende aya a magega tinkoyakora.” Abanto baria Beni‐Hadadi atomete bakairana, bakamoirera amang’ana ayio.
1KI 20:10 Beni‐Hadadi agatoma amang’ana asare naende agateeba: “Chinyasae ching’e egesusuro ekenene, na goetania, onye orotu rwa Samaria ndogoisana chinsanyi chi’abaanto bonsi bagontunyana.”
1KI 20:11 Omorwoti bw’Abaisraeli akairaneria, akabora: “Momotebie ng’a oyo okweboyia ebirwanero biaye tabaisa gwetogia buna oyo okobirusia.”
1KI 20:12 Ekero Beni‐Hadadi aigwete ring’ana erio, ekero arenge konywa amo nabarwoti bande ase chiema, agateebia abanto baye: “Eroberie!” Barabwo bakeroberia gochia korwania omochie oria.
1KI 20:13 Na rora, omobani agacha ase Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, akamoteebia: “Aya nar’Omonene agoteeba: Inee! Kwarorire omoganda oyo omonene bw’esegi? Rora, ninyobeke ase okoboko kwao ase rituko ria reero; naye nomanye ng’a inche ninche Omonene.”
1KI 20:14 Ahabu akabooria: “Ngoetera ase ng’o?” Omobani oria akamoiraneria, agateeba: “Aya nar’Omonene agoteeba: Ngoetera ase abasomba abamura b’abagaambi be chingongo chiabo.” Naende Ahabu akabooria: “Ning’o orachake esegi?” Omobani oria akairaneria: “Naye.”
1KI 20:15 Erio Ahabu akaroberia abasomba baria abamura b’abagaambi be chingongo, amagana abere, na emerongo etato, na babere (232); naende magega y’ayio akaroberia Abaisraeli bonsi, na barabwo nigo baarenge chilifu isano na ibere (7,000).
1KI 20:16 Mobaso gati, ekero Beni‐Hadadi amo nabarwoti baria emerongo etato na babere baarenge komokoonya banyure na gotinda agwo ase chiema, Abaisraeli bagachaaka esegi.
1KI 20:17 Abasomba baria abamura b’abagaambi be chingongo bakagenda ritang’ani, na Beni‐Hadadi agatoma abatuki b’amang’ana; barabwo bakarenta amang’ana, bakamoteebia: “Abanto ngocha bare korwa Samaria.”
1KI 20:18 Nere akabateebia: “Onye igo bachire nomorembe, mobabwate, mobatige babe moyo; gose onye igo bachire korwana esegi, mobabwate, mobatige babe moyo.”
1KI 20:19 Korende abasomba baria abamura b’abagaambi be chingongo amo nomoganda bw’esegi okobabwatia bakarua ase omochie, bakagenda,
1KI 20:20 na kera oyomo orenge goita omobisa oye. Abasiiria bagatama, na Abaisraeli bakababwatia, korende Beni‐Hadadi, omorwoti bw’Abasiiria, akariina ebarasi, agatama amo nabaanto bande abariini be chibarasi.
1KI 20:21 Omorwoti bw’Abaisraeli akagenda agaita chibarasi agasaria chigari, agaita n’Abasiiria ase ogoita okonene.
1KI 20:22 Naende omobani oria agacha ase omorwoti bw’Abaisraeli, akamoteebia: “Inchuo otimoke onyore chinguru, rengereria mono egento ogwenerete gokora, ekiagera ekero ebimeri bigochaka gosomoria, omorwoti bw’Abasiiria nagochere gokorwania.”
1KI 20:23 Abasomba b’omorwoti bw’Abasiiria bakamoteebia: “Chinyasae chiabo nigo chire chinyasae chi’ebitunwa, na ase ayio nigo chiaba ne chinguru gotobua; korende togende torwane nabaanto abwo ase ense omweya, ekeene, goika tobe ne chinguru kobabua.
1KI 20:24 Kora iga: Rusia abarwoti, kera oyomo ase emeremo yaye, na ase amabaga abo obeke abatang’ani b’abasikari.
1KI 20:25 Naende roberia abarwani b’esegi bang’ana buna abwo baitwa, ne chibarasi ne chigari ching’ana buna echio chiasirigwa, erio tobarwanie ase ense omweya; ekeene, goika tobe ne chinguru kobabua.” Omorwoti agancha amang’ana abo, naende agakora buna bamoteebetie.
1KI 20:26 Engaki y’ogosimeka ebimeri bigochaka gosomoria, Beni‐Hadadi akaroberia Abasiiria, akagenda Afeki korwania Abaisraeli.
1KI 20:27 Abaisraeli bakaroberigwa na koariganerigwa chindagera, bakagenda korwania Abasiiria. Abaisraeli bagatoora korigererania n’Abasiiria, bakarorekana buna amaicho abere amake e chimbori, korende Abasiiria bagaichora aase aria.
1KI 20:28 Omonto oria o Nyasae agacha ase omorwoti bw’Abaisraeli, akamoteebia: “Aya nar’Omonene atebiire: Abasiiria batebiire ng’a Omonene nigo are enyasae y’ebitunwa, korende tari enyasae y’ense omweya. Ase ayio, nimbeeke omoganda oyo omonene bwonsi ase okoboko kwao, naye nomanye ng’a inche ninche Omonene.”
1KI 20:29 Ase igo abarwani bonsi bagatoora bakarigererania ase engaki y’amatuko atano na abere. Erio ase rituko riria ria gatano na kabere bagachaakana esegi, na ase rituko erimo Abaisraeli bagaita abarwani b’Abasiiria abaare gotaara namagoro, chilifu rigana erimo (100,000).
1KI 20:30 Abatigari b’Abasiiria bagatama gochia ase omochie o Afeki. Chindwaki chi’omochie oria chikagwera abanto abwo batigarete, chilifu emerongo ebere na isano na ibere (27,000). Beni‐Hadadi boigo agatama, agasoa ase akanyomba ka ime ase omochie.
1KI 20:31 Abasomba baye bakamoteebia: “Bono twaigure ng’a abarwoti b’enyomba y’Abaisraeli nigo bare namaabera, tiga tweboyie chianga chi’echigunia, na tonaarie chingori ase amagoti aito, erio tosoke, togende ase omorwoti bw’Abaisraeli; ande nabo arabaise gototiga tobe moyo.”
1KI 20:32 Ase ayio bakeboyia chigunia, naende bakanaara chingori ase amagoti abo, erio bakagenda ase omorwoti bw’Abaisraeli, bagateeba: “Omosomba oo Beni‐Hadadi nigo agosaba ng’a omotige abe moyo.” Ahabu akabora: “Inee! Nonya mbono moyo are? Ere momura ominto.”
1KI 20:33 Abanto baria nigo baarenge barigereretie banyore ekemanyererio, na ekero baigwete ring’ana “Oyominto” bakairaneria bwango: “Ee, momura omino Beni‐Hadadi.” Erio omorwoti akabateebia: “Genda momorente!” Beni‐Hadadi agacha ase omorwoti, na omorwoti akamochika ariine egari yaye.
1KI 20:34 Beni‐Hadadi akamoteebia: “Emechie tata airete korwa ase iso ninkoyeiranerie; naye bweroiserie chinchera chi’oboonchoreria agwo Damesiki, buna tata akorete agwo Samaria.” Ahabu akamoiraneria: “Ase amang’ana ayio ningotige ogende.” Erio Ahabu agakora okobwatana kw’ogotianania nere, akamotiga agende.
1KI 20:35 Omonto oyomo bw’aborokigwa b’ababani agateebia omogisangio oye ase ogochikwa kw’Omonene: “Nagosabire, ing’ake ong’ite!” Korende omonto oria akaanga komoaka.
1KI 20:36 Erio omobani oria akamoteebia: “Ekiagera kwangire koigwera eriogi ri’Omonene, rora, ase obwango obo okorua aa ase ’nde, endo negoite.” Erio kegima, ekero omonto oria aruete asare, akaumerana nendo ekamoita.
1KI 20:37 Naende omobani oria akanyora omonto onde, akamoteebia: “Nagosabire, ing’ake ong’ite?” Omonto oria akamoaka bokong’u, akamoniarora omobere.
1KI 20:38 Omobani oria akagenda, akaganya omorwoti agwo ase enchera, agetuba negetambaa ase amaiso aye.
1KI 20:39 Ekero omorwoti arenge goeta ase enchera eria, omobani oria akarera asare, akamoteebia: “Inche omosomba oo nagendete ase esegi, na rora, omorwani bw’esegi agacha akarentana omonto ase ’nde, aganteebia: Renda omonto oyo, aise gosira ase enchera ende yonsi, obogima bwao nabobe ribaga ri’obwaye, gose oakane rigori ri’etalanta eyemo y’efeta.
1KI 20:40 Na buna inche omosomba oo nabwate emeremo emenge narenge gokora aa na aaria, omonto oria akagenda.” Omorwoti bw’Abaisraeli akamoteebia: “Naboigo okonachwa gw’ekina kiao kerabe; aye omonyene gwakenachire.”
1KI 20:41 Erio bwango akarusia egetambaa ase amaiso aye, na omorwoti bw’Abaisraeli akamanya ng’a ere noyomo bw’ababani.
1KI 20:42 Omobani oria agateebia omorwoti: “Aya nar’Omonene agoteeba: Ekiagera gwatigire omonto orure ase okoboko kwao, oria naruete ase ogosirigwa, bono obogima bwao nabobe ribaga ri’obwaye, na abanto bao nababe ribaga ri’abaanto baye.”
1KI 20:43 Omorwoti bw’Abaisraeli akagenda bwoye ore nomoichano na obororo bw’endamwamu, agaika Samaria.
1KI 21:1 Naboti Omoyesireeli nabwate omogondo bw’emesabibu agwo Yesireeli, ang’e nenyomba y’Ahabu, omorwoti bw’Abasamaria.
1KI 21:2 Ahabu agateebia Naboti: “Ing’a omogondo oyo oo bw’emesabibu, erinde nsimeke chinyeni, ekiagera nigo ore ang’e na mwane, nainche ninkoe omogondo onde omuya mono ribaga riaye, gose onye gokorora ng’a mbuya, ninkoe chitaabu.”
1KI 21:3 Korende Naboti akamoteebia: “Tiga Omonene atange amang’ana ayio, timbaisa gokoa omwando one naetwe ne chisokoro chiane.”
1KI 21:4 Ahabu akagenda inka bwoye nenkoro y’obororo, naende akagechigwa mono, ekiagera Naboti, Omoyesireeli oria, akanire ng’a takomoa omwando oye aetwe ne chisokoro chiaye. Ahabu akaraara borere bwaye, akaonchora obosio bwaye gochia ase enyasi, akaba taria gento.
1KI 21:5 Korende Yesebeli mokaye agacha asare, akamobooria: “Nase ki enkoro yao ere nomoichano goika nonya nendagera otari koria?”
1KI 21:6 Ere akairaneria mokaye: “Nekiagera nakwana na Naboti Omoyesireeli, nkamoteebia ng’a ang’e omogondo oye bw’emesabibu, na inche imoe omogondo onde bw’emesabibu ribaga ri’oyoye, gose onye ogwancha imoe chitaabu, korende akaanga, tancha kong’a omogondo oye bw’emesabibu.”
1KI 21:7 Yesebeli mokaye akamoteebia: “Inee! Naye okogaambera Abaisraeli, gose tari aye? Imoka! Orie endagera, tiga enkoro yao ebe nomosasoko; ninkonyorere omogondo bw’emesabibu o Naboti Omoyesireeli.”
1KI 21:8 Ase ayio omokungu oria akarika amarube, akabeeka erieta ri’Ahabu na ekemanyererio kiaye ase amarube ayio, akayatoma gochia ase abagaaka, na ase abanene baria bamenyete amo na Naboti ase omochie oye.
1KI 21:9 Omokungu oria akarika ase amarube aria: “Raria okweng’ata gokorwe, na mobeke Naboti ase amasio ’abaanto ase okomoa amasikani.
1KI 21:10 Naende mobeke abanto babere abatagwenereti, bamosoere oborimo, bateebe ng’a oragereirie Nyasae na omorwoti. Erio momosokie isiko, momoake amagena goika akwe.”
1KI 21:11 Na abanto b’omochie, na abagaaka, na abanene b’omochie oyio, bagakora buna Yesebeli abateebeetie. Buna koreng’ana ariikire ase amarube aria atomete ase bare,
1KI 21:12 bakararia okweng’ata, na bakabeeka Naboti ase amasio ’abaanto ase okomoa amasikani.
1KI 21:13 Abanto babere abatagwenereti bagacha, bagaikaransa kororia asare, bakamosoera ase amasio y’abanto, bagateeba: “Naboti oragereirie Nyasae na omorwoti.” Ase igo abanto bakamosokia isiko y’omochie, bakamoaka amagena goika agakwa.
1KI 21:14 Erio bagatoma amang’ana ase Yesebeli, bagateeba: “Naboti oakirwe amagena okuure.”
1KI 21:15 Ase obwango ekero Yesebeli aigwete ng’a Naboti oakirwe amagena okuure agateebia Ahabu: “Imoka, oire omogondo bw’emesabibu o Naboti, Omoyesireeli, oria angete gokoa omoe chitaabu, ekiagera bono tari moyo, okuure.”
1KI 21:16 Erio kegima, ekero Ahabu aigwete ng’a Naboti okuure akaimoka akagenda ase omogondo oria bw’emesabibu o Naboti Omoyesireeli, akayoira okaba oyoye.
1KI 21:17 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Elija, Omotisibi, rikamoteebia,
1KI 21:18 “Imoka, otirimboke oumerane n’Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, oyio omenyete Samaria. Rora nao are ase omogondo bw’emesabibu o Naboti, agwo ogendire koyoira obe oyoye.
1KI 21:19 Omoteebie ng’a aya nar’Omonene atebiire: Aye nigo gwaita Naboti, naende kwairire omogondo oria obeire oyoo. Naende omoteebie ng’a aya nar’Omonene atebiire: Aase agwo chisese chiamenerete amanyinga a Naboti, nao chiramenere nayao.”
1KI 21:20 Ahabu agateebia Elija: “Inee! Aye omobisa one, nkwanyorire.” Elija akairaneria: “Ee, nakonyorire, ekiagera aye kweoonirie aye omonyene gokora ayare amabe ase obosio bw’Omonene.
1KI 21:21 Rora, inche nindete amabe igoro yao; ningosirie kegima orueo, ninsirie korwa asore Ahabu kera omonto omosacha, omosomba na oyotari omosomba.
1KI 21:22 Ninkore enyomba yao ebe buna eya Yeroboamu, mosinto o Nebati, naende ebe buna enyomba ya Baasa, mosinto bw’Ahiya, ekiagera kwangechirie goika nabeire nendamwamu, naende kwagerire Abaisraeli bakorire ebibe.
1KI 21:23 Omonene oteebire boigo igoro ya Yesebeli; Chisese inachiriere Yesebeli agwo ase oboremo bwa Yesireeli.
1KI 21:24 Omonto onde bwensi bw’enyomba y’Ahabu orakwere ase omochie ime, chisese nachimorie; na onde bwensi orakwere isiko aarabu, chinyoni chia igoro nchimorie.”
1KI 21:25 Omonto tari nonya noyomo oreenge buna Ahabu, ere oyio bweoonetie ere omonyene gokora amabe ase obosio bw’Omonene, ekero Yesebeli mokaye amoseegetete.
1KI 21:26 Agakora kera okogechia ase ogotunyana emegwekano y’ogosasimwa, buna Abaamori bakorete, bari’Omonene aseretie korwa ase amasio ’Abaisraeli.
1KI 21:27 Ekero Ahabu aigwete amang’ana aria, agatandora chianga chiaye, na akeboyia chigunia, na kweng’ata. Akaraarera chigunia, akaba omokanyeku ore nomoichano.
1KI 21:28 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Elija, Omotisibi, rigateeba,
1KI 21:29 “Kwarorire buna Ahabu ekanyire ere omonyene, na obeire omoitongo ase obosio bwane? Ekiagera akorire igo, tinkorenta amabe ayio ase amatuko aye, korende nase amatuko ’omwana oye omomura ndarente amabe ayio ase enyomba yaye.”
1KI 22:1 Abasiiria na Abaisraeli bakagenderera ase emiaka etato batarenge nesegi barabwo ase barabwo.
1KI 22:2 Korende ase omwaka o gatato Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, akagenda ase omorwoti bw’Abaisraeli.
1KI 22:3 Omorwoti bw’Abaisraeli agateebia abasomba baye: “Inwe momanyete ng’a Ramoti o Gileadi noyoito. Inee! Naki rende twakirire‐kiri, totarayoirania korwa ase amaboko ’omorwoti bw’Abasiiria?”
1KI 22:4 Erio akabooria Yehosafati: “Nogende amo nainche, torwanie Ramoti o Gileadi?” Yehosafati akamoiraneria: “Ee, ningende amo naye, na abanto baane amo nabaanto bao, ne chibarasi chiane amo ne chibarasi chiao.”
1KI 22:5 Naende akamoteebia, “Ritang’ani tiga toboorie Omonene igoro y’amang’ana ayio.”
1KI 22:6 Erio omorwoti bw’Abaisraeli agasangerereria ababani ang’e amagana ane amo, akababoria, “Nkogenda nde korwania Ramoti o Gileadi, gose yaya?” Barabwo bakamoiraneria “Genda, ekiagera Omonene nabeeke omochie oyio ase okoboko kwao aye omorwoti.”
1KI 22:7 Korende Yehosafati akabooria, “Inee! Omobani onde Omonene tari aiga, tonyare koboria goetera asare?”
1KI 22:8 Omorwoti bw’Abaisraeli akairaneria Yehosafati, “Omonto oyomo natigarete toranyare kobori’Omonene goetera asare, nere Mikaya, mosinto o Imula, korende inche nigo imogechete, ekiagera ere tari kobana amang’ana amaya igoro yane, korende namabe oka.” Yehosafati akamoteebia, “Aye omorwoti, tobaisa gokwana igo.”
1KI 22:9 Erio omorwoti bw’Abaisraeli akarangeria omosomba oye oyomo, akamochika: “Genda bwango orente Mikaya, mosinto o Imula!”
1KI 22:10 Bono omorwoti bw’Abaisraeli na Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, nigo baikaransete ase ebirogo biabo bi’oborwoti agwo ase ekeooreri ang’e negeita gia Samaria, babeegete chianga chiabo chi’obonene, na ababani baria bonsi nigo baarenge korua obobani bwabo ase amasio ’abarwoti baria.
1KI 22:11 Zedekia, mosinto o Kenaana, akeroiseria ching’unchara chi’ebioma, agakwana, “Aya nar’Omonene atebiire: Ase ching’unchara echi nobetere Abasiiria goika basirigwe kegima.”
1KI 22:12 Abaabani baria bonsi bakabana amang’ana ayio ayio, bagateeba, “Genda Ramoti o Gileadi, noyobue. Omonene nayobeke ase okoboko kwao aye omorwoti.”
1KI 22:13 Omonto oria otometwe gochia korangeria Mikaya akagenda akamoteebia, “Rora, amang’ana ’ababani bande nigo are ayamo, akoria eira y’egesio ekiya ase omorwoti; tiga ring’ana riao ribe erimo namang’ana abo; naye boigo okwane amang’ana okoria eira y’egesio ekiya ase omorwoti.”
1KI 22:14 Korende Mikaya agateeba, “Ekeene, buna Omonene are moyo, ring’an’Omonene aranteebie, nario ndakwane.”
1KI 22:15 Ekero achete ase omorwoti, omorwoti akamobooria, “Inee! Mikaya, nkogenda tore korwania Ramoti o Gileadi, gose totige?” Nere akamoiraneria, “Genda, obue! Omonene nabeeke Ramoti o Gileadi ase okoboko kwao aye omorwoti.”
1KI 22:16 Omorwoti akamoteebia, “Ng’ara karenga nkogoteebia bwetianie ng’a onteebie ekeene gioka ase erieta ri’Omonene.”
1KI 22:17 Mikaya akairaneria, “Narora Abaisraeli bonsi besiarerete igoro y’ebitunwa buna ching’ondi chitabwati omorisia, n’Omonene aganteebia: Aba tibabwati omoraai obo, tiga kera oyomo airane, agende nka bwoye ore nomorembe.”
1KI 22:18 Na omorwoti bw’Abaisraeli agateebia Yehosafati: “Tinagoteebiang’a ere takobana amang’ana amaya igoro ase ’nde, korende namabe oka?”
1KI 22:19 Naende Mikaya akagenderera gokwana, agateeba, “Ase ayio, igwa ring’ana ri’Omonene. Inarora Omonene oikaransete ase ekerogo kiaye ki’obonene, na emeganda yonsi y’abamalaika korwa igoro eteneine ensemo yaye y’okorio na ey’okobee.
1KI 22:20 Na Omonene akabooria: Ning’o ogochia koebereria Ahabu, erinde agende Ramoti o Gileadi abuerwe aroro? Oyomo agakwana egento ekemo, na oyonde egento kende.
1KI 22:21 Erio omoika ogaacha ogatenena bosio Omonene ogateeba: Ninche ndamoebererie.
1KI 22:22 Omonene akabooria omoika oria: Nase enchera ere naki oramoebererie? Omoika oria okairaneria: Igo nkoimoka ngende, imbe omoika bw’obong’ainereria ase emenwa y’ababani bonsi b’Ahabu. Omonene akayotebia: Genda omoebererie ase enchera eyio. Nobue.
1KI 22:23 “Ase ayio, rora bono, Omonene obekire omoika bw’obong’ainereria ase omonwa bw’ababani abwo bonsi, ekiagera ochikiire ng’a nonyore egesio ekebe.”
1KI 22:24 Erio Zedekia, mosinto o Kenaana, agaika ang’e ase Mikaya, akamoaka oroe ase orosea, akamobooria, “Naki omoika bw’Omonene okora orua ase ’nde, erinde okwana naye?”
1KI 22:25 Mikaya akamoiraneria: “Aye norore rituko riria oratame na gosoa ase ekenunchi bwebisa.”
1KI 22:26 Omorwoti bw’Abaisraeli agateeba: “Bwata Mikaya momoiranie ase Amoni omogabana bw’omochie na ase Yoashi, omwana bw’omorwoti,
1KI 22:27 mobateebie ng’a omorwoti oteebire: Beka omonto oyio ime ase echela, momong’aate endagera na amaache goika ing’irane ase omorembe.”
1KI 22:28 Mikaya akamoiraneria, “Onye gokoirana kore nomorembe, rirori’Omonene takwanete goetera ase ’nde,” Naende agateeba, “Inwe abanto bonsi, igwa amang’ana aya.”
1KI 22:29 Bono omorwoti bw’Abaisraeli na Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, bakagenda korwania Ramoti o Gileadi.
1KI 22:30 Omorwoti bw’Abaisraeli agateebia Yehosafati, “Inche nigo ngwekona ase ogwetuba timanyekana, erio ngende ase esegi, korende aye obeke chianga chiao chi’oborwoti.” Na omorwoti bw’Abaisraeli agekona ase ogwetuba tamanyekana, akagenda ase esegi.
1KI 22:31 Bono omorwoti bw’Abasiiria konya ochikiire abateneneri baye emerongo etato, na babere, be chigari, akabateebia: “Timobaisa korwana na monto onde bwensi, abe omoke gose omonene, korende morwane nomorwoti bw’Abaisraeli bweka.”
1KI 22:32 Ekero abateneneri be chigari baroche Yehosafati, bagateeba: “Ere ekeene nomorwoti bw’Abaisraeli.” Ase ayio bakaonchoka bakarwana nere, na Yehosafati akarera rimo.
1KI 22:33 Na ekero abateneneri be chigari baroche ng’a ere tarenge omorwoti bw’Abaisraeli, bakaonchoka, bagatiga komobwatia.
1KI 22:34 Korende omonto oyomo akaruta omogwe ase okorengia, akarasa omorwoti bw’Abaisraeli ase ribaga riarenge gati y’engobo y’ekioma ase egekuba kiaye. Erio omorwoti agateebia omogendia bw’egari yaye: “Onchora egari ondusie aa ase esegi, ekiagera narasirwe mono omobere one.”
1KI 22:35 Esegi eria ekaba entindi mono ase rituko riria, na omorwoti agatenenigwa na gosiirwa ase egari yaye, origereretie Abasiiria. Rigachia koba mogoroba agakwa, na amanyinga akarua ase orogoma ase abeetetwe agaiteka gochia nyaro y’egari.
1KI 22:36 Na ekero erioba riabeire ang’e kogwa, okoraria gokaigugwa ase abarwani b’esegi, kogateeba: “Kera omonto tiga agende ase omochie oye na ase ense yaye!”
1KI 22:37 Erio omorwoti agakwa, akairwa Samaria, agatindekwa aroro.
1KI 22:38 Abanto bagesiberia egari eria agwo ase ritibo ria Samaria, ne chisese chikamena amanyinga aye, na abakungu abatayayi bagesiberia ase ritibo riria, buna Omonene konya akwanire.
1KI 22:39 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Ahabu, na aya onsi akorete, na enyomba y’amaino e chinchogu eria aagachete, na emechie yonsi eria aagachete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
1KI 22:40 Ahabu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, na Ahasia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 22:41 Yehosafati, mosinto bw’Asa, agachaaka kogaambera Abayuda ase omwaka o kane bw’okogaamba kw’Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli.
1KI 22:42 Yehosafati nigo arenge nemiaka emerongo etato, na etano, ekero achagete kogamba; ere akagaamba emiaka emerongo ebere na etano agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Asuba, mosubati o Silihi.
1KI 22:43 Yehosafati akabwatia chinchera chionsi chi’Asa ise, taonchogete na gochitiga; agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene. Korende nonya naboigo aase aimokererete igoro agosasimerwa tatagoretwe, na abanto bakagenderera korua ebing’wanso na gosamba ubani aroro.
1KI 22:44 Boigo Yehosafati agakora omorembe nomorwoti bw’Abaisraeli.
1KI 22:45 Bono amang’ana ande onsi Yehosafati akorete, na okobua kwaye aorogetie, naende buna arwanete chiseegi, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
1KI 22:46 Agasiria korwa ase ense eria abasacha baria abanyaka baarenge korigania ase obosooku, baria batigarete ase amatuko ’Asa.
1KI 22:47 Omorwoti tarenge agwo Edomu, korende nomokonyi oyomo orenge kogamba ase ribaga ri’omorwoti.
1KI 22:48 Yehosafati akaroisia chimeeri chia Tarisisi, chiarenge kogenda Ofiri korenta chitaabu, korende tichiagendete, ekiagera chiasarekerete agwo Esioni‐Geberi.
1KI 22:49 Erio Ahasia, mosinto bw’Ahabu, agateebia Yehosafati: “Tiga abasomba baane bagende amo nabasomba bao ase chimeeri.” Korende Yehosafati akaanga.
1KI 22:50 Yehosafati akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa ase chiatindegetwe ase Omochie o Daudi, sokororia yaye; na Yehoramu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
1KI 22:51 Ahasia, mosinto bw’Ahabu, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Samaria ase omwaka o ikomi na gatano na kabere bw’okogaamba kwa Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda; ere akagaambera Abaisraeli emiaka ebere.
1KI 22:52 Agakora ayare amabe ase amaiso ’Omonene, akabwatia chinchera chia ise, na echia ng’ina, na echia Yeroboamu, mosinto o Nebati, abwo bagerete Abaisraeli bagakora ebibe.
1KI 22:53 Agakorera Baali, akayesasiima, na buna ise akorete, akagechia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, goika ere akaba nendamwamu.
2KI 1:1 Magega y’ogokwa kw’Ahabu abanto ba Moabu bakaanga koigwera Abaisraeli.
2KI 1:2 Ahasia omorwoti akagwa korwa ase egesona kia irongo korwa ase enyomba yaye y’oborwoti agwo Samaria, na akaba orwarete. Ase ayio agatoma abanto, akabateebia: “Genda ase Baali‐Sebubu, enyasae y’Ekironi, moyeborie gose ningwene korwa ase oborwaire obo.”
2KI 1:3 Korende omomalaika bw’Omonene agateebia Elija Omotisibi: “Imoka ogende, oumerane nabaanto baria omorwoti Ahasia atomire, obaborie: Inee! Nase ki mokogenda koboria Baali‐Sebubu, enyasae y’Ekironi? Nekiagera mokagete ng’a Nyasae tari ase Abaisraeli?
2KI 1:4 Ase ayio aya nar’Omonene atebiire: Aye tokogwena korwa ase amaote korende ekeene, goika okwe.” Bono Elija akagakora buna Omonene amochigete,
2KI 1:5 na abanto baria batometwe bakairana gochia ase omorwoti, nere akababoria: “Ninki kiagera mwairana?”
2KI 1:6 Barabwo bakairaneria, bakamoteebia: “Omonto nachicha oumerana naintwe, ototeebia ng’a toirane gocha asore, aye omorwoti gwatotomete, na kogoteebia ng’a aya nar’Omonene atebiire: Nase ki ogotoma koboria Baali‐Sebubu, enyasae y’Ekironi? Nekiagera okagete ng’a Nyasae tari ase Abaisraeli? Ase ayio tokogwena korwa ase amaote ao, korende ekeene, goika okwe.”
2KI 1:7 Omorwoti akababoria: “Naki omonto oyio arenge, oyio ochicha oumerana nainwe, na obateebia amang’ana ayio?”
2KI 1:8 Bakamoiraneria: “Igo abegete eganchwa eroisirie korwa ase amarionya, na bweboeretie orokini rwe riiyo kenema kiaye.” Omorwoti akabateebia: “Ekeene, oyio n’Elija Omotisibi.”
2KI 1:9 Erio omorwoti agatomera Elija omotang’ani bw’abasikari emerongo etano, amo nabarwani baye emerongo etano. Omotang’ani oria akanyora Elija oikaransete ase egechuria ki’egetunwa, akamoteebia: “Aye omonto o Nyasae, omorwoti oteebire ng’a otirimboke ogende asare.”
2KI 1:10 Elija akairaneria omotang’ani oria bw’abasikari emerongo etano: “Onye inche inde omonto o Nyasae, tiga omorero orwe igoro ogosambe na kogosiria, aye amo nabarwani bao emerongo etano.” Erio kegima omorero okarwa igoro, ogasamba omotang’ani oria amo nabarwani baye emerongo etano, okabasiria.
2KI 1:11 Naende omorwoti agatoma omotang’ani onde bw’abasikari emerongo etano, amo nabarwani baye emerongo etano. Nere agatiira, agateebia Elija: “Aye omonto o Nyasae, omorwoti ochikiire ng’a otirimboke bwango, ogende asare.”
2KI 1:12 Korende Elija akabairaneria: “Onye inche inde omonto o Nyasae, tiga omorero orwe igoro ogosambe na kogosiria, aye amo nabarwani bao emerongo etano.” Erio omorero okarwa igoro, ogasamba omotang’ani oria amo nabarwani baye emerongo etano, okabasiria.
2KI 1:13 Naende omorwoti agatoma omotang’ani onde bw’abasikari emerongo etano amo nabarwani baye emerongo etano; nere agatiira, na gaikire aroro agatugama inse akaumama ase obosio bw’Elija, akamosorora, akamoteebia: “Aye omonto o Nyasae, nagosabire, tiga obogima bwane na obw’abasomba bao aba emerongo etano bobe obw’engencho enene asore.
2KI 1:14 Rora omorero okarwa igoro ogasamba abatang’ani baria babere b’abarwani emerongo etano, amo nabarwani babo bonsi, korende koranche, tiga obogima bwane bobe obw’engencho enene asore.”
2KI 1:15 Erio omomalaika bw’Omonene agateebia Elija: “Tirimboka, ogende amo nere; tobaisa komwoboa.” Erio Elija akaimoka, agatirimboka, akagenda amo nere ase omorwoti.
2KI 1:16 Elija agateebia omorwoti: “Aya nar’Omonene agoteeba: Ekiagera aye gwatomire abanto koboria korwa ase Baali‐Sebubu, enyasae y’Ekironi, okarengereria ng’a Nyasae tari ase Abaisraeli okoboria amang’ana, aye tokogwena korwa ase amaote ao, korende ekeene, goika okwe.”
2KI 1:17 Ase igo Ahasia agakwa buna Omonene akwanete goetera ase Elija. Ahasia tabwate omwana omomura; ase igo Yoramu momura omwabo akaba omorwoti ase ribaga riaye, ase omwaka o kabere bw’okogaamba kwa Yehoramu mosinto o Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda.
2KI 1:18 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Ahasia, na aya akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 2:1 Chingaki chigaika ekero Omonene aganetie koira Elija igoro ase enchera y’ekerambauti, Elija na Elisha nigo baarenge ase orogendo rwabo korwa Giligali.
2KI 2:2 Elija agateebia Elisha: “Aye beera aiga, ekiagera Omonene ontomire ngende Beteli.” Korende Elisha akamoiraneria: “Ekeene, buna Omonene are moyo, naende buna aye ore moyo, tinkogotiga.” Ase igo bagatirimboka, bakagenda Beteli.
2KI 2:3 Na ekeombe ki’ababani, abaarenge agwo Beteli, bagacha ase Elisha, bakamobooria: “Inee! Nomanyete ng’a rituko ria rero Omonene nache aire omonene oo arue asore?” Ere akabairaneria: “Ee, namanyire ayio, korende inwe kira‐kiri.”
2KI 2:4 Naende Elija agateebia Elisha: “Aye beera aiga, ekiagera Omonene ontomire ngende Yeriko.” Korende Elisha akamoiraneria: “Ekeene, buna Omonene are moyo, naende buna aye ore moyo, tinkogotiga.” Ase ayio bakagenda Yeriko.
2KI 2:5 Ekeombe ki’Abaabani, abaarenge agwo Yeriko, bagacha ase Elisha, bakamobooria: “Inee! Nomanyete ng’a rituko ria rero Omonene nache aire omonene oo arue asore?” Ere akabairaneria: “Ee, namanyire ayio, korende inwe kira‐kiri.”
2KI 2:6 Erio Elija agateebia Elisha: “Aye beera aiga, ekiagera Omonene ontomire ngende Yorodani.” Elisha akamoiraneria: “Ekeene, buna Omonene are moyo, naende buna aye ore moyo, tinkogotiga.” Ase ayio, aba babere bakagenda orogendo rwabo.
2KI 2:7 Ekeombe ki’ababani emerongo etano bakabatunyana, bagatenenera egeka aare, ekero Elija na Elisha bateneine ang’e na Yorodani.
2KI 2:8 Elija akaimokia egetambaa kiaye gi’okwambara agakeringania, erio agaaka amaache na kerokio. Amache agaatananekana gochia ensemo na ensemo, goika baria babere bagaeta aase aakamoku, bakaamboka ng’umbu.
2KI 2:9 Ekero bambokire ng’umbu, Elija agateebia Elisha: “Boria egento ndanyare kogokorera ritang’ani ntararusigwa asore.” Elisha agateeba: “Nagosabire, ong’e omoika oo ara kabere.”
2KI 2:10 Elija akamoiraneria: “Kwamboririe egento egekong’u. Korandore nkoirwa korwa asore, aye noyonyore, korende onye tokondora, rirorio takoba buna kwaboria.”
2KI 2:11 Buna baarenge bagendererete ase orogendo rwabo, bakaba bagokwana amo, erio mobosokano egari y’omorero ne chibarasi chi’omorero chikabaatanana baria babere; na Elija akairwa igoro nekerambauti.
2KI 2:12 Elisha akarora ekero Elija akoirwa igoro, akarera: “Tata ominto! Tata ominto! Aye nigo ore ase Abaisraeli buna chigari na abariini chibarasi.” Magega y’ayio tarora Elija naende nonya ng’ake. Erio Elisha akarusia chianga chiaye, agachitandorana ebing’ese bibere,
2KI 2:13 na akaimokia egetambaa gi’okwambara ki’Elija keria kiagwete korwa asare, akairana, agatenena ase engegu ya Yorodani.
2KI 2:14 Agwo agaaka amaache negetambaa keria gi’okwambara kiarwete ase Elija, akabora: “Ng’ai Omonene, Nyasae bw’Elija, are?” Na ekero aakire amaache, amaache agaatananekana gochia ensemo na ensemo. Elisha agaeta aase aakamoku, akaamboka ng’umbu.
2KI 2:15 Ekero ekeombe ki’ababani, baria baarenge agwo Yeriko, bamorooche ore egeka egeke korwa ase bare, bakaboora: “Omoika bw’Elija nigo ore igoro ase Elisha.” Erio bakagenda komoorotota, bagatugama inse, bakaumama ase obosio bwaye,
2KI 2:16 bakamoteebia: “Rora intwe abasomba bao ntobwate abanto emerongo etano bare ne chinguru, twagosabire, tiga abanto abwo bagende barigie omonene oo. Ande gose omoika bw’Omonene nomoimokirie igoro, na omorutire ase egetunwa gete, gose ase rikura.” Elisha akabakania agateeba: “Timobaisa kobatoma.”
2KI 2:17 Korende ekero bagendererete komobooria, ere akarosa, agateeba: “Batome rende.” Barabwo bagatoma abanto emerongo etano, bagachia komorigia ase engaki y’amatuko atato, tibamonyora.
2KI 2:18 Bakairana, bagacha asare aase aganyete agwo Yeriko. Ere akabateebia: “Tinabakanetie ng’a timobaisa kogenda?”
2KI 2:19 Abanto b’omochie o Yeriko bagateebia Elisha: “Omochie oyo ore omuya, buna aye omonene oito oyorooche, korende amaache areo namabe, naende nigo agokora oborito bwagwa ase abakungu.”
2KI 2:20 Elisha akabateebia: “Ndetera ebakuria enyia, mobeke omonyoo ime.” Bakayerenta.
2KI 2:21 Erio akagenda ase ensoko y’amaache, agaitera omonyoo oria aroro, agateeba: “Aya nar’Omonene atebiire: Nagwenirie amaache aya; korwa bono na kogenderera amakweri gose okwama amarandi amaroro tibikorwa ase amaache aya.”
2KI 2:22 Ase ayio amaache aria akagwenigwa na akagenderera koba amaya goika reero iga, buna Elisha ateebete.
2KI 2:23 Elisha akarua, akagenda Beteli. Na ekero arenge ase orogendo rwaye, abana abamura abake bakarua ase omochie, bakamosekereria, bagaaka eriogi, bagateeba: “Tiira gocha aa, aye nyaisio! Tiira gocha aa, aye nyaisio!”
2KI 2:24 Elisha akeonchora, na ekero abaroche, akabaragereria ase erieta ri’Omonene; ne chidubu ibere chiaberi chikarwa ase rinani, chigatandora abana baria abamura emerongo ene, na babere.
2KI 2:25 Korwa aase agwo Elisha agatiira, akagenda goika egetunwa gia Karimeli, naende korwa aroro akairana gochia Samaria.
2KI 3:1 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogaamba kwa Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, Yoramu, mosinto bw’Ahabu, agachaaka kogaambera Abaisraeli, agwo Samaria, akagaamba emiaka ikomi na ebere.
2KI 3:2 Yoramu agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, nonya takorete buna ise na ng’ina Yesebeli bakorete, ekiagera narusetie esiiro y’enyasae Baali, eria ise aroisetie.
2KI 3:3 Korende nonya naboigo, igo abwatanete nebibe bia omorwoti Yeroboamu, mosinto o Nebati, biria akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe; onde tabatangata.
2KI 3:4 Bono Mesha, omorwoti o Moabu, nigo arenge omotugi bwe ching’ondi, na kera omwaka nigo arenge korua ebango ase omorwoti bw’Abaisraeli, chimanwa chi’eching’ondi chilifu rigana erimo (100,000), naende amarionya e chimingichi chilifu rigana erimo (100,000).
2KI 3:5 Korende ekero Ahabu akuure, omorwoti bw’Abamoabu akaanga koigwera omorwoti bw’Abaisraeli.
2KI 3:6 Ase engaki eria omorwoti Yoramu akarua Samaria, akaroberia abasikari ba’Abaisraeli bonsi.
2KI 3:7 Akagenda, agatoma amang’ana gochia ase Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, agateeba: “Omorwoti bw’Abamoabu bwangire konyigwera. Inee! Aye nogende amo nainche torwanie abanto ba Moabu?” Yehosafati akairaneria: “Ee, ningende amo naye, na abanto baane amo nabaanto bao, ne chibarasi chiane amo ne chibarasi chiao.”
2KI 3:8 Naende akabooria: “Inee! Insemo ki toraetere kogenda?” Yoramu akairaneria: “Igo toraetere enchera y’erooro y’Edomu.”
2KI 3:9 Ase ayio omorwoti Yoramu bw’Abaisraeli akagenda amo nomorwoti bw’Abayuda, na omorwoti bw’Abaedomu. Na ekero bagendire orogendo rw’ogosiongorokana ase amatuko atano na abere, amaache akabora abasikari amo ne ching’iti chiarenge kobatunyana.
2KI 3:10 Omorwoti bw’Abaisraeli agateeba, “Obobe nobwaito! Omonene otorangeirie intwe abarwoti batato atobeke ase amaboko Abamoabu.”
2KI 3:11 Erio Omorwoti Yehosafati akabooria, “Inee! Omobani bw’Omonene tari aa toranyare kobori’Omonene goetera asare?” Omosomba oyomo bw’omorwoti bw’Abaisraeli akairaneria, “Elisha, mosinto o Safati, nao are aiga, oria oreenge omokoreri bw’Elija.”
2KI 3:12 Yehosafati agateeba, “oyo n’omobani bw’ekeene.” Ase igo omorwoti bw’Abaisraeli, na Yehosafati, na omorwoti bw’Abaedomu bakagenda asare.
2KI 3:13 Elisha agateebia omorwoti bw’Abaisraeli, “Inki inde naye? Genda aye ase ababani ba iso na abanyoko!” Korende omorwoti bw’Abaisraeli akamoteebia. “Tinkogendao. Omonene nere otobekire intwe abarwoti batato ase amaboko Abamoabu.”
2KI 3:14 Elisha akabora, “Ekeene, buna Omonene bw’Emeganda are moyo, oria inche ngokorera, onye ntasigeti Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, anga tinarenge gwancha gokorora, gose gokorigereria.
2KI 3:15 Korende bono ndetere omoteri.” Na ekero omoteri oria arenge kobugia obokano, chinguru chia Omonene chigaacha igoro y’Elisha,
2KI 3:16 na ere akabora, “Aya nar’Omonene agoteeba: Kunya chingoro chinyinge ase rigoko eri rikamoku.
2KI 3:17 Naende aya nar’Omonene agoteeba: Nonya timokorora omwaga, gose embura, rigoko eri nariichore amaache, erinde monywe, inwe ne chiombe chiaino, ne ching’ondi chiaino.
2KI 3:18 Eke negento egeke ase Omonene; boigo nabeeke Abamoabu ase amaboko aino.
2KI 3:19 Nainwe mobue emechie yabo egiteire chindwaki na kera omochie omuya, naende namoteme kera omote omuya; boigo motiche na gosaria chinsoko chionsi chi’amaache na mosarie kera oboremo obuya namagena.”
2KI 3:20 Rituko ria kabere mambia, ekero ki’engaki y’okorua ekeng’wanso, amaache agacha korwa ensemo ya Edomu, goika agaichora orogongo roria.
2KI 3:21 Ekero abanto bonsi ba Moabu baigwete ng’a abarwoti bachire korwana nabarabwo, bonsi abaarenge ne chinguru kobogoria ebirwanero bakarangerigwa batang’ane bosio, abake na abanene.
2KI 3:22 Mambia chuni, ekero baimogete na erioba rikaoroka rikabara ase amaache, Abamoabu bakarora amaache arenge bosio bwabo are amabariri buna amanyinga.
2KI 3:23 Barabwo bagateeba: “Aya namanyinga! Abarwoti baria barwanire barabwo ase barabwo na goitana. Ase ayio bono intwe Abamoabu, togende tosakore!”
2KI 3:24 Korende ekero Abamoabu bachete ase egetwori ki’Abaisraeli, Abaisraeli bakaimoka, bakabarwania goika abanto abwo bagatama korwa ase bare. Abaisraeli bakagenderera kobatunyana gochia ase ense yabo bakabaita.
2KI 3:25 Bagatagora emechie yabo bagasaria kera oboremo obuya. Kera omonto akaruta rigena ase oboremo goika amagena akabotuba kegima. Bagaticha kera ensoko y’amaache na bagatema kera omote omuya. Omoerio omochie o Kiri‐Hariseti ogatigara bwoka, na abanto baarenge koruta chinduruche bakayoetanana, bakayoumokera.
2KI 3:26 Ekero omorwoti bw’Abamoabu aroche ng’a esegi yamobuire, akaira abanto amagana atano na abere (700) babogoretie emioro, akagania amigererie gochia ase omorwoti bw’Abaedomu, korende tanyarete.
2KI 3:27 Erio akaira igoro ase orwaki omwana omomura oye omotangi, oria orenge gocha kogamba ase ribaga riaye, akamorua akaba ekeng’wanso ki’ogosaambwa. Agwo Abaisraeli bakagechigwa bagatiga korwana, bakairana gochia ase ense yabo.
2KI 4:1 Omoboraka bw’omworokigwa oyomo bw’ababani akarera ase Elisha, akabora: “Omosacha one, omosomba oo, nakwete; aye nomanyete ng’a omosomba oo nigo amoirogete Omonene. Bono omoriegwa esira oye ochire koira abana abamura baane babere abakore babe abasomba baye.”
2KI 4:2 Elisha akamoteebia: “Ninki nkogokorera? Ntebie ngento ki obwate nyomba mwao.” Omokungu oria agateeba: “Inche omosomba oo omokungu timbwati gento kende gionsi nyomba mwane otatiga amaguta make ase rikondo.”
2KI 4:3 Elisha agateebia omokungu oria: “Genda ase emechie ase abagisangio bao, osabe oegwe ebibekerero ebinge bire bosa.
2KI 4:4 Erio osoe nyomba mwao amo nabana bao, osieke egesieri, oumore amaguta ase ebibekerero ebio. Kera ekemo kogiaichoire okebeke ensemo.”
2KI 4:5 Omokungu oria akarua asare akagenda, agasoa nyomba mwaye amo nabamura baye, agasieka egesieri. Abamura baye bakamorentera ebibekerero, ne ere akaba okoumora amaguta.
2KI 4:6 Ekero ebibekerero bionsi biaichorete, agateebia omwana oyomo: “Ndetere ekebekerero kende.” Omwana oye akamoteebia: “Ekebekerero kende tikeiyo.” Erio amaguta agatiga gocha.
2KI 4:7 Omokungu oria akagenda, agateebia omonto oria o Nyasae amang’ana ayio. Nere agateebia omokungu oria. “Genda, oonie amaguta ayio, oakane esira yao, na echiratigare nchigoisane aye na abana bao.”
2KI 4:8 Rituko erimo Elisha akagenda Sunemu, agwo ase omokungu omonda amenyete. Nere omosororerete arie endagera. Ase ayio, kero kende gionsi Elisha arenge goeta ase enchera eria nigo arenge gosoa enyomba eria oria endagera.
2KI 4:9 Omokungu oria agateebia omosacha oye: “Narorire ng’a omonto oyo ogoeta aa botambe nomonto omochenu o Nyasae.
2KI 4:10 Tiga tomooroiserie akanyomba igoro ase ekerama, tomobekere oborere aroro, na emesa, na ekerogo, na etaya, erinde engaki ende yonsi agocha ase tore, osoa orarao.”
2KI 4:11 Rituko erimo Elisha agacha aase aria, agasoa akanyomba karia, agatimokera aroro,
2KI 4:12 agateebia Gehasi, omosomba oye: “Rangeria omokungu oria Omosunemu.” Ekero amorangeretie, omokungu oria agacha, agatenena ase obosio bw’Elisha.
2KI 4:13 Elisha agateebia Gehasi: “Bono boria omokungu oyo inki aganetie imokorere ase emeremo eye yonsi akorete ase engencho yaito. Moboorie ande gose naganetie ngende ase omorwoti, gose ase omochiki bw’abasikari, nkwane obuya bwaye.” Omokungu oria akairaneria: “Inche nigo imenyete buya ase egati y’abanto baminto.”
2KI 4:14 Elisha akabooria: “Ngento ki omokungu oyo agwenerete akorerwe?” Gehasi akairaneria: “Naremeire egento ekemo, tabwati omwana, na omosacha oye ogotire.”
2KI 4:15 Elisha agateebia Gehasi: “Morangerie!” Na ekero arangeretie omokungu oria, nere agatenena gesieri.
2KI 4:16 Elisha akamoteebia: “Ase engaki buna eye iga, ase omwaka ogocha, nobe kobwate omwana omoisia omoagate.” Omokungu oria akamoiraneria: “Yaya, omonene one, omonto o Nyasae, tobaisa kong’aina inche omosomba oo.”
2KI 4:17 Omokungu oria akaba morito na akaibora omwana omoisia, ase engaki eria eria Elisha konya amotebirie.
2KI 4:18 Omwana oria gakinire, ekaba rituko erimo akagenda ase ise ase abanto baarenge kogesa,
2KI 4:19 akamoteebia: “Omotwe nkonyatia ore! Oo, omotwe one!” Ise agateebia omosomba oye: “Mobogorie omoire ase ng’ina.”
2KI 4:20 Na ekero amoimogetie akamoira ase ng’ina, na omwana oria agaikaransa ase amaru a ng’ina goika mobaso gati, erio agakwa.
2KI 4:21 Akamoira akamwareria ase oborere bw’omonto oria o Nyasae, agasieka egesieri akamotiga aroro, agasoka isiko.
2KI 4:22 Omokungu oria akarangeria omosacha oye, akamoteebia: “Toma omosomba oyomo gochia aaria amo netigere, ng’ayerere gochia ase omonto oria o Nyasae; naende ng’irane bwango.”
2KI 4:23 Omosacha oye akamobooria: “Nase ki okogenda asare reero? Reero tikori okooroka kw’omotienyi nonya n’Esabato.” Omokungu oria akamoiraneria: “Nabo erabe buya.”
2KI 4:24 Akabeekera etigere egeikaransero, agateebia omosomba oye: “Tema etigere egende bwango, tobaisa koyeira ng’ora goika nagotebirie.”
2KI 4:25 Ase ayio agachaaka orogendo, agaika ase omonto oria o Nyasae, agwo ase egetunwa gia Karimeli. Ekero omonto oria o Nyasae aroche omokungu oria ogocha, agateebia Gehasi, omosomba oye “Rigereria gochia aaria, Omosunemu oria ogocha!
2KI 4:26 Minyoka bwango omoorotote na omoboorie gose mbuya are, na omosacha oye na omwana gose mbuya bare.” Omokungu oria akairaneria Gehasi: “Ee, mbuya bare.”
2KI 4:27 Na ekero aigete ase egetunwa ase omonto oria o Nyasae, akabwata amagoro aye. Gehasi agacha komorusia aroro. Korende omonto oria o Nyasae akamoteebia: “Motige, ekiagera nigo are nobororo obonge; n’Omonene obisire amang’ana ayio korwa ase ’nde, tantebetie gento.”
2KI 4:28 Omokungu oria akabooria: “Inee! Nagosabete aye omonene one ong’e omwana? Tinakwanete: Tobaisa kong’aina inche.”
2KI 4:29 Elisha agateebia Gehasi: “Eboyie bwebeke ang’e, imokia enyimbo yane koboko kwao, ogende. Koraumerane na monto onde bwensi, tobaisa komokwania; na omonto onde bwensi karagokwanie, tobaisa goitaba; obeke enyimbo eye yane igoro ase obosio bw’omwana oria.”
2KI 4:30 Ng’ina omwana oria agateeba: “Ekeene, buna Omonene are moyo, na buna aye ore moyo, tinkogotiga.” Ase ayio Elisha akaimoka akamotunyana.
2KI 4:31 Gehasi agatang’ana akagenda bosio, akabeeka enyimbo eria igoro ase obosio bw’omwana oria, korende nonya neriogi gose ekemanyererio kende tikiarengeo ng’a omwana nabe moyo. Ase ayio akairana, akaumerana n’Elisha, akamoteebia: “Omwana tacheti moyo.”
2KI 4:32 Ekero Elisha asoete nyomba, akarora omwana bwareirie igoro ase oborere bwaye okwete.
2KI 4:33 Agasoa nyomba, agasieka egesieri; ere na omwana boka bakaba nyomba ime. Erio Elisha agasaba Omonene,
2KI 4:34 akariina borere igoro, akerambora igoro ase omwana oria, akabeeka omonwa oye igoro ase omonwa bw’omwana, na amaiso aye igoro ase amaiso ’omwana, na amaboko aye igoro ase amaboko ’omwana; na buna eramborete igoro ase omwana, omobere bw’omwana ogaachaka koba ne riberera.
2KI 4:35 Elisha akaimoka, agataarataara nyomba ime ara kabere, naende akariina borere, akerambora igoro ase omwana, na omwana oria agasimora ara gatano na kabere, erio akaramokia amaiso aye.
2KI 4:36 Elisha akarangeria Gehasi, akamoteebia: “Rangeria Omosunemu oyio!” Gehasi akamorangeria, na ekero omokungu oria achete, Elisha akamoteebia: “Imokia omwana oo!”
2KI 4:37 Agacha agatugama ase amagoro Elisha, akaumama, erio akaimokia omwana oye, agasoka isiko.
2KI 4:38 Elisha akagenda naende Giligali ekero enchara yarenge ase ense eria. Na aborokigwa b’ababani kobaikaransire ase obosio bwaye, agateebia omosomba oye: “Tereka enyongo eria enene riko, oroiserie aborokigwa b’ababani omosori!”
2KI 4:39 Oyomo obo akagenda mogondo kwaa chinyeni, na agwo akanyora ekemeri ki’orosana gekoranda, nere agatwa emiongo y’orosana korwa ase ekemeri keria, agaichoria egetambaa kiaye. Erio akayenachana, akayebeeka ase omosori ime; tamanyete ng’a miongo ki yarenge.
2KI 4:40 Bono endagera eria egaterekerwa abanto baria barie, korende ekero baarenge koyeria, bakarera neriogi: “Aye omonto o Nyasae, obee! Endagera eye yatorenteire amakweri!” Barabwo tibanyara koyeria.
2KI 4:41 Elisha agateeba: “Renta obosie!” Erio akabobeeka ase enyongo ime, agateeba: “Bekera abanto endagera eye barie.” Bono egento gi’okorenta amabe tikiarenge ase enyongo eria ime.
2KI 4:42 Omonto agacha korwa Baali‐Salisa, akarentera omonto oria o Nyasae emegati emerongo ebere y’esairi y’okwama ogotang’ani, na ebigara ebibese bire egunia ime. Elisha agateeba: “Kae abanto barie!”
2KI 4:43 Korende omosomba oye agateeba: “Naki ndanyare kobeeka endagera eye ase amasio ’abaanto rigana erimo?” Elisha agateeba eria kabere: “Yee abanto barie, ekiagera aya nar’Omonene atebiire: Mbarie, naende batigarie eyende.”
2KI 4:44 Ase ayio agaterekera abanto, na barabwo bakaria, naende bagatigaria eyende, buna Omonene ateebete.
2KI 5:1 Naamani, omochiki bw’abasikari b’omorwoti bw’Abasiiria, nigo arenge omonto bw’engencho enene ase obosio bw’omonene oye, na omonene oye nigo amosigete mono, ekiagera ase engencho ya Naamani Omonene aete Abasiiria obobui. Ere nigo arenge omonto etuoni y’esegi, korende oborwaire bwa ukoma mbwamoriete.
2KI 5:2 Engaki eyemo, ekero Abasiiria bagendete gosakora, bagoosa omoiseke omoke korwa ase ense y’Abaisraeli, na ere akaba ogokorera moka Naamani emeremo.
2KI 5:3 Omoiseke oria agateebia moka omonene oye: “Onye ndiria omonene one arenge koba amo nomobani oria okare agwo Samaria, omobani oria nanga namogwenia oborwaire bwaye bwa ukoma.”
2KI 5:4 Ase ayio Naamani akagenda agateebia omonene oye amang’ana aya omwana oria omoiseke bw’Abaisraeli amotebetie.
2KI 5:5 Na omorwoti bw’Abasiiria akamoteebia: “Genda bono iga, nainche nintome riruube ase omorwoti bw’Abaisraeli.” Naamani akagenda akairera omorwoti bw’Abaisraeli chitalanta chi’echifeta ikomi, ne chisekeli chi’echitaabu chilifu isano nemo, ne chianga chi’omoyega ikomi.
2KI 5:6 Akairana riruube ase omorwoti bw’Abaisraeli riarikire iga: “Ekero riruube eri rikogoikera, omanye ng’a natomire Naamani, omosomba one, erinde omogwenie ase oborwaire bwaye bwa ukoma.”
2KI 5:7 Ekero omorwoti bw’Abaisraeli asomete riruube riria, agatandora chianga chiaye, akabora: “Inee! Inche Nyasae inde? Inde nokobua kw’ogoita na korenta moyo, erinde omonto oyo otoma amang’ana ase ’nde ng’a ngwenie omonto obwate oborwaire bwa ukoma? Rigereria monyare korora ng’a omorwoti oyo nigo arigetie eriomana ase ’nde.”
2KI 5:8 Korende Elisha, omonto oria o Nyasae, akaigwa ng’a omorwoti bw’Abaisraeli otandoire chianga chiaye, agatoma omonto ase omorwoti amotebie: “Ninki kiagera aye gwatandora chianga chiao? Tiga omonto oyio achiche ase ’nde, erio nario aramanye ng’a omobani nare ase Abaisraeli.”
2KI 5:9 Bono Naamani akagenda amo ne chibarasi ne chigari chiaye, agatenena ase egesieri ki’enyomba y’Elisha.
2KI 5:10 Elisha agatoma omonto asare, akamoteebia “Genda bwesibie ase orooche rwa Yorodani ara gatano na kabere, na omobere oo noirane obe buna orenge ritang’ani, naye nocheneke.”
2KI 5:11 Naamani akagechigwa; erio akagenda, ogoteeba: “Rora nigo narengereria ng’a ere nigo arenge gosoka gocha ase ’nde, atenene asabe ase erieta ri’Omonene, Nyasae oye, naende abeeke okoboko kwaye igoro ase ndwarete, na agwenie oborwaire bwane bwa ukoma.
2KI 5:12 Inee! Chindooche chia Damesiki, Abana na Faripari, tichiri chingiya kobua chindooche chi’ense y’Abaisraeli? Inee! Tinarenge gwesibia ase chirochio ncheneke?” Bono akaonchoka akagenda ore nokogechigwa.
2KI 5:13 Korende abasomba baye bakamochiera, bakamoteebia: “Tata, onye omobani oyo nagoteebia okore egento kere egekong’u, Inee, tikwarenge kogekora? Korende bono, nase ki otakomoigwera ekero agotebia: Genda bwesibie, naye nocheneke?”
2KI 5:14 Ase ayio agatirimboka, agasoa ase orooche rwa Yorodani ara gatano na kabere, buna omonto oria o Nyasae amotebetie. Omobere oye okairanerana okaba buna oyo bw’omwana omoke, ere agacheneka.
2KI 5:15 Akairana ase omonto oria o Nyasae, ere amo nabaanto bonsi baarenge komo, agatenena ase obosio bwaye, akamoteebia: “Bono namanyire ng’a Nyasae onde tari ase ense yonsi, otatiga oyo bw’Abaisraeli. Ase ayio bono, koranche oire ekeegwa korwa ase ’nde inche omosomba oo.”
2KI 5:16 Elisha agateeba: “Ekeene, buna Omonene are moyo, oria inche ngokorera, tinkoira ekeegwa nonya nekemo.” Naamani akamosorora anche abiire, korende Elisha akaanga.
2KI 5:17 Erio Naamani agateeba: “Onye taibo, nagosabire, tiga inche omosomba oo ’ng’eegwe amaroba aisaine chigurube ibere, chibarasi ibere chiranyare kobogoria, ekiagera korwa bono na kogenderera inche omosomba oo tinkorua ebing’wanso bi’ogosambwa ase enyasae ende yonsi, otatiga nase Omonene bweka.
2KI 5:18 Tiga Omonene anyabere inche omosomba oo ase amang’ana aya: Ekero omonene one akogenda ase enyomba ya Rimoni gochia gosasiima aroro ogwesiirera ase okoboko kwane, nainche boigo ekero keria nyekumbe ime ase enyomba ya Rimoni. Omonene anyabere inche, omosomba oo, ase ring’ana eri.”
2KI 5:19 Elisha akamoteebia: “Genda nomorembe.” Korende ekero Naamani arure asare, agendire egeka egeke korwa aroro,
2KI 5:20 Gehasi, omosomba bw’Elisha omonto oria o Nyasae, agateeba: “Rigereria, omonene one otigire Naamani, Omosiiria oria, ogendire, na tancheti koegwa egento ase ebio arentire. Ekeene buna Omonene are moyo, inche iminyoke imobwatie, inyore egento korwa asare.”
2KI 5:21 Ase igo Gehasi akabwatia Naamani. Na ekero Naamani aroche omonto okominyoka korwa magega yaye, agaika korwa ase egari igoro, akagenda akaumerana nere, akamobooria: “Mang’ana ki aba?”
2KI 5:22 Gehasi akamoiraneria: “Amang’ana onsi namaya. Omonene one nigo antoma ng’a bono iga aborokigwa babere b’ababani bachire korwa ense y’ebigoro y’Efraimu, koranche obae etalanta eyemo y’efeta, ne chianga chi’omoyega ibere.”
2KI 5:23 Naamani akamoteebia: “Koranche oire chitalanta ibere.” Igo akamosorora, akamosibera chitalanta ibere chi’echifeta ase emebuko ebere, akamoa ne chianga ibere, agatweka abasomba baye babere. Barabwo bakabibogoria, bagatang’ana bosio bwa Gehasi.
2KI 5:24 Ekero baigete agwo ase ekegoro, Gehasi akabirusia korwa ase amaboko abo, akabibeeka nyomba ime. Erio agatiga abanto baria bakagenda.
2KI 5:25 Agasoa nyomba, agatenena ase obosio bw’omonene oye Elisha, nere akamobooria: “Gehasi, ng’ai gese kwarenge?” Ere akairaneria: “Inche omosomba oo tinagendete aande.”
2KI 5:26 Korende Elisha akamoteebia: “Inee! Tinagenda amo naye ase omoika, ekero omonto oria aonchoka korwa ase egari yaye oumerana naye? Inee! Eye nero engaki y’ogwancha chitaabu, ne chianga, na emegondo y’emezeituni na ey’emesabibu, ne ching’ondi, ne chiombe, na abasomba, abasacha na abakungu?
2KI 5:27 Ase ayio, oborwaire bwa ukoma bwa Naamani nabokobwate aye na ororeeria rwao kogenderera botambe.” Gehasi akarua ase obosio bw’Elisha, akagenda ore noborwaire bwa ukoma, orabete se.
2KI 6:1 Aborokigwa b’ababani bagateebia Elisha: “Rora aase aiga tomenyete inse y’oboteneneri bwao igo are aake mono ase tore.
2KI 6:2 Tiga togende goika Yorodani, na kera oyomo ageche omote oyomo aroro, erinde toagachere enyomba aroro tokomenya.” Elisha akairaneria: “Genda!”
2KI 6:3 Oyomo obo akamoteebia: “Koranche, ogende amo naintwe abasomba bao.” Elisha akamoiraneria: “Ee, ningende amo nainwe.”
2KI 6:4 Ase ayio akagenda amo nabarabwo, na ekero baigete Yorodani, bakagecha emete.
2KI 6:5 Korende ekero oyomo obo arenge kogecha omote, egesire kegasomoka korwa ase omote, gekagwa ase amaache ime. Omonto oria akarera: “Obee, omonene one! Egesire eke nigo giasabetwe korwa ase omonto onde.”
2KI 6:6 Omonto oria o Nyasae akamobooria: “Ng’ai kiagwera?” Ekero omonto oria amworogetie aase aria, Elisha akanacha egete, agakeruta gochia imeo, akagera egesire keria kegacheng’enena amaache igoro.
2KI 6:7 Erio akamoteebia: “Keimokie!” Na omonto oria akarambora okoboko kwaye, agakeimokia.
2KI 6:8 Engaki eyemo ekero omorwoti bw’Abasiiria arenge korwana chiseegi n’Abaisraeli, agasemania nabasomba baye, agachora aase gete akobeeka egetwori kiaye.
2KI 6:9 Korende omonto oria o Nyasae agatoma amang’ana ase omorwoti bw’Abaisraeli, akamoteebia: “Bwerende, tobaisa goetera aase aiga, ekiagera Abasiiria nao bakare.”
2KI 6:10 Na omorwoti bw’Abaisraeli agatoma abanto gochia aase aria omonto oria o Nyasae amotebetie ase okomokuurera. Na omorwoti agetooria, tari engaki eyemo gose ibere, korende chinyinge.
2KI 6:11 Omorwoti bw’Abasiiria akaba oichaanete ase ebirengererio biaye; akarangeria abasomba baye, akababoria: “Inee! Timokonyara gonteebiamonto ki ase egati yaito ore ensemo y’omorwoti bw’Abaisraeli?”
2KI 6:12 Oyomo bw’abasomba baye akamoiraneria: “Onde tari aa ase tore, aye omorwoti omonene one, korende n’Elisha, omobani ore agwo ase Abaisraeli, nere ogoteebia omorwoti bw’Abaisraeli amang’ana ogokwana ekero ore ase akanyomba kao g’okorara.”
2KI 6:13 Omorwoti agateeba: “Genda morigie aase amenyete, erio ntome abanto bamobwate.” Bakamoteebia ng’a naaria Dotani amenyete.
2KI 6:14 Ase igo omorwoti agatoma gochia aroro chibarasi, ne chigari, na omoganda omonene bw’abasikari, na barabwo bagaika aroro botuko, bakanaaria omochie.
2KI 6:15 Ekero omosomba bw’omonto oria o Nyasae abogeete mambia chuni, agasoka isiko, akarora omoganda oria bw’abasikari, amo ne chigari ne chibarasi, agateeba: “Obee, omonene one! Ninki togokora?”
2KI 6:16 Elisha agateebia omosomba oye: “Tibwoboa, ekiagera abwo bare amo naintwe nigo bare abange goetania baria bare nabarabwo.”
2KI 6:17 Erio Elisha agasaba, akabora: “Aye Omonene, nagosabire, ramokia amaiso aye, erinde arore.” Na Omonene akaramokia amaiso ’omosae oria, nere akarora chibarasi ne chigari chi’omorero nigo chiaichire ekegoro igoro, chietanaine Elisha.
2KI 6:18 Ekero Abasiiria bachete korwania Elisha, nere agasaba Omonene, akabora: “Nagosabire, oukorie abanto aba.” Ase ayio Omonene akabaukoria koreng’ana buna Elisha asabeete.
2KI 6:19 Elisha agateebia abanto baria: “Eye tari ero enchera, na omochie tari oro oyo; intunyane, nainche nimborokie omonto oria mokorigia.” Erio akabatang’ana gochia Samaria.
2KI 6:20 Ase obwango boria basoete Samaria, Elisha akabora: “Aye Omonene, ramokia amaiso ’abaanto aba, erinde banyare korora.” Omonene akaramokia amaiso abo, nabarabwo bakarora, bakenyora ng’a ngati‐gati ya Samaria baare.
2KI 6:21 Ekero omorwoti bw’Abaisraeli aroche abanto baria, akabooria Elisha: “Tata, ndaita abanto aba? Ndabaita?”
2KI 6:22 Elisha akairaneria: “Yaya, tobaita. Inee! Noite abanto gwosire n’omoro oo gose nobota bwao? Bae endagera barie na amaache banywe, erio bairane, bagende ase omonene obo.”
2KI 6:23 Ase igo omorwoti akabaroiseria omoyega omonene, na ekero bakoorire koria na konywa, akabaa ribaga, na barabwo bakagenda ase omonene obo. Abasiiria baria tibairanete naende nebiombe biabo korwania Abaisraeli.
2KI 6:24 Ekaba magega y’amang’ana ayio, Beni‐Hadadi, omorwoti bw’Abasiiria, akaroberia abarwani baye b’esegi, akagenda akanaaria omochie o Samaria.
2KI 6:25 Enchara enene yarenge agwo Samaria ekero keria bayonaaretie. Omotwe bw’etigere okaba okoonigwa ase rigori rie chisekeli chi’echifeta emerongo etano na etato, na amabi y’amaruma aisanete agatita akamo ase chisekeli chi’echifeta isano.
2KI 6:26 Ekero omorwoti bw’Abaisraeli arenge gotaara ase orwaki igoro, omokungu oyomo akarera asare, agateeba: “Aye omorwoti, omonene one, inkonye!”
2KI 6:27 Omorwoti akamoiraneria: “Onye Omonene takogokonya, naki inche ndaoboseemia? Nkorwa ase ekeooreri, gose nkorwa ase egeteera gi’okomitera edivai?”
2KI 6:28 Naende akabooria omokungu oria: “Emechando yao nereri?” Omokungu oria akamoiraneria: “Omokungu nare aa tore komo agantebia: Rituko ria reero tiga torie omwana oo, na ankio torie oyone.
2KI 6:29 Ase ayio tokaiyeka omwana one tokamoria. Ne rituko ria kabere nkamoteebia ng’a arente omwana oye tomorie, korende ere konya obisire omwana oye.”
2KI 6:30 Ekero omorwoti aigwete amang’ana ’omokuungu oria, agatandora chianga chiaye. Ere nigo arenge gotaara ase orwaki igoro, na abanto baarenge ang’e bakarora obegete chianga chi’echigunia korwa ime ase omobere oye.
2KI 6:31 Na igo akabora: “Tiga Nyasae ang’e egesusuro bono na kogenderera onye omotwe bw’Elisha, mosinto o Safati, ogotigara igoro ase amareko aye rituko ria reero ritaraera.”
2KI 6:32 Elisha nigo aikaransete nyomba mwaye ime, na abagaaka nigo baikaransete amo nere. Bono omorwoti agatoma omonto korwa ase obosio bwaye atang’ane, korende ekero omonto oria ataraikao, Elisha agateebia abagaaka baria: “Mwarorire buna omoiti oria atomire omonto ache abutore omotwe one? Ekero omonto oria agocha mosieke egesieri, mokebwate bokong’u tabaisa gosoa nyomba. Inee! Ebititiro bi’amagoro ’omonene oye tibiri komotunyana?” Ekero agendererete gokwana nabarabwo, omotomwa oria agacha asare, agateeba,
2KI 6:33 “Emechando eye nigo yarure ase Omonene. Ninki rende nganyete inyore korwa ase Omonene?”
2KI 7:1 Elisha akamoiraneria: “Igwa ring’ana ri’Omonene. Aya nar’Omonene agoteeba: Ankio, engaki buna eye obosie obonuke bw’engano ebitita bibere nabionigwe ase rigori ri’esekeli eyemo, na obw’esairi ebitita bine ase esekeli eyemo, agwo ase egeita gia Samaria.”
2KI 7:2 Erio omotang’ani bw’abasikari, oyio omorwoti egenete, agateebia omonto oria o Nyasae: “Nony’Omonene omonyene are koigora ebibao bia igoro, egento ekio tigekonyara koba.” Korende omonto oria o Nyasae agateeba: “Aye noyarore namaiso ao, korende tokoria endagera eyio.”
2KI 7:3 Bono abanto baane barwarete oborwaire bwa ukoma mbaarenge agwo ase egesoero ki’egeita. Barabwo bagateebania: “Ninki gekogera toikaranse aiga goika tokwe?
2KI 7:4 Toise goteeba ng’a tosoe omochie ime, enchara nereo, nabo torakwe; na toise goikaransa aiga, boigo ntokwe. Ase ayio togende goika ase egetwori ki’Abasiiria. Kobaratotige, tobe moyo, ntogenderere koba moyo; kobaratoite ntobe twakuure.”
2KI 7:5 Bakaimoka mambia ense etarakiamoka, bakagenda ase egetwori ki’Abasiiria, korende ekero baigete ase omochakano bw’egetwori keria bakanyora ng’a monto taiyo.
2KI 7:6 Omonene ogerire omoganda bw’abasikari b’Abasiiria baigure ebititiro bie chigari, ne chibarasi, na eriogi ri’omoganda omonene bw’abasikari. Ase ayio konya bateebanirie: “Ekeene, omorwoti bw’Abaisraeli osabire abarwoti b’Abahiti na baria b’Abamisiri bache gotorwania.”
2KI 7:7 Erio bagatama ense etarakiamoka, bagatiga chiema chiabo, ne chibarasi chiabo, ne chitigere chiabo; bagatiga negetwori, bagatama ase ogotooria obogima bwabo.
2KI 7:8 Ekero abanto baria barwarete oborwaire bwa ukoma baigete ase omochakano bw’egetwori bagasoa ase eema eyemo, bakaria endagera na konywa, bakabogoria chifeta, ne chitaabu, ne chianga, bakagenda bagachibisa. Naende bakairana, bagasoa ase eema ende, bakabogoria ebinto korwa aroro, bakagenda nabirobio bakabibisa.
2KI 7:9 Erio bagateebania: “Aya tari aro amaronge togokora. Rituko ria reero neri’amang’ana amaya. Onye togokira na koganya goika bokie, ekeene, egesusuro ngetonyore. Ase ayio, inchwo togende, totebie abanto b’enyomba y’omorwoti amang’ana aya.”
2KI 7:10 Bakagenda, bakarangeria abarendi b’egeita ki’omochie, bakabateebia: “Iga twagenda ase egetwori ki’Abasiiria, twanyora ng’a monto onde tario nonya noyomo, gose titoigweti riogi ria monto; twanyora chibarasi chisibire, ne chitigere boigo, ne chiema chiteneine buna bachitigete.”
2KI 7:11 Erio abarendi b’egeita bakararia amang’ana ayio nonya ngoikera ase enyomba y’omorwoti.
2KI 7:12 Na omorwoti akaimoka botuko, agateebia abasomba baye: “Tiga mbateebie egento Abasiiria barobeirie mamincha yaito. Bamanyire ng’a intwe igo tore nenchara; ase ayio basokire korwa ase egetwori bagendire kwebisa orosana batoboere, baarengereretie ng’a ekero togosoka korwa ase omochie batobwate tore moyo, naende basoe omochie bayobwate.”
2KI 7:13 Oyomo bw’abasomba baye agateeba: “Tiga totome abanto bagende boyie chibarasi isano korwa ase echio chitigarete ase omochie, baroote tomanye amang’ana buna are. Emechando erabanyore abanto abwo tekoba emebe kobua ey’abwo batigarete ase omochie, gose ey’Abaisraeli bonsi basiririe obogima bwabo.
2KI 7:14 Ase igo bagachora abanto babere bakariina chigari chiare kong’uswa ne chibarasi, na omorwoti akabatoma gochia koroota abasikari b’Abasiiria.”
2KI 7:15 Ase ayio bakababwatia goika Yorodani, bakarora chianga na ebinto binde Abasiiria batugutete inchera ekero baarenge gotama. Abanto baria batometwe bakairana, bagateebia omorwoti amang’ana ayio.
2KI 7:16 Abanto ba Samaria bakagenda bagasakora egetwori ki’Abasiiria. Ase ayio obosie obonuke bw’engano ebitita bibere bokaoonigwa ase esekeli eyemo, na obw’esairi ebitita bine ase esekeli eyemo, buna Omonene ateebete.
2KI 7:17 Bono omorwoti konya ochorire omotang’ani oria bw’abasikari, ere omonyene egenete, abe omorendi bw’egeita. Abanto bakamotindachera agwo ase egeita goika agakwa, buna omonto oria o Nyasae ateebete ekero omorwoti achete asare.
2KI 7:18 Nigo abeete buna omonto oria o Nyasae atebeetie omorwoti: “Engaki buna eye ankio agwo ase egeita gia Samaria obosie bw’esairi ebitita bine na bioonigwe ase esekeli eyemo, na obosie obonuke bw’engano ebitita bibere ase esekeli eyemo.”
2KI 7:19 Omotang’ani oria bw’abasikari nigo airaneretie omonto oria o Nyasae, agateeba: “Nony’Omonene omonyene are koigora ebibao bia igoro, ayio takonyara koba.” Omonto oria o Nyasae nigo amoiraneretie: “Aye noyarore namaiso ao, korende tokoria endagera eyio.”
2KI 7:20 Ayio agakoreka asare, na abanto igo bamotindacherete agwo ase egeita, agakwa.
2KI 8:1 Elisha agateebia omokungu oria konya abokeirie omwana oye koba moyo, “Imoka aye amo nabaanto b’enyomba yao mong’anye korwa aase aiga, mogende momenye ase ense engeni aande onsi orarore, ekiagera Omonene ochikiire enchara echiche ase ense eye, nero egenderere ase engaki y’emiaka etano na ebere.”
2KI 8:2 Ase igo omokungu oria akaimoka na agakora buna omonto oria o Nyasae amotebetie; akagenda amo nabaanto b’enyomba yaye, akamenya ase ense y’Abafilisti ase engaki y’emiaka etano na ebere.
2KI 8:3 Ase omoerio bw’emiaka eria etano na ebere, omokungu oria akairana korwa ase ense y’Abafilisti, akagenda ase omorwoti agasaba aegwe enyomba yaye, na oboremo bwaye.
2KI 8:4 Bono omorwoti nigo arenge gokwana na Gehasi, omosomba bw’omonto oria o Nyasae, akamobooria amoteebie amang’ana amanene Elisha konya akorire.
2KI 8:5 Na ekero Gehasi agendererete goteebia omorwoti buna Elisha abogetie omonto okwete akaba moyo, akarora omokungu oria Elisha abogetie omwana oye akaba moyo ogocha gosaba omorwoti ng’a aegwe enyomba yaye, na oboremo bwaye. Gehasi akamoteebia, “Aye omorwoti, omonene one, omokungu oria nere oyo, na omwana oria oye Elisha abogetie akaba moyo nere oyo.”
2KI 8:6 Ekero omorwoti aboretie omokungu oria, nere akamoteebia amang’ana onsi. Ase ayio omorwoti agachora omoteneneri oyomo anyare gokonya omokungu oria, akamoteebia, “Irania ebinto bionsi biria biarenge bi’omokuungu oyo, amo nokwama gwonsi korwa ase oboremo boria, gochakera rituko riria aruete ase oboremo boria goika bono.”
2KI 8:7 Elisha akagenda Damesiki, na Beni‐Hadadi, omorwoti bw’Abasiiria, nigo arenge omorwaire. Ekero Beni‐Hadadi ateebetigwe ng’a omonto oria o Nyasae ochire,
2KI 8:8 agateebia Hasaeli, “Imokia ekeegwa, ogende orotote omonto oria o Nyasae, oboorie Omonene goetera asare, omanye gose ningwene korwa ase oborwaire obo.”
2KI 8:9 Ase igo Hasaeli akagenda korotota Elisha, akamoirera ebiegwa, ebinto ebiya mono bia Damesiki, ebinto biisaine kobogorigwa ne chingamia emerongo ene. Ekero aigete asare, agatenena ase obosio bwaye, agateeba: “Omwana oo Beni‐Hadadi, omorwoti bw’Abasiiria, ontomire gocha asore gokoboria gose nagwene korwa ase oborwaire bwaye.”
2KI 8:10 Elisha akamoiraneria, “Omonene nigo anyorokirie ng’a ere goika akwe, korende genda omoteebie ng’a ekeene nagwene.”
2KI 8:11 Naende akarigereria omonto oria namaiso amomo pa goika omonto oria agaichana. Na Elisha, omonto o Nyasae, agachaaka korera.
2KI 8:12 Hasaeli akamobooria: “Ninki kiaba aye, omonene one, okorera?” Elisha akamoiraneria: “Nekiagera namanyire obobe boria orakore ase Abaisraeli; nosambe chiburi chiabo, noite abasae babo n’omoro, naende nonachane abana babo abake ebing’ese, na abakungu babo bare barito noboore chinda chiabo.”
2KI 8:13 Hasaeli agateeba, “Inche omosomba oo, inki ing’isaine? Inche inga buna esese. Naki ndanyare gokora egento buna ekio.” Elisha akamoiraneria, “Omonene onyorokirie ng’a aye nobe omorwoti bw’Abasiiria.”
2KI 8:14 Hasaeli akarua ase Elisha, akairana ase omonene oye. Nere akamobooria: “Naki Elisha agotebia?” Hasaeli akamoiraneria: “Nigo anteebia ng’a ekeene aye nogwene.”
2KI 8:15 Korende rituko ria kabere akabogoria ekiebisio ki’oborere akagetobeka ase amaache ime, agatuba obosio bw’omorwoti nakerokio, gekamoguba goika agakwa. Erio Hasaeli akaba omorwoti ribaga ria Beni‐Hadadi.
2KI 8:16 Ase omwaka o gatano bw’okogaamba kwa Yoramu, mosinto bw’Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, ekero Yehosafati arenge omorwoti bw’Abayuda, Yehoramu, mosinto o Yehosafati, agachaaka kogamba.
2KI 8:17 Nigo arenge nemiaka emerongo etato, na ebere, ekero abeete omorwoti, akagaamba emiaka etano na etato, agwo Yerusalemu.
2KI 8:18 Ere akanyuoma omoiseke bw’Ahabu, na buna abanto b’enyomba y’Ahabu bakorete, ere boigo akabwatia chinchera chi’abarwoti b’Abaisraeli. Agakora ayarenge amabe ase obosio bw’Omonene.
2KI 8:19 Korende nonya naboigo ase engencho ya Daudi, omosomba bw’Omonene Nyasae tanchete gosiria enyomba ya Yuda, ekiagera ariete eira ng’a Daudi abe etaya kogenderera botambe, ere amo nororeeria rwaye.
2KI 8:20 Ase amatuko ay’okogaamba kwa Yehoramu, Abaedomu bagasaria, bakaanga koigwera Abayuda, bakebekera omorwoti.
2KI 8:21 Erio Yehoramu akagenda Sairi amo ne chigari chiaye chionsi chi’esegi. Akaimoka botuko amo nabachiki baye be chigari, bakarwania Abaedomu abwo baabaetanaine, korende abarwani baye b’esegi bagatama, bakagenda chinka chiabo.
2KI 8:22 Igo Abaedomu bagasaria, bakaanga kogamberwa n’Abayuda na babeire baatananegete goika reero iga. Naende ase engaki eyio eyio abanto b’omochie o Libuna nabarabwo bagasaria, bagatiga obogaambi bw’Abayuda.
2KI 8:23 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehoramu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 8:24 Yehoramu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa aase chiatindegetwe, ase Omochie o Daudi, na Ahasia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 8:25 Ase omwaka o ikomi na kabere bw’okogaamba kwa Yoramu, mosinto bw’Ahabu, ekero arenge omorwoti bw’Abaisraeli, Ahasia, mosinto o Yehoramu, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 8:26 Ahasia nigo arenge nemiaka emerongo ebere na ebere, ekero achagete kogamba, na akagaamba omwaka oyomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Atalia; ere nigo arenge omochokoro bw’Omuri, omorwoti bw’Abaisraeli.
2KI 8:27 Ahasia akaba omoko bw’enyomba y’Ahabu, na igo akabwatia chinchera chi’abaanto b’enyomba yaye. Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, buna abanto b’enyomba y’Ahabu bakorete.
2KI 8:28 Ahasia akagenda amo na Yoramu, mosinto bw’Ahabu, korwania Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, agwo Ramoti o Gileadi. Abasiiria bagaaka Yoramu chingoma.
2KI 8:29 Omorwoti Yoramu akairana Yesireeli gochia kogwenigwa chingoma chiria anyorete korwa ase Abasiiria aaria Rama, ekero arwanete na Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria. Ahasia, mosinto o Yehoramu, omorwoti bw’Abayuda, akagenda korora Yoramu, mosinto bw’Ahabu agwo Yesireeli, ekiagera Yoramu nigo arenge omorwaire.
2KI 9:1 Elisha omobani akarangeria oyomo bw’aborokigwa b’ababani, akamoteebia: “Esibe ekenema kiao norokini, obogorie echuba ere namaguta, ogende Ramoti o Gileadi.
2KI 9:2 Ekero oraike aroro origie Yehu, omwana omomura o Yehosafati, mosinto o Nimusi. Erio osoe ime, omoteebie atenene atige abagisangio baye, omosoyie ase akanyomba ka ime.
2KI 9:3 Oimokie echuba ere namaguta akweakwa, oyaumorere omotwe oye igoro, okwane: Aya nar’Omonene atebiire: Nagoakire amaguta, obe omorwoti bw’Abaisraeli. Erio oigore egesieri, osoke otame; tobaisa goteebana.”
2KI 9:4 Ase ayio omobani oria omosae akagenda Ramoti o Gileadi.
2KI 9:5 Ekero aigete aroro akanyora abatang’ani b’abasikari baikaransete kogamba, agateeba: “Omonene, nimbwate amang’ana narentire asore.” Yehu akamobooria: “Nase ng’o ase egati ya intwe twensi obwate amang’ana?” Omobani oria akairaneria: “Nasore aye omochiki.”
2KI 9:6 Yehu akaimoka, agasoa enyomba, na omobani oria omosae akaumora amaguta aria igoro ase omotwe o Yehu, akabora: “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Inche nagoakire amaguta obe omorwoti bw’Abaisraeli, abanto baane.
2KI 9:7 Naye oraite osirie abanto b’enyomba y’Ahabu, omonene oo, erinde inche nyeruserie egesiomba ase Yesebeli, ekiagera ere aiterete amanyinga ’abasomba baane ababani, na ay’abasomba baane bonsi, inche Omonene.
2KI 9:8 Enyomba yonsi y’Ahabu goika esire erue aroro; inche ninsirie kera omonto omosacha korwa ase enyomba y’Ahabu, abasibire na abatasibiri ase Abaisraeli.
2KI 9:9 Ninkore ab’enyomba y’Ahabu buna ab’enyomba ya Yeroboamu, mosinto o Nebati, na buna ab’enyomba ya Baasa, mosinto bw’Ahiya.
2KI 9:10 Chisese nachiriere Yesebeli ase oboremo agwo Yesireeli, na monto onde takomotindeka.” Erio akaigora egesieri agatama.
2KI 9:11 Ekero Yehu asogete isiko, akagenda ase abasomba b’omonene oye, na barabwo bakamobooria: “Mang’ana ki? Nase ki omonto oria ebarimo achicha aa asore?” Yehu akabairaneria: “Inwe momanyete omonto oria ne chinkwana chiaye.”
2KI 9:12 Barabwo bakaboora: “Ayio tari amaene; totebie bono.” Erio akabateebia: “Ere nigo anteebia ng’a aya nar’Omonene atebiire: Inche nagoakire amaguta obe omorwoti bw’Abaisraeli.”
2KI 9:13 Ase obwango obwo kera omonto akarusia eanga yaye akayiaara ase ebiriinero, ayetache. Erio bakabugia ebitureeri biabo, bakararia: “Yehu nere omorwoti!”
2KI 9:14 Yehu, Mosinto o Yehosafati o Nimusi, agakora omooroberio bw’ogoita Yoramu. Ase engaki eria Yoramu amo n’Abaisraeli bonsi nigo barendete agwo Ramoti o Gileadi ase engencho ya Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria.
2KI 9:15 Korende Yoramu omorwoti konya oiranire gochia ase Yesireeli kogwenigwa chingoma chiria Abasiiria bamoagete, ekero agendete korwania Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria. Ase ayio Yehu agateeba: “Onye ebi nabio ebirengererio biaino, rirorio timotiga omonto onde bwensi asoke korwa ase omochie gochia goteeba amang’ana ayio agwo Yesireeli.”
2KI 9:16 Yehu akariina egari yaye, akagenda Yesireeli, ekiagera Yoramu nao arenge orwarete, na Ahasia, omorwoti bw’Abayuda konya ochiireo komoorora.
2KI 9:17 Ekero omorendi oteneine ase omoorobiri o Yesireeli atengerete, akarora ekeombe kia Yehu kegocha, agateeba: “Narorire ekeombe ki’abaanto.” Yoramu akamoteebia: “Toma omonto ariine ebarasai, agende aumerane nabarabwo na kobaboria gose namang’ana ’omorembe babwate.”
2KI 9:18 Ase ayio omonto oria akariina ebarasi, akagenda koumerana nere, akamoteebia: “Omorwoti nigo akoboria gose namang’ana ’omorembe obwate.” Yehu akamoiraneria: “Ninki ogokorera omorembe? Irana magega yane ontunyane!” Omorendi oria akaira amang’ana, agateeba “Omonto oria otomwa naika ase bare, korende tari koirana gocha.”
2KI 9:19 Naende omonto o kabere omoriini ebarasi agatomwa agaika ase bare, agateeba: “Omorwoti nigo akoboria gose amang’ana omorembe mobwate.” Yehu akamoiraneria: “Ninki ogokorera omorembe? Irana magega yane, ontunyane!”
2KI 9:20 Naende omorendi oria akaira amang’ana, agateeba: “Naika ase bare, korende tari koirana gocha. Okogendia egari kwabo nigo konga buna okwa Yehu, mosinto o Nimusi, ekiagera ere nigo akominyokia egari buna ebarimo.”
2KI 9:21 Yoramu agateeba: “Beka egari yane ang’e!” Barabwo bakabeeka egari yaye ang’e. Erio Yoramu, omorwoti bw’Abaisraeli, na Ahasia, omorwoti bw’Abayuda, bakagenda, kera oyomo ase egari yaye, koumerana na Yehu. Barabwo bakaumerana nere agwo ase omogondo o Naboti, Omoyesireeli.
2KI 9:22 Ekero Yoramu aroche Yehu, akamobooria: “Yehu, nomorembe okorenta?” Yehu akairaneria: “Naki omorembe orakore obe, ekero obonyaka na oborogi obonge bwa Yesebeli nyoko bogendererete koba iga?”
2KI 9:23 Yoramu akaonchora egari yaye agatama, ogokuurera Ahasia: “Ayee Ahasia, nigo totegire ase okong’ainwa!”
2KI 9:24 Erio Yehu akaruta omogwe ne chinguru chiaye chionsi, akarasa Yoramu gati y’amareko, na omogwe oria okarimera ime ase enkoro yaye, nere akagwa ime ase egari yaye.
2KI 9:25 Yehu agateebia Bidikari, omorwani oye ore komorenda: “Moimokie, omotugute ase omogondo o Naboti Omoyesireeli. Inyora ekero aye na inche toriinete chibarasi, togatunyana Ahabu ise, buna Omonene akwanete amang’ana mamincha yaye.
2KI 9:26 Omonene oteebire iga: Ekeene, buna rituko ria igoro narora amanyinga a Naboti na ay’abana baye agoiterwa, ningoakanie egesiomba aiga ase oboremo obo. Ase ayio bono, moimokie momotugute ase omogondo oria buna Omonene ateebete.”
2KI 9:27 Ekero Ahasia, omorwoti bw’Abayuda, aroche amang’ana aria, agatama gochia ase ensemo ya Beti‐Hagani. Yehu akamobwatia korwa magega, agateeba: “Morase nere boigo!” Na ekero arenge ase egari yaye ime ogotiira gochia Guri, ang’e na Ibileamu, bakamorasa. Erio agatama goika Megido agakwera aroro.
2KI 9:28 Abasomba baye bakamobogoria ase egari, bakamoira Yerusalemu, bakamotindeka ase embeera yaye ase chisokoro chiaye chiatindegetwe, agwo ase Omochie o Daudi.
2KI 9:29 Ase omwaka o ikomi nomo bw’okogaamba kwa Yoramu, mosinto bw’Ahabu, Ahasia, konya ochakire kogaambera Abayuda.
2KI 9:30 Yehu akagenda Yesireeli, na ekero Yesebeli aigwete amang’ana ayio agasata amaiso aye na gochabera omotwe oye, akarigereria korwa ase ekebao.
2KI 9:31 Na buna Yehu abeete ogosoa ase egeita, omokungu oria agakuura: “Aye Simuri, aye gwaitete omonene oo, mang’ana ki?”
2KI 9:32 Yehu akarigereria gochia ase ekebao, akabooria: “Ning’o ore ase ensemo yane? Ning’o?” Abasacha bagombaetigwe babere, gose batato, bakamorigereria gochia isiko.
2KI 9:33 Yehu akabateebia: “Tuguta omokungu oyio gocha inse aa!” Ase ayio bakamotuguta gochia inse; amanyinga aye agasiarokera enyasi amo ne chibarasi, Yehu akamotindachera inse ne chibarasi ne chigari.
2KI 9:34 Yehu agasoa nyomba, akaragera akanywa. Erio agateeba: “Bono tindeka omokungu oyo oragereirie, ekiagera ere nigo arenge omosubati bw’omorwoti.”
2KI 9:35 Korende ekero bagendete komotindeka, tibanyorete gento kende ase omobere oye otatiga ekeore, na amagoro, na ebisanyi bi’amaboko aye.
2KI 9:36 Ekero bairanete, bagateebia Yehu amang’ana ayio, nere akabairaneria, agateeba: “Eri ne ring’ana ri’Omonene riria akwanete goetera ase omosomba oye Elija Omotisibi: Agwo ase oboremo bore Yesireeli chisese nachirie omobere o Yesebeli.
2KI 9:37 Na omobere o Yesebeli okwete nobe buna esike igoro ase oboremo bore Yesireeli, goika monto onde tari orayomanyererie ng’a oyo nomobere o Yesebeli.”
2KI 10:1 Ahabu nabwate abana abamura emerongo etano na ebere agwo Samaria. Yehu akarika amarube, akayatoma Samaria, ase abagaambi abaarenge Yesireeli, na ase abagaaka, na ase abarendi b’abana b’Ahabu, agateeba,
2KI 10:2 “Abana b’omonene oino nao bare nainwe, ne chigari ne chibarasi nao chire amo nainwe, amo nemechie egiteire chindwaki, boigo nebirwanero bionsi. Ase ayio, riruube rikobaikera,
2KI 10:3 mochore oyore omuya mono, naende oisanerete, korwa ase egati y’abana abamura b’omonene oino, erio momobeke aikaranse ase ekerogo ki’oborwoti gia ise. Erio morwanerere enyomba y’omonene oino.”
2KI 10:4 Korende barabwo bakaba nobwoba obonene mono, bagateeba: “Abarwoti babere tibanyarete kobua Yehu, naki intwe torakore tomobue?”
2KI 10:5 Ase ayio, ere oria otenenerete enyomba y’omorwoti, na oria otenenerete omochie, amo nabagaaka na abateneneri b’abana b’Ahabu, bagatoma amang’ana ase Yehu, bakaboora: “Intwe nabasomba bao, nabo torakore onsi aya ogotochika. Titobeeka onde bwensi koba omorwoti; aye kora kende gionsi oranche.”
2KI 10:6 Naende akabarikera riruube eria kabere, akabateebia: “Onye more ase ensemo yane, naende onye more ang’e konyigwera, butora emetwe y’abana b’omonene oino, na ankio, engaki buna eye mochiche ase ’nde aiga Yesireeli.” Abana b’omorwoti emerongo etano na ebere, nao bamenyete amo nabaanto abanene b’omochie, baria batenenerete.
2KI 10:7 Ekero riruube riria riabaikerete, bakaimokia abana b’omorwoti emerongo etano na ebere, bakabaita nemioro. Erio bakabeeka emetwe yabo ebitonga ime, bakayetoma gochia ase Yehu agwo Yesireeli.
2KI 10:8 Ekero omonto arentete amang’ana ng’a emetwe y’abana b’omorwoti yarentirwe, Yehu agateeba: “Yebeke amo ase chitui ibere agwo ase egesoero ki’egeita, ebeereo goika mambia.”
2KI 10:9 Rituko ria kabere ekero asogete mambia, agatenena agakwana nabaanto bonsi, akabora: “Inwe mwensi n’abanyaboronge. Ninche nakora omooroberio mamincha y’omonene one, nkamoita, korende ning’o oita aba iga bonsi?
2KI 10:10 Ase ayio, manya ng’a ring’ana ri’Omonene tirikogwa inse bosa, riri’Omonene akwanete igoro y’enyomba y’Ahabu. Ekeene, Omonene okorire aya akwanete goetera ase omosomba oye Elija.”
2KI 10:11 Erio Yehu agaita abanto bonsi baria batigarete b’enyomba y’Ahabu agwo Yesireeli, agaita nabaanto baye abanene bonsi, na abasani baria bamanyaine, na abakuani baye, tatigaretie nonya noyomo.
2KI 10:12 Yehu akaimoka, akagenda Samaria. Ekero arenge inchera, agaika Beti‐Ekedi aase abarisia baarenge konachera ching’ondi amarionya,
2KI 10:13 akaumerana nabamwabo Ahasia, omorwoti bw’Abayuda, akabooria: “Inwe mbarabi?” Nabarabwo bakairaneria: “Intwe nigo tore abamwabo Ahasia, nigo tokogenda gokwania abana b’omorwoti, na ab’eting’ana, ng’ina omorwoti.”
2KI 10:14 Yehu agateebia abanto baye. “Babwate bare moyo!” Na barabwo bakababwata bare moyo, bakabaita na kobaruta ase engoro agwo ang’e na Beti‐Ekedi, abanto emerongo ene, na babere; tatigaretie nonya noyomo.
2KI 10:15 Ekero Yehu aruete aase agwo akaumerana na Yehonadabu, mosinto o Rekabu, ogocha komoorotota. Yehu akamokwania, akamobooria: “Enkoro yao nendonge ere ase ’nde buna eyane ere asore?” Yehonadabu akamoiraneria: “Ee, nendonge ere.” Yehu akamoteebia: “Onye nabo, tobwatane amaboko.” Bakabwatana amaboko, na Yehu akamoriinia ase egari yaye ime.
2KI 10:16 Akamoteebia: “Inchuo amo nainche, orore risemi riane na omokia one ase Omonene!” Erio bakagenda komo ase egari ya Yehu.
2KI 10:17 Na ekero aigete Samaria, agaita abanto bonsi batigarete ase enyomba y’Ahabu agwo Samaria, goika akabasiria kegima, buna Omonene ateebete goetera ase Elija.
2KI 10:18 Yehu agasangereria abanto bonsi, akabateebia: “Ahabu nigo akorerete Baali ake igo, korende inche Yehu nigo ndayekorere mono goetania.
2KI 10:19 Ase ayio bono, ndangereria ababani bonsi ba Baali, na abakoreri baye bonsi, na abakuani baye bonsi; onde tabaisa gotigara otache, ekiagera inche ngochia nde korua ekeng’wanso ekenene ase Baali. Omonto onde bwensi oramoche, tachicha, takoba moyo.” Korende Yehu nigo akorete ayio ase obong’ainereria, erinde aite na gosiria abakoreri ba Baali.
2KI 10:20 Yehu agachiika, agateeba: “Rangeria abanto babe nomosangererekano omochenu ase Baali!” Ase ayio, barabwo bakararia amang’ana ayio.
2KI 10:21 Yehu agatoma amang’ana ase Abaisraeli bonsi, na abakoreri ba Baali bonsi bagacha, goika nonya nomonto oyomo tatigara otachete. Bagasoa enyomba ya Baali, na enyomba eria egaichora nabaanto churi.
2KI 10:22 Agateebia omoteneneri bwe chianga chi’ogosasimera: “Orentere abakoreri bonsi ba Baali chianga chiabo.” Ere akabarentera chianga.
2KI 10:23 Yehu agasoa enyomba ya Baali amo na Yehonadabu, mosinto o Rekabu, agateebia abakoreri ba Baali “Rigia na morore ng’a omosomba bw’Omonene tari ase egati yaino nonya noyomo, korende nabakoreri ba Baali boka.”
2KI 10:24 Erio bagasoa korua ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde. Yehu konya obekire abanto emerongo etano na etato isiko, buna abateebeetie: “Omonto onde bwensi ase more oratige omonto atooreke ase abwo nkobeeka ase amaboko aino, oyio goika akwe ribaga riaye.”
2KI 10:25 Ekero Yehu akoorete korua ekeng’wanso ki’ogosaambwa, agateebia abarendi na abatang’ani: “Soa ime, mobaite, timotiga onde atooreke.” Kobabaitire n’emioro, abarendi na abatang’ani bakabatuguta isiko. Erio bagasoa akanyomba ka ime k’enyomba ya Baali,
2KI 10:26 ne chisiiro chiateneneirie Baali bagachisokia korwa aroro, bagachisamba.
2KI 10:27 Bagatagora omogwekano o Baali enyene na enyomba yaye, erio bakaroisia aase aria akaba echoo, naboigo ere nonya ngoika reero iga.
2KI 10:28 Ase enchera eyio Yehu agasiria Baali korwa ase Abaisraeli.
2KI 10:29 Korende tatigete kobwatia chinchera chia Yeroboamu, mosinto o Nebati; agakora ebibe biria Yeroboamu akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe. Tatigete emegwekano ye chimori chi’etaabu eria yarenge agwo Beteli na Dani.
2KI 10:30 Omonene agateebia Yehu: “Ekiagera gwakorire buya ase ogokora ayare amaronge ase amaiso aane, naende gwakoreire enyomba y’Ahabu koreng’ana nebirengererio bi’enkoro yane, abana bao goika ekiaare gia kane mbabe bagoikaransa ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli.”
2KI 10:31 Korende Yehu tarendete na kobwata amachiiko ’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nenkoro yaye yonsi. Tatigete gokora ebibe biria Yeroboamu akorete, akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 10:32 Ase amatuko ari’Omonene agachaaka gokeyia ense y’Abaisraeli. Hasaeli akababua ase chinsemo chiabo chionsi,
2KI 10:33 gochakera moocha ya Yorodani na kogenderera gochia Irianyi goika Aroeri, omochie ore ang’e nakarooche k’Arinoni. Eye nense ya Gileadi na Basani, ase ebisaku bia Gadi na Rubeni na ekeng’ese n’ekia Manase biamenyete.
2KI 10:34 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehu, na aya onsi akorete, na okobua kwaye gwonsi, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 10:35 Na Yehu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa agwo Samaria, na Yehoahasi, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 10:36 Engaki Yehu agambete igoro ase Abaisraeli agwo Samaria nemiaka emerongo ebere, na etano na etato.
2KI 11:1 Bono ekero Atalia, ng’ina Ahasia, aroche ng’a omwana oye okuure akaimoka, agaita eamate yonsi y’omorwoti.
2KI 11:2 Korende Yehoseba, mosubati o Yehoramu omorwoti, omosubati omwabo Ahasia, akaira Yoashi, mosinto bw’Ahasia, bobisi korwa ase egati y’abana b’omorwoti, baria baarenge ang’e goitwa. Omoiseke oria akamobeka amo nomoreri oye ase akanyomba g’okorara. Ase enchera eye akabisa Yoashi ng’a Atalia tamoita.
2KI 11:3 Magega y’ayio Yoashi akaba okomenya amo na Yehoseba ase enyomba y’Omonene, ase abisetwe ase engaki y’emiaka etano nomo, ekero Atalia agendererete kogaambera ense eria.
2KI 11:4 Ase omwaka o gatano na kabere, Yehoyada agatoma amang’ana korenta abatang’ani b’abarendi amagana b’omorwoti, na ab’enyomba y’omorwoti, akabairana ase enyomba y’Omonene, agakora okobwatana kw’ogotianania nabarabwo, na akagera bakaria chimuma agwo ase enyomba y’Omonene. Erio akaborokia omwana oria bw’omorwoti.
2KI 11:5 Akabachika, akabora: “Eke nakio egento morakore: Ensemo eyemo ya isato yaino, baria bakorenda ase rituko ri’Esabato, barende enyomba y’Omorwoti,
2KI 11:6 na ensemo ende ya isato barende ase Egeita gia Suri, na ensemo ende ya isato barende ase egeita magega y’abarendi. Naboigo mobe mokorenda ase enyomba y’omorwoti.
2KI 11:7 Ebiombe bibere biaino biria bire ne ribaga ase rituko ri’Esabato, nigo birabe bikorenda enyomba y’Omonene ase omorwoti are.
2KI 11:8 Moetanane omorwoti chinsemo chionsi, kera oyomo abwate ebirwanero biaye koboko, na omonto onde bwensi oraike ang’e ase abarendi goika aitwe akwe. Mobe amo nomorwoti aase ande onsi akogenda na koirana.”
2KI 11:9 Abatang’ani baria b’abarendi amagana bagakora onsi koreng’ana buna Yehoyada Omokuani abachiigete. Kera oyomo akarenta abanto baye, baria baarenge gokora emeremo ase rituko ri’Esabato na baria baarenge korua ase emeremo ase rituko erio. Igo bakagenda ase Yehoyada Omokuani.
2KI 11:10 Omokuani akaa abatang’ani baria amatimo ne chinguba chiria chiarenge echi’omorwoti Daudi; ebinto ebio biarenge ime ase enyomba y’Omonene.
2KI 11:11 Na abarendi baria bagatenena korwa ensemo ya Irianyi y’enyomba goika ensemo ya sugusu, bagaetanana omorwoti ang’e negesasiimero na enyomba yonsi; kera oyomo obo obwate ebirwanero koboko kwaye.
2KI 11:12 Erio Yehoyada akarenta omwana oria omomura bw’omorwoti isiko, akamobekera egutwa ase omotwe oye, naende akamoa Egetabu ki’borori. Erio Yoashi akararigwa ng’a obeire omorwoti, na agaakwa amaguta. Abanto bagaaka chinkobi, bagateeba: “Omorwoti ochie kare!”
2KI 11:13 Ekero Atalia aigwete amariogi ’abarendi na ay’abaanto bonsi, agasoa enyomba y’Omonene ase abanto basangererekanete.
2KI 11:14 Atalia akarora omorwoti oteneine ang’e nesiiro buna engencho yarenge. Abatang’ani na abanto abaarenge kobugia ebitureeri bateneine mbarabare y’omorwoti, na abanto bonsi b’ense eria nigo baarenge nomochengo, bakobugia ebitureeri. Atalia agatandora chianga chiaye, akarera, “Oko nokoregwa! Nokoregwa!”
2KI 11:15 Yehoyada Omokuani agachiika abatang’ani b’abasikari amagana, akabateebia, “Mosokie isiko, momobeke ase egati y’abarendi, na momoite n’omoro onde bwensi okomotunyana.” Omokuani tanchete omokungu oria aiterwe ime ase enyomba y’Omonene.
2KI 11:16 Ase ayio bakabwata omokungu oria, bakamoetia ase egeita chibarasi chiarenge gosoera gochia ase enyomba y’omorwoti, bakamoitera aroro.
2KI 11:17 Yehoyada agakora okobwatana kw’ogotianania egati y’Omonene na omorwoti amo nabaanto, ng’a barabwo babe abanto ba Omonene; boigo agakora okobwatana kw’ogotianania egati y’omorwoti na abanto.
2KI 11:18 Erio abanto bonsi b’ense eria bakagenda ase enyomba ya Baali, bakayetagora bakayeiyeria inse; ebisasimero biaye na emegwekano yaye agosasiima bakabinachana ebing’ese, bagaita Matani, Omokuani o Baali, agwo bosio bw’ebisasimero. Na Yehoyada Omokuani akabeeka abarendi barende enyomba y’Omonene.
2KI 11:19 Magega y’ayio akaira abatang’ani baria b’amagana, na abarendi b’omorwoti, na abarendi b’enyomba y’omorwoti, na abanto bonsi b’ense eria, na barabwo bakarusia omorwoti korwa ase enyomba y’Omonene, bakamoetia ase Egeita ki’Abarendi gochia ase enyomba y’omorwoti. Erio omorwoti agaikaransa ase ekerogo ki’oborwoti.
2KI 11:20 Abanto bonsi b’ense eria bakaba nomochengo; na omochie okaba omotoereru, ekiagera Atalia aitirwe n’omoro, agwo ase enyomba y’omorwoti.
2KI 11:21 Yoashi nigo arenge nemiaka etano na ebere ekero achagete kogamba.
2KI 12:1 Ase omwaka o gatano na kabere bw’okogaamba kwa Yehu, Yoashi agachaaka kogamba, na akagaamba emiaka emerongo ene agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Sibia korwa Beeri‐Seba.
2KI 12:2 Yoashi agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene ase amatuko aye onsi, ekiagera Yehoyada Omokuani abeete okomosemia.
2KI 12:3 Korende nonya naboigo, aase aimokererete igoro agosasimerwa tatagoretwe. Abanto bakagenderera korua ebing’wanso na gosambera ubani aroro.
2KI 12:4 Yoashi agateebia abakuani, “Chibesa chionsi chi’ebinto ebichenu chikorentwa ase enyomba y’Omonene, ne chitaabu kera omonto arageire korua, ne chitaabu chikoruegwa ase okobooria abanto koreng’ana ne rigori richikiire, ne chitaabu omonto akorua ase ogwancha,
2KI 12:5 tiga abakuani bachibogorie, kera oyomo korwa ase abanto baye. Erio barabwo baroiserie enyomba aande onsi eganeirie koroisigwa.”
2KI 12:6 Korende ase omwaka bw’emerongo ebere na etato bw’okogaamba kwa Yoashi omorwoti, abakuani tibaroisetie enyomba y’Omonene ase yatagogete.
2KI 12:7 Ase ayio Yoashi omorwoti akarangeria Yehoyada Omokuani na abakuani bande, agakwana nabarabwo agateeba: “Ninki kiagera motari koroisia enyomba aase yatagokire? Bono timobaisa korusia chitaabu chinde chionsi korwa ase abanto, korende morente chitaabu chiria mobwate, erinde eroiserigwe ase yatagokire.”
2KI 12:8 Abakuani bagancha ng’a tibagochia korusia chitaabu chinde korwa ase abanto, naende ng’a tibagochia koroisia enyomba ase yatagokire.
2KI 12:9 Erio Yehoyada Omokuani akarenta esanduki enkong’u akayebochora akabao ase ekemumeko kiaye, akayebeeka mbarabare y’egesasiimero ensemo y’okorio, ase abanto bare gosoera enyomba y’Omonene. Na abakuani baria barendete agwo ase egesieri ki’enyomba, akabeeka ime ase esanduki eria chitaabu chionsi chiarentetwe ase enyomba y’Omonene.
2KI 12:10 Engaki ende yonsi chitaabu chiarenge koba chinyinge ime ase esanduki omoriki bw’omorwoti na Omokuani omonene nigo baarenge gocha kobara chitaabu chiria chiare korentwa ase enyomba y’Omonene na gochibeeka ime ase emebuko, naende bayeboa.
2KI 12:11 Ekero chitaabu chiria chiarengirwe, nigo chiare koruegwa ase amaboko ’abaanto baria batenenerete emeremo y’enyomba y’Omonene. Nabarabwo nigo baarenge goakana ching’eria ase abasenia be chibao na abaagachi baarenge gokora emeremo ase enyomba y’Omonene,
2KI 12:12 na abaagachi b’amagena na abaabaachi amagena. Naende nigo baarenge kogora chibao, na amagena asenirie, ase okoroiseria enyomba y’Omonene aase yatagogete. Chibesa echio nigo chiaruetwe ase kera egento kiaganeirie ase okoroiseria enyomba eria.
2KI 12:13 Korende korwa ase chitaabu chiria chiarentetwe ase enyomba y’Omonene tibaroisetie chisani chi’echifeta gose ebinachi, gose ebitaabo, gose ebitureeri, gose ebikorero binde bie chitaabu, gose ebie chifeta, ase enyomba y’Omonene,
2KI 12:14 ekiagera chionsi chiaruetwe ase abakori emeremo abaarenge koroisia enyomba ase echio.
2KI 12:15 Abanto abwo baarenge koegwa chitaabu chiria tibaarenge koborigwa koorokia omobaro, ekiagera baarenge abegenwa.
2KI 12:16 Chibesa chiarenge koruegwa ase okorongeyia okomocha, na echio chiarenge koruegwa ase ekeng’wanso ki’ebibe tichiarentetwe ase enyomba y’Omonene; echio nigo chiabeete echi’abakuani.
2KI 12:17 Ase engaki eria Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, akagenda akarwania Gati, akayobua. Korende ekero Hasaeli aonchogete kogenda korwania Yerusalemu,
2KI 12:18 Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, akaimokia ebiegwa bionsi biria Yehosafati, na Yehoramu, na Ahasia, chisokoro chiaye, abarwoti b’Abayuda, baatananete koba ebichenu, amo nebiegwa biaye omonyene bi’ogwancha, ne chitaabu chionsi chianyoretwe ase chikungo chi’enyomba y’Omonene na ey’omorwoti. Erio agatoma ebinto biria bionsi ase Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria. Erio Hasaeli agatiga Yerusalemu.
2KI 12:19 Bono amang’ana onsi igoro ya Yoashi, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 12:20 Abasomba baye bagakora omooroberio bw’okomoita, bakamoitera ime ase enyomba yaye agwo Milo, agwo ase enchera ekogenda Sila.
2KI 12:21 Abasomba baye, Yosakari, mosinto o Simeati, na Yehosabadi, mosinto o Someri, aba nabwo bamoitete agakwa. Yoashi agatindekwa ase chisokoro chiaye chiatindegetwe agwo ase Omochie o Daudi, na Amasia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 13:1 Ase omwaka bw’emerongo ebere n’etato bw’okogaamba kwa Yoashi, mosinto bw’Ahasia, omorwoti bw’Abayuda, Yehoahasi, mosinto o Yehu, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Samaria, na akagaamba emiaka ikomi na etano na ebere.
2KI 13:2 Ere agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene; akabwatia chingencho chia Yeroboamu, mosinto o Nebati, ase ogokora ebibe biria ere akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe; teatananete korwa ase birobio.
2KI 13:3 Omonene akaba nendamwamu enene ase Abaisraeli, na ekero ase ekero akaba okobabeeka ase okoboko kwa Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, na ase okwa Beni‐Hadadi, mosinto o Hasaeli.
2KI 13:4 Erio Yehoahasi agasaba Omonene, n’Omonene akamoigwa, ekiagera aroche ogochandwa kw’Abaisraeli, buna omorwoti bw’Abasiiria abachandete.
2KI 13:5 Ase ayio Omonene akaa Abaisraeli omotooria, obatooretie korwa ase amaboko ’Abasiiria. Magega y’ayio Abaisraeli bakagenderera komenya ase chinka chiabo buna agwo ritang’ani.
2KI 13:6 Korende nonya naboigo, tibeatananete korwa ase ebibe bi’enyomba ya Yeroboamu, biria ere akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe, korende bakaba bakogenderera kobikora. Boigo omote bw’Asera, enyasae eria enkuungu, ogatigara agwo Samaria.
2KI 13:7 Yehoahasi tatigareretigwe abasikari otatiga abariini chibarasi emerongo etano, ne chigari ikomi, na abanto baarenge gotaara namagoro chilifu ikomi, ekiagera omorwoti bw’Abasiiria aitete abanto bonsi bakaba buna orotu rw’ekeooreri rogotiringwa.
2KI 13:8 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehoahasi, na aya onsi akorete, na okobua kwaye, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 13:9 Yehoahasi akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa agwo Samaria, na Yehoasi, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 13:10 Ase omwaka bw’emerongo etato, na gatano na kabere, bw’okogaamba kwa Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, Yehoasi, mosinto o Yehoahasi, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Samaria, na akagaamba emiaka ikomi na etano nomo.
2KI 13:11 Nere agakora amabe ase obosio bw’Omonene, teatananete korwa ase ekemo ki’ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe, korende akagenderera kobikora.
2KI 13:12 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehoasi, na aya onsi akorete, na okobua kwaye gw’okorwania Amasia, omorwoti bw’Abayuda, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 13:13 Yehoasi akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa agwo Samaria aase abarwoti b’Abaisraeli batindegetwe. Yeroboamu agaikaransa ase ekerogo ki’oborwoti kia Yehoasi.
2KI 13:14 Ekero Elisha arenge noborwaire bw’amakweri Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda komoorora. Gaikireo agachaaka korera, “Tata ominto! Tata ominto! Aye nigo ore ase Abaisraeli buna chigari na abariini chibarasi.”
2KI 13:15 Elisha akamoteebia: “Imokia obota na emegwe!” Ase ayio akaimokia ebinto ebio.
2KI 13:16 Naende akamoteebia: “Ng’usa obota bwao!” Nere akabong’usa. Na Elisha akabeeka amaboko aye ase amaboko ’omorwoti oria,
2KI 13:17 akamoteebia, “Igora ekebao kerochie moocha!” Yehoasi agakeigora. Erio Elisha akamoteebia, “Rasa!” Nere akarasa. Elisha agakwana, “Omogwe bw’obobui Omonene. Omogwe bw’obobui igoro y’Abasiiria. Aye norwanie Abasiiria agwo Afeki goika obasirie kegima.”
2KI 13:18 Erio Elisha agateebia omorwoti bw’Abaisraeli: “Imokia emegwe!” Nere akayeimokia. Naende akamoteebia: “Rasa inse ase riroba!” Nere akarasa inse ase riroba ara gatato, agatiga.
2KI 13:19 Omonto oria o Nyasae akaba nendamwamu asare, akamoteebia, “Nigo yagwenerete orase inse ara gatano, gose ara gatano na rimo; kware gokora igo nanga nigo kwabua Abasiiria na kobasiria kegima, korende bono nigo orabaake ara gatato rioka”.
2KI 13:20 Na Elisha agakwa, agatindekwa. Bono ebiombe bi’Abamoabu bikaba bigocha ase ense eria ase omochakano bwa kera omwaka.
2KI 13:21 Ekaba ekero omonto oyomo akwete arenge gotindekwa, ekeombe ekemo kia biria kegacha, na abanto babogoretie omobere oria, bakayoruta ase oboina bw’Elisha. Ekero ogweteo ogakuna amauga ’Elisha, okaboka na koba moyo, agatenena namagoro aye.
2KI 13:22 Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, akaba ogochanda Abaisraeli ase amatuko onsi ay’okogaamba kwa Yehoahasi.
2KI 13:23 Korende Omonene nigo arenge nobwanchani ase bare, na abarorerete amaabera, akabairanera ase engencho y’okobwatana kw’ogotianania akorete na Aburaamu, na Isaka, na Yakobo, na igo tabasiretie. Tabatugutete korwa ase obosio bwaye nonya ngoika reero iga.
2KI 13:24 Ekero Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, akwete, Beni‐Hadadi, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 13:25 Erio Yehoasi, mosinto o Yehoahasi, akaira naende korwa ase Beni‐Hadadi, mosinto o Hasaeli, emechie eyio ere konya airire korwa ase Yehoahasi ise ekero gi’esegi. Yehoasi akabua Beni‐Hadadi ara gatato, akairania emechie y’Abaisraeli.
2KI 14:1 Ase omwaka o kabere ase okogaamba kwa Yehoasi, mosinto o Yehoahasi, omorwoti bw’Abaisraeli, Amasia, mosinto o Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 14:2 Ere nigo arenge nemiaka emerongo ebere na etano ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka emerongo ebere na kianda, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yehoadini o Yerusalemu.
2KI 14:3 Amasia agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, korende nonya naboigo takorete buna Daudi, sokoro yaye, akorete. Nigo akorete onsi buna aya Yoashi ise akorete.
2KI 14:4 Aase aimokererete igoro agosasimerwa agatiga kobao; abanto bakagenderera korua ebing’wanso na gosamba ubani igoro y’aase aria.
2KI 14:5 Ekero oborwoti bwaye bwabeete ne chinguru agaita abasomba baye baria baitete ise orenge omorwoti.
2KI 14:6 Korende taitete abana b’abaiti baria. Agakora koreng’ana namang’ana ariikire ase Egetabu ki’Amachiko a Musa ase Omonene achiigete: “Abaibori tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abana babo, gose abana tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abaibori babo; korende kera omonto nigo arakwe ase ebibe biaye omonyene.”
2KI 14:7 Amasia agaita Abaedomu chilifu ikomi agwo ase Riranya ri’enyancha y’omonyoo; akaira omochie o Sela ase okorwana esegi, akayoroka Yokiteli; naboigo okorokwa goika reero iga.
2KI 14:8 Erio Amasia agatoma abanto ase Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, oyorenge omwana o Yehoahasi, mosinto o Yehu, agateeba, “Inchuo torigereranie obosio ase obosio!”
2KI 14:9 Na Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, agatoma amang’ana ase Amasia, omorwoti bw’Abayuda, akamoteebia: “Rigeri erimo ria Lebanoni rigatoma amang’ana ase omocharake ore Lebanoni, rigateeba: Ing’a omoiseke oo, omwana one omomura amonyuome. Erio eng’iti y’orosana ya Lebanoni egaeta aase agwo egatiringera inse rigeri riria.
2KI 14:10 Ekero kwabuire Abaedomu kwaenenire ase enkoro yao. Isaneka nobonene obwo, naende beera inka bwoo. Nase ki ogotubora emechando ebaise kogera ogwe aye amo n’Abayuda?”
2KI 14:11 Korende Amasia tanchete gotegerera. Ase ayio Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda koumerana nere, na igo ere na Amasia, omorwoti bw’Abayuda, bakarigererania obosio ase obosio ase okorwana esegi agwo Beti‐Semesi, omochie bw’Abayuda.
2KI 14:12 Abayuda bakabugwa n’Abaisraeli, bagatama, kera omonto gochia ase enka yaye.
2KI 14:13 Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, akabwatera Amasia, omorwoti bw’Abayuda, agwo Beti‐Semesi. Amasia nigo arenge mosinto o Yoashi bw’Ahasia. Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda Yerusalemu, agatagora orwaki rw’aroro ase obotambe bw’amaboko amagana ane, korwa Egeita gi’Efraimu goika Egeita gi’Ekoona.
2KI 14:14 Akaira chitaabu chionsi, ne chifeta, na ebikorero bionsi bianyorekanete ase enyomba y’Omonene, na ase chikungo chi’enyomba y’omorwoti, agoosa nabaanto abaarengeo. Erio akairana Samaria.
2KI 14:15 Bono amang’ana ande onsi Yehoasi akorete, na okobua kwaye, na buna arwanete esegi n’Amasia, omorwoti bw’Abayuda, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 14:16 Yehoasi akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa agwo Samaria ase abarwoti b’Abaisraeli batindegetwe, na Yeroboamu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 14:17 Amasia, mosinto o Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, akagenderera koba moyo emiaka ikomi na etano magega y’ogokwa kwa Yehoasi, mosinto o Yehoahasi, omorwoti bw’Abaisraeli.
2KI 14:18 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Amasia nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 14:19 Abanto bagakora omooroberio agwo Yerusalemu bw’ogoita Amasia, korende ere agatama gochia Lakisi. Abanto bagatomwa gochia Lakisi, bakamoitera aroro.
2KI 14:20 Bakabogoria omobere oye ne chibarasi, bakayoira Yerusalemu, bakayotindeka aroro ase chisokoro chiaye chiatindegetwe, ase Omochie o Daudi.
2KI 14:21 Erio Abayuda bonsi bakabeeka Asaria akaba omorwoti ribaga ri’Amasia ise. Asaria nigo arenge nemiaka ikomi na etano nomo ekero keria.
2KI 14:22 Ekero Amasia, omorwoti araire ase chisokoro chiaye chiaraarete, Asaria akaagacha Elati, naende akayoirania ase Abayuda.
2KI 14:23 Ase omwaka o ikomi na gatano bw’okogaamba kw’Amasia, mosinto o Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, Yeroboamu, mosinto o Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, agachaaka kogamba agwo Samaria; ere akagaamba emiaka emerongo ene nomo.
2KI 14:24 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene; teatananete korwa ase ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 14:25 Akairania orogongo rw’Abaisraeli korwa ase egesoero kia Hamati, goikera ase Enyancha ya Araba buna Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ateebete goetera ase omosomba oye Yona mosinto bw’Amitai, omobani oria orwete Gati-Heferi.
2KI 14:26 Omonene nigo aroche emechando y’Abaisraeli ng’a nemenene mono, ngochia koera bare bonsi, omosomba na oyo tari omosomba, naende monto onde tarenge ogokonya Abaisraeli.
2KI 14:27 Korende Omonene konya tarateeba ng’a nasirie erieta ri’Abaisraeli korwa ase ense. Ase ayio akabatooria goetera ase okoboko kwa Yeroboamu, mosinto o Yehoasi.
2KI 14:28 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yeroboamu, na aya onsi akorete, na okobua kwaye, na buna arwanete, naende buna airanetie Damesiki na Hamati ase Abaisraeli, emechie konya yabeire ey’Abayuda, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 14:29 Yeroboamu akaraara ase chisokoro chiaye chiarenge abarwoti b’Abaisraeli chiararete. Na Zakaria, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:1 Ase omwaka bw’emerongo ebere, na etano na ebere, bw’okogaamba kwa Yeroboamu, omorwoti bw’Abaisraeli, Asaria, mosinto bw’Amasia, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 15:2 Nigo arenge nemiaka ikomi na etano nomo ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka emerongo etano, na ebere, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yekolia o Yerusalemu.
2KI 15:3 Asaria agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, koreng’ana buna aya onsi Amasia ise akorete.
2KI 15:4 Korende nonya naboigo, aase aimokererete igoro agosasimerwa tatagorete, na abanto bakagenderera korua ebing’wanso na gosamba ubani igoro y’aase aria.
2KI 15:5 Omonene akarentera omorwoti oborwaire bwa ukoma bokaba bomoriete goika rituko ri’ogokwa kwaye. Ase igo omorwoti akamenya enyomba ere bweka ao. Yotamu, omwana oye omomura, akaba omoteneneri bw’enyomba y’obogaambi, akagaambera abanto b’ense eria.
2KI 15:6 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Asaria, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 15:7 Asaria akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa aase chisokoro chiaye chiatindegetwe, agwo ase Omochie o Daudi, na Yotamu, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:8 Ase omwaka bw’emerongo etato, na etano na etato bw’okogaamba gw’Asaria omorwoti bw’Abayuda, Zakaria, mosinto o Yeroboamu, akagaambera Abaisraeli agwo Samaria ase engaki y’emetienyi etano nomo.
2KI 15:9 Agakora ayare amabe ase amaiso ’Omonene, buna chisokoro chiaye chiakorete. Teatananete korwa ase ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 15:10 Salumu, mosinto o Yabesi, agakora omooroberio bw’okomoita, akamoitera ase amasio ’abaanto, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:11 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Zakaria nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 15:12 Ase ayio eira eri’Omonene arierete Yehu ng’a abana baye goika ekiaare gia kane mbabe bagoikaransa ase ekerogo ki’oborwoti kw’Abaisraeli egaikeranigwa.
2KI 15:13 Salumu, mosinto o Yabesi, agachaaka kogamba ase omwaka bw’emerongo etato, na kianda, bw’okogaamba gwa Usia, omorwoti bw’Abayuda, akagaamba omotienyi oyomo agwo Samaria.
2KI 15:14 Erio Menahemu, mosinto o Gadi, akarua Tirisa, akagenda Samaria, agaita Salumu, mosinto o Yabesi, agwo Samaria, naende akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:15 Bono amang’ana onsi igoro ya Salumu, na omooroberio oria bw’ogoita akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 15:16 Ase engaki eria Menahemu agasaria kegima omochie o Tifusa, agaita kera oyomo orenge imeo, na ase chingongo chionsi chiayoetanaine korwa Tirisa na kogenderera, ekiagera tibamoigorerete ebiita bi’omochie oria asoe. Boigo akoora abakungu bonsi b’aroro baarenge barito.
2KI 15:17 Ase omwaka bw’emerongo etato, na kianda, bw’okogaamba gw’Asaria, omorwoti bw’Abayuda, Menahemu, mosinto o Gadi, agachaaka kogaambera Abaisraeli, akagaamba emiaka ikomi agwo Samaria.
2KI 15:18 Nere agakora ayare amabe ase amaiso ’Omonene; ase amatuko aye onsi teatananete korwa ase ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 15:19 Puli, omorwoti bw’Abaasuri agacha korwania ense eria, na Menahemu akaa Puli chitaabu chi’echifeta, chitalanta elifu eyemo, erinde amokonye na akore oborwoti bwaye bobe ne chinguru.
2KI 15:20 Menahemu akarusia chitaabu echio buna ebango korwa ase Abaisraeli abaarenge abanda; kera oyomo obo akarua chisekeli chi’echifeta emerongo etano. Chibesa echi akaa omorwoti bw’Abaasuri. Ase ayio omorwoti bw’Abaasuri akairana tamenya ase ense eria.
2KI 15:21 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Menahemu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 15:22 Menahemu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, na Pekahia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:23 Ase omwaka bw’emerongo etano bw’okogaamba gw’Asaria, omorwoti bw’Abayuda, Pekahia, mosinto o Menahemu, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Samaria, akagaamba emiaka ebere.
2KI 15:24 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene; teatananete korwa ase ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 15:25 Peka, mosinto o Remalia, omotang’ani bw’abasikari baye, agakora omooroberio amo n’Abagileadi emerongo etano bw’ogoita Pekahia, barabwo bakamoitera agwo Samaria, agaita n’Arigobu na Arie, ase enyomba enene y’omorwoti.
2KI 15:26 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Pekahia, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 15:27 Ase omwaka bw’emerongo etano, na ebere, bw’okogaamba gw’Asaria, omorwoti bw’Abayuda, Peka, mosinto o Remalia, agachaaka kogaambera Abaisraeli, agwo Samaria, akagaamba emiaka emerongo ebere.
2KI 15:28 Peka agakora ayare amabe ase amaiso ’Omonene. Teatananete korwa ase ebibe biria Yeroboamu, mosinto o Nebati, akorete akagera Abaisraeli bagakora ebibe.
2KI 15:29 Ase engaki y’okogaamba gwa Peka, omorwoti bw’Abaisraeli, Tigilati‐Pileseri, omorwoti bw’Abaasuri, agacha akabwata Iyoni, na Abeli‐Beti‐Maaka, na Yanoa, na Kedesi, na Hasori, na orogongo rwa Gileadi, na orwa Galili, na ense yonsi ya Nafutali. Boigo agoosa abanto, akabaira ase ense y’Abaasuri.
2KI 15:30 Ase omwaka bw’emerongo ebere bw’okogaamba kwa Yotamu, mosinto bwa Usia, Hosea, mosinto bwa Ela, agakora omooroberio bw’ogoita Peka, mosinto o Remalia; akamoita, naende akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 15:31 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Peka, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 15:32 Ase omwaka o kabere bw’okogaamba gwa Peka, mosinto o Remalia, omorwoti bw’Abaisraeli, Yotamu, mosinto bwa Usia, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 15:33 Nigo arenge nemiaka emerongo ebere, na etano, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka ikomi na etano nomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yerusa, omosubati o Zadoki.
2KI 15:34 Ere agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, buna aya onsi Usia ise akorete.
2KI 15:35 Korende nonya naboigo, aase aimokererete igoro agosasimerwa agatigwa kobao; abanto bakagenderera korua ebing’wanso na gosambera ubani igoro y’aase agwo. Yotamu akaagacha Egeita kia Rogoro ki’enyomba y’Omonene.
2KI 15:36 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yotamu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 15:37 Ase amatuko ari’Omonene agachaaka gotoma Resini, omorwoti bw’Abasiiria, na Peka, mosinto o Remalia, bakagenda korwania Abayuda.
2KI 15:38 Yotamu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa aase chiatindegetwe, agwo ase Omochie o Daudi, sokoro yaye, na Ahasi omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 16:1 Ase omwaka o ikomi na gatano na kabere bw’okogaamba gwa Peka, mosinto o Remalia, Ahasi mosinto o Yotamu, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 16:2 Ahasi nigo arenge nemiaka emerongo ebere, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka etano nomo agwo Yerusalemu. Ere takorete ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, Nyasae oye, buna Daudi sokoro yaye akorete,
2KI 16:3 korende akabwatia chinchera chi’abarwoti b’Abaisraeli. Boigo agasamba omwana oye omomura akaba ekeng’wanso, koreng’ana nogokora gw’okogechia okwo abanto b’ebisaku banarete gokora, bari’Omonene aseretie korwa ase Abaisraeli.
2KI 16:4 Boigo akarua ebing’wanso na agasambera ubani agwo aase aimokererete igoro, na igoro ase ebigoro, na inse ya kera omote omobese.
2KI 16:5 Resini, omorwoti bw’Abasiiria, na Peka, mosinto o Remalia, omorwoti bw’Abaisraeli, bakagenda korwania Yerusalemu, bakanaaria Ahasi, korende tibabua omochie.
2KI 16:6 Ase engaki eria Resini, omorwoti bw’Abasiiria akairania omochie o Elati ase Abasiiria ase ogoseria Abayuda korwa Elati. Magega y’ayio Abasiiria bagacha komenya Elati; nao bamenyete goika reero iga.
2KI 16:7 Ahasi agatoma abanto ase Tigilati‐Pileseri, omorwoti bw’Abaasuri, agateeba: “Inche nomosomba oo, naende omwana oo. Inchuo ontoorie korwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abasiiria, na okw’omorwoti bw’Abaisraeli, aba bachire kondwania.”
2KI 16:8 Boigo Ahasi akaimokia chifeta ne chitaabu, echio chianyorekanete ase enyomba y’Omonene, na ase chikungo chi’enyomba y’omorwoti, agachitoma chikaba ekeegwa ase omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 16:9 Omorwoti bw’Abaasuri akamwanchera, akagenda Damesiki, akayobua agoosa abanto b’aroro, akabaira gochia Kiri, agaita Resini.
2KI 16:10 Ahasi omorwoti akagenda Damesiki koumerana na Tigilati‐Pileseri, omorwoti bw’Abaasuri, na ekero aroche egesasiimero kiarenge aroro, agatoma omogwekano bw’egesasiimero keria ase Uria Omokuani, akaorokia boronge kegima buna kiaroisetigwe.
2KI 16:11 Uria Omokuani akaagacha egesasiimero koreng’ana nomogwekano oria Ahasi omorwoti amotomerete korwa Damesiki, agakeroisia ritang’ani Ahasi ataraika aroro korwa Damesiki.
2KI 16:12 Ekero omorwoti achete korwa Damesiki agakerora egesasiimero, akageika ang’e, akarua ekeng’wanso igoro yaye.
2KI 16:13 Akarua ekeng’wanso kiaye ki’ogosaambwa, na okoruegwa kwaye kw’endagera, naende akaumora okoruegwa kwaye gw’ekenyugwa, na akanyororokeria amanyinga ’ebing’wanso bi’omorembe igoro ase egesasiimero.
2KI 16:14 Na egesasiimero gi’etai kiarenge ase egati y’egesasiimero keria ekeyia na ase enyomba y’Omonene, agakebeeka ensemo ya sugusu y’egesasiimero keria.
2KI 16:15 Ahasi omorwoti agachiika Uria Omokuani, akamoteebia: “Igoro ase egesasiimero keria ekenene asambere ekeng’wanso ki’ogosaambwa kia mambia, na okoruegwa kw’endagera kwa mogoroba, na ekeng’wanso ki’ogosaambwa ki’omorwoti, na okoruegwa kwaye kw’endagera, amo nebing’wanso bi’ogosambwa bi’abaanto bonsi b’ense eye, na okoruegwa kwabo kw’endagera amo nokw’ebinyugwa. Naende onyororokerie amanyinga onsi ay’ebing’wanso bi’ogosambwa na ay’ebing’wanso binde igoro yaye. Korende egesasiimero keria gi’etai ogentigere indore inki ndagekorere.”
2KI 16:16 Uria Omokuani agakora ayio onsi buna Ahasi omorwoti amochiigete.
2KI 16:17 Ahasi omorwoti akabutora emetobwa y’ebibekerero bi’ebituba, akarusia ebituba korwa aroro, akarusia negetuba keria ekenene giaterekereretwe igoro ase emegwekano ye chiombe yaroisirie korwa ase etai akageterekerera inse aase atichire namagena.
2KI 16:18 Oboeto bw’Egesona gi’Esabato bwatubire nekerama, obwo bwaagachire ase enyomba eria, na egesoero gia isiko ki’omorwoti, akabirusia korwa ase enyomba y’Omonene, ase engencho y’omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 16:19 Bono amang’ana ande onsi Ahasi akorete nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 16:20 Ahasi akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa aase chiatindegetwe, ase Omochie o Daudi; na Hezekia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 17:1 Ase omwaka o ikomi na kabere bw’okogaamba kw’Ahasi, omorwoti bw’Abayuda, Hosea, mosinto o Ela, agachaaka kogaambera Abaisraeli agwo Samaria, na akagaamba emiaka kianda.
2KI 17:2 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, korende takorete amabe buna abarwoti b’Abaisraeli, abwo bamotang’anerete, bakorete.
2KI 17:3 Salimaneseri, omorwoti bw’Abaasuri, akarwania Hosea, na Hosea akerua asare, akaba okomoa ebango.
2KI 17:4 Magega y’engaki gete omorwoti bw’Abaasuri akamanya obobisi bwa Hosea buna konya atomire abanto ase So, omorwoti bw’Abamisiri, na buna atigete korua ebango ase omorwoti bw’Abaasuri buna arenge gokora omwaka ase omwaka. Ase ayio akamobwata akamosiba echela.
2KI 17:5 Omorwoti bw’Abaasuri akagenda ase ense eria, akaboera Samaria ase engaki y’emiaka etato.
2KI 17:6 Ase omwaka o kianda bw’okogaamba kwa Hosea, omorwoti bw’Abaasuri akabwata Samaria, agoosa Abaisraeli, akabaira Asuri; akabeeka abande ase omochie o Hala, na abande ang’e na Habori, orooche rwa Gosani, na abande ase emechie y’Abamedi.
2KI 17:7 Aya igo akoregete, ekiagera Abaisraeli bakorete ebibe ase Omonene, Nyasae obo oyobarusetie ase ense ya Misiri na korwa ase okoboko gwa Farao, omorwoti o Misiri, na ekiagera bakorerete chinyasae ching’ao.
2KI 17:8 Boigo bakaba bakobwatia chingencho chi’abaanto b’ebisaku biri’Omonene aseretie korwa ase amasio abo, na echi’abarwoti b’Abaisraeli.
2KI 17:9 Abaisraeli bagakora bobisi ebinto ebibe ase Omonene, Nyasae obo. Bakeagachera aase aimokererete igoro ase bagosasimera, agwo aase abo onsi bamenyete, ase emerobiri y’okorenda yaagachire amo nemechie egiteire chindwaki.
2KI 17:10 Bageteneneria chisiiro chi’ogosasiima na emete y’Asera igoro ase kera ekegoro egetambe, na inse ya kera omote omobese.
2KI 17:11 Agwo aase aimokererete igoro bagasamba ubani buna abanto b’ebisaku biri’Omonene aseretie korwa ase bare baare gokora. Bagakora ebinto bi’obokayayu, bakagechia Omonene goika akaba nendamwamu;
2KI 17:12 bagakorera emegwekano y’ogosasimwa eyi’Omonene abakanetie ng’a tibayekorera.
2KI 17:13 Omonene konya obeire ogokuurera Abaisraeli na Abayuda goetera ase kera omobani, na ase kera omoorori, ogoteeba, “Onchoka, motige chinchera chiaino chi’obobe, na mobwate amachiiko aane, na emeroberio yane echiikire, koreng’ana namachiiko onsi ayio nachiigete chisokoro chiaino, ayio nabatomerete inwe goetera ase abasomba baane ababani.”
2KI 17:14 Korende tibaigwete; bagakong’ia ebigoti biabo buna chisokoro chiabo chiakorete, abwo batamwegenete Omonene, Nyasae obo.
2KI 17:15 Abaisraeli bagachaya emeroberio yaye echiikire na okobwatana kwaye kw’ogotianania, koria akorete ne chisokoro chiabo, na ogokuurera aruete ase bare. Bagakora emegwekano y’ogosasimwa etagwenerete kende, bakayebwatia, bakabwatia chingencho chi’abaanto b’ebisaku baabaetanaine, abw’Omonene abakanetie ng’a tibakora buna barabwo.
2KI 17:16 Bagatiga amachiiko onsi ay’Omonene, Nyasae obo, bakabomba emegwekano ebere ye chimori; boigo bakaroisia omote bw’Asera, enyasae eria enkuungu, bagasasiima erioba na omotienyi ne ching’enang’eni, na gokorera Baali enyasae eria.
2KI 17:17 Barabwo bagasamba abana babo, abamura na abaiseke, bakaba ebing’wanso, naende bagakora oboriori na oborogi, bakerua abanyene gokora ebibe ase obosio bw’Omonene, bakamogechia goika akaba nendamwamu.
2KI 17:18 Ase ayio Omonene akaba nendamwamu enene ase Abaisraeli na akabaseria korwa ase obosio bwaye; onde tatigarete otatiga egesaku ki’Abayuda gioka.
2KI 17:19 Abayuda nabarabwo tibabwatete amachiiko ’Omonene, Nyasae obo, korende bakabwatia chingencho chiria Abaisraeli barentete.
2KI 17:20 Omonene akaanga chinderia chionsi chi’Abaisraeli, akabaa egesusuro, akababeeka ase amaboko ’abasakori goika akabaseria korwa ase obosio bwaye kegima.
2KI 17:21 Ekero ataboranete Abaisraeli korwa ase enyomba ya Daudi, barabwo bakabeeka Yeroboamu, mosinto o Nebati akaba omorwoti obo. Yeroboamu akang’usa Abaisraeli bagatiga gotunyan’Omonene, akagera bagakora ebibe ebinene mono.
2KI 17:22 Abaisraeli bagakora ebibe bionsi biria Yeroboamu akorete; tibeatananete korwa ase birobio.
2KI 17:23 Ase ig’Omonene akarusia Abaisraeli korwa ase obosio bwaye, buna akwanete goetera ase ababani, abasomba baye. Nabo Abaisraeli bakarusigwa korwa ase ense yabo abanyene, bakairwa Asuri, nao bare goika reero iga.
2KI 17:24 Omorwoti bw’Abaasuri akarenta abanto korwa Babiloni, na Kuta, na Awa, na Hamati, na Sefariwaimu, akababeeka ase emechie ya Samaria bayemenye ribaga ri’Abaisraeli. Ase igo abanto abwo bakaira ense ya Samaria, bakamenya ase emechie y’aroro.
2KI 17:25 Na ekaba ase omochakano obo bw’okomenya aroro tibamoirogete Omonene; ase ayio Omonene agatoma chindo ase egati yabo, chigaita abanto bande babo.
2KI 17:26 Omorwoti bw’Abaasuri atebigwa ng’a abanto b’ebisaku biria arentete na akabeeka ase emechie ya Samaria, tibamanyete amachiiko a Nyasae bw’ense eria. Na bono Nyasae oria otomire chindo ase egati yabo, ne chindo chiria chiaitire abanto bande babo, ekiagera tibamanyeti amachiiko a Nyasae bw’ense eria.
2KI 17:27 Erio omorwoti bw’Abaasuari agachiika, agateeba, “Toma gochia aase aria oyomo bw’abakuani baria kwarusetie aroro, amenye aroro, orokererie abanto amachiiko a Nyasae oria.”
2KI 17:28 Na igo oyomo bw’abakuni baria bairetwe korwa Samaria akagenda komenya agwo Beteli, akaba okworokereria abanto bamoiroke Omonene.
2KI 17:29 Korende nonya nabo abanto ba kera egesaku bakaroisia chinyasae chiabo abanyene, bagachibeeka ase chinyomba chi’aase aimokererete igoro agosasimerwa, echio abanto ba Samaria baagachete; abanto ba kera egesaku bagakora igo ase emechie eria bamenyete.
2KI 17:30 Abanto ba Babiloni bakaroisia omogwekano bw’enyasae yabo Sukoti‐Benoti, bakayosasiima na abanto ba Kuta omogwekano o Nerigali, na abanto ba Hamati oyo bw’Asima,
2KI 17:31 na abanto ba Awa oyo o Nibuhasi, na Taritaki, na abanto ba Sefariwaimu, bagasamba abana babo bakaba ebing’wanso ase Adirameleki na Anameleki, chinyasae chia Sefariwaimu.
2KI 17:32 Boigo bakamoiroka Omonene, bagachora korwa ase egati yabo abanto be chingencho ao ao bakaba abakuani b’aase aimokererete igoro agosasimerwa, baria baruete ebing’wanso ase engencho yabo ase chinyomba chi’aase aria.
2KI 17:33 Bakamoiroka Omonene, korende boigo bagakorera chinyasae chiabo abanyene, bagakora buna abanto b’ebisaku biria, ase bang’anyetigwe korwa, baarenge gokora.
2KI 17:34 Goika rituko ria reero nigo bagokora buna banarete gokora ritang’ani. Tibamoirogete Omonene, na tibari kobwatia emeroberio echiikire, gose amachiiko onsi ari’Omonene achiigete abanto b’ororeeria rwa Yakobo, oria arogete Israeli.
2KI 17:35 Omonene agakora okobwatana kw’ogotianania nabarabwo, akabachika, “Timobaisa koiroka chinyasae ching’ao, gose gotung’ama gochisasiima; timochikorera gose timochiruera ebing’wanso.
2KI 17:36 Korende mong’iroke inche Omonene. Nabarusetie korwa ase ense ya Misiri ase okobua okonene na ase okoboko koramboire; motung’ame monsasime inche bweka na monduere ebing’wanso.
2KI 17:37 Emeroberio yane yonsi echiikire, na amachiiko aane onsi, aria nabarikerete, moyarende botambe na koyakorera. Timobaisa koiroka chinyasae chinde ching’ao,
2KI 17:38 na timobaisa kweba okobwatana kw’ogotianania koria nakorete nainwe. Timobaisa koiroka chinyasae chinde ching’ao,
2KI 17:39 korende mong’iroke inche Omonene, Nyasae oino; inche nimbarusie korwa ase amaboko ’ababisa baino.”
2KI 17:40 Korende nonya naboigo bakaanga tibaigwera, bagakora buna chingencho chiabo chintang’ani chiarenge.
2KI 17:41 Ase ayio abanto b’ebisaku ebio bakamoiroka Omonene, na amo nayio bakaba bagokorera emegwekano yabo baare gosasiima. Abana babo na abachokoro babo nabo bagokora goika reero iga, buna chisokoro chiabo chiare gokora.
2KI 18:1 Ase omwaka o gatato bw’okogaamba kwa Hosea, mosinto o Ela, omorwoti bw’Abaisraeli, Hezekia, mosinto bw’Ahasi, omorwoti bw’Abayuda, agachaaka kogamba.
2KI 18:2 Nigo arenge nemiaka emerongo ebere, na etano, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka emerongo ebere, na kianda, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Abia, mosubati o Zakaria.
2KI 18:3 Hezekia agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, buna Daudi, sokoro yaye, akorete.
2KI 18:4 Agasaria aase aimokererete igoro agosasimerwa, na agatagora chisiiro chigosasimerwa amo nomote bw’Asera, enyasae eria enkuungu. Akabutorana ebing’ese eng’iti y’etai eria Musa aroisetie, ekiagera goika ase amatuko aria Abaisraeli igo bagendererete koyesambera ubani; bakayeroka Nehusitani.
2KI 18:5 Hezekia akaba ogosemeri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli. Onde tabeete buna ere ase egati y’abarwoti bonsi b’Abayuda baria bamobwatetie gose baria bamotang’anerete.
2KI 18:6 Akaba omwegenwa ase Omonene, tatigete komoigwera, korende akabwata amachiiko onsi ari’Omonene achiigete Musa.
2KI 18:7 Omonene akaba amo nere na aande onsi Hezekia arenge kogenda akaba ogosesenigwa. Akaanga koigwera omorwoti bw’Abaasuri, taba okomokorera.
2KI 18:8 Agaita Abafirisiti, akaira ense yabo goikera Gasa na orogongo rw’aroro, akaira onsi, emerobiri y’okorenda amo nemechie yagiteire chindwaki.
2KI 18:9 Ase omwaka o kane bw’okogaamba kwa Hezekia omorwoti, noro omwaka o gatano na kabere bw’okogaamba kwa Hosea, mosinto o Ela, omorwoti bw’Abaisraeli, Salimaneseri, omorwoti bw’Abaasuri, akagenda korwania Samaria, akayoboera.
2KI 18:10 Na ase omoerio bw’omwaka o gatato Abaasuri bakayobua, bakayoira. Ase omwaka o gatano na rimo bw’okogaamba kwa Hezekia, noro omwaka o kianda bw’okogaamba kwa Hosea, omorwoti bw’Abaisraeli, Samaria okairwa.
2KI 18:11 Omorwoti bw’Abaasuri agoosa Abaisraeli, akabaira Asuri, akabeeka abande ase omochie o Hala, na abande ang’e na Habori, orooche rwa Gosani, na abande ase emechie y’Abamedi.
2KI 18:12 Aya nigo akoregete, ekiagera Abaisraeli tibaigwerete eriogi ri’Omonene, Nyasae obo, korende bagasaria okobwatana kw’ogotianania kwaye, amang’ana onsi aya Musa, omosomba bw’Omonene, achiigete, tibayaigwerete gose tibanchete koyakora.
2KI 18:13 Ase omwaka o ikomi na kane bw’okogaamba kwa Hezekia omorwoti, Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, akagenda korwania emechie yonsi y’Abayuda, yagiteire chindwaki, akayeira.
2KI 18:14 Erio Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, agatoma amang’ana gochia ase omorwoti bw’Abaasuri agwo Lakisi, akamoteebia: “Nakorire okomocha; ntige, irana ogende; egento kende gionsi oramborie ningekore.” Na omorwoti bw’Abaasuri akagania korwa ase Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, chitalanta chi’echifeta amagana atato, ne chitalanta chi’echitaabu emerongo etato.
2KI 18:15 Hezekia akamoa chifeta chionsi chianyorekanete ime ase enyomba y’Omonene, na ase chikungo chi’enyomba y’omorwoti.
2KI 18:16 Ase engaki eria Hezekia akaomora chitaabu korwa ase ebisieri bie Hekalu y’Omonene, na korwa ase emetobwa y’ebisieri eria ere omonyene aoomete, agachia omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 18:17 Korwa Lakisi omorwoti bw’Abaasuri agatoma abachiki abanene batato. Taritani, na Rabi‐Sarisi, na Rabi‐Sake, amo nabarwani abange b’esegi, gochia ase Hezekia agwo Yerusalemu. Bakagenda bagaika Yerusalemu, na ekero baigete bagatenena ang’e nomotaro bw’amaache e ritibo ria rogoro, rire ase enchera ekogenda egetii ki’omosibia bw’ebitambaa bikoroisigwa chianga.
2KI 18:18 Ekero barangeretie omorwoti, Eliakimu mosinto o Hilikia oyorenge omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, na Sebuna omoriki, na Yoa mosinto bw’Asafu, oyorenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka, bakagenda isiko ase bare.
2KI 18:19 Rabi‐Sake akabateebia ng’a bateebie Hezekia. “Aya naro omorwoti omonene, oria bw’Abaasuri, agokwana: Niigoro ya gento ki obegete ogosemeria kwao?
2KI 18:20 Nigo okorengereria ng’a ogokwana kw’amang’ana gwoka nakwo koganeirie ase okomanya koba nokobua korwana esegi? Ning’o osemeretie oraoboseemia goika kwangire konyigwera?
2KI 18:21 Rora bono, aye nigo osemeretie ense y’Abamisiri, eyio enga buna egetonto kebunegete. Omonto onde bwensi okogiesiirera nigo keramokebe okoboko. Naboigo Farao o Misiri are ase abanto bonsi bamosemeretie.
2KI 18:22 “Inee! Inwe nigo mogonteebia ng’a nigo mosemeretie Omonene, Nyasae oino? Tari ere oria aase aye aimokererete igoro agosasimerwa amo nebisasimero biaye Hezekia atagoire, agateebia Abayuda na abanto ba Yerusalemu: Mobe mogosasiima bosio bw’egesasiimero eke aiga Yerusalemu?
2KI 18:23 Inchuo moigwane mobeke rigori n’Omonene one, omorwoti bw’Abaasuri. Nimbae chibarasi chilifu ibere, komoranyare konyora abariini be chibarasi echio.
2KI 18:24 Naki oranyare kobua omoteneneri oyomo ore omoke ase egati y’abasomba b’omonene one, ekero osemeretie ense ya Misiri ase okonyora korwa aroro chigari na abariini chibarasi?
2KI 18:25 Inee! Nigo okagete ng’a inche nigo nachire korwania aase aiga na koasari ’Omonene atancheti? Taibo. Omonene nere onteebia: Genda orwanie ense eria, oyesarie!”
2KI 18:26 Erio Eliakimu, mosinto o Hilikia na Sebuna, na Yoa, bagateebia Rabi‐Sake oria: “Koranche kwana naintwe, abasomba bao, ase omonwa bw’Ekearamaiki, ekiagera ntoyomanyete; tobaisa gokwana naintwe ase omonwa bw’Ekeyuda ekero abanto bare ase orwaki igoro bategererete.”
2KI 18:27 Omochiki oria omonene akabairaneria, “Inee! Omonene one nantoma nkwane amang’ana aya ase omonene oo na asore aye? Tantomete ase inwe mweka, korende nase abanto baikaransete ase orwaki igoro; abwo banacheirwe ekiina amo nainwe bagochia koria obonyira bwabo na konywa amaache abo bagoitera.”
2KI 18:28 Erio omochiki oria omonene agatenena, agaaka eriogi rinene ase omonwa bw’Ekeyuda, agateeba: “Igwa ring’ana ri’omorwoti omonene, ore omorwoti bw’Abaasuri!
2KI 18:29 Aya naro omorwoti agokwana: Timobaisa gwancha Hezekia abang’aine, ekiagera ere takonyara kobatooria korwa ase okoboko kwane.
2KI 18:30 Timobaisa gwancha Hezekia abaebererie ng’a mosemerie Omonene, ekero agoteeba: Ekeene, Omonene natotoorie, na omochie oyio tokobekwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 18:31 Timobaisa gotegerera amang’ana a Hezekia. Aya naro omorwoti bw’Abaasuri agoteeba: Mokore omorembe nainche, moche ase ’nde, erio kera omonto ore ase more narie okwama kw’emesabibu yaye omonyene, na kera omonto narie okwama kw’emeko yaye omonyene, na kera oyomo oino nanywe amaache ’ensoko yaye omonyene,
2KI 18:32 goika inchiche imbarusie agwo mbaire ase ense egwekaine ense eye yaino, ense ere ne chindagera na edivai, ense ere nemegati, na emegondo y’emesabibu, ense ere nemete emezeituni na obooke, agwo ase moragenderere koba moyo timokwa. Timobaisa gotegerera Hezekia ekero akobang’aina ogoteeba: Omonene natotoorie.
2KI 18:33 Inee! Enyasae ende yonsi y’ebisaku yatooririe ense yaye korwa ase okoboko kwane inche omorwoti bw’Abaasuri?
2KI 18:34 Ng’ai chinyasae chia Hamati na Aripadi chire? Ng’ai chinyasae chia Sefariwaimu na Hena, na Iwa chire? Inee! Chiatooririe Samaria korwa ase okoboko kwane?
2KI 18:35 Nereri ase egati ye chinyasae chionsi chie chinse yatooririe ense yaye korwa ase okoboko kwane? Nainwe mokorengereria ng’a Omonene natoorie Yerusalemu korwa ase okoboko kwane?”
2KI 18:36 Korende abanto bagakira‐kiri, tibamoiraneria nonya ne ring’ana erimo, ekiagera omorwoti konya abakanirie: “Timobaisa komoiraneria.”
2KI 18:37 Erio Eliakimu, mosinto o Hilikia, oria orenge omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, na Sebuna omoriki, na Yoa, mosinto bw’Asafu, omoriki bw’amang’ana are gokoreka, bagacha ase Hezekia ne chianga chiabo chitandogete, bakamoteebia amang’ana onsi omochiki oria omonene akwanete.
2KI 19:1 Ekero Hezekia omorwoti aigwete amang’ana ayio, agatandora chianga chiaye, akeboyia chianga chi’echigunia, erio agasoa ase enyomba y’Omonene.
2KI 19:2 Agatoma Eliakimu, oria orenge omoteneneri bw’enyomba yaye, na Sebuna omoriki, na abakuani abagaaka, beboyetie chianga chi’echigunia, bakagenda ase Isaya omobani mosinto bw’Amosi.
2KI 19:3 Abanto abwo bakamoteebia: “Aya naro Hezekia agoteeba: Rituko ria reero neri’obororo na egesusuro, na ogochaywa. Abana babeire ang’e baiborwe, korende chinguru chi’okobasukia basoke chiaborire.
2KI 19:4 Omorwoti bw’Abaasuri natoma omochiki oye omonene korama Nyasae ore moyo. Omonene, Nyasae oo, naigwe amang’ana ayio onsi na amoe egesusuro ase ayio. Bono aye sabera abanto batigarete.”
2KI 19:5 Ekero abasomba ba Hezekia omorwoti baigete ase Isaya,
2KI 19:6 Isaya akabateebia, “Genda moteebie omonene oino ng’a aya nar’Omonene agoteeba: Tobaisa koiroka ase engencho y’amang’ana ayio kwaigure abasomba b’omorwoti bw’Abaasuri batebiire ase okondama.
2KI 19:7 Rora nimbeeke omoika gete ime yaye, erio ekero araigwe chinkuma airoke, airane gochia ase ense yaye; nimoiyerie aitwe n’omoro agwo ase ense yaye omonyene.”
2KI 19:8 Omochiki oria akairana, akanyora omorwoti bw’Abaasuri okorwana na Libuna, ekiagera aigwete ng’a omorwoti konya orure Lakisi.
2KI 19:9 Na ekero omorwoti bw’Abaasuri aigwete amang’ana ng’a Tirihaka, omorwoti bw’Abaetiopia, ochire korwana esegi nere, agatoma abanto ase Hezekia naende, akabateebia,
2KI 19:10 “Aya naro morateebie Hezekia, omorwoti bw’Abayuda: Tobaisa gwancha Nyasae oyio oo osemeretie akong’aine, erinde orengererie ng’a Yerusalemu tokobekwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 19:11 Aye kwaigure aya abarwoti b’Abaasuri bakoreire chinse chionsi, bachisaririe kegima. Inee! Aye bono notooreke?
2KI 19:12 Inee! Chinyasae chi’ebisaku chiatooririe ebisaku biria chisokoro chiane chiasiretie, ebisaku bia Gosani, na Harani, na Resefu, na abanto b’Edeni, baria baarenge agwo Telasari?
2KI 19:13 Ing’ai omorwoti o Hamati are, gose omorwoti bw’Aripadi, na oyo bw’omochie o Sefariwaimu, na oyo o Hena, gose oyo o Iwa?”
2KI 19:14 Hezekia akaegwa riruube korwa ase abanto baria batometwe, akarisoma, erio akagenda ase enyomba y’Omonene, akarirambora ase obosio bw’Omonene.
2KI 19:15 Aroro agwo agasaba ase obosio bw’Omonene, agateeba, “Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, aye omenyete nobonene bwao igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba, aye naye Nyasae, naye bweka ore igoro y’amarwoti onsi ay’ense; naye gwatongete igoro na ense.
2KI 19:16 Aye Omonene, tegerera oigwe! Aye Omonene, rigereria orore! Oigwe amang’ana a Senakeribu, aya atomire ase ogokorama aye Nyasae ore moyo.
2KI 19:17 Aye Omonene, nekeene ng’a abarwoti b’Abaasuri basiririe abanto b’ebisaku ne chinse chiabo,
2KI 19:18 batugutire chinyasae chi’abaanto abwo ase omorero, ekiagera chirochio tichiri Nyasae, korende nemeremo y’amaboko ’abaanto, chiroisirie korwa ase emete na amagena; ase ayio chigasirigwa.
2KI 19:19 Bono Omonene, Nyasae oito, totoorie, nagosoroire totoorie korwa ase okoboko kwaye, erio amarwoti onsi ay’ense amanye ng’a aye Omonene, naye bweka ore Nyasae.”
2KI 19:20 Erio Isaya, mosinto bw’Amosi, agatoma amang’ana ase Hezekia, agateeba, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naigure amang’ana gwansabire igoro ya Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri.
2KI 19:21 Erio nario ring’an’Omonene akwanire: Aye Senakeribu, Sayoni omochie ore buna omoiseke omwekuungi nigo ogochayete na kogosekerera; omochie o Yerusalemu nigo ogosingiseria omotwe magega yao.
2KI 19:22 Aye ning’o gwasekereire na korama? Ning’o gwaakeire eriogi riao ase oboenenu na kweimokereirie igoro kore namaiso ’oboenenu? Aye kwabeire mamincha ya Nyasae Omochenu bw’Abaisraeli.
2KI 19:23 Goetera ase abanto bao gwatomete kwamochecheirie Omonene, ekero gwateebire: Nase chigari chiane chinyinge nariinire goika ebichuria bi’ebitunwa, goika igoro kegima ya Lebanoni. Ngatema emecharake emetambe goetania eyende, na emetarakwa yaye emiya mono. Ngasoa ase ebinunchi biaye ime, na ime ase rinani riaye rinoru.
2KI 19:24 Ngakunya chinsoko naende nkanywa amaache ’abaanto b’echinse ching’ao, ngakamia chindooche chionsi chia Misiri ne ribarato ri’okogoro kwane.
2KI 19:25 “Inee! Aye tikwana koigwa ng’a nigo nachiigete ayio kare, ngakora emeroberio eyio ase amatuko a kare? Bono ngoikerania inde amang’ana ayio ng’a aye osarie emechie egiteire chindwaki ebe amaturi are chitui chi’amagena.
2KI 19:26 Abanto b’echinse echio nigo baarenge abareu batari na nguru, bakaondoka na gosookigwa, bakaba buna ebimeri bire mogondo, na buna obonyansi oborere, buna obonyansi bomerete kerama igoro bogosusana botarakina.
2KI 19:27 “Korende nimanyete ekero oikaransete, na ekero ogosoka isiko na okoirana. Boigo nimanyete buna ore nekeririanda ase ’nde.
2KI 19:28 Ekiagera kwabeire na kerokio ase ’nde, na oboenenu bwao bwaikire ase amato aane, nimbeeke ekegobanio ase chimioro chiao ime na ekeokio kiane ki’ogokoraa ase omonwa oo; ninkoiranie ogende ase enchera eria gwacherete.
2KI 19:29 “Eke nakio ekemanyererio asore aye Hezekia: Omwaka oyo inamorie endagera ekwemeria yoka enyene, na omwaka o kabere boigo. Erio omwaka o gatato mobusure na kogesa, mosimeke emesabibu ase emegondo na morie okwama kwabo.
2KI 19:30 Na abatigari b’enyomba ya Yuda abaratooreke mbaame buna ebimeri biirete emeri inse mono bikinete gochia igoro, bikwama amatunda,
2KI 19:31 ekiagera abatigari mbache korwa ase Yerusalemu na korwa ase egetunwa gia Sayoni ekeombe ki’abaanto baratooreke. Risemi ri’Omonene ndiikeranie ring’ana erio.
2KI 19:32 “Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’omorwoti bw’Abaasuri: Ere tagocha ase omochie oyo, gose takorasa omogwe agwo; tagocha ase omochie oyo obogoretie chinguba, gose takoagacha orwaki bosio bwaye.
2KI 19:33 Naende nigo agoteeba ng’a ase enchera eria acherete, eyio nero arairanere, naende takonyara gosoa ase omochie oyo.
2KI 19:34 Inche ning’egere omochie oyo na inyotoorie, ase engencho yane inche omonyene, na ase engencho ya Daudi, omosomba one.”
2KI 19:35 Ase obotuko boria omomalaika bw’Omonene akagenda ase egetwori ki’Abaasuri, agaita abanto chilifu rigana erimo na emerongo etano na etato na batano (185,000). Ekero abanto babogeete mambia, bakarora emebere y’abanto bakwete aande onsi.
2KI 19:36 Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, akarua agwo, akagenda nka bwoye akamenya Ninawi.
2KI 19:37 Ekero arenge gosasiima ime ase enyomba ya Nisiroki, enyasae yaye, Adarameleki na Sareseri, abamura baye, bakamoita nemioro; erio bagatama gochia ase ense y’Ararati, na Esara‐Hadoni, omomura oye, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 20:1 Ase amatuko aria Hezekia akarwara, akaba ang’e nogokwa. Isaya omobani mosinto bw’Amosi, agacha asare, akamoteebia, “Aya nar’Omonene agoteeba: Ebeke ang’e amo nenyomba yao, ekiagera aye goika okwe, tokogwena.”
2KI 20:2 Hezekia akaonchora obosio bwaye gochia ase enyasi, erio agasaba Omonene, akabora,
2KI 20:3 “bono Omonene nagosoroire, inyora buna nabeire ngokobwatia ase obwegenwa na ase enkoro yane yonsi, naende buna nakorire ayare amaronge ase obosio bwao.” Erio Hezekia akarera nobororo.
2KI 20:4 Na ekero Isaya atarasoka korwa ase eraaro ya gati, ring’ana ri’Omonene rigacha asare, rikamoteebia,
2KI 20:5 “Irana oteebie Hezekia, omoraai bw’abaanto baane, ng’a inche Omonene, Nyasae o Daudi, sokoro yaye, nigo ngoteeba iga: Naigure ogosaba kwao, narorire amariga ao. Rora, ninkogwenie. Rituko ria gatato notiire ogende ase enyomba yane, inche Omonene.
2KI 20:6 Nimente emiaka ikomi na etano ase obogima bwao. Ningotoorie aye, amo nomochie oyo, korwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri; ning’egere omochie oyo ase engencho yane inche omonyene, na ase engencho ya Daudi, omosomba one.”
2KI 20:7 Isaya agateeba: “Renta ribomba ri’amako.” Na ekero riarentetwe rikabekwa igoro ase rigumba, na Hezekia akagwena.
2KI 20:8 Hezekia akabooria Isaya, “Nkemanyererio ki ndaegwe ng’a Omonene nangwenie, naende ng’a nintiire ngende ase enyomba yaye rituko ria gatato?”
2KI 20:9 Isaya akamoiraneria, “Omonene nakoe ekemanyererio, erinde omanye ng’a nakore egento keria arire eira akore. Inee! Nigo oganetie omorengari bw’okorengera chinsa otambee ebitambokero ikomi gochia bosio gose gochia magega.”
2KI 20:10 Hezekia akairaneria: “Ne ring’ana rigusu omorengari otambee bosio ebitambokero ikomi, korende tiga omorengari oirane gochia magega ebitambokero ikomi.”
2KI 20:11 Isaya omobani akarera ase Omonene, n’Omonene akairania omorengari bw’ekerengo gie chinsa ki’Ahasi ebitambokero ikomi, ebio konya biatambeire gochia bosio.
2KI 20:12 Ase engaki eria omorwoti o Babiloni, Merodaki‐Baladani, mosinto o Baladani, agatoma abanto bakaira ekeegwa ase Hezekia, ekiagera aigwete ng’a Hezekia nabeete omorwaire.
2KI 20:13 Hezekia akabaroisia buya, erio akaboorokia ebinto bionsi biarenge ase chikungo chiaye chionsi: Chifeta, ne chitaabu, na ebinsari, na amaguta e rigori rinene, na ebirwanero biaye, na ebinto bionsi biagachire ase chinyomba chiaye. Tatigete gento kende gionsi ase enyomba yaye gose ase chimonga chi’oborwoti ataborogetie.
2KI 20:14 Erio Isaya omobani agacha ase Hezekia omorwoti, akamobooria, “Ngento ki abanto aba bakwana? Ng’ai barwa bagacha asore?” Hezekia akamoiraneria, “Barabwo nigo barure ense y’aare, ense ya Babiloni.”
2KI 20:15 Akamoboria: “Ngento ki barora nyomba mwao?” Hezekia akairaneria: “Nigo barora ebinto bionsi bire nyomba mwane; tikeri nonya negento ekemo ase amagachero aane ntaborokia.”
2KI 20:16 Erio Isaya agateebia Hezekia, “Igwa buna Omonene atebiire:
2KI 20:17 Naama! Amatuko ngocha are, ekero ebinto bionsi bire ase enyomba yao, na ebinto bionsi chisokoro chiao chiagachete goika reero iga nabiimokigwe biirwe Babiloni; nonya negento ekemo tikegotigara. Aya nar’Omonene agoteeba.
2KI 20:18 Na abana bande bao abamura baria kwaiboreirwe nabairwe, babe abakoreri ase enyomba y’omorwoti o Babiloni.”
2KI 20:19 Hezekia agateebia Isaya: “Ring’ana ri’Omonene aye gwakwanire nerigiya”. Nigo arengereretie ng’a onye rioka omorembe na oborendi obuya biare gochia konyorekana ase obogima bwaye.
2KI 20:20 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Hezekia, na okobua kwaye gwonsi, na buna aroisetie ritibo na omotaro ase okorenta amaache ase omochie ime, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 20:21 Hezekia akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, na Manase, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 21:1 Manase nigo arenge nemiaka ikomi na ebere, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka emerongo etano, na etano, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Hebisiba.
2KI 21:2 Manase agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana ne chingencho chi’okogechia chi’ebisaku biri’Omonene aseretie korwa ase Abaisraeli.
2KI 21:3 Akaagacha naende aase aimokererete igoro agosasimerwa, aria Hezekia ise asaretie. Naende agatenenia ebisasimero bia Baali, na akaroisia omote bw’Asera, enyasae eria enkuungu, buna Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli akorete. Agasasiima erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni, ebitongwa bia igoro, akabikorera.
2KI 21:4 Naende akaagacha ebisasimero ase enyomba y’Omonene ime, agwo ase Omonene akwanete igoro yaye agateeba, “Ase Yerusalemu nao ndabeeke erieta riane.”
2KI 21:5 Akaagachera ebitongwa biria bionsi bia igoro ebisasimero agwo ase chiraaro ibere chi’enyomba y’Omonene.
2KI 21:6 Agasamba omwana oye omomura akamokora ekeng’wanso; akaba ogokora oborogi na oboragori, na akabooria ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakwete, na akenaria oborogi bonde. Agakora amabe amange ase obosio bw’Omonene, akamogechia goika akaba nendamwamu.
2KI 21:7 Omote oria bw’Asera obaachire akayobeeka ime ase enyomba y’Omonene, eyi’Omonene akwanete igoro yaye, agateebia Daudi na Sulemani, omwana oye omomura, “Ase enyomba eye na ase Yerusalemu, omochie oyio nachorire korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, nao ndabeeke erieta riane ribe aroro kogenderera botambe.
2KI 21:8 Onye Abaisraeli bagochia korenda na gokora aya onsi nabachiigete koreng’ana namachiiko ayio Musa, omosomba one, abaete, rirorio tingotiga naende Abaisraeli barue ase ense eye naete chisokoro chiabo.”
2KI 21:9 Korende tibaigwerete, na Manase akabaebereria bagakora ayare amabe goetania aria abanto b’ebisaku bakorete, bari’Omonene asiretie korwa ase amaiso ’Abaisraeli.
2KI 21:10 Omonene agakwana goetera ase abasomba baye ababani, agateeba,
2KI 21:11 “Manase, omorwoti bw’Abayuda, okorire okogechia okonge. Ere okorire ogosaria okonge goetania koria Abaamori bakorete, baria baarengeo ritang’ani asare, naende ogerire Abayuda bakorire ebibe ase engencho y’emegwekano yaye agosasiima.
2KI 21:12 Ase ayio, aya naro inche Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ngoteeba; Rora, nindete igoro ya Yerusalemu na igoro y’Abayuda obobe obonene, na kera omonto naboigwe, na amato aye abere nabe akoeera.
2KI 21:13 Nindambore igoro ase Yerusalemu ekerengo keria ki’egesusuro kiarengete Samaria, na ekebiro keria kiarengete enyomba y’Ahabu. Nintinyie Yerusalemu buna omonto agotinyia esani na koyeumamia ebe bosa.
2KI 21:14 Nimbatugute abatigari b’omwando one, imbabeeke ase amaboko ’ababisa babo, na barabwo babe abooswa bairwe nababisa babo,
2KI 21:15 ekiagera bakorire ayare amabe ase obosio bwane, na botambe nigo kongechiagwa nabeire nendamwamu, korwa ase amatuko aria chisokoro chiabo chiarwete Misiri goika reero iga.”
2KI 21:16 Amo nayio Manase naiterete amanyinga ay’abange batarenge na komocha, goika agaichora Yerusalemu ase chinsemo chionsi namanyinga ayio, komenta nebibe biria akorete akagera Abayuda bagakora ebibe na gokora ayare amabe ase obosio bw’Omonene.
2KI 21:17 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Manase, na aya onsi akorete, na ebibe biria akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 21:18 Manase akaraara ase chisokoro chiaye chiararete, agatindekwa ase omogondo bw’enyomba yaye oria orenge o Usa; na Amoni, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 21:19 Amoni nigo arenge nemiaka emerongo ebere, na ebere, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka ebere agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Mesulemeti, mosubati o Harusi korwa Yotiba.
2KI 21:20 Amoni agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, buna ise akorete.
2KI 21:21 Akabwatia chinchera chionsi chiria ise abwatetie. Agakorera emegwekano eria ise akorerete, na akayesasiima.
2KI 21:22 Agatiga Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaye, tabwatetie enchera yaye.
2KI 21:23 Abasomba b’Amoni bagakora omooroberio bw’okomoita, bakamoitera ase enyomba yaye ime.
2KI 21:24 Korende abanto b’ense eria bagaita abanto bonsi baria bakorete omooroberio bw’ogoita Amoni omorwoti, na bakabeeka Yosia, omwana oye omomura, akaba omorwoti ase ribaga riaye.
2KI 21:25 Bono amang’ana ande onsi igoro y’Amoni na aya akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 21:26 Amoni agatindekwa ase embeera yaye ase omogondo o Usa; na Yosia, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 22:1 Yosia nigo arenge nemiaka etano na etato, ekero achagete kogamba, na akagaamba emiaka emerongo etato nomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yedida, mosubati bw’Adaya korwa Bosikati.
2KI 22:2 Yosia agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, akabwatia chinchera chionsi chia Daudi sokoro yaye; taonchogete gochia aande onsi, ensemo y’okorio gose ey’okobee.
2KI 22:3 Ase omwaka o ikomi na gatano ase okogaamba kwa Yosia omorwoti agatoma Safani omoriki, mosinto bw’Asalia o Mesulamu, ase enyomba y’Omonene, agateeba,
2KI 22:4 “Genda ase Hilikia, Omokuani bw’omonene, omoboorie abare chitaabu chiarentirwe ase enyomba y’Omonene, echio abarendi b’egesieri basangereirie korwa ase abanto.
2KI 22:5 Chibesa echi chiegwe abateneneri b’emeremo egokorwa ase enyomba y’Omonene, na barabwo bachiee abakori emeremo b’enyomba eyio, baria bakoyeroisia,
2KI 22:6 na abasenia be chibao, na abaagachi, na abaagachi b’amagena. Naende chitaabu chiria chigorwe chibao, na amagena abaachire ase okoagachera enyomba.
2KI 22:7 Korende timobaboria borokie omobaro bwe chitaabu chirabekwe ase amaboko abo, ekiagera nigo barachikorere emeremo ase obwegenwa.”
2KI 22:8 Hilikia, Omokuani bw’omonene, agateebia Safani omoriki, “Nanyorire egetabu y’Amachiko ase enyomba y’Omonene.” Hilikia akaa Safani egetabu eria, nere akayesoma.
2KI 22:9 Magega y’ayio omoriki oria akagenda ase omorwoti, akamoteebia, “Abasomba bao mbarusia chitaabu chionsi chianyorekana ase enyomba, bakaa abakori emeremo abwo bare abateneneri b’emeremo egokorwa ase enyomba y’Omonene.”
2KI 22:10 Naende Safani agateebia omorwoti: “Hilikia Omokuani nang’a egetabu.” Erio Safani agasomera omorwoti egetabu eria.
2KI 22:11 Na ekero omorwoti aigwete amang’ana y’Egetabu keria ki’Amachiko agatandora chianga chiaye.
2KI 22:12 Erio agachiika Hilikia Omokuani, na Ahikamu, mosinto o Safani, na Akibori, mosinto o Mikaya, na Safani omoriki, na Asaia, omokoreri bw’omorwoti, akabateebia,
2KI 22:13 “Genda moboorie momanye korwa ase Omonene igoro yane, na igoro y’abanto baito, na igoro y’Abayuda bonsi, tomanye amang’ana are ase egetabu eke yanyorekanire. Endamwamu y’Omonene yokire ase tore, ekiagera chisokoro chiaito tichiaigwerete amang’ana y’egetabu eke, na tichiakorete aya onsi ariikire ase engencho yaito.”
2KI 22:14 Ase igo Hilikia Omokuani, na Ahikamu, na Akibori, na Safani, na Asaia bakagenda koboria Hulda, omobani omokungu, mokaa Salumu, mosinto o Tikiwa, o Harasi. Salumu oyio nigo arenge omorendi bwe rigachero rie chianga. Ase ekero ekio Hulda nigo amenyete agwo Yerusalemu ase ensemo enyia.
2KI 22:15 Omokungu oria akabateebia, “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba ng’a mogende ase omonto oria obatomete gocha ase ’nde, momoteebie:
2KI 22:16 Aya nar’Omonene agoteeba: Rora inche Omonene nindete igoro y’aase aiga, na igoro y’abanto b’aiga, amabe aya onsi ariikire ase egetabu eke omorwoti bw’Abayuda asomire.
2KI 22:17 Barabwo bantigire inche na basambire ubani ase chinyasae ching’ao, na bangechirie goika nabeire nendamwamu ase engencho y’emeremo yonsi bakorire namaboko abo. Ase ayio, endamwamu yane nayoke igoro y’aase aiga, tegokendigwa.
2KI 22:18 Korende ase omorwoti bw’Abayuda, oria obatoma erinde amanye korwa ase ’nde inche Omonene, aya naro moramoteebie: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’amang’ana ayakwaigwete:
2KI 22:19 Ekero kwaigwa amang’ana aria, naye ogekanya, okaba omoitongo ase obosio bwane inche Omonene. Na ekero kwaigwete buna nakwanete igoro y’aase aiga, na igoro y’abanto b’aiga ng’a goika basirigwe na babe okoragererigwa, aye ogatandora chianga chiao, naende okarera ase obosio bwane. Naboigo inche Omonene nkogoteebia ng’a nakoigure.
2KI 22:20 Ase ayio, ningosangererie ase chisokoro chiao chiachiete; aye nobekwe ase embeera yao kore nomorembe, na amaiso ao takorora obobe boria bwonsi ndarente igoro y’aase aiga.” Barabwo bakairera omorwoti amang’ana ayio.
2KI 23:1 Omorwoti agatoma abanto barangerie abagaaka bonsi b’Abayuda na aba Yerusalemu, bagasangererekana asare.
2KI 23:2 Na omorwoti agatiira gochia ase enyomba y’Omonene amo n’Abayuda bonsi na abanto bonsi bamenyete Yerusalemu, na abakuani, na ababani, abanto bonsi, abake na abanene. Erio akabasomera amang’ana onsi aria ariikire ase Egetabu keria gi’Okobwatana kw’Ogotianania yanyorekanete ime ase enyomba y’Omonene.
2KI 23:3 Omorwoti agatenena ang’e nesiiro, agakora okobwatana kw’ogotianania ase obosio bw’Omonene, ng’a mbabwatie Omonene na kobwata amachiiko aye, na oborori bwaye, na emeroberio yaye echiikire, bayakore ne chinkoro chiabo chionsi na emioyo yabo yonsi, mbakore amang’ana onsi aganeirie nokobwatana oko kw’ogotianania, ayarikire ase egetabu eke. Erio abanto bonsi bakaria eira ng’a mbabwate okobwatana koria kw’ogotianania.
2KI 23:4 Erio omorwoti agachiika Hilikia, Omokuani bw’omonene, na abakuani, abakoonyi baye, na abarendi b’egesieri, barusie korwa ase Hekalu y’Omonene ebikorero bionsi biaroisetwe ase ogosasimera Baali na Asera, na erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni chionsi chia igoro. Magega y’ayio akabisambera isiko ya Yerusalemu, agwo ase egetii gia Kidironi, akaira ribu riabo Beteli.
2KI 23:5 Naende akarusia abakuani baarenge gosasiima emegwekano, baria abarwoti b’Abayuda babeegete gosambera ubani agwo aase aimokererete igoro ase emechie y’Abayuda na goetanana Yerusalemu; naboigo nabaria baarenge gosamba ubani ase Baali, na erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni chionsi chia igoro.
2KI 23:6 Boigo akarenta omote oria bw’Asera korwa ase enyomba y’Omonene, akayosokia isiko ya Yerusalemu, akayoira gochia ase Rikura ria Kidironi, akayosamunyorera aroro, akayosia okaba orotu; erio akaruta orotu orwo igoro ase chimbeera agwo ase abanto baare gotindekwa.
2KI 23:7 Agatagora na koiyeria inse chinyomba chi’abasaacha abanyaka baare korigania ase obosooku, echio chiarenge ase enyomba y’Omonene. (Ime ase chinyomba chiria abakungu baarenge koroiseria Asera, enyasae eria enkuungu, chiema.)
2KI 23:8 Akarenta abakuani bonsi korwa ase emechie y’Abayuda, na ase ense yonsi korwa Geba goika Beeri‐Seba agakora aase onsi aimokererete igoro agwo ase abakuani baarenge gosambera ubani akaba aatachenegeti. Na ebisasimero bi’aase aimokererete igoro arenge agwo ase ebiita bi’omochie, keria kiarenge ase egesoero ki’Egeita kia Yoshua, omogabana bw’omochie, na keria kiarenge ensemo y’okobee y’oyo ogosoera omochie, omorwoti akabitagora akabiyeria inse.
2KI 23:9 Korende nonya abakuani b’aase aimokererete igoro agosasimerwa tibaarenge ne ribaga gocha ase egesasiimero ki’Omonene agwo Yerusalemu, bakaba bakoria emegati etabekiri memera amo nabamwabo.
2KI 23:10 Boigo omorwoti agasaria Tofeti, aase agosasimerwa agwo ase Rikura ria mosinto o Hinomu, agaakora aatachenegeti ng’a onde tasambera omwana oye, omomura gose omoiseke, aroro abe ekeng’wanso ase enyasae eria Moleki.
2KI 23:11 Naende akarusia chibarasi chiria abarwoti b’Abayuda babeegete ase egesoero ki’enyomba y’Omonene, echio baruete ase ogosasiima erioba. Nigo chiarenge ang’e nakanyomba ka Nathani‐Meleki, omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, ime ase enyomba gete ensemo ya bosongo; agasamba chigari chiria chiatananetwe ase erioba.
2KI 23:12 Agatagora na akaiyeria inse ebisasimero biarenge igoro ase ekerama ang’e nakanyomba ka igoro k’Ahasi, biria abarwoti b’Abayuda baagachete, na biria Manase aagachete ase chiraaro ibere chi’enyomba y’Omonene. Akabinachana ebing’ese, erio akaruta orotu rwabo ase akarooche ga Kidironi.
2KI 23:13 Na aase aimokerete igoro agosasimerwa arenge moocha ya Yerusalemu, Irianyi y’egetunwa ki’Obosareku, aria Sulemani, omorwoti bw’Abaisraeli, aagacherete Asitaroti, okogechia kw’Abasidoni, na Kemosi, okogechia kw’Abamoabu, na Milikomu, okogechia kw’Abaamoni, omorwoti agaakora akaba aatachenegeti.
2KI 23:14 Akanachana chisiiro chi’ogosasimerwa chikaba ebing’ese, na akanacha emete y’Asera, enyasae yabo enkuungu, agaichoria aase abo namauga ’abaanto.
2KI 23:15 Boigo agatagora egesasiimero kiarenge agwo Beteli igoro y’aase aria aimokererete igoro agosasimerwa aria aroisetigwe na Yeroboamu, mosinto o Nebati, oria ogerete Abaisraeli bagakora ebibe. Agasaria aase aria aimokererete igoro na agatagora egesasiimero keria akagesenyenta gekaba orotu; agasamba omote bw’Asera.
2KI 23:16 Ekero Yosia aonchogete, akarora chimbeera chiarenge ase ekegoro igoro, agatoma abanto bakarenta amauga korwa ase chimbeera chiria ime, erio akayasambera ase egesasiimero, na ekio gekaba egetachenegeti, koreng’ana ne ring’ana ri’Omonene riaraaretigwe nomonto o Nyasae, oria obaanete igoro ase ebinto ebio.
2KI 23:17 Erio akabora: “Nkeinyorio ki keria narorire aaria ng’umbu?” Abanto b’omochie bakamoiraneria: “Eyio nembeera y’omonto o Nyasae oria orwete ense y’Abayuda na akabana igoro y’amang’ana aya gwakorire ase ogosaria egesasiimero agwo Beteli.”
2KI 23:18 Akabateebia: “Tiga ere abeere aroro; onde tabaisa korusia amauga aye.” Ase ayio bagatiga amauga aye, amo nay’omobani oria onde orwete ase ense ya Samaria.
2KI 23:19 Yosia agatagora ne chinyomba chionsi chi’aase aimokererete igoro agosasimerwa, echiarenge ase emechie ya Samaria, chiria abarwoti b’Abaisraeli baagachete bakagechia Omonene goika akaba nendamwamu. Agachikora buna akorete agwo Beteli.
2KI 23:20 Agaitera abakuani bonsi b’aase aimokererete igoro, ase ebisasimero biarenge, na agasambera amauga ’abaanto igoro yabo. Erio akairana gochia Yerusalemu.
2KI 23:21 Erio Yosia omorwoti agachiika abanto bonsi, akabateebia, “Mobe ne Rituko Rinene ri’Epasaka ase Omonene, Nyasae oino, buna ariikire ase Egetabu eke y’Okobwatana kw’Ogotianania.”
2KI 23:22 Rituko ri’Epasaka buna eri konya tiriana koinyorwa korwa ase amatuko ’abagaambi, baria bagamberete Abaisraeli, gose ase amatuko onsi ay’abarwoti b’Abaisraeli, gose ay’abarwoti b’Abayuda.
2KI 23:23 Korende ase omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogaamba kwa Yosia, Rituko erio Rinene ri’Epasaka rikainyorwa na korendwa ase Omonene, agwo Yerusalemu.
2KI 23:24 Boigo Yosia akarusia abanto bonsi baarenge koboria ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakwete, na abarogi, na ebinyasae, na emegwekano ende y’ogosasimwa, na okogechia gwonsi kwarorekanete ase ense y’Abayuda na ase Yerusalemu. Nigo akorete ayio, erinde akore amang’ana onsi ay’amachiiko aria ariikire ase egetabu eria Hilikia Omokuani anyorete agwo ase enyomba y’Omonene.
2KI 23:25 Morwoti onde tabeete agwo ritang’ani orenge buna Yosia, oria omobwatetie Omonene nenkoro yaye yonsi, na omoyo oye bwonsi, ne chinguru chiaye chionsi, koreng’ana n’amachiiko onsi a Musa; gose morwoti onde tanyorekanete buna ere ase abwo bamobwatetie korwa magega.
2KI 23:26 Korende nonya naboigo, Omonene taonchogete atige obotindi obonene bw’endamwamu yaye yogete igoro ase Abayuda ase engencho y’okogechia gwonsi Manase konya akorire amogechirie.
2KI 23:27 Na Omonene akabora, “Nindusie Abayuda korwa ase obosio bwane, buna narusetie Abaisraeli; nintugute Yerusalemu, omochie oyio nachorete, na enyomba eria nateebete ng’a nimbeeke erieta riane aroro.”
2KI 23:28 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yosia, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 23:29 Ase amatuko y’okogaamba kwa Yosia, Farao Neko, omorwoti o Misiri, akagenda korwana nomorwoti bw’Abaasuri agwo ase orooche rw’Eufarati. Yosia omorwoti akagenda agwo korwana nere, na ekero Farao Neko amorooche, akamoitera agwo Megido.
2KI 23:30 Abasomba baye bakamorusia Megido, bakabogoria omobere oye okwete ore ase egari ime, bakayoira Yerusalemu. Erio bakamotindeka ase embeera yaye omonyene. Abanto b’ense eria bakarenta Yehoahasi, omwana omomura o Yosia, bakamoaka amaguta, akaba omorwoti ase ribaga ria ise.
2KI 23:31 Yehoahasi nigo arenge nemiaka emerongo etato, ekero achagete kogamba, na akagaamba emetienyi etato agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Hamutali, mosubati o Yeremia korwa Libuna.
2KI 23:32 Yehoahasi agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana buna aya onsi chisokoro chiaye chiakorete.
2KI 23:33 Farao Neko akamobwata, akamosiba agwo Ribula ase ense ya Hamati, erinde tabaisa kogamba agwo Yerusalemu, naende akabeekera abanto b’ense eria ebango ye chitalanta rigana erimo chi’echifeta na etalanta eyemo y’etaabu.
2KI 23:34 Farao Neko akabeeka Eliakimu, omwana omomura o Yosia, akamobeka akaba omorwoti ase ribaga ria ise, na akaonchora erieta riaye, akamoroka Yehoyakimu. Akarusia Yehoahasi agwo, akamoira Misiri, nere agakwera aroro.
2KI 23:35 Yehoyakimu akaa Farao chifeta ne chitaabu chiria, korende eyio nigo yamobetereretie kobekera ense eria ebango ase ogochinyora na goakana Farao echi achiigete. Akarusia ebango ye chifeta ne chitaabu korwa ase abanto b’ense eria; kera omonto akarua ekerengo abeekeretwe.
2KI 23:36 Yehoyakimu nigo arenge nemiaka emerongo ebere, na etano, ekero achagete kogamba; akagaamba emiaka ikomi nomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Sebida, mosubati o Pedaya korwa Rumi.
2KI 23:37 Yehoyakimu agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, buna koreng’ana chisokoro chiaye chiakorete.
2KI 24:1 Ase amatuko ay’okogaamba kwa Yehoyakimu, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agacha aroro, na Yehoyakimu akaba inse y’okogaamba kwaye ase emiaka etato, korende magega y’ayio akaanga komoigwera.
2KI 24:2 Eri’Omonene agatoma ebiombe bi’Abakalidayo, na Abasiiria, na Abamoabu, na Abaamoni, gochia korwania Yehoyakimu na gosaria ense y’Abayuda, buna akwanete goetera ase abasomba baye ababani.
2KI 24:3 Ekeene amang’ana aya agacha igoro y’Abayuda ase ogochika kw’Omonene, erinde abarusie barue ase obosio bwaye ase engencho y’ebibe bia Manase na aya onsi akorete,
2KI 24:4 mono ekiagera aiterete amanyinga ’abaanto batari na komocha. Igo aichoretie Yerusalemu namanyinga ’abaanto baria, n’Omonene tarenge komwabera.
2KI 24:5 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehoyakimu, na aya onsi akorete, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda.
2KI 24:6 Yehoyakimu akaraara ase chisokoro chiaye chiararete na Yehoyakini, omwana oye omomura, akaba okogaamba ase ribaga riaye.
2KI 24:7 Omorwoti o Misiri taruete ase ense yaye naende, ekiagera omorwoti o Babiloni konya oirire ense yonsi yarenge y’omorwoti o Misiri, gochakera akarooche ka Misiri goikera orooche rwa Eufarati.
2KI 24:8 Yehoyakini nigo arenge nemiaka ikomi na etato, ekero abeete omorwoti; akagaamba emetienyi etato agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Nehusita, mosubati bw’Elianatani korwa Yerusalemu.
2KI 24:9 Yehoyakini agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana naya onsi ise akorete.
2KI 24:10 Ase engaki eria abasomba ba Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, bakagenda Yerusalemu, bakanaaria omochie bwonsi,
2KI 24:11 na Nebukadinesaro omonyene agacha ase omochie oyio ekero abasomba baye bayonaaririe.
2KI 24:12 Erio Yehoyakini, omorwoti bw’Abayuda, akerua ase omorwoti o Babiloni, ere omonyene, na ng’ina, na abasomba baye, na abanene baria bare komokoonya, na abanene b’enyomba yaye. Ase omwaka o gatano na gatato bw’okogaamba kwaye, omorwoti o Babiloni akaira Yehoyakini akamosiba,
2KI 24:13 na buna Omonene ateebete, agasakora chinibo chionsi chi’enyomba y’Omonene, na echi’enyomba y’omorwoti. Agaata ebikorero bionsi bie chitaabu ebiarenge ime ase Hekalu y’Omonene, biria Sulemani, omorwoti bw’Abaisraeli, aroisetie.
2KI 24:14 Agoosa na koira abanto bonsi ba Yerusalemu, abanene bonsi, na bonsi abaarenge ne chinguru chi’okorwana esegi, na abaroisia ebinto bonsi, na abaturi ebioma. Abanto bonsi bairetwe nigo baarenge chilifu ikomi, abanto bande tibatigetwe aroro otatiga abwo baarenge abataka mono b’ense eria.
2KI 24:15 Nebukadinesaro akaira Yehoyakini goika Babiloni. Boigo agoosa ng’ina omorwoti, na abakungu b’omorwoti, na abasomba b’enyomba yaye, na abatang’ani bande b’ense eria, akabarusia Yerusalemu, akabaira Babiloni.
2KI 24:16 Boigo agoosa abanto bonsi baarenge ne chinguru, chilifu isano na ibere, akabaira Babiloni. Akaira nabaroisia ebinto, na abaturi ebioma, elifu eyemo. Abanto aba bonsi nigo baare ne chinguru naende baisanerete korwana esegi.
2KI 24:17 Omorwoti o Babiloni akabeeka Matania ise moke Yehoyakini akaba omorwoti ase ribaga riaye; akaonchora erieta riaye, akamoroka Zedekia.
2KI 24:18 Zedekia nigo arenge nemiaka emerongo ebere noyomo, ekero abeete omorwoti, akagaamba emiaka ikomi nomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Hamutali, mosubati o Yeremia korwa Libuna.
2KI 24:19 Zedekia agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana buna onsi aria Yehoyakimu akorete.
2KI 24:20 Endamwamu y’Omonene ase Yerusalemu na Abayuda nigo yagerete akabarusia ase obosio bwaye. Zedekia akaanga koigwera omorwoti o Babiloni.
2KI 25:1 Ase omwaka o kianda, rituko ria ikomi ri’omotienyi o ikomi bw’okogaamba kwa Nebukadinesaro omorwoti o Babiloni, ere amo nabarwani baye bonsi b’esegi bagacha korwania Yerusalemu; bakayonaaria na bakaagacha orwaki rw’ogwekengera koyoetanana.
2KI 25:2 Igo omochie oria okaba onaaririe goika omwaka o ikomi nomo bw’okogaamba gwa Zedekia omorwoti.
2KI 25:3 Ase rituko ria kianda ri’omotienyi o kane enchara ekaba enene mono ase omochie oria goika endagera ekabora kegima ase abanto b’aroro.
2KI 25:4 Erio chindwaki chi’omochie chikabochorwa, na abanto bonsi b’esegi bagatama botuko, bagaetera egeita kiarenge gatigati ye chindwaki ibere, ang’e nomogondo bw’omorwoti, nonya Abakalidayo banaaretie omochie chinsemo chionsi. Bakagenda gochia ase Ekerubo Ekiomo.
2KI 25:5 Abarwani esegi b’Abakalidayo bakabwatia Zedekia omorwoti, bakamoikeera agwo ase ense omweya ya Yeriko ekero abarwani baye bonsi b’esegi konya bamotigire baserebekanire.
2KI 25:6 Erio bakabwata omorwoti bakamoira ase omorwoti o Babiloni agwo Ribula, nere akamonachera ekiina.
2KI 25:7 Bagaita abana ba Zedekia agwo ase amaiso aye, erio bakamokonora amaiso, bakamosiba ne chingatare, bakamoira Babiloni.
2KI 25:8 Ase rituko ria gatano na kabere ri’omotienyi o gatano ase omwaka o ikomi na kianda bw’okogaamba kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, Nebusaradani, oyorenge omoteneneri bw’abarendi na omosomba bw’omorwoti o Babiloni, agacha Yerusalemu.
2KI 25:9 Ere agasamba enyomba y’Omonene na enyomba y’omorwoti, ne chinyomba chionsi chia Yerusalemu; agasamba kera enyomba enene.
2KI 25:10 Abarwani esegi bonsi b’Abakalidayo, baria baarenge amo nomoteneneri oria bw’abarendi, bagatagora chindwaki chiaetanaine Yerusalemu.
2KI 25:11 Nebusaradani omoteneneri bw’abarendi, agoosa na koira abanto aba konya batigaire ase omochie, na bonsi aba konya berure ase oyogokorera omorwoti o Babiloni, akaira nabatigari bonsi b’omoganda.
2KI 25:12 Korende omoteneneri oria bw’abarendi agatiga abanto bande baria baarenge abataka mono, b’ense eria babeereo, babe bagokora emeremo ase emegondo y’emesabibu na gokora emeremo y’okorema.
2KI 25:13 Abakalidayo bakabuna chisiiro chi’etai chiria chiarenge ime ase enyomba y’Omonene, na ebibekerero bi’ebituba, na egetuba keria ekenene keroisirie korwa ase etai, ebiarenge ase enyomba y’Omonene, Kobabibunire, bikaba ebing’ese, bakaira chitaai chiria chionsi Babiloni.
2KI 25:14 Boigo bakaira chindogio, na ebichiko, na ebinachi, na ebitaabo bi’ogosambera ubani, na ebikorero bionsi bie chitaai biarenge gokorerwa emeremo ase Hekalu.
2KI 25:15 Bakaira ne chindogio chi’okorenta omorero, amo ne chisani. Omoteneneri oria bw’abarendi akaira ebinto bionsi bie chitaabu na ebie chifeta.
2KI 25:16 Chitaai chie chisiiro chiria ibere, na echi’egetuba keria ekenene, na echi’ebibekerero biria bi’ebituba, ebinto ebio bionsi Sulemani aroisetie ase enyomba y’Omonene, tibiarenge korengeka.
2KI 25:17 Obotambe bw’esiiro eyemo nigo bwarenge obw’amaboko ikomi na atano na atato, na igoro ase esiiro egesure gi’etai nkiarengeo; obotambe gochia igoro bw’egesure keria nigo bwarenge obw’amaboko atato. Egechanga na emegwekano y’amakomomanga biaetanaine egesure keria. Bionsi nigo biaroisirie korwa ase chitaai. Esiiro ya kabere nigo yarenge egwekaine eria entang’ani, yaetananirie nebichanga.
2KI 25:18 Omoteneneri oria bw’abarendi akaira Seraya, Omokuani omonene, na Sefania, Omokuani o kabere, na abarendi b’egesieri batato.
2KI 25:19 Naende akaira korwa ase omochie oria omonto oyomo orenge omoteneneri bw’abasikari, na abanto batano b’ekegambero ki’omorwoti abanyoretwe ase omochie ime; na omoriki bw’abasikari, oria orenge gokora omobaro bw’abaanto b’ense eria amo nabaanto emerongo etano nomo b’ense eria abanyorekanete ase omochie ime.
2KI 25:20 Nebusaradani, omoteneneri bw’abarendi, akababwata, akabaira ase omorwoti o Babiloni agwo Ribula.
2KI 25:21 Omorwoti o Babiloni akabaitera aroro agwo Ribula, ase ense ya Hamati, bagakwerao. Igo Abayuda bakarusigwa ase ense yabo bakairwa ase obosomba.
2KI 25:22 Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, akabeeka Gedalia, mosinto bw’Ahikamu o Safani, omogabana bw’abaanto batigarete ase ense y’Abayuda.
2KI 25:23 Ekero abatang’ani bonsi b’abasikari, amo nabaanto babo, baigwete ng’a omorwoti o Babiloni ochorire Gedalia agambere ense eria, bakagenda asare agwo Misipa. Abagendeteo nabwo aba: Isumaeli, mosinto o Netania, na Yohanani, mosinto o Karea, na Seraya, mosinto o Tanahumeti korwa Netofa, na Yasania, omomura bw’omonto o Maaka, amo nabaanto baye.
2KI 25:24 Gedalia agatiana ase abateneneri baria amo nabaanto akabateebia: “Timoiroka ase engencho y’abatang’ani b’Abakalidayo; menya ase ense eye, mokorere omorwoti o Babiloni, na amang’ana nabo arabe amaya ase more.”
2KI 25:25 Korende ase omotienyi o gatano na kabere Isumaeli, mosinto o Netania, bw’Elisama bw’enyomba y’omorwoti, agacha amo nabaanto ikomi, agaaka Gedalia, akamoita. Boigo agaita Abayuda na Abakalidayo baria baarenge amo nere agwo Misipa.
2KI 25:26 Erio abanto bonsi, abake na abanene, amo nabatang’ani b’abasikari bakaimoka, bagatama gochia Misiri, ekiagera bairogete Abakalidayo.
2KI 25:27 Ase omwaka oria Ewili‐Merodaki, omorwoti o Babiloni, achagete kogamba akaba namaabera ase Yehoyakini, omorwoti bw’Abayuda, akamosibora korwa ase echela. Ayio nigo akoregete ase rituko ri’emerongo ebere na gatano, omotienyi o ikomi na kabere, ase omwaka bw’emerongo etato, na gatano na kabere magega Yehoyakini omorwoti bw’Abayuda goosirwe,
2KI 25:28 Ewili‐Merodaki agakwana amang’ana ’obwororo nere, naende akamoa amasikani amanene kobua ayio aete abarwoti bande baarenge amo nere agwo Babiloni.
2KI 25:29 Ase igo Yehoyakini akaonchoreria chianga chiaye chi’obosibwa, na kera rituko ase obogima bwaye bwonsi akaba okoragera nomorwoti.
2KI 25:30 Omorwoti akamoa endagera yaye, na kera egento kiaganeirie ase kera rituko ase obogima bwaye bwonsi.
1CH 1:1 Adamu akaibora Seti, na Seti akaibora Enosu;
1CH 1:2 Enosu akaibora Kenani, na Kenani akaibora Mahalaleli, na Mahalaleli akaibora Yaredi;
1CH 1:3 Yaredi akaibora Enoku, na Enoku akaibora Metusela, na Metusela akaibora Lameki;
1CH 1:4 Lameki akaibora Nuhu, na Nuhu akaibora Shemu, na Hamu, na Yafeti.
1CH 1:5 Abana abamura ba Yafeti nabwo aba: Gomeri na Magogu, Madai na Yavani, Tubali na Meseki, na Tirasi.
1CH 1:6 Abana abamura ba Gomeri nabwo aba: Asikenasi na Rifati, na Togarima.
1CH 1:7 Na abana abamura ba Yavani nabwo aba: Elisha na Tarisisi, na Kitimu, na Rodanimu.
1CH 1:8 Abana abamura ba Hamu nabwo aba: Kusi na Misiri, Putu na Kaanani.
1CH 1:9 Na abana abamura ba Kusi nabwo aba: Seba na Havila, Sabuta na Raama, na Sabiteka. Na abana abamura ba Raama nabwo Seba na Dedani.
1CH 1:10 Kusi akaibora Nimurodi. Nimurodi akaba omonto bw’eritang’ani orenge egiata ase ense.
1CH 1:11 Misiri nere oiborete Abaludi na Abanami, Abalehabi na Abanafutu,
1CH 1:12 Abapaturusi na Abakasiluhi (korwa ase bare nao Abafirisiti barwete), na Abakafitori.
1CH 1:13 Na Kaanani akaibora Sidoni, omwana oye omotangi, na Heti,
1CH 1:14 Abayebusi na Abaamori, na Abagirigasi;
1CH 1:15 Abahivi na Abaariki, na Abasini;
1CH 1:16 Abaarivadi na Abasemari, na Abahamati.
1CH 1:17 Abana abamura ba Shemu nabwo aba: Elamu na Asuri, Arifakisadi na Ludi, Aramu na Usi, Huli na Geteri, na Mesheki.
1CH 1:18 Arifakisadi akaibora Sela, na Sela akaibora Eberi.
1CH 1:19 Eberi akaibora abana babere abamura. Oria omotangi nigo arenge korokwa Pelegi, ekiagera ase amatuko aye abanto b’ense baatananegete, na omomura omwabo nigo arenge korokwa Yokitani.
1CH 1:20 Yokitani akaibora Alimodadi na Selefu, Hasarmaweti na Yera;
1CH 1:21 Hadoramu na Usali, na Dikila;
1CH 1:22 Ebali na Abimaeli, na Seba;
1CH 1:23 Ofiri na Havila, na Yobabu. Abwo bonsi nigo barenge abana abamura ba Yokitani.
1CH 1:24 Ororeria rwa Aburaamu korwa ase Shemu narwo oro: Shemu akaibora Arifakisadi, na Arifakisadi akaibora Sela,
1CH 1:25 na Eberi, na Pelegi, na Reu,
1CH 1:26 na Serugi, na Nahori, na Tera,
1CH 1:27 na Aburamu nere Aburaamu.
1CH 1:28 Abana abamura ba Aburaamu nabwo Isaka na Isumaeli.
1CH 1:29 Oyo noro omooroberio bw’ororeria rwabo. Omwana omomura omotangi o Isumaeli nere Nebayoti; na abande nabwo aba: Kedari na Adibeeli, na Mibusamu;
1CH 1:30 Misima na Duma, Masa na Hadadi, na Tema,
1CH 1:31 Yeturi na Nafisi, na Kedema. Aba nabwo abana abamura ba Isumaeli.
1CH 1:32 Abana abamura ba Ketura, omokungu o sere‐sere o Aburaamu, nabwo aba: Simurani na Yokisani, Medani na Midiani, Isibaki na Sua. Abana abamura ba Yokisani nabwo Seba na Dedani.
1CH 1:33 Abana abamura ba Midiani nabwo aba: Efa na Eferi, Hanoki na Abida, na Elidaa. Aba bonsi nigo barenge ab’ororeria rwa Ketura.
1CH 1:34 Aburaamu akaibora Isaka. Abana abamura ba Isaka nabwo Esau na Israeli.
1CH 1:35 Abana abamura b’Esau nabwo aba: Elifasi na Reueli, Yeusi na Yalamu, na Kora.
1CH 1:36 Abana abamura b’Elifasi nabwo aba: Temani na Omari, Sefo na Gatamu, Kenasi ase Timuna, na Amaleki.
1CH 1:37 Abana abamura ba Reueli nabwo aba: Nahati na Zera, Sama na Miza.
1CH 1:38 Abana abamura ba Edomu nabwo aba: Lotani na Sobali, Sibeoni na Ana, Dishoni na Eseri, na Disani.
1CH 1:39 Abana abamura ba Lotani nabwo Hori na Homamu; omosubati omwabo Lotani nigo arenge korokwa Timuna.
1CH 1:40 Abana abamura ba Sobali nabwo aba: Aliani na Manahati, Ebali na Sefo, na Onamu. Na abana abamura ba Sibeoni nabwo Aya na Ana.
1CH 1:41 Omwana omomura bw’Ana nere Dishoni. Abana ba Dishoni nabwo aba: Hamurani na Esibani, Itirani na Kerani.
1CH 1:42 Abana abamura b’Eseri nabwo aba: Bilihani na Sawani, na Akani. Abana abamura ba Disani nabwo Usi na Arani.
1CH 1:43 Aba nabwo abarwoti bagamberete ense y’Abaedomu, ekero omorwoti onde bwensi konya ataragambera Abaisraeli: Bela, mosinto o Beori, oyio omochie oye orenge korokwa Dinihaba.
1CH 1:44 Ekero Bela akwete, Yobabu, mosinto o Zera, korwa Bosira, akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 1:45 Ekero Yobabu akwete, Husamu, bw’ense y’Abatemani akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 1:46 Ekero Husamu akwete, Hadadi, mosinto o Bedadi, oria obuete Abamidiani ase ense ya Moabu, akaba okogamba ase ribaga riaye; na omochie oye noro Awiti.
1CH 1:47 Ekero Hadadi akwete, Samula, oyo orwete Masereka, akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 1:48 Ekero Samula akwete, Saulo oyo orwete Rehoboti, orenge ang’e norooche rw’Eufarati, akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 1:49 Ekero Saulo akwete, Baali Hanani, mosinto bw’Akibori, akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 1:50 Ekero Baali‐Hanani akwete, Hadadi akaba okogamba ase ribaga riaye. Omochie oye nigo orenge korokwa Pai, na mokaye nigo arenge korokwa Mehetabeli, mosubati o Matiredi o Mesahabu.
1CH 1:51 Na Hadadi agakwa. Abagaambi b’Abaedomu nabwo aba: Timuna na Alifa, na Yeteti,
1CH 1:52 Oholibama na Ela, na Pinoni,
1CH 1:53 Kenasi na Temani, na Mibusari,
1CH 1:54 Magadieli na Iramu. Abwo nabwo barenge abagaambi b’ebisaku bia Edomu.
1CH 2:1 Aba nabwo abana abamura ba Israeli: Rubeni, na Simioni, Lawi na Yuda, Isakaru na Sabuloni,
1CH 2:2 Dani na Yusufu, Benjamini na Nafutali, Gadi na Aseri.
1CH 2:3 Abana abamura ba Yuda nabwo aba: Eri na Onani, na Sela. Aba batato nabwo Batisua, omosubati orwete Kaanani, aiborerete Yuda. Eri, omwana omomura omotangi o Yuda, nigo arenge omobe ase obosio bw’Omonene, n’Omonene akamoita.
1CH 2:4 Tamari, moka momura o Yuda, akaiborera Yuda Peresi na Zera. Yuda nigo abwate abana abamura batano.
1CH 2:5 Abana abamura ba Peresi nabwo Hezironi na Hamuli.
1CH 2:6 Abana abamura ba Zera nabwo aba: Simuri na Etani, Hemani na Kalikuli, na Dara, bonsi mbatano.
1CH 2:7 Karimi nigo abwate omomura oyomo orenge korokwa Akari oyo ochandete Abaisraeli ase ogosakora ebinto biatananetwe na kobekwa ensemo ase Nyasae.
1CH 2:8 Asaria nigo arenge omwana omomura bw’Etani.
1CH 2:9 Abana abamura ba Hezironi nabwo aba: Yerameeli na Ramu, na Kelubai.
1CH 2:10 Ramu akaibora Aminadabu, na Aminadabu akaibora Nahasoni, oyo orenge omotang’ani bw’abaanto b’ororeria rwa Yuda.
1CH 2:11 Nahasoni akaibora Salima, na Salima akaibora Boazi,
1CH 2:12 Boazi akaibora Obedi, na Obedi akaibora Yese.
1CH 2:13 Yese akaibora Eliabu, omwana oye omomura omotangi, na Abinadabu oyo o kabere, na Simea oyo o gatato,
1CH 2:14 na Netaneli oyo o kane, na Radai oyo o gatano,
1CH 2:15 Osemu oyo o gatano na rimo, na Daudi oyo o gatano na kabere.
1CH 2:16 Abaiseke bamwabo nabwo barenge Seruya na Abigaeli. Abana abamura b’omokuungu Seruya nabwo aba: Abisai na Yoabu, na Asaeli, bonsi mbatato.
1CH 2:17 Abigaeli akaibora Amasa, na ise Amasa nere Yeteri, Omoisumaeli.
1CH 2:18 Kalebu, mosinto o Hezironi, akanyuoma Asuba. Asuba akamoiborera Yerioti omoiseke. Na abana abamura baye nabwo aba: Yeseri na Sobabu, na Aridoni.
1CH 2:19 Ekero Asuba akwete, Kalebu akanyuoma Efarata; ere akamoiborera Huri.
1CH 2:20 Huri akaibora Uri, na Uri akaibora Besaleli.
1CH 2:21 Ekero Hezironi arenge nemiaka emerongo etano nomo, akanyuoma omoiseke o Makiri, ise Gileadi, Omokungu oria akamoiborera Segubu.
1CH 2:22 Segubu akaibora Yairi, oyio obwate emechie emerongo ebere, na etato (23), ase ense ya Gileadi.
1CH 2:23 Korende Abagesuri na Abaaramu bakaira korwa asare emechie etano nomo (6), emechie ya Yairi na Kenati amo nebichie biaetanaineo. Abanto bonsi bamenyeteo nigo barenge b’ororeria rwa Makiri ise Gileadi,
1CH 2:24 Magega Hezironi gakuure agwo Kalebu‐Eufarata, Abiya moga Hezironi akamoiborera Asuri, ise abanto ba Tekoa.
1CH 2:25 Abana abamura ba Yerameeli, omomura omotangi o Hezironi, nabwo aba: Ramu, omomura oye omotangi, Buna na Oreni, Osemu na Ahiya.
1CH 2:26 Boigo Yerameeli nabwate omokungu onde orenge korokwa Atara; nere orenge ng’ina Onamu.
1CH 2:27 Abana abamura ba Ramu, omomura omotangi o Yerameeli, nabwo aba: Maasi na Yamini, na Ekeri.
1CH 2:28 Abana abamura b’Onamu nabwo Samai na Yada. Abana abamura ba Samai nabwo Nadabu na Abisuri.
1CH 2:29 Moka Abisuri nigo arenge korokwa Abihaili, nere akamoiborera Ahabani na Molidi.
1CH 2:30 Abana abamura ba Nadabu nabwo Seledi na Apaimu; Seledi agakwa atabwati bana.
1CH 2:31 Apaimu akaibora Ishi, na Ishi akaibora Sesani, na Sesani akaibora Alai.
1CH 2:32 Abana abamura ba Yada, momura omwabo Sama, nabwo Yeteri na Yonathani. Yeteri agakwa atabwati bana.
1CH 2:33 Abana abamura ba Yonathani nabwo Peleti na Sasa. Aba nigo barenge ab’ororeria rwa Yerameeli.
1CH 2:34 Sesani tabwate abana abamura, korende igo abwate abana abaiseke boka. Ere Sesani nabwate omosomba oye omomura Omomisiri orenge korokwa Yara.
1CH 2:35 Sesani akaa Yara, omosomba oye, omoiseke oye akaba mokaye; ere akaibora omomura orenge korokwa Atai.
1CH 2:36 Atai akaibora Nathani, na Nathani akaibora Sabadi,
1CH 2:37 Sabadi akaibora Efilali, na Efilali akaibora Obedi;
1CH 2:38 Obedi akaibora Yehu, na Yehu akaibora Asaria;
1CH 2:39 Asaria akaibora Helesi, na Helesi akaibora Eleasa;
1CH 2:40 Eleasa akaibora Sisimai, na Sisimai akaibora Salumu;
1CH 2:41 Salumu akaibora Yekamia, na Yekamia akaibora Elisama.
1CH 2:42 Abana abamura ba Kalebu omwabo Yerameeli nabwo aba: Mesha, omwana omomura oye omotangi, oyorenge ise Sifu, oyorenge ise Maresa, na Maresa orenge ise Heburoni.
1CH 2:43 Abana abamura ba Heburoni nabwo aba: Kora na Tapua, Rekemu na Sema.
1CH 2:44 Sema akaibora Rahamu, ise Yorikeamu. Rekemu akaibora Samai.
1CH 2:45 Samai akaibora Maoni, na Maoni akaibora Beti‐Suri.
1CH 2:46 Boigo Efa, omokungu o sere‐sere o Kalebu, akaibora Harani, na Moza, na Gasesi; na Harani boigo nabwate omomura orenge korokwa Gasesi.
1CH 2:47 Abana abamura ba Yahadai nabwo aba: Regemu na Yotamu, Gesani na Peleti, Efa na Saafu.
1CH 2:48 Maaka, omokungu o sere‐sere o Kalebu, akaibora Seberi na Tirihana.
1CH 2:49 Boigo omokungu oria akaibora Saafu, ise Madimana, na Sheva, ise abanto ba Makibena na Abagibea. Omoiseke o Kalebu nigo arenge korokwa Asika.
1CH 2:50 Aba nabwo barenge ab’ororeria rwa Kalebu. Abana abamura ba Huri, omwana omomura omotangi bw’Efarata, nabwo aba; Sobali, ise abanto ba Kiriati‐Yearimu,
1CH 2:51 na Salima, ise abanto ba Bethlehemu, na Harefu, ise abanto ba Beti‐Gaderi.
1CH 2:52 Sobali, ise abanto ba Kiriati‐Yearimu, nabwate abana abamura bande: Haroe na ekeng’ese ki’abaanto ba Menuhoti.
1CH 2:53 Ne chiamate chia Kiriati‐Yearimu nachio echi: Abaitiri na Abaputi, Abasumati na Abamisira. Korwa ase abanto aba nao Abasori na Abaesitaoli barwete.
1CH 2:54 Abanto b’ororeria rwa Salima nabwo abanto ba Bethlehemu, na Abaanetofa, na abanto b’Ataroti‐Beti‐Yoabu, na ekeng’ese ki’Abamanahati, nabwo Abasori,
1CH 2:55 amo ne chiamate chi’abariki baria bamenyete agwo Yabesi, nabwo Abatirati, na Abasimeati, na Abasukati. Aba nabwo Abakeni abarwete ase Hamati, ise abanto b’enyomba ya Rekabu.
1CH 3:1 Aba nabwo abamura ba Daudi, abwo baiboretwe ekero arenge Heburoni: Amunoni, omomura oye omotangi, oiboretwe n’Ahinoamu orwete Yesireeli, na oyo o kabere Danieli, oiboretwe n’Abigaeli orwete Karimeli;
1CH 3:2 oyo o gatato Abisalomu, oiboretwe na Maaka, mosubati o Talimai, omorwoti o Gesuri; oyo o kane Adonia, oiboretwe na Hagiti;
1CH 3:3 oyo o gatano Sefatia, oiboretwe n’Abitali, na oyo o gatano na rimo Iteramu, oiboretwe n’Egila moga Daudi.
1CH 3:4 Abamura aba batano nomo nabwo Daudi aiboreretwe agwo Heburoni, aroro agwo ase agambete ase engaki y’emiaka etano, na ebere (7), na emetienyi etano nomo (6). Daudi akaba okogamba agwo Yerusalemu emiaka emerongo etato, na etato (33).
1CH 3:5 Aba nabwo baiboretwe asare agwo Yerusalemu: Simea na Sobabu, Nathani na Sulemani. Aba nigo baiboretwe na Beti‐Sua, mosubati bw’Amieli.
1CH 3:6 Daudi nabwate abamura bande, nabwo aba: Ibuhari na Elisama, na Elifeleti;
1CH 3:7 Noga na Nefegi, na Yafia;
1CH 3:8 Elisama na Eliada, na Elifeleti; abwo nigo barenge kianda.
1CH 3:9 Aba bonsi nabwo barenge abana abamura ba Daudi, naende nabwate abamura bande b’abakungu ba sere‐sere. Tamari nere orenge omoiseke omwabo abamura abwo.
1CH 3:10 Ororeria rwa Sulemani narwo oro: Sulemani akaibora Rehoboamu, na Rehoboamu akaibora Abiya; Abiya akaibora Asa, na Asa akaibora Yehosafati;
1CH 3:11 Yehosafati akaibora Yehoramu, na Yehoramu akaibora Ahasia, na Ahasia akaibora Yoashi;
1CH 3:12 Yoashi akaibora Amasia, na Amasia akaibora Asaria, na Asaria akaibora Yotamu;
1CH 3:13 Yotamu akaibora Ahasi, na Ahasi akaibora Hezekia, na Hezekia akaibora Manase;
1CH 3:14 Manase akaibora Amoni, na Amoni akaibora Yosia.
1CH 3:15 Abana abamura ba Yosia nabwo aba: Yohanani, omwana oye omotangi na Yehoyakimu, oyo o kabere, na Zedekia, oyo o gatato, na Salumu, oyo o kane.
1CH 3:16 Ororeria rwa Yehoyakimu narwo oro: Yehoyakimu akaibora Yekonia, na Yekonia akaibora Zedekia.
1CH 3:17 Abana abamura ba Yekonia, oyo bwosetwe, nabwo aba: Sealitieli,
1CH 3:18 na Malikiramu, Pedaya na Senasari, Yekamia na Hosama, na Nedabia.
1CH 3:19 Na abana abamura ba Pedaya nabwo Serubabeli na Simei. Abana abamura ba Serubabeli nabwo Mesulamu na Hanania, na Selomiti nere orenge omoiseke omwabo.
1CH 3:20 Abamura bande batano ba Serubabeli nabwo aba: Hasuba na Oheli, Berekia na Hasadia, na Yusabi‐Hesedi.
1CH 3:21 Abana abamura ba Hanania nabwo Pelatia na Yesaia, naende abamura ba Refaya, na ab’Arinani, na ab’Obadia, na aba Sekania.
1CH 3:22 Omwana o Sekania nere Semaya, na abana baye abamura nabwo aba: Hatusi na Igali, Baria na Nearia, na Safati; bonsi mbatano nomo.
1CH 3:23 Abana abamura ba Nearia nabwo aba: Elionai na Hezekia, na Asirikamu; bonsi mbatato (3).
1CH 3:24 Abana abamura b’Elionai nabwo aba: Hodawia na Eliasibu, Pelaya na Akubu, Yohanani na Delaya, na Anani; bonsi mbatano na babere (7).
1CH 4:1 Abana abamura ba Yuda nabwo aba: Peresi na Hezironi, Karimi na Huri, na Sobali.
1CH 4:2 Reaya, mosinto o Sobali, akaibora Yahati, na Yahati akaibora Ahumai na Lahadi. Korwa ase abwo nao Abasora barwete.
1CH 4:3 Aba nabwo barenge abana abamura b’Etamu: Yesireeli na Isima, na Idibasi, na omoiseke omwabo nigo arenge korokwa Haseleliponi.
1CH 4:4 Penueli nigo arenge ise Abagedori, na Eseri ise Abahusa. Aba nabwo barenge abana abamura ba Huri, omwana omotangi o Efarata, ise abanto ba Bethlehemu.
1CH 4:5 Asuri ise abanto ba Tekoa, nabwate abakungu babere, Hela na Naara.
1CH 4:6 Naara akamoiborera Ahusamu na Heferi, Temeni na Hahasitari. Aba nabwo barenge abana abamura ba Naara.
1CH 4:7 Abana abamura ba Hela nabwo aba: Sereti na Isihari, na Etinani.
1CH 4:8 Kosi nere orenge ise Anubu na Sobeba, na ise bwe chiamate chi’Aharibeli, mosinto o Harumu.
1CH 4:9 Yabesi nigo arenge namasikani amanene kobua abamura bamwabo. Ng’ina akamoroka Yabesi, ekiagera amoiborete ase obororo.
1CH 4:10 Yabesi akarangeria Nyasae bw’Abaisraeli, akabora, “Onye aye ndiria kwarenge gonsesenia naende ogareyie obomenyo bwane, naende okoboko kwao kobe amo nainche, na ondende korwa ase obororo tibobaisa gonkora bobe.” Nyasae akamwanchera aya aganetie.
1CH 4:11 Kelubu, omomura omwabo o Suba, nere akaibora Mehiri, oria orenge ise Esitoni.
1CH 4:12 Esitoni akaibora Beti‐Rafa na Pasea, na Tehina, ise abanto b’omochie o Nahasi. Aba nabaanto bamenyete Reka.
1CH 4:13 Abana abamura ba Kenasi nabwo Otinieli na Seraya; na abamura b’Otinieli nabwo Hatati na Meonotai.
1CH 4:14 Meonotai akaibora Ofura. Seraya akaibora Yoabu ise Abageharasimu. Barabwo nigo barogetwe igo, ekiagera barenge abaroisia ebinto.
1CH 4:15 Abana abamura ba Kalebu, mosinto o Yefune, nabwo aba: Iru na Ela, na Naamu; na omwana omomura bw’Ela nere Kenasi.
1CH 4:16 Abana abamura ba Yehaleleli nabwo aba: Sifu na Zifa, Tiria na Asareli.
1CH 4:17 Abana abamura b’Ezara nabwo aba: Yeteri na Meredi, Eferi na Yaloni. Aba nabwo abana ba Bitia, mosubati o Farao, oria Meredi anyuomete: Omoiseke oye nigo are korokwa Miriamu, na abamura nabwo Samai na Isiba, ise abanto b’Esitemoa.
1CH 4:18 Meredi nabwate naende omokungu Omoyuda; nere akaibora Yeredi, ise abanto ba Gedori, na Heberi, ise abanto ba Soko, na Yekutieli, ise abanto ba Sanoa.
1CH 4:19 Abana abamura ba Hodia, mosubati omwabo Nahamu, nigo barenge babere, oyomo nigo arenge ise Keila Omogarimi, na oyo o kabere n’Esitemoa bw’Abamaaka.
1CH 4:20 Abana abamura ba Shimoni nabwo aba: Amunoni na Rina, Beni‐Hanani na Tiloni. Abana abamura ba Ishi nabwo Soheti na Beni‐Soheti.
1CH 4:21 Abana abamura ba Sela, mosinto o Yuda, nabwo aba: Eri, ise abanto ba Leka, na Laada, ise abanto ba Maresa, na aba echiamate chi’abaroisia ebitambaa bi’egatani agwo Beti‐Asibea;
1CH 4:22 naende Yokimu na abanto ba Koseba, Yoashi na Sarafu, abwo barenge kogambera Abamoabu, naende Yasubi‐Lehemu. (Korende amang’ana aya namakoro.)
1CH 4:23 Aba nabwo barenge abaroisia chinyongo na ababiare ba Netaimu na Gedera; aba nigo bamenyete amo nomorwoti, bakaba bakomokorera emeremo.
1CH 4:24 Abana abamura ba Simioni nabwo aba: Nemweli na Yamini, Yaribu na Zera, na Saulo.
1CH 4:25 Saulo akaibora Salumu, na Salumu akaibora Mibusamu, na Mibusamu akaibora Misima.
1CH 4:26 Misima akaibora Hamueli, na Hamueli akaibora Sakuri, na Sakuri akaibora Simei.
1CH 4:27 Simei nigo abwate abana abamura ikomi na batano nomo (16), na abaiseke batano nomo (6); korende abamura bamwabo tibabwate abana abange, gose chiamate chiabo chionsi tichiamentekanete buna echia Yuda.
1CH 4:28 Barabwo nigo bamenyete agwo Beeri‐Seba, na Molada, na Hasari‐Suali;
1CH 4:29 Bilaha, na Esemu, na Toladi;
1CH 4:30 Betueli, na Horima, na Sikilagi;
1CH 4:31 Beti‐Marikaboti, na Hasari‐Susimu, na Beti‐Biri, na Saaraimu. Eye nero yarenge emechie yabo goika ekero Daudi abeete omorwoti.
1CH 4:32 Na emechie yabo emeke nigo yarenge Etamu na Aini, Rimoni na Tokeni, na Asani; yonsi netano.
1CH 4:33 Boigo mbabwate ebichie biabo biaetanaine emechie eyio goikeera Baali. Obo nabwo bwarenge obomenyo bwabo. Barabwo bakarika omooroberio bwe chinderia chiabo.
1CH 4:34 Mesobabu, na Yamuleki, na Yosha, mosinto bw’Amasia.
1CH 4:35 Yoel, na Yehu, mosinto o Yosibia o Seraya bw’Asieli.
1CH 4:36 Elioenai na Yaakoba, Yesohaya na Asaia, Adieli na Yesimieli, na Benaya.
1CH 4:37 Sisa, mosinto o Sifi bw’Aloni, o Yedaya, o Simuri, o Semaya.
1CH 4:38 Aba iga batoire ase amarieta abo nabwo barenge abateneneri be chiamate chiabo. Chiamate echi chikamentekana mono.
1CH 4:39 Ase ayio barabwo bakang’anya gochia ase omochie o Gedori, ensemo ya moocha ye rikura, korigia oborisia ase chitugo chiabo.
1CH 4:40 Aroro agwo ase banyorete oborisia obuya na obonoru, ense nigo yarenge engare, na entoereru, na ey’omorembe. Abanto bamenyete agwo ritang’ani nigo barenge abanto ba Hamu.
1CH 4:41 Abanto aba batoire ase amarieta abo bagacha ekero Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, arenge kogamba. Barabwo bagasaria chiema chi’abaanto b’aroro na bagasiria Abameuni, abanto banyorekanete aroro; bakabasiria kegima na tibaiyo nonya goika reero iga. Erio bakamenya agwo ribaga riabo, ekiagera oborisia mbwarengeo ase chitugo chiabo.
1CH 4:42 Na abanto amagana atano (500) b’egesaku gia Simioni, bakagenda goika egetunwa gia Edomu, bakaba nabaraai babo: Pelatia na Nearia, Refaya na Usieli, basinto ba Ishi.
1CH 4:43 Barabwo bagasiria abanto abatigari b’Abaameleki, naende bakamenya aroro, nao bare goika reero iga.
1CH 5:1 Aba nabwo abana abamura ba Rubeni oyio orenge omwana omomura omotangi o Israeli. (Korende ekiagera naraarete na moga ise, omwando oye bw’okoiborwa kw’obotangi okaegwa abana abamura ba Yusufu, mosinto o Israeli. Korende Yusufu tarikiri ase omooroberio bw’okonyora omwando bw’okoiborwa kw’obotangi.
1CH 5:2 Nonya Yuda obete ne chinguru ase egati y’abamura bamwabo, na korwa asare nao omogambi arwete, omwando bw’okoiborwa kw’obotangi nigo obete oyo o Yusufu.)
1CH 5:3 Abana abamura ba Rubeni, omwana omotangi o Israeli, nabwo aba: Hanoki na Palu, Hezironi na Karimi.
1CH 5:4 Ororeria rwa Yoel narwo oro: Yoel akaibora Semaya, na Semaya akaibora Gogi, na Gogi akaibora Simei.
1CH 5:5 Simei akaibora Mika, na Mika akaibora Reaya, na Reaya akaibora Baali.
1CH 5:6 Baali akaibora Beera oria Tiligati‐Pileseri omorwoti bw’Abaasuri, aosete, akamoira ase obosomba. Beera orenge omoteneneri bw’abaanto ba Rubeni.
1CH 5:7 Na abamwabo ase chiamate chiabo buna barigetwe ase omooroberio bwe chinderia chi’ebiare biabo nabwo aba: Yeieli, nere orenge omoteneneri obo, na Zakaria,
1CH 5:8 na Bela, mosinto bw’Asasi o Sema, o Yoel, Barabwo nigo bamenyete agwo Aroeri goikera orobebe rwa Nebo na Baali‐Meoni.
1CH 5:9 Ensemo ya moocha bakamenya goikera egesoero ki’erooro egoikera orooche rw’Eufarati, ekiagera amaicho abo nigo abuchete mono ase ense ya Gileadi.
1CH 5:10 Ase engaki eria Saulo arenge kogamba bakarwana esegi n’Abahagari, bakabaita, na barabwo bakamenya ase chiema chiabo agwo ase ense yonsi moocha ya Gileadi.
1CH 5:11 Abanto b’ororeria rwa Gadi bakamenya sugusu y’abanto b’orwa Rubeni agwo ase ense ya Basani, bagaikera omochie o Saleka.
1CH 5:12 Yoel nere orenge omonene, na Safamu oyo o kabere, naende Yanai na Safati bakaba agwo Basani.
1CH 5:13 Na abamwabo be chiamate chiabo nabwo aba: Mikaeli na Mesulamu, Seba na Yorai, Yakani na Sia, na Eberi, bonsi mbatano na babere.
1CH 5:14 Aba nabwo barenge basinto b’Abihaili, mosinto o Huri o Yaroa, o Gileadi, o Mikaeli, o Yesisai, o Yado, o Busi.
1CH 5:15 Ahi, mosinto bw’Abidieli, o Guni, nere orenge omoteneneri bwe chiamate chiabo.
1CH 5:16 Barabwo bonsi bakamenya agwo Gileadi na Basani, na ase emechie y’aroro na ase oborisia bwonsi bwa Saroni goikera chinsinyo chiaye.
1CH 5:17 Aba bonsi nigo baabaretwe na korikwa ekero omobaro bwe chinderia chiabo okoretwe ase amatuko ’okogamba kwa Yotamu, omorwoti bw’Abayuda, na aya okwa Yeroboamu, omorwoti bw’Abaisraeli.
1CH 5:18 Abanto ba Rubeni, na Abagadi, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, nigo babwate abanto chituoni barenge kobogoria chinguba na emioro, naende nigo bamanyete korasa nemegwe abanto abang’aini ase esegi. Abwo nigo barenge chilifu emerongo ene na inye, na amagana atano na abere, na emerongo etano nomo (44,760), nigo barenge bebegete ang’e korwana esegi.
1CH 5:19 Bakaba bakorwana esegi n’Abahagari abarwete ase Yeturi na Nafisi, na Nodabu.
1CH 5:20 Ekiagera bamwegenete Nyasae bakarera ase okonyora ogokonywa, na Nyasae akaigwa ogosaba kwabo, na barabwo bakabua Abahagari na abanto bonsi barenge amo nabarabwo.
1CH 5:21 Bagasakora chitugo chiabo: Chingamia chilifu emerongo etano (50,000), ne ching’ondi chilifu amagana abere na emerongo etano (250,000) ne chitigere chilifu ibere (2,000). Naende bagoosa abanto chilifu rigana erimo (100,000),
1CH 5:22 na bagaita abanto abange, ekiagera esegi yarenge eya Nyasae. Erio bakamenya aase abo goika engaki y’okong’anyigwa.
1CH 5:23 Abanto ekeng’ese ki’egesaku kia Manase bakamenya ense eria; bakamentekana mono, bakamenya korwa orobebe rwa Basani goika Baali‐Herimoni, na Seniri, na egetunwa kia Herimoni.
1CH 5:24 Aba nabwo barenge abateneneri be chiamate chiabo: Eferi na Ishi, Elieli na Asirieli, Yeremia na Hodawia, na Yadieli. Abwo nabaanto chituoni bachiete nkuma ase okorwana esegi.
1CH 5:25 Korende abanto b’ebisaku bia moocha bagakora ogosaria ase Nyasae bwe chisokoro chiabo, bagakora obotayayi, bakabwatia chinyasae chi’abaanto b’ense eria, abwo Nyasae asiretie korwa ase bare.
1CH 5:26 Ase ayio Nyasae bw’Abaisraeli agaseegeta omoika o Puli, omorwoti bw’Abaasuri (nere Tiligati‐Pileseri), na Puli oyio akaira abanto b’ororeria rwa Rubeni, na ab’orwa Gadi, na ekeng’ese ki ’egesaku kia Manase goika Hala na Habori, na Hara, na goika ase orooche rwa Goseni; nao bare goika reero iga.
1CH 6:1 Abana abamura ba Lawi nabwo aba: Gerisoni na Kohati, na Merari.
1CH 6:2 Abana abamura ba Kohati nabwo aba: Amuramu na Isari, Heburoni na Usieli.
1CH 6:3 Abana b’Amuramu nabwo aba: Aroni na Musa, na Miriamu omoiseke. Abana abamura ba Aroni nabwo aba: Nadabu na Abihu, Eleazari na Itamari.
1CH 6:4 Eleazari akaibora Finehasi, na Finehasi akaibora Abisua;
1CH 6:5 Abisua akaibora Buki, na Buki akaibora Usi;
1CH 6:6 Usi akaibora Seraya, na Seraya akaibora Merayoti;
1CH 6:7 Merayoti akaibora Amaria, na Amaria akaibora Ahitubu;
1CH 6:8 Ahitubu akaibora Zadoki, na Zadoki akaibora Ahimasi;
1CH 6:9 Ahimasi akaibora Asaria, na Asaria akaibora Yohanani;
1CH 6:10 Yohanani akaibora Asaria (oyo nere orenge Omokuani ase enyomba eria Sulemani aagachete agwo Yerusalemu);
1CH 6:11 Asaria akaibora Amaria, na Amaria akaibora Ahitubu;
1CH 6:12 Ahitubu akaibora Zadoki, na Zadoki akaibora Salumu;
1CH 6:13 Salumu akaibora Hilikia, na Hilikia akaibora Asaria;
1CH 6:14 Asaria akaibora Seraya, na Seraya akaibora Yehosadaki.
1CH 6:15 Yehosadaki agooswa akairwa ense eng’ao, ekero Omonene aruete Abayuda na abanto ba Yerusalemu bagooswa, bakairwa na Nebukadinesaro.
1CH 6:16 Abana abamura ba Lawi nabwo aba: Gerisomu na Kohati, na Merari.
1CH 6:17 Aya naro amarieta ’abana abamura ba Gerisomu: Libini na Simei.
1CH 6:18 Abana abamura ba Kohati nabwo aba: Amuramu na Isari, na Heburoni, na Usieli.
1CH 6:19 Abana abamura ba Merari nabwo Mali na Musi. Echi nechiamate chi’abaanto ba Lawi, chiatoire ase abaise.
1CH 6:20 Oro narwo ororeria rwa Gerisomu: Libini omomura oye, na Yahati omomura oye, na Sima omomura oye,
1CH 6:21 na Yoa omomura oye, na Ido omomura oye, na Zera omomura oye, na Yeateri omomura oye.
1CH 6:22 Oro narwo ororeria rwa Kohati: Aminadabu omomura oye, na Kora omomura oye, na Asiri omomura oye,
1CH 6:23 na Elikana omomura oye, na Ebiasafu omomura oye, na Asiri omomura oye,
1CH 6:24 na Tahati omomura oye, na Urieli omomura oye, na Usia omomura oye, na Saulo omomura oye.
1CH 6:25 Abana abamura b’Elikana nabwo Amasi na Ahimoti.
1CH 6:26 Oro narwo ororeria rw’Ahimoti: Elikana omomura oye, na Sofai omomura oye, na Nahati omomura oye,
1CH 6:27 na Eliabu omomura oye, na Yerohamu omomura oye, na Elikana omomura oye.
1CH 6:28 Abana abamura ba Samweli nabwo Yoel, omwana oye omotangi, na Abiya, oyo o kabere.
1CH 6:29 Oro narwo ororeria rwa Merari: Mali omomura oye, na Libini omomura oye, na Simei omomura oye, na Usa omomura oye,
1CH 6:30 na Simea omomura oye, na Hagia omomura oye, na Asaia omomura oye.
1CH 6:31 Aba nabwo abanto Daudi abegete bakaba abateneneri b’amatera ase enyomba y’Omonene, ekero Esanduki eria yarenge nokobwatana kw’Omonene konya yabekirwe aroro.
1CH 6:32 Nigo barenge gokora obokoreri bwabo bw’amatera agwo ase Eema y’Omosangererekano goika engaki eria Sulemani aagachete enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu; barabwo bagakora emeremo yabo ase omooroberio ochikiire.
1CH 6:33 Aba nabwo abanto bakorete emeremo amo nororeria rwabo. Korwa ase ororeria rwa Kohati: Hemani, omonene bw’abateri, mosinto o Yoel o Samweli,
1CH 6:34 bw’Elikana, o Yerohamu, bw’Elieli, o Toa,
1CH 6:35 o Sufu, bw’Elikana, o Mahati, bw’Amasai,
1CH 6:36 bw’Elikana, o Yoel, bw’Asaria, o Zefania,
1CH 6:37 o Tahati, bw’Asiri, bw’Ebiasafu, o Kora,
1CH 6:38 o Isari, o Kohati, o Lawi, o Israeli.
1CH 6:39 Oyo o kabere nere Asafu, oyo bw’eamate ya Hemani. Ere nigo arenge gotenena ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio. Asafu nigo arenge mosinto o Berekia, o Simea,
1CH 6:40 o Mikaeli, o Baseya, o Malikia,
1CH 6:41 bw’Etini, o Zera, bw’Adaya,
1CH 6:42 bw’Etani, o Sima, o Simei,
1CH 6:43 o Yahati, o Gerisomu, o Lawi.
1CH 6:44 Ase ensemo y’okoboko kwaye gw’okobee mbarengeo abamwabo b’ororeria rwa Merari: Etani, mosinto o Kisi bw’Abidi, o Maluku,
1CH 6:45 o Hasabia, bw’Amasia, o Hilikia,
1CH 6:46 bw’Amusi, o Bani, o Semeri,
1CH 6:47 o Mali, o Musi, o Merari, o Lawi.
1CH 6:48 Abalawi bamwabo bagachorwa gokora emeremo yonsi y’Eema nero enyomba ya Nyasae.
1CH 6:49 Aroni amo nabamura b’ororeria rwaye bakaba bakorua ebing’wanso agwo ase egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosambwa na gosambera ubani ase egesasiimero ki’ogosambera ubani. Bagakora emeremo yonsi ime y’Aase Aachenu Mono, naende bagakora ayaganetigwe ase okobwatania Abaisraeli na Nyasae, koreng’ana namang’ana onsi Musa, omosomba o Nyasae, achigete.
1CH 6:50 Oro narwo ororeria rwa Aroni: Eleazari omomura oye, na Finehasi omomura oye, na Abisua omomura oye,
1CH 6:51 na Buku omomura oye, na Usi omomura oye, na Seraya omomura oye,
1CH 6:52 na Merayoti omomura oye, na Amaria omomura oye, na Ahitubu omomura oye,
1CH 6:53 na Zadoki omomura oye, na Ahimasi omomura oye.
1CH 6:54 Echi nachio chinsemo abanto b’ororeria rwa Aroni b’eamate ya Kohati bamenyete ase chingongo chiabo. Obomera bw’eritang’ani bokabagwera;
1CH 6:55 ase igo bakaegwa Heburoni amo namarisio aetanaineo, agwo ase ense ya Yuda.
1CH 6:56 Korende emegondo y’omochie amo nebichie bi’omochie oyio bakaa Kalebu, mosinto o Yefune.
1CH 6:57 Abanto b’ororeria rwa Aroni bakaegwa emechie eye: Heburoni, omochie bw’obotamero, na Libuna, amo namarisio aetanaineo, Yatiri na Esitemoa amo namarisio aetanaineo,
1CH 6:58 Hileni na Debiri amo namarisio aetanaineo;
1CH 6:59 Asani na Beti‐Semesi amo namarisio aetanaineo.
1CH 6:60 Na korwa ase egesaku kia Benjamini bakaegwa Geba na Alemeti, na Anatoti, emechie eyio yonsi amo namarisio aetanaineo. Emechie yabo yonsi ase chiamate chiabo nigo yarenge ikomi na etato.
1CH 6:61 Abanto ba Kohati abatigarete bakaegwa emechie ikomi ase ogoakerwa obomera, bakayeegwa korwa ase eamate y’ekeng’ese ki’egesaku kia Manase.
1CH 6:62 Abanto be chiamate chi’Abagerisomu bakaegwa emechie ikomi na etato (13) agwo Basani korwa ase abanto b’ebisaku bia Isakaru, na Aseri, na Nafutali, na Manase agwo Basani.
1CH 6:63 Abanto be chiamate chi’Abamerari bakaegwa emechie ikomi na ebere (12) korwa ase ebisaku bia Rubeni, na Gadi, na Sabuloni.
1CH 6:64 Naboigo Abaisraeli baete Abalawi emechie amo namarisio aetanaineo.
1CH 6:65 Emechie eyio yatoire bakabayea korwa ase ebisaku bia Yuda, na Simioni, na Benjamini ase okoyeakera obomera.
1CH 6:66 Na abanto be chiamate chinde chi’Abakohati bakaegwa emechie korwa ase orogongo rw’egesaku gi’Efraimu.
1CH 6:67 Bakaegwa Sekemu, omochie bw’obotamero ase ense y’Efraimu na Geseri,
1CH 6:68 Yokimeamu na Beti‐Horoni,
1CH 6:69 Ayaloni na Gati‐Rimoni, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:70 Na korwa ase ekeng’ese ki’egesaku kia Manase Abakohati abatigarete bakaegwa Aneri na Bileamu amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:71 Korwa ase ekeng’ese ki’egesaku kia Manase Abagerisomu bakaegwa Golani agwo Basani, na Asitaroti, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:72 Na korwa ase egesaku gia Isakaru bakaegwa Kedesi na Daberati,
1CH 6:73 na Ramoti, na Anemu, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:74 Korwa ase egesaku gi’Aseri bakaegwa Masali na Abidoni,
1CH 6:75 na Hukoki na Rebobu, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:76 Na korwa ase egesaku kia Nafutali bakaegwa Kedesi agwo Galili, na Hamoni, na Kiriataimu, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:77 Abamerari abatigarete bakaegwa korwa ase egesaku gia Sabuloni: Rimoni na Tabori amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:78 Na ng’umbu ya Yorodani, ensemo ya moocha ya Yeriko, bakaegwa korwa ase egesaku kia Rubeni: Beseri agwo aase ateremu, na Yahasi,
1CH 6:79 na Kedemoti, na Mefati, amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 6:80 Na korwa ase egesaku kia Gadi bakaegwa Ramoti agwo Gileadi, na Mahanaimu,
1CH 6:81 na Hesiboni, na Yaeseri amo namarisio aetanaine emechie eyio.
1CH 7:1 Abana abamura ba Isakaru nabwo aba: Tola, na Pua, na Yasubu, na Simuroni, bonsi mbaane.
1CH 7:2 Abana abamura ba Tola nabwo aba: Usi na Refaya, na Yerieli, na Yamai, na Ibusamu, na Semueli. Aba nabwo abateneneri be chiamate chia Tola, abanto chituoni ase okorwana esegi ase ebigori biabo. Ase amatuko ’okogamba gwa Daudi nigo barenge chilifu emerongo ebere na ibere, na amagana atano na rimo (22,600).
1CH 7:3 Abana abamura ba Usi nabwo aba: Isiraya amo nabana baye abamura: Mikaeli, na Obadia, na Yoel, na Isia, bonsi mbatano; na abwo nigo barenge abateneneri.
1CH 7:4 Barabwo nigo babwate abakungu abange babaiborerete abana abamura abange. Ase igo barwete korwa ase chinderia chiabo abasikari abakong’u chilifu emerongo etato na isano nemo (36,000).
1CH 7:5 Abanto bamwabo be chiamate chionsi chia Isakaru nigo barenge abakong’u ase esegi. Bonsi nigo barenge chilifu emerongo etano na etato na isano na ibere (87,000), buna barigetwe ase chinderia chiabo.
1CH 7:6 Abana abamura ba Benjamini nabwo aba: Bela, na Bekeri, na Yediaeli, bonsi mbatato.
1CH 7:7 Abana abamura ba Bela nabwo aba: Esiboni, na Usi, na Usieli, na Yerimoti, na Iri. Aba bonsi batano nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo, abanto abakong’u ase esegi. Abwo barikire ase omooroberio bwe chinderia chiabo nigo barenge chilifu emerongo ebere na ibere, na emerongo etato, na baane (22,034).
1CH 7:8 Abana abamura ba Bekeri nabwo aba: Semira, na Yoashi, na Eliezeri, na Elioenai, na Omuri, na Yerimoti, na Abiya, na Anatoti, na Alemeti. Aba bonsi nigo barenge abana abamura ba Bekeri.
1CH 7:9 Abwo barikire ase omooroberio bwe chinderia chiabo, amo nabateneneri be chiamate chiabo, nigo barenge abanto abakong’u ase esegi, abanto chilifu emerongo ebere, na amagana abere (20,200).
1CH 7:10 Abana abamura ba Yediaeli nabwo aba: Bilihani amo nabana baye abamura: Yeusi, na Benjamini, na Ehudi, na Kenaana, na Setani, na Tarisisi, na Ahisahari,
1CH 7:11 Aba bonsi nabwo ab’ororeria rwa Yediaeli. Barenge abateneneri be chiamate chiabo, naende nigo barenge abakong’u ase esegi. Omobaro obo nechilifu ikomi na isano na ibere, na amagana abere (17,200).
1CH 7:12 Supimu na Hupimu nigo barenge ab’ororeria rwa Iri, naende Abahusi nab’ororeria rw’Aheri.
1CH 7:13 Abana abamura ba Nafutali nabwo aba: Yaseeli, na Guni, na Yeseri, na Salumu. Nabwo abanto b’ororeria rwa Bilia.
1CH 7:14 Abana abamura ba Manase nabwo aba: Asirieli, oria omokungu oye o sere‐sere, orenge Omoaramai amoiborerete. Boigo omokungu oria akaibora Makiri, ise Gileadi.
1CH 7:15 Makiri akanywomeria Hupimu omokungu, boigo akanywomeria Supimu omokungu. Omoiseke omwabo nigo arenge korokwa Maaka. Omwana omomura o kabere o Manase nigo arenge korokwa Selofehadi. Selofehadi nigo abwate abana abaiseke boka.
1CH 7:16 Maaka, moka Makiri, akaibora omwana omomura, akamoroka Peresi; na momura omwabo Peresi akarokwa Seresi. Abana abamura babere ba Peresi nabwo Ulamu na Rakemu.
1CH 7:17 Ulamu nabwate omwana omomura orenge korokwa Bedani. Aba nabwo barenge ab’ororeria rwa Gileadi, mosinto o Makiri o Manase.
1CH 7:18 Hamoleketi omosubati omwabo Gileadi, akaibora Isi‐Hodi na Abieseri, na Mahala.
1CH 7:19 Abana ba Shemida nabwo aba: Ahiani, na Sekemu, na Liki, na Aniamu.
1CH 7:20 Oro narwo ororeria rw’Efraimu: Sutela omomura oye, na Beredi omomura oye, na Tahati omomura oye, na Eleada omomura oye, na Tahati omomura oye,
1CH 7:21 na Sabadi omomura oye, na Sutela omomura oye. Naende Efraimu nabwate abana babere, Eseri na Eleadi; baria abanto baiboretwe ase ense ya Gadi baitete, ekiagera bachete koiba chiombe chiabo.
1CH 7:22 Efraimu ise akaba okobareera ase amatuko amange, na abamura bamwabo bagacha komoremia.
1CH 7:23 Erio Efraimu akaba na mokaye, na ere akanyora oborito, akaibora omwana omomura. Efraimu akaroka omwana oria Beria, ekiagera amang’ana amabe achete ase enka yaye.
1CH 7:24 Omwana oye omoiseke nigo arenge korokwa Seera, oria oagachete Beti‐Horoni ya rogoro na eya maate, na Useni‐Seera.
1CH 7:25 Refa nigo arenge omomura bw’Efraimu, na Resefu omomura oye, na Tela omomura oye, na Tahani omomura oye,
1CH 7:26 na Ladani omomura oye, na Amihudi omomura oye, na Elisama omomura oye,
1CH 7:27 na Nuni omomura oye, na Yoshua omomura oye.
1CH 7:28 Chingongo chiabo bamenyete nachio Beteli na ebichie biaye, na ensemo ya moocha Naarani, na ensemo ya bosongo Geseri na ebichie biaye, na Sekemu na ebichie biaye, na Aya na ebichie biaye.
1CH 7:29 Boigo ase ribebe ri’abaanto ba Manase mbabwate Beti‐Sehani na ebichie biaye, na Taanaki na ebichie biaye, na Megido na ebichie biaye, na Dori na ebichie biaye. Ase emechie eyio na ebichie nao abanto b’ororeria rwa Yusufu, mosinto o Israeli, bamenyete.
1CH 7:30 Abana abamura b’Aseri nabwo aba: Imuna, na Isiva, na Isivi na Beria, na omoiseke omwabo Sera.
1CH 7:31 Abana abamura ba Beria nabwo Heberi, na Malikieli, oria orenge ise Birisaiti.
1CH 7:32 Heberi nere orenge ise Yafileti, na Someri, na Hotamu, na ise omoiseke omwabo Sua.
1CH 7:33 Abana abamura ba Yafileti nabwo aba: Pasaki, na Bimuhali, na Asiwati. Aba nabwo abana abamura ba Yafileti.
1CH 7:34 Abana abamura ba Someri, omomura omwabo, nabwo aba: Roga, na Yehuba, na Aramu.
1CH 7:35 Abana abamura ba Helemu, omomura omwabo, nabwo aba: Sofa, na Imuna, na Selesi, na Amali.
1CH 7:36 Abana abamura ba Sofa nabwo aba: Sua, na Hareneferi, na Suali, na Beri, na Imura,
1CH 7:37 na Beseri, na Hodi, na Sama, na Silisa, na Itirani, na Beera.
1CH 7:38 Abana abamura ba Yeteri nabwo aba: Yefune, na Pisipa, na Ara.
1CH 7:39 Abana ba Ula nabwo aba: Ara, na Hanieli, na Risia.
1CH 7:40 Aba bonsi nigo barenge abanto b’ororeria rw’Aseri. Nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo, abanto bamanyekanete ng’a nabakong’u ase esegi, abatang’ani b’abaraai. Abwo barigetwe korwa ase chinderia chiabo bagende korwana esegi nigo barenge chilifu emerongo ebere na isano nemo (26,000).
1CH 8:1 Benjamini nere orenge ise Bela, omwana oye omomura omotangi na Asibeli oyo o kabere, na Ahara oyo o gatato,
1CH 8:2 na Noha oyo o kane, na Rafa oyo o gatano.
1CH 8:3 Abamura ba Bela nabwo aba: Adari na Gera, na Abihudi,
1CH 8:4 Abisua na Naamani, na Ahoa,
1CH 8:5 Gera na Sefufani, na Huramu.
1CH 8:6 Abana abamura b’Ehudi nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo, echio chiamenyete Geba. Barabwo bagooswa, bakairwa ase ense ya Manahati.
1CH 8:7 Abamura abwo nabwo aba: Naamani na Ahiya, na Gera, oyio obairete aroro. Abana abamura baye nabwo Usa na Ahihudi.
1CH 8:8 Saharaimu akaibora abana abamura ase ense ya Moabu ekero konya aseririe Husimu na Baara, abakungu baye.
1CH 8:9 Hodesi mokaye akamoiborera abana abamura, nabwo aba: Yobabu na Zibia, na Mesa, na Malikamu,
1CH 8:10 Yeusi na Sakia, na Mirima. Abana aba baye nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo.
1CH 8:11 Naende Husimu akamoiborera abamura babere, nabwo Abitubu na Elipali.
1CH 8:12 Abana abamura b’Elipali nabwo Eberi na Misamu, naende Semedi, oria oagachete emechie ya Omo na Lodi amo nebichie biabo.
1CH 8:13 Beria na Sema nigo barenge abateneneri be chiamate chi’abaanto bamenyete agwo Ayaloni, nabwo baseretie abanyene ense ya Gati.
1CH 8:14 Ahiyo na Sasaki, na Yeremoti,
1CH 8:15 Sebadia na Aradi, na Ederi,
1CH 8:16 Mikaeli, na Isipa, na Yoha; aba nigo barenge abana abamura ba Beria.
1CH 8:17 Sebadia na Mesulamu, Hisiki na Heberi,
1CH 8:18 Isimerai na Isilia, na Yobabu; aba nigo barenge abana abamura b’Elipali.
1CH 8:19 Yakimu na Sikiri, na Sabidi,
1CH 8:20 Elinai na Siletai, na Elieli,
1CH 8:21 Adaya na Beraya, na Simurati; aba nigo baare abana abamura ba Simei.
1CH 8:22 Isipani na Eberi, na Elieli,
1CH 8:23 Abidoni na Sikiri, na Hanani,
1CH 8:24 Hanania na Elamu, na Anitotia,
1CH 8:25 Ifudia na Penueli; aba nigo barenge abana abamura ba Sasaki.
1CH 8:26 Samiserai na Seharia, na Atalia,
1CH 8:27 Yaresia na Elija, na Sikiri; aba nigo barenge abana abamura ba Yerohamu.
1CH 8:28 Aba nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo ase ebiaare biabo; nigo barenge abaraai abanene. Abwo nigo bamenyete Yerusalemu.
1CH 8:29 Ise Abagibeoni nigo amenyete agwo Gibeoni; omokungu oye nigo arenge korokwa Maaka.
1CH 8:30 Omwana oye omomura omotangi nere Abidoni; na abande nabwo aba: Suri na Kisi, Baali na Nadabu,
1CH 8:31 Gedori na Ahiyo, na Sekeri,
1CH 8:32 na Mikiloti (nere orenge ise Simea). Aba nigo bamenyete bakabebekana nabaanto bamwabo agwo Yerusalemu.
1CH 8:33 Neri akaibora Kisi, na Kisi akaibora Saulo, na Saulo akaibora Yonathani na Malikisua, na Abinadabu, na Esi‐Baali.
1CH 8:34 Omwana omomura o Yonathani nere Meribu‐Baali; ere akaibora Mika.
1CH 8:35 Abana abamura ba Mika nabwo aba: Pitoni na Meleki, na Tarea, na Ahasi.
1CH 8:36 Ahasi akaibora Yehoada, na Yehoada akaibora Alemeti na Asimaweti, na Simuri, na Simuri akaibora Moza.
1CH 8:37 Moza akaibora Binea; Rafa nigo arenge omomura oye, na Eleasa omomura oye, na Aseli omomura oye.
1CH 8:38 Aseli nabwate abana abamura batano nomo, naya naro amarieta abo: Asirikamu na Bokeru, Isumaeli na Searia, Obadia na Hanani. Aba bonsi nigo barenge abana abamura b’Aseli.
1CH 8:39 Abana abamura b’Eseki, momura omwabo, nabwo aba: Ulamu, omwana oye omotangi, na Yeusi, oyo o kabere, na Elifeleti, oyo o gatato.
1CH 8:40 Abana abamura ba Ulamu nigo barenge abanto chituoni ase esegi, bamanyete koruta emegwe. Nigo babwate abana abamura na abachokoro abamura abange, bonsi nigo barenge rigana erimo, na emerongo etano. Aba bonsi nigo barenge abanto b’ororeria rwa Benjamini.
1CH 9:1 Abaisraeli bonsi nigo baabaretwe na korikwa koreng’ana ne chinderia chiabo, na amang’ana abo nigo anyorekanete ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli. Abayuda nigo baosetwe bakairwa Babiloni, ekiagera tibarenge abegenwa.
1CH 9:2 Abanto batang’anete koirana na komenya sobo ase emechie yabo n’Abaisraeli bande, na abakuani, na Abalawi, na abakori emeremo be Hekalu.
1CH 9:3 Abanto b’ororeria rwa Yuda, na orwa Benjamini, na orw’Efraimu, na orwa Manase, abwo bamenyete Yerusalemu nabwo aba.
1CH 9:4 Utai, omwana bw’Amihudi, mosinto bw’Omuri o Imuri, o Bani korwa ase ororeria rwa Peresi, mosinto o Yuda,
1CH 9:5 na korwa Silo Asaia, omwana omotangi amo nabana baye abamura.
1CH 9:6 Ase ororeria rwa Zera Yeueli amo nabaanto bamwabo. Bonsi nigo barenge abanto amagana atano na rimo, na emerongo kianda (690).
1CH 9:7 Abanto b’ororeria rwa Benjamini nabwo aba: Salu, mosinto o Mesulamu o Hodawia, o Hasenua;
1CH 9:8 naende Ibunia, mosinto o Yerohamu, na Ela, mosinto o Usi o Mikiri, na Mesulamu, mosinto o Sefatia o Reueli, o Ibunia,
1CH 9:9 amo nabaanto bamwabo ase chinderia chiabo, nigo barenge amagana kianda, na emerongo etano, na batano nomo (956). Aba bonsi nigo barenge abateneneri be chiamate chiabo, kera oyomo ase eamate yaye.
1CH 9:10 Abakuani aba nabwo bamenyete Yerusalemu: Yedaya na Yehoyaribu, na Yakini;
1CH 9:11 Asaria, mosinto o Hilikia o Mesulamu, o Zadoki, o Meraioti, bw’Ahitubu, omoteneneri omonene bw’enyomba ya Nyasae.
1CH 9:12 Naende Adaya, mosinto o Yerohamu o Pasuri, o Malikia; na Maasai, mosinto bw’Adieli o Yasera, o Mesulamu, o Mesilemiti, o Imeri.
1CH 9:13 Amo nabwo barenge abamwabo, abateneneri be chiamate chiabo, elifu eyemo, na amagana atano na abere, na emerongo etano nomo (1,760). Bonsi nigo barenge abamanyi ase ogokora emeremo ase enyomba ya Nyasae.
1CH 9:14 Abalawi aba nabwo bamenyete Yerusalemu: Semaya, mosinto o Hasubu bw’Asirikamu, o Hasabia korwa ase eamate y’Abamerari;
1CH 9:15 Bakibakari na Heresi, Galali na Matania, mosinto o Mika o Sikiri, bw’Asafu;
1CH 9:16 Obadia, mosinto o Semaya o Galali, o Yedutuni; na Berekia, mosinto bw’Asa bw’Elikana, oyomenyete ase emechie y’Abaanetofa.
1CH 9:17 Aba nabwo abarendi b’ebiita bamenyete Yerusalemu: Salumu na Akubu, Talimoni na Ahimani, na abanto bande bamwabo. Salumu nere orenge omoteneneri obo.
1CH 9:18 Abanto abwo bakaba bakorenda agwo ase Egeita ki’Omorwoti, ensemo ya moocha, goika engaki eye. Kare nabwo barenge abarendi b’egetwori ki’Abalawi.
1CH 9:19 Salumu, mosinto o Kore bw’Ebiasafu, o Kora, amo nabaanto bande b’eamate yaye, nabwo Abakora, nigo barenge abateneneri bokorenda ase Ebiita bi’Eema y’Omosangererekano, buna chisokoro chiabo chiarenge korenda ase egesoero ki’egetwori ki’Omonene.
1CH 9:20 Finehasi, mosinto bw’Eleazari, nere orenge omogambi agwo kare, n’Omonene nigo arenge amo nere.
1CH 9:21 Zakaria, mosinto o Meselemia, nere orenge omorendi bw’egeita agwo ase egesoero ki Eema y’Omosangererekano.
1CH 9:22 Abanto aba bonsi amagana abere, na ikomi na babere (212) nigo bachoretwe bakaba abarendi b’ebisoero bi’ebiita. Bakabarwa na korikwa ase chinderia chiabo. Daudi na Samweli omoorori bakababeeka ase emeremo, ekiagera babegenete.
1CH 9:23 Ase igo barabwo amo nabamura be chinderia chiabo bakagenderera korenda ebiita bi’enyomba y’Omonene, nero Eema eria.
1CH 9:24 Abarendi baria b’ebiita bakabeera aria korenda chinsemo chia moocha, na bosongo, na sugusu, na Irianyi.
1CH 9:25 Abanto bamwabo abarenge ase emechie yabo bakabetererigwa gocha koba amo nabarabwo ase kera rituko ria gatano na kabere ase engaki yachikiire.
1CH 9:26 Abalawi baria baane abarenge abateneneri b’emeremo y’okorenda ebiita nabwo batenenerete ebinyomba ne chikungo chi’enyomba ya Nyasae.
1CH 9:27 Barabwo bakaba bakobeera isiko bagaetanana enyomba ya Nyasae, ekiagera emeremo y’oborendi nigo yabegetwe igoro ase bare, naende nabwo barenge koigora enyomba eria kera emambia.
1CH 9:28 Abalawi bande nabwo batenenerete ebikorero bi’emeremo, ekiagera nigo baganeirie kobibara ekero biarenge korentwa ime, na ekero biarenge koirwa isiko ase emeremo.
1CH 9:29 Abande babo bagachorwa gotenenera chimesa na ebinto binde, na ebikorero ebichenu, na obosie obonuke, na edivai, na amaguta ’amazeituni, na ubani, na ebinsari.
1CH 9:30 Abande b’abamura b’abakuani nigo babegetwe kwearigania na gwochogania ebinsari.
1CH 9:31 Matitia, oyomo bw’Abalawi, omomura omotangi o Salumu, omonto bw’eamate ya Kora, agatenenera emeremo y’okoroisia emegati ekoruegwa.
1CH 9:32 Boigo abande bamwabo b’eamate ya Kohati bagatenenera emeremo y’okoroisia emegati yarenge koruegwa ase Omonene kera Esabato.
1CH 9:33 Abande nigo barenge abateri abanene, boigo nabwo barenge abateneneri be chiamate chi’Abalawi. Barabwo nigo bamenyete ase ebinyomba bie Hekalu; tibarenge gokora emeremo ende emeao, ekiagera omobaso na obotuko nigo barenge ase emeremo baetwe gokora.
1CH 9:34 Aba nabwo barenge abateneneri be chiamate chiabo chi’Abalawi ase ebiare biabo. Abwo nigo barenge abaraai baria bamenyete Yerusalemu.
1CH 9:35 Yeieli ise Abagibeoni, nigo amenyete agwo Gibeoni na mokaye nigo arenge korokwa Maaka.
1CH 9:36 Abidoni nere orenge omwana oye omomura omotangi, na abande nabwo aba: Suri na Kisi, Baali na Neri, na Nadabu,
1CH 9:37 Gedori na Ahiyo, Zakaria na Mikiloti.
1CH 9:38 Mikiloti nere orenge ise Simeamu. Aba boigo nigo bamenyete bakabebekana nabamwabo agwo Yerusalemu.
1CH 9:39 Neri akaibora Kisi, na Kisi akaibora Saulo, na Saulo akaibora Yonathani na Malikisua, Abinadabu na Esi‐Baali.
1CH 9:40 Yonathani akaibora Meribu‐Baali, na Meribu‐Baali akaibora Mika.
1CH 9:41 Abana abamura ba Mika nabwo aba: Pitoni na Meleki, Tarea na Ahasi.
1CH 9:42 Ahasi akaibora Yara, na Yara akaibora Alemeti na Asimaweti, na Simuri; nere Simuri akaibora Moza.
1CH 9:43 Moza akaibora Binea, na Binea akaibora Refaya, na Refaya akaibora Eleasa, na Eleasa akaibora Aseli.
1CH 9:44 Aseli nabwate abana abamura batano nomo, na amarieta abo naro aya: Asirikamu, na Bokeru, na Isumaeli, na Searia, na Obadia, na Hanani. Aba nabwo abana abamura b’Aseli.
1CH 10:1 Bono Abafirisiti bakarwania Abaisraeli, na Abaisraeli bagatama korwa ase bare na bagaiterwa ase egetunwa kia Giliboa.
1CH 10:2 Abafirisiti bakabwatia Saulo na abamura baye, bagaita Yonathani, na Abinadabu, na Malikisua, abamura ba Saulo.
1CH 10:3 Esegi ekaba entindi mono ase Saulo, na abaruti emegwe bakamoromereria, bakamorasa, bakamoaka chingoma.
1CH 10:4 Erio Saulo agateebia omonto oria omobogoreretie ebirwanero, “Simora omoyio oo, ombete nkwe, erinde abanto aba batarogeti tibaabaisa kong’ita na gonchecheria.” Korende omonto oria akaanga, ekiagera nigo abeete nobwoba obonene. Ase ayio Saulo akabwata omoyio oye omonyene akegweria igoro yaye.
1CH 10:5 Ekero omonto oria omobogoria ebirwanero aroche ng’a Saulo okuure, nere akegweria ase omoyio oye omonyene, agakwa.
1CH 10:6 Naboigo Saulo agakwa, ere na abamura baye batato amo nabaanto baye bonsi.
1CH 10:7 Ekero Abaisraeli bonsi abarenge ase ense eria omweremo baroche ng’a abarwani ’esegi babo batamire, na ng’a Saulo na abamura baye bakuure, bagatiga emechie yabo bagatama. Erio Abafirisiti bagacha, bakamenya ase emechie eyio.
1CH 10:8 Rituko ria kabere, ekero Abafirisiti bachete konuura ebinto korwa ase emebere y’abanto bakwete, bakanyora Saulo amo nabamura baye bakwete agwo ase egetunwa kia Giliboa.
1CH 10:9 Bakamonuura ebinto biaye, bakanacha omotwe oye bakayoira, bakaira nebirwanero biaye, erio bagatoma abanto bararie amang’ana aya amaya ase ense yonsi y’Abafilisti, ase emegwekano yabo y’ogosasimwa na ase abanto.
1CH 10:10 Bakabeeka ebirwanero biaye ime ase Hekalu ye chinyasae chiabo, erio bagasiberania omotwe oye ase Hekalu ya Dagoni.
1CH 10:11 Korende ekero abanto bonsi ba Yabeshi o Gileadi baigwete aya onsi Abafirisiti bakorerete Saulo,
1CH 10:12 abarwani bonsi chituoni bakagenda bakarusia omobere o Saulo na ey’abamura baye korwa ase yarenge, bakayerenta Yabesi. Erio bagatindeka amauga abo inse y’Omoaluni agwo Yabesi, erio bakeng’ata amatuko atano na abere.
1CH 10:13 Naboigo Saulo akwete, ekiagera atarenge omwegenwa. Tarenge omwegenwa ase Omonene na tarendete amang’an’Omonene amochigeete; naende akagenda korigia ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakuure, ase okoraagwa nero,
1CH 10:14 na tarigetie okoraagwa korwa ase Omonene. Ase ayio Omonene akamoita, akarusia oborwoti asare, akaboa Daudi, mosinto o Yese.
1CH 11:1 Erio Abaisraeli bonsi bagasangerereka ase Daudi agwo Heburoni bakamoteebia, “Naama! Intwe nigo tore abamo naye, aba amanyinga ayamo, na omobere oyomo.
1CH 11:2 Ase engaki yaetire, nonya nekero Saulo arenge omorwoti, naye kwarenge gotang’ana Abaisraeli kobaare korwana esegi naende kobakoirana. Na Omonene, Nyasae oo, akagoteebia ng’a naye orabe omorisia bw’Abaisraeli, abanto baye, na koba omogambi igoro yabo.”
1CH 11:3 Nabo abagaaka bonsi b’Abaisraeli bagacha ase omorwoti agwo Heburoni; na aroro Daudi agakora okobwatana kw’ogotianania nabarabwo ase obosio bw’Omonene, na barabwo bagaaka Daudi amaguta akaba omorwoti igoro ase Abaisraeli, koreng’ana ne ring’ana riri’Omonene akwanete goetera ase Samweli.
1CH 11:4 Daudi amo n’Abaisraeli bonsi bakagenda Yerusalemu, noro Yebusi, ase Abayebusi, abanto b’ense eria, barenge.
1CH 11:5 Abanto ba Yebusi bakamoteebia, “Aye tokonyara gocha aiga nonya ng’ake.” Korende nonya naboigo, Daudi akabua eburi ya Sayoni, oyio noro Omochie o Daudi.
1CH 11:6 Daudi konya oteebire, ng’a “Monto onde bwensi orabe oyo bw’eritang’ani goita abanto ba Yebusi, ere oyio nabe omochiki omonene bw’abarwani.” Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, akaba oyo bw’eritang’ani kogenda aroro; ase ayio ere akaba omochiki.
1CH 11:7 Daudi akaba okomenya ase eburi eria enkong’u, ase ayio ekarokwa Omochie o Daudi.
1CH 11:8 Erio akaagacha omochie goetanana onsi korwa Milo, okaba egesingo kegima; na Yoabu akaroisia omochie ase konya otagokire.
1CH 11:9 Daudi akamenta koba omonene, na koba nokobua, ekiagera Omonene bw’Emeganda nigo arenge amo nere.
1CH 11:10 Aba nabwo abanto abanene chituoni ba Daudi, baria bamosiirete bokong’u ase oborwoti bwaye, amo n’Abaisraeli bonsi bakamobeeka akaba omorwoti, koreng’ana ne ring’ana ri’Omonene igoro y’Abaisraeli.
1CH 11:11 Oyo noro omobaro bw’abaanto chituoni ba Daudi: Ritang’ani Yasobeamu korwa Hakimoni. Ere nigo arenge omonene bwa baria batato. Ere akarwania abanto amagana atato ne ritimo riaye akabaita ase engaki eyemo.
1CH 11:12 Na oyo o kabere bw’abwo batato n’Eleazari, mosinto o Dodo, Omoahohi.
1CH 11:13 Ere nigo arenge amo na Daudi agwo Pasi‐Damimu ekero Abafirisiti basangererekanete amo, barwane esegi aase omogondo bw’esairi orenge. Ekero abanto batamete korwa ase Abafirisiti,
1CH 11:14 Eleazari agatenena gati gati y’omogondo oria, akaba omokong’u akayoegera, agaaka Abafirisiti, akabaita. Omonene akabaa obobui obonene.
1CH 11:15 Rituko erimo abanto batato ba baria abanene emerongo etato bagatirimboka gochia ase egetare, bakagenda ase Daudi agwo ase rikuruma ri’Adulamu, ekero abasikari b’Abafilisti batoorete ase ense omweya y’Abarefai.
1CH 11:16 Ase engaki eria Daudi nigo arenge ime ase eburi, na abasikari b’Abafilisti nigo barenge Bethlehemu.
1CH 11:17 Daudi akabora ase okogania okonene, “Ntare konyora omonto andetere amaache inywe korwa ase ensoko eyio ere ase egeita kia Bethlehemu?”
1CH 11:18 Erio abanto baria batato bakabinya‐binyia egati y’Abafilisti aase batoorete, bakabuucha amaache korwa ase ensoko eria yarenge ase egeita kia Bethlehemu, bakayairera Daudi. Korende Daudi tayanywa otatiga ayaumorete akaba okoruegwa gw’ekenyugwa ase Omonene,
1CH 11:19 akabora, “Omonene ontange tiyanywa. Aya nigo anga buna nkonywa amanyinga ’abaanto bataegerete obogima bwabo ase okorenta amaache aya.” Ase ayio akaanga tayanywa. Ayio naro abanto abwo chituoni batato bakorete.
1CH 11:20 Abisai, momura omwabo Yoabu, nigo amanyekanete ase baria batato; akarwania abanto amagana atato akabaaka ne ritimo riaye, akabaita, na igo akaba nerieta rinene ase egati ya baria batato.
1CH 11:21 Ase baria batato ere nigo abwate ogosikwa okuya goetania abande, akaba omoraai obo, korende tareng’anetie na baria batato b’eritang’ani.
1CH 11:22 Benaya, mosinto o Yehoyada, nigo arenge omonto etuoni korwa ase Kabuseli. Ere agakora emeremo emenene, agaita abanto babere chituoni b’Abamoabu. Engaki ende, ekero ki’obokendu na amagena ’embura yatwete, agasoa engoro agaita endo aroro.
1CH 11:23 Naende agaita Omomisiri, omonto orenge nobotambe bw’ekerengo gie chimita ibere. Omomisiri oria nigo abwate ritimo koboko kwaye, riachomeire orotanga oronene buna omwaro, korende Benaya akamochiera nenyimbo, akamoura ritimo riarenge koboko kwaye, akamoitera ne ritimo riria riaye omonyene.
1CH 11:24 Amang’ana aya naro Benaya, mosinto o Yehoyada, akorete. Nigo anyorete erieta rinene ase egati ya baria batato.
1CH 11:25 Nonya osikire kobua baria Emerongo etato, tareng’anirie na baria batato. Daudi akamobeka akaba omoteneneri bw’abarendi b’obogima bwaye.
1CH 11:26 Abanto chituoni b’abasikari nabwo aba: Asaeli momura omwabo Yoabu, na Elihanani, mosinto o Dodo korwa Bethlehemu.
1CH 11:27 Samoti korwa Harodi na Helesi korwa Peleti;
1CH 11:28 Ira, mosinto o Ikesi korwa Tekoa, na Abieseri korwa Anatoti;
1CH 11:29 Sibekai korwa Husa, na Ilai korwa Ahohi;
1CH 11:30 Maharai korwa Netofa, na Heledi, mosinto o Baana korwa Netofa;
1CH 11:31 Itai, mosinto o Ribai korwa Gibea o Benjamini, na Benaya korwa Piratoni;
1CH 11:32 Hurai korwa ase amakura ang’e na Gaasi, na Abieli korwa Ariba;
1CH 11:33 Asimaweti korwa Gahurimu na Eliaba korwa Saalaboni;
1CH 11:34 basinto ba Hasemu korwa Gisoni na Yonathani, mosinto o Sagee, korwa Harari;
1CH 11:35 Ahiamu, mosinto o Sakari korwa Harari, na Elifali, mosinto o Uri;
1CH 11:36 Heferi korwa Mekera na Ahiya korwa Peloni
1CH 11:37 Hesero korwa Karimeli, na Naara, mosinto bw’Esibai;
1CH 11:38 Yoel, momura omwabo Nathani, na Mibihari, mosinto o Hagiri.
1CH 11:39 Seleki korwa Amoni na Naharai korwa Beroti, omobogoria ebirwanero bia Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya;
1CH 11:40 Ira na Garebu korwa Itiri;
1CH 11:41 Uria Omohiti na Sabadi, mosinto bw’Alai,
1CH 11:42 Adina, mosinto o Sisa bw’egesaku kia Rubeni, omoraai bw’abaanto b’egesaku ekio, na amo nere abanto emerongo etato;
1CH 11:43 Hanani, mosinto o Maaka na Yosafati korwa Mitani;
1CH 11:44 Usia korwa Asitera; Sama na Yeieli, basinto ba Hotamu korwa Aroeri;
1CH 11:45 Yediaeli, mosinto o Simuri, na Yoha, momura omwabo, omonto o Tisi;
1CH 11:46 Elieli korwa Mahawa Yeribai na Yosawia, basinto b’Elinamu, na Itima korwa Moabu;
1CH 11:47 Elieli, na Obedi, na Yaasieli korwa Soba.
1CH 12:1 Daudi nigo amenyete Sikilagi, ekero arenge kwebisa korwa ase Saulo, mosinto o Kisi. Abanto chituoni abarenge komokonya ase esegi bagacha asare.
1CH 12:2 Abanto abwo nigo babwate amata, na nigo bamanyete koruta emegwe na amagena e chinduruche nokoboko gw’okorio amo nogw’okobee. Aba nigo barenge Ababenjamini, abanto bamwabo Saulo. Abanto aba nabwo aba:
1CH 12:3 Ahieseri orenge omonene obo, naende Yoashi; aba babere mbasinto ba Semaa korwa Gibea; Yesieli na Peleti basinto b’Asimaweti; Beraka na Yehu korwa Anatoti;
1CH 12:4 Isimaya korwa Gibeoni, omonto etuoni naende omoraai ase egati y’abanto baria Emerongo etato; Yeremia na Yehasieli, Yohanani na Yosabadi korwa Gedera;
1CH 12:5 Elusai na Yerimoti, Bealia na Semaria, na Sefatia korwa Harufi;
1CH 12:6 Elikana na Isia, Asareli na Yoeseri, na Yasobeamu, abarenge Abakora;
1CH 12:7 Yoela na Sebadia, basinto ba Yerohamu, korwa Gedori.
1CH 12:8 Abagadi bande bakagenda kobwatia Daudi agwo ase eburi yarenge ase erooro. Abanto aba nigo barenge chituoni, bamanyete korwana chiseegi, naende nigo bamanyete korwanera chinguba na amatimo. Amasio abo nigo arenge buna aye chindo, naende nigo barenge kominyoka buna chingabi igoro y’ebitunwa.
1CH 12:9 Eseri nere orenge omotang’ani obo na Obadia oyo o kabere, na Eliabu oyo o gatato,
1CH 12:10 na Misimana oyo o kane, na Yeremia oyo o gatano,
1CH 12:11 na Atai oyo o gatano na rimo, na Elieli oyo o gatano na kabere,
1CH 12:12 na Yohanani oyo o gatano na gatato, na Elisabadi oyo o kianda,
1CH 12:13 na Yeremia oyo o ikomi, na Makibani oyo o ikomi na rimo.
1CH 12:14 Abagadi aba nigo barenge abatang’ani b’abasikari, na oyo otarenge ne chinguru nigo are konyara kobua abanto rigana erimo (100), na oyorenge ne chinguru nigo are konyara kobua abanto elifu eyemo (1,000).
1CH 12:15 Aba nabwo abanto bambogete Yorodani ase omotienyi bw’eritang’ani, ekero orooche orwo rwaichorete goetania chingegu chinsemo chionsi, bagaseria abanto bonsi bamenyete ase ense y’amaranya, ensemo ya moocha na eya bosongo.
1CH 12:16 Abanto bande b’egesaku kia Benjamini, na ekia Yuda, bagacha ase eburi agwo ase Daudi arenge.
1CH 12:17 Daudi agasoka kobarotota akabateebia, “Onye igo mwachire buna abasani baane monkonye, rirorio enkoro yane nebwatane nainwe, korende onye nigo mwachire monsigane na kondua ase ababisa baane, nonya amaboko aane takorete okomocha konde gwonsi, rirorio Nyasae bwe chisokoro chiaito arore amang’ana ayio abae egesusuro.”
1CH 12:18 Erio omoika ogaacha igoro ase Amasai, omonene bw’abaanto baria Emerongo etato, nere agateeba, “Aye Daudi, intwe nigo tore abanto bao; na nigo tokobwatana amo naye, aye omwana o Yese. Omorembe obe asore, na omorembe obe ase abakogokonya, ekiagera Nyasae oo, nere okogokonya.” Erio Daudi akabanchera, akababeeka bakaba abatang’ani b’emeganda yaye y’esegi.
1CH 12:19 Abanto bande b’egesaku kia Manase bagatama, bakagenda ase Daudi ekero arenge kogenda amo n’Abafilisti korwania Saulo. Korende Abafirisiti tibaete Daudi ribaga abakoonye, ekiagera ekero abagaambi babo bagambete amo, bagateeba, Aise kogenda amo naintwe, ande nigo arabwatane amo na Saulo, omonene oye, igo batobutore emetwe.
1CH 12:20 Ekero Daudi agendete Sikilagi, abanto aba b’egesaku kia Manase bagacha asare: Adina na Yosabadi, Yediaeli na Mikaeli, Yosabadi na Elihu, na Siletai. Aba nabwo barenge abateneneri b’abaanto chilifu ba Manase.
1CH 12:21 Barabwo bakaba bagokonya Daudi korwania ebiombe bi’abasakori. Abwo bonsi nigo barenge abanto chituoni, bakaba abatang’ani b’abasikari.
1CH 12:22 Rituko ase rituko abanto bakagenderera gocha ase Daudi komokonya, goika agatwara abarwani abange mono, buna abasikari ba Nyasae.
1CH 12:23 Oyo noro omobaro bw’emeganda y’abasikari, baria bachete ase Daudi agwo Heburoni, buna Omonene achigete, erinde bamoe oborwoti boria bwarusetigwe ase Saulo.
1CH 12:24 Abayuda ababogoretie chinguba na amatimo nigo barenge chilifu isano nemo, na amagana atano na atato (6,800), baisanerete ase okorwana esegi.
1CH 12:25 Abasimeoni nigo barenge chilifu isano na ibere, ne rigana erimo (7,100), abanto chituoni abakong’u ase esegi.
1CH 12:26 Abalawi nigo barenge chilifu inye, na amagana atano na rimo (4,600),
1CH 12:27 amo na Yehoyada, omoteneneri bw’eamate ya Aroni, na amo nere abanto chilifu isato, na amagana atano na abere (3,700);
1CH 12:28 na Zadoki, omomura etuoni, amo nabaanto bamwabo abatang’ani b’esegi emerongo ebere, na babere (22).
1CH 12:29 Ababenjamini, abanto b’eamate ya Saulo, nigo barenge chilifu isato (3,000), nonya nase ekero ekio abange mono kobua b’abwo bagendererete kobwatana nenyomba ya Saulo.
1CH 12:30 Korwa ase Abaefraimu: chilifu emerongo ebere, na amagana atano na atato (20,800), abanto chituoni ase esegi bamanyekanete ase chiamate chiabo.
1CH 12:31 Abanto b’egesaku ekeng’ese kia Manase: chilifu ikomi na isano na isato (18,000), baria batoretwe amarieta abo bache kobeeka Daudi abe omorwoti.
1CH 12:32 Korwa ase Abaisakaru: abanto abang’aini abamanyi ebimanyererio bie chingaki, bamanyete egento Abaisraeli bagwenerete gokora, abateneneri amagana abere (200), amo nabamwabo abarenge inse ase obochiki bwabo.
1CH 12:33 Korwa ase Abasabuloni: abarwani abakong’u baare nomoyo oyomo, baisanerete ase okorwana esegi, babwate ebirwanero biisaine, abanto chilifu emerongo etano (50,000).
1CH 12:34 Korwa Abanafutali: abachiki elifu eyemo (1,000), amo nabaanto chilifu emerongo etato na isano na ibere (37,000), babwate chinguba na amatimo.
1CH 12:35 Korwa ase Abadani: abanto baisanerete ase okorwana esegi, chilifu emerongo ebere na isano na isato, na amagana atano na rimo (28,600).
1CH 12:36 Korwa ase Abaaseri: abanto abakong’u baisanerete ase okorwana esegi, chilifu emerongo ene (40,000).
1CH 12:37 Korwa ase Abareubeni na Abagadi, na ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, abwo bamenyete ng’umbu ya Yorodani, abanto babwate ebirwanero bionsi bi’okorwana esegi, chilifu rigana erimo na emerongo ebere (120,000).
1CH 12:38 Abarwani aba bonsi baisanerete ase okorwana esegi, na bagacha agwo Heburoni, bare nomoyo oyomo kobeeka Daudi koba omorwoti igoro y’Abaisraeli bonsi. Boigo Abaisraeli bande bonsi nigo barenge nebirengererio ebimo bi’okobeeka Daudi abe omorwoti.
1CH 12:39 Abanto abwo bakabeera aroro amo na Daudi ase amatuko atato, bakaba bakoria na konywa, ekiagera abamwabo konya baabaariganeirie ebinto bionsi.
1CH 12:40 Abaamate bamwabo abamenyete ang’e amo nabwo bamenyete ase chingongo chia Isakaru na Sabuloni, na Nafutali, abwo bakarenta chindagera babogoretie ne chitigere ne chingamia, ne chibarasi, ne chiombe; bakarenta chindagera chinyinge mono; obosie, na amabomba ’amako amomo na ay’amasabibu amomo, na edivai, na amaguta ’amazeituni, ne chiombe, ne ching’ondi, ekiagera Abaisraeli nigo barenge nomogooko omonene.
1CH 13:1 Daudi akaba ogosemania nabanene bonsi abarenge abatang’ani b’abarwani elifu eyemo (1,000) na abe rigana erimo (100).
1CH 13:2 Erio agakwana n’Abaisraeli bonsi basangererekanete, akabateebia, “Onye ekororekana buya ase more, naende onye kore ogwancha kw’Omonene, Nyasae oito, tiga totome abanto gochia aaria na aaria barangerie abaminto baria batigarete ase ense yonsi y’Abaisraeli, na abakuani na Abalawi bakare ase emechie eria ere namarisio, erinde bachiche babe amo naintwe.
1CH 13:3 Erio torente naende Esanduki ya Nyasae oito ebeere amo naintwe, ekiagera ntwayetigete ase amatuko aria Saulo arenge kogamba.”
1CH 13:4 Omosangererekano oria bwonsi bw’abaanto ogancha gokora amang’ana ayio, ekiagera nigo abeete amaronge ase abanto bonsi.
1CH 13:5 Ase ayio Daudi agasangereria Abaisraeli bonsi korwa Sihori ya Misiri goika egesoero kia Hamati, erinde barente Esanduki eria ya Nyasae korwa Kiriati‐Yearimu.
1CH 13:6 Daudi amo n’Abaisraeli bonsi bakagenda Baala (noro Kiriati‐Yearimu), orenge bw’Abayuda, korenta korwa aroro Esanduki ya Nyasae, eyio ekorokwa ase erieta ri’Omonene, oyio omenyete nobonene bwaye igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba.
1CH 13:7 Bakarusia Esanduki eria ya Nyasae korwa ase enyomba y’Abinadabu, bakayebeeka igoro ase egari enyia. Usa na Ahiyo nabwo barenge koraa egari eria.
1CH 13:8 Daudi na Abaisraeli bonsi bakaba bagochenga ase obosio bwa Nyasae ne chinguru chiabo chionsi, bagotera na kobugia amakano ’ebirigisa, na amakano ande, na ebikonu, ne chisani chigoakanigwa na kwoga, na ebitureeri.
1CH 13:9 Ekero baigete ase ekeooreri gia Kidoni, Usa akarambora okoboko kwaye gosiira Esanduki eria, ekiagera chiombe chiare kong’usa egari chiagochetwe.
1CH 13:10 Eri’Omonene akaba nendamwamu enene ase Usa, akamoaka, ekiagera akunete Esanduki eria; na Usa agakwera aroro ase obosio bwa Nyasae.
1CH 13:11 Daudi akagechigwa mono, ekiagera Omonene aitete Usa. Aase aria akarokwa Peresi‐Usa, naboigo akorokwa nonya ngoika reero iga.
1CH 13:12 Ase rituko riria Daudi akairoka Nyasae, akabora, “Naki rende ndakore imbe noboremu ndete Esanduki ya Nyasae nka bwone?”
1CH 13:13 Ase ayio Daudi tairete Esanduki eria mwaye ase omochie okorokwa Omochie o Daudi, korende akayebogoria akayebeka nyomba mw’Obedi‐Edomu, Omogiti.
1CH 13:14 Esanduki eria ya Nyasae ekabeera ase enka y’Obedi‐Edomu nyomba ime ase engaki y’emetienyi etato; n’Omonene agasesenia enka y’Obedi‐Edomu na ebinto bionsi abwate.
1CH 14:1 Hiramu, omorwoti o Turo, agatoma abatomwa ase Daudi, akamotomera ebingese bi’emete y’emecharake na abaagacheri amagena, na abasenia be chibao, erinde baagachere Daudi enyomba.
1CH 14:2 Erio Daudi akamanya ng’a Omonene omokong’irie ase okoba omorwoti bw’Abaisraeli, na omoimokereirie igoro ase engencho y’abanto baye Abaisraeli.
1CH 14:3 Daudi akanyuoma abakungu bande agwo Yerusalemu, na abwo bakamoiborera abana abange, abamura na abaiseke.
1CH 14:4 Aya naro amarieta ’abana baiboretwe asare agwo Yerusalemu: Samua na Sobabu, Nathani na Sulemani,
1CH 14:5 Ibuhari na Eliasama, na Elifeleti,
1CH 14:6 Noga na Nefegi, na Yafia,
1CH 14:7 Elisama na Beliada, na Elifeleti.
1CH 14:8 Ekero Abafirisiti baigwete ng’a Daudi oakirwe amaguta obeire omorwoti igoro ase Abaisraeli bonsi, bagatiira gochia komorigia. Daudi akaigwa ayio, akagenda koumerana nabarabwo ase okorwana esegi.
1CH 14:9 Abafirisiti bagacha gosakora agwo ase ense omweya y’Abarefai.
1CH 14:10 Na Daudi akaboria Nyasae “Inee! Ndagenda korwania Abafirisiti?” Nobabeeke ase amaboko aane gose? Omonene akamoiraneria, “Ee, genda, nimbabeeke ase amaboko ao.”
1CH 14:11 Daudi akagenda goika Baali‐Perasimu, akababua agwo. Erio akabora, “Nyasae okoroorire ababisa baane goetera ase okoboko kwane, buna chiooro chi’amaache are nemerindo chigokoroora.” Ase ayio bakaroka aase aria Baali‐Perasimu.
1CH 14:12 Abafirisiti bagatiga chinyasae chiabo aroro, na Daudi agachiika abanto, bachisambe nomorero.
1CH 14:13 Naende Abafirisiti bakagenda aroro eria kabere bagasakora.
1CH 14:14 Ekero Daudi aboretie Nyasae naende, Nyasae akamoiraneria, “Tobarwania esegi korwa aa, korende oetanane ogende obatubokere korwa magega ase emete ekorokwa balisamu ere.
1CH 14:15 Na ekero oraigwe ebititiro bigoeta ase emete eyio igoro, erio ogende korwana esegi; omanye ng’a Nyasae ogotang’aneire kobua abarwani b’Abafilisti.”
1CH 14:16 Daudi agakora buna Nyasae amochigeete, na barabwo bagaita abarwani b’Abafilisti korwa Gibeoni goikera Geseri.
1CH 14:17 Chinkuma chia Daudi chigasarera ase chinse chionsi; n’Omonene akarentera abanto b’ebisaku bionsi obwoba, bakamoiroka.
1CH 15:1 Daudi akeagachera chinyomba agwo ase Omochie o Daudi. Akaroisia aase ase Esanduki ya Nyasae yare koganchwa, naende akayeteneneria eema aroro.
1CH 15:2 Erio Daudi akabora, “Onde takobogoria Esanduki eria ya Nyasae otatiga Abalawi boka, ekiagera Omonene nigo achorete Abalawi babe bakobogoria Esanduki y’Omonene, naende bamokorere botambe.”
1CH 15:3 Daudi agasangereria Abaisraeli bonsi agwo Yerusalemu gochia korenta Esanduki eria y’Omonene gocha aase aye ayeroiseretie.
1CH 15:4 Naende agasangereria amo abanto b’ororeria rwa Aroni na Abalawi.
1CH 15:5 Korwa ase eamate ya Kohati: Urieli, omotang’ani obo, amo nabamwabo rigana erimo, na emerongo ebere (120);
1CH 15:6 korwa ase eamate ya Merari: Asaia, omotang’ani obo, amo nabamwabo amagana abere, na emerongo ebere (220);
1CH 15:7 korwa ase eamate ya Gerisomu: Yoel, omotang’ani obo, amo nabamwabo rigana erimo, na emerongo etato (130);
1CH 15:8 korwa ase eamate y’Elisafani: Semaya, omotang’ani obo, amo nabamwabo amagana abere (200);
1CH 15:9 korwa ase eamate ya Heburoni Elieli, omotang’ani obo, amo nabamwabo emerongo etano na etato (80);
1CH 15:10 korwa ase eamate ya Usieli: Aminadabu, omotang’ani obo, amo nabamwabo rigana erimo, na ikomi na babere (112).
1CH 15:11 Erio Daudi akarangeria abakuani Zadoki na Abiatari, naende Abalawi: Urieli na Asaia, Yoel na Semaya, Elieli na Aminadabu,
1CH 15:12 akabateebia, “Inwe nabateneneri be chiamate chi’Abalawi, echene inwe abanyene amo nabaanto bamino, mochie kwoyia Esanduki eria y’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, moyebeke aase agwo inche nayeroiseirie.
1CH 15:13 Ekiagera inwe timwayebogoretie engaki eria entang’ani, Omonene, Nyasae oito, atoete egesusuro; titwamorigetie buna atochigeete.”
1CH 15:14 Ase ayio abakuani na Abalawi bagechena abanyene, erinde bachie korenta Esanduki eria y’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
1CH 15:15 Abalawi bakabogoria Esanduki eria ya Nyasae nemiaro igoro ase amareko abo, buna Musa abachigete koreng’ana ne ring’ana ri’Omonene.
1CH 15:16 Boigo Daudi agachiika abatang’ani b’Abalawi bachore abanto bamwabo babe abateri, baranyare kobugia ebinto bigoterera ase amariogi, ababugia amakano, na amakano ’ebirigisa, ne chisani chigoakanigwa na kwoga ase ogoteera nomogooko.
1CH 15:17 Ase igo Abalawi bagachora Hemani, mosinto o Yoel, na ase abanto bamwabo Asafu, mosinto o Berekia, na ase ororeria rwa Merari abanto bamwabo Etani, mosinto o Kusaya.
1CH 15:18 Ase okobakonya baria bachorire abanto bamwabo b’omooroberio o kabere: Zakaria na Yasieli, Semiramoti na Yeieli, Uni na Eliabu, Benaya na Maaseya. Naende bagachora Matitia na Elifelehu, na Mikineya, na abarendi b’egeita Obedi‐Edomu na Yeieli.
1CH 15:19 Abateri baria Hemani na Asafu, na Etani babe bakobugia chisani chi’etai chikobugigwa na kwoga.
1CH 15:20 Zakaria na Yasieli, Semiramoti na Yehieli, Uni na Eliabu, Maaseya na Benaya, aba babe bakobugia amakano koreng’ana buna amariogi a igoro ay’Alamoti.
1CH 15:21 Korende Matitia na Elifelehu, Mikineya na Obedi‐Edomu, Yeieli na Asasia babe abaraai ase okobugia amakano koreng’ana buna amariogi a inse a Seminiti.
1CH 15:22 Kenania, omoraai bw’Abalawi ase amatera, abe omoteria, ekiagera namanyete emeremo eyio.
1CH 15:23 Berekia na Elikana babe abarendi b’egeita ase Esanduki eria y’Omonene.
1CH 15:24 Sebania na Yehosafati, Netaneli na Amasai, Zakaria na Benaya, na Eliezeri, abakuani, babe bakobugia ebitureeri bosio bw’Esanduki eria ya Nyasae. Obedi‐Edomu na Yehia barabwo babe abarendi b’egeita ase Esanduki eria.
1CH 15:25 Ase ayio Daudi, na abagaaka b’Abaisraeli, na abatang’ani b’abarwani chilifu bakagenda kwoyia Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene, korwa ase enyomba y’Obedi‐Edomu, bagachenga nomogooko omonene mono.
1CH 15:26 Ekiagera Nyasae akonyete Abalawi baria babogoretie Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene, bakarua ebing’wanso bie chieri isano na ibere, ne chimingichi isano na ibere.
1CH 15:27 Daudi akabeeka eanga engiya y’egatani, boigo n’Abalawi baria bonsi babogoretie Esanduki eria bakabeeka, na abateri boigo, na Kenania, omoteria bw’abateri. Daudi akabeeka negesibao ki’egatani.
1CH 15:28 Ase ayio Abaisraeli bonsi bakarenta Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene. Bagaaka amariogi ’omochengo, bakabugia chingoma na eirombeta, ne chisani chigoakanigwa chikwoga, naende bakabugia mono namakano, na amakano ’ebirigisa.
1CH 15:29 Ekaba ekero Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene yare korentwa ase Omochie o Daudi, Mikali, mosubati o Saulo, akarigereria korwa ase ekebao, akarora Daudi omorwoti ogocharoka‐charoka na gotenga ore nomogooko, akamochaya ase omoyo oye ime.
1CH 16:1 Kobarentire Esanduki eria ya Nyasae, bakayebeeka ime ase eema eria Daudi ayeteneneretie, bakarua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe, ase obosio bwa Nyasae.
1CH 16:2 Na ekero Daudi akoorire korua ekeng’wanso ki’ogosambwa na eki’omorembe agasesenia abanto ase erieta ri’Omonene.
1CH 16:3 Naende akagaba endagera ase omoganda bwonsi bw’Abaisraeli, ase abasacha na abakungu; kera oyomo akaegwa omogati oyomo, na enyama inke, ne ribomba ri’amasasabibu amomo.
1CH 16:4 Naende agachora abanto bande b’Abalawi bakaba abakoreri bosio bw’Esanduki eria y’Omonene, bakaba bagotogia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, na komoiraneria ng’a mbuya mono na komobaka.
1CH 16:5 Asafu nere orenge omotang’ani obo. Abaare komobwatia nabwo aba: Zakaria na Yeieli, Semiramoti na Yehieli, Matitia na Eliabu, Benaya na Obedi‐Edomu, na Yeieli, baria barenge kobugia amakano, na amakano ’ebirigisa. Asafu agaakania chisani chiarenge kwoga.
1CH 16:6 Benaya na Yahasieli, abakuani, bakaba bakobugia ebitureeri botambe agwo bosio bw’Esanduki ere ne chibao chiriikire Okobwatana kwa Nyasae.
1CH 16:7 Rituko eri nario Daudi achigete ritang’ani ng’a ogoteera gw’okomoiraneri’Omonene ng’a mbuya mono goterwe n’Asafu na abanto bamwabo ase enchera eyio.
1CH 16:8 Moiranerie Omonene ng’a mbuya mono! Rangeria erieta riaye ase ogokonywa, teebia abanto b’ebisaku ogokora kwaye.
1CH 16:9 Terera Omonene, moterere amatera ay’okomotogia; raria ogokora kwaye kw’ogokumia.
1CH 16:10 Etogerie erieta riaye richenu, abanto bonsi abakorigia Omonene basasoke ase chinkoro chiabo ime.
1CH 16:11 Rigia Omonene amo ne chinguru chiaye, morigie mobe ase obosio bwaye botambe.
1CH 16:12 Inwe ab’ororeria rwa Israeli, omosomba bw’Omonene, inwe abanto ba Yakobo, abachore b’Omonene, inyora ogokora kwaye kw’ogokumia na amakumia aye amo nebiina anachete.
1CH 16:14 Ere nere Omonene, Nyasae oito, ebiina biaye nigo bire ase ense yonsi.
1CH 16:15 Inyora botambe okobwatana kwaye kw’ogotianania, goika ebiaare elifu mobe mokoinyora ring’ana achigete,
1CH 16:16 na okobwatana koria kw’ogotianania akorete na Aburaamu, na eira yaye y’ogotianania arierete Isaka.
1CH 16:17 Eira eyio aenegetie koba ase Yakobo buna ogochika, ee, ase Israeli okobwatana gwa kare na kare,
1CH 16:18 agateeba, “Aye ninkoe ense ya Kaanani ebe omwando bw’ororeria rwao.”
1CH 16:19 Ase engaki eria nigo barenge abake ase omobaro, bakabarwa ng’a tibaisaini gento, nigo barenge abaeti ase ense eyio.
1CH 16:20 Bakaba bagoetanana korwa ase egesaku ekemo gochia ase ekende, na korwa ase oborwoti obomo gochia ase obonde.
1CH 16:21 Nyasae tatigete abanto bande baabachande; agatogonyera abarwoti ase engencho yabo,
1CH 16:22 agateeba, “Timobaisa gokuna abaakwa amaguta baane, gose timokorera ababani baane bobe!”
1CH 16:23 Inwe abanto b’ense yonsi, moterere Omonene! Raria ogotooreka kwaye rituko ase rituko!
1CH 16:24 Raria obonene bwaye ase egati y’ebisaku, na ogokora kwaye kw’ogokumia ase abanto bonsi!
1CH 16:25 Omonene nigo are omonene mono, goika atogigwe, na airokwe goetania chinyasae chinde.
1CH 16:26 Chinyasae chionsi chi’abaanto b’ebisaku nemegwekano y’ogosasimwa rioka, korende Omonene nere otongete igoro chionsi.
1CH 16:27 Ogosikwa na obonene nigo bire ase obosio bwaye, chinguru na omogooko nigo bire ase obomenyo bwaye.
1CH 16:28 Inwe abe chiamate chi’abaanto, togia Omonene! Motogie ase obonene bwaye na okobua kwaye!
1CH 16:29 Mobake Omonene ase obonene bw’erieta riaye; moche ase obosio bwaye morentane ebiegwa, mosasime Omonene mweboetie obochenu!
1CH 16:30 Inwe abanto b’ense yonsi, mobe mokoiguswa ase obosio bwaye, ee, ense nigo eteneine bokong’u, tekonyegerigwa.
1CH 16:31 Tiga igoro chibe nomogooko na ense echenge, abanto b’ebisaku bateebigwe: “Omonene nere okogamba.”
1CH 16:32 Tiga enyancha echenge ase okoeera, amo n’ebinto bionsi bire ime yaye, na emegondo echenge amo n’ebinto bionsi bireo.
1CH 16:33 Erio emete ye rinani netere nomogooko ase obosio bw’Omonene, ekiagera ere ngocha are konachera ense ekiina.
1CH 16:34 Iraneri’Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya; obwanchani bwaye nigo bogendererete kare na kare.
1CH 16:35 Kwana: Aye Nyasae, ogotooreka gwaito, totoorie, otosangererie amo, na otoboorie korwa ase abanto b’ebisaku, erinde totogie erieta riao richenu, na twetogerie ogotogigwa kwao.
1CH 16:36 Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, atogigwe, korwa kare na kare, na gochia kare na kare! Erio abanto bonsi bagateeba, “Amina!” Na bakamotogia Omonene.
1CH 16:37 Ase ayio Daudi agatiga Asafu na abanto bamwabo agwo bosio bw’Esanduki eria y’Okobwatana kw’Omonene babe abakoreri asare botambe, buna okogania gwa kera rituko kwarenge.
1CH 16:38 Obedi‐Edomu na abanto bamwabo nigo barenge emerongo etano nomo, na batano na batato (68). Ere Obedi‐Edomu mosinto o Yedutuni, na Hosea, bakabeekwa bakaba abarendi b’egeita.
1CH 16:39 Daudi akabeeka Zadoki Omokuani amo nabakuani bande bamwabo, babe bagokorera Omonene ase Eema yaye agwo aase aimokererete igoro agosasimerwa aaria Gibeoni.
1CH 16:40 Kera emambia na omogoroba botambe babe bakorua ekeng’wanso ki’ogosambwa ase egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosambwa, koreng’ana buna arigetwe ase amachiiko ari’Omonene aete Abaisraeli.
1CH 16:41 Amo nabwo barenge Hemani na Yedutuni, na abanto baria bachoretwe na korikwa amarieta abo ase okoiraneri’Omonene ng’a mbuya mono ase engencho y’obwanchani bwaye obwo bogendererete kare na kare.
1CH 16:42 Hemani na Yedutuni nigo bagachete ebitureeri ne chisani chiarenge kwoga ekero chiare goakanigwa, amo n’ebinto binde biare kobugigwa ekero amatera amaachenu agoterwa. Abanto b’eamate ya Yedutuni bagachorwa korenda egeita.
1CH 16:43 Erio abanto bonsi bakarua agwo, kera omonto akagenda nka bwoye, na Daudi akagenda bwoye gosesenia abanto b’enyomba yaye.
1CH 17:1 Bono ekero Daudi amenyete ase enyomba yaye agakwana na Nathani omobani, agateeba, “Rora inche nigo imenyete ase enyomba eagachire nemecharake, korende Esanduki ya Nyasae ero nigo ere ase eema ime.”
1CH 17:2 Nathani agateebia Daudi, “Kora ande onsi ayare ase ebirengererio biao, ekiagera Nyasae nigo are amo naye.”
1CH 17:3 Korende ase obotuko obwo, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Nathani, rikamoteebia,
1CH 17:4 “Genda oteebie Daudi, omosomba one, ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Aye tokong’agachera enyomba imenye imeo.
1CH 17:5 Korwa engaki eria nang’anyetie Abaisraeli goika rituko ria reero inche tinana komenya ime ase enyomba, korende nabeire nkona‐kogenda korwa eyemo goika eyende, na korwa obomenyo obomo goika obonde.
1CH 17:6 Aase ande onsi nabeire nkona‐kogenda amo n’Abaisraeli, tinana koboria mogambi onde bw’Abaisraeli, oyo nabegete akaba omorisia bw’abaanto baane ng’a nase ki atang’agachereti obomenyo bw’emecharake.
1CH 17:7 “Ase ayio, aya naro orateebie Daudi, omosomba one, ng’a inche Omonene bw’Emeganda nateebire iga: Nigo nakorusetie korwa ase kwarenge korisia ching’ondi, erinde obe gokogambera abanto baane Abaisraeli;
1CH 17:8 nainche nkaba amo naye aande onsi ase kware kogenda ngasiria ababisa bao bonsi korwa ase obosio bwao; inche ninkore erieta riao rimanyekane, buna amarieta ’abaanto abanene b’ense amanyekanete.
1CH 17:9 Ninchorere abanto baane Abaisraeli aase ndababeekere bamenye, aase abo abanyene, na abakori amabe tibakobachanda naende nonya ng’ake buna baabachandete agwo ritang’ani
1CH 17:10 korwa engaki eria nachorete abagaambi igoro ase abanto baane Abaisraeli. Boigo nimbue ababisa bao bonsi. Na bono nigo ngokomanyia ng’a inche Omonene ninkoagachere enyomba.
1CH 17:11 Ekero amatuko ao araikeranigwe na obe gokogenda korara ase chisokoro chiao chiaraarete, nimbeke oyomo bw’ororeria rwao, oyorarue ase oyomo bw’abamura bao, agambe; nainche ninkong’ie oborwoti bwaye.
1CH 17:12 Oyio nere orang’agachere enyomba; nainche ninkong’ie ekerogo kiaye ki’oborwoti kebeo kogenderera botambe.
1CH 17:13 Inche nimbe ise, nere nabe omwana one; tinkorusia obwanchani bwane botari koera korwa asare, buna naborusetie korwa ase oria orengeo ritang’ani asore.
1CH 17:14 Korende nimokore agenderere kobeerao botambe ase enyomba yane, na ase oborwoti bwane, na obogambi bwaye bokong’igwe kobao botari nomoerio.”
1CH 17:15 Nathani agateebia Daudi amang’ana ayio onsi buna ayaigwete na korora.
1CH 17:16 Erio Daudi omorwoti agasoa akabeera ase obosio bw’Omonene Nyasae, akabora, Aye Omonene, inche ninki ing’isaine, na eamate yane ninki eisaine, ng’a aye gwankoreire amang’ana amaya iga?
1CH 17:17 Naende ring’ana eri tiriisaini kende asore, aye Omonene Nyasae. Boigo gwakwanire nainche omosomba oo, igoro y’enyomba yane na amang’ana akare bosio. Ee, Omonene, gwankoreire koreng’ana nobo Mwanyabaanto, kwanyimokereirie igoro.
1CH 17:18 Inche Daudi, inki ndagoteebie naende kobua ayio, ekiagera gwansikire iga? Aye nigo omanyete inche, omosomba oo.
1CH 17:19 Aye Omonene, ase engencho yane inche, omosomba oo, na koreng’ana nobwanchani bwao aye omonyene, gwakorire amanene aya onsi, naende kwayakorire amanyekanire.
1CH 17:20 Aye Omonene, onde tari onga buna aye, gose Nyasae onde tari otatiga aye bweka, koreng’ana buna ayio konya twaigure namato aito.
1CH 17:21 Naende mbanto ba gesaku ki bare ase ense, bare buna abanto bao Abaisraeli, abwo aye Nyasae kwabooretie babe abanto bao, okenyorera erieta ase engencho y’amang’ana amanene na ay’ogokumia ase ogoseria abanto b’ebisaku bakarua ase obosio bw’abaanto bao baria kwabooretie korwa Misiri?
1CH 17:22 Aye gwekoreire abanto bao Abaisraeli babe abanto bao kare na kare, naye Omonene kwabeire Nyasae obo.
1CH 17:23 Na bono aye Omonene, ikerania onsi aya kwariete eira igoro yane inche omosomba oo, na igoro y’ororeria rwane, na okore aya gwateebete ng’a noyakore,
1CH 17:24 erinde erieta riao ribeo ritogigwe goika kare na kare. Erio abanto bateebe: Omonene bw’Emeganda nere Nyasae bw’Abaisraeli, ekeene nere Nyasae bw’Abaisraeli. Ase enchera eyio enyomba y’omosomba oo, inche Daudi, ekong’igwe ase obosio bwao.
1CH 17:25 Aye Nyasae one kwang’orokeirie inche omosomba oo, ng’a nong’agachere enyomba. Ase ayio inche, omosomba oo, nabeire noboremu ase enkoro yane kogosaba ogosaba oko.
1CH 17:26 Na bono, aye Omonene, aye naye Nyasae, kwandiereire inche, omosomba oo, eira gonkorera ring’ana eri rigiya.
1CH 17:27 Gaki bono, koranche osesenie enyomba yane inche erinde egenderere kare na kare ase obosio bwao. Aye Omonene, aya gwasesenirie nigo agoseseneka kare na kare.
1CH 18:1 Magega y’ayio Daudi akarwania Abafirisiti, akababua, akaira omochie o Gati amo nebichie biaye korwa ase amaboko ’Abafilisti.
1CH 18:2 Naende akabua Abamoabu, na barabwo bakaba abasomba ba Daudi, bakaba bakorenta ebango asare.
1CH 18:3 Naende Daudi akabua Hadadeseri, omorwoti o Soba, agwo Hamati, ekero omorwoti oria agendete gokong’ia oborwoti bwaye aaria ase orooche rw’Eufarati.
1CH 18:4 Daudi agoosa chigari elifu eyemo (1,000), na abariini chibarasi chilifu isano na ibere (7,000), na abarwani abaare kogenda namagoro chilifu emerongo ebere (20,000). Erio akabutora chibarasi chionsi chinteng’e otatiga chibarasi rigana erimo (100) chikaba chikong’usa chigari.
1CH 18:5 Na ekero Abasiiria ba Damesiki bachete gokonya Hadadeseri, omorwoti o Soba, Daudi akabarwania, agaita abanto chilifu emerongo ebere na ibere (22,000).
1CH 18:6 Erio akabeeka abasikari ase egati y’Abasiiria agwo Damesiki, na Abasiiria abwo bakaba abasomba ba Daudi, bakaba bakomorentera ebango. Na Omonene akaa Daudi obobui aande onsi ase arenge kogenda korwana.
1CH 18:7 Daudi agasakora chinguba chi’echitaabu chiria abasomba ba Hadadeseri babogoretie, agachiira Yerusalemu.
1CH 18:8 Naende akaira chitaai chinyinge korwa Tibati na Kuni, emechie ya Hadadeseri. Korwa ase chitaai echio Sulemani akaroiseria egetuba ekenene, ne chisiiro, na ebikorero binde bie chitaai.
1CH 18:9 Tou, omorwoti o Hamati, agachia koigwa ng’a Daudi obuire abarwani bonsi ba Hadadeseri, omorwoti o Soba,
1CH 18:10 agatoma Hadoramu, omomura oye, ase omorwoti Daudi komokwania na komosesenia, ekiagera ere konya arwanirie Hadadeseri na omobuire. Hadadeseri nigo abeete okonakorwania Tou. Boigo Tou agatoma ebinto bie chifeta, na ebie chitaabu, na ebie chitaai.
1CH 18:11 Ebinto ebio boigo Daudi akabiatananera Omonene, buna akorete ne chifeta ne chitaabu biria asakorete korwa ase ebisaku binde bionsi, korwa ase Abaedomu, na Abamoabu, na Abaamoni, na Abafirisiti, na Abaameleki.
1CH 18:12 Abisai, omomura bw’omokuungu Seruya, agaita Abaedomu chilifu ikomi na isano na isato (18,000) agwo ase Riranya ri’Omonyo.
1CH 18:13 Daudi akabeeka abarwani aande onsi ase egati y’Abaedomu, na Abaedomu bonsi bakaba abasomba ba Daudi, n’Omonene akaa Daudi obobui aande onsi ase arenge kogenda korwana esegi.
1CH 18:14 Bono Daudi akaba okogambera Abaisraeli bonsi na akaba ogokorera abanto baye bonsi ayare boronge na ekeene.
1CH 18:15 Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, nere orenge omochiki bw’emeganda y’abarwani, na Yehosafati, mosinto bw’Ahiludi, nere orenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka.
1CH 18:16 Zadoki, mosinto bw’Ahitubu, na Ahimeleki, mosinto bw’Abiatari, nabwo barenge abakuani, na Sausa nere orenge omoriki.
1CH 18:17 Benaya, mosinto o Yehoyada, nere orenge omoteneneri bw’Abakereti na Abapeleti; na basinto ba Daudi nabwo barenge abanene bamoetanaine.
1CH 19:1 Magega y’ayio Nahasi, omorwoti bw’Abaamoni, agakwa, na omomura oye akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 19:2 Daudi akabora, “Goika inkorere Hanuni, omomura o Nahasi, amaya, ekiagera ise nigo arenge gonkorera amaya.” Ase igo Daudi agatoma abanto bagende komoremia ase engencho y’ogokwa gwa ise. Abasomba abwo ba Daudi bakagenda ase Hanuni agwo ase ense y’Abaamoni komoremia.
1CH 19:3 Korende abatang’ani b’Abaamoni bagateebia Hanuni, “Inee! Igo okagete ng’a Daudi nigo asigete iso ase ogotoma abanto gocha gokoremia? Taibo. Abasomba baye nigo bachire koroota ense eye bayesarie.”
1CH 19:4 Ase igo Hanuni akabwata abasomba ba Daudi akabagingira chinderu chiabo, na akabutora chianga chiabo chikaba ebimini, agachiikeria ebinema, erio akabaseria bakagenda.
1CH 19:5 Abasomba abwo bakarora obosooku obonene mono, na ekero Daudi atebetigwe buna bakoretwe, agatoma abanto bachie kobarotota na kobateebia, “Omorwoti oteebire ng’a mobeere agwo Yeriko goika chinderu chiaino chimere, erio monyare koirana nka.”
1CH 19:6 Abaamoni bakamanya ng’a bekorire koba okogechia ase Daudi, erio Hanuni na Abaamoni bagatoma chifeta chitalanta elifu eyemo goakanera chigari na abariini chibarasi chiare korwa Mesopotamia na Aramu‐Maaka, na korwa Soba.
1CH 19:7 Bagasaba chigari chilifu emerongo etato na ibere (32,000) amo nomorwoti o Maaka na abarwani baye b’esegi. Barabwo bagacha, bagatoora bosio bwa Medeba. Abaamoni bagasangererigwa korwa ase emechie yabo, bagacha korwana esegi.
1CH 19:8 Ekero Daudi atebetigwe amang’ana ayio, agatoma Yoabu amo nabarwani bonsi chituoni b’esegi.
1CH 19:9 Abaamoni bagacha bakarobera agwo ase egesoero ki’omochie, na abarwoti baria konya bachire bakabeera boka aase aarabu.
1CH 19:10 Ekero Yoabu aroche ng’a esegi nigo ere bosio na magega, agachora abanto abakong’u, abamanyete korwana esegi, akabaroberia barwane n’Abasiiria.
1CH 19:11 Abanto bande abatigari akababeeka inse y’oboteneneri bw’Abisai momura omwabo, akaroberia barwane n’Abaamoni.
1CH 19:12 Erio agateebia Abisai, “Onye Abasiiria bakombua, rirorio oche onkonye, korende onye Abaamoni bagokobua, rirorio inche inchiche noboseemia.
1CH 19:13 Otenene bokong’u, obe omoremu! Torwanere abanto baito na emechie ya Nyasae oito. Na ig’Omonene akore ayaroche are amaya.”
1CH 19:14 Agwo Yoabu na abanto barenge amo nere bagasuka bagaika ang’e n’Abasiiria ase okorwana esegi, na Abasiiria baria bagatama korwa asare.
1CH 19:15 Abaamoni bagachia korora ng’a Abasiiria batamire, nabarabwo boigo bagatama korwa ase Abisai, momura omwabo Yoabu, bagasoa omochie ime. Erio Yoabu akagenda Yerusalemu.
1CH 19:16 Ekero Abasiiria baroche ng’a babuirwe n’Abaisraeli, bagatoma abanto korangeria Abasiiria, abarenge ng’umbu y’Eufarati, bache batang’anwe na Sofaki, omochiki bw’abasikari ba Hadadeseri.
1CH 19:17 Ekero Daudi atebetigwe amang’ana ayio, agasangereria Abaisraeli bonsi amo, akaamboka orooche rwa Yorodani, erio akagenda ase bare, akaira abarwani baye b’esegi gochia kobarwania. Ekero Daudi aroberetie abarwani baye b’esegi korwania Abasiiria, barabwo bakamorwania.
1CH 19:18 Abasiiria bagatama korwa ase amasio ’Abaisraeli; na Daudi agaita Abasiiria abagendia chigari chilifu isano na ibere (7,000), na abarwani barenge gotaara namagoro chilifu emerongo ene (40,000). Boigo agaita Sofaki, omochiki obo bw’abasikari.
1CH 19:19 Ekero abasomba ba Hadadeseri baroche ng’a babuirwe n’Abaisraeli, bagakora omorembe na Daudi, bakebeka inse yaye. Ase ayio Abasiiria tibanchete gokonya Abaamoni naende.
1CH 20:1 Ase engaki y’ogosimeka ekero abarwoti baare koba bakogenda korwana esegi, Yoabu agatang’ana abarwani b’esegi, agasaria ense y’Abaamoni, akagenda koboera omochie o Raba, korende Daudi akabeera agwo Yerusalemu. Yoabu akarwania Raba, akayobua akayosaria.
1CH 20:2 Erio Daudi akarusia egutwa y’etaabu korwa ase omotwe bw’omorwoti bw’aroro, akanyora ng’a oborito bw’egutwa eria nigo bwarenge koreng’ana chikiro emerongo etato na inye, naende nigo yachabeire amagena e rigori rinene. Egutwa eyio ekabekwa igoro y’omotwe o Daudi. Ere agasakora ebinto ebinge mono bi’omochie oria.
1CH 20:3 Naende akabasokia abanto barenge ase omochie ime, akababetereria gokora emeremo ne chinseke, na amakombe ’ebioma, na ebisire. Naboigo Daudi akorete abanto b’emechie yonsi y’Abaamoni. Erio akairana Yerusalemu amo nabaanto baye.
1CH 20:4 Magega y’ayio esegi ekaba ase egati y’Abaisraeli na Abafirisiti agwo Geseri. Sibekai Omohusa agaita Sipai, omonto bw’ororeria rw’amamonto; na igo Abafirisiti bakabugwa na kogamberwa.
1CH 20:5 Naende esegi ekaba n’Abafilisti; Elihanani, mosinto o Yairi, agaita Lahami, omomura omwabo Goliato korwa Gati, oria orotanga rwe ritimo riaye rwareng’aine omwaro omonene.
1CH 20:6 Naende esegi ekaba agwo Gati. Omonto omotambe narengeo, oyorenge nebiara bitano na ekemo (6) ase kera okoboko, na bitano na ekemo (6) ase kera okogoro; bionsi nigo biarenge emerongo ebere na bine. Ere boigo noyomo bw’amamonto orenge.
1CH 20:7 Ere akarama Abaisraeli, na Yonathani, omomura o Simea omwabo Daudi, akamoita.
1CH 20:8 Abanto abwo nigo barenge ab’ororeria rw’amamonto korwa Gati. Abwo nigo Daudi na abanto baye baabaitete.
1CH 21:1 Saitani akagania gochanda Abaisraeli, agasukia enkoro ya Daudi ase okobara Abaisraeli.
1CH 21:2 Ase igo Daudi agateebia Yoabu na abatang’ani b’abasikari, “Genda mobare Abaisraeli korwa Beeri‐Seba goika Dani, erio mondetere amang’ana imanye omobaro obo.”
1CH 21:3 Yoabu agateeba, “Omonene amente abanto baye bamentekane ara rigana ase omobaro obo. Inee! Aye omorwoti, omonene one, abanto aba bonsi tibari abasomba bao? Nase ki aye omonene one okogania gokora ayio? Nase ki ogochia korenta okomocha igoro ase Abaisraeli?”
1CH 21:4 Korende ring’ana ri’omorwoti rikaba ne chinguru igoro ya Yoabu. Erio Yoabu akaimoka akagenda ase Abaisraeli bonsi, erio akairana gocha Yerusalemu.
1CH 21:5 Yoabu akaa Daudi omobaro bw’abaanto. Ase Abaisraeli bonsi abwo barenge komanya korwana esegi nemioro nigo barenge abanto emilioni eyemo, ne chilifu rigana erimo (1,100,000), na ase Abayuda abanto chilifu amagana ane na emerongo etano na ebere (470,000).
1CH 21:6 Korende Yoabu tabarete Abalawi na Ababenjamini, ekiagera ogochika koria omorwoti aruete nigo kwamogechetie.
1CH 21:7 Amang’ana ayio akoregete akagechia Nyasae; ere akaa Abaisraeli amaakwa.
1CH 21:8 Erio Daudi agateebia Nyasae, “Nakorire ebibe ebinene ase aya nakorire. Korende bono nagosabire, onyabere inche, omosomba oo, ogosaria kwane, naki nigo nakorire egento ki’oboriri obonene.”
1CH 21:9 Omonene agakwana na Gadi, omoorori o Daudi, akamoteebia,
1CH 21:10 “Genda okwane na Daudi, omoteebie ng’a aya naro inche Omonene ngoteeba: Nabekire asore amang’ana atato; ase ayio chora erimo, eri ngochia kogokorera.”
1CH 21:11 Erio Gadi akagenda ase Daudi akamoteebia, “Aya nar’Omonene agoteeba: Chora erimo eri oranche.
1CH 21:12 Noganetie enchara echiche ase emiaka etato; gose nigo oganetie oserigwe nababisa bao ase engaki y’emetienyi etato, babe bakobabuna‐buna na kobaita nemioro; gose mochandwe n’omoro Omonene ase amatuko atato, ekero oborwaire obobe bw’ogoita abanto borache igoro ase ense eye yaino, na omomalaika bw’Omonene ogosaria ense y’Abaisraeli? Bono nteebie aya ngochia koiraneria oria ontoma.”
1CH 21:13 Daudi akairaneria Gadi, “Inche nasoire ase emechando emenene. Gaki bono, tiga ingwe ase okoboko kw’Omonene, ekiagera amaabera aye namanene mono; korende ase amaboko a Mwanyabaanto tintageti ingweo.”
1CH 21:14 Eri’Omonene akarentera Abaisraeli oborwaire obobe bw’ogoita; Abaisraeli chilifu emerongo etano na ebere (70,000) bagakwa.
1CH 21:15 Nyasae agatoma omomalaika oye gochia ase Yerusalemu koyosaria; korende ekero omomalaika oria abeete ang’e koyosaria, Omonene akaywechandera, akaonchoreria ebirengererio biaye igoro y’obobe boria, agateebia omomalaika oria ogendererete gosaria omochie, “Bono aisanire, ororobia okoboko kwao!” Omomalaika oria konya oikire ang’e nekeooreri ki’Orinani Omoyebusi.
1CH 21:16 Daudi akarigereria akarora omomalaika oria bw’Omonene oteneine gati y’ense na igoro; ere nabwate omoyio o birende ase okoboko kwaye okoramborete gochia igoro ya Yerusalemu, na Daudi na abagaaka babegete chianga chi’echigunia, bagatung’ama inse bakaumama.
1CH 21:17 Erio Daudi agateebia Nyasae, “Inee! Tari inche nachigete abanto bakabarwa? Ninche nakorire ebibe; nakorire amang’ana amabe mono. Korende ching’ondi echi, ninki chiakorire? Nagosabire aye Omonene, Nyasae one, tiga okoboko kwao kong’ake inche amo neamate ya tata; korende oborwaire tibobaisa goita abanto bao.”
1CH 21:18 Erio omomalaika bw’Omonene agachiika Gadi ateebie Daudi ng’a agende atenenie egesasiimero ase Omonene agwo ase ekeooreri ki’Orinani, Omoyebusi.
1CH 21:19 Ase ogochika kw’Omonene koria Gadi amotebetie Daudi, Daudi agatiira.
1CH 21:20 Bono Orinani nigo arenge koora engano, na agwo akeonchora akarora omomalaika, na abana baye abamura baane abarenge amo nero bakebisa.
1CH 21:21 Daudi agacha ase Orinani, na ekero Orinani amorooche akarua agwo ase ekeooreri, agacha agatung’ama, akaumama ase obosio bwa Daudi.
1CH 21:22 Daudi agateebia Orinani, “Ing’a ensemo eyio y’ekeooreri, ing’agachere Omonene egesasiimero, erinde oborwaire botangwe korwa ase abanto. Inche ningakane rigori riaye rionsi.”
1CH 21:23 Erio Orinani agateebia Daudi, “Ira ekeooreri ekio! Aye omonene one omorwoti, kora eki oranche. Rora, narure chiombe chibe ebing’wanso bi’ogosambwa na ebikorero ebi bi’okoorera bibe chinko, na engano ebe okoruegwa kw’endagera. Nakobieire bionsi.”
1CH 21:24 Omorwoti Daudi agakania Orinani, akamoteebia, “Yaya taibo, korende nigo ndabiakanere rigori riikeranu; tinkoira ekere ekiao koa Omonene gose okorua ekeng’wanso ki’ogosambwa eke ntaakanereti.”
1CH 21:25 Ase igo Daudi akaa Orinani etaabu y’oborito bwe chisekeli amagana atano na rimo agoakanera ekeooreri keria.
1CH 21:26 Daudi akaagachera Omonene egesasiimero aroro, akarua ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’omorembe, agasaba Omonene, nere akamoiraneria ase ogotoma omorero korwa igoro gocha ase egesasiimero keria gi’ekeng’wanso ki’ogosambwa.
1CH 21:27 Eri’Omonene agachiika omomalaika oria, na ere akairania omoyio oye ime ase ekegoocho.
1CH 21:28 Korwa ase engaki eria, ekero Daudi aroche ng’a Omonene oiraneirie ogosaba kwaye ase ekeooreri ki’Orinani Omoyebusi, akarua ebing’wanso biaye aroro agwo.
1CH 21:29 Korende ase engaki eria Eema y’Omonene, eria Musa atenenetie agwo ase erooro, na egesasiimero gi’ekeng’wanso ki’ogosambwa nigo kiarenge agwo aase aimokererete igoro aaria Gibeoni.
1CH 21:30 Korende Daudi tagendete ase egesasiimero keria koboria Nyasae, ekiagera nigo oboete omoyio oria bw’omomalaika bw’Omonene.
1CH 22:1 Daudi agateeba, “Aiga nao egesasiimero ki’Omonene kerabe ase Abaisraeli bakoruera ekeng’wanso ki’ogosambwa.”
1CH 22:2 Daudi agachiika abamenyi abarenge ase ense y’Abaisraeli basangererigwe amo, akababeeka kobaacha amagena na koyaroisia ase okoagachera enyomba ya Nyasae.
1CH 22:3 Naende Daudi akarenta ebioma ebinge bi’okoroisigwa emesumari y’ebisieri bi’ebiita amo nebibwatero, akarenta ne chitaai chinyinge chitare korengeka.
1CH 22:4 Boigo akarenta chibao chi’emecharake chitare kobareka, ekiagera Abasidoni nigo barenterete Daudi emecharake emenge mono.
1CH 22:5 Daudi nigo arengereretie ng’a Sulemani, omwana oye omoke otaramanya amange, na enyomba egochia koagachwa ase Omonene goika ebe engiya mono, naende eramanyekane ase ense yonsi ng’a nigo ere nobonene; na igo ere bweka goika abeeke ebinto bionsi ang’e. Ase ayio Daudi agasangereria ebinto ebinge ekero atarakwa.
1CH 22:6 Akarangeria Sulemani, omwana oye, akamochika aagachere Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli enyomba.
1CH 22:7 Daudi agateebia Sulemani, “Omwana one, nigo biarenge ebirengererio biane ng’a ning’agachere erieta ri’Omonene, Nyasae one, enyomba.
1CH 22:8 Korende ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia: Aye gwaiteire amanyinga amange, naende kwarwanire chiseegi chinene; na ase engencho y’amanyinga aya amange gwaiteire ase obosio bwane tokonyara koagacha enyomba ase engencho y’erieta riane.
1CH 22:9 Rora noiborerwe omwana omomura oyorabe omonto bw’omorembe; inche nimoe omorembe ase ababisa baye bonsi bamoetanaine. Nigo ararokwe Sulemani, na ase amatuko aye ning’ee Abaisraeli omorembe na obotoereru.
1CH 22:10 Ere naagache enyomba ase engencho y’erieta riane. Ere nabe omwana one, nainche nimbe ise, na inche ninkore ekerogo kiaye ki’oborwoti bw’Abaisraeli kebe ne chinguru goika kare na kare.
1CH 22:11 “Bono omwana one, Omonene abe amo naye, erio obe nokogenderera okuya ase okoagacha enyomba y’Omonene, Nyasae oo, buna akwanete igoro yao.
1CH 22:12 Tiga Omonene akoe obong’aini na okomanya, erio ekero orabe gokogambera Abaisraeli obwate amachiiko a Omonene, Nyasae oo.
1CH 22:13 Korarende na kobwata emeroberio yonsi eyi’Omonene achigete Musa ase engencho y’Abaisraeli nigo orasesenigwe. Obe omokong’u na omoremu! Toiroka, tobaisa gokwa omoyo!
1CH 22:14 Ase ogwechanda mono nasangereirie ebinto bi’okoagachera enyomba y’Omonene. Nasangereirie chitaabu chitalanta chilifu rigana erimo (100,000) ne chifeta chitalanta emilioni eyemo (1,000,000), ne chitaai amo nebioma ebinge mono, bitari korengeka. Boigo narentire chibao na amagena. Ase ebinto ebio naye omente ebinde.
1CH 22:15 Nigo obwate abakori emeremo abange: abaabaachi amagena, na abaagacheri amagena, na abasenia be chibao, na abanto bamanyete gokora emeremo ende yonsi
1CH 22:16 ase chitaabu, ne chifeta, na etai. Imoka, ochake gokora emeremo! Omonene abe amo naye.”
1CH 22:17 Daudi agachiika abaraai bonsi b’Abaisraeli ng’a babe bagokonya Sulemani, omwana oye, akabateebia,
1CH 22:18 “Inee! Omonene, Nyasae oino, tari amo nainwe? Naende tabaete omorembe ase chinsemo chiaino chionsi? Ere obekire abanto abanyene ense eye ase okoboko kwane; na ense eye nkogambera yabekirwe inse y’Omonene na inse y’abanto baye.
1CH 22:19 Bono beka ebirengererio biaino ne chinkoro chiaino ase okomorigia Omonene, Nyasae oino. Imoka moagache obomenyo Obochenu ase Omonene, erinde Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene na ebikorero ebichenu bia Nyasae birentwe ime ase enyomba eye eraagachwe ase engencho yerieta ri’Omonene.”
1CH 23:1 Ekero Daudi konya agotire mono akabeeka Sulemani, omomura oye, akaba omorwoti igoro ase Abaisraeli.
1CH 23:2 Daudi agasangereria abaraai bonsi b’Abaisraeli amo nabakuani na Abalawi.
1CH 23:3 Abalawi abarenge nemiaka emerongo etato na goetania bakabarwa, na omobaro obo okaba chilifu emerongo etato na isano na isato (38,000).
1CH 23:4 Daudi agateeba, “Abanto chilifu emerongo ebere na baane (24,000) ase aba mbabe bagotenenera emeremo ye nyomba y’Omonene, na abanto chilifu isano nemo (6,000) nababe abateneneri na abagaambi ebiina;
1CH 23:5 abanto chilifu inye (4,000) nababe abarendi b’ebiita na abanto chilifu inye (4,000) babe bagotogia Omonene n’ebinto ebio bikobugigwa naroisirie ase okomotogia.”
1CH 23:6 Daudi agaatanana Abalawi ase ebiombe kobwatekana nabamura ba Lawi: Gerisoni na Kohati, na Merari.
1CH 23:7 Abana abamura ba Gerisoni nabwo Ladani na Simei.
1CH 23:8 Abana abamura ba Ladani nabwo aba batato: Yehieli, omoteneneri obo, na Setamu, na Yoel.
1CH 23:9 Abana abamura ba Simei nabwo aba batato: Selomoti na Hasieli na Harani. Aba nabwo barenge abateneneri be chiamate chia Ladani.
1CH 23:10 Na abana abamura ba Simei nabwo aba baane: Yahati na Sina, Yeusi na Beria.
1CH 23:11 Yahati nere orenge omoteneneri obo, na Sisa oyo o kabere, korende Yeusi na Beria tibabwate abana abamura abange; ase ayio bakabeekeranigwa amo ase okobarwa, bakaba eamate eyemo.
1CH 23:12 Abana abamura ba Kohati nabwo aba baane: Amuramu na Isari, Heburoni na Usieli.
1CH 23:13 Abana abamura b’Amuramu nabwo Aroni na Musa. Aroni agaatananwa koba oyochenegete mono kogenderera botambe. Ere amo nabamura baye babe bagosamba ubani ase obosio bw’Omonene na komokorera, naende babe bagosesenia ase erieta riaye botambe.
1CH 23:14 Abana abamura ba Musa, omonto o Nyasae, bakabareranigwa amo negesaku kia Lawi.
1CH 23:15 Abana abamura ba Musa nabwo Gerisomu na Eliezeri.
1CH 23:16 Ase abana ba Gerisomu Sebueli nere orenge omoteneneri obo.
1CH 23:17 Ase abana b’Eliezeri Rehabia nere orenge omoteneneri obo. Eliezeri tabwate abana abamura bande; korende abana abamura ba Rehabia nigo barenge abange mono.
1CH 23:18 Ase abana ba Isari, Selomiti nere orenge omoteneneri obo.
1CH 23:19 Abana abamura ba Heburoni nabwo aba: Yeria nere orenge omoteneneri obo, na Amaria, oyo o kabere, na Yahasieli, oyo o gatato, na Yekameamu, oyo o kane.
1CH 23:20 Abana abamura ba Usieli nabwo Mika, omoteneneri obo, na Isia, oyo o kabere.
1CH 23:21 Abana abamura ba Merari nabwo Mali na Musi; na abana abamura ba Mali nabwo Eleazari na Kisi.
1CH 23:22 Eleazari nigo akwete atabwati abana abamura, korende nabwate abana abaiseke. Abanto bamwabo, abana abamura ba Kisi, bakanyuoma abaiseke baria.
1CH 23:23 Abana abamura ba Musi nabwo aba batato: Mali, na Ederi, na Yeremoti.
1CH 23:24 Abanto aba nabwo barenge ab’ororeria rwa Lawi ase chiamate chiabo amo nabateneneri be chiamate chiria, buna barigetwe kera oyomo ase erieta riaye. Abwo nigo barenge nemiaka emerongo ebere na goetania, na nigo baisanerete gokora emeremo y’obokoreri bw’enyomba y’Omonene.
1CH 23:25 Daudi akabora, “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oeire abanto baye obotoereru, na bono ere nigo amenyete Yerusalemu kare na kare.
1CH 23:26 Ase ayio Abalawi tibaganeirie kobogoria Eema gose ebinto binde bionsi bi’obokoreri bw’Eema eria.”
1CH 23:27 Ase amatuko omoerio o Daudi, Abalawi bonsi bakarikwa, aba konya bakoorire emiaka emerongo ebere na goetania.
1CH 23:28 Emeremo yabo nebe ogokonya abwo b’ororeria rwa Aroni ase obokoreri bw’enyomba y’Omonene, na gotenenera chiraaro na ebinyomba ebike; boigo ogosibia ebinto bichenire, na gokora emeremo ende yonsi y’obokoreri bw’enyomba ya Nyasae.
1CH 23:29 Naende babe bagotenenera emeremo y’emegati ekoruegwa ase Nyasae, na ey’obosie obonuke bw’okoruegwa kw’endagera, na ey’emegati ere emeoo etabekiri memera, na ey’ekarangeire orogio, na ey’obosie bwochoganirie amaguta, na ey’ebirengo binde bionsi.
1CH 23:30 Barabwo babe bagotenenera kera rituko, mambia na mogoroba, bakoiraneri’Omonene ng’a mbuya mono na komotogia.
1CH 23:31 Nigo barenge gokonya ekero kende gionsi ebing’wanso bi’ogosambwa biarenge koruegwa ase Omonene, ase Chisabato na ase Emetienyi Emeyia, na ase Amatuko Amanene ande. Nigo baroberetigwe gokora emeremo eyio koreng’ana nomobaro oganeirie, bakagenderera koyekora botambe ase obosio bw’Omonene.
1CH 23:32 Ase enchera eye mbabe bakorenda Eema y’Omosangererekano na Aase Aachenu, na bakonye abanto bamwabo ab’ororeria rwa Aroni ase obokoreri bw’enyomba y’Omonene.
1CH 24:1 Ebi nabio ebiombe bi’abaanto b’ororeria rwa Aroni. Abana abamura ba Aroni nabwo aba: Nadabu na Abihu, Eleazari na Itamari.
1CH 24:2 Nadabu na Abihu bagakwa bagatiga ise ore moyo, barabwo tibabwate abana; na igo Eleazari na Itamari bakaba abakuani.
1CH 24:3 Daudi agaatanana abwo b’ororeria rwa Aroni na akaroberia buna bakore emeremo. Zadoki bw’ororeria rw’Eleazari na Ahimeleki bw’ororeria rwa Itamari barabwo m babete bakomokonya.
1CH 24:4 Abanto b’ororeria rw’Eleazari bakanyorekana bare nabateneneri abange kobua abwo b’ororeria rwa Itamari. Ase ayio bakabeeka abanto ikomi na batano nomo b’ororeria rw’Eleazari babe abateneneri be chiamate chiabo, na batano na batato b’ororeria rwa Itamari babe abateneneri be chiamate chiabo.
1CH 24:5 Igo baatananetwe ase ogoakerwa obomera, bonsi ase enchera eyemo, ekiagera abateneneri abwo b’Aase Aachenu na abwo ba Nyasae nigo bachoretwe korwa ase ororeria rw’Eleazari amo norwa Itamari.
1CH 24:6 Semaya, mosinto o Netaneli Omolawi, akarika amarieta abo agwo ekero omorwoti na abanene abarenge komokonya, na Zadoki Omokuani, na Ahimeleki, mosinto bw’Abiatari, na abateneneri be chiamate chi’abakuani, na echi’Abalawi barigereretie. Chiamate chigachorwa ase ogoakerwa obomera, eyemo korwa ase ororeria rw’Eleazari, na eyende korwa ase orwa Itamari.
1CH 24:7 Obomera obotang’ani bokagwera Yehoyaribu, na obwa kabere Yedaya;
1CH 24:8 obwa gatato bokagwera Harimu, na obwa kane Seorimu;
1CH 24:9 obwa gatano bokagwera Malikia, na obwa gatano na rimo Miyamini;
1CH 24:10 obwa gatano na kabere bokagwera Hakosi, na obwa gatano na gatato Abiya;
1CH 24:11 obwa kianda bokagwera Yesua, na obwa ikomi Sekania;
1CH 24:12 obwa ikomi na rimo bokagwera Eliasibu, na obwa ikomi na kabere Yakimu;
1CH 24:13 obwa ikomi na gatato bokagwera Hupa, na obwa ikomi na kane Yesebeabu;
1CH 24:14 obwa ikomi na gatano bokagwera Biliga, na obwa ikomi na gatano na rimo Imeri;
1CH 24:15 obwa ikomi na gatano na kabere bokagwera Hesiri, na obwa ikomi na gatano na gatato Hapisesi;
1CH 24:16 obwa ikomi na kianda bokagwera Petahia, na obwa emerongo ebere Ezekieli;
1CH 24:17 Obwa emerongo ebere na rimo bokagwera Yakini, na obwa emerongo ebere na kabere Gamuli;
1CH 24:18 obwa emerongo ebere na gatato bokagwera Delaya, na obwa emerongo ebere na kane Maasia.
1CH 24:19 Oyo noro omooroberio obo bw’obokoreri bwabo bw’enyomba y’Omonene Nyasae bw’Abaisraeli buna Aroni, sokoro yabo, abarobereretie koreng’ana buna Omonene amochigeete.
1CH 24:20 Aba nabwo Abalawi bande: Subaeli bw’ororeria rw’Amuramu na Yehedia bw’ororeria rwa Subaeli;
1CH 24:21 Isia, omoteneneri korwa ase ororeria rwa Rehabia;
1CH 24:22 Selomoti bw’ororeria rwa Isari, na Yahati bw’ororeria rwa Selomoti.
1CH 24:23 Abana abamura ba Heburoni nabwo aba: Yeria omotangi, na Amaria oyo o kabere, na Yahasieli, oyo o gatato, na Yekameamu oyo o kane;
1CH 24:24 Mika bw’ororeria rwa Usieli, na Samiri bw’ororeria rwa Mika;
1CH 24:25 Isia omomura omwabo Mika, na Zakaria bw’ororeria rwa Isia.
1CH 24:26 Abana abamura ba Merari nabwo Mali na Musi. Omwana omomura o Yaasia nere Beno.
1CH 24:27 Abanto b’ororeria rwa Merari ase Yaasia, omwana oye omomura, nabwo aba: Beno na Sohamu, Sakuri na Ibiri.
1CH 24:28 Omwana o Mali n’Eleazari; ere tabwate abana abamura.
1CH 24:29 Yerameeli nomwana omomura o Kisi.
1CH 24:30 Abana abamura ba Musi nabwo aba: Mali na Ederi, na Yerimoti. Aba nabwo barenge ab’ororeria rwa Lawi koreng’ana ne chiamate chiabo.
1CH 24:31 Abateneneri abwo be chiamate chiabo, abatang’ani amo nabamwabo abake, bagaaka obomera buna abamwabo, abanto b’ororeria rwa Aroni, ekero Daudi omorwoti, na Zadoki, na Ahimeleki, na abatang’ani be chiamate chi’abakuani na echi’Abalawi barigereretie. Oyorenge omonene ase eamate ogaakerwa obomera koreng’ana buna oyorenge omoke.
1CH 25:1 Daudi amo nabatang’ani abarenge komokonya bagaatanana ase obokoreri abamura bande b’Asafu, na aba Hemani, na aba Yedutuni, baria barenge gochia kobana ase okobugia amakano ao ao, na goakania chisani chikwoga. Omoroberio bw’abaanto baria baetwe emeremo eria noro oyo.
1CH 25:2 Ase abana abamura b’Asafu nabwo aba: Sakuri na Yusufu, Netania na Asarela. Abamura aba bakaba inse y’oboraai bw’Asafu ise, oyorenge kobana inse y’oboraai bw’omorwoti.
1CH 25:3 Amo na Yedutuni nigo barenge abamura baye: Gedalia na Seri, Yesaia na Simei, Hesabia na Matitia. Abamura aba batano nomo bakaba inse y’oboraai bwa Yedutuni ise, oyorenge kobana ase okobugia obokano ase okoiraneria Nyasae ng’a mbuya mono na komotogia.
1CH 25:4 Amo na Hemani nigo barenge abamura baye: Bukia na Matania, Usieli na Sebueli, Yerimoti na Hanania, Hanani na Eliata, Gidaliti na Romamuti‐Eseri, Yosibekasa na Maloti, Horiti na Mahasioti.
1CH 25:5 Aba nigo barenge abana abamura ba Hemani, omoorori bw’omorwoti. Nyasae amorierete eira y’okomokong’ia; ase ayio akamoa abana abamura ikomi na baane, na abaiseke batato.
1CH 25:6 Abwo bonsi nigo barenge inse y’oboraai bwa ise ekero barenge goteera agwo ase enyomba y’Omonene na goakania chisani chikwoga, amo na kobugia amakano, na amakano ’ebirigisa. Asafu na Yedutuni, na Hemani nigo barenge inse y’oboraai bw’omorwoti.
1CH 25:7 Omobaro obo amo nabaanto bamwabo borokereretigwe goterera Omonene, abamanyete goteera buya kegima, nigo barenge amagana abere, na emerongo etano na etato, na batano na batato (288).
1CH 25:8 Abwo bonsi, abake na abanene, aborokia na aborokigwa, bagaaka obomera ase ogwatanana emeremo yabo.
1CH 25:9 Obomera obotang’ani bokagwera Yusufu ase eamate y’Asafu. Obwa kabere bokagwera Gedalia; ere amo nabamwabo na abana baye abamura nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:10 Obwa gatato bokagwera Sakuri; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:11 Obwa kane bokagwera Isiri; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:12 Obwa gatano bokagwera Netania; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:13 Obwa gatano na rimo bokagwera Bukia; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:14 Obwa gatano na kabere bokagwera Yesarela; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:15 Obwa gatano na gatato bokagwera Yesaia; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:16 Obwa kianda bokagwera Matania; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:17 Obwa ikomi bokagwera Simei; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:18 Obwa ikomi na rimo (11) bokagwera Asareli; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:19 Obwa ikomi na kabere (12) bokagwera Hasabia; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:20 Obwa ikomi na gatato (13) bokagwera Subaeli; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:21 Obwa ikomi na kane (14) bokagwera Matitia; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:22 Obwa ikomi na gatano bokagwera (15) Yeremoti; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:23 Obwa ikomi na gatano na rimo (16) bokagwera Hanania; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:24 Obwa ikomi na gatano na kabere (17) bokagwera Yosibekasa; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:25 Obwa ikomi na gatano na gatato (18) bokagwera Hanani; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:26 Obwa ikomi na kianda (19) bokagwera Maloti; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:27 Obwa emerongo ebere (20) bokagwera Eliata; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:28 Obwa emerongo ebere na rimo (21) bokagwera Hotiri; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:29 Obwa emerongo ebere na kabere (22) bokagwera Gidaliti; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:30 Obwa emerongo ebere na gatato (23) bokagwera Mahasioti; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 25:31 Obwa emerongo ebere na kane (24) bokagwera Romamuti‐Eseri; ere amo nabana baye abamura na abamwabo nigo barenge ikomi na babere (12).
1CH 26:1 Aba nabwo abarendi b’ebiita: Korwa ase ororeria rwa Kora, Meselemia, omwana omomura o Kora bw’ororeria rw’Asafu.
1CH 26:2 Abana abamura ba Meselemia nabwo aba: Zakaria omwana oye omotangi; Yediaeli oyo o kabere; Zebadia oyo o gatato; Yatinieli oyo o kane.
1CH 26:3 Elamu oyo o gatano; Yehohanani oyo o gatano na rimo; Eliehoenai oyo o gatano na kabere.
1CH 26:4 Abana abamura b’Obedi‐Edomu nabwo aba: Semaya omwana oye omotangi; Yehosabadi oyo o kabere; Yoa oyo o gatato; Sakari oyo o kane; Netaneli oyo o gatano;
1CH 26:5 Amieli oyo o gatano na rimo; Isakaru oyo o gatano na kabere; Peuletai oyo o gatano na gatato. Nyasae nigo asesenetie Obedi‐Edomu.
1CH 26:6 Semaya, omomura oye, akaiborerwa abana abamura bakaba abateneneri be chiamate chiabo; abwo nigo barenge abanto abakong’u ase emeremo yabo.
1CH 26:7 Abana abamura ba Semaya nabwo aba: Otini na Refaeli, na Obedi, na Elisabadi; boigo Elihu na Semakia, abamura bamwabo Semaya, nigo barenge abamura abakong’u mono ase emeremo yabo.
1CH 26:8 Aba bonsi nigo barenge b’ororeria rw’Obedi‐Edomu. Barabwo amo nabana babo abamura na abanto bamwabo nigo barenge abanto abakong’u, bamanyete gokora emeremo yabo. Bonsi abwo b’Obedi‐Edomu nigo barenge emerongo etano nomo na babere.
1CH 26:9 Abana abamura ba Meselemia amo nabaanto bamwabo nigo barenge ikomi na batano, abamanyete buya gokora emeremo yabo.
1CH 26:10 Abana abamura ba Hosa b’ororeria rwa Merari nabwo aba: Simuri, omoteneneri obo, nonya tarenge omotangi, ise akamobeka akaba omoteneneri.
1CH 26:11 Hilikia nigo arenge oyo o kabere, na Tebalia oyo o gatato, na Zakaria oyo o kane. Aba nabamura ba Hosa amo nabamwabo nigo barenge ikomi na batato.
1CH 26:12 Abanto b’ebiombe ebio bi’abarendi b’ebiita amo nabatang’ani babo nigo babegetwe gokora emeremo ase enyomba y’Omonene buna Abalawi bamwabo barenge gokora.
1CH 26:13 Abanto ba kera eamate, enke na enene, bagaaka obomera bamanye ngeita ki baraarende.
1CH 26:14 Obomera bokagwera Selemia ase okorenda egeita kia moocha. Naende bagaakera Zakaria, omomura oye, obomera, bokamochora korenda egeita gia sugusu. Ere nigo arenge omosemia omong’aini.
1CH 26:15 Obomera bokagwera Obedi‐Edomu, bokamochora korenda egeita kia Irianyi, na abamura baye bakaegwa korenda ebigachero.
1CH 26:16 Supimu na Hosea bagachorwa korenda ensemo ya bosongo, agwo ase Egeita gia Saleketi, ase enchera egotiira, na oborendi obomo bogachikana nobonde.
1CH 26:17 Abarendi batano nomo nigo barenge kobeera ensemo ya moocha kera rituko, na ensemo ya sugusu mbaane kera rituko, na ensemo ya Irianyi mbaane kera rituko; na ase ebigachero babere babere.
1CH 26:18 Ase akanyomba kaagachire ensemo ya bosongo, abarendi baane nigo barenge agwo ase enchera, na babere ase akanyomba karia.
1CH 26:19 Ebi nabio biarenge ebiombe bi’abarendi b’ebiita korwa ase abanto b’ororeria rwa Kora na orwa Merari.
1CH 26:20 Ahiya oyomo bw’Abalawi nere otenenerete chikungo chi’enyomba ya Nyasae, naende nere orendete ebiatananetwe bikaba ebichenu.
1CH 26:21 Abamura b’ororeria rwa Ladani, nabwo Abagerisoni, nigo barenge abateneneri be chiamate chia Ladani Omogerisoni. Ase abwo nigo barenge Abayehieli.
1CH 26:22 Abamura babere b’Abayehieli, Setamu na Yoel momura omwabo, abwo bakaba bagotenenera chikungo chi’enyomba y’Omonene.
1CH 26:23 Ase ebiombe bie chinderia chi’Amuramu, na Isari, na Heburoni, na Usieli:
1CH 26:24 Sebueli, omomura o Gerisomu, mosinto o Musa, nere orenge omoteneneri omonene bwe chikungo chiria.
1CH 26:25 Abanto bamwabo korwa ase Eliezeri nigo barenge Rehabia, omomura oye, na Yesaia omomura oye, na Yoramu omomura oye, na Sikiri omomura oye, na Selomiti omomura oye.
1CH 26:26 Selomiti na abamwabo nabwo batenenerete chikungo chionsi chi’ebiegwa Daudi omorwoti aatananerete Omonene, amo nebio abateneneri be chiamate, na abatang’ani b’abasikari chilifu na ab’amagana, na abachiki b’abasikari baatananete bikaba ebichenu.
1CH 26:27 Ebinto binde biasakoretwe ekero gi’esegi bigaatananwa bikaba ebiegwa ase ogokorerwa emeremo y’enyomba y’Omonene.
1CH 26:28 Naboigo, nebiegwa bionsi biria Samweli omoorori, na Saulo, mosinto o Kisi, na Abineri, mosinto o Neri, na Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya baatananete. Ebinto bionsi bikabekwa inse y’oborendi bwa Selomiti na abamwabo.
1CH 26:29 Korwa ase Abaisari, Kenania na abamura baye bagachorwa gokora emeremo ya isiko buna abatang’ani b’emeremo ao ao, na abagaambi ebiina.
1CH 26:30 Korwa ase Abaheburoni, Hasabia na abanto b’eamate yaye, elifu eyemo na amagana atano na abere (1,700), abanto abamanyete buya gokora emeremo yabo, bakabeekwa ensemo ya bosongo ya Yorodani gotenenera Abaisraeli ase emeremo yonsi y’Omonene na ey’omorwoti.
1CH 26:31 Korwa ase Abaheburoni, Yeria nere otenenerete abanto be chiamate chionsi chi’ororeria rwa Heburoni. (Ase omwaka bw’emerongo ene bw’okogamba gwa Daudi, obotuki bogakorwa, na abanto be chiamate echio abamanyete korwana esegi buya bakanyorekana agwo Yaeseri ya Gileadi).
1CH 26:32 Abanto baria abamwabo Yeria nigo barenge chilifu ibere, na amagana atano na abere (2,700), abateneneri be chiamate chiabo, bamanyete korwana esegi buya. Barabwo Daudi omorwoti akababeeka bakaba abateneneri b’abaanto b’egesaku kia Rubeni, na ab’ekia Gadi, na ab’ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, ase emeremo ende yonsi ya Nyasae na ey’omorwoti.
1CH 27:1 Oyo noro omooroberio bw’Abaisraeli na abateneneri be chiamate chiabo na obw’abatang’ani b’abasikari chilifu na ab’amagana, na obw’abateneneri b’emeremo ende yonsi ase oborwoti. Kera omotienyi ase omwaka ekeombe ki’abaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000), nigo kiarenge gokora emeremo inse y’oboraai bw’omotang’ani bw’omotienyi oyio.
1CH 27:2 Yasobeamu, mosinto o Sabidieli, nere otenenerete ekeombe egetang’ani, ase omotienyi bw’eritang’ani; ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:3 Ere nigo arenge bw’ororeria rwa Peresi, na orenge omochiki bw’abatang’ani bonsi b’abasikari ase omotienyi bw’eritang’ani.
1CH 27:4 Dodadi bw’ororeria rw’Ahohi nere otenenerete ekeombe ki’omotienyi o kabere. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000). Mikiloti nere orenge omokonyi oye.
1CH 27:5 Omoteneneri bw’ekeombe kia gatato, ase omotienyi o gatato, nere Benaya, mosinto o Yehoyada Omokuani. Benaya nigo arenge omotang’ani omonene, na ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:6 Benaya nere orenge omonto etuoni, omanyekanete ase baria Emerongo etato, naende orenge nomochiki obo. Amisabadi, omomura oye, nere orenge komokonya ase ekeombe ekio.
1CH 27:7 Oyo o kane, Asaeli, omomura omwabo Yoabu, akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o kane, na Sebadia, omomura oye, akagetenenera magega yaye. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:8 Oyo o gatano, Samuti bw’ororeria rwa Isihari akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o gatano. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:9 Oyo o gatano na rimo, Ira, mosinto o Ikesi Omotekoa akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o gatano na rimo. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:10 Oyo o gatano na kabere, Helesi, Omopeloni bw’ororeria rw’Efraimu, akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o gatano na kabere. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:11 Oyo o gatano na gatato, Sibekai bw’ororeria rwa Husa Omozera akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o gatano na gatato. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:12 Oyo o kianda, Abieseri korwa Anatoti bw’ororeria rwa Benjamini akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o kianda. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:13 Oyo o ikomi, Maharai korwa Netofa bw’ororeria rwa Zera akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o ikomi. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:14 Oyo o ikomi na rimo, Benaya korwa Piratoni bw’ororeria rw’Efraimu akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o ikomi na rimo. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:15 Oyo o ikomi na kabere, Helidai korwa Netofa bw’ororeria rw’Otinieli akaba omoteneneri bw’ekeombe ki’omotienyi o ikomi na kabere. Ekeombe kiaye nigo kiarenge nabaanto chilifu emerongo ebere na inye (24,000).
1CH 27:16 Aba nabwo barenge abaraai b’ebisaku bi’Abaisraeli: Eliezeri, mosinto o Sikiri, ase Abareubeni; Sefatia, mosinto o Maaka, ase Abasimeoni;
1CH 27:17 Hasabia, mosinto o Kemueli, ase Abalawi; Zadoki ase abanto ba Aroni;
1CH 27:18 Elihu, oyomo bw’abamura bamwabo Daudi, ase Abayuda; Omuri, mosinto o Mikaeli, ase Abaisakaru;
1CH 27:19 Isimaya, mosinto bw’Obadia, ase Abasabuloni; Yerimoti, mosinto bw’Asirieli, ase Abanafutali;
1CH 27:20 Hosea, mosinto bw’Asasia, ase Abaefraimu; Yoel, mosinto o Pedaya, ase ekeng’ese kende ki’egesaku kia Manase;
1CH 27:21 Ido, mosinto o Zakaria, ase ekeng’ese ki’egesaku kia Manase, keria kiarenge agwo Gileadi; Yaasieli, mosinto bw’Abineri ase Ababenjamini;
1CH 27:22 Asareli, mosinto o Yerohamu, ase Abadani. Aba nabwo barenge abaraai b’ebisaku bi’Abaisraeli.
1CH 27:23 Daudi tabarete na korika abanto konya bataraika emiaka emerongo ebere, ekiagera Omonene nariete eira ng’a namente Abaisraeli babe abange buna ching’enang’eni chia igoro.
1CH 27:24 Yoabu, omomura bw’omokuungu Seruya, agachaaka kobara Abaisraeli, korende takoorete emeremo eyio. Nyasae akaba nendamwamu ase Abaisraeli ase engencho y’okobarwa koria, na omobaro oyio tobegetwe ase Egetabu ki’ogokora gwa Daudi.
1CH 27:25 Asimaweti, mosinto bw’Adieli, agatenenera chimonga chi’omorwoti; na Yonathani, mosinto bwa Usia, agatenenera chimonga chi’ense eria, ase emechie emenene na emeke, na ase emerobiri.
1CH 27:26 Esiri, mosinto o Kelubi, agatenenera abakori emeremo b’emegondo, abarenge koyerema.
1CH 27:27 Simei Omoramati agatenenera emegondo y’emesabibu, na Sabidi Omosifumi agatenenera edivai ase yare kogachwa.
1CH 27:28 Baali‐Hanani Omogederi agatenenera emezeituni na emeko agwo ase ense omweya. Na Yoashi agatenenera ebigachero bi’amaguta ’amazeituni.
1CH 27:29 Sitirai Omosaroni agatenenera amaicho arenge korisia agwo Saroni, na Safati, mosinto bw’Adilai, agatenenera amaicho arenge korisia ase amakura.
1CH 27:30 Obili Omoisumaeli agatenenera chingamia, na Yedaya Omomeroni agatenenera chitigere, na
1CH 27:31 Yasisi Omohagari agatenenera ching’ondi ne chimbori. Aba bonsi nigo barenge abateneneri ba chinibo chia Daudi omorwoti.
1CH 27:32 Yonathani, ise moke Daudi, nere orenge omosemia; nigo arenge omonto omong’aini naende omonyasemi. Ere na Yehieli, mosinto o Hakimoni, nigo barenge abateneneri b’abana abamura b’omorwoti.
1CH 27:33 Ahitofeli nere orenge omosemia bw’omorwoti, na Husai Omoariki nomosani bw’omorwoti orenge.
1CH 27:34 Yehoyada, mosinto o Benaya, na Abiatari bakabeekwa ase ribaga ri’Ahitofeli g akuure. Yoabu nere orenge omochiki bw’abasikari b’omorwoti.
1CH 28:1 Daudi akarangeria abateneneri bonsi b’Abaisraeli bache Yerusalemu. Ase ayio abateneneri b’ebisaku, na ab’ebiombe biarenge gokorera omorwoti, na abatang’ani b’abasikari chilifu na ab’amagana, na baria batenenerete chinibo chionsi chi’omorwoti ne chiombe chiaye, na echi’abana baye, amo nabateneneri b’enyomba y’omorwoti, na abanto bonsi chituoni, na abwo bonsi barenge abakong’u ase esegi, bagacha aroro.
1CH 28:2 Erio omorwoti Daudi agatenena, agakwana, “Inwe baminto na abanto baane, inyigwe. Nigo narengereretie koagacha enyomba ase Esanduki eria ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene erabeekwe, eyio ere egeteni ki’amagoro ’Omonene, Nyasae oito, nkabeka ebinto ang’e ase okoagacha enyomba eyio.
1CH 28:3 Korende Omonene agankania, aganteebia: Aye tokonyara koagacha enyomba ase engencho y’erieta riane, ekiagera kwarwanire chiseegi na gwaiteire amanyinga ’abaanto.
1CH 28:4 Korende nonya naboigo, Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, aganchora korwa ase enyomba ya tata, akambeka nkaba omorwoti igoro ase Abaisraeli kogenderera botambe. Nigo achorete Abayuda bakaba abaraai, na korwa ase Abayuda agachora enyomba ya tata, na ase egati y’abana baye Omonene akagokigwa nainche, akambeka nkaba omorwoti igoro ase Abaisraeli bonsi.
1CH 28:5 Omonene ong’eire abamura abange, na ase abwo bonsi ochorire Sulemani aikaranse ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli abw’Omonene akogambera.
1CH 28:6 “Omonene agakwana aganteebia: Sulemani, omomura oo, nere oraagache enyomba yane ne chiraaro chiane, ekiagera namochorire abe omwana one, na inche nimbe ise.
1CH 28:7 Ninkore oborwoti bwaye bobe ne chinguru kare na kare karagenderere bokong’u kobwata na koigwera amachiiko aane, na emeroberio yane echiikire, buna agokora ase engaki eye.
1CH 28:8 “Ase ayio bono aiga ase amasio ’Abaisraeli bonsi bare omosangererekano bw’Omonene, na ase obosio bwa Nyasae oito oyotoigwete, morende mono amachiiko onsi ay’Omonene, Nyasae onio, na koyabwatia, erio nario moramenye ase ense eye engiya na koyetigera abana baino, ebe omwando obo kogenderera botambe magega yaino.
1CH 28:9 “Naye Sulemani, omwana one, omomanye Nyasae one inche iso, naende omokorere nenkoro yao yonsi, na ase ogwancha kwao gwonsi, ekiagera Omonene nigo akorenga chinkoro chionsi, naende nigo amanyete kera omooroberio na ebirengererio bionsi. Koramorigie, ere nanche omonyoore; korende onye gokomotiga, ere nigo aragotugute kare na kare.
1CH 28:10 Bono bwerende, ekiagera Omonene ogochorire oagache enyomba ebe Obomenyo bwaye Obochenu. Obe omokong’u na okore ayio.”
1CH 28:11 Erio Daudi akaa Sulemani, omwana oye, omogwekano bw’enyomba eria enke erabe bosio bwe Hekalu, na oyo bw’ebinyomba bie Hekalu, ne chikungo chie Hekalu, na obw’ebinyomba bia irongo, na ebinyomba bia ime, na obw’akanyomba k’Oboikaranso bwa amaabera.
1CH 28:12 Naende akamoa omogwekano bw’ebinto bionsi arengereretie igoro y’okoagacha chiraaro chi’enyomba y’Omonene, na obw’ebinyomba bionsi biraetanane Hekalu biagachwe ase chimonga chi’enyomba ya Nyasae chiragachwe, amo ne chikungo chi’ebiegwa biare gocha gwatananwa bibe ebichenu.
1CH 28:13 Boigo akamoa emeroberio y’ebiombe bi’abakuani na Abalawi buna barache gokora emeremo yonsi y’obokoreri bw’enyomba y’Omonene, na obw’ebinto bionsi bi’obokoreri bw’enyomba y’Omonene.
1CH 28:14 Akamotebereria igoro y’oborito bwe chitaabu na obwe chifeta chikoroiserigwa kera egekorero kegokorerwa ase Hekalu,
1CH 28:15 na oborito bwe chitaabu chi’ebibekerero bie chitaaya na echie chitaaya chiria, na obwa kera ekebekerero gie chitaaya ao ao, na oborito bw’echifeta chia kera ekebekerero gie chitaaya, ne chitaaya chiria, koreng’ana nemeremo ya kera ekebekerero,
1CH 28:16 na oborito bwe chitaabu chia kera emesa y’emegati ekoruegwa ase Nyasae, na obwe chifeta chikoroiserigwa chimesa chi’echifeta.
1CH 28:17 Akamotebereria igoro ye chigami, ne chisani, na ebitaabo biroisigwe korwa ase chitaabu chichenire na igoro ye chibakuri chi’echitaabu, na echie chifeta, na oborito bwa kera eyemo;
1CH 28:18 na igoro y’egesasiimero ki’ogosambera ubani, keraroisigwe korwa ase etaabu echenire. Akamotebereria boigo igoro y’omooroberio oyo bw’egari y’etaabu nero ebitongwa bibwate chimbaba baria baramborete chimbaaba chiabo igoro y’Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’Omonene na bayetubete.
1CH 28:19 Daudi agateebia Sulemani, “Aya onsi Omonene nigo andikerete nokoboko kwaye, akanyorokereria buna emeremo yonsi egochia gokoreka yare kobwatekana nomogwekano orwetwe.”
1CH 28:20 Naende Daudi agateebia Sulemani, omwana oye, “Obe omokong’u, naende omoremu, erio okore ayio. Toiroka, gose tokwa moyo, ekiagera Omonene, oyore Nyasae one, nigo are amo naye. Omonene takogotiga obugwe, goika emeremo yonsi y’enyomba yaye eere.
1CH 28:21 Rora ebiombe bi’abakuani na Abalawi baria barakore emeremo yonsi y’enyomba ya Nyasae nao bare aa; kera omonto ore nogwancha, naende omanyete emeremo ende yonsi, nabe naye ase emeremo yonsi. Boigo abaraai bonsi amo nabaanto bonsi nababe bagokora aya onsi orabachike.”
1CH 29:1 Daudi omorwoti agakwana nomosangererekano bwonsi, agateeba, “Sulemani, omwana one, oyo Omonene Nyasae achorire, nomoke, taramanya amange, na emeremo eye nigo ere emenene. Enyomba eye y’obonene tekoba ase Mwanyabaanto, korende nase Omonene.
1CH 29:2 Inche ase ogokora aya narenge konyara, nabekire ebinto ang’e ase okoagachera enyomba ya Nyasae one: chitaabu ase ebinto bie chitaabu, ne chifeta ase ebinto bie chifeta, ne chitaai ase ebinto bie chitaai, na ebioma ase ebinto bi’ebioma, ne chibao ase ebinto bi’echibao. Amo n’ebinto ebio narure amagena e rigori rinene, buna oiniki na ayande ay’ogosata, ayare nebieni ao ao, akomeka‐meka, amo namagena ande amange amarabu akomeka‐meka.
1CH 29:3 Boigo naende ekiagera nanchire na kwerwa ase enyomba ya Nyasae one, narure ase enyomba eye enchenu chinibo chiane chionsi chi’echitaabu ne chifeta komenta ase ebinto ebio bionsi konya narure.
1CH 29:4 Nkorua inde chitaabu, chitalanta chilifu isato, korwa ase Ofiri, ne chifeta chichenire chitalanta amagana atano na abere ase okooma chinyasi chi’enyomba,
1CH 29:5 na ase emeremo ende yonsi egochia gokorwa nabaroisia ebinto, chitaabu ase ebinto bie chitaabu, ne chifeta ase ebinto bie chifeta. Ning’o ogochia kwerwa ase ogwancha? Oyio tiga eatanane bweka omonyene ase Omonene rituko ria reero.”
1CH 29:6 Erio abateneneri be chiamate chiabo bakarua ebiegwa bi’ogwancha; abaraai b’ebisaku na abatang’ani b’abasikari chilifu na ab’amagana, na abateneneri b’emeremo y’omorwoti boigo bakarua.
1CH 29:7 Barabwo bakarua ase emeremo y’enyomba ya Nyasae chitaabu chitalanta chilifu isano ne chidarikoni chilifu ikomi, ne chifeta chitalanta chilifu ikomi, ne chitaai chitalanta chilifu ikomi na isano na isato, na ebioma chitalanta chilifu rigana erimo.
1CH 29:8 Omonto onde bwensi obwate amagena e rigori rinene akayarua, na amagena ayio akabeekwa ase ekungo y’enyomba y’Omonene, inse y’oborendi bwa Yehieli Omogerisoni.
1CH 29:9 Erio abanto bakaba nomogooko, ekiagera bonsi nigo baruete ase ogwancha, na ase chinkoro chieruete ase Omonene. Daudi omorwoti boigo akaba nomogooko omonene.
1CH 29:10 Daudi agatogia Omonene ase obosio bw’omosangererekano bwonsi, akabora, “Aye Omonene, Nyasae o Israeli, sokoro yaito, kware gotogigwa korwa kare na gochia kare na kare!
1CH 29:11 Aye Omonene, obonene nobwao amo nokobua, na obomeka‐meku, na obobui, na obonguru. Ebinto bionsi bire igoro na ebire ase ense nebiao. Aye Omonene, oborwoti nobwao, naye omonyene bweimokereretie igoro okaba omotwe o bionsi.
1CH 29:12 Obotenenku bwonsi na amasikani nigo bikorwa asore aye, naye okogamba igoro ase bionsi. Ase okoboko kwao chinguru na okobua nao bire; nobwate okobua kw’ogokinia na korua chinguru ase bonsi.
1CH 29:13 Bono Nyasae oito, twakoiraneirie ng’a mbuya mono na gotogia erieta riao ri’obonene.
1CH 29:14 “Korende inche ninki ing’isaine, na abanto baane ninki baisaine, goika twanyarire korua ebinto ase ogwancha buna oko? Ebinto bionsi nigo bikorwa asore; ase ayio ebinto biaruete ase okoboko kwao nabio twakoeire.
1CH 29:15 Intwe nigo tore ase ense y’obogeni, naende nigo tore abaeti ase obosio bwao, buna chisokoro chiaito chionsi chiarenge; amatuko aito ay’okomenya ase ense nigo anga buna omorengari, na ogosemeria konde tikoiyo.
1CH 29:16 Ee, aye Omonene, Nyasae oito, ebinto ebi bionsi ebinge twarure ase okoagacha enyomba ase engencho y’erieta riao richenu nigo bikorwa ase okoboko kwao, na bionsi nebiao aye omonyene.
1CH 29:17 Nyasae one, nimanyete ng’a aye nigo okorenga enkoro, naende nigo ogokirie nayare ay’oboronge. Ase enkoro endonge narure ebinto ebio bionsi nogwancha; na bono narorire abanto bao abare aiga bagokoruera nogwancha, naende ase omogooko omonge.
1CH 29:18 Aye Omonene, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Israeli chisokoro chiaito, tiga abanto bao, bagenderere koba nekerenga eke na ebirengererio ase chinkoro chiabo botambe kogenderera, naende oonchore chinkoro chiabo chibeere asore.
1CH 29:19 Oe Sulemani, omwana one, enkoro yeruete asore, erinde arende amachiiko ao, na oborori bwao, na emeroberio yao echiikire, akore aya onsi na aagache enyomba eria y’obonene nabeire nkobeeka ebinto bionsi ang’e ase okoyeagacha.”
1CH 29:20 Erio Daudi agateebia omosangererekano bwonsi, “Togia Omonene, Nyasae oino!” Na omosangererekano bwonsi ogatogia Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, na agwo abanto baria bagatureka emetwe yabo, bagasasiima Omonene naende bakaorokia amasikani ase omorwoti.
1CH 29:21 Ne rituko ria kabere barabwo bakaruera Omonene ebing’wanso, bakamoruera nebing’wanso bi’ogosambwa; chieri elifu eyemo, ne chimingichi elifu eyemo, ne chimanwa chi’eching’ondi elifu eyemo, amo nokoruegwa kw’ebinyugwa gwachikiire amo nabirobio, naende akarua ebing’wanso ebinge ase engencho y’Abaisraeli bonsi.
1CH 29:22 Nabarabwo bakaria na konywa ase obosio bw’Omonene ase rituko riria, bakaba nomogooko omonene. Bono eria kabere bakabeeka Sulemani, mosinto o Daudi, akaba omorwoti obo; bakamoaka amaguta akaba omogambi ase ogokorera Omonene, na Zadoki agaakwa amaguta akaba Omokuani.
1CH 29:23 Erio Sulemani agaikaransa ase ekerogo ki’oborwoti bw’Omonene, akaba omorwoti ribaga ria Daudi ise, akaba ogosesenigwa, na Abaisraeli bonsi bakamoigwera.
1CH 29:24 Abaraai bonsi, na abanto chituoni, amo nabamura bonsi ba Daudi omorwoti bakaria chiira ng’a mbabwatane nomorwoti Sulemani.
1CH 29:25 Omonene akaa Sulemani erieta rinene ase egati y’Abaisraeli bonsi, naende akamoa oborwoti bore nobonene obwo ataete omorwoti onde bwensi omotang’anerete agwo ase Abaisraeli.
1CH 29:26 Bono Daudi, mosinto o Yese, konya ogambeire Abaisraeli bonsi.
1CH 29:27 Akagambera Abaisraeli emiaka emerongo ene, emiaka etano na ebere (7) agwo Heburoni, na emiaka emerongo etato na etato (33) agwo Yerusalemu.
1CH 29:28 Daudi agakwa ore omogotu mono bw’amatuko amange, nigo arenge omonto omonda osikire; na Sulemani, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
1CH 29:29 Bono amang’ana aria Daudi omorwoti akorete korwa omochakano goika omoerie nigo ariikire ase chibuku chia Samweli omoorori, na ase echia Nathani omobani, na ase echia Gadi omoorori.
1CH 29:30 Bakariika amang’ana onsi igoro y’okogamba kwaye, na okobua kwaye, na amang’ana onsi amonyorete ere amo n’Abaisraeli, na amarwoti ande onsi ay’ense.
2CH 1:1 Sulemani, mosinto o Daudi, akanyora chinguru ase oborwoti bwaye, n’Omonene, Nyasae oye, nigo arenge amo nere, na akamokora akaba omonene mono.
2CH 1:2 Omorwoti Sulemani agasangereria Abaisraeli bonsi, abatang’ani b’abasikari chilifu, na ab’amagana, na abagaambi ebiina, na abaraai bonsi b’Abaisraeli, nabwo abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli.
2CH 1:3 Erio akagenda amo nomosangererekano oyio bwonsi goika aase aimokererete igoro agosasimerwa arenge agwo Gibeoni, ekiagera Eema y’Omosangererekano ya Nyasae, eria Musa, omosomba Omonene, aroisetie aaria ase erooro, nao yarenge.
2CH 1:4 Korende Esanduki eria ya Nyasae Daudi konya oyerentire korwa ase Kiriati‐Yearimu, goika aase aria ayeroiseretie, ekiagera konya oyeteneneirie eema agwo Yerusalemu.
2CH 1:5 Egesasiimero gi’etai keria Besaleli, mosinto o Uri o Huri, aroisetie nao kiarenge bosio bw’Eema y’Omonene, Sulemani amo nomosangererekano bwonsi bakaba bakogenda aroro kobori’Omonene.
2CH 1:6 Agwo Sulemani agatiira gochia ase egesasiimero keria kiarenge agwo ase Eema y’Omosangererekano, na igoro yaye akaruera Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa elifu eyemo.
2CH 1:7 Ase obotuko boria Nyasae akaorokera Sulemani, akamoteebia, “Mboria aya oganetie nkoe!”
2CH 1:8 Sulemani akairaneria Nyasae, “Aye nkwaorogetie obwanchani obonene botari koera ase Daudi tata, na inche kwambekire nabeire omorwoti ribaga riaye.
2CH 1:9 Aye Omonene Nyasae, tiga eira yao kwarierete Daudi tata eikeranigwe bono, ekiagera kwambekire nabeire omorwoti igoro ase abanto abange banga buna orotu rw’ense.
2CH 1:10 Bono ing’a obong’aini ne chisemi imanye koraa na gotang’ana abanto aba, ekiagera ning’o rende oranyare kogambera abanto aba bao abange buna aba?”
2CH 1:11 Nyasae akairaneria Sulemani, “Ekiagera okogania okwo kore ime ase enkoro yao, naende toboreti oegwe obotenenku, gose obonda, gose ogosikwa, gose ogosirigwa kw’obogima bw’abaanto baria bakogechete, gose toboreti oegwe obogima obotambe, korende kwaboririe oegwe obong’aini ne chisemi, erinde omanye kogambera abanto baane abwo nakobekire obe omorwoti obo,
2CH 1:12 inche ninkoe obong’aini ne chisemi. Boigo ninkoe obotenenku ne chinibo, na ogosikwa oko omorwoti onde atana koegwa, gose oyorache korwa magega yao takoegwa.”
2CH 1:13 Erio Sulemani akairana korwa agwo aase aimokererete igoro agosasimerwa agwo Gibeoni, korwa ase Eema y’Omosangererekano, akagenda Yerusalemu na akaba okogambera Abaisraeli.
2CH 1:14 Sulemani agasangereria amo chigari ne chibarasi chikoriinwa; nigo abwate chigari elifu eyemo, na amagana ane (1,400), ne chibarasi chikoriinwa chilifu ikomi na ibere (12,000). Echinde ase echio nigo chiabegetwe ase emechie ye chigari, na echinde chikabekwa Yerusalemu, ang’e nase omorwoti amenyete.
2CH 1:15 Omorwoti akarenta chifeta ne chitaabu chinyinge agwo Yerusalemu, chikabucha buna amagena; ne chibao chi’emecharake chiarenge chinyinge buna echi’emeko yarenge ase ense omweya.
2CH 1:16 Sulemani nigo arenge korenterwa chibarasi korwa Misiri na korwa Kue; na abaonchoreria baye nigo barenge gochirenta korwa agwo ase ogochiakanera rigori gete.
2CH 1:17 Bakarenta chigari korwa Misiri ase ogoakanera kera eyemo chisekeli amagana atano na rimo (600) chi’echifeta, na ebarasi eyemo nigo yare goakanerwa chisekeli rigana erimo na emerongo etano (150); boigo abarwoti bonsi b’Abahiti na ab’Abasiiria nigo barenge kogora chigari ne chibarasi goetera ase abaonchoreria ba Sulemani.
2CH 2:1 Sulemani akaroberia koagachera erieta ri’Omonene Hekalu, naende eagachere enyomba yaye y’oborwoti.
2CH 2:2 Ase ayio akabeeka abanto chilifu emerongo etano na ebere (70,000) bakaba bakobogoria chigurube, na abanto chilifu emerongo etano na etato (80,000) bakaba bakobaacha amagena agwo ase ebitunwa, na abanto chilifu isato na amagana atano na rimo (3,600) bakaba abateneneri b’abaanto abwo bonsi.
2CH 2:3 Erio Sulemani agatoma amang’ana ase Huramu, omorwoti o Turo, akamoteebia, “Buna kwarenge gokorera Daudi tata, kware komotomera emete y’emecharake na ere akeagachera enyomba amenyete ime, inkorere nainche boigo.
2CH 2:4 Rora, inche nabeire ang’e koagachera erieta ri’Omonene, Nyasae one, enyomba. Na enyomba eye nigo ndayiatanane na koyechena ase Omonene, erinde tonyare gosambera ubani ere nogotioka okuya asare, na kobeeka emegati ebe ekoruegwa ase Nyasae kogenderera botambe. Boigo tobe tokorua ebing’wanso bi’ogosambwa bia mambia na ebia mogoroba, na ebie Chisabato na ebi’Emetienyi Emeyia, na ebi’Amatuko Amanene ay’Omonene, Nyasae oito. Ebing’wanso ebio nigo biachikeretwe Abaisraeli babe bakobirua botambe.
2CH 2:5 Enyomba inche ngochia koagacha nigo erabe enene mono, ekiagera Nyasae nomonene goetania chinyasae chinde chionsi.
2CH 2:6 Korende ning’o oranyare komoagachera enyomba? Rora igoro na igoro aare mono tekomoisana amenyeo. Inche inki ing’isaine ng’a imoagachere enyomba, otatiga imoagachere aase ubani egosamberwa oka?
2CH 2:7 Ase ayio bono, ntomere omonto omong’aini omanyete mono gokora emeremo ase chitaabu, chifeta, chitaai, n’echichuma, na koroisia ebitambaa bire nebieni bimonyinga, na ebibariri, na ebire buru, naende akore emeremo y’okomang’a. Ere abe ogokora emeremo amo nabakori b’emeremo eyio baria bare amo nainche aiga ase ense ya Yuda, na ase Yerusalemu, abwo Daudi tata abegete.
2CH 2:8 Naende ntomere emecharake, na emetarakwa, na emete ekorokwa alugumu korwa Lebanoni, ekiagera nimanyete ng’a abasomba bao mbamanyete kogecha emete agwo Lebanoni. Na abasomba baane mbabe bagokora emeremo amo nabao,
2CH 2:9 ase okondoiseria chibao chinyinge, ekiagera enyomba ngochia koagacha nigo erabe enene mono, naende ey’ogokumia.
2CH 2:10 Ning’ee abasomba bao endagera, baria bagotema emete na gotandora chibao. Nimbae engano esenyentire chitani chilifu ibere (2,000), na esairi chitani amagana abere (200), na edivai chilita chilifu amagana ane (400,000), na amaguta chilita chilifu amagana ane (400,000).”
2CH 2:11 Huramu, omorwoti o Turo, akairaneria ase riruube atomete ase Sulemani, rigoteeba: “Ekiagera Omonene anchete abanto baye, okobekire aye koba omorwoti igoro ase bare,”
2CH 2:12 Naende Huramu akarika: “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, atogigwe, oria okorete igoro na ense, oria oeire Daudi omorwoti omwana ore nobong’aini, obomanyi na okorengereria okuya omanyete gochora ayare amaya, oyio oraagachere Omonene Hekalu, naende eagachere enyomba y’oborwoti.
2CH 2:13 Bono natomire asore Huramu‐Abi, omooroisia omong’aini ore nokomanya okonge.
2CH 2:14 Ng’ina nigo arenge omokungu bw’egesaku gia Dani, na ise nigo arenge omonto o Turo. Ere nigo orokereretigwe akamanya buya gokora emeremo ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na ebioma, na amagena, ne chibao. Naende nigo amanyete koroisia ebitambaa bi’ebieni bimonyinga, na ebire buru, na ebibariri amo nebi’egatani engiya. Ere nigo amanyete emeremo ende yonsi y’okomang’a na gokora omogwekano onde bwonsi are goteebigwa ng’a ayokore. Tiga akore emeremo amo nabakori emeremo bao, na amo nabwo omonene one Daudi iso abegete.
2CH 2:15 Ase ayio bono totomere intwe, abasomba bao, engano, na esairi, na amaguta, na edivai, ebinto biria aye, omonene one, gwateebete ng’a nototomere.
2CH 2:16 Erio intwe natoteme emete ende yonsi oganetie korwa Lebanoni na toyetome gocha asore eboire amo, erentwe asore nenyancha, ebe echeng’enenete goika Yopa, na korwa aroro oyioyie oyeire Yerusalemu aye omonyene.”
2CH 2:17 Omorwoti Sulemani akabara na korika abasacha abamenyi bonsi barenge ase ense y’Abaisraeli buna Daudi ise akorete, akanyora ng’a nigo barenge abanto chilifu rigana erimo na emerongo etano na isato, na amagana atano na rimo (153,600).
2CH 2:18 Akabeka abanto chilifu emerongo etano na ebere (70,000) bakaba bakobogoria chigurube, ne chilifu emerongo etano na etato (80,000) bakaba bakobaacha amagena ase ebitunwa, ne chilifu isato, na amagana atano na rimo (3,600) bakaba bagotebereria abanto bakore emeremo.
2CH 3:1 Erio Sulemani agachaaka koagacha enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu, igoro ase egetunwa kia Moria, agwo ase Omonene aorokerete Daudi ise, Daudi nigo achorete aase agwo ase ekeooreri ki’Orinani Omoyebusi kiarenge.
2CH 3:2 Omorwoti Solomoni agachaaka koagacha Hekalu omotienyi o kabere bw’omwaka o kane bw’okogamba kwaye.
2CH 3:3 Ebirengo Sulemani aroseretie enyomba ya Nyasae, nigo biarenge obotambe bwaye nigo bwarenge chimita emerongo ebere na isano na ibere (27), na obogare bwaye nigo bwarenge chimita kianda (9).
2CH 3:4 Enyomba eria yaagachetwe bosio bwe Hekalu nigo yarenge omotambe bw’echimita kianda (9) korengana no’obotambe bw’enyoma eyio, na obogare bwaye nigo bwarenge chimita emerongo etano na ene (54). Chinyasi chiaye chia ime nigo chiaomire ne chitaabu chichenire.
2CH 3:5 Chinyasi chia ime chie Hekalu enyene agachituba ne chibao chi’emetarakwa, naende agachiooma ne chitaabu chingiya, agachichabera nemegwekano y’emekendo na ey’ebinyuri.
2CH 3:6 Naende agachabera enyomba eria namagena e rigori rinene. Chitaabu chiria nigo chiarwete Parawaimu.
2CH 3:7 Akaooma enyomba yonsi ne chitaabu; emiamba, na emetobwa, ne chinyasi, na ebisieri, ebinto ebio bionsi akabiooma ne chitaabu, akabaacha emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba ase chinyasi.
2CH 3:8 Akaroisia Aase Aachenu Mono, akanyomba karia ka ime. Obotambe bwaye nigo bwarenge chimita kianda (9), bwareng’aine n’obogare bwaye obwo bwarenge naborobwo chimita kianda (9). Agakaooma ne chitaabu chingiya chiarenge goetania chitani emerongo ebere (20).
2CH 3:9 Oborito bw’emesumari nigo bwarenge chigiramu amagana atano n’etano ebere (570) chi’echitaabu. Ebinyomba bia irongo boigo bikaoomwa netaabu.
2CH 3:10 Ime y’Aase Achenu Mono akaroisia emegwekano ebere y’ebitongwa bibwate chimbaba, akayeooma ne chitaabu.
2CH 3:11 Obotambe bwe chimbaaba chionsi chi’ebitongwa bibwate chimbaba nigo bwarenge chimita 4.4. Obotambe bw’orobaaba oromo rw’egetongwa kebwate chimbaba ekemo nigo bwarenge chimita 2.25 kera orobaba, orwo rwaramboire rogaika enyasi y’enyomba. Na orobaaba ronde rw’obotambe buna obwo rogakunana norobaaba rw’egetongwa kende kere n’echimbaba gekebwekaine.
2CH 3:12 Boigo orobaba oromo rw’egetongwa kebwate chimbaba nigo rwakunete enyasi ase ensemo ya kabere ansemo y’enyasi y’enyomba, n’orwakabere rogakunana n’egetongwa keria kende kebwate chimbaba ase egati gati y’enyomba.
2CH 3:13 Obotambe bw’echimbaba ibere bw’ebitongwa biria bibwate chimbaba nigo bwarenge bw’chimita 4.5 nigo chiateneine chirigereranetie n’amasio y’ebitongwa ebio bibwate chimbaba arigereretie eero.
2CH 3:14 Akaroisia etoto y’egetambaa korwa ase chiusi chire buru, ne chimonyinga, ne chimbariri, amo ne chiusi chi’egatani engiya, akayeroisia ebe nemegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba.
2CH 3:15 Omorwoti Solomoni akaroisia ase obosio bw’enyomba chisiiro ibere chire nobotambe bw’echibuti 52. Kera esiro nigo yabwate egutwa y’echibuti isano na ibere (7) igoro yaye.
2CH 3:16 Akaroisia ebinyuri, akabibeka igoro ase chisiiro chiria; akaroisia nemegwekano y’amakomomanga rigana erimo (100), akayebeka igoro ase ebinyuri biria.
2CH 3:17 Agatenenia chisiiro chiria bosio bwe Hekalu, eyemo ensemo ya Irianyi na eyende ensemo ya sugusu. Eria yarenge ensemo ya Irianyi akayeroka Yakini, na eria yarenge ensemo ya sugusu akayeroka Boazi.
2CH 4:1 Sulemani akaagacha egesasiimero gi’etai. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’amaboko emerongo ebere, na obogare bwaye amaboko emerongo ebere, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko ikomi.
2CH 4:2 Naende akaroisia egetuba ekenene mono korwa ase etai enyititoire na kobombwa, ekaba egesingo. Ekerengo korwa ensemo eyemo goika eyende nigo kiarenge eki’amaboko ikomi. Obotambe gochia igoro nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atano. Engori yaetananetigweo nigo yarenge ey’obotambe bw’amaboko emerongo etato.
2CH 4:3 Ase rikere ri’egetuba keria kiarenge nobogare bw’amaboko ikomi emegwekano ye chiombe iyarengeo. Emegwekano eyio nigo yarenge ase chindwaro ibere, ekabombwa ekaba egento ekemo negetuba keria.
2CH 4:4 Egetuba keria nigo kiabeekereire igoro ase emegwekano ye chiombe ikomi na ibere; isato chikarigereria sugusu, na isato bosongo, na isato Irianyi, na isato moocha. Egetuba keria nigo kiabegetwe igoro ase chirochio; chinsemo chiabo chia magega chikarigereria gochia gati‐gati, inse y’egetuba keria.
2CH 4:5 Obonetu bw’etai yaroiseretigwe egetuba keria nigo bwarenge buna obogare bw’egesanyi gi’okoboko, na omogo okaroisigwa buna oyo bw’egekombe, gose obw’egesicha. Egetuba keria nigo kiarenge kobekwa koira amaache aisaine chilita chilifu emerongo etano nomo na isano na ibere, na amagana atano (67,500).
2CH 4:6 Boigo akaroisia ebituba bi’ogwesiberia, akabeeka bitano ensemo ya Irianyi, na bitano ensemo ya sugusu. Ime ase ebituba ebio nigo barenge gosiberia chinyama chi’ebing’wanso bi’ogosambwa; na abakuani barabwo nigo barenge gwesiberia ime ase egetuba keria ekenene.
2CH 4:7 Naende akaroisia ebibekerero bie chitaaya korwa ase chitaabu buna atebereretigwe, akabibeka ime ase Hekalu, bitano ensemo ya Irianyi, na bitano ensemo ya sugusu.
2CH 4:8 Naende akaroisia chimesa ikomi, agachibeka ime ase Hekalu isano ensemo ya borio, na isano ensemo ya bomosi; akaroisia ne chisani rigana erimo korwa ase chitaabu.
2CH 4:9 Akaroisia neraaro y’abakuani, na eraaro ende enene, akaroisia nebisieri bie chiraaro chiria, akabiooma ne chitaai.
2CH 4:10 Akabeka egetuba keria ekenene ensemo ya borio gochia Irianyi ya moocha.
2CH 4:11 Huramu akaroisia chindogio na ebichiko, ne chisani. Naboigo Huramu agakoora emeremo aetwe na Sulemani akore ase enyomba ya Nyasae:
2CH 4:12 chisiiro ibere, na ebisure bibere biabegetwe igoro ye chisiiro chiria, na ebichanga bisisire biaetanaine bigatuba ebisure biatambeete gochia isiko, biria biabegetwe igoro ye chisiiro.
2CH 4:13 Akaroisia nemegwekano y’amakomomanga amagana ane, ekabekwa ase ebichanga ebio, chindwaro ibere ase kera egesure kiarenge igoro ye chisiiro, erinde ebisure biria biatambeete gochia isiko bitubwe.
2CH 4:14 Boigo akaroisia ebibekerero bi’ebituba amo nebituba biaterekereireo,
2CH 4:15 na egetuba ekenene ekemo amo nemegwekano ye chiombe,
2CH 4:16 ne chindogio, na ebichiko, ne chiuma, na ebikorero binde bionsi, Ebinto ebio bionsi Huramu‐Abu akabiroisia korwa ase chitaai chikomeka‐meka, buna Sulemani amotebetie akore ase enyomba y’Omonene.
2CH 4:17 Ebinto ebio omorwoti akabiroisia korwa ase chitaai chinyititoire na kobombwa ime ase esike ebombire agwo ase egati ya Sukoti na Sereda, ase riranya ria Yorodani.
2CH 4:18 Sulemani akaroisia ebinto ebi bionsi ebinge mono; ase igo oborito bwe chitaai chiria tibwarenge konyara korengeka na komanyekana buna bong’ana.
2CH 4:19 Boigo Sulemani akaroisia ebinto binde biare kobekwa ase enyomba ya Nyasae: egesasiimero gi’etaabu, ne chimesa ase emegati eyare koruegwa ase Nyasae yare kobekwa,
2CH 4:20 na ebibekerero bie chitaaya amo ne chitaaya chiabo chiaroisetigwe korwa ase chitaabu chichenire chiarenge gwoka bosio bw’Aase Aachenu Mono, buna amang’ana achigetwe;
2CH 4:21 emegwekano y’ebisicha, ne chitaaya, ne chigami biaroisetigwe korwa ase chitaabu chioka;
2CH 4:22 naboigo nebinachi, ne chisani, na ebitaabo bi’ogosambera ubani, ne chindogio chi’okorenta omorero; ebisieri bie Hekalu, ebio bi’Aase Aachenu Mono na ebi’Aase Aachenu biaroisirie korwa ase chitaabu.
2CH 5:1 Emeremo yonsi Sulemani akorete ase enyomba y’Omonene ekaera. Erio Sulemani akarenta ime ase enyomba eria ebinto Daudi ise aatananete: Chifeta ne chitaabu, na ebikorero bionsi, akabigacha ime ase ebigachero bi’enyomba ya Nyasae.
2CH 5:2 Sulemani agasangereria abagaaka b’Abaisraeli, na abatang’ani bonsi b’ebisaku biabo, na abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, agwo Yerusalemu, erinde bagende korenta Esanduki ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, korwa ase Omochie o Daudi, noro Sayoni.
2CH 5:3 Abasacha bonsi b’Abaisraeli bagasangererekana agwo ase omorwoti ekero kie Rituko Rinene ri’omotienyi o gatano na kabere.
2CH 5:4 Abagaaka bonsi bagacha, na Abalawi bakaimokia Esanduki eria,
2CH 5:5 bakayerenta amo n’Eema y’Omosangererekano, na ebikorero ebichenu bionsi biarenge ime ase Eema eria; abakuani Abalawi nabwo babirentete.
2CH 5:6 Omorwoti Sulemani amo nomoganda bwonsi bw’Abaisraeli, baria basangererekanete asare, bagatenena bosio bw’Esanduki eria, bakaruera aroro ebing’wanso bie ching’ondi ne chiombe chinyinge mono chitarenge konyara kobareka.
2CH 5:7 Bono abakuani baria bakarenta Esanduki eria y’Okobwatana kw’Ogotianania kw’Omonene, bakayesoyia aase aye, ase akanyomba ka ime agwo Aase Aachenu Mono, bakayebeka inse ye chimbaaba chi’ebitongwa bibwate chimbaba.
2CH 5:8 Ebitongwa bibwate chimbaba nigo baramborete chimbaaba chiabo igoro y’aase aria Esanduki eria yarenge, bagatuba Esanduki eria amo nemiaro yaye yare kobogorerigwa.
2CH 5:9 Emiaro eria nigo yarenge emetambe, goika chinsinyo chiabo chikarorekana korwa Aase Aachenu bosio bw’Aase Aachenu Mono, korende tiyarenge kororekana korwa isiko; ero nao ere goika reero.
2CH 5:10 Egento kende ekeao tikiarenge ime ase Esanduki eria, otatiga chibao chiria ibere Musa abegete imeo agwo Horebu, aroro ase Omonene akorete okobwatana kw’ogotianania n’Abaisraeli, ekero barwete ase ense ya Misiri.
2CH 5:11 Abakuani bonsi abarenge aroro ekero keria konya bechenire abanyene, nonya barenge b’ekeombe kende gionsi. Bono ekero abakuani bonsi basogete korwa ase Aase Aachenu,
2CH 5:12 Abalawi bonsi abateri, nabwo Asafu, na Hemani, na Yedutuni, amo nabana babo abamura na abanto bamwabo babegete chianga chi’egatani engiya, babwate chisani barenge goakania na kwogia, na amakano, na amakano ’ebirigisa, bagatenena ensemo ya moocha y’egesasiimero, amo nabakuani rigana erimo, na emerongo ebere, ababugia ebitureeri.
2CH 5:13 Nigo yarenge emeremo y’ababugia ebitureeri na abateri baigwekane bagoterera amo ase ogotogia Omonene na komoiraneria ng’a mbuya mono. Na amariogi ’amatera aimokereretigwe igoro, na ay’ebitureeri, na aye chisani chiarenge goakanigwa kwoga, na ay’ebinto binde biare kobugigwa, ekero baare gotogia Omonene, bagoteeba, “Omonene nomuya, ekiagera obwanchani bwaye bwa botambe nigo bogendererete kare na kare.” Agwo enyomba y’Omonene egaichorwa ne riire,
2CH 5:14 goika abakuani tibarenge konyara kogenderera nobokoreri bwabo ase engencho ye riire riria, ekiagera obonene bw’Omonene bwaichorete ase enyomba ya Nyasae.
2CH 6:1 Erio Sulemani akabora: “Omonene oteebire ng’a narigetie komenya ase omosunte ekerima.
2CH 6:2 Bono nakoagacheire enyomba y’obonene, ebe obomenyo bwao aase oramenye kogenderera botambe.”
2CH 6:3 Na omorwoti akeonchora, agasesenia omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli ekero oteneine,
2CH 6:4 agateeba, “Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli atogigwe, ere oyo oikeranirie nokoboko kwaye aya arierete Daudi tata eira nomonwa oye, agateeba:
2CH 6:5 Korwa rituko riria nang’anyetie abanto baane korwa ase ense ya Misiri, tinachorete omochie onde bwonsi, ase egati y’ebisaku bi’Abaisraeli, agwo ase nare koagacha enyomba, erinde erieta riane ribe aroro, naende tinachorete omonto nonya noyomo koba omonene igoro ase abanto baane Abaisraeli,
2CH 6:6 korende bono nachorire Yerusalemu, erinde erieta riane ribeere aroro, naende nachorire Daudi agambere abanto baane Abaisraeli.
2CH 6:7 “Bono nigo kwarenge okogania gwa Daudi tata koagachera erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyomba.
2CH 6:8 Korende Omonene akamoteebia: Buna kwarengereretie koagachera erieta riane enyomba, nigo gwakorete buya kobeeka amang’ana ayio ime ase enkoro yao.
2CH 6:9 Korende nonya naboigo, aye tokonyara koagacha enyomba eyio otatiga omwana oo, omomura oria oraiborwe korwa ase enda yao, nere oraagachere erieta riane enyomba.
2CH 6:10 “Bono Omonene oikeranirie eira ariete, ekiagera inche natenenire ribaga ria Daudi tata, naikaransire ase ekerogo ki’oborwoti bw’Abaisraeli, buna Omonene ariete eira, naende naagacheire erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyomba,
2CH 6:11 na aroro agwo nabekire Esanduki eria ere ne chibao chiriikire okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, koria akorete n’Abaisraeli.”
2CH 6:12 Erio Sulemani agatenena bosio bw’egesasiimero ki’Omonene ase obosio bw’omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli, akarambora amaboko aye.
2CH 6:13 Sulemani konya oroisirie egetenenero korwa ase etai; obotambe bwaye nigo bwarenge obw’amaboko atano, na obogare bwaye amaboko atano, na obotambe bwaye gochia igoro amaboko atano, na konya okebekire gati y’eraaro enene; agatenena igoro ase kerokio. Erio agatung’ama namaru aye bosio bw’omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli, akarambora amaboko aye gochia igoro,
2CH 6:14 agakwana, “Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyasae ende teri ekogwekaine, igoro gose inse aa ase ense, aye bweka nigo okorenda okobwatana kw’ogotianania, naende nigo okoorokia obwanchani bwao botari koera ase abasomba bao, baria bare abegenwa asore ne chinkoro chiabo chionsi.
2CH 6:15 Aye gwaikeranirie eira eria kwarierete omosomba oo Daudi tata Aria gwakwanete nomonwa oo, kwayaikeranirie nokoboko kwao rituko ria reero.
2CH 6:16 Ase ayio aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, bono kora aya kwarierete omosomba oo Daudi tata eira, ogateba: Takoborwa nonya ng’ake omonto korwa ase ororeria rwao oraikaranse ase obosio bwane, ase ekerogo ki’oborwoti ki’Abaisraeli, onye rioka abana bao bagochia korenda chinchera chiabo, erinde babwatie ogochika kwane, buna aye kwabeire gokobwatia ogochika okwo ase obosio bwane.
2CH 6:17 Ase ayio, aye Nyasae bw’Abaisraeli, tiga ring’ana riao riria gwatebeetie omosomba oo Daudi ribe eri’ekeene.
2CH 6:18 “Korende, Inee, nekeene ng’a aye Nyasae nonyare komenya amo na Mwanyabaanto aiga ase ense? Rora igoro, na igoro aare mono, takogoisana komenya; naki rende enyomba eye nakoagacheire eragoisane?
2CH 6:19 Korende aye Omonene, Nyasae one, koranche oigwe ogosaba kwane, inche omosomba oo, na okoboria kwane kw’oboitongo; oigwe ekerero na ogosaba oko inche, omosomba oo, nkogosaba.
2CH 6:20 Tiga amaiso ao abe akorigereria enyomba eye omobaso na obotuko, arigererie aase aiga aye kwarire eira kobeeka erieta riao, erinde oigwe ogosaba oko inche omosomba oo ngosaba ndigereretie aase aiga.
2CH 6:21 Naende aye oigwe okoboria kwane kw’oboitongo, inche omosomba oo, na okw’abaanto bao Abaisraeli ekero bagosaba barigereretie aase aiga. Ee, oigwe aye korwa igoro agwo ase obomenyo bwao bore, na ekero okoigwa bwabere.
2CH 6:22 “Omonto karakorere omonto onde bobe, na aborigwe koria emuma, erio achiche arie emuma eria bosio bw’egesasiimero kiao ase enyomba eye,
2CH 6:23 aye oigwe korwa agwo igoro, okore buna oranche gokora, onachere abasomba bao ekiina. Tiga oria ore omomochi abogorie egesusuro gi’okomocha kwaye, na oria ore omooronge aegwe oboronge bwaye.
2CH 6:24 “Onye abanto bao Abaisraeli babuirwe nababisa babo, ekiagera bakorire ebibe asore, korende bagokoiranera naende na gotogia erieta riao, na ase enyomba eye bakogosaba na gokoboria ase oboitongo,
2CH 6:25 rirorio oigwe korwa agwo igoro. Bwabere ebibe bi’abaanto bao Abaisraeli, naende obarente gocha ase ense eye kwaete chisokoro chiabo.
2CH 6:26 “Ekero igoro erabe yasiekirwe na embura tetwa, ekiagera bakorire ebibe asore, kobarasabe barigereretie aase aiga, naende batogie erieta riao na baonchoke batige ebibe biabo, ekero aye orabae egesusuro,
2CH 6:27 rirorio aye oigwe korwa agwo igoro. Bwabere ebibe bi’abasomba bao Abaisraeli, oborokererie enchera engiya bagwenerete kobwatia. Naende orente embura igoro ase ense yao, eye kwaeire abanto bao yabeire omwando obo.
2CH 6:28 “Kerabe enchara yachire ase ense, gose oborwaire obobe bogoita, gose oborwaire bw’enyagetabo ase chindagera, gose obw’ogochirigisia, gose chingige, gose amakonde, gose ababisa bakoboera ase omochie onde bwonsi ase emechie yabo, gose obobe bonde bwonsi borache, gose oborwaire bonde bwonsi;
2CH 6:29 omonto onde bwensi, gose abanto bao bonsi Abaisraeli kobaragosabe ase oboitongo, kera oyomo omanyete emechando ere ase enkoro yaye, na oboroso bwaye, na arambore amaboko aye gochia ase enyomba eye;
2CH 6:30 rirorio obaigwe korwa agwo igoro ase obomenyo bwao bore. Bwabere, okore ogokora kwao, okorere kera oyomo koreng’ana nogokora kwaye gwonsi, ekiagera naye bweka omanyete chinkoro chia Mwanyabaanto.
2CH 6:31 Igo banyare gokoiroka na kobwatia chinchera chiao chionsi ase amatuko onsi bamenyete ase ense eye kwaete chisokoro chiaito.
2CH 6:32 “Boigo ekero omogeni, oria otari bw’abaanto bao Abaisraeli, arabe okorwa ase ense y’aare ekiagera aigure igoro y’erieta riao rinene na igoro y’okoboko kwao ne chinguru koramboire, ekero nere arache asabe origereretie enyomba eye,
2CH 6:33 oigwe korwa igoro agwo aase obomenyo bwao bore. Okorere omogeni oria amang’ana onsi arakoborie, erinde abanto bonsi b’ense barimanye erieta riao, naende bakoiroke, buna abanto bao Abaisraeli bakomanyete na gokoiroka, naende bamanye ng’a enyomba eye naagachire nigo ekorokwa ase erieta riao.
2CH 6:34 “Abanto bao kobaragende korwania ababisa babo ase enchera ende yonsi aye orabatome gochia, na kobaragosabe aye Omonene barigereretie omochie oyio gwachorire, na enyomba eye naagacheire erieta riao,
2CH 6:35 rirorio oigwe korwa agwo igoro ogosaba kwabo na okoboria kwabo kw’oboitongo, na obae oboronge bwabo.
2CH 6:36 “Omonto tari otagokora ebibe. Ase igo baise kogokorera ebibe, na aye korabe nendamwamu ase bare na obabeeke ase amaboko ’ababisa babo bairwe ase ense eng’ao, ere aare gose ang’e;
2CH 6:37 kobararore okomocha kwabo ekero bare ase ense eria boosirwe gochia, kobareitie baonchoke, naende bakogosaba ase oboitongo na koorokia ng’a bakorire ebibe na obokayayu;
2CH 6:38 onye bagweitia na koonchoka ase ebirengererio biabo bionsi na ase chinkoro chiabo chionsi, ekero bare ase ense eria ase boosetwe gochia, na aroro agwo bagosabe barigereretie gochia ase ense yabo, eria kwaete chisokoro chiabo, na barigererie omochie oyo gwachorire na enyomba eye naagachire ase ogosasiima erieta riao,
2CH 6:39 rirorio oigwe korwa aase agwo igoro, ase obomenyo bwao bore, ogosaba kwabo na okoboria kwabo kw’oboitongo, obae oboronge bwabo na bwabere abanto bao abakorire ebibe asore.
2CH 6:40 “Bono, aye Nyasae one, tiga amaiso ao arigererie na amato ao aigwe ayio onsi asabirwe aase aiga.
2CH 6:41 Na bono, aye Omonene Nyasae, imoka ogende goika aase ao ase ogotimokera, aye amo n’Esanduki eria y’okobua kwao. Omonene, tiga abakuani bao basiberanigwe nogotooreka; na abachenu bao tiga bagokere obuya bwao.
2CH 6:42 Aye Omonene Nyasae, torusia obosio bwao korwa ase omoakwa amaguta oo! Inyora obwanchani bwao botari koera ase omosomba oo Daudi.”
2CH 7:1 Ekero Sulemani akoorete ogosaba kwaye, omorero ogaacha korwa igoro ogasamba ekeng’wanso ki’ogosambwa, na ebing’wanso binde, na obonene bw’Omonene bogaichora ase Hekalu ime.
2CH 7:2 Abakuani tibarenge konyara gosoa ase enyomba y’Omonene, ekiagera obonene bw’Omonene bwaichorete ase enyomba eria y’Omonene.
2CH 7:3 Ekero Abaisraeli bonsi baroche omorero orwete igoro, na baroche obonene bw’Omonene igoro ye Hekalu, bagatung’ama bakaumama gochia inse, bagasasiima Omonene na komoiraneria ng’a mbuya mono, bagateeba, “Omonene nomuya, ekiagera obwanchani bwaye bwa botambe nigo bogendererete kare na kare.”
2CH 7:4 Erio omorwoti amo nabaanto bonsi bakarua ebing’wanso ase obosio bw’Omonene.
2CH 7:5 Sulemani omorwoti akarua ebing’wanso, chiombe chilifu emerongo ebere na ibere (22,000), ne ching’ondi chilifu rigana erimo na emerongo ebere (120,000). Naboigo omorwoti amo nabaanto bonsi bagaatanana enyomba ya Nyasae ekaba enchenu.
2CH 7:6 Abakuaani bagatenena ase emeremo yabo y’obokuani, na Abalawi barengeo babwate ebinto bi’okobugigwa ase ogoterera Omonene, ebinto biria Daudi omorwoti konya aroisirie ase okoiraneri’Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera obwanchani bwaye bwa botambe nigo bogendererete kare na kare. Daudi nigo ababegete babe bagotera ogoteera kw’ogotogia. Abakuani bakaba bakobugia ebitureeri, ekero Abaisraeli bonsi bateneine.
2CH 7:7 Sulemani agaatanana na gochena obogati‐gati bw’eraaro eria yarenge bosio bw’enyomba y’Omonene. Agwo nao aruerete ekeng’wanso ki’ogosambwa, na ebitinya bi’ebing’wanso bi’omorembe, ekiagera egesasiimero gi’etai keria Sulemani aroisetie tikiarenge konyara goisana ebing’wanso bi’ogosambwa na okoruegwa kw’endagera na ebitinya.
2CH 7:8 Ase engaki eria Sulemani amo n’Abaisraeli bonsi mbabwate Amatuko Amanene ase engaki y’amatuko atano na abere. Omosangererekano oyio omonene ogasangerereka gochakera korwa egesoero kia Hamati goikeera akarooche ka Misiri.
2CH 7:9 Na ase rituko ria gatano na gatato bakaba nomosangererekano bw’ogosasiima, ekiagera konya babeire barendete amatuko atano na abere ay’ogwatanana egesasiimero, amo n’Amatuko Amanene atano na abere.
2CH 7:10 Ase rituko ri’emerongo ebere na gatato ri’omotienyi o gatano na kabere agatiga abanto bakagenda ase chinka chiabo bare nomochengo na omogooko ase chinkoro chiabo, ase engencho y’obuya bori’Omonene aorogetie ase Daudi na ase Sulemani, na ase Abaisraeli, abanto baye.
2CH 7:11 Sulemani agakoora koagacha enyomba y’Omonene, na enyomba y’omorwoti, na ebio bionsi Sulemani aroberetie gokora ase enyomba y’Omonene na ase enyomba yaye omonyene; akabiikerania na kobikoora buya.
2CH 7:12 Eri’Omonene akaorokera Sulemani ase obotuko, akamoteebia, “Naigure ogosaba kwao, nechoreire aase aiga abe enyomba y’okoruerwa kw’ebing’wanso.
2CH 7:13 Ekero ndasieke igoro, erinde ntange embura tetwa, gose nchike chingige chisarie ense, gose ntome oborwaire bogoita ase egati y’abanto baane,
2CH 7:14 na kerabe abanto baane, baria bakorokwa ase erieta riane, bekanyire abanyene babe abaitongo, basabe na korigia obosio bwane, na baonchoke batige chinchera chiabo chimbe, rirorio ninyigwe korwa aiga igoro, mbaabere ebibe biabo, naende ngwenie ense yabo.
2CH 7:15 Bono amaiso aane narigererie, na amato aane nategerere aigwe ogosaba kogosabwa aase aiga.
2CH 7:16 Bono nachorire na gwatanana enyomba eye, erinde erieta riane ribeere aroro kogenderera botambe. Amaiso aane na enkoro yane mbibe aroro ase chingaki chionsi.
2CH 7:17 Aye korataare ase obosio bwane, buna Daudi iso ataarete, na korakore onsi aya nagochikiire na kobwata emeroberio yane yonsi echiikire,
2CH 7:18 rirorio ninkore ekerogo kiao ki’oborwoti kebe ne chinguru, buna nakorete okobwatana kw’ogotianania na Daudi iso, nkamoteebia: Omonto takobora korwa asore, oyio oragambere Abaisraeli.
2CH 7:19 Korende komoratige emeroberio yane echiikire na amachiiko aane, ayio nabekire ase amasio aino, naende mobe mogokorera chinyasae chinde na gochisasiima;
2CH 7:20 rirorio nimbarusie korwa ase ense eye nabaeire; na enyomba eye naatananire na koyechena ase engencho y’erieta riane ninyetugute erue ase amaiso aane, naende ebe ring’ana rigokwanwa bobe nabaanto b’ebisaku bionsi.
2CH 7:21 “Enyomba eye ere nogosikwa na obonene, korende ekero ekio kera omonto orabe ogoeta naichanigwe na gokumia, naende aborie: Nase ki Omonene akorire aya ase ense eye, na ase enyomba eye?
2CH 7:22 Erio nairanerigwe: Nekiagera batigete Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, oria obarusetie korwa ase ense ya Misiri. Nigo babwatanete ne chinyasae ching’ao, bagachisasiima na gochikorera; ayio naro agerire Omonene arentire amabe aya onsi igoro ase bare.”
2CH 8:1 Ase omoerio bw’emiaka emerongo ebere, eria Sulemani airete ase okoagacha enyomba y’Omonene na enyomba yaye omonyene,
2CH 8:2 akaagacha naende emechie eria Huramu amoete, erio akabeeka Abaisraeli aroro bayemenye.
2CH 8:3 Erio Sulemani akagenda koira orogongo rwa Hamati na Soba,
2CH 8:4 akaagacha Tadimori agwo ase erooro, amo nemechie yonsi ase baare koagacha ebinto agwo Hamati.
2CH 8:5 Boigo naende akaagacha Beti‐Horoni ya rogoro, na Beti‐Horoni ya maate, akayegitera chindwaki na koyeroiseria ebiita amo nemekorogoto,
2CH 8:6 akaagacha na Baalati na emechie yaye yonsi ase ebinto biarenge kogachwa, na emechie yonsi ye chigari chiaye, na eye chibarasi chiaye chikoriinwa, na amaagacho ande onsi Sulemani aganetie koagacha agwo Yerusalemu na Lebanoni, na aande onsi ase obogambi bwaye.
2CH 8:7 Abanto Sulemani abetereretie gokora emeremo nigo barenge abe chinderia chi’abaanto b’Abaisraeli inse ya Kaanani, abwo Abaisraeli batanyarete kobua na gosiria. Abanto abwo tibarenge. Nigo barenge Abahiti, na Abaamori, na Abaperisi, na Abahivi, na Abayebusi. Abanto abwo bakagenderera koba abasomba, nabo bare goika reero iga.
2CH 8:9 Korende Sulemani takorete Abaisraeli babe abasomba ase okomokorera emeremo. Barabwo nigo babete abasikari, na abanene b’oborwoti, na abachiki baye be chigari ne chibarasi chikoriinwa.
2CH 8:10 Abateneneri abanene b’omorwoti Sulemani nigo barenge abanto amagana abere na emerongo etano; abwo nigo barenge kogambera abakori emeremo.
2CH 8:11 Sulemani akang’anyia mokaye, mosubati o Farao, korwa ase Omochie o Daudi gochia ase enyomba eria amoagacherete, ekiagera nigo ateebete, “Omokungu oyo takomenya ase enyomba ya Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli, ekiagera aase agwo ase Esanduki y’Omonene yarentirwe naachenu.”
2CH 8:12 Erio Sulemani akarua ebing’wanso bi’ogosambwa ase Omonene igoro ase egesasiimero ki’Omonene, keria aagachete agwo ang’e nenyomba yaagachetwe bosio bwe Hekalu ekabwateranigwa nero.
2CH 8:13 Akabirua buna Musa achigete biruegwe ase kera Rituko Richenu: Chisabato, na Emetienyi Emeyia, na Amatuko Amanene ara gatato ase omwaka: Amatuko Amanene ay’Emegati etabekiri memera, na Amatuko Amanene e Chichuma, na Amatuko Amanene ay’Ebigutu.
2CH 8:14 Akabwatia omooroberio o Daudi ise, akabeeka ebiombe bi’abakuani ase ogokora emeremo yabo, na Abalawi ase emeremo yabo y’ogokonya abakuani na ase ogoteera amatera ’ogotogia, na emeremo ende buna yaganeirie kera rituko. Boigo akabeeka ebiombe bi’abarendi b’ebiita gokora emeremo yabo ase kera egeita buna yaganeirie kera rituko, buna Daudi, omonto oria o Nyasae, achigete ekorwe.
2CH 8:15 Amang’ana onsi omorwoti achigete abakuani na Abalawi nigo aikeranetigwe kegima ase kera ring’ana rinde rionsi amo nerie chimonga.
2CH 8:16 Bono emeremo yonsi Sulemani akorete ase enyomba y’Omonene, korwa okobekwa kw’oboroso goika ogoikeranigwa kw’oboagacho, ekaera. Igo enyomba y’Omonene ekaba eikeranete.
2CH 8:17 Magega y’ayio Sulemani akagenda agwo Esioni‐Geberi na Eloti ase engegu y’enyancha, ase ense ya Edomu.
2CH 8:18 Huramu akamotomera chimeeri chiarenge kogendigwa nabagendia baye, amo nabaanto bande bamanyete emeremo y’enyancha. Barabwo bakagenda goika Ofiri amo nabasomba ba Sulemani, bakarenta korwa aroro chitaabu chitalanta amagana ane, na emerongo etano, bakayeirera Sulemani omorwoti.
2CH 9:1 Ekero eting’ana ya Seba aigwete chinkuma chia Sulemani, agacha Yerusalemu komoteema ase okomoboria amang’ana amakong’u, agacha amo nabasomba baye abange ne chingamia chiabogoretie ebinsari, ne chitaabu chinyinge, na amagena e rigori rinene. Na ekero aigete ase Sulemani, akamoteebia amang’ana onsi arenge ase ebirengererio biaye.
2CH 9:2 Sulemani akamoiraneria amaborio aye onsi; nonya ne ring’ana erimo tiriabisekanete ase Sulemani; nigo amanyete onsi na komoyaorokia.
2CH 9:3 Na ekero eting’ana ya Seba yaroche obong’aini bwonsi bwa Sulemani, na enyomba eria aagachete,
2CH 9:4 na endagera yarenge korentwa ase emesa yaye, na akarora buna abakoonyi baye bamenyete aroro, na buna abasomba baye baare komokorera, ne chianga babegete, na ababogoria ebikombe baye, ne chianga babegete, na ebing’wanso biaye bi’ogosambwa aruete ase enyomba y’Omonene, agakumia na koumaata.
2CH 9:5 Eting’ana eria egateebia omorwoti, “Chinkuma nabeire nkoigwa ekero narenge ase ense yane igoro y’emeremo yao, na obong’aini bwao, nechi’ekeene kegima.
2CH 9:6 Korende tinegenete amang’ana ayio, goika ekero nachire aa na neroreire namaiso aane inche omonyene. Bono narorire ng’a tinatebetigwe nonya nekeng’ese ki’obonge bw’obong’aini bwao. Nigo bwaetanirie amang’ana konya nkoigwa.
2CH 9:7 Abanto bao, na abasomba bao, abagotenena botambe ase obosio bwao, na koigwa obong’aini bwao, mbare negesio ekenene.
2CH 9:8 Omonene, Nyasae oo, atogigwe, oria ogokigwe asore na gokobeeka ase ekerogo kiaye ki’obonene, obe omorwoti ase obosio bwaye, ere Omonene, Nyasae oo! Ekiagera ere anchete Abaisraeli botambe, na akabakong’ia bakaba ne chinguru kare na kare, ogokorire aye koba omorwoti igoro ase bare, erinde onyare konacha ayare ay’ekeene na oboronge.”
2CH 9:9 Erio eting’ana eria ekaa omorwoti ebiegwa ebio arentete: Chitaabu ang’e chikiro chilifu isano (5,000), na ebinsari ebinge mono, na amagena e rigori rinene. Ebinsari binde tibiarentetwe ekero kende gionsi bireng’aine na biria eting’ana ya Seba yarenterete omorwoti Sulemani.
2CH 9:10 Abasomba ba Huramu na abasomba ba Sulemani, baria barentete chitaabu korwa Ofiri, bakarenta boigo korwa aroro chibao chi’emete ekorokwa alugumu, amo namagena e rigori rinene.
2CH 9:11 Korwa ase chibao chi’alugumu omorwoti akaroisia ebiriinero bi’enyomba y’Omonene, na ebi’enyomba y’omorwoti, naende akaroisia amakano, na amakano ’ebirigisa akobugigwa nabateri. Ebinto buna ebio tibiana‐kororekana naende nonya ng’ake ase ense y’Abayuda.
2CH 9:12 Omorwoti Sulemani akaa eting’ana ya Seba ebinto bionsi aganetie, na ebio asabete aegwe, goetania ekerengo ki’ebio ere arenterete omorwoti. Erio eting’ana eria akairana, akagenda ase ense yaye amo nabasomba baye.
2CH 9:13 Chitaabu chiare korentwa ase Sulemani kera omwaka nigo chiarenge goetania chikiro chilifu emerongo ebere na isano (25,000).
2CH 9:14 Boigo chitaabu n’echifeta chikaba chikorentwa nabaonchoreria b’ebinto, na baria barenge korenta ebinto korwa ase chinse chia isiko, naende chikarentwa nabarwoti b’Arabia na abagaambi bande abarenge goakana ebango ase omorwoti.
2CH 9:15 Omorwoti Sulemani akaroisia chinguba amagana abere, agachiooma ne chitaabu chisunyuntire, na kera eng’aya ekaira etaabu esunyuntire ang’e chikiro isano na ibere.
2CH 9:16 Naende akagoncha chinguba chinke amagana atato, agachioma ne chitaabu chisunyuntire, na kera enguba ekaira etaabu ang’e chikiro inye. Omorwoti agachibeka ime ase enyomba ekarokwa Enyomba ye Rinani ria Lebanoni.
2CH 9:17 Omorwoti akaroisia ekerogo ekenene ki’oborwoti, akagechabera amaino e chinchogu, na agakeooma netaabu echenire.
2CH 9:18 Ekerogo keria ki’oborwoti nigo kiabwate ekeriinero kiarenge nebitambokero bitano na ekemo, na egeteni ki’amagoro kiaroisirie korwa ase etaabu; bionsi nigo biabwatanirie nekerogo keria. Kera ensemo y’ekerogo mbiarengeo ebisiirero ase arenge gotoorera amaboko, na emegwekano ye chindo ebere yatenenirieo, oyomo ase kera ensemo.
2CH 9:19 Na emegwekano ye chindo ikomi na ibere yatenenirie aroro, oyomo ase kera ensemo ya kera ekeriinero. Omogwekano bw’ekerogo ekio tona koroisigwa ase obogambi bonde bwonsi.
2CH 9:20 Ebikombe bionsi bi’okonywera bi’omorwoti Sulemani nigo biarenge ebie chitaabu, na ebikorero bionsi bi’enyomba ye Rinani ria Lebanoni nigo biarenge bie chitaabu chichenire. Ase amatuko a Sulemani chifeta tichiabarire ng’a negento kie rigori rinene.
2CH 9:21 Chimeeri chi’omorwoti nigo chiarenge kogenda Tarisisi chibogoretie abasomba ba Huramu. Ara rimo ase emiaka etato chimeeri chia Tarisisi nigo chiarenge gocha korenta chitaabu, ne chifeta, na amaino e chinchogu, naende chikaba chikorenta chingoge ne chinyoni chikorokwa chinchimbo.
2CH 9:22 Ase igo omorwoti Sulemani akaba omonene kobua abarwoti bonsi b’ense, ase obonda na obong’aini.
2CH 9:23 Abarwoti bonsi b’ense bagacha ase Sulemani, erinde baigwe obong’aini bwaye boria Nyasae abegete ime yaye.
2CH 9:24 Kera oyomo obo akaba okorenta ebiegwa biaye: ebinto bie chifeta na ebie chitaabu, ne chianga, na ebirwanero, na ebinsari, amo ne chibarasi ne chibarasi. Naboigo ekaba omwaka ase omwaka.
2CH 9:25 Sulemani nigo abwate ameeri chilifu inye (4,000) aye chibarasi, ne chigari, ne chibarasi chiare koriinwa chilifu ikomi na ibere (12,000). Echinde ase echio nigo chiabegetwe ase emechie ye chigari, na echinde ase omorwoti amenyete agwo Yerusalemu.
2CH 9:26 Akagambera abarwoti bonsi babegetwe kogamba korwa orooche rw’Eufarati goika ase ense y’Abafilisti, na goika orobebe rw’Abamisiri.
2CH 9:27 Omorwoti akarenta chifeta chinyinge agwo Yerusalemu, chikabucha buna amagena, ne chibao chi’emecharake nigo chiarenge chinyinge buna echi’emeko yarenge ase ense omweya.
2CH 9:28 Chibarasi chikarentwa ase Sulemani korwa Misiri na korwa ase chinse chionsi.
2CH 9:29 Bono amang’ana ande onsi Sulemani akorete, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase amariko a Nathani omobani, na ase obobani bw’Ahiya korwa Silo, na ase oborori bwa Ido omoorori igoro ya Yeroboamu, mosinto o Nebati.
2CH 9:30 Sulemani akagamba agwo Yerusalemu igoro y’Abaisraeli bonsi ase emiaka emerongo ene.
2CH 9:31 Erio Sulemani akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, agatindekwa ase Omochie o Daudi ise, na Rehoboamu, omwana oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 10:1 Rehoboamu akagenda Sekemu, ekiagera Abaisraeli bonsi konya bachiire aroro komobeka abe omorwoti.
2CH 10:2 Na ekero Yeroboamu, mosinto o Nebati, aigwete amang’ana ayio, akairana korwa Misiri aaria ase atamete gochia kwebisa korwa ase omorwoti Sulemani.
2CH 10:3 Abanto bakarangeria Yeroboamu; ere amo n’Abaisraeli bonsi bakagenda, bagakwana na Rehoboamu, bakamoteebia,
2CH 10:4 “Iso nigo akorete rikorogoto riaito rikaba ririto. Ase ayio bono aye orikore ribe rigusu, bwororobie emeremo eria emekong’u iso atobekerete, naintwe ntogokorere.”
2CH 10:5 Rehoboamu akabateebia, “Genda moirane aa ase ’nde naende magega y’amatuko atato.” Ase ayio bakagenda.
2CH 10:6 Erio omorwoti Rehoboamu akaboria ogosemigwa korwa ase abagaaka baria barenge gosemia Sulemani ise, ekero arenge moyo, akababoria, “Ngosemia ki morang’e erinde ing’iranerie abanto aba?”
2CH 10:7 Abagaaka baria bakamoiraneria, “Korabe omwororo ase abanto aba na kobagwenera, naende okwane amang’ana amaya ase bare, barabwo nababe bakogokorera botambe.”
2CH 10:8 Korende Rehoboamu akaanga ogosemia kw’abagaaka baria, akarigia ogosemigwa korwa ase abamura b’ekegori kiaye, abwo barenge komokorera.
2CH 10:9 Akababoria, “Ngosemia ki morang’e? Ninki ndairanerie abanto aba bamboretie ng’a nyororobie rikorogoto riria tata ababeekerete?”
2CH 10:10 Abamura baria b’ekegori kiaye bakamoteebia, “Aya naro orateebie abanto abwo bakoboretie ng’a bwororobie rikorogoto riria iso akorete ririto: Ekiara gi’okoboko kwane nigo kere ekenetu kobua ekebono gia tata
2CH 10:11 Na bono rikorogoto riria rikong’u tata ababeekerete, inche nigo ndarimente ribe ririto goetania. Tata nigo arenge kobang’wania ebiranya, korende inche nigo ndabang’wanie ne chinkini chichomire chibonyi chinyoge chinga amagwa.”
2CH 10:12 Yeroboamu amo nabaanto bonsi bagacha ase Rehoboamu omorwoti rituko ria gatato buna abateebeetie bakore.
2CH 10:13 Omorwoti akabairaneria amang’ana amatindi akaanga ogosemia kw’abagaaka baria.
2CH 10:14 Agakwana nabarabwo buna abamura baria bamosemetie, agateeba, “Tata nigo akorete rikorogoto riaino rikaba ririto, korende inche nimbamentere ribe ririto goetania. Tata nigo arenge kobang’wania ebiranya, korende inche nigo ndabang’wanie ne chinkini chichomire chibonyi chinyoge chinga amagwa.”
2CH 10:15 Ase ayio omorwoti taigwerete amang’ana ’abaanto. Ayio nigo akorekanete na Nyasae, erinde Omonene anyare goikerania ring’ana riria akwanete ase Yeroboamu, mosinto o Nebati, goetera ase Ahiya, omobani oria korwa Silo.
2CH 10:16 Ekero Abaisraeli bonsi baroche ng’a omorwoti nigo angete kobaigwera, bakamoiraneria, bagateeba, “Ngetari ki intwe tobwate ase Daudi? Titori nomwando na mosinto o Yese. Inwe Abaisraeli, genda kera omonto bwoye! Inwe abanto ba Daudi, erende inwe abanyene!” Ase igo Abaisraeli bonsi bakarua aroro agwo, bakagenda ase chinka chiabo.
2CH 10:17 Rehoboamu agatigwa okogambera Abaisraeli baria bamenyete ase emechie y’Abayuda boka.
2CH 10:18 Erio omorwoti Rehoboamu agatoma Hadoramu, oria otenenerete emeremo y’okobetererigwa, korende Abaisraeli bakamoaka amagena agakwa. Na Rehoboamu akaimoka bwango, akariina egari yaye, agatama gochia Yerusalemu.
2CH 10:19 Ase ayio Abaisraeli babeire bakwanga koigwera enyomba ya Daudi, goika reero iga.
2CH 11:1 Ekero Rehoboamu achete Yerusalemu, agasangereria abanto b’enyomba ya Yuda, na ab’eya Benjamini, abanto chilifu rigana erimo na emerongo etano na etato (180,000), abamanyete korwana esegi, ng’a bagende korwania Abaisraeli bairanie oborwoti ase Rehoboamu.
2CH 11:2 Korende ring’ana ria Nyasae rigacha ase Semaya, omonto o Nyasae, rigateba,
2CH 11:3 “Teebia Rehoboamu, mosinto o Sulemani, omorwoti bw’Abayuda, oteebie n’Abaisraeli bonsi bare ase orogongo rwa Yuda na orwa Benjamini ng’a
2CH 11:4 aya nar’Omonene atebiire: Inwe timogenda korwania abanto bamino. Irana kera omonto nka bwoye, ekiagera aya akorekire nigo akorirwe nainche.” Ase ayio abanto bakaigwera ring’ana ri’Omonene, bakairana, tibagenda korwania Yeroboamu.
2CH 11:5 Rehoboamu akamenya Yerusalemu, na akaagacha emechie y’ogwekengera agwo Yuda.
2CH 11:6 Akaagacha Bethlehemu, na Etamu, na Tekoa,
2CH 11:7 na Beti‐Suri, na Soko, na Adulamu,
2CH 11:8 na Gati, na Maresa, na Sifu,
2CH 11:9 na Adoraimu, na Lakisi, na Aseka,
2CH 11:10 na Sora, na Ayaloni, na Heburoni, emechie eyio egiteire chindwaki ere ase orogongo rwa Yuda na orwa Benjamini.
2CH 11:11 Akaagacha chiburi chiabo chikaba chinkong’u, akabeeka abateneneri imeo, na akagacha chindagera na amaguta emezeituni n’edivai.
2CH 11:12 Akabeka chinguba na amatimo ase emechie eyio yonsi, na akayekora ekaba emekong’u mono. Ase enchera eyio akagenderera kogambera Abayuda na Ababenjamini.
2CH 11:13 Abakuani na Abalawi bagacha korwa ase ense y’Abaisraeli ase bamenyete, bakabwatana na Rehoboamu.
2CH 11:14 Abalawi bagatiga amarisio abo, ne chinka chiabo, bakagenda ase ense y’Abayuda na Yerusalemu, ekiagera Yeroboamu amo nabamura baye nigo baabaseretie korwa ase obokoreri bwabo bw’obokuani bw’Omonene.
2CH 11:15 Agachora abakuani baye b’aase aimokererete igoro agosasimerwa, na ab’ebirecha, na ab’emegwekano ye chimori chiria aroisetie.
2CH 11:16 Abanto korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, baria baruete chinkoro chiabo komorigia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, bagatunyana Abalawi gochia Yerusalemu, bakarua ebing’wanso ase Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 11:17 Bagakora oborwoti bw’Abayuda bokaba obokong’u, na ase engaki y’emiaka etato bakabeeka Rehoboamu, mosinto o Sulemani, chinguru, ekiagera babwatetie chinchera chia Daudi na Sulemani ase emiaka eria etato.
2CH 11:18 Rehoboamu akanyuoma Mahalati, omoiseke o Yerimoti, mosinto o Daudi; ng’ina Mahalati nere Abihaili, omosubati bw’Eliabu, mosinto o Yese.
2CH 11:19 Omokungu oria akaiborera Rehoboamu abana abamura: Yeusi, na Semaria, na Sahamu.
2CH 11:20 Naende Rehoboamu akanyuoma Maaka, omoiseke bw’Abisalomu, nere akamoiborera Abiya, na Atai, na Sisa, na Selomiti.
2CH 11:21 Rehoboamu agancha Maaka, mosubati bw’Abisalomu goetania abakungu baye bonsi abanyuome, na abwo ba sere‐sere. (Nigo abwate abakungu abanyuome ikomi na batano na batato, na abakungu ba sere‐sere emerongo etano nomo; nabwate abana abamura emerongo ebere na batano na batato, na abana abaiseke emerongo etano nomo.)
2CH 11:22 Rehoboamu agachora Abiya, omwana omomura o Maaka, akaba omotang’ani ase abamwabo, ekiagera nigo aganetie komobeka abe omorwoti.
2CH 11:23 Korende akaba omong’aini, akabeeka abamura baye bande bakaba abateneneri ase chingongo chionsi chi’Abayuda na echi’Ababenjamini, na ase emechie yonsi yagiteire chindwaki; akabaa endagera na ebinto binde ase obonge, naende akabanyuomeria abakungu abange.
2CH 12:1 Ekero obogambi bwa Rehoboamu bwanyorete chinguru, na ere omonyene abeire nokobua, agatiga amachiiko ’Omonene, ere amo n’Abaisraeli bonsi.
2CH 12:2 Ekiagera batabeete abegenwa ase Omonene, Sisaki, omorwoti o Misiri, agacha akarwania Yerusalemu ase omwaka o gatano bw’okogamba kw’omorwoti Rehoboamu.
2CH 12:3 Sisaki agacha ne chigari elifu eyemo, na amagana abere (1,200), na abariini chibarasi chilifu emerongo etano nomo (60,000). Abanto bachete amo nere korwa Misiri, na Libia, na Suki, na Ethiopia, nigo barenge abange batarenge kobareka.
2CH 12:4 Sisaki akaira emechie eria y’Abayuda yagiteire chindwaki, agaikera Yerusalemu.
2CH 12:5 Erio Semaya omobani akagenda ase Rehoboamu, na ase abanene b’Abayuda abwo basangererekanete agwo Yerusalemu ase okwoboa Sisaki, akabateebia, “Aya nar’Omonene atebiire: Inwe mwantigire inche, ase ayio nainche nabatigire inwe, nababekire ase okoboko gwa Sisaki.”
2CH 12:6 Erio abanene b’Abaisraeli, amo nomorwoti, bagekeyia bakaba abaitongo, bagateeba, “Omonene nere omonyene oboronge.”
2CH 12:7 Ekero Omonene aroche ng’a bekeeirie babeire abaitongo, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Semaya, rigoteeba: “Bono barabwo bekeeirie babeire abaitongo; ase ayio tinkobasiria, korende magega y’engaki enke nimbaboorie, tingoitera endamwamu yane igoro ase Yerusalemu goetera ase okoboko gwa Sisaki.
2CH 12:8 Korende nonya naboigo, nimbakore babe abasomba baye, erio nario baranyare komanya ogwatananekana kore egati ase ogonkorera inche na ogokorera abarwoti b’echinse.”
2CH 12:9 Sisaki, omorwoti o Misiri, akagenda akarwania Yerusalemu, akaira chinibo chi’enyomba y’Omonene na echi’enyomba y’omorwoti; akaira kera egento. Boigo akaira chinguba chi’etaabu chiria Sulemani agonchete engencho yaye okoroisia.
2CH 12:10 Erio Rehoboamu omorwoti akagoncha chinguba chie chitaai ribaga rie chinguba chiria chi’echitaabu, agachibeka chirendwe nabanene b’abarendi, baria barenge korenda egesieri ki’enyomba y’omorwoti.
2CH 12:11 Botambe ekero omorwoti abeete ogosoa enyomba y’Omonene, abarendi nigo barenge gochibogoria, naende bachiirania ase enyomba y’oborendi.
2CH 12:12 Ekiagera omorwoti ekeetie na akaba omoitongo, endamwamu y’Omonene ekamotiga, erinde tebaisa komosiria kegima; ase igo amang’ana akaba amaya ase Abayuda.
2CH 12:13 Rehoboamu omorwoti akenyorera chinguru chi’okogamba agwo Yerusalemu. Nigo arenge nemiaka emerongo ene nomo, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka ikomi na etano na ebere, agwo Yerusalemu, omochie ori’Omonene achorete korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, erinde erieta riaye ribeere aroro. Ng’ina nigo arenge korokwa Naama, omosubati bw’Abaamoni.
2CH 12:14 Rehoboamu agakora ayare amabe, ekiagera tarwete enkoro yaye ase okomorigia Omonene.
2CH 12:15 Bono amang’ana onsi igoro ya Rehoboamu, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase amariko a Semaya omobani, na ase aya Ido omoorori, buna amang’ana e chinderia ariikire. Esegi ekaba ekogenderera ase egati ya Rehoboamu na Yeroboamu.
2CH 12:16 Rehoboamu akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete agatindekwa ase Omochie o Daudi, na Abiya, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 13:1 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogamba kw’omorwoti Yeroboamu, Abiya agachaaka kogambera Abayuda.
2CH 13:2 Akagamba ase engaki y’emiaka etato agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Mikaya, mosubati o Urieli, korwa Gibea. Esegi yarenge gati y’Abiya na Yeroboamu.
2CH 13:3 Abiya akagenda korwana esegi, akaira abasikari chilifu amagana ane (400,000), abanto chituoni chi’esegi bachoretwe, korende Yeroboamu agacha komorwania, akaroberia abarwani baye b’esegi chilifu amagana atano na atato (800,000), abanto chituoni.
2CH 13:4 Na Abiya agatenena igoro ase egetunwa gia Semaraimu, agwo ase ense y’ebitunwa y’Efraimu, akabora, “Aye Yeroboamu, nainwe Abaisraeli mwensi, ntegerera moigwe!
2CH 13:5 Inee! Inwe timomanyeti ng’a Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo aete Daudi, amo nororeria rwaye, oborwoti bw’Abaisraeli bobe ase bare kare na kare, ase enchera y’okobwatana kw’ogotianania kw’omonyoo?
2CH 13:6 Korende Yeroboamu, mosinto o Nebati, omosomba o Sulemani, mosinto o Daudi, akarega omonene oye omorwoti, akaanga komoigwera.
2CH 13:7 Abanto bande abachorochombu, abanto ababe, bagasangererekana ase Yeroboamu, bakaba abaengereria abakong’u ase Rehoboamu, mosinto o Sulemani, ekero Rehoboamu arenge omoyia ataranara emeremo yaye, na tarenge konyara kobabua.
2CH 13:8 Bono inwe igo morengereretie korwania oborwoti bw’Omonene bore ase amaboko ’abaanto b’ororeria rwa Daudi, ekiagera more omoganda omonene, naende ekiagera mobwate emegwekano ye chimori ye chitaabu eria Yeroboamu abaroiseirie ekaba chinyasae chiaino.
2CH 13:9 Inee! Inwe timwaseria abakuani b’Omonene, abanto b’ororeria rwa Aroni, na Abalawi, na mwebekire abakuani baino, buna abanto b’echinse chinde bagokora? Bono omonto onde bwensi okorenta eeri ensae, gose chimingichi isano na ibere, gwatananwa na gochenwa, oyio nigo akoba Omokuani bwe chinyasae chitari Nyasae bori.
2CH 13:10 “Korende ase tore intwe, Omonene nere Nyasae oito, na intwe titomotigeti. Intwe ntobwate abakuani bagokorera Omonene, baria bare b’ororeria rwa Aroni na Abalawi abare gokora emeremo yabo.
2CH 13:11 Kera emambia na omogoroba nigo baare koruera Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa na gosambera ubani ere nogotioka okuya, naende babeka igoro y’emesa y’etaabu emegati ekoruegwa ase Nyasae. Naende nigo barendete ebibekerero bie chitaaya biroisirie korwa ase chitaabu, erinde chitaaya chiria chigenderere gwoka kera omogoroba. Intwe nigo torendete amang’an’Omonene, Nyasae oito, achigete, korende inwe mwamotigire.
2CH 13:12 Rora Nyasae nigo are amo naintwe, nere ototang’aine, na abakuani baye nigo babwate ebitureeri biabo bi’esegi bakobibugia, bagotorangeria tobarwanie inwe esegi. Inwe Abaisraeli, timobaisa korwana n’Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaino, ekiagera timokonyara kobua.”
2CH 13:13 Yeroboamu konya otomire abarwani baetanane na koumokera Abayuda korwa magega; igo abarwani baye b’esegi bakaba bosio bw’Abayuda na baria batometwe nigo barenge magega yabo.
2CH 13:14 Ekero Abayuda barigereretie bakarora ng’a esegi nigo yarenge bosio bwabo na magega abo, na igo bakarera ase Omonene, na abakuani bakabugia ebitureeri biria.
2CH 13:15 Abanto ba Yuda bagaaka amariogi amanene ay’esegi; na ekero Abayuda barenge kwoga, Nyasae akabua Yeroboamu na Abaisraeli bonsi, ase obosio bw’Abiya na ase Abayuda.
2CH 13:16 Erio Abaisraeli bagatama korwa ase Abayuda, na Nyasae akababeeka ase amaboko ’Abayuda.
2CH 13:17 Abiya amo nabaanto baye bagaita Abaisraeli ase ogoita okonene mono. Abanto baitetwe nigo barenge chilifu amagana atano (500,000), abanto abachore.
2CH 13:18 Igo Abaisraeli bakabugwa bakabeekwa inse y’obogambi bw’Abayuda, na Abayuda nigo babuete ekiagera basemeretie Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 13:19 Abiya akabwatia Yeroboamu, akamoura emechie eye: Beteli, na Yesana, na Efuroni, amo nebichie biabo.
2CH 13:20 Yeroboamu tanyorete chinguru chi’okoirania oborwoti bwaye ase amatuko Abiya arenge kogamba, korende Omonene akamoaka erinde agakwa.
2CH 13:21 Abiya akanyora chinguru chinyinge, akanyuoma abakungu ikomi na baane; akaiborerwa abana abamura emerongo ebere na babere, na abaiseke ikomi na batano nomo.
2CH 13:22 Amang’ana ande onsi igoro y’Abiya ne chinchera chiaye, ne chinkwana chiaye, nigo ariikire ase omogano bw’omobani Ido.
2CH 14:1 Abiya agakwa, akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, agatindekwa ase Omochie o Daudi, na Asa, omwana oye omomura, akaba okogamba ase ribaga riaye. Ase amatuko aye ense eria nigo yabeete n’obotoereru ase engaki y’emiaka ikomi.
2CH 14:2 Asa agakora ayare amaya naende amaronge ase amaiso ’Omonene, Nyasae oye.
2CH 14:3 Akarusia ebisasimero ebigeni na agasaria aase aimokererete igoro agosasimerwa, agatagora chisiiro, akanacha emete y’Asera, enyasae eria enkungu.
2CH 14:4 Agachiika Abayuda barigie Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, naende akabachika barende amachiiko na emeroberio ende echiikire.
2CH 14:5 Akarusia korwa ase emechie yonsi y’Abayuda aase aimokererete igoro agosasimerwa, na ebisasimero bi’ogosamba ubani. Na oborwoti boria bokaba bore n’obotoereru inse yaye.
2CH 14:6 Akaagacha emechie yagiteire chindwaki agwo ase ense ya Yuda, ekiagera ense eria nigo yarenge n’obotoereru; tabwate chiseegi ase amatuko aria, ekiagera Omonene amoete omorembe.
2CH 14:7 Agateebia Abayuda, “Inchuo toagache emechie eye toyeetananie chindwaki amo nemerobiri, na ebiita bire nemekorogoto. Ense eye nigo egendererete koba eyaito, ekiagera twarigirie Omonene, Nyasae oito; intwe twamorigirie, na ere otoeire omorembe ase chinsemo chiaito chionsi.” Ase ayio bakaagacha na bagasesenigwa.
2CH 14:8 Asa nigo abwate abasikari chilifu amagana atato (300,000) korwa ase Abayuda, mbabwate ching’aya na amatimo, na abarwani bande b’esegi chilifu amagana abere na emerongo etano na etato (280,000) korwa ase Ababenjamini mbabwate chinguba, bamanyete koruta emegwe. Abanto aba bonsi nigo barenge abe chinguru, chituoni ase okorwana esegi.
2CH 14:9 Sera Omoetiopia amo nabarwani baye b’esegi emilioni eyemo (1,000,000) abarenge ne chigari amagana atato bagacha kobarwania esegi, bagaika Maresa.
2CH 14:10 Asa akagenda koumerana nere ase okorwana esegi. Bagatenenera agwo ase rikura ria Sefata ang’e na Maresa.
2CH 14:11 Asa akarera ase Omonene, Nyasae oye, agateeba, “Aye Omonene, onde tari onga buna aye ase ogokonya abatari ne chinguru na abare ne chinguru. Ase ayio, aye Omonene, Nyasae oito, otokonye, ekiagera naye tosemeretie, na ase erieta riao twachire korwana nomoganda oyo omonene. Aye Omonene, aye naye Nyasae oito, omonto onde tari orakobue.”
2CH 14:12 Ase ayio Omonene akabua Abaetiopia ase obosio bwa Asa, na ase obosio bw’Abayuda; na Abaetiopia bagatama.
2CH 14:13 Asa amo nabaanto barenge nere bakabwatia Abaetiopia goika Gerari, na Abaetiopia bagaitwa, nonya noyomo tatigetwe ore moyo; ekiagera Omonene na abarwani baye b’esegi nigo baababuete kegima. Abayuda bagasakora ebinto ebinge bakabiira.
2CH 14:14 Bakabua na gosaria emechie yonsi yaetanaine Gerari, ekiagera Omonene abegete obwoba ase abanto b’emechie eria. Bagasakora ebinto korwa ase emechie eria yonsi, ekiagera ebinto ebinge bi’ogosakorwa mbiarengeo.
2CH 14:15 Bagatagora na gosaria chiema chi’abaanto baria babwate chitugo, bakaira ching’ondi ne chimbori chinyinge ne chingamia. Erio bakairana, bakagenda Yerusalemu.
2CH 15:1 Omoika o Nyasae ogaacha igoro y’Asaria, mosinto bw’Odedi.
2CH 15:2 Ere akagenda korotota Asa, akamoteebia, “Aye Asa, nainwe mwensi Abayuda na Ababenjamini, ntegerera moigwe! Omonene nigo are amo nainwe, ekero inwe more amo nere. Komoramorigie rirorio momonyoore, korende komoramotige rirorio nere nabatige inwe.
2CH 15:3 Ase engaki entambe Abaisraeli tibarenge na Nyasae bw’ekeene, na tibabwate Omokuani orenge koborokereria, na tibabwate amachiiko.
2CH 15:4 Korende ekero babete nemechando bakairaneri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, na komorigia, na ere akaba okonyorekana ase bare.
2CH 15:5 Ase chingaki chiria chintambe morembe torenge ase monto onde bwensi, oria orenge gosoka isiko, gose oyorenge koirana, ekiagera abanto bonsi b’echinse chiria nigo barenge nemechando emenge.
2CH 15:6 Egesaku gekaba gekorwana negesaku kende, na omochie okaba okorwana nomochie onde, ekiagera Nyasae nigo abarenterete emechando emenge ere ao ao goika bagasirania.
2CH 15:7 Korende inwe mobe abaremu, timokwa emioyo; imonyore eng’eria y’emeremo yaino.”
2CH 15:8 Ekero Asa aigwete amang’ana ’obobani bw’Odedi, akaba noboenenu, akarusia emegwekano y’ogosasimwa, okogechia koria, korwa ase ense yonsi y’Abayuda na Ababenjamini, na korwa ase emechie yonsi eria konya airire agwo ase ense y’ebitunwa y’Efraimu; naende akaroisia egesasiimero ki’Omonene agwo ang’e nenyomba yaagachetwe bosio bw’enyomba y’Omonene.
2CH 15:9 Agasangereria Abayuda na Ababenjamini bonsi, na abanto bonsi korwa ase Abaefraimu na Abamanase, na Abasimeoni, abarenge abamenyi ase egati yabo. Abanto abange korwa ase Abaisraeli konya batamire gochia asare, ekero baroche ng’a Omonene, Nyasae oye, nigo arenge amo nere.
2CH 15:10 Bagasangererekana agwo Yerusalemu ase omotienyi o gatato bw’omwaka o ikomi na gatano bw’okogamba gwa Asa.
2CH 15:11 Ase rituko riria bakaruera Omonene ebing’wanso korwa ase chitugo boosete, bakarua chiombe amagana atano na abere (700), ne ching’ondi ne chimbori chilifu isano na ibere (7,000).
2CH 15:12 Bagakora okobwatana kw’ogotianania ng’a bamorigie Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, ne chinkoro chiabo chionsi, na emioyo yabo yonsi.
2CH 15:13 Bagatianania ng’a monto onde bwensi orenge kwanga korigia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, goika aitwe akwe, abe omwana gose omonto omonene, omosacha gose omokungu.
2CH 15:14 Bakaria emuma ase erieta ri’Omonene, ase ogokwana neriogi rinene ase ogochenga, na ase okobugia ebitureeri na ebitureeri.
2CH 15:15 Abayuda bonsi bakaba nomochengo ase emuma eria bariete, ekiagera nigo batiananetie ne chinkoro chiabo chionsi, na bakarigia Omonene ase okogania kwabo gwonsi. Omonene akanyorekana ase bare, na akabaa obotoereru ase chinsemo chiabo chionsi.
2CH 15:16 Asa omorwoti akarusia Maaka ng’ina taba eting’ana, ekiagera konya otenenirie omote bw’okogechia, oroiseretigwe Asera, enyasae eria enkungu. Asa akayobutorana akayoiyeria inse, akayosenyenta na akayosambera agwo ase akarooche ga Kidironi.
2CH 15:17 Korende aase aimokererete igoro agosasimerwa tarusetigwe korwa ase Abaisraeli. Korende nonya naboigo, Asa akaba omwegenwa ase Omonene amatuko aye onsi.
2CH 15:18 Akarenta ase enyomba ya Nyasae ebiegwa ebi ise na ere omonyene baatananete koba ebichenu, chifeta, ne chitaabu, na ebikorero.
2CH 15:19 Chiseegi chinde tichiabete goika omwaka bw’emerongo etato, na etano, bw’okogamba gwa Asa.
2CH 16:1 Ase omwaka bw’emerongo etato, na etano nomo, bw’okogamba gwa Asa, Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda korwania Abayuda, akaagacha na kogitera omochie o Rama chindwaki ng’a nario ribaga ritabaise gotoka ase omonto onde bwensi gosoka, gose gosoa kogenda ase Asa, omorwoti bw’Abayuda.
2CH 16:2 Erio Asa akarusia chifeta ne chitaabu korwa ase chikungo chi’enyomba y’Omonene na korwa ase echi’enyomba y’omorwoti, agachitoma gochia ase Beni‐Hadadi, omorwoti o Siiria omenyete agwo Damesiki, agateeba,
2CH 16:3 “Tiga okobwatana kw’ogotianania kobe ase egati yane naye, buna kwarenge ase egati ya tata na iso. Rora nagotomeire chifeta ne chitaabu. Genda osarie okobwatana kwao gwakorete na Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, erinde arue ase ense yane, antigane.”
2CH 16:4 Beni‐Hadadi akaigwera Asa omorwoti, agatoma abatang’ani b’abarwani baye, bakagenda bakarwania emechie y’Abaisraeli, bakabua Iyoni, na Dani, na Abeli‐Maimu, na emechie yonsi ase ebinto biagachire agwo ase orogongo rwa Nafutali.
2CH 16:5 Ekero Baasa aigwete amang’ana ayio, agatiga kogita omochie o Rama, na emeremo yaye aroro egatenena.
2CH 16:6 Erio Asa omorwoti akaira Abayuda bonsi, na barabwo bakagenda bakabogoria amagena onsi a Rama, ne chibao, ebinto biria Baasa arenge koagachera, na ase ebio Asa akaagachera Geba na Misipa.
2CH 16:7 Ase engaki eria Hanani omoorori agacha ase Asa, omorwoti bw’Abayuda, akamoteebia, “Ekiagera gwasemeretie omorwoti o Siiria, na tigwasemeri’Omonene, Nyasae oo, abasikari b’omorwoti o Siiria batamire betooririe korwa ase okoboko kwao.
2CH 16:8 Inee! Abanto b’Ethiopia na aba Libia tibarenge omoganda omonene bw’abasikari, naende tibabwate chigari chinyinge, na abariini chibarasi abange? Korende nonya naboigo, ekiagera aye gwasemeretie Omonene, akababeeka ase okoboko kwao.
2CH 16:9 Amaiso ’Omonene nigo origereretie aande onsi ase ense yonsi ase okoorokia okoboko kwaye kw’ogokonya abanto baria chinkoro chiabo chire chinyegenwa asare. Aye gwakorire amang’ana ’oboriri ase ogokora egento eke; na korwa bono na kogenderera nobe ne chiseegi.”
2CH 16:10 Erio Asa akaba nendamwamu ase omorori oria, akamobwata, akamobeka ase echela, agasoyia amagoro aye ase rikorogoto. Nigo agechete omoorori oria mono, ekiagera akwanete amang’ana aria. Boigo ase engencho eyio Asa akaba omotindi mono, agachanda abanto bande.
2CH 16:11 Aya onsi Asa akorete, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase Egetabu ki’Abarwoti b’Abayuda na ab’Abaisraeli.
2CH 16:12 Ase omwaka bw’emerongo etato na kianda bw’okogamba kwaye, Asa akanyora oborwaire ase amagoro aye, na oborwaire obo bokaba obonene; korende nonya obete omorwaire, tarigetie Omonene, korende akarigia ogokonywa korwa ase abarwaria.
2CH 16:13 Asa agakwa ase omwaka bw’emerongo ene nomo bw’okogamba kwaye, akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete.
2CH 16:14 Erio agatindekwa ase oboina eroiseretie ere omonyene, agwo ase Omochie o Daudi. Bakamwareria ase ekeraarero giaichoretigwe ebinsari na amarembo ao ao, ebinto bigotioka buya, biaroisetigwe nabaroisia abang’aini. Abanto bagauta omorero omonene ase okworokia amasikani ase engencho ya Asa.
2CH 17:1 Yehosafati, omwana omomura bw’Asa, akaba okogamba ase ribaga riaye. Agakong’ia oborwoti bwaye ase ogwekengera ase Abaisraeli.
2CH 17:2 Akabeka abasikari ase emechie yonsi y’Abayuda yagiteire chindwaki, na ase ense y’Abayuda, na ase emechie y’Efraimu eyio Asa ise abwate.
2CH 17:3 Omonene akaba amo na Yehosafati, ekiagera abwatetie chinchera chi’eritang’ani chia Daudi, sokoro yaye. Ere tasasimete Baali,
2CH 17:4 korende akaba okorigia Nyasae o ise, na akabwata amachiiko ’Omonene, na tabwatetie chinchera chi’Abaisraeli.
2CH 17:5 Ase ayio Omonene agakora oborwoti bwaye bokaba ne chinguru ase okoboko kwaye, na Abayuda bonsi bakamorentera ebiegwa, ere akaba nobonda obonge na amasikani amanene.
2CH 17:6 Akaba omoremu ase chinchera chi’Omonene, agasaria aase aimokererete igoro agosasimerwa, na akarusia emete y’Asera, enyasae eria enkungu, korwa ase Abayuda.
2CH 17:7 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwaye, agatoma abanene b’obogambi bwaye, Beni‐Haili, na Obadia, na Zakaria, na Netaneli, na Mikaya, kworokereria ase emechie y’Abayuda.
2CH 17:8 Amo nabanene baria agatoma Abalawi aba: Semaya, na Netania, na Sebadia, na Asaeli, na Semiramoti, na Yehonathani, na Adonia, na Tobia, na Tobi‐Adonia. Naende amo n’Abalawi aba agatoma Elisama na Yehoramu abakuani.
2CH 17:9 Barabwo bakaimokia egetabu y’ogochika kw’Omonene, bakagenda ase emechie yonsi y’Abayuda, bakorokereria abanto.
2CH 17:10 Omonene akoboyia amarwoti onsi ye chinse chiaetanaine Abayuda, na onde tacha korwania Yehosafati.
2CH 17:11 Abafirisiti bande bakarenta ebiegwa ase Yehosafati, amo ne chifeta chikaba ebango. Abaarabu boigo bakamorentera chimingichi chilifu isano na ibere, na amagana atano na abere (7,700), ne chigoree chilifu isano na ibere, na amagana atano na abere (7,700).
2CH 17:12 Yehosafati akamenta koba ne chinguru, na agwo ase ense y’Abayuda akaagacha chiburi na emechie, ase arenge kogaacha ebinto.
2CH 17:13 Nigo abwate ebinto ebinge biagachire ase ense y’Abayuda. Naende nabwate abasikari, abanto chituoni, agwo Yerusalemu.
2CH 17:14 Oyo noro orenge omooroberio obo, eamate ase eamate. Korwa ase Abayuda nigo barenge abateneneri aba b’abasikari chilifu: Adina, omochiki amo nabarwani baye chituoni chilifu amagana atato (300,000).
2CH 17:15 Na oyo o kabere Yehohanani omochiki amo nabarwani baye chituoni chilifu amagana abere na emerongo etano na etato (280,000);
2CH 17:16 na oyo o gatato Amasia, mosinto o Sikiri, oyo bweruete ase ogwancha gokora emeremo y’Omonene; ere nigo abwate abarwani chituoni chilifu amagana abere (200,000).
2CH 17:17 Korwa ase Ababenjamini nigo arenge Eliada, omonto etuoni; ere nigo abwate abarwani chilifu amagana abere (200,000), babwate amata ne chinguba.
2CH 17:18 Na oyo o kabere, Yehosabadi, obwate abarwani chilifu rigana erimo na emerongo etano na etato (180,000), babwate ebirwanero ase okorwana esegi.
2CH 17:19 Abanto aba bakaba bagokora emeremo y’omorwoti amo na baria bande abegete ase emechie yagiteire chindwaki ase ense yonsi y’Abayuda.
2CH 18:1 Ekero Yehosafati abeete omonda mono naende asikire, akanyuoma omokungu korwa ase enyomba y’Ahabu.
2CH 18:2 Magega y’emiaka emeke akagenda ase Ahabu agwo Samaria. Nere akanyenyera Yehosafati, amo nabaanto barenge amo nere, ching’ondi chinyinge ne chiombe; erio akamoebereria agende amo nere korwania Ramoti o Gileadi.
2CH 18:3 Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, agakwana na Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, akamobooria, “Nogende amo nainche korwania Ramoti o Gileadi?” Yehosafati akamoiraneria, “Inche nigo inde buna aye, na abanto baane nigo bare buna abanto bao. Intwe ntobe amo naye ase okorwana esegi.”
2CH 18:4 Naende Yehosafati agateebia omorwoti bw’Abaisraeli, “Ritang’ani toborie Omonene igoro y’amang’ana aya.”
2CH 18:5 Erio omorwoti bw’Abaisraeli agasangereria ababani, abanto amagana ane, amo, akababoria, “Nkogenda tore korwania Ramoti o Gileadi, gose yaya?” Barabwo bakamoiraneria, “Genda, ekiagera Nyasae nabeeke omochie oyio ase okoboko kwao, aye omorwoti.”
2CH 18:6 Korende Yehosafati akaboria, “Inee! Omobani onde bw’Omonene tari aiga, tonyare koboria goetera asare?”
2CH 18:7 Omorwoti bw’Abaisraeli akairaneria Yehosafati, “Omonto oyomo natigarete, toraborie Omonene goetera asare, nere Mikaya, mosinto o Imula, korende nigo imogechete, ekiagera ere tari kobana amang’ana amaya igoro yane, korende botambe namabe oka.” Yehosafati akamoteebia, “Aye omorwoti, tobaisa gokwana igo.”
2CH 18:8 Erio omorwoti bw’Abaisraeli akarangeria omosomba oyomo, akamochika, “Genda bwango orente Mikaya, mosinto o Imula.”
2CH 18:9 Bono omorwoti bw’Abaisraeli na Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, nigo baikaransete ase ebirogo biabo bi’oborwoti, baikaransete agwo ase ekeooreri ang’e negeita gia Samaria, babegete chianga chiabo chi’obonene, na ababani baria bonsi nigo barenge korua obobani bwabo ase amaiso ’abarwoti baria.
2CH 18:10 Zedekia, mosinto o Kenaana, akeroiseria ching’unchara chi’ebioma, agakwana, “Aya nar’Omonene atebiire: Ase ching’unchara echi nobetere Abasiiria goika basirigwe kegima.”
2CH 18:11 Abaabani baria bonsi bakabana amang’ana ayio ayio, bagateeba, “Genda Ramoti o Gileadi, noyobue. Omonene nayobeke ase okoboko kwao, aye omorwoti.”
2CH 18:12 Omonto oria otometwe gochia korangeria Mikaya akagenda, akamoteebia, “Rora, amang’ana ’ababani bande nigo are ayamo, okoria eira y’egesio ekiya ase omorwoti; tiga ring’ana riao ribe erimo namang’ana abo; naye boigo okwane amang’ana okoria eira y’egesio ekiya ase omorwoti.”
2CH 18:13 Korende Mikaya agateeba, “Ekeene, buna Omonene are moyo, ring’ana Nyasae arantebie, nario ndakwane.”
2CH 18:14 Ekero achete ase omorwoti, omorwoti akamobooria, “Inee! Mikaya, nkogenda tore korwania Ramoti o Gileadi, gose totige?” Ere akamoiraneria, “Genda, obue! Abanto baria nababekwe ase amaboko aino.”
2CH 18:15 Omorwoti akamobooria, “Ng’ara karenga nkogotiania ng’a onteebie ekeene gioka ase erieta ri’Omonene?”
2CH 18:16 Mikaya akairaneria, “Naroche Abaisraeli bonsi besiarerete igoro y’ebigoro buna ching’ondi chitabwati omorisia, n’Omonene aganteebia: Abanto aba tibabwati omoraai obo, tiga kera oyomo airane agende nka ore nomorembe!”
2CH 18:17 Na omorwoti bw’Abaisraeli agateebia Yehosafati, “Tinagoteebia ng’a ere takobana amang’ana amaya igoro yane, korende namabe oka?”
2CH 18:18 Naende Mikaya akagenderera gokwana, agateeba, “Ase ayio, igwa ring’ana ri’Omonene. Inarora Omonene oikaransete aaria igoro ase ekerogo kiaye ki’obonene, na emeganda yonsi y’abamalaika eteneine ensemo yaye y’okorio na ey’okobee.
2CH 18:19 Na Omonene akaboria: Ning’o ogochia koebereria Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, erinde agende Ramoti o Gileadi abugwe? Oyomo agakwana egento ekemo, na oyonde egento kende.
2CH 18:20 Erio omoika ogaacha ogatenena bosio bw’Omonene ogateba: Ninche ndamoebererie. Omonene akaboria omoika oria: Nase enchera ere naki oramoebererie?
2CH 18:21 Omoika oria okairaneria: Nigo nkoimoka ngende, imbe omoika bw’obong’ainereria ase emenwa y’ababani baria bonsi b’Ahabu. Omonene akayoteebia: Genda omoebererie ase enchera eyio. Nobue.
2CH 18:22 “Ase ayio rora bono, Omonene obaeire omoika bw’obong’ainereria ase emenwa y’ababani aba bao bonsi, ekiagera ochikiire ng’a nonyore egesio ekebe.”
2CH 18:23 Erio Zedekia, mosinto o Kenaana, agaika ang’e ase Mikaya, akamoaka oroe ase orosea, akamobooria, “Nase nchera ki omoika bw’Omonene orua ase ’nde, erinde ogakwana naye?”
2CH 18:24 Mikaya akamoiraneria, “Aye norore ayio rituko riria oratame na gosoa ase ekenunchi bwebise.”
2CH 18:25 Omorwoti bw’Abaisraeli agateeba, “Bwata Mikaya momoiranie ase Amoni, omogabana bw’omochie, na ase Yoashi, omomura bw’omorwoti,
2CH 18:26 mobateebie ng’a aya naro omorwoti atebiire: Beka omonto oyio ime ase echela, momong’ate endagera na amaache goika ing’irane inde nomorembe.”
2CH 18:27 Mikaya akamoiraneria, “Onye kogochia koirana kore nomorembe, rirori’Omonene takwaneti goetera ase ’nde.” Naende agateeba, “Inwe abanto bonsi, igwa amang’ana ayio.”
2CH 18:28 Bono omorwoti bw’Abaisraeli na Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, bakagenda korwania Ramoti o Gileadi.
2CH 18:29 Na omorwoti bw’Abaisraeli agateebia Yehosafati, “Inche nigo ngwekona ase ogwetuba timanyekana, erio ngende ase esegi, korende aye obeke chianga chiao chi’oborwoti.” Omorwoti bw’Abaisraeli agekona ase ogwetuba tamanyekana; erio bakagenda ase esegi.
2CH 18:30 Bono omorwoti bw’Abasiiria konya ochikiire abateneneri baye be chigari, obatebirie, “Timobaisa korwana na monto onde bwensi, abe omoke gose omonene, korende morwane nomorwoti bw’Abaisraeli bweka.”
2CH 18:31 Ekero abateneneri be chigari baroche Yehosafati, bagateeba, “Nere omorwoti bw’Abaisraeli.” Ase ayio bagaonchoka bakarwana nere, na Yehosafati akarera mono, n’Omonene akamokonya. Nyasae akabang’usa bakarua asare,
2CH 18:32 ekiagera ekero abateneneri be chigari baroche ng’a ere tarenge omorwoti bw’Abaisraeli, bakaonchoka, bagatiga komobwatia.
2CH 18:33 Korende omonto oyomo akaruta omogwe ase okorengia bosa igo, akabeta omorwoti bw’Abaisraeli ase ribaga riarenge gati y’engobo y’ekioma, ase egekuba kiaye. Erio omorwoti agateebia omogendia bw’egari yaye, “Onchora egari ondusie ase esegi, ekiagera nabetirwe mono.”
2CH 18:34 Esegi eria ekaba entindi mono ase rituko riria, na omorwoti agatenena ase egari yaye, origereretie Abasiiria, goika mogoroba; erio ekero erioba riabeire ang’e kogwa agakwa.
2CH 19:1 Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, akairana nka bwoye agwo Yerusalemu, orendire buya.
2CH 19:2 Yehu omoorori, mosinto o Hanani, akagenda korotota Yehosafati omorwoti, akamobooria, “Inee! Nabo ekogwenerete gokonya abanto ababe, naende gwancha baria bagechete Omonene? Ase engencho eyio endamwamu y’Omonene yagocheire.
2CH 19:3 Korende nonya naboigo, obuya bonde mbore ime asore, aye gwasaretie emete y’Asera, enyasae eria enkungu, ekarua ense eye, naende kwerure korigia Nyasae nenkoro yao.”
2CH 19:4 Yehosafati akaba okomenya agwo Yerusalemu; akagenda ase abanto bamenyete gochakera Beeri‐Seba goikeera ense y’ebitunwa y’Efraimu, akabairania ase Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 19:5 Agachora abagaambi ebiina ase ense eria yonsi, akababeeka ase emechie yonsi y’Abayuda yagiteire chindwaki, omochie ase omochie,
2CH 19:6 akabateebia, “Rengereria egento mogokora, ekiagera timori gokorera Mwanyabaanto ase okogamba, korende n’Omonene mogokorera; ere nigo are amo nainwe ase okogamba na konacha ebiina.
2CH 19:7 Bono moiroke Omonene. Mwerende na momanye eki mogokora, ekiagera Omonene, Nyasae oito, tari koonchorana oboronge, gose tari gwanchereria abanto, gose tari koegwa riaaki.”
2CH 19:8 Boigo agwo Yerusalemu, Yehosafati akabeeka Abalawi bande, na abakuani, na abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, bakaba bakogamba ebiina ribaga ri’Omonene, naende bagatorania amariomana. Ekero abagaambi baria barenge koba bairanire agwo Yerusalemu,
2CH 19:9 akabachika, akabora, “Nigo morakore emeremo ase okomoiroka Omonene na ase obwegenwa, na ase chinkoro chiaino chionsi.
2CH 19:10 Ekero kende gionsi ebiina bikorentwa ase more korwa ase abanto bamino, baria bamenyete ase emechie yabo, onye niigoro y’ogoiterwa kw’amanyinga, gose niigoro y’amang’ana ande onsi ay’amachiiko na emeroberio yonsi echiikire, rirorio mobakuurere ng’a tibaabaisa gokora okomocha ase Omonene, erinde endamwamu yaye tebaisa gocha igoro ase more na ase abanto baria bamino. Moise gokora bo, rirorio timokoba abamochi.
2CH 19:11 Rigereria, Amaria, Omokuani bw’omonene, nabatenenere igoro ase amang’ana onsi ay’Omonene; na Sebadia, mosinto o Isumaeli, omogabana bw’Abayuda, ere nabatenenere ase amang’ana onsi ay’omorwoti, na Abalawi mbaabakorere buna abakoonyi baino. Mobe abaremu ase ande onsi mogokora, n’Omonene abe amo nabagokora ayare amaronge.”
2CH 20:1 Ekaba magega y’ayio, Abamoabu na Abaamoni, na abanto bande bamenyete amo n’Abaamoni bagacha korwania Yehosafati esegi.
2CH 20:2 Abanto bande bagacha bagateebia Yehosafati “Omoganda omonene mono bw’abaanto korwa Edomu, ng’umbu y’enyancha ngocha ore gokorwania esegi; rora nao bare agwo Hasasoni‐Tamari” (noro Eni‐Gedi).
2CH 20:3 Erio Yehosafati akaba nobwoba, akarigia Omonene; akararia ng’a Abayuda bonsi beng’ate.
2CH 20:4 Abayuda bagasangererekana amo, bakarigia ogokonywa korwa ase Omonene. Ee, bagacha korwa ase emechie yonsi y’Abayuda korigia Omonene.
2CH 20:5 Yehosafati agatenena ase egati y’omosangererekano oria bw’Abayuda na abanto ba Yerusalemu agwo ase eraaro enyia y’enyomba y’Omonene,
2CH 20:6 agasaba, “Aye Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaito, Inee, aye tori Nyasae ore igoro? Tari aye okogamba igoro y’amarwoti onsi ay’ebisaku? Ase okoboko kwao okobua ne chinguru mbireo, goika onde tari oranyare gokobua.
2CH 20:7 Aye Nyasae oito, tigwaseretie abanto ababiare b’ense eye ase amasio ’abaanto bao Abaisraeli, okayea ororeria rwa Aburaamu, omosani oo, ense eye ekaba eyabo kogenderera botambe?
2CH 20:8 Bono barabwo nao bamenyete, naende bakoagacheire Obomenyo Obochenu ase engencho y’erieta riao, bagoteeba:
2CH 20:9 Obobe koborachiche igoro ase tore, gose esegi, gose egesusuro, gose oborwaire bogoita, gose enchara, natotenene bosio bw’enyomba eye ase obosio bwao, ekiagera erieta riao nao rire ase enyomba eye. Igo ntonyare korera asore ase engencho y’emechando yaito, aye noigwe ototoorie.
2CH 20:10 “Rora bono, Abaamoni na Abamoabu, na abanto b’ebigoro bia Edomu ngocha bare gotorwania. Ekero chisokoro chiaito Abaisraeli barwete ase ense ya Misiri, tikwabaete ribaga baete ase chingongo chiabo; ase ayio bakaba bakobaetanana.
2CH 20:11 Bono kwarorire ng’a barabwo bachire gotosiria na gotoseria korwa ase ense eye yao gwatoeire ebe omwando oito.
2CH 20:12 Aye Nyasae oito, Inee, aye tokobanachera ekiina? Intwe titobwati chinguru chi’okorwana nomoganda oyo omonene, ogocha gotorwania. Titomanyeti eki togokora, korende nigo tokorigereretie aye ase okonyora obosemia.”
2CH 20:13 Ase engaki eyio abasacha bonsi b’Abayuda bagatenena ase obosio bw’Omonene: barabwo amo nabana babo ebing’werere, na abakungu babo, na abana babo bande.
2CH 20:14 Omoika bw’Omonene ogaacha igoro ase Yahasieli, mosinto o Zakaria o Benaya, o Yeieli, o Matania, Omolawi bw’ororeria rw’Asafu, ekero ateneine gati‐gati y’omosangererekano.
2CH 20:15 Ere agakwana, “Igwa inwe Abayuda mwensi, na abanto bamenyete Yerusalemu, na aye omorwoti Yehosafati. Aya nar’Omonene akobateebia: Timoiroka gose gokwa emioyo ase engencho y’omoganda oyo omonene; esegi teri eyaino, korende neya Nyasae.
2CH 20:16 Ankio mogende mobarwanie; mobarore bagotiira ase egetiiro gia Sisi; namobanyore agwo ase ensinyo ye rikura, moocha y’erooro ya Yerueli.
2CH 20:17 Inwe Abayuda na abanto ba Yerusalemu, timokorwana esegi eye; mobeere aase aino, motenene, mokire‐kiri na morore obobui bw’Omonene ase engencho yaino. Timoiroka, gose timokwa emioyo. Ankio mosoke mobachiere, n’Omonene nabe amo nainwe.”
2CH 20:18 Erio Yehosafati na Abayuda bonsi, amo nabaanto bamenyete Yerusalemu, bagatung’ama bakaumama ase obosio bw’Omonene, bakamosasiima.
2CH 20:19 Abalawi baria barenge Abakohati na Abakora bagatenena gotogia Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ase eriogi rinene mono.
2CH 20:20 Bakaimoka mambia chuni, bakagenda gochia ase erooro ya Tekoa; na ekero basogete isiko, Yehosafati agatenena agakwana, “Inwe Abayuda na abanto bamenyete Yerusalemu inyigwe! Mwegene Omonene, Nyasae oino, monyore chinguru; egene nababani baye, na inwe inamobue.”
2CH 20:21 Ekero akoorete gosemania nabaanto, akabeeka abanto baare gochia goterera Omonene na komotogia beboetie chianga chinchenu. Barabwo bagatang’ana abasikari bagotera, “Moiranerie Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera obwanchani bwaye bwa botambe nigo bogendererete kare na kare.”
2CH 20:22 Ekero bachaagete goteera na gotogia, Omonene agatoma abanto bakaumokera Abaamoni, na Abamoabu, na abanto b’ebigoro bia Edomu abwo bachete korwania Abayuda bagasirigwa kegima.
2CH 20:23 Abaamoni na Abamoabu bakaumokera korwania abanto b’ebigoro bia Edomu, bakabasiria kegima, na ekero basiretie abanto abwo, Abaamoni na Abamoabu bagaitana, bagakoorana.
2CH 20:24 Ekero Abayuda bachete ase omoorobiri bw’oborendi agwo ase erooro na bakarigereria, bakarora ebitondo birambereretie inse; onde tatooregete nonya noyomo.
2CH 20:25 Na ekero Yehosafati na abanto baye bagendete koira ebisakorwa korwa ase emeganda eria bakanyora chinibo ne chitugo chinyinge, na ebinto bi’erigori rinene; bakabibogoria na kobiira, goika bagasinywa koira goetania. Ase amatuko atato bakagenderera kobiira, ekiagera biarenge ebinge mono.
2CH 20:26 Ase rituko ria kane bagasangererekana ase Ebate ya Beraka, ekiagera agwo nao batogeretie Omonene. Aase agwo abeire akorokwa Ebate ya Beraka goika reero iga.
2CH 20:27 Erio bakairana, kera oyomo bw’Abayuda na obw’abaanto ba Yerusalemu, na Yehosafati akabatang’ana. Bakairana Yerusalemu bare nomochengo, ekiagera Omonene abaete obobui igoro ase ababisa babo.
2CH 20:28 Bagacha Yerusalemu bakobugia amakano abo, na amakano abo ay’ebirigisa, na ebitureeri, bakagenda ase enyomba y’Omonene.
2CH 20:29 Nyasae akoboyia amarwoti onsi ay’ense, ekero abanto b’aroro baigwete ng’a Omonene narwanetie ababisa b’Abaisraeli.
2CH 20:30 Ense eria ase Yehosafati arenge kogambera ekaba n’obotoereru, ekiagera Nyasae oye amoete omorembe ase chinsemo chionsi.
2CH 20:31 Ase ayio Yehosafati akaba okogambera Abayuda. Nigo arenge nemiaka emerongo etato, na etano, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka emerongo ebere na etano, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Asuba, mosubati o Silihi.
2CH 20:32 Yehosafati akabwatia chinchera chia Asa ise, taonchogete na gochitiga. Agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene.
2CH 20:33 Korende nonya naboigo, aase aimokererete igoro agosasimerwa tatagoretwe. Abanto konya tibaraonchokera Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 20:34 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Yehosafati, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase amariko a Yehu, mosinto o Hanani, ayio are ime y’egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2CH 20:35 Magega y’ayio Yehosafati, omorwoti bw’Abayuda, akabwatana n’Ahasia, omorwoti bw’Abaisraeli, nonya omorwoti oria okorete amang’ana amabe mono.
2CH 20:36 Akabwatana nere ase okoagacha chimeeri chikogenda Tarisisi. Bagachiagachera agwo Esioni‐Geberi.
2CH 20:37 Erio Eliezeri, mosinto o Dodawahu korwa Maresa, akabana amabe igoro ya Yehosafati, akamoteebia, “Ekiagera kwabwatanire n’Ahasia, Omonene nasarie ebinto kwaroisirie.” Ne chimeeri chiria chikabochoka tichianyara kogenda Tarisisi.
2CH 21:1 Yehosafati akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, agatindekwa ase Omochie o Daudi, ase chisokoro chiaye chiatindegetwe, na Yehoramu, omwana oye omomura, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 21:2 Yehoramu nabwate abamura bamwabo, abana ba Yehosafati: Asaria na Yehieli, Zakaria na Asariahu, Mikaeli na Sefatia. Aba bonsi nigo barenge basinto ba Yehosafati, omorwoti bw’Abaisraeli.
2CH 21:3 Ise akabaa ebiegwa ebinene, chifeta ne chitaabu, ne chinibo chie rigori rinene, amo nemechie y’Abayuda yagiteire chindwaki; korende akaa Yehoramu oborwoti, ekiagera nere orenge omomura omotangi.
2CH 21:4 Ekero Yehoramu airete oborwoti bwa ise, na kanyorire chinguru ase borobwo, agaita abamura bamwabo bonsi n’omoro, boigo agaita abanene bande b’Abaisraeli.
2CH 21:5 Yehoramu nigo arenge nemiaka emerongo etato, na ebere, ekero abeete omorwoti; akagamba emiaka etano na etato, agwo Yerusalemu.
2CH 21:6 Akabwatia chinchera chi’abarwoti b’Abaisraeli, buna abanto b’enyomba y’Ahabu bakorete, ekiagera ere nigo anyuomete omoiseke o Ahabu. Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene.
2CH 21:7 Korende nonya naboigo, Omonene tanchete gosiria enyomba ya Daudi, ekiagera nakorete okobwatana kw’ogotianania na Daudi, naende nariete eira ng’a Daudi abe etaya ekomoreka botambe kogenderera, ere amo nororeria rwaye.
2CH 21:8 Ekero Yehoramu arenge kogamba, Abaedomu bagasaria, bakaanga kogamberwa n’Abayuda, bakebekera omorwoti obo abanyene.
2CH 21:9 Yehoramu akagenda amo nabatang’ani baye b’abasikari, ne chigari chiaye chionsi. Ase obotuko boria akarwania Abaedomu abwo konya bamoetananire ase arenge, akabaita amo nabachiki babo be chigari.
2CH 21:10 Ase igo Abaedomu bagasaria bakaanga kogamberwa n’Abayuda; naboigo ere goika reero iga. Ase engaki eria abanto b’omochie o Libuna boigo bagasaria, bakaanga kogamberwa na Yehoramu, ekiagera ere atigete Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaye.
2CH 21:11 Akaroisia aase aimokererete igoro agosasimerwa agwo ase ense y’ebigoro bia Yuda, naende akagera abanto bamenyete Yerusalemu bakaba abategenwa, na akagera Abayuda bagatiga chinchera chindonge.
2CH 21:12 Elija omobani agatomera Yehoramu riruube rigoteeba, “Aya nar’Omonene, Nyasae o Daudi sokoro yao, agoteeba: Aye tobwateti chinchera chia Yehosafati iso, gose echi’Asa, omorwoti bw’Abayuda.
2CH 21:13 Ribaga ri’ayio kwabwatirie chinchera chi’abarwoti b’Abaisraeli, na kwagerire Abayuda na abanto bamenyete Yerusalemu babeire batari abegenwa, buna abanto b’enyomba y’Ahabu bagerete Abaisraeli tibaaba abegenwa. Naende gwaitire abamura bamino, aba barenge ase enyomba ya iso, na barenge abaya gokobua.
2CH 21:14 Rora Omonene narente amaakwa amanene igoro ase abanto bao, na ase abana bao, na ase abakungu bao, na enibo yao yonsi.
2CH 21:15 Aye omonyene nonyore oborwaire obobe bw’enda goika amara ao abe agosoka isiko ase engencho y’oborwaire obwo, rituko ase rituko.”
2CH 21:16 Omonene agasukia Abafirisiti na Abaarabu, abwo bare ang’e n’Abaetiopia, bakarwania Yehoramu esegi.
2CH 21:17 Bakagenda ase ense y’Abayuda, bagasoa aroro, bagasakora chinibo chionsi chi’enyomba y’omorwoti, bakaira na abana baye abamura, na abakungu baye, tibatigete nonya nomwana omomura oyomo otatiga Yehoahasi, oria orenge omoke ase abana baye.
2CH 21:18 Magega y’ayio onsi Omonene agaaka Yehoramu noborwaire bw’enda botarenge kogwenigwa.
2CH 21:19 Magega y’amatuko atari make, ase omoerio bw’omwaka o kabere, amara aye agasoka ase engencho y’oborwaire boria; ere agakwa ase ogochandeka kw’obororo obonene. Abanto tibautete omorero bw’okworokia amasikani ase engencho yaye, buna bakorete ase engencho ye chisokoro chiaye.
2CH 21:20 Yehoramu nigo arenge nemiaka emerongo etato na ebere, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka etano na etato, agwo Yerusalemu. Ekero akwete, omonto onde tamoichanerete. Abanto bakamotindeka ase Omochie o Daudi, korende tari ase chimbeera chi’abarwoti.
2CH 22:1 Abanto ba Yerusalemu bakabeeka Ahasia, omwana omomura omoke o Yehoramu, akaba omorwoti ase ribaga riaye, ekiagera ekeombe ki’abaanto bachete amo n’Abaarabu ase egetwori konya baitire abamura abanene bonsi ba Yehoramu. Ase igo Ahasia, omomura o Yehoramu, akaba omorwoti bw’Abayuda.
2CH 22:2 Ahasia nigo arenge nemiaka emerongo ebere na ebere, ekero achagete kogamba, na akagamba omwaka oyomo, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Atalia, omochokoro bw’Omuri.
2CH 22:3 Nere boigo akabwatia chinchera chi’enyomba y’Ahabu, ekiagera ng’ina nere orenge komosemia akore ayare amabe.
2CH 22:4 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, buna abanto b’enyomba y’Ahabu bakorete, ekiagera ekero ise akwete, abanto abwo bakaba abasemia baye, goika agaikera ogosirigwa kwaye.
2CH 22:5 Akaigwera ogosemigwa kwabo, akagenda amo na Yoramu, mosinto bw’Ahabu, omorwoti bw’Abaisraeli, korwania Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria, agwo Ramoti o Gileadi. Abasiiria bagaaka Yoramu chingoma.
2CH 22:6 Akairana Yesireeli gochia kobwenigwa chingoma chiria anyorete agwo Rama, ekero arwanete na Hasaeli, omorwoti bw’Abasiiria. Ahasia, mosinto o Yehoramu, omorwoti bw’Abayuda, akagenda korora Yoramu, mosinto bw’Ahabu, agwo Yesireeli, ekiagera nigo arenge omorwaire.
2CH 22:7 Amang’ana aya nigo achigetwe na Nyasae ng’a okogwa kw’Ahasia kobe ase okogenda kwaye korora Yoramu. Ekero Ahasia aigete aroro, nigo agendete amo na Yoramu koumerana na Yehu, mosinto o Nimusi, ori’Omonene aagete amaguta, erinde asirie enyomba y’Ahabu.
2CH 22:8 Ekero Yehu arenge korua egesusuro igoro ase enyomba y’Ahabu, akanyora abanene b’Abayuda, na abana abamura b’abamura bamwabo Ahasia, baria barenge gokorera Ahasia, akabaita.
2CH 22:9 Naende akarigia Ahasia. Nere akanyorekana bw’ebisete agwo Samaria, akarentwa ase Yehu, erio agaitwa. Abanto bakamotindeka, ekiagera nigo bateebete, “Oyio nigo arenge omochokoro o Yehosafati, oria omorigetie Omonene nenkoro yaye yonsi.” Magega y’ayio omonto tarenge ase enyomba y’Ahasia oyo onyarete kogamba ase oborwoti boria.
2CH 22:10 Ekero Atalia, ng’ina Ahasia, aroche ng’a omwana oye okuure, akaimoka, agaita ab’enyomba yonsi y’omorwoti bw’Abayuda.
2CH 22:11 Korende Yehoseba, mosubati o Yehoramu omorwoti, akarusia Yoashi, omwana bw’Ahasia, bobisi, korwa ase egati y’abana b’omorwoti, abwo barenge ang’e goitwa, akamoira amo nomoreri oye, akamobisa ase akanyomba gakorarwa. Aroro Yehoseba, mosubati o Yehoramu omorwoti, oyorenge moka Yehoyada Omokuani, akabisa Yoashi korwa ase Atalia, erinde tamoita. Ayio nigo ayakorete, ekiagera arenge omosubati omwabo Ahasia.
2CH 22:12 Yoashi akaba amo nabarabwo ase emiaka etano nomo, abisire ase enyomba ya Nyasae, ekero Atalia arenge kogamba igoro ase ense eria.
2CH 23:1 Ase owaka o gatano na kabere Yehoyada akaba omoremu, akarangeria abatang’ani b’abasikari b’amagana, agakora okobwatana nabarabwo. Abatang’ani aba nabwo aba: Asaria, mosinto o Yerohamu, na Isumaeli, mosinto o Yehohanani, na Asaria, mosinto bw’Obedi, na Maaseya, mosinto bw’Adaya, na Elisafati, mosinto o Sikiri.
2CH 23:2 Barabwo bakagenda ase ense yonsi y’Abayuda, bagasangereria Abalawi korwa ase emechie yonsi y’Abayuda amo nabateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, bakagenda Yerusalemu.
2CH 23:3 Omosangererekano bwonsi ogakora okobwatana kw’ogotianania nomorwoti agwo ase enyomba ya Nyasae. Erio Yehoyada akabateebia, “Rora omwana bw’omorwoti! Tiga agambe, buna Omonene akwanete igoro y’ororeria rwa Daudi.
2CH 23:4 Eke nakio morakore: Ase inwe abakuani na Abalawi, inwe abamokorenda ase rituko ri’Esabato, ensemo ya isato yaino inamobe abarendi b’ebiita;
2CH 23:5 na ensemo ende ya isato babe bakorenda enyomba y’omorwoti, na ensemo ende ya isato ase Egeita ki’Oboroso; na abanto bande bonsi babeere ime ase chiraaro chi’enyomba y’Omonene.
2CH 23:6 Omonto onde bwensi tabaisa gosoa enyomba y’Omonene otatiga abakuani na Abalawi abwo bare ab’ekerisio. Abwo mbanyare gosoa, ekiagera bachenekire, korende abanto bande goika babwate omooroberio ochikiire n’Omonene.
2CH 23:7 Abalawi mbaetanane omorwoti, kera oyomo abe obwate ebirwanero biaye koboko kwaye; na monto onde bwensi orasoe ase enyomba eria goika aitwe akwe. Mobe amo nomorwoti aase ande onsi akogenda na koirana.”
2CH 23:8 Abalawi na Abayuda bonsi bagakora onsi koreng’ana buna Yehoyada Omokuani abachigete. Kera oyomo akarenta abanto baye, baria barenge gokora emeremo ase rituko ri’Esabato, na baria barenge korua ase emeremo ase rituko riria, ekiagera Yehoyada Omokuani tabaete ribaga bagende.
2CH 23:9 Yehoyada Omokuani akaa abatang’ani baria amatimo, ne ching’aya, ne chinguba echio chiarenge echia Daudi, chiabegetwe ase enyomba ya Nyasae.
2CH 23:10 Akabeka abanto bonsi korenda omorwoti, kera omonto akaba obwate ebirwanero biaye koboko kwaye, bagatenena korwa ensemo ya Irianyi y’enyomba goika ensemo ya sugusu, bagaetanana egesasiimero na enyomba eria.
2CH 23:11 Erio akarenta omwana oria bw’omorwoti isiko, akamobekera egutwa ase omotwe oye, naende akamoa Egetabu ki’Oborori. Yoashi akararigwa koba omorwoti, na Yehoyada na abamura baye bakamoaka amaguta, bagateeba, “Omorwoti ochie kare!”
2CH 23:12 Ekero Atalia aigwete eriogi ri’abaanto barenge gocharoka‐charoka na gotogia omorwoti, agasoa enyomba y’Omonene ase abanto basangererekanete.
2CH 23:13 Na aroro akarora omorwoti oteneine ang’e nesiiro yaye agwo ase egesoero, na abatang’ani na abanto barenge kobugia ebitureeri mbateneine mbarabare ase omorwoti, na abanto bonsi b’ense eria nigo barenge nomochengo bakobugia ebitureeri. Abateria ababwate ebinto biabo bikobugigwa, bakaba batang’anete amatera ’ogotogia. Erio Atalia agatandora chianga chiaye, akarera, “Oko nokoregwa! Nokoregwa!”
2CH 23:14 Yehoyada Omokuani agasokia abatang’ani b’abasikari b’amagana, akabateebia, “Mosokie isiko, mobeke ase egati y’abarendi, na moite n’omoro onde bwensi okomotunyana.” Omokuani nigo ateebete ng’a tibaabaisa komoitera ime ase enyomba y’Omonene.
2CH 23:15 Ase ayio bakabwata omokungu oria, bakamoetia gochia ase enyomba y’omorwoti na bakamoira aroro ase Egeita gie Chibarasi, bakamoitera aroro agakwa.
2CH 23:16 Yehoyada agakora okobwatana kw’ogotianania egati yaye omonyene na abanto bonsi amo nomorwoti, ng’a babe abanto b’Omonene.
2CH 23:17 Erio abanto bonsi bakagenda ase Hekalu ya Baali, bakayetagora bakayeiyeria inse. Ebisasimero biaye na emegwekano yaye bakabinachana ebing’ese, bagaitera Matani, Omokuani o Baali, agwo bosio bw’egesasiimero.
2CH 23:18 Yehoyada akabeeka abarendi ase enyomba y’Omonene, bagatenenerwa nabakuani Abalawi, baria Daudi konya achorire batenenere enyomba y’Omonene. Barabwo babe bakorua ebing’wanso bi’ogosambwa ase Omonene, koreng’ana buna ariikire ase amachiiko a Musa. Naende babe bakorua ebing’wanso biria ase omogooko na amatera, buna aroberetigwe na Daudi.
2CH 23:19 Akabeka abarendi bakorenda ebiita bi’enyomba y’Omonene na gotanga omonto onde bwensi otachenegete tasoa ime.
2CH 23:20 Magega y’ayio akagenda amo nabatang’ani b’abasikari b’amagana na abanto basikire, na abagaambi b’abaanto, na abanto bonsi b’ense eria, akarusia omorwoti korwa ase enyomba y’Omonene, bakamoetia ase Egeita kia Rogoro gochia ase enyomba y’omorwoti. Bakamoikaransia ase ekerogo ki’oborwoti.
2CH 23:21 Abanto bonsi b’ense eria bakaba nomogooko, na omochie okaba omotoereru ekiagera Atalia konya aitirwe n’omoro.
2CH 24:1 Yoashi agachaaka kogamba ekero arenge nemiaka etano na ebere, na akagamba emiaka emerongo ene agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Sibia korwa Beeri‐Seba.
2CH 24:2 Yoashi agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene ase amatuko onsi Yehoyada Omokuani arenge moyo.
2CH 24:3 Yehoyada akamonyuomeria abakungu babere, na barabwo bakamoiborera abana, abamura na abaiseke.
2CH 24:4 Magega y’ayio Yoashi akagania koroisia enyomba y’Omonene.
2CH 24:5 Agasangereria abakuani na Abalawi, akabateebia, “Kera omwaka, genda ase emechie y’Abayuda, mosangererie chitaabu korwa ase Abaisraeli bonsi, chibe ase okoroiseria enyomba ya Nyasae oino; mokore ayio ase obwango.” Korende Abalawi tibakorete ring’ana erio ase obwango.
2CH 24:6 Omorwoti akarangeria Yehoyada, Omokuani oria bw’omonene, akamobooria, “Nase ki otarateebia Abalawi barente korwa ase Abayuda na abanto ba Yerusalemu ebango yachigetwe na Musa, omosomba bw’Omonene, eyio omosangererekano ogwenerete korenta ase Eema y’Oborori?”
2CH 24:7 Abana abamura b’Atalia, omokungu oria orenge gokora amabe amange, konya babochoire enyomba ya Nyasae basoire ime; boigo ebinto biatananeretwe ase enyomba y’Omonene, babibekire ase chinyasae chiria Baali.
2CH 24:8 Ase ayio buna omorwoti achigete, esanduki ekaroisigwa ekabekwa isiko ase egeita ki’enyomba y’Omonene.
2CH 24:9 Abayuda na abanto ba Yerusalemu bakaraarerigwa barente ase Omonene ebango eria Musa, omosomba o Nyasae, abeekerete Abaisraeli agwo ase erooro.
2CH 24:10 Abatang’ani b’abaanto, amo nabaanto bonsi, bakabeeka chitaabu chiabo ime ase esanduki eria bare nomogooko, goika ebango yonsi ekarentwa.
2CH 24:11 Engaki ende yonsi esanduki eria yare korentwa n’Abalawi ase abanto baria omorwoti achorete, na ekero barabwo baare korora ng’a chitaabu chiabeire chinyinge, omoriki bw’omorwoti na omosomba bw’Omokuani bw’omonene nigo baare gocha barusia chitaabu echio. Magega y’ayio bairania esanduki eria aase aye. Bakaba bagokora igo rituko ase rituko bagasangereria chitaabu chinyinge.
2CH 24:12 Omorwoti na Yehoyada bakaa abatenenerete emeremo y’enyomba y’Omonene chitaabu chiria, na abwo bakarika abaagacheri amagena na abasenia be chibao baroiserie enyomba y’Omonene ase yatagogete; boigo bakarika abakori emeremo b’ebioma na ab’etai baroisie enyomba eyio.
2CH 24:13 Baria babegetwe gokora emeremo, bagakora omokia, na emeremo ekagenderera buya goika enyomba eria ekaroisigwa, ekaba buna enyia, naende enkong’u.
2CH 24:14 Ekero emeremo eria yaerete chitaabu chiria chiatigarete chikarentwa ase omorwoti na Yehoyada. Korwa ase chitaabu echio chi’echifeta na echie chitaabu ebikorero bi’enyomba y’Omonene bikaroisigwa, ebitaabo na ebinto binde bigokorerwa ase omosangererekano, na ebi’ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’ogosambera ubani. Abanto bakaba bakorua ebing’wanso bi’ogosambwa ase enyomba y’Omonene kogenderera botambe ase obogima bwonsi bwa Yehoyada.
2CH 24:15 Yehoyada akaba omogotu mono, agakwa ekero akoorire emiaka rigana erimo, na emerongo etato.
2CH 24:16 Abanto bakamotindeka agwo ase Omochie o Daudi, aase abarwoti barenge gotindekwa, ekiagera nigo akorete ayare amaya ase Abaisraeli, na ase Nyasae, na ase enyomba ya Nyasae.
2CH 24:17 Magega Yehoyada g akuure, abanene b’Abayuda bakagenda ase omorwoti bakoorokia amasikani asare, na omorwoti akabategerera.
2CH 24:18 Abanto bagatiga enyomba y’Omonene, na Nyasae bwe chisokoro chiabo, bagakorera emete y’Asera, enyasae yabo enkungu, na emegwekano ende y’ogosasimwa. Ase ayio endamwamu y’Omonene egacha igoro ase Abayuda na abanto ba Yerusalemu ase engencho y’okomocha kwabo.
2CH 24:19 Korende nonya naboigo, Omonene agatoma ababani ase egati yabo, erinde baabairanie asare; aba bakaba bakobakuurera korende abanto tibaabaigwerete.
2CH 24:20 Omoika o Nyasae ogaacha igoro ase Zakaria, mosinto o Yehoyada Omokuani. Ere agatenena ase egati y’abanto, akabateebia, “Aya naro Nyasae agokwana: Nase ki mogosaria amachiiko ’Omonene? Timokonyara gosesenigwa. Ekiagera inwe mwamotigire Omonene, nere obatigire inwe.”
2CH 24:21 Korende bagakora omooroberio bw’okomoita, na ase ogochika kw’omorwoti bakamoaka amagena ase eraaro y’enyomba y’Omonene goika agakwa.
2CH 24:22 Yoashi omorwoti tainyorete obuya obo Yehoyada, ise Zakaria, konya amokoreire, korende agaita omwana oye. Ekero Zakaria arenge gokwa agateeba, “Tiga Omonene arore aya na arusie egesiomba.”
2CH 24:23 Ase omoerio bw’omwaka abasikari b’Abasiiria bagacha korwania Yoashi. Bagacha ase Abayuda na ase abanto ba Yerusalemu, bagaita abanene bonsi b’abaanto abwo. Na ebisakorwa bionsi basakorete bakairera omorwoti o Damesiki.
2CH 24:24 Abasiiria nigo bachete nabarwani abake mono, korende Omonene akabeeka abarwani abange mono ase amaboko abo, ekiagera Abayuda konya batigire Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo. Igo Yoashi akaegwa egesusuro.
2CH 24:25 Abasiiria bakagenda bagatiga Yoashi ore oakirwe chingoma chimbe. Korende abasomba baye bagakora omooroberio bw’okomoita, ekiagera aiterete amanyinga ’omwana o Yehoyada Omokuani; bakagenda bakamoitera borere bwaye, agakwa; na abanto bakamotindeka ase Omochie o Daudi, korende tibamotindegete ase chimbeera chi’abarwoti.
2CH 24:26 Abamoitete nabwo aba: Sabadi, omomura o Simeati, omokungu bw’Abaamoni, na Yehosabadi, omomura o Simiriti, omokungu bw’Abamoabu.
2CH 24:27 Amang’ana igoro y’abamura ba Yoashi na amang’ana akwanetwe igoro yaye, na buna aroisetie enyomba ya Nyasae, nigo ariikire ase Ogotebereria kw’Egetabu ki’Abarwoti. Amasia, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 25:1 Amasia nigo arenge nemiaka emerongo ebere na etano, ekero achagete kogamba; ere akagamba emiaka emerongo ebere na kianda, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yehoadani korwa Yerusalemu.
2CH 25:2 Amasia agakora ayare amaronge ase obosio bw’Omonene, korende tarenge nomoyo omoikeranu.
2CH 25:3 Ase obwango obwo anyorete chinguru chi’oborwoti bwaye, agaita abasomba baye baria baitete omorwoti ise.
2CH 25:4 Korende taitete abana b’abasomba baria. Agakora koreng’ana namang’ana ariikire ase egetabu y’amachiiko a Musa agwo ase Omonene achigete, “Abaibori tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abana babo, gose abana tibagoitwa ase engencho y’ebibe bi’abaibori babo, korende kera omonto nigo arakwe ase engencho y’ebibe biaye omonyene.”
2CH 25:5 Amasia agasangereria Abayuda, akabeeka kera eamate y’Abayuda na ey’Ababenjamini inse y’abatang’ani be chilifu na ab’amagana. Akabara abanto barenge nemiaka emerongo ebere na goetania, akanyora ng’a nigo barenge chilifu amagana atato (300,000), abanto bachoretwe, bamanyete korwana esegi namatimo ne chinguba.
2CH 25:6 Agasaba abarwani chituoni chilifu rigana erimo (100,000) korwa ase Abaisraeli, akabaakanera chifeta chitalanta rigana erimo.
2CH 25:7 Korende omonto oyomo o Nyasae agacha asare, akamoteebia, “Aye omorwoti, tobaisa gotiga Abaisraeli, Abaefraimu aba, bagende amo naye, ekiagera Omonene tari amo nabarabwo.
2CH 25:8 Okogenda, nogende aye kore noboremu. Korende Nyasae nagotige obugwe nababisa bao, ekiagera Nyasae nabwate okobua kw’ogokonya na okw’okoiyeria inse.”
2CH 25:9 Amasia akaboria omonto oria o Nyasae, “Ngento ki togokora ase chitalanta chiria rigana erimo naakanire abasikari b’Abaisraeli?” Omonto oria o Nyasae akamoiraneria, “Omonene nabwate okobua gokoa chinyinge mono goetania echio.”
2CH 25:10 Amasia akaa abasikari barwete Efraimu ribaga bairane ase chinka chiabo, na barabwo bakaba nendamwamu enene ase Abayuda, bakairana bare nekeririanda ekenene.
2CH 25:11 Amasia akaba omoremu agatang’ana abanto baye, akagenda ase Riranya ri’Omonyo, agaita Abaseiri chilifu ikomi,
2CH 25:12 na Abayuda bakabwata abanto bande chilifu ikomi bare moyo, bakabaira ase egechuria, ki’egetare igoro, bakabatuguta gochia inse, goika bakabunekana bakaba ebing’ese.
2CH 25:13 Abarwani esegi baria Amasia atancherete bagende nabarabwo korwana esegi, bakarwania emechie y’Abayuda, gochakera Samaria goikeera Beti‐Horoni, bagaita abanto chilifu isato (3,000), bagasakora ebinto ebinge.
2CH 25:14 Ekero Amasia airanete korwa ase ogoita Abaedomu, akarentana chinyasae chi’Abaedomu, agachisasiima na gochiruera ebing’wanso.
2CH 25:15 Omonene akaba nendamwamu asare, akamotomera omobani komoboria, “Nase ki kwarigirie chinyasae chi’abaanto, chiria chitabakonyete korwa ase okoboko kwao?”
2CH 25:16 Ekero agendererete gokwana omorwoti akamobooria, “Inee! Ntwagochorire obe omosemia bw’omorwoti? Kira‐kiri! Noganetie togoite okwe?” Omobani oria agakira, erio agateeba, “Namanyire ng’a Nyasae onachire ekiina agoite, ekiagera gwakorire egento eke na kwangire koigwera ogosemia kwane.”
2CH 25:17 Amasia, omorwoti bw’Abayuda, agakwana nabasemia baye, erio agatoma amang’ana ase Yehoasi, mosinto o Yehoahasi o Yehu, omorwoti bw’Abaisraeli, agateeba, “Inchuo, torigereranie obosio ase obosio.”
2CH 25:18 Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, agatoma amang’ana ase Amasia, omorwoti bw’Abayuda, agateeba, “Rigeri ria Lebanoni rigatoma amang’ana ase omocharake ore Lebanoni, rigakwana: Karue omoiseke oo, omwana one omomura amonyuome. Erio eng’iti y’orosana ya Lebanoni egaeta aase agwo, egatiringera inse rigeri riria.
2CH 25:19 Na bono aye nigo ogokwana iga: Rora, inche naitire Abaedomu; ase igo kweimokereirie igoro ase enkoro yao ime na kweenenia. Korende aye, beera agwo nka bwoo! Nase ki okorangeria emechando, erinde ogwe, aye amo n’Abayuda?”
2CH 25:20 Korende Amasia tanchete gotegerera. Nyasae nigo achigete ng’a Abayuda babekwe ase amaboko ’ababisa babo, ekiagera barigetie chinyasae chi’Abaedomu.
2CH 25:21 Yehoasi, omorwoti bw’Abaisraeli, akagenda, bakarigererania n’Amasia, ase okorwana esegi agwo Beti‐Semesi, omochie bw’Abayuda.
2CH 25:22 Abayuda bakabugwa n’Abaisraeli, na kera omonto agatama, akagenda nka bwoye.
2CH 25:23 Amasia, omorwoti bw’Abayuda, mosinto o Yoashi bw’Ahasia, akabwatwa na Yehoasi omorwoti bw’Abaisraeli, agwo Beti‐Semesi, akarentwa Yerusalemu. Yehoasi karentire Amasia agwo Yerusalemu, agatagora orwaki rwa Yerusalemu korwa Egeita gi’Efraimu goika Egeita gi’Ekoona, obotambe bw’amaboko amagana ane.
2CH 25:24 Akaira chitaabu chionsi, ne chifeta, na ebikorero bionsi bianyorekanete ase enyomba ya Nyasae, biria Obedi‐Edomu arendete; boigo akaira chinibo chi’enyomba y’omorwoti, agoosa nabaanto abarengeo. Erio akairana Samaria.
2CH 25:25 Amasia, mosinto o Yoashi, omorwoti bw’Abayuda, akagenderera koba moyo emiaka ikomi na etano magega y’ogokwa kwa Yehoasi mosinto o Yehoahasi, omorwoti bw’Abaisraeli.
2CH 25:26 Amang’ana ande onsi igoro y’Amasia, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase Egetabu ki’Abarwoti b’Abayuda na ab’Abaisraeli.
2CH 25:27 Korwa engaki eria Amasia atigete Omonene, abanto ba Yerusalemu bagakora omooroberio bw’okomoita. Ere agatama gochia Lakisi, na abanto bagatomwa aroro, bakamoita.
2CH 25:28 Bakabogoria omobere oye ne chibarasi, bakayoira ase Omochie o Daudi, bakamotindeka ase chisokoro chiaye chiatindegetwe.
2CH 26:1 Ekero Usia arenge nemiaka ikomi na etano nomo, Abayuda bonsi bakamobeka akaba omorwoti ribaga ri’Amasia ise.
2CH 26:2 Erio magega Amasia omorwoti kararire ase chisokoro chiaye chiaraarete, Usia akagitera omochie bw’Eloti chindwaki, akayoirania ase Abayuda.
2CH 26:3 Usia nigo arenge nemiaka ikomi na etano nomo, ekero achagete kogamba; akagamba emiaka emerongo etano, na ebere, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yekolia korwa Yerusalemu.
2CH 26:4 Usia agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, buna Amasia ise akorete.
2CH 26:5 Usia akaba okorigia Nyasae nenkoro yaye ase amatuko a Zakaria, oyorenge komworokereria amoiroke Nyasae. Na ekero arenge komorigia Omonene, Nyasae akaba okomosesenia.
2CH 26:6 Usia akagenda akarwania Abafirisiti esegi; agatagora orwaki rwa Gati, na orwa Yabune, na orw’Asidodi. Akaagacha naende emechie ase orogongo rw’Asidodi na aande onsi ase egati y’Abafilisti.
2CH 26:7 Nyasae akamokonya, erinde akabua Abafirisiti, amo n’Abaarabu abamenyete ase Guru‐Baali, na Abameuni.
2CH 26:8 Abaamoni bakarua ebango ase Usia; ere nigo abeete nokobua okonene, ne chinkuma chiaye chigasarera gochia ase ense ya Misiri.
2CH 26:9 Usia akaagacha emerobiri ase Yerusalemu agwo ase Egeita gi’Ekoona, na ase Egeita kie Rikura, na ase Chinsanganio, erio akayegitera chiburi.
2CH 26:10 Naende akaagacha emerobiri ase erooro, na agakunya chinsoko chinyinge, ekiagera nigo abwate amaicho amange agwo ase ense omweya na ase ense eimokererete igoro eraire. Boigo nabwate abaremi abange, na abakori emeremo b’emegondo y’emesabibu agwo ase chinse chi’ebigoro na ase chinse chintobu, ekiagera nigo anchete oboremi.
2CH 26:11 Naende Usia nabwate omoganda bw’abasikari bamanyete korwana. Barabwo bakagenda korwana esegi, ekeombe ase ekeombe, koreng’ana buna baabaretwe na korikwa na Yeieli omoriki, na Maaseya omoteneneri, inse y’obochiki bwa Hanania, omochiki bw’abarwani b’omorwoti.
2CH 26:12 Omobaro bw’abateneneri be chiamate chiabo nigo barenge chilifu ibere, na amagana atano na rimo (2,600), abanto chituoni ase esegi.
2CH 26:13 Inse y’obochiki bwabo nigo barenge abanto chilifu amagana atato na isano na ibere, na amagana atano (307,500). Barabwo nigo barenge korwana esegi ne chinguru na oboremu, gokonya omorwoti ase okorwania ababisa baye.
2CH 26:14 Usia akagonchera abarwani baye chinguba, akabaturera na amatimo, akabaroiseria na ebigogwa, ne chingobo chi’ebioma, na amata, na amagena barenge koruta ne chinduruche.
2CH 26:15 Akabeka abanto agwo Yerusalemu koroisia ebikorero bi’okorutera emegwe na amagena amanene. Ebikorero ebio bikabekwa ase emerobiri igoro na ase chikoona chie chindwaki, erinde emegwe na amagena amanene biraserwe nabirobio. Chinkuma chiaye chigasarera gochia aare, ekiagera nigo akonyetwe ase enchera y’ogokumia, goika akaba nokobua okonene.
2CH 26:16 Ekero abeete nokobua okonene, akaenena goika agesiria. Akaba omong’ainereria ase Omonene, Nyasae oye: agasoa ase Hekalu y’Omonene gosamba ubani igoro ase egesasiimero ki’ogosambera ubani.
2CH 26:17 Asaria amo nabakuani bande b’Omonene emerongo etano na etato barenge abaremu bagasoa Hekalu korwa magega yaye.
2CH 26:18 Barabwo bagakania Usia omorwoti, bakamoteebia, “Usia, aye tochikiri gosamba ubani ase Omonene, korende abakuani ab’ororeria rwa Aroni nabwo baatananetwe gosamba ubani. Aye soka korwa aiga Aase Aachenu, kwamochire. Omonene Nyasae tagokoa ogosikwa ekiagera gwakorire ayio.”
2CH 26:19 Usia akaba nendamwamu enene agwo aase ateneine negetaabo ase okoboko kwaye gochia gosamba ubani, na ekero abeete nendamwamu ase abakuani, oborwaire bwa ukoma bokamobwata ase obosio bwaye agwo bosio bw’abakuani, ime ase enyomba y’Omonene, ase egesasiimero ki’ogosambera ubani.
2CH 26:20 Asaria, Omokuani omonene, na abakuani baria bakarigereria omorwoti, bakarora ng’a onyorire oborwaire bwa ukoma ase obosio bwaye. Bakamobwata, bakamosokia gochia isiko bwango, nere omonyene akaayerera agasoka isiko, ekiagera Omonene amoagete.
2CH 26:21 Usia nigo abeete noborwaire bwa ukoma goika ogokwa kwaye, na ase engencho y’ayio akamenya ao ere bweka, akarusananigwa korwa ase enyomba y’Omonene. Yotamu, omomura oye, akaba omoteneneri ase enyomba y’omorwoti, naende akaba okogambera abanto b’ense eria.
2CH 26:22 Amang’ana ande onsi igoro ya Usia, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire na Isaya omobani, mosinto bw’Amosi.
2CH 26:23 Usia akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, na agatindekwa ase chisokoro chiaye chiatindegetwe agwo ase oboremo bw’ogotindeka abarwoti, ekiagera nigo akwanetwe, “Oyo nigo arenge noborwaire bwa ukoma.” Yotamu, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 27:1 Yotamu nigo arenge nemiaka emerongo ebere na etano ekero achagete kogamba na akagamba emiaka ikomi na etano nomo, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Yerusa, omosubati o Zadoki.
2CH 27:2 Agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene, koreng’ana buna aria onsi Usia ise akorete. Amo nayio tasoete ime ase Hekalu y’Omonene. Korende abanto bakagenderera gokora obobe obwo banarete gokora.
2CH 27:3 Yotamu akaagacha Egeita kia Rogoro ki’enyomba y’Omonene, naende agakora emeremo emenene ase okoagacha orwaki rw’Ofeli.
2CH 27:4 Boigo akaagacha emechie ase ense y’ebigoro, na ase amanani akaagacha chiburi na emerobiri.
2CH 27:5 Akarwana nomorwoti bw’Abaamoni, akamobua, na ase omwaka oria Abaamoni bakaba bakomoa chifeta chiisaine chitalanta rigana erimo, na engano ebitonga chilifu rigana erimo (100,000), na esairi ebitonga chilifu rigana erimo (100,000). Abaamori bakaba bakomoa ebinto ebio ebirengo bireng’aine buna biria ase omwaka o kabere, na oyo o gatato.
2CH 27:6 Ekiagera Yotamu abwatetie chinchera chi’Omonene, Nyasae oye, akaba nokobua okonene.
2CH 27:7 Amang’ana ande onsi Yotamu akorete, ne chiseegi chiaye chionsi, ne chinchera chi’obogima bwaye, nigo ariikire ase Egetabu ki’Abarwoti b’Abaisraeli na ab’Abayuda.
2CH 27:8 Nigo arenge nemiaka emerongo ebere na etano, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka ikomi na etano nomo agwo Yerusalemu.
2CH 27:9 Yotamu akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete; abanto bakamotindeka ase Omochie o Daudi. Ahasi, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 28:1 Ahasi nigo arenge nemiaka emerongo ebere ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka ikomi na etano nomo, agwo Yerusalemu. Takorete ayare amaronge ase amaiso ’Omonene buna Daudi, sokoro yaye, akorete.
2CH 28:2 Akabwatia chinchera chi’abarwoti b’Abaisraeli, naende akaroisia emegwekano ya Baali yanyititoire na kobombwa akayesasiima.
2CH 28:3 Agasamba ubani agwo ase Rikura ria mosinto o Hinomu. Naende agasamba abana baye bakaba ekeng’wanso, koreng’ana nogokora gw’okogechia okwo abanto banarete gokora, bari’Omonene aseretie korwa ase amasio ’Abaisraeli.
2CH 28:4 Akarua ebing’wanso na gosambera ubani agwo aase aimokererete igoro, na ase ebigoro, na inse ya kera omote omobese.
2CH 28:5 Ase ayio Omonene, Nyasae oye, akabeeka Ahasi ase okoboko kw’omorwoti bw’Abasiiria. Barabwo bakamobua, bagoosa abanto abange, bakabaira Damesiki. Boig’Omonene akamobeka ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaisraeli. Omorwoti oyio akamobua, agaita abanto abange.
2CH 28:6 Ase rituko erimo Peka, mosinto o Remalia, agaita abanto chituoni chilifu rigana erimo, na emerongo ebere (120,000) agwo ase ense ya Yuda. Aya nigo akoregete bo, ekiagera Abayuda batigete Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 28:7 Sikiri, omonto etuoni korwa Efraimu, agaita Maaseya, omomura bw’omorwoti, na Asirikamu, omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, na Elikana, oyo o kabere ase omorwoti.
2CH 28:8 Abaisraeli bakabwata abanto bamwabo chilifu amagana abere (200,000): abakungu, na abana, abamura na abaiseke, bakabaira ase obosomba. Boigo bagasakora ebinto ebinge korwa ase abanto baria, bakabiira Samaria.
2CH 28:9 Odedi, omobani bw’Omonene, nao arenge. Ere akagenda korotota abarwani b’esegi, baria bachete Samaria, akabateebia, “Rora Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaino, nigo abeete nendamwamu ase Abayuda, akababeeka ase amaboko aino, korende inwe mwabaitire more nekeririanda, ekio kiamanyekanire igoro.
2CH 28:10 Na bono nigo moganetie gokora Abayuda, na abanto ba Yerusalemu, abasacha na abakungu, babe abasomba baino. Inee! Inwe timori nebibe biaino abanyene mwakorire ase Omonene, Nyasae oino?
2CH 28:11 Bono inyigwere, irania abanto abwo mwosete korwa ase abanto bamino, ekiagera endamwamu entindi y’Omonene nigo ere igoro yaino.”
2CH 28:12 Abanto bande abanene b’Abaefraimu: Asaria, mosinto o Yohanani, na Berekia mosinto o Mesilemoti, na Yehisikia, mosinto o Salumu, na Amasa, mosinto o Hadilai, bagatenena gokania abarwani baria barenge koirana korwa ase esegi,
2CH 28:13 bakabateebia, “Timobaisa korenta aa abanto abwo mwosete; moise gokora bo, nigo morabaise kogera tobe nokomocha ase Omonene komenta amo nebibe na okomocha tore nakwo bono. Okomocha tobwate nigo kore okonene, na endamwamu entindi ya Nyasae nigo ere igoro ase Abaisraeli.”
2CH 28:14 Ase ayio abasikari bagatiga abanto baria boosete amo nebisakorwa ase amasio ’abanene baria na ase omosangererekano bwonsi.
2CH 28:15 Abanto amarieta abo atoretwe bakaimoka, bakaboyia baria boosetwe barenge gesobono, bakababeekera chianga na ebikoroto, bakabaa nendagera na ebinyugwa, bakabaaka namaguta. Naende bakariinia ase chitigere baria batarenge ne chinguru, bakaira baria bonsi boosetwe, amo nebisakorwa bionsi gochia Yeriko, Omochie bw’Emekendo, ase abamwabo bamenyete. Magega y’ayio bakairana Samaria.
2CH 28:16 Ase engaki eria Ahasi omorwoti agatoma amang’ana ase omorwoti bw’Abaasuri, akamobooria amokonye.
2CH 28:17 Abaedomu konya barwanirie Abayuda baababuire na boosire abanto.
2CH 28:18 Na Abafirisiti konya baumokeire emechie y’ense omweya ya Yuda amo na Negebu, bakaira Beti‐Semesi, na Ayaloni, na Gederoti, na Soko, amo nebichie biaye, na Timuna amo nebichie biaye, na Gimoso amo nebichie biaye, bakamenya aroro.
2CH 28:19 Omonene nigo aganetie kwororoberia Abayuda ase engencho y’Ahasi, omorwoti bw’Abaisraeli, ekiagera ere arenterete Abayuda obosooku na tarenge omwegenwa ase Omonene.
2CH 28:20 Erio Tiligati‐Pileseri, omorwoti bw’Abaasuri, akagenda akamorwania na komochanda ribaga ri’okomokonya.
2CH 28:21 Ahasi akaurereria enyomba y’Omonene, na enyomba y’omorwoti, na ey’abanene barenge nere, akaa omorwoti bw’Abaasuri ebango, korende ayio tamokonyete.
2CH 28:22 Ahasi omorwoti oria oria akamenta gotaba omwegenwa ase Omonene, ase engaki eria anyorete emechando.
2CH 28:23 Akarua ebing’wanso ase chinyasae chia Damesiki, chiria konya chiamobuire, agateeba, “Chinyasae chi’abarwoti b’Abasiiria nachio chiabakonyete bakabua, goika nchiruere ebing’wanso, erinde chinkonye nainche.” Korende chirochio chikarenta ogosirigwa kwaye na okw’Abaisraeli bonsi.
2CH 28:24 Ahasi agasangereria ebikorero bi’enyomba ya Nyasae, akabinachana ebing’ese, erio agasieka ebisieri bi’enyomba y’Omonene, akayeroiseria ebisasimero aase ande onsi agwo Yerusalemu.
2CH 28:25 Ase kera omochie bw’Abayuda akaroisia aase aimokererete igoro ogosambera ubani ase chinyasae ching’ao; Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaye, akagechigwa goika akaba nendamwamu.
2CH 28:26 Bono amang’ana ande onsi Ahasi akorete, ne chinchera chiaye chionsi, korwa omochakano goika omoerio, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abayuda na ab’Abaisraeli.
2CH 28:27 Ahasi akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, na abanto bakamotindeka ase omochie o Yerusalemu; tibamobegete ase chimbeera ase abarwoti b’Abaisraeli baare gotindekwa. Hezekia, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 29:1 Hezekia agachaaka kogamba ekero arenge nemiaka emerongo ebere, na etano, na akagamba emiaka emerongo ebere, na kianda, agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Abiya, omosubati o Zakaria,
2CH 29:2 Hesekia agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene koreng’ana buna aya onsi Daudi, sokoro yaye, akorete.
2CH 29:3 Ase omotienyi bw’eritang’ani, ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba gwa Hezekia, akaigora ebisieri bi’enyomba y’Omonene, naende akabiroisia bikaba ebiyia.
2CH 29:4 Akarenta abakuani na Abalawi, akabasangereria amo agwo ase eraaro, ensemo ya moocha,
2CH 29:5 akabateebia, “Inwe Abalawi, inyigwere! Bono inwe echene, naende mochene enyomba y’Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaino, morusie korwa ase Obomenyo obo Obochenu kera egento kebokorete bokaba obotachenegeti.
2CH 29:6 Chisokoro chiaito tichiabeete chinyegenwa; nigo chiakorete ayare amabe ase amaiso ’Omonene, Nyasae oito, chikamotiga. Barabwo bakaonchora amasio abo korwa ase Obomenyo bw’Omonene, bakaa Omonene amagega.
2CH 29:7 Bagasieka ebisieri bi’enyomba yaagachire bosio bwe Hekalu yabwateranirie nero, na bakarimia chitaaya, na tibasambete ubani gose tibaruete ebing’wanso bi’ogosambwa ime y’Aase Aachenu, ase Nyasae bw’Abaisraeli.
2CH 29:8 Ase ayio endamwamu y’Omonene egacha igoro ase Abayuda, na ase abanto ba Yerusalemu. Omonene akabakora bakaba ebiorokererio bi’og okuurera, na aya abakorerete abeire ay’ogoichania na ay’okoondokia abanto. Aya moyaroche namaiso aino.
2CH 29:9 Bono abatata baito baitirwe nemioro bakuure; abana baito, abamura na abaiseke, na abakungu baito bairirwe obosomba ase engencho y’ayio.
2CH 29:10 “Bono nigo kore okogania kwane ng’a nkore okobwatana kw’ogotianania n’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, erinde endamwamu yaye entindi etotige.
2CH 29:11 Abana baane, timobaisa koba abakoombia, ekiagera Omonene obachorire mobe mogotenena ase obosio bwaye momokorere; inwe mobe abasomba baye, momosambere ubani.”
2CH 29:12 Erio Abalawi aba bakaimoka: Mahati, mosinto bw’Amasai, na Yoel, mosinto bw’Asaria, be chiamate chi’Abakohati; na korwa ase chiamate chia Merari: Kisi, mosinto bw’Abidi, na Asaria, mosinto o Yehaleleli; na korwa ase chiamate chia Gerisoni: Yoa, mosinto o Sima, na Edeni, mosinto o Yoa.
2CH 29:13 Korwa ase chiamate chi’Elisafani; Simuri na Yeieli; na korwa ase chiamate chi’Asafu: Zakaria na Matania.
2CH 29:14 Na korwa ase chiamate chia Hemani: Yehieli na Simei; na korwa ase chiamate chia Yedutuni: Semaya na Usieli.
2CH 29:15 Abalawi aba bagasangereria abanto bamwabo, erio bonsi bagechena, bagasoa ase enyomba y’Omonene bakayechena buna omorwoti konya arure ogochika koreng’ana ne ring’ana ri’Omonene.
2CH 29:16 Abakuani bagasoa ase chinsemo chia ime kegima chi’enyomba y’Omonene, bakayechena. Bagasokia korwa imeo ebinto bionsi biakorete Hekalu y’Omonene ekaba eyetachenegeti goikera ase eraaro, na korwa aroro Abalawi bakabibogoria bakabiira goika ase rikura ria Kidironi.
2CH 29:17 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi bw’eritang’ani, bagachaaka gochena Hekalu, na ase rituko ria gatano na gatato ri’omotienyi oyio bagaikera enyomba yaagachire bosio bw’enyomba y’Omonene na yabwateranirie nero. Naende bagasoa bakaba bagochena enyomba y’Omonene ase engaki y’amatuko atano na atato, na ase rituko ria ikomi na gatano, na rimo, ri’omotienyi oyio bw’eritang’ani bagakoora emeremo eria.
2CH 29:18 Bakagenda ase Hezekia omorwoti, bakamoteebia, “Twachenire enyomba yonsi y’Omonene, na egesasiimero gi’okoruera ekeng’wanso ki’ogosambwa, amo nebikorero biaye bionsi, na emesa y’emegati ekoruegwa ase Nyasae amo nebikorero biaye bionsi bi’emesa eyio.
2CH 29:19 Ebikorero bionsi biria Ahasi omorwoti atugutete na akabianga ekero arenge kogamba, ekiagera tabeete omwegenwa ase Omonene, twabiroisirie na kobichena. Rora, nao bire agwo bosio bw’egesasiimero ki’Omonene.”
2CH 29:20 Erio Hezekia omorwoti akaimoka mambia chuni, agasangereria abanene b’omochie, na barabwo bagatiira kogenda gochia ase enyomba y’Omonene.
2CH 29:21 Bakaira chieri isano na ibere, ne chimingichi isano na ibere, ne chimanwa chi’eching’ondi isano na ibere, ne chigoree isano na ibere, chibe ekeng’wanso ki’ebibe ase engencho y’oborwoti, na Hekalu, na Abayuda. Agachiika abakuani ab’ororeria rwa Aroni bachirue ase egesasiimero ki’Omonene.
2CH 29:22 Bakanyenya chieri chiria, na abakuani bakaimokia amanyinga e chieri echio, bakayaumora ase egesasiimero; naende bakanyenya chimingichi chiria, na amanyinga e chimingichi echio naro bakayaumora ase egesasiimero. Magega y’ayio bakanyenya chimanwa chiria chi’eching’ondi na amanyinga e chimanwa echio naro akaumorwa ase egesasiimero.
2CH 29:23 Erio bakarenta chigoree chiria chi’ekeng’wanso ki’ebibe ase omorwoti na ase omosangererekano, na barabwo bakabeeka amaboko abo igoro ase emetwe ye chigoree echio.
2CH 29:24 Abakuani bagachinyenya, na amanyinga e chigoree echio bakayaumora ase egesasiimero akaba ekeng’wanso ki’ebibe ase okobwatania Abaisraeli bonsi na Nyasae. Omorwoti nigo achigete ng’a ekeng’wanso ki’ogosambwa na eki’ebibe biruegwe ase engencho y’Abaisraeli bonsi.
2CH 29:25 Ase enyomba y’Omonene omorwoti akabeeka Abalawi barenge goakania chisani chikwoga, na amakano, na amakano ’ebirigisa, koreng’ana nogochika kwa Nyasae goetera ase Daudi, na Gadi omoorori bw’omorwoti, na Nathani omobani.
2CH 29:26 Abalawi bagatenena babwate ebinto bi’okobugigwa bia Daudi, na abakuani babwate ebitureeri.
2CH 29:27 Erio Hezekia agachiika ng’a ekeng’wanso ki’ogosambwa keruegwe ase egesasiimero. Ekero ekeng’wanso ki’ogosambwa giachaagete koruegwa, abanto bagachaaka goterera Omonene; na ababugia ebitureeri bakabibugia bakoraagwa n’ebinto bi’okobugigwa bia Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli.
2CH 29:28 Erio omosangererekano bwonsi ogasasiima, na abateri bagatera, na ababugia ebitureeri bakabibugia ase amariogi amanene; bakagenderera goika okoruegwa gw’ekeng’wanso ki’ogosambwa kogakoorwa.
2CH 29:29 Ekero okoruegwa gw’ekeng’wanso gwakoorirwe, omorwoti amo nabaanto bonsi barenge amo nere bagekumba, bagasasiima.
2CH 29:30 Hezekia omorwoti amo nabagaambi b’oborwoti bagachika Abalawi batere amatera ay’ogotogia Omonene ase amang’ana a Daudi na ay’Asafu omoorori. Barabwo bagatera, bakaba bagotogia nomogooko, bagekumba na gosasiima.
2CH 29:31 Erio Hezekia agateebia abanto “Bono mwatananirwe ase Omonene na gochenwa. Inchuo ang’e, renta ebing’wanso bi’okonyenywa, na ebi’omorembe ase enyomba y’Omonene.” Omosangererekano okarenta ebing’wanso biria, na baria barenge ne chinkoro chi’ogwancha, bakarenta ebing’wanso bi’ogosambwa.
2CH 29:32 Omobaro bw’ebing’wanso biria omosangererekano orentete nigo orenge chieri emerongo etano na ebere, ne chimingichi rigana erimo, ne chimanwa chi’eching’ondi amagana abere. Echio chionsi nigo chiaruetwe chikaba ekeng’wanso ki’ogosambwa ase Omonene.
2CH 29:33 Ebing’wanso biatananetwe nigo biarenge chieri amagana atano na rimo, ne ching’ondi chilifu isano.
2CH 29:34 Korende abakuani nigo barenge abake mono, na tibanyarete korusia amasankwa korwa ase ching’iti chiria chionsi chianyenyetwe chikaba ebing’wanso bi’ogosambwa. Ase ayio Abalawi bamwabo bakabakonya goika emeremo eria ekaera, na goika abakuani bande bakaba bachenekire. Abalawi bakaba ne chinkoro chindonge kobua abakuani ase ogwechena abanyene.
2CH 29:35 Ebing’wanso bi’ogosambwa nigo biarenge ebinge, na amo nebio ebitinya bi’ebing’wanso bi’omorembe, na okoruegwa kw’ebinyugwa gochikiire koruegwa amo na birobio. Na igo obokoreri ase enyomba y’Omonene bokaba bokoroberigwa buya.
2CH 29:36 Hezekia amo nabaanto bonsi bakaba nomogooko ase ayio Nyasae akorerete abanto, ekiagera nigo abairanerete ase obwango.
2CH 30:1 Hezekia agatoma amang’ana ase Abaisraeli na ase Abayuda bonsi, naende akarika amarube ase Abaefraimu na ase Abamanase ng’a bachiche ase enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu korenda Rituko Rinene ri’Epasaka ase Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
2CH 30:2 Omorwoti na abagaambi b’oborwoti bwaye, na omosangererekano bwonsi orenge Yerusalemu, konya bagambire amo korenda Rituko Rinene ri’Epasaka ase omotienyi o kabere.
2CH 30:3 Tibarenge konyara korirenda ase engaki eria yachikiire, ekiagera abakuani konya tibarechena baisane omobaro oyoganeirie, gose abanto konya tibarasangererekana agwo Yerusalemu.
2CH 30:4 Omoroberio oyio okaba omooronge ase omorwoti na ase omosangererekano bwonsi.
2CH 30:5 Bakararia ase Abaisraeli bonsi korwa Beeri‐Seba goika Dani ng’a, abanto bachiche Yerusalemu barende Rituko Rinene ri’Epasaka ase Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ekiagera konya tiriana korendwa nabaanto abange buna yachigetwe.
2CH 30:6 Abanto abaare abaango bakaegwa amarube korwa ase omorwoti na abagaambi b’oborwoti, bakayaira ase ense yonsi y’Abaisraeli na ey’Abayuda, bagateeba buna bachigetwe nomorwoti, bagateeba. “Inwe Abaisraeli, moiranere Omonene, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Israeli, erio nere nabairanere inwe abamore abatigari mwatoorekire korwa ase amaboko ’abarwoti b’Abaasuri.
2CH 30:7 Timoba buna chisokoro chiaino na buna abanto bamino batarenge abegenwa ase Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, goika akabasiria buna morooche bono.
2CH 30:8 Timoba abanyabigoti bikong’u buna chisokoro chiaino chiarenge, korende mwekeyie ase Omonene, moche Aase aye Aachenu achenire kare na kare, momokorere Omonene, Nyasae oino, erinde endamwamu yaye entindi ebatige.
2CH 30:9 Komorairane ase Omonene, abamino na abana baino barorerwe amaabera, na baria baboosete erio bairane ase ense eye, ekiagera Omonene, Nyasae oino, nabwate obwanchani na amaabera. Ere takobatiga ekero morairane asare.”
2CH 30:10 Abanto baria abaango bairete amarube bakagenda ase kera omochie ase ense y’Efraimu na eya Manase, na goika eya Sabuloni, korende abanto bakabachecheria na kobachaya.
2CH 30:11 Abanto abake boka b’Aseri, na Abamanase, na Abasabuloni bagekeyia, bagacha Yerusalemu.
2CH 30:12 Ase ense y’Abayuda okoboko kwa Nyasae nao kwarenge kobaa ebirengererio ebimo gokora ogwancha kw’Omonene, buna omorwoti na abagaambi baria bachigete.
2CH 30:13 Ase omotienyi o kabere, abanto abange mono bagasangererekana agwo Yerusalemu korenda Rituko Rinene ri’Emegati etabekiri memera.
2CH 30:14 Bakaimoka bakarusia ebisasimero biarenge agwo Yerusalemu, na ebisasimero bionsi bi’ogosambera ubani bakabirusia aroro, bakabituguta ase Rikura ria Kidironi.
2CH 30:15 Ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi o kabere, bakanyenya ching’ondi chi’Epasaka. Abakuani na Abalawi bakaba nobosooku; ase igo bagechena na korenta ebing’wanso bi’ogosambwa ase enyomba y’Omonene.
2CH 30:16 Bagakora emeremo yabo, kera oyomo aase aye, koreng’ana namachiiko a Musa, omonto o Nyasae. Abakuani bakanyororokeria amanyinga aria banyorete korwa ase amaboko ’Abalawi.
2CH 30:17 Ekiagera abanto abange ase omosangererekano konya tibarechena, Abalawi bakanyenya chimanwa chi’eching’ondi chi’Epasaka ase bonsi abatachenegete ase okobaatanana na kobachena ase Omonene.
2CH 30:18 Abanto abange korwa ase Abaefraimu, na Abamanase, na Abaisakaru, na Abasabuloni, konya tibarechena; korende nonya naboigo, bakaria chinyama chi’eching’ondi chi’Epasaka buna ogochika gotarenge goteeba. Hezekia konya obasabeire, ogoteeba, Omonene, ase obuya bwao ororere kera oyomo amaabera,
2CH 30:19 “oyio oonchoire enkoro yaye ase ogokorigia aye Nyasae bwe chisokoro chiabo, Omonene, nonya tachenegeti kobwatekana nomoroberio bwe Hekalu.”
2CH 30:20 Ase ayio Omonene akaigwa ogosaba gwa Hezekia, akarorera abanto amaabera.
2CH 30:21 Abaisraeli abarenge Yerusalemu bakarenda Amatuko Amanene ay’Emegati etabekiri memera. Bagakora igo ase engaki y’amatuko atano na abere, bare nomogooko omonene. Abalawi na Abakuani bakaba bagotogia Omonene rituko ase rituko, bakaba bagotera na kobugia amakano ne chinguru chiabo chionsi ase ogotogia Omonene.
2CH 30:22 Hezekia akagokia Abalawi, akababeeka chinguru ase ogokwana amang’ana ’oboremu ase bare, ase engencho y’emeremo emiya bakorete ase Omonene. Abanto bakaria endagera y’omoyega oria ase engaki y’amatuko atano na abere, bakarua ebing’wanso bi’omorembe, bagaakera Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, ng’a mbuya mono.
2CH 30:23 Omosangererekano bwonsi ogancherana korenda Amatuko Amanene ase amatuko ande atano na abere; ase ayio bakayarenda ase amatuko ande atano na abere, bare nomogooko.
2CH 30:24 Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, akaa omosangererekano chieri elifu eyemo, ne ching’ondi chikoruegwa ebing’wanso bi’ogosambwa chilifu isano na ibere; na abagaambi b’oborwoti bwaye bakayoa chieri elifu eyemo, ne ching’ondi chilifu ikomi. Erio abakuani abange bagechena.
2CH 30:25 Omosangererekano bwonsi bw’Abayuda, na abakuani, na Abalawi, na omosangererekano bw’Abaisraeli abachete korwa ase ense yabo, na abageni abachete korwa ase ense y’Abaisraeli, na abamenyi bamenyete ase ense y’Abayuda, bakaba nomogooko omonene.
2CH 30:26 Bono omogooko omonene okaba agwo Yerusalemu. Korwa ase chingaki chia Sulemani, mosinto o Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli, amang’ana buna ayio tana koba rinde ase Yerusalemu.
2CH 30:27 Erio abakuani na Abalawi bagatenena, bagasesenia abanto, na amariogi abo akaigugwa, na ogosaba kwabo kogaika ase obomenyo obochenu Omonene aaria igoro.
2CH 31:1 Ekero Amatuko ayio onsi Amanene aerete, Abaisraeli bonsi abarenge aroro bakagenda ase emechie y’Abayuda bakanachana amatenenerio agosasimwa na bagatagora emete y’Asera, enyasae eria enkungu, naende bagasaria aase aimokererete igoro agosasimerwa. Boigo bagasaria kegima ebisasimero biarenge agwo ase orogongo rwonsi rw’Abayuda, na orw’Ababenjamini, na orw’Abaefraimu, na orw’Abamanase. Erio Abaisraeli bonsi bakairana gochia ase emechie yabo, kera omonto akagenda bwoye.
2CH 31:2 Hezekia akairania abakuani na Abalawi, akabaroberia ase ebiombe. Kera oyomo obo akabeekwa ase ekeombe kiaye koreng’ana nemeremo yaye arenge gokora. Bakabeekwa korua ebing’wanso bi’ogosambwa na ebi’omorembe, na gokora emeremo agwo ase ebiita bi’egetwori ki’Omonene, naende ase ogoaka ng’a mbuya mono ase Omonene na komotogia namatera.
2CH 31:3 Omorwoti akarua korwa ase chitugo chiaye ching’iti chiare koruegwa ebing’wanso bi’ogosambwa, ebia mambia na ebia mogoroba, na ebie Chisabato, na ebi’Emetienyi Emeyia, na ebi’Amatuko Amanene ande achiikire ase amachiiko ’Omonene.
2CH 31:4 Naende agachiika abanto abamenyete Yerusalemu barue ebing’wanso ebi’Abakuani n’Abalawi bachikeretwe koegwa, erinde barabwo banyare kwerua ase obokoreri bw’amachiiko ’Omonene.
2CH 31:5 Ekero Abaisraeli baigwete amang’ana omorwoti achigete, bakaba abaango korenta okwama kw’eritang’ani gwe chindagera, na okw’edivai, na okw’amaguta ’amazeituni, na okw’amooke, na okwama konde gwonsi kw’emegondo. Boigo bakarenta ensemo ya ikomi ya kera egento ase obonge.
2CH 31:6 Abaisraeli na Abayuda, baria bamenyete ase emechie y’Abayuda, bakarenta ensemo ya ikomi ye chiombe na eye ching’ondi, ebinto baatananete ase Omonene, Nyasae obo; ebio bakabibeka amo, bikaba ebinge.
2CH 31:7 Ase omotienyi o gatato bagachaaka korenta ebiegwa ebio, na abakuani bakagenderera kobichoka goika ase omotienyi o gatano na kabere.
2CH 31:8 Ekero Hezekia amo nabagaambi barenge ase oborwoti bwaye bachete bakarora ebinge biria, bagatogia Omonene na Abaisraeli, abanto baye.
2CH 31:9 Hezekia akaboria abakuani na Abalawi igoro ye ebinge biria,
2CH 31:10 na Asaria, Omokuani omonene, oria orenge bw’enyomba ya Zadoki, akamoiraneria, “Korwa riria abanto bachaagete korenta okoruegwa kwabo ase enyomba y’Omonene, intwe twabeire tokoria endagera eisaine, naende twatigairie enyinge mono. Intwe nigo tobwate ebinto ebio bionsi biatigaire, ekiagera Omonene asesenirie abanto baye.”
2CH 31:11 Erio Hezekia agachiika abanto baagache ebigachero ase enyomba y’Omonene. Na ekero babiagachete,
2CH 31:12 bakaba bakorenta ase obwegenwa ensemo yabo ya ikomi, amo n’ebinto biatananetwe ase Omonene. Konania Omolawi nere orenge omoteneneri bw’ebinto ebio, na Simei, omomura omwabo, nere orenge omokonyi oye.
2CH 31:13 Korende Yehieli na Asasia, Nahati na Asaeli, Yerimoti na Yosabadi, Elieli na Isimakia, Mahati na Benaya, abwo nabwo barenge abakoonyi ba Konania na Simei, momura omwabo. Nigo bachoretwe na Hezekia omorwoti na Asaria oyo otenenerete enyomba ya Nyasae.
2CH 31:14 Kore, mosinto o Imuna Omolawi, nigo arenge omorendi bw’egeita ki’ensemo ya moocha. Nere otenenerete ebiegwa bi’ogwancha biare koruegwa ase Nyasae; nigo arenge gwatanana ebiaruetwe ase Omonene amo nebiegwa biarenge ebichenu mono.
2CH 31:15 Edeni na Miniamini, Yesua na Semaya, Amaria na Sekania, aba nabwo barenge abegenwa ase okomokonya ase emechie y’abakuani. Barabwo bakaba bagwatanana ebiegwa ebio ase abanto bamwabo, abagotu na abake, koreng’ana nebiombe biabo.
2CH 31:16 Amo nayio bagaatananera abana abamura b’emiaka etato na goetania ebiegwa, abwo baabarirwe na korikwa. Naende bagaatananera abwo babegetwe gokora emeremo yaganeirie ase enyomba y’Omonene kera rituko, koreng’ana nemeroberio y’ebiombe biabo.
2CH 31:17 Omoroberio bw’ebiombe bi’abakuani nigo origetwe kobwatekana ne chiamate chiabo; na aba b’Abalawi barenge nemiaka emerongo ebere na goetania bakarikwa kobwatekana nemeremo ase ebiombe biabo.
2CH 31:18 Abakuani nigo barigetwe amo ne chiamate chiabo chionsi, abana babo abake, na abakungu babo, na abana babo abamura na abaiseke, ekiagera nigo baganeirie koba abachenegete na babe bagokora emeremo yabo ase obwegenwa.
2CH 31:19 Korende ase egati y’abakuani b’ororeria rwa Aroni, abamenyete ase amaremo aetanaine emechie yabo, ase kera omochie, abanto gete bagachorwa na korikwa amarieta abo. Barabwo bakaba bagwatanana ebiegwa biria ase kera omonto omosacha, ase egati y’abakuani, na ase kera Omolawi origetwe ase omooroberio.
2CH 31:20 Ayio naro Hezekia akorete ase ense yonsi y’Abayuda; agakora ayare amaya na amaronge, na ay’obwegenwa ase obosio bw’Omonene, Nyasae oye.
2CH 31:21 Ere agasesenigwa, ekiagera emeremo ende yonsi akorete ase enyomba ya Nyasae, ase okobwata amachiiko onsi, na komorigia Nyasae oye, nigo ayakorete nenkoro yaye yonsi.
2CH 32:1 Magega y’amang’ana ayio ay’obwegenwa gakorirwe, Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, agasoa ase ense y’Abayuda. Akanaaria emechie yagiteire chindwaki, akarengereria kobua emechie eyio ng’a ayebwate ebe eyaye.
2CH 32:2 Ekero Hezekia aroche ng’a Senakeribu ochire oganetie korwania Yerusalemu,
2CH 32:3 agasemania nabanene b’oborwoti bwaye, na abanto baye chituoni batiche chintuboka na batange amaache korwa ase chinsoko chiarenge isiko y’omochie, nabarabwo bakamokonya.
2CH 32:4 Abanto abange bagasangererekana, bagatanga amaache e chinsoko chionsi na ay’akarooche karenge ase orogongo roria rwonsi, bagateeba, “Nase ki abarwoti b’Abaasuri barache banyore amaache ekero bagocha aiga?”
2CH 32:5 Erio omorwoti agachaaka gokora emeremo nomokia omonene, akaroisia orwaki ase konya rwatagokire, na akaagacha emerobiri igoro yaye. Boigo akaagacha orwaki ronde isiko y’orwo, na agakong’ia Milo, egekengero keria kiarenge ase Omochie o Daudi. Naende akaroisia ebirwanero ebinge, akagooncha ne chinguba chinyinge.
2CH 32:6 Akabeka abatang’ani b’abasikari igoro ase abanto, akabasangereria amo agwo ase eraaro ase egeita ki’omochie, agakwana nabarabwo, akabaremia, ogoteeba,
2CH 32:7 “Mobe abakong’u na abaremu! Timwoboa gose timoondoka ase obosio bw’omorwoti bw’Abaasuri na emeganda eyio ere amo nere. Oyore amo naintwe nigo are omonene komobua.
2CH 32:8 Omorwoti oria nigo are ne chinguru chia Mwanyabaanto, korende Omonene, Nyasae oito, nigo are amo naintwe ase ogotokonya na gotorwanisia.” Abanto bakaba abaremu ase engencho y’amang’ana a Hezekia, omorwoti bw’Abayuda.
2CH 32:9 Magega y’ayio, Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, oria onaaretie Lakisi amo nabarwani baye bonsi b’esegi, agatoma abasomba baye Yerusalemu ase Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, na ase Abayuda bonsi abwo barenge Yerusalemu, agateeba,
2CH 32:10 “Aya naro inche Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, ngokwana: Ninki mosemeretie, inwe abamonaaririe agwo Yerusalemu?
2CH 32:11 Inee! Hezekia tari kobasiria na kobatiga mokwe motari nendagera na ebinyugwa ekero akobateebia: Omonene, Nyasae oito, natotoorie korwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri?
2CH 32:12 Inee! Hezekia oyo tari ere oria osaririe aase aimokererete igoro agwo ase Omonene agosasimerwa, amo nebisasimero biaye? Naende ere agachiika Abayuda na abanto ba Yerusalemu, ogoteeba: Bosio bw’egesasiimero ekemo nao morasasimere, na igoro ase kerokio mobe mokorua ebing’wanso bi’ogosambwa.
2CH 32:13 Inwe timomanyeti aya inche ne chisokoro chiane twakorerete abanto bonsi b’echinse chinde? Inee! Chinyasae chi’ebisaku biria nchianyarete gokonya chinse chiria na gochirusia ase okoboko kwane?
2CH 32:14 Nereri ase chinyasae chionsi chi’ebisaku biria chisokoro chiane chiasiretie kegima yanyarete gokonya abanto baye korwa ase okoboko kwane?
2CH 32:15 Ase ayio, timobaisa gwancha Hezekia abang’aine, gose abasirie ase enchera eyio, na timobaisa komwegena, ekiagera enyasae ende y’egesaku kende gionsi, gose ey’oborwoti bonde, tiyana konyara gotooria abanto baye korwa ase okoboko kwane, gose korwa ase amaboko e chisokoro chiane. Nyasae oino nigo are bosa goetania chinyasae chiria; takonyara kobatooria korwa ase okoboko kwane!”
2CH 32:16 Na abasomba ba Senakeribu bakamenta korama Omonene Nyasae na Hezekia, omosomba oye.
2CH 32:17 Senakeribu akarika riruube ri’ogochecheri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agakwana amang’ana amabe igoro asare, agateeba, “Buna koreng’ana chinyasae chi’ebisaku bie chinse chiasinyirwe gotooria abanto babo korwa ase okoboko kwane, naboigo na Nyasae bwa Hezekia takonyara gotooria abanto baye korwa ase okoboko kwane.”
2CH 32:18 Abaasuri bagaaka eriogi rinene ase omonwa bw’Ekeyuda ase abanto ba Yerusalemu abarenge igoro ase orwaki ase okobagosa na koboboyia, erinde baire omochie oria.
2CH 32:19 Bagakwana igoro ya Nyasae o Yerusalemu, buna bakwanete igoro ye chinyasae chi’abaanto b’ebisaku b’ense eye, chiria chiaroisetigwe namaboko a Mwanyabaanto.
2CH 32:20 Korende Hezekia omorwoti na Isaya omobani, mosinto bw’Amosi, bagasaba ase engencho y’amang’ana ayio na bakarera ase Nyasae o igoro ng’a abakoonye.
2CH 32:21 Eri’Omonene agatoma omomalaika oye agaita abasikari bonsi b’omorwoti bw’Abaasuri, baria barenge chituoni, na abatang’ani amo nabanene bonsi ase egetwori kiabo. Omorwoti oria akairana gochia ase ense yaye ore nobosooku obonene, na ekero asoete ase enyomba y’enyasae yaye, abamura baye bande bakamoaka, bakamoita nemioro.
2CH 32:22 Naboigo Omonene akorete agatooria Hezekia na abanto ba Yerusalemu korwa ase okoboko gwa Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, na korwa ase amaboko ’ababisa babo bonsi. Erio akabaa obotoereru ase chinsemo chionsi.
2CH 32:23 Abanto abange bakarentera Omonene ebiegwa agwo Yerusalemu, bakarentera na Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, ebinto bi’erigori rinene. Korwa ase engaki eria na kogenderera Hezekia akaba okoegwa amasikani amanene nabaanto b’ebisaku bionsi.
2CH 32:24 Ase amatuko aria Hezekia akarwara, akaba ang’e nogokwa. Agasaba Omonene, na ere akamoiraneria ase okomworokia ekemanyererio.
2CH 32:25 Korende ekiagera Hezekia arenge omonto omoenenu ase enkoro yaye tairaneretie ng’a mbuya mono ase amaya akoreretwe, Ase engencho eyio endamwanu y’Omonene egacha igoro asare, na ase Abayuda, na ase abanto ba Yerusalemu.
2CH 32:26 Hezekia agekeyia, ageitia ase engencho y’oboenenu bw’enkoro yaye, na abanto ba Yerusalemu nabarabwo bagekeyia. Ase ayio endamwamu y’Omonene tiyacha igoro ase bare ase amatuko a Hezekia.
2CH 32:27 Hezekia nigo abwate obotenenku obonge, na abanto abange nigo bamosigete. Akeagachera ebigachero ase arenge kobeeka chifeta, ne chitaabu, na amagena e rigori rinene, na ebinsari, ne chinguba, na ebinto ao ao bi’erigori rinene.
2CH 32:28 Boigo akeagachera ebiage bie chindagera chiagesetwe, na ebigachero bi’edivai na ebi’amaguta ’amazeituni, na ameeri e chitugo ao ao, amo naye ching’ondi.
2CH 32:29 Akenyorera emechie emenge, na amaicho amange, ekiagera Nyasae konya omoeire obotenenku obonge mono.
2CH 32:30 Hezekia oyo, nere oria otichete chintuboka chia rogoro chi’amaache a Gihoni, erio akayagoberia gochia ase ensemo ya bosongo y’Omochie o Daudi. Akanyora ogosesenigwa ase emeremo yaye yonsi.
2CH 32:31 Nonya nekero abanto batometwe nabanene ba Babiloni baborie komanya igoro y’egekone giakorekanete ase ense eria, Nyasae akaramotiga ake amoteeme amanye onsi ayarenge ime ase enkoro yaye.
2CH 32:32 Bono amang’ana ande onsi Hezekia akorete, na ogokora kwaye okuya, nigo ariikire ase Okorora gwa Isaya omobani, mosinto bw’Amosi, ime ase Egetabu ki’Abarwoti b’Abayuda na ab’Abaisraeli.
2CH 32:33 Hezekia akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, agatindekwa ase egetirimboko ase chimbeera chi’ororeria rwa Daudi chiarenge. Abayuda bonsi na abanto ba Yerusalemu bakaorokia amasikani ase ogokwa kwaye. Na Manase, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 33:1 Manase nigo arenge nemiaka ikomi na ebere, ekero achagete kogamba; akagamba emiaka emerongo etano, na etano, agwo Yerusalemu.
2CH 33:2 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana ne chingencho chi’okogechia chi’ebisaku biri’Omonene aseretie korwa ase Abaisraeli.
2CH 33:3 Akaagacha naende aase aimokererete igoro agosasimerwa, aria Hezekia ise atagorete. Naende agatenenia ebisasimero bia Baali, akaroisia emete y’Asera, enyasae eria enkungu, na agasasiima erioba na omotienyi, ne ching’enang’eni chionsi, ebitongwa biria bia igoro, na akabikorera.
2CH 33:4 Naende akaagacha ebisasimero ase enyomba y’Omonene ime, agwo ase Omonene akwanete igoro yaye, “Ase Yerusalemu nao ndabeeke erieta riane kare na kare.”
2CH 33:5 Akaagachera ebitongwa biria bionsi bia igoro ebisasimero agwo ase chiraaro ibere chi’enyomba y’Omonene.
2CH 33:6 Agakora amabe amange ase obosio bw’Omonene, n’Omonene akagechigwa goika akaba nendamwamu. Agasamba abana baye abamura bakaba ebing’wanso agwo ase Rikura ria basinto ba Hinomu, agakora oborogi, na oboragori, na oboriori, na akarigia ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakwete, na akenaria oborogi bonde obonge.
2CH 33:7 Omogwekano oria bw’ogosasimwa abaachete akayobeka ime ase enyomba ya Nyasae, enyomba eyio igoro yaye Nyasae atebeetie Daudi na Sulemani, omwana oye omomura, “Ase enyomba eye, na ase Yerusalemu, omochie oyio nachorire korwa ase ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, nao ndabeeke erieta riane ribe aroro kogenderera botambe.
2CH 33:8 Onye Abaisraeli bagochia korenda na gokora onsi aya nabachigete, na babwate amachiiko onsi na emeroberio yonsi echiikire goetera ase Musa, rirorio tingotiga Abaisraeli barue ase ense eye naete chisokoro chiabo.”
2CH 33:9 Manase akaebereria Abayuda na abanto ba Yerusalemu bagakora amabe goetania aria abanto b’ebisaku bakorete, bari’Omonene aseretie korwa ase amasio ’Abaisraeli.
2CH 33:10 Omonene agakwana na Manase na abanto bonsi, korende bakaanga koigwera.
2CH 33:11 Ase ayio Omonene akarenta abatang’ani b’abasikari b’omorwoti bw’Abaasuri igoro yabo; barabwo bakabwata Manase nekegobanio, bakamosiba ne chingataare chi’etai, bakamoira Babiloni.
2CH 33:12 Ekero arenge ase emechando emenene, agasaba Omonene oye, akamosorora; agekeyia ase oboitongo obonene ase obosio bwa Nyasae bwe chisokoro chiaye.
2CH 33:13 Ekero asabeete igo, Nyasae aganchera ogosorora kwaye, akaigwa okoboria kwaye kw’oboitongo, na akamoirania Yerusalemu naende ase oborwoti bwaye. Erio Manase akamanya ng’a Omonene nere Nyasae.
2CH 33:14 Magega y’ayio Manase akaroba orwaki rwa isiko rw’Omochie o Daudi, bosongo ya Gihoni, ase rikura gochia ase Egeita gie Chinswe, akaroetanania Ofeli, akaroagacha rokaba orotambe mono gochia igoro. Boigo akabeeka abatang’ani b’abasikari ase emechie yonsi y’Abayuda yagiteire chindwaki.
2CH 33:15 Akarusia chinyasae chingeni na emegwekano eria y’ogosasimwa korwa ase enyomba y’Omonene; boigo akarusia ebisasimero konya aagachire ase egetunwa igoro, ase enyomba y’Omonene yarenge agwo Yerusalemu, akabituguta gochia isiko y’omochie.
2CH 33:16 Akaroisia naende egesasiimero ki’Omonene gekaba ekeyia, erio akaruera aroro ebing’wanso bi’omorembe, na ebi’ogoaka ng’a mbuya mono; agachiika Abayuda bakorere Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
2CH 33:17 Abanto bakagenderera korua ebing’wanso agwo aase aimokererete igoro agosasimerwa, korende nigo babiruete ase Omonene, Nyasae obo bweka.
2CH 33:18 Bono amang’ana ande onsi igoro ya Manase, na ogosaba kwaye asabeete Nyasae oye, na amang’ana abarori bakwanete nere ase erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli.
2CH 33:19 Amang’ana ’ogosaba kwaye, na buna Nyasae anchete ogosaba okwo kw’ogosorora, na igoro y’ebibe biaye bionsi, na ogotegenwa kwaye, na aase onsi aagachete aase aimokererete igoro agosasimerwa, na buna atenenetie emete y’Asera, na emegwekano, ritang’ani konya atarekeyia omonyene, amang’ana aya onsi nigo ariikire ase Egetabu ki’Abarori.
2CH 33:20 Manase akarara ase chisokoro chiaye chiaraarete, na abanto bakamotindeka ime ase enyomba yaye. Amoni, omomura oye, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 33:21 Amoni nigo arenge nemiaka emerongo ebere na ebere, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka ebere agwo Yerusalemu.
2CH 33:22 Agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, buna Manase ise akorete; akarua ebing’wanso ase emegwekano yonsi eria Manase ise aroisetie, naende akayekorera.
2CH 33:23 Ere tekeetie ase obosio bw’Omonene na koba omoitongo buna Manase akorete, korende Amoni oyio akagenderera gokora amamocho goetania.
2CH 33:24 Abasomba baye bagakora omooroberio bw’okomoita na bakamoitera ase enyomba yaye ime.
2CH 33:25 Korende abanto b’ense eria bagaita abanto bonsi baria bakorete omooroberio bw’ogoita Amoni omorwoti; magega y’ayio bakabeeka Yosia, omwana oye omomura, akaba omorwoti ase ribaga riaye.
2CH 34:1 Yosia nigo arenge nemiaka etano na etato, ekero achagete kogamba, na akagamba emiaka emerongo etato nomo, agwo Yerusalemu.
2CH 34:2 Agakora ayare amaronge ase amaiso ’Omonene; akabwatia chinchera chionsi chia Daudi, sokoro yaye; taonchogete gochia aande onsi, ensemo y’okorio gose ey’okobee.
2CH 34:3 Ase omwaka o gatano na gatato bw’okogamba kwaye, ekero arenge omomura omoke, agachaaka komorigia Nyasae o Daudi, sokoro yaye. Ase omwaka o ikomi na kabere bw’okogamba kwaye agachaaka gosaria aase aimokererete igoro agosasimerwa na agachena ense y’Abayuda na Yerusalemu. Akanachana emete y’Asera amo nemegwekano yabaachire, na eyanyititoire na kobombwa.
2CH 34:4 Abanto bagatagora ebisasimero bie chinyasae chiria Baali agwo ase obosio bwaye; na Yosia agatagora na koiyeria inse ebisasimero bi’ogosambera ubani ase erioba, ebiatenenirie igoro y’ebio bia Baali. Akanachana emete y’Asera; boigo agasaria emegwekano yabaachire na kobombwa, akabisia bikaba orotu, akarosiara igoro ase chimbeera chi’abaanto baria barenge korua ebing’wanso ase emegwekano eyio.
2CH 34:5 Agasambera amauga ’abakuani babo igoro ase ebisasimero biabo, agachena ense y’Abayuda na Yerusalemu.
2CH 34:6 Na ase emechie y’orogongo rwa Manase, na orw’Efraimu, na orwa Simioni, na goika ase orogongo rwa Nafutali ase amatongo abo aande onsi,
2CH 34:7 agatagora ebisasimero, akanachana emete y’Asera, na emegwekano y’ogosasimwa akabisia bikaba orotu. Ase ense yonsi y’Abaisraeli agatagora na koiyeria inse ebisasimero bi’ogosambera ubani ase erioba. Erio akairana gochia Yerusalemu.
2CH 34:8 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogamba kwaye, ekero konya achenire ense eria na enyomba y’Omonene, Yosia agatoma Safani, mosinto bw’Asalia, na Maaseya, omogabana bw’omochie, na Yoa, mosinto o Yoahasi, omoriki bw’amang’ana are gokoreka, koroisia enyomba y’Omonene, Nyasae oye, ebe enyia.
2CH 34:9 Bakairera Hilikia, Omokuani omonene, chitaabu echi konya chiarentirwe ase enyomba ya Nyasae, na chiria Abalawi na abarendi b’ebisieri basangereretie korwa ase Abamanase na Abaefraimu, na korwa ase abanto abatigari b’Abaisraeli, na korwa ase Abayuda na Ababenjamini bonsi, na korwa ase abanto ba Yerusalemu.
2CH 34:10 Chibesa chiria chikaegwa abateneneri b’emeremo yare gokorerwa ase enyomba y’Omonene; na barabwo bagachiaa abanto barenge koroisia enyomba y’Omonene na koyeagacha naende.
2CH 34:11 Bagachia abasenia be chibao, na abaagachi bagore amagena abaachire, amo nemete y’okoroiseria emeriibo, na emiamba, ase okoagacha amaagacho aria abarwoti b’Abayuda batigete agatagoka.
2CH 34:12 Abanto abwo bagakora emeremo ase obwegenwa. Aba nabwo abateneneri babegetwe igoro ase bare: Yahati na Obadia, Abalawi b’ororeria rwa Merari, na Zakaria, na Mesulamu b’ororeria rwa Kohati, na Abalawi bonsi bamanyete kobugia ebinto bi’amatera.
2CH 34:13 Barabwo bagatenenera ababogoretie chigurube, naende bakaba abateebereria b’abakori emeremo ao ao. Abande b’Abalawi bakaba abariki, na abande abateneneri ao ao, na abande abarendi b’ebiita.
2CH 34:14 Ekero barenge korenta chitaabu chiria konya chiarentirwe ase enyomba y’Omonene, Hilikia Omokuani akanyora Egetabu ki’Amachiko ’Omonene yarwetwe goetera ase Musa.
2CH 34:15 Erio Hilikia agateebia Safani omoriki, “Nanyorire Egetabu y’Amachiko ime ase enyomba y’Omonene,” akaa Safani egetabu eria.
2CH 34:16 Safani akaira egetabu eria ase omorwoti, naende akamoteebia, “Emeremo yonsi kwaete abasomba bao nkoyekora bare.
2CH 34:17 Bairire chitaabu chionsi chianyorekanete ase enyomba y’Omonene, na bachibekire ase amaboko ’abateneneri b’emeremo amo nabakori emeremo.”
2CH 34:18 Erio Safani omoriki agateebia omorwoti, “Hilikia Omokuani ong’eire egetabu eke.” Erio akayesoma agwo ase obosio bw’omorwoti.
2CH 34:19 Ekero omorwoti aigwete amang’ana ’amachiiko aria, agatandora chianga chiaye.
2CH 34:20 Agachiika Hilikia, na Ahikamu, mosinto o Safani, na Abidoni, mosinto o Mika, na Safani omoriki, na Asaia, omosomba bw’omorwoti, akabateebia,
2CH 34:21 “Genda, moborie momanye korwa ase Omonene igoro yane na igoro y’abatigari b’Abaisraeli na ab’Abayuda, tomanye amang’ana are ase egetabu eke yanyorekanire. Endamwamu y’Omonene nentindi mono ase tore, ekiagera chisokoro chiaito tichiaigwerete ring’ana ri’Omonene, naende tichiakorete onsi aya ariikire ase egetabu eke.”
2CH 34:22 Hilikia amo nabaanto omorwoti atomete bakagenda ase Hulda, omokungu omobani moka Salumu, mosinto o Tokihati o Hasira. Salumu nere orenge omorendi bwe rigachero rie chianga agwo Hekalu. (Ase ekero ekio Hulda nigo amenyete agwo Yerusalemu ase ensemo enyia.) Abanto abwo bagateebia omokungu oria amang’ana aria aria.
2CH 34:23 Omokungu oria akabateebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Mogende ase omonto oria obatomete gocha ase ’nde, momoteebie:
2CH 34:24 Aya nar’Omonene agoteeba: Rora, nindete igoro y’aase aiga, na igoro y’abanto b’aiga okoragererigwa gwonsi korikire ase egetabu eke yasomwa ase omorwoti bw’Abayuda.
2CH 34:25 Barabwo bantigire inche, na basambire ubani ase chinyasae ching’ao, na bangechirie nabeire nendamwamu ase engencho y’emeremo yonsi bakorire namaboko abo. Ase ayio endamwamu yane neiterwe igoro y’aase aiga, tegokendigwa.
2CH 34:26 Korende ase omorwoti bw’Abayuda, oria obatoma, erinde amanye korwa ase ’nde inche Omonene, aya naro moramoteebie: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli agoteeba: Ekero kwaigwa amang’ana aria,
2CH 34:27 aye ogekanya okaba omoitongo ase obosio bwane inche Nyasae, naende ekero kwaigwa amang’ana igoro y’aase aiga, na igoro y’abanto bareo, ogatandora chianga chiao, naende okarera ase obosio bwane. Naboigo inche Omonene nkogoteebia, ng’a nakoigure.
2CH 34:28 Rora, ningosangererie ase chisokoro chiao chiachiete; aye nobekwe ase embeera yao kore nomorembe, na amaiso ao takorora obobe boria bwonsi ndarete igoro y’aase aiga, na igoro y’abanto bareo.” Ase igo barabwo bakairera omorwoti amang’ana ayio.
2CH 34:29 Erio omorwoti agatoma amang’ana, agasangereria amo abagaaka b’Abayuda na aba Yerusalemu,
2CH 34:30 na agatiira gochia ase enyomba y’Omonene, amo n’Abayuda bonsi na bonsi abamenyete Yerusalemu, na abakuani, na Abalawi, ee, abanto bonsi, abanene na abake. Na aroro omorwoti akabasomera amang’ana onsi ariikire ase Egetabu keria gi’Okobwatana kw’Ogotianania, yanyorekanete ime ase enyomba y’Omonene.
2CH 34:31 Omorwoti agatenena aase aye, agakora okobwatana kw’ogotianania ase obosio bw’Omonene ng’a nabwatie Omonene, na abwate amachiiko aye, na oborori bwaye, na emeroberio yaye echiikire, nayakore nenkoro yaye yonsi na omoyo oye bwonsi, nakore amang’ana onsi aganeirie nokobwatana okwo kw’ogotianania, ayarikire ase egetabu eke.
2CH 34:32 Agachiika abanto bonsi abarenge agwo Yerusalemu na aba ase orogongo rwa Benjamini babwatane nokobwatana okwo kw’ogotianania, na abanto ba Yerusalemu bagakora koreng’ana nokobwatana koria kwa Nyasae ore Nyasae bwe chisokoro chiabo.
2CH 34:33 Yosia akarusia okogechia gwonsi korwa ase orogongo rw’Abaisraeli, agachiika Abaisraeli bonsi bakorere Omonene, Nyasae obo. Abanto tibaonchogete korwa ase Omonene bwe chisokoro chiabo ase obogima bwonsi bwa Yosia.
2CH 35:1 Magega y’ayio Yosia akaba okorenda Rituko Rinene ri‐Epasaka ase Omonene, agwo Yerusalemu, na abanto bakanyenya chimanwa chi’eching’ondi chi’Epasaka ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani.
2CH 35:2 Akabeka abakuani ase emeremo yabo na akabaseegeta bakore emeremo y’enyomba y’Omonene.
2CH 35:3 Agatebereria Abalawi baria barenge aborokia b’Abaisraeli, naende baatananetwe ase Omonene, akabora, “Beka Esanduki eyio enchenu ase enyomba eyio Sulemani, mosinto o Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli, aagachete. Korwa bono timogwenereti koyebogoria igoro ase amareko aino. Bono mokorere Omonene, Nyasae oino, mobakorere na abanto baye Abaisraeli.
2CH 35:4 Inwe ebeke ang’e, kera eamate ase ekeombe kiaye, koreng’ana nomoreberio o Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli na oyo o Sulemani, omomura oye.
2CH 35:5 Motenene agwo aase are aachenu buna abateneneri b’ebiombe bie chiamate chi’Abaisraeli bamino batari abakuani. Abalawi babekwe ase kera ekeombe.
2CH 35:6 Monyenye ching’ondi chi’Epasaka, naende mwechene abanyene na moroisie ching’ondi echio ase engencho y’abanto bamino, erinde mokore koreng’ana ne ring’ana riri’Omonene akwanete goetera ase Musa.”
2CH 35:7 Erio Yosia akaa abanto barenge agwo ching’iti chi’ebing’wanso bi’Epasaka. Akarusia korwa ase amaicho aye omonyene chimanwa chi’eching’ondi, na echie chimbori, chilifu emerongo etato (30,000), ne chiombe chilifu isato (3,000).
2CH 35:8 Abagaambi abarenge amo nomorwoti bagancha koa abanto, na abakuani, na Abalawi, ching’iti chi’ebing’wanso. Hilikia na Zakaria, na Yehieli, abateneneri b’enyomba ya Nyasae, bakaa abakuani chimanwa chi’eching’ondi chilifu ibere, na amagana atano na rimo (2,600), ne chiombe amagana atato (300), chibe ebing’wanso bi’Epasaka.
2CH 35:9 Konania, amo na Semaya na Netaneli, abamura bamwabo, na Hasabia, na Yeieli, na Yosabadi, abanene b’Abalawi, bakaa Abalawi chimanwa chi’eching’ondi, na echie chimbori, chilifu isano (5,000), chibe ebing’wanso bi’Epasaka, ne chiombe amagana atano (500).
2CH 35:10 Ekero konya okwebeka ang’e gwakorirwe, abakuani bagatenena aase abo, na Abalawi ase ebiombe biabo, koreng’ana buna omorwoti achigete.
2CH 35:11 Bakanyenya chimanwa chi’eching’ondi chi’Epasaka, erio abakuani bakaegwa amanyinga e chimanwa chiria, bakayanyororokia ekero Abalawi bagendererete korusia amasankwa.
2CH 35:12 Bagaatanana chinyama chie ching’iti chi’ebing’wanso bi’ogosambwa ase abanto ba kera eamate, erinde barabwo banyare gochirua ase Omonene, buna ariikire ase Egetabu kia Musa. Naboigo bakorete ne chiombe chiria.
2CH 35:13 Bagasamba chinyama chie chimanwa chi’Epasaka ase omorero buna achiikire, korende echi’ebing’wanso binde ebichenu bagachiyekera chinyongo, na ebitega, ne chisuguria; erio bwango bagachiirera abanto bonsi.
2CH 35:14 Magega y’ayio Abalawi bakeroiseria chinyama, boigo bagachiroiseria na abakuani ab’ororeria rwa Aroni, ekiagera abakuani aba nigo barenge nemeremo emenge y’okorua ebing’wanso bi’ogosambwa amo nebitinya bi’ebio goika botuko. Naboigo Abalawi beroiseretie chinyama, bakaroiseria nabakuani ab’ororeria rwa Aroni.
2CH 35:15 Na abateri, abanto b’eamate y’Asafu, nigo babeerete aase abo buna Daudi, na Asafu, na Hemani, na Yedutuni, omoorori bw’omorwoti, bachigete. Abarendi b’ebiita bakabeera aase abo ase kera egeita. Tibatigete emeremo yabo, ekiagera Abalawi bamwabo mbaabaroiseretie ebing’wanso biabo.
2CH 35:16 Igo aya onsi ay’okomokorera Omonene nigo akoretwe ase rituko riria; nigo barendete Epasaka bakarua okoruegwa kw’ebing’wanso bi’ogosambwa ase egesasiimero ki’Omonene, buna Yosia omorwoti achigete.
2CH 35:17 Abaisraeli abarenge aroro bakarenda Epasaka ase engaki eria, naende bakagenderera korenda Rituko Rinene ri’Emegati etabekiri memera, ase engaki y’amatuko atano na abere.
2CH 35:18 Epasaka enga buna eyio konya tiyana korendwa ase egati y’Abaisraeli korwa amatuko a Samweli omobani. Morwoti onde bw’Abaisraeli konya tana korenda Epasaka buna eria Yosia arendete, ere amo nabakuani, na Abalawi, na Abayuda bonsi, na Abaisraeli abarengeo, na abanto ba Yerusalemu.
2CH 35:19 Epasaka eyio enene nigo yarendetwe ase omwaka o ikomi, na gatano na gatato, bw’okogamba kwa Yosia.
2CH 35:20 Magega y’ayio onsi, ekero Yosia konya aroisirie Hekalu, Neko, omorwoti o Misiri, agatiira kogenda korwana esegi agwo Karikemisi ase orooche rw’Eufarati, na Yosia akagenda korwana nere.
2CH 35:21 Omorwoti o Misiri agatoma abanto ase Yosia, agateeba, “Aye omorwoti bw’Abayuda, inki inche naye tokoborania? Rituko ria reero tindi gocha korwana esegi naye, korende nobogambi nkorwania, inde nesegi naborobwo, na Nyasae ochikiire ngende bwango. Aye tiga koamererania na Nyasae, oria ore amo nainche, nabaise kogoita.”
2CH 35:22 Korende Yosia tanchete koonchoka korwa ase Neko. Agekona ase ogwetuba ng’a tamanyekana, akagenda korwana na Neko agwo ase ense omweya ya Megido, taigwete amang’ana aye ayaruete ase Nyasae.
2CH 35:23 Abarwani baria bakabwata amata, bakarasa Yosia omorwoti. Erio omorwoti oria agateebia abasomba baye, “Indusie aiga, ekiagera nabetirwe bobe.”
2CH 35:24 Abasomba baye bakamobeka ase egari yaye ende, bakamoira Yerusalemu. Agakwera aroro, na agatindekwa ase chimbeera chie chisokoro chiaye. Abayuda na abanto ba Yerusalemu bonsi bakaba bakomoreera.
2CH 35:25 Yeremia akaroisia ogoteera kw’amagombo igoro ya Yosia, na abateri bonsi, abasacha na abakungu, babeire bagwatora Yosia ase amatera abo ay’amagombo nonya ngoika reero iga. Ayio akaba engencho Abaisraeli benaretie. Ogoteera okwo nigo korikire ase Egetabu ki’Amatera ’Amagombo.
2CH 35:26 Bono amang’ana ande onsi ay’ogokora kwa Yosia, na amaya aya akorete koreng’ana naya ariikire ase amachiiko ’Omonene,
2CH 35:27 na ogokora kwaye kw’eritang’ani goika okw’omoerio nigo korikire ase Egetabu ki’ogokora kw’Abarwoti b’Abaisraeli na ab’Abayuda.
2CH 36:1 Abanto b’ense eria bakabeeka Yehoahasi, mosinto o Yosia, akaba omorwoti agwo Yerusalemu ase ribaga ria ise.
2CH 36:2 Yehoahasi nigo arenge nemiaka emerongo ebere na etato, ekero achagete kogamba, na akagamba emetienyi etato agwo Yerusalemu.
2CH 36:3 Omorwoti o Misiri agacha Yerusalemu akarusia Yehoahasi ase oborwoti, erio akabeekera abanto b’ense eria ebango ye chitalanta rigana erimo chi’echifeta, na etalanta eyemo y’etaabu.
2CH 36:4 Neko, omorwoti oyio o Misiri, akabeeka Eliakimu, momura omwabo omorwoti oria arusetie, akaba omorwoti igoro ase Abayuda, na ase abanto ba Yerusalemu, na akaonchora erieta riaye, akamoroka Yehoyakimu. Neko akaira Yehoahasi, omomura omwabo Eliakimu, Misiri.
2CH 36:5 Yehoyakimu nigo arenge nemiaka emerongo ebere, na etano, ekero achagete kogamba, akagamba emiaka ikomi nomo, agwo Yerusalemu. Nere agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, Nyasae oye.
2CH 36:6 Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agacha akarwana nere, akamobwata akamosiba ne chingataare, akamoira Babiloni.
2CH 36:7 Nebukadinesaro boigo akaira ebikorero binde bi’enyomba y’Omonene goika Babiloni, akabibeka ase Hekalu yaye agwo Babiloni.
2CH 36:8 Bono amang’ana ande onsi Yehoyakimu akorete, na okogechia akorete, na okomocha kwanyorekanete asare, nigo ariikire ase Egetabu ki’Abarwoti b’Abaisraeli na ab’Abayuda, na Yehoyakini, omwana oye omomura, akaba okogamba ase ribaga riaye.
2CH 36:9 Yehoyakini nigo arenge nemiaka etano na etato ekero achagete kogamba; akagamba emetienyi etato na amatuko ikomi, agwo Yerusalemu. Nere agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene.
2CH 36:10 Ekero ki’ogoseboka kw’ebimeri, Nebukadinesaro omorwoti agatoma abanto bakamoira Babiloni; akaira nebikorero bi’erigori rinene bi’enyomba y’Omonene, erio akabeeka Zedekia, omomura omwabo Yehoyakini, akaba omorwoti igoro ase Abayuda na ase abanto ba Yerusalemu.
2CH 36:11 Zedekia nigo arenge nemiaka emerongo ebere nomo, ekero achagete kogamba; akagamba emiaka ikomi nomo agwo Yerusalemu.
2CH 36:12 Nere agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, Nyasae oye, ekiagera tekeetie abe omoitongo ase obosio bwa Yeremia omobani, oria okwanete ay’Omonene ateebete.
2CH 36:13 Zedekia akaanga koigwera Nebukadinesaro omorwoti, oria omoboretie gotiana ase erieta ria Nyasae. Agekora omonyabigoti bikong’u, na enkoro yaye ekaenena, tancha komoiranera Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
2CH 36:14 Abakuani bonsi baria barenge abatang’ani babo, na abanto boigo bagasaria mono, tibaaba abegenwa, bakabwatia okogechia gwonsi kw’abaanto b’ebisaku, na enyomba y’Omonene eyio akorete ekaba enchenu agwo Yerusalemu, bakayekora ekaba eyetachenegeti.
2CH 36:15 Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiabo, akagenderera kobatomera amang’ana ay’okob akuurera goetera ase abatomwa baye, ekiagera arorerete abanto baye, na obomenyo bwaye, amaabera.
2CH 36:16 Korende bakagenderera gochecheria abatomwa ba Nyasae, bagachaya amang’ana aye, na bagachecheria ababani baye. Ase igo endamwamu y’Omonene ekaba enene igoro ase abanto baye, na gotooreka tikwanyorekana ase bare.
2CH 36:17 Ase ayio Omonene akarenta omorwoti bw’Abakalidayo oyobarwanetie, agaita abana babo abamura n’omoro, agwo ase Hekalu yabo Enchenu, na tabeete namaabera ase onde bwensi, abamura gose abaiseke abekungi, ase abagotu gose abare ne chinguru. Bonsi bakabeekwa ase amaboko ’omorwoti bw’Abakalidayo.
2CH 36:18 Ebikorero bionsi bi’enyomba ya Nyasae, ebinene na ebike, ne chinibo chionsi chiarenge ase enyomba y’Omonene na ase enyomba y’omorwoti, na ase echi’abagaambi barenge amo nere, ebinto ebio bionsi akabiira Babiloni.
2CH 36:19 Agasamba enyomba ya Nyasae na agatagora chindwaki chia Yerusalemu, agasamba ne chinyomba chionsi chi’oborwoti na agasaria ebikorero bionsi bi’erigori rinene biarengeo.
2CH 36:20 Abanto baria batooregete bataitetwe nemioro akabang’anyia gochia Babiloni, barabwo bakaba abasomba asare na ase abanto b’ororeria rwaye, goika ekero oborwoti bw’Abaayemi bwabeete ne chinguru.
2CH 36:21 Igo ring’ana riri’Omonene akwanete goetera ase Yeremia rigaikeranigwa, na ense eria nigo yatimogete. Ekero ense eria yatigarete ere amatongo, nigo yarendete Esabato, goika emiaka emerongo etano na ebere ekaera.
2CH 36:22 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba gwa Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, Omonene agaikerania ayakwanete goetera ase Yeremia. Agaseegeta na koberora omoika o Koresi, omorwoti oria, akamosukia arike ring’ana na koriraria ase chinsemo chionsi chi’oborwoti bwaye, ogoteeba.
2CH 36:23 “Amang’ana aya naro inche Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, ngoteeba: Omonene, Nyasae o igoro, ong’eire amarwoti onsi are ase ense. Ere onchikiire imoagachere enyomba aaria Yerusalemu, omochie ore ase ense y’Abayuda. Onde bwensi ore ase egati yaino, ore bw’abaanto baye, tiga atiire agende aroro, n’Omonene, Nyasae oye, abe amo nere.”
EZR 1:1 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba gwa Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, Omonene agaikerania ayakwanete goetera ase Yeremia. Agaseegeta na koberora omoika bw’omorwoti oria, akamosukia arike ring’ana na koriraria ase chinsemo chionsi chi’oborwoti bwaye, ogoteeba.
EZR 1:2 “Amang’ana aya naro inche Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, ngoteeba: Omonene, Nyasae o igoro, ong’eire amarwoti onsi are ase ense. Ere onchikiire imoagachere enyomba aaria Yerusalemu, omochie ore ase ense y’Abayuda.
EZR 1:3 Onde bwensi ore ase egati yaino, ore bw’abaanto baye, tiga atiire gochia Yerusalemu, aaria ase ense y’Abayuda, erinde aagache enyomba y’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, na Nyasae oye abe amo nere. Ere nere Nyasae ogosasimwa Yerusalemu.
EZR 1:4 Onye onde bw’abaanto baye otigarete ase obosomba, nere origetie akonywe airane, abaamate b’aase agwo babakonye chifeta, ne chitaabu, na ebinto binde, ne chitugo, amo nebiegwa bi’ogwancha ase enyomba ya Nyasae aaria Yerusalemu.”
EZR 1:5 Erio abateneneri be chiamate chi’Abayuda na Ababenjamini amo nabakuani na Abalawi, kera omonto oyo Nyasae akunire omoika oye ng’a atiire, erinde aagache naende enyomba y’Omonene aaria Yerusalemu, bakebeka ang’e.
EZR 1:6 Abanto bonsi abamenyete amo nabarabwo bakabakonya ase okobaa ebikorero bie chifeta, na ebie chitaabu na ebinto binde, ne chitugo, na ebinto bi’erigori rinene, amo n’ebinto baruete ase ogwancha.
EZR 1:7 Boigo omorwoti Koresi akairania ebikorero bi’enyomba y’Omonene, biria Nebukadinesaro arusetie Yerusalemu na akabigacha ase enyomba ye chinyasae chiaye.
EZR 1:8 Ebikorero ebio Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, akabia Mitiredati, omoteneneri bwe chikungo. Mitiredati akabibara, akabirika inse erio akabia Sesibasari, omogambi bw’Abayuda.
EZR 1:9 Oyo noro omobaro bw’ebinto ebio: Chibakuri chiroisirie korwa ase chitaabu, emerongo etato (30), ne chibakuri chiroisirie korwa ase chifeta, elifu eyemo (1,000), na ebitaabo bi’ogosambera ubani, emerongo ebere na kianda (29);
EZR 1:10 chibakuri chinke chiroisirie korwa ase chitaabu, emerongo etato (30), na echiroisirie korwa ase chifeta, amagana ane, na ikomi (410), naende ebikorero binde, elifu eyemo (1,000).
EZR 1:11 Ebikorero bionsi biaroisirie korwa ase chitaabu ne chifeta nigo biarenge chilifu isano, na amagana ane (5,400). Ebio bionsi Sesibasari akabiira Yerusalemu; ekero abanto baria barenge ase obosomba baruete Babiloni, bakagenda Yerusalemu.
EZR 2:1 Aba nabwo abanto b’orogongo rwa Yuda, baria Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, airete Babiloni ase obosomba, bairanete gocha Yerusalemu na ase ense y’Abayuda.
EZR 2:2 Abarai babo nabwo aba, Serubabeli na Yesua, Nehemia na Seraya, Reelaya na Moredekai, Bilisani na Misipari, Bigiwai na Rehumu, na Baana. Oyo noro omobaro bw’chinderia chia abanto bonsi ba Israeli abwo bairanete korwa obosomba
EZR 2:3 Abanto b’ororeria rwa Parosi: chilifu ibere, ne rigana erimo, na emerongo etano na ebere, na babere (2,172);
EZR 2:4 aba orwa Sefatia: amagana atato, na emerongo etano na ebere, na babere (372);
EZR 2:5 aba orwa Ara: amagana atano na abere, na emerongo etano na ebere, na batano (775);
EZR 2:6 aba orwa Pahati‐Moabu be chiamate chia Yesua na Yoabu: chilifu ibere, na amagana atano na atato, na ikomi na babere (2,812);
EZR 2:7 aba orwa Elamu: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo etano, na baane (1,254);
EZR 2:8 aba orwa Satu: amagana kianda, na emerongo ene, na batano (945);
EZR 2:9 aba orwa Sakai: amagana atano na abere, na emerongo etano nomo (760);
EZR 2:10 aba orwa Bani: amagana atano na rimo, na emerongo ene, na babere (642);
EZR 2:11 aba orwa Bebai: amagana atano na rimo, na emerongo ebere, na batato (623);
EZR 2:12 aba orwa Asigadi: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo ebere, na babere (1,222);
EZR 2:13 aba orw’Adonikamu: amagana atano na rimo, na emerongo etano nomo, na batano nomo (666);
EZR 2:14 aba orwa Bigiwai: chilifu ibere, na emerongo etano, na batano nomo (2,056);
EZR 2:15 aba orw’Adini: amagana ane, na emerongo etano, na baane (454);
EZR 2:16 aba orw’Ateri oyio okorokwa Hezekia: emerongo kianda, na batano na batato (98);
EZR 2:17 aba orwa Besai: amagana atato, na emerongo ebere, na batato (323);
EZR 2:18 aba orwa Yora: rigana erimo, na ikomi na babere (112);
EZR 2:19 aba orwa Hasumu: amagana abere, na emerongo ebere, na batato (223);
EZR 2:20 aba orwa Gibari: emerongo kianda, na batano (95).
EZR 2:21 Abanto ba Bethlehemu: rigana erimo, na emerongo ebere, na batato (123);
EZR 2:22 abanto ba Netofa: emerongo etano, na batano nomo (56);
EZR 2:23 abanto b’Anatoti: rigana erimo, na emerongo ebere, na batano na batato (128);
EZR 2:24 abanto b’Asimaweti: emerongo ene, na babere (42);
EZR 2:25 abanto ba Kiriati‐Arimu, na Kefira, na Beroti: amagana atano na abere, na emerongo ene, na batato (743);
EZR 2:26 abanto ba Rama na Geba: amagana atano na rimo, na emerongo ebere, na oyomo (621);
EZR 2:27 abanto ba Mikimasi: rigana erimo, na emerongo ebere, na babere (122);
EZR 2:28 abanto ba Beteli na Ai: amagana abere, na emerongo ebere, na batato (223);
EZR 2:29 abanto ba Nebo: emerongo etano, na babere (52);
EZR 2:30 abanto ba Magibisi: rigana erimo, na emerongo etano, na batano nomo (156);
EZR 2:31 abanto ba Elamu o kabere: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo etano, na baane (1,254);
EZR 2:32 abanto ba Harimu: amagana atato, na emerongo ebere (320);
EZR 2:33 abanto ba Lodi, na Hadidi, na Ono: amagana atano na abere, na emerongo ebere, na batano (725);
EZR 2:34 abanto ba Yeriko: amagana atato, na emerongo ene, na batano (345);
EZR 2:35 abanto ba Senaa: chilifu isato, na amagana atano na rimo, na emerongo etato (3,630).
EZR 2:36 Oyo noro omobaro bw’abakuani bairanete korwa obosomba: Abwo b’ororeria rwa Yedaya be chiamate chia Yesua: amagana kianda, na emerongo etano na ebere, na batato (973);
EZR 2:37 aba orwa Imeri: elifu eyemo, na emerongo etano, na babere (1,052);
EZR 2:38 aba orwa Pasuri: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo ene, na batano na babere (1,247);
EZR 2:39 aba orwa Harimu: elifu eyemo, na ikomi na batano na babere (1,017).
EZR 2:40 Abalawi bo’ororeria rwa Yeshua na orwa Kadimieli, oroiboro rwa Hodavia abairanete korwa obosomba nigo barenge emerongo etano na ebere, na baane (74).
EZR 2:41 Abateri nabwo abanto b’ororeria rw’Asafu: rigana erimo, na emerongo ebere, na batano na batato (128).
EZR 2:42 Abarendi b’ebiita nabwo abe chiamate chia Salumu, na Ateri, na Talimoni, na Akubu, na Hatita, na Sobai; bonsi nigo barenge rigana erimo, na emerongo etato, na kianda (139).
EZR 2:43 Abakori emeremo be Hekalu nabwo aba: Abanto be chiamate chia Siha, na Hasufa, na Tabaoti;
EZR 2:44 Kerosi, na Sia, na Padoni;
EZR 2:45 Lebana, na Hagaba, na Akubu;
EZR 2:46 Hagabu, na Shamlai na Hanani;
EZR 2:47 Gideli, na Gahari, na Reaya:
EZR 2:48 Resini, na Nekoda, na Gasamu;
EZR 2:49 Usa, na Pasea, na Besai;
EZR 2:50 Asina, na Meunimu, na Nefusimu;
EZR 2:51 Bakubuki, na Hakufa, na Harihuri;
EZR 2:52 Basiluti, na Mehida, na Harisa;
EZR 2:53 Barikosi, na Sisera, na Tema;
EZR 2:54 Nesia na Hatifa.
EZR 2:55 Abanto b’ororeria rw’abasomba ba Sulemani: Chiamate chia Sotai, na Hasofereti, na Peruda;
EZR 2:56 Yaala, na Darikoni, na Gideli;
EZR 2:57 Sefatia na Hatili, Pokereti‐Hasebaimu na Ami.
EZR 2:58 Abakori emeremo bonsi be Hekalu, amo nabaanto b’ororeria rw’abasomba ba Sulemani nigo barenge amagana atato, na emerongo kianda; na babere (392).
EZR 2:59 Aba nabwo abanto bachete korwa Teli‐Mela, na Teli‐Harisa, na Kerubu, na Adani, na Imeri, korende tibanyarete koorokia ase okomanyereria chiamate chiabo, nonya ne chinderia chiabo, gose ekeene ng’a n’Abaisraeli bare:
EZR 2:60 Abanto be chiamate chia Delaya, na Tobia, na Nekoda, bonsi namagana atano na rimo, na emerongo etano na babere (652).
EZR 2:61 Boigo nase abakuani: Abanto be chiamate chia Habaya, na Hakosi, na Barisilai, oyio onyuomete oyomo bw’abaiseke ba Barisilai Omogileadi, na ere akarokwa Barisilai.
EZR 2:62 Abwo bakariga‐rigia korwa ase emeroberio ye chinderia gose mbanyore chisokoro chiabo, korende tichianyoretwe chiriikire aroro. Ase ayio bakaangwa tibaaba abakuani, ekiagera nigo baabaretwe koba abatachenegeti.
EZR 2:63 Omogabana akabakania ng’a tibaabaisa koria endagera yarenge enchenu mono, goika engaki Omokuani arenge gochia koboria Nyasae goetera ase Urimu na Tumimu.
EZR 2:64 Omoganda bwonsi bw’abaanto bairanete korwa obosomba nigo barenge chilifu emerongo ene na ibere, na amagana atato, na emerongo etano nomo (42,360),
EZR 2:65 amo nabarabwo mbarengeo abasomba babo, abasacha na abakungu, chilifu isano na ibere, na amagana atato, na emerongo etato, na batano na babere (7,337). Boigo mbabwate abateri, abasacha na abakungu, amagana abere (200).
EZR 2:66 Naende mbabwate chibarasi amagana atano na abere, na emerongo etato, na isano nemo (736), ne chibarasi amagana abere, na emerongo ene na isano (245),
EZR 2:67 ne chingamia amagana ane, na emerongo etato, na isano (435), ne chitigere chilifu isano nemo, na amagana atano na abere, na emerongo ebere (6,720).
EZR 2:68 Ekero abanto be chiamate chiria chianganyete korwa obosomba bachete ase enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu, abande ase abateneneri babo bakarua ebiegwa bi’ogwancha ase okoagachera enyomba ya Nyasae aase aye.
EZR 2:69 Bakarua buna barenge konyara, bakabeeka ase ekungo y’ogokorerwa emeremo chikiro 5,000 chi’echitaabu, chikiro 2,800 chifeta, ne chianga chi’abakuani, rigana erimo (100).
EZR 2:70 Abakuani, na Abalawi, na abanto bande, bakaba bakomenya ime ya Yerusalemu na emechie eyoetanaine. Abateri, na abarendi b’ebiita, na abakori emeremo be Hekalu, nabarabwo bakaba bakomenya ase emechie yabo yaetanaine omochie o Yerusalemu, na Abaisraeli bonsi bakamenya ase emechie ase chisokoro chiabo chiamenyete.
EZR 3:1 Ekero omotienyi o gatano na kabere oigete, na Abaisraeli bamenyete ase emechie yabo, bonsi bagasangererekana ase obomo agwo Yerusalemu.
EZR 3:2 Erio Yesua, mosinto o Yosadaki, amo nabakuani bamwabo, na Serubabeli, mosinto o Sealitieli, na abanto bamwabo, bakaimoka koagacha oboyia egesasiimero kia Nyasae bw’Abaisraeli, bamoruere ebing’wanso bi’ogosambwa ase kerokio, buna ariikire ase amachiiko a Musa, omonto o Nyasae.
EZR 3:3 Bakaagacha egesasiimero keria aase aye, erinde bamoruere Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa mambia na morogoba, ekiagera nigo bairogete abanto bamenyete ase ense eria.
EZR 3:4 Barabwo bakaba bagochengera Rituko Rinene ri’Ebigutu, koreng’ana buna riachigetwe, na kera rituko bakaba bakorua ebing’wanso bi’ogosambwa ase omobaro ochikiire o kera rituko.
EZR 3:5 Amo nayio bakaba bakorua ebing’wanso bi’ogosambwa bia botambe, na ebi’Omotienyi Omoyia, na ebi’Amatuko ande Amanene aatananetwe ase ogosasiima Omonene, amo nebing’wanso bi’ogwancha, ebio omonto arenge korua ase okwerwa.
EZR 3:6 Abanto bagachaaka korua ebing’wanso bi’ogosambwa ase Omonene ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatano na kabere, korende oboroso bwe Hekalu y’Omonene konya tiborabekwa.
EZR 3:7 Abanto bakarua chitaabu, bakaa abaagacheri b’amagena, na abasenia be chibao, naende bakarua chindagera, na ebinyugwa, na amaguta ’amazeituni, ase Abasidoni na Abaturo, erinde barente emecharake korwa Lebanoni goetera ase enyancha goika Yopa, koreng’ana buna Koresi, omorwoti bw’Abaayemi abaete ribaga.
EZR 3:8 Ase omotienyi o kabere, omwaka o kabere, magega abanto kobairanire gocha ase enyomba y’Omonene agwo Yerusalemu, emeremo egachakwa. Serubabeli, mosinto o Sealitieli, na Yesua, mosinto o Yosadaki, bagachaaka emeremo amo nabaanto bamwabo, na abakuani, na Abalawi, na bonsi abachete Yerusalemu korwa ase obosomba. Abalawi bonsi abarenge nemiaka emerongo ebere na goetania bagachorwa gotenenera emeremo y’enyomba y’Omonene.
EZR 3:9 Yesua na abamura baye amo nabamwabo, na Kadimieli na abamura baye, abanto b’ororeria rwa Hodawia, bakaba bagotenenera abakori emeremo b’enyomba ya Nyasae. Barabwo bakaba bagokonywa nabaanto b’eamate ya Henadadi na abana babo, abarenge Abalawi.
EZR 3:10 Ekero abaagachi bachaagete kobeeka oboroso bwe Hekalu y’Omonene, abakuani babegete chianga chi’obokuani bagacha nebitureeri, na Abalawi abarenge b’ororeria rw’Asafu babwate chisani chigoakanigwa kwoga, ase okomotogia Omonene, koreng’ana buna Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli, achigete.
EZR 3:11 Bakaba bagotera na goitabererania, bagotogia Omonene na komoiraneria ng’a mbuya mono, bagoteeba, “Omonene nomuya, ekiagera obwanchani bwaye ase Abaisraeli nigo bogendererete goika kare na kare.” Abanto bonsi bagaaka amariogi amanene komotogia Omonene, ekiagera oboroso bw’enyomba y’Omonene konya bwabekirwe.
EZR 3:12 Abange ase abakuani, na Abalawi, na abateneneri be chiamate chiabo, baria barenge abagotu, abaroche enyomba eria ye ritang’ani, bono ekero baroche oboroso bw’eyio enyia bwabekirwe, bakarera na koiyeria amariga. Korende abange bagaaka amariogi amanene ay’omogooko.
EZR 3:13 Abanto tibanyarete gwatanana amariogi ’omogooko are goakwa korwa ase aria ay’okorera. Nigo baagete amariogi amanene mono akaigweka gochia aare mono.
EZR 4:1 Bono ekero ababisa b’Abayuda, na ab’Ababenjamini baigwete ng’a abanto baria bairanire korwa ase obosomba naende ng’a nkoagachera bare Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, Hekalu,
EZR 4:2 bakagenda ase Serubabeli, na ase abateneneri be chiamate chiabo, bakabateebia, “Tiga tobaagachisie, naintwe nabo togosasiima Nyasae oino buna inwe mogokora, na ase chingaki korwa kare gese Esari‐Hadoni, omorwoti bw’Abaasuri, oria otorentete aiga, twabeire tokorwa ebing’wanso ase Nyasae oyo.”
EZR 4:3 Korende Serubabeli, na Yesua, na abateneneri bande be chiamate chi’Abaisraeli, bakabakania, bakabateebia, “Inwe timogwenereti motoagachisie enyomba ya Nyasae oito, korende nintwe tweka toraagachere Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, enyomba, buna Koresi, omorwoti bw’Abaayemi atochigeete.”
EZR 4:4 Erio abanto b’ense eria bagaita Abayuda emioyo, bakaboboyia ng’a tibagenderera koagacha.
EZR 4:5 Abanto abwo bakarenta abasemia baare goakanerwa, nabwo bakaba bakorua ogosemia okobe gosaria emeroberio yabo, bakaba bagokora igo korwa amatuko ’okogamba gwa Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, goikera ay’okogamba kwa Dario, omorwoti bw’Abaayemi.
EZR 4:6 Ase omochakano bw’okogamba kw’Ahaswero, ababisa baria bakarika amang’ana ay’ogosoera abanto bamenyete ase orogongo rw’Abayuda, na ase Yerusalemu.
EZR 4:7 Naende ase amatuko ’okogamba kw’Aritasasita, omorwoti bw’Abaayemi, Bisilamu, na Mitiredati, na Tabeeli, na abanto bande babwataine komo, bakarikera Aritasasita riruube ase chinuguta chi’Ekearamaiki na ase omonwa oyio.
EZR 4:8 Boigo Rehumu, omosemia omonene, na Simusai omoriki, bakarikera Aritasasita riruube bagosoera Yerusalemu.
EZR 4:9 Erio Rehemu, omosemia omonene, na Simusai omoriki, na abande babwataine nabarabwo: abagaambi ebiina, na abagabana, na abanene b’oborwoti, na Abaayemi, na Abaereki, na Abaababeli, na Abasusa korwa ase ense y’Abaelamu,
EZR 4:10 na abanto b’ebisaku binde biria Osinapari, oyorenge omonene naende osikire, arentete, akababeeka komenya ase emechie ya Samaria na ase chinsemo chinde chi’orogongo roria, bosongo y’orooche rw’Eufarati, bakarika riruube.
EZR 4:11 Aya naro amang’ana e riruube riria riarigetwe: “Ase Aritasasita omorwoti. Intwe abasomba bao aba tomenyete aiga bosongo y’orooche rw’Eufarati, twagokwanirie.
EZR 4:12 “Aye omorwoti, bono manya ng’a Abayahudi aba barua asore, bagacha ase tore aiga Yerusalemu, bachakire koagacha omochie oria oichire nogosaria na obobe. Nigo bare ang’e gokoora chindwaki chiaye na koroisia amaroso aye.
EZR 4:13 Aye omorwoti, manya ng’a onye omochie oyo okoagachwa naende, ne chindwaki chiere koagachwa, rirorio abanto aba tibakorua ebango, gose echogo y’ebinto babwate, gose ebango ye chinchera, na ebitoki bi’omorwoti nigo birakee.
EZR 4:14 Na ekiagera intwe tokonyora omonyoo oito korwa ase enyomba yao, aye omorwoti, titogwancha korora aye gokorenterwa ogochaywa buna okwo. Ase ayio twatomire amang’ana ayio asore, aye omorwoti,
EZR 4:15 erinde obotuki bokorwe ase chibuku aase amang’ana e chisokoro chiao ariikire. Nonyore korwa ase amang’ana arigetwe ase chibuku chiria ng’a omochie oyo noyo bw’obobe na ogotaigwera, obeire okorenta emechando ase abarwoti, na ase chingongo chionsi, naende ng’a eburu‐buru na ogosaria nigo biarengeo korwa kare. Ayio agerete omochie oyio ogasarigwa.
EZR 4:16 Intwe nigo togokomanyia, aye omorwoti, ng’a omochie oyo oise koagachwa naende, ne chindwaki chiaye chiagachwe chiere, rirorio orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati tirokoba orwao.”
EZR 4:17 Omorwoti agatoma amairanerio aya. “Ase Rehemu, omosemia omonene, na Simusai omoriki, na ase abanto baria bande babwataine nabarabwo bamenyete Samaria, boigo nase baria barenge ase orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati, nabakwanirie.
EZR 4:18 “Riruube mwatoma gocha ase tore riasomirwe buya ase ’nde, nariigure.
EZR 4:19 Nachika, na obotuki bogakorwa na amang’ana akanyorekana ng’a omochie oyio korwa kare obeire okorwania abarwoti, na ogotaigwera, na eburu‐buru amo namariomana mbiarenge imeo.
EZR 4:20 Abarwoti barenge nokobua babeire bakogambera Yerusalemu na orogongo rwonsi rore bosongo y’orooche rw’Eufarati, na abwo babeire bakorenterwa ebango na echogo y’ebinto na eye chinchera.
EZR 4:21 Ase ayio inwe karue ogochika ng’a abanto abwo batangwe batige gokora emeremo, erinde omochie oyio otigwe, toagachwa naende goika ekero inche ndarue ogochika.
EZR 4:22 Timobaisa goteebana ase amang’ana aya. Nase ki inche omorwoti ndanyore emechando?”
EZR 4:23 Obwango obwo riruube ri’omorwoti Aritasasita riasometwe ase Rehumu, na ase Simusai omoriki, na ase abanto abwo babwatanete nabarabwo, barabwo bakagenda Yerusalemu bwango kegima ase Abayahudi, na ase chinguru bakabatenenia tibagenderera koagacha omochie.
EZR 4:24 Bono emeremo yare gokorwa ase enyomba ya Nyasae agwo Yerusalemu egasiekwa kegima na ekaba egendererete gosiekwa goika omwaka o kabere bw’okogamba kwa Dario, omorwoti bw’Abaayemi.
EZR 5:1 Bono ekaba ng’a ase erieta ria Nyasae, oyore Omonene obo, ababani Hagai na Zakaria bw’ororeria rwa Ido mbaabaanete ase Abayahudi abamenyete ase ense ya Yuda na Yerusalemu.
EZR 5:2 Erio Serubabeli, mosinto o Sealitieli, na Yesua, mosinto o Yosadaki, bagachaaka koagacha naende enyomba ya Nyasae agwo Yerusalemu, na ababani ba Nyasae mbarengeo amo nabarabwo ase okobakonya.
EZR 5:3 Ase engaki eyio Tatenai, omogabana bw’orogongo orwo rwa bosongo y’orooche rw’Eufarati, na Setari‐Bosenai, na abande babwataine nabwo, bagacha, bakababoria, “Ning’o obaa ribaga mokoagacha enyomba eye na gokoora koagacha orwaki orwo?”
EZR 5:4 Naende bakabooria iga, “Abaagachi b’oboagacho obo, naki bakorokwa?”
EZR 5:5 Korende eriso ria Nyasae obo nigo riarenge ririgereretie abagaaka b’Abayahudi, na abanto baria tibaabatangete goika amang’ana aria amoikere Dario. Magega y’ayio bairanerigwe ase riruube igoro y’amang’ana ayio.
EZR 5:6 Ase igo Tatenai, omogabana bw’orogongo orwo rwa bosongo y’orooche rw’Eufarati, na Setari‐Bosenai, na abagabana bande baare kogamba amo nabarabwo ase orogongo orwo bagatoma riruube ase Dario omorwoti.
EZR 5:7 Bakamotomera amang’ana ariikire iga. “Ase Dario omorwoti, omorembe bwonsi obe asore!
EZR 5:8 “Nigo togokomanyia aye omorwoti ng’a intwe ntwagenda ase orogongo orwo rw’Abayuda, ase enyomba ya Nyasae oyore omonene. Nigo egendererete koagacherwa amagena amanene mono, ne chibao chibekire ase chinyasi. Ekeene, emeremo eye nigo egokorwa ase okwerwa okonene, na nigo esesenirie ase amaboko abo.
EZR 5:9 “Agwo ntwakwana nabagaaka baria, tokababoria iga: Ning’o obaa ribaga mokoagacha enyomba eye na gokoora koagacha orwaki oro?
EZR 5:10 Naende ntwababoria amarieta abo, erinde tokorikere amarieta ’abatang’ani abwo babo.
EZR 5:11 “Amang’ana aya naro batoteebia: Intwe nigo tore abasomba ba Nyasae o igoro na ense, na nigo tokoagacha naende enyomba eria omorwoti omonene bw’Abaisraeli aagachete na akayekoora ase emiaka emenge yaetire.
EZR 5:12 Korende ekiagera chisokoro chiaito chiagerete Nyasae o igoro akaba nendamwamu, ere akabeeka abanto baria ase okoboko kwa Nebukadinesaro Omokalidayo, omorwoti o Babiloni, oria osaretie enyomba eye na akaira abanto Babiloni.
EZR 5:13 Korende ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba gwa Koresi, omorwoti o Babiloni, ere Koresi naruete ogochika ng’a enyomba eye eagachwe naende.
EZR 5:14 Na ebikorero bi’enyomba ya Nyasae biaroisirie korwa ase chitaabu ne chifeta, ebio Nebukadinesaro arusetie korwa ase Hekalu yarenge aiga Yerusalemu, akabiira akabibeka ase Hekalu yare Babiloni. Ebikorero ebio omorwoti Koresi akabirusia ase Hekalu ya Babiloni, akabia omonto okorokwa Sesibasari oyo abegete koba omogabana,
EZR 5:15 akamoteebia ng’a arente ebikorero ebio, abibeke ime ase Hekalu ere aiga Yerusalemu, naende atige enyomba ya Nyasae eagachwe aase yarenge.
EZR 5:16 Bono Sesibasari nere ochagete kobeeka oboroso bw’enyomba ya Nyasae ere aiga Yerusalemu, na korwa engaki eyio goika reero iga, enyomba eye nigo egendererete koagachwa, teraera.
EZR 5:17 “Gaki bono, aye omorwoti, onye amang’ana aya agokogwenera, ochike obotuki bokorwe ase amagachero e chibuku chi’oborwoti bwa Babiloni, omanye gose Koresi omorwoti naruete ogochika ng’a enyomba ya Nyasae ere Yerusalemu eagachwe naende. Aye omorwoti ototomere aya orengereretie igoro y’amang’ana aya.”
EZR 6:1 Omorwoti Dario agachiika, na obotuki bogakorwa ase chibuku chiagachire agwo Babiloni ase amagachero ay’oborwoti.
EZR 6:2 Na agwo Ekibatana, omochie omonene ase orogongo rw’Abamedia, egetabu ekanyorekana eriikire amang’ana aya.
EZR 6:3 “Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba kw’omorwoti Koresi, ere akarua ogochika okwo: Enyomba ya Nyasae ere Yerusalemu, tiga eagachwe naende, na oboroso bwaye bokong’igwe, erinde ebing’wanso bionsi, amo na biria bi’ogosambwa, birentwe aroro na koruegwa. Obotambe bw’enyomba eyio gochia igoro bobe obw’amaboko emerongo etano nomo, na obogare bobe obw’amaboko emerongo etano nomo.
EZR 6:4 Amagena aagachwe ase chindwaro isato, na orwaro oromo roagachwe ne chibao. Chibesa chiraakanerwe chirwe ase ekungo y’oborwoti.
EZR 6:5 Naende ebikorero bi’enyomba ya Nyasae biroisirie korwa ase chitaabu ne chifeta, biria Nebukadinesaro arusetie korwa ase Hekalu yare Yerusalemu, akabiira Babiloni, bionsi biiranigwe bibekwe naende ime ase Hekalu ere Yerusalemu; mobibeke ime ase enyomba ya Nyasae, kera ekemo aase aye.”
EZR 6:6 Ase ayio Dario akarika riruube iga. “Bono aye Tatenai, omogabana bw’orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati, na Setari‐Bosenai, na abagabana bande abwo mokogamba komo agwo ase orogongo rore bosongo y’orooche roria, inwe beera aare kegima.
EZR 6:7 Inwe tiga emeremo egokorwa ase enyomba eyio ya Nyasae egenderere; tiga omogabana bw’Abayahudi, na abagaaka babo bagenderere koagacha naende enyomba ya Nyasae aase yarenge.
EZR 6:8 Amo nayio nachiikire amang’ana morakorere abagaaka abwo b’Abayahudi ase okoagacha enyomba eyio ya Nyasae naende. Emeremo yonsi nigo eraakanerwe korwa ase chitaabu chi’ekungo y’oborwoti, echikorwa ase ebango eria ekorusigwa korwa ase orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati; mobe mokobaakana motari goteebana.
EZR 6:9 Na kende gionsi abakuani bare agwo Yerusalemu baraganie baegwe. Kera rituko nigo baraegwe chieri chinsae, ne chimingichi gose ching’ondi, chibe ebing’wanso bi’ogosambwa ase Nyasae o igoro. Boigo baegwe engano, na omonyoo, na edivai, na amaguta ’amasabibu. Baegwe ebinto ebio, tibamocha kobiegwa.
EZR 6:10 Igo mbanyare komoruera Nyasae o igoro ebing’wanso bikomogwenera, na gosabera obogima bwane, inche omorwoti, na obw’abamura baane.
EZR 6:11 Boigo nachiikire ng’a, monto onde bwensi oraonchore ring’ana eri, omwamba osomorwe korwa ase enyomba yaye, na ere omonyene atongwe ase oro, na enyomba yaye ekorwe ebe etui y’eubi.
EZR 6:12 Tiga Nyasae, oyo obekire erieta riaye ribeere aroro, aonchore na koiyeria inse omorwoti onde bwensi, gose abanto, barateeme koonchora ogochika oko, gose gosaria enyomba eye ya Nyasae ere Yerusalemu. Inche Dario narure ogochika okwo, tiga koigwerwe kegima.”
EZR 6:13 Bono Tatenai, omogabana bw’orogongo rore bosongo y’orooche roria, na Setari‐Bosenai, na abarenge kogamba komo, bagakora ase okwerwa amang’ana ayio onsi Dario omorwoti konya achiikire.
EZR 6:14 Abagaaka b’Abayahudi bakagenderera koagacha na konyora ogosesenigwa goetera ase obobani bwa Hagai na Zakaria bw’ororeria rwa Ido. Igo abanto bagakoora emeremo y’oboagacho obwo buna bachigetwe na Nyasae bw’Abaisraeli, na buna Koresi, na Dario, na Aritasasita, abarwoti b’Abaayemi bachigete.
EZR 6:15 Enyomba eria ekaagachwa ekaera ase rituko ria gatato ri’omotienyi okorokwa Adari, ase omwaka o gatano na rimo bw’okogamba kwa Dario, omorwoti.
EZR 6:16 Bono Abaisraeli: abakuani, na Abalawi, na abanto bande abwo bairanete korwa ase obosomba, bagakora omoyega omonene bw’omogooko ase ogwatanana enyomba eria ya Nyasae na koyechena.
EZR 6:17 Na ase ogwatanana enyomba eye na koyechena, bakarua chieri rigana erimo, ne chimingichi amagana abere, ne chimanwa chimingichi chi’eching’ondi amagana ane, chikaba ebing’wanso. Boigo bakarua chigoree ikomi na ibere chikaba ebing’wanso bi’ebibe ase engencho y’Abaisraeli. Echio nigo chiaruetwe koreng’ana nomobaro bw’ebisaku bi’Abaisraeli.
EZR 6:18 Boigo bakabeeka abakuani ase ebiombe biabo, na Abalawi ase emeremo yabo, ase okomokorera Nyasae agwo Yerusalemu, koreng’ana buna eriikire ase egetabu ya Musa.
EZR 6:19 Ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani, abanto baria bairanete korwa ase obosomba bakarenda Epasaka.
EZR 6:20 Abakuani na Abalawi konya bechenire; bono bonsi nigo barenge abachenegete. Ase ayio bakanyenya chimanwa chiria chi’eching’ondi chi’Epasaka ase engencho y’abwo bonsi bairanete korwa ase obosomba, na ase abakuani bamwabo, na ase barabwo abanyene.
EZR 6:21 Chinyama chie chimanwa chiria nigo chiarietwe n’Abaisraeli baria bairanete korwa ase obosomba, boigo na kera omonto bweatananete korwa ase ogosaria kw’abaanto b’ebisaku b’ense eria na kobwatana n’Abaisraeli ase ogosasiima Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
EZR 6:22 Ase engaki y’amatuko atano na abere bakaba barendete Rituko riria Rinene ri’Emegati etabekiri memera bare nomogooko. Omonene nigo abarenterete omogooko oyio ase okoonchora enkoro y’omorwoti bw’Abaasuri, erinde akabancha akabakonya mono ase emeremo y’enyomba ya Nyasae oyore Nyasae bw’Abaisraeli.
EZR 7:1 Magega y’amang’ana aria kaerire ase engaki y’okogamba kw’Aritasasita, omorwoti bw’ense y’Ayemi, narengeo omonto okorokwa Ezra, mosinto o Seraya, bw’Asaria, o Hilikia,
EZR 7:2 o Salumu, o Zadoki, bw’Ahitubu,
EZR 7:3 bw’Amaria, bw’Asaria, o Merayoti,
EZR 7:4 o Seraya, o Usi, o Buki,
EZR 7:5 bw’Abisua, o Finehasi, bw’Eleazari, o Aroni, Omokuani omonene.
EZR 7:6 Ezra oyio akarua Babiloni. Ere nigo arenge omworokia bw’amariko; nigo orokereretigwe na omanyete mono amachiiko a Musa, ayio Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, aruete; na ekiagera okoboko kw’Omonene, Nyasae oye, kwarenge amo nere, omorwoti akamoa gento kende gionsi aboretie.
EZR 7:7 Ase omwaka o gatano na kabere bw’okogamba kw’Aritasasita omorwoti, abande b’Abaisraeli, na abakuani, na Abalawi, na abateri, na abarendi b’ebiita, na abakori emeremo be Hekalu, bakagenda Yerusalemu.
EZR 7:8 Bono ase omwaka o gatano na kabere, omotienyi o gatano, bw’okogamba kw’omorwoti oria, Ezra agaika Yerusalemu.
EZR 7:9 Nigo achagete orogendo rwaye korwa Babiloni ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi bw’eritang’ani, na agaika Yerusalemu rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o gatano, ekiagera okoboko kwa Nyasae oye kwarenge amo nere ase okomokonya.
EZR 7:10 Ezra konya orure enkoro yaye kweorokereria amachiiko ’Omonene na koyakora, naende nigo arenge kworokereria Abaisraeli emeroberio yaye, na okogamba kwaye kwa boronge.
EZR 7:11 Amang’ana aya naro ariikire ase riruube riria omorwoti Aritasasita aete Ezra, Omokuani na omworokia bw’amariko, oyo bworokereretigwe na omanyete mono amachiiko ’Omonene na emeroberio yaye echiikire ase Abaisraeli.
EZR 7:12 “Inche Aritasasita, omorwoti bw’abarwoti, ngokorikera inde aye Ezra Omokuani, aye kwegerete amachiiko a Nyasae o igoro. Amakwania amo nayakobwatia ayio.
EZR 7:13 “Nachikiire ng’a monto onde bwensi bw’Abaisraeli, gose oyo bw’abakuani babo, gose oyo bw’Abalawi, oyomenyete ase oborwoti bwane, karanche kogenda Yerusalemu amo naye, tiga agende.
EZR 7:14 “Inche omorwoti, amo nabasemia baane batano na babere, twagotomire ogende komanya amang’ana ’ense y’Abayuda, na aya Yerusalemu, kobwatekana namachiiko a Nyasae oo, ayio obwate ase okoboko kwao.
EZR 7:15 Naende oire chifeta ne chitaabu chiria inche omorwoti, na abasemia baane, twarure nogwancha ase Nyasae bw’Abaisraeli, oyio obomenyo bwaye bore Yerusalemu.
EZR 7:16 Boigo oire chifeta ne chitaabu chionsi, echio oranyore korwa ase ense yonsi ya Babiloni, oire nokoruegwa kw’ogwancha okwo abanto na abakuani bararue ase enyomba ya Nyasae obo ere Yerusalemu.
EZR 7:17 “Obe omwegenwa, na ase chitaabu echio ogore chieri, ne chimingichi, ne chimanwa chi’eching’ondi, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa bikoruegwa amo nebing’wanso ebio. Orue ebinto ebio ase egesasiimero ki’enyomba ya Nyasae oo ere agwo Yerusalemu.
EZR 7:18 Emeremo ende yonsi aye amo nabaanto bamino morarore ere buya, chifeta n’echitaabu chiratigare mochiyekorere, korende mokore igo kobwatekana nogwancha kwa Nyasae oino.
EZR 7:19 Ebikorero ebio kwaeirwe gokorera emeremo ase enyomba ya Nyasae oo, obiire bionsi, obibeke ase obosio bwa Nyasae agwo Yerusalemu.
EZR 7:20 Ebinto binde bionsi biganeirie ase enyomba ya Nyasae oo, ebio ogwenerete korenta aroro, obigore ne chitaabu chikorwa ase ekungo y’omorwoti.
EZR 7:21 “Naende inche omorwoti Aritasasita narure ogochika ase abagachi bonsi be chikungo bare ase orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati ng’a, gento kende gionsi Ezra Omokuani oyo bwegerete amachiiko a Nyasae o igoro araganie korwa ase more, mogekorere ase oboronge.
EZR 7:22 Momoe goikera chifeta chitalanta rigana erimo (100), na engano ebitonga elifu eyemo (1,000), na edivai chilita chilifu isato, na amagana atano na rimo (3,600), na amaguta ’amazeituni chilita chilifu isato, na amagana atano na rimo (3,600), na momoe omonyoo otari na kerengo.
EZR 7:23 Gento kende gionsi Nyasae o igoro arachike ng’a gekorwe, ekio gekorwe boronge ase engencho y’enyomba ya Nyasae o igoro, erinde endamwamu ya Nyasae tebaisa koba igoro y’oborwoti bwane, na abamura baane.
EZR 7:24 Naende nigo tokobamanyia ng’a timobaisa kobeeka ebango gose ogochoga ase onde bwensi bw’abakuani, gose Abalawi, gose abateri, gose abarendi b’ebiita, gose abakori emeremo be Hekalu, gose abakori emeremo bande b’enyomba ya Nyasae.
EZR 7:25 “Bono aye Ezra kwaeirwe obong’aini na Nyasae oo. Obokorere emeremo ase ogochora abagaambi ebiina na abamanyi b’amachiiko, erinde babe bakogamba ebiina bi’abaanto bonsi ase orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati, aba bonsi bamanyete amachiiko a Nyasae oo; na abatayamanyeti oborokererie bayamanye.
EZR 7:26 Monto onde bwensi oraange koigwera amachiiko a Nyasae oo, na ay’omorwoti, oyio anacherwe ekiina kia boronge, kebe eki’ogokwa, gose eki’ogoserigwa, gose kourwa ebinto biaye, gose asibwe.”
EZR 7:27 Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaito, atogigwe, oria obegete ring’ana eri ime ase enkoro y’omorwoti, oyobwanchire gokora enyomba y’Omonene ere Yerusalemu ebe ensiani mono.
EZR 7:28 Ere Omonene oorokirie ase ’nde obwanchani bwaye botari koera ase obosio bw’omorwoti, na ase abasemia baye, na abanene bonsi bare gokonya omorwoti bare nokobua. Inche nkaba noboremu, ekiagera okoboko kw’Omonene, Nyasae one, kwarenge amo nainche, na igo ngasangereria abatang’ani b’Abaisraeli batiire amo nainche.
EZR 8:1 Abanto aba nabwo abateneneri be chiamate echio chiaruete Babiloni, chigatiira amo nainche, ekero Aritasasita arenge kogamba, na oyo nomoroberio bwe chinderia chiabo:
EZR 8:2 Korwa ase ororeria rwa Finehasi, Gerisomu; korwa ase orwa Itamari, Danieli; korwa ase orwa Daudi, Hatusi
EZR 8:3 orwa Sekania; korwa ase orwa Parosi, Zakaria, amo nabwo barigetwe amo nere, abasacha rigana erimo, na emerongo etano (150);
EZR 8:4 korwa ase orwa Pahati‐Moabu, Eliehoenai, mosinto o Seraya, na amo nere abasacha amagana abere (200);
EZR 8:5 korwa ase orwa Satu, Sekania, mosinto o Yahasieli, na amo nere abasacha amagana atato (300);
EZR 8:6 korwa ase orw’Adini, Ebedi, mosinto o Yonathani, na amo nere abasacha emerongo etano (50);
EZR 8:7 korwa ase orw’Elamu, Yesaia, mosinto bw’Atalia, na amo nere abasacha emerongo etano na ebere (70);
EZR 8:8 korwa ase orwa Sefatia, Sebadia, mosinto o Mikaeli, na amo nere abasacha emerongo etano na etato (80);
EZR 8:9 korwa ase orwa Yoabu, Obadia, mosinto o Yehieli, na amo nere abasacha amagana abere, na ikomi na batano na batato (218);
EZR 8:10 korwa ase orwa Bani, Selomiti, mosinto o Yosifia, na amo nere abasacha rigana erimo, na emerongo etano nomo (160);
EZR 8:11 korwa ase orwa Bebai, Zakaria, mosinto o Bebai, na amo nere abasacha emerongo ebere, na batano na batato (28);
EZR 8:12 korwa ase orw’Asigadi, Yohanani, mosinto o Hakatani, na amo nere abasacha rigana erimo, na ikomi (110);
EZR 8:13 korwa ase orw’Adonikamu, abachete magega y’abande nabwo aba: Elifeleti, na Yeueli, na Semaya, na amo nabarabwo abasacha emerongo etano nomo (60);
EZR 8:14 korwa ase orwa Bigiwai, Utai na Sabudi, na amo nabarabwo abasacha emerongo etano na ebere (70).
EZR 8:15 Bono ngasangereria abanto abwo ase orooche rogotirimbokera gochia ase Ahawa, na agwo togatoora, tokabeera aroro ase amatuko atato. Ekero naitaaete abanto amo nabakuani, tinanyorete Abalawi aroro nonya noyomo.
EZR 8:16 Erio ngatoma abanto korangeria Eliezeri na Arieli, Semaya na Elinatani, Yaribu na Elinatani, Nathani na Zakaria, na Mesualmu, abwo barenge abaraai b’abaanto; boigo nkarangeria Yoyaribu na Elinatani, abarenge abanto abanyasemi.
EZR 8:17 Ngatoma abanto abwo gochia ase Ido, omotang’ani bw’aase akorokwa Kasifa, bamoteebie ere amo nabaanto bamwabo, abarenge abakori emeremo be Hekalu abamenyete aroro ng’a batotomere abanto bache gokorera Nyasae oito ase enyomba yaye.
EZR 8:18 Nyasae oito nigo atokonyete nokoboko kwaye okuya, bagatotomera Serebia orenge omonto omong’aini bw’ororeria rwa Mali, mosinto o Lawi o Israeli, amo nabamura baye na abamwabo, bonsi abanto ikomi na batano na batato.
EZR 8:19 Boigo bagatoma Hasabia na Yesaia bw’ororeria rwa Merari, na abamwabo, na abana babo, bonsi nabaanto emerongo ebere.
EZR 8:20 Naende bagatoma abakori emeremo be Hekalu amagana abere, na emerongo ebere (220), ekeombe kere buna Daudi na abakoonyi baye bachorete gokonya Abalawi ase emeremo yabo. Abwo bonsi nigo batoretwe ase amarieta abo.
EZR 8:21 Erio agwo ase orooche rw’Ahawa, nkaraareria abanto, nkabateebia ng’a tweng’ate, naende twekeyie tobe abaitongo ase obosio bwa Nyasae oito na korigia korwa asare oborendi obuya ase orogendo rwaito, intwe na abana baito, na ebinto biaito bionsi.
EZR 8:22 Nigo nabeete nobosooku kobooria omorwoti atoe ekeombe ki’abasikari, na eki’abariini chibarasi ng’a bache gotorenda ase orogendo rwaito, ng’a titokorerwa bobe nababisa baito, ekiagera konya namotebirie ng’a okoboko kwa Nyasae oito nigo gokorenta amaya ase abwo bonsi bakomorigia, naende ng’a endamwamu yaye ere nokobua nigo ekoba igoro y’abwo bonsi bakomotiga.
EZR 8:23 Ase engencho y’ayio tokeng’ata na koboria Nyasae oito, nere akaigwa okoboria gwaito kw’ogosorora.
EZR 8:24 Erio ngachora abakuani ikomi na babere, abarenge abatang’ani: Serebia na Hasabia, amo nabakuani bande bamwabo ikomi.
EZR 8:25 Bono nkabarengera chifeta, ne chitaabu; na ebikorero, ebio omorwoti, na abasemia baye, na abagaambi bare komokonya, na Abaisraeli bonsi abarenge agwo, konya barure ase enyomba ya Nyasae.
EZR 8:26 Ebi nabio nabaete: Chitalanta chi’echifeta amagana atano na rimo, na emerongo etano (650), na ebikorero biaroisirie korwa ase chifeta bi’erigori rie chitalanta rigana erimo (100), ne chitaabu chitalanta rigana erimo (100),
EZR 8:27 ne chibakuri emerongo ebere chiaroisirie korwa ase chitaabu chire chie rigori buna erie chidariki elifu eyemo, na ebikorero bibere biaroisirie korwa ase chitaai chichenire bire bi’erigori buna erie chitaabu.
EZR 8:28 Ngateebia abakuani, “Inwe nigo more abachenekire ase Omonene, na ebikorero nabirobio biachenekire. Chifeta ne chitaabu echio nigo chiarurwe chire ebiegwa bi’ogwancha ase Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaito.
EZR 8:29 Chigache na gochirenda goika ekero morachirenge ase obosio bw’abakuani abanene na Abalawi, na ase abateneneri be chiamate chi’Abaisraeli, bare Yerusalemu ime ase ebinyomba bi’enyomba y’Omonene.”
EZR 8:30 Ase ayio abakuani na Abalawi bakaimokia chifeta ne chitaabu echio barengerete amo nebikorero, erinde baire ebinto ebio Yerusalemu, ase enyomba ya Nyasae oito.
EZR 8:31 Bono ase rituko ria ikomi na kabere ri’omotienyi bw’eritang’ani tokarua agwo ase orooche rw’Ahawa kogenda Yerusalemu. Okoboko kwa Nyasae oito nigo kwarenge amo naintwe gototooria korwa ase amaboko ’ababisa baito, na korwa ase abanto barenge gotoboera inchera.
EZR 8:32 Ekero twaigete Yerusalemu, tokabeera aroro ase obotoereru amatuko atato.
EZR 8:33 Ase rituko ria kane togasoa ase enyomba ya Nyasae oito; erio chifeta, ne chitaabu, na ebikorero biria, bikarengwa bikabekwa ase amaboko a Meremoti Omokuani, mosinto o Uria, oyorenge amo na Eleazari, mosinto o Finehasi, na ase Abalawi aba: Yosabadi, mosinto o Yesua, na Nuhudia, mosinto o Binui.
EZR 8:34 Ebinto ebio bionsi bikabarwa bikarengwa oborito bwabo, na oborito bwa kera egento bokarikwa.
EZR 8:35 Abanto abwo bairanete korwa ase obosomba bakarua ebing’wanso bi’ogosambwa ase Nyasae bw’Abaisraeli; bakarua chieri ikomi na ibere ase engencho y’Abaisraeli bonsi, naende bakarua chimingichi emerongo kianda na isano nemo (96), ne chimanwa chi’eching’ondi emerongo etano na ebere, na isano na ibere (77). Naende bakarua chigoree ikomi na ibere chikaba ebing’wanso bi’ebibe. Ching’iti echio chionsi nigo chiaruetwe chikaba ebing’wanso bi’ogosambwa ase Omonene.
EZR 8:36 Abanto abwo bakarenta amang’ana arigetwe nomorwoti, bakayaa abagaambi abanene ase oborwoti, na abagabana b’orogongo rwa bosongo y’orooche rw’Eufarati, barabwo bonsi bakaba bagokonya abanto, bagakonya nenyomba ya Nyasae.
EZR 9:1 Magega y’amang’ana ayio onsi kaerire, abatang’ani bagacha ase ’nde, baganteebia, “Abaisraeli, amo n’abakuani, na Abalawi, tibeatananeti korwa ase abanto abamenyete ase chinse echio. Nigo bagokora okogechia okwo Abakanaani, na Abahiti, na Abaperisi, na Abayebusi, na Abaamoni, na Abamoabu, na Abamisiri, na Abaamori bagokora.
EZR 9:2 Barabwo banyuomire abaiseke b’abaanto abwo, naende banyuomeirie abamura babo abaiseke b’abaanto abwo. Bono egesaku eke egechenu giochoganire nabaanto b’echinse echi. Abagaambi na abatang’ani b’abaanto nabwo bare ab’eritang’ani ase ogokora okwo kw’ogotegenwa.”
EZR 9:3 Ekero naigwete amang’ana ayio, nigo natandorete chianga chiane na eganchwa yane, ngasunyora etukia yane, ne chinderu chiane, erio ngaikaransa ngaichana.
EZR 9:4 Abanto bonsi abaigusetwe ase engencho y’amang’ana aria Nyasae bw’Abaisraeli akwanete igoro y’ogotegenwa kw’abaanto baria bairanete korwa ase obosomba, bagasangererekana ase ’nde agwo ase naikaransete ing’ichanete goika engaki y’okoruegwa gw’ekeng’wanso kia mogoroba.
EZR 9:5 Na ekero engaki y’okoruegwa gw’ekeng’wanso kia mogoroba yaigete, nkaimoka korwa aase aria naikaransete inyekeetie, imbegete chianga na omwambaro one otandogete, erio ngatung’ama inse nkaumama, nkarambora amaboko aane gochia ase Omonene, Nyasae one,
EZR 9:6 ngasaba, “Aye Nyasae one, nabeire nobosooku, na obosio bwane bwabeire nomoichano; tinkonyara gokorigereria aye Nyasae one. Ebibe biaito biabuchire gotoetania goika igoro, na okomocha gwaito gwaikire agwo igoro.
EZR 9:7 Korwa amatuko e chisokoro chiaito goika reero iga twabeire tore nokomocha okonene, na ase engencho y’ebibe biaito intwe, na abarwoti baito, n’Abakuani twabeire tokobekwa ase amaboko ’abarwoti b’echinse, na goitwa nemioro, na gwoswa, naende togasakorwa na twabeire tokonyora obosooku, buna ere goika reero iga.
EZR 9:8 Omonene Nyasae oito ase engaki enke kwaorokirie obuya bw’amaabera ase tore, gwatotigire abatigari abatwatoorekire; gwatonyoreire obotamero ime y’Aase ao Aachenu. Nigo kwamorekeire amaiso aito ase engaki, erinde totimoke na tobe abayia ase obosibwa bwaito.
EZR 9:9 Intwe nigo tore abasibwa; nonya naboigo, aye Nyasae oito toratotiga ase obosibwa bwaito. Aye gwatoorokeirie obwanchani bwao bogendererete botambe, na kwagerire twanyorire ogwancherwa ase abarwoti b’Abaayemi. Barabwo batoeire ribaga koagacha naende enyomba yao, eria yatagoretwe, aye Nyasae oito, na twaeirwe eburi egotokengera aiga ase ense y’Abayuda na ase Yerusalemu.
EZR 9:10 “Na bono, aye Nyasae oito, ninki toranyare gokwana magega y’amang’ana aya onsi? Intwe twatigire kobwata amachiiko ao,
EZR 9:11 ayio gwachigeete goetera ase abasomba bao ababani ogateba: Ense eria mogochia koira ebe eyaino nigo ere eyetachenegeti, ekiagera abanto b’aroro bayekorire yabeire enyaka ase okoyeichoria nogokora kwabo gw’okogechia korwa ensinyo eyemo goika eyende.
EZR 9:12 Ase ayio, timobaisa gosokia abaiseke baino ase abamura babo, gose timobaisa kobarigeria omorembe gose ogosesenigwa. Mobe abakong’u na morie amaya ay’ense eye na moyetigere abana baino ebe omwando obo kogenderera botambe.
EZR 9:13 Na bono nonya amang’ana aya onsi aikire gotonyora ase engencho y’ogokora gwaito okobe, na okomocha gwaito okonene, twarorire ng’a aye, Nyasae oito, totoeti egesusuro buna ebibe biaito bigwenerete, korende gwatotigeire abatigari buna aba iga.
EZR 9:14 Inee! Ntosarie naende amachiiko ao na tonyuomerane nabaanto aba bagokora okogechia oko? Inee! Igo aye tokoba nendamwamu ase tore na otosirie kegima, erinde abatigari tibanyorekana, gose monto onde atooreke?
EZR 9:15 Aye Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo ore omonyene oboronge, korende gwatotigairie intwe tore abake boka abatwatoorekire, buna tore aiga reero. Rora, nigo tore aa ase obosio bwao tokoorokia okomocha gwaito, na monto tari oranyare gotenena ase obosio bwao ase engencho y’okomocha buna oko.”
EZR 10:1 Bono ekero Ezra agendererete gosaba na koorokia amamocho, okorera na oramaime inse bosio bw’enyomba ya Nyasae, omosangererekano omonene mono bw’Abaisraeli, abasacha na abakungu, na abana, bagacha asare. Abanto abwo bonsi nigo babete bakorera bare nobororo obonge.
EZR 10:2 Erio Sekania, mosinto o Yehieli, oyo bw’eamate ya Elamu, agakwana na Ezra, akamoteebia, “Intwe titori abegenwa ase Nyasae oito, ekiagera twanyuomire abakungu b’ebisaku ebiao bi’abaanto b’ense eye. Nonya nabo, ogosemeria ngotigarete koba ase Abaisraeli.
EZR 10:3 Bono tokore okobwatana kw’ogotianania na Nyasae oito, erinde toserie abakungu abwo bonsi amo nabana babo. Tokore igo ase okobwatia ogosemia kwao, aye omonene one, na okw’abaanto abwo babeire nobwoba na koiguswa ase engencho y’amachiiko a Nyasae oito. Tiga ring’ana erio rikorwe koreng’ana namachiiko.
EZR 10:4 Imoka, ekiagera emeremo eye naye echigeete, na intwe nigo tore amo naye; kabe omoremu oyekore.”
EZR 10:5 Erio Ezra akaimoka, akaboria abakuani abarenge abatang’ani, na Abalawi, na Abaisraeli bonsi, koria eira na gotiana ng’a mbakore buna bateebetigwe. Ase ayio bakaria eira, bagatiana.
EZR 10:6 Ezra akarua agwo ase enyomba ya Nyasae, akagenda ase akanyomba ka Yehohanani, mosinto bw’Eliasibu, akabeera aroro; taria kende gose konywa, korende nigo abeete okorera, ekiagera abanto baria barenge ase obosomba tibabete abegenwa.
EZR 10:7 Erio amang’ana akararigwa ase ense yonsi y’Abayuda, na ase Yerusalemu, ng’a abanto abwo bairanete korwa ase obosomba basangererekane agwo Yerusalemu.
EZR 10:8 Naende akararigwa ng’a monto onde bwensi orenge kwanga, tacha ase engaki y’amatuko atato, buna abatang’ani na abagaaka bachigete, oyio aurwe ebinto biaye, naende arusananigwe tabaisa koba oyomo bw’omoganda bw’abaanto abwo barwete ase obosomba.
EZR 10:9 Ase engaki eyio y’amatuko atato Abayuda bonsi na Ababenjamini bagasangererekana agwo Yerusalemu. Erio nigo riarenge rituko ri’emerongo ebere ri’omotienyi o kianda. Abanto abwo bonsi bagaikaransa ase eraaro isiko, bosio bw’enyomba ya Nyasae, bakaba bakoiguswa ase engencho ye ring’ana riria, naende ekiagera embura yarenge enyinge.
EZR 10:10 Agwo Ezra Omokuani agatenena, akabateebia, “Inwe timobeti abegenwa, mwanyuomire abakungu b’ebisaku ebiao; ase igo mwagerire amamocho ’Abaisraeli amentekanire.
EZR 10:11 Gaki bono oorokia okomocha okwo ase Omonene, Nyasae bwe chisokoro chiaino, naende mokore ogwancha kwaye. Mweatanane korwa ase abanto b’ense eye na motige abakungu abwo b’ebisaku ebiao.”
EZR 10:12 Erio omosangererekano bwonsi okairaneria ase eriogi rinene, ogateba, “Amang’ana ayio nabo are, goika tokore buna gwateebire.
EZR 10:13 Korende abanto aba nabange mono, na engaki eye ney’embura enyinge, titokonyara kogenderera gotenena aa isiko ase eraaro. Emeremo eye teri eye rituko erimo, gose ey’amatuko abere, ekiagera twamochire mono ase ring’ana eri.
EZR 10:14 Gaki tiga abatang’ani baito batenenere omoganda bwonsi. Erio abanto bonsi bare ase emechie yaito banyuomire abakungu abwo b’ebisaku ebiao bache ase chingaki barachikwe; bachiche bare amo nabagaaka na abagaambi ebiina ba kera omochie. Ase enchera eyio nabakendie endamwamu ya Nyasae oito igoro ye ring’ana eri, erinde ebe yaonchokire etotige.”
EZR 10:15 Yonathani, mosinto bw’Asaeli, na Yaseya, mosinto o Tikiwa, barabwo tibanchete amang’ana aria, na Mesulamu na Sabetai Omolawi bakababwatisia.
EZR 10:16 Abanto abairanete korwa ase obosomba bagakora buna bateebetigwe. Ezra Omokuani agachora abanto abarenge abateneneri be chiamate chiabo, oyomo oyomo korwa ase kera eamate, na bonsi bakarikwa amarieta abo. Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi o ikomi, barabwo bagachaaka gotuka amang’ana aria,
EZR 10:17 na ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi bw’eritang’ani bagakoora obotuki igoro y’abasaacha bonsi aba konya banyuomire abakungu korwa ase ebisaku ebiao.
EZR 10:18 Abanto be chiamate chi’abakuani konya banyuomire abakungu b’ebisaku ebiao nabwo aba: abeamate ya Yesua, mosinto o Yosadaki, na abamwabo: Maaseya, na Eliezeri, na Yaribu, na Gedalia.
EZR 10:19 Abwo bakaria eira goseria abakungu baria babo na barue kera oyomo emingichi eyemo korwa ase riicho riaye ebe ekeng’wanso gi’okomocha kwabo.
EZR 10:20 Abeamate ya Imeri: Hanani na Sebadia;
EZR 10:21 abeamate ya Harimu: Maaseya na Elija, Semaya na Yehieli, na Usia;
EZR 10:22 abeamate ya Pasuri: Elioenai na Maaseya, Isumaeli na Netaneli, Yosabadi na Elasa.
EZR 10:23 Abalawi nabwo aba: Yosabadi na Simei, Kelaya (nere Kelita) na Petahia, Yuda na Eliezeri.
EZR 10:24 Oyo bw’abateri: Eliasibu, Abwo b’abarendi b’ebiita: Salumu, na Telemu, na Uri.
EZR 10:25 Abaisraeli bande: abeamate ya Parosi: Ramia na Isia, Malikia na Miyamini, Eleazari na Malikia na Benaya;
EZR 10:26 abeamate ya Elamu: Matania na Zakaria, Yehieli na Abidi, Yeremoti na Elija;
EZR 10:27 abeamate ya Satu: Elioenai na Eliasibu, Matania na Yeremoti, Sabadi na Asisa;
EZR 10:28 abeamate ya Bebai; Yehohanani na Hanania, Sabai na Atilai;
EZR 10:29 abeamate ya Bani: Mesulamu na Maluku, Adaya na Yasubu, Seali na Yeremoti;
EZR 10:30 abeamate ya Pahati‐Moabu: Adina na Kelali, Benaya na Maaseya, Matania na Besaleli, Binui na Manase;
EZR 10:31 abeamate ya Harimu: Eliezeri na Isia, Malikia na Semaya, Simioni
EZR 10:32 na Benjamini, Maluku na Semaria;
EZR 10:33 abeamate ya Hasumu; Matenai na Matata, Sabadi na Elifeleti, Yeremia na Manase, na Simei;
EZR 10:34 abeamate ya Bani: Maadai na Amuramu, Ueli
EZR 10:35 na Benaya, Bedeya na Keluhi,
EZR 10:36 Wania na Maremoti, Eliasibu
EZR 10:37 na Matania, Matenai na Yaasu;
EZR 10:38 abeamate ya Binui: Simei
EZR 10:39 na Selemia, Nathani na Adaya,
EZR 10:40 Makinadebai na Sasai, Sarai
EZR 10:41 na Asareli, Selemia na Semaria,
EZR 10:42 Salumu na Amaria, na Yusufu;
EZR 10:43 abeamate ya Nebo: Yeieli na Matitia, Sabadi na Sebiina, Yadai na Yoel, na Benaya.
EZR 10:44 Abanto aba bonsi konya banyuomire abakungu b’ebisaku ebiao, na abande b’abwo konya baiboire abana.
NEH 1:1 Aya naro amang’ana a Nehemia, mosinto o Hakalia. Ase omotienyi o Kisilevu, omwaka bw’emerengo ebere, ekero narenge ase eburi agwo Susa, omochie omonene,
NEH 1:2 Hanani, oyomo bw’abaminto, agacha amo nabaanto bande korwa ase ense y’Abayuda. Nkababooria igoro y’Abayahudi bande batigarete aroro bare moyo, abwo konya batoorekire korwa ase obosomba, naende nkababoria amang’ana igoro ya Yerusalemu.
NEH 1:3 Bakang’iraneria, baganteebia, “Abatigari baria batooretigwe korwa ase obosomba bare ase orogongo rwabo, nigo bare ase emechando emenene na ogochaywa okonene Orwaki rwa Yerusalemu rwatagoirwe, na ebiita biaye biasambirwe nomorero.”
NEH 1:4 Ekero naigwete amang’ana ayio, ngaikaransa inse, nkarera. Ase amatuko atai make nkaba nkobokia amagombo na kweng’ata amo nogosaba ase obosio bwa Nyasae ore igoro,
NEH 1:5 ngateba, “Aye Omonene, Nyasae ore igoro, aye nomobui bw’okoirokia, aye bwanchete na korenda okobwatana kwao kw’ogotianania na kobaa obuya abwo bagwanchete na babwatete amachiiko ao.
NEH 1:6 Ndigererie oigwe ogosaba kwane, inche omosomba oo. Nigo ngosaba ase obosio bwao omobaso na obotuko, ase engencho y’abasomba bao Abaisraeli, na koorokia ebibe intwe Abaisraeli twakorire asore. Ee, ekeene, nonya ninche amo nabaanto b’eamate yane twakorire ebibe.
NEH 1:7 Twakorire ogosaria okobe mono asore, twatigire kobwata amachiiko na emeroberio echiikire, ebio gwachigeete Musa, omosomba oo.
NEH 1:8 Bono inyora amang’ana aria gwachigeete Musa, omosomba oo, okamoteebia: Inwe motabeti abegenwa, goika imbasiarere gochia ase abanto b’ebisaku ebiao.
NEH 1:9 Korende komorang’iranere na kobwata amachiiko aane na koyarenda, nonya Abanto baino Baserigwe gochia ase chinsinyo chi’ense, nigo ndabasangererie korwa aase agwo, mbarente aase nachorire kobeeka erieta riane ribeereo.
NEH 1:10 “Aba nigo bare abasomba bao na abanto bao, abwo kwabooretie nokobua kwao okonene goetera ase okoboko kwao kore ne chinguru.
NEH 1:11 Aye Omonene, igwa ogosaba kwane, inche omosomba oo, amo nogosaba kw’abasomba bao, abwo bare nomogooko gokoiroka aye. Insesenia inche, omosomba oo, rituko ria reero, inyore ogwancherwa ase obosio bw’omonto oyo.” Ase engaki eyio nigo narenge omobogoria bw’ebinyugwa bi’omorwoti.
NEH 2:1 Ase rituko erimo, ase omotienyi o Nisani, omwaka bw’emerongo ebere bw’okogamba kw’Aritasasita, edivai ekarentwa asare, na inche nkayeimokia, nkamoyea. Inche konya tinana koba nomoichano ase obosio bwaye ase engaki ende yonsi.
NEH 2:2 Ase ayio omorwoti akambooria, “Nase ki okororekana kore nomoichano iga, naye tori omorwaire? Ekio tikeri egento ekeao otatiga obororo bore ase enkoro yao.” Ekero akwanete igo, nkaba nobwoba obonene mono,
NEH 2:3 nkamoiraneria ngateeba, “Aye omorwoti ochie kare! Inki keragere tindorekana inde nomoichano ekero omochie oria o Yerusalemu, aase chimbeera chie chisokoro chiane chire, ogendererete koba ritombe, na ebiita biaye biasarigwe nomorero?”
NEH 2:4 Erio omorwoti akambooria, “Ngento ki oganetie okorerwe?” Inche nkagenderera gosaba Nyasae o igoro.
NEH 2:5 Erio ngateebia omorwoti, “Onye yakogweneire aye omorwoti, na inche, omosomba oo, nanyora ogwancherwa ase obosio bwao, ong’e ribaga ngende ase ense y’Abayuda, ase omochie oria ase chisokoro chiane chiatindegetwe, erinde nyoagache naende.”
NEH 2:6 Omorwoti akambooria (eting’ana mokaye yaikaransete agwo ensemo asare), “Nengaki eng’ana naki oganetie kogenda, naende indi orairane?” Ekero naroche ng’a omorwoti bwanchire kong’a ribaga, nkamoteebia engaki ndairane.
NEH 2:7 Naende ngateebia omorwoti, “Onye kwanyancheire, indikere amarube ng’irere abagaambi b’orogongo rore bosongo y’orooche rw’Eufarati, erinde bang’e ribaga ng’eteo ngende goika ng’ike ase ense ya Yuda.
NEH 2:8 Naende orike riruube rinde ase Asafu, omorendi bwe rinani ri’omorwoti, komoteebia ang’e emete ngochia koroiseria emetobwa y’ebiita bi’eburi ere ase Hekalu, na ey’okoagachera orwaki rw’omochie, boigo ney’okoagachera enyomba yane ase nkomenya.” Omorwoti agankorera ayio onsi namoboretie, ekiagera okoboko okuya kwa Nyasae one nigo kwarenge amo nainche.
NEH 2:9 Erio omorwoti agatoma amo nainche abasikari, na abariini chibarasi, akang’a riruube nkairera abagaambi abarenge bosongo y’orooche roria, nkabaria.
NEH 2:10 Korende ekero Sanibalati korwa Beti-Horoni, na Tobia, omonene bw’orogongo rw’Abaamoni, baigwete ng’a omonto gete ochire gokorera Abaisraeli amaya, bakagechigwa bakaba nekeririanda ekenene mono.
NEH 2:11 Ase igo ngacha Yerusalemu, nkabeerao ase engaki y’amatuko atato.
NEH 2:12 Erio nkaimoka botuko amo nabaanto bande bake. Tinatebeetie monto onde amang’ana Nyasae konya abekire ime ase enkoro yane, ayio narenge gochia gokorera Yerusalemu. Barasi ende yonsi tiyarenge nainche otatiga eria nariinete ekero nachete.
NEH 2:13 Ase obotuko obwo ngaetera ase Egeita kie Rikura, gochia ase Ensoko y’Enchoka, ngaika ase Egeita ki’Eubi, nkarata chindwaki chia Yerusalemu, echio chiatagoretwe, na ebiita biaye biria biasaretigwe nomorero.
NEH 2:14 Naende ngaeta gochia ase Egeita gi’Ensoko na ase Ritibo ri’Omorwoti, korende aase akabora ase ebarasi eria nariinete egoetera.
NEH 2:15 Ase obotuko obwo nkagenda ase rikura, nkarata orwaki rwo mochie, erio nkairanera aase naeterete, ase Egeita kie Rikura.
NEH 2:16 Abaanene b’ensemo eria tibamanyete ase nagendete, gose eki narenge gokora, ekiagera konya tindateebia Abayahudi gento, gose abakuani, gose abanto basikire, gose abanene, gose abanto bande bonsi abaare gocha gokora emeremo.
NEH 2:17 Korende bono nkabateebia, “Mwarorire emechando yatonyorire aa: Yerusalemu otagoirwe, na ebiita biaye biasambirwe. Inchuo toagache naende orwaki rwa Yerusalemu, erinde titobaisa kogenderera koba nobosooku bw’ogochaywa.”
NEH 2:18 Naende nkabateebia ng’a okoboko kwa Nyasae one nigo kwarenge amo nainche gonkorera amaya, boigo nkabateebia amang’ana ’Aritasasita omorwoti antebetie. Barabwo bakaboora, “Tochake koagacha omochie naende.” Ase ayio bakabeekana chinguru gokora emeremo eyio emiya.
NEH 2:19 Korende ekero Sanibalati korwa Beti-Horoni, na Tobia, omonene bw’orogongo rw’Abaamoni, na Gesemu Omoarabu, baigwete amang’ana ayio, bagatosekerera na gotochecheria, bakabooria, “Ngento ki eke mogokora? Nigo mogochia kwanga timoigwera omorwoti?”
NEH 2:20 Erio nkairaneria, nkabateebia, “Nyasae o igoro nere oratoe obobui; ase ayio intwe, abasomba baye, ngochaka tore nkoagacha. Korende inwe timobwati egetari kende gionsi aiga, gose timobwati oboronge gose okoinyorwa konde gwonsi ase Yerusalemu.”
NEH 3:1 Erio Eliasibu, Omokuani omonene, amo nabakuani bande bamwabo, bakaagacha Egeita gie Ching’ondi, bakagiatanana ase okogechena, bakabeeka ebisieri biaye. Bagaatanana orwaki goikera ase Omorobiri bwe Rigana, naende goikera ase Omorobiri o Hananeli, bakarochena.
NEH 3:2 Abanto ba Yeriko bakamobwatia, bakaagacha ensemo ende; na oyobwatetie abanto aba, n’Sakuri, mosinto o Imuri.
NEH 3:3 Basinto ba Hasena bakaagacha Egeita gie Chinswe, bagakebeekera emetobwa na ebisieri, na ebisiekero, na emekorogoto.
NEH 3:4 Oyobwatetie abwo koagacha, i’Meremoti, mosinto o Uria o Hakosi. Oyobwatetie ere koagacha, i’Mesulamu, mosinto o Berekia o Meshesabeli. Oyo obwatetie ere n’Zadoki, mosinto o Baana.
NEH 3:5 Abanto ba Tekoa bakabwatia abwo koagacha, korende abanene babo abasikire tibakumbete emegongo yabo ase ogokora emeremo buna batebetigwe n’abateneneri.
NEH 3:6 Yehoyada, mosinto o Pasea, na Mesulamu, mosinto o Besodeya, bakaagacha Egeita Egekoro, bagakebekera emetobwa, na ebisieri, na ebisiekero, na emekorogoto.
NEH 3:7 Ababwatetie abwo koagacha, i’Melatia Omogibeoni, na Yadoni Omomeroni, na abanto ba Gibeoni, na aba Misipa, abwo barenge inse y’obogambi bw’omogabana bw’orogongo rwa bosongo y’orooche rw’Eufarati.
NEH 3:8 Oyobwatetie abwo koagacha, nere Usieli, mosinto o Harahaya, oyomo bw’abaturi be chifeta. Oyo omobwatetie koagacha nere Hanania, oyomo bw’abaroisia amaguta akweakwa, agotioka buya. Abwo bakaagacha Yerusalemu goikera aase are korokwa Orwaki Oronetu.
NEH 3:9 Oyo obwatetie abwo koagacha, n’Refaya, mosinto o Huri, omogambi bw’ekeng’ese ki’orogongo rore rwa Yerusalemu.
NEH 3:10 Oyo obwatetie abwo koagacha, n’Yedaya, mosinto o Harumafu: ere akaagacha orwaki rwarochie mwaye. Oyomobwatetie koagacha, nere Hatusi, mosinto o Hasabineya.
NEH 3:11 Malikia, mosinto o Harimu, na Hasubu, mosinto o Pahati-Moabu, bakaagacha ensemo ende; boigo bakaagacha Omorobiri bw’eriko.
NEH 3:12 Oyo omobwatetie koagacha, n’Salumu, mosinto o Halohesi, omogambi bw’ekeng’ese kende ki’orogongo rwa Yerusalemu. Abaiseke baye bakamokonya.
NEH 3:13 Hanuni amo nabaanto bamenyete Sanoa bakaroisia Egeita kie Rikura, bagakebekera ebisieri, na ebisiekero, na emekorogoto. Boigo bakaagacha orwaki ase obotambe bw’echimita 400, goika ase Egeita ki’Eubi.
NEH 3:14 Malikia, mosinto o Rekabu, omogambi bw’orogongo rwa Beti-Hakeremu, akaagacha naende Egeita ki’Eubi, agakebekeera ebisieri, na ebisiekero, na emekorogoto.
NEH 3:15 Salumu mosinto o Koli-Hose, omogambi bw’orogongo rwa Misipa, akaagacha naende Egeita gi’Ensoko, agakeagachera ekerama na gokebekera ebisieri, na ebisiekero, na emekorogoto. Boigo akaagacha orwaki rwe Ritibo ria Siloa, eriarenge ang’e nomogondo bw’omorwoti, goikera ase ebiriinero biare gotirimbokerwa korwa ase Omochie o Daudi.
NEH 3:16 Oyobwatetie oyio, Nehemia, mosinto bw’Asubuki, omogambi bw’ekeng’ese ki’orogongo rwa Beti-Suri, akaagacha orwaki goikera ensemo yarochie chimbeera chia Daudi chiarenge ase ritibo riaremetwe, na goikera ase enyomba y’abanto abarenge nokobua.
NEH 3:17 Ababwatetie Nehemia koagacha n’Abalawi inse y’oboteneneri bwa Rehemu, mosinto o Bani. Oyo omobwatetie, nere Hasabia, omogambi bw’ekeng’ese ki’orogongo rwa Keila; ere akaagacha ribaga ri’orogongo rwaye.
NEH 3:18 Magega yaye abamwabo bakaagacha, bare inse y’oboteneneri bwa Bawai, mosinto o Henadadi, omogambi bw’ekeng’ese ki’orogongo rwa Keila.
NEH 3:19 Oyobwatetie oyio, n’Eseri, mosinto o Yesua, omogambi o Misipa; ere akaagacha korwa ensemo ende yarochie egetiiro gochia aase ebirwanero biarenge kogachwa goikera ase Chinsanganio.
NEH 3:20 Oyobwatetie oyio, m’Baruki, mosinto o Sabai; ere agakora omokia akaagacha ensemo ende, gochakera ase Chinsanganio goikera ase egesieri ki’enyomba y’Eliasibu, Omokuani omonene.
NEH 3:21 Oyobwatetie oyio, i’Meremoti, mosinto o Uria o Hakosi; ere akaagacha ensemo ende, gochakera ase egesieri ki’enyomba y’Eliasibu goikera ase ensinyo y’enyomba eria.
NEH 3:22 Ababwatetie Meremoti koagacha nabakuani abamenyete ase ense omweya.
NEH 3:23 Magega y’abwo Benjamini na Hasubu bakaagacha ensemo y’enyomba yabo. Oyobwatetie abwo, n’Asaria, mosinto o Maaseya bw’Anania; ere akaagacha ensemo y’enyomba yaye.
NEH 3:24 Oyobwatetie oyio, m’Binui, mosinto o Henadadi; ere akaagacha ensemo ende gochakera korwa ase enyomba y’Asaria goikera ase Chinsanganio naende oikera ase Ekoona.
NEH 3:25 Oyobwatetie oyio, nere Paali, mosinto o Usai; ere akaagacha ensemo yarochie Chinsanganio na omoorobiri ochongororogete korwa ase enyomba ya rogoro y’omorwoti, eyio yarenge ang’e neraaro y’echela. Oyobwatetie oyio, nere Pedaya, mosinto o Parosi.
NEH 3:26 Ere akaagacha ensemo ende ya moocha, ang’e n’Egeita ki’Amache, na ase omoorobiri ochongororogete gochia igoro. (Aase agwo nigo arenge ang’e n’Ofeli, ensemo y’omochie aase abakori emeremo be Hekalu bamenyete.)
NEH 3:27 Abanto korwa Tekoa bakabwatia abwo, bakaagacha ensemo yarochie omoorobiri oria omotambe, bagaikera orwaki rw’Ofeli.
NEH 3:28 Korwa ase Egeita gie Chibarasi na kogenderera abakuani bakaagacha, kera oyomo ensemo yarenge ang’e nenyomba yaye.
NEH 3:29 Oyobwatetie abwo, n’Zadoki, mosinto o Imeri; ere akaagacha ensemo yarenge ang’e nenyomba yaye, na magega yaye, Semaya, mosinto o Sekania, omorendi bw’Egeita kia Moocha.
NEH 3:30 Hanania, mosinto o Selemia, na Hanuni, omomura o gatano na rimo o Salafu, abwo bakaagacha ensemo ende. Oyobwatetie abwo, i’Mesulamu, mosinto o Berekia; ere akaagacha ensemo ende yarenge ang’e nakanyomba kaye.
NEH 3:31 Magega yaye, Malikia, oyomo bw’abaturi chifeta, akaagacha ensemo ende goikera ase enyomba y’abakori emeremo be Hekalu, na ey’abaonchoreria, agwo ang’e n’Egeita gi’Echera na kogenderera goika ase akanyomba ka irongo agwo ase Ekoona.
NEH 3:32 Ase egati y’akanyomba ka irongo agwo ase Ekoona na Egeita gie Ching’ondi, abaturi be chifeta na abaonchoreria bakaagacha aroro.
NEH 4:1 Ekero Sanibalati aigwete ng’a intwe Abayahudi konya twachakire koagacha orwaki rw’omochie naende, akaba nekeririanda ekenene, agachaaka gotochecheria.
NEH 4:2 Agakwana ase amasio ’abaanto bamwabo na ase abasikari b’Abasamaria, agateeba, “Ngento ki eke Abayahudi aba aboro abagundo bagokora? Inee! Mbanyare kweagachera naende omochie oyio? Mbarue ebing’wanso aase aa naende? Mbanyare gokoora emeremo eyio ase rituko erimo? Gose mbanyare koremora korwa ase ebinge chi’amagena aya asambetwe bayakore abe amayia?”
NEH 4:3 Tobia Omoamoni, oyorenge ang’e nere, agateeba, “Nabaagacha orwaki orwo naki, ekebwe geise koriina igoro nigo keraroiyerie rogwe inse.”
NEH 4:4 Ngasaba, “Aye Nyasae oito, igwa buna twachayirwe. Tiga ogochaaya kwabo kobairanere, baurwe ebinto biabo, nabarabwo abanyene boswe bairwe ase obosomba.
NEH 4:5 Tobaisa gotuba ebibe biabo, gose kobitinyia korwa ase obosio bwao, ekiagera bagerire kwabeire nendamwamu ase tore intwe abaagachi.”
NEH 4:6 Ase igo tokagenderera koagacha orwaki roria goika rokabwatanigwa, rogaikera ekeng’ese ki’obotambe bwaye gochia igoro, ekiagera abanto nigo babwate chinkoro chire morero ase ogokora emeremo eyio.
NEH 4:7 Korende ekero Sanibalati, na Tobia, na Abaarabu, na Abaamoni, na Abaasidodi baigwete ng’a oboagacho bwe chindwaki chia Yerusalemu nigo bogendererete buya, naende ng’a aase abochogete nkoiranerigwa are, bakaba nendamwamu enene.
NEH 4:8 Bakabwatana amo bakabeekana omokia, erinde bagende bonsi amo ase okorwania Yerusalemu na koburukania abakori emeremo.
NEH 4:9 Korende intwe togasaba Nyasae oito, tokabeeka abanto barenge gotorenda omobaso na obotuko, ase engencho y’abanto abwo.
NEH 4:10 Erio Abayahudi bagateeba, “Chinguru chi’abakobogoria chigurube chiorobire, na amaoomo namange mono ase okogokomora, goika twasinyirwe gokora emeremo y’okoagacha orwaki.”
NEH 4:11 Ababisa baito nigo bateba, “Abayahudi tibagotoigwa gose gotorora, goika tobabosokane, tobaite totange emeremo eyio.”
NEH 4:12 Korende Abayahudi abamenyete ang’e nababisa baito, bakaba bagocha gotokuurera nonya ngoika ara ikomi, ng’a ababisa abwo nigo barachiche korwa ase chinsemo chionsi batorwanie.
NEH 4:13 Ase igo nkabeeka abanto maate, magega y’orwaki, aase aasie; nkababeeka eamate ase eamate, bare nebirwanero biabo: emioro, na amatimo, na amata.
NEH 4:14 Nkarigereria nkamanya buna amang’ana arenge, Erio ngakwana nabanene basikire, na abatang’ani, na abanto bande bonsi, nkabateebia, “Timobaisa kwoboa ababisa abwo; moinyore Omonene, oyore nokobua, naende oyo bw’okoondokia, morwanere abanto bamino, na abana baino, abamura na abaiseke, na abakungu baino, ne chinka chiaino.”
NEH 4:15 Ekero ababisa baito baigwete ng’a twamanyire emeroberio yabo, naende ng’a Nyasae oyesaririe, tokairana twensi ase okoagacha, na kera omonto agakora emeremo aetwe gokora.
NEH 4:16 Ekaba korwa ase engaki eyio na kogenderera ng’a ekeng’ese ki’abasomba baane bakagenderera koagacha, na ekeng’ese kende bakabeeka chianga chi’ebioma, babogoretie amatimo, ne chinguba, na amata; na abatang’ani bagatenenera Abayuda bonsi,
NEH 4:17 abwo barenge koagacha orwaki. Abanto abwo barenge kobogoria chigurube, nigo barenge gokora emeremo nokoboko okomo, na okonde kobogoretie ekerwanero.
NEH 4:18 Kera oyomo bw’abaagachi nigo eboeranetie omoyio oye o birende kenema kiaye ekero agendererete koagacha; na omobugia egetureeri nigo ateneine ang’e nainche.
NEH 4:19 Erio ngateebia abanene baria basikire, na abatang’ani, na abanto bande, “Emeremo nigo ere emenene, naende egareete, na intwe nigo twesiarerete ase orwaki rwonsi, na kera omonto nigo are aare korwa ase oyonde.
NEH 4:20 Agwo aase ore koraigwe eriogi ri’egetureeri, oche aa ase tore; Nyasae oito natorwanere.”
NEH 4:21 Ase ayio tokagenderera gokora emeremo emekong’u. Korwa mambia chuni, goika obotuko, ekero ching’enang’eni chiaorokire, ekeng’ese ki’abaanto nigo bagendererete kobogoria amatimo abo.
NEH 4:22 Boigo ngateebia abanto ng’a kera omonto amo nomosomba oye babeere aiga Yerusalemu, babe bakorenda botuko, na mobaso babe bagokora emeremo y’okoagacha.
NEH 4:23 Ase igo inche, gose abaminto, gose abasomba baane, gose abarendi abarenge amo nainche, onde tarenge korusia chianga chia mobere; kera oyomo nigo abwate ekerwanero kiaye ase okoboko kwaye gwokorio.
NEH 5:1 Abanto bande, abasacha na abakungu babo, bakarera na kwemurungania ase Abayahudi bamwabo.
NEH 5:2 Abande bagateeba, “Intwe amo nabana baito, abamura na abaiseke, nigo tore abange, ntoganetie tonyore endagera torie, erinde togenderere koba moyo.”
NEH 5:3 Boigo abande bagateeba, “Intwe nkobeeka tore amaremo aito, na emegondo yaito y’emesabibu, ne chinyomba chiaito, bionsi bibe intenenera; bono otoe endagera, ekiagera tore nenchara.”
NEH 5:4 Na abande bagateeba, “Twasabire chitaabu singo igoro y’amaremo aito, na emegondo yaito y’emesabibu, ase ogoakana ebango ase omorwoti.
NEH 5:5 Bono emebere yaito nabo ere nengencho enene buna ey’abaminto, na abana baito nigo bare nengencho enene buna ababo, ko bono rora, yatobetereirie kobeeka abana baito, abamura na abaiseke, ase obosomba. Abaiseke baito bande baikire koba abasomba, korende intwe titobwati okobua kw’ogotanga ring’ana erio tiriba bo, ekiagera abanto abaao nabwo babwate amaremo aito amo nemegondo yaito y’emesabibu.”
NEH 5:6 Ekero naigwete amang’ana ’ebirero biabo nkaba nendamwamu enene;
NEH 5:7 Nkarengereria inche omonyene gokora egento ase engencho y’ayio. Ngasoera abanto basikire na abatang’ani, nkabateebia, “Inwe nigo mokwenyorera ebitoki korwa ase abamino.” Erio nkarangeria omoganda omonene gocha kogamba igoro y’amang’ana ayio,
NEH 5:8 nkayoteebia, “Intwe ase okonyara gwaito twabooririe Abayahudi baminto tokabairania korwa ase abanto b’ebisaku ebio ase baoonetigwe gochia, korende inwe nigo mokoonia abanto bamino, erinde intwe tobaboorie korwa ase more tobairanie.” Abaanene baria tibabwate nonya nering’ana erimo baare kobairaneria, korende nigo bakirete-kiri.
NEH 5:9 Erio naende nkabateebia, “Amang’ana aya mogokora tari amaya. Inee! Tebagwenereti momoiroke Nyasae oito ase orogendo rwaino, erio nario abanto b’ebisaku, ababisa baito, batabe nengencho y’ogotochaya?
NEH 5:10 Inche omonyene amo nabaminto, na abasomba baane, twarure chitaabu na endagera singo; bono totige koboria ebinto ebio, titoakanwa.
NEH 5:11 Bono rituko ria reero bairanerie ebio bionsi baboreretigwe baakane: amaremo abo, na emegondo y’emesabibu na ey’emezeituni, edivai, ne chinyomba amo nebitoki bie chitaabu mwabeire mokoboria.”
NEH 5:12 Erio abatang’ani abwo bakairaneria, bagateeba, “Goika toiranie ebinto ebio, gose titoboria ebitoki korwa ase bare; ntokore buna gwateebire.” Agwo nkarangeria abakuani batianie abatang’ani abwo barie eira ng’a bakore buna bateebetigwe.
NEH 5:13 Erio ngasamunsa omoringo bw’omwambaro one, ngateba, “Naboigo kera oyomo oyotaikerania eira yaye, Nyasae amosamunse korwa ase abanto b’enyomba yaye, na korwa ase ebinto babwate. Ee, asamunswe abe bosa.” Omoganda bwonsi okairaneria, ogateba, “Amina,” na bakamotogia Omonene. Abanto baria bagakora buna bariete eira ng’a mbakore.
NEH 5:14 Ase engaki eria yonsi y’emiaka ikomi na ebere, ekero narenge omogabana bw’ense ya Yuda, korwa omwaka bw’emerongo ebere, goika omwaka bw’emerongo etato na ebere, bw’okogamba kw’Aritasasita, inche gose abanto baminto titwariete endagera omogabana agwenerete koegwa.
NEH 5:15 Kera omogambi ontang’anerete kogamba nigo arenge kobeeka egurube endito igoro ase abanto na kobaboria barue endagera, na edivai, amo ne chitaabu chisekeli chi’echifeta emerongo ene. Nonya nabasomba babo nabo bakorerete abanto. Inche tinakorete buna abagaambi abwo, ekiagera nigo namoirogete Nyasae.
NEH 5:16 Inche nigo nakorete omokia, nkagenderera koagacha orwaki, gose titwagorete oboremo bonde, na abasomba baane nigo babete amo nainche ase ogokora emeremo eria.
NEH 5:17 Abayahudi amo nabatang’ani babo abarenge koragera amo nainche nigo barenge rigana erimo, na emerongo etano. Naende abanto b’ebisaku binde abamenyete ase chinsemo chiaito chionsi nigo barenge gocha baragera amo nainche.
NEH 5:18 Kera rituko endagera narenge korua neng’ombe eyemo, ne ching’ondi chinoru isano nemo, amo ne chingoko; na kera rituko ria ikomi nigo narenge korua ebirandi ebinge biroisirie korwa ase amasankwa, bire nedivai. Ase ebinto ebio bionsi tinarenge gosaba endagera eria abagaambi bagwenerete koegwa, ekiagera abanto abwo nigo babogoretie egurube endito.
NEH 5:19 Aye Nyasae one, ong’inyore ong’e amaya koreng’ana buna amaya nakoreire abanto aba.
NEH 6:1 Bono ekero Sanibalati, na Tobia, na Gesemu Omoarabu, amo nababisa bande baito, bateebetigwe ng’a naagachire orwaki roria, naende ng’a konya naribirie aase onsi atagoretwe. (Nonya ase engaki eria konya tindabeeka ebisieri ase ebiita.)
NEH 6:2 Erio Sanibalati na Gesemu bagatoma abanto gocha kondangeria, bagoteeba, “Inchuo toumerane aiga ase oyomo bw’emechie ere ase ense omweya ya Ono.” Korende nigo barengereretie gochia gonkorera amabe.
NEH 6:3 Erio ngatoma abatomwa ase bare, nkabateebia, “Nigo ngokora emeremo ere emenene mono; tinkonyara gotirimboka gocha agwo. Nase ki ndatige emeremo etenene, ntirimboke gocha ase more?”
NEH 6:4 Bagatoma abanto ase ’nde chintunda inye, bagokwana amang’ana aria aria, na inche nkaba nkobairaneria amang’ana aria aria konya nabateebirie ritang’ani.
NEH 6:5 Naende ase entunda ya gatano, Sanibalati agatoma omosomba oye ase ’nde obwate riruube ritamumekeirie
NEH 6:6 Nigo riarikire iga: “Abanto b’ebisaku amo na Gesemu batebiire ng’a aye amo n’Abayahudi bande nigo moganetie kwanga koigwera; naende ng’a nakio gekogera mokoagacha orwaki; na koreng’ana namang’ana ayio, aye noganetie koba omorwoti obo.
NEH 6:7 Tari ayio oka, korende kwabeekire ababani bakoraria agwo Yerusalemu ng’a naye omorwoti bw’Abayuda. Na bono omorwoti ngochia goteebigwa are amang’ana ayio; ase ayio inchwo toumerane naye tokwane komo.”
NEH 6:8 Erio ngatoma amang’ana gochia asare, nkamoiraneria, “Amang’ana buna ayio tari ay’ekeene, ayio namang’ana ao aye omonyene okorengereria korwa ase enkoro yao na koyaroisia boigo.”
NEH 6:9 Ekiagera nigo baganetie gotwoboyia, bakorengereria ng’a nigo bagochia gotoita emioyo, toborwe chinguru chi’ogokora emeremo eyio, erinde etenene. Korende ngasaba, “bono aye Nyasae, ing’a chinguru ase ababoko aane.”
NEH 6:10 Rituko erimo nkagenda ase enyomba ya Semaya, mosinto o Delaya o Mehetabeli, oyio osiekeire mwaye. Ere aganteebia, “Togende komo ase enyomba ya Nyasae, ase Hekalu eria ime, tosieke ebisieri bie Hekalu, ekiagera abanto abwo ngocha bare kogoita. Nigo barache ase obotuko bwa reero, bagoite bagosirie.”
NEH 6:11 Korende nkamoteebia, “Inee! Omonto onga buna inche ningwenerete gotama? Omonto onga buna inche ninyare gotama gochia ase Hekalu ime, ase ogotooria obogima bwane? Tinkonyara kogenda aroro.”
NEH 6:12 Inche nkamanya ng’a tari Nyasae omotomete, korende Tobia na Sanibalati bamoete chitaabu akwane amang’ana arache konyora inche.
NEH 6:13 Semaya nigo aetwe chitaabu ng’a anyoboyie, nainche nyancherane nere, na ase enchera eyio nkore ebibe; erio bakwane amang’ana amabe igoro y’erieta riane, na gonchecheria ase ogonchaya.
NEH 6:14 “Aye Nyasae one, inyora amang’ana a Tobia na Sanibalati, boigo aya Nuhudia, omobani oria omokungu, amo nay’ababani bande, abaganetie konyoboyia.”
NEH 6:15 Orwaki roria rokaira amatuko emerongo etano, na abere, rokaera ase rituko ria emerongo ebere na gatano ri’omotienyi bw’Elulu.
NEH 6:16 Ekero ababisa baito bonsi baigwete ayio, na abanto b’ebisaku bionsi biatoetanaine bayaroche, bakaba nobwoba obonene, bagechaya na gwesookera abanyene, ekiagera nigo bamanyete ng’a emeremo eyio nigo yakoretwe na goikeranigwa ase ogokonywa kwa Nyasae oito.
NEH 6:17 Ase amatuko ayio onsi abasike b’Abayuda nigo bagendererete konagotoma amarube amange ase Tobia, nere nabo agendererete kona-gotoma ayande ase okobairaneria.
NEH 6:18 Abanto abange b’ense ya Yuda konya babwatanire na Tobia ase ogotianania, ekiagera ere nigo anyuomete omoiseke o Sekania, mosinto bw’Ara; boigo Yehohanani, momura oye, konya onyuomire omoiseke o Mesulamu, mosinto o Berekia.
NEH 6:19 Abayahudi abwo nigo barenge gotogia Tobia ase obosio bwane, na abwo nigo barenge komoirera amang’ana aane. Tobia omonyene akaba ogontomera amarube ay’okonyoboyia.
NEH 7:1 Bono ekero orwaki konya rwaerire koagachwa, nkabeeka ebisieri, nkabeeka nabarendi b’ebiita na abateeri, na Abalawi.
NEH 7:2 Nkabeeka Hanani, momura ominto, na Hanania oyo otenenerete eburi, babe abachiki ase omochie o Yerusalemu. Hanani nigo arenge omogabana, naende nigo amoirogete Nyasae kobua abange.
NEH 7:3 Nkabateebia, “Timobaisa koigora ebiita bia Yerusalemu, goika ekero omobaso obarire buya, na ekero abarendi batarainoka goika basieke ebisieri bokong’u nemekorogoto. Mochore abarendi korwa ase abanto bamenyete Yerusalemu, kera omonto abeekwe aase aye ang’e nenyomba yaye.”
NEH 7:4 Omochie oria nigo orenge omogare naende omonene, korende abanto barengeo nigo barenge abake ase omobaro, ne chinyomba konya tichiraagachwa imeo.
NEH 7:5 Erio Nyasae one akabeeka amang’ana ase ebirengererio biane gosangereria abanene abasikire, na abatang’ani, na abanto bonsi, erinde barikwe ase omooroberio bwe chinderia. Erio nkanyora egetabu gie chinderia chi’abachete ritangani. Na aba batobwata nabwo barikire.
NEH 7:6 Aba nabwo abanto b’orogongo rwa Yuda, baria Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, airete ase obosomba, bairanete gocha Yerusalemu na ase ense y’Abayuda, (kera oyomo akagenda komenya ase omochie oye
NEH 7:7 amo nabarenge kobaraa: Serubabeli, na Yesua, Nehemia na Asaria, Raamia na Nahamani, Moredekai na Bilisani, Misipereti na Bigiwani, Nehumu na Baana). Omobaro bw’abasaacha baria b’Abaisraeli noro oyo:
NEH 7:8 Abanto b’ororeria rwa Parosi: chilifu ibere, ne rigana erimo, na emerongo etano na ebere, na babere (2,172);
NEH 7:9 aba orwa Sefatia: amagana atato, na emerongo etano na ebere, na babere (372);
NEH 7:10 aba orwa Ara, amagana atano na rimo, na emerongo etano, na babere (652);
NEH 7:11 aba orwa Pahati-Moabu, be chiamate chia Yesua na Yoabu: chilifu ibere, na amagana atano na atato, na ikomi na batano na batato (2,818);
NEH 7:12 aba orw’Elamu: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo etano na baane (1,254);
NEH 7:13 aba orwa Satu: amagana atano na atato, na emerongo ene, na batano (845);
NEH 7:14 aba orwa Sakai: amagana atano na abere, na emerongo etano nomo (760);
NEH 7:15 aba orwa Binui: amagana atano na rimo, na emerongo ene, na batano na batato (648);
NEH 7:16 aba orwa Bebai: amagana atano na rimo, na emerongo ebere, na batano na batato (628);
NEH 7:17 aba orw’Asigadi: chilifu ibere, na amagana atato, na emerongo ebere, na babere (2,322);
NEH 7:18 aba orw’Adonikamu: amagana atano na rimo, na emerongo etano nomo, na batano na babere (667);
NEH 7:19 aba orwa Bigiwai: chilifu ibere, na emerongo etano nomo, na batano na babere (2,067);
NEH 7:20 aba orw’Adini: amagana atano na rimo, na emerongo etano, na batano (655);
NEH 7:21 aba orw’Ateri b’eamate ya Hezekia: emerongo kianda, na batano na batato (98);
NEH 7:22 aba orwa Hasumu: amagana atato, na emerongo ebere, na batano na batato (328);
NEH 7:23 aba orwa Besai: amagana atato, na emerongo ebere, na baane (324);
NEH 7:24 aba orwa Harifu: rigana erimo, na ikomi na babere (112);
NEH 7:25 aba orwa Gibeoni: emerongo kianda, na batano (95).
NEH 7:26 Abanto ba Bethlehemu na Netofa: rigana erimo, na emerongo etano na etato, na batano na batato (188);
NEH 7:27 abanto b’Anatoti: rigana erimo, na emerongo ebere, na batano na batato (128);
NEH 7:28 abanto ba Beti-Asimaweti; emerongo ene, na babere (42);
NEH 7:29 abanto ba Kiriati-Yearimu, na Kefira, na Beeroti: amagana atano na abere, na emerongo ene, na batato (743);
NEH 7:30 abanto ba Rama na Geba: amagana atano na rimo, na emerongo ebere, na oyomo (621);
NEH 7:31 abanto ba Mikimasi: rigana erimo, na emerongo ebere, na babere (122):
NEH 7:32 abanto ba Beteli na Ai: rigana erimo, na emerongo ebere, na batato (123);
NEH 7:33 abanto ba Nebo o kabere: emerongo etano, na babere (52);
NEH 7:34 abanto ba Elamu o kabere: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo etano, na baane (1,254);
NEH 7:35 abanto ba Harimu: amagana atato, na emerongo ebere (320);
NEH 7:36 abanto ba Yeriko: amagana atato, na emerongo ene, na batano (345);
NEH 7:37 abanto ba Lodi, na Hadidi, na Ono: amagana atano na abere, na emerongo ebere, na oyomo (721);
NEH 7:38 abanto ba Senaa: chilifu isato, na amagana kianda, na emerongo etato (3,930).
NEH 7:39 Omobaro bw’abakuani noro oyo: Ab’ororeria rwa Yedaya, bw’eamate ya Yesua: amagana kianda, na emerongo etano na ebere, na batato (973);
NEH 7:40 aba orwa Imeri: elifu eyemo, na emerongo etano, na babere (1,052).
NEH 7:41 Aba orwa Pasuri: elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo ene, na batano na babere (1,247);
NEH 7:42 aba orwa Harimu: elifu eyemo, na ikomi na batano na babere (1,017).
NEH 7:43 Abalawi nabwo aba: Abe chiamate chia Yesua o Kadimieli, ab’ororeria rwa Hodawia: emerongo etano na ebere, na baane (74).
NEH 7:44 Abateri, nabwo abanto b’ororeria rw’Asafu: rigana erimo, na emerongo ene, na batano na batato (148).
NEH 7:45 Abarendi b’ebiita, nabwo abe chiamate chia Salumu, na Ateri, na Talimoni, na Akubu, na Hatita, na Sobai: rigana erimo, na emerongo etato, na batano na batato (138).
NEH 7:46 Abakori emeremo be Hekalu nabwo aba: Abanto b’ororeria rwa Siha, na Hasufa, na Tabaoti;
NEH 7:47 Kerosi, na Sia, na Padoni;
NEH 7:48 Lebana, na Hagaba, na Salimai;
NEH 7:49 Hanani, na Gideli, na Gahari;
NEH 7:50 Reaya, na Resini, na Nekoda;
NEH 7:51 Gasamu, na Usa, na Pasea;
NEH 7:52 Besai, na Meunimu, na Nefusimu;
NEH 7:53 Bakibuki, na Hakufa, na Harihuri;
NEH 7:54 Basiluti, na Mehida, na Harisa;
NEH 7:55 Barikosi, na Sisera, na Tema;
NEH 7:56 Nesia na Hatifa.
NEH 7:57 Abanto b’ororeria rw’abasomba ba Sulemani nabwo aba: Chiamate chia Sotai, na Sofereti, na Perida;
NEH 7:58 Yaala, na Darikoni, na Gideli;
NEH 7:59 Sefatia na Hatili, na Pokereti-Hasebamiu, na Amoni.
NEH 7:60 Abakori emeremo be Hekalu na abanto b’ororeria rw’abasomba ba Sulemani nigo barenge amagana atato, na emerongo kianda, na babere (392).
NEH 7:61 Abanto aba nabwo bachete korwa Teli-Mela, na Teli-Harisa, na Kerubu, na Adoni, na Imeri, korende tibanyarete koorokia ase okomanyereria chiamate chiabo, nonya ne chinderia chiabo gose ekeene ng’a n’Abaisraeli bare:
NEH 7:62 Abanto be chiamate chia Delaya, na Tobia, na Nekoda; bonsi namagana atano na rimo, na emerongo ene, na babere (642).
NEH 7:63 Boigo nase abakuani aba: Abanto be chiamate chia Habaya, na Hakosi, na Barisilai, oyio onyuomete oyomo bw’abaiseke ba Barisilai Omogileadi na akarokwa ase erieta riabo Barisilai.
NEH 7:64 Abwo bakariga-rigia korwa ase emeroberio ye chinderia gose mbanyore chisokoro chiabo, korende tichianyoretwe chiriikire aroro. Ase ayio bakaangwa tibaaba abakuani, ekiagera nigo baabaretwe koba abatachenegeti.
NEH 7:65 Omogabana akabakania akabateebia ng’a tibaabaisa koria endagera yarenge enchenu mono, goika engaki Omokuani arenge gochia koboria Nyasae goetera ase Urimu na Tumimu.
NEH 7:66 Omoganda bwonsi bw’abaanto nigo orenge chilifu emerongo ene na ibere, na amagana atato, na emerongo etano nomo (42,360),
NEH 7:67 amo na abasomba babo, abasacha na abakungu, chilifu isano na ibere, na amagana atato, na emerongo etato, na batano na babere (7,337). Boigo mbabwate abateri, abasacha na abakungu, amagana abere, na emerongo ene, na batano (245).
NEH 7:68 Naende mbabwate chibarasi amagana atano na abere, na emerongo etato, na isano nemo (736), ne chibarasi amagana abere, na emerongo ene, na isano (245),
NEH 7:69 ne chingamia amagana ane, na emerongo etato, na isano (435), ne chitigere chilifu isano nemo, na amagana atano na abere, na emerongo ebere (6,720).
NEH 7:70 Abateneneri bande be chiamate chiabo mbaruete ebiegwa ase ogokorera emeremo. Omogabana akabeeka ase ekungo ebisamunye bie chitaabu bikorokwa chidariki, elifu eyemo (1,000), ne chisani emerongo etano (50), ne chianga chi’abakuani, amagana atano, na emerongo etato (530).
NEH 7:71 Abatang’ani bande b’echinyomba chinde bakarua ase ekungo eyio y’ogokorerwa emeremo, ebisamunye bie chitaabu, chidariki chilifu emerongo ebere (20,000), na ebie chifeta bikorokwa chimina, chilifu ibere, na amagana abere (2,200).
NEH 7:72 Ebi’abaanto bande baruete nigo biarenge: ebisamunye bie chitaabu chidariki chilifu emerongo ebere (20,000), na ebisamunye bie chifeta, chimina chilifu ibere (2,000), ne chianga chi’abakuani, emerongo etano nomo, na isano na ibere (67).
NEH 7:73 Erio abakuani, na Abalawi, na abarendi b’ebiita, na abateri, na abanto bande, na abakori emeremo be Hekalu, amo n’Abaisraeli bande bakaba bakomenya ase emechie yabo. Ekero omotienyi o gatano na kabere oigete, Abaisraeli bonsi konya bamenyire ase emechie yabo.
NEH 8:1 Ase engaki eyio abanto bonsi bakabwatana buna omonto oyomo, bagasangererekana ase eraaro agwo bosio bw’Egeita ki’Amache, bagateebia Ezra, oria orenge omworokia bw’amachiiko, arente Egetabu ki’Amachiko, a Musa, ayio Omonene aruete ase Abaisraeli.
NEH 8:2 Ase rituko rie ritang’ani, ri’omotienyi o gatano na kabere, Ezra Omokuani akarenta Egetabu ekio ki’Amachiko ase omoganda bwonsi, abasacha na abakungu, nabwo bonsi barenge konyara komanya aya baigwete.
NEH 8:3 Agatenena bosio bw’Egeita ki’Amache, origereretie eraaro eria, na korwa mambia chuni goika mobaso gati akaba ogosomera abasacha na abakungu, na abwo bonsi barenge konyara komanya engencho y’amang’ana ayio. Abanto bonsi bagategerera koigwa ayarenge ase Egetabu ekio ki’Amachiko.
NEH 8:4 Ezra, omworokia bw’amachiiko, nigo atenenete igoro ase obotindiaro bwe chibao bwaroisetigwe ase emeremo eyio. Abatenenete ase ensemo yaye y’okorio nabwo aba: Matitia na Sema, Anaya na Uria, Hilikia na Maaseya. Na abatenenete ensemo yaye y’okobee, nabwo aba: Pedaya na Mishaeli, Malikia na Hasumu, Hasibadana na Zakaria, na Mesulamu.
NEH 8:5 Ezra agatenena agwo igoro goetania abanto bonsi na akamaanora egetabu ase amasio abo. Ekero ayeigorete, abanto bonsi bagatenena.
NEH 8:6 Ezra agatogia Omonene Nyasae bw’ogokumia. Abanto bonsi bakarambora amaboko abo gochia igoro, bagateeba, “Amina! Amina!” Erio bagatung’ama bakaumama, bagasasiima Omonene.
NEH 8:7 Erio abanto bagatenena, kera oyomo aase aye, na Yesua na Bani, Serebia na Yamini, Akubu na Sabetai, Hodia na Maaseya, Kelita na Asaria, Yosabadi na Hanani, na Pelaya, Abalawi bakorokereria abanto amachiiko.
NEH 8:8 Erio bagasoma buya mono amachiiko a Nyasae korwa ase Egetabu keria. Naende bakaorokia engencho y’amang’ana ayio, erinde abanto bayaigwe na koyamanya.
NEH 8:9 Ekero abanto baigwete amang’ana ya ’machiko bakarera. Nehemia oyorenge omogabana obo, na Ezra, Omokuani na omworokia bw’amachiiko, na Abalawi abwo borokereretie abanto bonsi, bagateebia abanto, “Rituko eri ria reero nerichenu ase Omonene, Nyasae oino; ase ayio timobaisa korera, gose kobokia amagombo.”
NEH 8:10 Erio Nehemia agateebia abanto, “Genda ase chinka chiaino, morie ebinoru biaino, monywe edivai enyansu, naende mobaatanere chindagera chiaino abwo batabwati, ekiagera rituko eri nerichenu ase Omonene oito. Timobaisa koba nomoichano, ekiagera omogooko Omonene noro chinguru chiaino.”
NEH 8:11 Abalawi bagaeta ase egati y’abanto, bakabakiria, bagoteeba, “Kabe n’obotoereru, ekiagera rituko eri nerichenu, timobaisa koba nomoichano.”
NEH 8:12 Erio abanto bonsi bakagenda ase chinka chiabo, bakaba bakoria na konywa, bagaatanera chindagera chiabo baria batabwate, bakaba nomogooko, ekiagera konya bamanyire buya engencho y’amang’ana ayio bateebetigwe.
NEH 8:13 Rituko ria kabere, abateneneri be chiamate chiabo chionsi amo nabakuani na Abalawi, bagacha ase Ezra, omworokia bw’amariko, erinde beorokererie amang’ana ’amachiiko aria.
NEH 8:14 Bakanyora amang’ana ariikire ase amachiiko ayio Omonene aruete ase Abaisraeli goetera ase Musa, ng’a Abaisraeli goika bamenye ase ebigutu ase Rituko Rinene ri’omotienyi o gatano na kabere,
NEH 8:15 naende ng’a ase engaki eyio goika bararie ase emechie yabo yonsi, na ase Yerusalemu, bateebie abanto bagende ase ebigoro barente chinsagia chi’emezeituni, ere ase emegondo na eyere ase orosana, na echi’emeadasi, na echi’emekendo, na echi’emete ende ere namato amange, erio baagachere ebigutu buna eriikire.
NEH 8:16 Abanto bakarenta chinsagia echio, erio kera omonto akaagacha ekegutu igoro ase ekerama ki’enyomba yaye, gose ase ekeooreri kiaye, na ase chiraaro chi’enyomba ya Nyasae, na ase eraaro bosio bw’Egeita ki’Amache, na ase ey’Egeita ki’Efraimu.
NEH 8:17 Omoganda bwonsi bw’abaanto bairanete korwa ase obosomba bakaagacha ebigutu bamenye imeo, ekiagera korwa ase engaki ya Yoshua, mosinto o Nuni, goika ase engaki eyio, Abaisraeli konya tibana gokora bo. Na bono bakaba nomogooko omonene.
NEH 8:18 Kera rituko, korwa erie ritang’ani goikera eri’omoerio, Ezra akaba okobasomera Korea ase Egetabu keria kiarikire amachiiko a Nyasae. Abanto bakagenderera korenda Amatuko aria Amanene ase engaki y’amatuko atano na abere, na ase rituko ria gatano na gatato bakaba nomosangererekano omonene bw’ogosasiima, buna yachikiire.
NEH 9:1 Ase rituko ri’emerongo ebere na kane ri’omotienyi oyio, Abaisraeli bonsi bagasangererekana amo, beng’atete na beboyetie chigunia, bageaka ebundo ase emetwe yabo.
NEH 9:2 Abaisraeli konya berusananirie korwa ase abamenyi bonsi, na bagatenena koorokia ebibe biabo, amo nogokora okobe gwe chisokoro chiabo.
NEH 9:3 Bagatenena kera oyomo aseye, na Egetabu keria ki’Amachiko y’Omonene, Nyasae obo, ekaba egosomwa ase bare ase egeka gie chinsa inye, naende bakaba bakoorokia ebibe biabo na komosasiima Omonene, Nyasae obo, ase egeka kende gie chinsa inye, ase rituko erio.
NEH 9:4 Erio Yesua na Bani, Kadimieli na Sebania, Buni na Serebia, Bani na Kenani, bagatenena igoro y’obotindiaro bwachikeire Abalawi, bagasaba neriogi rinene ase Omonene, Nyasae obo.
NEH 9:5 Abalawi aba: Yesua na Kadimieli, Bani na Hasabineya, Serebia na Hodia, Sebania na Petahia, bagateebia abanto, “Tenena motogie Omonene, Nyasae oino, momotogie korwa bono goika kare na kare. Ogotogigwa kobe ase erieta riaye rinene riimokereirie igoro goetania ogosesesenigwa na ogotogigwa gwonsi.”
NEH 9:6 “Aye naye Omonene, aye bweka. Naye gwatongete igoro, na igoro ya igoro chionsi, na emeganda yabo yonsi, na ense amo n’ebinto bionsi bireo, ne chinyancha, na ebinto bionsi bire imeo. Naye obirendete bigendererete kobao; ebitongwa bionsi bia igoro nigo bikogosasiima.
NEH 9:7 Aye Omonene Nyasae gwachorete Aburamu na okamorusia korwa Uri bw’Abakalidayo, erio okaonchora erieta riaye, okamoroka Aburaamu.
NEH 9:8 Okamorora ng’a nigo arenge nenkoro y’obwegenwa ase obosio bwao, erio ogakora okobwatana kw’ogotianania amo nere ng’a noe ororeria rwaye ense y’Abakanaani, ey’Abahiti na Abaamori, ey’Abaperisi, na Abayebusi, na Abagirigasi, na bono gwaikeranirie ring’ana gwakwanete, ekiagera aye nomonyene oboronge.
NEH 9:9 “Aye kwaroche emechando ye chisokoro chiaito aaria Misiri, naende okaigwa okorera kwabo agwo mbarabare ase Enyancha Embariri.
NEH 9:10 Ogakora ebikone na amakumia mamincha ya Farao, mamincha y’abasomba baye bonsi na abanto bonsi b’ense yaye, ekiagera nkwamanyete buna abakorerete chisokoro chiaito bobe; boigo erieta riao rikamanyekana, rikaba rinene buna rire goika reero iga.
NEH 9:11 Ogaatanana amaache ’enyancha ase amasio e chisokoro chiaito, erinde bagaeta ase egati y’enyancha buna ense enyomo; okarimeria abachandi babo ase chindiba, buna rigena rikorutwa ase amaache amanene ime.
NEH 9:12 Ase omobaso okaraa Abaisraeli ne riire, na ase obotuko ne riire ri’omorero ase okobamorekera enchera baare goetera.
NEH 9:13 Aye kwaigwete korwa igoro ase egetunwa gia Sinai, ogakwana nabarabwo korwa igoro, okabachikera emeroberio emeronge na okabaa amachiiko ay’ekeene.
NEH 9:14 Okaborokereria bakamanya Esabato yao Enchenu, naende okabaa emeroberio na amachiiko goetera ase Musa, omosomba oo.
NEH 9:15 “Ekero barenge nenchara, okabarentera endagera korwa igoro, na ekero barenge nerang’o, okabasokeria amaache korwa ase egetare, naende okabateebia bagende koira ense eyio konya kwarire eira y’ogotiana ng’a nobayee.
NEH 9:16 Korende chisokoro chiaito, barabwo bakaba abaenenu, bagakong’ia ebigoti biabo ase ogotaigwera, bakaanga kobwata amachiiko ao.
NEH 9:17 Bakaanga koigwera, gose tibarengereretie na koinyora amakumia gwakorete ase egati yabo; bagakong’ia ebigoti, bagachora omoraai abatang’ane koirana gochia Misiri ase obosomba. Korende aye naye Nyasae bw’okwabera, nigo ore omuya, naende omonyene amaabera, tori omwango bw’okoba nendamwamu, aye nigo ore nobwanchani obonge botari koera, gose tikwabatigete.
NEH 9:18 Barabwo bakeroiseria omogwekano bw’emori korwa ase etaabu enyititoire na kobombwa, bagateeba ng’a oyo noro ore Nyasae oino obarusetie korwa ase ense ya Misiri, bagakwana amang’ana ay’okorama okonene.
NEH 9:19 Nonya naboigo, ase engencho y’amaabera ao amanene tikwabatigete agwo ase erooro. Riire riria riarenge kobaraa ase omobaso tiriaruete ase bare; gose riire riria ri’omorero tiriatigete kobamorekera ase enchera barenge goeta ase obotuko.
NEH 9:20 Aye okabaa Omoika oo omuya koborokereria; tikwabarinete mana baare koria, naende nigo kwabaete amaache baare konywa ekero barenge nerang’o.
NEH 9:21 Ase engaki y’emiaka emerongo ene bagendererete kobeera ase erooro okabarenda, barabwo tibaremeretwe gento kende, nonya ne chianga chiabo tichiagotete, gose amagoro abo tabimbete.
NEH 9:22 “Okabaa okobua igoro ase amarwoti; okabaatanera chinse ao ao. Bakaira ense ya Sihoni, omorwoti o Hesiboni, na eya Ogi, omorwoti o Basani.
NEH 9:23 Okabaa abana abange buna ching’enang’eni chia igoro, na okabarenta ase ense eyio kwarierete chisokoro chiabo eira ng’a ebe eyabo.
NEH 9:24 Ase ayio, abana babo bakagenda bakaira ense eyio. Aye okabua Abakanaani, abanto b’ense eye, okababeka ase amaboko ’abaanto bao, okabaa nabarwoti babo na abanto b’ense eye, erinde baabakorere buna banchete.
NEH 9:25 Barabwo bakaira emechie yagiteire chindwaki, na ense entenenku, bakaira ne chinyomba chiaichire n’ebinto ebiya, ne chinsoko chi’amaache chiabaachetwe ase ebitare, na emegondo y’emesabibu na ey’emezeituni, na emete emenge y’amatunda. Bakaria, bakaigota na konora, bakaba nomogooko omonene ase obuya bwao obonge.
NEH 9:26 “Nonya naboigo nigo bangete gokoigwera, bagasaria asore, bakaa amachiiko ao amagega, bagaita ababani bao, abwo babakuurerete bairane gochia asore; ase ayio bagakora okomocha okonge gw’okorama erieta riao.
NEH 9:27 Ase ayio okababeka ase amaboko ’ababisa babo, na barabwo bakabachanda. Ekero barenge ase emechando yabo, bakarera asore; aye okabaigwa agwo igoro; na ase engencho y’amaabera ao amange, okabaa abatooria abwo bakabatooria korwa ase amaboko ’ababisa babo.
NEH 9:28 Ekero konya banyorire obotoereru, bagakora ebibe asore naende; aye ogatiga ababisa babo bakababua na kobagambera. Nonya naboigo, ekero barenge gokoiranera na korera asore, nigo kwarenge kobaigwa korwa agwo igoro, na ase engencho y’amaabera ao amange nigo kwabeete gokobatooria ase chingaki chinyinge.
NEH 9:29 Nigo kwabakuurerete bairane babwate amachiiko ao, korende ase engencho y’oboenenu bwabo bakaanga koigwera amachiiko ao, bagakora ebibe ase emeroberio yao echiikire, eyio omonto karayebwate nabe moyo. Bakaenena, bagakong’ia ebigoti tibaigwera.
NEH 9:30 Ase emiaka emenge okabaremereria, okabakuurera n’Omoika oo goetera ase ababani bao. Nonya naboigo tibaigwerete; erio okababeka ase amaboko ’abaanto b’ebisaku ebiao.
NEH 9:31 Korende ase engencho y’amaabera ao amange, tikwabasiretie gose kobatiga, ekiagera aye Nyasae oito nomuya ore, na omonyene amaabera.
NEH 9:32 Na bono, aye Nyasae oito, nigo ore omonene, na omobui, na oyo bw’okoirokia. Nigo orendete okobwatana kw’ogotianania, na obwanchani bwao boria bogendererete botambe. Tobara buna negento egesinini obokong’u obo bwonsi bwatonyorire. Korwa ase engaki eria abarwoti b’Abaasuri batogamberete goika reero, twabeire togochandeka intwe na abarwoti baito, na abanene baito, na abakuani baito, na ababani baito, ne chisokoro chiaito; ee, abanto bao bonsi.
NEH 9:33 Nonya naboigo, aye nigo ore omonyene oboronge ase amang’ana aya onsi abeire agotonyora; aye nigo ore omwegenwa, korende intwe twakorire ayare amabe.
NEH 9:34 Abarwoti baito, na abanene baito, na abakuani baito, ne chisokoro chiaito, tibabwatete amachiiko ao, gose tibaigwerete ogokuurera kwao kwabakuurerete.
NEH 9:35 Nonya bamenyete ase oborwoti bwabo abanyene, na kwabaeire amaya amange ase ense eria entenenku kwabaete, tibagokorerete gose tibaonchogete korwa ase ogokora kwabo okobe.
NEH 9:36 Bono nigo tore abasomba aiga ase ense eye kwaete chisokoro chiaito ng’a barie okwama kwaye na kwegokeria amaya.
NEH 9:37 Ase engencho y’ebibe biaito obotenenku bw’ense eye bwairirwe nabarwoti abwo babekirwe gotogambera. Abwo mbabwate okobua igoro ase emebere yaito, na ase chitugo chiaito, batokorere buna banchete, na intwe nigo tore nemechando emenene.”
NEH 9:38 Ase engencho y’amang’ana ayio onsi, bono nigo togokora okobwatana gotari koonchoka na tokorike, erinde abanene baito amo n’Abalawi baito, na abakuani baito, babeeke ebimanyererio biabo ase korokwo.
NEH 10:1 Ababegete ebimanyererio biabo ase okobwatana koria nabwo aba: Nehemia omogabana, mosinto o Hakalia, na Zedekia.
NEH 10:2 Seraya, na Asaria, na Yeremia;
NEH 10:3 Pasuri, na Amaria, na Malikia;
NEH 10:4 Hatusi, na Sebania, na Maluki;
NEH 10:5 Harimu, na Meremoti, na Obadia;
NEH 10:6 Danieli, na Ginetoni, na Baruku;
NEH 10:7 Mesulamu, na Abiya, na Miyamini;
NEH 10:8 Maasia, na Biligai, na Semaya. Aba nabwo barenge abakuani.
NEH 10:9 Abalawi nabwo aba: Yesua, mosinto bw’Asania, na Binui bw’eamate ya Henadadi, na Kadimieli;
NEH 10:10 abamwabo: Sebania na Hodia; Kelita, na Pelaya, na Hanani;
NEH 10:11 Mika, na Rehobu, na Hasabia;
NEH 10:12 Sakuri, na Serebia, na Sebania;
NEH 10:13 Hodia, na Bani, na Beninu.
NEH 10:14 Abatang’ani b’abaanto nabwo aba: Parosi, na Pahati-Moabu, na Elamu, na Satu, na Bani;
NEH 10:15 Buni, na Asigadi, na Bebai;
NEH 10:16 Adonia, na Bigiwai, na Adini;
NEH 10:17 Ateri, na Hezekia, na Asuri;
NEH 10:18 Hodia, na Hasumu, na Besai;
NEH 10:19 Harifu, na Anatoti, na Nebai;
NEH 10:20 Magipiasi, na Mesulamu, na Hesiri;
NEH 10:21 Meshesabeli, na Zadoki na Yadua;
NEH 10:22 Pelatia, na Hanani, na Anaya;
NEH 10:23 Hosea, na Hanania, na Hasubu;
NEH 10:24 Halohesi, na Pila, na Sobeki;
NEH 10:25 Rehumu, na Hasabuna, na Maaseya;
NEH 10:26 Ahiya, na Hanani, na Anani;
NEH 10:27 Maluku, na Harimu, na Baana.
NEH 10:28 Abanto abatigarete, na abakuani, na Abalawi, na abarendi b’ebiita, na abateri, na abakori emeremo be Hekalu, na abanto bonsi konya berusananirie korwa ase abanto b’ebisaku ase engencho y’amachiiko a Nyasae, barabwo amo nabakungu babo, na abana babo, abamura na abaiseke, nabwo bonsi babwate obong’aini bw’okomanya,
NEH 10:29 bakabwatana nabaanto bamwabo basikire, bakaria eira bagatiana ng’a mbabwatie amachiiko a Nyasae ayaruetwe goetera ase Musa, omosomba oye, naende ng’a mbarende na gokora amachiiko onsi ay’Omonene, oyore Omonene oito, amo nemeroberio yaye yonsi echiikire.
NEH 10:30 Bagateeba, Titokorua abaiseke baito banyuomwe nabaanto b’ense eye, gose titokonyuomeria abamura baito abaiseke babo.
NEH 10:31 Onye abanto b’ense eye bakorenta ebinto gose chindagera gotooneria rituko ri’Esabato, titokobigora ase Esabato gose ase rituko rinde richenu. Ase omwaka o gatano na kabere ntotige emegondo yaito etimoke teremwa, ne chisira titochiboria chiakanwe.
NEH 10:32 “Twanchire ng’a kera omwaka, torue ensemo ya isato y’esekeli ekorerwe emeremo ase enyomba ya Nyasae oito.
NEH 10:33 “Chibesa echio chiraruegwe ase engencho y’emegati ekoruegwa ase Nyasae, na okoruegwa kw’endagera kwa botambe, na ekeng’wanso ki’ogosambwa kia botambe, na ebie Chisabato, na Emetienyi Emeyia, na Amatuko Amanene achiikire, na ebing’wanso ebichenu, na ebing’wanso bi’ebibe bigokora okobwatanigwa ase Abaisraeli, na ase engencho y’emeremo yonsi y’enyomba ya Nyasae oito.
NEH 10:34 “Boigo intwe abakuani, na Abalawi, na abanto bande, twaakire obomera ng’a tomanye buna abanto be chiamate chiaito barabe bakorenta chinko, omwaka ase omwaka, echio chirabe chigosamba ebing’wanso ase egesasiimero ki’Omonene, Nyasae oito, ase chingaki chichikiire, na buna ariikire ase Egetabu ki’Amachiko.
NEH 10:35 “Naende ntobe tokorenta okwama kw’eritang’ani kwe riroba riaito, na amatunda amatang’ani ay’emete yonsi, ase enyomba y’Omonene, omwaka ase omwaka.
NEH 10:36 “Ntorete abana baito abaisia abatangi, ne chitugo chiaito chintangi ase abakuani abagokora emeremo ase enyomba ya Nyasae oito, buna eriikire ase amachiiko, torente ne chintangi chi’echiombe, na echie chimbori, na echie ching’ondi.
NEH 10:37 “Naende ntorente ase abakuani agwo ase ebinyomba ime, ase enyomba ya Nyasae oito, obosie bwaito bw’obotongora, na ebiegwa biaito, na amatunda ’emete yonsi, na edivai, na amaguta. Boigo ntorente ensemo ya ikomi y’okwama kwe riroba riaito ase Abalawi, ekiagera Abalawi nabwo bagosangereria chinsemo chia ikomi korwa ase emechie yonsi.
NEH 10:38 Ekero Abalawi bakorenterwa chinsemo echio chia ikomi, Omokuani, omonto bw’ororeria rwa Aroni, goika abe amo nabarabwo. Abalawi abwo mbarusie ensemo ya ikomi ye chinsemo echio chia ikomi, bayeire ase ebinyomba bi’enyomba ya Nyasae.
NEH 10:39 Abaisraeli na Abalawi mbarente okoruegwa kwabo gwe chindagera, na okw’edivai, na amaguta, ase ebinyomba ebio. Agwo nao ebikorero bi’Aase Aachenu bire; boigo nao abakuani bagokora emeremo, na abarendi b’ebiita, na abateri bare. “Titogotiga enyomba ya Nyasae oito eborwe ebinto.”
NEH 11:1 Abatang’ani b’abaanto bakamenya Yerusalemu, na abanto bande bagaaka obomera gochora omonto oyomo korwa ase kera ekeombe ki’abaanto ikomi, agende komenya Yerusalemu, omochie omochenu, na abanto aba kianda abatigari bagende komenya ase emechie ende.
NEH 11:2 Abanto bagasesenia abwo bonsi beruete kogenda komenya Yerusalemu.
NEH 11:3 Ase emechie emeke ase ense y’Abayuda, kera omonto bw’Abaisraeli bande bonsi, na abakuani, na Abalawi, na abakori emeremo be Hekalu, na abana b’abasomba ba Sulemani, akamenya ase omwando oye. Aba nabwo abanene be chingongo chi’ense y’Abayuda abamenyete Yerusalemu,
NEH 11:4 abande barenge ab’ororeria rwa Yuda, na abande ab’orwa Benjamini. Ab’ororeria rwa Yuda nabwo aba: Ataya, mosinto o Usia, o Zakaria, bw’Amaria, o Sefatia, o Mahalaleli, bw’ororeria rwa Peresi;
NEH 11:5 Maaseya, mosinto o Baruku, o Koli-Hose, o Hasaya, bw’Adaya, o Yoyaribu, o Zakaria, bw’ororeria rwa Siloni.
NEH 11:6 Abanto bonsi b’ororeria rwa Peresi abamenyete Yerusalemu, nigo barenge amagana ane, na emerongo etano nomo, na batano na batato (468). Bonsi nigo barenge chituoni chi’okorwana esegi.
NEH 11:7 Ab’ororeria rwa Benjamini nabwo aba: Salu, mosinto o Mesulamu, o Yoedi, o Pedaya, o Kolaya, o Maaseya, o Itieli, o Yesaia.
NEH 11:8 Na magega yaye Gabai na Salai. Bonsi nabaanto amagana kianda, na emerongo ebere, na batano na batato (928).
NEH 11:9 Yoel, mosinto o Sikiri, nere orenge omoteneneri obo; na Yuda, mosinto o Hasenua, akaba omoteneneri o kabere ase omochie oria.
NEH 11:10 Abakuani nabwo aba: Yedaya, mosinto o Yoyaribu, na Yakini.
NEH 11:11 Seraya, mosinto o Hilikia, o Mesulamu, o Zadoki, o Merayoti, o Ahitubu, omoteneneri bw’enyomba ya Nyasae,
NEH 11:12 na abamwabo abarenge gokora emeremo ase enyomba ya Nyasae, bonsi nabaanto amagana atano na atato, na emerongo ebere, na babere (822); Adaya, mosinto o Yerohamu, o Pelalia, bw’Amusi, o Zakaria; o Pasuri, o Malikia,
NEH 11:13 na abamwabo, abarenge abateneneri be chiamate, bonsi nabaanto amagana abere na emerongo ene, na babere (242); Amasai, mosinto bw’Asareli, bw’Asai, o Mesilemoti, o Imeri,
NEH 11:14 na abamwabo, abanto abamanyete gokora emeremo buya, rigana erimo, na emerongo ebere, na batano na batato (128). Omoteneneri obo nere Sabidieli, mosinto o Hagedolimu.
NEH 11:15 Abalawi nabwo aba: Semaya, mosinto o Hasubu, bw’Asirikamu, o Hasabia, o Buni.
NEH 11:16 Sabetai na Yosabadi, abwo babere nabwo barenge abateneneri b’Abalawi abwo barenge gokora emeremo isiko ase enyomba ya Nyasae.
NEH 11:17 Matania, mosinto o Mika o Sabudi bw’ororeria rw’Asafu, oyorenge omoraai bw’amatera ase okoiraneria ng’a mbuya mono amo nogosaba; Bakibukia, nere orenge oyo o kabere ase Matania; Abuda, mosinto o Samua o Galali bw’ororeria rwa Yedutuni.
NEH 11:18 Abalawi bonsi abamenyete ase omochie oyio omochenu nigo barenge amagana abere, na emerongo etano na etato, na baane (284).
NEH 11:19 Abarendi b’ebiita nabwo aba: Akubu na Talimoni amo nabamwabo, abarenge korenda ase ebiita, bonsi nabaanto rigana erimo, na emerongo etano na ebere, na babere (172).
NEH 11:20 Abande b’Abaisraeli, na ab’abakuani, na ab’Abalawi, bakaba bamenyete ase emechie yonsi y’Abayuda, kera oyomo ase omwando oye.
NEH 11:21 Korende abakori emeremo be Hekalu bakamenya agwo Ofeli. Siha na Gisipa nabwo barenge abateneneri b’abwo.
NEH 11:22 Oyorenge omoteneneri bw’Abalawi abamenyete Yerusalemu, nere Usi, mosinto o Bani, o Hasabia, o Matania, o Mika. Usi nigo arenge oyomo bw’ororeria rw’Asafu, abanto abarenge abateneneri b’amatera ase enyomba ya Nyasae.
NEH 11:23 Omorwoti nigo aruete ogochika igoro ase abanto b’eamate eyio, buna barenge gokora emeremo y’amatera agwo ase Hekalu, buna yaganeirie rituko ase rituko.
NEH 11:24 Omorwoti nigo abegete Petahia, mosinto o Mesesabeli bw’ororeria rwa Sera, mosinto o Yuda, gotenenera abanto ase amang’ana onsi.
NEH 11:25 Abayuda bande bakaba bamenyete ase ebichie ang’e namaremo abo. Abande bakamenya Kiriati-Ariba na ase ebichie biaye; abande bakamenya Diboni na ase ebichie biaye, na abande Yekabuseli na ase ebichie biaye;
NEH 11:26 abande bakamenya Yesua, na Molada, na Beti-Peleti,
NEH 11:27 na Hasani-Suali, na Beeri-Seba, na ase ebichie biaye;
NEH 11:28 abande bakamenya Sikilagi, na Mekona na ase ebichie biaye;
NEH 11:29 abande bakamenya Eni-Rimoni, na Sora, na Yarimuti;
NEH 11:30 Sanoa, na Adulamu na ase ebichie biabo, na Lakisi na amaremo narengeo, na Aseka na ase ebichie biaye. Ase ayio bakaba bakomenya gochakera Beeri-Seba goikera ase Rikura ria Hinomu.
NEH 11:31 Abanto b’egesaku kia Benjamini bakaba bakomenya gochakera Geba na kogenderera goikera Mikimasi, na Aiya, na Beteli na ase ebichie biaye;
NEH 11:32 Anatoti, na Nobu, na Anania;
NEH 11:33 Hasori, na Rama, na Gitaimu;
NEH 11:34 Hadidi, na Seboimo na Nebalati;
NEH 11:35 Lodi, na Ono, na ase Rikura ri’Abaroisia Ebinto.
NEH 11:36 Ebiombe binde bi’Abalawi ebiamenyete ase ense y’Abayuda bikaba bikobarwa amo nabaanto ba Benjamini.
NEH 12:1 Oyo noro omooroberio bw’abakuani na Abalawi abairanete korwa ase obosomba amo na Serubabeli, mosinto o Sealitieli, na Yesua. Abakuani nabwo aba: Seraya, na Yeremia na Ezra;
NEH 12:2 Amaria, na Maluku, na Hatusi;
NEH 12:3 Sekania, na Rehumu, na Meremoti;
NEH 12:4 Ido, na Ginetoi, na Abiya;
NEH 12:5 Miyamini, na Maadia, na Biliga;
NEH 12:6 Semaya, na Yoyaribu, na Yedaya;
NEH 12:7 Salu, na Amoki, na Hilikia, na Yedaya. Abwo barenge abatang’ani b’abakuani na ab’abamwabo, ase amatuko a Yesua.
NEH 12:8 Abalawi nabwo aba. Yesua na Binui, na Kadimieli, na Serebia, na Yuda, na Matania, oyio amo nabaanto b’eamate yaye nabwo batenenerete emeremo y’amatera ay’ogoaka ng’a mbuya mono.
NEH 12:9 Bakibukia na Uno, abamwabo, bagatenena kororia ase bare, ekero barenge gokora emeremo yabo ase Hekalu.
NEH 12:10 Yesua akaibora Yoyakimu, na Yoyakimu akaibora Eliasibu, na Eliasibu akaibora Yoyada,
NEH 12:11 na Yoyada akaibora Yonathani, na Yonathani akaibora Yadua.
NEH 12:12 Ase amatuko a Yoyakimu abateneneri be chiamate chi’abakuani nabwo aba: Meraya ase eamate ya Seraya, na Hanania ase eamate ya Yeremia;
NEH 12:13 Mesulamu ase eamate y’Ezara, na Yehohanani ase eamate y’Amaria;
NEH 12:14 Yonathani ase eamate ya Maluki, na Yosefu ase eamate ya Sebania;
NEH 12:15 Adina ase eamate ya Harimu, na Helikai ase eamate ya Merayoti;
NEH 12:16 Zakaria ase eamate ya Ido, na Mesulamu ase eamate ya Ginetoni;
NEH 12:17 Sikiri ase eamate y’Abiya, na Pilitai ase eamate ya Miniamini, na eya Moadiya;
NEH 12:18 Samua ase eamate ya Biliga, na Yehonathani ase eamate ya Semaya;
NEH 12:19 Matenai ase eamate ya Yoyaribu, na Usi ase eamate ya Yedaya;
NEH 12:20 Kalai ase eamate ya Salai, na Eberi ase eamate y’Amoki;
NEH 12:21 Hasabia ase eamate ya Hilikia, na Netaneli ase eamate ya Yedaya.
NEH 12:22 Omoroberio bw’abateneneri be chiamate chi’Abalawi okarikwa ase amatuko ’Eliasibu, na Yoyada, na Yohanani, na Yadua, Boigo oyo bw’abakuani okarikwa ekero Dario arenge omogambi bw’Abaayemi.
NEH 12:23 Omoroberio bw’Abalawi abarenge abateneneri be chiamate chiabo okarikwa ase Egetabu ki’amang’ana ’Ebiro goikera ase amatuko a Yohanani, mosinto bw’Eliasibu.
NEH 12:24 Oyo noro omooroberio bw’abateneneri b’Abalawi: Hasabia, na Serebia, na Yesua, mosinto o Kadimieli. Abwo amo nabamwabo bande nabwo babegetwe ase ebiombe biateneneretwe korigererania ase ogoitabererania amatera ay’ogotogia na koiraneria ng’a mbuya mono, buna Daudi, omonto o Nyasae, achigete.
NEH 12:25 Matania, na Bakibukia, na Obadia, na Mesulamu, na Talimoni, na Akubu, abarendi b’ebiita, nigo barenge korenda ebigachero agwo ase ebiita.
NEH 12:26 Abanto abwo nigo barengeo ase amatuko a Yoyakimu, mosinto o Yesua o Yosadaki, na ase amatuko a Nehemia omogabana, na ay’Ezara, oyorenge Omokuani na omworokia bw’amariko.
NEH 12:27 Ekero omochie o Yerusalemu orenge gwatananwa na gochenwa, Abalawi bakarentwa Yerusalemu korwa aase ande onsi ase bamenyete, erinde bache ase ogwatananwa okwo bare nomogooko, babe bakoiraneria ng’a mbuya mono namatera, na goakania chisani chikwoga, na amakano ao ao.
NEH 12:28 Chiamate ch’abateri chigasangererigwa korwa ase chinsemo chionsi chia Yerusalemu, na korwa ase emechie y’Abaanetofa.
NEH 12:29 Boigo bagasangererigwa korwa Beti-Giligali na korwa ase orogongo rwa Geba, na Asimaweti, ekiagera abateri abwo konya baagachire emechie yabo goetanana Yerusalemu.
NEH 12:30 Abakuani na Abalawi bagechena abanyene, bagachena nabaanto bonsi amo nebiita, na orwaki roria.
NEH 12:31 Erio nkarenta abanene b’Abayuda igoro ase orwaki, ngachora ebiombe bibere ebinene bikaba bigotaara igoro ase orwaki roria na goteera ogoteera gw’okoiraneria ng’a mbuya mono. Ekeombe ekemo kegataara agwo igoro ase orwaki gochia ase ensemo y’okorio goikera ase Egeita ki’Eubi.
NEH 12:32 Abanto babwatetie ekeombe ekio nabwo aba: Hosaya, na ekeng’ese ki’abanene b’Abayuda,
NEH 12:33 Asaria, na Ezra, na Mesulamu;
NEH 12:34 Yuda na Benjamini, na Semaya, na Yeremia.
NEH 12:35 Ababwatetie abwo n’Abakuani babwate ebitureeri, na Zakaria, mosinto o Yonathani, o Semaya, o Matania, o Mikaya, o Sakuri bw’Asafu.
NEH 12:36 Abande b’eamate ya Zakaria: Semaya na Asareli, Milalai na Gilalai, Maai na Netaneli, Yuda na Hanani. Abwo nigo babwate ebinto biare kobugigwa, ebio Daudi, omonto o Nyasae, achigete. Ezra, omworokia bw’amariko, akaba otang’anete ekeombe ekio.
NEH 12:37 Agwo ase Egeita gi’Ensoko kiarenge bosio bwabo bakariina ase ebiriinero gochia ase Omochie o Daudi. Agwo bakariina ase orwaki rwarenge rogoro y’enyomba ya Daudi, gochia ase Egeita ki’Amache, ase ensemo ya moocha.
NEH 12:38 Ekeombe kende ki’abateri baria barenge goteera amatera ay’okoiraneria ng’a mbuya mono, bakagenda gochia ensemo y’okobee igoro ase orwaki roria, na inche amo nekeng’ese ki’abaanto tokababwatia, tokagenda goetera ase Omorobiri bw’eriko, gochia ase Orwaki Orogare.
NEH 12:39 Naende togaetera Egeita gi’Efraimu, na Egeita Egekoro, na Egeita gie Chinswe, na Omorobiri o Hananeli, na Omorobiri bwe Rigana, goika ase Egeita gie Ching’ondi. Togakoorera orogendo rwaito agwo ase Egeita ki’Abarendi.
NEH 12:40 Ase ayio ebiombe bi’abateri abarenge goteera amatera ay’okoiraneria ng’a mbuya mono bigatenena ime ase enyomba ya Nyasae, na inche amo nekeng’ese ki’abanene baria togatenena nabarabwo.
NEH 12:41 Eliakimu na Maaseya, Miyamini na Mikaya, Elioenai na Zakaria, na Hanania, abarenge abakuani, bagatenena babwatete ebitureeri.
NEH 12:42 Naende mbarengeo Maaseya na Semaya, Eleazari na Usi, Yehohanani na Malikia, Elamu na Eseri. Abateri abwo bagatera, na Yesirahia nere orenge omoraai obo.
NEH 12:43 Ase rituko riria bakarua ebing’wanso ebinene, na bagachenga nomogooko omonene mono, ekiagera Nyasae abagogetie. Abakungu amo nabana boigo bagachenga, na omochengo oria orenge Yerusalemu okaigweka gochia aare.
NEH 12:44 Ase engaki eria abanto bagachorwa korenda ebinyomba biarenge chikungo aase ebiegwa, na okwama kw’eritang’ani, ne chinsemo chia ikomi, biarenge kogachwa. Abanto abwo nigo barenge gosangereria korwa ase emegondo yonsi y’emechie ebinto biachikiire ase amachiiko biegwe abakuani na Abalawi, ekiagera emeremo y’abakuani na ey’Abalawi nigo yagogetie Abayuda.
NEH 12:45 Abakuani na Abalawi bagakora emeremo ya Nyasae obo, na ey’ogochena. Abateri na abarendi b’ebiita bakaba bagokora emeremo yabo buna Daudi na Sulemani, omomura oye, bachigete.
NEH 12:46 Ase amatuko aria a kare, aya Daudi na ay’Asafu, mbarengeo abaraai b’abateri, na abateri nigo barenge goteera amatera ay’ogotogia Nyasae na komoiraneria ng’a mbuya mono.
NEH 12:47 Ase amatuko a Serubabeli, na aya Nehemia, Abaisraeli bonsi nigo barenge korua kera rituko ebiegwa biachikeire abateri na abarendi b’ebiita. Boigo naende bakaba bakoa Abalawi ebitari ebi baatananeretwe, na Abalawi barabwo bakaa abanto b’ororeria rwa Aroni ebitari biabo.
NEH 13:1 Ase rituko riria abanto bagasomerwa amang’ana Korea ase Egetabu kia Musa, na ekanyorekana eriikire ng’a Abaamoni na Abamoabu tibakobarwa ase omosangererekano bw’abaanto ba Nyasae nonya ng’ake,
NEH 13:2 ekiagera tibachiete korotota Abaisraeli na kobaa endagera na amaache. Barabwo bakaa Baalamu eng’eria ng’a aragererie Abaisraeli, korende Nyasae akaonchora okoragereria koria gokaba ogosesenigwa.
NEH 13:3 Ekero Abaisraeli baigwete amachiiko ayio asometwe ase bare bakerusanania korwa ase abanto bonsi abarenge ab’ebisaku ebiao.
NEH 13:4 Ekero engaki eyio konya etaraika, Eliasibu Omokuani oria ochoretwe akaba omoteneneri ase ebinyomba biarenge chikungo, agwo ase enyomba ya Nyasae oito, nigo abwatanete na Tobia.
NEH 13:5 Ere konya oroiseirie Tobia enyomba engare agwo aase konya barenge kogaacha okoruegwa kw’endagera, na ubani, na ebikorero, ne chinsemo chia ikomi chi’endagera, na edivai, na amaguta ’amazeituni, ebinto biachikeretwe Abalawi, na abateri, na abarendi b’ebiita. Boigo ebiegwa biachikeretwe abakuani, nao biare kogachwa.
NEH 13:6 Inche tinarenge Yerusalemu ekero amang’ana ayio abeete iga, ekiagera ase omwaka bw’emerongo etato, na ebere, bw’okogamba kw’Aritasasita, omorwoti o Babiloni, nario nagendete ase omorwoti oyio. Magega y’engaki ende nkaegwa ribaga,
NEH 13:7 nkairana Yerusalemu, nkaigwa igoro y’ebibe ebio Eliasibu akorete ase okoroiseria Tobia enyomba agwo ase chikungo chi’enyomba ya Nyasae chiarenge.
NEH 13:8 Ase ayio nkaba nendamwamu enene ngatuguta ebinto bia nyomba bia Tobia korwa ase enyomba eria.
NEH 13:9 Nkarua ogochika, na aase agwo agachenwa, erio nkairaniao ebikorero bi’enyomba ya Nyasae, amo nokoruegwa kw’endagera na ubani.
NEH 13:10 Naende nkanyora ng’a Abalawi na abateri konya batamire korwao, na kera oyomo konya ogendire ase omogondo oye, ekiagera tibaetwe chinsemo chiabo chiabatungetie.
NEH 13:11 Erio nkomana nabanene nkababoria, “Nase ki enyomba ya Nyasae yatigirwe etarendiri?” Nkabasangereria na nkabeka kera omonto aase aye akore emeremo.
NEH 13:12 Erio Abayuda bonsi bakarenta ase chikungo ensemo ya ikomi y’okoruegwa kw’endagera, na edivai, na amaguta ’amazeituni.
NEH 13:13 Ngachora Selemia Omokuani, na Zadoki, omworokia bw’amachiiko, na Pedaya Omolawi, bakaba abagachi be chikungo. Naende nkabeka Hanani, mosinto o Sakuri o Matania, akaba omokonyi obo, ekiagera abwo bonsi nigo baberetwe kirori ng’a nabegenwa bare. Emeremo yabo nigo yarenge ey’ogwatananera Abayuda bamwabo ebinto.
NEH 13:14 Aye Nyasae one, ong’inyore ase engencho y’amang’ana ayio. Tobaisa gotinyia ogokora kwane okuya nakorire ase enyomba yao na ase emeremo ere aroro ey’okogokorera.
NEH 13:15 Ase engaki eyio nkarora agwo ase ense y’Abayuda abanto barenge komita edivai ase rituko ri’Esabato. Boigo bakarenta endagera na bakabeekera chitigere chigurube; naende nigo barenge korenta edivai, na amasabibu, na amako, ne chigurube chinde ao ao ase Yerusalemu ase rituko ri’Esabato. Nkabakuurera bokong’u tibaabaisa koonia endagera ase rituko erio.
NEH 13:16 Abanto ba Turo, abamenyete ase omochie oria, nigo barenge korenta chinswe, na ebinto binde bionsi, na kobiooneria Abayuda na abanto ba Yerusalemu, ase rituko ri’Esabato.
NEH 13:17 Erio inche nkomana nabanene b’Abayuda, nkabateebia, “Mbibe ki ebi mogokora ase ogokora rituko ri’Esabato koba eritachenegeti?
NEH 13:18 Inee! Chisokoro chiaino tichiakorete obobe buna obo, chikagera Nyasae oito akarenta amabe aya onsi ase tore na ase omochie oyo? Bono nigo morigetie korentera Abaisraeli endamwamu ya Nyasae ere enene goetania, ase ogokora Esabato koba eyetachenegeti.”
NEH 13:19 Ase ayio, ekero bwaisire koira, ekero Esabato etarachaka, nigo naruete ogochika ng’a ebiita bia Yerusalemu bisiekwe, na bigenderere gosiekwa goika ekero Esabato eraere. Nkabeka abasomba baane bande korenda ase ebiita barore ng’a gurube ende terentwa ime ase omochie, ase rituko ri’Esabato.
NEH 13:20 Abaonchoreria na abaoonia bande bonsi nigo barenge korara isiko ya Yerusalemu ase rituko rigima, gose abere.
NEH 13:21 Korende nkabakuurera na kobateebia, “Nase ki mobeerete isiko aa na korara aa ase enyasi? Moise gokora bo naende, goika mbakore bobe.” Korwa ase engaki eria na kogenderera tibarenge gocha ase rituko ri’Esabato.
NEH 13:22 Ngachiika Abalawi bechene, erio bachiche korenda ebiita na korenda rituko ri’Esabato ribe richenu. Aye Nyasae one, ing’inyore boigo ase engencho y’amang’ana aya, na ondorere amaabera, ekiagera aye nigo ore nobwanchani botari koera.
NEH 13:23 Ase engaki eria boigo nkarora Abayuda bande banyuomete abakungu korwa ase chinse chi’Abaasidodi na Abaamoni, na Abamoabu.
NEH 13:24 Ekeng’ese ki’abana babo nigo barenge gokwana omonwa bw’Egesidodi gose oyo bw’egesaku kende, korende tibamanyete gokwana omonwa bw’Ekeyuda.
NEH 13:25 Erio nkomania abanto abwo, nkabaragereria; ngaaka abande abwo na gosunyora chitukia chiabo. Nkabatiania ase erieta ria Nyasae, nkabateebia, “Timobaisa gosokia abaiseke baino ase abamura b’ebisaku ebio, gose konyuomeria abamura baino abaiseke babo; gose inwe abanyene timobaisa konyuoma korwa aroro.
NEH 13:26 Inee! Sulemani, omorwoti bw’Abaisraeli, takorete ebibe ase engencho y’abakungu banga buna abwo? Ase abarwoti bonsi b’ebisaku, omorwoti onde tarenge buna ere, ekiagera Nyasae nigo amwanchete, na akamobeka akaba omorwoti igoro y’Abaisraeli bonsi. Nonya naboigo, abakungu baria b’ebisaku ebio bakagera agakora ebibe.
NEH 13:27 Inee! Nigo toragenderere koigwera amang’ana aino na tokore ebibe ebinene, naende tobe abatari abegenwa ase Nyasae oito, ase okonyuoma abakungu b’ebisaku ebiao?”
NEH 13:28 Oyomo bw’abamura ba Yoyada, mosinto bw’Eliasibu, Omokuani omonene, konya onyuomire omoiseke o Sanibalati Omohoroni; ase ayio nkamoseria korwa ase ’nde.
NEH 13:29 Aye Nyasae one, inyora abanto abwo, ekiagera bakorire obokuani bwabeire obotachenegeti na basaririe okobwatana kw’obokuani okwo kwabeire ogotachenegeti, na Abalawi boigo babeire abatachenegeti.
NEH 13:30 Ase enchera eyio nkabachena korwa ase kera egento kiarenge ekegeni, nkaroberia emeremo y’abakuani, na ey’Abalawi ekorwe boronge, erinde kera omonto amanye omoremo oye.
NEH 13:31 Erio nkaroberia ng’a chinko chi’ogosambera ebing’wanso chirentwe ase chingaki chichikiire, na amatunda ’okwama kw’eritang’ani arentwe. Aye Nyasae one, ing’inyore ase amang’ana aya, inkorere amaya.
EST 1:1 Amang’ana aya naro akoregete ase amatuko ’Ahaswero, oyio ogamberete chingongo rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere (127), gochaakera India goikera Ethiopia.
EST 1:2 Ase amatuko aria, ekero Ahaswero omorwoti arenge goikaransa ase ekerogo kiaye ki’oborwoti aaria ase eburi ya Susa, amang’ana aya naro arenge gokoreka.
EST 1:3 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwaye agakora omoyega omonene ase abanene bonsi amo nabatang’ani abarenge ase obogambi bwaye. Akarangeria abatang’ani b’abasikari b’Abaayemi, na ab’Abamedia, na abanene amo nabagaambi be chingongo chiaye.
EST 1:4 Ase engaki entambe y’emetienyi etano nomo (6), omorwoti akaba okworokia abanto abwo obonda na obonene bw’oborwoti bwaye, obwo bw’ogosika okonene.
EST 1:5 Amatuko ayio kaerire, akaroisia omoyega omonene ase abanto bonsi, abanene na abake, abarenge agwo Susa, omochie omonene. Omoyega oyio okabeera ase eraaro y’egeticha yagiteire, yarenge ase enyomba y’omorwoti, na okagenderera ase amatuko atano na abere.
EST 1:6 Aase agwo nigo achabeire nobwari obonge: ebitambaa ebirabu na ebiare buru, bionsi biaroisirie korwa ase egatani. Ebitambaa ebio nigo biasungeire ne chingori chindabu ne chimonyinga, chiaroisirie korwa ase egatani engiya. Chingori echio nigo chiasoirie ase chibonyi chi’echifeta chiarenge ase chisiiro chi’amagena amarabu akomeka‐meka ye rigori rinene. Ebiikaransero biaroisirie korwa ase chitaabu ne chifeta nigo biabekire inse aase atichire n’amagena akomeka‐meka e rigori rinene, amarabu na amabariri, na ayare buna obonyansi na amamwamu.
EST 1:7 Ebinyugwa bikabekwa ase ebikoombe biaroisirie korwa ase chitaabu; kera egekoombe nigo kiaroisetigwe k’obwaye getagwekaini ekende. Edivai ekonyugwa ase enyomba y’omorwoti ekarentwa ase obonge.
EST 1:8 Omoroberio okabekwa buna ebinyugwa ebio biarenge konyugwa; monto onde tarenge kobetererigwa, ekiagera omorwoti nigo achigete abasomba baye, abatenenerete enyomba yaye, ng’a batige kera omonto anywe ebinyugwa buna aganetie.
EST 1:9 Ase engaki eyio eyio, Vasti eting’ana, moka omorwoti, nere agakorera abakungu omoyega agwo ase enyomba y’omorwoti Ahaswero.
EST 1:10 Ase rituko ria gatano na kabere ri’omoyega oyio, omorwoti kanyure edivai akaba nomosasoko ase enkoro yaye. Ase ayio akarangeria Mehumani na Bisita, Haribona na Bigita, Abagita na Setari, na Karikasi, abakoreri baye batano na babere abagombaetigwe, abwo barenge komokorera ere ase enyomba yaye,
EST 1:11 akabachika barente Vasti eting’ana achiche ase obosio bwaye obegete egutwa y’oborwoti. Vasti nigo arenge omokungu omonyakieni mono; ase igo omorwoti akagania amoorokie ase abanto bonsi na ase abanene barenge agwo, erinde bamorore.
EST 1:12 Abasomba baria b’omorwoti bakairera Vasti amang’ana ayio, korende ere akaanga koigwera ogochika kw’omorwoti. Ayio akagera omorwoti akaba nendamwamu enene mono yarenge gwoka ime yaye buna omorero.
EST 1:13 Nigo yarenge engencho y’omorwoti arigie ogosemigwa korwa ase abanto abang’aini bamanyete amachiiko, naende bamanyete kogamba ebiina. Ase ayio akarangeria abanto abasemia, baria bamanyete ebimanyererio bie chingaki.
EST 1:14 Abanto anarete koboria botambe nabwo aba: Karisena na Setari, Adimata na Tarisisi, Meresi na Marisena, na Memukani. Aba batano na babere nigo barenge abagaambi korwa ase ense y’Ayemi, na eya Media, naende nabwo barenge nebirogo ebinene ase obogambi bwaye.
EST 1:15 Omorwoti agateebia abanto baria, “Inche omorwoti Ahaswero natoma abasomba baria baane, nabachika barente Vasti eting’ana ase ’nde, korende ere bwanga koigwera ogochika okwo. Inee! Ngento ki agwenerete akorerwe kobwatekana nogochika?”
EST 1:16 Erio Memukani agateebia omorwoti na abanene bonsi, “Vasti eting’ana tari ng’a nomorwoti bweka amocheire, korende omocheire abanene bonsi, na abanto bonsi bare ase chingongo chionsi echio aye omorwoti Ahaswero okogambera.
EST 1:17 Ogokora oko eting’ana yakorire goise komanyekana ase abakungu bonsi, nigo koragere abakungu bande bachaye abasacha babo, bateebe: Omorwoti Ahaswero nachika abasomba baye barente Vasti eting’ana asare, korende Vasti akaanga, tacha ase omorwoti.
EST 1:18 Rituko ria reero ritaraera, abakungu b’abanene bonsi b’Abaayemi na ab’Abamedia mbabe bakoigwa aya eting’ana yakorire, na igo bagochia koyateebia abanene bonsi ase obogambi, na ogochaayana okonene nigo kogochia koba amo nokoengererania okonene.
EST 1:19 Aye omorwoti koranche orue ogochika kw’oborwoti ng’a Vasti tabaisa kororekana ogocha ase obosio bwao nonya ndinde rionsi, aye omorwoti Ahaswero. Orike ogochika okwo ase amachiiko ’Abaayemi na ay’Abamedia ariikire, erinde ayio tanyara koonchorwa. Aye omorwoti ochore omokungu omoao obwenerete kobua Vasti, omoe obonene obwo bw’oborwoti.
EST 1:20 Ekero amang’ana ’ogochika okwo kw’omorwoti arararigwe ase oborwoti obo obonene, abakungu bonsi, abanene na abake, mbabe bagosika abasacha babo.”
EST 1:21 Ogosemia okwo kwa Memukani gokagokia omorwoti amo nabanene bonsi, na omorwoti agakora buna Memukani ateebete.
EST 1:22 Erio agatoma amarube gochia ase chingongo chionsi chi’obogambi bwaye. Amarube ayio akarikwa ase kera orogongo ase okorikwa kw’engencho y’amariko abo, ase kera egesaku ase omonwa obo, goteeba ng’a kera omosacha abe okogamba ase enka yaye, naende abe ogokwana nabaanto baye ase omonwa bw’egesaku kiaye.
EST 2:1 Nyuma y’amang’ana ayio, ekero endamwamu y’omorwoti Ahaswero yakendire, akaba okoinyora igoro ya Vasti, buna akorete, naende buna ogochika kwaruetwe igoro yaye.
EST 2:2 Erio abasomba abarenge gokorera omorwoti bakamoteebia, “Tiga abaiseke abekungi abanyabieni barigigwe barentwe asore, aye omorwoti.
EST 2:3 Aye omorwoti, chora abateneneri ase chingongo chionsi chi’obogambi bwao obachike basangererie abaiseke abekungi abare abanyabieni, baabarente ase enyomba y’abakungu ere agwo ase eburi ya Susa. Barabwo babekwe inse y’oborendi bwa Hegai, omokoreri oria ogombaetigwe, oyio otenenerete abakungu bamenyete ase enyomba yao. Abaiseke abwo baegwe amaguta abo bakweaka.
EST 2:4 Omoiseke oria orakogokie aye omorwoti, otige abe eting’ana ribaga ria Vasti.” Ogosemia okwo gokagwenera omorwoti, ere agakora buna asemetigwe.
EST 2:5 Agwo ase eburi ya Susa, narengeo Omoyahudi oyomo ore korokwa Moredekai, mosinto o Yairi, o Simei, o Kisi, bw’ororeria rwa Benjamini.
EST 2:6 Moredekai oyo nigo arenge oyomo bwa baria bairetwe ase obosomba chingaki chiria omorwoti Yekonia, omorwoti bw’Abayuda, abwo omorwoti Nebuchadnezzar airete ase obosomba amo nabaanto bande.
EST 2:7 Moredekai natugete omoiseke oyomo, omwana o ise moke. Omoiseke oyio nigo arenge korokwa Hadasa, na erieta rinde n’Esiteri. Nigo abwate omobere omuya, naende nigo arenge omonyakieni mono. Ekero abaibori baye bonsi bakwete, Moredekai akaba okomotuga buna omwana oye.
EST 2:8 Ekero ogochika koria okoyia kw’omorwoti kwaraaretigwe, na abaiseke basangereretigwe agwo ase eburi ya Susa, bakabeekwa inse y’oborendi bwa Hegai, oyorenge omorendi bw’abakungu ase enyomba y’omorwoti; Esiteri nigo arenge oyomo bw’abwo.
EST 2:9 Omoiseke oria akagokia Hegai mono, akanyora ogwancherwa nere. Ase obwango obwo Hegai akamoa amaguta akweaka erinde arorekane ore omonyakieni, na akamoa endagera yamogwenerete. Boigo akaa Esiteri abaiseke batano na babere abachoretwe asare korwa ase enyomba y’omorwoti bakaba bakomokorera. Hegai akaira Esiteri amo nabakoreri baria baye bamenye aase aagiya mono ase enyomba eria y’abakungu.
EST 2:10 Bono Esiteri konya taremanyekania ekiagera konya Moredekai omosemirie, omokanirie ng’a tabaisa kwemanyekania ase abanto b’ense eria amenyete ng’a ngesaku ki are, gose noyo bw’enyomba ki.
EST 2:11 Kera rituko Moredekai nigo abeete okona‐gotaara ase eraaro, bosio bw’enyomba y’abakungu baria, erinde amanye buna Esiteri agendererete komenya agwo, na igoro y’obogima bwaye.
EST 2:12 Kera oyomo ase abaiseke abwo nigo abeete okweroisia omobere oye ase engaki y’omwaka oyomo. Ase engaki y’emetienyi etano nomo emetang’ani nigo baare koba bakweaka amaguta a manemane, na emetienyi etano nomo ende babe bakweaka amaguta ande agotioka buya ase okweroisia emebere yabo. Erio ekero engaki yaigete; kera omoiseke oyomo oyomo akaba okorentwa ase omorwoti Ahaswero.
EST 2:13 Ekero omoiseke arenge gochia ase obosio bw’omorwoti, nigo arenge koegwa korwa ase enyomba y’abaiseke baria egento kende gionsi arenge kogania koira.
EST 2:14 Nigo arenge kogenda ase omorwoti chingaki chia mogoroba, erio ase rituko rikobwatia ekero bwakire oirana gochia ase enyomba ende y’abakungu inse y’oborendi bwa Saasigasi, oyorenge omokoreri bw’abakungu ba sere‐sere b’omorwoti. Tarenge koirana gochia ase omorwoti eria kabere, otatiga onye omorwoti ogogetigwe nere, naende aba okomorangeria ase ogwatora erieta riaye.
EST 2:15 Ekero engaki y’okogenda ase omorwoti yaigete ase Esiteri, oyio orenge omoiseke bw’Abihaili, ise moke Moredekai, oyio omotugete buna omwana oye, taboretie gento kende akoirana otatiga ebi Hegai, omokorer bw’omorwoti, oria otenererete abaiseke baria, amosemetie. Bono Esiteri nigo agwenerete abanto bonsi baare komoorora.
EST 2:16 Ase ayio, omwaka o gatano na kabere bw’okogamba kw’omorwoti Ahaswero, omotienyi o ikomi okorokwa Tebeti, Esiteri akarentwa ase omorwoti, agwo ase enyomba yaye y’oborwoti.
EST 2:17 Omorwoti akaba ogwancha Esiteri kobua abakungu bande bonsi. Esiteri akamogwenera akanyora obuya nogwancherwa ase omorwoti kobua abaiseke bande bonsi abekungi. Omorwoti akamobekeera egutwa y’oborwoti ase omotwe oye, akamobeka akaba eting’ana ribaga ria Vasti.
EST 2:18 Omorwoti agakora omoyega omonene bw’amasikani ase Esiteri, akarangeria abanene bonsi b’obogambi na abasomba baye aroro. Boigo akaraareria abanto bakeanerigwe ebango ase ense yaye, naende akarua ebiegwa ebinge buna omorwoti agwenerete akore.
EST 2:19 Ekero abaiseke abekungi basangererekanete engaki ya kabere, Moredekai akaba ogoikaransa ase egeita ki’omorwoti.
EST 2:20 Esiteri konya taramanyia abanto b’ense eria ng’a ngesaku ki are, gose noyo bw’enyomba ki. Moredekai nigo amosemetie igo, na Esiteri akamoigwera buna konya abeire okomoigwera ekero akinetigwe nere.
EST 2:21 Ase engaki eyio Moredekai arenge kobeera agwo ase egeita ki’enyomba y’oborwoti, abakoreri babere b’omorwoti, Bigitana, na Teresi, abwo barenge korenda ase egesieri ki’enyomba, bakaba nendamwamu ase omorwoti, bakarigia enchera y’okomoita.
EST 2:22 Moredekai akamanya ayio, akayateebia Esiteri eting’ana, nere akayateebia omorwoti ribaga ria Moredekai.
EST 2:23 Obotuki bogakorwa, na amang’ana akanyorekana ng’a namaene arenge; abanto baria babere bakabwatwa, bagatongwa ase chimbambo igoro. Amang’ana ayio akarikerwa ase obosio bw’omorwoti ase Egetabu ki’amang’ana arenge gokoreka.
EST 3:1 Nyuma y’amang’ana ayio, omorwoti Ahaswero agakinia Hamani, mosinto o Hamedata Omoagagi, akamoa obonene kobua abanene bande bonsi abarenge amo nere.
EST 3:2 Omorwoti akarua ogochika ng’a abasomba baye bonsi barenge kobeera ase egeita kiaye batung’ame bosio bwa Hamani ase okomosasiima. Bonsi bagakora bo, korende Moredekai ere akanga gokora bo.
EST 3:3 Erio abasomba bande b’omorwoti abarenge kobeera agwo ase egeita bakabooria Moredekai, Inee! “Nase ki kwangire koigwera ogochika kw’omorwoti?”
EST 3:4 Bakaba bagokwana nere rituko ase rituko ng’a aigwere ogochika koria, korende tabeete ogotegerera amang’ana abo. Ere abateebia “inche n’Omoyahudi naende tingotung’amera Hamani”. Ase ayio abasomba baria bagateebia Hamani, erinde barore gose amang’ana a Moredekai nancherwe.
EST 3:5 Hamani akaba nendamwamu enene mono ekero aroche ng’a Moredekai tarenge gotung’ama ase okomosasiima,
EST 3:6 na ekero amanyete ng’a Moredekai n’Omoyahudi orenge, akarora ng’a tari Moredekai bweka arae egesusuro, korende ere akaria eira goita Abayahudi bonsi abarenge ase oborwoti bw’Ahaswero.
EST 3:7 Ase omwaka o ikomi na kabere bw’okogamba kw’omorwoti Ahaswero, omotienyi bw’eritang’ani okorokwa Nisani, Hamani akarwa ogochika obomera bagoakwa obwo bware korokwa Puri, erio banyore rituko na omotienyi arenge gocha goikerania ebirengererio biaye biogoita Abayahudi, erio bagaikera rituko ria ikomi na gatato r’omotienyi o ikomi na kabere okorokwa Adari.
EST 3:8 Erio Hamani agateebia omorwoti Ahaswero, “Mbare aa abanto b’egesaku gete besiarerete, bamenyete ase egati y’abanto be chingongo chionsi chi’oborwoti bwao. Amachiiko ’abaanto abwo nigo are nogwatananeka korwa ase amachiiko ’abaanto bande. Barabwo tibari korenda amachiiko ao, aye omorwoti. Ase ayio, aye omorwoti, okoremereria koba nabaanto aba tigokorenta bitoki binde ebiya asore.
EST 3:9 Aye omorwoti, amang’ana aya karakogwenere, karue ogochika ng’a abanto aba baitwe basirigwe kegima. Onye nabo nindete chifeta chitalanta chilifu ikomi (10,000) ne chifeta echio nigo chirabeekwe ase ekungo yao, aye omorwoti.”
EST 3:10 Erio omorwoti akarusia ebonyi yarenge ase ekiara kiaye gi’okoboko, yabwate ekemanyererio kiaye, akayea omobisa oria bw’Abayahudi, Hamani, mosinto o Hamedata, Omoagagi,
EST 3:11 Omorwoti agateebia Hamani, “Chibesa echio gwachieirwe, na abanto kwabaeirwe, okore ande onsi orarore akogwenerete.”
EST 3:12 Ase ayio, ase rituko ria ikomi na gatato, ri’omotienyi bw’eritang’ani, Hamani akarangeria abariki b’omorwoti erio akabateebia, barike amang’ana ’ogochika koria omorwoti aruete bayaonchore ase kera omonwa na kera engencho yokorika ase oborwoti bwonsi erio bayatome gochia ase abagaambi abanene b’oborwoti, na ase abagabana, na ase abanene b’abaanto be chingongo chionsi ase oborwoti bwaye. Amang’ana ayio nigo arigetwe akabeekwa erieta ri’omorwoti Ahaswero amo nekemanyererio ki’ebonyi eria yaye.
EST 3:13 Amarube aria akaegwa abanto abaango bakayaminyokia gochia ase chingongo chionsi chiare ase oborwoti boria. Nigo arenge goteeba ng’a ase rituko erimo rioka, rituko ria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere, noro Adari, Abayahudi bonsi, abanto abake na abagotu, abakungu na abana, baitwe tibarorerwa mabeera basirigwe pi, na ebinto biabo bisakorwe.
EST 3:14 Amang’ana ’amarube ayio achikirwe nigo abegetwe maiso marore ase chingongo chionsi ase obogambi boria koraareria abanto bonsi bebeeke ang’e goika rituko riria riike.
EST 3:15 Ase Ogochika koria kw’omorwoti amang’ana ayio akabeekwa maiso marore ase eburi ya Susa, gokabetereria abanto baria abaango baminyoka gochia ase chingongo chionsi. Erio omorwoti na Hamani bagaikaransa konywa, korende omochie o Susa okaba nogoichana.
EST 4:1 Ekero Moredekai atebeetigwe amang’ana onsi akorirwe, agatandora chianga chiaye, akeboyia chigunia na kweaka ribu, akagenda ase egati y’omochie okorera neriogi rinene, ore nobororo obonge,
EST 4:2 agaika ase egeita ki’omorwoti. Tasoete, ekiagera monto onde tarenge gwancherwa asoe ase egeita ekio obegete chigunia.
EST 4:3 Ase ande onsi ase amang’ana ’ogochika koria kw’omorwoti konya ararigwe, Abayahudi bakaba nekerero ekenene mono; bakaba bakweng’ata, bakorera na kobokia amagombo. Abange babo bakaba beboyetie chigunia na beagete ribu.
EST 4:4 Ekero abaiseke abasomba b’Esiteri na abakoreri b’enyomba yaye bamotebeetie amang’ana igoro ya Moredekai, eke agendererete gokora, Esiteri agaichana akaba nobororo obonge; agatomera Moredekai chianga ng’a arusie chigunia abeeke chianga chiria, korende ere agachiaanga.
EST 4:5 Erio Esiteri akarangeria Hataki, oyo omorwoti achorete koba omokoreri bw’Esiteri, akamotoma agende ase Moredekai amoborerie engencho y’amang’ana ayio, naende ninki kiagerire achandegete igo.
EST 4:6 Hataki akagenda ase Moredekai agwo ase eraaro y’omochie, bosio bw’egeita ki’enyomba y’omorwoti.
EST 4:7 Moredekai akamoteebia amang’ana onsi amonyorete; boigo akamoteebia omobaro bwe chitaabu Hamani arire eira kobeeka ase ekungo y’omorwoti, ng’a Abayahudi bonsi baitwe basirigwe kegima.
EST 4:8 Boigo Moredekai akaa Hataki riruube ririikire amang’ana ’ogochika koria kwaruetwe Susa igoro y’ogosirigwa kw’Abayahudi, erinde orokie Esiteri na amoteebie amang’ana onsi, boigo amoteebie ng’a agende ase omorwoti komosorora na komosaba amaabera ase abanto baye.
EST 4:9 Hataki akagenda, agateebia Esiteri amang’ana onsi Moredekai atebeete.
EST 4:10 Esiteri agakwana na Hataki, akamoteebia airane ase Moredekai, amoteebie,
EST 4:11 “Omonto onde bwensi, abe omosacha gose omokungu, oragende ase omorwoti ase egoora ime atarangeiri, goika aitwe akwe. Okwo nogochika. Abasomba bonsi b’omorwoti na abanto bonsi be chingongo chi’oborwoti mbamanyete amang’ana ayio. Enchera neyemo yoka ogotooreka: eraarente onye omorwoti abe okomworotera enyimbo yaye y’oborwoti eroisirie korwa ase etaabu, ebe ekemanyererio ng’a rirorio natigwe abe moyo. Korende bono tindarangerigwa kogenda ase omorwoti ase engaki y’omotienyi oyomo.”
EST 4:12 Ekero Moredekai atebetigwe amang’ana ’Esiteri,
EST 4:13 akamotomera abanto nokoiraneria oko: “Tokaga ng’a ekiagera ore ase enyomba y’omorwoti aye notooreke kobua Abayahudi bande.
EST 4:14 Naki onye aye kogokira‐kiri kegima ase engaki eye, ogokonywa na ogotooreka nigo korache ase Abayahudi korwa ensemo ende, korende aye na abanto b’enyomba ya iso mosirigwe. Ande, ning’o omanyete gose nase engencho y’engaki buna eye kwabeire eting’ana y’omorwoti?”
EST 4:15 Naende Esiteri akabatoma ase Moredekai bamoiranerie,
EST 4:16 “Genda osangererie Abayahudi bonsi bare aa Susa, mweng’ate ase engencho yane. Timoria gose konywa ase amatuko atato, omobaso na obotuko. Inche amo nabasomba baane abaiseke ntweng’ate boigo. Nyuma y’ayio ningende ase omorwoti mamincha y’amachiiko; onye ngochia gosirigwa, insirigwe.”
EST 4:17 Erio Moredekai akagenda, agakora onsi buna Esiteri amochigeete.
EST 5:1 Ase rituko ria gatato Esiteri akabeeka chianga chiaye chi’oboting’ana, akagenda agatenena ase egoora ya ime, ase enyomba y’omorwoti erochie enyomba enene y’omorwoti. Omorwoti nigo aikaransete ase ekerogo kiaye ki’oborwoti kerochie gesieri ki’enyomba yaye.
EST 5:2 Ekero omorwoti aroche Esiteri eting’ana oteneine ase egoora, Esiteri akanyora ogwancherwa asare. Omorwoti akamworotera enyimbo yaye y’oborwoti eroisirie korwa ase etaabu, arenge nero koboko. Erio Esiteri akagenda gochia ang’e, agakuna mesia y’enyimbo eria,
EST 5:3 na omorwoti akamobooria, “Eting’ana Esiteri, ninki origetie? Inteebia eki oganetie; aye nokeegwe, nakeba nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane.”
EST 5:4 Esiteri akairaneria, “Koranche omorwoti, ochiche mwane reero, aye amo na Hamani, ase endagera nakoroiseirie aye omorwoti.”
EST 5:5 Omorwoti akarwa ogochika Hamani aretwe ase obwango, erinde banyare gokora aya Esiteri aganetie. Agwo omorwoti na Hamani bakagenda ase endagera eria Esiteri aroisetie.
EST 5:6 Ekero baare konywa edivai, omorwoti akaboria Esiteri, “Ninki origetie? Ekio nokeegwe. Ninki oganetie? Nakeba nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane, nokeegwe.”
EST 5:7 Esiteri akairaneria, “Ogosaba kwane na okogania kwane noko:
EST 5:8 Onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, aye omorwoti, koranche aye amo na Hamani, ankio naende moche mobe abageni baane ase endagera ndache mbaroiserie. Ase ekero ekio nario ndache ngoteebie eki nganetie.”
EST 5:9 Ase rituko riria Hamani akarua ase endagera eria, ore nomogooko na omosasoko. Korende ekero aroche Moredekai ase egeita ki’enyomba y’omorwoti, na Moredekai taimogete atenene amworokie amasikani, agaichorwa nekeririanda asare.
EST 5:10 Korende agetanga ase okoremereria, akagenda inka bwoye. Erio akarangeria abasani baye, na Seresi mokaye, bache mwaye.
EST 5:11 Hamani agetogia ase bare, agakwana igoro y’obonge bw’obotenenku bwaye, na igoro y’abana baye abange, naende igoro y’obonene bwonsi omorwoti konya amoeire, na buna amokinetie kobua abagaambi bonsi, na abasomba bonsi b’omorwoti.
EST 5:12 Naende Hamani akabora, “Esiteri eting’ana, moka omorwoti, naroisia endagera, tarangeretie onde otatiga inche bweka amo nomorwoti. Nonya ng’ankio nagatorangeretie, inche amo nomorwoti.
EST 5:13 Korende amang’ana ayio onsi tabwati engencho ase inde ekero nkorora Moredekai, Omoyahudi oria, oikaransete ase egeita ki’omorwoti.”
EST 5:14 Erio Seresi mokaye, na abasani baye bonsi bakamosemia iga, “Tiga orobambo rore nobotambe bw’amaboko emerongo etano rosimisigwe, erio ankio mambia oborie omorwoti ng’a Moredekai atongwe igoro ase orobambo orwo, erinde ogende ase omoyega kore nomogooko.” Ring’ana erio rikagokia Hamani; ere agasimisia orobambo orwo.
EST 6:1 Ase obotuko boria omorwoti taraarete chitoro; agachiika arenterwe egetabu kerikire amang’ana ’ebiro ayio arenge gokoreka agwenerete koinyorwa, na amang’ana ayio agasomwa asare.
EST 6:2 Amang’ana akarorekana ariikire ng’a Moredekai natebeete igoro ya Bigitana na Teresi, abakoreri babere b’omorwoti, abwo barenge korenda egesieri ki’omorwoti, ng’a mbarigetie goita omorwoti Ahaswero.
EST 6:3 Omorwoti akaboria, “Inee! Ngosika ki, gose masikani ki Moredekai akoreirwe ase engencho y’ayio?” Abanto b’omorwoti abarenge komokorera, bakamoiraneria, “Tana gokorerwa kende.”
EST 6:4 Omorwoti akaboria, “Ning’o oyio ore ase egoora?” Ekaba ng’a Hamani nere orenge gosoa ase egoora isiko y’enyomba y’omorwoti, akwane nomorwoti, erinde achie gotonga Moredekai ase orobambo roria amosimiseretie.
EST 6:5 Ase ayio abasomba bagateebia omorwoti, “Hamani oteneine ase egoora.” Omorwoti akabateebia, “Moteebie asoe.”
EST 6:6 Ase igo Hamani agasoa ime, na omorwoti akamobooria, “Ninki agwenerete akorerwe omonto oria inche omorwoti nanchire gosika?” Hamani akarengereria ase omoyo oye ime, “Ning’o omorwoti anchete gosika kobua inche?”
EST 6:7 Hamani akairaneria omorwoti, “Oria omorwoti anchete gosika
EST 6:8 goika arenterwe eanga y’oborwoti, eyio omorwoti abeekire, na ebarasi eyio omorwoti anarete koriina ebekeire egutwa y’oborwoti ase omotwe oye.
EST 6:9 Omotang’ani oyomo omonene, na oyobwamasikani oyio ogokorera omorwoti, aegwe eanga eyio na ebarasi eyio. Erio abeekere omonto oyio omorwoti anchete gosika eanga eyio, na amoriinie ase ebarasi eyio, amoetananie ase ekerario ki’omochie, okoraria bosio bwaye amang’ana ayio: iga nabo Omonto oyio omorwoti anchire gosika agokorerwa.”
EST 6:10 Erio omorwoti agateebia Hamani, “Genda bono bwango, oire chianga chiria na ebarasi eria, okorere Moredekai, Omoyahudi oyio ore ase egeita kiane, inche omorwoti, buna gwateba. Tobaisa kweba nonya ne ring’ana erimo ase aria gwateeba.”
EST 6:11 Ase igo Hamani akaimokia eanga eria akayebekera Moredekai, na akamoriinia ebarasi igoro, akamoetanania ase ekerario ki’omochie, akaba okoraria bosio bwaye, “iga nabo Omonto oyio omorwoti anchire gosika agokorerwa.”
EST 6:12 Moredekai akairana geita ki’omorwoti, korende Hamani akaayerera gochia bwoye, oichanete na korera, bwetubete omotwe oye.
EST 6:13 Hamani agateebia Seresi mokaye, na abasani baye bonsi, kera egento eke kiamonyorete. Erio abanto baye abanyasemi, na Seresi mokaye, bakamoteebia, “Onye Moredekai, oyio aye gwachakire koba inse yaye n’Omoyahudi are tokomonyara; amaene nere orakobue.”
EST 6:14 Ekero bagendererete gokwana nere, abakoreri b’enyomba y’omorwoti bagacha kwoyia Hamani bakamoira bwango ase endagera eria Esiteri aroisetie.
EST 7:1 Ase igo, omorwoti na Hamani bakagenda koria endagera amo n’Esiteri eting’ana.
EST 7:2 Ekero barenge konywa edivai ase rituko erio ria kabere, omorwoti akaboria Esiteri naende, “Eting’ana Esiteri, ninki origetie? Ekio nokeegwe. Ninki oganetie? Gokerabe nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane, nokeegwe.”
EST 7:3 Eting’ana Esiteri akairaneria, akabora, “Aye omorwoti, onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, naende amang’ana aya karakogokie, ntige ngenderere koba moyo, na abanto baane boigo; oko nakwo okogania kwane.
EST 7:4 Inche na abanto baane twaoonigwe, tosirigwe kegima ase ogoitwa. Onye nigo twaoonigwa tochie koba abasomba, abasacha na abakungu, nanga nigo nakira tinkwana, ekiagera amang’ana ayio tare goisana gochanda omorwoti.”
EST 7:5 Erio omorwoti Ahaswero akabooria eting’ana Esiteri, “Ning’o ore noboremu gokora ayare buna ayio? Ng’ai are Omonto oyio?”
EST 7:6 Esiteri akairaneria, akamoteebia “Omochandi na omobisa oito omonene, nere oyo Hamani, omonto omobe kegima.” Erio Hamani agasogwa nomoondoko ase obosio bw’omorwoti na obw’eting’ana.
EST 7:7 Omorwoti akaimoka korwa ase omoyega ore nendamwamu, akagenda isiko ase egeticha kiare ase enyomba yaye. Hamani agatenena gosorora Esiteri eting’ana ng’a amotige abe moyo, ekiagera aroche ng’a omorwoti nigo arengereretie komosiria.
EST 7:8 Ekero omorwoti airanete korwa ase egeticha aria isiko gochia ase enyomba eria ase barenge konywera edivai, Hamani nigo araire inse oumaime ase egeikaransero gi’Esiteri. Omorwoti akaboria, “Inee! Nigo aganetie gokorera eting’ana obonyaka ase obosio bwane aa nyomba mwane ime?” Na ekero ring’ana riasogete korwa ase omonwa bw’omorwoti, abasomba bagatuba Hamani obosio.
EST 7:9 Haribona, oyomo bw’abasomba abaare gokorera omorwoti, akabora, “Rora orobambo rore rw’obotambe bw’amaboko emerongo etano, roria Hamani asimiseretie Moredekai, oyo ogotooretie aye omorwoti, nao rore ang’e nenyomba ya Hamani.” Agwo omorwoti agachiika, “Gachie motonge Hamani ase orobambo roria igoro.”
EST 7:10 Ase igo Hamani agatongwa ase orobambo roria asimiseretie Moredekai. Erio endamwamu y’omorwoti egakenda.
EST 8:1 Ase rituko riria omorwoti Ahaswero akaa Esiteri eting’ana enyomba ya Hamani, omobisa oria bw’Abayahudi. Moredekai akanyora ribaga gosoa ase omorwoti, ekiagera Esiteri konya oteebirie omorwoti igoro y’obwamate bwaye na moredekai.
EST 8:2 Bono omorwoti akarusia ebonyi eria arusetie ase Hamani, akayea Moredekai, na Esiteri akabeeka Moredekai atenenere enyomba eria yarenge eya Hamani.
EST 8:3 Erio Esiteri agakwana naende nomorwoti, agatung’ama inse ase amagoro aye, akamosorora mono ase ogoitekia amariga ng’a asarie omooroberio bw’ogosiria Abayahudi, oria Hamani Omoagagi aruete.
EST 8:4 Omorwoti akaimokia enyimbo eria y’etaabu, akayiorotera Esiteri. Esiteri akaimoka, agatenena ase obosio bw’omorwoti,
EST 8:5 akabora, “Aye omorwoti, onye kwarorire ng’a mbuya, na onye inche nanyorire ogwancherwa asore, ne ring’ana eri korirarorekane asore ng’a nerironge, aye omorwoti, naende inche ninkogokie, koranche karwe ogochika gotanga amang’ana aria Hamani, mosinto o Hamedata Omoagagi, konya achiikire ng’a Abayahudi bonsi bare ase chingongo chionsi chi’obogambi bwao basirigwe.
EST 8:6 Naki ndakore ndemererie ndore amabe ayio akobacheera abaminto? Gose naki ndakore ndemererie ndore abanto b’egesaku kiane bagosirigwa.”
EST 8:7 Omorwoti Ahaswero agateebia Esiteri eting’ana na Moredekai Omoyahudi, “Rora, naeire Esiteri enyomba ya Hamani, na Hamani otongirwe igoro ase orobambo roria, ekiagera arigetie goita Abayahudi.
EST 8:8 Gaki inwe riika riruube ase Abayahudi, moribeeke erieta riane, inche omorwoti, morike buna morarore, moribeeke ekemanyererio ki’ebonyi yane, ekiagera riruube rinde rionsi ririikire na kobeekwa erieta ri’omorwoti amo nekemanyererio ki’ebonyi yaye, onde tari orarionchore.”
EST 8:9 Abariki b’omorwoti bakarangerigwa agwo ase omotienyi o gatato, noro omotienyi o Siwani, rituko ri’emerongo ebere na gatato, na buna Moredekai achigete, amarube akarikwa gochia ase Abayahudi, na gochia ase abagaambi abanene b’oborwoti na abagabana, na abanene bonsi be chingongo chionsi korwa India goika Ethiopia, chingongo rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere (127). Amarube ayio akarikwa ase kera orogongo ase okorikwa kw’engencho y’amariko abo, na ase kera egesaku ase omonwa obo na ase Abayahudi ase enchera yabo y’okorika ase omonwa obo.
EST 8:10 Amang’ana ayio nigo arigetwe na kobeekwa erieta ri’omorwoti Ahaswero, na akabeekwa ekemanyererio ki’ebonyi yaye. Erio amarube ayio akairwa nabariini be chibarasi chi’omorwoti echio chiare kominyoka bwango.
EST 8:11 Amarube ayio nigo arenge goteeba ng’a omorwoti orure ribaga ase Abayahudi ba kera omochie bache amo, erinde beegerere abanyene. Baegwe ribaga boigo goita abarwani bande bonsi ba kera egesaku baare gocha kobarwania, baite nabana babo na abakungu babo; boigo basakore chinibo chiabo.
EST 8:12 Ayio akoreke ase rituko erimo ase chingongo chionsi chi’omorwoti Ahaswero, ne rituko erio nigo rirabe eria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere okorokwa Adari.
EST 8:13 Nigo ariikire ng’a ase kera orogongo ogochika okwo kw’omorwoti korarigwe maiso marore ase abanto bonsi ng’a, Abayahudi bebeeke ang’e ase rituko erio erio korusia egesiomba ase ababisa babo.
EST 8:14 Ase ogochika okwo kw’omorwoti abatomwa bakariina chibarasi chi’omorwoti chiare kominyoka bwango. Ogochika koria gokararigwa boigo agwo Susa, omochie oria omonene bw’eburi.
EST 8:15 Moredekai akarua ase omorwoti, obegete chianga chi’oborwoti chire nekieni kere buru na ekerabu, obegete egutwa enene y’etaabu na egetambaa gi’okwambara ki’egatani engiya kere monyinga, na abanto b’omochie o Susa bagaaka eriogi, bagochenga.
EST 8:16 Abayahudi bakaba noborabu na omogooko, amo nomochengo na ogosikwa.
EST 8:17 Ase kera orogongo na omochie, aande onsi ogochika kw’omorwoti kwaraaretigwe, Abayahudi bakaba nomogooko na omochengo, bagakora omoyega na bakaba ne Rituko Rinene. Abanto abange b’ebisaku binde bagekora koba Abayahudi ase okwoboa Abayahudi.
EST 9:1 Rituko ria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere, noro omotienyi bw’Adari, rigaika. Ase rituko ria ikomi na gatato ekero ogochika kw’omorwoti kware gocha goikeranigwa, ababisa b’Abayahudi nigo basemeretie ng’a mbaababue, korende amang’ana konya aonchokire ng’a Abayahudi mbabue ababisa babo.
EST 9:2 Bono Abayahudi bagasangererekana amo ase emechie yabo yonsi, na ase chingongo chionsi chi’obogambi bw’omorwoti Ahaswero, erinde baite abanto baria barigetie kobasiria. Monto onde tarenge onyarete kobatanga, ekiagera obwoba ase engencho y’abwo konya bwasoire ase abanto bonsi.
EST 9:3 Ase igo abanene bonsi be chingongo chiria, na abagabana, na abagaambi abanene bonsi b’oborwoti, baria baare gokora emeremo y’omorwoti, bagakonya Abayahudi, ekiagera boboete Moredekai.
EST 9:4 Moredekai nigo arenge omonene ase enyomba y’omorwoti, na akamenta koba nokobua, na igo chinkuma chiaye chigasarera ase chingongo chionsi chi’oborwoti boria.
EST 9:5 Ase igo Abayahudi bakabua ababisa babo bonsi, bakabaita na kobasiria nemioro; bagakora buna banchete ase abwo baabagechete.
EST 9:6 Agwo ase eburi ya Susa, Abayahudi bagaita abanto amagana atano, bakabasiria.
EST 9:7 Bagaita Parisanidata, na Dalifoni, na Asipata;
EST 9:8 Porata na Adalia, na Aridata;
EST 9:9 Parimasita, na Arisai, na Aridai, na Waisata,
EST 9:10 abamura ikomi b’omobisa oria bw’Abayahudi, Hamani, mosinto o Hamedata. Korende tibakunete ebinto biabo kobisakora.
EST 9:11 Ase rituko erio erio omorwoti akarenterwa omobaro bw’abaitetwe aria Susa, omochie omonene,
EST 9:12 na omorwoti agateebia Esiteri eting’ana, “Agwo ase eburi ya Susa, Abayahudi baitire abanto amagana atano, baabasiririe, boigo baitire abamura ikomi ba Hamani. Onye ere igo, Inee, ngento ki bakorire ase chinsemo chinde ase chingongo chi’oborwoti bwane? Bono ninki naende oganetie? Nokeegwe. Nteebia ngento ki naende otarakorerwa. Nakerokio nokorerwe.”
EST 9:13 Esiteri akamoiraneria, “Omorwoti korarore mbuya, Abayahudi aba bare agwo Susa baegwe ribaga ankio boigo bakore koreng’ana nogochika kwa reero; tiga abamura ba Hamani ikomi batongwe ase chimbambo igoro.”
EST 9:14 Omorwoti agachiika ayio akorwe; ogochika okwo gokararigwa agwo Susa, na abamura baria ikomi ba Hamani bagatongwa ase chimbambo igoro.
EST 9:15 Abayahudi abarenge Susa bagasangerereka amo naende, ase rituko ria ikomi na kane, omotienyi bw’Adari, bagaita abanto amagana atato aroro, korende tibakunete ebinto biabo kobisakora.
EST 9:16 Abayahudi bande abarenge ase chingongo chinde chi’obogambi obwo bagasangerereka amo ase okoegera obogima bwabo, ase okwenyorera obotoereru na gwetooria korwa ase ababisa babo. Bagaita abanto chilifu emerongo etano na ebere na isano (75,000), korende tibakuneti ebinto biabo kobisakora.
EST 9:17 Aya nigo akoregete ase rituko ria ikomi na gatato, omotienyi bw’Adari, na ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi oyio bagatimoka, bakarikora rikaba eri’omoyega na omogooko.
EST 9:18 Abayahudi abarenge Susa, barabwo nigo basangererekanete ase rituko ria ikomi na gatato, na eria ikomi na kane, na ase rituko ria ikomi na gatano bagatimoka bakarikora rikaba eri’omoyega na omogooko.
EST 9:19 Ase igo Abayahudi, abamenyete ase emechie emeke etagiteire, nigo barenge korenda rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’Adari koba rituko ri’omogooko na eri’omoyega, Rituko Rinene, bagatomerana ebiegwa bi’endagera engiya baroisetie.
EST 9:20 Moredekai akariika amang’ana ayio, na agatoma amarube ase Abayahudi bonsi abarenge ang’e na aare ase chingongo chionsi chi’oborwoti bw’Ahaswero,
EST 9:21 akabateebia ng’a barende rituko ria ikomi na kane, na eria ikomi na gatano, ase omotienyi bw’Adari, omwaka ase omwaka, abe Amatuko Amanene.
EST 9:22 Amatuko ayio naro Abayahudi barabe bakoinyora buna banyorete obotoereru na ogotooreka korwa ase ababisa babo, na buna omotienyi oyio emechando yabo yaonchoretwe ekaba omogooko, na omoichano obo okaba omochengo. Ase ayio babe bagokora amatuko ayio abe ay’omoyega na ay’omogooko, amatuko ay’ogotomerana ebiegwa bi’endagera babe bakoroisia naende bae abataka ebiegwa.
EST 9:23 Ase igo Abayahudi bagancha kwenaria gokora buna bachaagete, na buna Moredekai abarikerete bakore.
EST 9:24 Hamani Omoagagi mosinto o Hamedata, omobisa bw’Abayahudi bonsi, konya orobeirie igoro y’Abayahudi ng’a abasirie, na konya oakire obomera bokorokwa Puri ase okoumokera Abayahudi mobosokano na kobasiria.
EST 9:25 Korende ekero Esiteri achete ase omorwoti na komoteebia amang’ana ayio, Omorwoti akarua ogochika ase amarube ng’a omooroberio oria Hamani akorete mamincha y’Abayahudi omoiraneire ere omonyene, na ere na abamura baye bagatongwa ase chimbambo igoro.
EST 9:26 Amang’ana ayio akagera Amatuko ayio Amanene arendwe, ayio akorokwa Purimu kobwatekana nerieta ri’obomera boria bokorokwa Puri. Ase engencho y’amang’ana onsi ay’amarube ayio, na ase aria baroche abanyene, na ayio onsi abanyorete,
EST 9:27 Abayahudi bagachika ase barabwo abanyene, na ase chinderia chiabo, na ase abande bonsi babwatanete nabarabwo ng’a babe bakorenda amatuko ayio abere kera omwaka, naende bayabwate koreng’ana buna bachikiire, ne chingaki chichikiire.
EST 9:28 Amatuko ayio abe akoinyorwa na kobwatwa ebiaare ase ebiaare, ase kera eamate na ase kera orogongo, na kera omochie. Amatuko ayio a Purimu tabaisa gotigwa korendwa ase egati y’Abayahudi, gose ekeinyorio ki’amatuko ayio tikemocha koba ase chinderia chiabo.
EST 9:29 Erio eting’ana Esiteri, omosubati bw’Abihaili, na Moredekai, Omoyahudi oria, bakarika riruube ri’ogokong’ia amang’ana e riruube riria ria kabere igoro y’okorenda Purimu.
EST 9:30 Amarube arenge namang’ana ’omorembe, boigo noboredi, agatomwa ase Abayahudi bonsi barenge ase chingongo chionsi rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere 127, ase oborwoti bw’Ahaswero.
EST 9:31 Amarube ayio akababetereria ng’a amatuko a Purimu arendwe ase engaki eria echiikire, buna Moredekai Omoyahudi oria, na Esiteri eting’ana, bachigete Abayahudi. Boigo arendwe buna barabwo abanyene bachigete na bagachikera abanto be chinderia chiabo ase amang’ana ’okweng’ata na okorua.
EST 9:32 Ogochika okwo gw’Esiteri eting’ana kogakong’ia amang’ana a Purimu, na ayio akarikwa ase egetabu.
EST 10:1 Omorwoti Ahaswero akarusia ebango ase abanto b’ense yaye, na ase ebisinka bie chinyancha.
EST 10:2 Bono amang’ana onsi igoro y’ogokora kwaye gwonsi, na okobua kwaye, amo namang’ana onsi buna aimokereretie Moredekai igoro, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’abarwoti b’Abamedia na ab’Abaayemi.
EST 10:3 Moredekai, Omoyahudi oria, nere orenge oyo o kabere ase omorwoti Ahaswero. Nigo arenge omonene ase Abayahudi, osikire nabamwabo bonsi, ekiagera nigo arenge korigia amaya ase abanto baye, na akerua ase okobarentera omorembe.
JOB 1:1 Ase ense ya Usi narengeo omonto ore korokwa Ayubu. Omonto oyio nigo arenge omwegenwa, na nigo abwate enkoro endonge; nigo amoirogete Nyasae, agetanga korwa ase ogokora amabe.
JOB 1:2 Ere nabwate abana abamura batano na babere, na abaiseke batato.
JOB 1:3 Naende nabwate ching’ondi chilifu isano na ibere (7,000), ne chingamia chilifu isato (3,000), ne chiombe elifu eyemo (1,000), ne chitigere chiaberi amagana atano (500); naende nabwate abasomba abange mono. Ase ayio omonto oyio nigo arenge omonda mono kobua abanto bonsi bamenyete ase ense ya Moocha.
JOB 1:4 Abamura ba Ayubu nigo banarete gokora emeyega ase chibisi, kera oyomo ase rituko riaye ase enyomba yaye. Nigo barenge korangeria abaiseke bamwabo baria batato bacha koragera na konywa amo nabarabwo kera engaki.
JOB 1:5 Nyuma ya kera omoyega koerire, mambia chuni Ayubu nigo arenge korangeria abana baye nakobaruera ekeng’wanso ase kera oyomo ase okobachena. Nigo arenge gokora igo, ekiagera arenge korengereria, oteeba, “Ande nebe ng’a onde bw’abana baane okorire ebibe, oramire Nyasae ase enkoro yaye ime.” Naboigo Ayubu arenge gokora botambe.
JOB 1:6 Bono ekaba ng’a rituko erimo ekero abamura ba Nyasae bachete kweorokia ase obosio bw’Omonene, Saitani nere agacha agwo ase baare.
JOB 1:7 Erio Omonene akaboria Saitani, “Naye ng’ai okorwa?” Saitani akamoiraneria, “Nigo nkorwa ase etaaro yane, nkona‐goetanana ase ense yonsi, naende nabo nkonagotiira na gotirimboka aroro.”
JOB 1:8 Agw’Omonene akabooria Saitani, “Ayubu, omosomba one, kwarorire buna are? Monto onde tari ase ense onga buna ere; nigo are omwegenwa, na obwate enkoro endonge; ere nigo anyirogete inche Nyasae, naende nigo etangete korwa ase ogokora amabe.”
JOB 1:9 Erio Saitani akairaneria, agateebia Omonene, “Inee! Ayubu nigo agosigete aye Nyasae ngencho etaiyo?
JOB 1:10 Aye nigo omorendete na komokengera ase chinsemo chionsi, ere amo nabaanto b’enyomba yaye yonsi, na gento kende gionsi abwate. Ee, nigo osesenetie emeremo yaye yonsi agokora, naende gwakorire enibo yaye yamentekanire mono ase ense.
JOB 1:11 Bono aye rambora okoboko kwao, okune ebinto bionsi abwate obisirie, ekeene, ere goika akoragererie agwo ase obosio bwao.”
JOB 1:12 Agwo Omonene agateebia Saitani, igo mbuya, “Rora, ebinto bionsi Ayubu abwate bono nigo bire inse y’okobua kwao, korende ere omonyene tobaisa komokuna.” Erio Saitani akarua agwo ase obosio bw’Omonene, akagenda.
JOB 1:13 Rituko erimo ekero abana b’Ayubu, abamura na abaiseke, babwate omoyega bw’okoria na konywa edivai ase enyomba ya momura omwabo omonene,
JOB 1:14 omonto obwate amang’ana akaminyoka gochia ase Ayubu, akamoteebia, “Chiombe nigo chiarenge korema, ne chitigere nigo chiarenge korisia ang’e ase chiombe chiria.
JOB 1:15 Abanto ba Seba bacha mobasokano, baira chitugo chionsi, naende baita abasomba nemioro; ninche bweka natigara inde moyo, natama gocha kogoteebia.”
JOB 1:16 Ekero oyio agendererete gokwana, omonto onde agacha, agateeba, “Omorero o Nyasae nigo ogwa korwa igoro, osamba ching’ondi chiayia chiaera, naende boigo osamba abasomba bayia baera; ninche bweka natigara, natama gocha kogoteebia.”
JOB 1:17 Na ekero noyio agendererete gokwana, omonto onde agacha, agateebia Ayubu, “Abakalidayo nigo bachicha bare ebiombe bitato, baumokera chingamia, bachiira, naende baita abasomba bande nemioro; ninche bweka natigara inde moyo, natama gocha kogoteebia.”
JOB 1:18 Ekero noyio agendererete gokwana, omonto onde agacha, agateebia Ayubu, “Abana bao, abamura na abaiseke, nigo babwate omoyega bw’okoria na konywa edivai ase enyomba ya momura omwabo omonene;
JOB 1:19 bono omwaga bw’echinguru ocha korwa ase erooro, onyegeria chikoona inye chi’enyomba eria, erinde yagwera abana abwo abasae, bakuure bonsi; ninche bweka natigara inde moyo, natama gocha kogoteebia.”
JOB 1:20 Erio Ayubu akaimoka, agatandora eanga yaye, agakigita etukia yaye, erio agatung’ama inse, agasasiima,
JOB 1:21 agateeba, “Nigo narwete ase enda ya baba inde getirianda, naende nigo ndairane korwa ase ense inde getirianda. Omonene nere oruete, naende oirire. Erieta riaye ritogigwe.”
JOB 1:22 Ase amang’ana ayio onsi Ayubu takorete ebibe, gose tabeekerete Nyasae obobe.
JOB 2:1 Naende ekaba ng’a rituko erimo, ekero abamura ba Nyasae bachete kweorokia ase obosio bw’Omonene, Saitani nere agacha agwo ase barenge kweorokia ase obosio bw’Omonene.
JOB 2:2 Erio Omonene akaboria Saitani, “Naye ng’ai okorwa?” Saitani akamoiraneria, “Nigo nkorwa ase etaaro yane, nkona‐goetanana ase ense yonsi, naende nabo nkonagotiira na gotirimboka aroro.”
JOB 2:3 Agwo Omonene akaboria Saitani, “Ayubu, omosomba one, kwarorire buna are? Monto onde tari ase ense onga buna ere; nigo are omwegenwa na obwate enkoro endonge; ere nigo anyirogete inche Nyasae, naende nigo etangete korwa ase ogokora amabe. Nonya kwang’ebereretie komochanda ngencho ende etaiyo, ere nigo agendererete koba omwegenwa.”
JOB 2:4 Erio Saitani akairaneri’Omonene, akamoteebia, “Risankwa ase risankwa; omonto nigo ararue gento kende gionsi abwate ase ogotooria obogima bwaye.
JOB 2:5 Bono aye rambora okoboko kwao, okune amauga ’omobere oye, amo ne chinyama, omokore bobe, ekeene, ere nigo arakoragereria agwo ase obosio bwao.”
JOB 2:6 Naende Omonene agateebia Saitani ayio namaya, “Rora, Ayubu nigo are inse y’okobua kwao, korende omotige abe moyo.”
JOB 2:7 Erio Saitani akarua agwo ase Omonene, akageenda, akarentera Ayubu amagumba, gochakera chimbaratero goikera ase omotwe igoro.
JOB 2:8 Ayubu akaba ogoikaransa ase ribu, akaimokia orogio, akana‐kweageria amaote aye.
JOB 2:9 Erio mokaye akamobooria, “Inee, nonya ngoika bono nigo ogendererete koba omwegenwa ase Omonene? Ragereria Nyasae, erio okwe!”
JOB 2:10 Korende Ayubu akairaneria mokaye, akamoteebia, “Aye nigo ogokwana buna omokungu onde bwensi omoriri agokwana. Onye tokonyora amaya korwa ase Nyasae, Inee, titokonyora amabe naro korwa asare?” Ase amang’ana ayio onsi Ayubu takorete ebibe ase ogokwana kwaye.
JOB 2:11 Ayubu nabwate abasani batato: Elifasi korwa Temani, na Bilidadi korwa Sua, na Sofari korwa Naama. Ekero barabwo baigwete igoro y’emechando eria Ayubu anyorete, bagachikana ng’a kera oyomo arue bwoye, baumerane amo, bagende komwechandera na komoremia.
JOB 2:12 Bagachia komoorora korwa aare, tibanyara komomanya gose nere. Bagachaaka goaka amariogi bakorera; bagatandora chianga chiabo, bagesiarera ebuse gochia igoro na ase emetwe yabo.
JOB 2:13 Abanto abwo bagaikaransa inse agwo amo nere ase engaki y’amatuko atano na abere, omobaso na obotuko; agwo onde tabeete ogokwana ing’ana rinde rionsi ase Ayubu, ekiagera baroche ng’a emechando yaye nigo yarenge emenene mono.
JOB 3:1 Nyuma y’amang’ana ayio onsi Ayubu agachaaka gokwana, akaragereria rituko riria aiboretwe.
JOB 3:2 Ayubu agateeba,
JOB 3:3 Rituko riria naiboretwe, tiga risire riebwe kegima, boigo obotuko boria amang’ana aya akwanetwe: Omwana omoisia otongirwe enda ime.
JOB 3:4 Tiga rituko riria ribe omosunte; Nyasae ore igoro tabaisa koriechandera, gose omobaso tobaisa koribarera.
JOB 3:5 Tiga omosunte na ekiriri ekemwamu biritube. Tiga amare aritube, na kende gionsi egekorenta obomwamu ase rituko kerioboyie.
JOB 3:6 Omosunte ekerima otube obotuko boria, tibobaisa kobarwa amo namatuko ande ay’omwaka, gose kobarwa amo namatuko ande ay’emetienyi.
JOB 3:7 Ee, obotuko boria tiga bogombae; eriogi ri’omogooko tiribaisa koigugwa ase borobwo.
JOB 3:8 Boragererigwe nabwo bamanyete koragereria amatuko, abwo baganyete korenta Leviatani eng’iti enene y’okwoboyia.
JOB 3:9 Ching’enang’eni chiaye chia ituko ria mambia chibe omosunte; obotuko tiga bochie koganya ng’a bokie, korende tibokia rinde, gose tibobaisa korora ogokiamoka kwa mambia,
JOB 3:10 ekiagera borobwo tibwatangete baba tanyibora, gose tibwatangete emechando korwa ase amaiso aane.
JOB 3:11 Ninki kiagerete tinakwera inda ya baba? Ninki kiagerete tinakwa ekero keria nasogete korwao?
JOB 3:12 Ninki kiagerete baba akaang’agata? Ninki kiagerete akangonkia amabeere aye?
JOB 3:13 Onye nakwete, anga nindaire ntoererete, anga nindaire chitoro ntimogete,
JOB 3:14 buna abarwoti b’ense amo nabasemia babo bakaraire, abwo beagacherete amaagacho ’obosareku.
JOB 3:15 Inche anga nigo inde buna abanene batenengete ne chitaabu, baichoretie chinyomba chiabo ne chifeta.
JOB 3:16 Nigo nanga nabeete buna enda erekeire egatindekwa, na buna abana bataroche omobaso.
JOB 3:17 Aroro agwo abakori amabe tibari gochanda abande, boigo abarosire kobaikire aroro, nigo bagotimoka.
JOB 3:18 Ekero abasibwa baikire aroro, nigo bakoba bagotimoka amo, tibari koigwa amariogi y’abarendi babo bakobabetereria nobotindi.
JOB 3:19 Abanto batasikiri na abasikire nigo bareng’anetie aroro; omosomba nigo are omosibore korwa ase oyorenge omonene oye.
JOB 3:20 “Nase ki oyochandegete akoegwa korora omobaso? Nase ki oria obwate obororo ase enkoro akoegwa obogima?
JOB 3:21 Abwo baganyete amakweri, korende tibari koyanyora; nigo bakoyarigia kobua korigia chinibo chibisire.
JOB 3:22 Abanto abwo bakogoka mono na gochenga, ee, nabo bakogoka kobabeire ang’e kogenda ase chimbeera na gotubererwa.
JOB 3:23 Nase ki omobaso oorokire ase omonto chinchera chiaye chibisire, oyio Nyasae agiteire chinsemo chionsi?
JOB 3:24 Obororo bw’emechando yane bwabeire buna endagera nkoria, na ebirero biane nigo bigoiteka buna amaache.
JOB 3:25 Naki ring’ana riria inyoboete rianchicheire, na riria rikoondokia rianyorire.
JOB 3:26 Inche timbwati omorembe gose botoereru bonde; timbwati ogotimoka, korende emechando nigo egendererete konagocha.”
JOB 4:1 Bono Elifasi Omotemani akairaneria, akabora:
JOB 4:2 Inee! Omonto arateema gokwana naye, nogechigwe nere? Nonya naboigo, monto ki oranyare gokira‐kiri takwana?
JOB 4:3 Rora, aye kworokereirie abanto abange, na amaboko atabwate chinguru kwayakong’irie.
JOB 4:4 Amang’ana ao abeire akoremia oyo konya osinyirwe kogenderera, na aye gwakong’irie amaru aye arenge koiguswa.
JOB 4:5 Bono naye emechando yacheire, na tori noboremu bonde bwonsi, yagokunire na aye kwegosire.
JOB 4:6 Aye buna omoirogete Nyasae, tori noboremu? Naende buna chinchera chiao chire chindonge, tori nogosemeria?
JOB 4:7 Bono rengereria, indi yabeete ng’a omonto omoikeranu nasiretigwe? Naende indi yabeete ng’a abanto abaronge mbatugutetwe?
JOB 4:8 Aya naroche naya: Baria bakorema obosareku, na baria bagosimeka emechando, nabagese ayio ayio.
JOB 4:9 Nyasae nigo akobaeyanera basira, na ase okogusa kw’endamwamu yaye baerigwa.
JOB 4:10 Nonya bakoruma buna endo ere entindi, bakirigwe, na amaino e chindo chinsae nigo akobunwa.
JOB 4:11 Endo engotu nekwe ase okoborwa chinyama ekoria. Ne chimanwa chi’endo eaberi nigo chigosererebekana.
JOB 4:12 Ring’ana ndire rianchicherete bobisi, nigo nariigwete rikomonyerera.
JOB 4:13 Ekero abanto bararire chitoro chindito na inche narenge nebirengererio na korora amaroro,
JOB 4:14 obwoba bokambwata amo nokoiguswa, na amauga onsi ay’omobere one agachaaka gotengechigwa.
JOB 4:15 Embeo egaeta ase obosio bwane, na amarionya ’omobere one agatenena.
JOB 4:16 Omogwekano bw’egento gete ogatenena ase obosio bwane, korende tinanyarete komanya ng’a ngento ki gose nkieni ki; erio nkaigwa eriogi eriororo rigoteeba:
JOB 4:17 Inee! Mwanyabaanto nanyare koba omooronge kobua Nyasae? Nanyare koba oyochenegete kobua Omotongi oye?
JOB 4:18 Rora, Nyasae tari gosemeria nonya nabasomba baye; ere nigo akobabeekeera abamalaika baye obobe.
JOB 4:19 Onye naboigo, naki rende arasemerie abwo bamenyete ase chinyomba chi’amaroba, abwo amaroso abo abekire ase riroba? Barabwo nigo bagoakwa na komionogorwa buna ebigwankwa.
JOB 4:20 Abanto nabo baranyare koba moyo ase engaki ya mambia, korende omogoroba otaraika, kwanyora baitirwe, basirire goika kare na kare, na onde tari okobechandera.
JOB 4:21 Bionsi ebi’abaanto abwo basemeretie nigo bigosira kegima. Nigo bagokwa bataraikera komanya obong’aini bonde bwonsi.
JOB 5:1 Bono rangeria! Inee! Onde nareo oragoitabere? Ase abwo abachenu, ning’o oraonchokere?
JOB 5:2 Ekeene, ogwechanda nigo kogoita omoriri, na emoko nigo egoita oyo otari omong’aini.
JOB 5:3 Nabeire nkorora omonto omoriri okogenderera bokong’u, korende mobosokano nkaragereria enka yaye.
JOB 5:4 Abana baye tibakonyora ogokonywa, nigo bakomionogorerwa geita, gose monto onde tari okobatooria.
JOB 5:5 Abanto bare nenchara nabwo bakoria endagera eye omonto oria akogesa, abwo nigo bakoyerusia nonya egiteire namagwa; abasaneri nigo bagosanera obotenenku bwaye.
JOB 5:6 Obobe tibori korwa ase riroba, gose emechando teri komera korwa inse ase riroba,
JOB 5:7 korende Mwanyabaanto nigo akoiborwa ase okonyora emechando, buna chinsase chi’omorero chigotaroka gochia igoro.
JOB 5:8 Yare koba ng’a ninche nanga nigo narigia Nyasae, nere bweka nare goteebia amang’ana aane.
JOB 5:9 Nyasae nigo agokora amang’ana amanene atari komanyekana buna are, boigo namakumia atanyare kobareka.
JOB 5:10 Nigo akorua embura yatwa igoro ase ense, na emegondo yanyora amaache.
JOB 5:11 Ere nigo akoimokereria abanto abaitongo igoro, na abwo bachandegete bakorera, nigo akobabeka ase oborendi obuya.
JOB 5:12 Nyasae nigo agosaria emeroberio y’abang’ainereria, erinde emeremo bagokora namaboko abo tegoikerana buna baganetie.
JOB 5:13 Ere nigo akobwata abare nobong’aini ase obong’ainereria bwabo, emeroberio yabo y’ogotega nigo egosirigwa bwango.
JOB 5:14 Abanto abwo nigo bakobwatwa nomosunte mobaso gati, bataba‐taba mobaso gati buna nobotuko bore.
JOB 5:15 Korende Nyasae nigo agotooria abataka korwa ase emenwa egoita, na abaremeire korwa ase abwo bare ne chinguru.
JOB 5:16 Ase ayio abaremerwa mbabe nogosemeria, korende abakori amabe nigo barakirigwe‐kiri.
JOB 5:17 Nasesenirie omonto oyio Nyasae akoa egesusuro ase okomoorongeyia; ase ayio tobaisa gochaaya ogoaka, gw’okorongeyia kw’oyore Omonguru.
JOB 5:18 Ere nigo akorenta amaote, naende oyaboa; ere nigo agoaka chingoma, naende okoboko kwaye kwagwenia.
JOB 5:19 Ere nagotoorie korwa ase emechando etano nomo, ee, nonya nkorwa ase etano na ebere, na amabe tagokonyora.
JOB 5:20 Ekero ki’enchara nagotoorie korwa ase amakweri, na ekero gi’esegi korwa ase abwo bagoita nemioro.
JOB 5:21 Ekero abanto bakogokwana bobe nobiswe, na ekero amabe agoita arache, toyoboa.
JOB 5:22 Ekero ogosiria na enchara birache, aye nobe gokobisekerera, gose tokwoboa ching’iti chintindi chire ase ense.
JOB 5:23 Nonya namagena are mogondo, nobwatane naro, ne ching’iti chi’orosana nobe nomorembe nachirochio.
JOB 5:24 Erio nonyare korora ng’a obomenyo bwao mborendire buya, na ekero orabe gokorata ase ameri e chitugo chiao, nonyore ng’a ende tesireti korwao.
JOB 5:25 Norore buna abana bao babeire abange, na ororeria rwao ndobuche robe oronge buna obonyansi bore ase ense.
JOB 5:26 Nogende ase embeera kore nobogotu obuya, buna emesaima y’endagera ekorentwa ekero engaki yabo yaikire.
JOB 5:27 “Naama! Twabeire togokora obotuki ase amang’ana ayio; naro nay’ekeene. Ase ayio bono igwa amang’ana ayio, oyagache ase omoyo oo.”
JOB 6:1 Erio Ayubu akairaneria, agateeba:
JOB 6:2 Onye ndiria obororo bwane bwarenge korengwa, na emechando yane yonsi ebeekwe ase ekerengo erengwe!
JOB 6:3 Ebio nigo biare ebirito kobua omokenye ore ase enyancha; ase ayio nabeire omwango ase ogokwana ayio.
JOB 6:4 Nyasae Omonguru ombetire chinsara chiaye, na omoika one ong’usire obosongo bwabo; okogosa kwa Nyasae kwarobeire kondwania.
JOB 6:5 Inee! Etigere y’orosana nkwana ere, ekero egotakuna obonyansi? Gose eng’ombe nkwana ere, ekero egendererete korisia?
JOB 6:6 Onye endagera tebekiri omonyoo okoyiansia, neriegwe? Inee! Omochununu bwe rigena ri’engoko nobwate obwansu?
JOB 6:7 Chindagera echio omoyo one ochiangire, chiabeire chindagera chikongechia.
JOB 6:8 Naki nanga yaba buya onye nanyora aya nkobooria, onye Nyasae nanchera aya nganetie!
JOB 6:9 Nigo nganetie Nyasae anche ang’ake ansegenye, arambore okoboko kwaye ang’ite nkwe!
JOB 6:10 Ayio nigo are kogera ndemigwe; nigo narenge kogoka ntari koigwa obororo bw’okoromwa oko okonene. Ekiagera tinkaneti amang’ana a Nyasae ore Omochenu.
JOB 6:11 Chinguru chiane inki chiisaine imbe nokoganya kore nogosemeria? Na omoerio one naki ogochia koba, ngenderere koremereria?
JOB 6:12 Inee! Chinguru chiane nigo chire chinkong’u buna echi’amagena? Gose omobere one nigo ore omokong’u buna etai?
JOB 6:13 Ekeene gokonywa konde gwonsi tikori ime yane, amagenderero nabwate naurirwe.
JOB 6:14 Oyotakororera omosani oye amaabera oyio, rirorio otigire koiroka Omobui.
JOB 6:15 Abaminto bakorire obong’ainereria babeire buna chintuboka chi’amaache, na buna chiooro chi’emegoko chigoeta chiaera.
JOB 6:16 Barabwo nigo banga buna chindooche chiamerire amaache ’obokendu abwataine, na amagena ’embura are imeo.
JOB 6:17 Ekero ki’omobaso chiasunkera chiakea; na omorakera ogocha chiasira kegima korwa aase abo.
JOB 6:18 Abagendi babwate chitugo chiabo nigo bakogobera korigia amaache, tibakoyanyora; ase igo bakwera ase erooro.
JOB 6:19 Abagendi ba Tema nigo bakoriga‐rigia amaache, naboigo abaonchoreria ba Seba basemeria koyanyora.
JOB 6:20 Abwo nigo bagoichana, ekiagera tibanyorete eki basemeretie; ekero bachete aase agwo, bakanyora ng’a nigo bang’ainetwe.
JOB 6:21 Nabogio nainwe mwabeire ase ’nde buna chintuboka chiria; mwarorire emechando yane, mwakumirie na kwoboa.
JOB 6:22 Inee! Inche nateebirie onde ng’a andetere ekeegwa? Gose naboririe onde ng’a arue embooria korwa ase chinibo chiaye?
JOB 6:23 Gose nateebirie onde ng’a antoorie korwa ase okoboko kw’omobisa one? Gose nateebirie onde ng’a amboorie korwa ase amaboko ’abachandi baane?
JOB 6:24 Inyorokererie, na inche ninkire‐kiri imanyie amamocho nakorire.
JOB 6:25 Naki amang’ana ’ekeene agwansa! Korende amang’ana ayio aino ay’obong’ainereria, inki agokonya?
JOB 6:26 Inee! Nigo mokorengereria ng’a amang’ana ’omonto bwerusirie moyo nigo anga buna omwaga?
JOB 6:27 Onye naboigo, rirorio monyare goaka obomera igoro ye chintakana, monyare gokorera abasani baino amagori amake ase okobaoonia.
JOB 6:28 Bono, komoranche mondigererie; ninde nobomaene kegima, tingokwana oborimo ase more.
JOB 6:29 Nabasoroire, irana, timobaisa gokora ing’ana rinde riibe. Bono irana naende, ekiagera ring’ana riane neri’oboronge.
JOB 6:30 Inee! Amang’ana aane ngokwana nay’oborimo? Inee! Tinkonyara gokwana inyatanane ayare amabe?
JOB 7:1 “Ekero omonto are ase ense, nigo abwate obogima buna obw’oyokorwana esegi. Amatuko y’obogima bwaye nigo anga buna ay’omorikwa emeremo.
JOB 7:2 Buna koreng’ana omosomba akogania anyore aase agokenderera, na buna koreng’ana omonto orikire emeremo akogania aegwe eng’eria yaye,
JOB 7:3 naboigo nainche ngendererete koba nobobe omotienyi ase omotienyi, na obotuko ase obotuko nigo inde ase emechando.
JOB 7:4 Ekero nararire nigo nkobooria: Indi bogocha gokia mboke? Obotuko bwatambeire mono. Agwo naba nkona‐kweonchaonchora bokia goika mambia.
JOB 7:5 Amakonde ne riko biatubire omobere one; omobere one nigo okona‐gosaboka amasabo, erio otandoka, na obogundo bwaruao.
JOB 7:6 Amatuko ’obogima bwane nigo agoeta bwango kobua egekorero gi’okoroisia egetambaa, nigo akoera ntabwati gosemeria konde.
JOB 7:7 “Manya ng’a obogima bwane nigo bore buna embeo bosa; amaiso aane takorora amaya naende.
JOB 7:8 Omonto ondoche bono takondora naende nonya ng’ake, bono aye nondoche, korende bwango nimbe tindio.
JOB 7:9 Buna koreng’ana riire rigokubakubana riasira, naboigo noyokogenda aase abakuure atakoirana korwao.
JOB 7:10 Oyio takoirana gocha mwaye, na aase aye taakomonyoora naende.
JOB 7:11 Ase ayio, tinkonyara gokira tinkwana, nimbe ngokwana emechando y’omoyo one na kwemurungania nobororo ase omoyo one.
JOB 7:12 “Nase ki obegete oborendi igoro yane? Inche nenyancha inde, gose neng’iti enene mono ya nyancha?
JOB 7:13 Ekero nkorengereria ng’a oborere bwane mbonyare kondemia, na ebirengererio biane mbinyare gonkeaneria obororo bwane,
JOB 7:14 erio aye nigo okongosa ase ogontomera chindoto na kong’a obwoba goetera ase amaroro.
JOB 7:15 Ase igo nachorire ng’a ng’entwe inkwe, ekiagera amakweri namaya kobua obororo bore ase omobere one.
JOB 7:16 Nagechire obogima bwane; tinganeti kogenderera koba moyo. Takondosia namange; amatuko aane nigo are buna embeo bosa.
JOB 7:17 “Inee! Omonto ninki aisaine, goika okomokora koba oyo bw’engencho enene, naende oba komorengereretie mono?
JOB 7:18 Nigo okomorigereria kera emambia, naende nigo okomorenga kera engaki.
JOB 7:19 Inee! Nengaki eng’ana naki ogochia koba gokona‐kondigereria? Naki otagontiga, erinde inyore obosibore imere amate?
JOB 7:20 Aye omorigereria bw’abaanto, onye ngokora ebibe, ninki nagokoreire? Nase ki gwankorire nabeire ekerenga kiao? Nase ki nabeire buna egurube endito asore?
JOB 7:21 Nase ki otakonyabera ogosaria kwane, erinde otige ebibe biane kegima? Bono inche nkogenda inde korara ime ye riroba; aye nigo orabe gokondigia, korende tokonyora aande.”
JOB 8:1 Erio Bilidadi Omosua akairaneria, akabora:
JOB 8:2 “Ngoika ririri orabe kogokwana amang’ana aya, na amang’ana ’omonwa oo abe buna omwaga omonene?
JOB 8:3 Inee! Nyasae nanyare koonchorana ekeene? Gose Omonguru naonchorane ayare ay’oboronge?
JOB 8:4 Onye abana bao bakorete ebibe asare, ere obaeire egesusuro ase engencho y’okomocha kwabo.
JOB 8:5 Korende aye korarigie Nyasae na gosaba ase oboitongo ase ere Omonyanguru,
JOB 8:6 korabe oyochenegete na ore nenkoro endonge, ekeene, rirorio ere nagochandekere, nakoroiserie obomenyo, na oboronge bogenderere kobao.
JOB 8:7 Eki kwabwate ritang’ani kerorekane kere egeke, koreng’anigwa neki oramenterwe magega.
JOB 8:8 “Korende boria omanye ay’ebigori bia kare, bweigwere aya chisokoro chiao chianyorete.
JOB 8:9 Intwe nigo tonga buna abaiborwa igoro totamanyeti kende, naki amatuko aito tomenyete ase ense nigo anga buna omorengari ogosira.
JOB 8:10 Inee! Amang’ana ’obong’aini chisokoro chiria chiakwanete, takonyara gokworokereria, erinde bwegere?
JOB 8:11 “Inee! Amauncho nanyare komera ase entente etari? Gose ebitonto nabimere ase amaache atari?
JOB 8:12 Ekero bigendererete gosicha, engaki y’okobitema etaraika, nigo birasusane bitige ebimeri binde.
JOB 8:13 Naboigo nabaanto bonsi abebire Nyasae bakoba, ogosemeria kw’omonto otamoirogeti Nyasae nagosire.
JOB 8:14 Aya asemeretie nasirigwe kegima, na aya egenete nigo are buna enyomba y’oronyambobe.
JOB 8:15 Ere nigo agwesiirera ase enyomba yaye, korende tekogenderera gotenena, nigo ayesemeretie, korende tekogenderera kobao.
JOB 8:16 “Nabo akoreereta buna ekemeri kere ase omobaso, ekio gekoranda ase omogondo bwonsi;
JOB 8:17 emeri yaye nigo egwesiserania ase etui y’amagena; buna eyekwemigereria ase egati y’amagena y’egetare.
JOB 8:18 Geise gosirigwa korwa aase aye, aase aria nigo aragekanie ng’a tana gokerora.
JOB 8:19 Ee, oyio noro omogooko ere abwate ase obogima bwaye, naende abande mbache babe ase ribaga riaye.
JOB 8:20 “Rora, Nyasae takonyara kwanga na gotiga omonto omoikeranu; gose tagokonya abakori amabe.
JOB 8:21 Ekeene, nagoichorie namaseko, na omonwa oo otere nomochengo.
JOB 8:22 Abanto abakogechete mbarenterwe obosooku, na obomenyo bw’abakori amabe tibokogenderera kobao.”
JOB 9:1 Erio Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 9:2 Ekeene, namanyire ng’a ayio nabo are, korende naki omonto aranyare koba omonyaboronge ase obosio bwa Nyasae?
JOB 9:3 Omonene karaamereranie nomonto amang’ana elifu eyemo, omonto takonyara komoiraneria nonya nerimo.
JOB 9:4 Omonene nigo are nobong’aini ase enkoro yaye, na omonyene chinguru, monto ki oratoorigwe onye takomoigwera?
JOB 9:5 Ekero Omonene akoba nendamwamu nigo akoonchorana ebitunwa, obitigeria korwa aase abo, na abanto tibari komanya ayio.
JOB 9:6 Nigo agotengechia ense yarwa aase aye, erio chintenenero chiaye chianyegerigwa.
JOB 9:7 Nigo agochika erioba tirigosoka; ne ching’enang’eni ochibeeka ekemanyererio.
JOB 9:8 Nere bweka oramborete igoro chionsi, agachiaara, nere ogotaara igoro ase emerindo y’enyancha.
JOB 9:9 Nyasae nere otongete ching’enang’eni chia igoro Edubu. Orioni, boigo neching’enang’eni chiinde chikorokwa Abaiseke batano na babere bamwabo, boigo na Amakundia a Irianyi.
JOB 9:10 Nigo agokora amang’ana amanene aetanetie obomanyi bwonsi, na amakumia amange atari kobareka.
JOB 9:11 Rora! Ere nigo akong’ika ang’e oeta, tinkomoorora; nigo akong’etania, tinkomomanyereria.
JOB 9:12 Ere nigo akoira eki aganetie. Ning’o oranyare komotanga? Ning’o oranyare komobooria ng’a ninki ekio agokora?
JOB 9:13 Nyasae tari gotigeria endamwamu yaye, abanto abagokonya Rahabu, nigo bagotung’ama inse asare baumama.
JOB 9:14 Naki rende ndakore imanye gochora amang’ana agwenerete, erinde inyare koiraneria Omonene.
JOB 9:15 Nonya inche nare koba tindi nokomocha, tinarenge komoiraneria; nigo narenge gosaba amaabera korwa ase omonsoeri.
JOB 9:16 Onye narenge komorangeria, na ere ang’itabere, rirorio tinarenge kwegena ng’a nategererete eriogi riane.
JOB 9:17 Ere ong’akire nomwaga ore nomoubera, na omentire amaote aane ngencho ende etaiyo.
JOB 9:18 Tang’eti ribaga nkoeyanera, korende omenteire obororo obonge mono.
JOB 9:19 Onye namang’ana e chinguru, rora ere nigo are ne chinguru. Onye igoro y’oboronge, monto ki oranyare koamererania nere?
JOB 9:20 Nonya nare koba omonyaboronge, amang’ana ngokwana nigo are kongambia; nonya nare koba ng’a tindi na komocha, aya nigo are kombera kirori ng’a nomokori amabe inde.
JOB 9:21 Inche tindi na komocha. Tinyemanyeti; tinkobara obogima bwane ng’a negento.
JOB 9:22 Mang’ana taiyo. Ase ayio nigo ngoteeba: Ere nigo agosiria omonyaboronge na omokori amabe amo.
JOB 9:23 Ekero ebiku bikorenta amakweri a mobosokano, na abanto batari na komocha banyorwe namaakwa, ere nigo akobachecheria.
JOB 9:24 Ense nigo ebeekire inse y’amaboko ’abakori amabe, Nyasae otubire amasio ’abagaambi ebiina. Onye tari ere, ning’o rende okorire ayio?
JOB 9:25 Amatuko aane nigo agoeta bwango kobua omominyoki okominyoka; nigo akoera bwango, tari korora maya ande.
JOB 9:26 Ee, nigo agoeta bwango buna obwato obonyerere bw’ebirigisa, buna ensoti egotaboria ebiekoria biaye.
JOB 9:27 Inse goteeba ng’a nyebe ogwechanda kwane, na ntige omoichano one inyeremie,
JOB 9:28 nigo ndabe nobwoba igoro y’emechando yane yonsi, ekiagera nimanyete ng’a aye goika ombare ng’a nomomochi inde.
JOB 9:29 Inche goika mbarwe ng’a nomokori amabe inde. Nase ki rende ngwechanda nemeremo ere bosa?
JOB 9:30 Ninsa gwesibia namaache arabete buna amagena ’embura, na goisaba nesabuni,
JOB 9:31 nigo orantugute ime ase engoro, ne chianga chiane chigechigwe ase engencho yane.
JOB 9:32 Nyasae tari omonto buna inche, erinde imoiranerie, na ngende nere ase ekegambero.
JOB 9:33 Monto onde tari orabe omogayani oito, oyio oratogambie inche nere.
JOB 9:34 Tiga ere arusie enyimbo yaye korwa ase ’nde; okogosa kwaye tikobaisa kong’ondokia.
JOB 9:35 Erio inyare gokwana ntari nobwoba ase engencho yaye, nimanyete ng’a tindi nokomocha.
JOB 10:1 “Omoyo one ogechire obogima bwane; nimbe nobosibore gokwana na kwemurungania, ninkwane nobororo bore ase omoyo one.
JOB 10:2 Ninkwane, nteebie Nyasae: Tobaisa kongambia; imanyie egekogera aye okondwania iga.
JOB 10:3 Inee! Nigo ogokirie ase ogonchanda na gochaaya emeremo y’amaboko ao, na gwanchera ogosemania kw’abakori amabe?
JOB 10:4 Inee! Amaiso ao naya Mwanyabaanto are? Gose nigo okorora buna Mwanyabaanto akorora?
JOB 10:5 Inee! Amatuko ao nabo ang’ana buna aya Mwanyabaanto, gose emiaka yao buna ey’omonto,
JOB 10:6 goika okona‐gotuka okomocha kwane na korigia ebibe biane?
JOB 10:7 Nonya nabo nomanyete ng’a inche tindi nokomocha, na onde tari orantoorie korwa ase okoboko kwao?
JOB 10:8 “Amaboko ao naro ambombete, akandoisia; na bono kwang’onchokeire na gonsiria.
JOB 10:9 Inyora ng’a naye kwambombete buna esike. Inee! Nigo okong’irania imbe orotu naende?
JOB 10:10 Inee! Tari aye kwang’umorete buna amabeere, na okambomba buna ekerimu kiabwatanire?
JOB 10:11 Aye okaboyia omobere one risankwa okayobekera chinyama, okayobwatania namauga na emekia.
JOB 10:12 Aye kwang’eire obogima na konyorokia obwanchani bwao botari koera; na oborendi bwao nigo borendete omoika one.
JOB 10:13 Nonya nabo nigo obisete amang’ana ayio ase enkoro yao, nimanyete ng’a oko nakwo kwarenge okogania kwao.
JOB 10:14 Inse gokora ebibe, aye nigo ondigereretie, na totiga kong’a egesusuro ase engencho y’ebibe biane.
JOB 10:15 Obobe nobwane onye inde omokori amabe; na onye inde omonyaboronge tinkonyara gwetogia; nigo ing’ichire nobosooku, ase ayio aye origererie emechando yane.
JOB 10:16 Kondaimokererie omotwe one igoro, aye nigo okondigia buna endo egotwara orotwari, erinde ogenderere koorokia amakumia ao igoro yane.
JOB 10:17 Aye nigo okomenta oborori bwao igoro yane, na kwamentera ekeririanda igoro yane. Nigo okona‐kondetera ababisa bakondwania.
JOB 10:18 “Nase ki kwandusetie ase enda ya baba? Naki anga yare koba buya onye nakwete ekero monto onde atarandora,
JOB 10:19 imbe buna tinarengeo, anga nigo narusetigwe ase enda ya baba ntindekwe.
JOB 10:20 Inee! Amatuko y’obogima bwane tari amake? Intige, imbe n’obotoereru ase engaki eye enke,
JOB 10:21 ekero ntaragenda aase ntanyare koirana korwao rinde, ense eria y’omosunte ekerima na ey’ekiriri ki’amakweri,
JOB 10:22 ense emwamu ti buna omosunte ekerima; naende ey’ekiriri ki’amakweri na obotantanu, agwo oborabu bwaye bore obomwamu ti buna obw’obotuko gati.”
JOB 11:1 Erio Sofari Omonaama agakwana, akabora:
JOB 11:2 “Inee! Amang’ana aya amange natigwe tairanerigwa? Na omonto obwate amang’ana amange buna iga nabarerwe oboronge?
JOB 11:3 Inee! Amang’ana ao atari nengencho nagere abanto bakire‐kiri? Na ekero ogokwana amang’ana ay’ogochecheria, monto onde takogosookia?
JOB 11:4 Aye nigo ogoteeba ng’a amang’ana ogokwana nay’ekeene, naende ng’a nigo ochenegete ase amaiso a Nyasae.
JOB 11:5 Korende onye ndiria Nyasae are gokwana na akoorokie buna ore,
JOB 11:6 erinde akomaanorere orore obobisi bw’obong’aini! Ere nigo abwate obomanyi botari korengeka. Ase ayio manya ng’a nigo akoeire egesusuro egeke, tari buna okomocha kwao kogwenerete.
JOB 11:7 “Inee! Nonyare komanya ebinto bia Nyasae bibisekanete? Nonyare komanya oboikeranu bw’Omonguru?
JOB 11:8 Onye bore obonene gochia igoro, inki oranyare gokora? Onye bore obotambe inse gochia aase abakuure, inki oranyare komanya?
JOB 11:9 Obotambe bwaye nigo boetanetie obw’ense, na obogare bwaye mboetanetie obw’enyancha.
JOB 11:10 Karaete asibe abanto, gose kobagambia, ning’o oramotange?
JOB 11:11 Ere nigo amanyete abanto batagwenereti. Ekero akorora amabe agokorwa, Inee, takorengereria igoro y’ayio?
JOB 11:12 Onye omoriri okonyara koba omong’aini, rirorio emori y’etigere y’orosana nenyare koiborwa ebe omonto.
JOB 11:13 “Oise kwebeeka ang’e ase enkoro yao gokora amaronge, na orambore amaboko ao gochia ase Nyasae;
JOB 11:14 onye kogotuguta ebibe bire ase amaboko ao, na togotiga obobe bomenye ase eema yao,
JOB 11:15 amaene, rirorio norigererie otari na komocha, naende norendwe buya tokoba nobwoba.
JOB 11:16 Nigo orebe emechando yao, buna amaache aetire, takoinyorwa naende.
JOB 11:17 Na obogima bwao nigo borarabe se kobua erioba ria mobaso gati; omosunte oye nigo oraonchoke obe buna ekero bogokia mambia.
JOB 11:18 Aye nomenye kore noboremu, ekiagera ogosemeria nkoreo; norendwe na gotimoka ase obotoereru.
JOB 11:19 Ekero okorara, monto onde tagokwoboyia; abanto abange mbache asore bagosorore ng’a banyore ogwancherwa.
JOB 11:20 Korende abakori amabe mbabe bakouna‐una ase omosunte, tibakorora omobaso. Tibagotooreka nonya ng’ake; ogosemeria kwabo ngosire pi.”
JOB 12:1 Erio Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 12:2 Ekeene, inwe ninwe abanto bori, ekero morakwe, obong’aini nigo borasire.
JOB 12:3 Korende nainche nabo inde nokomanya buna inwe, gose timombueti. Ning’o otamanyeti amang’ana buna ayio?
JOB 12:4 Abasani baane nigo bagonchecheria, inche oyo narenge korangeria Nyasae, na ere akaba okong’iraneria, inche omonyaboronge ntari na komocha, bono nigo ngochecherigwa.
JOB 12:5 Omonto otari na mechando ende, nigo agochaaya emechando, nigo are ang’e gotindachera inse abwo batererigwe.
JOB 12:6 Chinka chi’abauri nigo chigendererete koba nomorembe, na abwo bagechete Nyasae nigo barendire buya, na enyasae yabo nigo ere ase amaboko abo.
JOB 12:7 Bono boria ching’iti, nchikworokererie; boria chinyoni chia igoro chigoteebie amang’ana;
JOB 12:8 gose kwana ne riroba, ndikworokererie, ne chinswe chia nyancha, nchikoraarerie.
JOB 12:9 Ning’o otamanyeti amang’ana aya onsi ng’a okoboko kw’Omonene nakwo gwakorire aya?
JOB 12:10 Obogima bwa kera egetongwa kere moyo na omoika o Mwanyabaanto, nigo bire ase okoboko kwaye.
JOB 12:11 Inee! Amang’ana ogoto gokoigwa, tikori koyateema buna oromeme rokomena rwaigwa endagera?
JOB 12:12 Obong’aini nigo bore ase abanto abanene, na okomenya emiaka emenge nakwo okomanya.
JOB 12:13 Korende Nyasae nigo are nobong’aini na okobua, boigo nare nogosemia na obomanyi.
JOB 12:14 Ere aise gotagora, onde tari oraagache naende; aise gosiekera omonto, onde tari oramoigorere.
JOB 12:15 Aise gotanga amaache, ense igo erome pa, na ekero akoyarenta nigo akoonchorana ense.
JOB 12:16 Chinguru na obong’aini nigo bikorwa asare. Abwo bakong’aineka na abakong’ainereria nigo bare ase okoboko kwaye.
JOB 12:17 Omonene nigo akoombogania abare abasemia obatiga getirianda, nigo agokora abagaambi ebiina baba abariri.
JOB 12:18 Nigo agosibora chinkini chi’abarwoti, erio obaboyia ebibarachi.
JOB 12:19 Ere nigo akoombogania abakuani, obatiga getirianda, na oonchorana abanto bare nokobua.
JOB 12:20 Abanto abwo basemeirie nigo akobaura amang’ana bagokwana, na oura abanto abagotu ogosemia.
JOB 12:21 Omonene nigo akorentera abagaambi ogochaywa, na abanto bare nokobua nigo akobaura chinguru.
JOB 12:22 Ere nigo akoorokia obobisi ase omosunte, erio okora obobisi boria bore ase omosunte bwaba oborabu.
JOB 12:23 Nigo agokinia ebisaku, naende obisiria; nigo akobikora biabucha, naende obing’anyia.
JOB 12:24 Ere nigo akorusia obong’aini ase abatang’ani b’abaanto bare ase ense, erio obatiga bakoombogana erooro bosa.
JOB 12:25 Abanto abwo nigo bagotaba‐taba ase omosunte borabu botaiyo, na ogera baong’anya buna omonto otindire.
JOB 13:1 Naama! Amang’ana aya onsi nayarorire neriso riane, nayaigure nogoto kwane, nayamanyire.
JOB 13:2 Aya momanyete, nainche ninyamanyete; inwe timombueti kende.
JOB 13:3 Korende nigo nganetie nkwane n’Omonguru; mbeke amang’ana aane ase Nyasae, erinde ng’amereranie nere,
JOB 13:4 Korende inwe nabatongi oborimo, inwe mwensi nabarwaria bare bosa, motari kogwenia.
JOB 13:5 Onye ndiria mware gokira‐kiri! Okwo nanga nigo kwaba obong’aini bwaino.
JOB 13:6 Bono tegerera moigwe amang’ana ngwekwanera, naende tegerera moigwe ogosorora gokorwa ase omonwa one.
JOB 13:7 Inee! Inwe nigo mokorwanerera Nyasae ase ogokwana oborimo? Naende mokomorwanerera ase obong’ainereria?
JOB 13:8 Inee! Inwe nigo more nogwanchereria asare? Nigo moganetie korwanerera Nyasae ase ekegambero?
JOB 13:9 Inee! Amang’ana nabe amaya ase more Omonene karabarenge abamanye buna more? Gose mokagete ng’a nigo moramong’aine buna abanto bakong’ainana?
JOB 13:10 Ekeene ere nabatogonyere Onye mogokora ogwanchereria bobisi.
JOB 13:11 Inee! Obonene bwaye tibokobaboyia, na okogosa kwaye kobaondokie?
JOB 13:12 Emereng’anio y’obong’aini bwaino nigo ere bosa buna ribu, ne chiburi chiaino nigo chigiteire esike.
JOB 13:13 Inwe kira‐kiri, montige nkwane, na kende gionsi kegochia konyora, tiga kenyore.
JOB 13:14 Nase ki ndabeeke enyama y’omobere one ase amaino aane? Ting’egerereti obogima bwane.
JOB 13:15 Omonene naisa kong’ita, ningenderere komosemeria, nonya nabo goika ndete amang’ana aane ase obosio bwaye.
JOB 13:16 Ayio nabe ogotooreka kwane ng’a omonto otamoirogeti Nyasae tagocha ase obosio bwaye.
JOB 13:17 Tegerera onyigwe, tiga ogotebereria kwane gosoe ase amato aino.
JOB 13:18 Rora, naroisirie amang’ana aane, namanyire ng’a nimbarerwe oboronge.
JOB 13:19 Ning’o oreo ogochia koamererania nainche? Onye oreo, rirorio inche nigo ndakire‐kiri inkwe.
JOB 13:20 Bono nigo ngokoboria onkorere ebinto bibere, nario ntebise korwa ase obosio bwao:
JOB 13:21 Rusia okoboko kwao korwa ase ’nde, na okogosa kwao tikogenderera konyoboyia.
JOB 13:22 Erio aye ondangerie, na inche ng’itabe, gose ing’a ribaga nkwane, naye ong’iranerie.
JOB 13:23 Amamocho aane, na ebibe biane, mbirenga bire? Imanyie ogosaria kwane, na ebibe biane.
JOB 13:24 Nase ki okobisa obosio bwao na kombara ng’a nomobisa oo inde?
JOB 13:25 Inee! Nigo orasegenyie rito eriomo rikona‐koirwa nembeo? Gose aye nigo ogochia gotunya omoiriro korwa magega?
JOB 13:26 Ekiagera gwanchikeire amang’ana ’obororo, naende kwang’akanire amabe ’obosae bwane.
JOB 13:27 Aye gwasoirie amagoro aane ase rikorogoto, nigo origereretie orogendo rwane rwonsi; aye kwabeekire orobebe ase chimbaratero chiane chigotacha.
JOB 13:28 Omonto nigo agosira oruao buna egento ekegundo, na buna eanga yarirwe nebigwankwa.
JOB 14:1 “Mwanyabaanto okoiborwa nomokuungu, amatuko aye namake; ayio aichire nemechando.
JOB 14:2 Ere nigo akororekana buna egesicha giasichire na giasira bwango, nigo agoeta bwango buna omorengari, tari kogenderera kobao.
JOB 14:3 Inee! Aye nigo okorigereria omonto buna oyio? Nigo okondeta ase obosio bwao na kongambia ekiina?
JOB 14:4 Ning’o oranyare korenta egento gechenegete korwa ase egetachenegeti? Onde taiyo, nonya noyomo.
JOB 14:5 Omonto nigo abareire amatuko aye, na omobaro bw’emetienyi yaye naye kwayochikire, naende kwamobeekeire chimbebe atanyare goetania.
JOB 14:6 Tiga komorigereria, motige anyore obotoereru, erinde agokere amatuko aye buna omonto orikire emeremo.
JOB 14:7 “Ogosemeria nkoreo ase omote, ekero ogechirwe noseboke naende, na emeseboko eyio tegosira.
JOB 14:8 Emeri y’omote oyio neisa kogota ime ase riroba, na egetugi kiaye nkegote gesire ime ase riroba,
JOB 14:9 nonya naboigo, ekero embura eratwe, nigo keraseboke na gosokia ebisabo buna ekemeri ekeyia.
JOB 14:10 Korende omonto nigo agokwa, bwarerigwa riroba inse; omonto nigo agotiga koeyana, ng’ai agochia?
JOB 14:11 “Buna koreng’ana amaache e chinyancha agosira pi, naboigo naye chindooche agokama chioma pa,
JOB 14:12 naboigo na Mwanyabaanto kararire, tagotenena naende; tagoturwa goika ekero igoro na ense bitabeo; tagotaboborwa korwa ase chitoro chiaye.
JOB 14:13 “Naki anga yaba buya, onye nkwambisa agwo aase abakuure; onye kwandenda aase are bobisi, goika endamwamu yao ebe yaetire, onye gwanchikera engaki na kong’inyora!
JOB 14:14 Inee! Omonto gakuure, nairane koba moyo naende? Inche ase amatuko aane onsi inchikeire, nimbe nganyete, goika ogosiborwa kwane goche.
JOB 14:15 Aye korandangerie, na inche ningoitabere, ekiagera noganie emeremo y’amaboko ao.
JOB 14:16 Bono aye nigo okobara amatambokero aane, gose tori korigereria ebibe biane.
JOB 14:17 Ogosaria kwane kware komumekerigwa egunia ime, aye nigo kware gotuba ebibe biane.
JOB 14:18 “Buna egetunwa gekogwa na giasamunyokana, na egetare giasukigwa korwa aase aye;
JOB 14:19 buna amaache agwata amagena asamunyokana, ne chiooro chiaira amaroba aera, naboigo aye ogosiria ogosemeria kwa Mwanyabaanto.
JOB 14:20 Aye nigo ogendererete kobua omonto, na ere nigo agoeta osira, nigo okoonchora ekieni kiaye kwamosiria.
JOB 14:21 Abana baye nigo bakoegwa ogosikwa, korende ere tari komanya ayio; nigo bakourwa ogosikwa kwabo na gokoigwa, korende ere tari komanya ayio.
JOB 14:22 Ere nigo akoigwa obororo ase omobere oye, na oba okona‐kwereera omonyene.”
JOB 15:1 Erio Elifasi Omotemani akairaneria, akabora:
JOB 15:2 “Inee! Omonto omong’aini nagwenerete airanerie amang’ana are buna omwaga okogusa, na goichoria enda yaye nomwaga okogusa korwa moocha?
JOB 15:3 Inee! Nemogwenerete koamererania ne chinkwana chitari nengencho, gose amang’ana atari korenta buya bonde?
JOB 15:4 Aye nigo ogosiria okomoiroka Nyasae, naende gwatanga ogosaba ase obosio bwaye.
JOB 15:5 Ebibe biao biorokereirie omonwa oo amang’ana ogokwana, aye gwachorire gokwana amang’ana y’obong’ainereria.
JOB 15:6 Tari inche ngokonachera ekiina, korende amang’ana aya ogokwana, ee, aya ogokwana nomonwa oo akobereire kirori.
JOB 15:7 “Inee! Naye ore omonto bw’eritang’ani koiborwa? Gose naye gwatongetwe ritang’ani ebitunwa bitarabao?
JOB 15:8 Inee! Kwana koigwa emeroberio y’obobisi bwa Nyasae? Aye nigo kwenyoreire obong’aini aye bweka?
JOB 15:9 Inee! Aye ninki omanyete intwe totamanyeti? Mbong’aini ki omanyete intwe totamanyeti?
JOB 15:10 Abanto bamerire chimbuche amo nabakoorire emiaka emenge nao bare aa amo naintwe, barabwo mbabuete iso ase emiaka.
JOB 15:11 “Inee! Okoremia koria Nyasae akoeire tikogoisaini? Gose ring’ana ri’oboitongo agokwana naye nigo rire bosa asore?
JOB 15:12 Nase ki enkoro yao ere morero, na amaiso ao akomogora,
JOB 15:13 goika omoyo oo obeire mamincha ya Nyasae, na bono aye ngosokia ore amang’ana aya korwa ase omonwa oo?
JOB 15:14 Inee! Mwanyabaanto ninki are goika anyare koba oyochenegete? Gose ere oyio oiboire nomokuungu ng’a anyare koba omonyaboronge?
JOB 15:15 Rora, Nyasae tari gosemeria nonya nabachenu baye, na igoro chionsi tichichenegeti ase obosio bwaye.
JOB 15:16 Onye nabo, naki rende ase omonto oyio ogokora ay’okogechia na gosaria, oyio okonywa ebibe buna amaache?
JOB 15:17 “Integerera oigwe, na inche nkworokie; amang’ana narorire ninyararie.
JOB 15:18 Ayio abanto abang’aini bateebeetigwe ne chisokoro chiabo, nabarabwo tibayabisete.
JOB 15:19 Barabwo bakaegwa ense eria, na abanto b’ense engeni tibaetete aroro.
JOB 15:20 “Omokori amabe nigo akogenderera gochandeka nobororo ase amatuko aye onsi, na omochandi boigo ase emiaka ere achikeretwe.
JOB 15:21 Amariogi ay’okwoboyia nigo agosoa ase amato aye; na ekero are n’obotoereru, oyo ogosiria nigo akomocheera.
JOB 15:22 Ere tari koba nogosemeria ng’a gose narue ase omosunte naende, ekiagera omoro nigo omoganetie.
JOB 15:23 Omonto oyio nigo akoba okoombogana korigia endagera, oboria: Ng’ai ere? Nigo amanyete ng’a rituko ri’omosunte riamoikeire ang’e.
JOB 15:24 Emechando na obwoba nigo bikomoondokia. Ebio nigo bikomorwania na komobua, ne chinguru buna echi’omorwoti bwebekire ang’e korwana esegi.
JOB 15:25 “Ere oramboire okoboko kwaye mamincha ya Nyasae, naende oba nomokia gokora ay’oboenenu ase obosio bw’Omonguru.
JOB 15:26 Oyio nigo akobogoria ching’aya chiaye chikumbire, ominyoka ore nebigoti ebikong’u ochia korwania Omonene.
JOB 15:27 Nigo atubire obosio bwaye namaguta ’obonoru, naende onorire ase ebibono biaye.
JOB 15:28 “Oyio obeire omenyete ase emechie yasaretigwe agwo ase chinyomba chitamenyiri nonde, echio konya chiarurwe ase ogosarigwa chibe amatombe.
JOB 15:29 Omonto oyio takoba omonda, obotenenku bwaye tibokogenderera kobao, gose tibokobucha ase ense.
JOB 15:30 Tagotooreka korwa ase omosunte; omorero mbwomie emeseboka egoseboka, ere omonyene nasire ase omoika bw’Omonene.
JOB 15:31 Tabaisa kweng’aina ase ogosemeria amang’ana abosa, ekiagera obosa obwo nabwo borabe eng’eria yaye.
JOB 15:32 Naakanwe obosa obwo ritang’ani engaki yaye etaraika, na nigo arabe buna orosagia rwaye rotarasicha.
JOB 15:33 Oyio nigo arabe buna omosabibu okoarora amasabibu ataratoba, na buna omozeituni okoarora ebisicha biaye.
JOB 15:34 Ebiombe bi’abatamoirogete Nyasae nigo biragombae, na omorero nosambe emechie y’abanchete amaaki.
JOB 15:35 Abanto abwo nigo bakoroberia amabe, barenta ogosaria; okwama kwabo bakorenta nokw’obong’ainereria.”
JOB 16:1 Erio Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 16:2 Inche naigure amang’ana amange buna ayio, inwe mwensi nigo more abaremia mogonchanda.
JOB 16:3 Inee! Amang’ana ayio anga buna omwaga okogusa aerire? Gose nkere egekogoseegeta oiranerie ayande?
JOB 16:4 Onye ndiria obogima bwaino bware koba ribaga ri’obwane, nanga nigo nakwana buna inwe; nigo nare gokwana amang’ana amange mamincha yaino na gosingisia omotwe one.
JOB 16:5 Amang’ana nare ngokwana korwa ase omonwa one, nigo are kobabeeka chinguru; ee, amabeebe ay’ebikoba igoro nigo are kobaremia.
JOB 16:6 Ninsa koba ngokwana, obororo bwane tibogokea; na ninsa koremereria nkire, emechando yane tegokea nonya ng’ake.
JOB 16:7 Ekeene, Nyasae okoorire chinguru chiane, na osiririe abanto bonsi b’enka yane.
JOB 16:8 Ere okorire omobere one obeire nemenia, na eyio yambereire kirori; oboreu bwane bwaorokeire ase obosio bwane kombera kirori.
JOB 16:9 Omonene obeire nendamwamu ase ’nde, ontandoranire, naende ongechire; oromananirie amaino aye ase ’nde; omochandi one omogoreirie inche amaiso bobe.
JOB 16:10 Abanto nigo banyansameretie emenwa yabo, bang’akire chindoe ase chinsea. Bakondama; nigo bagosangererekana amo ng’a bankore bobe.
JOB 16:11 Nyasae ondure ase abanto batamoirogeti, ombekire ase amaboko abakori amabe.
JOB 16:12 Inche nigo narenge inde n’obotoereru, korende ere agansenyenta, ee, Nyasae akambwata ebigoti, akambutorana ebing’ese, bono onkorire nabeire ekerenga kiaye gekoraswa.
JOB 16:13 Abaruti emegwe baye bang’etananire aande onsi, ombetire chinyigo chiane, tandorereti amaabera; oumoire amaache endorwe yane igoro ase riroba.
JOB 16:14 Ong’akire amaakwa igoro ase amaakwa ande; nigo akondindokera buna omorwani esegi ore ne chinguru.
JOB 16:15 Bono natubire omobere one negunia, ne chinguru chiane nachitugutire ime ase orotu.
JOB 16:16 Amaiso aane abariirire ase obosio bwane, na ekiriri kiarorekanire ase obosio bwane,
JOB 16:17 nonya tindakora bobe bonde namaboko aane, na ogosaba kwane kore ogoikeranu.
JOB 16:18 Aye riroba, tobaisa gotuba amanyinga aane, na ekerero kiane tikenyora ase kegotimokera.
JOB 16:19 Rora, Kirori one igoro are nonya mbono, ee, Oyokondwanerera igoro are.
JOB 16:20 Nonya nabasani baane nigo bagonsekerera, inche nigo nkoiyeria amariga ndigereretie Nyasae.
JOB 16:21 Kirori one nansororere ase Nyasae, buna omonto agosororera omonto onde.
JOB 16:22 Emiaka emeke netigarete, inche mbwatie enchera ekogenda aase ntanyare koirana korwao naende.
JOB 17:1 “Omoika ong’ereire, amatuko aane aikeire omoerio; oboina mbonganyete.
JOB 17:2 Ekeene, abachecheria bang’etananire, na amaiso aane nigo agendererete korora okogechia kwabo.
JOB 17:3 Aye omonyene obe ntenenera ase ’nde, imbe asore. Inee! Ning’o rende oranyare kwerua abe ntenenera ase ’nde?
JOB 17:4 Aye gwasiekire ebirengererio biabo tibiba nokomanya, ase ayio tokobaimokereria igoro na kobaa okobua.
JOB 17:5 Omonto ogosigaana abasani ase okwenyorera chinibo chiabo, amaiso abana babo nigo araukore.
JOB 17:6 Omonene onkorire nabeire ring’ana abanto bakorabaara, nabeire oyo abanto bagochaaya ase ogotwa amate.
JOB 17:7 Emechando yagerire amaiso aane abeire orotutu, na ebiimo biane bionsi biabeire buna omorengari bosa.
JOB 17:8 Abanto abaronge bakumirie amang’ana aya, ee, omonto otari na komocha oimokire gokorera bobe oria otamoirogeti Nyasae.
JOB 17:9 Korende omonyene oboronge nabwaterere enchera yaye, na oyio obwate amaboko achenegete nagenderere koba ne chinguru.
JOB 17:10 Korende inwe mwensi, moirane gocha; tinkonyara konyora nonya nomonto oyomo ase egati yaino ore omong’aini.
JOB 17:11 Amatuko aane aetire, emeroberio yane yasarekire, nonya nokogania gw’enkoro yane.
JOB 17:12 Abanto abwo baonchoire obotuko bwabeire omobaso; nigo bagoteeba ng’a omobaso nigo ore ang’e, korende omosunte noreo.
JOB 17:13 Nonya inde nogosemeria, aase abakuure nao obomenyo bwane, nindambore oborere bwane ase omosunte ime.
JOB 17:14 Ninteebie oboina: Naye tata Ninteebie amakonde: Ninwe baba na abaiseke baminto.
JOB 17:15 Inee! Ng’ai rende ogosemeria kwane kore? Ning’o oranyare gokorora?
JOB 17:16 Ogosemeria okwo nigo koragende gochia aase abakuure. Nintirimboke amo nakorokwo gochia gotimoka ase riroba ime.”
JOB 18:1 Bilidadi Omosua akairaneria, akabora:
JOB 18:2 “Inee! Ngoika ririri ogochia korigia amang’ana agokwanwa? Yarengererie, magega yaye naintwe tokwane.
JOB 18:3 Nase ki tokobarwa koba buna ching’iti? Nase ki tokobarwa koba abanto batamanyeti gento kende?
JOB 18:4 Inee! Aye nigo ogwetandora ase engencho y’endamwamu yao, ense nigo egochia gotigwa bosa ase engencho yao? Gose egetare ngetigerigwe korwa aase aye?
JOB 18:5 “Amaene, omobaso bw’omokori amabe norime, gose amasase aye takobara.
JOB 18:6 Oborabu bore ase obomenyo bwaye nigo borabe omosunte, na etaya yaye ere asare nerimigwe.
JOB 18:7 Amatambokero aye are ne chinguru nakeeigwe, na emeroberio yaye emoiyerie inse.
JOB 18:8 Amagoro aye nabwatwe nomotego, abe ogotaara ase egati ye chiirima.
JOB 18:9 Omotego nomobwate ase egetingiro na omoeto nomobwate omong’userere bokong’u.
JOB 18:10 Engori y’ogotegerwa nebiswe ase riroba ase agotacha, na omotego otegwe ase enchera agoeta.
JOB 18:11 Nabe okogoswa na kwoboigwa korwa ase chinsemo chionsi, nkomoseria atame namagoro.
JOB 18:12 Enchara nemorie goika chinguru chiaye chiere, na emechando nemobeere ang’e komoiyeria.
JOB 18:13 Oborwaire mbokoore risankwa ri’omobere oye, oborwaire obotang’ani bw’amakweri mbogundie ebiimo biaye.
JOB 18:14 Nataboranwe ne chinguru korwa ase obomenyo konya asemeretie, erio airwe ase omorwoti bw’okwoboyia okonge.
JOB 18:15 Enka yaye nebe bosa abanto abaao mbabe bakomenya aroro; amagena omorero nasiarerwe ase enka yaye.
JOB 18:16 Emeri yaye ’nyome inse ye riroba, ne chinsagia chiaye nachisusane.
JOB 18:17 Oyio takoinyorwa ase ense nonya ng’ake, gose nonya nerieta riaye tirikogenderera koinyorwa agwo ase enchera.
JOB 18:18 Ere narusigwe korwa ase oborabu arutwe gochia ase omosunte; naende aserigwe korwa ase ense.
JOB 18:19 Takoba nomwana gose abanto b’ororeria rwaye ase egati y’abanto bamwabo, gose monto onde oye tagotigara ore moyo agwo ase amenyete.
JOB 18:20 Abanto bamenyete bosongo mbakumie igoro ye rituko ri’ogosirigwa kwaye, na abamenyete moocha mbaondokigwe namang’ana ayio.
JOB 18:21 Ekeene, obomenyo bw’abatamoirogeti Nyasae nabo bore igo, na aase ay’abataganeti komomanya Nyasae nabo are igo.”
JOB 19:1 Erio Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 19:2 “Inee! Ngoika ririri morabe mokogechia omoyo one na mogonsenyenta namang’ana aino?
JOB 19:3 Mwabeire mogonchecheria ara ikomi. Inee! Timori korora obosooku gonkorera bobe iga?
JOB 19:4 Ee, nonya ekeene nakorire okomocha, okomocha okwo nokwane inche omonyene.
JOB 19:5 Inwe onye mogwetogia ng’a nabaya more kombua na kong’enekeria igo kobwatekana nogochaywa kwane,
JOB 19:6 rirorio momanye ng’a Nyasae orentire amabe aya ase ’nde, na ontegire noboreba bwaye.
JOB 19:7 Rora, nigo nkorera mono ngoteeba: Nakoreirwe bobe, korende tindi koiranerigwa; nigo nkorangeria neriogi rinene ng’a nkonywe, korende ekeene, oboronge tibori gokorwa.
JOB 19:8 Nyasae oagachire orwaki aase ngoeta, obeekire omosunte ase ebinchera ngoeta.
JOB 19:9 Ong’urire obonene bwane. Orusirie egutwa korwa ase omotwe one.
JOB 19:10 Korwa ase chinsemo chionsi ong’iyeirie, bono inche nasirigwe; osimoire ogosemeria kwane buna omote ogosimorwa.
JOB 19:11 Obeire nekeririanda ekenene ase ’nde, na ombarire ng’a nomobisa oye inde.
JOB 19:12 Ebiombe bi’abarwani baye b’esegi nigo bigocha bire amo, biabekire eburi ase ngoetera; biatoorire biang’etananire ase chinsemo chionsi chi’Obomenyo bwane.
JOB 19:13 “Nyasae ogerire abaminto bantigire, bambeereire aare, na abanto twamanyaine bantigire, babeire buna tibamanyeti.
JOB 19:14 Abanto baminto bantigire, na abasani twanchaine mono banyebire.
JOB 19:15 Abageni bamenyete mwane banyebire; na abasomba baane abaiseke bambarire buna omoeti; nabeire omomenyi ase amaiso abo.
JOB 19:16 Ekero nkorangeria omosomba one, ere tari kong’itabera, otatiga ekero namosoroire, nario rioka agocha.
JOB 19:17 Omoika okorwa ase omonwa one nigo ogotiokera omokungu one bobe; nigo inde okogechia ase abamura baminto torwete enda eyemo.
JOB 19:18 Nonya n’abana abake banchayire; ekero ngotenena nigo bagonkwana bobe.
JOB 19:19 Abasani abagisangio banyinyerire na kogechigwa nainche; nabwo nanchete bang’onchokeire na gonkora bobe.
JOB 19:20 Amauga ’omobere one atongononire ase risankwa ne chinyama, natigeirwe egesabo getubete amaino gioka.
JOB 19:21 Inwe abasani baane, ndorera amabeebe, ndorera amabeebe, ekiagera okoboko kwa Nyasae kwang’akire!
JOB 19:22 Nase ki nainwe mogonchanda buna Nyasae anchandire? Inee! Timoisanegeti ase ogonchanda omobere one?
JOB 19:23 “Naki yare koba buya onye amang’ana aane narikwa bono! Yare koba buya arikwe ase egetabu,
JOB 19:24 ee, arikwe nekaramu eroisirie korwa ase risasi, ekioma egekong’u, amang’erwe ase egetare abeo kare na kare.
JOB 19:25 “Korende nimanyete ng’a Omobooria one moyo are, omoerio nigo aratenene igoro ye riroba.
JOB 19:26 Nyuma risankwa ri’omobere one korirabe riasarekire, erio nindore Nyasae ’nde ase omobere one.
JOB 19:27 Nimwerorere inche omonyene; amaiso aane namorigererie, ayane, tari ay’omonto omoao. “Nimoganetie mono ase enkoro yane ime.
JOB 19:28 Moise goteeba: Nase nchera ki tokomochanda? Nigo mokorengereria ng’a ninche nagerire amabe onsi anyorire?
JOB 19:29 Inwe iroka ogoitwa n’omoro, ekiagera oyore nekeririanda nigo akoegwa egesusuro ki’ogoitwa nemioro; erio monyare komanya ng’a okogambigwa nkoreo.”
JOB 20:1 Erio Sofari Omonaama akairaneria, akabora:
JOB 20:2 “Bono ebirengererio bire ime yane bianchandire, ase ayio biagerire imbe omwango koiraneria.
JOB 20:3 Naigure ogokuurerwa gw’okonyomania ng’a inche nomomochi, korende omoika bw’okomanya ore ime yane ogerire ing’iranerie.
JOB 20:4 Inee! Aye tikwana komanya ng’a korwa kare, ekero Mwanyabaanto babeegetwe ase ense,
JOB 20:5 omochengo bw’abakori amabe noyo bw’engaki enke, na omogooko bw’abatamoirogeti Nyasae nomweng’e?
JOB 20:6 Ere naisa koba nobonene boigete igoro, na omotwe oye oike ase amare,
JOB 20:7 goika asire kare na kare, buna obonyira bwaye bogosira. Abwo bamorooche mbaborie; Omonto oria, ng’ai are?
JOB 20:8 Nigo arasire buna chindoto, takonyorekana, ee, nigo aragikerigwe buna amaroro a botuko.
JOB 20:9 Eriso riarenge komoorora, tirikomoorora naende, gose aase aye takomorigereria naende.
JOB 20:10 Abana baye mbabe bagosaberera korwa ase abataka, na amaboko aye nairanie obotenenku bwaye bwonsi.
JOB 20:11 Amauga aye nigo aichire ne chinguru chi’oboke bwaye, korende chinguru echio nigo chiraraare nere ase riroba.
JOB 20:12 “Nonya obobe bore obwansu ase omonwa oye ime, nabobise inse y’oromeme rwaye,
JOB 20:13 nonya obwatererete obobe obwo bokong’u, takobotiga, korende nabogache ase omonwa oye ime,
JOB 20:14 endagera eyio nigo erarore se ase enda yaye, ebe buna obosongo bw’eng’iti engenda inse ime yaye.
JOB 20:15 Ere nigo akomera chinibo, naende ochiroka; Nyasae nigo agochiseria korwao.
JOB 20:16 Omonto oyio nanyunyunte obosongo bw’eng’iti nomonwa, na obosongo bokorwa ase oromeme rw’eng’iti eria mbomoite.
JOB 20:17 Ere takwegokia ase okorora chindooche, chinsoko chiichire namooke na amabeere.
JOB 20:18 Ebinto akoreire emeremo emekong’u nabiiranie, takobimera, gose takonyara kwegokeria ebitoki biria anyorire.
JOB 20:19 Ekiagera obeire ogokorera abataka bobe na kobatiga bare bosa, naende obeire okoira ne chinguru enyomba ende yonsi ere ataagachete.
JOB 20:20 Ekeene, ribero ri’omonto oyio riagerire taba n’obotoereru, takonyara kogaacha gento kende gekomogokia.
JOB 20:21 Ekero arageire tari gotigaria kende, ase ayio obotenenku bwaye tibokogenderera.
JOB 20:22 Nebe ekero agendererete gotenenka mono nachandwe, na obokong’u obonge mbomochere.
JOB 20:23 Nebe ng’a ekero aisire koigota, Nyasae namotomere ekeririanda gi’okogechigwa kwaye; egesusuro ekio nigo keramochere ekero agendererete koragera.
JOB 20:24 Nabe ogotama korwa ase ekerwanero gi’ekioma, abetwe nensara y’etai.
JOB 20:25 Ensara eyio eng’uswe korwa ase omobere oye, ee, ensonga ekomesa nesokere ase endorwe yaye, erio ekeondoko ki’amakweri nakemosoe.
JOB 20:26 Omosunte ekerima nigo ogacheire chinibo chiaye; omorero otautiri nonde nomosirie, na ebitigarete ase obomenyo bwaye mbisambwe biere.
JOB 20:27 Igoro neorokie ebibe biaye maiso marore, na ense nemoimokere komorwania.
JOB 20:28 Ebinto asangereretie ase enyomba yaye mbiirwe; bionsi nigo birairwe ase rituko ri’endamwamu ya Nyasae.
JOB 20:29 “Eke nakio egetari ki’omokori amabe gekorwa ase Nyasae, naende oyio noro omwando oye Nyasae amochikerete.”
JOB 21:1 Bono Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 21:2 Tegerera mono moigwe amang’ana aane, ayio naro arabe okoremia kwaino ase ’nde.
JOB 21:3 Remereria, erinde nkwane; na ngokoora gokwana, mogenderere gonchecheria.
JOB 21:4 Inee! Inche Mwanyabaanto nkwemurunganeria? Nase ki rende ndaremererie tinyemurungania?
JOB 21:5 Indigererie na moichanigwe; erio motube emenwa yaino namaboko, mokire.
JOB 21:6 Ekero nkoinyora amang’ana aya, obwoba nigo bogonsoa, na omobere one oiguswa.
JOB 21:7 Nase ki abakori amabe bakogenderera koba moyo na kwegotera bare ne chinguru na okobua?
JOB 21:8 Abana babo nigo bakoba nokogenderera okuya amo nabarabwo, na ororeria rwabo boigo.
JOB 21:9 Chinka chiabo nigo chire buya, bwoba tiboiyo, gose Nyasae tari kobaa egesusuro.
JOB 21:10 Chiombe chiabo nigo chikonyora amarieme buya, naende chiabiara chitari korekera.
JOB 21:11 Abana babo nigo bagotomwa isiko banga buna amaicho, nigo bakoba bagotenga.
JOB 21:12 Nigo bagotera bakobugia chinchigiri na amakano, naende bagokera amariogi ’ebiroria.
JOB 21:13 Nigo bakogenderera kwegokia nobotenenku bwabo; bakwa bagenda aase abakuure bare nomorembe.
JOB 21:14 Barobwo nigo bagoteebia Nyasae: totige intwe! Titoganeti komanya chinchera chiao.
JOB 21:15 Oria Omobui ninki are goika tomokorere? Mbitoki ki toranyore ase okomosaba?
JOB 21:16 Rora, ogosesenigwa kwabo tikori ase amaboko abo; ogosemia kw’abakori amabe nigo kore aare nainche.
JOB 21:17 “Inee! Ng’ara karenga chitaaya chi’abakori amabe chikorimigwa? Ng’ara karenga emechando ekobacheera? Inee! Ara karenga Nyasae akobaa emechando ase engencho y’endamwamu yaye?
JOB 21:18 Gose barabwo nkoirurukigwa bare buna chimboba, na buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga?
JOB 21:19 “Inwe nigo mogoteeba ng’a Nyasae nigo akogachera abana ebibe bi’abaise. Tiga Omonene aakane abanto abanyene ebibe biabo, erio nario baranyare kobimanya.
JOB 21:20 Tiga barore ogosirigwa kwabo namaiso abo, naende banyoosigwe endamwamu y’Omonguru.
JOB 21:21 Ekero emetienyi yabo yaerire na bakuure, Inee, mbabe bagwechandera chinka chiabo?
JOB 21:22 Onde nare oranyare kworokereria Nyasae obong’aini, ere oria okogambia abwo bare igoro mono?
JOB 21:23 “Omonto oyomo nigo agokwa ore nobotenenku obonge, ore n’obotoereru bwonsi na orendire buya,
JOB 21:24 ebirandi biaye biichire namabeere, na amauga ’omobere oye aichire nemeseto.
JOB 21:25 Omonto onde igo agokwa ore nobororo bw’omoyo oye, atana konyora amaya nonya ng’ake.
JOB 21:26 Abwo bonsi nigo bakobeekwa ase riroba bareng’anetie, bagunda, na amakonde abatuba.
JOB 21:27 “Rora, nimanyete ebirengererio biaino, na emeroberio yaino y’ogonkora bobe.
JOB 21:28 Inwe nigo mokoboria: Ng’ai enyomba y’omochandi oria ere? Naende: Ng’ai obomenyo bw’abakori amabe bore?
JOB 21:29 “Inee! Inwe timori koboria abaeti chinchera, naende mwanchera oborori bwabo,
JOB 21:30 ng’a omokori amabe nigo akorendwa ekero emechando yachire, naende atoorigwe ase rituko ri’endamwamu?
JOB 21:31 Ning’o oranyare koorokeria omokori amabe chinchera chiaye? Ning’o oramoakane amabe ayio akorire?
JOB 21:32 Ekero arabeekwe ase oboina, oboina boria nigo boraarendwe.
JOB 21:33 Amaroba erigoko nabe amansu asare; abanto bonsi mbamotunyane korwa magega, na omobaro bw’abamotang’anerete tori kobareka.
JOB 21:34 “Nase ki rende mokondemia namang’ana abosa? Ayatigaire ase amairanerio aino nigo are oborimo bwoka.”
JOB 22:1 Erio Elifasi Omotemani akairaneria, akabora:
JOB 22:2 “Inee! Nenyarekane ng’a omonto abe nengencho ase Nyasae? Ekeene, omonto oria ore nobong’aini nigo akwegwenera ere bweka omonyene.
JOB 22:3 Inee! Omogoko onde nore ase Omonguru ng’a nomonyaboronge ore? Gose inki aranyore onye aye kogokora chinchera chiao chibe ching’ikeranu?
JOB 22:4 Inee! Nigo okagete ng’a nekiagera omoirogete, nakio gekogera agokoa egesusuro na gokorenta ase ekiina?
JOB 22:5 Inee! Amabe gwakorire tari amanene? Ekeene, ebibe biao tibiri nomoerio.
JOB 22:6 Aye kwairire bosa ebinto abamino baruete bibe ntenenera, naende kwabachaboire chianga, kwabatigire gesobono.
JOB 22:7 Oyo konya orosire tomoeti amaache anywe, na oyo orenge nenchara okamorina endagera.
JOB 22:8 Omonto obwate okobua nigo akoira ense yaba eyaye, na oyio oeirwe ogosikwa nere okoyemenya.
JOB 22:9 Aye kwabeire kogoseria ababoraka bare namaboko amasa na kobuna amaboko e chintakana.
JOB 22:10 Ase ayio emeeto yagoetananire, na obwoba bwa mobosokano nkogochanda bore.
JOB 22:11 Oborabu bwao bwabekirwe omosunte, goika tori korora, na amaache amange agotubire.
JOB 22:12 “Inee! Nyasae tari aaria igoro mono? Rigereria ching’enang’eni chia igoro buna chire aare mono!
JOB 22:13 Ase engencho eyio aye nigo ogoteeba: Inki Nyasae amanyete? Nanyare konacha ekiina goetera ase omosunte ekerima?
JOB 22:14 Amare amarito nigo amotubete, takonyara korora, naende nigo agotaara ase obokumbe bwa igoro.
JOB 22:15 “Inee! Nenchera enkoro ogochia kobwatia, eria abakori amabe babwatetie?
JOB 22:16 Abwo nigo bataboretigwe engaki yabo konya etaraika; na oboroso bwabo bokairwa buna omogooko okoira.
JOB 22:17 Barabwo nigo bateebeetie Nyasae: Karue ase tore! Naende bakaboora: Inee! Ngento ki Omobui oyio aratokorere?
JOB 22:18 Nonya naboigo Nyasae konya oichoirie chinyomba chiabo n’ebinto ebiya. Ogosemia kw’abakori amabe tiga kobe aare nainche.
JOB 22:19 Ekero abanyaboronge bakorora ayio, nigo bakogoka; ee, abwo batari na komocha nigo bagosekerera abakori amabe na kobachecheria,
JOB 22:20 bateba: Amaene, ababisa baito basirigwe kegima, na ebinto biabo biatigarete biasambirwe nomorero.
JOB 22:21 “Obwatane na Nyasae, nario orabe nomorembe; korakore igo, nonyore amaya.
JOB 22:22 Ancha amorokererio akorwa ase omonwa oye; gacha amang’ana aye ime ase enkoro yao.
JOB 22:23 Korairanere Omobui, noiranerigwe amaya ao; korende oserie obobe korwa ase obomenyo bwao.
JOB 22:24 Otugute chitaabu chiao ime ase amaroba, ne chitaabu chikorwa Ofiri ochibeke ase egati y’amagena ’ebirooche,
JOB 22:25 erinde Omobui bweka abe etaabu yao, na efeta yao ere nengencho enene.
JOB 22:26 Rirorio nobe gokwegokia ase Omobui oria, onyare korigereria Nyasae.
JOB 22:27 Na ekero orabe gokomosaba, nakoigwe; naye nonyare goakana chiira chiao chi’ogotiana.
JOB 22:28 Erio ekero orabe gokoroberia gokora gento kende gionsi, ekio nkebe bo, na oborabu mbomoreke chinchera chiao.
JOB 22:29 Nyasae nigo agokeyia abaenenu, korende abare abaitongo obatooria.
JOB 22:30 Ere nigo agotooria omonto ore nokomocha, omonto buna oyio nigo aratoorigwe goetera ase amaboko ao achenegete.”
JOB 23:1 Ayubu akairaneria, akabora,
JOB 23:2 Nonya ngoika reero okwemurungania kwane nigo kore okororo se; ogoakwa kwane nigo kore okorito kobua okweng’ereria kwane.
JOB 23:3 Onye ndiria nare komanya aase ndamonyore, rirorio nigo nare kogenda goika ase obomenyo bwaye bore.
JOB 23:4 Nigo narenge komoteebia amang’ana aane, ing’ichorie omonwa one namang’ana nkoamererania nere.
JOB 23:5 Igo nigo nare komanya eki akong’iraneria, na komanya ayarenge gonteebia.
JOB 23:6 Inee! Nyasae nkoamererania arenge nainche ase okobua kwaye kore okonene? Yaya, nigo arenge gontegerera.
JOB 23:7 Agwo omonto omonyaboronge nigo are konyara koamererania nere, rirorio nigo nare gotigwa kegima noyokongambia.
JOB 23:8 Rora, nabeire nkogenda gochia bosio, korende ere taiyo; naende nabeire nkoirana gochia magega, korende tindi komoorora.
JOB 23:9 Nigo nkomorigeria ensemo y’okobee, korende ere nigo akwebisa; naonchoka gochia ase ensemo y’okorio, korende tindi komoorora.
JOB 23:10 Korende ere namanyete chinchera chiane ngoetera. Ekero arakoore gonteema, nimbioke buna etaabu ekobioka korwa riko.
JOB 23:11 Inche natachire bokong’u ase amabarato aye, nabeire ndendete chinchera chiaye, gose tindi koonchoka nchitige.
JOB 23:12 Tinana gotiga kobwata amachiiko akwanete; nimbwatetie amang’ana ere akwanete, gose tari aya naroberetie inche omonyene.
JOB 23:13 Korende ere tari koonchoka, ning’o oranyare komoonchorana? Egento aganirie gokora, nigo akogekora.
JOB 23:14 Aya achiikire igoro yane, goika ayaikeranie, na amange buna ayio nigo agachire ase ebirengererio biaye.
JOB 23:15 Ase ayio nabeire nobwoba koba ase obosio bwaye, na ekero nkoyarengereria nigo nkomwoboa.
JOB 23:16 Nyasae ogoyirie omoyo one, ee, Omobui ongosire,
JOB 23:17 ere tantigete ase omosunte nsire, nonya noria ekerima otubete obosio bwane.
JOB 24:1 Nase ki Omonguru atabegeti chingaki chi’ekina? Naende nase ki baria bamwanchete batararora rituko riria riaye?
JOB 24:2 Abanto nigo bagotigeria chimbebe, baira amaicho e chitugo nechinguru, bachia koyarisia aba ayabo.
JOB 24:3 Barobwo nigo bakoira chitigere chie chintakana, baira chiombe chi’ababoraka koba intenenera.
JOB 24:4 Nigo bagotwoma abaremeire korwa inchera, bagera abataka bonsi b’ense eyio bachia kwebisa amo.
JOB 24:5 Rora, abataka abwo babeire buna chitigere chi’orosana chire ase erooro; nigo bagokora emeremo emekong’u ase okonyora ebi bakoria. Ase ekerubo ekiomo nao bakorigeria abana babo endagera.
JOB 24:6 Nigo bakogesera omonto onde chindagera chi’echitugo chiaye, naende basangereria amasabibu agotigwa ase omogondo bw’omokori amabe.
JOB 24:7 Nigo bakorara gesobono ase obotuko bwonsi, batabwati eki bakwebisia, gose tibabwati eki bakobeeka ekero ki’embeo.
JOB 24:8 Emebere yabo nigo enyiete nembura egotwa ase ebitunwa, erio bamigererania ase chingako chi’ebitare koigama aroro.
JOB 24:9 Abande nigo bagotaboria chintakana korwa ase chimbeere chi’abang’ina, na baira abana ebing’werere b’abataka babe intenenera.
JOB 24:10 Abataka baria bakona‐koong’anya bare getirianda, nigo bakobogoria emesaima bare nenchara.
JOB 24:11 Nigo bakomita amaguta ’amazeituni, boigo edivai korende nonya naboigo nigo bare nerang’o.
JOB 24:12 Abanto bachandegete ase omochie nigo bakweumia, abanto baakire chingoma nigo bakorera, nonya naboigo Nyasae tari gotegerera ogosaba kwabo.
JOB 24:13 Abanto bande bangire oborabu, nonya ne chinchera chi’oborabu tibachimanyeti, gose tibari kobwatia chinchera chi’oborabu obwo.
JOB 24:14 Omoiti nigo akoboka mambia chuni ng’a aite abataka na abachandegete, na ase obotuko emeremo yaye neyoboibi.
JOB 24:15 Eriso ri’omotomani nigo rikoganya kobwairire, ere oteeba: Onde tari ondoche, erio otuba obosio bwaye bwekona.
JOB 24:16 Omosunte gosoire, abaibi nigo bakobochora chinyomba basoa ime. Barabwo mobaso nigo bagwesiekerera bebisa; tibamanyeti oborabu.
JOB 24:17 Omosunte ekerima nigo onga buna emambia ase bare; barabwo nigo bare abasani b’okwoboyia kw’omosunte.
JOB 24:18 Inwe nigo mogoteeba: Omokori amabe nigo akoirwa bwango ne chiooro, na egetari kiaye ase ense eye nigo keragereirie, ere takonyara koirana ase emegondo yaye y’emesabibu.
JOB 24:19 Buna koreng’ana egurugura ne riberera bigokoora amaache ’amagena ’embura, naboigo nabaanto bakorire ebibe barairwe gochia aase abakuure.
JOB 24:20 Chinda chi’abaiborete nchibange pi; amakonde nabarie baere, tibakoinyorwa nonya ng’ake; igo oyogokora amabe nabunwe buna omote.
JOB 24:21 Omokori amabe nigo akoibera omokungu omogomba; gose tari gokorera omoboraka amaya.
JOB 24:22 Nonya naboigo Nyasae ase okobua kwaye nigo akoa omokori amabe chinguru; ekero erusirie moyo, nigo agotenena naende.
JOB 24:23 Nabo Nyasae akomorenda buya na komokonya, na nigo akoba origereretie mono chinchera chiaye.
JOB 24:24 Ase engaki enke nabo abakori amabe bagokinigwa, erio bwango basirigwa; nigo bakogwa inse, bakwa buna abande, babutorwa buna ebigara bikobutorwa ekero bikogeswa.
JOB 24:25 Onye amang’ana ayio tari bo, ning’o oranyare kong’enekia ng’a nomorimo inde, naende aorokie ng’a amang’ana nakwanire nigo are bosa.
JOB 25:1 Bilidadi Omosua akairaneria, akabora:
JOB 25:2 “Obonene na okoirokia nigo bire ase Nyasae, nigo agokora omorembe aaria igoro mono.
JOB 25:3 Inee! Ning’o oranyare kobara emeganda yaye? Ning’o omobaso oye otari kobarera?
JOB 25:4 Naki rende omonto aranyare koba omonyaboronge ase obosio bwa Nyasae? Naki omonto oiboire nomokuungu aranyare koba oyochenegete?
JOB 25:5 Rora, nonya nomotienyi tori noborabu asare, gose ching’enang’eni tichiikeraneti ase amaiso aye.
JOB 25:6 Onye nabo, naki rende ase omonto oyio onga buna rikonde; na Mwanyabaanto oyio onga buna enyongore.”
JOB 26:1 Erio Ayubu akairaneria, akabora:
JOB 26:2 “Naki ere buya aye gwakonyire omonto otari nokobua! Ee, aye gwatooririe omonto omoreu otari ne chinguru.
JOB 26:3 Naki ere buya gwasemirie omonto otari nobong’aini, na gwakwanire amang’ana aichire ne chisemi chingiya!
JOB 26:4 Nase chinguru chia ng’o gwakwanire amang’ana buna aya? Na ngoetera ase omoika o ng’o kwayakwanire?
JOB 26:5 “Emeika y’abanto bakwete nigo ekoiguswa; boigo namaache na ebimenyete imeo.
JOB 26:6 Aase abakuure nigo aasie ase obosio bwa Nyasae; ee, aase agwo ogosiria tabwati kemumeko.
JOB 26:7 Nyasae nigo aramborete ensemo ya sugusu aase arenge bosa, nigo asungete ense aase bosa etabwateti aande.
JOB 26:8 Ere nigo aochoganetie amaache amo, akayaboerania amare amanetu ime; na amare ayio tari gotandoka.
JOB 26:9 Nigo atubete ekerogo kiaye ki’obonene, akagetuba namare aye.
JOB 26:10 Ong’ororirie ekeringerera kere orobebe rw’amaache ase ogwatanana oborabu korwa ase omosunte.
JOB 26:11 Chisiiro chia igoro nigo chigotengecha, chiakumia ase ogotogonyera kwaye.
JOB 26:12 Ere ase okobua kwaye nigo agoturubania enyancha, na ase chisemi chiaye akanachana Rahabu, eng’iti enene y’enyancha.
JOB 26:13 Nyasae nigo akoeyana, na omoika oye omechiera igoro, ere nigo aitete nokoboko kwaye engiti eria yare gotama.
JOB 26:14 Naama! Echi nechinsinyo chie chinchera chiaye, aya tokoigugwa nokomonyerera ogosinini. Korende ning’o oranyare komanya okobua kwaye konga buna enkoba egoaka.”
JOB 27:1 Ayubu akagenderera gokwana emerabaaro yaye akabora:
JOB 27:2 Ekeene, buna Nyasae are moyo, oyo ong’urire ebiantungetie, na buna Omonguru aeire omoyo one obororo,
JOB 27:3 naende omoika bw’obomoyo ogendererete koba ime yane, na omoika o Nyasae ore ase chimioro chiane,
JOB 27:4 omonwa one togokwana aya atari a boronge, gose oromeme rwane ay’obong’ainereria.
JOB 27:5 Abe aare korwa ase ’nde kobabara ng’a nabanyaboronge more; goika ogokwa kwane ningenderere goteeba ng’a tindi nokomocha.
JOB 27:6 Nimbwaterere bokong’u oboronge bwane, tinkobotiga, enkoro yane tekongambia ase amatuko ande inde moyo.
JOB 27:7 Tiga omobisa one abarwe buna omokori amabe, na oyore mamincha yane buna oyotari omonyaboronge.
JOB 27:8 Ngosemeria ki omonto otamoirogeti Nyasae abwate, ekero arakwe, ekero Nyasae aramoure obogima bwaye?.
JOB 27:9 Inee, ekero emechando eramochere Nyasae, namoigwe gose?
JOB 27:10 Omonto oyio nagokigwe ase Omobui? Nabe okorangeria Nyasae ase chingaki chionsi?
JOB 27:11 Nimborokererie igoro y’okobua kwa Nyasae; amang’ana onsi igoro y’Omonguru tinkoyabisa.
JOB 27:12 Rora, inwe mwensi mweroreire ayio; bono, nase ki rende mogokwana amang’ana abosa?
JOB 27:13 Ekio nakio egetari Nyasae akoa omokori amabe, na omwando Omobui akoa abwo bagochanda abanto.
JOB 27:14 Abana b’omokori amabe nabaisa komentekana, nigo bareo ase ogocha goitwa n’omoro, abanto b’ororeria rwaye tibakonyora endagera eisaine.
JOB 27:15 Abatigari baye nigo oborwaire borabaite, na abakungu baratigwe bare ababoraka, tibakonyara kobareera.
JOB 27:16 Omonto oyio naisa gosangereria chifeta chinyinge buna orotu naende atumbe chianga chibe chinyinge mono;
JOB 27:17 nonya ochitumbire igo, nomonto omooronge orachibeeke, na abatari na komocha baatanane chifeta chiaye.
JOB 27:18 Enyomba omonto oyio araagache nigo erabe buna ey’oronyambobe, na buna ekegutu omorendi akoagacha.
JOB 27:19 Omonto oyio nigo akogenda korara ore omonda, korende takoba bo rinde; ekero akoramokia amaiso kabokire anyore obotenenku bwaye bwasirire.
JOB 27:20 Obwoba obonene bonga buna eooro nigo bokomocheera; erio ekembugu‐mbugu kiamocheera botuko kiamoira.
JOB 27:21 Omwaga okorwa moocha nigo okomoirurukia; omorusia aase aye, omosiria kegima.
JOB 27:22 Nyasae nigo akomoruta emegwe atari namaabera, nere otama bokong’u korua ase okoboko kwaye.
JOB 27:23 Abanto nigo bagoaka chinkobi igoro yaye, bamoseria neriogi ri’okomwogerera, orua aase aye.
JOB 28:1 “Ekeene, ribwago ase chifeta chigokunywa korwa ndire, na aase abanto bagosiberia chitaabu nare.
JOB 28:2 Ebioma nigo bigokunywa korwa riroba inse, ne chitaai nigo chikonyorwa ase amagena ’ebitare anyititorwa.
JOB 28:3 Abanto nigo bagotongia chitaaya ime aaria, basiria omosunte; erio baba bakoriga‐rigia amagena ase ebinunchi bire ase omosunte ekerima.
JOB 28:4 Abanto nigo bagokunya chingoro chintambe gochia inse. Abwo nigo bakoba bebirwe nabaanto bagotaara igoro ye riroba, nigo bagotirimbokigwa basung’unaine bairwa aare korwa ase abanto.
JOB 28:5 Ase riroba igoro nao endagera ekwama ime y’ense inse aroro aonchoranwa aba buna omorero ogosamba oonchorana.
JOB 28:6 Aroro agwo nao are amagena e rigori rinene akorokwa safiro, amo namagena e chitaabu.
JOB 28:7 Enchera ekogenda aase agwo enyoni ende yonsi egotwara orotwari teyemanyeti, gose ekebaki tikiana koyerora.
JOB 28:8 Eng’iti y’orosana eng’enenu tiyana koyetacha, gose endo tiyana goetera aroro.
JOB 28:9 “Mwanyabaanto nigo agokunya egetare ekiomo pa, erio osensema ebitunwa korwa inse obionchorana.
JOB 28:10 Nigo akorema emetaro ime ase ebitare, na amaiso aye arora kera egento kie rigori rinene.
JOB 28:11 Nigo akogita chindooche, otanga amaache tagoeta, erio egento kebisekanete ime, okerenta aase aarabu.
JOB 28:12 Korende ng’ai obong’aini boranyorekane? Na ng’ai okomanya komenyete?
JOB 28:13 “Mwanyabaanto tamanyeti rigori ri’obong’aini; borobwo tibori konyorekana ase ense emenyire nabare moyo.
JOB 28:14 Chindiba nigo chigokana chiateeba: Tibori ase ’nde aa, na enyancha nigo egoteeba: Tibori aiga ase ’nde.
JOB 28:15 Tibokogorwa chitaabu, gose chifeta tichikorengwa koba rigori riaye.
JOB 28:16 Tibokoreng’anigwa ne chitaabu chikorwa Ofiri, gose namagena e rigori rinene akorokwa oiniki na safiro.
JOB 28:17 Chitaabu na ebirore ebiya tibikoreng’anigwa naborobwo, gose tibokoonchorerigwa n’ebinto bi’ogwechabera, biroisirie korwa ase chitaabu chichenire.
JOB 28:18 Amakorongote na ebirore bichenire tibigwatorwa. Rigori ri’obong’aini nigo rire rinene kobua eri’amagena erigori rinene akomeka‐meka.
JOB 28:19 Topasio, rigena rie rigori rinene rikorwa Ethiopia, tirikoboreng’anigwa, gose tibokoreng’anigwa netaabu echenire.
JOB 28:20 “Bono rende, obong’aini ng’ai bokorwa? Na ng’ai okomanya komenyete?
JOB 28:21 Nigo bobisire korwa ase amaiso ’ebitongwa bionsi bire moyo; ee, nigo botubire chinyoni tichiborora.
JOB 28:22 Aase ay’obosareku na amakweri nigo bigoteeba: Intwe twaigure chinkuma chiaye.
JOB 28:23 “Nyasae bweka namanyete enchera y’obong’aini, namanyete aase aye.
JOB 28:24 Ere nigo arigereretie goika chinsinyo chionsi chi’ense, aroche kera egento kere inse y’erioba.
JOB 28:25 Ekero Nyasae arengete chinguru chi’omwaga, na akarenga obonge bw’amaache,
JOB 28:26 ekero abegete ogochika ase embura, na akaroisia enchera y’okomesa gw’enkoba,
JOB 28:27 nario aroche obong’aini naende akaboraria; akaboikerania na koboenekia ase abanto.
JOB 28:28 “Erio Nyasae agateebia Mwanyabaanto: Naama! Okomoiroka Omonene, okwo nakwo obong’aini; na ogweatanana korwa ase ebibe, okwo nakwo okomanya.”
JOB 29:1 Erio Ayubu agachaaka gokwana naende.
JOB 29:2 Onye ndiria obogima bwane bware koba buna bwarenge ase amatuko a kare, amatuko aria Nyasae andendete!
JOB 29:3 Engaki eria etaya yaye yarenge komorekera omotwe one, na ase oborabu bwaye nkaba ngotaara ase omosunte.
JOB 29:4 Ase amatuko aria nakinete inde ne chinguru, na obosani bwa Nyasae bwagendererete kobeera ase obomenyo bwane.
JOB 29:5 Engaki eria Omonguru nigo arenge amo nainche, na abana baane nigo bang’etanaine;
JOB 29:6 nigo narenge gwesibia amagoro aane namabeere, emezeituni ekamera ase egetare, nkanyora chindooche chi’amaguta ’amazeituni.
JOB 29:7 Ekero narenge kogenda ase egeita ki’omochie, goikaransa ase ekerogo kiane agwo ase ekeraario,
JOB 29:8 abasae abaare kondora nigo barenge kogobera, na abanto abagotu batenena konyorokia amasikani.
JOB 29:9 Abagaambi b’abaanto nigo baare gokira tibagokwana, batuba emenwa yabo namaboko.
JOB 29:10 Amariogi ’abagaambi nigo arenge gokea, chimeme chiabo chiabwatana namang’ang’ura abo.
JOB 29:11 Ekero abanto barenge konyigwa, nigo barenge kondoka oyosesenirie, ekero baare kondora, baba birori ase ’nde,
JOB 29:12 ekiagera nigo nabeete ngotooria abataka abwo barenge korera, ne chintakana chitabwate onde ogochikonya.
JOB 29:13 Ogosesenigwa kw’omonto konya obeire ang’e gosira nigo gwanchicherete, nkagera ababoraka bagateera nechinkoro chire nomogooko.
JOB 29:14 Nigo neboyetie oboronge, naborobwo bogantuba; ekeene kiane nigo kiarenge buna omwambaro na ekegogwa.
JOB 29:15 Ninche narenge eriso ase emeuko, na okogoro ase ebirema.
JOB 29:16 Ninche narenge ise bw’abataka: na omonto ochandegete ntamanyete, nigo namwechanderete.
JOB 29:17 Nigo nabunete chinsea chi’abatari abanyaboronge, ngatooria korwa ase emenwa yabo abwo konya babwatirwe.
JOB 29:18 Erio nkaba nkorengereria ng’a amatuko aane nigo arabe amange buna omokenye, erio ngokwa imbe ase egeswa kiane.
JOB 29:19 Nigo narenge buna omote emeri yaye ekoranda yaika ase chindooche; chinsagia chiane chikagenderera gotoora riime ase obotuko bwonsi;
JOB 29:20 obonene bwane nigo bwarenge kona‐koba oboyia ase ’nde, na obota bwane bokona‐konyora chinguru chinyia ase amaboko aane.
JOB 29:21 Ekero narenge korua ogosemia, abanto nigo barenge gontegerera, bakira‐kiri.
JOB 29:22 Ekero nakoorire gokwana, monto onde tarenge komenta ing’ana rinde, ekiagera amang’ana aane nigo arenge kobagwera buna amatoima ’embura.
JOB 29:23 Nigo barenge koba baganyete buna embura ekoganywa; bakaba bagwasamia emenwa yabo buna embura y’okwamia endagera egwasamerwa.
JOB 29:24 Ekero konya berusirie moyo nigo narenge kobasekera; obwasioku bw’obosio bwane tibabosieereretie.
JOB 29:25 Inche nigo nachorete enchera bagwenerete kobwatia, naende nkabeera egati yabo buna omogambi; nigo namenyete ase bare buna omorwoti akomenya nabarwani baye b’esegi, naende buna omonto okoremia baria bakorera.
JOB 30:1 Korende bono abanto bare abake ase ’nde, nigo bagonsekerera, abwo abaise babo batagwenereti kende, anga ntababegete nonya nase egati ye chisese chikorenda amaicho aane.
JOB 30:2 Abanto abwo chinguru chiabo chiaerire ase obogotu, ngokonywa ki ndanyore korwa ase amaboko abo?
JOB 30:3 Ase engencho y’okoremerwa na enchara babeire ebigonkobe, nigo bakona‐kogokona namaino abo riroba eriomo pa, erio riasaregete.
JOB 30:4 Nigo bakona‐gosangereria ebimeri bie chinsana, na baremora emeri y’emete enga buna ebisanka.
JOB 30:5 Abwo nigo bagoserigwa korwa ase egati y’abanto, baakerwa amariogi korwa magega na kwogererwa buna abaibi.
JOB 30:6 Ase igo bagenda komenya ase amakuruma are ase amagoko, na ase chingoro inse y’ense, na ase ebitare.
JOB 30:7 Ime ase ebitutu nigo bakwogererana, inse y’amase akorura nao bagosangererekana amo.
JOB 30:8 Barabwo nabana b’abaanto abariri na ab’abakayayu; nigo baseretigwe nemecharichi barue ase ense.
JOB 30:9 Na bono inche nabeire engero egoterwa ase bare, ee, nabeire ase bare ring’ana rikorabaarwa.
JOB 30:10 Barabwo nigo bangechete, bantamire; tibetangeti gontwera amate obosio bwane.
JOB 30:11 Nyasae ong’urire chinguru, naende onkorire koba omoitongo, na abanto abwo babeire abaremu ase ogonkorera bobe.
JOB 30:12 Ekeombe ki’abanto abasaria nigo bagontubokera korwa ensemo yane ya borio, erio baminyokia gonseria; nigo bagokora emeroberio emenge y’ogonsiria.
JOB 30:13 Basaririe enchera yane ngoetera; abwo batabwate ogosemia konde abanyene, nigo bagokonya abande ase ogonsiria.
JOB 30:14 Nigo bagoeta aase omogwa omogare banchichera ne chinguru, erio bang’umokera goetera ase omogwa oyio baabagoire.
JOB 30:15 Obwoba obonene bwanchicheire; ogosikwa kwane gwasirigwe buna omwaga ogosiria, na obotenenku bwane bwasirire pi buna amare agosira.
JOB 30:16 Na bono omoyo one oberire ime yane; amatuko ’emechando ambwatereire bokong’u.
JOB 30:17 Amauga omobere one nigo akonyatia botuko bokia, na obororo bokondia tibori gokenda.
JOB 30:18 Oborwaire bwane bwabeire ne chinguru bwaonchoire risankwa ri’omobere one, bono nigo ring’usererete buna rigoti ri’eanga yane.
JOB 30:19 Nyasae ontugutire ase etintira ime, nabeire buna orotu ne ribu.
JOB 30:20 Nigo nkorera asore, korende aye tori kong’iraneria; nigo nteneine asore, korende aye nigo onsonchete rioka.
JOB 30:21 Aye kwabeire omotindi ase ’nde; nigo okondwania nokoboko kwao kore ne chinguru.
JOB 30:22 Aye nigo onyimokereretie igoro kwambekire ase omwaga na kondiinia igoro yaye. Aye nigo okona‐konduchania gochia aaria na aaria, naba bosa ase omwaga omotindi.
JOB 30:23 Ee, namanyire ng’a nong’ire aase abakuure, ase enyomba eria echikeire abare moyo bonsi.
JOB 30:24 Inee! Omonto karagwe takorambora okoboko kwaye, na ase emechando yaye arere akonywe?
JOB 30:25 Inee! Tinarerete ase engencho y’abwo barenge ase emechando? Omoyo one tochandekerete abataka?
JOB 30:26 Korende ekero nasemeretie konyora amaya, amabe agacha, na ekero nabeete nsemeretie konyora oborabu, omosunte ogaacha.
JOB 30:27 Enkoro yane nigo ere nemechando mono, teri n’obotoereru, amatuko ’emechando anchicheire.
JOB 30:28 Nigo nkona‐koong’anya inde nemechando ntarochi omobaso; nigo ngotenena ase omosangererekano, narera ng’a nkonywe.
JOB 30:29 Inche nabeire oyomwabo chisese chi’orosana, na omogisangio bwe chisagero.
JOB 30:30 Risankwa riane riaonchokire riamwamire ti, na nigo rikona‐kobutoka, na amauga aane nigo akoyia buna omorero.
JOB 30:31 Obokano bwane bw’ebirigisa nigo bokominwa bwaba obw’ebirero, na ekeroria kiane kiaonchoirwe kobugigwa ase abanto bakorera.
JOB 31:1 Inche nakorire okobwatana kw’ogotianania namaiso aane ng’a tinkorigereria omoiseke omwekungi ase okomogania.
JOB 31:2 Naki rende egetari kiane gekorwa ase Nyasae o igoro kerabe? Na omwando one okorwa ase Omobui ore igoro, naki orabe?
JOB 31:3 Inee! Emechando teri konyora abatari abanyaboronge, na ogosirigwa gwachera abagokora ebibe?
JOB 31:4 Inee! Nyasae tarochi chinchera chiane chionsi na kobara amatambokero aane onsi?
JOB 31:5 Inee! Nabeire ngotaara ase chinchera chi’obong’ainereria, gose amagoro aane naminyokeire ay’oborimo?
JOB 31:6 Tiga ndengwe ase ekerengo ekeronge, na Nyasae amanye oboikeranu bwane.
JOB 31:7 Onye nagobeire korwa ase enchera, na enkoro yane yabeire ekobwatia okogania kw’amaiso aane, na onye komocha konde kwabwatereire amaboko aane,
JOB 31:8 rirorio inche nsimeke endagera, na omonto omoao ayeire, na kende gionsi kiane keramere gesimorwe.
JOB 31:9 Onye omoyo one obeire okoebererigwa na gwancha omokungu omoao, na igo nabeire nkoboera omonto onde ase egesieri kiaye imosirie,
JOB 31:10 rirorio tiga omokungu one abe ogoseera omonto omoao obosie, naende abasacha bande babe bakoba nere.
JOB 31:11 Okwo nigo kware koba ogosaria okobe mono goetania, na kware koegwa egesusuro nabagaambi ebiina bonsi.
JOB 31:12 Boigo nigo kware koba omorero ogosamba gochia aase ay’ogosiria na koria ebinto biane bionsi kobikoora.
JOB 31:13 Inse kwanga koroisia amang’ana omosomba one, omosacha gose omokungu, ekero baremurunganie igoro yane,
JOB 31:14 ninki ndakore ekero Nyasae aranyimokere? Ninki ndamoiranerie ekero arabe okorua egesusuro ki’ebibe biane?
JOB 31:15 Inee! Oyio ontongete ase enda ya baba, tari ere otongete oyio boigo? Tari ere oyomo otobombete ase enda ime?
JOB 31:16 Inche tinarinete omotaka egento aganetie, gose tinatigete omoboraka kwerusia moyo;
JOB 31:17 tinarenge koria endagera yane inche bweka, nigo naete nentakana nero, ekayeria.
JOB 31:18 Oyio inche nabeete ise korwa obosae bwaye, na korwa okoiborwa kwaye nkaba nkomorera na komoraa.
JOB 31:19 Inee! Monto onde nare ochandegete ase okoborwa chianga, gose omotaka otabwati ekiebisio, ntakonyete?
JOB 31:20 Barabwo nigo bansesenetie, ekiagera nabaete chingobo chi’amarionya e ching’ondi chikorwa ase amaicho aane.
JOB 31:21 Onye nakorerete entakana bobe ekiagera namanyete ng’a ekegambero agwo ase egeita ngenkonye,
JOB 31:22 rirorio tiga amareko aane ongoke agwe inse, ne chinengo chi’amaboko aane chisomoke.
JOB 31:23 Nigo nare gocha kwoboigwa nemechando korwa ase Nyasae; na tinare konyara gotenena bosio bw’obonene bwaye.
JOB 31:24 Tinasemeretie etaabu, nonya netaabu echenire;
JOB 31:25 tinagokerete gose gochengera obotenenku bwane obonge, gose ebinto nenyorerete namaboko aane.
JOB 31:26 Tinarigereretie erioba ekero riabarete, gose omotienyi ekero omesete,
JOB 31:27 goika enkoro yane ekaebererigwa bobisi ase okobisasiima, gose tinanyunyuntete okoboko kwane ase okobisika.
JOB 31:28 Onye nakorete ayio nigo nare koegwa egesusuro nabagaambi ebiina, ekiagera ayio nokomokana Nyasae ore igoro.
JOB 31:29 Inee! Nagokerete ogosirigwa kw’omobisa one? Gose netogetie ekero amabe amocherete?
JOB 31:30 Yaya, tinatigete omonwa one okore ebibe ase okomoragereria na komoganeria amakweri.
JOB 31:31 Abanto bonsi bamenyete aa bwone babeire birori ng’a kera omonto obeire oisanegete nendagera nkomoa.
JOB 31:32 Nigo narenge koigorera abaeti ebisieri biane basoa; gose motaari onde tabeete okorara isiko botuko.
JOB 31:33 Tinatubete ogosaria kwane buna engencho ya Mwanyabaanto ere, gose ebibe biane ase egekuba kiane ime.
JOB 31:34 Tinairogete omoganda omonene bw’abaanto, gose kwoboa abaamate abwo barenge gonchaya, erinde imbe nkirete na kobeera nyomba ime.
JOB 31:35 “Naki yare koba buya onye nanyora omonto okonyigwa. Inche nakoorire amang’ana aane! Oria Omonguru nang’iranerie! Ninganetie ndore amang’ana omobisa one andikerete ase okonyomania.
JOB 31:36 Ekeene, nigo nare koyabogoria igoro ase amareko aane; nanga nigo nayesiberania abe buna egutwa ase ’nde.
JOB 31:37 Nanga namoteebia igoro y’orogendo rwane rwonsi; nigo nare komochiera inde buna omogambi.
JOB 31:38 “Inee! Oboremo bwane bwanakondeera? Gose emeng’ororia ye chintinde yana‐korererana?
JOB 31:39 Onye nabeire nkoria okwama kwaye ntari goakana na kogera abanyene bakwe,
JOB 31:40 rirorio tiga amagwa amereo ribaga ri’engano, na amabanchore ribaga ri’esairi.” Amang’ana ’Ayubu aereire aa.
JOB 32:1 32:1—37:24. Bono ekiagera Ayubu arenge omonyaboronge ase amaiso aye ere omonyene, abanto baria batato bagatiga komoiraneria.
JOB 32:2 Erio Elihu akaba nendamwamu ase Ayubu, ekiagera ekorete omonyakeene kobua Nyasae. Elihu oyio nigo arenge mosinto o Barakeli Omobusi, na oyo bw’eamate ya Ramu.
JOB 32:3 Boigo akaba nendamwamu ase abasani baria batato b’Ayubu, ekiagera batanyorete amang’ana bakoiraneria, nonya bateebeete ng’a Ayubu nomomochi.
JOB 32:4 Elihu akaba okoganya baria batato barakwana n’Ayubu, ekiagera ere arenge omoke ase emiaka.
JOB 32:5 Na ekero aroche ng’a baria batato tibabwate ing’ana baare koiraneria, akaba nendamwamu.
JOB 32:6 Elihu mosinto o Barakeli Omobusi, agateeba: Inche nigo inde omoke ase emiaka, korende inwe nabakoro more; ayio naro agerete nkaba nobwoba, ngakira‐kiri, na tinakwana ay’ebirengererio biane ase more.
JOB 32:7 Korende ngateeba: Tiga abanto b’amatuko amange bakwane, abanyamiaka menge borokererie obong’aini.
JOB 32:8 Korende omoika nore ime ase Mwanyabaanto, omoika oyio bw’Omonguru noro okobaa okomanya.
JOB 32:9 Bono tari ng’a nabaanto b’emiaka emenge bare abang’aini, gose tari ng’a nabagotu bamanyete ayare boronge.
JOB 32:10 Nigo nkoboria, montegerere, erinde nkwane ayare ase ebirengererio biane.
JOB 32:11 Naama! Nigo nategererete mono ekero mwarenge gokwana; nkaba ndemereretie koigwa chinkwana chiaino chi’obong’aini, ekero mwarenge koriga‐rigia ng’a mang’ana ki mwagwenerete gokwana.
JOB 32:12 Ee, nigo nabategererete mono, korende onde tarenge ase more obuete Ayubu, gose onde tanyarete koiraneria amang’ana aye.
JOB 32:13 Inwe erende mono, timobaisa goteeba: Intwe twanyorire obong’aini. Nyasae nere orabue Ayubu na amoiyerie, tari Mwanyabaanto.
JOB 32:14 Ayubu takwanete nainche amang’ana ande ay’okweegerera, na inche tinkomoiraneria buna inwe.
JOB 32:15 Bono batang’ang’ire, tibakonyara kong’iraneria nonya ng’ake; tibabwati ring’ana bagokwana.
JOB 32:16 Inee! Nainche nigo nkogenderera koganya, ekiagera tibari gokwana, na ekiagera bateneine agwo batari koiraneria?
JOB 32:17 Inche ngokwana inde ayane, erinde ng’orokie ayare ase ebirengererio biane.
JOB 32:18 Inche nimbwate amang’ana amange nganetie gokwana, ekiagera omoika ore ime yane onsukirie.
JOB 32:19 Rora, enda yane nigo enga buna edivai ekunekire mono, buna ebirandi biroisirie korwa ase amasankwa amayia bire ang’e kworeka.
JOB 32:20 Goika nkwane, erio nario ndanyore obotoereru; goika imaanore omonwa nkwane, ing’iranerie.
JOB 32:21 Inche tinkonyara gwanchereria monto onde bwensi, gose gokwana amang’ana ay’okweansia.’
JOB 32:22 Inche timanyeti gokwana amang’ana ’okweansia, inse gokora bo, Omotongi one nigo aransirie bwango.
JOB 33:1 Aye Ayubu, bono inyigwe, ntegerera ase onsi aya ngokwana.
JOB 33:2 Rora, bono namumoire omonwa one, na oromeme rwane rwachakire gokwana.
JOB 33:3 Amang’ana aane nigo akoorokia oboronge bore ime ase enkoro yane, na ase omonwa one nigo ngokwana aya imanyete.
JOB 33:4 Omoika o Nyasae noro ontongete, na omoika bw’obomoyo bw’Omonguru noro okong’a obogima.
JOB 33:5 Bono ing’iranerie onye gokonyara; beka amang’ana ao ang’e, otenene bokong’u!
JOB 33:6 Rora, inche nigo inde buna aye ase obosio bwa Nyasae; inche boigo nigo natongetwe korwa ase riroba.
JOB 33:7 Rora, inche tindi kende ogwenerete konyoboa; gose tindi gochia koba buna egurube endito asore.
JOB 33:8 “Ekeene, gwakwanire ase ntegererete, na inche naigure amang’ana ao.
JOB 33:9 Aye nigo ogoteeba iga: Inche nigo nchenegete, tindi nogosaria konde, na bibe tibiri ime yane.
JOB 33:10 Naama! Nyasae onyorire amasoero ase ’nde, na ombarire ng’a nomobisa oye inde.
JOB 33:11 Osoirie amagoro aane ase rikorogoto, na nigo akoba ondigereretie ase oboeto bwane bwonsi.
JOB 33:12 “Naama! Nigo ngokoiraneria ng’a ase amang’ana aya tokwaneti ekeene; Nyasae nigo are omonene goetania Mwanyabaanto.
JOB 33:13 Nase ki okoamererania nere kogoteeba ng’a ere takoiraneria amang’ana aya nonya nerimo?
JOB 33:14 Ekeene, Nyasae nigo agokwana ase enchera eyemo, gose ibere; nonya nabo monto onde tari okomotegerera.
JOB 33:15 Nigo agokwana ase chindoto na amaroro a botuko, na ekero abanto bararire chitoro chindito, na ekero basundokire ase amarere abo.
JOB 33:16 Erio agwo otinora amato abanto, na obarentera ogokuurera gw’okoondokia
JOB 33:17 ng’a anyare koonchora omonto atige ogokora kwaye okobe, na atange oboenenu bw’omonto.
JOB 33:18 Nigo agotanga omonto tagenda ase oboina, naende orenda obogima bwaye tibosirigwa n’omoro.
JOB 33:19 Omonto nigo akonyora egesusuro gi’okomoorongeyia, ekero are nobororo ase oborere bwaye, na amauga aye agendererete komwatia.
JOB 33:20 Omoyo oye ogecha endagera, nonya endagera ere engiya mono.
JOB 33:21 Chinyama chi’omobere oye nigo chikoera, tichikororekana, na amauga aye atongonona.
JOB 33:22 Ere omonyene nigo agosuka gochia ang’e noboina, na obogima bwaye gochia ase abagosiria obogima.
JOB 33:23 “Onye omomalaika nkoba arenge asare, oyomo bwa baria chilifu bagokora okobwatania asare, erinde amworokie ayare ay’oboronge,
JOB 33:24 erio amororere amaabera, ateebe: Tooria omonto oyo tabaisa gotirimboka gochia ase oboina, ekiagera inche namonyoreire embooria.
JOB 33:25 Omobere oye oiranigwe obe buna oyo bw’obosae bwaye, naende aonchorwe abe buna ekero arenge ne chinguru.
JOB 33:26 Ekero arabe ogosaba Nyasae, nere namororere amaabera; omonto oyio nachiche ase obosio bwaye ore nomogooko, na Nyasae nairanie oboronge bw’omonto oyio.
JOB 33:27 Omonto oyio natere ase amasio ’abaanto, ateebe: Nigo nakorete ebibe, nkaonchorana aya arenge amaronge, gose tinanyorete egesusuro buna nagwenerete.
JOB 33:28 Ere obooririe omoyo one togenda ase oboina, bono obogima bwane mborore oborabu.
JOB 33:29 Rora, Nyasae nigo agokora amang’ana ayio onsi ase omonto ara kabere, gose ara gatato,
JOB 33:30 erinde amoiranie korwa ase oboina, ng’a oyio anyare komorekerwa noborabu bw’obogima.
JOB 33:31 “Aye Ayubu, ntegerera, okire‐kiri, inche nkwane.
JOB 33:32 Onye kobwate ing’ana rinde okong’iraneria, kwana, ekiagera nigo nganetie gokoa oboronge bwao.
JOB 33:33 Onye tobwati kende, kira‐kiri ontegerere, na inche ninkworokererie obong’aini.”
JOB 34:1 Erio Elihu akagenderera gokwana, akabora:
JOB 34:2 “Inwe abanto abang’aini, igwa amang’ana aane! Inwe abamanyi chisemi, ntegerera!
JOB 34:3 Amang’ana amato akoigwa, nigo akoyateema, buna oromeme rokomena endagera.
JOB 34:4 Tochore ayare amaronge; intwe amo toteeme komanya ayare amaronge.
JOB 34:5 Ayubu nigo agoteeba: Inche nomonyene oboronge, korende Nyasae ong’urire oboronge bwane.
JOB 34:6 Nonya inde omonyene oboronge, nabarirwe ng’a nomonyaborimo inde; amaote aane takonyara kogwena, nonya gosaria konde tikori ime ase ’nde.
JOB 34:7 “Inee! Monto ki onga buna Ayubu, oyio okonywa ogochaywa, ogokomera buna amaache?
JOB 34:8 Ere oyio ogosanga nabanyabibe na gotaara nabakori amabe.
JOB 34:9 Naende ere oteebire ng’a kobwatana na Nyasae, ayio tari komokonya gento kende.
JOB 34:10 “Ase ayio, inwe abanto abamore nokomanya, inyigwa! Nyasae tabaisa gokagerwa ng’a nakore amabe. Inee! Ere Omonguru nakore ebibe?
JOB 34:11 Ere nigo agoakana omonto koreng’ana buna emeremo yaye ere; nabo akoa omonto eng’eria buna orogendo rwaye rore.
JOB 34:12 Ekeene, Nyasae tagokora ayare amabe; ee, ere Omonguru tari gosaria ayare ay’ekeene.
JOB 34:13 Ning’o oete Nyasae okobua gw’okogambera ense? Ning’o obeegete ense yonsi koba eyaye?
JOB 34:14 Ere aise koirania omoika oye, ee, airanie gochia asare omoika bw’obogima,
JOB 34:15 Mwanyabaanto bonsi pi goika bakwe, bairane ase amaroba.
JOB 34:16 “Onye more nokomanya, igwa aya; tegerera moigwe aya ngoteeba:
JOB 34:17 Inee! Omonto ogechete ekeene nanyare kogamba? Nonachere ekiina omonyene oboronge oyore nokobua?
JOB 34:18 Nonyare goteebia omorwoti: Aye nigo ore omonto bosa, gose noteebie abanene basikire: Inwe nabakori amabe?
JOB 34:19 Nyasae tari gwanchereria abagaambi, gose tari kobara abanda ng’a mbare nengencho enene kobua abataka, ekiagera abwo bonsi nigo bare emeremo y’amaboko aye.
JOB 34:20 Abanto nigo bagokwa ara rimo; nigo bakonyegerigwa botuko gati, basira kegima, baria bare nokobua nigo bagosirigwa ko tari namaboko a Mwanyabaanto.
JOB 34:21 Nyasae nigo arigereretie chinchera chi’omonto; ere nigo aroche amatambokero aye onsi.
JOB 34:22 Aase aamwamu tari, gose omosunte ekerima, ase omokori amabe aranyare kwebisa.
JOB 34:23 Nyasae taganeti engaki entambe korigereria, goika abeeke omonto ase ekiina.
JOB 34:24 Ere nigo agosenyenta abare nokobua atari kona‐kouna‐unia, erio abeeke abande aase abo.
JOB 34:25 Ekiagera ere namanyete emeremo yabo, nigo akobaonchorana botuko baitwa kegima.
JOB 34:26 Nyasae nigo akobaita maiso marore, ase engencho y’ebibe biabo,
JOB 34:27 na ekiagera baonchokire na gotiga komobwatia, gose tibari korengereria igoro ye chinchera chiaye nonya ng’ake.
JOB 34:28 Abwo bagerire ekerero ki’abataka giaikire asare, nere oigure ekerero ki’abagokorerwa bobe.
JOB 34:29 “Inee! Nyasae karakire‐kiri ning’o oramonachere ekiina? Karabise obosio bwaye, ning’o oranyare komorigereria, gokerabe egesaku gete gose omonto gete,
JOB 34:30 ekero ararusie okogamba korwa ase abatamoirogeti na abatange tibaaba emeribo ase abanto?
JOB 34:31 “Inee! Monto onde nare oteebirie Nyasae: Inche naremereirie egesusuro gi’okondongeyia, nonya tinkorereti monto onde bobe.
JOB 34:32 Bono inyorokererie aya ntamanyeti, na onye nakorire ebibe, tingwancha kobikora naende.
JOB 34:33 Nigo okagete ng’a Nyasae nigo aragoakane buna oranche, ekiagera gwakanire ande onsi? Aye goika ochore, gose tari inche; ase ayio, kwana aya omanyete.
JOB 34:34 “Abanto abare nokomanya, na kera omonto omong’aini orabe okonyigwa, nigo baranteebie:
JOB 34:35 Ayubu nigo agokwana atari na semi; na amang’ana aye tari ay’obong’aini.
JOB 34:36 Nigo yagwenerete Ayubu ateemwe goika omoerio, ekiagera nigo akoiraneria buna abakori amabe bakoiraneria.
JOB 34:37 Ere nigo akomenta ogosaria ase ebibe biaye, naende nigo agotoakera chinkobi ase ogotochaya na gokwana amang’ana amange are mamincha ya Nyasae.”
JOB 35:1 Elihu akagenderera gokwana, akabora:
JOB 35:2 Aye Ayubu, nigo okorengereria ng’a ayio nekeene? Gose nigo ogoteeba ng’a nomonyaboronge ore ase obosio bwa Nyasae?
JOB 35:3 Naende nigo okoboria ng’a mbuya ki oboronge bokogokorera kobua ogokora ebibe?
JOB 35:4 Bono ngokoiraneria nde aye amo nabasani bao abamore komo.
JOB 35:5 Rigereria gochia igoro, orore; rora amare buna are igoro mono kogoetania.
JOB 35:6 Aye noisa gokora ebibe, ninki ayio arakore ase Nyasae? Na ogosaria nagoisa komentekana mono, ninki okwo koramokorere?
JOB 35:7 Onye kore omonyene oboronge, ngento ki okoa Nyasae, gose ninki akonyora korwa ase okoboko kwao?
JOB 35:8 Amabe ao ogokora nigo akorenta emechando ase omonto onde onga buna aye, na oboronge bwao nabo boragere omonto onde anyore ayare amaya.
JOB 35:9 Ekiagera ogokorerwa bobe kwabuchire, abanto nigo bakorera mono ng’a bakonywe; nigo bakorangeria bakonywe korwa ase amaboko ay’abare nokobua.
JOB 35:10 Korende monto onde tari okobooria: Ng’ai Nyasae, oria ontongete, are, oyio okogera amatera ay’ogotogia aterwa botuko?
JOB 35:11 Ere nigo agotworokereria kobua ching’iti chi’ense, na otokora twaba nobong’aini kobua chinyoni.
JOB 35:12 Abanto nigo bakorera, korende Nyasae tari koiraneria, ase engencho y’ogokora okobe kw’oboenenu kwa’ banyabibe.
JOB 35:13 Ekeene, Nyasae tari koigwa okorera gotari ogw’ekeene, gose ere Omonguru takogwechandera.
JOB 35:14 “Nonya kogoteeba ng’a tori komoorora, ere tagokoigwa; ekiina kiao nigo kere ase obosio bwaye, bono nigo omoganyete nogosemeria.
JOB 35:15 Korende bono nigo okorengereria ng’a Nyasae tari korua egesusuro ase engencho y’endamwamu yaye, naende ng’a ere tari gwechandera ogosaria.
JOB 35:16 Ayio naro akogera aye Ayubu ogokwana amang’ana atari nengencho, nigo okomenta gokwana amang’ana atari ay’obong’aini.”
JOB 36:1 Elihu akagenderera gokwana, akabora,
JOB 36:2 Indemereria ake igo, inche nkworokie amang’ana; nimbwate ring’ana ngokwana ribaga ria Nyasae.
JOB 36:3 Inche nindusie chisemi chiane korwa aare, ing’orokie ng’a Omotongi one nere omonyene oboronge.
JOB 36:4 Ekeene, amang’ana aane tari ay’oborimo; inche oyo nteneine aiga amo naye nomoikeranu inde ase okomanya.
JOB 36:5 Rora, Nyasae nigo are Omonguru, ere tachayeti onde; nigo are nokobua ase chinguru na obong’aini.
JOB 36:6 Ere tagotiga omokori amabe agenderere koba moyo, korende nigo akoa abachandire oboronge bwabo.
JOB 36:7 Tari gotiga korigereria abanyene oboronge, korende nigo akobabeeka amo nabarwoti ase ebirogo bi’obonene. Ee, nigo akobakinia bagenderera kobeera aroro,
JOB 36:8 na onye bagosibwa chingataare na baba bare ase emechando, gose kobwatwa ase emeeto y’emechando,
JOB 36:9 Nyasae nigo akobaorokeria ayabakorire, na ogosaria kwabo, boigo obaorokeria buna bakororekana abaenenu.
JOB 36:10 Nigo agotinora amato abo baigwa ogokuurerwa, na obachika baonchoke, batige gokora amabe.
JOB 36:11 Kobaraigwere na komokorera, rirorio mbabe bagoseseneka ase amatuko abo onsi, naende babe bakwegokia ase obogima bwabo.
JOB 36:12 Korende onye tibakoigwera, nigo baraitwe nemioro, erio bakwe batamanyeti kende.
JOB 36:13 Abatamoirogete Nyasae nigo bagachete endamwamu ime ase chinkoro chiabo; barabwo tibari korera barigie bakonywe, ekero Nyasae akobaa egesusuro.
JOB 36:14 Barabwo nigo bagokwa ekero bare abake, obogima bwabo nigo bogosirigwa buna obw’abanyaka.
JOB 36:15 Nyasae nigo agotooria abataka goetera ase emechando yabo, otinora amato abo goetera ase ogokorerwa bobe kwabo.
JOB 36:16 Ee, nigo akoebereretie, agakorusia korwa ase chimbanderana, agakorenta aase aagare, ase komigwa gotaiyo; boigo chindagera kwabeekeretwe emesa nigo chiarenge chinoru.
JOB 36:17 Korende bono aye nigo okonacherwa ekiina buna eki’abakori amabe, ekiina na ayare ay’ekeene mbikonyore.
JOB 36:18 Bono erende, endamwamu tebaisa gokoebereria na kogokora obe omochecheria, tobaisa gwancha obonge bw’embooria bogosirie.
JOB 36:19 Inee! Obotenenku bwao mbonyare kogotanga korwa ase emechando? Gose okobua kwao ne chinguru chiao mbinyare?
JOB 36:20 Tobaisa kogania ng’a obotuko boria boche, obwo abanto baraitwe basirigwe.
JOB 36:21 Bwerende, tobaisa koirana gokora amabe, ekiagera nigo gwanchire gokora ayio kobua konyora emechando.
JOB 36:22 Rora, Nyasae nigo agokora amanene ase okobua kwaye. Inee! Ning’o okworokereria buna ere?
JOB 36:23 Ning’o ochikeire Nyasae enchera yaye? Gose ning’o oranyare komoteebia: Aye gwakorire bobe?
JOB 36:24 Inyora gotogia emeremo yaye, eyio abanto babeire bagoteera na koyetogia.
JOB 36:25 Abanto bonsi bayerorire, ee, Mwanyabaanto mbayerigereretie korwa aare.
JOB 36:26 Rora, Nyasae nigo are omonene mono, na intwe titomomanyeti; omobaro bw’emiaka yaye temanyekaneti.
JOB 36:27 Ere nigo akong’usa chintonyi chi’amaache gochia igoro, na chirochio chiatwa buna embura chiaba riime.
JOB 36:28 Embura eyio nigo egotwa gocha ase ense, yatwera Mwanyabaanto ase obonge.
JOB 36:29 Inee! Monto onde nanyare komanya buna amare agwesiarera, gose buna okogukura gw’enkoba gokorua ase obomenyo bwa Nyasae?
JOB 36:30 Rora, nigo agosiarera okomesa kwamoetanana, naende otuba enkori y’enyancha.
JOB 36:31 Ase enchera eyio nigo akonachera abanto ekiina; naende nigo akobaa chindagera ase obonge.
JOB 36:32 Ere nigo amumegete amaboko aye ase okomesa, erio ochika goake ase ekerenga kere.
JOB 36:33 Ekerundo gi’okomesa nigo gekoraria igoro ya Nyasae, nonya ne ching’iti nigo chikomanya ng’a ekerundo ngocha kere.
JOB 37:1 “Ayio nigo akogera enkoro yane yaiguswa, yatuma gocha ase omoyo.
JOB 37:2 Tegerera oigwe okogukura kw’eriogi riaye, na okoruma gokorwa ase omonwa oye.
JOB 37:3 Nigo agotoma okoruma okwo korwa igoro gocha ase ense yonsi; okomesa kwaye gwe chinkoba nigo kogochera chinsinyo chi’ense.
JOB 37:4 Erio eriogi riaye rikoruma, ere nigo akogukura neriogi ri’obonene, gose tari gotanga okomesa ekero eriogi riaye ri’okogukura riaigurwe.
JOB 37:5 Nyasae nigo akogukura neriogi riaye ase enchera y’ogokumia mono, nigo agokora amang’ana amanene, ayio totanyare komanya.
JOB 37:6 Ere nigo agoteebia amagena ’embura: Kagwe igoro ase ense; na otoma omonyirira na embura enene ere ne chinguru.
JOB 37:7 Nyasae nigo agotanga emeremo y’amaboko a kera omonto, erinde abanto bonsi banyare komanya emeremo yaye.
JOB 37:8 Erio ching’iti chi’orosana chiagenda kwebisa, chiagenderera kobeera ase amakuruma abo.
JOB 37:9 Ekembugu‐mbugu nigo kegosoka korwa ase chiero chiaye agwo Irianyi, na omwaga ore nobokendu orua sugusu oseria amare.
JOB 37:10 Nyasae nigo akorua omoika bw’obokeng’entu obwatania amaache, na amaache oyarenta abwatana oma pa.
JOB 37:11 Nigo agoichoria amare amarito namaache, amare nigo agosiarera chinkoba chiaye.
JOB 37:12 Amare nigo agoetanana gochia aaria na aaria, akoraagwa nere, goikerania aya onsi ere achiikire akore ase ense.
JOB 37:13 Nyasae nigo agokora ayio aba bo, ase okorua ebisusuro bi’okorongeyia, gose ase engencho y’obwanchani bwaye.
JOB 37:14 Aye Ayubu, igwa aya; karategerera, orengererie igoro y’emeremo y’ogokumia ya Nyasae.
JOB 37:15 Inee! Nomanyete buna Nyasae agokora ochika ayio, naende buna agokora okomesa kwamoreka goetera ase amare,
JOB 37:16 Inee! Nomanyete buna areng’anetie amare, eyio ere emeremo y’ogokumia y’oria ore nobong’aini oboikeranu?
JOB 37:17 Inee! Nomanyete egekogera chianga chiao chigosamba ne riberera, ekero ense egotoererigwa nomwaga okogusa korwa Irianyi?
JOB 37:18 Inee! Nonyare korambora igoro buna ere ayeramborete, igoro eria ere enkong’u buna ekerore gi’ekioma?
JOB 37:19 Tworokererie aya togochia gokwana asare; titokonyara konyora amang’ana togochia gokwana, ekiagera tore ase omosunte.
JOB 37:20 Inee! Nyasae nigo agochia goteebigwa ng’a inche ninganetie gokwana? Onde nare oganetie ere amosirie?
JOB 37:21 “Abanto tibakonyara korigereria amasase ’erioba, kabarire igoro ekero amare abisirwe nomwaga.
JOB 37:22 Oborabu bokomeka‐meka nigo bokorwa sugusu; ee, Nyasae nigo eboetie nobonene bw’ogosikwa gw’okoondokia.
JOB 37:23 Oyio Omobui, intwe titokonyara komoorora buna are; nigo abwate okobua okonene, naende nigo are omonyene ekeene, ere nigo are omonyene oboronge mono, takorega onde.
JOB 37:24 Ase ayio Mwanyabaanto nigo bamoirogete; ere tari gosika oyokwerengereria ng’a nomong’aini are.”
JOB 38:1 Omonene akairaneria Ayubu korwa ase ekembugu‐mbugu ime, akamoteebia:
JOB 38:2 Aye naye ng’o okorenta omosunte ase ogosemia ase ogokwana amang’ana atari ay’obong’aini?
JOB 38:3 Tenena okong’e buna omosacha, inche ninkoborie, naye ong’iranerie.
JOB 38:4 Ng’ai kwarenge ekero nabegete oboroso bw’ense? Ntebie onye aye kore omong’aini.
JOB 38:5 Ning’o obegete ebirengo biaye? Ntebie onye komanyete. Gose ning’o oramborete engori y’okoyerenga?
JOB 38:6 Ng’ai amaroso aye aterekereretwe? Gose ning’o obegete rigena riaye ri’ekoona,
JOB 38:7 ekero ching’enang’eni chia mambia chiaterete amo, na abana bonsi ba Nyasae baagete eriogi ri’omogooko?
JOB 38:8 Ning’o osiegete ebisieri bi’enyancha, ekero yarindoretie buna ndiria yarenge ime ase enda y’ense?
JOB 38:9 Ekero keria naroisetie amare abe chianga chiaye, na nkayeboyia omosunte ekerima,
JOB 38:10 naende nkabeekera enyancha chimbebe chiaye, boigo nkayebekera emekorogoto na ebisieri,
JOB 38:11 ngateba: Aa nao oraikere, korende togoetania, naiga nao emerindo yao eimokererete igoro eratangerwe.
JOB 38:12 Inee! Ase obogima bwao bwonsi kwana gochika emambia ebeo? Kwana kworokia amasase a mambia aase akomoreka,
JOB 38:13 erinde ense yonsi ekiamoke, ebwatwe ase chinsinyo chiaye, na abakori amabe banyegerigwe barueo?
JOB 38:14 Ense nigo ekoonchorwa yarorekana buna amaroba abeire inse y’ebonyi ere nekemanyererio, na ebinto bionsi nigo bikororekana buna chianga chire n’ebieni ao ao.
JOB 38:15 Oborabu nigo bogotangwa korwa ase abakori amabe, ne chinguru chiabo chi’okweenenia nigo chikobunwa chiasirigwa.
JOB 38:16 Inee! Kwana gosoa ime ase chinsoko chi’enyancha, gose kwana gotaara ase enkoro ye chindiba?
JOB 38:17 Kwana kworokigwa ebiita bi’amakweri, gose korora ebisieri bi’ekiriri ki’amakweri?
JOB 38:18 Kwana korengereria igoro y’obogare bw’ense? Onye komanyete ayio onsi, yararie!
JOB 38:19 Enchera ekogenda ase oborabu bore, ng’ai ere? Nomanyete ase omosunte omenyete,
JOB 38:20 erinde ogende oyoire ase ribebe riaye? Naende nomanyete ebinchera bigochia ase enyomba yaye?
JOB 38:21 Ee, aye nomanyete, ekiagera nigo kwaiboretwe kare, na emiaka yao nemenge.
JOB 38:22 Inee! Kwana gosoa ime ase ebigachero bi’obokeng’entu, gose ebigachero bi’amagena ’embura?
JOB 38:23 Amagena ayio ngachete goika ase engaki y’emechando, amatuko aria arabe ay’esegi na okorwana konde.
JOB 38:24 Inchera ki ekogenda aase oborabu bokoruerwa, gose ekogenda aase omwaga okorwa moocha bwesiarera ense yonsi?
JOB 38:25 Ning’o oremete omotaro ase chiooro chi’embura chigoeta, gose enchera ase chinkoba chikogukura goeta,
JOB 38:26 echio chikogera embura yatwa aase monto atamenyeti, ase erooro monto ataiyo?
JOB 38:27 Embura eyio nigo ekoigotia ense ere bosa etamenyiri, yagera yamera obonyansi.
JOB 38:28 Inee! Embura nebwate ise? Gose ning’o okoibora amatoima e riime?
JOB 38:29 Nkorwa ase enda ya ng’o obokeng’entu bokorwa? Ning’o okoibora obokendu bokorwa igoro?
JOB 38:30 Amache nigo akobwatana oma pa buna rigena, ne chinyancha chioma pa chiaba buna egetare.
JOB 38:31 Inee! Nonyare gosiberania egetuse gie ching’enang’eni gekorokwa Abaiseke batano na babere bamwabo? Gose bwororobie egetuse keria gekorokwa Orioni?
JOB 38:32 Nonyare koraa ching’enang’eni chioroke ase chingaki chiabo? Gose nonyare koraa egetuse gie ching’enang’eni gekorokwa Edubu ne chimanwa chiaye?
JOB 38:33 Nomanyete emeroberio ya igoro echiikire? Nonyare koroberia okogamba kwabo igoro ase ense?
JOB 38:34 Nonyare goaka eriogi riao riike ase amare ogere embura enyinge egotwere?
JOB 38:35 Nonyare gotoma chinkoba chigende aase gete, erio chigoteebie: Ee, nao tore aa?
JOB 38:36 Ning’o okobeeka obong’aini ase enkoro ime, gose okomanya ase omoyo ime?
JOB 38:37 Ning’o oranyare koba nobong’aini abare amare? Gose ning’o oranyare koberereka chinyongo chi’amaache chia igoro,
JOB 38:38 ekero riroba riabwatanire riomire pa, na amagakara abwatanire amo.
JOB 38:39 Inee! Nonyare gotwarera endo ebi ekoria, gose koigotia chindo chinsae chiganetie endagera,
JOB 38:40 ekero chire ase amakuruma abo chieringanetie ase okoboera, gose gochiramaime agwo ase chiebisete?
JOB 38:41 Ning’o okoa ekegonkoru endagera yaye, ekero amage aye akorera ase Nyasae na goetanana onsi korigia endagera?
JOB 39:1 “Inee! Nomanyete chingaki ekero chimbori chi’orosana chikobiara? Gose ekero chinsune chikobiara?
JOB 39:2 Nonyare komanya omobaro bw’emetienyi chigokoora, naende nomanyete chingaki chikobiara?
JOB 39:3 Nigo chigwekumba chiabiara chimanwa chiabo, na ekero chiabiarire, obororo bw’okobina bwasira.
JOB 39:4 Chimanwa chiabo nigo chikoba ne chinguru chiakinera ase orosana. Nigo chikogenda kegima, tichiri koirana.
JOB 39:5 “Ning’o otigire etigere y’orosana esiboire? Gose ning’o bwororobirie ebisibo bi’etigere ere enyango?
JOB 39:6 Inche nayeeire ekerubo ekiomo kebe enka yaye, na ense ere nomonyo, emenyeo.
JOB 39:7 Ero nigo egochaaya eriogi rire ase omochie, teri koigwa okwoga kw’omotemi onde bwensi.
JOB 39:8 Nigo ekona‐kogenda aaria na aaria ase ebitunwa ekorisia, yaba ekorigia kera ekemeri ekebese.
JOB 39:9 “Inee! Eng’era nayanche egokorere emeremo? Nenyare korara ase obweri bwao botuko?
JOB 39:10 Inee! Nonyare koyesiba ne chingori eete ase emeng’ororia ye chintinde? Gose ebutorane chintinde ase rikura riao?
JOB 39:11 Inee! Noyesemerie ekiagera ere ne chinguru chinyinge? Nonyare gotiga emeremo yao, ng’a ero ekoyekorere?
JOB 39:12 Inee! Nigo oyiegenete ng’a neirane na ekorentere endagera ase ekeoreri kiao?
JOB 39:13 “Esagero nigo egosamunsa chimbaaba chiaye chioga; korende, Inee, chimbaaba echio nchibwate obwanchani?
JOB 39:14 Esagero eaberi nigo egotiga amagena aye ase amaroba ime anyora riberera korwao.
JOB 39:15 Ero nigo ekoyeba, tekomanya ng’a naatwe namagoro, naende ng’a gose eng’iti y’orosana neyatache.
JOB 39:16 Nigo ere entindi mono ase ebichuchu biaye, yabikorera biaba buna mbitari ebiaye; teri gwechandera oroiboro rwaye,
JOB 39:17 ekiagera Nyasae nigo ayerinete obong’aini, gose tayeete okomanya.
JOB 39:18 Ekero ekoimokerera igoro, egwesamunsa eminyoke, nigo egosekerera ebarasi na oyo oyerinete.
JOB 39:19 “Inee! Naye okoa ebarasi chinguru? Naye oboetie ebigoti biaye namanya?
JOB 39:20 Naye oyeete chinguru egocharokera buna engige? Eriogi egochuria nigo rire ri’okoirokia.
JOB 39:21 Nigo egokura‐kura riroba ase ense omweya, yagokera chinguru chiaye. Erio yaminyoka koumerana nabare nebirwanero bi’esegi.
JOB 39:22 Ero nigo egosekerera obwoba, teri koondokigwa na kende; gose teri koonchoka etame korwa ase emioro.
JOB 39:23 Chinsara nigo chikorutwa chiaba chikwoga goeta igoro yaye, na amatimo akomesa, ne chisimisi boigo.
JOB 39:24 Nigo egotitiria riroba ere nobotindi na ekeririanda, gose teri gotegerera ekire, ekero egetureri gekobugigwa.
JOB 39:25 Ekero egetureeri gekobugigwa, nigo ekwana eriogi riaye ri’okoega‐ega. Nigo ekoigwa omonyonko bw’esegi korwa aare, na buna abachiki b’esegi bagochika, na okwoga gw’esegi.
JOB 39:26 “Inee! Nobong’aini bwao bokogera ekebaki kiairuruka igoro, naende kiarambora chimbaaba chiaye koiruruka gochia Irianyi?
JOB 39:27 Inee! Naye ogochika ekeongo kiairuruka gochia igoro, kiaagacha egeswa kiaye aase a igoro mono?
JOB 39:28 Ekeongo nigo gekomenya ase egetare; ase omwenya bw’egetare, aase gekonyora oborendi obuya.
JOB 39:29 Korwa aaria igoro nigo kegotengera ebi kegotwara, amaiso aye nigo akobirora korwa aare.
JOB 39:30 Amage aye nigo akonywa amanyinga, na aase emebere ekwete ere, nao ekeongo kere.”
JOB 40:1 Naende Omonene akagenderera gokwana, agateebia Ayubu,
JOB 40:2 “Inee! Omonto okona‐korigia amamocho naamereranie n’Omonguru? Aye okona‐koamererania na Nyasae, iraneria rende.”
JOB 40:3 Erio Ayubu akairaneri’Omonene, agateeba:
JOB 40:4 “Naama! Inche ting’isaini kende, ngento ki ndanyare gokoiraneria? Natubire omonwa one nokoboko kwane.
JOB 40:5 Inche nakwanire rimo, tinkomenta gento; ee, nakwanire kabere, korende tinkogenderera goetania ayio.”
JOB 40:6 Erio korwa ase ekembugu‐mbugu ime Omonene akairaneria Ayubu, akamoteebia:
JOB 40:7 “Tenena okong’e buna omosacha, inche ngokoboria nde, naye ong’iranerie.
JOB 40:8 Inee! Nonyare kombara ng’a nomomochi inde? Norigetie kongambia inche, erinde obarerwe oboronge?
JOB 40:9 Aye nobwate okoboko buna okwane inche Nyasae? Nonyare kogukura neriogi riao buna inche nkogukura?
JOB 40:10 Aye echabere nobonene na obwari, eboyie ogosikwa na okobua.
JOB 40:11 Siara ekeririanda gi’okogechigwa kwao, erio origererie kera omonto ore omoenenu, omokeyie.
JOB 40:12 Ee, rigereria oyio ore omoenenu, omokeyie, na abakori amabe obatindachere inse agwo ase bateneine.
JOB 40:13 Abwo bonsi babise ime ase amaroba; obwateranie bokong’u amasio abo ime y’ense inse.
JOB 40:14 Igo inche ninyancherane naye, ng’a okoboko kwao gw’okorio ngokoe okobua.
JOB 40:15 “Rigereria engubo! Eyio natongete buna nagotongete aye. Nigo ekorisia obonyansi buna eng’ombe.
JOB 40:16 Rora, chinguru chiaye nigo chire ase ekeneema kiaye, na okobua kwaye nigo kore ase chinyama chi’enda yaye.
JOB 40:17 Ekemincha kiaye nigo kere egekong’u pa buna omocharake, na emekia y’amariagati aye nigo esisekaine amo.
JOB 40:18 Amauga aye nigo are amakong’u buna emebirangwa eroisirie korwa ase etai; ee, amauga ’omobere oye nigo anga buna emeriibo y’ebioma.
JOB 40:19 “Ero negetongwa ki’ogokumia inche Nyasae natongete; inche nayetongete, nayeete amaino anga buna emioro.
JOB 40:20 Endagera ekoria nigo ekwama ase ebitunwa igoro, agwo ase ching’iti chi’orosana chikogosoreria.
JOB 40:21 Nigo ekorara ase ekiriri ki’omote okorokwa lotusi, yebisa na gokenderera ime ase ebitonto bire ase etente.
JOB 40:22 Omote oyio noro ore ekiriri kiaye; ee, emete enga buna emesobeti nigo eyeetanaine.
JOB 40:23 Rora, nonya orooche rore nemerindo, ero teri kwoboa; nonya orooche rwa Yorodani rokominyoka gocha ase omonwa oye, nigo ere noboremu.
JOB 40:24 Inee! Omonto nanyare koyebwata ekero ere ase riraro riaye? Gose nabochore chimioro chiaye ayesibe nengori?”
JOB 41:1 Inee! Aye nonyare kong’usa Leviatani, eng’iti enene y’okwoboyia, korwa rooche nendobio. Gose nonyare gosiba oromeme rwaye nengori?
JOB 41:2 Nonyare gosoyia engori ime ase chimioro chiaye, gose kobochora orosea rwaye nendobio?
JOB 41:3 Inee! Nenyare gokoboria amang’ana amange ase oboitongo? Gose nenyare gokwana naye amang’ana amororo?
JOB 41:4 Ero nekore okobwatana amo naye, ng’a ebe omosomba oo kogenderera botambe?
JOB 41:5 Inee! Nokore egosori nero buna orakore nenyoni? Gose oyebeke ekorere abasomba bao abaiseke egosori?
JOB 41:6 Inee! Abaoonia mbakorerane rigori igoro yaye, gose bayebutorane ase okoyeonerania?
JOB 41:7 Nonyare kobochora riiyo riaye ne ritimo rikobeta chinswe? Gose ritimo erio ndibete omotwe oye riyobochore?
JOB 41:8 Rambora okoboko kwao oyebwate, erio oteeme gokora esegi nero. Tokoiranera eria kabere.
JOB 41:9 “Ekero omonto agoteema igo, nigo ogosemeria kwaye kogosira kegima; nonya nase okoyerora rioka, omonto nigo akwerusia moyo.
JOB 41:10 Onde tari ore omotindi oraremererie ayechegie. Ning’o rende oranyare gotenena ase obosio bwane?
JOB 41:11 Ning’o ong’eire egento ritang’ani ng’a nainche imogeakane? Gento kende gionsi kere inse y’erioba nekiane.
JOB 41:12 “Inche tingotiga ting’orokia buna ebiimo biaye bire, naende buna okobua ne chinguru chiaye bire, na buna amauga ’omobere oye aagachegete buya.
JOB 41:13 Ning’o oranyare koyiaboria risankwa riaye? Ning’o oranyare gosoyia okoboko kwaye gati‐gati y’amaino aye?
JOB 41:14 Ning’o oraasamie omonwa oye? Amaino aye nigo are ay’okwoboyia mono.
JOB 41:15 Obonene bwaye namagonko aye anga buna chinguba, achokaine chindwaro; nigo abwataine amo, buna ayanantirie.
JOB 41:16 Rigonko erimo nigo risoaine nerinde ang’e kegima, nonya nembeo tekonyara gosoera gati yabo.
JOB 41:17 Nigo erinde ribwatanirie nerinde; naro nigo asoaine, takonyara gwatananwa.
JOB 41:18 Ekero egwasimora, chinsase nigo chigosoka chiamoreka, amaiso aye nigo anga buna amasase agosakia mambia.
JOB 41:19 Chinsase chi’omorero nigo chikorwa ase omonwa oye; ee, chinsase nigo chigotaroka korwa asere.
JOB 41:20 Erioki nigo rigosoka korwa ase chimioro chiaye, buna enyongo ekobera egosokia omwoki bw’amaache.
JOB 41:21 Omoika bw’omonwa oye nigo ogosoka buna ekebemberi ki’omorero, na omorero nigo ogosoka korwa ase omonwa oye,
JOB 41:22 Rigoti riaye nigo ribwate chinguru, na okoondokia nigo kore bosio bwaye.
JOB 41:23 Emenia y’omobere oye nigo ekinyaine amo; nigo yesibete bokong’u ase omobere oye, tekonyarwa kobwatokanigwa.
JOB 41:24 Enkoro yaye nenkong’u buna rigena, ee, nenkong’u buna orogena rogosia.
JOB 41:25 Ekero ekoimoka gotenena, abanto chituoni nigo bakwoboa mono; ekero ekorindoka gocha nigo bagotang’ang’a.
JOB 41:26 Nerutwa omoro oyegwere, tori koyekorera kende, nonya ne ritimo, gose ensara, gose esimisi.
JOB 41:27 Ekioma nigo kenga risakwe asere, na etai nigo enga omote ogundire.
JOB 41:28 Ensara tekoyioboyia etame; amagena ’enduruche akorutwa nigo anga buna amasakwe.
JOB 41:29 Chinungu nigo chinga buna amasakwe asere; ekero amatimo akwoga gocha nigo egoseka.
JOB 41:30 Ase enda yaye nigo ebwate ebigionkorio ebioge; nigo egotiga ebimanyerererio buna ebi’egari y’okoorera egokurura ase etintira.
JOB 41:31 Nigo egoserokia amaache korwa ase chindiba inse, nigo egokora amaache ’enyancha aba buna amaguta aburukanirie.
JOB 41:32 Enchera yaeteire nigo ekogenderera komesa, enyancha inse nigo egokagwa ng’a nechimbuche.
JOB 41:33 Getongwa kende tikeri igoro ase ense kenga ero, ekio giatongetwe getari kwoboa.
JOB 41:34 Nigo ekorigereria kera egento kere igoro mono etari gokioboa, nigo ere omorwoti bw’ebitongwa bionsi bire noboenenu.”
JOB 42:1 Erio Ayubu akairaneri’Omonene, akabora.
JOB 42:2 “Nimanyete ng’a aye nonyare gokora ebinto bionsi, naende ng’a aya kwaganirie gokora takonyara gotangwa taba.
JOB 42:3 Ninche ng’o mbwate ogosemia gotari nobong’aini? Ase ayio nakwanire aya ntamanyeti, amang’ana ’ogokumia ansinyire komanya.
JOB 42:4 Koranche, ontegerere nkwane, nkoborie, naye onteebie buna are.
JOB 42:5 Nabeire nkoigwa igoro yao ase okoigwa namato rioka, korende bono amaiso aane akororire.
JOB 42:6 Ase ayio nechayire inche omonyene, naende neakire orotu ne ribu ase ogweitia na goonchoka.”
JOB 42:7 Omonene gakwanire amang’ana ayio n’Ayubu, agakwana n’Elifasi Omotemani, akamoteebia, “Nabeire nendamwamu asore na ase abasani bao baria babere, ekiagera inwe timokwaneti ayare ay’oboronge igoro yane buna Ayubu, omosomba one, akwanete.
JOB 42:8 Ase igo bono ira ase Ayubu, omosomba one, chieri isano na ibere, ne chimingichi isano na ibere; mochirue chibe ekeng’wanso ki’ogosambwa ase engencho yaino inwe abanyene. Ayubu, omosomba one, nabasabere, ekiagera inche nigo ndanchere ogosaba kwaye ase engencho yaino, timbaisa kobakorera buna oboriri bwaino bore. Inwe timokwaneti igoro yane amang’ana are ay’oboronge buna Ayubu, omosomba one, akwanete.”
JOB 42:9 Ase igo Elifasi Omotemani, na Bilidadi Omosua, na Sofari Omonama, bakagenda bagakora buna Omonene abachigete, n’Omonene aganchera ogosaba kw’Ayubu.
JOB 42:10 Erio magega Ayubu gasabeire abasani baria baye, Omonene akairaneria Ayubu amaya aye, akamoa ebinto ara kabere kobua ebi abwate ritang’ani.
JOB 42:11 Erio abamura bamwabo Ayubu, na abasubati bamwabo, na abasani baye bonsi abamomanyete agwo ritang’ani, bagacha asare, bakaragera amo nere nyomba mwaye. Bakamororera amabebe na komoremia ase engencho y’amabe aria onsi Omonene amorenterete, na kera oyomo akamoa chitaabu na ebonyi eroisirie korwa ase etaabu.
JOB 42:12 Omonene agasesenia amatuko a magega ay’Ayubu kobua aye ritang’ani. Boigo Ayubu akanyora ching’ondi chilifu ikomi na inye, ne chingamia chilifu isano nemo, ne chiombe chilifu ibere, ne chitigere chiaberi elifu eyemo.
JOB 42:13 Boigo akaegwa abamura batano na babere, na abaiseke batato.
JOB 42:14 Akaroka omoiseke omotang’ani Yemima, na oyo o kabere Kesia, na oyo o gatato Kereni‐Hapuki.
JOB 42:15 Ase ense eyio yonsi bakungu bande tibarengeo baare abanyabieni buna abaiseke b’Ayubu, na ise akabaa omwando amo nabamura bamwabo.
JOB 42:16 Na magega y’ayio Ayubu akagenderera koba moyo ase engaki y’emiaka rigana erimo, na emerongo ene, akarora abana baye, na abachokoro, na abachokororia, goika ekiaare gia kane.
JOB 42:17 Na Ayubu agakwa kabeire omogotu mono.
PSA 1:1 Nasesenirie omonto otari gotunyana chingencho chi’abakori amabe, n’otari kobwatia chinchera chi’abanyabibe, gose otari gosanga amo nabwo bagochecheria.
PSA 1:2 Korende richiko ri’Omonene nigo rikomogokia mono, na okorengereria kwaye gwonsi nigo kore ase richiko erio, omobaso na obotuko.
PSA 1:3 Ere nigo anga buna omote osimekire rooche mbarabare, oyokwama amatunda amaya ekero engaki yaye egoika, na amato aye tari kwoma ngaki ende yonsi, na rinde rionsi agokora nigo agosesenigwa.
PSA 1:4 Abakori amabe tibari bo, korende nigo banga buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga.
PSA 1:5 Ase ayio, abakori amabe tibagocha gwekengera ase rituko ri’ekiina, gose abanyabibe tibagosangererekana amo n’abanyene oboronge.
PSA 1:6 Omonene nigo akoraa enchera y’abanyene oboronge, korende enchera y’abakori amabe nesire.
PSA 2:1 Nase ki abanto b’ebisaku bagokora rirorooche? Nase ki abanto bagokora emeroberio ere bosa?
PSA 2:2 Abarwoti b’ense bebekire ang’e, na abagaambi nigo bakogamba amo ase okwanga Omonene na Omoakwa Amaguta oye.
PSA 2:3 Nigo bagoteebania: “Tobutore ebisibo biabo, totugute chingori chiabo batosiberete!”
PSA 2:4 Omonene oria oikaransete aaria igoro, nigo agoseka na kobachecheria.
PSA 2:5 Erio nabatogonyere ase endamwamu yaye, abagose ase ekeririanda kiaye, ogoteeba:
PSA 2:6 “Nabeekire omorwoti one ase Sayoni, egetunwa kiane egechenu.”
PSA 2:7 Omorwoti oteebire: “Nindarie amang’an’Omonene aroberetie. Ere aganteebia: Aye naye Omwana one, reero nakoiboire.
PSA 2:8 Omborie, na inche ninkoe ebisaku bionsi bibe omwando oo, ne chinsemo chionsi chi’ense nchibe echiao.
PSA 2:9 Aye nobasenyente nenyimbo y’ekioma, obasegenye babe buna ebigonkorio.”
PSA 2:10 Ase ayio, inwe abarwoti, mobe abang’aini, inwe abagaambi b’ense, igwera ogokuurerwa oko:
PSA 2:11 Mokorere Omonene more nobwoba na okoiguswa.
PSA 2:12 Tugama inse na kworokia amasikani ase Omwana oye. Motakoreti bo, Omonene nigo arabe nendamwamu, abasirie ase chinchera chiaino, ekiagera endamwamu yaye nigo egwoka bwango mbasesenirie abanto bonsi bakomotamera.
PSA 3:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero arenge gotama Abisalomu, omwana oye) Aye Omonene, ababisa baane mbarenga bare! Abange banyimokeire gonkorera bobe.
PSA 3:2 Abange nigo bagokwana igoro yane, bateeba: Nyasae tancheti komotooria.
PSA 3:3 Korende aye Omonene, aye naye enguba yane, na naye obonene bwane, nigo okong’iraneria oboremu bw’obobui bwane.
PSA 3:4 Nigo nkorera na gokuura ase Omonene ng’a ankonye, nere nigo akong’iraneria korwa ase egetunwa kiaye egechenu.
PSA 3:5 Nigo ngwetoora na korara chitoro, erio naboka naende, ekiagera Omonene nigo agendererete kondenda.
PSA 3:6 Tindi koiroka ababisa chilifu chinyinge, abwo mamincha yane, bakondia korwa chinsemo chiane chionsi.
PSA 3:7 Aye Omonene imoka, gaki, inchwo! Aye Nyasae one, ntoorie! Aye gwaakire ababisa baane bonsi oroe ase chinsea chiabo, kwabunire amaino ’abakori amabe kwabakorire bosa.
PSA 3:8 Ogotooreka nigo gokorwa asore aye bweka Omonene; ase ayio, sesenia abanto bao.
PSA 4:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, aye okong’a oboronge, ong’iranerie ekero ngokorangeria! Ekero narenge nkomiga‐migwa nobokong’u nigo kwang’ete ribaga rigare. Indorera amaabera, na oigwe ogosaba kwane!
PSA 4:2 Inwe Mwanyabaanto, ngoika ririri moragenderere korenta emechando na kobeka echayo ase obonene bwane? Ngoika ririri moragenderere gwancha amang’ana abosa na korigia ay’oborimo?
PSA 4:3 Korende manya ng’a Omonene bwechoreire omonyene oboronge. Omonene nigo akonyigwa ekero nkomosaba.
PSA 4:4 Nabo morabee, korende timobaisa gokora ebibe; morengereria mono kegima amang’ana ayio ime ye chinkoro chiano ekero mokorara ase amarere aino, na mobe abatoereru.
PSA 4:5 Karue ebing’wanso bi’oboronge, na mosemerie Omonene.
PSA 4:6 Abanto abange bagokwana iga: “Naki yare koba buya onye ’ntwanyora ayare amaya.” Aye Omonene, tiga omobaso bw’obosio bwao otomorekere.
PSA 4:7 Kwang’eire omogooko ase enkoro yane ime ore omuya kobua oyo abanto bande bakonyora, abwo bare nobonge bw’endagera na edivai.
PSA 4:8 Ekero ngochia gwetoora koraara, nigo nkorara chitoro inde nomorembe, ekiagera aye Omonene naye okogera imenye ase okorendwa okuya.
PSA 5:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, tegerera oigwe amang’ana aane; oiraneria egekoe kiane.
PSA 5:2 Aye omorwoti one, aye Nyasae one, tegerera oigwe amang’ana ’okorera kwane, ekiagera naye ngosaba.
PSA 5:3 Omonene, aye nigo okoigwa ogosaba kwane maambia; kobogokiamoka nigo nkobeka okogania kwane obosio bwao, erio naganya ntegesetie.
PSA 5:4 Aye tori Nyasae bwanchete ogokora okobe. Oyogokora ebibe takonyara komenya amo naye.
PSA 5:5 Abanto abaenenu tibakonyara gotenena obosio bwao, nigo ogechete abakori amabe bonsi.
PSA 5:6 Aye nigo orasirie abanyaborimo bonsi; aye Omonene nigo ogechete abaiteri amanyinga na abang’ainereria.
PSA 5:7 Korende ase engencho y’obonge bw’obwanchani bwao botari koera ninsoe nyomba mwao; nigo ndasasime ndigereretie Hekalu yao Enchenu na nimbe ngokoiroka.
PSA 5:8 Aye Omonene, nigo mbwate ababisa abange, ase ayio, ondaae ase oboronge bwao; roisia enchera yao ase ngoetera ebe endonge.
PSA 5:9 Amang’ana ababisa baane bagokwana nay’oborimo, chinkoro chiabo nigo chire nemeroberio y’ogosiria kegima; emioyo yabo noboina bwasie, chimeme chiabo nigo chigokwana amang’ana amansu ay’ogosiria.
PSA 5:10 Aye Nyasae, obae egesusuro ase ebibe biabo: emeroberio eyio bakorire tiga egere bagwe. Obaserie kegima, ekiagera basaririe asore, na ekiagera bangire gokoigwera.
PSA 5:11 Abanto bonsi abakogotamera mbabe nomogooko, barabwo mbatere kogenderera botambe na gochenga. Aye igo orakengere abwo banchete erieta riao, erio banyare koba nomogooko omonene ase engencho yao.
PSA 5:12 Aye Omonene nigo ogosesenia omonyene oboronge na komotuba n’obuya bwao bw’amaabera buna enguba.
PSA 6:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene, tontogonyera ekero ore nendamwamu; tong’a egesusuro gi’okondongeyia ekero ore nekeririanda.
PSA 6:2 Omonene, ndorera amaabera, ekiagera ’nde omonyanyuru. Aye Omonene, ’ngwenie, ekiagera amauga aane nigo akonyegerigwa.
PSA 6:3 Omoyo one ochandekire nomoondoko. Omonene, ngoika ririri orenane otarankonya?
PSA 6:4 Aye Omonene, ing’iranere omboorie! Ontoorie ase engencho y’obwanchani bwao botari koera.
PSA 6:5 Ase abwo bakuure onde tari oranyare gokoinyora. Inee! Ning’o oranyare kogotogia korwa aase abakuure?
PSA 6:6 Nanyarekire ase okwerera kwane kw’obororo, kera obotuko nigo ngoteremia namariga ase oborere bwane, ebirarero biane biaichoirwe namariga.
PSA 6:7 Obosio bwane bwomire pa ase engencho y’emechando, bwareeire ase engencho y’ababisa baane bonsi.
PSA 6:8 Inwe mwensi abakori amabe, karue asende ekiagera Omonene oigure eriogi ria ebirero biane.
PSA 6:9 Omonene oigure okoboria kwane gw’okonyora amaabera, nere bwancheire ogosaba kwane.
PSA 6:10 Ababisa baane bonsi mbarore obosooku, bagoswe na koondokigwa mono kegima, mbairane gochia magega bwango bare nobosooku.
PSA 7:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene one, Nyasae one, naye ngotamera, intoorie korwa ase abachandi baane, ’nkonye!
PSA 7:2 Onye taibo, nigo barantaborane bare buna chindo, ’mbankurure gochia aase omonto onde otache gontooria.
PSA 7:3 Omonene one, Nyasae one, onye nakorire amang’ana aya, onye nakorire amabe namaboko aane,
PSA 7:4 onye naakanire omosani one amabe, gose nasakoire ebinto bi’omobisa one ase engencho ende etaiyo,
PSA 7:5 rirorio tiga omobisa one ambwatie na kombwata, erio antiringere inse egere asirie obogima bwane, erio ansarerie amasikani.
PSA 7:6 Aye Omonene, imoka kore nendamwamu yao, imokerera igoro orwanie ekeririanda ki’ababisa baane! Inchuo onkonye! Aye gwachikiire ekiina.
PSA 7:7 Abanto b’ebisaku bionsi tiga basangererekane bagoetanane; obagambere korwa ase ekerogo kiao ki’obonene aaria igoro.
PSA 7:8 Omonene, naye okogamba na konachera abanto bonsi ekiina. Aye Omonene, onachere inche ekiina koreng’ana noboronge bwane, na buna ntari na komocha.
PSA 7:9 Tiga ebibe bi’abakori amabe biere, korende omonto omooronge omotenenie bokong’u. Aye Nyasae omonyene oboronge nigo okorenga chinkoro na emioyo.
PSA 7:10 Nyasae nere enguba yane, ere nigo agotooria abare ne chinkoro chindonge.
PSA 7:11 Nyasae nigo are omogambi omooronge, na kera rituko nigo akoba nekeririanda ase abakori amabe.
PSA 7:12 Omonto karaange gweitia, Nyasae natierie omoro oye, natinge obota bwaye abobeke ang’e.
PSA 7:13 Oroisirie ebirwanero biaye ebiogoita omonto buna oyio, akore emegwe yaye esambe buna omorero.
PSA 7:14 Omonyabibe nigo aichire nobobe, nigo are morito, oborito bw’ogosaria na gakoibora oibara oborimo.
PSA 7:15 Omonto oyio nigo agokunya eirima entambe, korende ogwa ime y’eirima eyio ere omonyene.
PSA 7:16 Emechando yaye nigo ekomoiranera; na ogokora kwaye okobe kwamogwera ere omonyene.
PSA 7:17 Ning’akere Omonene ng’a mbuya mono ase engencho y’oboronge bwaye; nimotererie Omonene ogoteera kw’ogotogia erieta riaye, oyore Igoro Mono kegima.
PSA 8:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, aye Omonene oito, erieta riao naki riakuma iga ense yonsi! Obonene bwao nigo bogotogigwa nonya ngoika igoro.
PSA 8:2 Ase emenwa y’abana n’eyabakogonka nigo kweagacheire eburi bosio bw’ababisa bao, erinde okoiyeria ababisa bao inse na abakorusia egesiomba.
PSA 8:3 Ekero nkorigereria gochia igoro, na korora emeremo gwakorete namaboko ao, omotienyi ne ching’enang’eni, ebi kwabegete kera ekemo ase aaye;
PSA 8:4 omonto ’nki aisaine aye ogendererete komorengereria? Mwanyabaanto ’nki aisaine aye okomorenda?
PSA 8:5 Kwamokorire koba inse kegima asore aye omonyene, Nyasae; korende kwamoboirie obonene na amasikani.
PSA 8:6 Kwamobekire kogambera ebinto bionsi gwatongete; kwabekire ebitongwa bionsi inse y’amagoro aye:
PSA 8:7 ching’ondi chionsi ne chiombe, amo ne ching’iti chi’orosana,
PSA 8:8 ne chinyoni chikoiruruka amo ne chinswe chi’enyancha, na kende gionsi kegoetanana ase chindiba chie chinyancha.
PSA 8:9 Aye Omonene, aye Omonene oito, naki erieta riao riakuma ense yonsi!
PSA 9:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, ningoakere mbuya mono kegima n’enkoro yane yonsi. Nindarie emeremo yao yonsi y’ogokumia.
PSA 9:2 Ningoke na gochenga mono kegima ase engencho yao, nintere na gotogia erieta riao, aye Omonene Ore Igoro Mono Kegima.
PSA 9:3 Ekero ababisa baane bakoirana magega, bagwe inse na gosirigwa bosio bwao.
PSA 9:4 Aye nigo okonacha ekiina kiane ase oboronge; noikaransete ase ekerogo kiao ki’obonene kore omonachi ebiina omooronge.
PSA 9:5 Aye gwatogonyeire abanto b’ebisaku na gosiria abakori amabe, gwasiririe amarieta abo kegima, tibakoinyorwa goika kare na kare.
PSA 9:6 Ababisa baerire, basirigwe kegima, gwatagoire emechie yabo, barabwo bebirwe, tibakoinyorwa nonya ng’ake.
PSA 9:7 Korende Omonene nigo are omorwoti o kare na kare, obekire ang’e ekerogo kiaye ki’obonene, erinde anache ekiina.
PSA 9:8 Omonene nigo aragambie ense ase oboronge na konachera abanto ekiina gi’ekeene atari gwanchereria.
PSA 9:9 Omonene nigo are obotamero ase abwo bagokorerwa bobe, nere obotamero ase chingaki chi’emechando.
PSA 9:10 Abwo bonsi bamanyete erieta riao, nigo bagosemeretie, ekiagera aye Omonene togotiga abwo bagokorigia.
PSA 9:11 Tera amatera ase ogotogia Omonene oyomenyete Sayoni! Teebia ebisaku bionsi buna ogokora kwaye gokumete!
PSA 9:12 Ere oyo okorusia egesiomba ase okomocha kw’ogoitera amanyinga na koinyora abaichanete, Omonene tari kweba ekerero ki’abwo bagokorerwa bobe.
PSA 9:13 Aye Omonene ndorere amaabera! Rora emechando eye abanto bangechete bakondetera. Aye kwandusirie korwa ase ebiita bi’amakweri,
PSA 9:14 erinde intenene ase abanto ba Sayoni, ase ebiita biabo nimbatebie amang’ana onsi agerire nkogotogia; ningokere ogotooreka kwao.
PSA 9:15 Abanto b’ebisaku bagure ase eirima bakunyete, na ase oboreba babisete bombwate, babwatirwe barabwo abanyene.
PSA 9:16 Omonene bwemanyekanirie ase okonacha ebiina bia boronge; abakori amabe babwatirwe ase ogokora kwabo abanyene.
PSA 9:17 Abakori amabe nigo bakogenda gochia aase abakuure, naboigo gochia ase nabaanto bonsi b’ebisaku abwo bebire Nyasae.
PSA 9:18 Abanto abaremerwa tibakwebwa kogenderera botambe, na ogosemeria kw’abagokorerwa bobe tikogosira nonya ng’ake.
PSA 9:19 Omonene, gaki ’nchuo! Totiga abanto babue, tiga abanto b’Ebisaku banacherwe ekiina ase obosio bwao.
PSA 9:20 Omonene, obaondokie! Tiga bamanye ng’a barabwo botaambe nigo bare Mwanyabaanto.
PSA 10:1 Omonene, naki gwateneneire aare iga? Naki okwebisa, otari kororekana chingaki chi’emechando?
PSA 10:2 Abakori amabe baenenire na gokorera abaremerwa bobe. Tiga babwatwe barabwo abanyene ase emeroberio yabo y’obobe.
PSA 10:3 Omonto omokori ebibe nigo agwetogeria okogania okobe gw’enkoro yaye; na omonto ore ne ribero nigo akoragereri’Omonene ase okomochecheria.
PSA 10:4 Omokori amabe ase oboenenu bwaye nigo agoteeba ng’a Nyasae takomoa egesusuro. Ase ebirengerio biaye ime nigo agokaga ng’a Nyasae tari.
PSA 10:5 Omonto oyio nigo akogenderera gokiina ase chinchera chiaye. Ebina biao okonacha nigo bire igoro mono, takobimanya; nigo agochaaya ababisa baye bonsi.
PSA 10:6 Omonto oyio ase enkoro yaye ime oteeba iga: “Tinkwoboa gento kende, tinkonyorwa na bobe bonde nonya ng’ake.”
PSA 10:7 Aya agokwana nigo aichire okoragereria, na obong’ainereria, na ogokorera abande bobe; oromeme rwaye nigo robwate amang’ana obobe n’ogosaria.
PSA 10:8 Nigo akwebisa ase emechie oboera abanto, oganya agwo ase ogoita abanto batari na komocha. Nigo agotengera konyora abanto batari na gokonywa konde,
PSA 10:9 bw’ebisa aase are bobisi, buna endo ere ase egetutu eboerete, oganya ase okobwata abaremerwa; obabwata ekero akobakurura ase omoeto oye.
PSA 10:10 Abaremerwa nigo bagosegenyigwa na koiyerigwa, barutwa endiba ime, abanto batari na gokonywa konde, obasiria n’echinguru chiaye.
PSA 10:11 Igo ase enkoro yaye ime orengereria iga: “Nyasae tagwechandera kende, obisire obosio bwaye tayarora nonya ng’ake.”
PSA 10:12 Omonene, gaki ’nchuo! Aye Nyasae, rambora okoboko kwao, gaki tibweba bachandegete!
PSA 10:13 Aye Nyasae, nase ki omonto omokori amabe akogochecheria, na gokaga ng’a aye tokomoa egesusuro?
PSA 10:14 Aye nigo okorora abachandeku na komanya okwerera kwabo, amang’ana ayio nigo oyabegete ase amaboko ao. Omonto otari na gokonywa konde nigo akwerua asore, ekiagera naye botambe ogokonya chintakana.
PSA 10:15 Saria chinguru chi’abakori amabe na abanyabibe, obae egesusuro ase amabe onsi bagokora goika toyarora naende.
PSA 10:16 Omonene n’Omorwoti o kare na kare; abanto b’Ebisaku batamomanyeti basirigwe ase ense yaye.
PSA 10:17 Aye Omonene, nigo ogotegerera abanto abaitongo abakoganetie; nigo okobaigwa na kobeka chinkoro chiabo chinguru.
PSA 10:18 Igo okoa chintakana na abachandeku oboronge bwabo, erinde monto onde bw’ense tabachanda naende.
PSA 11:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene nere obotemero bwane! Nase ki rende mogonteebia: “Iruruka buna enyoni ogende gochia ebitunwa igoro?
PSA 11:2 Rigereria abakori amabe buna batingire amata abo, babekire chinsara chiabo ang’e ase chingori chi’amata, erinde barase abanto bare ne chinkoro chindonge.
PSA 11:3 Onye amaroso atagoirwe, ngento ki omonto omooronge arakore?”
PSA 11:4 Omonene nigo are ime ye Hekalu yaye enchenu, ekerogo kiaye ki’obonene naaria igoro kere. Amaiso aye nigo amongerete, nigo arigereretie na korenga Mwanyabaanto.
PSA 11:5 Omonene arengete abare abaronge na abakori amabe, korende omoyo oye nigo ogechete abakori amabe na abagoita abande ase obotindi bwa bosa.
PSA 11:6 Natwerie abakori amabe omorero bw’amakara, amagena agosamba na omwaga ore n’oroguto rw’omorero, ’ng’a bibe egesusuro kiabo.
PSA 11:7 Omonene nomonyene oboronge, nigo anchete ogokora kw’oboronge; abanto abare ne chinkoro chindonge mbarore obosio bwaye.
PSA 12:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene, gaki ayerera totoorie! Abakoirogete aye Nyasae baerire, abegenwa tibari konyorekana ase Mwanyabaanto.
PSA 12:2 Abanto bonsi nigo bagoteebania amang’ana ’oborimo; nigo bare okong’o nyamenwa ebere na gokwana amang’ana ay’okweansia.
PSA 12:3 Aye Omonene, koranche kiria emenwa y’abwo egokwana amang’ana ’okweansia, ne chimeme chi’abwo bagwetogia ase amang’ana y’oboenenu.
PSA 12:4 Barabwo nigo bagoteeba: “Ase amang’ana ’emenwa yaito ntore ne chinguru, aya togokwana nigo agotokonya. Ning’o ore Omonene gotobua?”
PSA 12:5 Omonene nigo agoteeba iga: “Bono ninchiche, ekiagera abataka baregirwe na abaremerwa nkorera bare. Nindwe oborendi obuya kegima ase abwo basemeretie kobonyora.”
PSA 12:6 Amang’ana ’Omonene nigo are ay’obwegenwa naende n’amaachenu, nigo agwekaine efeta yasambirwe ase riera ri’omorero na koumorwa inse, yachenirwe ara gatano na kabere.
PSA 12:7 Aye Omonene, otorende! Otorende botambe korwa ase obobe bw’ekegori eke.
PSA 12:8 Abakori amabe nigo bagoetanana chinsemo chionsi, na obonyaka bonde bwonsi botogigwa ase egati ya Mwanyabaanto.
PSA 13:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene, ngoika ririri oragenderere konyeba? Ngoika kare na kare? Ngoika ririri orabe kobisete obosio bwao ng’a tondora?
PSA 13:2 Ngoika ririri ndabe ndemereretie emechando ase omoyo one, imbe nobororo ase enkoro yane rituko ase rituko? Ngoika ririri omobisa one arabe okogokera emechando yane?
PSA 13:3 Aye Omonene, aye Nyasae one, ondigererie, ong’iranerie ase ogosaba kwane! Ondamokie amaiso aane, timbaisa korara chitoro chi’amakweri.
PSA 13:4 Totiga omobisa one ateebe ng’a ombuire, na ababisa baane bonsi bachengere okogwa kwane.
PSA 13:5 Ninsemerie obwanchani bwao botari koera, enkoro yane negokere ogotooreka gokorwa asore.
PSA 13:6 Ningoterere aye Omonene, ekiagera gwankoreire amaya amange.
PSA 14:1 (Ogoteera gwa Daudi) Abanto abariri nigo bakorengereria ase chinkoro chiabo ime: “Nyasae tari.” Barabwo nabasareku, bagokora amang’ana ay’okogechia; onde tari ogokora ayare amaya, nonya noyomo.
PSA 14:2 Omonene nigo arigereretie Mwanyabaanto korwa igoro, arore gose monto onde nareo ore omong’aini, oyokomorigia Nyasae.
PSA 14:3 Abanto bonsi basirire enchera, bonsi amo bagundire; onde tari ogokora amaya, nonya noyomo.
PSA 14:4 Inee! Abanto aba bonsi abakori amabe tibari nokomanya? Nigo bakoria abanto baane ase okobaurereria buna bakoria endagera yabo; tibari korangeri’Omonene abakoonye.
PSA 14:5 Erio agwo abanto abwo mbasogwe nomoondoko omonene mono, ekiagera Nyasae nigo are amo nabaanto abaronge.
PSA 14:6 Inwe abakori amabe nigo mogochaaya omooroberio bw’omonto otari na nguru, korende Omonene nere obotamero bwaye.
PSA 14:7 Naki yare koba buya onye ogotooreka ngwachera Abaisraeli korwa Sayoni! Ekero Omonene arairanerie abanto baye amaya abo, abanto b’ororeeria rwa Yakobo mbachenge, ee, Abaisraeli mbabe nomogooko.
PSA 15:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, ’monto ki oranyare komenya ase obomenyo bwao? Ning’o oranyare komenya ase egetunwa kiao egechenu?
PSA 15:2 Nomonto oria orogendo rwaye rore oroikeranu, oria ogokora kwaye kore okuya, na amang’ana agokwana korwa ase enkoro yaye nay’ekeene,
PSA 15:3 naende ere tari omogenki, omonto oyio tari gokorera monto onde bobe, gose tari gokwana onde bobe.
PSA 15:4 Ere nigo achayete oyobwangire na Nyasae, korende osika abwo bamoirogete Omonene. Karire eira na gotiana tari koonchoka, nonya egochia komorentera obokong’u.
PSA 15:5 Ekero akorua chitaabu chiaye singo tari kogania ebitoki, omonto oyio tari koira risoya, erio kogera omonto otari nokomocha agambigwe. Omonto ogokora oboronge ase amang’ana ayio onsi namenye ase obotoereru kare na kare.
PSA 16:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, gaki ondende, ekiagera naye ngotamera.
PSA 16:2 Nigo ngoteebia Omonene iga: “Aye naye Omonene one, obuya bwonsi ’nde nabwo nigo bokorwa asore.”
PSA 16:3 Abanto abachenu bare ase ense nigo bare nobonene bokumete; abwo nabwo bangogeetie mono.
PSA 16:4 Abwo bakominyokera chinyasae ching’ao, nigo bakwementera emechando. Tinkoumora okoruegwa kw’amanyinga okwo bakorua, gose tingwatora amarieta abo n’ebikoba biane.
PSA 16:5 Omonene nere egetare kiane; nere okong’a onsi aya ’ngwenerete konyora; ere igo arendete aya antungetie.
PSA 16:6 Ebintungetie biangwereire agwo aase are aagiya, ee, omwando one nigo ore omuya mono kegima.
PSA 16:7 Nigo ngotogia Omonene oyo ogonsemia, ase obotuko enkoro yane nigo egonteebereria gokora igo.
PSA 16:8 Botambe, nigo ndigereretie Omonene; ere nigo are ensemo yane y’okorio, igo tinkwoboa.
PSA 16:9 Ase igo, enkoro yane amo n’omoyo one nigo bire nomosasoko; nonya n’omobere one nigo omenyete ase ogosemeria.
PSA 16:10 Aye Omonene, togontiga agwo aase abakuure gose togotiga omochenu oo agunde.
PSA 16:11 Aye Omonene, nonyorokererie enchera ekogenda ase obogima; ase obosio bwao noreo omogooko omonge mono kegima; ase ensemo yao y’okorio mboreo obwansu obuya goika kare na kare.
PSA 17:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, tegerera oigwe okogania kwane kw’ogokorerwa oboronge, igwa okorera kwane na ogosaba kwane, omonwa one tori gokwana obong’ainereria.
PSA 17:2 Aye omonyene onachere ekiina gi’okong’a oboronge, amaiso ao nigo akorora ayare ay’ekeene.
PSA 17:3 Aye Omonene, kwarengire enkoro yane, nonya nase obotuko nigo ogonteema, kwauna-unirie na tonyoreti gento, amabe are ase enkoro yane tinkoyakwana.
PSA 17:4 Mang’ana ande onsi abanto bagokora, na koreng’ana namang’ana ao natigire kobwatia chinchera chi’abasaria.
PSA 17:5 Nabeire nkobwatia chinchera chiao botambe; amagoro aane tana-gotererigwa.
PSA 17:6 Nyasae, nigo ngokorangeria ng’a onkonye, ekiagera aye nong’itabere; tegerera oigwe amang’ana aane ngokoboria.
PSA 17:7 Aye Omotooria bw’abagotamera okoboko kwao kwa borio korwa ase ababisa babo, oorokia obwanchani bwao bw’ogokumia.
PSA 17:8 Indende buna orendete endorero y’eriso riao; intube ase ekiriri gie chimbaaba chiao;
PSA 17:9 mbise korwa ase abakori amabe, abarigetie gonsiria, korwa ase ababisa bang’etanaine bang’ite.
PSA 17:10 Abanto abwo bare ne chinkoro chitari namaabera nigo bagokwana amang’ana ’oboenenu.
PSA 17:11 Bono bang’etananire ase chinsemo chionsi; banaaririe, erinde bambwate na konyiyeria inse.
PSA 17:12 Barabwo nigo banga buna endo eganetie orotwari; buna endo ensae eboete ase egesarara.
PSA 17:13 Omonene, gaki imoka! Orwanie ababisa baane obabue! Ntoorie korwa ase abakori amabe ase okobarwania n’omoro oo.
PSA 17:14 Ee, Omonene, ntoorie nokoboko kwao korwa ase abanto abwo. Barabwo nabaanto b’ense eye, egetari kiabo neki’obogima obo. Chinda chiabo chiisaneke n’ebinto ebio kwabagacheire, biisane nase abana babo, naende abachokoro babo batigerwe ebiatigaire.
PSA 17:15 Korende inche nindore obosio bwao inde noboronge; ekero ndabokigwe ning’isaneke ase ogokorora.
PSA 18:1 (Ogoteera Daudi, omosomba bw’Omonene, atererete Omonene, ekero Omonene amotooretie korwa ase Saulo na ababisa bande) Aye Omonene, aye chinguru chiane, ningwanchete mono!
PSA 18:2 Omonene nere egetare kiane na eburi yane y’ogokumia, nere Omotooria one, na Nyasae one, Nyasae one nere egetare kiane ’ndatamere; nere enguba egonkengera, na Omotooria one bw’echinguru, oyo ogonkengera bokong’u.
PSA 18:3 Nindangerie Omonene, oyo ogwenerete gotogigwa, nigo arantoorie korwa ase ababisa baane.
PSA 18:4 Obororo bw’amakweri bokong’etanana, chiooro chi’obobe chikandetera obwoba.
PSA 18:5 Obobe bw’amakweri nigo bwang’etananete, emeeto y’amakweri egantega na kombwata.
PSA 18:6 Ase emechando yane nkarangeri’Omonene, nkarera ase Nyasae one ng’a ankonye. Korwa ase Hekalu yaye akaigwa eriogi riane, ekerero kiane gekamoikera, ere agakeigwa.
PSA 18:7 Erio ense ekanyegerigwa na koondoka, na amaroso ’ebitunwa agatengechigwa. Ee, ense ekaiguswa, ekiagera Omonene arenge nendamwamu.
PSA 18:8 Erioki rigasoka korwa ase chimioro chiaye, na omorero ogosamba ogasoka korwa ase omonwa oye; ee, omorero bw’amakara ogasoka korwa asare.
PSA 18:9 Akang’usa igoro gocha inse aa, agacha; riire rimwamu rikaba inse y’amagoro aye.
PSA 18:10 Akariina egetongwa kebwate chimbaba, akairuruka, agacha ng’ora igoro ye chimbaaba chi’embeo.
PSA 18:11 Agakora omosunte koba egietubo kiaye ere omonyenye, na amare amarito aichire amaache.
PSA 18:12 Korwa ase obomeka-meku obwo bwarenge bosio bwaye amagena ’embura na omorero bw’amakara bigasoka goetera ase amare aye.
PSA 18:13 Omonene agaaka enkoba korwa igoro; na eriogi ri’Oyore Igoro Mono rikaigugwa; amagena ’embura na omorero bw’amakara bigacha.
PSA 18:14 Akaruta emegwe yaye, agaserebania ababisa baye; akamesia chinkoba, akabatantania.
PSA 18:15 Erio ebiambokero bi’enyancha bikarorekana, na amaroso ’ense akaorokigwa aarabu, ekero Omonene abatogonyerete ase ogwoka kw’omoika bwe chimioro chiaye.
PSA 18:16 Omonene akarambora okoboko kwaye korwa igoro, akambwata, akandusia ase amaache amange.
PSA 18:17 Agantooria korwa ase omobisa one ore ne chinguru, na korwa ase abwo bangechete; barabwo nigo barenge ne chinguru kombua.
PSA 18:18 Ekero narenge nemechando bakandwania, korende Omonene akaba egekengero kiane.
PSA 18:19 Akang’ira aase arenge aagare; agantooria, ekiagera namogogetie.
PSA 18:20 Omonene nigo ang’ete eng’eria y’obuya, ekiagera inde omooronge, nigo ansesenetie, ekiagera inde namaboko atari na komocha.
PSA 18:21 Inche nabeire nkobwatia chinchera chia Omonene, tintigeti Nyasae one ase ogokora obonyaka.
PSA 18:22 Nabeire nkorenda amachiiko aye onsi, na timbeti ngotiga emeroberio yaye echiikire.
PSA 18:23 Nigo narenge omoikeranu asare, nkerenda korwa ase obobe.
PSA 18:24 Omonene ong’akanire, ekiagera ngokora ayare boronge, na ekiagera aroche ng’a amaboko aane achenekire.
PSA 18:25 Aye Omonene, nigo ore omwegenwa ase abwo bare abegenwa, nigo okweorokia ng’a nomoikeranu ore ase abwo bare abaikeranu.
PSA 18:26 Aye nigo ore omochenu ase abwo bare abachenu; nigo okwanga abwo bare abakorekanu.
PSA 18:27 Aye nigo ogotooria abanto bare abaitongo, korende abwo bare namaiso ’oboenenu nigo okobairania inse.
PSA 18:28 Ee, naye ogontongeria etaya yane; Omonene, Nyasae one, nigo akomoreka omosunte ore asende oba oborabu.
PSA 18:29 Konde amo naye, nigo ndasirie omoganda bw’esegi; na ekero inde na Nyasae one nincharoke chindwaki igoro.
PSA 18:30 Enchera ya Nyasae neng’ikeranu, amang’ana aye ateemirwe na gotenena. Ere nenguba ase bonsi abakomotamera.
PSA 18:31 Inee! Ning’o ore Nyasae, otatiga Omonene? Ning’o ore egetare, otatiga Nyasae oito?
PSA 18:32 Nyasae nere okomboyia chinguru na kondenda ase enchera yane.
PSA 18:33 Ere okorire amagoro aane abeire buna ey’egesia, onkong’irie na gontenenia ase ebitunwa.
PSA 18:34 Ere bworokereirie amaboko aane korwana esegi, erinde amaboko aane anyare gotinga obota bw’etai.
PSA 18:35 Aye kwang’eire enguba yao ase ogontooria, okoboko kwao gw’okorio kogansiira; na ogokonywa kwao gwankorire nabeire omonene.
PSA 18:36 Kwang’eire aase aagare ngotaara, na amagoro aane tagotererigwa.
PSA 18:37 Nkabwatia ababisa baane, nkabaikeera inchera; gose tinairanete goika nkabakoora.
PSA 18:38 Nkabaaka inse nkabasenyenta, tibanyara koimoka, bakagwa inse y’amagoro aane, bakabugwa.
PSA 18:39 Aye nigo kwambegete chinguru chi’okorwana esegi; okabeka ababisa baane inse y’amagoro aane.
PSA 18:40 Ogakora ababisa baane bagatama korwa asende; abangechete nkabasiria kegima.
PSA 18:41 Abanto aba bakarera ng’a bakonywe, korende onde tarenge obatooretie, bakarangeri’Omonene, korende ere tabaigwa.
PSA 18:42 Nkabasunyunta bakaba ebuse ekoirurukigwa nomwaga; nkabatuguta buna ngotuguta esike ase enchera.
PSA 18:43 Aye gwantooririe korwa ase okoamererania nabaanto, kwambekire nabeire omogambi bw’abaanto b’ebisaku; abanto ntamanyete, bono babeire abasomba baane.
PSA 18:44 Ekero baigure chinkuma chiane nigo bakonyigwera; abamenyi nigo bagocha bebeka inse yane.
PSA 18:45 Abanto b’ebisaku ebiaao berusirie moyo kobagosoka korwa ase chiburi chiabo, nigo bakoiguswa.
PSA 18:46 Omonene nigo are moyo! Ere oyore egetare kiane atogigwe! Nyasae ore ogotooreka kwane aimokererigwe igoro.
PSA 18:47 Nyasae nigo akonduseria egesiomba, nabeeke abanto b’ebisaku inse yane.
PSA 18:48 Ere nigo antooretie korwa ase ababisa baane, akanyimokereria igoro ase abare mamincha yane, naende agantooria korwa ase abanto abatindi.
PSA 18:49 Aye Omonene, ase ayio ningotogie ase egati y’abanto b’ebisaku, ninterere erieta riao ase okoritogia.
PSA 18:50 Nyasae ong’eire inche, omorwoti oye, obobui obonene, oorokirie obwanchani botari koera asende, inche omoakwa amaguta oye. Inche Daudi, na ororeria rwane, goika kare na kare.
PSA 19:1 (Ogoteera gwa Daudi) Igoro nigo chikoorokia obonene bwa Nyasae; na eaanga ya igoro eraria emeremo y’amaboko aye.
PSA 19:2 Rituko erimo riatebia erinde obonene obo, na obotuko obomo bwarareria obotuko bonde ayio ayio.
PSA 19:3 Chinkwana chinde tichiri aroro, gose omonwa onde ogokwanwa tori, na eriogi riabo tiriri koigugwa.
PSA 19:4 Eriogi riabo riagendire, riesiareire ase ense engima, na amang’ana abo aikire chinsinyo chi’ense. Nyasae okorire igoro koba obomenyo bw’erioba.
PSA 19:5 Erioba nigo rigosoka buna omonywomi ogosoka korwa mwaye, na riagoka buna omogosoria omokong’u okominyoka chimbero.
PSA 19:6 Nigo rigosoka korwa ensemo eyemo ya igoro, naende riekumba riagenda gochia ensemo ende; gento kende tikeri gekobisekana korwa ase riberera riaye.
PSA 19:7 Amachiiko ’Omonene namaikeranu, nigo agokora omoyo oba omoyia. Oborori bw’Omonene nobw’ekeene, nigo akong’ainiyia oyotamanyeti amange.
PSA 19:8 Amachiiko ’Omonene namaronge, nigo akogokia enkoro; ring’an’Omonene achiikire nerironge, nigo rikorenta oborabu ase amaiso.
PSA 19:9 Okomoiroka Omonene nering’ana richenegete, okwo koragenderere kare na kare; okogamba kw’Omonene nogw’ekeene, na okw’oboronge.
PSA 19:10 Ayio onsi nigo are amaya kobua etaabu, ee, kobua etaabu echenire na amansu kobua obooke, ee, kobua richoe ri’obooke.
PSA 19:11 Amo nayio nigo ogokuurera omosomba oo; oyio okoyarenda nigo akoegwa eng’eria enene y’obuya.
PSA 19:12 Ning’o oranyare komanya amamocho aye? Omonene, nchene korwa ase amamocho aane abisekanete.
PSA 19:13 Ontange inche, omosomba oo, tinkora ebibe bi’obomwenu; tobitiga ebio bingambere! Rirorio nimbe ntari na komocha, nimbe omosibore korwa ase ogosaria okonene.
PSA 19:14 Aye Omonene, Egetare kiane na Omobooria one, anchera amang’ana aane na ebirengererio bire ase enkoro yane.
PSA 20:1 (Ogoteera gwa Daudi) Tiga Omonene aigwe ogosaba kwao ase engaki y’emechando. Erieta ria Nyasae o Yakobo rikorende.
PSA 20:2 Ere nagotomere ogokonywa korwa ase obomenyo bwaye obochenu, na akoe chinguru korwa ase Sayoni.
PSA 20:3 Tiga ainyore okorua kwao gwonsi, anche na kogokera ebing’wanso biao bionsi bi’ogosambwa.
PSA 20:4 Tiga akoe okogania gw’enkoro yao, na aikeranie emeroberio yao yonsi.
PSA 20:5 Erio toake amariogi yomogooko ase engencho y’obobui bwao, toimokererie igoro ebendera y’erieta ria Nyasae oito! Tiga Omonene aikeranie okoboria kwao kw’oboitongo.
PSA 20:6 Bono namanyire ng’a Omonene nae omoakwa amaguta oye obobui, namoiranerie korwa aase aye aachenu aaria igoro, namoe obobui goetera ase okoboko kwaye gw’okorio.
PSA 20:7 Abanto bande nigo basemeretie chigari chi’esegi, na abande chibarasi chi’esegi, korende intwe nigo tosemeretie erieta ri’Omonene, Nyasae oito.
PSA 20:8 Barabwo nigo baragochwe bagwe inse korende intwe nigo toragororoke totenene boronge.
PSA 20:9 Aye Omonene, kae omorwoti oo gwachorire obobui; otoiranerie ekero togokorangeria!
PSA 21:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, omorwoti nigo agokerete chinguru chiao, na gochengera obobui kwamoeire.
PSA 21:2 Kwamoeire okogania gw’enkoro yaye; na totangeti aya aboretie korwa asore.
PSA 21:3 Aye kwamorenteire ogosesenigwa okuya; kwamobekeire egutwa y’etaabu echenire ase omotwe oye.
PSA 21:4 Akagosaba ng’a omoe obogima, naye okabomoa; okamoa amatuko amange amenye kogenderera botambe.
PSA 21:5 Amasikani ’omorwoti nigo are amanene, ekiagera aye kwamokonyire; kwamoeire obonene obonge na ogosika okonene.
PSA 21:6 Ee, kwamokorire koba ogoseseneka gwa kare na kare, kwamogokeire, ekiagera ore amo nere botambe.
PSA 21:7 Omorwoti nigo asemeretie Omonene, na ase engencho y’obwanchani bw’Omonene Ore Igoro bogendererete botambe ere takonyara kwoboa.
PSA 21:8 Aye Omorwoti, noikeere ababisa bao bonsi; nobwate nokoboko kwao gw’okorio abwo bakogechete.
PSA 21:9 Ekero orabaorokere nobakore booke buna omorero ekebemberi. Omonene nabasirie nendamwamu yaye enene; omorero nobasambe, bayie baere.
PSA 21:10 Aye noite abana babo, obasirie korwa ase ense, na ororeria rwabo orosirie kegima korwa ase Mwanyabaanto.
PSA 21:11 Kobarabe bagokora emeroberio y’ogokora bobe, gose korengereria chinchera chi’okorenta emechando, tibakobua,
PSA 21:12 ekiagera nobaserie batame, nobarenge emegwe ase amasio abo.
PSA 21:13 Aye Omonene otogigwe ase engencho ye chinguru chiao, intwe ntobe togotera ogoteera kw’ogotogia okobua kwao.
PSA 22:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nyasae one, aye Nyasae one, naki gwantigire iga? Nabeire nkorera ontoorie, korende kwambeereire aare.
PSA 22:2 Aye Nyasae one! Nigo nkorera botuko bokia, korende tori kong’iraneria; nase obotuko boigo, korende tindi konyora ogotimoka.
PSA 22:3 Nonya naboigo, aye nigo ore omochenu; obonene nobwao, naye ogotogigwa n’Abaisraeli.
PSA 22:4 Chisokoro chiaito nigo chiagosemeretie, ee, nigo chiagosemeretie, naye ogachitooria.
PSA 22:5 Barabwo nigo barerete asore, bakanyora ogotooreka, nigo babete bagosemeretie, na tibasoogetigwe.
PSA 22:6 Inche nerikonde, tindi omonto, nigo ngochecherigwa na gochaywa n’abanto.
PSA 22:7 Abanto bonsi abakondora nigo bagonchecheria na gonsekerera; nigo bagoaka eriogi asende na gosinga‐singisia emetwe yabo,
PSA 22:8 bagoteeba: “Omonto oyo nigo asemeretie Omonene ng’a namotoorie, tiga amotoorie bono, ekiagera agokirie nere!”
PSA 22:9 Omonene, naye kwandusetie ase enda ya baba; naye kwabete gokondenda buya ase amaboko a baba.
PSA 22:10 Nigo narutetwe asore korwa ase okoiborwa kwane, na korwa ekero narenge ase enda ya baba naye kwarenge Nyasae one.
PSA 22:11 Tobaisa kobeera aare korwa asende, ekiagera emechando nigo ere ange, na monto onde tari orankonye.
PSA 22:12 Chieri chinyinge nching’etanaine, ee, chieri chiria chia Basani chire ne chinguru nigo ching’etanaine.
PSA 22:13 Baasamirie emenwa yabo gocha asende, yabeire buna chindo chikoronya na koruma.
PSA 22:14 Nabeire buna amaache aiteirwe ’nse; amauga onsi ay’omobere one atengokire na achoga‐chogire; enkoro yane yabeire buna obochoe, yanyititokire ime yane.
PSA 22:15 Chinguru chiane chiang’ereire, omoyo one bwomire pa buna ekegonkorio, oromeme rwane rwabwatanire namang’ang’ura; aye kwanyareirie ase amaroba nkwete.
PSA 22:16 Abakori amabe nigo bang’etanaine korwa kera aase, ee, nigo bang’etanaine korwa chinsemo chionsi buna ekeombe gie chisese; bambetire ebisanyi bi’amaboko, na ebi’amagoro boigo.
PSA 22:17 Amauga ’omobere one atongororokire nabo ’nkoyabara; abanto nigo bakondigereria na kogokera obobe bwane.
PSA 22:18 Baatananire chianga chiane ase egati yabo; baakeire eganchwa yane obomera.
PSA 22:19 Korende aye Omonene, tobeera aare korwa asende; aye ore chinguru chiane, koranche, ayerera onkonye!
PSA 22:20 Ntoorie korwa ase omoro bw’amakweri, tooria obogima bwane korwa ase okobua gwe chisese chiria!
PSA 22:21 Ntoorie, ondusie ase emenwa ye chindo chiria; nkonya korwa ase ching’unchara chie ching’era!
PSA 22:22 Omonene, nindarie erieta riao ase abanto baminto, ase egati y’omosangererekano ningotogie.
PSA 22:23 Inwe abamoirogete Omonene, motogie! Inwe mwensi ab’ororeria rwa Yakobo, togia obonene bwaye! Inwe Abaisraeli bonsi, moiroke!
PSA 22:24 Omonene tari gochaaya emechando y’abwo bachandegete, gose koyegecha, gose tabiseti obosio bwaye korwa ase bare; korende ekero bamorangeretie nigo abaigwete.
PSA 22:25 Ekero ’nde ase omosangererekano omonene ningotogie. Chiira nariete ning’ikeranie agwo ase obosio bw’abaanto bamoirogete Omonene.
PSA 22:26 Abwo bare abaitongo mbanyore endagera barie baigote. Abanto bakorigia Omonene mbabe bakomotogia, ne chinkoro chiaino nchigenderere koba moyo goika kare na kare.
PSA 22:27 Abanto b’echinsemo chionsi chi’ense mbainyore Omonene, bamoonchokere; chiamate chionsi chi’ebisaku nchimosasime.
PSA 22:28 Omogambi Omonene, nere okogamba igoro ase ebisaku bionsi.
PSA 22:29 Ee, abanto abatenenku bonsi bare ase ense goika batung’ame ase obosio bw’Omonene, abwo bonsi bakogenda ase chimbeera ime mbatung’ame ase obosio bwaye; naboigo nabwo batanyare korenda obogima bwabo bogenderere.
PSA 22:30 Abanto b’ororeria rwaye mbabe bakomokorera; mbabe bagokwana igoro y’Omonene ase ebiaare bigochi‐gocha.
PSA 22:31 Oboronge bwaye mbobe bokorarigwa ase abanto bataraiborwa, ng’a ere oikeranirie onsi.
PSA 23:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene nomorisia one, tinkoremerwa kende,
PSA 23:2 Nigo agontimokeria ase obonyansi obobese na kondaa gochia ase amaache amakenonoku akwongora ng’ora.
PSA 23:3 Ere nigo agokora omoyo one koba omoyia na kondaa ase chinchera chiaye chia boronge, ase engencho y’erieta riaye.
PSA 23:4 Ninsa goeta ase omwenya bw’ekiriri ki’amakweri, tinkoiroka bobe bonde, ekiagera aye Omonene nigo ore amo nainche, enyimbo yao na enungu yao nabindemie.
PSA 23:5 Kwambekeire endagera ase amasio ’ababisa baane; kwang’akire amaguta omotwe one ase okonyarigania, gwaichoirie egekombe kiane, ngoiteka kere.
PSA 23:6 Ekeene, obuya na obwanchani botari koera nabintunyane amatuko onsi ay’obogima bwane; nainche nimenye ase enyomba y’Omonene goika kare na kare.
PSA 24:1 (Ogoteera gwa Daudi) Ense na ebinto bire aroro nebia Omonene; oboiko bwonsi nobwaye, amo nabaanto bamenyeteo.
PSA 24:2 Nigo abegete oboroso bwaye igoro ase chinyancha, akabokong’ia igoro ase chindooche.
PSA 24:3 Ning’o oragwenere gotiira ase egetunwa kia Omonene? Ning’o oragwenere gotenena aase aye aachenu?
PSA 24:4 Nomonto oria obwate amaboko atari na komocha, na enkoro echenegete, noria otari gosasiima chinyasae chi’oborimo, gose gotiana ase obong’ainereria.
PSA 24:5 Omonto oyio nonyore ogosesenigwa korwa ase Omonene; boigo nanyore oboronge korwa ase Nyasae ore ogotooreka kwaye.
PSA 24:6 Naboigo ekegori ki’abakomorigia kere; abwo bakorigia barore obosio bwa Nyasae o Yakobo.
PSA 24:7 Inwe ebiita, imokereria emekorogoto yaino igoro! Inwe ebiita bia kare, igoka, erinde Omorwoti bw’obonene asoe ime!
PSA 24:8 Inee! Omorwoti oyio bw’obonene nere ng’o? Ere Omonene ore ne chinguru na okobua, ere Omonene, omobui ase chiseegi.
PSA 24:9 Inwe ebiita, imokereria emetwe yaino igoro! Inwe ebiita bia kare, igoka, erinde Omorwoti bw’obonene asoe ime!
PSA 24:10 Inee! Omorwoti oyio bw’obonene nere ng’o? Ere Omonene bw’Emeganda; ere n’Omorwoti bw’Obonene.
PSA 25:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, ngocha nde asore nomoyo one bwonsi.
PSA 25:2 Aye Nyasae one, naye nsemeretie, tontiga nsookigwe; totiga ababisa baane bagokere okobugwa kwane.
PSA 25:3 Monto onde bwensi ogosemeretie totiga asookigwe; korende abwo batigire obwegenwa engencho ende etaiyo basookigwe.
PSA 25:4 Omonene, imanyie chinchera chiao; inyorokererie oboeto bwao.
PSA 25:5 Ondaae ase ekeene kiao na onyorokererie, ekiagera aye Nyasae nogotooreka kwane, aye nigo ngosemeretie.
PSA 25:6 Omonene, inyora amaabera ao na obwanchani bwao botari koera, ekiagera nao biarenge korwa kare.
PSA 25:7 Aye Omonene, tobaisa koinyora ebibe na ogosaria bi’obosae bwane; ong’inyore ase engencho y’obwanchani bwao bogendererete botambe, na ase engencho y’obuya bwao.
PSA 25:8 Omonene nigo are omuya na ere nere omonyene oboronge, ase ayio nigo akworokereria abanyabibe enchera bagwenerete kobwatia.
PSA 25:9 Ere nigo akoraa abanto bare abaitongo ase enchera endonge, naende aborokereria komanya enchera yaye.
PSA 25:10 Chinchera chionsi chi’ Omonene nigo chire echi’obwanchani, na echi’obwegenwa, ase abwo barendete okobwatana kwaye na oborori bwaye.
PSA 25:11 Omonene, ase engencho y’erieta riao onyabere ogosaria kwane, ekiagera nokonene.
PSA 25:12 Kera omonto omoirogete Omonene, eri’Omonene amworokereria enchera agwenerete gochora.
PSA 25:13 Omonto oyio nagenderere gosesenigwa, na ororeria rwaye ndoire ense.
PSA 25:14 Omonene nigo are omosani bw’abaanto bamoirogete, nigo akobamanyia okobwatana kwaye kw’ogotianania.
PSA 25:15 Botambe nigo nkoba imorigereretie Omonene, nere orarusie amagoro aane ase oboreba.
PSA 25:16 Aye omonene, ing’iranere ondorere amaabera, ekiagera nigo inde inche bweka, naende nchandegete.
PSA 25:17 Omoichano nigo oichire ase enkoro yane, ndusie ase obokong’u bwane,
PSA 25:18 ndigererie orore obororo bwane na ogochandwa kwane, na onyabere ebibe biane bionsi.
PSA 25:19 Rora ababisa baane bonsi buna bare abange; na buna bangechete nobotindi obonge.
PSA 25:20 Renda omoyo one na ontoorie; naye ngotamera tobaisa gontiga nsookigwe.
PSA 25:21 Tiga obwegenwa na oboronge bindende, ekiagera naye nsemeretie.
PSA 25:22 Aye Nyasae, booria Abaisraeli korwa ase emechando yabo yonsi.
PSA 26:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, ing’a oboronge bwane; ekiagera nabeire ntari na komocha; naboigo ngosemeretie aye Omonene ntari ne chitang’u‐tang’u.
PSA 26:2 Omonene, inteeme na ondenge; orenge enkoro yane na ebirengererio biane.
PSA 26:3 Nigo ndigereretie obwanchani bwao bogendererete botambe na gotaara ase obwegenwa bwao.
PSA 26:4 Tindi gosanga nabanyaborimo, gose tindi kogosoria nabang’ainereria.
PSA 26:5 Inche nigo ngechete gosanga nabaanto bagokora amabe, na tingwancha goikaransa amo nabaanto abakayayu.
PSA 26:6 Nigo ngoisaba amaboko aane ase okoorokia ng’a tindi na komocha, erio naetanana egesasiimero kiao, aye Omonene,
PSA 26:7 imba ngoteera neriogi rinene gokoiraneria ng’a mbuya mono na koraria ogokora kwao kw’ogokumia.
PSA 26:8 Aye Omonene, inche nigo nyanchete obomenyo bwao, aase obonene bwao bore.
PSA 26:9 Tosiria omoyo one ekero ogosiria abanyabibe; gose obogima bwane ekero ogosiria abaiti.
PSA 26:10 Abanto abwo bagokora emeroberio y’obonyaka, na amaboko abo a borio nigo aichire namaaki.
PSA 26:11 Inche nigo inde norogendo rotari na komocha; indorere amaabera na omboorie.
PSA 26:12 Amagoro aane nigo agotenena aase ateremu; nintogie Omonene ase egati y’omosangererekano omonene.
PSA 27:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene nere omobaso one, na ogotooreka kwane, ning’o ndanyare koiroka? Omonene nere eburi ekengerete obogima bwane, monto ki ndanyare kwoboa?
PSA 27:2 Ekero abakori amabe bakong’umokera ng’a bamere, ababisa baane abwo bangechete nigo baragochwe na kogwa.
PSA 27:3 Neba omoganda omonene bw’esegi ong’etananire, enkoro yane tekoba nobwoba; gose abanto nabachicha kondwania esegi, inche nigo ndagenderere koba noboremu.
PSA 27:4 Nasabire ring’ana erimo korwa ase Omonene. Erio nario nganetie: Imenye ase enyomba y’Omonene ase amatuko onsi ay’obogima bwane, erinde ndore oboseera bw’Omonene na kona‐koboiranerera ase Hekalu yaye.
PSA 27:5 Ase engaki y’emechando nantube ase ekiriri kiaye; nambise ase eema yaye ime, Nanyimokie ambeke ase egetare igoro.
PSA 27:6 Ninyimokererigwa igoro ase ababisa baane bang’etanaine. Ase eema yaye ime nindue ebing’wanso inde nomochengo; ninterere Omonene na komotogia.
PSA 27:7 Aye Omonene, oigwe okorera kwane, indorere amaabera na oiranerie ogosaba kwane.
PSA 27:8 Aye gwatebire: “Indigie ondore obosio bwane.” Na enkoro yane nigo ekogoteebia: “Omonene, inche igo nkorigia obosio bwao.”
PSA 27:9 Aye Nyasae one ore ogotooreka kwane, tobisa obosio bwao korwa asende; tontiga kore nendamwamu. Aye kwabeire kogonkonya botambe, tontuguta gose tontiga.
PSA 27:10 Onye tata na baba baraba bagontiga, Omonene nang’ire imbe oyoye.
PSA 27:11 Aye Omonene, inyorokererie enchera yao; indaae ong’eterie aase ateremu, ntooreke korwa ase ababisa baane.
PSA 27:12 Tobaisa kondua ase ababisa baane bankore buna banchete; birori b’oborimo banyimokeire, bagontianera nobotindi.
PSA 27:13 Naenekirie ng’a nindore obuya bw’ Omonene; ase ense y’abanto bare moyo.
PSA 27:14 Remereria oganye Omonene, kabe omoremu, tokwa omoyo; ee, remereria oganye Omonene!
PSA 28:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, egetare kiane, naye nkorangeria, tibwanga konyigwa. Oise gokira, inche nigo ndabe oyomo bw’abakogenda ase chimbeera.
PSA 28:2 Igwa eriogi ri’ogosaba kwane, ekero nkorera asore onkonye, ekero ndamborete amaboko aane igoro gocha ase obomenyo bwao obochenu.
PSA 28:3 Tobaisa gonsiria amo nabakori amabe na abasaria, abanto abagokwana amang’ana yo omorembe nabaanto bande, korende ime ase chinkoro chiabo nigo baabagechete.
PSA 28:4 Bae egesusuro koreng’ana nogokora kwabo na ebibe biabo, obaakane koreng’ana nemeremo y’amaboko abo, obae eki bagwenerete konyora.
PSA 28:5 Abanto abwo tibari kobara ng’a ogokora kw’Omonene, gose emeremo y’amaboko aye, negento; ase ayio nabaiyerie inse, takobaimokia naende.
PSA 28:6 Omonene atogigwe! Ere oigure okoboria kwane kw’oboitongo.
PSA 28:7 Omonene nere chinguru chiane na enguba yane; nere nsemeretie ase enkoro yane, ere nankonyete. Ase ayio ninde nomosasoko ase enkoro yane; nimbe nkomoterera na komoiraneria ng’a mbuya mono.
PSA 28:8 Omonene nigo are chinguru ase abanto baye, na obotamero bw’ogotooreka ase omoakwa amaguta oye.
PSA 28:9 Aye Omonene, tooria abanto bao abare omwando oo, obe omorisia obo, obabogorie goika kare na kare.
PSA 29:1 (Ogoteera gwa Daudi) Inwe abana ba Nyasae, motogie Omonene, atora obonene bw’Omonene ne chinguru chiaye.
PSA 29:2 Togia erieta ri’Omonene rire nobonene obonge; mosasime Omonene mweboetie obochenu.
PSA 29:3 Eriogi ri’Omonene nigo rikoigweka ase chinyancha igoro; Nyasae bw’obonene nigo agoaka enkoba, Omonene nigo akogukura igoro ye chinyancha chinyinge.
PSA 29:4 Eriogi ri’Omonene nigo rikoigweka rire nokobua; eriogi ri’Omonene nigo riichire nobonene.
PSA 29:5 Eriogi ri’Omonene nigo rikobuna emete emecharake, ee, nigo rikobuna emecharake ya Lebanoni.
PSA 29:6 Nigo agotira‐tiria emete eyio buna emori egotiria, na ebitunwa bia Lebanoni na Sirioni buna eng’era ensae.
PSA 29:7 Eriogi ri’Omonene nigo rikomesia chinsase chi’omorero.
PSA 29:8 Eriogi ri’Omonene nigo rigotengechia erooro; ee, nigo rigotengechia erooro ya Kadeshi.
PSA 29:9 Eriogi erio ri’Omonene nigo rikorekeria chingabi, nigo rigosabora emete y’amanani yaba bosa. Ase Hekalu yaye ebitongwa bionsi biatogia obonene bwaye.
PSA 29:10 Omonene nigo aikaransete ase ekerogo kiaye ki’obonene kogambera chioora; Omonene nere omorwoti ase ekerogo kiaye kare na kare.
PSA 29:11 Omonene nae abanto baye chinguru, naende abasesenie ase okobaa omorembe.
PSA 30:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero aatananete Hekalu ekaba enchenu) Aye Omonene, ningotogie, ekiagera kwanyimokirie korwa inse, tigwatigete ababisa baane betogie igoro yane.
PSA 30:2 Aye, Omonene Nyasae one, nigo narerete asore ng’a onkonye, na bono kwangwenirie.
PSA 30:3 Omonene, gwatooririe omoyo one korwa aase abakuure kwang’iraneirie obogima tingenda ase oboina ime.
PSA 30:4 Inwe abachenu baye, tera amatera ay’okobaka Omonene, iraneria ng’a mbuya mono ase erieta riaye richenu.
PSA 30:5 Omonene nigo akoba nendamwamu ase engaki ensinini yoka, korende obuya bwaye nigo bokoba ase obogima bw’omonto. Ekerero nabo keranyare kobao ase omogoroba, korende mambia omogooko na omochengo nigo bigocha.
PSA 30:6 Ekero amang’ana onsi arenge amaya asende, ngateeba ng’a tinkobugwa.
PSA 30:7 Aye Omonene, ase engencho y’obuya bwao ogakora egetunwa kiane kegatenena bokong’u, korende ekero kwabisete obosio bwao nkaba nobwoba.
PSA 30:8 Erio nkarera asore, aye Omonene, ngakoboria ase oboitongo:
PSA 30:9 Mbitoki ki aye oranyore onye ngokwa na gosoa ase oboina ime? Inee! Orotu rw’amaroba ndonyare kogotogia? Ndonyare koraria obwegenwa bwao?
PSA 30:10 Aye Omonene, inyigwe, ondorere amaabera! Omonene, inkonye!
PSA 30:11 Aye kwaonchoire omoichano one okaba omochengo; kwandusirie eanga y’emechando, kwambekeire ey’omogooko.
PSA 30:12 Ase ayio, omoyo one nogenderere kogotogia, togokira. Aye Omonene, Nyasae one, ninkoiraneria ng’a mbuya mono kogenderera kare na kare.
PSA 31:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, naye ngotamera, tobaisa gontiga nsookigwe; ntoorie goetera ase oboronge bwao!
PSA 31:2 Tegerera oigwe amang’ana aane, obe omwango gontooria. Kabe egetare kiane ngotamera, na eburi yane enkong’u, na ontoorie!
PSA 31:3 Aye naye egetare kiane na eburi yane; ase engencho y’erieta riao ondaae na kondenda.
PSA 31:4 Indusie korwa ase oboreba bobisire bombwate, aye naye egekengero kiane.
PSA 31:5 Aye Omonene, Nyasae omwegenwa, naye kwambooririe.
PSA 31:6 Nigo ngechete abanto bagosasiima emegwekano ere bosa, korende nigo ngosemeretie aye Omonene.
PSA 31:7 Ningoke na gochenga ase engencho y’obwanchani bwao botari koera; aye igo ogwechandera emechando yane, na kondengereria mono ase ogochandwa kwane.
PSA 31:8 Tombegeti ase amaboko ’omobisa one; korende gwatenenirie amagoro aane aase are aagare.
PSA 31:9 Aye Omonene, ndorere amaabera, ekiagera nigo mbwate emechando; amaiso aane arimeire ime ase engencho y’obororo, omoyo one ogoyire, naboigo nomobere one.
PSA 31:10 Ase obogima bwane bwonsi nabeire inde nemechando; na ase emiaka yane yonsi nabeire inde nomoichano; chinguru chiane chiaerire ase engencho y’ogosaria kwane; amauga yomobere one omire pa.
PSA 31:11 Ababisa baane bonsi nigo bagonchecheria, na abasani baane boigo. Abanto baamanyete banyoboire; bonsi abakondora ase enchera nigo bagontama.
PSA 31:12 Abanto banyebire buna bakweba omonto okuure; nabeire buna enyongo yatekire.
PSA 31:13 Nigo nkoigwa ababisa baane bakomonyererana; okogosa nigo kong’etanaine. Abwo nigo bagosangererekana amo kogamba, bagokora omooroberio bw’okong’ita.
PSA 31:14 Korende inche nigo ngosemeretie aye Omonene. Nigo ngoteeba: “Aye naye Nyasae one.”
PSA 31:15 Obogima bwane nigo bore ase amaboko ao; ntoorie korwa ase amaboko ’ababisa baane na ay’abachandi baane.
PSA 31:16 Ing’onchorere obosio bwao, inche omosomba oo, ontoorie ase engencho y’obwanchani bwao bogendererete botambe.
PSA 31:17 Aye Omonene, tontiga nsookigwe, ekiagera nigo ngokorangeria. Tiga abakori amabe basookigwe, bagende aase abakuure babe amamama.
PSA 31:18 Kiria emenwa yabwo bagokwana amang’ana ’oborimo, abwo bagokwana amang’ana amabe igoro y’oyore omooronge, na gokwana amang’ana yoboenenu na ay’ogochaaya.
PSA 31:19 Naki obuya bwao bore obonge na obw’ogokumigwa, obwo kwagacheire abanto abakoirogete, ase amasio a Mwanyabaanto nigo okoboorokia ase abakogotamera.
PSA 31:20 Nigo okobabisa agwo asore, ase okobarenda korwa ase emeroberio emebe y’abanto; nigo okobarenda ase ekiriri kiao korwa ase abanto abang’achi.
PSA 31:21 Omonene atogigwe! Nigo anyorogetie obwanchani bwaye bw’ogokumia; akandenda ase omochie omokong’u.
PSA 31:22 Ekero narenge nobwoba nigo narengereretie, ngateeba; “Bono naserigwe gochia aare korwa ase obosio bwao!” Korende nigo kwaigwete okoboria kwane kw’oboitongo, ekero narerete asore ng’a onkonye.
PSA 31:23 Mwanche Omonene, inwe abachenu baye mwensi! Omonene nigo akobarenda buya abanto bare abegenwa, korende nigo akorua egesusuro ase oyore omomwenu.
PSA 31:24 Inwe mwensi aba momosemeretie Omonene, kabe ne chinguru, mobe abaremu!
PSA 32:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nasesenirie omonto oyo bwabeirwe ogosaria kwaye, na ebibe biaye biatubirwe.
PSA 32:2 Nasesenirie omonto oyi’Omonene atabarereti okomocha kwaye, oyo otari nobong’ainereria ase omoyo oye ime.
PSA 32:3 Ekero konya ntaraorokia ebibe biane, omobere one okoma pa ase okwerera omobaso boira.
PSA 32:4 Omobaso na obotuko okoboko kwao gokanditoera negesusuro; chinguru chiane chikaera buna amaache akoera ekero ki’egurugura.
PSA 32:5 Erio ngakoorokeria ebibe biane, gose tinakobisete okomocha kwane, ngateeba: “Nimoorokerie Omonene ogosaria kwane,” erio okanyabera ebibe biane bionsi.
PSA 32:6 Ase ayio, kera omonto oyokoirogete tiga agosabe ase engaki y’emechando. Ekero amaache amange agotirimboka gocha bwango, tabaisa komoikera.
PSA 32:7 Aye naye obwebiso bwane, nondendete korwa ase emechando, nimbe nomogooko na omochengo, ekiagera gwantooririe.
PSA 32:8 Ninkworokererie na gokoraa ase enchera ogwenerete kogenda; ningosemie, na amaiso aane nakorigererie.
PSA 32:9 Timoba buna chibarasi ne chibarasi chitari nobong’aini, echigwenerete chibekerwe chinkini na ebigobanio bi’ogochigambera.
PSA 32:10 Omokori amabe nare namaakwa amange, korende oyomosemeretie Omonene, Omonene nigo amoetananeretie nobwanchani botari koera.
PSA 32:11 Inwe abanyene oboronge, mogokere Omonene na komochengera; inwe mwensi abamore ne chinkoro chindonge, aka eriogi nomogooko.
PSA 33:1 Inwe abanto abaronge, mochengere Omonene! Inwe abamore ne chinkoro chindonge goika motogie Omonene!
PSA 33:2 Moakere Omonene ng’a mbuya mono ase okobugia amakano yebirigisa, motogie ase okobugia amakano are ne chinga ikomi!
PSA 33:3 Moteerere ogoteera okoyia, na kobugia ase eriogi rireng’aine buya na komochengera!
PSA 33:4 Naki ring’ana ri’Omonene nigo rire boronge, na ogokora kwaye gwonsi nigo agokora ase obwegenwa.
PSA 33:5 Ere nigo anchete ayare boronge na ekeene, na ense nigo eichire nobwanchani bw’Omonene botari koera.
PSA 33:6 Ase chinguru chi’ering’ana ri’Omonene igoro egatongwa, na ase okobua kwe ring’ana riaye erioba na omotienyi ne ching’enang’eni bigatongwa.
PSA 33:7 Igo agosangereria amaache yenyancha, buna amaache are enyongo ime, obeka chindiba aase abo.
PSA 33:8 Ense yonsi neiroke Omonene, na bonsi abamenyete ase ense bamwoboe.
PSA 33:9 Naki ere agakwana, na ayio agakoreka; agachiika, na ayio akabao.
PSA 33:10 Omonene nigo akoonchorana emeroberio y’abanto b’ebisaku, na gosaria okogamba kwa Mwanyabaanto kwaba bosa.
PSA 33:11 Okogamba kw’Omonene nigo goteneine kare na kare; emeroberio yaye nigo egendererete ebiaare ase ebiaare.
PSA 33:12 Ngesesenirie egesaku eke Omonene are Nyasae obo, abanto aba achorete babe omwando oye.
PSA 33:13 Omonene nigo arigereretie korwa igoro, orooche Mwanyabaanto bonsi.
PSA 33:14 Korwa agwo ase aikaransete, nigo akobagambera bonsi abamenyete ase ense.
PSA 33:15 Nere otongete chinkoro chi’abaanto bonsi, namanyete korenga ogokora kwabo gwonsi.
PSA 33:16 Omorwoti tari orabue nomoganda oye omonene Nyasae bw’abarwani, gose etuoni teri eratoorigwe ne chinguru chiaye chinyinge.
PSA 33:17 Gosemeria chibarasi chi’esegi, ayio mbosa, tichikonyara kobua, chinguru chiabo chinyinge tichigotooria omonto.
PSA 33:18 Rora amaiso a Omonene nigo abarigereretie abwo bamoirogete, abwo basemeretie obwanchani bwaye botari koera.
PSA 33:19 Omonene natoorie emioyo yabo korwa ase amakweri, tibakwa ekero gi’enchara.
PSA 33:20 Emioyo yaito nigo emoganyete Omonene, ere nere ogokonywa gwaito, na enguba yaito.
PSA 33:21 Ee, chinkoro chiaito nchimogokerete, ekiagera tosemeretie erieta riaye richenu.
PSA 33:22 Omonene, obwanchani bwao botari koera bobe amo naintwe, ekiagera naye togosemeretie.
PSA 34:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nimbake Omonene chingaki chionsi, ase omonwa one nimotogie botambe.
PSA 34:2 Ase omoyo one ninyetogerie Omonene, abwo bachayire tiga bayaigwe bagoke.
PSA 34:3 Raria obonene bw’Omonene amo nainche totogie erieta riaye twensi amo.
PSA 34:4 Nkarangeria Omonene, nere akang’iraneria, akandusia korwa ase obwoba bwane bwonsi.
PSA 34:5 Abwo bamorigereretie nigo bakomeka‐meka bare nomogooko, gose amasio abo takororekana are nobosooku.
PSA 34:6 Omonto omotaka nigo akorera, n’Omonene omoigwa, omotooria korwa ase emechando yaye yonsi.
PSA 34:7 Omomalaika Omonene nigo akorenda na goetanana abwo bamoirogete Omonene na kobatooria.
PSA 34:8 Moteeme Omonene, morore ng’a nomuya. Nasesenirie omonto oria omotameire.
PSA 34:9 Moiroke Omonene, inwe abachenu baye, naki abwo bamoirogete tibakoremerwa kende.
PSA 34:10 Chindo chinsae nachinyare koremerwa na koba nenchara, korende abwo bakomorigia Omonene tibakoremerwa kende gionsi kere ekiya.
PSA 34:11 Abana baane, inchwo montegerere, mborokererie buna moramoiroke Omonene.
PSA 34:12 Inee! Aye nomonto bwanchete obogima? Oganetie obe moyo amatuko amange, na korora amaya?
PSA 34:13 Rirorio tanga oromeme rwao tirokwana amabe, na ebikoba biao tibikwana obong’ainereria.
PSA 34:14 Otige amabe, okore amaya; origie omorembe na koyobwata mono.
PSA 34:15 Amaiso a Omonene nigo arigereretie abanyene oboronge, na amato aye nigo akoigwa ebirero biabo.
PSA 34:16 Obosio bw’Omonene nigo bore mamincha y’abwo bagokora amabe, nabasirie korwa ase ense, tibainyorwa.
PSA 34:17 Ekero abanyene oboronge bakorera ng’a bakonywe, Omonene nigo akobaigwa na kobatooria korwa ase emechando yabo yonsi.
PSA 34:18 Omonene nigo are ang’e nabwo chinkoro chiabo chiabunekire, nigo akobatooria abwo berusirie moyo.
PSA 34:19 Omonyene oboronge nigo akonyora emechando emenge, korende Omonene namotoorie korwa ase eyio yonsi;
PSA 34:20 nigo akorenda amauga aye onsi, rinde tiribunwa nonya nerimo.
PSA 34:21 Obobe nigo boraite omokori amabe, na abwo bagechete omonyene oboronge nabagaambigwe, banyore egesusuro.
PSA 34:22 Omonene nigo akobooria emioyo y’abasomba baye, gose onde tari ase abwo bakomotamera orache kogambigwa.
PSA 35:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, engereria abanto abwo bakoengererania nainche, rwania abwo bakondwania!
PSA 35:2 Bogoria enguba na eng’aya, imoka onkonye!
PSA 35:3 Aye orute abanto abwo bakombwatia ritimo na esimisi! Ontebie ase omoyo one: “Ninche Omotooria oo.”
PSA 35:4 Abanto abwo bakorigia gosiria obogima bwane, tiga babugwe na gosookigwa. Abwo bagokora emeroberio emebe y’okong’ita, tiga bairanigwe babe nobosooku.
PSA 35:5 Barabwo tiga babe buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga, na omomalaika Omonene abe okobaiyeria.
PSA 35:6 Omosunte na oboterere bibe ase enchera bagoetera, na omomalaika Omonene abe okobabwata abasirie.
PSA 35:7 Abanto abwo bambekeire oboreba bobisi engencho ende etaiyo, na bakunyire eirima ng’a basirie obogima bwane.
PSA 35:8 Ogosirigwa tiga kobanyore mobosokano; oboreba obwo bantegeire tiga bobabwate barabwo abanyene, tiga bagwe imeo abanyene na gosirigwa.
PSA 35:9 Omoyo one nogoke ase Omonene na gochenga ase engencho y’ogotooreka kwaye.
PSA 35:10 Amauga onsi ay’omobere one nateebe, “Aye Omonene, ning’o onga buna aye? Aye Omonene, nigo ogotooria oyo otari ne chinguru korwa ase oyore ne chinguru komobua, ee, nigo ogotooria oyo otari ne chinguru naende omoremerwa, korwa ase oyo okomochanda.”
PSA 35:11 Birori bi’oborimo nigo bakonyimokera, bakomboria ase amang’ana ntamanyeti.
PSA 35:12 Abanto abwo nigo bakong’akana amabe ase amaya, nerusirie moyo.
PSA 35:13 Ekero abanto abwo barwarete nigo neboyetie eanga y’okweumia na goichana; ngechanda ase okweng’ata, ngasaba nturegete omotwe.
PSA 35:14 Nkabechandera buna nigo barenge abasani baane gose abaminto; nigo nabegete eanga y’okweumia, nturegete omotwe buna omonto okweumia ekero ng’ina akuure.
PSA 35:15 Korende ekero narenge ase emechando, nigo basangererekanete amo bakagoka. Abanto batagwenerete, aba ntamanyeti bakaba bagonchecheria batari gotiga.
PSA 35:16 Abatamoirogeti Omonene nigo banchayete na gonchecheria, bakangecha bakaba bakondiananeria amaino.
PSA 35:17 Omonene, ngoika ririri orabe koyarigereretie rioka? Intaborie korwa ase ogosiria barobeirie, tooria obogima bwane korwa ase chindo echio!
PSA 35:18 Erio ninkoiranerie ng’a mbuya mono agwo ase omosangererekano omonene, ningotogie ase omoganda omonene bw’abaanto.
PSA 35:19 Totiga ababisa baane bagoke igoro yane engencho ende etaiyo; totiga abwo bangechete bosa bagosimanera amaiso bankore bobe.
PSA 35:20 Abanto abwo tibari gokwana amang’ana akorenta omorembe; nigo bakona-korigia amang’ana yobong’ainereria igoro y’abanto abwo bare abatoereru ase ense.
PSA 35:21 Abwo nigo bagwasamia emenwa yabo bateeba: “Ahaa! Ahaa! Ntwayarora namaiso aito.”
PSA 35:22 Aye Omonene, kwarorire amang’ana ayio, tokirakiri. Omonene, tobaisa kobeera aare korwa asende!
PSA 35:23 Omonene one, ore Nyasae one, tabobora, oimokerere igoro, erinde orwanerere oboronge bwane na amang’ana aane.
PSA 35:24 Aye Omonene, Nyasae one, nacha ekiina kiane koreng’ana noboronge bwao, tobaisa gotiga ababisa baane bagoke igoro yane.
PSA 35:25 Tobatiga bateebe: “Bono twamonyorire buna twaganetie.” Tobatiga bateebe: “Bono twamobuire.”
PSA 35:26 Abanto abwo bakogokera emechando yane, tiga basookigwe na batantanigwe; abwo bagwetogia igoro yane, tiga baboigwe obosooku na ogochaywa.
PSA 35:27 Abanto abwo banchete ng’a ng’egwe oboronge bwane, tiga baake eriogi ri’omogooko na omochengo, bagenderere goteeba: “Omonene noyo bw’obonene! Ee, nigo agokirie namaya omosomba oye akonyora!”
PSA 35:28 Erio oromeme rwane ndogenderere koraria oboronge bwao, na ogotogigwa kwao, omobaso boira.
PSA 36:1 (Ogoteera gwa Daudi, omosomba Omonene) Ebibe nigo bigokwana nomonto omokori amabe ase enkoro yaye ime; okomoiroka Nyasae tikori ase obosio bwaye.
PSA 36:2 Omonto oyo nigo akweremia omonyene ase okweng’aina, ng’a ebibe biaye tibikomanyekana bigechwe.
PSA 36:3 Amang’ana omonto oyio agokwana nigo are ay’ogosaria na obong’ainereria; ere otigire gokora amang’ana ’obong’aini na ayare amaya.
PSA 36:4 Ekero araire borere bwaye nigo agokora emeroberio y’amabe, na kobwatia chinchera chitari chingiya, tari kwanga obobe bonde bwonsi.
PSA 36:5 Aye Omonene, obwanchani bwao botari koera nigo bogoika aaria igoro, na obwegenwa bwao nigo boigete ase amare igoro.
PSA 36:6 Aye Nyasae, oboronge bwao nigo boteneine bokong’u buna ebitunwa biao. Okogamba kwao nigo kore buna chindiba chintambe, aye nigo orendete Mwanyabaanto ne ching’iti boigo.
PSA 36:7 Nyasae, naki obwanchani bwao bwa botambe bore obonene! Mwanyabaanto nigo bagotamera ekiriri gie chimbaaba chiao.
PSA 36:8 Nigo bagoisanekigwa nobonoru bokorwa ase enyomba yao, aye nobae banywe korwa ase orooche rwao rw’okogokia.
PSA 36:9 Naye ore ensoko y’obogima, na ase omobaso oo nigo tokorora omobaso.
PSA 36:10 Genderera koorokia obwanchani bwao obonene ase abwo bakomanyete, na oboronge bwao ase abwo bare ne chinkoro chindonge.
PSA 36:11 Totiga amagoro ya abaenenu ang’ike ang’e kondwania, gose amaboko ya abakori amabe anserie.
PSA 36:12 Rora aase abakori amabe bagure inse, baiyerigwe tibakonyara koboka naende.
PSA 37:1 (Ogoteera gwa Daudi) Togechigwa ase engencho y’abakori amabe, toba ne ribero ase abakori amabe.
PSA 37:2 Barabwo mbasirigwe bwango, basire buna obonyansi basusane buna ebimeri ebibese.
PSA 37:3 Mosemerie Omonene okore ayare amaya, erio nario oramenye ase ense, obe korendire buya.
PSA 37:4 Goka ase Omonene, ere nakoe okogania gw’enkoro yao.
PSA 37:5 Erue ase Omonene mosemerie ere bweka, nere naoboseemia.
PSA 37:6 Omonene naorokie oboronge bwao buna akoorokia oborabu, na ekeene kiao buna amasase a mobaso gati.
PSA 37:7 Obe n’obotoereru ase obosio bw’Omonene, omoganye noboremereria. Togechigwa nomonto okogenderera buya ase enchera yaye, omonto oyio okoroberia ogosaria.
PSA 37:8 Bwetange korwa ase endamwamu, tiga ekeririanda kegima. Togechigwa; okogechigwa nigo koragere okore ebibe.
PSA 37:9 Abanyabibe mbasirigwe kegima, korende abamoganyete Omonene mbaire ense ebe omwando obo.
PSA 37:10 Netigarete engaki ensinini, na omokori amabe asirigwe; nobe gokorigereria mono aase aye, takonyorekana oreo.
PSA 37:11 Abaitongo mbaire ense ebe omwando obo, na barabwo mbagoke na goisaneka ase obonge bw’omorembe.
PSA 37:12 Omokori amabe nigo agokora omooroberio bw’ogoita oyore omooronge, na komoriananeria amaino.
PSA 37:13 Omonene nasekerere omokori amabe, ekiagera aroche ng’a rituko ri’ogosirigwa kwaye ndichiche.
PSA 37:14 Abakori amabe nigo bagosomora emeyio yabo na batinga amata abo, erinde baite abanto abataka na abaremeire, baite na abakobwatia chinchera chi’oboronge.
PSA 37:15 Emeyio yabo nebete chinkoro chiabo abanyene, na amata abo nabunwe.
PSA 37:16 Ebinto ebike omonto omonyaboronge abwate, nigo bire ebiya kobua ebinge biria abakori amabe abange babwate.
PSA 37:17 Abakori amabe mbaurwe chinguru echi babwate, korende Omonene nagenderere koa abanyaboronge chinguru.
PSA 37:18 Omonene nigo amanyete amatuko ya abamoirogete, na omwando obo nogenderere kobao kare na kare.
PSA 37:19 Barabwo tibari gosookigwa ase chingaki chi’amabe, ase chingaki chi’enchara nigo bakoigota.
PSA 37:20 Korende abakori amabe mbasirigwe; ababisa ba Omonene nigo bare buna obuya bw’ebisicha, nigo barasire, ee, mbasire buna erioki rigosira kegima.
PSA 37:21 Omokori amabe nigo akoira egento singo tagokeirania, korende omonto omooronge nigo are namaabera na korua ebiegwa,
PSA 37:22 Abanto abw’Omonene asesenirie mbaire ense ebe eyabo, korende abwo aragereirie mbasirigwe kegima.
PSA 37:23 Omonene nigo akobeka orogendo rw’omonto omooronge chinguru, na kogokigwa nabarabwo.
PSA 37:24 Omonto oyio naisa kogochwa, takogwa inse, ekiagera Omonene namobwatete okoboko kwaye.
PSA 37:25 Nigo narenge omwana, bono nagotire, korende tinana-korora omonto omooronge ogotigwa bosa, gose abana baye bakoborwa endagera.
PSA 37:26 Omonto oyio nigo akogenderera kona-korua ebiegwa na korua singo, abana baye nigo barasesenigwe.
PSA 37:27 Tiga gokora amabe, kora ayare amaya, igo nario orachie kare.
PSA 37:28 Omonene nigo anchete oboronge; tagotiga abachenu baye. Barabwo mbarendwe goika kare na kare, korende ororeria rw’abakori amabe ndosirigwe kegima.
PSA 37:29 Abanyene oboronge mbaire ense ebe eyabo, erio bagenderere komenyao botambe.
PSA 37:30 Omonwa bw’omonto omooronge nigo agokwana amang’ana yobong’aini, na oromeme rwaye nigo rogosokia ay’ekeene.
PSA 37:31 Amachiiko a Nyasae oye nigo abeerete ase enkoro y’omonto oyio; ase agoeta tari gotererigwa.
PSA 37:32 Omokori amabe nigo agotengera omonto omooronge, erio origia chinchera chi’okomoita.
PSA 37:33 Omonene tagotiga omonto omooronge ase okobua kw’omokori amabe, gose takomotiga abugwe ekero asoeirwe ase ekegambero.
PSA 37:34 Gany’Omonene na obwatie enchera yaye, nere nakoimokererie igoro akoe ense ebe eyao; erio norigererie orore buna abanyabibe bagosirigwa.
PSA 37:35 Narorire omokori amabe otindire ase obomwenu, akaba okoranda buna emecharake egokina ase amaroba amatobu.
PSA 37:36 Magega y’amatuko amake ngaetera aase agwo, korende tarengeo, nkamorigia, korende tinamonyora aande.
PSA 37:37 Rigereria omonto omoikeranu, ee, origererie omonto ore nenkoro endonge, norore ng’a omonto ogokora omorembe nere orachie kare.
PSA 37:38 Korende abasaria mbasirigwe bonsi pi, na ororeria rw’abakori amabe tirokogenderera.
PSA 37:39 Ogotooreka kw’abanyaboronge nigo gokorwa ase Omonene, ere nere obotamero bwabo ase chingaki chi’emechando.
PSA 37:40 Omonene nigo akobakonya na kobatooria; nigo akobarusia korwa ase abakori amabe, obatooria, ekiagera bakomotamera.
PSA 38:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene, tontogonyera ekero ore nendamwamu, tong’a egesusuro gi’okondongeyia ekero ore nekeririanda.
PSA 38:2 Kwandasire emegwe yao yasoeire ime yane, kwanyiyeirie inse nokoboko kwao.
PSA 38:3 Ase engencho y’ekeririanda kiao omobere one bwensi orwarire, nase engencho y’ebibe biane amauga aane nigo akonyatia.
PSA 38:4 Ebibe biane biantubire nonya nomotwe bwonsi, bianditoeire na kombua.
PSA 38:5 Amaote aane agundire atiokire bobe ase engencho y’oboriri bwane.
PSA 38:6 Igo ng’umaime na koumata, nigo ingendererete korera na goichana omobaso boira.
PSA 38:7 Chibachwa chiane nigo chikoyia buna omorero, omobere one bwonsi orwarire.
PSA 38:8 Chinguru chiane chionsi chiaerire, nasenyentekire, nigo nkona‐kweumia ase engencho y’obororo bw’enkoro yane.
PSA 38:9 Omonene, aye nigo omanyete okogania kwane gwonsi, na ogochandeka kwane tikobisekaneti asore.
PSA 38:10 Enkoro yane nigo egotiesana, chinguru chiang’ereire; amaiso aane asoirwe orotutu, tindi korora.
PSA 38:11 Abanchi na abasani baane babeereire aare korwa ase amaakwa aane, na abanto baminto boigo bambeereire aare.
PSA 38:12 Abanto abwo baganetie gosiria obogima bwane bantegeire oboreba; na abwo baganetie gonkora bobe nigo bagokwana amang’ana ’ogosirigwa kwane, bakorengereria amang’ana yobong’ainereria omobaso boira.
PSA 38:13 Korende inche nabeire buna omotino, tindi koigwa, nabeire buna omonto rimama, tindi gokwana.
PSA 38:14 Ee, inche nabeire buna omonto otari koigwa, buna oyo omonwa oye otabwati amang’ana okoiraneria.
PSA 38:15 Korende Omonene, naye nsemereretie. Omonene, Nyasae one, naye oranyare koiraneria.
PSA 38:16 Nigo nkogosaba ng’a ababisa baane tibagokera emechando yane; na tibetogeria okogwa kwane.
PSA 38:17 Inche nabeereire ang’e kogwa, na obororo bwane nigo bogendererete kobeera asende.
PSA 38:18 Bono nigo nkoorokia ogosaria kwane, neitirie ase engencho y’ebibe biane.
PSA 38:19 Ababisa baane nigo bare abagima, naende bare ne chinguru, abwo bangechete bosa nabange bare.
PSA 38:20 Abwo bagoakana amabe ase amaya nigo babeire ababisa baane, ekiagera ngokora ayare amaya.
PSA 38:21 Omonene, tontiga! Aye Nyasae one, tobaisa kombeera aare!
PSA 38:22 Aye Omonene ore ogotooreka kwane, ayerera onkonye!
PSA 39:1 (Ogoteera gwa Daudi) Ngateeba: “Nindende orogendo rwane, timbaisa gokora ebibe ekero ngokwana. Nimbeke omonwa one ekeokio ekero abakori amabe bare ase obosio bwane.”
PSA 39:2 Igo narenge nkirete‐kiri, tinare gokwana, tinaba na koremigwa konde, obororo bwane bokamenteka mono,
PSA 39:3 enkoro yane ekaba ekoyia omorero ime yane. Ekero naare ndengereretie aya, omorero ogoka, tinare konyara gwetanga ogokwana kwane.
PSA 39:4 Omonene, imanyie omoerio bw’amatuko aane, na ekerengo ki’amatuko aane naki keng’ana, erinde imanye ng’a obogima bwane nobweng’e.
PSA 39:5 Naama! Amatuko kwang’ete nameng’e mono. Engaki y’obogima bwane nigo ere buna teri gento ase obosio bwao. Amaene, kera omonto, nonya bwetenenerete bokong’u, nigo agoeta bwango buna omwaga.
PSA 39:6 Amaene, Mwanyabaanto nigo agotaara ore buna omogwekano okorora ase okorota; nigo agwechanda bosa; asangereria enibo, korende tamanyeti gose ning’o orache koyeria.
PSA 39:7 Nabono aye Omonene, inki nganyete? Naye bweka nsemeretie.
PSA 39:8 Ntoorie korwa ase ogosaria kwane, tontiga nsekererwe noyio ore omoriri.
PSA 39:9 Nigo nkirete‐kiri, tindi komumora omonwa one, ekiagera aye naye gwakorete ayio.
PSA 39:10 Rusia egesusuro kiao asende; naerire ase ogoakwa gw’okoboko kwao.
PSA 39:11 Ekero okorongeyia omonto ase okomotogonyera ase engencho y’ebibe, nigo ogosiria obonene bwaye, koreng’ana buna ebigwankwa bikoria chianga. Amaene, Mwanyabaanto nigo anga buna omwaga.
PSA 39:12 Aye Omonene, igwa ogosaba kwane, otegerere okorera kwane; tokira‐kiri ekero nkoiyeria amariga, ekiagera inche nomogeni oo inde, na omoeti buna chisokoro chiane chiarenge.
PSA 39:13 Intige, inyore chinguru chinyia ntararua ase ense, na ntabeo naende.
PSA 40:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nkaba imoganyete Omonene ase okoremereria, na ere akanyeonchorera akaigwa ekerero kiane.
PSA 40:2 Ere akandusia korwa ase engoro y’obosareku, korwa ase etintira na esike; agatenenia amagoro aane ase egetare igoro, agankong’ia ase ngoeta.
PSA 40:3 Akanyorokereria oteera ogoteera okoyia, ogoteera gw’okomotogia Nyasae oito. Abange nabayarore na koiroka, na igo mbamosemerie Omonene.
PSA 40:4 Nasesenirie omonto oria omosemeretie Omonene, otari kweonchora gochia ase abanto abaenenu, gose ase abwo bagosira ase okoonchokera chinyasae chi’oborimo.
PSA 40:5 Aye Omonene, Nyasae one, ogokora kwao na ebirengererio biao ase tore nebi’ogokumia; onde tari orareng’anigwe naye. Ninganetie koraria ayio na koyakwana, korende namange mono, takobareka.
PSA 40:6 Ebing’wanso na ebiruegwa tobiganeti, korende amato aane kwayatinoire. Ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’ebibe tobiganeti.
PSA 40:7 Erio ngateeba: “Rigereria, nachire; ase egetabu nigo eriikire aya ngwenerete gokora.
PSA 40:8 Aye Nyasae one, ninganetie nkore ogwancha kwao, amachiiko ao nigo are ase enkoro yane ime.”
PSA 40:9 Ase omosangererekano omonene narandirie amang’ana amaya ay’oboronge; aye Omonene, nomanyete ng’a tingotanga ebikoba biane tibiyakwana.
PSA 40:10 Tinyegachereti inche bweka oboronge bwao ase enkoro yane ime; korende nararirie obwegenwa bwao, na ogotooreka kwao. Timbiseti obuya bwao, na obwegenwa bwao, korwa ase omosangererekano omonene.
PSA 40:11 Aye Omonene, tondina amaabera ao! Obuya na obwegenwa bwao bindende botambe.
PSA 40:12 Amabe amange atari kobareka nigo ang’etanaine. Ebibe biane biambuire, goika tinkonyara korora; biabeire ebinge kobua etukia y’omotwe one, goika nerusirie moyo.
PSA 40:13 Omonene, koranche ontoorie! Omonene, oche bwango onkonye!
PSA 40:14 Abwo bonsi barigetie kong’ita, tiga basookigwe na batantanigwe bonsi amo, na abwo baganetie obobe bonyore, tiga bairanigwe magega barore obosooku.
PSA 40:15 Abwo bagonsiereria bagoteeba: “Kiamonyorire!” Tiga bakirigwe‐kiri ase obosooku bwabo.
PSA 40:16 Korende abwo bonsi bagokorigia, tiga bakogokere na kogochengera; abwo banchete ogotooreka kwao bateebe botambe, “Omonene nigo are omonene!”
PSA 40:17 Inche nigo inde omotaka na omoremerwa, korende Omonene nigo akonyechandera. Naye ore ogokonywa kwane, na ogotooreka kwane. Aye Nyasae one, totebana!
PSA 41:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nasesenirie omonto oyo ogwechandera abataka. Ekero aranyorwe nemechando, Omonene namokonye.
PSA 41:2 Omonene amorende na komokorera agenderere koba moyo, erinde arokwe oyosesenirie ase ense. Omonene tagotiga ababisa bamokorere buna banchete.
PSA 41:3 Omonene namorende ekero are borere arwarete, namogusuerie oborwaire bwaye.
PSA 41:4 Inche nigo nateebete: “Omonene, indorera amaabera, ingwenie omoyo one, ekiagera nakorire ebibe asore.”
PSA 41:5 Ababisa baane nigo bagokwana amang’ana amabe igoro yane, bateba, “Omonto oyo indi arakwe na erieta riaye riebwe kegima?”
PSA 41:6 Onde bwensi ogocha kondora nigo agokwana amang’ana yoborimo, enkoro yaye nigo egosangereria amabe, erio ogenda isiko oraria amang’ana ayio amabe.
PSA 41:7 Abwo bonsi bangechete nigo bakomonyererana igoro yane, nigo bakorire omooroberio bw’ogonkora bobe.
PSA 41:8 Barabwo nigo bagoteeba: “Noborwaire boramoite bwamonyorire, takoboka naende korwa ase araire”.
PSA 41:9 Nonya nomosani one negenete, tware koragera komo, ong’akire chintacho.
PSA 41:10 Omonene, ndorera amaabera, ngwenie, erinde ing’akane ababisa baane obobe bwabo.
PSA 41:11 Ababisa baane tibagochenga igoro yane. Ase ayio nimanye ng’a aye nogokirie nainche.
PSA 41:12 Aye gwankonyire, ekiagera tindi na komocha, kwambekire gotenena ase obosio bwao kogenderera botambe.
PSA 41:13 Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, atogigwe, buna yarenge korwa kare nabo erabe goika kare na kare. Amina. Amina.
PSA 42:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Buna koreng’ana engabi ekogania amaache a rooche, naboigo omoyo one okoganetie aye Nyasae.
PSA 42:2 Omoyo one nigo ore nerang’o asore aye Nyasae ore moyo. Ndiriri ndachiche ndore obosio bwao, aye Nyasae?
PSA 42:3 Omobaso na obotuko nigo nkorera, na amariga abeire endagera yane; botambe abanto nigo bakomboria: “Nyasae oo ng’ai are?”
PSA 42:4 Nigo nkoumora ayare ase omoyo one ime, ekero nkoinyora amang’ana aetire, buna narenge kogenda amo nomoganda bw’abaanto gochia ase enyomba ya Nyasae, nkaba ngotera nomogooko neriogi rinene na koiraneria ng’a mbuya mono amo nabwo barenge koinyora na korenda Rituko Rinene.
PSA 42:5 Aye omoyo one, nase ki kwabeire nomoichano? Nase ki otari n’obotoereru? Semeria Nyasae! Igo ninyare komotogia naende ase ogotooreka gokorwa ase obosio bwaye.
PSA 42:6 Nyasae one, enkoro yane yabeire nomoichano, ase ayio, nakoinyoire ekero inde ase ense ya Yorodani, na ase egetunwa kia Herimoni na ekia Misari.
PSA 42:7 Endiba y’amaache nigo ekorangeria endiba ende, ekero amaache ’ebieera akoeera; chiooro chiao chionsi na emerindo yao biantubire.
PSA 42:8 Ase omobaso Omonene nigo akong’a obwanchani bwaye botari koera, na ase obotuko nigo nkomotogia namatera na gosaba Nyasae oyore obogima bwane.
PSA 42:9 Nigo ngotebia Nyasae ore egetare kiane, “Nase ki aye kwanyebire? Nase ki ngendererete korera ngochandwa nababisa baane?”
PSA 42:10 Ekero ababisa baane bagonchecheria, nigo nkoigwa buna amauga aane akonyatia. Nigo bagendererete kona‐komboria, “Nyasae oo, ng’ai are?”
PSA 42:11 Aye omoyo one, nase ki kwabeire nomoichano omonene? Nase ki otari n’obotoereru? Semeria Nyasae! Igo ninyare komotogia naende ere oyore ogotooreka kwane, na Nyasae one.
PSA 43:1 Aye Nyasae, ing’a oboronge bwane, ndwanerere nkonye korwa ase abanto batakoirogeti, ntoorie korwa ase abanto abang’ainereria, abatari abanyakeene.
PSA 43:2 Aye Nyasae ore obotamero bwane, naki gwantigire? Ninki gekogera inche ngendererete kweumia, na ababisa baane bagendererete gonkorera bobe?
PSA 43:3 Ntomere oborabu bwao, na ekeene kiao, binyare kondaa, na kong’ikia ase egetunwa kiao egechenu kere obomenyo bwao.
PSA 43:4 Erio ngende ase egesasiimero kiao, aye Nyasae, Nyasae, aye oyore omogooko one omonene, nimbugie obokano na goteera ogoteera gw’okogotogia, aye Nyasae ore Nyasae one.
PSA 43:5 Aye omoyo one, nase ki kwabeire nomoichano omonene? Nase ki otari n’obotoereru? Semeria Nyasae, ekiagera ninyare komotogia naende ere oyore ogotooreka kwane, na Nyasae one.
PSA 44:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Nyasae, intwe tweigwereire namato aito, chisokoro chiaito nchiatotebetie amang’ana gwakorete ase amatuko a kare.
PSA 44:2 Aye omonyene nigo gwaseretie abanto b’ebisaku nokoboko kwao, korende chisokoro chiaito okabarenta okabasimeka aroro; nigo kwarentete emechando ase abanto b’ebisaku, korende chisokoro chiaito okabamentekania bakaranda.
PSA 44:3 Abanto bao tibairete ense eria ase okoyerwania nemioro, gose tari chinguru chi’amaboko abo chiabarenterete obobui, korende nokoboko kwao gw’okorio ne chinguru chi’amaboko ao, amo noborabu bwaruete ase obosio bwao, ekiagera aye nigo kwagogetigwe nabarabwo.
PSA 44:4 Aye naye omorwoti one, na Nyasae one, ase ayio, chiika ng’a abanto b’ororeria rwa Yakobo baegwe obobui.
PSA 44:5 Ase chinguru chiao nigo toraiyerie inse ababisa baito; goetera ase erieta riao nigo toratiringere inse abwo bagocha gotorwania esegi.
PSA 44:6 Inche tinsemeretie obota bwane; gose omoro one tong’a obobui.
PSA 44:7 Korende naye gwatoete obobui igoro y’ababisa baito, abwo batogechete nigo kwabasoogetie.
PSA 44:8 Intwe ntogenderere gwetogia asore aye Nyasae, ntobe tokoiraneria ng’a mbuya mono ase erieta riao kogenderera botambe.
PSA 44:9 Nonya naboigo gwatotigire na gotosookia, tori kogenda amo nabarwani baito b’esegi.
PSA 44:10 Gwatokorire gotama ababisa baito, na barabwo babeire bagosakora ebinto biaito.
PSA 44:11 Aye kwarure ribaga toriegwe buna ching’ondi chikoriegwa, gwatosiareire gochia ase abanto b’ebisaku.
PSA 44:12 Aye kwaoonirie abanto bao ase rigori risinini mono; tikwababeekerete rigori rinene.
PSA 44:13 Gwatokorire koba okogechia ase abanto baito; twabeire togochaywa na gosekererwa nabaanto batoetanaine.
PSA 44:14 Gwatokorire koba omorabaaro ase egati y’abanto b’ebisaku, twabeire togosingiserigwa emetwe nabaanto.
PSA 44:15 Ogochaywa kwane nigo kogendererete asende omobaso boira, na obosooku bwatubire obosio bwane
PSA 44:16 ekero nkoigwa amang’ana ’abagonchecheria na gonkwana bobe, na ekero nkorora obosio bw’omobisa na obw’oyo okorusia egesiomba.
PSA 44:17 Amang’ana aya onsi atonyorire, nonya intwe titoraba togokweba, gose titorasaria okobwatana kwao kw’ogotianania.
PSA 44:18 Chinkoro chiaito tichionchogeti chigotige, gose titotigeti kobwatia enchera yao,
PSA 44:19 erinde otoake na gototuguta ase chisese chi’orosana chimenyete, gose gototuba ekiriri ki’amakweri.
PSA 44:20 Onye ntwebire erieta ria Nyasae oito, gose ntwaramboire amaboko aito ase ogosasiima enyasae ende eng’ao.
PSA 44:21 Inee, Nyasae tari komanya amang’ana ayio? Ere nigo amanyete obobisi bwonsi bore ime ase enkoro.
PSA 44:22 Korende ase engencho yao nigo togoitwa omobaso boira, nigo tokobarwa buna ching’ondi chikonyenywa.
PSA 44:23 Aye Omonene, boka oimokerere igoro? Nase ki oraire? Boka, tototuguta kegima!
PSA 44:24 Nase ki aye kwabisire obosio bwao korwa ase tore? Nase ki aye kwebire emechando yaito na ogokorerwa bobe gwaito?
PSA 44:25 Amaene, emioyo yaito yaiyerigwe inse ase orotu, emebere yaito yabwateranigwe inse ase riroba.
PSA 44:26 Imokerera igoro, ochiche otokonye! Ototoorie ase engencho y’obwanchani bwao bogendererete botambe.
PSA 45:1 (Ogoteera kw’obwanchani korikire na basinto ba Kora) Enkoro yane nigo eichire namang’ana amaya, engero yane nigo ere igoro y’omorwoti; oromeme rwane nigo rore buna ekaramu y’omoriki omuya.
PSA 45:2 Aye nigo ore omoseera kobua abanto bonsi; ebikoba biao nigo bigokwana amang’ana ’obwanchani. Ase ayio Nyasae ogosesenirie goika kare na kare.
PSA 45:3 Aye omobui, eboeranie omoyio o birende ase ekenema kiao, aye nigo ore nobonene na ogosikwa okonene.
PSA 45:4 Genda bosio nobobui na obonene,! Okengere ekeene, na obwororo, na oboronge; na okoboko kwao gw’okorio ngokworokererie amang’ana ’ogokumia.
PSA 45:5 Emegwe yao nigo ere emioge, nigo ekobeta chinkoro chi’ababisa bao aye omorwoti abanto nigo bakogwa inse yao.
PSA 45:6 Aye Nyasae, ekerogo kiao ki’obonene nigo kegendererete kobao kare na kare. Enyimbo yao y’oborwoti nigo ere ey’oboronge.
PSA 45:7 Aye nigo bwanchete oboronge na kogechete ebibe. Ase ayio, Nyasae, oyore Nyasae oo ogoakire amaguta, okorenteire omogooko kobua oyo bw’abande bamino.
PSA 45:8 Chiganchwa chiao nigo chikouboka rimisu ri’amaguta a manemane, na ay’omogaka, na aya kasia. Korwa ase chinyomba chichabeire amaino e chinchogu abanto nigo bakobugia amakano na gokogokia.
PSA 45:9 Abaiseke b’abarwoti nigo bare amo nabwo bakogokorera ase amasikani; eting’ana bwechaberete netaabu ekorwa Ofiri, nigo ateneine ase okoboko kwao gw’okorio.
PSA 45:10 Aye omoiseke, igwa! Ntegerera mono! Eba bono abanto baino na ab’enyomba ya iso.
PSA 45:11 Oboseera bwao mbogere omorwoti agosanere, ekiagera ere nomonene oo, goika bwekumbe ase obosio bwaye.
PSA 45:12 Abanto ba Turo, abare abanda mono, nigo barakorentere ebiegwa, barigie ogwancherwa kwao.
PSA 45:13 Omoiseke bw’omorwoti nigo are ime ase eero yaye ore nobonene, obegete eganchwa yaye eroiseirie etaabu.
PSA 45:14 Nigo akoirwa ase omorwoti obegete chiganchwa chi’ebieni ao ao, nigo agotunyanwa nabaiseke abekungi abare abagisangio baye; bonsi nigo bakoirwa ase omorwoti.
PSA 45:15 Nigo bakoirwa bare nomogooko na omochengo, erio basoigwa ase enyomba y’omorwoti.
PSA 45:16 Abana bao abamura mbabe ribaga rie chisokoro chiao, naye nobabeeke babe abagaambi igoro ase ense yonsi.
PSA 45:17 Ninkore erieta riao ribe rikoinyorwa nebiaare bionsi; ase ayio, abanto b’ebisaku mbabe bakogotogia goika kare na kare.
PSA 46:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Nyasae nobotamero bwaito, ne chinguru chiaito, botambe nigo are ang’e gotokonya ase engaki y’emechando.
PSA 46:2 Ase ayio titokwoboa, ense neisa gotengechigwa na ebitunwa birutwe ase chindiba chi’enyancha,
PSA 46:3 gose emerindo y’enyancha neba ekoruma na koimokerera igoro, na ebitunwa bibe bigotengechigwa ase ogoturubanigwa okwo.
PSA 46:4 Orooche ndoreo chindooche chiaye chikogokia omochie o Nyasae, omochie ore obomenyo obochenu bw’Oyore Igoro Mono.
PSA 46:5 Nyasae nigo amenyete imeo, tokonyegerigwa, ere nayokonye kobogokia mambia.
PSA 46:6 Abanto b’ebisaku babeire neburuburu, amagambi aiyerigwe; Nyasae ogoaka eriogi riaye, ense nenyititoke.
PSA 46:7 Omonene bw’Emeganda nigo are amo naintwe, Nyasae o Yakobo nere obotamero bwaito.
PSA 46:8 Inchuo morore ay’Omonene akorire, orentire ogosirigwa ase ense.
PSA 46:9 Otangire chiseegi ase ense engima, obunire amata, osenyentire amatimo, osambire chigari nomorero.
PSA 46:10 “Toerera, momanye ng’a ninche Nyasae; inche inde omonene ase abanto b’ebisaku, omonene ase ense.”
PSA 46:11 Omonene bw’Emeganda nigo are amo naintwe, Nyasae o Yakobo nere obotamero bwaito.
PSA 47:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Inwe abanto bonsi, aka chinkobi, moterere Nyasae amatera ’omogooko neriogi rinene!
PSA 47:2 Omonene ore Igoro Mono nigo are oyo bw’okoirokia, ere nomorwoti omonene bw’ense yonsi.
PSA 47:3 Omonene obekire abanto inse yaito, otoeire okobua kogambera abanto b’ebisaku.
PSA 47:4 Nigo atochorerete omwando, oyio ore obwari bwa Yakobo, ori’Omonene anchete.
PSA 47:5 Nyasae otiirire namariogi ay’ogochengerwa, Omonene nigo akobugerigwa ebitureeri.
PSA 47:6 Tera amatera ay’ogotogia Nyasae, tera amatera ay’ogotogia! Tera amatera ay’ogotogia omorwoti oito, tera amatera ay’ogotogia!
PSA 47:7 Nyasae nigo are omorwoti bw’ense yonsi, motogie namatera are nengencho.
PSA 47:8 Nyasae nere okogamba igoro ase ebisaku; ere nigo aikaransete ase ekerogo kiaye ki’obonene kere egechenu.
PSA 47:9 Abagaambi b’abaanto basangererekanire amo, babe abanto ba Nyasae o Aburaamu. Chinguba chi’ense nigo chire echia Nyasae; ere oimokererigwe igoro mono kegima.
PSA 48:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Omonene nigo are omonene mono, goika atogigwe; ere goika atogigwe agwo ase omochie o Nyasae oito, ase egetunwa kiaye egechenu.
PSA 48:2 Sayoni, egetunwa kia Nyasae egeseera, keimokererete igoro agwo sugusu, nigo kere omogooko bw’ense engima; omochie oyio noyo bw’omorwoti omonene.
PSA 48:3 Agwo ase chiburi chi’omochie oyio, Nyasae bweorokirie ng’a nere obotamero bw’ogwekengera.
PSA 48:4 Rora, abarwoti nigo basangererekanete, bagacha amo.
PSA 48:5 Ekero baroche omochie oria, nigo bakumetie, bakaondoka, bagatama.
PSA 48:6 Bagasogwa nobwoba, bakaiguswa, bagaichana na koba nobororo buna obw’omokuungu okobina aibore.
PSA 48:7 Nigo kwababunete buna chimeeri chia Tarisisi nomwaga okogusa korwa moocha.
PSA 48:8 Amang’ana twaigwete, bono twayarorire agwo ase omochie Omonene bw’Emeganda, omochie o Nyasae oito. Nyasae nigo ayorendete na koyokong’ia goika kare na kare.
PSA 48:9 Nyasae, ekero tore ase Hekalu yao ime, nigo tokorengereria igoro y’obwanchani bwao bogendererete botambe.
PSA 48:10 Nyasae, buna koreng’ana erieta riao rikumete, naboigo nogotogigwa kwao gokumete goikera chinsinyo chi’ense. Okoboko kwao gw’okorio nigo goichire noboronge.
PSA 48:11 Tiga abanto b’egetunwa gia Sayoni bagoke; boigo nab’emechie y’Abayuda, ekiagera aye nigo okonacha ebiina bia boronge.
PSA 48:12 Taara moetanane Sayoni, mobare emerobiri yaye.
PSA 48:13 Rigereria chindwaki chiaye, eta motaare ime ase chiburi chiaye; erio nario morache goteebia ebigori bigochi-gocha:
PSA 48:14 “Omonene oyo nere Nyasae oito o kare na kare. Ere nabe omoraai oito kogenderera botambe.”
PSA 49:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Inwe abanto bonsi, igwa amang’ana aya! Tegerera moigwe, inwe mwensi momenyete ase ense,
PSA 49:2 inwe mwensi, abake na abanene, abanda na abataka mwensi amo tegerera!
PSA 49:3 Omonwa one nokwane amang’ana ’obong’aini, na ebirengererio bi’enkoro yane nigo birabe ebi’okomanya.
PSA 49:4 Nintegerere amang’ana agokwanwa ase omoreng’anio, ning’orokie engencho yaye ’gokobugia obokano.
PSA 49:5 Inche tinkoba nobwoba ase chingaki chi’emechando, ekero amabe ’abachandi baane arabe ang’etananire.
PSA 49:6 Tinkwoboa abanto abwo basemeretie obotenenku bwabo; barabwo nigo bare bakoenenera obonda bwabo bore obonge.
PSA 49:7 Ekeene, omonto tari oranyare kobooria oyomwabo, gose koa Nyasae embooria y’ogotooria obogima bwaye.
PSA 49:8 Rigori ri’okobooria omoyo oye nigo rire rinene mono, na mbooria ende teri eraisanere rigori erio,
PSA 49:9 eyio eragere omonto agenderere koba moyo botambe, tabaisa kogenda ase embeera.
PSA 49:10 Bonsi nigo bamanyete ng’a nonya nabaanto abang’aini ngokwa bare, naboigo nabare abariri na amachara, erio batiga abanto abaao bakoira chinibo chiabo.
PSA 49:11 Nigo bakorengereria ng’a nigo chirabeo kare na kare, na obomenyo bwabo ebiaare ase ebiaare; nigo bagwatora emegondo yabo ase amarieta abo.
PSA 49:12 Korende Mwanyabaanto takonyara kogenderera koba nogosikwa, ere nigo anga buna ching’iti chigokwa chiasira.
PSA 49:13 Obwo nabwo obosiru bw’abaanto abwo besemeretie abanyene, omoerio obo abwo begenete amang’ana abo.
PSA 49:14 Buna riicho rie ching’ondi nigo bakoirwa gochia aase abakuure amakweri naro arabe omorisia obo. Abwo bare abaronge mbaabagambere kobogokiamoka, na ebieni biabo mbisirere agwo aase abakuure aase are obomenyo bwabo.
PSA 49:15 Korende Nyasae naboorie omoyo one, ayorusie korwa ase okobua gw’aase abakuure erinde ang’ire imenye asare.
PSA 49:16 Tobaisa koiroka ekero omonto abeire omotenenku, na ebinto bire ase enyomba yaye biamentekanire.
PSA 49:17 Ekero omonto oyio arakwe, takoira gento kende, obonene bwaye tibokomotunyana bogende inse aaria amo nere.
PSA 49:18 Nonya omonto oyio ekero are moyo, ogweteba ng’a nigo asesenirie, ee, nonya ogotogigwa ekero ekoreire amaya,
PSA 49:19 ere goika akwe, asangerereke ase chisokoro chiaye chire, echio chitarore oborabu naende.
PSA 49:20 Mwanyabaanto oyio osikire otabwati obong’aini, nigo anga buna ching’iti chigokwa chiasira.
PSA 50:1 (Ogoteera gw’Asafu) Nyasae omonguru, Nyasae Omonene, nigo agokwana, nigo agokwana na korangeria ense yonsi korwa moocha goika bosongo.
PSA 50:2 Korwa Sayoni, omochie omoikeranu bw’oboseera, Nyasae omorekire korwao.
PSA 50:3 Nyasae oito ngocha are, tagokirakiri; omorero okoria nigo otang’aine bosio bwaye, omwaga omotindi nigo omoetanaine.
PSA 50:4 Ere nigo akorangeria igoro na ense chibe birori, ekero akonachera abanto baye ekiina, ogoteeba:
PSA 50:5 “Sangereria abanto baane abegenwa bache asende, abwo bakorete okobwatana kw’ogotianania nainche ase okorua ebing’wanso.”
PSA 50:6 Igoro nigo chikoraria oboronge bwa Nyasae; Nyasae omonyene nere omonachi ebiina.
PSA 50:7 “Inwe abanto baane, tegerera moigwe, inche nkwane! Inwe Abaisraeli, inche nimbe nkorua oborori bore mamincha yaino. Inche Nyasae inde Nyasae oino.
PSA 50:8 Tinkobatogonyera ase engencho y’ebing’wanso biaino; ebing’wanso biaino bi’ogosambwa nigo bire ase obosio bwane botambe.
PSA 50:9 Tingwanchera chieri chikorwa ase ameeri aino, gose chigoree chikorwa ase amaicho aino;
PSA 50:10 ekiagera ching’iti chionsi chi’orosana nechiane, ne chiombe chilifu chire ase ebigoro nechiane.
PSA 50:11 Nimanyete chinyoni chionsi chire ase ebitunwa, ne ching’iti chinde chionsi chikonagoetanana ase ense nechiane.
PSA 50:12 “Onye narenge nenchara, tinare kogotebia, ekiagera ense, na ebinto bionsi bireo nebiane.
PSA 50:13 Inee! Inche ne chinyama chie chieri nkoria? Gose namanyinga e chimbori nkonywa?
PSA 50:14 Aye omoruere Nyasae ekeng’wanso gi’okoiraneria ng’a mbuya mono, naende ikerania ase Oyore Igoro Mono chiira kwamorierete.
PSA 50:15 Ndangerie ase engaki y’emechando; inche ninoboseemia, naye nontogie.”
PSA 50:16 Korende Nyasae nigo agotebia omokori amabe, “Naye mboronge ki obwate okonagwatora amachiiko aane? Gose kona‐gokwana‐kwana okobwatana kwane kw’ogotianania?
PSA 50:17 Aye nigo ogechete amorokererio ay’okorongeyia, gwatugutire amang’ana aane gochia magega.
PSA 50:18 Ekero okorora omoibi, nigo ogwancherana nere, boigo nigo okobwatana nabatomani.
PSA 50:19 “Omonwa oo nigo ore omwango gokwana amang’ana ’obobe, na oromeme rwao nigo romanyete koroisia amang’ana ’obong’ainereria.
PSA 50:20 Aye nigo ogoikaransa na konakogamba abanto bamino bobe; nigo okona‐kong’acha oyomino morwete enda eyemo.
PSA 50:21 Kwabeire gokona‐gokora ayio, nainche nkirete‐kiri, nigo okagete ng’a inche nigo inde buna aye. Korende bono nkogotogonyera nde na kobeka ayio ase obosio bwao.
PSA 50:22 “Inwe aba mwanyebire inche Nyasae, rengereria amang’ana aya mono; onye taibo, nimbaake mbatandorane, na monto onde tari orabatoorie.
PSA 50:23 Onde bwensi okong’iraneria ng’a mbuya mono, okwo nakwo ekeng’wanso ki’ogonsika, na onde bwensi okobwatia chinchera chi’oboronge, oyio nimorentere ogotooreka kwane inche Nyasae.”
PSA 51:1 (Ogosaba gwa Daudi magega y’ogocherwa na Omobani Natani Magega Daudi gatomanire na Batiseba) Aye Nyasae, ’ndorere amaabera koreng’ana nobwanchani bwao botari koera; ase engencho y’obonge bw’amaabera ao otinyie ogosaria kwane.
PSA 51:2 Onsibie korwa obobe bwane kegima, na onchene korwa ase ebibe biane.
PSA 51:3 Inche namanyire ogosaria kwane, na ebibe biane nigo bire bosio bwane botambe.
PSA 51:4 Nagokoreire ebibe aye omonyene bweka, nakorire amabe bosio bwao. Aye omanyekane ng’a mboronge ore ekero ogokwana, na mboronge ore na nigo okonacha ekiina buya kegima.
PSA 51:5 Rora, inche nigo naiboretwe inde ne chingencho chi’ebibe; nigo narenge omonyabibe korwa ekero natongetwe ase enda yabaaba.
PSA 51:6 Rora, aye nigo oganetie ekeene ase enkoro ime; ase ayio inyorokererie obong’aini bwao ase enkoro yane ime.
PSA 51:7 Onsibie ne chinsagia chia hisopo, na inche nincheneke; onsibie erio imbe omorabu se goetania amagena ’embura.
PSA 51:8 Ong’ichorie n’omogooko na omochengo, amauga aane aya gwasenyentete n’agoke.
PSA 51:9 Togaacha etobo y’ebibe biane bosio bwao, torora ebibe biane; ontinyie obobe bwane bwonsi.
PSA 51:10 Aye Nyasae, ontongere enkoro endabu, okore omoika ore ime yane obe omoyia na oyokong’ie.
PSA 51:11 Tonyatanana korwa ase obosio bwao, nonya n’Omoika Omochenu toyorusia asende.
PSA 51:12 Ong’iranerie omogooko okorwa ase ogotooreka kwao, okong’ie omoika one obe omoigweri.
PSA 51:13 Erio inyorokererie abasaria chinchera chiao, na abanyene ebibe mbairane asore.
PSA 51:14 Aye Nyasae, Nyasae bw’ogotooreka kwane, ontoorie, ting’itera amanyinga ’abaanto, na oromeme rwane rotere n’oboronge bwao.
PSA 51:15 Aye Omonene, ong’igore ebikoba biane, na omonwa one norarie ogotogigwa kwao.
PSA 51:16 Togokiri nekeng’wanso, ninsa gokerua; aye toganeti ekeng’wanso ki’ogosambwa.
PSA 51:17 Ebing’wanso biancheire na Nyasae omoyo omokanyeku na bw’okweitia; enkoro yasionokire na gwekeyia, aye Nyasae, tokoyechaya.
PSA 51:18 Aye Omonene okorere Sayoni amaya ase amaabera ao; oagache chindwaki chia Yerusalemu.
PSA 51:19 Erio nario oragokigwe n’ogosambwa kw’bing’wanso bi’ekeene; erio chieri nchiruegwe igoro ase egesasiimero kiao.
PSA 52:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero Doegi Omoedomu achierete Saulo komotebia ng’a Daudi ochire mw’Abimeleki) Aye omonto ore nokobua, nase ki ogwetogeria amabe aya ogokora? Obwanchani bwa Nyasae nigo bogendererete kare na kare.
PSA 52:2 Aye omong’ainereria, oromeme rwao nigo rokoroberia amang’ana ’ogosaria; nigo ronga buna omoyio otukia omwoge.
PSA 52:3 Aye nigo bwanchete amabe kobua amaya, nigo bwanchete gokwana oborimo kobua ekeene.
PSA 52:4 Aye ore noromeme rw’obong’ainereria, nigo bwanchete gokwana amang’ana agosaria.
PSA 52:5 Nyasae nakoiyerie inse kare na kare, nakobwate na kogotaboria korwa nyomba mwao, nagosimore korwa ase ense y’abare moyo.
PSA 52:6 Abanyene oboronge mbarore ayio boboe, bamosekerere bateebe;
PSA 52:7 “Rora, omonto oyo bwangete gokora Nyasae abe obotamero bwaye, nigo egenete obonge bw’obonda bwaye omonyene, na akeenenia ase chinguru chiaye chi’ogosaria.”
PSA 52:8 Korende inche nigo inga buna omozeituni osebogete ase enyomba ya Nyasae ime. Nigo nsemeretie obwanchani bwa Nyasae botari koera goika kare na kare.
PSA 52:9 Aye Nyasae, ngokoiraneria ng’a mbuya mono kare na kare, ekiagera gwakorire ayio. Ase amasio ’abaanto bao bare abegenwa nindarie erieta riao, ekiagera nerigiya.
PSA 53:1 (Ogoteera gwa Daudi) Abanto abariri nigo bagwetebia ase chinkoro chiabo ime: “Nyasae tari.” Barabwo nabasareku, nigo bagokora amang’ana amabe ay’okogechia; onde tari ogokora ayare amaya, nonya noyomo.
PSA 53:2 Nyasae nigo arigereretie Mwanyabaanto korwa igoro arore gose monto onde nareo ore omong’aini, oyokomorigia Nyasae.
PSA 53:3 Abanto bonsi bairanire magega, bonsi amo basarekire; onde tari ogokora amaya, nonya noyomo.
PSA 53:4 Inee! Abanto abwo bagokora amabe, tibamanyeti gento? Nigo bakoria abanto baane ase okobaurereria buna bakoria endagera yabo; tibari kondangeria inche Nyasae mbakonye.
PSA 53:5 Abwo nigo bagosogwa nomoondoko omonene mono, omoondoko buna oyio tona‐komanyekana nonya ndinde, Nyasae nasiarere amauga ’emebere y’ababisa abwo bakonaaretie. Nyasae nabasookie, ekiagera obaangire.
PSA 53:6 Naki yare koba buya onye ogotooreka ngwachera Abaisraeli korwa Sayoni! Ekero Nyasae arairanerie abanto baye amaya abo, abanto b’ororeria rwa Yakobo mbachenge, ee, Abaisraeli mbabe nomogooko.
PSA 54:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero omonto oyomo korwa Sifu achierete Saulo komotebia ng’a Daudi nsobo ebisete) Aye Nyasae, ntoorie ase engencho y’erieta riao, ong’e oboronge bwane goetera ase okobua kwao.
PSA 54:2 Nyasae, igwa ogosaba kwane; tegerera oigwe amang’ana aane ngokwana.
PSA 54:3 Abanto abamwenu bang’umokeire kong’ita, na abanto abatindi nigo baganetie obogima bwane; abwo tibakoirogeti aye Nyasae.
PSA 54:4 Nimanyete ng’a Nyasae nere omokonyi one, Omonene nere orendete obogima bwane.
PSA 54:5 Nairanerie ababisa baane obobe bwabo. Aye Omonene, obasirie, ekiagera igo ore omwegenwa.
PSA 54:6 Omonene, ninkoruere ekeng’wanso inde nenkoro y’ogwancha, nimbe nkoiraneria ng’a mbuya mono ase erieta riao, ekiagera nerigiya.
PSA 54:7 Aye gwantooririe ase emechando yonsi, na amaiso aane nigo arigereretie ababisa baane inde nomochengo.
PSA 55:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, tegerera oigwe ogosaba kwane, tobaisa kwebisa toigwa ogosaba kw’ogosorora kwane.
PSA 55:2 Inyigwe na ong’iranerie; inche nigo nkona‐korera na kweumia inde nobororo.
PSA 55:3 Ninde nobwoba ase engencho y’amariogi ’ababisa baane, na ase engencho y’obobe bw’abakori amabe. Abanto abwo nigo bakondetera amaakwa, bakongecha bare nendamwamu.
PSA 55:4 Enkoro yane nigo ere nomoichano, nasoirwe nokogoswa kw’amakweri.
PSA 55:5 Nasoirwe nobwoba na okoiguswa, nabuirwe nomoichano omonene.
PSA 55:6 Bono nigo ngoteeba: “Onye ndiria nabwate chimbaaba buna riruma, nanga nigo nare koiruruka ngende gotimoka.
PSA 55:7 Ee, nigo nanga nare kogenda aare, imbe ntoorete ase erooro.
PSA 55:8 Nigo nare kominyoka chimbero, erinde inyenyorere aase nkwebisa, korwa ase omwaga omotindi na ekembugu‐mbugu.”
PSA 55:9 Aye Omonene, saria emeroberio y’abanto abwo, otantanie chimeme chiabo tibaigwana. Narorire obotindi na amariomana bire agwo ase omochie,
PSA 55:10 bikoyoetanana igoro ase chindwaki omobaso na obotuko; amabe a mobosokano na emechando bire ase omochie oyio.
PSA 55:11 Obosareku nigo boichire ime yaye, obong’ainereria na ogokorera abande bobe tibikorua ase chinchera chiaye.
PSA 55:12 Onye nomobisa ore gonchecheria, nanga nigo nare koremereria; naende onye nomobisa ore gonkorera bobe ase oboenenu, nanga nigo nare kwebisa.
PSA 55:13 Korende bono naye ogonkorera bobe, aye oyo kwarenge obomo nainche, omosani tomanyaine.
PSA 55:14 Nigo tware koba tokogamba amo amang’ana amaya ay’ogosemania, naende nigo tware koba togosasiima amo ase enyomba ya Nyasae.
PSA 55:15 Tiga amakweri abachere ababisa baane mobosokano, bagende gochia aase abakuure bare moyo; obobe nigo bore ase obomenyo bwabo, na ase chinkoro chiabo.
PSA 55:16 Korende inche nigo nkomorangeria Nyasae, nere Omonene nantoorie.
PSA 55:17 Kera omogoroba, na emambia, na mobaso gati, nigo nkwereera ase engencho y’emechando yane, n’Omonene naigwe eriogi riane.
PSA 55:18 Ere nantoorie, andende buya korwa ase esegi eyio nkorwana, ekiagera ababisa abange banyimokeire.
PSA 55:19 Nyasae oyio obeire okogamba korwa kare, nanyigwe inche, erio abue abanto abwo, ekiagera abwo tibari koonchoka na komoiroka Nyasae.
PSA 55:20 Oyorenge omosani one nigo aramborete okoboko kwaye, akore bobe ase abakorete omorembe nere, osaririe okobwatana kwaye kw’ogotianania.
PSA 55:21 Chinkwana chiaye nigo chiarenge chinyororo kobua amaguta atundire, korende ebirengererio biaye nebi’esegi; amang’ana aye nigo arenge amororo kobua amaguta, nonya naboigo nigo akonachanacha buna emioro.
PSA 55:22 Motweke Omonene chigurube chiao, nere nakobwate nokoboko kwaye akorende; ere tagotiga omonyaboronge abugwe namabe.
PSA 55:23 Korende abanto abaiti na abang’ainereria aye Nyasae nobaturunkanie gochia ase eoromomo, ekero bataraika ase ekeng’ese ki’obogima bwabo, korende inche nimbe nkwegenete aye Omonene.
PSA 56:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero Abafirisiti bamobwatete agwo Gati) Aye Nyasae, indorere amaabera, ekiagera abanto nigo baganetie ng’a bang’ite bansirie kegima; omobaso boira ababisa baane nigo bakondwania esegi.
PSA 56:2 Omobaso boira ababisa baane nigo bakondigia baamere, ee, mbare abange mono bakondwania ase oboenenu.
PSA 56:3 Ekero inde nobwoba, nigo ngosemeretie.
PSA 56:4 Ase okobua kwa Nyasae nintogie ring’ana riaye, ninsemeretie Nyasae ntari nobwoba. Inee! Mwanyabaanto inki baranyare gonkorera?
PSA 56:5 Omobaso boira ababisa baane nigo bakoonchorana amang’ana aane; ebirengererio biabo bionsi nigo bire ebibe igoro yane.
PSA 56:6 Nigo bagosangererekana amo baroberia komboera, barigererie kera egento ngokora; naboigo bagendererete korigia obogima bwane babosirie.
PSA 56:7 Inee! Nabatooreke korwa ase obobe buna obwo? Taibo. Aye Nyasae, basirie abanto abwo kegima nendamwamu yao entindi.
PSA 56:8 Omonene, aye nomanyete okoong’anya kwane, nigo osangereretie amariga aane okayabeka ase egetono kiao. Inee! Ayio onsi tarikiri ase egetabu yao?
PSA 56:9 Ekero ndarangerie Omonene, ababisa baane mbairanigwe gochia magega. Nimanyete kegima ng’a Nyasae nigo are ase ensemo yane.
PSA 56:10 Ase okobua kwa Nyasae nintogie ring’ana riaye; ee, ase okobua kw’Omonene nintogie ring’ana riaye.
PSA 56:11 Nigo nsemeretie Nyasae ntari nobwoba. Inee! Mwanyabaanto inki aranyare gonkorera?
PSA 56:12 Aye Nyasae, goika ng’ikeranie chiira nakorierete; naende ninkoruere ebing’wanso bi’okoiraneria ng’a mbuya mono.
PSA 56:13 Aye gwatooririe omoyo one korwa ase amakweri, ee, gwatangire amagoro aane tagwa, erinde inyare gotaara ase obosio bwao, aye Nyasae, ase oborabu bw’abwo bare moyo.
PSA 57:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero atamete Saulo na akebisa ase rikuruma) Aye Nyasae, indorera amaabera, indorera amaabera, ekiagera naye natameire nomoyo one. Nintame nyebise inse ase ekiriri gie chimbaaba chiao, goika omwaga bw’ogosiria oete.
PSA 57:2 Inche nigo nkorera ase Nyasae Ore Igoro Mono, ase Nyasae oria okong’ikeraneria onsi.
PSA 57:3 Omonene nantomere ogotooreka korwa igoro, nababue abwo bagonkorera bobe babe nobosooku. Nyasae naorokie amaabera aye na ekeene kiaye.
PSA 57:4 Omoyo one nigo oetananire ne chindo, nigo ndaire ase egati ya Mwanyabaanto bagoutoka omorero, amaino abo nigo are amoge buna amatimo ne chinsara, chimeme chiabo nigo chire emioro emioge.
PSA 57:5 Aye Nyasae, oorokie ng’a nigo ore omonene goetania igoro chionsi, tiga obonene bwao bororekane ase ense yonsi.
PSA 57:6 Ababisa bantegeire oboreba ase ngoeta, bamionogoreire inse. Bakunyire eirima ase enchera yane, korende mbarabwo abanyene bagure imeo.
PSA 57:7 Aye Nyasae, enkoro yane nigo ere noboremu, ee, nigo ere noboremu; nintere na gochenga.
PSA 57:8 Aye omoyo one, boka! Inwe amakano aane onsi, boka! Nainche nimboke mambia chuni.
PSA 57:9 Aye Omonene, ase egati y’abanto ninkoiranerie ng’a mbuya mono, nimbe ngotera amatera ay’okogotogia ase egati y’ebisaku.
PSA 57:10 Amabera ao nigo are amanene aigete aaria igoro; obwegenwa bwao nigo boigete igoro ase amare.
PSA 57:11 Aye Nyasae, oorokia ng’a nigo ore omonene goetania igoro chionsi, tiga obonene bwao bororekane ase ense yonsi.
PSA 58:1 (Ogoteera gwa Daudi) Inwe abamokogamba, Inee, ngokwana more amang’ana ’ekeene? Inee! Nkonachera more abanto ebiina bire boronge?
PSA 58:2 Yaya, nigo more nemeroberio emekorekanu ime ase chinkoro chiaino, amaboko aino nigo agokora obotindi bw’oborianania ase ense.
PSA 58:3 Abakori amabe nigo basirete korwa chinda chi’abang’ina, abanyaborimo nigo bakoba abatantanu korwa engaki y’okoiborwa kwabo.
PSA 58:4 Barabwo nigo babwate obosongo bonga buna obw’eng’iti, nigo banga buna rirubi rigoticha amato aye,
PSA 58:5 erinde tiriigwa amariogi abanyamosira, gose ay’abaebia b’obong’aini.
PSA 58:6 Aye Nyasae, obune amaino ’emenwa yabo; aye Omonene, gokora amagegu e chindo chinsae!
PSA 58:7 Abanto abwo tiga basirigwe kegima buna amaache omogooko agoeta asira; ekero bakoruta emegwe yabo, eburoke.
PSA 58:8 Barabwo tiga babe buna amakorominyo akonyititoka amarenda aera, na buna oborito bw’omokuungu bokogwa botaraika engaki yaye.
PSA 58:9 Omonene nabasirie bwango, ee, bwango kobua chinyongo chiaino chitarabwata riberera ri’omorero bw’amagwa, karabe amabese gose amasusanu.
PSA 58:10 Omonyene oboronge nagoke ekero egesiomba kegoakanwa, natiringe amanyinga ’abaanto abanyabibe.
PSA 58:11 Erio abanto bateebe, “Ekeene, abanyaboronge nigo bakonyora eng’eria yabo; ekeene, Nyasae nareo okonacha ebiina ase ense.”
PSA 59:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero Saulo atomete abanto bamoite) Aye Nyasae one, ntoorie korwa ase ababisa baane, indende korwa ase abanto aba banyimokeire gonkora bobe.
PSA 59:2 Nkonye korwa ase abakori amabe; ntoorie korwa ase abaiteri amanyinga.
PSA 59:3 Rora, abanto aba bebisete na komboera bang’ite, abanto abatindi basangererekanire amo bankore bobe; Omonene, ayio tari ase engencho y’ogosaria gose ebibe nakorire.
PSA 59:4 Tindakora bobe bonde bokogera baminyoke gocha gonkora bobe. Omonene imoka, orore amang’ana ayio, onkonye!
PSA 59:5 Aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, naye Nyasae bw’Abaisraeli! Imoka, orue egesusuro ase abanto b’ebisaku bionsi, tobaisa gotigaria nonya noyomo ore moyo ase abwo bagokora amabe ase obong’ainereria.
PSA 59:6 Kera omogoroba nigo bakoirana, baetanana omochie, bakoga buna chisese.
PSA 59:7 Oise kobarigereria, orore buna bakona‐gokwana‐kwana! Ebikoba biabo nigo bire buna emioro emioge, bateba: “Ning’o oranyare gotoigwa?”
PSA 59:8 Korende aye Omonene nigo okobasekerera, aye nigo ogochecheria abanto bonsi batakomanyeti.
PSA 59:9 Aye Nyasae ore chinguru chiane, nimbe nkoganyete, ekiagera naye ore obotamero obokong’u.
PSA 59:10 Nyasae one nigo agonchichera nobwanchani bwaye botari koera, Nyasae one nankore nchenge igoro y’ababisa baane.
PSA 59:11 Aye Omonene, enguba yaito, tobaisa kobaita! Abanto baane nigo barabaise kweba. Obaomboganie ase chinguru chiao, erio omanye kobasiria.
PSA 59:12 Ebibe nigo bire ase emenwa yabo, na amang’ana bagokwana namabe. Ase igo, tiga oboenenu bwabo bobabwate buna oboreba bokobwata. Barabwo nigo bakoragereria na gokwana amang’ana ’oborimo.
PSA 59:13 Ase ayio, obasirie nendamwamu yao; basirie kegima, onde tanyorekana ore moyo nonya noyomo, erio abanto b’ense yonsi mbamanye ng’a Nyasae nere okogambera abanto ba Yakobo.
PSA 59:14 Kera omogoroba nigo bakoirana, baetanana omochie, bakoga buna chisese.
PSA 59:15 Nigo bakoong’anya korigia endagera, batayenyoreti nigo bakogeesa bokia.
PSA 59:16 Korende inche nintere igoro y’okobua kwao, kera emambia nintere neriogi rinene igoro y’obwanchani bwao bogendererete botambe, ekiagera ase chingaki chi’emechando nigo kwabeire egekengero kiane na obotamero bwane.
PSA 59:17 Aye Nyasae ore chinguru chiane, nintere ogoteera gw’okogotogia; aye naye egekengero kiane, aye naye Nyasae onyanchete mono.
PSA 60:1 (Ogoteera gwa Daudi gw’okworokereria, ekero arwanete n’Abaaramu korwa Naharimu na Soba, na Yoabu akairana goita Abaedomu 12,000 ase Riranya ri’Omonyo) Nyasae, aye gwatwangire na gwatosiareire, kwabeire kore nendamwamu, toiranerie amaya aito.
PSA 60:2 Aye gwatengechirie ense na koyetandora; iraneria naende amatandoku ayio, ekiagera nigo egotengecha mono.
PSA 60:3 Gwakorire abanto bao babeire nemechando emekong’u; gwatonyoisirie edivai yatotindirie na gotoong’anyia.
PSA 60:4 Aye kwaeire abanto abwo bakoirogete ekemanyererio, kenyare koimokererigwa igoro ase ogotenenera ekeene.
PSA 60:5 Igo nonyare gotooria abanto abwo gwanchete; otoe obobui goetera ase okoboko kwao gw’okorio, oigwe ogosaba gwaito.
PSA 60:6 Nyasae okwanire korwa ase Obomenyo bwaye Obochenu, ogoteeba, “Ase omochengo ninyatanane Sekemu, na ense omweya ya Sukoti inyiate chincherere.
PSA 60:7 Gileadi neyane, na Manase neyane; Efraimu nekegogwa kiane gi’ekioma, na Yuda nenyimbo yane y’obogambi.
PSA 60:8 Moabu negetaabo kiane ngoisabera; nindute egekoroto kiane igoro ase Edomu, ning’ake eriogi ri’okobua igoro y’ense y’Abafilisti.”
PSA 60:9 Ning’o orandaae ansoyie ase omochie ogiteire chindwaki? Ning’o orantang’ane gochia Edomu?
PSA 60:10 Aye Nyasae, Inee, ngwatotigire kegima? Aye tori kogenda amo nabarwani baito b’esegi.
PSA 60:11 Tokonye torwanie ababisa baito tobabue, ekiagera ogokonywa kwa Mwanyabaanto mbosa.
PSA 60:12 Ekero tore amo na Nyasae, inatokore amang’ana amanene, nere orabue ababisa baito na kobatiringera inse.
PSA 61:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae one, igwa ekerero kiane; tegerera oigwe ogosaba kwane.
PSA 61:2 Ekero enkoro yane yarusirie moyo, nigo ngokorangeria korwa ase chinsinyo chi’ense. Aye ondaae gochia egetare keria kere egetambe mono kombua.
PSA 61:3 Aye naye obotamero bwane, eburi enkong’u egonkengera korwa ase ababisa baane.
PSA 61:4 Ing’a ribaga ingenderere komenya botambe ase eema yao; ninganetie inyore oborendi obuya inse y’ekiriri gie chimbaaba chiao.
PSA 61:5 Aye Nyasae kwaigure chiira chiane narire ase ogotiana, abanto bairogete erieta riao kwabaeire omwando obo.
PSA 61:6 Omentere omorwoti amatuko agenderere koba moyo; emiaka yaye ebe ey’ebiaare ebinge.
PSA 61:7 Tiga agenderere botambe koba omorwoti ase obosio bwao aye Nyasae; obwanchani bwao bogendererete botambe, na obwegenwa bwao, bimorende.
PSA 61:8 Igo nimbe ngotera ase ogotogia erieta riao botambe, naende rituko ase rituko imbe ngoikerania chiira chiane.
PSA 62:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omoyo one nigo oganyete Nyasae bweka ase okonyora obotoereru; ogotooreka kwane nigo gokorwa asare.
PSA 62:2 Ere nere bweka egetare kiane, na ogotooreka kwane, nere orwaki rwane, tinkonyegerigwa mono.
PSA 62:3 Inee! Inwe mwensi, ngoika ririri moragenderere korwania omonto ore bweka, erinde momoakere inse, inwe mwensi amo, buna nigo are enyasi ere ang’e kogwa na orwaki rwatandokire?
PSA 62:4 Abanto abwo nigo bakoroberia bamoiyerie korwa ase obonene bwaye. Barabwo nigo bakogokigwa mono gokwana oborimo; nigo bagosesenia nebikoba biabo bosa, korende ase chinkoro chiabo ime nigo bakoragereria.
PSA 62:5 Omoyo one nigo omoganyete Nyasae bweka ase okonyora obotoereru; ogosemeria kwane nigo gokorwa asare.
PSA 62:6 Ere bweka negetare kiane, na ogotooreka kwane, na egekengero kiane egekong’u; tinkonyegerigwa.
PSA 62:7 Ogotooreka kwane, na obonene bwane, nigo bikonyorekana ase Nyasae. Nyasae negetare kiane gie chinguru, na obotamero bwane.
PSA 62:8 Inwe abanto, mwegene Omonene ase chingaki chionsi, morentere emechando yaino; Nyasae nere obotamero bwaito.
PSA 62:9 Ekeene, Mwanyabaanto nigo bare buna omooki rioka, abanto baeire obonene nigo bare bosa; ekero bakorengwa nigo bare abagusu; bonsi nigo bare abagusu kobua omooki.
PSA 62:10 Timobaisa gosemeria obourereria, timobaisa koba nogosemeria kwa bosa ase ebinto bi’oboibi. Onye obotenenku bwaino bwabeire obonge, timobaisa kobosemeria.
PSA 62:11 Nyasae okwanire ara rimo, ee, nabeire nkoyaigwa chintunda ibere, ng’a Nyasae nere omonyene okobua.
PSA 62:12 Aye Nyasae, nigo ore nobwanchani bogendererete botambe; aye nigo ogoakana omonto koreng’ana buna emeremo yaye ere.
PSA 63:1 (Ogoteera gwa Daudi ekero arenge ase erooro ya Yuda) Aye Nyasae, Nyasae one, naye ngotang’ana korigia. Omoyo one nigo ore nerang’o asore, na omobere one nigo okoganetie, ase ense y’eguru‐gura enyomo pa etari namaache.
PSA 63:2 Nabeire ngokorigia ase Obomenyo Obochenu, erinde ndore okobua kwao na obonene bwao.
PSA 63:3 Obwanchani bwao bogendererete botambe nigo bore obuya kobua obogima, ase ayio nimbe nkogotogia nomonwa one.
PSA 63:4 Nimbe nkona‐kogotogia ase obogima bwane bwonsi, ase erieta riao nindambore amaboko aane gochia igoro.
PSA 63:5 Omoyo one oisanekire buna oyorire obonoru bw’emeseto na ebitinya, nimbe nkogotogia nomonwa one ore nebikoba bire nomogooko.
PSA 63:6 Ekero indaire ase oborere bwane, nigo nkoba nkorengereretie, ase obotuko obogima ebirengererio biane nigo bikona‐gokoiranerera.
PSA 63:7 Aye kwabeire botambe ogokonya kwane, na inse y’ekiiriri gie chimbaaba chiao nintere nomogooko.
PSA 63:8 Omoyo one nokobwaterere mono, ekiagera aye nonsiirete nokoboko kwao gw’okorio.
PSA 63:9 Abanto abwo bakorigia gosiria obogima bwane, mbagende gochia inse kegima y’ense.
PSA 63:10 Barabwo nigo bararuegwe baitwe nemioro, babe endagera ye chisese chi’orosana.
PSA 63:11 Nonya naboigo omorwoti nabe okogoka ase Nyasae, na abanto bonsi abagotiana asare mbabe bagwetogia, korende emenwa y’abanto bagokwana oborimo nekirigwe.
PSA 64:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, igwa eriogi riane ekero nkorera; renda obogima bwane korwa ase omobisa oyo okongosa.
PSA 64:2 Imbise korwa ase emeroberio ya bobisi y’abakori amabe, korwa ase eburu-buru y’abakori ebibe.
PSA 64:3 Abwo nigo bagotieria chimeme chiabo buna emioro, amang’ana bagokwana nigo are nobororo, anga buna chinsara.
PSA 64:4 Korwa ase baboeete nigo bakorasa omonto otari na komocha, bamorasa chinsara mobosokano batari nobwoba.
PSA 64:5 Barabwo nigo bakobeekana chinguru ase ogokora ebibe ebio barobeirie; nigo bagokwana amo igoro y’ogotegera abande oboreba bobisi, bagoteebania: “Ning’o torooche?”
PSA 64:6 Nigo bagokora emeroberio emebe, bagoteeba, “Bono twakorire omooroberio oito omoikeranu.” Ekeene, ebirengererio bia ime bi’omonto, na enkoro yaye, nigo bisinyete.
PSA 64:7 Korende Nyasae nabarase ensara yaye, na barabwo baraswe mobosokano.
PSA 64:8 Nasirie abanto abwo ase engencho y’amang’ana amabe bagokwana; bonsi abarabe bakobarora mbasingisie emetwe yabo ase ogoichana.
PSA 64:9 Erio abanto bonsi mbairoke, babe bakoraria emeremo ya Nyasae na komanya mono ayakorire.
PSA 64:10 Abanyene oboronge mbabe nomogooko ase Omonene na komotamera. Abwo bare ne chinkoro chindonge mbabe bagwetogia.
PSA 65:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae o Sayoni, ogotogigwa nokwao; goika togoikeranerie chiira chiaito.
PSA 65:2 Aye nigo okoigwa ogosaba, ase ayio abanto bonsi mbache asore.
PSA 65:3 Nonya ebibe biambuire aye nigo okwabera ogosaria okwo.
PSA 65:4 Nasesenirie omonto oyio gwachorire na komoikia ang’e, amenye naye ase chigoora chiao. Intwe ntoisaneke nobuya bw’enyomba yao, Hekalu yao Enchenu.
PSA 65:5 Aye Nyasae ore ogotooreka gwaito, ase ogokora kw’ogokumia ogotoigwa ase oboronge bwao; naye ore ogosemeria kw’abaanto bamenyete ase ense, nonya ngoika chinsinyo chi’ense, na ase chinyancha chi’aare.
PSA 65:6 Aye gwakong’irie ebitunwa ne chinguru chiao, ekiagera aye nigo bweboetie okobua.
PSA 65:7 Aye nigo ogotoereria enyancha ekoruma, na emerindo yaye, naboigo namarorooche a Mwanyabaanto.
PSA 65:8 Abamenyete ase chinsinyo chi’ense nigo bagokumia ebimanyererio biao. Abare ase erioba rigosoka korwa goikera ase rikogwa gochia, nigo okogera batera nomogooko.
PSA 65:9 Aye nigo ogwechandera ense, kwayerentera embura, nigo okoyea obotenenku obonge mono; chindooche chiao aye Nyasae nigo chiichire namaache. Ase okoroisia riroba igo nigo okoa abanto endagera.
PSA 65:10 Aye nigo okorenta embura ase chinchwara chi’emegondo y’ense; nigo okwarania aase aimokererete igoro, erio gwatoma embura yororobia riroba na gosesenia ebigokina ase emegondo.
PSA 65:11 Kwabeekeire omwaka egutwa y’obuya bwao, amabarato ao nigo agotonya obonoru.
PSA 65:12 Amarisia e chirooro nigo agotonya boigo, na ebigoro nigo bieboetie omogooko.
PSA 65:13 Ebirubo nigo biichire namaicho e ching’ondi, na amakura nigo atubire ne chindagera. Kera egento nigo kegochenga nomogooko.
PSA 66:1 (Ogoteera gwa Daudi, ase omoteria) Inwe abanto b’ense yonsi, aka eriogi ri’omogooko ase Nyasae;
PSA 66:2 terera obonene bw’erieta riaye, moe obonene ase okomotogia!
PSA 66:3 Motebie Nyasae: Naki ogokora kwao kore ogw’okwoboyia! Obobui bwao nigo bore obonene mono, goika ababisa bao bekeyie asore.
PSA 66:4 Ense engima nigo ekogosasiima na kogotogia, abanto bonsi nigo bagotera na gotogia erieta riao.
PSA 66:5 Inchuo morore aya Nyasae akorire. Aya akorire ase egati ya Mwanyabaanto nigo are ay’okwoboyia.
PSA 66:6 Ere akaonchora enyancha ekaba ense enyomo, erio abanto bakambokera aroro namagoro. Aroro agwo tokagoka mono asare.
PSA 66:7 Omonene nere okogamba ase okobua kwaye kare na kare; amaiso aye nigo arigereretie ebisaku bionsi, ase igo abasaria tibaabaisa kweimokereria igoro.
PSA 66:8 Inwe abanto b’ebisaku bionsi, motogie Nyasae oito, tiga eriogi ri’okomotogia riigweke.
PSA 66:9 Omonene nere otorendete tore moyo, tatotigeti totererigwe amagoro.
PSA 66:10 Aye Nyasae gwatoteemire, ee, gwatoteemire buna efeta egoteemwa ase omorero.
PSA 66:11 Nigo gwatotigete tokagwa ase egesibo aye nigo gwatotwegete egurube endito.
PSA 66:12 Aye nigo kwarentete ababisa baito bagatotacha emetwe. Intwe nigo twaetete ime y’omorero na amaache, korende nonya nabo, ogatorusiao, ogatobeka ase obuya obonge bore.
PSA 66:13 Ninchiche ase enyomba yao, indetane ekeng’wanso ki’ogosambwa. Ning’ikeranie chiira nakorierete ase ogotiana,
PSA 66:14 chiira chiria nakwanete nomonwa one, echio nariete ekero narenge ase emechando.
PSA 66:15 Ninkorentere ching’iti chire chinoru chibe ebing’wanso bi’ogosambwa, ninchirue amo nekeng’wanso gie chimingichi kere ne rimisu rigiya. Nindue ne chieri ne chimbori chibe ebing’wanso.
PSA 66:16 Inwe mwensi abamoirogete Nyasae, inchwo moigwe, nainche nimbatebie ay’Omonene ankoreire.
PSA 66:17 Inche nigo narerete neriogi rinene asare, na ogotogigwa kwaye nigo kwarenge ase oromeme rwane.
PSA 66:18 Onye nabete ndengereretie amabe ase enkoro yane, Omonene anga tantegererete.
PSA 66:19 Korende ekeene, Nyasae ontegereire; ee, oigure eriogi ri’ogosaba kwane.
PSA 66:20 Nyasae atogigwe, ekiagera tangeti koigwa ogosaba kwane, gose tarusetie korwa asende obwanchani bwaye bogendererete botambe.
PSA 67:1 (Ase omoteria) Nyasae atororere amaabera, atosesenie, atoraberie obosio bwaye.
PSA 67:2 Tiga enchera yao emanyekane ase ense, na okobua kwao kw’ogotooria komanyekane ase abanto b’ebisaku bionsi.
PSA 67:3 Aye Nyasae, tiga abanto bagotogie; ee, abanto bonsi tiga bagotogie!
PSA 67:4 Tiga abanto b’ebisaku bagoke na oteera nomochengo; ekiagera aye nigo okonachera abanto ebiina ase oboronge. Aye naye okoraa ebisaku bire ase ense.
PSA 67:5 Aye Nyasae, tiga abanto bagotogie, ee, abanto bonsi tiga bagotogie!
PSA 67:6 Ense yamire okwama kwaye okonge, Nyasae, aye ore Nyasae oito, otosesenie!
PSA 67:7 Nyasae otosesenirie; ase igo, tiga abanto bare ase ense engima bamoiroke!
PSA 68:1 (Ogoteera gwa Daudi) Tiga Nyasae aimokerere igoro, na ababisa baye basiarerwe, abanto abwo bamogechete, tiga batame barue asare.
PSA 68:2 Tiga baserigwe gochia aare, buna erioki rikoirwa aa n’aaria; Tiga abakori amabe basirigwe kegima, barue ase obosio bwa Nyasae, basirigwe buna obochoe bokonyititoka ase omorero.
PSA 68:3 Korende abanyene oboronge tiga babe nomogooko omonene kegima, tiga babe nomochengo ase obosio bwa Nyasae, babe bagoteera bare nomogooko.
PSA 68:4 Moteerere Nyasae, tera amatera agotogia erieta riaye. Moroiserie enchera ere agoetera ase chirooro. Erieta riaye n’Omonene, kabe nomochengo ase obosio bwaye!
PSA 68:5 Nyasae oria omenyete aase aye aachenu, nere ise bwe chintakana, na omorendi bw’ababoraka.
PSA 68:6 Nyasae nigo akoa abatigirwe bosa chinka ase bakomenya. Nigo agosibora abanto basibire baseseneka, korende abasaria nigo bakomenya ase ense enyomo kegima.
PSA 68:7 Aye Nyasae, ekero gwatang’anete abanto bao na ogotaara ase erooro,
PSA 68:8 ense nigo yatengechete, embura egatwa korwa igoro, na aye Nyasae nao kwarenge. Nonya negetunwa gia Sinai nigo giatengechete, ekero aye Nyasae kwarengeo; aye ore Nyasae bw’Abaisraeli.
PSA 68:9 Aye Nyasae, nigo kwarentete embura enyinge mono, na igo omwando oo oria konya orosire okayoiraneria chinguru.
PSA 68:10 Omoganda oo okanyora obomenyo aase agwo. Aye Nyasae, ase engencho y’obuya bwao, kwaeire abanto abataka aya baremeire.
PSA 68:11 Nyasae akarua ogochika, na omoganda omonene bw’abakungu bakararia amang’ana ayio:
PSA 68:12 “Abarwoti b’abarwani esegi batamire, ee, batamire!” Abakungu batigarete ase chinka ngwatanana bare ebisakorwa.
PSA 68:13 Nonya bagendererete kobeera ase ameri e ching’ondi, nigo bare buna amaruma are ne chimbaaba chiatubire nefeta, na amarionya abo atubire netaabu ekomeka‐meka.
PSA 68:14 Ekero Omonene, Omobui asiarerete abarwoti b’aase agwo, amagena ’embura agatwa ase egetunwa gia Salimoni.
PSA 68:15 Aye egetunwa kia Basani, nigo ore egetunwa kia Nyasae, aye egetunwa kia Basani, nigo obwate ebichuria ebinge.
PSA 68:16 Aye egetunwa ki’ebichuria ebinge, nase ki okorigereria ne ribero ase egetunwa ekio Nyasae achorire koba obomenyo bwaye? Ee, Omonene ochorire komenya aroro kogenderera botambe.
PSA 68:17 Chigari chia Nyasae nigo chire chilifu chinyinge mono, Omonene nigo are ase egati yabo buna nase Sinai, Aase aye aachenu.
PSA 68:18 Aye ogatiira gochia igoro ogoosa abasibwa, na okanyora ebiegwa ase egati ya Mwanyabaanto, ee, nonya nase egati y’abasaria, ng’a aye Omonene Nyasae onyare komenya aroro.
PSA 68:19 Omonene atogigwe, rituko ase rituko nigo agotobogoreria chigurube chiaito. Nyasae nere ogotooreka gwaito.
PSA 68:20 Nyasae oito nigo are Nyasae ogotooria. Nyasae oito, Omonene nigo agototooria korwa ase amakweri.
PSA 68:21 Nyasae nasenyente emetwe y’ababisa baye, nasenyente ebiore bire netukia bi’abwo bakogenderera ne chinchera chiabo chi’ebibe.
PSA 68:22 Korende Nyasae agateeba: “Ning’iranie abanto abwo korwa Basani, mbarente korwa ase chindiba chi’enyancha,
PSA 68:23 erinde motache amanyinga abo namagoro aino, ne chisese chiaino chinyore ebitari biabo biababisa baino.”
PSA 68:24 Aye Nyasae, omoganda oo ogotaara ororekanire; ee, aye Nyasae one, na omorwoti one, omoganda oria oo ogosoa ase obomenyo bwao obochenu.
PSA 68:25 Abateri nigo batang’aine bosio, magega yabo abakobugia amakano, na ase egati yabo abaiseke bakobugia chinchigiri:
PSA 68:26 “Inwe abamore ab’ororeria rw’Abaisraeli, motogie Nyasae ase egati y’omosangererekano Omonene.”
PSA 68:27 Abanto ba Benjamini, abare abasinini mono ase egati yabo, nao bare baabatang’aine, na abanene b’Abayuda nao bare amo nomoganda obo, na abanene b’Abasabuloni na ab’Abanafutali.
PSA 68:28 Aye Nyasae, oorokia okobua kwao; ee Nyasae, ayio gwatokoreire, genderera koyabeka chinguru.
PSA 68:29 Abarwoti nigo bagokorentera ebiegwa ime ase Hekalu yao ere agwo Yerusalemu.
PSA 68:30 Togonyera eng’iti eria y’orosana emenyete ase ebitonto ime, na amaicho e chieri amo ne chimori chiabo, nabwo abanto. Togonyera abanto goika bekeyie na gokoruera chifeta chiabo. Osiarere abanto banchete esegi.
PSA 68:31 Abanto bare ne chinguru mbarue Misiri, na abanto b’Ethiopia baayerere koramborera Nyasae amaboko abo.
PSA 68:32 Inwe amarwoti are ase ense, tera motogie Nyasae; tera amatera ay’okomotogia Omonene!
PSA 68:33 Moteerere ere oria oriinete igoro, igoro eria yarengeo korwa chingaki chia kare. Rora, nigo agoaka eriogi riaye rire ne chinguru riaigugwa.
PSA 68:34 Inwe raria okobua kwa Nyasae, oyio obonene bwaye bore igoro y’Abaisraeli, na okobua kwaye nigo kore igoro onsi.
PSA 68:35 Nyasae nigo are oyo bw’okogosa korwa ase obomenyo bwaye obochenu; ere Nyasae bw’Abaisraeli; nigo akoa abanto baye okobua ne chinguru. Omonene atogigwe!
PSA 69:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nyasae, intoorie, ekiagera amaache aichoire, aikire ase omoyo one.
PSA 69:2 Nigo ngendererete korimera endiba y’etintira ime, aase tari ase ngotacha n’amagoro. Narimeire ase amaache ase endiba entambe, na emerindo yantubire.
PSA 69:3 Narosire ekiagera nkona-korera, omoyo one bwomire kegima. Amaiso aane abeire orotutu, nganyete Nyasae one.
PSA 69:4 Abanto nigo bangechete bosa ’ngencho ende etaiyo; nigo bare abange kobua etukia ere ase omotwe one. Ababisa baane nigo bagokwana oborimo igoro yane, baganetie gosiria obogima bwane, nigo bare ne chinguru chinyinge. Nigo n’akanete ebi ntaibete.
PSA 69:5 Aye Nyasae, nomanyete oboriri bwane, naki amamocho aane tabisekaneti korwa asore.
PSA 69:6 Aye Omonene bw’Emeganda, totiga abanto abwo bagosemeretie, bare ime yane, barore obosooku. Aye Nyasae bw’Abaisraeli, totiga abanto abwo bagokorigia, bare ime yane, bachaywe.
PSA 69:7 Inche nigo nachayirwe ase engencho yao, obosooku bwatubire obosio bwane.
PSA 69:8 Inche nabeire omogeni ase abanto baminto, na omoeti ase abaminto twaiboretwe korwa ase enda eyemo.
PSA 69:9 Risemi ri’enyomba yao riandire, emerumi y’abwo bakoramete nigo yangwerete.
PSA 69:10 Ekero nabete nkorera ase omoyo one na kweng’ata, ngachaywa na gokwanwa bobe.
PSA 69:11 Ekero neboyetie chigunia ase okweumia bakaba bakondabaara.
PSA 69:12 Inche ’ngokwanwa bobe nabwo bagoikaransa ang’e negeita kogamba, abakonywa na gotinda bakoroisia amatera ay’ogonchecheria.
PSA 69:13 Aye Omonene, naye ngosaba ase engaki yancheire. Aye Nyasae, inyigwere, ekiagera nigo ore nobwanchani botari koera, naende nigo ore omwegenwa ase ogotooria.
PSA 69:14 Ntoorie, tindimera ase etintira ime! Ntoorie korwa ase ababisa baane, na korwa ase amaache ’endiba entambe.
PSA 69:15 Gaki totiga emerindo entube, gose chindiba chimere, gose engoro emumekerie.
PSA 69:16 Omonene, ing’iranerie, ekiagera obwanchani bwao bogendererete botambe nigo bore obuya, ing’iranere, ekiagera amaabera ao namange mono.
PSA 69:17 Tobisa obosio bwao korwa asende inche omosomba oo; inyigwe bwango, ekiagera inche nigo inde ase emechando emenene.
PSA 69:18 Inchuo ang’e asende, omboorie, onsibore korwa ase ababisa baane!
PSA 69:19 Aye nomanyete amabe nakoreirwe, na buna nasookigwe na gochaywa; nigo omanyete ababisa baane bonsi.
PSA 69:20 Amabe ayio nakoreirwe asionoire enkoro yane, bono nerusirie moyo. Nigo nasemeretie ng’a ndorerwe amabeebe, korende tinayaroreretwe; nigo nasemeretie inyore abaremia, korende tinabanyora.
PSA 69:21 Ekero narenge nenchara, abanto bakang’a amaache endorwe ribaga ri’endagera, na ekero narenge nerang’o, bakang’a chinkama nkanywa.
PSA 69:22 Tiga endagera ere ase amasio abo, ebe egesugunia ase bare, na oboreba ase abwo bekagete ng’a mbuya bare.
PSA 69:23 Oukorie amaiso abo: otengechie chibachwa chiabo kogenderera.
PSA 69:24 Obaumorere ekeririanda kiao, na endamwamu yao yoke igoro yabo.
PSA 69:25 Tiga omochie obo otigare bosa, monto onde tamenya ase chiema chiabo.
PSA 69:26 Abanto abwo nigo bachandete omonto oria kwaagete, na bagokwana igoro y’obororo bw’oyio kwabetete.
PSA 69:27 Menta obobe igoro ase obobe bwabo; tobatiga basoe ase oboronge bwao.
PSA 69:28 Tiga amarieta abo atinyigwe korwa ase egetabu y’abare moyo, tarikwa amo nay’abanyene oboronge.
PSA 69:29 Inche nigo inde ase emechando n’obororo; aye Nyasae, ogotooreka kwao konyimokererie igoro.
PSA 69:30 Nintogie erieta ria Nyasae ase okomoterera; nindarie obonene bwaye ase okoiraneria ng’a mbuya mono.
PSA 69:31 Ayio naro aragokie Omonene kobua komoruera eng’ombe koba ekeng’wanso, gose komoruera eeri ere ne ching’unchara na ebitaago.
PSA 69:32 Abwo bakoreire bobe mbarore ayio, bagoke; inwe aba mokorigia Nyasae, tiga chinkoro chiaino chikorwe chinyia.
PSA 69:33 Omonene nigo akoigwa abanto baria baremeire; ere tari gochaaya abanto baye abwo bare ase obosibwa.
PSA 69:34 Tiga igoro na ense chitogie Omonene, naboigo na enyancha, na ebitongwa bionsi bire imeo.
PSA 69:35 Nyasae natoorie Sayoni na aagache emechie y’Abayuda naende, abasomba baye mbayeire ebe eyabo na komenya aroro.
PSA 69:36 Abanto b’ororeria rw’abasomba b’Omonene mbayeire ebe eyabo, boigo nabaanto baria banchete erieta ri’Omonene mbamenye aroro.
PSA 70:1 (Ogosaba gwa Daudi) Aye Nyasae, koranche ontoorie! Omonene, oche bwango onkonye!
PSA 70:2 Abanto abwo barigetie gosiria obogima bwane, tiga basookigwe na gotantanigwa, na abwo baganetie ng’a obobe bonyore inche, tiga bairanigwe magega na gochaywa.
PSA 70:3 Abwo bagonchaya na goteeba: “Kiamonyorire!” Tiga bakirigwe-kiri ase obosooku bwabo.
PSA 70:4 Abwo bonsi bagokorigia, tiga bakogokere na kogochengera; abwo banchete ogotooreka kwao, tiga bagenderere goteeba: “Nyasae atogigwe!”
PSA 70:5 Inche nigo inde omotaka na omoremerwa; aye Nyasae, inchwo bwango onkonye! Aye naye Omokonyi one, na Omotooria one. Aye Omonene, totebana!
PSA 71:1 Omonene, naye natameire, tontiga nsookigwe.
PSA 71:2 Nkonye na onsibore goetera ase oboronge bwao; ntegerere, ontoorie!
PSA 71:3 Aye kabe egetare kiane ki’obotamero ase nkogenda botambe, aye gwanchire gontooria. Naki aye negetare kiane, na egekengero kiane egekong’u.
PSA 71:4 Aye Nyasae one, ntoorie korwa ase okoboko kw’omokori amabe, indusie korwa ase okobua kw’oyo otari omooronge, na oyore omotindi.
PSA 71:5 Aye Omonene, naye ogosemeria kwane, nabeire nkwegenete korwa obwana bwane.
PSA 71:6 Kwabeire gontenenerete korwa ekero ntaraiborwa, naye kwandusetie korwa ase enda ya baba. Naye ndabe nkona-gotogia botambe.
PSA 71:7 Inche nabeire buna egento ki’ogoichanerwa ase abanto abange, korende aye naye obotamero bwane obokong’u.
PSA 71:8 Omonwa one noichorigwe nogotogigwa kwao, na omobaso boira ninkobake.
PSA 71:9 Tobaisa gonchwara ekero ndabe nagotire, tontiga ekero chinguru chirabe chiang’ereire.
PSA 71:10 Ababisa baane nigo bakongamba, basangererekanire gokora omooroberio bw’ogonsiria,
PSA 71:11 bateeba: “Nyasae omotigire, inchwo tomotunye, erinde tomobwate, onde tari oranyare komotooria.”
PSA 71:12 Aye Nyasae, tombeera aare, Nyasae one, inchwo bwango onkonye!
PSA 71:13 Ababisa abwo bakorigia obogima bwane, tiga basookigwe na gosirigwa kegima; abwo bakorigia gonkora bobe, tiga bachaywe na gochecherigwa mono.
PSA 71:14 Korende inche nimbe nogosemeria botambe, na nimbe nkona-kogotogia mono goetania.
PSA 71:15 Nimbe nkoraria ogokora kwao kw’oboronge nomonwa one. Omobaso boira nimbe nkonagwatora ogotooreka kwao; okwo kore okonene ntanyare gokorenga.
PSA 71:16 Aye Omonene Nyasae, nimbe nkoraria ogokora kwao okonene, nimbe nkona-gotogia oboronge bwao, ee, ningotogie aye bweka.
PSA 71:17 Aye Nyasae, kwabeire gokonyorokereria korwa obwana bwane, goika reero iga ningenderere konakoraria ogokora kwao kw’ogokumia.
PSA 71:18 Aye Nyasae, tobaisa gonchwara ekero ndabe nagotire, namerire chimbuche chiarabire se, goika imbe narareirie abanto b’ebiaare bigochi-gocha chinguru chiao, na okobua kwao.
PSA 71:19 Aye Nyasae, oboronge bwao boigete aaria igoro mono. Aye nigo gwakorete amang’ana amanene mono. Ee, Nyasae, ning’o ore buna aye?
PSA 71:20 Ekero gwatotigete, nigo twaroche emechando emenge, korende nonyare gotokora abayia naende; torusie, ototiirie korwa ase chiirima chire ase ense.
PSA 71:21 Aye omente obonene bwane, na ondemie naende.
PSA 71:22 Aye Nyasae one, nimbe nkobugia obokano ase okogotogia, ekiagera aye nigo ore omwegenwa. Nimbe nkogoterera ase okobugia obokano bw’ebirigisa, aye Omochenu bw’Abaisraeli.
PSA 71:23 Ning’ake eriogi rinene ri’omogooko nomonwa one, ekero ndabe ngotera amatera akogotogia. Nintere nomoyo one boigo, ekiagera aye gwantooririe.
PSA 71:24 Omobaso boira oromeme rwane ndobe rokona-gokwana igoro y’oboronge bwao, erinde abwo barigetie gonkora bobe basookigwe na gochaywa.
PSA 72:1 (Ogoteera gwa Sulemani) Nyasae, kae omorwoti okobua gw’okogamba buna aye okogamba, na omwana bw’omorwoti agambe ase oboronge buna aye.
PSA 72:2 Erio amanye konachera abanto bao ebiina bi’oboronge na gokora ekeene ase abataka.
PSA 72:3 Ebitunwa na ebigoro mbirentere abanto omorembe goetera ase oboronge.
PSA 72:4 Tiga omorwoti abe okorwanerera abataka, na atoorie abana b’abaremeire, korende asenyente abanto bagokorera abande bobe.
PSA 72:5 Abanto mbakoiroke, koreng’ana buna erioba na omotienyi bigendererete kobao, ebiaare ase ebiaare.
PSA 72:6 Ere tiga aike korwa igoro buna embura egotwa ase obonyansi oborere, na buna omonyirira ogotwa igoro ase riroba.
PSA 72:7 Tiga omonyaboronge asesenigwe ase amatuko aye, na omorembe ogenderere kobao goika ekero omotienyi otabeo.
PSA 72:8 Tiga omorwoti abe okogamba korwa ase enyancha eyemo goika eyende, na korwa ase orooche rw’Eufarati goika ase ensinyo y’ense.
PSA 72:9 Abanto bamenyete ase erooro mbatugame ase obosio bwaye bamosike, n’ababisa baye bamene orotu.
PSA 72:10 Abarwoti ba Tarisisi na ab’ebisinka ’mbabe bakomorentera ebiegwa; naboigo nabarwoti ba Sheba na Seba mbamorentere ebango.
PSA 72:11 Abarwoti bonsi ’mbatugame ase obosio bwaye bamosike, na abanto b’ebisaku bionsi mbamokorere.
PSA 72:12 Ere nigo agotooria oyoremeire gakorangeria, naboigo nomotaka na oyotabwati onde okomokonya.
PSA 72:13 Nigo are omwororo ase omoremerwa na ase omotaka, boigo nigo agotooria emioyo y’abaremeire.
PSA 72:14 Nigo akobooria emioyo yabo korwa ase abachandi babo na korwa ase obotindi. Amanyinga abo nigo are nengencho enene asare.
PSA 72:15 Tiga omorwoti agenderere koba moyo. Chitaabu chi’ense ya Seba chirentwe asare, tiga abanto babe bakomosabera botambe, boigo tiga abe okona-gosesenigwa kera rituko.
PSA 72:16 Tiga endagera yame enyinge ase ense, nonya nase ebitunwa igoro. Chindagera echio tiga china-konyegerigwa buna emete ya Lebanoni. Abanto b’emechie tiga babuche babe buna obonyansi bw’ense.
PSA 72:17 Erieta riaye tiga rigenderere kobao botambe, rikume koreng’ana buna erioba rigendererete kobao. Abanto mbabe bagosesenigwa ime yaye; abanto b’ebisaku bionsi tiga bamoroke oyosesenirie.
PSA 72:18 Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, tiga atogigwe, nere bweka ogokora amakumia.
PSA 72:19 Tiga erieta riaye ri’obonene ritogigwe goika kare na kare; obonene bwaye tiga boichore ase ense yonsi. Amina, Amina!
PSA 72:20 Oyo noro omoerio bw’ogosaba gwa Daudi, mosinto o Yese.
PSA 73:1 (Ogoteera gw’Asafu) Ekeene, Nyasae nigo are omuya mono ase Abaisraeli, ee, ase abwo bare ne chinkoro chichenegete.
PSA 73:2 Amagoro aane konya abeire ang’e kogochwa, konya nabeire ang’e gotererigwa,
PSA 73:3 ekiagera nigo nabeete ne ribero ase abanto abaenenu, ekero naroche ng’a abwo ababe nigo basesenirie.
PSA 73:4 Barabwo tibari konyorwa nobokong’u bonde ase obogima bwabo; emebere yabo nigo ere emiya, naende emenoru.
PSA 73:5 Tibabwati emechando buna abanto bande babwate; tibari konyora amaakwa buna abande.
PSA 73:6 Ase ayio, obwerori nigo boetanaine amagoti abo, na obotindi nabwo beboyetie buna eanga.
PSA 73:7 Amaiso abo nigo akogirigenta nobonoru, obotantanu bw’ebirengererio bie chinkoro chiabo nobonge mono.
PSA 73:8 Nigo bagochecheria abande na gokwana ase okobakorera bobe. Nigo bakweimokereria igoro na kobatianera.
PSA 73:9 Emenwa yabo nigo egokwana amang’ana amabe are mamincha ya igoro; ne chimeme chiabo chiasokia ayakogenda ase ense engima.
PSA 73:10 Ase ayio abanto babo nigo bakoonchoka baababwatia, nigo bakwong’otera amaache abo are amange.
PSA 73:11 Erio bateeba, “Naki Nyasae arakore amanye? Inee! Ere Oyore Igoro Mono nabwate obong’aini?”
PSA 73:12 Naama! Naboigo abakori amabe bare; botambe nigo bare buya na bagendererete komenta obotenenku bwabo.
PSA 73:13 Ekeene, mbosa nabeire ndendete enkoro yane ebe echenegete, mbosa nabeire ngoisaba amaboko aane ng’a timba nokomocha.
PSA 73:14 Omobaso boira nabeire nkonyora amaakwa, na kera emambia nabeire nkonyora egesusuro gi’okondongeyia.
PSA 73:15 Onye nakwanete amang’ana buna ayio, nigo narenge gocha koba oyotari omwegenwa ase ebiaare bi’abaanto bao.
PSA 73:16 Bono ekero nabeete nkorengereria komanya engencho y’amang’ana ayio, amang’ana ayio akaba amakong’u ase ’nde,
PSA 73:17 goika ekero nasoete ime ase obomenyo obochenu bwa Nyasae, erio nario namanyete omoerio bw’abanyabibe buna ore.
PSA 73:18 Ekeene, aye Omonene nigo okobabeeka aase are aaterere, aye nigo okobaturunkania kwabasiria kegima.
PSA 73:19 Barabwo nigo bagosirigwa rioka, omoerio obo nomoondoko okobasiria.
PSA 73:20 Nigo banga buna chindoto omonto akweba mambia gakoboka. Aye Omonene, naboigo bare asore buna omogwekano okororwa ase okorota, ekero okoimoka nigo okweba ebieni biabo.
PSA 73:21 Ekero narenge nobororo ase omoyo ime, na enkoro yane ekaba buna eyabetirwe.
PSA 73:22 Nigo nabeete omoriri mono, tinamanya gento; nkaba buna eng’iti y’orosana ase obosio bwao.
PSA 73:23 Nonya naboigo, inche nigo ngendererete kobeera asore botambe, aye nigo obwatete okoboko kwane gw’okorio.
PSA 73:24 Aye nigo okondaa na gonsemia, na magega y’ayio noche kong’ira onsoyie ase obonene.
PSA 73:25 Inee! Ning’o naende imbwate aaria igoro, otatiga aye bweka? Ekero nkobwate, gento tikeri aiga ase ense nganetie.
PSA 73:26 Omobere one na enkoro yane nabo biranyare koborwa chinguru, korende aye Nyasae, naye ore egetare gi’enkoro yane, naende naye egetare kiane goika kare na kare.
PSA 73:27 Rora, abanto abwo bagweatanana korwa asore nabasire; aye nigo orasirie abwo batari abegenwa asore.
PSA 73:28 Korende ase ’nde inche, nigo ere buya mono kobeera ang’e na Nyasae. Omonene obeire obotamero bwane, ninyare koraria emeremo yaye yonsi.
PSA 74:1 (Ototera gw’Asafu) Aye Nyasae, nase ki gwatotigire kegima? Ninki gekogera endamwamu yao yokire igoro ye ching’ondi chi’oborisia bwao?
PSA 74:2 Inyora omoganda bw’abaanto bao, abwo kwenyorerete ase chingaki chia kare. Aye nigo kwababooretie babe egesaku kere omwando oo. Inyora egetunwa gia Sayoni, agwo ase kwabeire komenyete.
PSA 74:3 Inchuo otaare aase agwo agendererete gosareka; ababisa nigo basaretie bionsi ebiarenge ime ase obomenyo boria obochenu.
PSA 74:4 Ababisa bao nigo bakwoga aase abanto bao basangererekanete, barabwo batenenirie chibendera chiabo koba ebimanyererio biabo.
PSA 74:5 Nigo yarorekanete buna nabaanto bakogecha emete, bakaimokia ebisire kogecha rinani rinoru.
PSA 74:6 Nigo baimogetie chinyundo na ebisire, bakabuna ebinto bionsi bie Hekalu biabachetwe korwa ase emete.
PSA 74:7 Nigo basambete nomorero Obomenyo bwao Obochenu, bakaiyeria inse Obomenyo Obochenu bw’erieta riao, na bakabokora bokaba obotachenegeti.
PSA 74:8 Abanto abwo bagateeba ase emioyo yabo, “Goika tobasirie kegima.” Nigo basambete aase onsi abanto ba Nyasae bagosangererekana.
PSA 74:9 Titorochi ebimanyererio biaito, na ababani tibaiyo, na onde tari ase egati yaito omanyete ngoika ririri aya arabe.
PSA 74:10 Aye Nyasae, ngoika ririri ababisa barabe bakona‐gochecheria? Inee! Ababisa aba nigo bagochia kona‐korama erieta riao kogenderera botambe?
PSA 74:11 Nase ki aye kwaringire okoboko kwao gw’okorio? Korambore korwa ase egekuba kiao, obasirie kegima.
PSA 74:12 Nyasae, aye nigo ore omorwoti one, kwarengeo korwa kare, naye kwabeire kogokora emeremo y’ogotooria ense engima.
PSA 74:13 Aye nigo gwatananete enyancha ase okobua kwao, ogasenyenta emetwe ye chinchoka chi’enyancha.
PSA 74:14 Aye nigo gwasenyentete emetwe ya Leviatani, eng’iti eria enene y’okwoboyia, erio omobere oye okayoa ching’iti chi’erooro chikayoria.
PSA 74:15 Aye nigo gwatubogetie chinsoko ne chindooche; boigo ogasiria amaache ye chindooche chinene, chigakamoka.
PSA 74:16 Omobaso noyoo, na obotuko nobwao, naye gwatongete omotienyi na erioba.
PSA 74:17 Naye gwachiigete aase chimbebe chionsi chi’ense chikobeera, naende ogakora chingaki chi’egura gura n’etoigo.
PSA 74:18 Aye Omonene, inyora buna ababisa bagendererete kogochecheria, na abatakoirogeti nigo bagendererete korama erieta riao.
PSA 74:19 Tobaisa korua omoyo one, inche riruma riao, ase omoganda oria omobe; tibweba nonya ng’ake abanto bao abwo baregire.
PSA 74:20 Oinyore okobwatana kwao kw’ogotianania gwakorete naintwe; ense nigo eichire nobobe ase kera ensemo y’omosunte.
PSA 74:21 Tobaisa gotiga abanto abwo bagokorerwa bobe basookigwe; tiga abanto abataka na abwo baremeire batogie erieta riao.
PSA 74:22 Nyasae, imoka bwerwanerere aye omonyene; inyora buna abatakoirogeti bakogokorera echeche kera rituko.
PSA 74:23 Tobaisa kweba okwoga kw’ababisa bao, ne rirorooche ri’abakogochecheria rigotiira botambe.
PSA 75:1 (Ogoteera gw’Asafu) Aye Nyasae, nigo togokoiraneria ng’a mbuya mono, naende mbuya mono, ekiagera erieta riao nigo rire ang’e, nigo tokoraareria emeremo yao y’ogokumia.
PSA 75:2 “Ekero engaki nachigete eraike, inche Nyasae ninache ekiina kia boronge.
PSA 75:3 Ekero ense egotengechigwa amo na bonsi abamenyeteo, ninche omonyene nigo nkobwata chisiiro chiaye bokong’u.
PSA 75:4 Nigo ngokania abanto bagwetogia: Timobaisa gwetogia, naende nintebie abakori amabe: Timobaisa komera ching’unchara chi’obomwenu.
PSA 75:5 Ee, timobaisa gochiimokereria igoro ase ogwekaga, gose gokwana amabe, inwe abamore abanyabigoti bikong’u.”
PSA 75:6 Obonene tibori korwa moocha, gose korwa bosongo, gose tibori korwa ase ebitunwa bi’erooro.
PSA 75:7 Korende Nyasae nere okonacha ekiina, okeyia oyomo, na oimokereria oyonde igoro.
PSA 75:8 Omonene nabwate egekombe ase okoboko kwaye, geichire nedivai entindi yochoganirie, nayeumorere abakori amabe bonsi b’ense na kobabetereria bayenywe, bayekoore amo neturubo yaye.
PSA 75:9 Korende inche nimbe nkona‐koraria kobeeka kogenderera botambe; nimbe nkona‐goteera ogoteera gw’okomotogia Nyasae o Yakobo.
PSA 75:10 Omonene nabune kegima ching’unchara chi’abakori amabe, korende echi’abanyaboronge nachiimokererie igoro.
PSA 76:1 (Ogoteera gw’Asafu) Nyasae nigo amanyekanete ase Abayuda, erieta riaye rire rinene mono ase Abaisraeli.
PSA 76:2 Obomenyo bwaye Obochenu nigo bore agwo Salemu, ere nigo amenyete agwo Sayoni.
PSA 76:3 Aroro agwo nabunete chinsara chi’amata chikomesa, boigo naende akabutorana chinguba, na emioro na ebirwanero binde bi’esegi.
PSA 76:4 Aye nigo okomeka‐meka oichire nobonene kogocha korwa ase ebitunwa biababisa kwabuire.
PSA 76:5 Abare ne chinkoro chimwenu baurirwe ebinto konya basakoire, bono bararire chitoro chindito. Abarwani esegi bonsi basinyirwe korwana namaboko abo.
PSA 76:6 Aye Nyasae o Yakobo, ekero gwatogonyerete abanto bariinete chibarasi, barabwo nigo bagwete inse, bakaba buna nigo bakwete, amo ne chibarasi chiabo.
PSA 76:7 Aye bweka nigo ore oyo bw’okoondokia mono. Ning’o oranyare gotenena ase obosio bwao, ekero kwabeire nendamwamu?
PSA 76:8 Korwa agwo igoro, nigo kwamanyetie ense ebiina biao; na ense ekoboa egakira‐kiri,
PSA 76:9 ekero aye Nyasae gwatenenete konacha ekiina na kobatooria abwo bonsi bagokorerwa bobe.
PSA 76:10 Ekeene, endamwamu ya Mwanyabaanto nenyare kogera aye otogigwe; eyeratigare noyieboyie buna orokini.
PSA 76:11 Inwe karie chiira ase Omonene, Nyasae oino, na mochiikeranie. Abanto bonsi bamoetanaine, tiga bamorentere ebiegwa, ere oria ogwenerete koirokwa.
PSA 76:12 Ere nigo agokeyia abare abaenenu ase ense, abarwoti bonsi b’ense nigo bamwoboete.
PSA 77:1 (Ogoteera gw’Asafu) Nkorera nde ase Nyasae neriogi rinene, nigo nkorera mono asare ng’a anyigwe.
PSA 77:2 Ase chingaki chi’emechando nigo nkorigia Omonene; ase obotuko nigo nkorambora okoboko kwane ase ogosaba ntari korosa, omoyo one nigo okwanga koremigwa.
PSA 77:3 Ekero nkoinyora Nyasae, nigo nkorera, na ekero nkomorengereria, nigo ngokwa omoyo.
PSA 77:4 Aye Omonene, nigo ogotanga amaiso aane takonyora chitoro. Nigo nchandegete mono, tinkonyara gokwana.
PSA 77:5 Nigo nkoba nkorengereria igoro y’amatuko a kare, nkoinyora emiaka ya kare buna yarenge.
PSA 77:6 Ase obotuko obogima nigo nkoinyora amatera aane: nigo nkoba nkorengereria ase enkoro yane ime, neriga‐rigia na kweboria:
PSA 77:7 “Inee! Omonene natotigire kegima? Tagotororera amaabera rinde?
PSA 77:8 Inee! Obwanchani bwaye bwa botambe mbwaerire kegima? Chiira chiaye nchiaikire omoerio?
PSA 77:9 Nyasae nigo ebire koba omonyamaabera? Inee! Nigo abeire nendamwamu, goika osiekire amabeebe?”
PSA 77:10 Erio ngateeba, “Obo nobororo bwane, eye nengaki okoboko gw’okorio kw’Oyore Igoro Mono gwantomeire.”
PSA 77:11 Ning’inyore ogokora kwao aye Omonene; ee, ning’inyore amakumia ao a kare.
PSA 77:12 Nimbe nkorengereria igoro y’emeremo yao yonsi, na imbe nkona‐koiranerera ogokora kwao gwe chinguru.
PSA 77:13 Aye Nyasae, chinchera chiao nigo chire chinchenu. Nenyasae ereri ere enene buna Nyasae oito?
PSA 77:14 Aye nigo ore Nyasae ogokora amakumia; kwaorokirie okobua kwao ase egati ya Mwanyabaanto.
PSA 77:15 Aye nigo gwatooretie abanto bao nokoboko kwao koramboire. Abanto abwo nigo barenge ab’ororeria rwa Yakobo na orwa Yusufu.
PSA 77:16 Aye Nyasae, ekero amaache akorooche, ee, ekero akorooche, nigo akwoboete, ne chindiba chikanyegerigwa.
PSA 77:17 Amare agaitera amaache; ne chinkoba chigaaka korwa igoro, chinsara chiao chikamesa ase chinsemo chionsi.
PSA 77:18 Okogukura gw’enkoba nigo kwarenge ime ase ekerambauti, na ense egatengecha.
PSA 77:19 Nigo gwakorete enchera yao ase enyancha, oboeto bwao bokaba ime ase amaache amange mono, korende nonya naboigo amabarato ao tarorekanete aroro.
PSA 77:20 Aye nigo kwaraaete abanto bao buna riicho rikoraagwa, ee, okabaraa goetera ase amaboko a Musa na Aroni.
PSA 78:1 (Ogoteera gw’Asafu) Inwe abanto baane, igwa amang’ana nkoborokereria, tegerera moigwe amang’ana ’omonwa one.
PSA 78:2 Inche ninkwane ase omoreng’anio, nigo ndakwane ase emebayeno ya kare.
PSA 78:3 Amang’ana ayio twaigwete na koyamanya, ayio chisokoro chiaito chiatotebetie.
PSA 78:4 Amang’ana ayio titokoyabisa ase abana babo; goika toteebie ebiaare bigochi‐gocha ogokora kw’obonene bw’Omonene, na amakumia aye ay’okobua akorire.
PSA 78:5 Ere nigo abegete oborori bwaye ase abanto b’ororeria rwa Yakobo, na akaa Abaisraeli amachiiko, ayio achigete chisokoro chiaito chiorokererie abana babo.
PSA 78:6 Nigo aganetie ng’a abanto b’ebiaare bigochi‐gocha bayamanye, ee, nonya nabana b’ebiaare konya bataraiborwa, naende abwo bayateebie abana babo.
PSA 78:7 Erio nario barabe bagosemeria Nyasae, na tibaabaisa kweba emeremo yaye, korende babe bakobwata amachiiko aye.
PSA 78:8 Barabwo tibaabaisa koba buna chisokoro chiabo, chiria chitaigwerete, naende chiasaretie; tichiarenge ne chinkoro chindonge, gose tichiarenge chinyegenwa ase Nyasae ase emioyo yabo.
PSA 78:9 Abanto b’Efraimu, abwo babogoretie amata, bakaonchoka bagatama ase rituko ri’esegi.
PSA 78:10 Barabwo tibarendete okobwatana kw’ogotianania kwa Nyasae, naende nigo bangete kobwatia amachiiko aye.
PSA 78:11 Bakeba amang’an’Omonene konya akorire, na ebikone biria konya aorokirie ase bare.
PSA 78:12 Ase amasio e chisokoro chiabo Nyasae nigo akorete amakumia agwo ase ense ya Misiri, ase orogongo rwa Soani.
PSA 78:13 Omonene nigo aatananete amaache ’enyancha, akaambokeria chisokoro chiabo aroro, agakora amaache ayio agatenena buna orwaki.
PSA 78:14 Ase chingaki chia mobaso nigo arenge kobaraa ne riire, na ase chingaki chia botuko abaraa ne riire ri’omorero.
PSA 78:15 Ere agatandora ebitare agwo ase erooro, agasokeria abanto amaache amange mono buna aye chindooche chinene.
PSA 78:16 Agatubokia chindooche korwa ase ebitare ime, na amaache agatirimboka buna aye chindooche chinene.
PSA 78:17 Nonya naboigo abanto abwo nigo bamentete gokora ebibe ase Omonene, agwo ase erooro nigo basaretie ase Omonene Ore Igoro Mono.
PSA 78:18 Barabwo nigo bateemete Nyasae ase chinkoro chiabo ime, bakagania baegwe endagera basanerete.
PSA 78:19 Bagakwana amang’ana arenge mamincha ya Nyasae, bagateeba, “Inee! Nyasae nanyare gototerekera endagera eisaine aa ase erooro?
PSA 78:20 Ee, amaene ere naagete egetare na amaache agacharara korwao, ne chindooche chi’amaache amange chikarwao, korende, Inee, nanyare boigo koa intwe abanto baye endagera? Nanyare gotoa na enyama torie?”
PSA 78:21 Ase ayio, ekero Omonene aigwete ayio, agaichorwa nekeririanda, akarwania abanto b’ororeria rwa Yakobo nomorero, ekiagera nigo abeete nendamwamu enene mono ase Abaisraeli.
PSA 78:22 Ayio nigo akoregete, ekiagera tibamwegenete Nyasae, naende tibegenete ng’a ere nanyare kobatooria.
PSA 78:23 Korende nonya nabo, ere nigo achigete igoro, akaigora ebisieri bi’aroro;
PSA 78:24 akabatweria endagera ekorokwa mana, bakaba bakoyeria; ee, akabaa endagera korwa igoro.
PSA 78:25 Ase ayio, Mwanyabaanto bakaria endagera y’abamalaika; Omonene akabatomera endagera enyinge mono.
PSA 78:26 Akarenta omwaga o moocha okagusa igoro, na ase okobua kwaye akagusia omwaga korwa Irianyi.
PSA 78:27 Erio akabarentera chinyama chinyinge buna orotu, ne chinyoni chikoiruruka chinyinge buna omokenye ore ase enyancha;
PSA 78:28 agatiga chinyoni echio chikagwa gati‐gati y’egetwori kiabo, chigaetanana chiema chiabo.
PSA 78:29 Erio abanto abwo bakaria chinyama bakaigota, ekiagera Nyasae nigo abaete eke basanerete.
PSA 78:30 Korende ekero chinyama chiarenge ase emenwa yabo bagendererete gochitakuna, naende konya bataraisanekia obogworu bwabo.
PSA 78:31 Nyasae akaba nendamwamu enene ase bare, agaita abanto abwo barenge ne chinguru goetania abande, agakoora kegima abamura b’Abaisraeli.
PSA 78:32 Nonya naboigo, abanto abwo nigo bagendererete gokora ebibe, nonya ere okorete amakumia, tibamwegenete.
PSA 78:33 Ase ayio agakoora amatuko abo, akayasiria, na emiaka yabo ekaera ase okoondokia.
PSA 78:34 Ekero aitete abanto abatigari nigo bamorigetie; nigo baonchogete, bakamorigia ase ekeene.
PSA 78:35 Nigo bainyorete ng’a Nyasae nere egetare kiabo; naende ng’a Nyasae Oyore Igoro Mono, nere Omobooria obo.
PSA 78:36 Korende nigo bakwanete amang’ana amansu ase okomong’aina, bagakwana oborimo nemenwa yabo.
PSA 78:37 Tibamobwatetie bokong’u ne chinkoro chiabo, gose tibarenge abegenwa ase okobwatana kwaye kw’ogotianania.
PSA 78:38 Korende Omonene nigo arenge namaabera, akaba okwabera ebibe biabo tabasiria; ase chingaki chinyinge nigo arenge gotanga endamwamu yaye, gose tarenge gotiga ekeririanda kiaye gioke mono.
PSA 78:39 Nigo ainyorete ng’a barabwo Mwanyabaanto bagosira, nigo banga buna embeo egoeta na tekoirana.
PSA 78:40 Ase chingaki chinyinge nigo babete bagosaria ase Omonene agwo ase erooro; bakaba bakomoichania aroro agwo.
PSA 78:41 Nigo babete bakomoteema naende, bakaba bakomogechia ere oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
PSA 78:42 Ti babete bakoinyora chinguru chi’okoboko kwaye, gose tibabete bakoinyora rituko riria ababooretie korwa ase ababisa babo,
PSA 78:43 na buna akorete ebikone ebinge ase ense ya Misiri, na amakumia agwo ase orogongo rwa Soani.
PSA 78:44 Aroro aari’Omonene nigo aonchorete amaache e chindooche akaba amanyinga, abanto tibanyara koyanywa.
PSA 78:45 Nigo arentete chingi chinyinge chikabachanda, na akabarentera ebioto bigasaria ense yabo.
PSA 78:46 Akarenta chingeeti chigasaria ebimeri biabo, naende akarenta chingige chikaria endagera y’emegondo yabo bechanderete.
PSA 78:47 Omonene nigo arentete amagena ’embura agasaria emesabibu yabo, agasaria nemeko yabo.
PSA 78:48 Akarenta amagena ’embura agaita chiombe chiabo, ne chinkoba chigaita ching’ondi ne chimbori chiabo.
PSA 78:49 Omonene akabatomera endamwamu yaye enene, na ekeririanda kiaye, na okogechigwa kwaye na emechando yonsi, ekeombe ekio ki’abamalaika b’ogosiria.
PSA 78:50 Ere akaroiseria endamwamu yaye enchera; akabeeka emioyo yabo ase amakweri, akabarentera oborwaire bokabaita.
PSA 78:51 Agaita abana abatangi bonsi aaria Misiri, abwo barenge abatangi b’echinguru chiabo ase chiema chia Hamu.
PSA 78:52 Erio akang’anyia abanto baye buna ching’ondi chikong’anyigwa, akabaraa ase erooro buna riicho rikoraagwa.
PSA 78:53 Akabaraa na kobarenda buya, na tibabete nobwoba, korende enyancha ekamera ababisa babo.
PSA 78:54 Omonene akabarenta ase ense yaye enchenu, ase egetunwa keria enyorerete nokoboko kwaye gw’okorio.
PSA 78:55 Agaseria abanto b’ebisaku korwa bosio bwabo. Nigo abaatananerete ense eyio ekaba emiando yabo, akabeeka Abaisraeli bakamenya ase chiema chiabo.
PSA 78:56 Erio bagateema Nyasae Ore Igoro Mono, bakamogechia, tibabwatete amachiiko aye.
PSA 78:57 Nigo baonchogete tibaaba abegenwa, buna chisokoro chiabo chitabeete abegenwa, bakaba abasaria buna obota bosaregete.
PSA 78:58 Bakagechia Omonene ase engencho y’aase abo aimokererete igoro bagosasimera, na ekiagera basasimete emegwekano, Omonene akaba ne risemi.
PSA 78:59 Ekero Nyasae aroche ayio, akaba nekeririanda, agatiga Abaisraeli kegima.
PSA 78:60 Omonene akaanga eema yaye yarenge Silo, eema eria akorete obomenyo bwaye ase egati y’abanto.
PSA 78:61 Nigo atigete eke kiarenge chinguru chiaye kegasakorwa, ekio kiarenge obonene bwaye agakerua ase amaboko ababisa.
PSA 78:62 Ere nigo abeete nendamwamu ase abanto abwo barenge omwando oye, akabarua bagaitwa nemioro.
PSA 78:63 Omorero ogaita abamura babo, na abaiseke babo bakaborwa abakobanyuoma.
PSA 78:64 Abakuani babo nigo baitetwe nemioro, na ababoraka babo tibanyarete kobareera.
PSA 78:65 Eri’Omonene akaboka buna nigo araire chitoro, na akaba buna omonto etuoni onyure edivai ogoaka eriogi;
PSA 78:66 agaaka abachandi baye bagatama gochia ase barwete, akababeeka ase obosooku goika kare na kare.
PSA 78:67 Omonene akaanga abanto b’ororeria rwa Yusufu, gose tachorete abanto b’egesaku gi’Efraimu,
PSA 78:68 korende agachora abanto b’egesaku kia Yuda, na egetunwa gia Sayoni ekio anchete.
PSA 78:69 Aroro akaagacha obomenyo bwaye obochenu bobere igoro mono, nabobe obokong’u buna ense ekong’irie kogenderera botambe.
PSA 78:70 Agachora Daudi omosomba oye, akamorusia korwa ase arenge korisia ching’ondi.
PSA 78:71 Ee, akamorusia korwa ase arenge gotunyana ching’ondi chiare ne chimanwa chikogonka, akamokora akaba omorisia bw’ororeria rwa Yakobo, abanto baye, nabwo Abaisraeli omwando oye.
PSA 78:72 Daudi akaba omorisia bw’abaanto abwo ore nenkoro endonge, akaba okobaraa nokoboko kw’obong’aini.
PSA 79:1 (Ogoteera gw’Asafu) Aye Nyasae, abanto batakomanyeti bachire basoire ase omwando oo, barabwo bakorire Hekalu yao Enchenu yabeire eyetachenegeti, bakorire Yerusalemu obeire chitui chi’amagena.
PSA 79:2 Baeire chinyoni emebere y’abasomba bao chiyerie, ee, chinyama chi’emebere y’abachenu bao ase ching’iti chi’orosana.
PSA 79:3 Baiteire amanyinga abo buna amaache ase chinsemo chionsi chia Yerusalemu, abakobatindeka baborire.
PSA 79:4 Intwe twabeire okogechia ase abanto bamenyete ang’e naintwe, abanto batoetanaine nigo bagotochecheria na gotosekerera.
PSA 79:5 Aye Omonene ngoika ririri oragenderere koba nendamwamu ase tore? Inee! Ribero riao, ngoika ririri rigochia gwoka buna omorero?
PSA 79:6 Umora endamwamu yao igoro ase abanto b’ebisaku batakomanyeti, na igoro ase amagambi ayio atari gokorangeria oyakonye.
PSA 79:7 Naki abanto abwo basiririe abanto b’ororeria rwa Yakobo, naende basaririe aase bamenyete.
PSA 79:8 Tobaisa gotoa intwe egesusuro ase engencho y’ebibe bie chisokoro chiaito; otorotote namaabera ao bwango, ekiagera twabeire bosa kegima.
PSA 79:9 Aye Nyasae ore ogotooreka gwaito, ase engencho y’obonene bw’erieta riao, tokonye; naende ase engencho y’erieta riao otoboorie, otwabere ebibe biaito!
PSA 79:10 Nase ki abanto b’ebisaku bakoboria, “Ng’ai Nyasae oyio obo are?” Ase amasio aito tiga abanto b’ebisaku bamanye buna okorusia egesiomba ase engencho y’ogoiterwa kw’amanyinga ’abasomba bao.
PSA 79:11 Tiga ekerero ki’abasibire geike ase obosio bwao; tooria abanto abwo banacheirwe ekiina bakwe, ekiagera aye nobwate okobua okonene.
PSA 79:12 Aye Omonene, abanto abwo bamenyete ang’e bagochecheirie na kogochaaya, obairanerie amabe ayio abo ara gatano na kabere.
PSA 79:13 Erio intwe, abanto bao, abatore abe riicho ri’oborisia bwao, natokoiranerie ng’a mbuya mono kogenderera botambe, na ebiaare ase ebiaare natobe tokogotogia.
PSA 80:1 (Ogoteera gw’Asafu) Aye omorisia bw’Abaisraeli, tegerera oigwe, aye okoraa abanto b’ororeria rwa Yusufu buna riicho rikoraagwa! Aye oyore ase oboikaranso bw’obonene igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba, tomorekere!
PSA 80:2 Orokia chinguru chiao ase abanto b’Efraimu, na Ababenjamini, na Abamanase, na oche ototoorie!
PSA 80:3 Aye Nyasae, otokore tobe abayia, otoraberie obosio bwao, erio nario toratooreke.
PSA 80:4 Aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ngoika ririri orabe gokogechigwa nogosaba kw’abaanto bao?
PSA 80:5 Aye gwakorire amariga ’omoichano koba endagera yabo, kwabanyoisirie amariga amange mono.
PSA 80:6 Aye gwatokorire twabeire abakwomanerwa ase egati y’abanto bare ang’e naintwe, na ababisa baito nigo bagendererete gotochecheria.
PSA 80:7 Aye Nyasae bw’Emeganda, otoonchore tobe abayia, otoraberie obosio bwao, erio nario toratooreke.
PSA 80:8 Aye Omonene nigo kwarentete omosabibu korwa ase ense ya Misiri, erio ogaseria abanto b’ebisaku korwa aase abo, okayosimeka aroro.
PSA 80:9 Aye nigo kwayoraberetie aase na koaroisia, noro ogakina okaira emeri inse, okaranda ase ense eyio engima.
PSA 80:10 Ekiriri ki’omosabibu oyio nigo giatubete ebitunwa, ne chinsagia chiaye chikaranda gochia aase emecharake ya Nyasae ere.
PSA 80:11 Chinsagia echio chikaranda chigaikeera Enyancha Enene, na emeseboka yaye gochia ase orooche rw’Eufarati.
PSA 80:12 Nase ki rende aye gwatagoire chindwaki chiaye, erinde bonsi abagoeta ase enchera batabora amasabibu aye?
PSA 80:13 Chimbeche chie rinani nigo chigosaria omosabibu oyio, ne ching’iti chi’orosana nigo chikoyotakuna.
PSA 80:14 Aye Nyasae bw’Emeganda, yoiranere naende, rigereria korwa agwo igoro orore; bwechandere omosabibu oyio.
PSA 80:15 Renda omote oyo gwasimegete nokoboko kwao gw’okorio, orosagia orwo gwechoreire na korobeka chinguru.
PSA 80:16 Abanto bayosambire nomorero na koyogecha. Osirie abanto abwo ase okobea kwao!
PSA 80:17 Orende nokoboko kwao omonto oyio gwachorire nokoboko kwao gw’okorio, Mwanyabaanto abwo aye gwechoreire.
PSA 80:18 Erio titokoonchoka togotige; torende togenderere koba moyo, na intwe ntobe togotogia erieta riao.
PSA 80:19 Aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, tokore tobe abayia, otoraberie obosio bwao, erio nario toratooreke.
PSA 81:1 (Ogoteera gw’Asafu) Moterere Nyasae neriogi rinene, ekiagera nere chinguru chiaito, aka eriogi ri’omogooko ase Nyasae o Yakobo.
PSA 81:2 Tera ogoteera kw’ogotogia, mobugie chinchigiri amo namakano ’ebirigisa, na amakano ande.
PSA 81:3 Mobugie egetureeri ase rituko ri’Omotienyi Omoyia, na ekero oorokire omogima, ase ogosika rituko riaito ri’omoyega richikiire.
PSA 81:4 Oyio nigo ore omooroberio ochikiire ase Abaisraeli, na aya Nyasae o Yakobo achiikire.
PSA 81:5 Ekero Omonene aetete ense ya Misiri, agachiika omooroberio oyio ase abanto ba Yusufu. Nkaigwa enkwana y’omonwa ntamanyete egoteeba:
PSA 81:6 “Ninche narusetie chigurube korwa ase amareko aino, na ngasibora amaboko aino korwa ase ebitonga bi’okobogoria chigurube.
PSA 81:7 Ekero mwarenge nemechando nigo mwandangeretie, na inche nkabatooria, nigo nabairaneretie korwa ime y’enkoba ase nebisete, nkabateema agwo ase amaache a Meriba.
PSA 81:8 Inwe abanto baane, igwa ekero nkob akuurera! Inwe Abaisraeli, onye ndiria mware konyigwera!
PSA 81:9 Timoba nenyasae ende eng’ao ase egati yaino, timotung’amera na gosasiima enyasae engeni.
PSA 81:10 Inche ninche Omonene, Nyasae oino, ninche nabarusetie korwa ase ense ya Misiri. Ase ayio, asamia emenwa yaino ebe yasie, na inche imbaragerie.
PSA 81:11 “Korende abanto baane tibaigwete eriogi riane; Abaisraeli abwo nigo bangete kegima konyigwera.
PSA 81:12 Ase ayio nkabatiga babwatie obomwenu bwe chinkoro chiabo, erinde bakore buna koreng’ana konya barobeirie abanyene.
PSA 81:13 Onye ndiria abanto abwo baane bantegererete! Onye Abaisraeli mbabwatetie chinchera chiane!
PSA 81:14 Rirorio nanga nabuete ababisa babo bwango, na okoboko kwane nkoba kware mamincha yabo.
PSA 81:15 Abwo bangechete inche Omonene, nigo baare gocha gotung’ama ase ’nde bare nobwoba, na amatuko abo nagenderere kobao kare na kare.
PSA 81:16 Korende inwe nigo narenge gocha kobaa engano enoru, na kobaisanekia nobooke korwa ase egetare.”
PSA 82:1 (Ogoteera gw’Asafu) Nyasae nigo agotenena ase omosangererekano oye omochenu, ase egati ye chinyasae nigo akonacha ekiina.
PSA 82:2 “Inee! Ngoika ririri moragenderere konacha ebiina bitari noboronge? Ngoika ririri moragenderere gwanchereria abanto ababe?
PSA 82:3 Kae abataka ne chintakana oboronge bwabo; boigo nabwo bagokorerwa bobe, na abaremeire.
PSA 82:4 Tooria abatari na nguru, na abatabwati kende, basibore korwa ase amaboko ’abakori amabe.”
PSA 82:5 Abanto abwo tibamanyeti gento, tibari nobong’aini, nigo bagotaara bakona‐kouna‐una ime ase omosunte; amaroso ’ense anyegerigwe.
PSA 82:6 Natebiire ng’a: “Inwe nechinyasae; inwe mwensi nabana b’Omonene Ore Igoro Mono.
PSA 82:7 Korende nigo morakwe buna Mwanyabaanto bande, na obogima bwaino boere buna obw’abanene b’ense.”
PSA 82:8 Aye Nyasae, imoka, ogambie ense ekiina, ekiagera abanto b’ebisaku bionsi nabao.
PSA 83:1 (Ogoteera gw’Asafu) Aye Nyasae, tokira‐kiri! Nyasae, totoerera na gotimoka.
PSA 83:2 Rora, ababisa bao buna bagokora rirorooche; abwo bakogechete baimokereirie emetwe igoro ase oboenenu.
PSA 83:3 Nigo bagokora emeroberio y’obong’ainereria igoro y’abanto bao; abwo nigo bagosemania kobakorera bobe abanto bao abwo orendete.
PSA 83:4 Nigo bagoteebania: “Inchuo tobasirie tibaaba egesaku naende, tiga erieta ri’Abaisraeli riebwe kegima!”
PSA 83:5 Abanto abagaambire ase omoyo oyomo na bakorire okobwatana mamincha yao nabwo aba;
PSA 83:6 abanto bamenyete ase chiema chi’Edomu na Abaisumaeli; Abamoabu na Abahagari;
PSA 83:7 Abagebali, na Abaamoni, na Abaamaleki; Abafirisiti amo nabamenyete Turo.
PSA 83:8 Boigo Abaasuri babwatanire nabwo ase ogokonya abanto b’ororeria rwa Loti.
PSA 83:9 Omonene, obakore buna gwakorete Abamidiani, na buna gwakorete Sisera na Yabini agwo ase orooche rwa Kisoni.
PSA 83:10 Abwo nigo baiteretwe agwo EniDori; bakaba esike ase riroba.
PSA 83:11 Okore abanto babo basikire buna gwakorete Orebu na Seebu, na abanene babo babe buna Seba na Salimuna,
PSA 83:12 ekiagera bateebete, “Inchuo toire amarisio a Nyasae abe ayaito.”
PSA 83:13 Aye Nyasae one, tiga abanto abwo bairurukigwe buna orotu, ee, buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga.
PSA 83:14 Buna omorero ogokoora rinani, na buna ekebemberi ki’omorero kegosamba ebitunwa,
PSA 83:15 naboigo batunyanerie omwaga oo bw’omoubera, na obaondokie nekembugu‐mbugu kiao.
PSA 83:16 Aye Omonene, kora amasio abo abe nobosooku obonene, erinde babe bakorigia erieta riao.
PSA 83:17 Abanto abwo tiga babe nobosooku na omoichano goika kare na kare; ee, tiga basookigwe na basire kegima.
PSA 83:18 Abanto abwo tiga bamanye ng’a naye bweka okorokwa Omonene, nigo ore Oyore Igoro Mono igoro y’ense yonsi.
PSA 84:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Aye Omonene bw’Emeganda, naki obomenyo bwao bore oboseera!
PSA 84:2 Omoyo one nore namaiga amange kobeera ase chigoora chia Omonene; enkoro yane na omobere one nigo bigoterera Nyasae ore moyo nomogooko omonene.
PSA 84:3 Enchiro nigo ekonyora obomenyo, na egesingororo nigo gekwenyorera egeswa ase amage aye akobeera, agwo ase egesasiimero kiao, aye Omonene bw’Emeganda, aye Omorwoti one, na Nyasae one.
PSA 84:4 Mbarenomogooko abanto abwo bamenyete ase enyomba yao, abwo bakona‐goteera botambe ase okogotogia.
PSA 84:5 Mbare nomogooko abanto abwo bakonyora chinguru chiabo korwa asore; abwo chinkoro chiabo chiganetie kogenda Sayoni.
PSA 84:6 Ekero abanto abwo bagoeta ase Rigoko ria Baka, nigo bakorikora riaba aase e chinsoko chi’amaache; na embura ye ritang’ani nigo ekorirentera ogosesenigwa okonge.
PSA 84:7 Barabwo mbabe bakomenta koba ne chinguru kogenderera botambe, mbarore Nyasae ayobuete chinyasae agwo Sayoni.
PSA 84:8 Aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, igwa ogosaba kwane, tegerera onyigwe, aye Nyasae o Yakobo.
PSA 84:9 Aye Nyasae ore enguba yaito, origererie obosio bw’omoakwa amaguta oo.
PSA 84:10 Mbuya kobeera ase enyomba yao rituko erimo rioka kobua kobeera amatuko chilifu chinyinge aande onsi; mbuya koba omorendi bw’egesieri ki’enyomba yao aye Nyasae one, kobua kobeera ase obomenyo bw’abakori amabe.
PSA 84:11 Omonene nigo are erioba na enguba, ere nigo agotoa amaabera na obonene; ere takorina abare ne chinkoro chindonge gento kende gionsi kere ekiya.
PSA 84:12 Aye Omonene bw’Emeganda, nasesenirie omonto okwegenete.
PSA 85:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Omonene, kare nigo kwarenge namaabera ase ense yao, nigo kwairaneretie abanto ba Yakobo amaya abo.
PSA 85:2 Aye nigo kwaberete abanto bao obobe bwabo, nigo gwatubete ebibe biabo bionsi.
PSA 85:3 Boigo ngwatigete koba nekeririanda, ngwatigete kegima kogechigwa nabarabwo.
PSA 85:4 Aye Nyasae, Omotooria oito, otoiranere, rusia ekeririanda kiao korwa ase tore.
PSA 85:5 Inee! Nigo ogochia koba nendamwamu ase tore kogenderera botambe? Inee! Endamwamu yao nigo egendererete koba ase ebiaare bionsi?
PSA 85:6 Inee! Togotokora abayia naende, erinde intwe abanto bao tobe nomogooko asore?
PSA 85:7 Aye Omonene, otoorokerie obwanchani bwao bogendererete botambe, na otoe ogotooreka kwao.
PSA 85:8 Nimbe nkoigwa amang’an’Omonene Nyasae agokwana; ere nigo agokwana amang’ana ’omorembe ase abanto baye abachenu, tobatiga baonchokere oboriri naende.
PSA 85:9 Ekeene, ogotooreka kwaye nigo kore ang’e ase abanto bairogete Omonene; obonene mbobe bomenyete ase ense yaito.
PSA 85:10 Aase agwo obwanchani bogendererete botambe na ekeene mbiumerane, boigo oboronge na omorembe mbinyunyuntane.
PSA 85:11 Aase agwo obwegenwa mbooroke ase ense, na oboronge mborigererie korwa igoro.
PSA 85:12 Ekeene, Omonene narue ayare amaya, na orogongo rwaito rorue okwama kwaye.
PSA 85:13 Oboronge mbotang’ane bosio bwaye, naende bobwatie ase aetete.
PSA 86:1 (Ogosaba gwa Daudi) Aye Omonene, integerera, onyigwe na ong’iranerie, ekiagera nigo inde omotaka na omoremerwa.
PSA 86:2 Orende omoyo one, ekiagera nigo nkoirogete; aye Nyasae one, intoorie inche omosomba oo, ekiagera nigo ngosemeretie.
PSA 86:3 Aye Nyasae, indorera amaabera, ekiagera nigo nkorera asore omobaso boira.
PSA 86:4 Gokia omoyo one inche omosomba oo, ekiagera narentire omoyo one asore aye Omonene.
PSA 86:5 Omonene, aye nigo ore omuya na oyo okwabera; nigo okoorokia obwanchani obonge ase abagokorangeria obakonye.
PSA 86:6 Omonene, tegerera oigwe ogosaba kwane, igwa ekerero ki’ogosorora kwane.
PSA 86:7 Ekero inde nemechando nigo ngokorangeria, ekiagera aye nigo okonyigwa na kong’iraneria.
PSA 86:8 Omonene, enyasae teri enga buna aye, gose emeremo ende teri enga buna eyao.
PSA 86:9 Ebisaku bionsi gwatongete mbichiche, bitung’ame ase obosio bwao kogosasiima, mbitogie erieta riao, aye Omonene.
PSA 86:10 Aye naye ore omonene, nigo ogokora amakumia; aye naye bweka ore Nyasae.
PSA 86:11 Aye Omonene, inyorokererie enchera yao, nigo nganetie kobwatia ekeene kiao; renda enkoro yane, erinde inyiroke erieta riao.
PSA 86:12 Aye Omonene Nyasae one, nigo nkoiraneria ng’a mbuya mono nenkoro yane yonsi, nindarie obonene bw’erieta riao goika kare na kare.
PSA 86:13 Naki obwanchani bwao bogendererete botambe nigo bore obonene ase ’nde; aye kwabooririe omoyo one korwa aase abakuure.
PSA 86:14 Nyasae, abanto abaenenu banyimokeire kondwania esegi; ekeombe ki’abaanto abatindi nigo bakorigia basirie obogima bwane, abwo tibakoirogeti nonya ng’ake.
PSA 86:15 Korende aye Omonene nigo ore Nyasae bw’amaabera na obuya; tori omwango bw’okoba nendamwamu, nigo ore nobwanchani botari koera, na obwegenwa.
PSA 86:16 Ing’iranerie na ondorere amaabera, ong’e inche omosomba oo chinguru chiao, intoorie inche omwana bw’omosomba oo omokungu.
PSA 86:17 Inyorokie ekemanyererio ki’obuya bwao, erinde abanto bangechete bakerore na gosookigwa, ekiagera aye Omonene gwankonyire na kondemia.
PSA 87:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora) Omochie oria obegetwe oboroso n’Omonene nigo oteneine igoro ase ebitunwa ebichenu.
PSA 87:2 Omonene nigo anchete ebiita bia Sayoni kobua aande onsi ase abanto ba Yakobo bamenyete.
PSA 87:3 Aye omochie o Nyasae, amang’ana ’obonene nigo agokwanwa igoro yao.
PSA 87:4 Ase abanto abwo bamanyete inche ninyatore Rahabu, na Abaababeli, na Abafirisiti, na Abaturo, amo nabaanto b’Ethiopia, na goteeba, “Oyo na oyo nao baiboreretwe ime aaria.”
PSA 87:5 Igoro ya Sayoni amang’ana aya nakwanwe. “Omonto oyo na oria nao baiboreretwe ime yaye,” n’Omonene ore Igoro Mono nere orabe okoyokong’ia.
PSA 87:6 Ekero Omonene arakore omobaro bw’abaanto, nigo ararike, “Oyo na oyo nao baiboreretwe ime aaria.”
PSA 87:7 Ekero bagotera na bagotenga nigo bagoteeba, “Chinsoko chiaito chionsi nigo chire ime yao.”
PSA 88:1 (Ogoteera kwa basinto ba Kora; okworokereria kwa Hamani Omoezara) Aye Omonene, Nyasae bw’ogotooreka kwane, omobaso na obotuko nigo nkorera asore ng’a onkonye.
PSA 88:2 Ogosaba kwane tiga goike ase obosio bwao, tegerera oigwe okorera kwane.
PSA 88:3 Omoyo one nigo oichire nemechando, na obogima bwane bwaikire ang’e kogenda aase abakuure.
PSA 88:4 Inche nabareranigwe amo nabwo bakogenda ase embeera, chinguru chiang’ereire.
PSA 88:5 Natigirwe inde buna oyomo bw’abakuure buna abwo baitetwe, bono bare ase chimbeera ime. Nabeire buna abwo aye otainyoreti nonya ng’ake, kwabaatananire korwa ase okoboko kwao.
PSA 88:6 Kwambekire inse kegima ase embeera ime; agwo aase are omosunte na aatambe gochia inse.
PSA 88:7 Egesusuro kiao nigo kere ekerito igoro yane, kwambagoreire emerindo yao yonsi yantubire kegima.
PSA 88:8 Kwabekire aare abagisangio baane twamanyaine, gwankorire nabeire okogechia ase bare; nasiekereirwe, tinkonyara gosoka.
PSA 88:9 Amaiso aane amwamire ase okweumia; Aye Omonene, kera rituko nigo ngokorangeria, ndamborete amaboko aane gocha asore.
PSA 88:10 Inee! Abakuure nkobakorera ore amakumia? Inee! Abwo nkoimoka bare na kogotogia?
PSA 88:11 Inee! Obwanchani bwao ngokwanwa bore ime ase chimbeera, gose obwegenwa bwao agwo aase aasareku?
PSA 88:12 Inee! Amang’ana ao ay’ogokumia namanyire agwo ase omosunte ime? Gose oboronge bwao mbomanyire agwo ase ense y’okwebwa?
PSA 88:13 Aye Omonene, nigo nkorera asore, onkonye, nonya nemambia ogosaba kwane nigo kogoika asore.
PSA 88:14 Omonene, nase ki gwatugutire omoyo one? Nase ki kwabisire obosio bwao korwa ase ’nde?
PSA 88:15 Korwa obwana bwane nabeire inde nemechando, nabeire ang’e nogokwa, ndemereretie okogosa kwao, tindi nogokonywa konde nonya nogoke.
PSA 88:16 Endamwamu yao entindi yantubire kegima, amaakwa ao ansiririe.
PSA 88:17 Nigo ang’etanaine buna amaache omobaso boira; abwatanire amo, na amigire inche.
PSA 88:18 Aye gwatananire omwanchwa one na omosani one bambeereire aare, na omosunte obeire omogisangio one.
PSA 89:1 (Ogoteera kw’Etani Omoezara) Aye Omonene, goika kare na kare ninterere obwanchani bwao bogendererete botambe, nindarie obwegenwa bwao ase ebiaare bionsi.
PSA 89:2 Ninkwane ng’a obwanchani bwao mbogendererete botambe bwakorirwe kobao goika kare na kare; aaria igoro nigo okong’etie obwegenwa bwao.
PSA 89:3 Aye nigo gwateebete, “Nakorire okobwatana nomochore one, narire eira y’ogotiana ase Daudi omosomba one.
PSA 89:4 Ninkore oroiboro rwao rogenderere koba ne chinguru botambe, nintenenie ekerogo kiao ki’obonene kebe ase ebiaare bionsi.”
PSA 89:5 Aye Omonene, igoro nchitogie emeremo yao y’ogokumia, naende obwegenwa bwao boigo ase omosangererekano bw’abachenu bao.
PSA 89:6 Inee! Ning’o ore agwo igoro oranyare koreng’anigwa n’Omonene? Nkereki ase ebitongwa bia Nyasae kenga buna ere?
PSA 89:7 Ere nigo are Nyasae oirokire ase ekegambero ki’abachenu, bonsi abamoetanaine nigo bamoirogete.
PSA 89:8 Aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ning’o obwate okobua buna okwao? Ee, Omonene, obwegenwa bwao nigo bogoetanaine.
PSA 89:9 Aye nigo okogambera enyancha ekoimokerera igoro; ekero emerindo yaye ekoimokerera igoro, aye nigo okoyotoereria.
PSA 89:10 Aye nigo gwasenyentete enchoka eria Rahabu ekaba buna egetondo, nokoboko kwao kore ne chinguru ogasiarera ababisa bao.
PSA 89:11 Igoro neyao, na ense neyao, ense na ebinto bionsi bireo naye kwabitongete.
PSA 89:12 Naye gwatongete sugusu na Irianyi; egetunwa gia Tabori, na ekia Herimoni, nigo bigotogia erieta riao nomogooko.
PSA 89:13 Okoboko kwao nigo kore nokobua, ee, nigo kore ne chinguru; okoboko kwao gw’okorio nigo koimokererete igoro.
PSA 89:14 Oboronge na ekeene nabio bire oboroso bw’okogamba kwao, obwanchani bwa kare na kare, na obwegenwa, nigo bitang’aine bosio bwao.
PSA 89:15 Mbarenomogooko abanto abwo bamanyete goaka eriogi ri’omogooko asore, abwo bagotaara ase oborabu bokorwa ase obosio bwao aye Omonene.
PSA 89:16 Abwo nigo bagochengera erieta riao omobaso boira; na goetera ase oboronge bwao nigo bakoimokererigwa igoro.
PSA 89:17 Aye nigo ore obonene bwabo ne chinguru chiabo; ase engencho y’ogwancherwa kwao ching’unchara chiaito chiakinire.
PSA 89:18 Oyore enguba yaito n’oyore Omonene, ee, omorwoti oito noyo bw’Oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
PSA 89:19 Kare ngwakwanete nabegenwa bao ase okorora, okabateebia, “Narentire ogokonywa goetera ase oyomo ore nokobua, naimokereirie igoro oyomo nachorire korwa ase egati y’abanto.
PSA 89:20 Nanyorire Daudi, omosomba one, namoakire amaguta aane amaachenu ase okomwatanana ase ’nde.
PSA 89:21 Okoboko kwane nkobe amo nere botambe, ee, okoboko kwane nkomobeke chinguru.
PSA 89:22 Ababisa tibakomobwata mobosokano, na abakori amabe tibakomochanda.
PSA 89:23 Ninsenyente ababisa baye ase obosio bwaye, abwo bamogechete nimbae amaakwa.
PSA 89:24 Obwegenwa na obwanchani bwane bogendererete botambe mbibe amo nere; ase erieta riane orogunchara rwaye ndokine.
PSA 89:25 Nimbeke enyancha inse y’okoboko kwaye, ne chindooche nchibe inse y’okoboko kwaye gw’okorio.
PSA 89:26 Ere nabe okorera ase ’nde na goteeba; Aye naye Tata, naye Nyasae one, na Egetare kiane ki’ogotooreka.
PSA 89:27 Erio inche nimokore abe omwana one omotangi, abe omorwoti ore omonene kobua abarwoti bande bonsi b’ense.
PSA 89:28 Obwanchani bwane botari koera nimoborendere kare na kare, na okobwatana kwane kw’ogotianania nkorete nere ngotenene bokong’u.
PSA 89:29 Ninkore oroiboro rwaye rogenderere kobao botambe, na ekerogo kiaye ki’obonene nkegenderere kobao buna igoro erabe ereo.
PSA 89:30 “Onye abanto b’ororeria rwaye bagochia gotiga amachiiko aane, bange koigwera emeroberio yane echiikire,
PSA 89:31 na onye bagochia gosaria aya nachiikire. Bange kobwata amachiiko aane,
PSA 89:32 rirorio nimbae egesusuro, mbaake nenyimbo ase engencho y’ogosaria kwabo, na mbang’wanie ebiranya ase engencho y’ebibe biabo.
PSA 89:33 Korende obwanchani bwane bogendererete botambe tinkoborusia asare, tingotiga koba omwegenwa asare.
PSA 89:34 Tinkonyara gosaria okobwatana kwane kw’ogotianania, gose tinkoonchora ring’ana nakwanire nomonwa one.
PSA 89:35 “Ase obochenu bwane natianire rimo ng’a tingokwana oborimo ase Daudi.
PSA 89:36 Oroiboro rwaye ndogenderere kobao botambe, na ekerogo kiaye ki’obonene nkegenderere kobao, buna erioba rirabe rireo ase obosio bwane.
PSA 89:37 Nkegenderere kobao buna omotienyi, oborori obwo bwa igoro nigo bore obwegenwa.”
PSA 89:38 Korende bono, aye Omonene kwangire omoakwa amaguta oo, kwabeire nendamwamu enene asare.
PSA 89:39 Bono gwatigire okobwatana kwao kw’ogotianania gwakorete nomosomba oo, kwarutire egutwa yaye y’obogambi inse kwayemwamirie.
PSA 89:40 Gwatagoire chindwaki chiaye chionsi gwatagoire amaagacho aye onsi are amakong’u abeire amatombe.
PSA 89:41 Abanto bonsi bagoetera aase agwo nigo bakomosakora, abamenyete ang’e nere nigo bakomochecheria.
PSA 89:42 Abwo bakomochanda aye kwabaeire chinguru chinyinge, na kwagerire ababisa baye bonsi bagoke.
PSA 89:43 Kwairanirie omoro oye bw’esegi, tori komoa chinguru chi’okorwana esegi.
PSA 89:44 Kwamourire obonene bwaye, gwaakeire inse ekerogo kiaye ki’obogambi.
PSA 89:45 Kwanachire amatuko aye ay’obosae abeire ameng’e, boigo kwamotubire nobosooku obonge mono.
PSA 89:46 Aye Omonene, ngoika ririri oragenderere kwebisete? Inee! Ngoika ririri endamwamu yao eragenderere gwoka buna omorero?
PSA 89:47 Aye Omonene, inyora buna obogima bwane bore obweng’e, nigo gwatongete Mwanyabaanto bonsi bakwe igo.
PSA 89:48 Monto ki orabe moyo otakwe? Ning’o oranyare gotooria omoyo oye korwa ase chinguru chi’amakweri?
PSA 89:49 Omonene, ng’ai obwanchani bwao bwa kare na kare bore, obwo ase obwegenwa bwao kwarierete Daudi eira?
PSA 89:50 Aye Omonene, ing’inyore inche omosomba oo buna ingokorerwa echeche; nigo ndemereretie emerumi y’abanto abange.
PSA 89:51 Omonene, ababisa bao nigo bagonchecheria, ee, nigo bagochecheria amabarato ’omoakwa amaguta oo.
PSA 89:52 Omonene atogigwe kare na kare! Amina. Amina.
PSA 90:1 (Ogosaba kwa Musa, omonto o Nyasae) Omonene, aye nigo ore obotamero bwaito ebiaare ase ebiaare.
PSA 90:2 Ritang’ani ebigoro bitarabao, gose konya otaratonga ense, korwa kare na kare aye naye Nyasae.
PSA 90:3 Aye nigo okoonchorana abanto bairana, baba amaroba naende, gwateba, “Inwe Mwanyabaanto, irana!”
PSA 90:4 Asore aye, emiaka elifu eyemo nigo ere buna rituko ria igoro koriaetire, buna engaki enke y’okorenda botuko.
PSA 90:5 Nigo ogokorobanania Mwanyabaanto buna eooro, baeta bwango buna chindoto. Barabwo nigo bare buna obonyansi bokomera mambia;
PSA 90:6 mambia nigo bogokina bwasicha, mogoroba bwanachwa bwoma.
PSA 90:7 Intwe nigo togosirigwa nendamwamu yao, twaondokigwa nekeririanda kiao.
PSA 90:8 Amabe aya twakorire nigo oyabegete ase obosio bwao, na ebibe biaito bia bobisi nigo bire maiso marore asore.
PSA 90:9 Obogima bwaito bwonsi nigo bokoera bwango inse y’ekeririanda kiao, nigo togokoora emiaka yaito buna ogoita egekoe
PSA 90:10 Emiaka y’obogima bwaito nemerongo etano na ebere; onye tore ne chinguru, eba emerongo etano na etato; na obogima obo nigo boichire nobokong’u na emechando, nigo bogoeta bwango, na intwe tweiruruka twasira.
PSA 90:11 Ning’o omanyete okobua kw’endamwamu yao, na ogw’ekeririanda kiao, erinde akoiroke?
PSA 90:12 Tworokererie, tomanye obweng’e bw’obogima bwaito, erinde chinkoro chiaito chibe nobong’aini.
PSA 90:13 Omonene, irana ase tore! Ngoika ririri orabe kogoteebana? Otororere intwe, abasomba bao, amaabera!
PSA 90:14 Kobogokia mambia, otoisanekie nobwanchani bwao botari koera, erinde tochenge na kogoka amatuko aito onsi.
PSA 90:15 Otogokie amatuko ang’ana buna ayio twachandegete, na emiaka eng’ana buna eria twanyorete amabe.
PSA 90:16 Tworokie intwe, abasomba bao, ogokora kwao, na abana baito oborokie obonene bwao.
PSA 90:17 Obosiani bw’Omonene, Nyasae oito, bobe igoro yaito, na emeremo y’amaboko aito oyesesenie ase tore, ee, osesenie emeremo y’amaboko aito!
PSA 91:1 Ere oyomenyete inse y’oborendi bw’Oyore Igoro Mono, na otimogete ase ekiriri ki’oyore Omobui,
PSA 91:2 oyio nigo aranyare goteeba, “Omonene nere obotamero bwane, na orwaki rwane, nere Nyasae one oyo nsemeretie.”
PSA 91:3 Ere nagotoorie korwa ase omoeto bw’omotegi, na korwa ase amarwaire amabe agoita.
PSA 91:4 Ere nagotube namarionya aye, ase chimbaaba chiaye ime nonyore obotamero. Obwegenwa bwaye nenguba na eng’aya asore.
PSA 91:5 Tokwoboa okogoswa ekero kia botuko, gose omogwe okorutwa mobaso,
PSA 91:6 nonya namarwaire amabe agoeta ase omosunte, gose amabe ande onsi agoita mobaso.
PSA 91:7 Abanto elifu eyemo nabaisa kogwa ase rikere riao, gose chilifu ikomi ase ensemo yao ya borio, korende ayio tagokonyora aye.
PSA 91:8 Norigererie namaiso ao, orore buna abakori amabe bakoegwa egesusuro.
PSA 91:9 Ekiagera kwabekire Omonene obeire egekengano kiao, na Oyore Igoro Mono obotamero bwao,
PSA 91:10 amabe ande onsi tagokonyora, na amaakwa ande onsi tagocha ase enka yao.
PSA 91:11 Naki Nyasae nagochikere abamalaika baye bakorende ase chinchera chiao chionsi.
PSA 91:12 Barabwo nabakoimokie ase amaboko abo, erinde togochwa okogoro kwao ne rigena.
PSA 91:13 Notache chindo na amarubi, notiringe chindo chinsae ne chinchoka.
PSA 91:14 Naki oyo obwatanire nainche ase obwanchani nimotoorie, nimorende, ekiagera namanyete erieta riane.
PSA 91:15 Ekero arandangerie, inche nimoitabere, inche nigo inde amo nere ase engaki y’emechando. Nimotoorie, naende nimoe ogosika.
PSA 91:16 Nimoisanekie nobogima obotambe na komwoorokia ogotooreka kwane.
PSA 92:1 (Ogoteera gw’Esabato) Nigo ere buya gokoakera aye Omonene Nyasae ng’a mbuya mono, na goteera ase ogotogia erieta riao, aye Nyasae Ore Igoro Mono.
PSA 92:2 Kera emambia nigo ere buya koraria obwanchani bwao bogendererete botambe, na kera obotuko koraria obwegenwa bwao,
PSA 92:3 ase okobugia obokano bore ne chinga ikomi, na amakano ande are namariogi amaya.
PSA 92:4 Aye Omonene, ogokora kwao nigo kongogetie; ninchenge ase engencho y’emeremo y’amaboko ao.
PSA 92:5 Aye Omonene, emeremo yao nigo ere emenene mono, na ebirengererio biao nigo bire ebia ime mono.
PSA 92:6 Omonto omoriri takonyara kobimanya, na oyo otari nobong’aini takonyara komanya amang’ana buna ayio.
PSA 92:7 Abakori amabe nabaisa koreereta buna obonyansi, na abakori ebibe bonsi babe bagosicha buya, korende omoerio obo nogosirigwa goika kare na kare.
PSA 92:8 Aye Omonene, nigo ore omonene mono kare na kare.
PSA 92:9 Aye Omonene, Naama! Ababisa bao mbasirigwe; na abakori ebibe bonsi mbasiarerwe gochia aande onsi.
PSA 92:10 Gwakinirie orogunchara rwane rwabeire buna orw’eng’era, kwang’umoreire amaguta amayia.
PSA 92:11 Narorire namaiso aane ababisa baane bakobugwa, naigure namato aane igoro y’abakori amabe abanyimokerete.
PSA 92:12 Omonyene oboronge naseboke buna omokendo, nakine buna omocharake o Lebanoni.
PSA 92:13 Abwo basimekire ase enyomba y’Omonene, nigo baragenderere koreereta ase chigoora chia Nyasae oito.
PSA 92:14 Abwo nigo bakogenderera goseboka nonya bagotire, nigo baragenderere kobesea.
PSA 92:15 Ayio nigo akworokia ng’a Omonene nigo are omonyene oboronge, ere nere egetare kiane, na obokorekanu tibori ime yaye.
PSA 93:1 Omonene nere okogamba, nigo eboetie obonene. Omonene nigo asiberanetie chinguru. Ase ayio ense nigo eteneine bokong’u tekonyegerigwa.
PSA 93:2 Ekerogo kiao ki’obonene nigo kiabekire aroro korwa kare, ekiagera aye nao kwarenge korwa kare.
PSA 93:3 Aye Omonene, amaache aimokereire igoro, amaache nkoeera are neriogi, ee, aimokereirie emerindo yaye igoro.
PSA 93:4 Omonene nere obwate okobua okonene aria igoro; okobua kwaye nigo kobuete okoruma kw’amaache, ee, okw’amaache amange na okw’emerindo y’enyancha.
PSA 93:5 Aye Omonene, oborori bwao nigo boteneine bokong’u. Obochenu nabwo bore ogochaberwa kw’enyomba yao goika kare na kare.
PSA 94:1 Aye Omonene ogoakana egesiomba, aye Nyasae ogoakana egesiomba, oorokia oborabu bwao.
PSA 94:2 Aye omonachi ebiina bw’ense, imoka oe abanto abaenenu eng’eria koreng’ana buna ogokora kwabo kore!
PSA 94:3 Omonene, ngoika ririri abanyabibe baragenderere gwetogia? Ngoika ririri?
PSA 94:4 Abakori amabe bonsi nigo bagwetogia, nigo bagokwana‐kwana amang’ana amabe.
PSA 94:5 Aye Omonene, abwo nigo bagosamunyorana abanto bao, na gochanda abanto bare omwando oo.
PSA 94:6 Nigo bagoita ababoraka na abamenyi, ne chintakana nigo bagochiita;
PSA 94:7 erio bateba, “Omonene tari korora amang’ana ayio, Nyasae o Yakobo tari komanya ayio.”
PSA 94:8 Inwe abamotamanyeti gento, kabe nokomanya! Inwe abariri, ndiriri morabe abang’aini?
PSA 94:9 Inee! Oyo otongete amato, tari koigwa? Ere oyo otongete amaiso, tari korora?
PSA 94:10 Oyo okorongeyia ebisaku, tari korua ebisusuro? Ere nigo akworokereria Mwanyabaanto bamanye obong’aini.
PSA 94:11 Omonene nigo amanyete ebirengererio bia Mwanyabaanto, ng’a nigo bire bosa.
PSA 94:12 Nasesenirie omonto oyio aye Omonene okorongeyia na komworokereria amachiiko ao,
PSA 94:13 naende kwamoa ogotimoka ase amatuko ’emechando, goika ekero abakori amabe baraaremerwe chimbeera chiabo.
PSA 94:14 Omonene tagotuguta abanto baye, takonyara gotiga abwo bare omwado oye.
PSA 94:15 Ebiina mbinachwe ase oboronge naende, na abanto bonsi bare ne chinkoro chindonge mbabobwatie.
PSA 94:16 Ning’o oratenene andwanerie abakori amabe? Ning’o oratenene ankonye korwa ase abakori ebibe?
PSA 94:17 Onye Omonene atankonyete, omoyo one nigo orenge gocha kobeera ase obokiriru bw’amakweri bwango.
PSA 94:18 Ekero naroche ng’a natererigwe, aye Omonene, obwanchani bwao bwa botambe nigo bwansiirete tinagwa.
PSA 94:19 Ekero enkoro yane ere nogwechanda okonge, okoremia kwao okonge nigo gokogokia omoyo one.
PSA 94:20 Inee! Abanto b’ekegambero egekorekanu mbabwatane naye? Abwo nigo bakorenta obokong’u ase okoonchorana amachiiko.
PSA 94:21 Nigo bakoumokera amo omoyo bw’oyore omonyaboronge, banachera oyotari nokomocha ekiina ki’ogokwa.
PSA 94:22 Korende Omonene obeire egekengero kiane egekong’u, ee, Nyasae one negetare ngotamera.
PSA 94:23 Ere nabae egesusuro ase engencho y’ebibe biabo, na abasirie ase engencho y’ogosaria kwabo; ee, Omonene, Nyasae oito, nabasirie kegima.
PSA 95:1 Inchuo, tomoterere Omonene Nyasae nomogooko, inchwo, tomochengere oyore egetare ki’ogotooreka gwaito!
PSA 95:2 Inchuo, togende ase obosio bwaye ase okomoakera ng’a mbuya mono, tomochengere namatera ay’ogotogia!
PSA 95:3 Naki Omonene nere Nyasae ore omonene, nere Omorwoti omonene obuete chinyasae chionsi.
PSA 95:4 Ere nigo abwatete amakura ’ense ase okoboko kwaye, naboigo nebitunwa ebitambe bire ebiaye.
PSA 95:5 Enyancha neyaye, ekiagera nere oyetongete, okoboko kwaye nakwo kwabombete ense enyomo.
PSA 95:6 Inchuo, twekumbe ase obosio bw’Omonene, totung’ame asare, ekiagera nere ototongete.
PSA 95:7 Ere nere Nyasae oito, na intwe nigo tore abanto b’oborisia bwaye, nigo tore ching’ondi chire ase oborendi bwaye. Naki yare koba buya onye rituko ria reero mwategerera eriogi riaye!
PSA 95:8 Timokong’ia chinkoro chiaino, buna abakoro bakorete aaria Meriba; na buna bakorete ase rituko riria aaria Masa agwo ase erooro.
PSA 95:9 Aaria chisokoro chiaino nigo chianteemete, nonya chiaroche emeremo yane nigo chiandengete.
PSA 95:10 Ase engaki y’emiaka emerongo ene, nigo nagechetigwe nekiaare keria, ngateba, “Abanto aba nabasareku ase chinkoro chiabo ime, tibaraareti chinchera chiane.”
PSA 95:11 Ase ayio ngatiana ase endamwamu yane ng’a tibagosoa ase ogotimoka kwane.
PSA 96:1 Moterere Omonene ogoteera okoyia, aye ense yonsi, moterere Omonene!
PSA 96:2 Moterere Omonene, motogie erieta riaye, mobe mokoraria ogotooreka kwaye rituko ase rituko.
PSA 96:3 Raria obonene bwaye ase egati y’ebisaku, na ogokora kwaye kw’ogokumia ase abanto bonsi!
PSA 96:4 Omonene nigo are omonene mono, goika atogigwe, goika airokwe goetania chinyasae chinde.
PSA 96:5 Chinyasae chionsi chi’abaanto b’ebisaku nemegwekano y’ogosasimwa rioka, korende Omonene nere otongete igoro chionsi.
PSA 96:6 Ogosikwa na obonene nigo bire ase obosio bwaye, chinguru na oboseera nigo bire ase obomenyo bwaye obochenu.
PSA 96:7 Inwe abe chiamate chi’abaanto, togia Omonene! Motogie ase obonene bwaye na okobua kwaye.
PSA 96:8 Mobake Omonene ase obonene bw’erieta riaye, moche ase chigoora chiaye, morentane ebiegwa.
PSA 96:9 Mosasime Omonene mweboetie obochenu! Inwe abanto b’ense yonsi, mobe mokoiguswa ase obosio bwaye.
PSA 96:10 Teebia abanto bonsi b’ebisaku, “Omonene nere okogamba. Ense nigo eteneine bokong’u, tekonyegerigwa. Omonene nanachere abanto ekiina atari gwanchereria.”
PSA 96:11 Tiga igoro chibe nomogooko, tiga enyancha echenge ase okoeera, amo na bionsi ebire ime yaye!
PSA 96:12 Emegondo echenge amo n’ebinto bionsi bire ime yabo! Erio emete yonsi ye rinani netere nomogooko,
PSA 96:13 ase obosio bw’Omonene, ekiagera ngocha are, ee, ngocha are konachera ense ekiina. Nigo aranachere ense ekiina ase oboronge, na anachere abanto ekiina ase obwegenwa.
PSA 97:1 Omonene nere omorwoti. Aye ense, goka! Na inwe ebisinka ebinge, chenga!
PSA 97:2 Amare na omosunte ekerima nigo bimoetanaine; oboronge na ekeene nabio bire oboroso bw’ekerogo kiaye ki’obonene.
PSA 97:3 Omorero nigo otang’aine bosio bwaye, oro nigo ogosamba ababisa baye abwo bamoetanaine.
PSA 97:4 Okomesa kwaye gwe chinkoba nigo gokomoreka ense eye; ense nigo ekorora okomesa okwo yatengechigwa.
PSA 97:5 Ebitunwa nigo bikonyititoka buna obochoe ase obosio bw’Omonene, ee, ase obosio bw’Omonene bw’ense yonsi.
PSA 97:6 Igoro chionsi nigo chikoraria oboronge bwaye, na abanto bonsi barora obonene bwaye.
PSA 97:7 Abanto bonsi abagosasiima emegwekano nigo bagosookigwa, ee, abwo bagwetogeria emegwekano y’ogosasimwa ere bosa; inwe chinyasae chionsi, tung’ama ase obosio bwaye.
PSA 97:8 Abanto ba Sayoni nigo bakoigwa ayio bagoka, na ab’emechie ya Yuda bachenga, ekiagera aye Nyasae kwanachire ebiina.
PSA 97:9 Aye Omonene, naye ore omonene goetania ense yonsi, aye kwaimokererigwe igoro kobua chinyasae chionsi.
PSA 97:10 Inwe abamwanchete Omonene, gecha obobe! Ere nigo akorenda emioyo y’abachenu baye; nigo akobatooria korwa ase amaboko ’abakori amabe.
PSA 97:11 Oborabu nigo bokomocheera oyore omooronge, na omogooko obachera abare ne chinkoro chindonge.
PSA 97:12 Inwe mwensi abamore abaronge, goka ase Nyasae, moake ng’a mbuya mono ase erieta riaye richenu.
PSA 98:1 Moterere Omonene ogoteera okoyia, ekiagera okorire amang’ana ay’ogokumia; obuire nokoboko kwaye gw’okorio, ee, nokoboko kwaye ogochenu.
PSA 98:2 Omonene okorire ogotooreka kwaye komanyekane, oorokirie oboronge bwaye ase amasio ’abaanto b’ebisaku;
PSA 98:3 oinyoire obwanchani bwaye bogendererete botambe, na obwegenwa bwaye, obwo aorogetie ase Abaisraeli. Chinsinyo chionsi chi’ense chiarorire ogotooreka kwa Nyasae oito.
PSA 98:4 Aye ense yonsi, aka eriogi ri’omogooko ase Omonene, tera ogoteera kw’omogooko na motogie ase amariogi amanene.
PSA 98:5 Terera Omonene ase okobugia amakano, ee, ase okobugia amakano tera namariogi amaya.
PSA 98:6 Moake amariogi ’omogooko ase Omonene ore omorwoti ase okobugia ebirombeta na ebitureeri.
PSA 98:7 Tiga enyancha ebe ekoruma amo n’ebinto bionsi bire ime yaye, boigo nense na abanto bonsi bamenyeteo.
PSA 98:8 Chindooche tiga chiake chinkobi, na ebitunwa tiga bitere nomogooko amo,
PSA 98:9 ase obosio bw’Omonene, ekiagera ngocha are konachera ense ekiina. Ere nanachere ense ekiina ase oboronge, na abanto nabanachere ekiina atari gwanchereria.
PSA 99:1 Omonene nere okogamba! Ase ayio, abanto b’ebisaku nigo bakoiguswa. Omonene nigo amenyete nobonene bwaye igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba, na ense nigo egotengechigwa.
PSA 99:2 Omonene nigo are omonene ase Sayoni, oimokererigwe igoro kobua abanto b’ebisaku bionsi.
PSA 99:3 Abanto bonsi tiga batogie erieta riaye rinene na eri’okoirokia. Ere nigo are omochenu.
PSA 99:4 Aye omorwoti ore nokobua, nigo bwanchete ekeene, aye gwakorire oboronge botenene bokong’u, nigo okonacha ebiina bi’ekeene na oboronge ase abanto b’ororeria rwa Yakobo.
PSA 99:5 Moimokererie Omonene, Nyasae oito, igoro, mosasime agwo ase egeteni kiaye ki’amagoro! Ere nigo are omochenu.
PSA 99:6 Musa na Aroni nigo barenge abamo b’abakuani b’Omonene, boigo Samweli nigo arenge oyomo bw’abaanto barenge korangeria erieta riaye. Abanto abwo nigo barangeretie Omonene ng’a abakoonye, nere akabaigwa.
PSA 99:7 Nigo akwanete nabarabwo, ore ime ase riire. Abanto abwo nigo babwatete oborori bwaye, na amachiiko abaete.
PSA 99:8 Aye Omonene, Nyasae oito, nigo kwaigwete abanto baria, nigo kwarenge Nyasae, kwarenge kobaabera, nonya naboigo nigo kwarenge kobaa egesusuro ase engencho y’ogokora kwabo okobe.
PSA 99:9 Moimokererie Omonene, Nyasae oito, igoro! Inchuo mosasimere ase egetunwa kiaye egechenu, ekiagera Omonene, Nyasae oito, nigo are omochenu.
PSA 100:1 (Ogoteera kw’ogoaka ng’a mbuya mono) Inwe abanto b’ense yonsi, moterere Omonene more nomochengo!
PSA 100:2 Mokorere Omonene more nomogooko, moche ase obosio bwaye na komoterera amatera ’omochengo!
PSA 100:3 Manya ng’a Omonene nere Nyasae. Nere ototongete, na intwe nabaye tore; nigo tore abanto baye, ne ching’ondi chie riicho riaye.
PSA 100:4 Soa ase ebiita biaye na komoakera ng’a mbuya mono, soa ase chigoora chiaye na komotogia! Moakere ng’a mbuya mono, motogie erieta riaye!
PSA 100:5 Naki Omonene nomuya, na obwanchani bwaye nobwa kare na kare, na obwegenwa bwaye nigo bogendererete ebiaare ase ebiaare.
PSA 101:1 (Ogosaba gwa Daudi) Nintere igoro y’amaabera ao na oboronge bwao; ningoterere aye Omonene.
PSA 101:2 Nigo nganetie na korenda enchera y’oboronge. Inee! Ndiriri orache ase ’nde? Nigo nganetie imbe norogendo ororonge ase enyomba yane imenyete.
PSA 101:3 Tinkobeeka ase obosio bwane ing’ana rinde rionsi ri’obobe; nigo ngechete ogokora kw’abaanto bagotiga obwegenwa, tinkonyara kobwatwa ne chingencho chiabo.
PSA 101:4 Nimbeere aare korwa ase abwo bare ne chinkoro chi’obokorekanu, ring’ana rinde rionsi ri’obobe ribe aare nainche.
PSA 101:5 Ninsirie omonto okona‐gokwana bobe omonto onde bobisi, tinkoremereria omonto omoenenu na omweanchi.
PSA 101:6 Amaiso aane narigereretie abegenwa bare ase ense, abwo mbamenye amo nainche. Omonto okobwatia chinchera chi’oboronge, oyio nabe ogonkorera.
PSA 101:7 Omonto okwenaria obong’ainereria takomenya ase enyomba yane, oyo ogoteeba oborimo takobeera ase obosio bwane.
PSA 101:8 Kera emambia nimbe ngosiria abakori amabe bonsi abare ase ense, nindusie abakori ebibe bonsi korwa ase omochie O’ Omonene.
PSA 102:1 (Omonto ochandegete okorera ase Omonene) Aye Omonene, igwa ogosaba kwane; ekerero kiane tiga geike asore.
PSA 102:2 Tobaisa kobisa obosio bwao korwa ase ’nde ase engaki inde nemechando, integerere onyigwe, ong’iranerie bwango ase rituko ngokorangeria.
PSA 102:3 Amatuko ’obogima bwane nigo agoeta bwango na gosira buna erioki, amauga ’omobere one nigo akoyia buna omorero bw’amakara.
PSA 102:4 Enkoro yane yaakirwe yabeire buna obonyansi bwagekirwe na kwoma; nigo nkweba koria endagera yane,
PSA 102:5 ekiagera nigo ngendererete korera na kweumia, amauga ’omobere one abwatanire ne chinyama chi’omobere one.
PSA 102:6 Inche nigo inga buna etigere ere ase erooro, gose buna enyakweumia etigarete komenya aase amatuuri.
PSA 102:7 Tindi korara chitoro; nigo inga buna enyoni etigarete yoka kerama igoro.
PSA 102:8 Ababisa baane nigo bagonchecheria omobaso boira; abwo bangechete, kobakoragereria nigo bagwatora erieta riane.
PSA 102:9 Nigo nkoria ribu buna nkoria endagera, na ekenyugwa kiane nigo ngokeburukania namariga,
PSA 102:10 ekiagera kwabeire nekeririanda na endamwamu ase ’nde. Aye kwambwatire na gwantugutire gochia aare.
PSA 102:11 Amatuko aane nigo agoeta buna omorengari o mogoroba; nasusanire buna obonyansi.
PSA 102:12 Korende aye Omonene nigo ore omogambi goika kare na kare; erieta riao nigo rigendererete ase ebiaare bionsi.
PSA 102:13 Aye noimokerere igoro ororere Sayoni amaabera; ekiagera eye nero engaki y’okoywancha; ee, engaki eria yachigetwe yaikire.
PSA 102:14 Abasomba bao nigo banchete amagena aye, na nigo bare namabeebe ase orotu rwaye.
PSA 102:15 Ebisaku bionsi mbiiroke erieta ri’Omonene, na abarwoti bonsi b’ense mbairoke obonene bwaye.
PSA 102:16 Omonene naagache Sayoni naende, nere orarorekane aroro ore ase obonene bwaye.
PSA 102:17 Nabe okoigwa ogosaba kw’abaanto batigirwe bosa, tagochaaya ogosorora kwabo.
PSA 102:18 Amang’ana ayio tiga arikwe agachwe ase engencho y’ekiaare kegochi‐gocha, erinde abanto abwo bataraiborwa, nabarabwo bache gotogia Omonene.
PSA 102:19 Korwa aaria igoro aase aye aachenu Omonene nigo arigereretie gocha aa, ee, nigo arigereretie gocha ase ense,
PSA 102:20 erinde aigwe okweumia kw’abasibwa, na gosibora abwo konya banacheirwe ekiina ki’ogokwa.
PSA 102:21 Erio abanto banyare koraria erieta ri’Omonene ase Sayoni, na ogotogigwa kwaye agwo Yerusalemu,
PSA 102:22 ekero ekio abanto b’ebisaku bionsi mbasangererekane amo namarwoti ase ogosasiima Omonene.
PSA 102:23 Ere okeeirie chinguru chiane konde ase orogendo, bweng’eirie amatuko aane.
PSA 102:24 Nigo ngoteeba, Aye Nyasae one, takondusia aiga ekero inde ase egati‐gati y’obogima bwane. Omonene, aye nigo oreo kare na kare, ase ebiaare bionsi.
PSA 102:25 Agwo kare nigo kwabegete oboroso bw’ense, na igoro chionsi nigo chire emeremo y’amaboko ao.
PSA 102:26 Echio chionsi nchisirigwe, korende aye nigo oreo kare na kare, echio chionsi nchigote buna eanga, ekiagera aye nigo ogochionchoreria buna eanga ekoonchorerigwa, ee, nigo chirasirigwe kegima.
PSA 102:27 Korende aye naye oria oria, na emiaka yao tekoba nomoerio.
PSA 102:28 Abana b’abasomba bao mbamenye ase oborendi obuya, ne chinderia chiabo chigenderere komenya ase obosio bwao.
PSA 103:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye omoyo one, togia Omonene, na bionsi ebire ime yane bitogie erieta riaye richenu.
PSA 103:2 Aye omoyo one, togia Omonene, tobaisa kweba obuya bwaye bwonsi agokoreire.
PSA 103:3 Nere ogokwabera ebibe biao bionsi, na kogwenia amarwaire ao onsi.
PSA 103:4 Nigo akobooria obogima bwao korwa ase embeera na gokobekera egutwa y’obwanchani bogendererete botambe amo namaabera.
PSA 103:5 Ere nigo agoisanekia okogania kwao namaya, erinde otigara koba omosae buna ekeongo kegwekerora.
PSA 103:6 Omonene nere okorua oboronge na ekeene ase abwo bonsi bagokorerwa bobe.
PSA 103:7 Nere omanyekanetie chinchera chiaye ase Musa, naboigo nogokora kwaye ase Abaisraeli.
PSA 103:8 Omonene nigo are omonyene amaabera na obuya, tari omwango bw’okoba nendamwamu, nigo are nobwanchani botari koera.
PSA 103:9 Ere tari kona‐gotogonyera ase chingaki chionsi, gose takogenderera kogaacha endamwamu yaye botambe.
PSA 103:10 Omonene tari gotokorera aya togwenerete ase engencho y’ebibe biaito, gose tari gotoa egesusuro koreng’ana nobobe bwaito.
PSA 103:11 Koreng’ana buna igoro ere aare mono korwa ase ense, naboigo obwanchani bwaye bore obonene ase abanto bamoirogete.
PSA 103:12 Naende koreng’ana buna moocha ere aare mono korwa bosongo, naboigo Omonene akorusia ebibe biaito korwa ase tore biabeera aare.
PSA 103:13 Koreng’ana buna ise abana akoba namaabera ase bare, naboigo n’Omonene akoba namaabera ase abwo bamoirogete.
PSA 103:14 Ere nigo amanyete buna totongire, nigo akoinyora ng’a nigo tore orotu bosa.
PSA 103:15 Amatuko ’omonto nigo anga buna obonyansi, omonto nigo akoba buna egesicha gekoreereta ase omogondo;
PSA 103:16 ekero omwaga ogocha, okerusiao giasira kegima, aase aye tari komanya ng’a nkiarengeo.
PSA 103:17 Korwa kare goika kare na kare obwanchani bw’ Omonene nigo bore ase abwo bamoirogete, na oboronge bwaye nigo borabe ase chinderia chiabo
PSA 103:18 ase abwo bakobwata okobwatana kwaye kw’ogotianania, naende bakoinyora amachiiko aye na koyaigwera.
PSA 103:19 Omonene nigo abegete ekerogo kiaye ki’obonene aaria igoro, na oborwoti bwaye nigo bokogambera onsi.
PSA 103:20 Inwe abamalaika b’Omonene, motogie; inwe abamore ne chinguru chinene na mogokora aya agochika ekero mwaigure eriogi rie ring’ana riaye.
PSA 103:21 Togia Omonene, inwe emeganda yaye yonsi, na inwe abasomba baye, aba mogokora ogwancha kwaye!
PSA 103:22 Togia Omonene, inwe ebitongwa biaye bionsi, motogie aande onsi ase akogamba. Aye omoyo one, togia Omonene!
PSA 104:1 Aye omoyo one, togia Omonene! Omonene, Nyasae one, aye nigo ore omonene mono; nigo bweboetie ogosikwa na obonene.
PSA 104:2 Aye nigo bwetubete oborabu buna ogwetuba egetambaa gi’okwambara, kwaramboire igoro buna eema eramboire.
PSA 104:3 Aye nigo bwarete emiaro y’obomenyo bwao ase amaache, gwakorire amare abeire egari yao, nigo ogoeta kore ase chimbaaba chi’embeo.
PSA 104:4 Gwakorire abamalaika bao babeire chimbeo, na abasomba bao babeire ebibemberi bi’omorero.
PSA 104:5 Aye nigo otenenetie ense bokong’u igoro ase amaroso aye, tebaisa konyegerigwa nonya ng’ake.
PSA 104:6 Nigo kwayetubete chindiba buna eanga egotuba, amaache akabeera igoro ase ebitunwa.
PSA 104:7 Ekero gwatogonyerete amaache ayio, nigo atamete, na ekero aigwete eriogi riao ri’okogukura, nigo aayererete agatama.
PSA 104:8 Agatiira gochia ebitunwa igoro, na agatirimboka gochia ase amakura inse, agaika aase kwayachikerete.
PSA 104:9 Nigo kwabegete chimbebe aase amaache atanyare goetania, erinde tabaisa gotuba ense yonsi naende.
PSA 104:10 Nigo ogotubokia chinsoko ase amagoko, amaache aba agoeta ase egati y’ebitunwa.
PSA 104:11 Chinsoko echio nigo chikoa ching’iti chionsi amaache chianywa, ne chitigere chi’orosana nigo chikoyanywa, na erang’o yasira.
PSA 104:12 Chinyoni nigo chikomenya ang’e na chirochio, nigo chikoba chigotera ekero chigwete ase chinsagia chi’emete.
PSA 104:13 Korwa agwo igoro ase omenyete, nigo ogotweria ebitunwa embura, na ense nigo egoisaneka nokwama kw’emeremo yao.
PSA 104:14 Nigo okomeria obonyansi ching’iti chikorisia, naende kwanyorera abanto ebimeri bagokorera, na igo kwabanyorera chindagera korwa ase riroba.
PSA 104:15 Abanto nigo bakonywa edivai na baba nomogooko; nigo bakweaka amaguta, bagirigenta amasio abo, naende baria endagera, erinde emebere yabo yanyora chinguru.
PSA 104:16 Emete y’Omonene nigo egoisaneka namaache, ee, emecharake ya Lebanoni, eyi’Omonene asimegete.
PSA 104:17 Chinyoni nigo chikoagacha ebiswa biabo ase emete eyio, amaagonga nigo akoagacha ebiswa biabo aroro ase emetarakwa.
PSA 104:18 Ebitunwa ebitambe nabio bire obomenyo bwe chimbori chi’orosana, emienya y’ebitare nero obotamero bw’ebisengi.
PSA 104:19 Aye kwabekire omotienyi obeire ekemanyererio gie chingaki, na erioba nigo rimanyete boronge ekero rigwenerete kogwa.
PSA 104:20 Aye nigo okorenta omosunte bwaba botuko, erio ching’iti chionsi chi’orosana chiachaka gotaara.
PSA 104:21 Chindo chinsae nigo chikoronya ekero chigotwara, chiarigia endagera yabo korwa ase Nyasae.
PSA 104:22 Ekero erioba rigochia kooroka chiairana, chiagenda korara ase amakuruma abo.
PSA 104:23 Mwanyabaanto nigo bakogenda ase emeremo yabo, bayekora goika mogoroba.
PSA 104:24 Aye Omonene, naki ogokora kwao kore okonene! Okwo gwonsi nigo okogokora nobong’aini, ense nigo eichire nebitongwa biao.
PSA 104:25 Enyancha nero enene naende engare; nigo eichire nebitongwa bire moyo bitari kobareka, ebike na ebinene.
PSA 104:26 Chimeeri nao chigoeta, na Leviatani, eng’iti eria enene y’okwoboyia gwatongete, ekonagoswenenao.
PSA 104:27 Ebitongwa ebio bionsi naye bisemeretie, erio oe kera ekemo endagera yaye ase engaki egwenerete.
PSA 104:28 Ekero kwabieire endagera, nigo bikoyesangereria; ekero kwaramboire okoboko kwao, nigo bigoisaneka n’ebinto bire ebiya.
PSA 104:29 Ekero kwabisire obosio bwao, nigo bikoba nobwoba obonene; na ekero okobiura omoika obo, nigo bigokwa, biairana ase amaroba ime.
PSA 104:30 Ekero ogotoma omoika oo, nigo bigotongwa, naende gwakora ense yaba enyia.
PSA 104:31 Tiga obonene bw’Omonene bogenderere kobao kare na kare; Omonene tiga agokere emeremo yaye.
PSA 104:32 Ere nigo akorigereria ense, nero yatengecha, nigo agokuna ebitunwa, na birobio biasokia erioki.
PSA 104:33 Ninterere Omonene ase obogima bwane bwonsi, nimbe ngotera ase ogotogia Nyasae one ekero inde moyo.
PSA 104:34 Tiga Omonene agokigwe nebirengererio ebio biane, ekiagera inche nigo ngogete asare.
PSA 104:35 Abanyabibe tiga basirigwe korwa ase ense, abakori amabe tibaabaisa kobao. Aye omoyo one, togia Omonene, Motogie Omonene!
PSA 105:1 Moiranerie Omonene ng’a mbuya mono, rangeria erieta riaye ase ogokonywa, teebia abanto b’ebisaku ogokora kwaye.
PSA 105:2 Terera Omonene, moterere amatera ay’okomotogia, raria ogokora kwaye kw’ogokumia!
PSA 105:3 Etogerie erieta riaye richenu, abanto bonsi abakorigia Omonene basasoke ase chinkoro chiabo.
PSA 105:4 Rigia Omonene amo ne chinguru chiaye, morigie obosio bwaye botambe.
PSA 105:5 Inyora emeremo yo’gokumia eria akorire, ebikone biaye na ebiina biaye bi’ekeene arure
PSA 105:6 Inwe abanto b’ororeria rwa Aburaamu, omosomba O’ Omonene, ee, inwe abanto ba Yakobo, abachore b’Omonene,
PSA 105:7 Ere nere Omonene, Nyasae oito, ebiina biaye nigo bire ase ense yonsi.
PSA 105:8 Botambe nigo akoinyora okobwatana kwaye kw’ogotianania, boigo goika ebiare elifu eyemo nigo akoinyora ring’ana achigete,
PSA 105:9 na okobwatana koria gw’ogotianania akorete na Aburaamu, na eira yaye y’ogotianania amorierete Isaka.
PSA 105:10 Okobwatana okwo akagokong’ia gokaba ogochika ase Yakobo, ee, ase Israeli okobwatana gwa kare na kare,
PSA 105:11 akamoteebia, “Ninkoe ense ya Kaanani ebe egetari oraire kebe omwando oo.”
PSA 105:12 Ase engaki eria nigo barenge abanto abake ase omobaro, bakabarwa ng’a tibaisaini gento; nigo barenge abaeti ase ense eyio.
PSA 105:13 Bakaba bagoetanana korwa ase egesaku ekemo gochia ase ekende, na korwa ase oborwoti obomo gochia ase obonde.
PSA 105:14 Nyasae tatigete abanto bande baabachande; agatogonyera abarwoti ase engencho yabo,
PSA 105:15 agateeba, “Timobaisa gokuna abaakwa amaguta baane, gose timokorera ababani baane bobe.”
PSA 105:16 Ekero Omonene arentete enchara ase ense, na asiretie chindagera chiabo chionsi,
PSA 105:17 konya otomire omonto agwo ritang’ani, nere Yusufu konya oonigwe obeire omosomba.
PSA 105:18 Nigo asibetwe chingatare chigasionora amagoro aye, naende akabeekerwa eteyo y’ekioma ase rigoti riaye,
PSA 105:19 goika ayabaanete agaikerana. Ase ayio ring’ana ri’Omonene rikaenekia ng’a Yusufu nomooronge.
PSA 105:20 Omorwoti agatoma abanto bakamosibora, ee, oyorenge omogambi bw’abaanto akamosibora.
PSA 105:21 Akamobeka akaba Omonene bw’enyomba yaye, amo n’ebinto bionsi abwate,
PSA 105:22 erinde abe ogotebereria abanene b’oborwoti boria buna anchete, na kworokereria abagaaka baye b’oborwoti chisemi.
PSA 105:23 Erio Abaisraeli bagacha Misiri; Yakobo akaba omomenyi ase ense ya Hamu.
PSA 105:24 Omonene agasesenia abanto abwo bakabucha mono, naende bakaba ne chinguru chinyinge kobua abachandi babo.
PSA 105:25 Omonene akaonchora chinkoro chi’Abamisiri, erinde bakagecha abanto baye, erio bagakorera abasomba b’Omonene amabe ay’obong’ainereria.
PSA 105:26 Omonene agatoma Musa, omosomba oye, na Aroni, oyio konya achorire.
PSA 105:27 Barabwo bakaorokia ebimanyererio ase egati y’abanto, bagakora ebikone agwo ase ense ya Hamu.
PSA 105:28 Omonene agatoma omosunte, na ense eria ekamwama ti. Barabwo tibangete koigwera amang’ana aye.
PSA 105:29 Akaonchora amaache abo akaba amanyinga, na ayio akagera chinswe chiabo chigakwa.
PSA 105:30 Ebioto bigacha bigaichora ase ense yabo nonya nase ebinyomba bi’okorara bi’abagaambi babo.
PSA 105:31 Omonene agakwana, ne chingi chinyinge mono chigaacha, ne chinsona boigo ase ense eria yonsi.
PSA 105:32 Akarenta amagena ’embura ribaga ri’embura, chinkoba chikamesa aande onsi ase ense eria.
PSA 105:33 Agasaria emesabibu na emeko yabo, emete y’ense eria ekabunwa.
PSA 105:34 Agakwana, ne chingige chigaacha, chirochio chikabiara chikaba chinyinge,
PSA 105:35 chikaria chigakoora ebimeri bi’ense eria, boigo chikaria okwama kwe riroba riabo.
PSA 105:36 Omonene agaita abana abatangi bonsi ase ense eria, ne ching’iti chintangi, ogotongora gwe chinguru chiabo chionsi.
PSA 105:37 Eri’Omonene akang’anyia Abaisraeli korwa aroro bare ne chifeta ne chitaabu, monto onde tarenge ase abanto baye oborire chinguru.
PSA 105:38 Abamisiri nigo babete nomogooko ekero Abaisraeli bang’anyete, ekiagera obwoba konya bwabagwereire ase engencho y’Abaisraeli.
PSA 105:39 Omonene akarambora riire rigatuba abanto baye, na omorero okaba okobamorekera botuko.
PSA 105:40 Ekero baboretie eki bakoria, ere agatoma chinkware, boigo akabaigotia nendagera korwa igoro.
PSA 105:41 Akabochora egetare, na amaache agasoka korwao, akaminyoka ase erooro buna orooche.
PSA 105:42 Omonene akainyora eira eria enchenu ariete, boigo akainyora Aburaamu, omosomba oye.
PSA 105:43 Ase igo akang’anyia abanto baye korwa ase ense eria bakaba bagochenga, abanto abwo baye achorete bakaba bagoteera nomogooko.
PSA 105:44 Akabaa chinse chi’abaanto b’ebisaku chikaba echiabo, akabaa n’ebinto abanto abwo konya bechandeire.
PSA 105:45 Ayio nigo akoregete, erinde Abaisraeli baigwere emeroberio yaye echiikire, naende barende amachiiko aye. Motogie Omonene!
PSA 106:1 Motogie Omonene! Moakere Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya, na obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 106:2 Ning’o oranyare goteeba ogokora okonene kw’Omonene, gose koraria obonene bwaye bwonsi?
PSA 106:3 Mbasesenirie abanto abwo bagokora oboronge, abwo bagokora oboronge ase chingaki chionsi.
PSA 106:4 Omonene, ong’inyore ekero okororera abanto bao amaabera, onchichere, ontoorie!
PSA 106:5 Erio inyare korora ebisio abanto bao abachore baranyore, na inche inyare kogokera omogooko bw’abaanto bao, naende inyare gwetogia amo n’abanto bare omwando oo.
PSA 106:6 Intwe twakorire ebibe buna chisokoro chiaito chiakorete; twakorire ayare amabe mono, ee, twakorire ayare amabe.
PSA 106:7 Ekero chisokoro chiaito chiarenge Misiri, tichiarengereretie igoro y’emeremo yao y’ogokumia; tichiainyorete obwanchani bwao obonge bogendererete botambe, korende chigasaria asore aaria ase Enyancha Embariri.
PSA 106:8 Nonya naboigo Omonene akabatooria ase engencho y’erieta riaye, ng’a anyare komanyekania okobua kwaye okonene.
PSA 106:9 Nigo atogonyerete Enyancha eria Embariri egakamoka, erio agaetia Abaisraeli aroro buna nase ense enyomo.
PSA 106:10 Naboigo Omonene akabatooria korwa ase amaboko ay’abaabagechete na kobabooria korwa ase chinguru chi’ababisa babo.
PSA 106:11 Amaache akamera kegima abachandi baria babo; onde tatigarete ore moyo nonya noyomo.
PSA 106:12 Erio bakwegena ring’ana ri’Omonene, agwo bagateera ase okomotogia.
PSA 106:13 Korende ase obwango bakeba ogokora kwaye, tibaganyete Omonene abasemie.
PSA 106:14 Barabwo nigo babete nobotoonu bw’okogania endagera. Bagateema Nyasae agwo ase erooro.
PSA 106:15 Ere akabaa egento baboretie baegwe, korende akabatomera oborwaire bw’okobareyia.
PSA 106:16 Ekero abanto b’egetwori babete ne ribero ase Musa, na ase Aroni, oyio orenge omochenu o Nyasae,
PSA 106:17 riroba rikabwereka rikamera Datani, na rikamumekeria abanto b’ekeombe ki’Abiiramu.
PSA 106:18 Boigo omorero ogatuboka agwo ase egati y’ekeombe kiabo, ekebemberi ki’omorero kegasamba abakori amabe baria.
PSA 106:19 Abanto bakaroisia omogwekano bw’emori agwo Horebu, erio bagasasiima omogwekano oria obombire.
PSA 106:20 Barabwo bakaonchoreria oyorenge obonene bwabo, bakaonchokera omogwekano bw’eng’ombe ekorisia obonyansi.
PSA 106:21 Bakeba Nyasae, Omotooria obo, oria okorete amang’ana amanene aaria Misiri;
PSA 106:22 oria okorete ogokora kw’ogokumia ase ense ya Hamu, naende agakora amang’ana ay’okoondokia aaria ase Enyancha Embariri.
PSA 106:23 Ase ayio Omonene akarengereria ng’a abasirie, korende Musa, omochore oye, agatenena ase obosio bwaye buna omobwatania, ase ogotanga endamwamu yaye teita abanto.
PSA 106:24 Abanto bagachaaya ense eria yarenge engiya, ekiagera tibegenete eira y’Omonene.
PSA 106:25 Ekero barenge ase chiema chiabo ime nigo bemurunganetie, tibaigwera eriogi ri’Omonene.
PSA 106:26 Ase ayio akarambora okoboko kwaye igoro yaabo, agatiana ng’a abatige bakwere agwo ase erooro,
PSA 106:27 naende ng’a asiarere abanto b’ororeria rwabo, bagende komenya ase egati y’abanto b’ebisaku ase chinse ao ao.
PSA 106:28 Abaisraeli bakabwatana na Baali, enyasae ya Peori, bakaria ebing’wanso biarenge koruegwa ase chinyasae chitari moyo.
PSA 106:29 Ase igo ogokora okwo kwabo gokagechia Omonene goika akaba nendamwamu, na oborwaire bogoita bogatuboka ase egati yaabo.
PSA 106:30 Erio Finehasi agatenena agaakanera amabe ayio akoretwe, na oborwaire boria bogatiga goita abanto.
PSA 106:31 Ase engencho y’ogokora okwo Finehasi akabarwa ng’a nomonyene oboronge aare, ebiaare ase ebiaare kogenderera botambe.
PSA 106:32 Abanto bakagechia Omonene agwo ase amaache a Meriba, na ase engencho yaabo Musa agasoa ase emechando.
PSA 106:33 Nigo bagechetie enkoro ya Musa, goika agakwana amang’ana nobororo, ase ogotarengereria buya.
PSA 106:34 Abaisraeli tibaitete basirie kegima abanto b’ebisaku, buna Omonene konya achiikire.
PSA 106:35 Korende nigo basang’ananete n’abanto abwo bakeorokereria ogokora kwabo.
PSA 106:36 Nigo bakorerete emegwekano yaabo baare gosasiima, na eyio ekaba amareba ase bare.
PSA 106:37 Barabwo nigo baruete abana babo, abamura na abaiseke, bakaba ebing’wanso ase ebirecha.
PSA 106:38 Bagaitera amanyinga ya bana babo, abamura na abaiseke, abatari na komocha, abwo baruete bakaba ebing’wanso ase emegwekano bagasasiima ase ense ya Kaanani; na ense eria ekaba eyetachenegeti ase engencho y’ogoiterwa kw’amanyinga ayio.
PSA 106:39 Ase ayio abanto abwo bagesoyia ase ogotacheneka ase engencho y’ogokora kwabo, bagakora obonyaka tibaaba abegenwa.
PSA 106:40 Eri’Omonene akaba nendamwamu ase abanto baye, na akagechigwa n’abanto bare omwando oye.
PSA 106:41 Akababeka ase amaboko ya banto b’ebisaku, erinde abanto abwo baabagechete bakaba bakobagambera.
PSA 106:42 Ababisa babo bakabakorera bobe, bakababua bakababeeka inse yobogambi bwabo.
PSA 106:43 Ase chingaki chinyinge Omonene nigo arenge kobatooria, korende ase ogosemania kwabo bagachora gosaria asare: ase igo bakaba bagochandeka mono ase engencho y’ebibe biabo.
PSA 106:44 Nonya naboigo nabechanderete ase emechando yaabo, akaigwa ekerero kiabo.
PSA 106:45 Ase engencho yaabo nigo ainyorete okobwatana kwaye kw’ogotianania, akabarorera amabeebe, ekiagera are nobwanchani bogendererete botambe.
PSA 106:46 Nigo agerete abwo babosete bakabarorera amaabera.
PSA 106:47 Aye Omonene, Nyasae oito, totoorie; tosangererie amo, otorusie korwa ase abanto b’ebisaku, erio tonyare gotogia erieta riao richenu, na gochengera obonene bwao.
PSA 106:48 Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, atogigwe korwa kare goika kare na kare; na abanto bonsi pi bateebe, “Amina.” Togia Omonene!
PSA 107:1 Moakere Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya, no’bwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 107:2 Abanto abw’Omonene abooretie tiga bakwane igo, abwo aboretie korwa ase okoboko kw’omochaandi.
PSA 107:3 Obasangereirie obarentire korwa ase chinse ao ao, korwa moocha na bosongo, na korwa sugusu na Irianyi.
PSA 107:4 Abanto abwo nigo babete bakona goetanana ase erooro enyomo, tibanyorete mochie onde ase baare komenya.
PSA 107:5 Nigo babete n’enchara amo n’erang’o goika bakerusia moyo.
PSA 107:6 Erio bakarera ase Omonene ase engencho y’emechando yaabo, ere akabatooria korwa ase obokong’u bwabo.
PSA 107:7 Akabaraa ase enchera endonge, goika akabaikia ase omochie banyaarete komenya.
PSA 107:8 Tiga abanto baakere Omonene ng’a mbuya mono ase engencho y’obwanchani bwaye bwa botambe na ase emeremo y’ogokumia akobakorera Mwanyabaanto.
PSA 107:9 Omonene nigo agoisanekia oyore n’erang’o, na oyore n’enchara omoigotia n’ebinto ebiya.
PSA 107:10 Abanto nigo bamenyete ase omosunte na ase ekiriri ki’amakweri, nigo basibire ase emechando, basibeire chingataare,
PSA 107:11 ekiagera bangete koigwera ring’ana ria Nyasae, bagachaaya ogoseemia kw’Oyore Igoro Mono.
PSA 107:12 Agakanya chinkoro chiabo ase okobaa obokong’u, bakaiyerigwa inse, na monto onde tarengeo okobakoonya.
PSA 107:13 Erio bakarera ase Omonene ase engencho y’emechando yaabo, ere akabatooria korwa ase obokong’u bwabo.
PSA 107:14 Akabarusia korwa ase omosunte ekerima, akabutora chingataare basibeire.
PSA 107:15 Tiga baakere Omonene ng’a mbuya mono ase engencho y’obwanchani bwaye bwa botambe, na ase emeremo y’ogokumia akoreire Mwanyabaanto.
PSA 107:16 Ere nigo abunete ebisiekero bie chitaai, na akabuna emekorogoto y’ebioma ekaba ebing’ese.
PSA 107:17 Abande bakariria, ekiagera babwatetie enchera y’ogosareka, na bakaba bagochaandeka ase engencho y’ebibe biabo.
PSA 107:18 Kera endagera ekaba enguundo ase bare, bakaba ang’e gosoa ase ebiita bi’amakweri.
PSA 107:19 Erio bakarera ase Omonene ase engencho y’emechando yaabo, ere akabatooria korwa ase obokong’u bwabo.
PSA 107:20 Akabatomera ring’ana riaye, akabagwenia, akabatooria korwa ase chimbeera.
PSA 107:21 Tiga baakere Omonene ng’a mbuya mono ase engencho y’obwanchani bwaye bwa botambe, na ase emeremo y’ogokumia akoreire Mwanyabaanto.
PSA 107:22 Tiga barue ebing’wanso bi’ogoaka ng’a mbuya mono, naende bararie ogokora kwaye ase ogoteera n’omogooko.
PSA 107:23 Abwo bageendete ne chimeeri ase enyancha, bagakora oboonchoreria ase chinyancha chinene,
PSA 107:24 mbaarooche ogokora kw’Omonene, ee, ogokora kwaye kw’ogokumia ime ase chindiba.
PSA 107:25 Ere agachiika ekembugu‐mbugu gekaimoka, kerokio gekaimokereria igoro emerindo y’enyancha,
PSA 107:26 Emerindo eyio ekaimokerera igoro, naende ekairana inse, na ase ayio abanto bakerusia moyo ase omoichano.
PSA 107:27 Bakaba bakoong’anya na gotabataba buna abanto batiindire, na obong’aini bwabo bwonsi bokabaerera.
PSA 107:28 Erio bakarera ase Omonene ase engencho y’emechando yaabo, nere akabatooria korwa ase obokong’u bwabo.
PSA 107:29 Agachiika ekembugu‐mbugu keria, kegakira‐kiri, na emerindo y’enyancha egatoerera.
PSA 107:30 Erio bakaba n’omogooko, ekiagera banyorete obotoereru, n’Omonene akabaikia ase ekiambokero keria baganetie.
PSA 107:31 Tiga baakere Omonene ng’a mbuya mono, ase engencho y’obwanchani bwaye bwa botambe, na ase emeremo y’ogokumia akoreire Mwanyabaanto.
PSA 107:32 Tiga baabake Omonene agwo ase omosangererekano bw’ abanto, bamotogie nase abagaaka bagoikaransa kogaamba.
PSA 107:33 Omonene akaonchora chindooche chikaba erooro, ne chinsooko chikaba ense enyomo.
PSA 107:34 Akaonchora n’ense ere entobu ekaba ekerubo ki’omonyo, ase engencho y’obobe bw’ abanto bamenyeteo.
PSA 107:35 Boigo akaonchora erooro ekaba ritibo riichire amaache, na ense enyomo egatuboka chinsooko chi’amaache.
PSA 107:36 Aroro agwo nigo arentete abanto bare n’enchara; barabwo bakaagaacha omochie aroro bakamenyao.
PSA 107:37 Barabwo nigo bakobusura emegondo, naende basimeka emesabibu, bakanyora okwama okonene mono.
PSA 107:38 Omonene akabasesenia bagasarara mono, tatigete omobaro bwe chitugo chiabo okee.
PSA 107:39 Ekero bakeetigwe na kworoba ase engencho y’ogokorerwa bobe na gochaandwa,
PSA 107:40 Omonene agachaaya abanene baria babachaandete, bakaba bakoong’anya ase chirooro chitari ne chinchera.
PSA 107:41 Korende ere nigo akorusia abaremeire korwa ase emechando, na obuchia chiamate chiabo chiaba buna amaicho.
PSA 107:42 Abanyaboronge nigo bakorora amang’ana ayio na bagooka mono; korende abakori amabe nigo bagokira‐kiri baumata.
PSA 107:43 Omonto onde bwensi ore omong’aini, tiga aigwe amang’ana aya, tiga arengererie mono amanye obwanchani bw’Omonene bogendererete botambe.
PSA 108:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae, enkoro yane nigo ere n’oboremu! Nintere na gochenga! Omoyo one bwonsi, boka!
PSA 108:2 Inwe amakano aane onsi, boka! Nainche nimboke mambia chuni.
PSA 108:3 Aye Omonene, ninkoiranerie ng’a mbuya mono ase egati y’ abanto, nimbe ’ngotera amatera y’okogotogia ase egati y’ebisaku.
PSA 108:4 Amaabera ao nigo are amanene aigete aaria igoro, obwegenwa bwao nigo boigete igoro ase amare.
PSA 108:5 Aye Nyasae, oorokie ng’a nigo ore omonene goetania igoro chionsi. Tiga obonene bwao bororekane ase ense yonsi.
PSA 108:6 Intoorie n’okoboko kwao gw’okorio na oigwe aya ’nkogosaba.
PSA 108:7 Nyasae orire eira korwa ase obomenyo bwaye obochenu, ogoteeba, “Ase omochengo ninyatanane Sekemu, na ense omweya ya Sukoti ni’nyiate chincherere.
PSA 108:8 Gileadi neyaane, na Manase neyaane; Efraimu nekegogwa kiane gi’ekioma, na Yuda nenyimbo yane y’obogaambi.
PSA 108:9 Moabu negetaabo kiane ngoisabera, nindute egekooroto kiane igoro ase Edomu, ning’ake eriogi ri’okobua igoro y’ense y’Abafilisti.”
PSA 108:10 Ning’o orandaae ansoyie ase omochie ogiteire chindwaki? Ning’o orantang’ane gochia Edomu?
PSA 108:11 Aye Nyasae, Inee, ngwatotigire kegima? Aye tori kogeenda amo nabarwani baito b’esegi.
PSA 108:12 Tokoonye, torwanie ababisa baito tobabue, ekiagera ogokoonywa gokorwa ase Mwanyabaanto mbosa.
PSA 108:13 Ekero tore amo na Nyasae, ’natokore amang’ana amanene, nere orabue ababisa baito na kobatiringera inse.
PSA 109:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae ningotogie, tobaisa gokira‐kiri.
PSA 109:2 Abakori amabe abare abang’ainereria nigo bagokwana igoro yane, ee, nigo bagokwana oborimo igoro yane.
PSA 109:3 Bang’etananire bagokwana amang’ana y’obobisa, nigo bakondwania ’ntari na komocha konde.
PSA 109:4 Nonya inche ’mbanchete, barabwo nigo bangeechete, ee, nonya ngendererete kobasabera ebisio.
PSA 109:5 Nigo bakong’akana amabe ase amaya aane na okogeecha ase obwanchani bwane.
PSA 109:6 Chora omonto omobe amogambere omobisa one, na tiga oria omosoeri atenene ase okoboko kwaye gw’okorio amosoere.
PSA 109:7 Ekero agambiigwe ekiina, tiga abarerwe okomocha, nonya n’ogosaba kwaye kobarwe ng’a nebibe.
PSA 109:8 Amatuko aye tiga abe amake, na oboteneneri bwaye omoao aboire.
PSA 109:9 Tiga abana baye batigwe bare chintakana, na omokungu oye atigwe ore omoboraka.
PSA 109:10 Abana baye babe bakoombogana na kona‐gosaberera, bageende kona‐korigia endagera aare korwa ase amatuuri bamenyete.
PSA 109:11 Tiga abamoete ebinto singo bache baire ebinto biaye bionsi; abanto abaao bache basakore ebi bakorerete emeremo emekong’u.
PSA 109:12 Monto onde tabaisa koba omuya asare, gose onde taba n’amaabera ase abana baye bare chintakana.
PSA 109:13 Tiga ororeeria rwaye rosirigwe, na erieta riaye riebwe kegima ase ekiare gia kabere.
PSA 109:14 Ebibe bie chisokoro chiaye biinyorwe ase obosio bw’Omonene, na ebibe bia ng’ina tibibaisa gotinyigwa.
PSA 109:15 Ebibe biabo tiga bigenderere kobeera ase obosio Omonene botambe; na barabwo tibaabaisa koinyorwa ase ense nonya ng’ake.
PSA 109:16 Omonto oyio tainyorete koorokia amaabera, korende abataka, na abaremerwa, na abasionoire chinkoro chiabo, nigo abachaandete goika ogokwa kwabo.
PSA 109:17 Ere nigo anchete koragereria, bono tiga okoragereria okwo komoiranere. Ere tanchete gosesenia, ase ayio ogosesenigwa kobe aare asare.
PSA 109:18 Nigo ambarete okoragererigwa buna akwambara egoti yaye; bono tiga konywere ase omobere oye buna amaache akonywera ase omobere, na buna amaguta akweakwa akonywera aika ase amauga aye.
PSA 109:19 Tiga okoragererigwa okwo kobe buna egetambaa akwambara, naende kobe buna orokini akweboeria botambe.
PSA 109:20 Tiga Omonene abaakane igo abwo bagonsoera, abwo bagokwana bobe igoro y’obogima bwane.
PSA 109:21 Korende aye Nyasae, Omonene one, ondwanerere ase engencho y’erieta riao, intoorie, ekiagera obwanchani bwao bwa botambe nigo bore obuya.
PSA 109:22 Inche nigo ’nde omotaka oremeire mono, na nigo ’nde n’obororo ase enkoro yane ime.
PSA 109:23 Nigo ’ngoeta buna omorengari o mogoroba, nigo nkoirurukigwa buna chingige.
PSA 109:24 Amaru aborirwe chinguru ase engencho y’okweng’ata, na omobere one oreeire mono.
PSA 109:25 Nabeire omonto ogosekererwa nabansoeri; ekero bakondora, nigo bagonchaaya basingisia emetwe yaabo.
PSA 109:26 Aye Omonene, Nyasae one, inkonye! Intoorie, ekiagera aye nigo obwate amaabera amange!
PSA 109:27 Tiga abansoeri abwo bamanye ng’a aya nigo arure ase okoboko kwao. Aye Omonene, naye gwakorire aya.
PSA 109:28 Barabwo tiga bandagererie, korende aye onsesenie. Tiga abwo bagonkorera bobe barore obosooku, korende inche, omosomba oo, nimbe n’omogooko.
PSA 109:29 Tiga abansoeri baboigwe ogochaaywa, tiga obosooku obwo bobatube buna egetambaa gi’okwambara.
PSA 109:30 Ning’iranerie Omonene ng’a mbuya mono kegima n’omonwa one, nimbe nkona‐komotogia ase egati y’ abanto abange.
PSA 109:31 Omonene nigo ateneine ensemo y’okoboko gw’okorio kw’omotaka, ase okomotooria korwa ase abwo bakomonachera ekiina ki’ogokwa.
PSA 110:1 (Ogoteera gwa Daudi) Omonene agateebia Nyasae Omonene one, “Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio goika mbeeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao.”
PSA 110:2 Korwa Sayoni Omonene narambore enyimbo yao y’obogaambi ere n’okobua, ateebe, “Gamba ase egati y’ababisa bao.”
PSA 110:3 Abanto bao mberue n’ogwancha kwabo, ekero orasangererie abarwani bao b’esegi. Abamura bao mbaache asore beboetie oboseera obochenu, buna riime ria mambia.
PSA 110:4 Omonene otianire, takoonchora ebirengererio biaye: “Aye nigo ore Omokuani goika kare na kare, koreng’ana buna Melkizedeki.”
PSA 110:5 Omonene nigo ateneine ase ensemo y’okoboko kwao gw’okorio; ere nasenyente abarwoti ase rituko ri’endamwamu yaye.
PSA 110:6 Nanachere abanto b’ebisaku ekiina, ense neichore n’ebitondo; nasenyente emetwe y’abagaambi b’ense engima.
PSA 110:7 Nabe okonywa amaache y’ensoko ekero are ase orogeendo rwaye, ase ayio naimokererie omotwe oye igoro kabuire.
PSA 111:1 Togia Omonene! Ning’ake ng’a mbuya mono ase Omonene n’enkoro yane yonsi, agwo ase omosangererekano bw’ abanto bare ne chinkoro chindonge.
PSA 111:2 Ogokora kw’Omonene nigo kore okonene, Abwo bagokogookera nigo bagokweorokereria erinde bakomanye.
PSA 111:3 Ogokora kw’Omonene nigo kore okw’ogosikwa okonene na obonene, na oboronge bwaye nigo bogendererete kobao goika kare na kare.
PSA 111:4 Omonene okorire ogokora kwaye kw’ogokumia kobe gokoinyorwa, ere nigo are n’obuya na amaabera.
PSA 111:5 Nigo akoa abanto abwo bamoirogete endagera; nabe ogendererete koinyora okobwatana kwaye kw’ogotianania goika kare na kare.
PSA 111:6 Oorokeirie abanto baye okobua kw’ogokora kwaye ase okobaa emiando y’ abanto b’ebisaku.
PSA 111:7 Ogokora kw’amaboko aye nigo kore okw’obwegenwa na okw’oboronge, n’amachiiko aye onsi nay’obwegenwa.
PSA 111:8 Amachiiko ayio nigo ateneine bokong’u kare na kare, aikeranigwe ase ekeene na oboronge.
PSA 111:9 Ere otomeire abanto baye okoboorigwa, na ochiikire okobwatana kwaye kw’ogotianania kobeo goika kare na kare. Erieta riaye nigo rire richenu na eri’okoirokwa.
PSA 111:10 Okomoiroka Omonene, oyio noro omochakano bw’obong’aini, bonsi abagokora ayio nigo bare nokomanya okuya. Ogotogigwa kwaye nogwa kare na kare.
PSA 112:1 Togia Omonene! Nasesenirie omonto oyio omoirogete Omonene, na ogokirie mono koigwera amachiiko aye.
PSA 112:2 Oroiboro rwaye ’ndobe n’okobua ase ense; ekiaare ki’abare ne chinkoro chindonge ’ngesesenigwe.
PSA 112:3 Obotenenku na obonda ’mbibe ase enyomba yaye, na oboronge bwaye ’mbogenderere kobao botambe.
PSA 112:4 Buna koreng’ana omobaso okobara ase omosunte, Omonene nabo ogochera abanyaboronge, ore nobuya, n’amaabera, na oboronge.
PSA 112:5 Nasesenirie omonto ore n’amaabera na okorua ebinto singo, boigo ogokora amang’ana aye onsi ase oboronge.
PSA 112:6 Omonyaboronge takonyegerigwa nonya ng’ake, nabe okoinyorwa kare na kare.
PSA 112:7 Ere takwoboa kagotebigwa amang’ana amabe, enkoro yaye nigo ere endemu esemeretie Omonene.
PSA 112:8 Enkoro yaye teri koirianyeka gose kwoboa, ere nigo akoremereria goika abachaandi baye babugwe.
PSA 112:9 Ere nigo akoa abataka ebiegwa ore n’omoyo omorabu; oboronge bwaye ’mbogenderere kobao kare na kare; orogunchara rwaye ’ndokiine ase ogosikwa.
PSA 112:10 Ekero omonto omonyabibe akorora ayio, nigo agoichana ogeechigwa, oriania amaino aye, orea osira. Okogania kw’omonyabibe nigo kogosira.
PSA 113:1 Motogie Omonene! Inwe abasomba b’Omonene, motogie, ee, ritogie erieta riaye!
PSA 113:2 Erieta ri’Omonene ritogigwe korwa bono goika kare na kare!
PSA 113:3 Erieta ri’Omonene ribe rigotogigwa korwa ekero risase rikooroka goika ekero rikorimera!
PSA 113:4 Omonene nigo are omonene igoro ase ebisaku bionsi, na obonene bwaye nigo boetanaine igoro chionsi.
PSA 113:5 Ning’o onga buna Omonene, Nyasae oito, oria omenyete aaria igoro mono,
PSA 113:6 na origereretie goocha inse aa arore igoro na ense.
PSA 113:7 Nigo akoimokia omotaka korwa ase obotaka obwere, na koimokia omoremerwa korwa ase ribu,
PSA 113:8 obabeeka baikaransa amo n’abwo bare n’okobua, baria bakogambera abanto baye.
PSA 113:9 Nigo akoa omokungu omogomba chinguru chi’okoibora, oba n’omogooko ase obomenyo bwaye. Omonene atogigwe!
PSA 114:1 Ekero Abaisraeli barwete Misiri, ee, ekero abanto ba Yakobo barwete ase abanto barenge konoga omonwa omoao,
PSA 114:2 Abayuda bakaba aase aachenu a Omonene, na Abaisraeli bakaba ab’obogaambi bwaye.
PSA 114:3 Enyancha ekarora ayio egatama, na orooche rwa Yorodani rokanacheka, rokairana magega.
PSA 114:4 Ebitunwa bigatuma-tuma buna chimingichi, na ebigoro buna chimanwa chi’eching’ondi.
PSA 114:5 Aye enyancha, ninki kwarooche, erinde ogatama? Aye Yorodani, ninki kiabeete asore, erinde okanacheka okairana magega?
PSA 114:6 Inwe ebitunwa, ninki kiagerete mogatuma‐tuma buna chimingichi, nainwe ebigoro boigo buna chimanwa chi’eching’ondi?
PSA 114:7 Aye ense, tengecha ase obosio Omonene, ee, ase obosio bwa Nyasae o Yakobo.
PSA 114:8 Oyio oonchorete egetare gekaba ritibo ri’amaache, ne rigena riikong’u rikaba ensoko y’amaache.
PSA 115:1 Aye Omonene, intwe titobaisa gotogigwa, korende erieta riao rioka ritogigwe, ase engencho y’obwanchani bwao bwa botambe, nase obwegenwa bwao.
PSA 115:2 Nase ki abanto b’ebisaku baraborie, “Nyasae oyio obo ng’ai are?”
PSA 115:3 Nyasae oito niigoro are, naende nigo agokora rinde rionsi aganetie.
PSA 115:4 Emegwekano abanto abwo bagosasiima nigo eroiseirie chifeta ne chitaabu, nigo ere emeremo y’amaboko a Mwanyabaanto.
PSA 115:5 Nigo ebwate omonwa, korende teri gokwana, nebwate amaiso, korende teri korora.
PSA 115:6 Nebwate amato, korende teri koigwa, nebwate emioro, korende teri konyonka eigwe rimisu.
PSA 115:7 Nebwate amaboko, korende teri kobwata gento, nebwate amagoro, korende teri gotaara; gose tebwati eriogi ri’ogokwana korwa ase emioyo yaabo.
PSA 115:8 Abakoroisia emegwekano eyio nabo barabe buna ero ere; na baria bayiegenete boigo.
PSA 115:9 Inwe Abaisraeli, mosemerie Omonene; ere nere Omokonyi oino na enguba yaino.
PSA 115:10 Inwe ab’ororeeria rwa Aroni, mosemerie Omonene; ere nere Omokonyi oino na enguba yaino.
PSA 115:11 Inwe abamoirogete Omonene, mosemerie Omonene; ere nere Omokonyi oino na enguba yaino.
PSA 115:12 Omonene obeire ogotoinyora, natosesenie; nasesenie Abaisraeli, nasesenie ab’ororeeria rwa Aroni.
PSA 115:13 Ere nasesenie bonsi abamoirogete, abake na abanene.
PSA 115:14 Tiga Omonene abamentekanie, inwe amo ne chinderia chiaino.
PSA 115:15 Mosesenigwe n’Omonene, oria otongete igoro na ense.
PSA 115:16 Igoro yonsi na aase aye ere Omonene ore igoro, korende ense ero oyeire Mwanyabaanto.
PSA 115:17 Abakuure tibari gotogia Omonene, na ase abwo bagendire aase aakiriru onde tari okomotogia.
PSA 115:18 Korende intwe ntogenderere gotogia Omonene, korwa bono goika kare na kare. Motogie Omonene!
PSA 116:1 Nigo inyanchete Omonene, ekiagera ere oiguure eriogi riane na ogosaba kwane.
PSA 116:2 Ere ontegereire onyiguure, ase ayio, ekero ’nde moyo nimbe ’nkona‐komorangeria ng’a ankonye.
PSA 116:3 Ebisibo bi’amakweri nigo biang’etananete; ekeondoko gi’aase abakuure gekambwata; nigo nabeete n’emechando na omoichano.
PSA 116:4 Erio nkarangeria erieta ri’Omonene, ’ngasaba, “Aye Omonene, nagosoroire ontoorie omoyo one.”
PSA 116:5 Omonene nigo are nobuya na oboronge; Ere, Nyasae oito nigo are omonyamaabera.
PSA 116:6 Ere nigo akorenda abanto abakanyeku; ekero nabeete ing’ichaanete, nigo antooretie.
PSA 116:7 Aye omoyo one, irana ase n’obotoereru bwao, ekiagera Omonene ogokoreire amaya amange.
PSA 116:8 Aye Omonene kwarusirie omoyo one ase amakweri, gwatinyirie amariga korwa ase amaiso aane, kwarendire amagoro aane tindichaniwa ingwe.
PSA 116:9 Nimbe ’ngotaara ase obosio Omonene, ’nde ase ense y’ abanto bare moyo.
PSA 116:10 Nigo negenete, na ase engencho eyio ’ngakwana, “Inche nigo ’nchaandegete mono”
PSA 116:11 na ase okwegosa kwane ’ngateeba, “Kere omonto nomonyaborimo.”
PSA 116:12 Ngento ki ’ndarue ing’akane Omonene ase engencho y’amaya aya ankoreire?
PSA 116:13 Ninyimokie egekombe ki’ogotooreka, ’ndangerie ase erieta ri’Omonene.
PSA 116:14 Ning’ikeranie chiira chiane ase Omonene agwo ase amasio y’ abanto baye bonsi.
PSA 116:15 Nigo ere engencho enene ase amaiso y’Omonene ekero abanto baye abachenu bagokwa.
PSA 116:16 Nagosoroire, Omonene, inche nigo ’nde omosomba oo; nigo ’nde omosomba oo, omwana bw’omokuungu ore omosomba oo. Aye gwachisiboire chingataare korwa ase amagoro ane.
PSA 116:17 Ase ayio ninkoruere okoruegwa gw’ekeng’wanso ki’ogoaka ng’a mbuya mono, naende ’ndangerie erieta ri’Omonene.
PSA 116:18 Ning’ikeranie chiira chiane ase Omonene agwo ase amasio y’ abanto baye bonsi.
PSA 116:19 Ime ase chigoora chi’enyomba y’Omonene gati‐gati yao aye Yerusalemu; Omonene atogigwe!
PSA 117:1 Inwe abanto b’ebisaku bionsi, motogie Omonene! Inwe abanto bonsi, mobake!
PSA 117:2 Obwanchani bwaye bwa botambe nigo bore obonene ase tore, na obwegenwa bwaye nigo bogenderete goika kare na kare. Motogie Omonene!
PSA 118:1 Moakere Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya; obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 118:2 Tiga Abaisraeli bateebe, “Obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.”
PSA 118:3 Tiga abanto b’enyomba ya Aroni bateebe, “Obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.”
PSA 118:4 Tiga abanto abwo bairogete Omonene bateebe, “Obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.”
PSA 118:5 Ekero nareenge n’emechando nkamorangeri’Omonene; nere akang’iraneria, akambeeka aase aagare.
PSA 118:6 Omonene kare ase ensemo yane, tinkonyaara kwoboa. Mwanyabaanto onde bwensi ninki aranyare gonkorera?
PSA 118:7 Omonene nigo are ase ensemo y’abarwanereri baane; ningoke ase engencho yokobugwa kw’abwo bangeechete.
PSA 118:8 Nigo ere buya komotamera Omonene, kobua gosemeria Mwanyabaanto.
PSA 118:9 Nigo ere buya komotamera Omonene kobua gosemeria omonyamwando bw’obogaambi.
PSA 118:10 Abanto b’ebisaku bionsi nigo bang’etananete kondwania, korende ase erieta ri’Omonene ’nkabasiria.
PSA 118:11 Nigo bamboerete korwa chinsinyo chionsi, korende ase erieta ri’Omonene nkabasiria.
PSA 118:12 Nigo bang’umokerete buna chinchoke, korende bakarima buna omorero bw’amagwa; ase erieta ri’Omonene ’nkabasiria.
PSA 118:13 Nigo natwometwe bokong’u ng’a ingwe, korende Omonene agankonya.
PSA 118:14 Omonene nere chinguru na omoegereri one, ere obeire ogotooreka kwane.
PSA 118:15 Tegerera moigwe amateera y’omogooko igoro y’ogotoreka, ayio akorwa ase chiema ase abanyene oboronge bamenyete, agoteeba, “Okoboko gw’okorio kw’Omonene nigo kogokora amang’ana y’ogokumia.
PSA 118:16 Okoboko gw’okorio kw’Omonene nigo koimokererete igoro, ee, okoboko gw’okorio kw’Omonene nigo kogokora amang’ana y’ogokumia.”
PSA 118:17 Inche tingokwa, korende nimbe moyo, erio ning’iranerere amakumia a Omonene.
PSA 118:18 Omonene obeire okong’a egesusuro ekenene gi’okondongeyia, korende tang’ereretie gochia ase amakweri.
PSA 118:19 Inyigorere ebiita bi’oboronge, erio insoe aroro ase okoiraneria ng’a mbuya mono ase Omonene.
PSA 118:20 Eke nakio egeita kia Omonene, agwo nao abanyene oboronge barasoere.
PSA 118:21 Nagoakeire ng’a mbuya mono, ekiagera kwanyiguure, naende kwabeire ogotooreka kwane.
PSA 118:22 Rigena riria abaagachi bangete riabeire rigena rinene ri’ekoona.
PSA 118:23 Ring’ana eri nigo riarure ase Omonene, eri neriogokumia ase amaiso aito.
PSA 118:24 Rituko eri nario Omonene akorire, tiga tobe n’omogooko, tochenge ase rirorio.
PSA 118:25 Aye Omonene, twagosoroire ototoorie! Omonene, twakogarameire, toe obobui!
PSA 118:26 Nasesenirie oyio ogoocha ase erieta ri’Omonene! Intwe nigo tokobasesenia korwa ase enyomba ya Nyasae.
PSA 118:27 Omonene nere Nyasae, ere otorabeirie ensaakia. Bogoria chinsagia chi’emete, mochaake rituko rinene, moroobere gochia ase egesasiimero kere n’emegwekano ye ching’unchara!
PSA 118:28 Aye naye Nyasae one, nimbe ’nkogoakera ng’a mbuya mono; Nyasae one, nimbe nkona‐gokobaka.
PSA 118:29 Moakere Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya, na obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 119:1 Inaki bagasesenirie abwo chinchera chiabo chire chindonge! Barabwo abagendererete kobwatia amachiiko y’Omonene!
PSA 119:2 Mbasesenirie abwo barendete oborori bwaye, abwo bakorigia Omonene ne chinkoro chiabo chionsi,
PSA 119:3 abwo batari gokora amabe, korende nigo bakobwatia chinchera chiaye.
PSA 119:4 Aye gwatoeire amachiiko ao, toyarende nomokia.
PSA 119:5 Nigo nganetie ng’a chinchera chiane chibe chindonge, erinde ndende emeroberio yao echiikire.
PSA 119:6 Rirorio tingosookigwa ekero ’ndabe ’ndigereretie amachiiko ao onsi.
PSA 119:7 Ekero ’ndabe neorokereirie okogaamba kwao kw’oboronge, rirorio nimbe nkona‐kogotogia nenkoro endonge.
PSA 119:8 Ninyigwere amachiiko ao; tobaisa gontiga.
PSA 119:9 Naki omonto omosae arakore arende obochenu bw’obogima bwaye? Nase okorenda orogeendo rwaye kobwatekana ne ring’ana riao.
PSA 119:10 Inche nigo ’ngokorigia nenkoro yane yonsi; ondende timbaisa gotiga amachiiko ao.
PSA 119:11 Nagachire ring’ana riao ase enkoro yane ime, ng’a tinkora ebibe asore.
PSA 119:12 Aye Omonene nigo osesenegete. Inyorokererie emeroberio yao echiikire.
PSA 119:13 Nimbe ’nkona‐koraria aya onsi gwanchiikire nomonwa oo.
PSA 119:14 Nigo ’nde n’omogooko ase obonene bwe chinkuma chiao; kobua koba nobotenenku obonene.
PSA 119:15 Nimbe ’nkorengereria mono igoro y’amachiiko ao, naende ’mbe ’nkorigereria chinchera chiao chionsi.
PSA 119:16 Ningokere emeroberio yao echiikire; tinkweba ring’ana riao.
PSA 119:17 ’nkorere amaya, inche omosomba oo, erio nario ’ndabe moyo, ’mbwate ring’ana riao.
PSA 119:18 Ndamokie amaiso, inyare korora amang’ana y’ogokumia y’amachiiko ao.
PSA 119:19 Inche nigo ’nde omoeti ase ense, tobaisa kombisa amachiiko ao.
PSA 119:20 Enkoro yane yarang’ire namaiga, chingaki chionsi nigo eganetie komanya okogania kwao.
PSA 119:21 Aye nigo ogotogonyera abanto abaenenu, abwo baragereirie, baria batigire kobwata amachiiko ao.
PSA 119:22 Onduserie ogochecherigwa na ogochaaywa kwabo, ekiagera inche nigo ’ndendete oborori bwao.
PSA 119:23 Abagaambi nabaikaransa amo koroberia bankorere bobe, korende inche, omosomba oo, nigo nkona‐koiranerera emeroberio yao echiikire.
PSA 119:24 Nigo ’ngokerete oborori bwao, ekiagera nabwo bogonseemia.
PSA 119:25 Omoyo one otiringeirwe inse, ’ng’a obogima oboyia koreng’ana ne ring’ana riao.
PSA 119:26 Ekero naorogetie amakora aane nigo kwanyigwete; ’nyorokererie emeroberio yao echiikire!
PSA 119:27 Inyorokererie, erinde imanye chinchera chi’amachiiko ao, nimbe ’nkona koiranerera ogokora kwao kw’ogokumia.
PSA 119:28 Omoyo one obuirwe n’emechando, ’mbeeke chinguru koreng’ana ne ring’ana riao.
PSA 119:29 Nduserie chinchera chi’obong’ainereria chibe aare korwa ase ’nde, ase obuya bwao ’nyorokererie amachiiko ao.
PSA 119:30 Inche nachoorire enchera y’ekeene, nayabeekire motwe aria gwanchiikire.
PSA 119:31 Aye Omonene, nabwatereire oborori bwao, tobaisa gontiga ’nsookigwe.
PSA 119:32 Ekero oramanyie enkoro yane obuya bwao, niminyoke ’nyigwere amachiiko ao.
PSA 119:33 Aye Omonene, ’nyorokererie enchera y’emeroberio yao echiikire; na inche nin’yerende goika omoerio.
PSA 119:34 Imanyie amachiiko ao, erinde ’n’yabwate na koyarenda nenkoro yane yonsi.
PSA 119:35 Indaae ’mbwatie enchera y’amachiiko ao, ekiagera inche nigo ’ngokirie naro.
PSA 119:36 Oonchore enkoro yane. Yanche oborori bwao, na toyetiga ebe nokogania kwe ribero.
PSA 119:37 Oyaonchore amaiso aane tarigereria amang’ana atagwenereti; ing’a obogima oboyia ’mbwatie chinchera chiao.
PSA 119:38 Ikerania ase ’nde, inche omosomba oo, eira kwandierete, eira eyio okoa abakoirogete.
PSA 119:39 Induserie amang’ana y’ogochaaywa inyirogete, ekiagera aya gwachiikire nigo are amaya.
PSA 119:40 Rora, inche nigo ’nganetie koigwera amachiiko ao; ing’a obogima oboyia goetera ase oboronge bwao.
PSA 119:41 Aye Omonene, orokia ase ’nde obwanchani bwao botakoera, naende ontoorie buna kwandierete eira.
PSA 119:42 Erio inyore ring’ana ’ndairanerie abwo bagonchecheria, ekiagera nigo ’nyegenete ring’ana riao.
PSA 119:43 Tobaisa korusia nonya ng’ake ring’ana ri’ekeene korwa ase omonwa one, ekiagera nigo ’nsemeretie aria gwachiikire.
PSA 119:44 Nimbe ’nkoigwera amachiiko ao botambe goika kare na kare.
PSA 119:45 Nimbe ’ngotaara ase obosibore, ekiagera neorokereirie amachiiko ao.
PSA 119:46 Nindue oborori bwao ase amasio y’abarwoti ’ntari nobosooku.
PSA 119:47 Inche nigo ’nde n’omogooko ase amachiiko ao, ekiagera ayio nin’yanchete.
PSA 119:48 Nindambore amaboko aane ’mbwate amachiiko ao nyanchete, na nimbe ’nkorengereria igoro y’emeroberio yao echiikire.
PSA 119:49 Inyora ring’ana riao gwakwanete ase ’nde inche omosomba oo, ekiagera ase rirorio kwang’eire ogosemeria.
PSA 119:50 Egekondemia ase emechando yane n’eke: Ring’ana riao nigo rigonkora naba omoyia.
PSA 119:51 Abanto abamwenu nigo bagonchecheria mono, nonya naboigo tindi gotiga amachiiko ao.
PSA 119:52 Aye Omonene, ekero ’nkoinyora okogaamba kwao korwa kare, nigo ’nkoba nokoremigwa.
PSA 119:53 Nigo ’nde n’okogeechigwa okonene ase engencho y’abakori amabe, ekiagera bagosaria amachiiko ao.
PSA 119:54 Ekero imenyete ase enyomba yane y’obogeni, nabeire ’nkona‐gotererera emeroberio yao echiikire.
PSA 119:55 Aye Omonene, nigo ’nkoinyora erieta riao botuko, nigo ’ndendete amachiiko ao.
PSA 119:56 Oko nakwo ogosesenigwa kwane, ng’a nabeire ’ndendete amachiiko ao.
PSA 119:57 Omonene, aye negetare kiane; nariire eira koigwera amang’ana ao.
PSA 119:58 Nigo ’nkogosorora nenkoro yane yonsi: Ondorere amaabera koreng’ana ne ring’ana riao.
PSA 119:59 Nigo nareengereretie igoro ye chinchera chiane, ’nkaonchora amagoro aane ’nkabwatia oborori bwao.
PSA 119:60 Nigo ’nkoayerera, tingotebana koigwera amachiiko ao.
PSA 119:61 Chingori chi’abakori amabe chiang’etananire, korende tinkweba amachiiko ao.
PSA 119:62 Nigo ’nkobooka botuko gati kogoakera ng’a mbuya mono, ekiagera okogaamba kwao nokoronge.
PSA 119:63 Inche nigo ’nde omogisangio bw’abwo bonsi bakoirogete, abwo barendete amachiiko ao.
PSA 119:64 Aye Omonene, obwanchani bwao bogendererete botambe nigo boichire ase ense, ’nyorokererie imanye emeroberio yao echiikire.
PSA 119:65 Aye Omonene, koreng’ana ne ring’ana riao gwankoreire inche omosomba oo obuya obonge.
PSA 119:66 Inyorokererie imanye kogaamba buya na imbe ne chisemi, ekiagera nigo ’nyegenete amachiiko ao.
PSA 119:67 Ekero konya ’ntaraegwa egesusuro, nigo nareenge omosiru, korende bono nigo ’ndendete ring’ana riao.
PSA 119:68 Aye nigo ore omuya, naende nigo ogokora amaya, ase ayio ’nyorokererie emeroberio yao echiikire.
PSA 119:69 Abanto abamwenu nigo bakongamba na gokwana oborimo igoro yane, korende inche nigo ’ndendete amachiiko ao nenkoro yane yonsi.
PSA 119:70 Chinkoro chiabo nigo chinorete buna ebitinya, korende inche nigo ’nde n’omogooko ase amachiiko ao.
PSA 119:71 Nigo yabeete buya mono ase ’nde konyora egesusuro keria, ekiagera ayio naro agerete neorokereirie emeroberio yao echiikire.
PSA 119:72 Amachiiko ao gwakwanete nigo are amaya ase ’nde, kobua chitaabu ne chifeta chilifu chinyinge.
PSA 119:73 Amaboko ao naro ambombete akandoisia, ing’a obong’aini, erinde inyare kweorokereria amachiiko ao.
PSA 119:74 Abanto abwo bakoirogete ’mbandore bagoke, ekiagera ’nsemeretie ring’ana riao.
PSA 119:75 Aye Omonene, nimanyete ng’a ebiina biao nebia boronge, naende ase bwegenwa bwao, nigo kwang’eire egesusuro gi’okondongeyia.
PSA 119:76 Tiga obwanchani bwao bogendererete botambe bondemie, koreng’ana buna kwariire eira ase ’nde, inche omosomba oo.
PSA 119:77 Ondorere amaabera, erinde imbe moyo; inche nigo ’ngokerete amachiiko ao.
PSA 119:78 Tiga abanto abamwenu barore obosooku, ekiagera bankoreire bobe engencho ende etaiyo, korende inche nigo ’nkona koiranerera amachiiko ao.
PSA 119:79 Tiga abanto abwo bakoirogete bache ase ’nde. Abwo bamanyete oborori bwao.
PSA 119:80 Tiga enkoro yane ebe etari na komocha ase emeroberio yao echiikire, erinde timbaisa konyora obosooku.
PSA 119:81 Omoyo one oganyoire ase okogania ogotooreka kwao, nigo ’nsemeretie ring’ana riao.
PSA 119:82 Amaiso aane asundokire ase okoganya ring’ana riao, nigo ’nkoboria, “Indi aye orache kondemia?”
PSA 119:83 Inche nabeire buna ekerandi gi’edivai gekorire korwa ase risankwa kere ase erioki, nonya naboigo, tindeba emeroberio yao echiikire.
PSA 119:84 Ngoika ririri inche omosomba oo ’ndagenderere koremereria? Ndiriri oranache ekiina ase abachaandi baane?
PSA 119:85 Abanto abamwenu batabwateti amachiiko ao nigo bankuunyeire emetaro.
PSA 119:86 Amachiiko ao onsi nigo are ay’ekeene, korende abanto nigo bagonchaanda ase okong’aacha. Koranche onkonye!
PSA 119:87 Barabwo babeire ang’e gonsiria aiga ase ense, nonya naboigo, tintigeti amachiiko ao.
PSA 119:88 Ing’a obogima oboyia ase engencho y’obwanchani bwao bwa botambe, erinde ’mbwatie oborori bwao gwakwanete.
PSA 119:89 Aye Omonene, ring’ana riao nigo riteneine bokong’u aaria igoro goika kare na kare.
PSA 119:90 Obwegenwa bwao nigo bogendererete ase ebiaare bionsi; aye gwatenenirie ense aase aye, ero nigo eteneine bokong’u.
PSA 119:91 Ebinto bionsi nigo bigendererete kobao goika reero buna aye kwabichiigete, ekiagera bionsi nigo bikogokorera.
PSA 119:92 Onye ogochika kwao gotarenge omogooko one nanga nigo nasirete ase emechando yane.
PSA 119:93 Inche tinkonyaara kweba amachiiko ao, ekiagera aye kwang’eire obogima oboyia goetera ase aro.
PSA 119:94 Inche noyoo, ntoorie! Nigo nabeire ’nkona‐koinyora amachiiko ao.
PSA 119:95 Abakori amabe nigo bakomboera ng’a bansirie, korende nigo ’nyigwerete oborori bwao.
PSA 119:96 Narorire ng’a gento kende tikeri kere noboikeranu, korende amachiiko ao namaikeranu.
PSA 119:97 Aa! Naki inyanchete amachiiko ao! Naro nkona‐koiranerera omobaso boira.
PSA 119:98 Amachiiko ao nigo agonkora naba omong’aini kobua ababisa baane, ekiagera ayio nigo are ase ’nde chingaki chionsi.
PSA 119:99 Inche nigo ’nde nokomanya okonge kobua aborokia baane, ekiagera nigo ’nkona‐korengereria mono igoro y’oborori bwao.
PSA 119:100 Nigo ’manyete amange kobua abanto abagotu, ekiagera ’mbwatete amachiiko ao.
PSA 119:101 Nigo ’ntangete amagoro aane tabaisa kobwatia enchera ende yonsi y’obobe, erinde ’nyaare korenda ring’ana riao.
PSA 119:102 Tindi gotiga aya gwachiikire, ekiagera naye kwanyorokereirie.
PSA 119:103 Amang’ana ao naki are amansu ase ’nde! Ee, nigo are amansu ase omonwa one kobua obooke.
PSA 119:104 Amachiiko ao ang’eire obong’aini, ase ayio nigo ’ngeechete kera enchera y’obong’ainereria.
PSA 119:105 Ring’ana riao netaya ase amagoro aane na omobaso ase enchera ’ngoeta.
PSA 119:106 Natianire ng’a ning’ikeranie eira eyio yane; nimbwatie aria onsi gwachiikire ase oboronge.
PSA 119:107 Aye Omonene, nigo nchaandegete mono, ing’a obogima oboyia koreng’ana ne ring’ana riao.
PSA 119:108 Omonene, anchera ogosaba kwane kw’ogoaka ng’a mbuya mono, naende onyorokererie aya gwachiikire.
PSA 119:109 Ase chingaki chionsi tinaboegererete obogima bwane, na tinebete amachiiko ao.
PSA 119:110 Abakori amabe babeekire omoeto ase ’ngoeta, korende tintantaniri korwa ase amachiiko ao.
PSA 119:111 Oborori bwao nabwo omwando one goika kare na kare, ee, nabwo enkoro yane egokerete mono.
PSA 119:112 Narure enkoro yane erende amachiiko ao, botambe goika omoerio.
PSA 119:113 Nigo ’ngeechete abanyamenwa ebere, korende nigo ’nyanchete amachiiko ao.
PSA 119:114 Aye naye ore obwebisero bwane, na enguba yane, nigo ’nsemeretie ring’ana riao.
PSA 119:115 Inwe abakori amabe, karue ase ’nde, erinde ’nyaare korenda amachiiko a Nyasae one.
PSA 119:116 Ing’a chinguru buna kwariire eira, erinde imbe moyo. Tobaisa gontiga ’ndore obosooku ase ogosemeria kwane.
PSA 119:117 Imboanie kegima, ’ngitere buya, inyare gosika botambe emeroberio yao echiikire.
PSA 119:118 Aye nigo okwanga abwo bagotantana korwa ase emeroberio yao echiikire; ee, obong’ainereria bwabo nigo bore bosa.
PSA 119:119 Aye nigo obarete abakori amabe bonsi b’ense koba bosa buna amabiria; ase ayio inche nigo inyanchete oborori bwao.
PSA 119:120 Omobere one nigo okoiguswa ore n’obwoba asore, naende nairokire ebiina biao.
PSA 119:121 Inche nakorire amang’ana are ay’ekeene na ay’oboronge; tontiga ase abachandi baane.
PSA 119:122 Ontenenere inche omosomba oo inyore ebisio; totiga abanto abamwenu bankorere bobe.
PSA 119:123 Amaiso aane arosire ase okoganya ogotooreka gokorwa asore, amo nogoikeranigwa kw’eira yao y’oboronge.
PSA 119:124 Nkorere amaya inche omosomba oo koreng’ana nobwanchani bwao bogendererete botambe, naende onyorokererie ’manye emeroberio yao echiikire.
PSA 119:125 Inche nigo ’nde omosomba oo, ing’a okomanya, erinde ’manye oborori bwao.
PSA 119:126 Engaki yaikire aye Omonene ogwenerete gokora ogokora kwao, ekiagera basaririe amachiiko ao.
PSA 119:127 Ase ayio inche nigo ’nyanchete amachiiko ao kobua etaabu, ee, kobua etaabu enkenonoku.
PSA 119:128 Na ase ayio nigo ndoche ng’a amachiiko ao onsi namaronge. Nigo ngeechete kera enchera y’obong’ainereria.
PSA 119:129 Oborori bwao nigo bore obw’ogokumia, ase ayio nigo mbobwatete nomoyo one bwonsi.
PSA 119:130 Ekero amang’ana ao amaanoirwe nigo akorua omobaso na kobaa abatamanyeti amange obong’aini.
PSA 119:131 Nigo ngwasamia omonwa one na gwesesa, ekiagera nigo ’nde namaiga imanye amachiiko ao.
PSA 119:132 Ndigererie, ondorere amaabera buna egwenerete abwo banchete erieta riao.
PSA 119:133 Kong’ia orogendo rwane koreng’ana ne ring’ana riao, totiga obobe bongambere.
PSA 119:134 Mboorie korwa ase ogochaandwa kwa Mwanyabaanto, erio nario ndanyaare korenda amachiiko ao.
PSA 119:135 Mbarerie inche omosomba oo obosio bwao, na onyorokererie emeroberio yao echiikire.
PSA 119:136 Nigo nkorera, naitera amariga amange mono, ekiagera abanto tibarendeti amachiiko ao.
PSA 119:137 Aye Omonene nigo ore omonyene oboronge, na okogaambera kwao n’okwaboronge.
PSA 119:138 Gwachiikire oborori bwao ase oboronge, na ase obwegenwa bwonsi.
PSA 119:139 Risemi riane riandire, ekiagera ababisa baane bebire ring’ana riao.
PSA 119:140 Ring’ana riao riateemirwe, nigo riteneine bokong’u, na inche omosomba oo nigo ndianchete.
PSA 119:141 Nigo ’nde oyo otasikiri, naende inchayire, korende nonya naboigo tinkweba amachiiko ao.
PSA 119:142 Oboronge bwao nigo bore obwa kare na kare, n’amachiiko ao nigo are ay’ekeene.
PSA 119:143 Emechando na omoichano bianyorire, korende nigo ’ngokerete amachiiko ao.
PSA 119:144 Oborori bwao nigo bore oboronge goika kare na kare; on g’e okomanya, erinde imbe moyo.
PSA 119:145 Aye Omonene, nigo ’ngokorangeria nenkoro yane yonsi, inyigwe, na inche nimbwate emeroberio yao echiikire.
PSA 119:146 Nigo ’nkorera asore, ontoorie, erinde ’mbwate oborori bwao.
PSA 119:147 Nigo ’nkobooka mambia chuni gokorangeria ng’a onkonye, ninsemeretie amang’ana ao.
PSA 119:148 Nigo nkogeesa botuko bokia, mbe nkona‐koiranerera ring’ana riao.
PSA 119:149 Omonene, igwa eriogi riane ase engencho y’obwanchani bwao botari koera; ong’e obogima oboyia koreng’ana noboronge bwao.
PSA 119:150 Abwo bakominyokera amabe bambereire ang’e; abwo nigo bare aare korwa ase amachiiko ao.
PSA 119:151 Korende aye Omonene nigo ore ang’e, n’amachiiko ao onsi nigo are ay’ekeene.
PSA 119:152 Korwa kare nimanyete korwa ase oborori bwao ng’a naye kwabobegete bobeo goika kare na kare.
PSA 119:153 Rigereria emechando yane, ontoorie, ekiagera tinyebeti amachiiko ao.
PSA 119:154 Indwanerere, omboorie, ong’e obogima oboyia koreng’ana ne ring’ana riao.
PSA 119:155 Ogotooreka nigo kore aare korwa ase abakori amabe, ekiagera barabwo tibari korigia emeroberio yao echiikire.
PSA 119:156 Aye Omonene, amaabera ao nigo are amanene; ong’e obogima oboyia koreng’ana nokogaamba kwao.
PSA 119:157 Abagonchaanda na abare ababisa baane nigo bare abange, korende tinkogobera ase okorwa oborori bwao.
PSA 119:158 Ekero nkorigereria abatari abegenwa nigo nkogeechigwa nabarabwo, ekiagera tibabwateti ring’ana riao.
PSA 119:159 Aye Omonene, rora buna nyanchete amachiiko ao! Ong’e obogima oboyia koreng’ana nobwanchani bwao botari koera.
PSA 119:160 Amang’ana ao onsi nay’ekeene, na okogaamba kwao gwonsi kw’oboronge nogwa kare na kare.
PSA 119:161 Abagaambi nigo bagonchaanda bosa ’ntari na komocha, korende enkoro yane nigo eirogete amang’ana ao.
PSA 119:162 Nigo nkogokera ring’ana riao, naba buna oyo onyorire ebisakorwa ebinge.
PSA 119:163 Nigo ngeechete kegima oborimo bonde bwonsi, korende nigo nyanchete amachiiko ao.
PSA 119:164 Ara gatan’akabere ase rituko nigo ’nkogotogia, ase engencho y’emeroberio yao y’oboronge echiikire.
PSA 119:165 Abwo banchete amachiiko ao nigo bare n’omorembe omonene mono, kende tikeri gekobagoocha.
PSA 119:166 Aye Omonene, nigo ’nganyete ng’a ontoorie, naende nigo ’ngokora buna amachiiko ao agoteeba.
PSA 119:167 Omoyo one nigo obwatete oborori bwao, nigo ’mbwanchete mono.
PSA 119:168 Nigo imbwatete amachiiko ao, na oborori bwao, ekiagera nigo omanyete chinchera chiane chionsi.
PSA 119:169 Aye Omonene, tiga okorera kwane goike ase obosio bwao; ing’a obong’aini koreng’ana ne ring’ana riao!
PSA 119:170 Tiga ogosaba kwane goike asore; ontoorie koreng’ana ne ring’ana riao!
PSA 119:171 Nimbe ’nkona‐kogotogia nebikoba biane, ekiagera aye kwanyorokereirie ’manye emeroberio yao echiikire.
PSA 119:172 Oromeme rwane ’ndoteere ring’ana riao, ekiagera amachiiko ao onsi nigo are amaronge.
PSA 119:173 Okoboko kwao, tiga kobe ang’e gonkonya, ekiagera nachoorire kobwatia amachiiko ao.
PSA 119:174 Aye Omonene, nigo ’nde namaiga ng’a ontoorie, n’amachiiko ao nigo angogetie mono.
PSA 119:175 Tiga omoyo one obe moyo, erinde ’ngotogie, na aya gwachiikire, tiga ankonye.
PSA 119:176 Inche nasirire buna eng’ondi ensiru, ’ndigie inche omosomba oo, ekiagera tinyebeti amachiiko ao.
PSA 120:1 Ekero ’nde n’emechando nigo ’nkorera ase Omonene, ere nigo akonyigwa.
PSA 120:2 Aye Omonene, ’ntoorie korwa ase abanto abanyaborimo, bare ne chimeme chi’obong’ainereria.
PSA 120:3 Inwe abamore ne chimeme chi’obong’ainereria, ngento ki moraegwe, na mang’ana ki naende morakorerwe?
PSA 120:4 Mobetwe chinsara chinyoge chi’omorwani etuoni, na mosambwe n’omorero bw’amakara ’omote okorokwa omoretemu.
PSA 120:5 Obobe nobwane, ekiagera ’nde omomenyi agwo Meseki, nigo imenyete ase egati y’Abakedari.
PSA 120:6 Nabeire imenyete ase engaki entambe ase egati y’ abanto bageechete omorembe.
PSA 120:7 Inche nigo ’ngokora omorembe, korende ekero ’ngokwana, barabwo nigo baganetie esegi.
PSA 121:1 Ninyimokererie amaiso aane gochia ase ebitunwa. Ogokonywa kwane, ng’ai korarwe?
PSA 121:2 Ogokonywa kwane nigo korarwe ase Omonene, oyotongete igoro na ense.
PSA 121:3 Ere tagotiga okogoro kwao gotererigwe; oyokorendete tagosundoka.
PSA 121:4 Ee, ere omorendi bw’Abaisraeli tagosundoka, gose takorara.
PSA 121:5 Omonene nere omorendi oo, nere ekiriri kiao ase ensemo y’okoboko kwao kwa borio.
PSA 121:6 Erioba tirikogoaka omobaso, gose omotienyi obotuko.
PSA 121:7 Omonene nakorende korwa ase amabe onsi, narende omoyo oo.
PSA 121:8 Omonene nakorende kogosoa na kogosoka, korwa bono na goika kare na kare.
PSA 122:1 (Ogoteera gwa Daudi) Nigo nagogete na baria banteebetie, “Inchuo, togende ase enyomba y’Omonene!”
PSA 122:2 Aye Yerusalemu, bono amagoro aito nigo ateneine aa ase ebiita biao.
PSA 122:3 Aye Yerusalemu kwaagachirwe naende aye n’omochie obwateranirie amo.
PSA 122:4 Agwo nao ebisaku bigotiira gochia, ebio bire ebisaku bi’Omonene. Abaisraeli abwo nigo bachigetwe ng’a babe bakoiraneria ng’a mbuya mono ase erieta ri’Omonene.
PSA 122:5 Agwo nao ebirogo bi’abanachi ebiina bire, ebirogo bi’obonene bi’enyomba ya Daudi.
PSA 122:6 Sabera Yerusalemu, erinde obe n’omorembe! Abanto abwo bagwanchete tiga basesenigwe.
PSA 122:7 Omorembe obe ase chindwaki chiao ime, na ogosesenigwa kobe ase chinyomba chiao chi’oborwoti.
PSA 122:8 Ase engencho y’abaminto na abagisangio baane, nigo ’ngokoganeria omorembe.
PSA 122:9 Ase engencho y’enyomba y’Omonene Nyasae oito ningosabere ebisio.
PSA 123:1 Ninyimokererie amaiso aane goocha agwo asore, igoro ase obomenyo bwao.
PSA 123:2 Ama! Buna koreng’ana abasomba basemeretie omonene obo, na abasomba abaiseke basemeretie omoteneneri obo omokungu; naboigo naintwe tosemeretie Omonene Nyasae oito, goika abe otororeire amaabera.
PSA 123:3 Aye Omonene, otororere amaabera, koranche otororere amaabera, ekiagera twabeire togochecherigwa mono goetania.
PSA 123:4 Twaichoirwe n’echaayo y’abwo beisanekerete, na ogochecherigwa kw’abamwenu.
PSA 124:1 (Ogoteera kwa Daudi) Inee! Naki yare goocha koba onye Omonene atabeete ase ensemo yaito? Tiga Abaisraeli bairanerie.
PSA 124:2 Onye Omonene atabeete ase ensemo yaito, ekero abanto batoumokerete gotorwania,
PSA 124:3 nanga nigo batomerete gatore moyo, ekiagera babete n’endamwamu enene ase tore;
PSA 124:4 naende emerindo nigo yarenge goocha gotokorobanania, eooro nigo yarenge goocha goeta igoro yaito;
PSA 124:5 ee, amaache aichoreranete nigo arenge goocha gotomera kegima.
PSA 124:6 Omonene atogigwe, ekiagera tatoruete totaboranwe namaino y’ abanto abwo.
PSA 124:7 Emioyo yaito yatoorekire buna enyoni egotooreka korwa ase egesuguni ki’omotegi. Egesuguni kiabutokire, naintwe twaminchoirie na gotama.
PSA 124:8 Ogokonywa gwaito nigo gokorwa ase erieta ri’Omonene, oyio otongete igoro na ense.
PSA 125:1 Abwo bamosemeretie Omonene nigo banga buna egetunwa gia Sayoni getari konyegerigwa, korende nigo kegendererete kobao botambe.
PSA 125:2 Buna ebitunwa bietanaine Yerusalemu, naboigo Omonene abaetanaine abanto baye korwa bono na goika kare na kare.
PSA 125:3 Enyimbo y’obogaambi y’abakori amabe tekogenderera kogambera omwando bw’ abanto abaronge; abwo baabaise korambora amaboko abo ase ogokora amabe.
PSA 125:4 Omonene, bakorere amaya abanto abwo bare abaya, abwo bare ne chinkoro chinyegenwa!
PSA 125:5 Korende abwo bakogobera gochia ase chinchera chiabo chi’obosiru, Omonene nabarusieo amo nabagokora amabe. Omorembe obe ase Abaisraeli!
PSA 126:1 Ekero Omonene atoiraneretie intwe Abasayoni ebisio bieito, nigo twabeete buna abakoroota!
PSA 126:2 Erio emenwa yaito egaichorwa namaseko, ne chimeme chiaito chigatera as’omogooko. Erio abanto b’ebisaku bagateebania, “Omonene okoreire abanto abwo amang’ana amanene.”
PSA 126:3 Ee, Omonene otokoreire amang’ana amanene; ase igo ntore n’omogooko.
PSA 126:4 Aye Omonene, toiranerie ebisio biaito, buna okoirania chindooche ase Ense ya Irianyi.
PSA 126:5 Abwo bakobusura bare namariga mbagese bare nomochengo.
PSA 126:6 Nigo bagosoka bakoiyeria amariga, babogoretie chimbusuro gochia kobusura mbairane bare n’omochengo, babogoretie emesaima yabo bagesire.
PSA 127:1 (Ogoteera gwa Sulemani) Onye Omonene takoagaacha enyomba, abwo bakoyeagaacha nigo bagokora emeremo ya bosa. Onye Omonene takorenda omochie omonto oyio okoyorenda nigo akorenda bosa.
PSA 127:2 Nigo ere bosa ase more kobooka mambia chuni na gokora emeremo emekong’u ase okonyora endagera, naende mwanyorwa gochia korara. Korende Omonene nigo agwechaandera abanto baye anchete, nonya nekero baraire chitoro.
PSA 127:3 Rora, abana nigo bare omwando okorwa ase Omonene, ekiagera oroiboro rokorwa ase enda nigo rore ekeegwa.
PSA 127:4 Abana omonto akonyora kare ne’chinguru chi’obosae bwaye, nigo banga buna chinsara chire koboko kw’omorwani etuoni.
PSA 127:5 Nasesenirie omonto oyo oichoretie esaaro yaye ne chinsara echio. Oyio takobugwa ekero arabe okogamberana nababisa baye agwo ase ekegambero gia’etureti.
PSA 128:1 Naki agasesenirie omonto omoirogete Omonene, naende obwatete chinchera chiaye!
PSA 128:2 Aye nobe gokonyora okwama kw’emeremo y’amaboko ao; nosesenigwe, na amang’ana onsi nigo arabe buya asore.
PSA 128:3 Mokao nabe ase enyomba yao buna omosabibu okwama amasabibu; abana bao nigo barabe buna ebisabo bi’omozeituni, baikaranse baetanane emesa yao.
PSA 128:4 Ama! Naboigo omonto oria omoirogete Omonene arasesenigwe.
PSA 128:5 Omonene agosesenie korwa Sayoni! Erio orore obuya bwa Yerusalemu ase amatuko onsi ore moyo,
PSA 128:6 naende orore abaachokoro bao. Omorembe obe ase Abaisraeli!
PSA 129:1 “Ababisa nigo batochaandete korwa oboke bwaito.” Nabo Abaisraeli bagoteeba.
PSA 129:2 “Ee, barabwo nigo batochaandete korwa oboke bwaito, korende tibana‐gotobua.
PSA 129:3 Bakang’ororia emegongo yaito buna emegondo. Bakayetambeyia emeng’ororia yaabo.”
PSA 129:4 Omonene nigo are omonyene oboronge, ere obutoire chingori chi’abakori amabe.
PSA 129:5 Abwo bonsi bageechete Sayoni, taga basookigwe na koiranigwa magega.
PSA 129:6 Barabwo tiga babe buna obonyansi bore kerama igoro, bogosusana botarakina;
PSA 129:7 tibori goichora okoboko kw’omosangereria, gose kobogwa omosaima okoboko.
PSA 129:8 Abanto bagoeta inchera tibakonyaara goteeba, “Omonene abasesenie!” Gose goteeba, “Nkobasesenia tore inwe ase erieta ri’Omonene!”
PSA 130:1 Aye Omonene, nigo nkorera asore, korwa ase chindiba ime.
PSA 130:2 Omonene, igwa eriogi riane; tegerera oigwe eriogi ri’ogosaba kwane.
PSA 130:3 Aye Omonene, onye ’nkware gokora omobaro bw’ebibe, ning’o ore konyaara gotenena ase obosio bwao?
PSA 130:4 Korende aye nigo ore omwaberi, erinde onyaare koirokwa.
PSA 130:5 Inche nigo ’nganyete Omonene, ee, omoyo one nigo omoganyete; nigo ’nsemeretie ring’ana riaye.
PSA 130:6 Omoyo one nigo oganyete Omonene, kobua buna abarendi bakoganya ogokiamoka, ee, kobua abarendi baganyete ng’a bokie.
PSA 130:7 Inwe Abaisraeli, mosemerie Omonene, ekiagera Omonene nigo are nobwanchani bogendererete botambe, na ogotooreka okonge nigo gokorwa asare.
PSA 130:8 Ere naboorie Abaisraeli korwa ase ebibe biabo bionsi.
PSA 131:1 (Ogoteera kwa Daudi) Omonene, ase enkoro yane tindi kweimokereria igoro, gose tindi omwerori. Inche tinyechaandeti kwerigeria amang’ana amanene, gose ayaare amakong’u mono ase ’nde.
PSA 131:2 Korende inche nigo intoereretie omoyo one; buna omwana otigire okogonka oagatire koboko kwa ng’ina, ee, naboigo omoyo one ore ime yane.
PSA 131:3 Inwe Abaisraeli, mosemerie Omonene korwa bono na goika kare na kare.
PSA 132:1 Aye Omonene, oinyore Daudi, ase engencho y’obokong’u bwonsi bwamonyoorete.
PSA 132:2 Oinyore buna ariete eira na gotiana asore aye Omonene ore Chinguru chia Yakobo, agateeba,
PSA 132:3 “Tingosoa nyomba mwane, gose tinkoriina borere korara;
PSA 132:4 tingwancha korara chitoro, gose gosundoka,
PSA 132:5 goika inyore aase, agwo arabe obomenyo bw’Oyore Chinguru chia Yakobo.”
PSA 132:6 Ama! Agwo Efarata tokaigwa amang’ana igoro y’Esanduki y’Okobwatana, tokayenyora aaria ase orosana rwa Yearimu.
PSA 132:7 “Inchuo togende ase obomenyo bw’Omonene, tosasiime agwo ase egeteni kiaye kia amagoro!”
PSA 132:8 Aye Omonene, imoka ochiche aase ao ogotimokera, aye amo n’Esanduki eria ekworokia okobua kwao.
PSA 132:9 Tiga abakuani bao beboyie oboronge, na abanto bao abachenu babe bagoaka amariogi y’omogooko.
PSA 132:10 Ase engencho ya Daudi, omosomba oo, tobaisa kwanga korigereria omoakwa amaguta oo.
PSA 132:11 Aye Omonene, tokonyaara gotiga eira eyio kwarierete Daudi ase ogotiana, ogateeba: “Oyomo bw’oroiboro rwao nimobeeke aikaranse ase ekerogo kiao ki’obogaambi.
PSA 132:12 Abana bao kobarabwate okobwatana kwane kw’ogotianania, na oborori bwane ’ndaborokererie, rirorio abana baabo boigo ’mbabe bagoikaransa ase ekerogo kiao ki’obogaambi kogenderera botambe.”
PSA 132:13 Omonene ochorire Sayoni; nigo aganetie obe obomenyo bwaye, oteebire,
PSA 132:14 “Aase aa nao obotimokero bwane bwa botambe, aa nao ’ndabe ’nkomenya, ekiagera naanchire.
PSA 132:15 Ninsesenie omochie oyo obe n’ebinto bionsi biganeirie, abaremeire endagera nimbaigotie.
PSA 132:16 Nimboyie abakuani b’omochie oyo nogotooreka, na abachenu baye ’mbabe bagoaka amariogi y’omogooko.
PSA 132:17 Aroro agwo nimererie Daudi orogunchara, ekiagera nimwokerie omoakwa amaguta one etaya.
PSA 132:18 Ninsookie ababisa baye kegima, korende egutwa y’omotwe oye omonyene negenderere komekameka.”
PSA 133:1 (Ogoteera kwa Daudi) Rora buna ere buya na okogokia okonene ekero abanto abamo bakomenya amo, baigwanaine.
PSA 133:2 Amang’ana ayio nigo anga buna amaguta akweakwa are amaya mono, akonyororoka gochia ase chinderu chia Aroni, aitekera omokoba bwe rigoti ri’omwambaro oye.
PSA 133:3 Naende nigo anga buna riime ria Herimoni, rigotonya igoro y’ebitunwa bia Sayoni. Aroro agwo Omonene ochiikire ogosesenigwa na obogima botari nomoerio.
PSA 134:1 Inchuo motogie Omonene, inwe abasomba baye mwensi, inwe abamokomokorera ase enyomba yaye botuko.
PSA 134:2 Rambora amaboko aino gochia Aase Aachenu, motogie Omonene!
PSA 134:3 Omonene, oria otongete igoro na ense, agosesenie korwa Sayoni!
PSA 135:1 Motogie Omonene! Togia erieta ri’Omonene! Inwe abasomba ba Omonene, motogie!
PSA 135:2 Inwe aba mogotenena ase enyomba y’Omonene, agwo ase chigoora chi’enyomba ya Nyasae oito, motogie!
PSA 135:3 Motogie Omonene, ekiagera ere nigo are omuya, terera erieta riaye, ekiagera nigo rire eriansu.
PSA 135:4 Omonene bwechooreire Yakobo, bwechooreire Abaisraeli koba aba aye bori.
PSA 135:5 Inche nigo imanyete ng’a Omonene nigo are omonene; ee, Omonene oito nigo are igoro ye’chinyasae chionsi.
PSA 135:6 Kende gionsi Omonene agwancha gokora nigo akogekora; gokeraabe ase ense, gose igoro, gose ase enyancha, gose ase chindiba.
PSA 135:7 Nere okorenta amare korwa ase chinsinyo chi’ense; nere okorenta chinkoba chire nembura, na omwaga okogusa korwa ase ebigancha biaye.
PSA 135:8 Nere oitete abana abatangi ba Misiri, ne ching’iti chintangi boigo.
PSA 135:9 Nere okorete ebikone na amakumia ase egati yao, aye Misiri, na ase Farao amo nabasomba baye.
PSA 135:10 Omonene nigo asiretie ebisaku ebinge, na agaita abarwoti barenge ne’chinguru;
PSA 135:11 Sihoni, omorwoti bw’Abaamori, na Ogi, omorwoti o Basani; boigo agasiria amarwoti onsi a Kaanani.
PSA 135:12 Ense y’ebisaku ebio akayea Abaisraeli, abanto baye, ekaba omwando obo.
PSA 135:13 Aye Omonene, erieta riao nigo rigendererete kobao goika kare na kare. Nobe gokoinyorwa nebiaare bionsi.
PSA 135:14 Omonene narwanerere abanto baye, narorere abasomba baye amaabera.
PSA 135:15 Emegwekano egosasiimwa n’abanto b’ebisaku nigo eroisirie korwa ase chifeta ne chitaabu; nigo ere emeremo y’amaboko a Mwanyabaanto.
PSA 135:16 Nigo ebwate emenwa, korende teri gokwana, nebwate amaiso, korende teri korora,
PSA 135:17 nebwate amato, korende teri koigwa, gose tebwati omoika bw’okoeyana.
PSA 135:18 Abakoroisia emegwekano eyio nigo banga buna ero, ee, naboigo abwo bonsi bayiegenete.
PSA 135:19 Inwe Abaisraeli, togia Omonene! Nainwe ab’ororeeria rwa Aroni, togia Omonene!
PSA 135:20 Inwe ab’ororeeria rwa Lawi, togia Omonene! Nainwe abamoirogete Omonene, motogie!
PSA 135:21 Omonene tiga atogigwe korwa Sayoni, Omonene oria omenyete Yerusalemu. Motogie Omonene!
PSA 136:1 Moakere Omonene ng’a mbuya mono, ekiagera ere nomuya; obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:2 Moakere Nyasae, oyobuete chinyasae, ng’a mbuya mono, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:3 Moakere Omonene bw’abanene ng’a mbuya mono, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:4 Nere bweka okorete amakumia amanene, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:5 Ere ase obong’aini bwaye nigo atongete igoro, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:6 Ere oramborete ense, akayiaara ase amaache, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:7 Ere okorete emebaso eria emenene, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:8 Akabeeka risase rigambe mobaso, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:9 Akabeeka omotienyi ne ching’enang’eni bigambe botuko, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:10 Ere nigo aitete abana abatangi ba Misiri, ne ching’iti chintangi boigo, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:11 Erio akang’anyia Abaisraeli korwa ase Abamisiri, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:12 Akabarusia aroro n’okoboko kwaye gwe chinguru koramboire, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:13 Ere nigo aatananete Enyancha Embariri, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:14 Erio akaambokeria Abaisraeli aroro, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:15 Ere akarimeria Farao amo nemeganda yaye ase Enyancha Embariri, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:16 Ere nigo araaete abanto baye goetera ase erooro, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:17 Ere nigo aitete abarwoti barenge ne’chinguru, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:18 Ere nigo aitete abarwoti abaakumete, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:19 Agaita Sihoni, omorwoti bw’Abaamoni, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:20 Agaita na Ogi, omorwoti o Basani, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:21 Akabaura chinse chiabo chikaba omwando bw’ abanto baye, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:22 Chinse echio chikaba omwando bw’Abaisraeli, abasomba baye, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:23 Ere nigo atoinyorete ekero twarenge aboororo, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:24 Ere nigo atotooretie korwa ase ababisa baito, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:25 Ere nigo akorua endagera oa ebitongwa bionsi bire moyo, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 136:26 Moakere Nyasae o igoro ng’a mbuya mono, ekiagera obwanchani bwaye nigo bogendererete goika kare na kare.
PSA 137:1 Nigo twarenge goikaransa ase chingegu chie chindooche chia Babiloni, twaba tokorera ekero twarenge koinyora Sayoni.
PSA 137:2 Aroro agwo nigo twasungete amakano aito ase emete enga buna emesobeti.
PSA 137:3 Abanto baria batwosete bakagania tobaterere, abachandi abwo baito bakagania tobagokie, bagateeba, “Toterere ogoteera gwa Sayoni.”
PSA 137:4 Naki torakore totere ogoteera kw’Omonene ase ense engeni?
PSA 137:5 Aye Yerusalemu, inse gokweba, rirorio okoboko kwane gw’okorio kogatae.
PSA 137:6 Onye tingokoinyora aye Yerusalemu, erinde obe omogooko one omonene mono, rirorio tiga oromeme rwane robwatane namang’ang’ura.
PSA 137:7 Aye Omonene, inyora amabe aya abanto b’Edomu bakorete ase rituko riria Yerusalemu obwatetwe; buna bateebete, “Yotagore kegima! Yotagore amo noboroso bwaye!”
PSA 137:8 Inwe abanto ba Babiloni nigo mogochia gosirigwa. Nagoke oyio ogochia kobaakana amabe aya mwabeire mogotokorera.
PSA 137:9 Nachenge omonto oyio ogochia koira abana baino abake na kobaakera ase amagena y’Ebitare.
PSA 138:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, nigo ’nkogoakera ng’a mbuya mono n’enkoro yane yonsi, ningoterere na kogotogia ase obosio bwe chinyasae.
PSA 138:2 Nigo ’nkogosasiima ndigereretie gochia ase Hekalu yao Enchenu, naaka ng’a mbuya mono ase erieta riao, na ase engencho y’obwanchani bwao bogendererete botambe, na ase obwegenwa bwao. Aye gwakorire eira yao koba enene goetania onsi aya erieta riao riatoteebetie.
PSA 138:3 Ase rituko riria nakorangeretie, nigo kwanyigwete, okaremia omoyo one, okambeeka chinguru.
PSA 138:4 Aye Omonene, abarwoti bonsi b’ense ’mbagotogie, ekero baraigwe amang’ana akorwa ase omonwa oo;
PSA 138:5 ’mbabe bagotera igoro y’ogokora kwao, aye Omonene, ekiagera obonene bwao nigo bore obonene mono.
PSA 138:6 Nony’Omonene ore igoro aare, nigo arooche abanto abaitongo, korende abare abaenenu nigo akobamanya kobare aare.
PSA 138:7 Nimba ngoeta ase egati y’emechando, aye nigo ondendete ngenderere koba moyo; aye nigo okorambora okoboko kwao igoro y’ababisa baane bare n’endamwamu, n’okoboko kwao gw’okorio gwantooria.
PSA 138:8 Aye Omonene, nonyare goikerania aria kwandierete eira, ekiagera obwanchani bwao nigo bogendererete goika kare na kare. Tobaisa kweba emeremo y’amaboko ao.
PSA 139:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene kwariga‐rigirie ime yane, kwamanyire inche.
PSA 139:2 Aye nigo omanyete ekero ing’ikaransete, na ekero ’nkoimoka. Nigo omanyete ebirengererio biane bionsi kore aare.
PSA 139:3 Ekero ’ngotaara gose kondaire nigo omanyete; aye nigo omanyete chinchera chiane chionsi.
PSA 139:4 Nonya nekero ’ntarakwana ring’ana rinde rionsi, Naama, aye Omonene nigo orimanyete kegima.
PSA 139:5 Aye nigo ong’etanaine ase chinsemo chionsi, na nigo obegete okoboko kwao igoro yane ondendete.
PSA 139:6 Okomanya okwo nigo kore okw’ogokumia ase ’nde; nigo kore okonene mono, tinkonyaara gokomanya.
PSA 139:7 Ng’ai ’ndagende, erinde ntigane n’Omoika oo? Gose ng’ai ’ndatame gochia, ’ndue ase obosio bwao?
PSA 139:8 Ninsa koriina gochia igoro, aye nao ore; ninsa kwara ekerarero kiane agwo aase abakuure, aye nao ore.
PSA 139:9 Ninsa koirurukigwa namasase a mambia, ingende komenya ase chinsinyo chi’enyancha,
PSA 139:10 nonya naroro okoboko kwao ’nkondaae, ee, okoboko kwao gw’okorio ’nkombwate.
PSA 139:11 Ninsa goteeba, “Tiga omosunte ontube kegima, na oborabu bong’etanaine boonchoke bobe omosunte”,
PSA 139:12 nonya nomosunte tori omosunte asore, obotuko nigo bokoraba se, bwaba buna omobaso, asore omusunte na oborabu nigo bigwekaine.
PSA 139:13 Naye gwatongete ebire ase enda yane ime, nigo kwambwatanetie amo ase enda ya baba.
PSA 139:14 Nigo ’nkogotogia, ekiagera natongetwe ase enchera y’ogokumia, na ey’ogoichania. Ogokora kwao nigo kore okuya kw’ogokumia! Igo nimanyete amang’ana ayio buya ase omoyo one.
PSA 139:15 Amauga y’omobere one tabisekanete asore, ekero natongetwe bobisi, ekero nabombetwe ase ense ime.
PSA 139:16 Amaiso ao nigo andoche ekero nareenge inche ase enda ya baba ime, amatuko aane onsi nigo arigetwe ase egetabu yao, na akaroberigwa ritang’ani rituko rinde ritaraika.
PSA 139:17 Aye Nyasae, ebirengererio biao nigo bire ebikong’u ase ’nde kobimanya, naende nebinge mono bitanyaare kobareka.
PSA 139:18 Inse kobibara, nigo bire ebinge goetania omokenye. Ekero ’nkobooka, nigo ’ngendererete kobeera amo naye.
PSA 139:19 Aye Nyasae, naki yare goocha koba buya onye ’ngwaita abakori amabe, onye abagoitera amanyinga ’mbarua ase ’nde.
PSA 139:20 Abwo nigo bagokwana bobe igoro yao; nigo bare abaenenu bagokora ebibe asore.
PSA 139:21 Omonene, Inee, tingeecheti abwo bakogeechete? Tinkonyinyera abwo bagosaria asore?
PSA 139:22 Abwo nigo ’mbageechete mono, nigo ’mbaabarete ng’a nababisa baane.
PSA 139:23 Aye Nyasae, ndiga‐rigie omanye enkoro yane. Nteeme omanye ebirengererio biane.
PSA 139:24 Origererie timbwatia enchera y’obosiru, na ondaae ase enchera ya kare na kare.
PSA 140:1 (Ogoteera kwa Daudi) Aye Omonene, ’ntoorie korwa ase abanto ababe; indende korwa ase abanto abatindi!
PSA 140:2 Abanto abwo nigo bakoroberia amabe ase chinkoro chiabo ime, baba bakona‐korwana esegi botambe.
PSA 140:3 Chimeme chiabo nigo chire chinyoge buna echie ching’iti chingeenda inse; obosongo bw’amarubi nigo bore ase ebikoba bi’emenwa yaabo.
PSA 140:4 Aye Omonene, indende korwa ase amaboko y’abakori amabe; intoorie korwa ase abanto abatindi, abwo barobeirie kobeeka ebigoocha ase ’ngoeta.
PSA 140:5 Abanto abaenenu babeekire oboreba bobisi ase ’ngoetera, bantegeire ebichanga bimbwate, babeekire emeeto ase oboeto bwane bwonsi.
PSA 140:6 Nateebirie Omonene: Aye Nyasae one, aye Omonene, tegerera oigwe ogosaba kwane.
PSA 140:7 Aye Nyasae one, Omonene, Omotooria one omokong’u, aye nigo ogotuba omotwe one ase engaki y’eseegi.
PSA 140:8 Omonene, tobaisa koa abakori amabe aya baganetie; tobaisa gosesenia emeroberio yaabo emebe, baabaise gwetogia.
PSA 140:9 Totiga ababisa abwo bang’etananire babue, tiga obobe bw’amang’ana bagokwana bobairanere abanyene.
PSA 140:10 Tiga omorero bw’amakara obagwere, barabwo batugutwe ase omorero, barutwe ase chingoro chintambe tibaruao.
PSA 140:11 Totiga abagenki bagenderere koba ase ense. Obobe nigo bogotwara abanto abatindi ase omoayerero bw’abasiria.
PSA 140:12 Nimanyete ng’a aye Omonene norwanerere abagokorerwa bobe, noe abataka oboronge bwabo.
PSA 140:13 Ekeene, abanyene oboronge ’mbaake ng’a mbuya mono ase erieta riao, abare ne chinkoro chindonge ’mbamenye ase obosio bwao.
PSA 141:1 (Ogoteera kwa Daudi) Omonene, nigo ’ngokorangeria, ayerera oche bwango! Tegerera oigwe eriogi riane ekero ’ngokorangeria.
PSA 141:2 Bwanchere ogosaba kwane buna ubani, na amaboko aane aimokereirie igoro oyanchere buna ekeng’wanso kia mogoroba!
PSA 141:3 Aye Omonene, beeka omorendi ase omonwa one, abe okorenda ebikoba biane.
PSA 141:4 Totiga enkoro yane egobere yanche amang’ana amabe. Tontiga inare gokora ayaare amabe amo nabwo bagokora ebibe; tingosanga amo nabarabwo ase emeyega.
PSA 141:5 Tiga oyore omonyaboronge ang’ake na antogonyere ase obwanchani, okwo nigo konga buna amaguta akweakwa, na omotwe one toyaanga. Botambe nigo ogosaba kwane kore mamincha y’abakori amabe.
PSA 141:6 Ekero abagaambi baabo baraturunkanigwe ase egetare, abanto ’mbaanche amang’ana aane ng’a n’amaya.
PSA 141:7 Amauga aito nigo asiareire ase egesieri n’erieta riikoro engencho yaye egesieri gose omogwa bw’embeera, buna ebisamunye bie chiinko, gose ebi’amagena bigosiarerwa ase riroba igoro.
PSA 141:8 Korende amaiso aane nigo arigereretie goocha asore, aye Omonene; naye ’ngotamera, tibwanga omoyo one.
PSA 141:9 Indende korwa ase emeeto bantegeire; na korwa ase amareba y’abakori amabe.
PSA 141:10 Tiga abakori amabe abwo bagwe ase ebichanga biabo abanyene, korende inche ’ntooreke.
PSA 142:1 (Ogosaba gwa Daudi ekero arenge ase rikuruma) Nigo ’nkorera neriogi ase ogokorangeri’Omonene, naaka eriogi ase okomosaba amaabera.
PSA 142:2 Nigo ’nkorenta obokong’u bwane ase obosio bwaye na komoteebia emechando yane.
PSA 142:3 Ekero ’nkoba buna oyo okogireka, aye nomanyete ase ’ngoetera. Agwo ase ’ngoeta ababisa bambeekeire amareba.
PSA 142:4 Ekero ’nkorigereria ase ensemo yane y’okorio, tindi korora monto aroro ogonkonya; gose tindi korora aase ’ndatamere, monto onde tari okonyechaandera.
PSA 142:5 Aye Omonene, nigo ’nkorera asore; nigo ’ngoteeba: Naye ore obotamero bwane, na egetare kiane aiga ase ense y’ abanto bare moyo.
PSA 142:6 Tegerera oigwe ekerero kiane, ekiagera nachaandekire mono! Ntoorie korwa ase abanto abwo bagonchaanda, ekiagera nigo babwate chinguru kombua.
PSA 142:7 Osibore omoyo one korwa ase obosibwa, erinde imbe ’ngotogia erieta riao. Abanyene oboronge ’mbang’etanane, ekiagera gwankoreire amaya.
PSA 143:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Omonene, oigwe ogosaba kwane; ase engencho y’oboronge bwao otegerere ogosorora kwane, ong’iranerie ase engencho y’obwegenwa bwao.
PSA 143:2 Tobaisa kong’ira inche omosomba oo ase ekegambero, ekiagera ase abwo bare moyo onde tari ore omooronge asore.
PSA 143:3 Omobisa one obeire okorigia omoyo one; obeire ogontiringera inse ase amaroba, ong’ikaransirie ase omosunte, nabeire buna omonto okwete kare.
PSA 143:4 Ase ayio omoika ore ime yane oborirwe chinguru, na enkoro yane yairianyekire.
PSA 143:5 Nigo ’nkoinyora amatuko a kare, na korengereria igoro y’ogokora kwao gwonsi, naba ’nkona‐koiranerera emeremo y’amaboko ao.
PSA 143:6 Nigo ’nkorambora amaboko aane goocha asore, omoyo one nigo ore nerang’o asore, buna riroba rirang’ete embura.
PSA 143:7 Aye Omonene, ing’iranerie bwango! Omoika ’nkong’erera ore! Tombisa obosio bwao mbaise koba buna abwo bakogeenda ase abakuure.
PSA 143:8 Kera emambia omanyie obwanchani bwao bogenderere botambe, ekiagera naye ’nyegenete. Inyorokererie enchera ’ngwenerete kobwatia, ekiagera narure omoyo one asore.
PSA 143:9 Aye Omonene, ’ntoorie korwa ase ababisa baane; nagotameire ombise.
PSA 143:10 Inyorokererie imanye gokora ogwancha kwao, ekiagera naye ore Nyasae one! Tiga Omoika oo omuya ondaae ase enchera ere endonge.
PSA 143:11 Aye Omonene, ing’a obogima oboyia ase engencho y’erieta riao; na ase engencho y’oboronge bwao rusia omoyo one korwa ase emechando.
PSA 143:12 Ase engencho y’obwanchani bwao bwa botambe, siria ababisa baane; basirie kegima bonsi abagochaanda omoyo one, ekiagera inche nigo ’nde omosomba oo.
PSA 144:1 (Ogoteera kwa Daudi) Atogigwe Omonene, oyore egetare kiane; bworokereirie amaboko aane amanye korwana esegi, ne ebiara bimanye korwana.
PSA 144:2 Ere nomwegenwa ase ’nde, naende norwaki rwane, obwebiso bwane obokong’u na Omobooria one. Ere nenguba yane, nere ’ngotamera, ekiagera nabeeke abanto baane inse yane banyigwere.
PSA 144:3 Aye Omonene, omonto ninki aisaine goika okomwechaandera, gose Mwanyabaanto ninki are, aye okomorengereria?
PSA 144:4 Omonto nigo are buna omooki, amatuko aye nigo anga buna omorengari ogoeta.
PSA 144:5 Omonene, kumba igoro chiao ochiche inse aa! Kuna ebitunwa, erinde bisokie erioki.
PSA 144:6 Mesia chinkoba chiao oserebanie ababisa, ruta chinsara chiao obasirie kegima!
PSA 144:7 Rambora okoboko kwao korwa agwo igoro, ondusie na ontoorie korwa ase amaache aya amange, na korwa ase amaboko y’ abanto b’echinse chingeni,
PSA 144:8 abwo bagokwana oborimo nemenwa yaabo, na amaboko abo a borio agokora obong’ainereria.
PSA 144:9 Aye Nyasae, ningoterere ogoteera okoyia, ninkobugerie obokano bore ne chinge ikomi.
PSA 144:10 Aye nigo okoa abarwoti obobui, naye gwatooretie Daudi, omosomba oo, korwa ase omoro bw’obobe.
PSA 144:11 Ondusie na ontoorie korwa ase amaboko y’ abanto b’echinse chingeni, abwo bagokwana oborimo nemenwa yaabo, na amaboko abo a borio agokora obong’ainereria.
PSA 144:12 Tiga abamura baito ase oboke bwabo babe buna ebimeri biakinire bire ne’chinguru, na abaiseke baito babe buna ebisigisa bie chikoona bibaachire buya bikogwenera chinyomba chi’oborwoti.
PSA 144:13 Tiga ebiage biaito biichore chindagera, bigaache chindagera ao ao, ne ching’ondi chiaito chire ase ebitii chibiare chilifu ne chilifu.
PSA 144:14 Tiga chiombe chiaito chibe ne’chinguru, ende tebaisa korekera, gose goochia bogima. Ekerero kende gionsi tikeba ase chinchera chiaito.
PSA 144:15 Mbare n’omogooko abanto bakonyora ogosesenigwa okwo. Ee, ’mbare n’omogooko abanto abw’Omonene are Nyasae obo.
PSA 145:1 (Ogoteera gwa Daudi) Aye Nyasae one na omorwoti one, ninkobaake, nimbe ’ngotogia erieta riao goika kare na kare.
PSA 145:2 Kera rituko nimbe ’nkogotogia, nintogie erieta riao goika kare na kare.
PSA 145:3 Omonene nigo are omonene, nagwenerete atogigwe mono; obonene bwaye tibokomanyekana buna bore.
PSA 145:4 Emeremo yao netogigwe ebiaare ase ebiaare. Mbirarie ogokora kwao kore okonene.
PSA 145:5 Nimbe ’nkorengereria mono igoro y’obonene bwao bw’ogosikwa okonene, na igoro y’emeremo yao y’ogokumia.
PSA 145:6 Abanto ’mbabe bakoraria ogokora kwao okonene gw’okoirokia, nainche nimbe ’nkoraria obonene bwao.
PSA 145:7 Mbararie chinkuma chi’obuya bwao obonge, babe bagotera namariogi amanene gotogia oboronge bwao.
PSA 145:8 Omonene nigo are nobwanchani obonge, na amaabera amange; tari omwango ase okoba n’endamwamu, nigo aichire nobwanchani bogendererete botambe.
PSA 145:9 Omonene nigo are omuya ase abanto bonsi, naende nigo are namaabera ase ebitongwa biaye bionsi.
PSA 145:10 Aye Omonene, ebitongwa biao bionsi nigo bikogoakera ng’a mbuya mono, na abachenu bao bonsi mbagotogie.
PSA 145:11 Mbabe bakoraria obonene bw’oborwoti bwao, naende babe bagokwana igoro y’okobua kwao,
PSA 145:12 bamanyie Mwanyabaanto ogokora kwao okonene, na obonene bw’ogosikwa kw’oborwoti bwao.
PSA 145:13 Oborwoti bwao nobwa kare na kare, na okogambera kwao nigo kogendererete ase ebiaare bionsi. Omonene nigo are omwegenwa ase amang’ana aye onsi, na oichire nobuya ase ogokora kwaye gwonsi.
PSA 145:14 Omonene nigo akobwata bonsi abakogwa, nigo akogororokia abwo bakumbirwe gochia inse.
PSA 145:15 Amaiso y’ebitongwa bionsi nigo akorigereretie nogosemeria, naye nigo okobia chindagera chiabo ase chingaki chigwenerete.
PSA 145:16 Aye nigo okomaanora okoboko kwao, kwarua ebisio na goisanekia kera egetongwa kere moyo.
PSA 145:17 Omonene nigo are omonyene oboronge ase chinchera chiaye chionsi, na omuya ase ogokora kwaye gwonsi.
PSA 145:18 Omonene nigo are ang’e ase abanto abwo bakomorangeria; abwo bonsi bakomorangeria ase ekeene.
PSA 145:19 Omonene nigo agoikeraneria abamoirogete okogania kwabo; boigo nigo akoigwa ekerero kiabo na kobatooria.
PSA 145:20 Omonene nigo arendete bonsi abamwanchete; korende nasirie abakori amabe bonsi.
PSA 145:21 Omonwa one nobe ogokwana ogotogigwa kw’Omonene; tiga ebitongwa bionsi bitogie erieta riaye richenu bono na goika kare na kare.
PSA 146:1 Togia Omonene! Aye omoyo one, togia Omonene!
PSA 146:2 Nimbe ngotogia Omonene kongendererete koba moyo, ninterere Nyasae one ase okomotogia kondagenderere kobao.
PSA 146:3 Timobaisa gosemeria abagaambi, gose Mwanyabaanto abwo batanyaare gokonya kende.
PSA 146:4 Ekero omoika orure ase omonto, ere nigo akoirana ase amaroba, ase arwete. Ase rituko erio erio emeroberio yaye nigo egosira.
PSA 146:5 Nasesenirie omonto oyio Nyasae o Yakobo are ogokonywa kwaye, oyio osemeretie Omonene, Nyasae oye,
PSA 146:6 Nyasae oria otongete igoro na ense, na enyancha, na ebinto bionsi bire imeo. Ere nigo agendererete koba omwegenwa goika kare na kare.
PSA 146:7 Omonene nigo akoa abwo bagokorerwa bobe oboronge bwabo, na abare nenchara nigo akobaa endagera. Omonene nigo agosibora abwo basibire.
PSA 146:8 Omonene nigo akoramokia emeuko amaiso na kogororokia abwo bakumbirwe gochia inse. Omonene nigo anchete abanyaboronge.
PSA 146:9 Omonene nigo akorenda abanto abageni, nigo akoa chintakana na ababoraka ogosemeria, korende chinchera chi’abakori amabe nigo agochisiria.
PSA 146:10 Omonene nagambe goika kare na kare; aye Sayoni, Nyasae oo nagambere ebiaare bionsi.
PSA 147:1 Motogie Omonene! Nigo ere buya komoterera Nyasae oito ase okomotogia, ayio naro amaya mono na atogwenerete.
PSA 147:2 Omonene naagache Yerusalemu naende, nasangererie amo Abaisraeli abwo baserebaanetigwe.
PSA 147:3 Nigo akogwenia abwo chinkoro chiabo chiasionoirwe, na koboa amaote abo.
PSA 147:4 Nigo amanyete omobaro bwe ching’enang’eni chionsi; boigo kera eyemo nigo ayerogete erieta.
PSA 147:5 Omonene oito nigo are omonene mono, ne’chinguru chiaye nechinyinge; obong’aini bwaye tibokorengeka.
PSA 147:6 Omonene nigo akoimokereria abanto abaitongo igoro, korende abakori amabe nigo akobaiyeria inse.
PSA 147:7 Moterere Omonene na komoiraneria ng’a mbuya mono; bugeria Nyasae oito amakano n’amariogi amaya!
PSA 147:8 Omonene nigo agotuba igoro n’amare, bwariganeria ense embura, nigo akomeria obonyansi ase ebitunwa.
PSA 147:9 Nere okoa ching’iti chionsi endagera yaabo, naende orageria amage y’ebigonkoru ekero akorera.
PSA 147:10 Omonene tagokiri ne’chinguru chi’echibarasi, gose ase omoayerero bw’omonto,
PSA 147:11 korende nigo agokirie n’abanto abwo bamoirogete, abwo basemeretie obwanchani bwaye bogendererete botambe.
PSA 147:12 Aye Yerusalemu, togia Omonene! Aye Sayoni, togia Nyasae oo!
PSA 147:13 Ere nigo agokong’ia emekorogoto y’ebiita biaino; nigo agosesenia abana bamenyete ime yao.
PSA 147:14 Omonene nigo akobeeka omorembe oba ase chimbebe chiao, naende nigo agoichoria engano ere engiya mono.
PSA 147:15 Nigo agotoma amachiiko aye goocha ase ense, ne ring’ana riaye riaranda bwango.
PSA 147:16 Ere nigo akorenta amagena y’embura agwekaine amarionya amarabu, oyasiarera buna agosiara ribu.
PSA 147:17 Nigo agosiarera amagena ayio buna amaemba enkomba. Ning’o oraremererie obokendu bwaye?
PSA 147:18 Nigo agotoma ring’ana riaye, na amagena ayio amakendu anyititoke. Erio ogusia embeo amaache ageenda.
PSA 147:19 Ere nigo akomanyia abanto ba Yakobo ring’ana riaye, ee, Abaisraeli emeroberio yaye n’amachiiko aye.
PSA 147:20 Omonene tana‐gokorera abanto b’ebisaku binde amang’ana buna ayio, barabwo tibamanyeti amachiiko aye. Motogie Omonene!
PSA 148:1 Motogie Omonene! Motogie Omonene korwa agwo igoro! Momotogie agwo igoro mono!
PSA 148:2 Inwe abamalaika baye mwensi, motogie, nainwe emeganda yaye yonsi, motogie!
PSA 148:3 Aye risase, na aye omotienyi, motogie, nainwe ching’enang’eni chionsi chikobara, motogie.
PSA 148:4 Inwe igoro ya igoro chionsi, motogie Nainwe amaache are igoro ya igoro, motogie!
PSA 148:5 Ebinto ebio bionsi tiga bitogie erieta ri’Omonene, ekiagera nere ochiigete, na ebio bigatongwa.
PSA 148:6 Omonene obibeekire bigenderere kobao goika kare na kare; nigo abibeekerete ogochika okwo gotaetanigwe.
PSA 148:7 Motogie Omonene korwa ase ense, nainwe ebitongwa bie chinyancha ne chindiba chionsi!
PSA 148:8 Motogie, inwe omorero na amagena y’embura, na obokeng’entu, na amare, na aye omwaga omotindi ogoikerania aya achiigete!
PSA 148:9 Motogie Omonene, inwe ebitunwa na ebigoro bionsi, nainwe emete ekwama amatunda, na emecharake yonsi,
PSA 148:10 nainwe ching’iti chi’orosana na echitugire chionsi, nainwe echikwagura amo ne chinyoni chionsi!
PSA 148:11 Motogie inwe abarwoti b’ense na abanto bonsi, nainwe abagaambi na abanachi ebiina mwensi,
PSA 148:12 nainwe abamura na abaiseke mwensi, nainwe abanto abagotu na abana.
PSA 148:13 Inwe mwensi, togia erieta ri’Omonene, ekiagera erieta riaye nario rioka rire rinene rikobakwa; obonene bwaye nigo boetanaine ense na igoro.
PSA 148:14 Omonene omeririe abanto baye ching’unchara, erinde abachenu baye bonsi bamotogie; ee, Abaisraeli abwo bare ang’e nere bamotogie! Motogie Omonene!
PSA 149:1 Motogie Omonene! Terera Omonene ogoteera okoyia, motogie ase omosangererekano bw’ abanto abegenwa.
PSA 149:2 Tiga Abaisraeli bagokere Omotongi obo; abanto ba Sayoni tiga bachengere Omorwoti obo!
PSA 149:3 Batogie erieta riaye ase ogotenga, babe bakobugia chinchigiri na amakano.
PSA 149:4 Omonene nigo agokirie n’abanto baye; abwo bare abaitongo nigo akobachabera ogotooreka.
PSA 149:5 Tiga abegenwa bachenge ase obonene, babe bagotera n’omogooko kobare ase amarere abo.
PSA 149:6 Tiga ogotogigwa okonene kwa Nyasae kobe ase emenwa yaabo, na ase amaboko abo babogorie emeyio ya birende ere nobwoge chinsemo ibere,
PSA 149:7 erinde barusie egesiomba ase egesaku, na bae abanto egesusuro.
PSA 149:8 Boigo banyaare gosiba abarwoti baabo nebinyuri, na abanene baabo ne chingataare chi’ekioma,
PSA 149:9 erinde baabanachere ekiina keriikire. Obo nabwo obonene bw’abegenwa bonsi bw’Omonene. Motogie Omonene!
PSA 150:1 Motogie Omonene! Motogie Nyasae agwo ase obomenyo bwaye obochenu, motogie agwo igoro eyio yatongetwe ase okobua kwaye!
PSA 150:2 Motogie ase engencho y’ogokora kwaye okonene; motogie koreng’ana nobonene bwaye bore ne’chinguru chinyinge goetania!
PSA 150:3 Motogie ase okobugia ebitureeri; motogie ase okobugia amakano onsi!
PSA 150:4 Motogie ase okobugia chinchigiri na gotenga; motogie ase okobugia amakano na ebiroria!
PSA 150:5 Motogie ase ogoakania chisani chikwoga amariogi are inse; motogie ase ogoakania chisani chikwoga amariogi are igoro!
PSA 150:6 Tiga ebitongwa bionsi bire moyo bitogie Omonene! Motogie Omonene!
PRO 1:1 Eye nero emebayeno ya Sulemani mosinto o Daudi, omorwoti bw’Abaisraeli.
PRO 1:2 Emebayeno eyio eragere abanto bamanye obong’aini na amorokererio y’okorongeyia, naende bamanye amang’ana are nengeencho.
PRO 1:3 Korwa ase ero abanto mbanyore amorokererio akorenta obong’aini, na oboronge, na ekeene, na ogokora kw’oboronge.
PRO 1:4 Emebayeno eyio nigo erae abatamanyeti amaange bamanye chiseemi, naende nigo erorokererie ekegori egeke getware obomanyi na emeroberio emiya.
PRO 1:5 Ase okoigwa emebayeno eyio omonto omong’aini nigo akong’ainia goetania, na oyore nobomanyi bwenyorera ogosemigwa okuya.
PRO 1:6 Korwa ase emebayeno eyio abanto ’mbanyaare kweorokereria emebayeno na eki egoteeba; boigo ’mbamanye amang’ana y’abanto abang’aini na emebayeno yabo.
PRO 1:7 Okomoiroka Omonene, n’oro omochakano bwe chiseemi. Abariri nigo bagochaaya obong’aini na amorokererio.
PRO 1:8 Omwana one, igwera amorokererio a iso, na tobaisa gotiga aria nyoko akogochika.
PRO 1:9 Ayio nigo arabe buna egetinti gechabeire ase omotwe oo, na buna chisonoi chingiya chire ase rigoti ria’o.
PRO 1:10 Omwana one, abanyabibe kobarakoebererie ng’a mobwatane nabarabwo, tobaisa gwancha.
PRO 1:11 Baise kogoteebia, “Inchuo ogeende amo naintwe; toboere abanto tobaite, toumokere onde bwensi otari na komocha.
PRO 1:12 Inchuo tobamere kobare moyo, buna aase abakuure akomera, bageende abagima ase embeera.
PRO 1:13 Erio tonyore chinibo chionsi chie rigori rinene, toichorie chinyomba chiaito nebisakorwa ebio.
PRO 1:14 Inchuo obwatane amo naintwe; tobe n’ekegaancha ekemo.”
PRO 1:15 Omwana one, tobaisa gotaara amo nabarabwo. Otange okogoro kwao tikobaisa gotacha ase bagoeta,
PRO 1:16 ekiagera amagoro abo nigo akominyoka gochia ase ogokora amabe, na nigo bare abaango ase ogoitera amanyinga.
PRO 1:17 Nigo ere bosa gotegera chinyoni ebisugunia ekero chibiroche.
PRO 1:18 Abanto abwo nigo bakoboera goitera amanyinga abo abanyene, na koumokera obogima bwabo abanyene.
PRO 1:19 Naboigo omoerio bwe chiinchera chiabo ore, baria baganetie konyora chinibo ase ribero. Chinibo chiria nigo chigosiria obogima bw’abwo bagochinyora.
PRO 1:20 Obong’aini nigo bogoaka eriogi rinene ase chiinchera, boigo nase chichiiro.
PRO 1:21 Nigo bogoaka eriogi rinene ase emesangererekano emenene y’abanto, naende ase ebiita bi’emechie, bwateeba.
PRO 1:22 “Ngoika ririri inwe abamotamanyeti amaange moranche ogotamanya kwaino? Ngoika ririri abachecheria baregokie nogochecheria kwabo, na abariri bageche chiseemi?
PRO 1:23 Moise koonchoka moigwe ogokuurera kw’ane, rirorio nimbaiterere omoika one, ’mbamanyie amang’ana ane.
PRO 1:24 Nabeire ’nkobarangeria, korende mwangire konyigwera; nabeire ’nkorambora okoboko kw’ane, korende monto onde tari okorigereirie.
PRO 1:25 Mwachaayire ogoseemia kw’ane gwonsi, gose onde tari oigwerete ogokuurera kw’ane.
PRO 1:26 Ase ayio inche nimbasekerere ekero emechando erabachere. Nimbachecherie ekero obwoba borabaachere;
PRO 1:27 ee, ekero obwoba borabaachere buna ekembugu‐mbugu, na emechando buna ekerambauti, boigo ekero obokong’u na omoichano birabaachere.
PRO 1:28 Erio barabwo ’mbandangerie, korende tinkobaigwa; ’mbandigie, korende tibakonyora inche.
PRO 1:29 Barabwo nigo bageechete chiseemi tibancheti komoiroka Omonene.
PRO 1:30 Tibancheti koigwera ring’ana riane ri’okobaseemia nonya nerimo; nigo bachaayete ogokuurera kw’ane gwonsi.
PRO 1:31 Ase ayio ’mbarie okwama kw’ogokora kwabo, baisaneke n’emeroberio yabo abanyene
PRO 1:32 Okoirana magega kw’abwo batamanyeti amaange ’nkobaite, na ogoisaneka kw’abariri ’nkobasirie barabwo abanyene.
PRO 1:33 Korende monto onde bwensi oranyigwere namenye ase omorembe, ere nabe n’obotoereru na takoiroka bobe bonde.”
PRO 2:1 Omwana one, ancha amang’ana ane, ogache amachiiko ane ase enkoro yao,
PRO 2:2 erinde oigwe obong’aini, naende orue enkoro yao ebe nokomanya.
PRO 2:3 Obe gokorangeria korigia chiseemi, naende osorore onyore okomanya.
PRO 2:4 Origie obong’aini buna okorigia chifeta, oboriga‐rigie buna okoriga‐rigia chinibo chibisire.
PRO 2:5 Oise gokora bo, rirorio nomanye komoiroka Omonene, naende nigo oranyaare komomanya Nyasae.
PRO 2:6 Omonene nere okoa abanto obong’aini; chiseemi na okomanya nigo bikorwa ase omonwa oye.
PRO 2:7 Abare ne chinkoro chindonge Omonene nigo abagacherete obong’aini oboikeranu. Ere nigo are enguba ase abanto abwo bagotaara ase oboronge.
PRO 2:8 Nigo arendete chiinchera chi’abagokora ekeene, naende orenda chiinchera chi’abamoirogete.
PRO 2:9 Koranyigwere, rirorio nomanye ayaare boronge na ekeene, na ayagwenerete: ee, nomanye chiinchera chionsi chire chingiya,
PRO 2:10 na obong’aini ’mbosoe ase enkoro yao, ne chiseemi nigo chiragokie omoyo oo.
PRO 2:11 Emeroberio y’ebirengererio ebiya nekorende, na okomanya okuya ’ngokorende boigo.
PRO 2:12 Obong’aini ’mbokorusie korwa ase chiinchera chi’obobe na korwa ase abanto bagokwana amang’ana y’obosiru.
PRO 2:13 Abanto abwo nigo bagotiga chiinchera chi’oboronge, babwatia chiinchera chi’omosunte.
PRO 2:14 Nigo bakogookera ase ogokora amabe, naende bagookera chingencho chi’oborubanu.
PRO 2:15 Chinchera chiabo nigo chire chinkorekanu, nigo bagotaara ase chiinchera chire borogochi.
PRO 2:16 Obong’aini obwo ’mbogokonye kwebachera omokungu onde bwensi omotayayi, oyio ogokwana amang’ana ogweansia korwa ase omonwa oye,
PRO 2:17 oyio otigire omwanchi bw’oboke bwaye, naende bwebire okobwatana kw’ogotianania kwa Nyasae oye.
PRO 2:18 Ere amo nab’enyomba yaye nigo bagotirimboka gochia ase amakweri, ne chiinchera chiaye nigo chikobaraa gochia aase abakuure.
PRO 2:19 Monto onde bwensi ogochiera omokungu oyio tari koirana naende, takoiranera chiinchera chi’obogima.
PRO 2:20 Ase ayio, obwatie enchera y’abanto abaya, na otaare ase oboeto bw’abanyaboronge.
PRO 2:21 Ekiagera abare ne chinkoro chindonge ’mbamenye ase ense, na abaikeranu ’mbageenderere komenya aroro.
PRO 2:22 Korende abakori amabe ’mbaitwe barue ase ense, na abasaria ’mbasirigwe kegima.
PRO 3:1 Omwana one, tobaisa kweba amorokererio ane, korende tiga enkoro yao ebwate amachiiko ane.
PRO 3:2 Ayio nagere omenye amatuko amaange, na emiaka emenge, naende ogeendererete koba nomorembe.
PRO 3:3 Totiga obuya na ekeene birue ase ore; obisibe ase rigoti ria’o, na obiriike ase enkoro yao.
PRO 3:4 Igo nario oranyore ogwancherwa na okomanya okuya ase obosio bwa Nyasae, na ase Mwanyabaanto.
PRO 3:5 Osemerie Omonene n’enkoro yao yonsi; tobaisa gosemeria okomanya kwao.
PRO 3:6 Orengererie Omonene, omoorokie ase chiinchera chiao chionsi, nere narongeyie oboeto bwao.
PRO 3:7 Tobaisa gwekora omong’aini ase okorora kwao omonyene; omoiroke Omonene na bweatanane korwa ase amabe.
PRO 3:8 Korakore igo, ayio nagwenie omobere oo abeeke emeseto y’amauga ao chinguru.
PRO 3:9 Osike Omonene ne chinibo chiao chionsi na ogotongora kwao gwonsi kw’endagera.
PRO 3:10 Erio ebiage biao mbiichore n’endagera enyinge na ebimitero biao biichore n’edivai engiya.
PRO 3:11 Omwana one, tobaisa kwanga gose gochaaya okorongeyia kw’Omonene.
PRO 3:12 Omonto onde bwensi Omonene anchete nigo akomorongeyia, buna ise omwana akorongeyia omwana oria agokirie nere.
PRO 3:13 Nare n’omogooko omonto oyio onyorire obong’aini naende ore n’okomanya.
PRO 3:14 Obong’aini nigo bobwate ebitoki ebinge kobua ebie chifeta na ebie chitaabu.
PRO 3:15 Nigo bore n’engeencho enene kobua amagena akomeka‐meka ye rigori rinene, gose tokoboreng’ania na kende gionsi oganetie.
PRO 3:16 Obong’aini nigo bobwate obogima bw’amatuko amaange ase okoboko kwaye gw’okorio, na ase okoboko kwaye gw’okobee nigo bobwate obonda obonge amo n’ogosikwa.
PRO 3:17 Chinchera chiaye nigo chire echi’omogooko, na oboeto bwaye bwonsi nigo bore obw’omorembe.
PRO 3:18 Nigo bore omote bw’obogima ase abwo babobwatererete; na kera omonto ogendererete kobobwata bokong’u nasesenirie.
PRO 3:19 Omonene nigo abeegete oboroso bw’ense n’obong’aini bwaye, na agakong’ia igoro nokomanya kwaye.
PRO 3:20 Ase obong’aini bwaye chindiba nigo chikobochoria, na amare atonyia riime.
PRO 3:21 Omwana one, bwata bokong’u obong’aini obuya na okomanya; tobaisa gotiga ebio birue ase obosio bwao.
PRO 3:22 Igo ebio mbibe obogima ase omoyo oo, na ogwechabera okuya ase rigoti ria’o.
PRO 3:23 Erio notaare ase enchera yao kore n’oborendi obuya, gose tokogoochwa okogoro kwao.
PRO 3:24 Ekero ogochia korara, toba n’obwoba, koraire nonyore chitoro chingiya.
PRO 3:25 Tobaisa kwoboa okogosa kogocha mobosokano, gose ogosirigwa kw’abanyabibe kogocha buna omoubera.
PRO 3:26 Omonene nabe ogosemeria kwao, ere narende okogoro kwao tikobaisa kobwatwa ase omotego.
PRO 3:27 Tobaisa korina abaremerwa amaya ayabagwenerete konyora, onye ayio are ase okobua kwao kobakoonya.
PRO 3:28 Ekero obwate egento ase engaki eyio kware koa omonto omino, tobaisa komoteebia, “Genda ochiche ankio, nario ndagekoe.”
PRO 3:29 Tobaisa gokora emeroberio gokorera omonto omino bobe; oyio omenyete amo naye, ogosemeretie ng’a anyore oborendi obuya.
PRO 3:30 Tobaisa koamererania na monto onde engencho ende etaiyo, onye taragokorera bobe bonde.
PRO 3:31 Tobaisa gosanera amang’ana yomonto otari gokora ay’oboronge, gose tobaisa kwega chiinchera chiaye,
PRO 3:32 ekiagera abanto abasareku nigo bare okogechia ase Omonene, korende obobisi bwaye nigo bore ase abwo bare ne chinkoro chindonge.
PRO 3:33 Okoragereria kw’Omonene nigo kore ase chinyomba chi’abakori amabe, korende nigo agosesenia chinka chi’abanyene oboronge.
PRO 3:34 Omonene nigo agochecheria abwo bagochecheria, korende abaitongo nigo akobaa obuya na amaabera.
PRO 3:35 Abanto abang’aini ’mbanyore omwando bw’obonene, korende abariri ’mbabogorie obosooku.
PRO 4:1 Inwe abana bane, igwa amorokererio ane inche iso; tegerera mono, erinde monyaare koba n’okomanya.
PRO 4:2 Inche nigo ’nkobaa amorokererio amaya; timotiga aya nabachiikeire.
PRO 4:3 Nigo narenge omwana, narenge na tata; nigo narenge omwororo nanchire na baba, ekiagera nigo narenge omomoima.
PRO 4:4 Tata akanyorokereria, aganteebia, “Tiga amang’ana ane abeere ase enkoro yao ime; orende amachiiko ane, erio nario or’abe moyo.”
PRO 4:5 Enyorere obong’aini na okomanya, tobaisa kobieba! Tibwanga koigwera amang’ana ’ngokwana korwa ase omonwa one.
PRO 4:6 Tobaisa gotiga obong’aini, ekiagera borobwo ’mbokorende. Obwanche, na borobwo ’mbogere ogeenderere koba buya.
PRO 4:7 Obong’aini nigo bore obw’engeencho enene. Ase ayio, enyorere obong’aini, na kende gionsi okorigia, rigia obe n’okomanya.
PRO 4:8 Obobare koba n’engeencho enene, na borobwo ’mbogokinie; koraboboanie nigo borakorentere ogosikwa.
PRO 4:9 Mbobeke ase omotwe oo ekiore gechabeire, naende bokoe eguutwa y’obonene.
PRO 4:10 Aye omwana one, igwa amang’ana ane, oyaanche, igo nario emiaka y’obogima bwao er’abe emenge.
PRO 4:11 Inche nakworokereirie enchera y’obong’aini; nakoraaire ase oboeto bore oboronge.
PRO 4:12 Ekero oraabe kogotaara, togotererigwa, na ekero oraabe gokominyoka, tokogoochwa.
PRO 4:13 Bwata amorokererio bokong’u, toyatiga arue ase ore; yarende, ekiagera n’aro obogima bwao.
PRO 4:14 Tobaisa kobwatia enchera y’abakori amabe, gose tobwatia chiinchera chi’abaanto ababe.
PRO 4:15 Bweatanane korwa ase enchera eyio, toyebwatia, korende ogobere oetere ensemo, ogeende bosio.
PRO 4:16 Abanto abwo tibari korara goika barore ng’a bakorire amabe. Onye tibarakorera omonto amabe, tibari korara chitoro.
PRO 4:17 Endagera yabo bakoria n’ogokora amabe, na edivai yabo bakonywa n’obotindi.
PRO 4:18 Korende enchera y’abanyene oboronge nigo enga buna amasase a mambia; ayio akogeenderera koraba goetania goika bwakia se.
PRO 4:19 Enchera y’abakori amabe nigo enga buna omosunte ekerima; tibari komanya ebinto bikobagocha.
PRO 4:20 Omwana one, tegerera oigwe amang’ana ane! Igwera amang’ana ’nkogoteebia.
PRO 4:21 Amang’ana ayio tabaisa korua ase amaiso ao. Yagache ime ase enkoro yao.
PRO 4:22 Ayio nigo are obogima ase oyio oyanyorire, naende nigo akogwenia omobere oye bwonsi.
PRO 4:23 Renda enkoro yao kobua ande onsi orendete, ekiagera nao chinsoko chi’obogima chikorua.
PRO 4:24 Tuguta chinkwana chi’obokorekanu korwa ase omonwa oo, na amang’ana y’obong’ainereria korwa ase ebikoba biao.
PRO 4:25 Tiga amaiso ao arigererie gochia bosio, na ebioge bi’amaiso ao biramokigwe boronge.
PRO 4:26 Rongeyia oboeto bw’amagoro ao, ne chiinchera chiao chionsi chibe chindonge.
PRO 4:27 Togobera gochia aande, ensemo y’okorio gose ey’okobee. Rusia okogoro kwao korwa ase ebibe.
PRO 5:1 Omwana one, tegerera oigwe obong’aini bwane! Igwera okomanya kw’ane!
PRO 5:2 Erio nario oramanye korenda ebirengererio biao, na ebikoba biao birende chiseemi.
PRO 5:3 Ebikoba bi’omokuungu omonyaka nigo bigotonyia ayaare amansu buna obooke, na omonwa oye nigo ore omoterere kobua amaguta akweakwa.
PRO 5:4 Korende omoerio bw’omokuungu oyio nigo ore omoororo buna ekemeri ekeroro, na omwoge buna omoyio o birende otieririe chinsemo chionsi ibere.
PRO 5:5 Amagoro aye nigo akoraa gochia ase amakweri, na ogotacha kwaye kwaraa gochia aase abakuure.
PRO 5:6 Ere tari gotaara enchera ekogeenda ase obogima; orogendo rw’aye nigo rokona‐koonchaonchoka, ere tamanyeti ayio.
PRO 5:7 Ase ayio, inwe abana bane, ’ntegerere; timobaisa gotiga amang’ana ane.
PRO 5:8 Erende obeere aare korwa ase omokungu oyio; tobaisa goika ang’e negesieri ki’enyomba yaye.
PRO 5:9 Oise gokora bo, nigo orae abanto abaao amasikani ao, na emiaka yao ebaise konachwa n’abanto batari n’amaabera.
PRO 5:10 Naende abanto abaao nigo baraire chinibo chiao chionsi, na bionsi ebi gwakoreire emeremo biirwe nabaanto abwo.
PRO 5:11 Omoerio oye norere, obokie amagombo ekero chinyama chi’omobere oo chiaerire,
PRO 5:12 ’noteebe, “Inaki nakorete ’nkageecha ogokuurerwa, na enkoro y’ane egachaaya okorongeigwa!
PRO 5:13 Tinaigwerete amorokererio yaborokia bane, gose tinategererete koigwera abarenge konyorokereria.
PRO 5:14 Nigo nabeete ang’e gosira ase obosooku kegima bosio bw’omogaanda ondigereretie.”
PRO 5:15 Kanywe amaache okobucha korwa ase egesima kiao, na aya agosoka korwa ase ensoko yao.
PRO 5:16 Inee! Chinsooko chiao ’nchigwenerete gwesiarera gochia aare, ne chindooche chiao chi’amaache ase chiinchera?
PRO 5:17 Tiga chinsoko echio chibe echiao aye bweka na tari echi’abaanto abaao.
PRO 5:18 Tiga ensoko yao esesenigwe, naye ogookere omokungu bw’oboke bwao,
PRO 5:19 oyore buna ensune eyanchire na buna engabi ensiani. Tiga obosiani bwaye bokong’use, na ogokigwe nere chingaki chionsi. Obwanchani bwaye tiga bokogokie kogeenderera.
PRO 5:20 Omwana one, nase ki okogokigwa nomokuungu omonyaka? Nase ki okoboania omokungu bw’omonto omoao?
PRO 5:21 Chinchera chi’omonto nigo chirorekanete maiso marore ase Omonene, n’Omonene nigo arigereretie ogokora kwaye gwonsi.
PRO 5:22 Ebibe bi’omokori amabe nigo bikomobwata omonyene; nasibwe ne chingori chire ebibe biaye.
PRO 5:23 Omonto oyio nigo arakwe, ekiagera angete ogokuurerwa, na ase engencho y’oboriri bwaye obonene ’nasire.
PRO 6:1 Omwana one, ande kweruure koba intenenera ase omonto omino, na kwarire eira ase omonto omoao na kobwatana nere amaboko.
PRO 6:2 Bono amang’ana gwakwanete korwa ase omonwa oo akobwatire buna omotego.
PRO 6:3 Ase ayio omwana one, bono nigo ore inse y’okobua kw’omonto oyio, na onye korigetie gwetooria korwa ase are okore iga: Kabe omoitongo, ogende ase are omosorore, erinde agosibore korwa ase eira eyio.
PRO 6:4 Tobaisa korara gose gosundoka;
PRO 6:5 minyoka buna engabi egotama erue ase omotwari, na buna enyoni egotama erue ase omotegi.
PRO 6:6 Aye ore omworo, geenda ase amage, origererie orore buna agokora emeremo n’omokia onyore obong’aini.
PRO 6:7 Aro tabwati omogambi, gose omoteneneri, gose omoraai,
PRO 6:8 korende nigo agosangereria chindagera chiabo chingaki chi’egura gura, achigacha goika ekero ki’eguru‐gura.
PRO 6:9 Aye omworo, ’ngoika ririri oragenderere korara? Ndiriri orabooke korwa ase chitoro chiao?
PRO 6:10 Okoraara ake, okwegondia ake; okoringania amaboko gotimoka,
PRO 6:11 obotaka ’mbogoochere buna omouri agoocha, na oboremerwa booche buna omonto obwate ebirwanero agocha.
PRO 6:12 Omonto otagwenereti kende ore omokori amabe nigo agoeta‐eta, ogokwana oborimo korwa ase omonwa oye.
PRO 6:13 Nigo agosumera ebioge bi’amaiso aye, naende nigo agosumera amagoro, na okworokia ebimanyererio n’amaboko aye.
PRO 6:14 Ogoitania abanto nigo goichire ase enkoro yaye, botambe nigo akoroberia korenta amabe; nigo agosimeka chimbusuro chi’ogotaigwana.
PRO 6:15 Ase engencho eyio emechando nemoochere mobosokano; nigo arasirigwe mobasokano atanyaare gotoorigwa.
PRO 6:16 Mbire ebinto bitano nakemo Omonene ageechete, ee, mbire bitan’abibere bire okogeecha ase are, nabio ebi:
PRO 6:17 Okorigereria kw’oboenenu, na oromeme rogokwana oborimo, amaboko agoitera amanyinga atari na komocha;
PRO 6:18 enkoro ekoroberia amabe, na amagoro akominyoka gochia gokora amabe;
PRO 6:19 kirori bw’oborimo, ogokwana oborimo, na omonto ogosimeka chimbusuro chi’ogoitania ase egati y’abanto abamo.
PRO 6:20 Omwana one, igwera aya inche iso ’nkogochika, na totiga amorokererio a nyoko.
PRO 6:21 Yasibe, ageenderere kobeera ase enkoro yao botambe, naende oyasibe ase rigoti ria’o.
PRO 6:22 Ekero or’abe kogotaara, aro nakoraae; ekero or’abe koraire, ’nakorende, na ekero or’abe gokoboka, ayio nakwane naye.
PRO 6:23 Amachiiko nigo are etaya, na amorokererio nigo are oborabu; ogokuurera gw’okorongeigwa nigo kore enchera y’obogima.
PRO 6:24 Nigo korakorende korwa ase omokungu omonyaka, na korwa ase amang’ana y’oromeme rw’aye oroterere rokoebereria.
PRO 6:25 Tobaisa komogania ase enkoro yao ime ase engencho y’ekieni kiaye ekiya; amaiso aye tabaisa gokong’usa.
PRO 6:26 Ase engencho y’omokuungu omotayayi omonto nigo akoremerwa oborwa nonya negesamunye ki’omogati, na omokungu bw’omonto omoao nigo akorigia obogima bw’omonto obosaria.
PRO 6:27 Inee! Omonto nabogorie omorero ayobeeke ase egekuba kiaye, ne chianga chiaye tichiyia?
PRO 6:28 Gose nataare ase rieera ri’omorero, na amagoro aye tayia?
PRO 6:29 Naboigo er’abe ase omonto ogotomana n’omokungu bw’omonto onde; onde bwensi okoba nomokuungu oyio goika aegwe egesusuro.
PRO 6:30 Abanto tibari gochaaya omoibi onye ore koiba endagera ekiagera are n’enchara.
PRO 6:31 Nonya naboigo omoibi oria kanyorirwe, goika airanie ara gatano na kabere; nigo araakane ebinto bionsi abwate nyomba mwaye.
PRO 6:32 Omonto ogotomana nomokuungu onde bwensi, oyio tabwati chiseemi; oyo ogokora ayio nigo agwesaria ere omonyene.
PRO 6:33 Omonto oyio nigo arabe n’amaakwa naende asirie amasikani onsi. Obosooku bwaye tibogotinyigwa boere.
PRO 6:34 Risemi nigo rigokora omosacha oba nekeririanda, na takoba n’amaabera ekero akorusia egesiomba.
PRO 6:35 Ere tagwancha embooria ende yonsi, naegwa ebiegwa ebinge takobiancha.
PRO 7:1 Omwana one, renda amang’ana ane, na obeke amachiiko ane abeere ime yao.
PRO 7:2 Bwata amachiiko ane, erinde obe moyo; orende amorokererio ane buna orendete endorero y’eriiso ria’o.
PRO 7:3 Oyasibe ase ebiara bi’amaboko ao, na oyariike oyabeeke ase enkoro ya’o.
PRO 7:4 Teebia obong’aini, “Aye naye mosubati ominto”, na obomanyi oboroke omosani oo momanyaine,
PRO 7:5 erinde bikorende korwa ase omokungu omonyaka ogokwana amang’ana y’okoebereria.
PRO 7:6 Nigo narigereretie isiko goetera ase ekebao ki’enyomba ya’ne na ebichanga bi’aroro.
PRO 7:7 Ase egati y’abanto batamanyeti amaange, ’nkarora omomura ore ase egati y’abamura bande otabwati chiseemi.
PRO 7:8 Oyio nigo arenge goeta ase enchera yarenge ang’e nekoona agwo ase omokungu oria omonyaka amenyete agechoba‐chobania gochia ase enyomba yaye
PRO 7:9 mogoroba kobokomura‐mura, ekero ki’omosuunte bw’obotuko.
PRO 7:10 Rora, omokungu agacha akaumerana n’omomura oria. Omokungu oria nigo abeegete chianga chi’obotayayi orenge omong’ainereria ase enkoro yaye.
PRO 7:11 Nigo arenge omonyariogi otari kogoma nyomba mwaye.
PRO 7:12 Nigo agosioma‐siomia aande onsi ase chiinchera na ase chichiiro, na ase kera amatabekania oba oganyete.
PRO 7:13 Erio omokungu oria akaboania omomura oria na komonyunyunta, akomorigereria n’amaiso, atari nobosooku, akomoteebia,
PRO 7:14 “Nariete eira korua ebing’wanso bi’omorembe; rituko ria reero nayeikeranirie.
PRO 7:15 Ayio naro agera naacha gokorotota, nigo nakorigirie n’omokia ng’a ’nkorore, na bono nakonyorire.
PRO 7:16 Naarire oborere bwane nebirarero ebiya, na ebitambaa bimatonto bikorwa Misiri.
PRO 7:17 Naboumoreire manemane, na amaguta y’omogaka, na ay’omodalasini botioke buya.
PRO 7:18 Inchuo togokanie ase obotuko bwonsi goika mambia; inchwo twegokie n’obwanchani.
PRO 7:19 Omosacha one taiyo, ochiire orogendo orotambe.
PRO 7:20 Nigo aira chitaabu chichire omobuko na nigo arairane omotienyi oikire gochia gati,”
PRO 7:21 Omokungu oria akaebereria omomura oria namang’ana amansu ao ao, na ase amang’ana y’ebikoba ebiterere akamobua.
PRO 7:22 Ase obwango obwo omomura oria agatunyana omokungu oria buna eng’ombe ekoirwa konyenywa, gose buna omosibwa obwatirwe ogochia kobekwa chingataare.
PRO 7:23 Ee, akamotunyana goika ensara ekamobeta egaika riini ime. Nigo abeete buna enyoni ekoayerera gochia ase ebisugunia na tamanyete ng’a ayio nobogima bwaye agosiria.
PRO 7:24 Inwe abana bane, ’ntegerera morengererie mono amang’ana ’nkobateebia.
PRO 7:25 Chinkoro chiaino tichibaisa koonchorwa na kobwatia chingencho chi’omokuungu buna oyio; gose orogendo rw’aye tirobaisa gosiria obogima bwaino.
PRO 7:26 Omokungu oyio oiyeirie abanto abange, ee, oitire omogaanda omonene.
PRO 7:27 Enyomba yaye nero enchera ekogeenda aase abakuure; ee, enchera eyio nigo egosoa ase chiero chi’amakweri.
PRO 8:1 Inee! Obong’aini tibori korangeria? Okomanya tikori goaka eriogi rinene?
PRO 8:2 Obong’aini nigo bogotenena aase aimokererete igoro, ang’e n’enchera engendi, nigo bokobeera ase amatabekania ye chiinchera.
PRO 8:3 Mbarabare ase ebiita bosio bw’omochie ase ebisoero bi’ebiita nigo bogokwana neriogi rinene, bwateeba;
PRO 8:4 “Inwe abanto, ninwe ’nkorangeria; eriogi riane nigo rigochera Mwanyabaanto.
PRO 8:5 Inwe abamotamanyeti amaange, egera obong’aini; na inwe abariri, egera okomanya.
PRO 8:6 Tegerera moigwe, ekiagera nigo ’ndakwane amang’ana amaya mono; amang’ana akorwa ase omonwa one nay’oboronge.
PRO 8:7 Amang’ana ’ngokwana nay’ekeene; amang’ana y’obobe nigo are okogechia ase ebikoba biane.
PRO 8:8 Amang’ana ane onsi ’ngokwana nigo are ay’oboronge, ande tari are ay’oborimo, gose ay’obokorekanu.
PRO 8:9 Nigo akoigweka buya ase omonto oyio okoyamanya, naende namaronge ase abwo banyorire chiseemi.
PRO 8:10 Ancha amorokererio ane kobua efeta, ne chiseemi kobua etaabu echenire.
PRO 8:11 “Obong’aini nigo bore obuya kobua amagena akomeka‐meka aye rigori rinene, tibokoreng’anigwa n’ebinto bionsi bire ebiya biganeirie.
PRO 8:12 Inche obong’aini nakorire okomanya kwabeire obomenyo bwane, nigo inde ne chiseemi, naende nimanyete kogamba buya.
PRO 8:13 Okomoiroka Omonene nokogecha obobe; nigo ’ngechete oboenenu, na obwerori, norogendo orobe, boigo namang’ana y’obong’ainereria.
PRO 8:14 Inche nigo ’nkorua ogoseemia na obong’aini bw’ekeene; nigo inde nokomanya na okobua.
PRO 8:15 Ase obokonyi bwane abarwoti nigo bakogaamba, na abagaambi nigo bakobeeka amachiiko y’ekeene.
PRO 8:16 Ase obokonyi bwane abagaambi nigo bakorwa oboronge, boigo nabanene na abanachi ebiina bonsi.
PRO 8:17 Nigo nyanchete abwo banyanchete; na abwo bakondigia n’omokia ’mbanyore.
PRO 8:18 Ninche ’nkorua obonda, na esiko, boigo obotenenku na oboronge bitari koera.
PRO 8:19 Okwama nkorua nigo kore okuya kobua etaabu, ee, kobua etaabu engiya, na ebitoki ’nkorua ’mbibuete efeta enchore.
PRO 8:20 Nigo ’nkobwatia enchera y’oboronge, naba ’ngotaara ase oboeto bw’ekeene.
PRO 8:21 Nigo ’nkoa abwo banyanchete obotenenku na goichoria chikungo chiabo.
PRO 8:22 Omonene nigo arenge nainche korwa omochakano bwe chiinchera chiaye, agwo kare konya ataratonga kende gionsi;
PRO 8:23 nao narenge korwa agwo kare na kare, nonya nense konya etarabao.
PRO 8:24 Inche nigo naiboretwe chindiba chitarabao, nonya ne chinsoko chi’amaache.
PRO 8:25 Nigo naiboretwe oboroso bw’ebitunwa botarabekwa, na ebigoro bitarabao,
PRO 8:26 ekero ataratonga ense ne riroba riaye, nonya norotu.
PRO 8:27 Ekero atongete igoro chionsi nao narenge, boigo nekero abeekerete amaache chimbebe.
PRO 8:28 Ekero abeegete igoro ekabao, na ekero abeegete chinsoko chigosokia amaache korwa ase chindiba ne chinguru,
PRO 8:29 na ekero abeekerete chinyancha chimbebe, amaache tabaisa goetania ogochika kwaye; na ekero abeegete amaroso y’ense nao narenge.
PRO 8:30 Inche nigo narenge amo nere buna oyomanyete emeremo eyio buya. Kera rituko nigo arenge kogokigwa nainche, na inche ’nkaba inde nomogooko ase obosio bwaye botambe.
PRO 8:31 Nigo nagokerete ense yaye emenyire nabaanto, na nkaba nsasokerete Mwanyabaanto.
PRO 8:32 “Na bono, inwe abana bane, ’ntegerere moigwe, mbare n’omogooko abwo barendete chiinchera chiane,
PRO 8:33 Igwera amorokererio! Ancha obong’aini, timobwanga!
PRO 8:34 Nasesenirie omonto oyio okonyigwera; oyio okorenda ase ebiita biane kera rituko, oganyete ase ebisieri biane.
PRO 8:35 Omonto onyorire inche, oyio onyorire obogima; naende nancherwe n’Omonene.
PRO 8:36 Korende oyio otari nainche nigo akwenachera ekiina ere omonyene. Bonsi abangechete nigo banchete amakweri.”
PRO 9:1 Obong’aini nigo bweagacherete enyomba. Nigo bwebaacherete chisiiro isano na ibere.
PRO 9:2 Bwanyenyire ching’iti chiaye; bwochoganirie edivai yaye, bwariganirie emesa yaye.
PRO 9:3 Bwatomire abasomba baye abaiseke gochia aase aimokererete igoro mono yomochie korangeria abanto, bogoteeba:
PRO 9:4 “Oyo otamanyeti amaange, tiga ache aa!” Na ase oyore omoriri bwateeba:
PRO 9:5 “Inchuo orie endagera y’ane, na onywe edivai nochoganirie!
PRO 9:6 Tiga oboriri bwao, erinde obe moyo! Obwatie enchera y’okonyora okomanya!”
PRO 9:7 Omonto ogokuurera omonyacheche, nigo akwenyorera obororo; na oyogotogonyera omonto omokori amabe nigo akwenyorera ogochaaywa.
PRO 9:8 Tobaisa gokuurera omonto omochaayi; oyio nigo arakogeche. Kuurera omonto omong’aini, oyio nigo aragwanche.
PRO 9:9 Orokereria omonto omong’aini, oyio nigo arageenderere koba omong’aini goetania. Orokereria omonto omooronge, oyio namente koba ne chiseemi.
PRO 9:10 Okomoiroka Omonene, oyio n’oro omochakano bw’obong’aini, na okomomanya Oyore Omochenu nabwo obomanyi.
PRO 9:11 Ase ogokonywa kw’ane amatuko ao nabe amaange, na emiaka y’obogima bwao nementwe.
PRO 9:12 Korabe nobong’aini, borobwo ’mbooboseemia; korende korabe omochaayi, obochaayi obwo ’mbokoiranere.
PRO 9:13 Omokungu omoriri nigo are omonyariogi. Ere nigo are bosa, na tamanyeti ring’ana rinde.
PRO 9:14 Nigo agoikaransera ekerogo ase egesieri ki’enyomba yaye, agwo aase aimokererete igoro ase omochie,
PRO 9:15 aba okorangeria abaeti bare ase orogendo rwabo,
PRO 9:16 oteeba, “Onde bwensi otamanyeti amaange, tiga ache aa!” Na ase oyore omoriri oteeba,
PRO 9:17 “Amaache aibire nigo are amansu, na omogati okorierwa aase abobisi nigo ogwansa.”
PRO 9:18 Korende oyio ogosoa aroro tamanyeti ng’a amakweri nareo, naende ng’a abageni b’omokuungu oyio nigo bare agwo aase abakuure.
PRO 10:1 Eye nemebayeno ya Sulemani. Omwana omomura omong’aini nigo akogokia ise, korende oyore omoriri nigo akorentera ng’ina omoichano.
PRO 10:2 Chinibo chi’ogokora okobe tichiri gokonya kende, korende oboronge nigo bogotooria korwa ase amakweri.
PRO 10:3 Omonene tari gotiga omonyene oboronge abe nenchara; korende nigo akwanga okogania kw’abakori amabe.
PRO 10:4 Omonto ogokora emeremo n’amaboko amoro nigo akoba omotaka, korende amaboko are nomokia nigo akorenta obotenenku.
PRO 10:5 Omwana omomura ogosangereria chindagera engaki ye rigesa nigo are omong’aini, korende oyo okorara engaki eyio nigo akorenta obosooku.
PRO 10:6 Ogosesenigwa nigo gokobera ase omotwe bw’omonyene oboronge, korende obochege nigo boichire ase emenwa y’abakori amabe.
PRO 10:7 Okoinyorwa kw’omonyene oboronge nigo gokorenta ogosesenigwa, korende erieta ri’omokori amabe nigo riragunde.
PRO 10:8 Omonto ore omong’aini ase enkoro yaye nigo anchete amachiiko, korende oyogokwana amang’ana atagwenereti nigo arasirigwe.
PRO 10:9 Omonto okobwatia chiinchera chi’oboronge nigo araarendwe buya, korende oyo okobwatia chiinchera chimbe nigo aramanyekane.
PRO 10:10 Omonto ogosumera amaiso ase okogenka nigo akorenta emechando, na oyogokwana amang’ana atagwenereti nigo arasirigwe.
PRO 10:11 Omonwa bw’omonyene oboronge nigo onga buna ensoko y’obogima, korende obochege nigo boichire ase emenwa y’abakori amabe.
PRO 10:12 Obogechani nigo bokorenta eriomana, korende obwanchani nigo bogotuba ebibe bionsi.
PRO 10:13 Obong’aini nigo bokonyorekana ase omonwa bw’omonto omomanyi, korende oyo otari n’okomanya nigo agwenerete aakwe enyimbo ase omogongo oye.
PRO 10:14 Abanto abang’aini nigo bakogaacha chiseemi, korende omonwa bw’omonto omoriri nigo okorenta ogosirigwa ang’e.
PRO 10:15 Obotenenku bw’omonto omonda nigo bore ase are buna omochie ogiteire chindwaki, korende obotaka nabwo ogosirigwa kw’abataka.
PRO 10:16 Okonyora kw’omonyene oboronge nigo gokomoraa gochia ase obogima, korende ebitoki bi’omokori amabe nigo bikomoraa gochia ase ebibe.
PRO 10:17 Omonto okoigwera okorongeigwa nigo akorobera ase enchera y’obogima, korende oyo okwanga korongeigwa nigo agosoa ase obosiru.
PRO 10:18 Omonto obisete okogecha ime yaye nigo agokwana oborimo korwa ase omonwa oye, na oyo ogotaaria obogenki nigo are omoriri.
PRO 10:19 Omonto ogokwana amang’ana amaange tari komocha korenta ogosaria, korende oyo orendete omonwa oye nigo are omong’aini.
PRO 10:20 Oromeme rw’omonyene oboronge nigo ronga buna efeta echenire korende ebirengererio bi’omokori amabe tibiri na igori rinde.
PRO 10:21 Ebikoba bi’omonyene oboronge nigo bikorenta amaya ase abanto abange, korende oboriri nigo bogoita.
PRO 10:22 Ogosesenigwa kw’Omonene nakwo gokorenta obotenenku, na ere tari kobeeka obororo ase ogosesenigwa okwo.
PRO 10:23 Omonto omoriri nigo agokora ebibe buna egosori, korende omonto ore nokomanya nigo agokora ayare ay’obong’aini.
PRO 10:24 Aria omokori amabe airogete naro akomochera, korende omonyene oboronge ’naikeranerigwe amagania aye.
PRO 10:25 Ekero omwaga ekembugu‐mbugu ogoeta, omokori amabe nigo agosirigwa, korende omonyene oboronge nigo agotenena bokong’u kare na kare.
PRO 10:26 Buna obokang’iti bokoba ase amaino na erioki rikoba ase amaiso, naboigo omonto omworo akoba ase abwo bakomotoma abakorere emeremo.
PRO 10:27 Okomoiroka Omonene nigo gokomenta obomenyo ase obogima, korende emiaka y’omokori amabe nigo ekweng’eigwa.
PRO 10:28 Ogosemeria kw’abanyene oboronge nigo kogoikeranigwa ase omogooko, korende okw’abakori amabe nokwabosa.
PRO 10:29 Enchera y’Omonene nigo ere egekengero egekong’u ase abanyene oboronge, korende nigo ere obosiru ase abanyabibe.
PRO 10:30 Omonyene oboronge takonyegerigwa, korende omokori amabe takogeenderera komenya ase ense.
PRO 10:31 Omonwa bw’omonyene oboronge nigo ogokwana ay’obong’aini, korende oromeme rokong’ainereria ’ndonachwe.
PRO 10:32 Ebikoba bi’omonyene oboronge nigo bimanyete ayagwenerete, korende omonwa bw’omokori amabe nigo ogokwana ay’atagwenereti.
PRO 11:1 Egepimo ki’oborito ki’oborianania nigo kere okogechia ase Omonene, korende egi’ekeene nigo gekomogokia.
PRO 11:2 Ekero oboenenu bwachire, nobosooku nario bogocha, korende obong’aini nigo bokonyorekana ase abanto abaitongo.
PRO 11:3 Obwegenwa bw’abanyene oboronge nigo bokobaraa, korende obokorekanu bw’abatari abegenwa nigo bokobasiria.
PRO 11:4 Chinibo tichiri gokonya kende ase rituko ri’endamwamu, korende oboronge nigo boratoorie korwa ase amakweri.
PRO 11:5 Oboronge bw’omonto omoikeranu nigo borarongeyie chiinchera chiaye, korende omokori amabe, obobe bwaye ’mbomoiyerie.
PRO 11:6 Oboronge bw’abaanto bare ne chinkoro chindonge mbobatoorie, korende abasaria nigo barabwatwe n’okogania kwabo okobe.
PRO 11:7 Ekero omokori amabe agokwa, ogosemeria kwaye nigo kogokwa amo nere, ee, aya abwo batamoirogeti Nyasae basemeretie nigo agosira.
PRO 11:8 Omonyene oboronge nigo akorusigwa ase emechando, erio omokori amabe osoa ase emechando ribaga riaye.
PRO 11:9 Oyo otamoirogeti Nyasae nigo agosiria abanto bande n’amang’ana agokwana korwa ase omonwa oye, korende goetera ase obong’aini abanyene oboronge ’mbatoorigwe.
PRO 11:10 Ekero abanyene oboronge bageendererete koba buya, abanto b’omochie nigo bakogoka, na ekero abakori amabe bagosira nigo bagoaka amariogi y’omochengo.
PRO 11:11 Goetera ase ogosesenia kw’abanyene oboronge omochie nigo okoimokererigwa igoro, korende goetera ase chinkwana chi’abakori amabe nigo okoiyerigwa.
PRO 11:12 Omonto ogochaaya omonto onde, oyio nigo aborire obong’aini, korende omonto omong’aini nigo agokira‐kiri.
PRO 11:13 Omonto okona‐goeta‐etia obogenki nigo akoorokia obobisi, korende oyobwate omoika bw’obwegenwa tari koorokia obobisi.
PRO 11:14 Ase ogoseemia okuya gotari, egesaku nigo gekogwa, korende ase abasemia abange abaya bare, oborendi obuya ’mboreo.
PRO 11:15 Omonto okwerua koba intenenera ase omonto omoao nigo agwesoyia ase emechando, korende oyo okwanga koba intenenera nigo erendete buya.
PRO 11:16 Omokungu omwesiki nigo akogeenderera gosikwa botambe. Abanto abatindi nabwo bakobogoria chinibo ase chinguru.
PRO 11:17 Omonto ore n’amaabera nigo akwerentera amaya, korende omonto omotindi nigo agwechaanda ere omonyene.
PRO 11:18 Omokori amabe nigo akwenyorera eng’eria y’oborianania, korende oyo ogosimeka oboronge nigo akwenyorera eng’eria y’ekeene.
PRO 11:19 Omonto ore omwegenwa, ase oboronge bwaye nabe moyo, korende oyo okorigia obobe na kobobwatia nakwe.
PRO 11:20 Abanto abakorekanu ase chinkoro chiabo nigo bare okogechia ase Omonene, korende abare n’orogendo ororonge nigo bakomogokia.
PRO 11:21 Ekeene, Omonto omobe goika anyore egesusuro, korende oroiboro rw’abanyene oboronge ’ndotoorigwe.
PRO 11:22 Omokungu omonyakieni otari nechiseemi nigo anga buna ebonyi y’etaabu ere ase chimioro chi’embeche.
PRO 11:23 Okogania kw’abanyene oboronge nigo gokorenta amaya, korende okw’abakori amabe nigo gokobarentera egesusuro.
PRO 11:24 Ere omonto okorua ebinto ebinge, nigo akomenteranigwa ebinge goetania, na nere oria omogooko otari korua, nigo akogeenderera kona‐koremerwa.
PRO 11:25 Omonto okorua n’omoyo bw’ogwancha natenenkigwe; nere oyokorua amaache agokendia erang’o, nere boigo ’naegwe amaache agokendia erang’o yaye.
PRO 11:26 Omonto oria okwegimeria endagera ase obong’iti, nigo akoragererigwa nabaanto, korende ogosesenigwa nigo kore igoro ase omotwe bw’oria okoyeoonia.
PRO 11:27 Omonto ogokora omokia korigia ayare amaya, oyio nigo akonyora ayare amaya, korende oyokorigia ay’obobe, obobe nigo bokomonyoora.
PRO 11:28 Omonto osemeretie chinibo chiaye nigo aragwe, korende abanyene oboronge ’mbareerete buna amato amarere y’emete.
PRO 11:29 Omonto okorenta emechando ase enyomba yaye nigo aranyore ayare buna embeo bosa; oyore omoriri nigo arabe omosomba bw’omonto omong’aini.
PRO 11:30 Okwama kw’omonyaboronge nigo kore omote bw’obogima, nere oyokong’usa emioyo y’abanto n’omonto omong’aini.
PRO 11:31 Onye omonyene oboronge okonyora eng’eria yaye aiga ase ense, Inee, omokori amabe na omonyabibe, abwo tibakoegwa eng’eria yabo goetania?
PRO 12:1 Onde bwensi bwanchete amorokererio yokomoorongeyia, oyio nigo anchete chiseemi, korende oyo ogechete ogokuurerwa n’omoriri.
PRO 12:2 Omonene nigo akomonyoorera monto omuya ogwancherwa, korende omonachera ekiina oyogokora emeroberio y’obobe.
PRO 12:3 Ogotamoiroka Nyasae tigokoagaacha omonto na komokong’ia, korende omori bw’omonyaboronge tokonyegerigwa.
PRO 12:4 Omokungu omuya nigo are eguutwa y’omosaacha oye, korende omokungu okorenta obosooku nigo are buna oboguundo ase amauga y’omosaacha oye.
PRO 12:5 Ebirengererio bi’omonyene oboronge nigo bire ebi’ekeene, korende ogoseemia kw’abakori amabe nigo kore okw’obong’ainereria.
PRO 12:6 Amang’ana yabakori amabe nigo akoboera na goitera amanyinga, korende aria abanyene oboronge bagokwana nigo agotooria abanto.
PRO 12:7 Abakori amabe nigo bakoiyerigwa basira kegima, korende enyomba y’omonyene oboronge ’nemenye na gotenena.
PRO 12:8 Omonto nigo agotogigwa buna obong’aini bwaye bore, korende oyore nebirengererio ebikorekanu nigo agochaaywa.
PRO 12:9 Omonto omoitongo ogwekorera emeremo yaye omonyene nigo are omuya kobua omonto ogwekora koba omonene, korende tabwati endagera.
PRO 12:10 Omonyene oboronge nigo agochaandekera nonya n’obogima bwe chitugo chiaye, korende oboseera bw’enkoro y’omokori amabe nigo bore ase ogotogonya.
PRO 12:11 Omonto ogokora emeremo ase omogondo oye ’natware ebinge akoria, korende oyo ogotunyana amang’ana atagwenereti, ere ’mbosa.
PRO 12:12 Omokori amabe nigo akogania ebionga bi’abaanto ababe, korende omori bw’omonyene oboronge nigo ogoseboka bwama.
PRO 12:13 Omonto omobe nigo agotegwa n’ogosaria gokorwa ase ebikoba biaye, korende omonyene oboronge natooreke korwa ase emechando.
PRO 12:14 Okwama kw’amang’ana y’omonto agokwana nigo gokomorentera amaya akomoisanekia, na emeremo y’amaboko ’omonto nigo ekomoiranera.
PRO 12:15 Enchera y’omonto omoriri nigo ekororekana ase amaiso aye ng’a nendonge, korende omonto omong’aini nigo akoigwera ogoseemigwa.
PRO 12:16 Okobeea kw’omonto omoriri nigo gokomanyekana rimo rioka, korende omonto omong’aini nigo akoombia otuba obobe.
PRO 12:17 Omonto bwanchete gokwana ekeene nigo akoorokia oboronge, korende kirori bw’oborimo nigo agokwana obong’ainereria.
PRO 12:18 Amang’ana omonto otari korengereria agokwana, nigo anga buna omoro ogokeba, korende oromeme rw’omonto omong’aini nigo rokorenta amang’ana akogwenia.
PRO 12:19 Ebikoba bigokwana ekeene ’mbigeenderere kobao botambe, korende oromeme rogokwana oborimo nigo rokobao ase engaki enke yoka.
PRO 12:20 Obong’ainereria nigo bore ase chinkoro chi’abwo bakoroberia amabe, korende abwo bakoroberia ay’omorembe nigo bakogera omogooko oba.
PRO 12:21 Amabe takobanyora abanyene oboronge, korende abakori amabe ’mbanyorwe n’amabe amaange.
PRO 12:22 Ebikoba bigokwana oborimo nigo bire okogechia ase Omonene, korende abare abegenwa ase ogokora kwabo nigo bakomogokia.
PRO 12:23 Omonto omong’aini nigo akobisa ay’amanyete, korende abariri nigo bakoraria oboriri korwa ase chinkoro chiabo.
PRO 12:24 Okoboko kw’omonto omonyamokia ’nkogambe, korende oyore omworo nabetererigwe akore emeremo y’obosomba.
PRO 12:25 Ogoichana kore ase enkoro y’omonto nigo gokomoiyeria, korende ring’ana rigiya nigo rikomorentera omogooko.
PRO 12:26 Omonyene oboronge nigo are omoraai omuya bw’omogisangio oye, korende chiinchera chi’abakori amabe nigo chikobatang’ana chiabasiria.
PRO 12:27 Omonto omworo tari koiyeka nonya n’eki arusirie ase orotwari rw’aye, korende omonyamokia nigo akoyerioseria enibo yaye rigori rekerengo ekenene.
PRO 12:28 Ase enchera y’oboronge obogima ’mboreo, na amakweri tari gotooka ase boeto obwo.
PRO 13:1 Omwana omong’aini nigo akoigwera amorokererio a ise, korende oyore omochaayi tari gwancha ogokuurerwa.
PRO 13:2 Okwama kw’amang’ana omonto agokwana nigo gokomorentera amaya, korende okogania kw’abatari abegenwa nigo gokorigia obotindi.
PRO 13:3 Omonto orendete omonwa oye, oyio nigo arendete obogima bwaye, korende oyogokwana amang’ana ateriteti, goika asoe ase obosiru.
PRO 13:4 Omonto omworo nigo agosanera ebinto, korende takonyora kende, ere o’yore omonyamokia nigo akonyora amagania aye onsi.
PRO 13:5 Omonyene oboronge nigo ageechete oborimo, korende omokori amabe nigo agokora echaayo n’obosooku.
PRO 13:6 Oboronge nigo bokorenda omonto omosike, korende ebibe nigo bikomosiria omokori amabe.
PRO 13:7 Omonto nare ogwekora ng’a n’omonda are, korende nigo are omotaka, na oyonde bwekora ng’a nomotaka are, korende nigo are omonda mono.
PRO 13:8 Chinibo nachio chikobooria obogima bw’omonto omonda, korende omonto omotaka tari n’onde okomogosa.
PRO 13:9 Oborabu bw’abanyene oboronge nigo bokomoreka n’omogooko, korende etaya y’abakori amabe nigo enga ekebeya gekorima.
PRO 13:10 Oboenenu nigo bokorenta okoamererania, korende baria bakoigwera ogoseemigwa nigo bakoba n’obong’aini.
PRO 13:11 Enibo enyorire ase obwango ase enchera y’obobe nigo egosira, korende ey’ekonyorekana ase okoyekorera emeremo ’nementekane.
PRO 13:12 Egesemeirie kogiatebanire nigo gekogera enkoro yarwara, korende ogosemeria kogwaikeraniigwe nigo kore omote bw’obogima.
PRO 13:13 Omonto ogochaaya Ring’ana nigo arasirigwe narirorio, korende oyokoiroka ogochika nanyore eng’eria y’obuya.
PRO 13:14 Amorokererio y’omonto omong’aini nigo are ensoko y’obogima, ekiagera nigo agokoonya omonto tabwatwa n’omotego bw’amakweri.
PRO 13:15 Okomanya okuya nigo gokorenta ogwancherwa, korende enchera y’abatari abegenwa nigo ekoraa gochia ase obosiru.
PRO 13:16 Omonto omong’aini nigo agokora emeremo yaye ne chiseemi, korende omonto omoriri nigo akoraria oboriri bwaye.
PRO 13:17 Omotomwa otari omwegenwa nigo akogwa ase emechando, korende oyore omwegenwa nigo akogwenia.
PRO 13:18 Omonto okwanga koigwera amorokererio akomoorongeyia, obotaka na obosooku nigo biramonyore, korende oyokoigwera ogokuurerwa nanyore amasikani.
PRO 13:19 Okogania gwaikeranigwe nigo kore ogwansu ase omoyo, korende okoonchoka gotiga amabe, okwo nigo kore okogechigwa ase abariri.
PRO 13:20 Omonto ogotaara n’abanto abang’aini nigo arabe omong’aini, korende oyo ogosanga nabariri nanyorwe n’amabe.
PRO 13:21 Amang’ana amabe nigo agotunyana abanyene ebibe, korende abanyene oboronge ’nabaegwe amaya.
PRO 13:22 Omonto omuya nigo agotiga omwando ase abana baye, na ase abachokoro baye, korende obotenenku bw’abanyene ebibe nigo bogacheire abanyene oboronge.
PRO 13:23 Oboremo oboyia bw’omonto omotaka nigo bokwama endagera enyinge, korende ase engencho y’obobe, enyinge yasiara‐siarerwa yasira.
PRO 13:24 Omonto okorina omwana oye ekeranya nigo amogechete, korende oy’omwanchete tari goteebana komoorongeyia.
PRO 13:25 Omonyene oboronge nigo abwate endagera ekomoisanekia, korende enda y’omokori amabe nigo egotigara n’okogania.
PRO 14:1 Omokungu omong’aini nigo akoagaacha mwaye, korende oyore omoriri nigo agotagora mwaye na maboko aye omonyene.
PRO 14:2 Omonto omoirogete Omonene nigo akobwatia enchera y’oboronge, korende oyo omochaayete nigo are omokorekanu ase chiinchera chiaye.
PRO 14:3 Aya omoriri agokwana nigo are enyimbo y’oboenenu, korende aya abang’aini bagokwana nigo akobarenda.
PRO 14:4 Ase chiombe chi’okorema chitari, ebiage nigo bikoba bosa, korende ase okong’usa gwe chintang’ana, endagera enyinge nigo ekonyorekana.
PRO 14:5 Kirori ore omwegenwa tari gokwana oborimo, korende oy’otari omwegenwa nigo akoroka oborimo bwoka.
PRO 14:6 Omonto ore omochecheria narigia obong’aini takobonyora, korende chiseemi nigo chikonyorekana bwango ase omonto ore omong’aini.
PRO 14:7 Karue ase omonto omoriri, ekiagera tokonyora obong’aini ase aria agokwana.
PRO 14:8 Obong’aini bw’omonto ore n’okomanya nigo bokomokonya omanya buna chiinchera chiaye chire, korende obosooku bw’abaanto abariri nigo bokobang’aina.
PRO 14:9 Abanto abariri nigo bagokora echeche n’ebibe, korende abanyene oboronge nigo bagwancherana barabwo ase barabwo.
PRO 14:10 Enkoro enyene nigo emanyete obororo bwaye, na omonto omoao takonyaara gosanga ase omogooko bw’enkoro eyio.
PRO 14:11 Enyomba y’omokori amabe ’nesirigwe, korende ekegutu ki’omonyene oboronge ’nkegeenderere gosesenigwa.
PRO 14:12 Enchera nere ekororekana ase omonto ng’a nendonge, korende omoerio bw’enchera eyio namakweri.
PRO 14:13 Nonya omonto ogoseka, enkoro yaye nabo eranyaare koba nomoichano, na omoerio bw’omogooko oyio nobororo.
PRO 14:14 Omonto ogure korwa ase okwegena kwaye, nabo araisaneke nechiinchera chiaye omonyene, na omonto omuya nigo agoisanekigwa n’omoyo oye.
PRO 14:15 Omonto otamanyeti amaange nigo akwegena kera ring’ana, korende omong’aini nigo agoitona aase agochia.
PRO 14:16 Omonto omong’aini nigo akwoboa na kwerenda korwa ase amabe, korende omoriri nigo akoba omoremu ase ogokora amabe.
PRO 14:17 Omonto okogechigwa bwango nigo agokora ay’oboriri, na omonto okoroberia ay’obobe nigo akogechwa.
PRO 14:18 Abatamanyeti amaange, oboriri nigo bokoba omwando obo, korende abare nokomanya nigo bakoegwa chiseemi chiaba eguutwa yabo.
PRO 14:19 Abanto ababe goika bekumbe ase amasio y’abanto abaya, na abakori amabe bekumbe ase ebiita bi’abanyene oboronge.
PRO 14:20 Omonto omotaka nigo agechire nonya nase abanto bamwabo, korende omonda nigo abwate abasani abange.
PRO 14:21 Omonto ogochaaya omonto onde nigo agokora ebibe, korende oyokororera abachaandegete amaabera ’nasesenigwe.
PRO 14:22 Inee! Abwo bakoroberia ayare amabe tibari gosira? Na abwo bakoroberia amaya, Inee, tibari konyora amaabera na ekeene?
PRO 14:23 Emeremo ende yonsi egokorwa nigo ekorenta ebitoki, korende amang’ana amasa agokwanwa nigo gokorenta obotaka.
PRO 14:24 Eguutwa y’abanto abang’aini n’obonda bwabo, korende oboriri bwoka nabwo okonyora kwa abanto abariri.
PRO 14:25 Kirori ogokwana ekeene nigo agotooria obogima, korende oy’ogokwana oborimo nigo akorwa abande.
PRO 14:26 Oyo okomoiroka Omonene nigo are n’ogosemeria gw’okorendwa bokong’u, na abana baye ’mbanyore aase bagotamera.
PRO 14:27 Okomoiroka Omonene nakwo ensoko y’obogima eragere omonto eatanane korwa ase emetego y’amakweri.
PRO 14:28 Obonge bw’abaanto nabwo bore esiko y’omorwoti, korende ase abanto bare abake omogambi obo nigo agosirigwa.
PRO 14:29 Omonto otari kogechigwa bwango nigo abwate okomanya okonene, korende oyo okoberoroka bwango nigo agokinia oboriri bwaye.
PRO 14:30 Enkoro y’omogooko nigo ere obogima bw’omobere, korende ogosanera nigo kore oboguundo bw’amauga.
PRO 14:31 Omonto ogokorera omotaka bobe nigo agochaaya Omotongi bw’omotaka oyio, korende oyore omwororo ase oria oremeire nigo asigete Omotongi oye.
PRO 14:32 Omokori amabe nigo agotugutwa riarua ase engencho y’ogokora kwaye okobe, korende omonyene oboronge nigo agokwa ore n’ogosemeria.
PRO 14:33 Obong’aini nigo bomenyete ase enkoro y’omonto ore n’okomanya, korende ase enkoro y’omoriri tibomanyekaneti nonya ’ng’ake.
PRO 14:34 Oboronge nigo bogokinia egesaku, korende ebibe nobosooku ase abanto bande bonsi.
PRO 14:35 Omosomba ogokora emeremo n’obong’aini nigo agwancherwa n’omorwoti, korende endamwamu y’omorwoti nigo ekoba igoro ase oria okomorentera obosooku.
PRO 15:1 Okoiraneria kw’obwororo nigo kogokendia endamwamu, korende amang’ana y’obotindi nigo agoseegeta endamwamu.
PRO 15:2 Oromeme rw’omonto omong’aini nigo rogokwana chiseemi chingiya, korende emenwa y’abariri nigo ekoumora oboriri.
PRO 15:3 Amaiso a Omonene nigo arigereretie kera ase, nigo arooche ababe amo n’abaya.
PRO 15:4 Oromeme rokoiraneria n’obokanyeku nigo rokogwenia, korende orokorubania nigo rogotandora enkoro.
PRO 15:5 Omoriri nigo agochaaya amorokererio a ise y’okomorongeyia, korende oyokoigwera ogokuurerwa nigo akong’ainia.
PRO 15:6 Enyomba y’omonyene oboronge nigo ere n’obonge bw’obonda, korende ebitoki bi’abakori amabe nigo bire n’obonge bw’emechando.
PRO 15:7 Ebikoba bi’abang’aini nigo bikoraria chiseemi, korende chinkoro chi’abariri tichigokora boigo.
PRO 15:8 Ekeng’wanso ki’abakori amabe nigo kere okogechia ase Omonene, korende ogosaba kw’abare ne chinkoro chindonge nigo gokomogokia.
PRO 15:9 Enchera y’omokori amabe nigo ere okogechia ase Omonene, korende nigo anchete oy’okobwatia oboronge.
PRO 15:10 Egesusuro ekenene ’nkemonyore oyotigire enchera y’oboronge, nere oy’ogechete ogokuurerwa goika akwe.
PRO 15:11 Onye aase abakuure ne’chioora chi’obosiru bire maiso marore ase Omonene, inee! Tamanyeti chinkoro chia Mwanyabaanto mono kobua?
PRO 15:12 Omonyacheche tancheti omonto okomokuurera, ere tagwancha kogeenda ase abang’aini.
PRO 15:13 Enkoro ere n’omosasoko nigo ekorenta omogooko ase obosio, korende onye enkoro ere n’omoichano, omoyo nigo okoba nobororo.
PRO 15:14 Enkoro y’omonto ore nokomanya nigo ekorigia chiseemi, korende emenwa y’abariri nigo ekwerageria oboriri.
PRO 15:15 Amatuko onsi ay’omonto ochaandegete nigo are amabe, korende oyore n’enkoro y’omosasoko nigo akogeenderera koba n’omoyega o botambe.
PRO 15:16 Mbuya koba n’ebinto ebike amo n’okomoiroka Omonene, kobua koba ne chinibo chinyinge amo nemechando.
PRO 15:17 Mbuya koria chinyeni more nobwanchani, kobua koria chinyama chi’echiombe chinoru na mogechaine.
PRO 15:18 Omonto ore n’enkoro ekoberoroka bwango nigo agoseegeta eriomana, korende oyore omwororo nigo agokanya eriomana.
PRO 15:19 Enchera y’omonto omworo nigo eribete buna orobago rw’amagwa, korende ey’abanyene oboronge nigo ere endonge naende engare.
PRO 15:20 Omwana omong’aini nigo akogokia ise, korende oyore omoriri nigo agochaaya ng’ina.
PRO 15:21 Oboriri nigo bore omogooko ase omonto otabwati obomanyi, korende omonto omong’aini nigo akobwatia chiinchera chi’oboronge.
PRO 15:22 Ase ogosemania gotari, emeroberio nigo egosareka, korende ase abaseemia abange abaya bare nigo egokiinigwa.
PRO 15:23 Omonto nigo akogookera okoiraneria okuya gokorua ase omonwa oye, ne ring’ana rigokwanwa ase engaki egwenerete, nigo rire rigiya mono.
PRO 15:24 Enchera y’omonto omong’aini nigo egotiira gochia ase obogima, erinde omonto oyio tabaisa kogeenda inse agwo aase abakuure.
PRO 15:25 Omonene nigo agotagora enyomba y’omonto omoenenu, korende arenda chimbebe chi’omotakaanwa.
PRO 15:26 Ebirengererio ebibe nigo bire okogechia ase Omonene, korende amang’ana amaya nigo akomogokia.
PRO 15:27 Omonto ore ne ribero ase okorigia ebitoki ase enchera etari endonge nigo akorenta emechando ase enyomba yaye, korende oyo ogechete riaaki nabe moyo.
PRO 15:28 Enkoro y’omonyene oboronge nigo ekorengereria aya ekoiraneria, korende emenwa y’abakori amabe nigo egoitororoka ayare amabe.
PRO 15:29 Omonene nigo are aare korwa ase abakori amabe, korende nigo agotegerera ogosaba kw’abanyene oboronge.
PRO 15:30 Okorigereria kore nomosasoko nigo gokogokia enkoro, na amang’ana amaya nigo akogokia amauga.
PRO 15:31 Omonto ogotegerera na koigwera ogokuurerwa gokorenta obogima ’namenye amo n’abanto abang’aini.
PRO 15:32 Omonto okwanga ogokuurera, oyio nigo agochaaya obogima bwaye omonyene, korende oyokoigwera ogokuurerwa nigo akoba n’okomanya.
PRO 15:33 Okomoiroka Omonene, nakwo amorokererio akorenta obong’aini, na oboitongo nigo bogotang’anera esiko.
PRO 16:1 Mwanyabaanto nigo agokora emeroberio ase enkoro yaye, korende aya oromeme rokoiraneria nigo akorwa ase Omonene.
PRO 16:2 Chinchera chionsi chi’omonto nigo chikororekana ase are omonyene ng’a neching’ikeranu, korende Omonene nigo akorenga omoika o Mwanyabaanto.
PRO 16:3 Motweke Omonene emeremo yao, na emeroberio yao nesesenigwe.
PRO 16:4 Omonene okoreire kera egento engencho yaye, nonya nabakori amabe babeo ase engencho ye rituko ri’emechando.
PRO 16:5 Kera omonto ore omoenenu nigo are kogechia ase Omonene; omonto oyio goika aegwe egesusuro.
PRO 16:6 Ase amaabera, na obwegenwa, embooria yaakanirwe ase engencho y’ebibe, na ase okomoiroka Omonene, omonto nigo agweatanana korwa ase amabe.
PRO 16:7 Ekero chiinchera chi’omonto chiamogokirie Omonene Nyasae nigo agokora nonya nababisa b’omonto oyio babwatana nere.
PRO 16:8 Mbuya koba n’ebinto ebike ase oboronge kobua koba ne chinibo chinyinge chikonyorwa ase oborianania.
PRO 16:9 Ase enkoro yaye ime omonto nigo akoroberia chiinchera chiaye, korende Omonene nere okoraa amabarato aye.
PRO 16:10 Chinkwana chinchenu ’nchigwenerete koba ase ebikoba bi’omorwoti, na omonwa oye tomocha ekero akonacha ebiina.
PRO 16:11 Ekerengero ki’oborito gi’ekeene nigo gekorwa ase Omonene, na ebirengero bionsi bire ase chisaro nigo bire ogokora kwaye.
PRO 16:12 Ekero abarwoti bagokora amabe nigo bakorenta okogechia, ekiagera goetera ase oboronge ekerogo ki’obogambi nigo kegokong’igwa.
PRO 16:13 Amang’ana amaronge agokwanwa nigo akogokia omorwoti, nere nigo abanchete abwo bagokwana oboronge.
PRO 16:14 Endamwamu y’omorwoti nigo enga buna abatomwa bakorenta amakweri, korende omonto omong’aini nigo akoyekanya.
PRO 16:15 Omosasoko ore ase obosio bw’omorwoti nigo ore obogima, na ogwancherwa kwaye nigo konga buna amare agotwa embura y’okwamia endagera.
PRO 16:16 Konyora obong’aini, ayio namaya kobua konyora etaabu, na okoba nobomanyi nigo kogwenerete kobua koba nefeta.
PRO 16:17 Ogweatanana korwa ase amabe, eyio nero enchera enene y’abanyene oboronge; na omonto orendete enchera yaye, nigo arendete obogima bwaye.
PRO 16:18 Oboenenu nigo bogotang’anera obosiru, na omoika bw’obomwenu nigo ogotang’anera okogwa.
PRO 16:19 Nigo ere buya koba n’omoyo bw’oboitongo na komenya amo nabataka kobua koria ebisakorwa amo nabaenenu.
PRO 16:20 Omonto okoigwera Ring’ana nanyore amaya, na oyo okomosemeri’Omonene nasesenirie.
PRO 16:21 Omonto ore omong’aini ase enkoro yaye narokwe omomanyi, ne chinkwana chingiya nigo chikomenta chiseemi.
PRO 16:22 Obong’aini nigo bore ensoko y’obogima ase omong’aini, korende oboriri nigo bore egesusuro ase abariri.
PRO 16:23 Enkoro y’omonto omong’aini nigo ekworokereria omonwa oye oboseemia, naende yamenta ogotegererwa kw’ebikoba biaye.
PRO 16:24 Amang’ana y’okogokia nigo anga obooke bokorwa ase richoe, nigo are amansu ase omoyo naende nigo akogwenia omobere.
PRO 16:25 Enchera nere ekororekana ase omonto ng’a nengiya, korende omoerio bw’enchera eyio namakweri.
PRO 16:26 Okogania kw’omonto nigo gokomobetereria gokora emeremo, ekiagera naganetie goisanekia enchara yaye omonyene.
PRO 16:27 Omonto otaisaini nigo akona‐gotukoria amabe, ne chinkwana chiaye nigo chinga omorero okorura.
PRO 16:28 Omonto omonyaborimo nigo akona‐gotaara‐taaria amang’ana akorenta eriomana, na omogenki nigo akorenta obobisa ase abanto banchaine.
PRO 16:29 Omonto omotindi nigo akoebereria omonto onde omoraa gochia ase enchera embe.
PRO 16:30 Omonto ogosumera ebioge bi’amaiso aye nigo akoroberia amabe, na oyo ogotakuna omonwa oye nigo agoikerania amabe.
PRO 16:31 Chimbuche chire ase omotwe neguutwa y’obonene, eyio nigo ekonyorwa n’abanyaboronge.
PRO 16:32 Omonto otari omwango ase okogechigwa nigo abuete omorwani egeata, na oyomanyete kogambera enkoro yaye nigo abuete oyo okobua omochie na koyoira.
PRO 16:33 Obomera nigo bokorutwa ase esaro ime, korende Omonene nere ogochora oyo bokogwera.
PRO 17:1 Nigo ere buya konyora ritoronge eriomo ri’obokima na koba n’obotoereru kobua kobeera ase enyomba eichire endagera y’omoyega ere neriomana.
PRO 17:2 Omosomba omong’aini nagambere omwana bw’omonene oye, oyio ogokora amang’ana ’obosooku, naende naatananerwe omwando amo nabana b’omonene oye.
PRO 17:3 Efeta nigo egoteemerwa ase enyongo ekoyenyititora, na etaabu yateemerwa ase omorero ekebemberi, korende Omonene nere okorenga chinkoro.
PRO 17:4 Omokori amabe nigo agotegerera oigwera amang’ana y’obokorekanu, na omonyaborimo nigo akoigwera chinkwana chi’ogosiria.
PRO 17:5 Omonto ogochecheria omotaka nigo agochaaya Omotongi bw’omotaka oye, na oyokogookera emechando yanyorire abande, takomocha konyora egesusuro.
PRO 17:6 Abachokoro nigo bare eguutwa ye chisokoro chiabo, na obonene bw’abana nigo bore ase abaibori babo.
PRO 17:7 Inaki omoriri tagosemerigwa koba n’amang’ana amaya, boigo n’omogaambi tagwenereti nonya ’ng’ake chinkwana chi’oborimo.
PRO 17:8 Riaaki nigo ringa buna rigena ri’ebisio ase amaiso y’omonto oria okoriegwa. Ere nigo akorengereria ng’a kende gionsi ararikorere nigo keramorentere ebisio.
PRO 17:9 Omonto okorigia obwanchani nigo akwabera aya akomocherwa, korende oria okona‐koinyora nigo agosaria obasani.
PRO 17:10 Kobua omonto omoriri otari kweorokereria korwa ase ogoakwa ebiranya rigana erimo, omonto omong’aini nigo akweorokereria korwa ase ogotogonyerwa okomo.
PRO 17:11 Omosaria okona-korigia gokora amabe oka, ere ’natomerwe omonto omotindi amoe egesusuro.
PRO 17:12 Mbuya omonto aumerane n’obontindi bw’edubu enkuungu yaurirwe chimanwa chiaye, kobua koumerana n’omonto omoriri ase oboriri bwaye.
PRO 17:13 Omonto ogoakana amabe ase amaya, obobe tibokorua ase enyomba yaye.
PRO 17:14 Ogochaaka eriomana nigo konga buna amaache aigoreirwe, ase ayio tiga amang’ana y’eriomana atarabucha.
PRO 17:15 Omonto ogwanchereria omokori amabe ng’a nomonyaboronge, nere oria okonachera omonyakeene ekiina, abwo bonsi nigo bare okogechia ase Omonene.
PRO 17:16 Inee! Chibesa omonto omoriri abwate ase okoboko kwaye agochia kogora obong’aini nechia ki, na ere tari n’enkoro y’okomanya?
PRO 17:17 Omosani nigo akoba nobwanchani ase chingaki chionsi, na oyomino nigo aiboire agokoonye ase engaki y’emechando.
PRO 17:18 Omonto oremeire chiseemi nigo akobwatana amaboko na kwerua koba intenenera ase omonto onde.
PRO 17:19 Omonto bwanchete eriomana nigo anchete ogosaria, na oyokweimokereria igoro nigo akwerigeria ogosirigwa.
PRO 17:20 Omonto ore omokorekanu ase enkoro yaye tari goseseneka, na oyobwate oromeme rw’ogotantania nigo akonyorwa n’emechando.
PRO 17:21 Oyo oiboire omwana omoriri nigo akoba n’omoichano, na ise omwana oyio tari koba n’omogooko.
PRO 17:22 Enkoro ere n’omogooko nigo ekogwenia buna eriogo, korende omoichano ore ase enkoro nigo okwomia emeseto y’amauga.
PRO 17:23 Omokori amabe nigo akoegwa riaaki bobisi, erinde asarie chiinchera chi’ekina.
PRO 17:24 Botambe omonto omong’aini nigo akorora ay’obong’aini amoetanaine, korende omonto omoriri nigo akomaga-maga gochia ase chinsinyo chi’ense.
PRO 17:25 Omwana omomura omoriri nigo agoichania ise, naende nigo akorenta obororo ase ng’ina oy’omoiborete.
PRO 17:26 Tari buya komoa egesusuro omonto omooronge, boigo tari buya kwaguria abanto abasike ase engencho y’oboronge bwabo.
PRO 17:27 Omonto omong’aini nigo akwerita ase amang’ana agokwana, na omonto omong’aini nigo abwate omoika bw’oboremereria.
PRO 17:28 Nonya nomonto omoriri, ekero agokira, nigo akobarwa ng’a nomong’aini are. Ekero akomumeka omonwa oye nigo akorokwa omong’aini.
PRO 18:1 Omonto bweanchete omonyene, nigo akweganeria ayaye oka; nigo akwanga otindia nonya nase onsi ayare amaya.
PRO 18:2 Omoriri tari kogokigwa nay’obong’aini, korende nigo anchete gokwana ayare ase enkoro yaye omonyene.
PRO 18:3 Ekero ogokora amabe kogocha, ogochaaywa nigo kogocha nakorokwo, na ogochaaywa okwo nigo kogocha n’obosooku.
PRO 18:4 Amang’ana akorua ase omonwa bw’omonto nigo anga buna amaache ye chindiba. Ensoko y’obong’aini nigo enga buna amaache y’orooche akominyoka.
PRO 18:5 Tari buya gwanchereria omokori amabe na gosaria ekiina ki’omonto omooronge.
PRO 18:6 Chinkwana chi’omoriri nigo chikorenta eriomana, na omonwa oye nigo okorangeria ogoakwa.
PRO 18:7 Omonwa bw’omoriri nigo okomorentera ogosareka, ne chinkwana chiaye nigo chikoba omoeto ase are.
PRO 18:8 Amang’ana y’omogenki nigo are buna endagera enyansu; naro nigo agotirimboka gochia ase enkoro ime.
PRO 18:9 Omonto ogokora emeremo yaye nobworo nigo are oyomwabo omosaria.
PRO 18:10 Erieta ri’Omonene nigo rire orwaki orokong’u; omonyene oboronge nigo akorotamera oba orendire buya.
PRO 18:11 Obotenenku bw’omonto omonda nigo bonga buna omochie omokong’u, naende nigo bonga orwaki orotambe gochia igoro rokomorenda.
PRO 18:12 Oboenenu bw’enkoro y’omonto nigo bogotang’anera ogosarigwa, na oboitongo nigo bogotang’anera ogosikwa.
PRO 18:13 Omonto okoiraneria ring’ana atarariigwa buya, obwo noboriri ase are, na nigo akonyora obosooku.
PRO 18:14 Omoika bw’oboremu nigo okogera omonto oremereria ogochaandeka, korende ning’o orayoremererie omoika ore n’omoichano?
PRO 18:15 Enkoro y’omonto omong’aini nigo ekonyora chiseemi, na ogoto kwaye nigo kogochirigia.
PRO 18:16 Ebiegwa bi’omonto nigo bikomoigorera enchera na komobeeka amo n’abanto abanene.
PRO 18:17 Omonto gekwaneire ritang’ani nigo akororekana ng’a noboronge agokwana, korende omonto omoao gachire, nigo akoorokia amang’ana ayio buna are.
PRO 18:18 Obomera nabwo bogokoora okoamererania na gwatanana abanene abwo bakoamererania.
PRO 18:19 Nigo ere aakong’u koirania ase obosani omonto omocheirwe, kobua koirania omochie omokong’u, na eriomana nigo ringa buna emekorogoto y’ebiita bi’orwaki orokong’u.
PRO 18:20 Omonto nigo agoisanekia enda yaye n’ogokwana kw’omonwa oye, okwama kw’omonwa oye kwamoigotia.
PRO 18:21 Amakweri na obogima nigo bire ase chinguru chi’oromeme, na abwo banchete korokorera emeremo ’mbanyore okwama kwaye.
PRO 18:22 Omonto onyorire omokungu omuya, oyio onyorire ekeegwa ekiya na ogwancherwa korwa ase Omonene.
PRO 18:23 Ekero omonto omotaka agokwana nigo agosorora, korende omonda nigo akoiraneria ase obotindi.
PRO 18:24 Omonto obwate abasani abange nigo akwerentera emechando, korende n’are omosani bw’ekeene baigwanaine kobua oyomwabo.
PRO 19:1 Omonto omotaka ore omwegenwa nigo are omuya kobua oyore omong’ainereria ase chinkwana chiaye naende omoriri.
PRO 19:2 Tari buya omonto aborwe okomanya ase omoyo oye, na oy’okegeenda bwango, nigo agosira.
PRO 19:3 Ase oboriri bw’omonto nigo agwesiria ase chiinchera chiaye omonyene, erio enkoro y’omonto oyio yamomochia Omonene.
PRO 19:4 Omonto omonda nigo akonyora abasani abange, korende omotaka nigo akwangwa nomosani oye.
PRO 19:5 Kirori bw’oborimo takomocha konyora egesusuro, na omonto ogokwana oborimo takomocha konyora egesusuro kiaye.
PRO 19:6 Abanto abange nigo bakorigia ogwanchwa na abanene, na abange nigo bakoba abasani b’omonto okorua ebiegwa n’omoyo omorabu.
PRO 19:7 Omonto omotaka nigo akogechwa nabaanto bamwabo bonsi, gose tikori ogokumia ng’a abasani baye bamotigire. Nigo egenete amang’ana abo, ko aba bosa ase are.
PRO 19:8 Omonto okonyora obong’aini, oyio nere obwanchire obogima bwaye, na oyo okorenda obomanyi bwaye nanyore amaya.
PRO 19:9 Kirori bw’oborimo takomocha konyora egesusuro, na oyo ogokwana oborimo goika asire.
PRO 19:10 Tari buya omonto omoriri amenye ase obogima bw’okwegokia; onye ere bo, tari buya nonya ng’ake ng’a omosomba agaambere abagaambi.
PRO 19:11 Obong’aini bw’omonto nigo bokogera oremereria okogechigwa, na okoombia okomocha nigo kore obonene bwaye.
PRO 19:12 Ekero omorwoti abeire nekeririanda nigo anga buna endo ekoruma, korende ogwancherwa kwaye nigo konga buna riime rire ase obonyansi.
PRO 19:13 Omwana omomura omoriri nigo akorentera ise amabe, na omokungu okona‐kwomana nigo anga buna amatoima y’embura akona‐gotonya.
PRO 19:14 Chinyomba ne chinibo nigo chire omwando abana bakonyora korwa ase abaise korende omokungu omong’aini nigo are ekeegwa korwa ase Omonene.
PRO 19:15 Obworo nigo bokorentera omonto chitoro chindito, na omonto buna oyio goika abe nenchara.
PRO 19:16 Omonto orendete amachiiko, oyio nigo arendete obogima bwaye, korende oyo otari korenda chiinchera chiaye nigo arakwe.
PRO 19:17 Omonto okororera omotaka amaabera, oyio nigo akorua singo ase Omonene, n’Omonene ’namoakane ase ogokora okwo kwaye.
PRO 19:18 Orokereria omwana oo omomura ase okomorongeyia ekero ogosemeria koreo, gose tobaisa komoganeria amakweri.
PRO 19:19 Omonto ore n’ekeririanda, ekeene goika anyore egesusuro; oise komotanga kagokora bobe nigo okomoseegeta.
PRO 19:20 Igwera ogosemigwa naende bwanche okworokererigwa, igo nario oranyore obong’aini boragokoonye ase chingaki chire bosio.
PRO 19:21 Emeroberio emenge nere ase enkoro y’omonto, korende nonya naboigo emeroberio y’Omonene nero eraikerane.
PRO 19:22 Okogania kw’omonto nigo gokworokia obuya bwaye, na omonto omotaka nigo are omuya mono kobua omonyaborimo.
PRO 19:23 Okomoiroka Omonene nigo gokorenta obogima, na omonto ore nokoiroka okwo nigo agoisaneka, gose amabe takomonyoora.
PRO 19:24 Omonto omworo nigo akobeeka okoboko kwaye ase esani y’endagera, gose tagokoimokia gocha ase omonwa oye.
PRO 19:25 Aka omonto omonyacheche, na abanto batamanyeti amaange mbeorokererie korwa ase ayio; togonyera omonto ore n’okomanya, ere nigo aranyore chiseemi.
PRO 19:26 Omwana ore omotindi ase ise na ogoseria ng’ina, nigo akorenta obosooku na ogochaaya.
PRO 19:27 Omwana one, onye tokoigwera amorokererio nigo orasire korwa ase amang’ana akorenta chiseemi.
PRO 19:28 Kirori omobe nigo agochecheria oboronge, na omonwa bw’omokori amabe nigo ogworerete ebibe.
PRO 19:29 Ekiina ki’abanyacheche nigo kenachire, na abariri ’mbang’wanigwe ebiranya ase emegongo yabo.
PRO 20:1 Edivai nigo ekorenta echeche, ekenyugwa egetindi nigo gekorenta eriomana; na onde bwensi otari gokianga nigo akoborwa obong’aini.
PRO 20:2 Okogosa kw’omorwoti nigo konga buna okoruma kw’endo, na oyo okomogechia oba n’endamwamu, oyio nigo akogera obogima bwaye bosirigwe.
PRO 20:3 Nigo are amasikani ase omonto ogwetanga korwa ase eriomana, korende kera omonto ore omoriri nigo akona‐kwomana.
PRO 20:4 Omonto omworo tari korema omogondo ase engaki egwenerete, na ekero rigesa riaikire, ere gakogeenda korata, takonyora gento.
PRO 20:5 Emeroberio ere ase enkoro y’omonto nigo enga buna amaache are ase endiba, korende omonto ore nokomanya nigo akoyabuucha korwa aroro.
PRO 20:6 Abanto abange nigo bakweraria ng’a nabaya bare, korende ning’o oranyaare konyora omonto omwegenwa bori?
PRO 20:7 Omonto omonyene oboronge obwatetie chiinchera chindonge, abana baye ’mbasesenigwe korwa magega yaye.
PRO 20:8 Omorwoti ogoikaransa ase ekerogo kiaye gi’ekegaambero nigo agoserebania amabe onsi namaiso aye.
PRO 20:9 Ning’o oranyaare goteeba, “Nasibekire ase enkoro y’ane; nachenekire korwa ase ebibe biane”?
PRO 20:10 Ebirengero bi’oborito, na ebi’obonge, bire ara kabere, nigo bire okogechia ase Omonene.
PRO 20:11 Nonya nomwana nigo amanyekanete ase ogokora kwaye, gose orogendo rw’aye nigo rorabe ororonge na orw’ekeene.
PRO 20:12 Ogoto gokoigwa, na eriiso rikorora, bionsi bibere ’Omonene obikorete.
PRO 20:13 Tobaisa gwancha chitoro, obaise koba omotaka; ramokia amaiso ao, naye ’nonyore endagera enyinge.
PRO 20:14 Omogori egento nigo agoteeba: “Eke tigeisaini gento”, na ekero akeirire bwetogia.
PRO 20:15 Etaabu nereo, na amagena amaange ye rigori rinene, korende ebikoba bigokwana ay’obong’aini nigo binga buna amagena ye rigori rinene akomeka‐meka.
PRO 20:16 Bogoria eanga y’omonto bwerure koba intenenera ase omonto onde, ira biria abwate, ekiagera bwerure ase engencho y’omonto otamanyekaneti.
PRO 20:17 Endagera ekonyorwa ase enchera y’obong’ainereria, nigo ekoba enyansu ase omonto, korende magega yaye omonwa bw’omonto oyio nigo ogoichorwa n’omokenye.
PRO 20:18 Emeroberio nigo egoikeranigwa goetera ase ogoseemia okuya na gokorwana esegi, yerwane n’obosemia obuya.
PRO 20:19 Omonto okona‐goeta‐etia obogenki nigo akoorokia obobisi, ase ayio tobaisa kobwatana n’omonto otari kweriita ase amang’ana aye.
PRO 20:20 Omonto oraragererie ise, gose ng’ina, oyio etaya yaye nerimigwe ekero ki’omosuunte ekerima.
PRO 20:21 Oise gosanera konyora omwando bwango korwa omochakano, omoerio oye tori gosesenigwa.
PRO 20:22 Tobaisa goteeba, “Goika ng’akane amabe nakoreirwe.” Oganye Omonene, nere oragokoonye.
PRO 20:23 Ebirengo bi’oborito bire ara kabere nigo bire okogechia ase Omonene, na ekerengero kioboriania nigo kere ekebe.
PRO 20:24 Omonene nere okoraa chiinchera chi’omonto, ase ayio ’naki omonto aranyare komanya chiinchera chiaye?
PRO 20:25 Nigo ekoba omoeto ase omonto karabe omwango ase ogwatanana egento kebe egechenu, na magega yaye oba okorengereria aya arierete eira.
PRO 20:26 Omorwoti ore omong’aini nigo akomanya abakori amabe obaatanana, erio obatacha n’amagoro ye chigaari.
PRO 20:27 Omoika ore ase omonto, n’oro etaya y’Omonene; nigo ekomoreka na komanya amang’ana onsi are ime y’enkoro y’omonto.
PRO 20:28 Obuya na obwegenwa, nabio bikorenda omorwoti, na ekerogo kiaye ki’obogaambi nigo kegokong’igwa namaabera.
PRO 20:29 Chinguru nachio chire obonene bw’abamura, korende chimbuche nigo chire obwari bw’abaanto abagotu.
PRO 20:30 Obororo bw’ogoakwa nenyimbo nigo bogosibia ebibe, boigo ogoakwa kw’ebiranya nigo kogosoa ase enkoro ime kwayesibia.
PRO 21:1 Enkoro y’omorwoti nigo enga buna orooche rore ase okoboko kw’Omonene; n’Omonene nigo akomoraa gochia aande onsi buna aganetie.
PRO 21:2 Kera enchera y’omonto nigo ekororekana ng’a neya boronge ase are, korende Omonene nigo akorenga chinkoro.
PRO 21:3 Ogokora oboronge na ekeene, ayio naro Omonene agwancha kobua ebing’wanso.
PRO 21:4 Amaiso are noboenenu, na enkoro y’obomwenu, ebio nigo bire etaya y’abakori amabe, bikobaraa bakora ebibe.
PRO 21:5 Emeroberio y’omonto omong’aini nigo ekomorentera ebitoki ebinge, korende omonto okoayerera nigo akogeenderera koremerwa.
PRO 21:6 Chinibo chikonyorwa ase oromeme rw’obong’ainereria, nigo chikoera buna omooki, nigo chire n’obosongo buna emetego ya amakweri.
PRO 21:7 Obourereria bw’abakori amabe ’mbobasirie barueo, ekiagera bangire gokora ayare ay’oboronge.
PRO 21:8 Enchera y’omomochi nigo ere enkorekanu, korende ogokora kw’oyore n’enkoro endonge nigo kore okoronge.
PRO 21:9 Mbuya komenya ase ekenunchi kia irongo, kobua komenya amo ase enyomba n’omokuungu omonyariomana.
PRO 21:10 Omoyo bw’omokori amabe nigo okogania gokora ebibe, na omonto oyio tari kororera omonto onde amaabera.
PRO 21:11 Ekero omonto omonyacheche akonyora egesusuro, oria otamanyeti amaange nigo akoba omong’aini; na ekero omonto omong’aini akworokererigwa nigo akonyora chiseemi.
PRO 21:12 Nyasae omonyene oboronge nigo akorigereria enyomba y’omokori amabe; ere nigo akoiyeria abakori amabe inse basire.
PRO 21:13 Omonto oria ogosieka amato aye ng’a taigwa ekerero ki’omotaka, nere ekero ararere takoiguugwa.
PRO 21:14 Ekeegwa gekoruegwa bobisi nigo kegokendia endamwamu, ne riaaki ribisire ase eanga ime nigo rigokendia ekeririanda.
PRO 21:15 Ekero ekeene giakorirwe, ayio nigo akoba omogooko bw’abanyene oboronge, korende ase abakori amabe nomoichano.
PRO 21:16 Omonto ogotiga enchera y’obomanyi, oyio nabeere ase omosangererekano bw’abaanto bakwete.
PRO 21:17 Omonto bwanchete emegoko goika abe omotaka; na oyobwanchete kwegokia nedivai na amaguta takoba omonda.
PRO 21:18 Omokori amabe nigo agosoa ase emechando y’omonyene oboronge, oba embooria yaye, na oyo otari omwegenwa oba embooria y’oyore n’enkoro endonge.
PRO 21:19 Mbuya komenya ase ense y’erooro, kobua komenya n’omokuungu omonyariomana, naende omonyandamwamu.
PRO 21:20 Omonto omong’aini nigo akorenda chinibo chi’engeencho enene amo namaguta ase enka yaye, korende omoriri nigo agochiria bobe chiaera.
PRO 21:21 Omonto okorigia oboronge na obwororo, oyio ’nanyore obogima, na amasikani, na oboronge.
PRO 21:22 Omonto omong’aini nigo akoumokera omochie ore nabarwani esegi chituoni oyobua, erio otagora chindwaki chiria abanto abwo basemeretie.
PRO 21:23 Omonto orendete omonwa oye, na oromeme rw’aye, oyio nigo etangerete emechando.
PRO 21:24 Omonto ore omoenenu na omwerori, na ogokora kwaye kore okw’obomwenu, nigo akorokwa “Omochecheria”.
PRO 21:25 Okogania kw’omonto omworo nigo gokomoita okwa, ekiagera nigo akwanga gokora emeremo namaboko aye.
PRO 21:26 Omonto omong’iti nigo akweganeria kera egento botambe, korende omonyene oboronge nigo akorua na tari kong’itia.
PRO 21:27 Ekeng’wanso ki’omokori amabe nigo kere okogechia, Inee, tari bobe mono goetania ekero agokerua nebirengererio ebibe?
PRO 21:28 Kirori bw’oborimo nasire, korende omotegereri omuya nageenderere gokwana.
PRO 21:29 Omokori amabe nigo agokong’ia obosio bwaye, korende oyore nenkoro endonge nigo akorenda orogendo rw’aye.
PRO 21:30 Obong’aini tibori, gose okomanya, gose ogoseemia, biranyaare koamererania n’Omonene.
PRO 21:31 Chibarasi nigo chikobekwa ang’e kogeenda korwana esegi, korende obobui nigo bokorua ase Omonene.
PRO 22:1 Erieta rigiya nigo rigwenerete gochorwa kobua chinibo chinyinge, na ogwakwaneka okuya nigo kobuete efeta na etaabu.
PRO 22:2 Omonda na omotaka nigo bamenyete ase obogima obomo; Omonene nere omotongi o bonsi.
PRO 22:3 Omonto omong’aini nigo akororera emechando korwa aare, bwebisa, korende oy’otamanyeti amaange nigo akogeenderera gochia bosio, oumerana nero, erio ochaandeka.
PRO 22:4 Abare abaitongo bamoirogete Omonene nigo bakonyora obotenenku, na ogosikwa, na obogima.
PRO 22:5 Amagwa na emeeto nigo bitegire ase chiinchera chi’abaanto abakorekanu, korende oyo orendete omoyo oye goika eatanane korwa ase bire.
PRO 22:6 Orokereria omwana abwatie enchera egwenerete, na ekero abeire omogotu takoyetiga.
PRO 22:7 Omonto omonda nigo akogambera omotaka; na omonto ogosaba aegwe singo nigo akoba omosomba bw’oria omoa singo.
PRO 22:8 Oy’ogosimeka obobe, nagese ogosareka, na enyimbo y’endamwamu yaye nigo erasire bosa.
PRO 22:9 Omonto obwate eriiso ri’amaabera nasesenigwe, ekiagera bwatananeire omotaka endagera.
PRO 22:10 Seria omonyacheche, na eriomana ndiere, ee, eriomana na ogochaaya ’mbisire.
PRO 22:11 Omonto bwanchete enkoro echenegete, na ebikoba biaye bigokwana ayare ay’obuya, omorwoti nabe omosani oye.
PRO 22:12 Amaiso a Omonene nigo arigereretie na korenda oyore nokomanya, korende nigo akoonchorana na gosaria amang’ana ya abatari abegenwa.
PRO 22:13 Omonto omworo nigo agoteeba, “Endo nere isiko! Nigo ndabaise gochia goiterwa ase chiinchera.”
PRO 22:14 Omonwa bw’omokuungu omotayayi nigo ore eirima entambe, na omonto onde bwensi Omonene agechiigwe nere goika agwe ase eirima eyio.
PRO 22:15 Oboriri nigo bosiberanirie ime ase enkoro y’omwana, korende ekeranya gekorongeyia amamocho nigo gekoborusiao.
PRO 22:16 Ere oyo ogokorera abataka bobe ase ogwetenenkia ere omonyene, gose okorua ebiegwa ase abanda, goika aremerwe.
PRO 22:17 Tega ogoto kwao oigwe amang’ana abanto abang’aini bagokwana, na obeke amorokererio ane ime ase enkoro yao.
PRO 22:18 Nigo erabe buya korayarende ime yao, erinde abe ang’e ase ebikoba biao koyakwana.
PRO 22:19 Rituko ria reero nakoyamanyirie, ee, nakoyamanyirie, erinde omosemerie Omonene.
PRO 22:20 Inee! Tinkoriikereti amang’ana amanene ay’ogoseemia na ay’amorokererio?
PRO 22:21 Ayio nakworokererie ayare ay’oboronge na ay’ekeene, erinde okwane ay’oboronge na ekeene ase abwo bagotomete.
PRO 22:22 Tobaisa koura omotaka ekiaye, ekiagera are omotaka, gose agwo ase egeita tobaisa komokorera bobe omonto ochaandegete.
PRO 22:23 Omonene narwanerere abataka, na abwo bakobaurereria nabasirie.
PRO 22:24 Tobaisa gokora obosani n’omonto ore omwango ase okobeea gose tobaisa kogeenda amo n’omonto ore nekeririanda.
PRO 22:25 Oise kobwatana noyio, nigo orenarie chiinchera chiaye, erio obwatwe ase omotego.
PRO 22:26 Tobaisa koba oyomo bw’abaanto abwo bakobwatana amaboko, gose bakwerua koba intenenera ase chisira chi’abaanto bande.
PRO 22:27 Nobaise kourwa oborere bwao okoraarera, ekiagera tobwati gento ogoakana.
PRO 22:28 Tobaisa gotuumana orobebe orokoro orwo chisokoro chiao chiabeegete.
PRO 22:29 Oise korora omonto omanyete emeremo yaye buya, oyio natenene ase amasio y’abarwoti, tagokorera abanto bande emeremo.
PRO 23:1 Ekero ogoikaransa koria endagera amo nomogaambi, orengererie mono ng’a ning’o ore ase obosio bwao.
PRO 23:2 Onye kore n’enchara, obeke omoyio ase ring’orong’oche ria’o.
PRO 23:3 Tobaisa gosanera chindagera chiaye chinyansu, ekiagera nigo chire echi’obong’ainereria.
PRO 23:4 Tobaisa gwechaanda mono ng’a obe omonda; tobaisa gosemeria obong’aini bwao omonyene.
PRO 23:5 Tobirigereria ebio, obonda nigo bogochoma chimbaaba, bwairuruka buna ekeongo ekoiruruka yarimera igoro.
PRO 23:6 Tobaisa koria endagera y’omonto ogokomogorera, gose tobaisa gosanera chindagera chiaye chinyansu.
PRO 23:7 Buna omonto akorengereria ime ase enkoro yaye, naboigo are. Nigo akogotiotereria, “Karie na kanywe!”, Korende enkoro yaye tegwancheti.
PRO 23:8 Ayio nigo aragere oroke endagera eria kwaria, naende amang’ana ao amaya asire bosa.
PRO 23:9 Tobaisa gokwana amang’ana ao ase omonto omoriri aigwete, ekiagera nigo arachaaye obong’aini bw’amang’ana ao.
PRO 23:10 Tobaisa gotumana orobebe orokoro, gose totumana osoe ase emegondo ye chintakana,
PRO 23:11 ekiagera Omobooria obo nigo are ne chinguru, ere nachirwanerere akorwanie aye.
PRO 23:12 Karue enkoro y’ao oigwe amorokererio, na amato ao aigwe amang’ana ye chiseemi.
PRO 23:13 Tobaisa gotiga korongeyia omwana oo; koramoake ekeranya, tagochia gokwa.
PRO 23:14 Ee, koramoake ekeranya nigo oratoorie obogima bwaye korwa aase abakuure.
PRO 23:15 Omwana one, onye enkoro yao ekoba n’obong’aini, rirorio enkoro y’ane nigo eragooke.
PRO 23:16 Ekero ebikoba biao birakwane amang’ana amaronge, nigo ndabe nomogooko ime y’ane.
PRO 23:17 Enkoro y’ao tebaisa gosanera amang’ana yabanyene ebibe, korende aye ogeenderere komoiroka Omonene kera rituko.
PRO 23:18 Ekeene, eng’eria nekare bosio, na ogosemeria kwao tikogosira bosa.
PRO 23:19 Aye omwana one, igwa na obe n’obong’aini, naende orende enkoro y’ao ebwatie enchera endonge.
PRO 23:20 Tobaisa koba ase egati y’abagotinda nedivai, gose ase egati y’abakoria chinyama bobe,
PRO 23:21 ekiagera abagotinda, na abaria bobe, ’mbabe abataka; na obogondereria bwe chitoro nigo boraboyie omonto amachanchabe.
PRO 23:22 Igwera iso okoiborete, na tobaisa komochaya nyoko ekero agotire.
PRO 23:23 Gora ekeene, na tobaisa gokeoonia; boigo gora obong’aini, na amorokererio, na obomanyi.
PRO 23:24 Ise bw’omonto ore omonyene oboronge nigo akoba nomogooko omonene. Ere oyoiboire omwana omomura omong’aini nagookigwe nere.
PRO 23:25 Bagookie iso na nyoko, tiga oria okoiborete akogookere.
PRO 23:26 Omwana one, ing’a enkoro yao, na amaiso ao tiga agookere chiinchera chiane.
PRO 23:27 Omokungu omotayayi nigo anga engoro entambe gochia inse, na omokungu bw’omonto onde nigo anga egesiima ekegote.
PRO 23:28 Ee, omokungu oyio nigo akoboera buna omouri, nigo akomentekania abasaria ase egati ya Mwanyabaanto.
PRO 23:29 Ning’o oyio ore nobobe? Ning’o oyio oichanete? Ning’o oyio okorwana na kwereera? Ning’o oyio oakirwe chingoma chitagwenerete aakwe? Ning’o oyio obariiretie amaiso?
PRO 23:30 Nabaanto abwo bakona-konywa edivai ase chingaki chintambe, na abwo bakona‐korigia konywa edivai yochoganirie n’eyende.
PRO 23:31 Tobaisa korigereria edivai koyabariirire, ekero ekobera ase egekombe na koirana inse ng’ora ng’ora.
PRO 23:32 Omoerio nigo ekoroma buna eng’iti na korasa buna enchoka.
PRO 23:33 Amaiso ao nigo ararore amang’ana amageni, na ebirengererio biao ’mbibe ebikorekanu.
PRO 23:34 Nigo or’abe buna omonto oraire ase egati‐gati y’enyancha, gose buna omonto ore ase omote omotambe igoro okoirwa esiororia.
PRO 23:35 Aye nigo orateebe, “Nigo bang’agete bororo, korende tinyigweti bobe; nigo bang’wanetie bokong’u, korende tinyigweti kende. Indi ’ngocha koboka ingeende korigia eyende?.”
PRO 24:1 Aye tobaisa gosanera amang’ana yabakori amabe, gose togania koba amo nabarabwo,
PRO 24:2 ekiagera ebirengererio biabo nigo bikoroberia ay’ogosiria, na ebikoba biabo nigo bigokwama ayakorenta emechando.
PRO 24:3 Enyomba nigo ekoagachwa nobong’aini na yakong’igwa goetera ase okomanya.
PRO 24:4 Ase chiseemi chire, chiero chi’enyomba eyio nigo chigoichorigwa n’ebinto ao ao bi’engeencho enene, na ebi’okogokia.
PRO 24:5 Omonto omong’aini nigo are ne chinguru, na oyore n’okomanya nigo akoorokia okobua okonene.
PRO 24:6 Ase ogoseemia kw’obong’aini kore, nonyaare korwana esegi, na ase abasemia abange abaya bare, obobui nigo bokonyorekanao.
PRO 24:7 Obong’aini nigo bore egento kere aare korwa ase omonto omoriri; ere tari komaanora omonwa oye agwo ase egeita.
PRO 24:8 Ere oyokoroberia gokora amabe narokwe omonto okorenta emechando.
PRO 24:9 Ebirengererio bi’oboriri n’ebibe, na omonyacheche nigo are okogechia ase abanto.
PRO 24:10 Korarose na gotang’ang’a ase engaki y’obokong’u rirorio aye nigo ore omoreu otari na nguru.
PRO 24:11 Tooria abwo bakoirwa gochia gokwa; irania abwo bakoirwa gochia goitwa.
PRO 24:12 Oise goteeba, “Intwe titwamanyete amang’ana aya”, Inee, oyio okorenga chinkoro tamanyeti ayio? Oyio origereretie omoyo oo nigo amanyete ayio, na nigo araakane kera omonto buna ogokora kwaye kore.
PRO 24:13 Aye omwana one, karie obooke, ekiagera nobuya; obooke bogotonya korwa ase eriana nigo bore obwansu ase ore.
PRO 24:14 Manya ng’a obong’aini buna obwo ’mboganeirie ase omoyo oo, korabonyore, rirorio ’nonyore amaya ase amatuko agochi‐goocha, na ogosemeria kwao tikogosira bosa.
PRO 24:15 Aye omokori amabe, tobaisa koboera omonyene oboronge ase amenyete, tosaria aase aye agotimokera.
PRO 24:16 Omonyene oboronge nigo akogwa ara gatano na kabere, naende oboka, korende abakori amabe nigo bagosira ekero banyorire emechando.
PRO 24:17 Tobaisa kogooka ekero omobisa oo agure, na enkoro yao tebaisa gosasoka ekero agochirwe.
PRO 24:18 Omonene nigo ararore okogooka okwo agechigwe, erio aonchore endamwamu yaye erue ase omobisa oo.
PRO 24:19 Aye togechigwa ase engencho y’abagokora amabe, gose tobaisa gosanera amang’ana y’abakori amabe.
PRO 24:20 Abagokora amabe tibakonyora amaya ase amatuko agochi‐gocha; etaya y’abakori amabe nerimigwe.
PRO 24:21 Aye omwana one, omoiroke Omonene, oiroke na omorwoti, tobaisa gosang’anana nabasaria.
PRO 24:22 Abwo nigo baranyore emechando ya mobosokano, na ning’o oranyaare komanya ogosirigwa kwabo?
PRO 24:23 Amang’ana aya boigo nay’abang’aini. Tari buya gwanchereria abanto ekero ebiina bikonachwa.
PRO 24:24 Oyo ogoteebia omonto omomochi ng’a: “Aye tori omonyaboronge”, oyio abanto ’mbamoragererie, na abanto b’ebisaku nigo baramogeche.
PRO 24:25 Korende abwo bakoa omomochi egesusuro ’mbanyore amaya amo nogosesenigwa okuya.
PRO 24:26 Omonto okoiraneria amairanerio amaronge nigo anga okonyunyuntwa kw’ebikoba.
PRO 24:27 Roisia emeremo yao isiko onsi, naende kora emeremo y’ao ya mogondo eere, na magega y’ayio oagache enyomba y’ao.
PRO 24:28 Tobaisa koba kirori bosa igo mamincha y’omonto onde, na tobaisa kong’ainereria nebikoba biao.
PRO 24:29 Tobaisa goteeba, “Goika nainche imokorere buna ankorera; goika imoakane buna ogokora kwaye kore.”
PRO 24:30 Ngaeta ase omogondo bw’omonto omworo, na ase omogondo bw’emesabibu bw’omonto otari nobong’aini.
PRO 24:31 Nkarora omogondo oyio omerire amagwa, na amasa ayotubire, na amagena aagacheire chindwaki chiaye konya atagokire.
PRO 24:32 Nkayorigereria na korengereria mono igoro y’omogondo oyio, nkanyora amorokererio aya:
PRO 24:33 Okorara ake, na ogosundoka ake, na okoringania amaboko ake,
PRO 24:34 goika obotaka bogochere buna omouri, na oboremerwa kogochere buna omorwani esegi.
PRO 25:1 Eye nero emebayeno ya Sulemani, eyio abanto ba Hezekia omorwoti bw’Abayuda, basangereretie.
PRO 25:2 Nigo bore obonene bwa Nyasae kobisa amang’ana; korende na obonene bw’abarwoti gokora obotuki ase amang’ana ayio.
PRO 25:3 Buna koreng’ana igoro ere aare mono etatukwe emanywe, na ayare ase ense inse boigo, ne chinkoro chi’abarwoti tichigotukwa chimanywe.
PRO 25:4 Rusia amabiria korwa ase efeta, na omoturi ’nanyore efeta akoroiseria egekorero ekiya.
PRO 25:5 Rusia abakori amabe korwa ase obosio bw’omorwoti, erio ekerogo kiaye ki’obonene nigo kerageenderere gokong’igwa n’oboronge.
PRO 25:6 Tobaisa gwetang’anania ase obosio bw’omorwoti, gose tobaisa kwebeeka aase abanene bare.
PRO 25:7 Nigo er’abe buya mono ekero orateebigwe, “Inchuo gocha aa”, kobua goseerigwa gochia goikaransa magega korwa ase ribaga ri’abaanto abasike.
PRO 25:8 Toba omwango kogeenda ase ekegambero. Inee! Inki orakore ase omoerio, ekero omonto oyio gwasoerete arakobue n’obe n’obosooku?
PRO 25:9 Onye aye omonyene kobwate amang’ana n’omonto onde, kwana nere, korende tobaisa koorokia obobisi bw’omonto omoao.
PRO 25:10 Oise koboorokia, na omonto onde aise koigwa ayio, nigo aragosookie, na erieta ria’o risareke kogeenderera botambe.
PRO 25:11 Ring’ana rigokwanwa ase enchera egwenerete nigo ringa buna amatunda amororo amaya mono abekire ase egekabu keroisirie korwa ase efeta.
PRO 25:12 Omonto omong’aini ogokuurera oyokoigwera nigo are buna ebonyi ne chisonoi biroseirie chitaabu.
PRO 25:13 Omotomwa ore omwegenwa nigo are ase abwo bakomotoma buna amaache amakendu ase engaki ye rigesa, ekiagera nigo akogera emioyo yabo yaba emeyia.
PRO 25:14 Omonto ogwetogia ng’a nare nomoyo omorabu, ko tari korua ebiegwa, nigo anga amare na omwaga bitari korenta embura.
PRO 25:15 Oboremereria nigo bokwororobia omogambi, na oromeme rw’obwororo nigo rokobuna riuga.
PRO 25:16 Onye kwanyorire obooke, karie ekerengo kegoisaine; oise kogeetania nigo oraboroke.
PRO 25:17 Amagoro ao tanara kona‐kogeenda ase enyomba y’omosani oo, nigo arabaise korosa naye, erinde akogeche.
PRO 25:18 Omonto okoba kirori bw’oborimo ase omonto onde nigo anga buna enungu y’eseegi, gose omoro, gose ensara enyonge.
PRO 25:19 Ogosemeria omonto otari omwegenwa ase engaki y’emechando, nigo enga buna erino ribunegete gose okogoro goteng’eretie.
PRO 25:20 Omonto ogoteera amatera y’omogooko ase omonto obwate enkoro ere nobororo nigo anga buna okorusia eanga ase engaki y’obokendu gose kobeeka egento ekeroro ase riote.
PRO 25:21 Onye omobisa oo ore nenchara, moe endagera arie; onye ore nerang’o, moe amaache anywe.
PRO 25:22 Igo nobeke omorero bw’amakara ase omotwe oye, n’Omonene nakoe eng’eria yao.
PRO 25:23 Omwaga okogusa korwa sugusu nigo okorenta embura, naboigo nomonto omogenki akorenta okobeeana.
PRO 25:24 Mbuya komenya ase ekenunchi kia irongo igoro, kobua komenya ase enyomba amo n’omokungu omonyariomana.
PRO 25:25 Amang’ana amaya akorentwa korwa ase ense y’aare nigo anga buna amaache amakendu ase omonto ore n’erang’o.
PRO 25:26 Omonyene oboronge okorua ribaga ase omokori amabe nigo anga buna orooche rore netintira na buna ensoko yasarekire.
PRO 25:27 Tari buya koria obooke obonge, na abwo bakwerigeria obonene, obonene bwabo nigo borabe bosa.
PRO 25:28 Omonto otamanyeti kwegambera omonyene nigo anga buna omochie chindwaki chiaye chiatagoirwe.
PRO 26:1 Buna koreng’ana obokendu bogocha ase engaki y’egurugura, gose embura egotwa ase engaki ye rigesa, naboigo ere bobe omonto omoriri konyora amasikani.
PRO 26:2 Buna enchiro ekona‐koong’anya, na buna egesingororo gekoiruruka, naboigo na okoragereria gotari nengeencho gotaikere oria oragererigwe.
PRO 26:3 Ekeranya nigo kere ase ogoaka ebarasi, na ekeokio ase okoraa etigere, naboigo n’enyimbo ere ase ogoaka omogongo bw’omonto omoriri.
PRO 26:4 Tobaisa koiraneria omonto omoriri buna oboriri bwaye bore, nigo orabaise koba omoriri buna are.
PRO 26:5 Moiranerie omonto omoriri buna oboriri bwaye bore, tabaisa gwekaga ng’a nomong’aini are.
PRO 26:6 Omonto ogotoma amang’ana ase okoboko kw’omonto omoriri, oyio nigo akobutora amaboko aye omonyene bwerentera emechando.
PRO 26:7 Omoreng’anio ogokwanwa n’omonwa bw’omoriri nigo onga buna omonto egesegora, okogoro kwaye gotari gokora emeremo.
PRO 26:8 Omonto okoa omoriri amasikani, nigo anga buna oyokoruta omobuko ore n’ebinto bi’erigori rinene ase etui y’amagena.
PRO 26:9 Omoreng’anio okorwa ase omonwa bw’omonto omoriri nigo onga buna rigwa rikobeta okoboko kw’omonto otindire amarwa.
PRO 26:10 Omonto omanyete emeremo nigo agwekorera emeremo emiya, korende oyore omoriri nigo akoriika onde bwensi ogoeta, na emeremo yasareka.
PRO 26:11 Omonto omoriri okoiranerera gokora oboriri bwaye nigo anga esese ekoiranera amaroki aye enyene.
PRO 26:12 Oise korora omonto ogwekora omong’aini, ogosemeria ’nkore ase omonto omoriri kobua ase oyio.
PRO 26:13 Omonto omworo nigo agoteeba, “Endo nere isiko, ee, endo nere ase chiinchera chi’omochie.”
PRO 26:14 Omonto omworo nigo akonakweoncha‐onchora buna egesieri gekona‐koonchorwa ase chimbata gesibeire.
PRO 26:15 Omonto omworo nigo akobeeka okoboko kwaye ase esani y’endagera, orosa gokobogoria gocha ase omonwa oye.
PRO 26:16 Omonto omworo nigo akwerora ng’a n’omong’aini are abuete abanto batano na babere barakwane amang’ana are n’engeencho.
PRO 26:17 Omonto orenge goeta na gwesoyia ase eriomana ritarenge eriaye nigo anga buna oyo okobwata amato y’esese.
PRO 26:18 Omonto okong’aina omonto onde, na magega yaye omoteebia, “Negosori yoka nare kogokorera,” oyio nigo anga buna ebarimo ekoruta ebigenga bi’omorero, ne chinsara, chia amakweri.
PRO 26:20 Ase chinko chitari, omorero nigo okorima, naboigo nase omogenki atari, eriomana nigo rigosira.
PRO 26:21 Omonyariomana ogoseegeta amariomana nigo anga buna amakara akogeenderera koyia, gose chinko chikogera omorero ogeenderera gwoka.
PRO 26:22 Amang’ana omonto omoitania nigo are buna endagera enyansu egotirimboka gochia ase enda inse.
PRO 26:23 Omonto obwate amang’ana amansu ase ebikoba biaye, korende ore nobobe ase enkoro yaye, nigo anga buna egekorero ki’amaroba giatekire keoomire nefeta.
PRO 26:24 Omonto omogechi nigo akobisa ase ebikoba biaye, obong’ainereria bore ase enkoro yaye.
PRO 26:25 Ekero agokwana amang’ana are amansu, tobaisa komwegena, ekiagera nabwate ay’okogechia atano na abere, ase enkoro yaye ime.
PRO 26:26 Naisa gotuba okogecha kwaye nobong’ainereria, obokayayu bwaye goika bomanyekane n’omosangererekano bwonsi.
PRO 26:27 Omonto okorema eirima, nere omonyene oragwe imeo; na omonto ogoturunkania rigena, nere omonyene rirairanere rimogwere.
PRO 26:28 Omonto ore noromeme rogokwana oborimo, nigo akogecha abanto abwo amang’ana aye achaandire bobe, na omonwa ogokwana amang’ana ay’okweansia nigo okorenta ogosirigwa.
PRO 27:1 Tobaisa gwetogeria rituko ri’ankio, ekiagera tomanyeti aya rituko erio rikorenta.
PRO 27:2 Aye omonyene tobaisa gwetogia, korende tiga omonto onde agotogie; tiga omonto omoao agotogie, korende tari ebikoba biao omonyene.
PRO 27:3 Rigena neririto na omokenye nomorito, korende okogechigwa kw’omonto omoriri nigo kore okorito kobua ebinto ebio bibere.
PRO 27:4 Endamwamu nentindi, na ekeririanda nigo kegosiria, korende ning’o oranyaare koremereria ribero?
PRO 27:5 Ogotogonyera kwa maiso marore nigo kore okuya kobua obwanchani bobisegete.
PRO 27:6 Ogoakwa gokorwa ase omosani nigo kore okw’obwegenwa, korende okonyunyunta kw’omobisa nigo kore okw’obong’ainereria.
PRO 27:7 Omonto oigotete nigo agochaaya nonya nobooke, korende oyore n’enchara nonya n’endagera ere endoro nigo ekomwansera.
PRO 27:8 Omonto ogotama korwa bwoye nigo anga buna enyoni ekong’anya korwa ase egeswa kiaye.
PRO 27:9 Amaguta akweakwa na amanukato nigo bikogokia enkoro, naboigo bore obwororo bw’omosani oyo okorua ogoseemia okuya.
PRO 27:10 Tobaisa kweba omosani oo, na omosani o iso; rituko kwanyorire emechando togeenda ase enka y’oyomino. Mbuya kogeenda bw’omogisangio ase engaki eyio, kobua korigia oyomino omenyete aare.
PRO 27:11 Omwana one, kabe n’obong’aini na ogokie enkoro y’ane, erio nario ’ndanyore ring’ana ’nkoiraneria omonto ogonchaaya.
PRO 27:12 Omonto omong’aini nigo akororera emechando aare bwebisa, korende oyotamanyeti amaange nigo akogeenderera gochia bosio oumerana nero, erio ochaandeka.
PRO 27:13 Ira eanga y’omonto oyo bwerure koba intenenera ase omonto omoao, ira ebi abwate, ekiagera bwerure ase engencho y’omonto otamanyekaneti.
PRO 27:14 Omonto okobooka mambia chuni oaka eriogi gosesenia omogisangio oye, oyio nabarerwe okoragererigwa.
PRO 27:15 Omokungu omonyariomana nigo anga buna amatoima y’embura akona‐gotoonya.
PRO 27:16 Omonto ogotanga omokungu buna oyio, okwo nigo konga ogotangwa kw’omwaga gose okobwata amaguta n’okoboko gw’okorio.
PRO 27:17 Ekioma nigo kegotieria ekioma kende, naboigo n’omonto otieria omonto onde.
PRO 27:18 Omonto okorenda omoko narie okwama kw’omoko oyio, na oyio okorenda omonene oye, oyio nanyore ogosikwa.
PRO 27:19 Ekero okorigereria ase amaache ime nigo okorora obosio bwao, naboigo nebirengererio bi’enkoro y’omonto bikororekana ase omonto onde.
PRO 27:20 Buna aase abakuure na embeera bitari goisaneka, naboigo n’amaiso a Mwanyabaanto atari goisaneka.
PRO 27:21 Buna koreng’ana efeta egoteemerwa ase egetaabo gekonyititora, na etaabu ase omorero ekebemberi, naboigo omonto agoteemwa na komanyekana ase ogosikwa kwaye.
PRO 27:22 Omonto omoriri n’omobekerania ase ekonu ime, omoswageranie amo nobori, oboriri bwaye tibogosira.
PRO 27:23 Manya buya chingencho chi’eching’ondi ne chimbori chiao, na orende riicho ria’o buya.
PRO 27:24 Obonda tibori kogeenderera kobao botambe, na eguutwa y’obogambi teri kogeenderera kobao ekiaare ase ekiaare.
PRO 27:25 Ekero obonyansi obokoro bwasirire, na oboyia nigo bokomera, na ebimeri bi’ebitunwa biasangererigwa,
PRO 27:26 ching’ondi nigo chikonachwa amarionya akoroisigwa chianga, ne chimbori chiaoonigwa ase okogora omogondo.
PRO 27:27 Erio nonyore amabeere ye chimbori agoisaine aye na abanto b’enka yao, boigo nase abasomba bao abaiseke.
PRO 28:1 Abakori amabe nigo bagotama nonya onde tari kobabwatia, korende abanyaboronge nigo bare abaremu buna chindo chinsae.
PRO 28:2 Ekero ense yasaririe nigo ekoba n’abagaambi abange, korende eye ebwate abanto bare nobong’aini na okomanya, obogambi nigo bokogeenderera gotenena bokong’u.
PRO 28:3 Omonto omotaka ore n’okobua ogokorera abataka bande bobe ase okobaurereria, nigo anga buna embura enyinge egosaria chindagera.
PRO 28:4 Abanto batigire amachiiko nigo bagotogia abakori amabe, korende abarendete amachiiko nigo bakoamererania nabwo.
PRO 28:5 Abakori amabe tibamanyeti ayare amaronge, korende abwo bakomorigia Omonene nigo bayamanyete onsi.
PRO 28:6 Omonto omotaka okobwatia oboronge nigo are omuya kobua omonda ore omokorekanu.
PRO 28:7 Omwana orendete amachiiko nigo are omong’aini, korende oyore omogisangio bwa baria bobe nigo akorenta obosooku ase ise.
PRO 28:8 Omonto okomenta chinibo chiaye ase enchera etari ey’ekeene ase okogania ebitoki, oyio nigo agochisangereria chibe echi’omonto okororera abataka amaabera.
PRO 28:9 Omonto okoonchora ogoto kwaye taigwera amachiiko, nonya n’ogosaba kwaye nigo kore okogechia.
PRO 28:10 Omonto ogosiria abare ne chinkoro chindonge, na kobaraa ase enchera ende, oyio nagwe ase eirima eria aremire ere omonyene, korende abwo batari na komocha ’mbanyore omwando omuya.
PRO 28:11 Omonto omonda nigo akwerengereria ng’a nomong’aini are, korende omonto omotaka ore n’okomanya nigo aramotuke amomanye.
PRO 28:12 Ekero abanyene oboronge babuire, okoiririata okonge nigo gokobao, korende ekero abakori amabe bakobua, abanto nigo bakwebisa.
PRO 28:13 Omonto okobisa ebibe biaye tagosesenigwa, korende oyo okobiorokia na kobitiga narorerwe amaabera.
PRO 28:14 Nasesenirie omonto omoirogete Omonene botambe, korende oyo okong’etie enkoro yaye nanyore emechando eramosirie.
PRO 28:15 Omogambi omokaayayu okogambera abanto abataka nigo anga buna endo ekoruma, gose edubu yagechiigwe.
PRO 28:16 Omogambi otari n’obong’aini nigo are omochaandi omotindi, korende oria ogechete okonyora ebitooki bitari bi’oboronge, nigo akogeenderera kogamba ase amatuko amaange.
PRO 28:17 Onye omonto oritoereirwe n’okomocha kw’ogoitera amanyinga y’omonto onde, tiga abe okona‐gotama goika akwe, na onde tagokoonya omonto oyio.
PRO 28:18 Omonto otari na komocha ase chiinchera chiaye natoorigwe; korende oyore omokorekanu ase chiinchera chiaye nasire ase eyemo y’echio.
PRO 28:19 Omonto ogokora emeremo ase omogondo oye ’nanyore endagera enyinge, korende oyokobwatia emeroberio etagwenereti nigo arabe omotaka omoraboku.
PRO 28:20 Omonto ore n’enkoro endonge ’nanyore ogosesenigwa okonge, korende oyo okoayerera ase okoba omonda takomocha konyora egesusuro.
PRO 28:21 Ase engencho y’agasamunye k’omogati omonto nigo agwesaria ase ogwanchereria. Korende, tari buya gokora ogwanchereria nonya ’ng’ake.
PRO 28:22 Omonto omwegimeria nigo akoayerera koba omonda, gose tari korengereria ng’a obotaka ’mbomonyooore.
PRO 28:23 Omonto ogotogonyera oyo oiranire magega ase okomoorongeyia ’nanyoore ogwancherwa kobua oria okomong’aina namang’ana amansu.
PRO 28:24 Omonto okoura ise gose ng’ina enibo yabo, erio oteeba, “Ebi tibiri ebibe,” oyio nigo are omogisangio bw’oyogosiria.
PRO 28:25 Omonto ore n’endamwamu nigo agoseegeta eriomana, korende oyosemeretie Omonene ’natenenkigwe.
PRO 28:26 Oyobwesemeretie ere omonyene, oyio nomoriri, korende oyo okobwatia obong’aini natoorigwe.
PRO 28:27 Omonto ogokoonya abataka takoremerwa, korende oyo ogotuba amaiso aye ng’a tarora abataka ’nanyore okoragererigwa okonge.
PRO 28:28 Ekero abakori amabe bakogamba, abanto nigo bakwebisa, korende ekero basiriigwe, abanyaboronge nigo bakomentekana.
PRO 29:1 Omonto okona gokurerwa botambe ase okorongeigwa, korende okong’ia ebigoti, oyio nasirigwe mobosokano, tagokonywa.
PRO 29:2 Ekero abanyene oboronge bakogaamba, abanto nigo bakoba n’omogooko, korende ekero abakori amabe bakogaamba, abanto nigo bagochaandeka na kweumia.
PRO 29:3 Oyo bwanchete obong’aini nigo akomogokia ise, korende oyogotaara amo nabakungu abatayayi nigo agosiria chinibo chiaye.
PRO 29:4 Omorwoti ogokora ay’oboronge nigo akogera ense yaye yageenderera gotenena bokong’u, korende oyo okorigia amaaki nigo akoyeiyeria.
PRO 29:5 Omonto okong’aina omonto onde namang’ana amansu, oyio nigo agwetegera omotego ase amagoro aye.
PRO 29:6 Omonto omonyabibe nigo agotegwa nobosareku bwaye, korende omonyene oboronge nigo agoteera n’omogooko na gochenga.
PRO 29:7 Omonyene oboronge nigo agwechaandera oboronge bw’abataka, korende omokori amabe tamanyeti kende.
PRO 29:8 Abanyacheche nigo bakoburukania omochie, korende abanto abang’aini nigo bagokendia ekeririanda.
PRO 29:9 Ekero omonto omong’aini akoamererania nomoriri, oria omoriri nigo akogechigwa na goseka, tari gokira-kiri.
PRO 29:10 Abanto bare nerang’o y’ogoitera amanyinga nigo bakogecha oyo otari na komocha, korende abare ne chinkoro chindonge nigo bakomorenda.
PRO 29:11 Omonto omoriri nigo agosokia endamwamu yaye yonsi, korende oyore omong’aini nigo akoyetanga otoerera.
PRO 29:12 Omogambi aise gwancha amang’ana y’oborimo, abasomba baye bonsi nigo barabe abakori amabe.
PRO 29:13 Omotaka na omochaandi nigo bamenyete amo; Omonene nere okobaa bonsi babere oborabu bw’amaiso.
PRO 29:14 Omorwoti okogambera abataka ase oboronge, obogambi bwaye ’mbogeenderere gotenena bokong’u.
PRO 29:15 Ekeranya na ogotogonyera ase okorongeyia nigo bikorenta obong’aini, korende omwana ogotigwa okora buna anchete, nigo akorentera ng’ina obosooku.
PRO 29:16 Ekero abakori amabe bakomentekana, ogosaria nigo gokomentekana, korende abanyene oboronge ’mbarore okogwa kw’abwo.
PRO 29:17 Rongeyia omwana oo omomura, ere nakorentere ogotimoka, nigo araarente omosasoko omonge ase enkoro yao.
PRO 29:18 Ase okomaanorerwa kw’amang’ana gotari, abanto tibari gwetanga gokora amabe, korende nasesenirie oyo obwatete amachiiko.
PRO 29:19 Amang’ana oka amasa takorongeyia omosomba, ekiagera n’aba oyamanyete, takoyaigwera.
PRO 29:20 Oise korora omonto ore omwango ase ogokwana, ogosemeria ’nkore ase omonto omoriri kobua ase oyio.
PRO 29:21 Omonto ogotuga omosomba oye na omoa ebinto bionsi aganetie korwa obwana bwaye, omosomba oyio nabo araire omwando oye.
PRO 29:22 Omonto obwate endamwamu nigo agoseegeta eriomana, na oyo okogechigwa nigo akorenta ogosaria okonge.
PRO 29:23 Oboenenu bw’omonto nigo bokomokeeyia, korende oyore n’Omoika bw’oboitongo nigo akonyoora ogosikwa okonene.
PRO 29:24 Omonto ore omogisangio bw’omoibi nigo ageechete obogima bwaye obonyene; nigo akoigwa ogotianerwa gw’okoragereria, korende okira takoorokia gento.
PRO 29:25 Okobairoka Mwanyabaanto nigo gokoba omotego, korende omonto omosemeretie Omonene nigo arendire buya.
PRO 29:26 Abanto abange nigo bakorigia ogwancherwa gokorwa ase omogambi, korende kera omonto nigo akonyora oboronge korwa ase Omonene.
PRO 29:27 Omonto otari omooronge nigo are okogechia ase oyore omooronge, na oyore n’enkoro endonge nigo are okogechia ase omokori amabe.
PRO 30:1 Aya naro amang’ana y’Aguri, mosinto o Yake o Masa. Omonto oyio agateebia Itieli na Ukali:
PRO 30:2 Ekeene, inche nigo inde omoriri otagwenereti korokwa omonto, gose timbwati obomanyi bwa Mwanyabaanto.
PRO 30:3 Inche tineorokereretie obong’aini, erinde imomanye oyore Omochenu.
PRO 30:4 Ning’o oriinete gochia igoro na goika gocha aa inse? Ning’o osangereirie omwaga ase enkundi yaye? Ning’o obwatire amaache na koyaboa ase eanga yaye? Ning’o okong’etie chinsinyo chionsi chi’ense? Inaki oyio akorokwa, na omwana oye naki akorokwa? Nteebia onye koyamanyete!
PRO 30:5 Kera ring’ana ria Nyasae nigo rienekirie ng’a neri’ekeene. Ere nenguba ase abwo bakomotamera, barendwe.
PRO 30:6 Tobaisa komenta kende ase amang’ana aye, nigo arabaise kogotogonyera, naye obe omonyaborimo.
PRO 30:7 Amang’ana abere naro nagosabire, toyandina ntarakwa.
PRO 30:8 Orusie korwa ase ’nde ayare abosa na oborimo. Tobaisa kong’a obotaka gose obotenenku, korende ong’e endagera engwenerete.
PRO 30:9 Oise konyigotia mono, nigo ’ndakwange ’nteebe, “Omonene nere ng’o?” Gose inse koba omotaka nigo ’ndabaisa koiba na ’ndetere erieta ria Nyasae one obosooku.
PRO 30:10 Tobaisa kogenka omosomba ase omonene oye, nigo arakoragererie, erinde obe nokomocha.
PRO 30:11 Ekegori ’nkere gekoragereria abaise na tikeri gosesenia abaang’ina.
PRO 30:12 Abanto ’mbare bakwerora ng’a nabaikeranu bare, korende tibachenegeti korwa ase obobe bwabo.
PRO 30:13 Abanto ’mbare bagwekaga ng’a nabaya bare na korigereria namaiso aichire nobomwenu.
PRO 30:14 Abanto ’mbare babwate amaino anga emioro, ne chintakunero chi’amaino abo nigo chinga emeyio; barabwo nigo bakoria na gosiria abataka bare ase ense; nigo bakoura abaremeire bare ase abanto.
PRO 30:15 Rikorominyo ’ndibwate abaiseke babere; barabwo nigo bakorangeria, “Toe, toe!” Mbire ebinto bitato bitari goisaneka; ee, mbire bine bitari goteeba ng’a biaisanekire, nabio ebi;
PRO 30:16 aase abakuure, na enda engomba, ne riroba rirang’ete amaache, na omorero. Ebio tibiana goteeba, “Twaisanekire.”
PRO 30:17 Eriso ri’omonto ogochecheria ise na gochaaya ng’ina ndirusigwe nebigonkoru bie rigoko na ririegwe namage ye chinsoti.
PRO 30:18 Ebinto mbire bitato bire bi’ogokumia ase ’nde; ee, mbire bine ebio ’ntamanyeti, nabio ebi:
PRO 30:19 enchera y’ekeongo igoro, na ey’eng’iti igoro ase egetare, na ey’emeeri igoro ase amaache y’enyancha, na enchera omosacha akobua omoiseke.
PRO 30:20 Eyio nenchera y’omokuungu omotomani: Nigo akoria na otinyia omonwa oye, erio oteeba, “Inche tindakora bonyaka bonde.”
PRO 30:21 Nare amang’ana atato akonyegeria ense, ee, nare ane etanyaare koyaremereria, naro aya:
PRO 30:22 Ekero omosomba akoba omorwoti, na omonto omoriri akoigota endagera,
PRO 30:23 na ekero omoiseke otanchiri akonyuomwa, na omoiseke omosomba akoira ribaga ri’omokuungu oria agokorera emeremo.
PRO 30:24 Mbire ebinto bine ebisinini mono ase ense, korende bire n’obong’aini obonge, nabio ebi:
PRO 30:25 Amage nigo are ebitongwa bitari ne chinguru, korende nigo akogaacha endagera yabo agocha koria engaki y’egurugura.
PRO 30:26 Ebisengi tibibwati chinguru, korende nigo bikoroisia ase bikomenya ase ebitare ime.
PRO 30:27 Chingige tichibwati omorwoti, korende nigo chikogeendera amo emegaanda ase emegaanda.
PRO 30:28 Ensagara nabo erabogorigwe nokoboko kw’omonto, korende nabo ekomenya ase chinyomba chi’abarwoti.
PRO 30:29 Mbire ebinto bitato bikogokia ase ogotaara kwabo, ee, mbire bine bire nogotaara okuya, nabio ebi.
PRO 30:30 Endo ere ne chinguru chinyinge kobua ching’iti chinde, na teri kwoboigwa na ng’iti ende,
PRO 30:31 na etuoni egwesigoria, na egoree, na omorwoti okoraa abarwani baye b’esegi.
PRO 30:32 Onye kwabeire omoriri na kweimokereirie igoro, gose onye kwabeire gokorengereria amabe, beeka okoboko kwao ase omonwa oo, oyotube.
PRO 30:33 Amabeere agotundwa nigo akorua amaguta, na okomintontoria emioro, amanyinga nigo akoruerao. Naboigo ogoseegeta na koba nendamwamu, ayio nigo akorenta okorwana.
PRO 31:1 Amang’ana aya naro Lemweli omorwoti orokereretigwe na ng’ina.
PRO 31:2 Inaki aye omwana o’ne? Inaki aye omwana bw’enda y’ane? Ninki ndagoteebie, aye omwana bw’eira y’ane nariete?
PRO 31:3 Tobaisa gochwara chinguru chiao ase abakungu, gose chiinchera chiao ase bare, ekiagera nigo bagosiria abarwoti.
PRO 31:4 Aye Lemweli, okonywa edivai tikogwenereti abarwoti, gose abagaambi tibaabaisa kogania ebinyugwa bigotindia.
PRO 31:5 Baise konywa, nigo barebe amachiiko, na baonchorane oboronge bwa abachaandegete bonsi.
PRO 31:6 Moe ekenyugwa kegotindia oyo ogochia gosira, na edivai ase oyio oichanete ase omoyo oye.
PRO 31:7 Tiga banywe, erinde beebe tibaabaisa kona‐koinyora emechando yabo n’obotaka bwabo.
PRO 31:8 Maanora omonwa oo, okwanere rimama, orwanerere oboronge bw’abwo batigirwe bachaandegete.
PRO 31:9 Maanora omonwa oo, ogambe ebiina bi’ekeene, orwanerere oboronge bw’abataka na obaremeire.
PRO 31:10 Ning’o oranyaare konyora omokungu omuya? Omokungu omuya nigo are n’engeencho enene kobua amagena ye rigori rinene.
PRO 31:11 Enkoro y’omosaacha oye nigo emwegenete, gose omosacha oyio takoremerwa konyora ebitoki.
PRO 31:12 Ase obogima bwaye bwonsi omokungu oyio nigo agokorera omosacha oye amaya, gose tari korenta amabe ase are.
PRO 31:13 Omokungu oyio nigo akorigia amarionya e ching’ondi ne chiusi chi’egatani, okora emeremo namaboko aye ore n’omoyo omuya.
PRO 31:14 Nigo anga chimeeri chi’abaonchoreria; nigo akorenta endagera korwa ase ense y’aare.
PRO 31:15 Nigo akoboka kobore botuko, oroiseria abanto b’enyomba yaye endagera, na oa abasomba baye abaiseke eyebatungetie.
PRO 31:16 Nigo akorigia omogondo oyogora, na korwa ase ebitoki bi’emeremo y’amaboko aye nigo agosimeka emesabibu.
PRO 31:17 Nigo akweboyia chinguru buna orokini, okora emeremo emekong’u n’amaboko aye.
PRO 31:18 Nigo akorora ng’a emeremo yaye nigo ekorenta ebitoki, na etaaya yaye teri korima nyomba mwaye botuko.
PRO 31:19 Nigo abwate egekorero akoroiseria chiusi namaboko aye na egete agochiranderera nebiara biaye.
PRO 31:20 Nigo akorambora okoboko kwaye okonya abataka, ee, nabaremeire nigo akobaramborera amaboko aye.
PRO 31:21 Ere tari kwoboa chingaki chi’obokendu, ekiagera abanto bonsi b’enyomba yaye nigo babwate chianga chie riberera chiroisirie korwa ase chiusi chimonyinga.
PRO 31:22 Omokungu oyio nigo akweroiseria ebirarero; chianga chiaye nigo chiroisirie korwa ase egatani engiya ne chiusi chimbariri.
PRO 31:23 Omosacha bw’omokuungu oyio nigo amanyekanete ase ebiita bi’omochie, agwo ase agoikaransa ogaamba ebiina amo nabagaaka b’ense eyio.
PRO 31:24 Omokungu oyio nigo akoroisia chianga chi’egatani engiya, ochioonia; naende nigo akoroisia chinkini, ochiooneria abaonchoreria bande.
PRO 31:25 Nigo akweboyia chinguru na amasikani, na igo nabe nomogooko ase chingaki chigochi‐gocha.
PRO 31:26 Amorokererio akorua ase omonwa oye nigo are ay’obong’aini n’obuya, amo n’obwororo nigo bore ase oromeme rw’aye.
PRO 31:27 Nigo akoroberia buya amang’ana y’enyomba yaye, gose tari koria endagera atari gokorera emeremo.
PRO 31:28 Abana baye nigo bakoboka bamoroka “Oyosesenirie”, naboigo n’omosaacha oye nigo akomotogia, oteeba.
PRO 31:29 “Abakungu abange bakorire ayare amaya mono, korende aye kwababuire bonsi.”
PRO 31:30 Obonyakieni nigo bokong’ainereria, na ekieni ekiya nigo kere bosa, korende omokungu omoirogete Omonene, oyio nere oranyaare gotogigwa.
PRO 31:31 Kae omokungu oyio okwama kw’emeremo y’amaboko aye, na tiga atogigwe agwo ase ebiita ase ogokora kwaye gwonsi.
ECC 1:1 Aya naro amang’ana ’omorandia mosinto o Daudi, omorwoti o Yerusalemu.
ECC 1:2 Omorandia nigo agoteeba: Mbosa na bosa kegima, mbosa, bosa. Amang’ana onsi mbosa.
ECC 1:3 Mbitoki ki Mwanyabaanto akonyora ase okwerosia gokora emeremo emekong’u aiga inse y’erioba?
ECC 1:4 Ekegori ekemo nigo kegoeta, na ekende giacha, korende ense nigo egendererete kobao goika kare na kare.
ECC 1:5 Erioba nigo rigosoka naende riarimera, erio riaayerera gochia aase rigosoka korwa.
ECC 1:6 Embeo nigo ekogusa gochia Irianyi, naende yaonchoka yagusa gochia sugusu; nigo ekona‐goetanana yagenderera kogusa, naende yagenderera goetanana naende yairana.
ECC 1:7 Chindooche chionsi nigo chikogenda ase enyancha, korende tiyana goichora. Amache ayio nigo akoirana gochia ase chindooche echio chiachakerete, naende agenderera kogenda.
ECC 1:8 Amang’ana onsi agokorwa nigo akorenta omooroso otanyare gokwaneka. Amaiso tari goisaneka naya akorora, na amato tari goisaneka naya akoigwa.
ECC 1:9 Aya arengeo kare, naro agochia kobao naende. Aya akoregete kare, naro agochia gokoreka naende. Ande tari are amayia inse y’erioba.
ECC 1:10 Inee! Ing’ana rinde ndireo rigokwanwa ng’a neriyia? Yaya. Kera ring’ana nao riarenge korwa kare, intwe konya totarabao.
ECC 1:11 Amang’ana aetire takoinyorwa, gose ayagochi‐gocha takoinyorwa nabwo bakorwa magega.
ECC 1:12 Inche omorandia nigo narenge omorwoti igoro ase Abaisraeli, agwo Yerusalemu.
ECC 1:13 Nkerua nenkoro yane korigia na komanya ase obong’aini amang’ana onsi agokoreka inse y’erioba. Nigo ere emeremo etari y’omogooko Nyasae aeire Mwanyabaanto bechande ase okoyekora.
ECC 1:14 Narigereirie kera egento kegokorwa inse y’erioba, narorire ng’a bionsi nigo bire bosa; nigo enga buna okominyokia embeo.
ECC 1:15 Egento giachiire bogeka tigekorongeigwa, na ekiaremire tigekobareka.
ECC 1:16 Nkerengereria inche omonyene erio ngateeba, “Nenyoreire obong’aini obonge kobua abwo bonsi bantang’anerete kogamba agwo Yerusalemu. Enkoro yane yanyorire obong’aini obonge na okomanya okonge.”
ECC 1:17 Naende nkerua nenkoro yane komanya goatanana gati y’echisemi, n’oboriri, obong’aini na obobarimo, korende nigo nanyorete ng’a ayio onsi akominyokerwa konyorwa nigo are buna embeo bosa.
ECC 1:18 Ekiagera ase obong’aini obonge bore, nao omoichano omonge ore, na omonto okomenta chisemi, nigo akomenta obororo.
ECC 2:1 Ngakwana nenkoro yane, ngateba, “Bono ninteeme ndore naki omogooko ore, imbe nkwegokia omonyene.” Korende nonya nayio onsi nigo arenge bosa.
ECC 2:2 Nkanyora ng’a amaseko nigo are obobarimo, na omogooko tori gokora gento kende ekiya.
ECC 2:3 Ekero ebirengererio biane biarenge koraagwa nobong’aini, nkagania kogokia omobere one nekenyugwa ki’edivai, nkarigia kobwatia oboriri obwo, erinde ndore ayare amaya agwenerete Mwanyabaanto bakore inse y’erioba, ase amatuko ayio amake bagendererete koba moyo.
ECC 2:4 Ngakora emeremo emenene; nkeagachera chinyomba na gwesimekera emesabibu ase emegondo.
ECC 2:5 Nkeroiseria emegondo na emegondo ende y’amatunda, erio ngasimeka emete y’amatunda ao ao.
ECC 2:6 Nkeroiseria amatibo ase nare korusia amaache nasiarera emete egokina ase rinani.
ECC 2:7 Nkagora abasomba, abasacha na abakungu; abwo bakanyiborera abasomba bande ase enka yane; nigo nabwate amaicho amange e chiombe, ne chimbori, ne ching’ondi, nkabua abwo bonsi bantang’anerete kogamba agwo Yerusalemu.
ECC 2:8 Boigo ngasangereria chifeta ne chitaabu, amo ne chimonga chi’abarwoti na echie chingongo chi’oborwoti bwane; ngatwara abateeri, abasacha na abakungu, naende ngatwara abakungu abange Mwanyabaanto bagosanera.
ECC 2:9 Ase ayio nkaba omonto bw’amasikani amanene, nkabua abwo bantang’anerete kogamba agwo Yerusalemu; boigo obong’aini bwane bogantigarera.
ECC 2:10 Egento kende gionsi narenge korora na gokegania tinare gwetanga gokenyora, gose tinarinete enkoro yane omogooko onde bwensi, ekiagera enkoro yane nigo yagokerete aya onsi nechanderete, na omogooko oyio noro orenge eng’eria yane y’emeremo yonsi nechanderete.
ECC 2:11 Magega y’ayio nkarengereria igoro y’emeremo eyio nakorete namaboko aane, na buna nayiechanderete. Naama! Ayio onsi nigo arenge bosa, na aya naminyokerete konyora nigo are buna embeo bosa, gose bitoki binde tibiri konyorekana inse y’erioba.
ECC 2:12 Nkaonchora ebirengererio biane korigereria obong’aini na obobarimo, na oboriri. Omonto oyio okobekwa oborwoti ribaga ri’oyio orengeo, ninki arakore? Tagokora kende otatiga keria oyio omotang’ani akorete.
ECC 2:13 Erio nkamanya ng’a obong’aini nigo bobuete oboriri, buna oborabu bobuete omosunte.
ECC 2:14 Omonto omong’aini nigo abwate amaiso ase omotwe oye, korende omonto omoriri nigo agotaara ase omosunte; nonya naboigo, nkarora ng’a bonsi nigo bakonyorwa negento ekemo.
ECC 2:15 Erio nkebooria, “Ande, amang’ana akomonyoora omoriri naro aranyore nainche, nase ki rende inche nabeire nobong’aini obonge?” Ase ayio ngeteebia ng’a aya boigo mbosa.
ECC 2:16 Buna ere ase omonto omong’aini, naboigo ere nase omoriri, onde takogenderera koinyorwa; bonsi nigo barabe bebirwe kegima ase amatuko agochi‐gocha. Inee! Omonto omong’aini tagokwa buna oria omoriri agokwa?
ECC 2:17 Ase ayio nkagecha obogima, ekiagera emeremo egokorwa inse y’erioba, nigo ekorenta obororo ase ’nde. Ayio onsi mbosa, na aya akominyokerwa konyorwa nigo are buna embeo bosa.
ECC 2:18 Nkagecha emeremo yonsi, eyio nabeete ngwechandera inse y’erioba, ekiagera goika ntigere omonto orambwatie ebinto ebio nakorire.
ECC 2:19 Ning’o omanyete gose omonto oyio nigo arabe omong’aini, gose nigo arabe omoriri? Korende oyio goika aire ebinto ebio bionsi nechandeire inde nobong’aini kobinyora inse y’erioba. Ayio boigo mbosa.
ECC 2:20 Ase ayio ngachaka goichana na gokwa omoyo ase engencho y’emeremo yonsi nechanderete inse y’erioba.
ECC 2:21 Omonto nigo agokora emeremo emekong’u nobong’aini bwaye, ne chisemi, na okomanya kwaye, konyora ebinto, korende magega yaye atigera omonto omoao otabiechanderete okwegokia nabirobio. Ayio boigo mbosa, naende mbobe mono.
ECC 2:22 Ngento ki omonto aranyore ekero akorire emeremo emekong’u na kwerosia mono inse y’erioba?
ECC 2:23 Nigo akoba nobokong’u ase amatuko aye onsi are moyo, na emeremo yaye emekong’u nigo ere ey’omoichano; nonya nase obotuko obogima ebirengererio biaye tibiri gotimoka. Ayio boigo mbosa.
ECC 2:24 Egento ekiya omonto aranyare gokora nokoria na konywa, na kogokera ebinto ebio echandeire kobinyora. Nkamanya ng’a nonya nayio nigo akorwa ase okoboko kwa Nyasae.
ECC 2:25 Ning’o oranyare koria, gose konyora omogooko, onye tari amo n’Omonene?
ECC 2:26 Nyasae nigo akoa omonto oyo okomogokia obong’aini, naende omoa okomanya, na omogooko, korende nigo akoa omonyabibe emeremo y’ogosangereria ebinto na kobigacha, korende omonto oria abie oria ogogetie Nyasae. Ayio boigo mbosa, na aya akominyokerwa konyorwa nigo are buna embeo bosa.
ECC 3:1 Kera egento nkere nekero kiaye, na aiga inse y’erioba kera ekegokorekana nkere nengaki yaye.
ECC 3:2 Nere engaki y’okoiborwa, na ey’ogokwa; engaki y’ogosimeka, na ey’ogosimora ekio giasimegetwe;
ECC 3:3 engaki y’ogoita, na ey’okogwenia; engaki y’ogotagora, na ey’okoagacha;
ECC 3:4 engaki y’okorera, na ey’ogoseka; engaki y’okobokia amagombo, na ey’ogotenga;
ECC 3:5 engaki y’ogosiarera amagena, na ey’okoyasangereria; engaki y’okoboania, na ey’ogotaboania;
ECC 3:6 engaki y’okorigia, na ey’ogosiria; engaki y’okogaacha, na ey’ogotuguta;
ECC 3:7 engaki y’ogotandora, na ey’okobareera; engaki y’ogokira, na ey’ogokwana;
ECC 3:8 engaki y’ogwanchana, na ey’okogechana; engaki y’esegi, na ey’omorembe.
ECC 3:9 Inee! Mbitoki ki omonto akonyora ase emeremo yonsi agwechandera?
ECC 3:10 Narorire obokong’u obwo Nyasae aeire Mwanyabaanto bechande naborobwo.
ECC 3:11 Okorire kera egento kiabeire egeseera ase engaki yaye, naende obekire ime ase chinkoro chia Mwanyabaanto engaki etabe nomoerio. Korende nonya naboigo tibakonyara komanya aya Nyasae akorete korwa omochakano goika omoerio.
ECC 3:12 Namanyire ng’a gento kende tikeri kere ekiya kerabagwenere otatiga babe nomogooko, naende bakore ayare amaya ekero bare moyo.
ECC 3:13 Omonto kararie na konywa, naende egokie ase ebio echandeire, ekio nekeegwa kia Nyasae.
ECC 3:14 Namanyire ng’a gento kende gionsi Nyasae agokora nigo gekogenderera kobao kare na kare; gento kende tigekomentwa ase ekio, gose kende tigekorusigwa korwa ase ekio. Nyasae nere okorire igo, erinde Mwanyabaanto bamoiroke.
ECC 3:15 Amang’ana areo bono, nao arenge korwa kare; na ayio agochia koba, boigo nao arenge korwa kare. Nyasae nigo agokora egento keria keria kiaba naende.
ECC 3:16 Naende nkarora aiga inse y’erioba ng’a aase ekeene na oboronge bigwenerete koba, nao obobe bore.
ECC 3:17 Erio ngateeba ase enkoro yane ime ng’a Nyasae nanachere abanyaboronge ekiina, na abanyabibe boigo, ekiagera obeekire engaki ase kera ring’ana, na ase kera emeremo.
ECC 3:18 Naende ngateeba ase enkoro yane ime ng’a Nyasae nigo agoteema Mwanyabaanto kobaenekia ng’a barabwo nigo banga buna ching’iti.
ECC 3:19 Amang’ana akonyora ching’iti naro ayio akobanyora Mwanyabaanto; buna ching’iti chigokwa, naboigo na Mwanyabaanto bagokwa. Omoika noyomo ore ase ching’iti na ase Mwanyabaanto; Mwanyabaanto tabueti ching’iti kende. Amang’ana onsi mbosa.
ECC 3:20 Mwanyabaanto nigo bakogenda aase ching’iti chikogenda; Mwanyabaanto nigo baruete ase amaroba, ne ching’iti naboigo; nigo bakoirana ase amaroba, naboigo na chirochio.
ECC 3:21 Ning’o omanyete gose omoika o Mwanyabaanto niigoro ogochia, na oyo bwe ching’iti ogenda inse y’ense?
ECC 3:22 Ase ayio nkarora ng’a gento kende tikeri kere ekiya, otatiga omonto agokere emeremo yaye; ekio nakio egetari kiaye. Ning’o orachie komoirania ache korora na komanya ayakoregete magega yaye?
ECC 4:1 Naende nkarigereria nkarora ogokora okobe kware gokorwa inse y’erioba. Nkarora abwo bagokorerwa bobe bakorera, na monto onde tarengeo okobaremia, ekiagera abwo barenge kobakorera bobe nigo barenge nokobua, na onde tarengeo okobaremia.
ECC 4:2 Nkarora ng’a nigo ere buya ase abakuure kobua ase abare moyo.
ECC 4:3 Korende ase oyo otaraiborwa, oyio otararora ogokora okobe kore aiga inse y’erioba, nigo ere buya asare kobua ase abwo bonsi bare moyo na abakuure.
ECC 4:4 Erio nkarora emeremo eye emekong’u egokorwa, na omokia bwonsi bw’ogwechanda ase ogokora emeremo, ayio nigo agokorwa, ekiagera omonto akoba ne ribero ng’a abue oyonde. Ayio boigo mbosa, nigo are buna okominyokia embeo.
ECC 4:5 Omoriri nigo agwetumata, na bweria omobere oye orea.
ECC 4:6 Mbuya koba negento geichire oroe oromo na koba nomorembe, kobua koba n’ebinto biichire chindoe ibere na koba nogwechanda na kominyokera konyora ebire buna embeo bosa.
ECC 4:7 Naende nkarora obosa kegima bore inse y’erioba:
ECC 4:8 Nare omonto otabwate omwana gose omwabo; ere nigo agendererete gwechanda gokora emeremo emekong’u, na amaiso aye tari goisaneka ne chinibo; omonto oyio tana kweboria, “Ning’o ngochandekera gokorera na kwerina omogooko bwonsi?” Aya naro mbosa, na ogwechanda gotari nomogooko.
ECC 4:9 Nigo ere buya koba babere kobua oyomo, ekiagera mbanyore eng’eria engiya ase emeremo yabo bagokora.
ECC 4:10 Oyomo karagwe, oyonde namogororokie; korende obobe nobwaye oria ore bweka ekero aragwe, na onde tari oramogororokie.
ECC 4:11 Abanto babere kobararaare amo mbaigwe riberera korende naki oyomo arakore aigwe riberera kare bweka?
ECC 4:12 Omonto aise korwania oyomo ore bweka, namobue, korende onye bare babere, takobabua. Engori esisire nemegoye etato teri kobutoka bwango.
ECC 4:13 Omwana omosae omotaka ore nobong’aini niigo’are omuya kobua omorwoti omogotu ore omoriri, otari gwancha gosemigwa;
ECC 4:14 neba ng’a omosae oria nigo aruete echela akabeekwa oborwoti, gose nigo aiboretwe ore omotaka ase obogambi bw’omorwoti oria.
ECC 4:15 Nkarora abanto bonsi abamenyete inse y’erioba bakobwatia omosae oria ogochia kobeekwa oborwoti ribaga ri’oria orengeo.
ECC 4:16 Abanto abwo arenge koraa tibare kobareka. Nonya naboigo abwo barachiche magega y’abwo tibakomogokera. Ekeene, aya naro mbosa, na aya akominyokerwa konyorwa nigo are buna embeo bosa.
ECC 5:1 Orende amagoro ao ekero ogosoa ase enyomba ya Nyasae; mbuya kogenda aroro ase ogotegerera kobua korua ebing’wanso ebio abariri bakorua, ekiagera abwo tibamanyeti ng’a nigo bagokora ebibe.
ECC 5:2 Tobaisa koba omwango ase ogokwana amang’ana, gose enkoro yao teba enyango gokwana ase obosio bwa Nyasae, ekiagera ere nigo are igoro, naye nigo ore inse aa ase ense; ase ayio tiga amang’ana ogokwana abe amake.
ECC 5:3 Chindoto nigo chigocha korwa ase ogwechanda okonge, ne chinkwana chinyinge nigo chikorenta amang’ana ’oboriri.
ECC 5:4 Ekero kwarire eira ase Nyasae, tobaisa goteebana koyeikerania, ekiagera ere tari kogokigwa nabaanto abariri. Ikerania eira kwariete.
ECC 5:5 Mbuya toria eira kobua koria eira na toyeikerania.
ECC 5:6 Tobaisa gotiga amang’ana ’omonwa oo agere okore ebibe, gose tobaisa goteebia omosomba o Nyasae ng’a oko nokomocha gwakora. Nase ki oragere Nyasae agechigwe nogokwana kwao, na asarie emeremo y’amaboko ao?
ECC 5:7 Ekero amang’ana atari nengencho amentekanire, ne chindoto chiamentekanire, obobe nigo bokoba obonge; korende aye omoiroke Nyasae.
ECC 5:8 Tobaisa goichana ekero orarore agwo ase obogambi abataka bagokorerwa bobe, na ekeene na oboronge biarusigweo ase enchera y’obotindi, omonene oyio okogamba nigo arigereirie noria ore omonene komobua, naende mbare abwo bare abanene kobua abwo bare nokobua.
ECC 5:9 Mbuya ase ense ere nomorwoti okogamba buya na korigereria ng’a abanto nkorema bare emegondo yabo.
ECC 5:10 Omonto bwanchete chitaabu, tagoisaneka nachirochio; gose oyobwanchete obotenenku, tagoisaneka nebitoki biaye. Ayio boigo mbosa.
ECC 5:11 Ekero obotenenku bokomentekana, boigo nabwo bakoboria nigo bakomentekana; bono mbuya ki oria omonyene akonyora, otatiga akoborora namaiso rioka?
ECC 5:12 Chitoro chi’omokori emeremo nigo chire chingiya mono, neba ng’a nigo abwate egento egeke akoria, gose ebinge; korende obotenenku bw’omonto omonda tibokomotiga araare chitoro.
ECC 5:13 Obobe mono narorire inse y’erioba nabwo obo: chinibo chinyinge chikogachwa nigo chiranyare gosiria omonto ochigachete.
ECC 5:14 Chinibo echio nigo chigosira ase egesio ekebe, na ekero omonto oyio aiboire omwana omomura nigo akonyorekana ore bosa, tabwati kende akomoa.
ECC 5:15 Buna aiboretwe ore getirianda korwa ase enda ya ng’ina, naboigo aragende ore getirianda buna achete, gose takoira kende ase ebio echandeire mono kobinyora.
ECC 5:16 Obo boigo nobobe bw’obororo; onye okorua ase ense ogenda buna achete, mbitoki ki abwate ase ogwechanda gokora emeremo emekong’u y’okominyokia aya are buna embeo bosa?
ECC 5:17 Ase obogima bwaye bwonsi nigo abeire okoria endagera ore ase omosunte, obeire ogwechanda ore nobororo na okogechigwa.
ECC 5:18 Naama! Aya narorire are amaya na agwenerete nokoria na konywa na koba nomogooko ase ebinto ebio bionsi omonto echandeire aiga inse y’erioba, ase engaki y’amatuko amake Nyasae amoeire; ekio nakio egetari kiaye.
ECC 5:19 Onye Nyasae oeire omonto obotenenku ne chinibo, naende omoeire okobua gw’okwegokia ase ebinto ebio na kobikorera ase obuya bwaye, boigo koba nomogooko ase emeremo yaye, ayio onsi nigo are ebiegwa bia Nyasae.
ECC 5:20 Omonto oyio takogenderera koinyora amatuko aetire ay’obogima bwaye, ekiagera Nyasae nigo akomoa omogooko ase enkoro yaye.
ECC 6:1 Mbore obobe narorie aiga inse y’erioba boritoerete Mwanyabaanto:
ECC 6:2 Nyasae oeire omonto obotenenku, ne chinibo, na ogosikwa, na omonto oyio taremeiri gento kende ase ebio bionsi aganetie, korende Nyasae tamoeti okobua gw’okwegokia ase ebinto ebio; omonto omoao nigo akobiira bwegokia nabirobio. Ayio naro mbosa, naende nogwechanda okobe.
ECC 6:3 Onye omonto oiboire abana rigana erimo, na abe moyo ase engaki y’emiaka emenge, ee, nonya amatuko ’obogima bwaye abeire amange, korende tegogetie ase ebinto ebiya bi’obogima obwo, na tatindekwa ase amasikani, nigo ngoteeba ng’a omwana okwerete enda ya ng’ina nigo are buya kobua omonto oyio.
ECC 6:4 Omwana oyio okwete nigo achete egento bosa, naende nigo akogenda gochia ase omosunte, na omosunte oyio otuba erieta riaye.
ECC 6:5 Omwana oria taroche erioba, gose tamanyete gento kende, korende nonya naboigo nigo akonyora omotimoko kobua omonto oria,
ECC 6:6 nonya omonto oria ogochia komenya emiaka chilifu ibere, korende tanyora omogooko ase obogima bwaye. Inee! Abwo bonsi babere tibakogenda aase amo?
ECC 6:7 Emeremo yonsi omonto akwerosia gokora nokonyora egento akoria, korende nonya naboigo tari koigota.
ECC 6:8 Mbuya ki omonto omong’aini abwate kobua oyore omoriri? Gose ninki omonto omotaka akonyora, oria omanyete buna akwerenda ase abare moyo?
ECC 6:9 Eki amaiso aroche nigo kere buya kobua eki okogania ng’a okenyore. Ayio boigo mbosa, na okominyokia aya are buna embeo bosa.
ECC 6:10 Gento kende gionsi kereo nigo kiarogetwe erieta korwa kare, naende nigo yamanyekanete eki omonto are gocha koba. Mwanyabaanto takonyara koamererania noria ore ne chinguru komobua.
ECC 6:11 Ogokwana okonge nigo gokorenta amang’ana amange are bosa. Inee! Ayio mbuya ki akorenta ase Mwanyabaanto?
ECC 6:12 Ning’o omanyete egento kere ekiya ase omonto, ekero amenyete amatuko amake ase obogima bore bosa, agoeta buna omorengari? Ning’o oranyare goteebia omonto amang’ana arabe korwa magega yaye aiga inse y’erioba?
ECC 7:1 Erieta rigiya nigo ribuete amaguta amaya akweakwa, ne rituko ri’ogokwa nigo rire rigiya kobua eri’okoiborwa.
ECC 7:2 Mbuya kogenda ase enyomba y’ebirero kobua kogenda ase enyomba y’omoyega bw’okwegokia, ekiagera oyio noro omoerio o kera omonto, na abare moyo mbabeeke amang’ana aya ase chinkoro chiabo.
ECC 7:3 Omoichano nigo ore omuya kobua amaseko, ekiagera omoichano okororekana ase obosio nigo ogokora enkoro yaba nomogooko.
ECC 7:4 Chinkoro chi’abaanto abang’aini nigo chikoba ase enyomba y’ebirero, korende chinkoro chi’abariri nigo chire ase enyomba y’okwegokia.
ECC 7:5 Mbuya omonto gotegerera ogotogonyerwa kw’omonto omong’aini kobua gotegerera ogoteera kw’abariri.
ECC 7:6 Ogoseka kw’abariri nigo konga amagwa akoyia atoreka inse y’enyongo ere riko. Ayio boigo mbosa.
ECC 7:7 Ekeene, emoko nigo ekoonchora omonto omong’aini oba omoriri, ne riaaki nigo rigosaria ebirengererio.
ECC 7:8 Omoerio bw’egento nigo ore omuya kobua omochakano oye; na omonto omoremereria nigo are omuya kobua omonto omoenenu.
ECC 7:9 Tobaisa koba omwango ase okogechigwa, ekiagera okogechigwa nigo komenyete ase chinkoro chi’abariri.
ECC 7:10 Tobaisa goteeba, “Nase ki amatuko a kare arenge amaya kobua aya bono?” Okoboria okwo tikori okw’obong’aini.
ECC 7:11 Obong’aini nigo bore obuya buna omwando, na nigo bogokonya abwo baroche erioba.
ECC 7:12 Obong’aini nigo bogotokonya buna chitaabu chigotokonya, korende obuya bw’omonyasemi mboria ng’a obong’aini nigo bokorenda obogima bw’oyio ong’ainiire.
ECC 7:13 Rengereria emeremo ya Nyasae! Ning’o oranyare korongeyia egento Omonene akorire borogochi?
ECC 7:14 Ekero amatuko ao are amaya kabe nomogooko, na ekero are amabe rengereria ng’a Nyasae nere okorire ayio onsi abere, erinde omonto tabaisa komanya erirache komobwatia korwa magega yaye.
ECC 7:15 Ase obogima obo bwane obore bosa narorire kera egento; narorire omonto omonyaboronge ogosira ore ase oboronge bwaye, na omonyabibe okogenderera koba moyo amatuko amange ore ase ebibe biaye.
ECC 7:16 Tobaisa koba omooronge goetania, gose koba omong’aini goetania. Nase ki ogwesiria aye omonyene?
ECC 7:17 Tobaisa koba omobe goetania, gose tobaisa koba omoriri. Nase ki oganetie gokwa engaki yao etaraika?
ECC 7:18 Nigo ere buya ng’a obwate ring’ana eri erimo, na totiga neria kabere, ekiagera omonto omoirogete Nyasae namanye eki agokora ase kera ring’ana.
ECC 7:19 Obong’aini nigo bogokora abare abang’aini koba ne chinguru chibuete echi’abagaambi ikomi bare ase omochie oyomo.
ECC 7:20 Ekeene, omonto tari aiga ase ense ore omooronge ogokora amaya otari gokora ebibe.
ECC 7:21 Tobaisa gotegerera amang’ana onsi abanto bagokwana, nigo orabaise koigwa omosomba oo ogokoragereria.
ECC 7:22 Aye omonyene nomanyete ase enkoro yao ng’a ase chingaki chinyinge kwabeire gokoragereria abanto bande.
ECC 7:23 Aya onsi ngateema koyaenekia ase enchera y’obong’aini, ngateeba, “Goika imbe nobong’aini.” Korende obong’aini obwo bokabeera aare korwa ase ’nde.
ECC 7:24 Amang’ana aria nigo akare aare mono, naende akare aatambe gochia inse, aatambe mono, ning’o oranyare koyatuka?
ECC 7:25 Erio ngachaka korengereria imanye, na gotuka, na korigia obong’aini, na komanya buna ebinto bionsi bire; naende nkagania komanya obobe bw’oboriri, na oboriri obore obobarimo.
ECC 7:26 Erio nkanyora egento ekeroro kebuete amakweri. Egento ekio nakio omokungu enkoro yaye yarenge omotego, naende amaboko aye are chingataare. Omonto ogogetie Nyasae tari kobwatwa nomokuungu oyio, korende omonyabibe ere nigo akobwatwa.
ECC 7:27 Omorandia nigo agoteeba iga: Naama! Amang’ana ayio nkayamanya, ekero nabeekeranetie ring’ana erimo ase erinde koyamanya onsi.
ECC 7:28 Aya nabeire nkona‐koyairanerera korigia komanya buna are, korende tindayamanya. Ase abanto elifu eyemo nkanyora omosacha oyomo, korende ase abwo bonsi tinanyorete omokungu nonya noyomo.
ECC 7:29 Naama! Egento gioka narigirie nanyorire neke: Nyasae nigo atongete Mwanyabaanto bare abaikeranu, korende barabwo batukire chinchera chinyinge chi’okobaisanekia.
ECC 8:1 Ning’o onga buna omonto omong’aini? Ning’o omanyete engencho y’amang’ana? Obong’aini nigo bogokora obosio bw’omonto bwagirigenta, nigo bokoonchora obokong’u bw’okororekana kwaye.
ECC 8:2 Inche nigo nkogosemia: Oigwere amang’ana omorwoti achiikire, ekiagera nkwarierete Nyasae eira.
ECC 8:3 Toayerera gotiga obokoreri ase obosio bwaye, na tobwatana nogokora okobe, ekiagera ere nigo agokora onsi ayanchete.
ECC 8:4 Ring’ana ri’omorwoti nigo rire nokobua. Ning’o oranyare komobooria, “Aye ngento ki eke ogokora?”
ECC 8:5 Omonto okoigwera amachiiko takonyorwa namabe, na enkoro y’omonto omong’aini nigo ekomanya engaki na enchera y’okonacha boronge.
ECC 8:6 Kera ring’ana ndibwate engaki yaye na enchera yaye y’okonacha boronge, na emechando y’omonto nigo ekomoritoera.
ECC 8:7 Omonto tamanyeti ayagochia koba, na ning’o oranyare komoteebia buna amang’ana arabe?
ECC 8:8 Monto onde tari obwate okobua igoro y’embeo, gose igoro ye rituko ri’ogokwa kwaye; ogotooreka tikori ase esegi, gose obobe tibogotooria abwo bakobokora.
ECC 8:9 Ayio onsi nigo nayaroche ekero nabegete ebirengererio biane kwegera aya onsi agokorwa aiga inse y’erioba, ekero omonto oyomo akogambera omonto onde na komokorera bobe ase okomochanda.
ECC 8:10 Nkarora abakori amabe batindekirwe batimogete, na ekero abanto bairanete korwa ase achenu nigo bare kobatogia agwo ase omochie. Ayio boigo mbosa.
ECC 8:11 Ase engencho obobe botari konacherwa ekiina bwango, chikoro chia Mwanyabaanto nigo chikwerua gokora ayare amabe.
ECC 8:12 Omonyabibe nakora ebibe ara rigana, naende agenderere koba moyo ase engaki entambe; nonya naboigo, nimanyete ng’a nigo erabe buya ase abwo bamoirogete Nyasae, ekiagera bamoirogete.
ECC 8:13 Korende abakori amabe tibakonyora amaya ayio, gose obogima bwabo tibokoba obotambe. Nigo banga buna omorengari ogoeta, ekiagera tibamoirogete Nyasae.
ECC 8:14 Nare amang’ana abosa kegima agokorekana aiga ase ense; mbareo abanto abanyaboronge bakonyorwa negesusuro ki’ogokora kw’abanyabibe, na boigo abanyabibe banyora obuya bw’ogokora kw’abanyaboronge. Ase ayio ngateeba, “Ayio boigo mbosa.”
ECC 8:15 Ngatogia omogooko, na nkarora ng’a Mwanyabaanto tabwati gento kende kere ekiya aiga inse y’erioba, otatiga arie na konywa, na kwegokia barabwo abanyene. Ayio naro aranyare kobeera asare ekero agendererete gokora emeremo emekong’u ase obogima obo are moyo, obo Nyasae amoeire aiga inse y’erioba.
ECC 8:16 Ekero nabeegete ebirengererio biane komanya obong’aini na korora emeremo emekong’u abanto bagokora aiga ase ense, batari korara chitoro omobaso gose obotuko.
ECC 8:17 Erio nkarora ng’a omonto takonyara komanya emeremo ende yonsi ya Nyasae egokorekana aiga inse y’erioba. Omonto naisa gwechanda mono ase okorigia koyemanya, takonyara koyemanya. Nonya omonto omong’aini ogoteeba ng’a namanyete, takonyara koyemanya.
ECC 9:1 Nkarengereria igoro y’amang’ana aya onsi, ngateema komanya buna abanyene oboronge na abare nobong’aini bare ase okoboko kwa Nyasae, amo nogokora kwabo, gokorabe okw’obwanchani gose ogw’okogecha. Monto onde tamanyeti amang’ana are bosio.
ECC 9:2 Egento nekemo gekobanyora bonsi, omonyene oboronge na omonyabibe, oyore omuya na ochenegete na oyo otachenegeti, oyo okorua ebing’wanso na oyo otari kobirua. Buna ekoba ase omonto omuya, naboigo ekoba nase omonyabibe; buna ekoba ase oria okoria eira y’ogotiana, naboigo ekoba nase oria otari koria eira y’ogotiana.
ECC 9:3 Obo nabwo obobe ase aya onsi agokorekana aiga inse y’erioba, ng’a egento nekemo gekobanyora bonsi; chinkoro chia Mwanyabaanto nigo chiichire obobe na obobarimo ekero bare moyo, na magega y’ayio nigo bakogeenda ase abakuure.
ECC 9:4 Korende omonto ore ase egati y’abare moyo nare nogosemeria, na esese ere moyo nigo ekonyora amaya kobua endo ekwete.
ECC 9:5 Ee, abare moyo mbamanyete ng’a mbakwe, korende abakuure tibamanyeti gento kende, na tibagenderereti konyora eng’eria; tibakoinyorwa nonya ndinde.
ECC 9:6 Obwanchani bwabo, na okogecha, ne ribero, bionsi ebio nigo biasirete amo nabarabwo. Tibabwati nonya ng’ake egetari kende ase ayio agokorwa aiga inse y’erioba.
ECC 9:7 Aye bono genda, orie endagera yao nomogooko, na onywe edivai yao kore nomosasoko ase enkoro yao, ekiagera Nyasae bwanchire emeremo yao.
ECC 9:8 Tiga chianga chiao chibe chindabu botambe, na amaguta okweakwa tamocha ase omotwe oo.
ECC 9:9 Ase amatuko onsi ay’obogima obo bore bosa, obo Nyasae akoeire omenye aiga inse y’erioba, omenye nomogooko amo nomokuungu oo bwanchete. Okomenya nomogooko, nakio egetari kiao ase obogima obo, ekero ogendererete gwechanda ase emeremo emekong’u inse y’erioba.
ECC 9:10 Gento kende gionsi okoboko kwao koranyare gokora, gekore ne chinguru chiao chionsi; ekiagera agwo aase abakuure ase oragende, meremo ende tekaiyo, gose okorengereria, gose chisemi, gose obong’aini.
ECC 9:11 Nkarora aiga inse y’erioba ng’a tari abwo bakominyoka bwango bakobua, gose ababwate chinguru tari barabwo bakobua esegi, gose abare nobong’aini tari barabwo bakonyora endagera, gose abare nokomanya tari barabwo babwate chinibo, gose abanyasemi tari barabwo bakonyora ogwancherwa; korende kera omonto nigo akonyorwa nengaki yaye na egesio kiaye.
ECC 9:12 Ekiagera Mwanyabaanto onde tamanyeti engaki ya mabe. Buna koreng’ana chinswe chikobwatwa ase ekeonga ase egesio ekebe, ne chinyoni ase obosugunia, naboigo na Mwanyabaanto bakonyorwa nengaki embe, babwatwa mobosokano.
ECC 9:13 Nainde amang’ana aya naro naroche igoro y’obong’aini aiga inse y’erioba, naro akarorekana ase ’nde ng’a namanene;
ECC 9:14 Norenge omochie omoke omenyire nabaanto abake; omorwoti orenge omonene mono agacha koyorwania esegi; akayonaaria, akaagacha chiburi chinene chi’ogwekengera ase okoyorwania.
ECC 9:15 Korende ase omochie oyio akanyorekana aroro omonto omotaka orenge omong’aini, na ase obong’aini bwaye agatooria omochie oria. Nonya naboigo, monto onde tari oinyorete omotaka oria.
ECC 9:16 Erio ngateeba, “Obong’aini nigo bore obuya mbobuete chinguru, nonya obong’aini bw’omonto oria omotaka bwachayetwe, na amang’ana aye tarenge koigwerwa.”
ECC 9:17 Nigo ere buya gotegerera amang’ana omonto omong’aini agokwana ase obotoereru kobua gotegerera amang’ana ’omogambi ogoaka eriogi ase egati y’abanto abariri.
ECC 9:18 Obong’aini nigo bore obuya kobua ebirwanero bi’esegi; korende omonyabibe oyomo nigo agosaria amaya amange.
ECC 10:1 Chingi chikwete nigo chikogundia amaguta akweakwa atioka bobe; naboigo na oboriri obosinini bokobua obong’aini na amasikani.
ECC 10:2 Enkoro y’omonto omong’aini nigo ekomoraa gochia borio, korende ey’omoriri nigo ekomoraa gochia bomosi.
ECC 10:3 Nonya nekero omonto omoriri agotaara inchera nigo akoborwa okomanya, na igo omanyia kera omonto ng’a ere nomoriri.
ECC 10:4 Omogambi karabe nendamwamu asore, tobaisa gotiga emeremo yao, ekiagera oboremereria nigo boragere ebibe ebinene biaberwe.
ECC 10:5 Aiga inse y’erioba narorire obobe, na obobe obo nigo bokorentwa nabagaambi:
ECC 10:6 Omoriri nigo akoegwa amasikani amanene, ekero abanto abanda bagendererete goikaransa aase a inse.
ECC 10:7 Narorire abasomba bariinete chibarasi, na abagaambi bagotaara namagoro buna abasomba.
ECC 10:8 Omonto ogokunya engoro, nere oragwe imeo, na oyo okobochora enyasi, eng’iti engenda inse nemorome.
ECC 10:9 Oyo ogwatia amagena nigo araakwe naro, na oyo ogwatia emete, ande nanyore obokong’u asero.
ECC 10:10 Onye omonto tagotieria ekioma ekero giatuire, rirorio goika abeeke chinguru chinyinge ase ogokora emeremo nakerokio, korende obong’aini nigo bogokonya omonto abue.
ECC 10:11 Omoebia ching’iti ching’enda inse aise gotiga eng’iti emorome ritang’ani atarayeebia, rirorio omoebia oyio nigo arabe bosa.
ECC 10:12 Amang’ana akorua ase omonto omong’aini nigo akogera bwanchwa, korende aya akorua ase ebikoba bi’omoriri nigo akomosiria.
ECC 10:13 Oyio omoriri nigo agochaka gokwana amang’ana ’oboriri, naende oyakoora nobobarimo obobe.
ECC 10:14 Omoriri nigo are omonyamang’ana mange. Monto onde tamanyeti aya agochia koba. Ning’o oranyare komoteebia ekegochia koba korwa magega yaye.
ECC 10:15 Emeremo y’omoriri nigo ekomoorosia, goika osinywa komanya enchera ekogenda ase omochie.
ECC 10:16 Obobe nobwao, aye ense, ekero omorwoti oo are omwana, na abagaambi bao bakobeera ase emeyega y’okwegokia ase chingaki chia mambia.
ECC 10:17 Nosesenirie aye ense, ekero omorwoti oo are omonto omosike na omosibore; na abarai bao bakoragera ase engaki egwenerete, ase okonyora chinguru, korende tari ase ogotinda.
ECC 10:18 Ekero omonto are omworo ekerama ki’enyomba yaye nigo gekogwa, na ase engencho y’obworo obwo embura nigo egotwa imeo.
ECC 10:19 Emeyega ye chindagera nigo ekorenta omogooko, na edivai nigo egokora omonto bweigwa buya, na ase chitaabu nonyare kogora ebinto bionsi.
ECC 10:20 Tobaisa koragereria omorwoti nonya nase ebirengererio biao, gose tobaisa koragereria omonto omonda ekero ore ase akanyomba kao g’okorara. Oise gokora bo, enyoni nebaise koira amang’ana ao, gose egetongwa kere ne chimbaaba ngetebe amang’ana ayio.
ECC 11:1 Eteria endagera yao igoro ye chinyancha, na magega y’amatuko amange nekoiranere.
ECC 11:2 Atanana ebi obwate oe abanto batano na babere, gose batano na batato, ekiagera tomanyeti amabe agochia konyora ense.
ECC 11:3 Amare gaichoire nembura, nigo embura eyio egotwa igoro ase ense, na omote koragwe ororie ensemo ya Irianyi gose eya sugusu, nigo oragenderere kobeera inse agwo ase ogwete.
ECC 11:4 Omonto okona‐korigereria komanya igoro y’embeo tagosimeka, na oyo okona‐korigereria amare buna are takogesa.
ECC 11:5 Buna otamanyeti ase embeo ekogusa gochia, gose buna amauga ’omwana ore ase enda ya ng’ina agokina, naboigo tokonyara komanya emeremo ya Nyasae oyio ogokora amang’ana onsi.
ECC 11:6 Busura embusuro yao mambia, nonya mogoroba totiga koyebusura, ekiagera tomanyeti eye erame, neye gose neria, gose nchionsi amo chirame buya.
ECC 11:7 Omobaso nigo ore omwansu, na amaiso nigo akogokigwa korora erioba.
ECC 11:8 Omonto karagenderere koba moyo ase engaki y’emiaka emenge, tiga agokere engaki eyio yonsi, korende goika ainyore ng’a amatuko ’omosunte nabe amange mono. Onsi aya agochi‐gocha nigo are bosa.
ECC 11:9 Aye omosae, gokera engaki y’obosae bwao, tiga enkoro yao ekorentere omogooko ase amatuko ’obosae bwao; bwatia chinchera chi’okogania gw’enkoro yao, na aya amaiso ao akorora. Korende oinyore ng’a ase ayio onsi Nyasae nakorangerie ase ekiina.
ECC 11:10 Ase ayio tiga aya akogochanda arue ase enkoro yao, na aya akorenta obororo ase omobere oo arue boigo, ekiagera obosae na obuya bw’obogima nigo bore bosa.
ECC 12:1 Moinyore Omotongi oo ekero ore omosae, ekero amatuko amabe ataracha, na emiaka eyio emebe etaraika ang’e ekero oratebe, “Tindi nomogooko koba moyo ase engaki buna eye!”
ECC 12:2 Omoinyore ekero erioba, na omobaso, na omotienyi, ne ching’enang’eni, bitarabekwa omosunte, gose amare atarairanerana embura koyature.
ECC 12:3 Engaki eyio abarendi b’enyomba mbaiguswe, na abasacha bare ne chinguru bekumbe, na abagosia batige gosia ekiagera bare abake ase omobaro, na abwo batengerete korwa ase ebibao, batubwe norotutu tibarora buya.
ECC 12:4 Ebisieri birochie ase chinchera mbisiekwe, na amariogi ay’ogosia nakee; amariogi e chinyoni natabobore omonto korwa ase chitoro, na amariogi ’abaiseke bagotera nakee.
ECC 12:5 Abanto nigo barabe nobwoba ase ebitiiro, na okogoswa kobe ase chinchera. Emelozi nesiche, na ebisase bibe bikwagura ng’ora ng’ora, na okogania gwonsi ngosire. Eyio nengaki Mwanyabaanto aragende ase obomenyo bwaye bwa kare na kare; abakona‐korera mbabe bakomochiera ekero ase ekero.
ECC 12:6 Engori eroisirie korwa ase efeta nebutorwe, na egetaabo keroisirie korwa ase etaabu ngiatwe, na enyongo yatwe agwo ase ensoko y’amaache, na ekebara‐bara nkebunwe agwo ase egesima ki’amaache.
ECC 12:7 Erio orotu ndoirane, ase riroba buna rwarenge, na omoika oirane gochia ase Nyasae oria oyoruete.
ECC 12:8 Ase ayio omorandia nigo agoteeba. Aya mbosa, bosa; onsi mbosa kegima.
ECC 12:9 Ekiagera omorandia oria arenge omong’aini, akagenderera kworokereria abanto chisemi na korua ogosemia okuya. Agasangereria na gotuka, naende akaroisia emereng’anio emenge.
ECC 12:10 Akarigia konyora amang’ana arenge kogokia, akarika amang’ana ’ekeene ase oboronge.
ECC 12:11 Amang’ana abanto abang’aini bagokwana nigo anga buna chimbambo chinyoge, na aya basangereirie anga buna emesumari eakeire bokong’u. Ayio onsi nebiegwa korwa ase Omorisia oyomo.
ECC 12:12 Aye omwana one, kobua ase aya onsi, igwera ogokuurerwa oko. Okorika ebitabu ebinge tikori nomoerio; ogosoma okonge nigo gokorosia omobere.
ECC 12:13 Amang’ana onsi aigurwe, Omoerio bw’amang’ana onsi noyo: Omoiroke Nyasae na obwate amachiiko aye, ekiagera ayio naro abanto bonsi bagwenerete bakore.
ECC 12:14 Nyasae narente kera ogokora ase ekiina ekero aranachere obobisi bwonsi ekiina, karabe amaya gose amabe.
SOL 1:1 Ogoteera gwa Sulemani okwo kore okuya goetania amatera onsi.
SOL 1:2 Tiga anyunyunte nokonyunyunta kw’omonwa oye. Ekiagera obwanchani bwao nobuya kobua edivai.
SOL 1:3 Amaguta ao akweakwa nigo are ne rimisu rigiya; erieta riao nigo ringa buna amaguta aumoirwe, ase ayio abakungu nigo bagwanchete.
SOL 1:4 Ing’use nkobwatie, tominyoke kogenda. Omorwoti ondetire ase enyomba yaye. Ntokogokere na kogochengera, ntotogie obwanchani bwao kobua edivai. Ekeene, nakio abakungu bagwancherete.
SOL 1:5 Inwe abakungu ba Yerusalemu, inche nigo inde omomwamu ti, noyo bw’okogokia. Nigo inga buna chiema chia Kedari, naende buna ebitambaa bi’ogosungwa bia Sulemani.
SOL 1:6 Timobaisa kondigereria, ekiagera inde omomwamu ti; nomobaso bw’erioba onsambire. Abamura ba baba nigo bambeete, bakambeeka korenda emegondo y’emesabibu, korende omogondo one bw’emesabibu tinarendete.
SOL 1:7 Aye omwanchi bw’omoyo one, nteebie ng’ai okorisia riicho riao. Ng’ai okoriira riakenderera mobaso gati? Nase ki ndabe nkona‐gotayaya ase egati y’amaicho ’abagisangio bao?
SOL 1:8 Aye ore omoseera kobua abakungu bonsi; onye tomanyeti, bwatia amabarato e riicho, obe gokorisia chimanwa chiao chie chimbori ang’e ne chiema chi’abarisia.
SOL 1:9 Aye omwanchi one, nigo ngokoreng’ania nebarasi eaberi ekong’usa egari ya Farao.
SOL 1:10 Chinsea chiao nechinseera, chichabeire n’ebinto bi’oboseera, ne rigoti riao nigo richabeire ne chisonoi.
SOL 1:11 Intwe ntokoroiserie ebinyuri bie chitaabu bi’ogwechabera, ebitonire ne chifeta.
SOL 1:12 Ekero omorwoti arenge aase aye agotimokera, amaguta aane akorokwa narada agatioka rimisu rigiya.
SOL 1:13 Omwanchi one nigo are ase ’nde buna omobuko o manemane, oyo nkobeeka ase egekuba kiane gati gati yechimbeere chiane.
SOL 1:14 Omwanchi one nigo are ase ’nde buna egesago ki’ebisicha bikorokwa hena, bire ase emegondo y’emesabibu y’Eni‐Gedi.
SOL 1:15 Naama! Aye omwanchi one, naki ore omoseera mono! Ee, nabo ore omoseera mono. Ekieni ki’amaiso ao nigo kenga eki’amaruma.
SOL 1:16 Aye omwanchi one, nigo ore omoseera. Ee, aye nigo ore oyo bw’okogokia, oborere bwaito nigo borabe obonyansi bore machani.
SOL 1:17 Ebisigisa bi’enyomba yaito nebi’emecharake, ne chindote nechi’emetarakwa.
SOL 2:1 Inche nigo inga egesicha gia Saroni gekorokwa rosi, naende egesicha ekiya kie rikura.
SOL 2:2 Ee, koreng’ana buna egesicha ekiya kere ase egati y’amagwa, naboigo omwanchi one are ase egati y’abaiseke.
SOL 2:3 Koreng’ana buna omote bw’amapera osimekire ase egati y’emete y’orosana, naboigo omwanchi one are ase egati y’abamura. Nigo ngokirie goikaransa ase ekiriri kiaye, na amatunda aye akanyansera.
SOL 2:4 Ere akang’ira ase enyomba y’omoyega, na obwanchani bwaye nigo bore buna ebendera igoro yane.
SOL 2:5 Inyigotie na amasabibu amomo na ongokie na amapera, ekiagera amaiga ’obwanchani anyarire.
SOL 2:6 Okoboko kwaye kwa bomosi nigo kore inse y’omotwe one, na okwa borio nigo komboanetie.
SOL 2:7 Inwe abakungu ba Yerusalemu, nigo nkobasorora, nkobatiania ase chingabi ne chinsune chi’orosana ng’a timobaisa gotabobora obwanchani, gose koboichania, goika bobe Engaki yaye yaikeranire.
SOL 2:8 Tegerera moigwe eriogi ri’omwanchi one! Rora oyio ogocha! Nigo agocharoka‐charoka igoro ase ebitunwa, na gocharara ase ebigoro.
SOL 2:9 Omwanchi one nigo anga engabi gose ensune ensae. Rora, bono nigo ateneine magega y’enyasi y’enyomba yaito. Origereretie gocha ime goetera ase chitirisa, goetera ase ekebao kiabekire ebitange.
SOL 2:10 Omwanchi ngokwana are na gonteebia. (Omonyuomi) Aye omwanchi one, nigo ore omuya, imoka, inchwo togende,
SOL 2:11 ekiagera bono engaki y’etoigo yaerire, boigo engaki y’embura yaerire ne mbura yachiire.
SOL 2:12 Ebisicha biasichire ase ense, engaki y’amatera yaikire, ee, eriogi ri’amatera ’amaruma riaigurwe ase ense yaito.
SOL 2:13 Emeko yachakire kwama amako, na emesabibu yachakire gosicha, nigo egotioka rimisu rigiya. Aye omosani one omuya, imoka togende!
SOL 2:14 Aye riruma riane ore ase omwenya bw’egetare, agwo ase obwebiso bw’egetare, tiga indore obosio bwao, naende inyigwe eriogi riao, ekiagera eriogi riao neriansu, na obosio bwao noboseera.
SOL 2:15 Tobwatere ebibwe, ebibwe biria ebike, ebio bigosaria emegondo y’emesabibu, korwa ekero emesabibu yaito yasichete.
SOL 2:16 Inche nigo inde oyo bw’omwanchi one, nere noyone; nigo akorisia riicho riaye ase egati y’ebisicha ebiya.
SOL 2:17 Ekero rigochia kogoroba na emerengari egochia gosira, aye omwanchi one, onchoka gocha ase ’nde, ominyoke buna engabi, gose buna ensune ensae igoro ase egetunwa kere chinchwara.
SOL 3:1 Botuko ekero naraire borere bwane, nkamorigia oria omoyo one bwanchete, nkamorigia, korende tinamonyora.
SOL 3:2 “Erio nkaimoka nkagenda ase omochie, ng’aeta ase chinchera chiaye na ase ebiooreri biaye, nkarigia omwanchi bw’omoyo one.” Nkamorigia, korende tinamonyora.
SOL 3:3 Ekero abarendi barenge goetanana omochie koyorata, bakanyoora inche, na inche nkababooria, “Mwarora omwanchi bw’omoyo one?”
SOL 3:4 Ase obwango obwo naruete ase abarendi abwo, nkanyora omwanchi bw’omoyo one. Nkamotarera tinamotiga agende; nigo namorentete mwa baba, nkamosoyia gochia ase akanyomba gokorara.
SOL 3:5 Inwe abakungu ba Yerusalemu, nigo nkobasorora, nkobatiania ase chingabi na ase chinsune chi’orosana ng’a timobaisa gotabobora obwa’nchani gose koboichania, goika bobe bwancheranire obonyene.
SOL 3:6 Ngeto ki keria kegocha korwa ase erooro kenga buna rikundesi ri’erioki? Ninki eke keagete amaguta a manemane na ubani, ebinto ebio bikoonigwa nabakori ebiasara.
SOL 3:7 Rora aaria, ekerogo gi’okobogoreria Sulemani, geetananire nabasaacha emerongo etano nomo, abare chituoni chi’Abaisraeli.
SOL 3:8 Abwo bonsi nigo beboeranetie emeyio ya birende, na nigo bare abanto bamanyete korwana esegi. Kera oyomo nigo abogoreti omoyio obirende, orendete ase okogoswa kwa botuko.
SOL 3:9 Omorwoti Sulemani nigo eroiseretie ekerogo keria korwa ase emete ya Lebanoni.
SOL 3:10 Amagoro aye kegotenenera nigo aroiseirie chifeta, na ekiegeko kiaye nigo kiaroiseirie chitaabu; egeikaransero kiaye nigo giatubire negetambaa kere monyinga. Abakungu ba Yerusalemu nigo bagechaberete ime, bare nomoyo bw’ogwancha.
SOL 3:11 Inwe abasubati ba Sayoni, inchwo morore Sulemani omorwoti obegeete ekiore keria ng’ina amobeekerete ase rituko riria Sulemani akoreretwe enyangi, rituko riria ri’omogooko bw’enkoro yaye.
SOL 4:1 Aye omwanchi one, naki ore omoseera! Naama! Nigo ore omoseera! Korwa ime y’egietubo kiao ekieni ki’amaiso ao nigo kenga eki’amaruma; etukia yao nigo enga buna riicho rie chimbori, nigo chigotirimboka ase ebitirimboko bia Gileadi.
SOL 4:2 Amaino ao nigo anga ching’ondi chiaaberi chianachirwe amarionya, chiarure gosibigwa chiarabire se, chionsi nigo chikobiara chisare, na manwa ende teri gokwa.
SOL 4:3 Ebikoba biao nigo binga eusi embariri, omonwa oo nigo ore oyo bw’okogokia, chinsea chiao chitubire ime ase egietubo kiao; nigo chinga buna ebing’ese bie ritunda rikorokwa rikomomanga.
SOL 4:4 Rigoti riao nigo ringa buna omoorobiri o Daudi, oyio oagachetwe nao ebirwanero bw’esegi biare kogachwa. Agwo nao chinguba elifu eyemo chisungire, chionsi nigo chire echi’abasikari bare chituoni.
SOL 4:5 Chimbeere chiao ibere nigo chinga buna chimanwa ibere buna chisare chi’engabi chikorisia agwo ase egati y’ebisicha ebiya.
SOL 4:6 Ekero bogochi koira na emerengari egochia gosira, ningende ase egetunwa ase manemane ekoruerwa na ase ekegoro ki’ogosambera ubani.
SOL 4:7 Aye omwanchi one, nigo ore omoseera bori, tori na kemoa kende!
SOL 4:8 Aye omoriakari one, togende torue aa Lebanoni, torue Lebanoni, togende komo. Otirimboke korwa ase egechuria ki’egetunwa ki’Amana, na ekia Seniri na Herimoni. Orue ase amakuruma e chindo, na ase ebitunwa chingo chimenyete.
SOL 4:9 Aye moiseke ominto, omoriakari one, kwang’usire enkoro yane na kwangokirie, okorigereria kw’amaiso ao kwang’usire enkoro yane, ee, esonoi eyemo yoka ye chisonoi chia igoti riao yang’usire.
SOL 4:10 Aye moiseke ominto, omoriakari one, obwanchani bwao naki bore obuya mono! Naki bore obuya mono kobua edivai! Ne rimisu ri’amaguta ao ogweaka nigo ribuete ebinsari bionsi!
SOL 4:11 Aye omoriakari one, ebikoba biao nigo bikonyororokia obooke; obooke na amabeere nigo bire inse y’oromeme rwao. Rimisu rie chianga chiao nigo ringa eria Lebanoni.
SOL 4:12 Moiseke ominto, omoriakari one, naye omogondo ogiteire, naye ensoko y’amaache egiteire, na entuboka emumekire na ebekire ekemanyererio.
SOL 4:13 Buna omogondo ore namakomomanga aye nigo okwama amatunda amaya mono, na ebisicha bikorokwa hena mbireo, na ebimeri bikorokwa narada,
SOL 4:14 na ebimeri bigosegwa safarani; boigo kalamusi, na omodalasini, na emete yonsi ya ubani, na manemane, na omogaka, amo nebinsari ebiya mono.
SOL 4:15 Aye nigo onga buna ensoko y’amaache are moyo ere mogondo, naende nigo onga buna chindooche chikorwa Lebanoni.
SOL 4:16 Aye embeo ekorwa sugusu, imoka! Na aye eyekorwa Irianyi, inchwo! Gusa igoro y’omogondo one, tiga rimisu riaye rigiya rirurukigwe rirande. Tiga omwanchi one ache ase omogondo oye, arie amatunda are amaya mono.
SOL 5:1 Aye moiseke ominto, omoriakari one, nasoire ase omogondo one, ngosangereria inde manemane amo nebinsari biane bigotioka buya; nkoria inde eriana amo nobooke bwane, nkonywa inde edivai yane amo namabeere aane. (Abakungu ba Yerusalemu) Inwe abasani, ragera na monywe! Inwe abanchani, kanywe mono goika moichorwe nobwanchani!
SOL 5:2 Inche nigo narenge indaire, korende enkoro yane nigo yategesetie. Igwa! Omwanchi one oyio ogokongonta egesieri ogontura. (Omonyuomi) Moiseke ominto, omwanchi one, riruma riane na omoikeranu one, inyigorere! Inyigorere, ekiagera omotwe one otoorire riime, na etukia yane yanyiire nembura ya botuko.
SOL 5:3 Narusirie eanga, inee, inyebeeke naende? Nesibirie amagoro, inee, inyabeeke eubi naende?
SOL 5:4 Erio omwanchi one akabeeka okoboko kwaye ase ekebao, erio nkaba nomosasoko omonene ime ase enkoro yane.
SOL 5:5 Nkaimoka gochia koigorera omwanchi one, amaboko aane akanyororokia manemane, na ebiara biane bigatonyia manemane ekero nabwatete echabi yegesieri.
SOL 5:6 Ngachia koigorera omwanchi one, korende nkanyora ng’a ochiire. Omoyo one okairianyeka ekero akwanete. Nkaba nkomorigia, korende tinamonyorete. Nkamorangeria, korende taitabete.
SOL 5:7 Ekero abarendi barenge goetanana omochie koyorata, bakanyoora inche, bakang’aka chingoma; bakang’ura egetambaa gi’okwambara, abarendi baria barendete chindwaki.
SOL 5:8 Inwe abasubati ba Yerusalemu, nigo nkobasorora ng’a mokonyora omwanchi one, momoteebie ng’a amaiga ’obwanchani anyaarire.
SOL 5:9 Aye ore omoseera kobua abakungu bonsi, inee, omwanchi oyio oo, naki abuete abanchi bande? Ee, omwanchi oyio oo, naki abuete abanchi bande, goika gwatosoroire iga?
SOL 5:10 Omwanchi one nigo are omorabu se okomeka‐meka, naende omobariri; nigo are nogwatananekana korwa ase abanto chilifu ikomi.
SOL 5:11 Omotwe oye nigo ore omuya onga etaabu echenire, etukia yaye nigo ere omosamugoku bw’obwari; nigo ere emwamu ti buna amarionya ’ekegonkoru.
SOL 5:12 Amaiso aye nigo agwekaine amaruma are ase chindooche, ee, nigo anga amaruma asibigwe namabeere, naende nigo anga amagena akomeka‐meka achokire buya.
SOL 5:13 Chinsea chiaye nigo chinga buna ebigondo bi’ebimeri bi’ebinsari, bigotioka rimisu rigiya. Ebikoba biaye nigo binga buna ebisicha ebiya, nigo bigotonyia manemane.
SOL 5:14 Amaboko aye nigo anga buna etaabu ebombire buya, echabeire amagena akomeka‐meka. Omobere oye nigo onga buna amaino e chinchogu aroisirie buya, na gochaberwa namagena e rigori rinene akorokwa safiro.
SOL 5:15 Amagoro aye nigo anga chisiiro chi’amagena amarabu se akomeka‐meka, abeekire ase chinterekerero chi’echitaabu chingiya. Okororekana kwaye nigo konga buna okwa Lebanoni, ekieni kiaye nigo kere ekiya buna eki’emecharake,
SOL 5:16 Chinkwana chiaye nigo chire chinyansu mono, chingencho chiaye chionsi nigo chire echi’ogosanerwa mono. Inwe abasubati ba Yerusalemu, naboigo omwanchi one are, oyio ore omosani one.
SOL 6:1 Aye ore omoseera kobua abakungu bonsi, ng’ai omwanchi oo achiire? Omwanchi oyio oo, ng’ai aonchokire gochia? Togende amo naye tomorigie.
SOL 6:2 Omwanchi one mogondo agenda, ogendire ase ebigondo bi’ebimeri bi’ebinsari. Ogendire korisia riicho riaye ase emegondo, naende nao akare kona‐gosangereria ebisicha ebiya.
SOL 6:3 Inche nigo inde oyo bw’omwanchi one, nere nigo are oyone; nigo akorisia riicho riaye agwo ase ebisicha ebiya bire.
SOL 6:4 Aye omwanchi one, nigo ore omoseera buna omochie o Tirisa; nigo ore bw’okogokia buna Yerusalemu, na oyo bw’okoirokia buna abasikari babogoretie ebendera.
SOL 6:5 Onchora amaiso ao otige kondigereria, ekiagera ambuire; etukia yao nigo enga buna riicho rie chimbori, chigotirimboka ase ebitirimboko bia Gileadi.
SOL 6:6 Amaino ao nigo anga riicho rie ching’ondi chiabeeri chianachirwe amarionya, chiarure gosibigwa chiarabire se, chionsi nigo chikobiara chisare, na manwa ende teri egokwa.
SOL 6:7 Chinsea chiao nigo chitubire ime ase egietubo kiao, nigo chinga buna chimbaara chie ritunda rikorokwa rikomomanga.
SOL 6:8 Mbareo abakungu chiting’ana chi’omorwoti emerongo etano nomo, na abakungu ba sere‐sere emerongo etano na etato, boigo mbareo abaiseke abekungi abange batari kobareka.
SOL 6:9 Korende oyomo bweka nere omwanchi one, nere riruma riane omoikeranu. Ere nigo are omwana omomoima ng’ina abwate, oyo omoiborete nigo amwanchete. Abaiseke abwo bakamorora, bakamoroka oyosesenirie; abakungu baria chiting’ana na baria ba sere‐sere boigo bakamorora, bakamotogia.
SOL 6:10 Ning’o oyio okorigereria buna erioba rigotonga mambia? Ning’o oyio ore omuya buna omotienyi, na okomeka‐meka buna erioba? Ere nigo are oyo bw’okoirokia buna abasikari babogoretie chibendera chiabo.
SOL 6:11 Inche nigo natirimbogete gochia ase omogondo bw’emete enga buna emelozi; nkagenda ase rikura korora ebimeri ebiya buna bikoreereta, na korora gose emesabibu yachakire goseboka. Na emekomomanga gose yachakire gosicha.
SOL 6:12 Ekero konya ntaramanya, omoyo one okang’ira, okambeka ase egari y’omogambi bw’abaanto baane.
SOL 6:13 Irana! Irana, aye Omosulamiti! Irana! Irana, erinde tokorigererie! (Omoriakari) Nase ki mokondigereria inche Omosulamiti, buna mokorigereria ogotenga kw’ebiombe bibere bi’abasikari?
SOL 7:1 Aye omoiseke bw’omogambi, naki ebisanyi bi’amagoro ao bire ebiya ase ebikoroto ime! Naki ebibwato biao bimerete buya, nigo bire buna emeremo y’omooroisia omong’aini.
SOL 7:2 Ekenyobu kiao nigo keborongosire buya buna egetaabo getari koererwa edivai yochoganirie. Enda yao nigo ere buna etui y’engano, eetananeirie ebisicha ebiya.
SOL 7:3 Chimbeere chiao nigo chinga buna chimanwa ibere chire chisare chi’engabi.
SOL 7:4 Rigoti riao nigo ringa buna omoorobiri oroiseirie amaino e chinchogu, amaiso ao nigo anga buna amatibo a Hesiboni, ang’e negeita kia Bati‐Rabimu. Emioro yao nigo enga buna omoorobiri o Lebanoni orochie Damesiki.
SOL 7:5 Omotwe oo nigo osongoire buna egetunwa gia Karimeli. Etukia y’omotwe oo ekona‐gosanyoka nigo ere ekieni kemonyinga; eyio yang’usire omorwoti.
SOL 7:6 Naki aye ore omoseera naende oyo bw’okogokia mono! Aye omwanchi bw’okogokia!
SOL 7:7 Aye nigo okinete buna omokendo, ne chimbeere chiao nigo chire buna ebisago bi’amasabibu.
SOL 7:8 Nkarengereria: Nkoriina inde omokendo oyo, imbwaterere chinsagia chiaye. Naki yare koba buya onye chimbeere chiao nchiaba buna ebisago bi’amasabibu, ne rimisu ri’omonwa oo ribe buna eri’amapera,
SOL 7:9 na omonwa oo obe buna edivai ere engiya mono. (Omoriakari) Ee, edivai eyio nigo egetirimboka gochia ime y’omwanchi one, naende yanyororoka ng’ora ng’ora, yakuna ebikoba bi’abwo baraire.
SOL 7:10 Inche nigo inde oyo bw’omwanchi one, ere nigo are namaiga ase ’nde.
SOL 7:11 Aye omwanchi one, inchwo togende ase amaremo aito, tobeere ase emechie botuko,
SOL 7:12 toimoke mambia chuni togende ase emegondo y’emesabibu, torore gose yachakire goseboka, naende gose amasabibu amanokire na gosicha, boigo gose amakomomanga asichire. Aroro agwo ninkoboanie nobwanchani bwane.
SOL 7:13 Aye omwanchi one, amatunda amansu nigo agotioka rimisu rigiya mono, na igoro y’ebisieri biaito nareo amatunda ao ao are amaya mono, amakoro na amayia; ayio nasangereirie ase ogokogachera.
SOL 8:1 Onye ndiria kwarenge koba momura ominto, kwagongete orobeere rwa baba! Onye ndiria naumeranete naye isiko, nanga nigo nare gokonyunyunta, na onde tare gonchaya.
SOL 8:2 Nigo nanga nakorentete mwa baba, obe gokonyorokereria. Nigo nare gocha gokoa onywe edivai yochoganirie ebinsari, naende nkoe amaache amitire korwa ase amakomomanga aane.
SOL 8:3 Okoboko kwaye kwa bomosi nigo kore inse y’omotwe one, na okwa borio komboanetie.
SOL 8:4 Inwe abasubati ba Yerusalemu, nigo nkobasorora na kobatiania ng’a timobaisa gotabobora obwanchani na koboichania, goika bobe bwancheranire obonyene.
SOL 8:5 Monto ki oria ogotiira gocha aa korwa ase erooro, oyio bweegegete omwanchi oye? (Omoriakari) Agwo inse y’omote bw’amapera inche nigo nagoturete oboke. Aroro agwo nyoko nigo arenge nobororo bw’okobina akoibore, ee, agwo nao nyoko akoiborerete ore nobororo.
SOL 8:6 Imbeke ase enkoro yao imbe buna ebonyi ere nekemanyererio, ee, buna ebonyi ere nekemanyererio ase okoboko kwao. Obwanchani nigo bore ne chinguru buna amakweri, ne ribero nigo rire ritindi buna embeera. Ogwoka kw’obwanchani nigo konga ebibemberi bi’omorero, ee, nekebemberi gekorwa ase Omonene.
SOL 8:7 Amaache are amange mono takonyara gokendia obwanchani, gose chindooche tichikonyara koboiranana. Omonto naisa korua obotenenku bwonsi bw’enyomba yaye konyora obwanchani, oyio nigo arachaywe.
SOL 8:8 Intwe ntobwate omoiseke ominto ore omoke, korende tabwati mbeere; ekero engaki yaye erache akorigigwa anyuomwe, ninki torakorere omoiseke oyio ominto?
SOL 8:9 Ere karabe orwaki, ntoagache igoro yaye omoorobiri oroiseirie efeta, korende karabe egesieri, rirorio ntomosiekere ne chibao chi’emecharake.
SOL 8:10 Inche nigo inde orwaki, ne chimbeere chiane nigo chinga buna emerobiri; ase ayio nkaba ase amaiso aye buna oyo onyorire omorembe.
SOL 8:11 Sulemani nabwate omogondo bw’emesabibu agwo Baali‐Hamoni, akayotigera abarendi, na kera omorendi nigo arenge korenta chitaabu chi’echifeta elifu eyemo goakanera amatunda.
SOL 8:12 Korende omogondo bw’emesabibu oyore oyone bori ninche omonyene nyorendete. Aye Sulemani, ira chilifu chiao, na abarendi b’amatunda baire amagana abere.
SOL 8:13 Aye oria omenyete ase emegondo, abagisangio baane nigo bategererete baigwe eriogi riao, tiga nainche indiigwe.
SOL 8:14 Aye omwanchi one, minyoka bwango, obe buna engabi gose ensune ensae ekominyoka igoro ase ebitunwa bire nebimeri bigotioka buya.
ISA 1:1 Aya namaroro Isaya, mosinto bw’Amosi, aroche igoro y’ense y’Abayuda na omochie o Yerusalemu ekero Usia, na Yotamu, na Ahasi, na Hezekia, baarenge abarwoti ase ense y’Abayuda.
ISA 1:2 Inwe igoro, na aye ense, tegerera moigwe, ekiagera Omonene okwanire, ogoteeba: “Abana nabeire nkorera na kobakinia basaririe ase ’nde.
ISA 1:3 Eng’ombe nigo emanyete omonyene, na etigere nigo emanyete aase omonene oye akoyeera endagera, korende Abaisraeli tibamanyeti kende, ee, amaene, abanto baane tibamanyeti kende gionsi.”
ISA 1:4 Obobe nobwaino inwe egesaku kere nebibe ebinge, inwe abanto moritoeire nobobe, inwe oroiboro rw’abasaria, abanto abakorekanu, mogokora ogosaria. Mwangire Omonene, mwachayire Omochenu bw’Abaisraeli, mwairanire magega na mwamotigire kegima.
ISA 1:5 Nase ki mogendererete gosaria? Nigo moganetie konyora egesusuro goetania? Omotwe bwonsi orwarire, na enkoro yanyarekire.
ISA 1:6 Korwa egesanyi gi’okogoro inse goika omotwe igoro, aande tari are buya. Chingoma nchireo, na obobimbu, na amaote akorua amaira. Amaote ayio tasibiri na kobogwa, gose taakiri amaguta ororobe.
ISA 1:7 Ense yaino yasarigwe yatigaire ere bosa, emechie yaino yasambirwe nomorero; abanto b’egesaku ekeao barire okwama kw’emegondo yaino ase amaiso aino. Ense yasarigwe na koonchoranwa nabarabwo.
ISA 1:8 Omoiseke oria Sayoni otigirwe buna egesa gi’okorendera kere ase omogondo bw’emesabibu giatigirwe bosa; nigo anga buna ekegutu kere ase omogondo bw’amasosa, na buna omochie oboeire.
ISA 1:9 Onye Omonene bw’Emeganda atatotigerete abatigari bake, nanga nigo twabeete buna Sodomu na Gomora.
ISA 1:10 Inwe abagaambi ba Sodomu, igwa ring’ana ri’Omonene! Inwe abanto ba Gomora, tegerera moigwe amorokererio a Nyasae oito!
ISA 1:11 Omonene nigo agoteeba iga: “Ebing’wanso biaino ebinge mokorua ase ’nde, ninki ndakore nabirobio? Nigo narosire n’ebing’wanso bi’ogosambwa bie chimingichi, na ebitinya bie ching’iti chinoru. Tingokiri namanyinga e chieri, gose aye chimanwa chi’eching’ondi, gose aye chigoree.
ISA 1:12 Ning’o okobaboria ng’a morentane ebinto ebio bionsi ekero mogocha ase obosio bwane na gotaara‐taara ase chiraaro chiane?
ISA 1:13 Tiga korenta ase ’nde ebing’wanso bi’obong’ainereria; ogosambwa kwa ubani kwabeire okogechia ase ’nde, naboigo nemeyega y’Emetienyi Emeyia, ne Chisabato, na emesangererekano mokorangeria. Tinkonyara koremereria emesangererekano buna eyio yasarigwe nebibe.
ISA 1:14 Inche nigo ngechete emeyega y’Amatuko Amanene na ey’Emetienyi Emeyia; eyio yabeire egurube endito ase ’nde, narosire ase okona‐koyeremereria.
ISA 1:15 “Ekero morarambore amaboko aino ase ogosaba, inche nigo ndatube amaiso aane timbarora, na ekero morabe mogosaba mono, tinkobaigwa ekiagera amaboko aino nigo aichire amanyinga.
ISA 1:16 Esibie na mwechene; rusia ogokora kwaino okobe korwa ase amaiso aane; tiga gokora ayare amabe.
ISA 1:17 Mweorokererie gokora ayare amaya, rigia ay’oboronge; bakonye abwo bagokorerwa bobe; rwanerera chintaaka, na monyorere ababoraka oboronge bwabo.”
ISA 1:18 Omonene nigo agoteeba iga: “Inchuo togaamberane nonya ebibe biaino biabariirire, mbisibigwe birabe se, bibe buna amagena ’embura; nonya biabeire ebibariri burure, mbirabe se bibe buna amarionya amarabu e ching’ondi.
ISA 1:19 Komoranche koigwera, rirorio morie amaya ay’ense,
ISA 1:20 korende komoraange koigwera naende komorasarie, goika moitwe nemioro. Nabo inche Omonene nateebire nomonwa one.”
ISA 1:21 Omochie oyio orenge omwegenwa obeire buna omokungu omotayayi. Agwo kare nigo orenge konacha ebiina bia boronge, na oboronge nigo bwarenge ime yaye, korende bono abanto baye babeire abaiti.
ISA 1:22 Chifeta chiao chiabeire bosa buna amabiria, na edivai yao yochoganigwe namaache.
ISA 1:23 Abatang’ani bao nigo bare abasaria, naende babeire abagisangio b’abaibi. Kera oyomo obo nigo anchete riaaki, na nigo are omwango kwerigeria ebitoki. Tibari korwanerera chintaakana, nigo bakwanga koigwa amang’ana ’ababoraka.
ISA 1:24 Ase ayio Omonene, oyore Omonene bw’Emeganda, ore Omobui ase egati y’Abaisraeli, oteebire iga: “Naama! Ning’itere endamwamu yane ase ababisa baane, naende inche omonyene ninyeruserie egesiomba ase bare.
ISA 1:25 Ning’onchore okoboko kwane kobe igoro yao, konyititore, korusie amabiria ao buna ogosisikerigwa kwe ribu na korusia ayatakogwenereti.
ISA 1:26 Nimbae naende abagaambi ebiina buna baria b’eritang’ani, na abasemia buna baria ba kare. Magega y’ayio norokwe Omochie bw’oboronge, na Omochie bw’obwegenwa.”
ISA 1:27 Omochie o Sayoni nigo oraboorigwe goetera ase ekiina kia boronge na abaonchokire ime yaye mbaboorigwe goetera ase oboronge.
ISA 1:28 Korende abasaria na abanyabibe nigo barasirigwe amo; na abwo batigire Omonene mbasirigwe boigo.
ISA 1:29 Inwe namobe nobosooku ase emete eyio ekorokwa emialuni mwagokerete, na ase emegondo eyio mwetogeretie.
ISA 1:30 Inwe namobe buna Omoaluni oyo amato aye omire, na buna omogondo oborirwe amaache.
ISA 1:31 Abanto bare ne chinguru nababe buna amasakwe amomo, na emeremo yabo ebe buna chinsase chi’omorero, abwo mbasaambwe bayiere amo n’ebibe biabo, na onde tari orarimie omorero oyio.
ISA 2:1 Ring’ana eri nario Isaya, mosinto bw’Amosi, aroche igoro ya Yuda na Yerusalemu:
ISA 2:2 Nebe ase amatuko ’agochi gocha, ng’a egetunwa ki’enyomba y’Omonene ngekong’igwe kebe eki’engencho enene kobua ebinde; naende keimokererigwe igoro geetanie ebigoro, na ebisaku bionsi mbiendoke gochiao.
ISA 2:3 Ee, abanto abange mbagendeo bateebanie: “Inchuo, totiire gochia ase egetunwa kia Omonene, togende ase enyomba ya Nyasae o Yakobo, erinde atworokererie chinchera chiaye, na intwe tonyare kobwatia oboeto bwaye.” Amachiiko ’Omonene nasoke korwa Sayoni, ne ring’ana riaye ndirue Yerusalemu.
ISA 2:4 Eri’Omonene nanache ekiina ase egati y’ebisaku, nae abanto abange oboronge bwabo, barabwo mbature emioro yabo ebe amakombe akorema, na amatimo abo abe emeyio chinkuro; egesaku tigekoimokera egesaku kende nemioro, gose abanto tibakweorokereria korwana esegi naende.
ISA 2:5 Inwe abanto b’enyomba ya Yakobo inchwo totaare ase omobaso Omonene.
ISA 2:6 Aye Omonene kwangire abanto bao, abwo bare ab’ororeeria rwa Yakobo, ekiagera barabwo baichoirwe ne chingencho chi’abaanto ba moocha, na nigo bagokora oboringoria buna obw’Abafilisti; boigo babwatanire nabaanto b’echinse chingeni.
ISA 2:7 Ense yabo nigo eichire ne chifeta ne chitaabu, ne chinibo chiabo tichiri nomoerio. Ense yabo nigo eichire ne chibarasi, ne chigari chiabo tichikoera.
ISA 2:8 Ense yabo nigo eichire nemegwekano y’ogosasimwa, nigo bagotung’ama inse basasiima emeremo y’amaboko abo, eyio bakorire nebiara biabo abanyene.
ISA 2:9 Ase enchera eyio abanto bonsi nigo barakeeigwe, tobaisa kobaabera nonya ngake aye Omonene.
ISA 2:10 Inwe soa ase egetare ime, moreme chingoro mwebiseo, motame korwa ase okoirokia kw’Omonene, na korwa ase obonene bwaye bore obonene.
ISA 2:11 Rituko ngocha rire ekero obomwenu bwa Mwanyabaanto borairanigwe inse, na oboenenu bwabo mbokeeigwe, na ase rituko eri’Omonene bweka naimokererigwe igoro.
ISA 2:12 Omonene bw’Emeganda ochikiire rituko erimo arasirie abwo bonsi bare abaenenu na abamwenu, na bonsi abakweimokereria igoro mbairanigwe inse.
ISA 2:13 Rituko erio nisirie emecharake yonsi ya Lebanoni ere emetambe echongororogete gochia igoro mono; boigo ne Emealuni yonsi ya Basani,
ISA 2:14 na ebitunwa bionsi ebitambe, na ebigoro bionsi biimokererete igoro,
ISA 2:15 na emerobiri yonsi emetambe, ne chindwaki chinkong’u,
ISA 2:16 ne chimeeri chionsi chia Tarisisi, n’Echimeri chionsi chingiya.
ISA 2:17 Obomwenu bwa Mwanyabaanto mbokeeigwe, na oboenenu bwabo mbosirigwe. Na ase rituko eri’Omonene bweka naimokererigwe igoro.
ISA 2:18 Emegwekano yonsi egosasimwa nesirigwe kegima.
ISA 2:19 Abanto mbasoe ase amakuruma ’ebitare, na ase chingoro chire ase riroba; mbatame korwa ase okoirokia kw’Omonene, na korwa ase obonene bwaye bore obonene, ekero araimoke kwoboyia ense.
ISA 2:20 Ase rituko erio abanto mbatugute emegwekano yabo ye chifeta na eye chitaabu, ebinto ebio beroiseretie ase okobisasiima, mbabitugutere ching’uko na ebitabora mato.
ISA 2:21 Erio basoe ase emienya y’ebitare, na ase obotandoku bw’aroro, mbatame korwa ase okoirokia kw’Omonene, na korwa ase obonene bwaye bore obonene mono, ekero araimoke kwoboyia ense.
ISA 2:22 Ase ayio, batige Mwanyabaanto, abwo okoeyana kwabo gwe chimioro kore embeo bosa. Omonto, ninki aisaine?
ISA 3:1 Naama! Omonene, oyore Omonene bw’Emeganda, narusie korwa ase Yerusalemu, na korwa ase Abayuda, kera egento basemeretie na ebi begenete; narusieo endagera yonsi, na amaache onsi.
ISA 3:2 Narusie korwao abanto bare chituoni na abarwani bande b’esegi, na abagaambi ebiina, na ababani, na abaringoria, na abagaaka,
ISA 3:3 na abatang’ani b’abarwani emerongo etano, na abanto abasike, na abasemia, na abaroisia abang’aini, na abaragori bamanyete oborogi mono.
ISA 3:4 Omonene nabeeke abasae babe abanene babo, na abana abake baabagambere.
ISA 3:5 Abanto mbachandane, kera omonto nabe ogochanda oyonde, na kera omonto nabe ogochanda omogisangio oye; omwana omoke naenenere omonto omogotu, na omonto otaroochi nchera nachaye omonto osikire.
ISA 3:6 Engaki eyio omonto nabwate oyomwabo baiboire komo amoteebie, “Aye nobwate chianga okobeeka, ase ayio kabe omogambi oito, otenenere obogaambi obo bwanyegerigwe.”
ISA 3:7 Korende ase rituko erio oyio nakane ateebe: “Inche tinkonyara koba omogwenia; ase enyomba yane endagera teiyo, gose eanga, ase ayio timokonyara kombeeka imbe omoraai bw’abaanto.”
ISA 3:8 Yerusalemu otagoirwe, na Abayuda bagure, ekiagera chinkwana chiabo na ogokora kwabo biabeire mamincha y’Omonene, basiereiri, Obonene bwa Nyasae gati yabo.
ISA 3:9 Okororekana kw’amaiso abo kwababereire kirori; nigo bakoraria ebibe biabo buna Abasodomu bakorete, tibari kobibisa. Obobe nobwabo! Barabwo abanyene berenteire obobe obwo.
ISA 3:10 Teebia abanyene oboronge ng’a amang’ana nabe amaya ase bare, barabwo mbarie okwama kw’ogokora kwabo.
ISA 3:11 Obobe nobwabo abakori amabe! Amang’ana nabe amabe ase bare, ekiagera aya amaboko abo abeire agokora, naro barakorerwe abanyene.
ISA 3:12 Abanto baane nigo bagochandwa nabana, na abakungu nabwo bakobagaambera. Inwe abanto baane, abaraai baino baabatantanirie enchera, babasiririe ase enchera mogoeta.
ISA 3:13 Omonene obeire ang’e korenta ekiina, otenenire konachera ebisaku ekiina.
ISA 3:14 Omonene nachake kogambia abagaaka na abagaambi b’abaanto baye, ateebe, “Ninwe mwasaririe omogondo one bw’emesabibu, na ebisakorwa bi’abataka nigo bire ase chinyomba chiaino.
ISA 3:15 Inche Omonene bw’Emeganda, nigo nkoboria iga: Ninki mokorengereria goika mwasunyuntire abanto baane na gosia amasio ’abataka?”
ISA 3:16 Omonene nigo agoteeba, “Abakungu ba Sayoni nigo bare aberori, nigo bagotaara basongorete amagoti, na bagoaka‐akania amaiso are nokogania okobe; nigo bagotira‐tiria kobakogenda na kwogia chinchigiri chire amagoro abo.
ISA 3:17 Ase ayio Omonene nae abakungu ba Sayoni oborwaire bw’ogosunyora chitukia chiabo, naende abaasiorie chianga abatige bare getirianda.”
ISA 3:18 Ase rituko eri’Omonene nabaure ebinto bionsi bechaberete: ebitange bi’amagoro, na ebitinti, ne chisonoi chi’amagoti,
ISA 3:19 na ebigera bi’amato, ne chitaai chi’amaboko, na ebiechabero bia metwe,
ISA 3:20 na ebinyuri bi’amagoro, ne chinkini chi’okweboeria, ne chichuba chire namaguta agotioka, na ebite bi’ogwekong’era,
ISA 3:21 ne chibonyi chire nebimanyererio, na ebigera bie chimioro,
ISA 3:22 ne chiganchwa chi’emeyega, ne chigoti chi’okwambara, na ebiambaro bi’amareko, na emebuko ya koboko,
ISA 3:23 na ebirore, ne chianga chi’egatani chie rigori rinene, na ebigogwa, na ebietubo.
ISA 3:24 Ribaga ri’ogotioka okuya nobogundo borabeo, ne ribaga ri’orokini nengori eraabeo, ne ribaga ri’etukia eroisirie buya nerisio rirabeo, ne ribaga ri’okobeeka chiganchwa chi’emeyega mweboyie chigunia, obuya bwabo mboonchoke bobe obosoku.
ISA 3:25 Abanto baino mbaitwe nemioro, na abarwani baino chituoni mbakwere ase esegi.
ISA 3:26 Ebiita bi’omochie oyio mbirere na kobokia amagombo; n’omochie oyio nobe buna omokungu ourirwe kera egento oinkaransete amaroba igoro.
ISA 4:1 Ase engaki eyio abakungu batano na babere mbabwate omosacha oyomo, mbeteebie: “Intwe abanyene ntwenyorere endagera tokoria ne chianga tokobeeka, korende tiga rioka torokwe abakungu bao, erinde otoruserie obosooku.”
ISA 4:2 Ase engaki eyio Omoseboka bw’Omonene noseboke ore omoseera na ore nobonene, na okwama gw’ense nkobe obonene na obosiani bw’Abaisraeli abaratooreke.
ISA 4:3 Erio neebe ng’a kera omonto otigarete ase Sayoni, na ase Yerusalemu, narokwe omochenu, kera oyomo oyorikire ase egati y’abwo bare moyo ase Yerusalemu.
ISA 4:4 Ase omoika bw’okonacha ekiina na gochena, Omonene nasibie obobe bw’abakuungu ba Sayoni, naende achene abanto ba Yerusalemu korwa ase okomocha kwabo kw’ogoitera amanyinga.
ISA 4:5 Igoro y’egetunwa gia Sayoni gionsi, na igoro y’abanto bonsi basangererekaneteo, Omonene natonge riire na erioki bibeo mobaso, na omorero okomesa obeo botuko; na igoro y’obonene obwo bwonsi egietubo gi’okorenda nkebekweo.
ISA 4:6 Ekiriri ’nkebeo ki’ogokenderera korwa ase omobaso, naende kebe obotamero na oborendi bw’ogwekengera korwa ase embura y’omoubera.
ISA 5:1 Bono nimoterere omwanchi one, nintere igoro y’omwanchi one na igoro y’omogondo oye bw’emesabibu. Omwanchi one nabwate omogondo bw’emesabibu ase ekegoro egetobu.
ISA 5:2 Akayorema, agachora amagena ase okoyobonga, akarigia emesabibu emiya akayesimeka aroro; ase egati yaye akaagacha omoorobiri bw’okoyorendera, agakunya egeteera gi’okomitera amasabibu. Erio akaganya ore nogosemeria ng’a omogondo mbwame amasabibu amaya, korende okama amasabibu amegarori.
ISA 5:3 Ase ayio bono, inwe abanto momenyete Yerusalemu, na inwe Abayuda, nababoririe monache ekiina ase egati yane na omogondo one.
ISA 5:4 Inee! Ngento ki nanga nayokorerete goetania, ekio ntakorete? Ekero nasemeretie ng’a mbwame amasabibu amaya, Inee, nase ki bwamete amasabibu amegarori?
ISA 5:5 Bono nkobateebia inde eki ngochia gokora ase omogondo oyio one bw’emesabibu: Nintagore orobago rwaye, ntagore na orwaki rwaye, na omogondo oyio obe okorisigwa na gotiringwa.
ISA 5:6 Ninyotige ogenderere gosareka; emesabibu tegososwa gose koburugerwa; amageri na amagwa mbikineo na koyotuba; boigo ninchike amare tayotweria embura.
ISA 5:7 Abaisraeli nabwo omogondo bw’emesabibu Omonene bw’Emeganda, na Abayuda nabwo ekemeri kiaye asimegete na gokegokera. Ekero asemeretie arore ogokora kw’oboronge, akarora abande bagokorerwa bobe, na ekero asemeretie arore oboronge, akaigwa ebirero.
ISA 5:8 Obobe nobwabo abwo bakwementera enyomba ase enyomba, naende bementera oboremo ase oboremo, goika bakoora aase onsi, erinde ng’a barabwo boka bamenye ase ense eyio engima.
ISA 5:9 Omonene bw’Emeganda otianire ase inche inyigwete ogoteeba, “Ekeene, chinyomba chinyinge, chinene ne chingiya, goika chitigare bosa chitamenyiri nabaanto.
ISA 5:10 Omogondo bw’emesabibu ore chieka ikomi nigo orame amasabibu akomitwa aisaine egetonga ekemo gioka, na embusuro eichire ebitonga ikomi nigo erame eyeisaine egetonga ekemo gioka.”
ISA 5:11 Obobe nobwabo abwo bakoimoka mambia chuni, baminyoka gochia konywa ebinyugwa bigotindia, abwo bakogenderera kobeera agwo goika obotuko bokia, erinde edivai eyio yabasamba na kobaonchorana.
ISA 5:12 Ase emeyega yabo nigo bakoba bare namakano ao ao, ne chinchigiri, na ebiroria, na edivai, korende tibari korengereria ogokora kw’Omonene, gose tibari korora emeremo y’amaboko aye.
ISA 5:13 Ase ayio, abanto baane nigo bugooswa na koirwa ase obosomba ase ogotaba nobong’aini; abanene babo abasike nigo bagokwa nenchara, na omoganda obo ore neburu‐buru orang’ire mono ase okoborwa amaache.
ISA 5:14 Ase ayio, aase abakuure atoonire na gwasamia omonwa oye goetania ekerengo, na abare nobonene ase omochie oyio, na emeganda ere aroro, na ebiombe bire neburu‐buru, na bonsi abagochenga ime yaye, mbatirimboke gochia aase agwo.
ISA 5:15 Mwanyabaanto onde bwensi nigo arakumbwe, na abanto abanene bakeeigwe gocha inse, na amaiso ’obomwenu nigo arakanywe.
ISA 5:16 Korende Omonene bw’Emeganda nigo akoimokererigwa igoro goetera ase ekiina gi’ekeene, na Nyasae ore Omochenu bweorokia ng’a nomochenu are ase oboronge bwaye.
ISA 5:17 Aase agwo nao ching’ondi chirabe chikorisia abe buna oborisia bwabo, na amatuuri atigirwe nabanda nairwe nabarisia bakonakong’anya‐ng’anya.
ISA 5:18 Obobe nobwabo abwo bakweng’usera obobe ne chingori chi’obong’ainereria, abwo bakweng’usera ebibe buna ne chingori chie chigari,
ISA 5:19 bateeba, “Tiga Omonene ache bwango, aayererie emeremo yaye, erinde toyerore. Tiga aya Oyore Omochenu bw’Abaisraeli aroberetie asuke gocha ang’e aikerane, erio nario toranyare koyamanya.”
ISA 5:20 Obobe nobwabo abwo bakoroka ayare amabe amaya, na ayare amaya amabe, na babeeka omosunte ase oborabu bore, na oborabu ase omosunte ore, na babeeka obororo ribaga ri’obwansu, na obwansu ribaga ri’obororo.
ISA 5:21 Obobe nobwabo abwo bagwekora abang’aini, naende bagwekora abamanyi.
ISA 5:22 Obobe nobwabo abwo bare chituoni ase okonywa edivai, naende bare abaremu ase ogwochogania amo ebinyugwa bigotindia,
ISA 5:23 abwo bakoegwa riaaki baa oyore nokomocha oboronge, erio barina omonyene oboronge bwaye.
ISA 5:24 Ase ayio, buna koreng’ana chimeme chi’omorero chigosamba amasakwe, na buna obonyansi obwomo bokoyia bwasira, naboigo na omori bw’abaanto abwo oragunde, na ebisicha biabo birurukigwe buna orotu, ekiagera bangire amachiiko ’Omonene bw’Emeganda, na bachayire ring’ana ria Nyasae Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 5:25 Ase ayio endamwamu y’Omonene yokire ase abanto baye, na ere oramboire okoboko kwaye ase bare obaakire. Ebitunwa biatengechigwe, na emebere y’abanto bakwete nebe buna eubi ase chinchera. Nonya ayio onsi agochia koba igo, endamwamu yaye tekoera; okoboko kwaye nigo koragenderere korua egesururo.
ISA 5:26 Omonene natenenie ekemanyererio gi’okorangeria egesaku kemenyete aare, nabugie omoororia akerangerie geche korwa ensinyo y’ense, na rora, nkeminyoke geche bwango.
ISA 5:27 Ase abanto abwo onde takorosa, gose kogochwa, gose gosundoka, gose korara chitoro, gose orokini rwa kenema tirokonyanyoka, gose chinuga chi’ebikoroto tichikobutoka.
ISA 5:28 Emegwe yabo nigo ere emioge, na amata abo nigo atingire; ebitaago bie chibarasi chiabo nigo binga buna amagena amakong’u, na amagoro e chigari chiabo nigo akominyoka buna ekerambauti.
ISA 5:29 Okoruma kwabo nigo konga buna okw’endo, nigo bakoruma buna chindo chinsae na koronya; nigo bakobwata na koira ebisakore na abooswa, na onde tari oranyare gotooria.
ISA 5:30 Ee, ase rituko erio nigo bararumere abanto buna enyancha ekoruma. Omonto kararigererie ense, nigo ararore omosunte na emechando, na oborabu mbotubwe nomosunte.
ISA 6:1 Ase omwaka oria omorwoti Usia akwete, nkarora Omonene oikaransete ase ekerogo ki’obonene kiaimokererete igoro. Egesicho kiaye nigo kiarenge kegokurura inse nigo giaichorete ase Hekalu yonsi.
ISA 6:2 Goetanana ase Omonene, abaserafi mbateneine aroro; kera oyomo obo nigo abwate chimbaaba isano nemo, na kera oyomo nigo atubete obosio bwaye ne chimbaaba ibere, na amagoro aye ne chimbaaba ibere, na akairurukera chimbaaba chinde ibere.
ISA 6:3 Bakarangerania, bagateeba, “Omochenu, Omochenu, Omochenu, nere Omonene bw’Emeganda; obonene bwaye bwaichoire ase ense engima.”
ISA 6:4 Amariogi ay’okorangerania koria agatengechia oboroso bw’emetobwa ya inse y’ebisieri bie Hekalu, na erioki rigaichora ime ase enyomba eria.
ISA 6:5 Erio ngateeba, “Obobe nobwane, ekiagera nasirire! Inche nigo mbwate ebikoba bitachenegeti, na nigo imenyete ase egati y’abanto babwate ebikoba bitachenegeti; naende amaiso aane arorire Omorwoti, oyore Omonene bw’Emeganda.”
ISA 6:6 Erio omoserafi oyomo akairuruka gocha ase ’nde, obogoretie ase okoboko kwaye rikara rire nomorero, erio arusetie ne rigami korwa ase egesasiimero.
ISA 6:7 Erio agakuna omonwa one ne rikara riria, agateeba: “Rora, rikara eri ri’omorero riakunire ebikoba biao; ogosaria kwao kwarusigweo, na ebibe biao biaabeirwe.”
ISA 6:8 Magega y’ayio nkaigwa Omonene okoboria, “Ning’o ngotoma, na ning’o oranyare koba omotomwa oito?” Nkairaneria ngateeba, “Nao inde aa, ntome.”
ISA 6:9 Omonene aganteebia, “Genda oteebie abanto aba: Okoigwa, nkoigwa more, korende timori komanya gento, na okorora, nkorora more, korende timori korengereria.
ISA 6:10 Okore chinkoro chi’abaanto aba chibe chinkong’u, na amato abo abe amarito ase okoigwa, na amaiso abo aukore, erinde tibaabaisa korora namaiso abo, gose koigwa namato abo, gose komanya ne chinkoro chiabo, baonchoke, bagwenigwe.”
ISA 6:11 Erio nkaboria, “Aye Omonene, ngoika ririri amang’ana ayio arabe igo?” Nere akairaneria, aganteebia, “Ngoika ekero emechie erabe yasarigwe etamenyiri nabaanto, ne chinyomba chiatigirwe bosa, na ense ebe yasarigwe kegima na yabeire amatongo.
ISA 6:12 Inche Omonene ning’anyie abanto abwo korwa ase ense eyio bagende aare, na aase agwo aratigwe are bosa, nabe aange mono ase ense eyio.
ISA 6:13 Nebe ng’a ensemo eyemo ya ikomi yatigaire ere aroro, barabwo boigo mbasirigwe, buna koreng’ana Omoaluni otemirwe, egesike giatigaireo.” Egesike ekio nigo kerabe embusuro enchenu.
ISA 7:1 Ekero Ahasi, mosinto o Yotamu mosinto o Usia, arenge omorwoti bw’Abayuda, Resini, omorwoti bw’Abasiiria, na Peka, omorwoti bw’Abaisraeli, mosinto o Remalia, abwo babere bagatiira gochia Yerusalemu koyorwania, korende tibanyarete koyobua.
ISA 7:2 Ekero amang’ana aigete ase abanto b’enyomba ya Daudi ng’a Abasiiria babwatanire n’Abaefraimu, enkoro y’omorwoti amo nechi’abaanto baye chikanyegerigwa buna emete ye rinani ekonyegerigwa nomwaga.
ISA 7:3 Eri’Omonene agateebia Isaya: “Genda amo na Seari‐Yasuba, momura oo, morotote Ahasi agwo ase omotaro bw’amaache e ritibo ria rogoro ase enchera ekogenda egetii ki’omosibia ebitambaa bikoroisigwa chianga,
ISA 7:4 omoteebie: Erende, kabe n’obotoereru toiroka. Tokwa omoyo ase engencho y’endamwamu enene ya Resini oyio ore amo n’Abasiiria, na eya mosinto o Remalia, abwo bare buna ebigenga bibere bikoimokia erioki.
ISA 7:5 Abasiiria amo n’Abaefraimu, na mosinto o Remalia, bakorire emeroberio emebe igoro yao bagoteeba:
ISA 7:6 Inchuo togende torwanie ense y’Abayuda toyioboyie, toyebue ebe eyaito, erinde tobeeke mosinto o Tabeeli abe omorwoti aroro.
ISA 7:7 “Korende ’nche omonene nigo ngoteeba iga: Ayio tagokorekana, gose tagoikeranigwa.
ISA 7:8 Ekiagera Damesiki noro omochie omonene bw’Abasiiria, na Resini nere omogambi o Damesiki; na ase engaki y’emiaka emerongo etano nomo, na etano, Abaefraimu mbasenyentwe basirigwe kegima, tibagenderera koba egesaku.
ISA 7:9 Samaria noro omochie omonene bw’Abaefraimu, na mosinto o Remalia nere omogambi o Samaria. “Onye timori nokwegena timokogenderera kobao.”
ISA 7:10 Omonene agakwana na Ahasi naende, akamoteebia,
ISA 7:11 “Bori’Omonene, Nyasae oo, akoe ekemanyererio; tiga kerwe aase abakuure inse, gose kerwe igoro mono.”
ISA 7:12 Korende Ahasi akairaneria: “Tinkonyara koboria, na tinkonyara komoteema Omonene.”
ISA 7:13 Erio Isaya agateeba: “Inwe ab’ororeeria rwa Daudi, igwa bono! Inee! Namang’ana amasinini mono ase more korosia abanto, na bono mwamorosirie na Nyasae one boigo?
ISA 7:14 Ase ayio Omonene omonyene nabae ekemanyererio eke: Naama! Omoiseke omwekuungi nabe morito, erio aibore omwana omoisia, namoroke erieta riaye Imanueli.
ISA 7:15 Ekero omwana oyio arabe omanyire kwanga amabe na gochora amaya, nabe okoria amaguta ’amabeere na obooke.
ISA 7:16 Ekero omwana oria ataramanya kwanga amabe, na gochora amaya, ense y’abarwoti abwo babere bagokogechia yatigirwe bosa.
ISA 7:17 “Omonene narente amatuko amabe igoro na ase abanto bao, na ase abanto b’ororeeria rwa iso, amatuko buna ayio atana koba bo rinde korwa ekero Abaefraimu beatananete korwa ase Abayuda; narente omorwoti bw’Abaasuri.”
ISA 7:18 Ase engaki eye Omonene nabugie omoororia, arangerie chingi echio chimenyete ase omochakano bw’ebirooche bia Misiri, naende arangerie chinchoke chire ase ense y’Abaasuri.
ISA 7:19 Echio chionsi nchiche chimenye ase amagoko, na ase chingako chi’ebitare, na ase ebitutu bi’amagwa, na ase ebitii bionsi.
ISA 7:20 Ase engaki eyi’Omonene narente omoyio o tukia korwa ng’umbu y’orooche rw’Eufarati, noro omorwoti bw’Abaasuri, akigitere chitukia chi’emetwe yabo, na agingire amarionya ’amagoro ne chinderu chiabo.
ISA 7:21 Ase engaki eyio omonto nabe otugete ritororo erimo, ne ching’ondi ibere;
ISA 7:22 echio nchikamwe amabeere amange, nere abe okonyora amaguta amange, na kera omonto orabe otigaire ore moyo ase ense eyio nabe okoria amaguta na obooke.
ISA 7:23 Ase amatuko ayio, aase arenge kwama emesabibu elifu eyemo, aisanete chisekeli chi’echifeta elifu eyemo, namere amageri na amagwa.
ISA 7:24 Abanto mbache agwo babwate amata ne chinsara, ekiagera orogongo orwo rwonsi rwamerire amageri na amagwa.
ISA 7:25 Ase ebigoro bionsi mwarenge korema namakombe, timokogendao korema naende, ekiagera nigo morairoke amageri na amagwa; aase agwo nabe ase chiombe chigochwarwa ne ching’ondi chiaatiringe.
ISA 8:1 Omonene aganteebia, “Imokia ebao enene ekorikwa, orike amariko aya Mwanyabaanto baranyare gosoma buya, orike: Maheri‐Salali Hasi‐Basi.”
ISA 8:2 Inche nkerigeria abanto abegenwa babe birori, nabwo Uria Omokuani, na Zakaria, mosinto o Yeberekia.
ISA 8:3 Erio nkaba nomokuungu one orenge omobani, na ere akaba morito, akaibora omwana omoisia, n’Omonene aganteebia, “Moroke Maheri‐Salali Hasi‐Basi.
ISA 8:4 Nebe ekero omwana oyio ataramanya gwatora Tata gose Baba, nonyore ng’a obotenenku bwonsi bwa Damesiki, na ebisakorwa bia Samaria, biaikire koirwa ase omorwoti bw’Abaasuri.”
ISA 8:5 Omonene agakwana eria kabere, aganteebia,
ISA 8:6 “Abanto aba bangire amaache a Silo akwongora ng’ora, bagokire na kobwatana na Resini, naende na mosinto o Remalia.
ISA 8:7 Ase ayio, rora inche Omonene nkorenta inde igoro y’abanto abwo amaache ’orooche are amange, naende are ne chinguru, ayio naro omorwoti bw’Abaasuri amo nobonene bwaye bwonsi. Amache ayio naichore aete chingegu igoro, aiteke gochia aande onsi.
ISA 8:8 Aro naminyoke ne chinguru igoro y’ense y’Abayuda, aichore, agenderere gochia bosio aike ase rigoti.” Ee, aye Imanueli, amaache ayio nigo ararambore chimbaaba chiaye atube obogare bw’ense yao.
ISA 8:9 Inwe abanto aba, kora eburu‐buru, nonya naboigo goika mosenyentwe! Ee, inwe mwensi abamore ase chinse chi’aare, igwa ayio! Eboyie mokong’e, goika mosenyentwe! Ee, eboyie goika mosenyentwe!
ISA 8:10 Inchuo amo mosemanie, korende nigo korabe bosa; kwana ring’ana riaino, korende tirikoba, ekiagera Nyasae nigo are amo naintwe.
ISA 8:11 Omonene akabeeka igoro ase ’nde okoboko kwaye kore ne chinguru, agakwana nainche, agankurera ng’a timbaisa kobwatia chinchera chi’abaanto aba, agateeba,
ISA 8:12 “Timobaisa koroka emeroberio ng’a nemebe, eyio abanto aba bakoroka ng’a nemebe, gose timobaisa kwoboa amang’ana boboete, gose kende tikebaondokia inwe.
ISA 8:13 Korende inwe tiga inche Omonene bw’Emeganda imbe nchenegete ase more; ninche bweka morairoke na konyoboa.
ISA 8:14 Ere nabe aase aino aachenu, korende ase ebisaku ebi bibere bi’Abaisraeli nabe rigena rikogocha, na egetare gekoiyeria inse, naende abe omoeto na oboreba ase abanto bamenyete Yerusalemu.
ISA 8:15 Abanto abange mbagochwe na kogwa, mbasenyentwe, mbategwe na kobwatwa.”
ISA 8:16 Eboeranie oborori, na obeke amachiiko aane ekemanyererio, ime ase chinkoro chi’aborokigwa baane.
ISA 8:17 Nimoganyete Omonene, oyio otubire obosio bwaye korwa ase ororeeria rwa Yakobo; nimbe imosemeretie.
ISA 8:18 Naama! Inche amo nabana aba Omonene ang’eire nigo tore ebimanyererio na emegwekano ase egati y’Abaisraeli, ebio bikorwa ase Omonene bw’Emeganda, oyio omenyete ase Egetunwa gia Sayoni.
ISA 8:19 Ekero abanto barabateebie: “Genda moboorie abwo bakorigia ogosemigwa korwa ase emeika y’abanto bakuure, naende moboorie abaragori, abwo bakomonyererana na okong’ung’ura,” inwe mobairanerie iga: “Inee! Tegwenereti abanto komorigia Nyasae obo? Naki eraabe ng’a toboorie emeika y’abakuure ase engencho y’abanto bare moyo?”
ISA 8:20 Moiranere amachiiko na oborori! Abanto batari gokwana koreng’ana namang’ana ayio, ekeene, omobaso o mambia torabaabarera.
ISA 8:21 Abanto mbaetanane ase ense yonsi, bare nemechando emenene mono, na enchara, na ekero babeire nenchara mbabe nekeririanda ekenene, baragererie omorwoti obo na Nyasae obo. Mbaonchore amasio abo barigererie gochia igoro,
ISA 8:22 naende baonchoke barigererie ense inse, korende nigo bararore obororo, na omosunte, na ogoichanigwa okonene, erio basoigwe ase omosunte ekerima.
ISA 9:1 Omosunte tokogenderera koba ase ogochandeka kore bono. Amatuko a kare Omonene nigo atigete ense ya Sabuloni, na eya Nafutali, na chirochio chigachaywa, korende ase amatuko agochi‐gocha narente obonene bw’ogosikwa ase ense ere ang’e nenchera ekogenda ase enyancha, ng’umbu ya Yorodani, nero Galili, ense y’abanto b’ebisaku.
ISA 9:2 Abanto abwo baarenge gotaara ase omosunte, bono barorire omobaso omonene; abwo bamenyete ase ense y’ekiriri ki’amakweri omobaso obabareire.
ISA 9:3 Aye Omonene gwasesenirie egesaku, na kerokio kiabuchire, kwarure omogooko, na oro obeire omonge; abanto abwo nigo bare nomochengo ase obosio bwao, buna abanto bakoba nomochengo ase engaki ye rigesa, na buna bakogoka ekero bagwatanana ebisakorwa.
ISA 9:4 Aye kwabunire rikorogoto riarenge ririto ase bare, kwabunire enyimbo eria yarenge goaka amareko abo, enyimbo eyio yarenge ey’abachandi babo, buna gwakorete ase engaki y’Abamidiani.
ISA 9:5 Ebikoroto bi’abasikari bagotitiria aase esegi, ne chianga chionsi chiaakirwe amanyinga, ebio bionsi mbisambwe nomorero.
ISA 9:6 Omwana oiboirwe ase engencho yaito, intwe twaeirwe omwana omomura; obogaambi mbobe ase amareko aye, ere nigo ararokwe: “Omosemia bw’Ogokumia, Nyasae bw’Okobua, Tata o Kare na Kare, Omogambi bw’omorembe.”
ISA 9:7 Obogaambi bwaye nigo borabe obonene, na omorembe oye tokoba nomoerio igoro ase ekerogo ki’obonene gia Daudi na ase oborwoti bwaye. Obwo nigo borakong’igwe ase ekeene na oboronge, korwa bono na goika kare na kare. Risemi ri’Omonene bw’Emeganda ndikore amang’ana ayio.
ISA 9:8 Omonene otomire ring’ana kogambia ororeeria rwa Yakobo, narirorio ndibaikere Abaisraeli.
ISA 9:9 Abanto bonsi mbarimanye, nonya nabamenyete ase ense y’Abaefraimu, na ey’Abasamaria, abwo bagokwana noboenenu na obomwenu bwe chinkoro, bateeba,
ISA 9:10 “Amaagacho ’amatabori agure inse, korende nigo torayaagache namagena abaachire. Emeko yagechirwe, korende ntosimeke emecharake ribaga ri’eyio.”
ISA 9:11 Omonene oseegetire na korenta ababisa ba Resini bache kobarwania.
ISA 9:12 Abasiiria bamenyete moocha, na Abafirisiti bamenyete bosongo, baasamirie emenwa yabo bamere Abaisraeli. Nonya ayio are bo, Omonene taratiga endamwamu yaye; nigo agendererete korambora okoboko kwaye kobaa egesusuro.
ISA 9:13 Abanto tibamoiranerete oria obaete egesusuro, gose tibamorigetie Omonene bw’Emeganda.
ISA 9:14 Ase ayio ase rituko erimo rioka Omonene nanache omotwe bw’Abaisraeli na ekemincha, boigo nanache orosagia rw’omokendo na esaka.
ISA 9:15 Omogaka bw’amasikani nere omotwe, na omobani okworokereria oborimo nere ekemincha.
ISA 9:16 Abwo bakoraa abanto aba baabasirie, na abwo bakoraagwa nabaanto abwo mbasirigwe.
ISA 9:17 Ase ayio Omonene tari nomogooko ase abasae babo, na tari namaabera ase chintakana na ababoraka babo, ekiagera kera omonto nomosaria ase Nyasae, na omokori amabe, na kera oyomo nigo agokwana ay’oboriri. Ase engencho y’ayio onsi Omonene taratiga endamwamu yaye; nigo agendererete korambora okoboko kwaye kobaa egesusuro.
ISA 9:18 Obobe nigo bogosamba buna omorero; noro nigo ogosamba amageri na amagwa, nigo ogosamba rinani rinoru, riaerera ase erioki richongororogete gochia igoro.
ISA 9:19 Endamwamu y’Omonene bw’Emeganda yasambire ense; abanto nigo banga buna chinko chigwokia omorero, na monto onde takororera oyomwabo amaabera.
ISA 9:20 Abanto abwo nigo bakona‐gotaboria ebinto ase ensemo ya borio, korende nigo bagendererete koba nenchara; nigo bakwenyorera ebinto korwa ase ensemo ya bomosi, korende tibari koigota. Kera oyomo nigo akoria chinyama chi’omobere bw’oyomwabo.
ISA 9:21 Abanto ba Manase mbarie abaefraimu, na abaefraimu mbarie Abamanase, na abwo amo mbaonchokere Abayuda. Ase engencho y’ayi’Omonene taratiga endamwamu yaye; nigo agendererete korambora okoboko kwaye kobaa egesusuro.
ISA 10:1 Obobe nobwabo abwo bakobeeka amachiiko atari ayaboronge, na abariki abakona‐koriika amang’ana ay’ogokorera abande bobe.
ISA 10:2 Barabwo nigo bakoonchorana ebiina bi’abaremeire na koura abataka b’abaanto baane oboronge bwabo, erinde ababoraka babe ebisakorwa biabo, ne chintaaka chiaurererigwa.
ISA 10:3 Ngento ki morakore ase rituko riria egesusuro kegocha? Ninki morakore ekero ekembugu‐mbugu kerache korwa aare? Ning’o moratamere abakoonye? Ning’o moratigere obotenenku bwaino?
ISA 10:4 Kende tikegotigara otatiga moragwe inse, mweringanie ase egati y’abasibwa, gose mogwe ase egati y’ebitondo. Nonya ayio are bo, Omonene taratiga endamwamu yaye; nigo agendererete korambora okoboko kwaye kobaa egesusuro.
ISA 10:5 “Obobe nobw’Abaasuri, abwo bare enyimbo y’endamwamu yane; okogechigwa kwane nigo kore enungu ase amaboko abo.
ISA 10:6 Nimbatome gochia korwania egesaku ekio giasaririe ase Nyasae, ee, nimbachike bagende korwania abanto abwo nabeire nendamwamu ase bare, mbasakore ebinto bi’abaanto abwo bibe ebiabo, naende mbaabatiringere inse buna esike ere ase chinchera.
ISA 10:7 “Korende omorwoti bw’Abaasuri takagerete ayio, gose tayarengereretie. Ere nigo aganetie goita na gosiria ebisaku ebinge.
ISA 10:8 Ere nigo agoteeba iga: Inee! Abachiki baane bonsi tibari abarwoti?
ISA 10:9 Inee! Omochie o Kalino tobuetwe buna Kari‐Kemisi, na Hamati buna Aripadi, na Samaria buna Damesiki?
ISA 10:10 Onye okoboko kwane kwaigete ase amarwoti arenge gosasiima emegwekano, emegwekano eyio yabombire yarenge emenene kobua eya Yerusalemu na Samaria.
ISA 10:11 Inee, tingokora ase Yerusalemu, na ase emegwekano yaye egosasimwa, buna nakorete ase Samaria na ase emegwekano yaye?”
ISA 10:12 Ekero Omonene arabe okoorire gokora emeremo yaye yonsi ase Egetunwa gia Sayoni, na ase Yerusalemu, nae omorwoti bw’Abaasuri egesusuro ase engencho y’ogwetogia kwaye, na oboenenu bw’okweimokereria igoro.
ISA 10:13 Omorwoti oyio nigo agoteeba: “Ase chinguru chi’amaboko aane nakorire ayio, boigo nase obong’aini bwane, ekiagera nimbwate okomanya. Nasukirie chimbebe chi’abaanto na kobaura chinibo chiabo, na ase chinguru chiane chire buna echi’eeri nabeire nkoiyeria abagaambi korwa ase ebirogo biabo.
ISA 10:14 Koreng’ana buna omonto akorambora okoboko kwaye igoro ase egesera g’echinyoni, naboigo okoboko kwane kwairete chinibo chi’abaanto buna ebiswa bie chinyoni bikoirwa. Nigo nkoboongania ense yonsi buna amagena e chinyoni atigirwe akobonganigwa; onde tanyegeretie orobaaba rwaye, gose komaanora omonwa oye, gose kwemunyia.”
ISA 10:15 Inee! Egesire nkenyare gwetogia igoro y’oyio okogekorera emeremo? Gose omosumeno mbwekore koba nengencho enene kobua oyio okonacha noro? Aise koba bo, nanga nigo are goteebwa ng’a enyimbo nebogorie oyio oyebogoretie, gose egete nkebogorie oyio otari omote.
ISA 10:16 Ase ayio Omonene, oyore Omonene bw’Emeganda, natome oborwaire bw’okoreeyia abanto abanoru, na obonene bw’omorwoti oyio botongigwe boyie buna omorero.
ISA 10:17 Oborabu bw’Abaisraeli mboonchoke bobe omorero, na oyore Omochenu obo nabe ekebemberi ki’omorero. Omorero oyio nosambe na gosiria amagwa na amageri ase rituko erimo.
ISA 10:18 Buna koreng’ana oborwaire bokoria omobere bw’omonto bwayokoora, naboigo obonene bwe rinani ri’Abaisraeli amo nemegondo yabo ekwama birasirigwe kegima. Omonene nigo arasirie omoyo amo nomobere.
ISA 10:19 Emete ye rinani riaye eratigare, nigo erabe emeke mono, eyio nonya nomwana aranyare kobara na koyeriika.
ISA 10:20 Nebe ase amatuko ayio abatigari b’Abaisraeli na abwo b’ororeeria rwa Yakobo baratooreke, tibakogenderera kweegeka ase egesaku ekio kiabaagete, korende ase obwegenwa nigo bareegeke ase Omonene, oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 10:21 Abatigari, abwo bare b’ororeeria rwa Yakobo, mbamoiranere Nyasae Omobui.
ISA 10:22 Nonya Abaisraeli bare abange buna omokenye ore nyancha, abatigari boka nabwo barairane. Ogosirigwa gwachikirwe ogokong’u nigo korache buna eooro kore noboronge.
ISA 10:23 Omonene oyore Omonene bw’Emeganda, narente ogosirigwa ase ense yonsi, buna achiikire.
ISA 10:24 Ase ayio, aya nar’Omonene, oyore Omonene bw’Emeganda, agoteeba: “Inwe abanto baane momenyete Sayoni, timoiroka Abaasuri nonya bakobaaka nenyimbo na koyeimokereria igoro, buna Abamisiri bakorete.
ISA 10:25 Engaki enke yatigaire, endamwamu yane ase more eere, erio eonchoke gosiria Abaasuri.
ISA 10:26 Inche Omonene bw’Emeganda ninyimokererie omocharichi one igoro, ’ng’wanie Abanto abwo buna nang’wanetie Abamidiani agwo ase egetare ki’Orebu. Ninyimokererie enyimbo yane igoro y’enyancha, buna nakorete igoro y’Abamisiri.
ISA 10:27 Ase engaki eyio chigurube Abaasuri babeegete ase amareko aino nchirusigweo, na amakorogoto babeegete ase amagoti aino nabunwe ase obonetu bwaino.”
ISA 10:28 Ababisa bachire Ayati, baetire ase egati ya Migironi; babeekire ebinto biabo ebirito aaria Mikimasi.
ISA 10:29 Baeteire ase ekiambokero, batoorire agwo Geba babere aroro ase obotuko obwo; abanto ba Rama babeire nobwoba, na Abagibea, omochie o Saulo, batamire.
ISA 10:30 Inwe abanto ba Galimu, rera neriogi rinene! Inwe aba Laisa, tegerera moigwe! Obee! Inwe ab’Anatoti abaremerwa!
ISA 10:31 Abanto ba Madimena nigo bagendererete gotama, na abamenyete Gebimu ngotama bare ase ogwetooria.
ISA 10:32 Rituko erio ababisa mbabeere agwo Nobu, barambore amaboko abo na koyasungusia igoro y’egetunwa ki’abaanto ba Sayoni, ekio kere egetunwa kia Yerusalemu.
ISA 10:33 Rora, Omonene, oyore Nyasae bw’Emeganda, nabutore chinsagia ne chinguru chi’okwoboyia; emete ere emetambe mono negechwe egwe inse, na eyechongororogete gochia igoro kegima nekumbwe gochia inse.
ISA 10:34 Naimokie egesire agechere emete ye rinani rire rinoru, na Lebanoni amo nemete ereo neiyerigwe inse ne chinguru chi’Oyore Omobui.
ISA 11:1 Omoseboka norue ase ritina ria Yese riabutoretwe, na egesebo keramere korwa ase emeri yaye, nkiame amatunda.
ISA 11:2 Omoika bw’Omonene nobeere igoro asare; omoika bw’obong’aini na okomanya, omoika bw’ogosemia na bw’okomanya; omoika bwe chisemi na okomoiroka bw’Omonene.
ISA 11:3 Omogoko oye nobe ase okomoiroka Omonene. Ere takogaamba ebiina buna amaiso aye ararore, gose takonacha ebiina buna araigwe namato aye.
ISA 11:4 Korende nigo arabae abataka oboronge bwabo ase okonacha ebiina, tagokora ogwanchereria ase abaitongo b’ense. Naake ense nenyimbo y’omonwa oye, naite abakori amabe n’Omoika bw’omonwa oye.
ISA 11:5 Oboronge nabwo borabe orokini rw’ekenema kiaye, na obwegenwa bobe orokini rw’okweboeria.
ISA 11:6 Esese y’orosana nemenye amo nemaanwa y’eng’ondi, na engo neraare amo nemaanwa y’embori; emori, na endo, na eng’ombe enoru nachibe chikogosoria amo, na omwana omoke nabe ogochiraa.
ISA 11:7 Eng’ombe na edubu nchiriserie amo, emori y’eng’ombe na emaanwa y’edubu nchiraare amo. Endo neebe ekorisia obonyansi buna eng’ombe.
ISA 11:8 Omwana okogonka nabe okogosoria ase engoro ye rirubi, boigo omwana omotache nabe ogosoyia okoboko kwaye ase engoro ye ring’ere.
ISA 11:9 Aase onsi ase egetunwa kiane egechenu, ayare amabe, gose ayagosiria tagokorekana aroro; ekiagera ense neichorwe nabaanto bamomanyete Omonene, buna amaache aichire ase enyancha.
ISA 11:10 Ase engaki eyio Oyore Egesebo kie ritina ria Yese natenene abe ekemanyererio ase abanto; abanto b’ebisaku mbamorigie, na obomenyo bwaye mbobe nobonene obonge.
ISA 11:11 Nebe ase engaki eyi’Omonene narambore okoboko kwaye eria kabere koirania abatigari b’abaanto baye korwa Asuri, na Misiri, na Patirosi, na Ethiopia, na Elamu, na Shinari, na Hamati, na korwa ase ebisinka ne chinse chire ang’e nenyancha.
ISA 11:12 Natenenie ekemanyererio ase abanto b’ebisaku, na asangererie Abaisraeli abwo baseretigwe, naende asangererie Abayuda bonsi besiarerete ase chinsinyo inye chi’ense.
ISA 11:13 Ribero Abaefraimu babwate ndisire, na abwo bakwoboyia Abayuda mbasirigwe; Abaefraimu tibakogenderera koba ne ribero ase Abayuda, na Abayuda tibakogenderera kwoboyia Abaefraimu.
ISA 11:14 Abayuda na Abaefraimu mbaumokere Abafirisiti korwa ensemo ya bosongo, naende mbasakore abanto ba moocha. Erio barwanie Abaedomu na Abamoabu; Abaamoni mbabe bakoigwera.
ISA 11:15 Omonene nasarie kegima omosomo bw’Enyancha ya Misiri; nasungusie okoboko kwaye arente omwaga oguse igoro ase Orooche rwa Eufarati, erio arwatanane robe ebiambokero bitano na bibere, erinde abanto bambokere aroro buna ase ense enyomo.
ISA 11:16 Enchera enene neroiserigwe abatigari b’abaanto baye abatoorigwe korwa Asuri. Enchera eyio neebe buna eria Abaisraeli baeterete kobakorua Misiri.
ISA 12:1 Ase rituko erio noteebe: “Aye Omonene, ninkoiranerie ng’a mbuya mono, nonya kwarenge nendamwamu ase ’nde, bono endamwamu eyio yantigire, na aye kwandemirie.
ISA 12:2 Rora, Nyasae nere ogotooreka kwane; nimosemerie, tinkwoboa. Omonene nere chinguru chiane, ere nimoterere; ere obeire ogotooreka kwane.”
ISA 12:3 Inwe mobuuche amaache korwa ase chinsoko chire nogotooreka, more nomogooko.
ISA 12:4 Ase rituko riria moteebe: Moiranerie Omonene ng’a mbuya mono, rangeria erieta riaye; raria ogokora kwaye ase egati y’ebisaku, raria ng’a erieta riaye nerinene mono.
ISA 12:5 “Tera amatera ay’okomotogia Omonene, ekiagera okorire ayare amaya mono. Amang’ana ayio tiga amanyekane ase ense yonsi.
ISA 12:6 Inwe abamomenyete Sayoni, aka eriogi, motere nomogooko, ekiagera ere oyore Omochenu bw’Abaisraeli nigo are omonene ase egati yaino.”
ISA 13:1 Aya naro amang’ana Isaya, mosinto bw’Amosi, aroche igoro ya Babiloni.
ISA 13:2 Tenenia ebendera igoro ase egetunwa getari na mete; aka eriogi rinene ase abasikari, basime namaboko basoe ase ebiita bi’abaanto abasike.
ISA 13:3 Inche omonyene nachiikire aba neatananeire koba abachenu, narangeirie abanto baane bare chituoni baikeranie aya nachiikire ase endamwamu yane. Abanto abwo bagokerete obobui bwane.
ISA 13:4 Tegerera moigwe amariogi ’emeganda y’abanto bakwoga igoro ase ebitunwa! Tegerera moigwe amariogi ay’ookong’ung’ura kw’amarwoti ’ebisaku asangererekanire amo. Omonene bw’Emeganda nkoroberia are emeganda y’esegi.
ISA 13:5 Omonene ngocha are amo nebirwanero bi’endamwamu yaye korwa ense y’aare, ase chinsinyo chia igoro, erinde asirie ense yonsi.
ISA 13:6 Inwe rera nobororo, ekiagera rituko ri’Omonene riabereire ang’e; nigo rirachiche buna ogosiria gokorwa ase Omonene Omobui.
ISA 13:7 Ase ayio, amaboko ’abaanto bonsi nigo araborwe chinguru, ne chinkoro chiabo chirianyeke ase obwoba.
ISA 13:8 Abanto mbabe nobwoba obonene; inababe nomoichano na obororo. Ee, mbabe nobororo buna obw’omokuungu okobina agonkie, mbarigereranie bare nogokumia na omoichano na amaiso abo amwame ti.
ISA 13:9 Rora, rituko ri’Omonene ngocha rire; nigo rire ritindi ri’ekeririanda na endamwamu ekobera, ndisarie ense ebe bosa na gosiria kegima abanyabibe bamenyeteo.
ISA 13:10 Ching’enang’eni chire igoro, na ebiombe biamwabo, tichikorua oborabu bwabo; erioba naribe omosunte ekero rigosoka mambia, na omotienyi tokobara.
ISA 13:11 Inche Omonene ning’ee ense egesusuro ase engencho y’obobe bwaye, na abanyabibe ase engencho y’ogosaria kwabo. Ninsirie obomwenu bw’abwo bare abatindi, ninkeyie oboenenu bw’abaichire nobochege.
ISA 13:12 Ninkore omobaro o Mwanyabaanto obe omoke kobua oyo bw’etaabu echenire, ee, omobaro obo nobe omoke kobua oyo bw’etaabu ekorwa Ofiri.
ISA 13:13 Ase rituko ri’ekeririanda kiane inche Omonene bw’Emeganda nintengechie igoro chionsi na inyegerie ense erue aase aye goetera ase endamwamu yane ekobera.
ISA 13:14 Kera omonto nabe buna engabi egoserigwa, na buna ching’ondi chitari nomorisia; kera oyomo nairane ase abanto baye, na kera oyomo natame gochia ase ense yaye.
ISA 13:15 Onde bwensi oranyorwe, nabetwe ritimo, na onde bwensi orabwatwe, naitwe n’omoro.
ISA 13:16 Abana babo ebing’werere mbasenyentwe ase amasio ’abaibori babo, chinyomba chiabo nchisakorwe, na abakungu babo mbakorerwe ay’obosooku.
ISA 13:17 Rora, inche Omonene ninseegete Abamedi abwo batabare chifeta ne chitaabu koba nengencho enene.
ISA 13:18 Barabwo mbaite abamura b’abwo ase okobabeta chinsara, tibakororera abana bare inda, gose abana bande, amaabera.
ISA 13:19 Babiloni oyio ore obonene bw’amarwoti, na obwari na obonene bw’Abakalidayo, nobe buna Sodomu na Gomora, ekero Nyasae konya ayosaririe.
ISA 13:20 Babiloni tokomenywa nonya ng’ake nebiaare binde bionsi, nonya n’Omoarabu tagotenenia eema yaye agwo, gose abarisia tibakorenta ching’ondi ne chimbori chitimokereo.
ISA 13:21 Ching’iti chi’orosana nchimenyeo, ne chinyakweumia nchiichore ase chinyomba chireo, chisagero nchibe chimenyeteo, na amarengari nabe akona‐gotenga aroro.
ISA 13:22 Chinyang’au nchibe chikwamuma ase emerobiri yabo, ne chisese chi’orosana nchibe chikorera ase chinyomba chiabo chi’obonene. Engaki yaye yaikire ang’e; amatuko aye tagotambeeigwa.
ISA 14:1 Omonene narorere ororeeria rwa Yakobo amaabera, nachore Abaisraeli abwo naende, abarente bamenye ase ense yabo. Abanto abaao mbabwatane nab’ororeeria rwa Yakobo, bamenye amo nabarabwo.
ISA 14:2 Ebisaku binde mbikonye Abaisraeli koirana ase ense yabo, na Abaisraeli mbaabakore babe abasomba babo, abasacha na abakungu, mbabe bakobakorera agwo ase ense y’Omonene. Abaisraeli mboose abwo baboosete kare, na bagambere abwo baarenge kobakorera bobe.
ISA 14:3 Nebe ekero Omonene abaeire ogotimoka korwa ase emechando yaino, na obokong’u, na emeremo emekong’u mwarenge gokorigwa,
ISA 14:4 erio mokwane amang’ana aya y’ogochecheria omorwoti o Babiloni, moteebe: “Naki omochandi oria akirigwe! Obotindi bw’ogochandwa gwaito bwaerire!
ISA 14:5 Omonene obunire enyimbo y’abakori amabe, enyimbo eyio y’abagaambi,
ISA 14:6 abwo baagete abanto nendamwamu, na bakaba bakobaaka batari gotiga. Nigo bagamberete ebisaku nendamwamu, bakaba bakobichanda batari namaabera.
ISA 14:7 Bono ense engima nigo etimogete na gotoerera. Abanto bagokire na goteera.
ISA 14:8 Nonya nemetarakwa nigo egokerete okobugwa kwao, na emecharake ya Lebanoni nigo egoteeba: Gese gwakaiyeretigwe inse, omotemi emete onde tana gotochera.
ISA 14:9 “Aase abakuure abeire nomoegaego gocha gokorotota ekero okogenda aroro; emerengari y’abakuure yaturirwe ase engencho yao, ee, abwo bonsi baarenge abatang’ani b’ense. Abwo bonsi baarenge abarwoti b’ebisaku batenenigwe barue ase ebirogo biabo.
ISA 14:10 Abwo bonsi mbakwane, bagoteebie: Bono naye kwaurirwe chinguru buna intwe, gwatogwekanire.
ISA 14:11 Obonene bwao amo namariogi ’amakano ao biarentirwe aiga aase abakuure; ebinyegera nabio ekeraarero kiao na amakonde naro ekiebisio kiao.
ISA 14:12 “Aye eng’enang’eni ya mambia, omwana bw’ogokiamoka, naki kwagure korwa igoro! Aye oria kwaiyeretie ebisaku, naki gwatugutetwe gocha inse?
ISA 14:13 Nigo gwateebete ase enkoro yao ime: Inche nintiire gochia igoro aaria, ngende ng’etanie ching’enang’eni chia Nyasae, nimbeeke ekerogo kiane ki’obonene aaria igoro. Ning’ikaranse ase egetunwa ki’omosangererekano aaria sugusu aare.
ISA 14:14 Nintiire ngende ng’etanie amare are igoro mono, ninyekore imbe buna Oyore Igoro Mono.
ISA 14:15 Korende bono aye kwairirwe gochia aase abakuure ase engoro entambe.
ISA 14:16 “Abanto abwo barakorore mbakorigererie baasamie emenwa yabo bakumie, mbabe bakorengereria igoro yao, bateebe: Inee! Omonto oyo nere oria otengechetie ense, oria onyegeretie amarwoti?
ISA 14:17 Nere oyio osaretie ense ekaba erooro, naende akaonchorana emechie y’ense, oria otarenge gosibora abasibwa baye bagende ase chinka chiabo?
ISA 14:18 “Abarwoti bonsi b’ebisaku nigo baraire nobonene bwabo, kera oyomo ase embeera yaye,
ISA 14:19 korende aye totindekiri; nigo otugutire buna orosagia rotanchiri. Nigo oraire ase egati y’abanto baitetwe nemioro, bagatugutwa ase chingoro chi’amagena buna ebitondo bigotachwa namagoro.
ISA 14:20 Aye togotindekwa buna abarwoti bande, ekiagera gwasaririe ense yao, naende gwaitire abanto bao. Ororeria rw’abakori amabe tirogwatorwa nonya ng’ake.
ISA 14:21 Beka abanto ang’e, baite abamura b’omorwoti oyio; abana abwo nigo baraitwe ase engencho y’okomocha gwa chisokoro chiabo, tibaabaisa koimokerera igoro baire ense na koyeichoria nemechie.”
ISA 14:22 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Nimbaimokere, nsarie Babiloni kegima, ninsirie erieta riaye na abatigari bare aroro. Tingotiga abana aroro gose abachokoro. Inche Omonene bw’Emeganda nateebire ayio.
ISA 14:23 Ninkore Babiloni obe obomenyo bw’ebirongo, naende obe ne chitente chi’amaache. Ninyoabusere ekiabuso ki’ogosiria. Inche Omonene bw’Emeganda nateebire ayio.”
ISA 14:24 Omonene bw’Emeganda otianire, ogoteeba, “Ekeene, buna narobeirie, nabo arabe, na buna nachiikire, goika aikerane.
ISA 14:25 Ninsenyente Abaasuri aiga ase ense yane, nimbatiri-tiringere inse agwo ase ebitunwa biane. Ase enchera eyio amakorogoto abo narusigwe ase amagoti ’Abaisraeli, n’echigurube chiabo chirusigwe ase amareko abo.”
ISA 14:26 Aya naro achikirwe igoro y’ense yonsi, na oko nakwo okoboko koramboire igoro ase abanto b’ebisaku bionsi.
ISA 14:27 Omonene bw’Emeganda ochikiire gokora amang’ana ayio, ning’o oranyare koyatanga taba? Oramboire okoboko kwaye, ning’o oranyare gokoringa?
ISA 14:28 Ase omwaka oria Ahasi omorwoti akwete, amang’ana aya naro araaretigwe.
ISA 14:29 Inwe Abafirisiti mwensi, timobaisa kogoka ng’a enyimbo eria yabaagete yabunirwe; korwa ase ritina ri’eng’iti eria ende ere nobosongo obotindi nesoke, na korwa ase eyio enchoka ekoiruruka netuboke.
ISA 14:30 Abare abataka mono mbaragerigwe, na abaremeire bamenye n’obotoereru. Korende abare ritina riaino mbaite nenchara, na abatigari baino nimbaite.
ISA 14:31 Aye egeita, eumie! Aye omochie, rera! Inwe Abafirisiti mwensi, ichana ase obwoba! Erioki nkorwa rire sugusu, na ase egati yabo onde tari oranyorwe.
ISA 14:32 Mang’ana ki omonto arabairanerie abatomwa b’egesaku keria? Obairanerie ng’a Omonene obekire oboroso bwa Sayoni, na abanto baye abachandire mbanyore obotamero aroro.
ISA 15:1 Aya naro amang’ana y’ogokumia igoro y’ense ya Moabu. Ekiagera Ari o Moabu nosarigwe ase obotuko obomo, nosirigwe kegima! Ee, ekiagera na Kiri o Moabu osarigwe ase obotuko obomo, osirigwe kegima!
ISA 15:2 Abanto ba Diboni batiirire gochia aase aimokererete igoro agosasimerwa, barereo. Nigo bakweumia ase engencho ya Nebo na Medeba; kera omonto okiigitire etukia yaye, ogingire ne chinderu.
ISA 15:3 Abanto nigo beboyetie chigunia baichanete agwo ase chinchera, abande nigo bariinete ebirama igoro, na abande bare ase ebiraario; kera omonto nigo akweumia na koiyeria amariga.
ISA 15:4 Abanto ba Hesiboni na Eleale nigo bakorera neriogi rinene. Eriogi riabo nigo rikoigweka goikera Yahasi. Ase ayio abasikari ba Moabu bakorera neriogi rinene; chinkoro chiabo chiaondokire.
ISA 15:5 Enkoro yane nkoreera ere ense ya Moabu. Abanto baye ngotamera bare Soari na Egilati‐Selisia; nigo bagotiira gochia Luhiti bakorera. Nigo bagoaka amariogi ay’okorera kw’ogosirigwa agwo ase enchera ekogenda Horonaimu.
ISA 15:6 Orooche rwa Nimurimu rwakamire amaache; obonyansi bwomire, na bonde tibori komera, ekemeri kende ekebese tikeri aroro.
ISA 15:7 Ebinto ebinge konya benyoreire, ne chinibo chionsi babeire bagachete mbabibogorie bamboke nabirobio ase Orooche rw’Emesobeti.
ISA 15:8 Eriogi ri’okorera kwabo riaichoire ase ense ya Moabu; ekerero ekio giaikire Egilaimu na Beeri‐Elimu.
ISA 15:9 Nonya nechindooche chia Dimoni chiaichoire namanyinga, ningenderere korenta amabe ande ase Dimoni. Nindete endo eite Abamoabu, abwo bagotama na abwo batigarete ase ense yabo.
ISA 16:1 Tomera omogambi bw’ense ebango y’echimanwa chi’eching’ondi korwa ase omochie o Sela, goetera ase erooro, gochia ase egetunwa ki’omoiseke o Sayoni.
ISA 16:2 Abanto b’emechie ya Moabu mbabe bakonakoong’anya gochia ase chingegu chi’orooche rw’Arinoni, babe buna chinyoni chikoiruruka chiaserigwe korwa ase ebiswa biabo.
ISA 16:3 Barabwo nigo bagoteeba: “Tosemie, tokorere ay’oboronge, tokendererie inse y’ekiriri kiaino mobaso gati. Tobise intwe abatwaserigwe, timobaisa gotorua intwe abatwatamire.
ISA 16:4 Tiga Abamoabu, abanto baito, abwo baserigwe bamenye amo nainwe; kabe obotamero bwabo korwa ase abwo bakogania kobasiria, goika abachandi babo babe basirire, na abwo baarenge kobatiringera inse babe basirigwe korwa ase ense eyio.
ISA 16:5 Erio ekerogo ki’obonene ngetenenigwe ase obwanchani bogendererete botambe. Oyomo ore omwegenwa naikaransere ekerogo ekio, oyomo korwa ase obomenyo bwa Daudi. Ere nabe okogaamba ase ekeene, na gokora ayare ay’oboronge.”
ISA 16:6 Twaigure buna Abamoabu bare abetogia, barabwo nigo bare aberori mono, na abamwenu, na abaenenu, na abanyandamwamu, korende ogwetogia kwabo nigo kore okw’obong’ainereria.
ISA 16:7 Ase ayio Abamoabu mbarere; kera omonto tiga areere ense ya Moabu. Eng’ererie moichane, ekiagera mwaborirwe amabomba ’amasabibu amomo akwama Kiri‐Hareseti.
ISA 16:8 Emegondo ere Hesiboni yasusanire amo nemesabibu ere Sibuma. Abaanene b’ebisaku babutoire chinsagia chi’emesabibu, echio chiarandete chigaika Yaeseri, na chikagenderera goika ase erooro. Emerande yaye nigo yarandete, ekaamboka enyancha.
ISA 16:9 Ase ayio nkorera ase engencho y’emesabibu ya Sibuma, buna aba Yaeseri bakoyereera. Inwe Abahesiboni na ab’Eleale, nigo nkobaiyereria amariga amange, ekiagera ekero mogotora amatunda na kogesa endagera, eriogi ri’esegi riabachera.
ISA 16:10 Omogoko na omochengo biasirigwe korwa ase emegondo ekwama mono; bono amatera tari goterwa ase emegondo y’emesabibu, amariogi ’omogooko tari goakwa aroro; monto onde tari okomita amasabibu ase ebiteera bi’okomitera aroisie edivai. Nasiririe amariogi ’omochengo e rigesa.
ISA 16:11 Ase ayio, enkoro yane nigo ekoreera Abamoabu neriogi buna eri’obokano, nkoreera nde aba Kiri‐Heresi ase omoyo one ime.
ISA 16:12 Nonya Abamoabu bagwechanda na kwerosia gotiira gochia aase aimokererete igoro bagosasiima, gose babe bakogenda ase chie Hekalu chiabo gosaba, tibakonyara konyora ogokonywa konde gwonsi.
ISA 16:13 Ring’ana erio nario Omonene akwanete igoro y’ense ya Moabu agwo kare.
ISA 16:14 Korende bono Omonene nigo agoteeba iga: “Ase engaki y’emiaka etato, emiaka buna ey’omorikwa emeremo, nonyore ng’a obonene bw’Abamoabu bwachayirwe amo nemeganda yabo emenene boigo. Abatigari babo nigo barabe abake mono abataisanere gento kende.”
ISA 17:1 Aya naro amang’ana igoro ya Damesiki: “Naama! Damesiki tokogenderera koba omochie; nosarigwe, otumbwe amo obe ebinge.
ISA 17:2 Emechie y’Aroeri neng’anywe etigwe ere bosa. Nigo eraabe amarisio. Chitugo nchibe chikorara aroro, na onde tari orachioboyie.
ISA 17:3 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Chiburi chi’Efraimu nchisarigwe kegima, na oborwoti bwa Damesiki mbosirigwe; na abatigari b’Abasiiria mbaurwe obonene bwabo buna Abaisraeli bauretwe.
ISA 17:4 “Ase engaki eyio obonene bw’abaanto ba Yakobo mbokeeigwe kegima, na obonetu bw’emebere yabo mboree.
ISA 17:5 Nigo eraabe buna ekero omogesi akogesa namaboko aye ebigara bi’endagera eteneine, na buna ekero omonto agochora ebigara bi’endagera ase ense omweremu y’Abarefai.
ISA 17:6 Ee, abanto abake mono mbatigareo, banga buna ekero omote bw’emezeituni okonyegerigwa, amazeituni abere, gose atato, atigare ase omote igoro, na ane, gose atano, atigare ase chinsagia. Nab’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba.”
ISA 17:7 Ase engaki eyio abanto mbarigie ogokonywa korwa ase Omotongi obo, mbabe namasikani ase Oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 17:8 Tibagosemeria ebisasimero ebire emeremo y’amaboko abo, gose tibakorigereria emete eteneneirie Asera, enyasae yabo enkuungu, gose ebisasimero bi’ogosambera ubani, ebi baroisirie nebiara biabo.
ISA 17:9 Ase engaki eyio emechie yabo egiteire chindwaki neebe buna amatombe are ase amanani na ase ebitunwa igoro, ayio atigetwe ekero Abaisraeli bachete aroro. Emechie eyio nesarigwe etigare ere bosa.
ISA 17:10 Inwe mwebire Nyasae ore ogotooreka kwaino, na timori koinyora Egetare kere obotamero bwaino. Ase ayio nigo mokoroisia emegondo emiya, mwasimeka emesabibu emiegarori.
ISA 17:11 Nonya y’are koba ng’a ase rituko erio okoyesimeka noyegitere orobago, na mambia yaye esiche, okwama kwaye nigo korasirigwe ekero rituko ri’emechando rirache, rire nobororo botari gokwaneka.
ISA 17:12 Obee! Okwogana okwo kw’abaanto abange nogwa ki? Nigo bakwogana buna amaache ’enyancha. Okong’ung’ura okwo kw’ebisaku nogwa ki? Nigo baokong’ung’ura buna amaache are ne chinguru.
ISA 17:13 Abanto b’ebisaku nigo baokong’ung’ura buna amaache amange, korende Omonene nabatogonyere, nabarabwo batame gochia aare: mbaserigwe, babe buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga igoro ase ebitunwa, na buna orotu rokoirurukigwa nekembugu‐mbugu.
ISA 17:14 Ekero kia mogoroba, rora, obwoba mboreo, na mambia botarakiamoka, abakwoboyia tibaiyo. Eke nakio egetari ki’abachandi baito, abwo bagotosakora.
ISA 18:1 Obobe nobw’ense eyio ogoakanigwa gwe chimbaaba gokoigweka, ense ere ng’umbu ye chindooche chi’Ethiopia,
ISA 18:2 eyio egotoma abatomwa goetera ase orooche rwa Naeli bariinete amaato aroisirie korwa ase amauncho! Inwe abatomwa more abaango, genda ase abanto b’egesaku bare abatambe babwate emebere emeterere ekomeka‐meka, bairokire nabaanto bare ang’e, na abare aare. Egesaku ekio nigo kere ne chinguru, naende gekona‐kobua, na ense yabo chindooche chinachete.
ISA 18:3 Inwe mwensi ababiare b’ense, inwe abamomenyeteo, ekero ebendera ekoimokererigwa ase egetunwa igoro, morigererie! Ekero egetureeri gekobugigwa, motegerere!
ISA 18:4 Aya nar’Omonene antebetie: “Nintegerere korwa aiga ase obomenyo bwane inde n’obotoereru, imoreke buna amasase ’erioba akomoreka. Nigo ndabe buna riire rigotonya riime ase engaki y’omobaso omoororo bwe rigesa.”
ISA 18:5 Ekero chindagera chiakoorire gosicha ne rigesa ritaraika, na amasabibu achakire kwama, Omonene nasose chinsagia nomoyio enkuro, na ebisebo bigokina abirusieo.
ISA 18:6 Chinsagia echio chionsi nchitigerwe chinyoni chi’ebitunwa ne ching’iti chi’ense. Chinyoni chintindi nchimenyeo ase engaki y’eguragura, ne ching’iti chionsi chi’ense ase engaki y’eteigo.
ISA 18:7 Ase engaki eyi’Omonene bw’Emeganda narenterwe ebiegwa nabaanto abwo bare abatambe babwate emebere emeterere ekomeka‐meka, abwo bairokire nabaanto bare ang’e na abare aare. Egesaku ekio nigo kere ne chinguru, naende nigo gekona‐kobua, na ense yabo nigo ere ne chindooche chinyinge. Ebiegwa ebio nigo biraarentwe ase Egetunwa gia Sayoni, agwo ase erieta ri’Omonene rimenyete.
ISA 19:1 Aya naro amang’ana igoro ya Misiri. Rora, Omonene nigo ariinete riire rikominyoka bwango ogocha Misiri. Erio agwo emegwekano egosasimwa y’Abamisiri nenyegerigwe ase obosio bwaye, ne chinkoro chi’Abamisiri nigo chirairianyeke.
ISA 19:2 “Inche Omonene ninseegete Abamisiri baitane boka abanyene; kera omonto nigo ararwane noyomwabo, na kera omoamate arwane nomoamate omwabo. Ninseegete abanto b’omochie oyomo barwane nab’omochie onde, na oborwoti borwane noborwoti bonde.
ISA 19:3 Nindusie omoika bw’Abamisiri orue ase bare, ninsarie emeroberio yabo; barabwo mbabe bakogenda korigia ogosemigwa korwa ase emegwekano egosasimwa, na korwa ase abaragori, na korwa ase abwo bakorangeria emeika y’abakuure, na korwa ase abarogi.
ISA 19:4 Nimbeeke Abamisiri ase amaboko ’omonene ore omotindi; omorwoti bw’okobaondokia nabagambere.” Nab’Omonene, oyore Omonene bw’Emeganda, atebiire.
ISA 19:5 Amache ’orooche rwa Naeli nakame pi, na orooche orwo ndokame kegima.
ISA 19:6 Chindooche chigochiao nigo chiragunde chitioke, na amaache ’emetaro agwo Misiri nakee aere; ebitonto na amauncho mbiome.
ISA 19:7 Amaranya amo nemegondo ere mbarabare y’orooche rwa Naeli mbiome bisareke kegima.
ISA 19:8 Abanto bakoruba ne chindobio ase orooche rwa Naeli mbarere na kobokia amagombo, na abwo bakoruta ebionga aroro mbaumate.
ISA 19:9 Abwo bakoroisia chiusi chi’egatani, na abakoroisia ebitambaa bi’ebamba, mberusie moyo.
ISA 19:10 Abwo bare chisiiro chi’abaanto b’ense mbasenyentwe, na bonsi abarikire gokora emeremo mbaichane.
ISA 19:11 Abagaambi ba Soani nigo bare abariri kegima; na abasemia abang’aini ba Farao nigo bagosemia ay’oboriri. Naki moranyare goteebia Farao: “Intwe nabana b’abaanto abang’aini, abana b’abarwoti abakoro?”
ISA 19:12 Ng’ai abanto bao abang’aini bare? Onye bareo, tiga bagoteebie na gokomanyia ay’Omonene bw’Emeganda arobeirie igoro ya Misiri.
ISA 19:13 Abagaambi ba Soani babeire abariri, na aba Memifisi bang’ainirwe. Abwo bare buna amagena e chikoona ase ebisaku biabo batantanirie ense ya Misiri.
ISA 19:14 Omonene obekire omoika bw’obotantanu ase egati y’abanto b’aroro, nabarabwo bakorire ense ya Misiri yatindire ase ogokora kwaye gwonsi, nigo ekogaragara, buna omonto otindire okwegaragaria ase amaroki aye.
ISA 19:15 Ense ya Misiri tegosesenigwa ase ogokora konde gwonsi, kobe ogokora kw’omotwe gose ogw’ekemincha, okw’orosagia rw’omokendo gose orw’egetonto.
ISA 19:16 Ase engaki eyio Abamisiri mbabe buna abakungu, baiguswe bare nobwoba ase obosio Omonene bw’Emeganda, ekero ararambore okoboko kwaye agosungusie igoro yabo.
ISA 19:17 Abamisiri mbabe bakoiroka abanto b’ense y’Abayuda; ekero Omomisiri araigwe ense y’Abayuda egwatorwa nabe nobwoba obonene, ekiagera Omonene bw’Emeganda okorire omooroberio ore mamincha y’Abamisiri.
ISA 19:18 Ase engaki eyio abanto b’emechie etano y’ense ya Misiri mbabe bagokwana omonwa bw’Abakanaani, naende babe bakobwatana n’Omonene bw’Emeganda na gotiana ase erieta riaye. Oyomo bw’emechie eyio nigo orarokwe Omochie bw’Erioba.
ISA 19:19 Ase engaki eyio egesasiimero nkeagacherwe Omonene agwo ase egatigati ya Misiri, boigo rigena rire buna esiiro nditenenerigwe Omonene agwo ase ribebe ri’ense eyio.
ISA 19:20 Ebinto ebio mbibe ekemanyererio na kirori ase Omonene bw’Emeganda, agwo ase ense ya Misiri. Ekero abanto ba Misiri barabe bakorera ase Omonene kobagokorerwa bobe, ere nabatomere omotooria abarwanerere abatoorie.
ISA 19:21 Omonene nemanyekanie ase Abamisiri; na Abamisiri mbabe bakomomany’Omonene ase amatuko ayio. Mbabe bakomosasiima na komoruera ebing’wanso bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, naende mbabe bakoriera Omonene chiira na gochiikerania.
ISA 19:22 Omonene naake ense ya Misiri, nayeake na koyegwenia, na abanto b’aroro mbamoiranere Omonene, ere naigwe ogosaba kwabo abagwenie.
ISA 19:23 Ase engaki eyio enchera enene neebeo ekorwa Misiri goika Asuri. Abaasuri mbabe bakogenda Misiri, na Abamisiri babe bakogenda Asuri; Abamisiri na Abaasuri mbabe bagosasimera amo.
ISA 19:24 Ase engaki eyio Abaisraeli mbabwatane n’Abamisiri na Abaasuri, na ebisaku ebio bitato mbibe ogosesenigwa ase ense engima,
ISA 19:25 ekiagera Omonene bw’Emeganda nabasesenie, ateebe: “Imosesenirie inwe Abamisiri, abamore abanto baane, nainwe Abaasuri, abamore emeremo y’amaboko aane, nainwe Abaisraeli, abamore omwando one.”
ISA 20:1 Ase omwaka oria Taritani, omochiki omonene bw’abarwani b’Abaasuri, atometwe na Sarigoni, omorwoti obo, agende ase omochie bw’Asidodi; ere akayorwania esegi, akayobua.
ISA 20:2 Ase engaki eyi’Omonene agakwana na Isaya, mosinto bw’Amosi, akamoteebia: “Genda orusie egunia obegete ase omobere oo, na ebikoroto obegete ase amagoro ao.” Isaya agakora bo, akaba ogotaara getirianda, na tabegete ebikoroto.
ISA 20:3 Eri’Omonene agateeba: “Buna koreng’ana Isaya, omosomba one, abeire okona‐gotaara goetanana aaria na aaria ase emiaka etato yaetire, ore getirianda na atabegeti bikoroto, obeire ekemanyererio na omogwekano bw’amang’ana arabe ase Abamisiri na ase Abaetiopia,
ISA 20:4 naboigo omorwoti bw’Abaasuri araire abasomba korwa Misiri, naire na Abaetiopia abooswa. Nigo baraire abanto abake na abanene bare getirianda na batabegeti bikoroto, gose batatubeti chinyonga chiabo, na igo ense y’Abamisiri erenterwe obosooku.
ISA 20:5 Abanto abwo basemeretie Abamisiri na betogeretie Abaetiopia mbabe baichanete na gosooka.
ISA 20:6 Ase engaki eyio abanto bamenyete ase ense ere ang’e nenyancha mbakwane, bateebe: Rora amang’ana abanyorire abanto abwo intwe twasemeretie na kobatamera ng’a batokonye korwa ase omorwoti bw’Abaasuri! Bono, naki intwe toranyare gotooreka?”
ISA 21:1 Aya naro amang’ana igoro y’erooro ere ang’e nenyancha. Koreng’ana buna ekembugu‐mbugu gekobongia ase ense ya Irianyi naboigo na obobe bokorwa ase erooro, ense eyio ekoondokia mono.
ISA 21:2 Inche norokigwe okorora kore ogokong’u mono; abaurereria nigo bagendererete kourereria, na abasaria bagendererete gosaria. Inwe Abaelamu, genda morwane! Inwe Abamedia, genda moboere! Ninsirie obororo bwonsi bwarentirwe n’Abaababeli.
ISA 21:3 Ase ayio chibachwa chiane chianyegerigwe, obororo bwansoire, obororo buna obw’omokuungu okobina aibore; naichanire mono, tindi koigwa; nabeire nobwoba obonene, tindi korora.
ISA 21:4 Enkoro yane nigo egotiesana, omoondoko ombwatire; engaki ya mogoroba eyio naganyete yang’onchokeire na kondetera obwoba.
ISA 21:5 Abanto nigo bakwarigania endagera bayebeeka ase emesa, babeeka abarendi bakorenda, naende baria na konywa. Bono inwe abagaambi, imoka, moake chinguba chiaino ebitinya.
ISA 21:6 Amang’ana aya nar’Omonene antebetie, “Genda mobeke omorendi atengere, nere oyio nabaraarerie abateebie amang’ana ararore.
ISA 21:7 Omonto oyio kararore abariini chibarasi bagocha babere babere, na abariini chitigere, na abe chingamia, tiga ategerere mono, ee, ategerere buya kegima.”
ISA 21:8 Omonto oyio ontengerete akarangeria neriogi buna eri’endo, “Aye Omonene, nigo ngotenena igoro ase egetengero omobaso boira; nigo inde ase emeremo yane ase obotuko bwonsi.
ISA 21:9 “Bono abariini chibarasi ngocha bare babere babere.” Na omotengeri oria agaaka eriogi riaye naende, agateeba: “Babiloni ogure! Ogure kegima! Emegwekano yaye yonsi y’ogosasimwa yasenyentirwe na gotiringerwa inse.”
ISA 21:10 Inwe abanto baane, aba mwaoorirwe ase ekeooreri buna obori na koirurwa, amang’ana naigure korwa ase Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, naro nkobaraareria.
ISA 21:11 Aya naro amang’ana igoro ya Edomu. Omonto nkondangeria are korwa Edomu, okoboria, “Omorendi, mang’ana ki igoro y’obotuko? Omorendi, mang’ana ki igoro y’obotuko?”
ISA 21:12 Omorendi nigo akoiraneria: “Emambia yachire, nonya naboigo obotuko nao bore. Onye moganetie koboria erinde momanye, boria; moirane moche naende.”
ISA 21:13 Aya naro amang’ana igoro y’Abaarabu. Inwe abagendi b’ense ya Dedani, mobe mokorara ase amanani ’ense y’Arabia.
ISA 21:14 Inwe abanto momenyete ase ense ya Tema, abwo bare nerang’o, bae amaache, na abwo bagotama, bae endagera.
ISA 21:15 Abanto abwo nigo batamire korwa ase ogoitwa nemioro, na korwa ase emeyio yasomoirwe, na korwa ase amata atingirwe, na korwa ase emechando y’esegi.
ISA 21:16 Ase ayio Omonene ontebirie iga: “Ekero omwaka oyomo otaraera omwaka onga buna oyo bw’omorikwa, obonene bwonsi bwa Kedari mbosirigwe boere.
ISA 21:17 Abanto chituoni b’Abakedari, abamanyete koruta chinsara, nigo baratigare abake mono. Inche Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nateebire amang’ana ayio.”
ISA 22:1 Aya naro amang’ana igoro ye Rikura ri’Amaroro. Mang’ana ki abeire inwe mwensi mwariinire gochia birama igoro?
ISA 22:2 Aye omochie oichire neburu‐buru na okwogana, aye ore nomochengo bw’obobe, abanto bao abaitirwe tibaitiri nemioro, gose tibakweti ase esegi.
ISA 22:3 Abagaambi bao bonsi batamire bare amo, nigo babwatirwe batararaswa chinsara. Abanto bao bonsi banyoretwe nigo babwatetwe, nonya konya batamire gochia aare.
ISA 22:4 Ase ayio inche ngateeba: “Tobaisa kondigereria, ntige ndere nobororo ing’iyerie amariga; tobaisa gwechanda kondemia ase engencho y’ogosarigwa kw’omochie bw’abaanto baane.”
ISA 22:5 Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ochorire engaki ere nobotantanu, na ogotiringerwa inse, na omoichano, na engaki eyio nigo erache igoro ye Rikura ri’Amaroro. Ase engaki eyio chindwaki nchitagorwe chigwe inse, na ebirero mbiigweke gochia ase ebitunwa.
ISA 22:6 Abaelamu nigo babogoretie chinsara, bagacha amo nabariini chigari na abe chibarasi; na abanto ba Kiri bagasokia chinguba chiabo.
ISA 22:7 Amakura aino are amaya mono aichoirwe ne chigari, na abariini chibarasi mbateneine ase ebiita.
ISA 22:8 Egekengero ki’Abayuda nigo kiarusetigweo kegima. Ase engaki eyio mokarigia ebirwanero biarenge kogachwa ase Enyomba ye Rinani.
ISA 22:9 Erio mokanyora ng’a obotandoku bwe chindwaki chi’Omochie o Daudi bwabeire obonge; inwe mogatanga amaache tarua ase Ritibo ria Maate.
ISA 22:10 Mokabara chinyomba chia Yerusalemu, na mogachitagora ase okoroisia orwaki robe orokong’u.
ISA 22:11 Mokaagacha etangi y’amaache agwo ase egati ye chindwaki chiria ibere, erinde monyore amaache akorwa ase ritibo rikoro, korende timwamorigeretie Oyio okorete ayio, gose timwamorengereretie Oyio okorete omooroberio oyio agwo kare.
ISA 22:12 Ase engaki eyi’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nigo abateebeetie ng’a morere na kobokia amagombo, na mokigite chitukia chi’emetwe yaino, na kweboyia chigunia.
ISA 22:13 Ribaga ri’ogokora igo mokagoka na gochenga; mokanyenya chiombe ne ching’ondi, mokaba mokoria chinyama na konywa edivai, mogateeba: “Tiga torie na konywa, ekiagera ankio natokwe.”
ISA 22:14 Omonene bw’Emeganda nere onyorokirie amang’ana ayio na gonteebia, “Ekeene, timokwaberwa ebibe ebio nonya ng’ake.” Omonene bw’Emeganda oteebire ayio.
ISA 22:15 Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, agoteeba: “Inchuo ogende ase Sebuna, oyio ore omogachi na omoteneneri bw’enyomba y’obogaambi, omoteebie:
ISA 22:16 Aye ninki ogokora aiga, na monto ki obwate aa? Nase ki ogwekunyera oboina aase are igoro mono? Inee! Nigo okwebaachera oboina aiga ase egetare bobe obomenyo bwao?
ISA 22:17 Aye nonya kore omonto bw’echinguru, Naama, Omonene nakobwate bokong’u, akorute gochia aare mono.
ISA 22:18 Nigo arakoborongose buna omopira, akorute gochia ase ense ere engare; agwo nao orakwere. Naende nao chigari chiao chi’obonene chirabe, ekiagera aye kwabeire omonto bw’obosooku ase enyomba y’omonene oo.
ISA 22:19 Inche Omonene ninkorusie orue ase emeremo yao, naende nkoiyerie korwa aase ao.
ISA 22:20 “Ase engaki eyio nindangerie omosomba one Eliakimu, mosinto o Hilikia,
ISA 22:21 imobekere eganchwa yao y’obogaambi, naende imoboerie orokini rwao. Nimbeeke obogaambi bwao ase okoboko kwaye, ere nabe ise bw’abaanto ba Yerusalemu na Abayuda.
ISA 22:22 Nimbeeke ekeigorero ki’enyomba ya Daudi ase amareko aye; ere nabe okoigora, na onde tari oranyare gosieka; nabe ogosieka na onde tari oranyare koigora.
ISA 22:23 Nimokong’ontere akong’e buna omosumari okong’onteire ase enyasi enkong’u, na ere nabe ekerogo ki’amasikani ase enyomba ya ise.
ISA 22:24 “Abanto bonsi b’enyomba ya ise, na abana baye, ne chinderia chiabo, mbabe bakomosemeria abakoonye. Ebikorero bionsi, ebisinini na ebinene, mbimosung’unane.
ISA 22:25 Korende ase engaki eyio omosumari oria okong’onteretwe ase enyasi enkong’u nosimorwe korwao ogwe inse, ne chigurube chiasungireo nchigwe, chisamunyokane.” Nab’Omonene bw’Emeganda atebiire.
ISA 23:1 Aya naro amang’ana igoro ya Turo. Inwe abe chimeeri chia Tarisisi, rera, ekiagera Turo osarigwe, chinyomba tichiyo, gose ekiambokero. Abanto b’ense ya Kuporo baabamanyirie amang’ana ayio.
ISA 23:2 Inwe abamomenyete ase egesinka, tegerera mokire‐kiri! Abaonchoreria ba Sidoni, abwo bagotaara ne chimeeri, kare nigo baichorete ase ense yaino.
ISA 23:3 Nigo bataarete ase chinyancha chinene, na ebitoki biaino nigo biarenge chimbusuro chia Sihori, na okwama kwe riranya ri’Orooche rwa Naeli. Ninwe mwarenge abaonchoreria b’ebisaku bionsi.
ISA 23:4 Aye Sidoni, rora obosooku; enyancha ere neburi enkong’u y’enyancha yatebiire iga: “Inche tinana kobina, gose koibora, tinana korera abana abamura, gose gokinia abaiseke abekungi.”
ISA 23:5 Ekero Abamisiri baraigwe amang’ana ayio igoro ya Turo, nigo baraichane mono.
ISA 23:6 Inwe abamomenyete ase egesinka, amboka, mogende Tarisisi, morere!
ISA 23:7 Inee! Oyo nomochie oria oino oichire nomogooko, omochie oyio oagachetwe ase chingaki chia kare, oyio amagoro ’abaanto baye abogoretie gochia komenya ase chinse chi’aare?
ISA 23:8 Ning’o oroberetie amang’ana aya onsi mamincha ya Turo? Omochie oyio orenge kobekera abarwoti chigutwa, na abaonchoreria baye nigo baarenge abagaambi, na abaoonia baye nigo basikire ase ense.
ISA 23:9 Omonene bw’Emeganda nere oroberetie ayio ase okoiyeria inse oboenenu bw’obonene na gochaaya abanene bonsi b’ense.
ISA 23:10 Inwe abanto ba Tarisisi, menteka, moichore ase ense yaino, mobe buna amaache ’orooche rwa Naeli; kende tikeri kerabatange.
ISA 23:11 Omonene oramboire okoboko kwaye igoro y’enyancha, onyegeirie amarwoti; orure ogochika igoro ya Kaanani ng’a chiburi chiaye chitagorwe.
ISA 23:12 Ere agateeba, “Aye omochie o Sidoni orenge buna omoiseke omwekuungi, korende bono gwakoreirwe bobe, tokonyara koba nomogooko naende. Imoka ogende Kuporo, nonya naroro tokonyara gotimoka.”
ISA 23:13 Rigereria ense y’Abakalidayo! Abanto aba tibaarenge egesaku. Abaasuri nabwo barentete ching’iti chi’orosana komenya aroro. Abwo bakaagacha chindwaki chi’okoboera, bakaonchorana chinyomba chi’obogaambi. Chi’omochie oyio, bakayotagora okaba etui.
ISA 23:14 Inwe abe chimeeri chia Tarisisi rera, ekiagera chiburi chiaino chiatagoirwe.
ISA 23:15 Ase amatuko ayio omochie o Turo mbwebwe ase engaki y’emiaka emerongo etano na ebere, emiaka ereng’aine ey’obogima bw’omorwoti oyomo. Emiaka eyio emerongo etano na ebere ekoera, neebe ase Turo buna ariikire ase ogoteera kw’omotayayi;
ISA 23:16 “Aye omokungu omotayayi konya kwebirwe, imokia obokano, oetanane ase omochie bwonsi, otere neriogi rigiya, otere amatera amange, erio nario orainyorwe.”
ISA 23:17 Emiaka eyio emerongo etano na ebere koyaerire, Omonene nachiche korora omochie o Turo; omochie oyio noiranere chingencho chiaye chinkoro, ochake gokora obonyaka amo namarwoti onsi are ase ense.
ISA 23:18 Ebikonyorekana korwa ase oboonchoreria bwaye, na ebitoki bi’ogokora kwaye kw’obonyaka mbiatananwe ase Omonene, tibigosangererigwa na kogachwa. Ebio banyorire ase oboonchoreria nigo biranyorere abanto abwo bamenyete ase obosio vw’Omonene endagera eisaine, ne chianga chingiya chikobekwa.
ISA 24:1 Naama! Omonene nasarie ense, ayetige ere bosa; nayeonchorane ayeumamie, na abanto bamenyeteo abasiarere gochia aaria na aaria.
ISA 24:2 Amang’ana nayamo arabanyorere abanto bonsi; buna arabe ase abanto, naboigo arabe ase abakuani; buna arabe ase omosomba, naboigo arabe ase omonene oye; buna arabe ase omosomba omokungu, naboigo arabe ase omokungu ore omonene oye; buna arabe ase oyokogora, naboigo arabe ase oyokoonia; buna arabe ase oyokorua singo, naboigo arabe ase oyokoegwa singo; buna arabe ase oyogotura esira, naboigo arabe ase oyogoturwa esira.
ISA 24:3 Ense nesarigwe kegima ebe bosa, ekiagera n’Omonene oteebire ring’ana erio.
ISA 24:4 Ense nigo ekweumia na kogenderera gosira; oboiko bwonsi bwagoyire, ngochia gosira bore, na abare abanene b’ense baereirwe chinguru.
ISA 24:5 Ense yasarigwe nabaanto bamenyeteo; barabwo basaririe amachiiko, bangire koigwera emeroberio echiikire, naende basaririe okobwatana kw’ogotianania gwa kare na kare.
ISA 24:6 Ase ayio okoragererigwa nkogendererete gosiria ense; abanto bamenyeteo nigo bachandegete ase engencho y’okomocha kwabo kw’ebibe, basambirwe, na abanto abake boka batigaireo.
ISA 24:7 Edivai enyia nigo ekobokia amagombo, na emesabibu yasusanire, na abanto bonsi baarenge nomogooko bw’enkoro nigo baichanete.
ISA 24:8 Omogoko bw’eriogi rie chinchigiri oerire, na eriogi ri’abwo bagochenga riaerire, na omogooko bw’eriogi ri’amakano oerire.
ISA 24:9 Bono abanto tibagenderereti goteera ekero bakonywa edivai; ebinyugwa bigotindia biabeire ebiroro ase abwo bakobinywa.
ISA 24:10 Omochie oyio obwate eburu‐buru otagoirwe; kera enyomba ereo yasiekirwe, monto onde tari ogosoa aroro.
ISA 24:11 Okorera okonene kwaigwekanire ase chinchera, ekiagera edivai teiyo; omogooko bwonsi oerire, na omochengo bw’ense osirire.
ISA 24:12 Omochie osarigwe kegima; ebiita biatagoirwe na konacha‐nachanwa.
ISA 24:13 Amang’ana ayio naro arabinyore ebisaku bire ase ense; ense neebe buna ekero emezeituni ekonyegerigwa ase okoarora amatunda, na buna ogochorwa kw’amazeituni amatigari.
ISA 24:14 Erio abanto mbaake amariogi batere nomogooko, mbaake amariogi korwa bosongo batogie obonene bw’Omonene.
ISA 24:15 Ase ayio inwe abamore moocha, motogie Omonene; abamore ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha, togia erieta ri’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli.
ISA 24:16 Korwa chinsinyo chi’ense twaigure amatera ay’ogotogia obonene bw’Oyore Omonyene Oboronge. Korende nigo ngoteeba, “Naki nachandekire! Naki nachandekire! Obobe nobwane! Abakorekanu nigo bagendererete gokorekania, ee, nigo bagendererete gokorekania mono.”
ISA 24:17 Inwe abamomenyete ase ense, obwoba, na eirima, na omoeto, nigo bibaganyete.
ISA 24:18 Nebe ng’a oyogotama kaigure eriogi ri’okogosa nagwe ase eirima, na oyo orasoke korwa ase eirima eyio nabwatwe nomoeto, ekiagera chitirisa chia igoro chiaigoirwe, oboroso bw’ense bwanyegerigwe.
ISA 24:19 Ense yabwerekire, ee, yabwerekire kegima, yatandoirwe ebing’ese; ense yatengechigwe ne chinguru chintindi.
ISA 24:20 Ense yatindire buna oyotindire amarwa; nigo ekorunda‐rundigwa buna oborunda‐rundia bw’omote. Ogosaria kwaye kwayeritoereire, negwe, tekonyara koboka naende.
ISA 24:21 Ase engaki eyi’Omonene narue egesusuro ase emeganda ere igoro, aaria igoro, narue egesusuro ase abarwoti b’ense, aiga ase ense.
ISA 24:22 Barabwo mbasangererigwe amo buna abasibwa, babekwe ase engoro eyemo; mbasiekerwe buna abasibwa, na ekero amatuko amange aerire mbaegwe egesusuro.
ISA 24:23 Erio omotienyi tokorua oborabu bwaye, na erioba tirikobara, ekiagera Omonene bw’Emeganda nabe okogaamba ase egetunwa gia Sayoni, na ase Yerusalemu, na ase abagaaka b’aroro naorokie obonene bwaye.
ISA 25:1 Aye Omonene, naye Nyasae one; ninkoimokererie igoro, nintogie erieta riao; aye gwakorire amang’ana ’ogokumia emeroberio yao korwa kare nigo ere ey’obwegenwa na ekeene.
ISA 25:2 Aye gwatagoire omochie, kwayokorire obeire etui y’amagena, omochie oyio konya ogiteire chindwaki obeire ritongo. Gwasaririe chinyomba chinene chi’omochie bw’abamenyi, omochie oyio tokoagachwa naende.
ISA 25:3 Ase ayio, abanto bare ne chinguru mbagotogie, emechie y’ebisaku ebitindi nekoiroke.
ISA 25:4 Aye kwabeire egekengero egekong’u ase abataka, ee, kwabeire egekengero ase abaremeire ekero bare nemechando; kwabeire obotamero ase engaki y’embura omoubera, na ekiriri ekero ki’omobaso omoororo. Okogosa kw’abaanto abatindi nigo konga embura omoubera egotwoma enyasi,
ISA 25:5 na buna omobaso bw’eguru‐gura. Aye gwakiririe amariogi ’ababisa; buna omobaso omoororo ogokendigwa ne riire, naboigo namatera ’abaanto abwo abatindi arakendigwe.
ISA 25:6 Aiga ase egetunwa eke Omonene bw’Emeganda naroiserie abanto b’ebisaku bionsi omoyega bw’ebinto ebinoru, omoyega bw’edivai engiya mono, ee, oyo bw’ebinto ebinoru biichire emeseto, na edivai engiya ekenonoire.
ISA 25:7 Aiga ase egetunwa eke Omonene nasarie na korusia egietubo getubete abanto bonsi, ee, egietubo ekio keramboire igoro y’ebisaku bionsi.
ISA 25:8 Omonene nasirie amakweri goika kare na kare, natinyie amariga korwa ase amaiso ’abaanto bonsi, nasirie ogochaywa kw’abaanto baye korwa ase ense yonsi. Nab’Omonene atebiire.
ISA 25:9 Ase rituko erio mbateebe iga: “Rora, oyo nere Nyasae oito; oyo nere twakaganyire, erinde anyare gototooria. Oyo nere Omonene, twakaganyire; tiga togoke na gochenga, ekiagera otorenteire ogotooreka.”
ISA 25:10 Okoboko kw’Omonene nkobeere igoro y’egetunwa eke, korende Abamoabu mbatiringerwe inse aase abo buna obonyansi obwomo bogotiringeranigwa ase engoro y’esike.
ISA 25:11 Barabwo mbarambore amaboko abo buna omonto akorambora amaboko aye ase ogoaka entimbu, korende Omonene nasirie oboenenu bwabo amo nobong’ainereria bw’emeremo y’amaboko abo.
ISA 25:12 Natagore emerobiri emetambe y’ogwekengera ere ase chindwaki chiabo, nayeiyerie inse kegima, ee, negwe inse ase riroba.
ISA 26:1 Ase rituko erio ogoteera oko ngoterwe ase ense y’Abayuda; “Intwe nigo tomenyete ase omochie omokong’u. Omonene otoeire ogotooreka kobe chindwaki ne chiburi chiaito.
ISA 26:2 Igora ebiita bi’omochie oyio, erinde egesaku kere noboronge na obwegenwa kenyare gosoa imeo.
ISA 26:3 Omonto ore nebirengererio ebironge asore, aye Omonene nigo okomoa omorembe omoikeranu, ekiagera agosemeretie.
ISA 26:4 Mosemerie Omonene botambe, ekiagera Omonene nere egetare gia kare na kare.
ISA 26:5 Ere okeeirie abanto abwo beimokereretie igoro, otagoire omochie oria ochongororogete gochia igoro, oyoiyeirie inse kegima, ee, oyoiyeirie inse ase riroba.
ISA 26:6 Amagoro ’abaanto abataka nayotiringere inse, na ay’abaremerwa nayotache.”
ISA 26:7 Enchera y’abanyene oboronge nenteremu; naye okoyekora yaba enteremu.
ISA 26:8 Aye Omonene, intwe nigo tokoganyete kogocha konacha ebiina biao; okona‐koinyora erieta riao nakwo kore okogania kw’emioyo yaito.
ISA 26:9 Omoyo one nigo ogokogania ase obotuko, omoika ore ime yane nigo ogokorigia kobogokiamoka. Ekero orarente ebiina biao igoro ase ense, abanto bamenyeteo nigo bakweorokereria oboronge.
ISA 26:10 Omokori amabe naisa gwanchererigwa, takweorokereria oboronge; ekero are ase ense egokora oboronge nigo arakore ay’obokorekanu, takorora obonene bw’Omonene.
ISA 26:11 Aye Omonene kwaramboire okoboko kwao, korende barabwo tibagokorora. Tiga barore risemi obwate ase abanto bao, erinde basooke; omorero osambete ababisa bao, tiga obasambe nabarabwo.
ISA 26:12 Aye Omonene, notorentere omorembe, ekiagera emeremo twabeire togokora, naye kwabeire gokoyetokorera.
ISA 26:13 Aye Omonene, Nyasae oito, abanene bande babeire bagotogaambera, korende erieta riao rioka nario tomanyete.
ISA 26:14 Barabwo bakuure, tibakoba moyo naende, babeire amarengari, tibakoboka; ase ayio kwabaeire egesusuro na kobasiria, kwabasiririe, tibakoinyorwa nonya ng’ake.
ISA 26:15 Aye Omonene, gwakorire egesaku eke kementekane; ee, gwakementekanirie; ase ayio aye gwatogigwe, kwagareeirie ense y’egesaku eke.
ISA 26:16 Aye Omonene, ekero baarenge nemechando nigo bakorigetie, ekero kwabaete egesusuro, nigo bagosabeete mono.
ISA 26:17 Aye Omonene, nigo twabeete asore buna omokungu ore morito, okobina aibore, ekero engaki yaye yaikire, nigo akoromwa nobororo.
ISA 26:18 Intwe twabeire tore barito, twabeire tokobina na kweganchorana, korende ekero twaiborete tokaibora embeo bosa. Titorenteti ogotooreka konde ase ense, gose abanto tibaiboretwe ase ense.
ISA 26:19 Abanto baino bakwete mbabe moyo naende; emebere y’abakwete neboke. Inwe abwo moraire ase amaroba ime, boka, motere nomogooko! Riime riao nigo rire eri’oborabu; riroba ndibairanie abakwete.
ISA 26:20 Inwe abanto baane, inchwo mosoe ase chiero chiaino mwesiekere aroro; mwebise aroro ase engaki enke, goika endamwamu eyio ebe yaetire.
ISA 26:21 Rora, Omonene ngosoka are korwa aase aye, ae abanto bamenyete ase ense egesusuro ase engencho y’ebibe biabo. Okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga ase ense nkobe maiso marore, na ense tekogenderera kobisa abanto abwo baitetwe.
ISA 27:1 Ase engaki eyi’Omonene nae Leviatani, eng’iti eria y’okwoboyia, enyango ekwemiina, egesusuro. Nayeite n’omoro oye ore omokong’u na omonene, na ore ne chinguru; boigo naite enchoka eria ere ime ase enyancha.
ISA 27:2 Ase engaki eyio omogondo bw’emesabibu ore nedivai enyinge nobeo. Notererwe ogoteera oko:
ISA 27:3 “Inche Omonene, ninche inde omorendi bw’omogondo bw’emesabibu, nigo nkoyoitororera amaache kera engaki; nigo inyorendete obotuko na omobaso, erinde onde tabaisa koyosaria.
ISA 27:4 Inche tindi nendamwamu. Nonya amagwa na amageri are gocha kondwania nigo nare koyarwania na koyasambera amo.
ISA 27:5 Tiga abanto babwaterere oborendi bwane mbarende ne chinguru chiane; tiga bakore omorembe nainche, ee, barabwo mbabe nomorembe nainche.”
ISA 27:6 Ase amatuko agochi‐gocha Omonene nae abanto b’ororeeria rwa Yakobo ribaga baseboke, ee, Abaisraeli mbasokie ebisicha na ebisebo, mbaame amatunda aichore ase ense yonsi.
ISA 27:7 Inee! Omonene naagete Abaisraeli buna aagete ababisa babo? Gose Abaisraeli mbaitetwe buna ababisa babo baitetwe?
ISA 27:8 Aye nigo kwaamereranetie nabarabwo okabaa egesusuro ase ekerengo, okarenta omwaga omotindi korwa moocha, okabaseria.
ISA 27:9 Ase ayio, abanto b’ororeeria rwa Yakobo mbachenwe korwa ase ogosaria kwabo, na okorusigwa okwo kw’ebibe nkorente okwama ogoikeranu, ekero amagena onsi ay’ebisasimero arasenyentwe buna amagena ’echooka, na emete y’Asera, enyasae eria enkuungu, na ebisasimero bi’ogosambera ubani, biratagorwe bionsi.
ISA 27:10 Omochie ogiteire chindwaki ong’anyirwe, otamirwe na gotigwa bosa, obeire buna erooro; agwo nao chimori chikorisia na korara, chiaba chikoria amato e chinsagia chireo.
ISA 27:11 Ekero chinsagia chiomire, nigo chikobuneka, abakungu bacha bachiira bachiutera omorero. Abanto b’egesaku eke tibari nobong’aini, ase ayio oria obatongete takobarorera amabeebe, gose kobarorera amaabera.
ISA 27:12 Ase engaki eyi’Omonene nabaswage inwe Abaisraeli buna chinyeke chi’endagera na kobachora oyomo oyomo. Nigo arachakere ase orooche rwa Eufarati na goikera ase akarooche ka Misiri.
ISA 27:13 Ekero engaki eyio eraike, engoma nebugigwe, na abanto abwo basirerete ase ense y’Abaasuri, na baria baseretigwe gochia ase ense ya Misiri, mbache gosasiima Omonene ase egetunwa egechenu agwo Yerusalemu.
ISA 28:1 Obobe nobwao aye ore egutwa y’oboenenu bw’abaanto ba Efraimu batindire. Nigo ore buna egesicha giasusanire, obwari bw’obonene bwao bwasirire. Nigo ore ase egetunwa igoro, igoro ye rikura ritobu ri’abwo babuirwe nedivai.
ISA 28:2 Rora, Omonene nabwate oyomo ore nokobua ne chinguru; oyio nigo anga buna embura y’amagena, na buna omwaga omotindi ogosaria, na buna omoubera ore nembura enyinge oraiyerie ebinto bionsi inse ne chinguru.
ISA 28:3 Egutwa y’oboenenu y’abanto b’Efraimu batindire netiringwe namagoro;
ISA 28:4 na egesicha giasusanire kere obwari bw’obonene bwaye, ekio kere ase egetunwa igoro agwo ase rikura ritobu nkebe buna ogotongorwa kw’amako agotang’anera rigesa, ayio omonto akorora oyatwa, na ekero ayabeekire koboko oyaria.
ISA 28:5 Ase engaki eyi’Omonene bw’Emeganda nabe egutwa y’obonene, na ekiore ki’obwari ase abanto baye abatigari,
ISA 28:6 naende nabe omoika bw’ogokora ayare ay’ekeene ase abwo bakogaamba ekiina, naende nabe chinguru chiabo abwo bagoseria ababisa agwo ase egeita.
ISA 28:7 Abanto aba nabarabwo batindire edivai; nigo bakoong’anya ase okonywa ebinyugwa bigotindia; abakuani na ababani batindire nebinyugwa bigotindia, na ekero bakorora amaroro nigo bakomocha, nigo bagotantana ekero bakonacha ebiina.
ISA 28:8 Chimesa chiabo chionsi chiaichoire namaroki, na aase ande tari atari nobonyinyeri.
ISA 28:9 Nigo bagoteeba: “Ning’o Isaya aganetie kworokereria obong’aini, na ning’o ere aranyare komanyia amang’ana aye amaya? Inee! Nabana abake abwo batachirwe, abwo batigigwe kogonka?
ISA 28:10 Nigo agotoa ogochika igoro ase ogochika, ee, ogochika igoro ase ogochika; ring’ana igoro ase ring’ana, ee, ring’ana igoro ase ring’ana; aiga make, na aaria make.”
ISA 28:11 Ekeene, Omonene nakwane nabaanto aba goetera ase abanto b’ebisaku ebiao, abwo bagokwana omonwa omogeni.
ISA 28:12 Omonene nigo atebeetie abanto abwo: “Aiga nase agotimokerwa, tiga abwo barosire batimokere aiga, erinde banyore chinguru naende.” Korende abanto abwo tibaigwerete.
ISA 28:13 Ase ayio ring’ana ri’Omonene ase bare nigo rirabe iga: “Ogochika igoro ase ogochika, ee, ogochika igoro ase ogochika; ring’ana igoro ase ring’ana, ee, ring’ana igoro ase ring’ana; aiga make, na aaria make,” erinde kobagotaara babe bakogwa kemagega‐magega, babutokane, babe bagotegwa na kobwatwa.
ISA 28:14 Ase ayio, inwe abachecheria aba mokogaambera abanto ba Yerusalemu, igwa ring’ana ri’Omonene.
ISA 28:15 Inwe nigo mogoteeba, “Intwe twakorire okobwatana kw’ogotianania namakweri, na twabwatanire nase abakuure; ekero emechando eyio emebe erache tegotoika ang’e, ekiagera twakorire oborimo bwabeire obotamero bwaito, na obong’ainereria bwabeire egekengero giaito.”
ISA 28:16 Ase ayio Omonene nigo agoteeba iga: “Rora inche nkobeeka nde rigena ri’oboroso ase Sayoni, rigena rikong’u riateemirwe, rigena ri’ekoona ri’engencho enene rire oboroso obokong’u; na onde bwensi orariegene, takorua aroro.
ISA 28:17 Ninkore ekeene kebe ekerengo gi’okorenga, na oboronge bobe ekebiro gekorenga. “Nindete embura y’amagena yabuse kegima oborimo bore obotamero bwaino, na emegoko ebonganie obwebiso bwaino.”
ISA 28:18 Erio okobwatana kw’ogotianania koria mwakorete namakweri ngosarigwe, na okobwatana kwaino mwakorete nase abakuure tigokogenderera kobao; ekero emechando eyio emebe erache, goika motiringerwe inse
ISA 28:19 Buna koreng’ana emechando eyio eraabe ekona‐gocha nebanyore inwe, neebe ekona‐gocha emambia ase emambia, ee, omobaso na obotuko. Nigo eraabe emechando emebe y’okoondokia ase okoigwa amang’ana ayio atomirwe.
ISA 28:20 Oborere nigo bore obweng’e omonto agosinywa kwerambora igoro ase borobwo, na ekiebisio nigo kere ekenyerere mono omonto atanyare kwebisia.
ISA 28:21 Omonene naimoke akore buna akorete ase egetunwa gia Perasimu; nabe nendamwamu buna abeete ase Rikura ria Gibeoni; nakore ogokora kwaye kore okogeni, nakore emeremo yaye ere ey’ogokumia.
ISA 28:22 Ase ayio, bono timogenderera gochecheria, ebisibo biaino tibibaisa gokong’igwa, ekiagera naigure korwa ase Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ogochika kw’ogosirigwa gw’ense engima, okwo gotanyare gotigwa.
ISA 28:23 Tegerera moigwe eriogi riane; igwera amang’ana aane ngokwana!
ISA 28:24 Inee! Omonto okorema ng’a asimeke chimbusuro nigo akogenderera kona‐korema rioka? Inee! Omonto oyio nigo akogenderera kona‐koboosa rioka?
ISA 28:25 Omonto oyio ekero akoorire koroisia riroba, Inee, tari kobusura obotu bw’ebinsari bikorokwa dili na komini; naende obusura engano ase chindwaro, na esairi aase aye, na engano ende ase chingito?
ISA 28:26 Nyasae oye nigo akomworokereria enchera engiya y’ogokora emeremo eyio.
ISA 28:27 Dili teri koorerwa nekeoorero gi’ekioma, gose komini teri koorwa namagoro e chigari, korende bionsi bibere nigo bigosusurerwa omote.
ISA 28:28 Ekero omonto akoora engano, Inee, nkoyesunyunta are? Yaya, tari kogenderera koyeoora naende, nigo arabaise koyesenyenta namagoro ’egari ekong’uswa ne chibarasi chiaye.
ISA 28:29 Amorokererio ayio nigo akorwa ase Omonene bw’Emeganda; ere nigo are omosemia bw’ogokumia, na obong’aini bwaye nobonene mono.
ISA 29:1 Obobe nobwao aye Arieli, Arieli, omochie ase Daudi arenge gotoora. Omwaka ase omwaka imogenderere korenda Amatuko aino Amanene, na emeyega yaino.
ISA 29:2 Inche Omonene nindete emechando asore Arieli, okorera na okweumia mbibe ime yao, na aye omochie nobe ase ’nde Arieli bori.
ISA 29:3 Nintoore asore ngoetanane, ng’agache chiburi chi’okoboera na gokorwania.
ISA 29:4 Erio abanto bamenyete ime yao mbaiyerigwe inse, babe bagokwana korwa riroba inse, na amang’ana abo naigweke korwa ase orotu ime ng’ora ng’ora, ee, amariogi abo narwe inse ye riroba buna eriogi ri’ekerecha, nigo barabe bakomonya korwa ase orotu ime.
ISA 29:5 Korende ababisa bao bare omoganda omonene mbairurukigwe buna orotu; na omoganda bw’abare abatindi noirurukigwe buna omoiriro gochia aare. Amang’ana ayio nigo arabe mobosokano, ee, nigo arabe mobosokano mono.
ISA 29:6 Omonene bw’Emeganda naake abanto bao ne chinkoba, na omotengecho bw’ense, na egeturi ekenene, na ekerambauti, na embura omoubera, na amasaria ’omorero ogosamba.
ISA 29:7 Abanto abange b’ebisaku bionsi abwo bakorwania Arieli, ee, bonsi abakorwania omochie oyio, na gotagora chiburi chiaye, na koyorentera emechando, nigo barasirigwe, beebwe buna okorota gokwebwa, ee, buna okorora kwa botuko gokwebwa.
ISA 29:8 Abanto b’ebisaku bionsi, abwo bakorwania Egetunwa gia Sayoni, nigo barabe buna omonto ore nenchara akorota ng’a nkoragera are, korende gakoboka bwenyora ore nenchara, gose buna oyore nerang’o akorota ng’a nkonywa are amaache, korende gakoboka bwenyora ore nerang’o.
ISA 29:9 Tenena mokumie, ee, mokumie! Ekore mobe emeuko, mogenderere goukora! Etindie, korende tari ase okonywa edivai; ong’anya, korende tari ase okonywa ekenyugwa kegotindia.
ISA 29:10 Omonene obaitereire inwe omoika bw’okorara chitoro chindito; oukoirie amaiso ’ababani, abwo bare amaiso aino, na otubire emetwe y’abarori, abwo bare emetwe yaino.
ISA 29:11 Amaroro ayio onsi ay’obobani ebei re ase more buna amang’ana ’egetabu memumekeirie na kobekwa ekemanyererio. Ekero abanto bakoira egetabu eyio ase omonto omanyete gosoma, bamoteebia: “Soma amang’ana ’egetabu eke,” ere nigo agokana oteeba: “Tinkonyara, ekiagera amang’ana aya nigo abeire buna ey’egetabu kemumekeire ebekire ekemanyererio.”
ISA 29:12 Naende bayea oyotamanyeti gosoma, bamoteebia: “Soma amang’ana ’egetabu eke,” nere nigo agokana, oteeba, “Timanyeti gosoma.”
ISA 29:13 Omonene nigo agoteeba iga: Abanto aba nigo bakong’ika ang’e ase ogokwana nemenwa yabo na gonsika nebikoba biabo, korende chinkoro chiabo nigo chire aare korwa ase ’nde, na okonyiroka kwabo nigo kore amachiiko Mwanyabaanto borokereretie.
ISA 29:14 Ase ayio, rora, ningenderere gokora amang’ana ay’ogokumia ase abanto aba, ee, amang’ana ayio nigo arabe ay’ogokumigwa na goichanwa; obong’aini bw’abaanto babo bare abang’aini mbosire, na okomanya kw’abamanyete mono nkobiswe.
ISA 29:15 Obobe nobw’abaanto abwo bagokora emeroberio yabo erio bayebisa aase aatambe ng’a Omonene tayerora. Abanto abwo nigo bagokora ogokora kwabo ase chinchera chi’omosunte, erio bateeba, “Ning’o otorooche? Ning’o otomanyete?”
ISA 29:16 Inwe nigo mokoonchorana amang’ana bobe. Inee! Omokori chinyongo nareng’anigwe nesike? Egento keroisirie ngetebie oyokeroisetie, “Tari aye kwandoisetie”; gose egento omonto abombete nkemoteebie, “Tomanyeti kende”?
ISA 29:17 Engaki netigarete enke, erio rinani ria Lebanoni riraonchorwe ribe omogondo okwama chindagera chinyinge; na omogondo oria orenge kwama chindagera chinyinge oonchorwe obe rinani.
ISA 29:18 Ase engaki eyio emetino neebe ekoigwa amang’ana ariikire ase egetabu, na emeuko yarenge ekorora buna rikongori na omosunte, nerore buya namaiso abo.
ISA 29:19 Erio abanto abaitongo nabanyore omogooko omoyia kobare ime ase Omonene, na abataka bare ase Mwanyabaanto mbagokere Omonene ore Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 29:20 Abakoirokia abande mbasirigwe, na abachecheria tibakobao; abwo bonsi bakorigia gokora amabe mbaitwe tibaabao.
ISA 29:21 Omonene nasirie abanto abwo bagosiria abande namang’ana abo, abwo bakobeeka omoeto ase oyo okogaamba ebiina agwo ase egeita, bakwana oborimo na koonchorana oboronge bw’omonto ore omooronge.
ISA 29:22 Ase ayio Omonene, oria obooretie Aburaamu, okwanire amang’ana aya igoro y’ororeeria rwa Yakobo, “Abanto ba Yakobo tibakogenderera koba nobosooku; amasio abo takoirura nonya ng’ake naende.
ISA 29:23 Ekero abana babo bararore emeremo y’amaboko aane, eye nakorete ase egati yabo, mbachene erieta riane ime yabo, naende banche ng’a inche n’Omochenu o Yakobo inde, mbabe bateneine banyirogete inche Nyasae bw’Abaisraeli.
ISA 29:24 Erio abwo basirire ase omoika mbaegwe okomanya, na abwo bakwemurungania mbanche amorokererio.”
ISA 30:1 Omonene nigo agoteeba iga: “Obobe nobwaino inwe abana baane abamore abasaria, aba mogokora emeroberio etari eyaane, nigo mogokora okobwatana okwo gotari okw’omoika one, na mwamenta ebibe igoro ase ebibe binde.
ISA 30:2 Inwe nigo mokogenda ase Misiri korigia ogokonywa korwa ase Farao, korende timori korigia ogosemigwa korwa ase ’nde. Nigo mokorigia obotamero ase ekiriri kia Misiri.
ISA 30:3 Ase ayio chinguru chia Farao nchionchoke chibe obosooku bwaino; na obotamero bwaino ase ekiriri kia Misiri mbobarentere ogochaywa.
ISA 30:4 Nonya abagaambi baino bare ase omochie o Soani, na abatomirwe baikire ase omochie o Hanesi,
ISA 30:5 kera oyomo nasooke, ekiagera mosemeretie abanto b’egesaku batanyare kobaa ebitoki binde, korende nobosooku na ogochaywa.”
ISA 30:6 Aya naro amang’ana igoro ye ching’iti chia Irianyi. Abanto abwo nigo bagoeta ase ense ere nemechando na omoichano, ase chindo chiaberi ne chindo chinde chimenyete amo namarubi, ne chinchoka chikoiruruka. Nigo bakobeerekia chitigere chinibo chiabo, ne chikungo chiabo bachibeeka ase chisukubi chie chingamia, bagenda ase abanto batabae bitoki binde.
ISA 30:7 Ogokonywa kwa Misiri nigo kore bosa; ase ayio narokire ense eyio “Rahabu etari gokora gento.”
ISA 30:8 Bono genda, orike amang’ana ayio ase ebao agwo ase amasio abo, na oyarike ime ase egetabu, erinde abe kirori ase amatuko agochi‐gocha goika kare na kare.
ISA 30:9 Abanto aba nigo bare abasaria, abana abanyaborimo, abana batari koigwera amachiiko ’Omonene.
ISA 30:10 Nigo bagoteebia abarori b’amaroro: “Timobaisa korora amang’ana,” na bateebia ababani: “Timobaisa gotobaanera amang’ana amaronge; toteebie amang’ana amororo aya agotwansera, motobaanere ay’obong’ainereria.
ISA 30:11 Karue inchera, gobera korwa ase oboeto, morusie ase tore Oyio ore Omochenu bw’Abaisraeli.”
ISA 30:12 Ase ayio, Oyore Omochenu bw’Abaisraeli oteebire iga: “Inwe mwachayire ring’ana eri, mwanchire amang’ana ’obobe na obong’ainereria, naro mosemeretie.
ISA 30:13 Ase ayio, okomocha oko kw’ebibe nkobe ase more buna obotandoku bore ase orwaki orotambe rwekumbire, rore ang’e kogwa, na okogwa kwaye nigo korache bwango mobosokano.
ISA 30:14 Okogwa okwo nkobe buna ogwatwa kw’enyongo y’omokori chinyongo egotinerwa inse, nonya norogio oromo rw’enyongo eyio tirori gotoka omonto araancharere omorero, gose arabuchere amaache korwa ase ensoko.”
ISA 30:15 Aya nar’Nyasae, Omochenu bw’Abaisraeli agoteeba: “Komorang’iranere mobe abatoereru imotooreke; ase oboremereria na ogosemeria monyore chinguru.” Korende inwe mwangire gokora bo.
ISA 30:16 Nigo mogoteeba ng’a moriine chibarasi chikominyoka mono, motame. Ee, goika motame. Inwe moganetie gotama ne chibarasi chinyango, korende ababisa baino abwo bakobabwatia nigo bare abaminyoki kobabua.
ISA 30:17 Abanto baino elifu eyemo mbaserigwe ase okogoswa nomonto oyomo, gose nabaanto batano, goika abatigari baino babe buna omoenga oyomo ore ase egetunwa igoro, na buna ekemanyererio keimokereirie ase ekerogo igoro.
ISA 30:18 Ase ayio Omonene nigo aganyete ng’a anyare kobakorera amaya; na ase ayio, neimokererie igoro mono goika abe okobarorera amaabera, ekiagera Omonene nigo are Nyasae bw’oboronge. Mbarenomogooko abanto bonsi abamoganyete.
ISA 30:19 Inwe abanto momenyete Sayoni agwo Yerusalemu, timokogenderera korera naende. Ekeene, Omonene nabakorere amaya ekero mokorera asare; ekero araigwe eriogi ri’okorera kwaino nabairanerie.
ISA 30:20 Nony’Omonene ogochia kobaa inwe omogati ekero more nemechando, na amaache ekero more nobororo, aborokia baino tibakogenderera kwebisa, korende mobe mokobarora namaiso aino.
ISA 30:21 Komorabe mwagobeire korwa ase enchera gochia ensemo y’okorio, gose ey’okobee, inwe namoigwe korwa magega yaino amang’ana aya: “Enchera neye, yebwatie.”
ISA 30:22 Ase engaki eyio moimokie emegwekano yaino mogosasiima, eyio ebachire na koomwa ne chifeta, na eyende ebombire na koomwa netaabu, moyetugute buna ebinto bitachenegeti, moyetebie: “Karue aa ase tore!”
ISA 30:23 Erio ekero morabe mogosimeka chimbusuro chiaino, Omonene nachitwerie embura, erinde chindagera chiaino chiame, nainwe monyore chindagera chinyinge chingiya. Ekero ekio chitugo chiaino nchinyore amarisio amagare.
ISA 30:24 Chiombe ne chitigere chiaino, echio mokoremia ase emegondo yaino, nchinyore chindagera chingiya chisongire noroteru na goswagwa, chiochoganirie nomonyoo, chirie.
ISA 30:25 Ase rituko erio ekero ogoitwa okonene korabe, ne chindwaki chinkong’u chiraiyerigwe, chindooche nchituboke korwa ase ebitunwa ebitambe bionsi na ebigoro biimokererete igoro.
ISA 30:26 Oborabu bw’omotienyi mborabe se buna omobaso bw’erioba, na omobaso bw’erioba nobare ara gatano na kabere, buna okobara kw’amatuko atano na abere. Amang’ana ayio nigo arakorekane ekero Omonene araboe chingoma na agwenie amaakwa aagete abanto baye.
ISA 30:27 Rora, erieta ri’Omonene ngocha rire korwa aare. Nigo agocha ore nendamwamu ekobera, ne rikundesi rinene ri’erioki; amang’ana ’ebikoba biaye nigo aichire nekeririanda, na oromeme rwaye nigo rore buna omorero ogosiria.
ISA 30:28 Omoika bw’Omonene oye nigo onga orooche roichire goika ebigoti. Nasonge abanto b’ebisaku negesongero ki’ogosiria; ase emenwa yabo nigo arabeeke ebinto ase emenwa yabo bi’okobatantania.
ISA 30:29 Inwe motere ogoteera buna nokw’omoyega omochenu bw’obotuko; chinkoro chiaino nchibe nomogooko buna ekero abanto bakobugia ebiroria kobagotiira gochia ase egetunwa ki’Omonene, ere oyore Egetare ki’Abaisraeli.
ISA 30:30 Omonene naake eriogi riaye ri’obonene na abanto bariigwe, na ogoaka kw’endamwamu gokorwa ase okoboko kwaye kororekane. Nigo araake goetera ase omorero ogosamba na gosiria, na omwaga bw’echinguru, na embura y’omoubera, na amagena ’embura.
ISA 30:31 Ase eriogi ri’Omonene, na ase ogoaka nenyimbo yaye, Abaasuri mbaondoke mono.
ISA 30:32 Omonene naimokie enyimbo yaye abae egesusuro, na ekero arabe ogoaka abanto abwo, abanto baye mbabe bakobugia chinchigiri na amakano. Omonene omonyene nere orabarwanie esegi aande onsi.
ISA 30:33 Aase ogosambera ebing’wanso bi’okogechia nigo aroisetigwe kare; ee aase agwo nigo aroiseretigwe omorwoti. Aase agwo nigo are aatambe na aagare, aichorigwe chinko na omorero. Omoika bw’omonwa Omonene, onga buna omorero bw’amagena akoyia, noro orayouterere.
ISA 31:1 Obobe nobwabo abwo bagotirimboka gochia Misiri korigia ogokonywa, abwo basemeretie chibarasi ne chigari, ekiagera chire chinyinge, na abariini chibarasi, ekiagera bare ne chinguru, korende tibari korigia Oyore Omochenu bw’Abaisraeli, gose korigia ogosesenigwa korwa ase Omonene oyio.
ISA 31:2 Ere nigo are omong’aini na nigo akorenta obobe gose tari koonchora amang’ana aye. Nae eamate y’abakori amabe egesusuro, boigo nae abakoonyi b’abagokora amabe egesusuro.
ISA 31:3 Abamisiri nigo bare Mwanyabaanto, tibari Nyasae; chibarasi chiabo nigo chire emebere, tichiri emeika. Ekero Omonene ararambore okoboko kwaye, abwo bagokonya mbagochwe, na abwo bagokonywa bagwe; bonsi nigo barasirigwe amo.
ISA 31:4 Aya nar’Omonene antebetie; “Buna koreng’ana endo ensae ekoronya ase eng’iti yaitire, na teri kogoswa namariogi ’omoganda bw’abarisia, gose teri kwoboa egeturi kiabo, naboigo inche Omonene bw’Emeganda ndache korwana ase Egetunwa gia Sayoni, na ase ekegoro kiaye.
ISA 31:5 Buna koreng’ana chinyoni chikorambora chimbaaba chiabo, naboigo inche Omonene bw’Emeganda ndaegere Yerusalemu; ninyorende na koyobooria; ninyororere amaabera na koyotooria.”
ISA 31:6 Inwe Abaisraeli, moiranere oria mwasaretie asare mokamotiga.
ISA 31:7 Engaki ngocha ere kera omonto aratugute emegwekano yaye agosasiima eroisirie korwa ase chifeta ne chitaabu, eyio mwaroisetie namaboko aino, na igo mogakora ebibe.
ISA 31:8 “Abaasuri mbaitwe nemioro, korende tari eya Mwanyabaanto, ee, emioro etari eya Mwanyabaanto nebasirie. Abanto abwo mbatame korwa ase esegi, na abamura babo mbairwe ase obosomba, bakore emeremo ase okobetererigwa.
ISA 31:9 Oyore egetare kiabo natame ore nomoondoko omonge; na abakogaamba amo nere mbatame ase okogoswa ekero bararore ebendera y’esegi.” Omonene, oyio omorero oye ore ase Sayoni, na ekebemberi kiaye ki’omorero kere Yerusalemu, oteebire amang’ana ayio.
ISA 32:1 Rora, omorwoti naoroke oragaambe ase oboronge, na abagaambi b’obogaambi mbagambe bakore ay’ekeene.
ISA 32:2 Kera oyomo obo nabe buna obwebiso ekero omwaga okogusa, na buna ekeigamero ekero embura y’omoubera egotwa; boigo mbabe buna chindooche chire ase ense enyomo, na buna ekiriri ki’egetare ekenene ase ense etari namaache.
ISA 32:3 Erio amaiso ’abaanto abwo bakorora tagoukora, na amato ’abaanto abwo bakoigwa naigwe.
ISA 32:4 Erio abanto abwo batarenge ne chinkoro chi’oboremereria mbabe nebirengererio bi’okomanya, na abwo baarenge gotutura mbamanye gokwana buya na koigugwa buya.
ISA 32:5 Ase engaki eyio omonto omoriri takorokwa omosike, gose omong’ainereria takorokwa omonto omwegenwa.
ISA 32:6 Omonto omoriri nigo agokwana amang’ana ’oboriri; ebirengererio biaye nigo bigokora emeroberio y’ogokora ebibe; nigo akwenaria gokora aya atari e chingencho chinchenu; nigo agokwana bobe igoro y’Omonene, na otiga korageria abare nenchara, na orina abare nerang’o amaache.
ISA 32:7 Ebirwanero bi’omong’ainereria nigo bire ebi’obobe; ere nigo agokora emeroberio y’obosooku gosiria abachandegete ase okobateebera oborimo, nonya nekero barabwo bagokwana ay’oboronge bwabo.
ISA 32:8 Korende omonto omosike nigo akoroberia ay’obosike, na nigo agotenena ase ay’obosike.
ISA 32:9 Inwe abakungu mweisanegetie, imoka, montegerere! Inwe abaiseke motechandereti kende, tegerera, moigwe amang’ana ngokwana!
ISA 32:10 Inwe abakungu motechandereti kende, ekero amatuko aetanetie omwaka aerire mobe mogochandeka, ekiagera emesabibu tekwama, ne rigesa rie chindagera tirikoba.
ISA 32:11 Ase ayio inwe abakungu motechandereti kende, iguswa, mwechabore chianga chiaino mobe getirianda, erio mweboyie chigunia.
ISA 32:12 Moake‐ake ebikuba biaino, ekiagera emegondo yaino emiya, na emesabibu yaino ekwama mono, yasarigwe,
ISA 32:13 na ekiagera amagwa na amageri biamerire ase ense y’abanto baane, mweake‐ake ase engencho ye chinyomba chi’emegoko chire ase omochie oyio oichire nomochengo.
ISA 32:14 Chinyomba chi’oborwoti nchitigwe chire bosa, omochie oichire nabaanto nong’anywe, eburi na emerobiri y’obotengerero mbibe amakuruma kare na kare; agwo nao chitigere chi’orosana chiregokerie, na omochie oyio obe oborisia bw’amaicho e ching’iti.
ISA 32:15 Magega y’ayio ntoitererwe Omoika korwa igoro, na aase arenge erooro abe omogondo okwama chindagera chinyinge, na omogondo okwama chindagera chinyinge noonchorwe obe rinani.
ISA 32:16 Erio ekeene ngekorwe ase ense y’erooro, na oboronge bokorwe ase omogondo okwama chindagera chinyinge.
ISA 32:17 Ayaratoke korwa ase oboronge nomorembe, na okwama kw’oboronge n’obotoereru na ogosemeria kwa botambe.
ISA 32:18 Abanto baane mbamenye ase chinyomba chire nomorembe babe barendire buya, mbabe batimogete ase obotoereru.
ISA 32:19 Ekero embura y’amagena eraabe egotwa neiyerie emete ye rinani, na omochie oino noiranigwe inse mono.
ISA 32:20 Imosesenirie inwe aba mogosimeka chimbusuro mbarabare ase amaache onsi, mogotiga chiombe ne chitigere chiagenda aande onsi.
ISA 33:1 Obobe nobwaino inwe aba mogosiria, ko inwe timwana gosirigwa! Obobe nobwaino inwe abaurereria, ko inwe timwana kourererigwa! Ekero morabe mwakoorire gosiria, nainwe mosirigwe, na ekero morabe mwakoorire kourereria, nainwe mourererigwe.
ISA 33:2 Aye Omonene, tororere amaabera; twabeire togosemeretie. Kabe chinguru chiaito kera rituko, na ototoorie ase engaki y’emechando.
ISA 33:3 Ekero aye gwakanire neriogi ringa buna eri’okogukura, abanto b’ebisaku nigo bagotama, na ekero kwaimokereire igoro, barabwo nigo bagoserebekana.
ISA 33:4 Abanto nigo bagocha baabasakora buna chingeeti chigosakora, na buna chingige chikoumokera, nabarabwo nabo bakobaumokera.
ISA 33:5 Omonene nigo aimokererete igoro, ekiagera nigo amenyete igoro mono; naichorie Sayoni nekeene na oboronge.
ISA 33:6 Ase chingaki chiria Omonene nabae oborendi obuya, na obonge bw’ogotooreka, na obong’aini, na okomanya; okomoiroka Omonene nakwo korabe enibo yaino.
ISA 33:7 Igwa, abanto abwo bare chituoni nigo bakorera mono agwo isiko, na abwo batomirwe bare namang’ana ’omorembe nigo bakorera bare nobororo.
ISA 33:8 Chinchera chinene chiasarekire, omoeti tari ogoeta aroro. Okobwatana kw’ogotianania gwasarigwe; emechie yachayirwe, na abanto tibasikiri.
ISA 33:9 Ense nigo ekweumia, yaereirwe chinguru; rinani ria Lebanoni riasookire na gosusana; rikura ria Saroni riabeire buna Ekerubo Ekiomo, na emete ya Basani na Karimeli yaarorokire amato.
ISA 33:10 Omonene nigo agoteeba iga: “Bono ningororoke ntenene, bono ninyimokerere igoro inyetogie.
ISA 33:11 Inwe nigo morabe barito bw’obonyansi obwomo, moibore amasakwe. Omoika oino bw’okoeyana noro omorero orabasambe moere.
ISA 33:12 Abanto mbasambwe bayie babe ribu, na buna amagwa akobutorwa asambwa nomorero.”
ISA 33:13 Inwe abamomenyete aare, igwa aya nakorire; nainwe abamomenyete ang’e ancha na koorokia okobua kwane.
ISA 33:14 Abanyabibe bare Sayoni basoirwe nobwoba; omoondoko obabwatire abwo batamoirogeti Nyasae. “Monto ki oito oranyare koremereria amenye nomorero ogosiria? Ning’o ore ase tore oranyare komenya ime ase omorero oyio ogendererete gwoka kare na kare?”
ISA 33:15 Omonto okobwatia oboronge na gokwana amang’ana ’oboronge, oyio ogechete okonyora kw’ogokorera abande bobe na otangete amaboko aye tabwata riaaki, oyio otichete amato aye tabaisa koigwa amang’ana igoro y’ogoitera amanyinga, naende otari korigereria amang’ana ’obobe,
ISA 33:16 oyio nere oramenye aase are igoro. Ebitare ebikong’u mbibe ebikengero biaye; naegwe endagera yaye, na amaache aye tagosira.
ISA 33:17 Amaiso aino arore omorwoti ore ase obwari bwaye; narore ense ere engare mono.
ISA 33:18 Chinkoro chiaino nchirengererie igoro y’obwoba boria na goteeba: “Inee! Oria orenge kobeeka ebango, ng’ai are? Oria orenge korusia ebango, ng’ai are? Oria orenge kobara emerobiri, ng’ai are?”
ISA 33:19 Timokorora abanto baria abatindi naende, abanto babwate ogokwana ogokong’u motari komanya, abwo bagokwana emenwa emeao ase okong’ung’ura motari komanya.
ISA 33:20 Rigereria Sayoni, omochie oyio ase togosangererekana ase Amatuko aito Amanene! Erio amaiso ao narore Yerusalemu, obomenyo bw’obotoereru, eema etari kona‐kong’anya‐ng’anyigwa; eyio ebirochi biaye bitari gosimorwa, gose chingori chiaye chitari kobutoka.
ISA 33:21 Aroro agwo Omonene natoorokere ore nobonene, nabe ase tore buna chindooche na ebirooche, ase amaato agosukigwa nemegango ataete, gose chimeeri chinene chitaete.
ISA 33:22 Omonene nere omonachi ebiina oito, nere omogambi oito. Omonene nere omorwoti oito, natotoorie.
ISA 33:23 Chingori chi’omoenga bw’emeeri chianyega‐nyegire, tichikonyara gosiberania omoenga bokong’u aase aye, gose korambora ebitambaa. Erio ebinto ebinge mbisakorwe biatananwe, nonya nebisegora mbisakore ebinto.
ISA 33:24 Onde tari bw’omochie oyio orateebe: “Inche nigo nindwarete”, ekiagera abanto abamenyete aroro mbabe baabeirwe obobe bwabo.
ISA 34:1 Inwe abanto b’ebisaku, inchwo ang’e, motegerere moigwe; inwe abanto, igwera! Tiga ense etegerere amo na bionsi ebireo, ee, oboiko bwonsi na ebigosoka korwao.
ISA 34:2 Omonene obeire nendamwamu enene ase ebisaku bionsi, na obeire nekeririanda ase emeganda yabo yonsi y’esegi; obanacheire ekiina gi’okobasiria, obarure baitwe.
ISA 34:3 Emebere y’abanto baraitwe nigo eratugutwe isiko, na ogotioka kw’obogundo bw’ebitondo ebio nigo koratioke aande onsi; amanyinga ’emebere eyio natirimboke korwa ase ebitunwa igoro.
ISA 34:4 Erioba, na omotienyi ne ching’enang’eni mbisirigwe; igoro neringwe buna amakaratasi, ee, ebitongwa ebio bia igoro mbiiyerigwe inse buna amato amomo ay’emesabibu na ay’emeko akogwa.
ISA 34:5 Omoro one onyure na koigota aiga igoro; rora, ngotirimboka ore oe Abaedomu egesusuro, abanto abwo nanacheire ekiina.
ISA 34:6 Omoro Omonene oichoirwe namanyinga, otubirwe nebitinya, ee, oichoirwe namanyinga e chimanwa chi’eching’ondi, na aye chimbori, na otubirwe nebitinya bie chinyigo chie chimingichi. Omonene ngokora are ekeng’wanso agwo Bosira, na ogoitwa okonene nkobe ase ense y’Abaedomu.
ISA 34:7 Ching’era nachirochio nchiiyerigwe inse, ne chieri chinene ne chinke boigo. Ense yabo nenyiigwe namanyinga, ne riroba riabo rinore nebitinya, ekiagera
ISA 34:8 erio nerituko ri’Omonene ri’ogoakana egesiomba, ee, oyio nomwaka bw’ogoakana amabe akoretwe ase Sayoni.
ISA 34:9 Amache e chindooche chia Edomu naonchoke abe buna eramu, ne riroba ri’ense eyio ndibe buna eramu ekoyia omorero.
ISA 34:10 Omorero oyio nogenderere koyia obotuko na omobaso, tokorimigwa; erioki riaye ndichongororoke gochia igoro kogenderera botambe. Ense eyio neebe esaregete ekiaare ase ekiaare; monto onde tari oraete ase egati y’ense eyio nonya ndinde.
ISA 34:11 Chinsoti na ebirongo mbimenye aroro; ense eyio nebe eye chinyakweumia na ebigonkoru. Omonene narambore igoro yaye ekerengero gi’okoyetantania na ekebiro gi’okoyerentera obosiru.
ISA 34:12 Abanto abasike tibagotokao baranyare kobekwa bagambe; abagaambi babo bonsi nigo barasire.
ISA 34:13 Amagwa namere ase chinyomba chi’oborwoti, amasa na amageri mbimere ase chiburi chi’aroro. Nabe obomenyo bwe chisese chi’orosana ne chisagero.
ISA 34:14 Aase agwo ching’iti chi’orosana nchiumeraneo ne chinyang’au ase obotuko amarengari nabe akorangerania, na ekerecha gete ngeche aroro kenyore aase kegotimokera.
ISA 34:15 Aase agwo chinyakweumia nchiagache ebiswa biabo, chibiare amagena na goturagia ebichuchu, na chibisangererie ase ekiriri gie chimbaaba chiabo ime; ee agwo amakoru nasangererekaneo, kera erimo neriamwabo.
ISA 34:16 Rigia korwa ase egetabu y’Omonene, mosome: Nonya nekemo ki’ebitongwa ebio tigekobora kobeera aroro, kera ekemo goika kebe nekiamwabo. Omonene ochikiire amang’ana ayio, na Omoika oye nobisangererieo.
ISA 34:17 Omonene oakeire ebitongwa ebio obomera, na okoboko kwaye kwabiatananeire ense nekerengero, ebe eyabo kogenderera botambe, mbigenderere komenya aroro ekiaare ase ekiaare.
ISA 35:1 Erooro na ense enyomo nchibe nomogooko; ee, erooro nechenge na gosicha buna ebisicha ebiya.
ISA 35:2 Nigo erasiche ebisicha ebinge, erio echenge na goteera nomogooko. Neegwe obonene buna obw’ebitunwa bia Lebanoni, na obwari buna obwa Karimeli na Saroni. Abanto mbarore obonene bw’Omonene, ee, mbarore obonene bwa Nyasae oito na obonguru bwaye.
ISA 35:3 Amaboko are amoro yabeeke chinguru; kong’ia amaru arosire.
ISA 35:4 Teebia abanto abwo babwate chinkoro chinyoba: “Mobe abaremu, timwoboa! Naama! Nyasae oino nache korusia egesiomba. Rora, Nyasae nache kobaruseria egesiomba. Ere nache kobatooria.”
ISA 35:5 Erio amaiso ’emeuko aramokigwe, na amato ’emetino atinorwe.
ISA 35:6 Ebisegora mbichara‐charoke buna chinsune, ne chimeme chi’amamama nchitere nomogooko. Chindooche nchisoke ase erooro, na ebirooche ase ekerubo ekiomo.
ISA 35:7 Ense y’omokenye ogosamba neebe ritibo ri’amaache, na ase ense enyomo chinsoko chi’amaache nchitubokeo; aase chisese chi’orosana chiamenyete, obonyansi, na ebitonto, na amauncho mbimereo.
ISA 35:8 Enchera enene eroisirie buya nebeo; eyio nigo erarokwe “Enchera Enchenu”. Abanto batachenegeti tibagoetao; enchera eyio nigo erabe ey’abaanto aba boka. Abagoeta aroro, nonya bare abariri, tibagosira.
ISA 35:9 Endo tekobao ase enchera eyio, gose eng’iti ende y’orosana tegochao, chirochio tichikonyorekana aroro, korende abanto baboorigwe nabwo barataare ase enchera eyio.
ISA 35:10 Abanto abw’Omonene abooririe mbairane, baike Sayoni bagotera; omogooko o kare na kare nobe igoro ase emetwe yabo buna egutwa; mbabe nomogooko na omochengo, obororo na omoichano mbiere kegima ase bare.
ISA 36:1 Ase omwaka o ikomi na kane bw’okogaamba kw’omorwoti Hezekia, Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, akagenda, akarwania emechie yonsi y’Abayuda yagiteire chindwaki, akayebua.
ISA 36:2 Erio omorwoti oyio bw’Abaasuri agatoma Rabi‐Sake korwa Lakisi amo nabasikari abange agende ase Hezekia agwo Yerusalemu. Rabi‐Sake agatenena ase omotaro bwe ritibo ria rogoro ase enchera ekogenda ase egetii ki’omosibia bw’ebitambaa bikoroisigwa chianga.
ISA 36:3 Erio Eliakimu, mosinto o Hilikia, omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, na Sebuna omoriki, na Yoa mosinto bw’Asafu, oyorenge omoriki bw’amang’ana are gokoreka, bagacha aroro.
ISA 36:4 Rabi‐Sake akabateebia ng’a bateebie Hezekia iga: “Aya naro omorwoti omonene, oria bw’Abaasuri, agokwana: Niigoro yang’o obegete ogosemeria kwao?
ISA 36:5 Nigo okorengereria ng’a ogokwana kw’amang’ana gwoka nakwo koganeirie ase okomanya korwana esegi na koyebua? Ning’o osemeretie oraoboseemia goika kwangire konyingwera inche?
ISA 36:6 Rora bono, aye nigo osemeretie ense y’Abamisiri, eyio enga buna egetonto kebunegete. Omonto onde bwensi okogiesiirera, ekio nigo keramokebe okoboko. Naboigo Farao omorwoti o Misiri are ase abanto bonsi abwo bamosemeretie.
ISA 36:7 “Inee! Inwe nigo mogonteebia ng’a nigo mosemeretie Omonene, Nyasae oino? Tari ere oria aase aye aimokererete igoro agosasimerwa amo nebisasimero biaye Hezekia atagoire, agateebia Abayuda na abanto ba Yerusalemu: Mobe mogosasiima bosio bw’egesasiimero eke!
ISA 36:8 Inchuo moigwane mobeke rigori n’Omonene one, omorwoti bw’Abaasuri. Nimbae chibarasi chilifu ibere komoranyare konyora abariini be chibarasi echio.
ISA 36:9 Naki moranyare kobua omoteneneri oyomo ore omoke ase egati y’abasomba b’omonene one, ekero mosemeretie ense ya Misiri ase okonyora chigari na abariini chibarasi?
ISA 36:10 Inee! Nigo mokagete ng’a inche nigo nachire korwania ense eye na koyesari’Omonene atancheti? Taibo; Omonene nere onteebia: Genda orwanie ense eria oyesarie!”
ISA 36:11 Erio Eliakimu, na Sebuna, na Yoa, bagateebia Rabi‐Sake: “Koranche okwane naintwe, abasomba bao, ase omonwa bw’Ekearamaiki, ekiagera ntoyomanyete; tobaisa gokwana naintwe ase omonwa bw’Ekeyuda ekero abanto bare ase orwaki igoro bategererete.”
ISA 36:12 Rabi‐Sake agateeba, “Inee! Omonene one nigo antoma nkwane amang’ana aya ase Omonene oino na ase more mweka? Yaya, tantomete ase inwe mweka, korende nase abanto baikaransete ase orwaki igoro, abwo banacheirwe ekiina amo nainwe bagochia koria obonyira bwabo na konywa amasinyoro abo bagoitera.”
ISA 36:13 Erio Rabi‐Sake agatenena, agaaka eriogi rinene ase omonwa bw’Ekeyuda, agateeba: “Igwa ring’ana ri’omorwoti omonene, ore omorwoti bw’Abaasuri.
ISA 36:14 Aya naro omorwoti agokwana: Timobaisa gwancha Hezekia abang’aine, ekiagera ere takonyara kobatooria.
ISA 36:15 Timobaisa gwancha Hezekia abasirie ng’a mosemerie Omonene ekero agoteeba: Ekeene, Omonene natotoorie, na omochie oyo tokobekwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri.
ISA 36:16 Timobaisa gotegerera amang’ana a Hezekia. Aya naro omorwoti bw’Abaasuri agoteeba: Kora omorembe nainche, moche ase ’nde. Erio kera omonto ase more narie okwama kw’emesabibu na okw’emeko yaye omonyene, na kera oyomo oino nanywe amaache ’ensoko yaye omonyene,
ISA 36:17 goika inchiche imbarusie agwo mbaire ase ense egwekaine buna ense eyio yaino, ense ere ne chindagera, na edivai, ense ere nemegati na emegondo y’emesabibu.
ISA 36:18 Morende mono, ekero Hezekia akobang’aina, ogoteeba: Omonene natotoorie. Inee! Enyasae ende yonsi y’ebisaku yatooririe ense yaye korwa ase okoboko kwane inche omorwoti bw’Abaasuri?
ISA 36:19 Ng’ai chinyasae chia Hamati na Aripadi chire? Inee! Chinyasae chia Sefariwaimu, ng’ai chire? Chiatooririe ense ya Samaria korwa ase okoboko kwane?
ISA 36:20 Nereri ase egati ye chinyasae chionsi chie chinse echio yatooririe ense yaye korwa ase okoboko kwane? Nainwe nigo mokorengereria ng’a Omonene natoorie Yerusalemu korwa ase okoboko kwane?”
ISA 36:21 Korende abanto bagakira‐kiri, tibamoiraneria nonya ne ring’ana erimo, ekiagera omorwoti konya ochikiire iga: “Timobaisa komoiraneria.”
ISA 36:22 Erio Eliakimu, mosinto o Hilikia, oria orenge omoteneneri bw’enyomba y’omorwoti, na Sebuna omoriki, na Yoa mosinto bw’Asafu, omoriki bw’amang’ana are gokoreka, bagacha ase Hezekia bare ne chianga chitandogete, bakamoteebia amang’ana ayio Rabi‐Sake akwanete.
ISA 37:1 Ekero omorwoti Hezekia aigwete amang’ana ayio, agatandora chianga chiaye, akeboyia chianga chi’echigunia, erio agasoa ase enyomba y’Omonene.
ISA 37:2 Agatoma Eliakimu, oria orenge omoteneneri bw’enyomba yaye, na Sebuna omoriki, na abakuani abagaaka, beboyetie chianga chi’echigunia, bagende ase Isaya omobani, mosinto bw’Amosi.
ISA 37:3 Abanto abwo bakamoteebia: “Aya naro Hezekia agoteeba: Rituko ria reero neri’obororo, na egesusuro, na ogochaywa, buna ekero abana babeire ang’e baiborwe, korende chinguru chi’okobasukia basoke chiaborire.
ISA 37:4 Ande nabo erabe ng’a ekero omorwoti bw’Abaasuri atomete Rabi‐Sake korama Nyasae ore moyo, ere Omonene, Nyasae oino naigwete ayio. Ere nabae egesusuro ase amang’ana ayio. Ase ayio sabera abanto abwo batigarete bare moyo.”
ISA 37:5 Ekero abasomba ba Hezekia omorwoti baigete ase Isaya,
ISA 37:6 Isaya akabateebia, “Moteebie omonene oino ng’a Omonene nigo agoteeba iga: Tobaisa kwoboa ase engencho y’amang’ana ayio kwaigure abasomba b’omorwoti bw’Abaasuri batebiire na kondama.
ISA 37:7 Rora, nimbeeke omoika gete ime yaye, erio ekero araigwe chinkuma nairoke, airane gochia ase ense yaye; nimorue aitwe n’omoro, agwo ase ense yaye omonyene.”
ISA 37:8 Rabi‐Sake akairana, ekiagera aigwete ng’a omorwoti bw’Abaasuri orure Lakisi, akamonyora okorwana na Libuna.
ISA 37:9 Na ekero omorwoti bw’Abaasuri aigwete amang’ana ng’a Tirihaka, omorwoti bw’Abaetiopia, ochire korwana esegi nere, agatoma abanto ase Hezekia naende, akabateebia,
ISA 37:10 “Aya naro morateebie Hezekia, omorwoti bw’Abayuda: Tobaisa gwancha Nyasae oyio oo osemeretie akong’aine, erinde orengererie ng’a Yerusalemu tokobekwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri.
ISA 37:11 Rora, aye kwaigure aya abarwoti b’Abaasuri bakoreire chinse chionsi, bachisaririe kegima. Inee! Aye bono notooreke?
ISA 37:12 Inee! Chinyasae chi’ebisaku chiatooririe ebisaku biria chisokoro chiane chiasiretie, ebisaku bia Gosani, na Harani, na Resefu, na abanto ba Edeni, baria baarenge agwo Telasari?
ISA 37:13 Ng’ai omorwoti o Hamati are, gose omorwoti bw’Aripadi, na oyo bw’omochie o Sefariwaimu, na oyo o Hena, na oyo o Iwa?”
ISA 37:14 Hezekia akaegwa riruube korwa ase abanto baria batometwe, akarisoma, erio akagenda ase enyomba y’Omonene, akarirambora ase obosio bw’Omonene.
ISA 37:15 Hezekia agasaba Omonene, agateeba,
ISA 37:16 “Aye Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, aye omenyete nobonene bwao igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba, aye naye Nyasae, aye bweka, igoro y’amarouti onsi ay’ense; naye gwatongete igoro na ense
ISA 37:17 Aye Omonene, tegerera oigwe! Aye Omonene, rigereria orore! Oigwe amang’ana onsi a Senakeribu, aya atomire ase ogokorama aye Nyasae ore moyo.
ISA 37:18 Aye Omonene, ekeene, abarwoti b’Abaasuri basiririe abanto b’ebisaku ne chinse chiabo,
ISA 37:19 batugutire chinyasae chi’abaanto abwo ase omorero, ekiagera chirochio tichiri Nyasae, korende nemeremo y’amaboko ’abaanto, chiroisirie korwa ase emete na amagena, na ase ayio chigasarigwa.
ISA 37:20 Bono Omonene, Nyasae oito, totoorie korwa ase okoboko kwaye, erinde amarwoti onsi are ase ense anyare komanya ng’a aye naye bweka ore Omonene.”
ISA 37:21 Erio Isaya, mosinto bw’Amosi, agatoma amang’ana ase Hezekia, akomoteebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Aye gwansabire igoro ya Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri.
ISA 37:22 Ase ayio, eri nario ring’an’Omonene akwanire: Aye Senakeribu, Sayoni, omochie ore buna omoiseke omwekuungi, nigo agochayete na kogosekerera; omochie o Yerusalemu nigo okogosingiseria omotwe magega yao.
ISA 37:23 Aye ning’o gwasekereire na korama? Ning’o gwaakeire eriogi riao ase ’oboenenu na kweimokereria igoro namaiso ’oboenenu? Aye kwabeire mamincha ya Nyasae Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 37:24 Goetera ase abasomba bao gwachecheirie Omonene ekero gwateebire iga: Nase chigari chiane chinyinge nariinire goika ebichuria bi’ebitunwa, goika igoro kegima ya Lebanoni. Ngatema emecharake yaye yare emetambe goetania eyende, na emetarakwa yaye emiya mono. Ngasoa ase ebinunchi biaye ime, na ime ase rinani rinoru.
ISA 37:25 Ngakunya, nkanyora amaache nkonywa, ngakamia chindooche chionsi chia Misiri ne chimbaratero chi’amagoro aane.
ISA 37:26 “Inee! Aye tikwana koigwa ng’a nigo nachiigete ayio kare, ngakora emeroberio eyio ase amatuko a kare? Bono ngoikerania inde amang’ana ayio ng’a aye osarie emechie egiteire chindwaki ebe amaturi are ebinge chi’amagena.
ISA 37:27 Abanto b’echinse echio nigo baarenge abareu batari na nguru, bakaondoka na gosookigwa, bakaba buna ebimeri bire mogondo, na buna obonyansi oborere bomerete kerama igoro bogosusana botarakina.
ISA 37:28 “Nimanyete ekero oikaransete na ekero ogosoka isiko, na ekero okoirana. Boigo nimanyete buna ore nekeririanda ase ’nde.
ISA 37:29 Ekiagera kwabeire na kerokio ase ’nde, na oboenenu bwao bwaikire ase amato aane, nimbeeke ekegobanio ase chimioro chiao ime, na egento kiane ki’ogokoraa ase omonwa oo, ninkoiranie ogendere enchera eria gwacherete.
ISA 37:30 “Eke nakio ekemanyererio asore Hezekia: Omwaka oyo inamorie endagera ekwemeria yoka enyene, na omwaka o kabere boigo. Erio omwaka o gatato imobusure na kogesa, imosimeke emesabibu ase emegondo na morie okwama kwabo.
ISA 37:31 Na abatigari b’enyomba ya Yuda abaratooreke mbaame babe buna ebimeri biirete emeri inse mono na gokina gochia igoro, bikwama amatunda,
ISA 37:32 ekiagera abatigari mbache korwa Yerusalemu, na korwa ase egetunwa gia Sayoni, ekeombe ki’abaanto baratooreke. Risemi ri’Omonene bw’Emeganda ndiikeranie amang’ana ayio.
ISA 37:33 “Ase igo, aya nar’Omonene agoteeba igoro y’omorwoti bw’Abaasuri: Ere tagocha ase omochie oyo, gose takoruta omogwe aroro; tagocha ase omochie oyo ne chinguba, gose takoagacha eburi bosio bwaye.
ISA 37:34 Naende nigo agoteeba ng’a enchera eria acherete, eyio nero arairanere, gose takonyara gosoa ase omochie oyo.
ISA 37:35 Inche ning’egere omochie oyo na koyotooria ase engencho yane inche omonyene, na ase engencho ya Daudi, omosomba one.”
ISA 37:36 Erio omomalaika bw’Omonene akagenda ase egetwori ki’Abaasuri agaita abanto chilifu rigana erimo na emerongo etano na etato na isano (185,000). Ekero abanto babogeete mambia, bakarora emebere y’abanto bakwete ere aande onsi.
ISA 37:37 Senakeribu, omorwoti bw’Abaasuri, akarua agwo, akagenda nka bwoye, akamenya Ninawi.
ISA 37:38 Ekero arenge gosasiima ime ase enyomba ya Nisiroki, enyasae yaye, Adarameleki na Sareseri, abamura baye, bakamoita nemioro, erio bagatama gochia ase ense y’Ararati. Ezra‐Hadoni, omomura oye, akaba omorwoti ribaga riaye.
ISA 38:1 Ase amatuko aria Hezekia akarwara, akaba ang’e nogokwa. Isaya omobani, mosinto bw’Amosi, agacha asare, akamoteebia, “Aya nar’Omonene agoteeba: Ebeke ang’e, amo nenyomba yao, ekiagera aye goika okwe, tokogwena.”
ISA 38:2 Hezekia akaonchora obosio bwaye gochia ase enyasi, agasaba Omonene,
ISA 38:3 akabora, “bono Omonene nagosoroire, inyora buna nabeire ngokobwatia ase obwegenwa, na ase enkoro yane yonsi, naende nakorire ayare amaronge ase obosio bwao.” Erio. Hezekia akarera nobororo.
ISA 38:4 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Isaya, rikamoteebia,
ISA 38:5 “Irana oteebie Hezekia ng’a inche Omonene, Nyasae o Daudi sokoro yaye, nigo ngoteeba iga: Naigure ogosaba kwao, narorire amariga ao. Rora, nakomentire emiaka ikomi na etano ase obogima bwao.
ISA 38:6 Ningotoorie aye amo nomochie oyo, korwa ase okoboko kw’omorwoti bw’Abaasuri; ning’egere omochie oyo.
ISA 38:7 “Eke nakio ekemanyererio asore korwa ase Omonene, ng’a naikeranie amang’ana ayio atebiire:
ISA 38:8 Rora, ase ekerengero gie chinsa ki’Ahasi ninkore omorengari oria otambeire ekero erioba riereerire oirane gochia magega ebitambokero ikomi.” Ase ayio erioba rikairania omorengari oye ebitambokero ikomi ase ekerengero keria.
ISA 38:9 Magega Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, kagwenire korwa ase oborwaire bwaye, akariika ogoteera oko:
ISA 38:10 Nigo narengereretie ng’a ngochia gokwa inde ase emiaka y’oboke bwane; ningende ase ebiita bi’aase abakuure, naurirwe emiaka yane yatigarete.
ISA 38:11 Ngateeba, “Tinkorora Omonene naende ase ense y’abare moyo, gose korora monto onde bwensi ase aba bamenyete ase ense eye y’obosiru.
ISA 38:12 Obomenyo bwane bwatagoirwe na korusigwa ase ’nde buna eema y’omorisia, naringire obogima bwane buna omooroisia ebitambaa akobiringa; nabutoirwe korwa ase egekorero; ekero botaraira, aye nigo okoeria obogima bwane.
ISA 38:13 Nigo nkorera ase obotuko bwonsi ng’a nkonywe; Omonene obunire amauga aane buna endo ekobuna ebi yaitire; ekero botaraira ere nigo akoeria obogima bwane.
ISA 38:14 Nigo nkorera buna egesingororo gose ebarara; nigo nkweumia buna riruma. Amaiso aane arosire ase okorigereria gochia igoro. Aye Omonene, nigo inde nemechando emenene, indwanerere!”
ISA 38:15 Inki bono ngokwana? Omonene nere okwanire nainche, nere omonyene okorire amang’ana aya. Ase igo nintaare inde nobokanyeku ase emiaka yane yonsi, ase engencho y’obororo bwonsi bw’omoyo one.
ISA 38:16 Aye Omonene, ase okoba namang’ana buna ayio, abanto nigo bakoba moyo, na obogima bw’omoika one nao bore ase ayio, na bono ingwenie kegima na onkore imbe moyo.
ISA 38:17 Naama! Nigo narenge nobororo obonge, na obororo obwo bokandetera omorembe. Ase obwanchani bwao gwatooririe omoyo one korwa ase engoro y’obosareku; gwatugutire ebibe biane bionsi gochia magega yao.
ISA 38:18 Abare aase abakuure tibagokoiraneria ng’a mbuya mono, abwo bakuure tibakogotogia; abwo bakogenda ase chimbeera ime tibagosemeria obwegenwa bwao.
ISA 38:19 Omonto ore moyo nere orakoiranerie ng’a mbuya mono, buna inche ngokoiraneria ng’a mbuya mono ase rituko ria reero; ise abana nere agokora obwegenwa bwao bwamanyekana ase abana baye.
ISA 38:20 Omonene nantoorie; ase ayio ntobe togoteera amatera, ase okobugia amakano aane, ase obogima bwaito bwonsi, agwo ase enyomba y’Omonene.
ISA 38:21 Bono Isaya konya oteebire iga: “Tiga baimokie ribomba ri’amako, baribeke ase rigumba ria Hezekia, erinde agwene.”
ISA 38:22 Boigo Hezekia konya oboririe iga: “Nkemanyererio ki gekonyorokia ng’a ningende ase enyomba y’Omonene?”
ISA 39:1 Ase engaki eria omorwoti o Babiloni Merodaki‐Baladani, mosinto o Baladani, agatoma abanto bakaira riruube na ebiegwa ase Hezekia, ekiagera aigwete ng’a Hezekia nabeete omorwaire, naende ng’a konya ogwenire.
ISA 39:2 Hezekia akabaroisia buya, erio akaborokia chimonga chiaye chionsi, ne chifeta, ne chitaabu, na ebinsari, na amaguta e rigori rinene, na ebirwanero biaye bionsi, na ebinto bionsi biagachire ase chinyomba chiaye. Tatigete gento kende gionsi ase enyomba yaye, gose ase chikungo chi’oborwoti bwaye, ataborogetie.
ISA 39:3 Erio omobani Isaya agacha ase Hezekia, omorwoti akamobooria: “Ngento ki abanto aba bakwana? Ng’ai barwa bagacha asore?” Hezekia akamoiraneria: “Barabwo nigo barwa Babiloni, ense y’aare, bagacha ase ’nde.”
ISA 39:4 Isaya akamobooria: “Ngento ki barora ase enyomba yao?” Hezekia akairaneria: “Nigo barora ebinto bionsi bire ase enyomba yane, tikeri nonya negento ekemo ase amagachero aane ntaborokia.”
ISA 39:5 Erio Isaya agateebia Hezekia: “Bono igwa ring’ana ri’Omonene bw’Emeganda:
ISA 39:6 Naama! Amatuko ngocha are, ekero ebinto bionsi bire ase enyomba yao, na ebinto bionsi chisokoro chiao chiagachete goika reero iga nabiimokigwe biirwe Babiloni. Nonya negento ekemo tikegotigara. Aya nar’Omonene atebiire.
ISA 39:7 Boigo abana bande bao abamura, abwo kwaiboreirwe, inabairwe, bachie koba abakoreri ase enyomba y’omorwoti o Babiloni.”
ISA 39:8 Erio Hezekia agateebia Isaya: “Ring’ana ri’Omonene aye gwakwanire nerigiya.” Naende akamoteebia: “Omorembe na okorendwa okuya nigo bigochia koba ase obogima bwane.”
ISA 40:1 Remia abanto baane! Ee, remia abanto baane! Nabo Nyasae oino atebiire.
ISA 40:2 Kwana amang’ana ’obwororo ase Yerusalemu, moyorarerie ng’a emechando yaye yaerire, na ebibe biaye biabeirwe, naende ng’a Yerusalemu onyorire okwaberwa ara kabere korwa ase okoboko kw’Omonene ase ebibe biaye bionsi.
ISA 40:3 Igwa eriogi ri’oyogoaka egeturi ogoteeba: “Roisia enchera y’Omonene ase erooro; rongeyia enchera enene ase Omonene, Nyasae oito, agwo ase erooro.
ISA 40:4 Kera rigoko nditichwe rimokerere igoro, na kera egetunwa na ekegoro nabiiranigwe inse, aase atareng’aini nareng’anigwe, na aase are ebitunwa‐tunwa naaranigwe.
ISA 40:5 Obonene bw’Omonene mboorokigwe, na Mwanyabaanto bonsi mbaborore bare amo. Omonene nere okwanire amang’ana ayio.”
ISA 40:6 Eriogi rigoteeba, “Raria amang’ana!” Na erinde rikoboria, “Mang’ana ki nkoraria?” “Raria ng’a Mwanyabaanto bonsi nigo banga buna obonyansi, obuya bwabo bwonsi nigo bonga egesicha kere mogondo.
ISA 40:7 Obonyansi nigo bokwoma, na ebisicha boigo, ekero Omonene abiuteire omoika oye; naboigo na Mwanyabaanto banga buna obonyansi.
ISA 40:8 Ee, obonyansi nigo bokwoma, na ebisicha boigo, korende ring’ana ria Nyasae oito nigo rirabeo goika kare na kare.”
ISA 40:9 Aye Sayoni, omoraria bw’amang’ana amaya, tiira gochia ase ebitunwa ebitambe igoro. Aye Yerusalemu, omoraria bw’amang’ana amaya, aka eriogi riao ne chinguru; ee, aka eriogi mono, toiroka; teebiaemechie y’Abayuda iga: “Rora Nyasae oino!”
ISA 40:10 Rora, Omonene ngocha are ore nokobua, okoboko kwaye nkobe gokogaamba. Naama! Nigo agocha obwate eng’eria yaye, na ebiasakoire nigo bire ase obosio bwaye.
ISA 40:11 Narisie riicho riaye buna omorisia akorisia ching’ondi chiaye, nasangererie chimanwa chi’eching’ondi achiagate, nachibogorie ase egekuba kiaye, na echi chire ne chimanwa ching’are nachiraae ng’ora ng’ora.
ISA 40:12 Ning’o orengire amaache e chinyancha noroe rw’okoboko kwaye? Ning’o oramboire ebiara bi’amaboko aye korenga igoro? Ning’o obekire orotu rw’ense ase ekerengero, gose ning’o orengire ebitunwa na ebigoro nekerengero?
ISA 40:13 Ning’o okoraa Omoika bw’Omonene, gose ning’o okomosemia na komoteebereria?
ISA 40:14 Ning’Omonene akoboria amosemie amang’ana buya? Ning’o omworokereretie oboeto bw’oboronge, na komworokia okomanya, gose komworokia enchera y’okomanya?
ISA 40:15 Naama! Ebisaku nigo binga buna entonyi y’amaache egotonya korwa ase enyongo. Nigo bireng’anirie norotu orosinini rore ase esani ekorengera; rora, nigo akoimokia ebisinka buna orotu orosinini.
ISA 40:16 Emete ye rinani ria Lebanoni tegoisana ebe chinko chigouterwa omorero, ne ching’iti chionsi chireo tichigoisana chibe ekeng’wanso ki’ogosaambwa.
ISA 40:17 Ebisaku bionsi nigo bire bosa ase obosio bwaye, nigo abibarete buna negento bosa, bitaisaini kende.
ISA 40:18 Nyasae, ning’o moramoreng’anie, gose mogwekano ki moramoreng’anie?
ISA 40:19 Omogwekano bw’ogosasimwa nigo okobombwa nomooroisia ebinto, erio omoturi oyooma netaabu, naende oyoroiseria ebinyuri bi’efeta.
ISA 40:20 Omonto ore omotaka otabwati ebinge akorua nigo agochora omote otari kogunda, origia omooroisia omong’aini omanyete kobaacha, ere omobaachera omogwekano otari gosuka.
ISA 40:21 Inee! Timwana komanya? Timwana koigwa? Timwana goteebigwa amang’ana ayio korwa omochakano? Timwana koyamanya korwa omochakano bw’oboroso bw’ense?
ISA 40:22 Ere nere oikaransete ase orosingo rw’ense, na abamenyete ase ense nigo banga buna ebisase; nere okorambora igoro chionsi buna egetambaa gekoramborwa, ee, nigo agochirambora buna eema ekomenywa ekoramborwa.
ISA 40:23 Omonene nigo agokeyia abagaambi baba bosa, na abagaambi ebiina b’ense boigo baba bosa.
ISA 40:24 Abwo nigo banga buna ebimeri bisimekire masomberera, bitaireti emeri inse. Omonene nigo akobaguseria embeo, boma, na omoubera noro obairurukia buna okoirurukia obonyansi obwomo.
ISA 40:25 Oyore Omochenu nigo akoboria iga: “Ning’o rende moranyare kondeng’ania, ng’a imbe buna oyio?”
ISA 40:26 Rigereria gochia igoro morore! Ning’o otongete ebinto ebio bionsi? Nere oria okoraa emeganda y’ebitongwa ebio ase omobaro obo, na koroka kera ekemo erieta riaye. Okobua kwaye nokonene mono, ne chinguru chiaye nigo chire nokobua, ase ayio kende tikeremeti nonya nekemo.
ISA 40:27 Inwe abanto ba Yakobo, inwe Abaisraeli, nase ki mogoteeba ng’a Omonene taroochi chinchera chiaino, naende ng’a ere Nyasae obarinire oboronge bwaino?
ISA 40:28 Inee! Timwana komanya gose koigwa, ng’a Omonene nigo are Nyasae o kare na kare, na Omotongi bwe chinsinyo chi’ense? Ere tari kogoya gose korosa. Obong’aini bwaye tibokorigigwa bomanyekane buna bore.
ISA 40:29 Ere nigo akoa omonto oyo ogoyire chinguru, na oyo otari na nguru nigo akomomentera chinguru.
ISA 40:30 Abasae mbagoye na korosa, na abamura mbagochwe bagwe inse,
ISA 40:31 korende abwo baganyete na gosemeri’Omonene mbaegwe chinguru chinyia, mbairuruke gochia igoro ne chimbaaba buna echi’ebiongo; mbabe bakominyoka batari korosa, mbabe bagotaara batari kogoya.
ISA 41:1 “Inwe ebisinka ne chinse chire ang’e nenyancha, mokire‐kiri, montegerere, tiga abanto b’ebisaku banyore chinguru chinyia, tiga basuke gocha ang’e, bakwane; toche amo, toike ang’e ase ekiina.
ISA 41:2 “Ning’o orangeretie n’oboronge oyomo korwa moocha, oria oumeranete nobobui aande onsi ase agendete? Ere nigo akobeeka abanto b’ebisaku inse y’okobua kwaye, erinde atachere abarwoti inse y’amagoro aye; oyio nigo agoita abanto b’ebisaku n’omoro, obakora baba buna orotu, na ase obota bwaye nigo akobasiarera buna obonyansi obwomo.
ISA 41:3 Nigo akobabwatia, oeta na orendire buya, ase chinchera atana goeta rinde.
ISA 41:4 Ning’o okorete na goikerania aya? Ning’o orangeretie ebiaare bi’abaanto korwa omochakano? Ninche Omonene, ninche oyo bw’omochakano; ninche oyo bw’omoerio, ninche Ere.”
ISA 41:5 Ebisinka ne chinse chire ang’e nenyancha chiarorire ayio chiamwoboire, chinsinyo chi’ense nigo chigotengechigwa; chiasukire gocha ang’e.
ISA 41:6 Kera omonto nigo agokonya omogisangio oye; oyomo oteebiaoyonde, “Kabe omoremu!”
ISA 41:7 Omosenia bwe chibao nigo akobeeka omoturi bw’etaabu omokia, na omoturi ebioma obeeka omoturagi chinguru, oteeba, “Oborembo bw’okobwatania nobuya.” Erio babwatania omogwekano nemesumari tonyegera.
ISA 41:8 “Korende inwe Abaisraeli, abasomba baane, inwe nabaanto ba Yakobo nachorete, inwe nigo more ab’ororeeria rwa Aburaamu, omosani one.
ISA 41:9 Nigo nabarusetie korwa ase chinsinyo chi’ense, nkabarangeria korwa ase chinsinyo chi’aare mono, nkabateebia: Inwe nabasomba baane, nabachorire, timbaangeti.
ISA 41:10 Ase ayio timoiroka, inche nigo inde amo nainwe, timoichana, inche ninche Nyasae oino; nimbabeeke chinguru, mbakonye, nimbasiire nokoboko gw’okorio kw’oboronge bwane.
ISA 41:11 “Rora, abwo bonsi baabagechete mbasookigwe na gotantanigwa; abwo bakobaengereria mbabe bosa basirigwe.
ISA 41:12 Nigo morabarigie abwo bakobasoera, ko timokobanyora; abwo baarenge kobarwania nigo barabe bosa kegima.
ISA 41:13 Ninche Omonene, Nyasae oino, nimbabwate amaboko aino a borio. Ninche nkobateebia inwe: Timoiroka, nimbakonye.
ISA 41:14 “Inwe ororeeria rwa Yakobo ronga buna rikonde, inwe ekeombe egeke ki’Abaisraeli, timoiroka! Inche Omonene nimbakonye. Ninche Omochenu bw’Abaisraeli inde Omobooria oino.” Nab’Omonene atebiire.
ISA 41:15 “Rora, nimbakore inwe mobe egekorero gi’okoora, kere ekiya na kere namaara amoge; inwe moore ebitunwa, mobisamunyore, imokore ebigoro bibe buna omoiriro.
ISA 41:16 Mobisiare, na omwaga obirurukie gochia aare, erio ekembugu‐mbugu kebisiarere. Inwe abanyene mogoke ase Omonene na komwetogeria oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 41:17 “Ekero abataka na abaremeire barabe bakorigia amaache na tibayanyora, ekero chimeme chiabo chirabe chiabwatanire namang’ang’ura; inche Omonene nimbaigwe, inche Nyasae bw’Abaisraeli tinkobatiga.
ISA 41:18 Nindete chindooche korwa ase ebigoro ebiomo, ne chinsoko nchituboke ase amagoko ime; ning’onchore erooro ebe ritibo ri’amaache, na ense enyomo ebe ne chinsoko chire namaache.
ISA 41:19 Nimerie emecharake ase erooro, boigo nimerie aroro emekonge, na emeadasi, na emezeituni. Ee, nimerie emetarakwa na emete
ISA 41:20 ende egwekaine emeuru, na emebeno amo, erinde abanto mbarore na komanya, naende mbaarengererie bamanye bonsi amo, ng’a nokoboko kw’Omonene gwakorire ayio, ee, ere oyore Omochenu bw’Abaisraeli nere otongete ebio bionsi.”
ISA 41:21 Omonene, Omorwoti bw’abaanto ba Yakobo, nigo agoteeba iga: Renta amang’ana aino, renta oborori bwaino botoenekerie.
ISA 41:22 Tiga baborente bototeebie aya agochia koba; tiga bototeebie amang’ana a kare buna arenge, erinde tonyare koyarengereria na komanya buna aikeranetigwe, naende botoorokerie buna amang’ana agochia koba.
ISA 41:23 Toteebie aya agochi‐gocha, erinde tomanye ng’a inwe ne chinyasae; kora amang’ana amaya, gose amabe erinde tokorora ayio tokumie.
ISA 41:24 Naama! Inwe nigo more bosa kegima, na emeremo yaino nero mbosa kegima; oyo obachorire inwe na kobasasiima nigo are okogechia.
ISA 41:25 “Inarangeretie omonto korwa sugusu, ere ochire; ee, nigo namorusirie korwa moocha, ere narangerie erieta riane akonywe, natiringere abagaambi inse buna esike egotiringwa, na buna omokori chinyongo agotiringa esike.
ISA 41:26 Ning’o obaanete amang’ana ayio agwo kare, erinde tonyare komanya ng’a amang’ana oyio ateebete n’ayoboronge? Onde tari nonya noyomo oyaorogetie na koyararia; onde tari oigwete komokoyakwana.
ISA 41:27 Ninche Omonene nigo narenge omotang’ani goteebia Sayoni: Rigereria, morore abwo! Ninche narenterete Yerusalemu abwo bararetie amang’ana amaya.
ISA 41:28 Korende ekero narigereretie tinaroche monto onde, nonya nase egati yabo mosemia onde tarengeo; ekero naboretie, onde tarengeo ongiraneretie.
ISA 41:29 Naama! Chinyasae echio chionsi mbosa. Emeremo eyio y’abanto nigo ere bosa kegima, ee, emegwekano eyio abanto babombete nigo enga embeo bosa.”
ISA 42:1 “Rora, omosomba one oyio inche nabekire chinguru ime yaye; omochore one omoyo one ogokirie nere. Namobekeire Omoika one, nere oraarente oboronge ase abanto b’ebisaku.
ISA 42:2 Ere takorera, gose tagoaka eriogi rinene, gose takoritiga riigugwe ase chinchera.
ISA 42:3 Egetonto giatachetwe tagokebuna, gose orotambe rw’etaya rokoimoka erioki takororimia. Ase obwegenwa bwaye narente oboronge.
ISA 42:4 Ere takorosa gose gokwa omoyo; goika abe orentire oboronge ase ense na kobokong’ia, na ebisinka, ne chinse chire ang’e nenyancha nchibe chiganyete amachiiko aye.”
ISA 42:5 Nyasae, oyotongete igoro chionsi na gochirambora, oyo bwarete ense na bionsi ebikorwao, oyo oete abanto bareo obogima, na kobaa omoika abwo bagotaara aroro, nigo agoteeba iga:
ISA 42:6 “Inche ninche Omonene, nakorangeirie ase oboronge; nakobwatire okoboko kwao nkorendete. Goetera asore ninkore okobwatana kw’ogotianania nabaanto, obe omobaso bw’abaanto b’ebisaku.
ISA 42:7 Oramokie amaiso ’emeuko, osibore abasibwa korwa ase echela, na abwo bamenyete ase omosunte korwa ase obosibwa bwabo.
ISA 42:8 “Inche ninche Omonene, erio nario erieta riane; tindi koa omonto onde obonene bwane; tinkoa emegwekano egosasimwa ogotogigwa kwane.
ISA 42:9 Rora, amang’ana nateebete agwo kare aikeranire, na bono nigo nkobaraareria amang’ana amayia, nkobayamanyia atarakorekana.”
ISA 42:10 Moterere Omonene ogoteera okoyia; motogie korwa ase chinsinyo chi’ense! Inwe abaeti ase enyancha amo n’ebinto bionsi bire imeo, inwe abamomenyete ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha, motogie Omonene!
ISA 42:11 Tiga erooro na emechie ereo biake amariogi, na abamenyete ase emechie ya Kedari boigo. Abanto bamenyete ase omochie o Sela mbatere nomogooko, baake eriogi korwa ase ebichuria bi’ebitunwa igoro.
ISA 42:12 Abwo bonsi batogie Omonene na koraria obonene bwaye ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha.
ISA 42:13 Omonene naoroke buna etuoni y’esegi, na buna omorwani esegi abokie omokia oye; nigo agoaka eriogi ri’esegi na kwoga mono, nigo akweorokia ng’a nare nokobua igore y’ababisa baye.
ISA 42:14 Inche nabeire nkirete‐kiri ase engaki entambe, nabeire ngendererete gwetanga na gokira; korende bono ning’ake eriogi buna eri’omokuungu okobina aibore; ning’use omoika na goita egekoe.
ISA 42:15 Ninsarie kegima ebitunwa na ebigoro, ninyomie ebimeri biabo bionsi; ning’onchore chindooche chibe ense enyomo, ninkamie amatibo.
ISA 42:16 “Nindaae abanto bare emeuko ase enchera batana komanya, nimbatang’ane ase oboeto batana komanya. Ning’onchore omosunte ore bosio bwabo obe oborabu, aase atareng’aini naaranigwe. Ayio naro ndabakorere, tingotiga goikerania amang’ana aane.
ISA 42:17 Korende abanto basemeretie emegwekano egosasimwa mbairanigwe magega, basookigwe, ekiagera nigo bagoteebia emegwekano eyio ebombire; Inwe ninwe chinyasae chiaito.”
ISA 42:18 “Inwe abamore emetino, tegerera moigwe, nainwe abamore emeuko, rigereria monyare korora!
ISA 42:19 Ning’o ore omouko otatiga omosomba one? Ning’o ore omotino buna omonto one natomire? Ning’o ore omouko buna omwegenwa one, gose buna omosomba one inche Omonene?
ISA 42:20 Omosomba one nigo akorora ebinto ebinge, korende tari kobirengereria ng’a nebi’engencho enene; nigo atinogete amato aye, korende tari koigwa.”
ISA 42:21 Ase engencho y’oboronge bwaye Omonene nigo agogete koa amachiiko aye okobua na ogosikwa.
ISA 42:22 Korende abanto aba baibirwe na gosakorwa, bonsi bategirwe na kogwa ase chiirima; nigo babisire ase chinyomba chi’obosibwa; bairirwe, onde tari orabatoorie, boosirwe, onde tari ogoteeba: “Tiga bairanigwe.”
ISA 42:23 Ning’o ase more oranyare gotegerera amang’ana aya, erio ayarengererie na koyaigwera ase chingaki chigochi‐gocha.
ISA 42:24 Ning’o oruete abanto b’ororeeria rwa Yakobo ase amaboko ’abasakori? Ning’o oruete Abaisraeli ase amaboko ’abauri? Inee! Tari Omonene oria twakorete ebibe asare? Tokaanga kobwatia chinchera chiaye, naende tokaanga koigwera amachiiko aye.
ISA 42:25 Ase ayio Omonene akaumora ekeririanda kiaye ase abanto, akabaumorera endamwamu yaye ekobera, na esegi entindi. Abanto bakaba bagosambwa nomorero ase chinsemo chionsi, ko tibamanyete kende, ee, omorero oria okabasamba, korende tibaarengereretie ayio ime ase chinkoro chiabo.
ISA 43:1 Inwe abanto b’ororeeria rwa Yakobo, inwe Abaisraeli, aya nar’Omonene oria obatongete na kobabomba agoteeba; “Timoiroka, ekiagera inche nababooririe; nabarangeirie ase amarieta aino; inwe nabaane.
ISA 43:2 Ekero morabe mogoeta ase amaache ime, nimbe amo nainwe; namoba mogoeta ase chindooche, tichikobamera. Namoete ase omorero, timogosambwa, gose omorero ekebemberi tokobasiria.
ISA 43:3 Inche ninche Omonene, Nyasae oino, ninche Omochenu bw’Abaisraeli, ninche Omotooria oino. Nigo naruete Abamisiri bakaba embooria ase engencho yaino, nkarua Abaetiopia na Abaseba ribaga riaino.
ISA 43:4 Inwe nigo more ab’engencho enene ase amaiso aane, mwabeire mosikire, nainche nigo mbanchete; ase ayio nindue abanto b’ebisaku basirigwe ribaga riaino, erinde obogima bwaino botoorigwe.
ISA 43:5 Ase ayio, timoiroka, inche nigo inde amo nainwe. “Nindete abanto b’ororeeria rwaino korwa moocha, na korwa bosongo nimbasangererie.
ISA 43:6 Nintebie chinse chia sugusu: Tiga abanto baane barue agwo, ne chinse chia Irianyi: Timobatanga! Renta abamura baane korwa aare, na abaiseke baane korwa ase chinsinyo chi’ense.
ISA 43:7 Kera omonto okorokwa ase erieta riane, oyio inche natongete anyore obonene bwane, kera oyomo oyio inche nabombete na komotonga, tiga ache.”
ISA 43:8 Renta abanto bonsi bare emeuko nonya babwate amaiso, na abare emetino nonya babwate amato.
ISA 43:9 Tiga abanto b’ebisaku bionsi bache amo, ee, tiga abanto bonsi basangererekane bache. Ning’o ore ase egati yabo oranyare koraria amang’ana aya? Ning’o oranyare gotworokia amang’ana ayabeete kare? Tiga barente birori biabo, erinde baorokie oboronge bwabo, na ekero baraigwe bateebe: “Nekeene mogoteeba.”
ISA 43:10 Omonene nigo agoteeba iga: “Inwe nigo more birori baane, abasomba baane nachorire, erinde monyare komanya inche na konyegena, naende momanye ng’a inche ninche Ere. Enyasae ende teri yantang’anerete, ende teri erabombwe magega yane.
ISA 43:11 Inche ninche Omonene, ninche bweka inde Omotooria, naende onde tari.
ISA 43:12 Nigo narentete ogotooreka, nkabarareria ayio, nainwe mokayaigwa, na enyasae engeni tiyarenge ase egati yaino; inwe nigo more birori baane ng’a inche ninche Nyasae.” Naboigo Omonene atebiire.
ISA 43:13 Ee, inche ninche Nyasae; nigo ngendererete koba oyio oyio. Omonto tari oranyare gotooria omonto onde korwa ase okoboko kwane, nigo ngokora emeremo, na onde tari oranyare koyetanga.
ISA 43:14 Aya nar’Omonene, Omobooria oino oyore Omochenu bw’Abaisraeli, agoteeba: “Ase engencho yaino nintome abasikari gochia Babiloni baserie abanto b’aroro, erinde batame; ee, Abakalidayo abwo baserigwe gochia ase chimeeri chiabo echio bagokerete.
ISA 43:15 Inche ninche Omonene, Omochenu oino, ninche omotongi oino inwe Abaisraeli, ninche inde omorwoti oino.”
ISA 43:16 Omonene oroisetie enchera ase enyancha ime, ee, oboeto ase amaache amange are ne chinguru,
ISA 43:17 akarenta aroro chigari chi’esegi ne chibarasi, na abasikari amo ne chituoni chiabo, erio akabaiyeria inse, tibatenena naende; nigo basiretigwe bakarima buna orotambe rw’etaya. Aya nar’Omonene oyio agoteeba:
ISA 43:18 Timobaisa koinyora amang’ana a kare, gose korengereria igoro y’ebinto biaetire.
ISA 43:19 Naama! Ninkore ring’ana riyia; ring’ana erio riachakire kooroka; Inee! Timorirochi? Nindoisie enchera ase erooro, nintubokie chindooche ase ense enyomo,
ISA 43:20 erinde ching’iti chi’orosana amo nebibwe ne chisagero chinywe chintogie. Ekero ekio nintubokie amaache ase erooro, ne chindooche ase ense enyomo, ng’ee abanto baane, abwo nachorire, amaache banywe,
ISA 43:21 abanto abwo netongeire, erinde bararie ogotogigwa kwane.
ISA 43:22 Inwe abanto b’ororeeria rwa Yakobo, timwandangeretie, ee, inwe Abaisraeli, timwanyechanderete.
ISA 43:23 Inwe timwandeterete ching’ondi chiaino chibe ekeng’wanso ki’ogosaambwa, gose timwansigete ase okonduera ebing’wanso biaino. Inche timbaroseti ase okonduera okoruegwa kw’endagera, gose timbachandeti ase ogonsambera ubani.
ISA 43:24 Timwangorerete ebinto bigotioka buya ne chitaabu chiaino. Timwang’isanegetie nebitinya bi’ebing’wanso biaino. Taibo! Korende nigo mwandosirie nebibe biaino; mwanchandire nogosaria kwaino.
ISA 43:25 Inche ninche bweka ngotinyia ogosaria kwao, ase engencho yane inche omonyene, na tinkoinyora ebibe biao.
ISA 43:26 Ong’inyorie, tokwane komo, aye na inche; okwane amang’ana ao, erinde onyore oboronge bwao.
ISA 43:27 Sokoro yao bw’eritang’ani nigo akorete ebibe, na abaarenge abakwani b’amang’ana ao bagasaria ase ’nde,
ISA 43:28 Ase ayio ngatiga abanene b’Aase Achenu bakaba abatachenegeti, nkarua abanto ba Yakobo bakaba okoragererigwa, ee, nkarua Abaisraeli ase ogochaywa.
ISA 44:1 “Aye Yakobo, omosomba one, aye Israeli nagochorire, bono igwa!
ISA 44:2 Omonene, oria ogotongete ase enda ya nyoko, naende okogokonya, nigo agoteeba iga: Aye Yakobo, omosomba one, aye Yerusalemu, omochore one, toiroka.
ISA 44:3 “Ning’umore amaache ase abare nerang’o, nintubokie chindooche ase ense enyomo. Ning’umore Omoika one igoro ase abanto b’ororeeria rwao, ninsesenie abana bao.
ISA 44:4 Abwo mbakine buna obonyansi, bakine buna emesobeti ere ase chindooche mbarabare.
ISA 44:5 Oyomo nateebe ng’a noyo bw’Omonene are, na oyonde eroke erieta ria Yakobo, na oyonde arike ase okoboko kwaye ng’a ere noyo bw’Omonene, erio eroke Omoisraeli, erieta ri’ogosikwa.”
ISA 44:6 Aya nar’Omonene, omorwoti bw’Abaisraeli na Omobooria obo, oyore Omonene b’Emeganda, agoteeba: “Ninche oyo bw’eritang’ani, na oyo bw’omoerio; onde tari, otatiga inche bweka inde Nyasae.
ISA 44:7 Ning’o oranyare kobana buna inche, buna nabaanete korwa ekero keria nabegete abanto abwo ba kare? Tiga ararie amang’ana ayio na koyanyorokia. Oyio tiga ateebie abanto amang’ana are bosio agochia gokoreka.
ISA 44:8 Timoiroka, gose kwoboa! Inee! Tinabateebeetie amang’ana ayio korwa kare na kobayamanyia? Inwe nigo more birori baane. Inee! Nyasae onde nareo, otatiga inche? Getare kende tikeri. Nimanyete ng’a kende tikeri.”
ISA 44:9 Abanto abwo bonsi bakoroisia emegwekano y’ogosasimwa nigo bare bosa, na emegwekano eyio teri kobarentera buya bonde. Abwo bakoyebera birori tibakorora, gose tibakomanya gento kende; ase igo mbasookigwe.
ISA 44:10 Ning’o okwebaachera enyasae na kwebombera ogosasimwa bitari gokonya nonyang’ake?
ISA 44:11 Naama! Abatunyani bonsi b’emegwekano eyio mbasookigwe, na abakoyeroisia nigo bare Mwanyabaanto. Abwo bonsi tiga basangererekane amo, bache bosio; bonsi amo nigo baraondoke, basooke.
ISA 44:12 Omoturi ebioma nigo akobogoria enturago yaye otura ekioma. Nigo agokebeeka igoro ase omorero bw’amakara, ogesamba, erio okebomba ase ogokebaraga nokoboko kwaye kore ne chinguru. Ekero agendererete koroisia omogwekano oyio, nigo akoba nenchara na erang’o ogoya.
ISA 44:13 Omosenia chibao nigo akorambora ekerengo, bwata omong’ororia nekaramu ase ebao. Erio oyesenia neranda, oyeng’ororia ekeringerera, naende oyebaacha yaba omogwekano bw’omonto omonyakieni, oyobeeka nyomba ime.
ISA 44:14 Omonto nigo akogenda ase rinani ogecha emecharake, gose bwechorera Emealuni, oyetiga egokina agwo ase rinani, gose bwesimekera omobunduki, embura yaba ekoyokinia.
ISA 44:15 Omote oria gokinire nigo okoba chinko chi’omonto oria; ere nigo akonyonacha ekeng’ese outera omorero agwota na korugera endagera, na ekeng’ese kende okebacha kiaba enyasae agosasiima, nigo gekoba omogwekano ere oba okoyosasiima.
ISA 44:16 Ase ekeng’ese kende omonto oria nigo agoutera omorero, osambera chinyama, ochiria na koigota, na ekero autire omorero oria nigo agoteeba, “Ee, bono nabeire ne riberera; omorero oyo nomuya!”
ISA 44:17 Ekeng’ese egetigari ki’omote oria nigo agokebaacha ogekora enyasae, omogwekano agosasiima; nigo agotungama bosio bwaye oyosasiima oteeba, “Ntoorie, ekiagera naye enyasae yane!”
ISA 44:18 Abanto bagokora ayio nabariri, tibamanyeti kende. Amaiso abo aukoire, tibakonyara korora, na ebirengererio biabo biasarigwe, tibakonyara komanya.
ISA 44:19 Monto onde tari ase abwo okorengereria mono, gose ore nobong’aini na okomanya erinde ateebe: “Ekeng’ese ki’omote oyio nageutera omorero, nkayorugera endagera, boigo nkayosambera chinyama nkaria. Inee! Korwa ase ekio egetigari ningekore egento gi’okogechia? Ningekore enyasae ngosasiima, eroisirie korwa ase omote?”
ISA 44:20 Oyio nigo asemeretie ayare buna ribu; enkoro yaye yang’ainekire, yamosiririe, takonyara gwetooria na goteeba, “Egento eke mbwate koboko kwane gw’okorio neki’oborimo.”
ISA 44:21 “Inwe abanto ba Yakobo, inwe Abaisraeli, inyora amang’ana aya, ekiagera inwe nabasomba baane. Inwe Abaisraeli, tinkobeeba.
ISA 44:22 Natinyirie ogosaria kwaino buna ngotinyia riire, na ebibe biaino buna ngotinyia ritaturi. Ing’iranere, ekiagera nababooririe.”
ISA 44:23 Inwe igoro chionsi, tera nomogooko, ekiagera Omonene oikeranirie ayio; naye ense yonsi, aka eriogi ri’omochengo! Inwe ebitunwa, na amanani, na kera omote ore aroro, tera nechinguru chinyinge, ekiagera Omonene obooririe abanto ba Yakobo, neorokie ase egati y’Abaisraeli ore nobonene.
ISA 44:24 Aya nar’Omonene, Omobooria oo, oyogotongete ase enda ya nyoko, agoteeba: “Ninche Omonene natongete ebinto bionsi; ninche bweka naramborete igoro chionsi, nkaara ense gochia chinsinyo chionsi, na onde tarengeo onkonyete.
ISA 44:25 Inche nigo ngosaria ebimanyererio bi’ababani b’oborimo na gokora abaringoria baba chiosi. Nigo nkoirania magega obong’aini bw’abang’aini na gokora okomanya kwabo kwaba oboriri.
ISA 44:26 Inche nigo ngokora ring’ana ri’omosomba one riaba ne chinguru na goikerania emeroberio y’abatomwa baane. Ninche ngoteeba igoro ya Yerusalemu ng’a nomenywe, na igoro y’emechie y’Abayuda ng’a neagachwe naende; ninche ndatenenie amaagacho ayio agwete inse.
ISA 44:27 Ninche ngoteeba igoro ye chindiba chie chinyancha ng’a chiome pa, ninche ndakamie chindooche chiaye.
ISA 44:28 Nigo ngoteeba igoro ya Koresi ng’a namobekire abe omorisia bw’abaanto baane; ere naikeranie ogwancha kwane gwonsi, na ateebe igoro ya Yerusalemu ng’a oagachwe naende, naende ateebe igoro ye Hekalu ng’a oboroso bwaye bobekwe naende.”
ISA 45:1 Omonene ochorire Koresi, omobwatire okoboko kwaye gw’okorio, amobuere ebisaku na aure abarwoti okobua kwabo. Amoigorere ebisieri, na ebiita tibisiekwa. Bono aya nar’Omonene akomoteebia:
ISA 45:2 “Inche nintang’ane bosio bwao, ninyaranie ebitunwa na ebigoro, nimbuna‐bune ebiita bie chitaai, nimbutorane emekorogoto y’ebioma.
ISA 45:3 Ninkoe chinibo chibisire ase omosunte, na obotenenku bore aase abobisi, erinde onyare komanya ng’a inche ninche Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, ngokorangeria ase erieta riao.
ISA 45:4 Nigo ngokorangeria ase erieta riao ase engencho ya Yakobo, omosomba one, ee, ase engencho ya Israeli, omochore one. Nakoeire erieta ri’amasikani, nonya aye tomanyeti inche.
ISA 45:5 “Inche ninche Omonene, onde tari; Nyasae onde tari otatiga inche bweka. Nigo nakoboyirie chinguru nonya aye tomanyeti inche.
ISA 45:6 Nigo ngokora ayio, erinde abanto bamenyete moocha na bosongo banyare komanya ng’a onde tari otatiga inche bweka. Inche ninche Omonene, na onde tari.
ISA 45:7 Ninche Omotongi bw’oborabu na omosunte, nigo nkorenta omorembe, narenta na amabe; Inche ninche Omonene, ngokora ayio onsi.
ISA 45:8 Inwe igoro chionsi, tonyia amatoima, oboronge tiga borwe igoro, botwe buna amare agotwa embura; ense tiga emaanoke, eichorwe nogotooreka na oboronge. Ninche Omonene natongire ayio.”
ISA 45:9 “Obobe nobw’oyio okoamererania n’Omotongi oye, oyio ore ekegonkorio ase egati y’ebinde. Inee! Esike neborie omooroisia iga: Ninki eke okoroisia? Gose ekeroisirie ngetebie omooroisia iga: Aye tobwati amaboko?
ISA 45:10 Obobe nobw’oyio okoboria ise: Inki aye okoibora? Gose koboria ng’ina: Inki eke obogoretie inda yao ogochia koibora?”
ISA 45:11 Aya nar’Omonene, oyore Omochenu bw’Abaisraeli na Omotongi obo, agoteeba: “Mborie inche igoro y’amang’ana agochia koba; ntige inyechandere abana baane, ekiagera abwo nemeremo y’amaboko aane.
ISA 45:12 Ninche natongete ense, ngatonga na abanto, nkababeeka aroro; amaboko aane naro aramborete igoro, erio ngachiika erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni, kera ekemo kebeere aase aye.
ISA 45:13 Inche Omonene naimokirie Koresi ase oboronge, nindongeyie chinchera chiaye chionsi; ere naagache omochie one, nasibore abanto baane boosetwe barue ase obosomba, tagoakanwa kende, gose koegwa ng’eria ende.” Omonene bw’Emeganda nere oteebire ayio.
ISA 45:14 Aya nar’Omonene agoteeba; “Abamisiri ne chinibo chiabo bechanderete, na Abaetiopia na oboonchoreria bwabo, na abanto ba Seba bare abatambe, bonsi mbache asore, babe abao amo ne chinibo chiabo. Barabwo mbagotunyane basibire chingataare, batung’ame asore, bagosabe, bateebe: Ekeene, Nyasae nigo are ime yao, onde tari, Nyasae onde tari otatiga ere bweka.”
ISA 45:15 Aye Nyasae bw’Abaisraeli, aye Omotooria, ekeene, aye naye Nyasae ore bobisi.
ISA 45:16 Abanto bonsi bakoroisia emegwekano egosasimwa, mbasookigwe na gotantanigwa, ee, bonsi pi mbasookigwe na goichana mono.
ISA 45:17 Abaisraeli mbatoorigwe n’Omonene ase ogotoorigwa gwa kare na kare, inwe Abaisraeli timogosookigwa, gose gotantanigwa kare na kare.
ISA 45:18 Omonene oyio otongete igoro chionsi, nere Nyasae, nere otongete ense akayebeeka oboroso obokong’u. Tayetongete ng’a ebe bosa, nigo ayetongete emenywe. Aya nar’Omonene agoteeba: “Inche ninche Omonene, nyasae ende teiyo.
ISA 45:19 Inche Omonene tinakwanete aase abobisi, gose ase ense y’omosunte; tinatebeetie abanto b’ororeeria rwa Yakobo ng’a bandigie bosa. Inche Omonene nigo ngokwana ayare ay’ekeene, na koraria ayare ay’oboronge.”
ISA 45:20 “Inwe abamore abatigari korwa ase ebisaku, sangererekana amo mosuke gocha ang’e! Abanto abwo bakobogoria emegwekano egosasimwa eroisirie korwa ase emete, abwo bagendererete gosaba chinyasae chitanyare kobatooria, tibari nokomanya.
ISA 45:21 Raria na morente amang’ana aino! Tiga bagambere amang’ana abo amo. Ning’o oyakwanete agwo kare? Ning’o oyaraaretie kare? Inee! Tari inche Omonene nayakwanete? Inche nigo inde Nyasae omonyene oboronge na Omotooria. Nyasae onde tari otatiga inche bweka.
ISA 45:22 “Inwe abe chinsinyo chi’ense, ng’onchokere mbatoorie, ekiagera inche ninche Nyasae, onde tari otatiga inche bweka.
ISA 45:23 Netianirie inche omonyene; ring’ana riarure ase omonwa one ase oboronge, tirikoonchoka. Kera riru naribekwe inse ase obosio bwane, na kera oromeme ndotiane ase ’nde.
ISA 45:24 “Kera omonto nakwane igoro yane na goteeba: Oboronge ne chinguru nigo bire ase Omonene bweka; bonsi abamogechete mbache asare basookigwe.
ISA 45:25 Abanto bonsi b’ororeeria rwa Israeli mbanyore oboronge na gwetogia ase Omonene.”
ISA 46:1 “Beli yaguure inse, na Nebo yekumbire; emegwekano ye chinyasae chiria eberekire ne ching’iti ne chiombe; ebinto ebio bibogoirie nigo bire chigurube chindito ase ching’iti echio chiarosire.
ISA 46:2 Chinyasae echio nigo chiekumbete gochia inse amo, tichikonyara gotooria chigurube chiria, echio chinyene nigo chigwoswa chiairwa ase obosomba.
ISA 46:3 “Inwe ab’ororeeria rwa Yakobo, inwe abatigari bonsi b’Abaisraeli, inwe aba nabeire mbabogoretie korwa ekero mwarenge ase chinda chi’abanyoko, na korwa ekero mwaagatire ase amaboko ’abanyoko, inyigwere!
ISA 46:4 Ninche ndabe amo nainwe nonya ngoika engaki y’obogotu bwaino, ekero morabe mwagotire kegima ne chimbuche chiarabire se, nimbe nkobabogoria. Ninche nabatongete, nimbarende, nimbabogorie na kobatooria.
ISA 46:5 “Ning’o moranyare kondeng’ania ng’a imbe buna oyio? Ning’o moranyare kongwekania ng’a togwekane nere?
ISA 46:6 Abanto nigo bakoumora chitaabu korwa emebuko yabo na korenga chifeta nekerengero, erio baakanera omoturi bw’etaabu, nere oyeroisia yaba enyasae, na abanto abwo batungama bosio bw’enyasae eyio bayesasiima.
ISA 46:7 Erio bayeimokia bayebeeka ase amareko abo, bayebogoria, bayetereka aase aye, yabeera aroro; tekonyara gotigera korwa aase agwo. Omonto naisa korera ase enyasae eria, ero tekonyara komoigwa gose komotooria korwa ase emechando yaye.
ISA 46:8 “Inwe abasaria, inyora amang’ana ayio, moyarengererie mono.
ISA 46:9 Inyora amang’ana abeete kare; inche ninche Nyasae, onde tari; ninche Nyasae, onde tari onga buna inche.
ISA 46:10 Korwa omochakano nigo naraaretie aya agochia koba; agwo kare nigo nabaanete aya ataraba, ngateeba: Emeroberio yane goika eikerane, onsi aya nganetie ninyakore.
ISA 46:11 Nindangerie ensoti eche korwa moocha, na omonto okorwa ense y’aare nache akore aya naroberetie. Aya nakwanire, goika nyaikeranie, na aya narobeirie, goika nyakore.
ISA 46:12 “Inwe abamore abanyabigoti bikong’u, inwe abamore aare korwa ase oboronge, inyigwera!
ISA 46:13 Narentire oboronge bwane ang’e, tibori aare, na ogotooreka kwane tikogoteebana; nimbeeke ogotooreka ase Sayoni; ning’ee Abaisraeli obonene bwane.”
ISA 47:1 “Aye Babiloni onga buna omoi seke omwekuungi, aye omochie bw’Abakalidayo, ika korwa agwo, ikaransa ase amaroba otari nekerogo ki’obonene! Bono tokorokwa omwororo na omwereria nonya ng’ake.
ISA 47:2 Bono bogoria ensio osere obosie! Rusia egietubo otubete obosio bwao, ringa eganchwa yao eike ase amariagati, erio oete ase amaache ime.
ISA 47:3 Obogetirianda bwao tibogotubwa, na obosooku bwao mbororekane. Nindusie egesiomba na tinkororera nonya noyomo amaabera.”
ISA 47:4 Omochenu bw’Abaisraeli nere Omobooria oito; Omonene bw’Emeganda nario erieta riaye.
ISA 47:5 “Aye Babiloni, omochie bw’Abakalidayo, ikaransa ase omosunte okire‐kiri, tokorokwa eting’ana y’amarwoti naende.
ISA 47:6 Inche nigo nabeete nendamwamu ase abanto baane, ngakora omwando one okaba oyo otachenegeti. Nkababeeka ase okoboko kwao, aye tikwabeete namaabera ase bare, korende nigo gwakorerete abanto abagotu bobe, okabaa chigurube chindito mono.
ISA 47:7 Aye nigo gwateebete ng’a nobe eting’ana kare na kare. Tikwarengereretie amang’ana ayio. Gose tikwainyorete buna omoerio bw’amang’ana ayio arabe.
ISA 47:8 “Ase ayio, aye bwanchete kwegokia, igwa amang’ana aya! Aye oikaransete na kwegaara, gwateeba ase enkoro yao; Inche ninche, onde tari otatiga inche bweka, tingotigwa imbe omoboraka, gose tingokwerwa abana.”
ISA 47:9 Amang’ana aya abere nagochere mobosokano ase rituko erimo; abana bao mbakwe, na omosacha oo akwe, obe omoboraka; ayio onsi nagochere, nonya oborogi bwao, na oboringoria bwao, bire ebinge mono.
ISA 47:10 “Nigo kwabeete noboremu ase ogokora kwao okobe, ogateeba: ‘Onde tandochi.’ Obong’aini bwao, ne chisemi chiao, nigo biagosiretie, ogateeba ase enkoro yao ime: ‘Inche ninche, onde tari otatiga inche bweka.’
ISA 47:11 Amabe nakonyore, ayio oborogi botanyare koyatanga, amaakwa nakonyore, ayio otanyore embooria ende ekoyarusiao. Ogosirigwa nkogochere mobosokano, amang’ana ayio otamanyete ng’a nabe bo.
ISA 47:12 Bwata bokong’u oboringoria bwao obonge na oborogi bwao, ebinto ebio gwechanderete korwa obwana bwao; ande nabo birabaise kogokonya, ande nabo birabaise goseria emechando yao.
ISA 47:13 Aye kwabeire gokwerosia ase okorigia abasemia abange, abwo bakoringoria ayare igoro, tiga bache kogotooria, na abakomongera ching’enang’eni chia igoro, abwo bagokobaanera aya agochia gokonyora ekero omotienyi oorokire, bateeba ng’a mang’ana gete nabe asore.
ISA 47:14 “Rora, abanto abwo nigo banga amasakwe, omorero nigo okoyasamba ayia aera, tari konyara gwetooria korwa ase chinguru chi’omorero. Amasakwe ayio takoyia abe omorero bw’amakara, omonto araikaranseo aywote.
ISA 47:15 Abanto abwo kwabeire kogokora emeremo nabarabwo, naboigo bare, abwo kwabeire kogokora oboonchoreria nabarabwo korwa obwana bwao. Kera oyomo nabwatie enchera yaye, onde tari oragotoorie.”
ISA 48:1 Inwe ab’enyomba ya Yakobo, aba mokorokwa Abaisraeli, na more ab’ororeeria rwa Yuda, naende mogotiana ase erieta ri’Omonene na komoorokia Nyasae bw’Abaisraeli, korende tari ase ekeene na oboronge, igwa amang’ana aya!
ISA 48:2 Inwe nigo mokweroka ng’a nab’omochie omochenu more, naende ng’a nigo mosemeretie Nyasae bw’Abaisraeli, oyokorokwa Omonene bw’Emeganda.
ISA 48:3 Amang’ana akorekanete agwo kare, inche konya nayararirie ritang’ani; amang’ana ayio nigo aruete ase omonwa one nkabayamanyia. Erio mobosokano nkayakora na koyaikerania.
ISA 48:4 Nigo namanyete ng’a inwe nabamwenu more, naende nigo mobwate ebigoti ebikong’u binga buna ekioma, na amasio aino namakong’u buna etai.
ISA 48:5 Ase ayio inabaraareretie amang’ana ayio kare konya ataraba, ekero konya ataraikerana nkabayateebia; nigo nakorete bo, erinde timobaisa gocha goteeba: Emegwekano yaito togosasiima, eyebaachire, gose eyebombire, nero yarenta ayio.
ISA 48:6 “Inwe mwaigure amang’ana ayio, bono yarore onsi!” Inee! Timokoyaorokia? Korwa bono na kogenderera nkobaorokeria inde amang’ana amayia, amang’ana konya abisekanete motana komanya.
ISA 48:7 Amang’ana ayio mbono atongirwe, tarengeo kare, timwana koyaigwa rinde, otatiga rituko ria reero; igo nario motabaise goteeba ng’a nkorwa kare mwayamanyete.
ISA 48:8 Korwa amatuko a kare timwana koyaigwa, gose koyamanya, naki amato aino tatinoretwe moyaigwe. Nigo namanyete ng’a timwarenge koba abegenwa, ekiagera mwabeire abasaria korwa okoiborwa kwaino.
ISA 48:9 Nateebanirie endamwamu yane ase engencho y’erieta riane, na ase engencho y’ogotogigwa kwane nayetangire, timbaisa kobasiria.
ISA 48:10 Rora nabachenire, ko tari buna efeta egochenwa; nabateemire ase okobaetia ase omorero bw’emechando.
ISA 48:11 Nigo nakorire ayio ase engencho yane, ee, ase engencho yane inche omonyene, tingotiga erieta riane rikorwe ribe eritachenegeti. Tinkoa onde obonene bwane.
ISA 48:12 “Inwe ab’ororeeria rwa Yakobo, inwe Abaisraeli, aba narangeretie, ntegerere! Inche ninche Ere, ninche omochakano na omoerio.
ISA 48:13 Okoboko kwane nakwo kwabegete oboroso bw’ense, na okoboko kwane gw’okorio gokarambora igoro chionsi; ekero nkorangeria igoro na ense, nigo chigotenena amo.
ISA 48:14 “Sangererekana amo inwe mwensi, moigwe! Ning’o ase chinyasae echio obaanete amang’ana aya? Omonto oyi’Omonene anchete nere oraikeranie okogania kw’Omonene igoro ya Babiloni, nere orarwanie Abakalidayo.
ISA 48:15 Inche ninche nakwanire na komorangeria, namorentire, nimosesenie ase ogokora kwaye.
ISA 48:16 “Inchuo ang’e ase ’nde, moigwe amang’ana aya: Korwa omochakano tinabeete ngokwana bobisi, korwa ekero keria amang’ana aya abeete, inche nao narenge.” Bono Omonene ontomire amo n’Omoika oye.
ISA 48:17 Aya nar’Omonene, Omobooria oo, Omochenu bw’Abaisraeli, agoteeba: “Inche ninche Omonene, Nyasae oo, ninche ngokworokereria okore aya agokorentera amaya, ninche nkogotang’ana ase enchera ogwenerete kobwatia.
ISA 48:18 “Naki y’are koba buya onye nkwaigwera amachiiko aane! Rirorio omorembe nigo orenge kogochera buna amaache a rooche na oboronge bogochere buna emerindo y’enyancha.
ISA 48:19 Oroiboro rwao nigo rware gocha koba oronge buna omokenye, na ororeeria rwao robuche robe oronge buna chinche chi’omokenye. Amarieta abo tarenge gocha korusigwa, gose gosirigwa, korwa ase obosio bwane.”
ISA 48:20 Soka korwa Babiloni, tama korwa ase ense y’Abakalidayo; raria amang’ana aya neriogi ri’omogooko, ee, moyararie! Toma amang’ana ayio gochia ase chinsinyo chi’ense, moteebe, “Omonene obooririe abanto ba Yakobo, omosomba oye.”
ISA 48:21 Ekero Omonene aetetie abanto baye ase erooro, tibabete nerang’o, nigo abatubokeretie amaache korwa ase egetare, akabochora egetare, na amaache agatimboka gocha isiko.
ISA 48:22 Omonene oteebire, “Omokori amabe tabwati omorembe.”
ISA 49:1 Inwe abanto momenyete ase ebisinka, na ase chinse chionsi chire aare, tegerera monyigwe! Omonene nigo andangeretie konde ase enda ya baba, nigo andogete erieta konde enda ime.
ISA 49:2 Agatieria omonwa one okaba buna omoro omwoge, akambisa ime ase ekiriri gi’okoboko kwaye; agantieria nkaba buna ensara enyoge, agansoyia ase omobirangwa ime, akambisa aroro.
ISA 49:3 Erio aganteebia: “Aye nomosomba one Israeli, ase engencho yao nintogigwe.”
ISA 49:4 Korende ngateeba: “Nabeire ngokora emeremo emekong’u bosa, natugutire chinguru chiane bosa, ntanyoreti gento kende; nonya naboigo, ekeene, oboronge bwane nigo bokorwa ase Omonene, na eng’eria yane nigo ekorwa ase Nyasae one.”
ISA 49:5 Nateebigwe ring’ana n’Omonene, oria ontongete ase enda ya baba ng’a nimbe omosomba oye, erinde ng’iranie ororeeria rwa Yakobo gochia asare, na nsangererie Abaisraeli gochia asare. Inche nanyorire amasikani ase obosio bw’Omonene, Nyasae one obeire chinguru chiane.
ISA 49:6 Nigo agoteeba iga: “Ayio tagoisana asore obe omosomba one ase okoiraneria ab’ebisaku bia Yakobo amaya abo, na koirania abatigari b’Abaisraeli boka. Boigo ningokore obe omobaso bw’abaanto b’ebisaku; erinde ogotooreka kwane kogende goike ase chinsinyo chi’ense.”
ISA 49:7 Aya naro Omobooria bw’Abaisraeli, Omochenu obo, oria ochayetwe kegima na kogechwa na Mwanyabaanto; oria ore omosomba bw’abagaambi, atebiire: “Abarwoti mbarore ayio, bagororoke batenene, na abagaambi batung’ame, ase engencho y’Omonene oyore omwegenwa, oyio ore Omochenu bw’Abaisraeli, oyio ogochorire.”
ISA 49:8 Aya nar’Omonene agoteeba: “Ase engaki yancheire, nakoiraneretie ogosaba kwao, ase rituko ri’ogotooreka, naoboseemiate, nabeire nkorendete, na goetera asore nakorire okobwatana kw’ogotianania nabaanto, erinde oiranerie ense amaya aye na gwatanana emiando yasaretigwe.
ISA 49:9 Otebie abasibwa: Soka korwa ase obosibwa, na oteebie abare ase omosunte: Eorokie! Barabwo mbabe bakoragerigwa ekero bare ase orogendo, mbanyore oborisia bwabo ase ebigoro na ase ebitunwa biarenge bosa.
ISA 49:10 Tibakoba nenchara, gose erang’o, eguru‐gura na omobaso tibikobasamba, ekiagera Omonene oria obaroreire amaabera nabaraae, nabatang’ane gochia ase chinsoko chi’amaache.
ISA 49:11 “Nindoisie chinchera ase ebitunwa biane bionsi, ne chinchera chiane chinene nchiroisigwe chiimokerere igoro.
ISA 49:12 Rora, abanto mbache korwa chinse chi’aare, abande barue sugusu, na abande bosongo, na abande barue ense ya Sinimu.”
ISA 49:13 Inwe igoro chionsi, tera nomogooko; naye ense, aka eriogo ri’omochengo; inwe ebitunwa, tera mono, ekiagera Omonene oremirie abanto baye, ororeire abachandegete baye amaabera.
ISA 49:14 Korende abanto ba Sayoni nigo bagoteeba: “Omonene ototigire, Omonene oito otwebire.”
ISA 49:15 “Inee! Omokungu neebe omwana oye akogonkia, erinde tarorera omwana aiborete amaabera? Ee, abakungu nabo bareebe, korende inche tinkobeeba inwe.
ISA 49:16 Rora, nigo imang’erete amarieta aino ase ebisanyi bi’amaboko aane; ne chindwaki chigoetanaine nigo chire ase obosio bwane botambe.
ISA 49:17 “Abana bao nigo bakoayerera gocha, na abagosaretie nigo bagotama korwa asore.
ISA 49:18 Ramokia amaiso ao, origererie orore; bonsi mbasangererekane amo bachiche asore. Omonene oteebire ng’a ekeene, buna Ere are moyo, abwo bonsi babe buna ogwechabera kwao, nigo oreboyie buna omoriakari akweboyia.
ISA 49:19 “Ekeene, ense eyio yaino yasaretigwe kegima, egatigwa bosa, korende bono nebe enke mono, ekiagera abaramenyeo nigo barayebuchere; abanto abwo baabakorerete bobe batamire gochia aare mono.
ISA 49:20 Nebe ase engaki eyio abana kwauretwe barakwane ase oigwete, bateebe: Aase aiga naagote mono, togareerie tonyore aase tokomenya.
ISA 49:21 Erio nokwane ase enkoro yao, bweborie: Ning’o onyiborerete abana aba? Nigo nasiretie abana baane, ngatigwa inde bosa buna omogomba, nigo noosetwe nkana‐gotayaya. Inee! Ning’o ondererete abana aba? Naama! Nigo natigetwe inde bosa, abana aba ng’ai baarenge?”
ISA 49:22 Aya nar’Omonene agoteeba: “Rora, nindambore okoboko kwane gochia ase abanto b’ebisaku, nintenenie ekemanyererio kiane bakerore; erio abanto abwo mbarente abana bao abamura, baababeegete bikuba, na abana bao abaiseke baababeegete mareko.”
ISA 49:23 Abarwoti mbabe abareri b’abana bao, ne chiting’ana chiabo chibe chikobarageria. Abwo mbatung’ame inse, baumame ase obosio bwao, bamene ebuse y’amagoro ao. Erio nonyare komanya ng’a ninche Omonene; abwo bansemeretie tibagosookigwa.
ISA 49:24 Inee! Omonto ore ne chinguru naurwe egiasakoire? Gose oyore noboronge naurwe abasibwa baye?
ISA 49:25 Ee, aya nar’Omonene agoteeba: “Nonya nabasibwa b’oyore ne chinguru mbarusigweo, na egiasakoretwe noyore omotindi ngetoorigwe, inche Omonene ning’amereranie noyio ogokoamereria, nintoorie abana bao.
ISA 49:26 Abanto abwo bakogochanda nimbabetererie barie chinyama chi’emebere yabo abanyene, na banywe amanyinga abo, abatindie buna edivai egotindia. Erio abanto bonsi mbamanye ng’a ninche Omonene inde Omotooria oo, na Omobooria oo, Omobui o Yakobo.”
ISA 50:1 Aya nar’Omonene akoboria: “Ng’ai riruube ri’ogotigana rire, riria naete nyoko ng’a totigane? Gose monto ki nabwate esira yaye nkabaoonia inwe asare? Taibo! Ebibe nabio biagerete mokaoonigwa, na ogosaria kwaino nakwo kwagerete nyoko agaserigwa.
ISA 50:2 “Nase ki ntanyorete nonya nomonto oyomo ekero nachete? Nase ki nonya nomonto oyomo atanyitaberete ekero narangeretie? Inee! Okoboko kwane nigo kweng’eire gotanyare kobooria? Gose inche nigo naborirwe chinguru chi’ogotooria? Naama! Ekero ngotogonyera enyancha, amaache nigo agosira; nigo ngokora chindooche chiaba erooro; chinswe chireo nigo chikoborwa amaache, chiakwa chiagunda.
ISA 50:3 Nigo nkoboyia igoro nomosunte, erio nayetuba neanga y’okweumia.”
ISA 50:4 Omonene ong’eire oromeme buna orw’abeorokereretie, erio nario ndamanye gokwana ring’ana rikorenta oboremu ase oyo orosire. Emambia ase emambia nigo agontura, otabobora amato aane, nigo agontabobora inyigwe buna oyo okworokererigwa.
ISA 50:5 Ee, Omonene otinoire amato aane; nainche tinyangeti koigwera, gose tinaonchogete gochia magega.
ISA 50:6 Nigo naonchorete omogongo one gochia ase abwo bayoagete, na ekenyinyiro kiane ase abwo basunyorete chinderu chiane. Tinabisete obosio bwane korwa ase abwo banchaaye na gontwera amate.
ISA 50:7 Omonene nankonye; ase ayio tinkobugwa nogochaywa; na ase ayio nakorire obosio bwane bwabeire obokong’u buna rigena, nimanyete ng’a tingosookigwa.
ISA 50:8 Ere oyokong’a oboronge bwane nigo are ang’e nainche. Onye nabo, ning’o oranyare koamererania nainche? Tiga ache totenene amo. Oyo ogonsoera, ng’ai are? Tiga ache ang’e nainche.
ISA 50:9 Naama! Omonene nankonye; monto ki oranyare konachera ekiina ng’a nomomochi inde? Rora, abwo bonsi nabagote buna eanga, mbariegwe buna eanga ekoriegwa nebigwankwa.
ISA 50:10 Ning’o ore ase more omoirogete Omonene na koigwera eriogi ri’omosomba oye? Oyio ogotaara ase omosunte otari korora omobaso, tiga egene erieta ri’Omonene na amosemerie Nyasae.
ISA 50:11 Naama! Inwe mwensi aba mogouta omorero, na gwesiberania ebieri, genda mosambwe nomorero oino, na ase ebieri biaino mwatongirie! Aya naro moranyore korwa ase okoboko kwane, moraare inse more nobororo.
ISA 51:1 Inwe aba mokorigia oboronge, ee, inwe aba mokondigia inche Omonene, tegerera monyigwe! Rigereria egetare ase mwabaachetwe korwa,
ISA 51:2 ee, rigereria Aburaamu, sokoro yaino, na engoro ase mwakunyetwe korwa, na Sara oyo obaiborete. Ekero Aburaamu arenge bweka, nigo namorangeretie, nkamosesenia, nkamomentekania.
ISA 51:3 Omonene naremie Sayoni, naremie abatigarete bare ase amaturi. Naroisie aase aye abeete erooro, abe buna omogondo o Edeni, na ense enyomo yaye ebe buna omogondo Omonene. Omogoko na omochengo mbibe bikoigweka ime yaye, boigo okoiraneria ng’a mbuya mono, na amatera ay’ogotogia, mbibeo.
ISA 51:4 Inwe abanto baane, inyigwere; inwe abanto b’egesaku kiane, tegerera monyigwe! Nindue ogochika kwane, na oboronge bwane mbobe omobaso ase abanto bonsi.
ISA 51:5 Oboronge bwane nigo bore ang’e, ogotooreka kwane ngocha kore, amaboko aane nagambie abanto bonsi ekiina kia boronge; abanto bamenyete ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha nigo bang’anyete, basemerie okoboko kwane.
ISA 51:6 Imokia amaiso aino morigererie igoro, naende morigererie ense inse aa. Igoro chionsi nchisire buna erioki, na ense negote buna eanga. Abanto bamenyeteo nigo barakwe buna ebichuni, korende ogotooreka kwane nkogenderere kobao kare na kare, na oboronge bwane tibokoera nonya ng’ake.
ISA 51:7 “Inwe abamomanyete oboronge, ntegerera moigwe, inwe aba amachiiko aane are ime ase chinkoro chiaino; timoiroka abwo bakobachaya, gose timoondoka ekero bakobachecheria.
ISA 51:8 Ebigwankwa mbirie abanto abwo buna bikoria chianga, na amakonde nabarie buna akoria amarionya e ching’ondi; korende oboronge bwane nigo boragenderere kobao kare na kare, na ogotooreka kwane ase ebiaare bionsi.”
ISA 51:9 Aye okoboko kw’Omonene, imoka, bwebeke chinguru, imoka! Imoka buna kwaimogete ase amatuko a kare, ee, imoka buna kwaimogete ase ebiaare bia kare. Inee! Tari aye kwanachanete Rahabu, okabeta enchoka eria?
ISA 51:10 Inee! Tari aye gwakametie amaache ’enyancha, amaache e chindiba chintambe chi’enyancha, erio okaroisia enchera aroro, erinde ababooretigwe bakaambokerao?
ISA 51:11 Abatooretigwe n’Omonene mbairane, bache Sayoni bagotera; omogooko o kare na kare nobe igoro ase emetwe yabo; mbabe nomogooko na omochengo. Obororo na omoichano mbiere kegima.
ISA 51:12 “Inche ninche nkobaremia. Aye naye ng’o okoiroka Mwanyabaanto abwo bagokwa? Mwanyabaanto abwo bagosira buna obonyansi.
ISA 51:13 Aye kwebire Omonene, Omotongi oo, oyio bwarete igoro, na akabeeka oboroso bw’ense. Omobaso boira aye nigo ogendererete kwoboa ekeririanda ki’omochandi oo buna nigo are ang’e kogoseria. Korende ng’ai ekeririanda ki’omochandi kere?
ISA 51:14 Oria bwosetwe na agasibwa nasiborwe bwango; ere tagokwa na koirwa ase embeera, na takoborwa endagera.
ISA 51:15 “Inche ninche Omonene, Nyasae oo, nigo ngoturubania enyancha, emerindo yaye yaba ekoeera. Omonene bw’Emeganda, nario erieta riane.
ISA 51:16 Nabekire amang’ana aane ase omonwa oo, naende nakobisire ase ekiriri gi’okoboko kwane. Nindambore igoro mbeeke oboroso bw’ense, ninteebie abanto ba Sayoni: Inwe nabaanto baane.”
ISA 51:17 Inwe abanto ba Yerusalemu, boka, imoka motenene! Inwe mwanyure korwa ase okoboko kw’Omonene egekombe ki’endamwamu yaye; inwe mwanyure korwa ase egekombe ekio, mwanyuereranirie eturubo mwatindire.
ISA 51:18 Ase abamura bonsi aiborete onde tari okomoraa, ase abwo arerete, onde tari okomobwata okoboko.
ISA 51:19 Amang’ana aya abere akonyorire: Ogosirigwa na ogotigwa bosa, ogoitwa nenchara na emioro. Ning’o orakororere amabeebe? Gose ning’o orakoremie?
ISA 51:20 Abamura bao bagoyire, nigo baraire ase amatabeekania e chinchera chionsi, buna chingabi chiabwatirwe nemeeto. Omonene oo obeire nendamwamu ase bare, obaeire egesusuro.
ISA 51:21 Ase ayio, aye ochandegete, aye gwatindire, ko tari ase ogotinda kw’edivai, igwa amang’ana aya:
ISA 51:22 Aya nar’Omonene agoteeba, oyio ore Omonene, Nyasae oo, okorwanerera abanto baye: “Naama, narusirie korwa ase amaboko ao egekombe ekio okonywera na gotinda, egekombe ki’endamwamu yane togokenywera naende.
ISA 51:23 Egekombe ekio ninkebeke ase amaboko ay’abakogochanda, abwo bagotebirie: Ekumbe, toete igoro yao. Aye gwakorire omogongo oo koba buna riroba rigotachwa, naende buna enchera ase abanto bagoeta.”
ISA 52:1 Aye Sayoni, imoka, bwebeke chinguru, imoka! Ee, aye Yerusalemu, omochie omochenu, eboyie chianga chiao chinseera; korwa bono abanto batarogeti na abatachenegeti, tibagosoa ime yao nonya ng’ake.
ISA 52:2 Aye Yerusalemu, esamunse korwa ase orotu, tenena na oikaranse aase ao. Inwe abanto ba Sayoni, esibore amakorogoto mwasiberetwe ase amagoti aino.
ISA 52:3 Aya nar’Omonene agoteeba: Inwe nigo mwaoonetigwe timwaakaneretwe kende, na nigo moraboorigwe motari goakanerwa chitaabu.
ISA 52:4 Ee, aya nar’Omonene agoteeba: Abanto baane nigo bagendete Misiri agwo kare, bakaba abamenyi aroro, na Abaasuri bakabachanda engencho ende etarengeo.
ISA 52:5 Ase ayio, Omonene nigo agoteeba iga: Bono ninki imbwate aiga ekero abanto baane bairirwe obosomba engencho ende etaiyo? Ee, Omonene nigo agoteeba iga: Abagaambi abwo bakobachanda nigo bakobaakera amariogi, na erieta riane nigo richayire omobaso boira kogenderera botambe.
ISA 52:6 Ase ayio, abanto baane mbamanye erieta riane; ee, ase ayio, ase rituko riria mbamanye ng’a ninche Omonene ngokwana, inche nao inde aa.
ISA 52:7 Naki amagoro abo are amaseera, abwo bakorenta amang’ana amaya, bagoeta igoro ase ebitunwa, abwo bakoraria omorembe, na barenta obotomwa obore namang’ana amaya. Nigo bakoraria ogotooreka, bateebia Sayoni: “Nyasae oo nere okogaamba.”
ISA 52:8 Igwa, abarendi baino ngoaka bare eriogi, bonsi amo nigo bagotera nomogooko, barorire namaiso abo buna Omonene akoirana gocha Sayoni.
ISA 52:9 Inwe amatombe a Yerusalemu, tera amo namariogi amanene, ekiagera Omonene oremirie abanto baye, obooririe Yerusalemu.
ISA 52:10 Omonene oorokirie okoboko kwaye ogochenu ase amaiso ebisaku bionsi, ne chinsinyo chionsi chi’ense nchirore ogotooreka kwa Nyasae oito.
ISA 52:11 Inwe aba mokobogoria ebikorero bi’Omonene, imoka, morue aase aa, timobaisa gokuna egento getachenegeti, soka korwa ase egati y’omochie oyo, mwechene inwe abanyene.
ISA 52:12 Ekero morasoke korwao, timokoayerera, gose timogotama, ekiagera Omonene natang’ane bosio bwaino; ee, ere Nyasae bw’Abaisraeli nababwatie korwa magega abe obarendete.
ISA 52:13 Naama! Omosomba one naseseneke ase ogokora kwaye, nakinigwe na koimokererigwa igoro, nabe omonene mono.
ISA 52:14 Abanto abange nigo baichanete ase engencho yaye, ekiagera ekieni kiaye nigo giasaretigwe bobe goetania eki’onde bwensi, omobere oye tororekanete buna oyo o Mwanyabaanto.
ISA 52:15 Bono ebisaku ebinge mbimokumie, na abarwoti nigo baramumekerie emenwa yabo ase engencho yaye, ekiagera mbarore amang’ana batana goteebigwa, na aya batana koigwa mbayamanye.
ISA 53:1 Ning’o bwegenire amang’ana aya twaraaretie? Ning’Omonene amaanoreire okoboko kwaye?
ISA 53:2 Omosomba oyio nigo akinete ase obosio bwaye buna ekemeri ekerere, na buna egesabo ki’omote kegokina korwa ase riroba eriomo, tabwate ekieni ekiya, gose obonene bw’omobere; ekero twamorigereretie, titwaroche buya bonde asare bogotong’usa.
ISA 53:3 Ere nigo achayetwe, akaangwa nabaanto; ere nigo arenge omonto bw’obororo, naende onarete omoichano. Abanto nigo batubete amasio abo ng’a tibamorora; nigo achayetwe, naintwe tokamobara ng’a oyotagwenereti kende.
ISA 53:4 Ekeene, ere obogoirie omoichano oyo otogwenerete intwe, na bwetwekire obororo bwaito; intwe nigo twamobarete ng’a oakirwe na Nyasae, naende ng’a ere omoeire egesusuro na obororo.
ISA 53:5 Korende nigo aagetwe chingoma ase engencho y’ogosaria gwaito, agakoborwa ase engencho y’obobe bwaito. Ere akaegwa egesusuro, erinde intwe tonyore omorembe, ase ogoakwa kwaye intwe twagwenigwe.
ISA 53:6 Intwe twensi konya twasirire buna ching’ondi chinsiru; kera omonto nigo abwatetie enchera yaye omonyene, n’Omonene omotwekire obobe bwaito intwe twensi.
ISA 53:7 Agakorerwa bobe na gochandwa, nonya naboigo tamaanorete omonwa oye. Buna emaanwa y’eng’ondi ekoirwa konyenywa, na buna eng’ondi etari kwana ase omonachi bw’amarionya, naboigo ere tamaanorete omonwa oye.
ISA 53:8 Korwa ase ogokorerwa bobe, na okonacherwa ekiina, akaigwa goitwa. Ning’o ase ekiaare kiaye orengereretie ng’a nigo arusetigwe ase ense y’abwo bare moyo, na goakwa ase engencho y’ogosaria kw’abaanto baane?
ISA 53:9 Akaroiserigwa embeera amo nechi’abakori amabe, korende g akuure, agatindekwa ase abanda bagotindekwa, ekiagera takorete amabe, gose obong’ainereria tibwaruete ase omonwa oye.
ISA 53:10 Korende Omonene nigo anchete komokobora, akamokora akaba omorwaire; ekero arabe orure obogima bwaye bobe ekeng’wanso ki’ebibe, nario ararore oroiboro rwaye na abe moyo amatuko amange; ogwancha kwa Nyasae ngokoreke goetera ase amaboko aye.
ISA 53:11 Ere narore okwama kw’emechando y’omoyo oye na goisaneka; ase obong’aini bwaye omosomba one omonyene oboronge nakore abanto abange babe abanyene oboronge, ekiagera nabogorie ebibe biabo.
ISA 53:12 Ase ayio, nimwatananere abange babe egetari kiaye; ere naatanerwe ebisakorwa amo nabare ne chinguru, ekiagera aruete obogima bwaye agakwa, akabarwa buna noyomo bw’abasaria. Nigo abogoretie ebibe bi’abaanto abange, agasabera abasaria.
ISA 54:1 Aye ore omogomba otaiborete, tera; aye otana kobina ase okoibora, aka eriogi rinene ri’ogotera kw’omochengo! Omonene oteebire ng’a abana b’oyo otigetwe bosa nigo bare abange kobua ab’oyo obwate omosacha. Nab’Omonene agoteeba.
ISA 54:2 “Gareyia aase okobeeka eema yao; orambore ebitambaa bi’eema yao. Tobaisa gotiga korambora chingori na gokong’ia ebirochi!
ISA 54:3 Aye norande gochia ensemo y’okorio na ey’okobee, na oroiboro rwao ndoire chinse chi’ebisaku na gokora emechie yasaretigwe emenywe naende.
ISA 54:4 “Tobaisa koiroka, ekiagera togosookigwa; toichana, ekiagera togosookigwa; mbwebe obosooku kwarenge nabwo korwa oboke bwao, na tokoinyora nonya ng’ake ogochaywa kw’oboboraka bwao,
ISA 54:5 Omotongi oo nere omosacha oo, Omonene bw’Emeganda nario erieta riaye. Ere oyore Omochenu bw’Abaisraeli nere Omobooria oo; nigo akorokwa Nyasae bw’ense engima.”
ISA 54:6 Nyasae oo nigo agoteeba iga: “Inche Omonene nakorangeirie aye ore buna omokungu bwangetwe, oichaanete ase omoyo oye, ee, nakorangeirie aye ore buna omokungu oseretigwe ekero arenge omoriakari.
ISA 54:7 Nigo nagotigete ase engaki enke mono, korende ninkororere amaabera amange, nkoiranie.
ISA 54:8 Ekero nabeete nekeririanda ekenene, nigo nabisete obosio bwane korwa asore ase engaki enke, korende ase obwanchani bwa kare na kare ninkororere amaabera.” Nab’Omonene, oyore Omobooria oo atebiire.
ISA 54:9 “Amang’ana aya nigo are ase ’nde buna aria abeete ekero kia Nuhu. Nigo natianete ng’a amaache buna aria achete ekero kia Nuhu, tagocha ase ense naende; naboigo natianire ng’a tinkogenderera koba nendamwamu asore, gose tinkogotogonyera.
ISA 54:10 Nonya nebitunwa nabiisa kong’anya, na ebigoro bitengeche, obwanchani bwane bogendererete botambe tibokorua asore, na okobwatana kwane kw’omorembe tioboseemiagerigwa.” Nab’Omonene, oyogokororera amaabera, agoteeba.
ISA 54:11 Aye omochie ochandire, aye kwabeire gokoruta‐rutwa gochia aaria na aaria nomoubera, otari koremigwa nonde, rora, ninkoagacha namagena ao akomeka‐meka, nimbeeke oboroso bwao namagena e rigori rinene akorokwa safiro.
ISA 54:12 Ning’agache emerobiri yao namagena akorokwa agati, na ebiita biao mbiagache namagena akorokwa sumaridi, ne chindwaki chiao chionsi nchiagache namagena ande e rigori rinene.
ISA 54:13 “Abana bao bonsi mbabe bakworokererigwa n’Omonene, na omorembe omonge nobe amo nabarabwo.
ISA 54:14 Goetera ase oboronge nokong’igwe; ogokorerwa bobe tigokogoika ang’e, ekiagera gento kende tikeri kerakoirokie; tokoba nobwoba, ekiagera eke gekwoboyia tigekogoika ang’e.
ISA 54:15 Omonto oraseegete esegi, tari inche ndamotome; onde bwensi oraseegete esegi asore, nigo aragwe ekero agokorwania.
ISA 54:16 “Naama! Natongire omoturi bw’ebioma, oyio ogoutera omorero bw’amakara na aroisie ebirwanero buna bigwenerete koba. Boigo natongire omosaria bw’okobisaria.
ISA 54:17 Ebirwanero biaroisigwe ase ogokorwania, tibikonyora okobua, kera oromeme rorakoimokere kogosoera, aye norobue ase ekiina. Oyo noro omwando bw’abasomba baane inche Omonene, na oboronge bwabo obokorwa ase ’nde.” Nab’Omonene atebiire.
ISA 55:1 “Naama! Inwe mwensi abamore nerang’o, inchwo monywe amaache! Inwe aba motabwati chitaabu, inchwo mogore endagera morie! Inchuo mogore edivai na amabeere motari goakana chitaabu, gose korua kende.
ISA 55:2 Nase ki mokorua chitaabu chiaino kogora egento getari endagera? Nase ki mokwerosia gokora emeremo ase eke getari goisanekia? Ntegerere moigwe, nainwe morie eyere engiya, namogokere endagera enoru.
ISA 55:3 “Tegerera moigwe, erio moche ase ’nde. Igwa! Erio nario moranyare koba moyo. Ninkore nainwe okobwatana kw’ogotianania gwa kare na kare, naende nimbaorokerie obwanchani bwane bwa botambe obo narierete Daudi eira.
ISA 55:4 Rora, nigo namobegete abe kirori one ase abanto, naende abe omoraai na omochiki igoro ase abanto.
ISA 55:5 Naama! Aye norangerie abanto b’ebisaku otamanyeti, na abanto b’ebisaku batakomanyeti mbaminyoke gocha asore, ase engencho y’Omonene, Nyasae oo, oyore Omochenu bw’Abaisraeli, ekiagera okoeire obonene.”
ISA 55:6 Morigie Omonene ekero akonyorekana, morangerie erinde abakoonye ekero are ang’e!
ISA 55:7 Tiga omokori amabe atige chinchera chiaye, na oyo otari omooronge atige ebirengererio biaye. Omonto oyio tiga airane ase Omonene, nere amororere amaabera, ee, ase Nyasae oito, ere namwabere kegima.
ISA 55:8 Omonene nigo agoteeba iga: “Ebirengererio biane tibiri buna ebiaino, gose chinchera chiaino tichiri buna echiane.
ISA 55:9 Buna koreng’ana igoro ere igoro mono korwa ase ense, naboigo ne chinchera chiane chire igoro mono kobua echiaino, na ebirengererio biane nabo bire kobua ebiaino.
ISA 55:10 “Buna embura na amagena ’embura bigotwa korwa igoro, na tibikoirana gochia igoro, korende nigo bikonyiyia riroba, erinde ebimeri biamera na kwama, erio ense yama chimbusuro chikobusurwa, na endagera ekoriegwa,
ISA 55:11 naboigo ne ring’ana rikorwa ase omonwa one rirabe. Tirikong’iranera bosa, korende ndiikeranie okogania kwane, naende ndikore aya naritomete rikore.
ISA 55:12 “Inwe mosoke more nomogooko, motang’anwe more nomorembe. Ebitunwa na ebigoro mbitere ase amasio aino, na emete yonsi y’orosana neake chinkobi.
ISA 55:13 Aase amagwa are, emetarakwa nemereo, na aase amageri are emeadasi nemereo. Eyio nebe ekoraria obonene bw’Omonene na ekemanyererio gia kare na kare getasarigwe nonya ng’ake.”
ISA 56:1 Aya nar’Omonene agoteeba: “Renda ayare ay’oboronge oyakore, ekiagera ogotooreka kwane nigo kore ang’e gocha, na bwango oboronge bwane mbooroke.
ISA 56:2 Nasesenirie oyo ogokora ayio, Mwanyabaanto oyo okoyabwata bokong’u, oyio okorenda Esabato, tayekora ebe eyetachenegeti, omonto oyio ogotanga okoboko kwaye tigokora amabe ande onsi.”
ISA 56:3 Omonto bw’egesaku ekeao obwatanire n’Omonene tabaisa goteeba iga: “Ekeene, Omonene nigo aranyatanane korwa ase abanto baye”, na oyo ore omogomba tateeba iga: “Rora, inche nigo inde omote omwomo.”
ISA 56:4 Aya nar’Omonene agoteeba: “Abanto abagomba abarendete Chisabato chiane, abwo bachorire gokora ogwancha kwane, naende babwatete okobwatana kwane kw’ogotianania,
ISA 56:5 amarieta abo nainyorwe ime ase enyomba yane, na ime ye chindwaki chiane. Ayio nabe ogosesenigwa kobua abana abamura na abaiseke. Nimbae erieta ria kare na kare ritasirigwe.
ISA 56:6 “Abanto b’ebisaku ebiaao barabwatane n’Omonene ase okomokorera, na banche erieta ri’Omonene, erinde babe abasomba baye, kera oyomo oraarende Esabato na tayekora ebe eyetachenegeti, naende abwate okobwatana kwane kw’ogotianania,
ISA 56:7 abwo bonsi nimbarente ase egetunwa kiane egechenu, mbakore babe nomogooko ime ase enyomba yane y’ogosaba. Ekero barabe bakorua ebing’wanso biabo bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde, igoro ase egesasiimero kiane, nimbianchere, ekiagera enyomba yane nerokwe enyomba y’ogosaba ase abanto b’ebisaku bionsi.”
ISA 56:8 Aya nar’Omonene, oyio ogosangereria Abaisraeli abaseretigwe, agoteeba: “Ninsangererie abanto bande abaao amo kobua abwo konya basangererigwe.”
ISA 56:9 Inwe ching’iti chionsi chi’orosana, inwe ching’iti chionsi chi’amanani, inchwo morie!
ISA 56:10 Abarendi b’abaanto aba nigo bare emeuko, bonsi pi tibari nokomanya, bonsi nigo bare chisese chinkubu chitanyare gokoga; nigo chiraire inse chikorota, chianchete obogondereria.
ISA 56:11 Chisese echio nigo chire chindia bobe, tichiri koigota. Na abarisia boigo tibari nobong’aini; bonsi baonchokeire chinchera chiabo, kera oyomo nigo akwerigeria ebitoki korwa ase kera emeremo.
ISA 56:12 Nigo agoteeba: “Inchuo mbanyorere edivai tonywe, totinde nekenyugwa egetindi, rituko ri’ankio nabo rirabe rinene buna reero, naende rietanie eri.”
ISA 57:1 Omonto omonyene oboronge nigo agosira, na monto onde tari okorengereria igoro y’ayio; abegenwa ba Omonene nigo bakorusigwao, na monto onde takomanya engencho yaye. Omonyene oboronge nigo akorusigwa korwa ase obobe,
ISA 57:2 osoa ase omorembe. Abwo bagotaara ase oboronge nigo bakoba batimogete ase chimbeera chiabo.
ISA 57:3 “Inwe abana b’omokuungu omoringoria, inwe ab’ororeeria rw’oyore omotomani na omotayayi, suka gocha ang’e aa.
ISA 57:4 Inee! Inwe ning’o mogochecheria? Ning’o mwasameirie emenwa na mwasokirie chimeme? Inwe nigo more abanto b’ogosaria na oroiboro rw’abang’ainereria.
ISA 57:5 Inwe nigo mogosambeeka nokogania okobe ase egati y’emete enga Emealuni, na inse ya kera omote omobese. Nigo mogoiteera abana baino agwo ase amagoko, inse y’ebitare.
ISA 57:6 Amagena amaterere are ase chindooche, ayio naro egetari kiao; ayio naro agotungetie. Ayio naro kwabeire gokoumorera okoruegwa kw’ebinyugwa, na koyaruera okoruegwa kw’endagera. Inee! Nindemererie ogokora buna okwo?
ISA 57:7 Nigo okobeeka ekerarero kiao ase egetunwa keimokererete igoro mono, erio gwatiira gochiao korua ekeng’wanso.
ISA 57:8 Gwatenenia ekeinyorio kiao korwa ase egesieri moino y’emetobwa. Gwantigire inche, gwasioririe ekiebisio kiao, gwasoire aroro gwakegareeirie. Aye ogechorera oyomo, ogancha korara nere, ekero kwaroche okogosima nokoboko.
ISA 57:9 Nigo kwaimogetie amaguta, okairera omorwoti, okamoirera na amaguta ao amange agotioka buya. Nigo gwatomete abanto bao gochia ase chinse chi’aare, ee, nonya ngochia aase abakuure.
ISA 57:10 Nigo kwerosetie norogendo rwao rw’enchera entambe. Nonya naboigo tigwateebete ng’a ogosemeria tikori. Nigo kwamentetwe chinguru chinyia; ase ayio tikwagoyete.
ISA 57:11 “Ning’o kwoboete na okamoiroka goika ogakwana oborimo? Tikware kong’inyora gose ondengererie? Inee! Tinabeete ndemereretie ase engaki entambe, naye tikwabeete gokonyiroka?
ISA 57:12 Ningoteebie buna oboronge bwao bore na buna ogokora kwao kore, birobio tibikonyara kogokonya.
ISA 57:13 Ekero orabe gokorera, tiga emegwekano ogosasiima gwasangereirie egotoorie. Omwaga noyeire gochia aare, ee, embeo bosa neyeire. Korende oyo orantamere naire ense ebe omwando oye, ee, naire egetunwa kiane egechenu.”
ISA 57:14 Amang’ana aya nakwanwe: “Ticha gocha igoro! Ticha gocha igoro! Oroisie enchera! Rusia kera ekegocha kere ase enchera y’abanto baane!”
ISA 57:15 Aya naro Oyio ore Igoro Mono, Oyio oragaambe goika kare na kare, Oyio erieta riaye n’Omochenu, agoteeba: “Inche nigo imenyete Aase aachenu are igoro mono, boigo nigo imenyete amo noyio enkoro yaye yeitirie na gwekeyia, erinde ninkore omoika bw’oyore omoitongo obe omoyia, na koa obogima ase oyio enkoro yaye yeitirie.
ISA 57:16 Tinkogenderera koamererania gose koba nendamwamu kare na kare. Inse gokora bo, emeika yabo amo nemioyo eyio natongete, nigo eragireke ase obosio bwane.
ISA 57:17 Abanto nigo babwate okogania okobe kwe ribero; ase ayio nigo bagokora ebibe bikagera nkaba nendamwamu ase bare, nkabaaka. Nigo nabisete obosio bwane, nkaba nendamwamu, korende barabwo nigo bagendererete gotiga obwegenwa na kobwatia chinchera chie chinkoro chiabo.
ISA 57:18 “Narorire chinchera echio chiabo, korende nimbagwenie. Nimbaraae na kobaremia, nindemie na abwo bakorera.
ISA 57:19 Nimbeeke ase ebikoba biabo okwama okuya, bikwane omorembe ase abwo bare aare na abare ang’e, na inche nimbagwenie.” Nab’Omonene agoteeba.
ISA 57:20 “Korende abakori amabe nigo banga buna enyancha yaturubanigwe, etanyare gotoerera; amaache aye nigo agosiara etintira na eubi gocha igoro.”
ISA 57:21 Nyasae one nigo agoteeba iga: “Omokori amabe tari nomorembe.”
ISA 58:1 Aka eriogi rinene, tobaisa gokira, aka eriogi buna eri’egetureeri! Teebia abanto baane ogosaria kwabo, bateebie abwo bare ab’ororeeria rwa Yakobo ebibe biabo.
ISA 58:2 Abanto abwo nigo bakondigia kera rituko, na nigo bagokirie bamanye chinchera chiane. Nigo banga buna egesaku kegokora oboronge getana gotiga amachiiko a Nyasae obo. Barabwo nigo bakomboria mbagambie ebiina bi’oboronge, nigo baganetie Nyasae abaike ang’e.
ISA 58:3 Abanto abwo nigo bagoteeba: Nase ki tokweng’ata, na aye Omonene tori korengereria amang’ana ayio? Nase ki togwekeyia, na aye tori korora ayio? Omonene nigo agoteeba: Rora rituko eri mokweng’ata nigo mokwerigeria aya akobagokia inwe abanyene, naende mwachanda abakori emeremo baino bonsi.
ISA 58:4 Rora, inwe nigo mokweng’ata ase okwomana na okoamererania. Nigo mogoakana chinkundi chi’ogokora amabe. Okweng’ata kwaino buna okwe rituko ria reero nigo kogotanga ogosaba kwaino tikoigugwa igoro.
ISA 58:5 Inee! Oko nakwo okweng’ata inche nganetie? Inee! Eye nero enchera endonge omonto agwekeyia? Ogwekumba omotwe buna risakwe, na kweboyia chigunia amo nokweaka ribu? Inee! Ayio naro mokoroka okweng’ata ne rituko rikomogwenera Omonene?
ISA 58:6 Okweng’ata inche nanchire noko: Mosibore chingataare chi’obobe; mosibore chinkini chi’amakorogoto, bae abachandegete ribaga bagende, na mobune kera rikorogoto.
ISA 58:7 Mwatananere abare nenchara endagera yaino; abanto abataka batabwati chinka, mobarente ase chinyomba chiaino; ekero mokorora omonto ore getirianda, momoboyie. Timobaisa kwanga gokonya abare nomobere na amanyinga buna inwe.
ISA 58:8 Korakore igo, omobaso oo nobare buna ensakia ya mambia, na okogwenigwa kwao nkogoikere bwango; oboronge bwao mbogotang’ane, na obonene Omonene nabogotunyane korwa magega, bobe bokorendete.
ISA 58:9 Erio norangerie, n’Omonene nakoiranerie, norere, nere nateebe iga: Nao inde aa. Koratige kobekera abande amakorogoto, na kobaraga nekiara, na kobakwana bobe;
ISA 58:10 korakonye abare nenchara na oe oyochandegete eki’aremeire, rirorio omobaso oo nobare ase omosunte, na obotuko bwao mbobe buna mobaso gati.
ISA 58:11 Igo Omonene nakoraae kogenderera botambe, nagoisanekie n’ebinto ebiya, nakong’ie amauga ’omobere oo, naye obe buna omogondo ogoitororerwa amaache, na buna ensoko y’amaache etari gokama.
ISA 58:12 Abanto bao mbaagache naende amatombe aria a kare, noagache amaroso ’ebiaare ebinge; aye norokwe “Omoroisia bw’aase atagogete”, na “Oyokoroisia chinchera chibe chinyia, erinde ense emenywe”.
ISA 58:13 “Koratange okogoro kwao ase rituko ri’Esabato na bwetange tokora amang’ana ao agokogokia ase rituko riane richenu; koraroke Esabato ebe omogooko oo, rituko riria richenu ri’Omonene rituko ri’ogosikwa; korarisike otari kobwatia chinchera chiao omonyene, gose kwerigeria aya agokogokia, na tokwana amang’ana atagwenereti,
ISA 58:14 rirorio nonyore omogooko ase ’nde inche Omonene, nainche ningoetie ase ebitunwa bi’ense igoro, nkoe omwando o Yakobo, sokoro yao, oyorie.” Omonene nere okwanire amang’ana ayio korwa ase omonwa oye.
ISA 59:1 Naama! Okoboko kw’Omonene tikori okweng’e, erinde ere asinywe gotooria, gose amato aye tatineti atanyare koigwa.
ISA 59:2 Taibo, obobe bwaino nabwo bwabaatananire korwa ase Nyasae oino. Ebibe biaino biagerire Omonene obisire obosio bwaye korwa ase more, ase igo tari koigwa ogosaba kwaino.
ISA 59:3 Amaboko aino abeire ayatachenegeti ase ogoitera amanyinga ’abaanto, na ebiara biaino biabeire ebitachenegeti ase engencho y’obobe, Nigo mogokwana oborimo nebikoba biaino, ne chimeme chiaino chisokia aya atari ay’oboronge.
ISA 59:4 Onde tari ogokwana ay’oboronge, onde tari omonyakeene ase ekegambero. Abanto abwo nigo begenete amang’ana abosa na gokwana oborimo; nigo bakoba barito b’ayare amabe, baibora ogosirigwa.
ISA 59:5 Nigo bagoturagia amagena ’amarubi na koroisia chiusi chi’echinyambobe. Oyo okoria amagena abo nigo agokwa, na ekero rigena erimo ri’ayio riatirwe rirubi nigo rigosoka korwao.
ISA 59:6 Chiusi chiria bakoroisia ng’a chibe chianga, korende chianga echio tichigotuba emebere y’abanto. Emeremo y’abanto abwo nigo ere ey’ebibe, nigo benaretie gokora ay’obotindi namaboko abo.
ISA 59:7 Amagoro abo nigo are amaango ase ogokora amabe; nigo bakoayerera goitera amanyinga ’abaanto batari na komocha. Ebirengererio biabo nebi’ebibe. Ogosaria na ogosiria nigo bire ase chinchera chiabo.
ISA 59:8 Abanto abwo tibamanyeti enchera y’omorembe, na oboronge tibori ase bagoeta; nigo bagoeta ase chinchera chinkorekanu, na onde bwensi ogoeterao takomanya amang’ana ’omorembe.
ISA 59:9 Ase ayio, okogaamba ebiina bi’ekeene nigo gotobeerete aare, na oboronge tibori gotoikeeria. Nigo togosemeria ng’a torore oborabu, korende twarora omosunte; nigo togosemeria ng’a torore omobaso, korende twataara ase omosunte ekerima.
ISA 59:10 Nigo tokona‐gotaba‐taba ase enyasi y’enyomba buna abanto emeuko, nigo tokona‐kouna‐una buna abatabwati amaiso; intwe nigo tokogochwa mobaso gati buna mbwamura‐murire. Ase egati y’abare ne chinguru nigo tonga buna abakwete.
ISA 59:11 Intwe twensi nigo tokwamuma buna chidubu, na tweumia buna amaruma; nigo toganetie ay’oboronge, korende tibori aande; nigo toganetie ogotooreka, korende nigo kore aare naintwe.
ISA 59:12 Ogosaria gwaito kwamentekanire na kwabuchire ase obosio bwao, na ebibe biaito biatobereire birori. Ogosaria gwaito nigo kore amo naintwe, twamanyire obobe bwaito.
ISA 59:13 Twasaririe na komokan’Omonene, twairanire magega, twatigire komobwatia Nyasae oito; nigo togokwana amang’ana ay’ogokorera abande bobe, na ay’ogotaigwera; nigo togokwana amang’ana ’obong’ainereria akorwa ase chinkoro chiaito.
ISA 59:14 Okogaamba ebiina bi’ekeene gwatugutirwe gochia magega, na oboronge nigo bobeerete aare. Ekeene, giatiringeirwe inse, giatugutirwe ase amakoori, oboronge tibori konyora ribaga bosoe.
ISA 59:15 Ekeene kiaborire, na oyo ogotiga obobe nere ogwoswa oirwa. Omonene ororire ng’a ekeene tikeri gokorwa, na amang’ana ayio amogechirie mono.
ISA 59:16 Omonene akarora ng’a monto onde tarenge aande, agakumia ng’a onde tarenge gwesoyia gokonya. Erio okoboko kwaye omonyene gokamorentera ogotooreka, na oboronge bwaye bokamokonya.
ISA 59:17 Omonene akeboyia oboronge bokaba buna engobo y’ekioma ase egekuba kiaye, akabeeka ogotooreka gokaba buna ekegogwa gi’ekioma ase omotwe oye, akeboyia egesiomba gekaba eanga yaye, naende akeboyia ekeririanda gekaba ekiambaro kiaye.
ISA 59:18 Omonene nabaakane koreng’ana buna ogokora kwabo kore. Nabe nendamwamu ase abwo bakomoengereria, naakane ababisa baye koreng’ana nogokora kwabo; abanto b’ebisinka na abe chinse chire ang’e ne chinyancha nabaakane koreng’ana nogokora kwabo.
ISA 59:19 Abanto ba bosongo mbairoke erieta ri’Omonene, na aba moocha bairoke obonene bwaye. Ekero ababisa barachiche buna orooche rokominyoka, omwaga Omonene nobaserie.
ISA 59:20 Omonene nigo agoteeba iga: “Inche ninchiche mboorie abanto ba Sayoni, na abwo ba Yakobo baonchoke na batige ogosaria kwabo.
ISA 59:21 Oko nakwo okobwatana kwane kw’ogotianania ndakore nabaanto abwo: Omoika one oyio ore igoro asore, na amang’ana aane aya nabekire ime ase omonwa oo, ayio takorua ase omonwa oo, gose ase emenwa y’abana bao, gose ase emenwa y’abachokoro bao, korwa bono goika kare na kare.” Nab’Omonene atebiire.
ISA 60:1 Imoka obare, ekiagera omobaso oo ochire, na obonene bw’Omonene bwakobareire.
ISA 60:2 Rora, omosunte notube ense, na omosunte ekerima notube abanto b’ebisaku, korende aye, Omonene nakomorekere, na obonene bwaye mbororekane igoro yao.
ISA 60:3 Abanto b’ebisaku mbang’uswe nomobaso oo, na abarwoti mbache, bang’uswe namasase akobara korwa asore.
ISA 60:4 Imokia amaiso ao igoro, origererie chinsemo chionsi, abanto bonsi basangererekanire amo bagocha asore. Abamura bao mbache korwa aare na abaiseke bao mbabogorigwe namaboko, barentwe.
ISA 60:5 Ekero orarore ayio nobe nomogooko, ogirigente; enkoro yao netwoma‐twome na kogareea, ekiagera obotenenku obore ase enyancha mbogochere, na obw’abaanto b’ebisaku mborentwe asore.
ISA 60:6 Amaicho amange e chingamia amo ne chimori chiabo narentwe asore korwa Midiani na Efa. Abanto bonsi ba Seba mbache asore, mbarente chitaabu na ubani, bararie ogotogigwa kw’Omonene.
ISA 60:7 Amaicho onsi e chitugo korwa ense ya Kedari nasangererigwe arentwe asore, chimingichi chia Nebayoti nchigokorere; nchichiche ase egesasiimero kiane chiruegwe, nainche nchianchere, na igo ninkore enyomba yane y’obonene ebe nobonene goetania.
ISA 60:8 Mbarabi aba bagoeta buna amare agoeta igoro, aba banga buna amaruma akoiruruka gochia ase ebiswa biabo?
ISA 60:9 Abanto bamenyete ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha mbanganye inche Omonene; chimeeri chia Tarisisi nchibe chintang’ani korenta abanto bao bakorwa chinse chi’aare; mbarentane chifeta ne chitaabu chie chinse echio. Ebinto ebio nigo biraarentwe ase ogotogia erieta ri’Omonene, Nyasae oo, ere ore Omochenu bw’Abaisraeli, ekiagera okoeire obonene.
ISA 60:10 Abanto b’ebisaku ebiaao mbaagache chindwaki chiao, na abarwoti babo mbabe bakogokorera. Ekero narenge nendamwamu, nigo nakorenterete amaakwa, korende ase obwanchani bwane nakororeire amaabera.
ISA 60:11 Omobaso na obotuko ebiita biao mbibe biigoire botambe, tibigosiekwa, na abanto mbabe bagokorentera obotenenku bw’ebisaku, na abarwoti babo babe bakobatang’ana.
ISA 60:12 Abanto b’ebisaku na ab’amarwoti abaraange kogokorera mbasirigwe, ee, abanto abwo nigo barasirigwe kegima.
ISA 60:13 Obonene bwa Lebanoni mborentwe bobe obwao, emetarakwa na emeuru, na emebunduki, nerentwe gochabera aase Obomenyo bwane Obochenu bore, na inche ninkore aase amagoro aane agotenena abe nobonene.
ISA 60:14 Abana b’abwo bagokorerete bobe, mbache asore bagotung’amere na koumama. Abwo bonsi bagochayete mbatung’ame ase amagoro ao; mbakoroke Omochie bw’Omonene, Sayoni bw’Oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
ISA 60:15 Aye nigo kwarenge omochie otigetwe na kogechwa, monto onde tarenge goeta ime yao, korende bono ningokore obe nobonene goika kare na kare, na aye nobe omochie oraarente omogooko ekiaare ase ekiaare.
ISA 60:16 Aye nogonke amabeere ’abaanto b’ebisaku, nogonke korwa ase ebikuba bi’abarwoti; aye nomanye ng’a inche Omonene, ninche Omotooria oo, ninche Omobooria oo, Omobui o Yakobo.
ISA 60:17 Ninkorentere chitaabu ribaga rie chitaai, ne chifeta ribaga ri’ebioma, ne chitaai ribaga rie chibao, na ebioma ribaga ri’amagena. Ninkore abateneneri bao babe ab’omorembe, na abwo bagokogaambera babe bakogokorera ay’oboronge.
ISA 60:18 Amang’ana ’obotindi takoigugwa ase ense yao, gose ay’ogosaria na ogosiria ase chimbebe chiao ime. Nigo oraroke chindwaki chiao “Ogotooreka”, na ebiita biao “Ogotogigwa.”
ISA 60:19 “Erioba tirigokobareria omobaso ase engaki y’omobaso, gose omotienyi togokoa oborabu ase obotuko, korende Omonene nere orabe omobaso oo o kare na kare; na Nyasae oo nabe obonene bwao bokomeka‐meka.
ISA 60:20 Erioba riao tirikorimera nonya ng’ake, gose omotienyi oo togosira, ekiagera Omonene nere orabe omobaso oo o kare na kare, na amatuko ao ay’omoichano naere.
ISA 60:21 Abanto bao bonsi mbabe abanyene oboronge, mbaire ense ebe eyabo kare na kare; barabwo nigo barabe ekemeri kiane nasimegete, emeremo y’amaboko aane, erio inche ntogigwe.
ISA 60:22 Oyore omoke nabuche abe chilifu, na oyo otari na nguru nabe egesaku kere nokobua. Inche ninche Omonene; ekero engaki yane eraike ning’ayererie ayio.”
ISA 61:1 Omoika bw’Omonene nigo ore igoro yane; ekiagera Omonene ong’akire amaguta, erinde ndanderie abataka amang’ana amaya; ontomire kogwenia abasionoirwe chinkoro chiabo, na ndarie obosibore ase abasibwa, naende inyigorere abanto basibire basoke.
ISA 61:2 Ontomire ndarie omwaka bw’Omonene bwancheire, ne rituko ria Nyasae oito ri’okorusia egesiomba, rituko araaremie bonsi abaichanete.
ISA 61:3 Ontomire ase abwo baichanete bare Sayoni, mbabeekere chigutwa chi’ebisicha ase emetwe yabo ribaga rie ribu, na mbaake amaguta ay’omogooko ribaga ri’omoichano, naende mbabeekere chingobo chi’amasikani ribaga ri’emeika yairianyekire. Erio barokwe “Emete y’oboronge”, mbabe ebimeri bw’Omonene asimegete, erinde atogigwe.
ISA 61:4 Barabwo mbaagache naende amaturi a kare, mbatenenie amaagacho a kare asaretigwe; mbaroisie naende emechie eria yatagoretwe, aase agwo atigetwe asaregete nebiaare ebinge.
ISA 61:5 Abamenyi mbabe bakobariseria amaicho aino, na abanto b’ebisaku ebiaao mbabe bakobaremera emegondo yaino na kobarendera emesabibu yaino.
ISA 61:6 Inwe nigo morarokwe abakuani ba Omonene; abanto mbaabaroke abakoreri ba Nyasae oito, moegwe morie obotenenku bw’abaanto b’ebisaku, na gwetogeria obonene obwo bwabo.
ISA 61:7 Ribaga ri’obosooku bwaino monyore egetari ara kabere, na abwo bachayetwe mbanyore omogooko ase ebitari biabo; na igo barabwo mbanyore ebitari ara kabere agwo ase ense yabo, mbabe nomogooko o kare na kare.
ISA 61:8 “Inche Omonene nigo nyanchete oboronge, nigo ngechete obourereria na ogokora okobe. Nimbe omwegenwa, erinde ng’ee abanto baane eng’eria yabo, na ninkore nabarabwo okobwatana kw’ogotianania gwa kare na kare.
ISA 61:9 Abana babo mbamanyekane ase abanto b’ebisaku, na abanto b’ororeeria rwabo mbamanyekane ase abanto bonsi. Abanto bonsi barabe bakobarora mbaabamanye na baorokie ng’a abwo nabaanto Omonene asesenirie.”
ISA 61:10 Ningoke mono ase Omonene, omoyo one nochenge ase Nyasae one, ere omboyirie chianga chi’ogotooreka, ontubire nomwambaro bw’oboronge, buna omonywomi akobeeka ekiore ekero ki’enyangi, na buna omoriakari agwechabera ebinto bi’erigori rinene.
ISA 61:11 Buna koreng’ana ebimeri bikomera korwa riroba ime, na buna ebisimekire ase omogondo bigokina, naboigo Omonene araarente oboronge na ogotogia, bibe ase amasio ’abaanto b’ebisaku bionsi.
ISA 62:1 Ase engencho ya Sayoni tinkonyara gokira, na ase engencho ya Yerusalemu tingotimoka, goika oboronge bwaye bororekane buna okobara kwe risase, na ogotooreka kwaye kororekane kore buna ekemore kegwoka.
ISA 62:2 Abanto b’ebisaku mbarore oboronge bwao, na abarwoti bonsi barore obonene bwao; erio aye orokwe erieta riyia, rirarue ase omonwa bw’Omonene.
ISA 62:3 Aye nobe egutwa enseera y’obonene ere ase okoboko kw’Omonene, na esombe y’omogaambi ere ase okoboko kwa Nyasae oo.
ISA 62:4 Tokogenderera korokwa “Oyotigetwe”, na ense yao tekogenderera korokwa “Eyetigire bosa”, korende norokwe “Oyo inche Omonene nagokigwe nere”, na ense yao nerokwe “Eye enyuomire”, ekiagera Omonene nigo agokirie naye, na ense yao nenyuomwe.
ISA 62:5 Buna omomura akonyuoma omoiseke omwekuungi, naboigo na abamura bao barakonyuome; na buna omonywomi akogokera omoriakari oye, naboigo Nyasae oo arakogokere.
ISA 62:6 Aye Yerusalemu, nabekire abarendi igoro ase chindwaki chiao. Abwo tibagokira nonya ng’ake, omobaso na obotuko. Inwe aba mokomorangeri’Omonene mokonywe, timobaisa gokira gose gotimoka, na timotiga Omonene atimoke,
ISA 62:7 goika abe oiraneirie Yerusalemu amaya aye na koyokora obe ogotogigwa ase ense.
ISA 62:8 Omonene orire eira na gotiana oramborete okoboko kwaye gw’okorio, na ase okoboko kwaye gw’okobua, ogoteeba: “Tinkorua endagera yao ng’ee ababisa bao bayerie, na abanto b’ebisaku ebiaao tibakonywa edivai yao gwakoreire emeremo emekong’u.
ISA 62:9 Taibo, korende abwo barayegese nabwo barayerie, erio batogie Omonene; na abwo baratore amasabibu nabwo baranywe edivai, agwo ase chigoora chi’Aase aane Aachenu.”
ISA 62:10 Eta, eta, mosoere ase ebiita, moroiserie abanto enchera; ticha enchera eyio eimokerere igoro, rusia amagena korwa aroro; tenenia ekemanyererio abanto bakerore.
ISA 62:11 Naama! Omonene oraririe amang’ana ase ense yonsi, ogoteeba: “Teebia abanto ba Sayoni ng’a ogotooreka kwaino kwabereire ang’e; Omonene ngocha are obwate eng’eria yaye, na okonyora kwaye nigo gotang’aine bosio bwaye.”
ISA 62:12 Barabwo mbarokwe “Abanto abachenu”, na “Ababoorigwe n’Omonene,” na aye omonyene norokwe “Omochie origigwe”, na “Omochie otatigwe.”
ISA 63:1 Ning’o oyio okorwa Edomu, oyio okorwa Bosira obegete chianga chimbariri burure, oyio bweboyetie obonene, ogotaara ore ne chinguru chinyinge? “Oyio ninche, ngokwana ase oboronge inde nokobua kw’ogotooria.”
ISA 63:2 Nase ki chianga chiao chire chimbariri burure, buna echi’oyo ogotacha egeteera gi’okomita emesabibu aroisie edivai?
ISA 63:3 “Nabeire ngotacha egeteera gi’okomita amasabibu inche bweka; onde tari ase abanto orenge amo nainche. Nigo nagetachete inde nendamwamu, ee, nkagetindacha inde nekeririanda. Amanyinga ’obogima bw’abaanto akanyororokera chianga chiane, na bono nigo mbwate ebitamase bi’amanyinga ase chianga chiane.
ISA 63:4 Rituko ri’okorusia egesiomba nigo riarenge ase enkoro yane ime, na omwaka bw’okobooria abanto oikire.
ISA 63:5 Nkarigereria, korende omokonyi onde tarenge aande; ngaichana, korende oyogonsiira tarenge aande. Ase ayio, okoboko kwane kore ne chinguru gokandetera ogotooreka, na ekeririanda kiane gekambeeka chinguru.
ISA 63:6 Ngatindachera abanto b’ebisaku bionsi inse, inde nendamwamu, nkabatindia inde nekeririanda, nkaumora amanyinga abo ase riroba.”
ISA 63:7 Ninyatore obwanchani bw’Omonene bogendererete botambe. Nintogie Omonene ase engencho y’amang’ana amaya onsi atokoreire, na obuya obonene akoreire Abaisraeli, koreng’ana na amaabera aye na obonge bw’obwanchani bwaye bogendererete botambe.
ISA 63:8 Omonene agateeba: “Ekeene, aba nabaanto baane, abanto batakore amang’ana ’obong’ainereria,” akaba Omotooria obo.
ISA 63:9 Ase ogochandwa kwabo gwonsi nere ochandegete, na omomalaika orwete ase obosio bw’Omonene akabatooria. Ekiagera abanchete, na abarorerete amaabera, akabatooria. Nigo abeete okobabogoria na kobarenda ase amatuko onsi a kare.
ISA 63:10 Korende abanto abwo nigo basaretie ase Omonene, bagaichania Omoika oye Omochenu. Ase ayio Omonene akaonchoka, akaba omobisa obo, ere omonyene akabarwania.
ISA 63:11 Erio abanto bakainyora amatuko aria a kare, bakainyora na Musa, bagateeba: “Ng’ai are oria bwambogetie abanto ase enyancha, amo nabarisia be riicho riaye? Ng’ai are oria obegete Omoika oye Omochenu ase egati yabo?
ISA 63:12 Ng’ai are oria okoboko kwaye kw’obonene kwarenge ase ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Musa, oria bwatananete amaache ’enyancha ase amasio ’abaanto, erinde akenyorera erieta rigotogigwa kare na kare?
ISA 63:13 Ere akabaetia ase chindiba ime buna chibarasi chigoeta ase erooro, barabwo tibagochetwe aande.”
ISA 63:14 Buna koreng’ana chiombe chikoirwa ase rikura korisigwa, naboigo Omoika bw’Omonene oete abanto baria ogotimoka. Ee, nigo kwaraaete abanto bao, erinde okenyorera erieta ri’obonene.
ISA 63:15 Omonene, rigereria inse aa, korwa agwo igoro ase obomenyo bwao obochenu bore, na obonene bwao bore. Ng’ai risemi riao, ne chinguru chiao, bire? Okonyechandera kwao, na amaabera ao ase ’nde, ng’ai bire? Ekeene, biatangirwe korwa ase ’nde.
ISA 63:16 Aye Omonene, naye Tata oito; Aburaamu tatomanyete, na Israeli boigo tatomanyete, korende aye Omonene, naye Tata oito. “Omobooria oito korwa kare,” nario erieta riao.
ISA 63:17 Omonene, naki gwatotigire togosaria na gotiga chinchera chiao? Aye gwakorire chinkoro chiaito chiabeire chinkong’u chitari gokoiroka. Toiranere ase engencho y’abasomba bao, na ase engencho y’ebisaku bire omwando oo.
ISA 63:18 Intwe abanto bao abachenu nigo twabeete abanyene ense eye ase engaki enke yoka: ababisa baito bagacha bagatiringera inse Aase Aachenu.
ISA 63:19 Twabeire buna abanto aye otana kogaambera rinde, na buna abanto batari korokwa ase erieta riao.
ISA 64:1 Aye Omonene, naki otari gotandora igoro oike gocha inse aa, erinde ebitunwa bitengechigwe ase obosio bwao?
ISA 64:2 Nigo yarenge koba buna omorero ogosamba chinsagia chi’emete, naende buna omorero okoberia amaache, na igo ogere erieta riao rimanyekane ase ababisa bao, na abanto b’ebisaku batengechigwe ase obosio bwao.
ISA 64:3 Aye nigo gwakorete amang’ana ’ogokumia totakagerete ng’a nabe, ogaacha inse aa, na ebitunwa bigatengechigwa ase obosio bwao.
ISA 64:4 Korwa amatuko a kare onde tana koigwa nogoto kwaye, gose korora neriso riaye, Nyasae onga buna aye ogokorera abwo bagosemeretie amaya.
ISA 64:5 Aye nigo okorotota abwo bagokora ay’oboronge bare nomogooko, abwo bagokoinyora bare ase chinchera chiao. Rora, aye nigo kwagechetigwe, ekero twakorete ebibe; twabeire tore ase ebibe biaito ase engakientambe. Inee! Ntonyare gotooreka?
ISA 64:6 Intwe twensi twabeire buna abatachenegeti; oboronge bwaito bwonsi nigo bore buna eanga ere ne riko. Nigo togosusana buna rito, na ebibe biaito nigo bigotoira aare buna omwaga okoira amato amomo.
ISA 64:7 Monto onde tari okorangeria erieta riao akonywe, onde tari ogotaboboka akobwate bokong’u; aye kwabisire obosio bwao titoborora, na igo gwatigire ebibe biaito bigotokoora.
ISA 64:8 Nonya naboigo, aye Omonene, naye Tata oito; intwe nigo tore esike, naye omokori chinyongo. Intwe twensi nigo tore emeremo y’amaboko ao.
ISA 64:9 Aye Omonene, toba nendamwamu enene mono, togenderera koinyora ebibe biaito botambe. Torigererie, otoinyore, twensi nigo tore abanto bao.
ISA 64:10 Emechie yao emechenu yasarigwe yabeire orosana, na Sayoni obeire erooro, na Yerusalemu obeire bosa.
ISA 64:11 Enyomba yaito enchenu naende engiya mono, agwo ase chisokoro chiaito chiasoete ime kogotogia, bono yasambirwe nomorero; aase aito onsi arenge akogokia abeire amaturi.
ISA 64:12 Aye Omonene, Inee, nigo ogochia gwetanga torora amang’ana aya? Inee! Nigo ogochia gokira‐kiri na gotochanda mono?
ISA 65:1 Nigo nanyorekanete ase abwo batarenge koboria igoro yane; nigo narenge koorokera abwo batarenge kondigia. Ngateebia egesaku getarenge korangeria erieta riane gekonywe: Nao inde aa. Nao inde aa.
ISA 65:2 Omobaso boira nigo nabeire ndamborete amaboko aane korangeria abanto abasaria batari koigwera, abwo bakobwatia enchera etari engiya ey’emeroberio yabo abanyene.
ISA 65:3 Abanto aba nigo bakongechia na gokora bobe ase obosio bwane botambe; nigo bakoruera ebing’wanso ase emegondo ime na basambera ubani igoro ase ebisasimero bi’amatabori.
ISA 65:4 Nigo bakogenda ase chimbeera baikaransa aroro, na ase obotuko baba bakobeera aase are bobisi. Abanto abwo nigo bakoria chinyama chie chimbeche, na babwate omosori bw’ebinto bi’okogechia ase ebibekerero biabo.
ISA 65:5 Nigo bagoteebia abande: “Tigera korwa ase tore, mobeere aare, ekiagera intwe twatananirwe tobe abachenu kobua inwe.” Abanto aba nigo bare erioki rire ase chimioro chiane inche Omonene, na nigo bare omorero ogendererete koyia omobaso boira.
ISA 65:6 Rora, amang’ana aya nigo ariikire ase obosio bwane, agoteeba: “Inche tingokira, goika mbaakane, ee, goika mbaakane ogokora kwabo kobe ase ebikuba biabo.
ISA 65:7 Ee, Omonene oteebire iga: Nimbaakane ase engencho y’obobe bwabo, amo nobwe chisokoro chiabo, ekiagera basamberete ubani igoro ase ebitunwa, na igo bakandamera agwo ase ebigoro. Ritang’ani nimbaarengere ogoakanwa kwabo ase ogokora kwabo, nkobeke ase ebikuba biabo.”
ISA 65:8 Aya nar’Omonene agoteeba: “Buna koreng’ana edivai ekonyorekana korwa ase egesago ki’omosabibu, na abanto bateeba: Timogesaria, ekiagera ogosesenigwa nkore ime yaye, naboigo ndakore ase engencho y’abasomba baane, tingoita na gosiria abanto abwo bonsi.
ISA 65:9 Nindete omoiborwa korwa ase Yakobo, na omonyamwando korwa ase Yuda oraire ebitunwa biane; abachore baane mbaire ense, na abasomba baane mbamenye aroro.
ISA 65:10 Ense omweya ya Saroni neebe oborisia bw’amaicho e ching’ondi, na Ebate y’Akori ebe aase chiombe chikorara. Aase agwo naegwe abanto baane abwo babeire bakondigia.
ISA 65:11 “Korende inwe aba mogontiga inche Omonene na kweba egetunwa kiane egechenu, mwaba mokwarigania emesa ase enyasae ekorokwa Gadi, na mwaichoria ebikombe nedivai yochoganirie ase Meni, enyasae ende.
ISA 65:12 Ninchike emioro ebaite, nainwe mwensi mobe mogwekumba na gotung’ama moitwe, ekiagera ekero nabarangeretie, timwaitabeete, na ekero nare gokwana, timwategererete, korende nigo mwakorete ayarenge amabe ase obosio bwane, mogachora gokora aya atangogeti.”
ISA 65:13 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: “Naama! Abasomba baane mbabe bakonyora endagera bakoria, korende inwe mobe nenchara. Rora, abasomba baane mbanyore ekenyugwa bakonywa, korende inwe mobe nerang’o. Naama! Abasomba baane mbagoke, korende inwe mosooke.
ISA 65:14 Ee, abasomba baane mbabe bagotera bare nomosasoko ase chinkoro chiabo, korende inwe mobe mokorera more nobororo ase chinkoro chiaino, mobe mokweng’ereria ase omoika bw’omoichano.
ISA 65:15 Namotige amarieta aino aragererigwe nabachore baane, nainche Omonene nimbaite inwe, korende abasomba baane nimbaroke ase erieta eriaao.
ISA 65:16 Keraabe omonto okwerigeria ogosesenigwa ase ense, oyio nandigie inche Nyasae bw’ekeene imosesenie, na onde bwensi ase ense eye orabe ogotiana, nabe ogotiana ase ’nde inche Nyasae bw’ekeene; rirorio neebe ng’a emechando emetang’ani yebirwe na kobiswa korwa ase amaiso aane.
ISA 65:17 “Rigereria, nintonge igoro chinyia, na ense enyia. Amang’ana e ritang’ani takoinyorwa gose takorengererigwa.
ISA 65:18 Korende inwe mobe nomogooko na omochengo goika kare na kare ase engencho y’ayio ndatonge; rora, nintonge Yerusalemu obe oyo bw’omochengo, na abanto baye babe nomogooko.
ISA 65:19 Inche Omonene ninchengere Yerusalemu na kogokera abanto baane; eriogi ri’ebirero tirikoigugwa ase Yerusalemu nonya ng’ake, gose okorera kw’emechando.
ISA 65:20 Aroro agwo omwana takobao orakoore amatuko amake oka, gose omonto omogotu takobao otaikeranie amatuko ’obogima bwaye. Oyo orakwe ase oboke bwaye goika abe okoorire emiaka rigana erimo, na omonyabibe takoragererigwa goika abe okoorire emiaka rigana erimo.
ISA 65:21 Abanto mbaagache chinyomba na gochimenya, mbasimeke emesabibu ase emegondo yabo, babe bakoria okwama kw’emegondo eyio.
ISA 65:22 Tibakoba bakoagacha chinyomba, na abanto abaao bachimenye; tibakoba bagosimeka endagera na abanto abaao bayerie. Buna koreng’ana obogima bw’omote bore, naboigo nobogima bw’abaanto baane borabe, na abachore baane mbabe bakogokera emeremo y’amaboko abo ase engaki entambe.
ISA 65:23 Barabwo tibakoba bagokora emeremo ya bosa, gose tibakoibora abana barakwe mobosokano, ekiagera bare oroiboro rw’abasesenirie n’Omonene, na abana babo boigo.
ISA 65:24 Nebe ng’a ekero batarandangeria nimbairanerie, na ekero barabe bagenderere gokwana nimbaigwe.
ISA 65:25 Esese y’orosana na emaanwa y’eng’ondi nchibe chikoriseria amo, endo nebe ekorisia obonyansi buna eng’ombe, na orotu ndobe endagera y’eng’iti engenda inse. Ogokora bobe na ogosiria konde gwonsi tikogokorwa ase egetunwa kiane egechenu. Nab’Omonene atebiire.”
ISA 66:1 Aya nar’Omonene agoteeba: “Igoro nero ekerogo kiane ki’obonene, na ense negeteni kiane ki’amagoro; inyomba ki moranyare kong’agachera? Gose ng’ai aase are ndanyare gotimokera?
ISA 66:2 Ebinto ebi bionsi ninche nabitongete, ase ayio bionsi pi bikabao. Korende omonto ore omoitongo, ore nomokia bw’ogweitia ase engencho y’ebibe biaye, na okoiguswa ase ring’ana riane, oyio nere ndarigererie.” Nab’Omonene atebiire.
ISA 66:3 “Oyo okonyenya eng’ombe nere oyio ogoita na omonto, na oyo okorua emaanwa y’eng’ondi koba ekeng’wanso nere oyio okobuna esese ebigoti; oyo okorua okoruegwa kw’endagera nere oyio okorua amanyinga ’embeche, na oyo ogosamba ubani nere oyio ogosesenia omogwekano bw’ogosasimwa. Abanto abwo bachorire chinchera chiabo abanyene, na emioyo yabo nigo egokerete ayio bagokora ay’okogechia.
ISA 66:4 Ase ayio nainche nimbachorere amaakwa abo na kobarentera obwoba, ekiagera ekero nabarangeretie, onde taitabete, na ekero nakwanete, onde tategererete; nigo bakorete ayarenge amabe ase obosio bwane, nigo bachorete gokora aya atangogeti.”
ISA 66:5 Inwe aba mokoiguswa ase ring’ana ri’Omonene, igwa ring’ana riaye: “Abamino abaabagechete na kobaseria ase engencho y’erieta riane batebiire iga: Tiga Omonene aegwe obonene, erinde torore omogooko oino. Korende barabwo abanyene mbasookigwe.
ISA 66:6 Tegerera moigwe okwoga kore ase omochie ime. Igwa eriogi rikorwa ase Hekalu! Erio neriogi ri’Omonene ekero akoa ababisa baye egesusuro.
ISA 66:7 “Omochie oyio onga buna omokungu okoibora atarachaka kobina; ekero konya ataraba nobororo bw’okobina, akaibora omwana omoisia.
ISA 66:8 Ning’o ona‐koigwa amang’ana anga buna ayio? Ning’o ona‐korora amang’ana anga buna ayio? Inee! Ense nenyare koiborwa ase rituko erimo? Gose egesaku nkeiborwe ara rimo? Korende ekero omochie o Sayoni ochagete kobina okaibora abana baye erio kegima.”
ISA 66:9 Omonene nigo agoteeba iga: “Inee! Ninkore engaki y’okoibora eike, ko abana tibaiborwa? Naende Nyasae nigo agoteeba iga: Inee! Inche nimbe oyo okorua chinguru abana baiborwa, naende ninsieke enda teibora?
ISA 66:10 “Inwe abamwanchete Yerusalemu, yogokere na koyochenga! Nainwe mwensi aba mokoyoreera, goka amo noro na gochenga!
ISA 66:11 Bono gonka na moisaneke namabeere aye, monyore okoremigwa ase egekuba kiaye; ee, gonka mono na mogokere obonge bw’obonene bwaye!”
ISA 66:12 Aya nar’Omonene agoteeba: “Naama! Nimente ogosesenigwa ase Yerusalemu kobe buna orooche, ninyorentere na obotenenku bw’ebisaku bobe orooche rwaichoire amaache, erinde mogonke, naende moimokigwe mobekwe kwaa, moagatwe na gochanchimwa.
ISA 66:13 Buna ng’ina agochanchima omwana, naboigo nainche nkobachanchima inwe; ee, nabo morachanchimwe agwo Yerusalemu.”
ISA 66:14 Ekero morarore amang’ana ayio, mosasoke ase chinkoro chiaino; amauga ’emebere yaino nareerete buna obonyansi oborere; erio abanto mbamanye ng’a okoboko kw’Omonene nigo kore amo nabasomba baye, naende ng’a ekeririanda kiaye nigo kere igoro y’ababisa baye.
ISA 66:15 “Rora, Omonene nachiche nomorero, ne chigari chiaye chi’esegi chire buna ekembugu‐mbugu. Nigo araarente endamwamu yaye ere nobotindi na ogotogonyera kwaye kore ne chimeme chi’omorero.
ISA 66:16 Omonene nanachere abanto ekiina na kobaa egesusuro ki’ogosaambwa nomorero na goitwa nemioro, na abwo baraitwe n’Omonene nigo barabe abange.
ISA 66:17 “Omonene nigo agoteeba iga: Abanto bagweatanana na gwechena ase ogosasiima ime ase ebigondo bagotang’anwa noyomo ore ase egatigati yabo, abwo bakoria enyama y’embeche, na eye chimbeba, na ey’okogechia konde gwonsi, abwo bonsi mbasirigwe amo.
ISA 66:18 Inche Omonene nigo imanyete emeremo yabo, na ebirengererio biabo. Ninchiche gosangereria abanto b’ebisaku bionsi abagokwana emenwa ao ao, nabarabwo mbache barore obonene bwane.
ISA 66:19 Nimbeeke ekemanyererio ase egati y’abwo; abande b’abwo baratooreke nimbatome bagende ase abanto b’ebisaku, bagende Tarisisi, na ase abanto ba Puli na Ludi, abwo bamanyete korasa nemegwe, bagende Tubali na Yavani, na ase ebisinka ne chinse chi’enyancha chire aare, ase abanto batana koigwa chinkuma chiane, na agwo mbaabararerie abanto b’ebisaku obonene bwane.
ISA 66:20 Abwo mbarusie abanto bamino korwa ase ebisaku bionsi, erio baabarente ase ’nde inche Omonene buna bakorenta okoruegwa kw’endagera. Nigo barabariinie chibarasi, ne chigari, na ebirogo bi’okobabogoreria, ne chibarasi, ne chingamia, mbaabarente Yerusalemu, ase egetunwa kiane egechenu. Nigo barabarente buna Abaisraeli bakorenta okoruegwa kw’endagera kore ime ase ebikorero ebichenu, bakorenta ase enyomba yane.” Nab’Omonene atebiire.
ISA 66:21 Naende Omonene oteebire: “Nimbeeke abande b’abwo babe abakuani na Abalawi.”
ISA 66:22 “Buna koreng’ana igoro chiragenderere kobeera ase obosio bwane, naboigo ne chinderia chiaino chiragenderere kobao amo nerieta riaino boigo.” Nab’Omonene atebiire. Naende oteebire iga:
ISA 66:23 “Korwa omoyega bw’Omotienyi Omoyia goika oyo bw’Omotienyi onde Omoyia, na korwa Esabato goika Esabato ende, abanto bonsi mbache gosasiima ase obosio bwane.
ISA 66:24 Ekero barasoke isiko mbarore emebere ekwete y’abanto abwo basaretie korwa ase ’nde inche Omonene. Amakonde arabe akoria emebere yabo tagokwa, na omorero orabe okobasamba tokorima. Abwo bakwete mbabe okogechia okobe ase abanto bonsi.”
JER 1:1 Aya akobwatia namang’ana a Yeremia, mosinto o Hilikia, oyo orenge oyomo bw’abakuani abarenge ase omochie bw’Anatoti, agwo ase orogongo rwa Benjamini.
JER 1:2 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia ase omwaka o ikomi na gatato bw’okogamba kwa Yosia mosinto bw’Amoni, omorwoti bw’Abayuda.
JER 1:3 Naende rikamocheera ekero Yehoyakimu, mosinto o Yosia, arenge omorwoti bw’Abayuda. Magega y’ayio Omonene akaba ogokwana nere ase chingaki chinyinge goika omoerio bw’omwaka o ikomi na rimo bw’okogamba gwa Zedekia mosinto o Yosia, omorwoti bw’Abayuda, na omoerio bw’omotienyi o gatano bw’omwaka oria, ekero abanto ba Yerusalemu boosetwe bakairwa ase obosomba.
JER 1:4 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde riganteebia:
JER 1:5 “Ekero konya ntaragotonga ase enda ya nyoko nakomanyete, na ekero konya otaraiborwa nagwatananete; nigo nagochorete obe omobani bw’ebisaku.”
JER 1:6 Erio nkamoiraneria, “Oo! Omonene! Inche tinkomanya gokwana, ekiagera inde omwana omoke.”
JER 1:7 Korende Omonene aganteebia, “Tobaisa gokwana ng’a aye nomwana omoke ore, korende ase abanto bande bonsi ndagotome, goika ogende, na amang’ana ande onsi ndagochike, naro orabateebie.
JER 1:8 Tobaisa kobairoka, ekiagera inche nigo inde amo naye kogokonya. Inche Omonene nakwanire.”
JER 1:9 Omonene akarambora okoboko kwaye, agakuna omonwa one, aganteebia, “Rora, nabekire amang’ana aane ime ase omonwa oo.
JER 1:10 Naama! Rituko ria reero nakoeire okobua igoro y’ebisaku, na igoro y’amarwoti, obe kogosimora na gotagora, kogosaria na koonchorana, koagacha na gosimeka.”
JER 1:11 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia: “Yeremia, ngento ki orooche?” Nkamoiraneria, “Nigo ndoche orosagia ruo’mote okorokwa omolozi.”
JER 1:12 Eri’Omonene aganteebia, “Kwarorire boronge, ekiagera inche nigo ntengerete, indore ng’a ring’ana riane riaikeranire ase ekeene.”
JER 1:13 Naende ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde eria kabere, rikamboria: “Ngento ki orooche?” Nkairaneria, “Nigo ndonche enyongo egotogota; omonwa oye nigo orochie gocha aa korwa sugusu.”
JER 1:14 Eri’Omonene aganteebia, “Obobe nabotuboke korwa sugusu, erinde bobachere abanto bonsi bare ase ense eye.
JER 1:15 Rora, inche Omonene nigo ngoteeba: Nkorangeria nde ebisaku bionsi bi’amarwoti a sugusu bichiche aa. Abarwoti babo mbatenenie ebirogo biabo bi’obonene agwo ase abanto bagosoera ase ebiita bia Yerusalemu, na ase chindwaki chiaye chinsemo chionsi, boigo nase emechie yonsi y’Abayuda.
JER 1:16 Ninachere abanto b’aroro ekiina mbae egesusuro ase engencho y’obobe bwabo, ekiagera bantigire inche, basambeire chinyasae ching’ao ubani, naende basasimire emeremo y’amaboko abo.
JER 1:17 Korende aye kabe omoremu, oimoke, ogende obateebie amang’ana onsi nkogochika. Tobaisa koboboa. Oise koboboa, inche nigo ndakwoboyie ase amasio abo.
JER 1:18 Naama! Ase rituko ria reero nagokong’irie obe buna omochie ogiteire chindwaki, na buna esiiro y’ekioma, naende buna chindwaki chi’etai. Nigo orabe kogotenena bokong’u, tokobugwa nense eye yonsi, gose nabarwoti b’Abayuda, gose abanene b’oborwoti boria, gose abakuani b’aroro, gose abanto bonsi b’ense eye.
JER 1:19 Barabwo mbakorwanie, korende tibagokobua, ekiagera inche nigo inde amo naye noboseemia. Nabo inche Omonene ngoteeba.”
JER 2:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia:
JER 2:2 “Genda orarie ase abanto ba Yerusalemu, obateebie ng’a aya nar’Omonene agoteeba.” Nainyoire buna kwarenge omwegenwa ekero kwarenge omoke, buna kwanyanchete ekero kwarenge omoriakari one, naende buna kwabeete kogontunyana agwo ase erooro, ense eria etarenge gosimekwa kende kiameo.
JER 2:3 Inwe Abaisraeli, nigo mwaatananetwe koba abachenu ase ’nde inche Omonene, ogotongora gw’okwama kwane. Abanto bonsi abariete ogotongora okwo nigo banyoretwe n’emechando. Inche Omonene Nyasae nateebire.
JER 2:4 Inwe ab’ororeria rwa Yakobo ne chiamate chionsi chi’Abaisraeli, igwa ring’ana ri’Omonene.
JER 2:5 Aya nar’Omonene agoteeba: “Mbobe ki chisokoro chiaino chiaroche ase ’nde, erinde chigantiga, chikagenda gosasiima emegwekano ere bosa nabarabwo bakaba bosa?
JER 2:6 Barabwo tibaboretie: Inee! Omonene oria otorusetie ase ense ya Misiri, ng’ai are? Ere nigo atoraaete ase erooro, ense eria ere enyomo ere namaoromomo, ense y’eguru‐gura enyomo pa ere ekiriri ki’amakweri. Ense eria omonto atarenge konyara goeta ase egati yaye, agwo omonto nonya noyomo atamenyete.
JER 2:7 Nkabarenta ase ense y’omoigoto, monyare kogoka ase okwama kwaye na ebinto biaye ebiya. Korende ekero mwachete, mogakora ense yane ekaba entwambu, mogakora omwando one nabaete okaba okogechia.
JER 2:8 Abakuani tibaboretie: Ng’ai Omonene are? Baria barenge kworokereria amachiiko aane, tibamanyete inche; abagaambi bagasaria ase ’nde; ababani bakaba bakobana ase erieta ri’enyasae ekorokwa Baali; barabwo bagatunyana na gokorera ebinto bitarenge kobakonya.”
JER 2:9 Omonene oteebire iga: Inche ningendererete kobagambia inwe ekiina, boigo ningambie abana baino, na ororeria rwabo.
JER 2:10 Amboka gochia ase ebisinka bi’Abakuporo, morore, gose motome abanto gochia Kedari bauna‐unie buya, barore gose egento buna ekio kiana gokorekana aroro.
JER 2:11 Inee! Gesaku kende kiana koonchoreria chinyasae chiaye, nonya tichiri echi’ekeene? Korende abanto baane bang’onchoreirie inche inde obonene bwabo, banchire egento getari kobakonya.
JER 2:12 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Inwe igoro chionsi, kumia ase ayio, kabe nobwoba, moiroke na koiguswa!
JER 2:13 Abanto baane bakorire amabe abere: bantigire inche inde ensoko y’amaache amaya ay’obogima; bakunyire ebisima biabo bi’amaache, ebisima biremogete, bitanyare kogaacha amaache nonya ng’ake.
JER 2:14 Inee! Abaisraeli nabasomba bare? Gose nigo baiboretwe bare abasomba? Onye taibo, nase ki rende abeire buna oy’ogotwarwa?
JER 2:15 Chindo chiarumire ase bare, chiarumire namariogi amanene; chirochio chiasaririe ense yabo yabeire erooro; emechie yabo yabeire amaturi atamenyiri nabaanto.
JER 2:16 Tari ayio oka, abanto ba Memifisi na aba Tapenesi batire ebiore biabo.
JER 2:17 Inee! Tari inwe abanyene mwerenteire emechando eye, ekiagera mwantigire inche Omonene, Nyasae oino, ekero naganetie kobaraa ase orogendo rwaino?
JER 2:18 Ngento ki mogochia konyora ase okogenda Misiri konywa amaache ’orooche rwa Sihori? Gose inki mogochia konyora ase okogenda Asuri konywa amaache ’orooche rw’Eufarati?
JER 2:19 Obobe bwaino nabobarentere egesusuro; okogwa kwaino korwa ase okwegena nkogere motogonyerwe. Goika momanye na korora ng’a mbobe mono gontiga inche Omonene Nyasae oino na korusia obomanyi bwane ime yaino. Nabo Inche Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nateebire.
JER 2:20 Naende Omonene oteebire iga: “Agwo kare inwe nigo mwerusetie rikorogoto riaino, mokaba mwesiboire, mogateeba: Titorigeti koba abakoreri ba Omonene. Igoro ase kera ekegoro egetambe, na inse ya kera omote omobese, mogatung’ama mogasasiima chinyasae chinde chi’ense entobu, timwabeete abegenwa ase ’nde.
JER 2:21 Inche nkabasimeka buna omosabibu omuya, korwa ase chimbusuro chingiya mono. Naki rende inwe mwaonchokire na gwesaria, mwagwekanire omosabibu bw’orosana?
JER 2:22 Inwe namoisa gwesiberia esabuni ere ne chinguru chi’okorusia riko, ebimoa bi’okomocha kwaino nigo bigendererete koba ase obosio bwane.
JER 2:23 Naki inwe moranyare goteeba: Titori abatachenegeti, timwasasimete Baali? Rigereria chinchera chiaino ase amakura ime, inyora na komanya egento mwakorire; mwabeire buna engamia eaberi ekominyoka gochia aaria na aaria.”
JER 2:24 Mwabeire buna etigere eaberi y’orosana enarete ase erooro, ekero ere nokogania nigo ekoeyana mono na gwesesa. Ning’o oranyare gotanga etigere ase okogania kwaye? Etigere etuoni ekoyerigia tekwerosia enyene, ekiagera engaki yaye egoika eganetie erieme neoroke enyene.
JER 2:25 Renda amagoro aino, timobaisa koba motari nebikoroto, naende timobaisa koba nerang’o. Korende inwe nigo mogoteeba: Ayio namang’ana abosa; nigo twanchete chinyasae chingeni, na echio chioka nachio torabe tokobwatia.
JER 2:26 “Buna koreng’ana omoibi akoba nobosooku ekero abwatirwe, naboigo n’Abaisraeli bararore obosooku barabwo amo nabarwoti babo, n’Abakuani na abanene b’oborwoti bwabo, na ababani babo.
JER 2:27 Inwe mwensi abamogoteeba ng’a, omote noro iso, ne rigena nario nyoko, nigo morasookigwe. Ayio nigo arakoreke, ekiagera mwantigire na kong’a amagega; timong’onchorereti amasio aino. Korende ekero more nemechando mwabora: Inchuo ototoorie.
JER 2:28 “Inwe Abayuda, ng’ai chinyasae chiaino chire, echio mweroiseretie? Tiga chiche, erinde chibatoorie ekero more nemechando, ekiagera buna emechie yaino ere emenge, nabo nachirochio chire chinyinge.
JER 2:29 Inche Omonene nakwanire iga: Nase ki mokwemurungania ase ’nde? Inwe mwensi mwasaririe ase ’nde.
JER 2:30 Nkaa abana baino egesusuro, korende tikiabarongeetie. Emioro yaino abanyene egaita ababani baino, buna nigo yarenge endo egoita.
JER 2:31 Inwe Abaisraeli igwera ring’ana riane, inche Omonene. Inee! Inche nigo nabeire buna erooro ase more? Gose nigo nabeire buna ense y’omosunte ekerima ase more? Nase ki inwe abanto baane mogoteeba ng’a mobwate obosibore, na timorigeti kong’iranera inche?
JER 2:32 Inee! Omoiseke omwekungi nanyare kweba ebinto biaye bi’ogwechabera? Gose omoriakari nkweba are chianga chiaye chi’enyangi? Korende abanto baane banyebire ase amatuko atakobareka.
JER 2:33 Imomanyete buya mono korigia abanchi, nonya nabakungu abanyaka begire chinchera chiaino chimbe.
JER 2:34 Chianga chiano nigo chibwate ebimoa bi’amanyinga ’abaanto abataka batari nokomocha. Ekero mwabaitete timwabanyorete bakobochora chinyomba chiaino, korende nase okogania kwaino mwabaitete.
JER 2:35 “Nigo mogendererete goteeba: Intwe titori nokomocha, na ase ayio Omonene tari nendamwamu ase tore. Ekiagera mwakanire ng’a timokoreti ebibe, nimbanachere ekiina.
JER 2:36 Nase ki mokwerosia kobwatia chinchera ching’ao? Inwe mwasookigwe n’Abamisiri buna mwasoogetigwe n’Abaasuri.
JER 2:37 Nigo morarue ase bare, mwetwegete amaboko ase emetwe, ekiagera Omonene bwangire abanto abwo mosemeretie, rirorio timokonyora ogosesenigwa amo nabarabwo.”
JER 3:1 Omonene nigo agoteeba iga: “Omonto karatigane nomokuungu oye, na omokungu oria airwe nomonto omoao, inee, omosacha oria omotang’ani nairanere omokungu oria naende? Ense eria tekoba entwambu ase enchera eyio? Inwe mwakorire obotomani nabanchi abange. Na bono moganetie koirana ase ’nde?
JER 3:2 Rigereria gochia ebitunwa igoro, morore! Ng’aase ki atigarete motakorereti obonyaka bwaino? Mwabeire mogoikaransa ase chinchera mbarabare motengerete buna Omoarabu oganyete abanto ase erooro, moganyete abanchi baino. Mwakorire ense yabeire entwambu ase engencho y’obonyaka bwaino na obokayayu bwaino.
JER 3:3 Ase engencho eyio embura yatangirwe tegotwa, naboigo nembura y’okwamia endagera. Korende nonya naboigo, amasio aino nigo anga buna ay’abakungu abatayayi, timorochi obosooku.
JER 3:4 “Na bono iga mwachakire kondangeria mogoteeba: Aye tata, aye naye gwatwanchete korwa obwana bwaito.
JER 3:5 Inee! Omonene nigo aratobee goika kare na kare, na endamwamu yaye nigo eragenderere kobao goika omoerio? Ee, inwe nabo mogoteeba, naende nigo mogendererete gokora amabe onsi buna moranyare.”
JER 3:6 Ekero omorwoti Yosia arenge kogamba, Omonene agakwana nainche, aganteebia, “Kwarorire amang’ana aya Abaisraeli batari abegenwa bakorire? Nigo batiirire gochia ase kera ekegoro egetambe, na bakagenda inse ya kera omote omobese, bagakorera obonyaka aroro.
JER 3:7 Inche nigo narengereretie ng’a ekero bakoorire gokora amang’ana ayio onsi, nigo barang’iranere, korende tibang’iranereti; na Abayuda, abwo batarenge abegenwa, abare abasubati bamwabo Abaisraeli, mbaroche amang’ana ayio.
JER 3:8 Inche nigo naseretie Abaisraeli, abwo bairanete magega, nkabaa riruube ri’ogotigana, ekiagera tibarenge abegenwa ase ’nde. Nonya naboigo Abayuda abanyaborimo, abwo bare abasubati bamwabo Israeli, tibaroche obosooku, korende barabwo boigo bakagenda gokora obonyaka.
JER 3:9 Tibaabarete obonyaka gose ngento; ase ayio bagakora ense eye ekaba entwambu ase ogotaba abegenwa ase ’nde, bakaba bagosasiima amagena na emete.
JER 3:10 Amo nayio onsi Abayuda, abwo bare abasubati bamwabo Abaisraeli, batarenge abegenwa, tibang’iranerete ne chinkoro chiabo chionsi, korende ase okong’ainereria gwoka.” Nab’Omonene atebiire.
JER 3:11 Eri’Omonene aganteebia: “Abaisraeli batarenge abegenwa babeire abaronge kobua Abayuda baria bare abang’ainereria.
JER 3:12 Genda orarie amang’ana aya ase Abaisraeli, obateebie ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Inwe Abaisraeli motari abegenwa, ing’iranere; tinkogenderera koba nendamwamu ase more ekiagera ninde namaabera.
JER 3:13 Inwe ancha rioka ng’a nabamochi more, naende ng’a mwasaririe ase ’nde inche Omonene, Nyasae oino; mwabeire mokogenda gochia aaria na aaria inse y’emete yonsi emebese mogosasiima chinyasae ching’ao, timwaigwerete eriogi riane.” Omonene oteebire ayio.
JER 3:14 Naende Omonene oteebire iga: Inwe abana baane motari abegenwa, ing’iranere, ekiagera ninche Omonene oino. Nindusie oyomo oino korwa ase kera omochie, na babere korwa ase kera eamate, mbarente ase egetunwa gia Sayoni.
JER 3:15 Nimbae inwe abarisia abaya, abarangokie ase enkoro yane, abarabaragerie bare nobong’ani na okomanya.
JER 3:16 Omonene nigo agoteeba ng’a ase amatuko ayio, ekero morabuche na komentekana ase ense eyio, abanto tibagokwana nonya ng’ake igoro y’Esanduki y’Okobwatana kw’Omonene. Eyio tekoinyorwa naende, gose korengererigwa; gose eyende tekoroisigwa.
JER 3:17 Ase engaki eyio Yerusalemu norokwe Oboikaranso bw’Omonene. Ebisaku bionsi nabisangererekane agwo Yerusalemu, ase obosio bw’Omonene, na tibikogania gotunyana naende oboenenu bwe chinkoro chi’obobe.
JER 3:18 Ase amatuko ayio, Abayuda na Abaisraeli nababe amo nabarabwo, bachiche korwa ase ense ya sugusu goika ase ense eria naete chisokoro chiaino ekaba omwando obo.
JER 3:19 “Inche Omonene nigo narengereretie buna nare konyara kobabeeka inwe ase egati y’abana baane, erinde mbae ense ere engiya mono, ense y’omwando ere engiya kobua ey’ebisaku binde bionsi. Nigo narengereretie ng’a inwe namondoke Tata, na timware koonchoka montige.
JER 3:20 Korende koreng’ana buna omokungu otari omwegenwa agotiga omosacha oye, naboigo nainwe timori abegenwa ase ’nde, mogantiga. Inche Omonene nakwanire.”
JER 3:21 Eriogi riaigurwe igoro ase ebitunwa bire bosa, eriogi ri’Abaisraeli ri’okorera na ogosorora, ekiagera barubanirie chinchera chiabo, banyebire inche Omonene, Nyasae obo.
JER 3:22 Inwe abanto motari abegenwa, ing’iranere, nainche ningwenie ogotegena kwaino. Inwe nigo mogoteeba: Intwe twakoiraneire, ekiagera naye Omonene, Nyasae oito.
JER 3:23 Amaene nigo ere bosa koba nogosemeria ase ebigoro na ase chigosori chimbe chire aroro. Omonene, Nyasae oito, nere ore ogotooreka kw’Abaisraeli.
JER 3:24 Korwa amatuko a kare ay’obwana bwaito, enyasae eria y’obosooku Baal yasiririe emeremo eye chisokoro chiaito chiakorete; yasiririe chitugo chiabo, na abana babo, abamura na abaiseke.
JER 3:25 Tiga toraare inse tobe nobosooku, na echayo ebe ase tore, ekiagera twasaririe ase Omonene, Nyasae oito, korwa obwana bwaito goika reero iga, intwe amo ne chisokoro chiaito. Titwamoigwerete Omonene, Nyasae Nyasae oito.
JER 4:1 Omonene oteebire iga: “Inwe Abaisraeli, onye morigetie koirana ase ’nde, ing’iranere. Motugute emegwekano yaino mogosasiima ere okogechia ase obosio bwane, motari nechitang’u‐tang’u.
JER 4:2 Komoratiane ase ekeene na oboronge, mogoteeba: Ekeene, buna Omonene are moyo, rirorio abanto b’ebisaku bionsi mbesesenie ime yaye, naende mbetogie asare.”
JER 4:3 Aya nar’Omonene agoteebia Abayuda na abamenyi ba Yerusalemu: “Chaka korema emegondo yaino na timobaisa kobusura ase amagwa ime.
JER 4:4 Inwe Abayuda na abanto ba Yerusalemu, earokie inwe abanyene, mwerue ase Omonene! Arokia chinkoro chiaino! Motakoreti bo, rirorio endamwamu yane nigo eraoroke igoro ase more buna omorero, na omonto tari orayerimie. Ayio onsi nigo arabe nase engencho y’ogokora kwaino okobe.”
JER 4:5 Teebia Abayuda, na morarie ase Yerusalemu: “Bugia egetureeri ase ense eye yonsi, moake eriogi rinene, motebe: Sangererekana amo, togende ase emechie egiteire chindwaki.
JER 4:6 Imokia ekemanyererio kiorokie enchera egochia Sayoni; tama motooreke, timobaisa goteebana, ekiagera nkorenta nde obobe na ogosaria okonene korwa sugusu.”
JER 4:7 Endo yaimokire korwa ase riraro riaye; oria ogosiria ebisaku oimokire, orure aase aye, akore ense yaino ebe bosa; emechie yaino nesarigwe ebe amaturi, atamenyiri nabaanto.
JER 4:8 Ase ayio, eboyie chigunia, morere na kweng’ereria, ekiagera endamwamu enene y’Omonene nigo ere ase tore, teraonchoka etotige.
JER 4:9 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio abarwoti amo nabanene b’oborwoti tibakoba noboremu, abakuani mbaondoke na ababani mbakumie.”
JER 4:10 Erio ngateba, “Aye Omonene, kwabang’ainire abanto aba ba Yerusalemu, ekiagera kwabateebeetie ng’a mbabe nomorembe, korende bono omoro obeire ang’e kobaita.”
JER 4:11 Ase engaki eyio abanto aba amo naba Yerusalemu mbateebigwe ring’ana eri: “Omwaga ogosamba buna omorero noguse korwa ase ebigoro bi’erooro gochia ase abanto baane. Omwaga oyio tokoba oyo bw’okoirurera gose bw’ogosonga,
JER 4:12 korende omwaga oyio ninyotome obe omotindi mono goetania. Bono ninche ndabanachere ekiina.”
JER 4:13 Rora, omobisa nigo agotochera buna amare, nigo abwate chigari chi’esegi chinga buna ekerambauti; chibarasi chiaye nigo chikominyoka chimbero kobua ekeongo. Obobe nobwaito! Ee, twasirigwe.
JER 4:14 Inwe abanto ba Yerusalemu, chena chinkoro chiaino korwa ase obobe, erinde motoorigwe. Ngoika ririri moragenderere kogaacha ebirengererio bi’obobe ime yaino?
JER 4:15 Omonto orure ase orogongo rwa Dani, orentire amang’ana neriogi rinene, nigo akoraria obobe korwa ase ense y’Efraimu.
JER 4:16 Kurera abanto b’ebisaku ng’a amabe ngocha are; raria ase Yerusalemu, motebe: Abagochia koboera ngocha bare korwa ase ense y’aare, bagoaka eriogi ase emechie y’Abayuda.
JER 4:17 Ekiagera Abayuda basaririe ase ’nde, ababisa babo mbaabaetanane buna abarendi b’omogondo bakoyoetanana. Omonene okwanire.
JER 4:18 Chinchera chiaino, na ogokora kwaino, nabio biagerire amang’ana ayio abanyorire inwe. Oko nakwo ogosirigwa kwaino, na nigo kore nobororo obonge. Obororo obwo bwasoire ime ase chinkoro chiaino.
JER 4:19 Obee! Obee! Obororo bw’enda yane bwabeire obonene. Enkoro yane nigo egontwoma mono, tinkonyara gokira; naigure eriogi ri’egetureeri, ogotaboborwa gw’esegi.
JER 4:20 Obobe nigo bokoromeng’ana obobe bonde, ense yonsi yasarigwe. Chiema chiane chiasarigwe mobosokano; ebietubo bie chiema chiane biatandoirwe.
JER 4:21 Ngoika ririri ndagenderere korora ekemanyererio gi’esegi, na koigwa eriogi ri’egetureeri rikobugigwa?
JER 4:22 “Abanto baane nigo bare abariri, tibamanyeti inche. Barabwo nigo bare buna abana batari nobong’aini, tibamanyeti gento kende. Nigo bare aboge mono ase ogokora ebibe, korende tibamanyeti gokora amaya.”
JER 4:23 Nkarigereria ense, nkarora yabeire bosa, gento tikiarengeo; nkarigereria gochia igoro, na oborabu bonde tibwarengeo.
JER 4:24 Nkarigereria gochia ase ebitunwa, nkarora birobio bigotengechigwa, na ebigoro bionsi bikonyegerigwa gochia aaria na aaria.
JER 4:25 Nkarigereria, nkarora omonto taiyo nonya noyomo; chinyoni chionsi konya chiatamire.
JER 4:26 Nkarigereria, nkarora ense yarenge kwama, yabeire erooro, emechie yaye yonsi yasarigwe, ekaba amatombe ase obosio bw’Omonene, ase engencho y’endamwamu yaye enene.
JER 4:27 Aya nar’Omonene agoteeba: “Ense yonsi nesarigwe etigare bosa, korende tinkoyesiria kegima.
JER 4:28 Ase engencho eyio ense nereere na kweumia, igoro nchionchoke chimwame ti, ekiagera ninche nakwanire, naganirie gokora ayio; tinkonyara gweitia gose koonchora ebirengererio biane.”
JER 4:29 Abanto ba kera omochie mbatame ekero baraigwe amariogi ’abariini chibarasi na ay’abwo babwate amata, mbatame gochia ase amanani, bebise ase ebitare ime. Emechie yonsi netigare bosa, nonya nomonto oyomo tagotigara aroro.
JER 4:30 Aye oyo gwatigirwe bosa na gwasarigwe, ninki orengereretie ekero okobeeka chianga chimonyinga, naende ogwechabera n’ebinto bie chitaabu, na gosata amaiso ao? Nigo ogwechabera bosa. Abanchi bao bagochayire, na nigo bakorigia gosiria obogima bwao.
JER 4:31 Naigure okorera buna okw’omokuungu okobina aibore; ekerero ekenene buna eki’oyo okoibora omwana omotangi. Okorera okwo nigo kore okorera gwa Sayoni, omoiseke one, ngwesacha are ang’use omoika, okorambora amaboko aye, okorera: “N akuure! Nkong’ita bare!”
JER 5:1 Minyoka gochia aaria na aaria ase chinchera chia Yerusalemu, morigererie na komanya. Moriga‐rigie ase chichiiro morore gose monyore omonto oyomo ogokora oboronge na korigia ekeene, erinde inche Omonene inyare kwabera omochie oyo.
JER 5:2 Nonya bagokwana, “Ekeene, buna Omonene are moyo,” nigo bagotiana ase obong’ainereria.
JER 5:3 Aye Omonene, Inee, amaiso ao tari korigereria ay’ekeene? Aye okobaaka, korende tibaigwete obororo; aye okobaa egesusuro, korende bangire korongea. Bakaba bakong’etie amasio abo pa, bakaanga gweitia bairane.
JER 5:4 Erio nkarengereria, “Abanto aba nabataka. Barabwo tibari nobong’aini, ekiagera tibamanyeti enchera y’Omonene, gose ogochika kwa Nyasae obo.
JER 5:5 Ningende ase abanto abanene, nkwane nabarabwo, ekiagera barabwo mbamanyete enchera y’Omonene na ogochika kwa Nyasae obo.” Korende nabarabwo bonsi boigo konya babunire rikorogoto na kobutora ebisibo basiberetwe,
JER 5:6 Ase engencho eyio endo nerue rinani ebaite; esese y’orosana nerue erooro ebasirie; engo nebaboere ase emechie yabo. Kera omonto ogosoka korwa aroro natandoranwe, ekiagera ogosaria kwabo nokonge, na okogwa kwabo kw’ogontiga nokonene.
JER 5:7 “Naki ndakore mbaabere? Abana baino bantigire, nigo bagotiana ase chinyasae ching’ao. Ekero nabaete ebinto biisaine nigo babete bagotomana, bakagenda ase chinyomba chi’abakungu abanyaka.
JER 5:8 Nigo barenge buna chibarasi chiaragerigwe buya chire nokogania, kera omonto akaba okogania omokungu bw’omogisangio oye.”
JER 5:9 Naende Omonene akaboria: Inee! Tinkobaa egesusuro ase amang’ana aya? Tinkweruseria egesiomba ase egesaku buna eke?
JER 5:10 Genda moriine ase chindwaki chi’omochie oyio moyosarie, korende timoyokoora kegima. Moarorie chinsagia chi’emesabibu yaye chirueo, ekiagera echio tichiri echi’Omonene.
JER 5:11 Abanto b’enyomba ya Israeli na eya Yuda tibari abegenwa ase ’nde nonya ng’ake. Inche Omonene nakwanire.
JER 5:12 Barabwo bakwanire oborimo igoro ase Omonene, batebiire, “Omonene tagokora gento kende. Intwe titokorenterwa amabe; titogocherwa korwanigwa nemioro, gose enchara tegocha ase tore.
JER 5:13 Abaabani nigo barabe buna embeo ekogusa, tibabwati ring’ana ria Nyasae. Ase ayio barabwo mbakorerwe amang’ana ayio.”
JER 5:14 Ase ayio, aya nar’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, agoteeba: “Ekiagera bakwanire ring’ana eri: Naama, inche ninkore amang’ana aane are ime ase omonwa oo abe buna omorero; abanto aba nababe buna chinko, na omorero oria nobasambe.”
JER 5:15 Omonene nigo agoteeba iga: “Inwe abanto b’enyomba ya Israeli, nkorenta nde egesaku kerue ense y’aare, kere nechinguru, naende kiarengeo korwa chingaki chia kare, ekio motamanyeti omonwa obo, gose timokomanya ogokwana kw’omonwa obo.
JER 5:16 Chigochi chie chinsara chiabo nigo chinga buna chimbeera chiasie, bonsi nigo bare abanto chituoni.
JER 5:17 Barabwo mbarie okwama gwe chindagera chiaino, na abana baino, abamura na abaiseke, ne ching’ondi ne chiombe chiaino, na amasabibu na emeko yaino. Emechie yaino egiteire chindwaki, eyio mosemeretie, barabwo nabayetagore nemioro.”
JER 5:18 Naende Omonene oteebire, “Nonya nase amatuko ayio tinkobasiria inwe kegima.
JER 5:19 Abanto baino kobarakoborie: Nase ki Omonene, Nyasae oito, atokoreire amang’ana aya onsi? Aye oiranerie ng’a inche natebiire: Koreng’ana buna mwaonchokire mwantigire, naende mwasasimire chinyasae ching’ao aiga ase ense yaino, naboigo mogochia koba abasomba b’abaanto abaao ase ense etari eyaino.”
JER 5:20 Omonene nigo agoteeba iga: “Teebia abanto b’ororeria rwa Yakobo amang’ana aya, oyararie ase Abayuda:
JER 5:21 Inwe abanto abariri motari nobong’aini, igwa amang’ana aya, mobwate amaiso, ko timori korora, mobwate amato, ko timori koigwa.
JER 5:22 Inee! Inwe timokonyiroka inche Omonene? Timokoiguswa ase obosio bwane? Nigo nabegete omokenye okaba orobebe rw’enyancha, egetango kia botambe enyancha etanyare gotamboka. Nonya nemerindo ekorotwoma, tekonyara korotagora. Nonya ekoimokerera igoro, tekonyara goeta orobebe roria.
JER 5:23 Korende abanto aba nigo bare ne chinkoro chinkong’u chi’ogotaigwera, baonchokire bantigire.
JER 5:24 Barabwo tibari gokwana ase chinkoro chiabo: Tiga tomoiroke Omonene, Nyasae oito, oyogotoa embura ase engaki yaye egwenerete; embura y’omochakano na ey’okwamia endagera, naende nere ogotorendera chichuma chibekire ase rigesa.
JER 5:25 Na bono amamocho aino abatangire timonyora ebinto ebio, na ebibe biaino biatangire ebinto ebiya mwarenge gocha koegwa.
JER 5:26 “Abakori amabe nigo bakonyorekana ase egati y’abanto baane; abwo nigo bagotega buna abategi be chinyoni, nigo bakobeeka amareba babwate abanto.
JER 5:27 Buna koreng’ana egesera geichire ne chinyoni, naboigo ne chinyomba chiabo chiaichoire n’ebinto bisakoire; ase engencho eyio babeire ne chinguru, na abanda mono.
JER 5:28 Banorire na koneta. Tibari gotiga gokora amabe. Tibari kogambera chintakana ebiina bi’oboronge bagere bakire, gose tibari gokorera abataka oboronge.”
JER 5:29 Naende Omonene okwanire iga: “Inee! Tinkobaa egesusuro ase engencho y’ogokora okwo? Tinkweruseria egesiomba igoro ase egesaku kegokora amang’ana buna ayio?
JER 5:30 Ogokora gw’okogechia na ogw’okoirokia gwakorekanire ase ense eye.
JER 5:31 Abaabani nigo bakobana oborimo, na abakuani nigo bagwancherana namang’ana abo. Abanto baane nigo banchete amang’ana ayio, korende ninki morakore ekero omoerio orache?”
JER 6:1 Inwe abanto ba Benjamini, sangererekana amo, motame korwa ase Yerusalemu, erinde mwetoorie. Bugia egetureeri ase Tekoa, imokereria ekemanyererio igoro ase Beti‐Hakeremu, ekiagera obobe na ogosaria okonene biarorekanire korwa sugusu.
JER 6:2 Sayoni oria ogwekaine omoiseke omuya, naende omwereria, ninyosarie.
JER 6:3 Abarisia mbachiche aroro namaicho abo, batenenie chiema chiabo chinsemo chiaye chionsi; kera omorisia nenyorere aroro aase aye akorisia ching’ondi chiaye.
JER 6:4 Nigo bagoteeba: “Twebeke ang’e korwania Sayoni. Imoka togende toyorwanie mobaso gati! Obobe nobwaito, ekiagera nkoira bore, na emerengari ya mogoroba yamentire koba emetambe.
JER 6:5 Imoka togende toyorwanie botuko, totagore chinyomba chiaye chi’oborwoti.”
JER 6:6 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Gecha emete, agacha eburi, moboere Yerusalemu. Omochie oyio goika oegwe egesusuro, ekiagera nomochie omobe, ogendererete gochanda abanto bareo.
JER 6:7 Buna koreng’ana ensoko ekorua amaache aye amakenonoku, naboigo na Yerusalemu ogendererete gokora obobe bwaye, obotindi na ogosaria nigo biichire imeo. Amarwaire na amaote aye nigo bire ase obosio bwane botambe.
JER 6:8 Inwe abanto ba Yerusalemu, tiga amang’ana aya abe ogokuurerwa ase more; motaigwereti, inche nigo ndarue ase more mbatige, erio mbasirie, na ense yaino ebe buna erooro etamenyiri nabaanto.”
JER 6:9 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Chora abatigari b’Abaisraeli, buna amasabibu amatigari agochorwa. Kabe gokorambora okoboko kwao naende, buna omosangereria amasabibu akoyarusia ase chinsagia.
JER 6:10 “Ning’o ngoteebia aigwe gonkom okuurera? Naama! Nigo basiegete amato abo, tibakonyara gotegerera. Amang’ana ’Omonene abeire echeche ase bare, tibari kogokigwa naro.
JER 6:11 Ase ayio naichoirwe nendamwamu ekorwa ase Omonene, narosire ase okoyetanga. “Yeumore igoro ase abana bare ase enchera y’omochie, na igoro ase ebiombe bi’abasae. Omosacha na omokungu mbairwe, boigo abanto abagotu amo nabwo bagotire mono.
JER 6:12 Abanto abaao mbaire chinyomba chiabo, amo nabakungu babo na emegondo yabo. Ee, nindambore okoboko kwane, ing’ee abanto b’ense eye egesusuro.
JER 6:13 Naki abanto babo bonsi, korwa omoke goika omonene, nigo bare ne ribero ri’okonyora ebitoki bi’obong’ainereria. Abakuani na ababani boigo nigo bagokora amang’ana ’oborimo.
JER 6:14 Batubire amaote ’abaanto baane rioka, bagoteeba: Omorembe, omorembe, na omorembe tori aande.
JER 6:15 Inee! Ekero bakorete ebinto ebi bi’okogechia, m babete nobosooku? Yaya, tibabete nobosooku nonya ng’ake, gose tibaorogetie amasio are nobosooku. Ase engencho eyio nabagwe amo nabaanto baria bande baragwe, ekero ndarue egesusuro ase bare, nabarabwo nabagwe. Ninche Omonene nakwanire.”
JER 6:16 Aya nar’Omonene agoteeba: “Tenena ase chinchera, morigererie, moborie momanye chinchera chia kare, ase enchera engiya ere; moyebwatie, nario moranyore obotoereru ase obogima bwaino. “Korende abanto bakaanga, bagateeba: Intwe titorigeti koyebwatia.
JER 6:17 Inche Omonene nkabeeka abarendi igoro ase more, nkabachika ng’a bategerere eriogi ri’egetureeri, korende barabwo bakaanga, bakaboora: Titokoritegerera.”
JER 6:18 Ase ayio, inwe abanto b’ebisaku, na inwe omoganda bwonsi, tegerera moigwe amang’ana agochia kobanyora abwo bangire.
JER 6:19 Aye ense, igwa! Naama! Nkorenta inde obobe igoro ase abanto aba, obobe obwo bore okwama kw’emeroberio yabo emebe, ekiagera bangire koigwa amang’ana aane; na ogochika kwane bakwangire.
JER 6:20 Ubani eria bakondetera korwa Seba, ninki erangwenere, gose ebinto bigotioka buya bakorenta korwa ase ense y’aare? Ebing’wanso biaino bi’ogosambwa nabiangire, nonya nebing’wanso biaino binde tibingogeti.
JER 6:21 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: “Naama! Nimbeke ebigocha ase amasio ’abaanto aba, erio bibagoche bagwe. Abaise na abana babo abamura nabagwe amo: naboigo abagisangio babo na abasani babo amo.”
JER 6:22 Aya nar’Omonene agoteeba: “Rora, abanto ngocha bare korwa ense ya sugusu. Egesaku ekenene kere ne chinguru gekorwa aare ase chinsinyo chi’ense.
JER 6:23 Abanto abwo nigo bagocha babwate amata na amatimo. Nigo bare abatindi batari namaabera. Eriogi ri’ebititiro biabo nigo rikoeera buna enyancha ekoeera. Nigo bariinete chibarasi, baroberete buna abanto bagochia korwana esegi, bachire kobarwania inwe abanto ba Sayoni.”
JER 6:24 Twaigure amang’ana igoro y’esegi eyio, amaboko aito aborirwe chinguru; twasoirwe nomoondoko, na obororo buna obw’omokuungu okobina aibore bwatosoire.
JER 6:25 Timosoka isiko kogenda ase emegondo, gose timotaara ase enchera, ekiagera ababisa baino babwate emioro nao bare, na obwoba bwabeire ase chinsemo chionsi.
JER 6:26 Inwe abanto baane, eboyie chigunia, egara‐garie ase ribu, morere na kobokia amagombo buna omonto okoreera omwana oye omomoima okuure. Morere mono, ekiagera oria ogosiria nigo arabachere mobosokano.
JER 6:27 “Nakobekire aye obe gokorenga abanto baane, naende obateeme buna omoturi ebioma agoteema ebioma biaye, erio obamanye na goteema chinchera chiabo.
JER 6:28 Bonsi nigo bare abasaria na abanyabigoti bikong’u; nigo bagotaaria obogenki; nigo bare buna etai na ekioma, bonsi nigo bagokora ay’ogosaria.
JER 6:29 Omoguba ogouta omorero nigo ogouterera mono, korende ribiria tiriri gwatananwa. Ogochenwa okwo nigo kore okwa bosa, ekiagera obobe tibori korusigwao.
JER 6:30 Abwo nigo bararokwe chifeta chiangirwe ekiagera inche Omonene nabangire.”
JER 7:1 Ring’ana rigacha ase Yeremia korwa ase Omonene, rikamoteebia
JER 7:2 “Genda agwo ase egeita ki’enyomba y’Omonene, na aroro agwo orarie ring’ana eri: Igwa ring’ana ri’Omonene, inwe abanto bonsi ba Yuda aba mogosoa ase ebiita ebio komosasiima.
JER 7:3 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Onchora chinchera chiaino, na ogokora kwaino, na inche nimbatige mogenderere komenya aase aiga.
JER 7:4 Timobaisa kwegena amang’ana ’obong’ainereria ayio agotebwa: Mbuya tore. Eye nero Hekalu y’Omonene, eye nero Hekalu y’Omonene, eye nero Hekalu y’Omonene!
JER 7:5 “Onchora chinchera chiaino na ogokora kwaino, naende mokorerane oboronge, kera omonto noyonde.
JER 7:6 Motige gokorera bobe omonto omomenyi ore ase more, ne chintakana, na ababoraka, gose aase aiga timoitera amanyinga ’abaanto batari na komocha, naende motige gosasiima chinyasae ching’ao chiria chirabarentere ogosirigwa.
JER 7:7 Komoraonchoke, erio inche nimbatige mogenderere komenya aase aiga ase ense naete chisokoro chiaino agwo kare ng’a ebe eyabo kogenderera botambe.
JER 7:8 “Bono inwe nigo mwegenete amang’ana ’obong’ainereria atari kobakonya.
JER 7:9 Inee! Nigo mogochia kogenderera koiba, na goita, na gotomana, na gotiana ase oborimo, na gosamba ubani ase enyasae eria Baali, naende gosasiima chinyasae chinde ching’ao, echio motamanyeti.
JER 7:10 Ayio onsi nigo mokoyakora, naende mwachicha ase obosio bwane ase enyomba eye ekorokwa ase erieta riane mwateba: Twatoorigwe! Erio mogendererete gokora okogechia okwo?
JER 7:11 Inee! Enyomba eye ekorokwa ase erieta riane iyabeire rikuruma ri’abauri ase more? Inche omonyene narorire amang’ana ayio mogokora. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 7:12 Genda bono aase nechorerete agwo Silo; agwo nao ritang’ani nabegete erieta riane rimenyeo. Mwerorere egento nakorete aase aria ase engencho y’obokayayu bw’abaanto baane Abaisraeli.
JER 7:13 Naende inche Omonene nigo ngoteeba iga: Bono mwakorire amang’ana aya onsi, timorigeti koigwera ekero ngendererete gokwana nainwe, na ekero nabarangeretie timwaitabete.
JER 7:14 Ase engencho eyio ninkore enyomba eye ekorokwa ase erieta riane, eye inwe mwegenete, buna nakorete Silo, na ense eye naete chisokoro chiaino amo nainwe ebe boigo.
JER 7:15 Nimbaserie morue ase obosio bwane, buna naseretie abanto bamino, ororeria rwonsi rw’Efraimu.
JER 7:16 “Aye Yeremia, tobaisa gosabera abanto aba, gose korera ase engencho y’abwo. Tobaisa gocha gonsorora ase engencho y’abwo, ekiagera tingokoigwa.
JER 7:17 Inee! Aye torochi amang’ana bagokora agwo ase emechie y’Abayuda, na ase chinchera chia Yerusalemu?
JER 7:18 Abana nigo bagochora chinko, na abaise bauta omorero, na abakungu bagokonya obosie koroisia emegati ase enyasae enkungu eria ekorokwa Eting’ana ya Igoro. Naende baumora okoruegwa kw’ebinyugwa ase chinyasae ching’ao, bangechia naba nendamwamu.
JER 7:19 Inche Omonene nigo nkoboria: Inee! Ninche bakogechia? Tibari gwekorera barabwo abanyene amabe na konyora obosooku?
JER 7:20 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: Ning’umore endamwamu yane enene, na okogechia kwane igoro y’aase aiga, na igoro ase Mwanyabaanto, ne ching’iti, na emete y’orosana, na ase chindagera chionsi chi’emegondo. Endamwamu eyio yane nigo eroke buna omorero, na onde tari oranyare koyerimia.”
JER 7:21 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Menta ebing’wanso biaino bi’ogosambwa ase ebing’wanso binde, morie chinyama echio.
JER 7:22 Rituko riria narusetie chisokoro chiaino korwa ase ense ya Misiri, tinabateebeetie gose tinabachigete igoro ase ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde.
JER 7:23 Korende nkabachika, nkabateebia: Monyigwere, na inche nimbe Nyasae oino, na inwe mobe abanto baane. Mobwatie chinchera chionsi nabachiikire, erio nario erabe buya ase more.
JER 7:24 Korende abanto abwo tibanyigwerete, korende bakabwatia ogosemania kwabo abanyene, na oboenenu bwe chinkoro chiabo chi’ebibe. Bakairana gochia magega, gose tibagendererete gochia bosio.
JER 7:25 Korwa engaki eria chisokoro chiaino chiaruete ase ense ya Misiri goika rituko ria reero nabeire nkogenderera gotoma abasomba baane ababani ase more, rituko ase rituko.
JER 7:26 Nonya naboigo tibanyigwerete, gose gotegerera amang’ana aane, korende bakaba abanyabigoti bikong’u. Bakagenderera gokora amabe mono kobua chisokoro chiabo.
JER 7:27 Aye Yeremia, obateebie amang’ana ayio onsi, korende barabwo tibakogotegerera. Nobarangerie, korende tibakogoitabera.
JER 7:28 Erio obateebie ng’a egesaku eke nakio getamoigwereti Omonene, Nyasae obo, naende tigiancheti Omonene akerongeyie. Ekeene giasirire korwa ase emenwa yabo.
JER 7:29 “Kigita chitukia chiaino, mochitugute, aka eriogi ri’okweng’ereria agwo ase ebigoro bire bosa, ekiagera Omonene bwangire na otigire abanto b’ekegori eke, kiagerire ere abeire nendamwamu.
JER 7:30 “Omonene oteebire: Abanto ba Yuda bakorire ebibe ase obosio bwane, babekire emegwekano y’okogechia ase enyomba eria ekorokwa ase erieta riane, bayekorire yabeire eyetachenegeti.
JER 7:31 Barabwo baroisirie aase aimokererete igoro agosasimerwa agwo ase Tofeti, aaria ase Rikura ria mosinto o Hinomu. Agwo basambire abana babo, abamura na abaiseke, nomorero, amang’ana inche ntachigete gose atana koba ase ebirengererio biane.
JER 7:32 Naende Omonene oteebire: Rora, amatuko ngocha are, aase aria atarokwe Tofeti, gose Rikura ria mosinto o Hinomu, korende ndirokwe Rikura ri’Okonyenyera. Abanto mbatindekwe agwo Tofeti, ekiagera aase ande tari.
JER 7:33 Emebere yabo ekwete nebe endagera ye chinyoni chia igoro ne ching’iti chi’orosana. Omonto tagochiseria ekero chikoria emebere eyio.
JER 7:34 Ase emechie y’Abayuda na ase chinchera chia Yerusalemu ninsirie eriogi ri’omogooko na eri’omochengo, na eriogi ri’omonywomi na eri’omoriakari, ekiagera ense yabo nebe bosa.”
JER 8:1 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase engaki eyio amauga ’abarwoti b’Abayuda, na ay’abanene b’oborwoti obwo, na ay’abakuani, na ay’ababani, na aya bonsi abamenyete Yerusalemu, narusigwe ime ase chimbeera chiabo.
JER 8:2 Nasiarerwe inse y’erioba, na omotienyi ne ching’enang’eni chionsi, ebinto ebio abanto aba banchete gokorera, bakabirigia mono na kobitunyana, naende bakabisasiima. Amauga ayio tagosangererigwa amo, gose gotindekwa, korende nabe buna obwoyo bore ase riroba.
JER 8:3 Abanto abaratigare b’egesaku eke ekebe, baria bare moyo ase chinsemo chionsi ase nabaseretie gochia, mbaganie ogokwa kobua koba moyo. Inche Omonene bw’Emeganda nakwanire.
JER 8:4 “Aye Yeremia, okwane nabarabwo, obateebie ng’a aya naro inche Omonene ngoteeba: Ekero abanto bakogwa, inee, tibari koimoka naende? Onye omonto oonchokire na otigire enchera, tari koonchoka oirana?
JER 8:5 Nase ki inwe abanto ba Yerusalemu mogendererete gontiga iga? Mwancheranire nokong’ainererigwa, na mwangire kong’iranera.
JER 8:6 Nabeire ngotegerera buya mono, korende timori gokwana ekeene. Onde tari ogweitia na koonchoka atige obobe bwaye na koboria: Ngento ki nakorire? Kera omonto nigo agendererete gokora buna anchete, ogwekanire ebarasi ekominyoka gochia ase okorwana esegi.
JER 8:7 Nonya ne riagonga nigo rimanyete chingaki chiaye, boigo riruma, na egesingororo, na ekeongo nigo chikomanyereria chingaki chiabo chi’okoirana, korende abanto baane tibamanyeti emeroberio inche Omonene nachiikire.
JER 8:8 Naki moranyare goteeba ng’a nabang’aini more, naende ng’a mobwate amachiiko o Omonene ase egati yaino? Rora aborokia b’amariko abare abang’ainereria barikire amachiiko o Omonene na koyaonchorana ase okong’ainereria.
JER 8:9 Abanto abang’aini mbasookigwe mbaichanigwe na gotang’ang’a, ekiagera bangire ring’ana ri’Omonene. Mbong’aini ki bore ase bare?
JER 8:10 Ase ayio ning’ee abanto abaao abakungu babo, na emegondo yabo ninyee abanto barababue. Abanto aba bonsi, korwa omoke goika omonene, nigo bare neribero ri’okonyora ebitoki bi’obong’ainereria. Abakuani na ababani boigo nigo bagokora amang’ana ’oborimo.
JER 8:11 Batubire amaote ’abaanto baane rioka, bagoteeba: Omorembe, omorembe, na omorembe tori aande.
JER 8:12 Inee! Ekero bakorete ebinto ebi bi’okogechia, m babete nobosooku? Yaya, tibabete nobosooku nonya ng’ake, gose tibaorogetie amasio are nobosooku. Ase engencho eyio nabagwe amo nabaanto baria bande baragwe; ekero ndarue egesusuro ase bare nabarabwo nabagwe. Ninche Omonene nakwanire.”
JER 8:13 Naende Omonene nigo agoteeba iga: “Nimbarusie mbasirie kegima. Amasabibu takonyorekana ase emesabibu yabo, gose amako ase emeko yabo. Nonya namato ’emete asusanire na kwoma. Ebinto nabaete konya biasirire korwa ase bare.”
JER 8:14 Nase ki toikaransete tokirete‐kiri? Inchuo tosangererekane amo, togende tosoe ase emechie egiteire chindwaki, erinde tokwere aroro. Omonene, Nyasae oito, otonacheire ekiina tosire, otoeire amaache abekire obosongo tonywe, ekiagera twakorire ebibe asare.
JER 8:15 Nigo twasemeretie ng’a tonyore omorembe, korende amabe agacha. Tokagania togwenigwe, korende obwoba bogatochera.
JER 8:16 Chibarasi chi’ababisa baito nigo chikwana korwa Dani, na ase amariogi ay’okwoga gwe chibarasi chiaberi, ense yonsi nigo ekonyegera. Nigo bagocha gosaria ense yaito na ebinto bireo; basarie omochie, basirie nabaanto bamenyeteo.
JER 8:17 Omonene nigo agoteeba iga: “Rora nkobatomera nde ching’iti ching’enda inse chire nobosongo; amarubi atatangwe ase okoyaroga, nachirochio nachibarome.”
JER 8:18 Obororo bwane nobonene mono, tibokogwenigwa. Narwarire ase enkoro yane ime.
JER 8:19 Tegerera! Abanto baane nkorera bare korwa ase chinsemo chionsi chi’ense, bakoboria: “Inee! Omonene tari ase Sayoni? Omorwoti o Sayoni tari aroro?” Omonene nigo agoteeba; “Nase ki abanto bangechirie nabeire nendamwamu ase ogosasiima emegwekano yabo ebombire amo ne chinyasae chiabo chingeni?”
JER 8:20 Abanto nigo bakorera: “Rigesa riaerire, egura gura yaerire, naintwe titotooregeti.”
JER 8:21 Ase engencho y’emechando y’abanto baane enkoro yane yachandekire. Nigo nkorera na kweumia, ekiagera naichoirwe nomoondoko.
JER 8:22 Inee! Amaguta akogwenia naborire Gileadi? Omorwaria tari aroro? Nase ki abanto baane bataragwenigwa?
JER 9:1 Onye ndiria omotwe one ore koba buna ensoko y’amaache, na amaiso aane buna orooche rw’amariga, nigo nare korera omobaso na obotuko ase engencho y’ogoitwa kw’abaanto baane bakwete.
JER 9:2 Onye ndiria nare konyora aase ngotimokera ase erooro, anga nagenda aare, ntige abanto baane, ekiagera bonsi nabatomani, bagosasiima emegwekano; barabwo nomoganda bw’abasigaani.
JER 9:3 Abanto abwo nigo bagokumba chimeme chiabo buna amata; oborimo nigo bomentete koba obonge kobua ekeene ase ense yabo. Omonene nigo agoteeba iga: “Nigo bagendererete komenta ebibe ase ebibe binde, gose tibamanyeti inche.”
JER 9:4 Kera omonto goika erite korwa ase omogisangio oye, gose onde tabaisa kwegena oyomwabo, ekiagera kera oyomo nomoitania, are na kera omogisangio nigo agoetanana gokwana amang’ana ’obogenki.
JER 9:5 Kera omonto nigo akong’aina omogisangio oye; nonya noyomo tari gokwana ekeene, ekiagera banaririe chimeme chiabo gokwana oborimo. Nigo bagokwana oborimo goika berosirie ase ogokora amabe.
JER 9:6 Omonene oteebire ng’a ase omenyete abanto nigo bagokora oborianania ase oborianania bonde. Na obong’ainereria ase obong’ainereria bonde, bangire konyigwera.
JER 9:7 Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Nimbanyititore ase okobachena na kobateema. Ngento ki rende ndanyare gokorera abanto baane?
JER 9:8 Chimeme chiabo nigo chinga buna chinsara chigoita, ekiagera nigo chigokwana amang’ana ’obong’ainereria. Kera omonto nigo agokwana amang’ana ’omorembe ase omogisangio oye ase ebikoba igoro, korende ime ase enkoro yaye nigo akoroberia komotegera omotego.
JER 9:9 Inee! Tinkobaa egesusuro ase engencho y’amang’ana ayio? Tinkweruseria egesiomba ase egesaku kenga buna eke?” Nab’Omonene akwanire.
JER 9:10 “Nindere ase engencho y’ebitunwa, ninyeumie ase engencho y’amarisia e chirooro, ekiagera biomire na gosareka. Monto onde tagoeta ase egati yabo, na amariogi e chiombe chikwana tari koigugwa; chinyoni ne ching’iti chi’orosana chiatamire chiachiire.
JER 9:11 “Ninsarie Yerusalemu obe ebinge chi’amaturi na amakuruma e chisese chi’orosana. Ninsarie emechie ya Yuda ebe bosa aase omonto atanyare komenya.”
JER 9:12 Aye Omonene ng’ai omonto omong’aini are oyoranyare komanya engencho y’amang’ana aya? Ning’o aye Omonene gwakwanire nere, oyio oranyare goteeba egekogera ense yabeire ritongo, na yasarekire buna erooro omonto atanyare goeta ase egati yaye?
JER 9:13 Omonene nigo akoiraneria: “Aya nigo akorekanire, ekiagera batigire ogochika kwane nabaete, bangire konyigwera na kobwatia chinchera chiane.
JER 9:14 Basaririe na babwatirie ebirengererio bie chisokoro chiabo, batunyanire chinyasae chikorokwa Baali, buna chisokoro chiabo chiaborokereretie.
JER 9:15 Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Rora, nae abanto aba ebimeri ebiroro barie, na amaache are nobosongo banywe.
JER 9:16 Nimbaserie gochia ase ebisaku ebio barabwo gose chisokoro chiabo chitabimanyete, nimbatomere abasikari bare nemioro baabaite baabasirie kegima.”
JER 9:17 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Rengereria amang’ana aya! Rangeria abakungu abamanyete kobokia amagombo bachiche! Toma abanto barangerie abakungu abegerete ayio bachiche!”
JER 9:18 Abakungu abwo tiga baayerere gocha barere na kobokia amagombo ase tore, erinde amariga aiteke korwa ase amaiso aito, na amaiso aito aichorwe naro.
JER 9:19 Eriogi ri’okorera riaigwekanire korwa Sayoni, rikobora: Twasirigwe kegima! Twanyorire obosooku obonene. Goika torue ase ense yaito, ekiagera ababisa batagoire chinyomba chiaito.
JER 9:20 Inwe abakungu, igwera ring’ana ri’Omonene; amato aino tiga aigwe ring’ana akwanire. Orokereria abaiseke baino bamanye kobokia amagombo, na kera omokungu orokererie omogisangio oye amanye kweumia.
JER 9:21 Amakweri aeteire ase ebibao biaito, asoire ase chinyomba chiaito chi’obonene, aitire abana ase chinchera, na abasae ase chichiiro.
JER 9:22 Kwana: “Aya nar’Omonene agoteeba: Abanto mbakwe, na emebere yabo esiarerwe aande onsi, ebe buna esike ase emegondo, na buna emesaima yatigetwe nabagesi, onde takoyesangereria.”
JER 9:23 Aya nar’Omonene agoteeba: “Omonto omong’aini tabaisa gwetogeria obong’aini bwaye, gose oyore omonene obonene bwaye, gose oyore omonda obonda bwaye.
JER 9:24 Korende onye omonto origetie gwetogia, tiga etogie ng’a namanyete inche, ekiagera inche Omonene nigo inde nobwanchani botari koera. Ngokora ayare ay’ekeene na oboronge ase ense, ekiagera ayio naro akongokia. Ninche Omonene nakwanire.”
JER 9:25 Naende Omonene nigo agoteeba: “Rora, amatuko ngocha are, inche ndabae egesusuro abanto baria bonsi baarogete, ko nonya nabo nigo bare buna abatarogeti.
JER 9:26 Abanto abwo nabwo aba: Abamisiri, na Abayuda, na Abaedomu, na Abaamoni, na Abamoabu, amo nabaanto bonsi bamenyete ase erooro, abwo bakonacha chitukia chiabo mesia. Abanto aba bonsi b’ebisaku tibarogeti, boigo na Abaisraeli bonsi tibarogeti ase chinkoro chiabo ime.”
JER 10:1 Inwe Abaisraeli, igwa amang’an’Omonene agoteeba.
JER 10:2 Aya nar’Omonene agoteeba: “Timobaisa kweorokereria chingencho chi’abaanto b’ebisaku, gose ebimanyererio bikorwa igoro tibibaisa kobaondokia, ebio nigo bikoondokia abanto b’ebisaku.
JER 10:3 Chinyasae abanto b’ebisaku bagosasiima nigo chire echi’oborimo. Omote ore rinani ime nigo okogechwa, na omooroisia omong’aini oyobaacha negesire na oroisia emegwekano.
JER 10:4 Abanto nigo bakoyeooma ne chifeta ne chitaabu, bayeakerania bokong’u nenyundo na emesumari, erinde tenyegerigwa.
JER 10:5 Emegwekano eyio yabo nigo enga buna ebinto bikogosa chinyoni chire ase emegondo y’amasosa. Emegwekano eyio tekonyara gokwana; nigo ekobogorigwa, ekiagera teri gotaara. Timobaisa koyeiroka, ekiagera tegokora bobe bonde bwensi, gose tekonyara gokora gento kende ekiya.”
JER 10:6 Aye Omonene, onde tari okogwekaine; aye naye Omonene, na erieta riao nigo rire nokobua okonene.
JER 10:7 Aye Omorwoti bw’ebisaku, ning’o otagwenereti gokoiroka. Aye nogwenerete oirokwe. Onde tari okogwekaine ase abang’aini bonsi b’ebisaku, gose ase amarwoti abo onsi.
JER 10:8 Barabwo bonsi tibamanyeti gento, nabariri bare. Naki ogosemigwa korwa ase emegwekano eyio nemete bosa.
JER 10:9 Eyio nefeta eturire ekorwa Tarisisi, na etaabu ekorwa Ufasi. Nigo ere emeremo y’omooroisia omong’aini na omoturi bw’etaabu. Chianga emegwekano eyio ekobekerwa nigo chire chimbariri ne chimonyinga, chiroisirie nabaanto abang’aini.
JER 10:10 Korende Omonene nere Nyasae bw’ekeene, Nyasae ore moyo, Omorwoti o kare na kare. Ense nigo egotengechigwa ase endamwamu yaye, ebisaku tibikonyara koremereria ekeririanda kiaye.
JER 10:11 Mobateebie ng’a chinyasae chiria chitatongete igoro na ense nachisire, tichiba inse y’erioba.
JER 10:12 Omonene nere otongete ense ase okobua kwaye; agatonga ebinto bionsi bi’ense ase obong’aini bwaye, na akarambora igoro ase okomanya kwaye.
JER 10:13 Ase eriogi riaye amaache are igoro chionsi akoeera neriogi, nigo akorenta ritaturi korwa ase chinsinyo chi’ense. Nere okorenta chinkoba chire nembura, na omwaga ogusa korwa ase ebigancha biaye.
JER 10:14 Kera omonto nigo are omoriri ase obong’aini bwaye, na kera omoturi nigo agosookigwa nemegwekano y’ogosasimwa aroisirie, ekiagera emegwekano yaye ney’obong’ainereria, tebwati omoika ime yabo.
JER 10:15 Eyio mbosa kegima, emeremo eyio nesekererwe. Ekero eraegwe egesusuro, nesirigwe kegima.
JER 10:16 Omonene oria ore egetari kia Yakobo tagwekaini emegwekano eyio. Ere nere otongete ebinto bionsi. Abaisraeli nigo bare egesaku kere omwando oye; Omonene bw’Emeganda nario erieta riaye.
JER 10:17 Inwe abwo mwaetananirwe nababisa, sangereria ebinto biaino morue aase agwo.
JER 10:18 Aya nar’Omonene agoteeba: “Ase engaki eye ninserie ne chinguru abwo bonsi bamenyete ase ense eye, nimbarentere ogoichana goika baigwe obororo.
JER 10:19 “Obobe nobwaito, ekiagera twasunyuntirwe. Amaote aito tari kogwenigwa. Intwe nigo twarengereretie: Ekeene, eye nemechando, korende goika toremererie.
JER 10:20 Chiema chiaito chiasarekire; Chingori chi’ogochisibera chiabutoirwe. Abana baito basirire, tibari aande. Omonto tari ogotenenia chiema naende. Onde tari oratosungere ebitambaa bie chiema chiaito.
JER 10:21 “Abarisia babeire abariri, tibari korigia oboraai korwa ase Omonene. Ase ayio, tibari kogenderera konyora amaya, riicho riabo rionsi riasiareirwe.
JER 10:22 Tegerera moigwe! Ebirage bigocha. Rirorooche ri’omoganda omonene riaigurwe rigocha korwa sugusu, gocha gosaria emechie y’Abayuda ebe amaturi, ase chisese chi’orosana chiramenye.”
JER 10:23 Aye Omonene, nimanyete ng’a enchera y’omonto tekoraagwa nere omonyene, gose omogendi takonyara koraa orogendo rwaye ere omonyene.
JER 10:24 Aye Omonene, ondongeyie ase okong’a egesusuro, korende ase ekerengo kegwenerete gioka, gose tonkora bo ekero ore nendamwamu, ekiagera nigo orabaise gonsiria.
JER 10:25 Itera endamwamu yao ase ebisaku bitakomanyeti na ase abanto batari korangeria erieta riao bakonywe. Barabwo basiririe abanto ba Yakobo, ee, baabamerire kegima na kobasiria, basaririe obomenyo bwabo bwabeire bosa.
JER 11:1 Ring’ana rikarua ase Omonene rigacha ase ’nde inche Yeremia,
JER 11:2 riganteebia: “Igwa amang’ana ’okobwatana kw’ogotianania, kwana n’Abayuda na abanto bamenyete Yerusalemu,
JER 11:3 obateebie: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Aragererigwe omonto otari koigwera amang’ana ’okobwatana oko
JER 11:4 nachigete chisokoro chiaino, ekero nachirusetie korwa ase ense ya Misiri, ense eria yarenge buna eriko rigosamba. Nigo nabateebeetie ng’a kobaranyigwere na bakore onsi aya nabachigete, erio nario baare gocha koba abanto baane, na inche imbe Nyasae obo.
JER 11:5 Ase enchera eyio nigo nare konyara goikerania eira y’ogotiana narierete chisokoro chiabo ng’a nimbae ense entenenku ere namabeere na amooke, buna akoregete goika rituko ria reero.” Inche Yeremia nkairaneria, nkabora, “Ee, Omonene, tiga abe bo.”
JER 11:6 Eri’Omonene aganteebia, “Genda ase emechie y’Abayuda na ase chinchera chia Yerusalemu, orarie amang’ana aya onsi, oteebie abanto bategerere amang’ana ’okobwatana okwo na koyakora.
JER 11:7 Ekero narusetie chisokoro chiaino korwa ase ense ya Misiri, nigo nachikurerete mono ng’a chinyigwere, nonya ngoika rituko ria reero ningendererete gochikurera.
JER 11:8 Korende tichianyigwerete gose gontegerera. Kera omonto nigo akong’etie enkoro yaye, akagenderera gokora ebibe. Nigo nachichigeete chibwate okobwatana koria, korende chikaanga. Ase ayio nkabaikeraneria amang’ana onsi ay’okobwatana koria.”
JER 11:9 Naende Omonene aganteebia, Abayuda na abanto ba Yerusalemu bakorire omooroberio bw’ogokora mamincha yane.
JER 11:10 Abwo baonchokire bairaneire ebibe bie chisokoro chiabo, chiria chiangete koigwera amang’ana aane. Bairaneire gosasiima chinyasae ching’ao na gochikorera. Ee, Abaisraeli amo n’Abayuda basaririe okobwatana kw’ogotianania nakorete ne chisokoro chiabo.
JER 11:11 Ase engencho eyio inche Omonene nkobarentera inde ogosiria, na barabwo tibakonyara gwetooria, na ekero baraarere ase ’nde, tinkobaigwa.
JER 11:12 Engaki eria abanto bare ase emechie y’Abayuda, na aba Yerusalemu nabasambere chinyasae echio ubani na korera ase chirochio ng’a chibakonye, korende tichikonyara kobatooria ekero ogosirigwa korabacheere.
JER 11:13 Inwe abanto ba Yuda, chinyasae chiaino nigo chire chinyinge buna emechie yaino ere emenge, na buna chinchera chia Yerusalemu chire chinyinge, naboigo nebisasimero bi’obosooku bire, biria mwaroiseretie Baali, enyasae eria mogosambera ubani.
JER 11:14 Ase ayio, aye tobaisa gosabera abanto aba, gose korera ase ’nde ase engencho ya barabwo, ekiagera inche tinkobaigwa ekero barandangerie ase engencho y’emechando yabo.
JER 11:15 Abanto aba nyanchete bakorire okogechia. Inki rende bagokora ase enyomba yane? Inee! Chiira bakoria, na ebing’wanso bakorua, nabinyare koonchora ogosirigwa kwabo gokobacheera? Ekero mwakorire ebibe, nario mokogoka?
JER 11:16 Agwo kare inche Omonene nigo nabaarogete “Omozeituni omobese obwate amazeituni amaya”, korende bono narentire okogukura okonene na koyotongia omorero, ne chinsagia chiaye chiyie chisareke.
JER 11:17 “Inche Omonene bw’Emeganda nabasimegete, korende bono nachiikire amabe abachere, ekiagera inwe Abaisraeli na Abayuda mwangechirie namabe aino ay’ogosamba ubani ase Baali nkaba nendamwamu.”
JER 11:18 Omonene akamanyia igoro y’ebibe ebio, nainche nkabimanya; nere akanyorokia aya barenge gokora.
JER 11:19 Korende inche nkaba buna emanwa y’eng’ondi enyororo ekoirwa konyenywa. Tinamanyete ng’a nigo baroberetie amabe ase ’nde. Bagakwana iga; “Tiga tosirie omote oyo amo namatunda aye. Tiga toyobutore orue ase ense y’abanto bare moyo, erinde erieta riaye risire kegima tiriinyorwa nonya ng’ake.”
JER 11:20 “Aye Omonene bw’Emeganda okonacha ebiina ase oboronge; aye okoriga‐rigia ebirengererio bi’enkoro, tiga ndore gokorusia egesiomba ase bare, ekiagera nabekire amang’ana aane asore.”
JER 11:21 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba igoro y’abanto b’Anatoti, abwo bakorigia kong’ita, bagoteeba ng’a timbaisa kobana ase erieta ri’Omonene, bateba ng’a inse gokora igo nigo barang’ite.
JER 11:22 Ee, aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Nimbae egesusuro; abamura babo nabaitwe ase esegi, na abana babo, abamura na abaiseke, nabakwe nenchara.
JER 11:23 Gose monto onde obo nonya noyomo tagotigara ore moyo, ekiagera ase omwaka bw’egesusuro kiabo nindetere abanto b’Anatoti amabe.”
JER 12:1 Aye Omonene, ekero nkoamererania naye, nigo okonyorekana kore omonyene oboronge. Nonya nabo, ngokwana inde naye igoro y’amang’ana ’oboronge. Nase ki chinchera chi’abakori amabe chikoba nogosesenigwa? Nase ki abanto abang’ainereria bagendererete koba buya?
JER 12:2 Aye kwabasimekire, nabarabwo bairire emeri inse. Nigo bagokina, naende baama. Barabwo nigo bakomanyete ase emenwa yabo rioka, korende chinkoro chiabo nigo chire aare naye.
JER 12:3 Korende aye Omonene nomanyete inche, nigo ondoche, na nigo ogoteema ebirengererio biane gose mbire asore. Barusieo abwo ababe buna ching’ondi chigochia konyenywa, obabeeke ensemo baganye rituko bagochia konyenywa.
JER 12:4 Ngoika ririri ense erabe ekorera, na obonyansi bw’ebitii bobe bogendererete kwoma? Ching’iti ne chinyoni chiasirigwe ase engencho y’obobe bw’abaanto bamenyeteo, abwo bagoteeba: “Omonene takorora amatuko aito ay’omoerio.”
JER 12:5 “Onye gokorosa ase okoamererania nabaanto bakominyoka namagoro, naki rende oranyare gochia koamererania ne chibarasi chikominyoka? Na onye gokogwa ekero omenyete ase ense ere nomorembe, naki orakore ase amanani amanoru a Yorodani?
JER 12:6 Nonya nabamino, abanto b’eamate ya iso, babeire abang’ainereria asore, nigo bagokuura korwa magega yao. Nabaisa gokwana amang’ana amaya asore, tobaisa kobegena.”
JER 12:7 “Inche natigire abanto baane, natigire abanto bare omwando one. Nabekire abanchwa baane ase amaboko ’ababisa babo.
JER 12:8 Abanto bare omwando one babeire buna endo ere ase rinani. Baakire amariogi abo mamincha yane. Ase engencho eyio nabagechire.
JER 12:9 Inee! Abanto bare omwando one nigo babeire buna enyoni ere enkanga ekorigia endagera eetananire ne chinde chire ase orotwari? Genda osangererie ching’iti chi’orosana chionsi chiche koria!
JER 12:10 Abarisia abange basaririe omogondo one bw’emesabibu, batiringeire inse omogondo one. Bakorire omogondo one oyorenge kongokia ogwekanire buna erooro ere bosa.
JER 12:11 Bayotigire ore bosa, na ekiagera otigirwe ore bosa, nkorera ore ase ’nde. Ense yonsi yabeire erooro, korende omonto tari okorengereria amang’ana ayio.
JER 12:12 Abasaria batiirire gochia ase ebigoro bi’erooro. Omoro bw’Omonene nigo ogoita na gosaria korwa ensinyo eyemo y’ense goika ensinyo ende. Onde tari omenyete nomorembe.
JER 12:13 Babusuire engano, korende mbagese amagwa. Babeire bakwerosia ase emeremo, korende tibanyoreti ebitoki. Mwanyorire obosooku ase ogotanyora rigesa, ekiagera Omonene abeire nendamwamu enene ase more.”
JER 12:14 Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’abagisangio baane ababe, abwo bagosaria omwando oria naeire Abaisraeli: “Nimbarusie barue ase ense yabo, naende nindusie Abayuda barue ase egati yabo.
JER 12:15 Na magega y’ayio, ekero nabarusirie ase ense eyio, nimbarorere amaabera naende, mbairanie naende kera omonto ase omwando oye, na ase ense yaye.
JER 12:16 Onye ekero ekio abanto abwo bakweorokereria chinchera chi’abaanto baane, na gotiana ase erieta riane, bagoteeba: Ekeene, buna Omonene are moyo, buna abwo kare borokereretie abanto baane gotiana ase erieta ri’enyasae Baali, erio nario ndabasesenie na kobairaneria amaya abo, ase egati y’abanto baane.
JER 12:17 Korende onye egesaku kende gionsi kegochia kwanga konyigwera, rirorio ninkerusieo ngesirie kegima. Ninche Omonene nakwanire.”
JER 13:1 Aya nar’Omonene antebirie: “Genda ogore orokini rw’egatani orobeke kenema kiao, korende tobaisa korotobeka ase amaache.”
JER 13:2 Ase ayio, nkagora orokini buna Omonene achigeete, nkeboeria kenema kiane.
JER 13:3 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde eria kabere, riganteebia,
JER 13:4 “Imokia orokini orwo kwagora, obegete kenema, ogende goika orooche rw’Eufarati, orobise ase omwenya bw’egetare ime.”
JER 13:5 Nkagenda nkarobisa aase agwo buna Omonene achigeete.
JER 13:6 Magega y’amatuko amange gaetire Omonene aganteebia, “Imoka ogende goika Eufarati, orusie orokini roria nagochigeete ng’a orobise aroro, ororente aa.”
JER 13:7 Nkagenda goika Eufarati, ngakunya aase narobisete, nkarorusia, nkanyora rwasarekire kegima na rororwo tirwagwenerete kende gionsi.
JER 13:8 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde naende, riganteebia,
JER 13:9 “Aya nar’Omonene agoteeba: Ase enchera eyio nabo inche ndasarie oboenenu bw’Abayuda na oboenenu obonene mono bw’abaanto ba Yerusalemu.
JER 13:10 Abanto aba abanyabibe bangire koigwera amang’ana aane; babwatirie ebirengererio bie chinkoro chiabo chi’oboenenu, batunyanire chinyasae ching’ao, naende nachio bagokorera na gochisasiima. Ase ayio nababe buna orokini orwo rore bosa, rotagwenereti kende gionsi.
JER 13:11 Buna orokini rokweboerigwa rokwomerera omobere bw’omonto, naboigo nakorete abanto bonsi b’Abaisraeli na bonsi b’Abayuda, erinde banyomerere, babe abanto baane na korenta ogotogigwa na ogosika ase erieta riane, korende barabwo tibanyigwerete. Nabo inche Omonene ngoteeba.”
JER 13:12 Omonene aganteebia, “Aye, kwana nabarabwo, obateebie: Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Kera ekeguru nageichorigwe nedivai. Barabwo nigo barakoiranerie ng’a mbamanyete buya kegima ng’a kera ekeguru nigo kegoichorigwa edivai.
JER 13:13 Erio obateebie: Aya nar’Omonene agoteeba: Nintindie abanto bonsi bamenyete ase ense eye, amo nabarwoti bare ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi, na abakuani, na ababani, na abanto bonsi ba Yerusalemu.
JER 13:14 Nimbatwomanie omonto ase omonto. Nintwomanie abaise na abana babo abamura, gose tinkobarorera amabeebe gose amaabera ande onsi ng’a timbaita.” Nab’Omonene atebiire.
JER 13:15 Inwe igwa, motegerere; timobaisa koenena, ekiagera Omonene nere okwanire.
JER 13:16 Motogie Omonene, Nyasae oino, ritang’ani ataraarenta omosunte nainwe mogochwe amagoro, ekero rikogoroba ase ebitunwa. Ase engaki eria morabe mosemeretie konyora oborabu, naonchore oborabu obwo bobe obomwamu na abokore bobe omosunte omonene.
JER 13:17 Korende onye timogotegerera, inche nindere bobisi ase engencho y’oboenenu bwaino. Nindere nobororo obonge, na amariga amange aiteke korwa ase amaiso aane, ekiagera riicho ri’Omonene rioosirwe na koirwa ase obosomba.
JER 13:18 Omonene aganteebia, “Teebia omorwoti na ng’ina bekeyie babe abaitongo ekiagera chigutwa chiabo chingiya chiarusigwe ase emetwe yabo.”
JER 13:19 Emechie y’ensemo ya Irianyi yasiekirwe ebiita biaye, monto onde takobiigora. Abayuda bonsi boosirwe bairirwe ase obosomba, bairirwe kegima.
JER 13:20 Imokereria amaiso aino igoro, rora abanto baria bagocha korwa sugusu. Inee! Ng’ai rire riicho riria rigiya kwaetwe?
JER 13:21 Ninki oratebe ekero abanto abwo gwakorire koba abasani bao barabe abatang’ani igoro asore? Inee! Tokoba nobororo obonene buna obw’omokuungu okobina aibore?
JER 13:22 Oise kweboria ase enkoro yao ime ng’a nase ki amang’ana ayio agocheire, manya ng’a nase engencho y’ebibe biao ebinene. Ebibe ebio biagerire chianga chiao chiasiorigwe na obogetirianda bwao bwarorekanire.
JER 13:23 Inee! Omoetiopia nanyare koonchora ekieni kie risankwa riaye, gose engo nenyare koonchora amatonto aye? Onye naboigo, inwe aba mwanarire gokora ebibe rirorio monyare gokora amaya.
JER 13:24 Nimbasiarere buna omoiriro ogosiarerwa nomwaga korwa ase erooro.
JER 13:25 Omonene nigo agoteeba iga: Eke nakio kerabe egetari kiaino ndabae, ekiagera mwanyebire na mwasemeirie amang’ana ’oborimo.
JER 13:26 Inche omonyene nimbasiorie chianga chiaino chiike amasio aino igoro, erinde obogetirianda bwaino bororekane.
JER 13:27 Narorire okogechia kwaino, na obonyaka bwaino obobe, na obotomani bwaino. Narorire ng’a timwarenge abegenwa ase ’nde, nigo mwasasimete chinyasae ching’ao ase ebigoro bire ase ebitii. Aye Yerusalemu, obobe nobwao! Nengaki eng’ana naki oraire otarachenwa?
JER 14:1 Ring’ana eri ri’Omonene rikamocheera Yeremia. Omonene akamoteebia igoro y’eguru‐gura:
JER 14:2 “Ense y’Abayuda nkorera ere, na ebiita biaye biatagoirwe, biagure inse. Abanto b’ense eyio baiyerigwe inse, nkweumia bare, ekerero ki’abaanto ba Yerusalemu giaikire igoro.
JER 14:3 Abanto abanene nigo bagotoma abasomba babo bagende korenta amaache, bagoika ase chinsoko, banyora amaache taiyo; bairana ne chinyongo chire bosa. Nigo bagosookigwa na gokwa emioyo, baba batubete emetwe yabo.
JER 14:4 Ekiagera embura teri gotwa ase ense, ne riroba riomire pa, abaremi barorire obosooku na gotuba emetwe yabo.
JER 14:5 Chingabi chire orosana nigo chigotiga chimanwa chiabo ching’are chire chioka, ekiagera obonyansi bwaborire.
JER 14:6 Chitigere chi’orosana nigo chigotenena ase ebigoro igoro, nigo chikoeyana bwango buna chisese chi’orosana. Amaiso abo agoyanire ekiagera ebimeri biasirire.”
JER 14:7 “Aye Omonene, nonya ebibe biaito bigotosoera, otokonye ase engencho y’erieta riao; twairanire magega ara aange, twakorire ebibe asore.
JER 14:8 Aye oyore ogosemeria kw’Abaisraeli, na Omotooria obo ase engaki y’emechando, nase ki aye okoba buna omomenyi ase ense eye, buna omoeti okogobera arigie aase araare ase obotuko bwoka?
JER 14:9 Nase ki aye okoba buna omonto otantanigwe, buna oyore nokobua, korende otanyare gotooria? Korende nonya naboigo, aye Omonene nigo ore ase egati yaito, naintwe nigo tokorokwa ase erieta riao; tobaisa gototiga.”
JER 14:10 Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’abanto aba: “Barabwo nigo banchete okona‐koombogana, tibari gotanga amagoro abo. Ase engencho eyio inche Omonene tinkobanchera, korende goika ing’inyore ebibe biabo, nimbae egesusuro ase ebibe ebio.”
JER 14:11 Omonene agankania, aganteebia, “Tobaisa gonsaba ase engencho y’abanto aba ng’a mbasesenie.
JER 14:12 Nabaisa kweng’ata, inche tinkoigwa okorera kwabo; gose nabaisa korua ebing’wanso bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, tingwanchera ebinto ebio. Goika mbaite nemioro, na enchara na amarwaire agoita, erinde mbasirie kegima.”
JER 14:13 Erio inche ngateba, “Aye Omonene, Naama, ababani nigo bagoteebia abanto ng’a tibakorora esegi ekobacheera, gose enchara, ekiagera nkwabarierete eira ng’a omorembe nobe ase ense yabo.”
JER 14:14 Naende Omonene aganteebia, “Abaabani abwo nigo bakobana oborimo ase erieta riane. Inche tinabatomete, gose tinabachigete, gose tinakwanete nabarabwo. Barabwo nigo bakobaabaanera amaroro ’oborimo, na oboringoria bwa bosa, na obong’ainereria bw’ebirengererio biabo abanyene.
JER 14:15 Ase ayio inche Omonene nigo ngoteeba igoro ase ababani abwo bakobana goetera ase erieta riane batatomiri nainche: Barabwo nigo bagokwana ng’a esegi na enchara tibikonyara korentwa ase ense eye. Abaabani abwo nabaitwe nemioro, na enchara, goika basirigwe kegima.
JER 14:16 Abanto baabaaneirwe nababani abwo, mbakwe nenchara, nabaitwe nemioro, batugutwe ase chinchera chia Yerusalemu, na monto onde tari orabatindeke. Abakungu babo, na abana babo, abamura na abaiseke, nabakorwe boigo. Naboigo ndabairanerie amabe abo.”
JER 14:17 Omonene aganteebia ng’a ntebie abanto abwo ring’ana eri: “Amariga nigo agoiteka korwa ase amaiso aane obotuko na omobaso, gose tagokama goiteka, ekiagera omoiseke oria omwekungi, engencho yaye abanto baane, oakirwe, bwatirwe chingoma chimbe chitanyare kogwenigwa.
JER 14:18 Ekero ngosoka gochia ase ebitii, nigo nkorora ebitondo biaitirwe nemioro, na ekero ngosoa ase omochie, nigo nkorora abanto bachandegete nenchara. Abaabani amo nabakuani nigo bakona‐goetanana, korende tibamanyeti ense eye bakogenda.”
JER 14:19 Inee! Nkwangire Abayuda kegima? Nigo kwagechire Sayoni? Nase ki gwatoakire, na onde tari ogotogwenia? Nigo twasemeretie konyora omorembe, korende titori koyonyora. Togasemeria okogwenigwa, korende tokaba nomoondoko.
JER 14:20 Aye Omonene, twamanyire obobe bwaito na ebibe bie chisokoro chiaito, twakorire ebibe asore.
JER 14:21 Ase engencho y’erieta riao, koranche tototuguta. Totiga ekerogo kiao ki’obonene gechaywe. Inyora okobwatana kwao kw’ogotianania gwakorete naintwe, gose togosaria.
JER 14:22 Inee! Emegwekano y’ogosasimwa y’abanto b’ebisaku nenyare korenta embura? Gose igoro enyene enyare korenta embura? Inee! Aye Omonene, Nyasae oito, tari aye tosemeretie? Nigo togosemeretie, ekiagera naye gwakorire aya onsi.
JER 15:1 Eri’Omonene agakwana nainche, aganteebia, “Nonya Musa na Samweli barenge gotenena ase obosio bwane gonsorora, tinarenge koonchoka indorere abanto aba amaabera. Baserie barue ase obosio bwane, bagende kegima.
JER 15:2 Barabwo kobarakoborie ng’a ng’ai bakogenda, obateebie: Aya nar’Omonene agoteeba: “Abanto baria bagochia gokwa ase oborwaire bogoita, baitwe naborobwo, na abagochia goitwa nemioro, baitwe nero; baria bagochia gokwa ase enchara, bakwe nenchara, na baria bagochia gwoswa, booswe bairwe.
JER 15:3 “Inche Omonene nigo nachiikire ng’a amaakwa e chingencho inye nabanyore abasirie: Emioro ebaite, ne chisese chibatandorane, ne chinyoni amo ne ching’iti chi’orosana chibarie na kobasiria.
JER 15:4 Ninkore amagambi onsi are ase ense aichanigwe na koondoka ase amang’ana arabanyore ase engencho y’obobe obwo Manase, mosinto bwa Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, akorete agwo Yerusalemu.
JER 15:5 “Inwe abanto ba Yerusalemu, ning’o orabarorere amabeebe, gose abechandere, gose oraonchoke gocha ase more, baborie amang’ana aino?
JER 15:6 Omonene nigo agoteeba iga: Inwe abanyene mwanyangire, mwairanire magega, mwantigire. Ase engencho eyio naramboire okoboko kwane kobasiria kegima, ekiagera narosire ase okobarorera amaabera.
JER 15:7 Inche nabasongire ase emechie yonsi y’ense yabo. Naitire abana babo; nasiririe abanto baane, ekiagera tibang’onchokereti batige chinchera chiabo.
JER 15:8 Abakungu ababoraka batigaire abange mono kobua omokenye o nyancha; narentire abaiti baitire abamura mobaso gati na batigire abang’ina bare bosa; narentire obororo na omoondoko gocha igoro ase bare mobosokano.
JER 15:9 Nonya nomokuungu oiborete abana batano na babere, nigo akogireka ase omoichano; erioba ri’obogima bwaye riagure kobore mobaso, osookigwe na goichanigwa. Nindue abatigari baitwe nemioro y’ababisa babo”. Nab’Omonene atebiire.
JER 15:10 Obobe nobwane! Ninki kiagerete baba akanyibora? Nigo inde omonto okwomanigwa, nigo nkoamereranigwa ase ense eye yonsi. Tinana koa omonto onde egento singo, gose koegwa singo nonde, erinde inyore ebitoki, korende kera omonto nigo akondagereria.
JER 15:11 Omonene oteebire: “Ekeene, ninkobeke chinguru, ngosesenie. Ase engaki y’emechando nimbetererie ababisa bao batung’ame ase obosio bwao.
JER 15:12 Inee! Omonto nanyare kobuna ekioma, ekio gekorwa sugusu, gose etai?
JER 15:13 “Obotenenku ne chinibo chiaino nimbirue bibe ebisakorwa, tibigoakanwa, ekiagera mwakorire ebibe ebinge ase ense yaino yonsi.
JER 15:14 Nimbakore mobe abasomba mokorere ababisa baino ase ense inwe motamanyeti, ekiagera endamwamu yane nigo ere buna omorero outirwe, noro nosambe kogenderera botambe.”
JER 15:15 “Ee, Omonene, nomanyete buya; ong’inyore, onkonye na konduseria egesiomba ase baria bagonchanda. Aye nomoremereria ore, tobaisa kondusiao. Nomanyete ng’a ase engencho y’erieta riao nachayirwe na gokorerwa bobe.
JER 15:16 Ekero nanyorete amang’ana ao, ayio nigo abeete endagera yane, ee, amang’ana ao agaichoria enkoro yane nomochengo, akangokia, ekiagera inche nigo nkorokwa ase erieta riao, aye Omonene, Nyasae bw’Emeganda.
JER 15:17 Tinaikaransete amo nekeombe ki’abaanto banchete esekererio, gose tinegogetie ase kende gionsi ekebe. Nigo nabeete ngoikaransa ao inche bweka, ekiagera okoboko kwao kwanditoerete, aye kwang’ichoirie nekeririanda.
JER 15:18 Nase ki obororo bwane bogendererete botari koera, na amaote aane atari kogwena? Inee! Aye nigo okoba ase ’nde buna akarooche ntasemereti, akwo amaache aye agokama?”
JER 15:19 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: “Aye korairane, ninkoe ribaga ong’iranere, naye notenene ase obosio bwane. Aye korakwane amang’ana amaronge, na tari amang’ana atari nengencho, rirorio nobe ribaga ri’omonwa one. Abanto abwo mbakoiranere aye, korende aye tokobairanera barabwo.
JER 15:20 Inche ningokore obe orwaki orokong’u rw’etai ase abanto aba. Barabwo mbakorwanie esegi, korende tibagokobua, ekiagera inche nigo inde amo naye, noboseemia na kogotooria. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 15:21 Ninkorusie nkorusie ase amaboko ’abakori amabe na korwa ase abanto abatindi.”
JER 16:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia,
JER 16:2 “Tobaisa konyuoma omokungu bw’aase aiga, gose koiborera abana, abamura na abaiseke, aase aiga.
JER 16:3 Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’abana, abamura na abaiseke, abwo baiboreire aiga, naboigo igoro y’abang’ina na abaise baabaiborerete aiga ase ense eye:
JER 16:4 Amarwaire amabe nabaite bakwe. Tibakoreerwa, gose gotindekwa, korende emebere yabo nigo erabe buna obwoyo igoro ase ense. Nigo baraitwe nemioro na enchara, na emebere yabo ekwete nebe endagera ye chinyoni chia igoro na eye ching’iti chi’ense.
JER 16:5 “Aya nar’Omonene agoteeba: Tobaisa gosoa ase enyomba ase abanto bakorera gose kobokia amagombo, na tobaisa koreera onde bwensi, gose kobaichanera. Inche narusirie omorembe one na obwanchani bwane bwa botambe, na amaabera aane korwa ase abanto aba.
JER 16:6 Abanto abanene na abake bare ase ense eye goika bakwe. Tibagotindekwa, na monto onde tari orabareere, gose gwekeba omobere, gose gokigita etukia ase engencho yabo.
JER 16:7 Monto onde takoa oria okwereire endagera ase okomoremia; na oria okoreera ise gose ng’ina takoremigwa ase okoegwa ekenyugwa.
JER 16:8 “Tobaisa gosoa enyomba y’abanto bagokora omoyega na goikaransa agwo ase okoria na konywa amo nabarabwo.
JER 16:9 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Ase engaki yaino ekero morigereretie ninsirie eriogi ri’omogooko, na erie chigosori, na eri’omonywomi, na eri’omoriakari.
JER 16:10 “Ekero orateebie abanto amang’ana aya onsi, barabwo babe bagokoboria: Nase ki Omonene arentire obobe obo obonene ase tore? Obobe bwaito mborobi? Ebibe twakorire ase Omonene, Nyasae oito, mbiribi?
JER 16:11 Erio obairanerie, obateebie ng’a Omonene nigo agoteeba iga: Chisokoro chiaino nigo chiantigete, chikarigia chinyasae ching’ao, chigachikorera na gochisasiima, chigantiga na chikaanga korenda amachiiko aane.
JER 16:12 Nainwe mwakorire amabe kobua chisokoro chiaino, ekiagera kera oyomo oino nigo akobwatia obomwenu bw’enkoro yaye embe, bwanga konyigwera.
JER 16:13 Ase engencho eyio nimbaserie morue ase ense eye, mogende ase ense inwe motamanyeti, gose chisokoro chiaino chitamanyete. Ase ense eyio namokorere chinyasae ching’ao omobaso na obotuko, gose tinkobarorera amaabera.”
JER 16:14 Omonene oteebire ng’a amatuko ngocha are, ekero abanto batakwane: “Ekeene, buna omonene are moyo, oyio orusetie Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri.”
JER 16:15 Ribaga ri’ayio nigo barakwane: “Ekeene, buna Omonene are moyo, oyio orusetie Abaisraeli korwa ase ense ya sugusu, na korwa ase chinse chionsi, agwo ase abaseretie gochia”. Ayio nakoreke, ekiagera inche nimbairanie, mbarente ase ense yabo abanyene, eyio naete chisokoro chiabo.
JER 16:16 Omonene nigo agoteeba iga: “Nindangerie abarubi abange bachiche, barube abanto aba; magega y’ayio nindangerie abatwari abange bachiche batware abanto korwa ase kera egetunwa, na kera ekegoro, na korwa ase amakuruma ’ebitare.
JER 16:17 Amaiso aane nigo aroche chinchera chiabo chionsi. Tibakonyara kwebisa korwa ase ’nde. Nigo ndoche ebibe biabo.
JER 16:18 Nimbae egesusuro ara kabere ase engencho y’obobe na ebibe biabo, ekiagera bakorire ense ere omwando one koba eyetachenegeti ase okoyeichoria nemegwekano y’okogechia etari moyo.”
JER 16:19 Aye Omonene, naye chinguru chiane na orwaki rwane, nigo ore obotamero bwane ase rituko ri’emechando. Ebisaku bie chinsinyo chionsi chi’ense mbichiche asore na goteeba: “Chisokoro chiaito nigo chianyorete obong’ainereria bwoka buna omwando, na emegwekano y’ogosasimwa ere bosa, eyio tekonyara gokonya kende.
JER 16:20 Inee! Omonto nanyare kweroiseria chinyasae? Yaya, taibo. Echio tichiri Nyasae.”
JER 16:21 “Ase ayio, rora, ase engaki eyio ninyemanyekanie ase abanto bamanye chinguru chiane na okobua kwane, erinde bamanye ng’a erieta riane n’Omonene.
JER 17:1 “Ebibe bi’Abayuda nigo birikire nekaramu y’ekioma, na komang’erwa ne rigena rikong’u rikorokwa alimasi, ase chinkoro chiabo ime, na ase emegwekano ye ching’unchara ere ase ebisasimero biabo.
JER 17:2 Naboigo abana babo nigo bagendererete gosasiima ase ebisasimero biabo, na ase emete yabo y’Asera, enyasae yabo enkungu, na ase emete emebese, na ase ebigoro ebitambe,
JER 17:3 na ase ebitunwa bire ase egetii aarabu. Nindue obotenenku bwaino ne chinibo chiaino, bisakorwe biirwe, na nigo moegwe egesusuro ki’ebibe biaino mwakorire ase ense yaino yonsi.
JER 17:4 Ase ayio namotige omwando oyo nabaete, na inche mbatige mokorere ababisa baino ase ense inwe motamanyeti, ekiagera endamwamu yane nigo ere buna omorero outire, nosambe kogenderera botambe.”
JER 17:5 Aya nar’Omonene agoteeba: “Oragererigwe omonto oyo osemeretie Mwanyabaanto na kwegena chinguru chia Mwanyabaanto, oyio okoonchoka ase enkoro yaye ontiga inche Omonene.
JER 17:6 Omonto oyio nigo anga buna egetutu ki’erooro kiomire, takorora amang’ana ande onsi amaya akomocheera. Namenye aase aomo agwo ase erooro, ase ense ere nomonyoo etamenyiri na onde.
JER 17:7 “Nasesenirie omonto oria omosemeretie Omonene, ekiagera Omonene nere ogosemeria kwaye.
JER 17:8 Omonto oyio nigo anga buna omote osimekire ase orooche mbarabare, na emeri yaye nigo ekoranda gochia ase orooche ime. Omote oyio tori kwoboa eguru‐gura, ekiagera amato aye nigo akogenderera koba amabese; tori gochandeka ase engencho y’eguru‐gura, tori gotiga kwama okwama kwaye.
JER 17:9 “Enkoro nigo ere eng’ainereria mono goetania ebinto bionsi, na nigo ere ensareku kegima. Ning’o orayemanye buna ere?
JER 17:10 Inche Omonene nigo nkoriga‐rigia ebirengererio bia Mwanyabaanto, na korenga chinkoro chiabo, erinde ng’ee kera omonto koreng’ana ne chinchera chiaye, na buna okwama kw’ogokora kwaye kore.”
JER 17:11 Omonto okonyora obotenenku ase enchera y’obong’ainereria, nigo anga buna enkware ekoraarera amagena etabiareti. Obotenenku obwo nigo bogosira korwa asare gaikire obogima bwaye gati, ase omoerio oye nigo agotigara ore omoriri.
JER 17:12 Aase Hekalu yaito Enchenu ere, nao agwo ekerogo ki’obonene kiabegetwe korwa omochakano.
JER 17:13 Aye Omonene ore ogosemeria kw’Abaisraeli, abanto abwo bagotigire nigo banyorire obosooku; ee, abwo baonchokire na kogotiga nigo barasire buna ririiko ririikire ase riroba, ekiagera bagotigire aye Omonene ore ensoko y’amaache are moyo.
JER 17:14 Aye Omonene, ingwenie, nainche ningwene; intoorie, nainche nintooreke, ekiagera naye ngotogia.
JER 17:15 Rora, abanto nigo bakomboria: “Ng’ai ring’ana ri’Omonene rire? Tiga riikeranigwe.”
JER 17:16 Omonene, tinana gotiga koba omorisia gose gotiga kogotunyana, gose tinana kogania ng’a rituko ri’ogosiria richiche. Omonene, nomanyete amang’ana ayio. Aya nakwanete nigo akwanetwe ase obosio bwao.
JER 17:17 Tobaisa kong’ondokia, ekiagera naye ore obotamero bwane ase rituko ri’emechando.
JER 17:18 Abanto abwo bagonchanda tiga barenterwe obosooku, korende inche timbaisa korenterwa obosooku. Barabwo tiga baichanigwe, korende inche ting’ichanigwa. Rituko ri’emechando tiga richiche igoro ase bare, basirigwe nogosirigwa ara kabere.
JER 17:19 Aya nar’Omonene antebetie: “Genda otenene ase Egeita ki’Abaanto, agwo ase abarwoti b’Abayuda bagosoera na gosokera, naende ase ebiita binde bionsi bia Yerusalemu,
JER 17:20 obateebie iga: Inwe abarwoti b’Abayuda na inwe Abayuda mwensi, na inwe mwensi aba Yerusalemu, aba mogosoera ebiita ebi, igwa ring’ana ri’Omonene.
JER 17:21 Aya nar’Omonene agoteeba: Onye moganetie gotooria obogima bwaino, mwerende, timobaisa kobogoria egurube ende yonsi ase rituko ri’Esabato, gose koyesoyia ase ebiita bia Yerusalemu ase rituko erio.
JER 17:22 Rituko ri’Esabato timobaisa gosokia egurube ende yonsi korwa ase chinyomba chiaino na koyebogoria, gose timobaisa gokora emeremo ende yonsi, korende morende rituko ri’Esabato ribe richenu, buna nachigete chisokoro chiaino.
JER 17:23 Korende barabwo nigo baangete tibaigwerete gose gotegerera; nigo barenge abanyabigoti bikong’u ng’a tibaabaisa koigwa na gwancha amorokererio.
JER 17:24 “Naende Omonene nigo agoteeba iga: Monyigwere, timorenta egurube ende yonsi ase ebiita bi’omochie oyo ase rituko ri’Esabato; morende rituko ri’Esabato ribe richenu, na timokora emeremo ende yonsi ase rituko erio.
JER 17:25 Komoranyigwere igo, rirorio abarwoti abarache goikaransa ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi nabasoere ase ebiita bi’omochie oyo. Abarwoti abwo amo nabanene b’oborwoti obwo, na abanto ba Yuda, na aba Yerusalemu, nababe bakoriina ne chibarasi, na abanto nabagenderere komenya ase omochie oyo botambe.
JER 17:26 Abanto nabachiche korwa ase emechie y’Abayuda, na korwa ase chinsemo chionsi chiaetanaine Yerusalemu, na korwa ase ense ya Benjamini na ense omweya, na korwa ase ense y’ebitunwa, na Negebu. Barabwo mbarente ase enyomba y’Omonene ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde, na okoruegwa kw’endagera, na ubani, na okuruegwa gw’okoiraneria ng’a mbuya mono.
JER 17:27 Goika monyigwere, erinde morende rituko ri’Esabato ribe richenu, gose timobaisa gosoyia egurube ende yonsi ase ebiita bia Yerusalemu ase rituko erio. Onye timokonyigwera, rirorio inche nintongie omorero ase ebiita bi’omochie oyio, noro nosambe na osirie chinyomba chi’oborwoti chire agwo Yerusalemu, na omorero oyio tokorimigwa.”
JER 18:1 Ring’ana rikarwa ase Omonene rigacha ase ’nde inche Yeremia, riganteebia,
JER 18:2 “Imoka, otirimboke, ogende ase enyomba y’omokori chinyongo, ningoteebie amang’ana aane.”
JER 18:3 Ase ayio nkagenda ngaika ase enyomba eyio y’omokori chinyongo. Ere nigo arenge gokora emeremo ase emesa yaye y’okoroisia chinyongo.
JER 18:4 Enyongo y’amaroba arenge koroisia egasareka ase okoboko kwaye. Ase ayio akabomba esike eria naende, akaroisia enyongo ende buna aganetie ebe.
JER 18:5 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia,
JER 18:6 “Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Inwe Abaisraeli, Inee, tinkonyara kobakora inwe buna omokori chinyongo oyo akorete? Ee, inwe Abaisraeli, buna koreng’ana esike ere ase okoboko kw’omokori chinyongo, naboigo nainwe more ase okoboko kwane.
JER 18:7 Engaki ende yonsi ndakwane igoro y’egesaku, gose oborwoti, ng’a ngochia koborusia inde aroro, mbotagore na kobasiria kegima,
JER 18:8 na abanto b’oborwoti obwo nakwanire amang’ana aane igoro ase bare, kobaraonchoke na batige ebibe biabo, na inche ning’onchoke ntige amabe aria nare gochia gokora ase bare.
JER 18:9 Na engaki ende yonsi inche ndakwane igoro y’okoagacha na gokinia abanto b’egesaku gose oborwoti,
JER 18:10 na abanto abwo kobarakore ebibe ase obosio bwane bange konyigwera, inche ning’onchoke, ntige amaya aria narengereretie kobakorera.
JER 18:11 Bono teebia Abayuda na abanto ba Yerusalemu ng’a: Aya nar’Omonene agoteeba: Naama! Nkoroisia inde na nkore emeroberio emebe igoro ase more. Kera oyomo tiga airane atige chinchera chi’obobe, morongeyie chingencho chiaino na ogokora kwaino.
JER 18:12 Korende barabwo mbateebe: Ayio namang’ana abosa. Ntoganetie tokore buna torengereretie, kera oyomo nigo arabwatie obomwenu bw’enkoro yaye embe.”
JER 18:13 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: “Boria abanto b’ebisaku gose bana koigwa amang’ana anga buna ayio. Abaisraeli, abwo banga buna omoiseke omwekungi, bakorire amang’ana are amabe mono.
JER 18:14 Inee! Amagena ’embura a Lebanoni ana koruao atige ebitare bia igoro? Gose ebirooche bikorwa ase ebitare biana koborwa amaache amakendu?
JER 18:15 Korende abanto baane banyebire, basambire ubani ase emegwekano bagosasiima. Ase ayio bagochirwe na kogwa ase chinchera chiabo, ekiagera batigire goeta ase chinchera chia kare, baetire ase ebinchera gose tari ase enchera enene.
JER 18:16 Basaririe ense yabo na koyekora ey’ogoichanerwa, na ey’ogosekererigwa kare na kare. Kera omonto ogoeta aroro nigo agokumia na gosingisia omotwe oye.
JER 18:17 Nimbaserebanie ase obosio bw’ababisa babo, buna omwaga o moocha ogoserebania. Ning’onchoke imbae omogongo, gose tinkoborokia obosio bwane ase rituko ri’emechando yabo.”
JER 18:18 Abanto bagakwana, bagateebania, “Inchuo tokore omooroberio bw’ogoita Yeremia. Ntobwate abakuani, na barabwo tibagotiga gotworokereria, gose abanto abang’aini tibagotiga gotosemia, gose ababani tibagotiga gotoraareria amang’ana. Inchuo tomosoere titobaisa koigwera amang’ana aye nonya nerimo.”
JER 18:19 “Aye Omonene, inyigwe, tegerera amang’ana aya ababisa baane bagokwana.
JER 18:20 Inee! Amaya naakanwe namabe? Abanto bakunyire engoro, erinde basirie obogima bwane. Omonene, ing’inyore buna natenenete ase obosio bwao kobasabera na gokwana amang’ana amaya ase engencho yabo, erinde aye oonchoke na otige endamwamu yao korwa ase bare.
JER 18:21 Ase ayio, oite abana babo nenchara, orue abwo abanyene babugwe nababisa babo na baitwe nemioro; tiga abakungu babo bakwerwe nabana babo amo nabasaacha babo, batigwe babe ababoraka. Abanto babo abasacha baitwe namarwaire, na abamura babo baitwe nemioro ase esegi.
JER 18:22 Obarentere abauri mobosokano, erinde ebirero biigugwe korwa ase chinyomba chiabo, ekiagera bakunyire eirima, erinde basirie obogima bwane: babekire oboreba ng’a amagoro aane abwatwe.
JER 18:23 Korende aye Omonene nomanyete omooroberio obo bw’okong’ita. Tobaisa kobaabera ebibe biabo, gose tobitinyia birue ase obosio bwao. Obatige babugwe ase obosio bwao, obakorere ayio ekero ore nendamwamu.”
JER 19:1 Omonene agakwana nainche aganteebia, Genda ogore enyongo korwa ase omokori chinyongo. Ogende nabagaaka b’abaanto, na abagaaka b’abakuani,
JER 19:2 goika ase Rikura ria mosinto o Hinomu rire ase Egeita gie Chindogio, na aroro agwo orarie amang’ana inche ndagoteebie,
JER 19:3 Okwane iga: Inwe abarwoti ba Yuda, na Abayuda mwensi, na abanto ba Yerusalemu, igwa ring’ana ri’Omonene. Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Nkoreta nde amang’ana amabe mono igoro y’aase aiga, na kera oyomo orayaigwe nigo araichane.
JER 19:4 Ninkore ayio, ekiagera abanto bantigire na bakorire aase aiga abeire aya atachenegeti ase ogosamba ubani ase chinyasae ching’ao, chiria barabwo, gose chisokoro chiabo, gose abarwoti b’Abayuda, batamanyete, Naende baichoirie aase aiga namanyinga ’abaanto batari na komocha.
JER 19:5 Barabwo baagachire aase aimokererete igoro ase enyasae Baali, erinde bayesambere abana babo abamura babe ebing’wanso bi’ogosambwa asere, amang’ana inche ntachigete gose kobateebia, gose amang’ana atana koba ase ebirengererio biane.
JER 19:6 Naende Omonene oteebire, “Rora, amatuko ngocha are, aase aria atarokwe Tofeti, gose Rikura ria mosinto o Hinomu, korende nigo rirarokwe Rikura ri’Okonyenyera.
JER 19:7 Na ase aase aiga ninsarie omooroberio bw’Abayuda na obw’abaanto ba Yerusalemu. Nindue abanto b’emechie eyio baitwe nemioro ase obosio bw’ababisa babo na ase amaboko ’abaanto baria bakorigia gosiria obogima bwabo. Nindue emebere yabo ekwete ebe endagera ye chinyoni na eye ching’iti chi’orosana.
JER 19:8 Ning’onchore omochie oyo osareke kegima, oichanerwe. Kera omonto orabe ogoeta ase egati yaye naichanigwe mono na gokumia ase engencho y’ogosareka kwaye.
JER 19:9 Nintige abanto barie emebere y’abana babo, abamura na abaiseke, ee, kera omonto narie omobere bw’omogisangio oye ase engaki eyio y’emechando eria ababisa babo na abanto baria bakorigia gosiria obogima bwabo baraarente ase bare.”
JER 19:10 “Aye Yeremia, bwate enyongo eye ase amasio ’abaanto abwo moragende komo,
JER 19:11 obateebie amang’ana aya: Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: Naboigo inche ndakore abanto aba amo nomochie oyo, buna omonto agwata enyongo etanyare koroisigwa naende. Abanto nabatindeke ebitondo biabo agwo Tofeti, goika aase ande abore barabitindeke.”
JER 19:12 Naende Omonene oteebire: “Naboigo ndakore aase aiga amo nabaanto bamenyeteo, omochie oyo obe buna Tofeti.
JER 19:13 Chinyomba chia Yerusalemu, na echi’abarwoti b’Abayuda, chinyomba chionsi echio igoro ase ebirama biabo abanto basambire ubani ase ogosasiima erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni chionsi chia igoro, naende okoruegwa kw’ebinyugwa biaumoirwe ase chinyasae ching’ao, chinyomba echi nachikorwe chibe echitachenegeti buna Tofeti.”
JER 19:14 Erio Yeremia akairana korwa Tofeti ase Omonene konya amotomire gochia koraria amang’ana ’obobani obwo; agacha agatenena ase eraaro ye Hekalu y’Omonene, agateebia abanto bonsi:
JER 19:15 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Inche nkorenta inde ase omochie oyo omonene na ase emechie yaye yonsi amang’ana onsi amabe nateebete ng’a nindete, ekiagera abanto nigo bare abanyabigoti bikong’u bangire koigwera amang’ana aane.”
JER 20:1 Ekero Pasuri Omokuani, mosinto o Imeri, oyorenge omoteneneri omonene bw’enyomba y’Omonene, aigwete Yeremia okobana amang’ana ayio,
JER 20:2 agaaka Yeremia omobani, akamosiba ase rikorogoto ang’e n’Egeita kia Rogoro kia Benjamini, agwo ase enyomba y’Omonene.
JER 20:3 Rituko ria kabere, ekero Pasuri asiborete Yeremia korwa ase rikorogoto, Yeremia akamoteebia, “Omonene tagokoroka Pasuri, korende okorokire Omwoboyia ase chinsemo chionsi.
JER 20:4 Naki Omonene oteebire ng’a nagokore obe omwoboyia ase aye omonyene, na ase abasani bao bonsi, na ababisa babo mbaabaite nemioro ase obosio bwao. Omonene nabeeke Abayuda bonsi ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, nabaire gochia Babiloni ase obosomba na abaite nemioro,
JER 20:5 Nindue obotenenku bw’omochie oyio, ne chinibo chiaye chionsi, na ebinto bi’amagori amanene bireo ne chikungo chionsi chi’abarwoti b’Abayuda, mbibeeke ase amaboko ’ababisa babo, na abwo babisakore na kobiira Babiloni.
JER 20:6 Aye Pasuri, na abanto bonsi bamenyete ase enka yao, namwoswe, moirwe ase obosomba. Aye noirwe Babiloni, nokwereo na otindekweo, aye amo nabasani bao bonsi, abwo kwabeire gokobaanera amang’ana ’oborimo.”
JER 20:7 Aye Omonene, nigo kwang’ebereretie, okambua, na inche nkeeberereka. Igo ore ne chinguru kombua. Aye kwambuire. Abanto nigo bagonsekerera ase rituko rigima; kera omonto nigo agonchecheria.
JER 20:8 Ekero kende gionsi ngokwana, nigo nkorera, nigo ngoaka eriogi nteba, “Obotindi na ogosaria!” Botambe nigo ngochecherigwa na gosekererigwa ase engencho ye ring’ana riao, aye Omonene.
JER 20:9 Ekero nateebete: “Bono tinkoinyora Omonene, gose gokwana ase erieta riaye nonya ng’ake,” rirorio rikaba ase enkoro yane na ase amauga aane buna omorero ogosamba osiekeireo. Nkarosa mono korikiria ime ase ’nde, tinanyarete gwetanga tindisokia.
JER 20:10 Nabeire nkoigwa abanto bakomonyererana, na obwoba nigo bore ase chinsemo chionsi. Barabwo bateba, “Tomosoere, ee, tiga tomosoere!” Nabo abasani baane bonsi, abwo twanchaine, basemeretie ng’a ingwe. Nigo bagoteeba, “Ande nabo araebererigwe, erinde tomobue, erio tweruserie egesiomba asare.”
JER 20:11 Korende Omonene ore Omobui bw’esegi nigo are amo nainche. Ase ayio, abachandi baane nabagochwe na kogwa; barabwo tibakombua. Nabarore obosooku obonene, ekiagera tibakonyara kobua. Ogochaywa kwabo kwa botambe tigokwebwa.
JER 20:12 Aye Omonene bw’Emeganda, aye okorenga abanto ase oboronge, nigo omanyete chinkoro na ebirengererio. Ase ayio, nduserie egesiomba ase ababisa baane, ekiagera nabekire amang’ana aane asore.
JER 20:13 Moterere Omonene, momotogie! Ere otooririe obogima bw’abaremerwa na kobarusia ase amaboko ’abakori amabe.
JER 20:14 Riragererigwe rituko erio naiboretwe, rituko riria baba anyiborete ribe ritari nogosesenigwa.
JER 20:15 Aragererigwe omonto oria orentete amang’ana ase tata, akamoteebia, “Kwaiboreirwe omwana omoisia”, na nigo akamogokia mono.
JER 20:16 Omonto oyio, tiga abe buna emechie eri’Omonene asiretie atari namaabera. Oyio tiga aigwe ebirero bi’obororo mambia, na amariogi’okogoswa mobaso gati,
JER 20:17 ekiagera tang’itete ekero narenge ase enda ya baba. Onye nabeete bo anga baba nere obete embeera yane, enda yaye nanga nigo yagendererete koba enene botambe.
JER 20:18 Nase ki nasogete korwa ase enda ya baba, korora emechando na obororo, na nkoba nobosooku ase amatuko amange?
JER 21:1 Aya naro amang’an’Omonene arentete ase Yeremia, ekero Zedekia omorwoti amotomerete Pasuri, mosinto o Malikia, na Zefania Omokuani, mosinto o Maaseya, bakamoteebia,
JER 21:2 “Gaki kwana n’Omonene ribaga riaito, ekiagera Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, ngocha are gotorwania esegi; ande Omonene nabo arabaise gotokorera amakumia aye, erinde omorwoti oyio atotige tatorwania.”
JER 21:3 Erio Yeremia akabairaneria, “Teebia Zedekia
JER 21:4 ng’a aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Ebirwanero ebio mobwate ase amaboko aino korwaneria omorwoti o Babiloni na Abakalidayo, abwo baabanaaririe isiko ye chindwaki, inche omonyene nimbionchore na mbisangererie amo gati‐gati y’omochie oyio.
JER 21:5 Inche omonyene mbarwanie inwe nokoboko kwane kore ne chinguru, imbe nendamwamu, na obotindi, na okogechigwa okonene.
JER 21:6 Ning’ite abanto abamenyete ase omochie oyio, ng’ite ne ching’iti chireo. Oborwaire bogoita mboite Mwanyabaanto ne ching’iti.”
JER 21:7 Naende Omonene oteebire, “Magega y’ayio nimbeke Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, na abasomba baye, na abanto b’omochie oyo, baria bataitwe noborwaire, gose nemioro, gose nenchara, mbabeeke ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, na ase amaboko ’ababisa babo. Abwo bakorigia obogima bwabo. Takobarorera amabeebe, gose kobatiga mobe moyo, gose kobarorera amaabera.
JER 21:8 “Otebie abanto aba ng’a aya nar’Omonene agoteeba: Rora, nabekire ase amasio aino enchera y’obogima na ey’amakweri.
JER 21:9 Omonto orabeere ase omochie oyo ime naitwe nemioro, na enchara, na oborwaire; korende oyorasoke korwa imeo na kwerua ase amaboko ’Abakalidayo, abwo banaaretie omochie, oyio nere orabe moyo, na tabaisa goitwa ase esegi.
JER 21:10 Inche naonchoire obosio bwane korwania omochie oyo, tinkoyororera amaabera, korende ninyorentere amabe. Nobekwe ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, nere ayosambe nomorero.”
JER 21:11 “Kwana nabaanto b’enyomba y’omorwoti bw’Abayuda, obateebie: Igwa ring’ana ri’Omonene,
JER 21:12 inwe abanto b’ororeria rwa Daudi. Aya nar’Omonene agoteeba: Mobe mokonacha ekiina kia boronge kera emambia; omonto oria ourererigwe momorusie ase okoboko kw’omochandi oye. Motakoreti bo, endamwamu yane enga buna omorero ogosamba nayoke, na onde takoyerimia. Ayio nakoreke ase engencho y’ogokora kwaino okobe.
JER 21:13 Inwe abanto momenyete ase rikura, nainwe abamomenyete ase amabwago ’ebitare bi’omweya, inche nabangire. Nabo inche Omonene natebiire. Inwe nigo mogokwana iga: Ning’o oranyare gotirimboka gocha aa gotorwania, gose ning’o oranyare gosoa aa ase tomenyete?
JER 21:14 Inche nimbae egesusuro koreng’ana nokwama kw’ogokora kwaino. Nabo inche Omonene natebiire. Nintongie omorero ase rinani ri’omochie oyio, ninsambe ebinto bionsi biyoetanaine.”
JER 22:1 Aya nar’Omonene agoteeba: “Tirimboka gochia ase enyomba y’omorwoti bw’Abayuda, okwane amang’ana aya:
JER 22:2 Aye omorwoti bw’Abayuda oikaransete ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi, aye amo nabasomba bao, na abanto bao mogosoera ebiita ebi, igwa ring’ana ri’Omonene.
JER 22:3 Aya nar’Omonene agoteeba: Kora ayare ay’ekeene na oboronge, naende motoorie omonto ourererigwe korwa ase okoboko kw’omochandi oye. Timobaisa gokorera abamenyi ne chintakana bobe, gose ababoraka, gose koba abatindi ase bare, na aase aiga timobaisa goitera amanyinga ’omonto otari na komocha.
JER 22:4 Ekeene, komoraigwe ring’ana eri, abarwoti mbagenderere goikaransa ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi, mbabe bagosoera ebiita bi’omochie bariinete chigari ne chibarasi, barabwo amo nabasomba babo, na abanto babo.
JER 22:5 Korende onye timokoigwera amang’ana aya, inche omonyene netianirie ng’a enyomba eye nebe bosa. Nab’Omonene atebiire.”
JER 22:6 Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’enyomba y’oborwoti bw’Abayuda: “Aye nigo ore ase ’nde buna Gileadi, na buna egetunwa kia Lebanoni, korende nonya naboigo, ekeene, ningokore obe buna erooro, na buna omochie otamenyiri nabaanto.
JER 22:7 Nintome abanto bache kogosiria; kera oyomo agochere obwate ebirwanero biaye bi’esegi, nabarabwo nabageche emete y’emecharake, eria ere emiya mono ase more, na bayerute ase omorero.
JER 22:8 “Abanto b’ebisaku ebinge nabaetere ase omochie oyo, babe bakoborania: Nase ki Omonene akorire omochie oyo omonene osarekire iga?
JER 22:9 Nabairanerigwe: Aya nigo akorekire, ekiagera abanto b’omochie oyo batigete okobwatana kw’ogotianania kw’Omonene, Nyasae obo, bakaonchokera gosasiima na gokorera chinyasae ching’ao.”
JER 22:10 Timobaisa koreera omonto okuure, gose komobokeria amagombo; korende momoreere mono oyochiire aare, ekiagera oyio takoirana naende korora ense yaye ase aiboreretwe.
JER 22:11 Aya nar’Omonene agoteeba igoro ya Salumu, mosinto o Yosia, Salumu oria ogamberete Abayuda ribaga ria ise na akagenda agatiga aase aa: “Ere takoirana aiga nonya ng’ake,
JER 22:12 korende aase airetwe obosomba, nao arakwere, gose takoirana gocha aa ase ense ayerore naende.”
JER 22:13 Obobe nobw’omonto oyio okoagacha enyomba yaye ase chinchera chitari chia boronge, na ase oborianania koroisia chiero chinene chi’enyomba yaye; oyio ogokora omogisangio oye amokorere emeremo bosa, na tari komoakana eng’eria yaye.
JER 22:14 Obobe nobwaye omonto oyio ogokwana: “Ninyeagachere enyomba enene, enachanire chiero chinene ase rirongo riaye. Nigo akobochora chitirisa chingare ase enyomba eria, naende ochabera chinyasi nemecharake na oyeaka erangi embariri ye rigori rinene.
JER 22:15 Inee! Nigo okagete ng’a aye nomorwoti ore, ekiagera okoamererania nabande ase okoagachera emecharake? Inee! Iso tariete endagera na konywa, naende agakora ayare ay’ekeene na oboronge? Ee, ase engencho eyio amang’ana nigo abeete amaya asare.
JER 22:16 Ere nigo arenge konacha ebiina ebironge ase abataka na ase abaremerwa, ase igo amang’ana akaba amaya asare. Inee! Ase ogokora igo tari rirorio okomanya inche? Nab’Omonene akwanire.
JER 22:17 Amaiso ao na enkoro yao nigo bire ne ribero ri’okonyora ebitoki bia bosa, na ogoitera amanyinga ’omonto otari nokomocha, na kwenaria obourereria na obotindi.”
JER 22:18 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba igoro ya Yehoyakimu mosinto o Yosia, omorwoti bw’Abayuda: “Abanto tibakomoreera na gokwana: Obee! Momura ominto! Gose: Obee! Mosubati ominto! Onde tari oramoreere na gokwana: Obee! Omonene! Obee! Naki arenge Omonene!
JER 22:19 Ere nigo aratindekwe buna etigere egotindekwa. Nigo arakururwe atugutwe isiko y’ebiita bia Yerusalemu.”
JER 22:20 Tiira gochia Lebanoni, morere, moake amariogi agwo Basani, morere korwa Abarimu, ekiagera abanchwa bao basirigwe.
JER 22:21 Inche nigo nakwanete naye, ekero kwarenge nogosesenigwa, korende ogakana ogateba: “Inche tinkogotegerera.” Ayio naro kwabeire kogokora korwa oboke bwao; tikwarenge konyigwera.
JER 22:22 Omwaga noirurukie abarisia bao bonsi, na abanchwa bao nabooswe, bairwe ase obosomba, erio aye norore obosooku na gotang’ang’a ase engencho y’ebibe biao bionsi.
JER 22:23 Inwe abanto ba Lebanoni, mwabeire more n’obotoereru ase ebiswa biaino ime, ase egati y’emecharake. Ekeene, namweumie ekero moraigwe obororo, obororo buna obw’omokuungu okobina aibore.
JER 22:24 Omonene nigo agoteeba iga: “Ekeene, buna inche inde moyo, nonya aye Konia omorwoti bw’Abayuda, kore mosinto o Yehoyakimu, kwarenge koba ebonyi ere nekemanyererio kiane ebekire ase okoboko kwane gw’okorio, nabo nare kogosomora.
JER 22:25 Naende ninkobeke ase amaboko abanto abwo bakorigia obogima bwao, abwo oirogete. Ninkobeke ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, na ase okoboko kw’Abakalidayo.
JER 22:26 Ningoserie ne chinguru amo na nyoko okoiborete, erinde mogende ase ense eng’ao ase motaiboreretwe, mokwereo.
JER 22:27 Na ase ense moraganie koirana gochiao, timokonyara.”
JER 22:28 Inee! Omonto oyo Konia nigo abeire buna enyongo yatekire, egekorero onde ataganeti? Nase ki rende ere amo nabana baye barutirwe gochia ase ense batamanyeti?
JER 22:29 Aye ense, ense, ense! Igwa ring’ana ri’Omonene!
JER 22:30 Aya nar’Omonene agoteeba: “Riika igoro y’omonto oyio ng’a tari nabana, obeire omonto otasesenetigwe ase obogima bwaye. Ororeria rwaye tirogotoka roraikaranse ase ekerogo ki’oborwoti gia Daudi agambere Abayuda.”
JER 23:1 Obobe nobw’abarisia abwo bagosaria na goserebania ching’ondi chie riicho riane. Nab’Omonene atebiire.
JER 23:2 Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’abarisia, abwo babekire korenda abanto baane: Inwe mwaserebanirie riicho riane, mwariseririe gochia aare, gose timwariechanderete. Naama! Nimbae inwe egesusuro ase engencho y’ogokora kwaino okobe.
JER 23:3 Ase ayio inche omonyene ninsangererie abatigari be riicho riane, mbarusie korwa chinse chionsi agwo ase nabasiarerete gochia; nimbairanie gocha ase obweri bwabo, na barabwo nabaibore na komentekana.
JER 23:4 Nimbabeekere abarisia, abwo barabarende, na abanto baane tibakoba nobwoba nonya ng’ake, gose tibakoondoka, gose onde takonyara gosira. Nab’Omonene atebiire.
JER 23:5 Omonene nigo agoteeba iga: “Amatuko ngocha are ekero ndasebokie oyomo ore Omoseboka omooronge o Daudi. Oyio nabe omorwoti, oragambe nobong’aini na konacha ebiina bi’ekeene na ebi’oboronge ase ense.
JER 23:6 Ase amatuko aye Abayuda nabatoorigwe na Abaisraeli bamenye ase obotoereru, na oyio narokwe: Omonene Nere Oboronge Bwaito.”
JER 23:7 Ase ayio Omonene oteebire ng’a amatuko ngocha are, ekero abanto batakwane: “Ekeene, buna Omonene are moyo, oyio orusetie Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri.”
JER 23:8 Ribaga ri’ayio nigo barakwane: “Ekeene, buna Omonene are moyo, oyio orusetie na koraa ororeria rw’Abaisraeli korwa ase ense ya sugusu, na korwa ase chinse chionsi agwo ase abaseretie gochia.” Erio mbamenye ase ense yabo abanyene.
JER 23:9 Amang’ana igoro y’ababani: Enkoro yane yairianyekire ime yane, amauga aane onsi atengechire; nabeire buna omonto otindire ase okonywa, na buna oyo edivai yabuire, ase engencho y’Omonene na ase amang’ana aye amaachenu.
JER 23:10 Ense eye nigo eichire nabatomani, nigo ekweumia ase engencho y’okoragererigwa, na amarisia ’erooro omire. Orogendo rw’abaanto nigo rore orobe, ne chinguru chiabo nigo chire ase ogokora aya atari amaronge.
JER 23:11 “Abaabani na abakuani tibamoirogeti Nyasae. Nonya nase enyomba yane obobe bwabo bwarorekanire.” Nab’Omonene atebiire.
JER 23:12 “Ase ayio chinchera chiabo nachibe ase bare buna chinchera chinterere ase omosunte, agwo ase baraserigwe gochia, bagweo. Nindete obobe igoro ase bare ase omwaka oria ndabae egesusuro.” Nabo inche Omonene natebiire.
JER 23:13 “Naroche oboriri ase ababani ba Samaria, nigo barenge kobana ase erieta ri’enyasae Baali, na gotantania abanto baane Abaisraeli.
JER 23:14 Korende narorire ababani ba Yerusalemu bakorire obobe goetania. Nigo bagokora obotomani na gosiarera oborimo. Nigo bakobeeka abakori amabe chinguru, erinde onde taonchoka na gotiga ebibe biaye. Bonsi babeire ase ’nde buna abanto ba Sodomu, na abanto bamenyete Yerusalemu babeire buna aba Gomora.”
JER 23:15 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba igoro y’ababani abwo: “Naama! Nimbae ekemeri ekeroro barie, nimbae namaache are nobosongo banywe. Korwa ase ababani ba Yerusalemu, ogotamoiroka Nyasae gwesiareire ase ense yonsi.”
JER 23:16 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Timobaisa koigwera amang’ana ’ababani abwo bakonakobaabaanera na kobaichoria nogosemeria kw’obong’ainereria. Barabwo nigo bagokwana amaroro aye chindoto chie chinkoro chiabo, gose tari ayakorwa ase omonwa one inche Omonene.
JER 23:17 Abwo nigo bagendererete goteebia abanto baria bachayete ring’ana riane: Omonene oteebire ng’a namonyore omorembe. Naende bateebia baria bakobwatia obomwenu bwe chinkoro chiabo: Amabe tagocha ase more.”
JER 23:18 Ning’o ase egati y’ababani abwo otenenire ase ekegambero ki’Omonene koigwa na komanya ring’ana riaye? Gose ning’o otegereire ring’ana riaye na oriigure?
JER 23:19 Rora, omwaga omotindi okorwa ase Omonene, oichire nendamwamu yaye enga buna ekerambauti osokire; nigo egocha igoro ase emetwe y’abanyabibe.
JER 23:20 Omonene takoonchoka atige endamwamu yaye, goika aikeranie okogania kw’ebirengererio biaye ase okonacha ekiina. Nigo morache komanya buya amang’ana ayio ase amatuko agocha.
JER 23:21 “Inche tinatomete ababani abwo, korende nigo baminyogete boka abanyene; tinakwanete nabarabwo, korende nigo bagendererete kobana.
JER 23:22 Korende onye ababani abwo mbaigwerete ogosemia kwane, nanga mbaraaretie amang’ana aane ase abanto baane, na nigo barenge gocha koonchora abanto batige ebibe biabo na ogokora kwabo okobe.
JER 23:23 “Inee! Inche nigo inde Nyasae ore ang’e rioka? Tindi Nyasae ore aare boigo?
JER 23:24 Naende inche Omonene nigo ngoteeba: Inee! Omonto nanyare kwebisa aase are bobisi inche ntamorore? Tari inche oria inde aande onsi, igoro na ense?
JER 23:25 Naigure amang’ana ’ababani abwo bagokwana, abwo bakobana oborimo ase erieta riane, bagoteeba. Inche narotete, ee, narotete!
JER 23:26 Inee! Ngoika ririri oborimo boragenderere koba ime ase chinkoro chi’ababani abwo bakobana obong’ainereria bwe chinkoro chiabo?
JER 23:27 Abaabani abwo barengereirie ng’a abanto baane nigo barebe erieta riane ase engencho ye chindoto chiabo babe bagoteebania buna chisokoro chiabo chiebete erieta riane, chikaonchokera Baali.
JER 23:28 Omobani oria obwate chindoto, tiga achikwane, korende oyobwate ring’ana riane, tiga arikwane ase obwegenwa. Inee! Omoiriro, ninki oisaine ekero okoreng’anigwa nengano? Nabo inche Omonene natebiire.
JER 23:29 Inee! Ring’ana riane tiriri buna omorero, naende buna enyundo egwatia ebitare? Nab’Omonene atebiire.
JER 23:30 Naende omonene oteebire: Inche nigo inde mamincha y’ababani abwo bakoiba na koura abande amang’ana aane.
JER 23:31 Boigo inche nigo inde mamincha y’ababani abwo bagokwana amang’ana abo abanyene na goteeba ng’a Omonene oteebire bo.
JER 23:32 Naende nigo inde mamincha y’ababani abwo bakobana chindoto chi’oborimo, naende bachiteebia abanto baane na igo baabasiria. Ase ayio tibari gokonya abanto aba nonya ng’ake. Inche Omonene nakwanire.”
JER 23:33 Omonene nigo agoteeba iga: “Ekero oyomo bw’abaanto aba, gose omobani, gose Omokuani, arakoborie: Egurube y’Omonene nereri? Obairanerie, obateebie: Ninwe egurube yaye, ere nabaserie morueo.
JER 23:34 Omobani, gose Omokuani, gose omonto onde bwensi bw’abaanto aba karakwane Egurube y’Omonene, inche nimoe egesusuro, ere amo neamate yaye.
JER 23:35 Inwe nigo mogwenerete koborania, kera omonto nomogisangio oye, na kera oyomo noyomwabo: Mang’ana ki Omonene airaneria? Gose: Narari akwanire?
JER 23:36 Korende timobaisa gwatora nonya ng’ake ring’ana eri: Egurube y’Omonene, ekiagera ring’ana ri’omonto nario rire egurube asare ere omonyene. Inwe mwasaririe na koonchorana amang’ana a Nyasae ore moyo, oyore Omonene bw’Emeganda. Nyasae oito.
JER 23:37 Amang’ana aya naro oraborie ababani abwo: Ninki Omonene akoiraneirie? Gose: Narari akwanire?
JER 23:38 Omonene nigo agoteeba ng’a inwe moise kogenderera gokwana: Egurube y’Omonene, na kwanga koigwera, korende mogokwana amang’ana ayio Omonene abakanirie ng’a timobaisa gokwana bo,
JER 23:39 rirorio inche nimbaserie morue ase obosio bwane, inwe amo nomochie oyio nabaete inwe ne chisokoro chiaino.
JER 23:40 Inche nindete igoro ase more ogochaywa, na obosooku, ebio bigenderere koba ase more kare na kare.”
JER 24:1 Magega Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, kairire Yekonia, mosinto o Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, amo nabanene b’oborwoti boria, na abaroisia b’ebinto, na abaturi b’ebioma, gochia Babiloni, Omonene akanyorokia okorora oko: Bosio bwe Hekalu y’Omonene nkarora ebitonga bibere biarenge namako.
JER 24:2 Egetonga ekemo nigo kiarenge namako amaya mono amatobu, aya atongoretwe, na egetonga kende nigo kiarenge namako amabe mono atarenge konyara koriegwa.
JER 24:3 Omonene akamboria, “Yeremia, ninki ekio orooche?” Nkamoiraneria, “Namako amaya, ee namaya mono, na ayande amabe, ee, namabe mono atanyare koriegwa.”
JER 24:4 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia,
JER 24:5 “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Abayuda abwo narusirie aase aiga na kobaira ase obosomba ase ense y’Abakalidayo nimbaabare ng’a nabaya buna amako ayio are amaya.
JER 24:6 Nimbarende na kobakorera amaya goika mbairanie naende ase ense eye. Nimbatenenie gose tinkobatagora, nimbasimeke gose tinkobasimora.
JER 24:7 Nimbae chinkoro chi’okomanya ng’a inche ninche Omonene; nababe abanto baane, na inche nimbe Nyasae obo, ekiagera barabwo nabang’iranere ne chinkoro chiabo chionsi.”
JER 24:8 Aya nar’Omonene agoteeba: Korende Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, amo nabanene b’oborwoti bwaye, na abanto ba Yerusalemu nigo baratigare ase ense eye, na baria bamenyete Misiri nimbakore babe buna amako ayio amabe atanyare koriegwa.
JER 24:9 Nindete amabe amanene igoro ase bare, na abanto b’amarwoti onsi mbaichanigwe na koondoka ekero barabarore, ekiagera nimbatige bachaywe na gosekererwa, naende babe omorabaaro ne ring’ana rigokwanwa bobe, na abanto mbabe bakoragereria ase erieta riabo.
JER 24:10 Nimbatomere chiseegi, baitwe nemioro, na abande bakwe nenchara na amarwaire. Mbasirigwe kegima, barue ase ense eyio nabaete barabwo ne chisokoro chiabo.
JER 25:1 Ase omwaka o kane bw’okogamba kwa Yehoyakimu mosinto o Yosia, omorwoti bw’Abayuda, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia amang’ana igoro y’Abayuda bonsi. (Oyio noro orenge omwaka omotang’ani bw’okogamba kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni.)
JER 25:2 Yeremia omobani agakwana amang’ana ayio ase Abayuda bonsi na ase abanto bonsi ba Yerusalemu, akabateebia,
JER 25:3 Ase engaki y’emiaka emerongo ebere na etato, gochakera omwaka o ikomi na gatato bw’okogamba kwa Yosia mosinto bw’Amoni, omorwoti bw’Abayuda, goika rituko ria reero, ring’ana ri’Omonene riabeire rigochicha ase ’nde, na inche nabeire nkoribateebia inwe ntari gotiga, korende inwe mwabeire mokwanga koriigwera.
JER 25:4 Ase chingaki echi chionsi Omonene obeire okobatomera abasomba baye ababani, atari gotiga, korende mwangire koigwera, gose gotegerera moigwe.
JER 25:5 Abwo babeire bakobateebia, “Kera oyomo oino aonchoke atige chinchera chiaye chi’ebibe na ogokora kwaye okobe, erio nario moramenye ase ense eye Omonene aete chisokoro chiaino kare, nainwe obayeeire ebe eyaino kogenderera botambe.
JER 25:6 Nigo baabakanetie ng’a timobaisa koonchokera chinyasae ching’ao ase ogochikorera na gochisasiima; mobaise kogechia Omonene abe nendamwamu ase emeremo y’amaboko aino. Moise koigwera amang’ana ayio, rirori’Omonene takobaa egesusuro.
JER 25:7 Omonene nigo agoteeba iga: Nonya naboigo timwanyigwerete. Ribaga ri’ayio nigo mwangechetie nkaba nendamwamu ase engencho y’emeremo y’amaboko aino, na nkabaa egesusuro.
JER 25:8 “Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: Ekiagera mwabeire mokwanga konyigwera,
JER 25:9 nindangerie ebisaku bionsi bia sugusu, na Nebukadinesaro, omosomba one, omorwoti o Babiloni. Barabwo nimbarente barwanie ense eye na abanto bareo, naende barwanie ebisaku bionsi bietanaine aiga. Ninsirie abanto b’aiga kegima, nimbakore babe egento ki’ogoichanerwa na eki’ogosekererigwa, na ense eye nebe bosa kogenderera botambe.
JER 25:10 Ninsirie korwa ase bare eriogi ri’omogooko na eri’omochengo, na eriogi ri’omonywomi na eri’omoriakari. Eriogi ri’orogena rogosia tirikoigugwa, gose oborabu bwe chitaaya tibokobao.
JER 25:11 Ense eye yonsi nesareke ebe amaturi na ebisaku ebi nabimokorere omorwoti o Babiloni ase engaki y’emiaka emerongo etano na ebere.
JER 25:12 Magega y’emiaka emerongo etano na ebere koyaerire, ning’ee omorwoti o Babiloni amo negesaku kiaye, na ense y’Abakalidayo, egesusuro ase engencho y’ebibe biabo; ninkore ense eria ebe bosa kogenderera botambe. Nab’Omonene atebiire.
JER 25:13 Amang’ana onsi nakwanete igoro ya Babiloni, ayarikire ase egetabu eke, ayio Yeremia abaanete mamincha y’ebisaku bionsi, ninyarente igoro ase ense eria.
JER 25:14 Nimbaakane obobe bwabo na emeremo y’amaboko abo. Ebisaku ebinge na abarwoti abanene nabakore abanto ba Babiloni babe abasomba babo.”
JER 25:15 Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, antebirie: “Bogoria egekombe eke ki’edivai y’endamwamu korwa ase okoboko kwane, erio oe ebisaku bionsi ase ndagotome gochia, biyenywe.
JER 25:16 Barabwo banywe, batinde bataba‐tabe, babe buna chiosi, ase engencho y’esegi ndarente igoro ase bare.”
JER 25:17 Ase ayio nkaimokia egekombe keria korwa ase okoboko kw’Omonene, nkaa ebisaku bionsi ase antomete gochia, nkabinyoisia edivai eria y’endamwamu yaye.
JER 25:18 Yerusalemu na emechie yonsi y’Abayuda, amo nabarwoti na abanene b’oborwoti bwabo, bakaegwa bakanywa edivai eria, erinde ense yabo esarigwe ebe bosa, na abanto bakorora ayio mbakumie baabachaye, na baragererie ase erieta riabo, buna ere goika reero iga.
JER 25:19 Aba nabwo abanto bande banyosetigwe edivai eria: Farao, omorwoti o Misiri, na abasomba baye, na abanene b’oborwoti bwaye, amo nabaanto baye bonsi,
JER 25:20 abanto bonsi abamenyete amo nabarabwo, na abarwoti bonsi b’ense ya Usi, na abarwoti b’Abafilisti baare ase emechie y’Asikeloni, na Gasa, na Ekironi, na abatigarete b’Asidodi;
JER 25:21 abanto ba Edomu na Moabu, na ab’Amoni;
JER 25:22 abarwoti bonsi ba Turo na Sidoni, na ab’ebisinka, na abe chinse chire ng’umbu mbarabare y’enyancha;
JER 25:23 emechie ya Dedani, na Tema, na Busi, na abanto bonsi abwo bakonacha chitukia chiabo;
JER 25:24 abarwoti bonsi b’Arabia na ab’ebisaku ebio bisang’anaine bimenyete ase erooro;
JER 25:25 abarwoti bonsi ba Simuri, na Elamu, na Media;
JER 25:26 abarwoti bonsi ba sugusu, abare aare na abare ang’e, kera oyomo nanywe edivai eria, na oyonde amobwatie. Amarwoti onsi pi are ase ense nanywe edivai eyio. Erio omorwoti o Sesaki, noro Babiloni, nabe oyo bw’omoerio koyenywa.
JER 25:27 Erio ngateebigwa ng’a mbateebie amang’ana aya: “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Kanywe, motinde na moroke, mogwe inse na timoimoka naende, ase engencho y’esegi ndarente ase egati yaino.
JER 25:28 Abanto abwo kobaraange kobogoria egekombe ekio korwa ase okoboko kwao na konywa edivai eria, obateebie ng’a aya nar’Omonene bw’Emeganda atebiire: Goika moyenywe.
JER 25:29 Naama! Inche nachakire korenta amabe igoro ase omochie oyio okorokwa ase erieta riane. Inee! Nigo mokorengereria ng’a nigo moratigwe timoegwa egesusuro? Goika monyore egesusuro, ekiagera nindete esegi erwanie abanto bonsi bamenyete ase ense.” Nab’Omonene bw’Emeganda atebiire.
JER 25:30 “Aye Yeremia, obaane amang’ana aya onsi igoro ase bare, obateebie: Omonene narume korwa igoro, naake eriogi riaye korwa ase obomenyo bwaye obochenu. Narume ne chinguru igoro ye riicho riaye; naake eriogi buna eri’abaanto bakomita amasabibu. Naake eriogi buna eri’ebanto bonsi bamenyete ase ense.
JER 25:31 Eriogi riaye nariigweke ase chinsinyo chionsi chi’ense, ekiagera Omonene nabwate ekiina nebisaku bionsi. Narente abanto bonsi ase ekiina, abakori amabe nabaitwe nemioro. Inche Omonene nakwanire.”
JER 25:32 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Rora, obobe naboche ase egesaku ekemo, bogende ase ekende, na ekembugu‐mbugu nageche korwa ase chinsinyo chi’ense.
JER 25:33 Ase rituko riria emebere y’abanto baraitwe n’Omonene, nesiarerwe korwa ase ensinyo eyemo y’ense goika eyende. Abwo tibakoreerwa, gose gosangererigwa na gotindekwa. Nababe buna obwoyo ase ense.
JER 25:34 “Inwe abarisia, bokia amagombo morere! Inwe abanene be riicho, egara‐garie ase ribu, ekiagera rituko ri’okonyenywa kwaino na ogoserebanigwa kwaino riachire; namosirigwe mogwe buna chimingichi chiachorirwe chinyenywe.
JER 25:35 Abarisia tibakonyora ase baratamere; abanene be riicho tibagotooreka.
JER 25:36 Igwa eriogi ri’okorera kw’abarisia, na okobokia kw’amagombo kw’abanene be riicho. Omonene osaririe oborisia bwabo.
JER 25:37 Obomenyo bwarenge bw’obotoereru bwasarigwe ase endamwamu entindi y’Omonene.
JER 25:38 Omonene otigire abanto baye, buna endo egotiga riraro riaye. Ense yabo yasarigwe na gotigwa bosa, ase engencho y’obotindi bw’abachandi, na ase engencho y’endamwamu entindi y’Omonene.”
JER 26:1 Ekero Yehoyakimu, mosinto o Yosia, achagete kogambera Abayuda, ring’ana rigacha korwa ase Omonene, riganteebia,
JER 26:2 “Aya nar’Omonene atebiire: Otenene ase eraaro y’enyomba y’Omonene, na okwane nabaanto b’emechie yonsi y’Abayuda bagocha gosasiima ase enyomba eyio. Obateebie amang’ana onsi pi, ayio ndagochike okwane nabarabwo. Tobaisa gotiga nonya ne ring’ana erimo otabateebie.
JER 26:3 Ande ekero barayaigwe, nabo barabaise koigwera, na kera omonto aonchoke na atige chinchera chiaye chimbe, erinde agere nainche ng’onchoke ntige amabe aria narengereirie kobakorera ase engencho y’ogokora kwabo okobe.”
JER 26:4 Omonene nigo antebetie ng’a ntebie abanto iga: “Aya nar’Omonene agoteeba: Onye mwangire konyigwera, na timobwateti amachiiko aane nabaete,
JER 26:5 na mwangire koigwera amang’ana ’abasomba baane ababani, abwo nabeete nkobatomera korende inwe timobaigwereti,
JER 26:6 rirorio inche ninsarie enyomba eye ebe buna Silo, na ebisaku bionsi bi’ense bibe bikoragereria ase erieta ri’omochie oyo.”
JER 26:7 Abakuani na ababani, na abanto bonsi bakaigwa Yeremia ogokwana amang’ana ayio ase enyomba y’Omonene.
JER 26:8 Ekero Yeremia akoorete gokwana amang’ana ayio onsi Omonene amochigeete akwane ase abanto bonsi, erio abakuani, na ababani, na abanto bonsi bakamobwata, bagateeba, “Aye goika oitwe okwe!”
JER 26:9 Nase ki kwabana ase erieta ri’Omonene gwateba ng’a enyomba eye ebe buna Silo, naende ng’a omochie oyo nosirigwe obe bosa, monto onde tamenya aroro? Abanto bonsi bakamoetanana agwo ase enyomba y’Omonene.
JER 26:10 Ekero abanene b’oborwoti bw’Abayuda baigwete amang’ana ayio, bakarua ase enyomba y’omorwoti, bakagenda ase enyomba y’Omonene, erio bagaikaransa ase egesoero kiarenge korokwa Egeita Ekeyia, agwo ase enyomba y’Omonene.
JER 26:11 Abakuani na ababani bagateebia abanene baria b’oborwoti amo nabaanto bonsi, “Omonto oyo nigo agwenerete anacherwe ekiina ki’ogokwa, ekiagera nigo abana mamincha y’omochie oyo, buna mweigwera namato aino.”
JER 26:12 Erio Yeremia agakwana nabanene bonsi b’oborwoti, na abanto bonsi, akabateebia, “Omonene nere ontoma kobana mamincha y’enyomba eye na omochie oyo amang’ana ayio onsi mwaigwa.
JER 26:13 Ase ayio, onchora chinchera chiaino, na ogokora kwaino, momoigwere Omonene, Nyasae oino, nere natige tarenta igoro ase more amabe ayio konya akwanire.
JER 26:14 Korende ase ’nde inche, rora, nigo inde ase amaboko aino. Kora ase ’nde aya morarore are amaya na amaronge ase more.
JER 26:15 Korende momanye ase ekeene ng’a mokong’ita, okomocha kw’ogoitera amanyinga ay’oyotari nokomocha nakobe igoro yaino, na ase omochie oyo, na ase abanto bonsi bareo, ekiagera ekeene, Omonene nere ontoma nkwane amang’ana ayio onsi ase moigwete.”
JER 26:16 Erio abanene baria b’oborwoti, na abanto bonsi bagakwana, bagateebia abakuani na ababani, “Omonto oyo tabwati okomocha gokogera anacherwe ekiina ki’ogokwa, ekiagera okwanire naintwe ase erieta ri’Omonene Nyasae oito.”
JER 26:17 Magega y’amang’ana ayio, abagaaka bande b’ense eria bagatenena, bagakwana nabaanto basangererekanete agwo, bakabateebia,
JER 26:18 “Ekero Hezekia arenge omorwoti bw’Abayuda, Mika korwa Mosereti nabaanete, agateebia Abayuda bonsi: Aya nar’Omonene bw’Emeganda atebiire: “Sayoni noremwe buna omogondo okoremwa Yerusalemu nobe ebinge chi’amaturi, na egetunwa ki’enyomba y’Omonene nkebe egetunwa kie rinani.
JER 26:19 Inee! Hezekia, omorwoti bw’Abayuda, amo n’Abayuda bonsi mbaitete Mika? Yaya, Hezekia nigo amoirogete Omonene na komosorora anyore ogwancherwa asare. Na Omonene agatiga amabe aria konya atebiire ng’a akorere abanto baria. Na bono intwe nigo tore ang’e mono kwerentera amabe amanene.”
JER 26:20 Narenge omonto oyomo korwa Kiriati‐Yearimu orenge korokwa Uria, mosinto o Semaya. Oyio nere akabana ase erieta ri’Omonene mamincha y’omochie oyo na ense eye, agakwana amang’ana buna aria a Yeremia.
JER 26:21 Ekero Yehoyakimu omorwoti, amo nabarwani baye b’esegi, na abanene b’oborwoti, baigwete amang’ana a Uria, akarigia komoita, korende ekero Uria aigwete ayio akairoka agatama gochia ase Misiri.
JER 26:22 Omorwoti Yehoyakimu agatoma Elinatani, mosinto bw’Akibori, amo nabaanto bande bakagenda Misiri,
JER 26:23 bakoyia Uria korwa aroro, bakamorenta ase Yehoyakimu omorwoti, na ere akamoita n’omoro, agatuguta omobere oye aase abanto bande bonsi barenge gotindekwa.
JER 26:24 Korende Ahikamu, mosinto o Safani, akarenda Yeremia tabekwa ase amaboko ’abaanto bamoite.
JER 27:1 Ekero Zedekia omorwoti, mosinto o Yosia, achagete kogambera Abayuda, ring’ana rigacha ase ’nde inche Yeremia korwa ase Omonene
JER 27:2 Aya nar’Omonene antebetie: “Eroiserie chingori ne rikorogoto, obibeke ase rigoti riao.
JER 27:3 Toma abanto abwo bachete Yerusalemu korora Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, erinde baire ebinto ebio ase omorwoti bw’Abaedomu, na oyo bw’Abamoabu, na oyo bw’Abaamoni, na oyo o Turo, na oyo o Sidoni.
JER 27:4 Aye ochike abatomwa abwo bateebie abanene babo ng’a aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Aya naro amang’ana aane morateebie abanene baino:
JER 27:5 Ninche ase okobua kwane ne chinguru chiane, natongete ense, na Mwanyabaanto, ne ching’iti chionsi chire ase ense. Ninche nkoyea omonto onde bwensi nanchire koa.
JER 27:6 Bono narure chinse echio chionsi nachibekire ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, omosomba one. Boigo nabekire ching’iti chionsi chi’orosana ase okoboko kwaye chimokorere.
JER 27:7 Ebisaku bionsi nabimokorere, naende bikorere omwana oye omomura, na omochokoro oye omomura, nabigenderere gokora boigo goika ekero engaki y’okogwa gw’ense yaye eraike; magega y’ayio ense yaye nebe ensomba ekorere ebisaku ebinge na abarwoti abanene bare ne chinguru.
JER 27:8 “Korende onye abanto b’egesaku kende gionsi, gose ab’abarwoti, tibagokorera Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, nabanche gosoyia amagoti abo ase rikorogoto riaye, inche omonyene ning’ee egesaku ekio egesusuro, geitwe nemioro, na enchara, na oborwaire, goika ning’ee omorwoti oyio okobua asirie egesaku ekio kegima. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 27:9 Ase ayio, timobaisa koigwera ababani baino, gose abaringoria, gose abarogi bande bonsi, abwo bakobateebia ng’a timogochia komokorera omorwoti o Babiloni.
JER 27:10 Abanto abwo nigo bakobang’aina na bagere moirwe ase ense y’aare; inche nimbaserie morue aiga mochie gosira.
JER 27:11 Korende egesaku kende gionsi keranche gosoyia amagoti abo ase rikorogoto ri’omorwoti o Babiloni na komokorera, inche ningetige kebeere ase ense yaye koyerema na koyemenya.” Nab’Omonene atebiire.
JER 27:12 Amang’ana ayio naro natebeetie Zedekia, omorwoti bw’Abayuda: “Mosoyie amagoti aino ase rikorogoto ri’omorwoti o Babiloni, momokorere ere amo nabaanto baye, nainwe namobe moyo.
JER 27:13 Nase ki aye amo nabaanto bao moganetie gokwa ase ogoitwa nemioro na enchara, na oborwaire? Ayio nar’Omonene atebiire arakoreke ase egesaku kende gionsi keraange gokorera omorwoti o Babiloni.
JER 27:14 Timobaisa koigwera amang’ana ’ababani abwo bakobateebia ng’a: Timokorera omorwoti o Babiloni. Ase ogoteeba igo, obwo noborimo.
JER 27:15 Omonene nigo agoteeba iga: Inche timbatometi abwo, korende nigo bakobana amang’ana ’oborimo ase erieta riane, nayio nagere inche mbaserie morue aiga mochie gosira, inwe amo nababani abwo bakobaabaanera oborimo.”
JER 27:16 Erio ngakwana nabakuani na abanto bonsi, nkabateebia, Aya nar’Omonene atebiire: Timobaisa koigwera amang’ana ababani baino, abwo bakobaabaanera, bagoteeba: Rora, ebikorero bi’enyomba y’Omonene nabiiranigwe korwa Babiloni bwango iga. Obwo noborimo bakobaabaanera.
JER 27:17 Timobaisa kobaigwera; inwe korera omorwoti o Babiloni, nario morabe moyo. Nase ki omochie oyo orasarigwe obe amaturi?
JER 27:18 Onye barabwo bare ababani b’ekeene, na onye ring’ana ri’Omonene rire ase bare, tiga basorore Omonene bw’Emeganda ng’a ebikorero ebio bitigarete ase enyomba y’Omonene na ase enyomba y’Omorwoti bw’Abayuda agwo Yerusalemu bitigwe tibiirwa Babiloni.
JER 27:19 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba igoro ye chisiiro, na egetuba keria ekenene, na ebibekerero binde biatigarete ase omochie oyo,
JER 27:20 ebio Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, atairete ekero keria airete korwa ase Yerusalemu Yekonia mosinto o Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, amo nabanene bonsi b’Abayuda na aba Yerusalemu, akabaira Babiloni ase obosomba.
JER 27:21 Aya naro Nyasae bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’ebikorero biria biatigarete ase enyomba y’Omonene, na ase enyomba y’omorwoti bw’Abayuda na ase Yerusalemu:
JER 27:22 Ebinto ebio nabiirwe goika Babiloni bigenderere kobeerao, goika ekero rituko riria ndabianchere birusigweo birentwe aase aiga.
JER 28:1 Ekaba ase omwaka oyio, ekero Zedekia achagete kogamba, ase omotienyi o gatano bw’omwaka o kane, omobani korwa omochie o Gibeoni, Hanania, mosinto bw’Asuri, agakwana nainche ime ase enyomba y’Omonene. Ekero abakuani na abanto bonsi baigwete, aganteebia ng’a,
JER 28:2 aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, atebiire: “Nabunire rikorogoto ri’omorwoti o Babiloni.
JER 28:3 Ekero emiaka ebere etaraera ning’iranie gocha aase aiga ebikorero bionsi bi’enyomba y’Omonene, ebio Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, arusetie aiga, akabiira Babiloni.
JER 28:4 Boigo ning’iranie Yekonia mosinto o Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, amo nabaanto bonsi bairetwe Babiloni ase obosomba korwa ase ense y’Abayuda, ekiagera nimbune rikorogoto ri’omorwoti o Babiloni.” Nab’Omonene atebiire.
JER 28:5 Erio Yeremia omobani akairaneria Hanania omobani, agwo ase amasio ’abakuani na ase abanto bonsi bateneine ime ase enyomba y’Omonene,
JER 28:6 akamoteebia, “Amina. Tiga Omonene akore ayio. Ee, tiga akore amang’ana ayio kwabanire aikerane, erio airanie korwa Babiloni ebikorero bi’enyomba y’Omonene na abanto bairetwe obosomba.
JER 28:7 Korende tegerera oigwe amang’ana aya ngokwana naye aiga ekero abanto bonsi baigwete.
JER 28:8 Abaabani abwo bagotang’anerete aye na inche ase chingaki chia kare nigo baabaanete igoro y’esegi, na enchara, na oborwaire bogoita, ng’a mbichiche ase chinse chinyinge na ase amarwoti are ne chinguru.
JER 28:9 Korende igoro ase omobani okobana ng’a omorembe nobe, amang’ana ’omobani oyio karaikeranigwe rirorio oyio nomonyakeene, naende namanyekanete ng’a ekeene Omonene nere omotomete.”
JER 28:10 Erio Hanania, omobani oria, akarusia rikorogoto riria korwa ase rigoti ria Yeremia omobani, akaribuna.
JER 28:11 Hanania agakwana ase abanto bategererete, agateeba: “Aya nar’Omonene agoteeba: Emiaka ebere etaraika nabo ndabune rikorogoto ria Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, rirue ase amagoti ’ebisaku bionsi.” Korende Yeremia omobani akarua agwo, akagenda.
JER 28:12 Engaki ende, magega Hanania omobani karusirie rikorogoto riria ase rigoti ria Yeremia omobani na koribuna, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 28:13 “Genda oteebie Hanania ng’a inche Omonene nigo ngoteeba iga: Aye nkwabuna rikorogoto ri’omote, korende ribaga ri’Omonene naroisie eri’ekioma.
JER 28:14 Aya naro Nyasae bw’Emeganda agoteeba nimbeke ase amagoti ’abaanto b’ebisaku bionsi rikorogoto ri’ekioma, erinde babe abasomba ba Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, nabarabwo mbamokorere, ekiagera inche Omonene namoeire ching’iti chionsi chi’orosana boigo.”
JER 28:15 Erio Yeremia omobani agateebia Hanania omobani, “Aye Hanania, tegerera oigwe, Omonene tagotometi aye, korende kwaeire abanto ribaga begene oborimo.
JER 28:16 Ase engencho eyi’Omonene oteebire ng’a nagoite orue ase ense. Nokwe ase omwaka oyo, ekiagera gwakwanire amang’ana agerire abanto basaririe ase Omonene.”
JER 28:17 Ase omotienyi o gatano na kabere ase omwaka oria Hanania omobani agakwa.
JER 29:1 Yeremia omobani agatoma riruube korwa Yerusalemu gochia ase abagaaka b’abaanto barenge ase obosomba na ase abakuani, na ababani, na abanto bonsi aba Nebukadinesaro oosete korwa Yerusalemu, akabaira Babiloni ase obosomba.
JER 29:2 Erio nigo riarigetwe magega y’omorwoti Yekonia, na ng’ina, na abasomba b’enyomba y’oborwoti abagombaetigwe, na abanene b’oborwoti bw’Abayuda na aba Yerusalemu, na abaroisia b’ebinto, na abaturi b’ebioma, kobarure Yerusalemu.
JER 29:3 Riruube erio rikaegwa Elasa, mosinto o Safani, na Gemaria, mosinto o Hilikia, abwo Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, atomete Babiloni ase Nebukadinesaro omorwoti. Aya naro amang’ana ariikire ase riruube erio.
JER 29:4 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, atebiire ase abanto bonsi narusetie Yerusalemu nkaira Babiloni ase obosomba:
JER 29:5 Moagache chinyomba agwo, momenyeo. Rema emegondo, mosimeke endagera, morie okwama okwo.
JER 29:6 Monyuome abakungu baabaiborere abana, abamura na abaiseke. Nyuomeria abamura baino abakungu, na abaiseke baino mobasokie, erinde baibore abana, abamura na abaiseke. Momentekane mobuche agwo, gose omobaro oino tobaisa gokea.
JER 29:7 Morigerie omochie oyio ase nabatomire gochia amaya; sabera omochie oyio ase Omonene, ekiagera obuya bwaye nabwo bore obwaino.
JER 29:8 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Timobaisa kong’ainwa nababani baino, na abaringoria baino, abwo bare ase egati yaino, gose timobaisa korengereria igoro ye chindoto chiaino mokorota.
JER 29:9 Abwo nigo bakobaabaanera oborimo ase erieta riane, ekiagera inche timbatometi. Nab’Omonene atebiire.
JER 29:10 “Aya nar’Omonene atebiire: Ekero emiaka emerongo etano na ebere echiikire mokobeera agwo Babiloni eraere, erio nimbachere, ning’ikeranie eira yane ase more, mbairanie aase aiga.
JER 29:11 Naki inche nimanyete emeroberio mbwate ase more, emeroberio y’obuya na omorembe, gose tari ey’amabe, na emeroberio y’okobaa ogosemeria ase amatuko aino agochi‐gocha.
JER 29:12 Erio namondangerie mochiche ase ’nde mosabe, nainche nimbaigwe.
JER 29:13 Namondigie monyoore, komorandigie ne chinkoro chiaino chionsi.
JER 29:14 Inche Omonene natebiire iga: Namondigie monyoore, nainche nimbairanerie amaya aino. Nimbasangererie korwa ase ebisaku bionsi ne chinsemo chionsi ase nabaseretie gochia, mbarente gocha aase nabarusetie nkabaira ase obosomba.
JER 29:15 “Aya naro narikire, ekiagera inwe mwateebire ng’a Omonene obaeire ababani agwo ase ense ya Babiloni.
JER 29:16 Aya nar’Omonene atebiire igoro y’omorwoti oikaransete ase ekerogo ki’obonene gia Daudi, na igoro y’abanto bonsi bamenyete ase omochie oyo, abamino baria batairetwe ase obosomba amo nainwe,
JER 29:17 ee, aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: Rora, abwo nkobatomera nde esegi, na enchara, na oborwaire bogoita. Nimbakore babe buna amako are amabe mono atanyare koriegwa.
JER 29:18 Nimbatunyanerie esegi na enchara, na oborwaire bogoita. Nimbakore babe okoirokia ase amarwoti onsi are ase ense na abanto b’ebisaku bionsi ase ndabe nabaseririe gochia. Abanto nigo barabe bakoragereria ase erieta riaino, naende babe bagoichana na gokumia, baabachaye.
JER 29:19 Ayio nigo arakoreke, ekiagera bangete koigwera amang’ana aane goetera ase abasomba baane ababani, abwo nabeete ngotoma ase bare naende. Nab’Omonene atebiire.
JER 29:20 Inwe abanto bonsi narusetie Yerusalemu nkabaira Babiloni ase obosomba, tegerera moigwe ring’ana ri’Omonene!
JER 29:21 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’Ahabu, mosinto o Kolaya, na igoro ya Zedekia, mosinto o Maaseya, abwo bakobaabaanera oborimo ase erieta riane: Naama! Nimbabeeke ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, ere nabaitere agwo ase amasio aino.
JER 29:22 Ase engencho yabo abanto barusetigwe ase ense y’Abayuda, bakairwa Babiloni ase obosomba, ekero barabe bakoragereria na gokwana amang’ana ’okoragererigwa okwo: Tiga Omonene agokore obe buna Zedekia na Ahabu, abwo omorwoti o Babiloni agekerete ase omorero.
JER 29:23 Barabwo bakorire obonyaka ase egati y’Abaisraeli, ekiagera batomanire nabakungu b’abagisangio babo, naende bakwanire amang’ana ’oborimo ase erieta riane, ayio inche ntabachigete. Ninche omonyene imanyete ayio, naende ninche inde kirori. Nab’Omonene atebiire.”
JER 29:24 Amang’ana aya naro orateebie Semaya, omonto o Nehelamu:
JER 29:25 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Aye gwatomire riruube ase erieta riao gochia ase abanto bonsi bare Yerusalemu, na ase Sefania, mosinto o Maaseya Omokuani, na ase abakuani bonsi. Ase riruube erio kwarikire iga:
JER 29:26 Omonene okobekire aye Sefania obe Omokuani ribaga ria Yehoyada. Bono aye obe omoteneneri ase enyomba y’Omonene obe igoro ya kera omonto okobaboka kobana ng’a omobwate na komosoyia ase rikorogoto na komobekera engataare y’ekioma ase rigoti riaye.
JER 29:27 Bono naki rende otaratogonyera Yeremia oyio okorwa Anatoti ogendererete kobaabaanera inwe?
JER 29:28 Yeremia otomire amang’ana gocha aiga Babiloni, ogoteeba: Namobeere ase obosomba ase engaki entambe; ase ayio agacha chinyomba momenye, moreme emegondo na mosimeke chindagera, morie okwama kwabo.”
JER 29:29 Sefania Omokuani agasoma riruube erio ekero Yeremia omobani ategererete.
JER 29:30 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia:
JER 29:31 “Toma amang’ana gochia ase abanto bonsi bare ase obosomba, obateebie: Aya nar’Omonene agoteeba igoro ya Semaya Omonehelamu: Ekiagera Semaya obaabaaneire ntamotometi, ere ogerire inwe kwegena oborimo.
JER 29:32 Ase ayio, aya nar’Omonene atebiire: Naama! Ning’ee Semaya Omonehelamu egesusuro, ere amo nororeria rwaye. Omonto takonyorekana ore moyo ase abanto baye, oyio orarore amang’ana amaya aya ndakorere abanto baane, ekiagera ere ogerire abanto basaririe ase Omonene!” Na Omonene atebiire.
JER 30:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 30:2 “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Amang’ana onsi nagotebetie, yarike ase egetabu,
JER 30:3 ekiagera amatuko ngocha are ekero ndairanerie abanto baane Abaisraeli na Abayuda amaya abo; mbarente ase ense eyio naete chisokoro chiabo, na barabwo nabayeire ebe eyabo.” Nab’Omonene atebiire.
JER 30:4 Amang’ana aya nar’Omonene akwanete igoro y’Abaisraeli na Abayuda:
JER 30:5 “Aya naro inche Omonene ngoteeba: Twaigure eriogi ri’okorera kw’omoondoko, okorera kw’obwoba na tikori okw’omorembe.
JER 30:6 Boria momanye; Inee, omosacha nabe morito aibore omwana? Nase ki rende narorire kera omosacha abwatete enda namaboko aye buna omokungu okobina aibore? Nase ki kera omonto aonchokire obosio bwaye?
JER 30:7 Obee! Naki rituko riria rire rinene! Rinde tiriri ringa buna rirorio. Eyio nengaki y’emechando y’abanto ba Yakobo, korende nonya naboigo mbatoorigwe korwa ase emechando eyio.”
JER 30:8 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Nebe ekero rituko riria riraike, nimbune amakorogoto, ninyerusie ase amagoti abo. Nimbasansore chingataare basibeire, na barabwo tibakoba abasomba b’abaanto b’egesaku ekeao nonya ng’ake.
JER 30:9 Korende mbamokorere Omonene, Nyasae obo, bamokorere na Daudi, omorwoti obo, oyio ndabatenenerie.
JER 30:10 “Inwe abanto ba Yakobo, timoiroka, inwe Abaisraeli, timoondoka, ekiagera naama, nimbatoorie korwa ase ense y’obosomba. Abanto ba Yakobo mbairane banyore omorembe na obotoereru; monto onde tari oraboboyie”
JER 30:11 Naende Omonene oteebire: “Inche nigo inde amo nainwe mbatoorie, ninsirie kegima ebisaku bionsi, ebio ase nabasiarerete gochia, korende inwe tinkobasiria kegima. Nimbae egesusuro gi’okobarongeyia ase oboronge, tinkobatiga nonya ng’ake timbaa egesusuro.”
JER 30:12 Aya nar’Omonene agoteeba: “Ogochandeka kwaino tigokogwenigwa, amaote aino abeire amabe mono.
JER 30:13 Monto onde tari orabarwanerere. Eriogo ri’amaote aino tiriri, okogwenigwa tikori ase more.
JER 30:14 Abanchi baino bonsi baabatigire, tibari kobechandera, ekiagera inche nabaakire inwe ogoakwa kw’obobisa. Nabaeire egesusuro ntari namaabera, ekiagera okomocha kwaino nokonene, na ebibe biaino biamentekanire.
JER 30:15 Nase ki mokorera ase engencho y’emechando yaino? Obororo bwaino tibokogwenigwa. Ogosaria kwaino nokonene, na ebibe biaino biamentekanire. Ayio naro agerire nabakoreire igo.
JER 30:16 Ase igo bonsi abarabasirie inwe nabarabwo mbasirigwe, na ababisa baino bonsi, kera oyomo obo nairwe obosomba. Abwo baraboose, nabarabwo mbooswe, abwo barabasakore, nabarabwo mbasakorwe.
JER 30:17 Omonene oteebire iga: Inche nimbasebokie naende, ningwenie amaote aino, ekiagera abanto nigo baabaarogete inwe abamotugutire, na bateba ng’a Sayoni nomochie otigetwe, monto onde atayochandekereti.”
JER 30:18 Aya nar’Omonene agoteeba: “Naama! Ning’iranie abanto ba Yakobo ase chiema chiabo, nimbe namaabera ase obomenyo bwabo. Omochie o Yerusalemu noagachwe naende ase orenge. Na enyomba y’omorwoti neagachwe ase yarenge.
JER 30:19 Abanto abwo nabatere amatera ay’ogoaka ng’a mbuya mono, mbaake amariogi ’omochengo. Nimbamentekanie babuche, na omobaro obo tokoba omoke. Ningere basikwe na tibakobarwa ng’a tibaisaini gento.
JER 30:20 Abana babo mbabe abange buna kare, omoganda obo nonyore chinguru ase obosio bwane, abwo bakobachanda, nimbae egesusuro.
JER 30:21 Omonene obo nigo arabe omonto obo abanyene, na omogambi obo nigo ararue ase egati yabo. Nimosukie gocha ang’e ase ’nde, nere nang’ike ang’e, ekiagera monto ki orabe noboremu kong’ika ang’e bweka ntamong’useti.” Nab’Omonene atebiire.
JER 30:22 “Inwe namobe abanto baane, na inche nimbe Nyasae oino.”
JER 30:23 Rora omwaga Omonene! Endamwamu yaye yachire buna omwaga bw’ekerambauti, noguse igoro ase emetwe y’abanyabibe.
JER 30:24 Endamwamu entindi y’Omonene tekonyara koirana ebatige goika abe oikeranirie ekiina kiaye na gokora buna okogania kwaye kore. Amang’ana ayio nigo morache koyamanya buya ase amatuko agochi‐gocha.
JER 31:1 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase engaki egocha, inche nimbe Nyasae bw’ebisaku bionsi bi’Abaisraeli, na barabwo nababe abanto baane.”
JER 31:2 Aya nar’Omonene agoteeba: “Abanto abwo batooregete korwa ase ogoitwa nemioro, mbanyorete amaabera agwo ase erooro. Ekero Abaisraeli baganetie banyore obotoereru,
JER 31:3 inche Omonene nkabaorokera korwa aare. Nabeire mbanchete nobwanchani bwa kare na kare. Ase ayio obuya bwane bwa botambe bwabang’usire.
JER 31:4 Naende inwe Abaisraeli, abamore ase ’nde buna omoiseke omwekungi, nimbaagache nainwe moagacheke, mokong’e. Inwe namwechabere chinchigiri naende, erio mochenge mogotenga amo nabwo bagochenga.
JER 31:5 Mosimeke emesabibu ase emegondo y’ebitunwa bia Samaria. Abwo barasimeke nabarie okwama okwo.
JER 31:6 Rituko ngocha rire ekero abarendi bararangerie korwa ase ense y’ebigoro y’Efraimu, bateebe: Imoka togende Sayoni ase Omonene Nyasae oito.”
JER 31:7 Aya nar’Omonene agoteeba: “Tera neriogi ri’omogooko ase engencho y’abanto ba Yakobo, moake amariogi ase engencho yaye oyore omonene bw’ebisaku. Raria na goaka ng’a mbuya mono, erio motebe: Omonene obooririe abanto baye, abatigari b’Abaisraeli.
JER 31:8 Rora, nimbarente korwa ase ense ya sugusu, mbasangererie korwa chinsinyo chi’ense. Amo nabarabwo mbachiche emeuko na ebirema, abakungu bare barito na abakobina baibore, nabairane aase aiga bare omoganda omonene.
JER 31:9 Ekero barairane mbache bakorera, korende inche nimbatang’ane mbairanie gocha bagosaba. Nimbatang’ane gochia ase chindooche chi’amaache, mbaeterie ase enchera engiya ase batagochwe. Inche nigo inde ise bw’Abaisraeli, na Efraimu nomwana one omotangi.
JER 31:10 “Inwe abanto b’ebisaku, igwa ring’ana ri’Omonene, morirarie ase ebisinka na ase chinse chi’aare echire ang’e ne chinyancha, motebe: Oria osiarerete Abaisraeli, nabasangererie naende, ere nabarisie buna omorisia akorisia ching’ondi chiaye.
JER 31:11 Omonene obooririe abanto ba Yakobo, obatooririe korwa ase amaboko ’abaanto bare ne chinguru kobabua.
JER 31:12 Nabachiche bagotera neriogi rinene igoro y’egetunwa gia Sayoni; nabaayerere gochia ase kobeeka, gochia ase endagera, na edivai, na amaguta ’amazeituni, na ase chimanwa chi’eching’ondi, na echie chimbori, ne chimori chi’echiombe. Obogima bwabo nabobe buna omogondo ogoitororerwa amaache; barabwo tibakogoya nonya ng’ake.
JER 31:13 Erio abaiseke abekungi mbatenge na bagoke, abanto abake na abagotu nababe nomogooko. Ning’onchore ebirero biabo bibe omogooko. Nimbaremie, mbae omosasoko ribaga ri’omoichano.
JER 31:14 Ninyigotie na goisanekia abakuani n’ebinto ebinoru; abanto baane mbaisaneke nobuya bwane. Nab’Omonene atebiire.”
JER 31:15 Aya nar’Omonene agoteeba: “Eriogi riaigurwe Rama, okorera na okweumia nobororo. Raeli nkobareera are abana baye; tancheti aremigwe ase engencho y’abana baye, ekiagera tibaiyo.”
JER 31:16 Naende aya nar’Omonene agoteeba: “Tiga korera mono iga, takoiyeria amariga, ekiagera emeremo yao nenyorerwe eng’eria yaye, abwo nabairane korwa ase ense y’ababisa babo, Inche Omonene nakwanire.
JER 31:17 Naende ngoteeba iga: Ogosemeria nkore asore ase amatuko agochi‐gocha, na abana bao nabairane gocha ase ense yabo.
JER 31:18 “Naigure Efraimu okorera, ogoteeba: Aye kwang’akire ase okondongeyia, na inche narongeire buna emori etorokereiri, ng’iranie, na inche ning’iranigwe, ekiagera naye Omonene, Nyasae one.
JER 31:19 Ekero nagotigete nigo neitetie, nkaonchoka; magega konorokererigwe, nigo neagete ebachwa, ngatureka omotwe one nkarora obosooku, ekiagera nabogoretie obosooku bw’obosae bwane.
JER 31:20 “Inee! Efraimu tari omwana one nyanchete? Ere nere ongogetie mono. Nonya nkomotianera, nigo imorengereretie botambe. Enkoro yane nigo emwechanderete, ekeene, nimororere amaabera.” Nab’Omonene atebiire.
JER 31:21 “Ebekere ebimanyererio ase enchera yao, beka ekiorokererio kegokoraa ase ogoetera. Rengereria mono igoro y’enchera enene, enchera eyio gwaeterete. Irana inwe Abaisraeli abamore buna omoiseke omwekungi, irana ase emechie yaino.
JER 31:22 Ngoika ririri oragenderere konakoong’anya, aye omoiseke one otari omwegenwa? Omonene natonge ring’ana riyia ase ense, omokungu nabe okorenda omosacha.”
JER 31:23 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: “Ekero ndairanerie abanto bairetwe obosomba amaya abo, nabakwane naende amang’ana aya ase ense y’Abayuda na ase emechie ereo: “Omonene agosesenie aye obomenyo bw’abanyaboronge, aye ekegoro egechenu.
JER 31:24 Abayuda mbamenye ase emechie yabo yonsi amo. Boigo abaremi na abarisia baria bakona‐koong’anya mbamenyeo.
JER 31:25 Nintimokie na goisanekia abanto abwo barosire; na kera omonto ogoyire nimoisanekie na komoigotia.”
JER 31:26 (Aroro agwo nkaboka korwa ase chitoro, nkarigereria, ne chitoro chiane nigo chiarenge chingiya ase ’nde.)
JER 31:27 Omonene nigo agoteeba iga: Amatuko ngocha are, ekero inche ndabusure ense y’Abaisraeli, na ey’Abayuda, ne chimbusuro chia Mwanyabaanto na echie ching’iti.
JER 31:28 Buna nabeire mbarigereretie ase okobasimora, na kobatagora, na kobaonchorana, na kobasiria, na kobarentera amabe, naboigo ndabarigererie ase okobaagacha na kobasimeka. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 31:29 Ekero amatuko aria araike, tibagokwana iga nonya ng’ake: Abaise babo barire amasabibu amaroro, na amaino ’abana babo abeire nobokang’iti.
JER 31:30 Kera omonto nigo arakwe ase engencho y’obobe bwaye omonyene. Kera omonto orarie amasabibu amaroro, amaino aye nabe nobokang’iti.
JER 31:31 Omonene oteebire iga: “Rora, amatuko ngocha are, ekero ndakore okobwatana okoyia kw’ogotianania nenyomba y’Abaisraeli na ey’Abayuda.
JER 31:32 Okobwatana okwo tigokoba buna koria nakorete ne chisokoro chiabo, ekero nabarusetie nokoboko kwane korwa ase ense ya Misiri, okwo basaretie nonya inche narenge buna omosacha obo.” Nab’Omonene atebiire.
JER 31:33 Naende Omonene nigo agoteeba iga: “Oko nakwo okobwatana ndakore n’Abaisraeli magega y’amatuko ayio: Nimbeke amachiiko aane ime yabo; ninyarike ase chinkoro chiabo. Inche nimbe Nyasae obo, na barabwo mbabe abanto baane.
JER 31:34 Engaki eyio tibakogenderera kworokererania, kera omonto ogoteebia omogisangio oye, gose oyomwabo: Many’Omonene, ekiagera bonsi pi nabamanye inche, korwa omonto omoke mono goika omonene mono. Inche nimbaabere obobe bwabo; tinkoinyora ebibe biabo nonya ng’ake,” Nab’Omonene atebiire.
JER 31:35 Aya nar’Omonene agoteeba, “Ere oyogotoa erioba riabara mobaso, na gochika omooroberio bw’omotienyi obara botuko amo ne ching’enang’eni, ere oyio ogoserokia enyancha erinde yaeera, oyio erieta riaye n’Omonene bw’Emeganda.
JER 31:36 Omoroberio oyo obekirwe ase ebinto ebio oise korusigwa ase ’nde, ororeria rw’Abaisraeli nigo rorasire tirobao, tibakoba egesaku ase obosio bwane kogenderera botambe.” Nab’Omonene atebiire.
JER 31:37 Naende aya nar’Omonene agoteeba: “Igoro chionsi chiise korengwa na komanyekana, na amaroso ’ense aise gotukwa na komanyekana buna ere, erio inche nintugute ororeria rw’Abaisraeli ase engencho y’amang’ana ayio onsi bakorire.”
JER 31:38 Omonene nigo agoteeba iga: “Amatuko ngocha are ekero omochie oria oraagachwe naende ase ’nde, gochakera ase Omorobiri o Hananeli goikera ase Egeita gi’Ekoona.
JER 31:39 Orobebe rwaye rw’okoyorenga narogende aare, rorongee gochia ase ekegoro kia Garebu, naende roonchoke rogende roike Goa.
JER 31:40 Rikura rionsi rire nemebere ekwete, ne ribu, amo nemegondo yonsi ere agwo goikera akarooche ga Kidironi, na goika ekoona ekorokwa Egeita gie Chibarasi, gochia ase ensemo ya moocha; chinsemo echio nchibe chinchenu ase ’nde inche Omonene. Tichikoonchoranwa gose gosarigwa nonya ng’ake.”
JER 32:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia ase omwaka o ikomi bw’okogamba gwa Zedekia, omorwoti bw’Abayuda. Omwaka oyio nigo orenge omwaka o ikomi na gatano na gatato bw’okogamba kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni.
JER 32:2 Ase engaki eyio abarwani b’esegi b’omorwoti o Babiloni nigo baboerete Yerusalemu, na Yeremia omobani agasiekerwa ase egoora y’echela yarenge ase enyomba y’omorwoti bw’Abayuda.
JER 32:3 Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, konya omosibire, ogoteeba, “Nase ki okobana kogoteeba ng’a aya nar’Omonene agoteeba: Rora, nkobeeka nde omochie oyo ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, ayoire.
JER 32:4 Na Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, tagotooreka korwa ase amaboko ’Abakalidayo, korende ekeene, goika abekwe ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, akwane nere obosio ase obosio, na kororana nere amaiso ase amaiso.
JER 32:5 Oyio naire Zedekia Babiloni, nere agenderere komenya aroro goika inche Omonene imochiere. Namoisa korwania Abakalidayo timokobabua. Nab’Omonene atebiire.”
JER 32:6 Erio Yeremia agateeba, “Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia:
JER 32:7 Naama! Hanameli, mosinto o Salumu iso moke, nache asore, agoteebie ng’a ogore omogondo oye ore agwo Anatoti, ekiagera omwando oyo naye otungetie, oyogore na koyobooria.”
JER 32:8 Erio Hanameli, omomura o tata moke, agacha ase ’nde agwo ase nasibire, buna Omonene konya akwanire, aganteebia, “Gora omogondo one ore agwo Anatoti, ase ense ya Benjamini, ekiagera naye ochigeete oyogore na koyobooria obe oyoo.” Erio inche nkamanya ng’a riria nigo riarenge ring’ana ri’Omonene.
JER 32:9 Korwa ase Hanameli, momura o tata moke, nkagora omogondo orenge agwo Anatoti. Nkamorengera chitaabu chisekeli chi’echifeta ikomi, na isano na ibere.
JER 32:10 Nkarika ekaratasi y’okoyogora, nkayebeka ekemanyererio kiane nkayemumeka; nkarangeria birori, naende nkarenga chitaabu chiria ase ekerengo ki’oborito.
JER 32:11 Nkabogoria okobwatana koria gw’okogora omogondo komumekire, korikire emeroberio na amang’ana achiikire, amo nokonde kogwekaine koria, korende gotamumekeirie.
JER 32:12 Erio nkaa Baruku, mosinto o Neria, o Maseya, okobwatana koria agwo ase obosio bwa Hanameli, momura o tata moke, na ase amasio a birori baria konya barikire amarieta abo ase okobwatana okwo, boigo nase amasio ’Abayahudi bonsi abwo baikaransete ase egoora y’enyomba y’abasibwa.
JER 32:13 Ngachiika Baruku agwo ase abanto bonsi baigwete, nkamoteebia,
JER 32:14 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Imokia okobwatana oko gw’okogorana kw’omogondo, okwo komumekeirie na okwo gotamumekeiri, obeke amakaratasi ayio abeere ase ekeguru gekorire korwa ase amaroba, erinde agenderere kobao ase engaki entambe.
JER 32:15 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli agoteeba: Chinyomba na emegondo, amo nemegondo y’emesabibu nabigorwe naende ase ense eye.”
JER 32:16 “Magega konaeire Baruku, mosinto o Neria, okobwatana koria gw’okogorana kw’oboremo ngasaba Omonene nkabora:
JER 32:17 Aye Omonene! Naye gwatongete igoro chionsi, na ense, ase okobua kwao na ase okoboko kwao koramboire. Tikeri nonya negento ekemo kegosinyete.
JER 32:18 Aye nigo okoorokia obwanchani bwao bwa botambe ase abanto chilifu chinyinge, korende nigo okorua egesusuro ase abana ase engencho y’okomocha kw’abaise. Aye Nyasae ore Omonene bw’echinguru, erieta riao nario Omonene bw’Emeganda.
JER 32:19 Aye nigo ore omonene bw’ogosemia, na omobui ase ogokora kwao. Amaiso ao nigo arigereretie chinchera chionsi chia Mwanyabaanto; naye okoa kera omonto eng’eria yaye koreng’ana ne chinchera chiaye, na okwama kw’ogokora kwaye.
JER 32:20 Aye Omonene kwaorogetie ebikone na amakumia ase ense ya Misiri, naende ase amatuko aya nigo ogendererete kobiorokia ase Abaisraeli na ase Mwanyabaanto bonsi. Aye kwenyoreire erieta rinene goika rituko ria reero.
JER 32:21 Nigo kwang’anyetie abanto bao Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri, ase enchera y’ebikone na amakumia, na okobua okonene, na okoboko koramboire kore ne chinguru, na ase okoondokia okonene,
JER 32:22 okabaa ense eye kwarierete chisokoro chiabo eira kobayea, ense entenenku ere namabeere na amooke.
JER 32:23 Korende ekero bachete ase ense eye na koyeira ebe eyabo, tibakoigwerete gose tibabwatetie amachiiko ao. Ebinto bionsi kwabachigete bakore, tibabikorete nonya nekemo. Ase engencho eyio kwarentire amabe aya onsi igoro ase bare.
JER 32:24 “Rora, chiburi chi’ogwekengera chiaagachirwe ase chinsemo chionsi chi’omochie, erinde omochie oirwe. Ase engencho y’esegi, na enchara, na oborwaire, Abakalidayo abwo nabanyare koyoira. Omonene, amang’ana gwakwanete aikeranire, na bono kwayarorire.
JER 32:25 Korende nonya naboigo, aye Omonene nigo gwanchigeete ng’a ngore omogondo ng’akane chitaabu, naende ndigie birori, nonya omochie oyio obekirwe ase amaboko ’Abakalidayo.”
JER 32:26 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 32:27 “Rora, inche ninche Omonene, Nyasae bw’abaanto bonsi. Inee! Egento nkere gensinyete?
JER 32:28 Ase ayio, aya naro inche Omonene ngoteeba: Rora nkobeeka nde omochie oyo ase amaboko ’Abakalidayo, ee, ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, goika ayoire.
JER 32:29 Abakalidayo abwo bayonaaretie nabache bayotongie omorero, bayosambe amo ne chinyomba echio igoro ase ebirama biabo mware gosambera ubani ase enyasae Baali, naende mokarua okoruegwa kw’ebinyugwa ase chinyasae ching’ao, na igo mokangechia nkaba nendamwamu.
JER 32:30 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Abaisraeli na Abayuda babeire bagendererete gokora ebibe ase obosio bwane korwa obwana bwabo. Ee, Abaisraeli tibakorete kende ekiya, otatiga amabe oka, ayio akangechia nkaba nendamwamu ase engencho y’emeremo y’amaboko abo.
JER 32:31 Korwa engaki omochie oyo oagachetwe goika reero iga, abanto baye babeire bakongechia na kogera endamwamu yane yoke. Bono goika nyosirie orue ase obosio bwane,
JER 32:32 ekiagera Abaisraeli, na Abayuda, amo nabarwoti babo, na abanene b’amarwoti abo, na abakuani babo, na ababani babo, na abanto bonsi ba Yuda, na aba Yerusalemu, bakorete ebibe bikagera nkaba nendamwamu.
JER 32:33 Barabwo baonchokire bang’eire amagega abo gose tari amasio abo. Nonya nabeire nkoborokereria kogenderera botambe, bangire gotegerera amorokererio aane.
JER 32:34 Bakarenta emegwekano y’ogosasimwa ere okogechia ase enyomba eyio ekorokwa ase erieta riane, na igo bakayekora ekaba eyetachenegeti.
JER 32:35 Bakaagachera Baali aase aimokererete igoro agosasimerwa, agwo ase Rikura ria mosinto o Hinomu, na aroro bakarua abana babo, abamura na abaiseke, ase enyasae Moleki. Amang’ana ayio inche ntabachigete, gose atarenge ase ebirengererio biane, ng’a bakore okogechia okwo, na ayio akagera Abayuda bonsi bagakora ebibe.”
JER 32:36 Ase ayio, aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’omochie oyo mogoteeba ng’a obekirwe ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, osirigwe nemioro, na enchara, na oborwaire bogoita:
JER 32:37 “Naama! Ninsangererie abanto abwo korwa ase chinse chionsi ase nabaseretie gochia, ekero narenge nendamwamu, na ekeririanda, na okogechigwa. Nimbairanie aase aiga, naende mbabeeke bamenye ase obotoereru.
JER 32:38 Barabwo mbabe abanto baane, na inche imbe Nyasae obo.
JER 32:39 Nimbakore babe nomoyo oyomo, erinde babe bakobwatia enchera eyemo; erio nario barang’iroke kogenderera botambe, ase engencho y’obuya bwabo, na obw’abana babo bararwe magega yabo.
JER 32:40 Ninkore amo nabarabwo okobwatana kw’ogotianania kogenderera botambe, erinde tinkoonchoka ntige kobakorera amaya. Nimbeke obwoba ime ase chinkoro chiabo banyiroke, erinde tibaabaisa koonchoka bantige.
JER 32:41 Nimbe nomogooko omonene ase okobakorera amaya, nimbasimeke ase ense eye imbe nobwegenwa bw’enkoro yane yonsi na omoyo one bwonsi.”
JER 32:42 Aya nar’Omonene agoteeba, Buna koreng’ana narentete amabe aria onsi amanene igoro ase abanto aba, naboigo ngochia kobarentera amaya onsi aya nabarierete eira kobarentera.
JER 32:43 Ense eye abanto bagokwana ng’a yasarigwe, yabeire erooro ase abanto batanyare komenya, gose ching’iti, naende ng’a yabekirwe ase amaboko ’Abakalidayo, rora, emegondo negorwe naende aiga.
JER 32:44 Emegondo negorwe chitaabu, na okobwatana gw’okoyegora korikwe, erinde amarieta arikwe na kobekwa ekemanyererio, na okobwatana koria komumekerigwe ase birori bare. Ayio nigo arakoreke ase orogongo rwa Benjamini, na ase chinsemo chionsi chia Yerusalemu, na ase emechie y’Abayuda, na ase emechie ere ase ense y’ebigoro na ase ense omweya, na ase emechie ya Negebu. Ning’iranie abanto boosetwe bache ase ense yabo.’ Nab’Omonene atebiire.
JER 33:1 Ekero Yeremia agendererete kobeera ase egoora y’enyomba y’abasibwa agwo ase enyomba y’oborwoti, ring’ana ri’Omonene rigacha asare eria kabere, rikamoteebia,
JER 33:2 “Aya nar’Omonene oyotongete ense, oyo oyebombete akayekora egenderere kobao, ere oyio erieta riaye n’Omonene, agoteeba:
JER 33:3 Ndangerie, nainche ninkoiranerie, ninkoorokerie amang’ana amanene abisekanete, ayio aye otana komanya.
JER 33:4 Naende aya naro inche Omonene bw’Abaisraeli ngoteeba igoro ye chinyomba chi’omochie oyo, na igoro ye chinyomba chi’abarwoti b’Abayuda, chiria chiatagoretwe nabwo baagachete chindwaki chi’ogwekengera, naende bakorwana esegi:
JER 33:5 Abanto ngocha bare korwania Abakalidayo baichorie chinyomba nemebere ekwete y’abanto abwo ndaite nendamwamu yane enene na ekeririanda kiane. Nabisire obosio bwane ase omochie oyo ase engencho y’obobe bwabo.
JER 33:6 Korende nonya naboigo ningwenie abanto b’omochie oyo, babe nemebere emiya. Nimbagwenie mbae omorembe na obotoereru ase obonge.
JER 33:7 Ning’iranerie Abayuda na Abaisraeli amaya abo, mbaagache babe buna barenge agwo ritang’ani.
JER 33:8 Nimbachene korwa ase okomocha kwabo, na korwa ase ebibe bionsi bakorire ase ’nde; nimbaabere ebibe biabo bionsi na ogosaria bakorire ase ’nde.
JER 33:9 Omochie oyio nobe okongokia ase ogontogia na okombaka ase amasio ’ebisaku bionsi bire ase ense, ebio biraigwe chinkuma chi’amang’ana nakoreire abanto b’omochie oyio. Abanto b’ebisaku mbairoke na koiguswa ase obwoba, ekiagera nakoreire omochie oyio amaya, naende nayosesenirie.”
JER 33:10 Aya nar’Omonene agoteeba, “Abanto nigo bagokwana ng’a aase aiga asarekire, abeire buna erooro, abanto tibaiyo, gose ching’iti, ee, amaene emechie y’Abayuda ne chinchera chia Yerusalemu biatigaire bosa; abanto tibaiyo, gose ching’iti.
JER 33:11 Korende aase agwo eriogi ri’omogooko na eri’omochengo nariigugwe naende, eriogi ri’omonywomi na eri’omoriakari, na amariogi ’abateri abwo bagotera ekero bakorenta okoruegwa gw’okoiraneria ng’a mbuya mono ase enyomba y’Omonene. Mbabe bagotera iga: “Iraneria ng’a mbuya mono ase Omonene bw’Emeganda, ekiagera Omonene nomuya, obwanchani bwaye nigo bogendererete botambe. Inche Omonene ning’iranerie ense obuya bwaye bw’eritang’ani.” Nab’Omonene atebiire.
JER 33:12 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba, “Aase aiga are buna erooro ase abanto batamenyeti, gose ching’iti, korende emechie yaye yonsi nemenywe nabarisia bakorisia ching’ondi naende.
JER 33:13 Ase emechie y’ense y’ebigoro, na ey’ense omweya, na eya Irianyi, na ey’orogongo rwa Benjamini, na ase chinsemo chionsi chia Yerusalemu, na ase emechie y’Abayuda, amaicho nabe agoeta inse y’okoboko kw’oyomo okoyabara.” Nab’Omonene agoteeba.
JER 33:14 Omonene oteebire, “Naama! Amatuko ngocha are ndaikeranie eira narierete chiamate chi’Abaisraeli na echi’Abayuda.
JER 33:15 Ase amatuko ayio na engaki eyio ninkore Omoseboka bw’oboronge oseboke korwa ase ororeria rwa Daudi. Oyio nanache ebiina bi’ekeene na oboronge ase ense eye.
JER 33:16 Ase amatuko ayio Abayuda mbatoorigwe, na abanto ba Yerusalemu bamenye ase obotoereru. Na Omoseboka oyio nigo orarokwe: Omonene Nere Oboronge Bwaito.”
JER 33:17 Aya nar’Omonene agoteeba, “Omonto takobora ase ororeria rwa Daudi oraikaranse ase ekerogo ki’oborwoti bw’Abaisraeli.
JER 33:18 Boigo Omokuani takobora korwa ase egesaku ki’Abalawi orarue ebing’wanso bi’ogosambwa ase obosio bwane, na ogosamba okoruegwa kw’endagera, na korua ebing’wanso binde kogenderera botambe.”
JER 33:19 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 33:20 “Aya nar’Omonene agoteeba: Nakorete okobwatana kwane igoro y’omobaso na obotuko, erinde bibe bikororekana ase chingaki chiabo chichikiire, na okobwatana okwo tikogosareka.
JER 33:21 Boigo okobwatana kwane nakorete na Daudi, omosomba one, ngotenene. Omonto takobora ase ororeria rwaye oraikaranse ase ekerogo kiaye ki’oborwoti. Boigo nokobwatana kwane nabakuani b’ororeria rwa Lawi ngotenene.
JER 33:22 Buna koreng’ana emeganda ye ching’enang’eni chia igoro na omokenye ore nyancha bitanyare kobarwa, naboigo ororeria rwa Daudi, omosomba one, na orw’Abalawi abakuani bagonkorera, rotanyare kobarwa, ekiagerainche nindomente na korobuchia.”
JER 33:23 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 33:24 “Inee! Kwaigure amang’ana abanto aba bagokwana? Nigo bagoteeba: Omonene bwangire ebisaku biria bibere achorete. Nigo bachayire abanto baane, gose tibaababareti koba egesaku.
JER 33:25 Aya nar’Omonene agoteeba: Inche nakorete okobwatana igoro y’omobaso na obotuko, na emeroberio echikeire igoro na ense. Onye ntakong’etie okobwatana okwo,
JER 33:26 nanga nangete nororeria rwa Yakobo, na orwa Daudi omosomba one, na tinchora omonto bw’ororeria rwaye agambere oroiboro rwa Aburaamu, na Isaka, na Yakobo. Nimbairanerie amaya abo na kobarorera amaabera.”
JER 34:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, ekero Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, amo nabarwani baye bonsi b’esegi, na amarwoti onsi ayarenge inse y’obogambi bwaye, na abanto bonsi barenge korwania Yerusalemu na emechie yaye, rikamoteebia,
JER 34:2 “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Genda okwane na Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, omoteebie ng’a aya naro inche Omonene ngoteeba: Rora, nkobeeka inde omochie oyo ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni. Omorwoti oyio nayosambe nomorero.
JER 34:3 Aye togotooreka korwa ase okoboko kwaye. Goika obwatwe na kobekwa ase okoboko kwaye, erinde mororane nomorwoti o Babiloni, amaiso ase amaiso, na gokwana nere morigereranetie obosio ase obosio, aye goika oirwe Babiloni.
JER 34:4 Aye Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, igwa ring’ana ri’Omonene, ekiagera aya nar’Omonene agoteeba igoro yao: Aye togoitwa n’omoro.
JER 34:5 Aye nigo orakwe kore nomorembe, na buna abanto basambete ebinsari bigotioka buya ase ogotindekwa gwe chisokoro chiao, na abarwoti abwo bagotang’anerete, naboigo abanto barasambe ebinsari ase ogotindeka, na bakoreere aye, bagoteeba; Obee, Omonene! Nab’Omonene atebiire.”
JER 34:6 Erio Yeremia omobani agateebia Zedekia, omorwoti bw’Abayuda amang’ana ayio onsi agwo Yerusalemu,
JER 34:7 ekero abasikari b’omorwoti o Babiloni bagendererete korwania Yerusalemu na emechie ya Lakisi na Aseka, emechie y’Abayuda, konya yatigaire yagiteire chindwaki.
JER 34:8 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia magega Zedekia omorwoti gakoorire gokora okobwatana nabaanto bonsi ba Yerusalemu ng’a obosibore borarigwe ase egati yabo.
JER 34:9 Kera omonto asibore abasomba baye Abaiberania, abasacha na abakungu, erinde monto onde tabaisa gokora Omoyahudi, omonto omwabo, abe omosomba.
JER 34:10 Abaanene b’oborwoti amo nabaanto bonsi abakorete okobwatana ng’a kera omonto asibore omosomba oye, omosacha gose omokungu, bakaigwa amang’ana ayio na bakabasibora.
JER 34:11 Korende magega y’ayio abanto nigo baonchorete ebirengererio biabo, bakairania abasomba babo, abasacha na abakungu, abwo konya basiboirwe, na bakababetereria koba abasomba.
JER 34:12 Ring’ana eri ri’Omonene eriachete ase Yeremia rikamoteebia,
JER 34:13 Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Nigo nakorete okobwatana kw’ogotianania ne chisokoro chiaino ekero nachirusetie korwa ase ense ya Misiri, nkabasibora korwa ase ense eria y’obosomba, nkabateebia:
JER 34:14 Ase omoerio bw’omwaka o gatano na kabere kera oyomo oino asibore Omoiberania, omonto omwabo, oyoonetigwe asare na obeire okomokorera ase engaki y’emiaka etano nomo; ere goika aegwe obosibore. Korende chisokoro chiaino tichianyigwerete gose gotegerera chiigwe amang’ana aane.
JER 34:15 Reero iga mweitia mogakora amang’ana are amaronge ase amaiso aane, mokararia obosibore, kera omonto ase omogisangio oye. Boigo mogakora okobwatana kw’ogotianania ase obosio bwane, agwo ase enyomba eyio ekorokwa ase erieta riane.
JER 34:16 Magega y’ayio mokaonchora ebirengererio biaino, mogakora erieta riane rikaba eritachenegeti, ekiagera kera oyomo oino nigo airania abasomba baye, abasacha na abakungu, abwo konya mwasiboire buna barabwo baganetie. Na bono mwabarentire na kobabetereria koba abasomba baino naende.
JER 34:17 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba: Inwe mwangire konyigwera, na koraria obosibore kera omonto ase oyomwabo, na ase omogisangio oye. Rora inche nkobaa nde inwe obosibore bwaino; obosibore obwo nabwo obo: Nigo moraitwe nemioro, na oborwaire bogoita, na enchara. Na amarwoti onsi ay’ense naondoke ase engencho y’amang’ana ayio ndabakorere inwe.
JER 34:18 Abanto abwo basaretie okobwatana kw’ogotianania nakorete nabarabwo, gose tibarendete amang’ana ’okobwatana koria barabwo bakorete ase obosio bwane, inche nimbakorere buna barabwo bakorete ase emori eria y’okobwatana, bayenachanete ebing’ese bibere, erio bagaeta ase egati y’ebing’ese biria.
JER 34:19 Barabwo amo nabanene b’oborwoti bw’Abayuda, na aba Yerusalemu, na abateneneri b’enyomba y’omorwoti, na abakuani, na abanto bonsi b’ense eye, baria baetete ase egati y’ebing’ese bi’emori eria,
JER 34:20 nimbabeeke ase amaboko ’ababisa babo na ase amaboko ’abaanto bakorigia gosiria obogima bwabo. Nabaitwe bakwe, na emebere yabo ebe endagera ye chinyoni ne ching’iti chi’orosana.
JER 34:21 Na Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, amo nabanene b’oborwoti bwaye, nimbabeeke ase amaboko ’ababisa babo, na ase amaboko ’abaanto bakorigia gosiria obogima bwabo. Nimbabeeke ase amaboko ’abarwani b’omorwoti o Babiloni abwo konya baabatigire.
JER 34:22 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: “Naama! Ninchike abanto abwo bairane ase omochie oyo. Nabayorwanie na koyobwata, naende bayosambe nomorero. Ninsarie emechie y’Abayuda ebe bosa temenywa nonde.”
JER 35:1 Ekero Yehoyakimu, mosinto o Yosia, arenge omorwoti bw’Abayuda, ring’ana rigacha ase Yeremia korwa ase Omonene, rikamoteebia,
JER 35:2 “Genda ase abanto b’eamate ya Rekabu, okwane nabarabwo, obarente ase eero eyemo y’enyomba y’Omonene, obae edivai banywe.”
JER 35:3 Ase ayio inche nkaira Yasania, omwana o Yeremia, mosinto o Habasinia, amo nabamura bamwabo, na abana baye bonsi, na abanto bonsi b’eamate y’Abarekabu.
JER 35:4 Nkabarenta ase enyomba y’Omonene ase eero y’abana ba Hanani, mosinto o Igidalia, omonto o Nyasae. Eero eyio nigo yarenge ang’e neria y’abanene b’obogambi eyarenge irongo y’eria ya Maaseya mosinto o Salumu, omorendi bw’egesieri.
JER 35:5 Ngatereka bosio bw’abaanto b’eamate ya Rekabu ebitoono biaichire edivai, nkabaa nebikombe, nkabateebia, “Kanywe edivai eyio.”
JER 35:6 Korende barabwo bakairaneria, bakaboora, “Intwe titokonywa edivai, ekiagera Yonadabu, mosinto o Rekabu, sokoro yaito, natokanetie ng’a titobaisa konywa edivai nonya ng’ake, intwe gose chinderia chiaito.
JER 35:7 Boigo naende agatokania, agatoteebia ng’a titobaisa koagacha chinyomba gose kobusura chimbusuro, gose gosimeka, gose gotwara emegondo y’emesabibu, korende ng’a tomenye ase chiema ase amatuko aito onsi, erio nario toragenderere koba moyo ase ense eye intwe tore abamenyi.
JER 35:8 Ase ayio intwe na abakungu baito, na abana baito, abamura na abaiseke, twabeire toigwerete Yonadabu, mosinto o Rekabu, sokoro yaito, ase amang’ana onsi atochigeete ng’a titobaisa konywa edivai ase amatuko aito onsi.
JER 35:9 Intwe titoagacheti chinyomba chi’okomenya, gose titobwati emegondo y’emesabibu, gose ey’okobusura, gose chimbusuro.
JER 35:10 Intwe twabeire tokoigwera na kogenderera komenya ase chiema. Twakorire amang’ana onsi aya Yonadabu, sokoro yaito, atochigeete.
JER 35:11 Korende ekero Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, achete korwania ense eye, tokairoka abarwani b’esegi b’Abakalidayo na aba b’Abasiiria erio togatebania; Inchuo, togende Yerusalemu. Bono Yerusalemu tomenyete.”
JER 35:12 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 35:13 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Genda okwane n’Abayuda na abanto ba Yerusalemu, obaborie: Inee! Timori gwancha amorokererio na koigwera amang’ana aane inche Omonene?
JER 35:14 Amang’ana aria Yonadabu, mosinto o Rekabu, achigete abana baye ng’a tibaabaisa konywa edivai, nigo aigwereire na korendwa goika rituko ria reero. Onde tari bw’ororeria roria okonywa edivai, ekiagera baigwerete ogochika gwa sokoro yabo. Inche nabeire ngokwana nainwe kogenderera botambe, korende mwangire konyigwera.
JER 35:15 Nabeire ngendererete gotoma abasomba baane ababani ase more kobateebia: Kera oyomo oino aonchoke, atige chinchera chiaye chimbe, na ogokora kwaye okobe, gose timobaisa korigia chinyasae ching’ao na gochikorera. Komorakore igo, mogenderere komenya ase ense eyio naete chisokoro chiaino. Korende timwategererete moigwe amang’ana aane, gose timwanyigwerete.
JER 35:16 Abanto b’ororeria rwa Yonadabu, mosinto o Rekabu, babeire baigwerete na korenda ogochika baetwe na sokoro yabo, korende abanto aba bangire konyigwera inche.
JER 35:17 Ase ayio, aya nar’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, oyore Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Inche nkorenta nde amabe onsi nakwanete achiche igoro y’Abayuda na abanto bonsi ba Yerusalemu, ekiagera nabeire ngokwana nabarabwo, korende barabwo bangire koigwera; nabeire nkobarangeria, korende bangire goitaba.”
JER 35:18 Korende Yeremia agakwana nabaanto b’eamate y’Abarekabu, agateeba, “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Mwaigwereire amang’ana aria Yonadabu, sokoro yaino, abachigete, na mwarendire emeroberio yaye yonsi, na gokora amang’ana onsi abachigete.
JER 35:19 Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Omonto takobora korwa ase ororeria rwa Yonadabu, mosinto o Rekabu, oratenene ase obosio bwane kare na kare.”
JER 36:1 Ase omwaka o kane bw’okogamba kwa Yehoyakimu, mosinto o Yosia, igoro y’Abayuda, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 36:2 “Imokia egetabu, orike ime yaye amang’ana onsi nakwanete naye igoro y’Abaisraeli na Abayuda, na igoro y’ebisaku bionsi. Orike kera egento gochakera rituko riria nakwanete naye, ekero Yosia arenge kogamba, goika rituko ria reero.
JER 36:3 Ande nebe ng’a Abayuda mbaigwe amang’ana aria amabe naganirie gokora ase bare, kera omonto nabaise koonchoka atige chinchera chiaye chimbe, na ase ayio, inche nimbaabere ogosaria kwabo na ebibe biabo.”
JER 36:4 Erio Yeremia akarangeria Baruku, mosinto o Neria, akamoteebia amang’ana onsi ere omonyene atebetigwe n’Omonene, na Baruku akaba okoyarika ase egetabu ekero Yeremia arenge koyakwana.
JER 36:5 Yeremia agateebia Baruku iga: “Inche natangirwe tingenda ase enyomba y’Omonene.
JER 36:6 Ase ayio, aye genda aroro ase rituko ri’okweng’ata osomere abanto amang’ana onsi ay’Omonene korwa ase egetabu eke kwarika ekero narenge koyakwana. Obasomere aase baranyare koigwa buya, obasomere n’Abayuda bonsi abwo barache korwa ase emechie yabo.
JER 36:7 Ande nebe ng’a abanto abwo nabasabe Omonene na komosorora, na kera oyomo aonchoke atige chinchera chiaye chimbe, ekiagera Omonene okwanire ng’a narente endamwamu yaye enene, na ekeririanda igoro ase abanto aba.”
JER 36:8 Ase ayio Baruku, mosinto o Neria, agakora onsi aya Yeremia konya amochikiire, agasoma korwa ase egetabu amang’ana ’Omonene, agwo ase enyomba y’Omonene.
JER 36:9 Ase omotienyi o kianda, omwaka o gatano bw’okogamba kwa Yehoyakimu mosinto o Yosia, omorwoti bw’Abayuda, abanto bonsi abamenyete Yerusalemu, na bonsi abaruete ase emechie y’Abayuda, bagacha Yerusalemu, bakararia ng’a abanto beng’ate ase obosio bw’Omonene.
JER 36:10 Erio agwo ase enyomba y’Omonene, ekero abanto bonsi bategererete, Baruku agasoma amang’ana a Yeremia ariikire ase egetabu eria abwate. Ayio nigo akorete ase eero ya Gema ria, mosinto o Safani omoriki. Eero eria nigo yarenge ase egoora ya rogoro agwo ase egesoero ki’Egeita Ekeyia ki’Omonene.
JER 36:11 Ekero Mikaya mosinto o Gema ria, omochokoro o Safani, aigwete amang’ana ayio onsi ay’Omonene ariikire ase egetabu eria,
JER 36:12 agatirimboka gochia ase enyomba y’omorwoti, agasoa ase eero y’omoriki. Aroro agwo nao abanene aba bonsi b’oborwoti barenge baikaransete: Elisama omoriki, na Delaya, mosinto o Semaya, na Elinatani, mosinto bw’Akibori, na Geramia, mosinto o Safani, na Zedekia, mosinto o Hanania, amo nabanene bonsi.
JER 36:13 Mikaya akabateebia amang’ana onsi aigwete ekero Baruku asomete egetabu eria ase abanto bategererete.
JER 36:14 Erio abanene abwo bonsi bagatoma Yehudi mosinto o Netania, omochokoro o Selemia, omocho kororia o Kusi, korangeria Baruku na komoteebia, “Imokia egetabu eyio gwasoma ase abanto bategererete, ochiche nero.” Ase ayio Baruku, mosinto o Neria, akabogoria egetabu eria, agacha ase bare,
JER 36:15 bakamoteebia, “Ikaransa, otosomere egetabu eyio.” Na Baruku agakora bo.
JER 36:16 Ekero baigwete amang’ana ayio, bakaonchoka bakarigererania bare nobwoba, bagateebia Baruku, “Goika toteebie omorwoti amang’ana aya.”
JER 36:17 Erio bakabooria Baruku, “Toteebie, naki gwakorete okarika amang’ana aya onsi? Inee! Nigo kwayarigete ekero Yeremia are koyakwana?”
JER 36:18 Baruku akabairaneria, akabateebia, “Ee, ekero Yeremia agendererete gokwana amang’ana aya, inche nario nagendererete koyarika newino ase egetabu eke.”
JER 36:19 Erio abanene baria b’oborwoti bakamoteebia, “Aye amo na Yeremia, genda mwebise. Timobaisa komanyia monto onde ase more.”
JER 36:20 Abaanene baria bakaira egetabu eria, bakayebeka ase eero eria y’Elisama omoriki, erio bakagenda ase omorwoti agwo ase egoora, bakamoteebia amang’ana ayio onsi.
JER 36:21 Erio omorwoti agatoma Yehudi agende korenta egetabu eria. Yehudi akayerenta korwa ase eero y’Elisama omoriki, erio akayesomera omorwoti amo nabanene bonsi b’oborwoti bwaye, abwo bamoetanaine.
JER 36:22 Engaki eria ase omotienyi o kianda nigo yarenge ey’etoigo, na omorwoti nigo aikaransete ase enyomba amenyete ekero keria, na omorero nigo ore gwoka ase eriko bosio bwaye.
JER 36:23 Ekero Yehudi asomire chinsemo isato, gose inye, chi’amang’ana aria, omorwoti akabogoria omoyio, agachinachana, agachiruta riko ase omorero, chikayia. Omorwoti akagenderera kona‐gokora boigo goika egetabu eria yonsi ekayia ekaera ase omorero oria.
JER 36:24 Korende ase abanto aba, omorwoti gose abasomba baye, abwo baigwete amang’ana aria agosomwa, onde tabeete nobwoba, gose tibatandorete chianga chiabo.
JER 36:25 Nonya nekero Elinatani, na Delaya, na Gemaria basororete omorwoti ng’a tabaisa gosamba egetabu eria, tabaigwerete.
JER 36:26 Erio omorwoti agachiika Yerameeli, momura oye, na Seraya, mosinto bw’Asirieli, na Selemia, mosinto bw’Abudeeli, ng’a babwate Baruku omoriki amo na Yeremia omobani, korende Omonene konya obabisire.
JER 36:27 Magega omorwoti gasambire egetabu eria yabwate amang’ana aya Baruku ariigete ekero Yeremia are koyakwana, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 36:28 “Imokia egetabu ende, orike amang’ana aria onsi arenge ase eria entang’ani, eria Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, asambete.
JER 36:29 Otebie Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda ng’a aya nar’Omonene agoteeba: Aye gwasambire egetabu eke na koboria Yeremia ng’a nase ki ariikire amang’ana imeo ng’a omorwoti o Babiloni nachiche asarie ense eye na gosiria abanto bonsi ne ching’iti chionsi.
JER 36:30 Ase ayio, aya nar’Omonene agoteeba igoro ya Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda: Omonto takonyorekana ase ororeria rwaye oragambe ase ekerogo ki’obonene gia Daudi. Omobere o Yehoyakimu okwete notugutwe isiko obe aroro ase omobaso omoororo na ase obokendu bwa botuko.
JER 36:31 Ere amo nororeria rwaye na abasomba baye nimbae egesusuro ase engencho y’ebibe biabo. Nindete igoro ase bare, na ase abanto ba Yerusalemu, na Abayuda, amabe onsi aria nakwanete ng’a nimbayarentere, nonya nabo bakaanga koigwera.”
JER 36:32 Erio Yeremia akaimokia egetabu ende, akayea Baruku omoriki, mosinto o Neria; nere akarika ase egetabu eyio amang’ana aya Yeremia akwanete. Akarika amang’ana onsi aria arenge ase egetabu eria entang’ani, eria Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, asambete ase omorero. Boigo amang’ana ande amange buna ayio namentetwe ase egetabu eyio.
JER 37:1 Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, akabeeka Zedekia, mosinto o Yosia, koba omorwoti bw’Abayuda ribaga ria Konia, mosinto o Yehoyakimu.
JER 37:2 Korende Zedekia amo nabasomba baye, na abanto b’ense eria, tibaigwerete amang’an’Omonene atomete goetera ase Yeremia omobani.
JER 37:3 Omorwoti Zedekia agatoma Yehukali, mosinto o Selemia, na Zefania Omokuani, mosinto o Maaseya, gochia ase Yeremia komoteebia, “Otosabere ase Omonene, Nyasae oito.”
JER 37:4 Ase engaki eria Yeremia nabwate ribaga ri’ogotaara egati y’abanto, ekiagera konya tarabekwa ase echela.
JER 37:5 Abarwani esegi ba Farao konya barure Misiri, na ekero Abakalidayo, abwo baboerete Yerusalemu, baigwete amang’ana igoro y’abasikari ba Misiri, bagatiga Yerusalemu, bakagenda.
JER 37:6 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia omobani, rikamoteebia,
JER 37:7 “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Genda oteebie omorwoti bw’Abayuda, oyio obatoma moche komboria amang’ana: Naama! Abarwani ba Farao, abwo baare gocha kobakonya, mbairane gochia Misiri, ase ense yabo.
JER 37:8 Magega y’ayio Abakalidayo nabairane gocha naende ase omochie oyo, bayobwate na koyosamba nomorero.
JER 37:9 Aya nar’Omonene agoteeba: Timobaisa kweng’aina na goteeba ng’a Abakalidayo tibakoirana gocha kobarwania; goika bairane gocha.
JER 37:10 Nonya yare koba ng’a ngochia kobua more abasikari bonsi b’Abakalidayo abwo bagocha kobarwania, erinde batigare abanto baakirwe chingoma boka, baraire ase chiema chiabo, abanto abwo nabo baraimoke basambe omochie oyo nomorero.”
JER 37:11 Abarwani esegi b’Abakalidayo bagatiga Yerusalemu, ekero abasikari ba Farao barenge nchera gocha.
JER 37:12 Yeremia akarua Yerusalemu, akagenda ase ense y’Ababenjamini, erinde anyore oboremo obo bwamotungetie ase egati y’abanto bande.
JER 37:13 Ekero Yeremia aigete ase Egeita kia Benjamini, akaumera omoteneneri bw’abarendi ore korokwa Iriya. Ere nigo arenge mosinto o Selemia bw’Anania. Oyio akabwata Yeremia omobani, akamoteebia, “Aye nigo ogotama gochia kobwatana n’Abakalidayo.”
JER 37:14 Yeremia akamoteebia, “Obwo noborimo, tinkogenda kobwatana n’Abakalidayo.” Korende Iriya tancha koigwa amang’ana a Yeremia. Akamobwata akamoira ase abagaambi.
JER 37:15 Abaanene b’oborwoti boria bakagechigwa mono ase Yeremia; bakamoaka mono, bakamosiekera ase enyomba ya Yonathani omoriki, eyio konya yakorirwe ebe echela,
JER 37:16 Yeremia nigo asiekeretwe ase akanunchi gakunyire ase enyomba inse, akaba omenyete aroro ase amatuko amange.
JER 37:17 Magega y’ayio Zedekia omorwoti agatoma abanto barente Yeremia asare, na aroro ase enyomba yaye akamobooria bobisi, “Inee! Ing’ana rinde ndire rikorwa ase Omonene?” Yeremia akamoiraneria, akamoteebia, “Ee, ndireo.” Erio akamoteebia, “Aye nobekwe ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni.”
JER 37:18 Erio Yeremia akaboria Zedekia omorwoti, “Mang’ana ki amabe nakorire asore, gose ase abasomba bao, gose ase abanto aba goika kwambekire ase echela?
JER 37:19 Ng’ai bare ababani baria bao bakobaanerete bakogoteebia ng’a, omorwoti o Babiloni takonyara koirana gocha gokorwania na korwania ense eye?
JER 37:20 Aye omorwoti, omonene one, tegerera oigwe; igwera ogosorora oko kwane kw’oboitongo nkogosorora. Bono tobaisa kong’irania gochia ase enyomba eria ya Yonathani omoriki; oise gokora bo, nigo ndabaise gochia gokwera aroro.”
JER 37:21 Erio Zedekia omorwoti agachiika ng’a Yeremia abekwe ase egoora y’abarendi, naende agachiika ng’a kera rituko Yeremia aegwe omogati orenge koroisigwa agwo ase Enchera y’Abaroisia Emegati. Nigo agendererete koegwa omogati goika ekero emegati yonsi yaerete ase omochie. Ase ayio Yeremia akagenderera kobeera ase egoora eria y’abarendi.
JER 38:1 Bono Sefatia, mosinto o Matani, na Gedalia, mosinto o Pasuri, na Yukali, mosinto o Selemia, na Pasuri, mosinto o Malikia, mbaigwete ekero Yeremia akwanete nabaanto bonsi akabateebia,
JER 38:2 “Aya nar’Omonene agoteeba: Omonto oratigare kobeera ase omochie oyo naitwe n’omoro, gose nenchara, gose noborwaire bogoita, korende oyo orasoke korwa aiga, na erue ase Abakalidayo, oyio nagenderere koba moyo. Oyio natooreke, tabaisa goitwa ase esegi.
JER 38:3 Aya nar’Omonene agoteeba: Ekeene, omochie oyo nobekwe ase amaboko ’abasikari b’omorwoti o Babiloni obe oyobo.”
JER 38:4 Erio abanene b’oborwoti bagateebia omorwoti, “Tiga omonto oyo aitwe. Nigo agoita emioyo y’abasikari batigarete ase omochie oyo, amo ney’abaanto bonsi ase okobateebia amang’ana buna ayio. Omonto oyo taganereti abanto amang’ana amaya, korende nigo abaganeretie amabe basire.”
JER 38:5 Zedekia omorwoti agateebia abagaambi baria, “Rora nigo are ase amaboko aino, ekiagera inche omorwoti tinkonyara gokora amang’ana are mamincha yaino.”
JER 38:6 Abagaambi abwo bakaira Yeremia, bakamotirimbokeria chingori gochia ase engoro ya Malikia, omomura bw’omorwoti. Engoro eyio nigo yarenge ase egoora y’abarendi tiyarenge namaache, korende netintira yoka yarengeo; na Yeremia akarateera imeo.
JER 38:7 Ebedi‐Meleki Omoetiopia, omokoreri bw’enyomba y’omorwoti, akaigwa ng’a abagaambi baria babekire Yeremia ime ase engoro eria. Ekero ekio omorwoti nigo aikaransete ase Egeita kia Benjamini.
JER 38:8 Ase ayio Ebedi‐Meleki akarua ase enyomba y’omorwoti, akagenda ase omorwoti arenge, agakwana nere, akamoteebia,
JER 38:9 “Aye omorwoti, omonene one, abanto bakorire bobe mono ase amang’ana onsi bakorire ase Yeremia omobani ase okomobeka ime ase engoro eria. Bono ere nigo arakwereo ase engencho y’enchara, ekiagera emegati yonsi yaerire korwa ase omochie.”
JER 38:10 Erio omorwoti agachiika Ebedi‐Meleki, Omoetiopia oria, akamoteebia, “Ira abanto emerongo etato korwa aiga, ogende amo nabarabwo, na morusie Yeremia omobani korwa ase engoro ime, atarakwa.”
JER 38:11 Ase ayio, Ebedi‐Meleki akagenda amo nabaanto baria ase enyomba ase ekenunchi, inse ye rigachero, akarusia korwa aroro amachanchabe ne chianga chingotu, agachisiba chingori, agachitirimbokia gochia ase engoro inse ase Yeremia.
JER 38:12 Ebedi‐Meleki, Omoetiopia oria, agateebia Yeremia, “Agia chianga echio ase chintigatigi chiao, oagie ne chingori korwa inse.” Yeremia agakora bo.
JER 38:13 Abanto abwo bakang’usa Yeremia ne chingori chiria korwa ase engoro eria, bakamorusiao. Na Yeremia akagenderera kobeera ase egoora y’abarendi.
JER 38:14 Magega y’ayio Zedekia omorwoti agatoma abanto ase Yeremia omobani bakamorenta asare agwo ase egesoero kia gatato ki’Enyomba y’Omonene. Erio omorwoti agakwana na Yeremia, akamoteebia, “Ngokoboria inde ring’ana; tobaisa kombisa gento kende gionsi.”
JER 38:15 Yeremia akairaneria Zedekia, akabora, “Ndagoteebia ring’ana erio, Inee, nobe nobomaene ng’a tokong’ita? Naende ndagoteebia amang’ana ay’okogosemia, nontegerere?”
JER 38:16 Erio Zedekia omorwoti agatiana bobisi ase Yeremia, akabora, “Ekeene, buna Omonene are moyo, oria ototongete agatoa obogima obo, tinkonyara kogoita gose gokobeeka ase amaboko ’abaanto abwo bakorigia basirie obogima bwao.”
JER 38:17 Erio Yeremia agateebia Zedekia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Aye korerue ase amaboko ay’abakogamba inse y’omorwoti o Babiloni, notigwe obe moyo, na omochie oyo togosambwa nomorero; aye amo nabaanto b’eamate yao namotigwe mobe moyo.
JER 38:18 Korende koraange kwerua ase abagaambi baria b’omorwoti o Babiloni, rirorio omochie oyo nobekwe ase amaboko ’Abakalidayo, na barabwo mbayosambe nomorero, naye omonyene tokorua ase amaboko abo otooreke.”
JER 38:19 Zedekia omorwoti akairaneria Yeremia, akamoteebia, “Noboire Abayahudi baria batamete bakabwatana n’Abakalidayo. Inse kwerua, nigo ndabaise gochia kobekwa ase amaboko abo, na barabwo banchecherie ase ogonchanda.”
JER 38:20 Yeremia akamoteebia, “Tokobekwa ase amaboko abo. Igwera amang’ana ’Omonene aya nkogoteebia, erio nario amang’ana arabe amaya asore, aye notigwe obe moyo.
JER 38:21 Omonene onyorokirie amang’ana arabe asore onye gokwanga kwerua.
JER 38:22 Amang’ana ayio naro aya: Abakungu bonsi barache gotigwa ase enyomba y’omorwoti bw’Abayuda mbairwe gochia ase abagaambi bare inse y’omorwoti o Babiloni. Nigo barabe bagokwana iga: “Abasani bao kwegenete nigo bakong’ainete, barabwo bagakobua. Bono amagoro ao arateerire ase etintira, abwo beonchoire, bagotigire.
JER 38:23 “Abakungu bao bonsi na abana bao abamura nabairwe ase Abakalidayo, naye omonyene tokorwa ase amaboko abo otooreke, korende omorwoti o Babiloni nakobwate; na omochie oyo nosambwe nomorero.”
JER 38:24 Erio Zedekia agateebia Yeremia omobani, “Tobaisa goteebia monto onde amang’ana aya twakwanire naye. Oise goteebia onde ayio, goika okwe.
JER 38:25 Korende abanene baria b’oborwoti kobaraigwe amang’ana ng’a inche nakwana naye, naende bachiche asore bakoborie ng’a obateebie amang’ana gwakwana nainche omorwoti, na ninki nagoteebia, bagokoboria ng’a tobabisa gento ng’a nario batagoite,
JER 38:26 erio obairanerie, obateebie: Nigo nasorora omorwoti ng’a tabaisa kong’irania naende gochia ase enyomba ya Yonathani, mbaise gochia gokwerao.”
JER 38:27 Agwo abanene baria bonsi b’oborwoti bagacha ase Yeremia, bakamobooria amang’ana ayio, na Yeremia akabairaneria buna omorwoti konya amosemirie. Ase ayio abanene baria bagatiga amang’ana ayio, ekiagera konya taramanyekana.
JER 38:28 Erio Yeremia akagenderera kobeera ase egoora eria y’abarendi goika rituko riria omochie o Yerusalemu obwatetwe na koirwa.
JER 39:1 Ase omotienyi o ikomi, omwaka o kianda bw’okogamba gwa Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, amo nabarwani baye bonsi b’esegi, bagacha bakaboera Yerusalemu.
JER 39:2 Na ase rituko ria kianda ri’omotienyi o kane bw’omwaka o ikomi nomo, bakabochora chindwaki chi’omochie oria.
JER 39:3 Ekero omochie o Yerusalemu obwatetwe, abanene baria bonsi b’oborwoti bwa Babiloni bagasoa ime, bagaikaransa ase Egeita kia Gati‐gati. Abaanene abwo nabwo aba: Nerigali‐Sareseri, na Namigari‐Nebo, na Sari‐Sekemu omoteneneri bw’abasomba b’omorwoti, na Nerigali‐Sareseri, omoringoria omonene amo nabanene bande bonsi b’omorwoti o Babiloni.
JER 39:4 Ekero Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, amo nabarwani baye bonsi, baroche abanene abwo bagatama botuko, bagasoka korwa ase omochie, bagaeta ase omogondo bw’omorwoti, bakagenda bagasokera egeita kiarenge gati‐gati ye chindwaki ibere. Bagatama gochia ase Ekerubo Ekiomo.
JER 39:5 Korende abasikari b’Abakalidayo bakababwatia. Bagaikera Zedekia agwo ase ense eraire ya Yeriko. Ekero bamobwatete, bakamoira ase Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agwo ase omochie o Ribula, ase ense ya Hamati, na Nebukadinesaro akamonachera ekiina.
JER 39:6 Agwo Ribula omorwoti o Babiloni agaita abana abamura ba Zedekia; agaita nabanene bonsi b’Abayuda.
JER 39:7 Magega y’ayio agakonora Zedekia amaiso, erio akamosiba ne chingataare, akamoira Babiloni.
JER 39:8 Naende Abakalidayo bagasamba enyomba y’omorwoti oyio amo ne chinyomba chi’abaanto, naende bagatagora chindwaki chia Yerusalemu, bagachiiyeria inse.
JER 39:9 Erio Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, akabwata abanto batigarete ase omochie amo na baria batamete gochia asare, akabaira Babiloni ase obosomba.
JER 39:10 Korende omochiki oyio omonene agatigaria abanto bande ase ense y’Abayuda; baria barenge abataka mono, batabwate gento kende, abwo akabaa emegondo y’emesabibu na ase ekero ekio akabaa nemegondo ende.
JER 39:11 Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agachiika Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, igoro ya Yeremia, akamoteebia,
JER 39:12 “Ira Yeremia, omorende buya mono. Tobaisa komokorera amang’ana ande amabe, korende amang’ana aragoteebie omokorere”
JER 39:13 Ase ayio Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, na Nebusasibani, omoteneneri bw’abasomba b’omorwoti, na Nerigali‐Sareseri, omoringoria omonene, na abanene bonsi abarenge amo nomorwoti o Babiloni,
JER 39:14 bagatoma abanto barusie Yeremia korwa ase egoora y’abarendi. Abanto abwo bakamobeka ase oborendi bwa Gedalia mosinto bw’Ahikamu, omochokoro o Safani, amoire nka. Bono Yeremia akaba omenyete amo nabaanto bande.
JER 39:15 Agwo ritang’ani, ekero Yeremia agendererete komenya ase egoora eria y’abarendi, ring’ana ri’Omonene rigacha asare, rikamoteebia,
JER 39:16 “Genda, oteebie Obedi‐Meleki, Omoetiopia oria, ng’a aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Amang’ana aane nakwanete igoro ase omochie oyo ninyaikeranie, tari ase okoyorentera amaya, korende ninyorentere obobe. Aye nobeo ase rituko erio orore buna agokoreka.
JER 39:17 Korende inche Omonene ningotoorie ase rituko erio, gose tokonyara kobekwa ase amaboko ’abaanto abwo aye bwoboete.
JER 39:18 Ekeene, inche ningotoorie togoitwa n’omoro. Aye notooreke togoitwa ase esegi, ekiagera aye nigo onsemeretie inche. Nab’Omonene atebiire.”
JER 40:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia magega Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, kamorusirie korwa ase omochie o Rama, aase arenge osibire ne chingataare amo nabaanto ba Yerusalemu na Abayuda baria bairetwe Babiloni ase obosomba.
JER 40:2 Omochiki oria bw’abarendi akaira Yeremia ensemo, akamoteebia, “Omonene, Nyasae oo, naraaretie ng’a amang’ana aya amabe nayenyore ense eye.
JER 40:3 Omonene orentire amang’ana ayio amabe, ere okorire buna akwanete. Ekiagera mwakorete ebibe ase Omonene, gose timwamoigwerete, amang’ana aya amabe abanyorire.
JER 40:4 Rora, rituko ria reero nkorusia nde chingataare echio ase amaboko ao, nagosiboire. Korarore ng’a mbuya ogende amo nainche Babiloni, inchwo togende, nainche ninkorende buya mono. Korende korarore ng’a tari buya kogenda amo nainche Babiloni, tobaisa kogenda. Rigereria ense yonsi nigo ere ase obosio bwao; genda aase orarore are buya na boronge asore.”
JER 40:5 Ekero Yeremia atarairana kogenda, omochiki oria akamoteebia, “Irana ogende komenya ase Gedalia mosinto bw’Ahikamu, mochokoro o Safani, oyio omorwoti o Babiloni achorete koba omogabana ase emechie y’Abayuda. Nomenye amo nere na amo nabaanto bande, gose genda aande onsi ase oranche.” Erio omochiki oria akamoa endagera amo nebiegwa binde, akamotiga agende aase aganetie.
JER 40:6 Erio Yeremia akairana, akagenda komenya na Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, agwo Misipa, akaba omenyete amo nabaanto bande, abwo batigarete ase ense eria.
JER 40:7 Abachiki bonsi b’abasikari b’Abayuda, amo nabaanto babo, abwo batigarete ase chinsemo chinde ase ense eyio, bakaigwa ng’a omorwoti o Babiloni obekire Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, koba omogabana ase ense eria, agambere abanto abarenge abataka mono, abasacha na abakungu, amo nabana, abwo batairetwe Babiloni ase obosomba.
JER 40:8 Ase igo Isumaeli, mosinto o Netania, na Yohanani, na Yonathani, basinto ba Karea, na Seraya, mosinto o Tanahumeti, na basinto ba Efai korwa Netofa, na Yesania, mosinto bw’omonto oyomo korwa Maaka, amo nabaanto babo, bagachiera Gedalia agwo Misipa.
JER 40:9 Gedalia mosinto bw’Ahikamu, mochokoro o Safani, akariera abachiki baria amo nabaanto babo eira na gotiana, akabateebia, “Timobaisa kwoboa gokorera Abakalidayo mobeere ase ense eye, mobe mokomokorera omorwoti o Babiloni, nainwe namomenye buya motari na bokong’u.
JER 40:10 Inche omonyene nimenye agwo Misipa, imbe omoteneneri oino ase obosio bw’Abakalidayo abwo bagocha ase tore, korende inwe mobe mogosangereria na kogaacha ase ebigachero biaino edivai, na amatunda ay’ekero ki’omorakeera, na amaguta, na mogenderere komenya ase emechie eyio mwairire ebe eyaino.”
JER 40:11 Abayahudi bonsi abarenge ase ense y’Abamoabu, na abwo bamenyete ase egati y’Abaamoni, na ase ense y’Abaedomu, na ase chinse chinde, bakaigwa ng’a omorwoti o Babiloni natigaretie Abayahudi bande ase ense yabo, naende ng’a konya obekire Gedalia mosinto bw’Ahikamu, mochokoro o Safani, obeire omogabana igoro ase abanto abwo.
JER 40:12 Ase igo Abayahudi abwo bonsi bakairana korwa ase chinsemo chionsi echio ase konya baserigwe gochia, bagacha ase ense yabo, ase Gedalia agwo Misipa. Aroro agwo bagasangereria na kogaacha edivai na amatunda ay’ekero ki’omorakeera.
JER 40:13 Yohanani, mosinto o Karea, na abaraai bonsi b’abasikari, abwo barenge ase chinsemo chinde chi’ense eria, bagacha ase Gedalia agwo Misipa
JER 40:14 bakamobooria, “Inee! Nomanyete ng’a Baalisi, omorwoti bw’Abaamoni, otomire Isumaeli, mosinto o Netania, agoite?” Korende Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, tegenete amang’ana ayio.
JER 40:15 Erio Yohanani, mosinto o Karea, agakwana na Gedalia bobisi agwo Misipa, akamoteebia, “Ing’a ribaga ngende ing’ite Isumaeli, mosinto o Netania, na omonto onde tari oramanye amang’ana ayio. Nase ki ere aragoite, erinde Abayahudi bonsi bachire asore baserebekane, na abatigari b’Abayuda basire?”
JER 40:16 Korende Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, agateebia Yohanani, mosinto o Karea, “Tobaisa gokora egento buna ekio, ekiagera aye nigo ogokwana oborimo igoro ya Isumaeli.”
JER 41:1 Ase omotienyi o gatano na kabere ase omwaka oria, Isumaeli mosinto o Netania, mochokoro bw’Elisama, oyorenge omonto bw’enyomba y’obogambi na omoteneneri omonene igoro ase abanene barenge gokorera omorwoti, amo nabaanto bande ikomi, bagacha ase Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, agwo Misipa. Ekero barenge koria endagera amo bonsi agwo Misipa,
JER 41:2 Isumaeli, mosinto o Netania, amo nabaanto baria ikomi barenge komo, bagatenena bagaaka Gedalia mosinto bw’Ahikamu, mochokoro o Safani, n’omoro, bakamoita. (Gedalia oria omorwoti o Babiloni konya abekire koba omogabana ase ense eria.)
JER 41:3 Naende Isumaeli agaita Abayahudi bonsi barenge amo na Gedalia agwo Misipa, agaita nabasikari b’Abakalidayo abwo banyorekanete bare aase agwo.
JER 41:4 Rituko ria kabere Gedalia gaitirwe, na monto onde konya taramanya amang’ana ayio,
JER 41:5 abanto emerongo etano na etato bakarua Sekemu, na Silo, na Samaria, bakagenda ase enyomba y’Omonene, babwate okoruegwa kw’endagera na ubani. Abanto abwo nigo bagingerete chinderu chiabo, na batandorete chianga chiabo, na emebere yabo nigo yakeba‐kebire,
JER 41:6 Isumaeli, mosinto o Netania, agacha korwa Misipa gocha kobarotota okorera. Ekero aumeranete nabarabwo, akabateebia, “Inchuo ase Gedalia, mosinto bw’Ahikamu.”
JER 41:7 Ekero abanto abwo basoete ase omochie, Isumaeli, mosinto o Netania, amo nabaanto bande barenge komo, bagaita abanto abwo, erio bakaruta emebere yabo ime ase engoro yakunyire.
JER 41:8 Korende mbarengeo abanto ikomi ase abwo, baabateebeetie Isumaeli, “Totoita, ntobwate engano, na esairi na amaguta, na obooke, tokabisete ase emegondo.” Ase ayio akabatiga, tabaita ekero aitete baria bande bamwabo.
JER 41:9 Engoro eria ase Isumaeli atugutete emebere yonsi y’abanto baria aitete, nigo yarenge eria Asa omorwoti akunyete gotanga Baasa, omorwoti bw’Abaisraeli, tarwania omochie; korende bono Isumaeli, mosinto o Netania, akayeichoria nemebere y’abanto baitetwe.
JER 41:10 Erio Isumaeli akaira ase obosomba abanto batigarete agwo Misipa, akaira nabaiseke b’omorwoti, na abanto bonsi batigarete, abwo Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, atigete ase okoboko kwa Gedalia, mosinto bw’Ahikamu. Isumaeli, mosinto o Netania, akabaira ase obosomba, akagenda gochia ase ense y’Abaamoni.
JER 41:11 Korende ekero Yohanani, mosinto o Karea, amo nabatang’ani b’abasikari bonsi barenge amo nere, baigwete amang’ana ayio amabe, Isumaeli, mosinto o Netania, akorete,
JER 41:12 bakagenda amo nabasikari babo bonsi komorwania. Bakamochiera, bakamonyora ase ritibo rinene agwo Gibeoni.
JER 41:13 Ekero abanto bonsi, abwo Isumaeli airete, baroche Yohanani, mosinto o Karea, amo nabatang’ani b’abasikari, bakaba nomogooko omonene.
JER 41:14 Ase igo abwo bonsi Isumaeli konya arusirie Misipa na kobaira ase obosomba, bakairana, bagacha ase Yohanani, mosinto o Karea.
JER 41:15 Korende Isumaeli, mosinto o Netania, amo nabaanto bande batano na batato, bagatama korwa ase Yohanani, bakagenda ase Abaamoni.
JER 41:16 Erio Yohanani, mosinto o Karea, amo nabatang’ani b’abasikari, abarenge amo nere, bakairana korwa Gibeoni abanto abatigari, abasikari, na abakungu, na abana, na abasomba, abwo Isumaeli, mosinto o Netania, arusetie Misipa, ekero aitete Gedalia, mosinto bw’Ahikamu.
JER 41:17 Bakagenda, bakabeera ase enyomba y’abageni agwo Kimuhamu, ang’e na Bethlehemu, na korwa aroro mbaganetie kogenda ase ense ya Misiri
JER 41:18 Nigo boboete Abakalidayo, ekiagera Isumaeli, mosinto o Netania, konya oitire Gedalia, mosinto bw’Ahikamu, oyio omorwoti o Babiloni konya abekire koba omogabana ase ense eria.
JER 42:1 Erio abachiki bonsi b’abasikari, amo na Yohanani, mosinto o Karea, na Yesania, mosinto o Hosaya, na abanto bonsi, korwa omoke goika omonene, bagacha,
JER 42:2 bagakwana na Yeremia omobani, bakamoteebia, “Nigo togokoboria otoigwe, koranche otosabere intwe abatigari ase Omonene, Nyasae oito. Nigo twarenge abange, korende bono twatigaire abake mono ase omobaro, buna otorooche igaa.
JER 42:3 Otosabere ase Omonene, Nyasae oo, atworokie enchera togwenerete kobwatia, na eki togwenerete gokora.”
JER 42:4 Yeremia omobani akairaneria, akabateebia, “Naigure amang’ana aino; inche ngochia inde kobasabera ase Omonene, Nyasae oino, buna mwamboririe, na amang’ana ande onsi Omonene arabairanerie, nimbateebie, tinkobabisa nonya nerimo timbateebia.”
JER 42:5 Erio bagateebia Yeremia, “Tiga Omonene abe kirori bw’ekeene na oyo bw’obwegenwa igoro ase tore onye titogochia gokora koreng’ana onsi ay’Omonene, Nyasae oo aratoteebie goetera asore.
JER 42:6 Amang’ana ayio karabe amaya gose amabe, intwe goika tomoigwere Omonene, Nyasae oito, oyio asare twagotomire; ekiagera toise komoigwera Omonene, Nyasae oito, amang’ana nabe amaya ase tore.”
JER 42:7 Magega y’amatuko ikomi, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia.
JER 42:8 Erio Yeremia akarangeria Yohanani, mosinto o Karea amo nabachiki bonsi b’abasikari, abwo barenge amo nere, na abanto bonsi korwa omoke goika omonene,
JER 42:9 akabateebia, “Aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, oyio ase mwantomete erinde ng’ire ogosaba kwaino ase obosio bwaye, agoteeba:
JER 42:10 Komoragenderere komenya ase ense eye, erio inche nimbaagache na tinkobaiyeria inse; nimbasimeke, na tinkobasimora, ekiagera neitirie ase engencho y’amabe aria.
JER 42:11 Timobaisa koiroka omorwoti o Babiloni, oyio mwoboete; timomoiroka, ekiagera inche nigo inde amo nainwe, mbatoorie na kobarusia korwa ase okoboko kwaye. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 42:12 Nimbarorere amaabera, ngere nere abarorere amaabera, erinde abatige mogenderere komenya ase ense yaino.
JER 42:13 “Korende inwe komorange komoigwera Omonene, Nyasae oino, na goteeba ng’a timokonyara kogenderera komenya ase ense eye,
JER 42:14 naende moise goteeba ng’a nigo moganetie kogenda ase ense ya Misiri ase motarore esegi, gose koigwa egetureeri gi’esegi, gose ase motabe nenchara y’okoborwa endagera,
JER 42:15 rirorio inwe abatigari b’Abayuda, igwa ring’an’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Onye mwanachire ekiina ng’a mogende Misiri komenya aroro,
JER 42:16 rirorio emioro eyio moirogete, amo nenchara, nabibatunyane, bibaikeere agwo ase ense ya Misiri, bibaitere aroro.
JER 42:17 Abanto bonsi abwo bamanoire kogenda Misiri komenya aroro goika baitwe nemioro na enchara, na oborwaire bogoita. Onde tari oranyare gotigara tanyorwa nobobe obwo inche ngochia korenta igoro ase bare.”
JER 42:18 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: “Koreng’ana buna narentete endamwamu yane enene igoro ase abanto ba Yerusalemu, naboigo ndayerente igoro ase more, ekero moragende Misiri. Inwe nigo morabe mogokwanwa ekero abanto barabe bakoragereria, na ekero abanto bakobarora nigo barakumie na goichana, naende mobe mogochecherigwa. Timokoirana gocha korora aase aiga naende.
JER 42:19 “Inwe abatigari b’Abayuda, Omonene obatebirie ng’a timobaisa kogenda Misiri. Manya kegima ng’a inche nabakuureire inwe rituko ria reero.
JER 42:20 Nigo mweng’ainete ekero mwantomete ase Omonene, Nyasae oino, moganteebia: Genda otosabere ase Omonene, Nyasae oo, na amang’ana ande onsi Omonene, Nyasae oito, aragoteebie, aye gokoyatoteebia goika toyakore.
JER 42:21 Rituko ria reero inche nabateebirie amang’ana onsi Omonene antomete ng’a mbateebie, korende inwe mwangire komoigwera Omonene, Nyasae oito.
JER 42:22 Ase ayio, bono manya na mobe nobomaene ng’a inwe mokwe ase ogoitwa nemioro, na enchara, na oborwaire bogoita, aase agwo mwaganirie kogenda komenya buna abamenyi.”
JER 43:1 Ekero Yeremia akoorete goteebia abanto bonsi amang’ana ayio Omonene, Nyasae obo, amotomete kobateebia,
JER 43:2 Asaria, mosinto o Hosaya, na Yohanani, mosinto o Karea, amo nabaanto abamwenu bonsi, bagateebia Yeremia, “Ayio noborimo ogokwana. Omonene oito tagotometi ng’a otokanie titogenda Misiri komenyao.
JER 43:3 Korende Baruku, mosinto o Neria, nere ogoseegetire obe mamincha yaito na gotobeka ase amaboko ’Abakalidayo, erinde batoite gose batoire Babiloni ase obosomba.”
JER 43:4 Nonya Yohanani, mosinto o Karea, gose abachiki b’abasikari, gose abanto bonsi, tibamoigwerete Omonene, erinde bagenderere komenya ase ense eria y’Abayuda.
JER 43:5 Ribaga ri’ayio Yohanani, mosinto o Karea, amo nabachiki baria bonsi, bakaira Misiri Abayuda bonsi abatigari, abwo bairanete komenya ase ense y’Abayuda, abwo baruete korwa ase ebisaku ebio ase baseretigwe gochia.
JER 43:6 Bakaira abasacha, na abakungu, na abana, na abaiseke b’omorwoti, na kera omonto Nebusaradani, omochiki bw’abarendi, atigete ase oborendi bwa Gedalia mosinto bw’Ahikamu, omochokoro o Safani; bakaira na Yeremia omobani, na Baruku, mosinto o Neria.
JER 43:7 Bakagenda nabaanto abwo ase ense ya Misiri, gochia ase omochie o Tapenesi, ekiagera tibamoigwerete Omonene.
JER 43:8 Ekero barenge agwo Tapenesi, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia, rikamoteebia,
JER 43:9 “Bogoria amagena amanene ase amaboko ao, erio oyaoomeranie inse, ang’e negesoero ki’enyomba ya Farao, agwo Tapenesi. Okore ayio ekero Abayuda baroche.
JER 43:10 Erio obateebie: Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Inche Omonene nindangerie Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, omosomba one, ere nabeeke ekerogo kiaye ki’obonene igoro ase amagena aya natubire aiga, nabe okwara na kogetuba omogeke oye bw’obonene.
JER 43:11 Ere nache aake ense ya Misiri, erio abanto bagochia goitwa noborwaire bogoita, baitwe naborobwo; na abagochia gwoswa bairwe; na abagochia goitwa nemioro, baitwe nero.
JER 43:12 Ere natongie chie Hekalu chi’echinyasae chiria. Ase enchera eyio nachene ense ya Misiri buna omorisia akorusia chinda chire ase eanga yaye akwambara. Nebukadinesaro gakoorire gokora ayio, nairane ase ense yaye nomorembe.
JER 43:13 Natagore emegwekano y’amagena egosasimwa agwo Heliopolis ase ense ya Misiri. Nasambe nomorero chinyomba chi’echinyasae chia Misiri.”
JER 44:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia igoro y’Abayahudi bonsi bamenyete ase ense ya Misiri, agwo ase emechie ya Migidoli, na Tapenesi, na Memifisi, na ase orogongo rwa Patirosi, rigateba:
JER 44:2 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Inwe mwarorire amabe onsi narentete ase Yerusalemu, na ase emechie yonsi y’Abayuda. Nonya ngoika reero emechie eyio nigo esaregete, na onde tamenyeti aroro,
JER 44:3 ekiagera abanto nigo bakorete ebibe, bakangechia, na inche nkaba nendamwamu ase bare, Barabwo nigo basambete ubani ase chinyasae ching’ao, naende bagachikorera. Chinyasae echio batamanyete, gose inwe timochimanyeti, nonya nechisokooro chiaino tichiachimanyete.
JER 44:4 “Korende nonya naboigo, inche nigo nagendererete gotoma abasomba baane ababani kobateebia: Timobaisa gokora amang’ana ’okogechia aya inche Omonene ngechete.
JER 44:5 Korende abanto abwo tibaigwerete, gose gontegerera, erinde baonchoke korwa ase obobe, gose batige gosamba ubani ase chinyasae ching’ao.
JER 44:6 Ase engencho eyio nkarenta ekeririanda kiane na endamwamu yane ase emechie y’Abayuda ne chinchera chia Yerusalemu, na bikaba amaturi bitamenyiri, buna bire goika reero iga.
JER 44:7 “Bono aya nar’Omonene, Nyasae bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Nase ki mogwekorera inwe abanyene obobe obo obonene? Nigo morigetie gosiria kegima abasacha na abakungu, na abana bakogonka, na abana bande, korwa ase Abayuda, na timotigaria nonya noyomo?
JER 44:8 Nase ki mokongechia nkoba nendamwamu ase engencho y’emeremo y’amaboko aino ase ogosamba ubani ase chinyasae ching’ao agwo ase ense ya Misiri momenyete? Inee! Nigo mogokora ayio ase ogwesiria kegima, erinde abanto b’ebisaku bionsi bi’ense baabachecherie na koragereria ase erieta riaino?
JER 44:9 Inee! Nigo mwebire obobe bwe chisokoro chiaino na obw’abarwoti b’Abayuda, na obw’abakungu babo, na obwaino, na obw’abakungu baino, obwo bwakoretwe ase ense y’Abayuda na ase chinchera chia Yerusalemu?
JER 44:10 Goika rituko ria reero monto onde tari bwekeeirie ase okoba omoitongo, gose koiroka na kobwata amachiiko aane, na emeroberio nabegete ase amasio aino, na ase amasio e chisokoro chiaino.
JER 44:11 “Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli agoteeba: Naama! Nanachire ekiina, ase ebirengererio biane ng’a nimbarentere amaakwa na kobasiria inwe Abayuda bonsi.
JER 44:12 Nindusie abatigari b’Abayuda, abwo babekire ebirengererio biabo gochia komenya buna abamenyi ase ense ya Misiri, mbasirie bonsi pi. Mbakwere agwo ase ense ya Misiri ase ogoitwa nemioro na enchara. Ee, mbasirigwe ase ogoitwa nemioro na enchara, korwa omonto omoke goika omonene. Nababe bagokwanwa ekero abanto bakoragereria, na ekero abanto bakobarora nigo barakumie na goichana, naende babe bakoragererigwa na gochecherigwa.
JER 44:13 Nindue egesusuro ase abanto bamenyete ase ense ya Misiri, buna nakorete ase abanto ba Yerusalemu; nimbasirie ase ogoitwa nemioro, na enchara, na oborwaire bogoita.
JER 44:14 Nonya nomonto oyomo ase abatigari b’Abayuda abwo bachete komenya ase ense ya Misiri tagotooreka, gose koirana gochia ase ense y’Abayuda, eyio baganetie bairane gochia komenyao. Tibakonyara koirana, otatiga abanto bake abaratooreke.”
JER 44:15 Erio abasacha bonsi abamanyete ng’a abakungu babo konya basambire ubani ase chinyasae ching’ao, amo nabakungu bonsi bateneine agwo, na omosangererekano omonene, na abanto bonsi abamenyete ase orogongo rwa Patirosi ase ense ya Misiri, bakairaneria Yeremia, bakamoteebia,
JER 44:16 “Igoro y’amang’ana ayio gwakwanire ase tore ase erieta ri’Omonene, intwe titokoigwera.
JER 44:17 Korende intwe nigo togochia gokora buna twarire eira gokora. Tosambe ubani ase Eting’ana ya Igoro, naende toumore okoruegwa kw’ebinyugwa asere, buna twakorete intwe amo ne chisokoro chiaito, na abarwoti baito amo nabanene baito. Ayio nigo tware koyakora ase emechie y’Abayuda na ase chinchera chia Yerusalemu. Ekero keria nigo twabwate endagera enyinge, naende tokagenderera gosesenigwa, na titwanyoretwe namabe ande onsi.
JER 44:18 Korende gese twatigete gosamba ubani na koumora okoruegwa kw’ebinyugwa ase Eting’ana ya Igoro, twabeire tokoremerwa kera egento, naende twabeire togosirigwa ase ogoitwa nemioro na enchara.”
JER 44:19 Na abakungu bagateeba, “Ekero twasambete ubani na koumora okoruegwa gwaito gw’ekenyugwa ase Eting’ana ya Igoro, naende tokayeroiseria emegati yabekire omogwekano oye, abasacha baito nigo bancheranete nayio.”
JER 44:20 Erio Yeremia akairaneria, agateebia abanto bonsi, abasacha na abakungu, abwo bonsi bakwanete amang’ana ayio, akabora,
JER 44:21 “Igoro ya ubani eria mwasambete agwo ase emechie y’Abayuda na ase chinchera chia Yerusalemu, inwe ne chisokoro chiano, na abarwoti baino, na abanene baino b’oborwoti, na abanto bonsi b’ense eyio, Inee, nigo mokagete ng’a Omonene tainyoreti amang’ana ayio onsi?
JER 44:22 Ekeene, Omonene tare konyara koremereria nogokora kwaino okobe, na okogechia okwo mwakorete. Ase ayio ense yaino yasarigwe yabeire bosa, naende yaragererigwe, temenyiri na onde; naboigo ere goika reero iga.
JER 44:23 Amabe aya nigo abanyorire goika rituko eri ria reero, ekiagera inwe mwasambete ubani, naende mogakora ebibe ase Omonene, gose timwamoigwerete gose kobwatia amachiiko aye, na emeroberio yaye echiikire, na oborori bwaye.”
JER 44:24 Naende Yeremia agakwana nabaanto bonsi amo nabakungu bonsi, akabateebia, “Inwe Abayuda bonsi abamore ase ense ya Misiri, igwa ring’ana ri’Omonene.
JER 44:25 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Inwe amo nabakungu baino mwakorire na goikerania namaboko aino ayio mwakwanete nemenwa yaino, mogateba: Goika tokore buna twariete eira gokora; tosambe ubani ase Eting’ana ya Igoro, naende toumore okoruegwa kw’ebinyugwa asere. Bono inwe kora bo, moikeranie chiira chiaino!
JER 44:26 Korende inwe Abayuda mwensi momenyete ase ense ya Misiri, igwa ring’ana ri’Omonene! Ere nigo agoteeba iga: Naama! Netianirie ase erieta riane rinene ng’a, erieta erio tirigwatorwa nonya ng’ake naende nomonwa bw’Omoyuda onde bwensi aiga ase ense yonsi ya Misiri, atebe: Ekeene, buna Omonene are moyo.
JER 44:27 Rora, nigo mbarigereretie korwa igoro ase okobarentera amabe, gose tari amaya. Abayuda bonsi abare ase ense ya Misiri mbasirigwe ase ogoitwa nemioro, na enchara, goika baere kegima.
JER 44:28 Abaratooreke korwa ase emioro mbarue ase ense ya Misiri, bairane ase ense y’Abayuda, abanto abasinini mono ase omobaro. Abatigari bonsi b’Abayuda abagendete komenya ase ense ya Misiri nabamanye gose ring’ana neriang’o riragenderere koba eri’ekeene, eriane gose eriabo.
JER 44:29 Omonene oteebire iga: Eke nakio kerabe ekemanyererio ase more, ng’a nimbae egesusuro aase aiga, erinde monyare komanya ng’a amang’ana aane nabe okobarentera amabe.
JER 44:30 Aya nar’Omonene agoteeba: Nimbeke Farao Hofura, omorwoti o Misiri, ase amaboko ’ababisa baye, abwo bakorigia gosiria obogima bwaye, buna nabegete Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, oria orenge omobisa oye, na origetie komoita.”
JER 45:1 Aya naro amang’ana Yeremia akwanete na Baruku, mosinto o Neria, na Baruku akayarika buna Yeremia ayakwanete, ase omwaka o kane bw’okogamba kwa Yehoyakimu oyorenge mosinto o Yosia na omorwoti bw’Abayuda:
JER 45:2 “Aye Baruku, aya nar’Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, akogoteebia:
JER 45:3 Nigo gwakwanete ng’a obobe nobwao, ekiagera Omonene omentire omoichano ase obororo bwao, naende ng’a kwarosire ase ogochandeka kwao, gose tori nogotimoka.
JER 45:4 “Amang’ana aya naro aye Yeremia oramoteebie: Aya nar’Omonene agoteeba: Naama! Egento naagachete nagetagore, na eki nasimegete nagesimore, engencho yaye nense engima.
JER 45:5 Inee! Aye nigo okwerigeria ebinto ebinene. Tobaisa kobirigia, ekiagera rora, inche nkorenta nde emechando igoro ase Mwanyabaanto bonsi, korende nintoorie obogima bwao toitwa ase esegi aase ande onsi oragende.” Nab’Omonene atebiire.
JER 46:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia omobani igoro y’ebisaku.
JER 46:2 Ring’ana eri rigakwanwa igoro ya Misiri, na igoro y’abarwani b’esegi ba Farao Neko, omorwoti o Misiri, abarenge ang’e norooche rw’Eufarati agwo Karikemisi, abwo Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, abuete ase omwaka o kane bw’okogamba kwa Yehoyakimu mosinto o Yosia, omorwoti bw’Abayuda:
JER 46:3 Beka chinguba ne ching’aya ang’e, mogende bosio ase esegi.
JER 46:4 Inwe abariini chibarasi beka chibarasi ang’e mochiriine. Beka ebigogwa biaino bi’ebioma, mwebeke ang’e, tieria amatimo aino. Beka chigoti chiaino chi’ebioma.
JER 46:5 Ninki kiagera aya ndoche akorekire? Baondokire na koirana magega; abarwani babo chituoni babuirwe, batamire ase okoayerera batari korigereria magega; obwoba nigo bore ase chinsemo chionsi. Nab’Omonene atebiire.
JER 46:6 Baria bamanyete kominyoka chimbero tibakonyara gotama, nonya nabarwani bare chituoni tibagotooreka. Agwo sugusu, ang’e norooche rw’Eufarati, bagochirwe na kogwa.
JER 46:7 Ning’o oyo onga buna orooche rwa Naeli rwaichoire, oyo onga buna chindooche chiaichoire amaache?
JER 46:8 Misiri nigo ekoimokerera igoro buna orooche rwa Naeli. Nigo ekoimokerera igoro buna chindooche chiaichoire amaache. Misiri eria egateba, Ninyimokerere igoro ntube ense, ninsarie na gosiria emechie na abanto bamenyeteo.
JER 46:9 Chiika chibarasi chigende bosio, ne chigari chigende ne chinguru. Tiga chituoni chi’esegi chigende bosio: Abaetiopia na Abaputi, nabwo ababogoria be chinguba, na Abaludi nabwo abarwaneri amata.
JER 46:10 “Rituko riria neri’Omonene, Nyasae bw’Emeganda; rituko ri’okorusia egesiomba, eruserie egesiomba, ase ababisa baye. Omoro nobarie oigote kegima; nonywe amanyinga abo oichore. Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nabe nekeng’wanso ase ense ya sugusu, ang’e norooche rw’Eufarati.
JER 46:11 Inwe abanto ba Misiri more buna abaiseke abekungi, tiira gochia ase Gileadi monyore amaguta akogwenia. Namoisa konyora amariogo amange abosa ase more, okogwenigwa tikori ase more.
JER 46:12 Abanto b’ebisaku baigure amang’ana igoro y’obosooku bwaino, na ebirero biaino biaichoire ase ense, ekiagera omorwani etuoni ogochirwe na kogwa igoro ase etuoni ende. Bonsi bagwereranire amo.”
JER 46:13 Ring’ana eri nario Omonene atebeetie Yeremia igoro y’ogocha kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, ase okobua ense ya Misiri:
JER 46:14 “Kwana aya ase Misiri, moyararie ase Migidoli, ee, yararie ase Memifisi na Tapenesi: Tenena, bwebeke ang’e, ekiagera omoro nosirie ase chinsemo chiao chionsi.
JER 46:15 Nase ki abanto baino bare ne chinguru batamire? Tibatenenete, ekiagera Omonene abaseretie.
JER 46:16 Agatiga emeganda yaino ekagochwa na kogwa, erio bagakwana na goteebania Omonto ase omonto: Imoka, toirane ase abanto baito, ase ense yaito twaiboreretwe, totame korwa ase omoro bw’abagotochanda.
JER 46:17 “Nigo bakorera igoro ya Farao, omorwoti o Misiri, na komooroka Omosiru oyosiririe chingaki chiaye.
JER 46:18 Omorwoti, oyore Omonene bw’Emeganda, nigo agoteeba iga: Ekeene, buna inde moyo, oyomo onga buna Tabori ase egati y’ebitunwa binde na onga buna Karimeli, egetunwa kere ang’e nenyancha, ngocha are.
JER 46:19 Inwe abanto ba Misiri, beka chigurube chiaino ang’e, mong’anye mogende ase obosomba, ekiagera Memifisi nosirigwe otigare bosa, otamenyiri na monto.
JER 46:20 Misiri nigo onga buna ritororo rigiya, korende ekiaramba kiarure sugusu na kiayorasire.
JER 46:21 Abarwani esegi barangeretigwe gokonya nigo banga buna chimori chinoru. Beonchoire batamire bonsi amo, gose tibakonyara gotenena korwana esegi. Naki rituko ri’emechando yabo riabaikeire; eye nengaki bakoegwa egesusuro kiabo.
JER 46:22 Misiri nigo egochura neriogi ringa buna eri’eng’iti egwekurura. Ababisa ba Misiri nigo bagocha bare ne chinguru. Nigo bagocha bare nebisire buna abagochia kogecha chinko.
JER 46:23 Omonene nigo agoteeba ng’a mbageche rinani ri’ense eria nonya rire rinoru mono ritaetwe nonde, ekiagera abwo nigo bare abange mono kobua chingige, tibakonyara kobareka.
JER 46:24 Abanto ba Misiri nabanyore obosooku, nababekwe ase amaboko ’abaanto bakorwa sugusu.”
JER 46:25 Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba iga, “Rora, nkorenta nde egesusuro igoro ase Amoni, enyasae ya Tebesi, na ase Farao na Misiri, na ase chinyasae chi’ense eyio, na ase abarwoti b’aroro, na ase Farao omonyene, na ase abanto bonsi baria bamosemeretie.
JER 46:26 Nimbabeeke ase amaboko abwo bakorigia gosiria obogima bwabo, na ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, na ase abasomba baye. Korende magega y’ayio abanto nabamenye ase ense ya Misiri, buna engaki ya kare. Nab’Omonene atebiire.”
JER 46:27 “Korende inwe abanto ba Yakobo, abasomba baane, timoiroka. Inwe Abaisraeli, timokwa emioyo. Naama! Nimbatoorie korwa ase ense y’aare. Abanto ba Yakobo nabairane bamenye ase obotoereru na korendwa, na monto onde tari oraboboyie.
JER 46:28 Omonene nigo agoteeba iga: Inwe abanto ba Yakobo, abasomba baane, timoiroka, ekiagera inche nigo inde amo nainwe. Ninsirie kegima ebisaku bionsi ebio ase nabasiarerete gochia, korende inwe tinkobasiria kegima. Nimbae inwe egesusuro gi’okobarongeyia ase oboronge, tinkobatiga nonya ng’ake timbaa egesusuro.”
JER 47:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia igoro y’Abafilisti ekero Farao atarabua Gasa, rikamoteebia,
JER 47:2 “Aya nar’Omonene agoteeba: Naama! Amache naimokerere igoro korwa sugusu, naichore aminyoke buna emegoko emenene, naichore na gotuba ense na bionsi ebire aroro; namere emechie na bonsi abamenyeteo. Erio abanto mbarere, na abamenyi bonsi b’ense eyio mbarere na kweng’ereria.
JER 47:3 Ekero baraigwe amariogi ’ebititiro bi’ebitaago bie chibarasi, na okwoga kw’amagoro e chigari. Abaise tibakorigia magega barore ase abana babo bare; ekiagera amaboko abo nigo araborwe chinguru.
JER 47:4 Rituko ngocha rire ekero Abafirisiti bonsi barasirigwe, na abatigarete gokonya Turo na Sidoni basirigwe boigo. Omonene nasirie Abafirisiti, abare abatigari ase egesinka gia Kafitori.
JER 47:5 Gasa yatigaire bosa, Asikeloni osirire kegima. Inwe abatigari ase rikura riria, ngoika ririri moragenderere gwekeba?
JER 47:6 Aye omoyio o birende Omonene, ngoika ririri orabe kogendererete otari gotoerera? Irana ime ase ekegocho kiao, okire na gotimoka.
JER 47:7 Naki omoyio orakore okire‐kiri na gotimoka, ekero Omonene ayochikiire gokora emeremo? Oyochikiire orwanie Asikeloni ne chinse chire ang’e nenyancha.”
JER 48:1 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba igoro y’Abamoabu: “Obobe nobwa Nebo, ekiagera osarigwe! Kiriataimu onyorire obosooku, ekiagera obwatirwe, chindwaki chiaye chiatagoirwe na obosooku bwachire,
JER 48:2 ogotogigwa kw’Abamoabu gwasirire. Ababisa bare Hesiboni barobeirie gokora ense eria bobe. Nigo bagoteebania: Inchuo tosirie abanto baye tibaabaisa koba egesaku naende. Aye omochie o Madimena boigo nokirigwe‐kiri, omoro nokobwatie korwa magega.
JER 48:3 Eriogi ri’okorera nariigugwe korwa Horonaimu, rigoteeba: Ogotigara bosa na ogosirigwa okonene.
JER 48:4 “Ense ya Moabu yasarigwe, abana baye nigo bakorera mono.
JER 48:5 Nigo bagotiira gochia Luhiti bakorera; ekero bagotirimboka korwa Horonaimu, eriogi ri’okorera kw’ogosirigwa nigo rikoigugwa.
JER 48:6 Tama! Motoorie obogima bwaino, mobe buna etigere y’orosana etigarete yoka ase erooro.
JER 48:7 “Ekiagera inwe mosemeretie emeremo yaino, na obotenenku bwaino, inamwoswe moirwe ase obosomba, na enyasae eria Kemosi neirwe ase obosomba, amo nabakuani baye na abanene b’obogambi bwaye.
JER 48:8 Oyio ogosaria na gosiria nachiche ase kera omochie, mochie onde togotooreka. Rikura amo nense omweya nabisarigwe, buna Omonene atebiire.
JER 48:9 “Kae ense ya Moabu chimbaaba, eirurukere etame; emechie yaye yonsi nesirigwe, ebe amaturi atamenyiri na monto.
JER 48:10 Oragererigwe omonto oria ogokora emeremo y’Omonene nobworo, na oragererigwe oria ogotanga omoro oye toitera amanyinga.
JER 48:11 “Abamoabu babeire barendire bamenyete ase obotoereru korwa ase oboke bwabo. Babeire buna edivai etarakenonorwa korwa ase eturubo. Tibana koumorwa korwa ase ekebekerero ekemo gochia ase ekende, gose tibana gwoswa bairwe ase obosomba. Ase ayio rimisu riabo nabo rigendererete koba buna riarenge, na ogotioka kwabo tikwana koonchoka.
JER 48:12 “Ase ayio, bono amatuko ngocha are, ndatome abaumori baabaumore, erinde ebibekerero ebio bitigare bibe bosa, erio biatwe.
JER 48:13 Na abanto ba Moabu nabarore obosooku ase enyasae eria Kemosi, buna Abaisraeli baroche obosooku ase enyasae ya Beteli oyio basemeretie.
JER 48:14 “Naki mogoteeba: Intwe nabarwani chituoni, abanto tore ne chinguru ase okorwana esegi?
JER 48:15 Oyogosaria na gosiria ense ya Moabu na emechie yaye ochire; abamura baye bare abaya mono baitirwe. Nabo omorwoti, oyore Omonene bw’Emeganda, oteebire.
JER 48:16 Emechando y’Abamoabu yabeire ang’e mono, na egeku nigo gekoayerera kobacheera.
JER 48:17 “Inwe abwo momenyete ase chinsemo chiaye chionsi, nainwe abwo momanyete erieta riaye, morere! Motebe: Naki enyimbo eria ere nokobua na obonene yabunirwe!
JER 48:18 Inwe abanto ba Diboni, ika korwa ase obonene bwaino, moikaranse inse ase amaroba; oyio ogocha gosiria Abamoabu nabachere inwe; atagore chindwaki chiaino chinkong’u.
JER 48:19 Inwe abanto momenyete Aroeri, tenena ase enchera ensemo, motengere! Moborie abasacha abwo bagotama, na abakungu abagwetooria: Mang’ana ki ayio akorekire?
JER 48:20 Ense ya Moabu yasookigwe, ekiagera yasirigwe; rera na kweumia! Teebia abamenyete ase chinsemo chi’orooche rw’Arinoni ng’a ense ya Moabu yasirigwe kegima.
JER 48:21 “Ekiina kianachirwe igoro y’ense eraire eimokererete igoro ya Holoni, na Yahasa, na Mefaati,
JER 48:22 na Diboni, na Nebo, na Beti‐Dibulataimu,
JER 48:23 na Kiriataimu, na Beti‐Gamuli, na Beti‐Meoni,
JER 48:24 na Kerioti, na Bosira, na emechie yonsi y’ense ya Moabu ere aare na ang’e.
JER 48:25 Ching’unchara chi’Abamoabu chiabutoirwe, na amaboko abo abunirwe.” Nab’Omonene atebiire.
JER 48:26 “Kae Abamoabu banywe batinde, ekiagera beimokereirie igoro mamincha y’Omonene. Barabwo mbaroke, naende begara‐garie ime ase amaroki abo, abanto mbaabasekerere.
JER 48:27 Inee! Inwe timwabasekererete Abaisraeli? Abwo banyorekanete bare ase ekeombe ki’abaibi? Gose nase ki mwarenge gosinga‐singisia emetwe yaino ekero mware gokwana igoro yabo?
JER 48:28 “Inwe abanto momenyete Moabu, karue ase emechie yaino, mogende komenya ase ebitare, mobe buna riruma rikoagacha egeswa kiaye ime y’omwenya bw’egetare.
JER 48:29 Twaigure igoro y’oboenenu bw’Abamoabu; nigo bare abaenenu mono. Twaigure buna beimokereirie igoro, na buna bagwekaga na koba nobomwenu, na buna bare ne chinkoro chi’obwerori.
JER 48:30 Inche Omonene nigo imanyete ribero riabo. Ogwetogia kwabo nigo kore okw’obong’ainereria, naboigo nogokora kwabo kore.
JER 48:31 Ase engencho eyio, nindeere ense ya Moabu, nindeere abanto bonsi ba Moabu, boigo nindeere abanto ba Kiri‐Heresi.
JER 48:32 Inwe abanto ba Sibuma, nimbareere mono kobua koreera abanto ba Yaeseri. Aye omochie o Sibuma nigo onga buna omosabibu, ne chinsagia chiao chiarandire gochia ng’umbu y’enyancha, chiaikire enyancha ya Yaeseri. Korende ekero kie rigesa omosaria ochire gosaria emesabibu na okwama kwabo.
JER 48:33 Omogoko na omochengo biarusigwe korwa ase ense ya Moabu eyio ekwama ase obonge. Nasiririe edivai korwa ase ebimitero; monto onde tari okomita edivai ogoteera ore nomochengo. Eriogi rigoakwa tiriri eri’omogooko.
JER 48:34 “Abanto ba Hesiboni na ab’Eleale nigo bakorera, na eriogi riabo riaigurwe goika Eleale na Yahasi; boigo ndigugwe korwa ase Soari goika Horonaimu na Egilati‐Selisia. Na amaache a Nimirimi nakame na gosira.
JER 48:35 Ninsirie Abamoabu, abwo bakorua ebing’wanso agwo aase aimokererete igoro na gosamba ubani ase enyasae yabo.
JER 48:36 “Ase igo enkoro yane nigo ekobareera Abamoabu na abanto ba Kireresi, ase eriogi buna eri’ekeroria. Obonda benyorerete bwasirigwe.
JER 48:37 Kera omonto akigite etukia y’omotwe oye, ogingire ne chinderu chiaye boigo. Abanto bonsi nabeekebe amaboko abo, na kweboyia chigunia ebinema biabo.
JER 48:38 Ase chinyomba chionsi chi’ense ya Moabu, na ase chinchera chiaye, okorera gw’okweumia gwoka nakoigweke aroro, ekiagera naatire ense ya Moabu buna enyongo egwatwa, eyio monto onde atari gwechandera. Nab’Omonene atebiire.
JER 48:39 Abanto nkorera bare, bagoteeba: Naki Abamoabu baitirwe na gosirigwa. Naki Abamoabu baonchoire amagega abo bare nobosooku, babeire egento ki’ogosekererigwa na eki’ogoichanerwa ase abanto bonsi abaabaetanaine.”
JER 48:40 Aya nar’Omonene agoteeba: Egesaku gete nkeiruruke bwango buna ekeongo, kerambore chimbaaba chiaye igoro y’Abamoabu.
JER 48:41 Emechie amo ne chindwaki chire chinkong’u mbibwatwe. Ase rituko erio chinkoro chi’abasikari ba Moabu bare chituoni nachiondoke; barabwo babe buna abakungu bakobina ase okoibora.
JER 48:42 Abanto ba Moabu nabasirigwe kegima tibagenderera koba egesaku, ekiagera beimokereretie igoro mamincha y’Omonene.
JER 48:43 Inwe abamomenyete Moabu, omoondoko, na eirima, na omoeto, nigo bibaganyete. Omonene oteebire ayio.
JER 48:44 Onde bwensi oratame ase engencho y’omoondoko nagwe ase eirima, na oyo orasoke korwa ase eirima nabwatwe nomoeto. Nindete ayio igoro y’Abamoabu ase omwaka ndabae egesusuro kiabo. Nab’Omonene atebiire.
JER 48:45 Abare gotama bagatenena ase ekiriri kia Hesiboni batari ne chinguru. Omorero okarua ase Hesiboni, chimeme chi’omorero korwa ase ense ya Sihoni, ogasaria amasio ’Abamoabu, na ogasamba ebiototeri bi’emetwe y’abanto banchete esegi.
JER 48:46 Obobe nobwaino, inwe abanto ba Moabu! Abanto bagosasiima Kemosi basirigwe. Abana baino abamura boosirwe, na abaiseke baino bairirwe obosomba.
JER 48:47 Korende ase amatuko agochi‐gocha ning’iranerie Abamoabu amaya abo. Nabo inche Omonene natebiire. Ayio naro arakoreke ase Abamoabu.
JER 49:1 Aya nar’Omonene agoteeba igoro y’Abaamoni: “Inee! Abaisraeli tibabwati abana? Tibabwati abakoira omwando? Nase ki enyasae Milikomu yairire omwando o Gadi, na abanto baye bamenyete ase emechie ya Gadi?
JER 49:2 Omonene nigo agoteeba iga: Rora, amatuko ngocha are inche ndarente esegi, na ekerero gi’esegi keigugwe ase omochie o Raba, ase ense y’Abaamoni. Omochie oyio otigare amaturi ore bosa, na emechie yaye esambwe nomorero. Erio Abaisraeli mbaire omwando korwa ase abwo baabayourete. Nab’Omonene atebiire.
JER 49:3 Inwe abanto ba Hesiboni, rera mono, ekiagera Ai osarigwe! Inwe abakungu ba Raba, rera! Mweboyie chigunia, mobokie amagombo, mobe mokominyoka gochia aaria na aaria ase chinka chionsi, ekiagera enyasae eyio Milikomu neirwe ase obosomba amo nabakuani baye, na abanene abakogamba nero.
JER 49:4 Inwe abaiseke baane ababiare motari abegenwa, nase ki mogwetogia ng’a amakura aino naichire chindagera? Inwe mwegenete obonda bwaino mogoteeba ng’a onde tari oranyare kobarwania.
JER 49:5 Omonene, Nyasae bw’Emeganda, oteebire iga: Rora, nindete omoondoko igoro ase more korwa ase abanto bonsi baabaetanaine. Inwe moserigwe, na kera omonto atame gochia bosio rioka, gose monto onde tagotoka orasangererie abwo batamire.
JER 49:6 “Korende magega y’ayio ning’iranerie Abaamoni amaya abo. Inche Omonene nakwanire.”
JER 49:7 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba igoro y’Abaedomu: “Inee! Obong’aini mbwaerire korwa Temani? Ogosemia ngwasirire korwa ase abanyasemi? Obong’aini bwabo mbwasirire kegima?
JER 49:8 Inwe abanto momenyete Dedani, onchoka motame, mwebise aase aakong’u, ekiagera ning’ee ororeria rw’Esau emechando ase rituko erio ndamoe egesusuro.
JER 49:9 Inee! Abasangereria amasabibu baare gocha ase more, tibarenge kobatigera nonya naria agotigara? Na abaibi bagocha botuko tibarenge gosakora ebi baganetie bioka?
JER 49:10 Nachoboire abanto b’Esau na kobatiga bosa; nasioririe aase bakwebisa, bono tibakonyora aase bakwebisa. Abanto b’ororeria rwabo na abamwabo basirigwe, boigo nabaanto bamenyete ang’e, bonsi basirigwe gose nonya noyomo tatigareti.
JER 49:11 Batige abana abwo batabwati abaise, inche nimbarende bagenderere koba moyo, na ababoraka baino, tiga bansemerie.”
JER 49:12 Aya nar’Omonene agoteeba: “Onye abanto baria batagwenerete konywa egekombe ki’egesusuro bakenywerete, Inee, inwe nigo moratigwe timonyora egesusuro? Goika monyore egesusuro; ase ayio goika mokenywere.
JER 49:13 Omonene nigo agoteeba iga: Inche omonyene natianire ng’a omochie o Bosira nobe bosa. Ekero abanto bakoyorora mbaondoke na koyochecheria, naende babe bakoragereria ase erieta riaye. Na emechie yaye yonsi nesirigwe ebe amaturi kogenderera botambe.”
JER 49:14 Naigure amang’ana korwa ase Omonene; omonto otomirwe ase egati y’ebisaku, kobiteebia: “Sangererekana amo, mochiche korwania omochie o Bosira, imoka moyorwanie!
JER 49:15 Naki ningokore obe omoke ase egati y’ebisaku. Abanto bonsi nabagochaye.
JER 49:16 Okogosa kwao na oboenenu bw’enkoro yao biakong’ainire. Aye omenyete ime ase emienya y’ebitare, aye obwaterererete egetunwa egetambe, korende nonya koagachete egeswa kiao aaria igoro mono buna ekeongo, inche ninkorusie aroro ngotabokanie gocha inse. Nab’Omonene atebiire.
JER 49:17 “Edomu nosarigwe obe ekiorokererio gi’okoondokia. Kera omonto oraetere aase agwo naondoke na goichanigwa ase engencho y’amaakwa aye.
JER 49:18 Omonene nigo agoteeba ng’a koreng’ana buna Sodomu na Gomora na emechie yarenge ang’e noro yasiretigwe, naboigo Edomu orasirigwe; monto onde takomenya aroro, gose omoeti takogobera aroro.
JER 49:19 Rora, buna koreng’ana endo egosoka korwa ase rinani rinoru ria Yorodani, erinde yagenda goita ching’ondi chire ime ase obweri obokong’u, naboigo na inche ndachiere Abaedomu mobosokano, mbaserie batame korwa aroro. Onde bwensi ndachore nimobeke abe omorisia igoro ase bare. Ning’o oranyare koreng’anigwa nainche? Ning’o orambekere rituko indue omobaro? Morisia ki oranyare kweegerera ase obosio bwane?
JER 49:20 Ase ayio tegerera moigwe omooroberio inche Omonene nakorire igoro y’Abaedomu, na okogania kwane mbwate igoro ase abanto ba Temani: Ekeene, nonya nabana babo mbakururwe buna chimanwa chi’eching’ondi chigokururwa chiairwa. Ekeene, ense yabo nebaichanere.
JER 49:21 Ekero abanto b’Edomu baragwe, eriogi riabo naritengechie ense; na eriogi ri’okorera kwabo narigugwe gochia ase Enyancha Embariri.
JER 49:22 Naama! Egesaku gete nkeimokerere igoro keiruruke bwango buna ekeongo, kerambore chimbaaba chiaye igoro y’omochie o Bosira. Ase rituko erio chinkoro chi’abasikari b’Edomu bare chituoni nachiondoke, na barabwo babe buna omokungu okobina ase okoibora.”
JER 49:23 Amang’ana igoro ya Damesiki naro aya: “Abanto ba Hamati na ab’Aripadi basookire, ekiagera baigure amang’ana amabe; chinkoro chiabo chiabeire nobwoba. Nigo bachandegete babeire buna enyancha yaburukanigwe etanyare gotoerera.
JER 49:24 Abanto ba Damesiki babeire aboro tibari na nguru; beonchoire gotama, ekiagera obwoba bwabasoire. Basoirwe nomoichano na ogochandeka buna omokungu okobina ase okoibora.
JER 49:25 Naki omochie oria omanyekanete mono, naende inche nagokerete, ong’anyirwe iga na otigirwe bosa?
JER 49:26 Ase ayio, ase rituko riria abamura b’omochie oyio nabaitwe bagwe ase chinchera chiaye, na abasikari baye bonsi mbaitwe. Nabo inche Omonene bw’Emeganda natebiire.
JER 49:27 Nintongie omorero ase chindwaki chia Damesiki, noro nosambe chinyomba chi’omorwoti Beni‐Hadadi.”
JER 49:28 Aya nar’Omonene agoteeba igoro ya Kedari, na igoro y’amarwoti a Hasori, ayio Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, abuete: “Imoka, mogende Kedari! Mosirie abanto ba moocha.
JER 49:29 Mosakore chiema chiabo na amaicho abo, na ebietubo bie chiema chiabo, na ebinto biabo bionsi; boigo moire chingamia chiabo. Morere igoro yabo, motebe: Obwoba nigo bore ase chinsemo chionsi.
JER 49:30 “Inwe abanto ba Hasori, tama, mogende mwebise aase aakong’u, ekiagera Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, okorire omooroberio bw’okobarwania, na nigo are nebirengererio bi’okobakora bobe. Nab’Omonene atebiire:
JER 49:31 Imoka, mogende korwania egesaku ekio kemenyete ase obotoereru getechandereti ing’ana rinde, ekio getabwati ebiita gose emekorogoto y’ogosiekera, egesaku ekio kemenyete gioka. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 49:32 “Mosakore, moire chingamia chiabo, ne chiombe chiabo chibe echiaino. Abanto abwo bakogingira chitukia chiabo nimbaserie mbasiarere gochia ase kera ensemo y’ense. Nimbarentere emechando korwa ase kera ensemo. Nab’Omonene atebiire.
JER 49:33 Hasori nosareke, omenywe ne chisese chi’orosana, obe amaturi kogenderera botambe, gose monto onde takomenya aroro, gose omoeti takogobera aroro.”
JER 49:34 Ase omochakano bw’okogamba gwa Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yeremia omobani igoro y’ense y’Elamu, rikamoteebia,
JER 49:35 “Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: Rora, nimbune amata ’Abaelamu, ayio are chinguru chi’okobua kwabo.
JER 49:36 Nindete chimbeo inye korwa ase chinsemo inye chia igoro, erinde nsiarere abanto b’Elamu bagende ase chinsinyo echio chionsi; gose egesaku tikeri keratigare ekio abanto b’Elamu batatamere.
JER 49:37 Omonene nigo agoteeba iga: Ningere abanto b’Elamu boboe ababisa babo, boigo boboe nabaanto baria bakorigia basirie obogima bwabo. Nimbarentere amabe, na endamwamu yane yoke igoro yabo. Nimbatunyanerie emioro, baitwe basirigwe kegima.
JER 49:38 Nimbeke oboikaranso bwane bw’obonene agwo ase ense y’Abaelamu, nsirie omorwoti obo amo nabanene babo b’oborwoti. Nab’Omonene atebiire.
JER 49:39 Korende ase amatuko agochi‐gocha ning’iranerie Abaelamu amaya abo. Nab’Omonene atebiire.”
JER 50:1 Aya nar’Omonene akwanete goetera ase Yeremia omobani igoro y’omochie o Babiloni na ense engima y’Abakalidayo:
JER 50:2 “Kwana ase egati y’ebisaku, mobiraarerie! Imokereria igoro ebendera na morarie! Timobaisa kobisa amang’ana aya, korende motebe: Babiloni obwatirwe, enyasae Beli yasookigwe, na Merodaki yatirwe. Emegwekano egosasimwa ereo yasookigwe, ne chinyasae chi’aroro chiatirwe.
JER 50:3 “Egesaku kiarure sugusu gocha korwania Babiloni. Nagesarie ense eyio ebe buna erooro, na monto onde takomenya aroro; abanto nabatame ne ching’iti boigo.”
JER 50:4 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase amatuko ayio, na ase engaki eyio, Abaisraeli amo n’Abayuda nabache amo babe bakorera na kondigia inche, Nyasae obo.
JER 50:5 Barabwo mbaborie bamanye enchera ekogenda Sayoni, babe bakoonchora amasio abo gochia aroro, batebania: Inchuo tobwatane n’Omonene, tokore okobwatana kw’ogotianania nere, okwo koragenderere botambe gotanyare kwebwa.
JER 50:6 “Abanto baane babeire buna ching’ondi chinsiru. Abarisia babo baabasiririe, ekiagera babeire bakona‐kobaong’anyia ase ebitunwa. Nigo bakona‐koong’anya buna ching’ondi, bakobaetanania korwa ase ebitunwa goika ase ebigoro; ase igo abanto baane bebire obweri bwabo.
JER 50:7 Abanto bande bonsi baabanyorete nigo baabakorete bobe. Ababisa babo babeire bagoteeba: Intwe titori nokomocha ase ogokora iga, ekiagera barabwo bakorire ebibe ase Omonene obo, oyore obomenyo bwabo bw’ekeene, Omonene oyio orenge ogosemeria gwe chisokoro chiabo.
JER 50:8 “Tama korwa Babiloni, morue ase ense y’Abakalidayo, mobe buna chigoree chigotang’ana bosio bwe riicho.
JER 50:9 Naama! Inche ngoseegeta nde omoganda bw’ebisaku ebinene, korwa ase ense ya sugusu, na barabwo bebeke ang’e korwania Babiloni bayobue korwa ensemo eria ya sugusu. Chinsara chiabo nigo chinga buna omorwani omong’aini ore neganga otari koirana bosa.
JER 50:10 Ense y’Abakalidayo nesakorwe, nabwo bonsi bakoyesakora nabaisaneke nebisakorwa ebio.” Nab’Omonene atebiire.
JER 50:11 “Inwe aba mwasakorete omwando one, nonya mwagogete na gochenga, naende more nokogania buna ritororo riarisirie obonyansi, na mogokwana buna chibarasi chituoni,
JER 50:12 nyoko nabe nobosooku obonene, ee, omochie oyo okoiborete noichanigwe. Rora, ase egati ye chinse chi’ense oyio obe omoke mono kobua, nobe erooro enyomo ere bosa.
JER 50:13 Ase engencho y’endamwamu y’Omonene Babiloni nosirigwe kegima, gose tokomenywa rinde. Kera omonto orabe ogoeta Babiloni nakumie na goichana mono ase engencho y’amaakwa aye.
JER 50:14 “Inwe mwensi momanyete gokumba amata, ebeke ang’e morwanie Babiloni ase chinsemo chiaye chionsi. Yorute chinsara, timotiga nonya neyemo, ekiagera okorire ebibe ase Omonene.
JER 50:15 Imoka, aka eriogi ri’esegi ase chinsemo chiaye chionsi. Babiloni bwerure omonyene; chiburi chiaye chiagure, chindwaki chiatagoirwe na koiyerigwa inse. Ekio negesiomba Omonene akorusia. Ase ayio, rusia egesiomba ase omochie oyio. Buna koreng’ana Babiloni okorete moyokore boigo.
JER 50:16 Siria kegima korwa Babiloni omobusuri na oyokoimokia omoyio bwe rigesa, ekero engaki eyio yaikire. Ase engencho y’obwoba bw’omochandi, kera omomenyi nairane ase abanto baye, kera oyomo natame gochia ase ense yaye omonyene.
JER 50:17 “Abaisraeli nigo banga buna ching’ondi chigoserigwa ne chindo na goserebanigwa gochia aaria na aaria. Ritang’ani omorwoti bw’Abaasuri akababua na kobasiria, na bono omoerio Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, otakunire amauga abo.
JER 50:18 Ase ayio, aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Naama! Nindetere omorwoti o Babiloni, amo nense yaye, egesusuro, buna nakorete ase omorwoti bw’Abaisraeli.
JER 50:19 Ning’iranie Abaisraeli gocha ase obomenyo bwabo naende. Nabarabwo nabarie chindagera chiabo agwo ase egetunwa gia Karimeli, na ase orogongo rwa Basani, na okogania kwabo nagoisanekigwe agwo ase ebigoro bi’Efraimu, na ase Gileadi.
JER 50:20 Omonene nigo agoteeba iga: Ase amatuko ayio, na ase engaki eyio, ogosaria nakorigigwe ase Abaisraeli, ko tigokonyorekana, na ebibe ase Abayuda, ko tibikonyorekana, ekiagera inche Omonene ninyabere abanto abwo ndatigarie koba abatigari.”
JER 50:21 Omonene oteebire, Genda morwanie ense ya Merataimu na abanto ba Pekodi. Mobabwatie korwa magega, mobaite na kobasiria kegima, mokore onsi aya nabachiikire.
JER 50:22 Eriogi ri’esegi riachire ase ense amo nogosirigwa okonene.
JER 50:23 Naki enturago eria yaagete ense engima yaakirwe na gwateka! Naki Babiloni osirigwe, na abanto baichanigwe ase okoyorora igo!
JER 50:24 Aye Babiloni, nagotegire noboreba, kwabwatirwe, nonya tikwamanyete ayio; kwanyorirwe na kobwatwa, ekiagera nkwamorwanetie Omonene.
JER 50:25 Omonene oigoire ase agachete ebirwanero biaye, na ase endamwamu yaye obisokirie, ekiagera Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nabwate emeremo agokora ase ense y’Abakalidayo.
JER 50:26 Inchuo morwanie ense eyio korwa ase chinsemo chionsi, moigore ebiage biaye; mobeke ebinto bire imeo amo, bibe buna ebinge chi’endagera. Mosirie ense eyio kegima; timobaisa gotigaria nonya negento ekemo.
JER 50:27 Moite abarwani babo b’esegi banga buna chieri, mobaite bonsi pi. Obobe nobwabo, ekiagera rituko ri’ogosirigwa kwabo riachire, eyio nengaki yabo y’okonyora egesusuro.
JER 50:28 Igwa eriogi ri’abaanto bagotama korwa ase ense ya Babiloni, bakoraria ase Sayoni igoro y’Omonene, Nyasae oito, buna akoruseria Hekalu yaye egesiomba.
JER 50:29 Rangeria abanto bamanyete korwanera amata bachiche korwania Babiloni. Moyoboere ase chinsemo chionsi, timotiga nonya nomonto oyomo atame atooreke. Yoakane koreng’ana nogokora kwaye. Buna koreng’ana oro okorete tiga okorerwe boigo, ekiagera omochie oyio oenenire ase Omonene, oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
JER 50:30 Ase rituko erio abamura b’omochie oyio, nabaitwe, bakwere agwo ase chinchera, na abarwani baye bonsi b’esegi nabasirigwe kegima. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 50:31 Naende inche Omonene, Nyasae bw’Emeganda, natebiire: Aye Babiloni ore omoenenu, igwa, inche nabeire mamincha yao; rituko riao riaikire, engaki eye ngokoa egesusuro.
JER 50:32 Oyio ore omoenenu nagochwe na kogwa, gose monto onde takomogororokia. Nintongie omorero ase emechie y’ense eyio noro nosambe chinsemo chiaye chionsi.
JER 50:33 Aya nar’Omonene bw’Emeganda agoteeba: Abaisraeli amo n’Abayuda nigo bachandire. Abanto abwo baabairete ase obosomba nigo baababwatete bokong’u, bangire kobaa ribaga bagende sobo.
JER 50:34 Korende omobooria obo nigo are ne chinguru. Omonene bw’Emeganda nario erieta riaye. Ekeene, ere nabarwanerere, erinde arente obotoereru na omotimoko ase ense, korende narente omorero ase abanto bamenyete Babiloni.
JER 50:35 Omonene nigo agoteeba iga: Omoro obe igoro ase Abakalidayo, na igoro ase abanto bamenyete Babiloni, na igoro ase abanene b’oborwoti obwo, na igoro ase abanto abang’aini b’ense eyio!
JER 50:36 Omoro obe igoro ase abaringoria, erinde babe abariri! Omoro obe igoro ase abarwani baye bare chituoni, erinde basirigwe!
JER 50:37 Omoro obe igoro ase chibarasi ne chigari chia Babiloni! Omoro obe igoro ase abasikari b’ense eng’ao, abare ase egati yabo, erinde obakore babe buna abakungu! Omoro obe igoro ase chinibo chiabo erinde chisakorwe!
JER 50:38 Egurugura nebe igoro ase chindooche chiaye, erinde chikame amaache! Ense eyio nigo eichire nemegwekano y’ogosasimwa, na abanto mbabe buna chibarimo ase ogosasiima emegwekano eyio!
JER 50:39 Ase ayio ching’iti chi’orosana, amo ne chinyang’au, ne chisagero nachimenye ase ense eyio. Abanto tibagocha komenyao nonya ng’ake, korwa ekiaare goika ekiaare kogenderera botambe.
JER 50:40 Buna yabeete ekero keria Nyasae asiretie emechie ya Sodomu na Gomora, amo nemechie yarenge ang’e neyio, naboigo monto onde takomenya Babiloni, gose Mwanyabaanto onde takomenya aroro. Nab’Omonene atebiire.
JER 50:41 Naama! Abanto ngocha bare korwa sugusu, egesaku ekenene mono amo nabarwoti abange baseegetirwe korwa chinsinyo chi’ense.
JER 50:42 Abanto abwo nigo babwate amata na amatimo, nigo bare abatindi, abatari namaabera. Amariogi abo nigo akoeera buna okoeera kw’enyancha. Nigo bariinete chibarasi, berobeirie buna omonto bwebekire ang’e ase esegi, erinde baabarwanie inwe, abanto ba Babiloni.
JER 50:43 “Omorwoti o Babiloni oigure amang’ana igoro yabo, amaboko aye aborirwe chinguru, omoichano omosoire, na obororo buna obw’omokuungu okobina aibore.
JER 50:44 “Rora, buna koreng’ana endo egosoka korwa ase rinani rinoru ria Yorodani, erinde yagenda goita ching’ondi chire ime ase obweri obokong’u, naboigo na inche ndachiere abanto ba Babiloni mobosokano, mbaserie batame korwa aroro. Onde bwensi ndachore nimobeke abe omorisia igoro ase bare. Ning’o oranyare koreng’anigwa nainche? Ning’o orambekere rituko indue omobaro? Morisia ki oranyare kweegera ase obosio bwane?
JER 50:45 Ase ayio, tegerera moigwe omooroberio inche Omonene nakorire igoro y’abanto ba Babiloni, na okogania kwane mbwate igoro y’ense y’Abakalidayo. Ekeene, nonya nabana babo mbakururwe buna chimanwa chi’eching’ondi chigokururwa chiairwa. Ee, ekeene, ense yabo nebaichanere.
JER 50:46 Ekero Babiloni orabwatwe, ense netengechigwe, na eriogi riaye narigugwe ase egati y’ebisaku.”
JER 51:1 Aya nar’Omonene agoteeba: “Rora, inche ninseegete omoika bw’ogosiria Babiloni na abanto bamenyete aroro bare mamincha yane.
JER 51:2 Ase rituko riria ri’emechando nintomere abanto ba Babiloni abairuri baabairure, batige ense yabo ebe bosa.
JER 51:3 Timobaisa gotiga abarwani bakumbe amata na korasa chinsara chiabo, gose kobeeka chigoti chi’ebioma. Timororera abamura b’aroro amaabera. Mosirie abarwani baye b’esegi bonsi pi.
JER 51:4 Abanto abwo mbaitwe ase ense y’Abakalidayo, babe bakwete ase chinchera chi’emechie yabo.
JER 51:5 Nyasae, Omonene bw’Emeganda, tatigeti Abaisraeli na Abayuda, nonya ense yabo yabeire nebibe ebinge ase Nyasae ore omochenu bw’Abaisraeli.
JER 51:6 Tama korwa Babiloni, kera omonto atoorie obogima bwaye. Timobaisa gosirigwa ekero ense eyio eraegwe egesusuro kiaye, ekiagera eye nero engaki Omonene akorusia egesiomba, ayeakane buna koreng’ana nogokora kwaye kore.
JER 51:7 Babiloni nigo yarenge buna egekombe gi’etaabu ase okoboko kw’Omonene; ebisaku bionsi bi’ense bikanywera korwa ase kerokio bigatinda. Ebisaku bikanywa edivai ya Babiloni, erio bigatinda, bikaba buna chibarimo.
JER 51:8 Babiloni ogure mobosokano na gosirigwa, Yoreere mobogorie amaguta akogwenia amaote aye, ande nabo ense eria erabaise kogwenigwa.
JER 51:9 Nanga nabo twagwenetie Babiloni, korende togwenetigwe. Togende, totige Babiloni; kera omonto agende ase ense yaye, ekiagera obobe bwa Babiloni bwaikire igoro nonya nase amare.
JER 51:10 “Omonene otorenteire oboronge bwaito. Inchuo torarie ase Sayoni emeremo y’Omonene, Nyasae oito.
JER 51:11 “Tieria chinsara! Imokia chinguba! Omonene oseegetire emeika y’abarwoti b’Abamedi, ekiagera nigo aroberetie gosiria Babiloni. Ekio negesiomba Omonene akoruseria Hekalu yaye.
JER 51:12 Tenenia ebendera ase chindwaki chia Babiloni! Kora oborendi bobe obokong’u ase okobeeka abarendi. Beka abanto bebise na koboa, ekiagera Omonene orobeirie na goikerania amang’ana aria akwanete ase abanto bamenyete Babiloni.
JER 51:13 Aye omenyete aase amaache amange are, ore omonda bwe chinibo chinyinge, korende omoerio oo oikire, naboigo na okogania kwao okonge.
JER 51:14 Omonene bw’Emeganda bwetianirie ogoteeba: Ekeene, ninkorentere abanto abange mono buna chingige, bachiche gokorwania, na barabwo nabakobue na baake eriogi ri’obobui.”
JER 51:15 “Omonene nere otongete ense ase okobua kwaye, nere oyetenenetie goetera ase obong’aini bwaye, na ase okomanya kwaye akarambora igoro.
JER 51:16 Ekero agokwana neriogi riaye, amaache are igoro nigo akoruma. Nigo agokora ritaturi riaimokerera igoro korwa ase chinsinyo chi’ense. Nigo akomesia na korenta embura, naende orenta omwaga ogusa korwa ase ebigachero biaye.
JER 51:17 Kera omonto nigo are omoriri, tamanyeti gento, na kera omooroisia etaabu nigo agosookigwa nemegwekano yaye y’ogosasimwa, ekiagera emegwekano eyio ney’obong’ainereria, tebwati omoika ime yaye.
JER 51:18 Eyio nigo ere bosa, nesekererwe, ekero eraegwe egesusuro, nesirigwe.
JER 51:19 Korende oyore egetari o Yakobo tagwekaini emegwekano eyio; nere otongete ebinto bionsi. Abaisraeli nigo bare egesaku ki’omwando oye; Omonene bw’Emeganda nario erieta riaye.”
JER 51:20 “Aye nenturago na ekerwanero kiane gi’esegi; goetera asore ning’ake ebisaku bibe ebisamunye, ninsirie amarwoti.
JER 51:21 Goetera asore ninsamunyore chibarasi na abanto bachiriinete; ninsamunyore ne chigari na abagochigendia.
JER 51:22 Goetera asore ninsamunyore abasacha na abakungu, ninsamunyore abanto abagotu na abake, ninsamunyore abamura na abaiseke;
JER 51:23 goetera asore ninsamunyore abarisia ne riicho riabo, ninsamunyore abaremi ne chiombe chiabo; boigo goetera asore ninsamunyore abagabana na abachiki.”
JER 51:24 Omonene nigo agoteeba iga: “Agwo ase amasio aino ning’akane Babiloni na Abakalidayo bonsi obobe bwabo bwonsi bakorete ase Sayoni.
JER 51:25 Aye egetunwa kegosiria, gwasiririe ense yonsi, rora, inche nabeire mamincha yao; nindambore okoboko kwane asore; nkobwate ngoturunkanie korwa ase emienya y’ebitare, erio nkoonchore obe egetunwa giasambirwe.
JER 51:26 Igena rinde tirikorusigwa asore ribe eri’ekoona, gose kobekwa ase oboroso, korende aye nosarigwe ogenderere koba ritongo kogenderera botambe.” Nab’Omonene atebiire.
JER 51:27 “Tenenia ebendera y’esegi igoro ase ense! Bugia egetureeri ase egati y’ebisaku! Beka ebisaku ang’e birwanie Babiloni. Rangeria amarwoti ayorwanie, ee, rangeria Ararati, na Mini, na Asikenasi. Chora abatang’ani b’esegi bayoumokere. Renta chibarasi chinyinge buna chingige chikogosa.
JER 51:28 Beka ebisaku ang’e biche korwania Babiloni. Rangeria abarwoti b’Abamedi amo nabagabana na abakoonyi babo, na kera ense ere ase obogambi bwaye.
JER 51:29 Erio ense etengeche na koiguswa ase obororo, ekiagera omooroberio Omonene bw’ogosaria Babiloni noikeranigwe, na ere nasirie ense eyio ebe bosa temenywa na monto.
JER 51:30 Abarwani chituoni ba Babiloni batigire korwana esegi. Nigo bagendererete kobeera ase chiburi ime, ekiagera tibari ne chinguru, babeire buna abakungu. Chinyomba chia Babiloni chiasambirwe, na emekorogoto yabo y’ebiita yabunirwe.
JER 51:31 Omominyoki oyomo naminyoke aumerane noyonde, na omotomwa oyomo naminyoke aumerane noyonde, kogenda goteebia omorwoti o Babiloni ng’a omochie obwatirwe ase chinsemo chiaye chionsi,
JER 51:32 naende ng’a ebiambokero biabwatirwe, amaagacho ogwekengera asambirwe nomorero, na abasikari baondokire.
JER 51:33 Aya nar’Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, agoteeba: Abanto ba Babiloni babeire buna ekeooreri gi’okoorera kiaroisigwe ase ogotachwa. Engaki netigarete enke, erio rigesa riaye riike.
JER 51:34 “Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, ondiire, onsegenyire; ontigire inde bosa buna ekebekerero getabwati gento. Omerire inche buna enchoka ekomera egento. Oichoirie enda yaye n’ebinto biane ebiya, ontigire inde bosa.
JER 51:35 Obobe bw’obotindi bwakoretwe ase ’nde na ase abaminto nabobekwe igoro ya Babiloni. Tiga abanto ba Sayoni bateebe: Okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga aito, tiga kobe igoro ase Abakalidayo.”
JER 51:36 Ase ayio aya nar’Omonene agoteeba: “Naama! Nimbarwanerere inwe, mbaruserie egesiomba. Ninkamie enyancha ya Babiloni, nkamie ne chinsoko chiaye chionsi.
JER 51:37 Babiloni nosirigwe obe etui y’amatongo ase chisese chi’orosana chiramenye. Abanto tibakomenya aroro, korende nigo barabe bagoichanigwa na koyochecheria.
JER 51:38 Abanto ba Babiloni nabaronye amo buna chindo chikoronya; nabarere buna chindo chinsae.
JER 51:39 Ekero bare ne ribero rinene, nimbakorere omoyega, erinde banywe, batinde na kogoka. Erio baraare chitoro chintambe, tibaboka. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 51:40 Nimbarente banyenywe buna chimanwa chi’eching’ondi, ne chimingichi amo ne chigoree chikonyenywa.”
JER 51:41 “Naki Sesaki, nero Babiloni, eyere ogotogigwa gw’ense yonsi, yabwatirwe na koondokia ebisaku binde!
JER 51:42 Enyancha yaumokire igoro ase Babiloni, emerindo y’enyancha yayetubire.
JER 51:43 Emechie y’ense eyio yasirigwe yabeire ey’okoondokia, yabeire enyomo na erooro, ense etamenyiri na monto onde, na Mwanyabaanto onde tagoeta aroro.
JER 51:44 Ning’ee enyasae Beli ya Babiloni egesusuro, nindusie korwa ase omonwa oye ebi yamerete. Ebisaku tibikogenderera gocha ase enyasae eyio. “Chindwaki chia Babiloni chiagure.
JER 51:45 Inwe abanto baane, tama morue aroro! Kera omonto atoorie obogima bwaye korwa ase endamwamu enene y’Omonene.
JER 51:46 Timokwa emioyo, gose timoiroka, ekero moraigwe amang’ana agocha ase ense. Omwaka oyomo nigo moraigwe amang’ana gete, na omwaka onde moigwe ayande. Boigo obotindi nigo bore ase ense, na omogambi oyomo nigo akorwana noyonde.
JER 51:47 Ase ayio, amatuko ngocha are, ekero ndarente egesusuro ase emegwekano y’ogosasimwa ya Babiloni. Ense eyio yonsi nenyore obosooku, na abanto baye mbaiterwe aroro agwo.
JER 51:48 Erio igoro na ense, na ebinto bionsi bireo, mbitere nomochengo, ekero abasaria bararue sugusu gocha gosaria Babiloni. Nabo inche Omonene natebiire.
JER 51:49 Babiloni goika esirigwe, ekiagera yagerete Abaisraeli abange bagakwa, naende boigo yaitete abanto abange mono b’ense yonsi.”
JER 51:50 “Inwe abamwatoorekire korwa ase emioro, genda, timobaisa goteebana. Mong’inyore inche Omonene, ekero more ase ense y’aare, moyorengererie mono Yerusalemu.
JER 51:51 Inwe nigo mogoteeba: Intwe twanyorire obosooku, ekiagera twabeire togochecherigwa. Obosooku bw’ogochaywa bwatubire amaiso aito, ekiagera abanto b’egesaku ekegeni basoire Aase Aachenu ime ye hekalu y’Omonene oito.
JER 51:52 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Ase engencho eyio, rora, amatuko ngocha are, ekero ndanachere emegwekano egosasimwa ya Babiloni ekiina na abanto bonsi baakirwe chingoma nababe bakonakweumia ase ense eyio yonsi.
JER 51:53 Babiloni, noisa gotiira gochia igoro, noisa kwegitera chindwaki chinkong’u, ne chintambe gochia igoro, inche nintome abagosiria bayosirie. Inche Omonene nakwanire.”
JER 51:54 “Tegerera moigwe ekerero gekorwa Babiloni. Eriogi ri’ogosirigwa okonene riarure ase ense y’Abakalidayo.
JER 51:55 Inche Omonene nasiririe Babiloni; nakiririe amariogi amanene arengeo. Emerindo egocha aroro nigo ekoeera buna amaache amange, eriogi riabo rinene nigo riraigugwe.
JER 51:56 Abagosiria bachire gosiria Babiloni; abarwani baye chituoni bairirwe, amata abo abunirwe. Inche Omonene nigo inde Nyasae bw’ogoakana egesiomba, ekeene goika ngeakane kegima.
JER 51:57 Ninyoisie na gotindia abanene b’oborwoti bwa Babiloni na abanto baye abang’aini; na abagaambi baye, na abachiki baye, na abarwani baye chituoni. Barabwo mbaraare chitoro chintambe, tibaboka. Nabo inche omorwoti inde Omonene bw’Emeganda ngoteeba.”
JER 51:58 Aya naro inche Omonene bw’Emeganda ngoteeba: Chindwaki chinetu chia Babiloni nachiyerigwe inse, na ebiita biaye ebitambe gochia igoro mbisambwe nomorero. Emeremo abanto bagokora nebe bosa; ebisaku nigo bikwerosia bosa ase emeremo erasambwe nomorero.
JER 51:59 Aya naro amang’ana Yeremia omobani achigete Seraya mosinto o Neria, omochokoro o Maaseya, ekero agendete Babiloni amo na Zedekia, omorwoti bw’Abayuda, ase omwaka o kane bw’okogamba gwa Zedekia. Seraya nigo arenge omoteneneri bw’aase agotimokerwa.
JER 51:60 Yeremia akarika ase egetabu obobe bwonsi bware gocha konyora Babiloni, amo namang’ana ande onsi igoro ya Babiloni.
JER 51:61 Yeremia agateebia Seraya, “Ekero oraike Babiloni, orore ng’a gwasomire amang’ana aya onsi.
JER 51:62 Erio otebe: Aye Omonene gwateebire ng’a nosirie aase aiga kegima, gento kende tikemenyao, Mwanyabaanto gose ching’iti, na ense eye nesirigwe ebe erooro kogenderera botambe.
JER 51:63 Na ekero gwakoorire gosoma egetabu eke, oyesiberanie rigena, oyerute ime ase orooche rw’Eufarati.
JER 51:64 Erio otebe iga: Naboigo Babiloni erarimere, gochia inse, teimoka naende nonya ng’ake, ase engencho y’obobe nkorenta ase ense eyio, goika obwo bobagoyie.” Amang’ana a Yeremia aereire aiga.
JER 52:1 Zedekia nigo arenge nemiaka emerongo ebere nomo, ekero aetwe oborwoti, akagamba emiaka ikomi nomo agwo Yerusalemu. Ng’ina nigo arenge korokwa Hamutali, mosubati o Yeremia, omonto korwa Libuna.
JER 52:2 Zedekia oyio agakora ayare amabe ase obosio bw’Omonene, koreng’ana buna aria onsi Yehoyakimu akorete.
JER 52:3 Ekeene, endamwamu y’Omonene ase Yerusalemu na ase Abayuda nigo yagerete akabarusia ase obosio bwaye. Ase engaki eyio Zedekia akaanga koigwera omorwoti o Babiloni.
JER 52:4 Ase omwaka o kianda, rituko ria ikomi ri’omotienyi o ikomi bw’okogamba kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, amo nabarwani baye bonsi b’esegi bagacha korwania Yerusalemu. Barabwo bakayonaaria na bakaagacha orwaki rw’ogwekengera rokayoetanana.
JER 52:5 Igo omochie oria okaba onaaririe goika omwaka o ikomi nomo bw’okogamba gwa Zedekia omorwoti.
JER 52:6 Ase rituko ria kianda ri’omotienyi o kane, enchera ekaba enene mono ase omochie oria ime, goika endagera akabora kegima ey’abaanto bakoria.
JER 52:7 Erio chindwaki chi’omochie chikabochorwa, na abanto bonsi b’esegi bagatama botuko, bagaetera ase egeita kiarenge gati‐gati ye chindwaki ibere, ang’e nomogondo bw’omorwoti, nonya Abakalidayo banaaretie omochie ase chinsemo chionsi. Bagatama gochia ase Ekerubo Ekiomo.
JER 52:8 Abarwani esegi b’Abakalidayo bakabwatia Zedekia omorwoti, bakamoikeera agwo ase ense omweya ya Yeriko, ekero abarwani baye bonsi b’esegi konya bamotigire na goserebekana.
JER 52:9 Erio bakabwata omorwoti oria, bakamoira ase omorwoti o Babiloni agwo ase omochie o Ribula, ase ense ya Hamati, na ere akamonachera ekiina.
JER 52:10 Agwo Ribula omorwoti oria agaita abana abamura ba Zedekia ase amaiso aye, agaita nabanene bonsi b’oborwoti bw’Abayuda.
JER 52:11 Naende agakonora amaiso a Zedekia, akamosiba nebinyuri, akamoira Babiloni, akamobeka ase echela, akamotiga aroro goika rituko ri’ogokwa kwaye.
JER 52:12 Ase rituko ria ikomi ri’omotienyi o gatano, ase omwaka o ikomi na kianda bw’okogamba kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, Nebusaradani, oyorenge omoteneneri bw’abarendi na omosomba bw’omorwoti o Babiloni, agacha Yerusalemu.
JER 52:13 Ere agasamba enyomba y’Omonene, na enyomba y’Omorwoti, ne chinyomba chionsi chia Yerusalemu; agasamba kera enyomba enene.
JER 52:14 Abarwani esegi bonsi b’Abakalidayo, na baria barenge amo nomoteneneri oria bw’abarendi, bagatagora chindwaki chionsi chiaetanaine Yerusalemu.
JER 52:15 Erio Nebusaradani, omoteneneri oria bw’abarendi, agoosa akaira ase obosomba abanto bande baria barenge abataka mono, amo nabaanto bande konya batigaire ase omochie; boigo akaira abanto baria konya batameire omorwoti o Babiloni bamokorere, akaira nabaroisia b’ebinto abatigarete.
JER 52:16 Korende Nebusaradani oria omoteneneri bw’abarendi agatiga abanto bande barenge abataka mono b’ense eria babeere aroro. Abwo bakaba bakoroiseria emegondo y’emesabibu na gokora emeremo y’okorema.
JER 52:17 Abakalidayo bakabuna chisiiro chie chitaai chiria chiarenge ime ase enyomba y’Omonene, na ebibekerero bi’ebituba, na egetuba keria ekenene mono kiaroisirie korwa ase etai ebiarenge ase enyomba y’Omonene. Kobabibunire bikaba ebing’ese, bakaira etai eria yonsi Babiloni.
JER 52:18 Boigo bakaira chindogio, na ebichiko, na ebiinachi, ne chisani, na ebitaabo bi’ogosambera ubani, na ebikorero bionsi bie chitaai biarenge gokorerwa emeremo ase Hekalu.
JER 52:19 Bakaira ne chibakuria chinke, ne chindogio chi’okorenta omorero, ne chisani, ne chinyongo, na ebibekerero bie chitaaya, na ebitaabo bi’ogosambera ubani, na ebikombe bi’okoruerwa kw’ebinyugwa. Omoteneneri oria bw’abarendi akaira ebinto bionsi bie chitaabu chichenire, na ebie chifeta chichenire.
JER 52:20 Oborito bwe chitaai chiaroisetie chisiiro chiria ibere, na egetuba keria ekenene mono, na emegwekano ye chieri ikomi na ebere yeroisirie korwa ase chitaai eyio yaimokereretie egetuba keria igoro, amo nebibekerero bionsi biria Sulemani omorwoti aroisetie ase enyomba y’Omonene, nigo bwaetanetie ekerengo.
JER 52:21 Kera eyemo ye chisiiro chiria nigo yarenge nobotambe bw’amaboko ikomi na atano na atato, na engori y’obotambe bw’amaboko ikomi na abere ekayeetanana. Nigo yaroisetigwe buna omobirangwa na obonetu bw’etai yaroisetie omobirangwa oria nigo bwarenge obogare bw’ebiara bine.
JER 52:22 Na igoro ase kera esiiro, egesure nkiarengeo kiaroiseirie etai, na obotambe bwaye nigo bwarenge obw’amaboko atano. Egechanga na emegwekano y’amatunda amakomomanga biaroisirie korwa ase chitaai, nigo biaetanaine egesure keria.
JER 52:23 Ase chinsemo chiaye narengeo amakomomanga emerongo kianda, na atano na rimo. Amakomomanga onsi arenge igoro ase egesure ekemo ase chinsemo chiaye chionsi nigo arenge rigana erimo.
JER 52:24 Omoteneneri oria bw’abarendi akaira Seraya, Omokuani omonene, na Safania, Omokuani o kabere, na abarendi b’egesieri batato.
JER 52:25 Naende akaira korwa ase omochie oria omonto oyomo orenge omochiki bw’abasikari, na abanto batano na babere b’ekegambero ki’omorwoti, abanyoretwe ase omochie ime, na omoriki bw’omochiki oria bw’abasikari, oria orenge gokora omobaro bw’abaanto b’ense eria, amo nabaanto emerongo etano nomo b’ense eria, abanyorekanete ase omochie ime.
JER 52:26 Nebusaradani, omoteneneri bw’abarendi, akababwata, akabaira ase omorwoti o Babiloni agwo Ribula.
JER 52:27 Omorwoti o Babiloni akabaita bagakwera agwo Ribula, ase ense ya Hamati. Ase igo Abayuda bakarusigwa ase ense yabo, bakairwa ase obosomba.
JER 52:28 Oyo noro omobaro bw’abaanto Nebukadinesaro airete ase obosomba: ase omwaka o gatano na kabere akaira Abayahudi chilifu isato, na emerongo ebere, na batato (3,023).
JER 52:29 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato. Nebukadinesaro akaira korwa Yerusalemu abanto amagana atano na atato, na emerongo etato na babere (832).
JER 52:30 Ase omwaka bw’emerongo ebere, na gatato, bw’okogamba kwa Nebukadinesaro Nebusaradani, omoteneneri bw’abarendi, akaira Abayahudi amagana atano na abere, na emerongo ene na batano (745); bonsi Abanto abairetwe nigo barenge chilifu inye, na amagana atano na rimo (4,600).
JER 52:31 Ase omwaka bw’emerongo etato netano nebere (37) korwa Yehoyakini omorwoti o Yuda airetwe obosomba ase ense ya Babiloni ase omotienyi o ikomi na kabere (12) chitariki emerongo ebere na isano (25), Omorwoti Ewili Merodaki o Babiloni ase omwaka oria achagete kogamba akarorera Yehoyakini Omorwoti o Yuda amaabera akamorusia echera.
JER 52:32 Ewili‐Merodaki agakwana amang’ana ’obwororo nere, naende akamoa amasikani amanene kobua ayio aete abarwoti bande barenge amo nere agwo Babiloni.
JER 52:33 Ase igo Yehoyakini akaonchoreria chianga chiaye chi’obosibwa, na kera rituko ase obogima bwaye bwonsi akaba okoragera nomorwoti.
JER 52:34 Omorwoti akamoa endagera yaye botambe na kera egento arenge kogania ase kera rituko ase obogima bwaye bwonsi goika ekero ki’ogokwa kwaye.
LAM 1:1 Naki omochie oyo otigaire bosa, oyio orenge oichire n’abanto! Naki otigaire buna omokungu omotakanwa oyio orenge omonene ase egati y’ebisaku! Oyio orenge buna eting’ana ase egati-gati y’emechie, bono obeire omosomba ase emechie ende.
LAM 1:2 Nigo okorera nobororo botuko bokia, na amariga nigo agoiteka ase chimboto chiaye; ase abanchi baye bonsi onde tari okomoremia; abasani baye bamong’ainire, babeire ababisa baye.
LAM 1:3 Abayuda bairirwe ase obosomba, babeire nemechando na obokong’u batari gotimoka. Nigo bamenyete ase egati y’abanto b’ebisaku; abakobabwatia baabaikereire kobare nemechando.
LAM 1:4 Chinchera chikogenda Sayoni nigo chiichanete, ekiagera onde tari ogocha ase Amatuko Amanene achiikire; ebiita biaye bionsi nigo bitigarete bosa, na abakuani baye bonsi nigo baichanete. Abaiseke baye abekungi nigo baumatete, na omochie omonyene nigo ore nobororo obonge.
LAM 1:5 Ababisa baye babeire abanene baye, ee, ababisa baye nigo bagendererete goseseneka. Omonene oyotomeire emechando ase engencho y’ogosaria kwaye okonge, na ababisa baye bairire abana baye ase obosomba.
LAM 1:6 Ogosikwa gwonsi kwarure ase abanto ba Sayoni; abagaambi baye babeire buna chingabi chitabwati ase chikorisia; batamire korwa ase abakobabwatia, tibari ne chinguru.
LAM 1:7 Ekero abanto ba Yerusalemu baarenge nemechando na obokong’u, bakaba bakoinyora ebinto ebiya mono baarenge nabio ase amatuko a kare. Agwo ekero bagwete ase amaboko y’abachandi, onde tarenge ore kobakonya, abachandi babo bakobachecheria ase engencho y’okogwa kwabo.
LAM 1:8 Abanto ba Yerusalemu bakorire ebibe ebinene; ase ayio babeire okogechia, bonsi abaabasigete baabachayire, ekiagera barorire obogetirianda bwabo. Ee, omochie omonyene nkweumia ore, bweonchoire gochia magega.
LAM 1:9 Riko riaye nigo riarenge ase chianga chiaye, tarengereretie igoro y’omoerio oye. Ase ayio okogwa kwaye gokaba ogw’okoondokia, tarenge nonde okomoremia. “Aye Omonene, rigereria emechando yane, ekiagera omobisa one ngwetogia are!”
LAM 1:10 Omobisa oyio oramboire amaboko aye gochia gosakora ebinto bionsi bi’erigori rinene bire ase omochie ime; ee, omochie oyio ororire abanto b’ebisaku bagosoa Aase aye Aachenu, agwo aye Omonene gwakanete ng’a tibasoa ase omosangererekano oo.
LAM 1:11 Abanto bonsi b’omochie nigo baumatete, ekero barigereretie endagera; barabwo baoonirie chinibo chiabo bagore endagera barie, erinde banyore chinguru. “Aye Omonene, koranche ondigererie, ekiagera nachayirwe.”
LAM 1:12 “Inee! Inwe mwensi aba mogoeta inchera aa, aya nigo are amang’ana abosa ase more? Rigereria morore gose emechando ende ere buna eyane, eyio yarentetwe ase ’nde, eyi’Omonene andeterete, ekero arenge n’endamwamu ekobera.
LAM 1:13 “Otomire omorero korwa igoro osambire amauga aane oyabuire, otegire oboreba ase amagoro aane; ong’iranirie magega; ontigire inde bosa, ntari ne chinguru nde n’obororo omobaso boira.
LAM 1:14 “Nigo abarete amamocho aane onsi akayasangereria amo akayasiba ase ebigoti biane buna rikorogoto, na ase enchera eyio akang’uura chinguru ase oborito bwaye. Omonene nigo ambegete ase amaboko ay’abwo ntanyare kobua.
LAM 1:15 “Omonene bwangire abanto bonsi chituoni, abamenyete ime yane, orangeirie omosangererekano bw’abaanto, erinde osenyente abamura bane. Abayuda abwo banga buna omoiseke omwekuungi, Omonene obatiringeire inse, babeire buna amasabibu agotiringwa ase ekemitero.
LAM 1:16 “Ase engencho y’amang’ana aya nigo nkorera, amaiso aane nigo akoiyeria amariga, oyio okondemia nigo are aare korwa ase ’nde, oyio okong’a chinguru chinyia; abana bane batigaire bare boka, ekiagera ababisa bane bambuire.”
LAM 1:17 Abanto ba Sayoni basamunsire amaboko abo, korende onde tari okobaremia. Omonene ochikiire igoro y’abanto ba Yakobo ng’a abanto abwo baabaetananire babe ababisa babo; Yerusalemu obeire okogechia ase bare.
LAM 1:18 Omonene nomonyene oboronge, nonya naboigo inche tinyigwereti amachiiko aye. Inwe abanto bonsi, tegerera moigwe, morigererie emechando yane, abaiseke bane abekungi, na abamura bane, boosirwe na koirwa ase obosomba.
LAM 1:19 “Inche nkarangeria abanchi bane ng’a bankonye, korende bakang’aina; abakuani bane na abagaaka bagakwera ase omochie ime, ekero baarenge korigia endagera barie banyore chinguru chinyia.
LAM 1:20 “Aye Omonene, rigereria buna inde ase emechando, omoyo one oonchokanire, na enkoro yane yaonchoranirwe, ekiagera nabeire oyo otari omoigweri. Abana bane baitirwe nemioro ase chinchera, na amakweri abeire ase enka yane.
LAM 1:21 “Abanto baigure buna ng’umatete, na onde tari nonya noyomo okondemia. Ababisa bane bonsi baigure igoro y’emechando yane, bagokire ng’a naye gwakorire aya. Renta rituko riria gwateebete ng’a orarente, na barabwo babe buna inche.
LAM 1:22 “Tiga obobe bwabo bwonsi bororekane ase obosio bwao, obae egesusuro; buna kwang’ete inche ase engencho y’ogosaria kwane, ekiagera nigo ng’umatete mono, na enkoro yane yanyarekire.”
LAM 2:1 Naki Omonene atubire omochie o Sayoni nomosunte, ekero arenge n’endamwamu! Otugutire obonene bokomeka‐meka bw’Abaisraeli korwa igoro gocha inse aa. Ere tainyoreti egeteni ki’amagoro aye, ase rituko ri’endamwamu yaye.
LAM 2:2 Omonene oiyeirie inse obomenyo bwonsi bw’abaanto ba Yakobo atari namaabera, otagoire chiburi chi’ense y’Abayuda, ekero arenge nendamwamu; osiririe oborwoti, na ourire abanene baye amasikani.
LAM 2:3 Obutoire ching’unchara chionsi chi’Abaisraeli ore nendamwamu yaye entindi, orusirie okoboko kwaye gw’okorio korwa ase bare ase amasio ’ababisa babo: ere osambire abanto ba Yakobo buna omorero ekebemberi ogosamba ase chinsemo chionsi.
LAM 2:4 Ere otingire obota bwaye buna omobisa agotinga, otenenire na kobong’usa nokoboko kwaye gw’okorio buna omochandi; agaita bonsi aba twetogeretie. Igoro y’obomenyo bw’abaanto ba Sayoni, oumoire ekeririanda kiaye kere buna omorero.
LAM 2:5 Omonene obeire buna omobisa, osiririe Abaisraeli; osiririe chinyomba chiaye chionsi chi’oborwoti, otagoire chiburi chiaye chinkong’u; naende omenteire abanto ba Yuda okorera na okweumia.
LAM 2:6 Ere oiyeirie inse orobago rwaye rore buna orw’omogondo, ee, osaririe aase emesangererekano y’ogosasiima ekobeera. Omonene otigire abanto bebire Amatuko Amanene ne Chisabato agwo Sayoni, na ase okogechigwa kwaye okonene bwangire omorwoti na Omokuani.
LAM 2:7 Omonene bwangire egesasiimero kiaye, otigire Aase aye Aachenu asarigwe; otigire chindwaki chiaye ase amaboko ’ababisa. Abanto bakuurire ime ase enyomba y’Omonene, buna nase rituko ri’omosangererekano bw’ogosasiima.
LAM 2:8 Omonene onachire ase ebirengererio biaye gosaria chindwaki chi’omochie o Sayoni, oramboire engori y’okorengera. Tagotanga okoboko kwaye tayosaria; otigire chiburi ne chindwaki chikweumia, chionsi amo nigo chiumatete.
LAM 2:9 Ebiita biaye biarimeire ase riroba, emekorogoto yaye yabunirwe na gosarigwa. Omorwoti oye, na abagaambi baye, nigo bamenyete ase egati y’abanto b’ebisaku bitabwati amachiiko, na ababani baye tibari konyora amaroro korwa ase Omonene.
LAM 2:10 Abagaaka b’omochie o Sayoni nigo baikaransete inse bakirete‐kiri, besiarerete ebuse ase emetwe yabo na kweboyia chigunia, abaiseke abekungi ba Yerusalemu nigo baturegete emetwe yabo gochia inse.
LAM 2:11 Amaiso aane arosire ase okoiyeria amariga, omoyo one oonchokanire, na enkoro yane yachandekire ase engencho y’ogosaria kw’omochie bw’abaanto bane, ekiagera abana, nonya nabakogonka, nigo bakona‐kogireka ase chinchera chi’omochie.
LAM 2:12 Barabwo nigo bakoboria abang’ina: “Ng’ai endagera ere, na edivai?” Nigo bakona‐kogireka na korara ase chinchera chi’omochie buna abaakirwe chingoma, batweka mo ase amaboko ’abang’ina.
LAM 2:13 Aye omochie o Yerusalemu, ninki ndagoteebie? Ninki ndakoreng’anie? Mang’ana ki anga buna ayao ndagoteebie, erinde nkoremie, aye Sayoni ore buna omoiseke omwekuungi? Ogosarigwa kwao nokonene buna enyancha ere enene, ning’o oranyare gokogwenia?
LAM 2:14 Abaabani bao nigo bakobarorera amaroro ’obong’ainereria are bosa, tibakoorokeretie obobe bwao, erinde nario orairanerigwe amaya ao; korende aya amaroro abo ayakworogetie, nigo arenge ay’oborimo, agerete ogatantanigwa.
LAM 2:15 Abanto bonsi abagoeta inchera nigo bagoaka chinkobi ase okogochaaya, nigo bakobugia emeroria na gosingiseria omochie o Yerusalemu emetwe, bakobora: “Inee! Omochie oyio noro orenge korokwa omoikeranu bw’obosiani, na omogooko bw’ense yonsi?”
LAM 2:16 Ababisa bao bonsi baasamirie emenwa yabo gokobugeria emeroria na gokoriananeria amaino, bakobora: “Twayosaririe! Ee, rituko eri nario twaganetie, bono twariikeire, twarirorire!”
LAM 2:17 Omonene okorire aya achiigete ng’a ayakore, oikeranirie ring’ana riaye aroberetie agwo kare, otagoire atari namaabera, otigire ababisa bao bagochenga igoro yao, ere okinirie ching’unchara chi’ababisa bao.
LAM 2:18 Chinkoro chiabo nigo chikorera ase Omonene. Ee, aye orwaki rw’omochie o Sayoni, tiga amariga ao aiteke buna orooche, omobaso na obotuko! Tobaisa korosa, gose gotimokia amaiso ao.
LAM 2:19 Imoka, orere botuko bokie! Ekero oborendi bw’obotuko bogochaka, oumore ayare ase enkoro yao ime ase obosio bw’Omonene, buna okoumora amaache! Rambora amaboko ao asare osabere obogima bw’abana bao, abwo bagoyire nenchara ase amatabekania e chinchera chionsi.
LAM 2:20 Aye Omonene, rigereria orore! Ning’o gwakorerete buna ayio? Inee! Abakungu mbarie oroiboro rwabo, abana abwo barerete ase amaboko abo? Inee! Abakuani na ababani mbaiterwe agwo Aase Aachenu a Omonene?
LAM 2:21 Abamura na abagaaka nigo baraire ase chinchera inse, abaiseke bane, na abamura bane, baitirwe nemioro; ase rituko ri’endamwamu yao kwabaitire otari namaabera.
LAM 2:22 Buna ase rituko ri’omoyega omonene okarangeria ababisa bane bakanyoboyia korwa chinsemo chionsi; ase rituko ri’endamwamu y’Omonene onde tatooregete, gose gotigara, ase abwo nabogoretie na kobareera. Ababisa bane baabasiririe.
LAM 3:1 Inche nomonto narorire emechando inse y’endamwamu y’Omonene ere buna enyimbo.
LAM 3:2 Ontang’anire na kong’etia ase omosunte, gose tari ase omobaso
LAM 3:3 Ekeene, nigo akona‐koonchora okoboko kwaye igoro yane, ekero ase ekero omobaso boira.
LAM 3:4 Otigire chinyama chi’omobere one, ne risankwa, bigosareka; obunire amauga aane.
LAM 3:5 Onsibire ase eburi ime na ong’etananeirie obororo na obokong’u.
LAM 3:6 Ombekire imenye ase omosunte, buna abanto baria bakwete kare.
LAM 3:7 Onsiekeire ase chinsemo chionsi, tinkonyara gosoka; onsibeire ebinyuri ebirito.
LAM 3:8 Nonya nkorera neriogi rinene ng’a nkonywe, ere bwangire koigwa ogosaba kwane.
LAM 3:9 Oribirie chinchera chiane namagena abaachire, oonchoranire oboeto bwane.
LAM 3:10 Nigo amboerete buna edubu, enyang’au entindi, ekoboera, na buna endo eboerete eite.
LAM 3:11 Oonchoranire chinchera chiane na kombutorana ebing’ese, ontigire ntang’ang’ete bosa.
LAM 3:12 Otingire obota bwaye, na ombekire imbe ekerenga akoruta chinsara.
LAM 3:13 Ere ondasire ne chinsara chi’egochi yaye, chiasoire ase chinyigo chiane.
LAM 3:14 Inche nabeire oyo ogosekererwa nabaanto bane bonsi, na engeero y’ogochaaya kwabo omobaso boira.
LAM 3:15 Ong’ichoirie nobororo, ong’eire ekenyugwa ekeroro nanyure.
LAM 3:16 Obunire amaino aane ase ogontakunia chinche chi’amagena, ontubire neribu.
LAM 3:17 Aye kwarusirie omorembe ase omoyo one, na inche nebire ayare ay’omogooko.
LAM 3:18 Ngateeba, “Chinguru chiane chiaerire, na ogosemeria kwane ase Omonene boigo.”
LAM 3:19 Inyora emechando yane, na obokong’u bwane, buna nanyure ay’obororo na obosongo.
LAM 3:20 Omoyo one nigo ogendererete koyainyora, na bwekeeirie ime yane.
LAM 3:21 Korende amang’ana aya nigo nkoyainyora ase omoyo one, ase ayio ninde nogosemeria.
LAM 3:22 Nobwanchani bw’Omonene botari koera ng’a titosiriri, ekiagera amaabera aye tari koera;
LAM 3:23 nigo bire ebiyia ase kera emambia, ee, obwegenwa bwao nigo bore obonene.
LAM 3:24 Omonene nere egetari kiane, ayio naro omoyo one ontebirie, ase ayio nimosemeretie.
LAM 3:25 Omonene nigo are omuya ase onde bwensi omoganyete, ee, nomuya ase oyo okomorigia.
LAM 3:26 Nigo ere buya ase omonto okoba n’obotoereru na koganya ogotooreka gokorwa ase Omonene.
LAM 3:27 Nigo ere buya ase omonto okobogoria rikorogoto ekero are omoke.
LAM 3:28 Tiga aikaranse ao bweka akire‐kiri, ekiagera Omonene nere omotwekire egurube eyio.
LAM 3:29 Tiga abeete omonwa oye ase riroba akire‐kiri, aande nabo ogosemeria korabeo.
LAM 3:30 Tiga aonchore orosea rwaye gochia ase oyio okomoaka, na oyio aisaneke noborami.
LAM 3:31 Omonene tagotuguta omonto goika kare na kare.
LAM 3:32 Nonya omobekire ase omoichano, namororere amaabera naende, ase engencho y’obwanchani bwaye obonene bwa botambe.
LAM 3:33 Ere tari gwancha gochanda Mwanyabaanto, gose kobaichania.
LAM 3:34 Omonto ogotiringera inse abasibwa bonsi bare ase ense,
LAM 3:35 gose koonchorana oboronge bw’omonto ase obosio bw’Oyore Igoro Mono,
LAM 3:36 gose gokorekania ekiina ki’omonto onde bwensi. Inee! Ayi’Omonene nkoyaanchera are?
LAM 3:37 Ning’o okwanete ring’ana, na rirorio rigakoreka, onye Omonene tarichiigete rikorwe?
LAM 3:38 Inee! Amabe na amaya, tari korwa ase omonwa bw’Oyore Igoro Mono?
LAM 3:39 Nase ki rende Mwanyabaanto ore moyo akwemurunganeria? Nase ki akwemurungania ekero akonyora egesusuro ase engencho y’ebibe biaye.
LAM 3:40 Tiga twetuke intwe abanyene na toteeme chinchera chiaito, erio tomoiranere Omonene!
LAM 3:41 Tiga toimokererie chinkoro chiaito igoro, na amaboko aito, gochia ase Nyasae ore igoro, totebe:
LAM 3:42 “Intwe twasaririe asore, twabeire abatari abaigweri, naye togotwabera.
LAM 3:43 “Aye gwetubire endamwamu na gwatochandire, gwaitire, gose tobeti namaabera.
LAM 3:44 Aye omonyene gwetubire riire, ng’a ogosaba gwaito tikogoika ang’e.
LAM 3:45 Aye gwatokorire twabeire eubi na abaangire, ase egati y’ebisaku bi’ense.
LAM 3:46 “Ababisa baito bonsi baasamirie emenwa yabo gotosekerera.
LAM 3:47 Obwoba ne chiirima biatocheire amo nogosaria na ogosirigwa.
LAM 3:48 Amaiso aane nigo agoitera amariga amange buna amaache a rooche, ase engencho y’ogosirigwa kw’omochie bw’abaanto bane.
LAM 3:49 “Amaiso aane abeire agoitera amariga atari gokama, gose korosa,
LAM 3:50 goika ekero Omonene ararigererie korwa igoro na arore ayio onsi.
LAM 3:51 Amaiso aane agerire nabeire nomoichano ase omoyo one ase engencho y’abaiseke bonsi b’omochie one.
LAM 3:52 “Nigo narenge korigigwa buna enyoni nabwo baarenge ababisa bane engencho ende etaiyo.
LAM 3:53 Bakanduta ase engoro ime inde moyo, na konduta amagena.
LAM 3:54 Amaache agaichora agaeta ase omotwe one igoro, ngateeba: Omoerio one oikire.
LAM 3:55 “Aye Omonene, nigo narangeretie erieta riao korwa ase engoro entambe,
LAM 3:56 na aye okaigwa okorera kwane; toticha amato ao ase ogwechanda kwane ekero nkorera.
LAM 3:57 Aye nigo kwang’igete ang’e ase rituko riria narerete asore, oganteebia: Toondoka!
LAM 3:58 “Aye Omonene, kwarwanereire omoyo one na gwatooririe obogima bwane.
LAM 3:59 Kwarorire obobe obo nakoreirwe, onache ekiina kiane ase oboronge.
LAM 3:60 Aye kwarorire buna ababisa bane baganetie korusia egesiomba, na buna bakorire emeroberio emebe ase ’nde.
LAM 3:61 “Aye Omonene, noigwete okorama kwabo, na emeroberio yabo yonsi igoro yane.
LAM 3:62 Aya abwo bakondwania bagokwana na korengereria, nigo bare mamincha yane omobaso boira.
LAM 3:63 Rora, ekero abwo baikaransete, na ekero bakoimoka, ninche engeero yabo bagochaaya.
LAM 3:64 “Aye Omonene, nobaakane koreng’ana nogokora kw’amaboko abo.
LAM 3:65 Otube chinkoro chiabo nomosunte; okoragereria kwao kobe igoro yabo.
LAM 3:66 Aye Omonene, babwatie nendamwamu yao, obasirie, basire korwa inse y’erioba!”
LAM 4:1 Naki etaabu yasiririe obomeka‐meku bwaye! Naki etaabu echenire yaonchokire! Amagena aya Aase Aachenu asiareirwe ase amatabekania e chinchera chionsi.
LAM 4:2 Abamura ba Sayoni abare nengencho enene, abwo bareng’anirie ne chitaabu chingiya, naki yabeire ng’a bareng’anigwe ne chinyongo chi’amaroba, echire emeremo y’amaboko ’abakori chinyongo?
LAM 4:3 Nonya ne chisese chi’orosana nkogonkia chire chimanwa chiabo, korende abakungu b’omochie bw’abaanto bane babeire abatindi, buna chisagero chire ase erooro.
LAM 4:4 Chimeme chi’abana bakogonka chiabwatanire namang’ang’ura ase engencho y’erang’o; abana abake nigo bagosaba endagera, korende monto onde tari okobaa.
LAM 4:5 Abanto abwo baarenge koria endagera engiya mono bakwereire ase chinchera; na abwo barenge kweboyia chianga chimonyinga, nigo baraire ase ebinge bi’eribu.
LAM 4:6 Aya nigo abanyorete, ekiagera ebibe biakorire ase omochie bw’abaanto bane nigo biarenge ebinene kobua ebi’abaanto ba Sodomu, omochie oyio nigo oonchoranetwe ase etagika eyemo, na okoboko kw’onde tikwayokunete.
LAM 4:7 Abagaambi baye nigo baarenge komeka-meka kobua amagena ’embura, nigo baarenge abarabu se kobua amabeere, emebere yabo nigo yarenge emebariri kobua amagena amabariri, na okororekana kwabo nigo kwarenge buna safiro, rigena rie rigori rinene.
LAM 4:8 Bono amaiso abo abeire amamwamuti kobua embiro, tibari komanywa agwo ase chinchera; amasankwa ’emebere yabo abwatanire namauga abo, omire pa buna amasabo amomo.
LAM 4:9 Mbare negesio abwo bagokwa ase ogoitwa nemioro kobua abwo enchara egoita, ekiagera barabwo nigo bakogenderera korea na korea, ase okoborwa gw’okwama kw’emegondo.
LAM 4:10 Amaboko ’abakuungu abare namayianda aiyekire abana babo abanyene; abwo nigo babete endagera yabo, ekero omochie bw’abaanto bane orenge gosirigwa.
LAM 4:11 Omonene oumoire okogechigwa kwaye, ee, oumoire endamwamu yaye entindi; na ase Sayoni otongirie omorero, osambire amaroso aye.
LAM 4:12 Abarwoti b’ense, na abanto bonsi bamenyeteo, tibegenete ng’a omochandi, gose omobisa onde bwensi, nkonyara arenge gosoa ase ebiita bia Yerusalemu.
LAM 4:13 Ayio nigo akoregete ase engencho y’ebibe bi’ababani baye, na ebi’abakuani baye, abwo baiterete amanyinga ’abanyene oboronge, agwo ase omochie ime.
LAM 4:14 Barabwo bakaba bakoong’anya ase chinchera bare buna emeuko bakaba bakwegindia amanyinga, na onde tarenge gokuna chianga chiabo.
LAM 4:15 Abanto bakagobera, bakaboora: “Karue aa! Inwe timochenegeti! Karue aa! Karue aa! Timokuna abanto!” Ase ayio barabwo bagatama na koombogana. Abanto b’ebisaku bakabakwana bakaboora, “Tibakogenderera komenya ase tore.”
LAM 4:16 Okobea kw’Omonene kwabasiareire, takobechandera naende; abakuani tibasigetwe, na abagaaka tibaroreretwe amaabera.
LAM 4:17 Amaiso aito arosire ase okorigereria, na okoganya bosa ng’a natokonywe; korwa ase ebitengero biaito, nigo twaganyete egesaku getanyare gototooria.
LAM 4:18 Ababisa baito nigo batoboerete, titwarenge konyara gotaara ase chinchera chiaito. Engaki yaito nigo ere ang’e koera; amatuko aito abarirwe; ee, omoerio oito oikire.
LAM 4:19 Abachandi baito nigo baare abaango kobua ebiongo bikoiruruka, nigo batoseretie gochia ase ebitunwa igoro, bagatoboera ase erooro.
LAM 4:20 Omoakwa amaguta Omonene, oyio orenge omoika bw’obogima bwaito, akabwatwa ne chiirima chiabo, oyio nere twateebete ng’a ase ekiriri kiaye nao toramenye ase egati y’ebisaku.
LAM 4:21 Inwe abanto ba Edomu, inwe abamomenyete ase ense ya Usi, goka na gochenga! Nonya nasemore egekombe nkebaikere, monywe motinde goika motigare getirianda.
LAM 4:22 Inwe abanto ba Sayoni, egesusuro ki’ebibe biaino giaikeranigwe. Omonene takogenderera gokoira ase obosomba; korende inwe abanto ba Edomu, Omonene nabae egesusuro ase engencho y’ebibe biaino, ee, naorokie ebibe biaino maiso marore.
LAM 5:1 Aye Omonene, inyora aya atonyorire, origererie orore ogochaywa gwaito.
LAM 5:2 Omwando oito oeirwe abanto abaao, chinyomba chiaito chiaeirwe abamenyi.
LAM 5:3 Twabeire buna chintakana, chitari nabaise, abaababa nigo banga buna ababoraka.
LAM 5:4 Amaache tokonywa goika toakane chitaabu, ne chinko togwota nigo tokogora.
LAM 5:5 Abachandi baito nigo batobwatete amogoti, nigo tokorosa mono, titori konyora ogotimoka.
LAM 5:6 Twaramboreire Abamisiri na Abaasuri amaboko batoe endagera egotoisana.
LAM 5:7 Chisokoro chiaito nigo chiakorete ebibe, bono tichiyo; goika tobogorie egesusuro ki’ebibe biabo.
LAM 5:8 Abasomba nabwo bagotogaambera, na onde tari ogototooria korwa ase amaboko abo.
LAM 5:9 Nigo tokonyora endagera yaito ase okobeeka obogima bwaito ase emechando, ekiagera emioro nere ase erooro.
LAM 5:10 Amasankwa ’emebere yaito nigo are ne riberera buna erie riko, ekiagera enchara nigo egotosamba buna omorero.
LAM 5:11 Abakungu baito bare Sayoni bakoreirwe amabe, boigo nabaiseke abekungi abare ase emechi y’Abayuda.
LAM 5:12 Abagaambi baito babwatirwe na gosungwa, na abagaaka baito tibasikiri.
LAM 5:13 Abamura baito nabwo bakobogoria chingena chigoserwa, na abana abake nigo bakoritoerwa ase okobogoria chinko, bagwa.
LAM 5:14 Abagaaka tibari goikaransa geita ki’omochie, na abamura batigire kobugia amakano abo.
LAM 5:15 Omogoko bwe chinkoro chiaito osirire; ogotenga gwaito kwaonchokire kwabeire ebirero.
LAM 5:16 Chigutwa chiarenge ase emetwe yaito chiagure inse. Obobe nobwaito, ekiagera twakorire ebibe!
LAM 5:17 Ase engencho y’ayio chinkoro chiaito chiarwarire, na ase engencho y’ayio amaiso aito abeire orotutu.
LAM 5:18 Ekiagera egetunwa gia Sayoni giatigaire kere bosa, chisese chi’orosana nao chigotaara.
LAM 5:19 Korende aye Omonene nigo oragaambe kare na kare, ekerogo kiao ki’obogaambi nigo kerabeo ebiaare ase ebiaare.
LAM 5:20 Naki gwatwebire kogenderera botambe? Naki gwatotigire ase engaki entambe iga?
LAM 5:21 Aye Omonene, toiranie gocha asore, erinde toiranigwe, onchora amatuko aito oyakore abe amayia, abe buna aria a kare!
LAM 5:22 Gose ngwatotangire kegima? Nigo ogendererete kogechigwa mono naintwe?
EZE 1:1 Ase rituko ria gatano, omotienyi o kane, omwaka bw’emerongo etato, ekero inche Ezekieli namenyete ang’e norooche rwa Kebari amo nabooswa bande, igoro ekamaanoka, nkarora amaroro akorwa ase Nyasae.
EZE 1:2 Ee, ase rituko ria gatano ase omotienyi oyio, omwaka o gatano bw’ogwoswa kwa Yehoyakimu omorwoti,
EZE 1:3 ring’ana ri’Omonene rigaacha asende inche Ezekieli Omokuani, mosinto o Busi, agwo ang’e norooche rwa Kebari, ase ense y’Abakalidayo, na okoboko kw’Omonene gokang’ikera aroro.
EZE 1:4 Ekero narigereretie nkarora ekembugu‐mbugu gekorwa sugusu. Riire rinene riaare gwoka omorero rigaacha, na obomeka‐meku bokarietanana ase chinsemo chionsi. Boigo korwa ime ase omorero oyio, obomeka‐meku bonga buna obw’etai bokarorekana.
EZE 1:5 Korwa ase egati y’omorero oria bikarorekanao ebitongwa bine bire moyo. Oko nakwo kwarenge okororekana kwabo: Nigo biagwekaine Mwanyabaanto,
EZE 1:6 korende kera ekemo nigo kiabwate amasio ane, ne chimbaaba inye.
EZE 1:7 Amagoro abo nigo arongeete, na ebisanyi bi’amagoro abo nigo biagwekaine ebi’emori. Ebitongwa ebio nigo biarenge komeka‐meka buna etai ekomeka‐meka.
EZE 1:8 Inse ye chimbaaba chiabo, ase chinsemo chiabo inye, nigo biabwate amaboko buna aya Mwanyabaanto. Amasio abo ne chimbaaba chiabo nigo biarenge iga:
EZE 1:9 Chimbaaba chiabo nigo chiakunaine, na ebitongwa biria tibiarenge koonchoka, korende bikaba bikogenda gochia bosio rioka.
EZE 1:10 Okororekana kw’amasio a kera ekemo ki’ebitongwa ebio bine nigo kwarenge iga: Amasio abo a bosio nigo arenge buna aya Mwanyabaanto, na aya a borio nigo arenge buna aye chindo, na aya a bomosi nigo arenge buna aye chiombe; boigo kera ekemo nigo kiabwate obosio buna obw’ebiongo.
EZE 1:11 Amasio abo nabo arenge igo. Chimbaaba chiabo nigo chiaramboire gochia igoro; chimbaaba ibere chia kera ekemo chigakunana nechi’ekende, na ibere chinde chia kera ekemo chigatuba emebere yabo.
EZE 1:12 Kera ekemo gekaba gekogenda gochia bosio rioka; aase omoika orenge kogenda gochia, nao biarenge kogenda. Ekero biarenge kogenda tibiarenge koonchoka, korende bikaba bikogenda bosio rioka.
EZE 1:13 Okororekana kw’ebitongwa ebio nigo kwarenge buna omorero bw’amakara ogwoka buna ebimore bigoetanana ase egati yabo. Omorero oria nigo orenge komoreka mono, na korwa ase omorero oyio okomesa gw’enkoba gokaruao.
EZE 1:14 Erio ebitongwa biria bire moyo bikaba bikominyoka gochia aaria na aaria, buna okomesa gw’enkoba.
EZE 1:15 Ekero narigereretie ebitongwa biria, nkarora amagoro ’egari ane, kera okomo kore bosio bwa kera egetongwa goteneine inse.
EZE 1:16 Amagoro ayio onsi nigo areng’aine. Ebieni biabo nigo biarenge buna berulo, rigena rikomeka‐meka. Kera okogoro nigo kwaroisirie kogasoanigwa nokonde.
EZE 1:17 Ekero amagoro ayio arenge kogenda, nigo arenge kogenda ase chinsemo inye chionsi, tarenge koonchoka, akaba akogenda gochia bosio rioka.
EZE 1:18 Amagoro ayio ane nigo arenge ne chibonyi chingare chi’okoondokia, chiaichire namaiso ase chinsemo chionsi.
EZE 1:19 Ekero ebitongwa biria biarenge gosuka, naboigo na amagoro aria naro arenge gosuka amo nabirobio mbarabare, na ekero ebitongwa biria biarenge koimokerera igoro korwa ase riroba, naboigo na amagoro aria arenge koimokerera igoro.
EZE 1:20 Aande onsi ase omoika orenge kogenda, nao na ebitongwa biria biarenge kogenda; naboigo na amagoro aria arenge kogenda amo nabirobio, ekiagera omoika bw’ebitongwa biria nigo orenge ime y’amagoro aria.
EZE 1:21 Ekero ebitongwa biria biarenge gosuka, na amagoro aria nabo arenge gosuka; ekero biarenge gotenena, naro nabo arenge gotenena; ekero biarenge koimokerera igoro korwa inse ase riroba, naro nabo arenge koimokerera igoro mbarabare yabo, ekiagera omoika bw’ebitongwa biria bire moyo nigo orenge ime ase amagoro aria.
EZE 1:22 Igoro ase emetwe y’ebitongwa biria, egento nkiarengeo kenga buna eaanga igoro yaroiseirie ebirore bikomekameka na komesa, na kerokio nigo kiaarire igoro ase emetwe yabo.
EZE 1:23 Inse y’eaanga eria kera egetongwa nigo kiaramborete chimbaaba chiaye ibere chigakunana nechi’ekende, na kera ekemo kegatuba omobere oye ne chimbaaba chinde ibere.
EZE 1:24 Ekero ebitongwa ebio biarenge kogenda, okoeera gwe chimbaaba chiabo nigo kwarenge ase amato ane buna okw’amaache amaange, buna eriogi ri’Omonguru, ee, nigo kwarenge buna okwoga kw’emeganda y’eseegi. Ekero biarenge gotenena, nigo biarenge kwororobia chimbaaba chiabo gochia inse.
EZE 1:25 Korwa igoro y’eaanga eria yarenge igoro y’emetwe y’ebitongwa ebio okwoga gokaruao, na birobio bigatenena na kwororobia chimbaaba chiabo gochia inse.
EZE 1:26 Igoro y’eaanga eria yarenge igoro y’emetwe yabo norengeo omogwekano bw’ekerogo ki’obonene keroisirie korwa ase esafiro. Ase omogwekano oria bw’ekerogo ki’obonene naikaranseteo oyomo ekieni kiaye kiarenge buna eki’omonto.
EZE 1:27 Korwa ase ensemo ekororekana buna nekebono ki’omogwekano oyio na gochia igoro nkarora obomeka‐meku buna obw’etai boetananire negento kenga buna omorero, na korwa ase ekebono kiaye gochia inse ’nkarora egento kenga omorero. Omogwekano oria nigo oetananire n’oborabu bware komoreka.
EZE 1:28 Oborabu boria bwarenge komoreka chinsemo chiaye chionsi, nigo bwagwekaine nomokubinyongo ase engaki y’embura. Okororekana okwo nakw’obonene bw’Omonene. Ekero narooche ayio ngatung’ama inse maumama; erio nkaigwa eriogi ri’oyomo ogokwana.
EZE 2:1 Ere aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, tenena namagoro ao, inche nkwane naye.”
EZE 2:2 Ekero akwanete nainche, Omoika ogasoa ime y’ane, ogantenenia, erio nkamotegerera oria orenge gokwana nainche.
EZE 2:3 Ere aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, nkogotoma inde gochia ase Abaisraeli, egesaku ekio getari koigwera, ekio giantigire inche. Abanto abwo amo ne chisokoro chiabo babeire bagosaria asende nonya ngoika reero iga.
EZE 2:4 Abanto abwo nigo banyiretie amasio abo ne chinkoro chiabo. Nao nkogotoma gochia ase bare, goika obateebie iga: Aya nar’Omonene agoteeba.
EZE 2:5 Kobaraigwe, gose bange koigwa (ekiagera barabwo negesaku getari koigwera), mbamanye ng’a omobani obeire ase egati yabo.
EZE 2:6 “Korende aye Mwanyabaanto, tobaisa kobairoka, gose koiroka amang’ana abo, nonya goetananire namageri na amagwa, naende komenyete ase egati y’ebiuge. Ee, tobaisa kwoboa ekero orarore amasio abo, gose kwoboa amang’ana abo, ekiagera abwo nigo bare egesaku getari koigwera.
EZE 2:7 Amang’ana nkogoteebia naro orabateebie kobarayategerere gose bayaange, ekiagera barabwo negesaku getari koigwera.
EZE 2:8 “Korende aye Mwanyabaanto, tegerera aya nkogoteebia; tobaisa koba oyo otari koigwera buna egesaku eke getari koigwera. Asamia omonwa oo, orie egento eke ngokoa.”
EZE 2:9 Ekero narigereretie, nkarora okoboko koramboire gocha asende, na ase okoboko okwo egetabu yaringire yarengeo.
EZE 2:10 Egetabu keria gekaramborwa ase obosio bwane; nero nigo yariikire bosio na magega. Amang’ana ariikire aroro nigo arenge ay’amagombo, na okweumia, na okorera kw’obobe.
EZE 3:1 Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, karie egento ekio kwaeirwe; karie egetabu eke, erio ogende gokwana n’Abaisraeli.”
EZE 3:2 Ase ayio ngaasamia omonwa one, na ere akang’a egetabu eria in’yerie.
EZE 3:3 Naende aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, karie egetabu eke ngokoa eichore ase enda yao.” Erio nkayeria, egansa ase omonwa one buna obooke.
EZE 3:4 Erio Omonene agantebia, “Aye Mwanyabaanto, imoka ogende ase Abaisraeli, okwane nabarabwo amang’ana ane.
EZE 3:5 Tindi kogotoma ase abanto bagokwana omonwa omoao otamanyeti, korende ase Abaisraeli.
EZE 3:6 Gose tindi kogotoma ase abanto b’ebisaku ebinge bagokwana emenwa emekong’u, abwo ogokwana kwabo otanyare komanya. Ekeene, onye narenge kogotoma gochia ase abanto buna abwo, nigo barenge gokoigwera.
EZE 3:7 Abaisraeli tibagokoigwera aye, ekiagera tibari konyigwera inche; Abaisraeli bonsi banyiririe amasio abo, ne chinkoro chiabo boigo.
EZE 3:8 Rora, nakorire obosio bwao bobe obokong’u buna ayabo, na obosio bwao igoro bobe obokong’u buna ayabo.
EZE 3:9 Ee, nakorire obosio bwao igoro bobe obokong’u buna rigena rikorokwa elimasi, rire rikong’u kobua amagena ande. Tobairoka gose koboboa ekero orarore amasio abo, ekiagera abwo nigo bare egesaku getari koigwera.”
EZE 3:10 Omonene akagenderera gokwana nainche, aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, amang’ana onsi nkogotebia oyagache ase enkoro yao ime, oyaigwe buya.
EZE 3:11 Oimoke ogende ase abanto bamino abwo boosetwe, obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba, kobaragotegerere gose bange kogotegerera.”
EZE 3:12 Erio Omoika okanyimokereria igoro, nkaigwa korwa magega y’ane eriogi buna eri’ogoaka gw’enkoba, rigoteeba: “Obonene bw’Omonene botogigwe korwa agwo ase bore!”
EZE 3:13 Nkaigwa na eriogi rie chimbaaba chi’ebitongwa biria bire moyo chigokunana, na eriogi ri’amagoro aria arenge mbarabare yabo riarenge buna eri’ogoaka gw’enkoba.
EZE 3:14 Omoika okanyimokereria igoro, okang’ira aase aao, na inche nkagenda inde nobororo bogwoka ase omoika one, korende okoboko kw’Omonene gokambeka chinguru.
EZE 3:15 Ngaika Telabibu ase abanto baria boosetwe bamenyete, ang’e norooche rwa Kebari; nkagenderera kobeera amo nabarabwo aase agwo ase engaki y’amatuko atano na abere inde nomoichano omonene.
EZE 3:16 Ekero amatuko atano na abere aerete, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 3:17 “Aye Mwanyabaanto, nakobekire obe omorendi bw’Abaisraeli. Ekero kende gionsi oraigwe ring’ana rikorwa ase omonwa one, aye obateebie ring’ana erio riane ri’okobakuurera.
EZE 3:18 Kondateebe ase omokori amabe: Ekeene aye goika okwe, na aye koratige tomokuurera, gose tokwana nomokori amabe oyio ase okomokuurera, erinde atige chinchera chiaye chi’obobe atoorie obogima bwaye, rirorio omokori amabe oyio nakwe ore ase ebibe biaye, korende amanyinga aye nin’yaganie korwa ase okoboko kwao.
EZE 3:19 Korende aye korakuurere omokori amabe oyio, na ere aange koonchoka korwa ase ebibe biaye, ne chinchera chiaye chi’obobe, oyio goika akwe ore ase ebibe biaye, korende aye omonyene nobe gwatooririe obogima bwao.
EZE 3:20 “Naende omonyaboronge karaonchoke atige oboronge bwaye na akore ebibe, inche nimobekere ekegocha ase enchera yaye goika akwe. Onye tikwamokuurerete, ere nakwe ase engencho y’ebibe biaye, na ogokora kwaye kw’oboronge akorete ritang’ani tigokoinyorwa, korende amanyinga aye nin’yaganie korwa ase okoboko kwao.
EZE 3:21 Korende korakuurere omonyaboronge ng’a takora ebibe, na ere abe takora ebibe, ekeene, ere nabe moyo, ekiagera aigwerete ogokuurerwa, na aye nobe gwatooririe obogima bwao.”
EZE 3:22 Aroro agwo okoboko kw’Omonene gokambeka chinguru, ere aganteebia, “Imoka, ogende ase ense omweya, na aroro aaria inche ninkwane naye.”
EZE 3:23 Erio nkaimoka, ’nkagenda aaria ase ense omweya, na obonene bw’Omonene bogatenena aroro buna boria konya narorire ang’e norooche rwa Kebari; ekero naborooche, ngatung’ama, nkagwa inse maumama.
EZE 3:24 Erio Omoika ogasoa ime y’ane, ogantenenia, n’Omonene agakwana nainche, aganteebia, “Genda bwesiekere nyomba mwao.
EZE 3:25 Korende aye Mwanyabaanto, rora nosibwe ne chingori, erinde tonyara kogenda ase egati y’ abanto bao.
EZE 3:26 Inche nimbwatanie oromeme rwao namang’ang’ura, na aye obe rimama osinywe kobakuurera; barabwo nigo bare egesaku getari koigwera.
EZE 3:27 Korende ekero ’ndakwane naye, nimaanore omonwa oo, na aye obateebie iga: Aya naro Omonene agoteeba; Omonto oganetie koigwera, tiga aigwere, na oyo otaganeti koigwera, tiga aange, ekiagera barabwo negesaku getari koigwera.
EZE 4:1 “Aye Mwanyabaanto, imokia ritabori, oribeke bosio bwao, erio orimang’ere omogwekano bw’omochie o Yerusalemu.
EZE 4:2 Oyogitere orwaki rw’okoyoboera ase chinsemo chionsi, na oyoetananie neburi boigo, naende oyobekere ebitwori bi’abarwani esegi, na otenenie ebikorero bi’ogotagorera ase chinsemo chionsi.
EZE 4:3 Oimokie esani y’ekioma, oyetenenie buna orwaki ase egati yao na omochie oyio; oyorigererie, oyoboere na ogenderere koyoboera. Ayio nabe ekemanyererio ase Abaisraeli.
EZE 4:4 “Erio aye oraarere orobega rwao rw’okobee, obe kobogoretie obobe bw’Abaisraeli igoro yao. Koreng’ana namatuko ayio orabe koraire igo, naboigo orabogorie obobe bwabo.
EZE 4:5 Nagochikeire amatuko amagana atato, na emerongo kianda (390); amatuko ayio nigo anga buna emiaka y’egesusuro ki’obobe bwabo, eyio nero engaki orabe kobogoretie obobe bw’Abaisraeli.
EZE 4:6 Ekero orabe gwakoorire korara engaki eyio, naende oraarere orobega rwao rw’okorio, na obe kobogoretie obobe bw’Abayuda. Nagochiikeire amatuko emerongo ene, rituko erimo ndibe buna omwaka oyomo.
EZE 4:7 “Bwasiorie eanga korwa ase okoboko kwao, origererie Yerusalemu oyio oboeire, erio obaane mamincha y’oro.
EZE 4:8 Ningosibe ne chingori, erinde tonyara koonchoka gochia ensemo ende yonsi goika obe gwakoorire amatuko ao ay’okoyoboera.
EZE 4:9 Oimokie engano, na esairi, ne ching’ende, ne chinchorogo, na amaemba, na engano ende, erio obeke ebinto ebio ase ekebekerero ekemo, obiochoganie, obiroisie emegati. Eyio nero or’abe gokoria ase engaki eyio y’amatuko amagana atato, na emerongo kianda, or’abe koraire.
EZE 4:10 Endagera yao or’abe gokoria nigo eraarengwe, nigo er’abe ey’ekerengo gie chisekeli emerongo ebere ase rituko erimo. Eyio nero or’abe gokoria rituko ase rituko.
EZE 4:11 Amaache or’abe gokonywa naro goika arengwe, abe inse y’elita eyemo ase rituko erimo; naboigo orabe gokonywa rituko ase rituko.
EZE 4:12 Oroisie endagera yao buna emegati y’esairi, oyeroiserie ase abanto barooche igoro y’omorero bw’obonyira obwomo bwa Mwanyabaanto.”
EZE 4:13 Erio Omonene agateeba, “Naboigo Abaisraeli bararie endagera etachenegeti ekero barabe bare ase egati y’ abanto b’ebisaku biria ase ndabaserie gochia.”
EZE 4:14 Erio nkamoiraneria, nkamoteebia, “Yaya, Omonene, Naama, inche tinana gwesoyia ase ogotacheneka; korwa obwana bwane goika bono iga, tinana koria enyama y’eng’iti ekwete enyene, gose eyeitire ne ching’iti chinde; enyama ende yonsi y’okogechia tiyana gosoa ase omonwa one.”
EZE 4:15 Ase ayio Omonene aganteebia, “Bono ninkoe ribaga okoroiseria endagera yao igoro y’omorero bw’obwoyo obwomo bwe chiombe ribaga ri’omorero bw’obonyira bwa Mwanyabaanto.”
EZE 4:16 Naende Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, ngochia inde gokeyia endagera ase Yerusalemu. Nigo baraarengerwe endagera bakoria, na bayerie bare n’obwoba. Boigo goika barengerwe amaache bakonywa, na bayanywe bare n’omoichano.
EZE 4:17 Ninkore ayio, erinde baborwe endagera na amaache, na baichanerane omonto n’oyomwabo, na barabwo nigo bararee na kogireka ase engencho y’egesusuro ki’obobe bwabo.
EZE 5:1 “Aye Mwanyabaanto, imokia omoyio o birende omwoge, bwekigite etukia y’omotwe oo, ne chinderu chiao; erio orente ekerengero orengere etukia eyio na oyiatanane.
EZE 5:2 Ensemo eyemo ya isato y’etukia eyio oyesambere gati‐gati y’omochie, ekero amatuko ay’okoyoboera kaerire; na ensemo ende ya isato oyeake n’omoyio oria goetanana ase omochie oria; na ensemo ende ya isato oyesiarere eirurukigwe nomwaga, na inche nin’yebwatie n’omoro one.
EZE 5:3 Oimokie etukia inke igo, oyesiberanie ase omokoba bw’eganchwa yao.
EZE 5:4 Naende oimokie inke igo korwa ase eyio, oyerute ase omorero oyesambe, na korwa ase eyio omorero norueo bwesiarere gochia ase Abaisraeli bonsi.”
EZE 5:5 Aya naro Omonene agoteeba: “Oyo n’oro Yerusalemu; nayobekire ase egati‐gati y’ abanto b’ebisaku, ne chinse chinde chiyoetanaine.
EZE 5:6 Korende Yerusalemu okorire ebibe kobua abanto b’ebisaku na bwangire koigwera amachiiko ane, naende okorire ebibe kobua chinse echio chiyoetanaine, ekiagera bwangire koigwera aya nachiigete, gose kobwatia emeroberio y’ane echiikire.”
EZE 5:7 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: “Inwe mwabeire abebura‐buria kobua ebisaku ebio bibaetanaine, gose timobwateti emeroberio y’ane echiikire, gose timorendeti amachiiko ane, na timobwateti nonya namachiiko y’ebisaku ebio bibaetanaine.”
EZE 5:8 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: “Rora, inche ninche inde mamincha yaino, nimbaachere, ’mbanachere ekiina agwo ase egati yaino, ase amasio y’ abanto b’ebisaku.
EZE 5:9 Ase engencho y’ogosaria kwaino gwonsi gw’okogechia nimbae egesusuro ’ntana korua kero kende gionsi, gose tinkonyara gokerua nonya ng’ake naende.
EZE 5:10 Ekero ekio abaibori ’mbarie abana babo, na abana ’mbarie abaibori babo, agwo ase egati yaino. Nimbanachere ekiina, na abatigari baino nimbasiarere gochia ase chinsemo chionsi chi’ense.”
EZE 5:11 Ase ayio Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: “Ekeene, buna inde moyo ekiagera inwe mwakorire Obomenyo, bwane Obochenu bwabeire obotachenegeti ase engencho y’ogokora kwaino kw’obokaayayu, na okogechia kwaino gwonsi, nimbaserie kegima; eriiso riane tirikobarigereria namabeebe, gose inche tinkobarorera amaabera.
EZE 5:12 Ensemo eyemo ya isato y’ abanto baino ’mbaitwe namarwaire agoita, na bakwe nenchara, agwo ase omochie ime, na ensemo ende ya isato ’’mbakenywe nemioro agwo ase chinsemo chionsi isiko y’omochie; na ensemo ende ya isato nimbasiarere gochia ase chinsemo chionsi, mbabwatie inde n’omoro.
EZE 5:13 “Ase enchera eyio ning’umore endamwamu y’ane, na obotindi bwane, igoro ase bare, erinde ’ng’isaneke. Ekero ’ndabe naumoire endamwamu y’ane ase bare, ’mbamanye ng’a ninche Omonene nakwanire ayio inde ne risemi.
EZE 5:14 Aye omochie, ningosirie obe amaturi na oyo ogochaaywa n’abanto b’ebisaku bigoetanaine, na ase amasio y’ abanto bonsi abagoeta ase ore.
EZE 5:15 “Ekero nd’abe nendamwamu na obotindi na gokonachera ekiina na gokoa egesusuro ki’ogokorongeyia, aye n’obe kogochaaywa na gosekererwa, na ekero abanto b’ebisaku biria bigoetanaine barakorore, nigo barorokererigwe na goichanigwa. Ninche Omonene nakwanire ayio.
EZE 5:16 Ekero ekio nindase abanto bao chinsara chiane chi’enchara, chibaite na kobasiria kegima. Ekero ndakore ayio ninkeyie endagera yabo bakoria ebe enke na enchara egenderere komenteka.
EZE 5:17 Nintome enchara ne ching’iti chi’orosana ase ore, ebio ’mbiite abana bao; boigo ningotomere amarwaire agoita na ogoiterwa kw’amanyinga amo n’omoro. Ninche Omonene nakwanire ayio.”
EZE 6:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia,
EZE 6:2 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia ase ebitunwa bi’Abaisraeli, obaane mamincha yabo,
EZE 6:3 oteebe: Inwe ebitunwa bi’Abaisraeli, igwa ring’ana ri’Omonene! Aya n’aro Omonene agoteebia inwe ebitunwa, na ebigoro, ne chindooche, na amakura: Rora, inche nindete omoro ase more na ninsarie aase aino aimokererete igoro mogosasiimera.
EZE 6:4 Ebisasimero biaino mbisarigwe kegima, naboigo na ebisasimero biaino bi’ogosambera ubani. Abanto abwo baraitwe mbatugutwe bosio bw’emegwekano yaino mogosasiima.
EZE 6:5 Nimbeeke emebere ekwete y’Abaisraeli bosio bw’emegwekano yabo bagosasiima, na amauga aino nin’yasiarere chinsemo chionsi chiebisasimero biaino.
EZE 6:6 Aase aande onsi mor’abe momenyete, emechie yaino nesirigwe, na aase aino aimokererete igoro mogosasiimera natagorwe na atigwe bosa, na emegwekano yaino mogosasiima nebutoranwe tebao naende; boigo na amatenenerio aino aya mogosasiimera erioba nabutorwe agwo inse, naboigo na ebisasimero biaino bi’ogosambera ubani, na emeremo yaino yonsi mwakorire esirigwe.
EZE 6:7 Abanto baraitwe mbagwe ase egati yaino, na inwe monyare komanya ng’a inche ninche Omonene.
EZE 6:8 “Korende nonya naboigo nintige abande baino babe moyo. Abande b’abwo baratooreke korwa ase emioro ’mbasiarerwe gochia ase chinse chinde, babe bamenyete ase egati y’ebisaku.
EZE 6:9 Abwo baratooreke korwa ase emioro na koirwa ase obosomba ase egati y’ebisaku mbabe bakong’inyora, ekiagera nasenyentete chinkoro chiabo chi’obokaayayu, echio chiantigete, na ngaukoria amaiso abo, ayio atengerete ase okogania emegwekano yabo bagosasiima. Mbachandeke na kwegecha boka abanyene, ase engencho y’ebibe bakorire, na ase engencho y’okogechia kwabo gwonsi.
EZE 6:10 Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene. Amang’ana nakwanete ng’a nimbarentere amabe ayio tarenge amang’ana abosa.”
EZE 6:11 Aya naro Omonene agoteeba, “Samusa amaboko aino, na motinere amagoro aino inse, morere: Obee! Obee! Nase engencho y’obobe bwonsi bw’okogechia kw’Abaisraeli obwo bwagerire ng’a baitwe nemioro, na enchara, na amarwaire.
EZE 6:12 Omonto orabe okare aare, oborwaire mbomoite, na oyore ang’e naitwe n’omoro, na oyo otigaire na orendire, enchara nemoite. Ase enchera eyio inche Omonene ning’umore ekeririanda kiane igoro yabo.
EZE 6:13 Ekero emebere y’ abanto baitirwe er’abe eraire ase egati y’emegwekano yabo bagosasiima eetanaine ebisasimero biabo igoro y’ebigoro bionsi, na igoro y’ebichuria bi’ebitunwa bionsi, na inse y’emete yonsi emebese, na inse ya kera omoaruni, agwo aase aande onsi ase baruerete ebinto bigosokia rimisu rigiya ase emegwekano yabo bagosasiima, erio nario baramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 6:14 Nindambore okoboko kw’ane mbaake, insirie ense yabo n’yetige bosa, ee, aase aande onsi bamenyete nabe bosa kobua erooro ya Dibula. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 7:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha ase ’nde, riganteebia:
EZE 7:2 “Aye Mwanyabaanto, aya naro Omonene agoteebia ense y’Abaisraeli: Oyo nomoerio! Omoerio ngocha ore ase chinsemo inye chi’ense eye.
EZE 7:3 “Bono omoerio ogocheire, na inche ’nkorenta ’nde endamwamu y’ane ebe igoro ase ore, na ninkonachere ekiina koreng’ana nogokora kwao; ninkoe egesusuro ase engencho y’ogokora kwao gwonsi gw’okogechia.
EZE 7:4 Tinkoombia ng’a tinkoroochi, gose tingokororera amaabera, korende ninkoe egesusuro ase engencho y’ogokora kwao, na ogokora kwao gw’okogechia ’ngokoiranere. Erio nario oramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 7:5 Aya naro Omonene agoteeba: “Rora, obobe ngoocha bore, obobe borabe bogoetania bonde bwonsi.
EZE 7:6 Omoerio ’ngoocha ore, ee, omoerio ’ngoocha ore okonyore! Naama! Ngoocha ore!
EZE 7:7 Inwe abanto momenyete ase ense eye, bono egeku nkobacheera kere. Engaki yao yaikire; rituko ri’omoichano ngocha rire; tirikoba rituko ri’ogoaka amariogi y’omogooko igoro ase ebitunwa.
EZE 7:8 “Bono yatigaire engaki enke, inche ng’umore okogechigwa kwane na goikerania endamwamu y’ane igoro ase more. Nimbanachere ekiina koreng’ana nogokora kwaino, nimbae egesusuro ase engencho y’okogechia kwaino gwonsi.
EZE 7:9 Tinkoombia ng’a timbarochi, gose tinkobarorera amaabera, korende nimbae egesusuro ase engencho y’ogokora kwaino, na ogokora kwaino gw’okogechia nkobairanere. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene nabaakire.
EZE 7:10 “Naama! Rituko riria ngocha rire! Ngocha rire! Egeku nkobacheera kere! Enyimbo y’okobaaka yasebokire, na obomwenu bwareeretire.
EZE 7:11 Okorega okwo gwakiinire, kwabeire enyimbo igoro y’abwo bagokora amabe. Omonto obo tagotigara nonya noyomo; obotenenku bwabo mbosirigwe amo na kende gionsi babwate, na obonene bwabo bwonsi mboere.
EZE 7:12 Rituko riria riakire ang’e; omogori tabaisa kogooka, gose omoonia tabasa korera ekiagera endamwamu y’ane
EZE 7:13 Omoonia tari gocha koiranerigwa egento ekio aoonetie nonya ogendererete koba moyo. Aya abaanetwe igoro y’omoganda bwonsi tagotigwa taikeranigwa. Onde tari ase abwo bagokora ebibe oranyare gotooria obogima bwaye.
EZE 7:14 Babugirie ebitureeri na kobeeka ebinto bionsi ang’e, korende nonya n’oyomo tari oragende ase esegi eyio, ekiagera endamwamu y’ane nigo ere igoro y’omoganda bwonsi.
EZE 7:15 “Ogoitwa nemioro nigo kore isiko, na oborwaire bogoita, na enchara, nigo bire ase omochie ime. Omonto okare isiko y’omochie naitwe n’omoro, na oyore ase omochie ime, enchara na oborwaire ’mbimoite.
EZE 7:16 Korende abaratigare bare moyo mbatame gochia ase ebitunwa igoro, babe buna amaruma are ase amakuruma, bonsi mbabe bakorera, kera oyomo ase engencho y’ebibe biaye.
EZE 7:17 Mbairianyeke amaboko abo aborwe chinguru, na amaru abo ororobe, abe buna amaache.
EZE 7:18 Mbeboyie chigunia, batubwe nomoondoko. Amasio abo nabe nobosooku, na emetwe yabo esunyoke etukia ebe amasio.
EZE 7:19 Mbatugute chifeta chiabo ase chinchera; chitaabu chiabo nchibarwe koba buna egento ki’eubi. Chifeta ne chitaabu chiabo tichikonyara kobatooria ase rituko ri’endamwamu y’Omonene. Ebinto ebio tibigoisanekia okogania kwabo, gose tibikobaigotia, ekiagera nigo biabete ebigocha bikagera bagakora ebibe.
EZE 7:20 Nigo baenenerete obwari bw’ebinto ebio, na korwa ase ebio bakaroisia emegwekano yabo y’okogechia na ey’obosooku. Ase ayio ninkore ebinto ebio bibe buna eubi ase bare.
EZE 7:21 “Inche nindete abanto abaao basakore ebinto ebio, na abakori amabe b’ense mbabiegwe, babikore bibe ebitachenegeti.
EZE 7:22 Ning’onchore obosio bwane korwa ase bare, erinde bakore ekungo y’ane ebe eyetachenegeti; abauri mbasoe aroro na koyekora ebe eyetachenegeti.
EZE 7:23 “Roisia ebinyuri, ekiagera ense yaichoirwe nogoiterwa kw’amanyinga, na obotindi bwaichoire ase omochie ime.
EZE 7:24 Ase ayio nindete ebisaku bire ebibe mono biire chinyomba chiabo. Ninsirie obomwenu bw’abare ne chinguru, na aase abo aachenu abe aya atachenegeti.
EZE 7:25 Ekero ogosirigwa korabaachere mbarigie omorembe, korende tibakoyonyora.
EZE 7:26 Amaakwa nabe agotunyanwa na amaakwa ande, na amang’ana amabe nabe agotunyanwa n’ayande amabe. Abanto mbarigie amaroro korwa ase ababani; abakuani mbasinywe kworokereria amachiiko, na abagaaka mbasinywe gosemia.
EZE 7:27 Omorwoti nabe okweumia, na abagaambi mbatubwe nomoichano; amaboko y’ abanto b’ense eye nabe akoiguswa ase obwoba. Nimbakorere koreng’ana nogokora kwabo; nimbagaambie koreng’ana buna barenge kogaamba. Erio nario baramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 8:1 Ekaba ase rituko ria gatano, omotienyi o gatano na rimo, omwaka o gatano na rimo, ekero narenge ng’ikaransete nyomba mw’ane amo nabagaaka b’Abayuda, okoboko kw’Omonene kogaacha igoro y’ane.
EZE 8:2 Nkarigereria, nkarora omogwekano bw’omonto ore nekieni kenga omorero. Korwa ase ensemo ekarorekana buna ekebono kiaye gochia inse omorero norengeo, na korwa ase ekebono kiaye gochia igoro nkarora obomeka‐meku buna obw’etai.
EZE 8:3 Akarambora omogwekano onga buna okoboko, akabwata etukia y’omotwe one. Erio Omoika okanyimokereria igoro ase egati y’ense na igoro, na ase okorora gokorwa ase Nyasae Omoika okang’ira Yerusalemu. Okang’ira goika ase egesoero ki’eraaro ya ime, goetera ase egeita kiarochie sugusu. Aroro agwo nao omogwekano obekire, oyio obogetie risemi ria Nyasae.
EZE 8:4 Naama! Obonene bwa Nyasae bw’Abaisraeli nao bwarenge, nkaborora buna naborooche ase ense omweya.
EZE 8:5 Erio Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, imokia amaiso ao igoro, origererie gochia sugusu.” Ase ayio nkarigereria gochia sugusu, nkarora omogwekano bw’ogosasiimwa, oria obogetie risemi ria Nyasae oteneine ensemo ya sugusu y’egesoero ki’egeita kegochia ase egesasiimero.
EZE 8:6 Naende Omonene akamboria, “Aye Mwanyabaanto, Inee, kwarorire egento Abaisraeli bagokora? Nigo bagokora ebibe ebinge bi’okogechia aase aiga, na bagonseria gochia aare korwa Aase ane Aachenu. Korende norore okogechia okonene kobua okwo.”
EZE 8:7 Erio akandeta ase egesieri ki’eraaro, na ekero narigereretie nkarora ekebao ase enyasi.
EZE 8:8 Erio Omonene agantebia, “Aye Mwanyabaanto, bochora enyasi eyio.” Ekero nabochorete gochia ime, ’nkarora egesieri.
EZE 8:9 Aganteebia, “Soa gochia ime, erinde orore ebibe bi’okogechia okonene bagokorera aase aiga.”
EZE 8:10 Ase ayio ngasoa ime, nkarigereria enyasi chinsemo chionsi, ’nkarora kera egesaku gie ching’iti chi’okogechia, na emegwekano yonsi Abaisraeli bagosasiima, biamang’eire ase chinyasi.
EZE 8:11 Abagaaka b’Abaisraeli emerongo etano na ebere, amo na Yasania, mosinto o Safania, nigo bateneine ase egati y’emegwekano eyio y’ogosasiimwa. Kera oyomo nigo abwate ase amaboko aye egetaabo ki’ogosambera ubani, na erioki ria ubani richongororogete gochia igoro.
EZE 8:12 Omonene akamboria, “Aye Mwanyabaanto, kwarorire egento abagaaka b’Abaisraeli bagokora ase omosunte, kera oyomo ase akanunchi ka’ye k’emegwekano y’ogosasiimwa? Barabwo nigo bagoteeba: Omonene tatorochi. Ere otigire ense eye.”
EZE 8:13 Naende aganteebia, “Norore okogechia okonene kobua okwo barabwo bagokora.”
EZE 8:14 Erio akang’ira ase egesoero ki’egeita gia sugusu ase enyomba y’Omonene, na aroro ’nkarora abakungu baikaranseteo bakoreera enyasae ekorokwa Tamusi.
EZE 8:15 Erio Omonene akamboria, “Aye Mwanyabaanto, kwarorire amang’ana aya? Norore okogechia okonene kobuete oko.”
EZE 8:16 Naende akang’ira ase eraaro ya ime y’enyomba y’Omonene. Agwo ase egesieri gie Hekalu y’Omonene egati y’enyomba ya bosio na egesasiimero, nkarora abasacha koreng’ana emerongo ebere, na batano. Barabwo nigo baete Hekalu y’Omonene amagega, barigereretie gochia moocha. Abwo nigo barenge gosasiima erioba barigereretie gochia moocha.
EZE 8:17 Erio akamboria, “Aye Mwanyabaanto, kwarorire amang’ana aya? Inee! Aya namang’ana amagusu mono ase Abayuda ng’a bakore ebibe bi’okogechia, ebio bagokorera aase aiga? Nigo bagochia goichoria ense yonsi nobobe na bangechie imbe nendamwamu naende? Rora buna babeekire orosagia rw’omosabibu ase chimioro chiabo.
EZE 8:18 Ase ayio, nimbakorere amabe inde nendamwamu. Tinkoombia ng’a timbarochi, gose tinkobarorera amaabera. Nabaisa korera baake eriogi rinene ase ’nde, tinkobaigwa.”
EZE 9:1 Nkaigwa Omonene ogoaka eriogi rinene, ogoteeba, “Teebia abwo bachiikirwe gosaria omochie bache, kera oyomo ache ore nekerwanero kiaye ase okoboko kwaye.”
EZE 9:2 Erio abanto batano nomo bagaacha korwa ase egeita kia rogoro kerochie sugusu. Kera oyomo agacha obwate ekerwanero kiaye ki’ogoita koboko kwaye, bare amo nomonto obegete eanga y’egatani, bwebeoranetie ekaramu akoriikera, ere kenema kiaye. Abanto abwo bagasoa ime, bagatenena ang’e negesasiimero kiaroisirie korwa ase etai.
EZE 9:3 Obonene bwa Nyasae bw’Abaiisraeli konya bwaimokereire igoro korwa ase egetongwa kebwate chimbaba, agwo ase bwarenge, bokagenda ase omoriibo o inse bw’egesieri ki’enyomba eria. Erio Nyasae akarangeria omonto oria obegete eanga y’egatani bweboeranetie ekaramu akoriikera,
EZE 9:4 akamoteebia, “Soa oete ase omochie o Yerusalemu bwonsi, obeke ekemanyererio ase obosio bwa kera omonto oichanete na korera ase engencho y’ebibe bi’okogechia bigokorwa ase omochie oyio.”
EZE 9:5 Nkaigwa ogoteebia abanto baria bande, “Mobwatie omonto oyio korwa magega, moetanane ase omochie bwonsi, moite abanto; timoombia ng’a timobarochi, gose timobarorera amaabera.
EZE 9:6 Moite mosirie kegima abagaaka, na abamura, na abaiseke, na abana, amo nabakaungu, korende timobaisa gokuna omonto obekeire ekemanyererio keria. Mochaakere Aase ane Aachenu.” Ase ayio bagachaaka goita abagaaka bateneine bosio bw’enyomba eria.
EZE 9:7 Erio Omonene akabateebia, “Mokore enyomba y’ane ebe eyetachenegeti; moichorie chiraaro chiaye nebitondo bi’abaanto. Nyuma y’ayio mosoe ase omochie” Ase ayio bagasoa ase omochie, bagaita abanto.
EZE 9:8 Ekero abwo bagendererete goita abanto, ngatigara inche bweka. Erio ngatung’ama inse nkaumama, nkarera ase Omonene, nkamoboria, “Aye Omonene, Inee, nigo ogochia gosiria Abaisraeli bonsi abwo batigaire ase okoumora endamwamu yao ase Yerusalemu?”
EZE 9:9 Omonene akang’iraneria, aganteebia, “Ebibe bi’Abaisraeli na Abayuda nigo bire ebinene mono. Ense nigo eichire nogoiterwa kw’amanyinga, na omochie nigo oichire nobokorekanu bw’ogosaria amachiiko, ekiagera abanto nigo bagoteeba: Omonene otigire ense eye, ere tari korora kende.
EZE 9:10 Inche tinkoombia ng’a timbarochi, gose tinkobarorera amaabera, goika mbaakane ogokora kwabo kobairanere.”
EZE 9:11 Erio omonto oria obegete eanga y’egatani, na bweboeranetie ekaramu akoriikera, akairana akarenta amang’ana, agateeba, “Nakorire buna gwanchiigete.”
EZE 10:1 Nkarigereria, nkarora igoro ase eanga eria yarenge igoro y’emetwe y’ebitongwa bibwate chimbaba egento kenga buna safiro, rigena rikomeka‐meka, nabaachire buna ekerogo ki’obonene.
EZE 10:2 Omonene agateebia omonto oria obegete eanga y’egatani, “Genda ase egati‐gati y’amagoro aria anga chinyange, are inse y’egetongwa kebwate chimbaba, bwanchare namaboko ao omorero bw’amakara ore ase egati y’ebitongwa bibwate chimbaba baria, oyosiarere igoro y’omochie.” Erio akagenda imorigereretie.
EZE 10:3 Ebitongwa bibwate chimbaba abwo nigo bateneine ensemo ya Irianyi y’enyomba y’Omonene, ekero omonto oria asoeteo, ne riire rigaichora ase eraaro ya ime.
EZE 10:4 Erio obonene bw’Omonene bokaimokerera igoro, bokarua ase egetongwa kebwate chimbaba oria, bokagenda ase omoriibo o inse bw’egesieri ki’enyomba eria; enyomba eria egaichorwa ne riire, na eraaro egaichorwa nobomeka‐meku bw’obonene bw’Omonene.
EZE 10:5 Eriogi ri’ogoakania chimbaaba chi’ebitongwa bibwate chimbaba baria rikaigugwa ase eraaro ya isiko, buna eriogi ria Nyasae Omobui ekero agokwana.
EZE 10:6 Ekero Omonene achiigete omonto oria obegete eanga y’egatani agende korusia omorero korwa ase egati‐gati y’amagoro aria anga chinyange, korwa ase egati‐gati y’ebitongwa bibwate chimbaba, omonto oria agasoa agatenena ang’e nokomo kw’amagoro aria.
EZE 10:7 Omokerubi oria oyomo akarambora okoboko kwaye ase egati‐gati y’ebitongwa bibwate chimbaba bande, na agaanchara omorero bw’amakara orenge ase egati‐gati y’ebitongwa bibwate chimbaba baria bande, akayobeka ase amaboko ’omonto oria obegete eanga y’egatani, na omonto oria akayobogoria, agasoka n’oro isiko.
EZE 10:8 Nkarora inse ye chimbaaba chi’ebitongwa bibwate chimbaba baria egento gekororekana buna okoboko kw’omonto.
EZE 10:9 Nkarigereria nkarora amagoro aria anga chinyange ane mbarabare y’ebitongwa bibwate chimbaba, okomo kore ang’e ase kera egetongwa kebwate chimbaba. Amagoro aria nigo arenge kororekana anga buna kurusolito, rigena rikomeka‐meka.
EZE 10:10 Amagoro aria ane nigo agwekaine, kera okogoro nigo kwaroisirie kogasoanigwa nokonde.
EZE 10:11 Ekero amagoro ayio arenge kogenda, nigo arenge kogenda ase chinsemo inye chionsi, tarenge koonchoka, akaba akogenda gochia bosio rioka, korende ase okogoro kwa bosio kwarenge kogenda gochia, onsi nigo arenge kobwatia gochiao atari koonchoka ekero akogenda.
EZE 10:12 Emebere y’ebitongwa bibwate chimbaba baria, na emegongo yabo, na amaboko abo, ne chimbaaba chiabo, amo namagoro aria ebitongwa bibwate chimbaba baria baane babwate, nigo biaichire namaiso ase chinsemo chionsi.
EZE 10:13 Nkaigwa amagoro aria akorokwa “Oborundarundia”.
EZE 10:14 Kera egetongwa kebwate chimbaba nigo kebwate amasio ane; obosio bw’eritang’ani nigo bwarenge buna obw’egetongwa kebwate chimbaba, na obwa kabere buna obwa Mwanyabaanto, na obwa gatato buna obw’endo, na obwa kane buna obw’ebiongo.
EZE 10:15 Amakerubi abwo bakaimoka gochia igoro. Ebitongwa ebio nabio biria narooche ang’e norooche rwa Kebari.
EZE 10:16 Ekero ebitongwa bibwate chimbaba baria barenge kogenda naboigo na amagoro aria naro arenge goeta mbarabare yabo, na ekero ebitongwa bibwate chimbaba baria barenge korambora chimbaaba chiabo ase okoimoka gochia igoro, amagoro aria tarenge gwatananeka korwa ase bare.
EZE 10:17 Ekero barenge gotenena, na amagoro aria naro atenena; ekero barenge koimoka gochia igoro, na amagoro aria aimoka amo nabarabwo, ekiagera omoika bw’ebitongwa biria nigo orenge ime yabo.
EZE 10:18 Erio obonene bw’Omonene bokarua ase omoriibo o inse bw’egesieri ki’enyomba y’Omonene, bokagenda bogatenena igoro y’ebitongwa bibwate chimbaba baria.
EZE 10:19 Erio ’nkarora ebitongwa bibwate chimbaba baria bakorambora chimbaaba chiabo na koimokerera igoro korwa ase riroba ekero bagendete, na amagoro aria naro akagenda amo nabarabwo. Bagatenena ase egesoero ki’egeita kia moocha kegochia ase enyomba y’Omonene, na obonene bwa Nyasae bw’Abaisraeli nigo bwarenge igoro yabo.
EZE 10:20 Ebitongwa ebio nabio biria narooche bire inse ya Nyasae bw’Abaisraeli ang’e norooche rwa Kebari, na nkamanya ng’a abwo nebitongwa bibwate chimbaba barenge.
EZE 10:21 Kera oyomo nigo abwate amasio ane, ne chimbaaba inye, na inse ya kera orobaaba egento nkiarengeo gekororekana buna okoboko kwa Mwanyabaanto.
EZE 10:22 Amasio abo nigo agwekaine kegima buna aria narooche agwo ang’e norooche rwa Kebari. Kera oyomo akagenderera gochia bosio atari koonchoka.
EZE 11:1 Omoika okanyimokereria igoro, okang’ira ase egeita ki’enyomba y’Omonene kiarochie moocha. Na rora, agwo ase egesieri ki’egeita mbarengeo abasacha emerongo ebere, na batano, na ase egati yabo nkarora Yasania, mosinto bw’Asuri, na Peletia, mosinto o Benaya, abwo barenge abagaambi b’ abanto.
EZE 11:2 Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, abanto aba nabwo bagokora emeroberio y’ogokora ebibe na korua ogoseemia kw’ogokora amabe ase omochie oyo.
EZE 11:3 Barabwo nigo bagoteeba ng’a engaki teraika ang’e tokoagacha chinyomba; omochie oyo n’enyang’eni ekoiyeka, na intwe nechinyama.
EZE 11:4 Ase ayio, aye Mwanyabaanto, bana ayare mamincha, yabo; ee baabaanere.”
EZE 11:5 Omoika bw’Omonene ogaacha igoro ase inde, oganteebia, “Bateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inwe Abaisraeli, naboigo mogokwana; inche nigo imanyete ayare ase chinkoro chiaino ime.
EZE 11:6 Mwaitire abanto abange goetania, ase omochie oyo, mwaichoirie chinchera chiaye nebitondo.
EZE 11:7 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Abwo mwaitire baraire ase omochie ime nabwo chinyama, na omochie oyo n’oro enyang’eni ekoiyeka; korende inwe abanyene nimbasokie korwa ase omochie oyo.
EZE 11:8 Inwe nigo moirogete ogoitwa nemioro, nindete emioro ebaite. Nab’Omonene ateebire.
EZE 11:9 Nimbarusie ase omochie oyo, mbabeeke ase amaboko y’ abanto abaao, na ’mbanachere ekiina.
EZE 11:10 Inwe imoitwe nemioro. Nimbanachere ekiina agwo ase ribebe ri’Abaisraeli. Erio momanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 11:11 Omochie oyo tori gochia koba buna enyang’eni ase more, na inwe timori koba chinyama ime yaye; inche nimbanachere ekiina agwo ase ribebe ri’Abaisraeli.
EZE 11:12 Erio momanye ng’a inche ninche Omonene. Inwe mwangire kobwatia emeroberio y’ane echiikire, gose timori gokora aya nachiikire, korende nigo mogokora koreng’ana namachiiko y’ abanto b’ebisaku ebio bibaetanaine.”
EZE 11:13 Ekero nagendererete kobana, Pelatia, mosinto o Benaya, agakwa. Erio ’ngatung’ama inse maumama, ’nkarera neriogi rinene, ’nkabora, “Aye Omonene, Inee, nigo ogochia goita osirie kegima abatigari b’Abaisraeli?”
EZE 11:14 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia,
EZE 11:15 “Aye Mwanyabaanto, abanto bamenyete Yerusalemu nigo bagokwana igoro y’ abanto bamino b’egesaku kiao, ee, igoro y’Abaisraeli bonsi, bagoteeba: Barabwo nigo bare aare korwa ase Omonene, ense eye nintwe twaeirwe ebe eyaito.
EZE 11:16 “Ase ayio obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Nonya nabaseririe gochia aare ase egati y’ abanto b’ebisaku na kobasiarera gochia ase chinse chionsi, inche omonyene nabeire inde obomenyo bwabo obochenu ase engaki eyio enke, agwo ase chinse echio baseretigwe gochia.
EZE 11:17 “Ase ayio obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Nimbasangererie korwa ase abanto b’ebisaku, na korwa ase chinse echio ase nabasiarerete gochia, erio mbairanie inwe Abaisraeli, ’mbae ense yaino.
EZE 11:18 Ekero barabe bairanire ase ense eyio, mbatugute korwa aroro emegwekano egosasiimwa y’obosooku, na okogechia gwonsi.
EZE 11:19 Ekero ekio nimbae enkoro eyemo, naende mbeke omoika omoyia ime yabo. Nindusie korwa ase bare chinkoro chire chinkong’u buna rigena, erio mbae echire chinyororo buna chinyama.
EZE 11:20 Erio nario barabwatie emeroberio y’ane echiikire, babwatie na amachiiko ane na koyaigwera. Barabwo mbabe abanto bane, na inche nimbe Nyasae obo.
EZE 11:21 Korende abanto abwo chinkoro chiabo chikobwatia emegwekano bagosasiima y’obosooku na okogechia, barabwo imbaakane ogokora kwabo kobairanere.” Nabo Omonene agoteeba.
EZE 11:22 Erio ebitongwa bibwate chimbaba bikarambora chimbaaba chiabo, na amagoro arenge mbarabare yabo; na obonene bwa Nyasae bw’Abaisraeli bokaba igoro yabo.
EZE 11:23 Erio obonene bw’Omonene bokaimokerera igoro korwa ase omochie oria, bokagenda bogatenena igoro ase egetunwa kere moocha y’omochie.
EZE 11:24 Ase okorora naetwe, Omoika o Nyasae okanyimokereria igoro, okang’ira ase ense y’Abakalidayo, ase abanto abwo boosetwe barenge. Nyuma y’ayio okorora koria narooche gokarua asende.
EZE 11:25 Erio ngateebia abanto abwo bonsi boosetwe amang’ana onsi ay’Omonene konya anyorokirie.
EZE 12:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 12:2 “Aye Mwanyabaanto omenyete ase egati y’ abanto batari koigwera; abwo babwate amaiso akorigereria, korende tibari korora, na amato agotegerera, korende tibari koigwa, ekiagera barabwo tibari koigwera.
EZE 12:3 “Ase ayio, aye Mwanyabaanto, ebeke ang’e amo n’ebinto biao, obe buna omonto okong’anya korwa ase ense yaye, ong’anye mobaso ekero abanto barooche. Ong’anye korwa aase ao otaare goika aase aande kobarooche. Ande nabo barabaise komanya nonya bare abanto batari koigwera.
EZE 12:4 Osokie ebinto biao isiko mobaso kobarooche, ebinto buna ebi’oyo okong’anya korwa ase ense yaye, na rigoika mogoroba, ogende aye bweka kobarooche, buna oyo okong’anya korwa ase ense yaye.
EZE 12:5 Obochore ekebao ase enyasi ekero abanto abwo bakorooche, erio obogorie ebinto biao oetereo.
EZE 12:6 Ekero omosunte ochire, obeke ebinto biao ireko, ekero abanto bakorigereretie. Otube obosio bwao torora ense, ekiagera nagokorire aye obe ekemanyererio ase egesaku ki’Abaisraeli.”
EZE 12:7 Inche ngakora buna nachigetwe; mobaso gati ngasokia ebinto biane isiko, nkaba buna nkong’anya inde, na riachia koba mogoroba, nkabochora enyasi namaboko ane. Ekero omosunte ochire, nkabeka ebinto biane ireko, nkagenda ekero abanto barigereretie.
EZE 12:8 Rituko ria kabere mambia, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 12:9 “Aye Mwanyabaanto, ekeene, Abaisraeli abwo batari koigwera mbakoborie ng’a ninki ekio ogokora.
EZE 12:10 Bono obairanerie, obateebie: Aya naro Omonene agoteeba: Okoorokerigwa oko nigo kore igoro y’omogaambi o Yerusalemu, amo n’Abaisraeli bonsi bare imeo.
EZE 12:11 Obateebie ng’a aye nigo ore ekemanyererio ase bare, na buna aye gwakorire nabarabwo nabo barakore, mbang’anyigwe bairwe ase obosomba.
EZE 12:12 Omogambi ore ase egati yabo naimokie ebinto biaye abibeke ireko agende; ekero omosunte ochire abochore ekebao ase enyasi aetereo; nigo aratube obosio bwaye tabaisa korora ense namaiso aye.
EZE 12:13 Nimobekere ekeonga kiane abwatwe ase oboreba bwane; erio imoire Babiloni, ase ense y’Abakalidayo; nonya naboigo takoyerora namaiso aye, korende nao arakwere.
EZE 12:14 Ninsiarere gochia ase chinsemo chionsi abanto bonsi abamoetanaine ase okomokonya, na abarwani baye bonsi b’esegi boigo, naende nimbabwatie n’omoro one.
EZE 12:15 “Ekero ndabaserie gochia ase abanto b’ebisaku na mbasiarere gochia ase chinse ching’ao, barabwo ’mbamanye ng’a ninche Omonene.
EZE 12:16 Korende nintigarie abanto bake korwa ase egati yabo bataitwe nemioro, gose nenchara, gose noborwaire bogoita, erinde kobare agwo ase egati y’ abanto b’ebisaku ase barairwe, banyare koorokia ebibe biabo bi’okogechia bakorire. Erio ’mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 12:17 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 12:18 “Aye Mwanyabaanto, karie endagera yao kore nomoondoko, na onywe amaache ao gokoiguswa na gochandeka.
EZE 12:19 Oteebie abanto bamenyete ase ense eye ng’a aya naro Omonene agoteeba igoro y’ abanto bamenyete Yerusalemu ase ense y’Abaisraeli: Barabwo mbarie endagera yabo bare nomoichano na mbanywe amaache abo bare nobwoba, ekiagera ense yabo nesakorwe na ebinto bionsi bireo, etigwe ere bosa ase engencho y’obobe obwo abanto bareo bakorire.
EZE 12:20 Emechie eyio emenyire nesarigwe kegima, na ense etigwe ere bosa. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 12:21 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 12:22 “Aye Mwanyabaanto, mebayeno ki eye mogokwana ase ense y’Abaisraeli, mogoteeba: Amatuko abaanetwe abeire amaange mono, na amaroro y’obobani abeire bosa?
EZE 12:23 Ase ayio bateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Ninsirie emebayeno eyio, tibayekwana naende ase ense y’Abaisraeli. Korende bateebie: Amatuko ayio abeire ang’e, na amaroro onsi y’obobani goika aikeranigwe.
EZE 12:24 “Amaroro y’obobani y’okong’ainereria, gose oboringoria bw’okweansia, tibikoba ase egati y’Abaisraeli nonya ng’ake.
EZE 12:25 Inche Omonene ninkwane ring’ana nganetie gokwana, na rirorio goika riikerane, tirigoteebana nonya ng’ake. Inwe egesaku getari koigwera, ase amatuko aino ninkwane ring’ana ndiikeranie. Nabo inche Omonene nateebire.”
EZE 12:26 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 12:27 “Aye Mwanyabaanto, Abaisraeli nigo bagoteeba iga: Okorora koria ere arorire nokw’amatuko atabe bwango; nigo akobana igoro ye chingaki chikare aare chitaracha.
EZE 12:28 Ase ayio obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Amang’ana ane tagoteebana nonya ng’ake taikeranigwa, onsi aya nakwanire goika aikeranigwe. Ninche Omonene nakwanire.”
EZE 13:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 13:2 “Aye mway abanto, bana mamincha y’ababani b’Abaisraeli, abwo bakobana amang’ana akorwa ase ebirengererio biabo abanyene, obateebie: Igwa ring’ana ri’Omonene!
EZE 13:3 “Aya naro Omonene agoteeba: Obobe nobw’ababani abwo abariri bakobwatia emeika yabo abanyene, na tibabwati korora konde gwonsi bagokwana.
EZE 13:4 Inwe Abaisraeli, ababani baino nigo banga buna ebibwe bimenyete ase amaturi.
EZE 13:5 Barabwo tibatiirete gochia aase atagoire, gose tibagiterete Abaisraeli chindwaki, erinde bekengere ase esegi ye rituko ri’Omonene.
EZE 13:6 Amaroro abo nay’obong’ainereria, na oboringoria bwabo nobw’oborimo. Barabwo nigo bagoteeba iga: Omonene oteebire bo. Korende Omonene tabatometi. Nonya naboigo, nigo basemeretie ng’a Omonene naikeranie amang’ana abo baabanire.
EZE 13:7 Inee! Tari amaroro y’obong’ainereria barorire, naende nigo bakoringoria oboringoria bw’oborimo, ekero bagokwana ng’a Omonene oteebire bo, na inche Omonene tinkwaneti ayio?
EZE 13:8 “Ase ayio aya naro Omonene agoteeba: Ekiagera mwakwanire obong’ainereria naende mwarorire amaroro y’oborimo, rora, inche nigo inde mamincha yaino. Nabo Omonene ateebire.
EZE 13:9 Okoboko kwane ngoake ababani abwo bakorora amaroro y’obong’ainereria, naende nigo bakoringoria oboringoria bw’oborimo. Barabwo tibakobeera ase omosangererekano bw’ abanto bane, gose tibakorikwa amo n’Abaisraeli, gose tibagosoa ase ense y’Abaisraeli. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 13:10 “Abaabani abwo basiririe abanto bane, babaebereirie na kobateebia: Omorembe; na omorembe tori aande. Ekero abanto baagachire orwaki barabwo nigo bakoroaka echooka etochoganiri buya.
EZE 13:11 Ase ayio goika oteebie ababani abwo bagoaka orwaki orwo echooka eyio ng’a orwaki orwo narogwe. Embura y’omoubera netwe amo namagena amanene, na ekembugu‐mbugu biroiyerie inse.
EZE 13:12 Ekero orwaki orwo rorabe rwagure inse, Inee, abanto tibakobaboria: Ng’ai echooka eria mwaroagete ere bono?
EZE 13:13 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Nintome ekembugu‐mbugu inde nendamwamu na ekeririanda, nintome embura ere ne chinguru, naende ase endamwamu y’ane nintome embura ere namagena amanene, nsarie bionsi kegima.
EZE 13:14 Erio ing’iyerie inse orwaki orwo mwaagete echooka, erinde oboroso bwaye botuborwe. Ekero orwaki orwo roragwe, inwe ina moitwe mokwereo. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 13:15 “Ase ayio ning’umore endamwamu y’ane eerere ase okoiyeria orwaki roria na gosiria baria baroagete echooka eria. Erio nimbateebie: Orwaki roria tiroiyo, nonya mbaria baroagete echooka tibaiyo.
EZE 13:16 Abwo nabwo barenge ababani baria b’Abaisraeli baabaanete igoro ya Yerusalemu, na barooche amaroro y’omorembe, nonya omorembe torengeo. Nabo Omonene ateebire.
EZE 13:17 “Aye Mwanyabaanto, barigererie abakungu b’ abanto bao, abwo bakobana amang’ana akorwa ase ebirengererio biabo abanyene, obaane amang’ana are mamincha yabo.
EZE 13:18 Obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba. “Obobe nobwabo abakungu abwo bakobareera ebimoya bire namaebi, babisiba ase amaboko abo, naende baabareera ebitambaa bagotuba emetwe y’ abanto abake na abanene, erinde baabarichania. Inee! Inwe abakungu aba, nigo mogochia korigia abanto bane na kobarichania, mobasirie, erinde inwe mogenderere koba moyo na kwenyorera ebitoki?
EZE 13:19 Inwe mwankorire nabeire buna nigo inde oyotachenegeti ase egati y’ abanto bane, ase okogania esairi eichire roe, na ebisamunye bi’omogati. Mwaitire abatagwenerete goitwa, na abagwenerete goitwa mwabatigire koba moyo. Ayio nigo mwayakorire ase okong’ainereria abanto bane, abwo bagwancherana n’oborimo.
EZE 13:20 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Rora nagechire ebimoya bire namaebi, ebio mokobwatera abanto buna nechinyoni mokobwata; nimbibutore korwa ase amaboko aino, erinde nsibore abanto abwo mwabwatire, barabwo batame buna chinyoni.
EZE 13:21 Boigo nintandore ebietubo biaino, ’ndusie abanto bane korwa ase amaboko aino, tibakogenderera koba abooswa ase more. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 13:22 “Ase engencho y’oborimo bwaino mwagerire abanyene oboronge baichanire ase chinkoro chiabo, abwo inche ntaichanetie. Nigo mwagerire abakori amabe koba noboremu, erinde tibaonchoka batige chinchera chiabo chi’obobe, erinde batoorie obogima bwabo.
EZE 13:23 Ase ayio timokogenderera korora amaroro y’obong’ainereria, gose kwenaria oboringoria. Nindusie abanto bane korwa ase amaboko aino. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 14:1 Abagaaka bande b’Abaisraeli bagaacha asende, bagaikaransa ase obosio bwane.
EZE 14:2 Erio ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 14:3 “Aye Mwanyabaanto, abanto aba baeire emegwekano bagosasiima ribaga koba ase chinkoro chiabo, na emegwekano eyio yabeire ekegocha gekobaraa gochia gokora ebibe. Inee! Ninyanche abanto banga buna abwo baborie amang’ana korwa asende?
EZE 14:4 “Ase igo, kwana nabarabwo, obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Omonto onde bwensi bw’Abaisraeli orae emegwekano yaye agosasiima ribaga ase enkoro yaye, na emegwekano eyio ebe ekegocha gekomoraa gochia gokora ebibe, naende abe ogocha ase omobani, oyio ninche Omonene omonyene ndamoiranerie buna agwenerete ase engencho y’emegwekano yaye emenge agosasiima.
EZE 14:5 Erio nario ’ndanyare koirania chinkoro chi’Abaisraeli abwo baatananirwe korwa ase ’nde ase engencho y’emegwekano yabo bagosasiima gocha ase ’nde.
EZE 14:6 “Ase ayio, teebia Abaisraeli ng’a aya naro Omonene agoteeba: Eitie moonchoke, motige gosasiima emegwekano yaino; onchoka motige ebibe biaino bionsi bi’okogechia.
EZE 14:7 “Omonto onde bwensi bw’Abaisraeli, gose omomenyi omenyete ase egati yabo, orataayaye korwa asende na koa emegwekano eyio ribaga ase enkoro yaye, eyio ekoba ekegocha gekomoraa gochia gokora ebibe, naende abe ogocha ase omobani komboria amang’ana goetera ase are, oyio ninche Omonene omonyene ndamoiranerie.
EZE 14:8 Nigo ndamobee, erinde abe ekiorokererio na omobayeeno ogokwanwa nabaanto, naende imwatanane kegima korwa ase abanto bane. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 14:9 “Omobani karang’aineke akwane ring’ana ri’obobani, rirorio ninche Omonene nang’ainire omobani oyio; nindambore okoboko kwane imoite arue ase egati y’Abaisraeli, abanto bane.
EZE 14:10 Abwo mbabogorie egesusuro ki’ebibe biabo, egesusuro ki’omobani na eki’omonto oria ochete koboria amang’ana korwa ase are, nigo kerabe ekemo.
EZE 14:11 Omonene nigo agoteeba ng’a ase enchera eyio Abaisraeli tibakorua asende bachie gosira, gose gwesoyia ase ogotacheneka nonya ng’ake ase engencho y’ogosaria kwabo gwonsi, korende mbabe abanto baane, na inche imbe Nyasae obo.”
EZE 14:12 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 14:13 “Aye Mwanyabaanto, onye ense egokora ebibe asende ase gokora aya atari ay’obwegenwa, nindambore okoboko kwane igoro yaye, ninsirie endagera nyerentere enchara, naende ng’ite Mwanyabaanto ne ching’iti,
EZE 14:14 nonya abanto aba batato: Nuhu, Danieli, na Ayubu, barenge kobao, oboronge bwabo tibware gotooria monto onde bwensi, otatiga ’mbarabwo boka bwarenge gotooria.” Nabo Omonene ateebire.
EZE 14:15 “Gose inse korenta ching’iti chi’orosana chintindi chichiche ase ense eyio chiyesarie ebe bosa, erinde monto onde tabaisa goeta ase ense eyio ase engencho ye ching’iti echio,
EZE 14:16 nonya abanto abwo batato barenge koba ase ense eyio, ekeene, buna inche Omonene Nyasae inde moyo, tibare konyara gotooria abana bareo, abamura gose abaiseke. Mbarabwo boka baarenge gotoorigwa, korende ense ero esarigwe ebe bosa.” Nab’Omonene ateebire.
EZE 14:17 “Gose inse gotoma omoro ase ense na ntebe: Omoro tiga oetere ense eye, naende insirie kegima Mwanyabaanto ne ching’iti,
EZE 14:18 nonya abanto abwo batato barenge kobao, ekeene, buna inche Omonene Nyasae inde moyo, tibare konyara gotooria abana bareo, abamura gose abaiseke, korende ’mbarabwo boka baarenge gotoorigwa.” Nabo Omonene ateebire.
EZE 14:19 “Gose inse gotoma oborwaire bogoita ase ense eyio, ing’umore endamwamu y’ane egere ogoiterwa kw’amanyinga, ng’ite Mwanyabaanto ne ching’iti aroro,
EZE 14:20 nonya Nuhu, Danieli, na Ayubu barenge kobao, ekeene, buna inche Omonene inde moyo, oboronge bwabo tibware gotooria abana bareo, abamura gose abaiseke, otatiga mbarabwo boka bwarenge gotooria.” Nabo Omonene Nyasae ateebire.
EZE 14:21 Aya naro Omonene agoteeba: “Naki erabe emechando emenene goetania ekero ndatome ase Yerusalemu ebisusuro biane bine: omoro, enchara, ching’iti chintindi, na oborwaire bogoita, erinde ng’ite na gosiria Mwanyabaanto amo ne ching’iti!
EZE 14:22 Nonya naboigo ’mbatigare abanto bande bare moyo, amo nabana baabo, abamura na abaiseke. Abwo mbasoke korwao bache ase more. Ekero baraache, morigererie orogendo rwabo, na ogokora kwabo. Erio nario moraisaneke ng’a egesusuro ekio naruete igoro ya Yerusalemu, na aya onsi nayokorerete ase engencho y’ebibe biaye nay’oboronge.
EZE 14:23 Barabwo mbabaremie, na ekero morarore chinchera chiabo, na ogokora kwabo, nigo moramanye ng’a aya nakorerete omochie oyio tinayakorete engencho ende etaiyo. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 15:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 15:2 “Aye Mwanyabaanto, Inee, naki omote bw’omosabibu gose orosagia rw’aye robuete emete ende yonsi, ase ogotogigwa, ase egati y’emete ende ere ase rinani?
EZE 15:3 Inee! Omote oyio nonachwe okorerwe moremo onde? Gose abanto mbaroisie egekongo korwa ase omote oyio basungere egento kende gionsi.
EZE 15:4 Nigo okoba chinko orutwa riko. Ekero omorero osambire chinsinyo chiaye chionsi, na obogati bwaye bwarurirwe, Inee, bono moremo ki orakorerwe?
EZE 15:5 Naama! Onye ekero omosabibu oyio orenge omogima togwenerete gokorerwa moremo onde bwensi, bono ekero oyire na korurwa nomorero, ’moremo ki orakorerwe?
EZE 15:6 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Buna koreng’ana naruure omote bw’omosabibu ore ase egati y’emete ende ere ase rinani outerwe omorero oyie, naboigo ndatugute abanto ba Yerusalemu.
EZE 15:7 Nigo ndababee; nonya bagochia gotooreka korwa ase omorero, naende omorero n’oro orabasirie. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene, nababeeire.
EZE 15:8 Ninsirie ense eyio ebe bosa, ekiagera bakorire aya atari ay’obwegenwa. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 16:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 16:2 “Aye Mwanyabaanto, manyia Yerusalemu okogechia kwaye.
EZE 16:3 Teebia Yerusalemu ng’a aya naro Omonene akoyoteebia. “Aye nigo kwaiboreretwe ase ense ya Kaanani. Iso nigo arenge Omoamori, na nyoko n’Omohiti orenge.
EZE 16:4 Rituko kwaiboretwe ororera rwao tirwanachetwe, gose tigwasibetigwe namaache orabe, gose tikwaagetwe omonyoo, gose tikwabeekeretwe eanga y’obwana.
EZE 16:5 Monto onde takororerete amabeebe agokorere ring’ana nonya n’erimo ase ayio, gose gokororera amaabera; korende nigo gwatugutetwe isiko aarabu, ekiagera rituko erio kwaiboretwe nigo kwangetwe.
EZE 16:6 “Ekero naetete agwo ase kwarenge, ngakorora gokwegara‐garia ime ase amanyinga ao, nkagoteebia: Buna oraire ase amanyinga ao ime, obe moyo; ee, nkagoteebia: Buna oraire ase amanyinga ao ime, obe moyo.
EZE 16:7 Nkagokiinia okamenteka okaba chilifu ne chilifu, buna ebimeri bire ase riroba. Ogakiina okaba omonene na omonyakieni: chimbeere chiao chigakina, na etukia yao boigo; korende nonya naboigo, nigo kwarenge getirianda, tikwabegete kende.
EZE 16:8 “Ekero naende naetete ase ore, ngakorigereria, nkarora ng’a gwaikire engaki y’ogwanchwa. Nkagotuba nomwambaro one, nkabisia obogetirianda bwao. Naende ngakora okobwatana kw’ogotianania naye, erio aye okaba oy’one. Nabo Omonene ateebire.
EZE 16:9 “Erio nkagosibia n’amaache, ngasibia amanyinga ao onsi na kogoaka amaguta.
EZE 16:10 Ngakobekera eanga eroisirie ere nebieni ao ao, ngakobekera na ebikoroto bie risankwa riterere ri’eng’iti ya rooche. Ngakoboyia egetambaa ki’egatani engiya, naende ngakobekera egietubo ki’ariri.
EZE 16:11 Nkagochabera n’ebinto bi’obwari, na ase amaboko ao ngakobekera chibangiri, ne chisonoi ase rigoti ria’o.
EZE 16:12 Nkabeka ebonyi ase emioro yao, na ebigera ase amato ao, na eguutwa enseera ase omotwe oo.
EZE 16:13 Ase ayio, aye ogaachaberwa ne chitaabu, ne chifeta, ne chianga chiao nigo chiarenge echi’egatani engiya, na echi’ariri, na echiroisirie chire nebieni ao ao. Boigo okaria endagera yaroiseretigwe nobosie obonuke, na okaria obooke, na amaguta. Erio okaba omonyakieni mono, ogasesenigwa, ogaikera ekerengo ki’oborwoti.
EZE 16:14 Okamanyekana ase ebisaku ase engencho y’oboseera bwao. Oboseera bwao nigo bwarenge oboikeranu, ekiagera ninche nakoboete.” Nabo Omonene ateebire.
EZE 16:15 “Korende aye nigo gwasemeretie oboseera bwao, erio ogekora omotaayayi, ekiagera kwamanyekanete mono, ogekaayayia ase abaeti bonsi, ogechwara ase onde bwensi.
EZE 16:16 Okaira chianga chiao, ogaachabera aase aimokererete igoro akaba nebieni ao ao, na aroro agwo ogakorera obonyaka bwao. Amang’ana anga buna ayio tana gokorekana korwa kare, na tagokorekana aande nonya ng’ake.
EZE 16:17 Naende okaimokia ebinto biao ebiya bie chitaabu na ebie chifeta nakoete, erio okeroiseria emegwekano yogosasiima enga abasacha, erio ogakora obonyaka n’ero.
EZE 16:18 Naende okaira chianga chiao chiare n’ebieni ao ao, ogatuba emegwekano eria, na okabeka amaguta ane na ubani y’ane ase amasio abo.
EZE 16:19 Omogati one nakoete, na obosie obonuke, na amaguta amaya, na obooke, ebio okabirua ase emegwekano eyio koba rimisu rigiya rikoyegwenera; ee, nabo gwakorete.” Nab’Omonene ateebire.
EZE 16:20 “Naende okaira abana bao, abamura na abaiseke, abwo kwanyiborerete, okabarua bakaba ebing’wanso ase emegwekano eyio, okabasiria. Inee! Obonyaka obwo bwao ne ring’ana riike?
EZE 16:21 Nering’ana riike aye kwaruete abana bane bakaba ebing’wanso bi’ogosambwa ase emegwekano eyio?
EZE 16:22 Ase engaki eyio kwarenge gokora ebibe bi’okogechia, na obotaayayi, tikwainyorete amatuko aria y’oboke bwao, ekero kwarenge getirianda otabegete kende, na kwarenge kwegaragaria ime ase amanyinga ao.”
EZE 16:23 Ase ayio Omonene nigo agoteeba iga, “Obobe nobwao! Magega kogwakorire amabe aya onsi,
EZE 16:24 okeagachera ebinyomba bi’emegwekano ogosasiima, na ase kera enchera kwaagachire aase aimokererete igoro ogosasiimera.
EZE 16:25 Ase kera amatabekania ye chinchera kwaagachire aase aimokererete igoro ogosasiimera, kwanyakairie oboseera bwao, gwechwarire ase onde bwensi ogoeta, na gwakorire obonyaka obonge.
EZE 16:26 Nigo gwakorete obonyaka n’Abamisiri, abanto abwo mosinyaine bare nokogania okobe; okamenta obonyaka bwao, na okagera nkagechigwa nkaba n’endamwamu.
EZE 16:27 “Rora, naramboire okoboko kw’ane kogoaka, nakeeirie endagera yao, naende nakorure nakobekire ase abakungu b’Abafilisti, abwo bakogechete naende barorire obosooku ase ogokora kwao kw’obonyaka, erinde bagokorere buna banchete.
EZE 16:28 “Naende ngwakorete obonyaka n’Abaasuri, ekiagera tigwaisanegete, ee, ngwakorete obotaayayi nabarabwo, nonya naboigo tigwaisanegete.
EZE 16:29 Nkwamentete obotaayayi bwao, okagenda nonya ngochia ase ense y’Abakalidayo, abwo bare abaonchoreria, na barabwo boigo tibagoisanegetie.”
EZE 16:30 Omonene nigo agoteeba iga: “Naki enkoro yao ere nokogania okonene kw’ogwanchwa, ekiagera gwakorire aya onsi, ayare buna ogokora kw’omokuungu omonyaka otari korora obosooku.
EZE 16:31 Kweagacheire ebinyomba bi’emegwekano ogosasiima ase amatabekania onsi ye chinchera, na ase kera enchera kwaagachire aase aimokererete igoro ogosasimera. Nonya naboigo tikwarenge buna omokungu omotaayayi onde bwensi, ekiagera nigo gwachaayete ogoakanerwa gwe chitaabu.
EZE 16:32 Aye omokungu omotomani nigo gwatigete omosacha oo okaba kore nabasaacha abaao!
EZE 16:33 Abasacha nigo bakorwa chitaabu baa abakungu abatayayi, korende aye nigo okorua echiao kwaa abanchi bao ase okobaebereria bache korwa chinsemo chionsi bakore obonyaka naye.
EZE 16:34 Aye nigo ore nogwatananeka korwa ase abakungu bande abatayayi. Monto onde tagotuny’anete arigie gokora obonyaka naye, korende naye omonyene kwaruete chitaabu ase obonyaka obwo. Ase ayio nigo ore nogwatananeka korwa ase abatayayi bande.
EZE 16:35 “Ase ayio, aye omotayayi, igwa ring’ana ri’Omonene!
EZE 16:36 “Aya naro Omonene agoteeba: Obosooku bwao bwaorokigwe isiko, na obogetirianda bwao tibotubiri ekero ogokora obonyaka nabanchi bao. Naende nigo gwasasimete emegwekano yao y’okogechia na okarua abana bao bakaba ekeng’wanso ase emegwekano eyio.
EZE 16:37 Ase ayio ninsangererie abanchi bao abwo kwegokeretie, na bonsi abwo gwanchete, na abwo kwageechete; nimbasangererie korwa ase chinsemo chionsi bagoetanane, ngwasiorie, erinde barore obogetirianda bwao.
EZE 16:38 Ninkonachere ekiina buna abakungu basaririe chiira chi’okonyuomana kwabo na buna abaiteri amanyinga bakonacherwa ekiina; amanyinga ao ninyaitere inde nendamwamu ne risemi.
EZE 16:39 Ninkobeke ase amaboko ’abanchi bao; barabwo mbatagore ebinyomba biria kweagacherete bi’emegwekano ogosasiima amo nase ao aimokererete igoro. Naende mbakorusie chianga chiao, na baire ebinto biao ebiya bi’ogwechabera, bagotige kore getirianda otabegeti eanga.
EZE 16:40 “Abwo mbagochere amo nomoganda omonene, bagoake amagena na gokobutorana nemioro.
EZE 16:41 Mbasambe chinyomba chiao, naende bakonachere ekiina ase amasio ’abakuungu abange. Ningotange tokora obonyaka, na tokogenderera korua chitaabu ase obonyaka naende.
EZE 16:42 Ase enchera eyio ning’isanekie endamwamu y’ane ase ore, ne risemi riane ndirue ase ore, erio nario ndabe n’obotoereru, gose tinkogechigwa naende.
EZE 16:43 Ekiagera otainyorete amatuko aria ay’oboke bwao, korende kwabeire gokongechia nogokora kwao gwonsi, rora, ningoakane ogokora kwao gokoiranere, na igo togokora ogokora okwo kw’obosooku gokomenta ase ebibe binde bi’okogechia gwakorire.” Nabo Omonene ateebire.
EZE 16:44 “Rora, omonto onde bwensi oganetie gokwana omoreng’anio, nigo arakwane igoro yao, atebe: Buna ng’ina omosubati are, nabo nomosubati oye are.
EZE 16:45 Aye omosubati nigo onga nyoko, oria bwangete omosacha oye, na abana baye; naende nigo onga basubati bamino, abwo bangete abasacha babo, na abana babo. Nyoko nigo arenge Omohiti na iso n’Omoamiori orenge.
EZE 16:46 “Mosubati omino omonene nere Samaria, oyio omenyete amo nabaiseke baye ensemo yao ya sugusu, na mosubati omino omoke nere Sodomu, oyio omenyete amo nabaiseke baye ensemo ya Irianyi.
EZE 16:47 Aye tigwaisanegete ase okobwatia chinchera chiabo, gose aria gwakorete koreng’ana nokogechia kwabo, korende ase engaki enke yoka aye ogakora ayare amabe kobua ayabo, ase chinchera chiao chionsi.
EZE 16:48 “Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, Sodomu, mosubati omino, na abaiseke baye, tibarakora buna aye gwakorire amo nabaiseke bao.
EZE 16:49 Naama! Ebi nabio biarenge ebibe bia Sodomu, mosubati omino: Ere amo nabaiseke baye nigo barenge abaenenu na abaigotu b’endagera, naende nigo barenge n’obotoereru, korende tibechanderete abataka na abaremerwa.
EZE 16:50 Nigo barenge abamwenu, na bakaba bagokora ay’okogechia ase obosio bwane, Ase ayio, ekero narooche amang’ana ayio, nigo nabarusetieo.
EZE 16:51 “Samaria tiyakorete ebibe, nonya nekeng’ese kereng’aine ebiao; aye gwakorire ebibe ebinge bi’okogechia kobua emechie eyio. Ase engencho eyio kwagerire basubati bamino barorekanire bare abanyaboronge, ekero ebibe biao bikoreng’anigwa nebiabo.
EZE 16:52 Bono aye bogoria obosooku bwao bw’ogochaaywa, ekiagera kwagerire basubati bamino banyorire obotamero. Ebibe biao bi’okogechia biabeire ebinge kobua ebiabo; bono barabwo nigo bakororekana ng’a nabanyaboronge bare gokobua. Ase ayio, kabe nobosooku bw’ogochaaywa, ekiagera kwagerire basubati bamino barorekanire bare abanyaboronge.
EZE 16:53 “Inche ninsibore abasibwa b’emechie eye: abasibwa ba Sodomu amo nab’abaiseke baye, na Abasamaria amo nab’abaiseke baye. Boigo naye Yerusalemu ningosibore kore ase egati yabo,
EZE 16:54 erinde obogorie ogochaaywa kwao orore obosooku ase engencho y’ayio onsi gwakorire, na ase enchera eyio nobaretere okoremia.
EZE 16:55 Aya naro arabe ase abasubati bamino: Sodomu na abaiseke baye nabairanerigwe amaya abo, babe buna barenge ritang’ani, na Samaria na abaiseke baye mbairanerigwe amaya abo, babe buna barenge ritang’ani. Naye boigo na abaiseke bao moiranerigwe amaya aino, mobe buna mwarenge ritang’ani.
EZE 16:56 Inee! Sodomu, mosubati omino, tabeete omobayeeno kwarenge gokwana ase okomochaaya, ekero kwarenge noboenenu.
EZE 16:57 Ekero keria ebibe biao konya bitaraorokigwa maiso marore? Bono kwabeire buna ere. Abaiseke b’ense ya Edomu, na ab’Abafilisti, abwo bagoetanaine ase chinsemo chiao chionsi, nigo bagochaayete.
EZE 16:58 Bono goika obogorie egesusuro ki’ogokora kwao okobe, na okogechia kwao gwonsi.” Nabo Omonene ateebire.
EZE 16:59 “Aya naro Omonene agoteeba: Ningokorere koreng’ana buna gwakorire, ekiagera gwachaayire eira gwatianete, na gwasaririe okobwatana kw’ogotianania.
EZE 16:60 Nonya naboigo ning’inyore okobwatana kw’ogotianania nakorete naye ase amatuko aria y’obobe bwao, ninkore naye okobwatana kw’ogotianania koragenderere goika kare na kare.
EZE 16:61 Erio aye oinyore ogokora kwao obe nobosooku, ekero oraire basubati bamino abanene na abake. Ninkobae babe abaiseke bao, korende tari ase engencho y’okobwatana kw’ane kw’ogotianania koria nakorete naye.
EZE 16:62 Ninkong’ie okobwatana kwane kw’ogotianania koria nakorete naye; erio nario oramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 16:63 Ekero ’ndabe nakwabeire aya onsi gwakorire, aye noyainyore erinde oumate okirekiri, tomumora omonwa oo, ase engencho y’obosooku bwao. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 17:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 17:2 “Aye Mwanyabaanto, kwana omobayeeno, oteebie Abaisraeli omoreng’anio.
EZE 17:3 Obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Ekeongo ekenene kiabwate chimbaaba chinene, na amarionya ye chimbaaba chiaye namatambe, na omobere oye nigo otubire n’amarionya arenge nebieni ao ao, kegaacha Lebanoni, gekabutora enkoro y’omocharake.
EZE 17:4 Erio gekabutora n’enkoro y’omote oria mesia, gekayeira gochia ase ense y’oboonchoreria, gekayebeeka ase omochie bw’abaonchoreria.
EZE 17:5 Naende gekaimokia embusuro y’ense eyio gekayesimeka ase riroba ritobu, gekayesimeka ase egati y’emete enga emesobeti ase amaache amaange arenge.
EZE 17:6 Embusuro eria ekamera, ekaba omosabibu omweng’e orandete mono; emerande yaye ekaranda gochia ase ekeongo keria nemeri yaye, ekabeera ase giateneine. Ase igo ekaba omosabibu ore ne chinsagia na ebisabo.
EZE 17:7 “Korende nkiarengeo ekeongo kende ekenene kiabwate chimbaaba chinene, na amarionya amaange. Korwa aase omosabibu oria osimekire okaroria emeri yaye gochia ase ekeongo keria, naende ogakumba chinsagia chiaye gochia ase kiarenge ng’a keyonyorere amaache.
EZE 17:8 Korende omosabibu oyio konya osimekirwe ase riroba ritobu, ase amaache amaange arenge, erinde onyare gosokia chinsagia, bwame amasabibu na obe omosabibu omuya.
EZE 17:9 “Aye oteebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inee! Omosabibu oria nogenderere gokiina buya? Togosimorwa amo nemeri yaye, na amasabibu aye ataborwe, otigwe okwoma? Ee, amato aye onsi nome. Tokogania chinguru chinyinge, gose abanto abange, ase okoyosimora amo nemeri yaye.
EZE 17:10 Naama! Nonya osimekirwe naende, Inee, nogenderere gokiina buya? Tokwoma kegima ekero omwaga okorwa moocha orayoguserere? Gose bwome kegima agwo ase osimekire?”
EZE 17:11 Erio ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 17:12 “Boria egesaku eke getari koigwera: Timomanyeti engencho y’amang’ana aya? Bateebie: Rora, omorwoti o Babiloni nachete Yerusalemu, akaira omorwoti na abagaambi b’aroro goika Babiloni.
EZE 17:13 Ere akaimokia omoiborwa bw’enyomba y’omorwoti, agakora okobwatana kw’ogotianania nere, na akamoteebia arie eira y’ogwetiania, (Abanto b’ense eria baare nokobua akabaira
EZE 17:14 ng’a oborwoti boria tiboba ne chinguru na kweimokereria igoro, korende okobwatana kw’ogotianania nere onye boganetie kogenderera:)
EZE 17:15 Ere oyio agasaria okobwatana koria, agatoma abanto ase ense ya Misiri gosaba aegwe chibarasi na abarwani esegi abange. Inee! Omonto ogokora amang’ana buna ayio nasesenigwe? Natooreke? Omonto osaririe okobwatana kw’ogotianania natooreke?
EZE 17:16 “Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, omorwoti oyio ochaayire eira yaye atianete ase omorwoti o Babiloni, oria omobegete akaba omorwoti, na osaririe okobwatana kwaye kw’ogotianania, oyio goika akwere aaria Babiloni.
EZE 17:17 Farao na abarwani baye b’esegi abange tibakonyara gokonya omorwoti oyio ase esegi, ekero chiburi chiraagachwe, amo ne chindwaki chi’okoboera ase ogosiria abanto abange.
EZE 17:18 Takonyara gotooreka abe moyo, ekiagera achaayete eira yaye atianete, na agasaria okobwatana kwaye kw’ogotianania.
EZE 17:19 “Ase ayio, aya naro Omonene Nyasae agoteeba: Ekeene, buna inche inde moyo, ekiagera achaayete eira eria atianete asende, na agasaria okobwatana kw’ane kw’ogotianania, nimoakane ogokora kwaye komoiranere.
EZE 17:20 Nimobekere ekeonga kiane, abwatwe ase oboreba bwane; erio imoire Babiloni, na aroro agwo nimonachere ekiina ase engencho y’okomocha kw’ogotaba omwegenwa asende.
EZE 17:21 Abarwani baye b’esegi abaratame ’mbakenywe nemioro, na abatigari mbasiarerwe gochia ase chinsemo chionsi chi’ense. Erio nario moramanye ng’a ninche Omonene nakwanire.”
EZE 17:22 Aya naro Omonene agoteeba: Nonya ninche nimbutore enkoro y’omocharake omotambe, ee, nimbutore enkoro y’omote oria mesia egesabo ekerere, inche omonyene ngesimeke ase egetunwa egetambe igoro.
EZE 17:23 Ningesimeke igoro ase egetunwa egetambe ki’Abaisraeli, na omote oria nosokie chinsagia na kwama amatunda, obe omocharake omuya. Chinyoni chia kera egesaku nchimenye ase chinsagia chiaye na gokenderera ase ekiriri kiaye.
EZE 17:24 Emete yonsi egokiina korwa ase riroba nemanye ng’a ninche Omonene, ninche ngokeyia emete emetambe, naende natambeia eyere emieng’e. Nigo nkwomia emete ere emebese, naende nasebokia na koreeretia eyomire. Ninche Omonene nakwanire ayio, goika n’yakore.
EZE 18:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende naende, riganteebia:
EZE 18:2 Ninki engencho y’omorabaaro oyo okoiranererwa gokwanwa ase ense y’Abaisraeli: Abaise barire amasabibu amabese amaroro, na amaino y’abana babo abeire n’obokang’iti?
EZE 18:3 Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: Ekeene buna inche inde moyo, timokogenderera gokwana omorabaaro oyo ase ense y’Abaisraeli.
EZE 18:4 Naama! Emioyo y’ abanto bonsi ney’ane; koreng’ana buna omoyo o ise ore oyone, boigo noyo bw’omwana ore oyone. Omonto oyio ogokora ebibe, nere orakwe.
EZE 18:5 Origererie orore omonto ore omooronge, ogokora ayare boronge na ekeene.
EZE 18:6 Ere tari koria ebing’wanso bikoruegwa igoro ase ebitunwa, gose tari korigereria emegwekano y’Abaisraeli bagosasiima; tari gokora obonyaka n’omokuungu bw’omonto onde, gose tari koba nomokuungu ekero are nomotienyi,
EZE 18:7 gose tari gokorera monto onde bobe, korende nigo akoirania egento omonto amoete koba intenenera ase esiira. Ere tari koura onde gento kiaye, korende nigo akoa oyore nenchara endagera, na oyore getirianda omobekera eanga.
EZE 18:8 Ekero akorua singo tari kwementera gento gose koboria ebitoki. Nigo agotanga amaboko aye takora obobe; nigo akonacha ekiina kia boronge ase egati y’omonto na omonto onde.
EZE 18:9 Omonto oyio aise gokora bo, na abwatie emeroberio y’ane echiikire, na abwate amachiiko ane, na akore ayare boronge, oyio nigo are omonyaboronge; ekeene, nabe moyo. Nabo Omonene ateebire.
EZE 18:10 Ande omonto oyio nabe ng’a oiboire omwana omomura oyore omoibi na omoiti, gose abe ogokora erimo ri’ayio
EZE 18:11 ise omonyene atakorete, korende arie ebing’wanso bikoruegwa ase ebitunwa igoro, naende akore obonyaka nomokuungu bw’omonto onde.
EZE 18:12 Ere nigo agokorera abataka na abaremerwa bobe, na kourereria abanto ebinto biabo, gose tari koirania egento aetwe koba intenenera, ere nigo akorigereria emegwekano egosasiimwa na gokora ay’okogechia.
EZE 18:13 Ekero akorua singo nigo akwementera egento ase okoboria ebitoki. Inee! Omonto buna oyio nabe moyo? Yaya takoba moyo. Ekiagera akorire okogechia okwo gwonsi goika akwe. Okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga aye ’nkobe igoro yaye.
EZE 18:14 Ande omonto oyio nabe ng’a oiboire omwana omomura, ere arore ebibe bionsi ise akorete, korende airoke na takora amang’ana buna ayio.
EZE 18:15 Ere taria ebing’wanso bikoruerwa ase ebitunwa igoro, gose tarigereria emegwekano y’Abaisraeli bagosasiima, gose takora obonyaka n’omokuungu bw’omonto onde;
EZE 18:16 tagokorera monto onde bobe, gose takoira egento koba intenenera, gose takourereria omonto enibo yaye, korende nigo arabe okoa oyore nenchara endagera, na oyore getirianda amobekere eanga.
EZE 18:17 Naende nigo aratange okoboko kwaye takorera oyochandegete bobe, na abe tari koboria ebitoki gose kwementera egento, korende nigo arendete amachiiko ane na kobwatia emeroberio y’ane echiikire. Oyio tagokwa ase engencho y’ebibe bia ise, korende ekeene, goika abe moyo.
EZE 18:18 Ise ere ekiagera akorerete abanto bobe ase obotindi, na akaurereria oyomwabo, naende agakora aya atarenge amaya ase egati y’ abanto baye, ekeene, ere goika akwe ase engencho y’ebibe biaye.
EZE 18:19 Inwe nigo mokoboria: Ninki keragere omwana atanyore emechando ase engencho y’ebibe bia ise? Nigo nkobairaneria iga: Ekero omwana akorire ayare amaya na amaronge, na obeire okorenda emeroberio y’ane echiikire na ayekore, ekeene, nabe moyo.
EZE 18:20 Omonto ogokora ebibe nere orakwe. Omwana tagochandwa ase engencho y’ebibe bia ise, gose ise tagochandwa ase engencho y’ebibe bi’omwana oye. Omonyaboronge nanyore eng’eria y’oboronge bwaye, na omonyabibe nanyore eng’eria y’obobe bwaye.
EZE 18:21 Korende omokori amabe karatige ebibe biaye bionsi ebio akorire, na arende emeroberio y’ane yonsi echiikire, naende akore ayare amaya na amaronge, ekeene, nabe moyo, tagokwa.
EZE 18:22 Ebibe biaye bionsi akorete tibikoinyorwa, erinde agambigwe, korende nabe moyo, ekiagera akorire ayare ay’oboronge.
EZE 18:23 Aya naro Omonene akoboria; Inee! Aye nigo okagete ng’a inche nigo ingokirie nogokwa kw’omokori amabe? Yaya, nigo ’nganetie omokori amabe aonchoke, atige enchera yaye embe abe moyo.
EZE 18:24 “Korende omonyaboronge karatige oboronge bwaye na akore ebibe, naende akore okogechia okwo omokori amabe agokora, Inee, oyio nabe moyo? Yaya, oboronge bwaye bwonsi obwo konya akorire tibokoinyorwa; goika akwe, ekiagera atabeete omwegenwa, korende agakora ebibe.
EZE 18:25 “Inwe nigo mogoteeba: Enchera y’Omonene teri endonge. Inwe Abaisraeli, igwa bono: Inee! Enchera y’ane nero etari endonge? Chinchera chiaino, tari chirochio chitari chindonge?
EZE 18:26 Ekero omonto omonyaboronge akoonchoka otiga gokora ay’oboronge, erio okora ebibe, oyio goika akwe ase engencho y’ayio; ee, ase engencho y’ebibe akorire goika akwe.
EZE 18:27 Korende omokori amabe karaonchoke atige ebibe akorire, na akore ayare amaya na ayare boronge, oyio natoorie omoyo oye.
EZE 18:28 Ekiagera arengereirie aya akorete na aonchokire korwa ase ogosaria kwaye gwonsi akorete, ekeene, nabe moyo, tagokwa.
EZE 18:29 Korende Abaisraeli nigo bagoteeba: Enchera y’Omonene teri endonge. Inwe Abaisraeli, chinchera chiane nachio chitari chindonge? Inee! Chinchera chiaino tari chirochio chitari chindonge?
EZE 18:30 “Aya naro inche Omonene, ’ngoteeba: Inwe Abaisraeli ase engencho y’ayio nimbanachere ekiina, kera omonto anacherwe buna chinchera chiaye chire. Onchoka! Motige ogosaria kwaino gwonsi, erinde obobe bwaino tiboba ekegocha gi’okobasiria.
EZE 18:31 Motugute ogosaria kwaino gwonsi, okwo mwakorire asende, mwenyorere chinkoro chinyia na omoika omoyia. Inwe Abaisraeli, nase ki moganetie gokwa?
EZE 18:32 Inche tingokiri nogokwa kw’omonto onde bwensi ase ayio oonchoka mobe moyo. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 19:1 Aye tera ogoteera gw’okobokia amagombo igoro y’abagaambi b’Abaisraeli,
EZE 19:2 oteebe: “Nyoko naki arenge? Nigo arenge endo eaberi! Nigo arenge korara na koramama ase egati ye chindo, akaba okorera abana baye ase egati ye chindo chire ne chinguru.
EZE 19:3 Endo eria eaberi egakiinia emanwa yaye eyemo, ero ekaba endo ere ne chinguru, ekeorokereria gotwara, ekaba ekoria abanto.
EZE 19:4 Abanto b’ebisaku bakaigwa chinkuma chiaye; bakayeremera eirima, ero ekagwa imeo, bakayegobania nekegobanio, bakayeira Misiri.
EZE 19:5 Ekero eng’ina yaganyete, na ogosemeria kwaye gokaera, ekaimokia emanwa yaye ende, ekayetuga ekaba endo ere nechinguru.
EZE 19:6 Ero ekaba kegotaara ase egati ye chindo, ee, ekaba endo ere ne chinguru, ekeorokereria gotwara, nero ekaba ekoria abanto.
EZE 19:7 Egatagora chiburi chiabo chinkong’u, egasiria emechie yabo ekaba bosa. Ekero endo eyio yarenge koruma, ense yonsi ekaba kegoichana amo n’abanto bonsi bamenyeteo.
EZE 19:8 Erio abanto b’ebisaku bakarua ase chinsemo chiabo, bakeroberia ase okoyerwania, bakayebekera ekeonga, ero ekagwa ase eirima yabo ime.
EZE 19:9 Bakayegobania nekegobanio, bakayebeka ase egesaisero, bakayeira ase omorwoti o Babiloni. Aroro agwo bakayesiekera ase eburi enkong’u, ng’a eriogi riaye tiribaisa koigweka ase ebitunwa bi’Abaisraeli.
EZE 19:10 “Nyoko nigo arenge buna omosabibu ase egati y’emesabibu, osimekire ase amaache mbarabare, Okaba okwama mono na okaba ne chinsagia chinyinge, ekiagera osimegetwe ase amaache amaange are.
EZE 19:11 Omosabibu oyio ogakiinia chinsagia chinkong’u, chiaisanete gokorwa chinyimbo chi’abagaambi. Ritina riaye rigatambea gochia igoro ase egati ye chinsagia chiaye chinyinge mono. Omote oyio okarorekana gochia aare ore ritutu rinene.
EZE 19:12 Korende omosabibu oria ogasimorwa ase engencho y’endamwamu, ogatugutwa inse; omwaga okagusa korwa moocha, okayuomia; amasabibu aye akang’urorwa korwao, ritina riaye rikong’u rikoma, rigasambwa n’omorero rikaera.
EZE 19:13 Bono omote oyio osimekirwe ase erooro, ense enyomo etari namaache.
EZE 19:14 Omorero okarua ase chinsagia chiaye, okagenderera gosamba amasabibu aye, totigaretie orosagia rwaisanete koba enyimbo y’omogaambi. “Oko nakwo ogoteera gw’okobokia amagombo koragenderere goterwa ase okobokia amagombo.”
EZE 20:1 Ase rituko ria ikomi, omotienyi o gatano, omwaka o gatano na kabere, abagaaka bande b’Abaisraeli bagaacha koboria amang’ana korwa ase Omonene, bagaikaransa ase obosio bwane.
EZE 20:2 Erio ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia,
EZE 20:3 “Aye Mwanyabaanto, kwana n’abagaaka abwo b’Abaisraeli, obateebie ng’a aya naro Omonene Nyasae agoteeba: Inee! Nigo mwachire koboria momanye amang’ana korwa asende? Ekeene, buna inche inde moyo, tingwancha mborigwe amang’ana nainwe. Ninche Omonene natebire ayio.
EZE 20:4 “Aye Mwanyabaanto, Inee, noganetie kobanachera ekiina? Aye nobanachere ekiina? Onye naboigo rirorio bamanyie ogokora kw’okogechia gwe chisokoro chiabo,
EZE 20:5 obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Ase rituko riria nachorete Abaisraeli, nigo nariete eira y’ogotiana ase ororeria rwa Yakobo, nkeorokia na kwemanyekania ase bare, agwo ase ense ya Misiri. Nigo natianete ase bare, ngateeba: Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
EZE 20:6 Rituko riria nigo natianete ase bare, nkabateebia ng’a nimbarusie korwa ase ense ya Misiri, mbaire ase ense konya nabanyoreire, ense entenenku ere namabeere na amooke, ense ere nobonene goetania chinse chionsi.
EZE 20:7 Nkabateebia iga: Kera oyomo oino tiga atugute korwa ase are ebinto bi’okogechia ebio anchete korigereria, timobaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase engencho y’emegwekano eyio Abamisiri bagosasiima. Inche ninche Omonene, Nyasae oino.
EZE 20:8 Korende abanto abwo bagasaria asende, bakaanga konyigwera. Nonya noyomo tatugutete ebinto ebio bi’okogechia banchete korigereria, gose onde tatigete emegwekano eyio Abaisraeli barenge gosasiima. Erio nkarengereria kobaumorera endamwamu y’ane, agwo ase ense ya Misiri.
EZE 20:9 Korende ayio nakorete nigo nayakorete ase okorenda erieta riane tirikorwa ribe eritachenegeti nebisaku ebio Abaisraeli bamenyete ase egati yabo. Ase amasio y’ebisaku ebio inemanyekanetie ase Abaisraeli ase okobarusia ase ense ya Misiri.
EZE 20:10 “Ase ayio nkabarusia korwa ase ense ya Misiri, nkabarenta ase erooro.
EZE 20:11 Agwo ’nkabaa emeroberio y’ane echiikire, na nkaborokereria amachiiko ane, na omonto orayabwate nabe moyo goetera asaro.
EZE 20:12 Naende ’nkabaa Chisabato chiane chikaba ekemanyererio ase egati y’ane na barabwo, erio banyare komanya ng’a ninche Omonene nkobachena.
EZE 20:13 Korende Abaisraeli bagasaria asende, agwo ase erooro; tibabwatetie emeroberio y’ane echiikire, korende bakaanga amachiiko ane ayio omonto karayabwate nabe moyo goetera ase aro. Bagasaria mono Chisabato chiane, bagachikora chikaba echitachenegeti. Erio ’nkarengereria kobaumorera endamwamu y’ane agwo ase erooro, ’mbasirie kegima.
EZE 20:14 Korende ayio nakorete nigo nayakorete ase okorenda erieta riane tirikorwa ribe eritachenegeti ase amasio y’ abanto b’ebisaku, abwo ase narusetie Abaisraeli korwa.
EZE 20:15 Naende nkaria eira y’ogotiana agwo ase erooro ng’a tinkobaira ase ense eria konya nabaeire, ense entenenku ere n’amabeere na amooke, ense ere nobonene goetania chinse chinde chionsi.
EZE 20:16 Aya nigo nayakorete, ekiagera baangete amachiiko ane, bakaanga kobwatia emeroberio y’ane echiikire; bagakora Chisabato chiane chikaba echitachenegeti. Chinkoro chiabo nigo chianchete emegwekano yabo barenge gosasiima.
EZE 20:17 “Nonya naboigo nkabarorera amaabera, gose tinabasiretie kegima agwo ase erooro.
EZE 20:18 Nigo n akuurerete abana babo agwo ase erooro, nkabateebia: Inwe timobaisa kobwatia emeroberio eyio chisokoro chiaino chiachiigete, gose timobaisa konara chingencho chiabo, gose timobaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano yabo.
EZE 20:19 Inche ninche Omonene, Nyasae oino; mobwatie emeroberio y’ane echiikire. Mobwatie amachiiko ane na koyakora!
EZE 20:20 Morende Chisabato chiane chibe chinchenu, erinde chibe ekemanyererio ase egati y’ane nainwe; erio nario moranyare komanya ng’a inche ninche Omonene, Nyasae oino.
EZE 20:21 “Korende abana baria bagasaria asende; tibabwatetie emeroberio y’ane echiikire, na tibarendete amachiiko ane na tibayakorete, amachiiko ayio omonto orabwate abe moyo goetera asaro. Bagakora Chisabato chiane chikaba echitachenegeti. Erio nkarengereria kobaumorera ekeririanda kiane, erinde endamwamu y’ane eerere igoro yabo agwo ase erooro.
EZE 20:22 Korende tinakorete bo, ekiagera nigo narendete erieta riane tirikorwa ribe eritachenegeti ase amasio y’ abanto b’ebisaku abwo ase narusetie Abaisraeli korwa.
EZE 20:23 Erio nkaria eira y’ogotiana, agwo ase erooro, ng’a mbasiarere ase egati y’ebisaku, na kobaserebania gochia ase chinse chionsi.
EZE 20:24 Nigo nakorete bo, ekiagera tibabwatete amachiiko ane na tibayakorerete, korende nigo baangete koigwera emeroberio y’ane echiikire, na bagakora Chisabato chiane chikaba echitachenegeti, na amaiso abo nigo arigereretie emegwekano eyio chisokoro chiabo chiarenge gosasiima.
EZE 20:25 “Erio ’nkabaa emeroberio echiikire etarenge emiya, na amachiiko atarenge kobarentera obogima.
EZE 20:26 Nkabatiga bagesoyia ase ogotacheneka goetera ase ebiegwa biabo, ’nkabatiga bagasamba abana babo bonsi abatangi bakaba ebing’wanso. Nigo nakorete ayio ase okobaondokia, banyare komanya ng’a inche ninche Omonene.
EZE 20:27 “Ase ayio, aye Mwanyabaanto, kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Ase amang’ana ayio chisokoro chiaino nigo chiandamete ase ogotaba abegenwa asende.
EZE 20:28 Nkabarenta ase ense eyio nabarierete eira ng’a nimbayee. Na aase aande onsi barooche aimokererete igoro, gose emete yabwate chinsagia chinyinge, nao barenge koruera ebing’wanso biabo na okoruegwa konde, ebio biarenge okogechia asende. Aroro agwo bakaruera ebing’wanso bire ne rimisu rigiya, na bakaumora okoruegwa kwabo kw’ebinyugwa.
EZE 20:29 Erio nkababoria: Aase agwo aimokererete igoro ase mogochia naaki? Ase ayio, aase buna agwo nigo akorokwa Aase Aimokererete Igoro Agosasiimerwa, nabo akorokwa goika reero iga.
EZE 20:30 Ase ayio, teebia Abaisraeli ng’a aya naro Omonene akoboria: Inee! Nainwe nigo mwesoirie ase ogotacheneka ase okobwatia chingencho chie chisokoro chiaino na gokora obokaayayu ase ogosasiima emegwekano yabo y’okogechia?
EZE 20:31 Nonya ngoika reero iga, ekero mokorua ebiegwa biaino, na gosamba abana baino babe ebing’wanso, nigo mogwesoyia ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano yaino yonsi. Naende inwe Abaisraeli, Inee, ninyanchete momborie amang’ana? Ekeene buna inche inde moyo, tingwancha momborie. Ninche Omonene Nyasae nateebire ayio.
EZE 20:32 Amang’ana mokorengereria tagoikeranigwa nonya ng’ake, ekiagera nigo mogoteeba: Ntoganetie tobe buna abanto b’ebisaku binde na abe chinse chinde, tosasiime emete na amagena.
EZE 20:33 “Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, nindambore okoboko kwane kore nokobua na ning’umore ekeririanda kiane, nimbe nkobagambera inwe.
EZE 20:34 Ee, ase okoboko kwane kore nokobua koramboire, na ase okoumora ekeririanda kiane, nimbarusie korwa ase abanto b’ebisaku, mbasangererie korwa ase chinse echio mwasiareretwe gochia.
EZE 20:35 Erio ’mbarente ase erooro y’ abanto b’ebisaku, na aroro agwo nimbanachere ekiina obosio ase obosio.
EZE 20:36 Nimbanachere inwe ekiina buna nanacherete chisokoro chiaino ekiina, agwo ase erooro y’ense ya Misiri. Nabo inche Omonene nateebire.
EZE 20:37 “Nimbaetie inwe inse y’enyimbo y’ane y’oborisia, ’mbasoyie ase egesibo gi’okobwatana.
EZE 20:38 Ninyatanane korwa ase more abatari koigwera, na abasaririe asende. Nimbarusie korwa ase ense eria bare abamenyi, korende barabwo tibagosoa ase ense y’Abaisraeli. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 20:39 “Aya nar’Omonene akobateebia inwe Abaisraeli: Kera oyomo oino agenderere gosasiima omogwekano oye! Korende ase engaki eraache ekero morabe mokonyigwera timokora erieta riane richenu ribe eritachenegeti ase okorua ebiegwa biaino na gosasiima emegwekano yaino.
EZE 20:40 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Agwo ase egetunwa kiane egechenu, egetunwa egetambe ki’Abaisraeli, nao Abaisraeli bonsi bare ase ense barabe bagonkorera. Aroro agwo nimbaanchere, na aroro agwo ninyanchere okoruegwa kwaino, na ebiegwa biaino bire ebiya mono, amo n’ebinto bionsi morabe mogwatanana bibe ebichenu.
EZE 20:41 Ekero ndabe nabarusirie korwa ase abanto b’ebisaku na kobasangereria korwa ase chinse echio nabasiarerete gochia, erio nimbanchere buna ogotioka kwe rimisu rigiya. Ase amasio y’ abanto b’ebisaku ninyeorokie ase more inde omochenu.
EZE 20:42 Ekero ndabarente ase ense y’Abaisraeli eyio nariete eira na gotiana ng’a nin’yee chisokoro chiaino, erio momanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 20:43 Agwo ase ense eria ’namoinyore chinchera chiaino, na ogokora kwaino gwonsi, ase okwo mwabeire mogwesoyia ase ogotacheneka; inwe mwegeche abanyene ase engencho y’amabe onsi mwakorire.
EZE 20:44 Inwe Abaisraeli, ekero ndabakorere amaya ase engencho y’erieta riane, tinkobakorera koreng’ana ne chinchera chiaino chimbe, gose koreng’ana nogokora kwaino kw’obosareku; erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 20:45 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 20:46 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia ensemo ya Irianyi, oyerarerie ring’ana rire mamincha yaye, na obaane igoro ye rinani ri’ense ya Negebu.
EZE 20:47 Oteebie rinani ria Negebu iga: Igwa ring’ana ri’Omonene. Aya naro Omonene agoteeba: Rora, nintongie omorero ime yao, n’oro nosambe osirie emete emebese, na emiomo yonsi. Omorero oyio ekebemberi tokorimigwa, na amasio y’ abanto bonsi korwa Irianyi goika sugusu nasambwe n’oro.
EZE 20:48 Abanto bonsi mbarore ng’a inche ninche Omonene nayotongirie, tokonyara korimigwa nonde.”
EZE 20:49 Erio ngateeba, “Ayee, Omonene! Abanto aba nigo bagokwana igoro y’ane baboria: Inee! Omonto oyo tari gokwana ase emebayeno?”
EZE 21:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 21:2 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia Yerusalemu, orarie ring’ana rire mamincha y’Aase Aachenu, na obaane mamincha y’ense y’Abaisraeli.
EZE 21:3 Oteebie abanto b’ense eyio ng’a aya naro Omonene agoteeba: Rora inche nigo inde mamincha yao, ninsomore omoyio one korwa ase ekeraaro, ninsirie korwa ase ore abanyaboronge amo nabakori amabe.
EZE 21:4 Ekiagera ninsirie korwa ase ore abanyaboronge amo nabakori amabe, omoyio one nosomorwe korwa ase ekeraaro kiaye, oite abanto bonsi korwa Irianyi goika sugusu.
EZE 21:5 Erio abanto bonsi mbamanye ng’a ninche Omonene nasomoire omoyio one korwa ase ekeraaro kiaye, tinkoyoirania ime naende.
EZE 21:6 “Aye Mwanyabaanto, ichaana, ee, ichaana obe buna oyo obunekire chibachwa, obe nobororo ase amasio y’ abanto abwo.
EZE 21:7 Ekero barakoborie: Nase ki oichaanete iga? Obairanerie, obateebie: N’ase engencho y’amang’ana amabe agochia gocha. Ekero araache, kera omonto nairianyeke ase enkoro yaye, na amaboko y’ abanto bonsi naborwe chinguru; kera omonto nakwe omoyo, na amaru y’ abanto bonsi nororobe abe buna amaache. Naama! Amabe ayio ngocha are, goika aikeranigwe. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 21:8 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 21:9 Aye Mwanyabaanto, bana oteebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: Oteebe iga: Omoyio otieriigwe, ee, otieriigwe na goseenigwa;
EZE 21:10 otieriigwe, erinde oite ogoita okonene, oseeniigwe, erinde omese buna okomesa gw’enkoba. Inee! Inatoyogokere? Enyimbo y’omwana one nigo yachaayete kera omote.
EZE 21:11 Ase ayio omoyio oyio orurwe otieriigwe, erinde obekwe ang’e okorerwe emeremo; otieriigwe na goseenigwa, obekwe ase okoboko kw’omoiti.
EZE 21:12 Aye Mwanyabaanto, rera na goichaana! Omoyio oyio orentirwe oite abanto bane, oite na abagaambi Abaisraeli. Barabwo barurwe baitwe nomoyio amo nabaanto bane. Ase ayio ita egekoe.
EZE 21:13 Okorengwa nkoreo. Inee! Naki gwachaayete enyimbo? Tekonyara koba buya ase ore. Nabo Omonene ateebire.
EZE 21:14 “Aye Mwanyabaanto, bana oake chinkobi. Tiga omoyio oyio ogochia goita omentwe chinguru ara kabere, nonya ng’ara gatato; oyio nomoyio bw’ogoita bw’oyio omonene, na omoyio oyio obaetananire ase chinsemo chionsi.
EZE 21:15 Nabekire ensonga y’omoyio oyio agwo ase ebiita biabo bionsi, erinde chinkoro chiabo chirianyeke, na abange babo bagwe. Omoyio oyio otierigwe bwogee na komesa, osomoirwe ase ogoita.
EZE 21:16 Ebeeke ang’e oetere, orenge ensemo ya borio na eya bomosi, aande onsi ase obwoge bochigete.
EZE 21:17 Inche boigo ning’ake chinkobi, ing’isanekie ekeririanda kiane. Ninche Omonene nakwanire.”
EZE 21:18 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 21:19 “Aye Mwanyabaanto, eroiserie chinchera ibere chikworokia ase omoro bw’omorwoti o Babiloni oraetere. Echio ibere nigo chirarwe ase ense eyemo. Naende otenenie ekemanyererio ase amatabekania y’omochie.
EZE 21:20 Bworokie enchera ase omoro oraetere, eyemo gochia ase Raba ase ense y’Abaamoni, na eyende ase Yerusalemu, omochie ogiteire chindwaki, ase ense y’Abayuda.
EZE 21:21 Omorwoti o Babiloni nigo ateneine ase amatabekania ye chinchera chiria ibere ogokora oboringoria; nigo agotierania chinsara, na okoboria korwa ase ebinyasae biaye, naende nigo akorigereria riini.
EZE 21:22 Ase okoboko kwaye gw’okorio obomera nigo bokogwera Yerusalemu, erinde abeekeo ebikorero bi’ogotagorera, arere okorera kw’ogoita na goaka eriogi ri’eseegi. Nigo arabeekeo ebikorero bi’ogotagorera ebiita, na koagacha chiburi ne chindwaki chi’ogwekengera.
EZE 21:23 Korende ase abanto ba Yerusalemu amang’ana ayio nigo ararorekane koba oboringoria bw’oborimo, ekiagera bariereranete eira y’ogotianania. Korende nigo aragere ebibe biabo biinyorwe, erinde babwatwe.
EZE 21:24 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Ekiagera mwagerire ebibe biaino biainyoirwe, na ogosaria kwaino gwakorirwe kororekane maiso marore, na ase ayio onsi mwakorire, ebibe biaino biarorekanire, ee, ekiagera mwainyoirwe iga, inamobwatwe n’okoboko gwe chinguru.
EZE 21:25 “Aye otachenegeti, aye omokori amabe ore omogambi bw’Abaisraeli, rituko ria’o ri’okonyora egesusuro ki’omoerio ki’ebibe biao riaikire.
EZE 21:26 Rusia egetambaa kia motwe amo n’eguutwa. Amang’ana takogenderera koba buna are bono. Ayio konya akeeigwe naimokererigwe igoro, na ayio konya aimokererigwe igoro nakeeigwe. Nabo Omonene agoteeba.
EZE 21:27 Ning’onchorane oborwoti obo, ee, nimboonchorane, nimboonchorane; tibobao nonya ng’ake goika oyio oborwoti obo bore obwaye achiche, oyio nere ndaboe.
EZE 21:28 “Aye Mwanyabaanto, bana oteebe ng’a aya naro Omonene agoteeba igoro y’Abaamoni, na igoro y’okorama kwabo, oteebe: “Omoyio, ee, omoyio osomoirwe ase ogoita, otierigwe na gosenigwa, nigo okomesa buna enkoba.
EZE 21:29 “Nigo bakobarorera inwe amaroro y’oborimo, na kobaringoreria oborimo, bateeba ng’a monyare koba abamogotacha ebigoti bi’abakori amabe abwo batachenegeti, ekiagera rituko riabo riachire baraegwe egesusuro ki’omoerio ki’ebibe biabo.
EZE 21:30 “Irania omoyio ase ekeraaro kiaye! Agwo ase ense mwatongeretwe, ense y’obobiare bwaino, nao ’ndabanachere ekiina.
EZE 21:31 Nimbaumorere ekeririanda kiane, na mbautere omorero bw’endamwamu y’ane; nimbabeeke ase amaboko y’ abanto abatindi, abamanyete goita na gosiria kegima.
EZE 21:32 Inwe mobe chinko chigouterwa omorero; amanyinga aino naiterwe igoro ase ense. Timokoinyorwa nonya ng’ake. Ninche Omonene nakwanire ayio.”
EZE 22:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 22:2 “Aye Mwanyabaanto, Inee, nonachere omochie oiteire amanyinga y’ abanto abange ekiina? Onye nabo, yworokie ebibe biaye bionsi bi’okogechia,
EZE 22:3 oyoteebie: Aya naro Omonene agoteeba: Aye omochie gwaiteire amanyinga y’ abanto ase egati‐gati yao, na gwesoirie ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano, bono engaki yao yaikire.
EZE 22:4 Aye kwabeire nokomocha, ekiagera gwaitire abanto abange, naende gwesoirie ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano kwaroisirie. Ase engencho eyio kwagerire amatuko ao asukire gocha ang’e; gwaikire omoerio bw’emiaka yao. Bono ningotige ochaaywe n’abanto b’ebisaku, na ochecherigwe ne chinse chionsi.
EZE 22:5 Abwo bamenyete ang’e naye, na abwo bare aare, mbagochecherie aye otari nerieta rigiya, oichire neburuburu.
EZE 22:6 Rora, abagaambi b’Abaisraeli bamenyete ime yao, kera oyomo nigo asemeretie chinguru chiaye omonyene ase ogoitera amanyinga.
EZE 22:7 Aye omochie, abaise na abang’ina abare ime yao bachaayirwe, na abamenyi bamenyete ime yao bakoreirwe bobe, ne chintakana na ababoraka boigo.
EZE 22:8 Gwachaayire ebinto biane ebichenu, naende gwakorire Chisabato chiane chiabeire echitachenegeti.
EZE 22:9 Abang’achi bande bamenyete ime yao bakogera amanyinga aiteka. Abanto bao bande nigo bakoriera ebing’wanso igoro ase ebitunwa; na abande nigo bare abatomani,
EZE 22:10 na abande nigo bagotomana nabakungu b’abaise, na abande nigo bakoba nabakungu kobare nomotienyi.
EZE 22:11 Omonto oyomo nigo agokora ebibe bi’okogechia ase ogotomana nomokuungu bw’omonto onde, na oyonde okora ay’okogechia ase okoba na moka momura oye, na oyonde okora ay’okogechia ase okoba nomoiseke omwabo, omwana o ise.
EZE 22:12 Abanto bao bande nigo bakoegwa riaaki baita abande. Aye nigo okorua singo gwasaba ebitoki ase okwementera, aye nigo okwenyorera ebitoki ase okorianania omogisangio oo, naende kwanyebire inche. Nabo Omonene agoteeba.
EZE 22:13 “Ase igo, rora ninduta‐rute amaboko ane igoro ase ebitoki bi’oborianania kwanyorire, na ase amanyinga y’ abanto gwaitire ase egati yao.
EZE 22:14 Ase amatuko ndarente egesusuro ase ore, Inee, nogenderere koba noboremu gose amaboko ao nabe ne chinguru? Ninche Omonene nakwanire ayio, goika in’yaikeranie.
EZE 22:15 Ninsiarere abanto bao gochia ase egati y’ abanto b’ebisaku, na gochia ase chinse chinde. Ninsirie ogokora okobe korwa ase ore.
EZE 22:16 Aye nigo orasoigwe ase ogotacheneka ase amasio y’ abanto b’ebisaku, erio omanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 22:17 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 22:18 “Aye Mwanyabaanto, Abaisraeli babeire asende buna amabiria. Bonsi nigo banga buna etai, ne ribati, na ekioma, ne risasi, bire ase eriko ri’omorero, ee, beonchoire babeire buna amabiria ye chifeta.
EZE 22:19 Ase ayio, aya n’aro Omonene agoteeba: Ekiagera inwe mwensi mwabeire buna amabiria, rora nimbasangererie, ’mbarente ase egati‐gati ya Yerusalemu,
EZE 22:20 buna abanto bagosangereria amagena ye chifeta, na aye chitaai, na ay’ebioma, na ay’amasasi, na ay’amabati, na bayabeka ase eriko ri’omorero ase okoyanyititora. Naboigo ’ndabasangererie inwe inde nendamwamu na ekeririanda, imbabeeke imeo mbanyititore.
EZE 22:21 Ee, nimbasangererie mbautere omorero bw’endamwamu y’ane, na inwe monyititokere imeo.
EZE 22:22 Buna efeta ekonyititorwa ase eriko ri’omorero naboigo nainwe moranyititorwe ase egati‐gati y’omochie oyio; erio momanye ng’a ninche Omonene naumoire endamwamu y’ane igoro ase more.”
EZE 22:23 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 22:24 “Aye Mwanyabaanto, oteebie ense: Aye nigo ore ense etachenegeti, gose embura tegotwa igoro ase ore ase rituko ri’endamwamu y’ane.
EZE 22:25 Abaabani bareo bakorire emeroberio emebe, nigo banga buna chindo chikoruma chigotandorana ebi chiaitire. Barabwo basiririe emioyo y’ abanto, na bairire chinibo chiabo, na ebinto bi’amagori amanene; bagerire abakungu abange batigaire bare ababoraka ase omochie ime.
EZE 22:26 Abakuani baye basaririe ogochika kwane, na bakorire ebinto biane ebichenu biabeire ebitachenegeti. Tibakoreti ogwatananekana ase egati y’egento kere egechenu, na egetari egechenu, gose tiborokerereti abanto baatanane ebinto bitachenegeti korwa ase ebichenegete, naende bamiamirie amaiso abo ng’a tibasika Chisabato chiane, na ase enchera eyio bankorire koba buna oyo otachenegeti ase egati yabo.
EZE 22:27 Abagaambi baye nigo banga buna chisese chi’orosana chigotandorana ebi chiaitire. Baitire abanto abange ase okwenyorera ebitoki ase enchera etari ey’obwegenwa.
EZE 22:28 Abaabani babo baabaakire echooka etochoganiri buya; nigo bakobarorera amaroro y’oborimo na kobaringoreria oborimo, bateeba: Aya naro Omonene agoteeba, n’Omonene takwaneti bo.
EZE 22:29 Abanto b’ense eyio bakorire obobe bw’ogochanda abande, begeire obouri, naende bachandire abataka na abaremeire, boigo bakoreire abamenyi bobe, batari noboronge bw’ogokora bo.
EZE 22:30 Nkarigia omonto ase egati yabo oranyare koagacha orwaki, na gotenena ase obosio bwane aase agwo atagoretwe, erinde akengere ense eyio, timbaisa koyesaria, korende tinanyorete onde.
EZE 22:31 Ase ayio naumoire ekeririanda kiane igoro ase bare; nabasiririe nomorero bw’endamwamu y’ane. Ogokora kwabo ’nkobairanere. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 23:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 23:2 Aye Mwanyabaanto, ’mbarenge abaiseke babere ba ng’ina omo.
EZE 23:3 Ekero barenge abaiseke bagakora obonyaka agwo Misiri. Aroro agwo bakaba bakobwatwa‐bwatwa chimbeere chiabo, bagasiria obwekungi bwabo.
EZE 23:4 Oria omonene nigo arenge korokwa Ohola, na oria omoke Oholiba. Abwo bakaba abaane, bakaibora abana, abamura na abaiseke. Engencho y’amarieta abo nero ere: Ohola nere Samaria, na Oholiba nere Yerusalemu.
EZE 23:5 Ohola, ekero arenge oyone, nigo arenge gokora obonyaka, akaba nokogania okobe ase abanchi baye Abaasuri.
EZE 23:6 Barabwo nigo barenge abarwani esegi, barenge kobeeka chianga chimonyinga, barenge abagaambi na abachiiki bonsi nigo barenge abamura abaya bagosanerwa, barenge abariini chibarasi.
EZE 23:7 Ase ayio agakora obonyaka nabasaacha bonsi b’Abaasuri, abarenge nebieni ebiya, na ase enchera eyio agesoyia ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano y’abwo barenge nokogania okobe ase are.
EZE 23:8 Ohola tatigete obonyaka bwaye, boria anarete gokora korwa ekero arenge Misiri, ekiagera ase oboiseke bwaye abasacha nigo barenge gokora obonyaka nere, bagasiria obwekungi bwaye, bakaumora okogania kwabo okobe igoro ase are.
EZE 23:9 Ase ayio nkamorua na komobeka ase amaboko yabanchi baye Abaasuri, abwo arenge nokogania okobe ase bare.
EZE 23:10 Ekero barabwo bamokorerete obosooku obwo, bakaira abana baye ase okobaita, abamura na abaiseke, ere akaba okorabaarwa nabakungu bande ekero anacheretwe ekiina.
EZE 23:11 Nonya Oholiba, mosubati omwaabo, orooche ayio, ere nigo abete omosareku goetania ase okoba nokogania okobe, na gokora obonyaka; obobe bwaye nigo bwabete obonge goetania obwa Ohola, mosubati omwabo.
EZE 23:12 Akaba nokogania okobe ase abamura b’Abaasuri, abwo barenge abagaambi, na abachiiki, na abarwani b’esegi beboeranetie ebirwanero, na abariini be chibarasi. Bonsi nigo barenge abamura abaya b’ogosanerwa.
EZE 23:13 Nkamorora bwesoirie ase ogotacheneka; bonsi babere, ogokora kwabo nigo kwarenge okomo.
EZE 23:14 Korende Oholiba akagenderera koba omonyaka goetania. Akarora emegwekano y’abasaacha emang’eire ase enyasi, eyarenge emegwekano y’Abakalidayo, yaakire erangi embariri ye rigori rinene.
EZE 23:15 Nigo yasibeire chinkini ase ebinema biabo na emetwe yabo nigo yanareire ebitambaa ebiya mono. Abasacha baria bonsi nigo baare kororekana ng’a nabarwani abanene. Ekero arooche emegwekano eyio y’ abanto ba Babiloni, ababiare b’ense ya Kalidayo,
EZE 23:16 akaba nokogania okobe ase bare, agatoma abanto ase ense ya Kalidayo ase abanene abwo konya arorire emegwekano yabo.
EZE 23:17 Abaanene ba Babiloni bagaacha, bagakora obonyaka nere, na ase okogania koria okobe bakamosoyia ase ogotacheneka, na magega gasoigwe ase ogotacheneka, akabatiga, akabagecha.
EZE 23:18 Korende akagenderera gokora obonyaka bwaye maiso marore, akaorokia nobogetirianda bwaye, goika inche nkagechigwa nere buna nagechetigwe na Ohola, mosubati omwabo.
EZE 23:19 Nonya naboigo akagenderera gokora obonyaka bwaye maiso marore; akaba okoinyora amatuko y’oboiseke bwaye, ekero arenge gokora obonyaka ase ense ya Misiri.
EZE 23:20 Ere akaba nokogania okobe ase abatomani baria baare nokogania kw’omobere buna chitigere chire, naende bagasokia oroiboro buna chibarasi chigosokia orwabo.
EZE 23:21 Bono aye kwaganirie obonyaka bw’oboiseke bwao, buna ekero Abamisiri barenge kobwata‐bwata chimbeere chiao chiarenge echi’oboiseke bwao.
EZE 23:22 Ase ayio, aye Oholiba, aya nar’Omonene agoteeba: Naama! Ninseegete abanchi bao abwo kwagechetigwe nabarabwo, nimbarente bakorwanie korwa ase chinsemo chionsi.
EZE 23:23 Ee, nindete abanto ba Babiloni, na Abakalidayo bonsi, na abanto ba Pekodi, na aba Soa, na aba Koa, na Abaasuri bonsi mbache amo nabwo; bonsi nigo barenge abamura abaya b’ogosanerwa, na abagaambi, na abarwani abanene, bonsi nabariini chibarasi barenge.
EZE 23:24 Mbagochere korua sugusu babwate ebirwanero, ne chigari ao ao, na omoganda omonene bw’ abanto babwate chinguba, ne ching’aya, babeegete ebigogwa bi’ebioma, bakoumokere korwa chinsemo chionsi. Inche nimbachiike bakonachere ekiina kobwatekana namachiiko abo.
EZE 23:25 Nimbe nekeririanda ase ore, ng’ee barabwo ribaga babe abatindi mono ase ore. Mbakobutore chimioro na amato, na abatigari babo mbakenywe nemioro. Abanto abwo mbaire abana bao, abamura na abaiseke, na abatigari bao ’mbasambwe nomorero.
EZE 23:26 Boigo mbakorusie chianga, na baire ebinto biao ebiya bwechaberete.
EZE 23:27 Ase enchera eyio ninsirie obosooku na obonyaka bwao kwarentanete korwa ase ense ya Misiri, erinde tobaisa korigereria Abamisiri, gose koinyora ense eria naende.
EZE 23:28 Aya naro Omonene agoteeba: Naama! Ninkobeke ase amaboko y’ abanto abwo ogechete, baria kwagechetigwe nabarabwo okabatiga.
EZE 23:29 Barabwo mbakogeche mono, bakoure ebinto biao bionsi, ebio gwechanderete okabinyora. Nigo baragotige kore getirianda, otari na gento ogwetuba. Erio obosooku bw’obonyaka bwao bororekane. Obosooku bwao na obonyaka gwakorire
EZE 23:30 biakorenteire amang’ana ayio, ekiagera gwakorire obonyaka nabaanto b’ebisaku, na ogwesoyia ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano yabo.
EZE 23:31 Aye kwabwatirie chingencho chia mosubati omino. Ase engencho eyio ninkoe egekombe ki’egesusuro buna eki naruete ase are.
EZE 23:32 Aya naro Omonene agoteeba: Aye nonywere egekombe ki’egesusuro kiaetwe mosubati omino, kere ekegare naende egetambe gochia inse. Nosekererwe ase ogochaaywa, ekiagera egekombe ekio nigo geichire.
EZE 23:33 Nigo oratinde mono, naende obe nobororo obonge. Egekombe ekio gia Samaria, mosubati omino, negekombe ki’obwoba na ogosirigwa.
EZE 23:34 Nigo orabetererigwe onywe okoore ekenyugwa ekio gionsi, ee, goika omene ebisamunye biaye kogiatekire, naende oarie chimbeere chiao nabirobio. Ninche Omonene nakwanire ayio.
EZE 23:35 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Ekiagera kwanyebire inche, naende kwaonchokire, kwang’eire amagega, goika obogorie egesusuro ekio ase engencho y’obosooku na obonyaka bwao.”
EZE 23:36 Omonene agantebia, “Aye Mwanyabaanto, Inee, nonachere Ohola na Oholiba ekiina? Onye nabo, obateebie ogokora kwabo gw’okogechia.
EZE 23:37 Barabwo bakorire obotomani, na baiteire amanyinga y’ abanto namaboko abo; bakorire obotomani nemegwekano yabo bagosasiima. Basambire abana babo banyiborerete babeire endagera y’emegwekano eyio.
EZE 23:38 Tari ayio oka bakorete ase ’nde, korende ase rituko erio nigo bakorete Aase ane Aachenu akaba aatachenegeti, naende bagakora Chisabato chiane chikaba echitachenegeti.
EZE 23:39 Nigo banyenyete abana babo bakaba ebing’wanso ase emegwekano yabo bagosasiima ase rituko erio bachete Aase ane Aachenu, bagaakora akaba aatachenegeti. Rora, amang’ana ayio naro bakorete ase enyomba y’ane ime.
EZE 23:40 “Naende nigo batomete amang’ana bakarangeria abanto korwa chinse chi’aare. Barabwo bagacha, na ase engencho yabo aye ogesibia, ogeaka amaiso ao chirangi ao ao, na ogechabera n’ebinto ebiya.
EZE 23:41 Erio ogaikaransa igoro ase egeikaransero ki’obonene, na emesa in’yarenge bosio bwao, na igoro ase emesa eria okabekao ubani y’ane, na amaguta ane.
EZE 23:42 Amariogi y’okwoga akaigugwa korwa agwo, na amo nabaanto barengeo batari namasikani; abande abagotinda bakarentwa korwa ase erooro, na barabwo bakabeekera abakungu ebigera ase amaboko abo, ne chigutwa chingiya ase emetwe yabo.
EZE 23:43 Erio nkeboria: Inee! Abanto aba abanyaka nigo bagochia gokora obonyaka nomokuungu oyo okorire obonyaka ase engaki entambe?
EZE 23:44 Barabwo bakaba bagosoa ase omokungu oyio buna abasacha bagosoa ase omokungu omotayayi. Ase igo abasacha abwo bagasoa ase Ohola na Oholiba bagakora obonyaka.
EZE 23:45 Abanto abanyaboronge mbaabanachere ekiina buna ekio abakungu abatomani na abaiti bakonacherwa, ekiagera barabwo nigo bare abatomani, na baiteire amanyinga y’ abanto namaboko abo.”
EZE 23:46 Aya naro Omonene agoteeba: “Nimbarentere omoganda bw’ abanto obakorere bobe na kobasakora.
EZE 23:47 Abanto abwo mbaabaake amagena, naende mbaabaite nemioro yabo. Boigo mbaite abana babo, abamura na abaiseke, basambe chinyomba chiabo nomorero.
EZE 23:48 Ase enchera eyio ninsirie obonyaka boria korwa ase ense yaino, erinde abakungu bande beorokererie tibaabaisa gokora obonyaka buna obwo.
EZE 23:49 Egesusuro ki’obonyaka bwaino ’nkebe igoro yaino, ee, imonyore egesusuro ki’ebibe biaino bi’ogosasiima emegwekano. Erio momanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 24:1 Ase rituko ria ikomi, omotienyi o ikomi, omwaka o kianda, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 24:2 “Aye Mwanyabaanto, riika erieta rie rituko ria reero, ekiagera rituko eri nario omorwoti o Babiloni achire korwania Yerusalemu.
EZE 24:3 Kwana n’abanto aba batari koigwera, obateebie omoreng’anio. Otebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: “Tereka enyongo riko, ee, oyetereke, oumore amaache ime yaye.
EZE 24:4 Obeke ebitari bie chinyama imeo, bionsi ebire ebiya, ekenama ne rireko, oyeichorie amauga, ochore ayare amaya.
EZE 24:5 Ebitari ebio obirusie korwa ase eng’ondi enchore ere ase riicho ria’o; otumbe chinko chinyinge inse y’enyongo, oute omorero obiyeke buya, oiyekeranie amauga amo.
EZE 24:6 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Obobe nobw’omochie oyo oiterete amanyinga y’ abanto, oyio onga buna enyongo eroisirie korwa ase etai yaboosire, na oboboosu bwaye tibokorwao. Orusie korwa imeo egetari ase egetari otari gochora ng’a ’nkereki okorusia.
EZE 24:7 Amanyinga y’ abanto b’omochie oyio oiterete nigo agendererete kobeera imeo. Tayaumorete ase riroba riyatube na koyabisa, korende nigo ayaumorete igoro ase egetare.
EZE 24:8 Nigo natigete amanyinga ayio aiteretwe agenderere kobeera igoro ase egetare atatubiri, erio nario aragere imbe nendamwamu na ndusie egesiomba.
EZE 24:9 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Obobe nobw’omochie oyo oiterete amanyinga y’ abanto! Nainche boigo nintumbe chinko chibe chinyinge, ase omorero.
EZE 24:10 Beka chinko chinyinge, na omorero ogenderere gwoka mono, erinde oiyeke chinyama chiyie kegima, na omosori oyie oere, na amauga ayie arigise.
EZE 24:11 Erio otige enyongo eyio ere bosa igoro ase omorero bw’amakara, eyie esambwe, erinde etai y’enyongo eyio eyie ebariire burure; riko rire imeo rigokomoke, na oboboosu bw’enyongo eyio boyie bonyititoke boere.
EZE 24:12 Inche nabeire nkwerosia ngokora emeremo bosa. Oboboosu bw’enyongo eyio tibokoruao neisa gosambwa nomorero.
EZE 24:13 Kwabeire oyotachenegeti ase engencho y’obonyaka bwao. Nateemire kogochena, korende tochenegeti. Tokonyara gocheneka korwa ase ogotacheneka kwao goika inche ndete endamwamu y’ane igoro ase ore.
EZE 24:14 Ninche Omonene nakwanire ayio. Goika aikerane. Ninkore ring’ana erio, tingotiga. Tinkoba n’amaabera, gose tingweitia. Goika onacherwe ekiina koreng’ana ne chinchera chiao, na ogokora kwao. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 24:15 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 24:16 “Aye Mwanyabaanto, rora, goetera ase ogokwa kwa mobosokano nindusie korwa ase ore oyore omogooko bw’amaiso ao; nonya naboigo tomoreera gose kobokia amagombo, gose amariga taiteka korwa ase amaiso ao.
EZE 24:17 Oichane, korende oremererie torera; tobaisa koreera oria okuure. Bwetube egetambaa ase omotwe oo, obeeke ebikoroto ase amagoro ao. Tobaisa gotuba obosio bwao, gose tobaisa koria endagera y’ebirero.”
EZE 24:18 Mambia rituko ria kabere ngakwana nabaanto, na mogoroba yaye omokungu one agakwa. Rituko riare koribwatia ngakora buna konya nachiikirwe.
EZE 24:19 Erio abanto bakamboria, “Nonyare gototeebia engencho y’amang’ana aya, na eyagera gwakora iga?”
EZE 24:20 Erio nkabairaneria, nkabateebia ng’a ring’ana ri’Omonene ndiacha asende, riganteebia:
EZE 24:21 “Kwana n’Abaisraeli, obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Rora, ninkore Aase ane Aachenu abe atachenegeti, aase ayio are obonene bw’echinguru chiaino, na omogooko bw’amaiso aino, na okogania kw’emioyo yaino. Abana baino, abamura na abaiseke, abwo mwatigete magega, mbakenywe nemioro.
EZE 24:22 Nainwe nabo morakore buna inche nakorire. Timobaisa gotuba chinderu na emenwa, gose timoria endagera y’ebirero.
EZE 24:23 Erio motige ebitambaa bibe ase emetwe yaino, na ebikoroto ase amagoro aino. Timobaisa kobokia amagombo gose korera, korende imoree ase engencho y’ebibe biaino, na mobe mokorererana.
EZE 24:24 Ase enchera eyio Ezekieli nabe ekiorokererio ase more. Inwe mokore kera egento agokora. Ekero amang’ana ayio araikeranigwe, erio imomanye ng’a ninche Omonene.”
EZE 24:25 Erio Omonene agantebia, “Aye Mwanyabaanto, nomanye ng’a ase rituko erio ndarusie korwa ase bare ekio kere chinguru chiabo, na omogooko obo, na obonene bwabo, na omogooko bw’amaiso abo, na okogania gwe chinkoro chiabo, naende abana babo, abamura na abaiseke,
EZE 24:26 ase rituko erio omonto oratooreke natame gochia ase ore, akorentere amang’ana.
EZE 24:27 Erio omonwa oo nokunorwe ochaake gokwana nomotami oria, tokogenderera koba rimama; ase igo aye nobe ekiorokererio ase abanto abwo, na barabwo mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 25:1 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 25:2 “Aye Mwanyabaanto, onchoka origererie Abaamoni, obaane mamincha yabo.
EZE 25:3 Obateebie Abaamoni baigwe ring’ana ri’Omonene, oteebe: Aya naro Omonene agoteeba: Inwe nigo mwagogete, mogateeba: Ahaa! Ahaa! Ekero Aase ane Aachenu akoretwe akaba atachenegeti, na ekero ense y’Abaisraeli yatigarete bosa, na ekero Abayuda bairetwe ase obosomba.
EZE 25:4 Ase ayio, nimbarue mbabeeke ase amaboko y’ abanto ba moocha, mobe ababo. Barabwo mbabeeke chiema chiabo ase egati yaino, naende mbaagache obomenyo bwabo aroro; mbarie okwama kwaino na banywe amabeere aino.
EZE 25:5 Nindue omochie o Raba obe oborisia bwe chingamia, na emechie y’Abaamoni ebe ameeri y’amaicho. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 25:6 “Aya naro Omonene agoteeba: Inwe nigo mwaagete chinkobi, naende mogatinera amagoro aino inse, mokagoka ne chinkoro chiaino chionsi ase engencho y’amabe anyorete ense y’Abaisraeli.
EZE 25:7 Ase ayio, rora, nindambore okoboko kwane igoro ase more mbae egesusuro, nimbarue mwoswe nebisaku binde. Nimbaite mbasirie korwa ase abanto, ee, mbasirie kegima, morue ase chinse echio. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 25:8 “Aya naro Omonene agoteeba: Abamoabu na Abaseiri nigo bagokwana ng’a Abayuda nigo banga buna abanto b’ebisaku binde bionsi.
EZE 25:9 Ase engencho eyio ninyasiore ense ya Moabu, agwo ase egetirimboko ase emechie ere, eyio ere obonene bw’ense eria, nero Beti‐Yesimoti, na Baali‐Meoni, na Kiriataimu.
EZE 25:10 Nimbeke ense eria amo nense y’Abaamoni ase amaboko y’ abanto ba Moocha, chibe echiabo, na Abaamoni abwo tibakoba bakoinyorwa nabaanto b’ebisaku binde nonya ng’ake.
EZE 25:11 Ninachere Abamoabu ekiina, erio bamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 25:12 “Aya nar’Omonene agoteeba: Abaedomu bakoreire Abayuda bobe ase okorusia egesiomba, na babeire nokomocha ase okobakorera igo.
EZE 25:13 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Nindambore okoboko kwane mamincha y’Abaedomu; ning’ite nsirie kera omonto, na kera eng’iti. Ninsarie ense eyio ebe bosa. Abanto mbakenywe nemioro korwa Temani goika Dedani.
EZE 25:14 Nindusie egesiomba kiane ase ense y’Abaedomu goetera ase amaboko y’Abaisraeli, abanto bane. Barabwo mbakorere Abaedomu koreng’ana nendamwamu y’ane, na ekeririanda kiane. Erio Abaedomu mbanyare komanya egesiomba kiane. Nabo Omonene ateebire.
EZE 25:15 “Aya nar’Omonene agoteeba: Abafirisiti barusirie egesiomba bare nobobisa ase chinkoro chiabo, na ase okogecha kogendererete botambe basiririe ababisa babo kegima.
EZE 25:16 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Nindambore okoboko kwane mbae Abafirisiti egesusuro, ning’ite Abakereti, mbasirie kegima, naende nsirie kegima abwo baratigare ase chinse chia ng’umbu mbarabare y’enyancha.
EZE 25:17 Nindusie egesiomba ekenene mono ase bare, nimbe nendamwamu y’okobaa egesusuro. Erio bamanye ng’a inche ninche Omonene, ekero ndarusie egesiomba ase bare.”
EZE 26:1 Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi, bw’omwaka o ikomi nomo, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 26:2 “Aye Mwanyabaanto, omochie o Turo ogokeire ogosarigwa kwa Yerusalemu na goteeba: Ahaa! Ahaa! Egeita ki’ abanto giatagoirwe, kianyigokeire. Bono inche ninyetenenkie, ekiagera Yerusalemu osarekire.
EZE 26:3 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Aye Turo, rora, inche nabeire mamincha yao, nindete abanto b’ebisaku ebinge mono bakorwanie, buna emerindo y’enyancha ekoimokerera igoro.
EZE 26:4 Abwo mbasarie chindwaki chia Turo, batagore nemerobiri y’ogotengerera. Inche nincheche riroba riaye rionsi, erinde aase agwo atigare are egetare gioka.
EZE 26:5 Omochie oyio nobe aase abarubi bakwanekera ebionga biabo agwo ase egati y’enyancha. Ninche Omonene nakwanire. Omochie oyo nosakorwe nabaanto b’ebisaku.
EZE 26:6 Abanto b’emechie yaye emeke ere ase engegu mbakenywe nemioro. Erio nario baramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 26:7 “Aya naro Omonene agoteeba: Rora, nindete omorwoti ore omonene kobua abarwoti bande bonsi, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, ache korwa sugusu amo ne chibarasi, ne chigari, na abariini be chibarasi, na omoganda omonene bw’abarwani be esegi.
EZE 26:8 Omorwoti oyio naite nemioro abanto b’emechie yao emeke ere ase ense yao. Ere nigo araagache orwaki rw’ogwekengera rogoetanane, na areme eburi bosio bwao, naende aagache ekerama kebe enguba agwekengera.
EZE 26:9 Natege egekorero ki’ogotagorera chindwaki chiao achisarie, natagore emerobiri y’ogotengera nebisire biaye.
EZE 26:10 Chibarasi chi’omorwoti oyio nigo chire chinyinge mono, nachiimokie ebuse enyinge egotube kegima. Ekero arabe ogosoa ase ebiita biao buna abanto bagosoa ase omochie otagoirwe, chindwaki chiao nigo chiratengeche ase okwoga kw’abariini chibarasi ne chigari ao ao.
EZE 26:11 Chibarasi chiaye nchitiringe chinchera chiao chionsi nebitaago biabo, omorwoti oyio naite abanto bao nemioro, naende atagore amatenenerio ao amanene anga chisiiro agwe inse.
EZE 26:12 Abanto abwo mbakoure obotenenku bwao bwonsi, na mbaire ebinto biao bi’oboonchoreria; mbatagore chindwaki chiao ne chinyomba chiao chingiya. Nigo baraimokie amagena, ne chibao, na amaroba, babirute ase chinyancha ime.
EZE 26:13 Ninsirie amariogi y’amatera are ime yao, na ay’amakano naro, taigugwa naende.
EZE 26:14 Ninkoonchore obe egetare gioka ase abarubi bakwanekera ebionga biabo. Aye Turo tokoagachwa naende, ekiagera ninche Omonene nakwanire ayio. Nab’Omonene ateebire.
EZE 26:15 “Aya naro Omonene agoteebia Turo: Inee! Ekero aye oraiyerigwe inse na gosarigwa, ebisinka tibigotengechigwa neriogi erio, na ase okweumia kw’ abanto baakirwe ekero ogoitwa okonene korabe ase egati yao?
EZE 26:16 Erio abagaambi bonsi bare ase ense ere enyancha mbarabare mbarue ase ebirogo biabo bi’obonene, barusie emiambaro yabo, naende barusie chianga chiabo chire nebieni ao ao. Barabwo mbabe bakoiguswa, nigo baraikaranse inse ase amaroba, babe bakona‐koiguswa na goichana igoro yao.
EZE 26:17 Erio barabwo mbakoreere, babokie amagombo bateebe: “Aye omochie omenyire n’abanto be chinyancha, naki gwasariigwe! Aye omochie omanyekanete mono, aye kwarenge ne chinguru ase enyancha, nigo gwaichanetie bonsi abamenyete ime yao na kobaondokia.
EZE 26:18 Bono ebisinka mbiiguswe ase rituko ri’ogokwa kwao, ee, ebisinka bire ase enyancha mbigoichanere ekero orasirigwe.
EZE 26:19 “Aya nar’Omonene agoteeba: Ningosirie obe omochie ore bosa buna emechie etamenyiri. Nindete chindiba chigotube, na amaache amaange agotube boigo.
EZE 26:20 Ningotugute gochia ase embeera ime, ogende ase abanto ba kare bachiete. Ninkobeke omenye ime ye riroba, aase agwo asaretigwe kare, obeere amo nabaanto abwo bagendete ase chimbeera ime. Aye tokomenywa naende, korende inche ninkore amang’ana amanene ase ense y’abare moyo.
EZE 26:21 Ningosirie ase enchera y’okoondokia mono, tokogenderera kobao; abanto mbakorigie, korende tibagokonyora naende nonya ng’ake. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 27:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 27:2 Aye Mwanyabaanto, tera ogoteera gw’okoreera omochie o Turo.
EZE 27:3 Otebie Turo oyio ore ase egesoero ki’enyancha, naende ogokora oboonchoreria nabaanto abange bamenyete ase chinse chire ang’e nenyancha: Aya naro Omonene agoteeba: Aye Turo, nigo ogokwana ng’a nigo ore omoseera omoikeranu.
EZE 27:4 Chimbebe chiao nigo chigete enyancha gati; abaagachi bao nabwo bagokorete okaba omoseera omoikeranu.
EZE 27:5 Chibao chiao chionsi nigo chiaroisetigwe korwa ase emete ekorokwa emebunduki ya Seniri, abanto bakarenta emecharake korwa Lebanoni, bagakoroiseria omoenga.
EZE 27:6 Bakaroisia emegango korwa ase emete ye emearuni ya Basani. Bakaroisia risang’ina ria’o korwa ase chibao chi’emete emiya barusetie ase engegu ya Kuporo, chiachabeire amaino ye chinchogu.
EZE 27:7 Egetambaa ki’ebieni ao ao kwabegete ase omoenga, nigo kiaroisetigwe korwa ase egatani engiya ya Misiri; ekio nigo kiarenge ekemanyererio kiao. Egietubo kiao ki’ogokenderera kere buru na ekemonyinga, nigo kiarusetigwe korwa ase ebisinka bi’Elisha.
EZE 27:8 Abanto ba Sidoni na ab’Ariwadi nabwo barenge bagosukia amaato ao nemegango. Aye Turo, abanto abang’aini nigo bamenyete ime yao, barabwo nigo barenge abagendia be chimeeri chiao.
EZE 27:9 Abagaaka amo nabaanto abang’aini ba Gebali nigo bamenyete ime yao; abwo nabwo barenge goticha aase ao aatandogete. Chimeeri chionsi chi’enyancha nigo chiarenge gocha ase ore, na abanto barenge imeo bakaba bakoonchorerania ebinto naye.
EZE 27:10 Abarwani esegi b’Ayemi, na Ludi na Puti, nigo barenge abarwani bao b’esegi. Nigo basungete chinguba chiabo na ebigogwa biabo bi’ebioma ase chinyasi chiao. Barabwo nigo bakorenterete obonene.
EZE 27:11 Abarwani esegi b’Ariwadi, amo nabarwani bao b’esegi, bakarenda chindwaki chiao ase chinsemo chionsi, na abanto ba Gamadi nabwo bateneine ase emerobiri yao y’ogotengerera. Barabwo bagasunga chinguba chiabo ase chinyasi chiao chinsemo chionsi; boigo bagakora oboseera bwao bokaba oboikeranu.
EZE 27:12 Abatarisisi bagaacha ase ore bagakora oboonchoreria naye, okanyora korwa ase bare chifeta, na ebioma ao ao, na amabati; naye okabaooneria ebinto ao ao, ekiagera kwabwate obotenenku obonge.
EZE 27:13 Naende ogakora oboonchoreria nense ya Giriki, na eya Tubali, na eya Meseki. Chinse echio chigakooneria abanto, ne ebinto bie chitai, na aye okabaooneria ebinto biao.
EZE 27:14 Abanto ba Togarima bagakooneria chibarasi chi’emeremo na echi’eseegi, ne chibarasi, naye okabaooneria ebinto biao.
EZE 27:15 Abanto ba Dedani bagakora oboonchoreria naye; boigo abe chinse chinyinge chiarenge ang’e nenyancha bakaba bagokora oboonchoreria naye, bakagoakana amaino ye chinchogu ne chibao chi’emete ekorokwa eboni.
EZE 27:16 Abasiiria bagakora oboonchoreria naye, ekiagera kwabwate ebinto ebinge bi’obotenenku; bagakorentera amagena ye rigori rinene akorokwa alimasi, na erangi emonyinga, na ebitambaa bi’ebieni ao ao, na egatani engiya, na amakorongote, na amagena akorokwa agati, bakagora ebinto biao.
EZE 27:17 Abanto ba Yuda na ab’ense y’Abaisraeli bagakora oboonchoreria naye; bagakorentera engano ekorwa Miniti, na amazeituni, na obooke, na amaguta y’amazeituni, na amaguta akogwenia.
EZE 27:18 Ekiagera aye nigo kwabwate obotenenku bwa kera egento, na ebinto ebinge kwaroisetie, abanto ba Damesiki bagakora oboonchoreria naye, bagakorentera edivai ya Heliboni, na amarionya amarabu ye ching’ondi.
EZE 27:19 Boigo abanto ba Wedani na aba Yavani bagakorentera ebioma bikomeka‐meka, na ebinsari bia kasia na ebia kalamusi.
EZE 27:20 Abanto ba Dedani bagakora oboonchoreria naye, bagakorentera ebitambaa bi’ebiikaransero bikobekwa ase chibarasi.
EZE 27:21 Abanto b’Arabia na abagaambi bonsi ba Kedari, bagancha gokorentera chimanwa chi’eching’ondi, ne chimingichi, ne chimbori, ase okoonchorerania naye.
EZE 27:22 Abaonchoreria ba Seba na aba Raama bagakorentera ebinsari ao ao ebiya mono, na amagena ye rigori rinene, ne chitaabu, naye okabaooneria ebinto biao ebiya kwabwate.
EZE 27:23 Abanto ba Harani, na aba Kane, na aba Edeni, nabwo abaonchoreria ba Seba, na ab’Asuri, na aba Kilimadi, bagakora oboonchoreria naye.
EZE 27:24 Abwo bagakorentera chianga chingiya mono, na ebitambaa bire buru na ebiroisirie ebieni ao ao, na emegeke y’ebieni ao ao, ne chingori chinkong’u.
EZE 27:25 Chimeeri chia Tarisisi chikabogoria ebinto bi’oboonchoreria bwao. Bono ogaisaneka ogaichorwa n’ebinto ebinge agwo ase kwarenge ase egati y’enyancha.
EZE 27:26 Abanto barenge gosukia amaato ao n’emegango, bagakoira aase amaache amaange are. Omwaga okorwa moocha okagusa ogakobunerao, agwo ase egati y’enyancha.
EZE 27:27 Obotenenku bwao, na ebinto biao bionsi na oboonchoreria bwao, na abanto bao be chimeeri, na abagendia bao ba chirochio, na abwo barenge aase ao atandogete, na abarwani bao bonsi b’esegi abare ime yao, na omoganda oo bwonsi ore ime yao, bonsi nigo bararimere ime y’enyancha amo n’ebinto bionsi, ase rituko ri’ogosirigwa kwao.
EZE 27:28 Eriogi ri’okorera kw’abagendia chimeeri chiao, nditengechie ense eyio egoetanaine.
EZE 27:29 “Abanto bonsi abagoata amaache n’emegango mbatige chimeeri chiabo; abagokora emeremo ase chimeeri amo nabagendia, mbagende ase engegu, bateneneo.
EZE 27:30 Abwo mbakoreere aye namariogi amanene, bare nobororo obonge, mbasiarere ebuse ase emetwe yabo, begara‐garie ase ribu igoro.
EZE 27:31 Mbakigite chitukia chiabo ase engencho yao, na beboyie chigunia; nigo barabe bagokoreera nobororo bwe chinkoro chiabo, babokie amagombo bare nobororo.
EZE 27:32 Ekero barabe bagokoreera, mbabokie amagombo ase engencho yao, babe bagoteeba: Mochie ki onga buna Turo, oyo okiriigwe bono agwo ase egati y’enyancha?
EZE 27:33 Ekero ebinto biao bi’oboonchoreria biaruete ase chinyancha, nigo gwaisanegetie abanto abange; obotenenku bwao obonge, na oboonchoreria bwao, nigo bwatenengetie abarwoti b’ense.
EZE 27:34 Bono kwabunirwe na gosirigwa ime ase chindiba chi’enyancha; ebinto biao bi’oboonchoreria na abakoreri bao bonsi barimeire amo naye.
EZE 27:35 “Abanto bonsi bamenyete ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha baichanire ase engencho yao, na abarwoti bao bonsi baondokire mono, na obwoba nigo bwarorekanire ase amasio abo.
EZE 27:36 Abaonchoreria bare ase egati y’ abanto, nigo bagokumirie na kobugia emeroria. Aye gwaikeire ogosirigwa gw’okoondokia, tokobao naende nonya ng’ake.”
EZE 28:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 28:2 “Aye Mwanyabaanto, teebia omorwoti o Turo ng’a aya naro Omonene agoteeba: Enkoro yao yeimokereirie igoro, aye nigo ogoteeba: Inche nigo inde Nyasae, nigo ing’ikaransete ase ekerogo kia Nyasae ase egati y’enyancha. Korende aye nigo ore Mwanyabaanto rioka, tori Nyasae, nonya kwarengereirie ase enkoro yao ng’a nigo ore Nyasae.
EZE 28:3 Ee, nigo ore omong’aini kobua Danieli, na obobisi tibori bobisekanete korwa ase ore.
EZE 28:4 Obong’aini bwao, na okomanya kwao, biakonyoreire obotenenku obonge; aye gwasangereirie chitaabu ne chifeta ase chikungo chiao.
EZE 28:5 Goetera ase obong’aini bwao bw’oboonchoreria, obotenenku bwao bwamentekanire; aye bono kwaenenire ase enkoro yao ase engencho y’obotenenku bwao obonge.
EZE 28:6 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Ekiagera aye kwarengereirie ng’a nigo ore omong’aini buna Nyasae,
EZE 28:7 ninkorentere abanto b’egesaku ekegeni, egetindi kebuete ebisaku binde bionsi. Abwo mbakorwanie esegi, erinde basarie obwari obwo kwenyoreire ase obong’aini bwao, na bakore obonene bwao bokomeka‐meka bobe obotachenegeti.
EZE 28:8 Mbagotugute gochia ase embeera ime, aye nokwe ogokwa buna okw’abwo baitetwe nemioro bakarutwa agwo ase enyancha ime.
EZE 28:9 Ekero orabe ase amaboko abanto abwo, bakogoita, Inee, nogenderere gokwana ase amasio abo ng’a aye Nyasae ore? Aye nigo ore Mwanyabaanto, orabe ase amaboko ay’abwo bakogoita, tori Nyasae.
EZE 28:10 Aye nokwere ase amaboko y abanto b’egesaku ekegeni, buna abanto batarogeti bagokwa. Ninche Omonene nakwanire ayio.”
EZE 28:11 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 28:12 “Aye Mwanyabaanto, bokia amagombo igoro y’omorwoti o Turo, omoteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye nigo kwarenge omoikeranu goetania ebitongwa bionsi bi’obonene; nigo gwaichire nobong’aini, naende kwarenge omosiani omoikeranu.
EZE 28:13 Nigo kwamenyete ime ya Edeni, omogondo o Nyasae. Nigo gwachaberetwe namagena ao ao e rigori rinene: Saridio, na topasio, na yasipi, na kurusolito, na berulo, na oiniki, na safiro, na sumaridi, na alimasi. Boigo nigo gwachaberetwe ne chitaabu. Ebinto biao bikobugigwa nigo biaroisetigwe ase rituko riria gwatongetwe.
EZE 28:14 Aye nigo kwarenge egetongwa kebwate chimbaba oagetwe amaguta, ogatuba oboagare obonene. Inche nigo nakobegete ase egetunwa egechenu kia Nyasae, agwo ase kwarenge kona‐gotaara ase egati y’amagena are nomorero.
EZE 28:15 Chingencho chiao nigo chiarenge ching’ikeranu, korwa rituko erio gwatongetwe goika ekero obobe bwanyorekanete ime yao.
EZE 28:16 Ekero gwakorete oboonchoreria obonge, ogaichorwa nobobe; ase igo ogakora ebibe. Ase ayio nkagoseria buna egento getachenegeti, okarua ase egetunwa kia Nyasae, ee, aye egetongwa kebwate chimbaba ogatuba oboagare obonene, nagosiririe korwa ase amagena aria are nomorero.
EZE 28:17 Enkoro yao nigo yeimokereretie igoro ase engencho y’obosiani bwao, aye ogasaria obong’aini bwao ase engencho y’obomeka‐meku bwao. Ase ayio ngakoiyeria inse, nkagotiga ase amaiso abarwoti bagosekerere.
EZE 28:18 Ase engencho y’ebibe biao ebinge, na oboonchoreria bwao botari bw’oboronge, ogakora aase ao aachenegete akaba atachenegeti. Ngasokia omorero korwa ase egati yao, na omorero oyio okagosiria, ngakoonchora okaba ribu igoro ase ense, agwo ase amaiso y abanto bonsi bakorooche.
EZE 28:19 Abanto bonsi abakomanyete nigo baragoichane. Aye gwaikire ase ogosirigwa gw’okoondokia, tokobao naende nonya ng’ake.”
EZE 28:20 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 28:21 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia Sidoni, obaane mamincha yaye,
EZE 28:22 otebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye Sidoni, rora, inche nigo inde mamincha yao, ning’orokie obonene bwane ase egati yao. Ekero ndakonachere ekiina na nkworokie obochenu bwane, erio abanto mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 28:23 Nindete oborwaire bogoita ime yao, na amanyinga aiteke ase chinchera chiao. Norwanigwe esegi korwa ase chinsemo chionsi, na abanto baitwe bakwere ase egati yao. Erio abanto mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 28:24 “Korende ase Abaisraeli, chimbambo gose amagwa tibikobao bibabete ekero bagendererete komenya ase egati y’ abanto abwo baabaetanaine baabachaayete. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 28:25 “Aya naro Omonene agoteeba: Ninsangererie Abaisraeli, mbarusie korwa ase abanto b’ebisaku agwo ase basiareretwe gochia, na ning’orokie obochenu bwane ase bare ase amasio y abanto b’ebisaku; erio mbarente bamenye ase ense yabo eria naete Yakobo, omosomba one.
EZE 28:26 Mbamenye n’obotoereru ase ense eyio; baagache chinyomba, naende basimeke emesabibu ase emegondo. Barabwo mbamenye n’obotoereru, ekero ndanachere abanto bonsi baabaetanaine ekiina, abwo baabachaayete. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene, Nyasae obo.”
EZE 29:1 Ase rituko ria ikomi na kabere, omotienyi o ikomi, omwaka o ikomi, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 29:2 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia ase Farao, omorwoti o Misiri, obaane mamincha yaye, na mamincha ya Misiri yonsi.
EZE 29:3 Kwana nere, omoteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye Farao, omorwoti o Misiri, rora, inche nigo inde mamincha yao; aye ore enchoka enene eraire gati‐gati ye chindooche chiao, kogoteeba: Orooche oro rwa Naili norwane, ninche omonyene narotongete.
EZE 29:4 Nimbeke ebigobanio ase chinsea chiao, ntige chinswe chire ase chindooche chiao chibwaterere ase amagonko ao, erio nkong’use nkorusie ase chindooche chiao, amo ne chinswe chionsi chie chindooche chiao chibwatererete ase amagonko ao.
EZE 29:5 Ningotugute ase erooro, aye amo ne chinswe chionsi chie chindooche chiao. Omobere oo nogwe ase egetii aarabu. Aye tokorusigwao oirwe; ninkorue obe endagera ye ching’iti chi’orosana na eye chinyoni.
EZE 29:6 Erio abanto bonsi abamenyete Misiri mbamanye ng’a inche ninche Omonene. “Abamisiri nigo barenge buna emoti Abaisraeli begenete.
EZE 29:7 Ekero bakoboanetie namaboko abo, aye okabuneka, okabang’waroria amareko abo. Ekero bagwesiirerete okabuneka, ogatengechia ebibono biabo.
EZE 29:8 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Rora, nindete omoro igoro yao, nsirie Mwanyabaanto ne ching’iti.
EZE 29:9 Ense y’Abamisiri nesarigwe, ebe bosa; erio Abamisiri mbamanye ng’a inche ninche Omonene. “Aye Misiri nigo gwateebete: Orooche oro rwa Naeli norwane, ninche narotongete.
EZE 29:10 Ase ayio, inche nigo inde mamincha yao, na mamincha ye chindooche chiao. Ninsarie ense ya Misiri kegima ebe bosa korwa Migidoli goika Siwen ase orobebe rw’Ethiopia.
EZE 29:11 Monto onde tagotaara ase ense eyio, gose eng’iti tegotaara goeterao. Ense eyio nebe etamenyiri nabaanto ase engaki y’emiaka emerongo ene.
EZE 29:12 Ninsarie ense ya Misiri kegima ebe bosa ase egati ye chinse chinde chisaregete. Emechie yao negenderere koba esaregete ase engaki y’emiaka emerongo ene agwo ase egati y’emechie ende eng’anyire egatigwa ere bosa. Ninsiarere Abamisiri gochia ase egati y’ abanto b’ebisaku, mbaserie gochia ase chinse ao ao.
EZE 29:13 “Aya naro Omonene agoteeba: Ekero emiaka emerongo ene yaerire, ninsangererie Abamisiri, mbarusie korwa ase egati y’ abanto abwo ase basiareretwe gochia.
EZE 29:14 Ning’iranie Abamisiri, mbarente bamenye ase ense ya Patirosi, ensemo ya Irianyi, ense eyio yarenge eyabo. Aroro agwo mbabe noborwoti botari ne chinguru.
EZE 29:15 Oborwoti obwo mbobe oboke goetania amarwoti ande onsi. Tibokonyara kweimokereria igoro boetanie ebisaku binde. Nimbokeyie bobe oboke kegima, erinde tibobaisa kogambera ebisaku binde.
EZE 29:16 Tibokogenderera koba ogosemeria ase Abaisraeli. Onye Abaisraeli bagochia korigia ogokonywa korwa ase Abamisiri, rirorio mbabe bakoinyora ebibe biabo, na mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 29:17 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi bw’eritang’ani, omwaka bw’emerongo ebere, na etano na ebere, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 29:18 “Aye Mwanyabaanto, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agatiga abarwani baye b’esegi bagokora emeremo agwo ase omochie o Turo. Kera omotwe ogasunyoka etukia, na kera rireko rikaniaroka. Korende nonya naboigo, ere na abarwani baye b’esegi, tibaakaneretwe ng’eria ende yonsi ase ogokorera Turo emeremo.
EZE 29:19 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Rora, nimbeke ense ya Misiri ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni; ere naire obotenenku bwa Misiri, nayesakore na koira ebinto bire aroro. Ebinto ebio mbibe eng’eria y’abarwani baye b’esegi.
EZE 29:20 Namoeire ense ya Misiri ase okomoakanera emeremo akorete, ekiagera barabwo bankorerete inche emeremo. Nab’Omonene ateebire.
EZE 29:21 “Ase rituko erio nintige orong’unchara rw’Abaisraeli romere. Erio nimaanore omonwa oo okwane ase egati yabo, na barabwo mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 30:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 30:2 Aye Mwanyabaanto, bana oteebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: Eumie, morere: Obee! Naki rituko eri rire?
EZE 30:3 Rituko riria riaikire ang’e, ee, rituko ri’Omonene riaikire ang’e. Nigo rirabe rituko ri’amare, engaki y’okogambigwa kw’ abanto b’ebisaku.
EZE 30:4 Omoro nochiche igoro ya Misiri, na emechando emenene nebe aaria Ethiopia, ekero abanto ba Misiri baraitwe, na obotenenku bwabo boirwe, na amaroso yense eria naiyerigwe inse.
EZE 30:5 “Abanto ba Ethiopia, na aba Libia, na Abaludi, na abanto bonsi bagasang’anana amo, na aba Kubu, na abanto b’ense y’okobwatana; abwo bonsi mbakenywe nemioro, bakwe amo n’Abamisiri.
EZE 30:6 “Aya naro Omonene agoteeba: Abanto abwo bonsi abagokonya Abamisiri mbagwe, na okobua kwabo kw’obonene ngosirigwe; abanto mbakenywe nemioro ase ense eye korwa Migidoli goikera Siwene. Nabo Omonene ateebire.
EZE 30:7 Ense eyio nesarigwe ebe bosa ase egati ye chinse chinde chisaregete chikaba bosa, na emechie yaye nesarigwe ebe bosa ase egati y’emechie ende esaregete ekaba bosa.
EZE 30:8 Erio ekero ’ndabe natongirie omorero agwo Misiri, na abakoonyi baye bonsi basirigwe, barabwo mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 30:9 “Ekero rituko erio rirache, abatomwa mbarue asende, bariine chimeeri bagende Ethiopia, baondokie abanto b’aroro, abwo batakagereti ng’a bobe bonde mbobanyore. Omoichano nobachere ase rituko riria ri’ogosirigwa kwa Misiri. Ee, rora, emechando eyio ngocha ere!
EZE 30:10 “Aya nar’Omonene agoteeba: Ninsirie obotenenku bwa Misiri goetera ase okoboko kwa Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni.
EZE 30:11 Omorwoti oyio amo nabaanto baye, abanto abatindi mono goetania ab’ebisaku binde, mbarentwe basarie Misiri kegima. Nigo baraite abanto b’aroro nemioro, na ense eyio eichorwe nebitondo.
EZE 30:12 Inche ninkamie chindooche chiome pa, na ng’oonie ense eyio ase amaboko’ abanto ababe. Nindete abanto b’ebisaku ebigeni basarie ense na kera egento kere imeo. Ninche Omonene nakwanire ayio.
EZE 30:13 “Aya naro Omonene agoteeba: Ninsirie emegwekano egosasiimwa, ee, ninsirie kegima chinyasae chi’oborimo chia Memifisi, gose omogambi takoba ase ense ya Misiri; ase igo nindete obwoba ase ense eyio.
EZE 30:14 Ninsarie ense ya Patirosi esire ebe bosa, ninsambe Soani nomorero, na inachere omochie okorokwa No ekiina.
EZE 30:15 Ning’umore ekeririanda kiane igoro y’omochie o Sini, oria ore obotamero obokong’u bwa Misiri; ninsirie emeganda ya No.
EZE 30:16 Ninsambe Misiri nomorero; obororo obonge mboichanie Sini. No notagorwe ogwe inse, na Memifisi noumokerwe nababisa ekero kia mobaso.
EZE 30:17 Abamura ba Oni, na aba Pi‐Beseti, ’mbakenywe nemioro, na abanto bande babo bairwe ase obosomba.
EZE 30:18 Omosunte notube Tehafenehesi ekero ndabune rikorogoto ria Misiri, ne chinguru chi’obonene bwaye nchiere. Riire nditube Misiri, na abanto b’emechie yaye bairwe ase obosomba.
EZE 30:19 Ase enchera eyio ninachere Abamisiri ekiina; erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 30:20 Ase rituko ria gatano na kabere, omotienyi bw’eritang’ani, omwaka o ikomi nomo, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 30:21 “Aye Mwanyabaanto, inche nabunete okoboko gwa Farao, omorwoti o Misiri; na rora, tikwana koboerwa ebitete kogwene, erinde kobe ne chinguru kobwate omoro naende.
EZE 30:22 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Nigo inde mamincha ya Farao, omorwoti o Misiri, nimbune amaboko aye onsi, koria kore nechinguru amo na koria kwabunegete; ning’iyerie omoro korwa ase okoboko kwaye.
EZE 30:23 Ninserie Abamisiri gochia ase ebisaku binde, mbasiarere gochia ase chinse ao ao.
EZE 30:24 Ninkong’ie amaboko yomorwoti o Babiloni, mbeke omoro one ase okoboko kwaye, korende amaboko a Farao nin’yabune, erinde achandeke ase obosio bw’omorwoti o Babiloni, abe okona‐kweumia ore buna omonto oakire chingoma chikomoita.
EZE 30:25 Ee, ninkong’ie amaboko yomorwoti o Babiloni, korende aya Farao naborwe chinguru. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene. Ekero ndabeeke omoro one ase okoboko kw’omorwoti o Babiloni, ere nayorage gochia ase ense ya Misiri.
EZE 30:26 Ninserie Abamisiri gochia ase ebisaku, mbasiarere gochia ase chinse ao ao. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 31:1 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi o gatato, omwaka o ikomi nomo, ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 31:2 “Aye Mwanyabaanto, kwana na Farao, omorwoti o Misiri, amo nomoganda oye, oborie: “Ning’o oraareng’anigwe naye ase obonene bwao?
EZE 31:3 Naama! Ense y’Abaasuri nigo yarenge buna omocharake o Lebanoni, obwate chinsagia chingiya chire nekiriri ekiya. Nigo okinete gochia igoro, ogaetania chinsagia chi’emete ende.
EZE 31:4 Omote oyio okaba okonyora amaache na gokiina; chinsoko chia inse chikayotambeyia. Chindooche nigo chiaetanaine ase osimekire, magega yaye chindooche echio chikaba chikonyosia emete yonsi ye rinani amaache.
EZE 31:5 “Ase ayio omocharake oria ogakiina, Ogatambea ogaetania emete yonsi ye rinani, chinsagia chiaye chikamentekana, na ebisagia biaye bigatambea, ase engencho y’amaache amaange arengeo akayokinia.
EZE 31:6 Chinyoni chionsi chikaagacha ebiswa biabo ase chinsagia chiaye, ne ching’iti chikabiarera inse ye chinsagia chiaye; inse y’ekiriri kiaye abanto b’ebisaku bionsi ebinene bikamenyao.
EZE 31:7 Omote oria okaba omuya mono ase obonene bwaye na ase chinsagia chiaye chintambe, ekiagera emeri yaye yaigete inse ase amaache amaange arenge.
EZE 31:8 Emecharake ende ey’omogondo o Nyasae tiyayoetanetie, gose emebunduki tiyarenge ne chinsagia buna echiaye; na emeuru tiyarenge nebisagia buna ebiaye. Ee, omote onde bw’omogondo o Nyasae torenge omosiani buna oro.
EZE 31:9 Nigo nayokorete okaba omosiani ase engencho y’obonge bwe chinsagia chiaye, goika emete yonsi ya Edeni, omogondo o Nyasae, ekayosanera.
EZE 31:10 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Ekiagera kweimokereretie igoro na ogakiina ogaetania emete ende, na enkoro yao ekaenenera obotambe bwaye,
EZE 31:11 ninkobeke ase amaboko y’oyore nokobua ase egati y’ebisaku. Oyio ekeene nigo arayokorere buna anchete, ekiagera inche nayotugutire ase engencho y’ogokora kwaye okobe.
EZE 31:12 Abanto b’ebisaku ebigeni, abare abatindi mono goetania ab’ebisaku binde, mbayogeche bayotige inse. Chinsagia chiaye nchigwe, chibeere igoro ase ebitunwa na inse ase amagoko onsi. Ebisagia biaye mbibuneke bibeere ase chindooche chionsi chi’ense eria. Abanto bonsi bare ase ense eria mbatame, barue ase ekiriri kiaye bayotige.
EZE 31:13 Ase ritina riaye, erio rirabe rigwete inse chinyoni chionsi nchiche chibeereo, na ase chinsagia chiaye ching’iti chionsi chi’orosana nchibeereo.
EZE 31:14 Ayio nigo arakoreke, erinde mote onde bwensi ore ase amaache tobaisa kweenenia ase obotambe bwaye, gose gwetambeyia gochia igoro ase amare; gose emete ende yonsi ekonyora amaache tekina gochia igoro yeenenie, ekiagera yonsi yachikeirwe ogokwa esoe inse ye riroba ase Mwanyabaanto bakuure basoete.
EZE 31:15 “Aya naro Omonene agoteeba: Ase rituko erio omote oria ogendete aase abakuure ngachiika ebirero birerwe; nigo natubete chindiba ase engencho yaye, ngatanga chindooche chiaye, nkaochania amaache amanene. Nigo nachiigete egetunwa kia Lebanoni keyobokerie amagombo, na emete yonsi y’orosana egasusana ase engencho yaye.
EZE 31:16 Nigo natengechetie ebisaku ase okogwa kwaye, ekero nayogechete nkayotuguta gochia aase abakuure, ase abwo bagendete ase chimbeera. Erio emete yonsi ya Edeni, na eyechorire ere emiya mono ya Lebanoni, yonsi eye ekonywa amaache, ekaba ekweremia emenyene agwo inse ye riroba.
EZE 31:17 Emete eyio egasoa amo n’oro gochia aase abakuure ase abwo baitetwe nemioro basoete, ee, emete eyio nigo yaikaransete ase ekiriri kiaye ase egati y’ebisaku ase okoyokonya.
EZE 31:18 “Norori ase emete yonsi ya Edeni oreng’anigwe naye ase ogosikwa na obonene? Aye noirwe amo nemete ende yonsi ya Edeni, otugutwe inse ye riroba amo nero; nobe amo nabwo batarogeti, abaitetwe nemioro. “Ayio naro arakoreke ase Farao amo nomoganda oye bwonsi. Omonene oteebire ayio.”
EZE 32:1 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi o ikomi na kabere, omwaka o ikomi na kabere, ring’ana ri’Omonene rigaacha ase inde, riganteebia:
EZE 32:2 “Aye Mwanyabaanto, rera obokie amagombo igoro ya Farao, omorwoti o Misiri, omoteebie: Aye nigo kwareng’anetigwe nendo ensae ase egati y’ebisaku, nigo onga eng’iti enene mono buna eng’oina ere enyancha ime. Nigo kwaberogetie korwa ase chindooche chiao, okaburukania amaache namagoro ao, okabokia etintira y’amaache e chindooche chiabo.
EZE 32:3 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Nindute ekeonga kiane igoro yao, nakio omoganda omonene orakong’use okobeke ase rikuru riane ime.
EZE 32:4 Erio ngotugute igoro ase ense enyomo, na nkorute aase aarabu, agwo ndangerie chinyoni chionsi chikogwere, ne ching’iti chire ase ense engima chikorie chiigote.
EZE 32:5 Nintugute chinyama chi’omobere oo ase ebitunwa igoro, na oboguundo bwao boichore ase amagoko.
EZE 32:6 Ninyonsie ense nemegoko y’amanyinga ao, aichore aike ase ebitunwa igoro, ne chindooche chiichorwe naro.
EZE 32:7 Ekero ekio ndagosirie nintube igoro, imbeke omosunte ase ching’enang’eni; nintube erioba ne riire, na omotienyi tokobara.
EZE 32:8 Emebaso yonsi ya igoro ninyetube omosunte ase engencho yao, nindete omosunte ase ense yao. Nabo Omonene ateebire.
EZE 32:9 “Ekero ndarentere abanto b’ebisaku amang’ana igoro y’ogosirigwa kwao, ning’ichanie chinkoro chi’ abanto abange ase chinse echio otamanyeti.
EZE 32:10 Ning’ichanie abanto abange na abarwoti babo mboboe mono ase engencho yao, ekero ndabe nkomesia omoro one ase amasio abo. Ee, ase rituko ri’okogwa kwao mbabe bakonakoiguswa kera engaki, kera omonto ase engencho y’obogima bwaye.
EZE 32:11 “Aya naro Omonene agoteeba: Omoro bw’omorwoti o Babiloni norentwe igoro yao.
EZE 32:12 Nindete abarwani chituoni, abare abatindi goetania ebisaku bionsi, abwo mbaite emeganda yao nemioro. Barabwo mbasirie obonene bwa Misiri bobe bosa, na emeganda yaye yonsi nesirigwe.
EZE 32:13 Ning’ite ching’iti chionsi chikorisia mbarabare ase amaache amaange are; amagoro ya Mwanyabaanto, gose ebitaago bie ching’iti, tibikogenderera goturubania amaache ayio biyasarie.
EZE 32:14 Erio nintige amaache areo akenonoke, ne chindooche chiminyoke buna amaguta. Nab’Omonene ateebire.
EZE 32:15 Ekero ndasarie ense ya Misiri ebe bosa, na ebinto bionsi bireo bisirigwe, naende nsirie abanto bonsi bamenyeteo, erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 32:16 Ayio naro amagombo arabokigwe igoro ya Misiri. Abakungu b’ebisaku mbabokie amagombo igoro yaye, na igoro y’emeganda yaye yonsi. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 32:17 Ase rituko ria ikomi na gatano, omotienyi bw’eritang’ani, omwaka o ikomi na kabere, ring’ana ri’Omonene rigaacha ase ’nde, rigantebia:
EZE 32:18 “Aye Mwanyabaanto, bokeria emeganda ya Misiri amagombo, obatugute abanto baye gochia inse, amo nabaanto b’ebisaku bire nobonene, bagende aase abakuure agwo ase chimbeera, ase abakuure bagendete.
EZE 32:19 “Aye Misiri, ning’o obuete ase obosiani? Tirimboka ogende inse otimoke amo nabatarogeti?
EZE 32:20 “Abanto ba Misiri mbaitwe barare amo nabwo baitetwe nemioro. Emioro y’okobasiria yarurwe. Ase ayio rusia ense eyio aroro amo nemeganda yaye yonsi.
EZE 32:21 Korwa agwo aase abakuure abare ne chinguru ase egati ye chituoni mbakwane igoro y’Abamisiri na abakoonyi babo, bateebe: Baria batarogeti baitirwe nemioro, baachire inse aa korara.
EZE 32:22 “Abaasuri nao bakare amo nemeganda yabo yonsi, chimbeera chiabo nigo chibaetanaine ase chinsemo chionsi. Bonsi baitirwe nemioro bakuure.
EZE 32:23 Chimbeera chiabo nigo chikare inse aatambe, na emeganda yabo nigo eetanaine chimbeera chiabo ase chinsemo chionsi. Bonsi baitirwe nemioro bakuure; abanto abwo kare barentete obwoba ase ense y’abare moyo.
EZE 32:24 “Abaelamu nao bakare amo nemeganda yabo yonsi eetanaine chimbeera chiabo. Bonsi baitirwe nemioro bakuure. Abwo bonsi barentete obwoba ase ense y’abare moyo; nigo bagendete gochia aase abakuure ekero konya batararoka na bono babogoirie obosooku bwabo amo nabwo bagendire ase chimbeera.
EZE 32:25 Abaelamu amo nemeganda yabo yonsi banyorire amarere abo ase egati y’abwo baitetwe nemioro, ne chimbeera chi’emeganda yabo nigo chibaetanaine. Abwo bonsi bagaitwa nemioro ekero konya batararoka. Agwo kare nigo barentete obwoba ase ense y’abare moyo. Bono babogoirie obosooku amo nabwo bagendire ase chimbeera, ee, nigo babekire ase egati y’abwo baitetwe nemioro.
EZE 32:26 “Abameseki na Abatubali nao bakare amo nemeganda yabo yonsi, ne chimbeera chi’emeganda eyio nigo chibaetanaine ase chinsemo chionsi. Abwo bonsi nabaanto batarogeti, nigo baitetwe nemioro. Agwo kare nigo barentete obwoba ase ense y’abare moyo.
EZE 32:27 Inee! Abwo batarogeti tibakorara amo ne chituoni chi’eseegi chiagendete gochia aase abakuure amo nebirwanero biabo bi’eseegi, na emioro yabo ebekire inse y’emetwe yabo, na ebibe biabo bakorete tibiatubete amauga abo? Barabwo nigo barentete obwoba ase ense y’abare moyo buna chituoni chi’eseegi chigokora.
EZE 32:28 “Naboigo nainwe Abamisiri, morasenyentwe, mokwe amo nabatarogeti, abwo baitetwe nemioro.
EZE 32:29 “Abaedomu nao bakare amo nabarwoti babo, na abagaambi babo bonsi. Nonya barenge nokobua nigo baraire amo na baria baitetwe nemioro, batarogeti bagendete ase chimbeera.
EZE 32:30 “Abagaambi bonsi ba sugusu nao bakare amo n’Abasidoni bonsi; bonsi bagendire gochia ase abwo baitetwe nemioro. Ase engencho y’obwoba barentete ekero barenge nokobua, bono babeire nobosooku. Nigo baraire batarogeti amo na baria baitetwe nemioro; nigo babogoretie obosooku bwabo bare ase egati y’abwo bagendete ase chimbeera.
EZE 32:31 “Omonene nigo agoteeba iga: Ekero Farao ararore abwo baitetwe, nigo areremie ase engencho y’emeganda yaye yonsi eyio yaitetwe nemioro.
EZE 32:32 “Inche nigo naete Farao ribaga arente obwoba ase ense y’abare moyo; ase ayio ere amo nomoganda oye bwonsi barare ase egati y’abatarogeti, abwo baitetwe nemioro. Nabo Omonene atebiire.”
EZE 33:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 33:2 Aye Mwanyabaanto, teebia abanto bamino ng’a ekero ndarente omoro igoro ase ense, na abanto b’ense eyio bachore omonto oyomo obo, bamobeke abe omorendi obo,
EZE 33:3 omonto oyio kararore omoro oyio ogocha igoro ase ense, abugie egetureeri ki’ogokuurera abanto.
EZE 33:4 Omonto onde bwensi oraigwe eriogi ri’egetureeri ekio, korende taigwera ogokuurerwa okwo, omoro koramonyore omoite, okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga aye, nakobarwe igoro yaye.
EZE 33:5 Ere nigo aigwete eriogi ri’egetureeri, korende taigwera ogokuurerwa okwo, ase ayio okomocha kw’ogoiteka kw’amanyinga aye nakobarwe igoro yaye. Korende karaigwere ogokuurerwa okwo, natoorie obogima bwaye.
EZE 33:6 Korende omorendi oria kararore omoro ogocha, na tabugia egetureeri, erinde abanto bakuurerwe, na omoro oria ochiche oite omonto onde obo, omonto oyio nakwe ore ase ebibe biaye, korende inche ninganie amanyinga yomonto oyio korwa ase okoboko kw’omorendi oria.
EZE 33:7 Ase ayio, aye Mwanyabaanto, nakobekire obe omorendi bw’Abaisraeli. Kero kende gionsi oraigwe ring’ana rikorwa ase omonwa one, obakuurere ribaga riane.
EZE 33:8 Kondateebie omonto omokori amabe: Aye omokori amabe, goika okwe, na aye okire tokwana omokuurere ng’a aonchoke korwa ase enchera yaye embe, omokori amabe oria nakwe ore ase ebibe biaye, korende ninganie amanyinga aye korwa ase okoboko kwao.
EZE 33:9 Korende korakuurere omokori amabe ng’a aonchoke atige enchera yaye, na ere aange koyetiga, oyio nakwe ore ase ebibe biaye, korende aye notoorie omoyo oo.
EZE 33:10 Ase ayio aye Mwanyabaanto, inyoria Abaisraeli ayabagokwana, bateeba: Ogosaria gwaito, na ebibe biaito biatoritoeire, na ebio bigendererete gotochanda na gotoreyia. Naki rende toranyare koba moyo?
EZE 33:11 Bateebie ng’a inche Omonene Nyasae nigo ngoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, tindi kogokera ogokwa kw’omokori amabe, korende nigo nganetie omokori amabe aonchoke, atige enchera yaye embe abe moyo. Ase ayio onchoka, onchoka, motige chinchera chiaino chimbe! Inwe Abaisraeli, nase ki moganetie mokwe?
EZE 33:12 Aye Mwanyabaanto, teebia abanto bao ng’a ekero omonyaboronge aratige oboronge bwaye akore ebibe, oboronge boria bwaye tibokomotooria; na ekero omokori amabe araonchoke atige obobe bwaye, obobe boria bwaye tibokomoita, kareitie na kobotiga. Omonyaboronge takoba moyo ase engencho y’oboronge bwaye rituko riria arakore ebibe.
EZE 33:13 Kondateebie omonyaboronge ng’a nabe moyo, korende ere asemerie oboronge bwaye na akore aya atari ay’oboronge, rirorio ogokora kwaye konde gwonsi kw’oboronge akorete tigokoinyorwa; ere nakwe ase engencho y’ayio atari oboronge akorire.
EZE 33:14 Naende, kondateebie omokori amabe: Aye goika okwe, korende karaonchoke atige ebibe biaye, akore ayare ay’ekeene na oboronge,
EZE 33:15 ere karairanie egento airete gekaba intenenera, naende airanie eki aureretie, na abwatie emeroberio echiikire ey’obogima atari gokora ebibe, omonto oyio, ekeene nabe moyo, tagokwa.
EZE 33:16 Ase ebibe ebio akorete takobarerwa nonya nekemo; ere okorire ayare ay’ekeene na oboronge, ekeene goika abe moyo.
EZE 33:17 Abanto b’egesaku kiao nigo bagoteeba: Chinchera chia Omonene tichiri echi’ekeene, korende chinchera chiabo nachio chitari echi’ekeene.
EZE 33:18 Ekero omonyaboronge aratige oboronge bwaye akore aya atari ay’oboronge, oyio nakwe ase engencho y’ayio.
EZE 33:19 Na omokori amabe karaonchoke, atige amabe aye, erio akore ayare ay’ekeene na oboronge, nabe moyo ase engencho y’ayio.
EZE 33:20 Korende inwe Abaisraeli nigo mogendererete goteeba: Chinchera chia Omonene tichiri echi’ekeene. Ninachere kera omonto ekiina koreng’ana nogokora kwaye.
EZE 33:21 Ase rituko ria gatano, omotienyi o ikomi, omwaka o ikomi na kabere, magega gotwairirwe ase obosomba, omonto konya otamire korwa Yerusalemu, agacha asende, aganteebia, “Omochie oria obuirwe.”
EZE 33:22 Mogoroba ekero omonto oyio ataracha asende, okoboko kw’Omonene konya gwachire igoro y’ane, na ase emambia eria omonto oria otamete konya ataraika asende, Omonene konya omaanoire omonwa one, na tinagendererete koba rimama.
EZE 33:23 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha ase inde, riganteebia:
EZE 33:24 “Aye Mwanyabaanto, abanto abwo bamenyete ase amaturi aaria ase ense y’Abaisraeli, nigo bagokwana, bateeba: Aburaamu nigo arenge omonto oyomo, na ere akanyora ense eye ekaba eyaye; korende intwe nigo tore abange, ekeene, ense eye nero twaeirwe ebe eyaito.
EZE 33:25 “Ase ayio, bateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inwe nigo mokoria enyama ere namanyinga, naende nigo mokorigereria emegwekano yaino mogosasiima, boigo inwe nigo mogoitera amanyinga y abanto. Inee! Naki moranyare koira ense eye ebe eyaino?
EZE 33:26 Inwe nigo mwegenete emioro yaino; nigo mogokora ay’okogechia, kera oyomo oino nigo agotomana nomokuungu bw’omonto onde. Inee! Naki moranyare koira ense eye ebe eyaino?
EZE 33:27 “Aye goika obateebie ng’a aya naro Omonene Nyasae agoteeba: Ekeene, buna inche inde moyo, abanto abwo bamenyete ase amaturi mbakenywe nemioro, na abare isiko nintome ching’iti chi’orosana chibarie; abwo bamenyete ase ebitare na ime ase amakuruma, amarwaire amabe nabaite.
EZE 33:28 Ninsarie ense eyio ebe bosa kegima, ne chinguru chiabo echio chibaenenetie nchiere pi. Ebitunwa bi’Abaisraeli mbitigare bosa, monto onde takoba ogoetera aroro.
EZE 33:29 Ekero ’ndabe nasaririe kegima ense eyio yabo ebe bosa, ase engencho y’ebibe biabo bionsi bi’okogechia bakorire, erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 33:30 “Aye Mwanyabaanto, abanto bao nigo bagosangererekana amo agwo ase chinyasi, na ase ebisieri bi’echinyomba, bagamba igoro yao, na kera omonto okwana nomogisangio oye, bateebania: Inchuo togende, toigwe ng’a naki ring’ana rikorwa ase Omonene rigoteeba.
EZE 33:31 Ase ayio nigo bagocha ase ore buna abagocha ase omosangererekano, baikaransa ase obosio bwao buna abanto bane, barabwo baigwa amang’ana ogokwana, korende tibari koyakorera. Nigo bakworokia obwanchani obonge ase ebikoba igoro, korende ime ase chinkoro chiabo nigo bakwerigeria ebitoki.
EZE 33:32 Naama! Aye kwabeire ase bare buna omonto obwate eriogi rigiya ogoteera amatera ay’okogokia, naende okobugia obokano buya. Nigo bakoigwa amang’ana ayio ao, korende tibari koyakorera.
EZE 33:33 Korende ekero amang’ana ayio araikeranigwe (ekiagera goika aikeranigwe), erio nario baramanye ng’a omobani narenge ase egati yabo.”
EZE 34:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 34:2 “Aye Mwanyabaanto, bana, oteebie abarisia b’Abaisraeli ng’a aya naro Omonene akobateebia: Obobe nobwaino, inwe abarisia b’Abaisraeli, ekiagera mwabeire mokwerageria inwe mweka abanyene! Inee! Tegwenereti abarisia barisie ching’ondi?
EZE 34:3 Nigo mokoria echire chinoru, naende mwabeka chianga chiroisirie korwa ase amarionya abo; ee, nigo mokonyenya echire chinoru, korende timori korisia ching’ondi echio mochiigotie.
EZE 34:4 Echio chire chindeu, timori gochibeka chinguru, na echire chindwaire, timori gochigwenia, na echibunegete, timori gochiboera ebitete, na echiaserebekanire, timori gochiirania asende, na echiasirire, timori gochirigia; mwabeire mogochigambera ase ogochibetereria more nobotindi.
EZE 34:5 Ase ayio chiaserebekanire gochia aande onsi, ekiagera chitabwati omorisia, chiabeire endagera ye ching’iti chionsi chi’orosana, ee chiaserebekanire.
EZE 34:6 Bono ching’ondi chiane nigo chigotayaya ase ebitunwa bionsi, na ase kera ekegoro egetambe. Ching’ondi chiane chiaserebekanire gochia aande onsi ase ense, na onde tari ogochirigia gose gochiitaa.
EZE 34:7 “Ase ayio, inwe abarisia, igwa ring’ana ri’Omonene.
EZE 34:8 Omonene Nyasae nigo agoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, ching’ondi chiane chiabeire chigotwarwa na koba endagera ya kera eng’iti y’orosana, ekiagera omorisia ataiyo, naende abarisia bane tibagendeti korigia ching’ondi chiane, korende babeire bakwerageria boka abanyene, na tari ching’ondi chiane bakorageria.
EZE 34:9 Ase ayio, inwe abarisia, igwa ring’ana ri’Omonene:
EZE 34:10 Aya naro Omonene agoteeba: Naama! Inche nigo inde mamincha y’abarisia abwo. Ninganie ching’ondi chiane korwa ase amaboko abo; nimbaange, tibakogenderera koba abarisia be ching’ondi chiane; abarisia abwo tibakogenderera kwerageria boka abanyene. Nintoorie ching’ondi chiane korwa ase emenwa yabo tichiba endagera yabo.
EZE 34:11 “Aya naro Omonene agoteeba: Naama! Ninche bweka omonyene ndarigie ching’ondi chiane, nchinyore na gochirenda.
EZE 34:12 Buna koreng’ana omorisia akorigia ching’ondi chiaye chiaserebekanire, ochisangereria amo naende, naboigo nainche ndasangererie ching’ondi chiane, nchitoorie korwa ase chinsemo chionsi aase chiaserebekanete gochia ase rituko rie rirumbe na omosunte omonene.
EZE 34:13 Ninchirusie korwa ase egati y’ abanto b’ebisaku binde, nchisangererie korwa ase chinse ao ao, erio nchirente ase ense yabo abanyene. Nimbe ngochirisia igoro ase ebitunwa bi’Abaisraeli, na ase chindooche, na ase chinsemo chionsi chi’ense eyio chimenyire nabaanto.
EZE 34:14 Ninchirisie ase oborisia obuya. Ee, nchibe chikorisia ase oborisia obonoru bw’ebitunwa bi’Abaisraeli.
EZE 34:15 Inche omonyene nindisie ching’ondi chiane, naende nchinyore aase chigotimokera. Nabo Omonene ateebire.
EZE 34:16 “Echiasirete ninchirigie nchinyore, na echio chiaserebekanete nchiiranie asende; echibunegete ninchiboere ebitete, na echire chindeu ninchibeke chinguru; korende echire chinoru naende chire ne chinguru ninchisirie, ee, ninchigambie ekiina kia boronge.
EZE 34:17 “Aya naro Omonene agoteeba: Inwe ching’ondi chiane, ninache ekiina ase egati y’eng’ondi na eng’ondi ende, na ase egati ye chimingichi ne chigoree.
EZE 34:18 Inee! Nigo are amang’ana amagusu ase more ng’a komwanyorire oborisia obuya, mwatiringera inse namagoro aino obonyansi obwatigaire? Naende komwanyure amaache amakenonoku, mwaturubania namagoro aino ayatigaire?
EZE 34:19 Inee! Ching’ondi chiane nigo chirabe chikorisia obonyansi mwatiringire namagoro aino, naende chinywe amaache ayio mwaturubanirie namagoro aino?
EZE 34:20 “Ase ayio, aya naro Omonene agochiteebia: Inche bweka omonyene ninache ekiina ase egati ye ching’ondi chinoru ne chindeu.
EZE 34:21 Nigo mogosukia chiria chindeu namakere aino, na amareko, naende mwachitwoma ne ching’unchara chiaino, goika mwachisiarera gochia ase chinsemo chionsi chi’aare.
EZE 34:22 Ase ayio nintoorie ching’ondi chiane, gose tichikoba chigotwarwa buna ching’iti. Ninache ekiina ase egati y’eng’ondi na eng’ondi ende.
EZE 34:23 Ninchibekere omorisia oyomo achirisie, nere Daudi, omosomba one. Ere nachirisie, abe omorisia obo.
EZE 34:24 Inche Omonene nimbe Nyasae obo; na Daudi, omosomba one, abe omogambi ase egati yabo. Ninche Omonene nakwanire ayio.
EZE 34:25 Ninkore okobwatana kw’omorembe amo nabarabwo. Ninsirie ching’iti chintindi chirue ase ense eyio, na abanto bane mbamenye ase erooro na babe bakorara ase amanani bare n’obotoereru.
EZE 34:26 “Nimbasesenie barabwo abanyene, na nigo ndasesenie aase onsi aetanaine egetunwa kiane. Nimbatwerie embura ase chingaki chindonge; embura eyio nebe ey’ogosesenia.
EZE 34:27 Emete y’emegondo ina yame amatunda abo, ne riroba ndiame endagera yaye; barabwo abanyene mbamenye ase ense eyio bare n’obotoereru. Ekero ndabune amakorogoto arue ase amagoti abo, mbatoorie korwa ase amaboko ay’abwo baabakorete abasomba, erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 34:28 Tibagotwarwa buna ching’iti naende nabaanto b’ebisaku, gose ching’iti chi’orosana tichikobaria. Mbabe bamenyete bare noborendi obuya, gose onde tari oraboboie.
EZE 34:29 Nimbamererie ebimeri bibe ogotogigwa okuya; barabwo mbamenye ase ense eyio, na enchara tekobaria ebaite, gose tibakoba bagochaaywa nabaanto batamomanyeti Nyasae.
EZE 34:30 Barabwo mbamanye ng’a inche Omonene, Nyasae obo, nigo inde amo nabarabwo, naende ng’a Abaisraeli barabwo nabaanto bane. Nabo Omonene ateebire.
EZE 34:31 “Inwe neching’ondi chiane, ee, nigo more ching’ondi chie riicho riane, inwe nigo more Mwanyabaanto, na inche nigo inde Nyasae oino. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 35:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 35:2 “Aye Mwanyabaanto, rigereria gochia ase Egetunwa gia Edomu, obaane mamincha yaye,
EZE 35:3 ogeteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: “Aye Egetunwa gia Edomu, inche nigo inde mamincha yao, nindambore okoboko kwane igoro yao, ngosarie obe bosa.
EZE 35:4 Nintagore emechie yao ebe amaturi, na ebe ense esaregete kegima ere bosa; erio nario oramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 35:5 “Nigo kwagendererete koba nobobisa ime ase enkoro yao igoro y’Abaisraeli, okabarua bagaitwa nemioro ase engaki y’emechando yabo, ekero baikerete engaki y’egesusuro ki’ebibe biabo.
EZE 35:6 Ase ayio, Omonene Nyasae agoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, ningotige amanyinga ao aiteke, na ogoiteka okwo kw’amanyinga ao ngokobwatie: aye togecheti ogoiteka kw’amanyinga, ase ayio, ogoiteka kw’amanyinga ao ngokobwatie.
EZE 35:7 Ase enchera eye ninsarie kegima Egetunwa gia Edomu kebe bosa tikemenywa naende, ng’ite kera omonto oyogosoa aroro, na oyogosoka korwao.
EZE 35:8 Ning’ichorie ebitunwa biao nabaanto baraitwe nemioro; ee, abwo baraitwe nemioro mbagwe ase ebigoro biao, na ase amakura ao, na ase chindooche chiao.
EZE 35:9 Ninkoonchore ogenderere koba bosa botambe, na emechie yao tekomenywa naende. Erio nario moramanye ng’a ninche Omonene.
EZE 35:10 “Aye nigo gwateebete: Ebisaku ebi bibere mbibe ebiane, ne chinse echio ibere chibe echiane, na intwe tochigambere, nony’Omonene omenyeteo.
EZE 35:11 Ase ayio, inche Omonene Nyasae nigo ngoteeba iga: Ekeene, buna inche inde moyo, ningokorere koreng’ana nendamwamu yao, ne ribero ria’o, erio kwaorogetie, ekiagera ogechete Abaisraeli. Ekero ndakonachere ekiina, nimanyekane ase egati yabo.
EZE 35:12 Erio nario oramanye ng’a inche ninche Omonene. Inche naigure amang’ana ao y’okorama gwakwanire mamincha y’ebitunwa bi’Abaisraeli, kogoteeba: Biasarigwe biabeire bosa, biabekirwe ase amaboko aito tobirie.
EZE 35:13 Ekeene, naigure amang’ana aino amaange ay’ogwetogia mwakwanire mamincha y’ane.
EZE 35:14 “Aya nar’Omonene agoteeba: Ense yonsi negoke ekero ndagosarie obe bosa.
EZE 35:15 Ekiagera kwagokerete ogosarigwa kw’omwando bw’Abaisraeli, ningosarie aye obe bosa. Ee, ningosarie aye egetunwa gia Edomu obe bosa, aye Edomu engima. Erio nario abanto baramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 36:1 “Aye Mwanyabaanto, bana oteebie ebitunwa bi’Abaisraeli: Inwe ebitunwa bi’Abaisraeli, igwa ring’ana ri’Omonene!
EZE 36:2 Aya nar’Omonene agoteeba: Ababisa baino baabasekereire, bagoteeba: Ahaa! Aase aimokererete igoro a kare ase baare gosasiimera abeire aaito.
EZE 36:3 “Ase ayio, bana oteebe ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inwe ebitunwa, ababisa baino baabasaririe baabatigire bosa, baabamerire ase chinsemo chionsi, erinde monyare koba enibo y’ebisaku biatigarete, naende abanto babeire bakobakwana bobe na kobachaaya.
EZE 36:4 Ase ayio inwe ebitunwa bi’Abaisraeli, igwa ring’ana ri’Omonene! Aya naro Omonene akobateebia inwe ebitunwa, na ebigoro, ne chindooche, na amakura, na amaturi, na emechie eng’anyire na gosakorwa, naende echaayire nebisaku bire ase chinsemo chionsi.
EZE 36:5 “Ee, aya naro Omonene agoteeba. Ekeene, nakwanire inde nendamwamu egwoka igoro y’ebisaku bitigarete, na igoro y’Abaedomu bonsi, abwo bairire ense y’ane koba eyabo, bare ne chinkoro chigogete na ebirengererio bi’oboenenu, erinde baserie abanyene ense, na koyesakora.
EZE 36:6 “Aye bana igoro y’ense y’Abaisraeli, oteebie ebitunwa, na ebigoro, na amaranya, na amakura, ng’a aya naro Omonene agoteeba: Rora, nakwanire inde ne risemi na ekeririanda, ekiagera mwachandekire ase ogochaaywa nabaanto b’ebisaku.
EZE 36:7 Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Naimokirie okoboko kwane igoro na goteeba: Ekeene, abanto abwo b’ebisaku baabaetanaine mbachaaywe barabwo boka abanyene.
EZE 36:8 Korende inwe ebitunwa bi’Abaisraeli, mokinie chinsagia, mwame amatunda ase Abaisraeli, abanto bane, ekiagera barabwo babeire ang’e koirana inka sobo.
EZE 36:9 Rora, inche nigo inde ase ensemo yaino, nimbairanere, inwe namoremwe na kobusurwa.
EZE 36:10 Ninsangererie abanto abange bache ase more bamenyeo, ee, Abaisraeli bonsi; emechie yaino nemenywe naende, na amatombe naro naagachwe naende.
EZE 36:11 Ninsangererie goocha ase more abanto abange, ne ching’iti chinyinge. Abanto mbamentekane babuche, ne ching’iti boigo. Nintige momenye buna engaki eria ya kare, na nimbakorere amaya abuete aria amatang’ani. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 36:12 Nindete Abaisraeli, abanto bane, bataare igoro yaino, mbaabaire inwe, na inwe mobe omwando obo. Timokogenderera goita abana babo.
EZE 36:13 “Aya n’aro Omonene agoteeba: Abanto nigo bagoteeba ng’a aye ense nigo okoria abanto, naende gwaitire abana b’egesaku kiao.
EZE 36:14 Ase ayio bono tokogenderera koria abanto, gose goita abana b’egesaku kiao. Nabo Omonene ateebire.
EZE 36:15 Tinkogotiga osekererwe nabaanto b’ebisaku nonya ng’ake, gose togochaaywa n’abanto. Aye togotiga egesaku kiao kegwe. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 36:16 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha ase inde, riganteebia:
EZE 36:17 Aye Mwanyabaanto, ekero Abaisraeli bamenyete ase ense yabo, bakayekora ekaba eyetachenegeti goetera ase chinchera chiabo na ogokora kwabo, ekiagera ogokora kwabo nigo kwabete ase obosio bwane buna ogotacheneka kw’omokuungu, ekero are nomotienyi.
EZE 36:18 Nkaumora endamwamu y’ane ase bare, ekiagera baiterete amanyinga y abanto ase ense eye, na ekiagera bakorete ense ekaba eyetachenegeti ase ogosasiima emegwekano.
EZE 36:19 Nkabasiarera gochia ase egati y’ abanto b’ebisaku, bakaba besiarerete ase chinse ao ao. Nkabanachera ekiina koreng’ana norogendo rwabo, na ogokora kwabo.
EZE 36:20 Korende aase aande onsi bagendete ase egati y’ abanto b’ebisaku ebio, nigo bakorete erieta riane richenu rikaba eritachenegeti, na abanto bagakwana igoro yabo, bagateeba: Aba nabwo abanto ba Omonene, nonya naboigo baserigwe korwa ase ense eyio yaye.
EZE 36:21 Korende ngechandera erieta riane richenu erio Abaisraeli bagerete rigakorwa rikaba eritachenegeti ase egati y’ abanto b’ebisaku ebio ase bagendete.
EZE 36:22 Ase ayio, teebia Abaisraeli ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inwe Abaisraeli, tingokora ayio ase engencho yaino, korende nase engencho y’erieta riane richenu, erio mwakorire koba eritachenegeti ase egati y’ebisaku ebio ase mwagendete.
EZE 36:23 Ninchene erieta riane rinene, erio riakoretwe rikaba eritachenegeti ase egati y’ abanto b’ebisaku, erieta erio inwe mwakorete rikaba eritachenegeti ase egati yabo. Ekero ndeorokie ase amaiso abo ng’a nomochenu inde ase egati yaino, erio nario abanto b’ebisaku baramanye ng’a inche ninche Omonene. Nabo Omonene ateebire.
EZE 36:24 Nimbasangererie inwe korwa ase egati y’ abanto b’ebisaku na korwa ase chinse chionsi, erio mbarente ase ense yaino.
EZE 36:25 Nimbanyororokerie amaache amakenonoku, na inwe mocheneke korwa ase ogotacheneka kwaino gwonsi, na korwa ase emegwekano yaino mogosasiima. Ee, nimbachene.
EZE 36:26 Nimbae chinkoro chinyia, na mbeke omoika omoyia ime yaino; nindusie korwa ase emebere yaino chinkoro echio chire chinkong’u buna rigena, naende mbae echire chinyororo buna chinyama.
EZE 36:27 Nimbeke omoika one ime yaino, erio mbaonchore mobwatie emeroberio y’ane echiikire, morende amachiiko ane na moyakore.
EZE 36:28 Inwe momenye ase ense eyio naete chisokoro chiaino; inwe mobe abanto bane, na inche imbe Nyasae oino.
EZE 36:29 Nimbatoorie korwa ase ogotacheneka kwaino gwonsi. Nimbarentere endagera, inyementekanie mono, tingotiga enchara eche ase more.
EZE 36:30 Nimente amatunda ase emete, na emegondo yame chindagera chinyinge, nario abanto b’ebisaku batabaise kobasekerera ase engencho y’enchara.
EZE 36:31 Erio moinyore chinchera chiaino chimbe, na ogokora kwaino gotarenge okuya, mwegeche inwe abanyene ase engencho y’obobe bwaino, na ogokora kwaino gw’okogechia.
EZE 36:32 Inwe Abaisraeli, tingokora amaya ayio ase engencho y’ogokora kwaino; momanye amang’ana ayio buya kegima. Inwe goika mosookigwe ase engencho y’ogokora kwaino. Nabo Omonene ateebire.
EZE 36:33 Aya naro Omonene agoteeba: Ase rituko erio ind’abe nabachenire korwa ase ebibe biaino bionsi, nindue ribaga emechie eyio emenywe, na amaagacho ayio atagoretwe aagachwe naende.
EZE 36:34 Ense eyio yatigetwe ere bosa neremwe naende, gose abaeti tibakoyerora egendererete koba bosa.
EZE 36:35 Abanto mbateebe: “Ense eye yasaretigwe egatigwa ere bosa, bono yabeire buna omogondo o Edeni, na emechie eyio yatagoretwe egatigwa ere amaturi, bono yamenyirwe na kogiterwa chindwaki.
EZE 36:36 Erio abanto b’ebisaku ebio biatigarete bibaetanaine ’mbamanye ng’a inche ninche Omonene naagachire aase agwo asaretigwe, naende nasimekire chimbusuro ase emegondo yatigarete ere bosa. Ninche Omonene nakwanire, goika nkore ayio.
EZE 36:37 “Aya naro Omonene agoteeba: Ninyanchere Abaisraeli bamborie ng’a mbakorere ayio; mbabuchie babe buna amaicho ye ching’ondi.
EZE 36:38 Nimbamentekanie babe abange buna ching’ondi chichenegete chirabe echi’ebing’wanso agwo Yerusalemu, ase engaki y’Amatuko Amanene; barabwo mbaichore ase emechie yatigetwe ere amatombe. Erio nario baramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 37:1 Okoboko kw’Omonene kogaacha igoro y’ane, na Omoika bw’Omonene akang’ira akambeka ase egati ye rikura riaichire amauga.
EZE 37:2 Akang’etia ase egati y’amauga aria, nkarora ng’a nigo arenge amaange mono ase rikura riria, naende nkarora ng’a nigo arenge amomo pa.
EZE 37:3 Erio akamboria, “Aye Mwanyabaanto, amauga aya nanyare koba moyo?” Nkairaneria, nkamoteebia: “Aye Omonene, naye omanyete.”
EZE 37:4 Naende aganteebia, “Banera amauga aya, oyateebie: Inwe amauga amomo, igwa ring’ana ri’Omonene!
EZE 37:5 Aya naro Omonene akobateebia inwe amauga: Rora, nimbeke omoika bw’obomoyo ime yaino, na inwe imobe moyo naende.
EZE 37:6 Nimbabeekere emekia, mbabeekere ne chinyama, nimbatube ne risankwa, naende mbautere omoika bw’obomoyo, na inwe mobe moyo naende. Erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.”
EZE 37:7 Ase ayio nkabana buna Omonene anchigete: na ekero nagendererete kobana, nkaigwa eriogi rinene riarenge negetitiro; amauga ayio agacha amo, riuga rikabwatana neriuga riamwabo.
EZE 37:8 Ekero narigereretie, nkarora emekia egacha igoro y’amauga aria, ne chinyama chikaba ase emekia, ne risankwa rikabituba, korende omoika torenge ime yabo.
EZE 37:9 Naende Omonene Nyasae agantebia, “Aye Mwanyabaanto, bana orangerie omoika, bana oyoteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye omoika, inchwo korwa ase chimbeo inye chi’ense, erio outere aba iga baitetwe omoika bw’obomoyo, erinde babe moyo naende.”
EZE 37:10 Erio nkabana buna Omonene anchigete. Omoika bw’obomoyo ogasoa ime yabo, barabwo bakaba moyo, bagatenena namagoro abo; nigo barenge omoganda omonene mono.
EZE 37:11 Agwo Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, amauga aya naro egesaku gionsi ki’Abaisraeli. Rora, barabwo nigo bagoteeba: Amauga aito omire pa, na ogosemeria gwaito gwasirire; intwe bono twasirigwe kegima.
EZE 37:12 Ase ayio, bana ng’a aya naro Omonene agoteeba: Inwe abanto bane, rora, ninyigore chimbeera chiaino, mbarusieo, erinde mbairanie gochia inka, ase ense y’Abaisraeli.
EZE 37:13 Inwe abanto bane, ekero ekio ndaigore chimbeera mbarusieo, erio nario moramanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 37:14 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Nimbeke omoika one ime yaino, na inwe mobe moyo. Nimbarente, mbabeeke ase ense yaino. Erio momanye ng’a ninche Omonene nakwanire ayio, boigo nayakorire.”
EZE 37:15 Naende ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 37:16 “Aye Mwanyabaanto, imokia enyimbo oyeriike: Ase Abayuda na ase Abaisraeli abwo babwatanire nabarabwo. Naende imokia enyimbo ende oyeriike: Ase enyomba ya Yusufu (nero eya Efraimu) na ase Abaisraeli bonsi babwatanire nenyomba eyio.
EZE 37:17 Chinyimbo echio ochibwatanie amo chibe enyimbo eyemo ere ase okoboko kwao.
EZE 37:18 Ekero abanto bamino barakoborie iga: Inee! Nototeebie engencho gwakorera iga?
EZE 37:19 Obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Rora, ninyimokie enyimbo y’enyomba ya Yusufu (eyio ere ase okoboko gwa Efraimu) amo nebisaku bi’Abaisraeli, ebio biabwatanire nero; erio inyebwateranie amo nenyimbo y’Abayuda, erinde chibe enyimbo eyemo ere ase okoboko kwane.
EZE 37:20 “Chinyimbo echio orabe kwariikire ochibwate ase okoboko kwao agwo ase amaiso y abanto.
EZE 37:21 Erio obateebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Naama! Nindusie Abaisraeli korwa ase egati y’ abanto b’ebisaku agwo ase bairetwe, mbasangererie korwa ase chinsemo chionsi, mbarente ase ense yabo.
EZE 37:22 Nimbakore babe egesaku ekemo ase ense eyio, agwo ase ebitunwa bi’Abaisraeli. Omorwoti oyomo nabe okobagambera bonsi. Tibakogenderera koba ebisaku bibere, gose gwatananeka babe amarwoti abere.
EZE 37:23 Tibakogenderera gwesoyia ase ogotacheneka ase ogosasiima emegwekano yabo, gose ase ogokora kwabo gw’okogechia, gose ase ogosaria kwabo konde gwonsi. Nimbatoorie korwa ase obomenyo bwabo bwonsi agwo aase bakorerete ebibe, nimbachene. Erio mbabe abanto bane, na inche nimbe Nyasae obo.
EZE 37:24 Daudi, omosomba one, nere orabe omorwoti obo, na barabwo mbabe nomorisia oyomo, mbabwatie emeroberio y’ane echiikire, naende babwate amachiiko ane na koyakora.
EZE 37:25 Mbamenye ase ense eyio chisokoro chiabo chiamenyete, eyio naete Yakobo, omosomba one. Barabwo mbamenyeo, boigo na abana babo, na abachokoro, na abachokororia, goika kare na kare; na Daudi, omosomba one, nere orabe omogambi obo goika kare na kare.
EZE 37:26 Ninkore okobwatana kw’omorembe amo nabarabwo; okwo nigo korabe ogwa kare na kare. Nimbabeeke aroro, mbamentekanie. Nimbeke Obomenyo bwane Obochenu bobe ase egati yabo kogenderera botambe.
EZE 37:27 Obomenyo bwane mbobe amo nabarabwo, na inche nimbe Nyasae obo, na barabwo mbabe abanto bane.
EZE 37:28 Ekero Obomenyo bwane Obochenu boragenderere kobeera amo n’Abaisraeli kogenderera botambe, erio abanto b’ebisaku ’mbamanye ng’a inche Omonene nigo ngochena Abaisraeli.”
EZE 38:1 Ring’ana ri’Omonene rigaacha asende, riganteebia:
EZE 38:2 “Aye Mwanyabaanto, onchoka origererie Gogi bw’ense ya Magogi, oyore omogambi bw’ense ya Rosi, na eya Meseki, na eya Tubali, obaane mamincha yaye,
EZE 38:3 omoteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye Gogi, omogambi omonene bw’ense ya Rosi, na eya Meseki, na eya Tubali, inche nigo inde mamincha yao.
EZE 38:4 Ninkoonchore gochia magega, ning’agie ebigobanio ase chintakunero chiao erinde nkorente aye amo n’abarwani bao bonsi b’esegi, ne chibarasi, na abariini be chibarasi, bonsi ababogoretie ebirwanero bi’eseegi; omoganda oyio omonene nigo or’abe obogoretie ching’aya, ne chinguba, na emioro.
EZE 38:5 Abarwani b’Ayemi, na aba Ethiopia, na aba Libia, mbabe amo nabarabwo; bonsi mbabe babogoretie chinguba na ebigogwa b’ebioma.
EZE 38:6 Gomeri amo n’omoganda oye bwonsi bw’eseegi, na egesaku gia Togarima kemenyete aare, ensemo ya sugusu, amo nemeganda yaye yonsi, ee, abanto abange mbache amo naye.
EZE 38:7 Eariganie, bwebeke ang’e, aye amo n’omoganda oyio osangererekanire ase ore. Aye obe omoraai obo.
EZE 38:8 Nyuma y’amatuko amaange n’oche korootwa naende. Ase emiaka egochia‐gocha nogende ase ense eria yarenge nesegi, korende bono nigo ere n’obotoereru, ense eria ase abanto basangereretigwe korwa ase ebisaku ebinge, agwo ase ebitunwa bi’Abaisraeli biarenge bigendererete koba bosa botambe. Abanto bonsi b’aroro nigo barentetwe korwa ase ebisaku ao ao, na bono nao bamenyete bare n’omorembe.
EZE 38:9 Aye notiire, obachiere buna ekembugu‐mbugu, obe buna riire otube ense, aye na emeganda yao yonsi, na abanto abange bare amo naye.
EZE 38:10 “Aya naro Omonene agoteeba: Ase engaki eyio aye nigo orabe n’emeroberio ase ebirengererio biao, oraroberie gokora ayare amabe.
EZE 38:11 Aye nigo oratebe iga: Ngochiera inde ense ere nemechie etagiteiri chindwaki; ning’umokere abanto abwo begaarete bare n’obotoereru; bonsi nigo bamenyeteo bategitereti chindwaki, tibabwati ebiita gose emekorogoto egosieka.
EZE 38:12 Norengererie gochia gosakora na kwenyorera ebinto ase okorambora okoboko kwao gochia ase arenge bosa na bono amenyirwe nabaanto. Ee, norambore okoboko kwao gochia ase abanto basangereretigwe korwa ase ebisaku ao ao, na bono mbabwate chitugo na ebinto ebinge, agwo ase bamenyete egati‐gati y’ense.
EZE 38:13 Erio abanto ba Seba, na aba Dedani, na abaonchoreria ba Tarisisi, amo nabatang’ani babo bonsi banga chindo chinsae mbakoborie: Nigo gwachire gwosa na gosakora? Inee! Nigo gwasangereirie emeganda yao gocha koira ebisakorwa, buna chitaabu, ne chifeta, ne chitugo, na ebinto, erinde oire ebisakorwa ebinge?
EZE 38:14 “Ase ayio, aye Mwanyabaanto, bana oteebie Gogi ng’a aya naro Omonene agoteeba: Ase engaki eyio Abaisraeli, abanto bane, mbabe bamenyete ase obotoereru, nario oramanye amang’ana ayio.
EZE 38:15 Erio noche korwa aase ao, agwo sugusu y’aare; nigo orache amo nabaanto abange, bonsi bariinete chibarasi, bare omoganda omonene ore nabarwani b’esegi abange.
EZE 38:16 Aye Gogi, nochiche korwania Abaisraeli, abanto bane. Noche buna riire otube ense eyio. Ase amatuko agochia-gocha ninkorente orwanie ense yane, erinde abanto b’ebisaku bamanye inche, ekero ndeorokie ase amaiso abo ng’a inche inde omochenu ase egati yaino.
EZE 38:17 Aya naro Omonene agoteeba: Aye naye omonto oria nakwanete igoro yao ase chingaki chia kare goetera ase abasomba bane ababani b’Abaisraeli; barabwo bakaba bakobana emiaka ase emiaka ng’a ninkorente orwanie Abaisraeli.
EZE 38:18 “Korende ase rituko erio Gogi arache korwania ense y’Abaisraeli, endamwamu y’ane entindi inayoke buna omorero. Nabo Omonene ateebire.
EZE 38:19 Nakwanire inde nerisemi na ekeririanda kenga omorero ng’a ekeene ase rituko erio omotengecho omonene n’obe ase ense y’Abaisraeli.
EZE 38:20 Erio chinswe chire nyancha, ne chinyoni chia igoro, ne ching’iti chire ase ense, na chionsi echikwagura ase riroba, nchitengechigwe ase obosio bwane, amo nabaanto bare ase ense. Ebitunwa mbitegoke bigwe inse amo nebitare, na kera oboagacho mbogwe inse.
EZE 38:21 Omonene nigo agoteeba iga: Nindete omoro orwanie Gogi agwo ase ebitunwa biane bionsi, erio kera omonto aite oyomwabo n’omoro.
EZE 38:22 Nimonachere ekiina goetera ase oborwaire bogoita, na ogoiteka kw’amanyinga; nindete igoro yaye, na igoro y’emeganda yaye y’eseegi, na abanto abange bare amo nere, embura ere nomoubera, na amagena are nomorero mbibaite.
EZE 38:23 Ninyeorokie ng’a inche n’omonene na omochenu; ninyemanyekanie ase amasio y’ebisaku ebinge. Erio abanto ’mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 39:1 “Aye Mwanyabaanto, bana igoro ya Gogi, omoteebie ng’a aya naro Omonene agoteeba: Aye Gogi, rora, inche nigo inde mamincha yao, aye omogambi omonene bw’ense ya Rosi, na eya Meseki, na eya Tubali.
EZE 39:2 Ninkoonchore na gokoraa korwa sugusu y’aare mono, nkorente ase ebitunwa bi’Abaisraeli.
EZE 39:3 Aroro agwo ning’ake obota bore ase okoboko kwao gw’okobee bogwe inse, ne chinsara chire ase okoboko kwao gw’okorio chigwe inse boigo.
EZE 39:4 Nokwere igoro ase ebitunwa bi’Abaisraeli, aye amo nemeganda yao yonsi y’eseegi, na abanto abwo bare amo naye. Erio nindangerie chinyoni chia kera egesaku, ne ching’iti chi’orosana, chiche chirie chinyama chi’emebere yaino.
EZE 39:5 Inwe nigo morakwere ase egetii aarabu, ekiagera ninche Omonene nakwanire ayio.
EZE 39:6 Nintome omorero osambe ense ya Magogi amo nabaanto abwo begaarete bare n’obotoereru, agwo ase ebisinka na ase chinse chire ang’e nenyancha. Erio mbamanye ng’a inche ninche Omonene.
EZE 39:7 Ase ayio nindigererie ng’a erieta riane richenu ndimanyekane ase egati y’Abaisraeli, abanto bane; tingotiga erieta riane rigenderere gokorwa eritachenegeti. Erio abanto b’ebisaku mbamanye ng’a ninche Omonene, oyore Omochenu bw’Abaisraeli.
EZE 39:8 “Omonene nigo agoteeba iga: Rora, amang’ana ayio ngocha are, aikeranigwe ase rituko riria nakwanete ng’a ayio nabe.
EZE 39:9 Erio abanto abamenyete ase emechie y’Abaisraeli mbagende basangererie ebirwanero; chinguba, ne ching’aya, na amata, ne chinsara, ne chisimisi, na amatimo, babikore chinko bagoutera omorero ase engaki y’emiaka etan’ebere.
EZE 39:10 Ase engaki eyio Abaisraeli tibakogenda orosana gotenya chinko, gose gotema emete ase amanani. Ebirwanero ebio mbibe chinko chiabo bagoutera omorero. Barabwo mbasakore ebinto bi’abwo baabasakorete, na baure abwo baabaurete chinibo chiabo. Nabo Omonene ateebire.
EZE 39:11 “Ase rituko erio nindue Rigoko ri’Abaeti rire moocha y’enyancha, agwo ase ense y’Abaisraeli, erinde Gogi amo n’emeganda yaye yonsi batindekwe aroro. Ase ayio ase rigoko erio chimbeera nchitange abaeti. Nigo rirarokwe Rigoko ri’Emeganda ya Gogi.
EZE 39:12 Abaisraeli mbaire emetienyi etan’ebere ase okobatindeka, erinde bachene ense eyio.
EZE 39:13 Abanto bonsi b’ense eyio mbagenderere kobatindeka, na ayio abe ogotogigwa kwabo. Aya nigo arakoreke ase rituko riria ndaorokie obonene bwane. Nabo Omonene ateebire.
EZE 39:14 Nyuma emetienyi etan’ebere koyaerire mbachore abanto barabe bakona‐goeta aase ande onsi ase ense eyio babe bakorigia abwo bakwete batigarete riroba igoro, na abande babe bakobatindeka ase ogochena ense eyio.
EZE 39:15 Ekero abwo bakorigia abakwete, barabe bagoeta ase ense eyio, kobaranyore riuga ri’omonto okwete, goika batenenie ekemanyererio aroro goika abwo bagotindeka bachie koritindeka ase Rigoko ri’Emeganda ya Gogi.
EZE 39:16 Boigo omochie orabeo norokwe Hamona. Ase enchera eyio mbachene ense eyio.
EZE 39:17 “Aye Mwanyabaanto, aya naro Omonene agoteeba: Kwana na kera egesaku gie chinyoni na egie ching’iti chi’orosana, ochiteebie: Esangererie, moche amo korwa ase chinsemo chionsi, mochiche ase omoyega omonene bw’ekeng’wanso nabaroiseirie. Oyio nigo orabe omoyega omonene bw’ekeng’wanso igoro ase ebitunwa bi’Abaisraeli; inwe imorie chinyama, monywe na amanyinga.
EZE 39:18 Imorie chinyama chi’abarwani b’esegi bare ne chinguru, na monywe amanyinga y’abagaambi b’ense, abwo banga buna chimingichi, ne chimanwa chi’eching’ondi, ne chimbori, ne chieri, chionsi chire chinoru chia Basani.
EZE 39:19 Imorie ebitinya goika moigote kegima, naende monywe amanyinga goika motinde; ekiagera oyio nomoyega bw’ekeng’wanso nabaroiseirie.
EZE 39:20 Agwo ase emesa y’ane imorie chinyama chi’echibarasi, na echi’ abanto chituoni, na echi’abarwani bonsi b’esegi, erinde moigote kegima. Nabo Omonene ateebire.
EZE 39:21 “Inche ning’orokie obonene bwane ase egati y’ abanto b’ebisaku, erinde abwo bonsi barore ekiina nanachire, na buna okoboko kwane gokorua egesusuro ase ababisa bane.
EZE 39:22 Ase rituko erio na kogenderera botambe, Abaisraeli mbamanye ng’a inche ninche Omonene, Nyasae obo.
EZE 39:23 Abanto b’ebisaku mbamanye ng’a Abaisraeli nigo bairetwe ase obosomba ase engencho y’obobe bwabo, ekiagera tibabete abegenwa ase’nde. Ase ayio inche nkabisa obosio bwane korwa ase bare, erio nkabarua nkababeka ase amaboko y’ababisa babo, na bonsi bagaitwa nemioro.
EZE 39:24 Nigo nabakorerete ayio koreng’ana nogotacheneka kwabo, na ogosaria kwabo, naende nkabisa obosio bwane korwa ase bare.
EZE 39:25 “Ase ayio, aya naro Omonene agoteeba: Bono ning’iranie abooswa ba Yakobo; nindorere egesaku gionsi ki’Abaisraeli amaabera; nimbe ne risemi ase erieta riane richenu.
EZE 39:26 Ekero Abaisraeli baramenye ase ense eyio bare n’obotoereru, na monto onde takoboboyia, erio mbabwatwe nobosooku ase engencho y’ogosaria gwonsi bakorete.
EZE 39:27 Ayio nigo arabe ekero ndabasangererie mbarusie korwa ase egati y’ abanto, na korwa ase chinse chi’ababisa babo. Goetera ase bare ninyeorokie ase amasio y’ abanto b’ebisaku ng’a inche nomochenu inde.
EZE 39:28 Erio imbamanye ng’a inche ninche Omonene Nyasae obo, ekiagera ninche nabaruete bakairwa ase obosomba bamenye ase egati y’ abanto b’ebisaku; naende ninche ndabasangererie na kobairania ase ense yabo. Tingotiga nonya nomonto oyomo obo agenderere kobeera ase egati y’ abanto b’ebisaku ebio.
EZE 39:29 Bono tinkobisa obosio bwane naende korwa ase bare. Ning’umore omoika one igoro y’Abaisraeli. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 40:1 Ase omwaka bw’emerongo ebere, na etano, bw’okong’anyigwa gwaito, ase omochakano bw’omwaka, ase rituko ria ikomi ri’omotienyi, ase omwaka o ikomi na kane magega omochie kobuirwe, ee, ase rituko riria riria okoboko kw’Omonene gokaba igoro y’ane gokang’ira aaria.
EZE 40:2 Erio ase okorora naetwe na Nyasae, ere akang’ira gochia ase ense y’Abaisraeli, akambeka igoro ase egetunwa egetambe mono. Aroro agwo ’nkarora egento kenga oboagacho bw’omochie ore ensemo ya Irianyi.
EZE 40:3 Omonene akang’ira aase agwo, nkarora omonto, na okororekana kwaye nigo kwarenge buna ogw’etai; omonto oyio nigo abwate engori y’egatani na emoti y’okorengera ase okoboko kwaye; ere nigo ateneine ang’e negeita.
EZE 40:4 Omonto oria aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, rigereria orore namaiso ao, na otegerere oigwe namato ao, naende orengererie mono igoro y’aya onsi ngochia gokworokia, ekiagera aye nigo kwarentirwe aase aiga, erinde nkworokie amang’ana ayio. Amang’ana ayio onsi orarore, oyateebie Abaisraeli.”
EZE 40:5 Nkarora orwaki rwaetanaine eraaro y’enyomba eria chinsemo chionsi. Emoti yarenge ase okoboko kw’omonto oria nigo yarenge nobotambe bw’amaboko atano na rimo, na kera ekerengo gi’okoboko gekamentwa eki’egesanyi ekemo. Omonto oria akarengia orwaki. Obogare bwaye bokaba emoti eyemo, na obotambe bwaye gochia igoro emoti eyemo.
EZE 40:6 Naende akagenda ase egeita kiarochie moocha, akariinera ebiriinero biaye. Erio akarengia obogare bw’egesona inse agwo ase oboagacho bw’egeita, bokaba emoti eyemo.
EZE 40:7 Ebinyomba bi’oborendi mbiarengeo, kera akamo nigo karenge nobotambe bw’emoti eyemo, na obogare bw’emoti eyemo boigo. Ribaga eriarenge gati‐gati y’ebinyomba ebio nigo riarenge ri’obotambe bw’amaboko atano, na ekerengo ki’egesona ki’oboagacho bw’egeita nigo kiarenge eki’emoti eyemo.
EZE 40:8 Boigo akarengia ensemo y’egesona ime, nero ekaba ey’ekerengo ki’emoti eyemo.
EZE 40:9 Boigo akarengia obogare bw’egesona keria, borobwo bokaba obw’ekerengo ki’amaboko atano na atato, ne chisiiro chiaye nigo chiarenge echi’ekerengo ki’amaboko abere. Egesona keria nigo kiarochie ase enyomba.
EZE 40:10 Oboagacho obwo bw’egeita kia moocha nigo bwarenge nebinyomba bi’oborendi, bitato ensemo eyemo, na bitato ensemo ende; bionsi nigo biarenge nekerengo ekemo, ne chisiiro chie chinsemo chionsi ibere nigo chiarenge echi’ekerengo ekemo.
EZE 40:11 Naende akarengia obogare bw’egeita kia ime, naborobwo bokaba obw’ekerengo ki’amaboko ikomi, na obotambe bw’egesoero bokaba obw’amaboko ikomi na atato.
EZE 40:12 Orosenge ndwarenge bosio bw’ebinyomba biria bi’oborendi, na obogare bw’egesona keria nigo bwarenge obw’okoboko okomo. Ebisona bi’ebinyomba ebio bie chinsemo chionsi ibere nigo biareng’aine. Kera akanyomba nigo karenge nobogare bw’ekerengo ki’amaboko atano na rimo, na obotambe bwaye boigo.
EZE 40:13 Naende akarengia obotambe korwa ase akanyomba akamo goika ase akande karenge ensemo ende y’egesoero. Obotambe obwo bokaba obw’amaboko emerongo ebere na atano. Ebisieri bi’ebinyomba ebio nigo biachikaine.
EZE 40:14 Akarenga chindwaro chie chisiiro chiarenge ase chinsemo ibere ime y’egesoero, na obotambe obwo nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano nomo, na isiko goetanana chisiiro echio amabaga narengeo.
EZE 40:15 Obotambe korwa ase oboagacho bw’egeita gia isiko gochia ase obw’egeita kia ime nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano.
EZE 40:16 Ebibao biasiekeire ebitange nigo biarenge ase chinyasi chi’ebinyomba biria bi’oborendi, na ase emetobwa yabo, ne chinsemo chionsi chi’oboagacho obwo, ne chisiiro nigo chiachabeire nemegwekano y’emekendo.
EZE 40:17 Omonto oria akang’ira goika ase eraaro ya isiko yatichire inse namagena ase chinsemo chionsi, na aroro agwo ’nkarora ebinyomba emerongo etato biaagachire igoro y’amagena ayio.
EZE 40:18 Obogare bw’aase aria atichire nigo bwareng’aine nobwe rikere ri’amaagacho are biita. Aase aria atichire nigo arenge aase are inse.
EZE 40:19 Naende akarengia obotambe korwa ase oboagacho bw’egeita gia inse gochia ase obw’egeita ki’eraaro ya ime, naborobwo bokaba obw’amaboko rigana erimo. Ekerengo gi’enseemo ya moocha na eya sugusu nigo biareng’aine.
EZE 40:20 Naende akagenda ase oboagacho bware geita ki’eraaro ya isiko kiarochie sugusu, na akarengia obotambe na obogare bwaye.
EZE 40:21 Ebinyomba bi’oborendi ebiarenge ime y’oboagacho boria, bitato ase ensemo eyemo, na bitato ase ensemo ende, ne chisiiro, na egesona, nigo biareng’aine nebi’oboagacho bware geita kie ritang’ani. Obotambe bw’oboagacho boria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye nobw’amaboko emerongo ebere na atano.
EZE 40:22 Ebibao biaye, na egesoero kiaye, na emegwekano eria y’emekendo, bionsi ebio nigo biareng’aine na biria bi’oboagacho bware geita kiarochie moocha. Ekeriinero kiare n’ebitambokero bitano na bibere nkiarengeo kiare koriinerwa gochiao, na egesona kiaye nigo kiarenge ime y’oboagacho obwo.
EZE 40:23 Kororia ase oboagacho obwo bwa geita gia sugusu, oboagacho bonde mbwarengeo bw’egeita kiare gosoerwa gochia ase eraaro ya ime. Obwo nabwo bwareng’aine noboagacho bw’egeita kiarochie moocha. Akarenga obotambe korwa ase oboagacho bonde goika ase obonde, bokaba obw’amaboko rigana erimo.
EZE 40:24 Omonto oria akang’ira gochia ase ensemo ya Irianyi, na aroro nkarora oboagacho bware geita. Akarengia chisiiro chiaye na egesoero kiaye, na ebirengo ebio nigo biarenge buna ebi’ebinde.
EZE 40:25 Ebibao nigo biarenge ase oboagacho obwo ase chinsemo chionsi, na ase egesona kiaye, nabirobio nigo biareng’aine nebinde. Obotambe bw’oboagacho boria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye obw’amaboko emerongo ebere na atano.
EZE 40:26 Ekeriinero kiarenge n’ebitangora bitano na bibere nkiarengeo kiare koriinerwa gochiao; egesona kiaye nigo kiarenge ime y’oboagacho obwo. Emegwekano y’emekendo nigo yachabeire ase chisiiro chiaye chiarenge ase chinsemo ibere.
EZE 40:27 Agwo ase ensemo ya Irianyi oboagacho mbwarengeo bware negeita kegosoerwa goika ase eraaro ya ime. Akarenga obotambe korwa ase oboagacho bonde goika ase obonde, bokaba obw’amaboko rigana erimo.
EZE 40:28 Omonto oria akang’ira ase eraaro ya ime goetera ase oboagacho bware geita ase ensemo ya Irianyi, akaborengia, naborobwo nigo bwareng’aine nayande.
EZE 40:29 Ebinyomba biaye bi’oborendi, ne chisiiro, na egesona, nigo biareng’aine nebi’amaagacho ande. Boigo ebibao mbiarengeo ase chinsemo chiaye chionsi, na ase egesona. Obotambe bw’oboagacho boria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye obw’amaboko emerongo ebere na atano.
EZE 40:30 Ebisona nigo biarenge ase chinsemo chionsi; obotambe bwabo nigo bwarenge obw’amaboko emerongo ebere na atano, na obogare bwabo obw’amaboko atano.
EZE 40:31 Egesona kiaye kiarochie ase eraaro ya isiko, na emegwekano y’emekendo nigo yachabeire ase chisiiro chiaye, na ekeriinero kiaye nigo kiarenge nebitangora bitano na bitato biare koriinerwa gochiao.
EZE 40:32 Naende akang’ira ase eraaro ya ime goetera ase oboagacho bware geita ensemo ya moocha, akaborenga, naborobwo nigo bwareng’aine nayande.
EZE 40:33 Ebinyomba biaye bi’oborendi, ne chisiiro, na egesona, nigo biareng’aine nebi’amaagacho ande. Boigo ebibao mbiarengeo ase chinsemo chiaye chionsi, na ase egesona. Obotambe bw’oboagacho boria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye bw’amaboko emerongo ebere na atano.
EZE 40:34 Egesona kiaye nigo kiarochie ase eraaro ya isiko, na emegwekano y’emekendo nigo yachabeire ase chisiiro chiaye chiarenge ase chinsemo ibere, na ekeriinero kiaye nigo kiarenge nebitangora bitano na bitato biare koriinerwa gochiao.
EZE 40:35 Erio akang’ira ase oboagacho bware geita ase ensemo ya sugusu, akaborengia; naborobwo nigo bwareng’aine nayande.
EZE 40:36 Ebinyomba biaye bi’oborendi, ne chisiiro, na egesona, nigo biareng’aine nebi’amaagacho ande. Ebibao nigo biarenge ase chinsemo chiaye chionsi. Obotambe bw’oboagacho boria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obogare bwaye obw’amaboko emerongo ebere na atano.
EZE 40:37 Chisiiro chiaye nigo chiarochie ase eraaro ya isiko, na emegwekano y’emekendo nigo yachabeire ase chisiiro chiria chiarenge ase chinsemo ibere, na ekeriinero kiaye nigo kiarenge n’ebitangora bitano na bitato biare koriinerwa gochiao.
EZE 40:38 Ebinyomba mbiarengeo amo nebisieri biabo ang’e ne chisiiro agwo ase amaagacho onsi arenge nebiita; agwo nao ebing’wanso bi’ogosambwa biarenge gosiberigwa.
EZE 40:39 Agwo ase rikere ri’oboagacho obwo ime, chimesa ibere nchiarengeo ase kera ensemo. Igoro ase chimesa echio nao ching’iti chi’ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’ebibe, na ebi’okomocha, biarenge konyenyerwa.
EZE 40:40 Naende chimesa chinde ibere nchiarenge agwo isiko ase baare gotiirera gochia ase egeita kia ime ki’oboagacho bwarochie sugusu; boigo ase ensemo ende y’egesoero ekio nchiarengeo chimesa chinde ibere.
EZE 40:41 Chimesa echio chionsi ase ebing’wanso biarenge konyenyerwa nigo chiarenge isano na isato, inye nigo chiarenge ase rikere erimo ri’oboagacho, na inye ase rikere rinde.
EZE 40:42 Naende nchiarengeo chimesa inye ase ebing’wanso bi’ogosambwa chiaroisirie korwa ase amagena abaachire. Igoro yabo nao ebinto biarenge gokorerwa emeremo ase ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde, biarenge kogachwa. Obotambe bwa kera emesa nigo bwarenge obw’okoboko okomo na ekeng’ese, na obogare bw’okoboko okomo na ekeng’ese boigo, na obotambe gochia igoro nigo bwarenge obw’okoboko okomo.
EZE 40:43 Ase chinsinyo chia kera emesa ase chinsemo chiaye chionsi, ebigobanio mbiarengeo; obotambe bwa kera ekemo nigo bwarenge buna obogare bw’egesanyi gi’okoboko; na igoro ye chimesa echio nao chinyama chi’ebing’wanso chiarenge kobekererwa.
EZE 40:44 Isiko y’oboagacho bw’egeita kia ime gochia ase eraaro ya ime, ebinyomba bibere bi’abateri mbiarengeo, akamo kaare ang’e negeita gia sugusu karochie Irianyi, na akande ensemo y’egeita kia moocha karochie sugusu.
EZE 40:45 Omonto oria aganteebia, Akanyomba aka karochie Irianyi nak’abakuani bagokora emeremo ase Hekalu,
EZE 40:46 na akwo karochie sugusu nak’abakuani bagokora emeremo ase egesasiimero. Aba nab’ororeria rwa Zadoki, abwo boka korwa ase ororeria rwa Lawi bancheire gocha ang’e ase Omonene komokorera emeremo.
EZE 40:47 Naende omonto oria akarengia eraaro ya ime; obotambe bwaye nigo bwarenge obw’amaboko rigana erimo, na obogare bwaye boigo; egesasiimero nigo kiarenge bosio bwe Hekalu.
EZE 40:48 Erio akang’ira ase egesona gie Hekalu, akarengia emetobwa yabekireo, na kera oyomo okaba obogare bw’amaboko atano. Obogare bw’egeita nigo bwarenge obw’amaboko atato ensemo eyemo, na atato ensemo ende.
EZE 40:49 Obogare bw’egesona ekio nigo bwarenge obw’amaboko emerongo ebere, na obotambe bwaye gochia ime obw’amaboko ikomi na rimo. Nkiarengeo ekeriinero kiare koriinerwa gochiao. Ase kera ensemo bosio bw’emetobwa eria, chisiiro nchiarengeo.
EZE 41:1 Erio omonto oria akang’ira ase Hekalu, akarengia emetobwa; obogare bwabo bokaba obw’amaboko atano na rimo kera ensemo, koreng’ana nobogare bwe Hekalu.
EZE 41:2 Obogare bw’egesieri nigo bwarenge obw’amaboko ikomi, na obwe chinyasi nigo bwarenge obw’amaboko atano kera ensemo. Boigo akarengia Aase Aachenu; obotambe bwaye bokaba obw’amaboko emerongo ene, na obogare bwaye amaboko emerongo ebere.
EZE 41:3 Naende akagenda ase akanyomba kaime. Erio akarengia emetobwa y’egesieri, na obogare bwabo bokaba obw’amaboko abere. Akarengia na egesieri, gekaba ekerengo ki’amaboko atano na rimo, na obogare bwaye amaboko atano na abere.
EZE 41:4 Akarengia obotambe bw’akanyomba karia kaare moino ya Aase Aachenu, bokaba obw’amaboko emerongo ebere, na obogare bwaye bokaba amaboko emerongo ebere boigo. Omonto oria agantebia, “Aiga nao Aase Aachenu Mono.”
EZE 41:5 Naende akarengia enyasi ye Hekalu; obonetu bwaye nigo bwarenge obw’amaboko atano na rimo, na obogare bw’ebinyomba biaetanaine Hekalu nigo bwarenge obw’amaboko ane.
EZE 41:6 Ebinyomba ebio biaetanaine Hekalu nigo biarenge namarongo atato, kera rirongo nigo riabwate ebinyomba emerongo etato. Ebitambokero nigo biachomeranirie ase enyasi ye Hekalu, erinde emeriibo y’ebinyomba biria egatoorera aroro, tiyasoete ase enyasi eria ime.
EZE 41:7 Ebinyomba biria biaetanaine Hekalu nigo biaagachetwe iga: Ebia inse nigo biarenge ebinyerere, korende ebia gati‐gati na ebia igoro bikagareigwa kobwatia ebitambokero biria. Ase rikere rie Hekalu ebiriinero mbiarengeo ebiare koriinerwa gochia ase rirongo ria gatato goetera ase eria kabere.
EZE 41:8 Nkarora oboroso bwaetanaine Hekalu bwatichire; obotambe bw’oboroso boria bw’ebinyomba biria biaagachire amo, nigo bwarenge obw’amaboko atano na rimo gochia igoro.
EZE 41:9 Obogare bw’enyasi ya isiko y’ebinyomba biria nigo bwarenge obw’amaboko atano, na ensemo y’oboroso boria yasogete isiko yatigetwe nigo yarenge nobogare bw’obotambe bw’amaboko atano.
EZE 41:10 Gati‐gati y’oboroso boria bwatichire na ebinyomba biaagachire ao bioka, ribaga ndiarengeo eri’ekerengo ki’amaboko emerongo ebere riaetanaine Hekalu.
EZE 41:11 Ebisieri biarenge gosoerwa ase ebinyomba biria; ekemo nigo kiarochie ase ensemo ya sugusu, na ekende ensemo ya Irianyi. Obogare boria bwatigarete bosa botaagachiri nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atano ase chinsemo chionsi.
EZE 41:12 Oboagacho obwarenge ao, ensemo ya bosongo, nigo bwarenge nobogare bw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano na ebere. Obonetu bw’enyasi yonsi y’enyomba eria nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko atano, na obotambe bwaye amaboko emerongo kianda.
EZE 41:13 Naboigo omonto oria akarengia Hekalu eria; obotambe bwaye bokaba obw’amaboko rigana erimo, na obotambe bw’egoora na oboagacho bwarenge ao amo ne chindwaki chiaye bokaba amaboko rigana erimo.
EZE 41:14 Obogare bwa bosio bwe Hekalu ensemo ya moocha, amo neraaro nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko rigana erimo.
EZE 41:15 Akarenga obotambe bw’enyomba yaagachire gochia bosongo magega amo nebisona biaye biarochie ase chinsemo ibere, bokaba nekerengo ki’amaboko rigana erimo. Boigo akarengia Aase Aachenu Mono, ne chinyomba chinde chiare ime y’eraaro.
EZE 41:16 Boigo omonto oria akarengia emeriibo ya inse y’ebisieri, na ebibao biasiekeire ebioma, na ebisona bi’amarongo atato bi’enyomba, na emeriibo y’ebisieri igoro yatubire ne chibao, na obotambe korwa inse goika ase ebibao. Ebibao ebio nigo biarenge bitubire.
EZE 41:17 Igoro y’ebisieri na ime y’enyomba, na isiko, ne chinyasi chionsi ime na isiko, mbiabwate ebirengo biabo.
EZE 41:18 Emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba na ey’emekendo in’yarengeo. Ase kera egati y’ebitongwa bibwate chimbaba, omokendo norengeo, na kera egetongwa kebwate chimbaba nigo arenge namasio abere;
EZE 41:19 obosio bw’omonto bokarigereria omokendo ensemo eyemo, na obw’endo bokarigereria omokendo ensemo ende. Emegwekano eyio nigo yaroisirie ase enyomba yonsi.
EZE 41:20 Emegwekano eyio y’ebitongwa bibwate chimbaba na ey’emekendo nigo yachabeire korwa inse goika ase egesieri igoro ase enyasi ye Hekalu ime.
EZE 41:21 Emetobwa y’ebisieri nigo yareng’aine obogare na obotambe, boigo na bosio bw’Aase Aachenu Mono.
EZE 41:22 Egesasiimero kiaroisirie korwa ase chibao nkiarengeo; obotambe bwaye gochia igoro nobw’amaboko atato, na obotambe bwaye amaboko abere. Nigo kiarenge ne chikoona ne chinterekerero, ne chinyasi, chionsi nigo chiaroisirie korwa ase chibao. Omonto oria aganteebia: “Eye n’emesa ere ase obosio bw’Omonene.”
EZE 41:23 Aase Aachenu amo n’Aase Aachenu Mono nigo abwate emerangwa ebere.
EZE 41:24 Kera egesieri nigo kiarenge nemerangwa ebere yare koigorwa korwa gati‐gati, yaringanigwa kera oyomo gochia ase ensemo yaye.
EZE 41:25 Ase omorangwa bw’Aase Aachenu emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba na ey’emekendo nigo yachabeire aroro yagwekaine eria yarenge ase chinyasi. Ekerama gie chibao nigo kiarenge bosio bw’egesona isiko.
EZE 41:26 Agwo ase chinyasi chi’egesona, na echi’ebinyomba biaagachire ase amakere ensemo na ensemo, ebibao biasiekeire ebioma na emegwekano y’emekendo mbiarengeo.
EZE 42:1 Omonto oria akang’ira ase eraaro ya isiko erochie sugusu, na akang’ira ase enyomba rirondo yanachanire ebinyomba yarenge gati y’aase atigire ataagachire na oboagacho bwa sugusu.
EZE 42:2 Obotambe bw’enyomba eria nigo bwarenge obw’amaboko rigana erimo, na obogare bwaye amaboko emerongo etano, na egesoero nigo kiarochie sugusu.
EZE 42:3 Korwa aase atigire ataagachire arenge nobogare bw’amaboko emerongo ebere gochia ase eraaro ya isiko yatichire namagena, ebitambokero mbiarengeo biare gotirimbokerwa gochia ase amarongo atato ay’enyomba eria.
EZE 42:4 Bosio bw’ebinyomba biria aase arenge goeterwa narengeo; obogare bwaye nigo bwarenge obw’ekerengo ki’amaboko ikomi, na obotambe bwaye amaboko rigana erimo. Ebisieri bi’ebinyomba biria nigo biarochie sugusu.
EZE 42:5 Ebinyomba bia igoro nigo biarenge ebieng’e gochia ime kobua biria binde, ebia gati na ebia inse.
EZE 42:6 Ebinyomba ebio biaagachetwe ase rirongo ria gatato tibiabwate chisiiro buna chigoora. Ase ayio ebinyomba bia igoro nigo biarenge ebieng’e gochia ime kobua ebia inse na ebia gati.
EZE 42:7 Orwaki ndwarenge mbarabare y’ebinyomba biria rwarochie gochia ase eraaro ya isiko. Obotambe bwaye nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano.
EZE 42:8 Obotambe bw’ebinyomba biarochie ase eraaro ya isiko nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano, na obotambe bw’ebio biarenge ang’e ne Hekalu amaboko rigana erimo.
EZE 42:9 Inse y’ebinyomba ebio, ensemo ya moocha egesoero nkiarengeo ase omonto aranyare gosoera korwa ase eraaro ya isiko.
EZE 42:10 Enyomba eria rirondo yanachanire ebinyomba yarenge ang’e norwaki oronetu rwarenge Irianyi, egati y’aase atigire ataagachire na oboagacho bwa Irianyi.
EZE 42:11 Bosio bw’ebinyomba ebio aase arenge goeterwa narengeo. Ebinyomba ebio nigo biareng’aine na biria biarenge ensemo ya sugusu. Obotambe bwabo na obogare nigo bwarenge buna obw’ebio. Aase abo onsi arenge goeterwa nigo areng’aine buna aase aria aande, na emeroberio ende yonsi amo nebisieri nigo biarenge buna emeroberio eria ende.
EZE 42:12 Ebisieri biabo nigo biarenge buna ebi’ebinyomba bia Irianyi. Egesieri nkiarenge ase omochakano bw’aase aria arenge goeterwa, engencho yaye aase arenge ensemo ya moocha ang’e norwaki ase omonto aranyare goetera.
EZE 42:13 Omonto oria aganteebia, “Ebinyomba ebio bire ensemo ya sugusu, na ebia Irianyi, kororia aase atigire ataagachiri, ebio nebichenu. Abakuani abwo bagotenena ase obosio bw’Omonene nao barabe bakoriera ebing’wanso bire ebichenu mono; agwo nao barabeeke ebing’wanso bire ebichenu mono: okoruegwa kw’endagera, na ebing’wanso bi’ebibe, na ebi’okomocha, ekiagera aase agwo naachenu.
EZE 42:14 Ekero abakuani barabe bagosoa Aase Aachenu tibagosoka korwa agwo gocha ase eraaro ya isiko bataruseti chianga chi’obokoreri bwabo, bachitige ase ebinyomba, ebio, ekiagera nebichenu bire. Goika babeeke chianga ching’ao ekero bagosoka gochia aase abanto bare.”
EZE 42:15 Ekero omonto oria konya akoorire korengia aase Hekalu a ime, agansokia isiko goetera ase egeita kiarenge ensemo ya moocha, erio akarengia aase onsi aetanaine Hekalu.
EZE 42:16 Akaimokia emoti, akarengera ensemo ya moocha, ekaba chimoti amagana atano.
EZE 42:17 Erio akaonchoka, akarengia ensemo ya sugusu, ekaba chimoti amagana atano.
EZE 42:18 Akarengia ensemo ya Irianyi, ekaba chimoti amagana atano.
EZE 42:19 Naende akaonchoka gochia ensemo ya bosongo, akayerenga ekaba chimoti amagana atano.
EZE 42:20 Naboigo akarengia chinsemo chionsi inye chi’aase aria. Orwaki nigo rwaetanaineo; obotambe bwaye nigo bwarenge obwe chimoti amagana atano, na obogare bwaye boigo. Orwaki orwo nigo rwatananete aase aachenu korwa aase atari aachenu.
EZE 43:1 Nyuma y’ayio akang’ira goika ase egeita kiarochie moocha.
EZE 43:2 Nkarora obonene bwa Nyasae bw’Abaisraeli bogocha korwa moocha; eriogi ri’ogocha kwaye nigo riarenge koeera buna eri’amaache amaange, na ense ekamorekwa nobonene bwaye.
EZE 43:3 Obonene obwo narooche ase okorora nigo bwarenge buna boria narooche ekero nachete gosaria omochie o Yerusalemu, na buna okorora koria konya narorire agwo ase orooche rwa Kebari. Erio ngatung’ama inse nkaumama.
EZE 43:4 Obonene bw’Omonene bogasoa Hekalu goetera ase egeita kia moocha.
EZE 43:5 Aroro agwo Omoika okanyimokereria igoro, okangira ase eraaro ya ime, na nkarora obonene bw’Omonene bwaichoire ase Hekalu eria yonsi.
EZE 43:6 Erio omonto agatenena mbarabare asende, na nkaigwa omonto onde ogokwana nainche korwa ime ye Hekalu eria,
EZE 43:7 aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, aase aiga nao ekerogo kiane ki’obonene kere, naende nao amagoro ane agotacha. Aiga nimenye ase egati y’Abaisraeli kogenderera botambe. Na Abaisraeli gose abarwoti babo tibakogenderera gokora erieta riane richenu ribe eritachenegeti, goetera ase obonyaka bwabo bw’ogosasiima emegwekano, na emebere ekwete y’abarwoti babo, na aase abo aimokererete igoro.
EZE 43:8 Ekero barabwo babekire emeriibo yabo ya inse ang’e n’ey’ane, na emetobwa yabo ang’e n’ey’ane, batigire orwaki rwabo ase egati yabo na inche, nigo bakorire erieta riane richenu riabeire eritachenegeti, ekiagera bakorire ay’okogechia. Ase ayio nabasiririe inde nendamwamu.
EZE 43:9 Tiga barusie korwa asende obonyaka bwabo bw’ogosasiima emegwekano, na emebere ekwete y’abarwoti babo, erio nario ndamenye ase egati yabo kogenderera botambe.
EZE 43:10 “Aye Mwanyabaanto, teebia Abaisraeli amang’ana ayio igoro y’enyomba eyio, erinde basookigwe ase engencho y’amabe abo. Tiga barenge oboagacho obwo obuya.
EZE 43:11 Onye bakoba nobosooku ase engencho y’amabe onsi bakorire, rirorio oborokie omogwekano bw’enyomba eyio buna erobeirie, na aase aye agosoerwa na aase agosokerwa, na okororekana kwaye, amo nemeroberio yaye yonsi, na amachiiko aye. Oyarikere agwo ase amasio abo, erinde babwate emeroberio yaye yonsi na koyekora.
EZE 43:12 Oko nakwo ogochika gwe Hekalu: Igoro y’egetunwa, na aase onsi areo, nabe aachenu mono; ee, okwo nakwo ogochika gwe Hekalu.
EZE 43:13 “Ebi nabio ebirengo bi’egesasiimero, ase ekerengo ki’amaboko amo neki’obogare bw’egesanyi: Enterekerero yaye nigo yarenge ey’ekerengo gi’okoboko okomo korwa inse gochia igoro, na obogare gochia ase egesasiimero ekenyene okoboko okomo. Orosingo roetanaine omogo bw’enterekerero eria nigo rwarenge orw’ekerengo gi’ekeng’ese gi’okoboko okomo gochia igoro. Eyio nigo yarenge enterekerero yaye.
EZE 43:14 Korwa enterekerero inse goika egetambokero kie ritang’ani ki’egesasiimero ekenyene nigo kiarenge obotambe bw’ekerengo ki’amaboko abere gochia igoro, na obogare gochia ime okoboko okomo; na korwa ase egetambokero keria egeke gochia ase ekere ekenene, nigo bwarenge obotambe bw’ekerengo ki’amaboko ane, na obogare bwaye okoboko okomo.
EZE 43:15 Aase bagoutera omorero na gosambera ebing’wanso igoro y’egesasiimero nigo arenge ay’ekerengo ki’amaboko ane gochia igoro, na korwa aroro emegwekano ene ye ching’unchara yaroisirie yarochie igoro.
EZE 43:16 Na igoro ase egesasiimero eriko riria nigo riarenge eri’ekerengo ki’amaboko ikomi na abere, obotambe na obogare nigo biareng’aine.
EZE 43:17 Egetumo ki’egesasiimero nigo kiarenge egi’ekerengo ki’amaboko ikomi na ane, obotambe na obogare nigo biareng’aine. Orosingo rwaetanaine omogo oye nigo rwarenge nobogare bw’ekerengo gi’ekerengo gi’ekeng’ese gi’okoboko okomo. Enterekerero y’egesasiimero nigo yarenge ey’ekerengo gi’okoboko okomo ase chinsemo chionsi na ekeriinero kiaye nigo kiarenge ensemo ya moocha.”
EZE 43:18 Naende omonto oria aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, aya naro Omonene agoteeba: Eye nero emeroberio echiikire erakorwe ase egesasiimero ase rituko erio kerabe kiaagachirwe, erinde ebing’wanso bi’ogosambwa biruerwe aroro, na amanyinga nabe akonyororokerigwa igoro yaye.
EZE 43:19 Ase rituko erio oe abakuani Abalawi b’ororeria rwa Zadoki eeri ensae ebe ekeng’wanso ki’ebibe. Abwo nabwo baeirwe ribaga ri’okong’ika ang’e ase ogonkorera. Nabo Omonene ateebire.
EZE 43:20 Erio oimokie amanyinga make y’ekeng’wanso ekio, oyagindie ase emegwekano eria ene ye ching’unchara ere ase egesasiimero, na ase chikoona inye chi’egesasiimero, na igoro ase orosingo rw’egesasiimero chinsemo chionsi. Ase enchera eyio nochene egesasiimero na kogekorera okobwatanigwa.
EZE 43:21 Naende oire eeri eria oyerue ebe ekeng’wanso ki’ebibe, oyesambere aase achiikire, isiko y’Aase Aachenu.
EZE 43:22 Rituko ria kabere orue egoree ensae, etari na kemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso ki’ebibe; na egesasiimero gechenwe buna giachenetwe nekeng’wanso ki’eeri eria.
EZE 43:23 Ekero gwakoorire kogechena igo, orente eeri ensae na emingichi korwa ase riicho, chionsi ibere chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
EZE 43:24 Erio ochirente ase obosio bw’Omonene, na abakuani bachinyororokerie omonyoo na gochirua chibe ekeng’wanso ki’ogosambwa ase Omonene.
EZE 43:25 Kera rituko ase engaki y’amatuko atano na abere mobe mokorua egoree eyemo ebe ekeng’wanso ki’ebibe; boigo mobe mokorua eeri ensae na emingichi korwa ase riicho, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
EZE 43:26 Ase enchera eyio, ase engaki y’amatuko atano na abere, mobe mogokorera egesasiimero okobwatanigwa na kogechena, mogiatanane kebe egechenu.
EZE 43:27 Ekero amatuko ayio atano na abere aerire, rituko ria gatano na gatato na kogenderera abakuani mbabe bakorua igoro ase egesasiimero ekio ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, na ebi’omorembe; erio nario inche indabanchere. Nabo Omonene ateebire.”
EZE 44:1 Erio omonto oria akang’ira gochia ase egeita gia isiko kiarenge ensemo ya moocha ye Hekalu; egeita ekio nigo giasiekire.
EZE 44:2 Omonene aganteebia, “Egeita eke nigo keragenderere gosiekwa, tigekoigorwa rinde, na monto onde tagosoera aroro, ekiagera aiga nao Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, asoerete ime. Ase ayio goika kegenderere gosiekwa.
EZE 44:3 Omogambi bweka nere oraikaranseo ariere endagera ase obosio bw’Omonene. Nigo arasoere goetera gesona ki’oboagacho bore geita, naende asokere enchera eyio eyio.”
EZE 44:4 Naende akang’ira, akang’eteria ase egeita gia sugusu, bosio bwe Hekalu; nkarigereria nkarora obonene bw’Omonene bwaichoire ase enyomba y’Omonene. Agwo ngatung’ama inse nkaumama.
EZE 44:5 Erio Omonene aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, rengereria mono, origererie n’amaiso ao, na oigwe namato ao amang’ana onsi ngochia kogotebia igoro y’emeroberio echiikire ase enyomba y’Omonene, na amachiiko onsi igoro y’enyomba eye. Origererie mono buna abanto baranyare gosoa ase enyomba y’Omonene na buna baranyare gosoka.
EZE 44:6 “Oteebie abanto b’egesaku ki’Abaisraeli, abwo bare abasaria, ng’a aya naro inche Omonene ngoteeba: Inwe Abaisraeli, tiga ogokora kwaino gw’okogechia goisanere agwo.
EZE 44:7 Inwe mwarentire ime ase enyomba y’ane enchenu abanto b’ebisaku ebigeni abatarogeti ase chinkoro chiabo, na ase emebere yabo, kobeera ime ase enyomba y’ane na mwayekorire yabeire eyetachenegeti, ekero mokorua asende okoruegwa kw’endagera, na ebitinya, na amanyinga. Inwe mwasaririe okobwatana kwane kw’ogotianania, boigo mwakorire ogokora konde gwonsi gw’okogechia.
EZE 44:8 Inwe abanyene timobeti mogokorera ebinto biane ebichenu, korende mwabekire abanto abaao bakaba bakobikorera ase enyomba y’ane enchenu ribaga riaino.
EZE 44:9 “Ase ayio, aya naro inche Omonene ngoteeba: Omonto onde bwensi bw’egesaku ekegeni otarogeti ase enkoro, na ase omobere, ore ase egati y’Abaisraeli, tabaisa gosoa ase enyomba y’ane enchenu.
EZE 44:10 “Abalawi abwo baruete asende bagantiga, bakagenda gosasiima emegwekano yabo, ekero Abaisraeli bande basaretie; egesusuro ki’ogosaria kwabo nkebairanere.
EZE 44:11 Nabo baranyare gokora emeremo ase enyomba y’ane enchenu, naende bagenderere korenda ebiita bi’enyomba y’ane na gokora emeremo ende ase enyomba eyio; mbabe bakonyenya ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso binde ase engencho y’ abanto, mbabe bagotenena ase amasio abo kobakorera.
EZE 44:12 Ekiagera abakuani abwo batenenete ase amasio y’ abanto gokorera emegwekano yabo bagosasiima, na igo bakaba ekegocha ase Abaisraeli, bakagera barabwo bagakora ebibe, ase ayio inche Omonene natianire ng’a egesusuro ki’ogosaria kwabo goika kebairanere.
EZE 44:13 Tibagonkore buna Abakuani gose gocha ang’e ase ebinto biane ebichenu, gose ase ebio bire ebichenu mono. Goika berorere obosooku bw’ogokora kwabo gw’okogechia okwo babeire bagokora.
EZE 44:14 Korende nimbabeeke babe abarendi be Hekalu, babe bagokora emeremo ende yonsi eganeirie aroro.
EZE 44:15 “Korende abakuani Abalawi, abwo b’ororeria rwa Zadoki, abwo bagendererete gonkorera ase enyomba y’ane enchenu, ekero Abaisraeli bande basaretie bagantiga, barabwo mbache ang’e nainche bankorere, mbabe bagotenena ase obosio bwane banduere ebitinya na amanyinga. Nabo Omonene ateebire.
EZE 44:16 Barabwo mbasoe ase enyomba y’ane enchenu, bache ang’e nemesa y’ane bankorere, naende bagenderere korenda amang’ana ane nachiikire.
EZE 44:17 Ekero barabe bagosoa ase ebiita bigosoerwa ase eraaro ya ime, babeeke chianga chiroisirie korwa ase egatani. Tibaabaisa kobeeka chianga chiroisirie korwa ase amarionya, ekero bagendererete gokora emeremo agwo ase amaagacho are egeita kegosoerwa ase eraaro ya ime, na ime ase enyomba.
EZE 44:18 Barabwo mbabeeke ase emetwe yabo ebitambaa biroisirie korwa ase egatani, naende babeeke chisirwari chi’egatani; tibakweboeria kende gionsi keragere bagiramore.
EZE 44:19 Ekero batarasoka gochia ase abanto bare ase eraaro ya isiko goika barusie chianga echio chi’obokoreri, bachitige agwo ase ebinyomba biria ebichenu, na babeeke chianga ching’ao. Batakoreti bo, nigo barabaise gochena abanto ne chianga echio chiabo.
EZE 44:20 “Abakuani abwo tibagokigita chitukia chi’emetwe yabo, gose tibagochitiga chitambee, korende nigo barachinache chieng’ee.
EZE 44:21 Omokuani onde bwensi takonywa edivai ekero agochia gosoa ase eraaro ya ime.
EZE 44:22 Ere takonyuoma omokungu omotakaanwa, gose oyotiganire nomosacha oye, korende nanyare konyuoma omoiseke omwekungi bw’ororeria rw’Abaisraeli, gose nabo aranyare konyuoma omokungu omoborakabw’Omokuani.
EZE 44:23 “Barabwo mborokererie abanto bane bamanye gwatanana ebinto bire ebichenu na ebitatananiri koba ebichenu, naende baborokererie bamanye gwatanana ebinto bichenegete na ebitachenegeti.
EZE 44:24 Ekero amariomana are ase abanto, abakuani mbabe abagaambi b’ebiina, mbabe bakogamba ebiina ase okobwatia oboronge bwane. Mbarende emeroberio y’ane echiikire, na amachiiko ane y’Amatuko Amanene. Boigo mbarende Chisabato chiane chibe chinchenu.
EZE 44:25 “Omokuani tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase ogokuna egetondo ki’omonto okuure. Nare ne ribaga gwesoyia ase ogotacheneka ase abanto aba: ise, na ng’ina, na omwana oye, omomura gose omoiseke, na momura omwabo, na moiseke omwabo oyotaraba nomosaacha.
EZE 44:26 Ekero Omokuani oyio achenirwe nabarerwe amatuko atano na abere.
EZE 44:27 Ase rituko riria arasoe ase eraaro ya ime ase obokoreri bwaye agwo Aase Aachenu, goika arue ekeng’wanso kiaye ki’ebibe. Nabo Omonene ateebire.
EZE 44:28 “Omwando obo nigo orabe iga: Ninche omonyene inde omwando obo. Timokobaa enibo ende yonsi, ekiagera ninche omonyene inde enibo yabo.
EZE 44:29 Barabwo mbabe bakoria okoruegwa kw’endagera, na ebing’wanso bi’ebibe, na ebi’okomocha, na kera egento keraatananwe na gokungwa asende korwa ase egati y’Abaisraeli nkebe eki’abakuani.
EZE 44:30 Moe abakuani okwama kwaino ogotang’ani gwa kera egento; boigo mobae okorua kwaino, na obosie bw’ogotongora kwaino. Erio nario ogosesenigwa koragenderere koba ase chinyomba chiaino.
EZE 44:31 Abakuani tibaabaisa koria enyama ende yonsi y’enyoni gose ey’eng’iti ekwete yoka enyene, gose eitire ne ching’iti chinde.
EZE 45:1 “Ekero morabe mogoaka obomera ase ogwatera abanto ense yaino ebe emiando yabo, mwatananere n’Omonene emonga yaye ebe enchenu. Obotambe bw’emonga eyio nigo borabe obw’ekerengo gie chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), na obogare bwaye chimoti chilifu ikomi (10,000). Emonga eyio engima nigo erabe enchenu.
EZE 45:2 Korwa ase oboremo obwo mwatanane aase Hekalu eraagachwe. Obotambe bwaye nigo borabe obwe chimoti amagana atano (500), na obogare bwaye chimoti amagana atano (500) boigo. Eraaro eetanaineo nigo erabe nobogare bw’ekerengo ki’amaboko emerongo etano.
EZE 45:3 Ase oboremo obwo obochenu mwatanane ensemo ere nobotambe bwe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), na obogare bwe chimoti chilifu ikomi (10,000), agwo nao moraagache Aase Aachenu Mono.
EZE 45:4 Oboremo obwo mbobe ensemo enchenu y’ense eye, bobe obw’abakuani abwo bare abakoreri b’Aase Aachenu bagotenena ase obosio bw’Omonene. Nao baraagache chinyomba chiabo, naende nao arabe aase aachenu ase Hekalu eraagachwe.
EZE 45:5 Ensemo ende eisaine obotambe bwe chimoti emerongo ebere na isano (25,000), na obogare chimoti chilifu ikomi (10,000), nebe ey’Abalawi, abwo bagokora emeremo ase Hekalu; eyio nebe omwando obo ase baraagache emechie bakomenya.
EZE 45:6 “Naende mwate ensemo ende eye ebebekaine noboremo obwo obochenu ebe nobogare bwe chimoti chilifu isano (5,000), na obotambe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000). Eyio nebe ase omochie omonene oraagachwe, ase Abaisraeli bande bonsi baranyare komenya.
EZE 45:7 “Ensemo ende yatwe eegwe omogambi. Eyio nigo erabe ase chinsinyo chionsi ibere chi’oboremo boria obochenu, na obw’omochie oria omonene, ensemo ya moocha na eya bosongo. Korwa ensinyo ya bosongo y’oboremo boria obochenu, na boria bw’omochie omonene, oboremo bw’omogaambi bogaree gochia bosongo boreng’ane nobwa kera egesaku, na ensemo ya moocha boigo bogaree gochia moocha.
EZE 45:8 Ensemo eyio nebe ey’omogaambi agwo ase ense y’Abaisraeli. Abagaambi bane tibaabaisa kogenderera gochanda abanto bane, korende batige kera egesaku ki’Abaisraeli kemenye ase orogongo rw’aye.
EZE 45:9 “Aya naro Omonene agoteeba: Inwe abagaambi b’Abaisraeli, amabe ayio mwakorire aisanire. Motige kegima ogokora okobe na okourereria; monache ebiina bi’ekeene na oboronge; timoseria abanto bane korwa ase chinka chiabo. Nabo Omonene ateebire.
EZE 45:10 “Goika motware ebirengero bi’ekeene mokorengera oborito na obonge bw’ebinto bionsi.
EZE 45:11 Ekerengero gia efa (gose egetonga) na ekia bati (gose ensiongo) bibe ekerengo ekemo. Kera ekemo getware ensemo eyemo ya ikomi y’ekerengero gekorokwa homeri. Ekerengero kiaino ekenene mokorengera kebe ekie homeri.
EZE 45:12 “Ase chitaabu, esekeli eyemo nigo ebwate chigera emerongo ebere; emina eyemo nigo ebwate chisekeli emerongo etano nomo (emerongo ebere, na emerongo ebere na isano, na ikomi na isano).
EZE 45:13 “Oko nakwo okorua moraarente: Ebimunu bibere korwa ase ebitonga ikomi bi’engano, na ebimunu bibere korwa ase ebitonga ikomi bi’esairi.
EZE 45:14 Morue amaguta ekerengo gechiikire, ebituba bibere korwa ase ekori eyemo. (Ekori eyemo nigo ereng’aine ne homeri eyemo; nigo ebwate chibati ikomi).
EZE 45:15 “Korwa ase amaicho are ase amarisio y’Abaisraeli morue eng’ondi eyemo korwa ase ching’ondi amagana abere, ebe okoruegwa kw’endagera, na ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebi’omorembe, ase ogokora okobwatanigwa ase abanto. Nabo Omonene ateebire.
EZE 45:16 “Abanto bonsi b’ense eye goika baire okoruegwa okwo ase omogambi ore ase Abaisraeli.
EZE 45:17 Nigo erabe emeremo y’omogaambi arue ebing’wanso bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, na okw’ebinyugwa, ase Amatuko Amanene, na ase emeyega y’Omotienyi Omoyia, na ase Chisabato, engencho yaye Amatuko Amanene achiikire ase Abaisraeli. Ere narue ebing’wanso bi’ebibe, na okoruegwa kw’endagera, na ebing’wanso bi’ogosambwa, ase ogokora okobwatanigwa ase Abaisraeli.”
EZE 45:18 “Aya naro Omonene agoteeba: Ase rituko rie ritang’ani ri’omotienyi bw’eritang’ani, moire eeri ensae etari na kemocho ase omobere oye ase ogochena Hekalu.
EZE 45:19 Omokuani aimokie amanyinga make y’ekeng’wanso ekio ki’ebibe, agindie emetobwa y’egesieri gie Hekalu, ne chikoona inye chi’egesasiimero, na emetobwa y’egesoero kegochia ase eraaro ya ime.
EZE 45:20 Okore boigo ase rituko ria gatano na kabere ri’omotienyi, ase engencho y’omonto onde bwensi okorire ebibe atancheti, gose ayakorete ase oboriri bwaye. Ase enchera eyio mokore okobwatanigwa ase Hekalu.
EZE 45:21 “Ase rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani mobe ne Rituko Rinene ri’Epasaka, na ase engaki y’amatuko atano na abere naro moyabwate na mobe mokoria emagaati etabekiri memera.
EZE 45:22 Ase rituko erio omogambi arue eeri ebe ekeng’wanso ki’ebibe ase engencho yaye omonyene, na ase engencho y’ abanto bonsi b’ense eyio.
EZE 45:23 Ase kera rituko ase engaki y’amatuko ayio atano na abere, omogambi oria nabe okorua ase Omonene chieri isano na ibere, ne chimingichi isano na ibere, chitari na kemocho ase emebere yabo, chibe ebing’wanso bi’ogosambwa, naende abe okorua egoree eyemo kera rituko ebe ekeng’wanso ki’ebibe.
EZE 45:24 Naende arue okoruegwa kw’endagera, egetonga ekemo amo na kera eeri, na egetonga ekemo amo na kera emingichi, na amaguta ebituba bine amo na kera egetonga ekemo gi’okoruegwa kw’endagera.
EZE 45:25 “Gochaakera rituko ria ikomi na gatano ri’omotienyi o gatano na kabere, na kogenderera, ase engaki y’amatuko atano na abere Aria Amanene, omogambi oria arue ebing’wanso bi’ebibe buna biria amo nebi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, na okw’amaguta.
EZE 46:1 “Aya naro Omonene agoteeba: Egeita kia moocha kegosoerwa gochia ase eraaro ya ime, goika kegenderere gosiekwa ase engaki yonsi y’amatuko atano na rimo ay’ogokora emeremo, korende ase rituko ri’Esabato, na eri’Omotienyi Omoyia, goika keigorwe.
EZE 46:2 Omogambi asoe goetera ase egesona ki’oboagacho bore geita, atenene ase omotobwa bw’egesieri kere aroro. Omogambi oria abe ogosasiimera agwo ase egesoero ekero abakuani bagendererete korua ebing’wanso biaye bi’ogosambwa na ebi’omorembe. Erio omogambi asoke isiko, korende egeita keria tigesiekwa goika mogoroba.
EZE 46:3 Kera Esabato, na kera Omotienyi Omoyia, abanto b’ense eyio goika babe bagosasiimera agwo ase obosio bw’Omonene agwo ase egesoero ki’egeita ekio.
EZE 46:4 Ase rituko ri’Esabato omogambi arue ekeng’wanso ki’ogosambwa ase Omonene, chimanwa chi’eching’ondi isano nemo, na emingichi eyemo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
EZE 46:5 Amo n’emingichi eria arue okoruegwa kw’endagera egetonga ekemo, na amo ne chimanwa chiria chi’eching’ondi arue okoruegwa kw’endagera ekerengo aranyare korua; boigo amo na kera egetonga gi’okoruegwa kw’endagera arue ebituba bine bi’amaguta.
EZE 46:6 Ase rituko ri’Omotienyi Omoyia arue eeri ensae eyemo, ne chimanwa chi’eching’ondi isano nemo, na emingichi eyemo, chionsi chibe chitari na kemocho ase emebere yabo.
EZE 46:7 Amo neeri eria arue okoruegwa kw’endagera egetonga ekemo na amo nemingichi eria boigo, na amo ne chimanwa chiria chi’eching’ondi arue okoruegwa kw’endagera ase ekerengo aranyare korua; boigo amo na kera egetonga gi’okoruegwa kw’endagera arue ebituba bine bi’amaguta.
EZE 46:8 Ekero omogambi oria arasoe aetere egesona ki’oboagacho bore geita, naende airanere enchera eyio eyio.
EZE 46:9 “Ekero abanto b’ense eyio barache ase obosio bw’Omonene gosasiima ase Amatuko Amanene, abwo barasoere egeita gia sugusu gocha gosasiima, goika basokere egeita kia Irianyi; na abwo barasoere egeita kia Irianyi goika basokere egia sugusu; monto onde tairanera ase asoerete, korende airanere egeita kerochie ase ekio asoerete.
EZE 46:10 Omogambi asoe ime amo nabaanto, na ekero bagosoka, nere asoke amo nabarabwo.
EZE 46:11 Ase engaki y’emeyega, na ey’Amatuko Amanene achiikire, morue okoruegwa kw’endagera egetonga ekemo amo na kera eeri eyemo, na okoruegwa kw’endagera egetonga ekemo amo na kera emingichi eyemo, na amo nechimanwa chi’eching’ondi okoruegwa kw’endagera ekerengo moranyare korua, na amo na kera egetonga gi’okoruegwa kw’endagera ebituba bine bi’amaguta.
EZE 46:12 “Ekero omogambi ararente ase Omonene okorua kwaye kw’ogwancha, gakorabe ekeng’wanso ki’ogosambwa gose eki’omorembe, aigorerwe egeita kerochie moocha. Nigo ararue ekeng’wanso kiaye ki’ogosambwa, na eki’omorembe, ase enchera buna eria agokora ase rituko ri’Esabato. Gasokire, egeita keria giasiekwa.
EZE 46:13 “Kera emambia, rituko ase rituko, obe gokorua ase Omonene emanwa y’eng’ondi yakoorire omwaka oyomo etari na kemocho ase omobere oye, ebe ekeng’wanso ki’ogosambwa.
EZE 46:14 Boigo kera emambia orue ase Omonene okoruegwa kw’endagera ebimunu bine, na egetuba ekemo na ekeng’ese amaguta ochoganirie nobosie bw’okoruegwa koria kw’endagera. Oyo n’oro omooroberio ochikiire orabe okogenderera botambe.
EZE 46:15 Ase enchera eyio emanwa y’eng’ondi, na okoruegwa kw’endagera, na amaguta, ’mbibe bikoruegwa kera emambia, rituko ase rituko, bibe ekeng’wanso ki’ogosambwa keragenderere koruegwa botambe.
EZE 46:16 “Aya naro Omonene agoteeba: Omogambi karae oyomo bw’abana baye abamura oboremo bw’orogongo rw’aye, oboremo obwo mbobe omwando bw’oyio oboegwa; ee, omwando oyio nigo ora’be oyo bw’abana b’omomura oyio.
EZE 46:17 Korende onye okoa omosomba oye oboremo bw’orogongo rw’aye, omosomba oria nigo aragenderere gotwara ekeegwa ekio goika engaki y’omwaka bw’obosibore eike, erio akeiranie ase omogambi oria. Omwando oyo nigo ore oyo bw’omogaambi oria, na orachie koegwa abana baye.
EZE 46:18 Omogambi takoura abanto emiando yabo ayee abana baye, korende nigo arae abana baye emiando korwa ase omwando oye omonyene. Igo monto onde tari ase abanto bane oraurwe enibo yaye.”
EZE 46:19 Erio omonto oria akang’eteria ase egesoero kiarenge ang’e negeita, agansoyia ase ebinyomba ebichenu bi’abakuani biarenge sugusu, nkarora aase aria korwa magega, ensemo ya bosongo.
EZE 46:20 Naende aganteebia, “Aase aiga nao abakuani baraiyekere ebing’wanso bi’okomocha, na ebi’ebibe, naende nao bararugere okoruegwa kw’endagera, erinde tibaabaisa korenta ebinto ebio ase eraaro ya isiko, baabaise gocha gochena abanto.”
EZE 46:21 Naende akang’ira ase eraaro ya isiko, akang’etia ase chikoona chiaye inye, na nkarora ase kera ekoona ekeooreri nkiarengeo.
EZE 46:22 Ebiooreri ebio bine biare ase chikoona chi’eraaro nigo biagiteire. Obotambe bwabo nigo bwarenge obw’amaboko emerongo ene, na obogare amaboko emerongo etato, bionsi nigo biareng’aine.
EZE 46:23 Orwaki nigo rwaetanaine kera ekemo ki’ebiooreri ebio bine. Inse ase orwaki mbarabare amariko akorugerwa naroisirieo.
EZE 46:24 Omonto oria aganteebia: “Aya namariko ase abwo bagokora emeremo ye Hekalu bakoiyekera ebing’wanso abanto bakorua.”
EZE 47:1 Nyuma y’ayio omonto oria akang’ira gochia ase egesieri gie Hekalu. Nkarora amaache akorwa inse y’egesona gie Hekalu, agotirimboka gochia moocha ase enyomba eria yarochie. Amache aria agaeta korwa inse y’ensemo ya moocha ye Hekalu agwo Irianyi y’egesasiimero.
EZE 47:2 Erio omonto oria agansokia isiko akang’eteria ase egeita gia isiko kiarochie sugusu, akang’etanania gochia ase egeita kiarochie moocha; aroro agwo ’nkarora amaache akorwa ensemo ya Irianyi y’egeita.
EZE 47:3 Omonto oria nigo abwate emoti y’okorengera, akagenda, akabwatia orooche gochia moocha, akarengia obotambe bw’amaboko elifu eyemo, na agwo akanyambokia ase amaache, na amaache aria akaang’ika ase ebitarenge bi’amagoro.
EZE 47:4 Naende akabwatia orooche roria, akarengia obotambe bw’amaboko ande elifu eyemo, akanyambokia ase amaache aria, naro akang’ika ase amaru. Naende akarengia amaboko elifu eyemo ende, akanyambokia ase amaache, naro akang’ika ase ekenema.
EZE 47:5 Naende akarengia amaboko elifu eyemo ende, bono konya rwabeire orooche oronene ntare konyara gotaara imeo. Amaache aria konya aichoire mono, tinare konyara kwamboka otatiga ase ogoaka entimbu.
EZE 47:6 Omonto oria akamboria, “Aye Mwanyabaanto, kwarorire aya?” Erio akang’irania, akang’etia mbarabare ase engegu y’orooche orwo.
EZE 47:7 Ekero nare goeta ase engegu eyio nkarora emete emenge ase chingegu chi’orooche orwo ase chinsemo chionsi.
EZE 47:8 Omonto oria aganteebia, “Amache aya nigo akogenda ase ensemo ya moocha gochia riranya ria Yorodani, na ekero arasoe ase enyancha ere namaache are nomonyoo nansie amaache ayio abe amaya.
EZE 47:9 Aase aande onsi amaache ayio aragende, kera egetongwa kere moyo kemenye ime yaye nkegenderere koba moyo, ne chinswe chinyinge mono nchibeo. Ee, ekero amaache aria araike ase enyancha eria, amaache y’enyancha eria nanse abe amaya, na kera egento nkenyore obogima.
EZE 47:10 Abarubi mbatenene ase engegu y’orooche orwo gochaakera Eni‐Gedi na goikera Eni‐Egelaimu. Aase agwo na’be ase ebionga bikorutwa, na ebisaku ebinge bie chinswe ’mbibe aroro buna bire ase Enyancha eria Enene.
EZE 47:11 Korende amaache are ase chitente chiaye, na amatibo aye, tagwansa abe amaya, korende nigo aragenderere koba nomonyoo.
EZE 47:12 Ase chingegu chi’orooche orwo chinsemo chionsi ibere emete y’ebisaku ao ao ekwama amatunda akoriegwa nemereo. Amato y’emete eyio tagosusana, gose emete eyio tekomocha kwama amatunda. Kera omotienyi nigo erame amatunda amayia, ekiagera amaache agocha ase emete eyio nigo arabe akorua ase Hekalu. Ase ayio amatunda ’emete eyio nabe endagera, na amato abo nabe eriogo rikogwenia abanto.”
EZE 47:13 Aya n’aro Omonene agoteeba: Echi nachio chirabe chimbebe chi’ense egochia gwatananerwa ebisaku ikomi na bibere bi’Abaisraeli ebe emiando yabo. Ororeria rwa Yusufu rororwo roegwe ebitari bibere.
EZE 47:14 Mobaatere mobareng’anerie kera omonto ensemo yaye. Nigo netianetie koa chisokoro chiaino ense eye; ase ayio ense eyio n’ebe omwando oino.
EZE 47:15 Eri nario rirabe ribebe riaino: Ribebe ria sugusu richakere korwa ase Enyancha Enene, rietere emechie ya Heteloni, na Sedadi,
EZE 47:16 na Hamati, na Berota, na Sibiraimu, eyio ere ase egati y’omochie o Damesiki, na oyo o Hamati. Naende rigenderere goika Haseri‐Atikoni ere ang’e ne ribebe ria Haurani.
EZE 47:17 Ase ayio ribebe erio richakere korwa ase enyancha rigenderere goika Hasari‐Enoni, omochie ore ase ribebe ria Damesiki, naende rigenderere gochia sugusu goika ase orogongo rwa Hamati. Nario rirabe ribebe ria sugusu.
EZE 47:18 Ribebe ria moocha richakere korwa ase egati ya Haurani na Damesiki, ribwatie orooche rwa Yorodani, gati ya Gileadi na ense y’Abaisraeli, rigenderere kobwatia Enyancha y’omonyoo. Naboigo morariate. Erio nario rirabe ribebe ria moocha.
EZE 47:19 Ribebe ria Irianyi richakere korwa Tamari, rigenderere goikera ase amaache a Kadeshi‐Meriba; korwa agwo rigenderere kobwatia akarooche ka Misiri, ritwomere Enyancha Enene. Erio nario rirabe ribebe ria Irianyi.
EZE 47:20 Enyancha Enene nero erabe ribebe ria bosongo goikera ase egesoero kia Hamati. Eyio n’ero erabe ribebe ria bosongo.
EZE 47:21 Naboigo moraaterane ense eyio koreng’ana buna inwe ebisaku bi’Abaisraeli more.
EZE 47:22 Moyiaterane ase ogoaka obomera, ebe emiando yaino na ey’abamenyi bare ase egati yaino baiborerete abana ase egati yaino. Abwo babe ase more buna ababiare b’Abaisraeli, baegwe emiando ase egati y’ebisaku biaino inwe Abaisraeli.
EZE 47:23 Omomenyi goika aegwe omwando oye agwo ase egesaku ekio ase amenyete. Nabo inche Omonene nateebire.
EZE 48:1 Oyo n’oro omooroberio buna ebisaku bi’Abaisraeli biramenye: Egesaku gia Dani keegwe orogongo rwa sugusu. Ribebe riabo ribwatie enchera ya Heteloni agwo ase egesoero kia Hamati, rigenderere gochia Hasari‐Enoni, omochie ore ase ribebe ria sugusu ria Damesiki. Orogongo orwo rwa Dani nigo rorabe korwa ensinyo ya moocha y’ense eyio goika ensinyo ya bosongo.
EZE 48:2 Egesaku gi’Aseri keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Dani korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:3 Egesaku kia Nafutali keegwe orogongo rw’aye robebekane norw’Aseri korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:4 Egesaku kia Manase keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Nafutali korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:5 Egesaku kia Efraimu keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Manase korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:6 Egesaku kia Rubeni keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Efraimu korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:7 Egesaku kia Yuda keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Rubeni korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:8 Orogongo robebekaine norwa Yuda korwa moocha goika bosongo, nigo roratigwe robe aase mokoruera okoruegwa ogochenu. Obogare bwaye nigo borabe obwe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), na obotambe bwaye nigo borabe buna obwa kera egesaku korwa moocha goika bosongo. Gati‐gati y’orogongo orwo aase aachenu nao arabe.
EZE 48:9 Orogongo orwo morotige robe orwa Omonene; obotambe bwaye nigo borabe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), na obogare chimoti chilifu ikomi (10,000).
EZE 48:10 Abakuani mbanyore orogongo rwabo korwa ase orwo oroochenu. Orogongo rwabo nigo rorabe nobotambe bwe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000) korwa moocha goika bosongo, na korwa sugusu goika Irianyi robe chimoti chilifu ikomi (10,000). Aase aachenu a Omonene nigo arabe gati‐gati y’oboremo obwo.
EZE 48:11 Orogongo orwo nigo rorabe orw’abakuani abwo bachenekire, abwo b’ororeria rwa Zadoki. Abwo nigo babete abegenwa ase ’nde, tibantigete buna Abalawi bande bakorete ekero Abaisraeli basaretie bagantiga.
EZE 48:12 Orogongo orwo nigo rorabe aase mokoruera okoruegwa ogochenu aatananire korwa ase ensemo eria ere enchenu. Nigo rorabe oroochenu mono robebekane norw’Abalawi.
EZE 48:13 Abalawi baegwe orogongo robebekane norw’abakuani; nigo rorabe nobotambe bwe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), na obogare chimoti chilifu ikomi (10,000). Obotambe bwe chingongo chionsi nigo borabe chimoti chilifu, emerongo ebere na isano (25,000) na obogare chimoti chilifu ikomi (10,000).
EZE 48:14 Orogongo orwo tirobaisa koonigwa gose koonchorerigwa; orogongo orwo rore oruya goetania echinde chionsi tiroegwa onde, ekiagera nigo rore oroochenu ase Omonene.
EZE 48:15 Orogongo roratigare rore nobogare bwe chimoti chilifu isano (5,000), na obotambe chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), nigo rorabe orw’ abanto bande bonsi, baraagache emechie yabo aroro, naende robe orw’oborisia. Agwo nao omochie omonene oraagachwe gati‐gati.
EZE 48:16 Ekerengo ki’omochie oyio nigo kerabe iga: Ensemo ya sugusu chimoti chilifu inye, na amagana atano (4,500), na ensemo ya Irianyi chilifu inye, na amagana atano (4,500), na ensemo ya moocha chilifu inye, na amagana atano (4,500), na ensemo ya bosongo chilifu inye, na amagana atano (4,500).
EZE 48:17 Omochie oyio nigo orabe namarisio buna iga: Oborisia bwa sugusu nigo borabe obw’ekerengo gie chimoti amagana abere, na emerongo etano (250), na obwa Irianyi amagana abere, na emerongo etano (250), na obwa moocha amagana abere, na emerongo etano (250), na obwa bosongo amagana abere, na emerongo etano (250).
EZE 48:18 Orogongo orwo roratigare robebekaine na roria oroochenu, nigo rorabe orw’ekerengo gie chimoti chilifu ikomi (10,000) gochia moocha, na chilifu ikomi (10,000) gochia bosongo. Endagera erame aroro nigo erabe ey’abwo barabe bagokora emeremo ase omochie oyio ime.
EZE 48:19 Abakori emeremo b’omochie oyio b’ebisaku bi’Abaisraeli mbabe bakorema orogongo orwo.
EZE 48:20 Orogongo roria rwonsi oroochenu nigo rorabe orw’ekerengo gie chimoti chilifu emerongo ebere na isano (25,000), chinsemo chionsi nigo chirabe chireng’aine. Oro narwo orogongo oroochenu amo norw’omochie oyio.
EZE 48:21 Orogongo roratigare robebekaine na roria oroochenu amo norw’omochie ase kera ensemo nigo rorabe orw’omogaambi. Chingongo echio nigo chirachakere iga: Oromo korwa ase orogongo roria oroochenu rw’ekerengo gie chimoti chilifu emerongo ebere, na isano (25,000), rogenderere gochia moocha koreng’ana ne chingongo chiria chi’ebisaku, na oronde gochia bosongo koreng’ana ne chingongo chiria chi’ebisaku. Chingongo echio nigo chirabe echi’omogaambi. Orogongo orwo oroochenu ase Hekalu erabe nigo rorabe gati‐gati.
EZE 48:22 Chingongo chi’omogaambi nigo chirabebekane norw’Abalawi na orw’omochie, naende chibe ase egati y’orw’Abayuda na orw’Ababenjamini.
EZE 48:23 Ebisaku binde biratigare biegwe chingongo chiabo buna iga: Egesaku kia Benjamini keegwe orogongo rw’aye korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:24 Egesaku gia Simioni keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Benjamini, korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:25 Egesaku kia Isakaru keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Simioni korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:26 Egesaku gia Sabuloni keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Isakaru, korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:27 Egesaku kia Gadi keegwe orogongo rw’aye robebekane norwa Sabuloni korwa ensinyo ya moocha goika eya bosongo.
EZE 48:28 Ribebe ria Irianyi nigo rirabebekane norongogo rwa Gadi. Nigo riragenderere korwa Tamari gochia ase amaache a Kadeshi‐Meriba, na korwa aroro ribwatie akarooche ka Misiri ritwomere Enyancha Enene.
EZE 48:29 Eye nero ense moraatanane ase ogoaka obomera, ebe emiando y’ebisaku bi’Abaisraeli. Ebio nabio birabe ebitari biabo. Nabo inche Omonene natebiire.
EZE 48:30 Ebi nabio birabe ebiita bi’omochie oyio orabe nekerengo gie chimoti chilifu inye, na amagana atano (4,500):
EZE 48:31 Ebiita bitato nigo birabe ensemo ya sugusu. Ebiita ebio nigo birarokwe iga: Egeita kia Rubeni, na ekia Yuda, na ekia Lawi. Ebiita bionsi nigo birarokwe kobwatekana namarieta y’ebisaku bi’Abaisraeli.
EZE 48:32 Ensemo ya moocha eyerabe nekerengo gie chimoti chilifu inye, na amagana atano (4,500), ebiita bitato mbibeo: Egeita kia Yusufu, na egia Benjamini, na egia Dani.
EZE 48:33 Ensemo ya Irianyi eyio erabe nekerengo gie chimoti chilifu inye, na amagana atano (4,500), ebiita bitato mbibeo: Egeita gia Simioni, na ekia Isakaru, na egia Sabuloni.
EZE 48:34 Ensemo ya bosongo eyio erabe nekerengo gie chimoti chilifu inye, na amagana atano (4,500), ebiita bitato mbibeo: Egeita kia Gadi, na egia Aseri, na ekia Nafutali.
EZE 48:35 Goetanana omochie bwonsi nigo orabe ekerengo gie chimoti chilifu ikomi na isano na isato (18,000). Korwa rituko erio omochie oyio nigo orarokwe “Omonene Nao Are Aa.”
DAN 1:1 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwa Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agacha Yerusalemu akayoboera.
DAN 1:2 Omonene akabeeka Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, ase okoboko kwa Nebukadinesaro. Boigo akaa Nebukadinesaro ribaga aire ebikorero binde bi’enyomba ya Nyasae, na ere akabiira ase ense ya Shinari, ase enyomba y’enyasae yaye, akabibeka ase ekungo y’enyomba eria.
DAN 1:3 Erio omorwoti agachiika Asipenasi, omoteneneri bw’abasomba b’enyomba yaye, arente abamura korwa ase egati y’Abaisraeli, abare ab’enyomba y’omorwoti, na abande abarenge ab’amasikani.
DAN 1:4 Abamura abwo goika babe abatari na kemocho ase emebere yabo, naende babe abanyabieni, bare abang’aini abaranyare kweorokereria chiseemi, barabe abaango b’okomanya, baraisanere gokorera omorwoti ase enyomba yaye. Asipenasi aborokererie bamanye korika na gosoma Egekalidayo, naende bamanye gokwana Egekalidayo.
DAN 1:5 Omorwoti agachiika ng’a kera rituko babe bakoegwa endagera buna eria ere omonyene are koria, naende babe bakonywa edivai buna eria ere omonyene are konywa. Nigo barenge gochia kworokererigwa ase engaki y’emiaka etato; magega y’ayio barentwe ase obosio bw’omorwoti, babe bakomokorera.
DAN 1:6 Ase egati y’abwo bachoretwe, korwa ase Abayuda nabwo aba: Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria.
DAN 1:7 Omoteneneri oria omonene akabaroka amarieta amayia, akaroka Danieli Beli‐Tesasari, na Hanania Sadaraka, na Mishaeli Meshaka, na Asaria Abedi‐Nego.
DAN 1:8 Korende Danieli akanacha ase ebirengererio biaye ng’a tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase okoria endagera buna eria omorwoti are koria, gose konywa edivai buna eria omorwoti are konywa. Ase ayio agasaba omoteneneri oria omonene amoe ribaga tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka.
DAN 1:9 Nyasae akaa Danieli ogwancherwa na obuya ase obosio bw’omoteneneri oria omonene.
DAN 1:10 Omoteneneri oria agateebia Danieli, “Nairokire ng’a omonene one omorwoti, oyio obachiikerete endagera yaino, na ebinyugwa biaino, ekero arabarore ng’a amasio aino anyirire kobua ay’abamura bande b’ekegori kiaino, nigo arambutore omotwe.”
DAN 1:11 Erio Danieli agakwana n’omorendi oria obegetwe koba omoteneneri omonene bw’abasomba b’omorwoti erio arende Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria, akamoteebia;
DAN 1:12 “Koranche ototeeme intwe abasomba bao ase engaki y’amatuko ikomi, obe kogotoa chindagera chikwama korwa ase riroba tokoria, na amaache tokonywa.
DAN 1:13 Nyuma y’ayio origererie amasio aito na ay’abamura abwo bakoria endagera ekorwa ase omorwoti, na korarore buna tokororekana, otokorere buna oranche.”
DAN 1:14 Omorendi oria akaigwera amang’ana aria abo, akabateema ase engaki y’amatuko ikomi.
DAN 1:15 Ekero amatuko aria ikomi aerete, amasio abo akarorekana are amaya, na emebere yabo ere emeterere kobua ey’abamura bande, baria barenge koria endagera eria yare korwa ase omorwoti.
DAN 1:16 Ase ayio omorendi oria akabatiga bagenderere koria chinyeni, ribaga ri’echindagera chiria chi’omorwoti.
DAN 1:17 Nyasae akaa abamura baria baane chiseemi na obomanyi bw’okomanya amariiko ao ao, na obong’aini bwonsi; naende akaa Danieli obong’aini bw’okomanya engencho y’amaroro ne chindoto.
DAN 1:18 Ekero engaki eria yachigetwe nomorwoti Nebukadinesaro ng’a abamura baria bonsi barentwe ase are yaigete, omoteneneri oria omonene akabaira ase Nebukadinesara.
DAN 1:19 Omorwoti agakwana nabarabwo, na ase abwo bonsi onde tanyorekanete omogogetie buna Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria. Ase ayio abwo baane bakaba bakomokorera omorwoti.
DAN 1:20 Ase amang’ana ande onsi omorwoti ababoretie igoro y’obong’aini na obomanyi, akabanyora ng’a nigo bamanyete ara ikomi goetania abaringoria na abaragori barenge ase oborwoti bwaye bwonsi.
DAN 1:21 Danieli akagenderera kobeera ase enyomba y’omorwoti goika omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba kw’omorwoti Koresi.
DAN 2:1 Ase omwaka o kabere bw’okogamba kwa Nebukadinesaro ere akarota chindoto; ase ayio agachandeka ase ebirengererio biaye, tarara chitoro.
DAN 2:2 Erio omorwoti agachiika ng’a abaringoria na abaragori, na abarogi, amo n’Abakalidayo bamanyete oborogi, barentwe, erinde bamoteebie chindoto chiaye. Ase ayio abanto abwo bonsi bagaacha ase obosio bwaye.
DAN 2:3 Ere akabateebia, “Narotete chindoto, na ebirengererio biane nigo bichandegete, Ninganetie monteebie chindoto chiria.”
DAN 2:4 Abakalidayo baria bagateebia omorwoti ase omonwa bw’Ekearamaiki, “Aye omorwoti ochie kare! Toteebie intwe abasomba bao chindoto echio, na intwe ntonyare kogoteebia engencho yaye.”
DAN 2:5 Omorwoti akabairaneria, akabateebia, Amang’ana ane tari koonchoka, na motanteebeti chindoto chiane amo nengencho yaye, nigo morabutoranwe ekiimo ase ekiimo, ne chinyomba chiaino nchitagorwe chibe amatombe.
DAN 2:6 Korende komoranteebie chindoto chiria amo nengencho yaye, rirorio nimbae ebiegwa, na eng’eria, na amasikani amanene. Bono nteebie chindoto chiria amo nengencho yaye.’
DAN 2:7 Bakairaneria omorwoti eria kabere, “Aye omorwoti, toteebie intwe abasomba bao chindoto chiria, na intwe ntogoteebie engencho yaye.”
DAN 2:8 Omorwoti akairaneria, akabateebia, “Ekeene, namanyire ng’a nigo moganetie koegwa chingaki, ekiagera mwamanyire ng’a amang’ana ane tari koonchoka.
DAN 2:9 Korende motanteebeti chindoto chiria, ogochika nkore okomo gwoka narure igoro yaino. Mwabeire mokobwatana ase ogonteebia oborimo na amang’ana y’obong’ainereria, mosemeretie ng’a chingaki nchionchorwe. Ase ayio goika monteebie aya narotete, erio nario ndamanye ng’a mwamanyire engencho yaye moyenteebie.”
DAN 2:10 Abakalidayo baria bakairaneria omorwoti, bakamoteebia, “Monto onde tari ase ense eye oranyare koorokia ring’ana erio aye omorwoti oganetie komanya, ekiagera omorwoti onde tari, nonya ore omonene mono, gose ore nokobua kore naki, oboririe egento kenga buna ekio korwa ase abaringoria, gose abaragori, gose korwa ase Abakalidayo bamanyete oborogi.
DAN 2:11 Egento eke aye omorwoti kwaboririe nigo kere egekong’u mono, na onde tari oranyare gokeorokia ase omorwoti otatiga chinyasae, na echio tichimenyeti amo na Mwanyabaanto.”
DAN 2:12 Ase engencho y’amang’ana ayio, omorwoti akaba nendamwamu na ekeririanda ekenene, agachiika ng’a abang’aini bonsi ba Babiloni basirigwe.
DAN 2:13 Ase ayio ogochika gokaruegwa ng’a abanto abwo bonsi baitwe, na Danieli amo na baria bamwabo barigigwe baitwe boigo.
DAN 2:14 Ekero Arioki, omochiki bw’abarendi b’omorwoti, agendete ng’a aite abanto abang’aini ba Babiloni, Danieli agakwana nere ore nobong’aini na obomanyi bw’amasikani,
DAN 2:15 akamobooria, “Nase ki omorwoti arure ogochika ogotindi iga?” Erio Arioki agateebia Danieli amang’ana onsi.
DAN 2:16 Danieli akagenda ase obosio bw’omorwoti, akamosaba amoe engaki achiche komoteebia engencho ye chindoto chiria.
DAN 2:17 Erio Danieli akairana gochia inka, agateebia Hanania, na Mishaeli, na Asaria, abamwabo, amang’ana aria,
DAN 2:18 akabateebia ng’a basabe Nyasae ore igoro abarorere amaabera, aborokie obobisi boria, erinde ere omonyene na baria bamwabo tibasirigwa amo nabaanto baria abang’aini bande ba Babiloni.
DAN 2:19 Erio obobisi boria bokamaanorwa ase Danieli ase okorora kwa botuko. Ase ayio Danieli akamotogia Nyasae ore igoro, agateeba:
DAN 2:20 “Erieta ria Nyasae ritogigwe goika kare na kare! Obong’aini na okobua nebiaye.
DAN 2:21 Ere nigo akoonchora ebiro ne chingaki; nigo akorusia abarwoti, naende obeka abande; nigo akoa abang’aini obong’aini bwabo, na abamanyi okomanya kwabo.
DAN 2:22 Nigo akoorokia ay’obobisi bwa ime, nigo amanyete ayare ime ase omosunte; na omobaso nigo ore amo nere.
DAN 2:23 Aye Nyasae bwe chisokoro chiane, nagoakeire ng’a mbuya mono na kogotogia, ekiagera aye kwang’eire obong’aini ne chinguru, bono kwamanyirie inche aya twagosabete, ekiagera gwatoorokeirie aya omorwoti aganetie komanya.”
DAN 2:24 Ase engencho eyio Danieli akagenda ase Arioki, oria omorwoti achorete ng’a aite abanto abang’aini ba Babiloni, akamoteebia, “Tobaisa goita abang’aini ba Babiloni; ng’ire ase obosio bw’omorwoti, imoteebie engencho ye chindoto chiria.”
DAN 2:25 Erio bwango Arioki akaira Danieli ase obosio bw’omorwoti, akamoteebia, “Nanyorire omonto korwa ase egati yabooswa baria b’Abayuda oranyare kogoteebia aye omorwoti engencho ye chindoto chiao.”
DAN 2:26 Omorwoti akaboria Danieli, oria orogetwe Beli‐Tesasari, “Inee! Aye nonyare gonteebia chindoto echio narotete na engencho yaye?”
DAN 2:27 Danieli akairaneria omorwoti, akamoteebia, “Onde tari ase abanto abang’aini, gose abaragori, gose abaringoria, gose abanto bamanyete igoro ye ching’enang’eni oranyare koorokia obobisi obo aye omorwoti kwaboririe,
DAN 2:28 korende Nyasae ore igoro nere oranyare koorokia obobisi. Nere orakomanyie aye omorwoti Nebukadinesaro amang’ana agochia gokorekana ase amatuko agochi‐gocha. Chindoto chiao na okorora kwarora, ekero kwaraire borere, nachio echi.
DAN 2:29 “Aye omorwoti, ekero kwaraire borere bwao, okarengereria amang’ana agochia gokorekana ase amatuko agochi‐gocha, na ere oria okoorokia obobisi nigo agokomanyia amang’ana agochia gokorekana.
DAN 2:30 Bono obobisi obo bwamaanoirwe ase inde, tari ng’a inche nigo imbwate obong’aini goetania abanto bande bonsi bare moyo, korende ng’a aye omorwoti omanyigwe engencho ye chindoto chiria, naende onyare komanya ebirengererio bire ase omoyo oo.
DAN 2:31 “Aye omorwoti, ase okorora kwao okarora omogwekano omonene mono, oteneine ase obosio bwao. Omogwekano oyio nigo orenge omotambe, okomeka‐meka noborabu obonene, na okororekana kwaye nigo kwarenge gw’okoondokia.
DAN 2:32 Omotwe bw’omogwekano oria nigo oroisetigwe korwa ase etaabu engiya mono; egekuba kiaye na amaboko aye nigo biaroisetigwe korwa ase chifeta, na enda yaye na amariagati aye nigo biaroisetigwe korwa ase chitaai.
DAN 2:33 Amagoro aye nigo aroisetigwe korwa ase ebioma, na ebisanyi bi’amagoro nigo biarenge ekeng’ese ki’ebioma, na ekeng’ese ki’amaroba.
DAN 2:34 Ekero kwarigereretie okarora rigena rigotegoka ritakuniri namaboko a Mwanyabaanto, rigaaka amagoro y’omogwekano oria arenge ay’ebioma na amaroba, rikayasamunyora akaba ebisamunye.
DAN 2:35 Erio ebioma biria, na amaroba, ne chitaai, ne chifeta, ne chitaabu, bionsi ebio bigasamunyoranwa, bikaba buna omoiruro ore ase ekeooreri ekero ki’egura‐gura. Omwaga okairurukia ebinto biria gochia aare nonya nokoba kwabo tikwarorekana aande. Korende rigena riria riaagete omogwekano oria rigakiina, rikaba egetunwa ekenene kegaichora ase ense engima.
DAN 2:36 “Oko nakwo okorota kwarotete, na bono intwe ntogoteebie aye omorwoti engencho yaye.
DAN 2:37 Aye omorwoti nigo ore omonene goetania abarwoti bande. Nyasae ore igoro okoeire oborwoti, na okobua, ne chinguru, na obonene,
DAN 2:38 naende obekire Mwanyabaanto ase amaboko ao obagambere aande onsi ase bamenyete; okobekire ogambere boigo ching’iti chi’ense ne chinyoni chionsi; na omotwe oria bw’etaabu kwarooche n’oro aye.
DAN 2:39 Korwa magega yao oborwoti bonde bore oboke ase obwao mbooroke, na magega y’oborwoti obwo, obonde bwa gatato bore obw’etai mbooroke, na borobwo mbogambere ense yonsi.
DAN 2:40 Naende oborwoti bwa kane mbooroke, bore obokong’u buna ekioma kegoaka na gosenyenta ebinto bionsi. Buna koreng’ana ekioma kegosenyenta ebinto, oborwoti boria nabo borasenyente na gosiria onsi.
DAN 2:41 Na buna kwarooche ebisanyi na ebiara bi’amagoro biarenge ekeng’ese ki’amaroba na ekeng’ese ki’ebioma, engencho yaye nero eye: Oborwoti obwo mbwatananekane. Korende chinsemo chinde chire chinkong’u buna ekioma nachibe ime ase oborwoti obwo, buna koreng’ana kwarora ekioma keburukaine namaroba.
DAN 2:42 Na buna ebiara bi’amagoro biarenge ekeng’ese ki’ebioma na ekeng’ese ki’amaroba, naboigo oborwoti boria borabe obokong’u ensemo eyemo, na ensemo ende obworo.
DAN 2:43 Buna kwarora ekioma keria keburukaine namaroba, naboigo abanto barasang’anane ase okonyuomerana, korende tibakonyara kobwatana amo buna koreng’ana ekioma getari kobwatana namaroba.
DAN 2:44 Ase amatuko y’abarwoti abwo Nyasae ore igoro narente oborwoti botanyare gosarigwa, gose okobua kw’oborwoti obwo tibokoegwa egesaku kende. Obwo mbosenyente amarwoti onsi na koyasiria, na borobwo obonyene mbogenderere kobao goika kare na kare,
DAN 2:45 buna koreng’ana kwarooche rigena rigotegoka rinyene korwa ase egetunwa, ritategoiri namaboko ya Mwanyabaanto, ne rigena riria rigaaka na gosamunyora ekioma, na etai, na amaroba, na efeta, na etaabu. Nyasae ore omonene okomanyirie aye omorwoti amang’ana agochi‐gocha. Chindoto chiao nechi’ekeene, na engencho yaye nagotebirie ney’ekeene.”
DAN 2:46 Erio Nebukadinesaro omorwoti akagwa inse maumama, akaorokia amasikani ase Danieli, agachiika ng’a ekeng’wanso na ubani biruegwe ase Danieli.
DAN 2:47 Omorwoti agateebia Danieli, “Ekeene, Nyasae oino nere Nyasae ore igoro ye chinyasae chionsi, n’Omonene bw’abarwoti, naende nere okomaanora obobisi. Namanyire aya, ekiagera aye kwamaanoire obobisi obo.”
DAN 2:48 Erio omorwoti akaa Danieli amasikani amanene, na ebiegwa ebinene ebinge, naende akamobeka akaba omogambi igoro ase orogongo rwonsi rwa Babiloni na omoteneneri omonene igoro y’abang’aini bonsi ba Babiloni.
DAN 2:49 Danieli akaboria Nebukadinesaro, na ere akabeeka Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakaba abanene igoro ase amang’ana y’orogongo rwa Babiloni, korende Danieli akabeera ase enyomba y’omorwoti.
DAN 3:1 Nebukadinesaro omorwoti akaroisia omogwekano korwa ase etaabu; obotambe bw’omogwekano oria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano nomo, na obogare bwaye obw’amaboko atano na rimo; akayotenenia ase ense omweya ya Dura, agwo ase orogongo rwa Babiloni.
DAN 3:2 Erio omorwoti Nebukadinesaro agatoma abanto basangererie amo abagaambi abanene b’oborwoti bwaye, na abagaambi be chingongo chiaye, na abagabana, na abasemia, na abagachi be chikungo, na abagaambi ebiina, na abamanyi b’amachiiko, na abanene bande bonsi b’oborwoti bwaye. Abwo bonsi nigo barangereretigwe ase ogwatanana na gosesenia omogwekano oria Nebukadinesaro omorwoti konya atenenirie.
DAN 3:3 Erio abagaambi baria abanene, na abagaambi be chingongo, na abagabana, na abasemia, na abagachi be chikungo, na abagaambi ebiina, na abamanyi b’amachiiko, na abanene bande bonsi b’ense eria, bagaacha gwatanana na gosesenia omogwekano oria omorwoti Nebukadinesaro konya atenenirie. Ekero bateneine bosio bw’omogwekano oria,
DAN 3:4 omoraria agaaka eriogi rinene, akabora, “Inwe abanto b’ebisaku bionsi, na ab’emenwa yonsi, mwachiikirwe
DAN 3:5 ng’a ekero moraigwe eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera, goika motung’ame inse, mosasiime omogwekano bw’etaabu, oria Nebukadinesaro omorwoti atenenirie.
DAN 3:6 Omonto onde bwensi otatung’ameti na koumama ase okoyosasiima, erio agwo kegima oyio narutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi.”
DAN 3:7 Ase ayio ekero abanto b’ebisaku bionsi na ab’emenwa yonsi baigwete eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amariogi a kera egento ki’amatera, bonsi bakaba bagatung’ama na gosasiima omogwekano bw’etaabu, oria omorwoti konya atenenetie.
DAN 3:8 Bono abanto bande b’Abakalidayo bakagenda bagasoera Abayahudi.
DAN 3:9 Bagakwana, bagateebia Nebukadinesaro omorwoti, “Aye omorwoti, ochie kare!
DAN 3:10 Aye omorwoti nigo kwarua ogochika ng’a kera omonto okoigwa eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera, goika atung’ame inse na gosasiima omogwekano oria bw’etaabu,
DAN 3:11 naende ng’a omonto onde bwensi otatung’ameti inse na koumama ase okoyosasiima, oyio goika arutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi.
DAN 3:12 Bono mbare aa abanto bande b’Abayahudi abwo gwachorete gotenenera amang’ana ’orogongo oro rwa Babiloni: Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego. Aye omorwoti, abanto aba bachaayire amachiiko ao; barabwo tibari gokorera chinyasae chiao gose gotung’ama na koumama ase ogosasiima omogwekano oria bw’etaabu aye gwatenenetie.”
DAN 3:13 Erio omorwoti Nebukadinesaro akaba nekeririanda egetindi, agachiika ng’a Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, barentwe ase are, na abamura baria batato bakarentwa ase obosio bwaye.
DAN 3:14 Nebukadinesaro akababoria, “Inwe Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, Inee, nekeene ng’a inwe timori gokorera chinyasae chiane, gose timori gosasiima omogwekano oria bw’etaabu ntenenetie?
DAN 3:15 Bono mobe ang’e, ekero moraigwe eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera motung’ame inse moumame ase ogosasiima omogwekano oria naroisirie, ayio naro arabe buya ase more; korende onye timokoyosasiima, rirorio agwo kegima goika morutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi. Inee! Nenyasae ereri eranyare kobatooria korwa ase amaboko ane?”
DAN 3:16 Erio Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakairaneria omorwoti oria, bakamoteebia, “Aye Nebukadinesaro, titoganeti gokoiraneria igoro y’amang’ana aya.
DAN 3:17 Aye omorwoti, Nyasae oito, oria togokorera, nanyare gototooria korwa ase eriko ri’omorero ekebemberi, na korwa ase amaboko ao.
DAN 3:18 Korende nonya tagochia gototooria korwa ase ore aye omorwoti, goika omanye ng’a intwe titogwancha gokorera chinyasae chiao, gose gosasiima omogwekano bw’etaabu, oyio gwatenenetie.”
DAN 3:19 Erio Nebukadinesaro agaichorwa nekeririanda, na obosio bwaye bokaonchoka igoro ya Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego. Agachiika ng’a omorero bw’eriko riria omentwe obe omonene ara gatano na kabere kobua oyo o botambe.
DAN 3:20 Agachiika abarwani esegi barenge ne chinguru basibe Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, baabarute ime ase eriko riria ri’omorero ekebemberi.
DAN 3:21 Ase ayio abamura baria batato bagasibwa bare ne chisirwari chiabo, ne chiganchwa chiabo, na emiambaro yabo, ne chianga chinde, bakarutwa ase eriko riria ri’omorero ekebemberi.
DAN 3:22 Bono ekiagera ogochika kw’omorwoti kwarenge ogotindi, na ase ayio omorero bw’eriko riria konya omentirwe obeire omonene mono, chimeme chi’omorero oria chigasamba na goita abanto baria barutete Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, ase omorero oria.
DAN 3:23 Abanto baria batato: Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakagwa ase eriko riria ri’omorero ekebemberi basibire.
DAN 3:24 Erio Nebukadinesaro omorwoti agakumia na goichana, agatenena ase obwango, akaboria abasemia baye, “Inee! Titwarutete abanto batato boka ase omorero basibire?” Bakamoiraneria, “Ee, aye omorwoti, ayio namaene.”
DAN 3:25 Omorwoti akabairaneria, akabateebia, “Na bono nindoche abanto baane basiboire, bagotaara ime ase omorero, na barabwo tibayieti aande nonya ng’ake; omonto oria o kane nigo akororekana buna omwana bw’enyasae.”
DAN 3:26 Ase ayio Nebukadinesaro akagenda ang’e nomonwa bw’eriko riria ri’omorero ekebemberi, agaaka eriogi, akarangeria, “Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, inwe abasomba ba Nyasae Ore Igoro Mono, soka korwa ime agwo, moche aiga!” Erio Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bagasoka korwa ase omorero oria.
DAN 3:27 Abagaambi abanene b’oborwoti, na abagaambi be chingongo, na abagabana, na abaseemia b’omorwoti bagasangererekana amo, bakarora ng’a omorero oria torenge nokobua konde gwonsi igoro ase emebere y’ abanto baria; chitukia chi’emetwe yabo tichiarurogete, ne chianga chiabo tichiayiete, gose tibatiogete rimisu ri’omorero.
DAN 3:28 Erio Nebukadinesaro agaaka eriogi, agateeba, “Atogigwe Nyasae o Sadaraka, na o Meshaka, na bw’Abedi‐Nego, oyio otomire omomalaika oye gotooria abasomba baye abwo bamosemeretie na bangete koigwera ogochika kwane inche omorwoti, bakarua emebere yabo esire kobua gokorera na gosasiima enyasae ende yonsi, otatiga Nyasae obo bweka.
DAN 3:29 “Bono narure ogochika ng’a omonto onde bwensi bw’egesaku kende gionsi, gose bw’omonwa onde bwensi, orakwane mamincha ya Nyasae o Sadaraka, na o Meshaka, na bw’Abedi‐Nego, oyio nabutoranwe ekiimo ase ekiimo, na enyomba yaye netagorwe ebe rituuri, ekiagera enyasae ende teri eranyare gotooria ase enchera buna eye.”
DAN 3:30 Omorwoti akabeeka Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakaba abanene ase orogongo rwa Babiloni.
DAN 4:1 Omorwoti Nebukadinesaro agatoma amang’ana gochia ase abanto b’ebisaku bionsi, na ab’emenwa yonsi, baria bamenyete ase ense yonsi, akabateebia: Omorembe omentekane ase more!
DAN 4:2 Inche narorire ng’a mbuya ing’orokie ebimanyererio na amakumia Nyasae Ore Igoro Mono ankoreire.
DAN 4:3 “Inaki ebimanyererio biaye bire ebinene, na amakumia aye are nokobua okonene! Oborwoti bwaye nigo bore obwa kare na kare, na obogambi bwaye nigo bogendererete ekiaare ase ekiaare.
DAN 4:4 “Inche Nebukadinesaro nigo namenyete nomogooko ase enyomba y’ane, nkaba ngendererete goseseneka ase enyomba y’ane y’oborwoti.
DAN 4:5 Nkarota okorota kwang’ondogetie; ekero naraire borere bwane, nkarora okorora gokaba kogonchanda ase ebirengererio biane.
DAN 4:6 Ase ayio nkarua ogochika ng’a abanto abang’aini bonsi ba Babiloni barentwe ase obosio bwane, erinde banteebie engencho ye chindoto chiria.
DAN 4:7 Erio abaringoria, na abaragori, na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, bagaacha asende. Inche nkabatebia chindoto chiria, korende tibanyarete gontebia engencho yaye.
DAN 4:8 Omoerio oye Danieli agacha ase obosio bwane, (ere oria okorokwa Beli‐Tesasari, erieta ri’enyasae y’ane). Omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yaye. Nkamoorokeria chindoto chiria, nkamoteebia:
DAN 4:9 Aye Beli‐Tesasari, omonene bw’abaringoria, namanyire ng’a omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao, naende namanyire ng’a obobisi tibori bore obokong’u ase ore. Chindoto narotete nachio echi, na aye ’nteebie engencho yaye.
DAN 4:10 “Oko nakwo okorora narooche ekero naraire borere bwane: Nkarora omote omonene orenge omotambe mono oteneine ase egati‐gati y’ense.
DAN 4:11 Omote oria nigo ogendererete gokina, okaba ne chinguru, ogatambea gochia igoro, okarorekana ase chinsinyo chionsi chi’ense.
DAN 4:12 Amato aye nigo arenge amaya, na amatunda aye nigo arenge amaange; ase omote oria endagera nao yarenge goisanekia abanto bonsi. Ching’iti chi’orosana nao chiare konyora ekiriri chigokenderera inse yaye, ne chinyoni chikaba chikomenya ime ase chinsagia chiaye, na kera egetongwa kere moyo gekanyora endagera yaye korwao.
DAN 4:13 “Ekero naraire borere bwane, nkarora ase okorora kwane omorendi omochenu ogoika korwa igoro.
DAN 4:14 Ere agaaka eriogi rinene, agateeba: Gecha omote oyio na onache chinsagia chiaye, osose amato aye na osiarere amatunda aye; ching’iti chi’orosana chitame korwa aroro, ne chinyoni chirue ase chinsagia chiaye.
DAN 4:15 Korende otige egesike kere nemeri yaye ase riroba, kebe gesibire nekenyuri gi’ekioma na etai, agwo ase obonyansi oborere bw’orosana. “Egesike ekio tiga kenyirirerwe ne riime rikorwa igoro, na egetari ki’omorwoti oyio kebe amo ne ching’iti chi’orosana, agwo ase egati y’ebimeri bi’ense.
DAN 4:16 Enkoro yaye neonchorwe teeba eya Mwanyabaanto naende; naegwe enkoro buna eye ching’iti ase ebiro bitano na bibere.
DAN 4:17 Okonachwa kw’amang’ana aya kwarurwe nabarendi baria abachenu, na ogochika oko nigo kwarurwe na baria abachenu. Ase igo abare moyo banyare komanya ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, naende nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche, naende nigo akobeeka oria ore omoke mono ase egati y’ abanto agaambe ase oborwoti obwo.
DAN 4:18 “Echio nachio chindoto inche Nebukadinesaro omorwoti narota. Aye Beli‐Tesasari, nteebie engencho yaye, ekiagera abanto abang’aini bonsi bare ase oborwoti bwane basinyirwe gonteebia engencho yaye, korende aye nonyare, ekiagera omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao.”
DAN 4:19 Erio Danieli, oyo orenge korokwa Beli‐Tesasari, agaichanigwa ase ekero egeke ase engencho y’amang’ana aria, na ebirengererio biaye bikamoichania. Omorwoti akamoteebia, “Beli‐Tesasari, chindoto echi na engencho yaye, tibigoichania.” Beli‐Tesasari akairaneria, akamoteebia, Omonene one, naki yare koba buya onye chindoto echi nchiaba igoro y’abwo bakogechete, na engencho yaye ebe igoro y’ababisa bao.
DAN 4:20 Omote oria kwarooche orenge omonene mono, na omotambe gochia igoro, naende okarorekana ase chinsinyo chionsi chi’ense;
DAN 4:21 amato aye arenge amaya, na amatunda aye n’amange, na ase omote oria endagera nao yarenge goisanekia abanto bonsi. Inse yaye ching’iti chi’orosana nao chiare konyora ekiriri chigokenderera, na ase chinsagia chiaye chinyoni chikaba chikomenyao.
DAN 4:22 Aye omorwoti, omote oria naye omonyene. Aye gwakinire, kwabeire ne chinguru. Obonene bwao bwakinire, bwaikire igoro, na obogaambi bwao bwaikire ase chinsinyo chionsi chi’ense.
DAN 4:23 Naende aye omorwoti, ekero kwarigereretie, okarora omorendi oria omochenu ogoika korwa igoro ogoteeba: Gecha omote oyo oyosirie, korende otige egesike kiaye kere nemeri yaye ase riroba. Ogetige gesibire nekenyuri gi’ekioma na etai, agwo ase obonyansi oborere bw’orosana, kenyirirerwe ne riime rikorwa igoro; egetari ki’omorwoti oyio kebe amo ne ching’iti chi’orosana ase ebiro bitano na bibere.
DAN 4:24 Aye omorwoti, engencho ye chindoto chiria neye: Okonachwa kw’amang’ana aya nigo kwarurwe n’Oyore Igoro Mono gocha ase ore, aye omorwoti, omonene one.
DAN 4:25 Noserigwe gochia aare korwa ase Mwanyabaanto, na obomenyo bwao nigo borabe amo ne ching’iti chi’orosana. Nobetererigwe orisie obonyansi buna eng’ombe, na nonyirirerwe ne riime rikorwa igoro, ase ebiro bitano na bibere, goika onyare komanya ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, naende nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche.
DAN 4:26 Na buna amang’ana achigetwe ng’a egesike ki’omote getigwe amo nemeri, oborwoti bwao nabokoiranere ekero keria oramanye ng’a Oyore Igoro Mono nere okogamba.
DAN 4:27 Ase ayio, aye omorwoti, ancha ogosemia oko kwane. Tokora ebibe, na chaka gokora oboronge; tiga obobe bwao, na ororere abagokorerwa bobe amaabera. Ande nabo oranyare komenterwa ogosesenigwa ase amatuko ao.
DAN 4:28 Ayio onsi akamonyora Nebukadinesaro omorwoti.
DAN 4:29 Ekero emetienyi ikomi na ebere yachia koera, akariina kerama igoro ki’enyomba y’oborwoti agwo Babiloni, agataara aroro,
DAN 4:30 agaaka eriogi, akabora, “Inee! Oyo tari Babiloni omochie omonene, oyo inche naagachire ne chinguru chiane, na okobua kwane, obe obomenyo bw’omorwoti, erinde obe ogotogigwa kw’obonene bwane?”
DAN 4:31 Ekero agendererete gokwana, eriogi rikarwa igoro, rigoteeba “Aye omorwoti Nebukadinesaro, aya naro ogoteebigwa: Oborwoti bwarusigwe ase ore;
DAN 4:32 aye noserigwe korwa ase Mwanyabaanto, omenye amo ne ching’iti chi’orosana, n’obe gokorisia obonyansi buna eng’ombe. Okoore ebiro bitano na bibere goika ekero oramanye ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, na nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche.”
DAN 4:33 Ase engaki eyio ring’ana riria rigaikeranigwa igoro ya Nebukadinesaro. Agaserigwa korwa ase Mwanyabaanto, akaba okorisia obonyansi buna eng’ombe; omobere oye okaba okonyirirerwa ne riime rikorwa igoro, goika etukia yaye egakina ekaba entambe buna amarionya y’ebiongo, ne chinchara chiaye chigakina chikaba buna echie chinyoni.
DAN 4:34 “Ekero engaki eyio yaerete, inche Nebukadinesaro nkarigereria gochia igoro, na obong’aini bwane bokang’iranera. Erio nkamotogia Oyore Igoro Mono, nkamobaka na komosika ere oyoreo goika kare na kare. “Okogamba kwaye nigo kore ogwa kare na kare, na oborwoti bwaye nigo bogendererete ekiaare ase ekiaare.
DAN 4:35 Abanto bonsi bamenyete ase ense nigo baabarire ng’a nigo bare bosa. Ere nigo agokorera emeganda ya igoro buna anchete, akorera na Mwanyabaanto bare ase ense boigo. Onde tari oramotange, gose komoboria: Ngento ki ekio ogokora?”
DAN 4:36 Ase engaki eyio obong’aini bwane bokang’iranera, na obonene bw’oborwoti bwane, na obw’amasikani ane, bikang’iranera boigo. Abasemia bane, na abanto bane abanene bagaacha kondigia, na inche nkairanerigwa oborwoti bwane, na nkamenterwa okobua okonene goetania.
DAN 4:37 Bono inche Nebukadinesaro nigo ’nkomotogia Omorwoti ore igoro na komobaka, ekiagera ogokora kwaye gwonsi n’okwa boronge, ne chinchera chiaye boigo, na abwo bare abaenenu nigo akobakeyia.
DAN 5:1 Omorwoti Belisasari agakora omoyega omonene, akarangeria abanto abanene koreng’ana elifu eyemo b’oborwoti bwaye, akaba okonywa edivai amo n’abanto abwo elifu.
DAN 5:2 Ekero anyure edivai atindire, agachiika ng’a ebikorero biria bie chitaabu na ebie chifeta ebio Nebukadinesaro ise asakorete korwa ase Hekalu agwo Yerusalemu, birentwe, erinde ere, na abanene b’oborwoti bwaye, na abakungu baye, na abakungu baye ba sere‐sere, banywere ebikorero ebio edivai.
DAN 5:3 Erio bakarenta ebikorero biria bie chitaabu na ebie chifeta, ebio biasakoretwe korwa ase Hekalu, enyomba eria ya Nyasae agwo Yerusalemu; omorwoti, na abanene baria, na abakungu baye, na abakungu baye ba sere‐sere, bakabinywera.
DAN 5:4 Bakanywa edivai na bagatogia chinyasae chiroisirie korwa ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na ebioma, na emete, na amagena.
DAN 5:5 Mobosokano ebiara bi’okoboko kw’omonto bikaoroka, bikariika ase rioomo ri’enyasi y’enyomba y’omorwoti kororia ase ekebekerero gi’etaya, na omorwoti akarora okoboko koria gokorika.
DAN 5:6 Erio agwo obosio bw’omorwoti bokaonchoka bokarachoka, na ebirengererio biaye bikamochanda; ebiimo bi’omobere oye bikororoba, na amaru aye agaakana.
DAN 5:7 Omorwoti agaaka eriogi rinene, agachiika ng’a abaragori na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, barentwe. Agateebia abang’aini baria ba Babiloni, “Omonto onde bwensi orasome amariiko aya, naende anteebie engencho yaye, ere nabeekerwe eanga emonyinga, naende abeekerwe chisonoi chi’echitaabu igoti riaye, ere oyio nabekwe abe omogambi o gatato ase oborwoti obo.”
DAN 5:8 Erio abanto abang’aini bonsi b’omorwoti bagasoa ime, korende tibanyarete gosoma amariiko aria, gose goteebia omorwoti engencho yaye.
DAN 5:9 Belisasari omorwoti agachandeka mono ore nomoondoko, na obosio bwaye bokaonchoka bokarachoka, na abanene b’oborwoti bwaye bakaondoka.
DAN 5:10 Eting’ana, ng’ina omorwoti, akaigwa amang’ana aya omorwoti na abanene baria barenge gokwana, erio agasoa ase enyomba eria y’omoyega agateeba, “Aye omorwoti ochie kare! Tobaisa gochandeka ase ebirengererio biao, gose obosio bwao boonchoke borachoke.
DAN 5:11 Omonto oyomo nare aiga ase oborwoti bwao, omoika bwe chinyasae chinchenu ore ime yaye. Ase engaki eria iso arenge kogamba, omonto oyio akarorekana ore noborabu, na okomanya, na obong’aini bore buna obwe chinyasae, ime yaye. Omorwoti Nebukadinesaro iso akamobeka akaba omonene bw’abaringoria, na abarogi, na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, ee, nabo omorwoti iso akorete,
DAN 5:12 ekiagera omoika omuya mono, na okomanya, na obong’aini bw’okomanya engencho ye chindoto, na koorokia engencho y’emebayeno, na korongeyia obokong’u, biarenge ime ase omonto oria Danieli, oria omorwoti arogete Beli‐Tesasari. Bono tiga Danieli arangerigwe, nere oratebe engencho y’amariko aya.”
DAN 5:13 Erio Danieli akarentwa ase obosio bw’omorwoti, na omorwoti akamobooria: “Inee! Naye Danieli oria, oyomo bw’ abanto baria boosetwe korwa ase ense y’Abayuda, oria omorwoti tata arentete korwa ase ense eria?
DAN 5:14 Naigure igoro yao ng’a omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao, naende ng’a oborabu, na okomanya, na obong’aini obuya mono, nigo bikonyorekana ime yao
DAN 5:15 Bono abanto abang’aini na abarogi mbarentwa ase obosio bwane basome amariiko aya, naende banteebie engencho yaye, korende tibanyarete gonteebia engencho y’amang’ana aya.
DAN 5:16 Korende naigure ng’a aye nonyare koorokia engencho y’amang’ana, na korongeyia obokong’u. Bono koranyare gosoma amariiko ayio na komanyia engencho yaye, rirorio nobekerwe eanga emonyinga, na obekerwe chisonoi chi’echitaabu igoti ria’o, aye n’obe omogambi o gatato ase oborwoti obo.”
DAN 5:17 Erio agwo Danieli akairaneria omorwoti, akamoteebia, “Gacha ebiegwa biao, na kae omonto omoao ebio oganetie kong’a. Korende nonya naboigo, inche ningosomere aye omorwoti amariiko aya, naende ngoteebie engencho yaye.
DAN 5:18 “Aye omorwoti, Nyasae Ore Igoro Mono naete Nebukadinesaro iso oborwoti, na obonene, na ogotogigwa, na okobua okonene,
DAN 5:19 na ase engencho y’obonene obwo amoete, abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bakaba bagotengechigwa na koiroka ase obosio bwaye. Omonto onde bwensi ere aganetie goita, nigo arenge komoita, na oyo aganetie gotiga abe moyo, nigo arenge komotiga oba moyo; na oyo aganetie gokinia abe omonene, nigo arenge komokinia, na oyo aganetie gokeyia, nigo arenge komokeyia.
DAN 5:20 Korende ekero enkoro yaye yeimokereretie igoro, na omoika oye okong’ete na koenena, nigo aseretigwe korwa ase ekerogo kiaye ki’oborwoti, akaurwa obonene bwaye.
DAN 5:21 Nigo aseretigwe korwa ase Mwanyabaanto, na enkoro yaye ekaonchorwa ekaba buna eye ching’iti, akabetererigwa komenya amo ne chitigere chi’orosana na korisia obonyansi buna eng’ombe; omobere oye okanyirirerwa ne riime rikorwa igoro, goika ekereo amanyete ng’a Nyasae Ore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, na nere okobeeka onde bwensi anchire abe omogambi.
DAN 5:22 “Aye Belisasari ore omwana oye, tibwekeeti ase enkoro yao nonya kwamanyete amang’ana ayio onsi,
DAN 5:23 korende kweimokereirie igoro mamincha y’Omonene ore igoro. Ebikorero bi’enyomba yaye biarentirwe ase obosio bwao; aye amo nabaanto b’oborwoti bwao, na abakungu bao, na abakungu bao ba sere‐sere, babinywereire edivai. Aye kwabeire kogotogia chinyasae chiroisirie korwa ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na ebioma, na emete na amagena, echio chitari korora, gose koigwa, gose chitamanyeti gento, korende Nyasae oria obomoyo bwao bore ase okoboko kwaye, ne chinchera chiao chionsi chire ase okobua kwaye, tomotogeti.
DAN 5:24 Ayio naro agerete Nyasae agatoma okoboko koria gokarika amariko aya.
DAN 5:25 “Amariko arigetwe naro aya: MENE, MENE, TEKELI, NA‐PARISINI.
DAN 5:26 Engencho y’amang’ana ayio nero eye: MENE, engencho yaye: Nyasae obarire amatuko y’oborwoti bwao obokoorire;
DAN 5:27 TEKELI, engencho yaye: kwarengirwe ase ekerengero na kwanyorekanire noremeire;
DAN 5:28 PARISINI, engencho yaye: oborwoti bwao bwatananirwe, bwaeirwe Abamedi na Abaayemi.”
DAN 5:29 Erio Belisasari akarua ogochika ng’a Danieli abeekerwe eanga emonyinga, ne chisonoi chi’echitaabu igoti riaye, na ararigwe ng’a ere nomogambi o gatato ase obogambi obo.
DAN 5:30 Ase obotuko obwo obwo Belisasari, omorwoti bw’Abakalidayo, agaitwa agakwa,
DAN 5:31 na Dario Omomedi akaira oborwoti obwo. Ere nigo arenge n’emiaka emerongo etan’omo, n’ebere.
DAN 6:1 Dario akarora ng’a mbuya abeeke abagaambi abanene b’oborwoti rigana erimo, na emerongo ebere, babe bakogaamba ase oborwoti bwaye bwonsi.
DAN 6:2 Naende akabeeka abanene batato igoro ase abwo; Danieli nigo arenge oyomo obo. Abagaambi baria abanene nigo barenge koba bakorua omobaro ase abwo batato, erinde omorwoti tabaisa gosirerwa n’eniibo.
DAN 6:3 Danieli akamanyekana kobua abanene baria bande, na kobua abagaambi baria abanene, ekiagera abwate omoika omuya mono ime yaye; na omorwoti akarengereria komobeka igoro y’oborwoti bwonsi.
DAN 6:4 Erio abanene baria na abagaambi baria abanene bakarigia banyore okomocha ase okogaamba kwa Danieli, erinde bagende komosoera, korende tibanyorete kende gionsi ekebe, gose okomocha ase are, ekiagera ere nigo arenge omwegenwa; okomocha gose gento kende ekebe tibianyorekanete ase are.
DAN 6:5 Erio abanto abwo bagateebania, “Titokonyara konyora okomocha konde gwonsi ase Danieli okwo torabwatererie tomosoere, otatiga torarigie okomocha kobwatekana buna amoirogete Nyasae oye.”
DAN 6:6 Abaanene baria bande, na abagaambi baria abanene bakabwatana amo, bakagenda ase omorwoti, bakamoteebia, “Aye omorwoti Dario, ochie kare!
DAN 6:7 Abaanene bonsi b’oborwoti, na abagaambi bonsi be chingongo, na abagaambi baria abanene, na abasemia, na abagabana, bancheranire ng’a aye omorwoti obeke richiiko na okaane bokong’u ng’a monto onde bwensi tabaisa gosaba enyasae ende yonsi, gose omonto onde, otatiga aye bweka aye omorwoti, ase engaki y’amatuko emerongo etato. Aise gokora ayio, rirorio arutwe ase engoro ye chindo.
DAN 6:8 Bono aye omorwoti, beka richiiko erio na orikong’ie, naende oribeke ekemanyererio kiao, erinde tiribaisa koonchorwa, koreng’ana buna amachiiko y’Abamedi na Abaayemi atari koonchorwa.”
DAN 6:9 Ase ayio Dario omorwoti akabeeka ekemanyererio kiaye ase amariiko e richiiko riria.
DAN 6:10 Ekero Danieli amanyete ng’a amariiko ye richiiko riria abekirwe ekemanyererio, akagenda nyomba mwaye, akariina gochia ase akanyomba ka irongo ase chitirisa chiaigoire kororia Yerusalemu, akaba ogotung’ama ara gatato ase kera rituko, akaba ogosaba na goakera Nyasae oye ng’a mbuya mono, buna anarete botambe.
DAN 6:11 Bono abanto baria bagatubokera Danieli amo, bakamonyora ogosaba okorangeria Nyasae oye amokonye.
DAN 6:12 Abanto baria bakagenda ase omorwoti, bakamobooria igoro ye richiiko riria: “Aye omorwoti, Inee! Tikwabeka ekemanyererio kiao ase richiiko riria, ogateeba ng’a ase engaki y’amatuko emerongo etato monto onde bwensi orasasiime enyasae ende eng’ao, gose omonto onde, otatiga aye bweka aye omorwoti, oyio arutwe ase engoro ye chindo?” Omorwoti akairaneria, “Ee, richiiko erio nigo riteneine bokong’u ritaonchorwe, koreng’ana buna amachiiko y’Abamedi na Abaayemi atari koonchorwa.”
DAN 6:13 Erio bakairaneria, bakamoteebia, “Aye omorwoti, Danieli, oria oyomo bw’Abayuda baria boosetwe, ere tari gokoigwera, gose koigwera richiiko riria kwabegete ekemanyererio kiao, korende nigo agokora ogosaba kwaye botambe ara gatato kera rituko.”
DAN 6:14 Ekero omorwoti aigwete amang’ana aria, agachandeka mono, akarigia enchera y’ogotooria Danieli. Goika ekero erioba korikogwa akaba ogendererete korigia enchera y’okomotooria.
DAN 6:15 Naende abanto baria bagatubokera omorwoti bare amo, bakamoteebia, “Aye omorwoti, manya ng’a amachiiko y’Abamedi na Abaayemi naya, ng’a ogochika konde gwonsi omorwoti abekire na kogokong’ia tigokoonchorwa nonya ng’ake.”
DAN 6:16 Erio omorwoti akarua ogochika ng’a Danieli arentwe. Danieli akarentwa, akarutwa ase engoro ye chindo. Omorwoti agateebia Danieli, “Nyasae oo, oria ogokorera botambe nagotoorie.”
DAN 6:17 Rigena rikarentwa rigakuneka ase omonwa bw’engoro eria, erio omorwoti akabeeka ekemanyererio kiaye omonyene amo nebi’abanene b’oborwoti bwaye, erinde amang’ana ande onsi Danieli akoreretwe taonchorwa.
DAN 6:18 Erio omorwoti akairana, akagenda nyomba mwaye, akeng’ata ase obotuko boria bwonsi. Tancha chigosori na kogokerwa konde gwonsi bikorwe, ne chitoro chikamobora.
DAN 6:19 Mambia kobogokiamoka omorwoti akaimoka akaayerera gochia ase engoro eria ye chindo.
DAN 6:20 Ekero aigete ang’e nengoro eria ase Danieli arutetwe, akarangeria neriogi ri’omoichano, akaboria Danieli, “Aye Danieli, omosomba o Nyasae ore moyo, Inee, Nyasae oo, oria ogokorera botambe, ogotooririe korwa ase chindo?”
DAN 6:21 Erio Danieli akairaneria omorwoti, “Aye omorwoti, ochie kare!
DAN 6:22 Nyasae one natomete omomalaika oye, agasieka emenwa ye chindo, na chirochio tichiankorerete bobe bonde, ekiagera nigo nanyorekanete ng’a tindi na komocha ase obosio bwaye; naboigo nase obosio bwao, aye omorwoti, tinkoreti komocha konde.”
DAN 6:23 Omorwoti akaba nomogooko omonene mono, agachiika ng’a Danieli arusigwe ase engoro eria. Ase ayio Danieli akarusigwa aroro na tanyorekanete oarire aande onsi ase omobere oye, ekiagera nigo amosemeretie Nyasae oye.
DAN 6:24 Erio omorwoti agachiika ng’a abanto baria basoerete Danieli barentwe. Erio bakarutwa ase engoro eria ye chindo, barabwo amo n’abana babo, na abakungu babo, na ekero bataragwa gochia inse y’engoro eria, chindo chiria chikabaumokera, chikabuna‐buna amauga onsi y’emebere yabo.
DAN 6:25 Nyuma y’ayio Dario omorwoti akariika amang’ana, akayatoma ase abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bamenyete ase ense yonsi, akabateebia. “Omorembe omentekane ase more:
DAN 6:26 Bono narure ogochika ng’a abanto bonsi bare ase oborwoti bwane baiguswe na koiroka ase obosio bwa Nyasae o Danieli. “Ere nere Nyasae ore moyo, nigo areo goika kare na kare; oborwoti bwaye tibogosirigwa nonya ng’ake, na okogaamba kwaye nkogenderere gotari n’omoerio.
DAN 6:27 Ere nigo agokonya na gotooria, nigo agokora ebikone na amakumia igoro na ase ense; ere otooririe Danieli korwa ase chinguru chie chindo.”
DAN 6:28 Bono Danieli oyio agasesenigwa akanyora okobua ase engaki y’okogamba kwa Dario na ey’ogwa Koresi Omoayemi.
DAN 7:1 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba kwa Belisasari, omorwoti o Babiloni, Danieli akarota chindoto, akarora amaroro ekero araire borere bwaye. Erio akariika akaorokia amang’ana arooche ase chindoto chiria.
DAN 7:2 Aya naro amang’ana Danieli ateebete. “Ase okorora kwane kwa botuko nkarora chimbeo inye chia igoro chigocha ne chinguru, chigaturubania enyancha enene.
DAN 7:3 Ching’iti chinene inye chigatiira korwa ase enyancha ime; okororekana kwabo nigo kwarenge ao ao.
DAN 7:4 Eng’iti entang’ani nigo yagwekaine endo, korende yabwate chimbaaba buna echi’ekeongo. Buna nabeete ndigereretie, chimbaaba chiaye nigo chiasimoire, ero ekaimokererigwa igoro korwa ase riroba, egatenenigwa namagoro abere buna omonto, ekaegwa enkoro ya Mwanyabaanto.
DAN 7:5 “Naende nkarora eng’iti ya kabere yagwekaine edubu ekaimokerera igoro na kogunkwaria rikere riaye erimo; nigo yabwate chimbaru isato ase omonwa oye, gati‐gati y’amaino aye. Eng’iti eria egateebigwa: Imoka, orie chinyama chinyinge!
DAN 7:6 “Nyuma y’ayio nkarora eng’iti ende yagwekaine engo, korende ase omogongo oye nigo yabwate chimbaaba inye buna echie chinyoni. Eng’iti eyio nigo yabwate emetwe ene; nero ekaegwa okobua gw’okogaamba.
DAN 7:7 “Naende ’nkarora ase amaroro aria a botuko eng’iti ya kane. Nigo yarenge ey’okoondokia na koirokia, boigo nigo yarenge ne chinguru chinyinge. Nigo yabwate amaino amanene ay’ebioma; ekaria na kobutorana, na keri yatigaretie ekagetindachera inse namagoro aye. Eyio nigo yarenge nogwatananekana korwa ase ching’iti chiria chiayetang’anerete; ero nigo yabwate ching’unchara ikomi.
DAN 7:8 Buna narenge ndigereretie na korengereria igoro ye ching’unchara chiria, nkarora orogunchara ronde oroke rokooroka korwa ase egati‐gati ye ching’unchara chiria. Orogunchara roria oroke rogasimora ching’unchara isato ase echio ikomi chiarotang’anerete, rogachisimora amo nememio‐mio. Nkarora orogunchara roria robwate amaiso buna ay’omonto, na omonwa orenge gokwana amang’ana y’oboenenu.
DAN 7:9 “Ekero narigereretie ’nkarora ebirogo bi’obonene bigoterekwa, na omonto omokoro bw’amatuko amaange agaikaransa ase ekerogo kiaye. Chianga chiaye nigo chiarenge chindabu se se, na etukia y’omotwe oye nigo yarenge endabu buna amarionya y’eng’ondi endabu asibirie; ekerogo kiaye ki’obonene nigo kiarenge chimeme chi’omorero ogwoka, na amagoro y’ekerogo ekio nigo arenge omorero ogwoka.
DAN 7:10 Orooche rw’omorero rogasoka korwa ase are. Chilifu ne chilifu bakamokorera; ne chilifu ikomi ara chilifu ikomi bagatenena ase obosio bwaye. Ekegambero kegaikaransa kogaamba, erio ebitabu bikaigorwa.
DAN 7:11 “Ekero narigereretie ekaba ng’a orogunchara roria rwagendererete gokwana amang’ana y’oboenenu. Ase engencho eyio ’nkarora eng’iti eria egaitwa, na omobere oye ogasarigwa okarutwa ase omorero ogasambwa.
DAN 7:12 Ching’iti chiria chinde chiatigarete chikaurwa chinguru chiabo chi’okogaamba, korende chigatigwa chigendendererete koba moyo goika ase ebiro ne chingaki chiachikeretwe.
DAN 7:13 “Naende ’nkarora ase amaroro ane a botuko oyomo onga buna omwana‐o‐Mwanyabaanto ogocha amo namare ya igoro, agaika ang’e ase omonto oria omokoro bw’amatuko amaange, akarentwa ase obosio bwaye.
DAN 7:14 Ere oyio akaegwa okobua gw’okogaamba, na obonene, na oborwoti, erinde abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bamokorere. Obogaambi bwaye nobwa kare na kare, tibokoera, na oborwoti bwaye tibokobugwa.
DAN 7:15 “Inche Danieli ngachandeka ase omoyo one, na amaroro aria narooche akang’ondokia.
DAN 7:16 Ngachiera oyomo bw’ abanto baria bateneine aroro, nkamoboria anteebie ekeene gionsi igoro y’amang’ana aria. Omonto oria aganteebia na komanyia engencho y’amang’ana aria onsi iga:
DAN 7:17 Ching’iti echio chinene inye, abwo nabarwoti baane baraoroke ase ense.
DAN 7:18 Korende abachenu b’Oyore Igoro Mono nabanyore oborwoti boragenderere goika kare na kare, ee goika kare na kare.
DAN 7:19 “Erio nkagania komanya ekeene igoro y’eng’iti eria ya kane, eyarenge nogwatananekana korwa ase chiria chinde. Nigo yarenge ey’okoondokia mono, yabwate amaino ’ebioma ne chinchara chi’etai; ekaria na kobutorana, na eke yatigaretie ekagetindachera inse namagoro aye.
DAN 7:20 Naende ’nkagania komanya igoro ye ching’unchara chiria ikomi chiarenge ase omotwe oye, na igoro y’orogunchara roria ronde oroke rwamerete korwa magega, orwo bosio bwaye isato ase chiria ikomi chiagweteo. Orogunchara orwo nigo rwabwate amaiso, na omonwa orenge gokwana amang’ana y’oboenenu, naende rokarorekana nigo rore oronene kobua echinde chiamwabo.
DAN 7:21 “Buna nabete ndigereretie, ’nkarora orogunchara roria rokarwania abachenu esegi, rokababua,
DAN 7:22 goika omonto oria omokoro bw’amatuko amaange agacha, na abachenu b’Oyore Igoro Mono bakaegwa oboronge bwabo, na engaki egaika ekero abachenu bairete oborwoti boria.
DAN 7:23 “Aya naro akwanete igoro y’eng’iti eria ya kane, agateeba: Oborwoti bwa kane mbobe ase ense, borobwo nigo borabe nogwatananekana korwa ase amarwoti ande onsi. Nigo borarie ense yonsi na koyetindachera inse, naende boyebutorane ebe ebing’ese.
DAN 7:24 Ching’unchara chiria ikomi, abwo nabarwoti ikomi baraoroke, na magega yabo omorwoti onde naoroke. Ere nigo arabe nogwatananekana korwa ase abwo bamotang’anerete, nabue abarwoti batato.
DAN 7:25 Ere nakwane amang’ana are mamincha y’Oyore Igoro Mono, naende narosie abachenu b’Oyore Igoro Mono na kobachanda; narengererie koonchora ebiro, na amachiiko. Abachenu mbabekwe ase okoboko kwaye ase ekero ekemo, na ebiro bibere, na ekeng’ese gi’ekero.
DAN 7:26 Korende ab’ekegaambero mbaikaranse bagaambe, bamoure okobua kwaye, na obogaambi bwaye mbosirigwe boere kegima.
DAN 7:27 Oborwoti, na okobua gw’okogaamba, na obonene bw’amarwoti are inse y’erioba, mbiegwe abanto abachenu b’Oyore Igoro Mono. Oborwoti bwaye mbobe obwa kare na kare, na bonsi abaare kogaamba mbamokorere na komoigwera.
DAN 7:28 “Oyo n’oro omoerio bw’amang’ana ayio. Inche Danieli nkaba ng’ondogete ase ebirengererio biane, na obosio bwane bokaonchoka bokarachoka; korende nkagacha amang’ana aria ase enkoro y’ane ime.”
DAN 8:1 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwa Belisasari omorwoti, inche Danieli nkarora okorora konde magega ya koria kw’eritang’ani.
DAN 8:2 Ase okorora kwane ’nkarora ng’a nigo narenge ase eburi y’omochie o Susa, agwo ase orogongo rwa Elamu. Ekero narengeo ase okorora kwane, nkarora inde ang’e n’orooche rwa Ulai.
DAN 8:3 Nkarigereria nkarora emingichi yabwate ching’unchara ibere eteneine ase engegu y’orooche. Ching’unchara chionsi ibere nigo chiarenge chintambe, korende oromo nigo rwarenge orotambe kobua oronde, na orwo orotambe nigo rwamerete korwa magega y’orwo ronde.
DAN 8:4 Nkarora emingichi eria egotwoma gochia ensemo ya bosongo, na eya sugusu, na eya Irianyi; eng’iti ende tiyarenge konyara gotenena ase obosio bwaye, gose onde tarenge konyara gotooria korwa ase okobua kwaye. Nigo yarenge gokora buna yanchete, naende ekaba egokora amang’ana amanene.
DAN 8:5 Ekero narenge ndengereretie amang’ana ayio, nkarora egoree egocha korwa bosongo, egaeta ase ense engima etari gotacha inse. Nigo yabwate orogunchara rw’ogokumia gati‐gati y’amaiso aye.
DAN 8:6 Egachiera emingichi eria yabwate ching’unchara ibere, eria narooche eteneine ase engegu y’orooche, ekarindokera emingichi eria ere nekeririanda ekenene.
DAN 8:7 Nkarora egosuka gochia ang’e ase emingichi eria; egatwoma emingichi eria, ere nekeririanda ekenene ekayeiyeria inse, ekabuna ching’unchara chiaye ibere. Emingichi eria tiyarenge ne chinguru chi’okorwana negoree eria, korende ekaiyerigwa inse na gotiringwa negoree eria. Onde tarenge konyara gotooria emingichi eria korwa ase okobua kw’egoree eria.
DAN 8:8 Erio egoree eria egakora amang’ana amanene mono. Ekero yabete ne chinguru chinyinge, orogunchara rw’aye oronene rokabuneka, na ase ribaga riaye ching’unchara inye chi’ogokumia chikamerao chiarochie gochia ase chinsemo inye chia igoro.
DAN 8:9 Korwa ase oromo rw’echio orogunchara ronde rokamera korwao; orwo rogakiina mono gochia Irianyi, na gochia moocha, na gochia ase ense eria engiya mono.
DAN 8:10 Orogunchara orwo rogakiina mono, rogaika ase emeganda ya igoro, rokaiyeria emeganda ende ne ching’enang’eni gocha inse aa, rogachitiringerao.
DAN 8:11 Ee, orogunchara roria rogekinia na gwetogia igoro y’Omogaambi bw’emeganda eria, rokarusia korwa ase Omogambi oria ekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, rogatagora Obomenyo bwaye Obochenu.
DAN 8:12 Omoganda oria amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko bikaruegwa na kobekwa ase okobua kw’orogunchara roria ase engencho y’ogosaria. Ekeene kegatugutwa inse, na orogunchara roria rokagenderera koba nokobua.
DAN 8:13 Erio nkaigwa omochenu oyomo ogokwana, na omochenu onde akaboria oria orenge gokwana, “Nengaki eng’ana naki okorora okwo igoro y’ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko gokworokia? Nengaki eng’ana naki ogosaria kw’ogosiria korabe, na okoruegwa kw’Obomenyo Obochenu na okw’omoganda oria biratiringerwe inse korabe?”
DAN 8:14 Omochenu oria bw’eritang’ani akang’iraneria, “Nase engaki ye chimogoroba ne chimambia chilifu ibere, na amagana atato (2,300); magega y’ayio Obomenyo Obochenu mbochenwe.”
DAN 8:15 Ekero inche Danieli narooche okorora koria na nkarigia imanye engencho yaye, ’nkarora oyomo ogwekaine Mwanyabaanto oteneine ase obosio bwane.
DAN 8:16 Nkaigwa eriogi ri’omonto rikorangeria korwa gati‐gati y’orooche rwa Ulai, rigoteeba, “Aye Gabirieli, momanyie omonto oyio engencho y’okorora okwo!”
DAN 8:17 Ase ayio agacha ang’e ase nateneine; ekero aigete ase ’nde nkaondoka, nkagwa inse maumama. Korende omonto oria aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, manya ng’a okorora koria nigo gokworokia chingaki chi’omoerio.”
DAN 8:18 Ekero agendererete gokwana nainche, chitoro chinene chikambwata gontung’aime inse ng’umaime, korende agankuna, agantenenia, na inche ngatenena boronge.
DAN 8:19 Nyuma y’ayio aganteebia, “Rora, ningoteebie aya agochia koba ase omoerio bw’endamwamu y’Omonene, ekiagera okorora okwo nigo gokworokia igoro y’engaki y’omoerio.
DAN 8:20 “Emingichi eria kwarooche yabwate ching’unchara ibere, abwo nabarwoti b’Abamedi na Abaayemi,
DAN 8:21 na egoree eria yabwate amanya, oyio nomorwoti bw’Abagiriki, na orogunchara roria oronene rwarenge gati‐gati y’amaiso aye, oyio nomorwoti obo bw’eritang’ani.
DAN 8:22 Orogunchara roria rwabunegete na aase aye ching’unchara inye chikamera aroro, engencho yaye nere eye: Amarwoti ane naoroke korwa ase egesaku ekio, korende takoba nokobua buna koria kwa roria rwe ritang’ani.
DAN 8:23 “Ase engaki y’omoerio bw’amagaambi ayio, ekero abasaria barabe baikeire ekerengo kiabo ki’omoerio, omorwoti omotindi mono oichire nobong’ainereria naoroke.
DAN 8:24 Ere nabe nokobua okonene mono, korende tari ase chinguru chiaye ere omonyene. Narente ogosiria okonene gw’okoondokia, nabue ase kende gionsi arakore. Nasirie abanto bare nokobua amo nabaanto abachenu.
DAN 8:25 Ase obong’aini bwaye bw’obong’ainereria nagenderere konyora okobua ase kende gionsi arakore, na ase ebirengererio biaye ere omonyene nekinie na koenena. Naite abanto abange mobosokano batakuureiri. Naimokerere igoro koamererania n’Omogaambi bw’abagaambi. Erio nasenyentwe, korende tari nokoboko kwa Mwanyabaanto.
DAN 8:26 Okorora okwo igoro ye chimogoroba ne chimambia gwakwanetwe nogw’ekeene. Kogache okobise, ekiagera nigo koraire amatuko amaange komanye goikeranigwa.”
DAN 8:27 Inche Danieli ’nkaborwa chinguru, ’nkaba omorwaire ase amatuko amake. Nyuma y’ayio nkaimoka gochia gokora emeremo ase omorwoti, korende ngaichanigwa ase engencho y’okorora okwo, na onde tarenge omanyete engencho yaye.
DAN 9:1 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba gwa Dario, mosinto bw’Ahaswero bw’ororeria rw’Abamedi, oy’obegetwe akaba omorwoti kogaambera Abakalidayo,
DAN 9:2 ee, ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba kwaye, inche Danieli nkamanya korwa ase Amariiko Amachenu igoro y’omobaro bw’emiaka eria ring’ana ri’Omonene riatebeetie Yeremia omobani, ng’a emiaka emerongo etano na ebere nigo yarenge gocha koera, Yerusalemu ogendererete koba rituuri.
DAN 9:3 Erio nkamorigereri’Omonene, nkamorigia n’ogosaba, na okoboria kw’oboitongo, na ase okweng’ata. Nkeboyia chigunia na kweaka ribu.
DAN 9:4 Nkamosaba Omonene Nyasae one, nkaorokia ebibe biaito, ngateeba. “Aye Omonene, ore Nyasae omonene, naende ore bw’okoirokia, aye okorenda okobwatana kwao kw’ogotianania na goikerania obwanchani bwao botari koera ase baria bagwanchete na kobwata amachiiko ao.
DAN 9:5 “Intwe twakorire ebibe na ayare amabe, twakorire obokaayayu na ogosaria; twaonchokire, twatigire amachiiko ao, na emeroberio yao echiikire.
DAN 9:6 Titwaigwerete abasomba bao ababani, baria barenge gokwana ase erieta ria’o ase abarwoti baito, na abanene baito, ne chisokoro chiaito, na ase abanto bonsi b’ense eye.
DAN 9:7 Aye Omonene, nigo ogokora oboronge botambe, korende intwe botambe nigo tokwerentera obosooku buna iga reero, intwe abanto ba Yakobo, na abanto bamenyete Yerusalemu, na Abaisraeli bonsi, baria bare ang’e na abare aare ase chinse chionsi ase kwabaseretie gochia, ekiagera titwabete abegenwa ase ore.
DAN 9:8 Aye Omonene, obosooku nigo bore ase tore, na ase abarwoti baito, na ase abagaambi baito, na ase chisokoro chiaito, ekiagera twakorire ebibe ase ore.
DAN 9:9 Aye Omonene Nyasae oito, nigo obwate amaabera, naende nigo ogotwabera, nonya twasaririe ase ore.
DAN 9:10 Titwaigwerete eriogi ria’o aye Omonene Nyasae oito, ase okobwatia amachiiko ao, ayio gwatochiigete goetera ase abasomba bao ababani.
DAN 9:11 Abaisraeli bonsi basaririe amachiiko ao, baonchokire tibari koigwera eriogi ria’o. Ase ayio okoragererigwa okwo gwatianete koumora igoro yaito, okwo koriikire ase amachiiko a Musa, omosomba oo, aye Nyasae, gwatocheire, ekiagera intwe twakorire ebibe ase ore.
DAN 9:12 Gwaikeranirie amang’ana ao, ayio gwakwanete ase tore, na ase abagaambi baria barenge gotogaambera, ase ogotorentera amaakwa amanene. Inse y’erioba ayio akorekanire ase Yerusalemu tana gokorekana aande.
DAN 9:13 Koreng’ana buna ariikire ase amachiiko a Musa, amaakwa ayio onsi atocheire. Nonya nabo titwasabete Omonene Nyasae oito atororere amaabera; titwaonchogete korwa ase amabe aito na titwaigwerete ekeene kiao.
DAN 9:14 Ase ayio, aye Omonene nigo kwarenge n’oboronge bw’ogotorentera amaakwa ayio, ekiagera aye Omonene Nyasae oito, nigo ore omonyene oboronge ase ogokora kwao gwonsi, korende intwe titwaigwerete eriogi ria’o.
DAN 9:15 “Na bono aye Omonene Nyasae oito, aye kwarusetie abanto bao korwa ase ense ya Misiri n’okoboko kwao kore nokobua, na kwemanyekanirie goika rituko ria reero. Intwe twakorire ebibe na ayare amabe.
DAN 9:16 Aye Omonene, koreng’ana nogokora kwao gwonsi kw’oboronge koranche orusie endamwamu yao, na ekeririanda kiao, korwa ase Yerusalemu, omochie oo, ee, korwa ase egetunwa kiao egechenu. Ase engencho y’ebibe biaito, na ebie chisokoro chiaito, Yerusalemu amo n’abanto bao babeire bagokwanwa bobe, ase egati y’ abanto baria bonsi batoetanaine.
DAN 9:17 Ase ayio bono, aye Nyasae oito, igwa ogosaba kwane inche omosomba oo, na ogosorora kwane, na ase engencho yao aye Omonene oraberie Obomenyo bwao Obochenu ase obosio bwao, Obomenyo obwo bore rituuri.
DAN 9:18 Aye Nyasae one, tegerera oigwe, rigereria orore ogosirigwa gwaito, na omochie oyo okorokwa ase erieta ria’o. Intwe titori korenta ogosaba gwaito ase ore ng’a nabanyaboronge tore, korende nase engencho y’amaabera ao amaange.
DAN 9:19 Aye Omonene, igwa! Aye Omonene, abera! Aye Omonene, tegerera oigwe, na okore emeremo yao; ase engencho yao aye omonyene totebana! Aye Nyasae one, kora ayio, ekiagera omochie oo nigo okorokwa ase erieta ria’o, na abanto bao boigo.”
DAN 9:20 Erio agwo nkagenderera gokwana na gosaba, nkaorokia ebibe biane, na ebi’ abanto bane Abaisraeli na korenta ogosorora kwane ase obosio kw’Omonene Nyasae one, ase engencho y’egetunwa egechenu kia Nyasae one.
DAN 9:21 Ekero nagendererete gosaba, Gabirieli, omonto oria konya narorire ase okorora koria kw’eritang’ani, aganchichera bwango okoiruruka. Nigo yarenge engaki y’okoruegwa gw’ekeng’wanso kia mogoroba.
DAN 9:22 Akanyorokereria, aganteebia, “Aye Danieli, bono nigo nachire nkoe obong’aini na okomanya.
DAN 9:23 Ekero gwachaagete ogosorora kwao, ring’ana rikaruegwa, na bono inche nachire gokoriteebia, ekiagera aye nigo bwanchire mono; ase ayio rengereria igoro ye ring’ana riria, na omanye engencho y’okorora koria”.
DAN 9:24 “Chichuma emerongo etano na ebere” gose “isano na ibere” ara emerongo etano na ebere, emerongo etano na ebere nachio chiachiikirwe ase abanto bao, na ase omochie oo omochenu, gokoora ogosaria na gosiria ebibe, na gokora okobwatanigwa ase engencho y’obobe, naende korenta oboronge bwa kare na kare na kobeeka okorora koria na obobani boria ekemanyererio, boigo goaka Aase Aachenu Mono amaguta na koachena.
DAN 9:25 Ase ayio, omanye na korengereria ng’a korwa engaki eria ring’ana riaruetwe igoro ya Yerusalemu ng’a noagachwe naende, goika ase engaki y’ogocha kw’oyomo Omoakwa Amaguta, oyore omogambi, nachibe chichuma isano na iberegose “isano na ibere” ara emerongo etano na ebere: isano na ibere. Naende ase chichuma emerongo etano nomo, na ibere, omochie noagachwe amo ne chinchera chiaye ne chiburi chiaye, korende ase engaki y’emechando emenene.
DAN 9:26 Nyuma ye chichuma “isano na ibere” ara emerongo etano na ebere: echio emerongo etano nomo, na ibere, Omoakwa Amaguta oria naitwe, tari ase engencho yaye ere omonyene. Abanto b’omogaambi orache mbasirie omochie oyo amo n’Obomenyo Obochenu. Omoerio oye noche buna chiooro, na goika omoerio esegi nebeo, ekiagera nigo ochiikeretwe ogosirigwa korwa kare.
DAN 9:27 Ere nakore okobwatana ogokong’u kw’ogotianania nabaanto abange ase echuma eyemo; na ase egati‐gati y’echuma eyio nakoore ebing’wanso na okoruegwa gwonsi tibiruegwa naende. Oyokorenta obobe bw’okogechia nigo araache okoiruruka gosiria. Ayio nigo aragenderere goika egesusuro ki’ogosirigwa achiikeretwe korwa kare geikeranigwe.
DAN 10:1 Ase omwaka o gatato bw’okogaamba gwa Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, Danieli oria orogetwe Beli‐Tesasari akamaanorerwa komanya ring’ana, ne ring’ana erio nigo riarenge eri’ekeene, rikararia ng’a emechando emenene neche. Danieli akamanya engencho ye ring’ana riria, na okorora koria.
DAN 10:2 Ase engaki eria inche Danieli nigo narenge nkona‐kweumia ase engaki ye chichuma isato.
DAN 10:3 Tinarenge koria endagera engiya, gose koria enyama, gose konywa edivai. Tinarenge kweaka amaguta nonya ng’ake ase chichuma chiria isato.
DAN 10:4 Ase rituko ri’emerongo ebere na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani, ekero nateneine ase engegu y’orooche roria oronene rwa Tigirisi,
DAN 10:5 nkarigereria, nkarora omonto obegete eanga y’egatani, bweboeretie kenama kiaye n’orokini roroisirie korwa ase etaabu engiya ekorwa Ufasi.
DAN 10:6 Omobere oye nigo orenge komeka‐meka buna berulo, rigena rie rigori rinene; obosio bwaye nigo bwarenge kororekana buna okomesa kw’embura, na amaiso aye nigo arenge gwoka buna ebieri bi’omorero. Amaboko na amagoro aye nigo arenge komeka‐meka buna etai yasenigwe. Eriogi ri’amang’ana aye nigo riarenge kwoga buna eri’emoganda y’ abanto abange.
DAN 10:7 Ninche bweka Danieli narooche okorora koria abanto baria barenge amo nainche tibakorooche, korende obwoba obonene bokabasoa, erio bagatama bakebisa.
DAN 10:8 Ngatigara inche bweka ndigereretie okorora koria, ne chinguru chikang’erera, ekieni kiane gekaonchoka gekarachoka, ne chinguru chionsi chikarua asende.
DAN 10:9 Erio nkaigwa eriogi ri’amang’ana aye; ekero nariigwete, nkaba ne chitoro chinene, nkagwa inse ’nkaumama.
DAN 10:10 Nkarora okoboko kogonkuna, gokanyimokia, ngatung’ama n’amaru, ngasigamera inse nebisanyi bi’amaboko nkoiguswa.
DAN 10:11 Omonto oria aganteebia, “Aye Danieli, omonto bwanchire mono, tegerera oigwe amang’ana aya ngokwana naye, imoka otenene boronge, ekiagera bono natomirwe ase ore.” Ekero agendererete gokwana ring’ana erio nainche, ngatenena boronge nkoiguswa.
DAN 10:12 Erio aganteebia, “Aye Danieli, tibwoboa, ekiagera korwa rituko rie ritang’ani kwaruete enkoro yao ase okomanya, naende ogekeyia ase obosio bwa Nyasae oo, amang’ana ao nigo aigwetwe, na bono inche nachire ase engencho y’amang’ana aria ao.
DAN 10:13 Omogambi bw’oborwoti bw’Abaayemi akaamererania nainche ase engaki y’amatuko emerongo ebere, na rimo, korende Mikaeli, oyomo bw’abagaambi baria abanene, agacha gonkonya, ekiagera konya nabeire nteneine inche bweka koamererania nabarwoti b’Abaayemi.
DAN 10:14 Bono inche nachire gokworokia aya agochia konyora abanto bao ase amatuko agochia‐gocha, ekiagera okorora okwo nigo gokworokia amang’ana y’amatuko akare bosio.”
DAN 10:15 Ekero akoorete gokwana nainche amang’ana aya, ngetureka gochia inse, nkaba rimansu.
DAN 10:16 Erio oria ogwekaine Mwanyabaanto agakuna ebikoba biane, na inche nkamaanora omonwa one ngakwana. Ngateebia oria oteneine ase obosio bwane, “Aye Omonene Nyasae one, okorora oko kwandeteire omoichano, ne chinguru chiarure asende.
DAN 10:17 Inaki inche omosomba oo ndanyare gokwana naye, Omonene one? Chinguru chionsi chiarure asende, na tindi n’Omoika ime y’ane.”
DAN 10:18 Naende oria ogwekaine Mwanyabaanto agankuna, na akambeka chinguru,
DAN 10:19 aganteebia, “Aye omonto bwanchire mono, tibwoboa, omorembe obe amo naye! Tenena bokong’u, naende obe omoremu!” Ekero arenge gokwana nainche, nkanyora chinguru, nkamotebia, “Aye Omonene one, kwana, ekiagera kwambekeire chinguru!”
DAN 10:20 Erio akamboria, Inee, kwamanyire ekiagera nacha aa ase ore? Bono nkoirana inde ngende korwania omogambi bw’Abaayemi, na ekero ndabe namobuire, erio agwo omogambi bw’Abagiriki nachiche.
DAN 10:21 Nonya nabo ninkworokie ayariikire ase Egetabu gi’Ekeene. Onde tari oranyare gonkonya otatiga Mikaeli, omogambi oino.
DAN 11:1 Na inche nigo natenenete komokonya na komobeka chinguru ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba kwa Dario Omomedi.
DAN 11:2 “Bono nkogoteebia inde ayare ay’ekeene. Naama! Abarwoti bande batato nabaoroke ase ense y’Ayemi. Naende omorwoti o kane naoroke, nigo arabe omonda kobua abwo batato bonsi. Ekero aranyore chinguru goetera ase obonda bwaye, naseegete bonsi bagende korwania oborwoti bw’Abagiriki.
DAN 11:3 “Erio omorwoti ore ne chinguru chinene naoroke, abe okogaamba nokobua okonene na akore buna anchete ere omonyene.
DAN 11:4 Korende ekero omorwoti oyio aranyore chinguru chinene, oborwoti bwaye mbosareke bwatananeke ase chinsemo inye chi’ense, tibokoegwa abanto b’ororeria rw’aye, tibokoba nokobua buna koria ere abwate. Oborwoti bwaye mbotegorwe boegwe abanto abaao.
DAN 11:5 “Omorwoti o Irianyi nabe ne chinguru, korende oyomo bw’abagaambi b’oborwoti bwaye nabe ne chinguru komobua, na oborwoti bwaye mbobe obonene mono.
DAN 11:6 Nyuma y’emiaka etari meke, omorwoti o Irianyi nakore okobwatana nomorwoti o sugusu. Omorwoti o Irianyi nasokie omoiseke oye ase omorwoti o sugusu ase ogokora okobwatana. Omokungu oyio takogenderera koba nokobua okwo araegwe, na omorwoti oria o sugusu takogenderera koba nokobua kwaye. Omokungu oria narusigweo aitwe, ere amo nabwo bamorentete, oyo omoiborete na oria omoete okobua ase engaki eria.
DAN 11:7 Erio omonto natoke korwa ase orosagia rw’omori bw’omokuungu oria, ere naache arwanie abarwani esegi b’omorwoti o sugusu, asoe ase chiburi chiaye, akore ase abanto buna anchete na kobabua.
DAN 11:8 Ere nasakore chinyasae chiabo, na emegwekano yabo bagosasiima ebombire, na ebikorero biabo ebiya biroisirie korwa ase chifeta ne chitaabu, abiire Misiri. Erio ase emiaka emeke natige korwania omorwoti o sugusu.
DAN 11:9 Nyuma y’ayio omorwoti o sugusu nache korwania omorwoti o Irianyi, korende goika airane gochia ase ense yaye omonyene.
DAN 11:10 “Abamura b’omorwoti o sugusu mbebeeke ang’e, basangererie abarwani b’esegi abange mono, oyomo agende agwere ense eria n’omoganda oye omonene oresiarere aande onsi, naende bairane eria kabere barwane gochia bosio bw’eburi yaye.
DAN 11:11 Erio omorwoti oyio o Irianyi nabe nendamwamu enene, nache korwania omorwoti o su-gusu, na oria o sugusu nasangererie omoganda omonene bw’abarwani esegi, korende barabwo nababekwe ase okoboko kw’omorwoti o Irianyi.
DAN 11:12 Ekero omorwoti oyio o Irianyi arabe osiririe omoganda oria, enkoro yaye inayeimokererie igoro, korende naisa goita chilifu chinyinge, takonyara kobua.
DAN 11:13 “Omorwoti o sugusu nasangererie omoganda omonene bw’abarwani b’esegi obuete oria bw’eritang’ani, erio magega y’emiaka emeke nairane ore n’omoganda omonene na ebinto ebinge biganeirie ase esegi.
DAN 11:14 Ase engaki eyio eyio abanto bande abange mbaimokere omorwoti o Irianyi, naende abanto abasaria b’egesaku kiao nabeimokererie igoro ase ogwetogia, erinde baikeranie okorora koria aye kwarooche, mbagochwe bagwe.
DAN 11:15 Erio omorwoti o Sugusu nache aagache chiburi, abue omochie ogiteire chindwaki. Abarwani esegi b’omorwoti o Irianyi mbabugwe, nonya nabarwani baye abachore tibakonyara kobua, ekiagera mbaborwe chinguru.
DAN 11:16 Omorwoti oria o sugusu orachere oria o Irianyi, nakore buna aranche; gose monto onde tari oramobue. Oyio natenene ase ense eria ere engiya mono, na ogosirigwa ngoche goetera ase okoboko kwaye.
DAN 11:17 “Omorwoti oyio o sugusu nakore omooroberio, ache nokobua kw’oborwoti bwaye bwonsi, Nateme gokora okobwatana nomorwoti o Irianyi ase okomoa omoiseke oye abe mok’aye, erinde asarie oborwoti boria kegima, korende amang’ana ayio tagosesenigwa, gose komokonya ere omonyene.
DAN 11:18 Nyuma y’ayio naonchokere korwania ebisinka ne chinse chire ang’e nenyancha, nabue ebisinka ebinge ne chinse boigo. Korende omochiki oyomo bw’abarwani b’esegi namobue asirie ogochaaya kwaye, ee, namoiranerie ogochaaya okwo.
DAN 11:19 Nairane agende ase chiburi chi’ense yaye omonyene, korende nagochwe agwe, takonyorekana naende.
DAN 11:20 “Naende naoroke omorwoti onde ase ribaga riaye, ere natome omobangi bw’ebango aete ase ense eria ere obonene bw’oborwoti bwaye, Ase engaki y’amatuko amake omorwoti oria naitwe, korende tari ase engencho y’endamwamu, gose ase esegi.
DAN 11:21 “Naende naoroke omorwoti onde omokorekanu ase ribaga ri’oria oitetwe. Oyio ere takoegwa amasikani ase oborwoti obwo. Nigo arache ng’ora ng’ora ase obong’ainereria bw’okweansia aire oborwoti.
DAN 11:22 Ere nasirie abarwani esegi abange baria baramochere; boigo nasirie omogambi oria arakore okobwatana kw’ogotianania nere.
DAN 11:23 Nyuma okobwatana kogwakorirwe nere, nakore obong’ainereria, anyore okobua nonya obwate abanto abake boka.
DAN 11:24 Nigo arache ng’ora ng’ora, asoe ase chinsemo chintobu chi’ense eria; nigo arakore amang’ana ayio chisokoro ne chisokoororia chiaye chitakorete. Nasiarere ase egati y’ abanto baye ebinto aureretie, na ebi asakorete, ne chinibo. Nakore emeroberio y’okorwania chiburi chinkong’u, korende ase engaki enke yoka.
DAN 11:25 “Ere nabe noboremu, asangererie abarwani esegi abange mono gochia korwania omorwoti o Irianyi, na omorwoti o Irianyi nere nebeke ang’e korwana esegi nomoganda omonene mono ore ne chinguru, korende takobua, ekiagera nakorerwe emeroberio y’obong’ainereria.
DAN 11:26 Abanto baria bakoria endagera amo nere mbamosirie, na abarwani baye b’esegi mbaserebekane, na abange mbaitwe bakwe.
DAN 11:27 Abarwoti abwo babere mbabe bakoroberia ng’a bakore amabe, baikaranse ase emesa eyemo babe bagoteebania oborimo, korende ayio tagosesenigwa, na omoerio nigo oraike ase engaki eria echiikire.
DAN 11:28 Omorwoti oria o sugusu nairane gochia ase ense yaye, aire ebinto ebinge asakoire, na enkoro yaye neroberie mamincha y’okobwatana koria ogochenu, na ekero arabe oikeranirie ayio, nairane gochia ase ense yaye omonyene.
DAN 11:29 “Naende ase engaki echiikire nairane gochia ase ense ya Irianyi, korende ase engaki eyio amang’ana takoba buna ayio yeritang’ani.
DAN 11:30 Chimeeri chia Kitimu nchiche komorwania, nere noboe atame airane, naonchore ekeririanda kiaye mamincha y’okobwatana ogochenu. “Ekero arabe oiranire nabe ogotegerera na koigwera abwo batigire okobwatana okwo ogochenu.
DAN 11:31 Abarwani bande b’esegi batometwe nere mbakore Obomenyo Obochenu bobe botachenegeti, nabarusieo ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na agwo mbatenenie okogechia koria kogosiria.
DAN 11:32 Abwo bagokora amabe ase okobwatana okwo ere nabang’use namang’ana y’okweansia goika bagotige kegima, korende abanto baria bamomanyete Nyasae obo mbatenene bokong’u bakore ayabagwenerete bakore.
DAN 11:33 Abwo bare n’obong’aini ase egati y’ abanto mborokererie abange babe nokomanya. Korende ase engaki enke abande babo nabaitwe nemioro, na abande basambwe n’omorero, na abande bairwe ase obosomba, na abande basakorwe ebinto biabo.
DAN 11:34 Ekero emechando eyio erabachere, abanto ba Nyasae nabanyore ogokonywa ogoke. Abanto abange mbabwatane nabarabwo ase obong’ainereria bw’okweansia.
DAN 11:35 Abande b’abwo bare abang’aini nabanyorwe nemechando eyio, erinde ogocheneka kobe ase egati yabo, basibeke goika engaki y’omoerio oyo oraike ase engaki eria echiikire.
DAN 11:36 “Omorwoti oria nigo arakore buna anchete. Ase obomwenu bwaye neimokererie igoro ase kera enyasae, nakwane amang’ana y’ogokumia mamincha ya Nyasae oyobuete chinyasae chionsi. Nagenderere konyora chinguru goika ekeririanda kia Nyasae geikeranigwe. Aria aroberetigwe ng’a nabe goika aikeranigwe.
DAN 11:37 Omorwoti oria tagosika chinyasae chie chisokoro chiaye, gose eye abakungu banchete, gose enyasae ende yonsi, ekiagera neimokererie igoro ase chionsi.
DAN 11:38 Ase ribaga riabo nasike enyasae ekorenda chiburi; enyasae eyio chisokoro chiaye chitamanyete nigo arayesike ase okoyeruera chitaabu, ne chifeta, na amagena ye rigori rinene, na ebiegwa ebiya mono.
DAN 11:39 Ase ogokonywa kw’enyasae engeni nekorere chiburi chinkong’u buna anchete. Abanto baria baranche ng’a nomogambi are, nabae obonene bw’ogosikwa. Nababeeke babe abagaambi igoro ase abanto abange na nabaatananere ense ebe eng’eria yabo.
DAN 11:40 “Ase engaki y’omoerio omorwoti o Irianyi namoumokere, korende omorwoti oria o sugusu nigo aramorindokere buna ekembugu‐mbugu ore ne chigari, na abariini be chibarasi, ne chimeeri chinyinge. Nigo arasoe ase chinse ao ao nomoganda omonene, aichore aoorie goeterao.
DAN 11:41 “Boigo nasoe ase ense eria engiya, nasirie chinse chinyinge, korende Abaedomu na Abamoabu, na abanto abange b’Abaamoni, barabwo mbatoorigwe korwa ase okoboko kwaye.
DAN 11:42 Narambore okoboko kwaye asirie chinse chinyinge, na ense ya Misiri tegotooreka.
DAN 11:43 Nabe nokobua igoro ye chikungo chi’echitaabu ne chifeta, na igoro y’ebinto bi’erigori rinene bia Misiri. Abanto ba Libia na ab’Ethiopia mbabe bakobwatia chimbaratero chiaye.
DAN 11:44 Korende amang’ana ararwe moocha na sugusu namoichanie, erio asoke ore nekeririanda ekenene aite abanto abange abasirie kegima.
DAN 11:45 Natenenie eema yaye y’oborwoti ebe ase egati y’enyancha na egetunwa keria egechenu ki’obonene. Korende nonya naboigo naikere omoerio oye, na monto onde tari oramokoonye.
DAN 12:1 “Ase engaki eyio Mikaeli, omogambi oria omonene naoroke, atenenere abanto bao. Erio n’ebe engaki y’emechando emenene mono, eye etana koba rinde korwa ekero egesaku kia Mwanyabaanto giachaagete kobao goika ase engaki eyio. Korende ase engaki eyio, abanto bao mbatoorigwe, kera oyomo oyio erieta riaye riranyorekane ririikire ase egetabu eria.
DAN 12:2 Abange b’abwo baraire ase riroba ime mbaboke, abande banyore obogima bwa kare na kare, na abande banyore obosooku na ogochaaywa gwa kare na kare.
DAN 12:3 Abwo bare abang’aini mbabe bakomeka‐meka buna amasase a igoro, na abwo baonchorete abange bakanyora oboronge mbameka‐meke buna ching’enang’eni goika kare na kare.
DAN 12:4 “Korende aye Danieli, mumekeria amang’ana aya, obeke egetabu eke ekemanyererio goika engaki y’omoerio. Ase engaki eyio abanto abange nabaminyoke gochia aaria na aaria koriga‐rigia, na okomanya kwabo nkomentekane.”
DAN 12:5 Erio inche Danieli nkarigereria nkarora abanto babere bateneine ase engegu y’orooche, oyomo ase engegu eyemo, na oyonde ase engegu ende.
DAN 12:6 Oyomo akaboria omonto oria obegete eanga y’egatani oteneine ase amaache a rooche igoro, “Nengaki eng’ana naki erabe goika omoerio oche, na amakumia aya abe?”
DAN 12:7 Omonto oria obegete eanga y’egatani, oria oteneine ase amaache a rooche igoro, akarambora okoboko kwaye gw’okorio na ogw’okobee gochia igoro; nkamoigwa ogotiana ase are oyore moyo goika kare na kare ng’a aya nigo araikeranigwe ase ekero ekemo, na ebiro bibere, na ekeng’ese gi’ekero, na ekero okobua kw’ abanto abachenu kor’abe gwasiriigwe kegima.
DAN 12:8 Nkaigwa amang’ana aria, korende tinamanya engencho yaye. Ase ayio nkaboria, “Aye Omonene one, omoerio bw’amang’ana aya, naki or’abe?”
DAN 12:9 Akairaneria aganteebia, “Aye Danieli, karue aa ogende, ekiagera amang’ana aya amumekerigwe na kobekwa ekemanyererio goika engaki y’omoerio.
DAN 12:10 Abanto abange mbacheneke na koraba, babe basibekire, korende abakori amabe mbagenderere gokora amabe, onde tagotooka ase abakori amabe orabe nokomanya, korende abare nobong’aini mbamanye.
DAN 12:11 “Korwa ase engaki eyio ebing’wanso bia kera rituko mbirusigwe aroro, na okogechia kw’ogosaria ngotenenigweo, nabe amatuko elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo kianda (1,290).
DAN 12:12 Nasesenirie omonto oria oraganye aikere amatuko elifu eyemo, na amagana atato, na emerongo etato na atano (1,335).
DAN 12:13 “Korende aye Danieli, genda goika engaki eyio y’omoerio eike, ekero orabe gotimogete, noche koboka onyore egetari kiao ase engaki y’omoerio bw’amatuko ayio.”
HOS 1:1 Eri nario ring’ana ri’Omonene riacherete Hosea, mosinto o Beeri, ase amatuko aria Usia, na Yotamu, na Ahasi, na Hezekia, baarenge abarwoti b’Abayuda, na ekero Yeroboamu, mosinto o Yehoasi, arenge omorwoti bw’Abaisraeli.
HOS 1:2 Agwo ekero Omonene achagete gokwana goetera ase Hosea, Omonene akamoteebia iga: “Genda onyuome omokungu omotayayi, onyore abana b’obotayayi, ekiagera ense eye yantigire inche Omonene ase ogokora obotayayi obonene.”
HOS 1:3 Ase ayio Hosea akagenda, akanyuoma Gomeri, omoiseke o Dibulaimu, na omokungu oyio akaba morito, akamoiborera omwana omoisa.
HOS 1:4 Omonene agateebia Hosea, “Moroke Yesireeli, ekiagera engaki netigarete enke, ndarue egesusuro ase ororeeria rwa Yehu, ndusie egesiomba ki’amanyinga aria abanto bamenyete Yesireeli baiterete. Ninsirie kegima oborwoti bw’Abaisraeli.
HOS 1:5 Ase rituko erio nimbune amata ’Abaisraeli agwo ase ense omweremo ya Yesireeli.”
HOS 1:6 Naende Gomeri akaba morito, akaibora omwana omoiseke. Erio Omonene agateebia Hosea, “Moroke Lo‐Ruhama, ekiagera tinkonyara kogenderera koba namaabera ase Abaisraeli, gose tinkobaabera nonya ng’ake.
HOS 1:7 Korende nindorere Abayuda amaabera. Inche Omonene, Nyasae obo, nimbatoorie ne chinguru chiane, gose tari ase okorwana namata, gose nemioro, gose ne chibarasi chi’esegi, gose nabariini be chibarasi.”
HOS 1:8 Ekero Gomeri atachire Lo‐Ruhama, akaba morito naende, akaibora omwana onde omoisia.
HOS 1:9 Omonene agateebia Hosea, “Moroke Lo‐Ami, ekiagera inwe timori abana baane, na inche tinkoba Nyasae oino.”
HOS 1:10 Korende nonya naboigo, Abaisraeli nigo barabuche mono, babe buna omokenye o nyancha, tibakorengeka gose kobareka. Nebe ng’a ase barenge goteebigwa: Inwe timori abana baane, bono mbateebigwe: Inwe nabana ba Omonene Nyasae ore moyo.
HOS 1:11 Abayuda amo n’Abaisraeli mbasangererekane, erinde bechorere oyomo korwa ase egati yabo erio abe omotwe obo okobaraa, barue ase ense eye. Ee, rituko erio ria Yesireeli nigo rirabe rinene.
HOS 2:1 Mobaroke abamino abamura Ami, na abamino abasubati Ruhama.
HOS 2:2 Mosorore nyoko, ee, momosorore, ekiagera ere tari omokungu one, na inche tindi omosacha oye. Tiga atige obonyaka borue ase obosio bwaye, na obotomani borue ase egekuba kiaye.
HOS 2:3 Atakoreti bo, nimochabore chianga chiaye, imotige getirianda abe bosa buna ase rituko riria aiboretwe. Nimokore abe buna erooro, na buna ense enyomo, nimotige akwe ase engencho y’erang’o.
HOS 2:4 Tinkororera abana baye amaabera, ekiagera nigo bare abana b’omokuungu omotayayi.
HOS 2:5 Ng’ina nigo arenge omotayayi, ee, oyo obaiborete nigo arenge gokora amang’ana y’obosoku. Nigo ateebete iga: niimbe ngotunyana abanchi baane, abwo bakong’a endagera nkoria, na amaache, na amarionya e ching’ondi, na egatani, na amaguta, na edivai.
HOS 2:6 Ase engencho eyio nintiiche enchera yaye namagwa, ning’agache orwaki roramotange ase agoetera.
HOS 2:7 Nabe okobwatia abanchi baye, korende takobaikeera; nabarigie, korende takobanyora. Erio nateebe: “Bono nkoirana inde, ngende ase omosacha one bw’eritang’ani, ekiagera engaki eria narenge asare nigo narenge buya kobua bono.
HOS 2:8 “Omokungu oria tamanyete ng’a ninche narenge komoa endagera, na edivai, na amaguta, naende ninche narenge komoa chifeta ne chitaabu chinyinge, echio abanto beroiseretie enyasae agwo Baali.
HOS 2:9 Ase ayio ning’iranie endagera yane, na edivai yane, ekero engaki eraikerane, boigo ning’ire amarionya aane e ching’ondi, na egatani, ebio namoete atube obogetirianda bwaye.
HOS 2:10 Bono nimochabore chianga chiaye ase amasio ’abanchi baye, imotige ore getirianda, gose monto onde tari oranyare komotooria korwa ase okoboko kwane.
HOS 2:11 Ninsirie kegima omogooko oye bwonsi, na Amatuko aye Amanene ay’Emetienyi Emeyia, ne Chisabato chiaye, na emeyega yaye echiikire.
HOS 2:12 Ninsirie emesabibu yaye, na emeko yaye, ebio akwanete igoro yabo, agateeba ng’a eyio nero eng’eria yaye abanchi baye bamoete. Inche ninsirie emete eyio ebe orosana, ne ching’iti chi’orosana chiyerie.
HOS 2:13 Ning’ee omokungu oyio egesusuro ase engencho y’amatuko ayio akorerete chinyasae chiria chia Baali emeyega, agachisambera ubani, naende agechabera ebigera bi’amato na ebinto binde bi’ogwechabera, ekero arenge gotunyana abanchi baye, korende akaanyeba.” Nabo Omonene agoteeba.
HOS 2:14 Ase ayio nimoebererie, imoire ase erooro, erinde nkwane nere amang’ana y’obwanchani.
HOS 2:15 Ekero ararue agwo nimoiranerie emegondo yaye y’emesabibu, naende ninkore Ebate y’Akori ebe egesieri ki’ogosemeria. Aroro agwo natere buna ekero keria arenge omoke, ekero aruete ase ense ya Misiri.
HOS 2:16 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: “Ase rituko erio nondoke omosacha oo, gose tokogenderera kondoka Baali yao.
HOS 2:17 Nindusie amarieta e chinyasae Baali korwa ase omonwa bw’omokuungu oyio, tichiatorwa nonya ng’ake ase amarieta abo.”
HOS 2:18 “Ase rituko riria, ninkore okobwatana ne ching’iti chi’orosana, ne chinyoni, ne ching’iti chikwagura inse, ase engencho y’abanto baane. Ninsirie korwa ase ense eye amata, na emioro, na esegi, ntige batimoke bare n’obotoereru.
HOS 2:19 “Ninkoriere boko nkonyuome obe oyone goika kare na kare; ee, ninkoriere boko ase oboronge n’ekeene, na ase obwanchani botari koera, na ase amaabera.
HOS 2:20 Ee, ninkoriere boko ase obwegenwa, naye omanye ng’a ninche Omonene.
HOS 2:21 Inche Omonene nigo ngoteeba iga: Ase rituko erio nebe ng’a ninyigwe ogosaba kwa igoro, na igoro nchiigwe ogosaba gw’ense.
HOS 2:22 Erio ense eiranerie erue endagera, na edivai, na amaguta ’amazeituni, na ebinto ebio mbiisanekie okogania kwa Yesireeli.
HOS 2:23 Nimosimeke Yesireeli ase ense eye abe oyone. Nimororere amaabera oyio otaroreretwe amaabera, ninteebie abwo batarenge abanto baane: Bono inwe nabaanto baane, na barabwo mbateebe: Aye naye Nyasae oito.”
HOS 3:1 Omonene aganteebia, “Genda omwanche naende omokungu oyio nonya ogokora obotomani nomwanchi oye, omwanche buna Omonene anchete Abaisraeli, nonya baonchokeire chinyasae ching’ao, naende babeire n’okogania kwa amasabibu amomo.”
HOS 3:2 Ase igo nkamogora chisekeli chi’echifeta ikomi na isano, na esairi ebitonga ikomi na bitano.
HOS 3:3 Nkamoteebia: “Ogenderere komenya nainche amatuko amange kore omweriti ase engencho yane. Tobaisa gokora obonyaka, gose koba oyo bw’omosaacha onde omoao, na inche ningenderere kwerita ase engencho yao.”
HOS 3:4 Naboigo Abaisraeli baragenderere komenya ase amatuko amange batabwati omorwoti gose omogambi, batari korua ebing’wanso, gose gosasiima amagena atenenirie, gose koba negesibao ki’obokuani, gose ebinyasae bibekire ase chinyomba.
HOS 3:5 Nyuma y’ayio Abaisraeli nabairane, barigie Omonene, Nyasae obo, na oyo bw’ororeria rwa Daudi, omorwoti obo; mbamoiroke Omonene, na gosemeria obuya bwaye ase amatuko y’omoerio.
HOS 4:1 Inwe Abaisraeli, igwa ring’ana ri’Omonene, ekiagera obeeigwe nabamenyete ase ense eye: “Obwegenwa gose obwanchani tibori aroro, na abanto b’ense eye tibamomanyeti Nyasae.
HOS 4:2 Nigo bagotiana na gokwana oborimo; nigo bagoita na koiba, naende bakora obotomani. Nigo bagosaria amachiiko onsi, na ogoiterwa kw’amanyinga nigo gokobwatigwa nokonde.
HOS 4:3 Ase engencho eyio ense nigo ekorera ase okweumia, na kera omonto omenyeteo nigo achandegete na kogoya; boigo ching’iti chi’orosana, ne chinyoni, ne chinswe ngokwa chire.
HOS 4:4 “Monto onde tabaisa koba omoengereria, gose monto onde tasoera onde. Nonya nabo inwe nigo mogosoera abakuani.
HOS 4:5 Aye nogochwa mobaso na botuko, na omobani agochwe amo naye. Inche ninsirie nyoko.
HOS 4:6 Abanto baane nigo bagosirigwa, ekiagera batari nokomanya. Ekiagera aye kwangire komanya inche, nainche ninkwange, toba Omokuani one. Ekiagera kwangire koigwera amachiiko aane inche Nyasae oo, boigo nainche ninyange abana bao.
HOS 4:7 “Buna abakuani bagendererete kobucha, naboigo bagendererete gokora ebibe ase ’nde. Ase ayio ning’onchore obonene bwabo bobe obosooku.
HOS 4:8 Nigo bakwerageria ebibe bi’abaanto baane, nigo bakogania bakore obobe.
HOS 4:9 Buna eraabe ase abanto, naboigo eraabe nase Omokuani. Nindue egesusuro ase bare bonsi ase engencho ye chinchera chiabo, nimbaakane koreng’ana nogokora kwabo.
HOS 4:10 Mbaragere, korende tibakoigota; mbabe bagokora obonyaka, korende tibakomentekana, ekiagera bantigire inche Omonene, na baonchokeire chinyasae ching’ao.
HOS 4:11 “Obotomani, na edivai, na ekenyugwa kegotindia, nigo bikoura abanto okomanya kwabo.
HOS 4:12 Abanto baane nigo bakorigia ogosemigwa korwa ase ekeengwe ki’omote, na enyimbo yabo nigo ekobaorokeria aya baganetie komanya. Omoika bw’obotomani obasiririe, barabwo batigire Nyasae obo bachiire gotayaya.
HOS 4:13 Nigo bakoruera ebing’wanso ase ebitunwa igoro, na basambera ubani ase ebigoro, inse y’emete ekorokwa Emialuni, na inse y’emete ekorokwa emesobeti, na ebirachuoki, ekiagera agwo nao ebiriri ebiya bire. “Ase ayio, abaiseke baino nigo bagokora obonyaka, na baka bamura baino nigo bagokora obotomani.
HOS 4:14 Ekero abaiseke baino barabe bagokora obonyaka na korua ebing’wanso, na baka bamura baino barabe bagokora obotomani, tinkobaa egesusuro, ekiagera abasacha abanyene nigo bakogenda ao bakora obonyaka nabatayayi be chie Hekalu, na abanto batari nokomanya goika basirigwe kegima.
HOS 4:15 “Inwe Abaisraeli, nonya mogokora obotomani, timobaisa gotiga Abayuda bakore ogosaria okwo. Timobaisa kogenda Giligali, gose gotiira gochia ase Beti‐Aveni, gose timobaisa gotiana mogoteeba: Ekeene, buna Omonene are moyo.
HOS 4:16 Abaisraeli babeire abaenenu buna ritororo rienenu ritari kogambereka. Inee! Omonene nanyare kobarisia buna chimanwa chi’eching’ondi chikorisigwa ase egetii ekegare?
HOS 4:17 Egesaku gi’Efraimu kiabwatanire nemegwekano kegosasiima, tiga getigweo.
HOS 4:18 Kobanyure batindire, nigo bakwerua kegima ase obotomani botambe; abwo bare chinguba chi’abaanto nigo banchete ay’obosooku.
HOS 4:19 Ekembugu‐mbugu nkebaabuse ne chinguru chiaye, na barabwo mbasookigwe ase engencho y’ebing’wanso biabo.
HOS 5:1 “Inwe abakuani tegerera, igwa ring’ana eri! Inwe Abaisraeli, tegerera moigwe! Inwe abanto b’enyomba y’omorwoti, tegerera moigwe! Ekiina kianachirwe igoro yaino, ekiagera mwabeire oboreba agwo Misipa, na ekeonga getegire agwo ase Tabori igoro.
HOS 5:2 Abasaria nigo bagendererete komenta obobe bwabo, korende bonsi nimbae egesusuro.
HOS 5:3 Nimanyete onsi igoro y’Abaefraimu, na Abaisraeli tibakonyara kwebisa korwa ase ’nde. Inwe Abaefraimu mwaonchokeire obotayayi, ee, Abaisraeli besoirie ase ogotacheneka.
HOS 5:4 “Ogokora kwabo kwabatangire tibairanera Nyasae obo. Omoika bw’obotomani nigo ore ime yabo, tibamomanyeti Omonene.
HOS 5:5 Oboenenu bw’Abaisraeli nigo bobaberete kirori. Abaisraeli na Abaefraimu mbagochwe bagwe ase engencho y’ebibe biabo, na Abayuda mbagwe amo nabarabwo.
HOS 5:6 Mbaire amaicho e chitugo chiabo bagende korigia Omonene, korende tibakomonyoora, ekiagera nabe bweatananirie korwa ase bare.
HOS 5:7 Barabwo tibabete abegenwa ase Omonene. Nigo baiborete abana batari abaye. Ase ayio, emeyega y’Omotienyi Omoyia nebasirie amo nemeganda yabo.
HOS 5:8 “Bugia ebitureeri bi’esegi agwo Gibea, na mobugie ebitureeri agwo Rama! Aka eriogi ri’ogotabobora agwo Beti‐Aveni! Inwe abanto ba Benjamini, ababisa nkobabwatia bare.
HOS 5:9 Abaefraimu mbasirigwe kegima ase rituko riria ri’egesusuro. Ase egati y’ebisaku bi’Abaisraeli inche nararirie, ayarache goikeranigwa ekeene.
HOS 5:10 “Abagaambi b’Abayuda nigo babeire buna abwo bagotumana chimbebe; ase ayio nimbaumorere ekeririanda kiane buna amaache.
HOS 5:11 Abaefraimu baregirwe na gotiringerwa inse ase ekiina, ekiagera beruete ase okobwatia emeroberio ya bosa.
HOS 5:12 Ase ayio nimbe buna ekeegwankwa kegosaria ase Abaefraimu, na buna obogundo ase Abayuda.
HOS 5:13 “Abaefraimu mbaroche oborwaire bwabo, n’Abayuda bakarora amagumba abo. Ase ayio Abaefraimu bakagenda ase Abaasuri, bakarangeria omorwoti Yarebu bakagania ogokoonywa korwa ase are. Korende omorwoti oyio takonyara kobagwenia korwa ase oborwaire bwaino, gose amagumba aino,
HOS 5:14 niimbe buna endo ase Abaefraimu, na buna endo ensae ase Abayuda. Inche omonyene nimbwate eke natwarire nkeire; ee, nkeire, na onde tari oragetoorie.
HOS 5:15 “Ning’irane ngende ase obomenyo bwane, goika babe bamanyire okomocha kwabo n’egsusuro kiabo, erinde bache kondigia. Ee, ekero bare nemechando mbaayerere gocha kondigia.”
HOS 6:1 Abanto nigo bagoteebania: “Inchuo, tomoiranere Omonene! Ekiagera nere ototaboranire, naende nere oratogwenie; nere otoakire chingoma, nere oratoboe chingoma chiaito.
HOS 6:2 Nyuma y’amatuko abere natokore tobe abayia. Ase rituko ria gatato natotenenie, na intwe ntogenderere koba moyo ase obosio bwaye.
HOS 6:3 Intwe tiga tomomanye Omonene, ee, tiga tokore omokia tomomanye. Okooroka kwaye nigo korabe ogw’ekeene buna ogosoka kw’erioba; natochere buna embura, ee, buna embura ekwamia endagera na konyiyia riroba.
HOS 6:4 “Inwe Abaefraimu, ngento ki ndabakorere? Inwe Abayuda, ngento ki ndabakorere? Obwanchani bwaino nigo bonga buna ritaturi, na buna riime ria mambia rigosira bwango.
HOS 6:5 Ase engencho eyio nabaakire goetera ase ababani baane, nabaitire namang’ana akorwa ase omonwa one; ebiina biane nkobanachera nigo bikooroka buna omobaso.
HOS 6:6 Inche Omonene nigo nkogokigwa nobwanchani kobua kogokigwa nebing’wanso; nigo nkogokigwa ng’a imomanye inche Nyasae kobua kogokigwa nebing’wanso bi’ogosambwa.
HOS 6:7 “Abanto aba basaririe okobwatana kwane kw’ogotianania, buna Adamu agosaretie. Ase amang’ana ayio babeire abatari abegenwa ase ’nde.
HOS 6:8 Omochie o Gileadi nigo oichire nabaanto abakori amabe, chimbaratero chiabo nigo chiichire amanyinga.
HOS 6:9 Abakuani nigo banga buna ekeombe ki’abauri keboerete abanto, nigo bagoitera abanto ase enchera ekogenda Sekemu. Ee, nigo bagokora ayare amabe mono.
HOS 6:10 Narorire ase Abaisraeli egento ekebe gi’okogechia; agwo nao Abaefraimu bagokorera obonyaka, ee, Abaisraeli besoirie ase ogotacheneka.
HOS 6:11 “Nainwe Abayuda boigo, mwarikeirwe engaki ye rigesa ri’ogokora kwaino, ekero ndasibore abooswa b’abaanto baane.
HOS 7:1 “Ekero nganetie kogwenia Abaisraeli, ogosaria kw’Abaefraimu na ogokora okobe kw’Abasamaria nigo gokororekana maiso marore. Barabwo nigo bagokora ay’obong’ainereria; abaibi nigo bagotagora chinyomba basoa ime, na ebiombe bi’abauri nigo bikourereria isiko.
HOS 7:2 Barabwo tibari korengereria ng’a inche nigo ng’inyorete ogokora kwabo gwonsi okobe. Bono ogokora okwo kwabo okobe kwabaetananire na nigo kore ase obosio bwane.
HOS 7:3 “Nigo bakogokia omorwoti nogokora kwabo okobe, na kogokia abagaambi nobong’ainereria bwabo.
HOS 7:4 Abanto abwo bonsi nigo bare abatomani. Nigo banga buna eriko ri’okogekera emegati riutire omorero, na omooroisia bw’emegati nigo agotiga koigereria omorero goika abe okonyire ribomba ri’obosie na ememera ebe yaribotirie.
HOS 7:5 Ase rituko rinene ri’omorwoti oito abagaambi bakanywa edivai endoro goika ekabarwaria, na ere omonyene akarambora okoboko kwaye, akabwatana nabanyacheche.
HOS 7:6 Chinkoro chiabo nigo chiare gwoka nokogania okobe buna eriko rigwoka omorero. Ase obotuko bwonsi, okogania okwo nigo gokorara, na mambia kobwakire kwaba kogwoka buna omorero ekebemberi.
HOS 7:7 “Abanto abwo bonsi nigo bagwoka buna omorero o riko, bagosiria abagaambi babo b’ebiina. Abarwoti babo bonsi bagure, na onde tari ase abwo okondangeria imokonye.
HOS 7:8 “Abaefraimu bochoganire nabaanto b’ebisaku. Nigo banga buna omogati otaonchoiri kogekeire.
HOS 7:9 Abanto b’ebisaku ebigeni bakoorire chinguru chiaye, na ere tamanyeti amang’ana ayio; chimbuche chiamerire ase omotwe oye, nere tamanyeti ayio.
HOS 7:10 Oboenenu bw’Abaisraeli bwababereire kirori. Nonya naboigo, tibari komoiranera Omonene, Nyasae obo, gose komorigia.
HOS 7:11 Abaefraimu nigo banga buna riruma ririri, ritari nokomanya. Nigo bagosaba ogokonywa korwa Misiri, naende bagenda Asuri.
HOS 7:12 Ekero barabe bakogendao, nindambore ekeonga kiane mbabwatere imeo buna chinyoni chikobwatwa. Nimbae egesusuro ase okobarongeyia, koreng’ana buna omosangererekano obo bworokererigwe.
HOS 7:13 “Obobe nobwabo, ekiagera batamire korwa ase ’nde. Mbasirigwe, ekiagera basaririe ase ’nde bantigire. Nanga nabatooria, korende babeire bagokwana oborimo igoro yane.
HOS 7:14 Tibari korera asende korwa ase chinkoro chiabo, korende nigo bakona‐kwerera ase amarere abo. Nigo bagosangererekana amo bachandekerete endagera na edivai, ekero bagendererete gosaria asende.
HOS 7:15 Nonya naborokereretie na gokong’ia amaboko abo, nigo bagendererete koroberia amabe igoro yane.
HOS 7:16 Barabwo nigo bakoonchoka, korende tari gochia ase Oyore Igoro Mono, nigo banga buna obota bootokanete. Abagaambi babo mbaitwe nemioro ase engencho y’obotindi bwe chimeme chiabo. Ring’ana erio ndigere ense ya Misiri ebasekerere na kobachaya.
HOS 8:1 “Beka egetureeri monwa mokebugie! Omobisa ngocha are igoro y’enyomba y’Omonene buna ekeongo, ekiagera abanto basaririe okobwatana kwane kw’ogotianania, na batigire amachiiko aane.
HOS 8:2 Abaisraeli nigo bakorera ase ’nde, kera oyomo oteeba: Aye Nyasae one, intwe Abaisraeli ntokomanyete.
HOS 8:3 Barabwo bangire amang’ana are amaya, ase ayio ababisa mbaababwatie.
HOS 8:4 “Abaisraeli bebeekeire abarwoti, batamboreti, bebeekeire abagaambi abwo ntamanyeti, na korwa ase chifeta ne chitaabu chiabo beroiseirie emegwekano bagosasiima; ayio nigo arabarentere ogosirigwa.
HOS 8:5 Aye Samaria, omogwekano oria bw’emori ore ase egati yao yabeire okogechia ase ’nde. Endamwamu yane nigo egwoka igoro y’abanto abwo. Ngoika ririri baragenderere koba iga bataracheneka?
HOS 8:6 Omogwekano oyio nigo oruete ase Abaisraeli. Nigo oroisetigwe nomooroisia bw’ebinto, oyio tari oro Nyasae. Omogwekano oria bw’emori ore Samaria nosenyentwe obe ebisamunye.
HOS 8:7 Abanto abwo babusuire embeo, mbagese ekembugu‐mbugu. Ebimeri bigokina ase emegondo yabo tibigosomoria, ase ayio tibikwama chindagera. Biise kwama, abanto b’ebisaku ebigeni mbache bachigese.
HOS 8:8 Abaisraeli bamerirwe. Bono nigo bare ase egati y’ebisaku baabarire koba buna egekorero getagwenereti kende.
HOS 8:9 Bagendire Asuri, babeire buna etigere y’orosana ere ao yoka; ee, Abaefraimu benyoreire abanchi.
HOS 8:10 Ee, nonya benyoreire abanto b’ebisaku ebiaao ng’a baabakonye, nimbasangererie amo bwango, mbakeyie babe inse y’ogochandwa kw’omorwoti oria bw’abagaambi.
HOS 8:11 “Ekiagera Abaefraimu beagacheire ebisasimero ebinge bikogera bakore ebibe, ebio biabeire ebibe ase bare.
HOS 8:12 Nonya nare korika amachiiko aane ase bare ara chilifu ikomi, tibaare koyancha, korende bayabarire koba egento ekegeni ase bare.
HOS 8:13 Nigo banchete korua ebing’wanso ase ’nde, erinde barie chinyama chi’ebing’wanso ebio, korende inche Omonene timbagokereti. Bono ning’inyore okomocha kwabo mbae egesusuro ase engencho y’ebibe biabo; barabwo bairane gochia Misiri.
HOS 8:14 “Abaisraeli bebire Omotongi obo, baagachire chinyomba chi’obonene, na Abayuda baagachire emechie emenge egiteire chindwaki, korende nindete omorero ase emechie eyio, na oro nosambe amaagacho abo bagwekengera.”
HOS 9:1 Inwe Abaisraeli, timobaisa kogoka gose gochenga buna abanto b’ebisaku bagokora, ekiagera inwe mwakorire obotomani, mwatigire Nyasae oino. Mwagokeire eng’eria y’obotomani ase kera ekeooreri gi’okoorera.
HOS 9:2 Korende ebiooreri bi’okoorera na ebimitero bi’edivai tibigoisanekia abanto, na edivai enyia tekonyorekana ase bare.
HOS 9:3 Barabwo tibakogenderera komenya ase ense y’Omonene; Abaefraimu mbairane gochia ase ense ya Misiri, na agwo Asuri babe bakoria endagera etachenegeti.
HOS 9:4 Tibakorua okoruegwa gw’ekenyugwa gi’edivai ase Omonene, ere takogokera ebing’wanso bararue asare. Okoruegwa okwo kw’endagera bararue asare nigo korabe buna endagera y’ebirero; na omonto onde bwensi orayerie nigo arabe oyo otachenegeti, ekiagera endagera eyio erabe egoisanekia oyore nenchara rioka, tekorentwa ase enyomba y’Omonene.
HOS 9:5 Ninki morakore ekero Rituko Rinene ri’omoyega o Omonene riraike?
HOS 9:6 Rora, abanto abwo batamire ng’a tibaabaisa gosirigwa; ense ya Misiri nebasangererie amo, na omochie o Memifisi nobatindeke. Amasa namere aase babeegete chinibo chiabo chi’echifeta, chiria chianchire, na amagwa namere ase chinyomba chiabo ime.
HOS 9:7 Amatuko ’egesusuro aikire, ee, amatuko ay’ogoakanera ogokora kw’abaanto aikire. Abaisraeli mbamanye ayio. Omobani obeire omoriri, na omonto ore n’Omoika obeire ebarimo, ekiagera obobe bwaino bwabeire obonge, na okogecha kwaino kwabeire okonene.
HOS 9:8 Nyasae ontomire buna omobaabi gochia ase abanto baye Abaisraeli. Korende kera ekero ngotema kogenda nigo babeire emeeto y’obotegi ase chinchera chiabo chionsi; obobisa bwabo nigo bore ime ase enyomba ya Nyasae obo.
HOS 9:9 Besaririe kegima buna yabeete ase amatuko aria a kare agwo Gibea. Omonene nainyorete ebibe biabo, abae egesusuro.
HOS 9:10 “Inche Omonene nigo nanyorete Abaisraeli banga buna emesabibu ase erooro; nigo naroche chisokoro chiaino chinga buna okwama ogotang’ani kw’emeko. Korende bakagenda Baali‐Peori, bakerua abanyene gosasiima enyasae eria y’obosooku, bakaba okogechia buna enyasae eria banchete ere.
HOS 9:11 Obonene bw’Abaefraimu mboiruruke buna enyoni bogende. Okoibora tigokoba ase bare, gose abakungu tibakoba barito, bonsi mbagombae.
HOS 9:12 Baise gokinia abana, ning’ite abana abwo, onde tagotigara ore moyo nonya noyomo. Obobe nobwabo abanyene, ekero inche ndabatige.
HOS 9:13 “Nkarora Abaefraimu banga buna omogondo omuya buna Turo orenge, korende ase rituko erimo mbabe bakoira abana babo gochia goitwa.
HOS 9:14 Aye Omonene, bae eki ogwenerete kobaa, ogombayie chinda chiabo, ne chimbeere chiabo chiome pa.
HOS 9:15 “Obobe bwabo bwonsi nigo bore Giligali, agwo nao nachakerete kobagecha. Nimbaserie barue ase enyomba yane ase engencho y’ogokora kwabo okobe. Tinkogenderera kobancha; abagaambi babo bonsi nigo bare abasaria.
HOS 9:16 Abaefraimu baakirwe, omori obo bwomire, tibakonyara kwama okwama. Nabaisa koibora, goika ing’ite abana abwo banchete.”
HOS 9:17 Nyasae one nabaange, ekiagera baangete komoigwera; mbabe bakonagotayaya ase egati y’abanto b’ebisaku.
HOS 10:1 Abaisraeli nigo banga buna omosabibu okororekana ore omuya mono okwama amasabibu. Buna koreng’ana okwama kwabo kwamentekanete, naboigo bagendererete koagacha ebisasimero ebinge; na buna bagendererete gotenenka, naboigo bagendererete gotenenia chisiiro bagosasiima.
HOS 10:2 Nigo bare abang’ainereria ase chinkoro chiabo; ase ayio goika baegwe egesusuro gi’okomocha kwabo. Omonene natagore ebisasimero biabo, atagore ne chisiiro chiabo bagosasiima.
HOS 10:3 Erio abanto abwo mbateebe, “Titobwati omorwoti, ekiagera titomoirogeti Omonene. Inee! Toraba nomorwoti, ngento ki aratokorere?”
HOS 10:4 Nigo bagokwana amang’ana atari nengencho, naende betiania ase oborimo ekero bagokora okobwatana kw’ogotianania; ase igo ekiina nigo gekobacheera buna ekemeri kere nobosongo ase emetaro ya mogondo.
HOS 10:5 Abanto bamenyete Samaria mbatengechigwe ase engencho y’omogwekano bw’emori bagosasiima agwo Beti‐Aveni. Abwo bakoyosasiima mbarere, na abakuani baye mbeng’ererie, ekiagera obonene bwaye bwasirigwe.
HOS 10:6 Omogwekano oyio noirwe Asuri, oegwe omorwoti Yarebu buna ekeegwa. Abaefraimu mbabe nobosooku, na Abaisraeli mbasookigwe boigo ase engencho y’emeroberio yabo abanyene.
HOS 10:7 Omorwoti o Samaria nasirigwe arueo buna riuro rigosira korwa ase amaache igoro.
HOS 10:8 Aase aimokererete igoro agosasimerwa agwo Aveni, ase Abaisraeli bakoreire ebibe, nasirigwe. Amagwa na amageri mbimere ase ebisasimero biabo; erio abanto abwo bateebie ebitunwa: “Totube”, na ebigoro: “Togwere”.
HOS 10:9 Inwe Abaisraeli, nigo mwagendererete gokora ebibe korwa ase amatuko aria mwarenge Gibea, na goika bono nigo mogendererete gokora bo. Inee! Esegi y’okorusia egesiomba igoro y’abakori amabe tiyababuete agwo Gibea?
HOS 10:10 Ekero ndaganie, nimbae egesusuro gi’okobarongeyia, erio abanto b’ebisaku ebiaao mbasangererekane amo, baabachere amo baabae egesusuro ase engencho y’ebibe biabo bibere.
HOS 10:11 Abaefraimu nigo baarenge buna ritororo riorokereretigwe buya, rianchete koora, inche nigo nabegete rikorogoto ase ebigoti biabo ebiya. Bono nimbeekere Abaefraimu rikorogoto, nonya n’Abayuda goika babe bakorema, na Abayakobo goika babe bakobosa.
HOS 10:12 Ebusurere oboronge, mogese ayare ay’obwanchani, eremere chimbuna chiaino, ekiagera eye nero engaki y’okomorigia Omonene, erinde ache abatwerie oboronge buna embura egotwa.
HOS 10:13 Mwasimekire ayare amabe, mwagesire aya atari ay’oboronge, mwarire ayare okwama kw’oborimo. Nigo mwasemeretie ogokora kwaino, na obonge bw’abasikari baino chituoni.
HOS 10:14 Ase ayio eriomana rie chiseegi ndibe ase egati y’abanto baino, ne chiburi chiaino chisarigwe, buna omorwoti Salimani asaretie Beti‐Aribeli ase rituko riria ri’esegi, abang’ina amo nabana babo banachanetwe bakaba ebing’ese.
HOS 10:15 Naboigo na abanto ba Beteli barabakore ase engencho y’obobe bwaino obonene. Kobogokiamoka omorwoti bw’Abaisraeli naitwe akwe.
HOS 11:1 “Ekero Israeli arenge omwana, nigo namwanchete, na korwa Misiri nkarangeria omwana one.
HOS 11:2 Buna bagendererete korangerigwa, nabo bagendererete kona‐kwerusanania. Nigo babete bakorua ebing’wanso ase chinyasae Baali, na bagasamba ubani ase emegwekano baarenge gosasiima.
HOS 11:3 Ninche norokereretie Abaefraimu gotaara, nkababogoria namaboko aane, korende abanto abwo tibamanyete ng’a nigo naganetie kobagwenia.
HOS 11:4 Nigo nabang’usete ne chingori chinyororo, ee, ne chingori chi’obwanchani. Nigo nororobetie rikorogoto igoro ye chinsea chiabo, ngekumba gochia inse nkabarageria.
HOS 11:5 “Barabwo mbairane gochia ase ense ya Misiri, na Abaasuri mbaabagambere, ekiagera bangire koirana gocha ase ’nde.
HOS 11:6 Omoro nogwere emechie yabo nobotindi, nosarie emekorogoto y’ebiita biabo na gosaria kende gionsi ase engencho y’emeroberio yabo abanyene.
HOS 11:7 Abanto baane nigo banchete gontiga, nonya bakorangerigwa gochia ase Oyore Igoro Mono, onde tari okomotogia, nonya noyomo.
HOS 11:8 “Inwe Abaefraimu, naki ndakore mbatige? Inwe Abaisraeli, naki ndakore mbatige morue asende? Naki ndakore mbatige buna natigete Adima? Naki ndakore mbakorere buna nakorerete Seboimu? Enkoro yane nigo egwoka, na amaabera aane onsi abokire ime yane.
HOS 11:9 Tinkobaa egesusuro konde nendamwamu egwoka, gose tingosiria Abaefraimu naende, ekiagera inche nigo ’nde Nyasae, tindi Mwanyabaanto. Inche nigo inde Omochenu imenyete ase egati yaino, na tingocha ase more inde nekeririanda.
HOS 11:10 “Abanto abwo mbabwatie Omonene; ere narume buna endo, ee, narume, na abanto baye mbache korwa bosongo bakoiguswa.
HOS 11:11 Mbairuruke buna chinyoni korwa Misiri, bache bakoiguswa, na buna amaruma korwa ase ense y’Asuri. Nimbabeeke bamenye ase chinka chiabo.” Nabo Omonene ateebire.
HOS 11:12 Abaefraimu nigo bang’etananire n’amang’ana ’oborimo, na Abaisraeli boigo n’amang’ana ’obong’ainereria; n’Abayuda nigo bagendererete gosaria ase Nyasae, oria ore Omochenu na Omwegenwa.
HOS 12:1 Abaefraimu nigo bakwerageria embeo, nigo bakobwatia embeo ya moocha omobaso bwonsi. Kera rituko nigo bakomenta gokwana oborimo, na gokora ay’obotindi. Nigo bakobwatana n’Abaasuri, babe bakoira amaguta ’amazeituni ase ense ya Misiri.
HOS 12:2 Omonene nabwate amang’ana akwomania Abayuda, nae abanto ba Yakobo egesusuro koreng’ana ne chinchera chiabo, nabaakane koreng’ana nogokora kwabo.
HOS 12:3 Ekero Yakobo arenge ase enda ya ng’ina, nigo abwatete egetingiro kia momura omwabo, na ekero abeete omonto omonene, agakinana na Nyasae.
HOS 12:4 Ee, nigo akinanete nomomalaika, akamobua; akarera, akamosorora ng’a amororere amaabera. Agwo Beteli Yakobo akaumerana na Nyasae, erio agakwana naintwe.
HOS 12:5 Omonene nere Nyasae bw’Emeganda. Omonene nario erieta riaye.
HOS 12:6 Ase ayio, aye irana ase Nyasae oo. Obwatie obwanchani na oboronge bwaye, erio obe komosemeretie Nyasae oo botambe.
HOS 12:7 Omoonchoreria nigo abwate ebirengero bi’obong’ainereria ase amaboko aye, nigo anchete gokora oborianania.
HOS 12:8 Abaefraimu nigo bagoteeba: “Amaene twabeire abanda, twenyoreire obotenenku; ase emeremo yaito yonsi monto onde tari oranyare gotosoera ng’a nigo twanyorire obonda obo ase enchera y’ebibe bi’oborianania.”
HOS 12:9 Korende inche ninche Omonene, Nyasae oino, korwa ekero keria mwarenge Misiri, nimbabeeke momenye ase chiema naende, buna yarenge Amatuko Amanene aria achiikire.
HOS 12:10 “Nigo narenge gokwana nababani, nkaba nkobaorokeria amaroro amange ao ao, na goetera ase ababani nkaba ngokwana nabarabwo ase emereng’anio.
HOS 12:11 Onye ebibe bire ime ya Gileadi, abanto b’aroro goika basire. Onye abanto ba Giligali bakoruera ebing’wanso bie chieri aroro ase ebisasimero biabo, birobio mbisarigwe bibe buna obonge bwa amagena ase emetaro y’emegondo.”
HOS 12:12 Yakobo nigo atamete gochia ase ense y’Aramu, ere Israeli agakora emeremo ase okonyora omokungu, ee, akarisia ching’ondi ase okonyora omokungu.
HOS 12:13 Goetera ase omobani Omonene akang’anyia Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri, na goetera ase omobani abanto abwo bakaba barendire.
HOS 12:14 Abaefraimu abwo bagechetie Omonene goika ere akaba nendamwamu enene mono; ase ayio Omonene obo nabeeke okomocha kw’ogoiterwa kw’amanyinga abo kobe igoro yabo; nabairanerie okogechia kwabo.
HOS 13:1 Ekero Abaefraimu baarenge gokwana, abanto nigo baarenge koiguswa; nigo beimokereretie igoro ase egati y’Abaisraeli; korende bakarenta okomocha ase ogosasiima enyasae Baali, na ase ayio bagakwa.
HOS 13:2 Nigo bagendererete gokora ebibe goetania, bakaroisia emegwekano ye chifeta bagosasiima, eyio babombete nobong’aini. Eyio yonsi nemeremo yaroisirie nabaroisia b’ebinto. Nigo bagoteeba igoro y’abwo: “Abwo bakorua abanto baba ebing’wanso, nigo bakonyunyunta emegwekano eyio ye chimori.”
HOS 13:3 Ase ayio abanto abwo nabasire buna ritaturi ria mambia, gose buna riime rigosira bwango, na buna omoiriro okoirurukigwa nomwaga korwa ase ekeooreri, gose buna erioki rigoetera ase ekebao riasira.
HOS 13:4 “Inche ninche Omonene, Nyasae oino, korwa ekero mwarenge ase ense ya Misiri. Timwabeete momanyete enyasae ende yonsi otatiga inche; omotooria onde tari otatiga inche.
HOS 13:5 Ninche nabarendete ase erooro, ense eria enyomo pa egosamba.
HOS 13:6 Korende ekero banyorete endagera eisaine, bakaria bakaigota, erio bakaenena na kweimokereria igoro; ase ayio bakanyeba.
HOS 13:7 Ase engencho eyio nkaba buna endo ase bare, nkababoera ase chinchera chiabo buna engo ekoboera.
HOS 13:8 Nimbaumokere buna edubu yaurirwe chimanwa chiaye, mbatandore ebikuba biabo, erinde mbaite mbarie buna endo ekoria, ee, nimbe buna eng’iti y’orosana mbatandorane.
HOS 13:9 “Inwe Abaisraeli mwesiririe inwe abanyene ase okoba mamincha yane, inche oyo narenge ooboseemiaka kwaino.
HOS 13:10 Bono ng’ai omorwoti oino are, erinde abatoorie ase emechie yaino yonsi? Ng’ai abagaambi ebiina baino bare, inwe abamwateebete: Toe omorwoti na abagaambi batogambere?
HOS 13:11 Nkabaa omorwoti inde nendamwamu, naende namorusirie inde nekeririanda.
HOS 13:12 “Obobe bw’Abaefraimu nigo bosibire amo, na ebibe biabo nigo birikire bigachire.
HOS 13:13 Obororo bonga buna obw’omokuungu okobina aibore mbobachere, nigo bonga buna omwana otari nokomanya osinyirwe gosoka korwa ase enda ya ng’ina ekero engaki yaye yaikire.
HOS 13:14 Nimbaboorie korwa ase okobua gw’aase abakuure, na nimbatoorie korwa ase amakweri. Aye amakweri, amaako ao ng’ai are? Aye aase abakuure, ng’ai ogosiria kwao kore? Ogweitia gwasirire korwa ase amaiso aane?
HOS 13:15 Abaefraimu nabaisa koibora babuche ase egati y’abamwabo, omwaga korwa moocha noche, ee, omwaga o Omonene noche korwa ase erooro. Erio ebisima biabo bi’amaache biome, ne chinsoko chiabo chikame. Omwaga oyio nosirie kegima chinibo chiabo banchete.
HOS 13:16 Abanto ba Samaria mbaegwe egesusuro, ekiagera basaririe ase Nyasae obo, mbaitwe nemioro, na abana babo banachanwe ebing’ese. Abakungu babo bare barito mbatandorwe chinda.”
HOS 14:1 Inwe Abaisraeli, irana ase Omonene Nyasae oino, ekiagera ebibe biaino nabio biabagochire na kobaiyeria.
HOS 14:2 Irana ase Omonene, momoteebie amang’ana aya: Toruserie obobe bwaito bwonsi obwo twakorire, bwanchere ayare amaya, naintwe torue asore ogotogia kw’ebikoba biaito konga buna okoruegwa kw’ebing’wanso bie chieri.
HOS 14:3 Abaasuri tibakonyara gototooria; titokoriina chibarasi gose titokogenderera koroka emeremo y’amaboko aito Nyasae oito. Aye Omonene nigo okoorokia amaabera ase oyore entakana.
HOS 14:4 “Ningwenie abwo batigire obwegenwa bwabo. Nimbanche nenkoro yane yonsi, ekiagera endamwamu yane yabatigire.
HOS 14:5 Niimbe buna riime ase Abaisraeli, na barabwo mbasiche buna ebisicha ebiya, mbakinie emeri buna emete ya Lebanoni.
HOS 14:6 Ebisabo biabo mbirande, na obwari bwabo nabobe buna obw’emezeituni, ne rimisu riabo ndiesiarere buna eri’emete ya Lebanoni.
HOS 14:7 Abwo baramenye inse ase ekiriri kiabo bairane, bagenderere koreereta buna ebimeri bia mogondo mbasiche, na obonene bwabo bobe buna obw’emesabibu ya Lebanoni.
HOS 14:8 Inwe Abaefraimu, naki ngokora nemegwekano yaino mogosasiima? Ninche omonyene naigure ogosaba kwaino inwe Abaefraimu, nimbairanerie, naende ninche mbarendete. Inche nigo inde buna omotarakwa omobese; na okwama kwaino nigo gokonyorekana ime yane.”
HOS 14:9 Oyore omong’aini, nere oramanye amang’ana aya; oyore nokomanya, nere orayarengererie. Chinchera chi’Omonene nigo chire chindonge, na abanyene oboronge nabwo baraetere aroro, korende abasaria nigo baragochwe bagwe ase chirochio.
JOE 1:1 Eri nario ring’ana ri’Omonene riachete ase Yoel, mosinto o Petueli.
JOE 1:2 Inwe abagaaka, igwa amang’ana aya! Inwe abanto bonsi abamomenyete ase ya Yuda, tegerera moigwe! Inee! Amang’ana buna aya anagokorekana ase amatuko aino, gose ase amatuko e chisokoro chiaino?
JOE 1:3 Yateebie abana baino amang’ana aya, na abana baino bayateebie abana babo, na abana babo bayateebie ekegori kende.
JOE 1:4 Ogosongerera ase obonge gw’echingige, chiagwereire ebimeri, biria chinyanchaba chiatigaretie, chingige chikayeria, na eye chingige chiatigaretie, ebisase bikayeria, na eye ebisase biatigaretie, chingeeti chikayeria.
JOE 1:5 Inwe abamwatindire nebinyugwa ebiroro, boka morere! Inwe mwensi aba mokonywa edivai, bokia amagombo, ase engencho amasabibu onsi y’okoroisia edivai enyia, asarigwe.
JOE 1:6 Risaga ri’echingige chinyinge riaumokeire ense yaito, nigo rire n’echinguru chi’ogokumia na nigo rire rinene mono; amaino aye nigo agwekaine ay’Endo, na amagegu aye nigo anga buna ay’endo eaberi.
JOE 1:7 Giasaririe emesabibu yaito, kiabunire emeko yaito; kiayesaboire, na gotuguta amasabo inse, ne chinsagia chi’emete eyio chiarabire se.
JOE 1:8 Rera na kobokia amagombo buna omoiseke omwekungi obegete chianga chi’echigunia, okwereirwe nomosaacha bw’oboke bwaye.
JOE 1:9 Okoruegwa kw’endagera na ogw’ekenyugwa biatangirwe, tibirentwa ase enyomba y’Omonene. Abakuani abare abakoreri b’Omonene nigo bakorera.
JOE 1:10 Emegondo yatigaire bosa; riroba nigo rikorera ekiagera endagera yasirigwe, edivai tekobao na amaguta ’emezeituni akeeire kegima.
JOE 1:11 Inwe abaremi ichana na gosooka, nainwe abaroiseria b’emesabibu, rera, ekiagera engano na esairi biasirigwe amo nokwama gwonsi kw’emegondo.
JOE 1:12 Emesabibu yomire, na emeko boigo. Emekomomanga, na emekendo, na emete y’amapera, ee, emete ende yonsi y’emegondo yomire. Ogochenga kwaerire ase egati y’abanto.
JOE 1:13 Inwe abakuani, eboyie chigunia, morere, nainwe abakoreri b’egesasiimero, bokia amagombo! Eboyie chigunia, morere ase Hekalu ime ase obotuko bwonsi, ekiagera okoruegwa kw’endagera na ogw’ekenyugwa biaborire, ase enyomba ya Nyasae.
JOE 1:14 Raria engaki y’okweng’ata; rangeria omosangererekano bw’ogosasiima! Sangereria abagaaka na abanto bonsi b’ense eye, bache ase enyomba y’Omonene, Nyasae oino, erinde morere ase Omonene.
JOE 1:15 Obobe nobwaito, ekiagera rituko ri’Omonene nigo rire ang’e, riraarente ogosirigwa korwa ase Omonguru.
JOE 1:16 Endagera yasiriigwe torigereretie na amaiso aito. Omogooko na amaseko arusiigwe korwa ase enyomba ya Nyasae.
JOE 1:17 Chimbusuro chagundeire riroba ime; ebiage biatigaire bosa na ebigancha biasarekire, ekiagera endagera ekogachwa yaborire.
JOE 1:18 Rigereria chitugo buna chikwana chichandegete, amaicho e chiombe achandekire, ekiagera obonyansi bwaborire chikorisia, nonya namaicho e ching’ondi achandekire.
JOE 1:19 Aye Omonene, inche nigo nkorera asore, ekiagera omorero bwomirie obonyansi ase ebitii, n’echimeme chi’omorero chiasiririe emete y’orosana.
JOE 1:20 Nonya ne ching’iti chi’orosana nigo chikorera asore, ekiagera chindooche chiakamire, amaache taiyo, ee, omorero oria osambire amarisio ’erooro.
JOE 2:1 Bugia egetureeri ase Sayoni, ee, bugia egetureeri ki’ogotabobora ase egetunwa egechenu. Tiga abanto bonsi ba Yuda baiguswe, ekiagera rituko ri’Omonene ngocha rire; nigo rire ang’e.
JOE 2:2 Nigo rirabe rituko ri’omosunte na eri’amataturi, rituko ri’amare na omosunte ekerima. Omoganda omonene bw’echingige nochiche, nigo orarande buna omosunte igoro ase ebitunwa. Omogwekano bw’amang’ana ayio tana koba korwa kare, gose takoba nonya ng’ake ase ebigori bigochi‐gocha.
JOE 2:3 Buna koreng’ana omorero ogosamba noboigo omoganda oyio ogosaria kera egento kere bosio bwaye, na magega gotiga kera egento gekoyia; ekero chitaraeta, ense eyio nigo enga buna omogondo o Eden, korende ekero chiaetire yatigara erooro bosa ase echio kende tikeri kerachitamboke.
JOE 2:4 Okororekana kwabo nigo konga buna ogwe chibarasi; nigo chikominyoka buna chibarasi chi’okorwana esegi.
JOE 2:5 Ekero chigoeta igoro ase ebitunwa, ebititiro biabo nigo binga buna ebie chigari, naende nigo binga buna ogotoreka kw’omorero ogosamba amasakwe; chirochio nigo chire buna abasikari bare ne chinguru baroberigwe.
JOE 2:6 Ekero chigocha abanto nigo bagoichorwa nobwoba, amaiso ’abaanto bonsi nigo akoonchoka arachoka.
JOE 2:7 Nigo chikominyoka gochia korwana esegi buna abasikari chituoni; nigo chikoriina chindwaki igoro buna abasikari. Kera eyemo nigo eragenderere gochia bosio, ende teri eragobere esire enchera ebwatetie.
JOE 2:8 Tichikomigererania, kera eyemo nigo egoeta omong’ororia oye; nigo chigoeta gati‐gati y’ebirwanero, tichigotangeka.
JOE 2:9 Nigo chikorindokera omochie, na kominyoka ase chindwaki igoro; nigo chikoriina ase chinyomba chisoa ime na chietera ase chitirisa buna abaibi.
JOE 2:10 Ense nigo egotengecha bosio bwabo, na igoro yanyegerigwa. Erioba na omotienyi nabibekwe omosunte; ne ching’enang’eni tichikobara.
JOE 2:11 Eriogi ri’Omonene nigo rikoigugwa bosio bw’omoganda oye bw’esegi, ekiagera omoganda oye bw’esegi oyio okomoigwera nigo ore omonene mono; Rituko ri’Omonene nigo rire eri’okoirokia. Ning’o oranyare koriremereria?
JOE 2:12 Omonene oteebire, “Nonya mbono ng’iranere ne chinkoro chiaino chionsi, ase okweng’ata, na okorera, na okweng’ereria.
JOE 2:13 Tandora chinkoro chiaino ase ogweitia, gose tari ogotandora chianga chiaino.” Irana gochia ase Omonene, Nyasae oino, ekiagera ere nomuya na omonyamaabera; ere tari omwango ase okoba nendamwamu; obwanchani bwaye nobwa botambe, nigo akoonchoka otiga kobarentera amabe.
JOE 2:14 Ning’o omanyete, ande gose Omonene naonchoke atige kobarentera amabe, korende abatigere ogosesenigwa, erinde moruere Omonene, Nyasae oino, okoruegwa kw’endagera, na ogw’ekenyugwa?
JOE 2:15 Bugia egetureeri ase Sayoni; raria engaki y’okweng’ata, rangeria omosangererekano bw’ogosasiima!
JOE 2:16 Sangereria abanto amo, ochene omosangererekano oyio; sangereria abagaaka, sangereria nabana, nonya nabakogonka. Tiga nonya mbaria banyuomanire bwango iga basoke korwa mwabo,
JOE 2:17 Abakuani abwo bakomokorera Omonene tiga barere ase egati y’egesona na egesasiimero, bakwane iga, “Aye Omonene, rorera abanto bao amaabera; totiga abanto abwo bare omwando oo bachecherigwe, bakwanwe bobe ase egati y’abanto b’ebisaku. Nase ki abanto baraborie: Ng’ai Nyasae obo are”?
JOE 2:18 Erio Omonene akaba ne risemi ase engencho y’ense yaye, akarorera abanto baye amabeebe.
JOE 2:19 Omonene akairaneria abanto baye, akabateebia, Rora, nkobatomera nde endagera, na edivai, na amaguta, na inwe namoisaneke; tinkobatiga mogenderere gochaywa ase egati y’abanto b’ebisaku.
JOE 2:20 Ninserie omoganda bw’echingige okorwa sugusu orue ase more, obeere are korwa ase more, ninyoserie ogende ase ense enyomo ere bosa, ensemo etang’aine egende gochia ase Enyancha y’omonyo, na ensemo ekorwa magega egende gochia ase Enyancha ya Mediterania. Ogotioka kw’ebitondo biabo nkoimokerere igoro, ekiagera okorire ayare amanene mono.
JOE 2:21 Aye ense, toiroka! Korende goka na gochenga, ekiagera Omonene okorire ayare amanene.
JOE 2:22 Inwe ching’iti chi’orosana, timoiroka, ekiagera amarisio are ase erooro amerire obonyansi; emete yamire amatunda, emeko na emesabibu yamire okwama kwabo okonene.
JOE 2:23 Inwe abanto ba Sayoni, goka, mochenge ase ay’Omonene, Nyasae oino abakoreire, ekiagera obaeire embura entang’ani ebaisaine; nere okobatweria embura botambe, eye ritang’ani na ey’okwamia endagera.
JOE 2:24 Ebiooreri bikoorerwa mbiichorwe ne chindagera; na ebimitero mbiichore nedivai na amaguta goika biiteke.
JOE 2:25 Nimbairanerie ebi’emiaka eria biasaretigwe, ne chingige, na ebisase, ne chingeeti, omoganda oyio omonene natomete gocha ase egati yaino.
JOE 2:26 Bono monyore endagera enyinge mokoria moigote, erio motogie erieta ri’Omonene, Nyasae oino, oyio obakoreire amakumia. Abanto baane tibagochaywa naende.
JOE 2:27 Erio namomanye ng’a inche nigo inde ase egati yaino inwe Abaisraeli, naende ng’a inche ninche Omonene, Nyasae oino, naende Nyasae onde omoao tari. Abanto baane tibagochaywa naende.
JOE 2:28 Nebe ase amatuko agochi‐gocha, nimbaiterere abanto bonsi Omoika one; abana baino, abamura na abaiseke, inabaabaane, na abagaaka baino nabarote chindoto, na abamura baino nabarore amaroro.
JOE 2:29 Naboigo ase amatuko ayio nimbaiterere abasomba baane, abasacha na abakungu, Omoika one.
JOE 2:30 Ning’orokie ebikone igoro na ase ense; amanyinga, na omorero, ne rikundesi ri’erioki.
JOE 2:31 Erioba narionchoke ribe omosunte, na omotienyi noonchoke obe buna amanyiga, ekero rituko riria ri’Omonene, erire rinene, na eri’okoondokia, ritaracha.
JOE 2:32 Naende nebe ng’a kera oyorarangerie erieta ri’Omonene natoorigwe, ekiagera ase egetunwa gia Sayoni, na ime ya Yerusalemu, mbabe aroro abanto baratooreke, buna Omonene atebiire, na ase egati y’abwo baratigare nigo barabe abwo Omonene achorire.
JOE 3:1 “Rora, ase amatuko ayio, na ase engaki eyio, inche Omonene ning’iranerie Abayuda, na abanto ba Yerusalemu, bare ase obosomba, amaya abo.
JOE 3:2 Ninsangererie abanto b’ebisaku bionsi, mbatirimbokie gochia ase Rikura ri’ekegambero ria Jehoshaphat; aroro agwo nimbanachere ekiina, ase onsi eria bakorerete abanto bane. Ekiagera mbasiarerete Abaisraeli, gochia ase egati y’abanto b’ebisaku, naende baatananire ense yane Israeli.
JOE 3:3 Baakeire abanto baane obomera, erio korigia ning’o okoira abooswa baoonirie abana abamura, erinde banyore abakungu abatayayi, na baoonirie abana abaiseke, erinde banyore edivai bakonywa.
JOE 3:4 “Inwe Turo na Sidoni, ne chingongo chionsi chi’Abafilisti, ngento ki mogonkorera? Inee! Nigo moganetie kong’iraneria egento? Moise korusia egesiomba igoro yane, nimbairanerie ogokora kwaino kobe igoro yaino bwango mono.
JOE 3:5 Inwe mwaimokirie chifeta ne chitaabu chiane, na mwairire ebinto biane ebiya bingwenerete gochia ase chikalu chiaino.
JOE 3:6 Mwarusirie Abayuda na abanto ba Yerusalemu korwa ase chingongo chiabo, mwabaoonirie ase Abagiriki.
JOE 3:7 Korende bono nimbarangerie barue aase aria mwabaoonetie gochia, erinde mbairanerie inwe ogokora kwaino kobe igoro yaino.
JOE 3:8 Inche Omonene, ning’oonie abana baino, abamura na abaiseke, ase Abayuda, na barabwo baabaoonie ase abanto ba Seba, abwo bamenyete aare mono. Ninche Omonene nakwanire ayio.”
JOE 3:9 Raria amang’ana aya ase egati y’abanto b’ebisaku: Ebeke ang’e ase esegi! Seegeta abarwani chituoni! Tiga abarwani bonsi bachiche bebeke ang’e basuke motwe.
JOE 3:10 Tura amakombe aino abe emioro, na emeyio yaino chinkuro ebe amatimo! Tiga oyore omworo atebe, “Nainche nigo inde etuoni.”
JOE 3:11 Inwe abanto b’ebisaku momenyete ase chinsemo chionsi, ayerera bwango mooche, sangererekana amo agwo ase rikura. Aye Omonene, renta abarwani bao b’esegi babaumokere!
JOE 3:12 Tiga abanto b’ebisaku baseegetane, bache ase Rikura ri’ekiina ria Yehosafati. Aroro agwo nao ndanachere abanto b’ebisaku bionsi baabaetanaine ekiina.
JOE 3:13 Ekiagera obobe bwabo bwabeire obonene, soyia emeyio chinkuro mogondo, mobagese, ekiagera rigesa riaikire. Soa ime mobatindache, buna ekemitero gi’edivai giaichoire. Chinyongo chiaichoire na goiteka
JOE 3:14 Emeganda na emeganda nigo ere ase Rikura ri’ekiina, ekiagera agwo ase Rikura ri’ekiina nao rituko ri’Omonene rirache bwango.
JOE 3:15 Erioba na omotienyi mbibekwe omosunte, ne ching’enang’eni tichikobara.
JOE 3:16 Omonene narume korwa Sayoni, aake eriogi riaye korwa Yerusalemu; igoro na ense nchitengechigwe. Korende Omonene nabe obotamero bw’abaanto baye, na eburi enkong’u y’Abaisraeli.
JOE 3:17 “Erio namomanye ng’a inche ninche Omonene, Nyasae oino, imenyete Sayoni, egetunwa kiane egechenu. Yerusalemu nobe omochie omochenu, na abanto b’ebisaku ebigeni tibagosoa aroro nonya ng’ake.
JOE 3:18 “Ase rituko erio ebitunwa mbitonyie edivai enyansu, na ebigoro mbiichore amabeere, ne chindooche chionsi chi’Abayuda nachiichorwe namaache. Ensoko netuboke korwa ase enyomba y’Omonene, enyiyie ense omweya ya Sitimu.
JOE 3:19 “Ense ya Misiri nesarigwe ebe bosa, na Edomu nero nebe erooro ere bosa, ekiagera abanto b’aroro mbakorerete Abayuda amabe; nigo baiterete ase ense yabo amanyinga ’abaanto batarenge na komocha.
JOE 3:20 Korende ense y’Abayuda nemenywe kare na kare, na Yerusalemu boigo, ekiaare ase ekiaare.
JOE 3:21 Nimbae egesusuro baria baiterete amanyinga y’abanto ba Yuda gose tinkobatigera abamochi. Inche Omonene Nyasae nigo ngendererete komenya Sayoni.”
AMO 1:1 Aya naro amang’ana Amos, oyomo bw’abarisia ba Tekoa, arooche. Nyasae nigo amoorokeretie Amos amang’ana aya onsi igoro ya Israeli emiaka ebere ekero omotengecho bw’ense konya otaracha. Ekero ekio Usia nere orenge omorwoti bw’Abayuda, na Yeroboamu, mosinto o Yehoasi, nere orenge omorwoti bw’Abaisraeli.
AMO 1:2 Amos agateeba, “Omonene natogonye korwa Sayoni, aake eriogi riaye korwa Yerusalemu. Amarisio ’abarisia naichane, obonyansi bw’egetunwa gia Karimeli igoro mbwome.”
AMO 1:3 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’ abanto ba Damesiki ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora, ekiagera barabwo baoorire Abagileadi nebioorero bi’ebioma.
AMO 1:4 Ase ayio nintome omorero ase enyomba ya Hasaeli; oro nosambe osirie kegima chinyomba chinkong’u chia Beni‐Hadadi.
AMO 1:5 Nimbune emekorogoto y’ebiita bia Damesiki; ninsirie abanto bamenyete ase ense omweya y’Aveni, na oyio obwate enyimbo y’omogaambi agwo Beti‐Edeni. Abanto ba Siiria mbairwe ase obosomba gochia ase ense ya Kiri.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 1:6 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’ abanto ba Gasa ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo bairete abanto egesaku ekegima gochia ase ense ya Edomu, bakabakora abasomba.
AMO 1:7 Ase ayio nintome omorero ase chindwaki chia Gasa; oro nosambe insirie chinyomba chinkong’u chi’aroro.
AMO 1:8 Ninsirie abanto bamenyete Asidodi, na oyo obwate enyimbo y’obogambi agwo Asikeloni. Ning’onchore okoboko kwane kobe mamincha ya Ekironi, na abatigari b’Abafilisti mbasirigwe.”
AMO 1:9 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’ abanto ba Turo ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo bairete abanto egesaku ekegima ase ense ya Edomu, tibainyorete okobwatana kw’ogotianania kw’obomwabo.
AMO 1:10 Ase ayio nintome omorero ase chindwaki chia Turo; oro nosambe osirie chinyomba chinkong’u chi’aroro.”
AMO 1:11 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’ abanto ba Edomu ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo babwatetie abamwabo bare nemioro, tibabete namaabera nonya ng’ake; nigo bagendererete koba nendamwamu na ekeririanda botambe.
AMO 1:12 Ase ayio nintome omorero ase omochie o Temani; oro nosambe osirie chinyomba chinkong’u chia Bosira.”
AMO 1:13 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’Abaamoni ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo boorete abakungu ba Gileadi barenge barito, ekero barenge kogareyia orogongo rwabo.
AMO 1:14 Ase ayio nintongie omorero ase chindwaki chia Raba; nisambe insirie chinyomba chinkong’u chi’aroro. Ase rituko erio ebikuuro bi’eseegi mbiigugwe, boigo ndibe rituko ri’omwaga na ekembugu‐mbugu.
AMO 1:15 Omorwoti amo nabagaambi b’oborwoti bwaye mbooswe bairwe ase obosomba.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 2:1 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’ abanto ba Moabu ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo basambete amauga ’omorwoti o Edomu akaba ribu.
AMO 2:2 Ase ayio nintome omorero ase ense ya Moabu; oro nosambe osirie chinyomba chinkong’u chia Kerioti. Abamoabu mbakwe ase ebikuuro bi’eseegi, na ase eriogi ri’ebitureri bi’eseegi na ebi’abarwani esegi.
AMO 2:3 Ninsirie omogambi ebiina o Moabu nabagaambi b’aroro.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 2:4 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’Abayuda ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo bachaayete amachiiko ’Omonene, gose tibabwatete emeroberio yaye echiikire, korende amang’ana ’obong’ainereria bwabo, ayio chisokoro chiabo chiarenge kobwatia abasiririe.
AMO 2:5 Ase ayio nintome omorero ase ense y’Abayuda; nisambe insirie chinyomba chinkong’u chia Yerusalemu.”
AMO 2:6 Aya naro Omonene ateebire: “Ase engencho y’ogosaria kw’Abaisraeli ara gatato, ee, ara kane, tingotanga egesusuro tikebanyora. Barabwo nigo baoonetie abanyene oboronge ase rigori ri’efeta ase engencho batare konyara goakana singo, na abataka bakabaonia ase engencho batare konyara goakana rigori ri’ebikoroto bibere.
AMO 2:7 Abanto abwo nigo bagotiringera emetwe y’abataka nabwo batari n’echinguru ase orotu rw’ense, naende nigo bagokorekania amang’ana ’omonto omoitongo. Omomura na ise nigo bagokora obonyaka n’omosomba omoiseke oyomo, na igo bakora erieta riane riaba eritachenegeti.
AMO 2:8 Mbarabare ase kera egesasiimero barabwo nigo bakorara inse igoro ye chianga chikobekwa kebwaterero. Ase enyomba y’enyasae yabo banywa edivai y’abwo bagambetigwe bakarusigwa chitaabu.
AMO 2:9 “Korende ase engencho y’Abaisraeli, inche Omonene ngasiria Abaamori abwo barenge abatambe buna emecharake, naende abakong’u buna Omoaluni.
AMO 2:10 Ninche nabarusetie inwe korwa ase ense ya Misiri, erio nkabaraa ase erooro ase engaki y’emiaka emerongo ene, na inwe mokaira ense y’Abaamori ekaba eyaino.
AMO 2:11 Erio ngachora abana baino bande bakaba ababani, na abamura bande nkabaatanana bakaba Aberwa bane. Inwe Abaisraeli, Inee, amang’ana ayio tari bo are?” Nabo Omonene ateebire.
AMO 2:12 “Korende inwe mokaa Aberwa abwo beritete edivai bakanywa, mogakania ababani tibaabana.
AMO 2:13 Rora nimbaramatere gochia inse mokeme buna egari eichire chibando.
AMO 2:14 Ekero ekio abanto bamanyete kominyoka chimbero, mbasinywe gotama, na abwo bare ne chinguru, mbaborwe chinguru, na abarwani esegi bare chituoni, tibagotooria obogima bwabo.
AMO 2:15 Omonto omanyete koruta chinsara, tagotenena arwane, gose oyomanyete kominyoka chimbero, tagwetooria, na omoriini ebarasi tagwetooria.
AMO 2:16 Ase rituko erio omonto ore omoremu mono ase egati y’abarwani chituoni, natugute ebirwanero biaye atame ore getirianda.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 3:1 Inwe Abaisraeli, tegerera moigwe amang’ana ay’Omonene akwanire igoro yaino, ee, igoro y’egesaku eke gionsi arusetie korwa ase ense ya Misiri:
AMO 3:2 “Ninwe mweka namanyete na korenda ase chiamate chionsi chi’ense. Ase ayio nimbae egesusuro ase engencho y’ebibe biaino bionsi.”
AMO 3:3 Inee! Abanto babere mbataarere amo onye tibabwataini?
AMO 3:4 Inee! Endo nerume ase rinani, onye teraita eke yare gotwara? Gose endo ensae nkoruma ere, onye terabwata kende ekoria?
AMO 3:5 Inee! Enyoni nebwatwe ase egesugunia onye tebekeiri egekoyengusa? Gose omoeto notegoke bosa onye tonyegeiri na gento?
AMO 3:6 Inee! Egetureri gi’eseegi nkebugigwe ase omochie, na abanto tibaaba nobwoba? Amang’ana amabe nabe ase omochie, Omonene atayatometi?
AMO 3:7 Ekeene, Omonene tagokora ring’ana rinde rionsi ritang’ani ataramaanora obobisi bwaye ase abasomba baye ababani.
AMO 3:8 Endo koyarumire, monto ki otari kwoboa? Omonene gakwanire, ning’o otari koraria obobani obwo?
AMO 3:9 Raria amang’ana ayio ase chinyomba chinkong’u chi’Asidodi, na echi’ense ya Misiri, moteebie abanto bare aroro: “Inchuo, mosangererekane amo igoro ase ebitunwa bia Samaria, morore eburu‐buru ere aroro, na buna obobe bogendererete gokorwa aroro.”
AMO 3:10 Omonene nigo agoteeba iga: “Abanto abwo tibamanyeti gokora ayare amaya. Nigo bagachete ebinto bi’obouri na ebi’oboibi ase chinyomba chiabo chinkong’u.”
AMO 3:11 Ababisa mbanaarie ense eye, baiyerie chindwaki chiaino inse, ne chinyomba chiaino chinkong’u chisakorwe.
AMO 3:12 Aya naro Omonene agoteeba: “Buna koreng’ana omorisia agotoria korwa ase omonwa bw’endo amagoro abere, gose egetabo ki’ogoto kw’eng’ondi eyio konya endo yarire, naboigo bake barataborigwe, abwo bamenyete Samaria baikaransete ase ebirogo ebiororo na ase emeito etubire nebitambaa bi’ariri.”
AMO 3:13 Omonene, oyore Nyasae bw’Emeganda, nigo agoteeba iga: “Tegerera moigwe amang’ana aya, erio moyararie ase ororeria rwa Yakobo.
AMO 3:14 Ase rituko erio ndarue egesusuro ase Abaisraeli ase engencho y’ebibe biabo, ninsarie na gotagora ebisasimero bia Beteli; nintagore na koiyeria inse chinsinyo chionsi chi’ebisasibero bionsi.
AMO 3:15 Nintagore chinyomba ase mokobeera ekero ki’etoigo amo nechio mokobeera ekero ki’egurugura; boigo ninsarie chinyomba chichabeire amaino e chinchogu, ne chinyomba chinene nchisirigwe kegima.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 4:1 Igwa ring’ana eri inwe chiombe chia Basani, inwe abamomenyete ase Egetunwa gia Samaria, inwe abamochandete abataka na gokorera abaremeire bobe, inwe abamogotebia abasacha baino: “Torentere egento tonywe!”
AMO 4:2 Ase ayio Omonene otianire ase obochenu bwaye, ogoteeba: “Rora, amatuko ngocha are, ababisa baino barabang’use nebigobanio baabarusie aiga, na abatigari baino bang’uswe ne chindobio.
AMO 4:3 Nigo moraeterigwe ase chinyasi chibochogete, kera omokungu oyomo ase oyomo, morutwe ase Harimoni.” Nab’Omonene ateebire.
AMO 4:4 “Inchuo Beteli, mokorere ebibe aroro; boigo inchwo Giligali, momente gokora ebibe aroro. Kera emambia mobe mokorenta ebing’wanso biaino; na ase kera rituko ria gatato morente ensemo yaino ya ikomi.
AMO 4:5 Mosambe emegati ebekire ememera ebe okoruegwa gw’okoiraneria ng’a mbuya mono, mochike na koraria igoro y’okoruegwa kwaino kw’ogwancha, ekiagera ayio naro inwe Abaisraeli mwanchete gokora.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 4:6 “Inche tinabaete gento kende mogotakuna ase emechie yaino yonsi, na endagera ekabora aase aino onsi. Korende nonya naboigo timwairanete gocha asende.” Nab’Omonene ateebire.
AMO 4:7 “Ekero emetienyi etato konya yatigaire endagera yame ngatanga embura tiyatwa. Nigo narenge gotoma embura yatwa ase omochie oyomo, korende nayetanga tegotwa ase emechie ende; nigo narenge koyerenta yatwa ase omogondo oyomo, korende nayetanga ase emegondo ende, ero yaba ekwoma.
AMO 4:8 Ekero ekio abanto b’emechie ebere, gose etato, bakaba bakona‐goetanana gochia ase omochie oyomo korigia amaache banywe, korende tibanyora ayakobaisana. Nonya naboigo timwairanete gocha asende.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 4:9 “Nkabarentera oborwaire bw’enyagetabo, na obw’okorigisia chindagera chiaino; emegondo yaino emenge, amo ney’emesabibu, na emeko yaino, na emezeituni yaino ekariegwa ne chingige. Korende nonya naboigo, timwairanete gocha asende.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 4:10 “Nigo nabarenterete amaakwa anga buna aria narentete Misiri; naende ngaita abamura baino nemioro; nkabaura chibarasi chiaino, nkabatiokeria oboguundo bw’ abanto baino baitetwe, agwo ase ebitwori biaino. Korende nonya naboigo timwairanete gocha asende.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 4:11 “Ngasiria abanto bande baino, buna inche Nyasae nasiretie Sodomu na Gomora, na inwe nigo mwarenge buna ekegenga giataboretigwe korwa riko. Korende nonya nabo, timwairanete gocha asende.” Nab’Omonene ateebire.
AMO 4:12 “Inwe Abaisraeli, amang’ana ayio naro ndabakorere. Ase ayio, ekiagera ngocha kobakorera ayio, ebeke ang’e, moumerane nainche Nyasae oino.”
AMO 4:13 Rora, oria otongete ebitunwa na embeo, oria okoorokeria Mwanyabaanto ebirengererio biabo bamanya buna bire, oria okoonchora emambia yaba omosunte, oria ogoeta otacha ebitunwa bi’ense, Omonene Nyasae bw’Emeganda, nario erieta riaye.
AMO 5:1 Inwe Abaisraeli, igwa amang’ana ’okorera kwane gw’okobokia amagombo ase engencho yaino:
AMO 5:2 “Abaisraeli banga buna omoiseke omwekungi bagure, tibakonyara koboka naende; batigirwe bagwete ase ense yabo, monto onde tari orabagororokie batenene.”
AMO 5:3 Aya naro Omonene agoteeba: “Omochie bw’Abaisraeli otomete abarwani esegi elifu eyemo, bono nigo otigarete ne rigana erimo, na oyotomete rigana erimo, bono nigo otigarete na ikomi.”
AMO 5:4 Aya nar’Omonene agotebia Abaisraeli: “Ndigie inche, erio nario morabe moyo.
AMO 5:5 Korende timogenda Beteli, gose timosoa Giligali, gose timogenda goika Beeri‐Seba, ekiagera abanto ba Giligali mbairwe ase obosomba, na Beteli nosirigwe kegima.”
AMO 5:6 Morigie Omonene, nario morabe moyo; motakoreti bo, Omonene nigo arachere ororeria rwa Yusufu arosirie buna omorero ogosiria, na onde tari orayorimie atoorie Beteli.
AMO 5:7 Inwe nigo mokoonchorana ayare amaronge aba ay’obororo, na mwatuguta oboronge inse ase riroba.
AMO 5:8 Oria otongete egetuse gie ching’enang’eni chiria isano na ibere, na ekio gekorokwa Orioni, oria okoonchora omosunte ekerima oba emambia, naende oonchora omobaso oba obotuko, oria okorangeria amaache ’enyancha oyaumora igoro ase ense, Omonene, nario erieta riaye.
AMO 5:9 Ere nigo akorenta ogosiria kwa mobosokano ase abwo bare ne chinguru, boigo nagere ogosareka gochere chiburi chinkong’u.
AMO 5:10 Abanto nigo bageechete oria okorwanerera ekeene agwo ase ekegambero kere geita, na bagechigwa noyo ogokwana ay’ekeene.
AMO 5:11 Ase ayio, buna koreng’ana mwatindacheire abataka inse na kobaura engano yabo ebe ebango, nebe ekero moraagache chinyomba chi’amagena abaachire, timogochimenya, na ekero morasimeke emesabibu ase emegondo emiya, timokonywa edivai yaye.
AMO 5:12 Inche nimanyete ogosaria kwaino ng’a nokonene na ebibe biaino ng’a nebinene mono. Nigo mogochanda omonyaboronge, boigo mokoegwa riaaki, erio mwaseria abataka korwa ase ekegambero kere geita tibakonyora oboronge bwabo.
AMO 5:13 Ase engencho eyio, omonto ore omong’aini nakire‐kiri ase engaki buna eyio, ekiagera eyio nengaki embe.
AMO 5:14 Rigia ayare amaya, na tari ayare amabe, erio nario morabe moyo. Komorakore bo, Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nabe amo nainwe, buna inwe mwatebiire.
AMO 5:15 Gecha ayare amabe, na mwanche ayare amaya. Motenenere oboronge agwo ase ekegambero kere geita. Komorakore bo, ande nabo Omonene, Nyasae bw’Emeganda, ararorere abatigari ba Yusufu amaabera.
AMO 5:16 Ase ayio, aya naro Omonene, Nyasae bw’Emeganda, oyore Omonene, atebiire: “Ebirero mbibe ase chiraaro chionsi chi’omochie, na ase chinchera chiaye chionsi abanto barere bakobuga: Obee! Obee! Mbarangerie abaremi bache korera, na abamanyete kobokia amagombo bache kweng’ereria.
AMO 5:17 Ebirero mbibe ase emegondo yonsi y’emesabibu. Ayio onsi nigo arabe, ekiagera inche Omonene ning’ete ase egati yaino mbaite.” Nabo Omonene atebiire.
AMO 5:18 Obobe nobwaino inwe abamoganetie rituko ri’Omonene riike! Nase ki moganetie rituko riria ri’Omonene? Rituko erio nigo rirabe eri’omosunte, gose tirikoba eri’omobaso.
AMO 5:19 Nigo erabe buna ekero omonto agotama korwa ase endo, aumerane nedubu, gose ekero agosoa mwaye atoorera okoboko kwaye ase enyasi, na eng’iti emorome.
AMO 5:20 Rituko riria ri’Omonene nigo rirabe eri’omosunte, tirikoba eri’oborabu, ee, neri’omosunte ekerima, na omobaso tokobara nonya ng’ake.
AMO 5:21 “Inche nigo ngechete na gochaaya Amatuko aino Amanene. Tingokiri nemesangererekano yaino y’ogosasiima.
AMO 5:22 Namoisa kondetera ebing’wanso biaino bi’ogosambwa, na okoruegwa kw’endagera, tinkobianchera; na tingwancha nonya nokorigereria ndigererie ching’iti chiaino chinoru chikoruegwa chibe ebing’wanso bi’omorembe.
AMO 5:23 Rusia korwa asende okwoga kwaino kw’amatera, tingwancha ntegerere amariogi ’amakano aino.
AMO 5:24 Korende tiga ekeene kegenderere buna amaache amaange, na oboronge bobe buna orooche amaache aye atari koera nonya ng’ake.
AMO 5:25 “Inwe Abaisraeli, Inee, ase engaki y’emiaka emerongo ene mwarenge ase erooro, mwandeterete ebing’wanso amo nokoruegwa konde?
AMO 5:26 Inwe mobogorie Sikuti, omogwekano oyio mogosasiima buna omorwoti oino, na Kiyuni, enyasae yaino ye ching’enang’eni mweroiseretie.
AMO 5:27 Ase engencho eyio inche nimbaire ase obosomba ase ense ere ng’umbu ya Damesiki.” Nabo Omonene ateebire. Nyasae bw’Emeganda, nario erieta riaye.
AMO 6:1 Obobe nobwabo abwo bamenyete buya agwo Sayoni, na abwo batoererete ase ebitunwa bia Samaria, abwo bare abasike b’egesaku egetang’ani, eki Abaisraeli bagochiera.
AMO 6:2 Genda goika Kaline, moyorore, naende mogende goika Hamati, oyio ore omochie omonene, naende motirimboke gochia Gati bw’Abafilisti. Inee! Barabwo nigo bare buya kobua abanto b’amarwoti aya are aiga? Gose chingongo chiabo nechinene kobua orogongo rwaino?
AMO 6:3 Obobe nobwaino, inwe abamogoteeba ng’a rituko ri’obobe ng’are rire, na mwanchera ogokora okobe kw’obotindi kobeera ase egati yaino.
AMO 6:4 Obobe nobwaino inwe aba mokoraarera amarere achabeire amaino e chinchogu, naende mwaba mokwerambora ase ebirogo biaino bigwotota. Nigo mokoba mokoria chimanwa chi’eching’ondi chichorire, ne chimori chinoru korwa ase ameeri.
AMO 6:5 Inwe nigo mogotera amatera ay’okwoga, na mweroiseria amakano ao ao, aya mokobugia, buna Daudi akorete.
AMO 6:6 Nigo mokonywa edivai korwa ase ebitaabo ebinene, naende mweaka amaguta e rigori rinene, korende timoichanereti ogosirigwa kw’ororeria rwa Yusufu.
AMO 6:7 Ase ayio, inwe mobe ab’eritang’ani koirwa ase obosomba, na emegoko y’emeyega yaino neere.
AMO 6:8 Omonene, Nyasae bw’Emeganda, nigo agoteeba iga: “Inche Omonene netianirie ngoteeba: Nigo ngechirie noboenenu bw’ abanto ba Yakobo, na nigo ngechete chinyomba chiabo chinkong’u. Ase ayio nintige omochie osirigwe amo n’ebinto bionsi bireo.”
AMO 6:9 Nebe ng’a onye abasacha ikomi batigaire ase enyomba eyemo, nabarabwo goika bakwe.
AMO 6:10 Omoamate bw’omonto oyio okuure nache kobogoria amauga amo noyo ogochia koyasamba. Omoamate oria narangerie onde bwensi otigarete ase enyomba eria ime, amoborie, “Onde nare aa motigarete komo?” Omonto oria nairanerie, akane, “Yaya.” Erio omoamate oria namoteebie “Kira‐kiri! Twerende titobaisa gwatora erieta ri’Omonene.”
AMO 6:11 Ase ayio rora, Omonene narue ogochika ng’a chinyomba chire chinene na echire chinke chiiyerigwe inse chisamunyokane.
AMO 6:12 Inee! Chibarasi nchinyare kominyoka igoro ase egetare? Gose omonto nanyare korema egetare ne chiombe? Korende inwe mwaonchoire ayare ay’oboronge abeire obosongo, na okwama kw’oboronge kwabeire obororo buna chinkama.
AMO 6:13 Inwe nigo mokogokera egento kere bosa, mogoteeba, “Inee! Titwenyorerete ching’unchara goetera ase chinguru chiaito abanyene?”
AMO 6:14 Aya naro Omonene, Nyasae bw’Emeganda, agoteeba: “Inwe Abaisraeli rora, nimbarentere abanto b’egesaku gete; barabwo mbaabachande gochakera ase egesoero kia Hamati goikera ase akarooche g’Ekerubo Ekiomo.”
AMO 7:1 Aya naro Omonene anyorogetie ase amaroro: Nkamorora ogotonga chingige ekero obonyansi bwachagete goseboka; okwo nogoseboka gwa kabere ekero obonyansi bw’omorwoti konya bwagekirwe.
AMO 7:2 Ekero chingige chiria chiakoorire koria ebimeri bionsi bi’ense, inche ngasaba, ngateba, “Aye Omonene, nagosoroire bwabere! Naki abanto b’ororeria rwa Yakobo baranyare koba moyo, ekero bare abake iga?”
AMO 7:3 Ase ayio, Omonene akaonchora ebirengererio biaye, agateeba, “Ayio bono takoba bo.”
AMO 7:4 Aya nar’Omonene anyorogetie ase amaroro: Nkarora Omonene ogocha korua egesusuro goetera ase omorero; omorero oyio ogasamba chindiba chinene, naende ogaachaka gosamba nense ekoremwa.
AMO 7:5 Erio nkamotebia, “Aye Omonene, nagosoroire, tiga tobaisa gokora ayio. Naki abanto b’ororeria rwa Yakobo baranyare koba moyo ekero bare abake iga?”
AMO 7:6 Erio Omonene akaonchora ebirengererio biaye, agateeba, “Naya boigo takoba bo.”
AMO 7:7 Aya naro Omonene anyorogetie ase amaroro: Nkamorora oteneine igoro y’orwaki rwaagachetwe ase okorengwa nekebiro, na ase okoboko kwaye nabwate ekebiro.
AMO 7:8 Omonene akamboria, “Amos, ngento ki eke orooche?” Nkamoiraneria, nkamotebia, “Eke nekebiro.” Erio Omonene agantebia, “Rora, nindenge abanto bane Abaisraeli nekebiro eke. Tinkobaetania nonya ng’ake.
AMO 7:9 Aase aimokererete igoro, ase abanto b’ororeria rwa Isaka bagosasiimera bosa, na aase ande onsi Abaisraeli bagosasiimera natagorwe abe bosa. Ning’ite abanto b’enyomba ya Yeroboamu nemioro.”
AMO 7:10 Erio Amasia, Omokuani o Beteli, agatoma amang’ana ase Yeroboamu, omorwoti bw’Abaisraeli, komoteebia, “Amos oseegetire Abaisraeli bonsi babe mamincha yao; na ense eye tekonyara koremereria amang’ana aye onsi.
AMO 7:11 Amang’ana aya naro akwanire: Yeroboamu naitwe nemioro, na Abaisraeli mbarusigwe ase ense yabo bairwe ase obosomba.”
AMO 7:12 Naende Amasia agateebia Amos, “Aye omoorori, tama ogende ase ense y’Abayuda; aroro agwo nonyore endagera okoria, na obe gokobaanera aroro.
AMO 7:13 Korende tobaisa kobaanera aiga Beteli naende nonya ng’ake, ekiagera aiga nase aachenu a omorwoti, naende aa nao Hekalu y’obogambi bwonsi.”
AMO 7:14 Erio Amos akairaneria Amasia, akamoteebia, “Inche tindi omobani, gose omwana bw’omobani bworokereretigwe obobani, nigo narenge omorisia, naende omorendi bw’emeko.
AMO 7:15 Korende Omonene akandusia korwa ase narenge korisia ching’ondi, agantebia: Genda obanere abanto bane Abaisraeli.
AMO 7:16 Ase ayio, igwa ring’ana ri’Omonene. Aye nigo ogonkania ng’a timbaisa kobana mamincha y’Abaisraeli na tindandia mamincha y’ororeria rwa Isaka.
AMO 7:17 Ase ayio, aya naro amang’an’Omonene agoteeba: Mokao nabe omotayayi, abe ogokora obonyaka ase omochie omonene, na abana bao, abamura na abaiseke, ’mbakenywe nemioro. Oboremo bwao mbwatananwe ase okorengwa nengori; aye omonyene nokwere ase ense etachenegeti. Abaisraeli goika barusigwe ase ense yabo, bairwe ase obosomba.”
AMO 8:1 Aya nar’Omonene anyorogetie ase amaroro: Nkarora egetonga kere namatunda amatobu.
AMO 8:2 Omonene akamboria, “Amos, ngento ki eke orooche?” Nkamoiraneria, nkamotebia, “Negetonga kere namatunda amatobu.” Erio Omonene agantebia, “Omoerio ocheire abanto bane Abaisraeli. Tinkobaetania nonya ng’ake.”
AMO 8:3 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio amatera agoterwa ase chie Hekalu naonchoke abe okorera gw’okweumia. Emebere y’ abanto bakwete nigo erabe emenge aande onsi; abanto nigo barabe bakoyetuguta bakirete‐kiri.”
AMO 8:4 Inwe aba mokourereria abaremeire na gosiria abataka bare ase ense, igwa amang’ana aya.
AMO 8:5 Inwe nigo mogoteeba, “Ndiriri omoyega bw’Omotienyi Omoyia oraere, erinde toonie chimbusuro chiaito? Naende ndiriri Esabato eraere, erinde toonie engano? Erio toyerenge nekemunu egeke, na tokinie rigori ri’esekeli, naende tobe tokong’ainereria nebirengero bi’obourereria.
AMO 8:6 Boigo togore abataka ase rigori rie chifeta, na abaremerwa ase rigori ri’ebikoroto bibere, na toonie engano embe ere namakoyo buna eyere engiya.”
AMO 8:7 Omonene otianire ase Oyore Obonene bw’ abanto ba Yakobo, ogoteeba, “Ekeene, tinkweba ogokora kwabo nonya ng’ake.
AMO 8:8 Inee! Ense tegotengechigwa ase engencho eyio, na kera omonto omenyete imeo arere na kobokia amagombo. Ee, ense engima nenyegerigwe na koimokererigwa igoro buna orooche rwa Naeli roichire, nigo egotwoma‐twomana, naende yairana inse, buna orooche roria rwa Misiri”
AMO 8:9 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio nintige erioba rigwe mobaso gati, na nindete omosunte ase ense ekero omobaso obarete.
AMO 8:10 Ning’onchore emeyega yaino ebe ebirero, na amatera aino abe okorera gw’okobokia amagombo. Nindete omoichano ase abanto bonsi, erio beboyie chigunia, na kera omonto akigite etukia y’omotwe oye. Mbatige mobe buna omonto okoreera omwana oye omomoima, na omoerio oye nobe rituko ri’obororo.”
AMO 8:11 Omonene nigo agoteeba iga: “Rora, amatuko ngocha are, ndarente enchara ase ense, tari enchara y’endagera, gose tari erang’o y’amaache, korende nenchara ye ring’ana ri’Omonene.
AMO 8:12 Abanto mbatayaye korwa ase enyancha goika ase enyancha ende, na korwa sugusu goika moocha; mbaminyoke gochia aaria na aaria, babe bakorigia ring’ana ri’Omonene, korende tibakorinyora.
AMO 8:13 Ase rituko erio abaiseke abekungi abanyabieni na abamura mbagoy’ane ase okoba nerang’o.
AMO 8:14 Abanto abwo bagotiana ase ebibe bi’Abasamaria, bagoteeba: Aye Dani, ekeene, buna enyasae yao ere moyo, naende bateba: Ekeene, buna enchera egochia Beeri‐Seba egendererete kobao, abanto abwo goika bagwe, tibaboka rinde.”
AMO 9:1 Nkarora Omonene oteneine ang’e negesasiimero, ere agateeba, “Aka ebisure bie chisiiro goika emeriibo y’emetobwa y’egesieri inse etengeche; ebisure bibunanekane bigwere emetwe y’ abanto bonsi. Abaratigare nimbaite nemioro. Onde tari oratame, gose oratooreke, nonya noyomo.
AMO 9:2 Nabaisa korema basoe inse agwo aase abakuure, okoboko kwane nigo korabarusieo; nabaisa koriina baike igoro nimbatabokanie gochia inse aa.
AMO 9:3 Nabaisa kwebisa ase egechuria ki’egetunwa gia Karimeli, nimbarigie mbarusieo; nabaisa gosoa ase enkori y’enyancha inse bebise ng’a timbarora, aroro agwo ninchike eng’iti engenda inse ebarome.
AMO 9:4 Nabaisa koirwa ase obosomba nababisa babo, aroro agwo ninchike emioro ebaite. Nimbaonchorere amaiso ane mbakorere ayare amabe na tari ayare amaya.”
AMO 9:5 Omonene, Nyasae bw’Emeganda, karakune ense, ero nigo ekonyititoka, na ebitongwa bionsi bireo bibe bikorera. Ense engima neimokererigwe igoro, naende eiranigwe inse, buna orooche rwa Naeli rore agwo Misiri.
AMO 9:6 Oria okoagacha chiero chiaye aaria igoro, na obeka obokumbe bwaye igoro y’ense na kobokong’ia, oria okorangeria amaache ’enyancha, oyaumora igoro ase ense, Omonene nario erieta riaye.
AMO 9:7 “Inwe Abaisraeli, Inee, timonga buna Abaetiopia asende? Inee! Tinabarusetie inwe Abaisraeli korwa ase ense ya Misiri, na Abafirisiti korwa ase ense ya Kafitori, na Abaasuri korwa Kiri?” Nab’Omonene ateebire.
AMO 9:8 “Rora inche Omonene nigo ndarigererie namaiso ane obogambi obwo bogokora ebibe. Nimbosirie borue ase obosio bw’ense, korende tingosiria kegima abanto b’ororeria rwa Yakobo.” Nabo Omonene ateebire.
AMO 9:9 “Naama! Ninchike ng’a Abaisraeli basongwe ase egati y’ abanto b’ebisaku bionsi, buna obori bogosongwa. Korende nonya nenyeke ensinini tekogwa inse.
AMO 9:10 Abanyabibe bonsi b’ abanto bane, abwo bagoteeba ng’a amabe takobanyora gose kobakorera kende, ’mbakenywe nemioro.
AMO 9:11 “Rituko ngochicha rire ekero ndatenenie esaiga eria ya Daudi yagwete, ning’agache naende aase agwo atagogete, ngororokie amatombe aye; ninyeagache naende, ebe buna yarenge agwo kare.
AMO 9:12 Abaisraeli mbaire ensemo entigari ya Edomu, boigo mbaire chinse chi’ebisaku ebio bikorokwa ase erieta riane.” Nabo Omonene, oyio orakore ayio, agoteeba.
AMO 9:13 Omonene nigo agoteeba iga: “Rora amatuko ngocha are, ekero omoremi araikeere omogesi, na omomiti amasabibu araikeere omobusuri chimbusuro. Ebitunwa mbitonyie edivai enyansu, na ebigoro mbiichore edivai.
AMO 9:14 Ning’iranie abanto bane Abaisraeli korwa ase obosomba. Barabwo mbaagache naende emechie eyio yasiretigwe bamenyeo, mbasimeke emesabibu na konywa edivai yaye; boigo mbareme emegondo, basimeke chindagera na koria okwama kw’emegondo eyio.
AMO 9:15 Nimbairanie mbabeeke bamenye ase ense yabo, tibagotegorwa korwa ase ense eyio nabaete.” Nabo Omonene, Nyasae oino, ateebire.
OBA 1:1 Oko nokorora kw’Obadia. Aya naro Omonene agoteeba igoro y’egesaku kia Edomu. ee, twaigure amang’ana korwa ase Omonene, na omotomwa otomirwe gochia ase abanto b’ebisaku, ogoteeba: “Imoka, togende korwania Abaedomu esegi!”
OBA 1:2 Omonene Nyasae nigo agoteebia egesaku kia Edomu “Rora, ningokore obe omoke ase egati y’abanto b’ebisaku, obe kogochaywa mono na bonsi.
OBA 1:3 Oboenenu bw’enkoro yao bwakong’ainire, aye omenyete ime y’emienya y’ebitare; agwo ase omenyete aimokererete igoro. Nigo ogokwana ase enkoro yao ime, gweteeba: Ning’o orang’iyerie gochia inse?”
OBA 1:4 Omonene nigo agoteeba iga: Noisa koagacha egeswa kiao aaria igoro buna ekeongo, ee, nokebeke ase egati‐gati ye ching’enang’eni, inche ninkoiyerie korwa aroro.
OBA 1:5 “Abaibi gose abasakori baise kogochera botuko, aye nosirigwe kegima. Ekeene, nigo baraibe binde bionsi baganetie. Inee! Abasangereria b’amasabibu baare kogochera, tibarenge kogotigera nonya naria agotigara? Korende asore aye ababisa bao bagosiririe kegima.
OBA 1:6 Inwe abanto b’ororeria rwa Esau chinibo chiaino chiasakoirwe; na obonda bwaino bwaibirwe bwonsi!
OBA 1:7 Abanto baria bonsi kwabwatanete nabarabwo bagoseririe gochia ase orobebe, abanto baria gwakorete omorembe nabarabwo bakong’ainire na gokobua. Abasani bao mokoria komo bagotegeire oboreba, bagoteeba: Ng’ai obong’aini bwao bore?”
OBA 1:8 Omonene nigo agoteeba iga: Ase rituko erio ninsirie abanto abang’aini ba Edomu, naende ninsirie okomanya gwonsi korwa ase Egetunwa gia Esau.
OBA 1:9 Inwe Abatemani, abarwani baino b’esegi bare chituoni mbaondoke, na kera oyomo ore ase Egetunwa gia Esau naitwe asirigwe kegima.
OBA 1:10 Ekiagera mwaureretie na goita abanto bamino b’ororeria rwa Yakobo, namosookigwe na gosirigwa goika kare na kare.
OBA 1:11 Inwe nigo mwatenenete ensemo ase rituko riria, ekero abanto b’ense engeni bairete chinibo chiabo, bagasoa ebiita bia Yerusalemu, bakayoakera obomera. Naboigo nainwe mwarenge buna barabwo.
OBA 1:12 Anga timware kogoka ase rituko riria amabe acherete abanto bamino. Gose timware gochenga ase rituko ri’ogosirigwa kw’Abayuda, gose timware gokwana noboenenu ase rituko ri’emechando yabo.
OBA 1:13 Inwe anga timwasoete ase egeita ki’abaanto baane ase rituko ri’amaakwa abo; gose anga timwagokerete emechando yabo ase rituko ri’amaakwa abo, gose anga timwaramborete amaboko aino koira chinibo chiabo ase rituko ri’amaakwa abo.
OBA 1:14 Inwe anga timwatenenete ase amatabekania e chinchera goita abanto ba Edomu kobagotama, gose anga timwabegete abatooregete babo bache gosirigwa ase rituko riria ri’emechando yabo.
OBA 1:15 Rituko ri’Omonene ng’ang’e rire gochera abanto b’ebisaku bionsi. Buna mwabeire mogokora, naboigo nainwe morakorerwe. Ogokora kwaino nkobairanere inwe abanyene.
OBA 1:16 Buna babeire bakonywera egekombe ki’endamwamu yane igoro ase egetunwa kiane egechenu, naboigo nabaanto b’ebisaku bionsi baragenderere konywa botambe, ee, mbanywe bakoore pi basire kegima.
OBA 1:17 “Korende ase egetunwa gia Sayoni mbabe aroro abaratooreke na aase agwo nabe aachenu. Abanto b’enyomba ya Yakobo nabairanerigwe ense yabo.
OBA 1:18 Abanto b’enyomba ya Yakobo mbabe omorero, na ab’enyomba ya Yusufu mbabe buna ekebemberi ki’omorero, mbasirie ab’enyomba ya Esau buna omorero ogosamba amasakwe amomo. Nonya n’oyomo obo tagotoreeka. Ninche Omonene nakwanire ayio.
OBA 1:19 Abanto b’ense ya Negebu mbaire Egetunwa gia Esau, na ab’ense omweya mbaire ense y’Abafilisti. Abaisraeli mbaire ense y’Abaefraimu na ey’Abasamaria chibe echiabo; na abanto ba Benjamini mbaire Gileadi ebe eyabo.
OBA 1:20 Abarwani esegi b’Abaisraeli abwo bairetwe ase obosomba mbairane bamenye ase ense babue omochie o Foiniki goika Sarefata. Abanto ba Yerusalemu bairetwe ase obosomba, abwo bamenyete Sefaradi, mbaire emechie ya sugusu ya Yuda ebe eyabo.
OBA 1:21 Erio abatooria mbariine ase Egetunwa gia Sayoni, bagambere Egetunwa gia Esau. Omonene omonyene nere orabe omorwoti.”
JON 1:1 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase Yona mosinto bw’Amitai, rikamoteebia:
JON 1:2 “Imoka ogende Ninawi, omochie oria omonene, oake eriogi ri’okoyokuurera, ekiagera ogokora kwaye okobe gwaikire ase obosio bwane.”
JON 1:3 Korende Yona akaimoka, agatama gochia Tarisisi ng’a arue ase obosio Omonene. Agatirimboka gochia Yopa, na agwo akanyora emeeri ekogenda Tarisisi. Erio agaakana chitaabu chi’orogendo, agasoa ime, akagenda amo nabaanto bande gotama gochia Tarisisi ng’a arue ase obosio Omonene.
JON 1:4 Korende Omonene akagusia omwaga omonene mono igoro ase enyancha, na ekembugu‐mbugu gie chinguru kegacha ase enyancha, na emeeri ekaba ang’e kobuneka.
JON 1:5 Erio abagendia b’emeeri bakaondoka, na kera oyomo akarangeria enyasae yaye ng’a emokonye. Abanto abwo bakaimokia chigurube chiarenge ase emeeri ime, bagachituguta gochia ase enyancha ime, ng’a nario emeeri eragusue. Bono Yona ere konya otirimbokire gochia nyaro ime y’emeeri, na aroro nigo araire chitoro chinene mono.
JON 1:6 Omochiki bw’emeeri akagenda asare akamobooria, “Naki oraire chitoro iga okirete‐kiri? Imoka orangerie Nyasae oo! Ande Nyasae oyio nabo arabaise gotorengereria atokonye titosira.”
JON 1:7 Abanto baria bagateebania, “Tiga toake obomera tomanye gose ning’o ogerire amabe aya atocheire.” Erio bagaaka obomera, na obomera obwo bokagwera Yona.
JON 1:8 Ase ayio abanto baria bakamobooria, “Toteebie gose ning’o ogerire amabe aya atonyorire. Meremo ki ogokora aye? Ng’ai kwarure? Ense yao nereri? Ngesaku ki ore?”
JON 1:9 Ere akabairaneria, “Inche n’Omoiberania inde, na nigo inyirogete Omonene, Nyasae o igoro, oyo otongete enyancha na ense enyomo.”
JON 1:10 Erio Jona akabateebia ng’a nigo are gotama korwa ase Omonene Nyasae. Ekero baigwete ayio, abanto baria bakairoka mono, bakamobooria, “Mang’ana ki aya gwakorire?”.
JON 1:11 Ase chingaki echio chionsi enyancha nigo yagendererete gosareka mono. Erio abanto baria bakabooria Jona, “Ngento ki tokogokorera, erinde enyancha etotoerere?”
JON 1:12 Ere akabairaneria, akabateebia, “Inyimokie, mondute ase enyancha ime; ero netoerere ase more, ekiagera namanyire ng’a ninche nagerire ekembugu‐mbugu kiabacheire.”
JON 1:13 Nonya naboigo abanto baria bagateema ne chinguru gosukia emeeri eria gochia ase engegu, korende tibanyarete, ekiagera ekembugu‐mbugu keria nigo kiagendererete koburukania enyancha mono goetania.
JON 1:14 Ase ayio abanto baria bakarera ase Omonene, bagateeba, “Aye Omonene, totoa egesusuro ki’ogokwa ase engencho y’ogosiria obogima bw’omonto oyo. Ekiagera aye Omonene gwakorire buna bwanchete.”
JON 1:15 Erio bakaimokia Yona, bakamoruta ase enyancha ime; na agwo kegima enyancha egatoerera.
JON 1:16 Eke gekagera abanto baria bakairoka Omonene mono, bakamoruera ekeng’wanso na koria chiira chi’okomokorera.
JON 1:17 Ase ogochika kw’Omonene enswe enene ekamera Yona, na Yona akabeera ime ase enda y’enswe eria amatuko atato, omobaso na obotuko.
JON 2:1 Ekero Yona arenge ime ase enda y’enswe eria, akaba ogosa Omonene, Nyasae oye,
JON 2:2 agateeba, “Ekero narenge ase emechando, aye Omonene, ngakorangeria naye okangiraneria inche. Korwa ase endiba y’ense y’abakuure ’nkarera onkoye naye okanyigwa inche.
JON 2:3 Aye nigo kwandutete gochia ase chindiba, inse kegima y’enyancha, ne chiooro chi’enyancha chiang’etananete inche. Na emerindo yao yonsi emetindi ekaimokerera igoro egantuba.
JON 2:4 Ase ayio inche nkarengereria ng’a natugutirwe korwa ase obosio bwao, naende ng’a tikonyara koyerora Hekalu yao Enchenu.
JON 2:5 Amache agacha agantuba naende agantokeria inche; enyancha egantuba inche kegima enderema ya nyancha ekarandererwa omotwe one.
JON 2:6 Nigo nagendete inse kegima goika ase emeri y’ebitunwa agwo ase ense eyio ebisiekero bi’ebiita biaye bigosieka kare na kare. Nonya naboigo, aye Omonene, Nyasae one, nigo kwangiranetie korwa ase chindiba inde moyo.
JON 2:7 Ekero obomoyo bwane bwachagete gosoka gochia aria are erio aye Omonene ngasaba gocha ase ore na korwa ime y’Hekalu yao enchenu okanyigwa inche.
JON 2:8 Abanto abwo bagosasiima emegwekano eyio ere bosa barabwo batigire oboigweri gocha ase ore.
JON 2:9 Korende inche ningoterere ’ngokobaka aye; nikoruere aye ekengwanso na goikerania aria nakoriereire chiira. Ogotooreka nigo gokorwa ase Omonene!”
JON 2:10 Eri’Omonene akayechiika enswe eria emoroke Yona, igoro ase engegu, nero egakora boigo.
JON 3:1 Nainde, Omonene agakwana na Yona.
JON 3:2 Ere agateeba, “Imoka ogende Ninawi, omochie oria omonene, erio obararerie abanto amang’ana ayio nakoeire.”
JON 3:3 Ase ayio Yona akamoigwera Omonene akagenda Ninawi omochie omogare kegima, akaira amatuko atato koyotara bwonsi.
JON 3:4 Yona agachaaka gotara ime y’omochie oria, nyuma y’ogotara ase rituko rigima, ere agaaka eriogi agateeba “Atigaire amatuko emerongo ene oka, erio Ninawi esarigwe!”
JON 3:5 Abanto ba Ninawi bakegena amang’ana a Nyasae, bagaetia buna kera oyomo eng’ate, na abanto bonsi pi, korwa omonene kegima goika omoke, bakeboyia chigunia koorokia buna beitirie.
JON 3:6 Ekero amang’ana ayio aigete ase omorwoti, ere akaimoka korwa ase ekerogo kiaye ki’obonene, akarusia engobo yaye y’obonene, akeboyia chigunia, agaikaransa inse ase ribu igoro.
JON 3:7 Erio agatoma okoraria gochia ase abanto ba Ninawi: “Oko n’ogochika korwa ase omorwoti n’abanene baye: onde tabaisa koria kende; abanto bonsi, chiombe, amo n’echingondi tibiancheiri koria gose konywa.
JON 3:8 Abanto bonsi pi amo n’echingiti babeke chianga chi’echigunia. Kera oyomo goika amosabe Nyasae ase ekeene naende boigo goika atige chinchera chiaye chi’obobe namakora aye y’ebibe.
JON 3:9 Kero kende Nyasae nabo abaise koonchoreria ebirengererio biaye; kero kende nabaise gotiga koba n’ekeririanda, naitwe titogokwa!”
JON 3:10 Nyasae akarora aria bakorete; akarora nga batigire chinchera chiabo chi’ebibe. Erio ere agaonchoreria ebirengererio biaye naende agatiga kobaa egesusuro keria ere atebeete nga nabae.
JON 4:1 Yona akagechigwa namang’ana ayio, akaba nendamwamu.
JON 4:2 Erio agasaba Omonene, agateeba, “Aye Omonene, Inee, amang’ana aya tari aro nateebete ekero narenge ase ense yane? Naende nakio kiagerete ngatama gochia Tarisisi, ekiagera nigo namanyete ng’a aye nigo ore Nyasae oichire nobuya na amaabera; tori omwango bw’okoba nendamwamu, na obwanchani bwao obonene nigo bogendererete botambe, naende nigo okoonchora ebirengererio biao, tokobakorera amabe.
JON 4:3 Ase ayio, aye Omonene, bono nagosoroire ng’a orusieo obogima bwane ontige inkwe, ekiagera nigo ere buya ase ’nde gokwa kobua kogenderera koba moyo.”
JON 4:4 Eri’Omonene akamobooria, “Inee! Igo mboronge ogokora ase okogechigwa igo?”
JON 4:5 Bono Yona agasoka korwa ase omochie oria, agaikaransa ase ensemo ya moocha y’omochie. Agwo akeagachera ekegutu, agaikaransa imeo gokenderera koganya arore ayare gochia gokorekana ase omochie oria.
JON 4:6 Eri’Omonene Nyasae akameria omobono ogakina, na Yona agakenderera inse yaye, agatimoka korwa ase okorosa kwaye. Ase ayio akagokigwa mono nomobono oria.
JON 4:7 Korende rituko ria kabere mambia, Nyasae agachiika rikonde rikaria omobono oria, erinde ogasusana.
JON 4:8 Ekero erioba riatiirire gocha igoro, Nyasae akarenta omwaga okagusa korwa moocha orenge nomobaso omoororo se, na omobaso oria ogasamba Yona bobe ase omotwe goika akagireka. Erio akagania akwe, agateeba, “Nigo ere buya ase ’nde gokwa kobua kogenderera koba moyo.”
JON 4:9 Korende Nyasae akaboria Yona, “Inee! Mboronge igo aye okogechigwa ase engencho y’omobono oyio?” Yona akairaneria, akamoteebia, “Ee, nigo inde noboronge kogechigwa, nonya ngoika ogokwa.”
JON 4:10 Omonene akamoteebia, “Aye kwaroreire omobono oyo amaabera, nonya tikwaywechanderete ase ogokora emeremo asoro, gose ase okoyokinia; nigo omerete ase obotuko obomo, naende ogasira ase obotuko obomo.
JON 4:11 Inee! Inche tingwenereti koba namabeebe ase Ninawi, omochie oyio omonene, agwo ase abanto goetania chilifu rigana erimo na emerongo ebere (120,000) bamenyeteo? Abanto abwo tibamanyete gwatanana ayare ensemo ya borio na ayare ase eya bomosi. Boigo omochie oyio nobwate ching’iti chinyinge mono chitugireo.”
MIC 1:1 Eri nario ring’ana ri’Omonene riachete ase Mika, oyo omenyete agwo Moreseti, ekero Yotamu, na Ahasi, na Hezekia, barenge abarwoti b’Abayuda. Omonene akamomaanorera Mika ayare gochia koba igoro ya Samaria na Yerusalemu.
MIC 1:2 Igwa amang’ana aya! Inwe abanto b’ebisaku bionsi, tegerera moigwe Inwe mwensi abwo momenyete ase ense, Omonene nabe kirori mamincha yaino. Tegerera moigwe amang’ana aya! Nigo agokwana korwa ase Hekalu yaye ya igoro.
MIC 1:3 Rora, Omonene ngosoka are korwa aase aye achenu; ere ngoika are gocha aa, atare ebitunwa bi’ense.
MIC 1:4 Ebitunwa ebio mbinyititoke inse yaye, binyititoke buna obochoe bokonyititoka ase omorero, na bibe buna amaache akoba ekero aumoirwe ase egetirimboko.
MIC 1:5 Ayio nigo arabe ase engencho abanto ba Israeli bakorete ebibe bakaba mamincha ya Nyasae. Inee! Niing’o orabogorie ogosaria okwo kore ase abanto ba Israeli? ’Samaria omochie omonene omonyene! Na ase ogosaria okwo kw’ogosasiima emegwekano ase Abayuda? ’Yerusalemu enyene!
MIC 1:6 Ase ayio Omonene otebire “nintagore Samaria obe obonge bw’amagena, obe omogondo ase emesabibu erasimekwe. Ninturunkanie amagena ’omochie oyio gochia ase rigoko, nintubore amaroso aye atigwe maiso marore.
MIC 1:7 Emegwekano yaye yonsi yerigori rinene egosasimwa nesamunyoranwe ebe ebisamunye, kera egento keria gekoegwa abatayayi be Hekalu ng’esarigwen’omorero, na emegwekano yaye yonsi nebe amatombe atigire. Samaria nigo yanyorete ebinto ebio bionsi ase emeyega y’okomenta oroiboro, bono ababisa baye mbababogorie korwa aroro gochia ase abatayayi b’echikalu b’echinsemo chinde.”
MIC 1:8 Erio Mika agateeba, “ase engencho y’amang’ana aya nigo ndarere na kweumia. Ase o koorokia amagombo ane nigo ndatare ’ntabegeti bikoroto naende ’inde getirianda. Nigo ndaorie buna ekebwe naende ’mbuge buna esagero.
MIC 1:9 Amaote a Samaria takonyara kobwenigwa nabo igo Yuda yabereiri ange gochandeka enchera eyio eyio; ogotagorwa gwaikire ase ebiita bia Yerusalemu enyene agwo ase abanto bane bamenyete.”
MIC 1:10 Tiga goteebia ababisa baito ime ya Gati igoro y’okobugwa gwaito; timobaisa gotiga barore mokorera. Abanto ba Beti‐Le‐Afura orokia okorusia moyo kwaiko ase okwegaragaria igoro ase ebuse!
MIC 1:11 Inwe abanto ba Safiri genda ase obooswa, getirianda more n’obosoku. Baria momenyete Saanani timweba mosoke korwa ase omochie obo omonene. Ekero moraigwe abanto ba Beti‐Hasaeli bakorera, agwo momanye ng’a botamero tibori aroro agwo.
MIC 1:12 Abanto ba Maroti ganyerera obokonyi n’obwoba ase engencho Omonene oretire amaakwa ange na Yerusalemu.
MIC 1:13 Inwe baria momenyete ime ya Lakisi agia chibarasi chiaino chi’esegi ebisibero. Inwe nigo mweegetie ebibe bi’Abaisraeli mokagera Yerusalemu egakora ebibe.
MIC 1:14 Na bono, abanto ba Yuda batebie batigare buya omochie o Mosereti‐Gati. Abarwoti b’Abaisraeli tibakonyora gokonywa konde korwa ase omochie o Akisibuse.
MIC 1:15 Abanto ba Maresa Omonene nabaererie omobisa, oyio orachie koira omochie oino. Abarai b’Abaisraeli mbagende bebise ime ase rikuruma rire Adulamu.
MIC 1:16 Abanto ba Yuda kigita chitukia chiaino moreree abana baria mwanchete. Kora emetwe yaino erabe se buna ey’echinsoti ekiagera abana baino mbairwe obooswa are korwa ase more.
MIC 2:1 Naki erabe akong’u ase baria bakogeesa ase okoroberia amabe! Ekero bogokiamoka buna bakonyora ribaga rike baikerania obebe boria baroberetie.
MIC 2:2 Ekero barabwo batagete emegondo baurereria; ekero batagete chinyomba bachiira rioka. Eamate teiyo gose enibo bire n’oborendi.
MIC 2:3 Ase igo Omonene nigo agoteeba, nigo ndoberetie koreta amaakwa ase more, nainwe timokonyaara koyatamboka. Ngochia more kwenyora ase obokong’u, naende timogochia konyara gotara n’obwerori naende.
MIC 2:4 Ekero chingaki chirache, abanto mbabogorie omogano oino koba ekiorokererio k’iobobe, na nigo baratere ogoteera gw’okwerusia moyo igoro ase ayio mwaeteire: “Twatagokire kegima! Omonene otourire ense yaito naende oyeire abanto baria batoosete.”
MIC 2:5 Na bono ekero engaki eraike ense ekoiranigwa gochia ase abanto b’Omonene, onde oino taiyo oranyore egatari aroro.
MIC 2:6 Abanto nigo bakondanderia bateeba, Tobaisa gotorandia. Tobaisa korandia ayio onsi Omonene tari gochia gotoa obosoku.
MIC 2:7 Nigo okorengereria buna Abaisraeli nigo bare inse y’okoragererigwa? Nigo Omoika bw’Omonene asirie okoremereria kwaye? Ekeene ere nakore ebinto ebio? Tari gokwana ase obwororo ase baria bagokora ay’ekeene?
MIC 2:8 Omonene airaneria, “Nigo mokoboera abanto bane buna ababisa. Abasacha nigo bakoirana korwa ase esegi, bakagerete ng’a mbare n’oborendi ase enka, korende nao more agwo moganyererete kobaboria chigoti chiabo korwa mareko.
MIC 2:9 Mwaseria abakungu b’abanto bane korwa ase chinka chiabo banchete, naende mwaunereirie abana babo ogosesenigwa kwane.
MIC 2:10 Imoka mogende; borendi tiboiyo aiga naende. Ebibe biano biaragereirie aase aa gochia ase obosareku.
MIC 2:11 “Abanto aba nigo batagete omobani ogoetanana n’oborimo amo n’obong’ainereria boigo ogoteeba, ’nababaneire buna Edivai n’amarwa naumoke ase more.
MIC 2:12 “Korende nimbasangererie mbabeke amo inwe abanto bonsi ba Israeli abwo batigarete. Nimbarete amo buna ching’ondi chikoirana gocha ase riicho. Buna oboriisia boichire ching’ondi, ense yaino neichorwe naende n’abanto abange.”
MIC 2:13 Omonene naigore chinchera ase bare naende abarae korwa ase obooswa. Mbasoke korwa ase ebiita bi’omochie omonene bagende bare n’obosibore. Omorwoti obo, Omonene obo bweka nere orabarae gochia isiko.
MIC 3:1 Tegerera inwe abarai b’Abaisraeli! Eganga yaino nigo egwenerete koba okorigereria oboronge,
MIC 3:2 Korende nwe nigo mwangete aria are amaya naende nigo mwanhete ayare amabe. Nigo bogosabora abanto risankwa bare moyo naende mwarusia chinyama korwa amauga abo.
MIC 3:3 Inwe nigo mokoria abanto baane. Mwabachobora risankwa, mwabuna amauga abo, mwababutorana buna chinyama chikobekwa enyongo.
MIC 3:4 Engaki neike ekero morarere gochia ase Omonene korende takobairaneria inwe. Ere tagotegerera amasabo aino, ekiagera mwakorire amabe.
MIC 3:5 Abanto bane nigo bakong’ainwa n’ababani abwo bakobariera chiira chi’omorembe baria bakobaakana, korende bagosereria baria batari kobaakana egesi. Ase ababani abwo Omonene nigo agoteeba,
MIC 3:6 “Inwe ababani, amatuko aino igo are ange koera; risase riabarimereire gochia inse. Ase engencho inwe mogosiria abanto bane, inwe timokonyora naende amaroro y’obobani, naende timokonyara kobana kende gionsi.”
MIC 3:7 Baria bakobana aria agochia gocha mbasokigwe ase ogotaikerana kw’ayio. Abwo bonsi mbasookigwe ekiagera Nyasae takobairaneria barabwo kende.
MIC 3:8 Korende ase inde inche, Omonene nigo akongichoria n’Omoika oye n’echinguru, naende ong’a inche eki’orokererio ki’oboronge nabo igo oboremu bw’ogotebia abanto ba Israeli keria kere ebibe biabo.
MIC 3:9 Integerera inwe abarai b’Abaisraeli, inwe baria mwangete oboronge naende mogonchorana ekeene koba egetari boronge.
MIC 3:10 Nigo mogendererete koagacha Yerusalemu omochie omonene o Nyasae, ase oboroso bw’ogoita n’borimo.
MIC 3:11 Abarai b’omochie omonene nigo bakogamba goetera ase amaaki, abakuani b’abana richiiko ase ogoakanwa, ababani barwa amaroro abo ase chitaabu boigo abwo bonsi bataamera buna Omonene nigo are amo na barabwo. Nigo bagoteeba, “bobe bonde tiboiyo boratochere.” Nainde bateeba “Omonene nigo are amo naitwe.”
MIC 3:12 Ase ayio, ase engencho yaino Sayoni noremwe buna omogondo, Yerusalemu nobe amaturi, na egetunwa gie Hekalu ’nkebe rinani.
MIC 4:1 Nebe ase amatuko ’omoerio ng’a egetunwa ki’enyomba y’Omonene ngekong’igwe, kebe ekenene goetania ebitunwa binde, nkeimokererigwe igoro goetania ebigoro binde; abanto abange mbaendoke gochiao.
MIC 4:2 Abanto b’ebisaku ebinge mbabe bakogendao bagoteeba: “Inchuo totiire gochia ase egetunwa ki’Omonene, gochia ase enyomba ya Nyasae o Yakobo, erinde atworokererie chinchera chiaye, na intwe tochibwatie.” Amachiiko narue Sayoni, ne ring’ana ri’Omonene ndiiche korwa Yerusalemu.
MIC 4:3 Erio Omonene nanache ekiina ase egati y’abanto abange, nagambie boronge ebisaku bire ne chinguru bimenyete aare. Abanto mbature emioro yabo y’esegi ebe amakombe, na amatimo abo abe emeyio chinkuro. Egesaku ekemo tigekoimoka korwania ekende, gose abanto tibakweorokereria korwana esegi nonya ng’ake.
MIC 4:4 Kera omonto nigo araikaranse inse y’emesabibu yaye na ase emeko yaye, na onde takoboboyia, ekiagera Omonene bw’Emeganda nere okwanire ayio.
MIC 4:5 Kera egesaku nigo kerabwatie erieta ri’enyasae yaye, korende intwe nigo torabwatie erieta ri’Omonene Nyasae oito goika kare na kare.
MIC 4:6 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio ninsangererie ebirema, naende ninsangererie abwo naseretie, na bonsi abwo naete amaakwa.
MIC 4:7 Nintige abare ebirema babe abatigari, na abwo baseretigwe babe egesaku kere ne chinguru. Omonene nabagambere agwo ase Egetunwa gia Sayoni, korwa bono na goika kare na kare.
MIC 4:8 “Naye Omorobiri bw’oborendi, aye ekegoro ki’omochie o Sayoni, obogambi bwao obokoro mbokoiranere, ee, obogambi bw’omochie o Yerusalemu.”
MIC 4:9 Bono, ninki okorera neriogi rinene? Inee! Omorwoti tari ime yao? Abasemia bao mbasirigwe goika kwabeire nobororo buna obw’omokuungu okobina aibore?
MIC 4:10 Inwe abanto ba Sayoni, bina moigwe obororo buna obw’omokuungu okobina aibore; korwa bono karue ase omochie, momenye ase chinsana. Mogende Babiloni, na aroro motoorigwe. Aroro agwo Omonene nabatoorie korwa ase amaboko ’ababisa baino.
MIC 4:11 Bono abanto b’ebisaku ebinge basangererekanire amo baabarwanie esegi, bagoteeba: “Tiga omochie oyio okorwe obe oyotachenegeti, naintwe tobe torigereretie Sayoni.”
MIC 4:12 Korende abanto abwo tibamanyeti ebirengererio bi’Omonene, gose tibamanyeti omooroberio oye ng’a obasangereirie amo buna emesaima ere ase ekeooreri gi’okoorera.
MIC 4:13 “Inwe abanto ba Sayoni, imoka moore, ekiagera ninkore ching’unchara chiaino chibe echi’ebioma, na ebitaago biaino bibe ebi’etai, erinde moake abanto abange, mobasamunyore.” Ebinto biabo morasakore mobiatanane bibe ebichenu ase Omonene, ne chinibo chiabo chibe echi’Omonene bw’ense engima.
MIC 5:1 Aye Omochie bw’emeganda, sangereria emeganda yao y’esegi. Ababisa banaaririe omochie oito bayorwanie esegi. Barabwo mbaake omogambi bw’Abaisraeli orosea rwaye nenyimbo.
MIC 5:2 “Korende aye Bethlehemu Efarata, aye ore omoke ase egati ye chiamate chi’egesaku ki’Abayuda, korwa asore nang’orokere oyomo orabe omogambi bw’Abaisraeli. Oyio nao arenge korwa agwo kare, ee, korwa kare na kare.”
MIC 5:3 Ase ayio Omonene natige abanto baye goika engaki eike, ekero oyio okobina araibore; erio nario abanto bamwabo abatigari barairane gocha ase Abaisraeli.
MIC 5:4 Ekero oyio oraiborwe arache, narisie riicho riaye ore ne chinguru chi’Omonene, ee, narisie nobonene bw’erieta ri’Omonene, Nyasae oye. Riicho riaye ndibe rirendire buya, ekiagera bono ere nabe omonene goika chinsinyo chionsi chi’ense.
MIC 5:5 Omorisia oyio nabe omorembe oito. Ekero Abaasuri barache ase ense yaito gotorwania na basoe ase chinyomba chiaito chi’obonene, intwe ntosokie abarisia batano na babere, na abagaambi batano na batato, baabatange.
MIC 5:6 Barabwo mbasirie ense y’Abaasuri nemioro, na ense ya Nimurodi bayesirie nemeyio ya birende. Boigo mbatotoorie korwa ase Abaasuri ekero barasoe ase ense yaito goetera ase chimbebe chiaito.
MIC 5:7 Erio abatigari ba Yakobo mbabe ase egati y’abanto b’ebisaku ebinge, buna riime rigotonya korwa ase Omonene, na buna embura engiya egotwera obonyansi, embura eria tegoteebana koganya monto gete, gose Mwanyabaanto onde bwensi.
MIC 5:8 Ee, abatigari abwo ba Yakobo mbabe ase egati y’abanto b’ebisaku ebinge, babe buna endo ere ase egati ye ching’iti chire ase rinani, na buna endo ensae ere ase egati ye riicho rie ching’ondi, eyio ekero yasoire ase riicho nigo egotachera inse na gotandorana eyaitire, na onde tari oranyare koyetooria.
MIC 5:9 Ase enchera eyio amaboko aino naimokererigwe igoro y’abachandi baino, na inwe mosirie kegima ababisa baino bonsi.
MIC 5:10 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio ninsirie chibarasi chiaino, ne chigari chiaino chirue ase more kegima.
MIC 5:11 Ninsarie emechie yonsi ere ase ense yaino, naende nintagore chindwaki chiaino echio mogwekengera.
MIC 5:12 Ninsirie oborogi korwa ase amaboko aino, na abaringoria tibakonyorekana ase more nonya ng’ake.
MIC 5:13 Ninsirie emegwekano yaino yonsi amo, ne chisiiro chiaino, ebinto ebio mogosasiima, na inwe timokogenderera gosasiima emeremo y’amaboko aino.
MIC 5:14 Ninsimore emete y’Asera eyio mogosasiima, ninyerusie korwa ase more, ninkore emechie yaino ebe bosa.
MIC 5:15 Ninyeruserie egesiomba ase abanto b’ebisaku, abwo batari koigwera, inde nendamwamu na ekeririanda.”
MIC 6:1 Bono inwe tegerera moigwe ay’Omonene agoteeba: Imoka, mwekwanere agwo bosio bw’ebitunwa, na motige ebigoro biigwe amariogi aino.
MIC 6:2 “Inwe ebitunwa, nainwe ebitare, ninwe more oboroso bw’ense, tegerera moigwe ogosoera kw’Omonene! Ere nabwate amang’ana nabaanto baye, nare nekina n’Abaisraeli.
MIC 6:3 “Inwe abanto baane, ngento ki nabakoreire? Nase amang’ana ki nabarosirie? Ng’iranerie!
MIC 6:4 Nigo nabarusetie korwa ase ense ya Misiri; nkababooria korwa ase ense y’obosomba, inche ngatoma Musa, na Aroni, na Miriamu, bakaba bakobaraa.
MIC 6:5 Inwe abanto baane, inyora egento Balaki, omorwoti o Moabu, aroberetie gokora, na buna Baalamu, mosinto o Beori, amoiraneretie. Boigo inyora amang’ana akoregete ekero mwarenge ase orogendo korwa Sitimu gochia Giligali, erinde monyare komanya ogokora kw’oboronge kwane inche Omonene.”
MIC 6:6 “Ngento ki ndarentere Omonene, na ntung’ame ase obosio bwa Nyasae ore igoro? Inee! Nigo ndache ase obosio bwaye, ndetane ebing’wanso bi’ogosambwa, gose chimori chiakoorire omwaka oyomo?
MIC 6:7 Inee! Omonene nagokigwe ne chimingichi chilifu, gose ne chindooche chi’amaguta chilifu ikomi? Inee! Nindue omwana one omotangi ase engencho y’ogosaria kwane, omwana oyio ore okwama kw’obogima bwane, abe ekeng’wanso ki’ebibe ase engencho y’omoyo one?”
MIC 6:8 Aye Mwanyabaanto, Omonene okworokirie ayare amaya. Ninki Omonene aganetie korwa asore otatiga okore ayare ay’oboronge, na bwanche gokora ayare ay’obwanchani, naende otaare ase oboitongo ase obosio bwa Nyasae oo.
MIC 6:9 Omonene nigo akorangeria abare ase omochie, na omonto oirogete erieta riaye nere omong’aini. Eriogi riaye nigo rigoteeba: “Igwa igoro y’egesusuro na ning’o ogechikiire.
MIC 6:10 Inee! Chinibo chi’obourereria nchigenderere kobeera ase chinyomba chi’abakori amabe? Na ebirengero bitaikeraneti biragereirie mbibeereo?
MIC 6:11 Ninyare gwanchera ebirengero bi’obourereria, gose amagena ’obong’ainereria ay’okorengera abeere ase chisaro ime?
MIC 6:12 Abanto abanda bare ase egati yaino baichire nobourereria, na abwo bamenyete agwo nigo bagokwana oborimo, ne chimeme chiabo nigo chire echi’obong’ainereria.
MIC 6:13 Ase engencho y’ebibe biaino nimbaake timogwena rinde, mbasirie kegima.
MIC 6:14 Ekero morabe mokoragera, timokoigota; nigo moragenderere koba nenchara. Mosangererie na kwegachera ebinto, korende ebio mwegacheire nimbirue bisirigwe nemioro.
MIC 6:15 Imosimeke chindagera, korende timogochigesa. Imomite amazeituni, korende timokweaka amaguta korwao; imomite amasabibu, korende timokonywa edivai ekorwao.
MIC 6:16 Inwe nigo mwabeire mokobwatia amachiiko ’Omuri, na ogokora gwonsi kw’enyomba y’Ahabu, naende mwabeire mokoigwera ogosemia kwabo. Ase ayio nimbasirie kegima, na abamenyete ime yao babe bagochaywa, na igo mobogorie okoramwa okwo abanto baane barametwe.”
MIC 7:1 Obobe nobwane, ekiagera nabeire nkororekana buna ekero amatunda ’omorakera agosangererigwa, na ayatigaire ase emesabibu achorirwe. Ebisago bi’amasabibu bikoriegwa tibiyo, na amako amatang’ani, aya nganetie, taiyo.
MIC 7:2 Abanto bamoirogete Nyasae basirire korwa ase ense, na oyore nenkoro endonge tari ase egati y’abanto. Bonsi nigo bakoboera abanto baitere amanyinga abo. Kera omonto nigo akobwata, oyomwabo noboreba.
MIC 7:3 Abanto aba nigo bare nomokia gokora ayare amabe namaboko abo. Omogambi nigo anchete aegwe riaaki, na omogambi ebiina boigo; omonto ore nokobua nigo agosaba aegwe ebi aganetie ase okogania kwaye okobe, na nigo babwateranete amo.
MIC 7:4 Oyore omuya goetania abande ase egati yabo nigo anga buna egetutu kere namagwa, na oyore nenkoro endonge nigo are nobobe kobua orobago rogiteire amagwa. Ekero rituko ri’abarendi bao, riria ri’egesusuro kiao riraike, abanto mbabe nomoichano.
MIC 7:5 Tobaisa kwegena omogisangio oo, gose gosemeria omosani oo. Orende amang’ana akorwa ase omonwa oo, nonya mokao tayamanya.
MIC 7:6 Omwana omomura nigo agochaaya ise, na omwana omoiseke nigo akoamererania na ng’ina, na moka momura oamererania na ng’ina biara. Ababisa b’omonto nabaanto b’enyomba yaye omonyene.
MIC 7:7 Korende inche omonyene nindigererie Omonene; ninganye inde nogosemeria ase Nyasae ore ogotooreka kwane; Nyasae one nanyigwe.
MIC 7:8 Aye omobisa one, togokera okogwa kwane; ekero ndagwe, nintenene naende; ekero ndabe inde ase omosunte, Omonene nabe etaya yane.
MIC 7:9 Ekiagera nakorire ebibe ase Omonene, nindemererie endamwamu yaye, goika ere agambe amang’ana aane na ang’e oboronge bwane. Ere nandete ase omobaso, na inche ningokere oboronge bwaye.
MIC 7:10 Erio oria ore omobisa one arore ayio, na obosooku mbomotube oria omboretie, “Ng’ai Omonene, Nyasae oo, are?” Nimorigererie ngoke; ere natiringerwe inse buna esike ere inchera.
MIC 7:11 Rituko ndiche ekero chindwaki chiao chiraagachwe. Ase rituko erio chimbebe chiao nchigareeigwe.
MIC 7:12 Ase rituko erio abanto mbagochere korwa Asuri na korwa ase emechie ya Misiri, ee, korwa Misiri goika orooche rwa Eufarati, na korwa ase enyancha eyemo goika ase eyende, na korwa ase egetunwa ekemo goika ase ekende.
MIC 7:13 Korende ense netigwe ebe bosa ase engencho y’abanto bamenyeteo; okwo korabe okwama kw’ogokora kwabo okobe.
MIC 7:14 Risia abanto bao nenyimbo yao abanto abwo bare riicho ri’omwando oo, rimenyete ao rioka ase rinani ime agwo Karimeli. Oritige rikorisia agwo Basani na Gileadi, buna yarenge ase amatuko a kare.
MIC 7:15 “Nimborokie amakumia buna nakorete ekero mwaruete ase ense ya Misiri.”
MIC 7:16 Ekero abanto b’ebisaku bararore ayio mbasooke, ekiagera chinguru chiabo chiabuirwe. Mbatube emenwa yabo namaboko abo, na amato abo natine.
MIC 7:17 Barabwo mbamene orotu rwe riroba buna ching’iti ching’enda inse. Mbarue ase chinyomba chiabo chinkong’u bakoiguswa bekurure inse buna amakonde; mbakoonchokere aye Omonene, Nyasae oito, bare nobwoba obonene, ee, mbakoiroke aye.
MIC 7:18 Inee! Nyasae onde nare onga buna aye? Aye nigo okwabera abatigari abare omwando oo ebibe biabo, na kweba obobe bwabo. Aye tori kogenderera koba nendamwamu yao goika kare na kare, ekiagera bwanchete koorokia obwanchani bwao botari koera.
MIC 7:19 Aye notoiranere, otororere amaabera naende; notiringere ebibe biaito inse y’amagoro ao, nobitugute bionsi ime ase chindiba chi’enyancha.
MIC 7:20 Aye noorokerie ororeria rwa Yakobo obwegenwa bwao, na orwa Aburaamu obwanchani bwao botari koera, buna kwarierete chisokoro chiaito eira korwa ase amatuko a kare, ogatiana.
NAH 1:1 Aya naro amang’ana igoro ya Ninawi, omogano igoro y’oborori bwaroretwe na Nahumu Omoelikosi.
NAH 1:2 Omonene Nyasae tari gwanchereria abamereria; nigo akobaa egesusuro abwo bakomoengereia. Ase ekeririanda kiaye nabairanerie eri bagwenerete.
NAH 1:3 Omonene tari omwango ase okogechigwa, korende nare n’enchinguru na tari gotiga oyore n’okomocha agende ataeiri egesusuro. Ase Omonene agotaara, emerindo nigo egotenena; amare naro ebuse ekoimoka korwa ase amagoro aye!
NAH 1:4 Nigo agochiika enyancha nero yakamoka! Nigo agokora chindoche chiakama. Emegondo ya Basani nigo egosusana, egetunwa gia Karimeli nigo kegoonchoka kiaba maroba, amaua a Lebanoni nigo akorachoka.
NAH 1:5 Ebitunwa nigo bigotengecha ase obosio Omonene; ebigoro nigo bikonyititoka ase obosio bwaye. Ense nigo ekonyegerigwa ekero Omonene akororekana; ense amo nebitongwa nigo bikonyegerigwa.
NAH 1:6 Ning’o oranyare gotenena ekero ere are n’ekeririanda? Ning’o oratigare ekero are n’obotindi obonene? Nigo akoumora obororo bogwoka; Ebitare nigo bigosamunyokana biaba orotu ase obosio bwaye.
NAH 1:7 Omonene nomuya; nigo akorenda abanto baye ase chingaki chi’emechando; nigo akorenda baria bakoonchoka gochia ase are.
NAH 1:8 Buna chioro chinene chikominyoka ere nigo agosiria ababisa baye kegima; obatoma gochia ase amakweri baria bakomoengereria.
NAH 1:9 Inki mokoroberia igoro y’Omonene? Nkobasiria are, onde taiyo oramoengererie goetania are rimo.
NAH 1:10 Buna korengana amagwa asisikaine na obonyansi obwomo inwe abatindu mosambwe mosire!
NAH 1:11 Korwa ase ore, aye Ninawi, nachete korwa aroro omonto gete oichire n’emeroberio y’obobe, ere akaroberia mamincha y’Omonene.
NAH 1:12 Aya naro Omonene agoteeba ase abanto baye Abaisraeli: “Nonya Abasiria bare abakong’u naende abange ina baitwe nagosirigwa. Abanto bane ’nabakorete mogachandeka, korende inche tinkoirorera gokora ayio naende.
NAH 1:13 Bono ninkoore chinguru chi’Abaasiria korwa igoro ase more naende nimbutore chinyororo chiria chibasibete inwe.”
NAH 1:14 Aya naro Omonene achiikire igoro y’Abaasiria: “Tibagotwara ororeria roragendererie erieta riabo. Inche ninsarie emegwekano ere ase chi’Hekalu chi’ebinyasae biabo. Ningendererete koroisia oboina ase Abaasiria-barabwo tibagwenereti koba moyo!”
NAH 1:15 Rigereria omotomwa ngochicha are korwa ase ebitunwa obwate amang’ana amaya! Nigo are ’nchera gocha koraria obobui! Abanto ba Yuda chenga mokore omoyega oino naende momoe Nyasae keria mwamorierete ere eira. Abanto ababe tibakoumokera ense yaino naende. Basirigwe kegima.
NAH 2:1 Ninawi kwaboereirwe! Chinguru chi’okogosiria chiachire. Arigania ebikengero! Renda amakori! Eariganie ase esegi!
NAH 2:2 (Omonene nare ange koirania obonene bwa Israeli, buna yarenge omochakano konya ababisa baye batarayosakora).
NAH 2:3 Abarwani b’ababisa nigo baimogeti chinguba chimbariri naende nigo babegete chingobo chigwekaine chire chimbariri. Barobwo nigo bagendererete koearigania koboera! Chigari chiabo chi’echibarasi nigo chikobara buna omorero! Chibarasi chiabo nigo chikwana!
NAH 2:4 Chibarasi chi’esegi nigo chigotitiria n’okogosa ime y’echinchera, chikoayerera gocha na koirana ase egati y’omochie omonene. Nigo chikobara buna chitochi na kominyoka buna okomesa kw’embura.
NAH 2:5 Abanene baye barangerigwe; nigo bakogochwa ekero bakwemigereria gochia motwe. Ababoeri nigo bakoayerera gochia enyasi naende baimokia chinguba chiabo bekengera ase aye.
NAH 2:6 Ebiita bire ange na roche biaigoirwe n’echinguru; enka y’omorwoti yaichoirwe nomoondoko.
NAH 2:7 Enting’ana yairirwe obosomba; abasomba baye nigo bakweumia buna amaruma, bagoaka‐aka ebikuba biabo n’obororo.
NAH 2:8 Buna amache akorwa korwa ase ritibo riatekire, abanto baayareire korwa Ninawi!. “Tenena! Tenena!” Nigo bakorera korende onde tari okorigereria magega.
NAH 2:9 Sakora chifeta! Sakora ne chitaabu! Omochie omonene nigo oichire obotenenku!
NAH 2:10 Ninawi osarigwe ong’anyirwe, obeire ritombe! Chinkoro chianyititokire n’obwoba; amarwa anyegerigwe, chinguru chiachire; amasio arachokire.
NAH 2:11 Ng’ai omochie omonene ore bono? Oyio orenge buna engoro y’echindo, agwo ase chindo chinsae chiare koerwa endagera, Ase Endo etuoni, ne eaberi, chiarenge kogenda amo n’echimanwa chiabo, chire n’oborendi?
NAH 2:12 Endo nigo yare goita keria egotwara naende yakebutorana ebisamunye yaereria eyamwabo amo n’echimanwa chiaye; nigo yarenge goichoria engoro yaye n’echinyama chibutoranire.
NAH 2:13 “Inche n’omobisa oo!” Nabo Omonene Omonguru agoteeba. “Inche ninsambe chigari chi’echibarasi chiao chi’esegi. Abarwani bao mbaitwe ase esegi, nainche ning’ire kera egento keria aye kwairete korwa ase abande. Amaganio abatomwa bao takoigwekana naende.”
NAH 3:1 Oragererigwe omochie oyio omong’ainereria naende ogoita, oichire obotenenku boraibwe na gosakorwa!
NAH 3:2 Tegerera ogwateka kw’emecharichi, okorasa kw’amagaari, ogocharara gw’echibarasi, na okonyenya gw’echigari chi’echibarasi chi’esegi!
NAH 3:3 Abariini be chibarasi nigo bagosiaroka, emioro ekobara amatimo akomeka meka! Ebitondo bibangire amo gochia igoro, emebere ekwete etari na mobaro abasacha bakogochwa nero!
NAH 3:4 Ninawi omotomani nkoegwa are egesusuro. Akomeka meka na oichire n’ogwechabera kw’oborogi bw’ogoita, nigo aegete ebisaku na kobakora abasomba.
NAH 3:5 Omonene Nyasae nigo agoteeba, Ninyee Ninawi egesusuro! Ngochobore otigare getirianda erio ngotigere ebisaku bikorore, birore obosoku bwao bwonsi.
NAH 3:6 Nikobogorie ase ogochaaya naende ngotube ne eubi. Abanto mbakorigererie n’omondoko.
NAH 3:7 Onde bwensi orakorigererie natame gochia magega. Barobwo mbateebe, ’Ninawi yatigaire koba ritombe! Ing’o ore n’amabeebe ande onsi ase are? Ning’o oraganie komoremia?’
NAH 3:8 Aye Ninawi, Nigo ore gai kobwa Tebesi, omochie omonene o Misiri? Oyio boigo narenge n’oroche rokomokengera ronga enyasi Naeli nero yarenge egekengero kiaye.
NAH 3:9 Ere nigo agamberete Etiopia na Misiri boigo, chinguru chiaye tichiarenge n’echimbebe; Libia nere orenge omosani oye.
NAH 3:10 Abanto ba Tebesi bakabogorigwa gochia gooswa. Ase kera ensinyo y’agachie abana babo bagaitwa goika bagakwa. Abatang’ani babo bakabogorigwa babekire ebinyuri na kogabanwa ase abasakori babo.
NAH 3:11 Ninawi, aye boigo nogwe gochia ase ogosundoka kw’ogotindu! Aye boigo norigie gotama korwa ase ababisa bao.
NAH 3:12 Chiburi chiao chionsi nigo chirabe buna emeko ere namako atobire: nyegeria emete, n’amatunda akogwere gocha ase omonwa oo!
NAH 3:13 Abarwani bao nigo banga abakungu, n’ense yao yatenenire etabwati abarendi ase obosio bw’ababisa bao. Omorero nosarie emekorogoto y’ebiita biao.
NAH 3:14 Gachie roche bweariganie ase okoboerwa, boigo kong’ia chindwaki chiao! Tiringa esike oroisie amatabori, naende obeke ang’e esike y’amatabori!
NAH 3:15 Aye n’okora ekio orakore, goika osambwe okwe gose oitwe ase esegi. Aye nosirigwe buna endagera ekoriegwa n’echingige. Aye nigo gwaichorete buna chingige!
NAH 3:16 Aye nigo kwaiborete abaonchoreria abange kobwa ching’enang’eni chire ase erioba! Korende bono bachiire, buna chingige chikorambora chimbaba chiabo chiairuruka chiagenda.
NAH 3:17 Abanene bao nigo banga buna risaga ri’echingige echio chigotigara ase chinyasi ase rituko ri’obokendu. Korende ekero risase rigosoka, chirochio chiairuruka, na onde taiyo okomanya ase chikogenda!
NAH 3:18 Aye omorwoti bw’Abaasuri; abagabana bao bakuure, n’abanene bao nigo baraire kare na kare! Abanto bao basiarerwe ase ebitunwa igoro, na onde taiyo orabairanie gocha inka naende.
NAH 3:19 Riogo tiriyo gose, amaote ao takonyara kobwena. Bonsi abakoigwa amang’ana ao y’ogosarigwa nigo bagwaka chinkobi n’omogoko. Nareo onde bwensi otambogete obotindi bwao botakoera?
HAB 1:1 Aya naro amang’ana amakong’u omobani Habakuki aroche ase okorora.
HAB 1:2 Aye Omonene, ngoika ririri ndabe nkorera ng’a onkonye, naye tori konyigwa? Gose ngoika ririri ndabe ngokorangeria ase engencho y’obotindi, naye tori gontooria?
HAB 1:3 Naki gwantigire narorire amabe buna aya? Naki ondigereretie ing’etananire nemechando? Ogosirigwa na ogokorerwa bobe nigo bire ase obosio bwane; amariomana na ogotaigwana nigo bireo.
HAB 1:4 Ase engencho eyio amachiiko tari ne chinguru, na oboronge tibori gokorwa. Abakori amabe nigo baetanaine abanyaboronge, na ebiina nigo bikonachwa bobe.
HAB 1:5 “Rigereria morore ayare ase egati y’abanto b’ebisaku, mokumie na goichanigwa. Ngochia gokora inde ring’ana ase amatuko aino, eri motegene moise koriteebigwa.
HAB 1:6 Naama! Nindete Abakalidayo, egesaku keria kere egetindi, naende kere ne chinkoro chigwoka, kegoeta ase chinse chionsi kemenye ase obomenyo botari obwabo.
HAB 1:7 Barabwo nabaanto bakoondokia na kwoboyia; oboronge bwabo na okobua kwabo nigo bikorwa ase barabwo abanyene.
HAB 1:8 “Chibarasi chiabo nigo chikominyoka bwango kobua chingo, nigo chire chintindi kobua chisese chi’orosana chigotwara mogoroba; abariini babo be chibarasi nigo bagochararacharara. Ee, abariini babo be chibarasi nigo bakorwa aare, nigo bakoiruruka buna ekeongo kegochia kobwata eke gekoria.
HAB 1:9 “Abanto abwo bonsi nigo bagocha gokora ay’obotindi. Nigo bakorigereria gochia bosio bare nomokia buna omwaga okorwa moocha; nigo bagosangereria abasibwa abange buna omokenye.
HAB 1:10 Nigo bagochecheria abarwoti, na gosekerera abagaambi. Nigo bagochaaya kera eburi enkong’u, baagacha chiburi chiabo, babua bachiira.
HAB 1:11 Erio baeta bwango buna omwaga, bagenderera gochia bosio; abanto abwo bare abamochi, ne chinguru chiabo nachio enyasae yabo.”
HAB 1:12 Aye Omonene, Nyasae one, Omochenu one, tari aye oreo korwa kare na kare? Ase ayio titogokwa. Aye Omonene, egetare giaito, aye kwabachikiire batogambie ekiina, kwababekire batoe egesusuro ki’ogotorongeyia.
HAB 1:13 Aye ore namaiso amaachenu mono atari korigereria amabe na aya atari ay’oboronge, naki orakore oremererie korora abanto batari abegenwa, na okire‐kiri ekero abakori amabe bagosiria abare abanyaboronge kobabua?
HAB 1:14 Aye gwakorire abanto babe buna chinswe chi’enyancha, na buna ebitongwa bikwagura bitabwati omogambi obo.
HAB 1:15 Barabwo nigo bakobabwata nebigobanio biabo baabakurura nekeonga kiabo na kobasangereria ase ekeonga kiabo bakorubera; erio bagoka na gochenga.
HAB 1:16 Ase ayio nigo bakorua ebing’wanso ase ekeonga kiabo na kogesambera ubani, ekiagera ebinto ebio nabio bikobanyorera ebinoru na endagera enyinge.
HAB 1:17 Inee! Abwo nigo bagochia konakorusia abanto b’ebisaku ase ekeonga kiabo baabasirie batari namaabera?
HAB 2:1 Inche nintenene korenda, ee, nintenene igoro ase omoorobiri bw’ogotengera, ndore ay’Omonene aranteebie, na buna ndairanerie igoro y’okorera kwane.
HAB 2:2 Omonene akang’iraneria, aganteebia, “Riika okorora okwo ase ebao namariko amaya, erinde oyo okoyasoma ayasome buya.
HAB 2:3 Okorora okwo nigo koganyete engaki yaye eike. Nigo gokoayerera goikerane, tigokomocha goikerana. Nonya gokororekana ng’a gwatebanire, ekeene goika goikerane, tikogoteebana.
HAB 2:4 Rora, oyo okweimokereria igoro, omoyo oye tori omooronge, korende omonyene oboronge nabe moyo goetera ase okwegena kwaye.
HAB 2:5 “Edivai nigo ere buna omoonchoreria omong’ainereria; omonto omwerori tari kogenderera koba n’obotoereru. Okogania kwaye nigo gokogarea kwaba buna aase abakuure; nigo konga buna amakweri atari goisaneka. Nigo agosangereria abanto b’ebisaku bionsi gocha asare na gokora abanto b’echinse chionsi koba abaye.”
HAB 2:6 Abanto aba bonsi nigo baramokorere echeche baroisie engero y’okomochecheria bateebe, “Obobe nobwaye oyo‐gosangereria amo ebinto bitari ebiaye, na bwetweka ebinto airete bibe ntenenera. Ngoika ririri aragenderere gokora igo?”
HAB 2:7 Inee! Abanto baria kwairete ebinto biabo tibakogochera mobosokano, na bagochande, bakobwate bakoire ase obosomba.
HAB 2:8 Ekiagera aye gwasakoire ebisaku ebinge, abanto b’ebisaku ebitigari mbagosakore aye; gwaiteire amanyinga ’abaanto abange, na ogakora ayare amabe ase ense na ase emechie, na ase bonsi abamenyeteo.
HAB 2:9 Obobe nobwaye omonto oria okonyora ebitoki bi’obobe na kobirenta ase enyomba yaye, erinde bweagachera egeswa kiaye aase aimokererete igoro ng’a abe noborendi korwa ase okobua kw’amabe.
HAB 2:10 Aye kwarenteire enyomba yao obosooku ase ogoita abanto abange, na igo gwakorire ebibe bi’ogosiria obogima bwao aye omonyene.
HAB 2:11 Amagena ’enyasi naake eriogi na emiamba ye rirongo neyairanerie.
HAB 2:12 Obobe nobw’omonto oyio okoagacha omochie ase ogoitera amanyinga na kobeeka oboroso bw’omochie ase ogokora ebibe.
HAB 2:13 Abanto nigo bakwerosia gokora emeremo eyio erasambwe nomorero, na abanto b’ebisaku nigo bakwerosia gokora emeremo ere bosa. Rora, ayio nigo arure ase Nyasae bw’Emeganda.
HAB 2:14 Ense neichorigwe nokomanya kw’obonene o Omonene buna chinyancha chiichire namaache.
HAB 2:15 Obobe nobw’omonto oria okoa omonto onde ekenyugwa giochoganirie nobosongo kiamotindia, erinde anyare korigereria obogetirianda bwaye.
HAB 2:16 Aye nigo gwaichoirwe nobosooku ribaga ri’ogosikwa. Aye kanywe, obe omonto otarogeti! Egekombe ki’egesusuro kere ase okoboko gw’okorio kw’Omonene nakegochere; na oboosoku mbotube obonene bwao.
HAB 2:17 Obobe bwakoretwe ase Lebanoni mbogotube, na ogosirigwa gwe ching’iti koria gwachiondogetie; aye noegwe egesusuro, ekiagera gwaiterete amanyinga ’abaanto, na ogakora amabe ase ense, na ase emechie, na ase abanto bamenyeteo.
HAB 2:18 Omogwekano bw’ogosasimwa, mbitoki ki okorentera oyio okoyobomba? Oyio nomogwekano obombire ore omworokia omong’ainereria? Oyio oyoroisetie nigo asemeretie emeremo y’amaboko aye ere chinyasae chitari gokwana.
HAB 2:19 Obobe nobwaye omonto oria ogoteebia egento kebaachire korwa ase omote: Boka! Na oteebia rigena ritanyare gokwana: Imoka! Inee! Ebinto ebio mbinyare gokworokereria enchera? Rora, ebio nigo bioomire ne chitaabu ne chifeta, korende omoika tori ime yabo.
HAB 2:20 “Korende Omonene nao are ase Hekalu yaye Enchenu; tiga ense yonsi ekire‐kiri ase obosio bwaye.”
HAB 3:1 Oko nogosaba kw’omobani Habakuki.
HAB 3:2 Aye Omonene, naigure chinkuma chiao, nairokire. Omonene, ogokora kwao tiga kobe okoyia ase emiaka eye, tiga komanyekane ase emiaka eye. Ekero ore nendamwamu oinyore amaabera.
HAB 3:3 Nyasae ngocha are korwa Temani ee, Ere oyore Omochenu ngocha are korwa ase egetunwa gia Parani. Obonene bwaye mbotube igoro chionsi, na ense neichorwe nogotogigwa kwaye.
HAB 3:4 Okobara kwaye nigo konga buna okw’erioba, gokomoreka korwa ase okoboko kwaye, aroro agwo obobui bwaye nao bobisire.
HAB 3:5 Amarwaire agoita nigo atang’aine bosio bwaye, na amaakwa nigo akobwatia chimbaratero chiaye.
HAB 3:6 Ekero agotenena, ense nigo agotengechigwa, na ekero akorigereria, abanto b’ebisaku nigo bakonyegerigwa. Ebitunwa biarengeo korwa kare nigo bikorimera gochia inse. Ere nigo agotaara ase chinchera chiaye chia kare.
HAB 3:7 Nkarora chinyomba chire Kusani chichandegete, ne chieema chi’ense ya Midiani chikanyegerigwa.
HAB 3:8 Inee! Aye Omonene nigo ogechirie ne chindooche, gose endamwamu yao nigo ere igoro ase chirochio? Inee! Nigo ore nekeririanda ase chinyancha, ekiagera nigo gwachete ne chibarasi chiao koriinete chigari chiao chi’obobui?
HAB 3:9 Obota bwao bwaorokigwe maiso marore amo nemegwe ye ring’ana riao kwarierete ebisaku eira. Nigo gwatandorete ense ne chindooche.
HAB 3:10 Ebitunwa nigo biakorooche, bikanyegerigwa, amaache e chiooro agaeta; chindiba chigaaka amariogi, chikaimokia amaboko abo gochia igoro.
HAB 3:11 Ekero emegwe yao yarenge korunda na komesa, ne ritimo riao riarenge komekameka, na erioba na omotienyi bigatenena aase abo.
HAB 3:12 Aye nigo gwaetete ase ense kore nekeririanda, okamionogorera abanto b’ebisaku inse kore nendamwamu.
HAB 3:13 Aye nigo gwasogete ase ogotooria abanto bao, ee, okarentera omoakwa amaguta oo ogotooreka. Nigo gwasenyentete ekerama ki’enyomba y’omokori amabe, okayetagora korwa ase oboroso goika ase egechuria.
HAB 3:14 Aye nigo kwabeetete emetwe y’abasikari babo namatimo abo abanyene, ekero batocherete buna ekembugumbugu kegocha gotoserebania bare nomochengo gotosiria buna abataka bagosirigwa bobisi.
HAB 3:15 Nigo gwaetete ase enyancha ne chibarasi chiao, ogaetera ase emerindo yarenge koeera ne chinguru.
HAB 3:16 Ekero naigwete amang’ana ayio, enda yane egatengechigwa, ebikoba biane bikaiguswa ekero naigwete okoeera okwo, amauga ’omobere one akarwara na kogunda, ngatengechigwa aase nateneine. Nimbe ndemereretie ase rituko riria ri’emechando, ekero omobisa arache korwania egesaku giaito.
HAB 3:17 Emeko tegosicha, na emesabibu tekwama; emezeituni nigo erabe bosa tiyama, na emegondo tekwama chindagera. Amaicho e ching’ondi nasirigwe korwa ase ameri, na amaicho e chiombe takobao.
HAB 3:18 Nonya naboigo ningokere Omonene, ninchengere Nyasae ore ogotooreka kwane.
HAB 3:19 Nyasae oyore Omonene, nere chinguru chiane; nigo agokora amagoro aane abe amaango buna ay’ensune, nigo agontaaria ase ebitunwa biane igoro. Ase omoteria. Ogoteera kogoterwa ase okobugigwa kw’amakano aane.
ZEP 1:1 Eri nario ring’ana ri’Omonene riachete ase Sefania, mosinto o Kusi, o Gedalia bw’Amaria, bw’Hezekia, ekero Yosia, mosinto bw’Amoni, arenge omorwoti bw’Abayuda.
ZEP 1:2 Omonene nigo agoteeba iga: “Ninsirie kegima kera egento kerwe ase ense.
ZEP 1:3 Ninsirie Mwanyabaanto, ne ching’iti, ne chinyoni chia igoro, ne chinswe chi’enyancha. Ninsirie nebikorenta okogocha amo nabakori amabe; ee, ninsirie Mwanyabaanto korwa ase ense.” Nabo Omonene atebiire.
ZEP 1:4 “Nindambore okoboko kwane igoro y’Abayuda, na igoro y’abanto bonsi abamenyete Yerusalemu. Ninsirie korwa aase aiga abatigari abwo bagosasiima Baali, na amarieta ’ababani na ay’abakuani abagokorera emegwekano.
ZEP 1:5 Ninsirie baria bakoriina kerama igoro gosasiima erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni boigo ninsirie abanto baria bagonsasiima inche Omonene na batiana ase ’nde, naende batiana nase enyasae eria Milikomu.
ZEP 1:6 Ninsirie abairanire magega batigire kombwatia inche Omonene, na baria batari kondigia inche Omonene, gose komboria amang’ana.”
ZEP 1:7 Tegerera okire‐kiri ase obosio Omonene! Rituko ri’Omonene nigo rire ang’e; Omonene bwariganirie ekeng’wanso, bwatananire abwo arangeirie ase ekegeni kiaye na abasesenie.
ZEP 1:8 Nigo agoteeba iga: “Ase rituko riria ri’ekeng’wanso kiane inche Omonene nindue egesusuro ase abagaambi, na ase abamura b’omorwoti, na ase bonsi ababegete chianga chie chinse chingeni.
ZEP 1:9 “Boigo rituko erio nindue egesusuro ase bonsi abwo bagotamboka ase omoriibo bw’egesieri inse, na ase baria baichoirie ase chinyomba chi’abanene n’ebinto bi’obourereria, na ebi’obong’ainereria.”
ZEP 1:10 Omonene nigo agoteeba iga: “Ase rituko erio eriogi ri’okorera ndigugwe korwa ase Egeita gie Chinswe, na okweumia nkoigugwe korwa ase ensemo enyia y’omochie, na endumo enene korwa ase ebigoro.
ZEP 1:11 Inwe abamomenyete ase ensemo eye ekorokwa Ekonu, rera, ekiagera abaonchoreria bonsi basirigwe, na abasangereria bonsi be chitaabu basirigwe.
ZEP 1:12 “Ase engaki eria nimbe nkorigarigia Yerusalemu ase okoyomoreka ne chitaaya; nindue egesusuro ase abanto baria bamenyete bare n’obotoereru, buna edivai ekirete ase eturubo, abwo bagweteebia ase chinkoro chiabo: Omonene takonyara gokora kende, amaya gose amabe.
ZEP 1:13 Chinibo chiabo nchisakorwe, ne chinyomba chiabo nchisarigwe chitigwe bosa. Nabaisa koagacha chinyomba, tibagochimenya, nabaisa gosimeka emesabibu, tibakonywa edivai ekorwao.”
ZEP 1:14 Rituko rinene ri’Omonene ng’ang’e rire, nigo rire ang’e mono rikoayerera. Tegerera oigwe, rituko ri’Omonene ngocha rire! Abarwani esegi chituoni nigo bakorera bare nobororo.
ZEP 1:15 Rituko riria nigo rire eri’endamwamu, ne rituko ri’emechando na obororo, ne rituko ri’ogosirigwa na ogotigara bosa, ne rituko ri’omosunte na omorumbe, ne rituko ri’amare na omosunte ekerima.
ZEP 1:16 Rituko riria neri’okobugigwa kw’ebitureri na okorera gw’esegi igoro y’emechie egiteire chindwaki, na igoro y’emerobiri emetambe mono.
ZEP 1:17 “Nindete emechando emenene igoro ya Mwanyabaanto goika babe bagotaba‐taba buna emeuko, ekiagera bakorire ebibe ase ’nde inche Omonene. Amanyinga abo naumorwe buna eogoto, na emebere yabo netugutwe buna esike.”
ZEP 1:18 Ase rituko riria ri’endamwamu y’Omonene chifeta chiabo ne chitaabu chiabo tibikonyara kobatooria. Ense yonsi nesambwe esirigwe nomorero bwe risemi riaye. Mobosokano narente omoerio bw’okoondokia ase abanto bonsi bamenyete ase ense.
ZEP 2:1 Inwe abanto b’egesaku getari korora obosooku, esangererie inwe abanyene, mweborie,
ZEP 2:2 ekero aya achigetwe ataraikeranigwa, ekero rituko riria rirairurwe buna omoiriro okoirurwa na endamwamu entindi y’Omonene etarabachera, ee, ekero rituko ri’endamwamu y’Omonene ritarabachera.
ZEP 2:3 Inwe mwensi abamore abaitongo ase ense eye, inwe abamobwatete amachiiko aye, morigie Omonene; rigia oboronge, rigia ay’obokanyeku. Ande nabo morabaise gokengerwa ase rituko riria ri’endamwamu y’Omonene.
ZEP 2:4 Omochie o Gasa nong’anyigwe, na oyo bw’Asikeloni notigwe ore bosa; abanto b’Asidodi nabaserigwe, na omochie bw’Ekironi notagorwe.
ZEP 2:5 Obobe nobwaino inwe abanto momenyete ase enyancha mbarabare inwe egesaku ki’Abakereti! Aye Kanaani, ense y’Abafilisti, ring’ana ri’Omonene nigo rire mamincha yao. “Ningosirie goika monto onde tatigara omenyete ime yao.”
ZEP 2:6 Ense eyio ere mbarabare y’enyancha nebe amarisio aase abarisia barabe namakuruma abo na ameri ’amaicho abo.
ZEP 2:7 Ense eyio nebe egetari ki’abatigari b’Abayuda, nao barabe bakorisia chitugo chiabo na korara ase chinyomba chire agwo Asikeloni chingaki chia mogoroba. Omonene, Nyasae obo, nabainyore, abarusie ase obosibwa bwabo.
ZEP 2:8 “Naigure Abamoabu bagochecheria abanto baane na Abaamoni bakobarama na kobachecheria, naende buna bagwetogia ase ogotumana chimbebe chiabo, na gosoa ase ense yabo.”
ZEP 2:9 Ase ayio Omonene bw’Emeganda, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba iga: “Ekeene, buna inde moyo, ense ya Moabu nebe buna Sodomu, na ense y’Abaamoni nebe buna Gomora, ense ere namasa ne chingoro chire nomonyoo, aase agwo nabe agendererete gosareka botambe. Abatigari b’abaanto baane mbasakore abanto abwo, na abatooregete b’egesaku kiane mbaboose baabakore babe abasomba babo.”
ZEP 2:10 Okwo nakwo korabe ogoakanwa kwabo ase engencho y’oboenenu bwabo, ekiagera bachecheretie na gwetogia igoro y’abanto b’Omonene bw’Emeganda.
ZEP 2:11 Omonene nabaondokie. Nakore chinyasae chionsi chire ase ense eyio chibe bosa. Abanto b’echinse chi’ebisaku mbamosasime, kera oyomo aase aye.
ZEP 2:12 “Nainwe Abaetiopia boigo inche Omonene nimbaite n’omoro one.”
ZEP 2:13 Omonene narambore okoboko kwaye gochia sugusu asirie Abaasuri; nasirie na Ninawi obe bosa, na ayuomie obe erooro.
ZEP 2:14 Aase agwo nabe ase amaicho e chitugo akorara, ne ching’iti chi’orosana ao ao; chinsoti ne ching’iti chinke chinga buna ebirongo nchimenye ase ebisure bi’emetobwa yaye; chinyakweumia nachieumie ase chitirisa, na ogosareka goike ase emeriibo ya bisieri inse, ekiagera emecharake y’amaagacho abo nesareke.
ZEP 2:15 Oyo noro omochie oria orenge nomogooko, omenyete n’obotoereru, orenge gwetogia, oteba: “Inche ninche inde bweka, na onde tari onga buna inche.” Naki omochie oyio osarigwe otigaire bosa, obeire aase ching’iti chi’orosana chigotimokera! Kera omonto oraete ang’e noro nigo arabugie omoororia ase ogokumia na gosamunsa amaboko aye.
ZEP 3:1 Obobe nobwaye omochie oria osaririe na obeire oyo otachenegeti, oyio ochandire abanto baye!
ZEP 3:2 Tori koigwera eriogi rinde rionsi, tori gwancha korongeigwa; tori komosemeri’Omonene, gose komoika Nyasae oye ang’e.
ZEP 3:3 Abagaambi bare ime yaye nigo banga buna chindo chikoronya, na abagaambi ebiina baye nigo banga buna chisese chi’orosana chikoria mogoroba, tichiri gotigaria kende goika mambia.
ZEP 3:4 Abaabani baye nigo bagwetogia ase amang’ana abo abanyene; nigo bare abanto abang’ainereria; abakuani baye bakorire ekere egechenu koba egetachenegeti, na basaririe amachiiko.
ZEP 3:5 Omonene nigo agendererete gokora ayare ay’oboronge ime y’omochie oria, tari gokora ayare amabe; emambia ase emambia nigo akoorokia oboronge bwaye bwamoreka; ere tari komocha koboorokia, korende abwo batari abanyaboronge tibari korora obosooku.
ZEP 3:6 “Nasiririe abanto b’ebisaku; chiburi chiabo chi’ogwekengera nachitagoire. Natigire chinchera chiabo chire bosa, onde tari ogoetera aroro; emechie yabo yatagoirwe yabeire amaturi, onde tamenyeti aroro.
ZEP 3:7 Nigo natebeetie abanto b’omochie oyo ng’a goika banyiroke na banche amorokererio ay’okobarongeyia, erinde tinsiria aase abo bamenyete, buna nabachikerete. Korende nigo bagendererete koba ababe goetania ase ogokora kwabo gwonsi.”
ZEP 3:8 Bono Omonene nigo agoteeba iga: “Ase ayio monganye goika rituko riria riike ekero ndaimoke koira abooswa baane, ekiagera nanachire amang’ana aane ng’a nsangererie abanto b’ebisaku, na ab’amarwoti mbabeeke amo, mbaumorere ekeririanda kiane na endamwamu yane yonsi entindi; ense yonsi esambwe nomorero bwe risemi riane.
ZEP 3:9 “Ase engaki eyio ning’iranerie abanto enkwana y’emenwa echenegete, erinde bonsi babe bakorangeria erieta riane inche Omonene, na bagonkorera bare nomoyo oyomo.
ZEP 3:10 Nonya nkorwa ng’umbu ye chindooche chi’Ethiopia abanto baane abwo bagonsasiima, abwo basiareretwe, mbandetere ebing’wanso.
ZEP 3:11 Ase rituko erio inwe timogosookigwa ase engencho y’ogosaria gwonsi okwo mwakorete ase ’nde. Ekero ekio nindusie korwa ase egati yaino abanto baria abaenenu abeimokereria igoro, na inwe timokogenderera kweimokereria igoro mamincha y’egetunwa kiane egechenu.
ZEP 3:12 Nintige ase egati yaino abanto abaitongo abagwekeyia. Abwo mbabe bagotamera erieta riane inche Omonene.
ZEP 3:13 Abatigari b’Abaisraeli tibagokora ayare amabe, gose tibagokwana oborimo; chinkwana chi’obong’ainereria tichikorua ase emenwa yabo. Mbabe bakoragera na korara, na onde tari araboboyie.”
ZEP 3:14 Inwe abanto ba Sayoni, tera neriogi rinene! Inwe Abaisraeli, aka eriogi! Inwe abanto ba Yerusalemu, goka na gochenga ne chinkoro chiaino chionsi!
ZEP 3:15 Omonene orusirie ase more ekiina eke konya mwanacheirwe, oseririe ababisa baino. Omonene, omorwoti bw’Abaisraeli, nigo are ase egati yaino, timokoiroka bobe bonde.
ZEP 3:16 Ase rituko riria amang’ana aya nakwanwe ase Yerusalemu: Aye Sayoni, toiroka; totiga amaboko ao abe amoro.
ZEP 3:17 Omonene, Nyasae oo, oyomenyete ase egati yao, nigo are omorwani etuoni okogotooria. Ere nigo akogokerete nomogooko omonene. Nabe okirete‐kiri ore nobwanchani bwaye; akogokere nogoteera kw’omogooko.
ZEP 3:18 “Ninsangererie amo abwo baichanete, ekiagera berusananirie korwa ase omosangererekano bw’ogosasiima. Barabwo nigo bare abao, betwekire chigurube chi’ogochaywa.
ZEP 3:19 Rora, ase engaki eyio ning’ee abakogochanda bonsi egesusuro. Nintoorie ebirema, na nsangererie abwo baseretigwe. Abwo mbabe bagotogigwa na komanyekana buya, agwo ase kera ense babeire bachayire.
ZEP 3:20 Ase engaki eyio nimbarente inka, ee, ase engaki eyio nimbasangererie. Nimbae erieta rinene rimanyekane, mobe mogotogigwa ase egati y’abanto bonsi b’ense, ekero ndabairanerie amaya aino moyarore.” Nabo Omonene akwanire.
HAG 1:1 Ase rituko rie ritang’ani, omotienyi o gatano na rimo, omwaka o kabere, ekero Dario arenge omorwoti, ring’ana ri’Omonene rigatomwa goetera ase Hagai omobani, rigacha ase Serubabeli mosinto o Sealitieli, oyorenge omogabana bw’Abayuda, na ase Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki.
HAG 1:2 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Abanto aba nigo bagokwana ng’a engaki teraika ekero enyomba y’Omonene egwenerete koagachwa naende.”
HAG 1:3 Erio ring’ana ri’Omonene rigacha goetera ase Hagai omobani, rikaboria:
HAG 1:4 “Inee! Eye nero engaki inwe mogwenerete komenya ase chinyomba chinyasi chiabo chitubire ne chibao chingiya, ekero enyomba eye egendererete koba ritombe?”
HAG 1:5 Ase ayio bono, aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Inwe rengereria buna chinchera chiaino chiabeire.
HAG 1:6 Nigo mokobusura chimbusuro chinyinge, korende mwagesa chinke; nigo mokoragera, korende timori koigota; nkonywa more, korende timori goisaneka; nigo mokobeeka chianga, korende timori koigwa riberera; oyo okonyora eng’eria, nigo akoyenyora erinde oyebeka ase omobuko obochogete.
HAG 1:7 Ase ayio, aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Rengereria buna amang’ana aino abeire.
HAG 1:8 Tiira gochia ase ebitunwa igoro, morente emete moagachere enyomba eye, erio nario ndagokigwe nero, naende inyeorokie ng’a inche ninde nobonene.” Nabo Omonene atebiire.
HAG 1:9 “Nigo mwasemeretie monyore ebinge, korende mokanyora ebike; na ekero mwabirentete inka, nkabirurukia bikagenda. Inche Omonene bw’Emeganda nigo nkobaboria: Nase ki yabeete bo? Nekiagera enyomba yane yatigirwe egendererete koba ritombe, na kera oyomo oino nigo echanderete enyomba yaye omonyene.
HAG 1:10 Ase engencho eyio, riime rikorwa igoro riatangirwe na ense tekwama endagera.
HAG 1:11 Narentire eguru‐gura ase ense, na ase ebitunwa, na ase endagera, na ase emesabibu, na ase emezeituni, na ase kende gionsi kegokina ase riroba. Boigo nayerentire ase abanto, na ase emeremo yonsi abanto bagokora.”
HAG 1:12 Erio Serubabeli, mosinto o Sealitieli, na Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki, amo nabatigari bonsi b’abaanto bakaigwera eriogi ri’Omonene, Nyasae obo, na amang’ana ’omobani Hagai, oyio Omonene, Nyasae obo, atomete; abanto bakaba bakomoiroka Omonene.
HAG 1:13 Erio Hagai, omotomwa bw’ Omonene, agakwana nabaanto amang’ana ’Omonene, akabateebia, “Omonene nigo agoteeba iga: Inche nigo inde amo nainwe.”
HAG 1:14 Erio Omonene agasukia omoika o Serubabeli mosinto o Sealitieli, oyorenge omogabana bw’Abayuda, na oyo o Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki, na oyo bw’abatigari bonsi b’abaanto. Bonsi amo bagacha bagakora emeremo ase enyomba y’Omonene bw’Emeganda, Nyasae obo.
HAG 1:15 Ayio nigo akorekanete ase rituko ri’emerongo ebere na kane, omotienyi o gatano na rimo, omwaka o kabere bw’okogamba kw’omorwoti Dario.
HAG 2:1 Ase rituko ri’emerongo ebere na rimo, omotienyi o gatano na kabere, ring’ana ri’Omonene rigacha goetera ase Hagai omobani, rigateba:
HAG 2:2 “Kwana na Serubabeli mosinto o Sealitieli, omogabana bw’Abayuda, na Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki, na abatigari bonsi b’abaanto, obaborie:
HAG 2:3 Ning’o otigarete ase egati yaino oyo orooche obonene bw’enyomba eria entang’ani? Moise koreng’ania eye neria ya kare, naki eye ekororekana ase amaiso aino? Inee! Teri kororekana ase more ng’a negento bosa?
HAG 2:4 Omonene nigo agoteeba iga: Aye Serubabeli, obe omokong’u na aye Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki, obe omokong’u, nainwe abanto bonsi abamore ase ense eye, mobe abakong’u ase ogokora emeremo, ekiagera inche Omonene bw’Emeganda nigo inde amo nainwe.
HAG 2:5 Ekero mwaruete ase ense ya Misiri nigo nabarierete eira ng’a botambe nigo ndabe amo nainwe; ase ayio Omoika one nigo ogendererete komenya ase egati yaino; timoiroka.
HAG 2:6 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Ara rimo naende, engaki enke yatigaire nintengechie igoro chionsi, na ense, na enyancha, amo nense enyomo.
HAG 2:7 Naende Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Boigo nintengechie ebisaku bionsi, erinde ayaganeirie nabaanto b’ebisaku bionsi aoroke, na inche ing’ichorie enyomba yane nobonene.
HAG 2:8 Chifeta nechiane, ne chitaabu nechiane. Nabo Omonene bw’Emeganda atebiire.
HAG 2:9 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba ng’a obonene bw’enyomba eye ya bono nabobe obonene goetania obw’eria ya kare. Aase aiga nindete omorembe obe okogambao. Nabo Omonene bw’Emeganda atebiire.”
HAG 2:10 Ase rituko ri’emerongo ebere na kane, omotienyi o kianda, omwaka o kabere, bw’okogamba kw’omorwoti Dario, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Hagai omobani, rikamoteebia:
HAG 2:11 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Boria abakuani naki amachiiko agoteeba.
HAG 2:12 Omonto aise kobogoria enyama enchenu ase omogo bw’eanga yaye akwambara, na akune nomogo bw’eanga eria omogati, gose endagera eiyekire, gose edivai, gose amaguta ’amazeituni, gose endagera ende yonsi, Inee, ekio giakunwa nkebe egechenu?” Abakuani bakairaneria, “Yaya.”
HAG 2:13 Naende Hagai akaboria, “Onye omonto obeire oyotachenegeti ase ogokuna egetondo karakune ekemo ase ebinto ebio, Inee, ekio nakebe egetachenegeti?” Abakuani bakairaneria, bagateeba, “Ee, nkebe egetachenegeti.”
HAG 2:14 Erio Hagai akairaneria, agateeba, “Omonene nigo agoteeba iga: Naboigo nabaanto aba, na egesaku eke, bare ase obosio bwane, na kera omoremo bagokora namaboko abo nabo ore, na kende gionsi eke bakorua aroro nigo kere egetachenegeti.
HAG 2:15 “Ase ayio nigo nkobaboria ng’a korwa rituko ria reero mobe mokorengereria buna yarenge ekero keria rigena konya ritarabekwa igoro ase rigena rinde, ase okoagacha Hekalu y’Omonene.
HAG 2:16 Ninki kiabeete ase amatuko aria? Ekero omonto arenge kogenda ase etui y’emesaima ng’a anyore emesaima emerongo ebere, onyora ikomi yoka, na ekero arenge kogenda ase amasabibu akomiterwa ng’a anyore ebibekerero emerongo etano biichire edivai, onyora emerongo ebere bioka.
HAG 2:17 Nigo nabaagete ase okobarentera oborwaire enyagetabo, na obw’okorigisia, na embura y’amagena ase chindagera chiaino mwakorerete emeremo. Nonya naboigo timwang’iranerete. Nabo Omonene atebiire.
HAG 2:18 Korwa rituko ria reero, rituko ri’emerongo ebere na kane, omotienyi o kianda, ekero oboroso bwe Hekalu y’Omonene bwabegetwe, na kogenderera, morengererie buna arabe!
HAG 2:19 Inee! Chimbusuro nchire ase ebiage? Inee! Emesabibu, na emeko, na emekomomanga, na emezeituni tiyangeti kwama? Korende korwa rituko ria reero nimbasesenie.”
HAG 2:20 Ase rituko riria ri’emerongo ebere na kane, omotienyi oria o kianda, ring’ana ri’Omonene rigacha ase Hagai naende, rikamoteebia,
HAG 2:21 “Kwana na Serubabeli, omogabana bw’Abayuda, omoteebie ng’a inche nintengechie igoro chionsi amo nense.
HAG 2:22 Ning’onchorane ebirogo bi’obonene bw’abarwoti, ninsirie chinguru chi’amarwoti ’abaanto b’ebisaku. Ning’onchorane chigari na abachiriini; chibarasi nchigwe amo nabachiriinete, kera omonto naite oyomwabo n’omoro.
HAG 2:23 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Ase rituko riria ninkoire aye Serubabeli omosomba one, mosinto o Sealitieli. Naende Omonene nigo agoteeba iga: Ningokore obe buna ebonyi ere nekemanyererio kiane, ekiagera nagochorire. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.”
ZEC 1:1 Ase omotienyi o gatano na gatato, omwaka o kabere bw’okogamba kwa Dario ring’ana ri’Omonene rigacha ase omobani Zakaria, mosinto o Berekia o Ido, rikamoteebia,
ZEC 1:2 “Omonene nigo agechetigwe mono ne chisokoro chiaino.
ZEC 1:3 Ase ayio teebia abanto: Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Ing’iranere inche Omonene bw’Emeganda, nainche nimbairanere. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
ZEC 1:4 Timobaisa koba buna chisokoro chiaino, abwo ababani ba kare barerete ase bare, bakabateebia: Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Onchoka, motige chinchera chiaino chimbe, na ogokora kwaino okobe. Korende chisokoro chiaino tichiategererete chinyigwere. Nabo Omonene agoteeba.
ZEC 1:5 Bono chisokoro chiaino ng’ai chire? Na ababani baino, ng’ai bare? Inee! Mbagendererete koba moyo botambe?
ZEC 1:6 Amang’ana aane na emeroberio yane echiikire, ayio naruete goetera ase abasomba baane ababani nigo yasoete ase chinkoro chie chisokoro chiaino. Barabwo nigo beitetie bagateeba: Bun’Omonene bw’Emeganda arengereretie gotokorera ase engencho ye chinchera chiaito na ogokora gwaito, naboigo atokoreire.”
ZEC 1:7 Ase rituko ri’emerongo ebere na kane, omotienyi o ikomi nomo, noro okorokwa Sebati, omwaka o kabere bw’okogamba kwa Dario, ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde inche omobani Zakaria, mosinto o Berekia o Ido.
ZEC 1:8 Nkarora ase okorora kwa botuko omonto oriinete ebarasi embariri. Omonto oyio nigo ateneine ase egati y’emete ekorokwa emehadasi yarenge ase rigoko. Na magega yaye nchiarengeo chibarasi chinde chimbariri, na echire chincherati, ne chindabu.
ZEC 1:9 Erio nkabori’Omonene one, ninki engencho ye chibarasi echi? Omomalaika oria okwanete nainche, aganteebia. “Ninkworokie engencho ye chibarasi echi.”
ZEC 1:10 Ase ayio omonto oria oteneine ase egati y’emehadasi eria akang’iraneria, aganteebia, “Chibarasi echio nachio Omonene atomire chietanane ase ense yonsi.”
ZEC 1:11 Chibarasi chigateebia omomalaika bw’Omonene, oria oteneine ase egati y’emehadasi eria, “Twaetananire ase ense yonsi, twarorire ng’a ense yonsi nigo etoererete ekirete‐kiri.”
ZEC 1:12 Erio omomalaika oria bw’Omonene akaboria, “Aye Omonene bw’Emeganda, ngoika ririri orabe otari kororera Yerusalemu, na emechie y’Abayuda amaabera, eyio kwabeire kogechirie mono nero ase engaki y’emiaka emerongo etano na ebere (70)?”
ZEC 1:13 Omonene akairaneria amang’ana amaya na ay’okoremia ase omomalaika oria okwanete nainche.
ZEC 1:14 Ase ayio omomalaika oria aganteebia, “Raria, otebe ng’a aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Nigo inde ne risemi rinene ase engencho ya Yerusalemu na Sayoni.
ZEC 1:15 Nigo ngechirie mono nabaanto b’ebisaku ebio batoererete, bakirete‐kiri, ekiagera ekero nagechetigwe ake nabarabwo, nigo bamentete korenta emechando.
ZEC 1:16 Ase ayio, aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Inche nairanire Yerusalemu na koyororera amaabera. Enyomba neagachwe imeo, na engori y’okorengera eramborwe igoro ya Yerusalemu. Nabo Omonene bw’Emeganda atebiire.
ZEC 1:17 “Raria naende, otebe ng’a aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Emechie yane neichorigwe nogosesenigwa okonge, na inche Omonene nindemie Sayoni naende, na ninchore Yerusalemu obe oyone naende.”
ZEC 1:18 Naende nkarigereria, nkarora ching’unchara inye.
ZEC 1:19 Erio nkaboria omomalaika oria konya okwanire nainche, “Ninki engencho ye ching’unchara echi?” Ere akairaneria, aganteebia, “Ching’unchara echi nachio chiasiarerete Abayuda, na Abaisraeli, na abanto ba Yerusalemu.”
ZEC 1:20 Erio Omonene akanyorokia abaturi b’ebioma baane.
ZEC 1:21 Naende nkaboria, “Abanto aba, ninki bacha gokora aa?” Ere akairaneria, aganteebia, “Ching’unchara chiria chiasiarerete Abayuda gochia aaria na aaria, goika monto onde tanyarete koimokia omotwe oye igoro. Bono abanto aba bachire gochiondokia na kobutora ching’unchara chi’abaanto b’ebisaku, baria baimokereretie ching’unchara chiabo igoro y’ense y’Abayuda, chigasiarera abamenyeteo.”
ZEC 2:1 Naende nkarigereria, nkarora omonto obwate engori y’okorengera ase okoboko kwaye.
ZEC 2:2 Erio nkamoboria, “Ng’ai okogenda?” Ere akairaneria aganteebia, “Yerusalemu ngochia korenga, erinde imanye obogare bwaye, na obotambe bwaye.”
ZEC 2:3 Erio nkarora omomalaika oria konya okwanire nainche ogocha, na omomalaika onde agacha koumerana nere,
ZEC 2:4 akamoteebia, “Minyooka, oteebie omomura oria obwate engori y’okorengera ng’a Yerusalemu nomenywe buna emechie etagiteiri chindwaki, ekiagera nobe nabaanto abange ne chitugo chinyinge.
ZEC 2:5 Omonene oteebire ng’a nere bweka omonyene orabe orwaki rw’omorero ase chinsemo chionsi chi’omochie oyio, ere neorokie imeo abe obonene bwaye.”
ZEC 2:6 Omonene nigo agoteeba iga: “Imoka! Imoka motame, morue ase ense ya sugusu, ekiagera ninche nabasiarerete buna ngosiarera chimbeo inye chia igoro.” Nab’Omonene agoteeba.
ZEC 2:7 “Inwe abanto ba Sayoni, inwe abamomenyete amo nabaanto ba Babiloni, imoka motame, mwetoorie!”
ZEC 2:8 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: “Ere oyontomire ase abanto b’ebisaku abwo baabasakorete ing’orokie obonene bwaye, ekiagera oyo orabakune inwe, oyio nabe okunire endorero y’eriso riaye.
ZEC 2:9 Rora, ninsamunse amaboko aane igoro yabo, barabwo mbabe abasomba b’abwo barenge kobakorera.” Erio nario moramanye ng’a Omonene bw’Emeganda ontomire.
ZEC 2:10 “Inwe abanto ba Sayoni, goka na gochenga! Naama! Ngocha inde komenya ase egati yaino.” Nab’Omonene atebiire.
ZEC 2:11 “Ase ekero ekio abanto b’ebisaku ebinge mbabwatane nainche Omonene; barabwo mbabe abanto baane. Ee, inche nimenye ase egati yaino.” Erio nario moramanye ng’a Omonene bw’Emeganda nere ontomire gocha ase more.
ZEC 2:12 Omonene naire Abayuda babe omwando oye ore ase ense eye enchenu, nachore Yerusalemu obe omochie oye naende.
ZEC 2:13 Inwe abanto bonsi, tegerera mokire‐kiri ase obosio Omonene, ekiagera otenenire ngosoka are korwa ase Obomenyo bwaye Obochenu.
ZEC 3:1 Naende Omonene akanyorokia Yoshua, Omokuani omonene, oteneine ase obosio bw’omomalaika bw’Omonene, na Saitani oteneine ase ensemo ya borio ya Yoshua okomosoera.
ZEC 3:2 Eri’Omonene agateebia Saitani, “Aye Saitani, inche Omonene ningotogonyere! Ee, inche Omonene nachorire Yerusalemu, ningotogonyere! Inee! Omonto oyo tari ekegenga giataboretigwe korwa ase omorero ime?”
ZEC 3:3 Bono Yoshua nigo ateneine ase obosio bw’omomalaika, obegete chianga chire ne riko.
ZEC 3:4 Erio omomalaika oria agachiika abwo bateneineo ase okomokorera, akabateebia, “Morusie chianga echio chire ne riko.” Nyuma y’ayio omomalaika oria agateebia Yoshua, “Naama! Narusirie ebibe biao korwa asore, ninkobekere chianga chingiya chi’omoyega.”
ZEC 3:5 Erio inche ngateba, “Bono mobekere egetambaa ekerabu motwe.” Ase igo bakamobekera egetambaa ekerabu motwe na bakamobekera ne chianga chiria chingiya, ekero omomalaika oria Omonene ateneineo.
ZEC 3:6 Erio omomalaika oria Omonene akamoenekeria Yoshua, akamoteebia,
ZEC 3:7 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Korabwatie chinchera chiane, na obwate aya nagochikeire, rirorio nogambere enyomba yane, na orende chiraaro chiane. Ninkoe ribaga ogochera ase ’nde amo nabwo bagonkorera aiga.
ZEC 3:8 Aye Yoshua, Omokuani omonene, tegerera oigwe amang’ana aya, aye amo nabagisangio bao, abwo baikaransete ase obosio bwao, ekiagera abwo nabaanto bare ekemanyererio ki’amang’ana agochi gocha: Naama! Inche nintome omosomba one okorokwa Omoseboko.
ZEC 3:9 Rigereria, ase obosio bwa Yoshua nabekire rigena erimo; nareo amaiso atano na abere arigereretie rigena erio. Inche Omonene bw’Emeganda nigo ngoteeba iga: Nimang’ere ase rigena erio ririiko ririgwenerete, na nindusie ebibe bi’ense eye ase rituko erimo.
ZEC 3:10 Ase rituko erio kera oyomo oino narangerie oyomwabo ache, baikaranse komo inse y’emesabibu na emeko yaye. “Nabo Omonene bw’Emeganda atebiire.”
ZEC 4:1 Omomalaika oria okwanete nainche ritang’ani agacha naende, agantura buna omonto oraire agoturwa korwa ase chitoro.
ZEC 4:2 Ere akamboria, “Ninki orooche?” Nkairaneria, nkamoteebia, “Nigo ndoche ekebekerero gie chitaaya keroiseirie etaabu yoka, na igoro yaye egetaabo ki’amaguta ngeterekereireo, ne chitaaya isano na ibere nchireo, na emebirangwa etano na ebere ekorenta amaguta nigo esoete ase kera etaya ebekire igoro yaye.
ZEC 4:3 Mbarabare ase ekebekerero keria gie chitaaya nereo emezeituni ebere, oyomo ensemo y’okorio na oyonde ensemo y’okobee.”
ZEC 4:4 Erio nkaboria omomalaika oria okwanete nainche, “Omonene one, ninki engencho y’ebinto ebi?”
ZEC 4:5 Erio akang’iraneria, akamboria, “Inee! Tomanyeti engencho y’ebinto ebi?” Nkamoiraneria, “Yaya, omonene one, timanyeti.”
ZEC 4:6 Erio akairaneria, aganteebia, “Eri nario ring’ana ri’Omonene riachierete Serubabeli, rikamoteebia: Ayio tagokoreka ase chinguru, gose ase okobua kw’omonto, korende nase Omoika one. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
ZEC 4:7 Aye egetunwa ekenene, ninki oisaine ase obosio bwa Serubabeli? Noiranigwe inse obe buna ense omweya. Serubabeli nabeeke rigena ri’ogokoorera, abanto kobaakire eriogi, bagoteeba: Obuya, obuya bobe igoro yaye!”
ZEC 4:8 Naende ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia,
ZEC 4:9 “Serubabeli obekire oboroso bw’enyomba eye namaboko aye, boigo nere orayekoore namaboko aye. Erio nario oramanye ng’a Omonene bw’Emeganda nere ontomete ase more.
ZEC 4:10 Ning’o orachaye rituko ri’amang’ana amake kagochaka, ekero amaiso aria atano na abere ararore ekebiro ase okoboko gwa Serubabeli, nagoke? “Ayio atano na abere namaiso ’Omonene arigereretie chinsemo chionsi chi’ense.”
ZEC 4:11 Naende nkaboria omomalaika oria, “Emezeituni eye ebere, oyomo ore ensemo y’okorio na oyonde ensemo y’okobee y’ekebekerero keria gie chitaaya, neya ki?”
ZEC 4:12 Nkamoboria okoboria gwa kabere, “Ninki engencho ye chinsagia echio ibere chi’emezeituni chire mbarabare ase emebirangwa eyio ebere eroiseirie etaabu, eyio amaguta agoetera?”
ZEC 4:13 Akairaneria, akamboria, “Inee! Tomanyeti engencho y’ebinto ebi?” Nkamokania, “Yaya, omonene one, timanyeti.”
ZEC 4:14 Erio aganteebia, “Aba nabwo abaakwa amaguta babere, abagotenena ase okomokorera Omonene bw’ense engima.”
ZEC 5:1 Nkaimokia amaiso aane naende, nkarora egetabu eringanirie ekoiruruka.
ZEC 5:2 Omomalaika oria akamboria, “Ninki orooche?” Nkairaneria, nkamoteebia, “Nigo ndoche egetabu eringanirie ekoiruruka; obotambe bwaye nobw’amaboko emerongo ebere, na obogare bwaye amaboko ikomi.”
ZEC 5:3 Erio aganteebia, “Okwo nokoragererigwa gwachiereire ense yonsi. Kera oyokoiba narusigwe korwa aiga, buna koreng’ana ariikire ase egetabu eyio, na kera oyogotiana narusigwe boigo korwa aiga, buna koreng’ana ariikire ase egetabu eyio.
ZEC 5:4 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Nintome egetabu eyio ase enyomba y’omoibi, na ase enyomba y’oyo ogotiana kw’oborimo ase erieta riane; egetabu eyio nebeere ase chinyomba chi’abaanto abwo echisirie kegima, chibao chiabo amo namagena abo.”
ZEC 5:5 Omomalaika oria orenge gokwana nainche agacha naende, aganteebia, “Imokia amaiso ao, orore ngento ki keria kegocha.”
ZEC 5:6 Nkamoboria, “Ngento ki keria?” Akang’iraneria aganteebia, “Keria negetonga gi’okorenga kegocha; kerokio nigo getenenerete obobe bw’abaanto b’ense yonsi.”
ZEC 5:7 Nkarigereria, nkarora ekemumeko kiaroiseirie risasi gekomumoka, na omokungu oikaransete ase egetonga keria ime.
ZEC 5:8 Omomalaika oria agateeba, “Obo nabwo Obobe.” Erio akaigatera omokungu oria ime ase egetonga keria, agakong’ontera ekemumeko igoro ase omonwa bw’egetonga keria.
ZEC 5:9 Erio nkaimokia amaiso aane, nkarora abakungu babere bakooroka. Embeo egasoa ase chimbaaba chiabo chiarenge buna echie riagonga. Abakungu abwo bakaimokia egetonga keria, bakairuruka nakerokio gochia gati‐gati y’ense na igoro.
ZEC 5:10 Nkaboria omomalaika oria orenge gokwana nainche, “Ng’ai bakoira egetonga keria?”
ZEC 5:11 Akairaneria, aganteebia, “Nigo bagokeira ase ense ya Sinari, na aroro agwo baagachere omokungu oria enyomba, erinde ekoera bamobekeo, abeere aase aye.”
ZEC 6:1 Naende nkarigereria nkarora chigari inye chigosoka korwa ase egati y’ebitunwa bibere, na ebitunwa biria nigo biarenge ebi’etai.
ZEC 6:2 Egari ye ritang’ani nigo yarenge kong’uswa ne chibarasi chimbariri, na eya kabere ne chibarasi chimwamu,
ZEC 6:3 na eya gatato ne chibarasi chindabu, na eya kane ne chibarasi chire matonto, chionsi nigo chiarenge ne chinguru mono.
ZEC 6:4 Erio nkaboria omomalaika oria orenge gokwana nainche, “Omonene one, ninki engencho ye chibarasi echi?”
ZEC 6:5 Ere akairaneria, aganteebia, “Echi nechimbeo inye chia igoro chikogenda korwa ase konya chiteneine agwo ase obosio Omonene bw’ense yonsi.
ZEC 6:6 “Egari eria ekong’uswa ne chibarasi chimwamu nigo ekogenda ase ense ya bosongo, na eria ye chibarasi chindabu eyebwatie, na eria ye chibarasi chire matonto nigo ekogenda gochia ase ense ya Irianyi.”
ZEC 6:7 Ekero chibarasi chiria chiarenge ne chinguru mono chiasogete chikagania kogenda goetanana ase ense yonsi. Omomalaika oria agachiteebia, “Genda moetanane ase ense yonsi.” Nachirochio chigakora bo.
ZEC 6:8 Erio omomalaika oria agaaka eriogi, aganteebia, “Naama! Chibarasi echio chiagendete ase ense ya sugusu chiatoereirie omoika one ase ense eria.”
ZEC 6:9 Ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde, riganteebia:
ZEC 6:10 “Oegwe ebiegwa korwa ase Helidai na Tobia, na Yedaya, abanto abwo bairane korwa Babiloni ase barenge abasomba. Ase rituko erio erio ogende ase enyomba ya Yosia, mosinto o Sefania, ase basoete.
ZEC 6:11 Ekero kwaeirwe chifeta ne chitaabu oroisie egutwa korwa ase ebinto ebio, oyebeke ase omotwe o Yoshua Omokuani omonene, mosinto o Yehosadaki.
ZEC 6:12 Okwane nere, omoteebie ng’a aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Naama! Oyomo nachiche okorokwa Omoseboka, ere naseboke korwa aase aye, aagache Hekalu y’Omonene
ZEC 6:13 Ee, ere naagache Hekalu y’Omonene, abe omorwoti osikire, aikaranse ase ekerogo kiaye ki’oborwoti. Naende nere orabe Omokuani ase ekerogo kiaye; na abwo babere mbaigwane babe bakogamba amang’ana ay’omorembe.
ZEC 6:14 Egutwa eyio negenderere kobeera ime ase Hekalu y’Omonene koba ekeinyorio kia Helidai, na Tobia, na Yedaya, na Heni, mosinto o Sefania.
ZEC 6:15 “Abanto bamenyete aare mbachiche gokonya koagacha Hekalu y’Omonene. Erio nario moramanye ng’a Omonene bw’Emeganda nere ontomete ase more. Amang’ana ayio nigo araikerane koraigwe eriogi ri’Omonene, Nyasae oino.”
ZEC 7:1 Ase rituko ria kane, omotienyi o kianda noro Kisilevu, omwaka o kane bw’okogamba kw’omorwoti Dario, ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde inche Zakaria.
ZEC 7:2 Abanto ba Beteli konya batomire Sareseri, na Regemu‐Meleki, na abanto bande babo bagende gosaba Omonene, erinde banyore ogwancherwa korwa asare;
ZEC 7:3 boigo baborie abakuani b’enyomba y’Omonene bw’Emeganda na ababani. “Inee! Ntogenderere korera na kweng’ata ase omotienyi o gatano, buna twabeire togokora ase engaki y’emiaka emenge?”
ZEC 7:4 Erio ring’ana ri’Omonene bw’Emeganda rigacha ase ’nde, riganteebia,
ZEC 7:5 “Kwana nabaanto bonsi b’ense eye, na abakuani, obaborie: Ekero mwarenge kweng’ata na korera ase kera omotienyi o gatano, na oyo o gatano na kabere, ase chingaki echi chionsi chi’emiaka emerongo etano na ebere, Inee, nigo mwarenge kweng’ata ase engencho yane?
ZEC 7:6 Na ekero mokoria na konywa, Inee, timori gokora ayio ase ogweisanekia inwe abanyene?
ZEC 7:7 “Inee! Amang’ana ayio agwenerete mono tari aro Omonene arenge gokwana goetera ase ababani ba kare, ekero ekio Yerusalemu omenyire nabaanto, na igo orenge osesenirie ore nemechie yaye yayoetanaine, naende abanto bamenyete ase ense ya Irianyi na ase ense omweya?”
ZEC 7:8 Naende ring’ana ri’Omonene rigacha ase ’nde inche Zakaria, riganteebia,
ZEC 7:9 “Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Monache ebiina bia boronge, na kera omonto abe nobwanchani na amaabera ase oyomwabo.
ZEC 7:10 Timokorera ababoraka bobe, gose chintakana, gose abamenyi bare ase egati yaino, gose abataka. Omonto tabaisa koroberia ase enkoro yaye akorere oyomwabo bobe.
ZEC 7:11 “Korende abanto bakaba abamwenu, bakaanga koigwera, bagaticha amato abo ng’a tibaabaisa koigwa.
ZEC 7:12 Bagakong’ia chinkoro chiabo pa buna rigena rikorokwa elimasi ng’a tibaabaisa koigwera amachiiko na amang’ana ’Omonene bw’Emeganda atomete n’Omoika oye goetera ase ababani ba kare. Ase engencho eyio Omonene bw’Emeganda akaba nendamwamu enene.
ZEC 7:13 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Buna koreng’ana barabwo bataigwerete ekero nabarangeretie, bono nainche tinkoigwa ekero barandangerie.
ZEC 7:14 Ase ayio nigo ndarente ekembugu‐mbugu mbasiarere gochia ase abanto b’ebisaku, abwo batabamanyeti. Ense eye egatigwa ere bosa, na omonto onde tarenge goeta ase egati yaye, gose koiranao, ekiagera ense eyio engiya nigo egotigwa ere bosa.”
ZEC 8:1 Ring’ana ri’Omonene bw’Emeganda rigacha ase ’nde, riganteebia:
ZEC 8:2 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Inche nigo inde ne risemi rinene mono ase engencho ya Sayoni; ee, risemi erio riagerire nabeire nendamwamu enene ase engencho yaye.
ZEC 8:3 Aya naro Omonene agoteeba: Ning’irane gocha ase Sayoni, imenye ase egati‐gati ya Yerusalemu, na Yerusalemu norokwe Omochie bw’Obwegenwa, na egetunwa ki’Omonene bw’Emeganda nakerokwe Egetunwa Egechenu.
ZEC 8:4 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Abagaaka na abang’ina nabanyorekane ase chinchera chia Yerusalemu naende, kera oyomo nabe nenyimbo yaye agwesiirera, ekiagera babeire abagotu mono.
ZEC 8:5 Naende ase chinchera chi’omochie oyio abana abange, abamura na abaiseke, inababe bakogosoreria aroro.
ZEC 8:6 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Onye amang’ana ayio are ay’ogokumia ase abatigari b’egesaku eke, Inee, nabe ay’ogokumia ase ’nde boigo inche Omonene bw’Emeganda?
ZEC 8:7 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Rora, nintoorie abanto baane, mbarente korwa ase chinse chia moocha na bosongo.
ZEC 8:8 Ekero nabarentire, nabamenye ase egati‐gati ya Yerusalemu babe abanto baane, na inche imbe Nyasae obo ase obwegenwa na oboronge.
ZEC 8:9 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Mobe abaremu! Inwe bono mwabeire mokoigwa amang’ana ayio ababani barenge gokwana, ekero oboroso bw’enyomba y’Omonene bw’Emeganda bware kobekwa, ng’a Hekalu neagachwe naende.
ZEC 8:10 Agwo ritang’ani ase amatuko ayio, monto onde bwensi tarenge konyora eng’eria ende ase emeremo arenge gokora, gose ng’iti ende yonsi yarenge gokora emeremo tiyarenge goakanerwa. Ase engencho y’obobisa onde tarenge na morembe kagosoka gose gakoirana, ekiagera nigo naseegetete kera omonto kwomana noyomwabo.
ZEC 8:11 Korende bono tingokorera abatigari b’abaanto aba buna nakorerete ab’amatuko aria a kare. Nabo Omonene bw’Emeganda atebiire.
ZEC 8:12 Bono mbasimeke chimbusuro chiabo bare nomorembe; emesabibu inayame amasabibu, ne riroba narirente okwama kwaye, boigo na igoro nachirente riime. Nimbae abanto aba abatigari ebinto bionsi bibe ebiabo.
ZEC 8:13 Inwe Abayuda na Abaisraeli, buna koreng’ana abanto b’ebisaku barenge koragereria ase erieta riaino, bono ekero ndabatoorie, abanto mbabe bagosesenia ase erieta riaino, Timoiroka, korende mobe abaremu!
ZEC 8:14 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Buna koreng’ana naroberetie kobarentera amabe, ekero chisokoro chiaino chiakorete ebibe chikagera nkaba nendamwamu, gose tinaonchorete omooroberio oyio,
ZEC 8:15 boigo ase amatuko aya narobeirie gokora amaya ase abanto ba Yerusalemu na ase Abayuda. Ase ayio timoiroka!
ZEC 8:16 Amang’ana aya naro morakore: Kera omonto akwane ekeene noyomwabo; monache ebiina bia boronge na ebi’omorembe agwo ase ebiita biaino.
ZEC 8:17 Timobaisa gokora emeroberio emebe ase chinkoro chiaino ase ogokorerana bobe inwe ase inwe, gose timobaisa gwancha gotiana ogotiana kw’oborimo, ekiagera amang’ana ayio onsi nigo inyagechete. Nabo Omonene atebiire.”
ZEC 8:18 Naende ring’ana ri’Omonene bw’Emeganda rigacha ase ’nde, riganteebia:
ZEC 8:19 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Chingaki chi’okweng’ata ase omotienyi o kane, na oyo o gatano, na oyo o gatano na kabere, na oyo o ikomi, nachibe ase Abayuda chingaki chi’omogooko na omochengo, na Amatuko Amanene ay’okwegokia. Ase ayio mwanche ekeene na omorembe.
ZEC 8:20 “Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Engaki ngocha ere, ekero abanto abange bararue ase emechie emenge, bache aa.
ZEC 8:21 Abanto b’omochie oyomo mbagende bateebie ab’omochie onde: Inchuo togende bwango, torigie ogwancherwa ase obosio Omonene, ee, inchwo torigie Omonene bw’Emeganda! Nainche nkogenda inde.
ZEC 8:22 Abanto abange, na abanto b’ebisaku ebinge bire ne chinguru, mbachiche Yerusalemu korigia Omonene bw’Emeganda, na korigia ogwancherwa ase obosio bwaye.
ZEC 8:23 Aya naro Omonene bw’Emeganda agoteeba: Ase amatuko ayio abanto ikomi ba kera egesaku bagokwana emenwa ao ao mbache babwate omokoba bw’omwambaro bw’Omoyahudi, bateebe: Intwe ntorigetie kogenda amo nainwe, ekiagera twaigure ng’a Nyasae nigo are amo nainwe.”
ZEC 9:1 Eri nering’ana rikong’u riakwanetwe n’Omonene igoro y’ense ya Hadaraki, riikere nonya nomochie o Damesiki. Amaiso ’abaanto b’ebisaku amo nay’Abaisraeli nigo arigereretie Omonene.
ZEC 9:2 Boigo ring’ana erio riikere ense ya Hamati esinyaine na Damesiki, riikere na Turo na Sidoni, nonya abanto b’aroro bare abang’aini mono.
ZEC 9:3 Turo bweagacheire chiburi chinkong’u, naende osangereirie chindwenyi chi’echifeta chinyinge buna orotu, ne chitaabu chinyinge buna eubi ere ase chinchera.
ZEC 9:4 Korende rora, Omonene nayoure chinibo chiaye, na atugute okobua kwaye ase enyancha, na omochie oyio omonyene nosambwe nomorero.
ZEC 9:5 Ekero Asikeloni orarore ayio, noiroke mono; Gasa boigo noro noiroke na goichana; naboigo n’Ekironi, ekiagera ogosemeria kwaye gwasirigwe. Omorwoti o Gasa nasirigwe, na abanto tibakomenya Asikeloni.
ZEC 9:6 Asidodi nomenywe nabaanto batarochi inchera, na inche Omonene ninsirie kegima oboenenu bw’Abafilisti.
ZEC 9:7 Nindusie amanyinga ’ebing’wanso korwa ase emenwa yabo, na okogechia koria korwa ase amaino abo; na barabwo nababe abatigari ba Nyasae oito, nababe buna abagaambi b’egesaku ki’Abayuda, abanto b’Ekironi nababe abatigari ba Nyasae oito, nababe buna abagaambi b’egesaku ki’Abayuda, abanto b’Ekironi nababe buna Abayebusi.
ZEC 9:8 Erio inche Omonene nindende enyomba yane, erinde abarwani b’esegi tibaabaisa goeterao gose koiranerao; na abachandi b’abaanto baane tibaabaisa gochao, ekiagera bono inche ninyerigererie namaiso aane.
ZEC 9:9 Inwe abanto ba Sayoni goka mono! Ee, inwe abanto ba Yerusalemu, aka eriogi ri’omochengo! Rora, omorwoti oino nkobacheera are; ere nomonyene oboronge na Omobui. Nigo are omokanyeku oriinete etigere, ee, oriinete emori y’etigere, akamori g’etigere.
ZEC 9:10 Ninsirie chigari chi’esegi korwa ase abanto ba Efraimu, ne chibarasi chi’esegi korwa Yerusalemu. Ninsirie na amata ’esegi. Omorwoti oyio naraarerie abanto b’ebisaku omorembe. Obogambi bwaye nabobe korwa enyancha eyemo goika eyende, na korwa ase Orooche rwa Eufarati goika ase chinsinyo chi’ense.
ZEC 9:11 “Ase engencho y’amanyinga ’okobwatana okwo nakorire naye ninsibore abasibwa bao, mbarusie ase engoro etari namaache.
ZEC 9:12 Inwe abasibwa more nogosemeria, irana ase eburi yaino. Ase rituko ria reero nigo nkobaraareria inwe ng’a nimbae amaya ara kabere.
ZEC 9:13 Nakumbire Abayuda buna nkumbete obota bwane, naagirie Abaefraimu buna ensara ng’agetie ase obota bwane. Aye Sayoni, ninkore abana bao abamura babe buna amatimo, barwanerie abamura b’Abagiriki; ningokore obe buna omoro bw’omorwani esegi etuoni.”
ZEC 9:14 Omonene naoroke igoro y’abanto baye, ne chinsara chiaye chisoke buna okomesa gw’enkoba. Omonene nabugie egetureeri, achiche nekembugu‐mbugu gekorwa Irianyi.
ZEC 9:15 Omonene bw’Emeganda nakengere abanto baye, barabwo mbasirie ababisa babo, batiringe amagena e chinduruche chiabo. Mbanywe batinde, baake amariogi, babe buna abanto batindire edivai. Mbaichorigwe buna ebitaabo bi’amanyinga ’ebing’wanso, na babe buna chikoona chi’egesasiimero chiichire amanyinga.
ZEC 9:16 Ase rituko riri’Omonene, Nyasae obo, nabatoorie, ekiagera nigo bare abanto be riicho riaye. Barabwo nigo bare buna amagena e rigori rinene abekire ase egutwa, akomeka‐meka na komoreka ase ense yaye.
ZEC 9:17 Ee, naki obuya bwaye na obosiani bwaye bore bw’ogokumia! Endagera yaye nenorie abamura baye bagirigente, na edivai yaye enyia nenorie abaiseke baye bagirigente.
ZEC 10:1 Inwe saba Omonene abatwerie embura y’okwamia endagera ase engaki yaye. Omonene natonge amare akomesa, na atwerie abanto embura na koa kera oyomo endagera korwa mogondo.
ZEC 10:2 Ebinyasae bire ase chinyomba nigo bigokwana amang’ana are bosa, na amaroro ’abaringoria nay’oborimo. Abaroti chindoto nigo bagokwana chindoto chi’obong’ainereria, na baremia abande ase okoremia kwa bosa. Ase engencho eyio abanto nigo bagotayaya buna riicho rie ching’ondi, bachandegete, ekiagera tibabwati omorisia.
ZEC 10:3 “Endamwamu yane nigo egwoka igoro y’abarisia, ning’ee chigoree chiria egesusuro, ekiagera inche Omonene bw’Emeganda nigo ndendete riicho riane nabwo abanto b’enyomba ya Yuda; nindikore ribe ebarasi yane engiya y’esegi.
ZEC 10:4 Rigena ri’ekoona narinyorekane korwa ase abanto abwo. Boigo korwa ase bare ekeroochi ki’eema na obota bw’esegi mbinyorekane, naende kera omogambi nanyorekane korwa ase bare.
ZEC 10:5 Barabwo mbabe buna chituoni chi’esegi, batiringere ababisa babo inse buna eubi ere ase chinchera. Mbarwane, ekiagera inche Omonene nigo inde amo nabarabwo, basookie abariini be chibarasi.
ZEC 10:6 “Ning’ee Abayuda chinguru, ee, nintoorie abanto b’egesaku kia Yusufu. Nimbairanie bamenye inka, ekiagera nabaroreire amaabera; barabwo mbarorekane buna inche konya timbaangeti, ekiagera inche ninche Omonene, Nyasae obo, ninyigwe ogosaba kwabo.
ZEC 10:7 Abanto ba Efraimu mbabe buna chituoni chi’esegi, bagoke ase chinkoro chiabo buna abanyure edivai. Abana babo mbarore ayio, bagoke, mbagokere Omonene ase chinkoro chiabo ime.
ZEC 10:8 “Nimbasime, mbasangererie amo, ekiagera nababooririe, na barabwo mbamentekane babe abange buna barenge kare.
ZEC 10:9 Nonya nabasiarerete gochia ase egati y’abanto b’ebisaku, mbabe bakong’inyora ase chinse chiria chi’aare. Barabwo mbabe moyo amo nabana babo, naende bairane inka.
ZEC 10:10 Nimbairanie inka korwa ase ense ya Misiri, nimbasangererie korwa ase ense y’Asuri; mbabeeke ase ense ya Gileadi na ase Lebanoni, mbaichore aroro goika baborwe aase bakomenya.
ZEC 10:11 Ekero baraete ase egati y’enyancha y’emechando, inche Omonene ning’ake emerindo yaye, ne chindiba chionsi chi’orooche rwa Naeli nchikame; na igo oboenenu bw’Abaasuri mbotiringerwe inse, na enyimbo y’obogambi ya Misiri nesirigwe.
ZEC 10:12 Inche nimbeke abanto baane chinguru ime yane inche Omonene, barabwo mbabe bagotaara ase erieta riane.” Omonene okwanire ayio.
ZEC 11:1 Aye Lebanoni, igora ebisieri biao, erinde omorero osambe emecharake yao.
ZEC 11:2 Aye omotarakwa, rera, ekiagera omocharake oiyerigwe inse. Emete ere nobonene yasirigwe. Inwe emete enga Emealuni ere Basani, rera, ekiagera rinani rinoru riaiyerigwe inse.
ZEC 11:3 Tegerera moigwe buna abarisia bakorera bono ekero obonene na obuya bwabo bwasirigwe! Tegerera moigwe buna chindo chinsae chikoruma bono ekero rinani rinoru ria Yorodani riasirigwe!
ZEC 11:4 Aya naro Omonene, Nyasae one, agoteeba: “Risia riicho rie ching’ondi echio chiachikeirwe konyenywa.
ZEC 11:5 Abanto bagochigora nigo bagochinyenya, tibari korora ng’a mbare nokomocha, na abwo bagochioonia nigo bagoteeba: Omonene atogigwe, ekiagera twenyoreire obonda obonge. Nonya nabarisia babo abanyene tibari gochirorera amaabera.
ZEC 11:6 “Bono tinkogenderera kororera abanto b’ense eye amaabera. Naama! Nindue kera oyomo agwe ase okoboko kw’oyomwabo, na ase okoboko kw’omorwoti oye; abarwoti babo mbasarie ense, na inche tingotooria nonya nomonto oyomo korwa ase amaboko abo.” Nabo Omonene agoteeba.
ZEC 11:7 Ase ayio nkaba nkorisia riicho rie ching’ondi chiria chiarenge gochia konyenywa, ee, ching’ondi chiria chiachandegete. Nkaimokia chinyimbo ibere, eyemo nkayeroka “Ogwancherwa” na eyende “Obomo”. Erio nkaba nkorisia ching’ondi chiria.
ZEC 11:8 Ngasiria abarisia batato ase omotienyi oyomo. Erio nkagechigwa ne ching’ondi chiane, nachirochio chikangecha.
ZEC 11:9 Erio ngateba: “Inche tinkobarisia inwe rinde. Oyo ogokwa, tiga akwe, na oyo ogosirigwa, tiga asirigwe, na abatigari babe bakorianana.”
ZEC 11:10 Erio nkaimokia enyimbo eria yane yarenge korokwa “Ogwancherwa”, nkayebuna, na igo ngasaria okobwatana kwane kw’ogotianania okwo konya nakorire nabaanto bonsi.
ZEC 11:11 Ase ayio okobwatana koria kogasarigwa ase rituko riria, ne ching’ondi chiria chiachandegete, chiria chiansemeretie chikamanya ng’a ring’ana riria riakoretwe nigo riarwete ase Omonene.
ZEC 11:12 Erio ngateebia abanto baria: “Onye morooche ng’a mbuya, ing’a eng’eria yane; onye taibo, yegache.” Barabwo bakarenga chitaabu chi’echifeta emerongo etato chikaba eng’eria yane.
ZEC 11:13 Omonene aganteebia “Chirute ase omokori chinyongo.” (Rigori eri rinene nakoreretwe nabaanto baria.) Erio nkaimokia chitaabu chiria chi’echifeta emerongo etato, ngachiruta ase enyomba y’Omonene, ase omokori chinyongo oria.
ZEC 11:14 Nyuma y’ayio nkabuna enyimbo eria ya kabere yarenge korokwa “Obomo,” na igo ngasaria okoigwana kwarenge ase egati y’Abayuda na Abaisraeli.
ZEC 11:15 Erio Omonene aganteebia, “Bono imokia ebikorero bi’omorisia oyio otagwenereti kende.
ZEC 11:16 Rora, nkorenta nde omorisia ase ense eye oyio otari gwechandera ching’ondi echio chigochia gokwa, gose korigia chinsiru, gose korwaria echiabunekire, gose korageria echire buya, korende nigo ararie chinyama chi’echire chinoru na achimiora‐miorie nonya nebitaago biabo.
ZEC 11:17 Obobe nobwaye omorisia oyio otagwenereti, oyio ogotiga riicho rie ching’ondi! Tiga omoro oake okoboko kwaye na eriso riaye ria borio. Tiga okoboko kwaye kwome pa, na eriso riaye ria borio riukore kegima!”
ZEC 12:1 Eri n’ering’ana rikong’u ri’Omonene igoro y’Abaisraeli: Aya naro Omonene agoteeba, oyio oramborete igoro chionsi na akabeeka oboroso bw’ense, oyio otongete omoika ime ase omonto:
ZEC 12:2 “Rora, inche nigo inde ang’e gokora Yerusalemu obe buna egekombe kere nekenyugwa kegotindia ase abanto bonsi bamenyete ase chinsemo chiaye chionsi, boigo nkebanyore Abayuda ekero Yerusalemu orache koboerwa.
ZEC 12:3 Ekero engaki eyio eraike, ninkore Yerusalemu obe buna rigena ririto ase abanto bonsi; bonsi abarateeme korietweka mbateke chingoma abanyene. Abanto b’ebisaku bionsi bi’ense nabasangererekane amo bayoumokere.
ZEC 12:4 Ase engaki eyio nindutere kera ebarasi omoondoko, na omonto oyeriinete abe ebarimo. Korende nimbe ndigereretie na korenda Abayuda, ekero ndaukorie chibarasi chi’abaanto b’ebisaku.” Nabo Omonene atebiire.
ZEC 12:5 Erio abagaambi b’egesaku ki’Abayuda mbetebie ase chinkoro chiabo ime: “Abanto bamenyete Yerusalemu nigo babwate chinguru goetera ase Omonene bw’Emeganda, Nyasae obo.
ZEC 12:6 “Ase engaki eria ninkore abagaambi b’egesaku ki’Abayuda babe buna orogio rore nomorero ogosamba chinko, naende buna ekieri ki’omorero ogosamba emesaima y’amasakwe. Barabwo mbasambe abanto bonsi bamenyete ase chinsemo chiabo chionsi, basirie aande onsi, ensemo ya borio na eya bomosi, korende Yerusalemu nogenderere kobeera ase ore bono.
ZEC 12:7 “Inche Omonene nintoorie obomenyo bw’Abayuda ritang’ani, erinde abanto b’enyomba ya Daudi, na aba Yerusalemu, tibaabaisa gwetogia ng’a mbare nobonene igoro y’Abayuda.
ZEC 12:8 Ase engaki eyio Omonene nakengere abanto bamenyete Yerusalemu, erinde oyore omworo mono ase egati yabo abe buna Daudi, na abanto b’enyomba ya Daudi babe buna Nyasae, ee, buna omomalaika bw’Omonene oyo obatang’aine.
ZEC 12:9 Ase engaki eyio ninganie gosiria abanto b’ebisaku bionsi barache korwania Yerusalemu.
ZEC 12:10 “Ning’umorere abanto b’enyomba ya Daudi, na aba Yerusalemu, omoika bw’amaabera na ogosaba. Ekero barandigererie mbarore oyo babetete babe bakondeera, buna omonto okoreera omwana oye omomoima; mbandeere bare nobororo buna obw’omonto okoreera omwana oye omotangi.
ZEC 12:11 Ase engaki eyio, ebirero ebirabe ime ya Yerusalemu mbibe ebinene buna ebio biabeete igoro ya Hadadi‐Rimoni agwo ase ense omweya ya Megido.
ZEC 12:12 Abanto b’ense eye mbeumie, kera eamate ase ensemo yaye; eamate y’enyomba ya Daudi ensemo yaye, na abakungu babo ensemo yabo; eamate y’enyomba ya Nathani ensemo yaye, na abakungu babo ensemo yabo;
ZEC 12:13 eamate y’enyomba ya Lawi ensemo yaye, na abakungu babo ensemo yabo; eamate ya Simei ensemo yaye, na abakungu babo ensemo yabo;
ZEC 12:14 chiamate chionsi chiatigaire chieumie, kera eyemo ensemo yaye, na abakungu babo ensemo yabo.
ZEC 13:1 “Ekero engaki eyio eraike, ensoko netuboke ase abanto b’enyomba ya Daudi, na ase abanto ba Yerusalemu, erinde basibigwe korwa ase ebibe biabo, na ogotacheneka kwabo.
ZEC 13:2 Ase engaki eyio ninsirie amarieta ’emegwekano egosasimwa ase ense eye, tagwatorwa naende nonya ng’ake. Boigo nindusie ababani amo n’Omoika bw’ogotacheneka korwa aiga.” Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
ZEC 13:3 Nigo erabe ng’a omonto aise kooroka kobana, ng’ina na ise abwo bamoiborete bamoteebie, “Aye tokonyara koba moyo, ekiagera nigo okobana oborimo ase erieta ri’Omonene.” Ekero omonto oyio agendererete kobana, abaibori abwo baye mbamobete ritimo.
ZEC 13:4 Ase engaki eyio kera omobani nabe nobosooku ase amaroro aye ekero akobana; gose onde takobeeka eganchwa eroiseirie amarionya ase okong’aina abanto.
ZEC 13:5 Kera oyomo obo nigo arakane atebe: Inche tindi omobani, korende nigo inde omoremi, ekiagera korwa obwana bwane nigo nagoretwe ngakorwa omosomba.
ZEC 13:6 Omonto karamoborie, “Ng’ai kwanyorete ebimanyererio ebi bie chingoma bire ase amaboko ao?” Ere nairanerie, “Ebi nigo nabinyorete korwa ase enyomba y’abwo inyanchete.”
ZEC 13:7 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Aye omoro, imoka orwanie omorisia one, oyio ore oyomo nainche. Aka omorisia oyio, erinde ching’ondi chiserebekane; erio inche ing’onchore okoboko kwane igoro ya chiria chire chindeu.”
ZEC 13:8 Ee, inche Omonene nigo ngoteeba iga: “Nigo erabe ng’a chinsemo ibere ase isato chi’abwo bamenyete ase ense eria mbaitwe basirigwe, korende ensemo eyemo y’abwo netigare ere moyo.
ZEC 13:9 Abanto b’ensemo eyio eyemo ya isato nimbaetie ase omorero ime, mbasibie buna efeta egosibigwa, na mbateeme buna etaabu egoteemwa. Barabwo mbarangerie erieta riane ng’a batoorigwe, na inche nimbaigwe. Inche nintebe: Abanto abwo nabaane. Barabwo mbairanerie: Omonene nere Nyasae oito.”
ZEC 14:1 Rora, rituko ri’Omonene ngocha rire, ekero ebinto biaino birasakorwe biatananerwe agwo ase egati yaino.
ZEC 14:2 Inche Omonene ninsangererie abanto b’ebisaku bionsi bache korwania Yerusalemu. Omochie oyio nobugwe, ne chinyomba chisakorwe, na abakungu bakorerwe ay’obosooku. Ekeng’ese ki’abaanto b’omochie oyio mbairwe ase obosomba, korende abaratigare tibagosirigwa korwa ase omochie oyio.
ZEC 14:3 Erio Omonene nasoke arwanie ebisaku ebio, buna arwanete kare ase rituko ri’esegi.
ZEC 14:4 Ase rituko erio Omonene natenene ase Egetunwa ki’Emezeituni kerochie Yerusalemu ensemo ya moocha. Egetunwa ekio ngetandoke ase chinsemo ibere korwa moocha goika bosongo, ne rikura rigare naribe ase egati‐gati; agwo ekeng’ese ekemo ki’egetunwa ekio ngesuke gochia sugusu, na ekende gochia Irianyi.
ZEC 14:5 Inwe imotame moetere ase rikura riria rire ase egati y’ebitunwa biane, ekiagera nigo riraikere Aseli, ee, nabo moratame buna mwatamete ekero omotengecho bw’ense obete ekero Uzia arenge omorwoti bw’Abayuda. Ase engaki eyio Omonene, Nyasae one, nachiche amo nabachenu bonsi.
ZEC 14:6 Ase rituko erio omobaso tokobara, obokendu mbobeo.
ZEC 14:7 Naribe rituko ritari buna amatuko ande, rimanyekanete n’Omonene, tirikoba omobaso gose obotuko. Ase rituko erio oborabu nabobe ekero kia mogoroba.
ZEC 14:8 Ase rituko erio amaache are moyo nasoke korwa Yerusalemu. Ekeng’ese ki’amaache ayio agende gochia ase Enyancha ya Moocha, na ekeng’ese kende gochia ase Enyancha ya Bosongo. Nagenderere goeta ase chingaki chie riberera na echi’obokendu.
ZEC 14:9 Omonene nabe omorwoti bw’ense engima. Ase engaki eyio Omonene nere orabe ere bweka, na erieta riaye ribe rirorio rioka.
ZEC 14:10 Ekero ekio ense eye yonsi neonchorwe ebe ense omweya korwa Geba goika Rimoni, Irianyi ya Yerusalemu. Korende Yerusalemu oro nogenderere kobeera igoro agwo aase aye, korwa ase Egeita kia Benjamini goika ase Egeita kie Ritang’ani, na goika ase Egeita gi’Ekoona, na korwa ase Omorobiri bwa Hananeli goika ase ebimitero bi’edivai bi’omorwoti.
ZEC 14:11 Abanto mbamenye Yerusalemu, okoragererigwa tigokobao, ekiagera omochie oyio nigo orabe n’obotoereru.
ZEC 14:12 Amaakwa aya naro Omonene ararue ase abanto abwo bonsi barache korwania abanto ba Yerusalemu: Chinyama chi’emebere yabo nchigunde ekero bagendererete gotenena namagoro abo, na amaiso abo nagunde ekero are ase chinyongo chiabo ime, ne chimeme chiabo inachigunde ase emenwa yabo ime.
ZEC 14:13 Ase engaki eyi’Omonene nabarentere obotantanu, abanto mbaonchokerane, baitane kera oyomo noyomwabo.
ZEC 14:14 Nonya n’Abayuda mbarwanie abanto ba Yerusalemu. Obotenenku obonge bwe chitaabu, ne chifeta, ne chianga, mbosangererigwe korwa ase abanto b’ebisaku bionsi bamenyete ase chinsemo chionsi.
ZEC 14:15 Amaakwa amabe buna ayio nache boigo ase chibarasi, ne chibarasi, ne chingamia, ne chitigere, ne ching’iti chinde chionsi chire ase ebitwori biabo.
ZEC 14:16 Erio omonto onde bwensi oratigare ore moyo korwa ase abanto b’ebisaku abwo bachete korwania abanto ba Yerusalemu nabe ogotiira omwaka ase omwaka gochia gosasiima Omorwoti, nere Omonene bw’Emeganda, naende narende Amatuko Amanene ay’Ebigutu.
ZEC 14:17 Onye abanto b’egesaku kende gionsi kere ase ense bakwanga kogenda Yerusalemu gosasiima Omorwoti, nere Omonene bw’Emeganda, rirorio embura tegotwa ase ense yabo.
ZEC 14:18 Onye abanto ba Misiri tibagotiira gochia aroro gosasiima, nabarabwo nababorwe embura. Ayio naro amaakwa Omonene arae abanto bonsi abatari gotiira gochia korenda Amatuko Amanene ay’Ebigutu.
ZEC 14:19 Ekio nakio kerabe egesusuro ase Abamisiri na ase abanto b’ebisaku bionsi, abwo baraange gotiira gochia korenda Amatuko Amanene ay’Ebigutu.
ZEC 14:20 Ase engaki eyio chindege chisungeire chibarasi nchirikwe amang’ana aya: “Chinchenu, chiatananirwe ase Omonene,” ne chinyongo chire ase enyomba y’Omonene nchibe chinchenu buna ebitaabo bire ase egesasiimero.
ZEC 14:21 Kera enyongo ere Yerusalemu, na ase ense y’Abayuda, nebe enchenu ase Omonene bw’Emeganda, erinde kera oyomo okorua ekeng’wanso achiche gochioyia aiyekere chinyama chi’ekeng’wanso. Ase engaki eyio omoonchoreria takogenderera koba ase enyomba y’Omonene bw’Emeganda.
MAL 1:1 Aya naro amang’an’Omonene atomerete Abaisraeli goetera ase Malaki.
MAL 1:2 Omonene nigo agoteeba iga: “Inche nimbanchete inwe.” Korende inwe nigo mokoboria: “Inaki otwanchete?” Omonene nigo akoiraneria, “Inee! Esau tarenge oyomwabo Yakobo? Inche nigo namwanchete Yakobo,
MAL 1:3 na nkaba ’ngechete Esau na ’ngasaria ense yaye y’ebitunwa ekaba erooro, na omwando oye ’nkaa chisese chi’orosana chikamenyao.”
MAL 1:4 Abaedomu kobarateebe: “Nonya twaakirwe, ngochia tore koagaacha naende aase aria asaretigwe agatigara bosa.” Korende Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Nabo baranyare koagaacha naende, korende inche goika ’ntagore amaagacho ayio, erinde ense eyio erokwe ey’abakori amabe, abwo inche Omonene inde nendamwamu ase bare kogenderera botambe.”
MAL 1:5 Namwerorere amang’ana ayio namaiso aino; erio moteebe: “Omonene nigo are omonene nonya nisiko y’ense y’Abaisraeli.”
MAL 1:6 Omonene Nyasae bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Omwana nigo asigete ise, na omosomba nairogete omonene oye. Onye inche inde iso oino, amasikani aino ase ’nde, ng’ai are? Na onye inde omonene, okonyiroka kwaino, ng’ai kore? Inwe abakuani nigo mochaayete erieta riane, naende nigo mokoboria: Nase enchera ki tochaayete erieta riao?
MAL 1:7 Nimbatebie: Nigo mokorenta ase egesasiimero kiane okoruegwa kw’endagera gotari ogochenu. Erio mwaboria: Nase inchera ki twagokorire oyotachenegeti. Nimbairanerie: Nase okorengereria ng’a emesa y’ane inche Omonene ney’ogochaaywa.
MAL 1:8 Inee! Ekero mokorua eng’iti eukorete koba ekeng’wanso, ayio tari bobe? Gose ekero mokorua eye eremarete, gose endwaire, ayio tari bobe? Moraisa korua eng’iti buna eyio ase omogabana oino, Inee, nagokigwe nainwe, gose abanchererie?” Nabo Omonene bw’Emeganda akoboria.
MAL 1:9 “Inwe abakuani, sorora Nyasae, erinde atororere amaabera. Inee! Naroreire onde bwensi oino amaabera, ekero mokorua okoruegwa konga buna okwo korwa ase amaboko aino?” Nabo Omonene bw’Emeganda akoboria.
MAL 1:10 Naende Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Onye ndiria arenge gotoka omonto nonya noyomo korwa ase more asieke ebisieri bie Hekalu, erinde timobaisa kogenderera gouta omorero ase egesasiimero kiane bosa, ekiagera tingokiri nainwe, gose tingwancha ebing’wanso korwa ase amaboko aino.
MAL 1:11 Korwa ekero erioba rigosoka goika ekero rikorimera, erieta riane nigo rigendererete koba rinene ase egati y’ abanto b’ebisaku, na ase kera aase ubani egosambwa ase erieta riane, na okoruegwa gochenegete gokorentwa. Ee, erieta riane nigo rigendererete koba rinene ase egati y’ abanto b’ebisaku. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
MAL 1:12 “Korende inwe nigo mokorikora ribe eritachenegeti ekero mogoteeba ng’a emesa y’ane yakorirwe koba eyetachenegeti na gochaaya okoruegwa gokorentwa aroro.
MAL 1:13 Inwe nigo mogoteeba: Amang’ana aya atorosirie, naende mwagenderera gonchaaya inche Omonene bw’Emeganda. Nigo mokondetera eng’iti eurereirie, gose eye eremarete, gose erwarete, ebe ekeng’wanso. Inee! Ninyare gwanchera ebinto buna ebio korwa ase amaboko aino?” Nabo Omonene akoboria.
MAL 1:14 “Oragereriigwe omonto oria omong’ainereria obwate emingichi ase riicho riaye, eyio ariete eira ng’a ayerue, korende orenta ase ’nde inche Omonene eng’iti eng’ao ere n’ekemocho ase omobere oye. Inche nigo inde omorwoti omonene, na erieta riane nigo rire eri’okoirokwa ase egati y’ abanto b’ebisaku.” Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
MAL 2:1 “Bono inwe abakuani, amang’ana aya nigo achiikirwe ase more.
MAL 2:2 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: Onye timogotegerera amang’ana ayio na koyabeka ase chinkoro chiaino ime, erinde mosike erieta riane, rirorio nindete okoragererigwa ase more, ndagererie ogosesenigwa kwaino. Ee, naikire koragereria ogosesenigwa okwo, ekiagera timori kobeeka amang’ana ayio ase chinkoro chiaino.
MAL 2:3 Nintogonyere ororeria rwaino, nintube amaiso aino n’esike ye ching’iti echio mokorua chibe ebing’wanso. Abanto mbaabarente baababeeke ase esike eyio.
MAL 2:4 Erio nario moramanye ng’a inche nabachiikerete amang’ana ayio, erinde okobwatana kwane kw’ogotianania nakorete na Lawi kogenderere kobao botambe. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
MAL 2:5 “Okobwatana kw’ogotianania nakorete nere nokw’obogima na omorembe. Okwo nigo namoete, erinde anyiroke. Ere akanyiroka, akaba okoiguswa ase engencho y’erieta riane.
MAL 2:6 Amorokererio amaronge nigo arenge ase omonwa oye, na obobe tibwanyorekanete ase ebikoba biaye. Nigo abeete ogotaara nainche ase omorembe na oboronge, na akaonchora abanto abange korwa ase ebibe.
MAL 2:7 Ebikoba bi’Omokuani goika birende chisemi, na abanto barigie okworokererigwa korwa ase omonwa oye, ekiagera nigo are omotomwa one inche Omonene bw’Emeganda.
MAL 2:8 “Korende inwe mwagobeire korwa ase enchera, mwagerire abanto abange bagochirwe ase engencho y’amorokererio aino; ase igo mwasaririe okobwatana kw’ogotianania okwo nakorete na Lawi. Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
MAL 2:9 Inwe mwangire kobwatia chinchera chiane; nigo mogwanchereria abanto ekero mokworokereria amachiiko. Ase ayio nimbatige mochaaywe na gokeeigwa ase amasio y’ abanto bonsi.”
MAL 2:10 Inee! Intwe twensi titobwati Tata oyomo? Tari ere Nyasae oyomo ototongete? Nase ki rende totari abegenwa intwe ase intwe? Nase ki togosaria okobwatana kw’ogotianania okwo Nyasae akorete ne chisokoro chiaito?
MAL 2:11 Abayuda bakorire aya atari ay’obwegenwa, na ay’okogechia akorirwe ase egati y’Abaisraeli, na ase Yerusalemu, ekiagera Abayuda baturutumbire Obomenyo Obochenu bw’Omonene, banyuomire abaiseke b’ abanto bagosasiima enyasae engeni.
MAL 2:12 Omonene nasirie korwa ase chinyomba chia Yakobo onde bwensi ogokora amang’ana ayio karabe Omwarimu gose omworokigwa, nonya noyokorenta ekeng’wanso ase Omonene bw’Emeganda.
MAL 2:13 Amang’ana ande mogokora naya: Nigo mogotuba egesasiimero kia Omonene n’amariga aino, mwaba mokorera na kweumia, na ase ayio Omonene tagwanchera ebing’wanso bikorwa ase amaboko aino nonya ng’ake, gose takogokigwa nabirobio.
MAL 2:14 Inwe nigo mokoboria: “Nase ki atari kobianchera?” Nekiagera Omonene arenge kirori ase egati yao na omokungu bw’obosae bwao, oyio aye otari omwegenwa ase are, nonya ore omokiare oo, na omokungu oo ase okobwatana kw’ogotianania.
MAL 2:15 Omonto oyomo takorete bo, oria omoika ogendererete gotigara ime yaye. Ninki oria oyomo aganetie? Nigo aganetie ororeria rwatananwe robe orwa Nyasae. Ase engencho eyio, mwerende mono, erinde onde tabaisa koba oyo otari omwegenwa ase omokungu bw’obosae bwaye.
MAL 2:16 Omonene, Nyasae bw’Abaisraeli, nigo agoteeba iga: “Inche nigo ngechete ogotigana, naende nigo ngechete ng’a omonto nigo agwetuba obotindi buna agwetuba eyanga.” Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba. Ase engencho eyio mwerende timobasa koba abatari abegenwa.
MAL 2:17 Inwe mwarosirie Omonene n’amang’ana aino. Nigo mokoboria: “Inaki twamorosirie?” Nekiagera mogoteeba ng’a kera omonto ogokora ebibe nigo are omuya ase obosio bw’Omonene, naende ng’a Omonene nigo akogokigwa nere. Naende mwaboria; “Ng’ai Nyasae oyio okonacha ebiina are?”
MAL 3:1 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Rora, nintome omotomwa one andoiserie enchera, n’Omonene oyio mokorigia nache mobosokano ase Hekalu yaye; nere omotomwa bw’okobwatana kw’ogotianania oyio moganetie. Ee, ngocha are.”
MAL 3:2 Korende ning’o oranyare gotenena koremereria rituko ri’Omonene, na ning’o oranyare gotenena ase ogwekengera ekero akooroka? Ere nigo anga buna omorero bw’omoturi ebioma, na buna esabuni y’omosibia chianga.
MAL 3:3 Ere naikaranse buna oyo ogosamba na gosibia chifeta. Ere nachene Abalawi, abasibie buna chitaabu ne chifeta chigosibigwa, erinde banyare korua ebing’wanso bi’oboronge ase Omonene.
MAL 3:4 Erio ebing’wanso bi’Abayuda, na ebi’ abanto ba Yerusalemu, bigokie Omonene, buna ase amatuko aria a kare, na ase emiaka ya kare.
MAL 3:5 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Nimbaike ang’e ase okonacha ekiina. Nimbe kirori omwango igoro y’abarogi na abatomani, na abagotiana oborimo, na abagokorera abarikwa emeremo bobe ase okobarina ching’eria chiabo, na abagokorera ababoraka ne chintakana bobe, na abakoonchorana oboronge bw’abamenyi, korende tibanyirogeti.
MAL 3:6 “Inche Omonene tindi koonchoka, na ase engencho eyio, inwe ab’ororeria rwa Yakobo timwasiretigwe.
MAL 3:7 Korwa ase amatuko e chisokoro chiaino inwe mwagoberete mogatiga emeroberio y’ane echiikire, timwayebwatete. Bono inche Omonene bw’Emeganda nigo ngoteeba iga: Ing’iranera, nainche nimbairanere. Korende inwe nigo mokoboria: Tokoiranere ase inchera ki?
MAL 3:8 Inee! Omonto nanyare konyibera inche Nyasae ebiane? Korende inwe mwanyibeire ebiane. Inwe nigo mokoboria: Ninki twakoibeire? Mwanyibeire ensemo ya ikomi na okoruegwa konde.
MAL 3:9 Mwaragererigwe nokoragererigwa, ekiagera inwe egesaku eke gionsi mwanyibeire ebiane.
MAL 3:10 Inwe renta ensemo ya ikomi eng’ikeranu ase ekungo y’enyomba y’ane, erinde endagera ebe ase enyomba y’ane. Ase enchera eyio inwe monteeme gose tinkobaigorera ebibao bia igoro mbaumorere ogosesenigwa okonge mono gotari korengeka. Nabo inche Omonene bw’Emeganda ngoteeba.
MAL 3:11 Nintogonyere ebigosaria okwama kwe riroba riaino, tibigosaria, gose amasabibu aino takoaroroka kaare amarere. Nabo inche Omonene bw’Emeganda ngoteeba.
MAL 3:12 Erio abanto b’ebisaku bionsi inabaabaroke abasesenirie, ekiagera ense yaino n’ebe y’okogokia. Nabo inche Omonene bw’Emeganda ngoteeba.”
MAL 3:13 Omonene nigo agoteeba iga: “Inwe mwakwanire amang’ana amakong’u igoro y’ane. Korende nigo mokoboria: Mang’ana ki amakong’u twakwanire igoro yao?
MAL 3:14 Inwe mwateebire: Okomokorera Nyasae, ayio namang’ana abosa. Mbuya ki twanyorire ase okobwata amachiiko aye, gose ase ogotaara ase obosio bw’Omonene bw’Emeganda tore nomoichano?
MAL 3:15 Bono nigo tokoroka abwo bare abaenenu ng’a mbasesenirie. Abakori amabe nabwo bagendererete konyora amaya; tari ayio oka, korende nonya nekero bagoteema Nyasae nigo bagokonywa.”
MAL 3:16 Erio abanto abwo bamoirogete Omonene bakaba bagokwana barabwo ase barabwo; Omonene agategerera, akaigwa amang’ana abo, na egetabu y’ekeinyorio ekarikwa ase obosio bwaye ase okoinyora abwo bamoirogete na barengereretie igoro y’erieta riaye.
MAL 3:17 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Abanto aba mbabe abanto bane bori ase rituko erio ndakore ring’ana, nimbarorere amaabera buna omonto akorora amaabera ase omwana oye okomokorera.
MAL 3:18 Erio imorore ogwatananeka ase egati y’omonyaboronge na omokori amabe, na ase egati y’oyogonkorera inche Nyasae na oria otari gonkorera.”
MAL 4:1 Omonene bw’Emeganda nigo agoteeba iga: “Rora, rituko ngocha rire rigosamba buna omorero o riko. Erio abanto abaenenu bonsi, na abakori amabe bonsi, ’mbabe buna obonyansi obwomo, n’erituko erio rigocha nigo rirabasambe kegima, tirigotiga omori gose orosagia.
MAL 4:2 Korende ase more inwe abamoirogete erieta riane, erioba ri’oboronge ’ndioroke rire nokogwenia inse ye chimbaaba chiaye. Inwe inamosoke mobe mogotiratiria buna chimori ekero chigosokigwa korwa ase obweri.
MAL 4:3 Ase rituko erio ’ndakore ring’ana erio, inwe imotiringe abakori amabe n’amagoro aino, na barabwo ’mbabe buna ribu.” Nabo Omonene bw’Emeganda agoteeba.
MAL 4:4 “Inwe inyora amachiiko a Musa, omosomba one, na emeroberio yonsi namochiigete agwo ase egetunwa kia Horebu, oborokererie Abaisraeli bonsi.
MAL 4:5 “Rora, nimbatomere Elija omobani atang’anere rituko riria rinene ri’Omonene ri’okoondokia ritaracha.
MAL 4:6 Ere nairanie chinkoro chi’abaise gochia ase abana babo, na echi’abana gochia ase abaise, erinde ekero ’ndache timbaisa goaka ense eye nokoragererigwa.”
TOB 1:1 Oyo nomogano igoro y’obogima bwa Tobiti omwana o Tobieli, omwana bw’Ananieli, omwana o Adueli, omwana o Gabaeli, bw’ororeria rwa Asaeli bw’egesaku kia Nafutali,
TOB 1:2 oyio ase chingaki Salimaneseri arenge omorwoti bw’Abasiria aosetwe korwa Tisbe eyio ere Irianyi ya Kedesh aria ase ense ya Nafutali sugugu ya Galili bosongo yomochie bwa Hazori boigo na sugusu ya Shefati.
TOB 1:3 Inche Tobiti nabwatirie chinchera chi’ekeene na gokora amaya ase obogima bwane bwonsi. Chingaki chinyinge nigo nakonyete abaminto boigo n’bayahudi baminto abataka abwo bang’anyetigwe amo nainche gochia ase omochie o Ninawi agwo ase ense ya Asuri.
TOB 1:4 Ekero narenge ase ense yaito aria Israeli ekero narenge omosae, ebisaku bionsi bi’Abaisraeli nigo biatakeire korwera Omonene ekengwanso aria Yerusalemu oyio orenge omochie omochore Omonene Nyasae achorete korwa ase emechie yonsi y’Abaisraeli, ase hekalu yaye yarenge gocha kwagachwa agwo nao obomenyo bwaye bwarenge. Korende egesaku kiane kia Nafutali kegeatanana korwa ase omochie o Yerusalemu amo negesaku gionsi gia Daudi
TOB 1:5 Abaminto bonsi negesaku kia Nafutali bakarwera emori eria omorwoti Jeroboam o Israeli atenenetie aria ase omochie o Dan ase egetunwa kia Galili.
TOB 1:6 Ase abanto baminto bonsi ninche bweka narenge kogenda Yerusalemu kera engaki goikerania keria ogochika kwa Musa koria kwabwatete Abaisraeli bonsi kwaganetie. Nigo nare kwayerera gochia Yerusalemu nokwama kwane kw’eritang’ani, nogwechitugo chiane, boigo namarionya yechingondi. Erio natenena ase egesasiimero ase Hekalu narua ekengwanso ase Abakuani, n’abamura ba Aroni.
TOB 1:7 Ebinto ebi nigo narenge koa abakuani abana ba Aroni ase engencho ya amatabau. Nigo narenge kobaa ensemo yane ya ikomi yokwama kwane, edivai, engano, amasautuni, amakomamanga, boigo namatunda ande. Ase emiaka etano nomo nigo narenge koira chifeta nechisadaka narwa aria Yerusalemu.
TOB 1:8 Ensemo ya gatato yokorwa nigo nare koa chintakana ababoraka boigo nabamenyi abwo bamenyete ase egati yabaanto baane. Nigo narenge koyereta ase omwaka ogatato na kobaa buna ekeegwa erio twayeria kobwatekana namachiiko a Musa boigo n’oboseemia nanyorete korwa ase Debora ng’ina sokoro yane Ananieli, ekiagera konya tata ominto okuure ontigire inde entakana.
TOB 1:9 Ekero nabeete omonto omonene ’nkanywoma Anna oyio orenge omoiseke korwa ase egesaku giaito, erio togasesenigwa nomwana tokamoroka Tobiasi.
TOB 1:10 Magega yaye ’nkairwa obosomba ase ense ya Ninawi. Ekero tore ase ense eyio, abanto bonsi baminto nigo bare koria chindagera chi’abaanto b’ebisaku.
TOB 1:11 Korende inche ’nkanga koria endagera eria,
TOB 1:12 ase engencho nasigete mono amachiiko a Nyasae ore igoro,
TOB 1:13 ere agakora omorwoti Shalmanesa gonsika mono erio nkabekwa gotenenera ebinto bionsi ebio biare kogorwa ase enka yomorwoti.
TOB 1:14 Magega omorwoti Shalimanesa ataarakwa nigo narenge kogenda nonya ngoika ense ya’Bamidia komogorera ebinto aroro. Rituko erimo konde ase omochie oyomo ore korokwa Rage ase ense ya Midia, nkamotigera Gabaeli momura omwabo Gabria chifeta chiarenge emebuko ime nkamoboria angachere. Ime ase emebuko eyio ’chiarengeo chishaba ange chikiro 300.
TOB 1:15 Ekero Shalmanesa akwete, momura oye ore korokwa Senakeribu akaba omorwoti ribaga riaye nagwo chinchera chiare kogenda media chigasiekwa ase engencho abauri nigo bare koboera abanto ase chinchera echio, erio inche ngasinywa kogenda aroro.
TOB 1:16 Ase chingaki chiria Shalimanesa arenge omorwoti nigo nabete ngokorera abanto baminto Abayahudi abwo barenge abataka amaya.
TOB 1:17 Nigo narenge koa baria barenge nenchara endagera yane boigo na koa baria baare getirianda chianga chiane. Ekero nare konyora emebere yoyomo bw’abaanto baane otugutire isiko y’orwaki rw’omochie, nigo nare koyobogoria na koyotindeka ase amasikani.
TOB 1:18 Ekero omorwoti Senakeribu are goita monto onde bwensi ore gotamera ense yaye korwa Yudea, inche nigo nare komotindeka bobisi. Omorwoti nigo aitete abanto abange mono erio gokendia endamwamu yaye. Magega yaye ekero are korigia emebere ya baria aitire tare koyenyora.
TOB 1:19 Korende omonto oyomo o Ninawi agateebia omorwoti buna ninche nare gotindeka emebere y’Abaisraeli baria bare goitwa. Ekero namanya buna omorwoti omanyire amang’ana ane onsi, na abanto nigo bare kondigia bang’ite, ngasogwa nobwoba ngatama.
TOB 1:20 Ebinto biane bionsi bikabwatwa bikairwa ase enyomba yomorwoti bikagachwa aroro. Kende tikeri giatigarete ase inde otatiga omong’ina one Anna nomwana one Tobia.
TOB 1:21 Magega yechichuma ange isano nemo, abana babere b’omorwoti Senakeribu bagaita ise erio bagatama gochia ase ebitunwa bia Ararati. Esarhadoni omwana onde bw’omorwoti akaba omorwoti erio akabeka Ahika omwana omomura ominto Anaeli koba omoteneneri bwe chitaabu boigo namang’ana onsi y’oborwoti.
TOB 1:22 Ahika akandwanerera erio nkairana Ninawi. Eri neriakabere Ahika koba nekerogo eke, ekiagera konya obeire omoteneneri omonene bw’edivai, omoteneneri bwe chitaabu, boigo nomoteneneri bw’ekemanyererio ki’omorwoti, inse y’oborwoti bwa Senakeribu erio na Esarhadoni akamobeka emeremo eyio. Aika nigo arenge omoigwa one.
TOB 2:1 Bono ekero nairanete inka bwone nkaegwa omokungu one Anna n’omwana one Tobia, ngakorerwa omoyega omonene ekero rituko ria Pentekosti riaigete erio riare rituko rinene ase chichuma isano na ibere. Ekero naikaransete ase emesa nigo narooche chindagera chinyinge chibeekire ase emesa eyio.
TOB 2:2 Erio ngatebia Tobia omwana one “Genda aria isiko ase abanto bainto orore gose nonyore omotaka ase egati y’abanto baito oyio omoirogete Nyasae omorete aiga toragere amo nere. Rora inche nakoganyire.”
TOB 2:3 Erio Tobia akagenda korigia omonto omotaka korwa ase egati y’abanto baito. Ekero airanete aganteebia “Tata! Rora nanyorire oyomo bw’abaanto baito oitire na gotugutwa aria echiiro!”
TOB 2:4 Erio erio nkaimoka konya ntararia nonya nendagera eria, nkagenda nkaimokia omobere oria ’nkayogacha erio inche koyotindeka chinsa chia mogoroba;
TOB 2:5 erio nkairana ngesibia nkaria endagera eria n’okweumia.
TOB 2:6 Nkainyora obobani bwa Amos “Amatuko aino amanene yemeyega naochoke abe ay’okweumia, na amateera aino abe ebikuuro.” Erio ngachaka korera.
TOB 2:7 Ekero erioba riarimerete, ngasooka isiko nkarema oboina ngatideeka omobere oria.
TOB 2:8 Korende abaamate baane bagansekerera bagoteeba “Morigererie oyo! Tari kwooboa ekiagera aya agokora naro agerete ere are korigigwa aitwe korende ere agatama, na rora ochakire amang’ana aria aria!”
TOB 2:9 Emogoroba eyio nkairana ngesibia, nkagenda gesona mwane nkarara aroro na tinebisia bosio ase engencho riberera riarenge rinyinge mono.
TOB 2:10 Tinamanyete gose Chinchiro chiarenge kerama igoro ase naraire. Bono chinchiro echio chigansaera echabu yabo yarenge morero egasoa ase amaiso ane erio ebinto ebirabu bigasieka amaiso ane ngasinywa korora, erio nkagenda ase abarwaria ao ao korende onde taiyo onyarete gonkoonya na omoerio nkaba omouko ase emiaka ene ntari nkorora kende. Abaminto baganchandekera mono boigo na Ahika akandenda ase emiaka ebere erio akagenda Elamu.
TOB 2:11 Ase chingaki echio mokaane Anna agachaaka gokora emeremo yogosona chianga buna abakungu bande.
TOB 2:12 Kera engaki ekero akorire gosona chianga nigo arenge koirera abanyene erio bamwakana chitaabu chiaye. Rituko erimo agasona eyanga erio akayeirera omonyene ere akamwakana chitaabu chiaye boigo akamoa akamanwa kembori buna ekeegwa.
TOB 2:13 Ekero Anna aigete inka nemanwa eria y’embori egachaka kwana, erio inche nkamoboria “Ngai kwarusia embori eyio? Nigo kwaiba? Yeiraneri omonyene! Tari buya koria endagera eibire!”
TOB 2:14 Anna aganteebia: “Yaya taibo emanwa eye nigo naegwa buna ekeegwa ase ogoakanwa kwane.” Korende inche tinamwegena; ’inkaba n’obosoku ase egekorwa ekio akorete. Inkamochika eyairanerie abanyene. Erio ere akang’iraneria! Ee bono! Aye ngokonya kware abataka gose tai bo? Aye gwakorete ngeto ki akoiraneirie? Aya akonyorete nigo are maiso marore!
TOB 3:1 Erio agwo ase obororo obonene ngachaaka korera ase okoiyeria amariga na gosaba
TOB 3:2 “Aye Omonene, aye nomonyakeene, ebikorwa biao bionsi nebiekeene; chingecho chiao nechiamaabera nekeene aye naye okogambia ense.
TOB 3:3 Bono aye Omonene, ong’inyore na kondigereria, tobaisa kong’a egesusuro ase engencho yebibe biane gose ase amamocho chisokoro chiane chiakoreete.
TOB 3:4 Barobwo tibabwatete amachiiko ao; ase igo ogatotiga tokang’anyigwa na goitwa. Ogatokora togasekererwa na tokaba obosooku ase ebisaku bionsi agwo ase twasiareretwe.
TOB 3:5 Chingaki chinyinge kwaeire chisokoro chiane egesusuro koreng’ana nebibe biabo boigo nainche kwang’eire egesusuro koreng’ana nebibe biaane. Nigo twatigete koigwera amachiiko ao na ase igo tokanyora egesusuro giaito giekeene.
TOB 3:6 Bono aye nkorere buna otagete. Rusia obogima bwane erio onsibore korwa ense eye. Ase inde mbuya gokwa kobua koba moyo, ase engencho nigo ’nkomochigwa ntabwati komocha; nerusirie moyo. Omonene ancha bono aye kondusia ase emechaando eye, ong’ire ase ogotimoka gwa kare na kare. Tibwanga koigwa ogosaba kwaane.”
TOB 3:7 Rituko erio erio, ase omochie o Ekbatana aria ase ense ya Media, Sara mosubati o Ragueli nere akaramwa noyomo bw’abasubati abakori emeremo ba ise.
TOB 3:8 Bono Sara konya onywomirwe ara gatano na kabere korende ekerecha keria Asmodeo nigo kiabete kegoita kera oyomo bw’abasaacha aba ekero banywomire magega batarara na Sara. Bono omosubati oyo omokori emeremo agateebia Sara: “Aye nomoiti tori korora nonya mbosoku kwabeire nabasaacha batano na babere korende onde taiyo nonya noyomo okoeire omwana.
TOB 3:9 Nase ki ogotounereria igaa? Genda gochia ariaa bwatia abasacha bao abwo bakuure. Mbuya titorora omwana bw’oroiboro rwao.”
TOB 3:10 Ekero Sara aigwete amang’ana aya akagechigwa mono agachaaka korera na koiyeria amariga, akariina enyomba ya igoro akarigia eite. Korende ekero arengereretie agateeba, “Yaya tingweita erio abanto bache gochaaya tata na goteeba, aye nigo kwabwate omwana oyomo enyaroka oyio gwanchete mono, korende ere ageita ase engencho yobororo! Ring’ana ringa buna eri nigo riragere tata oyio ogotire akwe bwango erio inche mbarerwe okomocha; bono inche nigo ’nkomosaba Nyasae Omobui aire enkoro yane erio timbaisa koigwa okorama buna oko rinde.”
TOB 3:11 Erio Sara agatenena ase etirisa akaimokereria amaboko aye igoro na gosaba ogoteeba: “Otogigwe aye Nyasae one; ritogigwe botambe erieta riao richenu.
TOB 3:12 Na bono aye Nyasae Omobui naimokereirie amaiso ane gocha ase ore ’insemeretie buna aye nonkoonye.
TOB 3:13 Aye bono karwe ogochika erio inche indwe ase ense erio tinyigwa okoramwa oko naende.
TOB 3:14 Nomanyete aye Omonene buna inche nomoiseke omwekungi tinanakoba na mosacha onde.
TOB 3:15 Tindasaria erieta riane gose eria tata ominto aiga ase ense eye nanganyetigwe gocha. Ninche bweka omwana o tata ominto ere tabwati mwana onde orabe omonyamwando oye, gose tabwati onde obamwabo oranyare konywoma. Nasiririe abasacha batano na babere; nase ki ndagenderere koba moyo? Onye aye togwancha kondusia ase ense, ndorere amaabera. Tinkonyara koremereria koramwa!”
TOB 3:16 Ekero Tobiti na Sara bagendererete gosaba, Nyasae ore igoro akaigwa ogosaba kwabo.
TOB 3:17 Erio ere agatoma Omomalaika oye Rafaeli kobakoonya. Omomalaika oria akarusia ebinto biria ebirabu biarenge ase amaiso a Tobiti erio anyare korora naende akore emeroberio yenywomo gati ya Sara na Tobia omwana o Tobiti; Tobia nigo arenge omwana o momura omwabo Tobiti, oyio kobwatekana n’ogochika bwancheire konywoma Sara. Rafaeli boigo agachiika ekerecha keria Asmodeo ekio konya giachandire Sara kerwe ase are. Ase chingaki chiria Tobiti aimogete korwa gesona ase arenge Sara nere ngoika arenge korwa enyomba ya igoro ase arenge.
TOB 4:1 Rituko erio erio, Tobiti akainyora chitaabu chiaye echio atigerete Gabaeli aria Rege ase ense ya Media,
TOB 4:2 erio akarengereria ase omoyo oye ime ageteebia: Ase engencho nasabire Nyasae inkwe, ninganeirie ’indangerie omwana one Tobia ’motebie igoro yechitaabu chiria magega ’ntarakwa.
TOB 4:3 Erio akarangeria omwana oye Tobia akamoteebia, omwana one, ekero ’ndakwe, ontindeke buna ebwenerete. Bono aye goika omosike nyoko omorende buya ase obogima bwao bwonsi. Oikeranie amang’ana onsi ayio araganie omokorere naende tomogechia ase kende gionsi.
TOB 4:4 Inyora omwana one buna nyoko achandegete gokoreta ase ense eye. Bono ekero nere arakwe, omotindeke ensemo agwo ase oboina obwo orantindeke inche.
TOB 4:5 “Obe omwegenwa ase Omonene Nyasae oito amatuko onsi yobogima bwao. Tokora ebibe moeneno, gose tobaisa gosaria amachiiko aye. Kora ayare amaya ase obogima bwao bwonsi gose tobaisa kobwatia chinchera chi’obokorekanu.”
TOB 4:6 Oyogokora amang’ana onsi ase obwegenwa nigo agosesenigwa ase obogima bwaye.
TOB 4:7 Karue ensemo y’enibo yao ase abataka. Tobaisa korina omotaka kende gionsi naye Nyasae tagokorina kende gionsi.
TOB 4:8 Karue biria ore nabio Korabe nebinge karue ebinge, neisakoba nebike obwate, karue koreng’ana nokonyora kwao.
TOB 4:9 Ase ogokora igo nigo okwegachera ebinge ase chingaki chi’emechando.
TOB 4:10 Ase engencho ogokonya omotaka nigo oretange korwa ase amakweri gose gosoa ase omosunte ime.
TOB 4:11 Gokonya abataka ase baria bonsi banchete gokora bo nigo ere esadaka engiya mono ase obosio bwa Nyasae Omobui.
TOB 4:12 “Omwana one, etange mono korwa ase obotomani goetenia onsi, nywoma omosubati korwa ase egesaku giechisokoro chiao. Tobaisa konywoma omosubati korwa ase abanto b’ebisaku ase engencho intwe negesaku ki’ababani. Inyora abagaaka buna Nuhu, Aburamu, Isaka, na Yakobo abwo bare chisokoro chiaito nigo banywomete abasubati korwa ase egesaku kiabo. Nyasae akabasesenia akabaa abana abwo bare oroiboro rwabo nabwo bagocha koira ense eria yomwando.”
TOB 4:13 Ase igo bono aye omwana one, goika bwanche abamino. Tobaisa kwerora erio otige konywoma korwa ase abanto bamino. Obwerori bonga buna obwo nigo bokorenta ogosira okonene buna koreng’ana obworo bokoreta obotaka nenchara enene. Ase engencho obworo nabwo ng’ina y’enchara
TOB 4:14 “Tobaisa kogacha eng’eria ya baria bakogokorera emeremo goika rituko rinde. Bae eng’eria yabo riimo rioka. Koramosike Nyasae, ere nakorende. Origererie buya kende gionsi ogokora, na obe namasikani ase orogendo rwao.”
TOB 4:15 Tobaisa gokorera monto onde keria otaganie okorerwe. Tobaisa konywa edivai goetania ekerengo na gotinda; ogotinda tikoba ase ore.
TOB 4:16 Obae endagera baria bare n’enchara, na baria bare getirianda obae chianga. Erwe gokonya abataka na ekero kwarure tiga kwemurungania; karue ase omoyo bw’gwancha.
TOB 4:17 Ekero omonto omoirogete Nyasae akuure obae abanto b’enka yaye endagera, korende tokora bo ase omonyabibe.
TOB 4:18 Rigia oboseemia korwa ase abanto abang’aini, naende tobaisa gochaaya oboseemia.
TOB 4:19 Omotogie Omonene amatuko onsi. Omosabe, arongeyie chinchera chiao nagoikerania emeroberio yao yonsi, ase engencho obong’aini tibori ase kera ense. Nyasae omonyene nere okobaa amaya onsi. Ekero aganetie nigo akomoiyeria omonto nonya ngoika embera. Ase igo omwana one oinyore amang’ana ane naende toyatinyia korwa ase enkoro yao.
TOB 4:20 Bono omwana one, nigo ntagete gokomanyia ng’a agwo kare ’naete Gabali omwana o Gabria chitaabu chinyinge aria Rage ase ense ya Media.
TOB 4:21 Bono aye toba nobwoba buna intwe twabeire abataka. Koramoiroke Nyasae na otige ebibe bionsi nagokora ayakomogokia, aye nobe n’eniibo enyinge.
TOB 5:1 Erio Tobia akairaneria ise akamoteebia “Ninkore aya onsi gwanchiikire
TOB 5:2 bono ng’aki ndakore ’nyore chitaabu echi gwantebia korwa ase Gabaeli ase engencho inche timomanyeti nere tamanyeti? ’Nkemanyererio ki ndamworokie erio anyare gwancherana na kong’a chitaabu echio? Goetania igo, inche timanyeti enchera ekogenda Media.”
TOB 5:3 Erio Tobiti akairaneria omwana oye Tobia akamoteebia Inche, ntwariikeranete na Gabaeli togakora okobwatana erio togatandora ekaratasi eria gati gati ere akaira ekengese nechitaabu nainche ’nkaira ekengese kende, aya nigo twayakorete emiaka emeongo ebere (20) yaetire, bono aye genda origie omonto omwegenwa oyio oragokobe gochia Media nakoirana naye goika aiga. Ekero morairane tomwakane eng’eria yaye. Korende aye goika onyore chitaabu echio natigerete Gabaeli.
TOB 5:4 Erio Tobia akagenda korigia omonto omanyete enchera ekogenda Media erio bagende nere. Erio agwo obosio ase obosio Tobia bakaumerana na Rafaeli. Tobia tamanyete ng’a Rafaeli nigo arenge omomalaika o Nyasae,
TOB 5:5 erio akamoboria “Ngai okorwa?” Rafaeli akamoiraneria “Inche nomonto omino omoisraeli narwa aaree nacha aa Ninawi korigia emeremo.” Tobia akamoboria “Nomanyete enchera ekogenda Media?”
TOB 5:6 Rafaeli akamoiraneria “Ee nimanyete. Nabeire nkogenda Media chingaki chinyinge ase igo chinchera chionsi ninchimanyete buya mono. Aria Media nigo namenyete noyominto Gabaeli oyio omenyete omochie o Rage. Rage n’ense yebitunwa ase eratoire amatuko ange abere gotara goika Ekbatana omochie omonene o Media.”
TOB 5:7 Erio Tobia agateebia Rafaeli “Nganye aiga mosani one tiga ndarateebia tata. Nigo nganetie onkobe goika Media naiche ningoakane engeria ase orogendo oro.”
TOB 5:8 Rafaeli akamoteebia “Genda korende totebana.”
TOB 5:9 Tobia agasoa nyomba agateebia ise “Nanyorire omoisraeli ominto oyogonkoba ase orogendo rwane.” Tobiti akamoiraneria “Morangerie ache aiga. Ninganetie komomanya buya buna ere noyong’o naende noyogesaku ki, naende gose nomonto oregeenwe kogenda amo naye.”
TOB 5:10 Erio Tobia agasoka isiko akarangeria Rafaeli agateeba, “Tata ngokorangeria are.” Rafaeli ekero asoete nyomba Tobiti akamokwania na Rafaeli akamokwania ase omogooko omonene. Korende Tobiti akamoboria, ng’aki eranyarekane imbe nomogooko naende? Inche nomouko tindi korora kende. Narimeire ime ase omosunte buna abakuure batarore oborabu naende. Igo enga buna nakuure igo nkoigwa abanto bagokwana korende tindi kobarora. Omomalaika akamoteebia Tobiti “Tokwa omoyo! Nyasae Nagosesenie obweene bwango iga, aye tochandeka ase enkoro!” Erio Tobiti agateeba “Omwana one Tobia nigo aganetie kogenda Media, inee, nonyare komokoba omworoki enchera? Toba nechitang’utang’u inche ningwakane.” Rafaeli akamoteebia nabo ’nkogenda nere, nachire aroro chingaki chinyinge na nigo manyete chinchera chionsi chiebitirimboko nebitiiro.
TOB 5:11 Tobiti akamoboria nteebie ngo omwana ominto aye noy’omochie ki na egesaku kiao ’kereki.?
TOB 5:12 Korende Rafaeli akamoboria “Nase ki oganetie komanya egesaku kiane?” Tobiti akamoteebia “Ekeene nindigetie gokomanya boigo nakomanya abaibori bao.”
TOB 5:13 Rafaeli akamoteebia inche “Erieta riane na Asaria omwana bw’omogaka Anania, omino.”
TOB 5:14 Erio akamoarigania buya akamoteebia “Tobaisa kogechigwa nainche ase engencho nakobooria igoro yabaanto bamino nigo natagete komanya buya mono igoro yororeria rwao, aye n’omwana ominto. Inche nimanyete Anania na Natani abana ba Shemelia barabwo nigo banchete kogenda amo nainche Yerusalemu gosasiima, abanto bamino nabaya mono.”
TOB 5:15 Erio Tobiti akagenderera komoteebia, Inche ningoakane engeria yerituko boigo nagoakana chitaabu chinde echio oraganie gokorera kende ase orogendo. Bono nakoboririe ogende n’omwana one,
TOB 5:16 na mokoirana buya inche ninkomente kende. Rafaeli akamoteebia, “Toba nobwoba kogenda tore na koirana buya enchera tokogenda tebwati mang’ana.” Tiga Nyasae n’omomaika oye babarende naende babairanie buya gocha ase inde.
TOB 5:17 Tobiti akamoteebia oyominto, nakoganeirie ebisio bia Nyasae. Erio akarangeria Tobia akamoteebia, omwana one, beka kera egento keria moraganie ase orogendo erio oimoke aye n’oyomino mogende. Nyasae o igoro abarende abambokie buya na kobairania gocha aa buya. Omomalaika o Nyasae abe nainwe na kobarenda ase enchera. “Magega batarachaka orogendo gochia Media Tobia akanyunyuta ng’ina na ise, erio Tobiti akamoteebia genda buya.”
TOB 5:18 Erio Anna ng’ina Tobia agachaaka korera agateebia Tobiti “Inki gekogera ogotoma omwana oito gochia aria are? Tomanyeti buna nere togotoma aiga?
TOB 5:19 Tobaisa kogania chitaabu mono na kobeeka obogima bw’omwana oito ase akong’u;
TOB 5:20 ase engencho obogima obo Nyasae atoire nigo botoisaine.”
TOB 5:21 Tobiti akamoteebia, tokumia omwanchwa, omwana oito nigo aragende ’na koirana buya gocha ase tore. Aye nomorore n’amaiso ao. Aye tokwana kende gose gokumia omomalaika omuya namorende. Omwana oito nigo aragende buya na koirana buya atari na bobe bonde.
TOB 6:1 Bono Anna agatiga korera, erio Tobia akaimoka amo n’esese yaye n’omomalaika oria erio bagachaaka orogendo. Emorogoba eria y’erituko ritang’ani bagaika engegu y’oroche rwa Tigri.
TOB 6:2 Ase emorogoba eria, Tobia akagenda rooche gw’esibia amagoro, erio enswe enene egasoka korwa amache ime egataka komera okogoro okomo gwa Tobia erio ere agaaka eriogi rinene,
TOB 6:3 Omomalaika oria akamoteebia “Bwata enswe eyio toyetiga!”
TOB 6:4 Erio Tobia agatarera enswe eria akayengusa gocha engegu. Omomalaika oria akamoteebia “Tandora enswe eyio orusie omoyo oye, rini, n’enkoro obibeeke ensemo korende chinyama chinde chianda ochitugute, manya ng’a omoyo oyio enkoro n’erini n’eriogo rigiya mono.”
TOB 6:5 Tobiti agakora buna Omomalaika oria amotebeetie erio akaroisia ensemo eyemo y’enswe eria bakaria n’ensemo y’ende akayebeeka omonyo akayegacha. Erio bakagenderera orogendo rwabo goika bagaika ang’e na Media.
TOB 6:6 Tobia akaboria omomalaika oria “Oyominto Asaria inee? Ebinto ebi twarusia ase enswe buna eriogo, marwaire ki bikogwenia?”
TOB 6:7 Omomalaika akamoiraneria akamoteebia, “Enkoro eyio y’enswe oise koyesamba ase omorero erioki riaye nigo rigoseria omoika omobe korwa ase omonto ochandire. Obokong’u obwo nigo borarue aroro toborora naende.
TOB 6:8 Boigo omoyo noro okorusia ebinto biria ebirabu bire ase amaiso y’omonto oukorete erio onyara korora naende.”
TOB 6:9 Ekero baigete ense ya Media ang’e na Ekbatana,
TOB 6:10 Rafaeli agateeba, oyominto Tobia! Tobia Agaitaba nao inde aa! Omomalaika akagenderera goteeba reero botuko nigo torarare ase enyomba ya Ragueli oyio ore omonto omino, ere nigo abwate omwana oyomo bweka omoiseke okorokwa Sara.
TOB 6:11 Kobwatekana n’egesaku giaito aye nigo otakeire konywoma Sara erio obe omonyamwando bw’eniibo ya ise.
TOB 6:12 Sara nomosubati bw’omokia mono na nigo are omuya mono na ise nigo amwanchete mono. Reero botuko ninkwane na ise anche omonywome, erio ekero torairane gochia inka korwa Rege, togende gokora omoyega bw’enywomo yao. Ragueli takwanga gose tagwanchera mosaacha onde bwensi amonywone ase engencho amachiiko a Musa tari gwanchera mosacha onde bwensi amonyuome otatiga aye. Ase igo goika anche aye omonywome. Bono aye bwata oboseemia bwane. Inche nikwane na Ragueli reero botuko na koroberia amang’ana y’enywomo yao na Sara. Ekero torairane gochia inka korwa Rege togende amo nere.
TOB 6:13 Tobia agateebia Rafaeli, “Inche naigure ayio abanyorete abasacha batano na babere abwo barigetie komonywoma Sara na buna kera oyomo akwete mobasokano ase rituko ri’enywuomo; kera oyomo nigo akwete magega batarara nere.
TOB 6:14 Naende naigure ng’a nigo bare goitwa nekerecha. Ekerecha keria nigo giachandete Sara na goita kera omosacha oyio oganetie konywoma Sara. Nigo nairoka ekerecha eke mono. Inyora inche bweka omwana omomoima bw’abaibori baane, ’ng’ise gokwa, abaibori baane nigo barakwe ase engencho y’obororo bw’ogokwa kwane. Barabwo tibabwati mwana onde naende orabatindeke.”
TOB 6:15 Omomalaika akamoiraneria akamoteebia Nigo kwebire amang’ana iso agoteebia? Nigo agoteebia anywome omosubati korwa ase egesaku kiao. Bono aye inyigwe buya, tokumia ase engencho y’ekerecha keria, aye nywoma Sara nimanyete buna reero botuko Ragueli nkogwanchera are onywome Sara.
TOB 6:16 Ekero orasoe Nyomba korara, oimokie enkoro eria y’enswe n’omoyo obibeeke ase ubani eria egwoka;
TOB 6:17 erio erioki riaye risoe enyomba yonsi. Ekerecha keria ekero keratiokerere erioki riria nigo keratame chimbero tikeirana ase Sara naende.
TOB 7:1 Ekero Tobia n’momalaika Rafaeli basoete ase omochie bw’Ekbatana, Tobia agateebia Rafaeli, “Oyominto Asaria, ng’ire riimo rioka goika ase oyominto Ragueli.” Omomalaika oria akamoira rimo rioka goika ase enyomba ya Ragueli, bakanyora Ragueli oikaransete ange n’egesieri kegochia mwaye. Barabwo bakamokwania, nere agaitaba erio akabaarigania bagasoa nyomba mwaye.
TOB 7:2 Ragueli agateebia mokaye Edina, rora omomura oyo buna abwekaine oyominto Tobiti!
TOB 7:3 Edina akababoria ase bakorwa nabarabwo bakairaneria “Intwe n’ebegesaku kia Nafutali korende bono nigo tore ase obosomba ase ense ya Ninawi aria ase omochie bw’Ashuru”
TOB 7:4 Edina akababoria Inee ’momanyete momura ominto Tobiti? Barabwo bakairaneria “Ee ntomomanyete mono.” Erio ere akababoria “Inee? Mbuya are?”
TOB 7:5 Bakairaneria mbuya are, erio Tobia akamenta goteeba “Tobiti ’Tata ominto.”
TOB 7:6 Ekero Ragueli aigwete bo, akaimoka akamonyunyuta Tobia erio akaiyeria amariga y’omogooko.
TOB 7:7 Agateeba, “Nyasae agosesenie omwana one Iso nomonto omuya bw’amasikani. Nogokumia buna omonto omuya buna ere bono obeire omouko!” Erio akabwata Tobia na agetinyia amariga.
TOB 7:8 Boigo na Edina akarera. Tobiti boigo na mosubati oye Sara nabarabwo bakarera Tobiti. Bono Ragueli akabaarigania ase omogooko, Tobia na Rafaeli akabanyenyera emingichi. Ekero abageni bakorete gwesibia ne chinsa chi’endagera chigaika, Tobia akamoteebia Rafaeli, “Aye oyominto Asaria bono togonteberia Ragueli ange mosubati ominto Sara?”
TOB 7:9 Ragueli agatebeia Tobia “Karie, kanyue na kogoka;
TOB 7:10 monto onde bwensi taiyo ore nobosibore bwokonywoma Sara otatiga aye bweka. Inche tindi n’bosibore bwokomorwa ase monto onde kobwatekana n’ogochika, aye naye ore omonto oime mono. Korende goika ngonteebie ekeene omwana one.
TOB 7:11 Namonywomeirie abasacha batano na babere na bonsi nabegesaku giaito korende kera oyomo nigo arenge gokwa rituko riria ri’enyuomo magega bataragenda nere. Ase igo bono omwana one, karie na konywa.” Tobia akamoteebia, “Tindigeti koria gose konywa goika aye gwakoriire amang’ana ane.”
TOB 7:12 Ragueli akamoiraneria, “Ninkomoe aye omonywome buna amachiiko a Musa agoteeba, amang’ana aya nigo arobeirie na Nyasae ore igoro. Bono aye moire abe omokungu oo, gochakera bono inwe nomokuungu nomosacha. Sara noyoo gochakera bono goika kare na kare. Tiga Nyasae bw’amaabera abarende ase obotuko bwa reero na agenderere kobancha botambe.”
TOB 7:13 Erio Ragueli akarangeria mosubati oye na ekero acha akamobwata okoboko akamoa Tobia akabasesenia agateeba “Nakomoeire abe omokungu oo kobwatekana namachiiko a Musa. Genda nere seino buya na omorembe o Nyasae obe nainwe ase orogendo.”
TOB 7:14 Ragueli akarangeria mokaye akamoteebia amoe ekaratasi. Erio akariika okobwatana kw’enywomo na akarua mosubati oye akaba moka Tobia kobwatekana namachiiko a Musa.
TOB 7:15 Magega yayio bagachaaka koria na konywa.
TOB 7:16 Ragueli akarangeria mokaye akamoteebia “Arigania enyomba yokorara erio oire Sara aroro.”
TOB 7:17 Erio Edina akaarigania enyomba eria yokorara buna achiigetwe nomosacha oye, erio akaira Sara aroro, korende Sara ere agachaaka korera na gwetinyia amariga. Korende ng’ina akamotinyia amariga na komoteebia,
TOB 7:18 “Tibwoboa omwana one, inche nimanyete buna Nyasae ore igoro ngonchora are obororo bwao koba omogooko, tokwa omoyo omwana one.” Magega yaye Edina akarwa aroro.
TOB 8:1 Magega yokoria endagera, abaibori ba Sara bakaira Tobia ase enyomba yokorara aria ase Sara arenge.
TOB 8:2 Tobia akainyora oboseemia bwa Rafaeli erio akaigora akabuko karia ase agachete enkoro eria y’enswe ne rini akabibeeka ase ubani yare gosambwa bigachaka korwa erioki.
TOB 8:3 Rimisu riaye rigaseria ekerecha keria korwa ase Sara kegatama gochia Misiri. Rafaeli agakebwatia gochia aroro agakebwata akagesiba amaboko na amagoro.
TOB 8:4 Bono Tobia agatigara ere bweka na Sara ase enyomba eria y’okorara ekero abaibori ba Sara bachiete korara na ebisieri bionsi biasiekirwe. Erio akaimoka korwa borere agateebia Sara mokaye “Omwanchi imoka tosambe Omonene atororere amaabera na gotorenda buya.”
TOB 8:5 Sara akaimoka erio Tobia agachaaka gosaba ogoteeba “Otogigwe aye Nyasae bwe chisokoro chiaito, erieta riao ritogigwe kare na kare, igoro ekoimokererie igoro boigo nebitongwa biao bionsi bigotogie goika kare na kare.
TOB 8:6 Naye gwatongete Adam na Hawa mokaye abe omokonyi oye. Mwanyabaanto bonsi nigo barwete ase aba babere, naye gwatebeete buna teri buya omosacha koba ere bweka; tiga tomokorere omonto okomokoonya onga buna ere.
TOB 8:7 Ase igo nkoira ’nde mosubati ominto oyo tari ase engencho yokogania kw’omobere, korende nigo ngokora bo ase omoyo omorabu. Otororere amaabera na gotorenda goika togote tore amo.”
TOB 8:8 Bonsi babere bakairaneria “Amina! Amina!”
TOB 8:9 Erio bakagenda korara. Ekero baraire Ragueli agatura abakori emeremo baye bakagenda bagachaaka korema oboina,
TOB 8:10 ekiagera ere nigo arengereretie na goteeba ase omoyo oye “Kero kende oyo nere nabo agokwa erio abanto batosekerere na gotochecheria!”
TOB 8:11 Ekero bakorire korema oboina Ragueli akairana nyomba agateebia mokaye,
TOB 8:12 “Toma omokori emeremo oyomo omosubati arore gose Tobia moyo are Onye okuure mbuya tomotindeke abanto bataramanya.”
TOB 8:13 Bono barabwo bagatongia etaya bakaa omosubati oria omokori emeremo, ekero aigora egesierie ki’enyomba aria ase Tobia na Sara baraire akabanyora bareire chitoro chindito.
TOB 8:14 Akairana agateebia Ragueli na Edina buna Tobia moyo are.
TOB 8:15 Erio Ragueli agatogia Nyasae ogoteeba, “Obakwe kare na kare aye Nyasae one bw’obuya.
TOB 8:16 Obakwe ase engencho aye kwangokirie. Ring’ana riria naoboete tiribeti korende aye gwatororeire abamera amange.
TOB 8:17 Obakwe ase engencho kwabaroreire amaabera abana aba babere abwo bare abana abamoima ase abaibori babo. Aye Omonene obaichorie obuya bwao na kobaa obogima bw’omorembe no’omogooko.”
TOB 8:18 Erio Ragueli agachiika abakori emeremo baye batube oboina boria magega botarakia.
TOB 8:19 Ragueli agateebia mokaye aroisie emegati, nere akagenda bweri agachora chiombe ibere neching’ondi inye korwa ase riicho riaye akaa omokori emeremo achinyenye erio bakore omoyega.
TOB 8:20 Erio akarangeria Tobia akamoteebia “Aye tori kogenda seino goika chichuma ibere chiaerire. Nigo orabe igaa torie na konywa amo erio aye ogokie omwana one magega yemechando aeteire.
TOB 8:21 Magega yechichuma ibere, aye noire ekeng’ese ki’enibo yane na koira Sara goika ase abaibori bao. Ekero inche na Edina torakwe, ekeng’ese keria kende giatigara aye nokeire. Amang’ana ayio na y’ekeene. Gochakera bono iga inche niiso na Edina ’nyoko, buna tore abaibori ba Sara!”
TOB 9:1 Magega yayio Tobia akarangeria Rafaeli akamoteebia,
TOB 9:2 “Oyominto Asaria, imokia abasomba baane nechingamia ibere ogende goika Rage ase Gaeli omoe riruube riria ri’obwatana erio ere akoe chitaabu chiria naende oche nere ase omoyega bw’enywomo yane.
TOB 9:3 Inyora ng’a tata ominto nigo agendererete kobara amatuko yokoirana kwane na ing’ise goetenia rituko nonya nerimo nigo arabe nobwoba obonene.
TOB 9:4 Bono aye noroche amang’ana Ragueli arire eira goikerania nainche namigirwe mono neira eye yaye!”
TOB 9:5 Bono Rafaeli akagenda goika Rege akaraara nyomba mwa Gabaeli erio akaa Gabali riruube riria ri’okobwatana boigo akamoteebia buna Tobia omwana o Tobiti ’nkonywoma are naende omoariganirie ase omoyega. Ase obwango Gabaeri akareta emebuko yabwate chitaabu yasibire na kobekwa ekemanyererio akaa Rafaeli.
TOB 9:6 Rituko riare kobwatia Rafaeli na Gabaeli bakaboka mambia chuni bagachaaka orogendo gochia ase omoyega bw’enyangi ya Tobia na Sara. Ekero baigete ase enka ya Ragueli, bakanyora Tobia oikaransete ase emesa y’omoyega, erio agwo Tobia akaimoka agakwania Gabaeli. Ekero bakwananetie, Gabaeli akaiyeria amariga yomogooko akabaganeria amaya akabateebia “Aye nomwana omuya o iso oyio ore omonto omuya bw’amasikani ase amang’ana onsi! Tiga Nyasae Omobui agoichorie ebisio bia igoro aye amo n’omorugi oo amo n’abaibori b’omorugi oo. Tiga Nyasae ore igoro atogigwe oyio onyancheire narorire ekieni kebwekaine eki’omoigwa one Tobiti.”
TOB 10:1 Aria inka kera rituko Tobiti nigo are kona kobara amatuko aganeirie ase orogendo gochia Rege na koirana. Ekero amatuko aetete, Tobiti agachaaka goichana erio agateebia mokaye
TOB 10:2 Inee! Inki orongereretie kiamotebanirie? Kero kende nigo oranyore Gabaeli nigo akwete noonde tarenge oo ore komoa chitaabu chiria!
TOB 10:3 Tobiti agasogwa nobwoba obonene.
TOB 10:4 Omorugi oye akamoteebia “Omwana one okuure tari moyo naende” erio agachaaka koreera omwana oye.
TOB 10:5 Akagenderera goteeba “Obobe nobwane inche ase engencho nakoete ribaga okagenda aye ore eriso riane.”
TOB 10:6 Tobiti akamoteebia “Tiga gwechanda omwanchwa one’ ninde nekeene buna mbuya are korende egento nkereo gekamotangete. Oria bachiete nere n’omonto omwegenwa naende n’oyominto. Tokwa moyo omwanchwa one nairane bwango.”
TOB 10:7 Korende Anna akamoiraneria “Ntigane, tiga kona kongaina omwana one okuure!” Ekaba ng’a kera rituko Ana nigo are koboka ogenda oikaransa ase enchera eria Tobia aeterete ekero agendete ekiagera Anna tegenete monto onde bwensi. Ekero rituko riare koera ere nigo arenge koirana inka orera obotuko bwonsi atari korara. Bono chichuma chiria ibere Ragueli ariete eira gokorera omoiseke oye omoyega chikaera. Erio Tobia akagenda ase Ragueli akamoteebia, “Gaki ng’anchere ing’irane gochia inka ekiagera nimanyete buna abaibori baane tibari n’ogosemeria gwokondora naende. Bono gaaki ing’anchere ingende ase tata ominto ekiagera nagotebirie buna nabatigete.”
TOB 10:8 Erio Ragueli akamoteebia “Koratoberesie ake omwana one, ngotoma inde abasomba baire amang’ana ao.”
TOB 10:9 Korende Tobia akanga akamoteebia “Koranche ng’anchere ing’irane inka ase tata.”
TOB 10:10 Bono Ragueli akaa Tobia omorugi oye Sara boigo akamoa ekengese ki’enibo yaye yonsi; boigo akamoa abasomba abakungu na abasacha, akamoa chiombe, ching’ondi, boigo n’ebinto binde ebinge.
TOB 10:11 Akanyunyunta Tobia erio akabatiga bagende ase omogooko akabateebia “Genda buya omwana one, Nyasae ore igoro abarae buya ase orogendo ninganetie korora abana baino ntarakwa.”
TOB 10:12 Erio naende akanyunyunta mosubati oye agateeba “Aye bono genda inka ase iso biara. Gochakera bono abaibori bomosacha oo nabwo abaibori bao buna intwe tore abaibori bao. Genda n’omorembe omwana one ninganetie koigwa amaange igoro yao ekero inde moyo.” Erio akabatiga bagende. Edina nere agateebia Tobia Omwana one omwanchwa na oyominto Tobia Nyasae ore igoro akoiranie buya naende! Ninganetie ndore abana baino ’ntarakwa. Ase obosio bwa Nyasae nakoeire omwana one tobaisa komokorera bobe ase obogima bwao bwonsi. Genda n’omorembe. Omwana one, gochakera reero inche ’nyoko na Sara ’mosubati omino omwanchwa. Tiga twensi tomenye nomorembe ase amatuko onsi y’obogima bwaito. Erio akabanyunyuta bonsi babere ase obwoamo akabatiga bagende n’omorembe.
TOB 10:13 Tobia akarua o Ragueli kare nomogooko akamotogia Nyasae igoro n’ense, omorwoti o bionsi ase ogosesenia orogendo rwaye. Erio akaganeria ise na ng’ina biara amaya agateeba “Omogooko one tiga obe okobasika inwe ase obogima bwane bwonsi!”
TOB 11:1 Ekero baigete ase omochie a Kaserini oyio ore magega yomochie o Ninawi,
TOB 11:2 Rafaeli agateeba “Tobia nomanyete buna twatigete iso;
TOB 11:3 neganeirie totang’anere mokao toroisie enyomba magega abande bataracha.
TOB 11:4 Tobaisa kweba koimokia enkoro eria y’enswe.” Erio Tobia na Rafaeli bagatang’ana inka boigo n’esese ya Tobia ekababwatia.
TOB 11:5 Ase chingaki echio Ana nigo aikaransete arigereretie gochia nchera gose narore omwana oye.
TOB 11:6 Erio akamorora ogocha! Na agateebia Tobiti ase omogooko “Rora omwana oo oywo gocha n’omosani oye!”
TOB 11:7 Magega bataramoikera Tobiti, Rafaeli agateebia Tobia “Ngokoenekeria inde buna iso nkorora are na amaiso aye.
TOB 11:8 Aye bono nigo okoimokia enkoro eria y’enswe oyebeeke ase amaiso aye erio eriogo rirwe ororo risibie ebinto biria ebirabu bire ase amaiso aye erio ere anyare korora naende.”
TOB 11:9 Ana akaminyokera omwana oye akamoboania akamonyunyuta akamoteebia, Bono ase engencho nakororire kore moyo naende omwana one nabo ngokwa, erio akaiyeria amariga y’omogooko.
TOB 11:10 Erio Tobiti nere akaimoka agaeta korwa ase omorangwa omagega.
TOB 11:11 Tobia nao abwate enkoro eria y’enswe koboko kwaye, akaminyokera ise. Agaaka ise eriogo riria ase amaiso aye akamoteebia “Tata tokwa omoyo.”
TOB 11:12 Magega yaye akarusia ebinto biria ebirabu biarenge ase amaiso a ise
TOB 11:13 namaboko aye abere erio Tobiti akarora omwana oye erio akamoboania namaboko aye abere.
TOB 11:14 Agachaaka korera ogoteeba, “Nakororire omwana one! Aye n’omwana one oyio ore oborabu bwa amaiso ane.” Erio agateeba, Nyasae atogigwe boigo n’erieta riaye na abamalaika bonsi abachenu.
TOB 11:15 Ere ondeterete emechando eye korende naende ondoreire amaabera narorire naende omwana one Tobia! Erio Tobia agasoa nyomba ase omogooko akamotogia Nyasae ase eriogi rinene. Erio agateebia ise buna orogendo rwaye rwarenge orw’ogosesenigwa, naende buna oratire chitaabu chiria, boigo buna anywomire Sara mosubati o Ragueli oyio ore nchera ange goika Ninawi.
TOB 11:16 Bono Tobiti ase omogooko agatogia Nyasae erio agasoka kogenda koarigania moka momura oye korwa ase ebiita bi’omochie o Ninawi. Ekero abanto ba Ninawi baroche Tobiti kagotara ore nechinguru na atari koraua na monto onde, bagakumia mono.
TOB 11:17 Tobiti akabateebia bonsi buna Nyasae amororerire amaabera erio omogwenia onyara korora naende. Magega yaye Tobiti bakaumerana na Sara moka momura oye, akamoarigania agateeba, “Nakoariganirie omwana one, tiga Nyasae atogigwe oyio ogwanchera goika aiga. Tiga iso asesenigwe, boigo n’mwana one Tobiti nere asesenigwe, naye boigo osesenigwe omwana one! Soa nka mwao twakoariganirie ase omogooko n’ebisio omwana one!” Rituko erio rikaba eriomogooko ase Abayahudi bonsi barenge Ninawi.
TOB 11:18 Ahika na Nadau abaigwa ba Tobiti bagaacha kogoka amo na Tobiti.
TOB 11:19 Ase omogooko bakagokera enywomo ya Tobia ase amatuko atano na abere, na ebiegwa ebinge bikaruegwa.
TOB 12:1 Magega y’omoyega bw’enyangi, Tobiti akarangeria omwana oye Tobia akamoteebia “Goika aye oakane omosani oo oyio mwagendete komo eng’eria yaye naende omomente kende igoro.”
TOB 12:2 Tobia akaboria ise “Tata, ’naki ndamwakane engeria eng’ana? Neisa koba nekeng’ese ki’enibo eria twarentete inche tingokumia.
TOB 12:3 Ere ondaire goika inka buya; nere ogwenetie mokane, agakonya goikia chitaabu chiria aiga buya na bono okogwenirie, inki ndamoe ase ayio onsi?”
TOB 12:4 Tobiti akamoteebia, nigo aisaine eken’gese kia biria bionsi agokonya konyora.
TOB 12:5 Bono Tobia akarangeria Rafaeli akamoteebia, “Bono aye ira ekengese ki’enibo eria yonsi gwankonya konyora ee nero eng’eria yao!”
TOB 12:6 Korende Rafaeli akarangeria Tobiti na Tobia ensemo akabateebia, “Motogie Nyasae; morarie amakumia aye ase abanto bonsi ase engencho y’aaya ayio abakoreire. Motogie na koribaaka erieta riaye, rareria abanto bonsi amaya a Nyasae buna egwenerete gose inwe timorosa gokora ayio.
TOB 12:7 Negwenerete korenda obobisi bw’ omorwoti, korende amakorwa a Nyasae goika ararigwe kera ase buna egwenerete. Kora amaya nainwe timokonyora bobe bonde.
TOB 12:8 Mbuya gosasiima Nyasae ase enkoro y’ekeene na gokoonya abataka, kobua koba omonda otari omwegenwa. Mbuya gokoonya abataka kobua kwegachera chitaabu.
TOB 12:9 Ogokoonya abataka nigo gokorusia omonto ase amakweri na komosibia ebibe biaye bionsi. Baria barakonye abataka nigo barasesenigwe n’obogima obuya.
TOB 12:10 Korende baria bagokora ebibe na amabe nigo bakwerentera emechaando barabwo abanyene.”
TOB 12:11 “Bono nkobateebia inde ekeene ntari kobabisa kende. ’Nabateebia ng’a mbuya kobisa obobisi bw’omorwoti, korende aya Nyasae goika ararigwe kera ase buna egwenerete. Tobiti!
TOB 12:12 Aye ekero mware gosaba na Sara chingaki chiria, ninche naigwete ogosaba kwaino ase obosio bwa Nyasae omochenu na kera ekero kware gotindeka abakuure ninche nare koira amang’ana ao ase Nyasae.
TOB 12:13 Bono aye ekero gwatigete endagera yao kware koria okagenda gotindeka omonto okwete, Nyasae nigo antomete ngoteeme.
TOB 12:14 Boigo nere ontomete ’nchiche gokogwenia boigo na gokonya moka momura oo Sara.
TOB 12:15 Inche Rafaeli oyomo bw’ Abamalaika baria batano na babere abwo baikaransete ase obosio bw’Omonene omochenu bakomokorera botambe.”
TOB 12:16 Tobiti na Tobia bakoboa mono bakagwa inse bagatuba amaiso abo bare nomoondoko.
TOB 12:17 Korende Rafaeli akabateebia, timwoboa, mobe n’omorembe. Motogie Nyasae botambe.
TOB 12:18 Okoba kwane ase more tari ogwancha kwane korende n’ogwancha kwa Nyasae. Ere nere moganeirie gotogia ase obogima bwaino bwonsi. Nere moganeirie kobaaka.
TOB 12:19 Inwe nigo mokagerete buna nigo mwandoche ginkoria endagera, korende nase okororekana tari bo yare.
TOB 12:20 Ase igo bono inwe motogie na komoakera mbuya mono Omonene Nyasae. Bono inche ’nkoirana inde gochia ase oria ontomete korwa igoro. Riika amang’ana ayio onsi akoregete.
TOB 12:21 Erio Rafaeli agasira tibamorora naende.
TOB 12:22 Bono barabwo bagachaaka gotogia Nyasae ase amateera, bakamotogia ase engencho ya amakora aye amanene ayio akorerete abamalaika baye ekero abakokererete.
TOB 13:1 Bono Tobiti agakwana amang’ana aya, Atogigwe Nyasae o kare na kare, ekiagera oborwoti bwaye nobwakare na kare.
TOB 13:2 Ere nigo akoa omonto egesusuro naende omwabera; ere nigo agotirimbokia abanto gochia ase abakuure naende obairania korwa aroro, onde taiyo oranyaare kwebisa korwa ase okoboko kwaye.
TOB 13:3 Inwe abanto ba Israeli, motogie gati y’ebisaku ase engencho ere obaseberanirie ase egati yabo;
TOB 13:4 agwo agwo ere obaorokeirie obonene bwaye. Motogie ase obosio bw’ebitongwa bionsi. Nere Omonene Nyasae oito. Nere Nyasae na tata oito kare na kare.
TOB 13:5 Nonya gakobaa egesusuro ase engencho y’obobe bwaino, nabarorere amaabera inwe mwensi; nabasangererie korwa ase kera egesaku korwa kera ase mwasiareretwe.
TOB 13:6 Moise komoiranera Nyasae ne chinkoro chindabu n’emioyo emerabu, naende moise gokora ayare amaronge ase obosio bwaye, ere nabairanere naende takobisa obosio bwaye korwa ase more. Bono rora aya akorire; moitabe ase eriogi rinene. Togia Omonene bw’obochenu naende imokereria omorwoti bw’emiaka yonsi igoro. Aa ase ense y’obosomba ense engeni, nikwane obuya bwa Nyasae nagokwana igoro y’obonene bwaye ase ense y’abanyabibe: Onchoka korwa ase ebibe biano inwe abanyabibe na gokora ayare amaya ase obosio bwaye, kero kende ere nabarorere amaabera.
TOB 13:7 Korende inche nigo nkomotogia Nyasae nenkoro yane nigo egokorete omorwoti o igoro.
TOB 13:8 Tiga abanto bonsi bakwane igoro yobonene bwaye, na komotogia aria Yerusalemu.
TOB 13:9 Aye Yerusalemu omochie omochenu o Nyasae, nonyoore egesusuro ase engencho yebibe bi’abaanto bao, korende ere nabarorere amaabera baria bagokora ayare amaya.
TOB 13:10 Ase igo moakere Omonene ng’a mbuya ase engencho y’obuya bwaye. Togia omorwoti bw’abarwoti. Hekalu yao neagachwe naende, na abanto bao ’mbabe n’omogooko naende. Tiga Omonene agokie abasibwa bonsi, na tiga echandere abanto baye chingaki chionsi abwo bachandegete.
TOB 13:11 Aye Yerusalemu oborabu bwao mborabe kegima ase ense yonsi, na korwa aare chinse chionsi nchiche ase ore. Abanto bonsi mbache gotogia Omonene. Mbarete ebiegwa ase omorwoti o igoro. Ase chinchera chiao, ebigori ebinge mbitere n’omogooko, erieta riao ’ndibe aroro goika kare na kare buna omochie omochoore o Nyasae.
TOB 13:12 Mbaragererigwe baria bonsi barakwane bobe igoro yao boigo na baria bonsi barigetie gokoboera na gotagora chinyasi chiao, baria bonsi bagotagora chindwaki chiao na gosamba emechie yao. Korende baria bonsi bagosigete mbasesenigwe botambe.
TOB 13:13 Bono goka aye Yerusalemu ase engencho y ’abachenu bao, mbasangererigwe bonsi korwa ase obosomba erio bamotogie Omonene bw’emiaka yonsi.
TOB 13:14 Mbasesenirie baria bonsi bagwanchete na boigo na kogokigwa n’okogenderera kwao. Baria bakorera ase engencho y’ogochandeka kwao, barabwo mbache kogoka na gochenga naye ase amatuko onsi; omogooko oo nobaretere omochengo botambe.
TOB 13:15 Nigo ngotogia Omonene omorwoti omonene.
TOB 13:16 Ase engencho Yerusalemu noagachwe naende erio obe obomenyo bwaye goika kare na kare. “Aye Yerusalemu, mogoko ki orabe ekero abanto b’egesaku kiane bararore obuya bwao nakomotogia Omorwoti o igoro! Ebiita biao ’mbiagachwe n’amagena e chilulu ne chinyasi chiao chiagachwe n’amagena akomeka meka. Chindwaki chiao ’chiagachwe n’etaabu ne chinsemo chiabo chiroisigwe n’etaabu echenegete.
TOB 13:17 Chinchera chiaye ’chirosigwe n’amagena ya hakiki n’echisonoi chikomekameka.
TOB 13:18 Ebiita biao mbichorwe n’amatera y’omogooko; naboigo ase chinyomba chiao abanto mbateere amateera y’gokobaaka: Atogigwe Nyasae, Nyasae bw’Abaisraeli! Ase ore aye Yerusalemu mbaritogie eriata riaye richenu kare na kare. Halleluya.”
TOB 14:1 Aiga nao amang’ana y’ogwaka mbuya mono a Tobiti aererete.
TOB 14:2 Tobiti agakwa n’omorembe ore n’emiaka 112, agatindekwa n’masikani ariaa Ninawi. Ere nigo arenge n’emiaka 62 ekero abete omouko. Ekero agwenetigwe, akagenderera komenya n’mogoko na akagenderera gokoonya abataka na gotogia Nyasae ase obuya bwaye.
TOB 14:3 Ekero arenge ange gokwa akarangeria omwana oye Tobia akamoa oboseemia obo:
TOB 14:4 Omwana one imokia abanto bao ogende goika ense ya Media ase obwango mono ase engencho ninyegenete ring’ana ria Nyasae erio akwanete goetera ase Omobani oye Nahumu igoro y’omochie o Ninawi ngoikerana rire. Kera egento abasomba ba Nyasaena ababani ba Israeli bakwanete igoro y’omochie bwa Asuru na Ninawi goika geikerane ase chingaki chiaye. Kende tikeri bakwanete keraonchoke. Inwe mobe buya aria Media kobua kobera Asuri gose Babuloni. Inche ninyegenete ng’a kera egento Nyasae akwanete goika geikerane, na ing’ana rinde rionsi tiriyo ase ayio abanetwe riraonchoke. Abaminto bamenyete aria ase ense ya Israeli mbabarwe bonsi nakoirwa are korwa ase ense eria engiya mono. Ense yonsi ya Israeli netigare bosa, emechie ya Samaria na Yerusalemu netigwe bosa, n’Hekalu ya Nyasae nesambwe n’omorero na gotigara ritombe.
TOB 14:5 Erio Nyasae narorere abanto baye amaabera naende abairanie gochia ase ense ya Israeli. Mbaagache naende Hekalu yaye buya korende tekoba ngiya buna eria y’eritangani goika engaki yaye yaikire. Korende magega yayio abanto bonsi ba Israeli mbairane korwa obosomba baagache buya naende omochie o Yerusalemu ase obonene bwaye bwonsi, buna koreng’ana ababani ba Israeli batebire.
TOB 14:6 Erio abanto bonsi ense engima mbatooreke na komoiranera Nyasae. Mbasarie chinyasae chiabo echio chiare kobang’aina erio basasiime Nyasae bw’ekeene.
TOB 14:7 Abaisraeli bonsi abwo bairetwe obosomba rituko erio mbainyore Nyasae. Bonsi ’mbasangererekane aria Yerusalemu agwo ase ense ya Aburaamu nakoyeira ebe eyaabo. Bonsi baria abamwanchete Nyasae ase ekeene mbagoke, korende baria bagokora ebibe nobosaria mbasirigwe korwa ase ense.
TOB 14:8 Bono abana baane nkoborokereria inde enchera yane. Mokorere Nyasae nomoyo bw’okwerwa nagokora aria are amaya ase obosio bwaye.
TOB 14:9 Egeria abana baino gokora ayare amaya botambe gokoonya abataka, na komotogia Nyasae botambe n’enkoro yokwerwa.
TOB 14:10 Bono omwana one aye ong’anyie korwa aa Ninawi tobaisa komenya aroro. Rituko riria oratindeke nyoko, oboina bwaye bobe ensemo ase obwane, kogokora komotindeka rituko erio erio ong’anye korwa omochie oyo ekiagera osarekire. Oinyore onsi aria Nadabu akorerete Ahika oyio orenge ise moke na nere omorendete. Nigo atagete gotindeka Ahika kare moyo korende Nyasae akamosiria ase obosio bwa Ahika ase engencho y’komocha kwaye. Ase ngencho yobuya bwaye, Ahika agatoreka korwa ase omoeto oria konya Nadabu amobekeire.
TOB 14:11 Bono abana baane, mwarorire obuya b’ogokoonya abataka boigo mwarorire buna amakweri aganyererete abwo bagokorera abande bobe. Bono omoyo one nkobutoka ore. Erio barabwo bakamobeka akarara borere bwaye. Tobiti agakwa na agatindekwa n’amasikani.
TOB 14:12 Ase egeka egeke mokaye nere agakwa. Tobia akamotindeka ang’e n’omosacha oye. Erio Tobia akaimokia mokaye n’abana baye bagachaaka orogendo gochia Media. Bakagenda Goika Ekbatana bakamenya aroro ase Ragueli ise biara Tobia.
TOB 14:13 Tobia akarenda Ragueli na Edina ase emiaka y’obogotu bwabo na akabaa amasikani amanene. Ekero bakwete akabatindeka aiga Ekbatana ase ense ya Media.
TOB 14:14 Tobia agakwera Ekbatana ore n’emiaka 117.
TOB 14:15 Magega atarakwa oroche buna omochie o Ninawi osiretigwe. Akarora buna abanto ba Ninawi bairetwe obosomba n’omorwoti Ahusuero aria ase ense ya Media. Tobia agaakera Nyasae mbuya ase engencho yokoa abanto ba Ninawi boigo na ab’Ashuru egesusuro.
JDT 1:1 Nebukadinesaro nigo arenge omorwoti bwa Abaasuru. Ninawi noro orenge omochie oye omonene. Arifakisadi nere orenge omorai bwa Abamedi ase engaki eyio na Ekibatana noro orenge omochie oye omonene boigo.
JDT 1:2 Omorwoti Arifakisadi akaywagaachera omochie bwa Ekibata enyasi ya amagena. Obotambe bw’enyasi nigo bwarenge chimita 30 na obogare bwaye chimita 22. Kera rigena rienyasi nigo riarenge no’bogare bwe chisentimita 130, n’obotaambe bwe chisentimita 260.
JDT 1:3 Ime ase kera egeita, akaagacha orwaki rw’obotambe bwe chimiita 44 amo noboroso bw’echimita 26.
JDT 1:4 Akaagacha kera egesoero kiobotambe bw’echimita 30 n’obogare chimita 18. Aya nigo aroisetigwe ase ogoeta kwa bwango ase abarwani ase okogabana kwabo.
JDT 1:5 Ase omwaka o ikomi na kabere bw’orwoti bwaye, Nebukadinesaro agachaaka esegi yokomorwania omorwoti Arifakisadi. Esegi eyio nigo yakoreretwe ase rinani rinene ria Rage.
JDT 1:6 Erio ebisaku ebinge bikabwatana na omorwoti Arifakisadi ase esegi eyio. Aba nabwo babwatanete amo n’omorwoti Arifakisadi; abanto bonsi b’ebitunwa abwo bamenyete ase chingegu chi’oroche rwa Tigiri, Eyufurate na Hidasipe. Boigo abanto bamenyete ase rinani riarenge koragwa na nomorwoti Arioko o Elamu. Ebisaku ebinge bikabwatana ase obomo bwechinse chia Abakalidayo.
JDT 1:7 Nebukadinesaro omorwoti bwa Abaasuri agatoma amang’ana ase abanto b’orogongo rwa Uajemi na bonsi abamenyete bosongo, boigo ase abaamenyete Kilikia, Damesiki, Lebanoni na Antilebanoni na bonsi abamenyete chingegu chi’enyama.
JDT 1:8 Boigo egati yebisaku bia Karimeli na Gileadi, na Galili na Irianyi n’ense y’omweya ya Yezirili.
JDT 1:9 Omorwoti Nebukadinesaro akabatomera amang’ana boigo abamenyi ba Samaria nemechie yabebekaine abwo bamenyete Irianyi y’oroche rwa Yorodani goika omochie o Yerusalemu, Bethania, Kelusi, Kadeshi na Gosheni
JDT 1:10 amang’ana ayio agaika nonya ngoika Tanisi, Memufisi boigo goika Misiri ne Ethiopia
JDT 1:11 Nonya nabo, abanto be chingongo echio bagasiereria amang’ana a Nebukadinesaro omorwoti bwa Abaashuri. Bakanga kobwatana nere ase aseegi ase engencho batamoirogete. Tibaroche buna nenyarekane abue esegi eyio. Bakairania abatomwa baye ase enchera y’obosooku bare birati.
JDT 1:12 Omorwoti Nebukadinesaro akabea mono ase chingongo echio. Agatiana ase ekerogo noborwoti bwaye kobeeka obonda bwaye bwonsi ase ogoakana egesiomba ase ebisaku ebio biangete kobwatana nere ase esegi. Akaria eira gosiria obomo bw’ebisaku ebio bionsi bimenyete Kirikia, Damesiki, Asuri, Moabu, Amoni Yudea na Misiri. Agatiana boigo kobasiria abanto bonsi bamenyete ase chingegu chi’enyama ya Mediterania goika Pasia.
JDT 1:13 Ase omwaka o gatanakabere bw’oborwoti bwaye, omorwoti Nebukadinesaro akaraa abarwani baye b’esegi gochia korwania omorwoti Arifakisadi erio akamobua. Nebukadinesaro akabua abarwani ba Arifakisadi abwo bare gotaara namagoro na baria bare korwana bariinete chigari chiechibaarasi.
JDT 1:14 Nebukadinesaro akayeira ense emechie yonsi yabamedi. Akayeira emechie emenene yonsi nechichiiro na koonchorana obuya bw’emechie eyio yonsi ase okoyetaagora na koyesaria.
JDT 1:15 Akamobwata omorwoti Arifakisadi ime ase ebitunwa bia Rege na komoita ase okomobeta amatimo agoiterwa ching’iti chi’orosana.
JDT 1:16 Ekero aitete omorwoti Arifakisadi, Nebukadinesaro akairana gochia Ninawi amo nobonda obonge ere amo nabarwani baye baurete ababisa baye ase esegi. Ekero are agwo Ninawi, Nebikadinazaro amo nabarwani baye bagatimoka ase okwegokia ase emetienyi ene.
JDT 2:1 Ase omwaka o ikomi na gatano na gatato ase oborwoti bwaye, rituko riemerongo ebere na rimo boigo omotienyi omotang’ani, omorwoti Nebukadinesaro amo nabaseemia baye bagaetia goakana egesiomba ase ebisaku bionsi biangete komobwatesia ase esegi.
JDT 2:2 Akabaenekeria obobe boria emechie eyio yangete komobwatesia bamokorerete.
JDT 2:3 Bakaigwana ng’a onde bwensi okorete okomocha okwo goika aitwe.
JDT 2:4 Erio ekero abaenekeirie omoroberio oye, omorwoti Nebukadinesaro akarangeria omonene bwa abarwani baye okorokwa Horofene. Oyo nere orenge komobwatia omorwoti ase obonene ase oboteneneri bw’abarwani.
JDT 2:5 Omorwoti akarua ogochika gochi ase Horofone; ekeene buna inche inde omorwoti ase ense yonsi, nakoeire ribaga ochore abarwani banarete esegi buna ekobwatia: abarwani esegi bagotaara n’amagoro 120,000, na abarwani bakoriina chibarasi 12,000.
JDT 2:6 Oimoke ogeende ogwere chinsinyo chionsi chi’ense ya moocha baria bangete kombwatesia aseegi.
JDT 2:7 Obateebie buna tibari na rinde otatiga gotiringa esike ekigera nimbaorokere ase ekeririanda na gotuba ense yaabo na amagoro yabarwani baane na kobakora abasakore.
JDT 2:8 Goika ekero abanto baabo bare nechingoma amo na amaote baraare ase ebirubo biabo na kera orooche negetionko bichorwe nebitondo biabo.
JDT 2:9 Nimbaimokie abasakore baabo na kobang’anyia gochia ase chinsinyo chi’ense.
JDT 2:10 Korende aye Holofene nagochiikire gontang’anera gosakora chinsinyo echio chionsi inche omonyene ntaraika. Keraabe beruure asore, nigo aye orababwate goika inche omonyene inche kobaa egesusuro.
JDT 2:11 Keraabe bekong’irie ase okogochaaya, tobaisa kobatiga bare moyo. Obaite na gosakora ensemo yabo yonsi ase okobabeka ase oboteneneri bwao.
JDT 2:12 Inche natianire ase oborwoti n’obogima bwane ng’a ning’ikeranie onsi ayio nariire eira koyakora.
JDT 2:13 Ase igo nekogwenerete aye koigwera na gokorera ogochika kwane ase bwango ase oboikeranu.
JDT 2:14 Ase obwango, Holoferne akaayerera na gosangereria abarai, abaroberia nabateneri baye bonsi b’esegi b’orogongo rwa Asuri.
JDT 2:15 Agaikerania ase ogokorera onsi aria omonene oye amochiigete. Agasangereria abarwani bagotaara n’amagoro 120,000 na baria bakorwanera chibaarasi 12,000.
JDT 2:16 Akabaroberia ase ebika na kobabeeka ang’e ase esegi.
JDT 2:17 Akabogoria omobaro omonge bwe chingamia, chitigere amo nechibarasi chitari koibora ase okobogoria emesigo. Akabogoria boigo ching’ondi, chiombe amo ne chimbori bichie koba endaagera.
JDT 2:18 Akamoa kera omorwani endagera eisane akoria amo n’ebinto ebinge bi’etaabu nechifeta korwa ase ebigachero bi’omorwoti.
JDT 2:19 Erio Holoferne agatang’anera omorwoti Nebukadinesaro, ere agasoka amo na abarwani baye bonsi. Okaba omoganda omonene bw’abarwani bariinete chigari chi’echibarasi na abagotaara na amagoro, goika bagatuba orogongo rwonsi rwa bosongo.
JDT 2:20 Amo na abarwani, mbagendete abatunyani abange batanyare kobareka; nigo barenge buna chingige gose amaroba. Rora Abag. 7:12; Yoel 2:2-11
JDT 2:21 Magega yorogendo rwa amatuko atato korwa ase omochie o Ninawi, bagaikera ebitii bie chinsinyo chi’omochie o Bekitilethi ang’e nebitunwa bire sugusu ya Kilikia. Bagatenena agwo.
JDT 2:22 Holoferne amo na abarwani baye bonsi baria bagotaara na amagoro, abariinete chibarasi amo nechigari chiechibaarasi bakageenda bosio ase ense yebitunwa.
JDT 2:23 Agachisiria chinse chionsi chia Libya na Lidia. Agasakora Abarasisi na Abaishimaeli bamenyete ase ensinyo ye erooro Irianyi y’ense ya Abakeni.
JDT 2:24 Holoferne akagenderera gosuka motwe akamboka orooche rwa Eyufurate erio agaeta gati ya Mesopotamia. Ere akaba okoyesiria emechie yaagachire chinsinyo chi’orooche rwa Aburoni goika ase enyaancha.
JDT 2:25 Akayeira ensemo yonsi ya Kilikia na akaba kagoita onde bwensi orenge komotanga. Akagenderera motwe goika chimbebe chia sugusu ya Yafeti ang’e nense ya Arabia.
JDT 2:26 Akabaumokera Abamidiani mosiabano erio agasaamba chinyomba chiabo na koira ching’ondi chiabo.
JDT 2:27 Holoferne akagenda ase ense yomweya chibebekaine omochie o Damesiki na nigo biarenge ebiro biokogesa engaano. Agasaamba endagera yonsi ase emegondo yaabo naboigo agaita abamura baabo bonsi na gosakora obotenenku bwabo nobwechinse chionsi chibebekaine anseemo eyio.
JDT 2:28 Abamenyi ba Mediterania bakabwatwa n’omoondoko omonene. Kera omonto omenyete ase omochie o Turo, Sidoni, Suru, Osina, Azoto na Asikeloni akabwatwa n’omoondoko omonene.
JDT 3:1 Abanto bonsi bechinsinyo chia bosongo bakamoirera amang’ana yokogania omorembe bagateeba,
JDT 3:2 intwe tweruure koba abaigweri ase ore aye omorwoti Nebukadinesaro. Nigo tore ase amaboko ao naende ntorigetie kogokorera na gokoigwera ase kera ring’ana oganetie aye.
JDT 3:3 Amaagacho amo nense yaito yonsi, emegondo yeito y’engano, chitugo amo nobomenyo bwaito bwonsi nigo bire inse yoboteneneri bwao; bibogorie obikorere buna aye oganetie.
JDT 3:4 Abanto baito nabasomba bao, boigo nore neribaga gokorera emechie yeito yonsi kende gionsi aye origetie.
JDT 3:5 Magega yabatomwa b’omorembe komoikeria amang’ana ayio,
JDT 3:6 Holoferne akabaraa abarwani bonsi goika chingegu chi’enyancha ya Mediterania. Akabeeka oborendi ase emechie yonsi yaetananeirie chinyasi na gochoora abasacha b’ense eyio koba abakonyi baabarendi baye.
JDT 3:7 Erio abanto bonsi bagechabera amaua ase okomochengera na komoarigania Holoferne bakobugia chikonu.
JDT 3:8 Nonya nabo, Holoferne agataagora ebisasimero bionsi na koyegeecha emete yaabo yonsi emechenu. Ayio nigo ayakorete ase engencho achiigetwe gosaria chisanamu chionsi erio abanto bonsi babe bakomosasiima Nebukadinesaro bweka naende abanto b’echinse nebisaku bionsi bimoroke nyasae obo.
JDT 3:9 Holoferne agaeta gati ye rikura ria Yezirili ang’e na Dothani ebio birigereretie ebitunwa bia Yuda.
JDT 3:10 Akabeeka eema ase omochie o Geba na Sithopoli. Akaba aroro ase ogosangereria abarwani baye.
JDT 4:1 Chinkuma chigaikera abanto b’ebisaku buna Holoferne, omoteneneri bwa abarwani amo Nebukadinesaro omorwoti bwa Abaasuri abikorerete ebisaku ase okobisiria na gosaria kegima ebisasimero ne chie Hekalu chiabo chionsi;
JDT 4:2 Bakabwatwa nekeondoko amo n’obwoba obonge ase engencho ye’Hekalu y’Omonene Nyasae obo n’omochie o Yerusalemu.
JDT 4:3 Ebiro ebio konya nario bairanire ase enka yaabo Yuda korwa ase basakoretwe gochia Babiloni. Erio nario konya baruure ase omosangererekano bwogochena Hekalu, amadabahu amo nebibekerero biaye bionsi ebio biabegetwe ase ogotacheneka.
JDT 4:4 Bakaira ogokuurera ase chinsemo chia Samaria, emechie y’Ekona, Esora, amo nerikura ria Salemu.
JDT 4:5 Bakayebwata ase obwango chinsinyo chi’ebitunwa, bakaagacha oborendi ase ebitunwa ebio erio kobeeka ebigancha biabo aaroro na kwearigania ase esegi. Bakaba nebisio ebiya ase engencho erio nario konya baruure ase okogesa chindagera chiabo.
JDT 4:6 Omokuani omonene Yohakimu oyoreenge ase omochie omonene o Yerusalemu ase chingaki echio, akabariikera abanto bamenyete ase emechie ya Bethulia na Betomesthaimu, ang’e ne Esdreloni ase ense omweya ere ang’e nomochie o Dothaimu.
JDT 4:7 Akabachiika baete ase enchera egotiira gochia ase ense ye ebitunwa. Enchera eyio nero yare gosoa ase omochie o Yuda naende nengote ase ogoeta abanto goetania oyomo. Igo nabo yareenge aorooro gotanga onde bwensi otaganeiri ase oboeto obwo.
JDT 4:8 Abaisraeli bagaikerania onsi aya bachiigetwe n’Omokuani Omonene Yoakimu amo nabagaaka abwo baumeranete abwo Yerusalemu.
JDT 4:9 Abasacha bonsi ba Israeli bakamoreera Omonene Nyasae obo ase ogwekeia nokweng’ata.
JDT 4:10 Ase obomo, barabwo, abakungu, abana baabo, chitugo chiabo, kera omoeti ase egati yaabo, abanto b’eng’eria nabasomba abagore bonsi bakabeeka chianga chichigunia. 4:10-12 rora Yona 3:7-8; Esteri 4:1-3
JDT 4:11 Abasacha bonsi bamenyete ase omochie o Yerusalemu, abakungu bonsi amo na abana, bakaumama ase obosio bwe Hekalu beagete riibu ase emetwe yaabo na kwara chianga chiabo chichigunia ase obosio Omonene.
JDT 4:12 Ase okobeeka chigunia boigo nagotuba egesasiimero chigunia, bagaetanana egesaasimero na komosaba Omonene bwa Abaisraeli ase ogwetigana gwonsi ere tanchera abana baabo gose abakungu baabo booswe gose emechie yaabo gosarigwa. Bakamoreera Omonene tabanchera abanto b’ebisaku goikerania okogania kwabo kwogosaria Hekalu yaabo ase okoyerentera ogotacheneka.
JDT 4:13 Omonene akaigwa ogosaba kwabo na korora emechaando yaabo. Nigo akorete igo ase engencho abanto ba Yuda na Yerusalemu bagendererete kweng’ata bare ase obosio bwekalu y’Omonene ase engaki entambe. 4:13 rora Esteri 4:16
JDT 4:14 Omokuani omonene Yoakimu, abakuani bande amo na abakoreri bonsi be Hekalu y’Omonene nigo besibete emesibi y’echigunia ase ebinema biabo, bakarua ebingw’anso bi’ogosambwa ase kera rituko, okoruugwa kwogwancha kwa abanto na ebingw’anso biarenge korentwa na abanto ase ogokora okobwatana. 4:14 rora Yoel 2:17
JDT 4:15 Bakeyaka riibu ase chianga chiabo komoreera Omonene ayerorere amaabera ense engima ya Israeli.
JDT 5:1 Ekero Holoferne, omonene bwa abasikari ba Asuri anyorete amang’ana ng’a abanto ba Israeli bebekire ang’e ase esegi, boigo buna basiekire chinchera chie ebitunwa na koagacha chinyasi ase ebitunwa igoro,
JDT 5:2 akaberorokwa n’obororo. Akabarangeria abanene ba Moabu, abateneneri be esegi ba Amoni na abagabana bonsi be chingegu chi’enyama ya Mediterania.
JDT 5:3 Akabateebia; inwe abanto ba Kaanani, nteebie na abanto bangeencho ki bamenyete ase ebitunwa ebi? Emechie neya ngeencho ki bamenyete? Obonge bwa abasikari baabo inaki bang’ana? Inaki bakonyora obobui nechinguru chiabo? Ning’o omorwoti obo okobaraa ase esegi?
JDT 5:4 Ninki gekogera barabwo batarasoka kong’arigania buna ebisaku binde bia bosongo?
JDT 5:5 Erio Akioro omorai bwo obomo bwa Abaamoni akamoiraneria Holoferne; nagosabire omonene one onyare gotegerera aria inche omokoreri oo nkogoteebia. Inche ningoteebie ekeene igoro ya abanto abwo bamenyete ase ebitunwa ebio bire ang’e naye. Rora inche omokoreri oo tinkong’ainereria ase ing’ana rinde rionsi asore.
JDT 5:6 Abanto abwo noroiboro rwa Abakalidayo.
JDT 5:7 Barabwo nigo barenge abamenyi ense ya Mesopotamia. Ase engencho batanchete gosasiima chinyasae chia Abakalidayo,
JDT 5:8 gose gotunyana chinchera chiabo, nigo bang’anyete erio gocha komosasiima Nyasae o igoro. Nyasae obo oyio begerete komosasiima. Ekero baseretiwe korwa ase obosio bwe chinyasae chiabo abanyene, bakang’anya gochia Mesopotamia abwo ase bamenyete ase engaki entambe.
JDT 5:9 Magega engaki gete, Nyasae obo akabachiika bang’anye korwa Mesopotamia bagende komenya ase ense ya Kaanani. Aroro agwo bagatenenka na gotwara chitaabu n’echifeta chinyinge, amo n’echitugo chinyinge. 5:9 rora Omoch. 11:25
JDT 5:10 Ekero enchara enene yachete ase ense yonsi ya Kaanani, bakang’anya gochia ase ense ya Misiri agwo ase benyorerete endagera eisaine. Ekero bare ase ense eyio, bakamenteka na koba enuko ya abanto batanyare kobareka. 5:10 rora Omoch. 42:1; Okong’ 1:7
JDT 5:11 Omorwoti bwa Abamisiri akaba nobobe ase bare. Akabakoria emeremo yogoaka amatabori. Akabaikia ase okobakora abasomba. 5:11 rora Okong’ 1:8-14
JDT 5:12 Barabwo bakamoreera Nyasae obo; nere Nyasae akabaaka Abamisiri na amaakwa atari kogweneka. Erio Abamisiri bakabaseria gochia isiko yense yaabo. 5:12 rora Okong’ 7:1-12; 29:46
JDT 5:13 Ekero baigete ase Enyancha Embariri, Nyasae obo agakamokia amaache yenyancha eyio ase obosio bwabo, 5:15 rora Okong’ 14:21-22
JDT 5:14 akabaraa goika ase egetunwa gia Sinai na Kadeshi-Barinea. Magega kobabaseririe abamenyi b’ense eyio ye erooro;
JDT 5:15 bakeroiseria obomenyo bwabo ase ense ya Abaamori, boigo ase okobua kwabo, bakabasiria abamenyi b’orogongo rwa Heshiboni. Ekero bambokire orooche rwa Yorodani, bakaira orongo rwonsi rwe ebitunwa.
JDT 5:16 Erio bagaseria Abakaanani, Abaperisi, Abayebusi Abashekenu na Abagirigasi, naboigo bakamenye orogongo orwo ase engaki entambe.
JDT 5:17 Kera ekero barabwo batakorete ebibe ase Nyasae obo, bakaba bagokiina ekiagera Nyasae obo nigo ageechete ebibe. 5:17 rora Abal 28:1-68
JDT 5:18 Korende ekero barabwo barenge gotiga aria Nyasae obo abachiigete, baba bakobugwa na gooswa gochia ase chinse chia isiko. Erio ne Hekalu ya Nyasae obo nigo yasaretigwe naboigo ense yaabo ekamenywa nababisa baabo.
JDT 5:19 Ekaba naende ekero bamoiranerete Nyasae obo, akabasangereria na kobairania ase ense yaabo agwo ase bamenyete ritang’ani. Barabwo bayobogoirie omochi o Yerusalemu ase Hekalu yaabo ere na bairanire komenya ase ebitunwa ebio bitamenyiri na monto.
JDT 5:20 “Ase igo aye omonene, kerabe abanto aba bakorire okomocha konde gwonsi, onye bakorire ebibe ase Nyasae obo, netogwenerete koba nobomaene buna mbare nokomocha koragere babugwe ase esegi erinde intwe tonyaare kobagwera.
JDT 5:21 Korende eisakoba buna tibarasaria ogochika konde gwonsi, rirorio, netogwenerete tobatige abanto aba ase okwoboa buna Nyasae obo nabarwanerere, onye tari bo, netobeere obosooku inwe ase ense yonsi.”
JDT 5:22 Abanto bagatenena ase okomoamereria Akioro kegima buna ere akorete enkwana yaye. Abaanene ba Holoferne, Abamoabu na abanto bonsi korwa ase chingegu chi’enyama ya Mediterania bakagania Akioro ang’entwe.
JDT 5:23 Bakaboora, “ninki keragere twoboe Abaisraeli abwo batari nokobua gose chinguru chi’ogokora esegi naintwe?
JDT 5:24 Suka motwe! Togenderere! Aye omonene oito Holoferne, abarwani bao nigo bagochi kobamera Abaisraeli rimo rioka.”
JDT 6:1 Magega yerirorooche erio riokoamererania na amang’ana ya Akioro riategereire, Holoferne ejamadari ya abarwani ba Asuri akamoiraneria Akioro, ase obosio bwa abarwani bonsi abwo bakomboetwe korwa ase chingegu chia enyancha ya Mediterania na Abamoabu.
JDT 6:2 Aye ning’o Akioro ase obosio bwa abarwani bakomboire korwa Efraimu, erio bwekore koba omobani? Ning’o nyasae kobua Nebukadinesaro?
JDT 6:3 Nebukadinesaro nabogorie abarwani baye na kobasireria are abanto abwo korwa ase obosio bw’ense. Nyasae obo takonyara nonya ng’ake kobakoonya. Intwe abakoreri b’omorwoti Nebukadinesaro nigo togochia kobasiria ara rimo rioka. Barabwo tibakonyaara gotenena ase obosio bw’echinguru chia abarwani baito.
JDT 6:4 Nigo torabasambe rimo rioka, ebitunwa biabo inabiichore amanyinga na emegondo yaabo eichore ebitondo. Tibakonyaara koamererania naintwe. Omorwoti bw’ense yonsi ere Nebukadinesaro, nere ochiikire ng’a goika tobasirie bonsi. Amang’ana gwakwanire ase tore tabwati engencho ende yonsi.
JDT 6:5 Korende Akioro, aye ogorire na Abaamoni aye nomorwa abande. Tokondora naende ase obosio bwao goika ebiro ndabasirie abanyabigoti bikong’u abwo barwete ase ense ya Misiri.
JDT 6:6 Magega yaye abarwani baane mbagokenyane nomoyio. Nobe oyomo bwa baria bagochia goitwa.
JDT 6:7 “Bono abanto baane mbakoire na gokobeeka ime yomochie oyomo agwo ase ebitunwa ase ebisaku bia Abairaeli,
JDT 6:8 naye nao orachie gokwera amo na Abaisraeli abwo.
JDT 6:9 Ekeene onye bwegenete ase enkoro yao ng’a barabwo tibari gochia gokwa, nagoteebirie nga tiriri ring’ana riane nonya nerimo riragwe bosa.”
JDT 6:10 Holoferne akabachiika abasomba baye abwo bareenge gokora emeremo ase chiema chiaye bamobwate Akioro na komoira goika omochie o Betthulia erio bamoererie Abaisraeli.
JDT 6:11 Abatomwa baria bakamobwata Akioro, bakamosokia isiko yomochie na komoira goika ase rikura. Korwa aroro bakamoira goika ase ebitunwa ase ensoko yarenge ang’e nomochie o Bethulia.
JDT 6:12 Ekero abanto b’omochie oria barooche abanto baria bagocha ang’e nomochie obo, bakabogoria ebioge biabo na kearigania agwo ase ebitunwa igoro. Bakabeeka amagena ase chinduruche chiabo na kobarumbereria abarwani ba Holoferne. Ekaba abarwani ba Holoferne tibanyaara koriina ebitunwa biabo.
JDT 6:13 Ekababetereria kwebisa ase amakere yebitunwa na agwo bakamosiba Akioro chingori. Bakamotiga aroro na koirana gochia ase omonene obo.
JDT 6:14 Ekero Abaisraeli baigete korwa ase omochie obo, bakamonyora Akioro na komosibora korwa aria ase asibire na komoira ase abanene b’omochie obo.
JDT 6:15 Abaanene baabo ase engaki eria nigo barenge Uzia mosinto o Mika, korwa ase egesaku gia Simioni, Kabirisi mosinto o Gothonieli na Karimisi mosinto o Melikieli.
JDT 6:16 Abaanene abwo bagasangereria abagaaka b’omochie na abakungu amo na abana bakaminyoka gochia ase omosangererekano. Ekero Akioro arentetwe aroro, bagachaaka komounenkia.
JDT 6:17 Akioro akabaorokeria kera ring’ana rikwanetwe ase omosangererekano bwa Holoferne igoro yeseegi. Akabateebia aria ere omonyene akwanete ase omosangererekano oyio bwo Holoferne na abarai ba Abaashuru na buna Holoferne etogetie ase aria are gochia kobakorera Abaisraeli.
JDT 6:18 Ekaro baigwa ayio onsi, bakagwa inse ase okomosasiima Nyasae. Bakamoreera erio bagateeba,
JDT 6:19 “Aye Omonene Nyasae ore igoro, rigereria buna ababisa baito bagototianera na gwetogia. Tororere amaabera intwe abanto bao”.
JDT 6:20 Bakamoremia Akioro buna takonyorwa na amabe ande onsi na komotogia ase onsi aria akorete.
JDT 6:21 Magega y’ogokoora omosangererekano Uzia akamoira goika bwoye na kokorera omoyega ere amo na abagaaka bonsi ase omochie oye. Ase obotuko bwonsi, bakamogaramera Nyasae bwa Abaisraeli abatoorie.
JDT 7:1 Ase rituko riarenge kobwatia, Holoferne agasangereria abarwani baye amo na abaande baria beruete kobwatana nere bonsi. Akabachiika kogeenda Bethulia erio babagwere Abaisraeli goetera ase chinchera chi’ebitunwa.
JDT 7:2 Bakang’anyia chiema chiabo goika ase rikura rire ang’e nomochie o Bethulia. Abarwani baye nigo barenge abange mono, abakogeenda n’amagoro abarwani 170,000, abagochira chibaarasi, 12,000 komenta nebirwanero na baria barenge gotaara babibogoretie.
JDT 7:3 Egetwori kiabo bariosetie agwo ang’e nomochie o Bethulia ase chingegu yakarooche nigo kiarenge ekenene mono. Nigo yarenge engare ebwatekaine korwa omochie o Dothani goika omochie o Balibaimu na obotambe borwete korwa Bethulia goika omochie o Kaimoni ase chinsinyo chia Esidireloni.
JDT 7:4 Ekero Abaisraeli barooche obonene bwa abarwani baria, bagasogwa nomoondoko omonene bagatebania oyomo ase oyonde, Abarwani aba nigo bararie kera egento baraikeere. Nonya nechindagera chionsi chigachire ase ebitunwa ase chiirema nechinsemo chiimokerete igoro tichikobaisana.
JDT 7:5 Ase omoondoko Abaisraeli bonsi bakabogoria ebirwanero bagatongia ebieri erio bakarenda bogakia. 7:5 rora 1 Maka 12:28-29
JDT 7:6 Rituko riarenge kobwatia, Holoferne akabaraa abarwani baye bagotaara namagoro erio abanto b’egesaku kia Israeli banyaare kobarora buya.
JDT 7:7 Akaunenkia buya chinchera chigosoa ase omochie nechinsooko chikobairera amaache. Ataraua agwo, agachiira chinsooko echio na kobeka abarendi bachitenenere.
JDT 7:8 Erio abamenyi ba Bani Esau, na abarai bonsi ba abanto ba Moabu na abarai b’ense mbarabare yenyancha ya Mediterania bakamochira Holoferne bakamoteebia,
JDT 7:9 “Twakoboririe aye omonene oito erio abarwani baito tibabugwa.
JDT 7:10 Abaisraeli aba tibasemereti oborendi bokorwa ase ebirwanero biabo, korende ase ebitiiro bire ase bamenyete na nigo teri aororo koriina ebitunwa ebio.
JDT 7:11 Igo teri buya kobabeeka amo abarwani abwo erio nario bataakwe gose goitwa.
JDT 7:12 Otigare ase egetwori erio ayobarigereria abarwani ase ebitwori biabo. Ring’ana rinene nokoira chinsooko chire inse yebitunwa,
JDT 7:13 egekogera nchirochio chikobaa abamenyi ba Bethulia amaache. Erang’o nero eragere berue abanyene ase ore. Agwo boigo, intwe abanyene toriine goina igoro ase ebitunwa na goikerania ng’a omonto nonya noyomo tari gotama korwa ase omochie oyio.
JDT 7:14 Barabwo mbarose ase engencho yenchara, boigo abakungu n’abana baabo mbarare ase chinchera chire gati yechinyomba chiabo nonya ekero totarabaikera ase okobarwania.
JDT 7:15 Ase enchera eyio nonyaare gweakanera egesiomba ase bare, ekiagera barabwo tibacheti gokoarigania ase okorigia okobwatana kwomorembe”.
JDT 7:16 Holoferne amo na abanto baye bonsi bakagokigwa ase omoroberio oyio. Igo agaetia gokorera obosemia obwo aetwe.
JDT 7:17 Erio abarwani ba Moabu amo na abarwani 5,000 na Abaashuru bakanyia egetwori kiabo gochia ase ebitogomera erio korenda chinsemo chiria chiechinsooko chigotubokera.
JDT 7:18 Basinto be Esau amo nabasinto ba Amoni bakageenda kobeeka ebitwori biabo ase ebitunwa birigereretie Dothani. Abande ase abanto baabo bakageenda ensemo ya Irianyi ya moocha ase omochie bwe Egirebeli ang’e nomochie o Chusi agwo ase chingegu chi’orooche rwa Mokimuri. Abatigari ba abarwani bonsi ba Asuri bakabeeka egetwori kiabo ase rikura bagaetanana ense yonsi. Chiema nebirwanero biabo bi’eseegi bigakora egetwori kororekana koba ekenene ase engencho biarenge ebinge kobua.
JDT 7:19 Bono, Abaisraeli bakamoreera Omonene Nyasae abatoorie. Bagasiria ogosemeria kwabo kobwatekana nobonge bwa ababisa abwo babaetananete na koribia kera enchera yobotamero.
JDT 7:20 Abarwani bonsi ba Asuri bariinete chibarasi, ababwate chigari chi’echibarasi amo na baria barenge gotaara na amagoro, bakabaetanana Abaisraeli ase amatuko emerongo etato na ane (34). Amaache akaera korwa kera ase ekebekerero abenyi ba Bethulia babwate.
JDT 7:21 Na amaache onsi begacherete akaera; tarenge omonto orenge koigotia erang’o ekigera bare kogaberwa make make.
JDT 7:22 Abana bagachaaka kogoya; kera ase obomenyo bwabo na ase chinchera, abakungu na abasae bagachaaka kogireka. Tarenge omonto nonya noyomo obwate chinguru chimoisaine.
JDT 7:23 Erio abanto bonsi, abasacha, abakungu amo na abana bakamoetanana Uzia bagaaka egeturi bakoboora,
JDT 7:24 “Nyasae abagambie ase onsi aria mwatokoreire. Mwatorenteire amaakwa amanene ekiagera motakorete okobwatana kwomorembe na Abaashuru.
JDT 7:25 Bono rora, titori nonde oratotorie! Nyasae otobeekire ase amaboko abo naboigo inatokwe ase obosio bwabo totabwati obokoonyi.
JDT 7:26 Barangerie bwango; oyorwe omochie oirwe na abanto ba Holoferne amo nabarwni baye.
JDT 7:27 Nigo ere buya inwe koba abooswa baye kobua buna tore bono, nabo toraisa koba moyo kobua korora abana baito ebing’werere bagokwa tobarigereretie boigo abakungu na abana baito bagotweka mo.
JDT 7:28 Bono tiga igoro nense, nony’Omonene Nyasae oito boigo, ere omonene bw’echisokoro chiaito, ere oyotoagete ase ebibe biaito amo nebibe bie chisokoro chiaito. Nigo tokobasaba mokore ayio bono na reero iga”.
JDT 7:29 Erio ekerero giokweumia gekaba ase omosangererekano bwonsi, na abanto bonsi bakamoreera Omonene Nyasae ase eriogi rinene.
JDT 7:30 Erio Uzia akabateebia, “Abaminto, timokwa omoyo! Toremererie ase amatuko atano, goika rituko erio, Omonene Nyasae oito, Omonene natororere amabeebe; nekeene, ere tagototugutera are.
JDT 7:31 Ekero eraabe ng’a nonya magega ya amatuko ayio atano titonyoreti obokonyi bonde bwonsi, rirorio nabo ndakore buna mwateebire.”
JDT 7:32 Uzia akabaa ribaga abanto bakagenda chinka chiabo. Abasacha bakairana gochia ase oborendi bwabo boigo abakungu na abana bakairana gochia inka. Omochie bwonsi okaba nokoiguswa okonene.
JDT 8:1 Ebiro ebio, Yuditi akaigwa aria akorekanete. Ere nomoiseke o Merari mosinto bwo Okisi o Yosefu mosinto bwo Ozieli, mosinto bwe Elikia, mosinto bwa Anania, mosinto o Gidioni, mosinto o Refaimu, mosinto o Hitubu, mosinto bwe Elia, mosinto o Hilikia, mosinto bwe Eliabu, mosinto o Nathanieli, mosinto o Salamieli, mosinto o Sarasadai omwana o Israeli.
JDT 8:2 Omosacha o Yuditi Manase oyio orenge oyo bw’egesaku ekemo nomorugi oye na orooreria oromo nere konye okuure ase ebiro bierigesa ri’esairi.
JDT 8:3 Ere nigo akwete ase ribereera riomobaso omonge ekero atenenerete abakori emeremo baye ase bareenge koboa emesaima yengaano. Akairana koraara ase oborere bwaye. Erio ere agakwa kare ase omochie oye agwo Bethulia. Agatindekwa ase chimbeera chi’abaanto bamwabo gati yomochie o Dothani na Balamoni.
JDT 8:4 Yuditi akamenya ase engaki yemiaka etato ne emetienyi ene kare omoboraka.
JDT 8:5 Ase engaki eyio ya amagombo akeboyia eyanga ye chigunia neyoboboraka ase ekenama kiaye. Akariosia egetwori kiaye sang’ina na akaba oraire aroro Abag 3:20; 2 Abar 4:10
JDT 8:6 Korwa ebiro ebio abeete omoboraka, akeng’ata chingaki chionsi otataiga rioka chimogoroba chiogochaakera rituko riesabato, esabato enyene, omogoroba bwe rituko riomotienyi omoyia, rituko riomotienyi omoyia, emeyega amo na amatuko yokogooka ase enyomba ya Abaisraeli.
JDT 8:7 Ere nigo arenge omonyakieni mono. Nyagosira omogaka oye Manase namotigerete chitaabu, n’echifeta abakori emeremo na abasomba abasacha na abakungu, chitugo amo nemegondo ebio abeete gakobirenda bionsi buya.
JDT 8:8 Tanyorekanete monto onde okomokwana bobe ekiagera amoirogete Omonene ase okwerwa.
JDT 8:9 Ekero Yuditi aigwete buna okobora kwa amaache karenterete abanto gochaandeka goika kwemurunganeria abaraai baabo naboigo buna Uzia abarierete eira ase okobaa amaache magega ya amatuko atano,
JDT 8:10 Yuditi akamotoma omosomba oye omoiseke oyio otenenerete enyomba yaye abarangerie Kabirisi na Karimisi abwo barenge abagaaka abanene ase omochie obo.
JDT 8:11 Ekero baigete, Yuditi akabateebia, Ntegerere inwe abarai ba Bethulia. Inwe mwakorire okomocha ase ogokwana na gwesiba ase okobariera abanto chiira buna mwakora ase rituko ria reero, boigo ase ogwancha korwa omochie oito ase ababisa onye Nyasae tagochia gototooria ase amatuko a bwango.
JDT 8:12 Inaki yanyaarekana ase more inwe kobogoria ribaga ri’Omonene, komoteema Nyasae na gwesoanania ase amang’ana ya abanto? 8:12; Ayub 38:2
JDT 8:13 Nigo mokomoteema Omobui! Inwe timomanyeti kende naende timokomanya.
JDT 8:14 Inwe timokonyaara korenga chinkoro chia Mwanyabaanto gose ebirengererio biabo; inaki rende moranyaare komanya chiseemi chia Nyasae ere oyotongete ebinto bionsi gose komanya ebirengererio na aria arigetie ere omonyene? Teri bo inwe abaminto! Tomobaisa komobeia Omonene oito!
JDT 8:15 Ise koba tatageti gototooria ime ya amatuko ayio atano, nabo eranyarekane atorende korwa ase obokong’u ase amatuko amaange buna ere omonyene anchete, boigo buna ere are nokobua kwogotosiria ase obosio bwa ababisa baito.
JDT 8:16 Inwe timori nokobua gwokorua obomanyi ase emeroberio emotungetie Omonene Nyasae oito. Nyasae tari kogoswa gose gokorerwa echeche buna ere ase Mwanyabaanto.
JDT 8:17 Komenta na ayio, buna intwe tosemeretie ogotooreka korwa ase are, tiga boigo tomoreere atokoonye; keraabe okwo nakwo ogwancha kwaye, nanyaare koigwa ekerero giaito.
JDT 8:18 Buna ere reero iga ase ebiro ebi; tari nonya nomonto oyomo ase egesaku giaito gose ebisaku biaito, omoamate gose ekenyoro kegosasiima enyasae eroisirie na amaboko a Mwanyabaanto buna yarenge agwo kare.
JDT 8:19 Nakio kiagerete chisokoro chiaito chiatigetwe chigaitwa ase emioro chigakwa na gooswa, erio bagasira bare nemechaando yokoumokerwa na ababisa baito.
JDT 8:20 Ase ensemo yaito intwe abanyene titori gosasiima nyasae ende otatiga Omonene. Ase ogo tiga tobe nogosemeria buna tagotogecha intwe gose onde bwensi ase egesaku giaito.
JDT 8:21 Kerabe ekeene ng’a batoirire intwe, rirorio orogongo rwonsi rwa Yudea nigo rogochia koirwa, nonya na ase aito achenu natagorwe na intwe abanyene toakanere ogosaria okwo namanyinga aito itwe abanyene.
JDT 8:22 Ogoitwa kwa abaminto, okoirwa gwe ense yaito na ogosirigwa kwobotenenku bwaito nigo birabarwe igoro yaito intwe abanyene ime ase egati yebisaku ebio togochia gokorera obosomba. Boigo abanene baito abayia inabatochaaye buna intwe negesaku ekebe kere nemeroberio emebe.
JDT 8:23 Buya bonde tiboiyo togochia konyora ase obosomba bwaito ekiagera Omonene Nyasae nakore bionsi koba obosooku.
JDT 8:24 “Inwe abaminto, bono netogwenerete tobe ekiorokererio ekiya ase abaminto ekiagera obomenyo bwabo nigo boraabe ase tore, naboigo ase aachenu: Hekalu negesasiimero nigo bire ase oboreendi bwaito.
JDT 8:25 Netogwenerete boigo komoiraneria ng’a mbuya mono Omonene Nyasae oyio bono origetie gototeema buna achiteemete chisokoro chiaito.
JDT 8:26 Inyora buna amoteemete Aburahamu amatemwa onsi ase Isaka naria amonyorete, boigo aria amonyorete Yakobo ekero omokorerete Labani ng’inarome, ase ense ya Mesopotamia agwo Siria.
JDT 8:27 Ekiagera koreng’ana nogoteemwa okwo aroberetigwe n’Omonene ase ogoteema chinkoro chiabo, eke bono tikeri egesiomba eki’Omonene agotakania korende nogokuurera Omonene akobarentera baria bamwanchete.”
JDT 8:28 Erio Uzia akamoteebia Yuditi, “Aria onsi gwakwanire nigo akorwa ase enkoro engiya na onde taiyo okoamereria ing’ana rinde rionsi.
JDT 8:29 Rituko ria reero tari rirorio ritang’ani kworokia obong’aini bwao. Intwe ntokomanyete korwa ase obwana bwao buna omonto omonyaseemi na obwate enkoro endemu.
JDT 8:30 Korende ase engencho yokorang’a mono barabwo mbabetererie tobikeranerie chiira echio totanyaare kobuna.
JDT 8:31 Aye oyomoirogete mono Omonene, koranche otosabere Omonene atorentere embura erio chinsooko chiaito chitware amaache erio ogosira gwaito gotenene.”
JDT 8:32 Erio Yuditi akabairaneria, “Ntegerere, inche nindigetie gokora ring’ana riranyaare koinyorwa na tirinyaare kwebwa ase ebiare bionsi bia abaibore baito.
JDT 8:33 Ase obotuko bwa reero moreende ase egesieri kiomochie. Inche amo nomokori emeremo one omoiseke inatosoke isiko yomochie. Magega rituko riria kwariete chiira koyorwa omochie oito ritaraika, Omonene nankore inche kobatooria Abaisraeli.
JDT 8:34 Nonya nabo timobaisa kombooria keria ndigetie gochia gokora ekiagera tinkobamanyia goika nagekorire.”
JDT 8:35 Uziaamo na abanene bonsi bakamotebia, “Ogende nomorembe! Tiga Omonene Nyasae akorae goikerania egesiomba ase ababisa baito.”
JDT 8:36 Bakarua ase ekegutu kiarenge egetangora igoro bakairana gochia sobo.
JDT 9:1 Yuditi akagwa maumama akeaka riibu omotwe akabisioria egetambaa giatubete eanga yaime yegunia; echi nechingaki chia mogoroba ekero abanto barenge gosamba ubani ime ye Hekalu agwo Yerusalemu. Agwo Yuditi akamoreera Omonene ase eriogi rinene okobora;
JDT 9:2 Aye Omonene one, Nyasae o sokoro yane Simioni, inyora buna kwamobegete chinguru sokoro yane Simioni erio goakana egesiomba n’omoro ase baria bamobwatete nechinguru nagotibonga omoiseke Dina, abwo bamochoborete chianga chiaye na komobeeka obosooku, bakamokorera bobe ere oyorenge omobikira na komochecheria. 9:2 rora Omoch 34:1-31
JDT 9:3 Ayio akagera okabarua abaraai baabo bagaiterwa ase oborere obwo ase bamotarerete ere Dina. Erio okabasiria abanene abwo, abasomba, boigo na abatunyani baabo.
JDT 9:4 Aye okabatiga abakungu baaabo bagooswa na ebisakore biabo bikairwa na absomba bao bakogogetie, engencho yaye, Abaisraeli abwo berwete gokora ogwancha kwao. Abamura bamwabo Dina bakabea ase ogochecherigwa gwa Dina mosubati omwabo. Nabo ekero bagosabete aye okabaa obokoonyi. Aye Nyasae, Nyasae one, onyigwe inche omokungu omoboraka;
JDT 9:5 ekiagera gwakorire ayaetire, na aria areo bono na aria agochia goocha. Ayareo bono na aria agochia goocha naye kwayarobeirie; aria gwatagete aikeranire.
JDT 9:6 Ogwancha kwao gwakorekanire nakorokwo nigo kogoteeba “Rora nao inde aa!” Ekiagera emeroberio yao yonsi nigo egoikerana; naye nigo omanyete aria gwaetirie nonya taraba.
JDT 9:7 “Bono aye Omonene, Abaashuru nigo bare nechinguru kobua ritang’ani nabo okobua kwabo nigo kore ase abarwani baabo abwo bagotaara na amagoro naboigo baria bariinete chibarasi. Barabwo nigo basemeretie ase ebirwanero biabo korende tibamanyeti buna aye Omonene nore nokobua kwogokiria esegi. Omonene nario erieta riao.
JDT 9:8 Ase obororo bwao, korera chinguru chiao erio obutorane chinguru chinene chire ase abarwani baabo. Barabwo nigo baroberetie gosaria esiko ye egesasiimero gie Hekalu yao. Boigo gotaagora emetobwa yegesasiimero kiao nemioro yaabo.
JDT 9:9 Rora buna bare abaenenu! Baumorere endamwamu yao! Inche nomokuungu omoboraka, korende nagosabire ong’e chinguru erio inche ng’ikeranie omoroberio one.
JDT 9:10 Nagosabire okorere obotantanu bwa amang’ana ane obasirie bonsi, abanene na abasomba boigo. Ee, okoboko kwomokuungo konyaare kobuna na gosaria oboenenu bwabo.
JDT 9:11 Inaki okobua kwao tikori ase obonge bwa abarwani gose chinguru chiabo. Aye Nyasae bwa abare abaitongo boigo nigo ogokoonya abagokorerwa bobe ase okoonerwa. Abare abooro naende batari nomokoonyi nigo okobaa ogokoonya. Nigo okobatooria baria batari nogosemeria.
JDT 9:12 Aye Nyasae, o Sokoro yane Simioni, aye Abaisraeli basemeretie, Nyasae o igoro na ense, aye Omorwoti bw’ebitongwa bionsi, na omotongi bwa amaache, nagosabire oigwe ogosaba kwane.
JDT 9:13 Nagosabire okorere amang’ana ane yobotantanu erio arente ogosaria na goita baria barobeirie amabe ase okobwatana ne Hekalu yao, gosaria egetunwa kia gia Sayoni amo nense yonsi kwabaete abanto bao. 9:13 rora Est (Ekegiriki) 24:25
JDT 9:14 Gekore egesaku kiao na kera egesaku kemanye buna aye Nyasae omonguru ore nokobua gwonsi boigo buna naye obarendete Abaisraeli.”
JDT 10:1 Ekaba ekero Yuditi akoorire komoreera Nyasae bw’Abaisraeli,
JDT 10:2 akaimoka na komorangeria omokoreri oye erio agatirimboka na gosoa mwaye buna yarenge engencho yaye gokora ase ebiro bie amatuko amanene ne esabato.
JDT 10:3 Akarusia eganchwa yaye yegunia neria yoboboraka, agesibia na kweaka amanukato yerigori rinene. Agachanua etukia yaye ekagwenera erio akeboyia chianga chiaye chingiya chiria arenge kobeka ase omogooko ekero omosacha oye Manase arenge moyo.
JDT 10:4 Akabeeka ebikoroto biaye na gwechabera n’ebinto biokweboyia bie erigori chibangiri ne chibonyi, chisonoi chiamato nebinde. Akarorekana ore nekieni kiare kogokogokia abasacha bonsi barenge komorigereria
JDT 10:5 Akamoa omokoreri oye omoiseke echuba engare yedivai naboigo echuba ende yamafuta. Boigo akabogoria ase buseki obosie bwomirie bwesayiri, chikeki chiamatunda omirie amo nemegati emiya yasambetwe kobwatekana na amachiiko yekeyahudi. Akabiboa ebinto ebio ase chinchera chingiya erio akamoa omokoreri oye omoiseke abibogorie
JDT 10:6 Abakungu abwo babere bagasoka goika ase egeita kiomochie o Bethulia, agwo bakabanyoora Uzia bare amo na Kabirisi na Karimisi abanene b’omochie.
JDT 10:7 Ekero bamorigereria Yuditi ase obosio nechianga chiaye, bakagokigwa nere erio bakamoteebia,
JDT 10:8 “Nyasae bw’abagaaka baito agosesenie na goikerania emeroberio yao ase obonene bwa Abaisraeli naboigo Yerusalemu.”
JDT 10:9 Yuditi akamosaba Nyasae; erio akabateebia, “Banteeberie abanto banyigorere egeita kiomochie. Nigo inde ase orogeendo gochia goikerania omoroberio oria twakwanete.” Erio kegima bakabachiika abamura bamoigorere Yuditi egeita buna okogania kwaye kwarenge.
JDT 10:10 Yuditi na omokoreri oye omoiseke bagasoka gochia isiko yomochie. Abasacha baria bakagenderera komosoncha Yuditi buna koreng’ana amaiso abo amoroche goika akarimera.
JDT 10:11 Ekero abakungu abwo baigete ase rikura bakaumerana na abarendi ba Abaashuru.
JDT 10:12 Bakamobeka Yuditi biara na gochaaka komounenkia bakomobooria, “Egesaku kiaonkereki? Kai okorwa naende narari ogochia?” Erio Yuditi akabairaneria, inche nomoiberania na nigo nkobatama Abaisraeli ekiagera Nyasae obabeekire ase amaboko aino erio mobasirie
JDT 10:13 Inche nigo inde ase orogeendo gochia komoirera Holoferne amang’ana yekeene. Inche nimoteebie ebisoero biokoriina egetunwa erio abwate ense eyio yonsi na monto oye onde bwensi ase abarwani baye taakwa chingoma gose gokorobanigwa.
JDT 10:14 Abasacha baria bakang’uswa nekieni kiaye Yuditi ekiagera arenge omuya mono. Magega yokomotegerera bakamoteebia,
JDT 10:15 Aye gwatoririe obogima bwao ase ogocha komorora ejamadari nomonene oito. Abanto ase egati yaito nkogokooba bare goika ase egetwori kiaye na gokomanyekania ase are.
JDT 10:16 Ekero oraoroke ase obosio bwaye tobaisa koiroka kende ase enkoro yao. Aye omoteebie ayio gwatoteebia nere nagokorere amaya.
JDT 10:17 Eri bakabachiika abanto rigana erimo bamokoobe Yuditi amo nomokoreri oye omoiseke goika ase egetwori kiaye Holoferne.
JDT 10:18 Asa ekambi yonsi chinkuma chigaeta bwango egetwori ase egetwori igoro yogoocha kwa Yuditi. Ekero Yuditi ateneine isiko yegetwori kia Holoferne aganyete aariganigwe gosoa magega Holoferne gateebigwe amang’ana aye, abarwani abange ba Abaashuru bagaika na komoonchokana Yuditi.
JDT 10:19 Abarwani baria bakegosa ase okorigereria obonyakieni bwa Yuditi bakebooria barabwo abanyene, Abaisraeli na abanto bangeencho ki! Bagatigara bakona koborania boka, Ning’o oranyaare kobachaaya abanto babwate abaiseke abanyakieni buna oyo? Nigo etogwenerete tobasirie abasacha baabo bonsi, onye tari bo, abanto aba nigo baratantanie ense engima.
JDT 10:20 Ekaba abarendi amo nabakoreri baye bonsi bagasooka isiko erio bakamosoyia Yuditi ase egetwori kiaye Holoferne.
JDT 10:21 Ase ebiro ebio, Holoferne nigo arenge otimogete ase oborere bwaye obwo bwarire ne egetambaa gechabeire chiusi chia monyinga, efeta na amagena ande ye rigori rinene.
JDT 10:22 Ekero atebetigwe buna Yuditi oikire, Holoferne agasooka korwa ase eero yegetwori kiaye. Agatang’anwa nechitaaya chi’echifeta.
JDT 10:23 Ekero Yuditi aorogete ase obosio bwa Holoferne amo na abakori baye, bonsi bakegosa ase obuya bw’ekieni kia Yuditi. Yuditi akagwa inse maumama ase obosio bwa Holoferne erio abakori emeremo ba Holoferne bakamoimokia korwa inse ase obwango.
JDT 11:1 Holoferne akamoteebia Yuditi, “Aye omokungu, remia enkoro yao, toba na bwoba bonde bwonsi ase omoyo; inche tanana komokorera bobe monto onde bwensi bwanchire gokorera Nebukadinesaro omogambi bwe ense engima.
JDT 11:2 Goika bono nonya nabaanto baino abwo bamenyete ase ebitunwa bare koba tibandameti, inche tinarenge koraria esegi ase bare. Barabwo nigo berenteire obokong’u obo barabwo abanyene.
JDT 11:3 Nteebie eki kiagera gwatotamera gocha aiga? Aye norendwe kegima. Tobaisa koba nobwoba; nonyaare koba moyo ase obotuko obo boigo ase amatuko agochia goocha.
JDT 11:4 Monto taiyo orakoire gechara korende kera omonto nagokorere buya buna ase abasomba bande b’omorwoti one Nebukadinesaro.”
JDT 11:5 Yuditi akamoteebia Holoferne, Nigo nkogosaba onyaanchere inkwane naye, omonene nagosabire ontegerere buya inche omokoreri oo omokungu aria indaabe inkoyakwana ase obosio bwao. Ekiagera nigo ngochia gokwana ekeene gioka.
JDT 11:6 Korategerere oboseemia bwane inche omokoreri oo omokungu, Nyasae nakore amanene goetera asore aye naboigo ekeene emeroberio yao nesesenigwe.
JDT 11:7 Nigo ngotiana ase obomoyo na okobua kwa Nebikadinazaro, omorwoti bw’ense yonsi, ere oyio ogotomete koreta okobwatana ase egati ya abanto bo oborwoti bwaye, tari rioka ng’a aye gwakorire abanto bamokorere ere, korende nonya neching’iti chi’orosana, chitugo boigo ne chinyoni bionsi biamoigwereire ere. Ase engencho yao, omorwoti Nebukadinesaro namenteke amo noborwoti bwaye bwonsi. 11:7 rora Yer. 27:6; Dan. 2:38
JDT 11:8 Intwe twiguure chinkuma chie chiseemi nobong’aini bwao. Ense engima yamanyire ng’a aye nomonto omuya, oichire obomanyi na okomanya okonene ase amang’ana ye esegi.
JDT 11:9 Akioro oyio otooretigwe na abanto baito, otomanyirie aria akwanete ase egeikaranso kiabagaaka bao.
JDT 11:10 Ase igo aye omonene, aria akwanete tobaisa koyasiereria koba aya atari na ngeencho, nagosabire moyabogorie no oborito obonene ekiagera aria akwanete nekeene kegima. Monto taiyo oranyaare gosaria egesaku giaito gose gokebua goika rioka enyarekane twakorire ebibe ase Omonene oito.
JDT 11:11 Korende aye togosiria gose gosinywa goikerania amagania ao. Ekero Abaisraeli barakore ebibe na komobeyia Nyasae obo, erio rioka nario barakwe.
JDT 11:12 Bono emonga ye endagera yaabo yaerire korwa ase ebigancha biabo boigo amaache abo abeire ang’e koera. Bono baetirie konyenya chitugo chiabo naboigo koria chindagera chiria chire mamincha yerichiiko ri’Omonene obo.
JDT 11:13 Barabwo baetirie koria chindaagera chi’okobusenia korwa ase engaano, ensemo ya ikomi ye edivai amo na amafuta ebio bikoriegwa na abakuani amo na baria bagokora ase Hekalu ya Nyasae ime ya Yerusalemu booka. Chindagera echio chinchenu intwe totancheiri nonya nogokunwa na amaboko aito abanyene. 11:13 rora Okong’ 23:19; Abal 27:30
JDT 11:14 Ase engencho abanto b’omochie o Yerusalemu basaririe ogochika okwo abanto b’omochie oito batomire amang’ana gochia ase omochie o Yerusalemu erio basabe ribaga riogokora buna ayio barabwo bakorire goetera ase egeikaranso ekenene kia abagaaka.
JDT 11:15 Ase rituko na ebiro biriabaraegwe ribaga riogokora aya anga buna ayio, nario aye oranyaare kobasiria.
JDT 11:16 Ekero nemanyetie ayio, inche inkabatama abanto baane. Boigo Nyasae ontomire inche inyare gokora egento ekemo amo naye ekio keranyaare koirokia ense yonsi ekero barakeigwe.
JDT 11:17 “Inche nomokuungu omosigete Nyasae ore igoro mono. Nigo nkomosasiima Nyasae ase obotuko n’omobaso. Nintigare ase egetwori kiao, korende ase kera obotuko nimbe inkogenda ase rikura gochia komosasiima Omonene, nere nanyorokie ekero Abaisraeli baraabe bakorire ebibe.
JDT 11:18 Ekero ndabe namanyire ring’ana erio, agwo kegima nigo ngocha nkomanyie erio osooke aye amo na abarwani bao bonsi. Takoba nonya noyomo bwa Abaisraeli oratenene bosio bwao.
JDT 11:19 Inche ninkorae goetera enchera ya gati ya Yuda goika omochie o Yerusalemu erio nkobeke aye koba omorwoti ase egati yo omochie oyio. Erio aye nonyaare kobasirera abamenyi b’omochie oyio buna ching’ondi chitari nomoriisia. Tekoba nonya nesese eragokogere. Omonene onyorokirie amang’ana aya erio nyaare gokoyamanyia ayio ataraikerana.”
JDT 11:20 Holoferne amao na abakoreri baye bakagokigwa mono na amang’ana a Yuditi boigo bagaicha buna areenge omong’aini.
JDT 11:21 Bagateebania barabwo ase barabwo, “Ekeene, ase ense yonsi tari omokungu ore omonyakieni naende ore nonong’aini buna oyo.”
JDT 11:22 Holoferne akamoteebia, “Nigo rire ring’ana rigiya buna Nyasae agotomete erio obatang’anere abande, ase ogotobeeka chinguru egere baria bamoramete omonene one banyaare gosirigwa.
JDT 11:23 Aye nigo ore omonyakieni naende ogokwana n’obong’aini. Oinse gokora buna kwarire eira, Nyasae oo nabe Nyasae one. Aye nomenye ase enyomba y’oborwoti ya Nebukadinesaro naye nobe omokungu bwesiko ase ense engima.”
JDT 12:1 Agachiika airwe ase emesa yaye eyio yabwate ebibekerero bi’efeta, aariganerigwe endagera eria eria Holoferne areenge koria boigo aegwe edivai eria omonene oyio arenge konywa.
JDT 12:2 Korende Yuditi agakana akabateebia, “Inche tinkonyaara koria endagera eyio ekiagera nigo ndaabe nabunire ogochika kw’Omonene one. Nigo ndarie endagera eye nachicha nero.” 12:2 rora Esta (ase Ekegiriki) 28
JDT 12:3 Erio Holoferne akamoboori, “Ninki torakore ekero endagera amo ne edivai kwabogoretie egochia gokoerera? Inaki toranyore endaagera ogochia koria? Rora intwe titori na Abaisraeli bamenyete naintwe ase chiema chiaito.”
JDT 12:4 Yuditi akamoiraneria, “Omonene one, aye buna ore moyo, inche ninde nendaagera eng’isaine goika ebiro biri’Omonene arabe okorire emeroberio yaye goetera asende.”
JDT 12:5 Abakoreri baye abwo bamorendete komoira na komosoyia ase egetwori kiaye. Akaraara aroro goika mambia chuni ekero aboogete
JDT 12:6 erio agatoma amang’ana gochia ase Holoferne ng’a aegwe ribaga kogenda goika ase rikura gosasiima ase ogosaba.
JDT 12:7 Holoferne akabachiika abarendi baye bamwanchere Yuditi gosoka isiko korwa ase egetwori. Yuditi akamenya ase egetwori ase amatuko atato na ase kera rituko akaba okogenda ase rikura rire ang’e nomochie o Bethulia na gwesibia ase ensoko.
JDT 12:8 Ekero akoorire gwesibia, akaba ogosaba Omonene Nyasae amorende ase ogoikerania omoroberio oye bwokobarentera Abaisraeli obobui.
JDT 12:9 Magega yogwechena ase ogosasiima, akaba gakoirana na kobera ase egetwori kiaye goika ekero arenge korenterwaendaagera ya mogoroba.
JDT 12:10 Ase rituko ria kane riobomenyo bwa Yuditi kobera ase egetwori, Holoferne akaroiseria abarai baye abanene omoyega korende tabarangeria abanene barenge ase oborendi.
JDT 12:11 Akamoteebia Bagoa omokoreri, enting’ana oyio otenenerete ebinto biaye bia bene, “Genda omoebererie omokungu oria Omoiberania ore inse yoborendi bwao achiche aragere na konywa amo naintwe.
JDT 12:12 Nigo eraabe obosooku gotiga omokungu omuya buna oria totagaambeti amo nere. Totamoariganeti niigi aratochaaye.”
JDT 12:13 Agwo kegima Bogoa akamotiga Holoferne na komochiera Yuditi erio akamoteebia, Aye omokungu omoseera! Ejamadari yakoariganirie ase egetwori kiaye onyaare koragera na konywa amo naintwe! Eigwe, ogookere edivai nobosibore buna oyomo bwa abakungu ba Abaashuru bagokora ase enyomba yoborwoti ya Nebukadinesaro. Eri ne ring’ana riesiko enene ase ore aye.
JDT 12:14 Erio Yuditi akamoiraneria, “Inche ning’o erio inyare koamererania nomonene one? Ninkore koreng’ana buna okogania kw’omonene kore, erio inaribe ring’ana ngwetogeria goika rituko riogokwa kwane!”
JDT 12:15 Agwo kegima Yuditi akaimoka, akeboyia chianga na ebiechabero biaye. Omokoreri oye akamotang’ana na komwarera risankwa riembori erio Yuditi aetwe oikaransera na Bogoa ekero akoragera ase obosio bwa Holoferne.
JDT 12:16 Yuditi agasoa ime yegetwori na goikaransa. Ekero Holoferne amorooche, enkoro yaye ekaba nokogania okonene gwokoraara nere. (Holoferne nigo abeete okorigia chinchera chi’okomoega Yuditi korwa rituko riria amoagetie eriso ritang’ani.)
JDT 12:17 Holoferne akamoteebia Yuditi, “Kanywe na bwegookie amo naintwe.”
JDT 12:18 Yuditi akamoraneria, “Omonene one, ningooke na konywa ekiagera reero nerituko riengeencho enene ase obogima bwane.”
JDT 12:19 Akabogoria na konywa ekenyugwa keria kiariosetiwe nomoiseke oria omokoreri oye.
JDT 12:20 Holoferne akamogookera mono erio akanywa edivai enyinge kobua ende yonsi konya ere atanakonywa ase ekero ekemo korwa ase okoiborwa kwaye.
JDT 13:1 Ekaba ekero risase rigochia korimera, abakori emeremo baye bakaayerera gosooka. Bogoa agasieka egesieri korwa isiko akabaigorera baria bonsi barenge komokorera omonene oye bakageenda ase amarere abo koraara ekiagera konye barosire mono ase engencho omoyega oirete ebiro ebinge.
JDT 13:2 Yuditi agatigara ore bweka ere amo na Holoferne oyio orambereretie borere ase ogotinda okonene ime ase egetwori.
JDT 13:3 Omokoreri o Yuditi akaba omoganyete omonene oye isiko ye enyomba erio bagende gosaba buna yarenge amenaria abo a kera obotuko. Yuditi boigo konye omoteebirie Bogoa ng’a nasooke kogenda gosaba buna botaambe.
JDT 13:4 Ase ebiro ebio abageni abanene amo na abanto bonsi konya basookire erio bagatigara Yuditi na Holoferne boka ime ase enyomba. Erio Yuditi agatenena mesia y’oborere bwa Holoferne, agasaba ase omoyo oye, “Aye Omonene Nyasae Omobui, nkoonye ase ring’ana eri indigetie gokora ase engencho yobonene bw’omochie o Yerusalemu.
JDT 13:5 Bono nario ebiro biokobatooria abachoore bao; inkoonye inche goikerania omoroberio one bwokobasiria ababisa aba batoimokeire.”
JDT 13:6 Yuditi agasuka goika ase omotobwa bwoborere na omotwe bwa Holoferne, erio akabogoria omoyio oye obirende osung’unanirie aroro.
JDT 13:7 Agasuka goika ang’e kegima, akamobwata Holoferne erio agateeba, “Aye Omonene Nyasae bwa Abaisraeli, ing’a okobua bono!”
JDT 13:8 Erio Yuditi akaimokia omoyio oria igoro na komobutora ebigoti biaye mara kabere nechinguru chiaye chionsi, akayosomora omotwe bwa Holoferne.
JDT 13:9 Agakurura omobere bwa Holoferne akayobeka nyaaro yoborere erio agasooka akamoa omokori emeremo oye omiseke omotwe bwa Holoferne.
JDT 13:10 Omoiseke oria akayobeeka ime ye egunia yendagera. Erio Yuditi na omoiseke oria bagasoka, buna yarenge engencho yaabo kogenda gosaba. Bagaetera ase enchera yegetwori kia Abaashuru, bagaeta ime yerikura na koriina egetunwa goika ang’e negesieri kiegesieri kiomochie o Bethulia.
JDT 13:11 Ekero baikire egeka ake, Yuditi akabarangeria abarendi barenge ase egeita akabora, “Igora egesieri! Igora egesieri Omonene Nyasae oito nao are naintwe. Ase rituko ria reero naende oorokirie okobua kwaye ase abanto b’egesaku kia Israeli ere okorire okobua kwaye ase ababisa baito.”
JDT 13:12 Ekero abasacha baigwete eriogi ria Yuditi, bakarindoka ne chimbero gochia ase ebiita bi’omochie korangeria abagaaka.
JDT 13:13 Erio kera omonto, abasacha na abamura bakaminyoka gochia ase ebiita. Taba nonya noyomo bwegenete ng’a Yuditi oiranire. Bakamoigorera egeita ere amo no omokoreri oye omoiseke, bakabaarigania. Erio bagauta omorero erio banyoore oborabu, bakabaetanana abakungu abwo babere.
JDT 13:14 Yuditi agaaka eriogi erio agateeba, “Motogie Omonene! Ee, moe obonene. Motogie Nyasae ere oyio otana gotiga kobarorera Abaisraeli amaabera. Ase obotuko bwa reero osiririe ababisa baito goetera asende inche.”
JDT 13:15 Erio akayorusia omotwe bwa Holoferne ase egunia eria yendagera, akaboorokia abanto basangererekanete, erio akabateebia, Oyo aa nomotwe bwa Holoferne ejamadari ya abarwani ba Asuri. Neke nakio ekiebisio kioborere ase aramberetie ase okoraara okonene ase ogotinda kegima. Omonene omoitire Holoferne goetera ase omokungu.
JDT 13:16 Nigo natianire ase Omonene oyio ondendire ase emeremo eyio narenge nero, ekiagera ekieni kiane kimong’ainete Holoferne goika ase ogokwa kwaye; Holoferne takoreti ebibe nainche, ere takorete ogosaria asende gose gonkorera obosooku.
JDT 13:17 Kera omonto ase omochie akabwatwa nomoichano. Bagatugama ase okomosasiima Nyasae ase ogosaba bakoboora, “Otogiwe aye Nyasae oito goika kwababuire ababisa ba abanto bao.”
JDT 13:18 Erio Uzia agateeba, “Aye Yuditi omosubati one, Nyasae Ore Igoro Mono ogosesenirie kobua abakungu bonsi ase ense engima. Inaki toranyaare komotogia Omonene oyo otongete igoro na ense! Ere nigo akoraete goika nonya nekero kwarenge koyonacha omotwe bw’omobisa oito omonene. 13:18 rora Abag 5:24; Luka 1:28,42
JDT 13:19 Okwegena kwao ase Omonene ekeene tigokonyaara kwebwa na baria baraabe bakweinyoria okobua kwa Nyasae.
JDT 13:20 Tiga Nyasae agosesenie nesiko etakoera ase onsi aya gwakorire. Tiga Omonene agosesenie ekiagera gwatigarete koba omwegenwa na tikwairete kobeeka obogima bwao ase akong’u ekero egesaku giaito kiamigetwe mono. Aye okagenda motwe korwana nogosirigwa gwatoetananete, okabwatia enchera endonge ase obosio bwa Nyasae oito.” Erio abanto bonsi bakairaneria, “Amina, Amina!”
JDT 14:1 Erio Yuditi akabateebia, “Abamiinto, ntegerere bono,, bogoria omotwe oyo moyotonge igoro ase enyasi yomochie oino.
JDT 14:2 Chora omorai erio mambia chuni ekero bogokiamoka mobogorie abamura abaremu babogoretie ebirwanero biabo, basoke isiko yomochie, babe buna baria baimogete kogenda gochia gokeumokera egetwori kia Abaashuru; korende timotirimboka.
JDT 14:3 Abarendi ba Abaashuru mbabogorie ebirwanero biabo na komonyoka gochia ase ekambi gochia kobatura abanene baabo b’esegi. Abaanene abwo nabarabwo mbamonyoke gochia ase enyomba ya Holoferne komotura, korende tibamonyora. Abwo abarwani bonsi betumate koirana gochia magega ekero inwe mogosuka gochia motwe erio mobagwere.
JDT 14:4 Abwo inwe amo na Abaisraeli bonsi mobarwe magega na kobaita ekero bagotama.
JDT 14:5 Korende ekero motarakora ayio onsi, ndetere Akioro amomanye na komorora omonto oyio ochaayete Abaisraeli na komorenta Akioro ase tore ase ogokagera ng’a Akioro nigo agocha goitwa.”
JDT 14:6 Barabwo bakamorangeria Akioro korwa ase arenge mwa Uzia. Korende ekero achete na koyorora omotwe bwa Holoferne ore ase amaboko y’oyomo ase abanto basangererekanete, akagireka akagwa inse.
JDT 14:7 Ekero bamokonyete komotenenia, Akioro agatung’ama ase amagoro a Yuditi agateeba, “Gwaseseniigwe ase egati ye chinyomba chionsi chia Yuda; na ase kera egesaku abwo baraigwe erieta riao rigwatorwa inabegose.
JDT 14:8 Bono nagosoroire onteebie aria gwakorete ase amatuko ayio onsi aetire.”
JDT 14:9 Magega gakoorire kobaenekeria, abanto bagaaka eriogi riomogooko na omochie omogima okabaitaberia.
JDT 14:10 Ekero Akioro aigwete ari’Omonene bwa Abaisraeli akorete, ere akamwegena Nyasae n’enkoro yaye yonsi. Akioro akaarokigwa na gokorwa koba oyomo ase ekeombe kia Abaisraeli, naboigo abaibore baye bonsi goika reero iga.
JDT 14:11 Mambia yaye, Abaisraeli bakayotonga omotwe bwa Holoferne na koyosunga igoro ase enyasi yomochie. Abasacha bonsi bakaimoka bare nebirwanero biabo ase ebikosi biabo. Bagachaaka gotirimboka ase ebitirimboko bi’omochie.
JDT 14:12 Kegima ekero Abaashuru babarooche, bagatoma amang’ana gochia ase abateneneri baabo, na abateneneri abwo bakabamanyia abanene baabo, abakamanda baabo be chilifu na abanene ba igoro baande.
JDT 14:13 Abaanene abwo bakageenda ase enyomba ya Holoferne na komomanyia oria otenenerete amang’ana abene ya Holoferne; “Yeture ejamadari! Abasomba baria ba Israeli betiemire goocha ase esegi naintwe erinde intwe tobasirie!”
JDT 14:14 Bagoa agasoa nyomba na koyenyegeria ebasia ase enyomba ime ase Holoferne areenge koraara (ere nigo akagerete ng’a Holoferne nigo araire borere amo na Yuditi).
JDT 14:15 Korende ekero ataraigweigwa, akabisioria chibasia chiria gochia ensemo na gosoa nyomba. Akegosa ekero anyoorete omobere bwa Holoferne otari na motwe ase egeteni egeke kia amagoro.
JDT 14:16 Bogoa agaaka egekuuro, akarera n’amayianda akeumia agakuura na gotandora chianga chiaye.
JDT 14:17 Akagenda ase enyomba ase Yuditi arenge koraara, ekero anyoora taiyo akamonyoka gochia isiko na kobarangeria abanene ba abateneneri ase eriogi rinene,
JDT 14:18 Abasomba baria nigo batong’ainete! Omokungu oyomo bweka korwa ase Abaisraeli orenteire oborwoti obogima bwa Nebukadinesaro amachaaya. Rora! Holoferne ninse arambereretie ere otigaire riende ritari na motwe!
JDT 14:19 Ekero abanene ba abateneneri baigwete amang’ana ayio, bagatandora chianga chiabo nobororo; eriogi riokweumia kwabo gokaigwekana ase ekambi yonsi.
JDT 15:1 Ekero baria barenge ase ebitwori baigwa ayabeete bakoboa,
JDT 15:2 bagachaaka koiguswa ase obwoba; taba nyonya noyomo omoganyete oyomwabo; korende ase ekerenga ekemo bagateema gotama goetera ase chinchera chi’ebitunwa na amakura.
JDT 15:3 Abarwani baindete ase ebitwori igoro ase ebitunwa bayoetananete omochie o Buthulia, boigo bagachaaka gotama. Erio abarwani bonsi b’Abaisraeli bakabawatia korwa magega.
JDT 15:4 Uzia agatoma amang’ana gochia ase abanto ba Bethomesthaimu, Bebai, Koba, Kola na ense engima ya Israeli, erio kobamanyia Abaisraeli aria akoregete naboigo kobasegeta kobwatana na abamwabo kobaromeng’ana ababisa erio babasirie.
JDT 15:5 Ekaba ekero Abaisraeli banyoorete amang’ana ayio bonsi ase okobwaterana bakabaumokera Abaashuru baria na kobaseeria goka omochie o Koba bagendererete kobaita ababisa abwo. Ekaba nonya na abanto bo omochie o Yerusalemu na abande abwo bamenyete chinsemo chi’ebitunwa bakabwaterana ase okobaumokera (ase engencho abanto babatebetie aria akase egetwori kia ababisa baabo), Abagileadi boigo na Abagalili bakabaetanana na kobaumokera Abaashuru abwo ekero barenge gotama. Bakabaita Abaashuru abange nonya ngoetania Damesiki ne chimbebe chiaye.
JDT 15:6 Ase ebiro ebio, baria batigarete ase omochie o Bethulia bagasoa ase ebitwori bia Abaashuru bagasakora ebinto biobotenekenu obonge.
JDT 15:7 Ekero abarwani b’Abaisraeli bairanete korwa ase esegi, bakabogoria kera egento giatigarete ase ebitwori bia Abaashuru. Agwo nigo biarenge ebinto bi’obotenenku obonge goika nonya na abanto b’emechie yabebekaine ase agwo bakanyoora ebisakorwa ebinge.
JDT 15:8 Omokuani omonene Yoakimu amo na ekegambero ekenene kia Abaisraeli bagaacha korwa Yerusalemu bakerorera abanyene amakumia aria Omonene abakorerete Abaisraeli boigo koumerana na Yuditi ase okomoiraneria buya.
JDT 15:9 Ekero baigete na koumerana ase oboamo, bakamotogia Yuditi bagoteeba, “Aye naye obonene bwa Yerusalemu! Aye nogwetogeria kw’egesaku kia Abaisraeli boigo erieta riesiko ase egesaku giaito.
JDT 15:10 Ekiagera okoboko kwao gwoka kwabuire gokora aya onsi. Kwagekoreire amaya egesaku kia Abaisraeli; Omonene oyagookeire. Osesenigwe n’Omonene Nyasae Omobui ase amatuko onsi are motwe yao.” Erio abanto bonsi bakairaneria, “Amina.”
JDT 15:11 Nigo yabairete amatuko emerongo etato ase ogosomba ebinto biarenge ase egetwori kia Abaashuru. Yuditi akaegwa kwebogoreria egetwori n’ebinto bionsi biarenge ime ye enyomba ya Holoferne: chifeta chibakuri ebirogo amo n’ebinto binde bionsi. Akabibogoria, akabiriinia ebarasi yaye ase okobua kwaye; boigo akarenta chigari chaye chichitigere na goichoria biria abogoretie.
JDT 15:12 Abakungu ba Israeli bonsi bagaacha komorora Yuditi; bakamoteerera amateera yokomotogia na abande bakamobugeria chikonu. Erio Yuditi akaimokia amato na kobagabera bonsi abamobwatetie.
JDT 15:13 Bagechabera chigwagwa ere amo na baria bamobwatetie. Akaba nere otang’aine na abakungu bonsi bakamorwa magega bakobugia chikonu; abasacha boigo bagechabera amaua ase emetwe yaabo erio babogoretie ebirwanero biabo na goteera amatera y’ogotogia.
JDT 16:1 Yuditi akamobaaka Omonene ogoteeba; Mobake Omonene one ase okobugia chikonu, Mobake Omonene one ase ogakania amabaati, moterere ase amariogi ya amateera nechingero chi’omogooko; moimokererie igoro na komosasiima.
JDT 16:2 Ekiagera Nyasaee n’omonene ogotenenia esegi. Nigo antoretie korwa ase amaboko ya baria barenge kominyokia, akang’irania ase obomenyo bwa abanto baye.
JDT 16:3 Abaashuru nigo batirimbogete korwa rogoro; bagatirimboka na abarwani chilifu ikomi. Abarwani abwo bagatuba chindoche ase amakura; na abariini chibarasi baabo bagaichora ebitunwa.
JDT 16:4 Nigo amochetie koyebeeka ense yaito omorero, na goita abasae baito n’omoro, kobarambereria inse ebing’werere, koboosa abana baito na boigo koboosa abaiseke baito.
JDT 16:5 Korende Omonene Nyasae akabaita goetera ase okoboko kw’omokuungu.
JDT 16:6 Etwoni yaabo tiyaitetwe no omosae gose abarwani abanyanguru; gose amamonto amanene tamoumokerete. Korende Yuditi omosubati o Merari, nere omoiyeretie ase obonyakieni bwaye.
JDT 16:7 Akabarentera Abaisraeli abwo bachandire obobui, ekero asoogete nechianga chiaye chioboboraka, agechabera ase obosio bwaye ase ogwetereria na amanukato.
JDT 16:8 Akamiina etukia yaye na koyeboa ekiore, ekeboyia egataani ase okomotega.
JDT 16:9 Egekoroto kiaye nigo kiamogogetie ase amaiso aye, ekieni kiaye gekamosiba ase enkoro yaye. N’omoro okanachanacha riigoti riaye.
JDT 16:10 Abaperisi nigo batengechetiwe nobonyankongo bwaye, ee, Abamedi nigo bairogete obomg’aini bwaye.
JDT 16:11 Barabwo nigo babwatetwe nobwoba ekero abanto baito abwo konya bagoyire baagete egeturi gieseegi; bakabwatwa nobwoba ekero abanto baito konye bagoyire baagete eriogi; bagatabanana na gotama ekero abanto baito baagete eriogi.
JDT 16:12 Abana ba abasomba abaiseke bakabasaamba; bakabaaka chingoma buna abana ba ababisa; bagasirigwa na abarwani ba Omonene oito.
JDT 16:13 Nimoteerere ogoteera okoyia Nyasae Omonene one. Aye Omonene, aye nomonene one ore nokobua! Aye nigo ore nokobua okonene, naende tokobugwa.
JDT 16:14 Ebitongwa bia bionsi tiga bigokorere aye! Ekiagera aye nigo gwakwanete na bionsi bikabao; nigo kwabiuterete omoika na bikaba ebitongwa biao. Tari oranyaare koamererania nering’ana riao.
JDT 16:15 Ebigoro nechinyancha nabiisa gotengecha goika amaroso abo buna amaache, ebitare nigo biranyititoke buna amachoe ase obosio bwao. Korende ase baria bakoirogete aye nobarorere amaabera.
JDT 16:16 Ebing’wanso bionsi bigotioka buya tibiri egento ase ore aye; amaguta yebing’wanso bi’ogosaambwa nigo are egento egeke ase ore.
JDT 16:17 “Obobe nobwabo ebisaku biria bigochaakia esegi ase abanto bao. Omonene omonyanguru nababogorerie egesiomba ase rituko riekina. Ere natome omorero na amakonde koria emebere yaabo erio barere nokoromwa emiaka yonsi.”
JDT 16:18 Ekero abanto baigete ime yomochie o Yerusalemu, bakamosasiima Omonene Nyasae, na magega kobachenirwe, bakarua ebing’wanso biabo bi’ogosaambwa, ebing’wanso biokwerwa na okoruugwa kwabo.
JDT 16:19 Bionsi ebio biarenge ebia Holoferne ebio abanto bamoete Yuditi, amo nekibisio abogoretie ere omonyene korwa ase oborere bwa Holoferne, Yuditi akabirwa koba okoruugwa ogochenu ase Nyasae
JDT 16:20 Ase ebiro biemetienyi etato, bakagenderera gokora omoyega omonene ase obosio bwe Hekalu ime yomochie o Yerusalemu. Nere Yuditi akaba ore nabarabwo.
JDT 16:21 Magega ekero omoyega omonene oerire,, kera oyomo akairana gochia ase enka yaye. Yuditi nere akairana gochia Bethulia na komenya ase omogondo oye. Ase ebiro bionsi bi’obogima bwaye, Yuditi akaba nesiko enene ase ense yonsi ya Israeli.
JDT 16:22 Abasacha abange bakarigia bamonywome, korende ere tasogete magega yogokwa kwa omogaka oye Manase.
JDT 16:23 Korende chinkuma chiaye chikagenderera koranda. Akamoa omokoreri oria oye omoiseke obosibore. Erio akagenderera komenya ime ase enyomba eria omogaka oye Manase atigete goika agaika emiaka 105. Akamoa omokoreri oria oye omoiseke obosibore. Erio Yuditi agakwa. Bakamotindeka ime yomochie o Bethulia ase embeera yomogaka oye Manase.
JDT 16:24 Abaisraeli bonsi bakamoreera ase omokubio oyomo. Korende konye atarakwa, Yuditi akagabera abanto b’eamate yomogaka oye chinibo chiaye, boigo na abaamate baye ba aang’e.
JDT 16:25 Onde tatogete orenge kobatianera Abaisraeli ase amatuko onsi Yuditi arenge moyo naboigo emiaka emenge magega yogokwa kwa Yuditi.
ESG 1:1a Ase omwaka o kabere bwokogamba kw’omorwoti bwogokumia Ausero, rituko ri’eritang’ani ria Nisani, endoto egachera Modekai mosito o Fairi, mosinto o Shimei, mosinto o Kish, bw’egesaku gia Benjamini.
ESG 1:1b Omoyahudi omonyete ariaa Susa na orenge oyomo bwabanene ase omorwoti.
ESG 1:1c Nigo arenge oyomo bwa abaoswa abwo omorwoti Nebukadinesaro o Babeli aretete korwa Yerusalemu amo na Jekonia omorwoti o Juda.
ESG 1:1d Eye nero endoto yaye. Okorera namariogi boigo nechinkoba, nemetengecho amo nomoochogano gokaigwekana se ense yonsi.
ESG 1:1e Chinchoka ibere chikaoroka kera eyemo ere ang’e gokora esegi erio chirochio chigaaka eriogi rinene.
ESG 1:1f Ase eriogi erio rie chinchoka chiria, kera ense ekebeka ang’e gokora esegi n’ense enchenu.
ESG 1:1g Rituko riomosunte nokweumia, rituko riobororo nemechando, rituko riomoondoko nogochandeka ase ense!
ESG 1:1h Ense eria enchenu yonsi nigo yasoetwe nobwoba obonene ase obobe bwayeganyete na kwearigania ase ogokwa, bakarera Nyasae.
ESG 1:1i Korwa ase okorera kwaye, buna okobuga kwa mache y’ensoko oroche oronene noo rokorwa orio rokoreta amache amange.
ESG 1:1k Oborabu bogacha buna risase, na baria abaitongo bakaimokererigwa igoro bakabua abanyanguru.
ESG 1:1l Ekero abogete korwa ase endoto eye n’amaroro y’emeroberio ya Nyasae, Moredekai akarengereria mono igoro ya amang’ana aya, erio agachaaka korigia mono na komanya engencho y’amang’ana aya.
ESG 1:1m Modekai nigo amenyete ase enyomba y’oborwoti amo na Bigitana na Teresi abwo barenge abakoreri ase enyomba yoborwoti.
ESG 1:1n Ekero Modekai anyorete obobisi ng’a aba babere nigo baroberetie goita omorwoti Ausero, ere akamotebia erende nabarobwo.
ESG 1:1o Omorwoti akarwa ogochika abwo babere bakabwatwa nagochandwa goika bagaitaba ng’a mbaroberetie egokoro ekio, erio barobwo bakang’etwa.
ESG 1:1p Erio omorwoti akarika amang’ana aya ase egetabu gi’okoinyora, nabo igo na Modekai nere akarika amang’ana ayio.
ESG 1:1q Erio omorwoti akabeka Modekai koba omoteneneri ase enyomba yoborwoti boigo akamoa ebiegwa ebinge.
ESG 1:1r Korende Hamani mosinto o Ahamata omoagagi oyio orenge kwegokia okoegerera korwa ase omorwoti akaroberia gokorera Modekai bobe ase ogoakana keria Modekai akorerete baria babere.
ESG 1:1 Amang’ana aya naro akoregete ase amatuko ’Ahaswero, oyio ogamberete chingongo rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere (127), gochaakera India goikera Ethiopia.
ESG 1:2 Ase amatuko aria, ekero Ahaswero omorwoti arenge goikaransa ase ekerogo kiaye ki’oborwoti aaria ase eburi ya Susa, amang’ana aya naro arenge gokoreka.
ESG 1:3 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwaye, agakora omoyega omonene ase abanene bonsi amo nabatang’ani abarenge ase obogambi bwaye. Akarangeria abatang’ani b’abasikari b’Abaayemi, na ab’Abamedia, na abanene amo nabagaambi be chingongo chiaye.
ESG 1:4 Ase engaki entambe y’amatuko rigana erimo na merongo etano n’etato, omorwoti akaba okworokia abanto abwo obonda na obonene bw’oborwoti bwaye, obwo bw’ogosika okonene.
ESG 1:5 Amatuko ayio kaerire, akaroisia omoyega omonene ase abanto bonsi, abanene na abake, abarenge agwo Susa, omochie omonene. Omoyega oyio okabeera ase eraaro y’egeticha yagiteire, yarenge ase enyomba y’omorwoti, na okagenderera ase amatuko atano na abere.
ESG 1:6 Aase agwo nigo achabeire n’obwari obonge: ebitambaa ebirabu n’ebiare monyinga, bionsi biaroisirie korwa ase egatani. Ebitambaa ebio nigo biasungeire ne chingori chindabu ne chimonyinga, chiaroisirie korwa ase egatani engiya. Chingori echio nigo chiasoirie ase chibonyi chie chifeta chiarenge ase chisiiro chi’amagena amarabu akomeka‐meka ye rigori rinene. Ebiikaransero biaroisirie korwa ase chitaabu ne chifeta nigo biabekire inse aase atichire namagena akomeka‐meka ye rigori rinene, amarabu na amabariri, na ayare buna obonyansi na amamwamu.
ESG 1:7 Ebinyugwa bikabeekwa ase ebikoombe biaroisirie korwa ase chitaabu; kera egekoombe nigo kiaroisetigwe k’obwaye getagwekaini ekende. Edivai ekonyugwa ase enyomba y’omorwoti ekarentwa ase obonge.
ESG 1:8 Omoroberio okabekwa buna ebinyugwa ebio biarenge konyugwa; monto onde tarenge kobetererigwa, ekiagera omorwoti nigo achigete abasoomba baye, abatenenerete enyomba yaye, ng’a batige kera omonto anywe ebinyugwa buna aganetie.
ESG 1:9 Ase engaki eyio eyio, Vasti enting’ana, moka omorwoti, nere agakorera abakungu omoyega agwo ase enyomba y’omorwoti Ahaswero.
ESG 1:10 Ase rituko ria gatano na kabere ri’omoyega oyio, omorwoti kanyure edivai akaba n’omosasoko ase enkoro yaye. Ase ayio akarangeria Mehumani na Bisita, Haribona na Bigita, Abagita na Setari, na Karikasi, abasoomba baye batano na babere abagombaetigwe, abwo barenge komokorera ere ase enyomba yaye,
ESG 1:11 akabachiika barente Vasti enting’ana achiche ase obosio bwaye obegete egutwa y’oborwoti. Vasti nigo arenge omokungu omonyakieni mono; ase igo omorwoti akagania amoorokie ase abanto bonsi na ase abanene barenge agwo, erinde bamorore.
ESG 1:12 Abasomba baria b’omorwoti bakairera Vasti amang’ana ayio, korende ere akaanga koigwera ogochika kw’omorwoti. Ayio akagera omorwoti akaba n’endamwamu enene mono, yarenge gwoka ime yaye buna omorero.
ESG 1:13 Nigo yarenge engencho y’omorwoti arigie ogosemigwa korwa ase abanto abang’aini bamanyete amachiiko, naende bamanyete kogamba ebiina. Ase ayio akarangeria abanto abaseemia, baria bamanyete ebimanyererio bie chingaki.
ESG 1:14 Abanto anarete koboria botambe nabwo aba: Karisena na Setari, Adimata na Tarisisi, Meresi na Marisena, na Memukani. Aba batano na babere nigo barenge abagaambi korwa ase ense y’Ayemi, na eya Media, naende nabwo barenge nebirogo ebinene ase obogambi bwaye.
ESG 1:15 Omorwoti agateebia abanto baria iga: “Inche omorwoti Ahaswero natoma abasoomba abwo baane, nabachiika barente Vasti enting’ana ase’nde, korende ere bwanga koigwera ogochika okwo korwa ase oyio okoretwe omogomba. Inee! Ngento ki agwenerete akorerwe kobwatekana nogochika?”
ESG 1:16 Erio Memukani agateebia omorwoti na abanene bonsi, “Vasti enting’ana tari ng’a n’omorwoti bweka amocheire, korende omocheire abanene bonsi, na abanto bonsi bare ase chingongo chionsi echio aye omorwoti Ahaswero okogambera.
ESG 1:17 Ogokora oko enting’ana yakorire goise komanyekana ase abakungu bonsi, nigo koragere abakungu bande bachaye abasacha babo, bateebe: Omorwoti Ahaswero nachiika abasoomba baye barente Vasti enting’ana asare, korende Vasti akaanga, tacha ase omorwoti.
ESG 1:18 Rituko ria reero ritaraera, abakungu b’abanene bonsi b’Abaayemi na ab’Abamedia mbabe bakoigwa aya enting’ana yakorire, na igo bagochia koyateebia abanene bonsi ase obogambi, na ogochaayana okonene nigo kogochia koba amo nokoengererania okonene.
ESG 1:19 Aye omorwoti koranche orue ogochika kw’oborwoti ng’a Vasti tabaisa kororekana ogocha ase obosio bwao nonya ndinde rionsi, aye omorwoti Ahaswero. Oriike ogochika okwo ase amachiiko y’Abaayemi na ay’Abamedia ariikire, erinde ayio tanyara koonchorwa. Aye omorwoti ochore omokungu omoao obwenerete kobua Vasti, omoe obonene obwo bw’oborwoti.
ESG 1:20 Ekero amang’ana y’ogochika okwo kw’omorwoti arararigwe ase oborwoti obo obonene, abakungu bonsi, abanene na abake, mbabe bagosika abasacha babo.”
ESG 1:21 Ogosemia okwo kwa Memukani gokagokia omorwoti amo nabanene bonsi, na omorwoti agakora buna Memukani ateebete.
ESG 1:22 Erio agatoma amarube gochia ase chingongo chionsi chi’obogambi bwaye. Amarube ayio akarikwa ase kera orogongo ase okoriikwa kw’engencho y’amariko abo, ase kera egesaku ase omonwa obo, goteeba ng’a kera omosacha abe okogamba ase enka yaye, naende abe ogokwana nabaanto baye ase omonwa bw’egesaku kiaye.
ESG 2:1 Nyuma y’amang’ana ayio, ekero endamwamu y’omorwoti Ahaswero yakanyekire, akaba okoinyora igoro ya Vasti, buna akorete, naende buna ogochika kwaruetwe igoro yaye.
ESG 2:2 Erio abasoomba abarenge gokorera omorwoti bakamoteebia: “Tiga abaiseke abekungi abanyakieni barigigwe barentwe asore, aye omorwoti.
ESG 2:3 Aye omorwoti, chora abateneneri ase chingongo chionsi chi’obogambi bwao obachiike basangererie abaiseke abekungi abare abanyakieni, babarente ase enyomba y’abakuungu ere agwo ase eburi ya Susa. Barabwo babekwe inse y’oborendi bwa Hegai, omokoreri oria ogombaetigwe, oyio otenenerete abakungu bamenyete ase enyomba yao. Abaiseke abwo baegwe amaguta abo bakweaka.
ESG 2:4 Omoiseke oria orakogokie aye omorwoti, otige abe enting’ana ribaga ria Vasti.” Ogosemia okwo gokagwenera omorwoti, ere agakora buna asemetigwe.
ESG 2:5 Agwo ase eburi ya Susa, narengeo Omoyahudi oyomo ore korokwa Modekai, mosinto o Yairi, o Simei, o Kisi, bw’ororeria rwa Benjamini.
ESG 2:6 Modekai oyo nigo arenge oyomo bwa baria bairetwe ase obosomba chingaki chiria omorwoti Yekonia, omorwoti bw’Abayuda, abwo Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni airete ase obosomba amo nabaanto bande.
ESG 2:7 Modekai narerete omoiseke oyomo, omwana o isemoke. Omoiseke oyio nigo arenge korokwa Adasa, na erieta rinde n’Esiteri. Nigo abwate omobere omuya, naende nigo arenge omonyakieni mono. Ekero abaibori baye bonsi bakwete ere agatigara bweka, Modekai akaba akamorera buna omwana oye.
ESG 2:8 Ekero ogochika koria okoyia kw’omorwoti kwararetigwe, na abaiseke basangereretigwe agwo ase eburi ya Susa, bakabeekwa inse y’oborendi bwa Hegai, oyorenge omorendi bw’abakuungu ase enyomba y’omorwoti; Esiteri nigo arenge oyomo obo.
ESG 2:9 Omoiseke oria akagokia Hegai mono, akanyora ogwancherwa nere. Ase obwango obwo Hegai akamoa amaguta akweaka erinde arorekane ore omonyakieni, na akamoa endagera yamogwenerete. Boigo akaa Esiteri abaiseke batano na babere abachoretwe asare korwa ase enyomba y’omorwoti bakaba bakomokorera. Hegai akaira Esiteri amo nabakoreri baria baye bamenye aase aagiya mono ase enyomba eria y’abakuungu.
ESG 2:10 Bono Esiteri konya taremanyekania ekiagera konya Modekai omosemirie, omokanirie ng’a tabaisa kwemanyekania ase abanto b’ense eria amenyete ng’a ngesaku ki are, gose noyo bw’enyomba ki.
ESG 2:11 Kera rituko Modekai nigo abeete okona‐gotaara ase eraaro, bosio bw’enyomba y’abakuungu baria, erinde amanye buna Esiteri agendererete komenya agwo, na igoro y’obogima bwaye.
ESG 2:12 Kera oyomo ase abaiseke abwo nigo abeete okweroisia omobere oye ase engaki y’emetienyi ikomi n’ebere. Ase engaki y’emetienyi etano nomo emetang’ani nigo baare koba bakweaka amaguta a manemane, na emetienyi etano nomo ende babe bakweaka amaguta ande agotioka buya ase okweroisia emebere yabo. Erio ekero engaki yaigete; kera omoiseke, oyomo oyomo, akaba okorentwa ase omorwoti Ahaswero.
ESG 2:13 Ekero kera omoiseke arenge gochia ase obosio bw’omorwoti, nigo arenge koegwa korwa ase enyomba y’abaiseke baria egento kende gionsi arenge kogania koira.
ESG 2:14 Kera omoiseke nigo arenge kogenda ase omorwoti chingaki chia mogoroba, erio ase rituko rikobwatia ekero bwakiire oirana gochia ase enyomba ende y’abakuungu inse y’oborendi bwa Saasigasi, oyorenge omoteneneri bw’abakuungu ba sere‐sere b’omorwoti. Tarenge koirana gochia ase omorwoti eria kabere, otatiga onye omorwoti ogogetigwe nere, naende amorangerie ase ogwatora erieta riaye.
ESG 2:15 Korende ekero engaki y’okogenda ase omorwoti yaigete ase Esiteri, oyio orenge omoiseke bw’Abihaili, ise moke Modekai, oyio omorerete buna omwana oye, taboretie gento kende akoira otatiga ebi Hegai, omosomba bw’omorwoti, oria otenererete abaiseke baria, amosemetie. Bono Esiteri nigo agogetie abanto bonsi baare komoorora.
ESG 2:16 Ase ayio, omwaka o gatano na kabere bw’okogamba kw’omorwoti Ahaswero, omotienyi o ikomi okorokwa Tebeti, Esiteri akarentwa ase omorwoti, agwo ase enyomba yaye y’oborwoti.
ESG 2:17 Omorwoti akaba ogwancha Esiteri kobua abakungu bande bonsi. Esiteri akamogwenera akanyora obuya n’ogwancherwa ase omorwoti kobua abaiseke bande bonsi abekungi. Omorwoti akamobeekera egutwa y’oborwoti ase omotwe oye, akamobeka akaba enting’ana ribaga ria Vasti.
ESG 2:18 Omorwoti agakora omoyega omonene bw’amasikani ase Esiteri, akarangeria abanene bonsi b’obogambi na abasoomba baye aroro. Boigo akaraareria abanto bakeanerigwe ebango ase ense yaye, naende akarua ebiegwa ebinge buna omorwoti agwenerete akore.
ESG 2:19 Ekero Esiteri, buna abaiseke bande bonsi abekungi, asangererekanete ase engaki ya kabere, Modekai akaba ogoikaransa ase egeita ki’omorwoti.
ESG 2:20 Esiteri konya taramanyia abanto b’ense eria ng’a ngesaku ki are, gose noyo bw’enyomba ki. Modekai nigo amosemetie igo, na Esiteri akamoigwera buna konya abeire okomoigwera ekero akinetigwe nere.
ESG 2:21 Ase engaki eyio Modekai arenge kobeera agwo ase egeita ki’enyomba y’oborwoti, abasoomba babere b’omorwoti abwo bagombaetigwe, Bigitana, na Teresi, abwo barenge korenda ase egesieri ki’enyomba, bakaba n’endamwamu ase omorwoti, bakarigia enchera y’okomoita.
ESG 2:22 Modekai akamanya ayio, akayateebia Esiteri enting’ana, nere akayateebia omorwoti ribaga ria Modekai.
ESG 2:23 Obotuki bogakorwa, na amang’ana akanyorekana ng’a n’amaene arenge; abanto baria babere bakabwatwa, bagatongwa ase chimbambo igoro. Amang’ana ayio akarikwa ase obosio bw’omorwoti ase Egetabu ki’amang’ana arenge gokoreka.
ESG 3:1 Ase engaki enkeigo, amang’ana ayio, omorwoti Ahaswero agakiinia Hamani, mosinto bwa Hamedata Omoagagi, akamoa obonene kobua abanene bande bonsi abarenge amo nere.
ESG 3:2 Omorwoti akarua ogochika ng’a abasoomba baye bonsi barenge kobeera ase egeita kiaye batung’ame bosio bwa Hamani ase okomosasiima. Bonsi bagakora bo, korende Modekai ere akanga gokora bo.
ESG 3:3 Erio abasoomba bande b’omorwoti abarenge kobeera agwo ase egeita bakabooria Modekai, Inee! “Nase ki kwangire koigwera ogochika kw’omorwoti?”
ESG 3:4 Bakaba bagokwana nere rituko ase rituko ng’a aigwere ogochika koria, korende tabeete ogotegerera amang’ana abo. Ere abateebia “inche n’Omoyahudi naende tingotung’amera Hamani”. Ase ayio abasoomba baria bagateebia Hamani, erinde barore gose amang’ana a Modekai nancherwe.
ESG 3:5 Hamani akaba nendamwamu enene mono ekero aroche ng’a Modekai tarenge gotung’ama ase okomosasiima,
ESG 3:6 na ekero amanyete ng’a Modekai n’Omoyahudi orenge, akarora ng’a tari Modekai bweka arae egesusuro, korende ere akaria eira goita Abayahudi bonsi abarenge ase oborwoti bw’Ahaswero.
ESG 3:7 Ase omwaka o ikomi na kabere bw’okogamba kw’omorwoti Ahaswero, omotienyi bw’eritang’ani okorokwa Nisani, Hamani akarwa ogochika obomera bogaakwa obwo bware korokwa Puri, erio banyore rituko na omotienyi arenge gocha goikerania ebirengererio biaye biogoita Abayahudi, erio bagaikera rituko ria ikomi na gatato r’omotienyi o ikomi na kabere okorokwa Adari.
ESG 3:8 Erio Hamani agateebia omorwoti Ahaswero, “Mbare aa abanto b’egesaku gete besiarerete, bamenyete ase egati y’abanto be chingongo chionsi chi’oborwoti bwao. Amachiiko y’abanto abwo nigo are n’ogwatananeka korwa ase amachiiko y’abanto bande. Barabwo tibari korenda amachiiko ao, aye omorwoti. Ase ayio, aye omorwoti, okoremereria koba n’abanto aba tigokorenta bitoki binde ebiya asore.
ESG 3:9 Aye omorwoti, amang’ana aya karakogwenere, karue ogochika ng’a abanto aba baitwe basirigwe kegima. Kerakogookie aye gokora ogochika okwo, inche nindete chifeta chitalanta chilifu ikomi (10,000) ne chifeta echio nigo chirabeekwe ase ekungo yao, aye omorwoti.”
ESG 3:10 Erio omorwoti akarusia ebonyi yarenge ase ekiara kiaye gi’okoboko, yabwate ekemanyererio kiaye, akayea omobisa oria bw’Abayahudi, Hamani, mosinto bwa Hamedata, Omoagagi,
ESG 3:11 Omorwoti agateebia Hamani, “Chibesa echio gwachieirwe, na abanto kwabaeirwe, okore ande onsi orarore akogwenerete.”
ESG 3:12 Ase ayio, ase rituko ria ikomi na gatato, ri’omotienyi bw’eritang’ani, Hamani akarangeria abariiki b’omorwoti erio akabateebia, bariike amang’ana y’ogochika koria omorwoti aruete bayaonchore ase kera omonwa na kera engencho yokoriika ase oborwoti bwonsi erio bayatome gochia ase abagaambi abanene b’oborwoti, na ase abagabana, na ase abanene b’abaanto be chingongo chionsi ase oborwoti bwaye. Amang’ana ayio nigo arigetwe akabeekwa erieta ri’omorwoti Ahaswero amo nekemanyererio ki’ebonyi eria yaye.
ESG 3:13 Amarube aria akaegwa abanto abaango bakayaminyokia gochia ase chingongo chionsi chiare ase oborwoti boria. Nigo arenge goteeba ng’a ase rituko erimo rioka, rituko ria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere, noro Adari, Abayahudi bonsi, abanto abake na abagotu, abakungu na abana, baitwe tibarorerwa mabeera basirigwe kegima, na ebinto biabo bisakorwe.
ESG 3:13a Amang’ana y’amaruube ayio achikirwe nigo abegetwe maiso marore buna ekobwatia: Korwa ase omorwoti Ahaswero gochia abagabana be chingongo 127 gochakera India goika Ethiopia, na gochia ase abakonyi babo abarai b’emechie:
ESG 3:13b Ase engencho inde n’okobua gw’okogambera ense yonsi, nanachire buna inche tinkogamba ase chinguru, korende ningambe n’obotoereru na koa abanto bane obosibore na obogima obwororo na korenta omorembe oyio abanto bonsi baganetie.
ESG 3:13c Goetera ase ogosemania amo n’abasemia baito buna toranyare goikerania aya onsi, twamanyigwe n’oyomo ase erieta Hamani oyio ore oyobwamasikani na bweruete gokora emeremo ase omokia na ase obwegenwa,
ESG 3:13d ng’a omoochogano nore bw’abanto ase ense yonsi abwo babwate ebirengererio bitari biya abwo bakoamereria kende gionsi na batari koigwera amachiiko ayio are oo ase engencho yaito ntwensi.
ESG 3:13e Ase engencho abanto aba bare mamincha ya kera egento na nigo babwate emeroberio yabo y’ogoochogania omorembe:
ESG 3:13f Nigo tokogochika ng’a abanto abwo bonsi bakwanirwe ase riruube eri erio riarigetwe na Hamani oyio ochorotwe erio korenda amaganio aito ayio naende ore tata oito okabere baitwe bonsi basirigwe nonya n’abakuungu n’abana baitwe n’omoro bw’ababisa babo batari kororerwa mabera ase rituko ria ikomi na kane ase omotienyi oikomi na kabere Adar ase omwaka oyio,
ESG 3:13g ekero abanto aba bonsi basirigwe erio nario toranyare gotwara omorembe n’oboitongo ase ense yaito.
ESG 3:14 Amarube aya airwe n’embeo ase okogamba kwane ase chingongo chionsi ase obogambi boria koraareria abanto bonsi bebeeke ang’e goika rituko riria riike.
ESG 3:15 Ase Ogochika koria kw’omorwoti amang’ana ayio akabeekwa maiso marore ase eburi ya Susa, gokabetereria abanto baria abaango bakaminyoka gochia ase chingongo chionsi. Erio omorwoti na Hamani bagaikaransa konywa, korende omochie o Susa okaba nogoichana.
ESG 4:1 Ekero Modekai atebeetigwe amang’ana onsi akorirwe, agatandora chianga chiaye, akeboyia chigunia na kweaka ribu, akagenda ase egati y’omochie okorera neriogi rinene, ore nobororo obonge,
ESG 4:2 agaika ase egeita ki’omorwoti. Tasoete, ekiagera monto onde tarenge gwancherwa asoe ase egeita ekio obegete chigunia.
ESG 4:3 Ase ande onsi ase amang’ana y’ogochika koria kw’omorwoti konya ararigwe, Abayahudi bakaba nekerero ekenene mono; bakaba bakweng’ata, bakorera na kobokia amagombo. Abange babo bakaba beboyetie chigunia na beagete ribu.
ESG 4:4 Ekero abaiseke abasoomba b’Esiteri na abakoreri b’enyomba yaye bamotebeetie amang’ana igoro ya Modekai, eke agendererete gokora, Esiteri agaichana akaba n’obororo obonge; agatomera Modekai chianga ng’a arusie chigunia abeeke chianga chiria, korende ere agachianga.
ESG 4:5 Erio Esiteri akarangeria Hataki, oyo omorwoti achorete koba omokoreri bw’Esiteri, akamotoma agende ase Modekai amoborerie engencho y’amang’ana ayio, naende ninki kiagerire achandegete igo.
ESG 4:6 Hataki akagenda ase Modekai agwo ase eraaro y’omochie, bosio bw’egeita ki’enyomba y’omorwoti.
ESG 4:7 Modekai akamoteebia amang’ana onsi amonyorete; boigo akamoteebia omobaro bwe chitaabu Hamani arire eira kobeeka ase ekungo y’omorwoti, ng’a Abayahudi bonsi baitwe basirigwe kegima.
ESG 4:8 Boigo Modekai akaa Hataki riruube ririikire amang’ana ’ogochika koria kwaruetwe Susa igoro y’ogosirigwa kw’Abayahudi, erinde orokie Esiteri na amoteebie amang’ana onsi, boigo amoteebie ng’a agende ase omorwoti komosorora na komosaba amaabera ase abanto baye.
ESG 4:8a Inyora ase kwaruete, ere akamoteebia ekero kware koragera korwa ase okoboko kwane. Ase engencho Hamani oyio ore oyokabere ase okogamba orobeirie goetera ase omogambi erio tobekwe ase ogokwa,
ESG 4:8b Saba Omonene erio okwane n’omorwoti ase engencho yaito na ototorie korwa ase amakweri!
ESG 4:9 Hataki akagenda, agateebia Esiteri amang’ana onsi Modekai atebeete.
ESG 4:10 Esiteri agakwana na Hataki, akamoteebia airane ase Modekai, amoteebie,
ESG 4:11 “Omonto onde bwensi, abe omosacha gose omokungu, oragende ase omorwoti ase egoora ime atarangeiri, goika aitwe akwe. Okwo n’ogochika. Abasomba bonsi b’omorwoti na abanto bonsi be chingongo chi’oborwoti mbamanyete amang’ana ayio. Enchera n’eyemo yoka y’ogotooreka: eraarente omorwoti abe okomoragera n’enyimbo yaye y’oborwoti eroisirie korwa ase etaabu, ebe ekemanyererio ng’a rirorio natigwe abe moyo. Korende bono tindarangerigwa kogenda ase omorwoti ase engaki y’omotienyi oyomo.”
ESG 4:12 Ekero Modekai atebetigwe amang’ana y’Esiteri,
ESG 4:13 akamotomera abanto nokoiraneria oko: “Tokaga ng’a ekiagera ore ase enyomba y’omorwoti aye notooreke kobua Abayahudi bande.
ESG 4:14 Naki onye aye kogokira‐kiri kegima ase engaki eye, ogokonywa na ogotooreka nigo korache ase Abayahudi korwa ensemo ende, korende aye na abanto b’enyomba ya iso mosirigwe. Ande, ning’o omanyete gose nase engencho y’engaki buna eye kwabeire enting’ana y’omorwoti?”
ESG 4:15 Naende Esiteri agatoma okoiraneria oko gochia ase Modekai ogoteeba:
ESG 4:16 “Genda osangererie Abayahudi bonsi bare aa Susa, erio mweng’ate ase engencho yane. Timoria gose konywa ase amatuko atato, omobaso na obotuko. Inche amo nabasoomba baane abaiseke ntweng’ate boigo. Nyuma y’ayio ningende ase omorwoti mamincha y’amachiiko; onye ngochia gosirigwa, insirigwe.”
ESG 4:17 Erio Modakai akagenda agakora buna Esiteri amochigete.
ESG 4:17a Erio Modekai akagenda na goikerania ogochika gw’Esiteri.
ESG 4:17b Ase okweinyoria emeremo emenene omomene akorete ere akagenda, agakora onsi buna Esiteri amochiigete. Omenene, Omonene, Omonguru Omworoti
ESG 4:17c kera ring’ana nigo rire inse y’okobua kwao, naende onde taiyo oranyare gotenena ase obosio bwao ase okwerwa kwao ase ogotooria Israeli. Naye gwakorire igoro na ense
ESG 4:17d na ebikone bionsi bire inse y’erioba naye omonene bw’ense, na onde tari orakoamererie, aye omonene nigo omanyete amang’ana onsi
ESG 4:17e nomanyete, aye omonyene nonya n’obwerori, ogwesika gose ogwetakooria, gokambetereria gokora onsi ayio nakorete nkanga korambereria inse ase ogosasiima ase obosio bw’omerori Hamani nabo narenge konyara konyunyunta ebisanyi biamagoro aye n’omogooko ekero narenge koba nobomaene ase oborendi bw’Abaisraeli. Korende keria inche nakorire, nagekorire
ESG 4:17f kobua kobeka obonene bwa mwanyabaanto bosio bw’obonene bwa Nyasae Omobui; tingomotung’amera onde bwensi otatiga asore aye bweka omonene ase ogokora boigo, tinkonyara gokora obwerori. Ase igo, aye Nyasae Omonene, Omobui
ESG 4:17g omorwoti, Omonene o Aburaamu abera abanto bao! Ogotagorwa gwaito ’nkoroberiigwa kore, yabekirwe emeroberio y’ogosaria oboererania bwa amang’ana ao y’echisokoro, tobaisa koombia omwana oo
ESG 4:17h oyio gwatooretie korwa Misiri erinde obe oyoo, igwa okogombereria kwane
ESG 4:17i bwabere oboererania bwa amang’ana ao oonchore okweumia gwaito kobe omochengo, erio tomenye, Nyasae Omobui, toterere erieta riao tokiria ebikoba biaito, erio biria bia abakogotogia basire. Naende Abaisraeli bakarera n’ehinguru chiabo chionsi, ekiagera amakweri abatogoreretie amaiso.
ESG 4:17k Enting’ana Esiteri naende akebisa ase Omonene korwa ase obwoba bw’ogokwa okobe okwo kwamotang’aneire. Erio enting’ana Esiteri akeaboria emiambaro eria y’ogokumia, na kobeka emiambaro y’amagombo. Riika riokweyaka amanukato agotiokera igoro, agatuba omotwe oye n’eriibu n’esike y’eng’ombe. Akaonchora mobere oye ase ogwesusura, akaonchora ogwesoka kwaye kwa botaambe kw’omogooko n’ekieni bono gokaba n’eubi eyio yamorenterete ogwechanda gwasansorete etukia yaye. Enting’ana ekarera ase Omenene Nyasae bw’Abaisraeli ase amang’ana aya akobwatia:
ESG 4:17l Aye Nyasae Omonene one, omorwoti oito, aye omomoima
ESG 4:17m inchwo onkoonye, ekiagera inde inche bweka, naende inche tindi na mokonyi onde goetania aye, naende nigo inde ang’e gweita inche omonyene. Inche nigo norokereretigwe korwa obwana bwane,
ESG 4:17n ase egekuba kienyomba yaito eyio aye Nyasae Omobui gwachorete Israeli korwa ase ebisaku bionsi naboigo chisokoro chiaito korwa ase egati ya bonsi, babe omwando oo kare na kare naende kwabakoreire buna kwabarierete chiira. Korende intwe twakorire ebibe mamincha yao,
ESG 4:17o naboigo gwatoereirie gochia ase ababisa baito erio korwa esiko gochia ase chinyasae chiabo, Nyasae Omobui, aye n’omoronge ore. Korende barabwo tibaisanegeti
ESG 4:17p ase obororo bw’obosomba bwaito; batianire gochia ase emegwekano yaabo gosiria ogochika koria ebikoba biao aye omonyene biatorete batiinyie amorokererio ao bakirie emenwa ya baria bakogotogia barimie egesasiimero kiao n’obonene bw’enyomba yao ase ribaga riaye baigore emenwa y’abanto bense
ESG 4:17q baterere ogotogigwa ase emegwekano etaisaini gento naboigo batung’amere omorwoti obwate omobere bwechinyama. Omonene, tobaisa gotiga enyimbo yao
ESG 4:17r ase amang’ana ataiyo Totiga ogosarigwa kobe ogosekerererwa Onchora emeroberio ebe mamincha ya baria bayeroberetie na bakore barabwo babe ekemanyererio ase omonto oria okoroberia amabe igoro yaito inyora, aye Nyasae Omobui, eorokie
ESG 4:17s ase engaki y’emechando yaito. Korende inche, ong’e oboremu Omorwoti bw’echinyasae na Omonene bw’obobui bwonsi! Mbekere amang’ana y’okoebereria ime ase ebikoba biane
ESG 4:17t ekero nkorigererania n’endo; oonchore ekeririanda kiaye gochia ase omobisa oito erio aikere ogosirigwa kwaye naboigo bonsi banga ere! Korende ase tore intwe, ototoorie n’okoboko kwao
ESG 4:17u boigo onkoonye, ekiagera inde inche bweka naende tindi nonde otatiga aye bweka, Nyasae Omobui. Aye nore nobomanyi ase ebinto bionsi,
ESG 4:17w boigo nomanyete inche nigo ngechete esiko korwa ase abanto bategeneti Nyasae, naende nigo ’nchaayete oborere bwa abanto bataarogeti, bw’omorwa isiko onde bwensi. Aye nomanyete ng’a nigo nde n’ebitango ebinge,
ESG 4:17x naende nigo nchaayete ebimanyererio bi’obonene bwane, na tindi gokieboyia buna ebietubo bi’ebioge biane ekero nkoorokera omosangererekano, nigo ngechaayete buna richanchabe rigotioka, naende tindi koyieboyia ase amatuko ane y’ogotimoka. Omosomba oo tana koragera ase emesa eyemo na Hamani,
ESG 4:17y gose kogokera emeyega y’abanene gose konywa chidivai chiogotwera inse. Gose omosomba oo tana kwegokia
ESG 4:17z korwa rituko riria aetwe obonene goika rero, otatiga ase ore, aye Nyasae Omobui, Nyasae o Aburaamu. Aye Nyasae, oria obwate chinguru chibuete bonsi,
ESG 5:1a tegerera eriogi ria abatari na nguru, totoorie korwa ase amaboko y’abakori amabe, ’nsibore korwa ase obwoba bwane! Ase rituko ria gatato Esiteri gakoorire gosaba, akabeeka chianga chiaye chi’obokanyeku, erio akaboyia chianga chioboting’ana. Buna akomekameka igo akarorekana, akarangeria Nyansae, oyio orendete abanto baye na okobatooria. Akaira abaiseke abarendi baye bagachia koganya amo n’ere. Esiteri ore n’etukia enterere mono, akeegemera oyomo obo, n’oria onde akamobwatesia kobogoria engoba yaye.
ESG 5:1b Oichire n’okomekameka n’obuya bw’ekieni kiaye, obosio bwaye bokamesia omogoko amo n’obwanchani. Korende enkoro yaye ekagongera n’obwoba.
ESG 5:1c Ekero konya aetire korwa kera egesieri gochia ekende, akenyora oteneine bosio bw’Omorwoti. Omorwoti oyio nigo aikakansete bweboyetie n’echiaanga chiaye chi’obonene, okomekameka buna amagena ya amaabera amo n’amagana aande y’engencho - akarorekana ore oyobwogokumia keegima.
ESG 5:1d Akarigereria igoro, agaichorwa n’echinguru chi’omorero, ore n’endamwamu egwoka. Enting’ana eria ekagwa k’egiregete inse, erangi y’ekieni keria egasira korwa obosio bwaye, n’omotwe oye okagwera omoiseke oria onde orenge ensemo oganyererete.
ESG 5:1e Korende Nyasae agaonchora enkoro y’omorwoti oria ekaba n’oboitongo gochia ase are. Erio omorwoti akaimoka korwa ase ekerogo kiaye kiobogambi ogoaka eriogi, erinde akamobogoria ase amaboko aye okona komweebereria n’amang’ana amororo igo goika akaba buya.
ESG 5:1f Akamoboria: “Esiteri ninki ekebe?” Inche n’oyomino, rema. Tori gokwa, ogochika gwaito nigo kore ase abanto baande abake - abbake niinchuo asende.
ESG 5:2a Akaimokia enyimbo yaye y’obogambi eyio yaroisirie n’amagena ya maabera agatorera Esiteri ase ebigoti biaye, akamoagata okomoteebia: kwana naiche, Esiteri akamoteebia “Inyiborie!” nigo okororekana buna oyomo bw’Abamalaika ba Nyasae. Enkoro yane nigo yaichorwa, n’omoichano bw’echinguru chiao. Nigo ore oyo bw’okororekana kw’ogokumia. Nyasae one Omobui, enkoro yao nigo eichire n’obuya.
ESG 5:2b Korende ekero Esiteri agendererete gokwana amang’ana aya, akagwa inse akagireka. Omorwoti akabwatwa n’amaabera nakogania komotooria. Ekero omorwoti aroche Esiteri enting’ana oteneine ase egoora, Esiteri akanyora ogwancherwa asare. Omorwoti akamworotera enyimbo yaye y’oborwoti eroisirie korwa ase etaabu, arenge nero koboko. Erio Esiteri akagenda gochia ang’e, agakuna mesia y’enyimbo eria.
ESG 5:3 Na omorwoti akamobooria: “Eting’ana Esiteri, ninki origetie? Inteebia eki oganetie; aye n’okeegwe, nakeba nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane.”
ESG 5:4 Esiteri akairaneria, “Koranche omorwoti, ochiche mwane reero, aye amo na Hamani, ase endagera nakoroiseirie aye omorwoti.”
ESG 5:5 Omorwoti akarwa ogochika Hamani aretwe ase obwango, erinde banyare gokora aya Esiteri aganetie. Agwo omorwoti na Hamani bakagenda ase endagera eria Esiteri aroisetie.
ESG 5:6 Ekero baare konywa edivai, omorwoti akaboria Esiteri, “Ninki origetie? Ekio nokeegwe. Ninki oganetie? Nakeba nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane, nokeegwe.”
ESG 5:7 Esiteri akairaneria, “Ogosaba kwane na okogania kwane noko:
ESG 5:8 Onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, aye omorwoti, koranche aye amo na Hamani, ankio naende moche mobe abageni baane ase endagera ndache mbaroiserie. Ase ekero ekio nario ndache ngoteebie eki nganetie.”
ESG 5:9 Ase rituko riria Hamani akarua ase endagera eria, ore nomogooko na omosasoko. Korende ekero aroche Modekai ase egeita ki’enyomba y’omorwoti, na Modekai taimogete atenene amworokie amasikani, agaichorwa nekeririanda asare.
ESG 5:10 Korende agetanga ase okoremereria, akagenda inka bwoye. Erio akarangeria abasani baye, na Seresi mokaye, bache mwaye.
ESG 5:11 Hamani agetogia ase bare, agakwana igoro y’obonge bw’obotenenku bwaye, na igoro y’abana baye abange, naende igoro y’obonene bwonsi omorwoti konya amoeire, na buna amokinetie kobua abagaambi bonsi, na abasoomba bonsi b’omorwoti.
ESG 5:12 Naende Hamani akabora, “Esiteri enting’ana, moka omorwoti, naroisia endagera, tarangeretie onde otatiga inche bweka amo nomorwoti. Nonya ng’ankio nagatorangeretie, inche amo nomorwoti.
ESG 5:13 Korende amang’ana ayio onsi tabwati engencho ase inde ekero nkorora Modekai, Omoyahudi oria, oikaransete ase egeita ki’omorwoti.”
ESG 5:14 Erio Seresi mokaye, na abasani baye bonsi bakamosemia iga, “Tiga orobambo rore nobotambe bw’amaboko emerongo etano rosimisigwe, erio ankio mambia oborie omorwoti ng’a Modekai atongwe igoro ase orobambo orwo, erinde ogende ase omoyega kore nomogooko.” Ring’ana erio rikagokia Hamani; ere agasimisia orobambo orwo.
ESG 6:1 Ase obotuko boria omorwoti taraarete chitoro; agachiika arenterwe egetabu kerikire amang’ana y’ebiro ayio arenge gokoreka agwenerete koinyorwa, n’amang’ana ayio agasomwa asare.
ESG 6:2 Amang’ana akarorekana ariikire ng’a Modekai natebeete igoro ya Bigitana na Teresi, abasoomba babere b’omorwoti, abwo barenge amateba na bare korenda egesieri ki’omorwoti, ng’a mbarigetie goita omorwoti Ahaswero.
ESG 6:3 Omorwoti akaboria, “Inee! Ngosika ki, gose masikani ki Modekai akoreirwe ase engencho y’ayio?” Abanto b’omorwoti abarenge komokorera, bakamoiraneria, “Tana gokorerwa kende.”
ESG 6:4 Omorwoti akaboria, “Ning’o oyio ore ase egoora?” Ekaba ng’a Hamani nere orenge gosoa ase egoora isiko y’enyomba y’omorwoti, akwane n’omorwoti, erinde achie gotonga Modekai ase orobambo roria amosimiseretie.
ESG 6:5 Ase ayio abasoomba bagateebia omorwoti, “Hamani oteneine ase egoora.” Omorwoti akabateebia, “Moteebie asoe.”
ESG 6:6 Ase igo Hamani agasoa ime, na omorwoti akamobooria, “Ninki agwenerete akorerwe omonto oria inche omorwoti nanchire gosika?” Hamani akarengereria ase omoyo oye ime, “Ning’o omorwoti anchete gosika kobua inche?”
ESG 6:7 Hamani akairaneria omorwoti, “Oria omorwoti anchete gosika
ESG 6:8 goika arenterwe eanga y’oborwoti, eyio omorwoti abeekire, na ebarasi eyio omorwoti anarete koriina ebekeire egutwa y’oborwoti ase omotwe oye.
ESG 6:9 Omotang’ani oyomo omonene, na oyo bw’amasikani oyio ogokorera omorwoti, aegwe eanga eyio na ebarasi eyio. Erio abeekere omonto oyio omorwoti anchete gosika eanga eyio, na amoriinie ase ebarasi eyio, amoetananie ase ekerario ki’omochie, okoraria bosio bwaye amang’ana ayio: iga nabo Omonto oyio omorwoti anchire gosika agokorerwa.”
ESG 6:10 Erio omorwoti agateebia Hamani, “Genda bono bwango, oire chianga chiria na ebarasi eria, okorere Modekai, Omoyahudi oyio ore ase egeita kiane, inche omorwoti, buna gwateba. Tobaisa kweba nonya ne ring’ana erimo ase aria gwateeba.”
ESG 6:11 Ase igo Hamani akaimokia eanga eria akayebekera Modekai, na akamoriinia ebarasi igoro, akamoetanania ase ekerario ki’omochie, akaba okoraria bosio bwaye, “iga nabo Omonto oyio omorwoti anchire gosika agokorerwa.”
ESG 6:12 Modekai akairana geita ki’omorwoti, korende Hamani akaayerera gochia bwoye, oichanete na korera, bwetubete omotwe oye.
ESG 6:13 Hamani agateebia Seresi mokaye, na abasani baye bonsi, kera egento eke kiamonyorete. Erio abanto baye abanyasemi, na Seresi mokaye, bakamoteebia, “Onye Modekai, oyio aye gwachakire koba inse yaye n’Omoyahudi are tokomonyara; amaene nere orakobue.”
ESG 6:14 Ekero bagendererete gokwana nere, abakoreri b’enyomba y’omorwoti bagacha kwoyia Hamani bakamoira bwango ase endagera eria Esiteri aroisetie.
ESG 7:1 Ase igo, omorwoti na Hamani bakagenda koria endagera amo n’Esiteri enting’ana.
ESG 7:2 Ekero barenge konywa edivai ase rituko erio ria kabere, omorwoti akaboria Esiteri naende, “Eting’ana Esiteri, ninki origetie? Ekio nokeegwe. Ninki oganetie? Gokerabe nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane, nokeegwe.”
ESG 7:3 Eting’ana Esiteri akairaneria, akabora: “Aye omorwoti, onye nanyorire ogwancherwa ase obosio bwao, naende amang’ana aya karakogokie, ntige ngenderere koba moyo, na abanto baane boigo; oko nakwo okogania kwane.
ESG 7:4 Inche na abanto baane twaoonigwe, tosirigwe kegima ase ogoitwa. Onye nigo twaoonigwa tochie koba abasoomba, abasacha na abakungu, nanga nigo nakira tinkwana, ekiagera amang’ana ayio tare goisana gochanda omorwoti.”
ESG 7:5 Erio omorwoti Ahaswero akabooria enting’ana Esiteri, “Ning’o ore noboremu gokora ayare buna ayio? Ng’ai omonto buna oyio are?”
ESG 7:6 Esiteri akairaneria, akamoteebia “Omochandi na omobisa oito omonene, nere oyo Hamani, omonto omobe kegima.” Erio Hamani agasogwa n’omoondoko ase obosio bw’omorwoti na obw’enting’ana.
ESG 7:7 Omorwoti akaimoka korwa ase omoyega oyio ore n’endamwamu, akagenda isiko ase egeticha kiare, agwo ase enyomba yaye. Hamani agatenena gosorora Esiteri enting’ana ng’a amotige abe moyo, ekiagera aroche ng’a omorwoti nigo arengereretie komosiria.
ESG 7:8 Ekero omorwoti airanete korwa ase egeticha aria isiko gochia ase enyomba eria ase barenge konywera edivai, Hamani nigo araire inse oumaime ase egeikaransero gi’Esiteri. Omorwoti akaboria, “Inee! Nigo aganetie gokorera enting’ana obonyaka ase obosio bwane aa nyomba mwane ime?” Na ekero ring’ana riasogete korwa ase omonwa bw’omorwoti, abasoomba bagatuba Hamani obosio.
ESG 7:9 Haribona, oyomo bw’abasoomba abaare gokorera omorwoti, akabora, “Rora orobambo rore rw’obotambe bw’amaboko emerongo etano, roria Hamani asimiseretie Modekai, oyo ogotooretie aye omorwoti, nao rore ang’e nenyomba ya Hamani.” Agwo omorwoti agachiika, “Gachie motonge Hamani ase orobambo roria igoro.”
ESG 7:10 Ase igo Hamani agatongwa ase orobambo roria asimiseretie Modekai. Erio endamwamu y’omorwoti egakenda.
ESG 8:1 Ase rituko riria omorwoti Ahaswero akaa Esiteri enting’ana enyomba ya Hamani, omochandi bw’Abayahudi. Modekai akanyora ribaga gosoa ase omorwoti, ekiagera Esiteri konya oteebirie omorwoti igoro y’oboiri bwaye na Modekai.
ESG 8:2 Bono omorwoti akarusia ebonyi eria amoete Hamani, akayea Modekai, na Esiteri akabeeka Modekai atenenere enyomba eria yarenge ya Hamani.
ESG 8:3 Erio Esiteri agakwana naende n’omorwoti, agatung’ama inse ase amagoro aye, akamosorora mono ase ogoitera amariga ng’a asarie omoroberio bw’ogosiria Abayahudi, oria Hamani Omoagagi aruete.
ESG 8:4 Omorwoti akaimokia enyimbo eria y’etaabu, akamosiema. Esiteri akaimoka, agatenena ase obosio bw’omorwoti akamorigereria.
ESG 8:5 Erio ere akabora, “Aye omorwoti, onye kwarorire ng’a mbuya, na onye inche nanyorire ogwancherwa asore, ne ring’ana eri korirarorekane asore ng’a nerironge, naende erio ndinkogokie, aye omorwoti, koranche karwe ogochika gotanga amang’ana aria Hamani, mosinto bwa Hamedata Omoagagi, konya achiikire ng’a Abayahudi bonsi bare ase chingongo chionsi chi’obogambi bwao basirigwe.
ESG 8:6 Naki ndakore ndemererie ndore amabe ayio akobacheera abaminto? Gose naki ndakore ndemererie ndore abanto b’egesaku kiane bagosirigwa?”
ESG 8:7 Omorwoti Ahaswero agateebia Esiteri enting’ana na Modekai Omoyahudi, “Rora, naeire Esiteri enyomba ya Hamani, na Hamani otongirwe igoro ase orobambo roria, ekiagera arigetie goita Abayahudi.
ESG 8:8 Gaki inwe riika riruube ase Abayahudi, moribeeke erieta riane, inche omorwoti, moriike buna morarore, moribeeke ekemanyererio ki’ebonyi yane, ekiagera riruube rinde rionsi ririikire na kobeekwa erieta ri’omorwoti amo nekemanyererio ki’ebonyi yaye, onde tari orarionchore.”
ESG 8:9 Abariiki b’omorwoti bakarangerigwa agwo ase omotienyi o gatato, noro omotienyi o Siwani, rituko ri’emerongo ebere na gatato, na buna Modekai achiigete, amarube akarikwa gochia ase Abayahudi, na gochia ase abagaambi abanene b’oborwoti na abagabana, na abanene bonsi be chingongo chionsi korwa India goika Ethiopia, chingongo rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere (127). Amarube ayio akarikwa ase kera orogongo ase okoriikwa kw’engencho y’amariiko abo, na ase kera egesaku ase omonwa obo na ase Abayahudi ase enchera yabo y’okoriika ase omonwa obo.
ESG 8:10 Amang’ana ayio nigo arigetwe na kobekwa erieta ri’omorwoti Ahaswero, na akabekwa ekemanyererio ki’ebonyi yaye. Erio amarube ayio akairwa nabariini be chibarasi chi’omorwoti echio chiare kominyoka bwango.
ESG 8:11 Amarube ayio nigo arenge goteeba ng’a omorwoti orure ribaga ase Abayahudi ba kera omochie bache amo, erinde beegerere abanyene. Baegwe ribaga boigo goita abarwani bande bonsi ba kera egesaku baare gocha kobarwania, baite n’abana babo na abakungu babo; boigo basakore chinibo chiabo.
ESG 8:12a Ayio akorete ase rituko erimo naro aya akobwatia:
ESG 8:12b Omorwoti omonene Ahaswero, ne rituko erio nigo rirabe eria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere okorokwa Adari.
ESG 8:12c Abanto abange abwo baetwe amasikani goetera ase baria babatang’anerete nigo bakoba abaenenu. Teisaini ase bare korigia korwa ase abanto baito chingoma, korende tibakonyara gosira oborito bw’amamocho abo barobwo abanyene erio baonchoka bachaka koroberia mamincha ya baria bare igoro yabo.
ESG 8:12d Tibaisanegeti n’egesururo korwa ase enkoro ya mwanyabaanto, korende nigo bakogokigwa n’abanto abwo bagwakanwa ase amaya, batamanyeti ng’a onsi nigo are ase amaiso a Nyasae, nigo bakagerete ng’a mbetange korwa ase endamwamu yaye y’ogokumia gochia ase abanyabibe.
ESG 8:12e Yabeire bo ase baria bare n’okobua, nigo bakwegena abasani babo nagwancha kobwatia omonguso obo, nigo benyorire bagosanga nabarobwo ase egesusuro egetindi,
ESG 8:12f okorengereria okoronge kw’abarai kwamerirwe n’okorengeria okobe.
ESG 8:12g Aya nabo akororekana nonya nase ogotarigereria amang’ana a kare ayio twabarageire; nigo oganeirie korigereria aria are bosio bwao, obosaria obwo bogokorwa na barai abwo bataisaini.
ESG 8:12h Ase amatuko a bosio ntobeeke omokia korora ng’a omorembe n’obointongo mbire ase bonsi,
ESG 8:12i ase okobera emeroberio emiya na konacha kera ekiina kegocha ase tore ase omoika bw’obwororo.
ESG 8:12k Erio Hamani mosinto o Hamedata korwa Makedonia oyio otabwati manyinga ya. Abapasia akaba gakwegokia n’obuya bwaito,
ESG 8:12l tokagenderera komokorera buya buna togokorera abande korwa ase kera ense, goikera ekerengo ere akarokwa ‘tata oito’ nakoegwa amasikani amanene goika akaba oyokabere ase oborwoti.
ESG 8:12m Korende ere tanyara korenda ekerogo kiaye ekio aetwe, agachaaka koroberia gotoura intwe keria giatogwenerete nonya n’obogima bwaito.
ESG 8:12n Goetania igo ere agacha n’okoamereria okobe, goika intwe tokamachia goita Modekai omoboria oito na oyore okonyora gwaito, amo na Esiteri oyio otabwati komocha konde na omobwatania bw’omorwoti oito amo n’ense yabo.
ESG 8:12o Nigo arengereretie ng’a goika iga nigo aratotige intwe totabwati gokonya erio anganyie oborwoti bwa Pasia gochia Makedonia.
ESG 8:12p Korende intwe nigo twanyorire ng’a Abayahudi abwo babekire ensemo ase ogoitwa tibarenge buna bakageire, barobwo n’abanto bakogamberwa n’amachiiko.
ESG 8:12q Nigo bare abana ba Nyasae o igoro mono oyio ore moyo oyio intwe amo n’echisokoro chiaito toranyore okogenderera ime yaye.
ESG 8:12r Nigo orakore buya ase ogotakorera amang’ana ariikire ase riruube erio riatometwe na Hamani mosinto O Hamedata, ekiagera omoriki obo nigo asungire aria Susa amo n’abanto b’enyomba yaye bonsi: egesusuro ekio Nyasae Omonene bwense abaeire.
ESG 8:12s Beka amarube aya kera ase, anchera Abayahudi goikerania emeyega yabo ya botambe batari na bwoba, na obakonya korwa ase onde bwensi orababoere ase rituko riria riachoretwe ase ogoitwa kwabo, rituko ria ikomi na gatato omotienyi o ikomi na kabere oyio okorokwa Adar.
ESG 8:12t Ekiagera Nyasae bw’echinguru okorire rituko erio koba rituko ri’omogoko korende tari eri’obororo ase abachore.
ESG 8:12u Korende aye ase ensemo yao, gati y’emeyega gokera rituko eri buna rituko rinene ase ogochenga na kogoka, erio korwa bono nonya ngoika kare, ase aye amo na Abapasia abwo bare ab’omoyo omuya, nigo rirabe rituko ri’okoinyora ogotorigwa kwaino, na ase ababisa bao nditenene buna ekeinyorio ase ogosirigwa kwabo.
ESG 8:12v Kera omochie na kobua mono kenya ense, eyio etari kobwatia amachiiko aya nigo erasarigwe n’omorero n’omoro etari kororerwa mabera, erio ekorwe etari gosogwa nonde goika nonya n’eching’iti chi’orosana nonya n’echinyoti chiyiange.
ESG 8:13 Nigo ariikire ng’a ase kera orogongo ogochika okwo kw’omorwoti korarigwe maiso marore ase abanto bonsi ng’a, Abayahudi bebeeke ang’e ase rituko erio erio korusia egesiomba ase ababisa babo.
ESG 8:14 Ase ogochika okwo kw’omorwoti abatomwa bakariina chibarasi chi’omorwoti chiare kominyoka bwango. Ogochika koria gokararigwa boigo agwo Susa, omochie oria omonene bw’eburi.
ESG 8:15 Modekai akarua ase omorwoti, obegete chianga chi’oborwoti chire nekieni kere buru na ekerabu, obegete egutwa enene y’etaabu na egetambaa gi’okwambara ki’egatani engiya kere monyinga, na abanto b’omochie o Susa bagaaka eriogi, bagochenga.
ESG 8:16 Abayahudi bakaba noborabu na omogooko, amo nomochengo na ogosikwa.
ESG 8:17 Ase kera orogongo na omochie, aande onsi ogochika kw’omorwoti kwararetigwe, Abayahudi bakaba nomogooko na omochengo, bagakora omoyega na bakaba ne Rituko Rinene. Abanto abange b’ebisaku binde bagekora koba Abayahudi ase okwoboa Abayahudi.
ESG 9:1 Rituko ria ikomi na gatato ri’omotienyi o ikomi na kabere, noro omotienyi bw’Adari, rigaika. Ase rituko ria ikomi na gatato ekero ogochika kw’omorwoti kware gocha goikeranigwa, ababisa b’Abayahudi nigo basemeretie ng’a mbaababue, korende amang’ana konya aonchokire ng’a Abayahudi mbabue ababisa babo.
ESG 9:2 Bono Abayahudi bagasangererekana amo ase emechie yabo yonsi, na ase chingongo chionsi chi’obogambi bw’omorwoti Ahaswero, erinde baite abanto baria barigetie kobasiria. Monto onde tarenge onyarete kobatanga, ekiagera obwoba ase engencho y’abwo konya bwasoire ase abanto bonsi.
ESG 9:3 Ase igo abanene bonsi be chingongo chiria, na abagabana, na abagaambi abanene bonsi b’oborwoti, baria baare gokora emeremo y’omorwoti, bagakonya Abayahudi, ekiagera boboete Modekai.
ESG 9:4 Modekai nigo arenge omonene ase enyomba y’omorwoti, na akamenta koba n’okobua, na igo chinkuma chiaye chigasarera ase chingongo chionsi chi’oborwoti boria.
ESG 9:5 Ase igo Abayahudi bakabua ababisa babo bonsi, bakabakenya na kobasiria; bagakora buna banchete ase abwo baabagechete.
ESG 9:6 Agwo ase eburi ya Susa, Abayahudi bagaita abanto amagana atano, bakabasiria.
ESG 9:7 Bagaita Parisanidata, na Dalifoni, na Asipata;
ESG 9:8 Porata na Adalia, na Aridata;
ESG 9:9 Parimasita, na Arisai, na Aridai, na Waisata,
ESG 9:10 abamura ikomi b’omobisa oria bw’Abayahudi, Hamani, mosinto bwa Hamedata. Korende tibakunete ebinto biabo kobisakora.
ESG 9:11 Ase rituko erio erio omorwoti akarenterwa omobaro bw’abaitetwe aria Susa, omochie omonene,
ESG 9:12 na omorwoti agateebia Esiteri enting’ana: “Agwo ase eburi ya Susa, Abayahudi baitire abanto amagana atano, baabasiririe, boigo baitire abamura ikomi ba Hamani. Onye ere igo, Inee, ngento ki bakorire ase chinsemo chinde ase chingongo chi’oborwoti bwane? Bono ninki naende oganetie? Nokeegwe. Nteebia ngento ki naende otarakorerwa. Nakerokio nokorerwe.”
ESG 9:13 Esiteri akamoiraneria: “Omorwoti korarore mbuya, Abayahudi aba bare agwo Susa baegwe ribaga ankio boigo bakore koreng’ana nogochika kwa reero; tiga abamura ba Hamani ikomi batongwe ase chimbambo igoro.”
ESG 9:14 Omorwoti agachiika ayio akorwe; ogochika okwo gokararigwa agwo Susa, na abamura baria ikomi ba Hamani bagatongwa ase chimbambo igoro.
ESG 9:15 Abayahudi abarenge Susa bagasangerereka amo naende, ase rituko ria ikomi na kane, omotienyi bw’Adari, bagaita abanto amagana atato aroro, korende tibakunete ebinto biabo kobisakora.
ESG 9:16 Abayahudi bande abarenge ase chingongo chinde chi’obogambi obwo bagasangerereka amo ase okoegera obogima bwabo, ase okwenyorera obotoereru na gwetooria korwa ase ababisa babo.
ESG 9:17 Bagaita abanto chilifu emerongo etano na ebere na isano (75,000), korende tibakuneti ebinto biabo kobisakora,
ESG 9:18 korende ase Abayahudi ba Susa, abwo basangerekanete ase rituko ria ikomi na gatato na ikomi na kane, rituko ria ikomi na gatani n’erituko batimogete, bakarikora rikaba rituko ri’ogochenga na kogoka.
ESG 9:19 Eke nakio gekogera Abayahudi abwo bamenyete ase emechie n’ebinyoro, abwo bamenyete ase atagitiri, bakorenda rituko ria ikomi na kane ase omotienyi bwa Adar buna rituko ri’omochengo na koragera barobwo ase barobwo,
ESG 9:19a Ase igo, Abayahudi abamenyete ase emechie emeke etagiteire, nigo barenge korenda rituko ria ikomi na kane ri’omotienyi bw’Adari koba rituko ri’omogooko na eri’omoyega, Rituko Rinene, bagatomerana ebiegwa bi’endagera engiya baroisetie.
ESG 9:20 Modekai akariika amang’ana ayio, na agatoma amarube ase Abayahudi bonsi abarenge ang’e na aare ase chingongo chionsi chi’oborwoti bw’Ahaswero,
ESG 9:21 akabateebia ng’a barende rituko ria ikomi na kane, na eria ikomi na gatano, ase omotienyi bw’Adari, omwaka ase omwaka, abe Amatuko Amanene.
ESG 9:22 Amatuko ayio naro Abayahudi barabe bakoinyora buna banyorete obotoereru na ogotooreka korwa ase ababisa babo, na buna ase omotienyi oyio emechando yabo yaonchoretwe ekaba omogooko, na omoichano obo okaba omochengo. Ase ayio babe bagokora amatuko ayio abe ay’omoyega na ay’omogooko, amatuko ay’ogotomerana ebiegwa bi’endagera babe bakoroisia naende bae abataka ebiegwa.
ESG 9:23 Ase igo Abayahudi bagancha kwenaria gokora buna bachaagete, na buna Modekai abariikerete bakore.
ESG 9:24 Hamani Omoagagi mosinto bwa Hamedata, omobisa bw’Abayahudi bonsi, konya orobeirie igoro y’Abayahudi ng’a abasirie, na konya oakire obomera bokorokwa Puri ase okoumokera Abayahudi mobosokano na kobasiria.
ESG 9:25 Korende ekero Esiteri achete ase omorwoti na komoteebia amang’ana ayio, Omorwoti akarua ogochika ase amarube ng’a omoroberio oria Hamani akorete mamincha y’Abayahudi omoiraneire ere omonyene, na ere na abamura baye bagatongwa ase chimbambo igoro.
ESG 9:26 Amang’ana ayio akagera Amatuko ayio Amanene arendwe, ayio akorokwa Purimu kobwatekana nerieta ri’obomera boria bokorokwa Puri. Ase engencho y’amang’ana onsi ay’amaruube ayio, na ase aria baroche abanyene, na ayio onsi abanyorete.
ESG 9:27 Abayahudi bagachiika ase barabwo abanyene, na ase chinderia chiabo, na ase abande bonsi babwatanete nabarabwo ng’a babe bakorenda amatuko ayio abere kera omwaka, naende bayabwate koreng’ana buna bachiikire, ne chingaki chichiikire.
ESG 9:28 Amatuko ayio abe akoinyorwa na kobwatwa ebiaare ase ebiaare, ase kera eamate na ase kera orogongo, na kera omochie. Amatuko ayio a Purimu tabaisa gotigwa korendwa ase egati y’Abayahudi, gose ekeinyorio ki’amatuko ayio tikemocha koba ase chinderia chiabo.
ESG 9:29 Erio enting’ana Esiteri, omosubati bw’Abihaili, na Modekai, Omoyahudi oria, bakariika riruube ri’ogokong’ia amang’ana ye riruube riria ria kabere igoro y’okorenda Purimu.
ESG 9:30 Amarube arenge namang’ana y’omorembe, boigo noboredi, agatomwa ase Abayahudi bonsi barenge ase chingongo chionsi rigana erimo, na emerongo ebere, na isano na ibere 127, ase oborwoti bw’Ahaswero.
ESG 9:31 Amarube ayio akababetereria ng’a amatuko a Purimu arendwe ase engaki eria echiikire, buna Modekai Omoyahudi oria, na Esiteri enting’ana, bachigete Abayahudi. Boigo arendwe buna barabwo abanyene bachigete na bagachikera abanto be chinderia chiabo ase amang’ana ’okweng’ata na okorua.
ESG 9:32 Ogochika okwo gw’Esiteri enting’ana kogakong’ia amang’ana a Purimu, na ayio akarikwa ase egetabu.
ESG 10:1 Omorwoti Ahaswero akarusia ebango ase abanto b’ense yaye, na ase ebisinka bie chinyancha.
ESG 10:2 Bono amang’ana onsi igoro y’ogokora kwaye gwonsi, na okobua kwaye, amo n’amang’ana onsi buna aimokereretie Modekai igoro, nigo ariikire ase Egetabu ki’ogokora kw’abarwoti b’Abamedia na ab’Abaayemi.
ESG 10:3 Modekai, Omoyahudi oria, nere orenge oyo o kabere ase omorwoti Ahaswero. Nigo arenge omonene ase Abayahudi, osikire nabamwabo bonsi, ekiagera nigo arenge korigia amaya ase abanto baye, na akerua ase okobarentera omorembe.
ESG 10:3a Ase igo, kera omwaka, “Ase chingaki chigochia goocha chionsi,
ESG 10:3b abanto ba Omonene inabasangererekane ase obosio bwaye ase rituko ria gikomi na kane na ikomi na gatano ase omotienyi bw’Adari na koyachengera ekiare ekemo goika ekiare kende.”
ESG 10:3c Ase omwaka o kane bw’oborwoti bwa Tolemani na mokaye Kileopatura,
ESG 10:3d omonto gete orenge korokwa Dositheo naende okweroka Omokuani Omolawi,
ESG 10:3e akarenta riruube rigokwanera rituko rinene rie Chipuri.
ESG 10:3f Ere nigo arenge gotunyanwa nomwana oye omoisia orenge korokwa Tolemai na barabwo bakararia buna riruube erio n’eriekeene na buna nigo riaonchoretwe na Lisimako omwana omomura o Tolemai oyomo bwa abamenyi b’omochie o Yerusalemu.
ESG 10:3g Agachora abanto babere abwo barenge koba omoerio bwabanto oyomo ase abanto baye, noyonde ase chinse chionsi.
ESG 10:3h Nabwo nigo bare gokora emeremo ase chingaki nebiro abio Nyasae achorete ase chinse chionsi.
ESG 10:3i Ase enchera eyio Nyasae oinyore abanto baye na obomenyo bwaye boigo;
ESG 10:3k na ase bare amatuko aya, rituko ria ikomi na kane n’eria ikomi na gatano ase omotienyi bwa Adari, nigo are amatuko y’omosangerekano, y’omogoko n’omochengo ase Nyasae, goetera ase ebisaku bionsi na goika kare na kare ase abanto baye Israeli.
ESG 10:3l Ase omwaka o kane bw’okogamba gwa Ptomemi na kiropata, Dosites oyio bwancheranere buna nigo arenge Omokuani na Omolawi, na Putolemi omwana oye akareta riruube igoro ya Purimu. Bakaebereria erio amang’ana ayio ancherwe, ogonchora nigo gwakoretwe na Lisimako mosinto o Putolemi, oyio orenge oyomo ase ekeombe ki’Abayahudi.
WIS 1:1 Ancha gokorera ekeene inwe abarai b’ense. Beeka ebirengererio biaino ase Omonene na momorigie n’echinkoro chiaino.
WIS 1:2 Ekiagera ere nigo are ang’e nabwo batari komoteema, na nigo akweorokia ase abwo bamosemeretie.
WIS 1:3 Ebirengererio ebikorekanu nigo bigwatanana abanto korwa ase Nyasae, na ekero chinguru chiaye chigotemwa, nigo chikoorokia oboriri bwaito.
WIS 1:4 Obong’aini tibogosoa ase omonto omong’ainereria gose ase omonyabibe.
WIS 1:5 Oyore omochenu nigo agwetanga korwa ase obongainereria. Omonto oyio nigo akwerusanania korwa ase ebirengererio bi’oboriri, na nigo akoba n’obwoba ekero ekeene getari gwanchwa.
WIS 1:6 Obong’aini nigo bobwate omoyo bw’amaabera, korende tibokwabera onde bwensi orabe mamincha ya Nyasae. Nyasae namanyete ebirengererio biaito na nigo akoigwa kera ring’ana togokwana.
WIS 1:7 Omoika bw’Omonene nigo agoichora ense yonsi na kobeka ebinto bionsi amo, na komanya kera egento bwanyabaanto agokwana.
WIS 1:8 Onde bwensi orakwane mamincha yaye takonyara kwebisa, na ekero ekiina gekonachwa ere naegwe egesusuro kegwenerete.
WIS 1:9 Ebirengererio bi’abanyabibe mbiorokigwe maiso marore n’Omonene nanyore amang’ana a kera omonto, erio abae egesusuro kobwatekana nogokora kwabo.
WIS 1:10 Omonene nigo aigwete kera egento na onde taiyo orebise korwa ase are.
WIS 1:11 Ase igo eatanane korwa ase okwemurungania na tobaisa gosega abanto. Nyasae nigo akoigwa nonya n’okwemurungania kwa bobisi. Oy’ogokwana oborimo nigo agosiria omoyo oye ere omonyene.
WIS 1:12 Ase igo tibweretera amakweri ase engencho y’ebibe biao, gose koarigania ogosirigwa ase engencho y’ogokora kwao okobe.
WIS 1:13 Amakweri tarentetwe na Nyasae, ekiagera Nyasae tari kogokera ogokwa kwa monto onde bwensi.
WIS 1:14 Nyasae nigo atongete ebitongwa bionsi bigenderere koba ao, Ime yebitongwa ebi gento kende nkiarengeo kegoita, makweri tabwate kobua ase ense eye
WIS 1:15 ekiagera ekeene kia Nyasae tikegokwa.
WIS 1:16 Korende baria batamoirogeti Nyasae nigo bakwerangereria amakweri goetera ase ogokora kwabo boigo n’amang’ana bagokwana, nigo bagokora okobwatana n’amakweri; bono barabwo mbabe abasomba b’amakweri.
WIS 2:1 Abanyabibo nigo bakorengereria na gokwana ase chinkoro chiabo iga obogima bwaito nobwenge na obw’emechando, ekero amakweri agocha nchera teiyo toretange naro monto onde taiyo oranyare korusia oyonde ase abakure.
WIS 2:2 Nigo twaiboretwe ase egesio, ekero torakwe nigo erabe buna titwarenge oo riinde. Omoika oito nigo onga buna erioki rigosira, ebirengererio biato nigo bire bosa
WIS 2:3 Ekero enkoro yatigire goaka emebere yaito nigo egoonchoka yaba riibu nomoyo oito nigo ogosira buna embeo.
WIS 2:4 Ase ekero egeke twebwe na onde taiyo orainyore emeremo yaito, obogima bwaito mbweete buna riire gose buna ritaturi rigweta gati y’omobaso.
WIS 2:5 Amagima aito nigo anga buna omorengari, na ekero torakwe titokoirana korwa aroro. Rituko ri’ogokwa gwaito nigo rirobeirie na onde taiyo oraritange.
WIS 2:6 Ase igo tiga twegokie na kende gionsi ekiya kere ase ense, twegokie nebitongwa bionsi.
WIS 2:7 Tiga tweigoti ase okonywa edivai y’erigori na manukato boigo twerigerie amaua.
WIS 2:8 Twechabere amaua magega atarasusana.
WIS 2:9 Kera oyomo asange ase omoyega na totige ebimanyererio bw’emegoko yaito kera ase, ekiagera obwo nabwo obogima.
WIS 2:10 Omotaka naba omuya goika tomochande, boigo titokororera ababoraka amaabera gose gosika omogaka obwate chimbuche.
WIS 2:11 Chinguru chiaito nachio ekeorekererio gw’ekeene oyotari nechinguru tabwati kende.
WIS 2:12 Omonto omonyaboronge n’emechando ase tore, ere nigo akoba mamincha y’ayatogokora, nigo bagototogonyera ekero twasaririe amachiiko a Musa, ase igo tiga tobasirie.
WIS 2:13 Omonto omuya nigo akorigia komomanya Nyasae na bweroka omwana bw’Omonene.
WIS 2:14 Omonto onga buna oyio nigo are egetango ase tore.
WIS 2:15 Nonya nase okomorigereria nigo are egurube ase tore ase engencho nigo amenyete enchera engao korwa ase abanto bande.
WIS 2:16 Ere nigo agotorora buna abanto abakorekanu na kende gionsi togokora tikeri kiya. Nigo akwerora buna Nyasae niise boigo nana kwegena buna abanyaboronge nabwo boka bagokwa bare n’omogooko.
WIS 2:17 Bono intwe tiga torore gose amang’ana aye nayekeene, tiga torore ayaramonyore ekero arakwe.
WIS 2:18 Onye ekeene ere n’omwana o Nyasae, Nyasae namokonye nakomorusia ase chinchera chi’ababisa baye.
WIS 2:19 Ase igo bono tiga tomoteme tiga tomobere abatindi na kobachanda torore oberemereria bwaye.
WIS 2:20 Tiga tomonachere ekiina kiogokwa kw’obosoku ekiagera buna ateeba Nyasae namotorie.
WIS 2:21 Nabo abariri bakorengereria iga korende nigo bakong’aineka ase obobe bwabo.
WIS 2:22 Tibamanyeti emeroberio ya Nyasae ya bobisi barabwo tibanya gotwara okogania komenya obogima obuya botari na mamocho.
WIS 2:23 Nyasae nigo atongete Mwanyabaanto ase omogwekano oye omonyene bamenye kare na kare
WIS 2:24 Korende ase engencho yendamwamu ya Saitani, ebibe bigasoa ense na bonsi baria bare ensemo ya Saitani nigo bagokwa.
WIS 3:1 Korende abanto abaronge nigo bare ase amaboko a Nyasae mechando ende yonsi tekobanyora.
WIS 3:2 Noboririri korengereria buna abanyaboronge nigo bagokwa ogokwa kw’oboriri.
WIS 3:3 Okorwao kwabo nigo kwarorekanete ase tore buna n’emechando korende ekeene abanyaboronge nigo bare n’omorembe.
WIS 3:4 Nigo torakagere buna nigo banyorire egesusuro, korende nigo bare n’ogosemeria gw’ogotakwa.
WIS 3:5 Nigo baetwe egesusuro ake, korende bono mbaegwe ekeegwa ekenene, ekiagera Nyasae nigo abatemete akanyora buna nabo bakomenya ase are.
WIS 3:6 Akabateema buna etaabu ebekire ase omorero, na akabaarigania buna ekengwanso kw’ogosambwa.
WIS 3:7 Chingaki chi’okoegwa egutwa nigo bagocha komekameka buna chinsase ase obonyansi obwomo.
WIS 3:8 Mbagambie na kogambera chinse chionsi n’Omonene nabe omorwoti obo goika kare na kare.
WIS 3:9 Bonsi baria bamwegenete Nyasae mbamanye ekeene kiaye; bonsi baria bare abegeeni ase are mbamenye ase are n’obwanchani, ekiagera ere nigo akobaa obuya na kobarorera amaabera abachoore baye, na nigo akobarigereria buya abwo achorire.
WIS 3:10 Korende abanyabibe mbaegwe egesusuro kobwatekana n’ebirengererio biabo ebibe, ekiagera barabwo nigo bangete koigwera Omonene na bagachaya gokora amaya.
WIS 3:11 Bonsi baria bagochaaya obosemia gose chisemi nigo bakomenya obogima obobe; tibabwati gosemeria konde, ogwechanda kwabo tigokobakonya kende boigo n’ogokora kwabo n’okwabosa.
WIS 3:12 Abakungu babo nigo bare abariri na abana babo n’ababe.
WIS 3:13 Abanto b’oroiboro rwaye mbaragererigwe. Nasesenirie omokungu omogomba oyotana gokora obotomani oyio nanyore engeria ekero Nyasae agocha kogambia chinkoro chia Mwanyabaanto.
WIS 3:14 Boigo nasesenirie omosacha osaririe obosacha bwaye ekiagera ere nache kogoka onye tanya gosaria ogochika kw’Omonene. Ekiagera ere ebeete omwegenwa, nanyore ekeegwa ekiya mono ki’obogima bwa kare na kare gwetania konyora abana.
WIS 3:15 Ase engencho obomaene nigo bonga omote oyio okwama amatunda y’ogokumia. Obong’aini nigo bonga obori ore moyo oyio oranyare gokinia amato amayia kera engaki.
WIS 3:16 Abana b’abatayayi nigo barakwe bare abake boigo n’oroiboro rwabatayayi ndosirigwe kegima.
WIS 3:17 Nabaisa komenya amatuko amange goika bagote, okogota kwabo nigo korabe okw’obosoku.
WIS 3:18 Baise gokwa bare abasae tibakoba nagosemeria, na onde taiyo orabaremie engaki y’ekina.
WIS 3:19 Ekiagera abanto batari koigwera nigo barakoore bobe.
WIS 4:1 Mbuya gotwara erieta rigiya kobua abana ekiagera aye noinyorwe na Nyasae n’abanto bonsi kare na kare.
WIS 4:2 Obuya bwao mboe abanto omobwekano omuya bakobwatia erio ekero orarwe oo abanto babe bagokoinyora. Kera rituko rigoeta nigo orabe gokobekerwa egutwa y’obobui.
WIS 4:3 Korende oroiboro rw’abaanto abange abwo batamosigeti Nyasae tibaisani kende, abana babo tibakoba n’oboroso obuya tibakoira emeri are.
WIS 4:4 Nabaisa kobeka amato, nigo arabe aye egeka egeke barabwo nigo baranyegerigwe n’embeo nagotogoka.
WIS 4:5 Chinsagia chiabo nigo chirabuneke chitaraba, boigo nonya n’amatunda abo takwama ariegwe nigo arabe bosa.
WIS 4:6 Abana baiboire ase oboamate botari obuya mbabe kirori ase abaibori babo rituko ri’ekiina.
WIS 4:7 Korende abanyaboronge neisa koba bakuure nigo barabe n’omorembe.
WIS 4:8 Obogotu tibori gosikwa ase engencho y’amatuko gose obonge bw’emiaka;
WIS 4:9 korende obongaini n’obogima obuya n’ekemanyererio ki’omongaini; ebi nigo bigocha n’obogotu.
WIS 4:10 Narengeo omonto omogogeti Nyasae na Nyasae akamwancha, ekero amenyete gati y’abanyabibe, Nyasae akamoira igoro.
WIS 4:11 Nigo amonganyetie erio obobe tiboonchora ebirengererio biaye gose obongainereria tibosiria omoyo oye.
WIS 4:12 Omonguso bw’obobe nigo ogotuuma amaya takororekana; monto takorora nonya ingana rinde igiya bosio bwaye; omorindo bw’ ogosanera nigo ogosiria ebirengererio bi’omonto otamanyeti kende.
WIS 4:13 Ere nigo akoretwe koba omochenu ase ekero egeke, erio akamenya emiaka emenge.
WIS 4:14 Omoyo oye nigo omogogetie Omonene erio akamwayereria akamorusia ase ense y’obobe. Abanto bakarora ring’ana eri korende tibamanya engencho yaye; tibamanya ring’ana eri erimo;
WIS 4:15 buna Nyasae n’obuya o; omonge bw’amaabera; ere nigo akorenda baria bare abaye.
WIS 4:16 Omonto omonyaboronge oikire gokwa nagambie abwo bare moyo batamoirogeti Nyasae. Omosae oyio obeire omochenu nabasokie abanto abagotu abwo batamoirogeti Nyasae.
WIS 4:17 Abanyabibe mbarore omonyaboronge ogokwa korende tibakomanya emeroberio y’Omonene ase omonto oyio, boigo tibakomanya nase ki Omonene ababekire buya.
WIS 4:18 Mbachecherie ogokwa kw’omonyaboronge, korende Omonene nabaseke. Barabwo ekero barakwe tibagotindekwa namasikani; nonya nabakuure tibakobasika.
WIS 4:19 Omonene nabatugute inse nakobakiria kiri; nabanyegerie korwa ase oboroso bwabo erio batigare bosa nagosoka ase obororo. Monto onde taiyo arabainyore rinde.
WIS 4:20 Abanyabibe mbagambigwe ase obobe n’obwoba ekero ebibe biabo birabarwe, ogokora kwabo okobe nkobagambie ase obosio bwabo.
WIS 5:1 Ase rituko erio omonyaboronge natenene n’oboremu ase obosio bwa baria bare komochanda boigo na baria basiereretie emeremo yaye.
WIS 5:2 Ekero baramorore nigo baratengechigwe na koondoka mono, mbakumie mono buna atorigwe barabwo batarochi.
WIS 5:3 Barabwo mbaangame nagweitia ase emioyo yabo bagoteeba,
WIS 5:4 “Oyo noria tware gochecheria, tokamorora koba bosa; ekeene intwe nigo twarenge abariri. Nigo twakagerete buna ere nebarimo, na ekero akwete titwamweete masikani.
WIS 5:5 Inaki ekonyarekana bono ere are n’abana ba Nyasae na gotwara ribaga gati y’abachenu!
WIS 5:6 Korende intwe twangete chinchera chia boronge! Titwamenyete ase oborabu bw’ekeene, gose borabu bwaye tibwatobarerete.
WIS 5:7 Intwe nigo twaichire n’obobe n’obosareku; nigo tware goetenana ase erooro totabwateti nchera, gose titwamanyete enchera y’Omonene.
WIS 5:8 Okweimokereria gwaito igoro ninki gwatokonyire? Ngeria ki twanyorire ase obonda togwetogeria?
WIS 5:9 Ebio bionsi biaetire buna omorengari; buna egento okoigwa naende kweba.
WIS 5:10 Buna emeri ekwamereria emerindo nyancha, korende ekero yaetire teri gotiga nchera, gose tokobwatia orore ase yaetera gati gati yemerindo.
WIS 5:11 Gose buna enyoni ekoiruruka ase embeo etari gotiga kemanyererio kende gionsi ase egoetera; ero nigo egoaka aka embeo inke inke ase chimbaba chiaye, ero nigo egoeta ase embeo korende teri gotiga kemanyererio ase yaetire.
WIS 5:12 Boigo nonya nensara ekero yarutirwe nigo egoeta ase embeo korende teri gotiga enchera ase embeo, gose monto onde tokomanya ase yaetera.
WIS 5:13 Boigo naitwe magega kotwaiboirwe, nigo togosira na titori gotiga kemanyererio kende ki’obuya, korende nigo togosira ase obobe bwaito intwe abanyene.”
WIS 5:14 Ogosemeria kw’omonyabibe nigo konga buna embeo; nigo konga buna riuro rikoirwa n’emerindo; nigo rigwatananwa buna erioki bosio bw’embeo, rigoeta nagotainyorwa buna omogeni bwe rituko erimo.
WIS 5:15 Korende abanto abaya nigo bakomenya kare na kare nengeria yabo nigo ere ase Omonene; ee Nyasae Omonene nere okobaakana.
WIS 5:16 Ase igo barabwo mbanyore engeria eng’ikeranu n’egutwa ekomekameka ase okoboko kw’Omonene, ekiagera ere nabatube ase okoboko kwaye gw’okorio na kobakengera okoboko kwaye gw’echinguru.
WIS 5:17 Omonene naorokie obwanchani bwaye obonene buna ebirwanero bi’esegi erio aboyie abanto baye barwanie ababisa baye.
WIS 5:18 Ekeene nkebe buna engoba y’egekuba, okogaambigwa gw’ekeene nkobe buna ekegogwa kia motwe.
WIS 5:19 Obochenu mbobe buna enguba yaye.
WIS 5:20 Natieri endamwamu yaye enene buna omoro, na ense yonsi nebwaterane nere korwania ababisa abwo batabwati semi.
WIS 5:21 Enkoba neche rimo rioka igoro ase amare buna chinsara korwa ase obota.
WIS 5:22 Embura y’amagena nebachere buna chinsara n’eritimo; amacha anyancha nache ase obororo ase engencho yabo, nechindoche nchibasiri chitari n’mabera.
WIS 5:23 Embeo entindi neche ase engencho yabo, nakobairurukia gochia are buna ekembugambugu. Obone mborete ogosira ense yonsi; ogokora okobe nkonyegeri abanene b’ense.
WIS 6:1 Tegerera inwe abarwoti moigwe, inwe abagaambi be’ense yonsi maya aya.
WIS 6:2 Integerere inwe aba mokogambera emeganda ya’banto n kwegokia ase chinse chionsi.
WIS 6:3 Obonene more nabwo nigo mwaetwe n’Omonene; boigo n’okobua gwonsi nigo mwakonyorete ase Nyasae Omonene. Ere narenge emeremo yaino na koringoria emeroberio yaino.
WIS 6:4 Ekiagera buna abakoreri ase oborwoti bwaye, tibwagambete buya, onye timokobwatia amachiiko, gose kobwatia emeroberio ya Nyasae;
WIS 6:5 nabachere ng’ora na kobaa egesusuro egetindi, ekiagera egesusuro egetindi nigo kogochera baria bare nokobua.
WIS 6:6 Abanto bande abake mbaaberwe ase engencho y’amaabera; korende baria bare n’okobua mbaegwe egesusuro egetindi.
WIS 6:7 Ase engencho Omonene o bonsi tamoirogeti monto onde bwensi, obonene bw’omonto tibokogera anyore ogwanchereria; nere omonyene obatongente bonsi, abanene n’abake, na nigo akorigereria okogania kwa bonsi atari gwanchereria.
WIS 6:8 Korende baria bare n’obonene mbaringorigwe mono.
WIS 6:9 Bono inwe abarwoti igwa amang’ana ane, bono eegerie koba n’obong’aini timocha komocha.
WIS 6:10 Baria batenererete amang’ana y’obochenu mbancherwe koba abachenu. Boigo na baria begerigwe ayio mbanyore enchera yokwerwanerera engaki y’ekina.
WIS 6:11 Bono twara erango ase amorokerio ane; kabe n’okogania ase aro erio abaorokereri mobe n’amasikani.
WIS 6:12 Obong’aini nigo bokoraba tibokorima. Baria banchete omong’aini nigo bakoborora bwango, boigo na baria bakoborigia nigo bakobonyora.
WIS 6:13 Obong’aini nigo bogotanga kweorokia ase baria babotagete.
WIS 6:14 Ekero okoboka mambia chuni korigia obong’aini aye togochandeka; nigo okobonyora bokoganyete gesieri kiaye.
WIS 6:15 Gotegerera obong’aini buya n’okonyora chisemi chindonge. Koraborigie botuko na mobaso togochandeka.
WIS 6:16 Obong’aini botambe nigo bokorigia baria baisaine; ekero bogocha nigo bokoerokia ase bare ase enchera y’obwanchani, nigo bokoba nabarabwo ase kera ebirengererio.
WIS 6:17 Omochakano bw’obong’aini nogotwara erango kwegerigwa; gotwara erango ase okwegera n’ogwancha obong’aini.
WIS 6:18 Ogwancha obong’aini n’okobwata amachiiko aye; okobwata amachiiko aye n’koenekerigwa komenya kare na kare.
WIS 6:19 Okomenya obogima bwa kare na kare nigo gokorenta omonto ange na Nyasae.
WIS 6:20 Ase igo erango y’okonyora obongaini nigo ekoraa omonto gochia ase oborwoti.
WIS 6:21 Bono inwe abarai b’abaanto, onye mogokerete ebinto biaino bi’erigori n’ekemanyererio ki’obonene igoro ase abanto, sika obong’aini erio momenye kare na kare.
WIS 6:22 Nimbateebie obongaini ninki na omochakano oye norori. Tinkobabisa kende gionsi, nimbateebie omogano oye bwonsi korwa omochakano oye, nakobateebia buya amang’ana aye ntari gotiga enkeene gionsi.
WIS 6:23 Endamwamu embe tekoba mogisangio one, ekiagera obongaini tibori kogenda amo n’endamwamu.
WIS 6:24 Obonge bw’abang’aini n’ogotoreka ase ense, omorwoti omong’aini nigo akoa abanto baye oborendi.
WIS 6:25 Ase igo bono mwegere korwa ase amang’ana ane nainwe monyore okonyora okuya.
WIS 7:1 Inche Mwanyabaanto ogokwa buna abande, omoiborwa korwa ase omonto oria bw’eritang’ani oyio otongetwe korwa ase riroba. Nigo narosetigwe ’nkaba omobere ase enda ya mama ase engaki y’emetienyi kianda, magega yokoroisigwa goetera ase embego y’omonto na goetera ase omogooko bw’enywomo.
WIS 7:2 Ase emetienyi ekobwatia kianda, magega konaroisigwe korwa ase embego y’omonto ase omogooko bw’enywomo.
WIS 7:3 Ekero naiboretwe ngachaka koeyana embeo eyio ere oo nkagwa inse ase riroba erio rimbwekaine, egento kw’eritang’ani nakorete n’okorera buna abande.
WIS 7:4 Inkaboigwa chianga chi’abana, ’nkarendwa ase enchera engiya.
WIS 7:5 Morwoti onde taiyo ochagete komenya ase enchera ende engao;
WIS 7:6 ekiagera bonsi nigo bagocha ase ense goetera ase enchera eyemo na barwa ase ense goetera enchera eyemo.
WIS 7:7 Bono inche ngasaba nkaegwa obosemia; Ngasaba Nyasae ere akanga enkoro y’obong’aini.
WIS 7:8 Nigo naganetie obongaini kobua ebirogo na obonene, nkarora obonda koba egento bosa ekero bokorenganigwa na obongaini.
WIS 7:9 Tinabwekanetie obongaini gento kende gionsi ki’erigori rinene, ekiagera etaabu yonsi ere ase ense nigo enga buna amaroba, ne chifeta mbosa ase obongaini.
WIS 7:10 Nigo nanchete chisemi kobua ekieni na okoba buya, nigo nanchete obongaini obo kobua oborabu bw’erisase, ase engencho oborabu bwaye tibori korima nonya ngake.
WIS 7:11 Amaya onsi nigo angicherete nonya n’obongaini; ase obosio bwaye nigo nanyorete enibo etari kobareka.
WIS 7:12 Nigo nagokerete aya onsi ekiagera andeterete obongaini; korende timanyeti buna obongaini nabwo obogima bwa ayio onsi.
WIS 7:13 Nigo negerete ntari nabwoba boigo nkaegeria ntari kwemurungania; timbiseti banto obotenenku bwaye.
WIS 7:14 Obong’aini n’eniibo etari koera ase abanto; baria bakwenyorera obongaini nigo bakoba abasani ba Nyasae; ere nigo akoenekia onsi aria bakwegera korwa ase are.
WIS 7:15 Nigo ngosaba Nyasae ankonye inkwane korengana buna aganetie, nebirengererio biane bibwekane naria negeire. Nyasae omonyene nere omoteneneri bw’obong’aini; ere nigo akobamochia baria bare abang’aini.
WIS 7:16 Intwe nigo tore ase amaboko aye amo namang’ana aito, chisemi chiaito boigo nonya noboroisia bwaito.
WIS 7:17 Ere nere ongeire obongaini mono goetenia ebitongwa bionsi: Inee ense ninki na bionsi ebireo ninki biroseirie,
WIS 7:18 Omochakano bwe chingaki, omoerio oye, na gati gati yaye, ogonchoreria gwechingaki n’ebiro,
WIS 7:19 okobwatana kw’emiaka nechingenangeni.
WIS 7:20 Onyegeirie igoro yebitongwa bire moyo biria, ching’iti chi’orosana, chinguru chi’omoika, okobua ne chinguru chia Mwanyabaanto, ebimeria ao ao boigo nemeri yebimeri n’eki egokorerwa.
WIS 7:21 Negeire igoro y’amang’ana abisekanete boigo naria are maiso marore, ase engencho chisemi echio chire omworokia bw’ekeene chianyorokereirie.
WIS 7:22 Ase obongaini nore oo omoika bwechisemi n’obochenu; omoika bwoka okweorokia ase chinchera chinyinge, omwororo mono oyio okomenya ase obuya; ebirengererio ebiya, ebiororo na bitagosareka; ebio bigwancha amaya, boigo bitari gosinywa gokora kende;
WIS 7:23 bire ebiororo na bianchete abanto; omoyo omoikeranu, oria okwegeneka na otari na bwoba bonde; ebio bibwate chinguru na okobua gwokorora onsi; oria ogweta ase kera oyobwate ebirengererio, bire ebikeranu na obongaini bwa igoro mono.
WIS 7:24 Obong’aini nigo bokogenda bwango kobua orogendo ronde rionsi; nigo bore obuya na nigo bogosoa ime ase kera egento.
WIS 7:25 Obong’aini n’Omoika bw’echinguru chia Nyasae, nokoenekia gwe chinguru na obonene bwa Nyasae bw’echinguru; ase igo kende gionsi getari gechenu tikegosoa nonya ngake.
WIS 7:26 Obong’aini n’oborabu bwa Nyasae bwa kare na kare, ekerore ekerabu ki’ogokora kwa Nyasae na omobwekano bw’obuya bwaye.
WIS 7:27 Nonya obongaini bore obomo nabo bogokora kende gionsi, tibori goonchoka nonya bogokora kera egento ase oboyia. Ase ebigori bionsi nigo bogosoa ase emioyo y’abachenu na kobakora abasani ba Nyasae na ababani.
WIS 7:28 Ase engencho Nyasae nigo anchete omonto ore n’obongaini.
WIS 7:29 Obong’aini nobuya goetenia omobaso na goetenia ebiombe biechingenangeni; nigo bore obuya goetenia oborabu bwa mobaso.
WIS 7:30 Ekiagera magega yomobaso obotuko nigo bogosoa, korende obobe tibogoetania obongaini.
WIS 8:1 Chinguru chi’obong’aini nigo chigosoa kera ase ense eye na kobeka kera egento ase omoroberio omuya.
WIS 8:2 Nigo nanchete obongaini nkaborigia korwa chingaki chi’obosae bwane; nigo nabwate okogania koira obongaini koba omwanchi one, nigo nangusegete mono n’obuya bwaye.
WIS 8:3 Obong’aini nigo bokoira ogotogia kwaye kw’eritang’ani ase okomenya na Nyasae, n’Omonene o bionsi nigo anchete obongaini.
WIS 8:4 Obong’aini nigo bomanyete amang’ana yogokumia a Nyasae na nigo bogokora emeroberio yaye.
WIS 8:5 Onye enibo n’egento giokaganerigwa ase obogima obo, obotenenku ninki korenganigwa n’obongaini bokomenta amang’ana onsi?
WIS 8:6 Onye obomanyi n’egento giokaganerigwa koba nakio, kende tikeri kiya goetania obongaini obwo bokoroisia bionsi.
WIS 8:7 Inee, aye mbwanchete ekeene? Bono engeria y’emeremo yobongaini nokoba nembwa engiya, koba nobomanyi boke, ekeene noboremu. Ase obogima kende tikeri kiya goetania ebi.
WIS 8:8 Inee, aye notagete koba nobomanyi obonge? Obong’aini nigo bomanyete amang’ana a kare na boigo naria agochia gocha; nigo bomanyete keria abanto barengereretie na boigo nigo bomanyete koganyana abanto ase emechando yabo. Nigo bomanyete ebikone bia Nyasae na buna emegano yense egendereretekoba.
WIS 8:9 Bono inche nigo nachorete komenya n’obongaini, ’namanyete buna mbong’e obosemia obuya na kombeka chinguru chingaki chi’obororo n’emechando.
WIS 8:10 Ase engencho y’obong’aini ninsikwe na abanto ekero bakuomerana, nonya n’abagaaka mbansike nonya kinde omosae.
WIS 8:11 Nigo bararore buna okonacha kwane ase amang’ana nigo kore okwaboronge, nonya nabagaambi mbaansike.
WIS 8:12 Ekero ndabe gikirete ntari gokwana, nigo baranganye goika nkwane, na ekero ndakwane nigo barantegerere. Ninsa gokwana ase chingaki chintambe, nigo barantegerere buya.
WIS 8:13 Ase engencho y’obong’aini nigo ndaegwe ogotakwa, na baria barache magega yane mbanginyore botambe.
WIS 8:14 Nigo ndame nokobua ase abanto b’ebisaku;
WIS 8:15 baria bakoraa ase chinguru nigo baranyiroke ekero baraigwe igoro yane. Gati y’abanto baane nigo ndabe omobui na omonyanguru ase esegi.
WIS 8:16 Ekero ngosoa nyomba nigo ngotimoka amo nobongaini, ekiagera bororo tibori ase okomenya naborobwo korende n’omogooko bwoka.
WIS 8:17 Ekero nkorengereria amang’ana aya ase omoyo one ime na ase ebirengererio biane, buna ogotakwa nigo gokonyorekana ase obongaini,
WIS 8:18 buna baria banchete obongaini nigo bakonyora omogooko botambe, na baria bagokora emeremo yaye nigo bakonyora enibo etari koera, na baria bagokwana naborobwo nigo bakoba abang’aini, na baria bakobwatia amang’ana aye nigo bakonyora amasikani; bono nigo natarire goeta nkorigia obongaini obo.
WIS 8:19 Ekero narenge omwana nigo narenge n’ebiegwa biria biokoiboreranigwa, nigo nabete n’egesio koba n’enkoro engiya, gose ase enchera ende nigo narenge omuya, ngasoa ase omobere omuya.
WIS 8:20 Korende nkamanya nga tikonyora obongaini onye tinkoegwa na Nyasae; na ekero namanya buna Nyasae nabo akong’a n’ekemanyererio kiobong’aini. Ase igo nigo nasabete Omonene n’omoyo one bwonsi nkamosorora ngoteeba:
WIS 9:1 Aye Nyasae bw’echisokoro chiaito, Omonene omonyamaabera! Ase ring’ana riao nigo gwatongete ebinto bionsi.
WIS 9:2 Ase obongaini bwao ogatonga omonto abitenenere bionsi biria gwatongete,
WIS 9:3 amenye ense ase omoroberio na obongaini, na gokorera ekeene ase omonyo omuya.
WIS 9:4 Nigo ngogosaba onge obongaini obwo bore ensemo yekerogo kiao ki’obonene; tobaisa konyanga inche gati y’abasomba bao.
WIS 9:5 Inche n’omosomba oo, omwana bw’omosomba oo omosubati, omonto omoreu otari na kobua konde, tindi na nguru komanya igoro y’amachiiko ao gose okogambigwa.
WIS 9:6 Neisa koba omonto ore omoikeranu, onye tabwati obongaini bokorwa ase ore, oyio nigo are bosa.
WIS 9:7 Nigo gwanchorete koba obogambi bw’abaanto bao, oborwoti bw’abana bao abamura na abaiseke.
WIS 9:8 Nigo gwanchigete inyagache Hekalu ase egetunwa egechenu kiao, boigo n’egesasiimero ase omochie oyio gwachorete koba obomenyo bwao, omobwekano bwe’eema eria kwaroisetie kare.
WIS 9:9 Obong’aini nigo bore naye; na nigo bomanyete ogokora kwao; nigo bwarenge naye ekero gwatongete ense. Obong’aini nigo bomanyete aria agokogokia na aria are amaronge korengana n’amachiiko ao.
WIS 9:10 Toma obongaini korwa agwo igoro ase achenu korwa ase ekerogo kiao ki’amaabera egechenu erio obongaini obwo bomenye amo nainche na gokora emeremo amo nainche erio inyare kwegera aria agokogokia.
WIS 9:11 Ekiagera obongaini mbomanyete amang’ana onsi, borobwo mbondae buya ase ogokora kwane; na omochenu bwaye mbondende.
WIS 9:12 Ogokora kwane ngwacheranwe, erio ningambie abanto bao ase ekeene na ninganie koba ase ekerogo ki’obonene gia tata one.
WIS 9:13 “Ningo oramanye ebirengererio bia Nyasae? Gose ningo oramanye emeroberio yaye?
WIS 9:14 Ebirengererio bia Mwanyabaanto tibisaini kende nonya nechisemi chiabo nigo chigosiria.
WIS 9:15 Ase engencho emebere eye yaito egokwa nigo ekongaina emioyo yaito. Omobere oroisirie korwa ase amaroba nigo ere egurube ase ebirengererio ebiikeranu.
WIS 9:16 Nigo togokagera bosa igo ase amang’ana y’ense; naria are ange naitwe titokoyanyora totagiramoreti. Ningo rende oranyare kwegera aria are igoro?
WIS 9:17 Onde taiyo oranyare kwegera obosemia bwao aye Nyasae, onye aye tokomoa obongaini na gotoma Omoika Omochenu korwa agwo ase ore igoro.
WIS 9:18 Nabo chinchera chi’abaanto ase ense chiabegetwe buya, bakabwata aria agokogokia erio bagatorigwa ase engencho y’obong’aini.”
WIS 10:1 Obong’aini nigo bwarendete oria otongetwe bw’eritang’ani, tata bw’ense, oria otongetwe ere bweka magega y’abande bonsi. Obong’aini bokabotoria korwa ase okomocha kwaye;
WIS 10:2 obongaini bokamoa chinguru chi’okogambera ebitongwa bionsi.
WIS 10:3 Korende omonto oyomo omomochi agaeatanana korwa ase obongaini ase engencho y’obororo bwaye, ere agasira ase engencho aitete momura omwabo ase engencho y’endamwamu yaye.
WIS 10:4 Ase engencho y’omonto oyio etoigo egacha ase ense, korende nainse ase engencho y’obong’aini agatoreka. Obong’aini bokaraa omonto oyomo omonyaboronge agetanga korwa ase etoigo.
WIS 10:5 Ekero chinse chiaigwananete ase ogokora amabe, obongaini bogakonya omonto oyomo oyio omoirogete Nyasae n’moyo oye bwonsi. Ase obongaini omonto oyio akabwata amachiiko a Nyasae nonya ngoika komorwa omwana oye oyio anchete mono.
WIS 10:6 Ekero abanyabibe bare gosirigwa, obongaini bogakonya omonto oyomo omonyaboronge ekero omorero oruete igoro na gosiria emechie etano korende ere agakonyeka.
WIS 10:7 Nonya ngoika reero iga oboene bw’ogosaria kwabo nigo gokororekana: ense eyio nigo ere erooro na nigo ekorwa erioki; emete y’aroro nigo ekwama amatunda korende takoba rinde, rigena ri’omonyo nao riteneine gotoinyoria igoro y’omonto otegenete.
WIS 10:8 Abanto b’emechie eyio nigo bangete obongaini, tibari goatanana amaya na amabe. Goetania igo bebire oboriri bwabo erio okobugwa kwabo tikwebwa rinde.
WIS 10:9 Korende obongaini bogakonya baria baborigeti.
WIS 10:10 Omonto oyomo ekero are gotama korwa ase endamwamu ya momura omwabo, obongaini nigo bwamoraete buya. Nigo bwamworogeti oborwoti bwa Nyasae na komworokereria amang’ana amachenu. Obongaini bokamobuera ase emeremo yaye; na bokamoiborera amatunda y’emeremo yaye.
WIS 10:11 Ekero abachandi baye batagete koira enibo yaye ase obounereria, obongaini bokamokonya ere agatenenka.
WIS 10:12 Obong’aini bokamorenda korwa ase ababisa baye na baria bamoboerete. Ase esegi yarenge endoro obongaini bokamoa obobui, erio akamanya nga obuya nigo bore n’echinguru kobua bionsi.
WIS 10:13 Nainde ekero omonto oyomo omonyaboronge aonetigwe gochia ase obosomba, obongaini nigo bwamotangete korwa ase ebibe. Obong’aini nigo bwarenge nere ase echera,
WIS 10:14 ekero arenge echera, obongaini bokamokonya erio akaegwa okobua igoro ase omorwoti erio akamokora koba omonene ase abanene baye. Baria bamosoerete bakarorekana koba abanyaborimo, nere akanyora amasikani a kare na kare.
WIS 10:15 Obong’aini bogatoria abanto abachenu batarenge na komocha abwo bairetwe ase ense engeni eyio yabakorete koba abasomba.
WIS 10:16 Obong’aini bogasoa ime y’omonto oyomo Omonene, na ase okobua akabarwania abarwoti abwo barenge kwobonyia.
WIS 10:17 Obong’aini bokaa abanto ba Nyasae engeria y’emerebo yabo; obongaini bokabaraa ase enchera yogokumia bokoba ase bare egekengere ase omobaso na oborabu ase chingaki chia botuko.
WIS 10:18 Obong’aini bokabatambokia enyancha embariri, bokabaraa gati gati y’amache amange,
WIS 10:19 Korende bokabasiria ababisa babo ase amache bokarusia emebere yabo ase emerindo ya nyancha.
WIS 10:20 Ase igo abanyaboronge bagachecheria abanyabibe bagatera na gotogia erieta riao richenu, ee aye Omonene bonsi bakagotogia ase engencho kwabarwanererete.
WIS 10:21 Obong’aini bokaigora emenwa yechisokoro chiaito bagakwana, boigo na gokora chimeme chi’abana abake gokwana buya.
WIS 11:1 Obongaini nigo bwabakonyete abanto abwo bare koraua n’omobani omochenu.
WIS 11:2 Bagaeta ase erooro ase abanto batamenyete bakaagacha chiema chiabo ase monto onde konya ataraeta.
WIS 11:3 Bakabua ababisa babo na kobabua baria barenge koamererania nabarabwo.
WIS 11:4 Ekero erang’o yabariete nigo bakoreerete, aye okobaa amache korwa ase egetare bakanywa erango yabo egasira.
WIS 11:5 Amaakwa aria kwaete ababisa babo agakonya abanto bao ase emechando.
WIS 11:6 Ribaga ri’amache amaya agotirimboka buya amache agaonchoka akaba amanyinga.
WIS 11:7 Ase engencho ababisa baria baruete ogochika buna abana b’abaanto bao baitwe, aye okaa abanto bao amache amange.
WIS 11:8 Okaorokia goetera ase erango yabo chingaki chiria buna aye kwaete ababisa babo egesusuro.
WIS 11:9 Ekero batemetwe nonya bare koegwa egesusuro ase amaabera, bakerorera buna abanyabibe bachandetwe ekero kwabagambetie n’endamwamu.
WIS 11:10 Okabakuurera buna omoibori agokuurera abana baye. Korende akaenekia abanyabibe abwo buna omorwoti omotindi akogambia.
WIS 11:11 Baria barenge are boigo nabarenge ange bonsi bagachandeka.
WIS 11:12 Bakaiyeria amariga ara kabere ekero bainyorete aria abanyorete.
WIS 11:13 Ekero baigwete buna egesusuro kiao nigo giakonyete abanto bao, bagateeba buna aye Omonene naye gwakorete ayio onsi.
WIS 11:14 Nonya konya bachayire oyio agwo ritangani konya otugutirwe na gotigwa, magega yayio onsi nigo bamokumetie, ekero baigwete erango enene goetania abasaria.
WIS 11:15 Ase engencho y’oboriri n’ebirengererio biabo ebibe ebio biabasiretie, bagasasiima ching’iti n’emegwekano yogosamimwa, aye okabaretera ebitongwa bitaisaini kende bibae egesusuro,
WIS 11:16 mbamanye ng’a omonto nigo akoegwa egesusuro ase ebinto biria biria akorete nabio ebibe
WIS 11:17 Ase okoboko kwao gwechinguru, ogatonga ense korwa ase kende getare, kwabeire botambe omonyanguru nabo kware kobaretera chingangau gose chindo chintindi,
WIS 11:18 gose ching’iti chintindi mono echio chitanya kobao, gose ching’iti echio chikoeyana omoika bw’omorero, gose chiria chikoeyana erioki ririto chiria chigosaria, gose chikorusia amariga y’okoondokia.
WIS 11:19 Ching’iti echi nigo chiare echi’okoondokia mono nonya tichiare goita omonto, nigo chiare kororekana chi’okondookia mono.
WIS 11:20 Korende aya tarenge ay’engencho. Nabo kware kobarigia ase ekeene kiao nakobaita bakwe, korende aye gwachorire gokora kera egento ase ekerengo.
WIS 11:21 Aye nabo okoorokia chinguru chiao buna oragani, na onde taiyo oratenene mamincha yao.
WIS 11:22 Ase ore ense engima nigo enga buna enyeke eyemo ase eratiri; nigo enga buna entonyi yerimi ria mambia.
WIS 11:23 Korende aye n’omonyamaabera ase bonsi ekiagera aye n’omobui o bionsi; aye tori korigereria ebibe b’abaanto bao, nigo okobaa chingaki erio baangame.
WIS 11:24 Aye nigo bwanchete ebinto bionsi bire ase ense, gose tibwangeti kende ase ebio gwatongete. Anga tigwatongete kende onye ndiria okiangete.
WIS 11:25 Gento kerabe moyo onye aye togwancha? Ngaki keragenderere kobao onye tikwagetongete?
WIS 11:26 Gwancheire ebinto bionsi bibe oo aye Omonene.
WIS 12:1 Omoika oo oyio otari gokwa nigo ore ase ebinto bionsi.
WIS 12:2 Ase igo aye nigo okorongeyia baria bagokomochera ase enchera y’obwororo; nigo okobainyoria na kobakuurera igoro yaria bakomocheire, erio batige obobe bwabo na kogosemeria aye Omonene.
WIS 12:3 Boigo nonya mbaria bamenyete ase ense yao enchenu, nigo kwabagechete ase engencho bare gokora amang’ana yokogechia mono: nigo bare gokora oborogi n’ogosasiima gotare koronge;
WIS 12:4 aye nigo kwabagechete ase engencho bare gokora amang’ana y’okogechia mono:
WIS 12:5 nigo bare konyenya abana batari na amaabera, bakaria chinyama na manyinga y’abanto buna ekengwanso; barabwo bagasoa ase ogosasiima okobe kwa bobisi,
WIS 12:6 na goita abana abwo batare na nguru chi’ogwetanga korwa ase bare. Ase ogwancha kwao abanto abwo bagasirigwa n’abagaaka baito;
WIS 12:7 erio ense eyio aye bwanchete goetania chionsi ebe obomenyo bw’abaanto abwo babwenerete koba abasomba bao.
WIS 12:8 Korende nonya naba aye nigo kwabarorerete amaabera ase engencho barabwo n’abanto bao. Nigo gwatomete chinchoke chigatangana omoganda bw’abarwani esegi erio chibasirie ngora ngora.
WIS 12:9 Anga nabo gwancherete abanyaboronge basirie abanyabibe ase esegi; gose anga nabo kwabasiretie ase ogwanchera ching’iti chintindi chibaboere, gose goetera ase ring’ana riao erimo ritindi.
WIS 12:10 Korende aye okabagambia ng’ora ng’ora okabaa ribaga kwangama; nonya aye kwamanyete nga nigo bare gokora ebibe bobisi: nigo barenge ababurukanu korwa okoiborwa kwabo naende tibarenge goonchoreria embwa yabo.
WIS 12:11 Barabwo nigo baragereirie korwa kare, gose tari ase engencho kwamoirogete monto onde bwensi erio tikwabaa egesusuro ase engencho y’ebibe biabo.
WIS 12:12 Ningo oranyare gotenena na koamereria ay’ogokora, gose nongo oranyare gotanga okogambigwa? Ningo oragosoere buna gwasiririe chinse echio gwatongete? Ningo oratenene bosio bwao koegerera abanto abwo ababe?
WIS 12:13 Nyasae ende taiyo otatiga aye oria okorigereria okogania kw’abaanto bonsi, nase ngo obwenerete koorokia buna kwagambire bobe;
WIS 12:14 gose morwoti onde tari gose omogambi oranyare kogosoera ekero kwaeire monto onde bwensi egesusuro.
WIS 12:15 Ase engencho aye n’omonyaboronge na nigo okogamba ebinto bionsi buya, tikwana kogambia monto onde bwensi ase chinguru.
WIS 12:16 Okobua kwao n’ensoko y’oboronge bwao; nigo okororera abanto bonsi amaabera ekiagera aye Omonene o bonsi.
WIS 12:17 Onye bwanyabaanto gakoba n’echitangutangu ase okobua kwao, bono aye nigo okoorokia chinguru chiao na kobaa egesusuro baria bamanyete okobua kwao korende tibagokora buna aye origeti.
WIS 12:18 Nonya kobwate okobua okonene, aye nigo okogambia ase obwororo; na nigo ogotogambera ase oboremereria obonene ekiagera aye nore n’okobua gwokogambia ngaki ende yonsi origetie.
WIS 12:19 Ase ogokora kwao kwaorokereirie abanto bao buna omonyaboronge naganeirie koba obwororo. Kwaeire abana bao ogosemeria okonene, ekiagera ekero abanto bamochire aye nigo okobaa okobua gw’okwangama.
WIS 12:20 Aye nigo kwarendete na nigo kwarenge omoremereria ase okoa ababisa b’abaanto bao egesusuro nonya baganeirie gokwa; nigo kwabaete ribaga rinene gotiga obobe bwabo.
WIS 12:21 Korende abanto bao aye omonyene okabaa egesusuro egetindi, nonya konya kwariereite chisokoro chiaito eira ase amang’ana amaya.
WIS 12:22 Bono aye nigo ogotoa egesusuro, korende nigo ogosusura ababisa baito mara chiribu ikomi na goetania erio ekero toragambie toinyore obuya bwao na ekero tokogambigwa tosemerie kwaberwa.
WIS 12:23 Bono baria bamenyete chinchera chimbe, nigo kwabachandete korengana n’echinchera chiabo chi’okogechia.
WIS 12:24 Nigo basirerete are ase amamocho, bagasasiima ebingiti biria nonya n’ababisa babo bachayete; nigo bangainegete buna abana abariri.
WIS 12:25 Ase igo aye okabaa egesusuro ase engencho y’obobe bwabo, na egesusuro kiao gekabakora bakarorekana buna abanto abariri.
WIS 12:26 Nigo kiarenge egesusuro ekiororo, korende baria batari koigwa ogokuurerwa kwa Nyasae nigo baganeirie konyora egesusuro ki’endamwamu ya Nyasae.
WIS 12:27 Ekero baetwe egesusuro n’echingiti chiria barogete chinyasae bakainyora buna Nyasae nere Nyasae bw’ekeene nere oria oria bangire komanya. Ase igo bakaegwa egesusuro egetindi.
WIS 13:1 Abanto bonsi baria batamanyeti Nyasae nigo bare abariri nonya korwa ime. Abanto abwo barorire ebinto ebiya bireo, korende basinyirwe komwancha Nyasae ore moyo. Ere nigo okorigereria ebitongwa biaye korende birobio tibimomanyeti ere oyio ore omoroisia obo.
WIS 13:2 Barabwo nigo bakagete buna chinyasae echio chikogambera ense n’omorero, gose embeo, gose emerindo, gose ebitongwa bikoiruruka ase embeo.
WIS 13:3 Abanto nigo bagogetigwe n’obuya bw’ebinto ebio, bakabikagera koba chinyasae, korende anga nabo bamanyete buna ebinto ebio mbiabwate omonyene, oyio obietanetie bionsi. Oyio nere omochakano bw’obuya na nere omontongi o bionsi.
WIS 13:4 Bono ase engencho abanto bagokumeria chinguru chi’ebitongwa ebio, nebagwenerete kwegera korwa ase ebintongwa ebio buna oria obitongete nabwate chinguru mono.
WIS 13:5 Buna obuya bw’ebitongwa bore obonene, bono Mwanyabaanto nagwenerete kweegeria igoro y’omotongi oye.
WIS 13:6 Kero kende banto aba tibari nakomocha. Naro eranyarekane buna nigo bakagerete buna Nyasae bare korigia korende tibamonyora.
WIS 13:7 Barobwo nigo baetananire n’ebitongwa bia Nyasae, bakabirigereria buya na omoerio oye bakabirora nga nigo bire ebiya na bakabiegena.
WIS 13:8 Nonya nigo tibakonyara kwerwanerera buna tibari na komocha.
WIS 13:9 Korende onye bare n’okobua gw’okomanya ayio onsi, nonya n’okoringoria ense, ngaki rende batamanyete oria ore Omonene bw’ebinto ebi bionsi.
WIS 13:10 Korende baria bataisaini kende, mbaria bagosemeria ebinto bikwete, baria bakoroka ebinto biria birosirie n’amaboko a Mwanyabaanto chinyasae: ebinto biria bie chitaabu biria biroisirie buya, emegwekano y’echingiti gose amagena atari nangencho.
WIS 13:11 Omogechi emete nigo akogecha emete eria ebwenerete, erio orusia amasabo aye, erio oroisia buya egento kebwenerete korwa ase omote oria.
WIS 13:12 Erio oira ebingese biria biatigara oroiseria endagera oria oigota.
WIS 13:13 Korende nabo akorusia ekengese ekemo keria getaisaini kende, ekio kebandegete naende kebochogete chingoro chinyinge, ere okeroisia buya chingaki atimogete goika kiabwenera buya kiaba omobwekano o Mwanyabaanto;
WIS 13:14 gose omobwekano o ngiti ende yonsi. Nigo akogiaka erangi embariri na gotuba buya chingoro chiria chionsi.
WIS 13:15 Erio akaroisia ase gete agiya ase enyasi erio osunga omobwekano oria aroro,
WIS 13:16 nigo agokora aya onsi ase engencho ere amanyete buna oyio n’omobwekano bosa otanyare gwetenenera korende nigo oganeirie gokonywa.
WIS 13:17 Korende ere tari koba n’obosoku ekero agochaka gosasiima omobwekano oyo otari na bomoyo ochaka koyoteebia igoro y’enywomo yaye boigo n’abana baye.
WIS 13:18 Bono ere nigo agochaka gosaba igoro y’obogima obuya, obomoyo korwa ase omobwekano oyo otari moyo, nigo agosaba obokonyi korwa ase egento eke getabwati bomanyi, ogesaba orogendo oruya egento ekio getanyare kogenda nonya ngake!
WIS 13:19 Ere nigo agosaba okonyora okuya korwa ase emeremo yaye, korwa ase egento ekio amaboko aye atabwati nguru chinde!
WIS 14:1 Boigo nabo okonyora omonto otagete korina emeri ase emerindo emenge ogosaba obokonyi korwa ase egetugi ekio getari n’echinguru goetania emeri eria atagete korina!
WIS 14:2 Omonto gete nigo aroisetie emeri eyio erio kwenyorera engeria, omoroisia akayeroisia ase obomanyi bwaye.
WIS 14:3 Korende aye Omonene oborendi bwao nabwo bokoraa emeri ayio. Ekiagera nonya nyancha aye nigo okoroisia enchera, nonya nase emerindo abanto nigo bagoeta buya;
WIS 14:4 koorokia buna aye nabo ogotooria korwa ase kera ase, nonya n’omonto otabwati obomanyi obwo nabo agotara ase amaache.
WIS 14:5 Nigo kwarigetie ebinto ebio aye gwatongete bibwenere Mwanyabaanto; abanto nigo bakorora buna nigo bare buya nonya nase ekengese ki’omote, nigo bagotamboka nyancha buya ase ekengese ki’omote na baika ngumbu ende buya.
WIS 14:6 Aya naro akorekanete agwo ritangani, ekero amamonto gete amangainereria arenge gosira, omonto oria orenge ogosemeria gw’ense atamete gochia ase obwato inse y’oborai bwao agatigera ense oroiboro ri’ekegori ekeyia.
WIS 14:7 Ogosesenigwa kogacha ase obwato boria bwa Nuhu obwo bwaretete ogotoreka.
WIS 14:8 Korende okoragererigwa kwabeire ase emegwekano eyio eroisirie n’amaboko a Mwanyabaanto; boigo nonya noria oreisirie emegwekano eyio oragererigwe, oyio nigo aragererigwe ase engencho ere aroisirie omobwekano oyio otari na bomoyo bonde naende oyoroka e nyasae.
WIS 14:9 Nyasae nigo agechete abanyabibe boigo nigo agechete ogokora kwabo.
WIS 14:10 Keria kiarosigwe boigo noria okeroisirie mbaegwe egesusuro.
WIS 14:11 Emegwekano y’ogosasomwa eyio baria batamomanyeti Nyasae baroisirie neegwe egesusuro, nonya keroisirie korwa ase ebinto ebio Nyasae atongete, yabeire okogechia okonene, na yabeire egetango ase emioyo y’abanto, na yabeire omoeto ase amagoro y’ abanto abariri.
WIS 14:12 Obonyaka nigo bwachagete ekero emegwekano y’ogosasimwa yachagete koroisigwa. Yaochoganirie ebirengererio bia Mwanyabaanto korwa eroisigwa.
WIS 14:13 Mebwekano tiyarengeo korwa kare naende tekobao kare na kare.
WIS 14:14 Nigo yaretetwe ense goetera ase obwenenu bwa Mwanyabaanto, nakio gekogera omoerio oye obwango mono oroisigwe.
WIS 14:15 Omogaka oyomo agaichanigwa mono n’ogokwa kwa bwango mono kw’omwana oye, erio agwo akaroisia omobwekano bw’omwana oye oria okwete buna Mwanyabaanto onde bwensi agokwa akamoa amasikani buna Nyasae; erio akaa abanto abwo barenge inse yaye omoroberio bw’ogosasiima omobwekano oyio aroisetie.
WIS 14:16 Magega yaye, ebirengererio ebio ebibe bi’ogosasiima emegwekano bikaba n’echinguru goika bikaba buna ogochika, na emegwekano y’ogosasimwa ekaroisigwa abanto bagachiikwa koyesasiima.
WIS 14:17 Ekaba buna ekero abanto bamenyete are korwa ase omogambi obo oyio basigete mono, nigo bare korengereria buna ekieni kiaye kere erio baroisia omobwekano oye na koyosasiima nonya kare are nabarabwo goetera ase omobwekano nigo bakorengereria buna nao are ange nabarabwo.
WIS 14:18 Abaroisia aba b’emegwekano nigo bare koroisia omobwekano omuya mono erio nonya mbaria batamomanyete bakogokigwa nere.
WIS 14:19 Omoroisia kero kende nabo akogania kogokia abanene baye ase okoroisia omobwekano omuya mono goetania nonya n’omonene oye.
WIS 14:20 Abanto nigo bakogokigwa n’obuya bw’emeremo eyio, erio barora emegwekano eyio koba egento kebwenerete gosasimwa oyio ase ekero egeke basigete buna Mwanyabaanto.
WIS 14:21 Bono eke nigo gekoba omoeto ogotega abanto, ekiagera ekero abanto bare ase emechando gose ekero omogambi ekogamba n’echinguru ere, nigo akoira ebinto ebio biroisirie korwa ase amagena gose emete obiaa amasikani ayio Nyasae bweka aganeirie koegwa!
WIS 14:22 Korende bono amang’ana akaba amabe mono. Bono tiyarenge bobe ase bare gotatwara obomanyi igoro ya Nyasae. Abanto nigo bamenyete ase obobe obonene n’echisegi ase oboriri goika bagakaga nga igo nario bare n’omorembe.
WIS 14:23 Bagaita abana baabo ase ebingwanso bia bobisi, bagakora ebinto bi’obobarimo n’amang’ana ande arenge mamincha y’obotongi.
WIS 14:24 Bakeba amagima abo nonya n’echinywomo chiabo tibachisigete. Omonto nigo arenge goita oyonde bosa igo gose omogechia mono ase okorara na mokaye.
WIS 14:25 Kera egento gekaba ekebe, abanto bagaitwa bosa igo, oboibi bogaichora, obongainereria, oborianania, obwegenwa bokabora, okoamererania, oborimo,
WIS 14:26 okorianania baria batabwati komocha, abanto bagatiga goaka mbuya mono, emeburukano ase chinywomo, obonyaka n’obotomani.
WIS 14:27 Gosasiima emegwekano eyio nonya n’amarieta abo atari gwatorwa, nakio omochakano, na engencho ya kera obobe.
WIS 14:28 Abanto bagosasiima emegwekano eyio nigo baborirwe obongaini, gose nigo bakobana oborimo, gose bamenya obogima obobe na gotiana oborimo batari korengereria.
WIS 14:29 Abanto nigo basemeretie emegwekano eyio etari moyo na gotiana ogotiana okobe barengereria buna tibagocha konyora egesusuro.
WIS 14:30 Korende goika banyore egesusuro ase chinchera echi ibere: Ritangani nigo bakorete okomocha ekero batigete Nyasae bagachaaka gosasiima emegwekano, eriakabere tibakumeretie obochenu, nigo bare gokwana amang’ana y’oborimo erio kongaina abanto.
WIS 14:31 Ekero abakori amabe bakomocha, nigo baranyore egesusuro tari korwa ase chinguru chi’ ebinto bagotiana, korende korwa ase egesusuro kebatungetie barabwo.
WIS 15:1 Korende aye Nyasae oito, n’omoitongo na omonyakeene, aye n’omoremereria na nigo okogambera ebinto bionsi ase amaabera.
WIS 15:2 Nonya togokora ebibe ntomanyete chinguru chiao, intwe n’abanto bao. Titogokora ebibe ekiagera tomanyete buna itwe n’abanto bao.
WIS 15:3 Gokomanya aye n’obochenu oboikeranu, komanya chinguru chiao n’omochakano bw’okomenya kare na kare.
WIS 15:4 Intwe titorasirigwa n’emeremo y’oboroisia ya Mwanyabaanto, gose ase gento kende gionsi egesinini ekio giakirwe chirangi ao ao n’omoroisia.
WIS 15:5 Ekio gekororekana buya na kongusa abanto abariri batwara okogania ase omobwekano oyio otabwati obomoyo.
WIS 15:6 Baria bakoroisia ebinto buna ebio, na baria bakorigia kobisasiima bonsi nigo bakoamererania gokora obobe.
WIS 15:7 Omoroisia chinyongo nigo agotiringa esike buya erio oroisia ebinto biaye ase obongaini erio itwe twabikorera. Ebinto bionsi nigo akobiroisia korwa ase esike eria eria erio twarora mbiribi bibwenerete ase obokoreri na mbiribi bitabwenereti.
WIS 15:8 Naende ase emeremo ya bosa omoroisia oyo oroisia enyasae korwa ase esike eria eria are koroiseria ebinto binde, omoroisia oria nigo okorire korwa ase riroba buna ebinto biria akoroisia, ere nigo abwate omobere ogokwa, na ekero engaki yaikire yokoirania omoyo oye nigo akoirana gochia ase riroba aria ase aruete.
WIS 15:9 Korende ere tari gokumia buna amakweri amobereire ange, gose obogima bwaye n’obwenge; ere nigo akoamererania n’eriroba, n’etaabu ebinto ebio bikorwa ase riroba ere nigo akoroisia emebwekano y’okwegia.
WIS 15:10 Enkoro yaye nigo ere ribu na ogosemeria kwaye nigo kore okoreu mono kobua ebuse. Obogima bwaye tibori bw’erigori kobua riroba;
WIS 15:11 ekiagera ere tanya komanya Nyasae oria omotongete, Nyasae oria omoete obomoyo n’echinguru chi’ogokora ayio onsi.
WIS 15:12 Omonto oyio nigo akorengereria obogima bwaito koba egento bosa igo, nigo bonga echiiro ase akonyora okonyora. Nigo agoteeba nga mbuya konyora chitaabu ase nchera ende yonsi neba neria etabwenereti.
WIS 15:13 Omonto oyio oyio okoroisia emegwekano korwa ase riroba amo n’ebinto binde ebio bigwateka, nigo amanyete mono goetania abanto bande buna n’ebibe agokora.
WIS 15:14 Korende abariri goetania bonsi na baria barachandeke goetania abana abake n’ababisa baria bachandete abanto bao.
WIS 15:15 Barabwo nigo bakagete buna emegwekano y’abanto batamomanyeti Nyasae n’chinyasae, nonya ero tebwati maiso ekororera gose chimioro ekoeyanera, gose amato ekoigwera gose ebiara ekobwatera, n’amagoro abo takonyara gotara.
WIS 15:16 Mwanyabaanto nere omoroisia obo, omonto oyio obwate obomoyo botari obwaye nere oroisetie emegwekano eyio. Onde taiyo oranyare koroisia enyasae ere engiya goetania Mwanyabaanto.
WIS 15:17 Kera omonto goika akwe korende kende gionsi ere akoroisia nigo gekwete korwa omochakano. Ere nigo are buya kobua egento ekio agosasiima. Ere ekeene nigo are moyo, korende keria agosasiima tikeri moyo naende tigekoba moyo riinde.
WIS 15:18 Abanto abwo nigo bagosasiima nonya n’echingiti chinde chi’ogokumia chindiri goetania ebitongwa binde.
WIS 15:19 Ekero ogochirengania n’ebitongwa binde, chirochio tichiri kogokia nonya ngake. Chirochio tichianya konyora ogotogigwa korwa ase Nyasae.
WIS 16:1 Ase igo, abanto abwo bakanyora egesusuro korwa ase ebitongwa ebio ebio buna yaganeirie; bagachandwa korwa ase ekeombe ki’ebitongwa ebio.
WIS 16:2 Korende aye Omonene ribaga ri’okoa abanto abwo egesusuro okabarorera amaabera. Aye okabanchera bakaria endagera y’ense engeni yarenge enyansu erio goisanekia okogania kwabo.
WIS 16:3 Nigo gwakorete igo erio abanto baria bare gosasiima emegwekano ekero baraigwe enchara basirie okogania gw’okoria endagera ase engencho y’ebitongwa biria bikogechia ebio baireretwe. Korende abanto bao nigo baigwete enchara ase ekero egeke erio magega yaye bakanyora endagera eria yare gwansa mono.
WIS 16:4 Nigo yabwenerete abachandi baria b’abaanto bao bachandeke ase okoborwa ebinto biria baganeti ase obogima bwabo, korende abanto bao bakerorera buna ababisa babo bare gochandwa.
WIS 16:5 Ekero ching’iti chiria chiare koondokia chiarenge n’esumo chiaborete abanto bao chibaite bakwe, aye tikwagendererete kogechigwa goika omoerio.
WIS 16:6 Nigo bachandetwe ase ekero egeke erio kebe ekiorokererio ase bare. Erio aye okabaa ekemanyererio gi’okobagwenia, erio obainyorie okogania kw’amachiiko ao.
WIS 16:7 Onde bwensi ore korigereria ekemanyererio ekio kwabaete nigo are kogwena, eki kwamogwenia tari ekemanyererio keria korende naye omotoria obonsi.
WIS 16:8 Ase ogokora igo nigo kwaenekeretie ababisa baito buna aye naye ogotoria abanto korwa ase kebe kende gionsi.
WIS 16:9 Ababisa baito nigo bakwete ase okoromwa n’echingige n’echingi, na nchera ende yonsi y’okobatoria tiyarenge oo, ase engencho mbagwenerete koegwa egesusuro n’ebitongwa ebio.
WIS 16:10 Korende nonya n’echingiti chiria chiabwate esumo tichianyarete gosiria abanto bao, ekiagera aye nigo gwachete n’amaabera okabagwenia.
WIS 16:11 Nigo barometwe n’echingiti erio bainyore amachiiko ao, korende bagatorigwa bwango erio tibakweba, na babe aboro ase okomanya obuya bwao.
WIS 16:12 Riogo rinde tiriyo riabagwenetie, korende goetera ase ring’ana riao rioka, aye Omonene abanto bao bakagwena.
WIS 16:13 Aye nobwate okobua igoro y’obogima n’ogokwa; aye nigo ogotirimbokia abanto goika ogokwa naende kwabairania.
WIS 16:14 Omonto omobe nabo agoita oyonde, korende ere takoirania oria okwa abe moyo, gose takonyara gotoria enkoro esibire ase ogokwa.
WIS 16:15 Monto onde taiyo oranyare gotama korwa ase ore.
WIS 16:16 Abanyabibe baria nigo bangete gokomanya, okabasusura n’echinguru chi’okoboko kwao. Bakairwa n’emerindo emenene, n’embura y’amagena, n’echinkoba chitari gosira na gosirigwa n’omorero.
WIS 16:17 Ogokumia nkoria nga amache ayio akageire korimia omorero, tanyarete korimia, omorero oyio nigo bwogete ase chinguru mono ekiagera chinguru chi’ebitongwa chionsi nigo chikorwana erio gotoria abachenu.
WIS 16:18 Ase chingaki gete, omorero oria ogasiria chinguru chiaye erio tosiria ebitongwa ebio biaretetwe erio koa abanyabibe egesusuro erio abanto abwo barore na komanya nga endamwamu yao nigo yababwatetie.
WIS 16:19 Korende naende ase chingaki gete omorero oria ogoka mono okoba omotindi goetania omorero bw’amache, ogasiria ense eria abanyabibe abwo bamenyete.
WIS 16:20 Korende amaakwa aya onsi tanyorete banto bao, aye nigo kwabaete endagera y’amalaika; nigo kwabaiyereretie emegati korwa igoro, emogati eyio nigo yare goisanekia kera oyomo.
WIS 16:21 Endagera yao nigo yaorogetie buna aye bwanchete abana bao. Endagera eyio nigo yaisanegetie enchara ya kera oyomo oyio oyeriete; endagera eyio nigo yaroisetigwe etaganetie onde ayeroisie naende.
WIS 16:22 Endagera eyio nigo yanga buna amagena y’embura korende tiyare kobera esire; eke nigo kiagerete abanto bao komonya nga omorero oria na embura y’amagena ebio biasiretie ababisa babo ase chingaki echio;
WIS 16:23 nigo obisete chinguru chiaye erio abanto bao banyore endagera.
WIS 16:24 Ense nigo yatongetwe inse y’erichiiko riao, na ebitongwa bionsi nigo bikogenda ase chinguru chiao na koa abanyabibe egesusuro; korende biabisa chinguru chiabo erio kobaisanekia baria bagosemeretie.
WIS 16:25 Ase igo chingaki chiria ense nigo yaonchoreretie ase chingencho chinyinge erio kw’orokia buna ogoisanekia ase obwororo okogania kwa baria bonsi bakogosaba.
WIS 16:26 Aya nigo akoregete erio abana bao abwo bwanchete aye Omonene bamanye buna aye tori gokirigwa ase ebimeri biria togosimeka, korende ring’ana riao nario rikorenda baria bagosemeretie.
WIS 16:27 Endagera eria etare gosarigwa n’omorero nigo yare kobera ekero omobaso ochakire kobara mambia.
WIS 16:28 Ekio nigo kogotoegeria buna ntobwenerete koboka mambia na gokoiraneria mbuya mono boigo na kogotogia ekero risare rikorimera.
WIS 16:29 Ekiagera ogosemeria kw’omonto otari koiraneria mbuya mono nigo kogosira buna ritaturi, nigo kogosira buna amache atari n’engencho ende.
WIS 17:1 Aye Omonene emeroberio yao nigo ere ayaboronge; nakio gekogera baria batatageti korongeigwa basirire
WIS 17:2 Ekiagera ekero abanto ababe bakagete buna bairire ense yao ebe inse y’okobua kwabo, barabwo abanyene nigo basibetwe ase obotuko bware n’omosunte omonene, nigo batigarete ase chinyomba chiabo ase batare n’oborendi bwao bwa botambe.
WIS 17:3 Nigo bakagete buna ebibe biabo nigo biare ebiabobisi bitakeire koorokigwa, nigo biatakeire kobiswa na gokunekwa n’egetambaa ekemwamu gi’okweba; korende bono barabwo bakanyorwa n’obwoba bw’okoondokia, bakoboa na gosebererekana ekero baroche riringori.
WIS 17:4 Nonya n’echinyomba chiabo ase bamenyete tichiabatangete korwa ase obwoba. Nigo baetananetwe n’amariogi y’okondokia; ekababera chingaki chi’ogoichana na kogechigwa.
WIS 17:5 Morero toiyo obwate chinguru chi’okobamorekera, gose engenangeni eria ekobara mono tiyare konyara komoreka omosunte oria bw’amakweri.
WIS 17:6 Bakaorokerwa n’omorero bw’ogokumia oyio bwogetigwe na Mwanyabaanto okabamorekera, na ase obwoba bwabo bakegena buna ayio barorire nigo are ay’okondokia mono kobua aria konya barorire.
WIS 17:7 Amang’ana aria konya bakorire ase oborogi bwabo akabugwa na obongaini bwabo bwonsi bogasokigwa.
WIS 17:8 Ekiagera baria bakagerete buna mbaserie obwoba korwa ase omorwaire, barabwo abanyene bakarwara ase obwoba bw’ogosekereria.
WIS 17:9 Nonya nekero gento gi’okondokia getarenge oo, barabwo nigo barenge n’obwoba ase eriogi ri’echingiti n’ebitongwa biria biare kwagura.
WIS 17:10 Bagasirigwa ase ogotengechigwa kw’obwoba, bakanga nonya nkorigereria igoro ase batare konyara gwetanga.
WIS 17:11 Omochakano bw’obwoba n’okoiroka, na nigo bogweonchora bwoka obonyene. Onde bwensi okorire okomocha nigo akorora mono aria amabe goetania amaya.
WIS 17:12 Obwoba n’ogosiria ogosemeria okwo gokoretwa n’ebirengererio ebiya.
WIS 17:13 Ekero omonto agosiria ogosemeria kw’omoyo, nigo agosogwa n’obwoba obwo bokoretwa n’oboriri.
WIS 17:14 Obotuko bwonsi abanto abwo nigo bakorara batari gotimoka, nonya obotuko boria tibwabwate nguru chinde ase bare, ekiagera nigo bwaruete korwa ase ense y’abakuure agwo ase nguru chinde chitari.
WIS 17:15 Kero kende nigo baseretigwe n’emerengari y’okwoboyia bagatigara batari na nguru chinde ekiagera obwoba obonene bwabasoete.
WIS 17:16 Ase igo monto onde bwensi orenge oo nigo asoetwe n’obwoba, akaba gasibire ase chinyororo chi’obwoba bwabo abanyene.
WIS 17:17 Abaremi, abarisia n’abakori emeremo abwo bare gokora emeremo ase ebitunwa bonsi nigo basoetwe n’emechando eyio eyio batare konyara gwetanga, ekiagera bonsi nigo basibetwe chinyororo chiria chi’omosunte.
WIS 17:18 Kera ekero bare koigwa embeo ekogusa, gose eriogi ri’ororo ri’echinyoni chire ase chinsagia chi’emete, gose eriogi ri’amache agotirimboka bwango,
WIS 17:19 gose eriogi ri’ebitunwa bikogwa, gose eriogi ri’ebitongwa bikoiruruka na kominyoka, gose eriogi ri’echingiti chikwana ase obotindi, gose eriogi korwa ase ebitunwa, barabwo nigo bare gwaka inse ase obwoba.
WIS 17:20 Ense yonsi nigo yamoregetwe n’omobaso na abanto nigo bagendererete gokora emeremo yabo ya kera rituko batari na bwoba bonde.
WIS 17:21 Mbarabwo boka batubetwe n’obotuko obwo bware obonene, omobwekano bw’mosunte oria bw’amakweri oria obaganyete; korende bakaba egurube endito ase barabwo abanyene goetania nonya n’omosunte oria.
WIS 18:1 Korende oborabu obonene bokabarabera abanto bao abachenu. Ababisa babo bakaigwa eriogi riabo korende tibanyarete kobarora; bakarora buna abanto bao bare n’egesio ekiagera barabwo tibachandegete.
WIS 18:2 Ababisa abwo bakarora buya mono ekiagera abanto abwo bachandete agwo magega tibaakanete gesiomba, ase igo bakabasorora bagende.
WIS 18:3 Erio okaa abanto bao oborabu bware kobaraa ase oregendo ase enchera batamanyete, oborabu obwororo ase orogendo orochenu.
WIS 18:4 Korende ababisa babo bakarinwa oborabu obwo, ekabagwenera gosibwa ase omosunte abwo konya basibire abanto bao, abwo goetera ase bare ense yonsi yarenge gocha koegwa oborabu bwa kare na kare bwa amachiiko ao.
WIS 18:5 Ekero ababisa abwo baimogete goita abana abake b’abaanto bao, na omwana oria onde omoke otigetwe na gotorigwa, aye nigo kwabaete egesusuro ogoita abana babo abange, na okabasiria bonsi ase amache.
WIS 18:6 Korende chisokoro chiaito konya chiamanyigwe igoro y’obotuko boria na ayare gocha gokoreka erio batware omoyo na kogokera chiira chiria baetwe.
WIS 18:7 Abanto bao nigo bamanyete buna aye nigo kware gocha gotoria egesaku egechoore na gosiria ababisa babo.
WIS 18:8 Ase egekorwa ekio ekio gi’okoa ababisa baito egesusuro agatoa amasikani amanene ase ogotorangeria gocha asore.
WIS 18:9 Ase obobisi abanto abwo abaya b’egesaku ekio egechore bakarwa ekengwanso na ase omoyo bw’okwerwa bakabwatia amachiiko a Nyasae abanto abachenu bakabwatana nabwo: Ase ogosesenigwa gose obobe bakaba ang’e bagateera bagotogia chisokoro chiabo.
WIS 18:10 Korende eriogi ri’ababisa babo rikaigwekana kera ase bakorera abana babo abwo bakwete.
WIS 18:11 Abasomba nigo banyorete egesusuro keria keria abanene babo banyorete; boigo n’abanto bande bonsi bakanyora ogosaria koria abarwoti banyorete.
WIS 18:12 Bonsi nigo bakwete ase enchera eria eria; emebere y’abakwete ekaba emenge mono na baria barenge moyo tibaisaine koyetindeka. Ase ogoakwa okomo abana baabo abwo banchente mono bagakwa.
WIS 18:13 Abanto abwo tibaigwerete ogokuurerwa nigo begenete oborogi bwabo. Korende ekero abana babo abatangi basiretigwe, bakamanya nga ekeene abanto abwo na ba Nyasae.
WIS 18:14 Kera egento nigo kiare buya mono na konya bwabeire botuko gati,
WIS 18:15 ring’ana riao ri’echinguru chinene rigaika korwa igoro ase ekerogo kiao ki’amaabera, rire buna omonto omoremu bw’esegi, rigaikera ense eyio konya yanacheirwe ekiina gosirigwa,
WIS 18:16 aimogeti omoro omwoge bwogoikerania ogochika kwao. Agatenena na amagoro aye nigo arenge inse na omontwe nigo oigete igoro ase amare, agaichoria ense yonsi n’ogokwa.
WIS 18:17 Ase chingaki echio abanto abwo barenge ange n’ogokwa bagaichorwa n’echindoto chi’okoondokia.
WIS 18:18 Bakarara inse kera aase barenge ang’e n’ogokwa na bakaorokia eki gekogera bakwe.
WIS 18:19 Chindoto chiabo chi’okoondokia chikabaorokia engencho y’ogokwa kwabo erio tibakwa batamanyeti engencho y’ogokwa kwabo.
WIS 18:20 Amakweri boigo agachera egesaku egechore, amarwaire amabe akabachera ekero barenge ase erooro, korende endamwamu yao ekaba eyegeka egeke.
WIS 18:21 Omonto oyomo oyio otarenge na komocha akabasabera. Ere akaba buna Omokuani obo akabasabera na akarua ekengwanso ki’ogosambwa erio akababwatania naye na akabaorokeria buna ere n’omosomba oo.
WIS 18:22 Ase enchera y’amasabo ere akabua obobe boria na kobainyoria chiira chiria kwarierete chisokoro chiaito.
WIS 18:23 Bono ekero emebere y’abakwete yaichorete inse, ere agasoa gati agakendia endamwamu yao erio tebanyora baria barenge moyo.
WIS 18:24 Nigo abegete eyanga entambe yachorire ekemanyererio gi’ense, na ase egekuba kiaye nigo abegete ekemanyererio gie’chisokoro chiaito ekio kiaroisirie n’amagena ane, na ase omotwe oye nigo abegete egobia eyio yarenge kw’orokia emiaka yabo.
WIS 18:25 Omosaria oria oirogete aya, agasiria ogosemeria. Nigo kwabaorogeti endamwamu yao ake igo korende ekabaisana.
WIS 19:1 Endamwamu yao etari na moerio ekagenderera gochera abanyabibe goika omoerio. Aye nigo kwamanyete eki bare gochia gokora magega bataragekora.
WIS 19:2 Nigo kwamanyete buna magega kwabancheire abanto bao bagende sobo, na nonya magega kwabayereirie ase orogendo rwabo, barabwo goika bare goonchoreria ebirengererio biabo bababwatie.
WIS 19:3 Ekeene nonya konya tibaratiga korera ase engencho y’ogokwa kw’abaanto babo abwo bakwete, barabwo bagachora gokora ring’ana ri’oboriri mono; nigo babwatetie abwo konya babasoroire babatige bagende.
WIS 19:4 Egesusuro keria baganeirie gekabaraa goikera agwo, goika bakeba ayio abanyorete; erio igoro ase emechando yabo bakamenta egesusuro ekio kiaborete.
WIS 19:5 Ekero abanto bao bagendererete ase orogendo rwabo ri’ogokumia ababisa abwo nigo baboeretwe n’amakweri y’okondokia.
WIS 19:6 Ebitongwa bionsi nigo biakoretwe oboyia, korengana n’amachiiko ao, erio abanto bao tibachaywa.
WIS 19:7 Igoro nigo yabakengete n’ekiiriri, na amaache agakama korwa roche erio bagatara ense enyomo, y’obonyansi bokaama gati y’emerindo y’enyancha, bakanyora enchera ase bagoeta.
WIS 19:8 Abanto bao bagatamboka bakoragwa n’okoboko kwao magega kobarorire ebikone ebio kwabakorerete.
WIS 19:9 Bagaetaetanana buna chibarasi na gotuma tuma buna chimanwa ch’echingondi bakogotogia aye Omonene kwabatoretie.
WIS 19:10 Chingaki echio bakainyora aria abanyorete ekoro barenge ase ense y’obosomba: ense eria egaichorwa n’echinda ribaga ri’echiombe, n’echindoche chigaichorwa n’ebioto ribaga ri’echinswe.
WIS 19:11 Omoerio bakarora chinyoni chingeni.
WIS 19:12 Ekero baganetie endagera egwansa mono, bakaegwa chikware korwa roche echio bariete buna endagera.
WIS 19:13 Korende abanyabibe baria bakanyora egesusuro, magega ko bakuureretwe n’echinguru chi’echinkoba; nigo banyorete emechando eyio baganeirie ase engencho y’obobe bwabo. Nigo bangete abanto bao na bakabakorera bobe goetania ’nse ende yonsi.
WIS 19:14 Abande nigo bangete kwarigania abageni ase chinka chiabo, korende abanto aba bagakora abageni aba koba abasomba babo; abageni abwo agwo magega barenge abaya ase bare.
WIS 19:15 Ense ende yonsi etari kwarigania abageni nenyore egesususro,
WIS 19:16 korende abamisiri aba barabwo nigo baariganetie abanto bao agwo ritangani ase omogooko na bakabakorera buya buna abanyene ense aria, na magega yaye bakabaonchokera bagachaaka kobachanda.
WIS 19:17 Abanto aba nabarabwo bakanyora ogoakwa bakaba emeuko buna baria ba Sodomu ase egesieri ki’oria omochandi. Bagacherwa n’omosunte omonene, erio kera omonto agachaaka korigia enchera ase egesieri kiaye.
WIS 19:18 Obokano nigo bobwate chiusi ao ao na kera eusi nigo ebwate eriogi riaye, na eriogi erimo nabo rikobekwa n’erinde erio eriogi rinde risoka. Igo nabo yabete engaki eria ekero ebitongwa biasoete ase omochogano rigereria buna biabete:
WIS 19:19 ebitongwa bi’ense enyomo bigaochoka bikaba ebi’amache, na biria bi’amache bigata ase ense enyomo.
WIS 19:20 Omorero okagenderera gwoka nonya nase amache, amache nigo ebete emeremo yaye y’okorimia omorero.
WIS 19:21 Nonya nigo omorero oria tonyarete gosiria ching’iti chiria chigosira echio chiarenge gotara gati gati y’omorero, gose tonyarete gosaria endagera eria ya igoro eyio yabwekaine amagena embura.
WIS 19:22 Aye Omonene nigo okorenda na gotogia abanto bao ase kera enchera, gose tigwatigete kobarenda as’engaki ende yonsi gose ande onsi.
SIR 1:1 Obong’aini bwonsi nigo bokorwa ase Omonene, nigo bore ase are kare na kare.
SIR 1:2 Niing’o oranyare kobara omochanga o nyancha, gose chintonyi chi’embura? Niing’o oranyare kobara amatuko a kare na kare?
SIR 1:3 Inee, mboare ki bore korwa ase ense gochia igoro? Inee, obogare bw’ense ng’aki bong’ana? Obotambe bw’Enyancha ng’aki bong’ana? Niing’o omanyete okomanya kw’obong’aini? Ningo orairanerie amaborio aya?
SIR 1:4 Obong’aini nigo bwatongetwe gento kende gionsi konya getaratongwa, na okomanya nao kwarenge korwa kare.
SIR 1:6 Niing’o bw’orogetigwe oboroso bw’obong’aini? Niing’o oranyare chisemi chi’obong’aini?
SIR 1:7 Niing’o bworokererigwe oboroso bwe chisemi? Niing’o omanyete chimbachero chi’echisemi.
SIR 1:8 Noyomo bweka obwate chisemi na nigo akairansete ase ekerogo kiaye kiobonene nere Omonene
SIR 1:9 Nyasae omonyene nere omotongete obong’aini; ere nere omoroche na komorenga, naende omoikerania ase chigasi chiaye chionsi.
SIR 1:10 Chisemi igo are gati-gati ya kera egetongwa; Nyasae nigo akomoitororera chisemi omonto oyo anchete.
SIR 1:11 Okomoiroka Nyasae nigo gokorenta ogwetogia n’amasikani, nigo gokorenta egutwa y’omogooko.
SIR 1:12 Komoiroka Nyasae n’okogokia omoyo, nigo gokorenta omogooko korwa enkoro, na komenta obogima komenya chingaki chintambe.
SIR 1:13 Oyomomanyete Nyasae, oyio kaa nasesenigwe, engaki yaye y’ogokwa omonto oyio nasesenigwe.
SIR 1:14 Okomomanya Nyasae noro omochakano bwe chisemi, chisemi nigo atongetwe n’obwegenwa korwa ase enda yang’ina.
SIR 1:15 Chisemi bwebekeire oboroso bwa kare na kare gati y’abanto n’ororeria rogochia gocha ndokiine ase chisemi.
SIR 1:16 Okomomanya Nyasae obwo n’oboikeranu, Chisemi nigo akobaikerania abanto ase rigesa riaye.
SIR 1:17 Chisemi nigo agoichoria chinyomba chiabo n’ebinto bionsi abanyene enyomba baganetie ase ebiage n’amarongo abo ase rigesa riaye.
SIR 1:18 Okomwancha Nyasae nigo enga buna okobekerwa engobo y’echisemi, n’echisemi nigo akorenta omorembe amo n’obogima obuya bw’omobere.
SIR 1:19 Nyasae nigo amoroche chisemi na komorenga, agatwa buna embura na kworokia ense n’obong’ani amo n’okomanya, na kobaa omogooko baria bagosanga amo nere.
SIR 1:20 Okomomanya Nyasae n’oboroso bwe chisemi, n’echinsagia chiaye nigo chire n’obogima obotambe.
SIR 1:22 Okobwatwa n’obororo tiyancheiri, ekiagera obororo nigo bokorenta ogosirigwa kw’omonto.
SIR 1:23 Omonto omoremereria nigo akoganya egento goika engaki egwenerete, erio omoerio oye omonto oyio nigo omogooko okomochera buna ensoko.
SIR 1:24 Omonto oyio nigo agotanga amang’ana are gochia komonyora goika engaki egwenerete, erio nario abanto abange baratogie chisemi chiaye.
SIR 1:25 Ebigancha bi’echisemi biachoire emebayeno y’obong’aini, korende abanyabibe tibari na gento, otatiga ogochecheria gochia ase chinyasae.
SIR 1:26 Onye gotagete chisemi, bwatia ebirage, na Nyasae nere n’akoe chisemi.
SIR 1:27 Ase igo okomoiroka Nyasae n’echisemi nokworokereria, nigo akogokigwa n’obwegenwa amo n’obwororo.
SIR 1:28 Tobaisa komocha komoigwera Nyasae, gose kogenda asare n’omoyo bw’oborimo.
SIR 1:29 Tobaisa koba omwerori bosio bw’abaanto, renda omonwa oo.
SIR 1:30 Tobaisa koba n’obwerori ekiagera nigo oragwe na kwerentera obosooku. Omonene naorokie onsi aria are aya bobisi na kogokeeyia bosio abanto bonsi ase esinagogi, ekiagera tocheti aroro kore n’amasikani ase Nyasae, korende n’ogochecheria ase enkoro eichire n’oborimo.
SIR 2:1 Omwana one, onye gokomokorera Nyasae, kabe ang’e konyora amatemwa amakong’u kegima.
SIR 2:2 Kabe omwororo na obe n’omoyo oyomo; na tokumia ekero emechando egokonyora.
SIR 2:3 Motunyane Nyasae tomotiga nonya ng’ake, erio nosesenigwe ase omoerio bw’obogima bwao.
SIR 2:4 Yaanche onsi ay’arabe agokonyora; nonya are ayemechando n’ogochaaya yaremerererie.
SIR 2:5 Amagena y’Etaabu nigo agosambwa ase eriiko riomorero boigo nabo ere ase abanto baria bancheire na Nyasae
SIR 2:6 Mosemerie Omonene, nere nagokoonye, bwatia enchera endonge na komosemeria omonene bweka.
SIR 2:7 Inwe baria momwegenete Omonene ganya amaabera aye, timoonchoka korwa asare erio morabaise kogwa.
SIR 2:8 Inwe baria mwensi abamomoirogete Omonene, mosemerie ere bweka erio ’na monyore eng’eria yaino.
SIR 2:9 Inwe baria momoirogete Omonene, twara ogosemeria ase omogooko n’ogoesenigwa na amaabera akare na kare.
SIR 2:10 Morengererie ebigori biaetire erio mweborie: Ning’o Omonene anagotiga oyio omosemeretie ere? Omonene onagotiga monto onde bwensi oyio ogendererete ase okomosika? Omonene onagotiga omonto onde bwensi oyio okomosaba?
SIR 2:11 Omenene Nyasae n’omwororo naende n’omonyamaabera, Nigo agotwabera ebibe biaito na gotorenda korwa ase emechando yaito.
SIR 2:12 Oragereriigwe omonto otateneini bokong’u oyore n’echitang’atang’u ase omoyo oye! Oragereriigwe omonyabibe n’otabwateti enchera y’omonene.
SIR 2:13 Baragereriigwe abanto baria bare n’obwoba ase emioyo yabo ime naboigo abanto batari n’okwegena! Abanto buna abwo tabakonyara korendeka.
SIR 2:14 Mwaragereriigwe inwe abanto aba mwasiririe ogosemeria kwaino ase Nyasae, korende ’naki morakore ekero Omonene Nyasae arabae egesusuro?
SIR 2:15 Baria bamoiregete Nyasae tibari kwanga koigwera ebirage biaye; na baria bamwanchete nigo bakomenya buna ere aganetie bamenye.
SIR 2:16 Baria bamoirogete na bamwanchete Nyasae goika barigie komogokia na bakobwata ebirage biaye.
SIR 2:17 Baria bamoirogete Nyasae nigo bare ang’e komokorera botaambe, barabwo abwo nigo bagwekeyia bosio bwaye na koboora iga:
SIR 2:18 Tiga twebeke ase amaboko a Nyasae na tari ase amaboko a Mwanyabaanto. Ekiagera ase obonene bw’omonto oyio, nabo borabe buna amaabera aye.
SIR 3:1 Abana baane, tegererera ogesemia gwa Iso. Kora buna ’nkobateebia, erio ’monyore obuya;
SIR 3:2 ekiagera Omonene Nyasae oeire abaiso okobua igoro y’Abana babo na goikerania okobua kw’abang’ina gochia ase abana babo.
SIR 3:3 Oyokoigwera ise nigo akwenyorera amaabera korwa ase ebibe biaye;
SIR 3:4 na onye gosigete nyoko ’mbwegachere obotenenku obonge.
SIR 3:5 Oyosigete ise oyio nagokigwe n’Abana baye ere omonyene, n’ekero arasabe omwana kende gionsi omwana namotegerere.
SIR 3:6 Mwana onde bwensi osigete ise na komogokia ng’ina oyio namenye obogima obotambe.
SIR 3:7 Abana, igwera abaibori baino buna koreng’ana omosibwa akoigwera omonene oye.
SIR 3:8 Oigwere iso ase amang’ana na ase amakora, nario oranyore ogosesenigwa
SIR 3:9 Ekiagera ogosesenia gwaiso nigo kogokong’ia ororeria rw’abana baye, korende okoragereria kwa nyoko nigo kogosiria oboroso bw’Ororeria rw’egesaku ekio.
SIR 3:10 Omwana one tobaisa gochaaya iso, ekiagera ogochaaya iso tigokorenta buya bonde bwonsi.
SIR 3:11 Ogosika kwao aye omonyene nigo gokorwa ase amasikani aria okorwa gochia ase iso.
SIR 3:12 Omwana one, orende iso ekero abeire omogotu, gose tomosiibia obororo.
SIR 3:13 Nonya nekero chisemi chi’amoereire, omoremererie; gose tomosiereria ase engencho ore n’echinguru n’obuya bw’omobere.
SIR 3:14 Nyasae omobui takweba obuya boria gwakorerete iso, obuya obwo mbokorentere amaabera korwa ase ebibe biao.
SIR 3:15 Ase rituko ri’emechando, ’ng’a riinyorwe ekero ebibe birabeere buna amagena y’embura buna akobeera ase amache amaberu.
SIR 3:16 Oyokomotuguta ise oyio okorire chimuma as obosio bw’Omonene Nyasae; oyokorenta obororo ase ng’ina oyio onyorire okoragererigwa kwa Nyasae.
SIR 3:17 Omwana one, kabe omoitongo ase orogendo rwao ase amang’ana ande onsi, naye ’na bwanchwe na baria bonsi banchirwe n’omonene.
SIR 3:18 Buna ore omonene ang’ana naboigo bwekeyie ase enchera eyio eyio.
SIR 3:20 Chinguru chia Omonene Nyasae nechinene kobua, korende nigo agotogigwa na baria bare n’ogwekeyia.
SIR 3:21 Tobaisa korigia ebinto ebire ebikong’u ase ore, gose korigia ebinto bire aare n’okobua kwao.
SIR 3:22 Bwata mono ayio gwatebeetigwe gokora, toganeirie gwechandera amang’ana ayio abisekanete
SIR 3:23 Tobaisa gwesoyia ase amang’ana akobweete chinguru, ekiagera ayio onsi okworokigwa ’ng’aete ase ebirengererio bia Mwanyabaanto.
SIR 3:24 Ekiagera abange basiriigwe ase ogwekora koba kemanyi ’ng’a mbamanyete mono kegima, korende ogwekaga kwabo gwasiririe ebirengererio biabo.
SIR 3:25 Onye tobwati amaiso tokonyara korora; tobaisa kweganeria obong’aini onye tobobwati.
SIR 3:26 Omonto omwerori nigo agokoorera aabe; n’oyobwanchete amabe nigo agosirigwa.
SIR 3:27 Omonto omwerori nigo akobugwa n’emechando; omokori amabe nigo agwetindeka ase ebibe kera engaki.
SIR 3:28 Emechando y’omonto omwerori teri kogwenigwa, ekiagera obobe boria bwamerire emeri ime yaye.
SIR 3:29 Omonto omong’aini nigo akorengereria emebayeno omoyo oye ime; ng’a koba omonto ogotegerera obwo nabwo obong’aini
SIR 3:30 Buna amaache akorimia omorero omotindi mono, nabo n’ekengwanso ki’omotaka gekorenta okwaberwa kwe’ebibe bi’omotaka.
SIR 3:31 Oyokororera oyomwabo amaabera nigo akorengereria aare, erio engaki y’emechando okoonywa.
SIR 4:1 Omwana one, torina omotaka ribaga riokonyora enibo yaye, gose omotange omonto konyora okogania kwaye.
SIR 4:2 Tochanda omonto ekero are n’enchara, gose komogechia omonto ore n’emechando.
SIR 4:3 Tobaisa komentera omonto emechando kare n’eyende, gose konyoorwa korua ekeegwa kiao gochia ase omotaka onye okogosaba kende.
SIR 4:4 Tibwanga komokoonya omonto okogosaba egento ere kare n’okogania, gose komoa egento getaisainie okogania kwaye.
SIR 4:5 Tobaisa kwebacha kororana n’omonto omotaka, ekiagera nigo oramoe ribaga riogokoragereria.
SIR 4:6 Omonto omotaka aise gokoragereria ekiagera are n’obororo bw’okoremerwa, Omotongi oye nigo akoigwa esara yaye.
SIR 4:7 Yegokie eamate yao, erio egokigwe naye, tugama n’amasikani bosio bw’abanene bao.
SIR 4:8 Tegerera kegima, tobaisa gotegerera omonto omotaka, gose ekero akogokwania toitaba n’obwororo.
SIR 4:9 Bogoria omonto ochandegete inse y’echinchera chia abachandi, gose tobaisa koba n’echitang’u-tang’u ekero okonacha ekiina.
SIR 4:10 Kabe ise baanto ase chintakana buna omosacha, na ng’ina baanto ase bare buna omokungu; Naende nobe buna omwana bw’oyore igoro mono, nere nagwanche goetania nyoko.
SIR 4:11 Chisemi nigo chigotogia abana baye, na gokoonya baria bagochirigia.
SIR 4:12 Oyo omwanchete chisemi, nigo anchete obogima. Baria bakomorigia chisemi nigo bakoboka maambia chuni erio bachia komorigia, erio baichorwa n’omogooko.
SIR 4:13 Oyokomobwatia chisemi nigo akonyora amasikani, na Nyasae omosesenia ande onsi ase agochia.
SIR 4:14 Baria bakomokorera chisemi, nigo bakomokorera Omonene; Nyasae nigo anchete abanto baria bamwanchete chisemi.
SIR 4:15 Oyokomoigwera chisemi, oyio nanachere chinse ekiina, n’oyokomotegerera chisemi namenye n’omorembe.
SIR 4:16 Oyore omwegenwa nanyore chisemi, na baria bare abagisangio baye mbagendere koba nere.
SIR 4:17 Ritang’ani obong’aini nigo borakoire ase chinchera chinkong’u. Nigo borakwoboyie erio okagere buna tokonyara kogenderera. Amasikani boganetie nabo arabe ayemechando, korende nakobeke ase ogotemwa n’amaganio aye goika bwakwegenire buya.
SIR 4:18 Nyuma yaye omochera ara rimo rioka na komogokia na komoteebia obobisi bwaye.
SIR 4:19 Korende omonto oyio karamoche, narwe bwoye nakomotiga ase obosiru bwaye omonyene.
SIR 4:20 Erende korwa ase obobe ase chingaki chibwenerete erio bwetangere amabe, erio tibweretera obosoku aye omonyene.
SIR 4:21 Ekiagera obosoku mboreo bokoraa omonto gochia aase ebibe, korende obosoku mboreo bokorenta amasikani.
SIR 4:22 Tobaisa koorokia ogwanchereria ase ogotanyora kwao gose ogwanchereria
SIR 4:23 Totiga gokwana ase chingaki chibwenerete, gose tobisa obong’aini bwao.
SIR 4:24 Ekiagera obong’aini bwao nigo bokomanyekana goetera ase aria ogokwana, n’echisemi chiao goetera ase amang’ana aria ogokwana.
SIR 4:25 Tobaisa koamereria ekeene, korende bwerende ase ogotamanya kwao.
SIR 4:26 Torora obosoku koangama ebibe biao, tobaisa gotema gotanga amache agoeta.
SIR 4:27 Tobaisa gwancha koragwa n’omonto omoriri, gose gokora ogwanchereria ase oria okoraa
SIR 4:28 Rwanerera ekeene nonya ngoika amakweri, ekiagera Omonene Nyasae nakorwanerere.
SIR 4:29 Toba omwango ase ogokwana, gose omworo ase emeremo yao.
SIR 4:30 Toba buna endo nyomba mwao, gose tonya gokagera abasomba bao.
SIR 4:31 Toba omonto oganetie kona koegwa rioka, gose toba omokongu ase okoa abande.
SIR 5:1 Tobaisa kobeke okwegena kwao gwonsi ase enibo yao, naende toteeba ng’a: “Inche nimbwate enibo eisaine.”
SIR 5:2 Tobaisa koraagwa n’ebirengerio biokogania okobe, gose ase okong’uswa n’echinguru echiao, ase okobwatia okogania okobe kwomoyo oo.
SIR 5:3 Tobaisa goteeba ng’a: “Ning’o oranyare kombua?” Ekiagera ase obomaene goika akoe egesusuro.
SIR 5:4 Tobaisa goteeba ng’a: “Nakorire ekebe, korende bono, ninki rende kiaba ekebe?” Ekiagera Omonene tari kobwatwa n’obororo ase obwango.
SIR 5:5 Tobaisa konara konakwaberwa, gose komenta ekebe igoro ase ekebe.
SIR 5:6 Tobaisa goteeba ng’a: “Amabera a Nyasae n’amange, ere n’anyabere ebibe biane ebinge.” Inyora ng’a Nyasae nabwate amaabera nere nkobwatwa are obororo, n’obororo bwaye nigo b’ogosiria abanyabibe.
SIR 5:7 Tonyorwa komoiranera Omonene Nyasae, totebana komoiranera rituko ase rituko; ekiagera endamuamu ya Nyasae nigo eragwokere mosiabano, n’engaki y’okonacha ekiina nigo orasirigwe.
SIR 5:8 Tibwegena enibo y’oborimo, ekiagera tekogokoonya kende gionsi.
SIR 5:9 Tobaisa koirura engano yao ase kera ekarambauti gose kobwatia amang’ana onde bwensi, gose chingencho chi’omonyaborimo.
SIR 5:10 Bono tenena bokong’u ase okomanya kwao, n’amang’a ao tiga abwatane n’okomanya kwao.
SIR 5:11 Kabe omwango ase ogotegerera, n’omong’ora na korenda ng’a ninki okoiraneria.
SIR 5:12 Onye komanyete ring’ana erio, moiranerie oyomino, ing’ana’ rinde rionsi erio otamanyeti kira kiri takoiraneria.
SIR 5:13 Amasikani amo n’obosoku nigo bikorwa korwa ase amang’ana agokwanwa.
SIR 5:14 Tobaisa gwancha kwenyorera amasikani ase okwemurungania, tibwancha kobana amabe agochia kobanyora abanto baande. Ekiagera koreng’ana buna obosooku bokomonyora omoibi, naboigo okonacherwa ekiina koramonyore omonto omonyaborimo.
SIR 5:15 Tobaisa koba n’okomocha ase ’ng’ana rinde rionsi riike gose rinene, gose koba omobisa ekero otakeire koba omosani.
SIR 6:1 Chimbwa chimbe nigo chikoreta obosooku amo n’ogotogonyerwa, buna ayakomonyora omonto omorimo naende omonyabibe.
SIR 6:2 Tobaisa gwancha kogamberwa n’okogania kwao okobe, ekiagera okogania okwo nigo korataborane omoyo oo buna eeri
SIR 6:3 eraimokerereri ebisago bi’emete yao na gotuguta amatunda ao onsi. Erio otigare buna omote bwomire.
SIR 6:4 Okogania okobe nigo kogosiria omonto omonyene, erio yagera osekererwa n’ababisa baye.
SIR 6:5 Amang’ana y’obwororo nigo akomomentera omonto abasani, n’ogotwara amasikani nigo gokoreta oboamate obuya gati y’abanto.
SIR 6:6 Kabe n’abasani abange mogokwanania nabwo, korende ase barabwo abwo oyokogosemia abe oyomo ase abanto abwo elifu.
SIR 6:7 Koganetie gotwara omosani, karamoitona ritang’ani, toayerera komwegena.
SIR 6:8 Ekiagera nareo orabe omosani ase engencho aganetie ogokoonya kwao, oyio otaabeo ekero aye ore n’emechando.
SIR 6:9 Naende nareo omosani oraonchoke koba omobisa oo, na koreta okoamerererania okwo korarete eriomana gati yaiino.
SIR 6:10 Naboigo, nareo omosani oyio ore omosani ekero kiendagera; korende ekero kiemechando takororekana nonya ng’ake erio agokoonye.
SIR 6:11 Omonto nareo oraikaranse naye ekero ebinto bionsi bire buya ase ore; erio bwebeka ekerengo buna aye na gochaka koa abakoreri bao amachiiko.
SIR 6:12 Korende, ekero kwaereirwe n’enibo erio oonchoka, na gochaka kweongora korwa ase abanto.
SIR 6:13 Bera aare n’ababisa bao, erende n’abasani.
SIR 6:14 Omosani omwegenwa nigo anga buna oboroso, oyonyorire omosani buna oyio onyorire ekeegwa kiobogima.
SIR 6:15 Omosani omwegenwa nigo are omonto bw’engencho mono kobua ebinto bionsi, n’onde taiyo oranyare korenga obuya bwaye.
SIR 6:16 Omosani omuya nigo anga buna eriogo erio rikoreta chinguru ase omobere. Abanto bamoirogete omonene nabwo boka bakonyora omosani buna oyio.
SIR 6:17 Oyomwenerete Nyasae, oyio nigo akonyora omosani bw’ekeene, ekiagera buna omonto are naende nabo akonyora omosani omobwekaine.
SIR 6:18 Omwana one, korwa ase obwana bwao, chora okworokereria nonya n’ekero orabe omogotu n’ogenderere koba gokomonyora ere oyio ore chisemi.
SIR 6:19 Kora omokia buna omoremi ase okomonyora chisemi, na konyora rigesa riao rigiya. Nekobetereretie ase chingaki chitari inke, korende ase engaki enke n’oragere korwa ase rigesa riao.
SIR 6:20 Abanto batabwati chimbwa chingiya nigo bakomorora chisemi koba omotindi, ase abanto abariri mbakonyara kobeera nere ase egeka egetaambe.
SIR 6:21 Ase abande chisemi echinga buna omonto omorito buna rigena riokorengera, na barabwo tibagoteebana komotugutera aare.
SIR 6:22 Chisemi nabo are buna erieta riaye rire, ekiagera ere chisemi, tari konakwemanyekania ase abanto.
SIR 6:23 Omwana one, ’ntegerere kegima na obwatie ogosemia kwane. Tobaisa kwanga amang’ana yogosemia kwane.
SIR 6:24 Esibe n’echinyororo chi’echisemi goetanana ’amagoro, tomocha gwesiba n’ebigoti biao boigo.
SIR 6:25 Bogoria omosigo oye, koreende torosa n’oborito bwaye.
SIR 6:26 Mochiere ere chisemi n’omoyo oo bwonsi, na kobwatia ebirage biaye n’echinguru chiao chionsi.
SIR 6:27 Moitone na komorigia chisemi, nere neorokie ogocha asore. Ko’ kwamonyorire chisemi tobaisa gotiga komotunyana.
SIR 6:28 Omoerio oye, ng’onyore omotimoko okorwa asare.
SIR 6:29 Ebimanyererio bie ebinyuri nigo birabe enguba y’oboroso bw’oboikeranu bwao, na ebinyuri ebio mbibe buna richoki ase rigoti riaye.
SIR 6:30 Ekemanyererio ki’ebinyuri biaye nigo bire buna ogwechabera Kw’amameka ’amaabera. Ebinyuri ebio mbibe okoginga kwao ase engoba y’obogambi.
SIR 6:31 N’obeeke chisemi nigo chinga buna egutwa y’obogambi.
SIR 6:32 Omwana one, onye kore n’okogania nosome. Onye gotagete koba omong’aini nabo okonyara onye gokwerwa ase okomanya.
SIR 6:33 Onye kwerwete gotegerera, nabo ogosoma na koba n’obong’aini.
SIR 6:34 Bera ase abanto abanene bare; barenge buya orore gose omonto omong’aini nare ase egati yobo, erio obere nere.
SIR 6:35 Obe ang’e gotegerera kera okworokereria na totiga obosemia bw’emebayeno bokominchorie.
SIR 6:36 Korarore omonto omong’aini, mochiere bwango, morosie ase egesieri kiaye ase okomotaarera.
SIR 6:37 Rengereria amachiiko y’Omonene enarie emeroberio yaye. Ere naikeranie ebirengererio biao naye nochinyore chisemi oganetie.
SIR 7:1 Otakoreti ayare amabe, mabe tagokonyora nonya ng’ake.
SIR 7:2 Korebachere amabe, amabe natame korwa asore.
SIR 7:3 Omwana one, torema omogondo erio osimeke ayatari amaronge, ekiagera n’ogese ayio amabe ara gatano na kabere.
SIR 7:4 Tobaisa koboria Omonene ase ogwesongororia, gose korigia ekerogo kiobonene bw’oboruoti.
SIR 7:5 Tobaisa gwekora omuya bosio bwa Nyasae, gose kworokia ng’a nore n’esemi bosio bw’abarwoti.
SIR 7:6 Tobaisa gwekora omonachi ebina erinde orabaise gosinywa kogikeria amabe; tobaisa gosirigwa na baria bakwenyara gose abare n’echinguru na bakobetereria ebinto buna bitari, erio osire orabaisa gosaria oboronge n’amasikani ao.
SIR 7:7 Tobaisa kogechia abanto b’eamate y’abanto bande, egere orabaisa gwesareria amasikani ao gati y’abanto momenyete nabwo.
SIR 7:8 Tobaisa kwaberwa korwa ase ekebe ara kabere, ekiagera noegwe egesusuro nonya ase rimocho erimo rioka.
SIR 7:9 Tobaisa goteeba ’ng’a: “Omonene nabwate ebigeni bie ekeng’wanso kiane, ko ’ndaruere Omonene Nyasae ekeng’wanso goika agianche.”
SIR 7:10 Toba n’echitang’u-tang’u gose orose ekero ogosaba, na tibweba gokoonya abataka ase okobaa ebigeni.
SIR 7:11 Tomosekerera omonto ekero abwate obororo ase omoyo oye ime, ekiagera Omonene oria ogokeyia abanto korwa ase obonene bwabo nabo naende aramoimokererie igoro.
SIR 7:12 Tiga koroberia igoro y’oborimo ogochia goteebia omoamate oo, gose orabaisa kweba okorere omosani oo boigo.
SIR 7:13 Tigana kegima n’ogoteeba oborimo, ekiagera oborimo tibwanya korenta gento kende gionsi kere ki’engencho asore.
SIR 7:14 Tiga gotabanana ase abagaaka baumeranire, gose obe omonto okonakoirorera ebinto ase ogosaba kwao.
SIR 7:15 Tiga kogechigwa n’egasi enkong’u, gose egasi ya mogondo eyio yaroberetigwe na Nyasae omonyene.
SIR 7:16 Tiga kobwaterana n’ekeombe kiabakori amabe, naende inyora ng’a egesusuro ki’ebibe ebio tikegogoikeera.
SIR 7:17 Tobaisa koba kogwekeiyia moono igo, ekiagera egesusuro kia abatamomanyeti Nyasae, omoerio oye n’omorero amo n’obogundo bw’amakweri.
SIR 7:18 Tobaisa komorwa oyomino gooitwa erinde bwenyorere chitaabu, gose komorwa omosani oo bw’ekeene ase okwenyorera amagena ’amaabera ase ense eye.
SIR 7:19 Nywoma kobwate obong’aini, naende omokungu omuya nigo are n’engencho mono kobua rigori ria ’etaabu.
SIR 7:20 Tobaisa komokorera bobe omokori oo, na ore omwegenwa inse yao, gose omonto bw’ekonda oy’ogokoreire emeremo buya.
SIR 7:21 Mwanche omokori emeremo oo.
SIR 7:22 Inee, nore n’echiombe? Chirende bono! Onye chikoreta ebitoki, chirende.
SIR 7:23 Inee, nobwate abana bono? Borokererie bono amang’ana y’amasikani. Naende oborokererie oboigweri korwa ase obwana bwabo.
SIR 7:24 Inee, nore n’abana chinyaroka? Oborokereria igoro y’obochenu bw’emebere yabo, korende naende tobororobera moono igo.
SIR 7:25 Oise komosokia omwana oo enyaroka anywomwe, igo gwaikeranirie emeremo yao emenene kegima.
SIR 7:26 Inee, n’obwate bono omokungu as omoyo oo ime? Mwanche kegima? Tobaisa komoseria, korende onye tomwancheti, tobaisa komwegena rinde omokungu otari omwegenwa.
SIR 7:27 Mosike iso n’omoyo oo bwonsi, naboigo, naende tibweba obororo bwa nyoko.
SIR 7:28 Oinyore ng’a abwo nabwo bakoiborete. Inee, nonyare kobaakana onsi aya bagokorerete?
SIR 7:29 Moiroke Nyasae Omobui n’omoyo oo bwonsi; na kae abakuani bao amasikani.
SIR 7:30 Mwanche omotongi oo n’echinguru chiao chionsi; na tobaisa kobatuguta abakoreri baye.
SIR 7:31 Moiroke Omonene, na kobasika abakuani baye, Kae Nyasae ensemo yaye eyio emotungetie: rigesa riao ritang’ani.
SIR 7:32 Kae abataka okogania kwabo ase obwororo, erio Nyasae akoe ogosesenia kwaye.
SIR 7:33 Obwororo bwao bobe ase abanto bonsi, gose tobarina obwororo bwao nonya n’abakuure.
SIR 7:34 Tobaa omogongo baria bakwereirwe, korende obwatane nabarabwo ase ogwechanda kwabo.
SIR 7:35 Totiga kobatarera abarwaire; ekiagera oise kobatarera aye mbwanchwe.
SIR 7:36 Ase ogokora kwao gwonsi bweinyorie ase ogokoorera naye togokora ebibe nonya ng’ake.
SIR 8:1 Tobaisa koamererania n’omonto ore nechinguru gokobua, ekiagera nigo orenyore ase obokong’u obonene mono.
SIR 8:2 Tobaisa kw’omana na monto onde bwensi omoteneku, ekiagera obotenenku bwaye ’na bokobue ase ekegambero; ekiagera chitaabu nigo chikobua na gosiria emioyo y’abagambi.
SIR 8:3 Tobaisa kwamererania n’omonto omwamereria; gose toigereria chinko gochia ase omorero oye.
SIR 8:4 Tobaisa gokora echeche n’omonto omwenenu, ekiagera nigo arabaise gochecheria chisokoro chiaino.
SIR 8:5 Tobaisa gosiereria omonto bweitirie ebibe biaye. Inyora ’ng’a twensi nabanyabibe tore.
SIR 8:6 Tobaisa gosiereria omonto kagotire, ekiagera abange baino ng’a moche kogota boigo.
SIR 8:7 Tobaisa kogokera amakweri omonto onde bwensi.
SIR 8:8 Toibaisa gochaya emeroberio y’abanto abang’aini, korende bwenarie korwa ase emereng’anio yabo, erio nario oranyare gokorera abanene.
SIR 8:9 Tobaisa gosiereria amang’ ana abagaaka bagokwana, ekiagera nabarabwo nigo borokereretigwe korwa ase chisokoro chiabo.
SIR 8:10 Tobaisa kogenka omwana bwomonyabibe, ekiagera “Chiarekondia chikori;”
SIR 8:11 Toibasa gwancha koraagwa n’omotutukanu, erio arabaisa kogotega na gokobwaterania ase amang’ana aao aye omonyene.
SIR 8:12 Tobaisa koa omonto onde bwesi egento singo okobuete chinguru; oise komoa singo, mbuya omanya ng’a ekio kiayiereire na togokenyora rinde.
SIR 8:13 Toibasa kobeka egento kiao kiengencho ase ’ntenenera, onye gokoba omoteneneri, aye rirorio manya ng’a nore ang’e kogiakana aye omonyene.
SIR 8:14 Tobaisa gosoera omonyene richiko ase ekegambero, ekiagera ekiina nigo keranachwe ase ogwancherereria gochia asare.
SIR 8:15 Tobaisa kogenda orogendo inchera n’omonto omoriri, ekiagera nigo arabaisa koba omosigo asore. Omonto oyio nigo agokora buna ebirengererio biaye amo n’okogania kwaye kore.
SIR 8:16 Tiga kwomana n’omonto okobwantwa n’obororo ase obwango, gose togenda nere enchera ase abanto batari; ekiagera omonto buna oyio ogoitera amanyinga tikeri gento asare.
SIR 8:17 Torigia ogosemia korwa ase omonto omoriri, ekiagera takonyara kogacha obobisi.
SIR 8:18 Torigia gokora kende gionsi kia bobisi ase omogeni, ekiagera tagokorera bobisi obwo kende.
SIR 8:19 Tobaisa koigorera monto amang’ana obobisi bwonsi bore ase omoyo oo, gose gotiga onde bwensi akore ogwanchereria gocha asore.
SIR 9:1 Kore n’omosani oo, tobaisa koba n’endamwamu gochia ase omokungu oye ere anchete, ekiagera omosani oo nigo aragokorere bobe.
SIR 9:2 Tobaisa komotigera omokungu onde bwensi amasikani ao.
SIR 9:3 Tobaisa kobwatana obosani n’omokuungu omotayayi ekiagera nigo orabwatwe ase emetego yaye.
SIR 9:4 Totwara oboamate n’omokuungu omoteeri, ekiagera nigo arabaisa kobwatwa ase n’obong’aini bwaye.
SIR 9:5 Totoonera omoiseke omwekungi, ekiagera aye nere nigo morasoe ase omotego erio ekobetererie omoakanere chiombe.
SIR 9:6 Tochwara omoyo oo gochia ase omokungu omotayayi, ekiagera nigo arasirie egesaku kiao gionsi.
SIR 9:7 Tokona komagaga chichiro goeta gose konakoombogana ebinucha-nuchi ime aye bweka.
SIR 9:8 Totoonera omokungu omuya, tomotogoreria amaiso omokungu otari oyoo. Abasacha abange baagoranirwe korwa ase emeroberio yabo okoba abakuunga abanyakieni, ekiagera ring’ana eri nigo rikobeka ase okogania konga buna okw’omwana.
SIR 9:9 Toikaransa rinde n’omokuungu bw’omogisangi oo; ekiagera nigo omoyo oo oramwanche erio tonyaara gwetooria korwa ase emerindo emebe eragoite.
SIR 9:10 Totuguta omosani oo bw’emiaka emenge, ekiagera noba n’omosani omoyia takonyara buna ere. Omosani omoyia nigo abuekaine n’edivai enyia, korende edivai enkoro nigo ekonyweka n’omogooko.
SIR 9:11 Tobaisa koreera omonto otari omooronge endamwamu ekero are n’obuya, ekiagera tokomanya ng’a obuya obwo ’mechando ki boramoretere.
SIR 9:12 Togokera emechando y’abanto batamomanyeti Nyasae. Inyora ng’a tibakwebachera egesusuro kiabo ase ense eye.
SIR 9:13 Bera aare n’omonto oragokorere bobe na kogoita okwe; ekiagera tokomokagera ng’a nagoite. Korende, onye ekobetereria omobeere ang’e riorio bwerende kegima. Naende erenda kiagera nigo ogotaara ase emetego botaambe, ekiagera nigo otegire.
SIR 9:14 Manya abaamate boa kegima koreng’ana buna chisemi chiao ching’ana, gose rigia ogosemia korwa ase abanto bare n’echisemi.
SIR 9:15 Gokogamba, gamba n’abanto bare n’echisemi, n’enkwana yaino ebe igoro y’amachiko a Nyasae.
SIR 9:16 Abanto abororo babe abasani bao mokoragera nabwo, ogwetogia kwao kobe ase okomomanya Nyasae.
SIR 9:17 Emeremo emiya y’omonto nigo ekomorentera ogosika. Omonto okogambera abanto goika abe omoikeranu ase ama’angana aye.
SIR 9:18 Omonto omweturungi nigo akoreta obwoba ase omochie oye; gose omonto otari omweriiti ase amang’a nigo akogechwa.
SIR 10:1 Omogambi ore n’echisemi nigo agosomia abanto baria akogambera n’obogambi bw’omonto ore n’echisemi nigo bore n’omoroberio omuya.
SIR 10:2 Buna omogambi bw’abaanto are naboigo n’abanto baye bare. Nonya mbaria bakombwatisia ase obogambi bwaye; buna omogambi are n’abamenyete aroro bare igo.
SIR 10:3 Omogambi otari n’echisemi nigo are emechando ase abanto baye; obogambi nigo bogokiina na gotenena bokong’u ekero abagambi baye bare abang’aini.
SIR 10:4 Obogambi bw’ense nigo bore ase amaboko a Nyasae nere nigo akomobeka omogambi oisaine ase engaki yaye.
SIR 10:5 Oboikeranu bwa Mwanyabaanto nigo bore ase amaboko a Nyasae. Omonene nigo akomoa omoriki amasikani.
SIR 10:6 Tobaisa kogechigwa n’omwamate oo. Gose tokora kende ekero gwatokeirwe n’oboro.
SIR 10:7 Obwerori nigo bokogechia Nyasae, na mwanyanto boigo; amang’ana y’okwamereria n’echinguru chitari chia boronge ekio n’egento giokogechia ase bonsi babere.
SIR 10:8 Ase engencho y’aya atari aboronge, nakwo ogoteeba, obwerori na gwancha enibo, obogambi bw’ense eyemo ’na boirwe n’ense ende.
SIR 10:9 Inee, omonto oyio ere ore ebuse n’eribu, ninki igo arerorere?
SIR 10:10 Oborwaire bw’engaki entaambe nigo bokomwoboyia omogwenia reero, na mambia omogambi, erio abwo bakwa bonsi baba ebitondo.
SIR 10:11 Aria akobanyora ekero bakuure bonsi abwo nigo bare egento ekemo: amakonde, ching’iti chintindi chintindi, amo n’ebigwankwa.
SIR 10:12 Omochakano bw’obwerori n’okomotiga Omonene na goonchora omoyo oye aare korwa ase Omonene n’omotongi.
SIR 10:13 Ekiagera omochakano bw’obwerori n’ekebe, na monto onde bwensi orabwatane nakio, oyio nigo araichorwe n’obobe.
SIR 10:14 Nyasae obaikirie abanene korwa ase ebirogo biabo bi’obonene, n’eribaga riabo obaikaransirie abaitongo.
SIR 10:15 Nyasae obasebareranirie aberori korwa ase oboroso bwabo; nase ribaga riabo oikaransirie abaitongo.
SIR 10:16 Omonene Nyasae ong’usire ebisaku bionsi bi’ense, na kobisiria goika omoerio bw’ense.
SIR 10:17 Ebisaku binde obirusirieo na kobisiria, erio obotinyirie ebimanyerio biabo bionsi korwa ase ense.
SIR 10:18 Obwerori tibwatongetwe okoba abanto, gose okoba Mwanyabaanto.
SIR 10:19 Mbitongire ki ebio igo bisaine amasikani? ’Mwanyabaanto? Mbitongire ki bisanerete ogosikwa? ’Mwanyabaanto? Mbaria bamomanyete Nyasae. Mbitongire ki bisanerete ogosikwa? ’Mwanyabaanto. Mbitongire ki bisanerete amasikani? Mbarabi bakobuna amachiiko?
SIR 10:20 Gati abamura bamwabo omomura omonene nere ogwenerete gosikwa. Baria bamoirogete Nyasae mbagwenerete amasikani bosio bwaye.
SIR 10:22 Abatenenku, nigo bagosikwa bosio bw’abataka, korende abataka tiga bamwetogerie Nyasae.
SIR 10:23 Tari buya gosiereria omonto ore omotaka korende nabwate obong’aini, nonya nabo teri buya kogokera omonyabibe.
SIR 10:24 Omogambi, na omonachi ebina oyio obwate ekerogo oyio nigo agosikwa, korende oyo omoirogete Nyasae n’omonene kegima kobua bonsi abwo.
SIR 10:25 Omorikwa emeremo ore n’echisemi nakorerwe emeremo n’abanto bare n’obosibore; n’oyore n’obong’aiani takomwemurunganeria.
SIR 10:26 Tobaisa gwekora kemanyi ekero ogokora emeremo yao, gose gwetogia ekero obwate obokong’u.
SIR 10:27 Nigo are buya oyore n’omokia ase emeremo, oyio nigo abwate kera eki aganetie, kobua omonto okona goetaanana erio ochaka kweng’ereria ase abande ng’a tari n’endagera.
SIR 10:28 Omwana one, etogerie ogwekeyia, na bwerore aye bweka koba ng’a toisaini.
SIR 10:29 Ekero omonto agwekora omotaka, bweka kobwaye, ning’o otamorore koba omonto omoriri? Omonto buna oyio ning’o oramosike, ekiagera bwesiererie ere omonyene?
SIR 10:30 Ekero ore omonto omotaka torigosikwa ase obong’aini bwao; n’omotenenku ase obotenenku bwao.
SIR 10:31 Onye omonto osikire nonya n’ekero are omotaka, oyio nabo agokwa mono kegima ekero abeire omokama.
SIR 11:1 Eisa koba Ng’a oyore n’omogooko noria bweka ore n’echisemi, rirorio oyio nare n’engencho yogwetogia, naende erio nabo araikaranse n’abanto b’engencho, na korengerigwa koba omonto ogwenerete ase abande.
SIR 11:2 Totogia momura kieni ’motogi nkoro, gose tosiereria omonto ase ekieni kiaye gioka.
SIR 11:3 Enchoke n’eyemo ase ebitongire biria ebike bikoiruruka, korende eke gekonyorekana korwa ase emeremo yabo n’egiansu mono kegima.
SIR 11:4 Tibwetogia ekiagera obegete eanga amaritati, kogunkwara ekero kwairwe amasikani. Oise kogunkwara, Nyasae ngokora are ebikone bi’ogokumia.
SIR 11:5 Abagaambi abange bakoreire emeremo yabo ase aabe, baikaransete, erio chigutwa chiabo chi’obogambi chibeekire n’abanto batana komanyekana.
SIR 11:6 Abanto baria abanene-abanene baagoranirwe kegima, abanene abange babekirwe chinchera gati-gati y’abanto bande.
SIR 11:7 Tobaisa kogosia omonto otaramoitona, rengereria ritang’ani, erio omanye komomochia.
SIR 11:8 Kwarategerera ritang’ani erio kwamanya koiraneria, gose tong’aina onde ekero ogokwana.
SIR 11:9 Tiga gwesoia ase abande n’amang’ana atakorengeti; tiga gwesoia ase eriomana ri’abanyabibe.
SIR 11:10 Omwana one, tiga gwechandera amang’ana amaange bosa; riika riaigo, ementere emeremo erio onyare kwebachera emetego yokomochigwa bosa. Notaka kobwatia amang’ana amaange tokoyaikeria, gose tokonyara koyabogerera ase ogotama gwoka.
SIR 11:11 Abanto bande nigo bagokora emeremo ase omokia omonene kegima, korende omoerio oye banyora ng’a nigo bakonakoirana magega kera engaki.
SIR 11:12 N’abande mbareo batari gokora emeremo yabo ase omokia, abwo baganetie ogokoonya, mbari nagento na nigo baikaranseire n’obotaka. Korende, abwo Omonene Nyasae nigo akobarigereria n’amaabera na kobaimokereria igoro;
SIR 11:13 nigo akobatura na kobaa chinguru erio babe n’enibo. Nonya n’abanto nigo bagochia kobarora goika babakumia kegima.
SIR 11:14 Amaya n’amabe, obogima n’amakweri, obotaka amo n’obokama ebio bionsi nigo bikorwa ase Nyasae.
SIR 11:15 Chisemi, okoigwa okomanya ekerage, obwanchani n’ogokora okuya, ebio bionsi nigo bikorwa ase Nyasae.
SIR 11:16 Obobe nomosunte nigo biamenyete nabanyabibe korwa omochakano, na baria bakogokera ebibe nigo baragende nabirobio goika obogotu bwabo.
SIR 11:17 Ebigeni bikorwa ase Nyasae igo bire ebiegwa bia kare na kare ase baria bamoirogete. Obuya bwa Nyasae nigo borabeo na kobaraa goika kare na kare.
SIR 11:18 Abanto abange nigo bakoba abakama kobua mono goetera ase ogokora emeremo ase omokia amo n’echinguru, korende eng’eria yabo nero eye;
SIR 11:19 nonya bagoteeba ng’a: “Bono ninyare gotimoka na kogokera eng’eria nanyorire,” tibamanyeti ng’a nengaki eng’a ki erabeo; ekiagera nigo barakwe batigere abanto bande enibo yabo.
SIR 11:20 Aye bwata emeremo yao erio ogote kore ase emeremo yao.
SIR 11:21 Tobaisa kororera omonyabibe endamwamu ase biria anyoorire ase enchera etari endonge. Korende moiroke Nyasae na gokora emeremo yao. Ekiagera ase Nyasae amang’ana ayio onsi nigo are amororo kegima ase okomotenenkia omotaka rimo rioka.
SIR 11:22 Abanto abaya nigo bakonyoora ogosesenigwa korwa ase Nyasae. Omonene nigo akogosesenia rimo rioka.
SIR 11:23 Tobaisa goteeba Ng’a: “Ninki nganetie naende? Gose, Ninki ndanyore ase engaki egochia gocha?”
SIR 11:24 Naende, toteeba ng’a: “Ninde na kera egento eki gekong’isanekia. Mbokong’u ki Mbwate ntanyare, gose borambue?”
SIR 11:25 Ekero ebinto bitari buya, abanto nigo bakweba, mbari korengereria ng’a chingaki nchireo chinkong’u, n’engaki y’emechando onde taiyo okoinyora amagenderero.
SIR 11:26 Nyasae nabo araganye goika engaki twakure, ekero gi’ekina kera oyomo aragambigwe koreng’ana n’amakora aye,
SIR 11:27 engaki enyeng’e igo omonto akwebera omogooko oye, erio omonto nigo rirorio akomanyekana buna are ekero ere aikire omoerio bw’obogima bwaye,
SIR 11:28 na mbuya omonto atarakwa, ekiagera amaroro onsi nigo akorentwa ekero omonto akure,
SIR 11:29 toigwera onde obororo ase nyomba mwao; ekiagera emetego y’abanto abanyaborimo n’emenge.
SIR 11:30 Omonto omwerori nigo anga buna ekebekerero gekobekwa maiso marore, buna omotuki bw’amang’ana, erinde oyatuka ase okworokia oboreu bwaye.
SIR 11:31 Omonto oyio nigo akoonchora amang’ana amaya koba amabe, na korora obobe ase ayare amaya.
SIR 11:32 Ensase eyemo y’omorero nabo egwokia
SIR 11:33 Erende mono kegima n’omonto amakora aye atari amaronge, ekiagera nigo orabe n’obokong’u bataere.
SIR 11:34 Oise komwaarigania mwao nabo orarente obokong’u; nigo ararente obotutukanu, erio moetane n’abamino.
SIR 12:1 Onye gotagete gokora amaya chora omonto ogokorera; erio naye n’osesenigwe ase amaya ao.
SIR 12:2 Kora amaya ase omonto omoirogete Nyasae naye n’osesenigwe; naye n’otogigwe n’omonto oyio, gose n’Omonene.
SIR 12:3 Kende kiya nkeiyo kerarwe ase omonto ogendererete gokora amabe, gose omonto otari korua ekengwanso.
SIR 12:4 Koonya abanto baria bamoirogete Nyasae, korende, tiga gokoonya abanyabibe.
SIR 12:5 Kora amaya ase abaitongo korende, tiga kobaa kende gionsi ase abanto baria batamoirogetii Nyasae. Abanto buna abwo tobaisa kobaa ndagera ende yonsi, ekiagera endegera eyio nigo eragere bakoiyerie korwa ase ekerogo kiao, naye bono n’oakanwe n’obobe ara kabere.
SIR 12:6 Nonya ’Omonene nigo agechete abanyabibe. Nere n’abae egesusuro abatamoirogetie.
SIR 12:7 Omonto ore omuya moe ekia aganetie, korende toa omonyabibe.
SIR 12:8 Nigo ere akong’u kegima komanya ng’a ning’o omosani na kegima ekero ebinto bire buya, korende ekero kiobokong’u nigo ere aororo komanya omobisa oo.
SIR 12:9 Ekero omonto asesenigwe, abasani baye nigo bakoba n’obororo mono kegima. Nonya nabo, ekero ki’obokong’u nonya n’abasani baye abanyene nigo bakomotama.
SIR 12:10 Tobaisa kweba erio bwegene omobisa oo; obobe bwaye nigo bonga obobosu ase gento kende gionsi.
SIR 12:11 Nonya noria ogwekeeyia na gotugama bosio bwao, erende ase amabe aye. Omonto buna oyio nigo anga buna ekerore kiabosiire onye tikeri kogenderera kona gosibigwa.
SIR 12:12 Tiga kobeka omobisa ang’e naye, ekiagera nigo akogoonchora na gokobeka aase otagwenereti. Tobaisa komoikaransia ase okoboko kwao gwokorio, ekiagera nigo araire egento kiao kiamasikani, erio nario oramomanye obomaene kegima buna omonto oyio are. Erio ng’a bweitie ase ayio nagotebirie.
SIR 12:13 Omonto karabe ogokora echeche n’eng’iti engenda inse na keramorome na ero, gose ching’iti chinde chi’orosana chintindi; tomororera amaabera!
SIR 12:14 Ase igo, monto taiyo oramorore amaabera.
SIR 12:15 Omonyene ebibe nakwane ng’a naye, korende gokonyorwa n’emechando nigo akogotama ogotiga gochia abwo igo.
SIR 12:16 Omobisa oo nigo aragokwanere n’amang’ana amaya mono kegima, korende ase omoyo oye ime nigo agendererete koroberia akonyore engoro ime. Omobisa oo nigo akorera amariga amange, korende aise konyora ribaga iga, na sirie obogima bwao.
SIR 12:17 Oise konyorwa n’obokong’u, nagwo okomonyora okoganyete, okwebonia ng’a nkogokonya are, na anii, nigo aroberetie kogokoora kegima.
SIR 12:18 Omonto nasingisie omotwe na goaka chinkobi, namonyererwe amange erio aonchoke na koba omonto omoao kegima.
SIR 13:1 Monto onde bwensi ogokuna eramu nigo agwetiringa, n’oyo okobwaterana n’omonto omwerori. Nigo akobweka.
SIR 13:2 Tibwancha kobogoria egurube ebuete chinguru chiao, tobaisa kobwaterana n’omonto omonyanguru, gose omonto omotenenku. Enyongo erosirie korwa ase amoroba naki eranyarekane ebwaterane n’ebirika eroiserie echuma? Enyongo eye amo n’ebirika bise gotwomana, n’enyongo erateke.
SIR 13:3 Omonto omotenenku nigo akomochia omonto naende omenta koongora. Korende omotaka ko agoseire omonto, nigo akobeterereka gosaba amabera.
SIR 13:4 Omonto omotenenku nigo akororera abataka emeremo ngaki ende yonsi arooche ng’a nanyore eng’eria korwa ase ore. Korende ekero aye otagete ere agokoonye nigo akogotiga gochia agwo igo.
SIR 13:5 Omotenenku oyio akorore kore n’egento nigo agokoberera ang’e, na onagosakora ebinto biao ng’ora-ng’ora goika obikoora kegima. Atari n’amaabera.
SIR 13:6 Ekero omonto oyio are na kogania konde gwonsi nigo agokong’aina, nigo akogosekera erio okoa ogosemeria. Ekero akoboria egento nigo akoboria n’obwororo kegima: “Noganetie kende?”
SIR 13:7 Ekero agokoarigania ase endagera yaye, nigo arabaisa gokoa obosooku. Ekero akourire egento ara kabere gatato iga, igo akogosekerera. Oise kogenda komorora omonto oyio ng’ora nigo agwekora buna takomanyeti, erio osingisia omotwe na gokana kegima.
SIR 13:8 Renda tobaisa gosirigwa, na koegwa obosooku ase omoyega oo.
SIR 13:9 Onye gwachikirwe n’omonto bw’amasikani, kabe omonto bw’omoroberio; erio nario aragochiike naende.
SIR 13:10 Tiga kw’eira ase omoyega bw’omonto n’endamwamu, ekiagera nigo orabaisa goserigwa. Korende, naende oise komobeera are nigo agokweba.
SIR 13:11 Tiga kwereng’ania nere, gose kwegena amang’ana aye amaang’e. Ekiagera nigo oranyore ngoteema are ase amang’ana aye amaange, erio agosekerere ase okona kogoitona.
SIR 13:12 Omonto otari kogacha obobisi nigo anga buna omoiti. Takoganya kogokorera bobe gose gokosiba enkendu ime
SIR 13:13 Renda obobisi bwao na mbuya kwerenda, ekiagera nigo ogatara ase amakweri.
SIR 13:15 Kera egetongwa nigo kegwancha egetongwa kende gekebwekaine, naboigo Mwanyabaanto nigo agwancha Mwanyabaanto omwabo.
SIR 13:16 Bitongire binde bionsi nigo bire n’oboamate n’ebitongire biamwabo, n’omonto nere otwara oboamate n’omobwekaine oye.
SIR 13:17 Esese y’orosana n’emanwa yeng’ondi mboamate ki bibwate? Nigo ere akong’u mono; ase enchera buna eyio, nigo ere akong’u omonyabibe kobwaterana gati yomonyabibe amo n’omonto omoirogete Nyasae.
SIR 13:18 Inee, omorembe nore gati y’enyang’au n’esese? Naende, inee, omorembe nore gati y’omonda amo n’omotaka?
SIR 13:19 Rigwari nigo rire ogotwara kw’endo; naboigo omotaka nigo are oborisia bw’abatenenku.
SIR 13:20 Okogechia igo okogechia okonene mono ase omonto omwerori, ase enchera eyio eyio, omotaka igo kore okogechia gochia ase omotenenku.
SIR 13:21 Ekero omonto omonda akogochwa nigo agosiirwa n’abasani baye, korende omotaka aise kogwa abasani baye nigo bakomotama.
SIR 13:22 Omontenenku akore amamocho, abanto bakomokoonya nigo bakoba abange kegima; ng’a nonya n’ekero agokwana amang’ana ataisaini, ayio nigo akoba buna enguba asare. Ko bono omotaka aise komocha, agwo-agwo nigo bakomotogonyera; naisa gokwana n’echisemi, onde taiyo okomoigwa ng’a nareo.
SIR 13:23 Omotenenku aise gokwana, abanto bonsi nigo bagokira kiri. Abanto nigo bagotogia enkwano yaye gochia amare igoro; tiga bono omonto omotaka akwane, abanto bonsi bana goteeba iga: “N’oyio nere ning’o?” Ekero omotaka akogochwa, abanto nigo bakomotwomerania gochi inse.
SIR 13:24 Obotenenku n’obuya mono ekero botabwataini n’ekebe. Obotaka n’obobe ase baria batamomanyeti Nyasae.
SIR 13:25 Keria kere ime y’omonto nakio gekororekana isiko y’omonto.
SIR 13:26 Obosio bosasogete nigo bore ekemanyererio ki’omogooko ase omoyo, nabo okorekana kore n’omogooko. Korende, oyo ogotegora emebayeno eye goika abe omong’aini.
SIR 14:1 Omonto otari komocha ase oromeme rwaye; tagwenereti gokumia ekiagera onarire ayio ng’a omochire.
SIR 14:2 Amarimu aye tari komogambia ekiina na tari gosiria ogosemeria, amaene nigo agotogigwa oria otararusia moyo
SIR 14:3 bwomochayi koba ang’e gochaka. Obotenenku ninki boisaine onye omonto ore omwegimeria?
SIR 14:4 Onye akwerina, igo ere nigo akonibera abanto bande? Erio abwo bakoira omwando nigo bagosiakeria enibo eyio ase okwegokia.
SIR 14:5 Oyio omonyene enibo, nigo arabe omoitongo ase ng’o, n’onye tari kwegokia ere omonyene?
SIR 14:6 Monto tari ore omobe kobua omonto okweng’itiera ere omunyene.
SIR 14:7 Ekero akorire egento ekiya, nigo akogekora mosiabano, ase igo bworokia buna are omoriri ere omonyene.
SIR 14:8 Omonto ore n’endamwamu oyio n’omoriri; nigo akorigereria ’nse ase ogosiereria abande,
SIR 14:9 oyio naende otari goisaneka n’ekio are nakio, n’ogochaaya okwo nigo kogosaria omoyo bw’omonto.
SIR 14:10 Abanto bande nigo bare abang’iti mono ase ogotereka endagera emesa;
SIR 14:11 ase igo ebinto biao tibikonyara kogoisanekia buna egwenerete, korende morue ekengwanso keria keganeirie.
SIR 14:12 Inyora ng’a amakweri tari koganya, ngocha are engaki ende yonsi, nonya rituko tirimanyekaneti ekero orakwe.
SIR 14:13 Kora aya are amaronge otarachia gokwa; kabe omoitongo, na moe buna okonyara kwao kore.
SIR 14:14 Tibwerina omogooko nonya nerituko erimo. Tobaisa gotiga ensemo yao y’omogooko eyio ere enchera yogokogwenia.
SIR 14:15 Rituko erimo n’obatigere abanto bande eng’eria y’ebigeri biao; enibo yao yonsi eyio kwarigirie n’ebigeri biao negabanwe ase ogoaka ekura.
SIR 14:16 Ase Igo karue ekio obwate ase abande, erio bwegokie kore moyo. Korende, naende ancha koegwa, ekiagera tokwegokia ase abakuure.
SIR 14:17 Omobere o Mwanyabaanto nigo okogota buna eanga, ekiagera korwa kare omobere: “Goika okwe.”
SIR 14:18 Buna omote omonene oichire n’amato are machani, erio make aaroroka erinde ayande naende aseboka; nabo mwanyanto are igo, ase omobere n’amanyinga aye: oyomo nigo agokwa, naende oyonde oiborwa.
SIR 14:19 Kende gionsi kerosirie nigo gekogota erio gesira, n’oyo ogokerosia nere osira n’emeremo yaye boigo.
SIR 14:20 Omonto okorengereria bweka naende ore n’obong’aini nere bweka oraikeere ayio.
SIR 14:21 Onde bwensi ogosoma ase enchera y’echisemi naende oyokorengereria igoro y’obobisi bwekerengerio kiaye.
SIR 14:22 Rigia chisemi koreng’ana buna omotwari akorigia na koganyerera ase chinchera na koganyerera.
SIR 14:23 Rigereria gochia ase chitirisa chi’echisemi.
SIR 14:24 Chisemi nigo chire buna omonto okobera aang’e n’enyomba yaye, erio osiba eema yaye ase ekeroochi na koyesiba ase enyasi y’enyomba eyio yaye.
SIR 14:25 Eema yaye aang’e nere erio oikaransa ase egeikaro kiaye egetoereru.
SIR 14:26 Nigo akobeka abana baye
SIR 14:27 ekiriri eki gekomokengera omogaso, nere oikaransa n’obotoereru bwaye.
SIR 15:1 Omonto omoirogete Nyasae, omonto obwatete ebirage biaye n’amonyore chisemi.
SIR 15:2 Ere chisemi n’akwariganie buna omokungu omonyanyangi akoarigania omonywomi.
SIR 15:3 Nyasae nakoe obong’aini buna omonto akoegwa endagera amo n’ekenyugwa.
SIR 15:4 Omonto n’agamerere chisemi erio chimokoonye tagwa erinde anyore obosooku.
SIR 15:5 Ere chisemi nakoimokererie igoro kobua abaamate bao; n’ekero ogokwana gati-gati y’abanto ere chisemi nakoe ekio orakwane.
SIR 15:6 Ase chisemi aye n’onyore omogooko n’omogooko bw’ekeene, erio erieta riao ng’a riinyorwe goika kare na kare.
SIR 15:7 Korende, abanto abariri amo n’abanyabibe tibakonyora chisemi.
SIR 15:8 Chisemi nigo chire aare korwa abanto aberori; chisemi tichigosoa ase ebirengererio biabang’ainereria.
SIR 15:9 Omonyabibe tagwenereti goteera amateera yokomotogia Nyasae, ekiagera ogosasiima kwaye tikori korwa enkoro yaye ime.
SIR 15:10 Amateera goika abe ekemanyererio gi’echisemi. Ekio gegokong’usa gochia ase Nyasae.
SIR 15:11 Tiga gotaamera ng’a: Nyasae ogera namocha. Naki aragere okore ekebe nere ogechete ekebe?
SIR 15:12 Tobaisa goteeba ng’a Nyasae nere ogerire, ekiagera ere taganetie ogokoonya kwomonyabibe.
SIR 15:13 Nyasae nigo angete okogecha gwonsi. Nonya mbaria bamoirogete Nyasae nigo bayangete ayio.
SIR 15:14 Agwo ritang’ani kegima, Omonene nere otongete mwanyabaanto, akamoa obosibore bw’ogwechorera amang’ana aye ereomonyene.
SIR 15:15 Onye koganetie, nabo okoigwera ebirage bia Nyasae, erio omenye ase okwegena gose ochore buna origetie.
SIR 15:16 Omonene obekire bosio bwao omorero amo n’amache: rambora okoboko kwao, bwechorere keria oganeti.
SIR 15:17 Mwanyabaanto obekeirwe bosio bwaye obogima amo n’amakweri; ase ebio bibere, keria agochora nakio akoegwa.
SIR 15:18 Chisemi chia Nyasae n’echinene kegima; ere nigo abwate chinguru chi’obomanyi bwa kera egento.
SIR 15:19 Omonene nigo arigereretie ase obuya; ere nigo amanyete aya Mwanyabaanto agokora.
SIR 15:20 Chisemi tichianya kobetereria monto onde bwensi komoiroka Nyasae, gose gochika onde gokora ekebe.
SIR 16:1 Toba n’okogania gotwara abana abange batari n’engencho asore; gose kwerorera abana abamura batamoirogeti Nyasae.
SIR 16:2 Nonya kobwate abana abaange mbosa onye mbamoirogeti Nyasae.
SIR 16:3 Abana buna abwo, tobeeka ogosemeria kwao ase bare; abange babo tobaisa gosemeria ase bare. Ekiagera omwana oyomo nigo are omuya kobua abana elifu batari nagokoonya asore. Ase engencho ende, mbuya nokwa otari namwana kobua gotwara abana batamoirogeti Nyasae.
SIR 16:4 Enka ya abanto nabo egokiina ase chisemi chia omonto oyomo, ko bono, egeku ekegima ki’abaanto batari n’erichiko nabo ogotigara bosa.
SIR 16:5 Amoiso ane arorire amang’ana amange buna aya; n’amato ane ategereire amang’ana amange y’ogokumia kobua ayio.
SIR 16:6 Omorero n’outwe gati y’erisango ri’abaanto abanyabibe, gose obororo ng’a boitekere abaenenu.
SIR 16:7 Nyasae Taaberete amamonto aria akare ayio egenete chinguru chiabo erio akagenda mamincha yaye.
SIR 16:8 Nyasae tarorerete eamate ya Loti amaabera; baria agechetigwe n’obwerori bwabo.
SIR 16:9 Nyasae taorogeti maabera egesaku keria kiare gochia gosirigwa, egesaku keria giatinyeretigwe inse okoba ebibe biaye,
SIR 16:10 nonya omoganda oria bw’abasikari chielifu amagana atano narimo b’amagoro abwo basangererekanete ase aamo, bakaenenera Nyasae ase obwerori bwabo.
SIR 16:11 Nonya ere ng’a nomonto oyomo ore omwerori, nigo erabe ogokumia mono onye oyio takoegwa egesusuro.
SIR 16:12 Ekiagera egesusuro kia Nyasae n’ekeroro buna koreng’ana n’amaabera aye.
SIR 16:13 Ere nigo akogambia kera omonto n’ogokora kwaye. Na ogosemeria gwokomoiroka Nyasae tikori okwabosa.
SIR 16:14 Omonto omwegenwa nanyore aya amogwenerete koreng’ana n’amakora aye.
SIR 16:17 Tobaisa goteeba ng’a: Ninyebise aare korwa ase Nyasae; erio niinyebise aase onde atanyoore gose kong’inyora! Ninyebisa ase abanto bare abange igo tinkororekana, ekiagera ribaga riane ninki ase ebitongire bitari n’omobaro.
SIR 16:18 Ama bono, igoro ya igoro kegima, omosunte n’omobaso, ebio bionsi ng’a biteengechigwe ekero Nyasae arachiche.
SIR 16:19 Ebitunwa amo n’oboroso bw’ense mbitengeche ekero Nyasae arabirigererie.
SIR 16:20 Korende Mwanyabaanto taiyo orengereretie ayio; niing’o oranyare komanya chinchera chia Nyasae?
SIR 16:21 Tobaisa goteeba ng’a: Niinsa gokora ekebe onde taiyo ondoche. Niinkora igo bobisi kegima ning’o oramanye?
SIR 16:22 Naende, ninkora amaya ning’o orayatore? Ning’o mokorengia oraganye erio atebigwe amageni? Ere nigo akoganya mono aikeranie egetebanio kiaye.
SIR 16:23 Naboigo ase omonto okorengereria ime yaye; omonto omoriri osiriigwe nabo akorengereria ase oboriri bwaye.
SIR 16:24 Omwana one, ntegerere erio onyore obong’aini. Tega ogoto erio otegerere amang’ana ane.
SIR 16:25 Niinkoe chisemi chindito naende nkworokererie obong’aini boria bogoisaine.
SIR 16:26 Ekero Nyasae akorete emeremo y’ogotonga agwo ritang’ani kegima, nigo abagete kera egento ase omoroberio.
SIR 16:27 Erio Nyasae akaa kera egetongwa omoroberio goika kare na kare kera ekemo ase omoroberio oyio. Korwa agwo goika reero iga kera ekemo nkeremeiri kobwata omoroberio oye.
SIR 16:28 Kende nkeiyo nonya n’ekemo kegotwomana n’ekende, na kera egento kiaigwera Nyasae.
SIR 16:29 Magega yayio, ekero Nyasae akorire aya onsi, akayerigereria ense akayeichoria n’ebinto biaye ebiya.
SIR 16:30 Nigo atubete ense nebitongwa bia kera engencho, ebio bigokwa na koirana ase riroba.
SIR 17:1 Nyasae nigo atongete Mwanyabaanto korwa ase amaroba, naende Mwanyabaanto nairane ase riroba.
SIR 17:2 Nyasae nigo aroberetie amatuko Mwanyabaanto akomenya ase obosio bw’ense; na kobaa chinguru chi’okogambera kera egetongwa ase ense yonsi.
SIR 17:3 Nigo abaete chinguru buna echiaye ere omonyene, ekiagera nigo atongete Mwanyabaanto ase omobwekano oye ere omonyene.
SIR 17:4 Erio Nyasae akabikora ebitongwa bionsi bimoiroke Mwanyabaanto, erinde akaa Mwanyabaanto chinguru igoro y’eching’iti chionsi chi’orosana amo n’echinyoni chikoiruruka.
SIR 17:6 Erio Nyasae akaa Mwanyabaanto chimeme, amaiso n’amato, erinde akabaa n’omoyo bw’okorengereria.
SIR 17:7 Na Nyasae akabaichoria n’echisemi, abaorokererie okomanya na koigwa gati y’amaya n’amabe.
SIR 17:8 Erio naende Nyasae akabeka nere eriso riaye ime yabo ase okobookia obosibore bw’egasi yabo.
SIR 17:10 Mwanyabaanto nanyore ribaga ri’okoritogia erieta richenu ria Nyasae, na koraria obosiani bw’ememo yaye.
SIR 17:11 Nyasae akabaa bosio bwabo chisemi, na kobaa ebirage bi’obogima.
SIR 17:12 Erio akabakora nabarabwo babe n’egetebanio gia kare na kare, na kobamaanorera ebirengererio biaye.
SIR 17:13 Erio amaiso abo akarora obonene bwaye, na mato abo akarora obonene bw’eriogi riaye.
SIR 17:14 Nyasae akabateebia iga: “Timobaisa gokora bobe bonde bwonsi,” erio akabateebereria enchera bakomenya n’abamate babo.
SIR 17:15 Nyasae nabo aroocche orogendo rwa Mwanyabaanto; mbakonyara kwebisa bosio bwaye.
SIR 17:17 Obekire omogambi bosio bwa kera egesaku, korende Israeli n’obotenenku bwa Nyasae omonyene.
SIR 17:19 Amakora y’abanto onsi nigo are maiso marore ase Nyasae, na kende gionsi Mwanyabaanto agokora ere nigo agokerora bosio bwaye.
SIR 17:20 Obobe bwa Mwanyabaanto tibori konyara kobiseka bosio bwaye.
SIR 17:22 Ekengwanso ki’omotaka nigo kenga omoori asare. Ere nigo akobwaterera amakora amaya buna ebioge bie riso riaye.
SIR 17:23 Agwo magega n’ababekere kobaakania egesiomba kera oyomo ekemogwerete.
SIR 17:24 Korende, baria bamoitabete omokia nabae enema baria abakuure emioyo abae ogosemeria erio bamoiranere.
SIR 17:25 Inchuo ase Nyasae, tiga gokora ebibe, saba ase obosio bwaye na otige amamocho ao.
SIR 17:26 Moiranere Omonene n’otigane amabe ao; gecha ekebe n’omoyo oo bwonsi na tiga ogokora gwokogechia.
SIR 17:27 Agwo ase omosunte ning’o oratererie Omonene Nyasae? Mbaria boka bare moyo baranyare komwakera buya.
SIR 17:28 Abakuure na bataiyo naende tibakonyara komotogia Nyasae; mbaria boka bare moyo naende bare buya, abwo nabwo boka baramotogie.
SIR 17:29 Naki amaabera a Nyasae akare amanene, naende naki okwabera kwaye okonene ase baria bakomoiranera.
SIR 17:30 Ntwe Mwanyabaanto titokonyara gotwara kera egento keria toganetie; ekiagera intwe twensi n’ebitongire biria bigokwa.
SIR 17:31 Ngeto ki naende gekomesa buna risase? Nonya nabo risase narirorio nkonyoora rire enyakoira. Korende, Mwanyabaanto oyio oyio ore egetongwa ere nigo akorengereria amabe oka.
SIR 17:32 Nyasae nigo akoyetarera enuko y’abasikari baye ba igoro, korende Mwanyabaanto nigo are orotu bosa amo n’eribu.
SIR 18:1 Nyasae ere oyomenyete goika kare na kare, nere otongete ense yonsi.
SIR 18:2 Nyasae bweka nere ogokora ebinto bionsi ase oboikeranu.
SIR 18:4 Taramoa monto onde chinguru naende chi’okoraria emeremo yaye; na monto tari oranyare koyetuka.
SIR 18:5 Ning’o naende oranyare korenga chinguru chiaye chinene? Ning’o oranyare ase oboikerenu chinema chiaye.
SIR 18:6 Tekonyarekana ase ogokeia chinguru gose komenta emeremo yaye. Tekonyarekana koyamanya amang’ana amakumia a Nyasae.
SIR 18:7 Ekero Mwanyabaanto agoika omoerio bw’amang’ana ayio nigo akwenyora ng’a ko nario omochakano bw’amang’ana; n’ekero atigire, nario bono agotabanana.
SIR 18:8 Omonto ning’o naende ninki aisaine?
SIR 18:9 Omonto ekero aikire emiaka rigana, oyio omenyire emiaka emenge.
SIR 18:10 Korende, ekero okorigereria buna entonyi y’amache korwa nyancha na buna koreng’ana omochanga ore ase engegu y’enyancha; naboigo ere emiaka ere emeke kobua obogima bwa kare na kare.
SIR 18:11 Ase igo, Nyasae nigo akobaremereria gocha ase tore na amaabera, naboigo tore n’oboremereria ase okororerana amaabera.
SIR 18:12 Ere nigo agotorigereria na korora buna toragereirie ase ogokwa; nakio gekogera are ang’e gotwabera
SIR 18:13 Omonto nigo akoba n’amaabera ase omoamate oye, korende amaabera a Nyasae nigo are gochia ase ebitongire biaye bionsi. Ere nigo agotogonyera naende bw’orokereria, na obasomia, na nigo akobarenda buna omorisia akorenda riicho riaye.
SIR 18:14 Nyasae nigo abwate amaabera baria akoraa na banchete bakobwata na bakoigwera ogochika kwaye.
SIR 18:15 Omwana one, toburukania amakora ao amaya n’echingencho chimbe chi’okoragererigwa. K’ogokoonya omotaka tiga komosiibia obororo n’amang’ana ao.
SIR 18:16 Inee, rimi tiriri kogokia ebimeri ase engaki y’omorakera, boigo eng’ana yao eyemo enke nigo eisaine kobua ekeegwa.
SIR 18:17 Ring’ana erimo ndisaine kobua ekegeni, n’omonto omwororo nigo abwate ebio bionsi bibere.
SIR 18:18 Omonto omoriri, ere n’omoiti. Ekeegwa kiomonto omochayi, nigo kegotuba amaiso.
SIR 18:19 Eorokererie ritang’ani otarachaka gokwana. Renda obuya bw’omobere oo ritang’ani otararwara.
SIR 18:20 Eitone na kweitia rituko r’ekina ritaraika, ase rituko erio, ekero gwaikire, ng’a n’onyore amaabera.
SIR 18:21 Ekeyie aye omonyene otarachia koegwa egesusuro ki’obebe bwao.
SIR 18:22 Onye kwabeekire egeteebanio na Nyasae, koranche ikerania egeteebanio ekio ase obwango buna ekonyarekana, tobaisa koganya amakweri, ng’a erio omanye kw’aberwa.
SIR 18:23 Eariganie ritang’ani kegima otarachia gokora ebitebanio; erio tobaisa koba buna omonto okomoteema Nyasae.
SIR 18:24 Rengereria! Inyora ekeririanda kia Nyasae ekio kerabeo rituko riria orakwe kore n’ekebe. Ere nigo arakoererie amagega rituko ria ekiina.
SIR 18:25 Ekero oigotete, inyora engaki y’enchara; n’ekero y’obotenenku, inyora engaki y’obotaka.
SIR 18:26 Korwa mambia chuni goika mogoroba, chingaki nigo chikona goncha-onchokana. Nyasae nare n’okobua kwogonchora omoroberio bw’ebitongire biaye bionsi.
SIR 18:27 Omonto ore n’echisemi oyio n’omonto okorigereria mono ase kera egento kere bosio bwaye. Ekero aikereirwe n’ekebe nigo akwerenda tamocha.
SIR 18:28 Kera omonto okorengereria namanyete chisemi, na nigo agotogia kera omonto ochinyorire.
SIR 18:29 Abanto baria bagotegerera chimbachero nigo bagochia baba n’echisemi; nabarabwo nigo baichire n’emebayeno.
SIR 18:30 Tobaisa kobwatia erang’o yao embe, korende keyia okogania kwao.
SIR 18:31 Oise gwechwara ase okwegokia n’erang’o y’amabe, nigo oranyore kweirire aye bweka ababisa bao bagosekerere.
SIR 18:32 Tobaisa gwesoia ase emegoko emenge yabosa, ekiagera enengo eyio nigo ekogotakaia.
SIR 18:33 Tiga gwekora omotaka ase okonagosaberera, erio gotwara chitaabu chi’emeyega emeneene ekero aye otari nagento ase ekemoya kiao ime.
SIR 19:1 Omokori emeremo omoriri, oyio tagotenenka. Oyogosiereria amang’ana amake-amake naboigo nere nigo akonakogwa ng’ora-ng’ora.
SIR 19:2 Edivai amo n’okorigia abakungu, ebio bibere nigo bigosiria abasacha b’echisemi,
SIR 19:3 n’omosaacha ogwechwara igo oyio nasirie obogima bwaye.
SIR 19:4 Omonto okwegena abanto bande bwango-bwango, oyio tari nobong’aini. N’oyogokora ebibe, oyio nigo agwesiria ere omonyene.
SIR 19:5 Omonto okogokera ekebe, oyio nagambigwe.
SIR 19:6 Eginge n’echikwana chitari ndonge, erio mbweriite n’amang’ana amabe.
SIR 19:7 Tiga kona koirorera amang’ana kwaigure boire-boire, erio nario naye nario oreongore korwa ase amang’ana amange.
SIR 19:8 Tobaisa goteebia monto, naaba omosani gose omobisa oo, otatiga ekero rioka erabe ekebe onye togoteeba.
SIR 19:9 Ekiagera nabo erabe ng’a omonto gete okoigure na gokorora, n’ekero engaki yaikire nigo arakwange bobe.
SIR 19:10 Inee! Kwana koigwa kende? Na tiga gekwe amo naye. Korende tibwoboa! Erio tirikogera okwe.
SIR 19:11 Omonto omoriri otagete kobisa ’ng’ana rinde rionsi, oyio nigo akoberebencha n’obororo buna boria bw’omokuungu okoibora.
SIR 19:12 Buna riria ensara yamobetire omonto ase ekenama kiaye, nabo ere igo igo ase omonto omoriri oyio origetie goteeba ring’ana aigure.
SIR 19:13 Kooraigwe ng’a omosani oo omochire, ’mbuya ritang’ani omoborie ere omonyene, ekiagera nabo oranyore ng’a amang’ana ayio tari ay’amaene. Korende eisa koba amaene omonto oyio takoirorera rimocho erio naende.
SIR 19:14 Koraigwe ng’a omoamate oo okwanire ring’ana ritagwenereti, karamoria ritang’ani, nabo oranyore ng’a tarikwaneti. N’onye orikwanete, takorirorera naende.
SIR 19:15 Onye kwaigure ring’ana riibe igoro y’omosani oo, nabo oranyore tarikwaneti. Ase igo, tobaisa kwegena kera egento ekio kwaigure.
SIR 19:16 Omonto nabo arakwane egetagwenereti, ekio ere omonyene ategeneti. Korende, ning’o ere otanagokora ekebe?
SIR 19:17 Koraigwe kende igoro y’omwamate oo; moborie, tobaisa komogosa! Kae ebirage bia Nyasae ribaga bikore emeremo.
SIR 19:20 Chisemi chionsi bombera, n’okomanya Nyasae; n’echisemi chionsi nigoro y’okoigwera ebirage bia Nyasae.
SIR 19:22 Korende okomanya amabe tari korokwo chisemi, n’ogosemia kw’omonyabibe tari obong’aini.
SIR 19:23 Nabo eranyarekane omonto gokorera obong’ainereria ase chinchera chimbe ase okogechia gwoka. Korende nareo omonto omoriri otari na semi.
SIR 19:24 Mbuya ase omonto omoirogete Nyasae otari na semi kobua omonto ore omong’aini, ko bono okobuna amachiiko.
SIR 19:25 Mbareo abanto bare abang’ainereria, abwo batari gokora ayare aboronge; mbareo n’abande abwo bagosiria obuya bare nabwo ase okonyora ebi baganetie.
SIR 19:26 Mbareo abanto bande abwo bagotirigoya, bagwetakoria ng’a mbare n’obororo, korende ime yabo nigo baichoirwe n’oborimo bwoka.
SIR 19:27 Abanto buna abwo nigo bakobisa amasio erio boorokia ng’a mbarochi kende; korende nigo bare buna abatari kororekana, na abwo nigo baragosirie.
SIR 19:28 Onye ase enchera eyemo gose eyende tibari neribaga riogokora amabe, ekero bagochia konyora ribaga erio, goika bakore ebibe.
SIR 19:29 Omonto nigo akomanyekana koreng’ana buna akororekana, n’omonto ore n’ echisemi nigo okomomanya ekero mwaumeranire nere.
SIR 19:30 Enchera omonto aboyetie n’echiaanga chiaye, n’enchera agoseka na gotaara, ebio bibere nabo bikomoorokia buna are.
SIR 20:1 Omonto nabo aratogonyerwe ase engaki etagweneretie; ogokira nkore okwo gokworokia ng’a omonto nare n’echisemi.
SIR 20:2 Korende nigo ere buya komoonya omonto kobua koba n’obororo nere.
SIR 20:3 Omonto ogwancha amamocho aye oyio nigo agwetanga korwa ase okoragererigwa.
SIR 20:4 Buna ere akong’u ase omosacha entang’ana kogania omoiseke, naboigo ere akong’u ase omonto konacha ekiina n’egekuba.
SIR 20:5 Omonto nare ekero akirire kiri okororekana koba n’echisemi; n’oyonde kogechwa ase engencho ng’ere n’omogenki, oria omobe kegima.
SIR 20:6 Omonto onde nere okira kiri ekiagera tari na gento agoteeba; ekiagera namanyete engaki egwenerete ekero omonto agokwana.
SIR 20:7 Omonto ore n’echisemi nakire kiri takwana goika engaki egwenerete; ko bono, omonto omoetania naende omoriri tari komocha engaki egwenerete komocha.
SIR 20:8 Omonto ore n’amang’ana amaange nere n’agechwe, na mono kegima oyo otari koa bande ribaga ri’ogokwana.
SIR 20:9 Omonto nabo aranyore egesio korwa ase emechando, naende nabo ekonyarekana ng’a kiarentire emechando.
SIR 20:10 Nkereo ekeegwa getakoretere ’ng’eria ende yonsi, korende nkereo ekeegwa kende kerarete eng’eria ara kabere.
SIR 20:11 Engaki ende ogosikwa nigo kogosiria enibo. Korende naende mbareo abanto bande banyoorire ogosikwa korwa ase atagwenereti.
SIR 20:12 Omonto okogora egento ase ogoaka rigori goika riakea, korende oyio chingaki chinde onyoora ng’a oakanire ara gatano na kabere goetania.
SIR 20:13 Ekero omonto anachire ekiina n’echisemi, oyio nigo agosikwa ase chisemi chiaye naende bwenyorera abasani abaange, korende obuya bw’omonto omoriri nigo bore bosa kegima.
SIR 20:14 Ekeegwa ki’omonto omoriri, tigegokobwenera gento, ekiagera nigo akogania amange korwa ase ore, gose tari aganto.
SIR 20:15 Omonto bun’oyio nigo agokoa egento gekeigo, korende bwetogia, na koraria aria onsi agokoreire. Ere nigo agokoa singo reero, mambia yaye ogania omoiranerie. Omonto bun’oyio nigo akogechia mono.
SIR 20:16 Omonto omoriri nigo agoteeba iga: “Tindi na mosani. Onde tari okong’akera ng’a mbuya mono ase obuya bwane. Nigo bakoria endagera yane, ekero baigotire bachaka gonkwana bobe.”
SIR 20:17 Namaa! Oyio nigo akogenderera gochecherigwa n’abange.
SIR 20:18 Nigo ere buya omonto goterererigwa kagotamboka gochia nyomba na kogwa, kobua ogoterererigwa kw’oromeme; ogosirigwa kw’abanyabibe nigo kore bwango mono kegima.
SIR 20:19 Omonto otari goaka buya ase keria akorereirwe, gose anyoorire; omonto oyio nigo anga buna emegano etarochi nchera, eyio ekona koganwa n’abanto abariri baria bakona koyeirorera.
SIR 20:20 Ekero emebayeno ekorwa ase omonto omoriri teri gwancheranwa, ekiagera teri gokwanwa ase engaki egwenerete.
SIR 20:21 Omonto nabo agotangwa gokora ekebe ase engencho are omotaka, ase igo nigo agotimoka ekiagera tari na kende agweiteria.
SIR 20:22 Omonto nabo arasirie obogima bwaye bwonsi, ekiagera ere akorora obosooku; gose abosirie ase okwoboa abanto.
SIR 20:23 Onye kogokora egeteebanio n’omosani oo ase okorara bobe komosokia, aye gwakorire omonto oyio koba omobisa oo bosa.
SIR 20:24 Oborimo n’ekemoa ekebe kegima ase chimbwa chi’omonto, korende eke nakio abanto abariri bagokora botaambe.
SIR 20:25 Mbuya omonto koba omoibi kobua koba omonyaborimo; korende aba bonsi babere goika basire kegima.
SIR 20:26 Chimbwa chi’onagokwana oborimo nigo chikoreta ogocharangia, okwo gokobao ase engaki etaambe ase oria ogokwana oborimo.
SIR 20:27 Omonto ogokwana n’echisemi, oyio mbuya are; oyore n’echisemi nigo akogokia abanto bare n’engencho.
SIR 20:28 Omonto okorema na gosimeka endagera, nigo akonyoora rigesa rinene; erio ogokia baanene baye, na kwenyoorera oboronge.
SIR 20:29 Amasoya nigo agoukoria abare n’echisemi, ekio n’egesibo ki’omonwa gekoginga omonto takora amabe.
SIR 20:30 Inee! Chisemi chi’obobisi ninki chisaine? Chisemi buna echio mbosa.
SIR 20:31 Mbuya omonto kobisa oboriri bwaye, kobua omonto kobisa chisemi chiaye.
SIR 21:1 Omwana one. Inee! Gwakorire ekebe? Tokora ekebe naende. Ko bono saba amaabera ase aria gwakorire.
SIR 21:2 Tama ekebe buna koreng’ana ogotama eng’iti; ekiagera oise gosukerera eng’iti goika ekorome. Amaino y’ekebe igo anga buna amaino y’Endo. Ekebe nigo kegosiria emioyo y’abanto.
SIR 21:3 Okobuna ebirage nigo konga buna omoro otieririe chinsemo chionsi, omoro buna oyio oise kogokeba nigo okoroisia riote ritari kogwena.
SIR 21:4 Okogosereria amo n’oboiti nigo bigosaria enibo; enyomba y’omonto omwerori nigo ekorenta obosooku.
SIR 21:5 Ogosaba kw’omotaka nigo gokoigwekana as Nyasae, n’okoiraneria kwaye nigo kore bwango mono kegima.
SIR 21:6 Omonto okwanga kogorororwa ekero are ase ebibe, korende oy’omoirogete Nyasae nigo akweitia omoyo oye ime.
SIR 21:7 Omonto nabo arabe ogokwana n’obong’aini na komanyekana gochia aare, korende nigo akoraua n’oyore n’echisemi.
SIR 21:8 Omonto okwagacha enyomba ase chifeta chi’abaanto bande, igo anga buna oy’ogosangereria amagena y’embera yaye.
SIR 21:9 Omosangererekano bw’abakori amabe, nigo onga buna engori egwoka agwo ase baraumerane kw’omorero ekerage okobumbucha.
SIR 21:10 Eng’eria y’omokori amabe nigo eroosegete buya, korende enchera eyio nigo ekoerera ase engoro y’amakweri.
SIR 21:11 Onde bwensi okobwatia ebirage oyio nigo agamberete ebirengererio biaye; chisemi N’oboikeranu bw’okomomanya Nyasae.
SIR 21:12 Omonto otari nasemi, oyio nomosomia tari koigwa. Korende koba n’echisemi n’okomenta obororo.
SIR 21:13 Emeroberio y’omonyene chisemi nigo ekomentekana buna okoyaaba kw’amache ekero gi’etoigo. N’ogosemia nigo konga buna ensoko entuboka.
SIR 21:14 Chisemi chio omonto omoriri nigo chinga buna egetaabo kebochogete, kende gionsi omonto oyio agosoma nigo kegoeta rioka getari kogoma, erinde giasira kegima: tari kobwata gento.
SIR 21:15 Ekero omonto omong’aini akoigwa ring’ana ri’echisemi nigo akoritogia na korimenta kegima. Korende omonto osirete ekero akoriigwa nigo akorisiereria, na koritugutera aare kegima.
SIR 21:16 Engambo ya abanto abariri igo enga buna egurube omonto abogoretie nchera kogenda; korende omogooko nigo okonyorekana korwa ase ebirengerio bi’omonto omong’aini.
SIR 21:17 Ase omosangererekano abanto nigo bakorigia ebirengererio bio omonto omong’aini; na barabwo nigo bakoarigania amang’ana aya ase emioyo yabo ime.
SIR 21:18 Ase omonto omoriri chisemi nigo chinga buna enyomba yagure; n’emeroberio y’omonto omoriri igo are amang’ana atari na moroberio.
SIR 21:19 Ase omonto omoriri ogosoma nigo konga buna egesibo kere magoro, enga buna efeta ase okoboko okorio.
SIR 21:20 Omonto omoriri nigo agoseka n’eriogi, korende omonyene chisemi nigo akona goseka ng’ora igo.
SIR 21:21 Omonto omoririri nigo agoseka gochia igoro n’eriogi, korende ase omonto ore n’echisemi nigo akona goseka ng’ora igo. Ase omonto ore omong’aini chesemi nigo chinga buna ebonyi y’amagena ’amaabera, nigo enga buna ebonyi ase okoboko kwaborio.
SIR 21:22 Omonto omoriri nigo akoayerera gosoa gochia nyomba mwabande, omonto omong’aini nigo akoganyera gesieri n’amasikani.
SIR 21:23 Omonto omoriri nigo akoayerera gosoa ime y’echinyomba chiabande; Korende ase omonto ore n’echisemi nigo akoganyera isiko n’amasikani. Omonto otari n’echimbwa chingiya nigo agosiomeria gochia nyomba mwabande, korende oyore n’amasikani, nigo akoganyera isiko.
SIR 21:24 Nigo ere chimbwa chimbe ekero omonto agotegerera amang’ana y’abanto bande ase ebisieri biabo, korende ase baria bare n’obong’aini gokora egento buna ekio n’obososku obonene kegima.
SIR 21:25 Abanto abetakori nigo bachete konakoirorera amang’ana aria baigure korwa ase abanto bande, korende baria bare n’obong’aini nigo bare n’amang’ana are n’echinguru.
SIR 21:26 Ekerengererio ki’abaonto abariri nigo kere ang’e n’emenwa yabo, korende eki bagoteeba abanyene chisemi nigo gekorwa ase ebirengererio biabo.
SIR 21:27 Ekero omonto omobe akoragereria ekerecha, nigo akweragereria ere omonyene.
SIR 21:28 Omonto omwemurungania nigo agosaria obogima bwaye ere omonyene, naende kera omonto ase eamate yaye nigo amogechete mono kegima.
SIR 22:1 Omonto omobe nigo akoreng’anigwa n’erigena rire n’eubi; kera omonto komorora omonto buna oyio nigo akweringa ase engencho y’obososoku bwaye oyio.
SIR 22:2 Omonto omobe nigo arabwekanigwe n’orosao rw’amabi; Kera omonto okorokuna orosao orwo nigo akoyaserera aare
SIR 22:3 N’okoragererigwa ase omonto ore n’baana ko otaari n’amasikani, n’okoibora kw’omwana omwana omoiseke otari n’echimbwa chingiya nigo enga ogosirerigwa.
SIR 22:4 Omoiseke bw’echimbu chingiya nigo akonyora omosacha, ko bono, oyogokora amang’ana amabe nigo akorenta obosooku ase ise.
SIR 22:5 Omoiseke ore n’echimbu chiimbe nigo akorentera ise gose omosacha oye obosooku, na nigo arasierererigwe na bosi babere.
SIR 22:6 Kogambia abana bao chingaki chinde nabo enga buna omonto ogotereria abanto bare ase ebirero. Koa abana egesusuro na kobagambera ase obuya nigo ere egento kiengencho enene mono kobwa.
SIR 22:7 Goteema komosemia omonto omoriri nigo enga buna kobekerania chindogio chi’enyongo ase okoyebarera, gose igo enga buna gotura omonto oraire n’ore n’echitoro chinyinge mono kegima.
SIR 22:8 Koeresa omonto omoriri egento nigo enga buna nigo okoeresa omonto oraire chitoro; ekero gwakoorire koeresa omoriri oyio naende okoboria: “Ninki buno kware goteeba?”
SIR 22:9 Oyo kworokereria omonto omoriri, oyio nigo anga buna omonto ogosangereria ebigonkorio, gose buna oy’otura omonto ore n’echitoro erinde amosabe singo.
SIR 22:10 Onde bwensi okoganera omoriri omgano, igo enga buna gokwana n’omonto ore n’echitoro chindito.
SIR 22:11 Moreere oyo kure ekiage ere tari goikeera borabu bonde; naende moreere omonto omoriri ekiagera tari na semi. Tobaisa komoreera moono omonto okuure ekigera ere otimokire; korende moreere omonto omoriri, ekiagera obogima bwaye n’obobe kobwa amakweri.
SIR 22:12 Ebirero nigo bigokorwa ase amatuko atano n’abere, korende ebirero bi’omonto omoriri oyo otamomanyeti Nyasae, nigo akobosiria obogima bwaye bwonsi ere omonyene.
SIR 22:13 Tobaisa konakogamba n’omonto omoriri; gose komobeera omonto otari na semi. Mwebachere erio nario nere aranyare gwetanga korwa ase emechando; erio ekero ere aresibie, aye nobe n’eubi. Mwebachere omonto omoriri erio nario naye oranyore omorembe, gose tobaisa korosigwa n’obobarimo bwaye.
SIR 22:14 Ngento ki kere ekerito kobwa embende? Erieta ri’egento buna ekio nigo gekorokwa “Ekeiriri!”
SIR 22:15 Okobogoria amaroba, omonyo n’echuma nigo bire buya kobwa komoremereria omonto omoriri.
SIR 22:16 Esiro ere n’oboroso obokong’u ase enyomba, omotengecho bw’ense noocha tokonyara koyeiyeria. Naboigo, n’omoyo oteneine bokong’u naende obwate oboroso bw’oboroso bwe chisemi tokoba nabwoba nonya na ase engaki y’emechando.
SIR 22:17 Omoyo okong’igwe n’ebirenererio bi’echisemi nigo onga buna orwaki rochabeire.
SIR 22:18 Amagena amake ayio abakereire igoro y’orwaki tagotigara aroro agwo ekero ekerambauti kegochicha. Ase enchera buna eyio eyio n’omoyo n’ebingererio bi’oboriri; tokonyaro keremereria ayagocha korwa ase obobe buna obwo.
SIR 22:19 Oise gotongia eriso riao, nigo rikorera na korwa amariga; naboigo oise koara omoyo oo nario ereigwere obororo boreo.
SIR 22:20 Oisekoruta chinyoni amagena nigo ogochiseria; n’ekero okomotogonyera omosani oo, oise gokora bo, igo kwabunire obosani bwao amo nere.
SIR 22:21 Nonya gwaikigwe gotwara enkwano enkong’u n’omosani oo, tokwa omoyo; ekiagera naende nabo obosani bokogorororwa naende bobeo
SIR 22:22 Onye gwakwanire egento ekebe igoro y’omosani oo, toiroka ogonsonsoranigwa nkoreo naende nabo gokonyarekana. Korende ogokwana amang’ana abosi na koraama amo n’obwerori, n’okobasagania abande mosiabano, ebio nabio ebinto bigoseria abasani.
SIR 22:23 Tiga omoamate oo akwegene ekero are n’obotaka bwaye, erio bwegokie amo nere chingaki akonyora ng’eria ende yonsi. Mokoonye ekero akonyoora emechando, erinde naye n’onyore eng’eria korwa ase ensemo yaye eye araegwe.
SIR 22:24 Erioki n’ekiorokerio ki’omorero, oroguto n’erioki ri’omorero okogakara nigo bigotang’ana gochicha. Ase enchera eyio eyio, n’okorama nabo kore buna ekemanyererio kiamakweri.
SIR 22:25 Tinkoba n’obosooku ase okomorenda omosani one, gose tinkonyara kwebisa korwa asare.
SIR 22:26 Korende omonto aise kogera ’mbe n’emechando ase engencho nchera ende yonsi, onde bwensi oraigwe amang’ana ayio nigo arabe omorendi one gochia ase omonto buna oyio.
SIR 22:27 Niing’o orambekere omorendi ime ase monwa one, na kombekera ekemanyererio kiobong’aini, erio ebikoba biomonwa one tikora okomocha, Oromeme rwane tirobaisa gonsiria.
SIR 23:1 Aye Nyasae Tata, n’omogaambi bw’obogima bwane, ase ogwancha kwao tintiga erio insirigwe na n’emechando yane; gose obaisa gwancha nkore amabe ase engencho yaye.
SIR 23:2 Onye nokobua, ango ebirengererio biane nigo biare gochwatwa ebiranya, n’omoyo one bworokererigwe chimbua chi’obong’aini. Abwo bono tinaregotigwa nkona kogororwa korwa ase amamocho aane, n’ekebe kiane kende gionsi kegosusurwa;
SIR 23:3 erio amamocho aane tamentekana mono kegima, n’ebibe biane mbimentekana. Ase igo tingwa ase amaboko y’ababisa.
SIR 23:4 Aye Nyasae, Tata na Omogambi bw’obogima bwane, nagosororire nkoonye timbaisa koba n’obwerori.
SIR 23:5 Aye Nyasae koranche nagosoroire onginge korwa ase okogania kwane okobe.
SIR 23:6 Tobaisa gwancha gontiga mbe omochayi gose mbe n’okogania okobe. Tontiga ngaamberwe n’okogania okonge okobe
SIR 23:7 Abana baane, tegerera erinde moigwe okworokereria igoro y’ogokwana okuya; omonto okoyaigwa na koyabwatia amang’ana ayio, oyio takogwa ase omotego.
SIR 23:8 Omonyabibe nigo akobwatwa ase okweimokereria na amang’ana aye omonyene.
SIR 23:9 Tobaisa kwenaria gose konara chingeencho chiogotiana gose kona gwatora erieta richenu ri’Omonene ase ogokora echeche.
SIR 23:10 Buna ere ase omokori emeremo okorendwa mono atari komocha goakwa ebiranya, boigo, oria okona gotiana ase okoriatora erieta ria Omonene Nyasae, ekeene ere tagotamboka korwa ase ogokora ebibe.
SIR 23:11 Omonto okona gotiana boire nigo agoichorwa n’obobe na obokong’u tibokorwa ase enyomba yaye. Ere abe taikerania aria atianete ere goika abe nokomocha; naende karasiererie nabe nokomocha ara kabere. Karabe otianire bosa, takorengererigwa buna oyo otari na komocha, ase ayio ere nomomochi rioka, ere goika aegwe egesusuro; na ase enyomba yaye ogokwa nkobeo botambe.
SIR 23:12 Ogokwana nkoreo konga ogokwa okonyene. Okwo tikobaisa koba ase abaiborwa ba Yakobo. Baria bamoirogete Omonene Nyasae barabwo inabatamboke amomocho ayio onsi igo barabwo tibagwesigooria ase ebibe.
SIR 23:13 Tobaisa konaria ebikoba biao gokwana obogundo, ekiagera ase ogokwana okwo nigo kobwataine nebibe.
SIR 23:14 Ekero oraikaranse na abanene oinyore iso na nyoko, tobaisa kobeeba agwo ase obosio bwa abanene erio ororekane omoriri ase obosio bwa abanene ase chinchera chiao. Agwo aye inabweitie na koragereria rituko riria aye kwaiboretwe.
SIR 23:15 Omonto onarete amang’ana amagundo ituko ndiri arabe n’amasikani ase obogima bwaye bwensi.
SIR 23:16 Abanto be chinchera ibere nigo bakoiranerera ebibe, ab’enchera ya gatato nigo bakorenta endamwamu y’Omonene. Omonto nigo agosogwa n’ogwoka gwokogania buna omorero otakende goika orimirigwe. Omonto ogosambwa n’omorero bw’ogokorera omobere oye omonyene obonyaka tagotiga goika ere omonyene osiriigwe ase omorero.
SIR 23:17 Ase omonto omonyaka, kera omokungu nomwansu na takonyora ogoisaneka amatuko onsi ere amenyete.
SIR 23:18 Omonto nigo akobuna eira yaye y’enyaangi na goteeba ase omoyo oye: “Ning’o ondooche? Omosunte nigo ong’etanaine nechinyasi nigo chimbisete! Monto taiyo ondooche, inche ninki ndoboere? Omonene takorora ebibe biane!”
SIR 23:19 Obwoba bw’omonto oyio nase abanto boka. Ere tamanyeti buna amaiso y’Omonene nigo aramogetie ara chilifu ikomi kobua risase. Amaiso ayio nigo arigereretie chinchera chionsi chia Mwanyabaanto, goika nonya nchiria chionsi chibisegete.
SIR 23:20 Ere nigo akomanyete aye konye otaraiborwa goika omoerio ekero ere akoorete gotonga ense.
SIR 23:21 Omonto oyio omonyabibe ere nabwatwe engaki eria atakagereti na koegwa egesusuro ase obosio bwa abanto bonsi.
SIR 23:22 Naboigo ere ase omokungu oria ogotiga omosacha oye na koibora abana nomosaacha onde.
SIR 23:23 Ritang’ani; omokungu oyio ochaayire ogochika kw’Omonene ore igoro mono, eriakabere; okorire okomocha ase omosacha oye, na eriagatato; okorire obonyaka ase obotayayi bwaye, na koibora abana n’omosaacha onde.
SIR 23:24 Ere omonyene nigo arabeekwe ase obosio bw’ekegambero, naende naegwe egesusuro goetera ase abana baye.
SIR 23:25 Abana baye tibakonyara gotenena ase oboremu, na barabwo tibakonyoora okwama.
SIR 23:26 Ere natige okoragererigwa ase ense, na obosooku akorete tibokwebwa kare na kare.
SIR 23:27 Baria abatigari inabamanye buna ing’ana rinde ndiri rigiya kobua komoiroka Omonene, na tikeiyo egento egiansu kobua okoigwera amachiiko y’Omonene.
SIR 24:1 Obong’aini nigo bogwetogia obonyene na kweimokereria igoro ase egati ya abanto baye.
SIR 24:2 Inabwetogie ase obosio Omonene inabwetogie ase obosio bw’emeganda bogoteeba,
SIR 24:3 Inche nering’ana korwa ase omonwa oye ere oyore igoro mono oyio okengerete ense buna ritatuuri.
SIR 24:4 Obomenyo bwane nigo bwarenge igoro, ekerogo kiane ase chisiiro chiamare.
SIR 24:5 Inche omonyene nigo naetete ase ense eetananete boigo ngaeta inse y’ense.
SIR 24:6 Igoro ase emerindo yechinyaancha chi’ense engima, nigo nkogamba ase egati ya abanto ne chinse chionsi.
SIR 24:7 Inche nigo naetete ase onsi nkorigia ase ngoikaransa, ensemo yense ase ndaroisie obomenyo bwane.
SIR 24:8 Agwo ere oria Omotongi o bionsi akang’a ogochika; ere oyio ontongete akandobereria ase inche ndabeeke obomenyo bwane. Ere aganteebia, “Roisia obomenyo bwao ase enyomba ya Yakobo, bogoria ensemo yao ase Israeli.”
SIR 24:9 Ere nigo antongete korwa agwo omochakano, igo inche nimbeo kare na kare naende tinkorwa ase oboiko bw’ense.
SIR 24:10 Inche nigo nabete nkomokorera ase obomenyo bwaye obochenu, inche ngakong’era agwo ase egetunwa gia Sayoni.
SIR 24:11 Ere akambeka ntimoke ime ase omochie oye omwanchwa, obomenyo bwane nigo bwarenge agwo ase omochie o Yerusalemu.
SIR 24:12 Inche nkabeeka emeri yane inse ase abanto abasike, ensemo yane ase abanto baye ere Omonene.
SIR 24:13 Inche ngatambea mono buna emeharuni ya Lebanoni, ee buna ebirobo bie egetunwa kia Herimoni.
SIR 24:14 Ngatambea buna emekendo ya Engedi, buna amaua yobwanchani a Yeriko, buna emesabibu ekogokia erandete ase omogondo, buna emete ye chindeege emerete rooche mbarabare.
SIR 24:15 Inche ngatioka buya buna ogwansa kwa udi na ubani egotongiwa ase Hekalu.
SIR 24:16 Buna omoaluni nkarambora chinsagia chiane nokwegokia amo nobwari.
SIR 24:17 Ingaseboka buna omosabibu na ogosiicha kwane gokarenta okwama kwa amatunda amange.
SIR 24:19 Inchwo asende mwensi abwo morang’ete morie na koigota amatunda aane.
SIR 24:20 Inwe inamoinyore buna obwansu bwane boire obuya buna obooke, ee obosanonoku buna oboke korwa ase amachoe.
SIR 24:21 Indie na inwe morang’e kegima; inywe inche nainwe ina mondang’e mono.
SIR 24:22 Oyoranyigwere inche ere tagosookigwa nonya ng’ake, ere oyore nainche tagosoa ase ebibe.
SIR 24:23 Aya onsi namachiiko y’Omonene Nyasae ore igoro, ayio Musa atochiigete koyatunyana. Eyio nereo ensemo abanto b’egesaku kia Yakobo baetwe.
SIR 24:25 Ogochika nigo gokobanyitororeria abanto obong’aini buna orooche rwa Eyufurate, boigo buna orooche rwa Tigiri ase chingaki chintang’ani chi’okwama amatunda.
SIR 24:26 Ogochika nigo gokobaichoria chisemi buna orooche rwa Eyufurate, ee buna orooche rwa Yorodani ase chingaki chi’erigesa.
SIR 24:27 Nigo rigokora amorokererio yamesa buna risase, buna Gihoni ase chingaki chi’ogotora amasabibu.
SIR 24:28 Omonto bw’eritang’ani tanyaarete komanya obong’aini boronge, boigo omonto bw’omoerio takonyaara komomanya.
SIR 24:29 Ekiagera ebirengererio biaye nebinge buna amaache y’enyaancha nogotebereria kwaye nigo kobwate obotambe kobua endiba ya amaache are inse yense.
SIR 24:30 Inche nigo nesogetie buna emberesi ya amaache agosiarerwa mogondo.
SIR 24:31 Ingateeba, “Inche ninyaare konyonsia amatunda y’omogondo one na goichoria emetaro yaye.” Rora omomberesi one okaba orooche, na orooche rwane rokaba enyancha.
SIR 24:32 Bono ninyaare komesia amorokererio aane buna ogotonga kw’erioba, ninyamesie arabe goika aare.
SIR 24:33 Naende ninyaare gotononkeria amorokererio aane buna obobani erio mbotigere ebiare bigochia goocha.
SIR 24:34 Komoranche inwe inyora buna inche tinakorete emeremo eyio yonsi ase ogwekorera inche omonyene; korende buna inyare gokoonya onde bwensi origetie kworokererigwa obong’aini.
SIR 25:1 Enkoro yane nigo egokerete amang’ana atato; amang’ana ayio are amaya ase obosio bw’Omonene na Mwanyabaanto: ekero abanto bare abamwabo baigwanaine, abanto basinyaine bare noboamate obuya, na omokungu n’omosaacha oye bamenyete n’omogooko.
SIR 25:2 Enkoro yane nigo egechete abanto be chingencho isato, abanto abwo bagechirie nobogima bwabo; abasabereri abetakoori, omonda omonyaborimo, na omogaka omonyaka otari na semi.
SIR 25:3 Onye tikwanyaarete korogota gento kende kiogosemia ekero kwarenge omosae, inaki oranyaare konyoora egento ase obogotu bwao?
SIR 25:4 Nering’ana rigiya ase omogaka ore ne chimbuche igoro ase omotwe oye goetia ayare amaya nere oria ore n’emiaka emenge komanya buna agoteebereria.
SIR 25:5 Obong’aini ase abagaaka, amorokererio agwenerete, na boigo amorokererio korwa ase abasike nering’ana rigiya kegima.
SIR 25:6 Abanto abagotu nigo babegete egutwa yobomanyi, nogwetogia kwabo nase okomoiroka Omonene.
SIR 25:7 Inche nimbateebie amang’ana kianda ayio angogetie ase omoyo one, ee nerinde ria ikomi boigo nimbariteebie: omonto ogogete ase engencho ya abana baye, omonto oyio okomenya goika orora ababisa baye bagochandeka na gosira,
SIR 25:8 omosacha ore negesio giokomenya nomokuungu ore nechiseemi, ere oria otari koremia chiombe amo nechitigere ase omogondo oye, ere oria otana korentererwa noromeme rwaye, omonto otari gokorera omonto otaisaini,
SIR 25:9 omonto ore negesio giokonyoora omosani omwegenwa, boigo omonto oria abanto bakogooka komotegerera.
SIR 25:10 Inaki ere engencho enene omonto konyoora obong’aini! Korende tai aroro omonto omonene buna oria omoirogete Omonene!
SIR 25:11 Omonto omoirogete Omonene tabwati ekerengo. Okomoiroka Omonene nigo kobuete amang’ana onsi.
SIR 25:13 Tiriri riote ribe buna riote rienkoro! Tiboiyo obobe buna obobe bw’omokuungu!
SIR 25:14 Tikori ogoakwa okonene buna okw’omonto ore n’obororo. Tikori ogoakana egesiomba okobe buna koria kogokorwa n’omobisa.
SIR 25:15 Tibori obosongo obobe buna obw’eng’iti na tikeri ekeririanda ekebe buna ekeririanda kiomobisa.
SIR 25:16 Nigo ere aororo komenya n’endo amo n’eng’iti kobua komenya n’omokuungu omobe.
SIR 25:17 Obobe bw’omokuungu nigo b’ogosaria ekieni kiaye, obosio bwaye bwaba buna obw’etokoro.
SIR 25:18 Omosacha oye ekero akoria endagera bw’omoamate takomocha goita egekoe nobororo.
SIR 25:19 Tibori obobe obonene buna obw’omokuungu bw’omonto; oyio nanyorwe n’obokong’u bwa abanyene ebibe.
SIR 25:20 Omosacha omwororo komenya nomokuungu omonyariogi nabo egwekaine emechaando omogaka omogotu akonyoora ase okoriina egetunwa kere n’omosere bw’amaroba.
SIR 25:21 Tobaisa kobwatwa nobonyakieni bwo omokungu gose gosanera obotenenku bw’omokuungu.
SIR 25:22 Ekero omosacha akoraagerigwa n’omokuungu oye, nigo akomenya ase obosooku, obororo na ogochaaya.
SIR 25:23 Enkoro echaandegete, koborwa omosasoko boigo gokwa omoyo nigo bikorentwa n’omokuungu omobe. Omokungu otari komogokia omosacha oye ere nigo akorenta okobuneka chinengo amo nokogoya kw’amaboko ase omosacha oye.
SIR 25:24 Ebibe nigo biarentetwe nomokuungu na ase engencho yaye goika intwe twensi tokwe.
SIR 25:25 Buna koreng’ana ogotanga ekerama kegotwa tikegoiterera amaache, boigo tobaisa komwanchera omokungu omobe gokwana buna ere anchete.
SIR 25:26 Onye ere tagokora buna okomoteebia, moserie arue asore.
SIR 26:1 Omosacha ore nomokuungu omuya nare negesio; ere namenye emiaka ara kabere ase engencho yaye.
SIR 26:2 Omokungu omwegenwa nigo are omogooko ase omosacha oye; omosacha oyio nigo aramenye nomorembe emiaka yaye yonsi.
SIR 26:3 Omokungu omuya nekemo kiebiegwa ebiya biogosesenia bakoegwa baria bamoirogete Omonene.
SIR 26:4 Omonto buna oyio abe omotaka gose omonda, ase obogima bwaye bwonsi nigo akomenya nomorembe ase omoyo oye; na ase ebiro bionsi nigo are nobosio bosasogete.
SIR 26:5 Enkoro yane nigo eirogete amang’ana atato, ne ria kane nigo rikongosa; chinkuma chimbe ime yomochie, omosangererekano bwa abanto ababe, na ogosoera kw’oborimo. Aya onsi nigo are amabe kobua amakweri.
SIR 26:6 Korende nigo ere ring’ana riogoichania ekero omokungu oyomo agotwara ribero ase oyonde na gotwara oromeme rogosiarokera kera omonto.
SIR 26:7 Omokungu omobe nabo anga richoki rigosionora rigoti, goteema komogambera nabo enga kobogoria riagaga rire nobosongo.
SIR 26:8 Omokungu omotindu nigo akorenta obororo ekiagera ere tari konyara gokengera chinsoni chiaye.
SIR 26:9 Omokungu omotayayi nigo akororekana ase amaiso aye naende nigo akomanyekana ase ebioge biaye.
SIR 26:10 Kabe omotindi ase omoiseke oo okorigia gotwara obosibore bwaye omonyene, otakoreti boigo, nigo aresarie ase akabaga agake.
SIR 26:11 Erende na amaiso aye atari n’obosooku naende tibwegosa ekero arakorentere obosooku.
SIR 26:12 Ere naigore ebinama biaye ande onsi ase kera omonto omotagete buna omoeti ore nerang’o agwasamerera ase okonywa amaache ande onsi agoeta.
SIR 26:13 Omokungu omuya nigo akomogookia omosacha oye na obomanyi bwaye bwamokora omosacha oye koba chinguru.
SIR 26:14 Omokungu omokiriru nekeegwa korwa ase Omonene na tiriyo rigori riranyaare koreng’anigwa nere.
SIR 26:15 Omokungu ore nekerengo nigo akomenta koba omonyakieni, kerengo kierigori tikeiyo keranyaare korengerwa omokungu oyio.
SIR 26:16 Ekieni kiomokuungu omuya nobochenu bw’enyomba yaye nigo binga ogosaseria kwe risase igoro ase erioba ri’Omonene.
SIR 26:17 Naende buna etaya egwoka igoro ase ekebekerero gi’echitaaya ase hekalu.
SIR 26:18 Buna emetobwa yetaabu, igoro ase ebikaransero biaye bw’echifeta, nabo ere emerondo yaye emeronge igoro ase amagoro aye.
SIR 26:28 Nareo amang’ana abere akong’ichania ase enkoro yane, nering’ana ria gatato rikombeyia: omosigari otari na besa, abanto abang’aini bachaayire, nomonto ogotiga oboronge ochaaka gokora amabe. Omonene nigo aramoe egesusuro n’omoro.
SIR 26:29 Nakong’u mono ase omoonchoreria gocharoka amamocho, na omoonia kwebacha korwa ase ebibe.
SIR 27:1 Abanto abange bakorire ebibe ase okorigia ebitoki; oyotagete koba omotenenku nemogwenerete arende amaiso aye.
SIR 27:2 Buna ere akong’u korusia egesigisa gekong’onteire ase egati ya amagena ase enyomba, boigo nakong’u korusia obong’ainereria korwa ase okogora n’okoonia.
SIR 27:3 Monto onde bwensi otatunyaneti okomoiroka Omonene, enyomba yaye nesirigwe keri keri.
SIR 27:4 Buna egechunchugo gekorusia eogoto, naboigo amang’ana akorwa ase omonwa bw’omonto agocheng’enenia amamocho aye.
SIR 27:5 Buna eriko rikorenga emeremo yomokori chinyongo, naboigo chinkwana chikomorenga omonto.
SIR 27:6 Buna okwama kw’amatunda gokoorokia buna omote orendire, naboigo amang’ana akorwa ase omonto akomororekania.
SIR 27:7 Tobaisa komotogia omonto otaragamba nere ekiagera omonto nigo akorengwa na amang’ana aria agokwana.
SIR 27:8 Ekero oraganie koba omuya nabo ogoikerania koba omuya, naboigo kweboyia obuya buna rituko riomochengo.
SIR 27:9 Kera enyoni nigo egotunyana chinyoni chi’omogwekano oye, naboigo nekeene kegotunyana baria bakogeikerania.
SIR 27:10 Buna endo ekoboera ching’iti chiria egotwara, naboigo ebibe bikoboera abakori amabe.
SIR 27:11 Chinkwana chi’abaanto bamoirogete Omonene nigo chire nobong’aini botambe, korende abariri nigo bakoonchoka buna omotienyi.
SIR 27:12 Ekero orenyore ase egati ya abanto abariri aye karue aroro,; korende obere ase egati yabaanto abang’aini.
SIR 27:13 Chinkwana chi’abaanto abariri nokogechia, ogoseka kwabo noboriania bw’ebibe.
SIR 27:14 Ogokwana kwabo nigo kogokora bwegose kegima na okoamererania kwabo nigo gokomokora omonto goticha amato.
SIR 27:15 Eriomana riabaanto abetogia nigo rikorenta ogoitana, nokorama kwabo nigo kore obosooku kogotegerera.
SIR 27:16 Omonto okorwa obobisi nigo ere agosiria obwegenwa bwonsi, na ase obogima bwaye bwonsi takonyoora omosaani omoganetie.
SIR 27:17 Ancha omosaani na obe omwegenwa ase are, korende onye kogosokia obobisi bwaye, tobaisa gotaara nere naende.
SIR 27:18 Ekiagera buna omonto agosiria omobisa, naye boigo gwasaririe obosaani nomoamate oo.
SIR 27:19 Buna ere enyoni etairane gocha koboko kwao ekero yaminchoirie, naboigo tokomonyoora omosaani oo naende.
SIR 27:20 Tomotunyana ekiagera ere ochiire are mono, ere ominyokire buna egesia kiaminchoirie korwa ase omotego.
SIR 27:21 Riote nabo riragwenigwe, na okoramwa kwaberwe; korende, oria osokirie obobisi tabaisa gosemeria kende gionsi.
SIR 27:22 Omonto okogosumera amaiso nigo arigetie gokora amabe, naende onde taiyo oranyaare komoremereria.
SIR 27:23 Ekero omonto oyio are ase ore aye, nigo agokwana amang’ana amansu naende nigo akogookera aria aye okomoteebia. Korende ere nigo araonchore chinkwana chiaye na kogotega ase amang’ana ao.
SIR 27:24 Ase obogima bwane bwonsi ningeechete amang’ana amange korende inche tingecheti ing’ana rinde rionsi buna ingeechete omonto onga buna oyio, Omonene boigo nigo amogeechete.
SIR 27:25 Omonto okoruta rigena gochia igoro nigo akoriruta igoro ase omotwe oye omonyene. Oyoogoaka chinkundi nigo akweremaria ere omonyene.
SIR 27:26 Oyokorema engoro nigo akogwa ime ere omonyene, naboigo oria ogotega omotego nigo ere akobwatwa nomotego oria.
SIR 27:27 Omonto ogokorera abande bobe, ere nanyorwe nobobe naboigo takomanya ase obobe obwo bokomoruera.
SIR 27:28 Omonto omwerori nigo akorama na gochaaya, korende egesusuro nigo kemoganyete buna endo.
SIR 27:29 Baria bakogookera okogwa kwa baria bamoirogete Omonene, barabwo ina babwatwe nomotego naende ina banyoore obosareru obonene barabwo batarakwa.
SIR 27:30 Ekeririanda n’okoberoroka nigo bire ebinto ebibe, korende abakori amabe nigo babibogoretie ebio bionsi.
SIR 28:1 Ere oyogoakana egesiomba nere naakanwe n’Omonene, n’Omonene naenekie buna omonto oyio nare nebibe.
SIR 28:2 Mwabere omogisangio oo ase amamocho agokoreire, naye ekero ogosaba inabwaberwe amamocho ao.
SIR 28:3 Onye omonto okomenya nekeririanda ase oyomwabo, inaki ere araganie Omonene amwabere amororere amaabera?
SIR 28:4 Onye omonto takororera oyomwabo amaabera, inee, omonto oyio nanyare gosaba Nyasae erio nere anyare komwabera ebibe biaye?
SIR 28:5 Onye oyio ore egetongire bosa, okogacha obobe ase obororo rirorio oyio takonyora amaabera korwa ase Omonene.
SIR 28:6 Inyora iga! Omoerio bw’obogima bwao erio otige obobisa bwao.
SIR 28:7 Ebache korwa ase amang’ana okonakwamererania. Ekiagera okwo nigo korarete obobisa bw’amakweri, inyora ebirage.
SIR 28:8 Ebachere korwa ase eriomana, erio nario otakore ekebe. Ekiagera omonto ore n’obororo nigo akereta eriomana.
SIR 28:9 Omonyabibe nigo agosaria obosani gati y’abanto na kobeekera obobisa ase bare
SIR 28:10 Koreng’a buna obwate chinko ching’ana na buna okoigereria ang’ana nabo n’omorero okoba ong’ana, nobigo koreng’ana buna okoamaereania kogendererete ang’ana n’eriomana narirorio riraabe ring’ana. Koreng’ana buna omonto are omonene ang’ana, naboigo nere aranyare koba n’obororo obonge. Koreng’ana buna omonto akona koba omotenenku, buna akogenrera koba n’obororo obonene.
SIR 28:11 Okona kwomana nonya mbosa igo nigo kogoseta amang’ana amake koba amaneene go gwaitera n’onya n’amanyinga.
SIR 28:12 Onye kogouterera riakara ’omorero nigo rigwoka mono kegima, korende oise koritwera amate nabo rikorima. Ayio onsi
SIR 28:13 Oragererigwe omonto ore omogenki naende omorimo, ekiagera osiririe abanto abange abwo bamenyete are okwegena.
SIR 28:14 Obogima bw’abange bwasarekire naende baserigwe korwa ase chinka chiabo ase engencho y’abanto bagosoanana n’emeroberio yabo. Ogosoanana buna okwo kwagerire emechie emenene n’echinka chi’abanto bamasikani gosarigwa.
SIR 28:15 Abagenki bagerire abakungu abaya goserigwa n’abasaacha baabo, na kobaura amatunda y’ebigeri biabo.
SIR 28:16 Onde bwensi ogotegerera omonto omogenki, oyio takoba n’omorembe rinde, gose takomenya n’omorembe.
SIR 28:17 Ogoakwa kw’omocharichi nigo kogotiga emekirimbi, ko bono, ogoakwa kw’oromeme nigo gokobuna-buna amauga.
SIR 28:18 Abanto abange bakuure okoba omoro, ko bono, abange bakuure ase oromeme.
SIR 28:19 Mbuya ase omonto kogingwa korwa ase oromeme, n’omonto otaragamberwa n’obororo bwaye. Omonto orabogoria richoki rie’chuma ase ebigoti biaye gose, ogosibwa n’echinyororo ase amagoro aye.
SIR 28:20 Nare n’egesio omonto ogingire korwa ase omorero oyio. Omonto oyio otari koorokia obororo Bwaye.
SIR 28:21 Amakweri akoretwa n’emeroberio emebe n’amakweri amabe, mbuya nokwa kobua gokorerwa emeroberio emebe.
SIR 28:22 Korende, obogenki tibokonyara kogambera abanto bamoirogete Nyasae, abwo tibagosambwa n’omorero oye.
SIR 28:23 Baria bakogenda mamincha y’Omonene nigo baragwe ase omotego bw’omorero oyio; nigo barabe ’nse y’obogaambi bwaye. Obogenki nigo borabe ime yabo korende omorero oyio tokorimeka. Obogambi obwo ng’a bobatogonyere bun’Endo na bobataborane buna egwachi.
SIR 28:24 Enekia ng’a kwabekire orwaki roetanane enibo yao, enekia ng’a gwasiekeire chitaabu chiao.
SIR 28:25 Enekia ng’akwagiteire enibo yao n’amagwa.
SIR 28:26 Renda tobaisa kogochwa oromeme, onye taibo nigo oragochwe bosio bw’abaanto n’amang’ana ao ayeye omonye.
SIR 29:1 Omonto ore n’amaabera nigo akoa oyomwabo singo; gokoonya omwamate oo okwo nakwo oikerania ebirage.
SIR 29:2 Kae omoamate oo singo ekero are n’okogania kwogokoonywa, n’ekero ogosaba singo, iraneria omonyene ase obwango.
SIR 29:3 Onye kogoikerania emeremo ekorengete, rirorio nabo okonyara gosaba singo, n’oyio ogosaba singo ase okogania kwao ng’a goikeranigwe kera engaki.
SIR 29:4 Abanto bande nigo bakagete ng’a ogosaba egento singo n’ekeegwa, na koretera obosooku baria babarierete eira.
SIR 29:5 Omonto nanyunyunte okoboko kw’omonto onde goiko omoire singo, erio ochaka komonyerera abande igoro y’obotenenku bw’omoamate oye. Korende ase engaki y’ogoakana esira nario erio orache komanya. Oyio nigo arakane ase okwemurungania okonge mono na kwerora ng’a taetwa chingaki chisaine.
SIR 29:6 Naende naisa komwaakana, nigo aranya komoa ’nkenke, ekiagera omosabi singo tari oyo bogwaakana. Onye tari konyara gwaakana omonyene singo, oyio rirorio omoibeire, naende obeire rirorio omobisare bw’oria omoete singo. Gose amoakane ase okoraama na koragereria; ribaga riokomosika nigo akomoakana ase okomochecheria.
SIR 29:7 Ase engencho eyio abange tibarigetie gokabesa, nigo baoboete koriananigwa.
SIR 29:8 Nonya nabo, kabe omoremereria ase omonto omotaka, gose tomotiga aganye ogokoonya kwao ase egeka egetaambe.
SIR 29:9 Koonya omonto omotaka keria agaanetie ekiagera erio nario richiiko, tomotiga agende amaboko amasa.
SIR 29:10 Korera chifeta chiao emeremo na ase ogokoonya omwana omino gose omosani oo, gose tobaisa gotiga ebesa yao eboosere abwo ase oyebisete.
SIR 29:11 Kora emeremo ase obotenenku bwao koreng’ana n’ogochika kwa Nyasae erio naye n’onyore eng’eria ase obogima bwao kobua chitaabu.
SIR 29:12 Ichoria ekegancha kiao ase okoa abataka, eyio nero eng’eria eragotoorie ase chingaki chigwenerete.
SIR 29:13 Eng’eria eyio n’ekorwanerere bosio bw’omobisa oo, buya kobua enguba yo’gokumia amo n’eritimo ririto.
SIR 29:14 Omonto omuya nabo arabe ’ntenenera ase omwamate oye. Korende omonto otari na bosoku nabo akomotiga gochia abuo igo
SIR 29:15 Tobaisa kueba obuya bw’onto okobereire ’ntenenera, ekiagera oyio obekire obogima bwaye akong’u okoba aye.
SIR 29:16 Korende ase omonto omokori amabe, nigo agosaria obotenenku bw’oria omoberete ’ntenenera, omonto atari korora ng’a n’egento kiengecho goaka ng’a mbuya mono, oyio nigo agotiga oria omokoonyete.
SIR 29:17 Okobeka egento ’ntenenera gwaitire abanto abatenenku abange, na kwabanyegeirie buna omwaga omorito.
SIR 29:18 Kobeka egento ’ntenenera kwabekire abanto abange b’engencho komenya buna abatami, abanto abwo nigo bakona koombogana ase chingongo chiande.
SIR 29:19 Omonyabibe ogwancha koba omoteneneri o singo n’erorere amang’ana amakong’u, naarigie eng’eria ko bono tanyenyora, nigo arenyore ase obokong’u n’erichiko.
SIR 29:20 Mokonye omwamate oo buna oranyare, korende bwerende kegima erio tobaisa kogochwa na kogwa ase amakweri.
SIR 29:21 Okogania okonene kw’obogima na amache, chiaanga amo n’enyomba ase oranyare kwebisa.
SIR 29:22 Mbuya koba omotaka kore n’enyomba yao omonyene, kobua koba n’endagera buna ey’abanda nyomba mwabande.
SIR 29:23 Isaneka n’egeke ekio ore nakio, erio nario abanto batanyagokwemurunganeria ng’a nigo bwanche ebinto biabo na koria ebigeri biabande.
SIR 29:24 Nigo ere egento kiobosoku koombogana korwa enyomba gochia eyende, aande onsi ase ore omogeni tokoigora monwa oo.
SIR 29:25 Nigo okoarigania omogeni kwaboa ekenyugwa, na onde tari okogoakera ng’a mbuya mono. Korende abanto nigo bagokwana amang’ana yokogechia buna
SIR 29:26 “Aye omorwa isiko! Inchwo gocha igi gaaiga oariganie emesa! Na onye kore na gento ng’aa ndie.
SIR 29:27 Kore omogeni genda bwoo erio omotigerere omonto bw’engencho. Momura omonto ngochare bwone aiga ninde nokogania kw’eribaga ase enyomba yane.”
SIR 29:28 Ekero okorinwa oboraro na koramwa igoro y’oboraro, ayio tari koremerereka ase omonto ore n’obong’aini.
SIR 30:1 Omoibori bwanchete omwano oye nigo akomogambera n’ekeranya engaki ase engaki, erio anyare komwetogeria ekero akinire.
SIR 30:2 Oyo okogaambera momura oye ekio n’egento kiengencho kegima, oyio ng’anyore eng’eria yaye korwa ase are. Onyio ng’anyera gwetogeria omwana oye maiso marore.
SIR 30:3 Omonto okworokereria omwana oye nigo akogera ababisa baye bamoigwera endamwamu, na kogwetogeria omwana oye bosio bw’abasani baye.
SIR 30:4 Ekero omoibori oyio are moyo nigo akwegokeria omwana oye, nonya n’ekero ise akuure nigo arabe buna oyotakweti; ekiagera otigire omomura omobwekaine.
SIR 30:5 Ekero ise arenge moyo, nigo agokirie nere, n’ekero ise akuure tari koba n’ogokumia.
SIR 30:6 Otigire omonto orenge gocha goakana ababisa baye egesiomba magega, nere oyio oraakane abasani baye amaya.
SIR 30:7 Omonto okworokia omwana oye amabe, nigo arabe n’emeremo y’okoboerera amaote, na ase kera ekere ase omoyo oye nigo kerakogose bose.
SIR 30:8 Ebarasi yorokererigwe bobe nigo ekoba eng’enenenu, n’omwana otarokoreirie chingencho chingiya nigo araonchoke koba omoenenenu.
SIR 30:9 Onakwebereria omwana oo, nere nakoirianyekie, konagokora echeche amo nere nagere oirianyeke.
SIR 30:10 Onye tibwancheti omonto takonagosekaseka nakoragera nere; omoerio oye nigo n’agochande goika oche korianania amoino.
SIR 30:11 Totiga omonto akore buna aganetie ekero are omwana, naende gose totiga komogororora ekero akorire bobe.
SIR 30:12 Aaka omwana ebiranya kare omoke, onye taibo, nigo araenene erio atige gokoigwera, arabaisa kogochanda omoyo.
SIR 30:13 Orokereria omwana oo chimbu chingiya erio abe omoremereria, erio tobaisa konyora obosooku korwa ase oboriri bwaye.
SIR 30:14 Mbuya koba omotaka, korende kore n’obuya bw’omobere n’echinguru, kobua koba omotenenku korende ochandegete n’amarwaire ase omobere oye.
SIR 30:15 Obuya bw’omobere n’echinguru n’ebiya kobua amagena ’amaabera; omobere ore n’echinguru n’omuya kobua obotenenku obonge.
SIR 30:16 Botenenku tibori bore obuya kobua obuya bw’omobere, na mogooko tori ore omuya kobua omogooko.
SIR 30:17 Amakweri n’amaya kobua obogima bw’emechando, naende gokwa na gotimoka kobua oborwaire botari kogwena.
SIR 30:18 Koa omonto endagera otari konyara koragera, nigo enga buna okobekerera endagera eyio igoro ase embeera.
SIR 30:19 Inee! Ekengwanso ninki kegwenerete gochia ase emegwekano eyio etanyare koria gose kogetiokerera? Nabo bono ere igo ase omonto ochandire na Nyasae.
SIR 30:20 Omonto oyio nigo akorora n’amaiso aye ere omonyene na goita ebikoe, buna omosacha riteba riabwatire omoiseke omwekuungi rigoita egokoe.
SIR 30:21 Tagwetugutana aye omonyene gochia ase amagombo, gose kwea obororo aye omonyene n’ogwancha.
SIR 30:22 Omogooko nigo okoa obomoyo emiaka emenge; omogooko noro okoa obogima amatuko amange.
SIR 30:23 Egokie ase okoba omotoereru bw’omoyo; beka amagombo aare naye. Ekiagera amagombo aitire abanto abange, gose tari nang’eria ende ase obogima bw’omonto onde bwensi.
SIR 30:24 Endamuamu amo n’obororo nigo bikweng’eyia obogima, ogosegasega nigo bikogera omonto ogota bwango.
SIR 30:25 Omonto obwate omoyo omuya naende omworo, nigo akogokera endagera eria akoria.
SIR 31:1 Ekero omonto akorengereria mono igoro yokoborwa chitaabu nigo akorea; ogwechandera ring’ana erio nigo gokomorina chitoro.
SIR 31:2 Ogwechandera ebiasara nigo kogokorina chitoro kegima buna oborwaire bonde bwonsi obonene bogokora.
SIR 31:3 Omonto omotenenku nigo agokora omokia korigia obonda; ekero abonyorire oikaransa kobwechegeria.
SIR 31:4 Omonto omotaka boigo nigo agokora emeremo n’ebigeri korende ebitoki biaye biagenderera gokea, ekero ere agotimoka, onyora tabwati kende agwetogeria.
SIR 31:5 Onde bwensi bwanchete chitaabu takobarwa koba omooronge ekiagera okorigia kwaye chitaabu nigo gokomokora omomochi.
SIR 31:6 Abange basariigwe nechitaabu na ogoitwa kwabo nigo gokabachera obosio ase obosio.
SIR 31:7 Obotenenku nigo bore omotego ase baria bakoirwa na borobwo, nigo bore omotego ase akogwa kera omonto omoriri.
SIR 31:8 Nasesenirie omonto ore omotenenku otari komochigwa, omonto oria otari kominyokia obotenenku.
SIR 31:9 Onde nare omanyete omonto bw’engeencho buna eyio inwe tomotogie? Ee ekiagera ere okorire egekone monto onde atana gokora.
SIR 31:10 ’Monto ki otemirwe n’obotenenku na kobua atari na komocha? Omonto buna oyio karabeo, ere nare noboronge bw’ogwetogia! Gose ning’o onyorire ribaga riogokora ebibe ere tabikora?
SIR 31:11 Obotenenku bw’omonto onga buna oyio inabomenye na emeganda nemanye oboitongo bwaye.
SIR 31:12 Ekero oraariganigwe ase omoyega omonene, aye tobaisa koba nokogania okonene kw’endagera gose goita egekoe oteebe, “Endagera eye tekari enyinge!”
SIR 31:13 Inyora buna eriso riobonyandambe neribe. Inee, egento nkere egetoonu buna eriiso? Nakio gekogera amaiso akorwa amariga chingaki chionsi.
SIR 31:14 Tobaisa korambora okoboko kwao kobogoria egento oyomino aganetie, gose komoaka ekegokoro oyomino erio omoure endaagera.
SIR 31:15 Manya okogania kw’oyomino na omwereng’anie ere boigo obabogorerie abamino ase kera enchera.
SIR 31:16 Karie kera egento okoegwa buna omonto ore na amasikani gose tobaisa gotakuna-takuna obaise kwangwa.
SIR 31:17 Nering’ana rigiya ase ore aye koba omotang’ani koigota, toba rinyandambe obaise kogechia abanto.
SIR 31:18 Ekero orabe gwaikaransire aye amo na abanto baane, tobaisa koba oyo bw’eritang’ani kobogoria endagera.
SIR 31:19 Endagera enke nigo ere enyinge ase omonto obwate amasikani, ere tagwechaanda ekero akoirana gochia bwoye.
SIR 31:20 Omonto okoragera nekerengo nigo akonyoora chitoro chingiya, ere nabooke bwango na kweigwa ore buya. Korende rinyandambe takonyoora chitoro, ere nigo akoonchoka omoyo naende na koromwa enda.
SIR 31:21 Keraabe yakobetereirie koria endagera eetanetie ekerengo, sooka oroke erio aye noigwe buya.
SIR 31:22 Ntegerere omwana one, aye tobaisa gonsiereria naye omoerio noyamanye buya aya nkogoteebia. Aye obe nomokia ase emeremo yao yonsi eyio oraabe kogokora, naye tokonyorwa na borwaire bonde bwonsi.
SIR 31:23 Abanto nigo bagotogia oria ore omwasioku ase okobaa endaagera, ne chinkwana chiabo igoro y’obuya bwaye nigo chire echi’ekeene.
SIR 31:24 Omonto omwegimeria ase ebiakoria nigo arararigwe ase ekenyoro ekegima, n’echinkwana igoro yobong’iti bwaye nigo chire e chikeene.
SIR 31:25 Tobaisa kwerorekania buna nigo ore egeata giokonywa amarwa, ekiagera edivai yaitire abange.
SIR 31:26 Chinchera chi’omonto omoenenu nigo chikororekana ese chinkwana chiaye ekero atindire, buna boigo obokong’u bwechuuma bokororekana ekero yasambirwe ere embariri kegima na gosoigwa ime ase amaache.
SIR 31:27 Edivai nigo enga obogima oboyia ekero omonto akoyenywa ase ekerengo. Obogima ninki edivai etaiyo? Aro nigo aroisirie agokie abanto.
SIR 31:28 Okonywa Edivai ase ekerengo nechingaki chiaye nigo bikorenta omogooko ase omoyo nemosasoko ase enkoro.
SIR 31:29 Korende okonywa edivai goetania ekerengo nigo gokorenta ogwatigwa omotwe, obororo na amachaaya.
SIR 31:30 Ogotinda nigo gokomenta ekeririanda kiomonto omoriri nogweita omonyene; nigo gokomoreyia na komomenta amaote.
SIR 31:31 Tobaisa komotogonyera omoamate oo ase edivai, gose komochaaya ekero akwegokia ase omoyega. Tobaisa komoteebia ring’ana riokomokuurera, gose komochaanda ase okogania aakane edeni.
SIR 32:1 Ekero aye orakorwe koba omoteneneri bw’omoyega, tobaisa koresania omotwe, aye bwekore koba buna abande ase omoyega; obagenie ritang’ani erio aye oikaranse.
SIR 32:2 Ekero gwakorire emeremo yao, ikaransa aase ao, ogoke na abande na koegwa esiko yao ase emeremo yao emiya.
SIR 32:3 Onye aye kore omonene ase emiaka, kwana; korende okwane nobong’aini tobaisa gosaria omoino.
SIR 32:4 Tobaisa gotambeyia chinkwana onye ebinyugwa bikoruugwa. Tobaisa kwerora namasomo ao ekero ebiro biaye bitaraika.
SIR 32:5 Chingero ase omoyega bw’okonywa Edivai nabo chigwekaine ekemanyererio gietaabu igoro ase amagena yerigori rinene.
SIR 32:6 Chingero chingiya amo n’edivai nabo chigwekaine ogochaberwa okuya gwechiruru igoro ase etaabu.
SIR 32:7 Onye aye kore omosae, okwane ekero rioka ebetereretie; korende tari goetania ara kabere na rioka ekero oraborigwe gokora boigo.
SIR 32:8 Okwane maiso marore, okwane amake ase ayaare amange; tiga erorekane buna nigo omanyete amange korende aye totageti kona gokwana.
SIR 32:9 Ekero orabe ase egati ya abanene tibwereng’ania na barabwo, tobaisa gokwana amang’ana ataisaini aria onarete.
SIR 32:10 Buna okomesa kogotang’anera okogukura, naboigo esiko egotang’anera omonto bwesigete.
SIR 32:11 Soka korwa ase omoyega ase chingaki chigwenerete, tobaisa koba oyo bw’omoerio; ogende inka bwango na tobaisa kona koganya-ganya.
SIR 32:12 Aye bwegokie na gokora keria oganetie, korende tobaisa komocha ase amang’ana y’obwerori.
SIR 32:13 Tibweba komotogia Omonene ere oria ogotongete na kogoichoria nebiegwa biaye ebiya.
SIR 32:14 Ere oria omoirogete Omonene nigo agwancherana okomochigwa nere, na ere oria ogotang’ana komorigia nanyoore ogosesenigwa kwaye.
SIR 32:15 Oria okobwatia amachiiko, nigo agoisaneka koyanyoora, korende omong’ainereria goika anyore egetango.
SIR 32:16 Baria bamoirogete Omonene inabamanye gokora aya aboronge, na amakora abo namese buna risase.
SIR 32:17 Abanyene ebibe tibancheti komochigwa; nigo bakonyora ogotaamera kwogokora aria barabwo batagete.
SIR 32:18 Omonto obwate chisemi tari gosiereria ebirengererio bi’omonto onde, korende omonto omoenenu na omweimokia ere taoboeti gento.
SIR 32:19 Tobaisa gokora gento kende gionsi isiko yebirengererio, erio aye tobetererigwa kweitia nyuma ekero gwakorire egento.
SIR 32:20 Tobaisa gokora enchera ere nebitango ebinge, aye obaise gochia kogochwa igoro ase amagena.
SIR 32:21 Tobaisa kwegena mono enchera erambogete,
SIR 32:22 korende aye bwerende mono ase oboeto bwao.
SIR 32:23 Bwerende ase kera ok’ogokora, ekiagera eye nero engencho y’okobwata amachiiko.
SIR 32:24 Ere oria osemeretie amachiiko nigo akoigwera amachiiko, na oria omosemeretie Omonene takonyora chingoma.
SIR 33:1 Obobe tibori boramonyore omonto omoirogete Omonene, ase chingaki chiamatemwa Omonene nigo akoiranerera komokoonya boire boire.
SIR 33:2 Omonto omong’aini takogeecha amachiiko korende omong’ainereria ase richiiko nigo anga obwato bokorutwa-rutwa ase enyancha yemerindo.
SIR 33:3 Omonto omong’aini ere nabe omwegenwa ase richiiko, ase are ere richiiko nabo rigwekaine nokonacha kw’Omonene.
SIR 33:4 Roberia keria origetie gochia gokwana naye notegererwe; roberia amo aria aye omanyete erio onyare koiraneria.
SIR 33:5 Enkoro y’omonto omoriri nabo enga buna rigari riomogongoteni na ebirengererio biaye buna oborundarundia.
SIR 33:6 Omosaani omokoora nabo anga ebaarasi eria egoaka eriogi ase kera omoriini.
SIR 33:7 Ninki gekogera kera rituko rikororekana koba riao ko onsi nigo akonyoora omobaso obo korwa ase risase erimo?
SIR 33:8 Omonene nere oetetie gwatanana, na kobeeka ebiro ao ao bi’omwaka na amatuko amanene boigo.
SIR 33:9 Akaroisia amatuko ande koba amachenu na ayande koba amatuko bosa igo.
SIR 33:10 Mwanyabaanto bonsi nigo barwete ase riroba na Adamu nigo atongetwe korwa ime y’orotu.
SIR 33:11 Korende Omonene ase obong’aini bwaye oboikeranu, akabaatanana na koa kera oyomo emeremo ere emeao korwa ase eyoyonde.
SIR 33:12 Ase egati yabo agakiinia abande na kobaa obonene, abande akabakora koba abachenu na kobabeeka ang’e ase are ere. Korende boigo akabaragereria abande na kobakeyia, akabarusia korwa ase abo.
SIR 33:13 Nabo enga riroba rire ase amaboko yomoroisia chinyongo ere oyio okoribomba buna ere omonyene anchete, naboigo ere ase Mwanyabaanto ime ase amaboko aye ere oria obatongete; ere bweka nigo agokora buna omonyene agoetia.
SIR 33:14 Obuya nigo bore mamincha y’obobe, na obomoyo nigo bore mamincha y’ogokwa, nabo ere boigo omonyabibe nigo are mamincha y’omonto omosigete Omonene.
SIR 33:15 Yerigererie emeremo yonsi y’Omonene, nigo ere ebere, kera oyomo mamincha yo oyonde.
SIR 33:16 Inche nabeire oyo bw’omoerio koyarigereria ayio, buna omonto okorogota amasabibu ekero abagesi bachiire.
SIR 33:17 Korende Omonene onsesenirie mono, inkababua bonsi; buna omogesi bwa amasabibu naichoirie ekebaari kiane giokoigatera.
SIR 33:18 Inyora tinekorerete emeremo eye ase ogweisanekia inche omonyene korende nase bonsi baria barigetie kweorokereria.
SIR 33:19 Ntegerere inwe abanene abwo more ase egati ya abanto; inwe abanene b’ebiombe, ntegerere inche.
SIR 33:20 Ebiro bionsi omenyete, tobaisa komotigera omokungu omwana, gose momura omino, gose omosani akogambere; tobaisa komoa omonto onde obonda bwao, obaisa korwa ekerengererio na kogania oiranerigwe.
SIR 33:21 Ekero ore moyo, aye gokoeyaana, tobaisa gwanchera monto onde bwensi abogorie ribaga riao.
SIR 33:22 Nigo ere buya abana bao bagosemerie aye kobua aye kobasemeria barabwo.
SIR 33:23 Kora kera egento kebe ekiya kegima, tobaisa kobeka ekemoa ase esiko yao.
SIR 33:24 Omoerio bw’obogima bwao, ase ensa yao yomoerio, gaba obonda bwao.
SIR 33:25 Obonyansi, egurube ne ekeranya ase ebunda, endagera, amasikani nemeremo ase omokori emeremo.
SIR 33:26 Kae omokori emeremo oo emeremo naye notimoke, motige bosa atari na meremo erio ere arigie obosibore.
SIR 33:27 Beka etugo ende yonsi ase oboigweri goetera ase egesibo na amakorogoto, na omotomwa omobe ase okomochaanda.
SIR 33:28 Moe emeremo erio ere tabaisa koba omworo, ekiagera obworo nigo bokomoa omonto obobe obonge.
SIR 33:29 Moe emeremo buna ekogwenerete aye, onye tagokoigwera mosibe ebinyuri.
SIR 33:30 Tobaisa komokorera monto onde bwensi goetania ekerengo naboigo tobaisa gokora kende gionsi otari nobong’aini.
SIR 33:31 Onye kore nomokori emeremo tiga abe buna aye, ekiagera aye kwamogorete ase rigori nebigeri biao.
SIR 34:1 Omonto omoriri nigo agotwara ogosemeria kwa bosa na okwoborimo; chindoto nigo chikomoa omonto omoriri chimbaba oiruruka.
SIR 34:2 Omonto okwegena chindoto nabo anga omonto okomonyokia omorengari gose embeo erio ayebwate.
SIR 34:3 Okorota nabo konga ekerore, ekieni okorigereria ase obosio bwao.
SIR 34:4 Ngento ki keranyaare gochenwa neubi? Inee, ekeene nkenyorekane ase oborimo?
SIR 34:5 Koruta chinche, obomera n’echindoto noboriri; chiseemi nigo chikoba n’ebirengererio binga ebio omokungu okoibora.
SIR 34:6 Tobaisa gochirengereria chindoto ase engencho ende yonsi otatiga rioka ekero chikorwa ase Omonene.
SIR 34:7 Ekiagera chindoto chiabang’ainire abanto abange, na baria bachiegenete banyorire ogosookigwa.
SIR 34:8 Amachiiko nigo are amaikeranu atabwati okongaineka okwo, n’obong’aini nigo bore oboikeranu ase omonto omwegenwa:
SIR 34:9 Omonto otarire mono nigo amanyete amange, na omonto otwarire okwenaria amange nigo amanyete keria agokwana.
SIR 34:10 Omonto otana koumerana na amakong’u ande onsi tamanyeti amange,
SIR 34:11 korende ere oria otaarire mono bwenyoreire obomanyi.
SIR 34:12 Ase ogotaara kwane neroreire amange; nigo imanyete kobua buna indanyaare gokwana.
SIR 34:13 Ase ebiro ebinge nabeire ase obokong’u bw’ogokwa, korende naetire ase engencho yobomanyi obo.
SIR 34:14 Baria bamoirogete Omonene ina babe moyo,
SIR 34:15 ekiagera ogosemeria kwabo nigo kore ase ere oria okobatooria.
SIR 34:16 Oria omoirogete Omonene takoba n’obwoba, takoiroka ekiagera Omonene nere ogosemeria kwaye.
SIR 34:17 Nasesenirie ere oria omoirogete Omonene!
SIR 34:18 Ekiagera ere nigo amorigereretie ere oria asemeretie.
SIR 34:19 Omonene nigo akobarigereria ase obuya baria bamwanchete. Ere nenguba embibo na ogosemeria kwabo ogokong’u; ere negekengero kiabo korwa ase omwaga omotindi, nekiriri kiabo ase omobaso ogwoka; ere nigo akobarenda tibanyara korichaniwa, obakoonya tibabaisa kogwa.
SIR 34:20 Omonene nigo agoichoria emioyo omogooko, na koyabeka amaiso oborabu. Ere nigo akobaa abanto obomenyo obuya, obomoyo na ogosesenigwa
SIR 34:21 Ekero omonto akorua ebiegwa korwa ase okonyora kwobong’ainereria, ekeng’wanso kiaye nigo gekoba nekemoa. Okorua kwa abanto batari abaigweri tigwancheiri.
SIR 34:22 Omonene tari gwancha chisadaka chi’abaanto batamoirogeti, gose obonge bw’okorwa tigokorenta okobwatanigwa.
SIR 34:23 Ere oria okorua esadaka yegento keria akobaura abataka nigo egwekaine omonto okomoita omwana ase obosio bwa ise.
SIR 34:24 Endagera y’omotaka nero obogima bwaye; onde bwensi okomoibera omotaka endagera oyio nomoiti.
SIR 34:25 Komoura omoamate endagera okwo nokomoita; na komorina omokori emeremo ogoakanwa kwaye okwo nokomoita.
SIR 34:26 Omonto oyomo araagaacha noyonde atagore, inee natware okonyoora konde goetania goitera ebigeri?
SIR 35:1 Ere oria obwatete amachiiko orure okorua okonene.
SIR 35:2 Ere oyokobwatia amachiiko orure esadaka yomorembe.
SIR 35:3 Oria okoiraneria buna mbuya mono orure esadaka yechinyeke chinchenu;
SIR 35:4 nere oria ogokoonya abataka orure esadaka yokoiraneria buna mbuya mono.
SIR 35:5 Ogotiga obobe nigo gokogookia Omonene, na gotiga amabe nokwerentera okobwatana.
SIR 35:6 Ekengwanso ki’omonto omonyaboronge nigo kegochena egesasiimero, n’erimisu rigiya nigo rigotira gochia ase oyore igoro mono.
SIR 35:7 Ekiagera ebinto ebi bionsi nigo biganirie kobwatekana nogochika;
SIR 35:8 esadaka yomonto omoigweri nigo egoaka egesasiimero amaguta na ogotioka kwaye okuya kwariina goika ase obosio Omonene.
SIR 35:9 Esadaka yomonto omoigweri nigo egwancherwa; nero tekwebwa kare na kare.
SIR 35:10 Moimokererie Omonene igoro ase omoyo omorabu, gose tobaisa koba omong’iti ase ogotongora kwe rigesa riao.
SIR 35:11 Orwe ebiegwa biao bionsi ase omoyo omorabu, ochirwe chisadaka chiao chionsi ase omogooko.
SIR 35:12 Moe Omonene buna ere akoeire, orwe koreng’ana buna aye obwate.
SIR 35:13 Ekiagera Omonene nere oakanete nere nagoakane ara gatano na kabere (7)
SIR 35:14 Tobaisa goteema komoa riaki ekiagera ere takoira;
SIR 35:15 gose tobaisa gosemeria chisadaka kwanyorire ase obong’ainereria. Ekiagera Omonene n’omonachi ebiina gose ere tabwati ogwanchereria.
SIR 35:16 Omonene takoorokia ogwanchereria ase abataka; ekero oria omocheire agosaba nigo akomoigwa.
SIR 35:17 Ere tari gosiereria amasabo yechintakana, gose amasabo yomoboraka ekero akomotebia omogano oye.
SIR 35:18 Amariga yomoboraka nigo agoiteka ase chimboto chiaye,
SIR 35:19 ase okomosoera ere oria omorenteire emechaando yaye.
SIR 35:20 Ere oria okomokorera Omonene ase okomogookia nigo agwancherwa nere, ogosaba kwaye inagoike igoro.
SIR 36:1 Otokwere mabera aye Omonene Nyasae o bonsi.
SIR 36:2 Bikore ebisaku bionsi bikoiroke.
SIR 36:3 Imokia okoboko kwao mamincha yebisaku binde, obikore birore okobua kw’obonene bwao.
SIR 36:4 Buna koreng’ana gwatotomete intwe koorokia obochenu bwao ase bare barabwo; boigo bono toorokie okobua kwao goetera ase bare barabwo.
SIR 36:5 Barabwo boigo inabamanye buna intwe tomanyete, buna taiyo naende Omonene Nyasae onde goetania aye Omonene.
SIR 36:6 Naende bono kora ebikone amo nebimanyererio binde;
SIR 36:7 gokore okoboko kwao kobe igokore n’ogotogigwa kegima.
SIR 36:8 Orokia obororo bwao,, itera ekeririanda kiao;
SIR 36:9 basirie abaengereria, na kobatinyia ababisa.
SIR 36:10 Ayereria rituko erio naende oinyore ogotiana kwao; obakore abanto bateebe igoro yamakora ao yogokumia.
SIR 36:11 Tiga onde bwensi oyio oraminchorie asambwe nekeririanda kiao ekenene, na baria bakobachaanda abanto bao banyoore ogoitwa.
SIR 36:12 Basenyente abanene ba ababisa bao abwo bagoteeba; “Onde taiyo naende otatiga intwe abanyene!”
SIR 36:13 Bisangererie ebisaku bionsi bia Yakobo,
SIR 36:14 Oichorie Hekalu yao ere ase egetunwa gia Sayoni obonene na amateera y’okogotogia.
SIR 36:15 Eorokie ase abanto bao, abwo gwatongete korwa omochakano; oikeranie obobani bwao obwo gwatorete ase erieta riao.
SIR 36:16 Obae ebiegwa biao kwaroberetie korwa omochakano na tiga ababani bao baegwe amasikani.
SIR 36:17 Obarorere amaabera abanto abwo bakorangerigwa ase erieta riao; Abaisraeli abwo kwarogete omwana oo omoisia omotangi.
SIR 36:18 Oyokwere maabera omochie oyio ase Hekalu yao ere, Yerusalemu omochie oo bw’ogotimokera.
SIR 36:19 Oyoichorie omochie o Sayoni omochengo bwamakora ao y’ogokumia, erio Hekalu yao eichore obonene bwao.
SIR 36:20 Obaikeranerie abanto bao abwo gwatongete ritang’ani na goikerania obobani obwo gwakwanete ase erieta riao.
SIR 36:21 Obae ebiegwa baria bakoganyete, erio ababani bao barorekane buna barabwo nabegeenwa bare.
SIR 36:22 Aye Omonene, otegerere ogosaba kwa abakoreri bao, koreng’ana n’ogosesenia kwa Aroni igoro ase abanto bao. Erio Mwanyabaanto bonsi ase ense bamanye aye naye Omonene, bwe chingaki chionsi.
SIR 36:23 Endagera ende yonsi nabo eranyaare koriegwa, korende nereo endagera ere engiya kobwa eyende.
SIR 36:24 Buna oromeme rokoigwa obuya bwogwansa gwechindaagera, naboigo nomonto ore nechiseemi akonyaara gwatanana amang’ana yoborimo.
SIR 36:25 Oria obwate obongo bw’ebirengererio ebibe nigo akorenta omoichano korende ere oria onarete obogima goika amoakane buna egwenerete.
SIR 36:26 Omokungu nabo aranyare konywuomwa nonde bwensi, korende nareo omoiseke oyomo omuya kobua oyonde.
SIR 37:1 Kera omonto nabo aranyare goteeba, “Inche ninche omosaani oo.” Korende abasani bande nigo bare abasani ase erieta.
SIR 37:2 Inee, teri amaakwa y’amakweri ekero momura omino gose omosaani akoba omobisa?
SIR 37:3 Aye okoroberia obobe, ninki kiagerete ogatongwa goika oyeichorie ense noborimo?
SIR 37:4 Abande ase abanto bamwabo nigo bakogokera omogooko bw’obosaani, korende ase chingaki chi’obokong’u bamotiga.
SIR 37:5 Abande nigo bakomokoonya omosaani ase engencho y’endagera korende ekero esegi ekoba, beegerera boka abanyene.
SIR 37:6 Tobaisa komweba omosani oo bw’ekeene; na ekero orabe omonda tomotinyia korwa ase enkoro yao.
SIR 37:7 Kera omoseemia narue oboseemia korende abande nigo bakorua oboseemia ase okwenyorera ayabo.
SIR 37:8 Orende buya igoro yomoseemia, otuke kegima riria origetie ase oboseemia, ekiagera nabo erabe ere nigo erengereretie omonyene. Nabo erabe oroisirie omoroberio asore.
SIR 37:9 Nabo ere arabaisa kogoteebia: “Bionsi mbuya bire”, erio atenene egeka korora riria rigokonyoora.
SIR 37:10 Tobaisa korigia oboseemia korwa ase omonto ore nechitang’utang’u nere, na tobaisa komoseemia omonto okomogorerete.
SIR 37:11 Tobaisa korigia oboseemia ase omokungu korwa ase omobisa oye, torigia oboseemia korwa ase omonto omwoba igoro y’eseegi, gose omoonchoreria ase oboonchoreria, gose omogori ase oboonia bw’ebinto, gose omonto omong’iti igoro y’oboitongo, gose omonto omotindi igoro yobwororo, gose omonto omworo igoro yemeremo, gose omosomba omworo igoro yemeremo emekong’u. Aye tobaisa kobakumeria abanto bengeencho eyio, ase ring’ana riokonyoora oboseemia.
SIR 37:12 Korende aye ase kera engaki obe noboamate nomonto omoirogete Omonene, oyio aye omanyete buna nkoigwera are amachiiko, oyio mokoigwana nere, oyio oragoichanere aye ekero okobugwa.
SIR 37:13 Semeria mono oboseemia bw’enkoro yao; ekiagera monto taiyo omwegenwa kobua enkoro yao.
SIR 37:14 Ase ebiro ebinge enkoro yomonto nigo ekomoa omonyene oboseemia obuya goika ara gatano na kabere kobua abarendi bensinyo bakorenda ase okoererania.
SIR 37:15 Ase onsi, omosabe Omonene erio ayerae enchera yao ase ekeene.
SIR 37:16 Obong’aini bobe omochakano o kera ring’ana ogokora, na oboseemia botang’anere emeremo ende yonsi.
SIR 37:17 Ebirengererio bionsi nigo bire ase enkoro na korwa aroro ebinto biechingeencho inye nao bikororekana:
SIR 37:18 Obuya nobobe, obomoyo na amakweri; na eki gekogambera ebio bionsi noromeme.
SIR 37:19 Omonto nabo aranyare koba nobong’aini na abe omworokia bw’abange, korende ere taba nengeencho gochia asare ere omonyene.
SIR 37:20 Omonto ore omwoge ase ogokwana nabo arabe okogeechia nonya ngoika ase akoborwa nonya nendagera akoria;
SIR 37:21 ase engencho atanyoreti amaabera ase Omonene, ekiagera ere atabwati obong’aini bonde bwonsi.
SIR 37:22 Oyonde nabo agotwara obong’aini ase okwegwenera ere omonyene, na koyarora amang’ana aye koba amaikeranu.
SIR 37:23 Omonto omong’aini nanyaare kobaseemia abanto baye, na ayakobwatekana nobomanyi bwaye abe amaikeranu.
SIR 37:24 Omonto omong’aini natogigwe ase obonge, na bonsi abarabe bakomorora inabamoroke omonyagesio.
SIR 37:25 Amatuko yobogima bw’omonto nigo abarire korende amatuko a Israeli tari nomobaro.
SIR 37:26 Omonto omong’aini nenyorere esiko ase abanto bamwabo, nechinkuma chiaye nchibeo ase amatuko atakoera.
SIR 37:27 Aye omwana one, bwerenge omoyo oo ekero ore moyo; okerore ekere ekebe asore okiebachere.
SIR 37:28 Ekiagera tari kera egento kemogwenerete kera omonto gose tari kera omonto okogokera kera egento.
SIR 37:29 Toba oyogosanera kera ebinto bi’okwegokia, gose toba omosomba bw’endagera.
SIR 37:30 Ekiagera okoria okonge nigo gokorenta oborwaire, enda embe nigo ekorenta ogosareka kw’omoyo.
SIR 37:31 Abanto abange bakuure ase okoria bobe, oyokwebachera obonyandambe, ere natambeyie obogima bwaye.
SIR 38:1 Omoe omogwenia esiko yaye emogwenerete, ase engencho yemeremo agokora asore, ekiagera ere boigo atongetwe n’Omonene.
SIR 38:2 Ekiagera ekeegwa kiaye kioborwaria nigo kerwete ase Omonene; nere nigo akonyora ekeegwa korwa ase omorwoti.
SIR 38:3 Obomanyi bwomogwenia nigo gokomorentera okomanyekana, nere nigo akonyoora esiko ase egati ya abanene.
SIR 38:4 Omonene nigo atongete amariogo onsi korwa ase riroba, na omonto omong’aini takonyaara koyasiereria.
SIR 38:5 Inee, tari ase enyimbo amaache aonchoretwe agakorwa amaya erio Omonene aborokie abanto Chinguru chiaye?
SIR 38:6 Omonene nigo abaete abanto chiseemi nobomanyi, erio ere atogigwe ase emeremo yaye yogokumia.
SIR 38:7 Ere nigo akobagwenia abanto ase amariogo na kobaruseria obosareru;
SIR 38:8 omwochogania amariogo nigo akoroisia ogwochoganigwa kwaye. Emeremo y’Omonene teri nomoerio; obosera bw’emebere ase ense nigo bokorwa ase are ere.
SIR 38:9 Aye omwana one, ekero orarware tobaisa koba omworo ase engencho yoborwaire, korende omosabe Omonene nere nakogwenie.
SIR 38:10 Tiga amamocho ao, bwerwe gokora amaya, na gochena enkoro yao korwa ase ebibe biechingeencho chionsi.
SIR 38:11 Omorwere Omonene ekeng’wanso kiogosambwa kierimisu rigiya, nekeng’wanso ki’obosie obonuke gi’okoinyoria. Obiiterere ebing’wanso biao amaguta koreng’ana nokonyoora kwao.
SIR 38:12 Erio ayande oyatigere omogwenia; ekiagera Omonene nere omotongete tobaisa komotiga arue asore ekiagera nomoganetie.
SIR 38:13 Ebiro mbire ekero okogwena kogoetera ase omogwenia.
SIR 38:14 Ekiagera barabwo boigo nigo bagosaba Omonene abae okonyaara ase oboringoria bwabo, ase okogwenia ase ogotoria obogima.
SIR 38:15 Omonto ogokora ebibe mamincha yomotongi oye, motige agwe ase amaboko yomogwenia.
SIR 38:16 Aye omwana one, omoreere omonto oria okuure; rera ase obororo bworokie amayianda ao. Oyobogorie omobere oye ase amasikani agwenerete gose aye tobaisa gosiereria ogotindekwa kwaye.
SIR 38:17 Orere ase obororo nenkoro yao, oikeranie ebirero buna egwenerete ase oria oraarire, okubie amatuko abere goika atato tobaisa gocha goteebwa; erio eremigwe korwa ase ogoichana kwao.
SIR 38:18 Ekiagera omoichano nigo okorenta amakweri, n’omoichano bw’enkoro nigo okonyunyunta chinguru chi’omonto.
SIR 38:19 Ekero omonto arure ase ense, omoichano oye nigo okoera, korende obogima bw’obotaka nigo bokoremaria enkoro.
SIR 38:20 Aye tibwanchera enkoro yao egamberwe nomoichano; oyoserie omoichano erio aye korengereretie omoerio oo.
SIR 38:21 Tobaisa kweba buna okoirana magega tikoiyo, tokonyaara komokoonya nyagosira gento kende naende nigo ogwechaanda aye omonyene.
SIR 38:22 Oinyore buna naye nokwe buna ere akuure, igoro nere, ankio naye.
SIR 38:23 Ekero nyagosira akobekwa ase ogotimoka ime ase oboina, okomoinyora gotigwe, naye tobaisa kogenderera komoreera ekero omoyo oye orure aroro.
SIR 38:24 Ebiro nigo bikomoa omosomi chingaki chikonyoora obong’aini, omonto obwate emeremo emeke nabo aranyare konyoora obong’aini.
SIR 38:25 Inaki omonto ore ase obokombe riika aranyare koba nobong’aini? Omogooko oye nogotema chiombe na gochiraa chikuruure obokombe, boigo chinkwana chiaye chionsi nigo chibogoretie amang’ana yobotugi!
SIR 38:26 Ebirengererio biaye nogotema chiombe mogondo na korageria chimoori chiaye.
SIR 38:27 Naboigo ere ase kera omokori emeremo nomobachi onde bwensi ogokora emeremo obotuko n’omobaso; abakobaacha amagena bakorigia chinchera chinyia; nigo bagokora omokia koroisia emegwekano emiya boigo bageesa goika botuko ase ogokoora emeremo yaabo.
SIR 38:28 Boigo nomoroisia ebioma ase eriiko riaye ase agosunyuntera ebioma nigo akorengereria keria agokorera ebioma biaye; ere nigo agosambwa nomorero, ogiramora na koremereria riberera, eriogi riogokong’onta nechinyundo riasaria amato aye, na gotogoria amaiso aye gochia ase ekioma keria akoroisia. Ere nigo abegete enkoro yaye ase ogokoora keria akoroisia ase oborigereria obonene goika atabokie omogwekano oria arigetie.
SIR 38:29 Boigo omoroisia chinyongo ase emeremo yaye, ere nigo akorirundia rigari ase okogoro kwaye, ere nigo arendete emeremo yaye goika ogeesa erio aikeranie ekerengo giechinyongo keria keganeirie.
SIR 38:30 Ere obomba-bomba esike ase amaboko aye erio oyetacha na amagoro aye. Obeka ebirengererio kegima ase ogokoora emeremo yaye naboigo oba aroro goika nonya mbotuko gochena ekeoreri kiaye.
SIR 38:31 Abwo bonsi nigo basemeretie amaboko abo, na kera oyomo nigo are nobomanyi ase emeremo yaye.
SIR 38:32 Batabeti aroro omochie tokoagacheka; na abanto tibakoyotaarera gose komenya aroro.
SIR 38:33 Nonya nabo, abanto aba tibari gosoa ase ebigambero ebinene gose koegwa obonene ase egeikaranso ki’omosangererekano. Barabwo tibari abanachi ebiina gose tibari nobomanyi igoro yokonachwa ebiina.
SIR 38:34 Tibakonyara gotebereria okonachwa ebiina okwo gose tibana kororekana bagokwana emereng’anio.
SIR 39:1 Korende ere oria okorigia kweorokereria amachiiko y’Omonene, nigo akorigia obong’aini bwa abakoro, na boigo gotunyana aria akwanetwe na ababani.
SIR 39:2 Ere nigo akogacha chinkwana chia abanto abasike, na gotegora chimbachero chire ime ase emereng’anio.
SIR 39:3 Nigo akounenkia chingeencho chibisegete ase emereng’anio, nechimbachero chinkong’u tichiri egento ase ere.
SIR 39:4 Ere nigo akobakorera abanene, na gwesookia ase obosio bwa abarai; nigo agotaara ase chinse chia isiko naboigo bw’emanyeire obuya nobobe bwa abanto.
SIR 39:5 Nigo akoboka mambia chuni ase okwerua nomokia ase okomosasiima Omonene oyio omotongete; nigo akomoirera Omonene ogosaba kwaye, oigora ebikoba biaye ase ogosorora naboigo gosaba amaabera ase amamocho aye.
SIR 39:6 Bun’Omonene ore omonene kegima arigetie, ere nigo akomoichoria omonto oyio obong’aini, nere naitororoke amang’ana yobong’aini na komoakera buy’Omonene ase ogosaba kwaye.
SIR 39:7 Ere nayabogorie amorokererio nobomanyi bwaye buya, na korengereria mono igoro y’obobisi bw’Omonene.
SIR 39:8 Naorokie obomanyi bwaye eorokereirie, na gwetogeria ogochika n’okobwatana kw’Omonene.
SIR 39:9 Obomanyi bwaye inabotogigwe nabaanto abange, naborobwo obwo tibokwebwa nonya ng’ake. Chinkuma chiaye tichigosira, nerieta riaye inarinyorwe ase ebiare bionsi.
SIR 39:10 Ebisaku inabirarie obong’aini bwaye, na emeganda y’abanto inayatore ogotogigwa kwaye.
SIR 39:11 Ere namenye obogima obotambe, natige erieta rikumete kobua bonsi; nayio nabe amoisanire ere ekero arakwe.
SIR 39:12 Ninde nayande amange ayio inche narengereirie ndakwane koreng’ana buna omotienyi orabire kegima.
SIR 39:13 Montegerere inwe abana abaya, mosiiche buna ebisicha bia amaua y’obwanchani ayio asimekire rooche mbarabare.
SIR 39:14 Sokia rimisu rigiya buna eriekoroso na gosiicha buna amaua yamagoma. Siarera rimisu riaino ase amateera yogotogia mobake Omonene ase amakora aye onsi.
SIR 39:15 Togia obonene bw’erieta riaye, motogie goetera ase chingeero chikomotogia, momotogie ase ebikoba biaino namakano.
SIR 39:16 “Rora ebinto bionsi nigo biatongirwe n’Omonene ekiagera birobio nebiya mono. Kera keria achiikire, kerokio inagekoreke ase ebiro biaye.”
SIR 39:17 Tobaisa koboria “Ngento kieke?” Gose, “Eke negiaki?” Ekiagera intwe inatwegere ebio bionsi ase chingaki chi’Omonene. Ase ring’ana riaye, amaache nigo agotiga goiteka yebekerania; ase ogokwana kw’omonwa oye amaache nigo amenyete ime ase ekiage kiaye.
SIR 39:18 Ase ogochika kwaye kera keria arigetie nigo kegokoreka, onde taiyo oranyaare gokeyia chinguru chiaye chi’ogotoria.
SIR 39:19 Amakora yebitongwa nigo are maiso marore ase are ere, kende tikeiyo keranyaare kobiseka korwa ase obosio bwaye.
SIR 39:20 Ere nigo akorora kare na kare na tikeri egekone ase ere.
SIR 39:21 Tobaisa kobooria “Nkieke?” Gose “Eke negiaki?” Ekiagera kera egento nigo getongire ase emeremo yaye.
SIR 39:22 Ogosesenia kwaye nigo kogoichoria ense enyomo buna ase orooche na gochinyiyia buna chioro chia amaache.
SIR 39:23 Endamwamu yaye nebiseerie ebisaku, buna koreng’ana akoonchora amaache amaya aba ay’omonyo.
SIR 39:24 Chinchera chiaye nigo chire chindonge ase baria bamoirogete, korende ase baria ababe chinchera chiaye nigo chire nebitango.
SIR 39:25 Ere Omonene nigo atongete ebinto ebiya ase baria bare abaya korwa agwo omochakano bw’ense, korende ase baria ababe ere nigo atongete ebinto ebiya naboigo ebibe.
SIR 39:26 Okogania kwengeencho ase Mwanyabaanto na amaache, omorero, ebioma nomonyo,; obosie, amabeere, oboke, edivai amaguta nechianga.
SIR 39:27 Ebi bionsi nigo bire ebinto ebiya ase baria bamosigete Omonene, korende birobio nigo bikoonchoka biaba ebibe ase abanyabibe.
SIR 39:28 Nchireo chimbeo chiatongetwe kobaa abanto egesusuro, na chirochio ekero chiabeire nigo chikorwa egesusuro ekenene. Ase chingaki chikiina, nigo chikoorokia okobua kwaye ase ogotoereria endamwamu y’Omotongi obo.
SIR 39:29 Omorero, embura yamagena, enchara n’oborwaire; ebi bionsi nigo biatongetwe bibae Mwanyabaanto egesusuro.
SIR 39:30 Amaino yeching’iti chintindi, amaagaga nechingeenda inse, naboigo omoro okobaa egesusuro baria batamoirogeti Omonene ase ogoita.
SIR 39:31 Bionsi nigo biraikeranie ogochika kw’Omonene; inabibe ang’e ase ense komokorera emeremo, na ekero ebiro biraike tibikogenda mamincha nogochika kwaye.
SIR 39:32 Inche nabeire nobomaene igoro ya ayio onsi korwa omochakano; nayarengereirie na koyaitona ase okoyariika.
SIR 39:33 Emeremo y’Omonene yonsi nemiya, ere nigo akobaa abanto amagania abo ase ebiro bigwenerete.
SIR 39:34 Tobaisa goteeba: “Egento eke nekiya kobua keria,” ekiagera ebitoki bia kera ekemo mbirorekane ase ebiro bigwenerete.
SIR 39:35 Ase igo bono, tera ogotogia ase enkoro yao yonsi na koritogia erieta ri’Omonene.
SIR 40:1 Emeremo emerito nigo yatongetwe ase Mwanyabaanto bonsi, chigurube chindito nigo chire ase Mwanyabaanto bonsi korwa engaki baiboretwe goika ekero barairane sobo ase orotu, orwo narwo ng’ina abanto bionsi.
SIR 40:2 Obwoba n’okwegosa kwabo gw’enkoro nokoiroka kwabo nigoro yerituko riogokwa.
SIR 40:3 Ayio nigo akobanyora bonsi: korwa omorwoti ase obonene bwaye goika ase omwere oria ogoikaransa ase eubi na ase riibu;
SIR 40:4 korwa ase omonda nechianga chiaye chimonyinga nekegogwa ase omotwe oye, goika ase omotaka okwambara chigunia.
SIR 40:5 Kera ekemo nemoko nekeririanda, obokong’u n’omoichano, obwoba bw’amakweri, obobisa n’eriomana. Goika nonya nekero omonto akoraara ase oborere bwaye chitoro nigo chigwochogania ebirengererio biaye.
SIR 40:6 Nigo akoraara chitoro chinke gose takoraara nonya ng’ake; naende nonya nekero araire nigo anga buna oria orooche. Ere nigo agochaandwa nemegwekano ase ebirengererio biaye, buna omonto oria otamire korwa bosio ase ogoitwa ase esegi.
SIR 40:7 Ekero agotorigwa, obooka, oichana buna obwoba bwaye tibobwati ekeene.
SIR 40:8 Nabo ere igo ase ebitongwa bionsi, ching’iti amo na Mwanyabaanto naende nigo ere boigo ara gatano na kabere ase omonyabibe:
SIR 40:9 Amakweri kera engaki, ogoitera amanyinga, ogoitana neseegi, amakweri, enchara, emechaando na amarwaire.
SIR 40:10 Ebio bionsi nigo biatongetwe ase engencho ya abanyabibe, etoigo nigo yachete ase engencho yababegu.
SIR 40:11 Ebinto bionsi biaruete ase riroba mbirane naende ase riroba, buna boigo amaache onsi akoirana gochia ase enyaancha.
SIR 40:12 Kera riaki nobobe, inabitinyigwe, korende okwegena okuya inakobeo ase ebiro bitakoera.
SIR 40:13 Enibo yababe nekamoke buna orooche, inayateke buna ogotitira ase engaki y’embura enyinge.
SIR 40:14 Omonto omoitongo nanyoore omogooko, korende abamochi inabasire kegima.
SIR 40:15 Abana ba baria batamoirogeti Omonene Nyasae tibakoba nomoseboko, barabwo nigo banga emeri emerosu ere ime ase egetare ekiomo.
SIR 40:16 Emerande ere mbarabare ase amaache gose orooche eyio nero egochia gotanga korusigwa aroro obonyansi bonde bwonsi botararusigwa aroro.
SIR 40:17 Obuya nigo bonga omogondo bw’amaua oichire ogosesenigwa, n’esadaka ase omonto omotaka nigo ekomenya amatuko onsi.
SIR 40:18 Ase omonto oria bwetenenerete na omokori emeremo boigo, obogima nobuya; korende amaya abuete ayio nomonto oria onyorire obobisi bw’emonga.
SIR 40:19 Okoba na abana amo noboagacho nigo bikomoa omonto esiko, korende omokungu otari na komocha nigo abuete ebio bionsi bibere.
SIR 40:20 Ebinyugwa bigotindia amo nechingeero chi’okogokia nigo bikomosasokia omonto, korende gwancha obong’aini nigo kere egento ekiya kobua ebio bibere.
SIR 40:21 Esirimbi amo nekenanda nigo bikorua eriogi rigiya ase ogoteera, korende eriogi riokogokia nigo rire rigiya kobua.
SIR 40:22 Amaiso nigo akogokia ekieni nobuya bw’omonto, korende obuya bwokomera gwechintetere nigo boetanetie onsi.
SIR 40:23 Abasani na abanto abamo nigo bare abengeencho mono korende okobwatana kw’omokuungu nomosaacha oye nigo kore okuya kobua.
SIR 40:24 Okoba na abamino na gokonyana ase chingaki chi’obokong’u negento ekiya, korende ogokonya abataka nigo kore okuya kobua.
SIR 40:25 Etaabu nechifeta nigo bikomokong’ia omonto, korende amorokererio amaya nigo abuete ebio bibere.
SIR 40:26 Enibo nokobua nigo bikomokong’ia omonto, korende okomoiroka Omonene nokuya kobua. Ekemoa tikeri ase okomoiroka Omonene, oise koba nekeegwa ekio, aye tokogania obokonyi bonde.
SIR 40:27 Okomoiroka Omonene nigo konga omogondo bw’amaua osesenirie, nakorokwo nigo gokomorenda omonto kobua obonene bonde bwonsi.
SIR 40:28 Aye omwana one, tobaisa komenyera obogima bw’ogosaberera, nigo ere buya aye okwe kobua gosaberera.
SIR 40:29 Ekero omonto akomosemeria oyonde amoe endagera, ere nigo akomenya obogima botagwenereti Mwanyabaanto. Ogosemeria endagera y’omonto onde nokwea obosooku; omonto oorokereirie naende omong’aini, ere nigo akobwebachera obogima bonga buna obwo.
SIR 40:30 Ase omonto otari negesookero, ogosaberera nigo kore asere ogwansu, korende ime yaye nigo oreo omorero okomosaamba.
SIR 41:1 Aye amakweri! Ogokoinyora nobororo obonene, ase omonto ore moyo oyio omenyete nomorembe ase enibo yaye; ase omonto otari kwegosa, oyio okonyaara kera ring’ana, boigo ere oria ore nechinguru chi’okwegokeria endagera yaye.
SIR 41:2 Aye amakweri! Ekiina kiao nigo kere ring’ana rigiya ase omotaka oria ore birati boigo oereirwe chinguru, ase omonto omogaka oria ogweichandera kera ring’ana, omonto ore nobosareru boigo oereirwe okoremereria.
SIR 41:3 Toiroka ogweitia kwa amakweri; oinyore baria bagotang’anerete na baria baragotunyane.
SIR 41:4 Oyio nomoroberio Omonene ase ebitongwa bionsi. Ninki keragere oamereranie na keri’Omonene anchete goetia? Okomenya emiaka rigana gose elifu teri engencho ase purigatori.
SIR 41:5 Abana ba abanyabibe nokogechia; barabwo nigo bakona koombogana ase emechie etamosigeti Omonene.
SIR 41:6 Omwando bw’abana ba abanyabibe nosire, boigo oroiboro rwabo inaromenye ase obosooku kare na kare.
SIR 41:7 Abana inabamoragererie ise oria otamoirogeti Omonene, ase engencho yobosooku akobarentera abana baye.
SIR 41:8 Obobe nobwaino, inwe baria motamoirogeti Nyasae Ore Igoro Mono, inwe baria mwatigire ogochika kw’Omonene!
SIR 41:9 Ekero morasesenigwe, okonyora kwaino inagosire; ekero moragoochwe timokoimoka naende; na ekero morakwe, okoragererigwa nakwo moranyore inwe.
SIR 41:10 Kende gionsi gekorwa ase orotu, kerokio nigo gekoirana gochi ase orotu, ababe nigo bagochaakera okoragererigwa na gokorera obosiru.
SIR 41:11 Abanto nigo bakoreera emebere yebitondo, korende erieta ribe ria abanto abanyabibe inarituguterwe are.
SIR 41:12 Aye oria erieta riao ri’esiko ekiagera rirorio inarigotigarere, inarimenye goetania emonga elifu eyemo y’echitaabu.
SIR 41:13 Ebiro bi’okwegokia nigo bire nechingaki chinke igo, korende erieta rigiya nigo rikomenya amatuko atakoera.
SIR 41:14 Abana baane, tegerera amorokererio aane momenye nomorembe. Obong’aini bobisegete na emonga etari kororekana, inee ebio ninki bibwate?
SIR 41:15 Nigo ere buya ase omonto obisete oboriri bwaye, kobua oria obisete obong’aini bwaye.
SIR 41:16 Aye oyasike amang’ana aane; ekiagera teri buya orore obosooku ase kera egento na tari kera egento kegwancherwa na kera omonto.
SIR 41:17 Aye obe nobosooku ase ogokora amang’ana amabe ase obosio bwa abaibori, ase ogoteeba oborimo ase obosio bw’omonene gose omogambi;
SIR 41:18 ase okomocha ase obosio bw’omonachi ebiina, na ase ogokora obobe ase obosio bw’emeganda;
SIR 41:19 ase okomong’aina oyomino ase emeremo gose omosaani, ase okoiba ase aye omenyete.
SIR 41:20 Orore obosooku ase okoborwa obwegenwa ase Omonene na okobwatana kwaye, igoro yokoborwa amasikani ase endagera;
SIR 41:21 ase okoba omong’iti ekero ogosabwa egento, ase ogokira ekero ogokwanigwa,
SIR 41:22 ase okomorigereria omokungu omotaayayi, ase okwanga komokoonya omonto bw’eamate yao;
SIR 41:23 ase okomounereria omonto enibo yaye, gose ase okomomogorera omokungu bw’omogisangio oo.
SIR 42:1 Aya naro amang’ana otarorere obosooku koyakora, gose tokora ebibe ase okwoboa egento abanto barateebe:
SIR 42:2 Tobaisa korora obosooku ase ogotunyana amachiiko y’Omonene amo n’okobwatana kwaye, tobaisa korora obosooku ase okobanachera ekiina kia boronge abare abamochi.
SIR 42:3 Tobaisa korora obosooku ase okomokorera omokori emeremo omino gose omoeti, boigo ase okogabana omwando nomosani.
SIR 42:4 Tobaisa korora obosooku ase ogokorera ebinto biokorengera bi’ekeene,
SIR 42:5 kwenyoorera ebitoki ase abaonchoreria, koborokereria abana amasikani amanene, komoaka ebiranya omokori emeremo omobe.
SIR 42:6 Onye omokungu oo tari omwegeenwa, aye omobise amang’ana ao, na ase abanto abange aye osiekere ebinto biao.
SIR 42:7 Aye omanye ekerengo gia kera egento okorwa, omanye ekerengo nomobaro oye, obeke ase amariiko okobwatana nobokoreri.
SIR 42:8 Torora obosooku komworokereria omoriri na oria otamanyeti gose omogaka okwomana na abasae. Agwo aye tokoba rioka kworokereriigwe, aye nonyoore ogwancherwa ase abanto bonsi.
SIR 42:9 Omogaka obwate omoiseke nigo akogeesa bobisi ase engencho yomoiseke oye; chitang’utang’u chiaye ase omoiseke oye nigo chikomorina chitoro.
SIR 42:10 Ekero are omoiseke, ise nigo akwoboa buna nigo ere arasarigwe, gose nabaisa konyora oborito ekero ere are ase enyomba yaye; naende ekero asookire ise nigo akwoboa buna nigo arabaisa koba omogomba.
SIR 42:11 Omorende mono omoiseke omoenenu, onye taribo ere nagere osekererwe na ababisa bao, aye obe gokogambwa na oyore nerieta ribe ase abanto, akorentere obosooku ase risango riabaanto.
SIR 42:12 Tobaisa komogorera obuya bw’omoto onde bwensi, gose goikaransa kogamba nabakungu.
SIR 42:13 Ekiagera esukubi nigo egosoka korwa ime yechianga, na obobe bw’omokuungu nigo bokorwa ase omokungu.
SIR 42:14 Obobe bw’omosaacha nigo bore gaigai kobua obuya bw’omokuungu; omokungu nere okorenta obosooku na amachaaya.
SIR 42:15 Bono inche nimbainyorie emeremo y’Omonene na koraria aria narorire: emeremo y’Omonene nigo egokoreka goetera ase ring’ana riaye.
SIR 42:16 Risase nigo rikomoreka kera egento kere inse yokomoreka kwaye, emeremo y’Omonene nigo eichire obonene bwaye.
SIR 42:17 Tari oyomo ase abamalaika b’Omonene oranyaare gwatora amakora aye onsi yogokumia ay’Omonene atenenirie. Erio ense etenene bokong’u ase obonene bwaye.
SIR 42:18 Ere nigo akorigereria emerindo n’echinkoro chia Mwanyabaanto, na korora emeroberio yaabo emebe. Ekiagera Omonene nigo amanyete chisemi chionsi chiria, naende nigo amanyete ebimanyererio bie chingaki.
SIR 42:19 Ere nigo akoyararia aria abeire na aaria agochia goocha, naboigo kobisioria rinde rionsi ribisegete.
SIR 42:20 Tikeiyo ekerengererio keramoete, tiriri nonya nering’ana erimo riranyaare kwebisa are korwa ase are ere.
SIR 42:21 Ere orobeirie obonene bw’obong’aini bwaye. Nere bweka oreo korwa kare goika kare. Ere takonyaara komenterwa egento gose kourwa egento; gose tarigeti omonto onde bwensi abe omotebereria oye.
SIR 42:22 Inaki emeremo yaye ere eyokogookia! Inaki ekomesa emeremo yaye!
SIR 42:23 Ebinto ebio bionsi nao bire naende inabimenye kare na kare, nabirobio nigo bikomoigwera kera engaki biganeirie.
SIR 42:24 Ebitongire bionsi nigo birobeirie bibere bibere kera ekemo mamincha yekende; na tikeri akorete getari egeikeranu.
SIR 42:25 Egento ekemo nigo kegoikerania obuya bw’egento kende. Ning’o oria oranyaare korosa ase okorigereria obonene bwaye?
SIR 43:1 Obonene bwa igoro aaria nokomesa kw’obware bwaye bwa igoro; obware bwaye nigo bokororekana bokomekameka ase obonene bwaye.
SIR 43:2 Ekero erioba rikooroka, rirorio nigo rikoraria okomesa kwaye. Ekio negento kiogokumia ere Omonene atongete.
SIR 43:3 Rirorio nigo rigokamokia ense ase omobaso, ning’o oranyaare koremereria ogosamba kwaye?
SIR 43:4 Omonto nigo akoigereria riiko oigwa ogasamba kwaye, korende risase nigo rigosaamba ebitunwa goika ara gatato boigo. Risase nigo rikoraga okomesa kwaye kwomorero, na okomekameka kwamasase kwaukoria amaiso.
SIR 43:5 Inaki are omonene Omobui oria oritongete, naende oyio ase ogochika kwaye rigendererete ase orogendo rwaye.
SIR 43:6 Boigo omotienyi nigo okomesa ase ebiro biaye, oro boigo nekiorokererio getakoera; nigo okoraa chingaki amo n’ebiro.
SIR 43:7 Chingaki chia amatuko amanene nigo chikworokigwa nomotienyi; oborabu bwaye nigo bokoba obonene naende bwakea.
SIR 43:8 “Omotienyi” bw’amatuko yomotienyi nigo oeire erieta kobwatekana nokororekana kwaye, oro nigo ogokiina ase chinchera chi’ogokumia ase ebiro biaye; oro omonyene nekiorokererio kia abarwani ba igoro ekero okomesa ase obwaro bwaye aria igoro.
SIR 43:9 Okomesa gweching’enang’eni nigo gokworokia obuya bwo obwaro bwa igoro Omonene buna bochabeire kegima aria igoro.
SIR 43:10 Asa ogochika kwaye ere Omochenu nigo chiteneine aria ase chiachikeretwe; chirochio tichiri gotamboka nonya ng’ake ensemo yabo y’oborendi.
SIR 43:11 Rigereria omokubinyongo, oro nigo okomotogia ere oria oyotongete omokubunyongo nigo okogokia mono ase okomekameka kwaye!
SIR 43:12 Oro nigo oetanaine obwaro ase ekeng’ese ekemo kere ekiya, amaboko y’Omonene naro aywareretie.
SIR 43:13 Ase ogochika kw’Omonene obogoria amagena y’embura naboigo okomesa kw’embura buna ere akoyochiika gokora.
SIR 43:14 Boigo ebiage biaye nigo bikoigoka, amare airuruka korwa aroro buna chinyoni.
SIR 43:15 Ere ase obonene bwaye, nigo agosangereria amare na gwatia amagena agandire aba embura y’amagena.
SIR 43:16 Ekero akororekana, ebigoro nigo bigotengecha, ase okogania kwaye omwaga o Irianyi nigo okogusa.
SIR 43:17 Eriogi riaye riokogukura nigo agotogonyera ense boigo nokogusa kwomwaga o sugusu ne ekerambauti. Nigo agoserebania okoganda kwaba gwaika gocha inse buna chinyoni, ee buna chingige chikogwa ase riroba.
SIR 43:18 Nigo togoichana korigereria obuya bw’oborabu bwaye, na twakumia ekero okogwa.
SIR 43:19 Ere nigo agosiarera obonyiu buna omonyo, na ekero b’okobwatana birorekana ebinto biteneine buna amagwa.
SIR 43:20 Nigo akogusia omwaga omokendu o sugusu, amagena yembura aranda igoro ase amaache, atuberera chintuboka chionsi chia amaache, yaba buna enguba y’ogwekengera.
SIR 43:21 Obisamba ebitunwa bw’erorooro naboigo kobirura ebitii, na gosusania obonyansi oborere buna obore ase omorero.
SIR 43:22 Korende riire riaonchora kera egento naende, ekero obonyiu bokororekana na gokendia.
SIR 43:23 Ase obong’aini bwaye nigo agotoereria enyancha enene na kobeeka ebisinka aroro.
SIR 43:24 Baria bagotaara goetera ase chinyaancha nigo bagoteeba emegano yobwoba boreo, naintwe nigo togoichanigwa nayio tokoigwa.
SIR 43:25 Agwo ime ase enyancha mbireo ebitongwa bire ebiokogosa na kwoboyia, ebitongire ebinene kobua na ebiechingeencho chionsi bire moyo.
SIR 43:26 Omonene nigo akomokora kera omotomwa oye konyora amaya, ase ring’ana riaye nigo agotenenia kera egetongwa.
SIR 43:27 Natoisa goteeba amange, intwe titokonyaara goikera omoerio, ase obweng’e; “Omonene nere kera egento.”
SIR 43:28 Intwe ng’ai toranyoore chinguru chi’okomotogia? Ekiagera ere nigo are omonene kobua emeremo yaye yonsi.
SIR 43:29 Omonene nigo are oyo bw’okoirokia naende omonene mono, okobua kwaye nokwogokumia mono.
SIR 43:30 Ekero aye okomotogia Omonene, motogie buna okonyaara, ekiagera ere nigo aetanetie ayio moimokereria igoro, moimokererie igoro ase okobua kwao gwonsi. Aye tobaisa korosa ekiagera tokonyaara komotogia buna egwenerete okore.
SIR 43:31 Ere ning’o oyio omorooche ere erio anyare korwa omogano buna ere are? Gose, ning’o oranyaare komotogia aikeranie ekerengo kemogwenerete?
SIR 43:32 Amakumia amanene kobua aya, nigo abisegete, ekiagera twarorire emeremo yaye emeke igo.
SIR 43:33 Ekiagera Omonene okorire ebinto bionsi, erio abae esiko baria bamoirogete.
SIR 44:1 Bono tiga tobatogie abanto b’esiko, abagaaka baito n’ebiare biaetire.
SIR 44:2 Omonene nigo abaete esiko enene, akabakinia koba abanene korwa amatuko a kare.
SIR 44:3 Mbareo baria baraete amarwoti abo, abanto abanene ase okobua kwabo; abatebereria baichire nobong’aini abararia b’obobani.
SIR 44:4 Abange nigo baraete ebisaku ase ebirengererio biabo, bakaba nobong’aini amo nechiseemi ase okonyorera abanto obuya, bare ne chiseemi ase amang’ana na amorokererio abo.
SIR 44:5 Nigo baroisetie chingeero ase obong’aini bwabo, bakaroisia emeino na koyeriika.
SIR 44:6 Barabwo nigo barenge abatenenku bare nobonda obonge, boigo bamenyete n’obotoereru ase chinka chiabo.
SIR 44:7 Abwo bonsi nigo basikire ase ebiare biabo, bakaba nobonene ase chingaki chiabo.
SIR 44:8 Abande ase egati yabo, bagatiga erieta rigiya ase ense, na abanto bakararia chinkuma chiabo goika reero iga.
SIR 44:9 Mbareo boigo abande baria batainyoiri, abwo bagendete bakaba buna baria batamenyete ase ense. Nabo banga buna baria bataiboretwe, barabwo amo na abana babo barwete magega.
SIR 44:10 Korende baria bande nigo barenge abanto abaya, abwo amakora abo amaya atana kwebwa.
SIR 44:11 Chinibo chiabo nigo chigotigara ase ababiare baabo, na oyio noro omwando obo.
SIR 44:12 Ababiare baabo nigo bagotunyana okobwatana gwakoretwe ase bare, na ase engencho eyio barabwo inabagenderere gokora boigo botambe.
SIR 44:13 Chinderia chiabo inachigenderere kare na kare, na esiko yaabo tegotinyigwa.
SIR 44:14 Emebere yaabo nigo yatindegetwe ase omorembe, amarieta abo nigo agendererete kobao ekiare ekemo goika ekende.
SIR 44:15 Abanto inabakwane obong’aini bwabo, nerisango ria abanto ndirarie chinkuma chiabo.
SIR 44:16 Enoku nigo amogogetie Omonene, ere akairwa igoro. Ere akaba omogwekano omuya bw’okoorokia ebibe ase ebiare bionsi.
SIR 44:17 Nuhu akarorekana koba omoikeranu na ore namasikani; ekero ogosirigwa gwachete, akaba omochakano omoyia o Mwanyabaanto. Ekiagera ngoetera asere abanto batigarete ase ense ekero etoigo yachete.
SIR 44:18 Omonene agakora okobwatana amo nere gotakoera, egere ebitongwa tibibaisa naende gosirigwa ase enchera y’etoigo.
SIR 44:19 Aburamu nigo arenge omogaka omanyekanete ase ebisaku ebinge, gose tarengeo omonto ore nesiko buna ere.
SIR 44:20 Akabwatia amachiiko y’Omonene, nere Omonene agakora okobwatana nere, agaikerania ase omobere oye ekemanyererio giokobwatana okwo, boigo ekero Aburamu nigo atemetwe, akarorekana ere ore omoikeranu.
SIR 44:21 Erio Omonene akamoriera chiira ogoteeba buna ebisaku bionsi inabisesenigwe goetera ase oroiboro rwaye; buna oroiboro rwaye inarobe nobonge buna oyo orotu rwense. Buna inababe abange buna ching’enang’eni na omwando obo buna orwaro oromo rwe enyaancha goika oronde, gochaakera ase orooche rw’Eufarati goika chinsinyo chi’ense.
SIR 44:22 Boigo Omonene akamoa Isaka erio aikeranie eira eria eria ase engencho ya Aburamu Ise. Ogosesenigwa ase abanto bonsi nokobwatana kwaye,
SIR 44:23 akabibeeka ase Yakobo. Akamotenenia Yakobo ase ogosesenigwa kwaye, akamoa ense eria ebe eyaye ere omonyene na koyegaba ase egati yebisaku ikomi na bibere.
SIR 45:1 Korwa ase Yakobo, omonene akamochoora omonto omuya oyio onyorete ogwancherwa ase egati ya abanto bonsi, aganchwa na abanto amo na Nyasae. Ere oyio nere Musa oyio tokogooka ase okomoinyora.
SIR 45:2 Omonene akamokora abe nokobua buna okwa abamalaika, na oyorenge n’chinguru chi’okoirokia ase obosio bwa ababisa baye.
SIR 45:3 Ase ring’ana ria Musa, Omonene agatenenia ebikone biria, akamokora gokuma ase obosio bw’abarwoti. Omonene akamoa Musa amachiiko ase engencho ya abanto baye, akamworokia orobega rw’obonene bwaye.
SIR 45:4 Ase obwegenwa noboitongo bwaye, akamochoora korwa ase egati ya Mwanyabaanto bonsi.
SIR 45:5 Omonene akamwanchera Musa koigwa eriogi riaye, akamoraa ase egati yomosunte omonene. Akamoa amachiiko aye obosio ase obosio, amachiiko y’obogima n’echiseemi, erio anyare koborokereria abanto ba Yakobo okobwatana kwaye, Koborokereria Abaisraeli amaganio aye.
SIR 45:6 Omonene akamoimokereria igoro Aroni momura omwabo Musa, omonto omochenu buna Musa oyobwegesaku kia Lawi.
SIR 45:7 Agakora nere okobwatana gotakoera na akamoa obokuani bwa abanto baye. Akamoa chingobo chiesiko, akamobeekera ogochaberwa gwesiko.
SIR 45:8 Omonene akamobekera Aroni oboikeranu obonene, akamotenenia ase ebimanyererio biokobua: erioo esirwari, ogochaberwa ase omotwe oye amo ne’kiebisio egechenu kia gekuba.
SIR 45:9 Akamoetananeria chinchigiri amo nebingere ebinge bi’etaabu, ebio biranyaare goaka eriogi ekero agotaara, agwekane ase Hekalu, buna ekemanyererio ase abanto baye.
SIR 45:10 Akamobeekera eganchwa enchenu ye etaabu, ye buru ne erangi e monyinga eyio yasonetwe nomosoni egiata, akamoa ebinto biokworokia ogotia ogoikeranu.
SIR 45:11 Akamobeekera amarionya amabariri, ayio aroisetigwe nomoroisia okumete, na amagena yerigori bibachire buna ebonyi na gotobekwa etaabu, bionsi ebio biaroisetigwe nomoroisia bw’ebinto biebinto bigosamberwa ase omorero; biaroisetigwe ase okweinyoria omobaro bw’ebisaku bi’abaanto ba Israeli.
SIR 45:12 Korwa ase oroiboro rwa Yakobo akamoorokia omonto obwate ogwancherwa ase abanto bonsi, ere aganchwa n’Omonene boigo na abanto bonsi. Oyio nere Musa tokogoka komoinyora.
SIR 45:13 Tibiarengeo ebinto ebiya buna ebio agwo omochakano, na omogeni taiyo bweboyetie ebinto binga buna ebio. Abanto b’oroiboro rwaye boka nabwo beboyetie ebinto ebio ase chingaki chitakoera.
SIR 45:14 Ebing’wanso akorwa nigo bigosambwa bire ebigima, na birobio nigo birabe bikoruugwa ara kabere ase kera rituko.
SIR 45:15 Ere Musa akamwatanana Aroni, na komoaka amaguta amachenu. Kogakorwa okobwatana gotakoera ase egati yaye ere amo noroiboro rwaye, erio barabwo bamokorere Omonene ase obokuani na gosesenia abanto ase erieta riaye.
SIR 45:16 Omonene akamomwatanana Aroni kowa ase egati ya abanto bonsi, amorwere Omonene ekeng’wanso, aute ekoroso yokoinyoria ebwate ogotioka okuya, na kobakorera abanto okobwatana.
SIR 45:17 Akamoa aaroni amachiiko aye, akamoa okobua gwokorwa amachiiko na kogaamba, koborokereria abanto ba Yakobo amachiiko aye na kobamorekera igoro yamachiiko aye.
SIR 45:18 Abanto ba isiko bagateebania bamoamererie Musa, bakamotwarera ribero aria ase erooro. Barabwo nabwo Dathani, Abiramu amo noyomwabo, Kora amo nekeombe kiabo bagooka nendamwamu.
SIR 45:19 Ekere Omonene ayaroche ayio, ere tagokigwa, ase obororo bwaye obonene akabasiria. Agakora ebikone ase bare akabasamba nebieri bi’omorero.
SIR 45:20 Erio akamomentera Aroni esiko yaye, na komoa omwano oye ere omonyene: oboronge igoro ase okorwegwa kwogotongora.
SIR 45:21 Endagera yabo nigo ekorwa ase ebing’wanso bi’Omonene; Omonene akamoa Aroni ebinto ebio ere amo na oroiboro rwaye.
SIR 45:22 Korende ere Aroni tarenge nomwando oye ase ense, tarenge nensemo yaye ase egati ya abanto; ekiagera ebing’wanso bi’Omonene nabio omwando oye.
SIR 45:23 Finehasi mosinto bw’Eliazaro noyogatato ase abanto abwo b’esiko, ekiagera ere arenge nokogania okonene gwokomoiroka Omonene, agatenena bokong’u ekero abanto bonsi babeete mamincha, akaba ang’e ase obuya bwaye bw’enkoro, na kobasabera Abaisraeli okwaberwa kw’ebibe.
SIR 45:24 Ase ayio Omonene agakora okobwatana kwomorembe amo nere, buna ere nabe omorai bwa aase yogosasiimerwa ase abanto baye, ere amo na ababiare baye babe negetari giesiko yobokuhani getakoera.
SIR 45:25 Nkwarengeo okobwatana konde na Daudi, mosinto o Yese bw’egesaku kiaYuda, omwando bwo oborwoti bwaye ase omwana gochia ase oyonde, korende omwando ase Aroni obe ase ababiare baye bonsi.
SIR 45:26 Omonene agosesenie nobong’aini ase enkoro yao, obagambere abanto baye ase oboronge, erio okogenderera kwabo tigosira na esiko yaabo etigare ase ebiare bionsi.
SIR 46:1 Yoshua mosinto o Nuni nigo arenge egeata ase esegi, nere nigo arenge buna erieta riaye, omotooria bwa abachoore ba Omonene, akabaakanera egesiomba ase ababisa abwo barenge kobarwania erio akabairaneria Abaisraeli omwando obo.
SIR 46:2 Ere nigo abete nomogooko ekero aimogetie amaboko aye igoro, ekero arenge koimokia na koraga omoro oye gochia ase obomenyo bw’ebisaku.
SIR 46:3 Ning’o naende omogwekaine konya ere atarabao? Ekiagera ere arwanete esegi y’Omonene.
SIR 46:4 Inee, risase tiriatenenete ase okoimokererigwa kwa amaboko aye? Inee, rituko tirianyarete gotambeigwa rikarengana amatuko abere?
SIR 46:5 Yoshua nigo amosabete Omonene Omobui ore n’Okobua, ekero ababisa bamoetananete korwa ase kera ensinyo.
SIR 46:6 Nere Omonene ore n’Okobua, akamoiraneria akabatomera embura ere nechinguru ya amagena. Omonene agasaagana egesaku ase egetirimboko gia Beth-horoni akabasiria bonsi baria barenge komoengereria. Ekagera ebisaku bikerorera obuya bwebirwanero biaye, buna ere nigo arenge korwana ase obosio Omonene, ekiagera ere amotunyanete Omonene nenkoro yaye yonsi.
SIR 46:7 Ase amatuko a Musa, Yoshua nigo arenge omwegenwa ere amo na Kalebu mosinto o Yefune, bagatenena bokong’u koengererania nomosangererekano, bakabatanga abanto tibakora ebibe, na gokiria okwemurungania kwa abanto abwo.
SIR 46:8 Ase egati ya abanto chilifu amagana atano nomo (600,000) barenge ase orogendo, nabwo babere boka batigetwe bakabaraa abaaanto goika ase ense eria yaabo, ense yarenge goiteka obooke na amabeere.
SIR 46:9 Omonene akamoa Kalebu okobua, nere akaba nakorokwo goika obogotu bwaye.
SIR 46:10 Erio abanto bonsi b’egesaku kia Abaisraeli bakarora obuya bwokomotunyan’Omonene.
SIR 46:11 Erio bakabwatia abagaambi, kera oyomo nechinkuma chiaye, barabwo tibang’ainegete komotiga Omonene na gosasiima emegwekano. Barabwo bakainyorwa emiaka yonsi ase chinkuma chiabo.
SIR 46:12 Tiga emebere yaabo etware chinguru aaria ase batindegetwe, na amarieta abo abwo bamoirogete Omonene amenye goetera ase oroiboro rwabo.
SIR 46:13 Samweli nigo anchetwe n’Omonene. Ekero arenge omobani Omonene agachaakia oborwoti, akabaaka amaguta abarai ba abanto.
SIR 46:14 Akabagaambera emeganda ya abanto kobwatekana nogochika kw’Omonene, nere Omonene akabarenda abanto ba Yakobo.
SIR 46:15 Ase obwegenwa bwaye akaenekiwa buna ere ekeene nomobani, ase amang’ana aye akaba omoringoria ogosemerigwa.
SIR 46:16 Akamosaba Omonene Omobui, ekero ere aetananetwe na ababisa ase kera ensinyo, akamorwera Omonene ekeng’wanso ki’emanwa yeng’ondi.
SIR 46:17 Erio Omonene akaruma korwa igoro, agakora eriogi riaye rikaigweka ase ogotitira okonene.
SIR 46:18 Akabasiarera are abarai b’egesaku gia Turo, amo na abarai bonsi ba Abafilisiti.
SIR 46:19 Ekero ere atararaara ase chitoro chiaye chi’omoerio, Samweli akaba kirori ase obosio bw’Omonene na omochore oye buna ere tanyaarete kobogoria enibo ya monto onde bwensi, gose nonya nenuga yebikoroto. Tabeteo omonto orenge aba komosoera.
SIR 46:20 Akagenderera korwa obobani nonya nekero ere akuure akamobisoreria omorwoti igoro yomoerio oye; akarusia eriogi korwa ime ye embeera, akarua obobani ase ogosiria obobe bwa abanto.
SIR 47:1 Erio boigo akabwatia Nathani; oyio orenge omobani ase amatuko y’omorwoti Daudi.
SIR 47:2 Koreng’ana buna amaguta yogokora ebing’wanso bi’omorembe agochoorwa na kogachwa ase emeremo y’Omonene, nabo Daudi aatananetwe korwa ase egati ya Abaisraeli.
SIR 47:3 Ere agakora egosori ase chindo buna oyore ase chimbori na chitokoro buna oyore ase egati yechimbori.
SIR 47:4 Ase obosae bwaye agaita rimonto akabaruseria abanto baye amachaaya yokorama kwaye. Akaruta rigena ase enduruche yaye akamoiyeria Goliato omwetogia.
SIR 47:5 Ekiagera ere amosororete Omonene Nyasae nere agatenenia okoboko kwaye gwokorio, erio ere anyare komobua omobisa omonyanguru ase esegi na kobasegeta abanto baye.
SIR 47:6 Abanto bakamotogia ase ogoita ababisa ikomi na komochengera ase amasesenigwa y’Omonene ekero abekeretwe egobia y’oborwoti.
SIR 47:7 Akabaabusera are ababisa baye korwa chinsinyo chionsi na kobakiria Abafilisiti; agachitagora chisiiro chiabo goika reero iga.
SIR 47:8 Ase kera ring’ana akorete, ere Daudi akaba okomotogia Omochenu Omonene. Akamwancha Omotongi oye na komoterera amatera yogotogia ase enkoro yaye yonsi.
SIR 47:9 Akababeka abateri ase obosio bw’egesasiimero, barabwo banyaare komoteerera amateera amaya goetera ase amariogi abo amaya.
SIR 47:10 Akayakora amatuko amanene koba amaseera, na koyarobereria chingaki chiaye ase omwaka omogima, ekero abanto barenge gotogia erieta richenu ri’Omonene, erio Hekalu egaichorwa namatera amaya gochaakera emambia ekero bogokiamoka.
SIR 47:11 Omonene akamoruseria Daudi ebibe biaye, na gokinia okobua kwaye kare na kare; akamoa oboronge bw’okoba omorwoti, akabeka ekerogo kiaye kiobonene ime ya Israeli.
SIR 47:12 Magega ya Daudi, omwana oye omong’aini akamenya nomorembe ase engencho yaye.
SIR 47:13 Solomoni akagaamba ase engaki yomorembe. Nyasae akamoa ebisio bi’omorembe korwa chinsinyo chionsi, erio ere aagache enyomba ase esiko yerieta riaye, na koarigania Hekalu ekomenya ase chingaki chitakoera.
SIR 47:14 Ekeene aye nigo kwarenge n’obong’aini aye Sulemani ekero kwarenge omosae! Nigo kwarenge goitororoka obong’aini buna orooche.
SIR 47:15 Okamanyekana ase ense engima ase obomanyi bwao, ase emereng’anio nokogena.
SIR 47:16 Erieta riao rigakuma goika ase ebisinga bie chinse chi’aare, abanto bakagwancha ase okobarentera omorembe.
SIR 47:17 Ase amateera, emegwekano, emereng’anio na amorokererio aye, chinse chionsi chigatengechigwa na goichana.
SIR 47:18 Ase esiko ye erieta ri’Omonene, oyio okorokwa Omonene Nyasae bw’Abaisraeli, ogasangereria chitaabu buna ebibanga n’echifeta buna ebioma bia Abaisraeli.
SIR 47:19 Korende aye okoyorwa omobere oo ase abakungu, okaba omosomba bw’okogania kwao.
SIR 47:20 Okabeeka ekemoa ase esiko yao, na goturutumba eamate yao goika okabarentera egesusuro abaibore bao, bagaichanigwa ase engencho yoboriri bwao.
SIR 47:21 Goika oborwoti bogaatananekana ara kabere, oborwoti bw’okoamererania bogasoka korwa Efraimu.
SIR 47:22 Korende Omonene tagotiga koba namaabera, gose gotiga emeremo yaye yonsi esareke; ere takobatugutera are abaibore ba Daudi, omochoore oye, gose gosiria egesaku kiaye ere oria anchete. Ase igo ere akamotigareria Yakobo ebitigari, naboigo Daudi omori bw’eamate yaye.
SIR 47:23 Solomoni agakwa buna omogaka oye, akamotiga oyomo ase abana baye koba omorai. Oyio nere Rehoboamu, oichire oboriri naende otarenge na bong’aini ere ase oborai bwaye akabakora abanto bagatananeka. Narengeo boigo Reoboamu mosinto o Nebati, oyio ogerete Abaisraeli bagakora ebibe, naboigo kobaraa Abaefraimu ase enchera y’ogokora ebibe.
SIR 47:24 Ebibe biabo bikamenta koba ebinge kegima goika bikagera barabwo bagaserigwa korwa ase ense yaabo.
SIR 47:25 Ekiagera barabwo bateemete gokora kera engencho yobobe goika Omonene akabaakania egesiomba.
SIR 48:1 Erio agacha omobani Elija ore gwoka buna omorero; oyio amang’ana aye arenge gwoka buna ebieri bi’omorero.
SIR 48:2 Akarentera abanto enchara, na ase engencho amwanchete Omonene, abange bagaakwa n’omobaro obo ogakea ekiagera ere nigo aamereranetie nabwo ng’a baonchorerie.
SIR 48:3 Ere agakwana ase erieta ria Nyasae erio amare agasiekwa embura tiyatwa, na nyuma yayio akareta omorero ara gatato.
SIR 48:4 Aye Elija, nigo gwachiete nkuma ase amakora ao y’ogokumia! Monto tari naende ase ense eye oretogie buna aye?
SIR 48:5 Aye kwabogetie egetondo; ase erieta ri’Omonene, okamobokia korwa ase abakuure.
SIR 48:6 Aye kwaiyeretie abagaambi korwa ase ebirogo biabo na kobasiria; abanto baria bachiete nkuma okobarutera endwari bakaruara.
SIR 48:7 Aye kwaigwerete ogotogonya kw’Omonene aaria ase egetunwa gia Sinai, n’okoraria gw’egesusuro ase ababisa baye aaria ase egetunwa kia Orebu.
SIR 48:8 Ogatunia omogambi amaguta ng’a ae abanto egesusuro, na ababani gokora emeremo ase riika riao.
SIR 48:9 Aye kwairetwe igoro ase ekembugu-mbugu ki’omorero, ime ase agari y’ebarasi y’omorero
SIR 48:10 Neriikire ase egatabu kia Omonene ng’a n’ooroke ase engaki egwenerete erio bwororobie endamwamu ya Nyasae etarateka n’obororo; egere orete ogonsonsorana gati y’abaibori amo n’abana babo, okabigorora ebisaku bionsi b’enyomba ya Yakobo.
SIR 48:11 Mbasesenirie baria bare moyo goika barore kogocha batarakwa; ko bono aye nosesenirie kegima kobua ekiagera ’moyo ore.
SIR 48:12 Ekero Elija asirete ime ase ekembugu-mbugu keria, Elisa agaichorwa n’echinguru chia Elija. Ase obogima bwaye bwonsi tachieti konyegerigwa bosio bw’abagaambi, gose monto onde naende tari ore n’echinguru gose ribaga gocha ase.
SIR 48:13 Tiriarengeo ing’ana rinde rionsi riamokong’erete ere, na ekero akwete, omobere oye okarua obobani.
SIR 48:14 Buna ere arenge gokora ebikone ekero ki’obomoyo bwaye, akagenderera kobikora boigo engaki ere akuure.
SIR 48:15 Nonya nyuma ayio onsi gakorekanire, abanto tibaonchogete. Tibatigete ebibe biabo goika bagooswa aare korwa aase chinka chiabo. Bagasiarerwa ense yonsi. Abanto batigarete nabake mono, barabwo bakagaamberwa nororeria rwa Daudi.
SIR 48:16 Abande ase egati yabo bagakora aria amogogetie Omonene, korende abande bakamenta gokora ebibe.
SIR 48:17 Hezekia akaywoagaachera omochie oye orwaki, na goetia amaache goika imeo nechimberesi. Akarema emetaro n’echichuma ase arenge egetare egekong’u, na koagacha amatibo y’amaache.
SIR 48:18 Ase amatuko aye, Senakeribu akamogwera, akamotoma omonene bw’abarwani baye, akagwera omochie o Sayoni na gwetogia noboenenu obonene.
SIR 48:19 Chinkoro chia Abaisraeli chikabarwania na amaboko abo akaiguswa, bakaba nobokong’u buna obwo omokungu okobina.
SIR 48:20 Korende barabwo bakamorangeri’Omonene bw’amaabera, bakamoimokeria amaboko igoro. Nere oyio Omochenu akabaigwa kegima korwa igoro, akabatoria nokoboko gwa Isaya.
SIR 48:21 Omonene agaaka egetuori kia Abaashuri na omomalaika oye akabatugutera are.
SIR 48:22 Ezekia agakora amaya na kobwatia chimbaratero chia Daudi sokoro yaye, buna ere amochiigete omobani Isaya, ere oyio bwegenetwe kegima ase amaroro aye.
SIR 48:23 Ase ebiro biaye ere Isaya, risase rikairana magega, akayatambeyia amatuko yomorwoti.
SIR 48:24 Ase chinguru chi’omoika ere akayarora amang’ana yomoerio, akabaremia baria abarenge kweumia ase omochie o Sayoni.
SIR 48:25 Akabamaanorera amang’ana arenge gochia gokoreka ase omoerio, akabateebia amang’ana y’obobisi aro atarachia gokoreka.
SIR 49:1 Komoinyora Yosia nigo enga buna omwochogano omuya bw’ekoroso, eyio n’omonto oria ore n’okomanya okonene kegima, ekoroso eyio nigo egwansa kegima buna oboke ase kera omonto, na nigo enga buna ogoteera kw’obokano ase omoyega bw’edivai engiya kegima.
SIR 49:2 Yosia nigo araetwe buya buna akoraa abanto erio akarusia obobisa bwonsi obwo bwarenge bwabo bw’obobe.
SIR 49:3 Ere nigo arenge amwegenwa kegima ase Nyasae! Ekero abanto barenge ababe kegima, erio nere agating’ia obokoreri obuya.
SIR 49:4 Gotatiga Daudi, Hezekia amo na Yosia, abagaambi abange ba Yuda nigo bakorete ebibe ebinge mono kegima, ekiagera nigo batigete richiiko ri’Omonene, goika omoerio.
SIR 49:5 Chinguru chiabo nigo bachitigerete abanto bande, n’amasikani abo bakayatigera abarwa isiko;
SIR 49:6 abwo basaambete omochie obo n’amaache arwete ase Hekalu, erio bakayotiga omochie oria amo n’echinchera chiaye bosa buna koreng’ana Yeremia abaanete.
SIR 49:7 Ekiagera abanto abwo nigo bachandete Yeremia, Ng’a nonya orenge omochore n’omwakua amaguta o Nyasae koba omobanikonya ataraiborwa, erio asimore, asarie, na gosiria, naende nonya nabo aagache na gosimeka.
SIR 49:8 Ezekieri nere oroche oborori bw’obosiani, obwo Nyasae amworogetie ase egari y’ebitongwa bia igoro bikoiruruka.
SIR 49:9 Ekiagera Nyasae nigo abainyorete ababisa baye ase emerindo, korende akabakorera amaya baria bonsi bamenyete obogima obuya.
SIR 49:10 Amauga y’ababani baria ikomi na babere tiga ating’e aaria chimbera ime; ekiagera nigo bababegete omoyo abanto ba Yakobo, erio bakabatooria ase okobaa ogosemeria ogoikeranu.
SIR 49:11 Nang’a ng’aki toramotogie Serubabeli?
SIR 49:12 Ase enchera buna eyio eyio, na Yoshua omwana o Yozadoki. Ase engaki eyio yabo, bakaagacha enyomba ya Nyasae enchenu eyio yarenge y’obosiani bwaye bwa kare na kare.
SIR 49:13 Ekeinyorio kia Neemia n’egia kare na kare. Ere nigo atwaagacherete naende chindwaki echio konya chiatagotagoirwe na kogwa, agachitenenera naende erio chigachia nkuma, chionsi chikaagachwa oboyia chinyomba echio konya chiatagoirwe.
SIR 49:14 Ase ense eye yonsi, onde taiyo nonya n’oyomo otongetwe buna Enoku arenge, ekiagera ere nigo airetwe korwa ase ense eye.
SIR 49:15 Naende ase ense eye onde tari oiboretwe buna Yosebu arenge; n’amauga aye nigo agachire goika bono.
SIR 49:16 Semu, Seti na Enoku nigo barenge abanto basikire kegima, n’abanto abwo, Korende Adamu nigo asikire mono kegima goetania ebitongwa bionsi bire moyo ase ense aye.
SIR 50:1 Ere oyio orenge omonene ase abamura bamwabo na ogwetogeria kwa abanto baye, nere Simioni Omokuani omonene mosinto bwo Onia. Ase obogima bwaye akayeagaacha Hekalu boyia naboigo koyeagaachera orwaki.
SIR 50:2 Akabeeka chinyasi ibere chi’orobago rwe Hekalu.
SIR 50:3 Ase engaki yaye nario egesima kia amaache kiaremetwe, amaache amange ang’a buna enyaancha akagiterwa.
SIR 50:4 Ere akarengereria buna aranyare kobakoonya abanto tibasira, akayokong’ia omochie na koyogitera korwa ase obosagaani.
SIR 50:5 Rora, ere nigo asigetwe mono na goetananwa na abanto, kera ekero arenge korwa ase agwo aachenu.
SIR 50:6 Ere nigo arenge buna eng’enang’eni ya mambia ere ase amare, nigo arenge buna omotienyi orabete.
SIR 50:7 Nigo arenge buna okoraba kwomobaso igoro ase Hekalu y’Omonene, buna omokubinyongo orabete korwa ime yamare.
SIR 50:8 Nigo arenge buna ogosiicha kw’eritang’ani kwa amaua yobwanchani, buna ebisiicha biamatoke a rooche, buna ogoseboka kw’emecharake igoro ase egetunwa kia Lebanoni ase chingaki chiegurugura.
SIR 50:9 Buna ekoroso ime ase egesagusero kiaye, buna ekebekerero gi’etaabu esibirie kegima, gechabeire na kera amagena amaya akomeka meka.
SIR 50:10 Nigo arenge buna Omozeituni bwamire amatunda, buna ekerobo egetambe gekinete goika ase amare.
SIR 50:11 Ere ekero arenge kobeeka chianga chiaye chiesiko, ekero arenge kogenda ase egesasiimero egechenu, ekero abegete chianga chiaye boikeranu, nigo arenge gokora ekeoreri gie Hekalu komenta koba nobonene kobua.
SIR 50:12 Ekero abakuani barenge komoa ebitari biaye bi’ekeng’wanso, ekero ere ateneine ange negesasiimero, oetananire na abamwabo buna egutwa, ere nigo arenge buna omocharake omorere igoro ase egetunwa kia Lebanoni. Abamwabo nigo barenge komoonchokana buna emekendo nechinsagia chiaye.
SIR 50:13 Ababiare bonsi ba Aroni, ekero babeekire chianga chiabo chi’obonene, ekero babogoretie ebing’wanso biokomorwera Omonene ase amaboko abo, ekero barabwo batenenire ase obosio bw’omosangererekano bwonsi bw’Abaisraeli.
SIR 50:14 Ekero akorire emeremo yobokoreri ase egesasiimero, koroberia ebing’wanso bi’Omonene, Omobui,
SIR 50:15 akarambora okoboko kwaye na kobogoria egekombe, agaitera edivai inse ase oboroso bw’egesasiimero, eyio ere ekeng’wanso giokonyuugwa gekomogokia Omonene Omorwoti bwa abanto bonsi.
SIR 50:16 Erio ababiare ba Aroni, bagaaka eriogi, na kobugia egetuureri, ebituureri biabo biroisirie korwa ase efeta, bakoraria okobao kw’Omonene.
SIR 50:17 Erio abanto bonsi ase obomo bakaayerera, bagekumba na komosasiima Omonene obo, Omonene Nyasae, Omobui Omonene kobua.
SIR 50:18 Abateeri boigo bakamotogia ase amariogi abo, ase chingeero chingiya na amariogi areng’anaine buya.
SIR 50:19 Erio abanto bakamogaramera Omonene kegima, bakamosaba ere omonyene amaabera goika omoroberio bw’okomosasiima Omonene okaera. Naboigo banyaarete gokora okomosasiima ere.
SIR 50:20 Sioni akarua aroro, akaimokereria amaboko aye igoro ase omosangererekano bwonsi bwa Abaisraeli, erio koraria ogosesenigwa kw’Omonene korwa ase omonwa oye omonyene, na korimokereria erieta riaye igoro.
SIR 50:21 Barabwo bagatung’ama naende eria kabere, konyora ogosesenigwa korwa ase Omonene ere oria ore igoro ase bionsi.
SIR 50:22 Bono tiga tomotogie Nyasae o bonsi, ere oria ogokora amanene kera aase; ere oyio okorenda obogima bwaito gochaakera okoiborwa na gotokorera koreng’ana n’amaabera aye.
SIR 50:23 Aye otoe omogooko bwe chinkoro chiaito, na gotorentera omorembe ase amatuko yobomenyo bwaito ase Israeli buna yarenge chingaki chia kare.
SIR 50:24 Amabera aye amenye ase tore; ere atotorie ase amatuko aito.
SIR 50:25 Mbireo ebisaku bibere inche ngechete, boigo egesaku kiagatato tigeisaini korokwa egesaku.
SIR 50:26 Abamenyi b’egetunwa gia Edomu naboigo Abafilisiti, na abanto baria abariri bamenyete Shekemu.
SIR 50:27 Inche nariikire ime ase egetabu eke amorokererio y’obong’aini na obomanyi. Ninche Yoshua mosinto o Sira omwana bw’Eliezeri korwa Yerusalemu, inche ase enkoro yane nigo ing’ichire obong’aini.
SIR 50:28 Nasesenirie omonto okoyarengereria amang’ana ayio; nere oria orayabeeke ase enkoro yaye nabe nobong’aini.
SIR 50:29 Ekiagera ere oyorayakore nakong’igwe ase engaki etakoera, ekiagera okomoiroka Omonene nakwo obogima.
SIR 51:1 Aye Omonene Nyasae, nagwakeire buya na kogotogia, omotooria one. Naribakire eriata riao.
SIR 51:2 Ekiagera aye kwabeire omorendi n’omokoonyi one. Gwatooririe omobere one korwa ase amakweri, na korwa ase emeeto y’abanto abanyaborimo ababe. Korwa bosio bw’ababisa baane abwo barenge gochia gonsiria ogantooria erio okaba obotamero bwane.
SIR 51:3 Ase engencho y’obonene bw’amaabera ao ogankoonya, korwa ase chinchera chia ababisa baane abwo batagete gonsiria ogantooria, na korwa ase baria barenge korigia obogima bwane, na korwa ase emechando eria naremereretie, aye ogantooria,
SIR 51:4 na korwa ase omorero ore gwoka korwa chinsemo chionsi, oyio inche omonyene ntautete,
SIR 51:5 na korwa emerindo y’amakweri, na korwa ase baria bakoraama bobe na goteeba amang’ana ’oborimo, na korwa ase abagenki b’echimeme chikorasa n’obosongo bw’amabe ogantooria.
SIR 51:6 Konya naikigwe bosio ase obosio n’amakweri, n’obogima bwane konya bwaikire aang’e n’ogokwa.
SIR 51:7 Ababisa baane konya bandomeirie korwa chinsemo chionsi n’erio tinarenge na monto ogonkoonywa. Ngasemeria ’nyore ogokoonya kwa Mwanyabaanto. Korende monto onde taankoonya.
SIR 51:8 Korende, nonya nabo, ’nkainyora amaabera ao aye Omonene, nonya n’emeremo yao korwa kare na kare, ng’a aye nigo ogotooria baria bakomotamera, erio kwabarusia gati-gati y’echinchera chi’ababisa baabo.
SIR 51:9 Nainche nkareta ogosaba kwane ase ore, erio ngasaba ng’a ontoorie korwa ase amakweri.
SIR 51:10 Nkamoreera Omonene ngoteeba: “Aye Nyasae, naye Tata! Koranche, tontiga ase engaki y’emechando yane, ekero ’ntari na gokoonya konde gwonsi, tontuguta ekero ’ntari kwenyara bosio bw’ababisa baane.
SIR 51:11 Nintogie erieta riao goika kare na kare, ningotererie ogoteera kw’ogogwakera buya” Ogosaba kwane ng’a koigweke ase ore;
SIR 51:12 ekiagera ’ngwtoretie korwa ase obwoba bw’amakweri, erio okaang’a obosibore ekero naare ase aabe. Ase igo, ningwakere mbuya mono na kogotogia na gotogia erieta riao.
SIR 51:13 Ekero naarenge omwana omoke, ekero konya ntaramanya kogenda, ase esara yane nigo nasabete maiso marore ng’a ’nyore chisemi.
SIR 51:14 Ekero ’nteneine isiko y’Hekalu naamorigetie, na nimorigie amatuko onsi goika omoerio.
SIR 51:15 Korwa okoiborwa kwane goika obogotu nche naamogokerete kegima ase omoyo one ime. Amagoro aane akabwatia enchera enyorooro; korwa obwana bwane akabwatia enchera yaye.
SIR 51:16 Nigo nategete ogoto kwane ngategerera kegima erio ’nkamwaarigania chisemi, erio nainche ’nkenyoorera ogosemia okonene kegima.
SIR 51:17 Erio ’nkagenderera komenya n’echisemi, n’oria onyororkererie obong’aini nimotogie kegima.
SIR 51:18 Ekiagera inche nanachire ekiina ng’a nimenye koreng’ana n’echisemi, na niimbe n’erang’o enene ase ogokora ayare amaya, gose tinkoba na bosooku nonya ’ng’ake.
SIR 51:19 Inche n’erwete mono kegima ase okwenyorera chisemi, na nkaba omong’aini kegima ase orogendo rwane. Erio ’nkarambora amaboko aane gochia igoro erio ngasaba, nkemurungania ng’a tinamanyete chisemi.
SIR 51:20 Nkaroria obogima bwane gochia ase chisemi, erio nainche ’nkanyora chisemi. Korwa ase chisemi nkanyoora obong’aini korwa omochakano, na bono namanyire ng’a ninyoore ogokoonya korwa ase are. N’ere chisemi tagontiga nche bweka ntari n’okomanya kwaye.
SIR 51:21 Nabeire n’eng’eria enene ekiagera nigo nasugetigwe n’okogania gw’okonyora chisemi, ekio nakio kiagerire nanyoorire obotenenku bwaye obonene.
SIR 51:22 Omonene nigo ang’eete oromeme rwane buna ekeegwa, nainche nindokorere emeremo ase okomotogia ere omonyene.
SIR 51:23 Nchwo ase ’nde baria mwensi motamati gento, mosoe na goikaransa ase esukuru yane ime erio mosome chisemi.
SIR 51:24 Ninki mokwemurunganeria ng’a timomanyeti amang’ana aye, na nase ki emioyo yaino etari n’erang’o n’echisemi?
SIR 51:25 Nkaigora omonwa one ngateeba: “Enyoorere chisemi chia bosa, motari goakana gento kende gionsi.”
SIR 51:26 Kanya ebigoti biaino ’nse y’erikorogoto erio motige emioyo yaino enyoore chisemi; chisemi nigo chikokonyooreka ang’e kegima nase ore.
SIR 51:27 Rigereria morore ng’a nakorire emeremo emeke, korende nche nenyooreire omorembe omonene.
SIR 51:28 Nonya rigori riaye rire rinene buna chitaabu, inwe ng’a mwenyorere eng’eria y’chifeta.
SIR 51:29 Tiga emioyo yaino egokere amaabera a Nyasae, gose tari timwenyoorera obosooku, na mono ekero mokomotogia Omonene Nyasae.
SIR 51:30 Kora emeremo yaino bwaango engaki eria moire etaraika, Erio nario Omonene arabae eng’eria yaino ase engaki eria aganetie.
BAR 1:1 Egetabu eke nigo kiarigetwe na Baruku mosito o Neria, mochokoro o Maseria, bw’ororeria rwa Zedekia, Hasadia, na Hilikia. Nigo kiariikeretwe aria Babiloni;
BAR 1:2 ase rituko riagatano na kabere omwaka o gatano korwa Ababeli baboerete Yerusalemu na koyosaria ase okoyosamba.
BAR 1:3 Baruku agasoma amang’ana aya ayio ariigete ase obosio bw’omorwoti Yehoakini mosito o Yehoakimu omorwoti o Yuda, na gochia ase abanto bonsi abwo bamenyete aria Babiloni mbarabare ase oroche rwa Sudi. Kera oyomo agacha koigwa amang’ana aya kagosomwa-abanene, abana b’oborwoti, abagaaka, na abanto bonsi bo bokwenyara ao ao.
BAR 1:5 Ekero baigwete amang’ana aya bonsi bakarera, bakeng’ata na gosaba Omonene.
BAR 1:6 Erio bonsi bakarwa chitaabu chinyinge buna bare konyara,
BAR 1:7 erio chigatomwa gochia Yerusalemu gochia ase Yehoakimu Omokuani omonene mosinto o Hilkia mochokoro o Shallum, na gochia ase abakuani bande na gochia ase abanto bonsi abwo barenge nere aria Yerusalemu.
BAR 1:8 Ase rituko ria ikomi ase omotienyi o Siwani, Baruku akaira ebibekeroro ebichenu ebio biairetwe korwa ase Hekalu erio akaberania gochia Yuda. Ebibekerero ebio bie echifeta nigo biarosetigwe na n’omorwoti Sedekia mosinto o Yosia omorwoti o Yuda.
BAR 1:9 Nyuma y’omoruoti Nebukadinesaro koira omorwoti Yekonia o Yerusalemu ase obosomba aria Babiloni, amo na abarai bande abanene, abanto bande abwo babwate obomanyi ase emeremo y’oborosia, boigo n’abanto bande.
BAR 1:10 Abanto bakariika riruube ribwate amang’ana aya: Chibesa echi twabatomeire mogore etugo y’okoruegwa Ekeng’wanso kw’ogosambwa na keria giokorusia ebibe boigo na ubani, boigo mwegorere endagera y’okorugwa ekeng’wanso. Mobirwe ase egesasiimero ki’Omonene Nyasae,
BAR 1:11 mosabere omorwoti Nebukadinesaro o Babiloni n’omwana oye Belshaza bamenye obogima obotambe buna koreng’ana igoro ere.
BAR 1:12 Erio Omonene natoremie na gotoraa. Nebukadinesaro na momura oye Belshaza batorende, naintwe tobe abaigweri ase bare buna koreng’ana toramenye, erio barabwo bagokigwe naintwe.
BAR 1:13 Nigo tokobaboria motosabere Omonene Nyasae, ekiagera twakorire ebibe ase obosio bwaye, nere ogechiigwe ase tore.
BAR 1:14 Gaki soma egetabu eke twabatomeire naende mweitie ebibe biaino inwe abanyene ase Hekalu ase rituko ri’eritang’ani ri’omoyega bw’ebigutu boigo namatuko ande amachenu y’omosangererekano.
BAR 1:15 Aya naro moratebe ekero mogweitia ebibe: Omonene Nyasae oito nomonyaboronge, korende intwe goika bono nigo totubire n’obosoku. Intwe twensi abanto ba Yuda boigo naba Yerusalemu,
BAR 1:16 Abarwoti baito, abanene baito, abakuani baito, ababani baito, n’echisokoro chiaito bonsi babekirwe ase obosoku,
BAR 1:17 ekiagera intwe twakorire ebibe ase obosio bw’Omonene Nyasae oito,
BAR 1:18 na togatiga komoigwera intwe titwamoigwerete gose komenya koreng’ana n’amachiiko aye.
BAR 1:19 Korwa chingaki chiria Omonene arusetie chisokoro chiaito aria Misiri goika rero iga, intwe twagendereire gotaba abegenwa ase are, na twabeire aboro komoigwera.
BAR 1:20 Korwa agwo kare ekero Omonene araete chisokoro chiaito korwa aria Misiri, erio atoe ense entenenku na entobu, ere agatoragereria goetera ase omosomba oye Musa. Na goika rero iga intwe nigo togendererete gochandeka ase okoragererigwa okwo.
BAR 1:21 Intwe tokanga koigwera ring’ana ri’Omonene Nyasae oito erio akwanete gocha ase tore goetera ase ababani. Korende intwe ntwensi togakora buna yatogwenerete na tokagenda chinchera chiaito chi’obobe. Togaonchokera chinyasae chinde na gokora ebinto Omonene agechete.
BAR 2:1 Ase igo bono Omonene okorire ring’ana riria akwanete igoro ase tore, na igoro ase abagambi baito, abarwoti baito, abanene baito, boigo n’abanto na ba Israeli na Yuda.
BAR 2:2 Ande taiyo ense eng’ima ring’ana riana koba buna eri riabeire Yerusalemu, Omonene nigo akorete aria arigetwe ase amachiiko a Musa.
BAR 2:3 Amang’ana nigo abete amakong’u mono goikera omonto are koria abana baye.
BAR 2:4 Omonene agatoserebania, agatobeka ase amaboko y’echinse chinde echio chiatoetanaine, barabwo bagatorigereria na gotochaya mono.
BAR 2:5 Nigo twakorete ebibe mamincha y’Omonene Nyasae oito na tokanga komoigwera. Ase igo ense yaito ekabugwa ribaga yarenge ense yobobui.
BAR 2:6 Omonene Nyasae oito botambe nigo are omonyaboronge, korende intwe amo n’echisokoro chiaito nigo toichire n’obosaria bw’ebirengererio bwaito
BAR 2:7 Nonya Omonene otoete egesusuro buna ateebete;
BAR 2:8 intwe titwairanete gochia asare na gosaba buna totige ebirengererio biaito ebibe.
BAR 2:9 Titwamoigwerete gose komenya koreng’ana n’amachiiko aye amachenu, goikera Omonene agatorentera egesusuro ekio atogacherete.
BAR 2:11 Bono aye Omonene Nyasae o Israeli aye kwarusetie abanto bao ase ense ya Misiri goetera ase okoboko kwao gw’echinguru, goetera ase ebikone, na ase chinguru chinene. Okaorokia chinguru chiao na koeagachera erieta goika rero iga.
BAR 2:12 Aye Omonene Nyasae oito intwe twakorire ebibe; twabeire aba totari abegenwa; twabeire totari koigwera amachiiko ao onsi.
BAR 2:13 Korende nigo tokogosaba togenderera kogechigwa naitwe. Aa gati yebisaku ase gwatoserebanetie, intwe twatigirwe ababoraka.
BAR 2:14 Igwa aye Omonene ogosaba gwaito kw’ogosorora; totorie ase engencho y’amasikani ao aye omonyene. Tiga baria batoirete ase omosomba batwanche.
BAR 2:15 Erio ense yonsi emanye buna aye Omonene naye Nyasae oito na buna aye gwachorire ense ya Israeli koba abanto bao.
BAR 2:16 Aye Omonene, Torigererie aa inse korwa agwo igoro orore ogwechanda gwaito. Igwa ogosaba gwaito.
BAR 2:17 Igora amaiso ao otorigererie. Abakuure batabwati obomoyo naende ase emebere yabo tibakogotogia gose gokwana igoro y’obuya bwao.
BAR 2:18 Korende abare moyo nabwo boka baragotogie na goitaberana n’ekeene kiao, nonya bachandegete mono, aboro, abare nenchara na emeuko.
BAR 2:19 Aye Omonene Nyasae, nigo togosaba otororere amabera, tari ase engencho ya gento kende kiya giakoretwe n’echisokoro chiaito.
BAR 2:20 Nigo gwaonchorete endamwamu yao n’obororo bwao gocha ase tore, buna koreng’ana gwatebete ekero abasomba bao ababani bakwanete ring’ana riao ase tore bagateeba,
BAR 2:21 kumba emegongo yaino mokorere omorwoti o Babiloni, nainwe momenye ase ense eria naete chisokoro chiaino.
BAR 2:22 Korende komorange koigwera ogochika kwane gwokomokorera,
BAR 2:23 nindete omoerio amariogi onsi y’omogoko nemeyega ase emechie ya Yuda na Yerusalemu. Nonya namariogi y’emeyega y’echinyangi takoigwekana naende. Ense yonsi netigwe bosa etamenyiri;
BAR 2:24 Korende intwe titwaigwerete ogochika kwao gwokomokorera omorwoti o Babiloni, erio aye ogaikerania emeroberio yao eyio gwakorete ekero gwakwanete goetera ase abasomba bao ababani, ekero gwatebete buna amauga y’abarwoti baito n’echisokoro chiaito nairwe korwa ase chimbera chiabo na gosiarerwa.
BAR 2:25 Na ase ekeene bono amauga ayio atugutirwe ase riberera riamobaso na ase obokendu bwa botuko. Barabwo nigo bakwete ase emechando y’enchara, esegi, n’amarwaire.
BAR 2:26 Ase engencho y’ebibe bi’abanto ba Israeli na Yuda, gwatigire Hekalu yao yabeire ritombe goika buna ere rero iga.
BAR 2:27 Korende aye Omonene kwabeire omoremereria ase tore na gwatworokirie amabera amange,
BAR 2:28 Buna kwariete eira goetera ase omosomba oo Musa ekero kwamochiigete ariike amachiiko ao ase obosio bw’Abaisraeli.
BAR 2:29 Onye timokonyigwera’ aye ogateeba goika motigare abake mono ase abanto b’ebisaku agwo ase ndabaserebanie gochia.
BAR 2:30 Nimanyete buna timokonyigwera, ekiagera inwe nabanyabigoti bikong’u. Korende ekero morairwe ase obosomba ase ense ende, imoiranere ibirengererio biaino.
BAR 2:31 Erio momanye ng’a inche ninche Omonene Nyasae, erio nimbae enkoro yokogania komanya n’ebirengererio bi’okomanya.
BAR 2:32 Aria ase ense y’obosomba montogie na kong’inyora.
BAR 2:33 Motige koba abanyabigoti bikong’u n’abanyabibe, ekiagera moinyore eki kiaberete chisokoro chiano ekero bangete koigwera Omonene.
BAR 2:34 Erio nimbairanie gochia ase ense eria nariete eira koa chisokoro chiaino, Aburaamu, Isaka, Yakobo, erio ebe eyaino naende. Nimbakore mobe abange timogokea naende.
BAR 2:35 Ninkore okobwatana gwa kare na kare nainwe; Nimbe Nyasae oino nainwe mobe abanto bane. Tinkobarusia naende inwe abanto ba Israeli korwa ase ense eyio nabaete.
BAR 3:1 “Aye Omonene Omobui, Nyasae o Israeli, nigo togokorera intwe korwa ase omoyo ochandegete.
BAR 3:2 Toigwe aye Omonene, otororere amabera, ekiagera intwe twakorire ebibe ase ore.
BAR 3:3 Aye noo ore kare na kare korende intwe nigo togosira kare na kare.
BAR 3:4 Aye Omonene Omonguru, Nyasae bw’Abaisraeli, igwa ogosaba gwaito. Intwe titori abaya kobua abakuure. Chisokoro chiaito chigakora ebibe ase ore aye Omonene Nyasae obo. Bakanga gokoigwera ase igo intwe nigo tochandegete ase engencho y’ebibe biabo.
BAR 3:5 Toinyora amabe ayio chisokoro chiaito chiakorete agwo kare; ase chingaki chinga buna echi rengereria igoro y’obobui bwao n’erieta riao,
BAR 3:6 ekiagera aye naye Omonene Nyasae oito, naye intwe toratogie.
BAR 3:7 Gwatokorire twakoirokire, erio intwe togosabe aye. Aiga ase obosomba ntogotogie ekiagera intwe twatigire ebibe bi’echisokoro chiaito.
BAR 3:8 Gwatosiareire intwe ase chinse chinde, kwabakorire batochayire na gotoragereria. Nigo ogotoa egesusuro ase engencho y’ebibe bi’echisokoro chiaito ekero bakorete ebibe mamincha yao aye Omonene Nyasae.”
BAR 3:9 Tegerera ogochika kw’obogima, aye Israeli! Tega ogoto oigwe obong’aini.
BAR 3:10 Inaki yabete aye Israeli okenyora ase ense y’obosomba? Na kobekwa ogotacheneka buna oria okwete?
BAR 3:11 Inaki yabete aye okabarwa koba oyomo bwa baria bakuure?
BAR 3:12 Nase engencho aye gwatigire ensoko y’omogima!
BAR 3:13 Onye nkwagendete ase chinchera chia Nyasae, ang’a nigo kwamenyete n’omorembe goika kare na kare.
BAR 3:14 Eegerie korwa ase chisemi, obomanyi n’echinguru bikonyorekana. Erio aye omanye ase oranyore obogima obuya obotambe, oborabu bokorae boigo n’omorembe.
BAR 3:15 Onde taiyo ona konyora ase obong’aini bomenyete gose onde taiyo ona gosoa ase ekiage kiaye,
BAR 3:16 Ngai bare abanene b’echinse, baria bakoraa ching’iti ase chinguru? Ngai bare baria bakogosoria n’echinyoni chia igoro baria bakwegachera chifeta n’echitaabu echio abanto baganetie naende tibari goisaneka gochirigia?
BAR 3:18 Ng’ai bare baria baroberetie na gwechanda korigia enibo abwo emeremo yabo etatigete kemanyererio kende?
BAR 3:19 Bonsi abwo basirire basoire ase ense y’abakuure. Abande bachire bairire ribaga riabo.
BAR 3:20 Ekegori ekeyia kiaiboirwe na komenya ase ense, korende nonya nkerokio tikiamanyete enchera y’echisemi. Tikiamanyete enchera y’obong’aini gose koboikera.
BAR 3:21 Nonya n’abana babo nigo basireretigwe n’obong’aini.
BAR 3:22 Bong’aini tibwanyorekanete gati y’abakanani, boigo nonya na ba Edomu tibaboroche.
BAR 3:23 Nonya bakorigia chisemi, enchera yobong’aini teranyorekana ase egati y’abaonchoreria ba Merani na Tamani gose ase baria bagokwana igoro y’emegano, tibaregera kende gionsi igoro y’obong’aini, tibamanyeti kende gionsi igoro y’echinchera chi’obong’aini.
BAR 3:24 Aye Israeli ngaki ore omonene enyomba ya Nyasae! Inaki ore omonene aye ense y’Omonene!
BAR 3:25 Nigo ere enene mono tebwati moerio; nigo ere engare etanyare korengeka.
BAR 3:26 Amamonto a kare noo aiboretwe aa; abanto abanyanguru na abamanyi ase esegi.
BAR 3:27 Korende Nyasae tabachorete babe abanto baye gose tabaorogeti chinchera chi’echisemi.
BAR 3:28 Ase igo bagasira ase engencho batarenge n’obong’aini; bagasira ase engencho y’oboriri bwabo abanyene.
BAR 3:29 Ning’o orinete gochia igoro erio korigia obong’aini, akaboreta korwa igoro ase amare?
BAR 3:30 Ning’o onya gotara ase amache ime erio korigia obong’aini, gose kobogora ase rigori ri’echitaabu.
BAR 3:31 Monto onde taiyo omanyete enchera y’okogenda ase bore, gose omanyete enchera ekogenda ase bore.
BAR 3:32 Oyo bweka omanyete obong’aini Nyasae, na ere nigo amanyete ebinto bionsi. Goetera ase okomanya kwaye ere akabonyora. Agakora ense korwa kare erio akayeichoria ebintongwa bionsi.
BAR 3:33 Ere nigo agotoma oborabu na borobwo bwamoigwera; akaborangeria naborobwo bokamoigwera.
BAR 3:34 Ching’enang’eni nigo chikobara ase abo ase omogoko, ere nigo agochirangeria na chirochio chiaitaba, “Noo tore aa”. Nigo chikobara ase omogoko gochia ase oria ochitongete.
BAR 3:35 Oyo nere Nyasae oito, onde taiyo orareng’anigwe nere.
BAR 3:36 Nyasae nere omanyete enchera ekogenda ase okomanya na akaa abasomba baye Abaisraeli abwo anchete obong’aini
BAR 3:37 Korwa chingaki echio kogenderera, obong’aini bokarorekana ase ense na bokamenya na mwanyabaanto.
BAR 4:1 Obong’aini n’egetabu ki’amachiiko a Nyasae, borobwo n’erichiiko riria riramenye kare na kare. Baria bonsi bakobwaterera obong’aini mbamenye, korende baria barabotige mbakue.
BAR 4:2 Onchokera obong’aini inwe abanto ba Israeli na mobobwate. Tara gochia ase chinchera chi’okobara kwaye.
BAR 4:3 Tobaisa koa monto onde bwensi obomanyi.
BAR 4:4 Mogoko ki ase intwe Abaisraeli; ekiagera twaikire komanyigwa aria akomogokia Nyasae okoremia kw’Abaisraeli.
BAR 4:5 Ee omoyo inwe abanto bane; abwo mokorenda erieta ria Israeli.
BAR 4:6 Inwe timwaonetigwe ase abanto b’ebisaku erio mosire, korende nigo mwabegetwe ase amaboko ababisa baino ase engencho mwamogechetie Nyasae.
BAR 4:7 Ekero mwaruete ebingwanso ase ebirecha ribaga ria Nyasae nigo mwabeetie oria obatongete.
BAR 4:8 Mokeeba Nyasae o kare na kare oyio obarerete, mokareta amagombo ase omochie o Yerusalemu oyio obarendete.
BAR 4:9 Omochie o Yerusalemu okarora endamwamu eyio yabacherete korwa ase Nyasae: Ogateeba gochia ase emechie eria yayoetananete Rora obororo obwo Nyasae andeteire.
BAR 4:10 Narorire abana bane bakoirwa obosomba, eyio Nyasae okare na kare abarenteire.
BAR 4:11 Inche nigo nabarerete ase omogoko, korende bono nabatigire bagendire n’amariga y’obororo.
BAR 4:12 Monto onde tagokera ogochandeka kwane bono ase engencho inde omoboraka, na abana bane abange bakure. Nigo natigetwe buna omochie otamenyiri ase engencho bangete koigwera amachiiko a Nyasae.
BAR 4:13 Tibabwate masikani ase ebirage bia Nyasae nakomenya koreng’ana nokogania kwa Nyasae. Bakanga koraagwa n’oboronge bwa Nyasae.
BAR 4:14 Inwe abaamate ba Siyoni inchuo morore buna Nyasae o kare na kare atomire abana bane gochia obosomba.
BAR 4:15 Akabarentera ense korwa are, ense etabwati masikani eyio egokwana ase omonwa omogeni na etabwati masikani ase abagaka gose amabera ase abana.
BAR 4:16 Abanto abwo bakaira abana abamura na abaiseke abanchwa bane erio inche ngatigara omoboraka, nigo inde inche bweka.
BAR 4:17 Abana bane abwo bare ase obosomba, kende tikeiyo ndakore erio mbakonye.
BAR 4:18 Oria bweka obarenterete egesusuro eke nere orabatorie korwa ase ababisa baino.
BAR 4:19 Genda inwe abana bane; menya obogima bwaino! Bono natigaire inche bweka.
BAR 4:20 Naaboirie omwambaro oria nkobeka ase engaki y’omorembe, neboirie buna omonto okorera. Nindere gochia ase Nyasae o kare na kare chingaki chiane chionsi erio ange obokonyi.
BAR 4:21 Eremie inwe abana bane, na rera gochia ase Nyasae erio abae obokonyi. Ere nabakonye korwa ase ogochandwa, na korwa ase chinguru chi’ababisa baino.
BAR 4:22 Ninde n’ogosemeria buna Nyasae o kare na kare nabasibore bwango iga. Omochenu, omotoria oino o kare na kare nandetere omogoko ekero arabarorere amabera.
BAR 4:23 Nigo narerete na kweumia ekero mwairetwe, korende Nyasae nabairanie gocha naende erio andetere omogoko.
BAR 4:24 Buna korengana chinse echio chibaetanaine chiabaroche buna mokoirwa obosomba, chirochio naende nchirore Nyasae o kare na kare ogocha ase obonene bwaye kobatoria.
BAR 4:25 Abana bane remereria egesusuro kia Nyasae. Ababisa baino babachandire, korende bwango iga nkobarora more bagosirigwa ase engencho mwaroreirwe amabera.
BAR 4:26 Abana baane nigo nababegete ase obwanchani, korende mogachora kogenda ase chinchera chimbe erio mokaimokigwa buna ching’ondi chiabwatirwe na koirwa n’ababisa.
BAR 4:27 “Remereria abana bane, na morere ase Nyasae monyore obokonyi. Ere nigo abaete egesusuro korende tarabeba.
BAR 4:28 Buna koreng’ana mweruete kogenda mamincha ya Nyasae, bono inwe irana gochia ase are momokorere ara ikomi.
BAR 4:29 Ere oria obareterete emechando eye nabatorie nakobaretera omochengo o kare na kare.”
BAR 4:30 Eremie aye Yerusalemu. Nyasae oria okoete erieta riao, nakoretere oboremu.
BAR 4:31 Obobe n’obwabo baria bakorenterete emechando erio bakagosekerera ekero kwaguete.
BAR 4:32 Emechando nechere emechie eria yairete abana bao buna abasomba. Emechando nechere Babiloni omochie oria omerete abana bao.
BAR 4:33 Buna koreng’ana omochie oria ogogete na gochengera okogwa kwao, nabo igo bono norere ekero oro omonyene oratigwe.
BAR 4:34 Ning’onchore ogwetogia kwaye kobe okorera na nindusie obonge bw’abanto baye abwo agwetogeria.
BAR 4:35 Inche Nyasae o kare na kare nintome omorero igoro ase are, oyio orasambe ase amatuko amange. Amatombe aye nabe obomenyo bw’ebirecha ase amatuko amange.
BAR 4:36 Rigeria gochia ensemo ya moocha morore omogoko Nyasae abarenteire.
BAR 4:37 Rora abana baino bairanire gocha inka, abana abwo bairetwe korwa ase more. Basangererigwe bonsi amo korwa moocha na bosongo ase ogochika kwa Nyasae Omochenu. Na bono nkoirana bare gocha inka bare n’omogoko ase obonene bwa Nyasae.
BAR 5:1 Aye Yerusalemu eaborie chianga chiria kwabegete ase engaki y’emechando n’okweumia, eboyie botambe obuya n’obonene bwa Nyasae.
BAR 5:2 Eboyie oboronge bwa Nyasae. Beka egutwa y’oboronge bwa Nyasae o kare na kare ase omotwe oo.
BAR 5:3 Nyasae naorokie obonene bwao gochia ase chinse chionsi.
BAR 5:4 Ere nakoe erieta eri kare na kare “Omorembe oo nigo okorwa korwa ase obochenu bwao, na obonene bwao nigo bogocha goetera ase okwerwa ase Nyasae.”
BAR 5:5 Imoka aye Yerusalemu, tenena ase ebitunwa igoro; rigereria ase Nyasae Omochenu agosangereria abana baino korwa moocha na bosongo. Nigo bagogete buna Nyasae obainyoire.
BAR 5:6 Yerusalemu, abana bao nigo bairetwe korwa ase ore n’ababisa babo; bakagotiga bakagenda n’amagoro, korende Nyasae nkobairania are gocha ase ore n’obonene.
BAR 5:7 Nyasae orure ogochika ng’a kera egetunwa ekenene na biria bia kare na kare bikeigwe; ochikire buna amabwago atichwe n’ense earanigwe, erio abanto ba Israeli bairane gocha inka ase obonene bwa Nyasae.
BAR 5:8 Ase ogochika kwa Nyasae chinsana n’emete eyio okorwa ogotioka okuya nee abanto ba Israeli ekiriri.
BAR 5:9 Nyasae narae Abaisraeli ase omogoko gocha inka; bakoragwa n’amabera aye boigo n’obonene bwaye baetananire n’oborabu bw’obonene bwaye.
BAR 6:1 Ase engencho y’ebibe mwakorire ase Nyasae, bono omorwoti Nebukadinesaro nkobaira are obosomba aria Babiloni.
BAR 6:2 Nyuma komwaikire oo, mobere oo ase emiaka emenge, mobee oo ase ebigori bitano na bibere. Korende nyuma yayio Nyasae nabairanie gocha inka seino ase omorembe.
BAR 6:3 Agwo Babiloni ase omosomba inwe ina mwerorere chinyasae chirosirie korwa ase emete, chifeta boigo n’echitaabu-chinyasae echio abanto bakoimokia ase amareko abo erio kwoboyia abanto abwo batamomanyeti Nyasae.
BAR 6:4 Mwerende inwe timobaisa kwegia abanto abwo b’ebisaku. Chinyasae echio tichiboboyia ekero morarore abanto bagochisasiima ase okorobekana kwabo.
BAR 6:5 Korende inwe eteebie ase emioyo yaino: “Naye bweka Omonene, naye intwe toganeirie gosasiima!”
BAR 6:6 Omomalaika o Nyasae nabe nainwe; ere nabarende.
BAR 6:7 Chinyasae echio nigo chibwate emenwa, korende nigo chibachire n’abaroisia, ekeene nigo chichabeire chitaabu, korende tichiri chinyasae chi’ekeene ekiagera tichigokwana.
BAR 6:8 Abanto abwo nigo bakoroisia chigutwa chi’echitaabu erio babekera chinyasae echio ase emetwe yabo, buna korengana bakobekera omoiseke bwanchete gwechabera.
BAR 6:9 Chingaki chinde abakuani nigo bakoiba chitaabu korwa ase chinyasae echio, bakorera emeremo yabo abanyene;
BAR 6:10 naende baa chitaabu n’echifeta chinde abatayayi b’ekalu. Abanto nigo bakoira chinyasae echi chi’emete, chifeta, boigo n’echitaabu bachibekera chianga orakagere buna n’abanto.
BAR 6:11 Korende nonya chinyasae echio chiboirie chianga buna abarwoti, korende chirochio tichikonyara gwetanga koriegwa n’amage.
BAR 6:12 Ekero ebuse ekorwa ase hekalu egochigwera ase obosio bwabo, omonto goika achitinyie.
BAR 6:13 Chinyasae echio nigo chibwate chinyimbo chi’oborwoti ase amaboko abo, korende tichibwati nguru chinde chiokoa onde bwensi orachikorere bobe egesusuro.
BAR 6:14 Chingaki chinde nigo chikoimokia omoyio obirende n’egesire koboko kwabo, korende chirochio tichikonyara gwetanga korwa gosarigwa ase esegi gose korwa koirwa n’abaibi.
BAR 6:15 Ebio bionsi nigo bigotoorokia buna chirochio tichiri chinyasae ase igo timochisasiima.
BAR 6:16 Chinyasae echio chikaransete ase chikaru chiabo nigo chire bosa buna enyongo yategete. Amaiso abo nigo aichire ebuse eyio abanto bagwetinyia amagoro ekero bagosoa hekalu ime.
BAR 6:17 Abakuani nigo bagosieka ebiita boigo n’echinyasi n’echichuma erio gotanga abaibi. Chinyasae echio nigo chisiekeire buna omosibwa ore ange gochia goitwa ase okomochera omorwoti.
BAR 6:18 Chinyasae echio nigo chigotongerigwa chitaaya chinyinge goetania nonya buna abakuani abwo baganetie korende chirochio tichikorora kende.
BAR 6:19 Chinyasae echio nigo chikoriegwa korwa ime n’amage, buna emetobwa y’emete y’ekalu, n’echianga chiabo nigo chigosarigwa korende chirochio tichikomanya.
BAR 6:20 Amasio abo abaire amamwamu kobwatekana n’erioki rikorwa ase hekalu.
BAR 6:21 Ebitabaramato, n’ebiongo boigo n’echinyoni chinde nigo chikoiruruka igoro y’echinyasae echio, nonya n’ebimoni nigo bigochinkaransera.
BAR 6:22 Ayio onsi nigo agotworokia buna chirochio tichiri chinyasae timochisasiima.
BAR 6:23 Chinyasae echio nigo chichabeire chitaabu erio gochikora chirorekane buya, korende tichikororekana buya otatiga omonto eyeigosire ekero chiare kobachwa chirochio tichiaigwete kende.
BAR 6:24 Tari mang’ana igori ring’ana ng’aki chirabekerwe; chirochio tichiri koeyana.
BAR 6:25 Nigo chikobogorigwa n’abanto ase amareko ase engencho tichikonyara gotara ase amagoro abo ayio nigo akworokia abanto maiso marore buna chirochio tichibwati kobua konde.
BAR 6:26 Nonya nabwo bagochikorera nigo bagochirorera obosoku ekero chikogwa inse, ekiagera nigo akobetererigwa gochimokia naende.
BAR 6:27 Abakuani nigo bakoonia biria bikorugwa ebingwanso ase chinyasae echio baira chitaabu. N’abakungu b’abakuani nigo bakogacha biria bikorugwa ebingwanso ase okobibeka omonyo tibisareka ribaga bagosanga n’abataka na baria batari kwenyara.
BAR 6:28 Nonya n’abakungu baria bare ase chingaki chiabo na baria bagonkirie nigo bagwancherwa gokuna ebingwanso. Ayio onsi nigo agotworokia buna chinyasae echio tichiri echi’ekeene-timochisasiima.
BAR 6:29 Inaki chirarokwe chinyasae, ekero abakungu bagwancherwa korwa ebingwanso ase ebinto ebio biroisirie korwa ase emete, chifeta n’echitaabu?
BAR 6:30 Nonya n’abakuani nigo bagoinsaransa ase chikalu chingaki chi’okorera beboyetie chianga chitandogete n’emetwe egingeire etatubiri.
BAR 6:31 Abakuani abwo nigo bakorera ase chinyasae chiabo orakage buna na chirochio nao chiare ase ebirero.
BAR 6:32 Nigo bakorusia chianga chi’echinyasae chiabo baa abakungu babo boigo n’abana babo.
BAR 6:33 Gokorera chinyasae echio amabe gose amaya tari mang’ana; ekiagera ero enyene tekonyara goakana egesiomba. Tichikonyara kobeka omorwoti gose komorusia,
BAR 6:34 tichigokora omonto omonda gose chimoe chitaabu. Onye omonto orire eira ase chire korende tayeikerania, tichikomokora aakane.
BAR 6:35 Tichigotoria omonto korwa amakweri gose gokonya omonto otari na nguru korwa ase oria ore n’echinguru.
BAR 6:36 Tichikonyara gokora omouko arore naende, gose chitorie omonto korwa ase emechando.
BAR 6:37 Tichikororera ababoraka gose chintakana amabera.
BAR 6:38 Ebinto ebi bibachire korwa ase emete na gochaberwa chifeta n’echitaabu tibiri na nguru chinde, nigo binga buna rigena riarusigwe korwa ase egetunwa; na baria bakobisasiima mbabekwe ase obosoku.
BAR 6:39 Inaki eranyarekane omonto akagere buna birobwo n’echinyasae gose abiroke chinyasae?
BAR 6:40 Ekero omonto are rimama nigo bakomoimokia bamoira ase hekalu baboria Bel amoe chinguru chi’ogokwana, orakage buna Bel naigwete kende.
BAR 6:41 Nonya nekero abanto bamanyete buna chinyasae chiabo tichikobakonya, barabwo nigo bagendererete koba abariri ase ogochisasiima.
BAR 6:42 Tari ayio oka, abakungu nigo bagwesiba chinkini na goisaransa ase chinchera bagosamba ubani na gokora obotayayi bwabo. Oyomo obo ekero airirwe n’omosacha na korara nere, nigo akoirana na gosekerera oria onde otigara buna ere tari kieni nakio gekogera atairwa.
BAR 6:43 Kera egento igoro y’echinyasae echio n’oborimo; ngaki rende eranyarekane korengereria gose gochiroka chinyasae?
BAR 6:44 Chinyasae echio nigo chiroisirie n’ababachi be chibao na baria b’echichuma, ase igo chirochio tichikoba kende gionsi otatiga keria ababachi batagete kebe.
BAR 6:45 Nonya nabaroisia babo tibari komenya ngaki ’ntambe! Inaki rende eranyarekane barabwo korosia chinyasae?
BAR 6:46 Abanto abwo nigo bagotiga oborimo n’obosoku ase oroiboro rwabo.
BAR 6:47 Ekero chiseegi gose emechando yachire, abakuani nigo bakoroberia ase bakwebisa n’echinyasae chiabo.
BAR 6:48 Chinyasae echio tichibwati nguru ase esegi gose emechando. Inki gekogera abanto batari komanya buna emegwekano eye teri chinyasae?
BAR 6:49 Emegwekano eye teri kende, eye n’emete ebachire egachaberwa chifeta n’echitaabu; rituko erimo nemanyekane buna ekeene echi tichiri chinyasae.
BAR 6:50 Chinse chionsi n’abarwoti mbache komanya buna emegwekano tari kende otatiga emeremo ya mwanyabaanto. Ero tebwati chinguru chi’echinyasae;
BAR 6:51 n’onde bwensi naganeirie komanya buna emegwekano eye teri nyasae.
BAR 6:52 Chinyasae echi tichigokora onde bwensi koba omorwoti gose tichikoreta mbura.
BAR 6:53 Tichikonyara konacha kina igoro y’amang’ana abo gose gokonya omonto oyio okoriananigwa; chirochio tichigokora kende; nigo chinga ebigonkoru bikoiruruka ase embeo.
BAR 6:54 Ekero hekalu yabwatirwe omorero, abakuani nigo bagotama erio gwetoria, batiga chinyasae echio chichongire korwa ase emete na gochaberwa chifeta n’echitaabu chikoyia buna obonyansi.
BAR 6:55 Tichikorwania barwoti gose kogenda esegi ase ababisa. Inaki omonto aregene buna echio n’echinyasae?
BAR 6:56 Chinyasae echi chi’emete echabeire chifeta n’echitaabu, tichikonyara gwetanga korwa ase abaibi gose abauri,
BAR 6:57 abwo bakoira chifeta n’echitaabu boigo n’echianga chi’echinyasae erio bagenda nabirobio bionsi. Chinyasae tichigokora kende erio gokania abaibi nabauri.
BAR 6:58 Chinyasae echio nigo chire bosa tichikoreng’anigwa omorwoti ore n’echinguru gose ekengese ki’enyongo ekio kebwenerete omonyene. Chinyasae echio chi’oborimo tichikorenganigwa nonya n’omorangwa bw’enyomba oyio ogosikwa orenda ebinto nyoma. Nonya n’esiro eyemo ase enyomba y’omorwoti nigo ere buya goetania chinyasae echio chi’oborimo.
BAR 6:59 Nyasae akarwa omobaso, omotienyi boigo n’eching’enang’eni birwe oborabu nabirobio bikamoigwera.
BAR 6:60 Boigo chinkoba nembeo. Enkoba nabo ekororekana are na agare, n’embeo nabo ekogusa ande onsi.
BAR 6:61 Ekero Nyasae agochika amare arande igoro ase ense yonsi aro nigo akomoigwera.
BAR 6:62 Ekero Nyasae agotoma omorero korwa igoro osambe ebitunwa n’echinsana, oro nigo ogokora keria otebigwa. Emegwekano tegokora binto ebi ero tegokora nonya eki kegocherera.
BAR 6:63 Inaki rende ero erarokwe chinyasae onye tekonyara gotokonya gose gotomochera ase nchera ende yonsi?
BAR 6:64 Imomanyete buna ero teri nyasae timoyesasiima.
BAR 6:65 Chinyasae echi tichibwati nguru igoro ase abarwoti; tichikonyara koragereria gose gosesenia.
BAR 6:66 Tichikonyara gokorera chinse kemanyererio kende gionsi igoro ase amare; tichikonyara kobara buna risase gose omotienyi.
BAR 6:67 Nonya n’eching’iti chi’orosana nigo chire buya goetania emegwekano eye; chirochio nabo chigotama korwa ase amakueri erio gwetoria.
BAR 6:68 Ase igo nabo emanyekanete buna chirochio tichiri chinyasae timochisasiima.
BAR 6:69 Chinyasae echio chiabo chiroisirie korwa ase emete na gochaberwa chifeta n’echitaabu, nigo chinga omoeto biogosereria chinyoni ase omogondo tichikonyara korenda monto onde bwensi.
BAR 6:70 Chinyasae echio nigo chinga buna orosana rwa magwa ase omogondo, ribaga rogotanga chinyoni tichicha ase omogondo, rororwo nigo rokoa chinyoni ase chigoikaransa. Chinyasae echio nigo chinga omobere otugutire ase omosunte.
BAR 6:71 Chianga chiaye chia monyinga echio chibekeire nigo chikogota, ase igo twamanyire buna chirochio tichiri chinyasae. Omoerio nigo chikoriegwa n’amage na onde taiyo oratware kende agochikorera.
BAR 6:72 Omonto omochenu otabwati emegwekano nigo are buya goetania abande; ere tamanyeti nyasae ende, na onde taiyo oramochaye.
1MA 1:1 Ekaba Alekisanda o Makedonia, omwana o Filipo, ere nigo aruete ase ense ya Kitimu. Akamogwera na komobua Dario omorwoti o Persia na Media na koba omorwoti ribaga riaye. Ase ebiro ebio Alekisanda konye obeire omorwoti bwa Abagiriki.
1MA 1:2 Ere akarwana chiseegi chinyinge, akayeira emechie yagitire na kobaita abarwoti b’echinse echio.
1MA 1:3 Alekisanda agasuka motwe goika chinsinyo chi’ense, akabiira ebisaku bitakobareka. Omoerio, ekero ense engima yatoererete inse yoborai bwaye, akerora kegima na kweigwa koba omonene.
1MA 1:4 Akaroisia abarwani bare ne chinguru chieetanetie, akagaambera ense, ebisaku na abanene baabo; akababetereria komorwera ebango.
1MA 1:5 Erio omorwoti Alekisanda akarwara akaigwa buna oikire ang’e nogokwa.
1MA 1:6 Ere akabarangeria abanene baye bengeencho abwo barenge bagisangio baye abwo bakiinete nere korwa obwana na kobagabera oborwoti bwaye kare moyo.
1MA 1:7 Ekero akwete, Alekisanda konye ogaambire ase emiaka ikomi ne ebere.
1MA 1:8 Abanene baye bagachaaka kogaamba kera oyomo ase orogongo rwaye.
1MA 1:9 Abwo bonsi bakabekerwa chigutwa chi’oborwoti ekero Alekisanda akwete na ababiare baabo bakaba abarwoti nyuma yaabo ase emiaka emenge; na barabwo bakarenta amabe amange mono ase ense engima.
1MA 1:10 Oyomo ase ababiare abwo nere oria omotwambu, Antioko Epifane mosinto bwa Antioko. Ekero konye atarabekerwa eguutwa yoborwoti ase omwaka o 137 ase ebiro bia Abagiriki, ere Antioko Epifane nigo arenge omooswa ase ense ya Rumi.
1MA 1:11 Ase engaki eyio gekaimoka ekeombe kia Abayahudi batasigete richiiko ase ense ya Israeli ekio giasaretie abanto abange kegoteeba: “Tiga togende toroisie okobwatana ne chinse chitobebekaine ekiagera korwa tweatananete na barabwo twanyorire amabe amange.”
1MA 1:12 Okogania okwo gokagookia abanto,
1MA 1:13 na ase egati yabo bakamochiera omorwoti nekeririanda. Omorwoti akabanchera gotunyana chingeencho na amenario ye ebisaku binde.
1MA 1:14 Erio bakaagacha egetii giechigosori ime yomochie o Yerusalemu ase omogwekano bwe ebisaku binde.
1MA 1:15 Bakarusia ebimanyererio biokwaroka ase emebere yaabo na gotiga okobwatana ogochenu. Bakabwatana amo na abanto bebisaku binde bakenyinyeka ase ogokora amabe.
1MA 1:16 Ekero arooche oborwoti bwaye bwatenenire, Antioko akarengereria koyeira Misiri erio abe omorwoti bw’ense eyio amo na Siria.
1MA 1:17 Erio akayegwera Misiri ore n’obonge bwa abarwani baye abatindi be chibaarasi amo nechinchogu boigo ebirwanero bia amaache ye chinyancha.
1MA 1:18 Ekero esegi yachia gete, Tolemai, omorwoti o Misiri akeringa gochia magega erio agatama. Abarwani baye abange bagaitwa.
1MA 1:19 Erio Antioko akanyara koyeira ense yonsi n’emechie yagiteire chinyasi ekabwatwa n’ense ya Misiri.
1MA 1:20 Magega yokoira Misiri, Antioko amo na abarwani baye abatindi bakayecheira ense ya Israeli, Omwaka o 143, agaika ase omochie o Yerusalemu.
1MA 1:21 Ase oboenenu agasoa ime ye Hekalu na koira ekebekerero gietaabu kiebing’wanso korwa igoro y’egesaasimero boigo ekebekerero gie chitaaya amo ne ebinto binde bionsi.
1MA 1:22 Boigo akayeimokia emesa yemegati yabeekire ase obosio b’Omonene, ebitaabo ebichenu, chibaakuli, ebiutero bi’etaabu, ebitambaa ne chiguutwa. Agataagora ebichabero bi’etaabu biarenge ase enyasi ya motwe ye Hekalu.
1MA 1:23 Akabiira ebibekerero bi’etaabu na efeta na ebinto bionsi bie erigori, kobekerania ebinto bionsi bie erigori anyoorete bibisire aroro.
1MA 1:24 Akabibogoria bionsi erio akabiira goika ense yaye. Ere konye oiteire amanyinga amaange mono na akaba ogwetogeria ring’ana erio.
1MA 1:25 Agatiga ekerero ekenene ase ense yonsi ya Israeli.
1MA 1:26 Abagaambi amo na abagaaka bakarera nokweumia okonene, abamura na abaiseke bakagoya ne ekieni kia abakungu baito gekarachoka.
1MA 1:27 Kera omonyanyangi akeumia nogotera kw’amagombo; kera omoriakari akereera ime ase enyomba yaye.
1MA 1:28 Abanto baito bonsi bagekuuneka nobosooku, ense yaito yonsi egatengechigwa.
1MA 1:29 Magega ye emiaka ebere, omorwoti Antioko agatoma abarwani abange b’esegi korwa Misia mamincha yemechie ya Yudea. Ekero abarwani abwo baigete Yerusalemu,
1MA 1:30 Ase obong’ainereria omonene bwa abarwani abwo agakwana amang’ana amaansu y’omorembe korende ase okobatega. Erio kegima, akayosaagana mobasokano omochie oria na koyosaria bobe mono. Agaita omoganda bwa abanto abange.
1MA 1:31 Akayosamba omorero na koyaira omochie o Yerusalemu, agatagora chinyomba ne chinyasi chinsemo chionsi,
1MA 1:32 akaaosa abakungu, abana ne chitugo.
1MA 1:33 Erio Antioko amo na abarwani baye bakaagacha omorobiri omotambe omokong’u goetanana Omochie o Daudi; bakabeka ekambi yaabo aroro agwo.
1MA 1:34 Akababeeka abanto batasigete richiiko koba abareendi agwo. Barabwo bagakong’ia oborendi bwabo;
1MA 1:35 bagasangereria na kwegachera chindagera amo ne ebirwanero, bagasangereria ebisakore bionsi barusetie Yerusalemu, bakabibeka ase ekambi ime. Ekambi eyio ekaba okoirokia okonene ase omochi o Yerusalemu.
1MA 1:36 Nigo yarenge okoirokia ase Hekalu, na omochando otakoera ase Israeli.
1MA 1:37 Abanto batari na komocha bagaiterwa ase chinsinyo chie egesasiimero; ase igo, aase achenu akabekwa ogotacheneka.
1MA 1:38 Abamenyi ba Yerusalemu bagatama ase engencho yaabo, na omochie oyio okaba oyo bwa abamenyi na okaba omogeni ase abanyene omochie boigo abana bakayotiga.
1MA 1:39 Hekalu yaye egatigara ekamogete buna erooro; amatuko aye amanene akaonchoka koba ay’ebirero, omogooko bw’esabato okaonchoka koba okwangana na esiko yaye ekaba obosooku.
1MA 1:40 Enyaro yokogwa kwaye ekareng’ana obonene bwaye bw’omochaakano; na ogwetogia kwaye gokaonchoka koba ekerero.
1MA 1:41 Omoerio omorwoti Antioko akariika ogochika ase abanto bonsi ase oborwoti bwaye babe egesaku ekemo,
1MA 1:42 naigo kera omonto atugute amenario ne chingeencho chiaye.
1MA 1:43 Abanto be ebisaku binde bionsi bakayanyoora amang’ana ayio yomorwoti. Abange nonya na ase egati ya Abaisraeli bagatunyana edini yaye ase omogooko; bagakora ebing’wanso ase emegwekano b’echinyasae na gosaria esabato.
1MA 1:44 Omorwoti agatoma abanto kobogoria amarube goika Yerusalemu na Yudea nogochika buna abanto bonsi batunyane amenario nechinchera echio chiabageni.
1MA 1:45 Akabakania tibabaisa korwa ebing’wanso bi’ogosambwa, chinyeke gose ebiebinyuugwa ime ye Hekalu. Agachiika esabato na’matuko yomochengo agwekane amatuko ande a botaambe.
1MA 1:46 Abanto bagachiikwa gokora ogotacheneka ase Hekalu na abakoreri baye.
1MA 1:47 Erio barabwo baagachere emegwekano ye chinyasae ebisasimero, bie Hekalu na ase achenu ase okobiruera esadaka ye chimbeche amo ne ching’iti chitachenegeti,
1MA 1:48 boigo batige tibabaarokia abana baabo. Bakaganerigwa koba abatachenegeti ase chinchera chionsi,
1MA 1:49 erio banyaare kweba amachiiko na koonchora amenaria ne chingeencho chiabo chionsi.
1MA 1:50 Onde bwensi orenge koamererania nogochika kwomorwoti akanacherwa ogokwa.
1MA 1:51 Goetania nokoraria ogochika okwo ase ense yonsi omorwoti arenge kogaambera, Antioko akabachoora abateneneri bare gotunyana ogoikeranigwa kwerichiiko erio riaye na kobachiika abanto bonsi b’emechie yonsi ya Yudea baruere chinyasae echio ebing’wanso.
1MA 1:52 Abange ase Abayahudi baria batigete amachiiko, bakabagwera abateneneri abwo. Igo bakarentera ense ogotacheneka ase ogokora obobe obwo,
1MA 1:53 na gokora baria abeegeni barenge ime ya Israeli gotama na kwebisa aa na aria ase barenge konyaara.
1MA 1:54 Ase rituko ria ikomi na gatano omotienyi o Kisilevu, omwaka o 145, omorwoti Antioko agatenenia Okogechia Kwogosaria igoro ase egesasiimero ekenene ase ebing’wanso biogosamberwa biarenge korwerwa ime ye Hekalu na obosasiimero bwe chinyasae bokaagachwa ase kera omochie o Yudea.
1MA 1:55 Erio bakaba bagoutera ubani ase kera enchera ne egesieri kienyomba.
1MA 1:56 Bakabichwera-chweria na gosaamba ebitabu binde bionsi barenge konyoora biriikire amachiiko.
1MA 1:57 Ase ogochika kwomorwoti, onde bwensi orenge konyoorwa negetabu giokobwatana gose gotunyana amachiiko agaitwa.
1MA 1:58 Ase kera omotienyi, abanto abwo abatwambu bakaba bagokorera egekuba ase Abaisraeli abwo babwatetwe ase emechie ao ao.
1MA 1:59 Ekero riaika rituko riemerongo ebere na gatano riomotienyi oyio oyio, abanto abwo bakaruera ekengwanso kiabo kiogosaambwa ase chinyasae chiabo igoro ase egesasiimero ekenene ase ebing’wanso biogosamberwa biarenge korwerwa ime ye Hekalu enchenu.
1MA 1:60 Ase ogochika kw’omorwoti, bakabaita abakungu bonsi abwo baancherete abana baabo kwaroka,
1MA 1:61 amo ne chiamate chiabo, baria babaarogetie abana abwo na boigo goita abana abwo bonsi ase okobasung’unanania igoro ase ebigoti bia abaang’ina.
1MA 1:62 Nonya nabo, Abaisraeli abaange bagatenena ase richiiko na goetia ase okwerwa tibaria chindagera chitachenegeti.
1MA 1:63 Bagaetia buna mbuya gokwa kobua gosaria okobwatana ogochenu ase okoria ebitachenegeti na igo, ekeene, abange bagaitwa.
1MA 1:64 Ase endamwamu ya Nyasae Abaisraeli bagachandeka mono.
1MA 2:1 Ase chingaki echio Matathia mosinto o Yohana na omoochokoro o Simioni Omokuani bw’ororeria rwa Yoaribu, akarua Yerusalemu akageenda komenya Modeini.
1MA 2:2 Ere narenge na abana abamura batano: Yohana oyio orenge korokwa Gadi,
1MA 2:3 Simioni oyio nainde okorokwa Tasi. Simioni oyio oreenge korokwa Thasi,
1MA 2:4 Yuda oyio korokwa Makabi,
1MA 2:5 Eleazari oyio oreenge korokwa Avarani, na Yonathani oyio oreenge korokwa Afusi.
1MA 2:6 Ekero Matathia arooche obokaayayu bwakoregete Yudea na Yerusalemu,
1MA 2:7 akarera ogoteeba: “Aye bwandire iga! ’Ninki naiboreretwe goika indore obobe obo bwonsi, abanto baane bagosarigwa, ogosarigwa kwomochie omochenu? Imbe inche bweka aiga ndigereretie bosa igo, ase omochie omochenu okobeekwa ase amaboko ya ababisa ne Hekalu enchenu egotigerwa abamenyi?
1MA 2:8 Hekalu yabeire buna omonto otari ne esiko;
1MA 2:9 Ebibekerero biaye bie erigori biasakoirwe na gosombwa. Abana baye ebing’werere baiteirwe ase chinchera, abasae baye banyenyirwe n’omoro bwa ababisa.
1MA 2:10 Kera egesaku giense kiamenyete ime y’omochie oito na gosakora chinibo chiaito!
1MA 2:11 Ogochaberwa kwaye gwonsi kwarusiigwe na gosambwa; bono nomosomba na tori omochie omosibore naende.
1MA 2:12 Rora bono Hekalu yaito; tebwati obuya gose ogocheneka konde gwonsi, abanto b’ebisaku bayeturutumbire.
1MA 2:13 Ninki keragere intwe togenderere komenya?”
1MA 2:14 Erio Matathia na abana baye bagatandora chiaanga chiabo, bakeboyia chigunia na korera na amayianda amo no okweumia okonene.
1MA 2:15 Erio abateneneri bo omorwoti baria barenge kobabetereria abanto komotiga Omonene, bagaika ase omochie o Modeini kobabetereria abamenyi ba aroro gokora ekengwanso.
1MA 2:16 Abaisraeli abange bakabachera abanene abwo, ase egati yabwo, Matathia na abana baye.
1MA 2:17 Abanene b’omorwoti bakamoteebia Matathia, “Aye nomorai osikire ase omochie oyo, na nigo okobwatisegwa amo na abana ne eamate yao.
1MA 2:18 Ninki keragere aye bono toba omotang’ani goikerania ogochika kwomorwoti? Rora abanto bonsi be ebisaku binde, abanto ba Yudea, na abanto bonsi batigarete Yerusalemu baikire goikerania ayio. Oise goikerania ogochika kwomorwoti, aye amo na abana bao nigo moraegwe esiko enene na korokwa abasani b’omorwoti,’ boigo inwe imoegwe efeta na etaabu amo nebiegwa ebinde ebinge.”
1MA 2:19 Matathia akairaneria ase eriogi rinene, “Neisa koba ebisaku bionsi bire inse yoborai bw’omorwoti biaikire koigwera na gokora ogochika kwomorwoti, na igo gotiga ogosasiima kwabo kwomochaakano,
1MA 2:20 inche na abana baane amo na bamura baminto nigo toragenderere gotunyana okobwatana ogochenu intwe twakorete n’Omonene oito.
1MA 2:21 Ase ogokonywa n’Omonene oito, inwe titokonyaara gotuguta amachiiko aye, gose kobuna amachiiko aye Omonene oito nonya ng’ake.
1MA 2:22 Ogochika kwomorwoti titogokobwatia nonya ng’ake, na intwe titokoonchoreria ensemo enke yogosasiima gwaito!”
1MA 2:23 Ekero Matathia are ang’e gochia gokoora enkwana yaye, Omoyahudi oyomo korwa ase eamate ya Modeini agesookia na korigia korwa ekeng’wanso igoro ase egesasiimero kiarenge ang’e agwo koreng’ana nogochika kwomorwoti.
1MA 2:24 Ekero Matathia amorora, ere agasambwa nobororo na enkoro yaye egaateka. Akanyegerigwa n’obororo akamochiera na komoita agwo agwo igoro ase egesasiimero.
1MA 2:25 Akamoita boigo omoteneneri bw’omorwoti oyio orenge kobabetereria abanto korwa ekeng’wanso na agwo akagetagora egesasiimero ekio.
1MA 2:26 Ase enchera eyio Matathia agetogeria richiiko, buna boigo Finehasi nere aorogetie ekero amoitete Zimuri mosinto o Salu.
1MA 2:27 Erio Matathia agaeta ase egati yomochie ogoaka eriogi: “Kera omonto osigete richiiko ri’Omonene oito na okobwatia okobwatana kwaye ogochenu antunyane!”
1MA 2:28 Matathia bweka amo na abamura baye bagatama gochia igoro y’ebitunwa na gotiga bionsi ebio babwate ase omochie oyio.
1MA 2:29 Ase ebiro ebio, Abaisraeli bonsi baria barigetie gotunyana esiko yedini na amachiiko abo, bagatirimboka na koagaacha obomenyo bwabo ase chinsana,
1MA 2:30 barabwo amo na abana baabo, abakungu baabo, ne chitugo chiabo ase engencho konye ogochaandwa kwabo kwabanyaarire.
1MA 2:31 Erio amang’ana akabaikera abateneneri b’omorwoti na abarwani esegi barenge Yerusalemu, Omochie o Daudi buna abanto batatagete koigwera ogochika kwomorwoti batamire na kwebisa erooro.
1MA 2:32 Abarwani abange be esegi bakababwatia, bakabanyoora na kwearigania kobaumokera ase rituko ri’Esabato.
1MA 2:33 Erio bakabateebia, “Bono aisanire! Soka isiko moikeranie ogochika kw’omorwoti nainwe motorie obogima bwaino.”
1MA 2:34 Korende barabwo bakairaneria, “Titogosooka nonya ng’ake! Boigo titokonyaara gokora ogochika kwomorwoti erio tosarie rituko ri’Esabato.”
1MA 2:35 Ekaba rimo rioka, ababisa abwo bagachaaka kobaumokera Abayahudi.
1MA 2:36 Korende Abayahudi tibairaneria ase okoumokerwa okwo nonya nokoruta rigena gochia ase bare, gose kobatanga tibasoa ase ebiebisero biabo,
1MA 2:37 ekiagera bateebaanetie, Intwe tiga tokwe twensi nechinkoro chitari gotogaambia. Erio igoro na ense bienekie ase ribaga riaito buna nigo mogotoita ase enchera etari noboronge bonde bwonsi.
1MA 2:38 Ase rituko ri’Esabato, barabwo bagaita abanto 1,000, abasacha na abakungu amo na abana. Bagachisaamba chitugo boigo.
1MA 2:39 Ekero Matathia amo na abamura baye baigwete amang’ana ayio, bakabareera mono abamwabo.
1MA 2:40 Erio kera omonto agateebia oyomwabo, “Tomochanie tokore buna abaaminto baakorete na totige titwerwanerera korwa ase ababisa baito ase okoegerera obogima bwaito, ase obwango barabwo nigo bagochia gotosiria korwa ase oboiko bw’ense.”
1MA 2:41 Gochaakera rituko erio bagaetia ase obomo buna goika berwanerere eisa koba buna onde bwensi obagwereire ase rituko ri’Esabato egere tibacha goitwa bonsi buna abamwabo baitetwe agwo ase bebisete.
1MA 2:42 Erio barabwo bagasoa ase ekeombe kia Abahasidi abwo bebegete ang’e ase okorwanerera amachiiko abo naboigo abaremu kegima ase okorwana esegi.
1MA 2:43 Ekaba kera omonto orenge kogania gotama korwa ase ogochaandwa, akabwatana ne ekeombe ekio erio kerokio gekagenderera gokiina.
1MA 2:44 Erio barabwo bagasangereria abarwani be esegi, na ase ekeririanda bakabagwera Abayahudi abwo batasigete richiiko. Baria baruete monwa bagatama na kwebisa ime ase ebisaku binde.
1MA 2:45 Matathia amo na abasani baye bagaeta aa na aaria na gotaagora ebisasimero bie chinyasae,
1MA 2:46 na kobaarokia ne chinguru abamura bonsi bare konyoora bataarokiri ime ya Israeli.
1MA 2:47 Boigo bakabua kobabeeka biara abateneneri abatwambu b’omorwoti.
1MA 2:48 Igo bakayatoria amachiiko a Musa korwa ase chinchera chia abanto be ebisaku binde na omorwoti oye, erio tibamotiga omonyabibe abue.
1MA 2:49 Ekero Matathia arooche buna amatuko aye yogokwa abereire ang’e, akabateebia abana baye: Bono endamwamu na amachaaya okire omorero. Echi bono ne chingaki chiogoita na egesiomba ekeroro!
1MA 2:50 Korende, inwe abana baane, goika mwerue ase engencho ya amachiiko na korua obogima bwaino ase engencho yokobwatana ogochenu kwa abagaaka baito.
1MA 2:51 Moinyore aria abagaaka baito bakorete ase chingaki chiabo nainwe inamoegwe egutwa yobonene na esiko etakoera.
1MA 2:52 Moinyore buna Aburahamu abeete omwegenwa ekero ere ateemetwe, erio agancherwa koba omoigweri.
1MA 2:53 Ekero Yusufu arenge ase emechaando, akaigwera amachiiko o Omonene, agakorwa koba omoteneneri bw’ense ya Misiri.
1MA 2:54 Sokoro yaito Finehasi, ase engencho yogotaarera aria egenete, nigo arieretwe eira buna abaibori baye inababe abakuhani.
1MA 2:55 Yoshua agakorwa koba omogambi ase egesaku kia Abaisraeli ase engencho aigwerete amachiiko.
1MA 2:56 Kalebu akarenta amairanerio amaya ase omosangererekano, ere akaegwa ensemo yendemero.
1MA 2:57 Daudi ere ase engencho areenge na amaabera, akaegwa ekerogo kiobogaambi getakoera.
1MA 2:58 Elija, ase engencho yogotaarera amachiiko kegima, akabogorigwa gochia igoro.
1MA 2:59 Hanania, Asaria na Mishaeli bagatoorigwa korwa ase omorero ase engencho barenge abegenwa ase Omonene.
1MA 2:60 Danieli nigo arenge omonto omoigweri nere Omonene akamotoria korwa ase omonwa bw’echindo.
1MA 2:61 Kera oyomo bwa abagaaka aba baito nomogwekano o maiso marore buna kera oyomo oria omosemeretie Omonene tana koborwa obokoonyi.
1MA 2:62 Timoiroka okogosererigwa kwomonto omobe. Moinyore buna ere boigo nakwe na obwerori bwaye bwonsi inabosire boigo omobere oye oguunde na koriegwa na amakonde.
1MA 2:63 Nabo eranyaarekane ere atogigwe na koimokererigwa igoro, korende ankio arweo; omobere oye oirane gochia ase orotu na emeroberio yaye eerere ase embeo.
1MA 2:64 Korende inwe, abana baane, mwee omoyo, motenene bokong’u ase okobwata amachiiko, ase engencho goetera ase amachiiko inamoegwe obonene n’esiko.
1MA 2:65 “Momura omino omonene Simioni nare nechisemi amo n’obong’aini. Igo inwe momoigwere buna mwarenge konyigwera inche iso.
1MA 2:66 Yuda Makabi obeire etwoni ase esegi korwa obosae bwaye; ere nabe omoteneneri oino ase esegi, na kobaraa ase okoamererania noria omobisa.
1MA 2:67 Onde bwensi oria okobwatia amachiiko, moariganie abwatane nainwe; erio moakane egesiomba ase amabe aria abanto baino bakoreretwe.
1MA 2:68 Moakane kera egesaku ase aria babakorerete; naende mobwatie amachiiko ase amatuko onsi.”
1MA 2:69 Ekero abasesenirie, Matathia agakwa.
1MA 2:70 Ere agatindekwa ase chimbeera chi’echisokoro chiaye aria Modeini na abanto bonsi ba Israeli bakamoreera. Ayio nigo akorekanete ase omwaka o 146.
1MA 3:1 Yuda, oyio naende omanyekanete buna Makabi akaira ribaga ria ise na Matathia akaba omoteneneri bw’abarwani b’esegi.
1MA 3:2 Abamura bamwabo bonsi amo na ababwatani baabo abegeni bakamoa okoboko, nabarabwo bakebeeka ang’e ase okogendereria esegi ya Abaisraeli.
1MA 3:3 Yuda akamenta obonene bwa abanto baye. Buna etwoni, akeboyia egiekengero kia gekuba, akabogoria ebirwanero na koraa esegi; na ase omoro oye akarenda ekambi yaye.
1MA 3:4 Ere nigo arenge buna endo ase amakora aye, buna endo ensae ekoruma ekero egotwara.
1MA 3:5 Akabarigia akabatunyana abwo barenge gosaria amachiiko; akabasamba n’omorero abwo barenge kounereria abanto baye.
1MA 3:6 Abagosaria amachiiko bagakwa omoyo ase okomoiroka Yuda; ababe bonsi bakaigusigwa na gotutukana; ase amakora aye akarwanerera na goikerania obosibore.
1MA 3:7 Akabageechia abarwoti abange, korende amakora aye akabagokia abanto ba Yakobo; ase ayio ere naimokererigwe igoro kare na kare.
1MA 3:8 Akagenda aa na aaria ase emechie ya Yudea, na kobasiria bonsi baria batamoirogete Omonene; na gotanga Israeli korwa ase endamwamu y’Omonene.
1MA 3:9 Chinkuma chiaye chigasarera goika chinsinyo chionsi chi’ense; akabasangereria bonsi baria konye basirire.
1MA 3:10 Korende Apolonio agasangereria abanto be ebisaku binde, ase egati yabwo ekeombe ekenene korwa Samaria, erio bayegwere Israeli.
1MA 3:11 Ekero Yuda anyoorete amang’ana ayio, agasooka na korwana ne ekeombe ekio; agakebua na komoita Apolonio. Ababisa abange bagaakwa chingoma na abande baabo bagachia bichuko.
1MA 3:12 Ase egati yebisakorwa biatogete, Yuda akaira omoro bwa Apolonio, oyio akorerete emeremo ase amatuko onsi yobogima bwaye.
1MA 3:13 Seroni, omoteneneri bwa abarwani esegi ba Siria, akanyoora amang’ana buna Yuda osangereirie abarwani esegi abegenwa baye abwo bebegete ang’e korwana inse yoborai bwaye.
1MA 3:14 Erio Seroni agakwana ase omoyo oye, “Inche ninyenyoorere erieta na esiko ase oborwoti obo eisa koba namorwanirie na goita abarwani baye abwo batari abaigweri ase ogochika kwo omorwoti.”
1MA 3:15 Erio abarwani abaange ase ekeombe keria getamoirogeti Omonene bakabwatana nere ase okomobwatesia goakana egesiomba ase Abaisraeli.
1MA 3:16 Ekero Seroni abaange ne ebitiiro bia Beth-horoni, Yuda akamochiera ore nekeombe kiabarwani egeke.
1MA 3:17 Korende ekero abanto ba Yuda barooche abarwani b’ababisa bakobaachera, bakamoteebia Yuda: “Inaki eranyaarekane intwe korwana nekeombe ekenene buna eke kiabarwani ase abarwani baito abake? Tari igo rioka, omobaso omogima intwe titoraria gento na titobwati kende!”
1MA 3:18 Yuda akabairaneria, Teri akong’u ase abarwani abake kobua abarwani abange. Ase Omonene gwatanana tikoiyo buna totoorigwe na abanto abange gose bake igo.
1MA 3:19 Obobui ase esegi tibiri korengwa na obonge bwa abarwani korende obobui nigo bokorwa igoro.
1MA 3:20 Ababisa baito nigo bagotochera nokogosa amo negekuba, nigo basemeretie gosakora chinibo chiaito naende boigo goita abakungu amo na abana baito.
1MA 3:21 Korende intwe nigo tokorwana toegerere obogima na amachiiko y’Omonene oito.
1MA 3:22 Omonene omonyene nabakoore ababisa baito. “Ase igo inwe timobaisa kobairoka.”
1MA 3:23 Erio kegima gakoorire gokwana amang’ana ayio, Yuda amo na abanto baye bakamogwera Seroni na abarwani baye, bakabasegenya.
1MA 3:24 Bakababwatia goetera ase ebitirimboko bia Beth-horoni goika omweya. Agwo bagaita abanto 800, na abande bagatama gochia ase ense ya Abafilisiti.
1MA 3:25 Magega yayio, abanto be ebisaku binde kera ensemo bagachaaka komoiroka Yuda na abamura bamwabo.
1MA 3:26 Chinkuma chia Yuda chikamoikera omorwoti Antioko, na abanto be ebisaku bakaba bagokwana igoro y’obobui bwa Yuda.
1MA 3:27 Ekero omorwoti Antioko anyoorete amang’ana ayio, akageechigwa mono. Agachiika abarwani esegi baye bonsi basangererekane na koroisia ekeombe ekenene gieseegi.
1MA 3:28 Agataoria chitaabu korwa ase ekegancha kiaye na goakana abarwani abwo eng’eria y’omwaka omogima na kobachiika bebeke ang’e ase mobasokano onde bwensi orabeo.
1MA 3:29 Erio akanyoora buna ekegancha kiaye nigo kere bosa na tikeri naende na emonga yechitaabu. Okonyora kwe ebaango konye kwaguure ase engencho ye chiburuburu ne chiseegi echi chiachete ase okoruusi richiiko erio riarenge kogambera abanto korwa emiaka ne emiaka.
1MA 3:30 Agasogwa nobwoba buna naborwe chitaabu chiogoakanera emeroberio yokogendereria oborai bwaye, na buna tarenge gochia konyora enchera yokorwa ebiegwa aande onsi igo buna enaretie ekiagera ere nigo arenge omosiboku korua kobua abarwoti bonsi abwo bamotang’anerete.
1MA 3:31 Akegosa mono. Omoerio agaetia agende Persia achie gosangereria ebango ase orogongo orwo erio enyorere omosamogoko bwe chibeesa.
1MA 3:32 Akamochoora Lisia, omonto omanyekanete korwa ase eamate yomorwoti, ere abe omoteneneri bw’omorwoti ase ensemo eyio yonsi gochaakera orooche rwe Eyufurate goika orobebe rwa Misiri.
1MA 3:33 Boigo akamobeka abe omorendi bw’omwana oye Antioko o gatano goika oiranire ere omonyene.
1MA 3:34 Akamobeka Lisia abe omorigereria bwe chinchogu chionsi na boigo omoteneneri bw’ekeng’ese ekemo kiabarwani baye be esegi. Boigo akamoa chinkwana chinyikeranu igoro y’amang’ana ere atagete akoreke na mono aria aganetie bakorerwe abamenyi ba Yudea na Yerusalemu.
1MA 3:35 Lisia agachiikwa abogorie abarwani esegi babagwere Abayahudi, mono Abayahudi ba Yerusalemu, erio babune chinguru chiabo, babasirie na kobaabusa kegima korwa ase oboiko bw’ense.
1MA 3:36 Agachiikwa abaure chindemero chiabo erio chiegwe abamenyi abwo baramenye orogongo orwo rwonsi.
1MA 3:37 Erio omorwoti akarua ase omochie oye omonene Antiokia nekeng’ese kiabarwani esegi baye ase omwaka o 147. Akamboka orooche rwa Eyufurate, agaetera ase chingongo chi’ebitunwa.
1MA 3:38 Lisia akabachoora Tolemai mosinto o Dorimene, Nikanori na Ggorigia, abanto ebiata ase egati ya abasani b’omorwoti.
1MA 3:39 Akabatoma bagende basirie ense ya Yuda buna omorwoti amochiigete. Akabaa abachiiki abwo b’esegi abarwani esegi bagochiera amagoro 40,000, na abagochira chibaarasi 7,000.
1MA 3:40 Bonsi bagasooka na kobeka ekambi yabo ang’e ne Emau ase omweya.
1MA 3:41 Abaonchoreria benseemo eyio, abwo bang’usetwe n’amang’ana banyoorete kobwatekana na abarwani esegi abwo bakabogoria chitaabu chi’etaabu chinyinge amo nemenyororo bakagenda ase ekambi erio babaire Abaisraeli bachie koba abasomba baabo. Ebiombe bi’abarwani esegi bia Siria na Filisiti boigo bigaacha kobwatana na abarwani abwo.
1MA 3:42 Yuda na bamura bamwabo bakarora buna ebinto biagendereire koba ebikong’u. Abarwani esegi ba ababisa konye babeekire ekambi ase ense yaabo. Na omorwoti ochiikire buna barabwo basirigwe kegima.
1MA 3:43 Korende barabwo bagateebania, Bono tiga toagaache oboyia egesaku giaito! Torwane toegerere abanto baito na egesasiimero giaito.
1MA 3:44 Erio ekeombe ekegima kegasangererekana na kwebeeka ang’e ase esegi ase ogosaba Omonene abakwere mabera na abaabere.
1MA 3:45 Omochie o Yerusalemu nigo okamogete buna erooro; tarengeo omomenyi oye ore gosoka gose gosoa omochie. Hekalu nigo yabegetwe ogotacheneka na abageni; abamenyi nigo nabwo bayotenenerete na abanto be ebisaku nabwo bamenyeteo. Omosasoko nigo obarwete abanto ba Yakobo; tikwarengeo okobugigwa gwechisirimbi gose amakano.
1MA 3:46 Ekaba abanto ba Yuda bakaumerana na kogenda sobo Mizipa ang’e na Yerusalemu ase engencho ase amatuko a magega, Abaisraeli mbabwate ase bare gosasiimera agwo Mizipa.
1MA 3:47 Bakeng’ata ase rituko erio na kweboyia chianga chi’echigunia, bakeaka riibu ase emetwe yaabo na gotandora chianga chiabo.
1MA 3:48 Ase amang’ana anga buna ayio, nigo yarenge kobabetereria abanto b’ebisaku korangeria chinyasae chiabo erio chibateebie engencho yaye, korende Abaisraeli bagasokia egetabu kia amachiiko erio banyoore oboseemia korwa ase Omonene.
1MA 3:49 Bakarenta emiambaro ya abakuhani, okorua kwe rigesa riogotongora na ensemo ya ikomi. Naende bakarenta baria batakeire bagaikerania ogotakerwa kwabo.
1MA 3:50 Bono omosangererekano bwonsi ogasaba ase eriogi bagoteeba: “Ninki tokobakorera abatakerwa aba? Ng’ai tokobaira bono?
1MA 3:51 Hekalu yao yatiringirwe ase obochaayi na kobekwa ogotacheneka, na abakuani bao nigo bakorera ase omoroso.
1MA 3:52 Rora bono, abanto b’ebisaku basangererekanire batosirie; naye nomanyete emeroberio eyio emebe bakorire mamincha yaito.
1MA 3:53 Inaki intwe toranyare koamererania nabarabwo onye aye togotokoonya?”
1MA 3:54 Erio bakabugia rirandi na gokuura neriogi rinene.
1MA 3:55 Erio Yuda akabaatanana abanto baye ase ebiombe bia abanto ikomi ikomi, emerongo etano, rigana na elifu elifu. Ere boigo akabeeka kera ekeombe inse y’omorai gete.
1MA 3:56 Erio kobwatekana ne richiiko, akabairania gochia inka oria orenge koagacha enyomba, oyo konye onywomire ase obwango obwo, oyo orenge komeria chintetere chi’emesabibu gose oria orenge omwoba.
1MA 3:57 Erio abarwani b’esegi ba Yuda bagasooka na kobeeka ekambi isiko ensemo ya Irianyi y’omochie bwe Emau.
1MA 3:58 Agwo Yuda akabateebia abanto baye, “Ebeeke ang’e ase esegi! Eremie! Ankio mambia chuni mobe ang’e kobaita abanto aba b’ebisaku binde abwo basangerekanire erio batorwanie na gotosiria intwe twensi amo ne Hekalu yaito.
1MA 3:59 Nigo ere buya intwe tokwe ase esegi kobua gotengera ogosambwa kwe egesaku giaito amo ne Hekalu yaito.
1MA 3:60 Korende Omonene ere oyio ore igoro nakore buna aganetie omonyene.”
1MA 4:1 Georigia akababogoria abarwani esegi bagochiera amagoro 5,000 na baria bagochiera chibaarasi 1,000, akageenda nabwo botuko
1MA 4:2 erio abagwere abarwani esegi ba Abayahudi; baria babaraete ase enchera mbaria barenge abarendi orwaki rwa Yerusalemu.
1MA 4:3 Korende Yuda akamanya omoroberio oyio, agasooka amo na abanto baye erio babagwere abarwani esegi b’omorwoti aria Emau
1MA 4:4 ekero Georigia na abarwani esegi baye bataraika ase ekambi ime.
1MA 4:5 Ekaba ekero Georigia na abarwani esegi baye baika ekaaambi ya Yuda ase obotuko obwo. Tibanyoora monto onde aroro. Bagachaaka kobarigia igoro ase ebitunwa, ekiagera bakagete buna nigo baatamete.
1MA 4:6 Ekero bwachia gokiamoka, Yuda agasooka korwa ase omweya ore na abanto 3,000, korende barabwo tibabwate ebirwanero bibaisaine.
1MA 4:7 Erio bakarora riicho riabarwani esegi b’ebisaku binde ebiata ase esegi bating’ete ebirwanero, na barabwo nigo bagiteire gati na abasigari bariinete chibaarasi.
1MA 4:8 Korende Yuda akabateebia abanto baye, “Inwe timobaisa koiroka igoro yobonene bwa abarwani esegi baabo, gose kwoboa ekero bakobagwera.
1MA 4:9 Inyora buna chisokoro chiaito chiatoretigwe ase enyancha ya Shamu ekero Farao ababwatetie ere amo na abarwani esegi baye!
1MA 4:10 Bono tiga tomosabe Omonene atokwere amaabera. Tiga tosambe erio ere ainyore okobwatana ogochenu koria akorete ne chisokoro chiaito na kobasenyenta abarwani esegi abwo bare ase obosio bwaito.
1MA 4:11 Erio nario abanto bonsi be ebisaku baramanye buna nareo oyio okobatooria na kobarwanera Abaisraeli.”
1MA 4:12 Ekero abanto abwo be ebisaku barigereretie bakarora Yuda okobaachera na abanto baye,
1MA 4:13 bagasoka korwa ase ekambi yabo erio barwane esegi. Yuda na abanto baye bakabugi rirandi
1MA 4:14 na gochaaka kobaumokera. Ababisa bagasebererekana na gosoa ase omweya,
1MA 4:15 na abasikari baabo bonsi barenge ase omositari o magega bagaitwa nemioro. Abaisraeli bakabaseria ababisa abwo goika Gazara n’omweya o Idumea, goika Ashidodi na Yamunia. Ababisa 3,000 bagasira.
1MA 4:16 Erio Yuda na abarwani baye be esegi bagatiga kobaminyokia, barabwo bakairana magega.
1MA 4:17 Yuda akabateebia abanto baye, timobaisa koayerera ebisakorwa. Ntogendererete ne esegi.
1MA 4:18 Yuda akabateebia naende abanto baye, Timwegosa ase obonge bwa abarwani baye be esegi baabo, gose kwoboa ekero barabagwere. Yuda akabateebia naende abanto baye, Timwegosa ase obonge bwa abarwani baye be esegi baabo, gose kwoboa ekero barabagwere.
1MA 4:19 Yuda atarakoora gokwana amang’ana ayio, ekeombe kia abarwani be esegi ba ababisa gekabaorokera, kegosomoka korwa ebitunwa igoro.
1MA 4:20 Erio gekamanya buna abarwani baye be esegi nigo baseretigwe naende goetera ase erioki barooche, Abayahudi nomorero barenge kobeka ase ekambi yekeombe ekio.
1MA 4:21 Barabwo bakabwatwa no obwoba obonene. Ekero barooche engencho abarwani ba Yuda be esegi beroberetie ase anse eyio omweya, baganyete esegi,
1MA 4:22 bonsi bagatama gochi ense ya Abafilisiti.
1MA 4:23 Erio Yuda akairana akaira ekambi eyio ya ababisa; bakanyoora etaabu ne chifeta chinyinge, chianga chia buluu na echia monyiinga ne chinibo chinyinge.
1MA 4:24 Ekero barenge koirana gochia ase ekambi yaabo, Abayahudi bagateera ogoteera gwokomotogia Omonene bagoteeba: “Ekiagera ere nomuya na amaabera aye nigo agendererete botambe.”
1MA 4:25 Ekaba Israeli ekanyoora ogotooreka okonene rituko erio.
1MA 4:26 Abarwani baria be esegi be ebisaku binde abwo baminchoretie bakamochiera Lisia na komomanyia onsi aria akorekanete.
1MA 4:27 Ekero Lisia aigwete ayio, ere akanyegerigwa mono na gokwa omoyo, ase engencho Abaisraeli tibaitetwe buna ere akagerete gose konyorwa na aria achiigete ase bare.
1MA 4:28 Ase omwaka obwatetie, Lisia agasangereria abarwani be esegi bakogenda na amagoro 60,000 na abagochiera chibaarasi 5,000 erio ababue Abayahudi.
1MA 4:29 Bagasoa Idumea na kobeeka ekambi Beth-zuri. Yuda amo na abasikari 10,000, agacha koamererania nabarabwo.
1MA 4:30 Ekero Yuda arooche buna abarwani be esegi ba ababisa nigo bare ne chinguru, agasaba, ogoteeba: “Otogigwe aye Omotooria bwa Abaisraeli, ere oria otenenetie esegi ye rimonto riria ase okoboko kwomosomba oo Daudi okabeeka abarwani be esegi ba Abafilisiti ase okoboko kwa Yonathani mosinto o Saulo nomosae oria omobogoreretie ebirwanero biaye.
1MA 4:31 Bono obagoyie boigo abarwani aba b’esegi ase okoboko kwa abanto bao Abaisraeli, obakore abanto baabo barore obosooku ase abasikari baabo bagochiera amagoro nabwo bagochiera chibaarasi.
1MA 4:32 Obaichorie obwoba bonyititore obonyankongo bw’echinguru chiabo, batengechigwe ase ogosirigwa.
1MA 4:33 Obaiyerie inse ase omoro bwa baria bagwanchete, na kobakora bonsi baria barimanyete erieta riao bagotogie ase chingeero.”
1MA 4:34 Erio esegi egachaaka; ase okoamererania, bagaita abanto 5,000 ba Lisia.
1MA 4:35 Ekero Lisia arooche abarwani baye be esegi baengeirwe na kwerorera oboremu Yuda amo na abanto baye, abwo barorekanete buna nigo beruete gokwa gose komenya ase okoegerera endemero yaabo ere akairana Antiokia. Agwo akabariika abasikari bogokomboa, erio agende Yudea naende kabwate abarwani be esegi abange kobua.
1MA 4:36 Yuda na abamura bamwabo bagateeba: “Bono ababisa baito babuirwe. Tiga togende seito Yerusalemu tochene Hekalu na koyeiranera boyia.”
1MA 4:37 Erio abarwani be esegi bonsi bagasangererekana bakagenda goika egetunwa gia Sayoni.
1MA 4:38 Aroro agwo abanto bakayenyora Hekalu nigo etigire birati, egesasiimero kiaye kiabekirwe ogotacheneka, ebisieri biaye nigo biasaambire nomorero, chinyasi chiaye chiamerire abonyansi n’ebisarara biamerire buna biria bire orosana nase ebitunwa, nechinyomba chia abakuani chiatagoirwe.
1MA 4:39 Barabwo bagatandora chianga chiabo, bakarera na kweumia ase obororo obonene, na kweaka riibu ase emetwe yaabo.
1MA 4:40 Bakagwa inse maumama. Ekero rirandi riabugetigwe buna ekeinyorio, kera oyomo akamoreera Omonene.
1MA 4:41 Erio Yuda agachiika abande ase abasikari baye babagwere abanto barenge ase chinyasi erio ekero ere agendererete gochena Hekalu.
1MA 4:42 Akabachoora abakuani baisaine naende babwatete richiiko boronge.
1MA 4:43 Barabwo bakayechena Hekalu, bakabogoria amagena ayio konye abekirwe ogotacheneka na koyaira isiko ase eubi yarenge gotugutwa.
1MA 4:44 Bakaborania eki bagokora ase egesasiimero kiogosaambera ebing’wanso bi’ogosaambwa, ekio kiabegetwe ogotacheneka.
1MA 4:45 Bagaetia buna nigo ere buya kogetagora, kobua kerokio gotigara ime ye Hekalu na kobarentera okoramwa ase engencho abanto be ebisaku konye bakebekire ogotacheneka. Bagatagora egesasiimero ekio
1MA 4:46 na koyagacha amagena aye ase agaya igoro ase egetunwa gie Hekalu, goika omobani anyorekane oyio orabateebie ekio kegokorerwa amagena ayio.
1MA 4:47 Erio bakabogoria amagena atabaachiri, kobwatekana namachiiko, bakaagacha egesasiimero ekeyia buna kiarenge keria egekoro.
1MA 4:48 Boigo bakabareera Hekalu, ime na isiko na gochena chinyasi chiaye.
1MA 4:49 Bakaroisia ebibekerero ebiyia ase engencho yogosasiima, na gosoyia ime ye Hekalu, ekebekerero gieteya, egesasiimero kia ubani, naboigo emesa yemegati.
1MA 4:50 Bagauterera ubani igoro ase egesasiimero na gotongia etaya igoro ase ekebekerero kiaye erio binyare korenta oborabu ime ye Hekalu.
1MA 4:51 Bakabeka emegati emesa igoro, bakabeeka ebitamba biogotuba na gokora emeremo yonsi barabwo baroberetie gokora.
1MA 4:52 Mambia chuni, ase rituko riemerongo ebere na gatano riomotienyi o kianda engencho yaye, omotienyi o Kisilevu, omwaka o 148,
1MA 4:53 bakabooka na korua ekeng’wanso kobwatekana na amachiiko igoro ase egesasiimero ekeyia ekio baagachete.
1MA 4:54 Ase igo bagatenenia egesasiimero ekeyia ase ogoteera nechingeero, ne ebinubi, boigo ebinanda na amakano, ase chingaki echio echio na ase obotuko obwo obwo kerokio kiabegetwe ogotacheneka na abanto b’ebisaku binde ase omwaka oyomo korwa magega.
1MA 4:55 Abanto bonsi bakagwa inse maumama, bakamosasiima Omonene oyio obabuerete ayio.
1MA 4:56 Ase amatuko atano na atato, bagakuberia rituko rinene riokweinyoria egesasiimero, bakarua ebing’wanso bi’ogosaambwa ase omogooko na korwa ekeng’wanso kiogotooreka na okoiraneria ng’a mbuya mono.
1MA 4:57 Bagachabera chinyasi chiamotwe chie Hekalu ne egutwa ye etaabu ne chinguba chinke chinke; bakaroisia ebisieri bie Hekalu; bakaagacha chinyomba chi’abakuani boyia na gochibeka ebisieri.
1MA 4:58 Abanto bakagooka mono na obosooku boria bwarentetwe ne ebisaku binde bokarwao.
1MA 4:59 Omoerio, Yuda na abamura bamwabo boigo na omosangererekano bwonsi bwa Abaisraeli bagaetia buna kera omwaka, ebiro buna ebio, ebe kegokoreka naende ase omogooko na gochenga, omoyega bwokweinyoria egesasiimero ase ebiro bi’amatuko atano na atato, gochaakera rituko riemerongo ebere na gatano riomotienyi o Kisilevu.
1MA 4:60 Bakaagacha enyasi entambe ne emetobwa emekong’u eetananete egetunwa gia Sayoni, erio gotanga abanto b’ebisaku binde tibasoa naende na koyetiringa buna konye bakorire.
1MA 4:61 Yuda akabeeka ekeombe kiabarwani be esegi kiabasikari korenda Hekalu. Boigo akayokong’ia omochie o Beth-zuri, erio abanto ba Israeli babe negesieri ekemo giokorwania Idumea.
1MA 5:1 Ekero ebisaku bibebekaine biaigwete buna Abayahudi baagachire egesasiimero kiabo boyia na buna Hekalu yaigoirwe buna yarenge omochakano, bakaberorokwa nekeririanda,
1MA 5:2 bagaetia kobasiria abaibore ba Yakobo abwo bamenyete ase egati yaabo. Erio bagachaaka goita na gosaria chinibo chi’abaanto.
1MA 5:3 Aria Akrabatene, Idumea, basinto be Esau nigo babeete bakobachaanda Abaisraeli. Erio Yuda akabarwania esegi na kobasiria kegima, akabaringania na gosakora chinibo chiabo.
1MA 5:4 Boigo tabeeba basinto ba Baeani abwo bareenge okoirokia na omotego ase Abaisraeli, ase engencho barabwo bareenge kobaboera na kobaumokera Abaisraeli ase chinchera.
1MA 5:5 Yuda akabagitera Ababaeani ime yebiita biabo, akaria eira yokobasiria, agachisamba chimbago chiabo na kobasamba bonsi abwo barenge imeo.
1MA 5:6 Erio akaamboka kobachiera Abaamoni. Akanyora abarwani esegi abaange bare n’echinguru, barenge koragwa na Timotheo.
1MA 5:7 Yuda akabarwania abarwani abwo b’esegi boire; goika akababua chinguru.
1MA 5:8 Akayoira omochie o Yezeri amo ne ebinyoro biaye erio akairana ase omochie o Yudea.
1MA 5:9 Abanto be ebisaku bagasangererekana agwo Gileadi erio babagwere na kobasiria Abaisraeli abwo bamenyete sobo. Korende Abaisraeli bagatama goika ebiita bia Dathema,
1MA 5:10 na komoriikera Yuda amo na abamwabo riruube erio riarenge goteeba: Abanto bebeisaku abwo tobebekaine nabarabwo basangererekanire erio batosirie.
1MA 5:11 Barabwo nigo barobeirie gocha ase twebisete na Timotheo nere okobaraa abarwani esegi baabo.
1MA 5:12 Bono kora bwango ochiche ototoorie ekiagera abanto baito abaange baitirwe.
1MA 5:13 Abanto baminto bonsi abwo barenge ase ense ya Tobu baitirwe; ababisa bairire abakungu baabo, abana baabo ne chinibo chiabo na goita abanto goika ekerengo kia 1,000.
1MA 5:14 Ekero bagendererete gosoma riruube erio, abatomwa bande, abwo batandorete chiayanga chiabo ase obororo bakarenta amang’ana agwekaine ayio korwa Galili.
1MA 5:15 Bagateeba: “Abarwani esegi korwa Tolemai, Turo, Sidoni na orogongo rwonsi rwa Galili nigo basangererekanete erio batosirie.”
1MA 5:16 Ekero Yuda amo na abanto baye baigwete amang’ana ayio onsi, bakarangeria omosangererekano omonene erio baetie enchera bagochia kobakoonya abanto bamwabo abwo bachaandegete ase okoumokerwa na ababisa.
1MA 5:17 Yuda akamoteebia Simioni momura omwabo: “chora abanto bake korwa ase ore ogeende obatoorie Abayahudi baminto bare Galili, erio inche amo n’oyominto Yoronathani togende Gileadi.”
1MA 5:18 Yuda akabitiga ebiombe binde bia abarwani esegi inse yoborai bwa Yosefu omwana o Zakaria na Asaria omorai bwa abanto barende Yudea.
1MA 5:19 Ere akabateebia abwo babere: “Barigererie abanto aba korende inwe timwesoyia ase okorwana esegi na abanto b’ebisaku binde goika intwe twairanire.”
1MA 5:20 Simioni akabogoria abanto 3,000 na kogenda nabarabwo goika Galili, nere Yuda akageenda na abanto 8,000 ase ensemo yaye.
1MA 5:21 Ekero Simioni aigete Galili, akarwana chiseegi na chinyinge na abanto b’ebisaku goika ere akababua
1MA 5:22 na kobatunyana goika omochie o Tolemai. Akabaita abanto goika omobaro o 3,000 boigo agasakora chinibo chiabo.
1MA 5:23 Erio akababogoria Abayahudi abwo barenge Galili na Aribata amo na abakungu baabo, abana ne chinibo chiabo chionsi, akairana amo nabwo goika Yudea ase ogochenga okonene.
1MA 5:24 Ase ebiro ebio Yuda Makabi na Yonathani momura omwabo konye barabwo batambokire orooche rwa Yorodani na goeta erooro ase rituko ria gatato.
1MA 5:25 Bakaumerana na abande ba abamenyi ba Ababetea abwo babaariganetie ase omorembe na boigo kobamanyia aria abanyoorete Abayahudi bamwabo agwo Gileadi.
1MA 5:26 Ababetea abwo bakabamanyia buna Abayahudi abange nigo barenge abasibwa ase emechie egiteire ya Bozira, Bosori, Alema, Chafuso, Makedi na Karinaimu; emechie emenene n’emeke;
1MA 5:27 abande nigo basibire ase emechie emeke emeke ya Gileadi. Boigo bakabateebia buna ababisa beariganetie gochigwera chimbago erio bababwate na kobasiria Abayahudi bonsi ase rituko erimo.
1MA 5:28 Kegima Yuda na abarwani baye b’esegi bagekiora na goeta ase echera ye erooro. Bakayogwera na koyoira omochie o Bozira na kobaita abanto bonsi ase omochie oyio bakayosakora na koyosamba omochie oyio.
1MA 5:29 Erio bagasooka na gotaara ase obotuko obwo obogima goika bagasoa ase chimbebe chia omochie o Dathema.
1MA 5:30 Mambia chuni, Yuda amo na abanto baye bakarora abarwani esegi abange batanyaare kobareka babogoretie chingazi na ebirwanero, baganetie koira ense na kobagwera Abayahudi.
1MA 5:31 Ekero Yuda aigwete eriogi na okobuga gwechitarumbeta korwa ime yomochie, akamanya buna esegi yachaakire.
1MA 5:32 Erio akabateebia abanto baye: “Tiga torwane esegi reero ase engencho ya Abayahudi baminto!”
1MA 5:33 Yuda akaroberia abanto ase ebiombe bitato, bageende motwe ensemo ya magega ya ababisa baabo; bakabugia egetuureri na gosaba ase eriogi rinene.
1MA 5:34 Abarwani esegi barenge koragwa na Timotheo bakamanya buna oyio Makabi okobaachera, erio bakaminyoka bagatama bamotang’anere motwe. Yuda akabaita ogoita okonene goika ekerengo kia abanto 8,000 ase rituko erio.
1MA 5:35 Erio Yuda akayoonchokera omochie bwa Alema akayogwera na kobaita abanto baye bonsi, agasakora na koyosamba omochie oyio
1MA 5:36 Korwa agwo agasuka motwe na akayeira emechie ya Chasifo, Makedi, Bosori na eyende ya Gileadi.
1MA 5:37 Magega yayio, Timotheo agasaangereria abarwani esegi bande, akabeeka ekambi ase chinsinyo chia Rafoni ase engegu ya kabere y’orooche.
1MA 5:38 Naende Yuda agatoma abanto bande kogenda koroota ekambi eyio ya ababisa. Barabwo bakamoiraneria amang’ana buna abanto bebeisaku binde babwatanire na Timotheo na koroisia ekeombe kia abarwani esegi abange mono.
1MA 5:39 Timotheo boigo konye ogorire abarwani esegi ba Abaarabu abwo boigo bebegete ang’e ase ekeng’umbu kiengegu ende yorooche erio bamogwere Yuda. Yuda agasooka kogenda korwana na barabwo.
1MA 5:40 Ekero Yuda na abarwani esegi baye baikire ang’e norooche, Timotheo akabateebia abanene baye, “Onye ere kagototang’anera kwamboka orooche, titokonyaara komoiraneria ekero agotogwera ere nigo aratobue.
1MA 5:41 Korende ere aise kwoboa na gotenena ekeng’umbu, intwe nigo tokwamboka na komogwera na komobua.”
1MA 5:42 Ekero Yuda aigete ase engegu, akabateebia abanene baye: timobaisa gotiga onde atenene; tiga abanto bonsi basoe ase esegi!
1MA 5:43 Erio ere akaba omonto bw’eritang’ani kwamboka orooche. Abanto baye bonsi bakamobwatia. Ababisa bagaitwa bobe erio bagatuguta ebirwanero biabo inse na gotama gochia Hekalu yarenge ase omochie o Karinaumu.
1MA 5:44 Ekaba Yuda na abanto baye bakayoira omochie oyio, bakeyesamba omorero hekalu eyio na kobasamberania bonsi abwo barenge ime. Karinaimu okairwa na abanto baye tibanyaara naende komotanga Yuda.
1MA 5:45 Ere Yuda akabasangereria Abayahudi bonsi barenge Gileadi, korwa abana abake goika abagaaka abagotu, abakungu na abana amo ne chinibo chiabo chionsi; gekaba ekeombe ekenene gekoirana gochia Yudea.
1MA 5:46 Bakagenda goika Efuroni. Oyio nomochie orenge omonene naende omokong’u kegima oagaachire enchera ensemo. Tibanyaarete koyoetanana gochia borio gose komosi; ekababetereria goetera gati gati yomochie.
1MA 5:47 Korende abamenyi ba Efuroni bakabasiekera Abayahudi isiko na gosieka ebiita bi’omochie na amagena.
1MA 5:48 Yuda akabatomera amang’ana agoteeba iga: “Totige intwe toete gati yomochie oino erio toirane gochia seito. Onde taiyo orabamochere inwe. Nigo toraete na kogeenda seito.” Korende barabwo bakaanga koigora ebiita.
1MA 5:49 Erio Yuda akabateebia bonsi abwo babwatanetie naabarwani esegi baye batenene ase bare.
1MA 5:50 Erio akabateebia abasikari baye kwearigania ase esegi ase omochie o Efuroni. Ekaba esegi omobaso boira na obotuko bokia goika omochie okairwa na Abayahudi.
1MA 5:51 Yuda akabaita abasacha bonsi ba Efuroni ase omoro agataagora omochie na gosakora. Barabwo ere amo na abarwani esegi baye bagaeta gati gati ya amaomo abo bagotacha ebitindo igoro.
1MA 5:52 Bakaamboka orooche rwa Yorodani na goika ase ense omweya bosio bwa Beth-sheani.
1MA 5:53 Agwo ase enchera Yuda akaba okobabogoria baria konye barosire na kobaa omoyo abanto baye goika ekero baigete Yudea.
1MA 5:54 Ase omochengo na okoiraneria buya, bakariina egetunwa gia Sayoni, erio bakarua ebing’wanso biogosaamba ekiagera barabwo bairanete buya batasireti nonya noyomo ase egati yaabo.
1MA 5:55 Ekero Yuda na Yonathani barenge Gileadi na ekero Simioni momura omwabo ayogwerete omochie o Tolemai agwo Galili,
1MA 5:56 Yosefu na Asaria abanene be esegi abwo batigarete Yudea, bakaigwa amang’ana igoro yoboremu na obobui bwabo.
1MA 5:57 Bagateebania: “Tiga naintwe tochaake esegi nebisaku ebi bitoetanaine erio naintwe twenyoorere esiko.”
1MA 5:58 Erio bakarua ogochika ase abanto baabo, na barabwo bakayogwera omochie o Yamunia
1MA 5:59 Gorgia na abanto baye bagasooka erio bakarwana amo na Abayahudi abwo.
1MA 5:60 Abanto ba Gorgia bakababua Asaria na Yosefu na kobamonyokia goika chinsinyo chio omochie o Yudea. Ase rituko erio, bagaita Abaisraeli batari inse yabaanto 2,000.
1MA 5:61 Ogosiria okwo nigo kwabanyoorete ase engencho Yosefu na Asaria barigetie benyorere esiko bakanga kobaigwera Yuda na abamura bamwabo.
1MA 5:62 Goetania ayio, barabwo tibarenge abeamate ya Makabi abwo konye Omonene achoorete korenta obosibore ase Abaisraeli.
1MA 5:63 Yuda Makabi amo na abamura bamwabo nigo basikire mono na Abaisraeli na abanto bonsi be ebisaku binde. Ekero abanto baigwete chinkuma chiabo,
1MA 5:64 nigo barenge kobekana amo ase ebiombe ase okobairaneria mbuya mono.
1MA 5:65 Erio Yuda, amo na abamura bamwabo bakageenda Irianyi gochia korwania basinto b’Esau. Akagwera Heburoni amo nemechie yabaetanaine, agatagora chinsinyo chiaye na gosamba chinyasi chiaye chionsi.
1MA 5:66 Erio akaba oikire ase ense ya Abafilisiti agaetera Marisa.
1MA 5:67 Ase rituko erio abakuani batari bake bagaitwa ase esegi ase engencho yogwetakera esiiko y’oboremu ebio biagerete bagaturia esegi.
1MA 5:68 Yuda akaonchoka na kogenda Ashidodi ime ya Filisiti. Agwo agataagora ebisasimero biabo, agasaamba emegwekano y’echinyasae chiabo omorero, erio ere akairana gochia ase omochie o Yudea.
1MA 6:1 Ekero Omorwoti Antioko o kane arenge goeta Mesopotamia ime yechingongo chi’ebitunwa akaigwa amang’ana yomochie bwe Elimaisi ase ense ya Abaperisi oyio okumete kegima ase obonda bwaye bw’echifeta ne etaabu.
1MA 6:2 Hekalu yaye nigo yabwate obotenenku obonene, eichire chinguba chi’etaabu, abietubo biegekuba na ebirwanero biatigetwe aroro na Alekisanda omwana bw’omorwoti mosinto o Filipo omorwoti o Makedonia oyio orenge omoteneneri bw’eritang’ani bwa Abagiriki.
1MA 6:3 Antioko agaika Elimaisi, agateema gosakora na koyoira omochie oyio korende tanyaara egekogera konye abamenyi b’omochie oyio bamanyire omoroberio oye,
1MA 6:4 barabwo bagasangereria abarwani esegi baabo na koamererania nere. Ekaba Antioko akairana gochia Babuloni ore n’obororo.
1MA 6:5 Agwo Perisi, omorwoti Antioko akarenterwa amang’ana buna abarwani esegi abwo atomete Yudea babaiurwe;
1MA 6:6 boigo buna Lisia na abarwani esegi baye baria barenge abanyanguru nigo babetereretigwe gotama Abayahudi; buna Abayahudi bakong’ire mono kobwatekana nogosangereria ebirwanero ebio babeire bagosakora korwa ase abarwani esegi b’ababisa baabo
1MA 6:7 buna barabwo batagoire egesasiimero kia enyasae y’oborimo eyio Antioko aagachete agwo igoro y’egesasiimero kia Abayahudi agwo Yerusalemu; boigo buna barabwo baetananirie enyasi entambe ase Hekalu buna yarenge omochakano konye ere Antioko ataracha, buna barabwo bairire na koyorenda omochie o Beth-zuri oyio oreenge oyomo bw’emechie y’omorwoti Antioko.
1MA 6:8 Ekero omorwoti aigwete amang’ana ayio, agaichana na konyegerigwa akagwa borere akarwara ase engencho amang’ana abeete mamincha nogosemeria kwaye.
1MA 6:9 Ere akaba ore omorwaire ase ebiro ebitambe ase engencho ya amang’ana ayio; akarambereria na akarora omosunte bw’obwoba, erio akamanya ng’a ngokwa are.
1MA 6:10 Erio akabarangeria abasani baye bonsi akabateebia: Tindi na toro na enkoro yane yaichoirwe n’obwoba nokoiroka.
1MA 6:11 Ritang’ani nigo neboretie ninki kiagerete emechaando eye ekanyoora inche agwo ase oborwoti bwane inche nabeire omuya na bwanchire na abanto bonsi!
1MA 6:12 Erio inche nkainyora obobe nakorete Yerusalemu ase okobogoria ebibeekerero bietaabu n’efeta korwa ase Hekalu erio inche inkarigia kobasiria bosa abamenyi ba Yudea.
1MA 6:13 Namanyire buna eke nakio kiagerire obokong’u abo bwanchicheire nainche bono nigo inde ang’e gokwa ase ense eye y’abanyene.
1MA 6:14 Erio akamorangeria Filipo, oyomobwa abaseemia baye omonene akamoa bionsi ebio ere abwate.
1MA 6:15 Akamoa egutwa yaye, eyanga yaye nebonyi yaye yomouri. Akamochiika amorere na komosomia omwana oye Antioko o gatano goika ere obeire omorwoti.
1MA 6:16 Omorwoti Antioko agakwa ase omwaka o 149.
1MA 6:17 Ekero Lisia aigwete buna omorwoti okuure, Akamobeka omosae Antioko ase oborwoti ribaga ria ise na komoa erieta Eupatori. Lisia konye omorerire Antioko o gatano kowa obwana bwaye.
1MA 6:18 Ase ebiro ebio ababisa nigo barenge ase chinsinyo barenge kona kobatianera Abaisraeli ang’e nenseemo ye Hekalu. Barabwo nigo barenge kona goteema kera ekero kobaremaria Abayahudi na kobikong’ia ebisaku binde.
1MA 6:19 Erio Yuda akaroberia kobasiria kegima. Akabasangereria abanto baye bonsi erio babanarie ababisa.
1MA 6:20 Abanto bagasangererekana na goetanana orwaki orwo ase omwaka o 150, na bakaagacha emerobiri na ebibekerero binde biokoruta ebirwanero.
1MA 6:21 Ekaba ase egati ya ababisa baria banaaretigwe bagatama, na egati yabo Abayahudi ababe abwo bababwatesetie.
1MA 6:22 Erio bakageenda ase omorwoti, bagateeba, “Aye ninki oganyete otarachia goakana egesiomba ase amabe ayio bakoreirwe abaaminto?
1MA 6:23 Intwe nigo tweruete komokorera iso, kobwata amachiiko aye na koigwera amorokererio aye.
1MA 6:24 Intwe inki twanyoorete? Bono abanto baminto babeire ababisa baito. Ase ekeene bamoitire kera oyomo oito oyio bakorora na boigo gotoibera chinibo chiaito.
1MA 6:25 Korende nintwe tweka batarakorera bobe; babagwereire abababebekaine bonsi.
1MA 6:26 Bono baetananire orwaki rwa Yerusalemu nigo batagete koyoira.
1MA 6:27 Aye otakoreti bwango ase okobatanga rirorio barabwo inabakore amange naye tokonyara kobatanga.”
1MA 6:28 Ekero omorwoti aigwete ayio, ere akabea mono. Akabasangereria abateneneri ba abarwani be esegi bonsi, abanene ba abarwani baye be esegi na baria batenenerete abarwani be chibaarasi.
1MA 6:29 Boigo akabagora abasikai b’eng’eria korwa chinse chinde na korwa ase ebisinga bia Abagiriki.
1MA 6:30 Abarwani baye be esegi bagotaara na amagoro bakaba 10,000, abechibaarasi 20,000 ne chinchogu chi’eseegi 32.
1MA 6:31 Barabwo bagaetera Idumea erio bagende koyonaria omochie o Beth-zuri agwo ase aseegi yairete amatuko amange. Abarwani be esegi bo omorwoti bakaagacha chitinga chi’okoruta ebioge korende abanto abwo barenge omochie ime bakerwanerera noboremu bagasooka isiko na gosaamba etinga eyio yababisa yarenge kobaruta ebioge.
1MA 6:32 Erio Yuda akabarusia abarwani baye be esegi korwa ase orwaki rwa Yerusalemu, akabeeka ekambi aria Beth-zaria, koumerana ne ekambi y’abarwani be esegi b’omorwoti.
1MA 6:33 Mambia chuni ase rituko riare kobwatia omorwoti akabogoria abarwani baye b’esegi ase obwango na kobabeeka ase enchera yokogeenda Beth-zakaria. Ebiombe bia abarwani be esegi baye bikebaanga na kwearigania ase esegi; bakabugia egetuureri.
1MA 6:34 Bagachinyoinsia chinchogu chiabo amaache yeemesabibu ne chibiribiri erio gochiseegeta ase esegi.
1MA 6:35 Chinchogu echio chikagaba ebiombe bia abasikari bagochiera amagoro: ase kera enchogu eyemo, abasikari ba amagoro 1,000 babeegete ebigogwa chiechuma ase emetwe yaabo na abarwani be chibaarasi 500, bagotunyana chinchogu echio korwa magega.
1MA 6:36 Abwo bakaba bakobwatia chinchogu echio gochia kera ase chiarenge kogeenda batari gochitiga nonya ng’ake.
1MA 6:37 Agwo ase omogongo bwenchogu nigo baagachete enyomba enkong’u yabwate abanto baane bare ne ebioge nyuma y’Omoindi oyio orenge kogendia enchogu eyio.
1MA 6:38 Lisia akabaroberia baria bariinete chibarasi ase amakere ya abarwani be esegi baye ase okorio na bomosi, agwo ase barenge konyaara gokengerwa na abasikari baria bagochiera amagoro erio barabwo bagendererete koumokera ababisa.
1MA 6:39 Risase rigachimesia chinguba chiabo chi’etaabu ne chichuma, ebitunwa bikairaneria obomekameku boria buna ebieri bi’omorero.
1MA 6:40 Ensemo ya abarwani be esegi b’omorwoti ekaimokererigwa buna ebigoro ebitambe na ebinde bireng’anaine erio abasikari bagasuka motwe ase ogwesigoria na obokanyeku.
1MA 6:41 Bonsi bakegosa ekero baigwete amatitiria ya amagoro abo na ogoakana kwebirwanero biabo. Ase ekeene abarwani be esegi baabo nigo barenge abange naende bare nechinguru kegima.
1MA 6:42 Korende Yuda na abarwani be esegi baye bagasoa ase esegi na goita abarwani be esegi b’omorwoti 600.
1MA 6:43 Eliezari oyio okorokwa Avarani akarora buna enchogu eyemo nigo yarenge enene kobua echinde na buna nigo yaboyirie emiambaro yomorwoti. Erio akarengereria buna omorwoti omonyene nao ariinete enchogu eyio.
1MA 6:44 Ere akerua obogima bwaye ere omonyene kobatooria abanto baye erio ere boigo enyoorere esiiko etaere.
1MA 6:45 Ase oboremu akayechiera enchogu eria ase egati ya abarwani be esegi bagochiera amagoro. Ere agasuka motwe bwango ogoita abanto okorio no okobee nonya na abasikari b’omorwoti bakamwebachera kera ensemo.
1MA 6:46 Akanyenyeka inse yamagoro yenchogu eria na koyebeta ritimo ase enda yaye. Enchogu eria agakwa, ekamogwera Eliezari na komoita.
1MA 6:47 Ekero Abayahudi barooche chinguru chia abarwani be esegi b’omorwoti na okorwana kwabo, bakairana magega.
1MA 6:48 Omorwoti na abarwani be esegi baye bagasuka motwe erinde babagwere Abayahudi agwo ase omochie o Yerusalemu. Bakabeeka ekambi Yudea na ase egetunwa gia Sayoni.
1MA 6:49 Omorwoti akaroisia omorembe na abanto ba Beth-zuri, erio abanto abwo bakarua ase omochie oyio egekogera barabwo tibaarenge nendaagera ebaisaine ase omwaka oyio bw’ogotimoka ekero abanto batari korema gose gosimeka.
1MA 6:50 Omorwoti akaira omochie o Beth-zuri na kwebekera abareendi baye aroro agwo.
1MA 6:51 Akayeetanana na kogitera Hekalu ase ebiro ebitambe. Akaroberia na koroisia ebioge biogotagora chinyasi, chitinga chi’okoruta ebioge na ebinto biokoruta omorero amagena nechinsara boigo ebiraasi bi’okorutera amagena.
1MA 6:52 Abayahudi nabarabwo boigo bakeroiseria ase oboundi bwabo ebirwanero biokoamererania na biria biababisa. Okorwana okwo gokagenderera ase amatuko amange.
1MA 6:53 Korende endagera tiyatigarete ekiagera engaki eyio yarenge omwaka bw’ogotimoka na abanto konye babatameire korwa ase abanto b’ebisaku na kwebisa Yudea konye bakoorire endaagera yonsi yagachire agwo Yudea.
1MA 6:54 Endaagera ekabora goika abanto bande bakabetererigwa koirana gochia ase chinka chiabo; bagatigara abanto bake igo ime ase Hekalu.
1MA 6:55 Ase ebiro ebio, Filipo oria ochooretwe nomorwoti Antioko buna omorere omwana oye goika obeire omorwoti,
1MA 6:56 akairana korwa Perisi na Media. Nigo ere airanete na abarwani esegi b’omorwoti na igo nigo aroberetie kobogoria oborai bweserekari. Ekero Lisia aigwa amang’ana ayio,
1MA 6:57 akarua ogochika barue agwo bwango. Akamoteebia omomura oria omosae amo na abanene baye: Kera rituko chinguru chiaito nigo chigendererete gokea. Titobwati endagera etoisaine, na aase aiga ase toonchokananete nakong’u mono. Goetania erio, amang’ana nareo yegeserekari atobetereretie gokora.
1MA 6:58 Bono tiga tokore okobwatana na Abayahudi amo negesaku kiabo ekegima.
1MA 6:59 Tobaakere buya ase ogotunyana amachiiko na amorokererio abo buna barenge gokora omochakano. Emechaando eye yonsi nigo yachaagete ekero intwe twabachegetie Abayahudi ase okorusia na gotuguta amachiiko, amenario abo.
1MA 6:60 Ekerengererio ekio kegancheranwa nomorwoti amo na abanene baye. Erio Lisia akabaa Abayahudi amachiiko y’omorembe, na barabwo bakayancherana.
1MA 6:61 Ekero omorwoti na abarai baye banchete koyabwatia amachiiko ayio ase okoria chiira, Abayahudi bakarua ase oborendi bwabo.
1MA 6:62 Korende ekero omorwoti asoete ase egetunwa gia Sayoni na korora buna orwaki orwo rwakong’ete, akabuna chiira chiaye echio konye ariire akarua ogochika chinyasi echio chiatananete orwaki chitagorwe.
1MA 6:63 Erio agasoka ase obwango akageenda Antiokia. Agwo akamonyora Filipo obogoirie omochie, ere akarwana nere na koyoira omochie bwa Antiokia n’echinguru.
1MA 7:1 Ase omwaka o 151, Demeturio mosinto o Seleuko akarua Rumi agaika ase omochie oyomo ase engegu yebisinga bie enyancha ya Mediterania ore na abanto bake igo. Akeraria koba omorwoti aroro agwo.
1MA 7:2 Ekero aimogete kogenda ase enyomba y’oborwoti ya abagaaka baabo, abasikari bakababwata Antioko o gatano na Lisia na kobaira ase Demeturio.
1MA 7:3 Korende ekero Demeturio aigwete omoroberio oyio agateeba: “Inche tindigeti korora amasio abo.”
1MA 7:4 Ekaba abasikari bagaita Antioko o gatano na Lisia na ere Demeturio agaikaransa ase ekerogo kioborwoti.
1MA 7:5 Ekaba Abayahudi baria ababe na batamosigete Omonene, ase oborai bwa Alikimo oyio oganetie koba Omokuani omonene, bakamochiera Demeturio.
1MA 7:6 Bakabasoera Abayahudi bamwabo bakoboora: “Yuda amo na bamura bamwabo babaitire abasani bao bonsi nabarabwo batoseririe intwe korwa ase ense yaito.
1MA 7:7 Bono aye motome monto onde bwensi omwegenete arore buna barabwo basambete chinibo chiaito na buna ense yomorwoti yasaretigwe erio aye obae egesusuro Yuda na bamura bamwabo na abakoonyi baabo bonsi.”
1MA 7:8 Ekaba omorwoti akamochoora Bakide, oyomo ase abaseemia baye oyio orenge omogabana bw’orogongo rwa ng’umbu y’orooche. Ere Bakide nigo arenge omonto bw’engeencho enene naende omwegenwa kegima ase omorwoti.
1MA 7:9 Omorwoti akamotoma kogeenda noria omotwambu Alikimo, oyio ochooretwe nomorwoti koba Omokuani omonene; akabachiika goakana egesiomba ase Abayahudi.
1MA 7:10 Barabwo bakarua Antiokia, bagaika Yudea bare na abarwani be esegi abange. Bakide agateema kobang’aina Yuda na bamura bamwabo ase okobatoma abanto na amang’ana yokorigia omorembe.
1MA 7:11 Korende ekero Yuda amo na abamwabo barooche buna aba nigo bachicha bare na abarwani be esegi abange, barabwo tibeegena amang’ana ya baria batometwe.
1MA 7:12 Bono ekeombe kiabamanyi ba amachiiko gekamochiera Alikimo na Bakide kogania amachiiko yoboronge.
1MA 7:13 Abaasidimo abwo nabwo Abayahudi b’eritang’ani bateemete korigia omorembe korwa ase Alikimo na Bakide.
1MA 7:14 Barabwo nigo barengereretie buna Alikimo oyio orenge Omokuani omonene ase ororeria rwa Aroni nonya ochete na abarwani be esegi, ase nchera ende yonsi, tarenge gochia kobakorera bobe.
1MA 7:15 Alikimo agakwana na barabwo amang’ana y’omorembe na koria chiira ase ogotiana ogoteeba: “Intwe titokobakorera bobe inwe abanyene gose abasani baino.”
1MA 7:16 Barabwo bakamwegena. Korende erio kegima akababwata abanto 60 ase egati yaabo na kobaita rituko erio erio, buna eriikire:
1MA 7:17 “Amanyinga ya abegenwa bao agaiterwa, emebere yaaboegatugutwa aa na aaria Yerusalemu; tatigarete oyo orenge gotindeka ebitondo.”
1MA 7:18 Abanto bonsi bakaboboa Bakide na Alikimo bagoteeba: “Barabwo tibamanyeti engencho ye ekeene na oboronge. Nigo batianete ase chiira na barabwo bakabuna chiira chiabo barabwo abanyene!”
1MA 7:19 Bakide akarua Yerusalemu na koroisia obomenyo bwaye agwo Beth-zaithi. Erio agachiika barigigwe na kobwatwa Abayahudi baria bamotamete na akabaita na koruta emebere yaabo engoro ime abande ase egati yaabo.
1MA 7:20 Erio ere akamotigera Alikimo oborai bw’ense eyio. Akamotigera ebiombe bia abarwani be esegi bamokonye, ere akairana gochia ase omorwoti.
1MA 7:21 Erio Alikimo agachaaka emeroberio yogokiinia obokuani bwaye obonene.
1MA 7:22 Abanto bonsi abachege bakabwatana nere. Bayebwata na koyebetereria ense ya Yudea koigwera bakarenta ogosiria okonene ase Israeli.
1MA 7:23 Yuda akarora amabe ayio Alikimo na abamwabo bakorete ase egati ya Abaisraeli; ayio nigo arenge amabe kobua aria akoretwe na abanto bebeisaku binde.
1MA 7:24 Erio Yuda agaetanana ase ense yonsi ya Yedea, agaakana egesiomba ase abanto bonsi baria bamotamete na kobwatana na Alikimo, akabagitera tibarwa ase omochie kogeenda mogondo.
1MA 7:25 Ekero Alikimo arooche buna Yuda amo na abanto baye, bamentekanire chinguru, na komanya buna takonyaara koamererania na barabwo, ere akairana ase omorwoti na kobateebera baabo Yuda oborimo.
1MA 7:26 Errio omorwoti akamotoma Nikanori oyomo bwa abanene baye abasike otyio boigo ageechete, Abayahudi mono na komochiika abaite na kobasiria Abayahudi.
1MA 7:27 Nikanori agaika Yerusalemu na abarwani be esegi abange ogokumia. Agateema boigo komong’aina Yuda amo na abamwabo na amang’ana yomorembe,
1MA 7:28 ogoteeba: Engencho teiyo nonya nenke yogokora esegi gati yaino naintwe. Inche ninchiche na abanto bake igo agwo obosio ase obosio ase chinkwana chimorembe.
1MA 7:29 Nikanori akamochiera Yuda na gokwanania nere kebosaani. Ani ababisa nigo beariganetie komobwata Yuda.
1MA 7:30 Ekero amanya buna ogoocha kwa Nikanori nigo kore okwobong’ainereria bwokomorigia, Yuda akamoiroka na kwanga koumerana nere eria kabere.
1MA 7:31 Nikanori akamanya buna omoroberio oye omanyekanire. Erio akarua Yerusalemu na kogenda korwana na Yuda ang’e na Kafari-salama.
1MA 7:32 Abanto koreng’ana 500 ase abarwani be esegi ba Nikanori bagaitwa, na baria baminchoretie bagatama gochia ase orwaki rwa Daudi.
1MA 7:33 Magega ya amang’ana ayio gakorekanire, Nikanori akageenda ase egetunwa gia Sayoni. Abande ase egati ya abakuani na abagaaka ba abanto bakamoarigania na amang’ana yomorembe, boigo bakamworokia ekeng’wanso kiogosaambwa ekio kiarenge koruugwa ase engencho yomorwoti.
1MA 7:34 Korende Nikanori akabachaaya na kobasaria erio ere agakwana nobwetogia bosio bwabo.
1MA 7:35 Agakorera gotiana: “Onye Yuda amo na abarwani be esegi baye tibagotiga abanyene esegi na gonsika bono, inche ninsaambe omorero Hekalu eye kegima ekero nabuire esegi nkoirana goocha.” Akarwa agwo nekeririanda.
1MA 7:36 Abakuani baria bakairana gochia ime ye Hekalu na gotenena bosio bw’egesasiimero bakarera bagoteeba:
1MA 7:37 “Omonene naye gwachoorete Hekalu eye erokwe ase erieta riao, boigo ebe enyomba yogosaba na ogosorora ase engencho ya abanto bao.
1MA 7:38 Bono moe egesusuro omonto oyo amo na abarwani be esegi baye; na bonsi baitwe ase omoro. Inyora okorama kwabo; aye tobatiga bagenderere komenya naende.”
1MA 7:39 Nikanaori akarua Yerusalemu, akabeeka ekambi yaye agwo Beth-horoni na agwo abarwani be esegi ba Siria bakabwatana amo nere.
1MA 7:40 Yuda nere akabeeka ekambi yaye Adasa, ore na abanto 3,000. Ere agasaba okobora:
1MA 7:41 “Omonene, ekero abanto baria batometwe bakoraamete, omomalaika oo nigo abaitete Abaashuru 185,000.
1MA 7:42 Bono ase enchera eyio eyio, reero osegenyesegenye abarwani be esegi bare ase obosio bwaito. Erio kera omonto amanye buna Nikanori nigo akoegwa egesusuro ase engencho achaayete Hekalu yao enchenu. Aye omoe egesusuro koreng’ana nobobe bwaye.”
1MA 7:43 Ase rituko ria ikomi na gatato ase omotienyi bwa Adari, abarwani esegi bakarwana esegi endito. Abarwani esegi ba Nikanori bakabugwa. Nikanori akaba omonto bw’eritang’ani goitwa ase esegi,
1MA 7:44 na ekero abasikari baye barooche buna ere oitirwe, bakuruta ebirwanero biabo inse bagatama.
1MA 7:45 Abayahudi bakabamonyokia omobaso boira, korwa Adasa goika Gazara na ekero bagendererete kobaminyokia bakaba bakobugia egetuureri gieseegi.
1MA 7:46 Abanto bababebekaine korwa ase ebinyoro bionsi bia Yudea bigasooka na kobagwera ababisa abwo barenge gotama. Ababisa bakabetererigwa koirana magega na koumerana na abarwani be esegi abwo barenge kobamonyokia. Ababisa bonsi bagaitwa ase esegi eyio; tatigara nonya n’omonto obo oyomo.
1MA 7:47 Erio Abayahudi bakabogoria ebisakore na abooswa baabo. Bakamonacha Nikanori omotwe nokoboko kwaye gwokorio koria aramborete noboenenu bakabiira Yersalemu na kobitonga isiko.
1MA 7:48 Abayahudi bakagooka mono na gochengera rituko erio buna rituko riomogooko omonene,
1MA 7:49 na gochiika boigo richengerwe kera omwaka, riruko ria ikomi na gatato riomotienyi bwa Adari.
1MA 7:50 Ase ebiro ebike, ense ya Yudea ekaba nomorembe.
1MA 8:1 Konye Yuda oiguure chinkuma chia Abaroma, buna barabwo nigo bare nechinguru chinene chi’abasikari be esegi. Ere namanyete buna barabwo nkoarigania bareenge bonsi baria bakorigia kobwatana nabarabwo na boigo buna bonsi abwo bagosoa ase bare nabo barenge kobanyoora buna abasani b’ekeene ba Rumi.
1MA 8:2 Boigo abanto mbamoteebetie Yudaigoro ye esegi ya Abaroma yarwanete, na buna bababuete Abagalatia noboremu na kobetereria abanto baabo kobaruera ebango.
1MA 8:3 Nateebetigwe boigo buna Abaroma bakorete aria ase Isipania na buna babwatete chingoro chi’efeta ne etaabu.
1MA 8:4 Ase emeroberio yaabo na okoganya, nigo bayebwatete ense yonsi ya Isipania nonya ero yarenge oboare korwa Rumi. Boigo barabwo mbababuete abarwoti babachierete ase esegi korwa ase chinse chia aare, bakabamoinogora na kobabua goika nonya mbaria batakwete ekebabetereria kobaruera Abaroma ebango kera omwaka.
1MA 8:5 Konye barabwo barwanire esegi na kobua Filipo, Pereseo, omorwoti o Makedonia, na bonsi abwo babwatanete na aba ase okorwania Rumi.
1MA 8:6 Konye babuire ninya na Omosike Antioko, omorwoti o Asia oyio obagwerete Abaroma ne chinchogu 120, chibaarasi, chigari ne emeganda ya abarwani esegi.
1MA 8:7 Bakamobwata Antioko ore moyo, bakamobetereria ere amo na abarwoti abwo bamobwatisetie korwa ebango enene, koira abooswa sobo, boigo korwa na koira ensemo ere engiya ye chingongo chiabo.
1MA 8:8 Buna ense ya India, Media na Lidia. Bakaira chinsemo echio na komoa omorwoti Eumene.
1MA 8:9 Ekero Abagiriki bakorete emeroberio yokobaumokera na kobasiria,
1MA 8:10 Abaroma bagategora emeroberio eyio, bakaira ejamadari eyemo ekabaonchia. Abaroma bakabaita Abagiriki ase obonge, bakabaira abakungu na abana baabo koba abasomba, bakabasakora na gotwara ense yaabo, bagatagora chinyasi chiabo na barabwo boigo bakabakora koba abasomba buna bare ase rituko eri.
1MA 8:11 Boigo mbabaitete na kobakora abatomwa abanto ba amarwoti ande ase chinse chire chingegu ye enyancha na onde bwensi origetie korwana na barabwo.
1MA 8:12 Korende mbagendereretie obosaani ase ababwatani baabo baria babetigerete ase oborendi. Bakabaita na kobabua abarwoti ba ang’e na abaare na kera omonto oigwete chinkuma chia Abaroma nigo abairogete.
1MA 8:13 Barabwo mbabakoonyete abanto bande koba abarwoti, na ase ensemo ende bakabarusia abande ase oborwoti. Ekeene Abaroma nigo barenge nokobua ase ebisaku bionsi bi’ense.
1MA 8:14 Nonya nabo, tarenge Omoroma oyomo origetie gokiinia ekerogo kiaye ere omonyene gose kweboyia chianga chi’abarwoti chimonyinga ase ogwetang’anania.
1MA 8:15 Barabwo nigo baroisetie egeikaranso kiabagaaka 320 abwo barenge goikaransa na goetia amang’ana yogokinigwa kwabo.
1MA 8:16 Ase kera omwaka nigo barenge komoa omonto oyomo emeremo yokoyeraa ense engima. Kera omonto nigo arenge komoigwera omorai oyio na onde tarenge nonya noyomo ore komoigwera endamwamu gose ribero.
1MA 8:17 Bono Yuda, akabachoora Eupolemo mosinto o Yohana omoochokoro bwa Akosi, Yasoni mosinto bwe Eliezari, akabatoma Rumi koroisia okobwatana bw’obosani na okobwaterana na Abaroma.
1MA 8:18 Ere nigo akorete ayio erio gwesibora korwa ase obosomba bwa Abagiriki, boigo ase engencho Abayahudi konye barorire buna ngokorwa bare koba abasomba.
1MA 8:19 Yasoni na Eupolemo bagaika Rumi nyuma y’orogendo orotaambe na orokong’u. Bakabanyoora egeikaranso kia abagaaka na kobateebia iga:
1MA 8:20 “Yuda Makabi, bamura bamwabo, na egesaku kia Abayahudi batotomire ase more erio toroisie okobwatana kwomorembe noborendi nainwe erio tonyaare koriikwa koba ababwatani baino boronge.”
1MA 8:21 Abaroma bagancherana ogosaba okwo,
1MA 8:22 na aya naro amariiko ye ekaratasi eyio arigetwe ase ebisamunye bie etai, akairwa Yerusalemu erio abe ekeinyorio giokobwatana okwmbe na okobwaterana:
1MA 8:23 Obobui bobeo botambe ase Abaroma na egesaku kia Abayahudi, ase ense na ase enyancha! Omoro tobakuna; omobisa tabaika ang’e.
1MA 8:24 Ekero esegi eraabe yarariigwe ase Abaroma, gose omobwatani oye onde bwensi ande onsi aria,
1MA 8:25 egesaku kia Abayahudi nkerue ogokoonya gwokwerwa ne chinibo koreng’ana nokogania korabeo.
1MA 8:26 Na ababisa abwo barakore esegi, Abayahudi tibabaa gose kobaereria endagera, ebirwanero gose chimeeri buna twancheranire na Rumi. Abayahudi mbaikeranie amachiiko ayio batari goakanwa.
1MA 8:27 Boigo kerabeo esegi ekorarigwa ase Abayahudi, Abarumi mbarue ogokoonya bwechiniibo na okwerua, koreng’ana nokogania korabeo.
1MA 8:28 Na ababisa abwo barakore esegi, Abarumi tibabaa gose kobaereria endagera, ebirwanero gose chimeeri buna twancheranire na Rumi. Abayahudi mbaikeranie amachiiko ayio komocha gotaiyo.
1MA 8:29 “Aya naro amachiiko yokobwatana Abaroma bakorire n’egesaku kia Abayahudi.
1MA 8:30 Korende, kerabe agwo motwe, chinsemo echi ibere chiaganirie komenta gose korusia ekeng’ese kende gionsi, n’yaancherwe gokora boigo na kende gionsi kerarusigwe gose komentwa nkebe giancheire.
1MA 8:31 Naende boigo, ase amabe ayio omorwoti Demeturio abakoreire Abayahudi, twamoriikeire Demeturio buna ekobwatia: Nase ki okobakorera bobe na kobarianania bobe igo abasani na ababwatani baito Abayahudi?
1MA 8:32 Ekero barabe bachire ase tore na kwemurungania ase engencho yaino naende, intwe ntobabwatesie Abayahudi, ntokoranie nainwe ase amaache na ase ense enyomo.”
1MA 9:1 Ekero Demeturio aigwete buna Nikanori amo na abarwani esegi baye basiriigwe ase esegi, akabairania naende Alikimo na Bakide amo na ebiombe bi’abarwani esegi baye bokorio Yudea.
1MA 9:2 Bagaetera enchera egochia Giligali na kobeeka ekambi yaabo agwo Aribela, Bakayoira omochie o Mesalothi na kobaita abanto abange.
1MA 9:3 Ase omotienyi bw’eritang’ani bw’omwaka 152, bakabeeka ekambi yaabo chimbebe chia Yerusalemu.
1MA 9:4 Korwa ime ye ekambi bakageenda Beroya na abasikari bagochiera amagoro 20,000, na abagochiera chibaarasi 2,000.
1MA 9:5 Yuda nigo abaegete ekambi Elasa, ore na abasikari 3,000 bachoorire.
1MA 9:6 Korende ekero barora obonge bwa abarwani esegi ba ababisa, bakabwatwa nobwoba obonene. Abange ase bare bagatama korwa ekambi erio bagatigara abanto 800 boka.
1MA 9:7 Ekero Yuda arooche buna abarwani esegi baye bagendereire gokea naende buna ere tabwati ebiro aranyare kobasangereria ase esegi konye yabereire ang’e, agakwa omoyo.
1MA 9:8 Konye ere okuure omoyo. Korende akabateebia abarwani esegi baria batigarete nere: “Tweariganie ase esegi; nabo eranyaarekane tobue ababisa.”
1MA 9:9 Korende abanto baye bagatema komotanga bakoboora, “Intwe titokonyaara kobabua. Onye torigetie gotooria obogima bwaito, tiga intwe bono toirane gochia seito. Erio intwe ntochiche amo na abaminto; erio tobarwanie ababisa. Ase bono intwe nabake mono.”
1MA 9:10 Yuda akabairaneria: “Yaaya, tekoba! Nigo ere obosooku ase tore intwe gokora boigo gotama esegi. Kerabe omoerio oito oikire, tiga intwe tokwe ase engencho y’Abayahudi baminto. Intwe titosaria erieta riaito!”
1MA 9:11 Agwo abarwani be esegi ba Bakide bagasoka na kweroberia kobarwania Abayahudi esegi. Abasikari bakoira chibaarasi bakaroberigwa ase ebiombe bibere. Abasikari ebiata bakabekwa motwe, korende abasikari bakoruta chinsara amo na abebirasi bagatang’anigwa motwe kegima.
1MA 9:12 Bakide omonyene akeroberia ase okoboko gwokorio. Abasikari bagochiera amagoro bagachaaka gosuka motwe barabwo bagiteire korwa chinsemo ibere na baria bariinete chibaarasi. Ebituureri bi’eseegi biakabugigwa na abasikari ba Yuda nabarabwo bakabugia ebituureri biabo.
1MA 9:13 Ekero abarwani abwo be esegi baumeranete, ense egatengecha. Bakarwana korwa mabia goika mogoroba.
1MA 9:14 Yuda akamanya buna Bakide na abasikari ebiata nigo bare ase okoboko gw’okorio. Erio baria abaremu na ebiata bakabwatana amo nere,
1MA 9:15 Bakabasenyentasenyenta abasikari bokorio ba Bakide na kobaminyokia goika egetunwa gia Azoto.
1MA 9:16 Korende ekero abarwani be esegi ba Siria ba komosi barooche buna abamwabo bokorio baitirwe mono, bagekiora na komobwatia Yuda na abarwani baye be esegi korwa magega.
1MA 9:17 Esegi ekaba endoro mono. Abasikari abange bechinsemo chionsi bagasiria obogima bwabo.
1MA 9:18 Omoerio Yuda omonyene agaitwa erio abanto baye bonsi bagatama.
1MA 9:19 Yonathani na Simioni bakabogoria omobere oye na koyotindeka ase chimbeera chi’echisokoro chiabo agwo Modeini.
1MA 9:20 Bagaikaransa agwo ase embeera na komoreera Yuda. Abaisraeli bonsi bakamoreera ase amatuko amange bagoteeba:
1MA 9:21 “Inaki omonyanguru agwa ere orenge omotooria bwa Abaisraeli!”
1MA 9:22 Amakora ande a Yuda, esegi arwanete, oboremu bwaye, na okobua kwaye okonene tibianyaarete koriikwa egekogera biarenge ebiinge mono.
1MA 9:23 Magega yogokwa kwa Yuda, abatwambu baria batabwatete amachiiko bagachaaka kororekana kera ensemo ase ense ya Yudea na ababe bonsi bakarorekana naende.
1MA 9:24 Ase engaki eyio, enchara enene ekaba ase ense na ense engima ekaba ase ensemo ya ababe abwo.
1MA 9:25 Erio Bakide ase ogwancha akabachoora abanto abwo ababe korwa ase Abayahudi babe abarain b’ense.
1MA 9:26 Erio bakabarigia abasani ba Yuda na kobaira ase obosio bwa Bakide. Bakide akabachaanda na kobairania inse kegima.
1MA 9:27 Engaki eyio nigo yarenge e yogochaandwa na obororo obonge kobua ekero ababani bachaagete kobora ase egati ya Abaisraeli.
1MA 9:28 Erio abasani bonsi ba Yuda bakaumerana na komoteebia Yonathani:
1MA 9:29 “Korwa momura omino Yuda akwete, taratoka naende onde omogwekaine oratorae mamincha ya ababisa baito, mamincha ya Bakide amo na Abayahudi baito abwo bagotoengereria.
1MA 9:30 Ase igo reero intwe twagochoorire aye koba omorai oito na omoteneneri bwe esegi ribaga riaye erio intwe togendererie esegi yaito.”
1MA 9:31 Yonathani akabogoria oborai ase rituko erio na kobogoria ensemo ya Yuda momura omwabo.
1MA 9:32 Ekero Bakide amanyete ring’ana erio, agaetia amoite Yonathani.
1MA 9:33 Korende ekero Yonathani amanya emeroberio eyio, agatama gochia ase erooro ya Tekoa, ere amo na momura omwabo, Simioni amo na abanto baabo. Agwo bakabeeka ekambi ange neritibo ria Asifari.
1MA 9:34 (Bakide akanyoora amang’ana ayio ase rituko ri’Esabato, akaamboka orooche ere amo na abarwani baye be esegi bonsi.)
1MA 9:35 Yonathani akamotoma momura omwabo Yohana oyio orenge gokorera chiamate chi’abasikari abasabe Ababetea, abasani ba Yonathani ribaga riokogacha ebinto biabo ebinge bachete nabio ase ekiage kiabo.
1MA 9:36 Korende abanto be eamate ya Yamburi korwa Medeba bakamogwera Yohana bakamobwata na koira ebinto bionsi arenge nabio.
1MA 9:37 Ase ebiro ebike Yonathani na momura omwabo Simioni bakaigwa buna eamate ya Yamburi nigo yebegete ang’e gochengera enyangi enene. Boigo buna barabwo nigo barenge goci gotwara okorobera okonene gwokomokooba omoriakari korwa ase omochie o Nadabathi. Omoriakari nigo arenge omoiseke bw’oyomo bwa abanene ba Kaanani.
1MA 9:38 Yonathani na momura omwabo bagaetia koirania egesiomba ase engencho ya amanyinga a momura omwabo Yohana ayio aiteretwe. Barabwo amo na abanto baabo bakariina egetunwa ekemo na kwebisa.
1MA 9:39 Bakarigereria na korora abanto babogoretie chigurube bagoeta na goaka egeturi. Omonyanyaangi, abasani baye, ne eamate yaye konye bachire koumerana na barabwo. Nigo babogoretie ebirwanero naboigo bakobugia chikonu na ebinto binde biogoteera.
1MA 9:40 Agwo Abayahudi bakarwa ase obwebisero bwabo bakabagwera na kobaita abange baabo; abaminchoretie bagatama gochia ebitunwa. Abayahudi bakaira obotenenku bwabo bwonsi.
1MA 9:41 Erio enyaangi eyio akaonchoka koba ebirero na amateera yomochengo akaonchoka akaba ay’ebirero na okweumia.
1MA 9:42 Ekero Yonathani na Simioni bakoorete goakana egesiomba ase amanyinga a momura omwabo, bakairana gochia ase amatibo a Yorodani.
1MA 9:43 Bakide akanyoora amang’ana igoro yayio akoregete. Ase rituko ri’Esabato agaika na abarwani baye be esegi goika ase engegu yorooche rwa Yorodani.
1MA 9:44 Yonathani akabateebia abanto baye: “Bono goika torwane esegi yogokwa no okoba. Twaonchokananirwe mono kobua ngaki ende yonsi.
1MA 9:45 Ababisa nigo bare bosio bwaito. Magega yaito norooche. Borio na bonosi bwaito nebisarara namatibo. Ng’ai intwe toratamere gochia?
1MA 9:46 Bono saba Omonene atotoorie korwa ase chinchara chi’ababisa baito.”
1MA 9:47 Esegi egachaaka. Yonathani akarambora okoboko kwaye erio amoite Bakide. Korende Bakide akebacha agatama gochia magega ya abarwani baye be esegi.
1MA 9:48 Erio Yonathani na abanto baye bagasoa ime yorooche rwa Yorodani. Bagaaka obari goika ng’umbu erio banyaare gotama. Korende abanto ba Bakide tibaabogete kobabwatia.
1MA 9:49 Bakide agasiria abanto baye ang’e 1,000.
1MA 9:50 Magega yokoirana goika Yerusalemu, Bakide akaagacha chinyasi chintambe na ebisieri ebikong’u ase chinyomba chiaye ase omochie o Yudea: Emau, Beth-horoni, Betheli, Timunati, Farathoni, Tefoni; na ase orwaki rwa Yeriko.
1MA 9:51 Ase emechie eyio yonsi, Bakideakabeeka ebiombe bia abasikari erio barabwo babakorere bobe Abayahudi.
1MA 9:52 Agakong’ia boigo chinyomba chia Beth-zuri na Gazara naboigo eburi ya Yerusalemu. Akabeeka aroro ebiombe bia abarwani be esegi ne ebiage bie endagera.
1MA 9:53 Erio akababwata abana ba abanto basikire ase omochie na kobakora abooswa na kobasiekera ime ase eburi ya Yerusalemu.
1MA 9:54 Ase omotienyi o kabere ase omwaka o 153, Omokuani omonene, Alikimo agachiika enyasi ya ime ye Hekalu etaagorwe. Gokora boigo nigo konga buna ogosaria keria ababani bakoorete; ekero bachia gochaaka ogotagora enyasi,
1MA 9:55 Alikimo akanyoora amaakwa na emeremo egatenena. Omonwa oye okagataa agasinywa koyomumora, gokwana gose koriera abanto baye omwando.
1MA 9:56 Agakwa ore n’obosareru obonene.
1MA 9:57 Ekero Bakide anyorete amang’ana yo ogokwa okwo, akairana gochia ase omorwoti Demeturio na ense ya Yudea ekaba n’omorembe ase emiaka ebere.
1MA 9:58 Erio abakaayayu bonsi bagateeba: “Rora, Yonathani na abanto baye nigo bare n’omorembe amo nobuya. Toise komorenta Bakide aiga, ere nigo arababwate bonsi ase obotuko obomo.”
1MA 9:59 Barabwo bakageenda gokora ebigambo na Bakide.
1MA 9:60 Bakide akaimokia na abarwani esegi baye abange kegima na kibariikera amarube abobisi abasani baye bonsi bareenge ase ense ya Yudea, okobaboria bamobwate Yonathani na abanto baye. Korende barabwo tibanyaara goikerania ayio ase engencho omoroberio obo omanyekanete mapema.
1MA 9:61 Yonathani na abanto baye bakababwata abarua abwo 60 na kobaita.
1MA 9:62 Kegima Yonathani, Simioni na abarwani esegi baabo bagasooka kogenda Beth-basi ase ense y’erooro. Agwo bagachuka amatombe yechinyomba na gotenenia oborendi bwo omochie o Beth-basi.
1MA 9:63 Ekero Bakide ayanyoorete ayio onsi, agasangereria abarwani be esegi baye bonsi na kobabeeka amo bonsi baria barenge komobwatesia ase ense ya Yudea.
1MA 9:64 Erio ere akageenda na koyogwera omochie o Beth-basi korwa chinsemo chionsi. Akaagacha etinga ye esegi. Ekero esegi yagenderera ase amatuko amange,
1MA 9:65 Yonathani akamotiga momura omwabo ime yomochie, akageenda ensemo ye emegondo ase ense eyio ore nekeombe kia abanto abake igo.
1MA 9:66 Agwo Yonathani akamobua Odomera na abanto baye erio akabagwera eamate ya Fasironi ase chiema chiabo. Abwo babuetwe bakabwatana nere ase okorwana.
1MA 9:67 Ase chingaki echio echio, Simioni na abanto baye bagatama korwa ase omochie o Beth-basi bakayesamba etinga eria ye esegi.
1MA 9:68 Ase esegi eyio, Bakide akabwatwa bobe mono goika emeroberio yaye yonsi egatantanigwa. Ere akabugwa ae esegi.
1MA 9:69 Ere akababea mono Abayahudi baria bamoseemetie na komosegeta agende Yudea; akabaita abange baabo. Erio ere Bakide agaetia koirana gochia ense yaye.
1MA 9:70 Korende ekero Yonathani anyora amang’ana ayio, akabatoma abanto baye gochia ase Bakide igoro yokoroisia emeroberio ya amachiiko yomorembe na koirania abasibwa ba Boyahudi.
1MA 9:71 Bakide agaitabera gokora kobwatekana nokoboria kwa Yonathani na gotiana ase chiira buna takomokorera bobe ase obogima bwaye bwonsi.
1MA 9:72 Bakide akamoiraneria Yonathani abasibwa bonsi Abayahudi konye abwatire na kobaira korwa ense ya Yudea.
1MA 9:73 Agwo esegi egatiga korwana ase ense ya Israeli. Yonathani agakora obomenyo bwaye Mikimashi, agachaaka kobaraa Abaisraeli, na kobaseria baria ababe bonsi korwa ense eyio.
1MA 10:1 Ase omwaka o 160, Alekisanda Epifane, mosinto bwa Antioko o kane agaika Tolemai na koyoira omochie oyio. Abanto bakamoarigania nere akaba omorwoti obo.
1MA 10:2 Ekero omorwoti Demeturio anyorete amang’ana ayio, ere agasangereria abarwani esegi abange, agasooka kogenda korwana na Alekisanda Epifane.
1MA 10:3 Ase engaki eyio Demeturio akamoirera Yonathani riruube riobosaani ribwate amang’ana amange yokoebereria,
1MA 10:4 ere nigo asemeretie amonyoore na boigo koroisia omoroberio bw’omorembe amo na Abayahudi erio Alekisanda ataraika koroisia okobwatana nabwo mamincha yaye.
1MA 10:5 Demeturio akarengereria buna Yonathani nkoinyora areenge amabe onsi aria amokorerete ere na bamura bamwabo na ase egesaku ekegima kia Abayahudi.
1MA 10:6 Igo Demeturio akamoroisia Yonathani koba omobwatani nere ase esegi, akamoa okobua gwokoroisia ekeombe kia abarwani be esegi na kobaa ebirwanero. Boigo agachiika buna Yonathani aegwe abasibwa abwo basiekeire ime yeburi ya Yerusalemu.
1MA 10:7 Yonathani akageenda Yerusalemu gosooma riruube erio ase obosio bwa abanto abwo barenge ime y’eburi.
1MA 10:8 Abanto abwo bakairoka mono ekero baigwete buna omorwoti omoeire Yonathani okobua gwokoroisia ekeombe kia abarwani be esegi.
1MA 10:9 Bakamoa Yonathani abasibwa nere akabairania gochia ase abaibori baabo.
1MA 10:10 Yonathani akaroisia obomenyo bwaye obonene ase omochie o Yerusalemu. Ere agachaaka koyoagaacha boyia na koyobareera.
1MA 10:11 Akabachiika abaagachi koagaachera amagena agosungoka ase chinyasi chi’omochie na enyasi egoetanana egetunwa gia Sayoni. Ayio agakoreka boigo.
1MA 10:12 Abamenyi abwo barenge ase chiburi chiaagachetwe na Bakide bagatama;
1MA 10:13 kera omonto agatiga emeremo yaye na koirana gochia sobo.
1MA 10:14 Korende Abayahudi baria konye batigire gotunyana amachiiko bakagenderera komenya Beth-zuri; ekiagera omochie oyio noro orenge obotamero bwabo bwo omoerio.
1MA 10:15 Omorwoti Alekisanda akanyoora amang’ana igoro ye chiira chionsi Demeturio amoete Yonathani, igoro ya Yonathani omonyene, chiseegi konye arwanire, amakora aye yoboremu, na obokong’u konye ere anyoorire amo na abamura bamwabo.
1MA 10:16 Akamanya ekeene buna ere takomonyora omonto onde onga buna Yonathani. Ekaba omorwoti Alekisanda akagania amokore Yonathani koba omobwatani oye.
1MA 10:17 Eri nario riruube ere amoriikerete Yonathani:
1MA 10:18 “Omorwoti Alekisanda ase omosaani oye Yonathani, amakwania ayio!
1MA 10:19 Naigure buna aye nomonto omoremu. Ase igo aye nore noboronge bw’okoba omosaani bw’omorwoti.
1MA 10:20 Ase rituko eri ria reero inche nagochoorire koba Omokuani omonene ase egesaku kiao, na nigo orarokwe Omosaani bw’Omorwoti. Aye noobe omobwatani oito oratoe ogokoonya.” Amo neriruube erio, omorwoti akamotomera Yonathani eyanga emonyiinga amo negutwa yetaabu.
1MA 10:21 Ase omotienyi o gatano na kabere omwaka o 160, ase rituko rinene riebigutu, Yonathani akeboyia emiambaro eyio yo Omokuani omonene. Akaroisia ekeombe kia abarwani be esegi na kobaa ebirwanero ebinge.
1MA 10:22 Ekero Demeturio aigwete ayio, akegosa ase omoyo oye erio agateeba:
1MA 10:23 “Ninki togokora bono? Twamotigire Alekisanda gototang’anera na gokong’a ase okoroisia obosaani na Abayahudi!
1MA 10:24 Bona nainche nigo nkobariikera Abayahudi riruube riobosani. Nimbariere chiira chiokobaa oborai ao ao, erio barabwo bang’e ogokoonya ebiro binde bionsi erabetererie.”
1MA 10:25 Erio akariika: Omorwoti Demeturio, ase egesaku kia Abayahudi, Amakwania ayio!
1MA 10:26 Intwe ntore nomogooko koigwa buna mwatunyanire okobwatana gwaito. Inwe mwatigaire koba abegenwa ase tore nabo buna inwe timorabwatana na ababisa baito.
1MA 10:27 Ekero eraabe buna inwe mwagendereire koba abegenwa ase tore, intwe ntobae ekeegwa ekenene.
1MA 10:28 Intwe intobaruuserie ebango enyinge na kobaa ogwanchererigwa ase ebinto ao ao.
1MA 10:29 Ase riruube eri, natugutire ebango yomotwe, n’eyomonyo nechibaango chinde chiechingeencho chinde.
1MA 10:30 Boigo, gochaakera ase rituko eri ria reero, inche nabaruuseirie okong’akana gw’enseemo eyemo ya isato yokogesa kwaino gwechintetere na ekeng’ese ase okwama kwa amatunda. Gochakera rituko eri kogenderera, inche tingotura ogoakana okwo korwa Yudea nechinsemo isato chiria chiabwatanetigwe na Yudea korwa Samaria amo na Galili.
1MA 10:31 Yerusalemu amo ne ebichie biaye bionsi inabimanyekane buna omochie omochenu na oro tokoganerigwa korua ebaango ende yonsi.
1MA 10:32 Korwa reero inche tindi nokobua ase eburi ya Yerusalemu; nayobeekire inse yoborai bw’Omokuani omonene, oyio boigo oraabe nokobua gwokomochoora onde bwensi ere omonyene araanche koba omorendi aroro agwo.
1MA 10:33 Inche nabaigoreire abasibwa bonsi be esegi bare ande onsi ase oborwoti bwane. Abwo bonsi babeirwe korwa ase chibaango nonya nebaango ase chitugo chiabo.
1MA 10:34 Tari Omoyahudi nonya n’oyomo ande onsi ase agotooka oraruusigwe ebaango ase rituko ri’Esabato, ase amatuko amanene y’omotienyi, oboyia bw’omotienyi na ase amatuko ande amanene. Boigo, ebaango tegosangererigwa ase amatuko atato magega na motwe ya amatuko ayio amanene.
1MA 10:35 Ase amatuko ayio onde tagwancherwa kobatura ase amaakano gose kobachaanda ase enchera ende yonsi.
1MA 10:36 Abayahudi goika 30,000 mbancheire kweriika ase ekeombe gieseegi kiomorwoti nabarabwo mbaakanwe buna abasikari bande b’omorwoti.
1MA 10:37 Ase egati yaabo nabo baranyare kobeekwa ase chiburi chinene chi’omorwoti na abande koegwa obonene ao ase eserekari. Abarai na abanene baabo inababe Abayahudi bamwabo nabo barabwo inabaancherwe gotunyana amenaria na amachiiko abo buna omorwoti boigo ancherete abanto ba Yudea.
1MA 10:38 Chinsemo chiria isato chi’ense ya Samaria chibwatanetigwe na Yudea, inachibarwe koba ensemo ya Yudea na kobekwa inse yobobui bw’Omokuani omonene.
1MA 10:39 Ebitoki bi’omochie Tolemai ne endemero yaye inabikore emeremo yokogendereria Hekalu ya Yerusalemu.
1MA 10:40 Boigo nariire eira yokorua ebiegwa 15,000 bi’efeta kera omwaka korwa kera ensemo ebwatekanete yekegancha kiomorwoti.
1MA 10:41 Omobaro bwonsi bwogokoonya bwefeta korwa ase eserekari, eyio inwe totanyaarete korwa ase emiaka ya magega, neakanwe kegima korwa bono na kogenderera erio ekoonye emeremo ye Hekalu.
1MA 10:42 Komenta nayio, titori gochia gotura ebing’ese biria 5,000 bi’efeta korwa ase okonyoora gwe Hekalu. Efeta eyio nigo ebatungetie abakuani baria bagokorera Hekalu.
1MA 10:43 Onde bwensi oriete kende gionsi agoturwa nomorwoti gose obwate ogoturwa egento kende gionsi, ekero araabe otameire Hekalu ya Yerusalemu gose ase ensemo eyemo ende yonsi ye Hekalu eyio, goika ere aberwe na koegwa enibo yaye ere ande onsi ase oborwoti bwane.
1MA 10:44 “Rigori riokoagaacha Hekalu ase oboyia inariakanerwe korwa ase ekegancha kiomorwoti.
1MA 10:45 Boigo, oboagaachi oboyia na okobareera ase chinyasi chia Yerusalemu na ase emechie emechoore ime ya Yudea, nigo biraabe bigoakanerwa korwa ase ekegancha kiomorwoti.”
1MA 10:46 Ekero Yonathani amo na abanto baye baigwete ebirengererio ebio bi’omorwoti Demeturio, bagasinywa kobiegena gose kobiitaba ase engencho bainyorete buna ere abakorerete bobe na kobatiringera inse goetania ekerengo.
1MA 10:47 Barabwo bakabwatana na Alekisanda, ekiagera ere abeete oyo bw’eritang’ani korwa ebirengererio bi’okobwatana na barabwo ase omorembe; bagatigara koba ababwatani nere goika ekero ere akwete.
1MA 10:48 Omorwoti Alekisanda akaroisia ekeombe ekenene na kweroberia korwana na Demeturio.
1MA 10:49 Korende ekero abarwani esegi ba abarwoti abwo babere baumeranete ase esegi, abarwani esegi ba Alekisanda bagekiora bagataama. Erio Demeturio akabamonyokia na akabua esegi.
1MA 10:50 Nonya nabo, Alekisanda akarwana ogokwa nokoba goika risase rikarimera na Demeturio agaitwa ase rituko erio.
1MA 10:51 Erio Alekisanda agatoma amang’ana gochia ase Tolemai o gatano narimo omoruot o Misiri agoteeba iga:
1MA 10:52 “Inche nairanire ase borwoti bwane na goikaransera ekerogo kiobonene giechisokoro chiane. Namobuire Demeturio na goonchora eserekari na bono ense nigo ere ase amaboko ane.
1MA 10:53 Ee inche nigo namorwanetie goika nkamobua ere amo na abarwani baye be esegi, erio inche ngaikaransera ekerogo kiobonene kioborwoti bwaye.
1MA 10:54 Bono inche ninde nokogania gokora okobwatana kwobosaani naye; ing’a omoiseke oo inche imonywome, nainche ninkoe aye amo nomoiseke oo ekeegwa kebaisaine inwe mwensi.”
1MA 10:55 Omorwoti Tolemai akamoiraneria: “Erio nigo riabeete rituko riomogooko, ekero kwairanete ase ense yao na kogeikaransera ekerogo kiobonene giechisokoro chiao!
1MA 10:56 Inche nancheranire nokoboria kwao, korende tiga ritang’ani tororane inche amo naye ase omochie o Tolemai, agwo inatoigwane nainche ninkonywomerie omoiseke one.”
1MA 10:57 Igo ase omwaka 162, Tolemai nomoiseke oye, Kileopatura bagasooka korwa Misiri na goika Tolemai.
1MA 10:58 Omorwoti Alekisanda akaumerana nabarabwo, nere Tolemai akamonywomeria Alekisanda omoiseke oye Kileopatura. Enyangi egachengerwa agwo Tolemai ase omogooko kobwatekana nobonene amo nechingeencho chia abarwoti.
1MA 10:59 Erio omorwoti Alekisanda akamoriikera Yonathani riruube achiche barorane amo nere.
1MA 10:60 Yonathani akageenda Tolemai nesiko na koumerana na abarwoti abwo babere.
1MA 10:61 Ase ebiro ebio ekeombe ekemo kia Abayahudi bamwangete Yonathani kegataka komorentera Yonathani esegi. Gekamorentera amasoero nokwemurungania ase are korende omorwoti Alekisanda akaanga kogetegerera.
1MA 10:62 Ere Alekisanda agachiika Yonathani aaborigwe chianga chiaye na koboyigwa chianga chi’oborwoti chiimonyinga. Ayio agakoreka boigo.
1MA 10:63 Naboigo omorwoti akamoikaransia Yonathani ensemo yesiko ang’e nere. Erio akabateebi abanene baye, “Mobogorie Yonathani momotaarie goika omochie omonene na koraria buna monto onde tancheiri komosoera Yonathani ase ing’ana rinde rionsi, na monto onde bwensi tabaisa goteema komorosia ase engencho ende yonsi.”
1MA 10:64 Ekero okorari okwo kwabete na baria bonsi baroberetie komosoera barooche buna Yonathani aeirwe esiko na koimokererigwa igoro boigo kobekerwa egutwa yoborwoti, bagatama.
1MA 10:65 Omorwoti akagenderera koa Yonathani esiko goika akamobeka ase omobaro bw’eritang’ani ase “Abasani b’omorwoti,” na komokora koba omochiki bw’eseegi omogabana ase orogongo rwaye.
1MA 10:66 Erio Yonathani akairana gochia Yerusalemu, ore n’omogooko omonge n’okonyoora okonene.
1MA 10:67 Ase omwaka o 165 Demeturio o kabare mosinto o Demeturio bw’eritang’ani, akarua Kirete na goika ase ense yechisokoro chiaye.
1MA 10:68 Ekero omorwoti Alekisanda anyoorete amang’ana ayio, akegosa mono, akairana gochia Antiokia.
1MA 10:69 Erio Demeturio akamochoora Apolonio koba omogabana bw’orogongo rwa Siiria. Apolonio akaroisia ekeombe ekenene kia abarwani baye be esegi na kobeeka ekambi ang’e nomochie o Yamunia. Erio akamotomera Yonathani Omokuani omonene amang’ana akobwatia:
1MA 10:70 “Aye naye bweka orachiche goteema gotorwania. Ninki rende gekogera aye ogendererete gokora ogweatanana agwo ase ebitunwa naye tobwati onde ogokobwatesia?
1MA 10:71 Onye ekeene aye bwegenete abarwani bao be esegi, tirimboka goocha aiga ense omweya erio torengane chinguru. Ring’ana rireo neri buna ebiombe bionsi bia abarwani be esegi ase emechie nigo bire magega yane.
1MA 10:72 Aye mbwemanyere buna inche ning’o na abasani baane mbarabi naboigo nomanye buna tokobua kende ase obosio bwaito. Baria bagotangarete aye babeire bagoitwa ase riroba riabo abanyene;
1MA 10:73 inaki aye orasemerie kobabua abariini chibaarasi baane amo na abarwani esegi baane bengeencho eye inche mbwate ase ense eye yomweya? Oinyore inse aiga taiyo amagena gose ebigena bikogoto oranyaare aye kwebiserera boigo tobwati enchera oratamere.”
1MA 10:74 Ekero Yonathani anyoorete amang’ana ayio korwa ase Apolonio, akabea mono. Agachoora abasikari 10,000 korwa Yerusalemu na Simioni momura omwabo nere akarenta abasikari bande. Ebiombe ebio
1MA 10:75 bikabeeka ekambi isiko ya Yopa. Abanto b’omochie oyio bakanga kobaigorera basoe ase omochie oyio egekogera ekeombe kia abarwani esegi ba Apolonio nao barenge ime agwo. Yonathani agachaaka esegi.
1MA 10:76 Abanto b’omochie oyio bakaba nobwoba, bakaigora ebisieri bi’omochie. Yonathani akayoira omochie o Yopa.
1MA 10:77 Ekero Apolonio aigwete aria agendererete, akabogoria abarwani baye be esegi be chibaarasi 3,000 na abasikari abange bagochira amagoro akageenda Ashidodi, buna ere agendererete ase orogendo rwaye. Ere kagendererete gwetogeria abarwani baye be chibaarasi, agasuka motwe goika ense yomweya.
1MA 10:78 Yonathani akamobwatia Apolonio goika Ashidodi ne esegi egachaaka.
1MA 10:79 Kani Apolonio nabwate abarwani baye be esegi be chibaarasi 1,000 abisete korwa magega.
1MA 10:80 Goika agwo konye Yonathani tamanyete buna otegeirwe. Ekaba mobasokano abarwani baye be esegi bakaonchokanwa. Erio chinsara chi’ababisa chikabatonyera korwa igoro buna embura korwa mambia goika mogoroba.
1MA 10:81 Nonya nabo, abarwani ba Yonathani be esegi bagatenena bokong’u, buna ere abachiigete goika abariini chibarasi ababisa bagachaaka kogoya.
1MA 10:82 Goika ekero abariini chibaarasi abwo bagoya kegima, Simioni akaoroka ase egetii gieseegi ore ne ebiombe bia abarwani baye be esegi. Ere akabagwera rimo rioka na kobabua abarwani be esegi ba amagoro ababisa erio barabwo bakang’ea gotama chimbero.
1MA 10:83 Abariini chibarasi abwo bachong’ononete ase egetii giosi gieseegi, bagatama gochia Ashidodi, agwo na barabwo bakebisa ase Hekalu ye enyasae yaabo ekorokwa Beth-dagoni.
1MA 10:84 Korende ere Yonathani akayosamba omochi o Ahidodi boigo ne Hekalu ya Beth-dagoni, akabaita na kobasamba abwo bonsi batamete gochia aroro. Boigo akayesamba emechie yabebekaine na koyesakora.
1MA 10:85 Ase rituko erio, abanto goika 8,000 bagaitwa goetera ase omoro gose omorero.
1MA 10:86 Magega yayio Yonathani agasoka akageenda na kobeka ekambi yaye Asikeloni, na abanto b’omochie oyio bagasooka komoarigania nomochengo omonene.
1MA 10:87 Yonathani na abanto baye bakairana Yerusalemu na abooswa abange.
1MA 10:88 Ekero omorwoti Alekisanda anyoorete amang’ana ayio, akamoa Yonathani esiko enene kobua.
1MA 10:89 Akamotomera egetita gietaabu buna engencho ere ase omorwoti komokorera omorwoti onde boigo akamoa omochie o Ekironi ne chitaano chiaye.
1MA 11:1 Omorwoti Tolemai o gata’narimo agasangereria ekeombe kia abarwani be esegi abasikari abange kobua omukenye o nyancha akaarigania ne chimeri chinyinge. Ekerenga kiaye nigo kiarenge okomobwata Alekisanda, aire oborwoti bwaye na kwementera ere omonyene ase arenge kogaamba.
1MA 11:2 Igo ere akagenda Siria na kobarira chiira gokora omorembe ase abanto agwo. Abamenyi ba Siria bakamoigorera ebisieri na koarigania. Omorwoti Alekisanda nere obachiigete gokora boigo ekiagera Tolemai omonywomerete.
1MA 11:3 Korende ekero Tolemai ageenda Irianyi agaeta kagotiga ekeombe kia abasikari kera ase.
1MA 11:4 Ekero aika Ashidodi, abanto bakamworokia ritombe rie Hekalu ya Dagoni eyio yasambetwe nomorero na ogosaria gwonsi gwakoretwe Ashidodi ne chinsinyo chiaye. Ebitondo nigo biatindigaine kera aase. Emebere ya abanto abwo baitetwe na Yonathani nigo yarareranete mbarabare ase enchera egoeta Tolemai.
1MA 11:5 Abanto bakamotebia boigo amabe Yonathani akorete bare nogosemeria buna ere nabekerwe amamocho; korende takwana gento kende.
1MA 11:6 Yonathani akagenda nobonene kororana na Tolemai. Bagakwanania na koraara agwo.
1MA 11:7 Yonathani akamokooba goika orooche rwa Eleuthero erio ere akairana gochia Yerusalemu.
1MA 11:8 Ase enchera eyio yobong’ainereria Tolemai akenyoorera emechie yonsi engegu yenyancha goika ekiambokero gia Selukia.
1MA 11:9 Korwa agwo Tolemai akamoirera omorwoti Alekisanda amang’ana yokomoteebia iga: Tiga intwe tokore okobwatana kwomorembe. Bono iga omoiseke one n’omokungu bwa Alekisanda. Korende inche nimoire na gokomonywomeria erio inche ningokore obe omorwoti ase oborwoti bwa iso.
1MA 11:10 Nigo ngweitia eki kiagerete inche inkamoa Alekisanda omoiseke one, ekiagera ere nigo akorigia chinchera chiokong’ita.
1MA 11:11 Tolemai akamomochia Alekisanda ase enchera eyio ekiagera ere nigo atagete amoure oborwoti bwaye.
1MA 11:12 Erio ere akamoura omiseke oye na komonywomeria Demeturio; agasiria oboamate bwonsi na Alekisanda na igo obobisa bwabo bokaba maiso marore.
1MA 11:13 Tolemai agasoa Antiokia na kwebogoreria oborai bwa Asia; igo akaba omorai o Misiri na Asia.
1MA 11:14 Ase ebiro ebio omorwoti Alekisanda nigo arenge Kilikia, ase engencho babwate chiburuburu.
1MA 11:15 Korende akero aigwete igoro ogouchanana gwa Tolemai, agasooka kegima na komogwera Tolemai. Ase obokoonyi bwa abarwani be esegi abange abwate, Tolemai akamoengera na komobua Alekisanda kegima.
1MA 11:16 Alekisanda agatama gochia kwebisa Arabia,
1MA 11:17 korende Omoarbu oyomo okorokwa Sabidieli akamonacha omotwe na koyoirera Tolemai.
1MA 11:18 Ase amatuko abere abwatetie, Tolemai nere agakwa naboigo abasikari baye atigete ase chiburi ao ao bagaitwa na abanyene emechie eyio.
1MA 11:19 Erio Demeturio o kabaere akaba omorwoti ase omwaka o 167.
1MA 11:20 Ase amatuko ayio ayio Yonathani agasangereria abanto ba Yudea erio koyerwania eburi ya Yerusalemu. Barabwo bakaroisia chitinga chinyinge chiiogokorera esegi ase ebiro ebio.
1MA 11:21 Korende Abayahudi bande abwo bagechete egesaku kiabo abanyene, bakabasareria ase okogenda ase omorwoti Demeturio o kabere buna Yonathani nigo ere anaaretie eburi ya Yerusalemu.
1MA 11:22 Ekero Demeturio aigwete aya ere akagechigwa mono goika akang’anyia obomenyo bwaye obonene goika Tolemai. Erio akamoriikera Yonathani riruube na komotebia atige koyonaaria omochie o Yerusalemu na ageende kororana nere agwo Tolemai ase obwango.
1MA 11:23 Ekero Yonathani anyoorete amang’ana ayio, akabachiika abanto baye babeo ase okoyonaaria omochie o Yerusalemu. Erio ere akabachoora bake korwa ase abarai na abakuani ba Abayahudi bamokoobe. Ere taegerera obogima bwaye
1MA 11:24 akagenda Tolemai ase omorwoti na komoirera chianga, chifeta ne etaabu amo nebiegwa ebinge. Omorwoti akamogookera mono.
1MA 11:25 Nonya yarenge buna abasaria gete konye bamosoereire na komobekera Yonathani amamocho,
1MA 11:26 omorwoti akamokorera Yonathani buna abarwoti bande abatang’ani konye bamokoreire. Ere akamoa esiko ase obosio bwa abaseemia baye bonsi,
1MA 11:27 na komotenenia buna Omokuani Omonene ase ekerogo kiaye keria abwate agwo omochakano, akamoimokereria igoro kegima ase omobaro bwa “Abasani bo Omorwoti.”
1MA 11:28 Erio Yonathani akamosaba omorwoti atugute okorwa ebango ase abanto ba Yudea n’echinsemo chiaye isato chia Samaria. Yonathani akamoriera eira yokomoa omosomogooko oyomo bwe ekerengo gie chitaabu chikiro 10,000 ekero abaruseirie ebango eyio.
1MA 11:29 Omorwoti agaitaba na komoriikera Yonathani riruube riogoikerania eira eyio buna ekobwatia:
1MA 11:30 Omorwoti Demeturio, ase omomura omwabo Yonathani na momura omwabo amo na abanto bonsi be egesaku kia Abayahudi: Amaiga ayio!
1MA 11:31 Aiga inche nigo nkobwatania ase amang’ana aao na ensemo yeriruube namoriikerete oyominto Lasithene igoro yao.
1MA 11:32 Omorwoti Demeturio ase omosike oyominto Lasithene: Amaiga ayio!
1MA 11:33 Inche naetirie gokea egesaku kia Abayahudi okwaberwa kwa amang’ana gete ase engencho barabwo nabasaani baito abeegenwa naende nigo babwatete buya ensemo yabo yamachiiko yokobwatana gwaito kwomorembe.
1MA 11:34 Inche nancheranire buna egesaku kia Abayahudi nkere noboronge ase ense ya Yudea ne chinsemo chiaye isato chia Afairema, Luda na Rathamini eyio bono ekong’anyigwa korwa Samaria gochia Yuda ero amo ne endemero yonsi etungetie chingingo echio. Bonsi abwo barabe bakorwa ebing’wanso biabo ase omochie o Yerusalemu tibakoba bakomoruera omorwoti ebaango eyio omorwoti erenge kobarusia ase kera omwaka agwo omochakano korwa ase rigesa riechinyeke na amatunda: ebango eyio bono nigo eraabe kegokoonya emeroberio ye Hekalu.
1MA 11:35 Boigo inche inkobaruseria nde ogoakana gwonsi koria nkobatura ase ensemo ya ikomi, ebango na amaakano ande yengeencho.
1MA 11:36 Ebingese bionsi bie riruube eri nigo birabeo bitari koonchorerigwa kare na kare.
1MA 11:37 “Bono rora buna riruube eri riariikirwe buya ase obwegenwa na egesamunye ekio kiabekirwe ase amaboko a Yonathani, erio kebeekwe ase agwenerete igoro ase egetunwa gie Hekalu, ase kerarorekane maiso marore ase abanto bonsi.”
1MA 11:38 Ekero omorwoti Demeturio aroche buna ense yategereire inse yoborwoti bwaye, na buna ere tabwati naende abanto bakorwana nere, akabuna ebiombe bia abarwani be esegi bionsi na kobairania gochia inka abasikari baye bonsi otatiga baria akomboete korwa ase ebisinga bia Bogiriki. Ogokora okwo gokabagechia abasikari bonsi abwo bariikire na abarwoti abwo bamotang’anerete Demeturio, na ase engencho bono batarenge nenchera yokwenyorera eng’eria barabwo bakamogecha omorwoti.
1MA 11:39 Turifo oyio agwo ritang’ani orenge ase omorwoti Alekisanda, ekero arooche abasikari bonsi bakwemurungania ase engencho ya Demeturio, akamochira Imalikue omwarabu oyio omorerete na komorenda Antioko mosinto bwa Alekisanda.
1MA 11:40 Turifo aba agwo ase ebiro ebitambe ase okomosorora Imalikue amotigere omwana oyio omoke bwa Alekisanda erio ere amokore koba omorwoti ase ribaga ria ise. Boigo er akamomanyia Imalikue kwobwatekana na amakora a Demeturio, na buna abasikari bamogechete.
1MA 11:41 Ase chingaki echi Yonathani akamotomera amang’ana omorwoti Demeturio komosaba arusie ebiombe bia abasikari baye korwa ime ase eburi ya Yerusalemu amao nebichi binde bia Yudea ekiagera barabwo barenge kobachaanda Abayahudi.
1MA 11:42 Demeturio akairaneria: “Inche ninkore okogania kwao, na ekero ebiro biraabe ebiya, inche ninkoe esiko enene kegima.
1MA 11:43 Korende bono nigo ngokoboria ondetere abasikari baranwanerere ekiagera abaane bonsi banyangire.”
1MA 11:44 Erio Yonathani akaira abasikari ebiata 3,000 goika Antiokia. Omorwoti akagooka mono ekero barabwo baigete,
1MA 11:45 ekiagera konye omsangererekano bwa abanto 120,000 babwatanire bamoite omorwoti.
1MA 11:46 Erio omorwoti agatama korwa ase enyomba yoborwoti, ekero abanto babwatete chinchera chi’omochie na gochaaka chiburuburu.
1MA 11:47 Agwo omorwoti akarangeria abarwani esegi ba Boyahudi bamokoonye na barabwo bagaikerana bwango bagoeta omochie ase omochie na kobaita abanto goika ekerengo gie chilifu rigana erimo (100,000).
1MA 11:48 Barabwo bakamotooria omorwoti korende bakoyosakora koyobeka omochie oyio omorero.
1MA 11:49 Ekero abanto barooche buna Abayahudi bayogomirie omochie kegima, bagakwa omoyo erio bakamochiera omorwoti na komosorora bagoteeba:
1MA 11:50 “Koranche otoe intwe omorembe na otenenie ogoita kwa Abayahudi ase tore na omochie oito.”
1MA 11:51 Abaengereria abwo bakabeeka ebirwanero inse na koimokereria amaboko abo igoro. Omorwoti na abanto bare inse yaye bagatwara amasikani amanene ase Abayahudi. Erio Abayahudi bakairana gochia Yerusalemu bating’ete obonge bwa abooswa.
1MA 11:52 Ekero omorwoti Demeturio aboigete naende ase oborwoti bwaye, na boigo ense yonsi egatwara omorembe,
1MA 11:53 akabuna chiira chiaye chionsi na konacha oboamate bwaye na Yonathani; ribaga riokomoa esiko buna yagwenerete koba, ere na komororeria bobe kegima.
1MA 11:54 Magega yebiro ebike, Turifo akairana amo nomwana oria Antioko, akamobekera ekegowa na komobeeka ase ekerogo kioborwoti.
1MA 11:55 Abasikari baria bonsi batigetigwe emeremo bakamobwatesia omorwoti omoyia. Bakamorwania Demeturio esegi na komobua erio ere agatama.
1MA 11:56 Turifo agachiira chinchogu chi’eseegi na koyoira omochie bwa Antiokia.
1MA 11:57 Omorwoti omosae Antioko akamoriikera Yonathani na komwanchera ase ekerogo kiaye ki’Omokuani omonene na ekio obonene bwe chingongo chiria inye, akamochoora koba “Omosaani bw’Omorwoti”.
1MA 11:58 Akamotomera ebibekerero bitaabu biogokorera emeremo ase emesa, akamoa ribaga riokonywera ebikobe bi’etaabu, kweboyia chianga chi’oborwoti na kobeeka omootoro bw’etaabu.
1MA 11:59 Boigo akamochoora Simioni momura omwabo Yonathani koba omogabana bwenseemo yonsi korwa egetunwa gia Turo goika chimbeebe chia Misiri.
1MA 11:60 Erio Yonathani agaeta gati yemechie emenene ya Siria, abarwani be esegi bonsi ba siria bakabwatana nere. Ekero aigete Asikeloni, abamenyi b’omochie oyio bakamoarigania na komoa esiko enene.
1MA 11:61 Akarwa agwo, akageenda Gaza korende abamenyi ba aroro agwo bagasieka, ebiita biabo na komosiekera isiko. Erio Yonathani akayogitera omochie oyio akayobeeka omorero na koira emechie yarenge ase chinsinyo chiaye.
1MA 11:62 Erio abanto ba Gaza bakamosaba omorembe, nere akaroisia omoroberio bw’omorembe. Ere ekababogoria abana bonsi ba abarai na kobaira Yerusalemu erio barabwo bae abooswa.
1MA 11:63 Yonathani akaigwa buna abanene ba Demeturio konye baikire Kadeshi, Galili, amo na abarwani be esegi abange mono erio bamorusie Yonathani ase obonene bwaye.
1MA 11:64 Ere akamotiga momura omwabo Simioni ase ense ya Yudea na kogenda korwana na abarwani be esegi ba Demeturio.
1MA 11:65 Simioni akayonaaria omochie o Beth-zuri na koyorwania esegi ase ebiro ebitambe.
1MA 11:66 Erio abamenyi ba aroro bagasaba amachiiko yomorembe, nere Simioni agaitaba. Ere akayoira omochie oyio, akabaseria abanyene na kobeeka aroro ekeombe kiaye kia abasikari.
1MA 11:67 Yonathani amo na abarwani be esegi baye bakabeka ekambi yaabo ase chingegu chi’enyama ya Genesareti. Mambia chuni botarakiamoka, akabaraa abarwani be esegi baye goika ense yomweya ya Hazori,
1MA 11:68 agwo ase ensemo enene ya abarwani be esegi ba isiko barenge gosuka gocha erio bamorwanie. Kani omobisa konye obisire ekeombe kende kia abarwani be esegi gekona konyenyeka ime yebitunwa, erio bakaumerana obosio ase obosio.
1MA 11:69 Abasikari abwo bebeisete bagasoka na gochaaka korwana.
1MA 11:70 Abarwani be esegi ba Yonathani bakaonchoka gotama. Tatigara onde bwensi otataiga abanene babere: Matathia mosinto bwa Abisalomu na Yuda mosinto o Kalifi abateneneri be esegi.
1MA 11:71 Yonathani agachweria chianga chiaye ase obororo, akeaka orotu rwa amaroba ase omotwe oye agasaba.
1MA 11:72 Ere akairana ase esegi na korwania ababisa goika bagatama.
1MA 11:73 Ekero abasikari baye abwo konye batamire baroche ayio, bakairana na kobwatana nere kobamonyokia ababisa. Bakabamonyokia goika bakabasoyia ase ekambi yaabo ya Kadeshi, erio bakaira ekambi eyio.
1MA 11:74 Abasikari ba ababisa abwo batari inse ya 3,000 bagaitwa ase rituko erio. Erio Yonathani akairana goika Yerusalemu.
1MA 12:1 Ekero Yonathani arooche amang’ana abeire amaya asare, ere agachoora abatomwa erio bagende Rumi kobokia obwanchani na abanto ba Rumi.
1MA 12:2 Ere boigo agatoma amarube abwate amang’ana yokogania okwo goika Siparta ne chinsemo chinde.
1MA 12:3 Abatomwa abwo bakagenda Rumi agwo ase baariganetigwe negeikaranso ekenene kia abagaaka. Bagateeba: Ere Yonathani Omokuani omoneneamo na egesaku gionsi kia Abayahudi batotomire erio tonyaare kobokia oboamate boria bwaito bw’eritang’ani na Abaroma.
1MA 12:4 Abaroma bakabaa amarube yokobamanyekania ase kera omonene ba kera ense erio banyore ogwancherwa kwogoeta na koirana gochia sobo ase obuya.
1MA 12:5 Eri nario riruube Yonathani abariikerete Abasiparta:
1MA 12:6 “Omokuani omonene Yonathani, ase Egeikaranso Ekenene giense, abakuani bonsi, na abanto bonsi ba Yudea, ase abaminto ba Siparta: Amaiga ase more.
1MA 12:7 Ase amatuko a magega, omorwoti oino erio namoriikerete Omokuani oito omonene Onia, komomanyia buna ebisaku ebi biaito mbire noboamate buna riruube eri rimanteranetigwe rikoorokia.
1MA 12:8 Erio Onia akamoarigania omotomwa oria na amasikani amanene na koiraneria riruube riaino koraria maiso marore oboamate nobosaani bore gati yaito.
1MA 12:9 Nabo bono nonya titori noboamate buna obwo, ase engencho chinguru chiaito chikorwa ase amariiko amachenu ayio are ase amaboko aito,
1MA 12:10 bono nigo tokobariikera ase okobokia oboamate bwaito bw’obosani na obomwabo tore nabwo amo nainwe. Titotageti gosaria oboamate bwaito; emiaka nemenge yaetire korwa twanyorete riruube riaino.
1MA 12:11 Intwe nigo tokobainyora kera engaki ekero tobwate ribaga: ase amatuko aito amanene na ayande agwenerete, ase chisadaka na amasabo aito, buna eganeirie abamwabo koinyorana.
1MA 12:12 Boigo nomogooko oito buna inwe mwenyoreire ogkiina.
1MA 12:13 Korende intwe twabeire togotwara obokong’u ne emechando boigo chiseegi kera engaki, ase engencho ebisaku bitoetanaine biabeire bigotorwania.
1MA 12:14 Ase chingaki echio chi’eseegi intwe titwaganetie kobachaanda inwe gose abande ase abasani baito.
1MA 12:15 Ekiagera obokonyi bwaito nigo bokorwa ase Omonene, ere oyionotobuereire ababisa baito na gototooria korwa ase chinchara chiabo.
1MA 12:16 Nigo twabachorire Numenio mosinto bwa Antioko na Antipata mosinto o Yasoni, na kobatoma Rumi kogenda kobokia obosani na okobwatana gwaito na Abaroma.
1MA 12:17 Boigo twabatomire baike ase more na korenta amaiga aito boigo riruube eri rigokwanera okobokigwa kwoboamate bwaito bw’obomwabo.
1MA 12:18 Intwe twasemeirie buna intonyoore amairanerio ase riruube eri.”
1MA 12:19 Eri rikobwatia neriruube riaino ritang’ani gochia ase Onia:
1MA 12:20 “Omorwoti Ario o Siparta ase Omokuani omonene Onia, amaiga ayio.
1MA 12:21 Nigo yarorekanire ase amariiko gete buna intwe Abasiparta amo nainwe Abayahudi ntobwate oboamate, naboigo buna ebisaku biaito bibere na ababiare ba Aburahamu.
1MA 12:22 Ase engencho twamanyire ayio, twabasabire komoranche inwe motoe amang’ana aino.
1MA 12:23 Naintwe nigo tokobariikera kobamanyia buna intwe ntore ang’e gosanga nainwe chinibo chiaito amo ne chitugo chiaito ekero nainwe morakore boigo. Twabachiikire abatomwa baito babamanyie amange kobua ase amang’ana ayio.”
1MA 12:24 Erio Yonathani akanyoora amang’ana buna abanene ba Demeturio konye bachire naende bare na abarwani esegi abange ase ogocha komorwania.
1MA 12:25 Yonathani tatagete kobaa ribaga koyesoanana ense yaye. Ere akarwa Yerusalemu akageenda korwana na barabwo ase ensemo ya Hamathi.
1MA 12:26 Agatoma chiroti ime ase ekambi yababisa, chirochio chikairana na komoteebia buna ababisa nigo babwate omoroberio bw’okobaachera Abayahudi ase obotuko.
1MA 12:27 Ekero erioba riagwa, Yonathani akabachiika abasikari baye bonsi kwebeeka ang’e, nebirwanero bire koboko, ase esegi ende yonsi eratuboke mosiabano ase obotuko. Boigo akabeeka abasikari barende chinsinyo chionsi chiekambi.
1MA 12:28 Ekero ababisa baigwete buna Yonathani na abanto baye bebekire ang’e ase esegi, bagasogwa nobwoba obonene, bagatama na gotiga emerero kegwoka ime yekambi.
1MA 12:29 Yonathani amo na abanto baye bakarora emerero eyio ime yekambi korende barabwo tibamanya aria agendererete goika bogakia mambia.
1MA 12:30 Erio Yonathani agasoka kobwatia ababisa. Korende tanyara kobaikeera ekiagera baigete kwamboka orooche rwa Eleuthero.
1MA 12:31 Ekaba Yonathani agekiora akabwatia enchera ye ensemo na kobarwania Abazabadea, ekemo kiebisaku bia Abaarabu. Akababua na gosakora chinibo chiabo.
1MA 12:32 Erio akarwa agwo akageenda goika Damesiki, ase okwemanyia ensemo eyio yonsi.
1MA 12:33 Simioni nere agasooka agaeta ase ense eria akagenda motwe goika Asikeloni ne chiburi chietanaineo. Naende agekiora akagenda Yopa, akayoira omochie oyio mosiabano,
1MA 12:34 ekiagera aigwete buna abamenyi be ensemo eyio mbarenge ang’e kobatigera abasikari batometwe na Demeturio eburi ya Yopa. Simioni akabeeka ekeombe kia abasikari koyerenda eburi eyio.
1MA 12:35 Ekero Yonathani airanete akarangeria egeikaranso kia abagaaka ba abanto koroberia gochia koagaacha emechie ase Yudea,
1MA 12:36 komenta obotambe bwechinyasi chia Yerusalemu na koagaacha enyasi entambe gati yeburi nomochie, erio gwatanana eburi eyio erio ababisa tibanyaara koonia gose kogora kende gionsi.
1MA 12:37 Abanto bagakora emeremo amo ase ogokong’ia enyasi yomochie, ase engencho ensemo yenyasi ya moocha konye yagure; akayeriosia boigo ensemo yarenge korokwa Kefenatha.
1MA 12:38 Simioni nere akaywagaacha boyia omochie bwa Adida ase eraaro ya Shefela, akayokong’ia na koyobeekera ebisieri nechiboriti.
1MA 12:39 Magega yayio, turifo akaroisia chinchera chi’okomiyeria Antioko erio ere abe omorwoti o Asia.
1MA 12:40 Nonye nabo, akoboa buna Yonathani tarenge gochia gwancherana nere kobwatekana nomoroberio oyio, boigo buna ere nabo arenge gochaakia esegi erio gotanga ring’ana erio. Igo Turifo akaba okomorigia amobwate na komoita; erio ere agasoka akagenda Beth-sheani.
1MA 12:41 Korende Yonathani agasoka na kogenda komorwania agwo Beth-sheani ore na absikari bachooretwe 40,000.
1MA 12:42 Ekero Turifo arooche obonge bwa abarwani esegi ba Yonathani, akoboa gchaaka obochege.
1MA 12:43 Erio akamoarigania Yonathani ase amasikani onsi, akamomanyekania ase abaseemia baye bonsi, akamoa ebiegwa na kobachiika abaseemia baye na abasikari baye bamoigwere Yonathani buna barabwo barenge komoigwera ere omonyene.
1MA 12:44 Erio akamobooria Yonathani: “Ninki gekogera kwabachaandete abasikari aba abange iga naye nomanyete buna intwe titobwati esegi ase egati yaito?
1MA 12:45 Ninki keragere aye tobairania gochia inka? Aye chora abanto bake batigare amo naye erio aye onkobe inche gochia Tolemai. Ekero ndakoe omochie oyio o Tolemai, amo nechiburi chinde, na abasikari, na abanene baabo bonsi. Erio inche ningende inka k’obwane. Ekio nakio kiandetete aiga.”
1MA 12:46 Yonathani akamwegena. Erio ere akabatoma gochia inka abarwani baye be esegi gochia Yudea.
1MA 12:47 Agetigareria abanto 3,000; 2,000 akabatiga agwo Galili na 1,000 boka bagatigara nere.
1MA 12:48 Korende buna Yonathani achia gosoa Tolemai, abamenyi ba aroro bagasieka ebiita bi’omochie bakamobwata ere na goita bonsi baria atigarete nabarabwo.
1MA 12:49 Erio Turifo akaimokia ebiombe bia abasikari baye bagochiera amagoro na baria bakoriina chibarasi goika Galili na ase rikura ria Yesireeli gochia kobaita abasikari baria ba Yonathani batigarete.
1MA 12:50 Ase amanyinga abo, abasikari baria ba Yonathani bakamanya buna Yonathani amo na abasikari abwo atigarete nabwo babwatirwe na goitwa. Bakabeekana chinguru na kweroberia ase esegi.
1MA 12:51 Ekero abarwani aasikari ba Yonathani berobeirie gokora esegi ase okoranerera obogima bwabo, bakairana magega.
1MA 12:52 Erio abasikari baria Abayahudi bakairana Yudea bare buya, korende bare nobwoba. Egesaku ekegima gekarusia egekuuro ekenene giokomoreera Yonathani amo na ababwatani baye.
1MA 12:53 Naboigo ebesaku biabebekaine bono bigachaaka goteema kobasiria Abayahudi. Barabwo nigo bakagete buna Abayahudi tibari na morai onde gose omokoonyi oye naende. Bagateeba: “Bono tiga inwe tobaite na gosiria okoinyorwa kwabo korwa ase oboiko bw’ense.”
1MA 13:1 Simioni akaigwa buna Turifo konye osangereirie riicho rinene riabarwani esegi, erio koyerwania ense ya Yudea na koyesiria.
1MA 13:2 Akarora boigo buna abanto batengechiigwe nobwoba. Erio akageenda Yerusalemu akarangeria egeikaranso,
1MA 13:3 na goteema kobaremia abanto, ogoteeba: “Inwe imomanyete amang’ana amanene inche amo na momura ominto neamate yonsi ya tata twakorire ase engencho ya amachiiko na Hekalu. Boigo, imomanyete igoro ye esegi eyio twakorire na buna twachaandegete.
1MA 13:4 Bamura baminto bonsi baitirwe ase okorwanerera amachiiko, Hekalu negesaku kia Abaisraeli; niche bweka ntigarete.
1MA 13:5 Na bono tindi gochia korigia korwanerera obogima bwane ase chingaki chinde chionsi chi’obokong’u, ase engencho inche tinyeroochi koba omuya kobua abamura abwo baminto.
1MA 13:6 Inche ning’akane egesiomba ase engencho yegesaku kiane, Hekalu, abakungu na abana baino ekiagera ebisaku bionsi biasangererekanire amo ase obobisa erio bitosirie.”
1MA 13:7 Amang’ana ayio akabaremia abanto kegima,
1MA 13:8 nabarabwo bakairaneria ase eriogi rinene: “Aye naye bono omorai oito ase ribaga ria momura omino Yuda na Yonathani.
1MA 13:9 Gendereria esegi yaito, naintwe ng’a tokore kende gionsi keria aye oratoteebie.”
1MA 13:10 Erio Simioni akabasangereria abasikari bonsi agakora bwango gokora chinyasi chia Yerusalemu na gokong’ia oborendi bwaye.
1MA 13:11 Akamotoma Yonathani mosinto bwa Abisalomu kogenda Yopa, ere amo nabarwani esegi abange. Yonathani akabaseria abanto barenge Yopa akayoira omochie oyio.
1MA 13:12 Turifo akaimokia abarwani esegi abange akagenda gosagaana Yudea. Ere nigo amoimogetie Yonathani, momura omwabo Simioni buna omosibwa.
1MA 13:13 Simioni nigo abagete ekambi yaye agwo Adida ase arochie omweya.
1MA 13:14 Ekero Turifo aigwete buna Simioni obogoirie oborai ase ribaga ria momura omwabo Yonathani, na buna bwebekire ang’e korwana esegi amo nere, akamotomera amang’ana abwatetie:
1MA 13:15 Nigo imobeegete momura omino inse yoborendi ekiagera ere taakanete amadeni ase ekegancha kiomorwoti ase chingaki chioborai bwaye.
1MA 13:16 Bono intomere chitaabu chikiro 3,000 na abana baye babere babe abooswa erio intwe tokomoigorera ere tabaisa gotioyeria. Agwo intwe ng’a tomoigorere.
1MA 13:17 Ekiagera ere atatagete korenta obobisa ase egati ya Abayahudi, nonya omanyete buna nigo bakomong’aina, agachiika arenterwe chibeesa echio na abana babere ba Yonathani,
1MA 13:18 erio magega yaye tibacha goteeba buna: “Onye ndiria Simioni amoete chifeta na abana baria baye babere anga Yonathani tarenge goitwa.”
1MA 13:19 Erio Simioni agakora buna Turifo aboretie korende Turifo akabuna chiira chiaye na kogenderera komosiba Yonathani.
1MA 13:20 Naende Turifo akagenda motwe ase ogosagaana na koyesamba ense ya Yudea akayeetanana Yudea yonsi goetera enchera ekogenda Adora. Korende Simioni na abarwani esegi baye bakaba bakomotunyana kera ase ere arenge kogenda.
1MA 13:21 Ase ebiro ebio bionsi, Abasikari baria ababisa bareenge ime ye eburi ya Yerusalemu bakaba bakobatoma abatomwa baabo komomanyia Turifo achiche bwango ase ogoetera enchera yerooro erio abarentere endaagera.
1MA 13:22 Turifo akabaarigania abariini chibaarasi baye bonsi ase engencho yorogendo, korende ase obotuko obwo obokendu bokaba obonge mono goika agasinywa koriina egetunwa. Ere agatenenia orogendo orwo, akagenda bwoye Gileadi.
1MA 13:23 Ekero aigete ang’e na Basikama, agachiika Yonathani aitwe; Yonathani agatindekwa aroro agwo.
1MA 13:24 Erio Turifo akairana gochia bwoye.
1MA 13:25 Simioni akabatoma abanto bagende koywoyia omobere o Yonathani ere akamotindeka momura omwabo agwo Modeini omochie bw’echisokoro chiaye.
1MA 13:26 Kera oyomo ase Abaisraeli bonsi akamoreera ase obororo obonene na komokumeria ase amatuko amange.
1MA 13:27 Simioni akaagacha omorobiri bwokoinyoria igoro ase chimbeera chia ise na abamura bamwabo. Omorobiri oyio ogatubwa bosio na magega ne rigena riasenirie buya na nigo orenge kororekana korwa are.
1MA 13:28 Boigo akaagacha Emerobiri etano na ebere ase engencho ya ise, na ng’ina na abamura bamwabo bane.
1MA 13:29 Akaagacha chitinga chiogotenenia emetobwa emetambe emetambe mbarabare ye Emerobiri eyio. Na igoro ye emetobwa eyio akabeeka ebirwanero biechingeencho ao ao, erio bibe ebimanyererio bitasire kare na kare. Mbarabare yebirwanero ebio, akabeeka chimeli chikobaachwa. Abanto bonsi barenge goeta ase enyaancha nabo barenge korora ebimanyererio ebio.
1MA 13:30 Embeera eyio Simioni aagachete agwo Modeini nao ere nonya ngoika reero.
1MA 13:31 Turifo akamokorera bobe omorwoti oria omosae Antioko o gata’narimo, akamoita,
1MA 13:32 na kogamba ase ribaga riaye igo akaba omorwoti o Asia. Omorwoti Turifo akarenta obokong’u obonene aroro agwo.
1MA 13:33 Simioni agachiagaacha boyia chiburi chia Yudea agachionchokaneria chinyasi chinkong’u chire ne emetobwa emetambe, ebisieri ne chiboriti. Boigo akabeeka emonga yendagera ime yeburi.
1MA 13:34 Akabatoma abatomwa ase omorwoti Demeturio o kabere gosaba ense yaye yaberwe terwa ebaango ase engencho Turifo agendererete kobanyunyunta amanyinga.
1MA 13:35 Demeturio akairaneria ase riruube rikobwatia:
1MA 13:36 “Omorwoti Demeturio ase Omokuani omonene Simioni, omosaani bw’omorwoti, ase egesaku kia Abayahudi na abarai baye: Amaiga ayio!
1MA 13:37 Nanyorire egutwa yetaabu nerito riemokendo mwantomera, nainche nigo nde ang’e kegima gokora nainwe okobwatana kwomorembe na kobateebia abariiki baito be ebaango babaabere inwe timorwa ebaango.
1MA 13:38 Ebiteebanio biaito bi’eritang’ani biancheranirwe na chiburi mweagacheire ng’a chibe enibo yaino.
1MA 13:39 Nababeire amamocho yogotamboka okobwatana gwakoregete goika etariki ya reero, na inche nababeire ogoakana mogosabwa okwo gotigarete kwe ebaango yengeencho nechibaango chinde chionsi echio chiabeire chigosangererigwa agwo Yerusalemu goika reero.
1MA 13:40 Abayahudi bonsi bare ne chimbwa chiganeirie ase obokoreri ase enyomba yomorwoti nabo bakoriikwa. Tiga obeo omorembe ase egati yaito.”
1MA 13:41 Ase omwaka o 170, chingatare chi’okobatindachera inse abanto be ebisaku binde chikarusigwa ase Abayahudi.
1MA 13:42 Abanto bagachaaka koriika amang’ana nokobwatana kwabo ase amang’ana akobwatia: “Ase omwaka o Simioni bw’eritang’ani, Omokuani omonene, omochiki bw’eseegi na omorai bwa Abayahudi.”
1MA 13:43 Ase amatuko ayio, Simioni akabeeka ekambi eragete Gazara, akayoetanana omochie na abarwani baye be esegi. Akaroisia etinga yeseegi, agasukia orobebe goika chinyasi chi’omochie. Erio akayesagaana eyemo ye chiburi chiaye na koyeira.
1MA 13:44 Abanto barenge ase etinga eria yeseegi bagacharoka na gosoa ime yomochie na ogokururana okonene gokaba ime ya Gazara.
1MA 13:45 Abasacha, abakungu baabo, abana baabo bagatandora chianga chiabo na koriina ase chinyasi chi’omochie. Ase eriogi rinene bakamosorora Simioni achiike omorembe obe,
1MA 13:46 bagoteeba: “Otwabere gaki, totokorera buna etogwenerete intwe!”
1MA 13:47 Ere Simioni agaitaberana nabarabwo na gochiika esegi etenene. Korende ere akabarusia abamenyi bonsi korwa ime yomochie erio agachichena chinyomba chiabo echio chiabwate emegwekano yogosasiima chinyasae. Simioni na abanto baye bagasoa aroro bagoteera chingero na amateera yogotogia.
1MA 13:48 Agasokia kende gionsi kiarenge korenta ogotacheneka ase omochie na kobanchera komenya ime ase omochie oyio abanto baria barenge kobwatia amachiiko boka.
1MA 13:49 Abanto barenge ase eburi ya Yerusalemu bono nigo barenge batangire kogenda koonia gose kogora kende gionsi. Enchara enene ekababwata na abange bagakwa ase enchara.
1MA 13:50 Erio bakamosaba Simioni anchere omorembe. Simioni agancherana, akabarusia ime yeburi eyio na koyechena.
1MA 13:51 Ase rituko riemerongo ebere nagatato na ase omotienyi o kabere omwaka bwe rigana erimo na merongo eta’nebere noyomo (171), okaba omoyega omonene bwokoiraneria mbuya mono ase omochie o Yerusalemu ekiagera okwoboyia gwokoondokia kwaruusetigwe aroro. Simioni na abanto baye bagasoa ime yeburi eria bakobugia ebinubi, ebita na amakano boigo chitebe bagoteera chingeero chi’ogotogia na koiraneria mbuya mono barabwo babogoretie amato yemekendo.
1MA 13:52 Erio Simioni agachiika buna rituko erio ribe rigochengerwa kera omwaka. Agakong’ia oborendi bw’egetunwa na Hekalu, ensemo erigereranetie neburi, akayoroisia omochie o Yerusalemu oboikaro bwaye ere amo na abanto baye.
1MA 13:53 Yohana omomura oye bono konye obeire omonto omonene. Erio Simioni akamokora koba Omochiki bw’eseegi ase abarwani esegi baye bonsi, nere Yohana agaetia koba ime yomochie o Gazara.
1MA 14:1 Omwaka o 172, omorwoti Demeturio o Kabere agasangereria abarwani baye be esegi na kogenda Media gosaba obokoonyi bonde erio agende korwania Turifo esegi.
1MA 14:2 Ekero Arisake o Gata’narimo, omorwoti o Persia na Media aigwete buna Demeturio osaaganire ense yaye akamotoma oyomo bwabachiiki baye be esegi agende amo na abasikari baye bake bamobwate Demeturio na komomorentera kare moyo.
1MA 14:3 Abasikari bakabasagaana na kobabua abarwani be esegi ba Demeturio na komoira Demeturio ase omorwoti Arisake. Omorwoti akamobeka Demeturio ime ase echeera.
1MA 14:4 Ebiro bionsi Simioni arenge moyo, ense ekaba nomorembe. Nere agatakera egesaku kiaye obobui; oborai bwaye bokabagookia abanto nesiko ere anyorete ase obogima bwaye.
1MA 14:5 Ogotogigwa kw’obonene bwaye bokaba ekero airete chingegu chia Yopa, akaigora enchera yogoika ebisinga bia Mediterania.
1MA 14:6 Akamenta oboagare bwechimbebe chi’egesaku kiaye na gotwara obobui bw’ekeene ase ekerogo kiaye.
1MA 14:7 Akabairania abasibwa abange bechiseegi goocha ense yaabo; akayogambera omochie o Gazara na Beth-zuri amo neburi ya Yerusalemu. Akayechena eburi eyio na tarengeo omonto onde orenge komoamererania nere.
1MA 14:8 Abayahudi bakarema ase emegondo yaabo ase omorembe, ense ekarua okwama kwaye na amatunda akaama ase obonge.
1MA 14:9 Abagaaka bakaba baikaransete ase chieero, abanto bonsi bagakwanera amang’ana amaya; na abasae nabarabwo bakeboyia chianga chi’eseegi chikomekameka.
1MA 14:10 Simioni akayoa omochie endaagera na kwementera ebirwanero biokwerendera. Chinkuma chiaye chigaika chinsinyo chionsi chi’ense.
1MA 14:11 Akarenta omorembe ase ense na omogooko bwa Abaisraeli torenge nekerengo.
1MA 14:12 Bonsi bagaikaransa nomorembe inse yemesabibu nemete yaabo na onde tarengeo okobagosa.
1MA 14:13 Tatigarete monto onde ase ense orekobarwania, abarwoti ababisa bonsi bakarimigwa ase engaki eyio.
1MA 14:14 Simioni akaba gakobakoonya abataka bonsi ase egesaku kiaye, agatunyana amachiiko na korusia obobe na abasaria bonsi aroro.
1MA 14:15 Agachabera Hekalu egatogigwa na akameenta ebibeekerero biogosasiimera.
1MA 14:16 Ekaba chinkuma chigasarera goika Rumi na Siparta buna Yonathani okuure na abanto bakaigwa bobe kegima.
1MA 14:17 Korende ekero Abasiparta baigwete buna Simioni obeire Omokuani omonene ase ribaga ria momura omwabo, naende buna nigo areenge koraa Yudea na ebichie biaye buya,
1MA 14:18 bakariika ase oboyia igoro ase amabati ye etai okobwatana kwabo kwobosani kw’eritang’ani okwo bakorete na Yuda naboigo Yonathani bamura bamwabo na komoirera amariiko ayio.
1MA 14:19 Amariiko ayio akaba kagosomwa ase emesangererekano agwo Yerusalemu.
1MA 14:20 Eye nekaratasi yeriruube erio riaruete ase Abasiparta: Abanto ba Siparta amo na abagaambi baabo ase Omokuani omonene Simioni, abarai na abakuani bonsi ba Boyahudi, nase abaminto Abayahudi bonsi: Amaiga ayio.
1MA 14:21 Abanto mwatotomerete gocha ase abanto baito batomanyirie igoro yogotogigwa nobonene more nabwo. Ogocha kwabo kwabeire omogooko ase tore intwe.
1MA 14:22 Twayariikire onsi aria batotebirie ase amarario aito ase abanto bonsi buna ekobwatia: “Numenio mosinto bwa Antioko na Antipateri mosinto o Yasoniabarai bancheire kegima na Abayahudi nigo bachete naende ase tore koroisia okobwatana kwabo kwobosaani naintwe ase oboyia.
1MA 14:23 Abanto baito bakagooka, na kobaarigania abatomwa abwo ase amasikani amanene nabo bakabeeka ensemo yamariiko ayio yokobwatana ime ase ebiinyorio bi’egesaku giato erio abanto baito ba Siparta batware ensemo eyio ya amariiko ase okoyegacha. Omokuani omonene Simioni oeirwe egetari gienseemo yamariiko ayio”
1MA 14:24 Ayio gaetire, Simioni akamotoma Numenio Rumi erio aire ekeegwa kienguba enene yetaabu ebwate chikiiro 500, erio goikerania okobwatana gati ya Abayahudi na Abaroma.
1MA 14:25 Ekero Abayahudi baigwete ayio onsi, bakebooria barabwo abanyene: “Inchera ki inwe toranyaare komoiraneria buya Simioni amo na abana baye?
1MA 14:26 Ekiagera ere Simioni, bamura bamwabo neamate yonsi ya ise nigo batenenete bokong’u, bakarwana esegi, bagaseeria ababisa b’Abaisraeli na gotorentera obosibore.” Erio bakariika ekeinyorio igoro yaye ase ebisamunye bi’etai na kobibeeka igoro ase emetobwa ase egetunwa gia Sayoni.
1MA 14:27 Eye nenseemo ya aria arigetwe aroro: Ase rituko ria ikomi na gata’nagatato ase omotienyi bwe Eluli, omwaka o 172, engencho yaye ase omwaka o gatato bw’oborwoti bwa Omokuani omonene Simioni,
1MA 14:28 ase omosangererekano omonene bwa abakuani, abanto bande, abanene na abagaaka b’ense yonsi, amang’ana akobwatia akararigwa ase tore intwe:
1MA 14:29 Kera ebiro esegi yabeire ekorarigwa ase ense yaito, Simioni mosinto o Matathia, Omokuani ase eamate ya Yoaribu amo na abamura bamwabo, nigo beruete koamererania na ababisa b’egesaku giaito ase okorenda Hekalu na amachiiko aito. Ase ogokora okwo, barenteire egesaku giaito esiko enene.
1MA 14:30 Yonathani nigo ababwatanetie abanto baito na koba Omokuani omonene ere atarakwa.
1MA 14:31 Ekero ababisa ba Abayahudi beruete koyesagaana ense yaito na koyeira Hekalu,
1MA 14:32 akabogoria obonene na koyerwanerera ense yaye. Agakorera ekerengo ekenene giechitaabu chiaye bweka omonyene ase okogora ebirwanero na goakana eng’eria ase abasikari b’egesaku kiaye.
1MA 14:33 Akayekong’ia emechie ya Yudea na Beth-zuri, omochie ore ase orobebe agwo ase ebirwanero bi’omobisa biabekire nyuma ataracha. Aroro agwo, ere akebeekera ekeombe kiaye kia abasikari.
1MA 14:34 Boigo ere agakong’ia engegu ya Yopa, amo nomochie o Gazara oyio obebekaine na Ashidodi oyio ase ababisa bamenyete ere atarabao. Akababeeka Abayahudi ime yomochie o Gazara na kobaa abanto endagera eisaine amagania abo onsi.
1MA 14:35 Ekero abanto barooche okwerua gwa Simioni ase ense yaye omonyene, bakamokora ere koba omorai obo naboigo Omokuani omonene. Nigo bakorete ayio onsi ase engencho ya aria ere aikeranetie ase bare boigo ase engencho aorogetie oboronge na nobwegenwa ase egesaku kiaye. Akarigia ase kera enchera kobatenenkia abanto baye.
1MA 14:36 Inse yoborai bwaye, abanto bebeisaku bagaserigwa korwa ase ense ya Yudea. Abasikari b’ababisa bagaserigwa korwa ase ense ere sugusu ye Hekalu agwo ase barabwo konye beagaacheire eburi yaabo; abwo nao abasikari abwo barenge korwa ase eburi eyio na goturutumba chinsinyo chie Hekalu.
1MA 14:37 Simioni akababeeka Abayahudi baye ime yeburi eyio, akayekong’ia ase oborendi bw’ense agakong’ia boigo oborendi bwa Yerusalemu na komenta obotambe bwechinyasi chio omochie.
1MA 14:38 Ase engencho yayio obokuani obonene bwaye,
1MA 14:39 akamoa egetari giokorokwa Omosaani bw’Omorwoti’ na komokorera amasikani amanene.
1MA 14:40 Nigo Demeturio akorete ayio ase engencho aigwete Abaroma bakobaroka Abayahudi abasani baabo, ababwatani baabo na abamwabo, barabwo boigo bakabaarigania abatomwa ba Simioni ase amasikani.
1MA 14:41 Ase igo, Abayahudi na abakuani baabo nigo bagogete buna Simioni nororeeria rwaye nabarai na abakuani abanene baabo goika omobani bw’ekeene arorekane.
1MA 14:42 Simioni bono nayerae ense yaabo, nayerigererie Hekalu na kobachoora abanene bakoyerigereria na kobeeka abanto bakoyeraa ense na korenda ebirwanero nechiburi chiaye.
1MA 14:43 Goika abanto bamoigwere ase kera ring’ana. Okobwatana gwonsi eserekari eraroisie nigo erariikwe ase erieta riaye, nere nabe oboronge bwokweboyia chianga chi’abarwoti chichabeire netaabu.
1MA 14:44 “Takoba omonto ore Omokuani gose onde bwensi orabe noboronge bwerichiiko korusia ekeng’ese kende gionsi kierichiiko eri koonchora gose kogorora richiiko rinde rionsi ria Simioni, korengeria omosangererekano onde bwensi ase ense oyio ere atachiigeti, gose kobeeka chianga chi’oborwoti amo nogochaberwa gwetaabu.
1MA 14:45 Onde bwensi oraetanie gose gochaaya ogoetia oko ere naisane koegwa egesusuro.”
1MA 14:46 Abanto bagaitabera amang’ana ayio ase ogwancherana ase obomo, bagaitaba komoa Simioni oboronge bwogoikerania amang’ana ayio kobwatekana nogwancherana okwo.
1MA 14:47 Simioni agaitaba koyakora na boigo koba Omokuani omonene, omochiki bwe esegi na omonene bwa Abayahudi na abakuani bonsi.
1MA 14:48 Ogochika kogaetigwa buna okoraria oko koriikwe ase ebisamunye bia amabaati yetai na kobekwa ase akororekana na bonsi ase omochie bwe Hekalu,
1MA 14:49 boigo buna chinsemo echio chiamariiko ayio chibekwe ase ebigachero bie Hekalu, agwo ase Simioni amo na abana baye baraabe bakoyarora.
1MA 15:1 Korwa ase ebisinga bi’enyancha, Antioko omwana bw’omorwoti Demeturio, akariika riruube rikobwatia ase Simioni, Omokuani omonene na omorai bwa Abayahudi, naboigo ase egesaku gionsi:
1MA 15:2 Omorwoti Antioko ase Omokuani omonene okoraa na ase egesaku ki’Abayahudi: Amaiga ayio!
1MA 15:3 Buna inwe momanyete, oborwoti bw’echisokoro chiane bwasagaanirwe na kobogorigwa na ababegu. Neruure koboirania na boigo koboiraneria amasikani aye yeritang’ani. Inche nasangereirie ekeombe ekenene kia abasikari bogokomboa na boigo koarigania chimeli chi’eseegi.
1MA 15:4 Ekerenga kiane nogosagaana ense eyio na kobarwania esegi baria basaretie ense yaito na koyeira emechie emenge.
1MA 15:5 “Bono inche nigo nkobaikeraneria okwaberwa gwonsi gwechibaango nogoakana konde mwarobereretigwe na abarwoti baria bantang’anerete.
1MA 15:6 Inche bono nabaeire ribaga riokweroiseria chitaabu chiaino abanyene echio inwe morabe mogokorera oboonchorerio bwaino ase ense yaino.
1MA 15:7 Teri ebaango ende erasabwe ase omochie o Yerusalemu ne Hekalu. Ebirwanero bionsi mweroseirie ne chiburi mweagacheire echio mobwate ase amaboko aino ng’a bibe enibo yaino.
1MA 15:8 Komenta nayio, amadeni onsi aria inwe mogosabwa gochia ase ekegancha kiomorwoti gose aria mwarenge gocha gosabwa ase amatuko a motwe nigo aratinyigwe erimo ase erimo.
1MA 15:9 Erio kegima ekero inche ndaabe nasoire ase oborwoti bwane, inche ninkoe aya oborwoti bwao ne Hekalu amasikani amanene goika obonene bwe ense yaino bomanyekane ense yonsi.”
1MA 15:10 Ase omwaka o 174, Antioko akayesagaana ense yechisokoro chiaye. Abasikari ang’e bonsi bagasangererekana na kobwatana nere; abake kegima bakabwatana na Turifo.
1MA 15:11 Ekero Turifo akominyokigwa na Antioko, agasoa Dori omochie oyio ore mbarabare yenyancha.
1MA 15:12 Ere konye omanyire buna amang’ana amobereire bobe, ase engencho abasikari baye bonsi konye bamotigire.
1MA 15:13 Antioko akayoonchokana omochie o Dori ore na abasikari bachorire 120,000 amo na abechibaarasi 8,000.
1MA 15:14 Nabwate chimeli ase enyancha echio boigo chiarenge gosagaana. Omochie oyio nigo onaaretigwe chinsemo chionsi na omogwa torengeo omonto arenge gosoera gose gosookera.
1MA 15:15 Ase ebiro ebio ebio, Numenio na abamwabo bagaika Yerusalemu korwa Rumi bare ne riruube rikobwatia erio riarigetwe na abarwoti ao ao:
1MA 15:16 “Korwa ase Lukio, omonogeri bwa abaroma, ase omorwoti Tolemai: Amaiga ayio!
1MA 15:17 Abatomwa korwa ase abasani na ababwatani baito, Abayahudi, bachire aiga seito koroisia boyia okobwatana naintwe koria gwakoretwe ritang’ani kwobosaani na okobwaterana. Aba nigo batomire n’Omokuani omonene Simioni amo negesaku gionsi kia Abayahudi,
1MA 15:18 barabwo barentire ekeegwa kienguba ye etaabu ebwate oborito bwechiratiri 500.
1MA 15:19 Bono intwe twaetirie tomoriikere abarwoti b’echinse ao ao na kobaboori tibabaisa kobakorera Abayahudi bobe bonde bwonsi ase emechie yaabo, gose ense yaabo; tababarwania Abayahudi esegi gose kobwaterana na ababisa baabo bakobasagaana.
1MA 15:20 Twaetirie koyebogoria enguba batorenteire na kobarenda.
1MA 15:21 Ase igo, bono keraabe ogwatananeka konde gwonsi kwabeire ase Yudea na gotamera ense yao, oiranie abanto abwo ase Simioni, Omokuani omonene, nere nabae egesusuro kobwatekana na amachiiko ya Abayahudi.”
1MA 15:22 Lukio akamoriikera riruube erio erio omorwoti Demeturio, Atalo, Ariarathe na Arisake,
1MA 15:23 na ase chinse chikobwatia: Sampsame, Siparta, Delo, Mindo, Sikiyoni, Karia, Samo, Pamufulia, Likia, Halikanariso, Rode, Faseli, Kosi, Side, Arado, Goritana, Nido, Kuporo na kurene.
1MA 15:24 Ensemo yeriruube erio boigo rikaegwa Simioni Omokuani omonene.
1MA 15:25 Omorwoti Antioko, ase eria kabere akayoetanana omochie o Dori, akaba gakoyosagaana boire boire. Ere akaroisia etinga yeseegi; akamotanga Turifo na abanto baye gosoa gose gosooka korwa omochie.
1MA 15:26 Simioni agatoma abasikari bachoorire 2,000 komobwatesia Antioko, boigo chifeta, etaabu nebirwanero ebinge.
1MA 15:27 Korende Antioko akanga konyora obokonyi obwo, agatugutera are okobwatana ogotang’ani koria akorete na Simioni, akaba omobisa oye.
1MA 15:28 Erio Antioko akamotoma Athenobio omonene oye oyio egenete kogenda gokwana na Simioni. Athenobio akamoteebia Simioni: “Inwe nigo mobogoretie Yopa, Gazara, ne eburi ya Yerusalemu emechie eyio ere ase oborwoti bwane.
1MA 15:29 Mwachichandire chinsemo echio na korenta amakong’u amange ase ense. Inwe nigo mobwatete chinsemo chinyinge chi’oborwoti bwane.
1MA 15:30 Bono inwe inamoiranie chinsemo echio chionsi mwairete na kong’akana inche ebango eyio mwasangereirie korwa ase chinsemo echio moikaranserete isiko ye ense ya Yudea.
1MA 15:31 Onye inwe timotageti gokora boigo, inwe nigo mokong’akana chitaabu chikiiro 17,000 ne echinde boigo 17,000 goakanera ogosiria korwa ase chibango echio nasiretie. Onye timotageti gokorera nonya nerio, rirorio inwe mwerareirie esegi nainche.”
1MA 15:32 Ekero Athenobio aigete Yerusalemu na kwerorera obotenenku na obonene bwa Simioni, ebibeekerero bi’etaabu, ne efeta ase eero yemeyega na ayande ayogwetogeria, ere akaigora omonwa oye ase ogoichana. Erio bono akariereria riruube rire na amang’ana yomorwoti gochia ase Simioni.
1MA 15:33 Simioni akairaneria: “Intwe titwana gwesakorera ense ende yonsi korwa ase chinse chinde chionsi naboigo titwana koiba kende gionsi korwa ase ense ende yonsi. Korende mamincha yayio, intwe nigo tweiraneirie obonda boria bwoka twarieretwe omwando nechisokoro chiaito, chinse echio ababisa baito batourete ase chinchera chitari boronge ase amatuko a magega.
1MA 15:34 Bono intwe nigo togokorera ribaga tobwate emeremo kwenyorera omwando oito korwa ase chisokoro chiaito.
1MA 15:35 Bono igoro ya Yopa na Gazara, emechie eyio mokoroka buna neyaino, inwe ng’a tobae chitaabu chikiiro 3,400, nonya nabo, abamenyi b’echinse echio barentire ogosaria okonene ase egesaku giaito.” Athenobio tairaneria kende,
1MA 15:36 korende akairana ase omorwoti obutiarete nekeririanda.
1MA 15:37 Ase ebiro ebio ebio, Turifo konye orinire emeli na gotamera Orithosia.
1MA 15:38 Omorwoti Antioko akamochoora Kendebeo abe omochiki bwe esegi ase ensemo yekiambokero, erio akamoa abasikari bagochiera amagoro amo na abechibaarasi,
1MA 15:39 na komoa ribaga abeeke ekambi ase okorwania Yudea. Boigo akamochiika ayoagaache boyia omochie o Keduroni na gokong’ia ebisieri biaye, erio ere anyare korwania egesaku kia Abayahudi. Omorwoti omonyene akaba ogendererete komoromeng’ana Turifo.
1MA 15:40 Kendebeo agaika Yamunia na gochaaka kobarianania Abayahudi ase okoyesagaana Yudea, kobaira abanto na kobita kegima.
1MA 15:41 Akayoagaacha boyia omochie o Keduroni na kobibeka ebiombe bitari bike bia abasikari bagochiera amagoro ana abariini be chibaarasi agwo erio barabwo banyaare gokora ogosagaana na gochirenda chinchera chionsi chia Yudea, buna omorwoti konye achiikire akoreke.
1MA 16:1 Yohana mosinto o Simioni, agasooka korwa Gazara, akagenda gochia komoteebia ise amang’ana aria Kendebeo akorete.
1MA 16:2 Simioni akabateebia abana baye abanene Yohana na Yuda, “Inche amo na abamura baminto neamate yonsi ya tata ominto, twabeire tokorwana esegi ya Abaisraeli ase obogima bwaito bwonsi, na ase ebiro ebinge twanyaarire koyetooria Israeli.
1MA 16:3 Bono inche nagotire, bono inwe ase ebisio bia Omonene mwaichoire chinguru chia abanto abanene. Goika inwe bono mobogorie ribaga riane neria abamura baminto ase ogokerwanerera egesaku giaito. Omonene tiga abe nainwe ase okobarwanerera.”
1MA 16:4 Yohana akaroisia ekeombe kia abarwani be esegi b’Abaisraeli kere na abasikari ebiata bakorwanera chibaarasi 20,000, agasooka kogeenda komorwania Kendebeo. Ekero baruure ase okoraara Modeini,
1MA 16:5 mambia chuni ase rituko riarenge kobwatia, bakaroria ensemo yomweya. Agwo bakarora ekeombe ekenene kia abasikari bagochiera amagoro na baria be chibaarasi bagochicha kobarwania, korende ase egati yabo bonsi ndwarengeo orooche.
1MA 16:6 Yohana na abarwani baye be esegi bakeroberia ase okorwana esegi na ababisa, na ekero abasikari barorekanete kwoboa gotamboka orooche, Yohana akabatang’ana erio abanto baye bakamobwatia.
1MA 16:7 Yohana akabaatanana abasikari baye na kobeeka abariini be chibaarasi gati ya abasikari bagochiera amagoro, ase engencho abasikari b’ababisa bariinete chibaarasi barenge abange kobua.
1MA 16:8 Ebituureri bikabugigwa na esegi egachaaka. Kendebeo na abarwani esegi baye bagaitwa mono, bakabugwa na gosiria abasikari abange. Baria baminchoretie korwa ase amakweri, bagatama gochia Keduroni eburi yaabo.
1MA 16:9 Konye Yuda oakirwe chingoma ase esegi korende momura omwabo Yohana akabaromeng’ana ababisa goika Keduroni, omochie oyio Kendebeo aagachete boyia
1MA 16:10 Abasikari abwo bareenge gotama bakagenda kwebisa ase chinyasi chiarenge ase emegondo ya Ashidodi erio Yohana akayosamba omochie oyio. Ase rituko erio abasikari 2,000 ba ababisa bagaitwa; Yohana akairana Yudea kare buya.
1MA 16:11 Omokuani omonene Simioni, konye omochoorire Tolemai mosinto bwa Abubo, erio ere abe omochiki bwe esegi ase omweya o Yeriko. Nere Tolemai nigo abwate chifeta n’echitaabu chinginge kegima,
1MA 16:12 ase engencho amonywomerete Simioni Omokuani omonene.
1MA 16:13 Korende ere nigo arenge nobote obonene, akarigia koira oborai bw’ense. Ere agakoraobobisi bw’okomoita Simioni na momura oye.
1MA 16:14 Simioni na Matathia na Yuda nigo barenge gotaarera emechie ao ao erio kwemanyia amagania ya abanto. Omotienyi o Shebati, engencho yaye oyoikomi na rimo ase omwaka o 177, bagaika Yeriko.
1MA 16:15 Tolemai kare nobobisi bw’okomoita Simioni amo na abamura baye, akabaarigania ase eburi enke yarenge korokwa Doki eyio ere omonyene aagachete. Akabakorera omoyega omonene korende ere nababisete abanto eburi eyio ime.
1MA 16:16 Ekero Simioni na abamura baye babeete batindire, Tolemai na abanto baye bagasooka nemioro koboko bagasoa chimbero ime ase eero yomoyega, bakabaita Simioni na abamura baye babere amo na abande ase abakoreri baabo.
1MA 16:17 Ase ogokora oko okobe kwobobegu, Tolemai akairaneria obobe ase amaya.
1MA 16:18 Erio Tolemai akariika amang’ana aria akorete, akamoirera omorwoti. Ase amang’ana ayio agasaba airerwe abasikari bagokonyana nabwo na boigo buna ere aegwe oboteneneri bwe’emechie ene erio koba eyaye.
1MA 16:19 Akabariikera abanene be esegi na kobaarigania ase chiira chi’okobaakana eng’eria ye chifeta, etaabu nebiegwa ebinge. Erio akabatoma abande ase egati ya abanto baye bagende Gazara komoita Yohana,
1MA 16:20 na abande kogenda kobwata omochie o Yerusalemu na egetunwa gie Hekalu.
1MA 16:21 Korende omonto oyomo akamonyoka chimbero na gotang’ana Gazara bosio bwa abanto abwo ba Tolemai, akamoteebia Yohana buna ise na bamura bamwabo baitirwe na buna Tolemai abatomete abasikari bamoite Yohana.
1MA 16:22 Yohana akarera mono ekero aigwete ayio, korende ase engencho amanyetigwe amang’ana ayio ritang’ani, akababwata na kobaita abanto abwo batometwe bache komoita.
1MA 16:23 Amang’ana ande a Yohana: chiseegi chiaye, amakora aye yoboremu, oboagaachi bwaye bwechinyasi na okobua konde ere enyorerete,
1MA 16:24 bionsi nigo biriikire ase ebiinyorio bioborai bwaye buna Omokuani omonene, korwa buna ere abonyoorete ise gakuure.
2MA 1:1 Korwa ase Abayahudi ba Yerusalemu na Judea, gochia ase abamwabo bare Misiri, amaiga n’omorembe.
2MA 1:2 “Nyasae abasesenie, na aikeranie okobwatana okwo akorete n’abasomba baye abegenwa: Aburaamu, Isaka, na Yakobo.”
2MA 1:3 Tiga Nyasae abae okogania gw’okomosasiima na gokora okogania kwaye ase omoyo bw’okwerwa.
2MA 1:4 Nyasae abae okobua gw’okobwata amachiiko aye. Nigo togosaba Nyasae abae omorembe,
2MA 1:5 aigwe ogosaba kwaino, ababere ebibe biaino na tabeba chingaki chi’emechando.
2MA 1:6 Nigo togendererete kobasabera korwa aa Yudea.
2MA 1:7 Ase omwaka 169, ekero Demeturio o kabere arenge omorwoti, intwe Abayahudi ’ntwabarikerete tokabateebia igoro y’emechando n’obororo twanyorete ase emiaka eria magega Yasoni gokora obosaria ase omochie oria omochenu.
2MA 1:8 Yasoni n’ekeombe kiaye nigo basambete egesieri gi Hekalu na goita abanto batabwati mamocho. Nigo twasabete Omonene ere akaigwa ogosaba gwaito. Nigo twaretete ekeegwanso gi’echitugo chiato boigo n’okwama gwaito okuya, togokia etaya ase Hekalu na tokabeka emegati emechenu.
2MA 1:9 Ase engencho eyio twabasoroire mochengere rituko rinene buna riria ri’echiema ase kera omotienyi o Kisilevu ase omwaka 188.
2MA 1:10 Korwa ase abanto ba Yerusalemu na Yuda, boigo n’ekegambero ekenene ki’abagaaka n’Abayuda ngokorikera tore aye Aristobulo, omoiborwa bw’abakuani na omworokia bw’omorwoti Tolemai, n’abayahudi bare misiri. Twagokwanirie na gokoganeria obogima obuya.
2MA 1:11 Twamwakeire Nyasae mbuya mono ase engencho atotoretie korwa ase emechando emenene agatokonya korwa ase omorwoti.
2MA 1:12 Nyasae nere otosereretie ababisa baito korwa ase omochie oito omochenu.
2MA 1:13 Omorwoti Antioko ekero aigete Persia na omoganda omonene bw’abarwani oyio orenge kororekana otabweke, abarwani abwo b’esegi nigo banachanetwe ebingese ebingese aria ase hekalu ya Nanea ase engencho y’echiira chiria abakuani b’enyasae eria ekuungu yare korokwa Nanea bariete
2MA 1:14 Antioko konya osoire ase Hekalu amo na bake bab’amasemia baye ng’a achie konywoma enyasae eria ekuungu, korende okogania kwaye okonene n’okogenda kwenyorera enibo eria yagachire aria Hekalu.
2MA 1:15 Ekero abakuhani baigorete ebigachero, Antioko n’abanto baye bake igo bagasoa ime ase Hekalu gosakora enibo, ekero basoa abakuani bagasieka emerangwa rimo rioka,
2MA 1:16 erio bakabaruta amagena korwa ase bebisete ase omorangwa o bobisi, bakababutabutorana emebere yabo na gotuguta emetwe yabo isiko ase abanto.
2MA 1:17 Nyasae oito atogigwe ase kera engencho ase engencho obaeire egesusuro abasaria abwo.
2MA 1:18 Ase rituko ri’emerongo ebere n’atano ase omotienyi o Kisilevu nigo togocha gochengera rituko rinene r’ogochenwa gwe Hekalu, buna togochengera rituko rinene ri’echiema. Nigo twaroche nga mbuya tobainyorie ayio, erio nainwe mochengere rituko erio rinene. Moinyore buna omorero ochete engaki Nehemia arwete ekengwanso magega y’ogokora kwagacha oboyia Hekalu n’egesasiimero.
2MA 1:19 Ekero abagaaka baito konya bairirwe ase obosomba aria Persia, abakuani bake baria bamoirogete Nyasae nigo bairete omorero moke igo korwa ase emesa y’egesasiimero, bakayobisa bobisi nyaro ase egesima ekiomo. Omorero oyio nigo bayobisete buya tomanyekana na monto onde bwensi.
2MA 1:20 Emiaka emenge magega ko Nyasae aroreire abanto amaabera, omorwoti o Persia akairania Nehemia gochia Yerusalemu. Nehemia agateebia baria b’ororeria rwa Abakuani barigie omorero oria. Bakairania amang’ana gocha ase tore buna tibanyoreti morero oria korende n’amache, amache amarito. Nehemia akabateebia babuche amache aria amarito bayarete.
2MA 1:21 Ekero ebinto bionsi biganeirie ase engencho y’ekengwanso biabegetwe ase emesa aria y’amatabau, Nehemia agateebia abakuani baria baumore amache aria amarito igoro ase chiinko na igoro ase ekengwanso keria.
2MA 1:22 Bagakora igo ase chingaki echio chionsi n’erisase erio riatubire n’amare rigachaka kobara, erio kera egento ekio kiarenge igoro ase emesa eria y’amatabau y’esadaka gekabwatwa omorero. Abanto bonsi bakarigereria na gokumia mono.
2MA 1:23 Ekero omorero oria ogendererete gosamba ekengwanso keria, Yonathani, Omokuani omonene agachaaka gosaba erio n’abanto bande bonsi bakamoitaberia bakoragwa na Nehemia.
2MA 1:24 Ogosaba kwa Nehemia nigo kwarenge iga: Omonene Nyasae omotongi o bionsi! Aye n’oyobwogokumia na omonyanguru, boigo n’omonyamaabera na ekeene. Aye bweka naye omorwoti. Onde taiyo ore omuya otatiga aye;
2MA 1:25 Onde taiyo ore omonyaboronge na ogokora amaya otatiga aye. Aye n’omonyanguru na omochia kare. Aye nigo ogotoria Abaisraeli korwa ase obobe bwonsi; nigo gwachorete chisokoro chiaito okababeka ensemo ase engencho y’obokoreri bwao.
2MA 1:26 Ancherana ekengwanso eke togokoruera ase engencho y’abanto bao Abaisraeli bonsi; renda abachore bao na obakore babe abachenu.
2MA 1:27 Osangererie abanto baito abwo baseberekanete. Osibore baria bare abasomba ase chinse chingeni. Ororere abanto baito amaabera abwo bakounererigwa na gochaywa, erio abanto b’ebisaku binde bamanye buna aye naye Nyasae oito
2MA 1:28 kae baria bare abatindi na baria batari gwekanya egesusuro.
2MA 1:29 Anchera abanto bao basoe ase ense yao enchenu buna Musa abateebetie.
2MA 1:30 Erio abakuani bagatera ogoteera.
2MA 1:31 Na ekero ekengwanso kiaerete koyia, Nehemia agachiika amache aria atigarete aumorwe igoro ase amagena aria amanene
2MA 1:32 erio omorero ogoka rimo rioka, korende okarimigwa n’erioki ri’omorero oria oronge ase emesa y’egesasiimero.
2MA 1:33 Amang’ana ayio agakwanwa kera ase. Omorwoti o Persia akaigwa buna amache gete anyorekanire ase abakuani babisete omorero bw’emesa yokoruera ekengwanso magega konya batarairwa obosomba. Boigo akaigwa buna Nehemia n’abasani baye nigo bare kobeka amache aria erio basamba ekengwanso.
2MA 1:34 Omorwoti ekero aunengetie amang’ana ayio akanyora buna n’ekeene, akarwa ogochika ase aria akagitwa erio akayakora koba ase achenu.
2MA 1:35 Ase igo omorwoti akanyora chitaabu chinyinge mono korwa ase aria, echio are koa monto onde bwensi anchete.
2MA 1:36 Nehemia n’abasani baye bakaroka amache ayio “nafthari”, engencho yaye ogochenwa; korende ange abanto bonsi nigo bakoroka amache ayio ’naftha.
2MA 2:1 Kobwatekana n’amangana a kare, nigo tomanyete nga omobani Yeremia nigo achigete abanto abwo bare koirwa obosomba babise ensemo gete y’omorero bw’emesa y’ekengwanso buna twarorire aiga.
2MA 2:2 Nigo tomanyete buna magega y’okobaa amachiiko nigo abachigete baria bare koirwa obosomba tibeba amachiiko o Omonene Nyasae gose kongaineka ekero bararore emegwekano y’ogosasimwa gose chinibo chinyinge.
2MA 2:3 Ase amang’ana anga buna ayio nigo ababegete chinguru babeke amachiiko ase chinkoro chiabo.
2MA 2:4 Amang’ana ayio ayio a kare nigo boigo agotoinyoria buna Yeremia akaragwa na Nyasae erio agachiika eema eria y’omosangererekano n’esanduki y’okobwatana birwe goika egetunwa aria ase Musa atenenete agwo kare na korigereria ense eria abanto ba Nyasae barieretwe eira.
2MA 2:5 Ekero Yeremia aigete ase egetunwa igoro akarora ribwago rinene, erio akabisa eema eria amo n’esanduki y’okobwatana amo n’emesa eria y’egesasiimero, erio agasieka egesieri ki’eribwago riria.
2MA 2:6 Abasani ba Yeremia bake bakamobwatia na kobeka ekemanyererio ase enchera eria aetete korende tibanyorete ribwago riria.
2MA 2:7 Ekero Yeremia aigwete buna bakorire igo akabatogonyera agateeba: Ase agwo nigo aragenderere koba ase abobisi goika engaki eria Nyasae arasangererie abanto baye na kobarorera amaabera.
2MA 2:8 Engaki eyio Omonene nabaorokerie ebinto ebio, obonene bw’Omonene n’erire riria mbirorekane, buna yabete engaki eria ya Musa, na buna Sulemani asabete Hekalu ebekwe ensemo ase obonene.
2MA 2:9 Boigo nigo eriikire ase okoiranerera kw’amachiiko buna Sulemani omorwoti omongaini aruete ekengwanso chingaki chi’okobeka ensemo Hekalu magega kobakorire koyeagacha;
2MA 2:10 ekero asabete omorero nigo ochete korwa igoro ogasamba ekengwanso buna yakoregete kare chingaki chia Musa.
2MA 2:11 Musa nigo atebete buna ekengwanso ki’ebibe nigo giasambetwe n’omorero ase engencho getarietwe.
2MA 2:12 Sulemani agachengera rituko erio rinene ase egeka ki’amatuko atanonatato (8).
2MA 2:13 Amang’ana ayio nigo ariikire boigo ase okoiranerera kw’abarwoti na okoiranerera kwa Nehemia oyio ochagete okogacha kw’ebitabu na gosangereria amariko a Daudi, amarube abarwoti igoro y’ebingwanso n’ebitabu igoro y’abarwoti n’ababani.
2MA 2:14 Yuda boigo nere konya osangererie ebitabu ebio biasirete engaki y’esegi ebio tobwate aiga bono.
2MA 2:15 Onye mobiganetie toma abanto bache kobioyia.
2MA 2:16 Ase engencho bwango iga ngochengera tore rituko rinene ri’okorwa Hekalu ase oboyia, nigo tokobarikera nainwe boigo mochengere rituko erio.
2MA 2:17 Nyasae otoririe abanto baye bonsi, naende otoiraneirie ense yaito enchenu, oborwoti, obobani n’ obokoreri bwe Hekalu
2MA 2:18 buna achigete ase amachiiko. Ototoririe korwa ase obobe n’emechando yonsi, na agachena Hekalu, naitwe twegenete buna goetera ase amaabera aye natosangererie bwango iga ase Hekalu enchenu korwa kera egesaku ense engima.
2MA 2:19 Yasoni Omokurene nigo ariigete ase ebitabu bitano omogano igoro ya Yuda, Makabi n’abamwabo, ogochenwa gwe Hekalu enene, na okobekwa ensemo kw’emesa y’egesasiimero.
2MA 2:20 Nigo agokwanera igoro yokoamererania igoro ya Antiokia Epifane na igoro y’omwana oye Eupatori,
2MA 2:21 na boigo igoro y’amaroro a igoro ayio banyorete baria barwanete mono korwanerera edini y’ekeyahudi. Omobaro bw’abarwani esegi baito nigo barenge abake mono. Nonya nigo baboerete ense yonsi na goseria abarwani esegi b’echinse chinde.
2MA 2:22 Bakairaneria abanyene Hekalu yabo eyio yamanyekanete ense yonsi, bagatoria omochie o Yerusalemu, na koirania amachiiko ayio konya atugutirwe. Nigo bakorete ayio onsi ase engencho Omonene abete omuya na omonyamaabera ase bare.
2MA 2:23 Bono nkorika inde ase obweng’e ase egetabu ekemo aria arigetwe na Yasoni ase ebitabu bitano.
2MA 2:24 Ase engencho amang’ana ayio nigo ariikire ase obogare ayio araroisie omonto erio taigwa buya omogano oyio.
2MA 2:25 Bono inche natemire mono kwororobia amang’ana ase engencho y’abasomi: baria bagosoma ase okwegokia mbagoke, na baria batagete komanya igoro y’amang’ana akoregete tibakonyora mochando.
2MA 2:26 Koringa obweng’e bw’amang’ana buna aya n’emeremo emekongu, eyio eganeti omonto kogiramora na kogesa botuko.
2MA 2:27 Nigo ere emeremo emekongu buna okwarigania omoyega bw’abaanto ao ao. Korende inche nigo ngokerete emeremo eyio erio nkonye abasomi baane.
2MA 2:28 Ngotema inde mono sana tindika amang’ana amange; emeremo eyio namotigeire oria otongete ense ritangani. Inche nigo ntagete korika ase obweng’e aria akoregete.
2MA 2:29 Inche tindi omoroisia bw’enyomba engeni eyio ogokora kera egento, korende inche n’omwaki chirangi na emeremo yane n’okoroisia enyomba erorekane buya.
2MA 2:30 Omonto bw’emegano goika amanye ogosoma kwaye, aringorie kera ring’ana na koriera buya mono.
2MA 2:31 Korende omonto oria okorika amang’ana ase obweng’e nancheire kobeka amang’ana aye ase obweng’e.
2MA 2:32 Ase igo bono gotamenta amang’ana amange nachakire omogano one. Ekiagera n’oboriri korika amang’ana amange ase omochakano bw’egetabu ki’omogano, na korika amang’ana are ime ase obweng’e.
2MA 3:1 Ekero Onia arenge Omokuani omonene, omochie oria omochenu nigo orenge n’omorembe n’okwama okuya, n’amachiiko nigo arenge kobwatigwa buya mono, ekiagera Onia nigo amoirogete Nyasae na akanga ebibe.
2MA 3:2 Abarwoti ba Siria na ba Misiri nigo basigete Hekalu, na nigo barenge korwa ebiegwa gochia ase Hekalu.
2MA 3:3 Omorwoti Seleuko o Asia nigo arenge korwa ensemo yonsi eria yaganeirie ase ebingwanso aria ase Hekalu korwa ase enibo yaye omonyene.
2MA 3:4 Korende Simioni korwa ase egesaku gia Benjamini oyio orenge omoteneneri omonene ase obokoreri bwe Hekalu, nabwate okongusanana na Onia ase engencho y’omoroberio bw’echiiro y’omochie.
2MA 3:5 Ase engaki eyio Apolonio o Tarso nigo arenge omogabana o Siria enene. Bono Simioni agachiera Apolonio,
2MA 3:6 akamoteebia buna ekegancha gie Hekalu nigo kebwate enibo enyinge totanyare kobara; na ase engencho enibo eyio ataganeirie ase engencho y’ekengwanso, nabo ekoegwa omorwoti.
2MA 3:7 Ekero Apolonio baumeranete n’omorwoti ekamoteebia igoro y’enibo eyio, omorwoti agachiika Heliodoro, oyio orenge omoteneneri bw’amang’ana y’omorwoti agende oyie enibo eyio aretere omorwoti.
2MA 3:8 Heliodoro akaimoka kogenda ase atometwe korende agekora buna oria ogotaarera omochie o Siria enene.
2MA 3:9 Ekero aigete Yerusalemu akariganigwa buya n’Omokuani omonene, agateebia Omokuani igoro y’ogocha kwaye, na akaboria komanya buya mono igoro yaria konya atebigwe.
2MA 3:10 Omokuani omonene akamoteebia buna enibo neere yagachetwe ase ekegancha gie Hekalu, korende ensemo gete nigo yabegetwe ensemo ase engencho y’ababoraka na abataka,
2MA 3:11 na ensemo yende nigo yabegetwe ensemo ase engencho ya Hirikano omwana o Tobia omonto omanyekanete mono. Yonsi ase obwamo nigo yarenge chikiro 13,000 chi’echifeta, n’e’etaabu nigo yarenge chikiro 6,500.
2MA 3:12 Omokuani oria omonene akagenderera komoteebia buna tekonyarekana nonya nga’ke kobaunereria abanto abwo babegete ogosemeria kwabo ase omoroberio na oborendi obuya bwe Hekalu eyio yare gotogigwa ense yonsi.
2MA 3:13 Korende Heliodoro agachiika buna goika enibo eyio eirwe ase ekegancha ki’omorwoti korengana buna achiigete.
2MA 3:14 Ase igo agachiika rituko arenge gocha ase Hekalu gotenenera okobarwa kw’eniibo eria. Egekorwa ekio gekarenta obotantanu ase omochie oria bwonsi.
2MA 3:15 Abakuani bonsi bakabeka chianga chi’obokuani bakagwa inse maumama ase emesa eria y’egesasiimero, bagasaba Nyasae arende enibo eyio, ekiagera nere orwete ogochika nga enibo abanto barure gochia Hekalu erendwe.
2MA 3:16 Kera omonto oroche Omokuani omonene nigo aichanete mono. Agaonchoreria obosio bwaye na obororo bwaye bokarorekana isiko.
2MA 3:17 Nigo arenge gotengechigwa ase obwoba na tanyarete kobisa ogoichana kwaye.
2MA 3:18 Abanto bakarwa ase chinyomba chiabo bakabwatisia abakuani ase ogosaba erio Hekalu teramwa.
2MA 3:19 Abakungu nabarabwo bakebisia chigunia ase ebikuba biabo bagaichora ase chinchera. Abasubati abekungi abwo konya batarancherwa gosoka isiko korwa ase chinyomba chiabo bakamonyoka bagaeta ase ebiita n’echinyasi chi’omochie, nabande bagatigara barigereretie korwa chitirisa.
2MA 3:20 Abwo bonsi nigo baimogetie amaboko abo gochia ase Nyasae bagosaba.
2MA 3:21 Nigo yarenge ogokumia mono korora Omokuani omonene oichanete mono, na korora abanto bonsi baraire inse maumama ase chinchera.
2MA 3:22 Ekero bagendererete gosaba Omonene omonyanguru arende enibo eyio yagachetwe inse y’oborendi bwaye,
2MA 3:23 Heliodoro ere akagenderera n’omoroberio oye.
2MA 3:24 Korende ere amo n’abarendi baye baigete ase ekegancha gi’Hekalu, Omonene bw’emeika yonsi n’okobua gwonsi agakora egento ki’ogokumia erio kera oyomo oyosoete ase Hekalu ime amo na Heliodoro agasogwa n’obwoba nakoererwa chinguru.
2MA 3:25 Ase egekorwa ekio bakarora ebarasi n’omorini oye. Ebarasi nigo yabekeire ase omogongo oye ebirogo ebiya bw’ogoikaransera na omorini bw’ebarasi nigo abegete chianga chikomekameka korende nigo arenge gotengechigwa. Mobasokano ebarasi eria agaonchokera Heliodoro agachaaka komoita n’amagoro aye amotwe.
2MA 3:26 Erio agwo abamura babere bakaoroka bosio bwa Heliodoro bagatenena oyomo ase okoboko gw’okorio n’oyonde okoboko gw’okobee; bagaita Heliodoro batari mabera.
2MA 3:27 Heliodoro akagwa inse akagireka. Abanto baye bakamoimokia bakamobeka ase egetanda ki’abarwaire bakamosokia isiko.
2MA 3:28 Ase egeka egeke omonto oyio osoete ase ekegancha gie Hekalu amo n’omoganda omonene amo n’abarendi baye, korende bono nigo agosokigwa isiko ore ase egetanda ki’ababwaire. Abanto bonsi bagaichana na gokumia mono okobua kwa Nyasae.
2MA 3:29 Kobwatekana n’egekorwa ekio kia Nyasae, Heliodoro agatigara oraire ase emechando atari konyara gokwana gose atari n’ogosemeria konde.
2MA 3:30 Abayahudi bakamotogia Omonene oyio okorete amakumia ase engencho y’amasikani ye Hekalu yaye. Bono agwo ase Hekalu abanto abwo baichanete bare n’obwoba bakagoka mono na gochengera ayio.
2MA 3:31 Abasani bake ba Heliodoro, bagacha ase Onia Omokuani omonene bakamoboria asabere Heliodoro erio Nyasae amotangere amakweri ayio konya amoikeire.
2MA 3:32 Bono Omokuani omonene akarwa ekengwanso kare n’okwegena buna Nyasae nagweni Heliodoro, ekiagera tatagete omorwoti akagere buna Abayahudi nabwo bakorerete Heliodoro amabe ayio.
2MA 3:33 Ekero Onia Omokuani omonene arenge korwa ekengwanso, abasae baria babere baria baorogete agwo ritangani babegete chianga chiria babegete riria ritangani bakaorokera Heliodoro bakamoteebia: “Omosike mono Omokuani omonene ase engencho goetera ase ere Omonene otoririe obogima bwao.
2MA 3:34 Inyora buna Omonene nere okoa egesusuro. Bono aye genda bwoo otebie kera omonto igoro y’echinguru chia Nyasae.” Ekero bakorete gokwana ayio bagasira.
2MA 3:35 Bono Heliodoro akarwera Nyasae ekengwanso na akaria chiira chinyinge, ekiagera Omonene atoretie obogima bwaye. Gakorire ayio agatiga Onia erio akairana gochia ase omorwoti amo n’omoganda oye bw’esegi.
2MA 3:36 Agateebia kera omonto amang’ana ayio Omonene omonyanguru akorete.
2MA 3:37 Ekero omorwoti aboreti Heliodoro amoteebie buna niing’o oragende Yerusalemu engaki ende, Heliodoro akamoteebia:
2MA 3:38 Onye kobwate omobisa gose onye komanyete monto onde ore mamincha y’omogambi bwao oyio nere ogotoma. Nigo arairane gasusuire mono onye gakoba n’egesio gi’okoirana ekiagera aria Yerusalemu chinguru chi’ogokumia chia Nyasae nigo chigokora emeremo.
2MA 3:39 Nyasae ore igoro nigo arendete Hekalu na nigo agosiria onde bwensi oraganie koyesaria.
2MA 3:40 Oyo noro omogano buna ebigancha bi’ Hekalu biarendetwe korwa ase Heliodoro.
2MA 4:1 Korende Simioni oyio okwanetwe agwo ritangani buna nere otebetie Apolonio igoro yenibo na akareta emechando ase ense yonsi akangainereria igoro y’Onia Omokuani omonene kagoteeba nga nere oreterete Heliodoro emechando eyio yamonyorete.
2MA 4:2 Simioni akaroberia gosoera Onia buna nigo are mamincha y’oborwoti. Onia nigo arenge omonto omwororo na nigo arendete Hekalu na goetania onsi nigo aganetie kera oyomo arende amachiiko onsi.
2MA 4:3 Endamwamu ya Simioni ekagenderera kobera mono goikera abanto baye bagaita abanto abange.
2MA 4:4 Onia akamanya nga mangana tamobereti maya, na buna Apolonio omwana o Menestheo, oyio orenge omogabana omonene o Siria amo na Foiniki arenge kobeka Simioni chinguru ase kera obobe arenge gokora.
2MA 4:5 Bono ere agachiera omorwoti korende tari ase engencho yogosoera abamwabo, korende ase engencho y’Abayahudi bonsi, ase oboamate bwabo bw’enka na obwaisiko.
2MA 4:6 Nigo amanyete nga onye omorwoti takobwaterana nere morembe tore konyorekana boigo na Simioni nigo arenge kogenderera n’oboriri bwaye.
2MA 4:7 Magega k’omorwoti Seleuko akure Antioko oyio omanyekanete buna Epifane akaba omorwoti, Yasoni momura omwabo Onia akenyorera obokuani obonene ase enchera etabwenereti.
2MA 4:8 Akagenda korora omorwoti akamoirera chitaabu chikiro 12,000 na akaria eira nga namente chikiro chinde 2,700 agwo magega.
2MA 4:9 Kero kende Yasoni nigo aete omorwoti chitaabu chiria erio agachee egetii ase abasae bakwegere gokora chigosorio, na echinde ase engencho yokorika abanto ba Yerusalemu koba abantiokia.
2MA 4:10 Ekero omorwoti aikeranetie ayio na Yasoni akaba Omokuani omonene, ere agakora abanto ba Yerusalemu bagatiga chingencho chi’okomenya kwabo bagachaaka komenya buna Abagiriki.
2MA 4:11 Agasiria chinchera chiria chi’ogwanchereria ase Abayahudi okwo baetwe na Yohana ise Eupolemo oyio magega yaye ochiete gokora okobwatana kw’obosani n’Abarumi. Bono Yasoni agasiria chingencho chi’okomenya gwaito buna Abayahudi akareta chingencho chinyia chi’okomenya echio chiarenge mamincha y’amachiiko aito.
2MA 4:12 Yasoni akaagacha egetii ki’echigosori ase omogooko mono ange n’egetunwa gi’Hekalu erio agateebia abana baito abasae begere chingencho chi’ekegiriki.
2MA 4:13 Kobwatekana n’obobe obonge bwa Jasoni Omokuani omonene oyio orenge omorianania na otamosigete Nyasae, okogania gw’okomenya buna Abagiriki na kwegera chingencho chiabo gokaba okonene,
2MA 4:14 goikera nonya n’abakuani tibatwara monguso ekero bakorwa ebingwanso. Bagatiga ase achenu naende bagatiga korwa ebingwanso; ekero bare koigwa esirimbi yogochaka chigosorio, nigo bare gosoa egetii gochaka chigosorio.
2MA 4:15 Tibaroche kende gionsi koba eki’engencho ekio chisokoro chiabo chiairete koba ekiengencho, nigo rioka barengereretie chingencho chi’ekegiriki.
2MA 4:16 Ase engencho yayio onsi, bakanyora emechando emenene, abanto aba abwo bare kobwatia chinchera chiabo echio bakagerete buna n’echindonge bakabaonchokera bakaba ababisa babo bagachaaka kobachanda.
2MA 4:17 Tikeri gento kiya gotiga kobwatia amachiiko a Nyasae buna togochia korora gochia motwe.
2MA 4:18 Rituko erimo ekero omorwoti are kogokera chigosorio ase omochie o Turo echio chiare koba magega y’emiaka etano,
2MA 4:19 omoriri oyio Yasoni agatoma abanto korwa Yerusalemu gochia Tirza abwo barenge abantiokia baire chifeta chikiro 10,000 ase engencho yokongwansera enyasae eria Herkule. Korende abanto abwo tibarora nga buna chifeta echio n’echinyinge ase ogokorera ekengwanso;
2MA 4:20 ase igo bagachira bakaroiseria chimeri chi’echisegi.
2MA 4:21 Ekero Apolonio mosinto o Menestheo atometwe Misiri angaki omorwoti Filometori arenge kogokera ogosoa kwaye obogambi, Antioko akanyora amang’ana buna Filemetori nigo arenge mamincha yaye, Antioko akaba n’obwoba igoro y’okogamba kwaye, akarwa agwo akagenda Yopa, akamanya korwa Yopa gocha Yerusalemu.
2MA 4:22 Ekero aigete akaariganigwa n’abanto abange barenge n’omogooko mono bagoaka eriogi bare n’echitochi. Erio Antioko ere akaraa omoganda oye bw’esegi gochia Foiniki.
2MA 4:23 Magega y’emiaka etato, Yasoni agatoma Menelao momura omwabo Simioni oyio okwanire korwa igoro aa, airere omorwoti chitaabu erio aikeranie amang’ana gete y’engencho.
2MA 4:24 Korende ekero Menelao atenenete ase obosio bw’omorwoti, akagokia omorwoti mono ekiagera nigo arwete chitaabu chikiro 10,000 goetania chiria Yasoni arwete erio ere achorwe koba Omokuani omonene.
2MA 4:25 Ase igo Menelao akairana gochia Yerusalemu ore n’amakaratasi korwa ase omorwoti ayio akomwanchera koba Omokuani omonene, korende ere tarenge obwenerete koba Omokuani omonene ekiagera nigo abwate enkoro ekobera bwango na nigo arenge omotindi mono buna enyang’au.
2MA 4:26 Bono Yasoni oyio ourete momura omwabo ekerogo kw’obokuani ase enchera embe nere akaurwa ase enchera embe erio ekamobetereria agatama gochia ase ense ya Amoni.
2MA 4:27 Menelao akagenderera koba Omokuani omonene korende akaba atari goakana chitaabu chiria arierete omorwoti eira buna nabe gakomoa.
2MA 4:28 Korende Sostrato oyio orenge omoteneneri omonene bw’abarwani esegi akaba gakona koinyoria Menelao igoro y’echitaabu chiria ekiagera nere oganeirie gochisangereria, goikera bonsi babere bakarangerigwa gocha ase omorwoti ase engencho y’ering’ana eri.
2MA 4:29 Menelao agachora momura omwabo ore korokwa Lisimako koba omokonyi oye na Sostrato agachora Krate koba omoteneneri omonene bw’abarwani esegi ba Kuporo.
2MA 4:30 Ase chingaki echio, amang’ana agakoreka amabe ase omochie o Tarso noria o Malo eyio konya omorwoti aeire Antioki omokungu oye o sere.
2MA 4:31 Ase igo omorwoti akaimoka bwango akagenda Kilikia koreta omorembe agatiga Androniko oyio orenge oyomo bwa’abateneneri baye koba omokonyi oye.
2MA 4:32 Menelao akanyora ribaga eri erio akaa Androniko ensemo y’ebinto bi’etaabu ebio arusetie ase Hekalu ya Yerusalemu; ebio konya aoneirie omochie o Turo n’emechie ende eyio yasinyaine na Yerusalemu.
2MA 4:33 Onia ekero aigwete aya akagenda akaerokia ase Hekalu eyemo agwo Dafne, ange n’omochie bw’Antiokia. Agwo agachaaka komomochia Menelao maiso marore.
2MA 4:34 Menalao akaebereria Androniko bobisi akamoteebia aite Onia. Androniko agachiera Onia akamwebereria akamokora koba omosani oye na akamoriera eira yokomorenda taitwa korende Onia tegena mangana ayio, ere akaba n’obwoba obonge, omoerio Androniko akamobua ebirengererio akamorusia ase Hekalu akamoita rimo rioka.
2MA 4:35 Abayahudi n’abanto bande b’echinse chinde bagaichana mono igoro y’ogoitwa oko.
2MA 4:36 Bono ekero omorwoti airanete korwa Kilikia, Abayahudi ba Antiokia bakamochiera bakemurungania igoro y’ogoitwa okwo kw’oboriri; nonya n’Abagiriki bakaorokia obororo igoro y’obobe obwo.
2MA 4:37 Omorwoti Antioko agaichana mono goika akaiyeria amariga kobua mono ekero ainyorete buna Onia arenge omonto bw’omoroberio.
2MA 4:38 Obororo obonene bokamosoa goika agatandora chianga chi’Andronika, erio akamoetanania omochie bwonsi goika aria ase aiterete Onia, agwo nere akamoita agakwa. Igo nabo Omonene aete Androniko egesusuro ekio aganeirie.
2MA 4:39 Chingaki echio ekero Lisimako agokonywa na momura omwabo, Menelao konya okorire amang’ana amange amabe ase omochie, ebinto ebinge bi’erigori konya biaibirwe korwa ase Hekalu. Ekero amang’ana ayio amanyekanete abanto bagacha bare ebiombe ase ebiombe bakaba mamincha ya Lisimako.
2MA 4:40 Omoerio oye ebiombe biria bi’abaanto bakaba n’obororo goika onde tabanyara, erio Lisimako akaira abarwani esegi chilifu isato (3,000) babwate ebirwanero erio korwania ebiombe ebio bi’abaanto, abarwani esegi abwo nigo bare koragwa na Aurano, eyio orenge omokoro korende orenge omoriri mono.
2MA 4:41 Ekero Abayahudi abwo barenge isiko y’ Hekalu baroche buna baboereirwe, bagachora amagena, chinko boigo n’amagena korwa ase emesa eria y’abatabau bakarutera Lisimako n’omoganda oye.
2MA 4:42 Bagaita abanto bake korwa ase omoganda oria o Lisimako, na bagatiga abande bare n’echingoma, na bonsi baria batigarete bagatama gotoria amagima abo. Lisimako oyio orenge oboibi bw’ebinto bi’Hekalu agaiterwa ange n’ekegancha gi’Hekalu.
2MA 4:43 Ase engencho y’amang’ana aya, Menelao agasoerwa.
2MA 4:44 Ekero omorwoti aigete omochie o Turo, abanene b’Abayahudi bagatoma abanto batato ase are komotebia igoro y’amamocho a Menelao.
2MA 4:45 Ekere Menelao aroche buna ekiina kiamoengeire, akaa Tolemai omwana o Dorimere riaki erio aebererie omorwoti amokorere ogwanchereria.
2MA 4:46 Tolemai akaebereria omorwoti bagasoka nere isiko erio baregokia, ekero bare agwo isiko akamoebereria aonchorerie ebirengererio biaye,
2MA 4:47 na koraria nga Menelao tabwati komocha konde gwonsi. Bono Menelao agatigwa akagenda ore omosibore nonya okorete ogosaria oko gwonsi; korende abanto baria batato abwo batarenge n’okomocha nonya batemete kw’erwanerera ase obosio bw’ekegambero, bakanacherwa ekiina gi’ogokwa.
2MA 4:48 Abanto baria batato abwo bare korwanerera omochie o Yerusalemu, abanto baye, amo n’ebinto ebichenu ebio konya biaibiru korwa Hekalu, bakaegwa egesusuro bwango bwango bomaene botaiyo.
2MA 4:49 Abanto ba Tirza bakaorokia okogechigwa kwabo igoro y’obobe obwo, korende bakaorokia amasikani bagatindeka emebere ya baria batato baitetwe n’amasikani.
2MA 4:50 Menelao akagenderera koba Omokuani omonene ase engencho ya baria barenge n’okobua korende ere akagenderera koba omobe mono goika akaba omobisa omonene ase abanto bamwabo.
2MA 5:1 Ekaba ase chingaki echio Antioko IV akaboera Misiri eriakabere.
2MA 5:2 Ase engaki y’amatuko ange emerongo ene (40), abanto ba Yerusalemu kera ase bakarora amaroro, ase amaroro aya bakarora abarini chibarasi babegete chianga chiare komekameka bakorina n’echinguru gochia igoro, baimogeti amatimo n’emioro igoro.
2MA 5:3 Bakeroberia ase omoroberio bare ange koboera. Chinguba chigakanigwa n’amatimo akarutwa buna embura y’embeo, n’echinsara chigaichora kera ase. Chingobo chia kera engencho nigo chiare komekameka buna risase.
2MA 5:4 Kera oyomo ase omochie agasaba na kwegena buna amaroro ayio arete amaya.
2MA 5:5 Amang’ana y’oborimo agaika kera ase buna Antioko okuure. Erio Yasoni agasangereria abanto goetania 1,000 akaboera Yerusalemu mobasokano. Bagaseria abanto abwo baroberie ase chinyasi chi’omochie, erio bakaboera Yerusalemu na koyoira. Menelao agatama gochia ase Hekalu akebisa;
2MA 5:6 ekero Yasoni n’abanto baye bagendererete goita Abayahudi bamwabo batari n’amaabera. Yasoni tamanyete buna kobua abanto bamwabo ase esegi tikiarenge gento kiya. Agekora buna nigo abuire ababisa baye na tari banto bamwabo.
2MA 5:7 Nonya nigo Yasoni tanyarete koira obogambi. Omoerio oye akabetererigwa agatama gochia ase ense y’Abamoni, na omoerio oye ogosaria kwaye gokamoretera obosooku obonene
2MA 5:8 agakwa n’obosoku obonene. Areta oyio orenge omorwoti bw’Abaarabu, akabwata Yasoni akamosiekera echera ekiagera nigo arochigwe buna omosaria, agachaywa ase engencho arwete ense yaye, nigo arenge korigigwa na kera omonto eyio ekamobetereria gotama korwa ense gochia eyende, goika agatama gochia Misiri kwebisa aroro;
2MA 5:9 na omoerio oye agatama gochia Lakedemonia okagerete buna nancherwe kobera aroro ase engencho y’obwamate bwarenge gati yabo n’Abayahudi. Omoerio oye omonto oyio obetereretie abanto abange bagatama korwa ase chinse chiabo agakwera ense engao ayio ase atamete gochia.
2MA 5:10 Yasoni konya oitire abanto abange na gotiga emebere yabo etatindekiri, bono ere agakwa atari na monto onde okomorera; na tatindekwa ase chisokoro chiaye.
2MA 5:11 Ekero amang’ana akoregete Yerusalemu aikerete omorwoti Antioko, ere agakagera buna ense yonsi ya Yudea yasarekire. Bono ere akarwa Misiri ore n’obororo obonene agachaaka korwania Abanto ba Yerusalemu;
2MA 5:12 agachiika abanto baye baite kera omonto bare koumerana nchera gose onde bwensi bw’ebisete.
2MA 5:13 Bagaita abanto bonsi, abasacha ase abakungu, abamura ase abaiseke; bagaita nonya n’abana abake.
2MA 5:14 Ase egeka ki’amatuko atato, Yerusalemu egasiria abanto 80,000: 40,000 nigo baitetwe ase esegi, n’abande banga buna abwo bakaonigwa gochia obosomba.
2MA 5:15 Gotaisaneka naya onsi, Antioko agataka gosoa ase Hekalu enchenu goetania chionsi ense engima, okoragwa na Menelao, oyio orenge omosoeri bw’dini yaye n’abanto baye.
2MA 5:16 Antioko akaimokia ebinto ebichenu b’Hekalu n’amakobo aye atachenegeti, boigo akaira ebinto binde ebio abarwoti bande barwete gochia ase Hekalu buna ebiegwa erio komenta omonene n’amasikani y’Hekalu.
2MA 5:17 Antioko agaichorwa n’omogoko ase enkoro yaye ase engencho y’obobui bwaye tamanya buna Omonene konya otigire Hekalu yaye enchenu esarigwe ase engencho y’ebibe bi’abaanto ba Yerusalemu.
2MA 5:18 Onye konya abanto ba Yerusalemu batakorire abibe ebinge, anga Antioko naetwe egesusuro, tarenge gwancherwa gokora obosaria bonga buna obwo. Nigo arenge gocha koegwa egesusuro buna Heriodoro, oria otometwe n’omorwoti Seleuko korora ekegancha gi’Hekalu.
2MA 5:19 Korende Omonene tachorete abanto baye ase engencho y’Hekalu korende nigo achorete Hekalu yaye ase engencho y’abanto baye.
2MA 5:20 Ase igo Hekalu nigo yasoete ase obobe bw’ense na magega yaye egasanga ase okogenderera kwabo. Nyasae omonyanguru agatiga Hekalu yaye ase engencho y’endamwamu yaye, korende ekero abanto bairanerete Nyasae Hekalu ekagachwa naende.
2MA 5:21 Antioko akaira chikiro 62,000 chi’echitaabu korwa ase Hekalu, erio ase obwango akagenda bwoye. Nigo eimokereretie igoro goika agakagera buna nabo akonyara gokora chimeri chitare ense enyomo n’abarwani baye b’esegi batare amache ime goika engegu.
2MA 5:22 Agachora Abagabana abwo bachandete abanto. Ase omochie o Yerusalemu agachora Filipo omonto o Furugia oyio orenge omobe mono goetania Antioko omonyene.
2MA 5:23 Ase ense y’ebitunwa bia Gerisimu akabeka Androniko. Goetania aba narengeo oyonde ore korokwa Menelao oyio okorerete Abayahudi bamwabo bobe mono goetania buna abagabana bande bakorete. Antioko nigo angete Abayahudi mono goetania;
2MA 5:24 goika akaira omoganda bw’abarwani esegi chilifu 22,000 korwa Misiri gochia Yerusalemu abwo bare goakanwa, aba nigo barenge inse y’oboteneneri bw’omonto orenge korokwa Apolonio. Oyo nigo achigete abarwani baye b’esegi baite abanto bonsi na koira abakungu n’abana obosomba.
2MA 5:25 Apolonio agaika Yerusalemu akangainereria buna n’omorembe akorigia, rituko ri’Esabato ekero Abayahudi bonsi batumogete, agachiika abarwani esegi baye baimokie ebirwanero biabo bebange isiko y’omochie.
2MA 5:26 Erio akabachiika baite kera omonto orasoke gocha kobarora abarwani abwo b’esegi bagasoa omochie ime ase obwango mono bagaita abanto abange mono.
2MA 5:27 Korende Yuda, Makabi na bande ange kianda iga bagatama gochia ebitunwa igoro agwo ase bamenyete buna ching’iti chi’orosana agwo ase bare koria emete y’orosana.
2MA 6:1 Nyama y’amatuko make, omorwoti agatoma omogaka oyomo omwathene kobabetereria Abayahudi batige edini yabo, emegiro yabo boigo batige kobwatia amachiiko a Nyasae;
2MA 6:2 boigo na gosaria Hekalu ya Yerusalemu na koyekora koba ey’Olypian Zeu, n’eria ya Gerisimu ayekore koba aya Zeus nyasae bw’abaeti buna abanto abwo bamenyete ase agwo bare gokora
2MA 6:3 Obosaria obwo nigo bware obobe mono.
2MA 6:4 Abanto b’ebisaku bagasoa Hekalu na gokora obobe bwa kera engencho, nonya n’abatayayi bagasoa Ekearu, ebinto bitachenegeti bikaretwa ase Hekalu.
2MA 6:5 Ebinto bitachenegeti bigaichorigwa ase egesasiimero.
2MA 6:6 Nigo yabete akong’u korenda chisabato boigo n’amatuko ande y’emeyega ende, gose gokwana maiso marore buna aye n’omoyahudi.
2MA 6:7 Kera omotienyi ekero bare kogokera rituko ri’okoiborwa kw’omorwoti, Abayahudi nigo bare kobetererigwa koria chinyama chianda chi’ekeng’wanso. Ekero rituko rinene ria Dionisio enyasae eria y’edivai riare goika, nigo bare kobetererigwa kobeka amato y’emete ase emetwe yabo na gotara ase chinchera.
2MA 6:8 Ase obosemia bwa Tolemai, emechie y’abagiriki abwo bare abaamate babo bagatebigwa babetereri Abayahudi koria chinyama chi’ekeng’wanso;
2MA 6:9 na onde bwensi otarenge konyara komenya korengana n’echingencho chi’abagiriki, nigo are goitwa. Tiyabete akong’u komanya buna chingaki chinkong’u ngocha chiire.
2MA 6:10 Abakungu babere bakabwatwa ase engencho barogetie abana babo. Abakungu abwo bagatarigwa omochie bwonsi goeta na abana babo nigo bagugunaine ase chimbeere; na omoerio bakarutwa inse korwa ase chinyasi chi’omochie.
2MA 6:11 Ring’ana rinde Filipo agatebigwa nga Abayahudi gete nigo baumeranete ase gete bobisi erio korenda esabato bobisi, erio Filipo akababoera na kobasamba bonsi amo, korende barabwo tibatemete gwetanga ase engencho basigete esabato mono.
2MA 6:12 Nigo nkobasorora timokwa omoyo ekero mogosoma igoro y’amang’ana y’ogokumia ayio akoregete, korende momanye nga egesusuro eke nigo giancheretwe tari ase ogosiria, korende korongeyia abanto ba Omonene.
2MA 6:13 Ekero okoa omonto egesusuro ekio n’ekemanyererio ki’amaabera ribaga agotigwa engaki etambe ataeri gesusuro.
2MA 6:14 Omonene Nyasae tari gotokorera buna agokorera ebisaku binde. Abwo bande nigo akobaa egesusuro magega yokoganya ase oboremereria goika ekero basoire ebibe ime.
2MA 6:15 Korende intwe nigo agotoaa egesusuro magega totarakora ebibe ebinge mono.
2MA 6:16 Ase igo Nyasae nigo agotororera amaabera intwe abanto baye. Neisa koba otoeire egesusuro, ere tagototiga.
2MA 6:17 Nigo nabateebia aya ase engencho yokobainyoria. Mono tiga togenderere n’omogano oito.
2MA 6:18 Narengeo omworokia oyomo bw’amachiiko orenge korokwa Eleazari, omogaka bw’amasikani mono. Akabetererigwa koria enyama y’embeche.
2MA 6:19 Korende Eleazari akarora nga mbuya gokwa n’amasikani kobua komenya n’omogima botachenegeti. Bono ere agatuguta enyama eria korwa monwa oye erio akagenda ase abanto bare gochanderwa,
2MA 6:20 akoorokia nga abanto babwenerete koba abaremu na kwanga koria chindagera chitachenegeti, neisa koba n’obogima bwabo bagosiria.
2MA 6:21 Abateneneri baria b’ekengwanso keria getachenegeti abwo barenge abasani b’Eleazari bakamoira ensemo bakamoteebia arete enyama yaye, ere endonge korwegwa ekengwanso, erio ekore buna n’enyama eria y’ekengwanso eria omorwoti achigete akoria.
2MA 6:22 Ase ogokora igo ere tarenge goitwa, nigo arenge gokorerwa amaya ase engencho y’obosani bwabo bwa kare.
2MA 6:23 Korende Eleazari agakora ogochora kw’amasikani y’emiaka yaye. Korwa obwana bwaye ere nigo abwatete amachiiko amachenu a Nyasae. Ase igo akabairaneria: “Inwe ingite bono iga.
2MA 6:24 Omonto omonene buna inche n’obosoku kongainereria. Abanto abake abange tibacha gokaga buna nigo nakanire okwegena kwane magega y’ogoika emiaka 90.
2MA 6:25 Ngise gwekora buna nigo nkoria enyama eye, erio ngenderere komenya ake igo, nigo nderetere obosooku obonene n’abanto abake abange nigo barasirigwe.
2MA 6:26 Neisa koba netangire korwa ogokwa oko kwa bono, tingwetanga korwa ase okoboko kwa Nyasae gw’echinguru neisa koba kinde moyo gose nakuure.
2MA 6:27 Ngise gokwa bono ase oboremu, nigo ndaorokie nga nimbwenerete obogaka bwane.
2MA 6:28 Nigo boigo erabe omogwekano omuya gochia ase abanto abake na koborokia buna bagwenerete kwerwa gokwa ase engencho y’amachiiko aito amachenu.” Magega gakorire gokwana aya akagenda gochandwa.
2MA 6:29 Abanto baria baria konya bakorire obosani nere ase egeka egeke bakamoochokera ekiagera bakagete buna ere nigo agokwana buna ebarimo.
2MA 6:30 Ekero bamoitire ange n’ogokwa, Eleazari agaaka eriogi agateeba: Omonene namanyete onsi. Ere namanyete buna nabo nare gocha gwetanga korwa ase emechando eye nonya n’ogokwa. Boigo namanyete buna naremereirie aya onsi ase omogooko ase engencho imoirogete ere.
2MA 6:31 Ase igo Eliazari agakwa. Korende ogokwa kwaye kw’oboremu gokaba gokainyorwa buna egento ki’engencho ase ense yonsi.
2MA 7:1 Rituko erimo omongina oyomo omoyahudi akabwatwa n’abana baye batano na babere. Omorwoti agachiika baakwe emetarichi naende babetererigwe koria enyama y’embeche.
2MA 7:2 Erio oyomo bw’abamura baria agateeba: inki morigeti konyora ase aya onsi mogokora? Intwe nigo tore ange gokwa kobua gotiga chingencho chi’echisokoro chiaito.
2MA 7:3 Amang’ana ayio akagechia omorwoti mono goika agachiika chisuguria chibekwe omorero omotindi;
2MA 7:4 Ekero chisuguria chiria chiasambire mono, omorwoti agachiika omomura oria okwanete ribaga ri’abande anachwe oromeme na gosambwa risankwa ri’omotwe naende anachwe amaboko na amagoro ekero ng’ina n’abamura bande bamwabo batengerete.
2MA 7:5 Omomura oria akanachwa nachwa agatigara riengwe ri’echinyama rikweyana. Agwo omorwoti akarwa ogochika omomura oria airwe abekwe ime y’esuguria eria yarenge gosamba mono. Ekero erioki riaruete ime y’esuguria eria, bamura babwabo na ng’ina bakabekana chinguru bagatebania bakwe ase oboremu, bagoteeba:
2MA 7:6 Omonene naroche aye onsi na namanyete ogochandeka gwaito. Musa nigo abagete amang’ana aya maiso marore ekero ariigete ogoteera gokuurera baria batigire Omonene. Agateeba, “Omonene Nyasae Nabarorere amaabera baria bakomokorera.”
2MA 7:7 Magega kobaitire omomura oria bw’eritang’ani, abasikari baria bakagoka erio bagachaaka komosamba etukia omomura oria o kabere na komosabora risankwa ri’omotwe omomura oria o kabere. Erio bakamoboria: “Inee bono aye norie enyama eye y’embeche gose nigo otagete tokonache amaboko n’amagoro?”
2MA 7:8 Omomura oria akairaneria ase omonwa oye agateeba “Inche tinkoria enyama eyio nonya ngake!” Erio abasikari baria bakamochanda buna bachandete oria bw’eritang’ani,
2MA 7:9 Korende oyo ere ekero abeire ange gokwa akarera bono gochia ase omorwoti ogoteeba: “Omoiti oyo aye nabo okonyara gotoita bono korende omorwoti bw’ense natobokie korwa ase abakuure na gotoaa obogima bwa kare na kare ase engencho intwe twaigwereire amachiiko aye.”
2MA 7:10 Magega y’oyio abasikari baria bagachaaka kwegokia ase okomoita omomura ogatato. Agachiikwa asokie oromeme isiko, erio ere akarambora amaboko aye n’omoremu,
2MA 7:11 agakwana ase oboremu Nyasae nere ongete amaboko aya, korende amachiiko a Nyasae nigo are ay’engencho goetania amaboko ane, na nimanyete buna Nyasae nangiranerie amaboko aya ane.
2MA 7:12 Omorwoti na baria bonsi barenge nere bagaichana mono ase oboremu bw’omomura oria oyio orenge ange gochandwa.
2MA 7:13 Magega gakure Abasikari baria bagachanda omomura o kane ase enchera eria eria,
2MA 7:14 korende amang’ana aye y’omoerio nigo arenge iga “Nigo inde n’omogooko gokwa ase amaboko ao, ase engencho ntore n’ekeene buna Nyasae natobokie korwa ase abakuure. Korende aye Antioko, tokobokigwa!”
2MA 7:15 Abasikari bakabwata omomura o gatano bagachaaka komochanda.
2MA 7:16 Omomura oria akarigereria omorwoti ase amaiso akamoteebia nore n’okobua kw’ogotokorera kende gionsi keria oranche, korende nonya naye nokwe. Korende tokagera buna Nyasae otigire abanto baye.
2MA 7:17 Ganya orore Nyasae nagochande aye amo n’abanto bao ase chinguru chiaye.
2MA 7:18 Abasikari baria bakabwata omomura o gatano na rimo, na magega atarakwa agateeba: “Tongaineka. Intwe nigo togochandwa ase engencho twakorire ebibe ase Nyasae oito. Nakio gekogera amabe aya onsi agotonyora.
2MA 7:19 Korende tokagera buna aye tokonyora egesusuro ase engencho y’okoamererania na Nyasae.”
2MA 7:20 Ngina nigo abaichanetie mono goetania abamura baye bonsi, na nigo aganeirie koinyorwa ase enchera yabeene. Nonya origereretie abamura baye batano nababere bagokwa rituko erimo, ere agatwara oboremu ase engencho nigo amosemeretie Omonene.
2MA 7:21 Omong’ina oyo nigo arenge omoremu buna omosacha, akabeeka abana baye chinguru na kobaremia ase omonwa obo,
2MA 7:22 akabateebia “Timanyeti buna gwachagete koba moyo ase enda yane. Tari inche nakoete obomoyo na kobwatania ebiimo bi’omobere oo.
2MA 7:23 Nyasae nere okorete ayio; Nyasae oyio otongete ense na bionsi biria bire oo. Nigo are omonge bw’amaabera ere nakoiranerie obogima bwao, ase engencho nigo bwanchete amachiiko aye mono goetenia buna bweanchete aye omonyene.”
2MA 7:24 Antioko namanyete buna omong’ina oria nere are gochecheria ase igo agatema mono gosorora omwana oye mw’omoerio oyio orenge moyo atigane n’echingencho chi’echisokoro chiaye. Akamoriera eira na gotiana buna namoe enibo enyinge na komobeka amenye buya na komoa ekerogo ekenene na komokora abe omosani oye.
2MA 7:25 Korende omomura oria taigwete mangana aria. Erio Antioko agatema gokwana na ng’ina erio akwane n’omwana oye erio gotoria obogima bwaye.
2MA 7:26 Magega y’okoebererigwa mono omong’ina oria agancha.
2MA 7:27 Omong’ina oria akabwaterera omwana oye agakwana ase omonwa oye agateeba: “Omwana one indorere amaabera. Inyora buna nigo kwabete inda yane emetienyi kianda, naende nakorerire ase emiaka etato. Nakorendire nagokoa kera egento keria oganetie goika rituko riarero.
2MA 7:28 Ase igo omwana one nagosoroire origererie igoro n’ense. Rigereria buya mono kera egento okorora omanye buna bionsi ebio nigo biatongetwe na Nyasae boigo agatonga Mwanyabaanto.
2MA 7:29 Tobaisa koiroka omoiti oyo. Ancha gokwa ase ogwancha kwao na bworokie buna aye n’omoremu buna abamura bamino, erio ase amaabera a Nyasae nkonyore aye amo nabarabwo rituko ri’okobokigwa.”
2MA 7:30 Magega ng’ina atarakora gokwana ayio, omomura oria agateeba: omorwoti Antioko, inki oganyete? Nangire tikoigwera amachiiko ao. Amachiiko nkoigwera naria oka are ase amachiiko ayio Musa aete chisokoro chiaito.
2MA 7:31 Kwabeire gokorengereria obobe bwonsi obwo kwabeire kogokorera abanto baminto, korende tokonyara gwetanga korwa ase endamwamu ya Nyasae.
2MA 7:32 Nekeene nigo togochandeka ase engencho y’ebibe biaito. Nyasae oito ore igoro ogechigwe naitwe, nigo agendererete gotosusura erio totware amasikani. Korende ayio nigo arabe ayekero egeke, ase engencho intwe n’abanto baye ere natwabere.
2MA 7:33 Nyasae oito ore moyo obeigwe naitwe, na nigo agendererete gotochunchuga erio tobe n’amasikani. Korende ayio nayekero egeke, ase engencho intwe n’abanto baye ere natwabere.
2MA 7:34 Korende aye n’omonto omobe goetania ebitongwa bionsi. Ase igo aye tibwengaina buna nobe omonene ekero ogendererete gochanda abanto ba Nyasae
2MA 7:35 Tokonyara gwetanga korwa ase endamwamu ya Nyasae omonguru oyio okorora onsi.
2MA 7:36 Abamura baminto nigo bachandeka ekero egeke ase engencho y’obwegenwa bwaito ase okobwatana kwa Nyasae, korende bono barabwo banyorire obogima bwa kare na kare. Korende aye nogambigwe na Nyasae buna oganeirie ase engencho y’obwerorio bwao.
2MA 7:37 Bono korwa inde omobere one ase engencho y’amachiiko y’echisokoro chiaito, buna abamura baminto bakwete. Korende bono nigo ngosaba Nyasae arorere abanto baye amaabera, korende aye akoe egesusuro egetindi goika oancherane buna Nyasae bweka nere Nyasae.
2MA 7:38 Nigo ngosaba buna inche n’abamura baminto tobe ab’omoerio konyora egesusuro kia Nyasae ekio ase ekeene kianyorire ense yaito yonsi.
2MA 7:39 Amang’ana ayio y’ogokumia akagechia omorwoti Antioko mono goika agachiika omomura oria achandwe mono goetania abamwabo.
2MA 7:40 Ase igo omomura oria agakwa kare nogosemeria okonene ase Nyasae.
2MA 7:41 Magega yaye ng’ina nere agaitwa.
2MA 7:42 Narorire nga narure omogano oisaine igoro buna Abayahudi bachandetwe na kobetererigwa koria chinyama chianda chi’eching’ondi chi’ekeng’wanso.
2MA 8:1 Yuda oyio orenge korokwa Makabi amo n’abasani baye bakagenda korwa omochie gochia oyonde bobisi goika bagasangereria omoganda bw’abarwani esegi abwo babwatete mono edini y’ekeyahudi.
2MA 8:2 Bagasaba Omonene Nyasae akonye abanto baye abwo bare gochandwa n’ebisaku bionsi; boigo arorere Hekalu yaye amaabera ayio konya yachecherigwe n’abanto b’ebisaku.
2MA 8:3 Boigo naende arorere omochie o Yerusalemu amaabera oyio ore gosarigwa oronge ange gotagorwa. Bakamoboria aigwe eriogi ri’amanyinga ayio aiteirwe akomorera.
2MA 8:4 Boigo bakabori’Omonene aorokie endamwamu yaye nagoakana egesiomba ase baria bonsi baitete abanto baye nakongeta abana abake batari n’okomocha, na gokwana mamincha y’erieta riaye.
2MA 8:5 Ekero Yuda Makabi akorete koroberia omoganda oye bw’abarwani esegi, abanto b’ebisaku tibanyarete koamererania nere ekiagera endamwamu y’Omonene ase Abaisraeli nigo yaonchogete ekaba amaabera.
2MA 8:6 Yuda akaboera emechie n’ebichie nakobisamba n’omorero. Agaseria ababisa na akaira chinsemo chinene chi’engencho mono.
2MA 8:7 Chinsa chia botuko nigo chiare komobera buya mono ase okoboera okwo. Kera ase abanto nigo bare gokwana igoro y’obobui bwaye.
2MA 8:8 Ekero Filipo omogabana amanyete buna Yuda nigo agendererete konyora obobui naende buna nigo agendererete gosuka motwe na koba omobui, akarika riruube gochia ase Tolemai oyio orenge omoteneneri omonene o Siria enene na Foiniki erio ache komokonya.
2MA 8:9 Ase obwango mono Tolemai agachora Nikanori omwana o Patroklo, oyomo bw’abasani b’omorwoti, akamotoma amo nabarwani esegi chilifu 20,000 korwa ase chinse ao ao bagende gosiria egesaku ki’Abayuda. Tolemai boigo agachora Gorgia omochenerali oyio obwate obomanyi obonge ase amang’ana y’esegi agende amo nabarabwo.
2MA 8:10 Omorwoti Antioko nabwate chikilo 68,000 chi’efeta chi’Abarumi; ase igo Nikanori akaroberia goakana efeta eyio ase okoonia Abayahudi abasibwa b’esegi buna abasomba.
2MA 8:11 Ase obwango mono agatoma amang’ana gochia ase emechie yarenge ange n’enyancha buna nkoonia are Abayahudi ase rigori rike mono: abasomba 60 ase etalanta eyemo. Korende ere tamanya buna endamwamu ya Nyasae omonguru nigo yamoganyete.
2MA 8:12 Yuda akanyora amang’ana buna Nikanori aroberetie, erio agateebia abamwabo buna abarwani esegi ba Nikanori babereire ange na Yudea,
2MA 8:13 gati yabo mbarengeo aboba abwo babwate chitang’utang’u ase emeroberio ya Nyasae, ekero baigwete amang’ana ayio bagatama chimbero.
2MA 8:14 Korende abande bakaonia ebinto ebitigari biabo bionsi na gosaba Omonene abarore abwo Nikanori konya aonirie gochia obosomba nonya konya esegi terachaka.
2MA 8:15 Bagasaba Nyasae abatorie; na onye takobatoria ase engencho yabarabwo abanyene, rirorio abatorie ase engencho y’okobwatana akorete n’echisokoro chiabo, na ase engencho nere obarangeretie koba abanto baye na ase engencho y’erieta riaye richenu.
2MA 8:16 Bono Makabi agasangereria abarwani esegi baye amo bagaika 6,000 akababeka chinguru akabateebia tibairoka gose gotama ase obwoba bw’okorora abarwani esegi abange korwa ase ebisaku ao ao abwo bakobachera kobarwani, akabateebia barwane esegi n’oboremu.
2MA 8:17 Bono bebire obobe obwo bakorire ase Hekalu, na emechando eyio baretire ase omochie o Yerusalemu na buna basiretie chingencho chi’Abayahudi.
2MA 8:18 Ere akabateebia barabwo nigo begenete ebirwanero biabo, korende intwe nigo tomosemeretie Nyasae omonguru, oyio oranyare gosiria tari aba boka bagotochanda korende nonya nense yonsi, ase okonyegeria omotwe oye gwoka.
2MA 8:19 Yuda akagenderera kobainyoria buna Nyasae akonyete chisokoro chiabo: chingaki chia Senakeribu ababisa 185,000 bagasirigwa;
2MA 8:20 na ekero barenge Babuloni, Abayahudi 8,000 bagakonya Abamakedonia 4,000, bakabua Abagalatia 120,000 na kobabua, aya onsi nigo anyarekanete goetera ase obobui bwa Nyasae.
2MA 8:21 Amang’ana a Yuda akabeka abanto baye chinguru mono na barabwo bakerwa gokwa ase engencho y’edini yabo n’ense yabo. Erio akabaga abarwani esegi baye ase ebiombe bine
2MA 8:22 na kera ekeombe nigo kiabwate abanto 1,500. Yuda omonyene amo n’abamura bamwabo, Simioni, Yosefu, na Yonathani, nabwo barenge abateneneri n’ebiombe ebi, kera oyomo n’ekiombe kiaye.
2MA 8:23 Goetania aya onsi, agachora Eleazari asome ase eriogi ensemo y’amariko amachenu, erio akaa abanto baye amang’ana aya akobwatia y’obobui: “Nyasae natokonye.” Bono ere agatang’ana ekeombe ki’eritangani agachaaka esegi na Nikanori.
2MA 8:24 Nyasae omonguru akabarwanesia esegi, goika bagaita ababisa ange 9,000 boigo bagatiga abange n’echingoma, baria batigarete bakabetererigwa gotama.
2MA 8:25 Bakaura abanto abwo konya bachire kobagora chitaabu chiabo na goseria ababisa babo ase obware goika bakanacha ekiina koirana,
2MA 8:26 ase engencho esabato konya yabereire ange.
2MA 8:27 Ekero bairanete bagasangereria ebirwanero n’enibo korwa ase ababisa abwo bakwete, erio bagasasiima Nyasae na kogokera esabato n’obobui obwo Nyasae abaete, ekiagera ere abarorerete amaabera.
2MA 8:28 Ekero esabato yaerete bakabaga ebinto ebio baurete ababisa babo. Ritangani bakaa abanto abwo baagetwe chingoma, ababoraka n’echintakana; ensemo eria yatigarete bakabagana barabwo abanyene.
2MA 8:29 Magega yaye bagasangererekana gosaba Omonene omonyamaabera, abwatane nabarabwo ekiagera barabwo n’abanto baye.
2MA 8:30 Magega yaye Abayahudi bakarwana esegi amo na Timotheo na Bakide, Abayahudi bagaita abanto goetania 20,000. Bakaira orogongo oronene boigo n’ebinto ebinge mono, ebio bebagerete bakaa kera omonto bireng’aine, ababoraka, chintakana, abagaaka, boigo na baria banyorete chingoma.
2MA 8:31 Bagasangereria ebirwanero bi’esegi ase enchera endonge bakabiira bakabigacha ase engencho mono, korende abanto baria bande babwatetwe bare moyo bakairwa Yerusalemu.
2MA 8:32 Bagaita omoteneneri omonene bw’abarwani esegi ba Timotheo oyio orenge omonto omobe mono oyio orenge gochanda Abayahudi.
2MA 8:33 Ekero bagendererete gochengera obobui bwabo ase omochie bw’echisokoro chiabo, bakabasamba omorero goika bagakwa abanto baria konya basambire ebisieri bi’Hekalu. Gati ya baria baitetwe Kalisthene amo n’abande abwo bebisete ase ekegutu ekemo; aba nigo banyorete engeria eria baganeirie ase obobe bwabo.
2MA 8:34 Nikanori omosaria oria oyio orentete abakori ebiasara 1,000 erio kogora Abayahudi,
2MA 8:35 akabugwa n’ababisa baye baria achayete mono goetera ase chinguru chia Omonene. Akarusia eyanga yaye n’ebirwanero esegi akabituguta erio agatama ere bweka buna omosomba ogotama goika agaika Antiokia. Eki anyarete gokora n’ogosiria abarwani b’esegi baye bonsi.
2MA 8:36 Bono omonto oyo konya otemire goakana Abaroma chifeta chiabo ase okoonia abanto ba Yerusalemu, akaorokigwa maiso marore buna Abayahudi mbabwate oyo okobarenda na ase igo barabwo tibakobugwa rinde ekiagera baigwerete amachiiko ayio Nyasae abaete.
2MA 9:1 Ekaba ase chingaki echi Antioko agachaaka kobabwatia korwa magega korwa omochie o Persia,
2MA 9:2 agwo ase asoete ase omochie oyomo ore korokwa Persepoli agwo ase atemete koiba korwa ase Hekalu na koboera omochie. Abanto b’omochie oyio bakaimokia ebirwanero bakaboera Antioko. Omoganda oye bw’esegi okabetererigwa koirana magega ase engencho y’obosoku.
2MA 9:3 Ekero Antioko aigete Ekbatana agatebigwa aya amonyorete Nikanori amo n’abarwani esegi ba Timotheo.
2MA 9:4 Agaichorwa n’endamwamu akaria eira goakana Abayahudi egesiomba ase engencho y’okobugwa kwaye. Erio agateebia omogendia oye bw’egari aminyoke chimbero goika bakore orogendo rwabo. Na ase obwerori bwaye agateeba: “Ekero ngoika aria nigo ngoonchora omochie o Yerusalemu koba chimbeera chi’Abayahudi.” Korende tamanya buna endamwamu ya Nyasae konya yamoikeire
2MA 9:5 Bono Nyasae bw’Abaisraeli akamoa ogoakwa gotari kobweneka gose gotari kororekana. Bono ekero akorire gokwana aya enda egachaka komoroma rioka rioka etari gotiga,
2MA 9:6 eke naki egesusuro kebwenerete ase omonto oyio obeire kagochanda abanto bande ase okobaa emechando y’okwoboyia!
2MA 9:7 Nonya nigo ere tatigete kwerora. Obwerori bwaye bokamenteka. Endamwamu yaye ekabera erio agachaaka kogosereria Abayahudi, agachiika omogendia oye bw’egari aminyoke mono. Ekero Omogendia oria aminyogete mono goetania Antioko agatugutwa korwa egari ime agaaka inse ase eriogi rinene akanyora chingoma chinene kera ase.
2MA 9:8 Obwerori bwaye bokamokora agakagera buna nigo abwate chinguru n’okobua gokora emerindo ye’nyancha komoigwera, boigo na korenga oborito bw’egetunwa ase ekerengo. Korende ase obwango akagwaa inse akaborwa chinguru; aya onsi akaorokia okobua kwa Nyasae ase bonsi.
2MA 9:9 Omobere bw’omonto oyo otamoirogeti Nyasae ogasogwa n’amakonde, na ekero konya atarakwa kare n’obororo obonene, enyama y’omobere oye egachaka kogunda. Obotioku obobe mono bogachaka korwa ase omobere oye goika nonya n’abarwani baye besegi bagakumia mono.
2MA 9:10 Onde taiyo nonya n’oyomo omoigete ange nonya n’okomoira gw’ekonya. Oyio ase chingaki inke igo chia magega okagerete buna nabwate ching’enang’eni chia igoro!
2MA 9:11 Bono obwerori bwaye bogachaka koirana inse, agakwa omoyo. Amaakwa a Nyasae akamokora agekanya.
2MA 9:12 Bono ekero asinyetwe koremereria obotioku bwaye omonyene, agateeba: “Nere buya omonto kwebeka inse ya Nyasae; onde bwensi takagera buna narengaine na Nyasae.”
2MA 9:13 Nyasae konya osiekire amaabera aye ase omonto oyo, korende omonto oyo akaria eira ase Nyasae agateeba,
2MA 9:14 “omochie oria omochenu oria natagete gotagora na koroisia chimbeera chi’Abaisraeli bono nararirie buna n’omochie omosibore.
2MA 9:15 Abayahudi abwo ntaroche koba gento kende, abwo konya narobeirie emebere yabo n’eyabana babo eruterwe ching’iti chi’orosana n’echinyoni bono inche nimbakore babe abamo n’abanto ba Atene.
2MA 9:16 Na Hekalu eyio nairete enibo korwa bono niyeroisie na koirania ebikorero biaye ebichenu ebio nairete boigo nimente ebinde ebinge; naende ningakane rigori ri’ekengwanso korwa ase omobuko one.
2MA 9:17 Goetania onsi inche omonyene nimbe omoyahudi, na ningende kera ase abanto bare nakobarareria chinguru chia Nyasae.”
2MA 9:18 Korende bono ekero obororo bwa Antioko bwagendererete bono ase engencho konya endamwamu ya Nyasae yamoikeire ase ekeene, ere akanacha omoyo oye. Bono akarika riruube rikobwatia ase Abayahudi,
2MA 9:19 “Korwa ase omorwoti Antioko, gochia ase Abayahudi, abanto baane abanchwa. Kobatomera inde amaiga y’obwanchani, na kobaganeria obogima obuya, n’okogenderera kwaino.
2MA 9:20 Nasemeirie buna inwe n’abana baino mbuya mogendererete. Ogosemeria kwane nigo kore ase Nyasae,
2MA 9:21 nainyoire ase omogooko omonene ase amaya aria bwankorerete. Ekero narenge koirana gocha inka korwa Persia nigo nanyoretwe n’oborwaire obonene mono, ase igo bono narorire nga mbuya gokora emeroberio y’obwamate obuya ase abanto bonsi.
2MA 9:22 Tindasiria ogosemeria gw’okobwena; ase obomaene ninde n’ogosemeria buna nimbwene.
2MA 9:23 Korende naonyoire buna tata ominto nigo arenge gochora omokonyi oye chingaki arenge kogenda chinse chiare.
2MA 9:24 Nigo arenge gokora iga erio amang’ana kagokorekana buna etakageiri, gose amang’ana amabe kagocha, abanto baye tibasogwa n’obwoba ekiagera mbamanyete buna niingo otigerwa ekerogo ki’oborwoti.
2MA 9:25 Nimanyete buna abarwoti b’echinse chiria chitwetanaine baganyete rituko ri’ogokwa kwane na koganya korora eria agochia gokoreka. Ase igo nachorire Antioko omwana one abe omorwoti magega yane. Chingaki chinyinge nabeire nkomotiga ase amaboko aino na nabeire nkogania moigwane nere ekero narenge kogenda gokora emeremo ase chinse chiare. Ere nkonyora are riruube eri.
2MA 9:26 Nigo nkobasorora moinyore amaya aria nabakoreire kera omonto bene boigo n’ense yonsi, mogenderere gokora amaya botambe gocha ase inde boigo nase omwana one.
2MA 9:27 Negenire buna ere nabakorere amaya botambe, buna inche nabeire ’nkobakorera botambe.”
2MA 9:28 Ase igo bono omoiti oyo oyio orenge gochecheria Nyasae akanyora obororo obonene mono, buna boria arenge kobeka abanto bande, agakwa ogokwa kwogokumia mono aria ase ebitunwa ase ense engeni.
2MA 9:29 Filipo oyio orenge oyomo bw’abasani baye akaira omobere bwa Antioko inka; korende ase engencho aoboete omwana bwa Antioko, akagenda goika Misiri ase omorwoti Tolemai Filometori.
2MA 10:1 Yuda Makabi n’abatunyani baye, inse y’oborai bw’Omonene, bakairania Hekalu boigo n’omochie o Yerusalemu.
2MA 10:2 Bagatagora ebisasimero ebio abanto abao konya baagachire ase chichiro boigo nase ogosasiimera.
2MA 10:3 Bagachena Hekalu na koagacha egasasimero oboyia. Erio bagokia omorero ase ogoakania amagena, bagakora ekengwanso ki’eritangani magega y’emiaka ebere, bagasamba ubani, bagokia chitaaya na kobeka emegati emechenu bosio.
2MA 10:4 Ekero bakorete gokora aya, bakarara inse maumama bagasaba buna Omonene abakoonye tibanyora emechando buna eria banyorete. Bakamosaba nga abe n’amaabera ekero akobaa egesusuro ase ebibe biabo ebio barakore, tababeka naende ase amaboko yabaanto b’ebisaku, abwo bakorama Nyasae naende batabwati masikani.
2MA 10:5 Bagachena Hekalu oboyia ase rituko ria 25 omotienyi o Kisilevu, rituko riria riria n’omotienyi oria oria Hekalu yasaretigwe n’abanto b’ebisaku binde.
2MA 10:6 Ase amatuko 8 abanto gakagokera rituko eri buna rituko riria rinene ri’ebigutwa, bakainyora buna egeka geke igo batigete kogokera amatuko amanene y’ebigutwa ekiagera nigo bare gotanga tanga ase ebitunwa nebirubo buna ching’iti chi’orosana.
2MA 10:7 Bono barabwo bakaimokia amato amabese y’emekendo n’echinyimbo chichabeire bagaetanana omochie bagotera amatera y’omogooko na komotogia oria obabuereire erio gochena Hekalu yaye.
2MA 10:8 Bakanacha ekiina na koraria nga egesaku gionsi ki’Abayahudi kebe gekogokera rituko erio kera omwaka.
2MA 10:9 Oyo noro omoerio bw’Antioko oyio ore korokwa Epifane.
2MA 10:10 Bono nigo togokwanera igoro ya Antioko Eupatori, omwana bw’omonto oyo otamomanyete Nyasae, nigo tokorwa omogano omweng’e igoro y’emechando yamonyorete ase chiseegi chiaye.
2MA 10:11 Ekero Antioko Eupatori abete omorwoti, agachora omonto oyomo orenge korokwa Lisia abe omogabana omonene ase amang’ana yense boigo abe gabana omonene ase ense ya Siria enene na Foiniki,
2MA 10:12 ribaga ria Tolemai Makroni, oyio orenge gabana bw’eritang’ani gokorera Abayahudi buya. Makroni konya okorire oboamate bw’omorembe amo n’Abayahudi, erio gotuba obobe obwo konya bakoreirwe.
2MA 10:13 Ase engencho eyio abasani b’omorwoti bakagenda bagasoera Makroni buna ere n’omobe, ase engencho konya otigire egesinga gia Kuporo ekio aetwe n’omorwoti Filometori o Misiri, erio akabwatia Antioko Epifane. Kera omonto agateeba buna Makroni n’omobe, bono ere tatwara amasikani aria aganeirie boigo akaurwa ekerogo kiaye; ase igo ere ageita ase okonywa esumo.
2MA 10:14 Ekero Gorgia achoretwe koba Gabana bw’orogongo rwa Idumea, ere akeroseria omoganda bw’abarwani esegi erio akaba okona koboera Abayahudi kera engaki.
2MA 10:15 Goetania ayio onsi, Abadumea nigo bairete chinsemo gete chi’engencho, erio bakaba bakona gochecheria Abayahudi na kobakorera bobe kera engaki. Bakagenia baria batamete korwa Yerusalemu, erio bakabeka ense ekaba ey’echisegi.
2MA 10:16 Bono Yuda Makabi amo n’abanto baye magega kobasabire Nyasae bakaimoka chimbero bakagenda bakaboera chingongo chiria Abaidumea konya bairire.
2MA 10:17 Bakarwania Abarwani baria b’esegi barendete chinyasi chi’echingongo echio erio bagaita abanto goetania 20,000.
2MA 10:18 Nonya nigo abarwani esegi ange 9,000 bagatama bakabisa ase chindwaki ibere echio chiarenge chinkong’u mono na chiabwate kera egento kiaganeiri gotanga koboerwa.
2MA 10:19 Yuda akairana gochia omochie ase aganeirie ase obwango. Korende agatiga Simioni na Yosefu amo na Zakayo n’abanto baye. Omoganda oyio noisaine kogenderera esegi,
2MA 10:20 korende bake b’abaanto ba Simioni nigo banchate riaki; ekero baetwe riaki ri’echikiro 64 chi’efeta bagatiga abanto bake bagatama korwa aria ase bebisete ase chindwaki.
2MA 10:21 Ekero Yuda anyorete amang’ana aya, agasangereria abarai b’ekeombe kiaye erio agasoera abanto abwo baetwe riaki buna baonirie abamwabo ase ogwanchera ababisa babo batame erio bache kobarwania.
2MA 10:22 Agwo agwo agaita abanto abwo erio akaboera chindwaki chiria ibere.
2MA 10:23 Ase esegi Yuda akaba omobui mono, na ase esegi eyio agwo ase chindwaki agaita abanto ange 20,000.
2MA 10:24 Timotheo oyio agwo magega konya orwanigwe na kobugwa n’Abayahudi, konya osangereirie omoganda omonene bw’abarwani esegi abarini be chibarasi korwa Asia, boigo n’omoganda bw’abarwani esegi bokoondokia, agachaaka gosuka bosio ngora ngora erio koboera Judea na koyoira n’echinguru.
2MA 10:25 Korende ekero ababisa aba konya babereire ange, Yuda n’abanto baye bagasaba Nyasae. Bakeboyia chigunia na kweaka ribu,
2MA 10:26 erio bakarara maumama ase engasi eria y’egesasiimero, bagosaba Nyasae abakoonye korwana n’ababisa babo, buna ariete eira ase amachiiko aye.
2MA 10:27 Ekero bakorete gosaba bakaimokia ebirwanero biabo bakagenda are ake korwa Yerusalemu bagatenena ange n’ababisa.
2MA 10:28 Ekero bwakia, esegi egachaka gati y’ebiombe ebi bibere bi’abarwani besegi. Omoganda bw’abarwani esegi b’Abayahudi nigo basemeretie kobua ase engencho y’oboremu bwabo na gosemeri’Omonene, korende ababisa nigo basemeretie chinguru chiabo abanyene.
2MA 10:29 Ekero esegi yarorire mono, ababisa bakarora abasacha batano bare n’ebieni bi’okogokia barinete chibarasi echio chiachabeire n’etaabu bakoraa omoganda bw’abarwani esegi b’Abayahudi.
2MA 10:30 Abanto aba batano bagaetanana Yuda bakayorenda n’echingobo chiabo abanyene erio bagachaaka korutera ababisa chinsara n’echinkoba. Ababisa baria bagaochoganigwa nagoukorigwa erio abarwani esegi b’abayahudi bakababutabutorana,
2MA 10:31 bagaita abarwani esegi abwo bare gotara n’amagoro 20,500 na baria barinete chibarasi 600.
2MA 10:32 Timotheo agatama gochia ase orwaki rwarendire mono arenge korokwa Gazare, orogongo rwa Kaerea momura omwabo.
2MA 10:33 Yuda Makabi n’abanto baye bakaboera orwaki roria ase egeka ki’amatuko ane,
2MA 10:34 korende abanto barenge ime y’orwaki roria bakeigwa buna nigo bare buya, bakagenderera korama Nyasae bobe mono.
2MA 10:35 Korende rituko ri’agatano kobogokia mambia abanto 20 ba Yuda barenge n’obororo ase engencho y’amang’ana ayio, bakariina enyasi y’orwaki roria ase oboremu bagaita kera omonto banyorete oo.
2MA 10:36 Chingaki echi echi, abande bakariina chinyasi chi’orwaki orwo korwa ensemo yende, bagasamba emerobiri y’orwaki roria. Ababisa abange bagaitwa n’omorero oyio. Ekeombe kende gekabuna ebisieri kegasoyia Abarwani bakaboera omochie oria.
2MA 10:37 Timotheo nigo ebisete ase etangi. Nonya nigo bakamoita ere amo na bamura bamwabo Kaerea, amo na Apolofane.
2MA 10:38 Magega yayio Abayahudi bakagoka na goteera amatera y’ogwaka mbuya ase Omonene oyio obarendete na kobaa obobui.
2MA 11:1 Chingaki inke igo magega Timotheo kabuirwe, Lisia momura omwabo omorwoti oyio naende orenge omorendi bw’omorwoti na omonene bw’eserekari akanyora amang’ana igoro yaria akoregete erio akagechigwa mono,
2MA 11:2 akaraa omoganda bw’abarwani esegi 80,000 na abarini chibarasi baye bonsi erio barwanie Abayahudi. Nigo abwate okogania gokora omochie o Yerusalemu obomenyo bw’Abagiriki,
2MA 11:3 na korusia Hekalu ebango buna ase ande onsi ase abanto b’ebisaku bare gosasimera. Boigo na koonia obokuani obonene kera omwaka.
2MA 11:4 Lisia takumetie igoro y’okobua kwa Nyasae, korende ere nigo etogereti chilibu ikomi chi’abarwani esegi bagotara n’amagoro boigo n’echilibu chi’abarini chibarasi, n’echinchogu 80.
2MA 11:5 Ase igo akaboera Juda na korwania orwaki rwa Beth-zuri, ange chikilomita 30 sugusu ya Yerusalemu.
2MA 11:6 Ekero Yuda Makabi n’abanto baye baigwete buna Lisia oboereire chindwaki chiabo, bakarera na kweumia amo n’abanto bonsi, bakobori’Omonene atome omomalaika omuya abatorie.
2MA 11:7 Yuda Makabi akaba oyobwe’ritangani koimokia ebirwanero biaye akaboria abande babwaterane nere barwo amagima abo erio bakonye Abayahudi bamwabo. Erio ase obwango mono bonsi bagasoka chimbero.
2MA 11:8 Korende magega bataragenda are na Yerusalemu, bakanyora buna nigo bakoragwa n’omorini ebarasi obegete chianga chindabu oimogetie ebirwanero bi’etaabu.
2MA 11:9 Erio bonsi bagaakera Nyasae mbuya mono ase okobarorera amaabera; konya obabekire chinguru chisaine koboera nonya n’echingiti chiria chintindi nonya n’echinyasi chi’echichuma.
2MA 11:10 Bono bagasuka bosio bare ange ase esegi, bare amo n’omokonyi oria korwa igoro, ekiagera Omonene konya obaroreire amaabera.
2MA 11:11 Bagacharokera ababisa babo buna endo na goita abarwani esegi 11,000 abwo bare gotara n’amagoro na 1,600 abarini be chibarasi na gokora abande gotama.
2MA 11:12 Abange ba baria batamete nigo batamete n’echingoma boigo konya basiririe ebirwanero biabo. Nonya Lisia omonyene agatama ase obosooku.
2MA 11:13 Lisia ase engencho ere tarenge moriri akarengereria buna abuetwe esegi, akainyora buna Abayahudi tibakobugwa ekiagera Nyasae omonguru nere okobarwanesia. Ase igo akaira amang’ana,
2MA 11:14 akabasorora banche kobwatana ase obuya, na akaria eira buna nagende gotebia omorwoti abe omosani obo.
2MA 11:15 Ase engencho y’obuya bw’abaanto baye, Yuda Makabi agancha amang’ana onsi a Lisia, ase engencho konya omorwoti oitaberanire n’ogosaba okwo konya Yuda aeire Lisia ase amariko.
2MA 11:16 Eri rikobwatia neriruube erio Lisia arikerete Abayahudi: Korwa ase inche Lisia gochia ase egesaku ki’Abaisraeli, nabakwanirie.
2MA 11:17 Abatomwa baino Yohane na Abisalomu, bang’eire riruube ribwate amang’ana aino ayio mwabatomete, bansabire inche ngancherane naria ariikire ase okobwatana oko.
2MA 11:18 Naboririe omorwoti igoro y’amang’ana ayio mwanachete ekiina kobeka bosio bwaye, nere orire eira gokora kende gionsi keria gekonyarekana.
2MA 11:19 Komoragenderere koba abegenwa ase eserekari, ninkore aria ’ndanyare ase engencho y’ense yaino.
2MA 11:20 Ase amang’ana ayio, nachikire abatomwa baino baumerane n’abateneneri baane erio baigwane ase amang’ana onsi.
2MA 11:21 Nabaganeirie amaya. Aya nigo arikirwe ase rituko 24 omotienyi o Dioskorintio omwaka 148.
2MA 11:22 N’eriruube ri’omorwoti nigo riare buna ekobwatia: “Korwa ase inche omorwoti, gochia ase oyominto Lisia, nagokwanirie.
2MA 11:23 Ase engencho tata ochire koba n’echinyasae, nigo ’ntagete abanto b’oborwoti bwane kogendereria amang’ana abo batari gochandwa.
2MA 11:24 Namanyire buna Abayahudi tibarigeti komenya na kobwatia chingencho chi’ekegiriki buna tata arigeti, korende nigo baganetie komenya na kobwatia chingencho chiabo, na basabire gotigwa bamenye igo.
2MA 11:25 Bono ase engencho ’ntagete bamenye batabwati bwoba buna ebisaku binde ase oborwoti bwane, bono narure ogochika buna bairanerigwe Hekalu yabo, nagotigwa bamenye kobwatekana n’echingencho chi’echisokoro chiabo.
2MA 11:26 Bono nigo narora nga mbuya mbamanyie igoro y’amang’ana aya, na kobaenekeria buna nimbe omosani obo, erio banyare kogendereria amang’ana abo ase omorembe, batabwati bwoba bonde.”
2MA 11:27 Eri rikobwatia n’eriruube ri’omorwoti gochia ase egesaku ki’Abayahudi: “Korwa ase inche omorwoti Antioko gochia ase ekegambero ekenene ki’Abayahudi amo n’Abayahudi bande bonsi, nabakwanirie.
2MA 11:28 Negenire buna amang’ana aino onsi nagendererete buya buna inche nganetie. Inche mbuya inde.
2MA 11:29 Menelao omanyirie buna morigetie koirana seino erio mogendererie emeroberio yaino abanyene.
2MA 11:30 Ase igo baria bagocha koirana ase chitariki 13 chi’omotienyio Ksanthiko nabaenekeirie nga timwoboa kende gionsi.
2MA 11:31 Bono nabo mokogenderera kobwatia amachiiko aino igoro y’echindagera naria ande buna mwanarete. Moyahudi onde taiyo oraunererigwe ase amang’ana arakoreke atamanyiri.
2MA 11:32 Natomire Menelao kobabeeka chinguru.
2MA 11:33 Twabaganeirie amaya. Amang’ana aya nigo arikwa rituko ria 15 omotienyi o Ksanthiko, omwaka o 148.
2MA 11:34 Abarumi nabarabwo bakarikera Abayahudi riruube rikobwatia:” Korwa ase Kwito Menio na Tito Manio abateneneri b’Abarumi, gochia ase Abayahudi, twabakwanirie.
2MA 11:35 Intwe twancheranire n’amangana ayio mwaetwe na Lisia momura omwabo omorwoti.
2MA 11:36 Bono intwe nchera tore gochia Antiokia; ase igo rigereria mono amang’ana aria Lisia aboreti omorwoti. Erio motoretere amachibu ase obwango ekiagera intwe ’ntoganetie kobatenenera ase omorwoti, ase engencho y’obuya bwaino. Kora ayio bwango mono buna ekonyarekana,
2MA 11:37 timotebana ntorigetie komanya eki mwanachire.
2MA 11:38 Twabaganeirie amaya. Amang’ana aya nigo ariikire rituko ria 15 omotienyi o Ksanthiko, omwaka 148.
2MA 12:1 Ekero okobwatana kw’omorembe gati y’Abayahudi na Abasiria kwaerete, Lisia akairana ase omorwoti n’Abayahudi bakairana gochia ase emeremo yabo ya mogondo.
2MA 12:2 Korende abagabana bake b’echinsemo echio, Timotheo na Apolonio omwana o Genaeo, amo na Hieronimo na Demofoni, boigo na Nikanori omoteneneri omonene bw’abarwani esegi korwa Kopro, tibatigete Abayahudi bamenye n’omorembe.
2MA 12:3 Abanto ba Yopa bagakorera Abayahudi baria bamenyete omochie oyio ring’ana ribe mono. Bagekora buna barabwo n’abasani b’Abayahudi, bakabachiika amo n’echiamate chiabo erio barine chimeri batare nabarabwo.
2MA 12:4 Ase engencho abanto bonsi b’omochie konya bachorire gokora bo, Abayahudi tibabete na bwoba barabwo bagancherana ekegeni ekio n’omoyo omorabu. Korende ekero barenge nyancha, abanto ba Yopa bakababeka amache ime, Abayahudi ange 200, bonsi bagakwa ase amache.
2MA 12:5 Ekero Yuda anyorete amang’ana igoro buna abanto bamwabo bakoreretwe, agateebia abanto baye.
2MA 12:6 Magega y’ogosaba Nyasae omonachi ebiina bw’ekeene, bakababoera abaiti baria. Botuko bagasamba ekiambokero kiaroche boigo bagasamba chimeri chionsi na goita abanto bonsi abwo bebisete chimeri ime.
2MA 12:7 Bono ase engencho ebiita bi’omochie biasiekire, Yuda akairana korende ere akarengereria koirana gocha Yopa chingaki chinde erio asirie abamenyi b’omochie oyio bonsi.
2MA 12:8 Yuda akaigwa buna abanto ba Yamnia mbabwate omoroberio bw’ogoita Abayahudi b’omochie oyio,
2MA 12:9 akaboera abanto ba Yamnia botuko, agasamba ekiambokero ebieri bi’omorero bikarorekana korwa Yerusalemu oboare bw’echikilomita 50.
2MA 12:10 Ekero Yuda n’abanto baye barenge korwa agwo erio bagende korwana na Timotheo, ekero konya bagendire ange chikilomita 2 korwa Yamnia, bakaboerwa mobasokano n’Abarabu goetania 5,000, bare kobwatesigwa n’abarini chibarasi 500.
2MA 12:11 Magega y’esegi endoro mono, na ogokonya korwa ase Nyasae, Yuda nabamwabo bakabua. Abaarabu aba ekero babugwa bagasaba babe abasani b’Abayahudi, bakaria eira kobaa etugo na kobakonya ase chinchera chionsi.
2MA 12:12 Yuda akarora nga obosani obo mbokonye Abayahudi ase chinchera chinyinge, erio agancha gokora omorembe nabarabwo. Magega yayio Abaarabu bakairana gochia ase chiema chiabo.
2MA 12:13 Yuda boigo akaboera omochie o Kaspini, oyio ogitire bokong’u. Abanto bamenyete ase omochie oyo nigo barenge omoochogano bw’ebisaku binde.
2MA 12:14 Abamenyi b’omochie oyio nigo begenete chinyasi chi’omochie obo, na nigo babwate ogosemeria buna endagera eyio bagachete nabo yare kobaisana ase amatuko aria onsi baboereire. Ase igo bagachecheria Yuda n’abanto baye na korama Nyasae.
2MA 12:15 Korende Abayahudi bagasaba ase Omonene bw’ense, oyio oiyeretie chinyasi chia Yeriko chingaki chia Yoshua atabwati kende gionsi. Erio bakanyegeria enyasi eria ase chinguru,
2MA 12:16 na ase engencho Nyasae atagete bakaira omochie. Abayahudi bagaita abanto abange nonya n’egesinga kiare ange, ekio kiarenge obogare bw’ekeng’ese gi’ekilomita, kegaichora amanyinga.
2MA 12:17 Korwa ase omochie o Kaspini, Yuda n’abanto baye bakagenda obware bw’echikilomita 150 bagaika ase obomenyo bw’Abayahudi ba Karaksi, ange n’omochie o Tobu.
2MA 12:18 Korende tibanyorete Timotheo aroro ekiagera konya orure aroro. Takorete gento kende aria otatiga atigete abarwani esegi abatindi ase eburi gete.
2MA 12:19 Abateneneri babere abanene b’abarwani esegi ba Yuda Makabi, Dositheo na Sosipateri bakaboera eburi eria na goita abanto bonsi baria batigetwe oo na Timotheo, abanto 10,000.
2MA 12:20 Yuda Makabi akabaga abarwani esegi baye ase ebiombe ao ao, akabeka Doitheo na Sosipateri barae ebiombe ebio, erio ere akarwa agwo akabwatia Timotheo oyio obwate abarwani esegi 120,000 bagotara n’amagoro na 2,500 abarini chibarasi.
2MA 12:21 Ekero Timotheo amanyete nga Yuda ’nkomobwatia arenge, agatang’ania abakungu n’abana n’echigurube chiabo bagende Karnaimu, omochie orenge ange naende otare konyarekana koboerwa gose goikereka ase engencho chinchera chiare gochia oo nigo chiare chinyerere.
2MA 12:22 Korende ekero ekeombe ki’eritangani ki’abarwani esegi ba Yuda baorogete, abarwani esegi ba Timotheo bakaoboa mono kobwatekana n’oborori bwaretetwe na Nyasae oyio okorora kera egento. Ase engencho y’obwoba obwo bagachaaka gotama gochia kera ase na abande babo bakanyora chingoma korwa ase ebirwanero bi’abamwabo.
2MA 12:23 Yuda n’abanto baye bagaseria ababisa aba chimbero goika bagaita Abarwani esegi ange 30,000.
2MA 12:24 Timotheo akabwatwa n’abarwani esegi b’ekeombe gia Dositheo na Sosipateri. Korende nigo arenge omongaini mono, agatema kobangaina buna abanto babo abange nigo bare abasibwa baye ase igo nigo baraitwe bakwe onye ere tagotigwa agende.
2MA 12:25 Magega yaye karire eira gosibora abanto abwo asibete, agatigwa akagenda.
2MA 12:26 Erio Yuda akaboera omochie o Karnaimu amo ne hekalu ya Ataragati e nyasae ekungu agaita abanto 25,000.
2MA 12:27 Magega yaye akaboera omochie o Efuroni agwo ase Lisia n’abanto korwa ase ense yonsi bamenyete. Abasae b’echinguru bakeroberia bosio bw’enyasi bakarwana esegi n’oboremu. Ime ase omochie ebigachero mbiarengeo ase ebirwanero biagachire.
2MA 12:28 Korende Abayahudi bagasaba Omonene oyio ogosaria chinguru chi’ababisa. Erio bakaira omochie oyio na goita abanto 25,000.
2MA 12:29 Korwa agwo bakagenda ase obwango mono goika omochie o Skithopoli oyio orenge obware bw’echikilomita ange 120 Irianyi ya Yerusalemu.
2MA 12:30 Abayahudi abwo barenge omochie oyio bagateebia Yuda buna abanto b’omochie oyio babakorerete buya nonya nase chingaki chi’obokongu
2MA 12:31 Yuda n’abanto baye bakairaneria abanto b’omochie mbuya mono na kobaboria bagenderere gokorera Abayahudi buya nonya nase amatuko a bosio. Erio bakarwa agwo bakairana gochia sobo Yerusalemu, agwo ase baigete chingaki inkeigo magega y’erituko rinene ri’erigesa.
2MA 12:32 Magega y’erituko rinene rikorokwa Pentekosti Yuda n’abanto baye bakaimoka ase obwango bakagenda koboera Gorgia Gabana o Idumea,
2MA 12:33 oyio orwanete nabarabwo, ere nigo abwate abarwani esegi 3,000 bagotara n’amagoro nabande 4,000 abarini chibarasi.
2MA 12:34 Ase esegi eyio Abayahudi bake bagakwa.
2MA 12:35 Erio omoyahudi oyomo omorwani esegi omorini ebarasi korwa ase omochie o Tobu oyio orenge korokwa Dositheo akabwata Gorgia ase eyanga yaye agachaaka komokurura ase chinguru kare n’okogania gi’okomoira. Korende mobasokano oyomo bw’abarini chibarasi ba Thrakia akaminyoka chimbero gocha ase Dositheo akamonacha okoboko kwaye; erio Gorgia akanyora enchera y’ogotama akagenda goika omochie o Marisa.
2MA 12:36 Ase chingaki echi Abayahudi abwo barenge inse y’oborai bwa Esdri Omoteneneri omonene bw’abarwani esegi, konya barwanire esegi ase chingaki chintambe, konya bono barosire. Bono Yuda agasaba eri’Omonene aorokie buna nare ensemo yabo, na buna nere okoraa ebiombe ebio.
2MA 12:37 Erio Yuda agachaaka goteera amatera y’esegi ase omonwa bw’echisokoro chiaye, Abayahudi bakaboera Gorgia n’abanto baye barabwo bagatama.
2MA 12:38 Erio Yuda akaraa abanto baye gochia omochie bw’Adulamu. Eri nigo riarenge rituko magega y’Esabato, ase igo barabwo bagechena buna engencho yabo yarenge erio bagatimoka rituko ri’Esabato.
2MA 12:39 Rituko riare kobwatia magega y’Esabato bakarora nga mbuya, erio ase obwango bagasangereria emebere y’abamwabo abwo bakwete ase esegi bakayetindeka ase chimbera chi’echisokoro chiabo.
2MA 12:40 Korende ase kera omobere bakanyora chisanamu chi’echinyasae echi chiare gosasimwa agwo Yamnia, ring’ana erio amachiiko y’Abayuda akanete. Agwo kera omonto akamanya eki kiagerete bagakwa.
2MA 12:41 Ase igo bagatogia chinchera chia Omonene, omonachi ebina bw’ekeene oyio okobisioria biria bibisire,
2MA 12:42 bagasaba Nyasae ababere ebibe ebio. Erio Yuda omonto oria bw’ogokumia akaboria abanto betange korwa ase ebibe, ase engencho mberocherete barabwo abanyene aria abanyorete baria bakorete ebibe.
2MA 12:43 Erio agasangereria korwa ase abanto baye chikiro ange ibere chi’egatani agatoma gochia Yerusalemu ase engencho y’ekengwanso gi’okorusia ebibe. Yuda nigo akorete ring’ana eri ase engencho ere nigo egenete igoro y’okobokigwa kw’abakuure.
2MA 12:44 Onye atabwate ogosemeria nga abakuure mbabokigwe, nigo yare koba emeremo ya bosa gosabera abakuure.
2MA 12:45 Korende ase engencho asemeretie engeria engiya eyio baria bakuure bamwegenete Nyasae bagacheire, erio nigo riare ring’ana rironge gokora. Ase igo Yuda nigo aruete ekengwanso gi’okobwatanigwa erio abanto baberwe ebibe biabo.
2MA 13:1 Ase omwaka 149, Yuda Makabi n’abatunyani baye bakanyora amang’ana buna Antioko Eupatori amo n’omoganda oye bw’abarwani besegi ngocha barenge koboera Yudea;
2MA 13:2 na buna Lisia omorendi oria omonene bw’eserekari nao arenge amo na Antioko. Kera oyomo nigo arenge amo na abarwani esegi Abagiriki 110,000 bagotara n’amagoro, na 10,000 abarini chibarasi, na 5,300 abarini chibarasi bande chinchogu 22, amo n’echigari 300 echio chiabwate emeyio emioge.
2MA 13:3 Menelao akababwatesia na akababeka chinguru bagenderere n’esegi tari ase obuya bw’ense, korende nase engencho ere abwate ogosemeria nga natangaswe koba okokuani omonene.
2MA 13:4 Korende omorwoti bw’abarwoti agakora Antioko akaba n’obororo ase Menelao. Lisia akaenekeria omorwoti Antioko nga omobe oyio Menelao nere oretete emechando yonsi; ase igo omorwoti akarwa ogochika Menelao airwe ense ya Beroya aitwe korengana n’ogoitwa gw’ense eria.
2MA 13:5 Ase omochie oyio omorobiri nore oo ore obotambe bw’echimita 22 gochia igoro. Omorobiri oyo nigo oichoirie ribu, ime y’omorobiri oyio chingasi chire oo echio chigotirimboka gochia ase ribu riria.
2MA 13:6 Abanto baria bagosoerwa ase ogokora mamincha y’echinyase gose gokoma komocha konde gwonsi okonene, nigo bare koirwa igoro ase omorobiri oyo batugutwa gochia inse erio bakwe.
2MA 13:7 Eye nero enchera Menelao akwete, nonya n’ogotindekwa tatindekiri;
2MA 13:8 aya naro aganetie. Ekiagera ase chingaki chinyinge nigo arenge gokorera ribu richenu ri’omorero bw’emesa y’egesasiimero bobe, na ase igo ere agakwa koetera ase ribu.
2MA 13:9 Omorwoti Antioko ase obwerori bwaye agakagera buna nigo agocha gochanda Abayahudi mono goetenia ise.
2MA 13:10 Ekero Yuda aigwete aya, agateebia abanto baye basabe botuko na mobaso, ekiagera nigo barenge ange gosira amachiiko abo, ense yabo, boigo nase Hekalu yabo enchenu; nigo baganetie mono ogokonya korwa ase Omonene n’oborendi bwaye;
2MA 13:11 erio ense yabo eyio konya bairanerigwe teirwa naende n’abanto abwo batamosigeti Nyasae.
2MA 13:12 Ase amatuko atato abanto bakaba baraire inse maumama, bakeng’ata nagosaba na komorera Omonene omonyamaabera abakoonye. Erio Yuda akababeka chinguru akabateebia bebeke ange.
2MA 13:13 Magega yaye Yuda akaumerana n’abagaaka b’Abayahudi bobisi, erio akaimoka akagenda korwania omorwoti ase chinguru chia Nyasae, magega konya Antioko ataraboera n korwania Yudea na Yerusalemu.
2MA 13:14 Bono Yuda agatigera Nyasae omotongi bw’ense kera egento, erio akabeka abanto baye omoyo korwana esegi ase oboremu, na koba ange gokwa ase engencho y’amachiiko abo, Hekalu, Yerusalemu ense yabo, n’echingencho chi’okonara kwabo. Bono ere akabeka obomenyo ange n’omochie o Modeini.
2MA 13:15 Yuda akaa abanto baye amang’ana aya y’esegi “Obobui nigo bokorwa ase Nyasae.” Ase obotuko boria Yuda akaboera na gochaka korwana esegi ange neema y’omorwoti agaita abanto goetania 2,000. Boigo akabeta enchogu eria entindi ekoraa echinde ritimo amo n’omorini oye.
2MA 13:16 Omoerio oye abanto bonsi barenge ase eema eria bagaichorwa n’obwoba, Yuda n’abanto baye bakarwa oo n’obobui.
2MA 13:17 Aya nigo akoregete magega botarakiamoka, na onsi nigo anyarekanete ase engencho Nyasae Omobui abarendete.
2MA 13:18 Omorwoti agatema korwania Abayahudi agasinywa, bono ere akarigia chinchera chi’okoboera emechie yabo.
2MA 13:19 Agatema koboera omochie obo o Beth-zuri oyio ogitire buya mono.
2MA 13:20 Yuda agatomera baria barendete omochie oyio kende gionsi keria baganetie.
2MA 13:21 Korende omonto oyomo ore korokwa Rodoko omoyahudi akaorokeria ababisa obobisi gete. Ekero amanywa akarigigwa akabwatwa akabekwa enchera ime.
2MA 13:22 Omorwoti agatema eriakabere gokora okobwatana n’abanto ba Beth-zuri na ekero baigwana akang’anyia abarwani esegi baye. Erio ere akagenda koboera Yuda n’abanto baye, korende akabugwa naende.
2MA 13:23 Chingaki echio omorwoti Antioko akanyora amang’ana buna Filipo oyio otigetwe Antiokia buna omoteneneri omonene bw’eserekari osarekire. Omorwoti agasinywa eki agokora erio agachaaka gokora okobwatana kw’omorembe n’Abayahudi, agancherana n’amaganio abo na akaria eira y’ogotiana nga nabe kagokorera Abayahudi ase ekeene, erio akarwa ekengwanso n’ebiegwa binde kw’orokia amasikani ase Hekalu,
2MA 13:24 akabwatana na Yuda Makabi ase amasikani. Magega yayio omorwoti agachora Hegemonide koba omogabana bw’ense yonsi gati y’omochie Tolemai na Gerari,
2MA 13:25 erio ere akagenda bwoye Tolemai. Abanto ba Tolemai bakagechigwa mono igoro y’okobwatana oko omorwoti akorete n’Abayahudi bagataka gokanwe.
2MA 13:26 Korende Lisia agakwana n’abanto bonsi maiso marore akabatebia obuya bw’okobwatana oko erio agaisanekia abanto na akanyora ogwancherwa kwabo, erio akairana gochia Antiokia. Aya naro amang’ana igoro y’okorwana chiseegi na ogotiga kw’omorwoti Antioko.
2MA 14:1 Magega y’emiaka etato, Yuda n’abanto baye bakanyora amang’ana buna Demeturio, mosito o Seleuko konya oetire roche goika ase engegu ya Tripoli kare n’omoganda bw’abarwani esegi b’echinguru boigo n’echimeri;
2MA 14:2 na goita omorwoti Antioko amo na Lisia oyio orenge omorendi oye erio akaira ense eyio.
2MA 14:3 Narengeo omonto oyomo orenge korokwa Alkimo. Magega yaye narengeo Omokuani omonene, oyio ase omogooko konya bwanchire komenya buna omogiriki ase chingaki chiria chi’obosaria. Ekero anyorete buna takoba mokuani monene naende, na buna konya osoire ase emechando;
2MA 14:4 agachiera omorwoti Demeturio ase omwaka 151. Ase chingaki echio akaa omorwoti ebiegwa ebi bikobwatia: egutwa y’etaabu, amato y’emekendo, na amato y’emesaituni ayio arusetigwe ase hekalu. Korende tatebete kende igoro y’emeroberio yaye.
2MA 14:5 Magega yaye akanyora ribaga ri’ogoikerania emeroberio yaye y’oboriri. Bono Demeturio nigo aikaransete n’abasemia baye. Akarangeria Alkimo akamoboria eki Abayahudi baroberetie gokora. Erio Alkimo akamoteebia
2MA 14:6 “Abayahudi baria bakorokwa Abahasidi, abwo bakoragwa na Yuda Makabi, nabwo bagosegeta esegi n’obosaria, goikera nonya n’ense etatware morembe.
2MA 14:7 Nabwo bagerete inche intari Omokuani omonene, ekerogo ekio inganeirie koba korwa okoiborwa kwane;
2MA 14:8 ritangani ase engencho inche nkorengereretie mono kegima aye omorwoti n’eriakabere ase engencho naroreire abaminto amaabera, ase engencho y’oboriri bwa Yuda ense engima nigo ere emechando ime.
2MA 14:9 Ase igo nagosoroire aye omorwoti origererie amang’ana ayio onsi buya mono, erio okore buna oranyare erio korusia obobe obwo korwa ase ense yaito n’abanto baito.
2MA 14:10 Onye Yuda gakogenderera koba moyo, rirorio ense yaito tekoba n’omorembe rinde.”
2MA 14:11 Ekero Alkimo akorire gokwana ayio, abasemia b’omorwoti baria bangete Yuda, bagasegeta endamwamu y’omorwoti Demeturio.
2MA 14:12 Bono omorwoti agachora Nikanori oyio orenge omoteneneri omonene bw’abarwani esegi b’echinchogu chiaye, abe omogabana bw’orogongo rwa Yudea, akamotoma gochia aroro,
2MA 14:13 aite Yuda na gosebererania abatunyani baye, na komokora Alkimo koba Omokuani omonene bwe hekalu.
2MA 14:14 Abanto bonsi b’ebisaku aria Yudea, abwo konya batamire korwa ase Yuda bagacha amo bakabwatana n’abanrwani esegi ba Nikanori, bakagerete buna obobe n’emechando eyio Abayahudi banyorete nigo ekoba okonyora ase bare.
2MA 14:15 Abayahudi bakaigwa buna Nikanori amo n’abanto b’ebisaku abwo babwatanete nere ngocha bare, bakeaka ribu emetwe bagasaba Nyasae obo oyio ochorete egesaku kiabo koba enibo yaye kare na kare, boigo oyio okobaa obobui ase okoerokia ase bare.
2MA 14:16 Erio ase ogochika korwa ase omonene obo, bagasoka rimo rioka kogenda korwania ababisa babo ange n’ekenyoro gia Adasa.
2MA 14:17 Simioni momura omwabo Yuda, nigo arenge korwana na Nikanori korende ere nigo arenge ange kobugwa ase engencho yebitango ebio atamanyete korwa ase ababisa.
2MA 14:18 Nonya nigo ekero Nikanori aigwete buna Yuda n’abanto baye bare korwanerera ense yabo ase oboremu n’omoyo bw’okwerwa akanacha ekiina gotiga esegi erio gokoora omochando oyio ase enchera engao.
2MA 14:19 Ase igo agatoma Posidonio, Theodoto na Matathia kogenda gokora okobwatana n’Abayahudi.
2MA 14:20 Amang’ana igoro y’okobwatana okwo agancheranwa ase obwamo. Ekero Nikanori airerete abarwani baye b’esegi amang’ana igoro y’okobwatana okwo nabarabwo bagancherana ase obomo.
2MA 14:21 Rituko rigachorwa ekero abarai baare gocha koumerana bobisi. Ebirogo bi’amasikani bikaretwa korwa ase kera ekambi.
2MA 14:22 Yuda konya orobeirie abarwani baye b’esegi kera ase erio ababisa tibamokorera bobe. Korende abarai aba babere bakaumerana nakogamba buya.
2MA 14:23 Magega yayio Yuda akabera Yerusalemu ase amatuko atari make, abanto baria bachete nere akabairania sobo.
2MA 14:24 Abarai aba babere bakaba abasani abanene, bakaba babwataine baigwanaine botambe.
2MA 14:25 Nikanori agasegeta Yuda anyuome anyore abana. Bono Yuda akanyuoma akamenya obogima obuya na obotoereru.
2MA 14:26 Ekero Alkimo aroche buna Yuda na Nikanori bagendererete koba amo buya, akarusia ekaratasi eria yarikire okobwatana akagenda goika ase omorwoti Demeturio nero. Agateebia omorwoti buna Nikanori tarenge mwegenwa ase eserekari yaye, ase engencho achorete Yuda abe ribaga riaye nyuma karure oo.
2MA 14:27 Amang’ana aya y’oborimo akagechia omorwoti mono. Goetera ase obororo bwaye, omorwoti akarikera Nikanori riruube akamoteebia buna tagokirie namangana y’okobwatana okwo, ase igo akamochika aire Yuda Makabi goika Antioko buna omosibwa ase obwango mono.
2MA 14:28 Amang’ana aya ekero omoikerete, Nikanori agachandeka mono ase omoyo oye agasinywa eki agokora ekiagera tatagete kobuna okobwatana n’omonto oyio orendete buya ensemo yaye.
2MA 14:29 Korende ase engencho atatagete kobuna ogochika kw’omorwoti, agachaaka korigia enchera y’okobwata Yuda.
2MA 14:30 Yuda Makabi ekero aroche buna Nikanori ochakire gokora ebinto buna atagakorire, akamanya buna amang’ana nareo. Bono ere agasangereria omoganda bw’abatunyani baye akagenda akebisa.
2MA 14:31 Ekero Nikanori amanyete buna Yuda obeire omongaini bono komoetenia akagenda ase hekalu enchenu ekero abakuani barenge korwa ekengwanso, akabachika barete Yuda ase are.
2MA 14:32 Korende abakuani bakamokania na gotiana buna tibamanyeti ase Yuda ebisete.
2MA 14:33 Erio Nikanori akarambora okoboko kwaye gochia ase Hekalu agatiana ogoteeba: “Motareeteti Yuda na komorwa ase inde buna omosibwa, rirorio ninsarie Hekalu eye ya Nyasae na gosaria egesasiimero egechenu, erio inche ninyagache Hekalu ya Dioniso.”
2MA 14:34 Ekero achiete, abakuani baria bakaimokia amaboko igoro ase Nyasae omwegwenwa omorendi bw’ense yaabo enchenu:
2MA 14:35 “Omonene bw’abaanto bonsi, nonya aye totageti kende, nigo yakogogeti koagacha Hekalu yao iga, erio aye omenye amo naitwe.
2MA 14:36 Ase igo aye omochenu, omonene bw’abachenu bonsi, orende Hekalu eye eyio yabekirwe ensemo ase engencho yao, totiga esarigwe naende.”
2MA 14:37 Narengeo oyomo bw’abarai ba Yerusalemu orenge korokwa Razi, oyo agasoerwa ase Nikanori. Egatebekana buna Rizi oyo konya okonyire abanto baye ase chinchera chinyinge, na buna abanto nigo bamosigete mono goikera ase bare komoroka “Ise Abayahudi.”
2MA 14:38 Ase amatuko y’eritangani y’ogochorwa Rizi nigo arwete obogima bwaye ase engencho y’edini y’ekeyahudi, ere agasoerwa ase engencho y’amang’ana ayio.
2MA 14:39 Erio koorokia buna angete Abayahudi, Nikanori agatoma abarwani esegi goetenia 500 bagende kobwata Razi;
2MA 14:40 ekiagera akagerete buna okobwatwa kwaye nkobe ogoakwa okonene ase Abayahudi.
2MA 14:41 Abarwani esegi ba Nikanori bakabuna egesieri ki’enyomba ya Rizi, erio bakaba ange koboera Rizi. Bagasoyia omorero osambe egesieri keria. Rizi akanyora oetenanirwe n’ababisa akarigia gweita n’omoro oye;
2MA 14:42 akarora nga mbuya akwe n’amasikani ribaga ri’okobwatwa n’abanyabibe na koorokigwa ogochaaya okwo ataganeirie.
2MA 14:43 Ase okwengerwa okwo Rizi akebeta omoro korende konya tarakwa. Bono ekero abarwani esegi baria bakorwania gosoa nyomba, Rizi agasoka chimbero agacharoka enyasi ase oboremu akagwa inse gati y’abanto.
2MA 14:44 Abanto bakairana magega ase obwango mono erio Rizi akagwa inse.
2MA 14:45 Ekero konya atarakwa are n’obororo, Razi akaimoka ore n’amanyinga ayio arenge goiteka korwa ase aria ebetete omoro, akaminyoka gati gati y’abanto akariina egetare ekenene igoro agatenena.
2MA 14:46 Agwo konya amanyinga aerire korwa ase omobere oye, agatandora enda yaye akarusia amara akarutera abanto baria, erio agasaba Omonene bw’obogima amoiranerie amara aye, erio agakwa.
2MA 15:1 Ekero Nikanori aigwete buna Yuda n’abanto baye noo bare Samaria, akaroberia kobaboera rituko ri’Esabato ekero batumogete.
2MA 15:2 Abayahudi abwo babetereretigwe komobwatia bakamosorora takora egento kenga buna ekio ase rituko ri’Esabato korende asike rituko erio Nyasae oyio okorora onsi abegete ensemo na korisika goetenia amatuko onsi.
2MA 15:3 Erio Nikanori egetongwa egesinini mono ase ense akababoria buna nenyarekane buna omorwoti nare igoro oyio abachigete basike esabato.
2MA 15:4 Abayahudi bakamoiraneria: “Ee nare Omonene omonyete igoro, oyio ore omorwoti bw’ense yonsi, ere nigo atochigete tosike esabato.”
2MA 15:5 Erio Nikanori akabateebia: “Inche ninche omonguru bw’ense, nabachikire moimokie ebirwanero biaino mokore keria omorwoti akobachika.” Nonya nigo Nikanori tanyarete goikerania omoroberio oye omobe.
2MA 15:6 Ase okweimokia kwaye igoro, Nikanori konya bwengainire buna nagache omorobiri bw’okoinyora obobui bwaye ase Abayahudi.
2MA 15:7 Korende Yuda ere narenge n’okwegena okonene buna Omonene namokonye.
2MA 15:8 Ase igo agateebia abanto baye tibairoka ababisa. Akababeka chinguru na kobainyoria buna Nyasae omonguru konya abakonyire agwo magega, na akabaenekeria buna Nyasae goika abakoonye nonya mbono.
2MA 15:9 Akababeka chinguru n’amangana y’amachiko boigo n’emegerio y’ababani na kobainyoria chiseegi ao ao echio babwete, akabakora bakaba n’okogania mono korwana esegi.
2MA 15:10 Abanto baye ekero barenge ange gochia korwana, ere akabaa amachiiko aye, akabaorokia buna abanto b’ebisaku batari koegeneka ekiagera tibari koigwera okobwatana kwabo.
2MA 15:11 Akabeke abanto baye chinguru akabatebia tibegena chinguba chiabo chioka korende ase amang’ana amaya y’oboremu y’okobeka chinguru. Naende akabaa omoyo ekero abatebetie igoro y’echindoto echio aroche ase amaroro ayio aroche eyio bageneirie kwegena.
2MA 15:12 Akabatebia buna ase chindoto chiaye nigo aroche Onia oyio agwo kare orenge Omokuani omonene, omonto omuya bw’ogokumia, omoitongo, na omwororo, oyio orenge Omokuani omuya oyio bwegeretigwe amang’ana amaya korwa obwana bwaye, oimogetie amaboko aye igoro ogosabera abaisraeli.
2MA 15:13 Erio Yuda akarora omonto bw’okogokia mono obwate etukia endabu.
2MA 15:14 Onia agateba: “Oyo Yeremia n’omobani o Nyasae, omobani oyio bwanchete Abayahudi bamwabo, ere nigo agendererete gotosabera intwe boigo na Yerusalemu omochie omochenu.”
2MA 15:15 Erio Yeremia akarambora okoboko kwaye gw’okorio akaa Yuda omoro bw’etaabu erio agateba:
2MA 15:16 “Omoro oyo bw’etaabu n’ekeegwa korwa ase Nyasae. Yoire osirie ababisa bao.”
2MA 15:17 Amang’ana ayio amaya Yuda akwanete akabeka kera omonto chinguru n’omoremu, abasae bakaba n’okogania korwana esegi goetania abanto abanene. Omochie obo, Edini yabo boigo n’Hekalu yabo nigo biare ange gosirigwa. Abayahudi tibatagete gosiria ngaki nonya ngake, barabwo bakagania korwania ababisa babo obosio ase obosio.
2MA 15:18 Obwoba bwabo tibwarenge ase abakungu babo gose abana babo, korende nigo bwarenge ase Hekalu yabo enchenu.
2MA 15:19 Baria batigarete Yerusalemu nigo bagendererete gokumia buna esegi yagendererete aria ase egetii gi’esegi.
2MA 15:20 Kera oyomo nigo aganyete korora buna ningo omobui bw’esegi eyio. Abarwani esegi b’ababisa nigo bagendererete gosuka motwe bakobwatesigwa n’abarini chibarasi abwo barenge kera ensemo y’okoboko kwabo, n’echinchogu chiabo nigo chiabekire ase chinsemo chiria chengencho mono.
2MA 15:21 Bono Yuda Makabi akarigereria omoganda oyio bw’abarwani esegi bw’ababisa, akarigereria ebirwanero ao ao biabo, n’echinchogu chiabo chintindi. Erio akaimokia amaboko aye gochia igoro agasaba Nyasae oyio ogokora amakumia, ekiagera ere amanyete buna Omonene nigo akoa baria baganeirie obobui, korende tari baria babwate abarwani esegi b’echinguru.
2MA 15:22 Bono ere agasaba Omonene agateba iga: “Omonene, Ekero Hezekia arenge omorwoti bw’Abayuda, aye nigo kwamotomerete abamalaika bao, erio agaita abanto 185,000 abarwani esegi b’omorwoti Senakeribu.
2MA 15:23 Bono naende ase chingaki echi, aye Omonene ore igoro, toma abamalaika bao erio banyegeri na kwoboyia ababisa baito.
2MA 15:24 Ase chinguru chiao chi’ogokumia osirie abanto aba bakogochecheria, abwo bachire gosiria egesaku kiao egechore.” Ase amang’ana ayio Yuda agakora gosaba.
2MA 15:25 Nikanori agasuka motwe n’abanto baye bakobugia etarumbeta n’amatera y’esegi.
2MA 15:26 Korende Yuda n’abanto baye bakagenda esegi bagosaba Nyasae abakoonye.
2MA 15:27 Ase igo bakarwana esegi n’amaboko abo na ase emioyo yabo bagasaba Nyasae; Abayahudi bagaita ababisa babo goetania abanto 35,000. Bagaakera Nyasae nga mbuya mono ase engencho abakonyete.
2MA 15:28 Magega y’esegi kobakoirana gochia ’nka sobo bakarora Nikanori oraire inse ase egetii gi’esegi okwete obegete chianga chiaye ch’esegi.
2MA 15:29 Erio bagaaka eriogi ri’omogooko na komotogia Omonene ase omonwa obo.
2MA 15:30 Yuda Makabi oyio oyio botambe obeire gakorwana esegi ase chinguru chiaye chionsi na ase omoyo oye bwonsi ase engencho y’Abayahudi bamwabo atari gokwa moyo, agachiika abanto baye bagende banache omotwe o Nikanori amo n’okoboko kwaye gw’okorio bare Yerusalemu.
2MA 15:31 Ekero baigete Yerusalemu, Yuda agasangereria abanto baye bonsi amo, akabeka abakuani bosio bw’egesasiimero erio agachiika abanto baria barenge bosio bw’esegi.
2MA 15:32 Akabaorokia omotwe bw’omoragererigwa oria Nikanori, amo n’okoboko koria omobe oria aimogeti igoro mamincha ye Hekalu enchenu ya Nyasae omonguru.
2MA 15:33 Erio akanacha oromeme rwaye akarutera chinyoni chirie, na omotwe oria akayosunga Hekalu ensemo koba obobui na engeria y’oboriri bwa Nikanori.
2MA 15:34 Kera oyomo akarigereria igoro na gotogia Omonene ase obobui bwaye bw’ogotanga Hekalu yaye tesarigwa.
2MA 15:35 Yuda agasunga omotwe o Nikanori ase enyasi koba kirori ase kera oyomo ase obobui bw’Omonene.
2MA 15:36 Ase ebirengererio ebimo egancheranwa buna rituko eri tiriebwa rinde korende ririkwe kera omwaka rituko riria rigotanganera rituko ria Mordekai, rituko ria ikomi na gatato omotienyi o ikomi na kabere rikorokwa Adari ase omonwa bw’ekearabu.
2MA 15:37 Iga nabo amang’ana amogenderete Nikanori. Korwa rituko erio omochie o Yerusalemu otigaire ase amaboko y’egesaku ki’Abayahudi; bono nakoreire omogano one igaa.
2MA 15:38 Onye orikire buya na ase omoroberio, nagokire; korende onye orikire bobe atabwati moroberio, nabo nanyarete goikera agwo.
2MA 15:39 Ntomanyete nga teri buya konywa Edivai gose amache oka, korende Edivai y’ochoganirie n’amache nigo egokora ekenyugwa kiaba egwiansu. Ase igo omogano omuya irikire buya nigo okogokia abasomi. Aiga no omoerio.
DNG 1:1 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwa Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, Nebukadinesaro, omorwoti o Babiloni, agacha Yerusalemu akayoboera.
DNG 1:2 Omonene akabeeka Yehoyakimu, omorwoti bw’Abayuda, ase okoboko kwa Nebukadinesaro. Boigo akaa Nebukadinesaro ribaga aire ebikorero binde bi’enyomba ya Nyasae, na ere akabiira ase ense ya Shinari, ase enyomba y’enyasae yaye, akabibeka ase ekungo y’enyomba eria.
DNG 1:3 Erio omorwoti agachiika Asipenasi, omoteneneri bw’abasomba b’enyomba yaye, arente abamura korwa ase egati y’Abaisraeli, abare ab’enyomba y’omorwoti, na abande abarenge ab’amasikani.
DNG 1:4 Abamura abwo goika babe abatari na kemocho ase emebere yabo, naende babe abanyabieni, bare abang’aini abaranyare kweorokereria chiseemi, barabe abaango b’okomanya, baraisanere gokorera omorwoti ase enyomba yaye. Asipenasi aborokererie bamanye korika na gosoma Egekalidayo, naende bamanye gokwana Egekalidayo.
DNG 1:5 Omorwoti agachiika ng’a kera rituko babe bakoegwa endagera buna eria ere omonyene are koria, naende babe bakonywa edivai buna eria ere omonyene are konywa. Nigo barenge gochia kworokererigwa ase engaki y’emiaka etato; magega y’ayio barentwe ase obosio bw’omorwoti, babe bakomokorera.
DNG 1:6 Ase egati y’abwo bachoretwe, korwa ase Abayuda nabwo aba: Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria.
DNG 1:7 Omoteneneri oria omonene akabaroka amarieta amayia, akaroka Danieli Beli‐Tesasari, na Hanania Sadaraka, na Mishaeli Meshaka, na Asaria Abedi‐Nego.
DNG 1:8 Korende Danieli akanacha ase ebirengererio biaye ng’a tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka ase okoria endagera buna eria omorwoti are koria, gose konywa edivai buna eria omorwoti are konywa. Ase ayio agasaba omoteneneri oria omonene amoe ribaga tabaisa gwesoyia ase ogotacheneka.
DNG 1:9 Nyasae akaa Danieli ogwancherwa na obuya ase obosio bw’omoteneneri oria omonene.
DNG 1:10 Omoteneneri oria agateebia Danieli, “Nairokire ng’a omonene one omorwoti, oyio obachiikerete endagera yaino, na ebinyugwa biaino, ekero arabarore ng’a amasio aino anyirire kobua ay’abamura bande b’ekegori kiaino, nigo arambutore omotwe.”
DNG 1:11 Erio Danieli agakwana n’omorendi oria obegetwe koba omoteneneri omonene bw’abasomba b’omorwoti erio arende Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria, akamoteebia;
DNG 1:12 “Koranche ototeeme intwe abasomba bao ase engaki y’amatuko ikomi, obe kogotoa chindagera chikwama korwa ase riroba tokoria, na amaache tokonywa.
DNG 1:13 Nyuma y’ayio origererie amasio aito na ay’abamura abwo bakoria endagera ekorwa ase omorwoti, na korarore buna tokororekana, otokorere buna oranche.”
DNG 1:14 Omorendi oria akaigwera amang’ana aria abo, akabateema ase engaki y’amatuko ikomi.
DNG 1:15 Ekero amatuko aria ikomi aerete, amasio abo akarorekana are amaya, na emebere yabo ere emeterere kobua ey’abamura bande, baria barenge koria endagera eria yare korwa ase omorwoti.
DNG 1:16 Ase ayio omorendi oria akabatiga bagenderere koria chinyeni, ribaga ri’echindagera chiria chi’omorwoti.
DNG 1:17 Nyasae akaa abamura baria baane chiseemi na obomanyi bw’okomanya amariiko ao ao, na obong’aini bwonsi; naende akaa Danieli obong’aini bw’okomanya engencho y’amaroro ne chindoto.
DNG 1:18 Ekero engaki eria yachigetwe nomorwoti Nebukadinesaro ng’a abamura baria bonsi barentwe ase are yaigete, omoteneneri oria omonene akabaira ase Nebukadinesara.
DNG 1:19 Omorwoti agakwana nabarabwo, na ase abwo bonsi onde tanyorekanete omogogetie buna Danieli, na Hanania, na Mishaeli, na Asaria. Ase ayio abwo baane bakaba bakomokorera omorwoti.
DNG 1:20 Ase amang’ana ande onsi omorwoti ababoretie igoro y’obong’aini na obomanyi, akabanyora ng’a nigo bamanyete ara ikomi goetania abaringoria na abaragori barenge ase oborwoti bwaye bwonsi.
DNG 1:21 Danieli akagenderera kobeera ase enyomba y’omorwoti goika omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba kw’omorwoti Koresi.
DNG 2:1 Ase omwaka o kabere bw’okogamba kwa Nebukadinesaro ere akarota chindoto; ase ayio agachandeka ase ebirengererio biaye, tarara chitoro.
DNG 2:2 Erio omorwoti agachiika ng’a abaringoria na abaragori, na abarogi, amo n’Abakalidayo bamanyete oborogi, barentwe, erinde bamoteebie chindoto chiaye. Ase ayio abanto abwo bonsi bagaacha ase obosio bwaye.
DNG 2:3 Ere akabateebia, “Narotete chindoto, na ebirengererio biane nigo bichandegete, Ninganetie monteebie chindoto chiria.”
DNG 2:4 Abakalidayo baria bagateebia omorwoti ase omonwa bw’Ekearamaiki, “Aye omorwoti ochie kare! Toteebie intwe abasomba bao chindoto echio, na intwe ntonyare kogoteebia engencho yaye.”
DNG 2:5 Omorwoti akabairaneria, akabateebia, Amang’ana ane tari koonchoka, na motanteebeti chindoto chiane amo nengencho yaye, nigo morabutoranwe ekiimo ase ekiimo, ne chinyomba chiaino nchitagorwe chibe amatombe.
DNG 2:6 Korende komoranteebie chindoto chiria amo nengencho yaye, rirorio nimbae ebiegwa, na eng’eria, na amasikani amanene. Bono nteebie chindoto chiria amo nengencho yaye.’
DNG 2:7 Bakairaneria omorwoti eria kabere, “Aye omorwoti, toteebie intwe abasomba bao chindoto chiria, na intwe ntogoteebie engencho yaye.”
DNG 2:8 Omorwoti akairaneria, akabateebia, “Ekeene, namanyire ng’a nigo moganetie koegwa chingaki, ekiagera mwamanyire ng’a amang’ana ane tari koonchoka.
DNG 2:9 Korende motanteebeti chindoto chiria, ogochika nkore okomo gwoka narure igoro yaino. Mwabeire mokobwatana ase ogonteebia oborimo na amang’ana y’obong’ainereria, mosemeretie ng’a chingaki nchionchorwe. Ase ayio goika monteebie aya narotete, erio nario ndamanye ng’a mwamanyire engencho yaye moyenteebie.”
DNG 2:10 Abakalidayo baria bakairaneria omorwoti, bakamoteebia, “Monto onde tari ase ense eye oranyare koorokia ring’ana erio aye omorwoti oganetie komanya, ekiagera omorwoti onde tari, nonya ore omonene mono, gose ore nokobua kore naki, oboririe egento kenga buna ekio korwa ase abaringoria, gose abaragori, gose korwa ase Abakalidayo bamanyete oborogi.
DNG 2:11 Egento eke aye omorwoti kwaboririe nigo kere egekong’u mono, na onde tari oranyare gokeorokia ase omorwoti otatiga chinyasae, na echio tichimenyeti amo na Mwanyabaanto.”
DNG 2:12 Ase engencho y’amang’ana ayio, omorwoti akaba nendamwamu na ekeririanda ekenene, agachiika ng’a abang’aini bonsi ba Babiloni basirigwe.
DNG 2:13 Ase ayio ogochika gokaruegwa ng’a abanto abwo bonsi baitwe, na Danieli amo na baria bamwabo barigigwe baitwe boigo.
DNG 2:14 Ekero Arioki, omochiki bw’abarendi b’omorwoti, agendete ng’a aite abanto abang’aini ba Babiloni, Danieli agakwana nere ore nobong’aini na obomanyi bw’amasikani,
DNG 2:15 akamobooria, “Nase ki omorwoti arure ogochika ogotindi iga?” Erio Arioki agateebia Danieli amang’ana onsi.
DNG 2:16 Danieli akagenda ase obosio bw’omorwoti, akamosaba amoe engaki achiche komoteebia engencho ye chindoto chiria.
DNG 2:17 Erio Danieli akairana gochia inka, agateebia Hanania, na Mishaeli, na Asaria, abamwabo, amang’ana aria,
DNG 2:18 akabateebia ng’a basabe Nyasae ore igoro abarorere amaabera, aborokie obobisi boria, erinde ere omonyene na baria bamwabo tibasirigwa amo nabaanto baria abang’aini bande ba Babiloni.
DNG 2:19 Erio obobisi boria bokamaanorwa ase Danieli ase okorora kwa botuko. Ase ayio Danieli akamotogia Nyasae ore igoro, agateeba:
DNG 2:20 “Erieta ria Nyasae ritogigwe goika kare na kare! Obong’aini na okobua nebiaye.
DNG 2:21 Ere nigo akoonchora ebiro ne chingaki; nigo akorusia abarwoti, naende obeka abande; nigo akoa abang’aini obong’aini bwabo, na abamanyi okomanya kwabo.
DNG 2:22 Nigo akoorokia ay’obobisi bwa ime, nigo amanyete ayare ime ase omosunte; na omobaso nigo ore amo nere.
DNG 2:23 Aye Nyasae bwe chisonkooro chiane, nagoakeire ng’a mbuya mono na kogotogia, ekiagera aye kwang’eire obong’aini ne chinguru, bono kwamanyirie inche aya twagosabete, ekiagera gwatoorokeirie aya omorwoti aganetie komanya.”
DNG 2:24 Ase engencho eyio Danieli akagenda ase Arioki, oria omorwoti achorete ng’a aite abanto abang’aini ba Babiloni, akamoteebia, “Tobaisa goita abang’aini ba Babiloni; ng’ire ase obosio bw’omorwoti, imoteebie engencho ye chindoto chiria.”
DNG 2:25 Erio bwango Arioki akaira Danieli ase obosio bw’omorwoti, akamoteebia, “Nanyorire omonto korwa ase egati yabooswa baria b’Abayuda oranyare kogoteebia aye omorwoti engencho ye chindoto chiao.”
DNG 2:26 Omorwoti akaboria Danieli, oria orogetwe Beli‐Tesasari, “Inee! Aye nonyare gonteebia chindoto echio narotete na engencho yaye?”
DNG 2:27 Danieli akairaneria omorwoti, akamoteebia, “Onde tari ase abanto abang’aini, gose abaragori, gose abaringoria, gose abanto bamanyete igoro ye ching’enang’eni oranyare koorokia obobisi obo aye omorwoti kwaboririe,
DNG 2:28 korende Nyasae ore igoro nere oranyare koorokia obobisi. Nere orakomanyie aye omorwoti Nebukadinesaro amang’ana agochia gokorekana ase amatuko agochi‐gocha. Chindoto chiao na okorora kwarora, ekero kwaraire borere, nachio echi.
DNG 2:29 “Aye omorwoti, ekero kwaraire borere bwao, okarengereria amang’ana agochia gokorekana ase amatuko agochi‐gocha, na ere oria okoorokia obobisi nigo agokomanyia amang’ana agochia gokorekana.
DNG 2:30 Bono obobisi obo bwamaanoirwe asa’ende, tari ng’a inche nigo imbwate obong’aini goetania abanto bande bonsi bare moyo, korende ng’a aye omorwoti omanyigwe engencho ye chindoto chiria, naende onyare komanya ebirengererio bire ase omoyo oo.
DNG 2:31 “Aye omorwoti, ase okorora kwao okarora omogwekano omonene mono, oteneine ase obosio bwao. Omogwekano oyio nigo orenge omotambe, okomeka‐meka noborabu obonene, na okororekana kwaye nigo kwarenge gw’okoondokia.
DNG 2:32 Omotwe bw’omogwekano oria nigo oroisetigwe korwa ase etaabu engiya mono; egekuba kiaye na amaboko aye nigo biaroisetigwe korwa ase chifeta, na enda yaye na amariagati aye nigo biaroisetigwe korwa ase chitaai.
DNG 2:33 Amagoro aye nigo aroisetigwe korwa ase ebioma, na ebisanyi bi’amagoro nigo biarenge ekeng’ese ki’ebioma, na ekeng’ese ki’amaroba.
DNG 2:34 Ekero kwarigereretie okarora rigena rigotegoka ritakuniri namaboko a Mwanyabaanto, rigaaka amagoro y’omogwekano oria arenge ay’ebioma na amaroba, rikayasamunyora akaba ebisamunye.
DNG 2:35 Erio ebioma biria, na amaroba, ne chitaai, ne chifeta, ne chitaabu, bionsi ebio bigasamunyoranwa, bikaba buna omoiruro ore ase ekeooreri ekero ki’egura‐gura. Omwaga okairurukia ebinto biria gochia aare nonya nokoba kwabo tikwarorekana aande. Korende rigena riria riaagete omogwekano oria rigakiina, rikaba egetunwa ekenene kegaichora ase ense engima.
DNG 2:36 “Oko nakwo okorota kwarotete, na bono intwe ntogoteebie aye omorwoti engencho yaye.
DNG 2:37 Aye omorwoti nigo ore omonene goetania abarwoti bande. Nyasae ore igoro okoeire oborwoti, na okobua, ne chinguru, na obonene,
DNG 2:38 naende obekire Mwanyabaanto ase amaboko ao obagambere aande onsi ase bamenyete; okobekire ogambere boigo ching’iti chi’ense ne chinyoni chionsi; na omotwe oria bw’etaabu kwarooche n’oro aye.
DNG 2:39 Korwa magega yao oborwoti bonde bore oboke ase obwao mbooroke, na magega y’oborwoti obwo, obonde bwa gatato bore obw’etai mbooroke, na borobwo mbogambere ense yonsi.
DNG 2:40 Naende oborwoti bwa kane mbooroke, bore obokong’u buna ekioma kegoaka na gosenyenta ebinto bionsi. Buna koreng’ana ekioma kegosenyenta ebinto, oborwoti boria nabo borasenyente na gosiria onsi.
DNG 2:41 Na buna kwarooche ebisanyi na ebiara bi’amagoro biarenge ekeng’ese ki’amaroba na ekeng’ese ki’ebioma, engencho yaye nero eye: Oborwoti obwo mbwatananekane. Korende chinsemo chinde chire chinkong’u buna ekioma nachibe ime ase oborwoti obwo, buna koreng’ana kwarora ekioma keburukaine namaroba.
DNG 2:42 Na buna ebiara bi’amagoro biarenge ekeng’ese ki’ebioma na ekeng’ese ki’amaroba, naboigo oborwoti boria borabe obokong’u ensemo eyemo, na ensemo ende obworo.
DNG 2:43 Buna kwarora ekioma keria keburukaine namaroba, naboigo abanto barasang’anane ase okonyuomerana, korende tibakonyara kobwatana amo buna koreng’ana ekioma getari kobwatana namaroba.
DNG 2:44 Ase amatuko y’abarwoti abwo Nyasae ore igoro narente oborwoti botanyare gosarigwa, gose okobua kw’oborwoti obwo tibokoegwa egesaku kende. Obwo mbosenyente amarwoti onsi na koyasiria, na borobwo obonyene mbogenderere kobao goika kare na kare,
DNG 2:45 buna koreng’ana kwarooche rigena rigotegoka rinyene korwa ase egetunwa, ritategoiri namaboko ya Mwanyabaanto, ne rigena riria rigaaka na gosamunyora ekioma, na etai, na amaroba, na efeta, na etaabu. Nyasae ore omonene okomanyirie aye omorwoti amang’ana agochi‐gocha. Chindoto chiao nechi’ekeene, na engencho yaye nagotebirie ney’ekeene.”
DNG 2:46 Erio Nebukadinesaro omorwoti akagwa inse maumama, akaorokia amasikani ase Danieli, agachiika ng’a ekeng’wanso na ubani biruegwe ase Danieli.
DNG 2:47 Omorwoti agateebia Danieli, “Ekeene, Nyasae oino nere Nyasae ore igoro ye chinyasae chionsi, n’Omonene bw’abarwoti, naende nere okomaanora obobisi. Namanyire aya, ekiagera aye kwamaanoire obobisi obo.”
DNG 2:48 Erio omorwoti akaa Danieli amasikani amanene, na ebiegwa ebinene ebinge, naende akamobeka akaba omogambi igoro ase orogongo rwonsi rwa Babiloni na omoteneneri omonene igoro y’abang’aini bonsi ba Babiloni.
DNG 2:49 Danieli akaboria Nebukadinesaro, na ere akabeeka Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakaba abanene igoro ase amang’ana y’orogongo rwa Babiloni, korende Danieli akabeera ase enyomba y’omorwoti.
DNG 3:1 Nebukadinesaro omorwoti akaroisia omogwekano korwa ase etaabu; obotambe bw’omogwekano oria nigo bwarenge obw’amaboko emerongo etano nomo, na obogare bwaye obw’amaboko atano na rimo; akayotenenia ase ense omweya ya Dura, agwo ase orogongo rwa Babiloni.
DNG 3:2 Erio omorwoti Nebukadinesaro agatoma abanto basangererie amo abagaambi abanene b’oborwoti bwaye, na abagaambi be chingongo chiaye, na abagabana, na abasemia, na abagachi be chikungo, na abagaambi ebiina, na abamanyi b’amachiiko, na abanene bande bonsi b’oborwoti bwaye. Abwo bonsi nigo barangereretigwe ase ogwatanana na gosesenia omogwekano oria Nebukadinesaro omorwoti konya atenenirie.
DNG 3:3 Erio abagaambi baria abanene, na abagaambi be chingongo, na abagabana, na abasemia, na abagachi be chikungo, na abagaambi ebiina, na abamanyi b’amachiiko, na abanene bande bonsi b’ense eria, bagaacha gwatanana na gosesenia omogwekano oria omorwoti Nebukadinesaro konya atenenirie. Ekero bateneine bosio bw’omogwekano oria,
DNG 3:4 Omoraria agaaka eriogi rinene, akabora, “Inwe abanto b’ebisaku bionsi, na ab’emenwa yonsi, mwachiikirwe
DNG 3:5 ng’a ekero moraigwe eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera, goika motung’ame inse, mosasiime omogwekano bw’etaabu, oria Nebukadinesaro omorwoti atenenirie.
DNG 3:6 Omonto onde bwensi otatung’ameti na koumama ase okoyosasiima, erio agwo kegima oyio narutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi.”
DNG 3:7 Ase ayio ekero abanto b’ebisaku bionsi na ab’emenwa yonsi baigwete eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amariogi a kera egento ki’amatera, bonsi bakaba bagatung’ama na gosasiima omogwekano bw’etaabu, oria omorwoti konya atenenetie.
DNG 3:8 Bono abanto bande b’Abakalidayo bakagenda bagasoera Abayahudi.
DNG 3:9 Bagakwana, bagateebia Nebukadinesaro omorwoti, “Aye omorwoti, ochie kare!
DNG 3:10 Aye omorwoti nigo kwarua ogochika ng’a kera omonto okoigwa eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera, goika atung’ame inse na gosasiima omogwekano oria bw’etaabu,
DNG 3:11 naende ng’a omonto onde bwensi otatung’ameti inse na koumama ase okoyosasiima, oyio goika arutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi.
DNG 3:12 Bono mbare aa abanto bande b’Abayahudi abwo gwachorete gotenenera amang’ana ’orogongo oro rwa Babiloni: Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego. Aye omorwoti, abanto aba bachaayire amachiiko ao; barabwo tibari gokorera chinyasae chiao gose gotung’ama na koumama ase ogosasiima omogwekano oria bw’etaabu aye gwatenenetie.”
DNG 3:13 Erio omorwoti Nebukadinesaro akaba nekeririanda egetindi, agachiika ng’a Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, barentwe ase are, na abamura baria batato bakarentwa ase obosio bwaye.
DNG 3:14 Nebukadinesaro akababoria, “Inwe Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, Inee, nekeene ng’a inwe timori gokorera chinyasae chiane, gose timori gosasiima omogwekano oria bw’etaabu ntenenetie?
DNG 3:15 Bono mobe ang’e, ekero moraigwe eriogi ri’ebitureri, na ebiroria, na amakano ao ao, na amarandi, na amariogi a kera egento ki’amatera motung’ame inse moumame ase ogosasiima omogwekano oria naroisirie, ayio naro arabe buya ase more; korende onye timokoyosasiima, rirorio agwo kegima goika morutwe ase eriko ri’omorero ekebemberi. Inee! Nenyasae ereri eranyare kobatooria korwa ase amaboko a’ne?”
DNG 3:16 Erio Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakairaneria omorwoti oria, bakamoteebia, “Aye Nebukadinesaro, titoganeti gokoiraneria igoro y’amang’ana aya.
DNG 3:17 Aye omorwoti, Nyasae oito, oria togokorera, nanyare gototooria korwa ase eriko ri’omorero ekebemberi, na korwa ase amaboko ao.
DNG 3:18 Korende nonya tagochia gototooria korwa as’ore aye omorwoti, goika omanye ng’a intwe titogwancha gokorera chinyasae chiao, gose gosasiima omogwekano bw’etaabu, oyio gwatenenetie.”
DNG 3:19 Erio Nebukadinesaro agaichorwa nekeririanda, na obosio bwaye bokaonchoka igoro ya Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego. Agachiika ng’a omorero bw’eriko riria omentwe obe omonene ara gatano na kabere kobua oyo o botambe.
DNG 3:20 Agachiika abarwani esegi barenge ne chinguru basibe Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, baabarute ime ase eriko riria ri’omorero ekebemberi.
DNG 3:21 Ase ayio abamura baria batato bagasibwa bare ne chisirwari chiabo, ne chiganchwa chiabo, na emiambaro yabo, ne chianga chinde, bakarutwa ase eriko riria ri’omorero ekebemberi.
DNG 3:22 Bono ekiagera ogochika kw’omorwoti kwarenge ogotindi, na ase ayio omorero bw’eriko riria konya omentirwe obeire omonene mono, chimeme chi’omorero oria chigasamba na goita abanto baria barutete Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, ase omorero oria.
DNG 3:23 Abanto baria batato: Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakagwa ase eriko riria ri’omorero ekebemberi basibire.
DNG 3:24 Abasae baria batato Hanania, Mishaeli na Asaria bagachaka gotara tara ime y’omorero, bagoteera na komotogia Omonene Nyasae.
DNG 3:25 Erio Asaria agatenena gati gati y’omorero agasaba n’eriogi ogoteeba:
DNG 3:26 Aye Omonene, Nyasae bw’echisokoro chiaito, erieta riao ritogigwe kare na kare.
DNG 3:27 Gwatokoreire buna etogwenerete, Kera ekemo gwatokoreire aye kwabeire kogokorera ekeene, na ekero ogotoreta ase ekiina aye nigo ogokorera ekeene.
DNG 3:28 Nigo gwakorete eri riarenge rironge ekeene kwaretete emechando ase Yerusalemu, omochie omochenu bw’echisokoro chiaito. Egesusuro ekio nigo giatobwenerete ase engencho y’ebibe biaito.
DNG 3:29 Intwe nigo twagotigete aye, togakora ebibe, ee twasaririe amachiiko ao. Ase amang’ana onsi intwe twakomocheire mono kobua ase ogotarenda amachiiko ao.
DNG 3:30 Titwakorete ebinto gwatochigete tokore, Onye ndiria toigwera amachiiko ao, anga ntwasesenetigwe.
DNG 3:31 Korende bono intwe ntogwenerete egesusuro ekio gwatoreteire, Gwatobekire ase amaboko y’ababisa baito, abanto abwo batari korora buna richiiko neriengencho, abanto abwo batatageti koigwa kende gionsi igoro ya Nyasae; gwatobekire ase okoboko kw’omorwoti omobe, omobe ase abarwoti bonsi b’ense engima.
DNG 3:32 Na bono intwe baria tokogosasiima aye twachayirwe, twasokire nonya nokoigora emenwa yaito rero.
DNG 3:33 Obosooku n’gochaywa biabeire egetari giaito intwe baria tokogokorera na kogosasiima.
DNG 3:34 Ase engencho y’erieta riao, aye tototuguta, tosaria okobwatana koria gwakorete naitwe. Tobaisa koonchora okobwatana kwao, torusia ogwanchereria kwao ase tore,
DNG 3:35 ase engencho ya Aburaamu omwanchwa oo, tororere amaabera, ase engencho ya Isaka omosomba oo, boigo na Yakobo ise bw’Egesaku kiao egechenu kia Israeli.
DNG 3:36 Inyora nigo kwabarierete eira buna egesaku kiabo kebe ekenge buna ching’enang’eni chia igoro gose buna omokenye o nyancha.
DNG 3:37 Korende bono aye Omonene, intwe nigo tore abake goetania ebisaku binde bionsi; ase engencho y’ebibe biaito intwe twachayirwe ense yonsi goika rero iga.
DNG 3:38 Twatigirwe totari n’omorwoti gose mobani onde, gose morai onde. Hekalu teiyo ase intwe toragende gokoruera ebingwanso, gose ubani, gose biegwa binde, ase taiyo toraruere ebingwanso bi’ogosamba gocha ase ore erio tonyore amabera ao.
DNG 3:39 Korende twachire ase ore n’echinkoro chiogweitia n’emioyo emekanyeku, tokogosorora otwanchere toche ase ore buna baria bacha n’ebingwanso bi’ogosambwa bi’chimanwa n’echieri boigo n’echilibu chi’eching’ondi,
DNG 3:40 Ancha okwangama gwaito buna ekengwanso gocha ase ore rero, erio otoe ogwancherwa intwe tokoigwere n’echinkoro chiaito chionsi, ekiagera onde bwensi ogosemeretie tagosookigwa.
DNG 3:41 Bono intwe twarire eira kogotunyana n’echinkoro chiaito chionsi, erio toche asore ase okoiroka na korigia obosio bwao naende.
DNG 3:42 Tibwancha intwe tobekwe ase obosoku korende aye otokorere buya ase oboitongo, kobwatekana n’obonene bw’amabera ao
DNG 3:43 Totorie kobwatekana n’makumia y’ebikone biao; erio naende oiranerie erieta riao esiko, aye Omonene.
DNG 3:44 Tiga obotantanu bobaachere bonsi baria bagochaanda abasoomba bao; inaki yarenge ng’a baria bagotochecheria basookigwe. Rusia obobui bwabo na gosenyenta chinguru chiabo.
DNG 3:45 Tiga bamanye buna aye bweka naye Omonene na Nyasae oyio okogamba n’obobui ense yonsi.
DNG 3:46 Abasomba b’omorwoti abwo barutete abasae baria batato ase omorero ekebemberia bakagenderera komenta omorero oria obe omonge bono ase okomenta amabuta, erami, n’echinko.
DNG 3:47 Chinsase chi’omorero oria chikaimoka gochia igoro ang’e obware bw’echimita emerongo ebere (20).
DNG 3:48 Omorero oria okabucha mono goika ogasiria Abakalidayo abwo bateneine ange noro.
DNG 3:49 Korende omomalaika Omonene agacha ase omorero oria ase Asaria barenge, erio agasukia omorero oria gochia chinsemo
DNG 3:50 erio ekarorekana buna n’embeo enkendu yagusa, ase igo omorero oria tokuna abasae baria nonya ng’ake.
DNG 3:51 Erio abwo bonsi batato bagachaaka goteera bakomotogia Nyasae bagoteeba:
DNG 3:52 “Osesenigwe aye Omonene Nyasae, Nyasae bw’echisokoro chiaito, otogigwe na koimokererigwa igoro kare na kare, Tiga erieta riao riichenu na ri’ogokumia ritogigwe kare na kare.
DNG 3:53 Aye n’ogwenerete gosesenigwa ime ase Hekalu ase obonene n’obotagatibu, kobua bionsi ebireo, tiga oimokererigwe igoro ase obobui bwao kare na kare:
DNG 3:54 osesenigwe ase ekerogo kiao kioborwoti, oimokererigwe igoro ya bionsi ebireo oegwe obonene kare na kare
DNG 3:55 Osesenigwe aye okomogaania oboiko bwonsi, aye oinkaransete igoro ase ekerogo kiao kiobonene igoro ase ebitongwa ebio bire n’echimbaba na korigereria gocha inse ase ense y’amakweri,
DNG 3:56 otogigwe na koimokererigwa igoro kare na kare, osesenigwe ase oboiko bwonsi bwa igoro obakwe na koegwa obonene kare na kare.
DNG 3:57 Mosesenie Nyasae Omonene inwe ebitongwa bi’Omonene: motogie na komoa obonene bwao kare na kare.
DNG 3:58 Sesenia Nyasae Omonene inwe abamalaika b’Omonene Nyasae
DNG 3:59 Motogie na moe obonene kare na kare! Sesenia Nyasae Omonene inwe abare igoro, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:60 Sesenia Nyasae Omonene inwe amaache onsi are igoro goetania igoro Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:61 Mosesenie Nyasae Omonene inwe chinguru chia Nyasae Omonene, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:62 Mosesenie omonene inwe omobaso n’omotienyi Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:63 Mosesenie Nyasae Omobui inwe ching’enang’eni chia igoro; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:64 “Mosesenie Nyasae Omobui inwe embura n’erimi; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:65 Mosesenie Nyasae Omobui inwe chimbeo chionsi; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:66 Mosesenie Nyasae Omobui inwe omorero n’eriberera rigwoka, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:67 Togia Omonene inwe obokendu n’eriberera,
DNG 3:68 Motogie na moe obonene kare na kare! Mosesenie Nyasae Omobui inwe rimi n’ekerambauti kiobokendu bw’ebarafu, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:69 Mosesenie Nyasae Omobui inwe obokeng’entu n’obokendu Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:70 Mosesenie Nyasae Omobui inwe obokendu bw’amagena n’obokendu bokwaroroka Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:71 Mosesenie Nyasae Omobui inwe omobaso n’obotuko Motogie na moe obonene kare na kare
DNG 3:72 Mosesenie Nyasae Omobui inwe oborabu n’omosunte Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:73 Mosesenie Nyasae Omobui inwe chinkoba n’amare; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:74 Tiga ense esesenie Omonene, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:75 Mosesenie Omonene inwe ebitunwa n’ebigoro Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:76 Mosesenie Nyasae Omobui, kera omote okomera na gokiina Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:77 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe chinsoko chi’amaache, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:78 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe chinyancha n’echindooche, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:79 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe chinyanguumi na bionsi ebigotaara ime y’amaache Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:80 Mosesenie Nyasae Omobui, kera egesaku g’echinyoni Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:81 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe n’eching’iti chitugire n’echiorosana; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:82 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe egesaku gionsi kia mwanyabaanto ime y’ense Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:83 Mosesenie Nyasae Omobui, aye Israeli, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:84 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe abakuani b’Omonene; Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:85 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe abasomba baye, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:86 Emeika n’emioyo y’abanto abaronge, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:87 Mosesenie Nyasae Omobui, inwe abegeenwana na abanto abaitongo ase chinkoro, Motogie na moe obonene kare na kare!
DNG 3:88 Hanania, Asaria na Mishaeri, sesenia Omonene, Motogie na moe obonene kare na kare! Inwe Hananiah, Asaria na Mishael, Mosesenie Nyasae Omobui, Motogie na moe obonene kare na kare! Egekogera ere ototooririe korwa inse y’ense, Ototoririe korwa ase okoboko kw’amakweri, Ere ototabuuririe intwe korwa ase ogsambwa korwa ase omorero ekebemberi,
DNG 3:89 Otorusirie intwe korwa ase endiba y’echimeme chiomorero! Aaka ng’a mbuya mono ase Nyasae Omobui, Ekiagera obwanchani bwaye tibori koera.
DNG 3:90 Mosesenie Nyasae Omobui, Nyasae bw’e chinyasae, inwe mwensi baria momoirogete, Motogie na komwakera ng’a mbuya mono, Ekiagera obwanchani bwaye tibokoera goika kare na kare, amatuko onsi n’amaabera aye nigo are aroro goika kare na kare.”
DNG 3:91 Erio Nebukadinesaro omorwoti agakumia na goichana, agatenena ase obwango, akaboria abasemia baye, “Inee! Titwarutete abanto batato boka ase omorero basibire?” Bakamoiraneria, “Ee, aye omorwoti, ayio n’amaene.”
DNG 3:92 Omorwoti akabairaneria, akabateebia, “Na bono nindoche abanto bane basiboire, bagotaara ime ase omorero, na barabwo tibayieti aande nonya ng’ake; omonto oria o kane nigo akororekana buna omwana bw’enyasae.”
DNG 3:93 Ase ayio Nebukadinesaro akagenda ang’e nomonwa bw’eriko riria ri’omorero ekebemberi, agaaka eriogi, akarangeria, “Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, inwe abasomba ba Nyasae Ore Igoro Mono, soka korwa ime agwo, moche aiga!” Erio Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bagasoka korwa ase omorero oria.
DNG 3:94 Abagaambi abanene b’oborwoti, na abagaambi be chingongo, na abagabana, na abaseemia b’omorwoti bagasangererekana amo, bakarora ng’a omorero oria torenge nokobua konde gwonsi igoro ase emebere y’ abanto baria; chitukia chi’emetwe yabo tichiarurogete, ne chianga chiabo tichiayiete, gose tibatiogete rimisu ri’omorero.
DNG 3:95 Erio Nebukadinesaro agaaka eriogi, agateeba, “Atogigwe Nyasae o Sadaraka, na o Meshaka, na bw’Abedi‐Nego, oyio otomire omomalaika oye gotooria abasomba baye abwo bamosemeretie na bangete koigwera ogochika kwane inche omorwoti, bakarua emebere yabo esire kobua gokorera na gosasiima enyasae ende yonsi, otatiga Nyasae obo bweka.
DNG 3:96 Bono inche naruure ogochika ng’a omonto onde bwensi bw’egesaku kende gionsi, gose bw’omonwa onde bwensi, orakwane mamincha ya Nyasae o Sadaraka, na o Meshaka, na bw’Abedi‐Nego, oyio nabutoranwe ekiimo ase ekiimo, na enyomba yaye netagorwe ebe rituuri, ekiagera enyasae ende teri eranyare gotooria ase enchera buna eye.”
DNG 3:97 Omorwoti akabeeka Sadaraka, na Meshaka, na Abedi‐Nego, bakaba abanene ase orogongo rwa Babiloni.
DNG 3:98 Omorwoti Nebukadinesaro agatoma amang’ana gochia ase abanto b’ebisaku bionsi, na ab’emenwa yonsi, baria bamenyete ase ense yonsi, akabateebia: Omorembe omentekane ase more!
DNG 3:99 Inche narorire ng’a mbuya ing’orokie ebimanyererio na amakumia Nyasae Ore Igoro Mono ankoreire.
DNG 3:100 “Inaki ebimanyererio biaye bire ebinene, na amakumia aye are nokobua okonene! Oborwoti bwaye nigo bore obwa kare na kare, na obogambi bwaye nigo bogendererete ekiaare ase ekiaare.”
DNG 4:1 “Inche Nebukadinesaro nigo namenyete nomogooko ase enyomba y’ane, nkaba ngendererete goseseneka ase enyomba y’ane y’oborwoti.
DNG 4:2 Nkarota okorota kwang’ondogetie; ekero naraire borere bwane, nkarora okorora gokaba kogonchanda ase ebirengererio biane.
DNG 4:3 Ase ayio nkarua ogochika ng’a abanto abang’aini bonsi ba Babiloni barentwe ase obosio bwane, erinde banteebie engencho ye chindoto chiria.
DNG 4:4 Erio abaringoria, na abaragori, na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, bagaacha asende. Inche nkabatebia chindoto chiria, korende tibanyarete gontebia engencho yaye.
DNG 4:5 Omoerio oye Danieli agacha ase obosio bwane, (ere oria okorokwa Beli‐Tesasari, erieta ri’enyasae y’ane). Omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yaye. Nkamoorokeria chindoto chiria, nkamoteebia:
DNG 4:6 Aye Beli‐Tesasari, omonene bw’abaringoria, namanyire ng’a omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao, naende namanyire ng’a obobisi tibori bore obokong’u as’ore. Chindoto narotete nachio echi, na aye ’nteebie engencho yaye.
DNG 4:7 “Oko nakwo okorora narooche ekero naraire borere bw’ane: “Nkarora omote omonene orenge omotambe mono oteneine ase egati‐gati y’ense.
DNG 4:8 Omote oria nigo ogendererete gokina, okaba ne chinguru, ogatambea gochia igoro, okarorekana ase chinsinyo chionsi chi’ense.
DNG 4:9 Omoerio oye Danieli agacha ase obosio bwane, (ere oria okorokwa Beli‐Tesasari, erieta ri’enyasae y’ane). Omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yaye. Nkamoorokeria chindoto chiria, nkamoteebia: Amato aye nigo arenge amaya, na amatunda aye nigo arenge amaange; ase omote oria endagera nao yarenge goisanekia abanto bonsi. Ching’iti chi’orosana nao chiare konyora ekiriri chigokenderera inse yaye, ne chinyoni chikaba chikomenya ime ase chinsagia chiaye, na kera egetongwa kere moyo gekanyora endagera yaye korwao.
DNG 4:10 “Ekero naraire borere bw’ane, nkarora ase okorora kwane omorendi omochenu ogoika korwa igoro:
DNG 4:11 “Ere agaaka eriogi rinene, agateeba: Gecha omote oyio na onache chinsagia chiaye, osose amato aye na osiarere amatunda aye; ching’iti chi’orosana chitame korwa aroro, ne chinyoni chirue ase chinsagia chiaye
DNG 4:12 Korende otige egesike kere nemeri yaye ase riroba, kebe gesibire nekenyuri gi’ekioma na etai, agwo ase obonyansi oborere bw’orosana. Egesike ekio tiga kenyirirerwe ne riime rikorwa igoro, na egetari ki’omorwoti oyio kebe amo ne ching’iti chi’orosana, agwo ase egati y’ebimeri bi’ense!
DNG 4:13 Enkoro yaye neonchorwe teeba eya Mwanyabaanto naende; naegwe enkoro buna eye ching’iti ase ebiro bitano na bibere.
DNG 4:14 Okonachwa kw’amang’ana aya kwarurwe nabarendi baria abachenu, na ogochika oko nigo kwarurwe na baria abachenu. Ase igo abare moyo banyare komanya ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, naende nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche, naende nigo akobeeka oria ore omoke mono ase egati y’ abanto agaambe ase oborwoti obwo.
DNG 4:15 “Echio nachio chindoto inche Nebukadinesaro omorwoti narota. Aye Beli‐Tesasari, nteebie engencho yaye, ekiagera abanto abang’aini bonsi bare ase oborwoti bwane basinyirwe gonteebia engencho yaye, korende aye nonyare, ekiagera omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao.”
DNG 4:16 Erio Danieli, oyo orenge korokwa Beli‐Tesasari, agaichanigwa ase ekero egeke ase engencho y’amang’ana aria, na ebirengererio biaye bikamoichania. Omorwoti akamoteebia, “Beli‐Tesasari, chindoto echi na engencho yaye, tibigoichania.” Beli‐Tesasari akairaneria, akamoteebia, Omonene one, naki yare koba buya onye chindoto echi nchiaba igoro y’abwo bakogechete, na engencho yaye ebe igoro y’ababisa bao.
DNG 4:17 Omote oria kwarooche orenge omonene mono, na omotambe gochia igoro, naende okarorekana ase chinsinyo chionsi chi’ense;
DNG 4:18 amato aye arenge amaya, na amatunda aye n’amange, na ase omote oria endagera nao yarenge goisanekia abanto bonsi. Inse yaye ching’iti chi’orosana nao chiare konyora ekiriri chigokenderera, na ase chinsagia chiaye chinyoni chikaba chikomenyao.
DNG 4:19 Aye omorwoti, omote oria naye omonyene. Aye gwakinire, kwabeire ne chinguru. Obonene bwao bwakinire, bwaikire igoro, na obogaambi bwao bwaikire ase chinsinyo chionsi chi’ense.
DNG 4:20 Naende aye omorwoti, ekero kwarigereretie, okarora omorendi oria omochenu ogoika korwa igoro ogoteeba: Gecha omote oyo oyosirie, korende otige egesike kiaye kere nemeri yaye ase riroba. Ogetige gesibire nekenyuri gi’ekioma na etai, agwo ase obonyansi oborere bw’orosana, kenyirirerwe ne riime rikorwa igoro; egetari ki’omorwoti oyio kebe amo ne ching’iti chi’orosana ase ebiro bitano na bibere.
DNG 4:21 Aye omorwoti, engencho ye chindoto chiria neye: Okonachwa kw’amang’ana aya nigo kwarurwe n’Oyore Igoro Mono gocha as’ore, aye omorwoti, omonene one.
DNG 4:22 Noserigwe gochia aare korwa ase Mwanyabaanto, na obomenyo bwao nigo borabe amo ne ching’iti chi’orosana. Nobetererigwe orisie obonyansi buna eng’ombe, na nonyirirerwe ne riime rikorwa igoro, ase ebiro bitano na bibere, goika onyare komanya ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, naende nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche.
DNG 4:23 Na buna amang’ana achigetwe ng’a egesike ki’omote getigwe amo nemeri, oborwoti bwao nabokoiranere ekero keria oramanye ng’a Oyore Igoro Mono nere okogamba.
DNG 4:24 Ase ayio, aye omorwoti, ancha ogosemia oko kwane. Tokora ebibe, na chaka gokora oboronge; tiga obobe bwao, na ororere abagokorerwa bobe amaabera. Ande nabo oranyare komenterwa ogosesenigwa ase amatuko ao.
DNG 4:25 Ayio onsi akamonyora Nebukadinesaro omorwoti.
DNG 4:26 Ekero emetienyi ikomi na ebere yachia koera, akariina kerama igoro ki’enyomba y’oborwoti agwo Babiloni, agataara aroro,
DNG 4:27 agaaka eriogi, akabora, “Inee! Oyo tari Babiloni omochie omonene, oyo inche naagachire ne chinguru chiane, na okobua kwane, obe obomenyo bw’omorwoti, erinde obe ogotogigwa kw’obonene bw’ane?”
DNG 4:28 Ekero agendererete gokwana, eriogi rikarwa igoro, rigoteeba: Aye omorwoti Nebukadinesaro, aya naro ogoteebigwa: “Oborwoti bwarusigwe as’ore,
DNG 4:29 aye noserigwe korwa ase Mwanyabaanto omenye amo neching’iti chi’orosana; n’obe gokorisia obonyansi buna chintang’ana chigokora, Okoore ebiro bitano na bibere goika ekero oramanye ng’a Oyore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto na nere okoa oborwoti obwo ase onde bwensi aranche.”
DNG 4:30 Ase engaki eyio ring’ana riria rigaikeranigwa igoro ya Nebukadinesaro. Agaserigwa korwa ase Mwanyabaanto, akaba okorisia obonyansi buna chintang’ana chigokora; omobere oye okaba okonyirirerwa ne riime rikorwa igoro; goika etukia yaye egakina ekaba entambe buna amarionya y’ebiongo, ne chinchara chiaye chigakina chikaba buna echie chinyoni.
DNG 4:31 ‘Ekero engaki eyio yaerete, inche, Nebukadinesaro, nkarigereria gochia igoro; na obong’aini bw’ane bokang’iranera. Erio nkamosesenia Oyore Igoro Mono, nkamobaaka na komoimikereria ere oyoreo goika kare na kare. Okogamba kwaye nigo kore ogwa kare na kare, na oborwoti bwaye nigo bogendererete, ekiaare ase ekiaare.
DNG 4:32 Abanto bonsi bamenyete ase ense nigo babarire ng’a nigo bare bosa; Ere nigo agokorera emeganda ya igoro buna anchete akorera na Mwanyabaanto bare ase ense boigo. Onde tari oramotange, gose komoboria, “Ngento ki ekio ogokora?”
DNG 4:33 ‘Ase engaki eyio obong’aini bwane bokang’iranera, na obonene bw’oborwoti bwane, na obonene bw’amasikani aane, bikang’iranera boigo. Abaseemia bane, na abanto baane abanene bagaacha kondigia, na inche nkairanerigwa oborwoti bwane, na nkamenterwa okobua okonene goetania. Bono inche Nebukadinesaro, nigo ’nkomotogia Omorwoti ore igoro na komobaka, ekiagera ogokora kwaye gwonsi n’okwa boronge, ne chinchera chiaye boigo, na abwo bare aberori nigo akobakeyia.
DNG 4:34 Ase engaki eyio obong’aini bwane bokang’iranera, na obonene bw’oborwoti bwane, na obw’amasikani ane, bikang’iranera boigo. Abasemia bane, na abanto bane abanene bagaacha kondigia, na inche nkairanerigwa oborwoti bwane, na nkamenterwa okobua okonene goetania.
DNG 5:1 Omorwoti Belisasari agakora omoyega omonene, akarangeria abanto abanene koreng’ana elifu eyemo b’oborwoti bwaye, akaba okonywa edivai amo n’abanto abwo elifu.
DNG 5:2 Ekero anyure edivai atindire, agachiika ng’a ebikorero biria bie chitaabu na ebie chifeta ebio Nebukadinesaro ise asakorete korwa ase Hekalu agwo Yerusalemu, birentwe, erinde ere, na abanene b’oborwoti bwaye, na abakungu baye, na abakungu baye ba sere‐sere, banywere ebikorero ebio edivai.
DNG 5:3 Erio bakarenta ebikorero biria bie chitaabu na ebie chifeta, ebio biasakoretwe korwa ase Hekalu, enyomba eria ya Nyasae agwo Yerusalemu; omorwoti, na abanene baria, na abakungu baye, na abakungu baye ba sere‐sere, bakabinywera.
DNG 5:4 Bakanywa edivai na bagatogia chinyasae chiroisirie korwa ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na ebioma, na emete, na amagena.
DNG 5:5 Mobosokano ebiara bi’okoboko kw’omonto bikaoroka, bikariika ase rioomo ri’enyasi y’enyomba y’omorwoti kororia ase ekebekerero gi’etaya, na omorwoti akarora okoboko koria gokorika.
DNG 5:6 Erio agwo obosio bw’omorwoti bokaonchoka bokarachoka, na ebirengererio biaye bikamochanda; ebiimo bi’omobere oye bikororoba, na amaru aye agaakana.
DNG 5:7 Omorwoti agaaka eriogi rinene, agachiika ng’a abaragori na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, barentwe. Agateebia abang’aini baria ba Babiloni, “Omonto onde bwensi orasome amariiko aya, naende anteebie engencho yaye, ere nabeekerwe eanga emonyinga, naende abeekerwe chisonoi chi’echitaabu igoti riaye, ere oyio nabekwe abe omogambi o gatato ase oborwoti obo.”
DNG 5:8 Erio abanto abang’aini bonsi b’omorwoti bagasoa ime, korende tibanyarete gosoma amariiko aria, gose goteebia omorwoti engencho yaye.
DNG 5:9 Belisasari omorwoti agachandeka mono ore nomoondoko, na obosio bwaye bokaonchoka bokarachoka, na abanene b’oborwoti bwaye bakaondoka.
DNG 5:10 Eting’ana, ng’ina omorwoti, akaigwa amang’ana aya omorwoti na abanene baria barenge gokwana, erio agasoa ase enyomba eria y’omoyega agateeba, “Aye omorwoti ochie kare! Tobaisa gochandeka ase ebirengererio biao, gose obosio bwao boonchoke borachoke.
DNG 5:11 Omonto oyomo nare aiga ase oborwoti bwao, omoika bwe chinyasae chinchenu ore ime yaye. Ase engaki eria iso arenge kogamba, omonto oyio akarorekana ore noborabu, na okomanya, na obong’aini bore buna obwe chinyasae, ime yaye. Omorwoti Nebukadinesaro iso akamobeka akaba omonene bw’abaringoria, na abarogi, na Abakalidayo bamanyete oborogi, na abamanyete igoro ye ching’enang’eni, ee, nabo omorwoti iso akorete;
DNG 5:12 ekiagera omoika omuya mono, na okomanya, na obong’aini bw’okomanya engencho ye chindoto, na koorokia engencho y’emebayeno, na korongeyia obokong’u, biarenge ime ase omonto oria Danieli, oria omorwoti arogete Beli‐Tesasari. Bono tiga Danieli arangerigwe, nere oratebe engencho y’amariko aya.”
DNG 5:13 Erio Danieli akarentwa ase obosio bw’omorwoti, na omorwoti akamobooria: “Inee! Naye Danieli oria, oyomo bw’ abanto baria boosetwe korwa ase ense y’Abayuda, oria omorwoti tata arentete korwa ase ense eria?
DNG 5:14 Naigure igoro yao ng’a omoika bwe chinyasae chinchenu nigo ore ime yao, naende ng’a oborabu, na okomanya, na obong’aini obuya mono, nigo bikonyorekana ime yao
DNG 5:15 Bono abanto abang’aini na abarogi mbarentwa ase obosio bwane basome amariiko aya, naende banteebie engencho yaye, korende tibanyarete gonteebia engencho y’amang’ana aya.
DNG 5:16 Korende naigure ng’a aye nonyare koorokia engencho y’amang’ana, na korongeyia obokong’u. Bono koranyare gosoma amariiko ayio na komanyia engencho yaye, rirorio nobekerwe eanga emonyinga, na obekerwe chisonoi chi’echitaabu igoti ria’o, aye n’obe omogambi o gatato ase oborwoti obo.”
DNG 5:17 Erio agwo Danieli akairaneria omorwoti, akamoteebia, “Gacha ebiegwa biao, na kae omonto omoao ebio oganetie kong’a. Korende nonya naboigo, inche ningosomere aye omorwoti amariiko aya, naende ngoteebie engencho yaye.
DNG 5:18 “Aye omorwoti, Nyasae Ore Igoro Mono naete Nebukadinesaro iso oborwoti, na obonene, na ogotogigwa, na okobua okonene,
DNG 5:19 na ase engencho y’obonene obwo amoete, abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bakaba bagotengechigwa na koiroka ase obosio bwaye. Omonto onde bwensi ere aganetie goita, nigo arenge komoita, na oyo aganetie gotiga abe moyo, nigo arenge komotiga oba moyo; na oyo aganetie gokinia abe omonene, nigo arenge komokinia, na oyo aganetie gokeyia, nigo arenge komokeyia.
DNG 5:20 Korende ekero enkoro yaye yeimokereretie igoro, na omoika oye okong’ete na koenena, nigo aseretigwe korwa ase ekerogo kiaye ki’oborwoti, akaurwa obonene bwaye.
DNG 5:21 Nigo aseretigwe korwa ase Mwanyabaanto, na enkoro yaye ekaonchorwa ekaba buna eye ching’iti, akabetererigwa komenya amo ne chitigere chi’orosana na korisia obonyansi buna eng’ombe; omobere oye okanyirirerwa ne riime rikorwa igoro, goika ekereo amanyete ng’a Nyasae Ore Igoro Mono nere okogambera oborwoti bwa Mwanyabaanto, na nere okobeeka onde bwensi anchire abe omogambi.
DNG 5:22 “Aye Belisasari ore omwana oye, tibwekeeti ase enkoro yao nonya kwamanyete amang’ana ayio onsi,
DNG 5:23 korende kweimokereirie igoro mamincha y’Omonene ore igoro. Ebikorero bi’enyomba yaye biarentirwe ase obosio bwao; aye amo nabaanto b’oborwoti bwao, na abakungu bao, na abakungu bao ba sere‐sere, babinywereire edivai. Aye kwabeire kogotogia chinyasae chiroisirie korwa ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na ebioma, na emete na amagena, echio chitari korora, gose koigwa, gose chitamanyeti gento, korende Nyasae oria obomoyo bwao bore ase okoboko kwaye, ne chinchera chiao chionsi chire ase okobua kwaye, tomotogeti.
DNG 5:24 Ayio naro agerete Nyasae agatoma okoboko koria gokarika amariko aya.
DNG 5:25 “Amariko arigetwe naro aya: MENE, MENE, TEKELI, NA‐PARISINI.
DNG 5:26 Engencho y’amang’ana ayio nero eye: MENE, engencho yaye: Nyasae obarire amatuko y’oborwoti bwao obokoorire;
DNG 5:27 TEKELI, engencho yaye: kwarengirwe ase ekerengero na kwanyorekanire noremeire;
DNG 5:28 PARISINI, engencho yaye: oborwoti bwao bwatananirwe, bwaeirwe Abamedi na Abaayemi.”
DNG 5:29 Erio Belisasari akarua ogochika ng’a Danieli abeekerwe eanga emonyinga, ne chisonoi chi’echitaabu igoti riaye, na ararigwe ng’a ere nomogambi o gatato ase obogambi obo.
DNG 5:30 Ase obotuko obwo obwo Belisasari, omorwoti bw’Abakalidayo, agaitwa agakwa.
DNG 6:1 Na Dario Omomedi akaira oborwoti obwo. Ere nigo arenge n’emiaka emerongo etan’omo, n’ebere. Dario akarora ng’a mbuya abeeke abagaambi abanene b’oborwoti rigana erimo, na emerongo ebere, babe bakogaamba ase oborwoti bwaye bwonsi.
DNG 6:2 Naende akabeeka abanene batato igoro ase abwo; Danieli nigo arenge oyomo obo. Abagaambi baria abanene nigo barenge koba bakorua omobaro ase abwo batato, erinde omorwoti tabaisa gosirerwa n’eniibo.
DNG 6:3 Danieli akamanyekana kobua abanene baria bande, na kobua abagaambi baria abanene, ekiagera abwate omoika omuya mono ime yaye; na omorwoti akarengereria komobeka igoro y’oborwoti bwonsi.
DNG 6:4 Erio abanene baria na abagaambi baria abanene bakarigia banyore okomocha ase okogaamba kwa Danieli, erinde bagende komosoera, korende tibanyorete kende gionsi ekebe, gose okomocha ase are, ekiagera ere nigo arenge omwegenwa; okomocha gose gento kende ekebe tibianyorekanete ase are.
DNG 6:5 Erio abanto abwo bagateebania, “Titokonyara konyora okomocha konde gwonsi ase Danieli okwo torabwatererie tomosoere, otatiga torarigie okomocha kobwatekana buna amoirogete Nyasae oye.”
DNG 6:6 Abaanene baria bande, na abagaambi baria abanene bakabwatana amo, bakagenda ase omorwoti, bakamoteebia, “Aye omorwoti Dario, ochie kare!
DNG 6:7 Abaanene bonsi b’oborwoti, na abagaambi bonsi be chingongo, na abagaambi baria abanene, na abasemia, na abagabana, bancheranire ng’a aye omorwoti obeke richiiko na okaane bokong’u ng’a monto onde bwensi tabaisa gosaba enyasae ende yonsi, gose omonto onde, otatiga aye bweka aye omorwoti, ase engaki y’amatuko emerongo etato. Aise gokora ayio, rirorio arutwe ase engoro ye chindo.
DNG 6:8 Bono aye omorwoti, beka richiiko erio na orikong’ie, naende oribeke ekemanyererio kiao, erinde tiribaisa koonchorwa, koreng’ana buna amachiiko y’Abamedi na Abaayemi atari koonchorwa.”
DNG 6:9 Ase ayio Dario omorwoti akabeeka ekemanyererio kiaye ase amariiko e richiiko riria.
DNG 6:10 Ekero Danieli amanyete ng’a amariiko ye richiiko riria abekirwe ekemanyererio, akagenda nyomba mwaye, akariina gochia ase akanyomba ka irongo ase chitirisa chiaigoire kororia Yerusalemu, akaba ogotung’ama ara gatato ase kera rituko, akaba ogosaba na goakera Nyasae oye ng’a mbuya mono, buna anarete botambe.
DNG 6:11 Bono abanto baria bagatubokera Danieli amo, bakamonyora ogosaba okorangeria Nyasae oye amokonye.
DNG 6:12 Abanto baria bakagenda ase omorwoti, bakamobooria igoro ye richiiko riria: “Aye omorwoti, Inee! Tikwabeka ekemanyererio kiao ase richiiko riria, ogateeba ng’a ase engaki y’amatuko emerongo etato monto onde bwensi orasasiime enyasae ende eng’ao, gose omonto onde, otatiga aye bweka aye omorwoti, oyio arutwe ase engoro ye chindo?” Omorwoti akairaneria, “Ee, richiiko erio nigo riteneine bokong’u ritaonchorwe, koreng’ana buna amachiiko y’Abamedi na Abaayemi atari koonchorwa.”
DNG 6:13 Erio bakairaneria, bakamoteebia, “Aye omorwoti, Danieli, oria oyomo bw’Abayuda baria boosetwe, ere tari gokoigwera, gose koigwera richiiko riria kwabegete ekemanyererio kiao, korende nigo agokora ogosaba kwaye botambe ara gatato kera rituko.”
DNG 6:14 Ekero omorwoti aigwete amang’ana aria, agachandeka mono, akarigia enchera y’ogotooria Danieli. Goika ekero erioba korikogwa akaba ogendererete korigia enchera y’okomotooria.
DNG 6:15 Naende abanto baria bagatubokera omorwoti bare amo, bakamoteebia, “Aye omorwoti, manya ng’a amachiiko y’Abamedi na Abaayemi naya, ng’a ogochika konde gwonsi omorwoti abekire na kogokong’ia tigokoonchorwa nonya ng’ake.”
DNG 6:16 Erio omorwoti akarua ogochika ng’a Danieli arentwe. Danieli akarentwa, akarutwa ase engoro ye chindo. Omorwoti agateebia Danieli, “Nyasae oo, oria ogokorera botambe nagotoorie.”
DNG 6:17 Rigena rikarentwa rigakuneka ase omonwa bw’engoro eria, erio omorwoti akabeeka ekemanyererio kiaye omonyene amo nebi’abanene b’oborwoti bwaye, erinde amang’ana ande onsi Danieli akoreretwe taonchorwa.
DNG 6:18 Erio omorwoti akairana, akagenda nyomba mwaye, akeng’ata ase obotuko boria bwonsi. Tancha chigosori na kogokerwa konde gwonsi bikorwe, ne chitoro chikamobora.
DNG 6:19 Mambia kobogokiamoka omorwoti akaimoka akaayerera gochia ase engoro eria ye chindo.
DNG 6:20 Ekero aigete ang’e nengoro eria ase Danieli arutetwe, akarangeria neriogi ri’omoichano, akaboria Danieli, “Aye Danieli, omosomba o Nyasae ore moyo, Inee, Nyasae oo, oria ogokorera botambe, ogotooririe korwa ase chindo?”
DNG 6:21 Erio Danieli akairaneria omorwoti, “Aye omorwoti, ochie kare!
DNG 6:22 Nyasae one natomete omomalaika oye, agasieka emenwa ye chindo, na chirochio tichiankorerete bobe bonde, ekiagera nigo nanyorekanete ng’a tindi na komocha ase obosio bwaye; naboigo nase obosio bwao, aye omorwoti, tinkoreti komocha konde.”
DNG 6:23 Omorwoti akaba nomogooko omonene mono, agachiika ng’a Danieli arusigwe ase engoro eria. Ase ayio Danieli akarusigwa aroro na tanyorekanete oarire aande onsi ase omobere oye, ekiagera nigo amosemeretie Nyasae oye.
DNG 6:24 Erio omorwoti agachiika ng’a abanto baria basoerete Danieli barentwe. Erio bakarutwa ase engoro eria ye chindo, barabwo amo n’abana babo, na abakungu babo, na ekero bataragwa gochia inse y’engoro eria, chindo chiria chikabaumokera, chikabuna‐buna amauga onsi y’emebere yabo.
DNG 6:25 Nyuma y’ayio Dario omorwoti akariika amang’ana, akayatoma ase abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bamenyete ase ense yonsi, akabateebia. “Omorembe omentekane ase more:
DNG 6:26 Bono narure ogochika ng’a abanto bonsi bare ase oborwoti bwane baiguswe na koiroka ase obosio bwa Nyasae o Danieli. “Ere nere Nyasae ore moyo, nigo areo goika kare na kare; oborwoti bwaye tibogosirigwa nonya ng’ake, na okogaamba kwaye nkogenderere gotari n’omoerio.
DNG 6:27 Ere nigo agokonya na gotooria, nigo agokora ebikone na amakumia igoro na ase ense; ere otooririe Danieli korwa ase chinguru chie chindo.”
DNG 6:28 Bono Danieli oyio agasesenigwa akanyora okobua ase engaki y’okogamba kwa Dario na ey’ogwa Koresi Omoayemi.
DNG 7:1 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogamba kwa Belisasari, omorwoti o Babiloni, Danieli akarota chindoto, akarora amaroro ekero araire borere bwaye. Erio akariika akaorokia amang’ana arooche ase chindoto chiria.
DNG 7:2 Aya naro amang’ana Danieli ateebete. “Ase okorora kwane kwa botuko nkarora chimbeo inye chia igoro chigocha ne chinguru, chigaturubania enyancha enene.
DNG 7:3 Ching’iti chinene inye chigatiira korwa ase enyancha ime; okororekana kwabo nigo kwarenge ao ao.
DNG 7:4 Eng’iti entang’ani nigo yagwekaine endo, korende yabwate chimbaaba buna echi’ekeongo. Buna nabeete ndigereretie, chimbaaba chiaye nigo chiasimoire, ero ekaimokererigwa igoro korwa ase riroba, egatenenigwa namagoro abere buna omonto, ekaegwa enkoro ya Mwanyabaanto.
DNG 7:5 “Naende nkarora eng’iti ya kabere yagwekaine edubu ekaimokerera igoro na kogunkwaria rikere riaye erimo; nigo yabwate chimbaru isato ase omonwa oye, gati‐gati y’amaino aye. Eng’iti eria egateebigwa: Imoka, orie chinyama chinyinge!
DNG 7:6 “Nyuma y’ayio nkarora eng’iti ende yagwekaine engo, korende ase omogongo oye nigo yabwate chimbaaba inye buna echie chinyoni. Eng’iti eyio nigo yabwate emetwe ene; nero ekaegwa okobua gw’okogaamba.
DNG 7:7 “Naende ’nkarora ase amaroro aria a botuko eng’iti ya kane. Nigo yarenge ey’okoondokia na koirokia, boigo nigo yarenge ne chinguru chinyinge. Nigo yabwate amaino amanene ay’ebioma; ekaria na kobutorana, na keri yatigaretie ekagetindachera inse namagoro aye. Eyio nigo yarenge nogwatananekana korwa ase ching’iti chiria chiayetang’anerete; ero nigo yabwate ching’unchara ikomi.
DNG 7:8 Buna narenge ndigereretie na korengereria igoro ye ching’unchara chiria, nkarora orogunchara ronde oroke rokooroka korwa ase egati‐gati ye ching’unchara chiria. Orogunchara roria oroke rogasimora ching’unchara isato ase echio ikomi chiarotang’anerete, rogachisimora amo nememio‐mio. Nkarora orogunchara roria robwate amaiso buna ay’omonto, na omonwa orenge gokwana amang’ana y’oboenenu.
DNG 7:9 Ekero narigereretie ’nkarora ebirogo bi’obonene bigoterekwa, na omonto omokoro bw’amatuko amaange agaikaransa ase ekerogo kiaye. Chianga chiaye nigo chiarenge chindabu se se, na etukia y’omotwe oye nigo yarenge endabu buna amarionya y’eng’ondi endabu asibirie; ekerogo kiaye ki’obonene nigo kiarenge chimeme chi’omorero ogwoka, na amagoro y’ekerogo ekio nigo arenge omorero ogwoka.
DNG 7:10 Orooche rw’omorero rogasoka korwa ase are. Chilifu ne chilifu bakamokorera; ne chilifu ikomi ara chilifu ikomi bagatenena ase obosio bwaye. Ekegambero kegaikaransa kogaamba, erio ebitabu bikaigorwa.
DNG 7:11 “Ekero narigereretie ekaba ng’a orogunchara roria rwagendererete gokwana amang’ana y’oboenenu. Ase engencho eyio ’nkarora eng’iti eria egaitwa, na omobere oye ogasarigwa okarutwa ase omorero ogasambwa.
DNG 7:12 Ching’iti chiria chinde chiatigarete chikaurwa chinguru chiabo chi’okogaamba, korende chigatigwa chigendendererete koba moyo goika ase ebiro ne chingaki chiachikeretwe.
DNG 7:13 “Naende ’nkarora ase amaroro ane a botuko oyomo onga buna omwana‐o‐Mwanyabaanto ogocha amo namare ya igoro, agaika ang’e ase omonto oria omokoro bw’amatuko amaange, akarentwa ase obosio bwaye.
DNG 7:14 Ere oyio akaegwa okobua gw’okogaamba, na obonene, na oborwoti, erinde abanto bonsi, na ebisaku, na abanto b’emenwa ao ao, bamokorere. Obogaambi bwaye nobwa kare na kare, tibokoera, na oborwoti bwaye tibokobugwa.
DNG 7:15 “Inche Danieli ngachandeka ase omoyo one, na amaroro aria narooche akang’ondokia.
DNG 7:16 Ngachiera oyomo bw’ abanto baria bateneine aroro, nkamoboria anteebie ekeene gionsi igoro y’amang’ana aria. Omonto oria aganteebia na komanyia engencho y’amang’ana aria onsi iga:
DNG 7:17 Ching’iti echio chinene inye, abwo nabarwoti baane baraoroke ase ense.
DNG 7:18 Korende abachenu b’Oyore Igoro Mono nabanyore oborwoti boragenderere goika kare na kare, ee goika kare na kare.
DNG 7:19 “Erio nkagania komanya ekeene igoro y’eng’iti eria ya kane, eyarenge nogwatananekana korwa ase chiria chinde. Nigo yarenge ey’okoondokia mono, yabwate amaino ’ebioma ne chinchara chi’etai; ekaria na kobutorana, na eke yatigaretie ekagetindachera inse namagoro aye.
DNG 7:20 Naende ’nkagania komanya igoro ye ching’unchara chiria ikomi chiarenge ase omotwe oye, na igoro y’orogunchara roria ronde oroke rwamerete korwa magega, orwo bosio bwaye isato ase chiria ikomi chiagweteo. Orogunchara orwo nigo rwabwate amaiso, na omonwa orenge gokwana amang’ana y’oboenenu, naende rokarorekana nigo rore oronene kobua echinde chiamwabo.
DNG 7:21 “Buna nabete ndigereretie, ’nkarora orogunchara roria rokarwania abachenu esegi, rokababua,
DNG 7:22 goika omonto oria omokoro bw’amatuko amaange agacha, na abachenu b’Oyore Igoro Mono bakaegwa oboronge bwabo, na engaki egaika ekero abachenu bairete oborwoti boria.
DNG 7:23 “Aya naro akwanete igoro y’eng’iti eria ya kane, agateeba: Oborwoti bwa kane mbobe ase ense, borobwo nigo borabe nogwatananekana korwa ase amarwoti ande onsi. Nigo borarie ense yonsi na koyetindachera inse, naende boyebutorane ebe ebing’ese.
DNG 7:24 Ching’unchara chiria ikomi, abwo nabarwoti ikomi baraoroke, na magega yabo omorwoti onde naoroke. Ere nigo arabe nogwatananekana korwa ase abwo bamotang’anerete, nabue abarwoti batato.
DNG 7:25 Ere nakwane amang’ana are mamincha y’Oyore Igoro Mono, naende narosie abachenu b’Oyore Igoro Mono na kobachanda; narengererie koonchora ebiro, na amachiiko. Abachenu mbabekwe ase okoboko kwaye ase ekero ekemo, na ebiro bibere, na ekeng’ese gi’ekero.
DNG 7:26 Korende ab’ekegaambero mbaikaranse bagaambe, bamoure okobua kwaye, na obogaambi bwaye mbosirigwe boere kegima.
DNG 7:27 Oborwoti, na okobua gw’okogaamba, na obonene bw’amarwoti are inse y’erioba, mbiegwe abanto abachenu b’Oyore Igoro Mono. Oborwoti bwaye mbobe obwa kare na kare, na bonsi abaare kogaamba mbamokorere na komoigwera.”
DNG 7:28 Oyo n’oro omoerio bw’amang’ana ayio. “Inche Danieli nkaba ng’ondogete ase ebirengererio biane, na obosio bwane bokaonchoka bokarachoka; korende nkagacha amang’ana aria ase enkoro y’ane ime.”
DNG 8:1 Ase omwaka o gatato bw’okogamba kwa Belisasari omorwoti, inche Danieli nkarora okorora konde magega ya koria kw’eritang’ani.
DNG 8:2 Ase okorora kwane ’nkarora ng’a nigo narenge ase eburi y’omochie o Susa, agwo ase orogongo rwa Elamu. Ekero narengeo ase okorora kwane, nkarora inde ang’e n’orooche rwa Ulai.
DNG 8:3 Nkarigereria nkarora emingichi yabwate ching’unchara ibere eteneine ase engegu y’orooche. Ching’unchara chionsi ibere nigo chiarenge chintambe, korende oromo nigo rwarenge orotambe kobua oronde, na orwo orotambe nigo rwamerete korwa magega y’orwo ronde.
DNG 8:4 Nkarora emingichi eria egotwoma gochia ensemo ya bosongo, na eya sugusu, na eya Irianyi; eng’iti ende tiyarenge konyara gotenena ase obosio bwaye, gose onde tarenge konyara gotooria korwa ase okobua kwaye. Nigo yarenge gokora buna yanchete, naende ekaba egokora amang’ana amanene.
DNG 8:5 Ekero narenge ndengereretie amang’ana ayio, nkarora egoree egocha korwa bosongo, egaeta ase ense engima etari gotacha inse. Nigo yabwate orogunchara rw’ogokumia gati‐gati y’amaiso aye.
DNG 8:6 Egachiera emingichi eria yabwate ching’unchara ibere, eria narooche eteneine ase engegu y’orooche, ekarindokera emingichi eria ere nekeririanda ekenene.
DNG 8:7 Nkarora egosuka gochia ang’e ase emingichi eria; egatwoma emingichi eria, ere nekeririanda ekenene ekayeiyeria inse, ekabuna ching’unchara chiaye ibere. Emingichi eria tiyarenge ne chinguru chi’okorwana negoree eria, korende ekaiyerigwa inse na gotiringwa negoree eria. Onde tarenge konyara gotooria emingichi eria korwa ase okobua kw’egoree eria.
DNG 8:8 Erio egoree eria egakora amang’ana amanene mono. Ekero yabete ne chinguru chinyinge, orogunchara rw’aye oronene rokabuneka, na ase ribaga riaye ching’unchara inye chi’ogokumia chikamerao chiarochie gochia ase chinsemo inye chia igoro.
DNG 8:9 Korwa ase oromo rw’echio orogunchara ronde rokamera korwao; orwo rogakiina mono gochia Irianyi, na gochia moocha, na gochia ase ense eria engiya mono.
DNG 8:10 Orogunchara orwo rogakiina mono, rogaika ase emeganda ya igoro, rokaiyeria emeganda ende ne ching’enang’eni gocha inse aa, rogachitiringerao.
DNG 8:11 Ee, orogunchara roria rogekinia na gwetogia igoro y’Omogaambi bw’emeganda eria, rokarusia korwa ase Omogambi oria ekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko, rogatagora Obomenyo bwaye Obochenu.
DNG 8:12 Omoganda oria amo nekeng’wanso ki’ogosambwa gia kera rituko bikaruegwa na kobekwa ase okobua kw’orogunchara roria ase engencho y’ogosaria. Ekeene kegatugutwa inse, na orogunchara roria rokagenderera koba nokobua.
DNG 8:13 Erio nkaigwa omochenu oyomo ogokwana, na omochenu onde akaboria oria orenge gokwana, “Nengaki eng’ana naki okorora okwo igoro y’ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko gokworokia? Nengaki eng’ana naki ogosaria kw’ogosiria korabe, na okoruegwa kw’Obomenyo Obochenu na okw’omoganda oria biratiringerwe inse korabe?”
DNG 8:14 Omochenu oria bw’eritang’ani akang’iraneria, “Nase engaki ye chimogoroba ne chimambia chilifu ibere, na amagana atato (2,300); magega y’ayio Obomenyo Obochenu mbochenwe.”
DNG 8:15 Ekero inche Danieli narooche okorora koria na nkarigia imanye engencho yaye, ’nkarora oyomo ogwekaine Mwanyabaanto oteneine ase obosio bwane.
DNG 8:16 Nkaigwa eriogi ri’omonto rikorangeria korwa gati‐gati y’orooche rwa Ulai, rigoteeba, “Aye Gabirieli, momanyie omonto oyio engencho y’okorora okwo!”
DNG 8:17 Ase ayio agacha ang’e ase nateneine; ekero aigete ase ’nde nkaondoka, nkagwa inse maumama. Korende omonto oria aganteebia, “Aye Mwanyabaanto, manya ng’a okorora koria nigo gokworokia chingaki chi’omoerio.”
DNG 8:18 Ekero agendererete gokwana nainche, chitoro chinene chikambwata gontung’aime inse ng’umaime, korende agankuna, agantenenia, na inche ngatenena boronge.
DNG 8:19 Nyuma y’ayio aganteebia, “Rora, ningoteebie aya agochia koba ase omoerio bw’endamwamu y’Omonene, ekiagera okorora okwo nigo gokworokia igoro y’engaki y’omoerio.
DNG 8:20 “Emingichi eria kwarooche yabwate ching’unchara ibere, abwo nabarwoti b’Abamedi na Abaayemi,
DNG 8:21 na egoree eria yabwate amanya, oyio nomorwoti bw’Abagiriki, na orogunchara roria oronene rwarenge gati‐gati y’amaiso aye, oyio nomorwoti obo bw’eritang’ani.
DNG 8:22 Orogunchara roria rwabunegete na aase aye ching’unchara inye chikamera aroro, engencho yaye nere eye: Amarwoti ane naoroke korwa ase egesaku ekio, korende takoba nokobua buna koria kwa roria rwe ritang’ani.
DNG 8:23 “Ase engaki y’omoerio bw’amagaambi ayio, ekero abasaria barabe baikeire ekerengo kiabo ki’omoerio, omorwoti omotindi mono oichire nobong’ainereria naoroke.
DNG 8:24 Ere nabe nokobua okonene mono, korende tari ase chinguru chiaye ere omonyene. Narente ogosiria okonene gw’okoondokia, nabue ase kende gionsi arakore. Nasirie abanto bare nokobua amo nabaanto abachenu.
DNG 8:25 Ase obong’aini bwaye bw’obong’ainereria nagenderere konyora okobua ase kende gionsi arakore, na ase ebirengererio biaye ere omonyene nekinie na koenena. Naite abanto abange mobosokano batakuureiri. Naimokerere igoro koamererania n’Omogaambi bw’abagaambi. Erio nasenyentwe, korende tari nokoboko kwa Mwanyabaanto.
DNG 8:26 Okorora okwo igoro ye chimogoroba ne chimambia gwakwanetwe nogw’ekeene. Kogache okobise, ekiagera nigo koraire amatuko amaange komanye goikeranigwa.”
DNG 8:27 Inche Danieli ’nkaborwa chinguru, ’nkaba omorwaire ase amatuko amake. Nyuma y’ayio nkaimoka gochia gokora emeremo ase omorwoti, korende ngaichanigwa ase engencho y’okorora okwo, na onde tarenge omanyete engencho yaye.
DNG 9:1 Ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba gwa Dario, mosinto bw’Ahaswero bw’ororeria rw’Abamedi, oy’obegetwe akaba omorwoti kogaambera Abakalidayo,
DNG 9:2 ee, ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba kwaye, inche Danieli nkamanya korwa ase Amariiko Amachenu igoro y’omobaro bw’emiaka eria ring’ana ri’Omonene riatebeetie Yeremia omobani, ng’a emiaka emerongo etano na ebere nigo yarenge gocha koera, Yerusalemu ogendererete koba rituuri.
DNG 9:3 Erio nkamorigereri’Omonene, nkamorigia n’ogosaba, na okoboria kw’oboitongo, na ase okweng’ata. Nkeboyia chigunia na kweaka ribu.
DNG 9:4 Nkamosaba Omonene Nyasae one, nkaorokia ebibe biaito, ngateeba. “Aye Omonene, ore Nyasae omonene, naende ore bw’okoirokia, aye okorenda okobwatana kwao kw’ogotianania na goikerania obwanchani bwao botari koera ase baria bagwanchete na kobwata amachiiko ao.
DNG 9:5 “Intwe twakorire ebibe na ayare amabe, twakorire obokaayayu na ogosaria; twaonchokire, twatigire amachiiko ao, na emeroberio yao echiikire.
DNG 9:6 Titwaigwerete abasomba bao ababani, baria barenge gokwana ase erieta ria’o ase abarwoti baito, na abanene baito, ne chisokoro chiaito, na ase abanto bonsi b’ense eye.
DNG 9:7 Aye Omonene, nigo ogokora oboronge botambe, korende intwe botambe nigo tokwerentera obosooku buna iga reero, intwe abanto ba Yakobo, na abanto bamenyete Yerusalemu, na Abaisraeli bonsi, baria bare ang’e na abare aare ase chinse chionsi ase kwabaseretie gochia, ekiagera titwabete abegenwa as’ore.
DNG 9:8 Aye Omonene, obosooku nigo bore ase tore, na ase abarwoti baito, na ase abagaambi baito, na ase chisokoro chiaito, ekiagera twakorire ebibe as’ore.
DNG 9:9 Aye Omonene Nyasae oito, nigo obwate amaabera, naende nigo ogotwabera, nonya twasaririe as’ore.
DNG 9:10 Titwaigwerete eriogi ria’o aye Omonene Nyasae oito, ase okobwatia amachiiko ao, ayio gwatochiigete goetera ase abasomba bao ababani.
DNG 9:11 Abaisraeli bonsi basaririe amachiiko ao, baonchokire tibari koigwera eriogi ria’o. Ase ayio okoragererigwa okwo gwatianete koumora igoro yaito, okwo koriikire ase amachiiko a Musa, omosomba oo, aye Nyasae, gwatocheire, ekiagera intwe twakorire ebibe as’ore.
DNG 9:12 Gwaikeranirie amang’ana ao, ayio gwakwanete ase tore, na ase abagaambi baria barenge gotogaambera, ase ogotorentera amaakwa amanene. Inse y’erioba ayio akorekanire ase Yerusalemu tana gokorekana aande.
DNG 9:13 Koreng’ana buna ariikire ase amachiiko a Musa, amaakwa ayio onsi atocheire. Nonya nabo titwasabete Omonene Nyasae oito atororere amaabera; titwaonchogete korwa ase amabe aito na titwaigwerete ekeene kiao.
DNG 9:14 Ase ayio, aye Omonene nigo kwarenge n’oboronge bw’ogotorentera amaakwa ayio, ekiagera aye Omonene Nyasae oito, nigo ore omonyene oboronge ase ogokora kwao gwonsi, korende intwe titwaigwerete eriogi ria’o.
DNG 9:15 “Na bono aye Omonene Nyasae oito, aye kwarusetie abanto bao korwa ase ense ya Misiri n’okoboko kwao kore nokobua, na kwemanyekanirie goika rituko ria reero. Intwe twakorire ebibe na ayare amabe.
DNG 9:16 Aye Omonene, koreng’ana nogokora kwao gwonsi kw’oboronge koranche orusie endamwamu yao, na ekeririanda kiao, korwa ase Yerusalemu, omochie oo, ee, korwa ase egetunwa kiao egechenu. Ase engencho y’ebibe biaito, na ebie chisokoro chiaito, Yerusalemu amo n’abanto bao babeire bagokwanwa bobe, ase egati y’ abanto baria bonsi batoetanaine.
DNG 9:17 Ase ayio bono, aye Nyasae oito, igwa ogosaba kwane inche omosomba oo, na ogosorora kwane, na ase engencho yao aye Omonene oraberie Obomenyo bwao Obochenu ase obosio bwao, Obomenyo obwo bore rituuri.
DNG 9:18 Aye Nyasae one, tegerera oigwe, rigereria orore ogosirigwa gwaito, na omochie oyo okorokwa ase erieta ria’o. Intwe titori korenta ogosaba gwaito as’ore ng’a nabanyaboronge tore, korende nase engencho y’amaabera ao amaange.
DNG 9:19 Aye Omonene, igwa! Aye Omonene, abera! Aye Omonene, tegerera oigwe, na okore emeremo yao; ase engencho yao aye omonyene totebana! Aye Nyasae one, kora ayio, ekiagera omochie oo nigo okorokwa ase erieta ria’o, na abanto bao boigo.”
DNG 9:20 Erio agwo nkagenderera gokwana na gosaba, nkaorokia ebibe biane, na ebi’ abanto bane Abaisraeli na korenta ogosorora kwane ase obosio kw’Omonene Nyasae one, ase engencho y’egetunwa egechenu kia Nyasae one.
DNG 9:21 Ekero nagendererete gosaba, Gabirieli, omonto oria konya narorire ase okorora koria kw’eritang’ani, aganchichera bwango okoiruruka. Nigo yarenge engaki y’okoruegwa gw’ekeng’wanso kia mogoroba.
DNG 9:22 Akanyorokereria, aganteebia, “Aye Danieli, bono nigo nachire nkoe obong’aini na okomanya.
DNG 9:23 Ekero gwachaagete ogosorora kwao, ring’ana rikaruegwa, na bono inche nachire gokoriteebia, ekiagera aye nigo bwanchire mono; ase ayio rengereria igoro ye ring’ana riria, na omanye engencho y’okorora koria”.
DNG 9:24 “Chichuma emerongo etano na ebere” gose “Isano na ibere” ara emerongo etano na ebere, emerongo etano na ebere nachio chiachiikirwe ase abanto bao, na ase omochie oo omochenu, gokoora ogosaria na gosiria ebibe, na gokora okobwatanigwa ase engencho y’obobe, naende korenta oboronge bwa kare na kare na kobeeka okorora koria na obobani boria ekemanyererio, boigo goaka Aase Aachenu Mono amaguta na koachena.
DNG 9:25 Ase ayio, omanye na korengereria ng’a korwa engaki eria ring’ana riaruetwe igoro ya Yerusalemu ng’a noagachwe naende, goika ase engaki y’ogocha kw’oyomo Omoakwa Amaguta, oyore omogambi, nachibe chichuma isano na iberegose “Isano na ibere” ara emerongo etano na ebere: isano na ibere. Naende ase chichuma emerongo etano nomo, na ibere, omochie noagachwe amo ne chinchera chiaye ne chiburi chiaye, korende ase engaki y’emechando emenene.
DNG 9:26 Nyuma ye chichuma echio emerongo etano nomo, na ibere, Omoakwa Amaguta oria naitwe, tari ase engencho yaye ere omonyene. Abanto b’omogaambi orache mbasirie omochie oyo amo n’Obomenyo Obochenu. Omoerio oye noche buna chiooro, na goika omoerio esegi nebeo, ekiagera nigo ochiikeretwe ogosirigwa korwa kare.
DNG 9:27 Ere nakore okobwatana ogokong’u kw’ogotianania nabaanto abange ase echuma eyemo; na ase egati‐gati y’echuma eyio nakoore ebing’wanso na okoruegwa gwonsi tibiruegwa naende. Oyokorenta obobe bw’okogechia nigo araache okoiruruka gosiria. Ayio nigo aragenderere goika egesusuro ki’ogosirigwa achiikeretwe korwa kare geikeranigwe.
DNG 10:1 Ase omwaka o gatato bw’okogaamba gwa Koresi, omorwoti bw’Abaayemi, Danieli oria orogetwe Beli‐Tesasari akamaanorerwa komanya ring’ana, ne ring’ana erio nigo riarenge eri’ekeene, rikararia ng’a emechando emenene neche. Danieli akamanya engencho ye ring’ana riria, na okorora koria.
DNG 10:2 Ase engaki eria inche Danieli nigo narenge nkona‐kweumia ase engaki ye chichuma isato.
DNG 10:3 Tinarenge koria endagera engiya, gose koria enyama, gose konywa edivai. Tinarenge kweaka amaguta nonya ng’ake ase chichuma chiria isato.
DNG 10:4 Ase rituko ri’emerongo ebere na kane ri’omotienyi bw’eritang’ani, ekero nateneine ase engegu y’orooche roria oronene rwa Tigirisi,
DNG 10:5 nkarigereria, nkarora omonto obegete eanga y’egatani, bweboeretie kenama kiaye n’orokini roroisirie korwa ase etaabu engiya ekorwa Ufasi.
DNG 10:6 Omobere oye nigo orenge komeka‐meka buna berulo, rigena rie rigori rinene; obosio bwaye nigo bwarenge kororekana buna okomesa kw’embura, na amaiso aye nigo arenge gwoka buna ebieri bi’omorero. Amaboko na amagoro aye nigo arenge komeka‐meka buna etai yasenigwe. Eriogi ri’amang’ana aye nigo riarenge kwoga buna eri’emoganda y’ abanto abange.
DNG 10:7 Ninche bweka Danieli narooche okorora koria abanto baria barenge amo nainche tibakorooche, korende obwoba obonene bokabasoa, erio bagatama bakebisa.
DNG 10:8 Ngatigara inche bweka ndigereretie okorora koria, ne chinguru chikang’erera, ekieni kiane gekaonchoka gekarachoka, ne chinguru chionsi chikarua asende.
DNG 10:9 Erio nkaigwa eriogi ri’amang’ana aye; ekero nariigwete, nkaba ne chitoro chinene, nkagwa inse ’nkaumama.
DNG 10:10 Nkarora okoboko kogonkuna, gokanyimokia, ngatung’ama n’amaru, ngasigamera inse nebisanyi bi’amaboko nkoiguswa.
DNG 10:11 Omonto oria aganteebia, “Aye Danieli, omonto bwanchire mono, tegerera oigwe amang’ana aya ngokwana naye, imoka otenene boronge, ekiagera bono natomirwe as’ore.” Ekero agendererete gokwana ring’ana erio nainche, ngatenena boronge nkoiguswa.
DNG 10:12 Erio aganteebia, “Aye Danieli, tibwoboa, ekiagera korwa rituko rie ritang’ani kwaruete enkoro yao ase okomanya, naende ogekeyia ase obosio bwa Nyasae oo, amang’ana ao nigo aigwetwe, na bono inche nachire ase engencho y’amang’ana aria ao.
DNG 10:13 Omogambi bw’oborwoti bw’Abaayemi akaamererania nainche ase engaki y’amatuko emerongo ebere, na rimo, korende Mikaeli, oyomo bw’abagaambi baria abanene, agacha gonkonya, ekiagera konya nabeire nteneine inche bweka koamererania nabarwoti b’Abaayemi.
DNG 10:14 Bono inche nachire gokworokia aya agochia konyora abanto bao ase amatuko agochia‐gocha, ekiagera okorora okwo nigo gokworokia amang’ana y’amatuko akare bosio.”
DNG 10:15 Ekero akoorete gokwana nainche amang’ana aya, ngetureka gochia inse, nkaba rimansu.
DNG 10:16 Erio oria ogwekaine Mwanyabaanto agakuna ebikoba biane, na inche nkamaanora omonwa one ngakwana. Ngateebia oria oteneine ase obosio bwane, “Aye Omonene Nyasae one, okorora oko kwandeteire omoichano, ne chinguru chiarure asende.
DNG 10:17 Inaki inche omosomba oo ndanyare gokwana naye, Omonene one? Chinguru chionsi chiarure asende, na tindi n’Omoika ime y’ane.”
DNG 10:18 Naende oria ogwekaine Mwanyabaanto agankuna, na akambeka chinguru,
DNG 10:19 aganteebia, “Aye omonto bwanchire mono, tibwoboa, omorembe obe amo naye! Tenena bokong’u, naende obe omoremu!” Ekero arenge gokwana nainche, nkanyora chinguru, nkamotebia, “Aye Omonene one, kwana, ekiagera kwambekeire chinguru!”
DNG 10:20 Erio akamboria, Inee, kwamanyire ekiagera nacha aa as’ore? Bono nkoirana inde ngende korwania omogambi bw’Abaayemi, na ekero ndabe namobuire, erio agwo omogambi bw’Abagiriki nachiche.
DNG 10:21 Nonya nabo ninkworokie aya ariikire ase Egetabu gi’Ekeene. Onde tari oranyare gonkonya otatiga Mikaeli, omogambi oino.
DNG 11:1 Na inche nigo natenenete komokonya na komobeka chinguru ase omwaka bw’eritang’ani bw’okogaamba kwa Dario Omomedi.
DNG 11:2 “Bono nkogoteebia inde ayare ay’ekeene. Naama! Abarwoti bande batato nabaoroke ase ense y’Ayemi. Naende omorwoti o kane naoroke, nigo arabe omonda kobua abwo batato bonsi. Ekero aranyore chinguru goetera ase obonda bwaye, naseegete bonsi bagende korwania oborwoti bw’Abagiriki.
DNG 11:3 “Erio omorwoti ore ne chinguru chinene naoroke, abe okogaamba nokobua okonene na akore buna anchete ere omonyene.
DNG 11:4 Korende ekero omorwoti oyio aranyore chinguru chinene, oborwoti bwaye mbosareke bwatananeke ase chinsemo inye chi’ense, tibokoegwa abanto b’ororeria rw’aye, tibokoba nokobua buna koria ere abwate. Oborwoti bwaye mbotegorwe boegwe abanto abaao.
DNG 11:5 “Omorwoti o Irianyi nabe ne chinguru, korende oyomo bw’abagaambi b’oborwoti bwaye nabe ne chinguru komobua, na oborwoti bwaye mbobe obonene mono.
DNG 11:6 Nyuma y’emiaka etari meke, omorwoti o Irianyi nakore okobwatana nomorwoti o sugusu. Omorwoti o Irianyi nasokie omoiseke oye ase omorwoti o sugusu ase ogokora okobwatana. Omokungu oyio takogenderera koba nokobua okwo araegwe, na omorwoti oria o sugusu takogenderera koba nokobua kwaye. Omokungu oria narusigweo aitwe, ere amo nabwo bamorentete, oyo omoiborete na oria omoete okobua ase engaki eria.
DNG 11:7 Erio omonto natoke korwa ase orosagia rw’omori bw’omokuungu oria, ere naache arwanie abarwani esegi b’omorwoti o sugusu, asoe ase chiburi chiaye, akore ase abanto buna anchete na kobabua.
DNG 11:8 Ere nasakore chinyasae chiabo, na emegwekano yabo bagosasiima ebombire, na ebikorero biabo ebiya biroisirie korwa ase chifeta ne chitaabu, abiire Misiri. Erio ase emiaka emeke natige korwania omorwoti o sugusu.
DNG 11:9 Nyuma y’ayio omorwoti o sugusu nache korwania omorwoti o Irianyi, korende goika airane gochia ase ense yaye omonyene.
DNG 11:10 “Abamura b’omorwoti o sugusu mbebeeke ang’e, basangererie abarwani b’esegi abange mono, oyomo agende agwere ense eria n’omoganda oye omonene oresiarere aande onsi, naende bairane eria kabere barwane gochia bosio bw’eburi yaye.
DNG 11:11 Erio omorwoti oyio o Irianyi nabe nendamwamu enene, nache korwania omorwoti o su-gusu, na oria o sugusu nasangererie omoganda omonene bw’abarwani esegi, korende barabwo nababekwe ase okoboko kw’omorwoti o Irianyi.
DNG 11:12 Ekero omorwoti oyio o Irianyi arabe osiririe omoganda oria, enkoro yaye inayeimokererie igoro, korende naisa goita chilifu chinyinge, takonyara kobua.
DNG 11:13 “Omorwoti o sugusu nasangererie omoganda omonene bw’abarwani b’esegi obuete oria bw’eritang’ani, erio magega y’emiaka emeke nairane ore n’omoganda omonene na ebinto ebinge biganeirie ase esegi.
DNG 11:14 Ase engaki eyio eyio abanto bande abange mbaimokere omorwoti o Irianyi, naende abanto abasaria b’egesaku kiao nabeimokererie igoro ase ogwetogia, erinde baikeranie okorora koria aye kwarooche, mbagochwe bagwe.
DNG 11:15 Erio omorwoti o Sugusu nache aagache chiburi, abue omochie ogiteire chindwaki. Abarwani esegi b’omorwoti o Irianyi mbabugwe, nonya nabarwani baye abachore tibakonyara kobua, ekiagera mbaborwe chinguru.
DNG 11:16 Omorwoti oria o sugusu orachere oria o Irianyi, nakore buna aranche; gose monto onde tari oramobue. Oyio natenene ase ense eria ere engiya mono, na ogosirigwa ngoche goetera ase okoboko kwaye.
DNG 11:17 “Omorwoti oyio o sugusu nakore omooroberio, ache nokobua kw’oborwoti bwaye bwonsi, Nateme gokora okobwatana nomorwoti o Irianyi ase okomoa omoiseke oye abe mok’aye, erinde asarie oborwoti boria kegima, korende amang’ana ayio tagosesenigwa, gose komokonya ere omonyene.
DNG 11:18 Nyuma y’ayio naonchokere korwania ebisinka ne chinse chire ang’e nenyancha, nabue ebisinka ebinge ne chinse boigo. Korende omochiki oyomo bw’abarwani b’esegi namobue asirie ogochaaya kwaye, ee, namoiranerie ogochaaya okwo.
DNG 11:19 Nairane agende ase chiburi chi’ense yaye omonyene, korende nagochwe agwe, takonyorekana naende.
DNG 11:20 “Naende naoroke omorwoti onde ase ribaga riaye, ere natome omobangi bw’ebango aete ase ense eria ere obonene bw’oborwoti bwaye, Ase engaki y’amatuko amake omorwoti oria naitwe, korende tari ase engencho y’endamwamu, gose ase esegi.
DNG 11:21 “Naende naoroke omorwoti onde omokorekanu ase ribaga ri’oria oitetwe. Oyio ere takoegwa amasikani ase oborwoti obwo. Nigo arache ng’ora ng’ora ase obong’ainereria bw’okweansia aire oborwoti.
DNG 11:22 Ere nasirie abarwani esegi abange baria baramochere; boigo nasirie omogambi oria arakore okobwatana kw’ogotianania nere.
DNG 11:23 Nyuma okobwatana kogwakorirwe nere, nakore obong’ainereria, anyore okobua nonya obwate abanto abake boka.
DNG 11:24 Nigo arache ng’ora ng’ora, asoe ase chinsemo chintobu chi’ense eria; nigo arakore amang’ana ayio chisokoro ne chisokoororia chiaye chitakorete. Nasiarere ase egati y’ abanto baye ebinto aureretie, na ebi asakorete, ne chinibo. Nakore emeroberio y’okorwania chiburi chinkong’u, korende ase engaki enke yoka.
DNG 11:25 “Ere nabe noboremu, asangererie abarwani esegi abange mono gochia korwania omorwoti o Irianyi, na omorwoti o Irianyi nere nebeke ang’e korwana esegi nomoganda omonene mono ore ne chinguru, korende takobua, ekiagera nakorerwe emeroberio y’obong’ainereria.
DNG 11:26 Abanto baria bakoria endagera amo nere mbamosirie, na abarwani baye b’esegi mbaserebekane, na abange mbaitwe bakwe.
DNG 11:27 Abarwoti abwo babere mbabe bakoroberia ng’a bakore amabe, baikaranse ase emesa eyemo babe bagoteebania oborimo, korende ayio tagosesenigwa, na omoerio nigo oraike ase engaki eria echiikire.
DNG 11:28 Omorwoti oria o sugusu nairane gochia ase ense yaye, aire ebinto ebinge asakoire, na enkoro yaye neroberie mamincha y’okobwatana koria ogochenu, na ekero arabe oikeranirie ayio, nairane gochia ase ense yaye omonyene.
DNG 11:29 “Naende ase engaki echiikire nairane gochia ase ense ya Irianyi, korende ase engaki eyio amang’ana takoba buna ayio yeritang’ani.
DNG 11:30 Chimeeri chia Kitimu nchiche komorwania, nere noboe atame airane, naonchore ekeririanda kiaye mamincha y’okobwatana ogochenu. “Ekero arabe oiranire nabe ogotegerera na koigwera abwo batigire okobwatana okwo ogochenu.
DNG 11:31 Abarwani bande b’esegi batometwe nere mbakore Obomenyo Obochenu bobe botachenegeti, nabarusieo ekeng’wanso ki’ogosambwa gwa kera rituko, na agwo mbatenenie okogechia koria kogosiria.
DNG 11:32 Abwo bagokora amabe ase okobwatana okwo ere nabang’use namang’ana y’okweansia goika bagotige kegima, korende abanto baria bamomanyete Nyasae obo mbatenene bokong’u bakore ayabagwenerete bakore.
DNG 11:33 Abwo bare n’obong’aini ase egati y’ abanto mborokererie abange babe nokomanya. Korende ase engaki enke abande babo nabaitwe nemioro, na abande basambwe n’omorero, na abande bairwe ase obosomba, na abande basakorwe ebinto biabo.
DNG 11:34 Ekero emechando eyio erabachere, abanto ba Nyasae nabanyore ogokonywa ogoke. Abanto abange mbabwatane nabarabwo ase obong’ainereria bw’okweansia.
DNG 11:35 Abande b’abwo bare abang’aini nabanyorwe nemechando eyio, erinde ogocheneka kobe ase egati yabo, basibeke goika engaki y’omoerio oyo oraike ase engaki eria echiikire.
DNG 11:36 “Omorwoti oria nigo arakore buna anchete. Ase obomwenu bwaye neimokererie igoro ase kera enyasae, nakwane amang’ana y’ogokumia mamincha ya Nyasae oyobuete chinyasae chionsi. Nagenderere konyora chinguru goika ekeririanda kia Nyasae geikeranigwe. Aria aroberetigwe ng’a nabe goika aikeranigwe.
DNG 11:37 Omorwoti oria tagosika chinyasae chie chisokoro chiaye, gose eye abakungu banchete, gose enyasae ende yonsi, ekiagera neimokererie igoro ase chionsi.
DNG 11:38 Ase ribaga riabo nasike enyasae ekorenda chiburi; enyasae eyio chisokoro chiaye chitamanyete nigo arayesike ase okoyeruera chitaabu, ne chifeta, na amagena ye rigori rinene, na ebiegwa ebiya mono.
DNG 11:39 Ase ogokonywa kw’enyasae engeni nekorere chiburi chinkong’u buna anchete. Abanto baria baranche ng’a nomogambi are, nabae obonene bw’ogosikwa. Nababeeke babe abagaambi igoro ase abanto abange na nabaatananere ense ebe eng’eria yabo.
DNG 11:40 “Ase engaki y’omoerio omorwoti o Irianyi namoumokere, korende omorwoti oria o sugusu nigo aramorindokere buna ekembugu‐mbugu ore ne chigari, na abariini be chibarasi, ne chimeeri chinyinge. Nigo arasoe ase chinse ao ao nomoganda omonene, aichore aoorie goeterao.
DNG 11:41 “Boigo nasoe ase ense eria engiya, nasirie chinse chinyinge, korende Abaedomu na Abamoabu, na abanto abange b’Abaamoni, barabwo mbatoorigwe korwa ase okoboko kwaye.
DNG 11:42 Narambore okoboko kwaye asirie chinse chinyinge, na ense ya Misiri tegotooreka.
DNG 11:43 Nabe nokobua igoro ye chikungo chi’echitaabu ne chifeta, na igoro y’ebinto bi’erigori rinene bia Misiri. Abanto ba Libia na ab’Ethiopia mbabe bakobwatia chimbaratero chiaye.
DNG 11:44 Korende amang’ana ararwe moocha na sugusu namoichanie, erio asoke ore nekeririanda ekenene aite abanto abange abasirie kegima.
DNG 11:45 Natenenie eema yaye y’oborwoti ebe ase egati y’enyancha na egetunwa keria egechenu ki’obonene. Korende nonya naboigo naikere omoerio oye, na monto onde tari oramokoonye.
DNG 12:1 “Ase engaki eyio Mikaeli, omogambi oria omonene naoroke, atenenere abanto bao. Erio n’ebe engaki y’emechando emenene mono, eye etana koba rinde korwa ekero egesaku kia Mwanyabaanto giachaagete kobao goika ase engaki eyio. Korende ase engaki eyio, abanto bao mbatoorigwe, kera oyomo oyio erieta riaye riranyorekane ririikire ase egetabu eria.
DNG 12:2 Abange b’abwo baraire ase riroba ime mbaboke, abande banyore obogima bwa kare na kare, na abande banyore obosooku na ogochaaywa gwa kare na kare.
DNG 12:3 Abwo bare abang’aini mbabe bakomeka‐meka buna amasase a igoro, na abwo baonchorete abange bakanyora oboronge mbameka‐meke buna ching’enang’eni goika kare na kare.
DNG 12:4 “Korende aye Danieli, mumekeria amang’ana aya, obeke egetabu eke ekemanyererio goika engaki y’omoerio. Ase engaki eyio abanto abange nabaminyoke gochia aaria na aaria koriga‐rigia, na okomanya kwabo nkomentekane.”
DNG 12:5 Erio inche Danieli nkarigereria nkarora abanto babere bateneine ase engegu y’orooche, oyomo ase engegu eyemo, na oyonde ase engegu ende.
DNG 12:6 Oyomo akaboria omonto oria obegete eanga y’egatani oteneine ase amaache a rooche igoro, “Nengaki eng’ana naki erabe goika omoerio oche, na amakumia aya abe?”
DNG 12:7 Omonto oria obegete eanga y’egatani, oria oteneine ase amaache a rooche igoro, akarambora okoboko kwaye gw’okorio na ogw’okobee gochia igoro; nkamoigwa ogotiana ase are oyore moyo goika kare na kare ng’a aya nigo araikeranigwe ase ekero ekemo, na ebiro bibere, na ekeng’ese gi’ekero, na ekero okobua kw’ abanto abachenu kor’abe gwasiriigwe kegima.
DNG 12:8 Nkaigwa amang’ana aria, korende tinamanya engencho yaye. Ase ayio nkaboria, “Aye Omonene one, omoerio bw’amang’ana aya, naki or’abe?”
DNG 12:9 Akairaneria aganteebia, “Aye Danieli, karue aa ogende, ekiagera amang’ana aya amumekerigwe na kobekwa ekemanyererio goika engaki y’omoerio.
DNG 12:10 Abanto abange mbacheneke na koraba, babe basibekire, korende abakori amabe mbagenderere gokora amabe, onde tagotooka ase abakori amabe orabe nokomanya, korende abare nobong’aini mbamanye.
DNG 12:11 “Korwa ase engaki eyio ebing’wanso bia kera rituko mbirusigwe aroro, na okogechia kw’ogosaria ngotenenigweo, nabe amatuko elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo kianda (1,290).
DNG 12:12 Nasesenirie omonto oria oraganye aikere amatuko elifu eyemo, na amagana atato, na emerongo etato na atano (1,335).
DNG 12:13 “Korende aye Danieli, genda goika engaki eyio y’omoerio eike, ekero orabe gotimogete, noche koboka onyore egetari kiao ase engaki y’omoerio bw’amatuko ayio.”
DNG 13:1 Ase omochie o Babiloni narengeo omonto oyomo ore korokwa Yoakimu,
DNG 13:2 Oyo nigo anywomete Susana mosubati bwe Hilkiah. Susana nigo arenge omosubati omonyakieni na nigo amoirogete Nyasae.
DNG 13:3 Abaibori baye nigo barenge Abayahudi abwo begeretie omwana obo kobwatia amachiiko a Musa.
DNG 13:4 Omosacha oye Yoakimu nigo arenge omonto omonda. Nigo abwate ebitii ebiya agwo ase Abayahudi bamwabo barenge koumerana ase emesangererano yabo, ekiagera bonsi nigo bamosigete mono.
DNG 13:5 Ase omwaka oyio abanto babere bagachorwa koba abagaambi. Ase aba babere Nyase agateeba: Obobe bwarure Babuloni korwa ase abagaaka abwo barenge abagaambi b’abaanto.
DNG 13:6 Abagaka aba nigo barenge kobera ase enyomba ya Yoakimu na kera omonto obwate ekiina nigo arenge kobaretera aiga.
DNG 13:7 Kera rituko nchinsa chia mobaso ekero abanto bonsi bachire, Susana nigo arenge kogenda ase egetii gotara.
DNG 13:8 Abagaambi baria babere nigo barenge komosanera kera rituko.
DNG 13:9 Bakaba n’okogania ase are goika bakeba gosaba boigo bakeba emeremo yabo y’obogambi.
DNG 13:10 Kera oyomo nigo aganetie Susana korende onde taiyo otebetie onde buna aigwete,
DNG 13:11 ekiagera kera oyomo nigo asogete gwancherana ogosanera kwaye.
DNG 13:12 Ase igo rituko ase rituko bakagenderera komorigereria.
DNG 13:13 Rituko erimo bagatebania, “tiga togende torigie endagera ekiagera chinsa echi n’echiendagera.”
DNG 13:14 Ase igo bonsi bakagenda korigia endagera ya mobaso kera oyomo akagenda enchera yaye, korende ase ekero egeke kera oyomo akairana gocha korigereria Susana, ase ogotamanya bonsi bakaumerana. Ritangani kera oyomo agatema kwerwanerera eki kiamoirania gocha, korende omoerio bonsi bagancherana okogania kwabo ase Susana. Bagancherana konyora chingaki ekero Susana are bweka.
DNG 13:15 Ase igo bakagenderera korigia chingaki chindonge. Rituko erimo Susana akagenda egetii buna botambe ore n’abasomba baye abaiseke. Onde tarenge ororo naende otatiga abagaambi baria babere boka, abwo bebisete barigereretie Susana.
DNG 13:16 Nigo yarenge chingaki chi’omobaso omororo erio ere akagania gwesibia.
DNG 13:17 Agatebia abasomba baye, “indetere amabuta y’ogwesiarera n’amanukato na mosieke ebisieri erio tinchandwa.”
DNG 13:18 Abasomba baria bagasieka egesieri gia isiko erio bakagenda koreta ebinto biria Susana abatomete. Barobwo tibaroche abasacha baria babere.
DNG 13:19 Magega ko abasomba baria bachiire, abasacha baria babere bagacharoka korwa ase bebisete bakaminyoka gochia ase Susana;
DNG 13:20 bakamotebia, “Ebita nigo bisiekire onde taiyo oratorore. Intwe nigo tore n’okogania korara naye ase igo twanchere torare naye.
DNG 13:21 Onye togotwanchera, nigo tokogenda ase ekegambero totiane buna nigo twakorora kogoseria abasomba bao erio otigare aye bweka n’omomura onde.”
DNG 13:22 “Tekonyarekana,” Susana agateba. “Ngise kobanchera nigo ndaitwe inkwe ase ogokora obonyaka. Ngise kwanga nigo moransibe.
DNG 13:23 Nachorire gotakora bo; mbuya ngwe ase amaboko aino kobua gokora ebibe ase Omonene.”
DNG 13:24 Erio Susana agakura n’eriogi rinene, na abagaambi baria babere bakamotogonyera.
DNG 13:25 Oyomo akaminyoka akaigora egesieri gia isiko.
DNG 13:26 Ekero abasomba baigwete eriogi, bakabinyoka gochia egetii goetera egesieri gi’ensemo korora eki kiaberete Susana.
DNG 13:27 Abagaambi baria bagateba omogano obo na ekero abasomba baria baigwete omogano oyio bagasoka mono, ekiagera mangana anga buna aya tanya kobera Susana rinde.
DNG 13:28 Rituko riare kobwatia ekero abanto basangererekanete ase enyomba ya Yoakimu, abagaambi baria babere bagacha bakaroberia goikerania emeroberio yabo emebe y’ogosoera Susana aitwe akwe. Ase obosio bw’abaanto bagateba,
DNG 13:29 “Reta Susana mosubati bwe Hilkia moka omorwoti Yoakimu.” Ekero arangeretigwe,
DNG 13:30 agacha n’abana baye, abaibori baye, boigo n’abairi baye bonsi.
DNG 13:31 Susana nigo arenge omokungu bw’okogokia na omonyakieni.
DNG 13:32 Ekero aigete abasacha baria babere bagachika arusigwe ekerebi kiaye erio bagenderere korigereria ekieni kiaye.
DNG 13:33 Abanto b’enka yaye na kera omonto bagachaaka korera.
DNG 13:34 Abagaambi baria babere bagatenena ase obosio bw’abaanto, bakabeka amaboko abo ase omotwe o Susana bagachaaka komosoera.
DNG 13:35 Susana nigo arenge korera okorera gwoka erio akarigereria igoro ekiagera egenete Omonene.
DNG 13:36 Abasacha baria babere bakarwa oborori bokobwatia: “Nigo twarenge gotara ase egetii ekero omokungu oyo achete n’abasomba baye abasubati babere. Agasieka egeita gia isiko erio agaseria abasomba baye.
DNG 13:37 Erio omomura omoke iga oyio bw’ebisete agacha bakarara nere.
DNG 13:38 Intwe nigo twarenge ensemo gete y’egetii, na ekero twarora aya arenge gokoreka, tokaminyoka gochia ororo,
DNG 13:39 tokabanyora ase egekorwa. Togatema gotaarera omosacha oria, korende ere nigo arenge omokon’gu ase tore, agatobwaa agatama akaigora egesieri akagenda,
DNG 13:40 korende intwe tokanya gotaarera omokungu oyo. Tokamoboria igoro y’omosacha oyo, korende ere akanga gototebia. Nigo togotiana buna oborori bwaito n’obwekeene.”
DNG 13:41 Ase engencho abasacha baria babere barenge abarai b’ekenyoro naende abagaambi, abanto bakabegena bakanachera Susana ekiina ki’ogokwa.
DNG 13:42 Erio Susana agaaka eriogi rinene agateba, “Nyasae o kare na kare, kende tikeiyo kerabiseke korwa ase ore; aye nigo omanyete kera egento nyuma getarakoreka.
DNG 13:43 Bono inche nigo inde ange gokwa, korende aye nomanyete buna inche tindi na komocha, abasacha aba bangainereirie. Inki keragere inkwe?”
DNG 13:44 Nyasae akaigwa ogosaba kwane,
DNG 13:45 ekero are koirwa gochia goitwa, Nyasae akaorokera omosae oyomo ore korokwa Daniel goetera ase Omoika Omochenu,
DNG 13:46 agaaka eriogi rinene ogoteeba, “Inche timbarwa koba oyomo bw’ogoitera amanyinga y’omosubati oyo!”
DNG 13:47 Kera oyomo agaonchokera Daniel akamoboria, “Inki eke ogokwana?”
DNG 13:48 Daniel agatenena ase bare agateba, “Inwe Abaisraeli mboriri ki obo mobwate? Nigo motagete goita omokungu oyo omoisraeli motabwati bomaene.?
DNG 13:49 Chaka kogamba ekiina eke buya ekiagera abasacha aba batebire oborimo igoro y’omokuungu oyo.”
DNG 13:50 Abanto bonsi bakayerera gochia aria ase ekiina kianacheretwe, abateneneri bagateebia Daniel, Nyasae okoeire obong’aini boetanetie emiaka yao, ase igo inchuo amo naintwe engencho y’amang’ana aya.
DNG 13:51 Daniel akabatebia, “Atanana abagaambi aba babere erio mbaborie amaborio kera oyomo ao ao.”
DNG 13:52 Erio Daniel akarangeria omogambi bw’eritang’ani akamoteebia, “Aye omogaka oyo omosareku, bono goika oiranerie igoro y’ebibe bionsi gwakorire.
DNG 13:53 Kwabeire gokonacha ebina bobe. Kwabeire gokogambia baria batari nokomocha na gotiga baria bare n’okomocha, nonya Nyasae kagoteeba buna tonachera omonto otari na komocha ekiina ki’ogokwa.’
DNG 13:54 Bono ekeene onye aye kwaroche aba babere bagokora obotomani ntebie, inse ya mote ki barenge?” Erio ere akairaneria “Inse y’omoringamu omoke.”
DNG 13:55 Daniel agateba “Oborimo obwo bwao kogera bore osirie obogima bwao. Omomalaika o Nyasae oikire koegwa okobua akonachane kabere.”
DNG 13:56 Omogambi oria omotang’ani akairwa gochia isiko oria okabere akaretwa ase Daniel. Daniel akamoteebia “Aye nigo obwekaine omokanani tari omoyahudi,” Ekieni ki’omosubati oyo giakogambirie na ogosanera kwao gwaonchoire okorengereria kwao.
DNG 13:57 Aye kwabeire gokona kogenda n’abasubati abaisraeli ase engencho bakoirogete, korende bono omokungu nare aiga omoyahudi oyio otanchete amang’ana ao.
DNG 13:58 Bono intebie ekeene, “Inse ya mote ki kwabaroche bagokora obotomani.” Ere akairaneria “Inse y’omoaluni omonene,”
DNG 13:59 Daniel akamotebia, “Oborimo obwo nkogera bore osirie obogima bwao; omomalaika bw’omonene nigo are n’omoro oye aganyete akonachane ebingese bibere, erio intwe tobasirie inwe babere.”
DNG 13:60 Erio abanto bonsi bagaaka eriogi na komotogia Nyasae oyio ogotoria baria bamosemeretie.
DNG 13:61 Bagaonchokera abagaambi baria babere ekiagera Daniel abaenekeretie buna nigo bang’ainereretie ase ogotiana.
DNG 13:62 Ogochika kwa Musa nigo kogoteeba buna onde bwensi okoba kirori bw’oborimo omonto oyio aitwe akwe, nere naegwe egesusuro ki’ogokwa. Ase igo abagaambi baria babere bagaitwa bagakwa na obogima bw’omokuungu oria otabwate komocha bogatorigwa.
DNG 13:63 Abaibori ba Susana, omosacha oye, amo n’abairi baye bonsi bagaakera Nyasae mbuya mono ase engencho Susana atanyoretwe na komocha.
DNG 13:64 Korwa rituko erio kogenderera Daniel agasikwa mono.
DNG 14:1 Ekaba ekero omorwoti Asitiage araarete ase chisokoro chiaye, Koreshi Omoajemi akabonyoora oborwoti bwaye.
DNG 14:2 Nere Daniel nigo arenge etwoni erio omorwoti akamoa esiko kobua abasani baye bonsi.
DNG 14:3 Abanto ba Babiloni mbarenge nomogwekano bw’ogosasiima orenge korokwa Beli. Kera rituko oro nigo orenge kogaberwa obosie obonuke ebibaaba ikomi na bibere, ching’ondi emerongo ene ne chigaloni isanonemo chie edivai.
DNG 14:4 Omorwoti nigo ayosigete mono omogwekano oyio na kogenda koyosasiima kera rituko. Korende Danieli ere nigo abeete okomosasiima Nyasae oye ore moyo.
DNG 14:5 Erio omorwoti akamoboria Danieli, ninki gekogera aye otari gosasiima Beli? Ere akamoiraneria: “Inche tinkonyaara gosasiima omogwekano orisirie n’amaboko a mwanyabaanto korende nigo nkomosasiima Nyasae ore moyo ere oria otongete igoro na ense, ere oyio ore nokobua ase bonsi abare nomobere.”
DNG 14:6 Erio omorwoti akamobooria, aye nigo okagete buna Beli tari Nyasae bw’ekeene? Aye torochi buna akoragera na konywa ase kera rituko?
DNG 14:7 Danieli agaseka erio akamoiraneria omorwoti: “Tong’aineka; ime yomogwekano oyio namaroba oka na isiko nechuma, ere tanakoria gose konywa gento kende gionsi.”
DNG 14:8 Beli nigo yabwate abakuani emerongo etano n’ebere ekero okorusia abakungu na abana baabo aroro. Erio omorwoti akaberoroka n’obororo akarangeria abakuani baria agateeba: “Inwe motanyorogeti ning’o okoria chindagera echio tokoa Beli nigo mogokwa. Na ekero moraorokie ekeene buna Beli nere ogochiria, Danieli nakwe egekogera ere oramire Beli”.
DNG 14:9 Danieli akamoiraneria: “Tiga ebe igo buna aye omorwoti gwateebire.”
DNG 14:10 Danieli amo n’omorwoti bagasoa ase enyomba ya Beli.
DNG 14:11 Abakuani ba Beli bagateeba, rora intwe inatosoke. Aye omorwoti serora endagera bwochoganie edivai na koyearigania. Erio aye osieke ebisieri kegima na koyeanera ase ekebuuri gekoigorerwa ebonyi yegechara kiao. Goika ankio ekero eraabe buna Beli takoreti koria bionsi, intwe inatokwe. Onye teri boigo, ere Danieli oyio ogototeebera oborimo nakwe.
DNG 14:12 Ekaba ekero barureo, omorwoti akaarigania endagera eria ase obosio bwa Beli.
DNG 14:13 Nonya nabo, Abakuani tibarenge ngoichana ekiagera mbaroisetie ekebao inse yemesa agwo ase barenge goeta kera engaki na koria chindaagera chiria.
DNG 14:14 Korende Danieli akabachiika abakoreri baye gosiarera riibu ase ekeoreri gie Hekalu yonsi ase obosio bw’omorwoti bweka. Erio bagasieka Hekalu ase ekebuuri gekoigorerwa ebonyi yegechara ki’omorwoti na gosoka.
DNG 14:15 Ase obotuko boria, abakuani baria bagaacha buna barabwo benaretie amo na abakungu na abana baabo na koria kera egento. Mambia chuni ankio yaye, omorwoti amo na Danieli bagaacha ase Hekalu.
DNG 14:16 Erio omorwoti akamoboria Danieli; “Ebibuuri mbibunire?” Danieli akairaneria, “Yaaya tibibuniri aye omorwoti.”
DNG 14:17 Ekero baigorete ebisieri, omorwoti agaaka eriogi ogoteeba; “Aye noyobwokumia ore Beli, ase ore aye kong’ainereria tikoiyo nonya ng’ake.”
DNG 14:18 Erio Danieli agaseka na gotenena ase obosio bw’omorwoti, erio agateeba; “Rigereria ekeoreri na orore amabarato ayio na ayang’o areo.”
DNG 14:19 Erio omorwoti agateeba, “Nindooche amabarato ya abasacha, abakungu na abana.”
DNG 14:20 Omorwoti akagechigwa mono na kobabwata abakuani baria bonsi amo na abakungu na abana baabo goika bakamworokia ebibao biria bia bobisi ase barabwo barenge goetera na koria chindaagera chiria chiarenge kobeekwa ase emesa.
DNG 14:21 Omorwoti agachiika abakuani baria bonsi bagitwa na komorua Beli gochia ase Danieli. Danieli agasaria omogwekano oria amo ne Hekalu yaye.
DNG 14:22 Ase igo omorwoti akarua ribaga abakuani bagaitwa, na akaa Daniel enchoka akayesiria nagosiria hekalu yaye.
DNG 14:23 Erio omorwoti akamoteebia Danieli, “Aye tokonyaara goteeba buna eye boigo nechuma, gose teri nyasae ere moyo; bono yesasiime aye.”
DNG 14:24 Danieli agateeba, inche ninyaare komosasiima Omonene one ekiagera ere nere Nyasae ore moyo. Korende aye omorwoti oise kong’a inche ribaga, ninyaare koyeita enchoka eye bosa ntari neritimo gose ekegworo.
DNG 14:25 Danieli agateeba, “Inche nigo ngosasiima Omonene Nyasae, ekiagera nere ore Nyasae ore moyo.”
DNG 14:26 Erio Danieli akabogoria oborembo, amaguta ne etukia na kobitogotia amo bionsi. Akabiroisia amatoronge na koyerageria enchoka eria. Ekero enchoka eria yabimerete ero egatandoka gati gati. Erio Danieli agateeba, “Rigereria! Eye nero enyasae mogosasiima!”
DNG 14:27 Ekero Abababiloni baigwete amang’ana ayio, barabwo bakagechigwa mono. Bakamonoga omorwoti na goteeba; “Omorwoti obeire Omoyahudi. Ere osaririe Beli, oiyeitire enchoka na kobaita abakuani no omoro.”
DNG 14:28 Erio bakamochiera omorwoti na komobetereria bagoteeba; “Omorwoti obeire Omoyahudi, ritang’ani nigo asiretie Bel na kong’enta abakuani na bono osaririe enchoka yaito.”
DNG 14:29 Ekero omorwoti arooche buna nabo batagete goikerania okogania kwabo, ere akamorua Danieli na komobeeka ase amaboko abo.
DNG 14:30 Barabwo bakamobogoria Danieli na komoruta ime yengoro ye chindo goetera ase ekebao. Nere akaba aroro goika amatuko ata’narimo.
DNG 14:31 Ime ase engoro eyio nchiarengeo chindo isano naibere echi chiarenge korgerigwa abanto babera amo ne ching’ondi ibere ase kera rituko; ekaba tichiaegwa endagera eyio ase amatuko ayio Danieli arenge ase engoro eria erio chimotandorane na komoria
DNG 14:32 Agwo ase engoro chiarenge oo chindo isano ibere echio chiarenge koegwa emebere y’abanto ebere boigo n’eching’ondi ibere kera rituko. Ase egeka ki’amatuko atano na rimo, chindo echio chikaba chitari koegwa kende erio chimotaborane Danieli.
DNG 14:33 Erio omomalaika Omonene akamoteebia Abakukki omobani, “Bogoria endaagera eyio kwaroisirie na omoirere Danieli oyio ore ime yengoro ye chisimba.”
DNG 14:34 Korende omomalaika bw’omonene agateebia “Ira endagera eyio oimogetie oyee Daniel, oyio ore aria Babiloni ime y’engoro ye chisimba.”
DNG 14:35 Omomalaika Omonene akamobwata obosio, akamobogoria ase etukia yaye na ase okoeyana okomo, akamotereka igoro ase ekebao keria kiengoro eria ye chisimba.
DNG 14:36 Erio Abakukki agaaka eriogi gochia engoro eria ime ogoteeba; Danieli, Danieli! Rambaria orie endaagera eyi’Omonene akorenteire.
DNG 14:37 Danieli agateeba, Aye Nyasae kwang’inyoire inche naye tori kobatiga baria bagwanchete aye. Erio Danieli akabogoria endaagera eria na koyeria.
DNG 14:38 Ekero Danieli aigwete Habakuki, agasaba, “Nyasae kwang’inyoire; aye tigwantigete baria bwanchete.”
DNG 14:39 Ase rituko ria gatano na kabere, omorwoti agacha erio amorore Danieli. Ekero aigete ase ekebao keria na korigereria gochia ime, akamorora Danieli oikaransete.
DNG 14:40 Erio omorwoti agaaka eriogi okobora; Aye Omonene Nyasae o Danieli, aye naye Nyasae Omonene naende onde taiyo Omonene gokobua aye.
DNG 14:41 Erio kegima akarambora okoboko kwaye na komorusia Danieli ime yengoro eria.
DNG 14:42 Agwo akabaruta baria barigetie komoita Danieli ime ase ekebao keria na abanto baria bakariegwa agwo agwo ase obosio bwaye.
MAT 1:1 Oyo noro omoroberio bw’echisokoro chia Yeso Kristo korwa ase ororeria rwa Daudi, oyio orenge korwa ase ororeria rwa Aburaamu.
MAT 1:2 Korwa ase Aburaamu goika omorwoti Daudi akaibora Isaka, na Isaka akaibora Yakobo, na Yakobo akaibora Yuda na abamwabo,
MAT 1:3 na Yuda akaibora Peresu na Zera ase Tamari, na Peresu akaibora Hezironi, na Hezironi akaibora Aramu,
MAT 1:4 na Aramu akaibora Aminadabu, na Aminadabu akaibora Nashoni, na Nashoni akaibora Salimoni,
MAT 1:5 na Salimoni akaibora Boazi ase Rahabu, na Boazi akaibora Obedi ase Rutu, na Obedi akaibora Yese,
MAT 1:6 na Yese akaibora omorwoti Daudi. Na Daudi akaibora Sulemani ase oyio orenge omokungu o Uria,
MAT 1:7 na Sulemani akaibora Rehoboamu, na Rehoboamu akaibora Abiya, na Abiya akaibora Asa,
MAT 1:8 na Asa akaibora Yehosafati, na Yehosafati akaibora Yoramu, na Yoramu akaibora Usia,
MAT 1:9 na Usia akaibora Yotamu na Yotamu akaibora Ahasi, na Ahasi akaibora Hezekia,
MAT 1:10 na Hezekia akaibora Manase, na Manase akaibora Amoni, na Amoni akaibora Yosia,
MAT 1:11 na Yosia akaibora Yekonia na abamwabo ase chingaki chiria Abaisraeli basakoretwe na kong’anyigwa gochia Babiloni.
MAT 1:12 Na magega ko Abaisraeli basakoirwe na kong’anyigwa gochia Babiloni Yekonia akaibora Salatieli, na Salatieli akaibora Serubabeli,
MAT 1:13 na Serubabeli akaibora Abihudi, na Abihudi akaibora Eliakimu, na Eliakimu akaibora Azoro,
MAT 1:14 na Azoro akaibora Zadoki, na Zadoki akaibora Akimu, na Akimu akaibora Eliudi,
MAT 1:15 na Eliudi akaibora Eleazari, na Eleazari akaibora Matani, na Matani akaibora Yakobo,
MAT 1:16 na Yakobo akaibora Yusufu, omosacha o Mariamu oyo oiborete Yeso, oyio okorokwa Kristo.
MAT 1:17 Na ebigori bionsi korwa Aburaamu goika Daudi nigo biarenge ebigori ikomi na bine: na korwa Daudi goika ogosakorwa na okong’anyigwa kwa Abaisraeli gochia Babiloni, n’ebigori ikomi na bine: na korwa ogosakorwa na okong’anyigwa kwa Abaisraeli gochia Babiloni goika Kristo, nebigori ikomi na bine.
MAT 1:18 Okoiborwa kwa Yeso Kristo nigo kwarenge iga: Ekero Mariamu ng’ina konya ariereirwe boko na Yusufu, na konya bataramenyana buna omosacha n’omokuungu, Mariamu akarorekana ore morito ase chinguru chi’Omoika Omochenu.
MAT 1:19 Yusufu nigo arenge omonto omooronge, na tarigetie komoa obosooku, maiso marore, ase igo akaroberia amotige bobisi.
MAT 1:20 Korende ekero arenge orengereretie aya, rora, omomalaika bw’Omonene akamochiera ase chindoto akamoteebia. “Aye Yusufu, korwa ase ororeria rwa Daudi, toiroka koira Mariamu abe mokao, ekiagera nigo abeire morito ase okobua kw’Omoika Omochenu.
MAT 1:21 Ere naibore omwana omoisia, nomoroke erieta riaye Yeso, ekiagera nere oratoorie abanto baye korwa ase ebibe biabo.”
MAT 1:22 Aya onsi nigo abeire, erinde riikerane ring’ana riria riakwanetwe n’Omonene goetera ase omonwa bw’omobani:
MAT 1:23 “Rigereria, omoiseke omwekungi nabe morito, erio aibore omwana omoisia, na erieta riaye narokwe Imanueli” (engencho yaye: Nyasae nare naintwe).
MAT 1:24 Na Yusufu agachia kobooka korwa ase chitoro, akanywoma Mariam buna omomalaika bw’Omonene konya amoteebirie akore.
MAT 1:25 Korende konya tibaramanyana kemobere nyuma ataraibora omwana oye omoisia. Naende Yusufu akamoroka erieta riaye Yeso.
MAT 2:1 Yeso nigo aiboretwe ase omochie o Bethlehemu ime ya Boyahudi, ase amatuko aria Herode arenge omorwoti. Matuko make igo nyuma kaiboirwe, abaringoria b’eching’enang’eni bagacha korwa moocha goika Yerusalemu.
MAT 2:2 Erio bakaboria “Ng’ai are omwana oiborwe oyio orabe omorwoti bw’Abayahudi? Nigo twaroche eng’enang’eni yaye ekero yachete agwo igoro ime ya moocha, naende intwe nigo twachire komosasiima.”
MAT 2:3 Ekero omorwoti Herode achia koigwa aya ere agaichana mono, nabo igo kera omonto ime ya Yerusalemu.
MAT 2:4 Ere akabarangeria amo abakuani abanene bonsi amo n’aborokia b’amachiiko akababoria, “Narai gose Kristo araiborerwe?”
MAT 2:5 Barabwo bakairaneria. Ase omochie o Bethlehemu ime ya Boyahudi, ekiagera aya naro omobani ariigete:
MAT 2:6 ’Bethlehemu ase ense ya Yuda, ase enchera ende yonsi aye tori moke ase egati y’emechie emenene ya Yuda; ekiagera korwa ime yao nache omorai oyio orarae abanto baane ba Israeli.
MAT 2:7 Erio Herode akarangeria abageni baria barwete moocha agatwara okoumerana kwa bobisi nabarabwo, erio akamanya korwa ase bare kegima chingaki eng’enang’eni eria yarorekanete.
MAT 2:8 Akabatoma goika Bethlehemu, n’amang’ana akobwatia: “Genda morigie buya omwana oyio, ekero moramonyore ere, nainche momanyie, erio nainche boigo ingende komosasiima ere.”
MAT 2:9 Ase igo barabwo bakarwa aroro, kobare nchera kogenda bakarora naende eng’enang’eni eria eria baroche ase ensemo ya moocha. Ekero barabwo bayeroche omogoko obo okabucha, inaki omogoko obo obete omonge! Ekabatang’ana, goika egatenena igoro aase omwana oria arenge.
MAT 2:11 Bakagenda bagasoa nyomba, bakarora omwana amo na Mariamu ng’ina, bagatung’ama inse, bakamosasiima. Erio bagakuunora chinibo chiabo, bakamokwaneria ebinto ebiya, etaabu, na ubani, na manemane.
MAT 2:12 Erio bakairana gochia soobo bakabwatia enchera eng’ao ekiagera Nyasae konya obakuureire ase chindoto nga tibairanera ase Herode.
MAT 2:13 Magega k’abageni baria bachiire, omomalaika bw’Omonene akaorokera Yusufu ase chindoto, akamoteebia, “Imoka korwa aa, oire omwana na ng’ina, otame gochia Misiri, omenye aroro goika ngoteebie, ekiagera Herode narigie omwana oyo anyare komoita.”
MAT 2:14 Ere akaimoka botuko, akaira omwana oria na ng’ina, akagenda Misiri,
MAT 2:15 akamenya aroro goika Herode agakwa, erinde rinyare goikerana eriateebetwe n’Omonene ase omonwa bw’omobani, “Korwa Misiri nkarangeria omwana one.”
MAT 2:16 Ekero Herode achia korora ng’a ochaayirwe n’ abaringoria baria b’eching’enang’eni, akaba nekeririanda ekenene mono, agatoma abanto goita abana abaisia bonsi abarenge Bethlehemu ne chinsemo chiaye chionsi, abwo barenge inse y’emiaka ebere, koreng’ana n’ekero keria atebetigwe n’abanto baria abang’aini.
MAT 2:17 Ekero ekio rigaikerana eriatebetwe nomobani Yeremia,
MAT 2:18 “Eriogi riaigurwe Rama, okorera na okweumia. Raeli nkoreera are abana baye, tancheti akirigwe, ekiagera bonsi bakuure.”
MAT 2:19 Magega Herode gakuure, omomalaika bw’Omonene akamoorokera Yusufu aria Misiri ase chindoto, akamoteebia,
MAT 2:20 “Imoka, oire omwana na ng’ina, mogende ase ense ya Israeli, ekiagera baria barenge korigia obogima bw’omwana bakuure.”
MAT 2:21 Akaimoka, akaira omwana amo na ng’ina, akagenda ase ense ya Israeli.
MAT 2:22 Korende agachia koigwa ng’a Arikelau obekirwe oborwoti Boyahudi ase ribaga ria Herode ise, akairoka kogenda aroro, korende erio gakuureirwe na Nyasae ase okorota, akagenda ensemo ya Galili.
MAT 2:23 Akagenda, akamenya omochie oyomo okorokwa Nazareti, rinyare goikerana eriatebetwe nababani, “Igo ararokwe Omonazareti.”
MAT 3:1 Ase amatuko aria Yohana Omobatisi akaoroka ase erooro ya Boyahudi agachaaka korandia, ogoteeba,
MAT 3:2 “Onchoka, ekiagera oborwoti bwa igoro bwaikire ang’e!”
MAT 3:3 Oyo Yohana nere oteebetwe n’omobani Isaya, ekero ateebete, “Eriogi ri’oyogoaka egeturi ase erooro: Roisia enchera y’Omonene, rongeyia oboeto bwaye.”
MAT 3:4 Ere Yohana nigo arenge kobeeka chianga chiaroiseirie amarionya y’engamia na kweboeria orokini rwe riiyo kenama kiaye, na endagera yaye nigo yarenge chingige na obooke bw’orosana.
MAT 3:5 Engaki eyio abanto ba Yerusalemu, na Boyahudi yonsi, ne chinsemo chionsi chia Yorodani bakamochiera.
MAT 3:6 Bakangama ebibe biabo erio bakabatiswa nere ase orooche rwa Yorodani.
MAT 3:7 Ekero Yohana arora abanto abange ase Abafarisai na Abasadukai bakomochiera erio ababatise, akabateebia, “Inwe oroiboro rwe chinchoka, ning’o obakuureire ng’a motame korwa ase endamwamu egochia‐gocha?
MAT 3:8 Gaki, orokia ase ebikorwa buna ekeene mwaonchokire;
MAT 3:9 gose timona goteeba ase emioyo yaino ime: Ntore na sokoro yaito Aburaamu, ekiagera nabateebirie, ng’a Nyasae n’are nokobua ase amagena aya gokorera Aburaamu abana.
MAT 3:10 Nonya mbono egesire kiabekirwe ase emeri y’emete; nabo kera omote otaameti okwama okuya nonachwe, otugutwe ase omorero.
MAT 3:11 “Inche n’amaache nkobabatisera ase okoonchoka, korende ere, oyoraache magega y’ane, nare ne chinguru kombua. Ting’isaini koimokia ebikoroto biaye. N’ere orababatise ase Omoika Omochenu na ase omorero.
MAT 3:12 Oroteru rw’aye nigo rore koboko kwaye, ere naabuse ekeooreri kia’ye, nasangererie engano ase ekiage kiaye, korende omoiruro nayosambe ase omorero otakorimeka.”
MAT 3:13 Ekero ekio Yeso akarua Galili, akagenda ase Yohana ase orooche rwa Yorodani abatiswe nere.
MAT 3:14 Korende Yohana akarigia kwanga, agateeba, “Inche ndigetie kobatiswa naye, na aye kogocha ase ’nde?”
MAT 3:15 Korende Yeso akamoiraneria, “Ancha ebe iga bono, ekiagera naboigo etogwenerete goikerania oboronge bwonsi.” Erio agwo Yohana akamwanchera.
MAT 3:16 Na Yeso, ekero abatisirwe, agendererete gotiira korwa ase amaache ime; igoro ekamaanoka, na ere akarora Omoika o Nyasae ogoika buna riruma, ogocha igoro ase are.
MAT 3:17 Na rora, eriogi rikarwa igoro rigateeba, “Oyo nere Omwana one omwanchwa, oyio ngokirie nere.”
MAT 4:1 Erio Yeso akaragwa n’Omoika gochia ase erooro gochia goteemwa na Saitani.
MAT 4:2 Akeng’ata ase egeka ki’amatuko emerongo ene, obotuko n’omobaso. Magega ase aya, enchara ekamoria.
MAT 4:3 Omoteemi agacha, akamoteebia, “Onye aye kore Omwana o Nyasae, teebia amagena aya abe omogati.”
MAT 4:4 Korende Yeso akairaneria, “Neriikire: Omonto takomenya ase omogati bwoka, korende ase kera ring’ana rikorwa ase omonwa o Nyasae.”
MAT 4:5 Erio Saitani akamoira goika Yerusalemu omochie omochenu, akamobeka igoro ase egechuuria egetambe mono gie Hekalu.
MAT 4:6 Akamoteebia, Onye aye kore Omwana o Nyasae, etugute gochia inse, ekiagera neriikire Nyasae nagochiikere abamalaika baye bakorende, na barabwo nabakoimokie ase amaboko abo, erinde togochwa okogoro kwao ne rigena.
MAT 4:7 Yeso akamoteebia, “Naende neriikire Toteema Omonene Nyasae oo.”
MAT 4:8 Naende Saitani akamoira ase ekegoro egetambe mono, akamworokia amarwoti onsi y’ense, na obonene bwabo,
MAT 4:9 akamoteebia, “Ebi bionsi ninkoe, koratung’amere onsasiime.”
MAT 4:10 Erio Yeso akamoteebia, Karue aa, Saitani! Ekiagera neriikire, “Osasiime Omonene Nyasae oo, omokorere ere bweka.”
MAT 4:11 Erio Saitani akamotiga, na rora, abamalaika bagaacha, bakamokorera.
MAT 4:12 Ekero Yeso achia koigwa ng’a Yohana osibirwe echela, akaimoka, akagenda Galili.
MAT 4:13 Akaimoka korwa Nazareti, akagenda, akamenya Kapernaumu, omochie ore ang’e n’enyancha ase chimbebe chia Sabuloni na Nafutali,
MAT 4:14 rinyare goikerana eriatebetwe nomobani Isaya,
MAT 4:15 “Ense ya Sabuloni na ense ya Nafutali, enchera egochia enyancha ng’umbu ya Yorodani, Galili, ense y’ abanto b’Ebisaku,
MAT 4:16 abanto abamenyete omosunte ime, barorire omobaso omonene, na abamenyete ensemo y’ekiriri ki’amakweri, omobaso obabareire.”
MAT 4:17 Korwa ekero ekio Yeso agachaaka korandia, ogoteeba, “Onchoka, ekiagera oborwoti bwa igoro bwaikire ang’e.”
MAT 4:18 Ekero Yeso arenge gotaara ase engegu y’enyancha ya Galili, akarora abamura babere bamwabo abwo barenge abarubi, Simioni (oyokorokwa Petero), na Anderea omwabo, bakoruta ekeonga enyancha ime, erio barube chinswe.
MAT 4:19 Yeso akabateebia, “Inchuo montuny’ane na inche nimbakore mobe abarubi b’abaanto.”
MAT 4:20 Erio agwo kegima bagatiga ebionga biabo, bakamotunyana.
MAT 4:21 Erio akagenda gochia motwe korwa aroro, akarora abamura babere bande bamwabo, Yakobo omwana o Zebedi, na Yohana omwabo, barenge obwato ime amo na Zebedi ise bakoroisia ebionga biabo, na barabwo akabarangeria.
MAT 4:22 Erio kegima bagatiga obwato boria, bagatiga na ise, bakamotunyana.
MAT 4:23 Yeso nigo arenge kona goetanana ase ense engima ya Galili, okworokereria ase chisinagogi chiabo, okorandia amang’ana amaya y’oborwoti, okogwenia amarwaire onsi na oboreu bwonsi obwarenge ase abanto.
MAT 4:24 Chinkuma chiaye chigasarera ase ense yonsi ya Siiria; bakamorentera abarwaire bonsi ababwatire namarwaire ao ao, y’obosareru, na ababwatire n’ebirecha, na abaare ne chindurume, na abarenge amagata, akabagwenia.
MAT 4:25 Emeganda emenge ekamotunyana korwa Galili, na Dekapoli, na Yerusalemu, na Boyahudi, na ng’umbu ya Yorodani.
MAT 5:1 Yeso agachia korora emeganda eria y’abanto, agatiira gochia egetunwa igoro; na ekero aikaransire, aborokigwa baye bakamochiera.
MAT 5:2 Agachaaka koborokereria, ogoteeba.
MAT 5:3 Mbasesenirie abare abataka ase omoika, ekiagera oborwoti bwa igoro nobwabo.
MAT 5:4 Mbasesenirie abaichanete, ekiagera inabaache koremigwa.
MAT 5:5 Mbasesenirie abare noboitongo, ekiagera barabwo ’nabaire omwando bw’ense.
MAT 5:6 Mbasesenirie abare nenchara na erang’o y’okonyora okogania kwa Nyasae, ekiagera barabwo ’nabaigotigwe.
MAT 5:7 Mbasesenirie abakororera abande amaabera, ekiagera barabwo ’nabarorerwe amaabera.
MAT 5:8 Mbasesenirie abare abachenu ase chinkoro, ekiagera barabwo ’nabarore Nyasae.
MAT 5:9 Mbasesenirie abagokora omorembe, ekiagera barabwo ’nabarokwe abana ba Nyasae.
MAT 5:10 Mbasesenirie abagochandwa ase engencho y’oboronge, ekiagera oborwoti bwa igoro nobwabo.
MAT 5:11 Imosesenirie inwe, ekero abanto bakobarama na kobachaanda, na kobateebera kera ring’ana riibe ase oborimo, ase engencho y’ane.
MAT 5:12 Goka na gochenga, ekiagera eng’eria yaino n’enene igoro. Inaki naboigo bachaandete ababani abarengeo ritang’ani konya motarabao.
MAT 5:13 Inwe nomonyoo bw’ense; korende omoonyo korasirie obwansu bwaye, ninki orabekwe bwanse? Togwenereti gento kende otatiga ogotugutwa isiko, otirindachwe n’abanto.
MAT 5:14 Inwe noborabu bw’ense. Omochie tokobiseka koagachire ase egetunwa igoro.
MAT 5:15 Nonya n’abanto tibagotongia etaya na koyemumeka negetonga, korende nigo bakoyebeeka igoro ase egetangora, ebae oborabu bonsi abare nyomba ime.
MAT 5:16 Ase enchera eyio eyio, tiga omobaso oino obare boigo ase abanto, erio barore emeremo yaino emiya, batogie Iso oino ore igoro.
MAT 5:17 Timokaga ng’a nigo nachire gosaria amachiiko, gose amang’ana y’ababani; tincheti kobisaria, korende ase okobiikerania.
MAT 5:18 Ekeene nabateebirie ng’a, goika igoro na ense biete, korende tegoeta enuguta eyemo gose agatone akamo ase amachiiko, goika bionsi biikerane.
MAT 5:19 Ase igo monto onde bwensi orasarie richiiko erimo erire rike ase amachiiko aya, na kworokereria abanto kogosaria okwo, oyio narokwe omoke mono ase oborwoti bwa igoro, korende oyorayakore na koyorokereria, oyio nere orarokwe omonene ase oborwoti bwa igoro.
MAT 5:20 Inaki nabateebirie inwe, onye oboronge bwaino tibokobua obw’aborokia b’amariiko na Abafarisai, timogosoa nonya ng’ake ase oborwoti bwa igoro.
MAT 5:21 Mwaigwete ng’a abanto ba kare ’mbateebetigwe: Toita; na oyoraite nabe omonto okonacherwa ekiina.
MAT 5:22 Korende inche nabateebirie ng’a onde bwensi orageeche oyomwabo, nabe omonto okonacherwa ekiina, na oyoramogorere oyomwabo nabe omonto okoirwa ase ekegaambero, na oyoramoroke oyonde Omoriri! Nagwenere omorero o kare na kare.
MAT 5:23 Nabo gokorenta okorua kwao ase egesasiimero, korainyore ng’a oyomino nare ne ring’ana ase ore,
MAT 5:24 otige okorwa kwao agwo ase egesasiimero, ogende ritang’ani mwanchane noyomino, erio oirane ase okorua kwao.
MAT 5:25 Bwatana nomosoeri oo bwango, ekero more nere inchera gochia ase ekegaambero, erinde omosoeri oo tabaisa gokobeeka ase okoboko kw’omogaambi, na omogambi akobeke ase omorendi bw’echela, naye norutwe ime yechela.
MAT 5:26 Nekeene nagoteebirie: Tokorwa aroro nonya ng’ake goika oakane ebesa y’omoerio.
MAT 5:27 Mwaigwete ng’a ndiateebetwe: Totomana.
MAT 5:28 Korende inche nabateebirie, ng’a onde bwensi orarigererie omokungu na korengereria gotomana nere otomanire nere ime ase enkoro yaye.
MAT 5:29 Onye eriiso riao ria borio rikogera okore ebibe, rirusie, oritugute are, ekiagera mbuya ase ore ekiimo kiao ekemo gesire, kobua omobere oo omogima gotugutwa ase omorero o kare na kare.
MAT 5:30 Onye nokoboko kwao gw’okorio gokogera okore ebibe, konache, ogotugute are, ekiagera mbuya ase ore ekiimo kiao ekemo gesire, kobua omobere oo omogima gotugutwa ase omorero o kare na kare.
MAT 5:31 Naende ndiateebetwe; Oyoratige mok’aye, tiga amoe riruube ri’ogotigana.
MAT 5:32 Korende inche nabateebirie, ng’a onde bwensi oratige mok’aye, otatiga ase engencho y’obotomani, ogerire abe omotomani; na oyoramonyuome oyotigirwe, oyio otomanire.
MAT 5:33 Naende mwaigwete ng’a abanto ba kare mbateebetigwe: Totiana bosa, korende oikeranerie ase Omonene chiira chiao.
MAT 5:34 Korende inche nabateebirie: Totiana ase egento kende gionsi; nonya nase igoro, ekiagera nao ekerogo ki’obonene kia Nyasae;
MAT 5:35 gose ase ense, ekiagera nao ekerogo kiaye gi’okobekerera amagoro; gose ase Yerusalemu, ekiagera n’oro omochie bw’Omorwoti omonene.
MAT 5:36 Na totiana ase omotwe oo, ekiagera tokonyara gokora agatukia akamo kabe akarabu gose akamwamu.
MAT 5:37 Amang’ana aino abe: Ee, gose: Yaaya; naki ayakomenteka ase aya, nigo akorwa ase oria omobe.
MAT 5:38 Mwaigwete ng’a ndiateebetwe: “Eriso ase eriiso, na erino ase erino.”
MAT 5:39 Korende inche nabateebirie: Timobaisa koamererania noyore omobe. Korende omonto karagoake orosea rwa borio, omoonchorere norw’okobee.
MAT 5:40 Na omonto karigetie gokoira ase ekegambero kogosoera na koira eyanga yao ya ime, omotigere neya isiko boigo.
MAT 5:41 Na onye omonto ogokobetereria kogenda nere emaeli eyemo, genda nere goika chimaeli ibere.
MAT 5:42 Oyokogosaba, moe; na oyorigetie singo, tomorina.
MAT 5:43 Mwaigwete ng’a ndiateebetwe: “Ancha omogisangio oo, na ogeche omobisa oo.”
MAT 5:44 Korende inche nabateebirie: Ancha ababisa baino, mobasabere abakobachanda,
MAT 5:45 nario moranyare koba abana ba Iso oino ore igoro, ekiagera ere nigo akobabareria omobaso oye ababe na abaya, obatweria embura abakori oboronge, na abatari gokora oboronge.
MAT 5:46 Inaki komoranche abaabanchete inwe, ing’eria ki more nero? Inee! Nonya mbaria bakorusia ebango tibari gokora bo?
MAT 5:47 Na inwe komorakwanie abamino boka, mbuya ki mwakora kobua abande? Nonya n’abanto b’Ebisaku tibari gokora boigo?
MAT 5:48 Gaki inwe mobe abaikeranu buna Iso oino ore igoro are omoikeranu.
MAT 6:1 Mwerende timokora ogokora kwaino okuya ase amasio y’abanto, erinde mororwe nabarabwo, ekiagera komogookora ayio, timori neng’eria ya Iso oino ore igoro.
MAT 6:2 Gaki gokorua ebiegwa, tobugia engoma, buna baria abang’ainereria bagokora ase chisinagogi na ase chinchera chinene chi’emechie, erinde batogigwe n’abanto. Nekeene nabateebirie ng’a barabwo banyorire eng’eria yabo.
MAT 6:3 Korende aye, gokorua obokonyi gochia ase omotaka, kora ayio korende, nonya n’omosani oo oime tamanya ayio gwakora,
MAT 6:4 Obokonyi bwao bonyare koba bobisi; na Iso oo oyokorora bobisi nagoakane.
MAT 6:5 Ekero mogosaba, timoba buna baria abang’ainereria; ekiagera barabwo nigo banchete gotenena na gosaba ase chisinagogi na ase amatabekania ye chinchera, banyare kororwa n’abanto. Nekeene nabateebirie ng’a banyorire eng’eria yabo.
MAT 6:6 Korende aye ekero ogosaba, soa nyomba mwao ime, osieke egesieri, omosabe Iso oo ore bobisi; na Iso oo oyokorora bobisi nagoakane.
MAT 6:7 Ase ogosaba kwaino timokwana amang’ana amange abosa buna abanto b’Ebisaku; naki barabwo nigo bagokaga ng’a Nyasae nabaigwe ase obonge bw’amang’ana abo.
MAT 6:8 Gaki timoba omogwekano oyomo nabarabwo, ekiagera Iso oino namanyete aya moganetie, ritang’ani motaramosaba.
MAT 6:9 “Bono inwe nigo mogwenerete gosaba iga: Tata oito ore igoro, Erieta riao risikwe.
MAT 6:10 Oborwoti bwao boche, Ogwancha kwao gokoreke ense, Buna kogokoreka igoro.
MAT 6:11 Otoe intwe reero endagera yaito ya kera rituko.
MAT 6:12 Otwabere ebibe biaito, Buna intwe tokobaabera abagotokorera bobe.
MAT 6:13 Totoira ase ogoteemwa, Korende ototoorie korwa ase oria omobe.
MAT 6:14 Inaki inwe kamoraabere abanto ogosaria kwabo, naboigo na Iso oino ore igoro nabaabere inwe.
MAT 6:15 Korende motaabereti abanto okomocha kwabo, na Iso oino takobaabera okomocha kwaino.
MAT 6:16 “Ekero mokweng’ata timokonyiria amasio aino buna abang’ainereria, ekiagera barabwo nigo bakonyiria amasio abo, erinde banyare kororwa n’abanto ng’a mbeng’atete. Nekeene nabateebirie ng’a banyorire eng’eria yabo.
MAT 6:17 Korende aye, gokweng’ata, eake amaguta omotwe oo, bwesibie obosio bwao,
MAT 6:18 erio tobaisa kororwa n’abanto ng’a mbweng’atete, korende ororekane ase Iso oo ore bobisi, na Iso oo oyokorora bobisi nagoakane.
MAT 6:19 “Timogacha chinibo chiaino ase ense, aase ebigwankwa na oboboosu bigosaria, na abaibi bagotaagora na koiba;
MAT 6:20 korende mogache chinibo chiaino igoro, aase ebigwankwa na oboboosu bitagosoa, na abaibi batagotaagora na koiba.
MAT 6:21 Ekiagera aase enibo yao ere, nao nenkoro yao ekoba.
MAT 6:22 “Etaya y’omobere n’eriiso. Nabo onye eriiso riao rire rigiya, omobere oo bwonsi noichorwe noborabu;
MAT 6:23 korende onye eriiso riao rire riibe, omobere oo bwonsi noichorwe nomosunte. Onye oborabu boria bore ime yao bwabeire omosunte, omosunte oyio nomonene mono.
MAT 6:24 “Onde tari oranyare gokorera abanene babere, ekiagera nageche oyomo, na anche oyonde, gose nabwatane noyomo, na achaaye oyonde. Timokonyara gokorera Nyasae na enibo.
MAT 6:25 “Ase ayio nabateebirie ng’a timochandeka igoro y’obogima bwaino, eki morarie, gose eki moranywe, gose ase emebere yaino, eki morabeeke. Inee! Obogima tibori obonene kobua endagera? Na omobere tori omonene kobua chianga?
MAT 6:26 Morigererie chinyoni chia igoro! Chirochio tichiri gosimeka, tichiri kogesa, tichiri gosangereria gochia biage, na Iso oino ore igoro nigo agochirageria. Inee! Inwe timobueti rigori riabo?
MAT 6:27 Ning’o ase more goetera ase ogwechanda kwaye oranyare komenta chingaki ase obogima bwaye?
MAT 6:28 Ne chianga, nase ki mogochiechandera? Morigererie ebisicha bi’orosana buna bigokiina; tibiri gokora emeremo, gose tibiri gwesisa;
MAT 6:29 korende nabateebirie, nonya Sulemani omonyene ase obonene bwaye bwonsi tabegete chianga buna ekemo ki’ebi.
MAT 6:30 Korende onye Nyasae okoboyia obonyansi bw’egetii oboreo reero, na ankio botugutwe ase omorero, Inee, takomenta kobaboyia inwe, abamore nokwegena ogoke?
MAT 6:31 Gaki, timona gwechanda mogoteeba: Ninki torarie? Gose: Ninki toranywe? Gose: Ninki torabeeke?
MAT 6:32 Inaki abanto b’Ebisaku nigo bakorigia ebio bionsi; korende Iso oino ore igoro namanyete ng’a ’moganetie ebinto ebio bionsi.
MAT 6:33 Korende ritang’ani rigia oborwoti bwa Nyasae na oboronge bwaye, na ebinto ebio bionsi ’namobiegwe.
MAT 6:34 “Gaki, timwechandera ay’ankio, ekiagera ankio inariechande rinyene. Kera rituko ndiisaine nogwechanda kwaye.
MAT 7:1 “Timogaambia, nainwe timokogaambigwa.
MAT 7:2 Inaki ekiina mokonacha, nakio morache konacherwa. Na ekerengo keria mokorengera, nakio morache korengerwa.
MAT 7:3 Inaki okorigereria ekeogoto kere ase eriiso ri’oyomino, na omoriibo ore ase eriiso riao ime toyorochi?
MAT 7:4 Gose ’naki orateebie oyomino: ’Ntige ’nkorusie ekeogoto kere ase eriiso riao, na rora omoriibo nore ase eriiso riao?
MAT 7:5 Aye omonga’inereria, rusia ritang’ani omoriibo ore ase eriiso riao, nario orarore buya omanye korusia ekeogoto korwa ase eriiso ri’oyomino.
MAT 7:6 “Timoa chisese ekere egechenu, gose timoitera chiruru chiaino ase chimbeche, tichicha gochitacha namagoro abo, naende chibaonchokere inwe, chibarie.
MAT 7:7 “Saba, ’namoegwe; rigia, ’namonyore; tura, ’namoigorerwe egesieri.
MAT 7:8 Ekiagera kera oyogosaba nigo akoegwa, na ere oyokorigia nigo akonyora, na ere oyogotura nigo akoigorerwa.
MAT 7:9 Gose monto onde n’are ase more, na omwana oye amosabe omogati, Inee, namoe rigena?
MAT 7:10 Gose karamosabe enswe, namoe eng’iti?
MAT 7:11 Onye inwe, abamore ababe, momanyete koa abana baino ebiegwa ebiya, Inee, Iso oino ore igoro takomenta mono kobaa amaya abwo bakomosaba?
MAT 7:12 “Nabo ande onsi morigetie abanto babakorere inwe, nainwe mobakorere boigo. Ekiagera ayio naro amachiiko na amang’ana y’ababani.
MAT 7:13 “Soa ase egesieri kere ekegote, ekiagera egesieri gekogenda ase obosiru nekegare, na enchera ekogendao nengare, na abagosoa gochiao nabange.
MAT 7:14 Korende egesieri gekogenda ase obogima nekegote, na enchera ekogendao nenyerere, na abakoyenyora nabake.
MAT 7:15 “Mwerende nababani b’oborimo abwo bagocha ase more beboyetie chingobo chi’eching’ondi, na ime yabo nigo bare chisese chi’orosana chintindi mono.
MAT 7:16 Ase amaamo abo ’namobamanye. Inee! Abanto nigo bagotwa amasabibu korwa ase emetobo, gose amako korwa ase amageri?
MAT 7:17 Naboigo kera omote omuya nigo okwama amatunda amaya, na omote omobe nigo okwama amatunda amabe.
MAT 7:18 Omote omuya tokonyara kwama amatunda amabe, na omote omobe tokonyara kwama amatunda amaya.
MAT 7:19 Kera omote otameti amatunda amaya nigo okogechwa, otugutwa ase omorero.
MAT 7:20 Naboigo, momanye ababani b’oborimo ase okwama kwabo.
MAT 7:21 “Tari kera omonto ogonteebia: Omonene Nyasae, orasoe ase oborwoti bwa igoro, korende n’oyogokora ogwancha gwa Tata one ore igoro.
MAT 7:22 Ase rituko riria nabange baranteebie: Omonene Nyasae, titware kobana ase erieta riao, na ase erieta riao goseria ebirecha, na ase erieta riao togakora ebikone ebinge bie chinguru?
MAT 7:23 Erio nainche nimbateebie maiso marore abanto baria: Timbamanyeti inwe nonya ng’ake; karue ase ’nde, inwe abakori amabe!
MAT 7:24 “Kera oyomo oyokoigwa amang’ana aya aane, na koyakora, nagwekanigwe n’omonto orenge omong’aini, oagachete mwaye igoro ase egetare;
MAT 7:25 embura egatwa amo nomwaga, na eooro egaacha, egatwoma enyomba eria, korende tiyagwa, ekiagera oboroso bwaye bwaagachetwe igoro ase egetare.
MAT 7:26 Na kera oyomo oyokoigwa amang’ana aya aane, ko tayakora, nagwekanigwe n’omonto omoriri, oagachete mwaye ase amaroba;
MAT 7:27 embura egatwa amo nomwaga, na eooro egaacha, bigatwoma enyomba eria, ekagwa; okogwa kwaye gokaba okonene.”
MAT 7:28 Ekero Yeso akoorire amang’ana aya, emeganda egakumia ase okworokereria kwaye,
MAT 7:29 ekiagera nigo arenge koborokereria buna oyore nokobua, na tari buna aborokia babo b’amariiko.
MAT 8:1 Ekero Yeso achia gotirimboka korwa ase egetunwa igoro, emeganda emenge ekamotunyana.
MAT 8:2 Rora, omonto orenge noborwaire bwa ukoma akamochiera, akamotung’amera, akamoteebia, “Omonene, oise gwancha nabo ogonsibia.”
MAT 8:3 Yeso akarambora okoboko kwaye, akamokuna, akamoteebia, “Nanchire; sibeka.” Erio agwo oborwaire bwaye bwa ukoma bogasibigwa.
MAT 8:4 Yeso akamoteebia, “Rigereria, toteebia monto onde ing’ana; korende genda, bweorokie ase Omokuani, orue ekeng’wanso egiachigetwe na Musa, erinde kebe kirori ase abanto.”
MAT 8:5 Ekero Yeso achia gosoa Kapernaumu, omotang’ani bw’abarwani rigana akamochiera, akamosorora,
MAT 8:6 agateeba, “Omonene, omosomba one nyomba araire, oborwaire bomogataetie, akoromwa mono.”
MAT 8:7 Yeso akamoteebia, “Ninchiche komogwenia.”
MAT 8:8 Oria omotang’ani bw’abarwani rigana akamoiraneria, “Omonene, inche tinyisaini aye orasoe inse y’ekerama kiane; korende kwana ring’ana rioka, na omosomba one nagwene.
MAT 8:9 Inaki inche nomonto inde inse ase okobua, naende ninde nabarwani inse ase ’nde. Kondateebie oyo: Genda, ogenda; na oyonde: Inchuo, ocha; na omosomba one: Kora iga, okora.”
MAT 8:10 Ekero Yeso amoigwa agakumia, agateebia abamotunyanete, “Nekeene nabateebirie: Nonya nase Abaisraeli tindanyora okwegena okore buna oko.
MAT 8:11 Nabatebirie ng’a abange nabache korwa moocha na bosongo, ’nabaikaranse ase emesa na koria amo na Aburaamu, na Isaka, na Yakobo, ase oborwoti bwa igoro,
MAT 8:12 korende abana b’oborwoti ’nabatugutwe isiko ase omosunte; na aroro abanto mbabe nekerero na okoriania amaino.”
MAT 8:13 Yeso agateebia omotang’ani oria bw’abarwani rigana, “Genda bwoo, nabe ase ore koreng’ana nokwegena kwao.” Omosomba oria akagwenigwa ase ekero keria.
MAT 8:14 Ekero Yeso asoete nyomba mwa Petero, akarora ng’ina biara Petero oraire, orwarete esosera.
MAT 8:15 Akamokuna okoboko kwaye. Esosera ekamotiga, na ere akaimoka akamokorera.
MAT 8:16 Riachia koba mogoroba, bakamoirera abanto abange ababwatire nebirecha, na ere akarusia ebirecha ase ring’ana, na bonsi abarenge abarwaire akabagwenia;
MAT 8:17 rinyare goikerana eriatebetwe nomobani Isaya, ogoteeba, “Ere akaimokia oboreu bwaito, na akabogoria amarwaire aito.”
MAT 8:18 Bono ekero Yeso achia korora emeganda emenge yamoetananire, agachiika ng’a baimoke korwa aroro bagende ng’umbu.
MAT 8:19 Omworokia oyomo bw’amariiko akamochiera, akamoteebia, “Omworokia, ningotunyane aande onsi ase okogenda.”
MAT 8:20 Yeso akamoteebia, “Ebibwe mbire namakuruma, ne chinyoni chia igoro nchire nebiswa, korende Omwana‐o‐Mwanyabaanto tari nase akobeeka omotwe oye.”
MAT 8:21 Na oyonde ase aborokigwa baye akamoteebia, “Omonene, ritang’ani ing’a ribaga ngende gotindeka tata”
MAT 8:22 Korende Yeso akamoteebia, “Ntunyana, tiga abakuure batindeke abakuure babo.”
MAT 8:23 Ekero Yeso achia koriina obwato, aborokigwa baye bakamotunyana.
MAT 8:24 Rora, omwaga omonene okaimoka ase enyancha, goika obwato bogatubwa nemerindo; korende ere konya oraarire.
MAT 8:25 Bakamochiera, bakamotura, bakamoteebia, “Omonene, totoorie, ngosira tore!”
MAT 8:26 Yeso akabateebia, “Inaki mokwoboa, inwe abamore nokwegena ogoke?” Erio akaimoka, agatogonyera omwaga na enyancha; gokaba ogotoerera okonene.
MAT 8:27 Abanto baria bagakumia, bagateeba, “Monto ki oyo, nonya nomwaga na enyancha bikomoigwera?”
MAT 8:28 Ekero achia goika ng’umbu y’ense y’Abageraseni, abanto babere ababwatire nebirecha bakaumerana nere, na barabwo nigo baare korwa ase chimbeera, nigo barenge abatindi mono, goika monto onde tarenge konyara goeta enchera eria.
MAT 8:29 Na rora, barabwo bagaaka eriogi bakaboora, “Inki obwate naintwe, Omwana o Nyasae? Inee! Ngwachire aiga gotoita ekero engaki etaraika?”
MAT 8:30 Ang’e nagwo ndiarengeo riicho rie chimbeche chinyinge, riare korisia.
MAT 8:31 Ebirecha biria bikamosorora, bikabora, “Onye kogotorusia aa, rirorio toe ribaga tosoe ase riicho rie chimbeche.”
MAT 8:32 Yeso akabiteebia, “Genda!” Bigasooka, bigasoa ase chimbeche. Na rora, riicho rionsi rigatirimboka, rigasoa enyancha ime, rigasirera aroro.
MAT 8:33 Na abarisia b’echimbeche chiria bagatama, bakagenda omochie bakararia amang’ana onsi ayakoregete ase baria babwatire nebirecha.
MAT 8:34 Na rora, abanto bonsi b’omochie oria bakagenda koumerana na Yeso; bagachia komoorora, bakamosorora arue orogongo rwabo.
MAT 9:1 Agasoa obwato, akaamboka, agaika omochie oye.
MAT 9:2 Na rigereria, bakamorentera omonto orenge rigata, oraire borere; na, ekero Yeso achia korora okwegena kwabo, agateebia oria rigata, “Remia enkoro, omwana one, ebibe biao biabeirwe.”
MAT 9:3 Na rora, abande ase aborokia b’amariiko bakaboora ase emioyo yabo, “Omonto oyo ’nkorama are Nyasae.”
MAT 9:4 Korende Yeso namanyete ebirengererio biabo, akababoria, “Nase ki inwe mokorengereria ebirengererio ebibe ase chinkoro chiaino?
MAT 9:5 Ndiriri rire riango, goteeba: Ebibe biao biabeirwe, gose goteeba: Imoka ogende?
MAT 9:6 Korende monyare komanya ng’a Omwana‐o‐Mwanyabaanto nare nokobua ase ense gw’okwabera ebibe.” Erio agwo agateebia oria orenge rigata, “Imoka, bwetweke egeseero ki’ao, ogende bwoo.”
MAT 9:7 Akaimoka, akagenda bwoye.
MAT 9:8 Emeganda egachia korora aya, bakooboa, bakamotogia Nyasae, oy’oete Mwanyabaanto okobua konga buna oko.
MAT 9:9 Ekero Yeso achia goeta korwa aroro akarora omonto oyomo okorokwa Matayo, oikaransete aase enyomba ekoruserigwa ebango, akamoteebia, “Ntunyana!” Akaimoka, akamotunyana.
MAT 9:10 Ekero Yeso aikaransire nyomba koragera, rora, abarusia ebango abange amo n’abanyabibe bagaacha, bagaikaransa amo na Yeso na aborokigwa baye.
MAT 9:11 Ekero Abafarisai bachia korora aya, bakabooria aborokigwa baye, “Nase ki Omworokia oino akoria amo nabarusia ebango n’a banyabibe?”
MAT 9:12 Agachia koyaigwa, akabateebia, “Abare buya tibari korigia omogwenia, otatiga abarwarete.
MAT 9:13 Genda mweorokererie engencho yaye ninki: Inche nigo ndigetie amaabera, gose tari ekeng’wanso. Inaki tincheti korangeria abanyaboronge, korende abanyabibe.”
MAT 9:14 Ekero ekio aborokigwa ba Yohana bakamochiera, bakamoboria, Nase ki intwe na Abafarisai tokweng’ata ekero ase ekero, ko aborokigwa bao tibari kweng’ata
MAT 9:15 Yeso akabateebia, “Inee! Abarangerigwa b’enyangi inabanyare korera ekero omonywomi are amo nabarabwo? Korende amatuko nache, barache kourwa omonywomi; erio nario barache kweng’ata.
MAT 9:16 Onde tari okobeka ekeraka ki’egetambaa ekeyia ase eyanga engotu, ekiagera keria kiabekwa nigo kegotandora eyanga eria, na ase yatandogete ake nigo ekona‐gochiererera.
MAT 9:17 Gose onde tari okobeeka edivai enyia ase ebirandi ebigotu biroisirie korwa ase amasankwa. Eise kobekwa bo, ebirandi biria nigo biratandoke, na edivai eiteke, na ebirandi bisareke; korende edivai enyia nigo ekobekwa ase ebirandi ebiyia, bionsi bibere biasirana.”
MAT 9:18 Ekero Yeso are gokwana aya, omonene oyomo agacha, akabeeka amaru inse asare, okobora, “Omwana one omoiseke okuure bono iga, korende inchwo aye, omobekere okoboko, na ere nabe moyo.”
MAT 9:19 Yeso akaimoka agatunyana omonto oria, ere na aborokigwa baye.
MAT 9:20 Na rora, omokungu oyomo oyorenge noborwaire bw’okorua amanyinga ase engaki y’emiaka ikomi na ebere, akamochiera korwa magega, agakuna omokoba bw’eyanga yaye.
MAT 9:21 Igo arengereretie ase omoyo oye ime, “Inse gokuna eyanga yaye, ningwene.”
MAT 9:22 Yeso akeonchora, akamorora, akamoteebia, “Moiseke one, remia enkoro; okwegena kwao gwakogwenirie.” Omokungu oria akagwena erio kegima.
MAT 9:23 Yeso agachia gosoa enyomba y’omonto oria omonene, akarora ababugia ebiroria, na abanto basangererekaneteo bakorera.
MAT 9:24 Akabateebia, “Karuo aa! Omoiseke oyo takweti, okorara araire gwoka.” Bakamosekerera.
MAT 9:25 Korende ekero baria basangererekanete amo basogetigwe isiko, agasoa ime, akamobwata okoboko, na omoiseke oria akaimoka.
MAT 9:26 Amang’ana aya agasarera ase ense eria yonsi.
MAT 9:27 Ekero Yeso arenge goeta korwa aase aria, abanto babere barenge emeuko bakamotunyana, bagaaka eriogi, bakaboora, “Tororere amaabera, aye omwana o Daudi!”
MAT 9:28 Yeso agachia gosoa nyomba, emeuko eria ekamochiera. Yeso akababoria, “Inee! Mwegenire ng’a inche ninyare gokora ring’ana eri?” Bakamoteebia, “Ee, Omonene.”
MAT 9:29 Erio agwo agakuna amaiso abo, akabateebia, “Abe ase more koreng’ana nokwegena kwaino.”
MAT 9:30 Amaiso abo akaramokigwa. Yeso akabatianera bokong’u, “Rigereria monto onde tabaisa komanya amang’ana aya.”
MAT 9:31 Korende barabwo bagasoka isiko, bagasareria amang’ana aye ase ense eria yonsi.
MAT 9:32 Ekero bachia gosoka isiko, rora, abanto bakamorentera omonto orenge rimama, naende nigo ere abwatire nekerecha.
MAT 9:33 Ekero ekerecha giachia goserigwa, omonto oria rimama agakwana. Emeganda egakumia, ekabora, “Amang’ana anga buna aya tana kororekana nonya ng’ake ase Abaisraeli.”
MAT 9:34 Korende Abafarisai bakaboora, “Ere nase chinguru chi’omonene bw’ebirecha agoseria ebirecha.”
MAT 9:35 Yeso agaetanana emechie yonsi na ebinyoro, okworokereria ase chisinagogi chiabo, okorandia amang’ana amaya y’oborwoti na kogwenia amarwaire onsi na oboreu bwonsi.
MAT 9:36 Agachia korora emeganda y’ abanto, akabarorera amabeebe, ekiagera konya bachandekire, baserebekanire buna ching’ondi chitari nomorisia.
MAT 9:37 Erio agateebia aborokigwa baye, “Rigesa nerinene, korende abakori emeremo nabake;
MAT 9:38 gaki mosabe Omonene bwe rigesa atome abakori emeremo ase rigesa riaye.”
MAT 10:1 Yeso akarangeria aborokigwa baye ikomi na babere bache asare, akabaa okobua ase ebirecha ebibe na kobiseria, na kogwenia amarwaire onsi na oboreu bwonsi.
MAT 10:2 Na amarieta abotomwa baria ikomi na babere naro aya: Oyo bw’eritang’ani, Simioni, oyio ore korokwa naende Petero, na Anderea momura omwabo; Yakobo, omwana o Zebedi na Yohana momura omwabo;
MAT 10:3 Filipo na Batholomayo; Thomas na Matayo, omorusia ebango; Yakobo bw’Alufayo na Tadayo;
MAT 10:4 Simioni omoKaanani, na Yudasi Iskariota, ere oria omoruete.
MAT 10:5 Aba ikomi na babere Yeso akabatoma, akabachiika, “Timogenda enchera ende yonsi y’ abanto b’Ebisaku, timosoa nonya nomochie onde bwonsi bw’Abasamaria,
MAT 10:6 korende mbuya mochiere ching’ondi chinsiru chi’enyomba ya Israeli.
MAT 10:7 Na inwe ase okogenda kwaino, randia, moteebe: Oborwoti bwa igoro bwaikire ang’e.
MAT 10:8 Abarwaire bagwenie, abakuure babokie, abare noborwaire bwa ukoma basibie, na ebirecha birusie. Mwaeirwe bosa, nainwe karue bosa.
MAT 10:9 Timobogoria chitaabu, gose chifeta, gose chitaai ase ebimoya biaino,
MAT 10:10 gose esaro ase orogendo, gose chianga ibere, gose ebikoroto, nonya nenyimbo, ekiagera omokori emeremo nagwenerete endagera yaye.
MAT 10:11 Na omochie onde bwonsi morasoe, na ase ekenyoro gionsi, morigie ning’o ogwenerete aroro, mobeere nere goika moruo.
MAT 10:12 Ekero mogosoa enyomba eria, yekwanie.
MAT 10:13 Onye enyomba eria egwenerete, tiga omorembe oino oyeikere; ko onye tegwenereti, omorembe oino nobairanere inwe.
MAT 10:14 Onye onde tari orabaroisie inwe, gose koigwa amang’ana aino, kamokorua enyomba eria gose omochie oria, orotu rw’amagoro aino morokong’ontereo.
MAT 10:15 Nekeene nabateebirie: Nebe aororo ase Sodomu na Gomora ase rituko ri’ekiina kobua ase omochie oria.
MAT 10:16 “Rigereria, nabatomire inwe buna ching’ondi gati‐gati ye chisese chi’orosana. Ase ayio mobe abang’aini buna ching’iti, na abororo buna amaruma.
MAT 10:17 Inwe mwerende ase Mwanyabaanto, ekiagera barabwo nabaabaire ase ebigambero, babang’wanie emecharichi ase chisinagogi chiabo.
MAT 10:18 Na inwe namoirwe ase abagabana na ase abarwoti ase engencho y’ane, koba kirori ase bare na ase abanto b’Ebisaku.
MAT 10:19 Ekero bakobaira, timoichana buna mogochia koiraneria, gose eki mogochia gokwana, ekiagera ase ekero keria inamoegwe aya morakwane;
MAT 10:20 inaki tari inwe morakwane, korende n’Omoika o Iso oino orakwane goetera ase more.
MAT 10:21 Na momura omwabo omonto narue oyomwabo, erinde aitwe, na ise nomwana oye, na abana nabaimokere abaibori babo babaite,
MAT 10:22 na inwe namogechwe n’abanto bonsi ase engencho y’erieta riane, korende oyoraaremererie goika omoerio, oyio natooreke.
MAT 10:23 Ekero barabwo barabachande ase omochie oyomo, motame gochia ase oyonde; nekeene nabateebirie: Timogokoora emechie y’Abaisraeli Omwana-o-Mwanyabaanto ataracha.
MAT 10:24 “Omworokigwa tari omonene kobua Omworokia oye, gose omosomba tari omonene kobua omonene oye.
MAT 10:25 Yamoisanire omworokigwa koba buna Omworokia oye, na omosomba buna omonene oye. Inee! Onye bamorogete omonyene enyomba Beelizebuli, tibakobachecheria baria b’enyomba yaye mono komobua ere?
MAT 10:26 “Ase ayio, timoiroka baria, ekiagera ing’ana rinde tiriri ribisire ritache koorokigwa, gose erikenganete ritache komanyekana.
MAT 10:27 Eri nkobateebia ase omosunte ime, ritebe ase omobaso; na eri mokoigwa rikomonywa, rirarie igoro ase ebirama.
MAT 10:28 Timoiroka abagoita omobere, abatanyare goita omoyo; kobua moiroke oyo oranyare goita omobere na omoyo ase omorero o kare na kare.
MAT 10:29 Inee! Chinchiro ibere tichiri koonigwa ase ebesa eyemo? Naende nonya nakamo kabo tigakogwa inse, Iso oino atancheti.
MAT 10:30 Korende nonya nechitukia chionsi chi’emetwe yaino chiabarirwe.
MAT 10:31 Ase ayio, timoiroka; inwe imobuete rigori rie chinchiro chinyinge.
MAT 10:32 Inaki kera omonto oranyatore ase Mwanyabaanto, nainche boigo nimwatore ase Tata one ore igoro,
MAT 10:33 korende oyorankane ase Mwanyabaanto, nainche nimokane ase Tata one ore igoro.
MAT 10:34 “Timokaga ng’a nigo naachire korenta omorembe ase ense; tincheti korenta omorembe, korende omoro bw’eseegi.
MAT 10:35 Eke nacheire nakio eke: nogwatanana omonto na ise, omwana omoiseke na ng’ina, na moka momura na ng’ina biara.
MAT 10:36 Na abanto b’enyomba y’omonto inababe ababisa baye.
MAT 10:37 Oyo bwanchete ise gose ng’ina kombua, oyio tangwenereti, na oyo bwanchete omwana oye omomura gose omoiseke kombua, oyio tangwenereti.
MAT 10:38 Na oyo otabogoreti omosalaba oye na gontunyana, tangwenereti.
MAT 10:39 Oyorarigie koegera obogima bwaye nabosirie, na oyorasirie obogima bwaye ase engencho y’ane nabonyore.
MAT 10:40 “Oyobanchire inwe, onyanchire na inche, na oyo oranyanche inche, omwanchire ere oyontomete.
MAT 10:41 Oyobwanchire omobani ekiagera ere nomobani, nanyore eng’eria y’omobani; na oyo bwanchire omonto omooronge ekiagera ere nomonto omooronge, nanyore eng’eria y’omonto omooronge.
MAT 10:42 Inaki onde bwensi oramoe oyomo obo bw’aba abake egekombe kiamaache amakendu ekiagera are omworokigwa one, nekeene nabatebirie: Takoyesiria eng’eria yaye nonya ng’ake.”
MAT 11:1 Ekero Yeso akoorire gochiika aborokigwa baye ikomi na babere, akaimoka korwa aria, akagenda kworokereria na korandia ase emechie yabo.
MAT 11:2 Ekero Yohana achia koigwa aaria ase echela ebitage bia Kristo, agatoma aborokigwa baye komoboria,
MAT 11:3 “Aye naye oria ogocha, gose toganye omoao?”
MAT 11:4 Yeso akabairaneria, akabateebia, “Genda moteebie Yohana aya mwaigwa na korora:
MAT 11:5 Abarenge emeuko nkorora bare, abarenge amagata ngotaara bare, abarenge noborwaire bwa ukoma basibekire, abarenge emetino nkoigwa bare, abare ebitondo nkobokigwa bare, na abataka nkoranderigwa bare amang’ana amaya.
MAT 11:6 Nasesenirie onde bwensi otagochiri nainche.”
MAT 11:7 Na ekero bachia kogenda, Yeso agachaaka gokwana nemeganda igoro ya Yohana, Inki mwachiete korora aria ase erooro? Negetonto gekonyegerigwa nomwaga?
MAT 11:8 Gose inki mwachiete korora isiko? Omonto bweboyetie chianga chinterere? Rigereria, abakweboyia chianga chinterere nigo bamenyete ase chinyomba chi’abarwoti.
MAT 11:9 Nase ki rende mwasogete isiko? Korora omobani? Ee, nabateebirie, oyore omonene kobua omobani.
MAT 11:10 Inaki oyio nere amang’ana aya ariikire igoro yaye: Rigereria, natomire omotomwa one ase obosio bwao, oyo oratang’ane koroisia enchera yao!
MAT 11:11 Nekeene nabateebirie inwe ng’a ase baria baiboire nomokuungu, mobani onde taratoka ore omonene kobua Yohana Omobatisi; korende oyore omoke ase oborwoti bwa igoro nomonene komobua.
MAT 11:12 Korwa amatuko a Yohana Omobatisi goika bono oborwoti bwa igoro nigo bogosogwa neburuburu, na abwo abanyaburuburu nigo bakobosoa ne chinguru.
MAT 11:13 Inaki ababani bonsi mbaabanete, na amachiiko boigo, goika ekero kia Yohana.
MAT 11:14 Na inwe onye morigetie gwancha, ere nere Elija otebetwe ore gocha.
MAT 11:15 Oyore namato akoigwera, tiga aigwe.
MAT 11:16 Korende inaki ndakegwekanie ekegori eke? Nigo kegwekaine abana baikaransete ase chichiiro, bakorangeria abagisangio babo, bagoteeba;
MAT 11:17 “Twababugeirie ebiroria, na inwe timotengeti; tweumirie, na inwe timorereti”.
MAT 11:18 Inaki Yohana nigo achete, tare koria gose tare konywa: bagateeba; Nare nekerecha.
MAT 11:19 Omwana-o-Mwanyabaanto nigo achete okoria na konywa, na barabwo bateebire: Rora, rinyandambe na omotindu bw’edivai, omosani bw’abarusia ebango na abanyene ebibe! Na obong’aini bwa Nyasae bwamanyekanire koba oboronge ase abana baye bonsi.
MAT 11:20 Erio Yeso agachaaka gotogonyera emechie eria, aase ebikone biaye ebinge bie chinguru biakorekire, ekiagera etaonchogete:
MAT 11:21 “Obobe nobwao, Korasini! Obobe nobwao, Bethisaida! Ekiagera onye ebikone bie chinguru biakoregete ase more mbiakorekanete ase Turo na Sidoni, anga abanto b’aroro mbaonchogete kare, ase okobeeka chianga chi’echigunia, na kweaka riibu.
MAT 11:22 Korende nabateebirie inwe, n’ebe aororo ase Turo na Sidoni ase rituko ri’ekiina kobua ase more.
MAT 11:23 N’aye Kapernaumu, noimokererigwe igoro? Noche goikigwa goika Eora y’Amakweri, ekiagera onye ebikone bie chinguru ebiakoregete ase ore mbiakoregete ase Sodomu, anga omochie oyio noteneine goika reero.
MAT 11:24 Korende nabateebirie inwe ng’a n’ebe aororo ase ense ya Sodomu ase rituko ri’ekiina kobua ase ore.”
MAT 11:25 Ase ekero keria Yeso agakwana, “Nakobaakire aye Tata, Omonene o igoro na ense, ng’a kwababisire abare nobong’aini ne chisemi amang’ana aya, na kwayamaanoire ase abana abake.
MAT 11:26 Ee, Tata, oko nakwo kwarenge ogwancha kwao okuya.
MAT 11:27 “Naeirwe ebinto bionsi na Tata one; monto onde tari omomanyete Omwana otatiga Tata; na onde tari omomanyete Tata otatiga Omwana, na ere oria Omwana agochora komomaanorera.
MAT 11:28 Inchuo ase ’nde inwe mwensi aba mwarosigwe ase emeremo emerito, na abwo mwabunekire ne chigurube, na inche nimbatimokie.
MAT 11:29 Bogoria rikorogoto riane, mwegere ase ’nde, ekiagera inche nomokanyeku na omoitongo ase enkoro, na inwe namonyore ogotimoka ase emioyo yaino,
MAT 11:30 ekiagera rikorogoto riane neriororo, na egurube y’ane nengusu.”
MAT 12:1 Ase ekero keria Yeso ngoeta arenge gati y’emegondo ase rituko ri’Esabato, aborokigwa baye mbarenge nenchara, bagachaaka kobutora ebigara, bakoria.
MAT 12:2 Korende ekero Abafarisai bachia korora aya, bakamoteebia, “Rigereria, aborokigwa bao buna bagokora eritari boronge gokorwa ase rituko ri’Esabato.”
MAT 12:3 Akabateebia, “Timwana gosoma aya Daudi akorete, ekero arenge nenchara, ere na abarenge amo nere,
MAT 12:4 buna asoete ase enyomba ya Nyasae, akaria emegati yarenge korugwa ase Nyasae, nero tiyarenge boronge asare ayerie, gose ase abwo barenge amo nere, otatiga ase abakuani boka?
MAT 12:5 Gose timwana gosoma ase amachiiko buna ase rituko ri’ Esabato abakuani be Hekalu nigo bagosaria Esabato, na barabwo tibakoba nokomocha?
MAT 12:6 Inche nabateebirie, nkere aiga egento ekenene kobua Hekalu.
MAT 12:7 Korende onye mwamanyete engencho y’amang’ana aya: Inche nigo ndigetie amaabera, gose tari ekeng’wanso, anga timwagambia abatari nokomocha,
MAT 12:8 ekiagera Omwana-o-Mwanyabaanto nere omonene bw’Esabato.”
MAT 12:9 Akarua aroro, agasoa ase esinagogi yabo.
MAT 12:10 Na rora, narengeo omonto, okoboko kwaye kwagataete. Bakaboria Yeso, “Inee! Mboronge kogwenia ase rituko ri’Esabato?” Nigo bamoboretie igo erio banyare komosoera.
MAT 12:11 Nere akababoria, “Ning’o ase more ore neng’ondi eyemo, na eng’ondi eyio onye yagure ime ase engoro rituko ri’Esabato, takoyebwata ayerusieo?
MAT 12:12 Inee! Omonto tabueti rigori ri’eng’ondi? Ase igo mboronge gokora amaya ase rituko ri’Esabato.”
MAT 12:13 Erio agateebia omonto oria, “Rambora okoboko kwao.” Agakorambora; gokagwena, gokaba okogima buna okonde.
MAT 12:14 Korende Abafarisai bagasoka isiko, bakagaamba igoro ya Yeso buna barakore bamoite.
MAT 12:15 Ekero Yeso achia komanya aya, akarua aroro. Abanto abange bakamotunyana, akabagwenia bonsi.
MAT 12:16 Akabachika tibatebia abande igoro yaye.
MAT 12:17 Eri nigo riabeete, erinde rinyare goikerana eriatebetwe nomobani Isaya,
MAT 12:18 “Rora, omosomba one oyo nachoorire, omwanchwa one, omoyo one ogokirie nere. Nimobekere Omoika one, nere naraarerie abanto b’Ebisaku ekiina.
MAT 12:19 Takwomana, gose tagoaka eriogi; nonya nomonto takoigwa eriogi riaye ase chinchera chinene.
MAT 12:20 Egetonto giatachetwe tagokebuna, gose orotambe rw’etaya rokoimoka erioki, takororimia, goika arete oboronge ase okobua;
MAT 12:21 na ase erieta riaye abanto b’Ebisaku mbasemerie.”
MAT 12:22 Ekero ekio akarenterwa omonto obwatire nekerecha; ere nomouko orenge, naende nigo arenge rimama. Akamogwenia, goika oria orenge omouko ne rimama agakwana na korora.
MAT 12:23 Abanto bonsi bagakumia, bakaboorania, “Inee! Oyo nanyare koba omwana o Daudi?”
MAT 12:24 Korende Abafarisai bagachia koyaigwa, bagateeba, “Oyo tari korusia ebirecha otatiga ase chinguru chia Beelizebuli omonene bw’ebirecha.”
MAT 12:25 Yeso Konya omanyire ebirengererio biabo, akabateebia, “Kera oborwoti kobwatananekire borobwo obonyene tibogotenena; na kera omochie na enyomba kobiatananekanire, birobio ebinyene tibigotenena;
MAT 12:26 na Saitani karaserie Saitani, igo bweatananire ere omonyene, Inee, oborwoti bwaye, naki boratenene?
MAT 12:27 Na inche, onye ngoseeria ebirecha ase Beelizebuli, Inee, abana baino nase ng’o bakobiseeria? Ase engencho eyio, barabwo inababe abagaambi baino.
MAT 12:28 Korende onye ngoseeria ebirecha ase Omoika o Nyasae, igo oborwoti bwa Nyasae bwabacheire.
MAT 12:29 Gose inaki omonto aranyare gosoa ase enyomba y’omonto omonyene chinguru na gosakora ebinto biaye, atamosibeti ritang’ani omonto oria omonyene chinguru? Erio magega anyare gosakora enyomba yaye.
MAT 12:30 Omonto otari amo nainche nigo are mamincha ase ’nde. Nere oyotari gosangereria amo nainche nigo agoserebania.
MAT 12:31 Ase engencho eyio nabateebirie, kera ebibe na okorama Mwanyabaanto nabaaberwe, korende onye bagochecheria Omoika tibakwaberwa.
MAT 12:32 Na omonto onde bwensi orakwane ring’ana riibe ase Omwana-o-Mwanyabaanto, naaberwe; korende onde bwensi orakwane ring’ana riibe igoro ase Omoika Omochenu takwaberwa ase ense eye, nonya nase eria egochi‐gocha.
MAT 12:33 “Kora omote obe omuya, na amatunda aye abe amaya; gose kora omote obe omobe, na amatunda aye abe amabe; naki omote nigo okomanyekana ase okwama kwaye.
MAT 12:34 Inwe oroiboro rwe ching’iti! Naki moranyare gokwana amaya ekero more ababe? Ekiagera ebiichire ase enkoro, nabio omonwa ogokwana.
MAT 12:35 Omonto omuya, ase emonga yaye engiya nigo akorua amaya, na omonto omobe, ase emonga yaye embe nigo akorua amabe.
MAT 12:36 Korende nabateebirie, ng’a ase kera ring’ana ritari nengencho Mwanyabaanto barakwane, ase rituko ri’ekiina ’nabache korua omobaro.
MAT 12:37 Inaki ase amang’ana ao noegwe oboronge, na ase amang’ana ao nogaambigwe.”
MAT 12:38 Erio abande ase aborokia b’amariiko na Abafarisai bakamoteebia, “Omwarimu, ntorigetie torore egekone buna ekemanyererio korwa ase ore.”
MAT 12:39 Korende akabairaneria, “Ekegori ekebe ki’obotomani kerigetie egekone, korende tigekoegwa egekone otatiga eki’omobani Yona.
MAT 12:40 Inaki buna Yona abeete ime ase enda y’enswe enene ase engaki y’emebaso etato na amatuko atato, nabo na Omwana‐o‐Mwanyabaanto nere arabe ime ase enkoro y’ense emebaso etato na amatuko atato.
MAT 12:41 Abanto ba Ninawi nabatenene ase rituko ri’ekiina amo n’abanto b’ekegori eke, na barabwo nabakenachere ekiina, ekiagera barabwo nigo baonchogete ase okorandia kwa Yona, na rora, oyobuete Yona naiga are.
MAT 12:42 Enting’ana ya Irianyi netenene ase ekiina amo n’abanto b’ekegori eke; ere nabanachere ekiina, ekiagera arwete ase chinsinyo chi’ense anyare koigwa obong’aini bwa Sulemani, na rora, oyobuete Sulemani naiga are.
MAT 12:43 “Ekero ekerecha ki’eubi kiarure ase omonto, nigo kegoeta gati aase atari namaache, kiarigia aase kegotimokera, korende tigekonyora.
MAT 12:44 Erio kiabora: ‘Ning’irane ase enyomba y’ane aase narwete.’ Gakegocha kiayenyora nenchwa, yaabusirwe, yaroisigwe.
MAT 12:45 Erio kiagenda, kiarentana ebirecha binde bitano na bibere (7), ebire ebibe kobua kerokio ekenyene. Nabirobio biasoa na komenya aroro; okoba kw’omoerio kw’omonto oyio kwaba okobe kobua okwe ritang’ani. Naboigo erache koba ase ekegori eke ekebe.”
MAT 12:46 Ekero arenge gokwana n’abanto, rora, ng’ina na bamura bamwabo nigo bateneine isiko, barigetie gokwana nere.
MAT 12:47 Omonto oyomo akamoteebia, “Rora, nyoko na bamura bamino mbateneine isiko, barigetie gokwana naye.”
MAT 12:48 Korende akairaneria oria omotebetie, akabora, “Baba nere ng’o? Na bamura baminto mbarabi?”
MAT 12:49 Akarambora okoboko kwaye ase aborokigwa baye, akabora, “Rora baba na bamura baminto!
MAT 12:50 Ekiagera oyorakore ogwancha gwa Tata one ore igoro, oyio nere momura ominto, na mosubati ominto, na baba.”
MAT 13:1 Ase rituko riria riria Yeso akarua nyomba agaikaransa ase enyancha mbarabare.
MAT 13:2 Emeganda emenene ekamosangererekanera, goika ere akariina obwato ime, agaikaransa aroro, na omoganda bwonsi ogatenena ase engegu.
MAT 13:3 Akabateebia amang’ana amange ase emebayeeno, okobora, “Omobusuri akamanora kogenda kobusura.
MAT 13:4 Ekero are kobusura, chimbusuro chinde chikagwa ase enchera ensemo, chinyoni chigaacha, chigachiria,
MAT 13:5 na echinde chikagwa ase egetare, aase amaroba arenge amake; chikamera bwango, ekiagera amaroba arenge amake.
MAT 13:6 Omobaso ogachia kobara, chigasusana, na ekiagera chitarenge nemeri, chikooma.
MAT 13:7 Na echinde chikagwa ase amagwa ime, na amagwa aria agakiina, agachimiga.
MAT 13:8 Na echinde chikagwa ase amaroba amaya, chikaama echinde rigana, na echinde emerongo etano nomo, na echinde emerongo etato.
MAT 13:9 Oyore namato akoigwera, tiga aigwe!”
MAT 13:10 Aborokigwa baye bagaacha, bakamoboria, “Nase ki kware gokwana nabarabwo ase emebayeeno?”
MAT 13:11 Akabairaneria, Inwe mwaeirwe komanya obobisi bw’oborwoti bwa igoro, korende barabwo tibaeiri.
MAT 13:12 Inaki oyore na gento naegwe, nere namenteranigwe; korende oyotabwati gento naurwe nonya nkeria abwate.
MAT 13:13 Eke nakio gekogera ngokwana nabarabwo ase emebayeeno, ekiagera okorigereria ’nabarigererie, korende tibakorora, na ogotegerera nabategerere, korende tibakoigwa, nonya nokomanya, tibakomanya.
MAT 13:14 Ase barabwo obobani bwa Isaya bwaikeranire, obogoteeba: Okoigwa namoigwe, korende timokomanya nonya ng’ake, na okorigereria namorigererie, korende timokorora nonya ng’ake.
MAT 13:15 Inaki chinkoro chi’ abanto aba chiabeire chinyoro, na amato abo nigo are amarito ase okoigwa, na amaiso abo bayamiamirie, tibacha korora namaiso abo gose koigwa namato abo, gose bamanye ne chinkoro chiabo, baonchoke, na inche mbagwenie.
MAT 13:16 Korende amaiso aino nasesenirie, ekiagera nkorora are, na amato aino, ekiagera nkoigwa are.
MAT 13:17 Nekeene nabateebirie: Abaabani abange na abanyene oboronge mbaganetie korora aya morooche inwe, tibayarora, na koigwa aya mokoigwa inwe, tibayaigwa.
MAT 13:18 “Gaki, igwa omobayeeno bw’omobusuri.
MAT 13:19 Ekero omonto akoigwa ring’ana ri’oborwoti, na ere takorimanya, nigo agocha oria omobe, otaboria riria riasimekirwe ase enkoro yaye, oyo nere obusuirwe ase enchera ensemo.
MAT 13:20 Na oyo obusuirwe ase egetare nere oria okoigwa ring’ana, erio kegima oribwata nomogooko,
MAT 13:21 korende tari nemeri ime yaye, ogenderera ekero egeke; na ekero emechando egochi‐gocha, gose okorosigwa ase engencho ye ring’ana, erio bwango ogwa korwa ase okwegena kwaye.
MAT 13:22 Na oyo obusuirwe ase amagwa, oyo nere okoigwa ring’ana; okorengereria gw’ense na obong’ainereria bw’eniibo biaba nkomiga bire ring’ana, riaba tirikwama.
MAT 13:23 Na oyo obusuirwe ase amaroba amaya, nere oria okoigwa ring’ana, orimanya; nere ekeene bwama okwama. Oyomo bwama rigana, na oyonde emerongo etano nomo, na oyonde emerongo etato.”
MAT 13:24 Akabateebia omobayeeno onde, agateeba, “Oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine nomonto obusurete embusuro engiya ase omogondo oye;
MAT 13:25 korende ekero abanto bararire, omobisa oye agacha akabusura amabanchore ime ase engano, akagenda.
MAT 13:26 Egachia komera ekama chinyeke, erio amabanchore naro akarorekana.
MAT 13:27 Erio abasomba b’omonyene enyomba bagaacha, bakamobooria: Omonene, tikwabusurete embusuro engiya ase omogondo oo? Inaki rende ororekanire namabanchore?
MAT 13:28 Akabateebia: Nomobisa okorete ayio. Abasomba bakamobooria: Inee! Norigetie tochie toyasimore?
MAT 13:29 Akabakania: Yaya; moise koyasimora amabanchore namoiye engano amo naro.
MAT 13:30 Bitige bikiine bionsi bibere goika rigesa, na ekero kie rigesa ninteebie abakogesa: Ritang’ani sangereria amabanchore, moyaboe emesaima monyare koyasamba; korende engano moyesangererie gochia kiage kiane.”
MAT 13:31 Akabateebia omobayeeno onde, agateeba, “Oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine nentetere y’omosirapi omonto abogoretie, akayesimeka ase omogondo oye;
MAT 13:32 ero nenke mono kobua chimbusuro chionsi, korende koyakiinire yaba enene kobua ebimeri bionsi, eba omote, goika chinyoni chia igoro chichia koroisia ebiswa ase chinsagia chiaye.”
MAT 13:33 Akabateebia omobayeeno onde, “Oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine nememera omokungu abogoretie, akayebeka ase ebirengo bitato bi’obosie, goika bionsi bikabota.”
MAT 13:34 Aya onsi Yeso nigo ayakwanete ase emeganda eria ase emereng’anio; na tabateebeetie ring’ana otatiga ase emebayeeno,
MAT 13:35 erinde rinyare goikeranigwa eriatebetwe nomobani, “Nimaanore omonwa one ase emebayeeno, inyatore ayabisegete korwa ogotongwa gw’ense.”
MAT 13:36 Erio Yeso agatiga emeganda, akagenda nyomba. Aborokigwa baye bakamochiera, bakobora, “Totebererie omobayeeno bw’amabanchore a mogondo.”
MAT 13:37 Akairaneria, “Oyogosimeka embusuro engiya n’Omwana-o-Mwanyabaanto;
MAT 13:38 omogondo nense; embusuro eyio engiya nabana b’oborwoti; na amabanchore nabwo abana boria omobe.
MAT 13:39 Omobisa oria oyasimegete nere Saitani; rigesa nomoerio bw’ense, na abaraache kogesa nabamalaika.
MAT 13:40 Buna amabanchore agosangererigwa asambwa nomorero, naboigo nomoerio bw’ense orache koba.
MAT 13:41 Omwana-o-Mwanyabaanto natome abamalaika baye, na barabwo nabasangererie na kobarusia korwa ase oborwoti bwaye abakogera abande bagochwe, na abagokora ebibe bonsi,
MAT 13:42 nababatugute ase eriiko ri’omorero. Aroro agwo abanto inababe nekerero na okoriania amaino.
MAT 13:43 Erio abanyene oboronge nabagirigente buna erioba ase oborwoti bwa Ise obo. Oyore namato akoigwera, tiga aigwe.
MAT 13:44 “Oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine neniibo yabisire ase omogondo, eye omonto anyorete, akayebisa; erio ase omogooko oye akagenda, akaoonia ebi abwate bionsi, akagora omogondo oria.
MAT 13:45 “Naende oborwoti bwa igoro mbogwekanirie nomonto omoonchoreria, okorigia chiruru chingiya.
MAT 13:46 Ere agachia korora eruru eyemo ye rigori rinene, akaimoka akagenda, akaoonia ebi abwate bionsi, akayegora.
MAT 13:47 “Naende oborwoti bwa igoro nigo bonga buna ekeonga ekiarutetwe ase enyancha ime, kegasangereria chinswe chia kera egesaku.
MAT 13:48 Ekero giaichoire, abanto bagakeng’usa gocha engegu; bagaikaransa, bagasangereria chiria chingiya ase amakuru, na chiria chimbe bagachituguta.
MAT 13:49 Naboigo eraache koba ase omoerio bw’ense. Abamalaika nabaoroke bache gwatanana baria ababe korwa ase abanyene oboronge,
MAT 13:50 babatugute ase eriiko ri’omorero. Aroro agwo abanto inababe nekerero na okoriania amaino.”
MAT 13:51 Yeso akababoria, “Mwamanyire aya onsi?” Bakamoiraneria, “Ee.”
MAT 13:52 Akabateebia, “Ase engencho eyio kera Omwarimu bw’amariiko oyokorirwe koba omworokigwa bw’oborwoti bwa igoro, obeire omogwekano bw’omonyene enyomba, oyokorua ase emonga yaye ebinto ebiyia na ebikoro.”
MAT 13:53 Ekero Yeso akoorire emebayeeno eyio, akarua aroro, akagenda aase aande.
MAT 13:54 Agachia goika ense yaye omonyene, akaborokereria ase esinagogi yabo, goika bagakumia, bagateebania, “Oyo ng’ai anyorire obong’aini obo na ogokora oko gwe chinguru?
MAT 13:55 Oyo tari omwana bw’omobaachi? Ngi’na tari oria okorokwa Mariamu? Na bamura bamwabo tibari Yakobo, na Yusufu na Simioni, na Yuda?
MAT 13:56 Na basubati bamwabo bonsi tibari aa seito? Gaki oyo ng’ai ayanyorire aya onsi?”
MAT 13:57 Bakagechigwa asare. Korende Yeso akabateebia, “Omobani takoborwa ogosikwa otatiga ase abanto baye na ime ase ense yaye.”
MAT 13:58 Ere takorete amakumia amange agwo, ekiagera batarenge nokwegena.
MAT 14:1 Ekero keria Herode omorwoti o Galili akaigwa chinkuma igoro ya Yeso;
MAT 14:2 agateebia abasomba baye, “Oyo nere Yohana Omobatisi, obokiigwe korwa ase abakuure, eke nakio gekogera chinguru echio chigokora emeremo asare.”
MAT 14:3 Inaki Herode konya obwatire Yohana, omosibire, omobekire echela ase engencho ya Herodia, moka Filipo, momura omwabo,
MAT 14:4 ekiagera Yohana amotebetie, “Teri boronge ase ore komenyana nere.”
MAT 14:5 Goika akarigia komoita, korende akairoka abanto, ekiagera konya banchire ng’a Yohana n’omobani orenge.
MAT 14:6 Rigachia goika rituko ri’okoinyora okoiborwa kwaye Herode, omoiseke bwe Herodia agatenga gati‐gati y’ abanto, akagokia Herode.
MAT 14:7 Erio Herode agatiana ase okomoriera eira ng’a namoe kende gionsi araborie.
MAT 14:8 Kobwatekana n’obosemia bwa ng’ina omoiseke oria agateeba, “Ing’a omotwe o Yohana Omobatisi aiga ase esani.”
MAT 14:9 Omorwoti agaichana, korende ase engencho ye chiira chiaye na abageni baye ase omoyega, agachiika ayoegwe.
MAT 14:10 Agatoma omonto ase echela ime anache Yohana omotwe.
MAT 14:11 Omotwe oye okarentwa ase esani, okaegwa omoiseke oria, na ere akayoira ase ng’ina.
MAT 14:12 Aborokigwa baye bagachia bakabogoria omobere, bakayotindeka, bakagenda, bagateebia Yeso amang’ana ayio.
MAT 14:13 Bono ekero Yeso achia koigwa aya, akarua agwo nobwato, akagenda ere bweka aase abanto batari. Korende ekero emeganda yachia koigwa aya, bakamotunyana namagoro korwa ase emechie.
MAT 14:14 Ekero Yeso aikire engegu, akarora omoganda omonene, akabarorera amaabera, akagwenia abarwaire babo.
MAT 14:15 Ekero riachia koba mogoroba, aborokigwa baye bakamochiera, bakaboora, “Aase aa negesomo, ngochia koira bore, batige abanto bagende ebinyoro begorere endagera.”
MAT 14:16 Yeso akabora, “Tibagwenereti kogenda; inwe bae endagera barie.”
MAT 14:17 Barabwo bakamoteebia, “Titobwati gento aiga, otatiga emegati etano ne chinswe ibere.”
MAT 14:18 Akabora, “Bindetere aiga.”
MAT 14:19 Agachiika emeganda eikaranse inse ase obonyansi; akabogoria emegati eria etano ne chinswe chiria ibere, akarigereria igoro, akabisesenia, agasamunyora emegati, akaa aborokigwa emegati eria, na aborokigwa bakayea emeganda.
MAT 14:20 Bakaria bonsi, bakaigota. Bagasangereria ebisamunye bi’emegati ebiatigarete, ebitonga ikomi na bibere biichire.
MAT 14:21 Na abwo bariete nigo barenge abasacha ange chilifu isano (5,000), otatiga abakungu na abana.
MAT 14:22 Erio agachiika aborokigwa baye bariine obwato, bamotang’anere kogenda ng’umbu ende, goika akaa emeganda ribaga egende.
MAT 14:23 Na nyuma kaeire emeganda ribaga kogenda, akariina ebitunwa igoro ere bweka gochia gosaba. Riachia koba mogoroba akaba agwo bweka.
MAT 14:24 Korende obwato konya bwaikire enyancha gati bokorunda‐rundigwa nemerindo, ekiagera omwaga nigo obatangete.
MAT 14:25 Na ekero kiabotuko ange gokiamoka, Yeso agacha ase bare, ogotaara ase enyancha igoro.
MAT 14:26 Korende ekero aborokigwa bachia komorora ogotaara ase enyancha igoro, bakaondoka, bakaboora, “Eri nerirengari!” Bagaaka eriogi ase okoiroka.
MAT 14:27 Erio kegima Yeso agakwana nabarabwo, akabora, “Remia chinkoro! Ninche. Timoiroka!”
MAT 14:28 Petero akamoiraneria, “Omonene, onye naye, ’nchiike nchiche agwo ase ore igoro ase amaache.”
MAT 14:29 Akamoteebia, “Inchuo!” Petero agaika korwa ase obwato, agataara igoro ase amaache, gochia ase Yeso.
MAT 14:30 Korende ekero achia korora omwaga bw’echinguru, akairoka, agachaaka korimera amaache ime, agaaka eriogi, agateeba, “Omonene ntooria!”
MAT 14:31 Erio kegima Yeso akarambora okoboko kwaye, akamobwata akamoteebia, “Aye omonto bw’okwegena ogoke, nase ki okwoboa?”
MAT 14:32 Ekero bachia koriina obwato ime, omwaga ogakira.
MAT 14:33 N’abwo abarenge ase obwato ime bakamosasiima, bagateeba, “Ekeene, aye n’Omwana o Nyasae.”
MAT 14:34 Ekero bambokire, bagaika ense ya Genesareti.
MAT 14:35 Ekero abanto b’orogongo roria bachia komomanya, bagatoma amang’ana ase chinsemo chionsi, bamorentere bonsi abarenge abarwaire;
MAT 14:36 bakamosorora ng’a abae ribaga bakune nonya nomokoba bw’eyanga yaye; na bonsi abayokunete bakagwenigwa.
MAT 15:1 Ekero ekio Abafarisai na aborokia b’amariiko bakarwa Yerusalemu, bagachiera Yeso, bakamoboria,
MAT 15:2 “Nase ki aborokigwa bao bagosaria chingencho chi’abagaaka? Inaki kobakoragera tibari goisaaba amaboko abo buna egwenerete.”
MAT 15:3 Akabairaneria, Nase ki inwe mogosaria ogochika kwa Nyasae ase chingencho chiaino?
MAT 15:4 Inaki Nyasae nigo achiigete, agateeba: Sika iso na nyoko, na: Oyorakwane bobe ase ise, gose ase ng’ina, ogokwa nakwe.
MAT 15:5 Korende inwe moteba: Oyoratebie ise gose ng’ina: Bionsi ebi anga kwanyora korwa ase ’nde biaeirwe Nyasae, ere temogwenereti gosika ise.
MAT 15:6 Ase chingencho chiaino chia kare nigo mogosaria ring’ana ria Nyasae.
MAT 15:7 Inwe abang’ainereria! Mbuya Isaya abanete igoro ase more, ekero ateebete:
MAT 15:8 Abanto aba nigo bansigete ase ebikoba biabo igoro, korende chinkoro chiabo nigo chire aare korwa ase ’nde.
MAT 15:9 Abwo nigo bagonsasiima ogosasiima kwa bosa kobakworokereria amorokererio ayare amachiiko a Mwanyabaanto oka.
MAT 15:10 Akarangeria abanto bache asare, akabateebia, “Igwa na manya:
MAT 15:11 Tari ekio kegosoa omonwa gekobekera omonto ogotacheneka, korende egekorwa ase omonwa nakio ekio gekobekera omonto ogotacheneka.”
MAT 15:12 Ekero ekio aborokigwa baye bagaacha, bakamoboria, “Inee! Kwamanyire ng’a Abafarisai, ekero baigwete ring’ana riria, mbagechetigwe?”
MAT 15:13 Akairaneria, “Kera ekemeri getasimekiri na Tata one ore igoro ngesimorwe.
MAT 15:14 Batige; barabwo nabaraai emeuko. Omouko oise koraa omouko onde, nigo baragwe ase engoro bonsi babere.”
MAT 15:15 Korende Petero akamoteebia, “Totebererie omobayeeno oyio.”
MAT 15:16 Akabora, “Inee! Nonya mbono nainwe timori nobong’aini?
MAT 15:17 Timomanyeti ng’a kende gionsi kegosoa ase omonwa nigo kegoeta enda, kiagwa kebara?
MAT 15:18 Korende ebikorwa ase omonwa nigo bikorwa ase enkoro; nabio bikobekera omonto ogotacheneka.
MAT 15:19 Inaki ase enkoro nao bikorwa ebirengerio ebibe, oboiti, obotomani, obonyaka, oboibi, amang’ana y’oborimo, na okorama.
MAT 15:20 Ayio naro akobekera omonto ogotacheneka korende okoria namaboko ataisaabiri tikori kobekera omonto ogotacheneka.”
MAT 15:21 Yeso akarua aroro, akagenda chinsemo chia Turo na Sidoni.
MAT 15:22 Na rora, omokungu o Kaanani korwa ase ensemo eria akaoroka, agakaa eriogi, akabora, “Omonene, omwana o Daudi, indorere amaabera; enyaroka y’ane yachandirwe mono nekerecha.”
MAT 15:23 Korende tamoiraneria ing’ana. Aborokigwa baye bagaacha, bakamosorora, bakaboora, “Mokanie, agende, ekiagera akona‐gototunyana ogotoakera eriogi.”
MAT 15:24 Akairaneria, “Nigo natometwe ase ching’ondi chinsiru chi’enyomba ya Israeli chioka.”
MAT 15:25 Korende omokungu oria akamochiera agatugama inse ase are, akabora, “Omonene, nkonya.”
MAT 15:26 Yeso akairaneria, “Tari buya kobogoria endagera y’abana na koyerutera chisese.”
MAT 15:27 Omokungu oria akabora, “Ee, Omonene, korende nonya ne chisese nkoria chire amatori ayakogwa korwa ase chimesa chi’abanene babo.”
MAT 15:28 Erio Yeso akamoiraneria, “Aye omong’ina, okwegena kwao nokonene! Tiga abe buna oganetie.” Na ekero ekio enyaroka yaye ekagwenigwa.
MAT 15:29 Yeso akarua aroro akagenderera, agacha ensemo y’enyancha ya Galili, akariina ebitunwa igoro, agaikaransa aroro.
MAT 15:30 Emeganda emenge ekamochiera, ekarenta amagata, na ebirema, na emeuko, na amamama, na abande abange, bakababeeka ase amagoro a Yeso, na ere akabagwenia.
MAT 15:31 Goika emeganda egakumia ekero bachia korora abarenge amamama bagokwana, abarenge ebirema babeire buya, abarenge amagata bakogenda, na abarenge emeuko bakorora; bakamotogia Nyasae bw’Abaisraeli.
MAT 15:32 Erio Yeso akarangeria aborokigwa baye bache asare, akabora, “Inche naroreire emeganda amaabera, ekiagera babeire amo nainche amatuko atato, batari nendagera; na tindigeti kobatiga bagende nenchara, baabaise kogoya inchera.”
MAT 15:33 Aborokigwa baye bakamoteebia, “Aa nerooro, ng’ai toranyore emegati emenge eraisane abanto abange buna aba baigote?”
MAT 15:34 Yeso akababoria, “Emegati nerenga mobwate?” Bakamoiraneria, “Netano na ebere, ne chinswe chinsinini nke igo.”
MAT 15:35 Agachiika omoganda oikaranse inse.
MAT 15:36 Akabogoria emegati eria etano n’ebere, ne chinswe chiria. Ekero airaneirie ng’a mbuya mono, akabisamunyora, akaa aborokigwa, na barabwo bakayea emeganda eria.
MAT 15:37 Bakaria bonsi, bakaigota; bagasangereria ebisamunye bi’emegati ebiatigarete, ebitonga bitano na bibere biichire.
MAT 15:38 Na abwo bariete nigo barenge abasacha chilifu inye, otatiga abakungu na abana.
MAT 15:39 Erio Yeso gatigire emeganda egende, akariina obwato ime, akagenda chinsemo chia Magadani.
MAT 16:1 Abafarisai na Abasadukai bagaacha ase ogoteema Yeso, bakamosaba aborokie egekone buna ekemanyererio korwa igoro.
MAT 16:2 Akabairaneria, “Rikoba mogoroba, mwaboora: Reero nerakeere, ekiagera igoro abariirire.
MAT 16:3 Na mambia mwaboora: Reero netwe ey’omwaga, ekiagera igoro yababariirire na gosung’unana. Inwe imomanyete korora obosio bwa igoro, korende timomanyeti ebimanyererio bi’ebiro.
MAT 16:4 Ekegori egeturutumbu geteegeneti kerigetie egekone, korende tigekoegwa egekone otatiga ekia Yona.” Erio akabatiga, akagenda.
MAT 16:5 Ekero aborokigwa baika ng’umbu, konya beebire koirana emegati.
MAT 16:6 Yeso akabateebia, “Rigereria, mwerende nememera y’Abafarisai na Abasadukai.”
MAT 16:7 Bakaboorania, bagoteeba, “Titwarentete emegati.”
MAT 16:8 Korende Yeso, konya omanyire aya, akabora, “Inwe abamore nokwegena ogoke, inki gekogera mokona‐koborania ng’a timori nemegati?
MAT 16:9 Timokomanya gose koinyora emegati eria etano ase baria chilifu isano, na ebitonga mbirenga mwasangereretie?
MAT 16:10 Nonya nemegati eria etano n’ebere ase baria chilifu inye, na ebitonga mbirenga mwasangereretie?
MAT 16:11 Inaki inwe motari komanya ng’a tindi gokwana igoro y’emegati? Mwerende nememera y’Abafarisai na Abasadukai.”
MAT 16:12 Erio bakamanya ng’a tare kobateebia okwerenda nememera y’emegati, korende nokworokereria kw’Abafarisai na Abasadukai.
MAT 16:13 Bono ekero Yeso acha ensemo ya Kaisaria Filipi, akaboria aborokigwa baye, “Inee! Abanto nigo bakobora ng’a Omwana-o-Mwanyabaanto nere ng’o?”
MAT 16:14 Bakamoiraneria, “Abande nigo bagoteeba: Yohana Omobatisi; na abande: Elija; na abande: Yeremia gose oyomo bw’ababani.”
MAT 16:15 Yeso akababoria, “Nainwe mokobora ng’a ninche ning’o?”
MAT 16:16 Simioni Petero akamoiraneria, “Aye naye Kristo, Omwana o Nyasae ore moyo.”
MAT 16:17 Yeso akamoiraneria, “Nosesenirie aye Simioni, mosinto o Yona, ekiagera eri tomaanoreiri nomobere na amanyinga, korende na Tata one ore igoro.
MAT 16:18 Na inche nagotebirie, ng’a aye naye Petero, na igoro ase egetare eke ning’agache ekanisa y’ane, ne chinguru chi’amakweri tichikoyebua.
MAT 16:19 Inche ninkoe ebigorero bi’oborwoti bwa igoro, na ande onsi orasibe ase ense nabe asibirwe na igoro, na ande onsi orasibore ase ense nabe asiboirwe na igoro.”
MAT 16:20 Erio akabatianera bokong’u aborokigwa baye ng’a tibateebia onde nere Kristo.
MAT 16:21 Korwa ekero ekio Yeso agachaaka kworokereria aborokigwa baye ng’a nemogwenerete kogenda Yerusalemu, agwo ase aranyare gochandwa mono ase amaboko y’abagaaka, na abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, na goitwa; ase rituko ria gatato naboke.
MAT 16:22 Petero akamoira ensemo, agachaaka komokania, akabora, “Omonene, ayio tabaisa gokonyora! Takoba ase ore buna ayio.”
MAT 16:23 Korende Yeso akeonchora, agateebia Petero, “Irana magega y’ane, Saitani! Aye nigo origetie koba egetango ase inde, ekiagera ebirengererio biao tibiri ase ensemo ya Nyasae, korende nase Mwanyabaanto.”
MAT 16:24 Erio Yeso agateebia aborokigwa baye, “monto onde bwensi origetie koba omotunyani one, tiga ekaane ere omonyene, etweke omosalaba oye, antunyane.
MAT 16:25 Inaki onde bwensi orarigie koegerera obogima bwaye, oyio nabosirie; na oyorasirie obogima bwaye ase engencho y’ane, oyio naboegerere.
MAT 16:26 Ninki eragwenere omonto konyora ense yonsi, ko asirie omoyo oye? Gose omonto inki ararue ase ribaga ri’omoyo oye?
MAT 16:27 Ekiagera Omwana-o-Mwanyabaanto naoroke nabamalaika baye ore nobonene bwa Ise, na ekero ekio ng’ae kera omonto koreng’ana buna are gokora.
MAT 16:28 Nekeene nabateebirie: Abanto mbare aiga ase aba bateneine, barabwo bataigwe amakweri nonya ng’ake goika barore Omwana-o-Mwanyabaanto ogocha ase oborwoti bwaye.”
MAT 17:1 Na nyuma y’amatuko atano na rimo Yeso akaira Petero, na Yakobo, na Yohana momura omwabo Yakobo, bakagenda nabarabwo igoro ase egetunwa egetambe barabwo boka.
MAT 17:2 Akaonchoka ekieni kiaye ase bare, obosio bwaye bokagirigenta buna erioba, ne chianga chiaye chikaraba buna omobaso.
MAT 17:3 Na rora, Musa na Elija bakabaorokera, bagakwana nere.
MAT 17:4 Petero agateebia Yeso, “Omonene, mbuya intwe koba aiga; onye ngwancha, ninkore aiga ebigutu bitato, ekemo ekiao, ekemo ekia Musa, na ekemo eki’Elija.”
MAT 17:5 Ekero arenge gokwana, rora, riire rirabu rikababisia, na eriogi rikarwa ase riire riria, rigateba, “Oyo n’Omwana one omwanchwa, ngokirie nere; moigwere ere.”
MAT 17:6 Ekero aborokigwa bachia koigwa aya, bakagwa inse maumama, bakabwatwa nomoondoko omonene.
MAT 17:7 Korende Yeso agacha akabakuna, akabora, “Imoka, timobaisa kwoboa.”
MAT 17:8 Ekero bachia koimokia amaiso abo, tibarora monto otatiga Yeso bweka.
MAT 17:9 Kobagotirimboka korwa ase egetunwa, Yeso akabatianera, akabora, “Timoteebia monto onde okorora oko goika Omwana-o-Mwanyabaanto aboke korwa ase abakuure.”
MAT 17:10 Aborokigwa baye bakamobooria, “Nase ki rende aborokia b’amariiko bagoteeba ng’a negwenerete Elija ache ritang’ani?”
MAT 17:11 Yeso akabairaneria, “Nekeene, n’Elija ogochia gocha ritang’ani, na ere naroisie onsi.
MAT 17:12 Korende nabateebirie ng’a Elija oikire gocha; na barabwo tibamomanyete, korende bakamokorera onsi aya barigetie. Naboigo n’Omwana-o-Mwanyabaanto nachie konyora emechando ase amaboko abo.”
MAT 17:13 Erio aborokigwa baye bakamanya ng’a ere nigo are kobateebia igoro ya Yohana Omobatisi.
MAT 17:14 Ekero bachia goika ase omoganda, omonto oyomo akamochiera agwo, akamotung’amera, akabora,
MAT 17:15 “Omonene, ororere omomura one amaabera, ekiagera nare nendurume, nigo achandegete mono. Inaki ere, kero kende nigo akogwa ase omorero ime, na kero kende ase amaache ime.
MAT 17:16 Namorenta ase aborokigwa bao, tibanyara komogwenia.”
MAT 17:17 Yeso akairaneria, “Inwe ekegori getari nokwegena, naende ekebe, nimbe amo nainwe goika ririri? Nindemererie nainwe goika ririri? Mondetere aiga.”
MAT 17:18 Yeso agatogonyera ekerecha, na kerokio kegatiga omwana oria na ere akagwenigwa ekero keria.
MAT 17:19 Erio aborokigwa bagachiera Yeso bobisi, bakaboora, “Ninki kiagera intwe titwanyara korusia ekerecha keria?”
MAT 17:20 Akabateebia, “Nase engencho y’okwegena kwaino kore ogoke. Ekeene nabateebirie: Moise koba nokwegena koreng’aine buna entetere y’Omosirapi, inamoteebie egetunwa eke: Karue agwo, ogende aaria, na kerokio inakeruo, tirikoba ring’ana ritanyarekane ase more. [
MAT 17:21 Korende ekerecha kenga buna eke tikegosoka otatiga ase ogosaba na okweng’ata.”]
MAT 17:22 Ekero basangererekanete Galili, Yeso akabateebia, “Omwana-o-Mwanyabaanto ngochia are kobekwa ase amaboko y’ abanto.
MAT 17:23 Barabwo inabamoite, ne rituko ria gatato nabooke.” Bagaichana mono.
MAT 17:24 Kobaikire Kapernaumu, abaare korusia ebango ye Hekalu bagachiera Petero, bakamobooria, “Inee! Omworokia oino nkorua are ebango?”
MAT 17:25 Akabairaneria, “Ee, nkorua are.” Goika agasoa nyomba, Yeso agatang’ana gokwana na Petero, akamobooria, “Inki okorengereria Simioni? Nase ng’o abarwoti b’ense bakorusia ebango n’echoogo? Nkorwa ase abana babo, gose nase abanto bande?”
MAT 17:26 Na ekero Petero amoiraneria, “Nkorwa ase abande,” Yeso akamoteebia, “Rirorio abana babo barabwo nabasibore.
MAT 17:27 Korende titobaisa kobagechia, genda nyancha orute endobio na enswe eraache ritang’ani oyebwate; na ekero okoyiasamia omonwa oye norore egesamunye kiebesa kereo, okerusie, obae abwo ase engencho y’ane amo naye.”
MAT 18:1 Ase engaki eria aborokigwa bagaacha ase Yeso, bakamobooria, “Ning’o ore omonene kobua abande ase oborwoti bwa igoro?”
MAT 18:2 Akarangeria omwana, akamobeka gati‐gati yaabo,
MAT 18:3 akabora, “Ekeene nabateebirie: Motaonchogeti mobe buna omwana, timogosoa ase oborwoti bwa igoro nonya ng’ake.
MAT 18:4 Gaki, onde bwensi oyo orekeyie omonyene koba buna omwana oyo, oyio nere ore omonene kobua abande ase oborwoti bwa igoro.
MAT 18:5 “Onde bwensi oraariganie omwana oyomo buna oyo ase erieta riane, oyio onyariganirie inche.
MAT 18:6 “Onde bwensi oramochere oyomo bw’aba abake, abanyegenete, anga mbuya kobua ase omonto oria asungerwe orogena rogosia ase rigoti riaye, arutwe ase endiba y’enyancha.
MAT 18:7 “Obobe nobw’ense ase engencho y’amateemwa ayakorenta ebibe! Inaki amateemwa takomocha kobao, korende obobe nobwaye omonto oyio okorenta ogoteemwa!
MAT 18:8 Na onye okoboko kwao gokogera okore ebibe, gose nokogoro kwao, konache, ogotugute are; mbuya ase ore osoe ase obogima kore omonungu, gose egesegora, kobua koba namaboko abere, na amagoro abere, na gotugutwa ase omorero o kare na kare.
MAT 18:9 Onye neriso riao rikogera okore ebibe, orirusie, oritugute are; mbuya ase ore osoe ase obogima kore egetong’o kobua koba namaiso abere na gotugutwa ase omorero o kare na kare.
MAT 18:10 “Rigereria, timobaisa gochaaya oyomo bw’aba abake; naki nabateebirie inwe, nonya nabamalaika babo igoro tibanagotiga korigereria obosio bwa Tata one ore igoro. [
MAT 18:11 Inaki Omwana‐o‐Mwanyabaanto nigo achete gotooria egiasirete.]
MAT 18:12 “Inki mokorengereria? Omonto obwate ching’ondi rigana erimo, na eyemo kerasire; Inee, tagotiga chiria emerongo kianda na kianda ase ebitunwa, achie korigia eria yasirire?
MAT 18:13 Kayenyorire, nekeene nabateebirie: Nagoke ase eria kobua ase chiria emerongo kianda na kianda chitasirete.
MAT 18:14 Naboigo, tari ogwancha gwa iso oino ore igoro ng’a oyomo bw’aba abake asire.
MAT 18:15 “Oyomino karakore ebibe, genda omoteebie okomocha kwaye, aye nere, inwe mweka. Karagotegerere, igo kwamonyorire.
MAT 18:16 Korende atagotegerereti, ira omonto oyomo, gose babere, mogende asare mwensi, ng’a kera ring’ana rinyare gwancheranwa ase oborori bwa babere gose batato.
MAT 18:17 Ere atabategerereti abwo, teebia ekanisa; naende ataigwereti ekanisa nero, ase ore aye tiga abe buna omonto bw’ense, na buna omorusia ebango.
MAT 18:18 Nekeene nabateebirie: Ande onsi morasibe ase ense, nabe asibirwe na igoro; na ande onsi morasibore ase ense, nabe asiboirwe na igoro.
MAT 18:19 “Naende nabateebirie: Onye babere ase more bagwancherana ase ense igoro yering’ana rinde rionsi barasabe, inabakorerwe rirorio na Tata one ore igoro.
MAT 18:20 Inaki ase bare babere gose batato basangererekanire ase erieta riane, nainche nao inde agwo gati‐gati yabo.”
MAT 18:21 Erio Petero agacha, akamobooria, “Omonene, ng’ara karenga oyominto arankorere bobe, na inche ’mwabere? Ngoika chintunda isano na ibere gose?”
MAT 18:22 Yeso akamoteebia, “Tindi goteeba omwabere chintunda isano na ibere, mwabere nonya ne chintunda isano na ibere ara emerongo etano n’ebere.
MAT 18:23 “Ase ayio, oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine nomorwoti origetie gokora omobaro bw’abasomba baye.
MAT 18:24 Ekero achaakire gokora omobaro akarenterwa omosomba oyomo omoriete chitalanta chilifu ikomi.
MAT 18:25 Ekero asinyetwe goakana, omonene oye agachiika aoonigwe, ere na mokaye, na abana baye, na ebi abwate bionsi, na esiira eria eakanwe.
MAT 18:26 Omosomba oria akagwa inse, akamosorora, agateeba: Omonene one, ing’ira ng’ora, na inche ningoakane bionsi.
MAT 18:27 Omonene bw’omosomba oria agasogwa namaabera, akamosibora, akamwabera ase esiira yaye.
MAT 18:28 Korende omosomba oyio, ekero achia korua aroro, akarora ase abasomba bande oyomo omoriete chidinari rigana erimo, akamobwata ebigoti, akabora: Ng’akane ebi kwariete.
MAT 18:29 Omosomba oria agatung’ama inse, akamosorora, agateeba: Ing’ira ng’ora, na inche ningoakane.
MAT 18:30 Akanga, agachia akamoruta echela ime goika aakane esira eria.
MAT 18:31 Ekero abasomba bande bachia korora aya akoreka, bagaichana mono, bakagenda, bagateebia omonene obo onsi ayakorekire.
MAT 18:32 Erio omonene oye akamorangeria, akamoteebia: Aye omosomba omobe! Inche ngakwabera esira yonsi, ekiagera gwansororete.
MAT 18:33 Inee! Aye tikwagwenerete kwabera omosomba oria onde, buna nainche nakwaberete?
MAT 18:34 Omonene oye akabea mono, akamobeka ase abarendi b’echela, goika aakane ebi ariete bionsi.
MAT 18:35 Naboigo na Tata one ore igoro arabakorere nainwe, onye timokwabera abamino ase chinkoro chiaino ime.”
MAT 19:1 Ekero Yeso achia gokoora gokwana amang’ana ayio, akarua Galili, agasoa ensemo ya Boyahudi ng’umbu ya Yorodani;
MAT 19:2 na emeganda emenene ekamotunyana, akabagwenia aroro.
MAT 19:3 Abafarisai bakamochiera, bakamoteema ase okomoboria, “Inee! Mboronge omonto atige mok’aye ase ring’ana rinde rionsi?”
MAT 19:4 Akabairaneria, “Timwana gosoma buna ere oyobatongete korwa omochakano, nere obatongete omosacha na omokungu,
MAT 19:5 agateeba: Ase engencho eyio omonto natige ise na ng’ina, abwatane na mok’aye, na abwo babere nigo barabe omobere oyomo?
MAT 19:6 Ase igo tibakoba babere naende, korende omobere oyomo. Naboigo, ebi Nyasae abwatanirie, Mwanyabaanto tabiatanana.”
MAT 19:7 Bakamobooria, “Nase ki rende Musa achiigete komoa omokungu riruube ri’ogotigana, na komotiga?”
MAT 19:8 Akabateebia, “Nase engencho y’obokong’u bwe chinkoro chiaino Musa abaete ribaga gotiga abakungu baino, korende ayio tarenge bo korwa omochakano.
MAT 19:9 Korende inche nabateebirie, oyoratige mok’aye, otatiga ase engencho y’obotomani, na konyuoma oyonde, oyio otomanire; naende oy’oranyuome omokungu oyotigirwe, otomanire.”
MAT 19:10 Aborokigwa bakamoteebia, “Amang’ana igoro y’omonto na mok’aye k’arabe engencho eye, tegwenereti konywoma.”
MAT 19:11 Korende akabateebia, “Tari bonsi baranyare gwancha ring’ana eri, otatiga abwo baeirwe.
MAT 19:12 Inaki mbare abagomba abaiboretwe bo, naende mbare abagomba aba abanto bagombaetie, naende mbare abagomba abekorete abanyene koba abagomba ase engencho y’oborwoti bwa igoro. Oyoranyare gwancha ring’ana eri, tiga arianche.”
MAT 19:13 Erio abana abake bakarentwa ase Yeso, erinde ababeekere amaboko aye na kobasabera. Aborokigwa baye bagatanga abanto,
MAT 19:14 korende Yeso agateeba, “Batige abana bache ase ’nde, timobaisa kobatanga, ekiagera abare buna aba, oborwoti bwa igoro n’obwabo.”
MAT 19:15 Akababeekera amaboko aye, akaimoka korwa aroro, akagenda.
MAT 19:16 Na rora, omonto oyomo akamochiera, akamobooria, “Omworokia ’mboseera ki ndakore ’nyore obogima bwa kare na kare?”
MAT 19:17 Akamoteebia, “Nase ki okomboria ninki kere ekiya? Nareo oyomo bweka oyore omuya. Onye korigetie gosoa ase obogima, bwata amachiiko.”
MAT 19:18 Akamoboria, “Ayare buna arari?” Yeso akamoiraneria, “Toita, Totomana, Toiba, Toteba oborimo,
MAT 19:19 sika iso na nyoko; naende: Ancha omogisangio oo buna bweanchete.”
MAT 19:20 Omomura oria akamoteebia, “Ayio onsi nayabwatire; ing’ana ki rimochete?”
MAT 19:21 Yeso akamoteebia, “Onye korigetie koba omoikeranu, gachie, oonie ebio ore nabio bionsi, oe abataka, na aye n’obe neniibo igoro; erio oche ontunyane.”
MAT 19:22 Ekero achia koigwa ring’ana riria, omomura oria akagenda nobororo, ekiagera arenge neniibo enyinge.
MAT 19:23 Erio Yeso agateebia aborokigwa baye, “Nekeene nabateebirie: Nabe aakong’u ase omonto omonda gosoa ase oborwoti bwa igoro.
MAT 19:24 Naende nabateebirie inwe, naororo engamia goeta ase ekebao gi’esindani, kobua omonto omonda gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.”
MAT 19:25 Ekero aborokigwa bachia koigwa aya, bagakumia mono, bagateeba, “Ning’o rende oranyare gotooreka?”
MAT 19:26 Korende Yeso akabarigereria, akabateebia, “Aya takonyarekana ase Mwanyabaanto, korende ase Nyasae onsi nigo akonyarekana.”
MAT 19:27 Erio Petero akamoiraneria, “Rora, intwe twatigire bionsi, twagotunyanire, inki rende toranyore?”
MAT 19:28 Yeso akabateebia, “Nekeene nabateebirie: Ase ense enyia, ekero Omwana-o-Mwanyabaanto agochi‐gocha gaikaransete ase ekerogo kiaye ki’obonene, inwe abamwantunyanire inamoche goikaransera ebirogo bi’obonene ikomi na bibere, mokogaambera ebisaku ikomi na bibere bi’Abaisraeli.
MAT 19:29 Na onde bwensi otigete chinyomba, gose bamura bamwabo, gose basubati bamwabo, gose ise, gose ng’ina, gose abana, gose emegondo ase engencho y’erieta riane, namenteranigwe ara rigana, na obogima bwa kare na kare nabonyore.
MAT 19:30 Korende abange abare ab’eritang’ani inababe abamagega, na abamagega inababe ab’eritang’ani.
MAT 20:1 “Inaki oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine n’omonto omonyene enyomba oyosoogete mambia chuni kogenda koriika abaremi ase omogondo oye bw’emesabibu.
MAT 20:2 Agancherana nabaremi kobaakana edinari eyemo ase rituko, erio akabaira ase omogondo oye bw’emesabibu.
MAT 20:3 Agasoka chinsa isato, akarora abande bateneine echiiro, batari nemeremo,
MAT 20:4 akabateebia nabarabwo: Genda nainwe ase omogondo one bw’emesabibu na inche nimbae ekebagwenerete. Bakagenda.
MAT 20:5 Agasoka naende chinsa isano nemo, ne chinsa kianda, agakora boigo.
MAT 20:6 Goika chinsa ikomi nemo agasoka, akarora abande bateneine, akababoria nabarabwo: Ninki mwatenenera aa bwaira, motari nameremo?
MAT 20:7 Bakamoiraneria: Ekiagera monto onde tatoriigeti. Akabateebia: Genda nainwe boigo ase omogondo one bw’emesabibu.
MAT 20:8 Ekero riagorobire, omonyene omogondo agateebia omoteneneri oye: Rangeria abaremi, obae eng’eria yabo, ochaakere korwa abamagega goika ab’eritang’ani.
MAT 20:9 Ekero baria barigetwe chinsa ikomi nemo baachete, bakanyora kera oyomo edinari eyemo.
MAT 20:10 Bono ekero ab’eritang’ani bacha, bagakaga ng’a barabwo nabaegwe kobua abande, bakanyora nabarabwo kera oyomo edinari eyemo.
MAT 20:11 Erio kabaeirwe, bakaba nkwemurungania bare ase omonyene enyomba,
MAT 20:12 bakaboora: Abwo ba magega nigo bakora emeremo y’ensa eyemo yoka, na aye kwabatoreng’aneria naintwe abatwaremereretie emechando ne riberera ri’omobaso bwonsi?
MAT 20:13 Ere akairaneria oyomo obo: Omosani, tingokorereti bobe. Titwancheranete naye ase edinari eyemo?
MAT 20:14 Bwata ekere ekiao, ogende; nindigetie koa oyo o magega koreng’ana naye.
MAT 20:15 Inee! Tindi neribaga gokora buna ndigetie omonyene n’ebinto biane? Gose naki okorigereria neriso riibe, ekiagera inche inde omuya?
MAT 20:16 Naboigo abamagega inababe ab’eritang’ani, na ab’eritang’ani inababe abamagega.”
MAT 20:17 Nabo, ekero Yeso arenge gotiira gochia Yerusalemu, akabaira aborokigwa baye ikomi na babere ensemo.
MAT 20:18 Kobare inchera, akabateebia, “Rora, ngotiira tore gochia Yerusalemu, na Omwana-o-Mwanyabaanto naruugwe ase amaboko y’abakuani abanene na aborokia b’amariiko, na barabwo ’nabamonachere ekiina ki’ogokwa,
MAT 20:19 naende nabamorue ase amaboko y’ abanto b’Ebisaku; nakorerwe echeche, naende naakwe emecharichi na kobambwa; na ase rituko ria gatato nabokigwe.”
MAT 20:20 Erio ng’ina abana ba Zebedi akamochiera Yeso amo nabana baye, akamotung’amera na komosaba ring’ana.
MAT 20:21 Yeso akamobooria, “Inki origetie?” Akamoiraneria, “Chiika ng’a abana bane babere baikaranse, oyomo ensemo y’okoboko kwao gw’okorio, n’oyonde ensemo y’okoboko kwao gw’okobee ase oborwoti bwao.”
MAT 20:22 Yeso akairaneria, “Inwe timomanyeti eri mogosaba. Inee! Namonyare konywera egekombe ’ndache konywera inche?” Bakamoteebia, “Natonyare.”
MAT 20:23 Akabateebia, “Egekombe ’nkonywera inche, namokenywere, korende ribaga ri’ogoikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio ney’okobee, tindi nokobua gw’okobaa, otatiga abwo bagacheire na Tata one nabwo barariegwe.”
MAT 20:24 Ekero baria ikomi bachia koigwa aya, bakababea abamura baria babere.
MAT 20:25 Korende Yeso akabarangeria bache asare, akabora, “Mwamanyire ng’a abagaambi b’Ebisaku bakogaambera abanto, na abanene babo nigo bare n’okobua igoro ase bare.
MAT 20:26 Korende ase more inwe, ayio takoba bo. Korende, oyorarigie koba omonene ase more, goika abe omokoreri oino;
MAT 20:27 na oyorarigie koba omotang’ani ase more, goika abe omosomba oino,
MAT 20:28 buna Omwana-o-Mwanyabaanto atachete gokorerwa, korende gokorera, na korua obogima bwaye, erinde bobe embooria y’abange.”
MAT 20:29 Ekero baare korua Yeriko, omoganda omonene okamotunyana.
MAT 20:30 Rora, abanto babere emeuko baikaransete ase enchera ensemo, na ekero bachia koigwa Yeso ogoeta, bagaaka eriogi, bakaboora, “Omonene omwana o Daudi! Tororere amaabera.”
MAT 20:31 Omoganda oria okabatogonyera ng’a banyare gokira, korende bakamenta kwoga mono, bakaboora, “Omonene, tororere amaabera, aye Omwana o Daudi.”
MAT 20:32 Yeso agatenena, akabarangeria, akababoria, “Ninki morigetie mbakorere?”
MAT 20:33 Bakamoiraneria, “Omonene, otoramokie amaiso aito.”
MAT 20:34 Yeso agasogwa namaabera, agakuna amaiso abo. Erio kegima bakarora, bakamotunyana.
MAT 21:1 Ekero bachia goika ang’e na Yerusalemu, bagaika Betifage, ase egetunwa ki’Emezeituni. Erio Yeso agatoma aborokigwa baye babere,
MAT 21:2 akabateebia, “Genda ase ekenyoro keria kere bosio bwaino, erio kegima namorore etigere esibire, na emori yaye amo nero; mochisibore mochindetere.
MAT 21:3 Na omonto karabateebie ring’ana, momoteebie: Omonene nachiganetie; erio kegima nachitome.”
MAT 21:4 Aya onsi agakoreka, erinde anyare goikeranigwa ayatebetwe nomobani, ogoteeba,
MAT 21:5 “Teebia abanto ba Sayoni, Rigereria, Omorwoti oino nkobaachera are, nomokanyeku, oriinire etigere, nase emori y’etigere, akamori g’etigere.”
MAT 21:6 Aborokigwa bakagenda, bagakora buna Yeso abachiigete.
MAT 21:7 Bakamorentera etigere amo nemori yaye, bakaara chianga chiabo igoro ya chirochio, na Yeso akayeriina.
MAT 21:8 Na abange b’emeganda bakaara chianga chiabo inchera; abande bakanacha chinsagia chi’emete bagachiaara nchera.
MAT 21:9 Emeganda eria yatang’aine, na eyare komotunyana, bagaaka eriogi, bagateeba, “Hosana ase Omwana o Daudi! Nasesenirie oyio ogocha ase erieta ri’Omonene! Hosana, aye ore igoro mono!”
MAT 21:10 Ekero achia gosoa Yerusalemu, omochie omogima ogasega‐sega, abanto bakabooria, “Ning’o oyio?”
MAT 21:11 Emeganda ekairaneria, “Oyio nere Yeso, omobani o Nazareti ya Galili.”
MAT 21:12 Erio Yeso agasoa ase Hekalu ya Nyasae, akabasokia isiko bonsi abarenge koonia na kogora ime ase Hekalu, akaonchorana chimesa chi’abaare koonchoreria chitaabu, na ebirogo bi’abaare koonia amaruma.
MAT 21:13 Akabateebia, “Neriikire: Enyomba y’ane nerokwe enyomba y’ogosaba, na inwe mwayekorire koba ribwago ri’abauri.”
MAT 21:14 Emeuko na amagata bakamochiera aria ase Hekalu, na ere akabagwenia.
MAT 21:15 Korende abakuani abanene na aborokia b’amariiko bakabea, ekero bachia korora ebirage bi’ogokumia akorete, na abana bagoaka eriogi ase Hekalu ime, bakobora, “Hosana ase Omwana o Daudi!”
MAT 21:16 Bakamobooria, “Kwaigure abana buna bakobora?” Yeso akabateebia, Ee; timwana gosoma: Nase emenwa y’abana na ey’abakogonka kwerenteire ogotogia ogoikeranu?
MAT 21:17 Akabatiga, agasoka korwa ase omochie, akagenda Bethania, akarara aroro.
MAT 21:18 Mambia gakoirana omochie, akaigwa enchara.
MAT 21:19 Akarora omoko oyomo ase enchera ensemo, akayochiera, tarora gento asoro otatiga amato oka. Akayoteebia, “Korwa bono tokwama amatunda nonya ndinde.” Erio kegima omoko oyio okoma.
MAT 21:20 Ekero aborokigwa bachia korora ogokora oko, bagakumia, bakabooria, “Inaki bono omoko oyo bwoma bwango iga?”
MAT 21:21 Yeso akabairaneria, “Nekeene nabateebirie; Komorabe nokwegena motabeti na tangutangu chinde, tari erio ri’omoko rioka morakore, korende ’namoteebie egetunwa eke: Tegoka, otugutwe enyancha ime, na rikoreke.
MAT 21:22 Kende gionsi moraborie ase ogosaba, komoregeene namokenyore.”
MAT 21:23 Ekero achia gosoa Hekalu ime na kworokereria, agachierwa nabakuani abanene na etureti y’abanto, bakamobooria, “Nase okobua ki ogokora amang’ana aya? Ning’o okoete okobua oko?”
MAT 21:24 Yeso akabairaneria, “Nainche boigo nimbaboorie ring’ana erimo, komorang’iranerie, nainche boigo nimbateebie nase okobua ki ngokora aya.
MAT 21:25 Inee! Ebatiso ya Yohana, ng’ai yarwete? Igoro yarwete, gose nase Mwanyabaanto?” Bagateebania barabwo ase barabwo, bakaboora, “Toise goteeba: Niigoro yarwete, igo aratoborie: Inaki rende motamwegenete?
MAT 21:26 Naende toise goteeba: Nase Mwanyabaanto yarwete, nkoiroka tore omoganda, ekiagera abanto bonsi banchete ng’a Yohana nomobani orenge.”
MAT 21:27 Bakamoiraneria, “Titomanyeti.” Ere akabateebia, “Nonya ninche tinkobateebia inwe nase kobua ki ngokora aya.
MAT 21:28 “Inaki morooche? Omonto gete narenge nabana babere abamura. Akamochiera oria bw’eritang’ani, akamoteebia: Omwana one, genda reero okore emeremo ase omogondo bw’emesabibu.
MAT 21:29 Akamoiraneria: Tindigeti kogenda, korende magega yaye akaonchoka, akagenda.
MAT 21:30 Akamochiera oy’okabere, akamoteebia boigo. Nere akamoiraneria: Nkogenda inde, omonene; ko tagenda.
MAT 21:31 Inee! Norori ase baria babere okorete ogwancha gwa ise?” Bakaboora, “Noria bw’eritang’ani.” Yeso akabateebia, “Nekeene nabateebirie ng’a abarusia ebango na abakungu abatayayi nkobatang’anera bare gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.
MAT 21:32 Inaki Yohana nigo achete ase more ase enchera y’oboronge, timwamwegena; korende abarusia ebango na abakungu abatayayi bakamwegena; na inwe nonya nekero mwaroche ayio, timwaonchoka na komwegena.
MAT 21:33 “Tegerera omobayeeno onde. Narenge omonto omonyene omochie; ere akarema omogondo, agasimeka emesabibu imeo, akayoetananeria orobago, agakuunya ime aroro egeteera akomitera amasabibu, akaagaacha orwaki, akaywatananera abaremi, akagenda orogendo.
MAT 21:34 Ekero engaki y’amatunda yachia goika ang’e, agatoma abasomba baye ase abaremi, banyore amatunda aye.
MAT 21:35 Abaremi bakabwata abasomba baye, oyomo bakamoaka, oyonde bakamoita, na oyonde bakamoaka amagena.
MAT 21:36 Naende agatoma abasomba bande, abange kobua baria b’eritang’ani; bakabakorera boigo.
MAT 21:37 Omoerio oye agatoma omwana oye ase bare, ogoteeba: Inabasike omwana one.
MAT 21:38 Korende abaremi baria, ekero bachia korora omwana oria, bagateebania barabwo ase barabwo: Oyo nere omonyamwando; gaki tomoite, omwando oye toyoire.
MAT 21:39 Bakamobwata, bakamotuguta isiko korwa ase omogondo bw’emesabibu, bakamoita.
MAT 21:40 Inee! Karache omonyene omogondo, naki arakore abaremi baria?”
MAT 21:41 Bakamoteebia, “Igo araite abamwamu baria ogoita okobe, na aatananere abaremi bande omogondo oria bw’emesabibu, abarache komoa amatunda ekero amire.”
MAT 21:42 Yeso akabateebia, Timwana gosoma ase amariiko: Rigena riria abaagachi bangete riabeire rigena rinene ri’ekoona. Ring’ana eri nigo riarure ase Omonene, na rirorio nogokumia ase amaiso aito?
MAT 21:43 Ase engencho eye nabateebirie, ng’a oborwoti bwa Nyasae naborusigwe ase more, boegwe egesaku egekwama amatunda aye. [
MAT 21:44 Oyoragwe igoro ase rigena eri nabunekane, na ere oyo rigena riria riragwere inarimosenyente.]
MAT 21:45 Ekero abakuani abanene na Abafarisai bachia koigwa emebayeeno yaye, bakamanya ng’a nabwo agoteeba.
MAT 21:46 Korende ekero bachia korigia komobwata, bakairoka emeganda, ekiagera abanto konya banchire ng’a ere nomobani.
MAT 22:1 Naende Yeso agakwana nabarabwo ase emebayeeno akabora,
MAT 22:2 “Oborwoti bwa igoro nigo bogwekaine nomorwoti okorete omoyega bw’enyangi y’omwana oye.
MAT 22:3 Agatoma abasomba baye batuunye baria konya barangerigwe ase enyangi, korende barabwo bakaanga gocha.
MAT 22:4 Naende agatoma abasomba bande, agateeba: Bateebie abarangerigwe: Rigereria, naroisirie endagera y’ane, chieri amo n’echimori chiane chianyenyirwe, na bionsi biabeire ang’e; inchwo ase omoyega bw’enyangi.
MAT 22:5 Korende bagachaaya amang’ana aya, bakagenda, oyomo ase omogondo oye, na oyonde ase oboonchoreria bwaye;
MAT 22:6 na abatigarete bakabwata abasomba baye, bakabakorera bobe bakabaita.
MAT 22:7 Omorwoti oria akaba nendamwamu, agatoma emeganda y’abarwani, egasiria abaiti baria, na koyosamba omochie obo nomorero.
MAT 22:8 Erio agateebia abasomba baye: Ekeene enyangi yabeire ang’e, korende abaariganetigwe tibagwenereti.
MAT 22:9 Gaki, genda ase chinchera chinene, aba moranyore bonsi mobarangerie gocha ase omoyega bw’enyangi.
MAT 22:10 Abasomba baria bagasoka, bagaika ase chinchera, bagasangereria abanyorete bonsi, ababe na abaya; igo enyomba y’enyangi egaichorwa nabageni.
MAT 22:11 “Korende ekero omorwoti achia gosoa korigereria abageni, akarora omonto oyomo aroro otabegete eyanga y’enyangi.
MAT 22:12 Akamoboria: Mosani, naki gwakorete ogasoa aiga, na aye otari neyanga y’enyangi? Agakira‐kiri.
MAT 22:13 Erio omorwoti agateebia abakoreri: Moboe amaboko na amagoro, momotugute ase omosunte isiko; aroro abanto inababe nekerero na okoriania amaino.
MAT 22:14 Inaki abarangerigwe nabaange, korende abachorirwe nabake.”
MAT 22:15 Erio Abafarisai bakagenda, bakaroberia buna bagochia gotega Yeso ase amang’ana aye.
MAT 22:16 Bagatoma aborokigwa babo ase are, amo n’Abaherode, bakaboora, “Omworokia, twamanyire ng’a nigo ore omonto bw’ekeene, na enchera ya Nyasae nigo okoyiorokereria ase ekeene, gose tori koyiera monto; ekiagera torengerereti obonene bw’ abanto.
MAT 22:17 Gaki toteebie naki orooche aye? Mboronge komoa Kaisari ebango, gose taibo.”
MAT 22:18 Korende Yeso, konya omanyire obong’ainereria bwabo, akabora, “Inaki mogonteema, inwe abang’ainereria?
MAT 22:19 Inyorokie ebesa y’ebango.” Bakamorentera ebesa.
MAT 22:20 Yeso akababoria, “Ekieni eke na amariiko aya nebiang’o?”
MAT 22:21 Bakamoiraneria, “Nebia Kaisari.” Erio akabateebia, “Nabo, ebire ebia Kaisari moe Kaisari, na ebia Nyasae moe Nyasae.”
MAT 22:22 Ekero bachia koigwa ring’ana riria, bagakumia; bakamotiga, bakagenda.
MAT 22:23 Rituko erio erio Abasadukai bakamochiera, baria bagoteeba ng’a okobokigwa tikoiyo, bakamobooria,
MAT 22:24 bakobora, “Omworokia, Musa nateebete: Omonto karakwe, na ere tari n’abana, momura omwabo atware omoboraka oria, atenenerie momura omwabo egesaku.
MAT 22:25 Bono mbarenge abamura ba ise oyomo batano na babere egati yaito. Oyo bw’eritang’ani akanyuoma, erio agakwa, na ekiagera atarenge nabana, agatigera momura omwabo mok’aye.
MAT 22:26 Naboigo noyo o kabere akamotwara, na oyo o gatato, goika bonsi batano na babere bakaera.
MAT 22:27 Omoerio o bonsi omokungu oria nere agakwa.
MAT 22:28 Inee! Ase okobokigwa, mokang’o arabe ase baria batano na babere; naki bonsi mbameny’anete nere?”
MAT 22:29 Korende Yeso akabairaneria, “Mwasirire inwe, ekiagera timomanyeti amariiko, nonya nokobua kwa Nyasae.
MAT 22:30 Inaki ase okobokigwa tibakonyuoma gose tibakonyuomwa, korende nigo barabe buna abamalaika ba Nyasae bare igoro.
MAT 22:31 Na ase okobokigwa kw’abakuure timwana gosoma eri mwatebetigwe na Nyasae:
MAT 22:32 Inche ninche Nyasae o Aburaamu, na Nyasae o Isaka, na Nyasae o Yakobo? Ere tari Nyasae bw’abakuure, korende Nyasae bw’abare moyo.”
MAT 22:33 Ekero omoganda ochia koigwa aya, ogakumia ase okworokereria kwaye.
MAT 22:34 Korende Abafarisai, ekero bachia koigwa ng’a Yeso obakiririe Abasadukai, bagasangererekana amo.
MAT 22:35 Oyomo ase barabwo, omonto bw’amachiiko, akamobooria ase okomoteema,
MAT 22:36 “Omworokia, ngochiika ki kore okonene ase amachiiko onsi?”
MAT 22:37 Akamoteebia, “Mwanche Omonene Nyasae oo nenkoro yao yonsi, na omoyo oo bwonsi, na obong’aini bwao bwonsi.
MAT 22:38 Oko nakwo ogochika okonene, naende nakwo kw’eritang’ani.
MAT 22:39 Nogwa kabere gokoreng’aine noko: Mwanche omogisangio oo buna bweanchete aye omonyene.
MAT 22:40 Ase amachiiko aya abere naro atenenerete amachiiko onsi na ababani.”
MAT 22:41 Abafarisai kobasangererekanire amo, Yeso akababoria,
MAT 22:42 “Inaki inwe mokorengereria ase Kristo? Nomwana o ng’o are?” Bakamoiraneria, “Nomwana o Daudi.”
MAT 22:43 Akababoria, Inki rende gekogera Daudi, akoraagwa n’Omoika, akamoroka Omonene, okobora:
MAT 22:44 Omonene agateebia Omonene one: Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio, goika ’mbeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao?
MAT 22:45 Gaki, onye Daudi okomooroka Kristo, naki rende arabe omwana oye?
MAT 22:46 Onde tarenge ore konyara komoiraneria ing’ana; nonya nkorwa rituko riria monto onde tarenge na boremu komoboria maborio ande.
MAT 23:1 Naende Yeso agateebia emeganda na aborokigwa baye,
MAT 23:2 “Aborokia b’amariiko na Abafarisai baikaransire ase ekerogo kia Musa.
MAT 23:3 Gaki, amang’ana onsi bakobateebia, moyanare na koyabwata; korende, timokora buna barabwo bagokora.
MAT 23:4 Inaki nigo bakoboa chigurube chindito, bachitweka ase amareko y’abanto, korende barabwo abanyene tibari gwancha gochitigeria nekiara kiabo.
MAT 23:5 Na ogokora kwabo gwonsi nigo bagokora ng’a barorwe nabaanto; nigo bakogareyia ebitinti biabo biriikire amariiko, naende batambeyia emebareero y’ogochabera chianga chiabo.
MAT 23:6 Naende nigo banchete aase amasikani ase emeyega, na goikaransa aase ebirogo bi’amasikani ase chisinagogi,
MAT 23:7 na gokwanigwa n’amasikani ase chichiiro, na korokwa Omwarimu n’abanto.
MAT 23:8 Korende inwe timobaisa korokwa Omworokia, ekiagera Omwarimu oino noyomo, na inwe mwensi nabamo.
MAT 23:9 Naende timobaisa koroka monto ase ense tata, ekiagera Iso oino noyomo, oyore igoro.
MAT 23:10 Gose timobaisa korokwa abanene, ekiagera Omonene oino noyomo, nere Kristo.
MAT 23:11 Nere oyore omonene mono kobua ase more, nigo arabe omokoreri oino,
MAT 23:12 na oyo okweimokereria igoro nairanigwe inse, na ere oyokweirania inse naimokererigwe igoro.
MAT 23:13 “Korende obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera mwasiekeire abanto oborwoti bwa igoro; naki inwe abanyene timori gosoa, na baria barigeti gosoa, timori kobaa ribaga basoe. [
MAT 23:14 Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera mokounereria chinyomba chi’abatakaanwa, na ase obong’ainereria mwasaba ogosaba ogotambe. Ase ayio, inamonyore ekiina ekere ekenene kobua.]
MAT 23:15 Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera nigo mogosiongorokana enyancha na ense enyomo korigia omotunyani oyomo, na ekero abeire omotunyani, mwagera oba omwana bw’omorero o kare na kare ara kabere kobua inwe abanyene.
MAT 23:16 “Obobe nobwaino, abaraai emeuko, inwe abamogoteeba: Onde bwensi kararie emuma ase Hekalu, tari gento, korende onde bwensi kararie emuma ase etaabu ye Hekalu, bwesibire n’emuma yaye.
MAT 23:17 Inwe abariri emeuko! Nkereki kere ekenene kobua: netaabu, gose ne Hekalu egokora etaabu ebe enchenu?
MAT 23:18 Inwe nigo mogoteeba: Onde bwensi kararie emuma ase egesasiimero tari gento; korende onde bwensi kararie emuma ase ekeng’wanso kere igoro ase egesasiimero bwesibire nemuma yaye.
MAT 23:19 Inwe emeuko! Nkere ki kere ekenene kobua: nesadaka, gose negesasiimero kegokora esadaka ebe enchenu?
MAT 23:20 Gaki, oyorarie emuma ase egesasiimero nigo ararie ase ekio, na ase ebinto bionsi ebire igoro yaye.
MAT 23:21 Na oyo orarie emuma ase Hekalu, nigo ararie ase eyio na ase oyo omenyete imeo.
MAT 23:22 Na oyo orarie emuma ase igoro, nigo ararie ase ekerogo ki’obonene kia Nyasae na ase oria ogeikaranserete.
MAT 23:23 “Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria ekiagera nigo mokorua ensemo ya ikomi ye chiarare, na ebinsari, ne chinyeni chinde, na mwatiga amang’ana ayare amanene y’ogochika na oboronge, na amaabera, na okwegena. Naro ayio nabagwenerete moyakore, amo na gotatiga ayande.
MAT 23:24 Inwe abaraai emeuko, mwakenonora egechuni, mwamera engamia!
MAT 23:25 “Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera nigo mogosibia egekombe na esani korwa isiko, korende ime biaichoire nobouri na okogania gotari nekerengo.
MAT 23:26 Aye Omofarisai omouko! Sibia ritang’ani egekombe na esani ime, erio nonya nisiko binyare koba ebirabu.
MAT 23:27 “Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera nigo mogwekaine nechimbeera chiakire echooka; na chirochio isiko chirorekana ng’a nechingiya, korende ime nigo chiichire namauga y’ebitondo, na euramba yonsi.
MAT 23:28 Nainwe nabo more, isiko mwarorekana ase abanto ng’a nabaronge more, korende ime yaino mwaichoirwe nobong’ainereria na ebibe ebinge.
MAT 23:29 “Obobe nobwaino, aborokia b’amariiko na Abafarisai, abang’ainereria! Ekiagera nigo mokoagaacha chimbeera chi’ababani, na kobaria chimbeera chi’abaronge,
MAT 23:30 mogoteeba: Onye ntwarengeo kare ase amatuko ye chisokoro chiaito, anga titwabwatanete nabarabwo ase ogoitera amanyinga y’ababani.
MAT 23:31 Igo mwetebire inwe abanyene, ng’a inwe nabana babo more, baria baitete ababani.
MAT 23:32 Gaki bono, ichoria ekerengo gie chisokoro chiaino.
MAT 23:33 Inwe ching’iti, oroiboro rw’echinchoka, naki morakore motame ekiina ki’omorero o kare na kare!
MAT 23:34 Ase ayio natomire ababani ase more, na abanto abang’aini, na aborokia b’amariiko; abande babo inamobaite na kobaabamba, na abande babo inamobang’wanie emecharichi ase chisinagogi chiaino, na kobachanda omochie ase omochie.
MAT 23:35 Erio nario arabachere amanyinga onsi ayaboronge ayaitegete ase ense, korwa amanyinga y’Abeli, oria omonyene oboronge, goika amanyinga a Zakaria, omwana o Barakia, oria mwaiterete gati ye Hekalu na egesasiimero.
MAT 23:36 Ekeene nabateebirie ng’a amang’ana aya onsi naache igoro ase ekegori eke.
MAT 23:37 “Aye Yerusalemu, Yerusalemu, omochie ogoita ababani na kobaaka amagena abatomirwe ase ore! Ng’ara karenga narigirie gosangereria abana bao, buna engoko egosangereria ebichuchu biaye ase chimbaaba chiaye ime, korende timwancha!
MAT 23:38 Rora, enyomba yaino mwatigeirwe ritombe.
MAT 23:39 Na inche nabateebirie, timokondora naende nonya ng’ake goika ekero keria morache goteeba: Nasesenirie oyogocha ase erieta ri’Omonene.”
MAT 24:1 Yeso agatiga Hekalu, akaba nkogenda are, na aborokigwa baye bakamochiera komworokia amaagacho ye Hekalu.
MAT 24:2 Korende akabairaneria, “Inee! Mwarorire aya onsi? Nekeene nabateebirie: Tirigotigara rigena erimo aiga igoro ase erinde, eritatagorwe.”
MAT 24:3 Gaikaransire ase egetunwa ki’Emezeituni, aborokigwa baye bakamochiera bobisi, bakamoboria, “Toteebie, aya indiriri arabe? Naende ninki ekemanyererio ki’ogocha kwao, na ay’omoerio bw’ense?”
MAT 24:4 Yeso akabairaneria, Mwerende, monto onde tabang’aina.
MAT 24:5 Inaki abange inabaache ase erieta riane, babore: Inche ninche Kristo; baraae abange na kobasiria.
MAT 24:6 Na inwe inamoigwe esegi, ne chinkuma, chi’esegi; rigereria timoichanigwa, ekiagera ekeene, aya onsi nabe; korende omoerio toracha.
MAT 24:7 Inaki egesaku nakeimoke korwana negesaku kende, na oborwoti inaborwane noborwoti bonde; enchara na emetengecho y’ense inabibe ase chinsemo ne chinsemo.
MAT 24:8 Ayio onsi naro omochakano bw’obororo.
MAT 24:9 Erio inabaabarue monyare gochandwa na goitwa, na inwe inamwangwe nebisaku bionsi ase engencho y’erieta riane.
MAT 24:10 Na ekero ekio abanto abange inabagwe korwa ase okwegena kwabo, inabasigaanane na kobeekana ase ababisa babo, naende nabagechane,
MAT 24:11 na ababani b’oborimo abange mbaimoke, baraae abange na kobasiria.
MAT 24:12 Nase engencho y’okomenteka kw’ebibe, obwanchani bw’abange ’nabokende.
MAT 24:13 Korende oy’oraaremererie goika omoerio, oyio natooreke.
MAT 24:14 Naende, amang’ana aya amaya y’oborwoti narandigwe ase ense yonsi koba kirori ase ebisaku bionsi; erio omoerio ochiche.
MAT 24:15 Gaki, naboigo kamogocha korora okogechia kw’ogosaria gwatebetwe nomobani Danieli, kogotenena Aase Aachenu (oy’ogosoma amanye),
MAT 24:16 erio abare Boyahudi batame gochia ase ebitunwa.
MAT 24:17 Ere oyore kerama igoro taika kogenda kobogoria gento ekere nyomba mwaye,
MAT 24:18 na ere oyore mogondo tairana nyomba kobogoria eyanga yaye.
MAT 24:19 Korende nebe aakong’u ase abare morito na abakogonkia ase amatuko aria.
MAT 24:20 Korende saba ng’a ogotama kwaino tikoba ekero gi’etoigo, gose ase rituko ri’Esabato,
MAT 24:21 ekiagera agwo n’ebe emechando emenene, etana koba korwa omochakano bw’ense goika bono, gose tekoba bo naende nonya ng’ake.
MAT 24:22 Naende onye amatuko ayio atanachetwe, anga monto onde bwensi tatooregete; korende ase engencho y’abachore amatuko ayio nanachwe.
MAT 24:23 Na ekero ekio omonto karabateebie: Rora, Kristo naa are! Gose: Ooria! Timwancha.
MAT 24:24 Inaki nabaoroke abakristo b’oborimo, na ababani b’oborimo, nabaorokie ebikone ebinene na amakumia, goika keranyarekane, nabang’aine nonya nabachore.
MAT 24:25 Rora, nabateebirie aya ritang’ani.
MAT 24:26 Gaki, kobarabateebie: Rora, oyo ore ase erooro, timosoka isiko; kobarabateebie: Oyo ore ebinunchi bia bobisi, timwancha.
MAT 24:27 Inaki buna okomesa gokorwa moocha kwabara gochia bosongo, naboigo ogocha kw’Omwana-o-Mwanyabaanto korache koba.
MAT 24:28 Inaki aase ribego rire, nao chinsoti chigosangererekana.
MAT 24:29 Korende bwango magega y’emechando y’amatuko aria, erioba narionchoke ribe omosunte, na omotienyi tokobara, ne ching’enang’eni nachigwe korwa igoro, ne chinguru chia igoro nachitengechigwe.
MAT 24:30 Erio nario ekemanyererio ki’Omwana-o-Mwanyabaanto kerache kororekana igoro, na ebisaku bionsi bi’ense nario biraarere; naende nabarore omwana‐o‐Mwanyabaanto ogocha ase amare a igoro ne chinguru, na obonene obonge.
MAT 24:31 Erio natome abamalaika baye na egeturi ekenene ki’egetuureri, na barabwo mbasangererie abachoore baye korwa ase chinsinyo inye, korwa ensinyo eyemo ya igoro goika eyende.
MAT 24:32 Eorokererie omobayeeno oyo korwa ase omoko: Orosagia rwaye korwachaakire koorokia amato aye, mwamanyire ng’a nekero ki’ogoseboka, egura gura ng’ang’e ere.
MAT 24:33 Naboigo nainwe komokorora aya aorokire, momanye ng’a omoerio obeire ang’e na gesieri.
MAT 24:34 Nekeene nabateebirie: Ekegori eke tikegoeta nonya ng’ake goika aya onsi anyare koba.
MAT 24:35 Igoro na ense nabiete, korende amang’ana aane takonyara goeta nonya ng’ake.
MAT 24:36 Korende amang’ana ye rituko riria, na ensa eria onde tari omanyete, nonya nabamalaika ba igoro, nonya n’Omwana, otatiga Tata bweka.
MAT 24:37 Korende buna amatuko aria a Nuhu abeete, naboigo ogocha kw’Omwana-o-Mwanyabaanto korache koba.
MAT 24:38 Inaki buna barenge ase amatuko aria etoigo etaracha, baare koria, bakonywa, bakonyuoma, bakonyuomerigwa, goika rituko riria Nuhu asoete ase obwato,
MAT 24:39 na barabwo tibamanya goika etoigo egaacha, ekabasiria bonsi; naboigo ogocha kw’Omwana-o-Mwanyabaanto koraache koba.
MAT 24:40 Engaki eyio abanto babere inababe mogondo; oyomo nairwe, na oyomo natigwe.
MAT 24:41 Abakungu babere inababe bagoseera orogena oromo; oyomo nairwe, na oyomo natigwe.
MAT 24:42 Ase ayio, renda, ekiagera timomanyeti ituko ki Omonene oino agocha.
MAT 24:43 Korende manya aya, onye omonyene enyomba namanyete nkero ki ase obotuko omoibi agocha, anga narendete taiberwa.
MAT 24:44 Ase ayio nainwe, kabe ang’e; naki ase ensa eria motakagereti nario Omwana-o-Mwanyabaanto araache.
MAT 24:45 Ning’o rende ore omosomba omwegenwa, naende ore omong’aini, obegetwe nomonene oye igoro ase enyomba yaye, ae abanto endagera ase ekero kegwenerete?
MAT 24:46 Nasesenirie omosomba oria, ekero omonene oye arache amonyore ogokora bo.
MAT 24:47 Nekeene nabateebirie ng’a namobeke igoro ase ebi abwate bionsi.
MAT 24:48 Korende omosomba oria omobe, karateebe ase omoyo oye ime: Omonene one otebanire goocha,
MAT 24:49 achaake goaka abasomba b’omonene oye, na koria na konywa amo nabagotinda,
MAT 24:50 omonene bw’omosomba oria nigo araache rituko atakagereti, na ensa atamanyeti;
MAT 24:51 ere namonachane abe ebing’ese namobeeke amo nabang’ainereria. Aroro abanto ’mbabe nekerero na okoriania amaino.
MAT 25:1 Ase chingaki echio, oborwoti bwa igoro nigo boragwekanigwe n’abaiseke ikomi ababogoretie chitaaya chiabo, bagasoka gochia korotota omonywomi.
MAT 25:2 Batano ase barabwo nigo barenge abariri, na batano abang’aini.
MAT 25:3 Na ekero baria abariri baimogetie chitaaya chiabo, korende tibaimokia y’ogochi komenta;
MAT 25:4 korende baria abang’aini bakaimokia amaguta ase ebinto biabo amo ne chitaaya chiabo.
MAT 25:5 Ekero omonywomi atebana gocha, bagasundoka bonsi, bakarara.
MAT 25:6 Korende botuko gati gekaba egeturi: Rigereria, omonywomi oyo! Soka momorotote!
MAT 25:7 Erio abaiseke baria bonsi bakaimoka koroisia chitaaya chiabo.
MAT 25:8 Baria abariri bagateebia baria abang’aini: Twatanere amaguta aino, ekiagera chitaaya chiaito chiarimire.
MAT 25:9 Korende baria abang’aini bakabairaneria: Taibo. Takonyara gotoisana intwe amo nainwe, mbuya mogende mwegorere ase abaonia.
MAT 25:10 Na ekero bachia kogenda kogora, omonywomi agacha, na baria bebegete ang’e bagasoa amo nere ase omoyega bw’enyangi; na egesieri kegasiekwa.
MAT 25:11 Naende magega yaye abaiseke baria bande bagaacha, bakaboora: Omonene, toigorere!
MAT 25:12 Korende akabairaneria: Nekeene nabateebirie: Timbamanyeti inwe.
MAT 25:13 Yeso agakoora ogoteeba “Ase igo renda, ekiagera timomanyeti rituko, nonya nensa.
MAT 25:14 “Ase chingaki echio nigo erache koba buna omonto ore kogenda orogendo, akarangeria abasomba baye, akabeeka enibo yaye ase bare.
MAT 25:15 Akaa oyomo chitalanta isano, na oyonde ibere, na oyonde eyemo, kera omonto koreng’ana nokonyara kwaye. Erio akagenda.
MAT 25:16 Oria oetwe chitalanta isano akagenda erio kegima, agachionchoreria, akanyora ebitoki, chitalanta chinde isano.
MAT 25:17 Naboigo noria oetwe chitalanta ibere akanyora ebitoki, chitalanta chinde ibere.
MAT 25:18 Korende oria oetwe etalanta eyeemo akagenda, agakuunya inse, akabisa ebesa y’omonene oye.
MAT 25:19 Magega y’amatuko amange omonene bw’abasomba baria agacha, akarigia gokora omobaro nabarabwo.
MAT 25:20 Oria oetwe chitalanta isano agacha ne chitalanta chinde isano, akabora: Omonene, nkwang’ete chitalanta isano, rora nanyorire ebitoki, chitalanta chinde isano.
MAT 25:21 Omonene oye akamoteebia: Gwakorire buya aye, omosomba omuya naende omwegenwa; kwabeire omwegenwa ase ebire ebike, ninkobeke igoro ase ebire ebinge. Soa ase omogooko bw’omonene oo.
MAT 25:22 Naende oria oetwe chitalanta ibere agacha, akabora: Omonene, nkwang’ete chitalanta ibere, rora, nanyorire ebitoki, chitalanta chinde ibere.
MAT 25:23 Omonene akamoteebia: Gwakorire buya aye, omosomba omuya naende omwegenwa; kwabeire omwegenwa ase ebire ebike, ninkobeke igoro ase ebire ebinge. Soa ase omogooko bw’omonene oo.
MAT 25:24 Na oria oetwe etalanta eyemo agacha, akabora: Omonene, nakomanyete ng’a nigo ore omonto omokong’u, okogesa aase otasimegete, na gosangereria aase otabusurete;
MAT 25:25 erio nkoboa, nkagenda nkabisa etalanta yao inse. Nero eye.
MAT 25:26 Korende omonene oye akamoiraneria: Aye omosomba omobe naende omworo! Nkwamanyete ng’a nigo nkogesa aase ntasimegete, naende nigo ngosangereria aase ntabusureti?
MAT 25:27 Gaki nkwagwenerete kobeeka chitaabu chiane ase abakorua efaida, na inche ngocha, anga nanyora echiane amo nefaida y’ane.
MAT 25:28 Bono moure etalanta yaye, moe oria obwate chitalanta ikomi.
MAT 25:29 Inaki kera oyore negento naegwe, naende amenteranigwe; korende ere oyotari negento, nonya nkeria abwate naurwe.
MAT 25:30 Na omosomba oria otagwenereti, motugute isiko ase omosunte, aroro narere na koriania amaino.
MAT 25:31 “Ekero Omwana-o-Mwanyabaanto agochi‐goocha ase obonene bwaye, na abamalaika bonsi amo nere, erio naikaranse ase ekerogo kiaye ki’obonene.
MAT 25:32 Ebisaku bionsi nabisangererie ase obosio bwaye; ere naatanane abanto buna omorisia agwatanana ching’ondi ne chimbori.
MAT 25:33 Ching’ondi nachibeeke ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio, korende chimbori ensemo y’okoboko kwaye gw’okobee.
MAT 25:34 Erio Omorwoti nateebie abare ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio: Inchuo inwe abamwasesenetigwe na Tata one, soa ase omwando bw’oborwoti mwaroiseretigwe korwa ogotongwa gw’ense,
MAT 25:35 ekiagera inarenge nenchara, mokang’a endagera; inarenge nerang’o, mokang’a nkanywa; inarenge omogeni, mokandoisia;
MAT 25:36 inarenge getirianda, mokamboyia; inarwarete, mogaacha kondora; inasibetwe echela, moganchichera.
MAT 25:37 Erio abanyene oboronge nabamoiranerie: A! Omonene, indi twakorooche kore nenchara, togakorageria? Gose indi twakorooche kore nerang’o, togakoa okanywa?
MAT 25:38 Indi twakorooche kore omogeni, togakoroisia, gose getirianda, togakoboyia?
MAT 25:39 Naende indi twakorooche kore omorwaire, gose gosibire echela, togaacha gokorora?
MAT 25:40 Na Omorwoti nabairanerie: Nekeene nabateebirie: Koreng’ana buna mware gokorera oyomo bw’aba abaminto abare abake, ninche mwakorerete.
MAT 25:41 Erio nateebie abare ensemo y’okoboko kwaye gw’okobee: Karue ase ’nde inwe abamwaragereretigwe, mogende ase omorero o kare na kare, oyoroiseretigwe Saitani na abamalaika baye,
MAT 25:42 ekiagera inarenge nenchara, timwang’a endagera; inarenge nerang’o, timwang’a inywe.
MAT 25:43 Inarenge omogeni, timwandoisia; inarenge getirianda, timwamboyia; inarwarete, naende inarenge echela ime, timwacha kondora.
MAT 25:44 Erio barabwo nabamoiranerie: Omonene, indi twakorooche aye kore nenchara, gose kore nerang’o, gose kore omogeni, gose kore getirianda, gose kore omorwaire, gose kore echela ime, na titwagokorera?
MAT 25:45 Erio omorwoti nabairanerie: Nekeene nabateebirie: Koreng’ana buna motare gokorera oyomo bw’aba abare abake, timwankorerete inche.
MAT 25:46 Na abanto aba nabagende ase egesusuro gia kare na kare, korende abanyene oboronge inabagende ase obogima bwa kare na kare.”
MAT 26:1 Ekero Yeso akoorire gokwana amang’ana aya onsi, agateebia aborokigwa baye,
MAT 26:2 “Mwamanyire ng’a magega y’amatuko abere n’ebe Epasaka, na Omwana-o-Mwanyabaanto naruegwe kobambwa.”
MAT 26:3 Erio abakuani abanene n’etureti y’ abanto bagasangererekana ase egoora y’Omokuani omonene oyore korokwa Kayafa;
MAT 26:4 erio bakaigwana bagakora omoroberio banyare komobwata Yeso bobisi, na komoita.
MAT 26:5 Korende bakaboora, “Taba ase rituko rinene, tiribaisa goocha koba rirorooche ase abanto.”
MAT 26:6 Na Yeso, ekero arenge Bethania ase enyomba ya Simioni, oyorenge noborwaire bwa ukoma,
MAT 26:7 agaacherwa n’omokuungu orenge nechuba ye rigena rirabu ere namaguta ye rigori rinene ne rimisu rigiya; gaikaransete ase endagera, akamonyororokeria ase omotwe oye.
MAT 26:8 Korende ekero aborokigwa baye bachia korora aya, bakagechigwa, bakaboora, “Nobwa ki obosiru obo:
MAT 26:9 Inaki amaguta aya anga taonigwa ase chisiringi chinyinge na chiegwe abataka?”
MAT 26:10 Yeso, konya omanyire aya, akabateebia, “Nase ki mokorosia omokungu oyo? Ere onkoreire emeremo emiya,
MAT 26:11 ekiagera amatuko onsi nigo more nabataka amo nainwe, korende timori nainche amatuko onsi.
MAT 26:12 Buna anyororokeria amaguta aya ase omobere one, onkoreire aya ase okombeeka ang’e ase ogotindekwa kwane.
MAT 26:13 Nekeene nabateebirie: Kera aase enchiri eye erarandigwe ase ense yonsi, neri akora oyo nariatorwe ase okomoinyora.”
MAT 26:14 Na ekero ekio oyomo bwa baria ikomi na babere, nere, oyokorokwa Yudasi Iskariota, agachiera abakuani abanene,
MAT 26:15 akababoria, “Inki morang’e onye nkorua Yeso ase more?” Bakamoa chitaabu chi’echifeta emerongo etato.
MAT 26:16 Korwa ekero ekio akaba nkorigia are ribaga ri’okomorua.
MAT 26:17 Ase rituko rie ritang’ani ri’Emegati etabekiri memera aborokigwa bagachiera Yeso, bakamobooria, “Ng’ai origetie tokoroisie oriere Epasaka?”
MAT 26:18 Akabairaneria, “Genda ase omochie ase omonto gete, momoteebie: Omworokia oteebire: Engaki y’ane yaikire ang’e; nyomba mwao nao ndariere Epasaka amo naborokigwa bane.”
MAT 26:19 Aborokigwa bagakora buna bachiigetwe na Yeso, bakaarigania Epasaka.
MAT 26:20 Riachia koba mogoroba, agaikaransa ase endagera, amo naborokigwa baria ikomi na babere.
MAT 26:21 Kobaikaransire koragera, akabora, “Nekeene nabateebirie: oyomo oino nandue.”
MAT 26:22 Bagaichana mono, bagachaaka kera oyomo komoboria, “Inee! Omonene, ninche?”
MAT 26:23 Akairaneria, “Oyo ogotobeka okoboko kwaye amo nainche ase esani, oyio nere orandue.
MAT 26:24 Omwana-o-Mwanyabaanto nkogenda are buna amariiko agoteeba, korende obobe nobwaye omonto oria, Omwana-o-Mwanyabaanto arurwe nere! Nigo ere buya kobua asare omonto oria, nonya ataiboretwe.”
MAT 26:25 Yudasi, nere oyokomorua, akamobooria, “Inee! Omonene, ninche? Akamoiraneria: Naboigo. Aye gwateebire.”
MAT 26:26 Kobakoragera, Yeso akabogoria omogati, akayosesenia, akayosamunyora, akaa aborokigwa, akabora, “Bogoria, morie; oyo noro omobere one.”
MAT 26:27 Akabogoria na egekombe, na ekero airaneirie ng’a mbuya mono, akabaa, akabora, “Kanywe aya inwe mwensi,
MAT 26:28 naki aya naro amanyinga aane y’okobwatana okoyia, aitekire ase engencho y’abange ase okwaberwa kw’ebibe.
MAT 26:29 Nabateebirie, tinkonywa naende okwama oko kw’emesabibu goika rituko riria ndache gokonywa oboyia amo nainwe ase oborwoti bwa Tata.”
MAT 26:30 Kobakoorire goteera Ogoteera, bagasoka kogenda egetunwa ki’Emezeituni.
MAT 26:31 Erio Yeso akabateebia, “Ase obotuko bwa reero inwe mwensi inamogochwe ase engencho y’ane na gontiga; naki nariikire: Ning’ake omorisia, ne ching’ondi chie riicho inachiserebekane.
MAT 26:32 Korende magega y’okobooka kwane nimbatang’anere kogenda Galili.”
MAT 26:33 Petero akamoteebia, “Neba inabagochwe bonsi ase engencho yao na bagotige, inche tinkogochwa na kogotiga nonya ng’ake.”
MAT 26:34 Yeso akamoteebia, “Ekeene nagoteebirie: Ase obotuko obo, ekero etuoni etarabuga, nonkane ara gatato.”
MAT 26:35 Petero akamoteebia, “Nimba ngokwa amo naye, tinkogokana nonya ng’ake.” Na aborokigwa bonsi bagateeba boigo.
MAT 26:36 Naende Yeso akagenda nabarabwo goika aase akorokwa Gethisemane, agateebia aborokigwa baye, “Ikaransa aa ekero nkogenda aria gosaba.”
MAT 26:37 Akaira Petero na abana baria ba Zebedi babere, agachaaka goichana na gwechanda mono.
MAT 26:38 Erio akabateebia, “Omoyo one nore nobororo obonge, nonya ngoika ogokwa; ikaransa aa, morende amo nainche.”
MAT 26:39 Akagenderera ake, akagwa maumama, agasaba, “Tata one, onye ekonyarekana, tiga egekombe eke kerusigwe ase ’nde; korende taba buna nyanchete inche, korende buna bwanchete aye.”
MAT 26:40 Agachiera aborokigwa baria, akabanyora bararire, agateebia Petero, “Inee! Iga timokonyara korenda amo nainche nonya nensa eyemo?
MAT 26:41 Renda, mosabe, timobaisa gosoa ase ogoteemwa; omoika oro nore nogwancha, korende omobere tori ne chinguru.”
MAT 26:42 Naende akagenda eria kabere, agasaba, “Tata one, onye tekonyarekana egekombe eke keng’etere ntakenywereti, abe buna bwanchete aye.”
MAT 26:43 Agacha naende, akabanyora bararire; ekiagera amaiso abo abeire amarito.
MAT 26:44 Erio Yeso akabatiga naende, akagenda, agasaba eria gatato agakwana amang’ana aria amatang’ani.
MAT 26:45 Erio agachiera aborokigwa baria, akabateebia, “Nonya mbono nigo moraire na gotimoka? Rora ensa yaikire, na Omwana-o-Mwanyabaanto obekirwe ase amaboko y’abanyene ebibe.
MAT 26:46 Imoka, togende, rora, ere oyokondua oikire ang’e.”
MAT 26:47 Ekero arenge gokwana, Yudasi, oyomo bwa baria ikomi na babere, agacha, na omoganda omonene amo nere bare nemioro ne chinungu, bakorwa ase abakuani abanene n’etureti y’ abanto.
MAT 26:48 Ere oyokomorua, konya obaeire ekemanyererio, agateeba, “Oyo ndanyunyunte, oyio nere, momobwate.”
MAT 26:49 Erio kegima agachiera Yeso, agateeba, “omorembe obe naye, Omonene!” Akamonyunyunta.
MAT 26:50 Yeso akamoteebia, “Mosani, kora bwango eki giakoreta aa?” Erio bagaacha, bakamobwata Yeso, bakamoira.
MAT 26:51 Na rora, oyomo obo bw’abarenge amo na Yeso akarambora okoboko kwaye, akang’usa omoyio oye o birende, agaaka omosomba bw’Omokuani omonene, akamobutora ogoto.
MAT 26:52 Erio Yeso akamoteebia, “Irania omoyio oo o birende aase aye, ekiagera bonsi abakoimokia omoyio o birende inabasire ase omoyio o birende.
MAT 26:53 Gose tomanyeti ng’a ninyare gosaba Tata, na ere nantomere abamalaika kobua emeganda ikomi na ebere?
MAT 26:54 Korende naki rende nanga amariiko aikeranigwa, ng’a nabo egwenerete koba?”
MAT 26:55 Ensa eria Yeso agateebia emeganda y’ abanto, “Inee! Igo mwachire buna abamokoumokera omouri nemioro ne chinungu gocha kong’ira? Kera rituko naikaransete amo nainwe ime ase Hekalu ase okworokereria, ko timwambwata.
MAT 26:56 Korende aya onsi abeire, erinde amariiko y’ababani aikeranigwe.” Erio aborokigwa bonsi bakamotiga, bagatama.
MAT 26:57 Baria babwatete Yeso bakamoira ase enyomba ya Kayafa Omokuani omonene, aase aborokia b’amariiko na abagaaka basangererekanete.
MAT 26:58 Na Petero akamotunyana korwa magega ore egeka, goika ase egoora y’Omokuani omonene, agasoa ime, agaikaransa amo nabarendi, erinde arore eki gekoba omoerio.
MAT 26:59 Erio abakuani abanene na ab’ekegaambero bonsi bakarigia amang’ana y’oborimo y’ogosoera Yeso, banyare komoita;
MAT 26:60 korende nonya abarori abange b’oborimo bachete, tibayanyora. Omoerio abarori babere bagaacha,
MAT 26:61 bakaboora, “Omonto oyo nigo ateebete: Ninyare gotagora Hekalu ya Nyasae, na koyeagaacha ase amatuko atato.”
MAT 26:62 Erio Omokuani omonene agatenena akamobooria Yeso, “Tokoiraneria ing’ana? Inki aba bakogosoera?”
MAT 26:63 Korende Yeso agakira. Na Omokuani omonene akamoteebia, “Nagotianirie ase Nyasae ore moyo, ototeebie gose naye Kristo, Omwana o Nyasae.”
MAT 26:64 Yeso akamoteebia, “Naboigo aye gwateebire, korende nabateebirie inwe, korwa bono inamorore Omwana-o-Mwanyabaanto oikaransete ensemo y’okoboko gw’okorio kw’Oyore nokobua, ogocha ase amare a igoro.”
MAT 26:65 Erio Omokuani omonene agatandora chianga chiaye, akabora, “Oramire Nyasae; abarori naba ki tokorigia? Mwaigure emerumi yaye akorama.
MAT 26:66 Inaki morooche?” Bakairaneria, “Omonto oyo nigo agwenerete akwe.”
MAT 26:67 Erio agwo bakamotwera amate obosio, bakamoaka chinkundi; abande bakamoaka chindoe,
MAT 26:68 bakobora, “Kristo, tobanere! Ning’o ogoaka?”
MAT 26:69 Bono Petero nigo aikaransete egoora isiko. Omoiseke oyomo omosomba bw’Omokuani omonene akamochiera, akabora, “Aye naye kwarenge amo na Yeso Omogalili.”
MAT 26:70 Korende ere agakaana ase amasio abo bonsi, akabora “Timanyeti ayio ogokwana.”
MAT 26:71 Ekero achia gosoka gesieri, omoiseke onde akamorora, agateebia abarengeo, “Omonto oyo nigo arenge amo na Yeso, Omonazareti.”
MAT 26:72 Agakaana naende, na gotiana, “Inche timomanyeti omonto oyio.”
MAT 26:73 Magega ase egeka egeke abateneine aroro bagaacha, bagateebia Petero, “Ekeene bori, naye noyomo obo ore, ekiagera ogokwana kwao gwakoorokirie.”
MAT 26:74 Erio agachaaka kweragereria na gotiana, okobora, “Inche timomanyeti omonto oyio.” Agwo kegima etuoni ekabuga.
MAT 26:75 Erio Petero akainyora ring’ana riria Yeso ateebete, “Ritang’ani etuoni etarabuga, nonkane ara gatato.” Agasoka isiko, akarera nobororo.
MAT 27:1 Bogachia gokia mambia, abakuani abanene bonsi na abatureti bagakora omoroberio bw’ogoita Yeso.
MAT 27:2 Bakamosiba, bakamoira, bakamomoa Pilato, oyorenge gabana o Rumi.
MAT 27:3 Ekero Yudasi, oria omoruete achia korora ng’a onacheirwe ekiina, ageitia, akairania chitaabu chiria chi’echifeta emerongo etato ase abakuani abanene na abagaaka,
MAT 27:4 okobora, “Namochire ase okorua omonto otari na bobe bonde aitwe.” Barabwo bakaboora, “Ninki aya are ase tore? Echio n’echigurube chiao!”
MAT 27:5 Yudasi agatuguta chitaabu chiria chi’echifeta ase Hekalu ime, akaimoka, akagenda akeng’enta.
MAT 27:6 Korende abakuani abanene bakaimokia chitaabu chiria chi’echifeta bakaboora, “Tari boronge gochibeeka ase ekungo y’esadaka ya Nyasae, ekiagera chirochio nechie rigori ri’amanyinga.”
MAT 27:7 Bakanacha ekiina giokogora omogondo bw’omokori chinyongo, obe aase bagotindeka abageni.
MAT 27:8 Ase ayio omogondo oyo nigo okorokwa Omogondo bw’Amanyinga goika reero.
MAT 27:9 Erio rigaikeranigwa eriatebetwe nomobani Yeremia, ogoteeba, “Bakaimokia chitaabu chiria chi’echifeta emerongo etato, rigori riaye oria obegetwe rigori n’abanto bande b’Abaisraeli,
MAT 27:10 bagachiira ase okogora omogondo bw’omokori chinyongo, buna Omonene achigeete.”
MAT 27:11 Nere Yeso agatenena ase gabana bw’Abarumi; oyio omobooretie, “Naye Omorwoti bw’Abayahudi?” Yeso akamoteebia, “Naboigo, aye gwateebire.”
MAT 27:12 Korende ekero Abakuani abanene na abagaaka bamosoerete, tairaneria ing’ana rinde.
MAT 27:13 Erio Pilato akamoteebia, “Toigweti amang’ana aya amange bakona‐goteeba igoro yao?”
MAT 27:14 Korende ere tairaneria rinde, nonya nase ring’ana erimo, na gabana agakumia mono.
MAT 27:15 Bono ekero kie rituko rinene nigo yarenge engencho ya gabana gosiborera Abayahudi omosibwa oyomo oyo barigetie.
MAT 27:16 Mbabwate omosibwa oyomo omanyekanete, okorokwa Baraba.
MAT 27:17 Erio kobasangererekanire, Pilato akababoria, “Norori morigetie mbasiborere ase abasibwa aba babere Baraba gose Yeso, oyo okorokwa Kristo?”
MAT 27:18 Ekiagera konya omanyire ng’a Abayahudi nigo baruete Yeso ase obogechi.
MAT 27:19 Ekero Pilato aikaransire ase ekerogo gi’ekiina, akarenterwa amang’ana na mok’aye, ogoteeba, “Oyio nomonto omonyene oboronge, tobaisa kwebwatia asare, ekiagera reero inachandetwe namange ase okorota ase engencho yaye.”
MAT 27:20 Bono abakuani abanene na abagaaka bakagenka emeganda ng’a baborie baegwe Baraba, na Yeso bamoite.
MAT 27:21 Korende Pilato akaboria omoganda oria naende, “Ase abanto aba babere, norori morigetie mbasiborere?” Bakamoteebia, “Baraba.”
MAT 27:22 Pilato akababoria, “Imokore naki Yeso, oyo okorokwa Kristo?” Bakamoteebia bonsi, “Tiga abambwe!”
MAT 27:23 Akababoria, “Nase ki? Mbobe ki akorete?” Barabwo bakamenta goaka egeturi, bakobora, “Tiga abambwe!”
MAT 27:24 Ekero Pilato achia korora ng’a gento tikenyarekaneti asare, ne rirorooche rioka rikona‐kobucha, akaimokia amaache, agaisaba amaboko aye ase obosio bw’omoganda, ogoteeba, “Inche tindi na komocha ase amanyinga y’omonto oyo omonyene oboronge. Niigoro yaino abanyene.”
MAT 27:25 Abanto bonsi bakairaneria, “Amanyinga aye, tiga abe igoro ase tore, na ase abana baito!”
MAT 27:26 Erio akabasiborera Baraba, na magega gaakire Yeso emecharichi, akabamotigera anyare kobambwa.
MAT 27:27 Erio abarwani ba Pilato bakaira Yeso ime ase enyomba y’egabana, bakamosangererekanera omoganda omogima bw’abarwani.
MAT 27:28 Bakamorusia chianga chiaye, bakamobeekera eyanga embariri.
MAT 27:29 Bagatwang’a egutwa y’amagwa, bakamobeekera motwe, na egetonto bakamobekera ase okoboko kwaye gw’okorio; bagatung’ama asare, bakamochecheria na kobora, “Ochie kare, Omorwoti bw’Abayahudi!”
MAT 27:30 Erio bakamotwera amate, bakaimokia egetonto keria, bakamoaka ase omotwe.
MAT 27:31 Kobamochecheirie, bakamorusia eyanga eria embariri, bakamobeekera chianga chiaye omonyene, bakamoira isiko abambwe.
MAT 27:32 Kobagosoka korwa ase omochie, bakarora omonto oyomo, Omokurene, okorokwa Simioni; erio abasikari bakabetereria omonto oyio abogorerie Yeso omosalaba.
MAT 27:33 Bagachia goika aase akorokwa Gologotha (engencho yaye: Aase Ekeore),
MAT 27:34 bakamoa edivai esang’anirie egento ekeroro, anywe; Agachia koyeigwa, tancha konywa.
MAT 27:35 Kobamobambire bagakora obomera, bagaatanana chianga chiaye.
MAT 27:36 Erio bagaikaransa komorigereria aria.
MAT 27:37 Igoro ase omotwe oye bakabeeka ogosoerwa kwaye, koriikire, “OYO NERE YESO, OMORWOTI BW’ABAYAHUDI”.
MAT 27:38 Erio abauri babere bakabambwa amo nere, oyomo ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio, na oyomo ensemo y’okoboko kwaye gw’okobee.
MAT 27:39 Na barabwo abaare goeta, bakamorama, bagosinga‐singisia emetwe yabo, bakobora,
MAT 27:40 “Aye oyogotagora Hekalu na koyeagaacha ase amatuko atato, etoorie! Onye naye Omwana o Nyasae, ika korwa ase omosalaba.”
MAT 27:41 Na baria abakuani abanene bagakora boigo, bakamokorera echeche amo naborokia b’amariiko na abagaaka, bakobora,
MAT 27:42 “Natooretie abande, ere omonyene takonyara gwetooria. Ere n’Omorwoti bw’Abaisraeli, tiga aike bono korwa ase omosalaba, na intwe rirorio ntomwegene.
MAT 27:43 Nigo asemeretie Nyasae, tiga Nyasae amotoorie bono, onye omoganetie, ekiagera nateebete: Inche n’Omwana o Nyasae.”
MAT 27:44 Na baria abauri, abaabambetwe amo nere, bakamorama boigo.
MAT 27:45 Bono korwa chinsa isano nemo omosunte okaba igoro ase ense yonsi goika chinsa kianda.
MAT 27:46 Chiachia koba ang’e chinsa kianda, Yeso, akarera neriogi rinene, akabora, “Eloi, Eloi, lama sabakitani?” Okoonchorwa kwaye, “Nyasae one, Nyasae one, naki gwantigire?”
MAT 27:47 Na abande b’abwo bateneine aroro, bakayaigwa, bakaboora, “Omonto oyo n’Elija akorangeria.”
MAT 27:48 Erio kegima oyomo obo akaimokia esifunchi, akayeichoria chinkama, akayebeeka ase egetonto, akamoa anywe.
MAT 27:49 Korende baria abande bakaboora, “Tiga torore gose Elija ngocha are komotooria.”
MAT 27:50 Yeso akarera naende neriogi rinene, erio agatweka mo.
MAT 27:51 Na rora, egetambaa gi’okonacha Hekalu kegatandoka korwa igoro goika inse, gekaba bibere, ense egatengecha, ebitare bigatandoka.
MAT 27:52 Chimbeera chikamaanoka chigaasama, na abanto abange abachenu konya bakuure bakabokigwa.
MAT 27:53 Kabaruure ase chimbeera, magega y’okoboka kwa Yeso bagasoa ase omochie omochenu agwo ase abanto abange babaroche.
MAT 27:54 Na ekero omotang’ani bw’abarwani rigana, na abwo barenge amo nere korenda Yeso, bachia korora omotengecho bw’ense na ebiakorekire, bakairoka mono, bakaboora, “Ekeene, oyo nigo arenge Omwana o Nyasae!”
MAT 27:55 Mbarengeo boigo abakungu abange, barigereretie korwa are, abatunyanete Yeso korwa Galili, bakomokorera.
MAT 27:56 Ase abwo nigo barenge Mariamu Magadalena, na Mariamu ng’ina Yakobo na Yusufu, na ng’ina ’abana ba Zebedi.
MAT 27:57 Riachia koba mogoroba, omonto omonda bw’Arimathaya, okorokwa Yusufu, agacha; ere nomworokigwa o Yeso orenge.
MAT 27:58 Oyio akagenda ase Pilato, akarigia omobere o Yeso. Erio Pilato agachiika ayoegwe.
MAT 27:59 Yusufu akaimokia omobere, akayoboyia egetambaa ekiya ki’egatani,
MAT 27:60 akayobeka ase oboina bwaye oboyia, obwabachete ase egetare; naende agaturunkania rigena rinene gochia ase egesieri ki’oboina, akagenda.
MAT 27:61 Mbarengeo Mariamu Magadalena na Mariamu onde, baikaransete bosio bw’oboina.
MAT 27:62 Rituko ria kabere, erio riare rituko ri’Esabato, abakuani abanene na Abafarisai bagasangererekana ase Pilato,
MAT 27:63 bakaboora, “Omonene, twainyoire ng’a omong’ainereria oria nateebete ekero arenge moyo: Magega ase amatuko atato nimboke.
MAT 27:64 Gaki, chiika oboina borendwe buya goika rituko ria gatato, aborokigwa baye tibaabaisa gocha komoiba, bateebie abanto ng’a obokire korwa ase abakuure; oborimo bw’omoerio inabobue boria bw’eritang’ani.”
MAT 27:65 Pilato akabateebia, “More nabarendi; genda morende mono oboina buna moranyaare.”
MAT 27:66 Ase igo bakagenda bakarenda oboina mono ase okobeeka rigena riria ekemanyererio, naende bakabeeka abarendi.
MAT 28:1 Esabato egachia koera, kobogokiamoka rituko ria Jumapili, Mariamu Magadalena na oria Mariamu onde bakagenda korora oboina.
MAT 28:2 Na rora, norengeo omotengecho omonene, ekiagera omomalaika bw’Omonene aigete korwa igoro, agachia agatigeria rigena riria, akariikaransera.
MAT 28:3 Ekieni kiaye nigo kiarenge buna okomesa kw’embura, na eyanga yaye nendabu buna amagena y’embura.
MAT 28:4 Ase okomoiroka ere abarendi bakaiguswa, bakaba buna abanto bakuure.
MAT 28:5 Korende omomalaika agateebia abakungu baria, “Timoiroka inwe, ekiagera namanyire ng’a Yeso mokorigia, oria obambetwe.
MAT 28:6 Tari aiga, ekiagera obokire, buna ateebete. Inchuo, morigererie aase Omonene araire.
MAT 28:7 Na genda bwango, moteebie aborokigwa baye ng’a obokire korwa ase abakuure; na rora, obatang’aneire kogenda Galili; agwo nao moramorore. Rora, inche nabatebirie ayio.”
MAT 28:8 Bakaimoka korwa ase oboina bwango, bare nokoiroka na omogooko omonene, bakaminyoka, bakairera aborokigwa baye amang’ana.
MAT 28:9 Na rora, Yeso akaumerana na barabwo, akabakwania, “Omorembe obe nainwe!” Na barabwo bagaacha, bakamobwata amagoro, bakamosasiima.
MAT 28:10 Erio Yeso akabateebia, “Timoiroka! Genda moteebie abaminto bagende Galili, nao barandore.”
MAT 28:11 Ekero abakungu baria bachire, rora abande b’abarendi baria boboina bagasoa ase omochie, bagateebia abakuani abanene amang’ana onsi ayakoregete.
MAT 28:12 Abakuani abanene bakaumerana amo n’abagaaka, bakaroisia omoroberio erio bakaa abarendi baria chitaabu chinyinge,
MAT 28:13 bakaboora, “Moteebie abanto: Aborokigwa baye mbachete botuko, bakamoiba ekero twararire.
MAT 28:14 Ring’ana eri koriraigweke ase gabana, intwe natoche tokwane nere, tomoebererie, na kobarusia inwe ase emechando.”
MAT 28:15 Bakabogoria chitaabu chiria, bagakora buna bateebetigwe, na omogano oyo okumire ase Abayahudi goika reero iga.
MAT 28:16 Aborokigwa baria ikomi nomo bakagenda Galili, bagaika egetunwa keria Yeso abachiigete.
MAT 28:17 Ekero bachia komorora, bakamosasiima; korende abande mbabete n’echitang’utang’u.
MAT 28:18 Yeso agacha ange nabarabwo akabateebia, “Naeirwe okobua gwonsi igoro na ense.
MAT 28:19 Gaki genda mokore ebisaku bionsi koba aborokigwa, mokobaabatisa ase erieta ria Tata, neri’Omwana, neri’Omoika Omochenu,
MAT 28:20 mokoborokereria kobwata aya onsi nabachiikire; na rora, inche nigo inde amo nainwe amatuko onsi goika omoerio bw’ense.”
MAR 1:1 Eye nero enchiri igoro ya Yeso Kristo, Omwana o Nyasae,
MAR 1:2 nigo yachaagete buna eriikire ase egetabu y’omobani Isaya. “Nyasae agateeba,” rora, natomire omotomwa one agotang’anere, oyo oraroisie enchera yao;
MAR 1:3 eriogi ri’omonto ogoaka egeturi ase erooro: Roisia enchera y’Omonene, rongeyia oboeto bwaye!
MAR 1:4 Erio Yohana Omobatisi akaoroka ase erooro, okorandia, okobateebia, “Onchoka, mobatiswe, monyore okwaberwa kw’ebibe.”
MAR 1:5 Abanto b’ense yonsi ya Boyahudi, na bonsi aba Yerusalemu bakamochiera, bakabatiswa nere ase orooche rwa Yorodani, bakoorokia ebibe biabo.
MAR 1:6 Na Yohana nigo arenge kobeeka chianga chi’amarionya y’engamia, na kweboeria orokini rwe riiyo kenema kiaye. Nigo arenge koria chingige n’obooke bw’orosana.
MAR 1:7 Akarandia, okobora, “Nache korwa magega y’ane oyore ne chinguru kombua, oyio inche ntaisaini gotung’ama na gosibora chiusi chi’ebikoroto biaye.
MAR 1:8 Inche nigo nkobaabatisa ase amaache, korende ere nabaabatise ase Omoika Omochenu.”
MAR 1:9 Ase amatuko aria Yeso agacha korwa Nazareti ya Galili, akabatiswa na Yohana ase orooche rwa Yorodani.
MAR 1:10 Erio kegima, Yeso kagotiira korwa ase amaache, akarora igoro amaanokire, na Omoika buna riruma ogoika igoro asare,
MAR 1:11 na eriogi rikarwa igoro, rigateeba, “Aye naye Omwana one omwanchwa, ngokirie naye.”
MAR 1:12 Erio kegima Omoika okamoira ase erooro.
MAR 1:13 Akaba ase erooro amatuko emerongo ene, ogoteemwa na Saitani; ere nigo arenge amo ne ching’iti chi’orosana; na abamalaika bakaba nkomokorera bare.
MAR 1:14 Magega Yohana kabekirwe echela ime, Yeso akagenda Galili, akarandia enchiri ya Nyasae,
MAR 1:15 okobora, “Engaki yaikeranire, na oborwoti bwa Nyasae bwaikire ang’e; onchoka na mwegene enchiri.”
MAR 1:16 Ekero Yeso are goeta ensemo y’enyancha ya Galili, akarora Simioni na Anderea, momura omwabo Simioni, bakoruta ekeonga enyancha ime, ekiagera nabarubi barenge.
MAR 1:17 Yeso akabateebia, “Inchuo montunyane, na inche nimbakore mobe abarubi b’ abanto.”
MAR 1:18 Erio kegima bagatiga ebionga biabo, bakamotunyana.
MAR 1:19 Akagenderera bosio ake, akarora Yakobo, omwana o Zebedi, na Yohana momura omwabo; barabwo nigo barenge obwato ime bakobareera ebionga biabo.
MAR 1:20 Erio kegima akabarangeria; barabwo bagatiga Zebedi ise amo n’abanto b’eng’eria ime ase obwato, bakamotunyana.
MAR 1:21 Bakabwatia enchera goika Kapernaumu, na erio kegima ase rituko ri’Esabato Yeso agasoa ase esinagogi akorokereria.
MAR 1:22 Bagakumia ase okworokereria kwaye, ekiagera arenge koborokereria buna oyore nokobua, gose tari buna aborokia b’amariiko.
MAR 1:23 Erio kegima omonto obwatire nekerecha ki’eubi agacha ase esinagogi, ere agaaka eriogi,
MAR 1:24 akabora, “Inki tore naye, Yeso o Nazareti? Inee! Nigo gwachire gotosiria? Namanyire aye ning’o, aye n’Omochenu o Nyasae.”
MAR 1:25 Yeso akagetogonyera, akabora, “Karwe ase omonto oyo!”
MAR 1:26 Ekerecha keria ki’eubi gekamogaragaria, gekarera ase eriogi rinene, gekamorwa.
MAR 1:27 Bagaichana bonsi, goika bakaborania, bakobora, “Inki eke? Nokworokereria okoyia! Omonto oyo nigo abwate okobua kw’ogochika nonya nebirecha bi’eubi, na birobio bikomoigwera.”
MAR 1:28 Erio chinkuma chiaye chigasarera ase chinsinyo chionsi chi’ense ya Galili.
MAR 1:29 Erio agwo kobasokire korwa ase esinagogi, bakagenda goika nyomba mwa Simioni na Anderea: Yakobo na Yohana bakagenda nere.
MAR 1:30 Ng’ina biara Simioni nigo araire, arwarete esosera. Erio kegima Yeso gaikire bakamoteebia amang’ana igoro yaye.
MAR 1:31 Yeso agaika omong’ina oria ang’e, akamoimokia ase okomobwata okoboko. Erio esosera ekamotiga na ere akabakorera.
MAR 1:32 Riachia koba mogoroba, erioba korikogwa, abanto bakarentera Yeso abarwaire bonsi, na ababwatire nebirecha.
MAR 1:33 Na omochie bwonsi okaba ngosangererekana ore gesieri.
MAR 1:34 Yeso akagwenia abange abarenge namarwaire ao ao, na agaseria ebirecha ebinge; tatiga ebirecha bikwane, ekiagera biamomanyete.
MAR 1:35 Mambia, botarakiamoka, akaimoka, agasooka, akagenda aase atari nabaanto, agasabera aroro.
MAR 1:36 Simioni na abarenge amo nere bakamotunyana,
MAR 1:37 ekero bamonyorete, bakamoteebia, “Abanto bonsi ngokorigia bare.”
MAR 1:38 Yeso akabateebia, “Togende aase aande goika ebinyoro bire ang’e, ninyare korandia na aroro boigo, ekiagera ase ayio naro nachicheire.”
MAR 1:39 Agasoa ase chisinagogi chiabo ase ense yonsi ya Galili, okorandia na goseria ebirecha.
MAR 1:40 Omonto oyomo orenge noborwaire bwa ukoma agacha asare, akamosorora na komotung’amera, akamoteebia, “Onye ngwancha, nonyare gonsibia.”
MAR 1:41 Yeso akamororera amaabera, akarambora okoboko kwaye, akamokuna, akamoteebia, “Nanchire; sibeka.”
MAR 1:42 Erio agwo oborwaire bwaye bwa ukoma bokamotiga, agasibeka.
MAR 1:43 Akamotianera bokong’u, kamosokirie agende,
MAR 1:44 akamoteebia, “Rigereria, toteebia monto onde bwensi amang’ana aya; korende genda bweorokie ase Omokuani, orue ekeng’wanso egiachigetwe na Musa ase ogosibeka kwao, erinde kebe kirori ase abanto.”
MAR 1:45 Korende agasoka, agachaaka koraria amang’ana aya na gosareria ring’ana riria, goika Yeso tanyara naende gosoa ase omochie ime maiso marore, korende akabeera isiko aase atari nabaanto; na abanto bakamochiera korwa kera aase.
MAR 2:1 Magega y’amatuko amake Yeso akairana gochia Kapernaumu, abanto bakanyora amang’ana ng’a nao are nyomba.
MAR 2:2 Erio abanto abange bagasangererekana amo, tiriatigara ribaga ase bare, nonya ngoika gesieri; na Yeso akaba ogokwana ring’ana ase bare.
MAR 2:3 Abanto bagaacha; bakamorentera omonto orenge rigata obogoirie nabaanto bane.
MAR 2:4 Ekiagera batanyarete komoikia ang’e ase engencho y’omoganda, bakabochora ekerama aase aaria Yeso arenge. Kobakoorire kogetagora, bagaikia oborere boria oria orenge rigata araire.
MAR 2:5 Yeso agachia korora okwegena kwabo agateebia oria orenge rigata, “Omwana one, ebibe biao biabeirwe.”
MAR 2:6 Abande ase aborokia b’amariiko baikaransete aroro, bakeboria ase chinkoro chiabo,
MAR 2:7 “Inaki oyo agoteeba iga? Nkorama are! Ning’o oranyare kwabera ebibe, otatiga oyomo, nere Nyasae?”
MAR 2:8 Erio Yeso namanyete ase omoika oye ime buna baare korengereria ase chinkoro chiabo, akabateebia, “Inaki mokorengereria iga ase chinkoro chiaino?
MAR 2:9 Ndiriri rire eriango, goteebia oyore rigata: Ebibe biao biabeirwe, gose goteeba: Imoka, bwetweke oborere bwao, ogende?
MAR 2:10 Korende monyare komanya ng’a Omwana-o-Mwanyabaanto nare nokobua ase ense gw’okwabera ebibe.” Erio agwo agateebia oria orenge rigata,
MAR 2:11 “Nagotebirie, imoka, bwetweke oborere bwao, ogende bwoo.”
MAR 2:12 Erio kegima akaimoka, agetweka oborere bwaye, akarua ase amasio abo bonsi; goika bagakumia bonsi, bagatogia Nyasae, bakoboora, “Ayare buna aya, titwana koyarora rinde nonya ng’ake!”
MAR 2:13 Yeso naende akairana gochia ensemo y’enyancha. Omoganda bwonsi okamochiera, ere agachaaka koborokereria.
MAR 2:14 Ekero achia goeta, akarora Lawi, omwana bw’Alufayo, oikaransete aase bakoruseria ebango, akamoteebia, “Ntunyana!” Akaimoka, akamotunyana.
MAR 2:15 Ekaba ekero Yeso aikaransete nyomba mw’omonto oria, okoria endagera, abarusia ebango abange na abanyene ebibe bagaikaransa amo na Yeso na aborokigwa baye; inaki barenge abange bamotuny’anete.
MAR 2:16 Aborokia b’amariiko na Abafarisai bagachia komoorora okoria amo n’abanyene ebibe na abarusia ebango, bagateebia aborokigwa baye, “Nase ki akoria na konywa amo nabarusia ebango na abanyene ebibe?”
MAR 2:17 Yeso agachia koigwa aya, akabateebia, “Abare buya tibari korigia omogwenia, otatiga abarwarete; tincheti korangeria abanyaboronge, korende abanyene ebibe.”
MAR 2:18 Aborokigwa ba Yohana na Abafarisai nigo barenge kweng’ata. Abanto bande bagaacha, bakamobooria, “Nase ki aborokigwa ba Yohana na aborokigwa b’Abafarisai bakweng’ata, ko aborokigwa bao tibari kweng’ata?”
MAR 2:19 Yeso akabateebia, “Inee! Abatuunyire enyangi inabanyare kweng’ata ekero omonywomi are amo nabarabwo? Ekero omonywomi are amo na barabwo, tibakonyara kweng’ata.
MAR 2:20 Korende amatuko naache baraache kourwa omonywomi, erio nario baraache kweng’ata ase rituko riria.
MAR 2:21 Gose tari monto onde okobareera ekeraka ki’egetambaa ekeyia ase eanga engotu ekiagera keria kiabekwa nigo kegotandora eanga eria, keria ekeyia kiagendereria eanga eria engotu etandoke kobua.
MAR 2:22 Gose onde tari okobeeka edivai enyia ase ebirandi ebigotu biroisirie korwa ase amasankwa, gose edivai eria nebiate ebirandi, edivai eiteke, na ebirandi bitandoke; korende edivai enyia nigo ekobekwa ase ebirandi ebiyia.”
MAR 2:23 Yeso agachia koba ngoeta arenge ase emegondo y’engano ase rituko ri’Esabato; aborokigwa baye bagachaaka kobutora ebigara kobakogenda.
MAR 2:24 Abafarisai bakamoboria, “Rora, naki bagokora eritari boronge gokorwa ase rituko ri’Esabato?”
MAR 2:25 Akabairaneria, “Timwana gosoma aya Daudi akorete ekero aremeretwe endagera, akaba nenchara, ere na abwo barenge amo nere,
MAR 2:26 buna asoete ase enyomba ya Nyasae, ekero Abiatari arenge Omokuani omonene, akaria emegati yarenge korugwa ase Nyasae, etare boronge koriegwa nonde otatiga abakuani, naende akaa abarenge amo nere?”
MAR 2:27 Akabateebia, “Esabato nigo yakoretwe ase engencho ya Mwanyabaanto, tari Mwanyabaanto ase engencho y’Esabato;
MAR 2:28 naki Omwana-o-Mwanyabaanto nere omonene bw’Esabato.”
MAR 3:1 Yeso agasoa naende ase esinagogi. Agwo narengeo omonto, okoboko kwaye kwagataete.
MAR 3:2 Agwo mbarenge oo abanto gete abwo baganetie gotega Yeso barore gose nagwenie omonto oria ase rituko ri’Esabato, banyare komosoera.
MAR 3:3 Agateebia omonto oria okoboko kwaye kwagataete, “Tenena gati aa!”
MAR 3:4 Akababoria, “Mboronge ase rituko ri’Esabato gokora amaya, gose gokora amabe; gotooria obogima, gose koboita?” Bagakira.
MAR 3:5 Akabamogoreria amaiso chinsemo chionsi ase okobea, akaigwa obororo ase engencho y’obokong’u bwe chinkoro chiabo, agateebia omonto oria, “Rambora okoboko kwao!” Agakorambora, na okoboko kwaye gokagwena.
MAR 3:6 Erio kegima Abafarisai baria bagasoka, bakagamba amo n’Abaherodiani buna barakore baite Yeso.
MAR 3:7 Erio Yeso akarwa agwo amo n’Aborokigwa baye, bakagenda goika engegu ye’nyancha ya Galili, na omoganda omonene korwa Galili, naboigo korwa ase Boyahudi,
MAR 3:8 na Yerusalemu, na Idumea, na ng’umbu ya Yorodani, ne chinsemo chia Turo na Sidoni okabatunyana. Ochia koigwa ebirage bi’amang’ana onsi arenge gokora, omoganda oyio omonene, okamochiera.
MAR 3:9 Yeso agateebia aborokigwa baye bamobekere obwato ang’e ase engencho y’abanto; erio omoganda tomomiga.
MAR 3:10 Ekiagera agwenetie abanto, bonsi abarenge nemechando bakamosongerera, banyare komokuna.
MAR 3:11 Na abanto barenge n’ebirecha bi’eubi bagachia komoorora, bakagwa ase obosio bwaye, bakarera bagateeba, “Aye naye Omwana o Nyasae.”
MAR 3:12 Akabitianera mono tibimoorokia.
MAR 3:13 Erio Yeso agatiira gochia egetunwa igoro, akarangeria abwo arigetie ere omonyene; na barabwo bakamochiera.
MAR 3:14 Agachoora ikomi na babere, abwo arogete abatomwa erio banyare koba amo nere, erinde abatome bagende korandia,
MAR 3:15 na babe nokobua kw’ogoseria ebirecha.
MAR 3:16 Baria ikomi na babere achoorete nabwo aba: Simioni nere arogete erieta rinde Petero,
MAR 3:17 na Yakobo, omwana o Zebedi, na Yohana, momura omwabo Yakobo, akabaroka erieta Boanergi, engencho yaye: Abana b’enkoba;
MAR 3:18 Anderea na Filipo, na Baritholomayo, na Matayo, na Thomas, na Yakobo bw’Alufayo, na Tadayo, na Simioni, oyomo bw’Abazelote,
MAR 3:19 na Yudasi Iskariota, nere oyomoruete. Erio agasoa nyomba.
MAR 3:20 Na omoganda ogasangerereka naende; barabwo abanyene tibanyara nonya nokoria.
MAR 3:21 Abaamate baye bagachia koigwa amang’ana aya, bagasoka kogenda komobwata, ekiagera bateebete, “Obakirwe n’eosi.”
MAR 3:22 Na aborokia b’amariiko, abarwete Yerusalemu, bakaboora, “Nabwatire na Beelizebuli, naende agoseria ebirecha ase okobua kw’omonene bw’ebirecha.”
MAR 3:23 Erio Yeso akabarangeria bache asare, akabateebia ase emebayeeno, “Inaki Saitani aranyare goseria Saitani?
MAR 3:24 Na oborwoti kaboraatananeke ase borobwo obonyene, oborwoti boria tibokonyara gotenena.
MAR 3:25 Na enyomba keraatananeke enyene, enyomba eria tekonyara gotenena.
MAR 3:26 Na onye Saitani bweimokeire ere omonyene, na gweatanana, takonyara gotenena, korende nabe nomoerio.
MAR 3:27 Omonto takonyara gosoa ase enyomba y’omonto omonyene chinguru na gosakora ebinto biaye, atamosibeti ritang’ani oria omonyene chinguru; nario aranyare gosakora enyomba yaye.
MAR 3:28 “Ekeene nabateebirie: Ebibe bionsi Mwanyabaanto nabaaberwe, na okorama gwonsi bararame,
MAR 3:29 korende monto onde bwensi orarame Omoika Omochenu takwaberwa nonya ng’ake, korende nigo arabe nebibe goika kare na kare.”
MAR 3:30 Nigo abateebetie ayio ekiagera bateebete, “Nabwatire nekerecha ki’eubi.”
MAR 3:31 Ng’ina na bamura bamwabo Yeso bagaacha, bagatenena isiko, bagatoma omonto komorangeria.
MAR 3:32 Na omoganda nigo orenge oikaransete omoetanaine, okamoteebia, “Rora nyoko na bamura bamino isiko bare, mbagotagete.”
MAR 3:33 Yeso akabairaneria, “Baba na bamura baminto mbarabi?”
MAR 3:34 Akabarigereria abwo baikaransete bamoetanaine, akabora, “Rora aba nabwo baba na bamura baminto!
MAR 3:35 Inaki oyorakore ogwancha kwa Nyasae, oyio nere baba na momura ominto, na mosubati ominto.”
MAR 4:1 Erio Yeso agachaaka kworokereria naende ase enyancha mbarabare, na omoganda omonene okamosangererekanera, goika ere akariina obwato, agaikaransa imeo igoro y’enyancha. Omoganda bwonsi nao orenge ase ense enyomo enyancha mbarabare.
MAR 4:2 Akaborokereria amang’ana amange ase emebayeeno, akabateebia ase okworokereria kwaye,
MAR 4:3 “Tegerera! Omobusuri akamanora kogenda kobusura.
MAR 4:4 Agachia koba nkobusura are, chimbusuro chinde chikagwa ase enchera ensemo, chinyoni chigaacha chigachiria.
MAR 4:5 Na echinde chikagwa aase egetare kere, aase amaroba are amake; chikamera bwango, ekiagera amaroba arenge amake.
MAR 4:6 Omobaso ogachia kobara, chigasusana, na ekiagera chitarenge nemeri, chikooma.
MAR 4:7 Na echinde chikagwa ase amagwa ime, na amagwa aria agakiina, agachimiga, tichiama amatunda.
MAR 4:8 Na echinde chikagwa ase amaroba amaya, chikaama endagera, chikamera na gokina, na kwama; echinde emerongo etato, na echinde emerongo etano nomo, naende echinde rigana.”
MAR 4:9 Akabora, “Oyore namato akoigwera tiga aigwe.”
MAR 4:10 Ekero arenge bweka, abanto baria bamoetanaine amo nabaria ikomi na babere bakamobooria amang’ana y’emebayeeno eria.
MAR 4:11 Yeso akabateebia, “Inwe mwaeirwe komanya obobisi bw’oborwoti bwa Nyasae, korende ase abanto bare isiko, amang’ana onsi nigo are emebayeeno ase bare,
MAR 4:12 erio okorigereria nabarigererie, ko tibakorora, na okoigwa nabaigwe, ko tibakomanya; tibacha koonchoka, baaberwe ebibe biabo.”
MAR 4:13 Erio Yeso akabateebia, “Timomanyeti omobayeeno oyo? Gaki emebayeeno yonsi naki morayemanye?
MAR 4:14 Omobusuri nering’ana akobusura.
MAR 4:15 Abanto bande nigo bare buna embusuro eyio ekogwa enchera ensemo; na barabwo kobaikire koriigwa ring’ana, bwango Saitani ocha orusia ring’ana riria riabusuirwe ase emioyo yabo ime.
MAR 4:16 Abanto bande nigo banga buna chimbusuro chiria chiaguete ase egetare, ekiagera kobaigure ring’ana riria, erio kegima baribwata nomogooko;
MAR 4:17 na abwo tibari nemeri ime yabo abanyene, korende bagenderera ekero egeke, na ekero emechando gose okorosigwa bikooroka ase engencho ye ring’ana riria, bwango bagwa.
MAR 4:18 Naende abande nabwo baria babusuirwe ase amagwa, aba nabwo bakoigwa ring’ana,
MAR 4:19 naende okorengereria gw’ense na obong’ainereria bw’eniibo, na okogania kw’amang’ana ande kogosoa, biamiga ring’ana riria, riaba tirikwama.
MAR 4:20 Naende aba nabwo babusuirwe ase amaroba amaya, abwo n’abanto baria bakoigwa ring’ana riria, na koribwata, na kwama okwama, oyomo emerongo etato, oyomo emerongo etano nomo, na oyonde rigana.”
MAR 4:21 Yeso akabateebia, “Inee! Etaya nigo ekorentwa erinde yamumekwa negetonga gose yabekwa nyaro y’oborere? Teri kobekwa igoro ase ekebekerero?
MAR 4:22 Inaki ring’ana tiriri ria bobisi ritache koorokigwa, gose eribisegete ritache koorokigwa maiso marore.
MAR 4:23 Onye omonto ore n’amato akoigwera, tiga aigwe.”
MAR 4:24 Akabateebia, “Rigereria aya mokoigwa; na ekerengo keria mokorengera nakio morache korengerwa inwe, naende namomenterwe.
MAR 4:25 Inaki oyobwate naegwe; korende oyotabwati naurwe nonya nekio abwate.”
MAR 4:26 Erio Yeso akabora, “Oborwoti bwa Nyasae nigo bogwekaine nomonto obusurete embusuro ase riroba.
MAR 4:27 Akaba okoraara botuko na koboka, mobaso, na embusuro eyio ekamera na gokiina, ere atamanyeti buna egokoreka.
MAR 4:28 Inaki ense nigo ekwama enyene, ritang’ani rinyansi, naende ekegara, erio enyeke ase ekegara.
MAR 4:29 Na endagera koyamire, omonto oyio bwango nigo akoira omoyio bwokogesa, ekiagera rigesa riaikire ang’e.”
MAR 4:30 Erio Yeso akagenderera koboora, “Ninki torabogwekanie oborwoti bwa Nyasae? Gose tobobeke ase mobayeeno ki?
MAR 4:31 Nigo bonga entetere y’omoaruni, ekero egosimekwa ase amaroba nenke kobua chimbusuro chionsi ase ense,
MAR 4:32 korende koyasimekirwe, yakiina, yaba enene kobua emete yonsi y’amato, yaba ne chinsagia chinene; goika chinyoni chia igoro chinyare gokenderera ase ekiriri kiaye.”
MAR 4:33 Yeso akaranderia abanto ring’ana riaye ase emebayeeno emenge ere buna eye; nigo arenge gokwana ring’ana ase bare, koreng’ana buna baare konyara koigwa,
MAR 4:34 gose taare kobateebia ring’ana otatiga ase omobayeeno, korende ekero arenge ensemo n’Aborokigwa baye nigo arenge kobateebia obobisi bwonsi.
MAR 4:35 Ase rituko riria, rigachia koba mogoroba, akabateebia, “Twamboke gochia ng’umbu.”
MAR 4:36 Bagatiga omoganda, bakamoira amo nabarabwo, buna arenge, ase obwato boria. Na amaato ande narenge amo nere
MAR 4:37 Ekembugu‐mbugu ekenene ki’omwaga gekaoroka, emerindo egaaka‐aka obwato goika amaache agachaaka goichora obwato ime.
MAR 4:38 Ere omonyene nigo arenge ase obwato ime magega oraire igoro ase omoito. Bakamotura, bakamoteebia, “Omworokia, tari gento ase ore gatogosira?”
MAR 4:39 Yeso akaboka, agatogonyera omwaga, agateebia enyancha, “Kira, otoerere!” Omwaga okaera; gokaba ogotoerera okonene.
MAR 4:40 Erio Yeso agateebia aborokigwa baye, “Inaki mokwoboa inwe? Timori nokwegena?”
MAR 4:41 Bagasogwa nomoondoko omonene, bagateebania, “Oyo ning’o rende, goika nonya nomwaga na enyancha bikomoigwera?”
MAR 5:1 Bagaika ng’umbu y’enyancha, goika ense y’Abageraseni.
MAR 5:2 Yeso agachia goika korwa obwato; agwo akaumerana nomonto okorwa ase chimbeera obwatire nekerecha ki’eubi.
MAR 5:3 Obomenyo bwaye nigo bwarenge aria ase chimbeera. Monto onde tarenge ore konyara komosiba nonya nase ebinyuri,
MAR 5:4 ekiagera nigo arenge konya osibirwe ara aange ne chingataare na ebinyuri, abibutora ebinyuri biria, na kobuna‐buna chingataare chiria, na onde tarenge ore ne chinguru chi’okomobua.
MAR 5:5 Na botambe, botuko na mobaso, nao arenge ase chimbeera na ebitunwa, okona‐korera na gwekeba‐keba namagena.
MAR 5:6 Agachia korora Yeso korwa are, akaminyoka chimbero, akamosasiima;
MAR 5:7 agaaka eriogi, okobora, “Inaki inde naye aye Yeso, Omwana o Nyasae Ore Igoro Mono? Nagotianirie ase Nyasae ng’a tonchanda”,
MAR 5:8 ekiagera Yeso konya ogetebirie, “Aye ekerecha ki’eubi, karwe ase omonto oyo!”
MAR 5:9 Yeso akamobooria, “Erieta riao naki okorokwa?” Akairaneria, “Erieta riane n’Elegioni abasigari chilifu isano nemo na goetani erombe y’ abanto, ekiagera nabange tore.”
MAR 5:10 Erio ere agasorora Yeso mono tabiira isiko y’ense eria.
MAR 5:11 Aria ase egetunwa ndiarengeo riicho rinene rie chimbeche riare korisia.
MAR 5:12 Ebirecha bionsi bikamosorora, bikaboora, “Toire ase chimbeche, tonyare gosoa ase chirochio.”
MAR 5:13 Akabia ribaga. Ebirecha biria bi’eubi bigasoka, bigasoa ase chimbeche chiria; riicho riria rigatirimboka bwango gochia ase egeturunkano, goika chikagwa enyancha ime. Igo chiarenge koreng’ana chilifu ibere, chikarimera nyancha ime.
MAR 5:14 Abarisia bagatama, bakararia amang’ana aya ase omochie na ebinyoro. Abanto bagasooka barore amang’ana aorokire.
MAR 5:15 Bagachiera Yeso, bakarora omonto oria obwatire nomoganda bw’ebirecha oikaransete, bweboyetie chianga, ore nebirengererio ebironge bakairoka.
MAR 5:16 Na baria abayaroche bakaorokia amang’ana amonyorire oria obwatire nebirecha, na amang’ana ye chimbeche.
MAR 5:17 Bagachaaka gosorora Yeso arue ase ense yabo.
MAR 5:18 Ekero Yeso achia koriina obwato ime, oria obwatire nebirecha akamosorora ng’a abe amo nere.
MAR 5:19 Yeso tamwanchera, korende akamoteebia, “Genda nka bwoo ase abamino, obateebie amang’ana amanene ay’Omonene agokoreire, naende buna akororeire amaabera.”
MAR 5:20 Akagenda bwoye, agachaaka koraria ase Dekapoli amang’ana aya Yeso amokoreire. Abanto bonsi bagakumia.
MAR 5:21 Yeso kambokire naende koirana ng’umbu nobwato boria, omoganda omonene okamosangererekanera; ere nigo arenge ensemo y’enyancha.
MAR 5:22 Omonto oyomo bw’abanene b’esinagogi agacha, erieta riaye Yairo. Agachia komoorora, akagwa ase amagoro aye,
MAR 5:23 akamosorora mono, akabora, “Omonene, omoiseke one omoke oisire gokwa. Nagosabire, oche obeke okoboko kwao igoro yaye, anyare kogwena, abe moyo.”
MAR 5:24 Bono Yeso akaimoka akagenda amo nere. Omoganda omonene okamotunyana, okamomiga‐miga korwa ase chinsemo chionsi.
MAR 5:25 Narengeo omokungu oyomo orenge noborwaire bw’okorua amanyinga ase engaki y’emiaka ikomi na ebere.
MAR 5:26 Ere nigo achandegete mono ase amaboko y’abarwaria abange. Ere konya osiareire ebinto bionsi arenge nabio, tagwenigwa nonya ng’ake, korende obogima bwaye bokamentekana koba obobe kobua.
MAR 5:27 Konya oigure amang’ana igoro ya Yeso, agaeta ase omoganda korwa magega, agakuna eanga yaye,
MAR 5:28 ekiagera nigo ateebete, “Kondakune chianga chiaye chioka, ningwene.”
MAR 5:29 Erio kegima ensoko y’amanyinga aye egakama: akaigwa omobere oye ng’a ogwenire korwa ase oborwaire bwaye.
MAR 5:30 Erio agwo Yeso akamanya ase omoyo oye ng’a chinguru chiarure asare, akeonchora gati ase omoganda, akabora, “Ning’o okuna chianga chiane?”
MAR 5:31 Aborokigwa baye bakamoteebia, “Norooche omoganda oyo buna okomigete, na aye gokoboria: Ning’o onkuna?”
MAR 5:32 Korende Yeso akarigereria chinsemo chionsi, erinde arore oria okora ring’ana erio.
MAR 5:33 Na omokungu oria agasogwa nomoondoko na okoiguswa, akamanya eriamonyorire, agacha akamogwera, akamoorokeria ekeene gionsi.
MAR 5:34 Yeso akamoteebia, “Omoiseke one, okwegena kwao gwakogwenirie, genda nomorembe, ogwene korwa ase oborwaire bwao.”
MAR 5:35 Ekero Yeso agendererete gokwana, abanto korwa ase enyomba y’omotang’ani bw’esinagogi bagaacha, bakaboora, “Enyaroka yao yakuure. Inki okona‐koroseria Omworokia rende?”
MAR 5:36 Korende Yeso tancha gotegerera ring’ana riria rigotebwa, agateebia omotang’ani oria bw’esinagogi, “Toiroka, egene rioka.”
MAR 5:37 Gose tanchete monto onde amotuny’ane, otatiga Petero, na Yakobo, na Yohana momura omwabo Yakobo.
MAR 5:38 Bagaika enyomba y’omonene oria bw’esinagogi; akarora rirorooche, na abanto bakorera nokweumia okonge.
MAR 5:39 Agachia gosoa, akabateebia, “Inaki mogokora rirorooche na korera? Omwana takweti, korende nigo araire.”
MAR 5:40 Bakamosekerera. Korende gaikire kobasokia isiko bonsi, akaira ise omwana, na ng’ina, na aborokigwa baye batato abwo barenge amo nere, agasoa ime ase omwana oria arenge.
MAR 5:41 Akamobwata okoboko omoiseke oria omoke, akamoteebia, “Talitha kumi”, okoonchorwa kwaye, “Tenena aye enyaroka.”
MAR 5:42 Erio agwo omoiseke oria omoke akaimoka akagenda, ere konya okoorire emiaka ikomi na ebere. Erio bagakumia ogokumia okonene.
MAR 5:43 Yeso akabakuurera ng’a monto onde tamanya amang’ana ayio, akabachiika bae omoiseke oria endagera arie.
MAR 6:1 Yeso akarua agwo, agaika ase ense yaye omonyene; aborokigwa baye bakamotunyana.
MAR 6:2 Na ekero gi’Esabato agachaaka kworokereria ase esinagogi; abange abamoigwete bagakumia, bagateebania, “Oyo ng’ai anyorire aya? Mbong’aini ki obo aeirwe oyo? Ogokora gwe chinguru ki oko okonene kogokoreka ase amaboko aye?
MAR 6:3 Oyo tari oria omobaachi, omwana o Mariamu, momura omwabo Yakobo, na Yose, na Yuda, na Simioni, na basubati bamwabo tibari aiga seito?” Bakagechigwa nere.
MAR 6:4 Yeso akabateebia, “Omobani takomocha gosikwa, otatiga ase ense yaye, na ase eamate yaye, na ase enka yaye.”
MAR 6:5 Gose tanyara gokora ogokora gwe chinguru aroro, otatiga abegete amaboko aye igoro ase abarwaire bake, akabagwenia.
MAR 6:6 Agakumia ase engencho y’ogotegena kwabo. Agaetanana ase ebinyoro biaetanaineo okworokereria.
MAR 6:7 Akarangeria baria ikomi na babere, agachaaka kobatoma babere babere, akabaa okobua igoro ase ebirecha bi’eubi;
MAR 6:8 akabakaania tibaira gento ase orogendo rwabo, otatiga enyimbo yoka. Tibaira nonya nomogati, nonya nesaro, nonya nechitaabu ase ebimoya biabo.
MAR 6:9 Korende babeeke ebikoroto, ko tibeboyia chianga ibere.
MAR 6:10 Akabateebia, “Enyomba ende yonsi ase moraroisigwe, mobeere aroro goika ekero moraimoke korwa aase aria.
MAR 6:11 Na kera aase abanto batabaroiseti inwe, gose kobaigwa, komokorua aroro, mokong’onte orotu rore inse ase amagoro aino, robe kirori ase bare.”
MAR 6:12 Bagasoka, bakarandia ng’a abanto baonchoke.
MAR 6:13 Bagaseria ebirecha ebinge, bagaaka abanto abange amaguta, abwo barenge abarwaire, bakabagwenia.
MAR 6:14 Omorwoti Herode akaigwa amang’ana, ekiagera erieta ria Yeso konya riakumire kera ase. Abanto bande bakaboora, “Yohana Omobatisi obokire korwa ase abakuure, nakio gekogera chinguru echi chigokora emeremo ime asare.”
MAR 6:15 Korende abande bakaboora, “N’Elija.” Na abande bakaboora, “Oyo nomobani, gose nigo anga buna oyomo bw’ababani.”
MAR 6:16 Korende Herode agachia koyaigwa, akabora, “Oyio Yohana oria nanachete omotwe, obokire.”
MAR 6:17 Inaki Herode omonyene nigo atomete abanto kobwata Yohana, akamosiba echela ase engencho ya Herodia moka Filipo momura omwabo, oria Herode atwarete,
MAR 6:18 ekiagera Yohana amokanetie Herode, “Tai boronge ase ore komenyana na moka momura omino.”
MAR 6:19 Nabo oria Herodia akaba nokogecha asare, akarigia komoita, korende tanyara,
MAR 6:20 ekiagera Herode nairogete Yohana, konya omanyire ng’a nomonto omooronge, omochenu, akamorenda. Nigo anchete komoigwa, nonya orenge goichana mono kamoigure.
MAR 6:21 Rituko rigwenerete rigaika Herodia akanyora ribaga ekero Herode ase rituko ri’okoinyora okoiborwa kwaye ekero akora omoyega ase abatang’ani bare inse yaye, na abatang’ani b’esegi, na abanto abanene ba Galili.
MAR 6:22 Erio omoiseke bwe Herodia gasoa gotenga, akagokia Herode amo nabwo baikaransete nere ase omoyega. Omorwoti agateebia omoiseke oria, “Nsabe kende gionsi ekio origetie, na inche ninkoe.”
MAR 6:23 Akamoriera eira, “Kende gionsi ekio orarigie korwa ase ’nde ninkoe, nonya nekeng’ese ki’oborwoti bwane.”
MAR 6:24 Omoiseke oria agasoka, akaboria ng’ina, “Inki ’ndasabe?” Ng’ina akamoiraneria, “Omotwe o Yohana Omobatisi.”
MAR 6:25 Erio kegima agasoa nomoayerero ase obosio bw’omorwoti, agasaba, akabora, “Nindigetie ong’e omotwe o Yohana Omobatisi bono iga ase esani.”
MAR 6:26 Omorwoti akaba nomoichano mono, korende ase engencho ye chiira chiaye, na ase engencho y’abwo baikaransete ase omoyega, tarigetie kwanga.
MAR 6:27 Erio kegima omorwoti agatoma omorwani oyomo, agachiika ng’a omotwe o Yohana orentwe. Omorwani oria akagenda akamonacha omotwe aria echela ime,
MAR 6:28 akayorenta ore ase esani, akayoa omoiseke oria, na omoiseke oria akayoa ng’ina.
MAR 6:29 Ekero aborokigwa ba Yohana baigwete amang’ana aya, bakagenda bakabogoria egetondo, bakagetindeka.
MAR 6:30 Abatomwa bakairana ase Yeso, bakamoteebia onsi ayabakorete, na amang’ana onsi aya aborokereretie.
MAR 6:31 Akabateebia, “Inchuo inwe mweka, togende aase abanto batari, motimoke ake.” Inaki abanto abange mbarengeo, bagocha na bakogenda; goika Yeso n’aborokigwa baye tibanyora ribaga ri’okoria.
MAR 6:32 Bakagenda ase obwato, aase abobisi, atari nabaanto.
MAR 6:33 Abanto bakabarora bakogenda, abange ase abwo bakabamanya, bakaminyoka bwango korwa ase emechie yonsi, batang’ane goika asare.
MAR 6:34 Yeso agachia goika korwa ase obwato, akarora omoganda omonene, akabarorera amaabera, ekiagera barenge buna ching’ondi chitari nomorisia: agachaaka koborokereria amang’ana amange.
MAR 6:35 Goika chinsa chinyinge chi’omobaso chigaeta, aborokigwa baye bakamochiera, bakaboora, “Aase aa negesomo, na bono riagorobire.
MAR 6:36 Kae abanto aba ribaga, erinde bagende emechie na ebinyoro, aria na aaria, begorere endagera.”
MAR 6:37 Korende Yeso akabairaneria, “Inwe bae endagera.” Bakamobooria “Inee! Togende togore emegati ye chidinari amagana abere, tobae barie?”
MAR 6:38 Akababoria, “Emegati nerenga mobwate? Genda morore!” Bagachia komanya bakaboora, “Netano, ne chinswe ibere.”
MAR 6:39 Yeso akabachiika aborokigwa baye baabaikaransie bonsi, ebiombe, ebiombe, ase obonyansi obobese.
MAR 6:40 Bagaikaransa ase chindwaro, echinde rigana erimo na echinde emerongo etano.
MAR 6:41 Erio Yeso akabogoria emegati eria etano ne chinswe chiria ibere, akarigereria igoro, akabisesenia, agasamunyora emegati eria, akaa aborokigwa baye babiterekere abanto, ne chinswe chiria ibere, akabagabera bonsi.
MAR 6:42 Bonsi bakaria, bakaigota.
MAR 6:43 Bagasangereria ebisamunye biasamunyogete, na ebio bigaichoria ebitonga ikomi na bibere, naboigo nebisamunye bie chinswe.
MAR 6:44 Na abasacha abariete emegati eria nigo barenge chilifu isano.
MAR 6:45 Erio Yeso akabetereria aborokigwa baye bariine obwato, bamotang’anere kogenda ng’umbu goika Bethisaida ekero are koa omoganda ribaga ogende.
MAR 6:46 Magega gakorire gokwana nabarabwo, akagenda egetunwa gosaba.
MAR 6:47 Riachia koba mogoroba, obwato bokaba enyancha gati, na ere bweka ase ense enyomo.
MAR 6:48 Akabarora bagwechanda bagwata amaache nemegango, ekiagera omwaga nigo obatangete. Koreng’ana ekero ki’oborendi bwa kane bwa botuko agacha ase bare, ogotaara igoro ase enyancha, akarigia kobaetania.
MAR 6:49 Barabwo bagachia komorora ogotaara ase enyancha igoro, bagakaga ng’a nerirengari, bagaaka eriogi,
MAR 6:50 ekiagera bonsi abamorooche mbaondogete. Bwango Yeso agakwana nabarabwo, akabateebia, “Remia chinkoro! Ninche. Timoiroka!”
MAR 6:51 Akariina ime ase obwato ase bare; omwaga ogakira. Aborokigwa bagaichana mono,
MAR 6:52 ekiagera tibamanyete amang’ana y’emegati eria, korende chinkoro chiabo nigo chiarenge chinkong’u.
MAR 6:53 Ekero bambokire bagaika ense ya Genesareti, bakabeeka ekeroochi.
MAR 6:54 Bagachia gosoka korwa ase obwato, abanto bakamanya Yeso bwango,
MAR 6:55 bakaminyoka, bagaetanana ense eria yonsi, bagachaaka kobogoria abarwaire bare ase amarere abo, bakagenda kera aase baigwete ng’a nao are.
MAR 6:56 Kera aase are kogenda ase ebinyoro, gose emechie, gose emegondo, bakabeeka abarwaire ase chichiiro, bakamosorora ng’a abae ribaga bakune nonya nomokoba bw’eanga yaye; na abwo bonsi abamokunete bakagwena.
MAR 7:1 Erio Abafarisai na abande ase aborokia b’amariiko barwete Yerusalemu, bagasangererekana asare.
MAR 7:2 Bakarora abande baborokigwa baye bakoragera namaboko are neriko, engencho yaye ataisabiri.
MAR 7:3 (Inaki Abafarisai na Abayahudi bonsi tibakoragera ritang’ani bataraisaba amaboko. Igo babwatetie engencho y’abagaaka babo.
MAR 7:4 Naende kobakorwa echiiro, tibakoria batesibetie. Naende nchire chingencho chinde babwate buna ogosibia ebikombe ne chinyongo, na ebinto bie chitaai.)
MAR 7:5 Bono Abafarisai baria na aborokia b’amariiko bakabooria Yeso, “Nase ki aborokigwa bao batari kobwata chingencho chi’abagaaka, korende bakoragera namaboko are neriko?”
MAR 7:6 Yeso akabateebia Isaya nigo abaanete buya igoro yaino, inwe abang’ainereria, buna eriikire; Abanto aba nigo bansigete ase ebikoba biabo igoro, korende chinkoro chiabo nigo chire aare korwa ase ’nde.
MAR 7:7 Abwo nigo bagonsasiima ogosasiima kwa bosa, bakworokereria amorokererio ayare amachiiko a Mwanyabaanto oka.
MAR 7:8 Igo mogotiga richiiko ria Nyasae, mwabwata chingencho chia Mwanyabaanto.
MAR 7:9 Yeso akagenderera kobateebia, “Mwangire richiiko ria Nyasae ng’a monyare kobwata chingencho chiaino.
MAR 7:10 Inaki Musa nigo ateebete: Sika iso na nyoko, na: Oyorakwane bobe ase ise, gose ase ng’ina, ogokwa nakwe.
MAR 7:11 Korende inwe moteeba: Omonto karateebie ise gose ng’ina: Bionsi ebi anga kwanyora korwa ase ’nde nakio Korbani (engencho yaye: Ebiarurwe ase Nyasae) —
MAR 7:12 timori komotiga naende amokorere ise gose ng’ina ring’ana rinde.
MAR 7:13 Igo mogosaria ring’ana ria Nyasae ase chingencho chiaino chia kare. Naende amange mwakorire mware koenana omogwekano bw’ayio.”
MAR 7:14 Erio Yeso akarangeria omoganda naende, akayoteebia, “Nyigwe mwensi, naende manya:
MAR 7:15 Tari egento kere isiko y’omonto, na gekomosoa, keranyare komobekera ogotacheneka, korende ebikorwa ase omonto nabio bikomobekera ogotacheneka. [
MAR 7:16 Omonto kare namato akoigwera, tiga aigwe.]”
MAR 7:17 Goika agachia gosoa nyomba, gatigire omoganda, aborokigwa baye bakamobooria amang’ana y’omobayeeno oria.
MAR 7:18 Akabateebia, “Nonya ninwe timori nobong’aini? Timomanyeti ng’a kera egento kere isiko y’omonto gokeramosoe, tigekonyara komobekera ogotacheneka,
MAR 7:19 ekiagera tigekomosoa enkoro, otatiga ase enda yoka, erio kiagwa kebara?” (Ase ogoteeba igo, osibirie chindagera chionsi.)
MAR 7:20 Akabora “Ekegosoka korwa ase omonto nakio gekomobekera ogotacheneka.
MAR 7:21 Ekiagera ime ase chinkoro chi’ abanto nigo bikorwao ebirengererio ebibe, obonyaka, oboibi, oboiti, obotomani,
MAR 7:22 okogania okobe, obobe, obong’ainereria, oboenenu, ribero, oborami, obwerori, oboriri.
MAR 7:23 Aya onsi amabe nigo akorwa ime, naro akobekera omonto ogotacheneka.”
MAR 7:24 Yeso akaimoka korwa aria, akagenda goika omochie o Turo. Agasoa ase enyomba, akarigia tamanyekana na monto, korende tanyara kobiseka.
MAR 7:25 Erio agwo omokungu oyomo, omwana oye enyaroka obwatire nekerecha ki’eubi, akaigwa amang’ana aye, agacha akamogwera ase amagoro aye.
MAR 7:26 Omokungu oria n’Omogiriki orenge, egesaku kiaye n’Omosurofenisia. Akamosaba amosererie ekerecha korwa ase enyaroka yaye.
MAR 7:27 Yeso akamoteebia, “Tiga abana baigote ritang’ani, ekiagera tari buya kobogoria endagera y’abana, gotugutera chisese.”
MAR 7:28 Korende omokungu oria akamoiraneria, “Nab’Omonene, nonya nechisese nyaro ye chimesa nigo chikoria amatori y’abana.”
MAR 7:29 Yeso akamoteebia, “Ase engencho ye ring’ana eri, genda bwoo, ekerecha kiarure ase enyaroka yao.”
MAR 7:30 Akagenda mwaye, akanyora omwana oria bwareirie borere, na ekerecha keria kiamorure.
MAR 7:31 Erio Yeso akarua agwo ase ensemo ya Turo, agaeta gati‐gati ya Sidoni, akagenda goika enyancha ya Galili, egati y’ensemo ya Dekapoli.
MAR 7:32 Bakamorentera omonto ore omotiino, naende nigo are gotutura kagokwana; bagasorora Yeso abeeke okoboko kwaye igoro asare.
MAR 7:33 Yeso akamwatanana korwa ase omoganda bobisi, akabeeka ebiara biaye ase amato aye, agatwa amate, akamokuna oromeme.
MAR 7:34 Erio akarigereria gochia igoro, agaita egekoe, akamoteebia, “Efatha,” engencho yaye, “Igoreka.”
MAR 7:35 Bwango amato aye agatiinoka, egesibo ki’oromeme rwaye gekororoba, agakwana buya.
MAR 7:36 Yeso akabatianera tibateebia monto, korende buna amentete kobakania, naboigo bamentete koraria amang’ana aya.
MAR 7:37 Abanto bagakumia mono kobua, bakaboora, “Okorire onsi buya. Abarenge emetiino obatiinoire, na abarenge amamama bakwane.”
MAR 8:1 Ase amatuko aria ekero omoganda omonene osangererekanete, na barabwo tibarenge na gento bakoria, Yeso akarangeria aborokigwa baye, akabateebia,
MAR 8:2 “Naroreire abanto aba amaabera, ekiagera barabwo babeire amatuko atato baikaransete amo nainche batari na gento bakoria;
MAR 8:3 ninsa koa abanto aba ribaga bagende chinsobo n’enchara, nabagoye ’nchera, na abande ase egati yabo ng’are barwete.”
MAR 8:4 Aborokigwa baye bakamoiraneria, “Inaki omonto aranyare koigotia abanto aba, na aiga nerooro?”
MAR 8:5 Yeso akababoria, “Emegati nerenga mobwate?” Bakamoiraneria, “Netano na ebere.”
MAR 8:6 Agachiika omoganda oikaranse inse, akabogoria emegati eria etano na ebere. Kayesesenirie, akayesamunyora, akaa aborokigwa baye bayebagere abanto, na barabwo bakayegagera omoganda.
MAR 8:7 Igo barenge ne chinswe chinsinini nke igo. Gachisesenirie, akabora, “Nechi bagagere”!
MAR 8:8 Bakaria, bakaigota; bagasangereria ebisamunye ebiatigarete, ebitonga bitano na bibere.
MAR 8:9 Na barabwo nigo barenge ang’e chilifu inye (4,000).
MAR 8:10 Akabaa ribaga bagende, na erio bwango akariina obwato amo naborokigwa baye, akagenda chinsemo chia Dalumanuta.
MAR 8:11 Abafarisai bakaoroka, bagachaaka koamererania na Yeso, bakarigia aborokie egekone buna ekemanyererio korwa igoro, bakomoteema.
MAR 8:12 Agaichana ase omoika oye, akabora, “Inaki ekegori eke gekorigia egekone? Ekeene nabateebirie: Ekegori eke tigekoegwa egekone buna eke.”
MAR 8:13 Akabatiga, akariina obwato naende, akamboka ng’umbu.
MAR 8:14 Aborokigwa bakeeba koirana emegati; nonya nase obwato tibarenge na gento, otatiga omogati oyomo bwoka.
MAR 8:15 Yeso akabachiika, akabora, “Rigereria, mwerende nememera y’Abafarisai na ememera ya Herode.”
MAR 8:16 Bakaamererania barabwo ase barabwo, bakobora, “Nigo agokwana igo ase engencho totari n’emegati.”
MAR 8:17 Yeso akamanya aya, akabateebia, “Inaki mokoborania, ekiagera motari nemegati? Timokoinyora gose timokomanya? Chinkoro chiaino nigo chire chinkong’u goika bono?
MAR 8:18 ’More namaiso, ko timori korora? ’More namato, ko timori koigwa? Gose timoinyoreti?
MAR 8:19 Ekero nasamunyorete emegati eria etano nkaa baria chilifu isano, ebitonga mbirenga mwasangererete biichire ebisamunye?” Bakamoteebia, “Ikomi na bibere.”
MAR 8:20 “Na eria etano na ebere nkaa baria chilifu inye, ebitonga mbirenga mwasangereretie biichire ebisamunye?” Bakamoteebia, “Mbitano na bibere.”
MAR 8:21 Akabateebia, “Inaki motaramanya?”
MAR 8:22 Bagaika Bethisaida. Bakarentera Yeso omonto omouko, bakamosorora amokune.
MAR 8:23 Yeso akabwata omouko oria okoboko, akamoira isiko y’ekenyoro, Kamotwereire amate ase amaiso, akabeeka amaboko aye igoro asare, akamobooria, “Kwarorire gento?”
MAR 8:24 Omouko oria akarigereria igoro, akabora, “Narorire abanto, ko nigo banga buna emete bakogenda.”
MAR 8:25 Erio naende Yeso akabeeka amaboko aye igoro ase amaiso aye. Omouko oria akarigereria mono, akagwena, akarora ebinto bionsi buya.
MAR 8:26 Yeso akamoteebia, “Genda bwoo, tosoa nonya nekenyoro!”
MAR 8:27 Yeso agasoka amo naborokigwa baye, bakagenda ebinyoro bia Kaisaria Filipi. Ekero baare nchera akaboria aborokigwa baye, “Abanto nigo bakobora ng’a ninche ning’o?”
MAR 8:28 Bakamoiraneria, “Yohana Omobatisi; na abande: Elija; na abande: Oyomo ase ababani.”
MAR 8:29 Akababoria, “Nainwe nigo mokobora ng’a ninche ng’o?” Petero akamoiraneria, “Aye naye Kristo.”
MAR 8:30 Erio Yeso akabatianera tibateebia monto amanya amang’ana aye.
MAR 8:31 Erio Yeso agachaaka koborokereria, ng’a negwenerete Omwana-o-Mwanyabaanto anyore ogochandeka ase chinchera chinyinge, na kwangwa nabagaaka na abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, na goitwa, na magega y’amatuko atato nabooke.
MAR 8:32 Agakwana amang’ana aya maiso marore. Petero akamoira ensemo, agachaaka komokania.
MAR 8:33 Yeso akeonchora, akarigereria aborokigwa baye, agatogonyera Petero, akabora, “Irana magega y’ane Saitani, ekiagera tori ase ensemo ya Nyasae, korende nase Mwanyabaanto.”
MAR 8:34 Erio Yeso akarangeria omoganda na aborokigwa baye, akabateebia, “Oyorigetie gontunyana, tiga ekaane ere omonyene, etweke omosalaba oye, antunyane.
MAR 8:35 Inaki onde bwensi orarigie koegera obogima bwaye, oyio nabosirie; na oyorasirie obogima bwaye ase engencho y’ane, na ase engencho y’enchiri, oyio naboegere.
MAR 8:36 Ninki eragwenere omonto konyora ense yonsi, ko asirie omoyo oye?
MAR 8:37 Gose inki omonto ararue ribaga ri’omoyo oye?
MAR 8:38 Inaki oyio oranyare kondorera obosooku inche, na amang’ana aane, ase ekegori eke ki’obotomani na ebibe, Omwana-o-Mwanyabaanto namororere obosooku ere, ekero agocha n’obonene bwa Ise amo nabamalaika abachenu.”
MAR 9:1 Yeso akagenderera kobateebia, “Ekeene nabateebirie: Mbare abanto bande ase aba bateneine aiga, abataetere amakweri goika barorire oborwoti bwa Nyasae bogocha ne chinguru.”
MAR 9:2 Na magega ase amatuko atano na rimo Yeso akaira Petero, na Yakobo, na Yohana, ase egetunwa egetambe barabwo boka, akaonchoka ekieni kiaye ase bare.
MAR 9:3 Chianga chiaye chikameka‐meka, chikaba chindabu mono, buna omosibia onde ase ense atanyare gochisibia chibe chindabu.
MAR 9:4 Bakaorokerwa na Elija amo na Musa; na barabwo nigo barenge gokwana na Yeso.
MAR 9:5 Petero agateebia Yeso, “Omwarimu, mbuya intwe koba aiga, tiga tokore ebigutu bitato: ekemo ekiao, ekemo kia Musa, na ekemo ki’Elija.”
MAR 9:6 Inaki tamanyete eki agokwana, ekiagera babete nomoondoko omonene.
MAR 9:7 Korende riire rigaacha rikababisia; eriogi rikarwa ase riire riria, rigateeba, “Oyo n’Omwana one omwanchwa, moigwere ere!”
MAR 9:8 Erio bwango kobarigereirie aria na aaria, tibarora monto onde, otatiga Yeso bweka amo nabarabwo.
MAR 9:9 Kabagotirimboka korwa ase egetunwa akabakania tibatorera monto ayabaroche, goika Omwana-o-Mwanyabaanto kabokire korwa ase abakuure.
MAR 9:10 Bakabwata ring’ana riria, bakaboorania barabwo ase barabwo, ng’a okoboka korwa ase abakuure, engencho yaye ninki.
MAR 9:11 Bakabooria Yeso, “Nase ki aborokia b’amariiko bagoteeba ng’a negwenerete Elija ache ritang’ani?”
MAR 9:12 Akabateebia, “Nekeene Elija ogocha ritang’ani, na koroisia onsi; korende amo naya, ekiagera ariikire ng’a Omwana-o-Mwanyabaanto nachandwe namange na gochaaywa?
MAR 9:13 Korende nabateebirie: Elija oikire gocha, na barabwo bakamokorera onsi aya barigetie, buna ariikeretwe.”
MAR 9:14 Kobaikire ase aborokigwa bande, bakarora omoganda omonene obaetanaine; aborokia b’amariiko bakaengererania nabarabwo.
MAR 9:15 Erio omoganda bwonsi, ogachia korora Yeso, ogakumia mono; abwo bakamochiera bwango, bakamokwania.
MAR 9:16 Yeso akaboria aborokigwa baye, “Ninki mokoengererania nabarabwo?”
MAR 9:17 Omonto oyomo ase omoganda akamoiraneria, “Omworokia, namorenta omomura one ase ore, obwatire nekerecha kemokorete rimama;
MAR 9:18 ekero kiamobokire nigo gekomogaragaria inse, asokia risombogoku, na koriania amaino; ase ayio chinguru chiaye chisira. Ngakwana naborokigwa bao bageserie, tibanyara.”
MAR 9:19 Yeso akabairaneria, “Inwe ekegori getari nokwegena, nimbe nainwe goika ririri? Nindemererie nainwe goika ririri? Mondetere aa!”
MAR 9:20 Bakamorenta asare. Ekero kiarora Yeso, bwango ekerecha keria gekaigusia omomura oria, na ere akagwa inse akegaragaria, agasokia risombogoku.
MAR 9:21 Yeso akaboria ise, “Nkorwa kero ki anyoretwe naya?” Agateeba, “Nkorwa obwana bwaye.
MAR 9:22 Ara aange kemoruta ase omorero na ase amaache, erinde kemosirie, korende koranyare gokora ring’ana, tororere amaabera, otokonye.”
MAR 9:23 Yeso akamoteebia, “Koranyare! Onsi nigo akonyarekana asare ere oyobwegenire.”
MAR 9:24 Bwango ise omwana oria agaaka eriogi, akarera, akabora, “Negenire, korende okwegena kwane n’ogoke nkoonye!”
MAR 9:25 Yeso agachia korora ng’a omoganda ngosangererekana ore bwango, agakania ekerecha keria ki’eubi, akageteebia, “Aye ekerecha rimama na egetiino, inche nagochiikire, morwe, tomoiranera naende!”
MAR 9:26 Erio gekarera, gekamogaragaria mono gekamorwa. Omwana oria akaba buna oyokuure, goika abange bakaboora, “Okuure.”
MAR 9:27 Korende Yeso akamobwata okoboko, akamoimokia, na ere agatenena.
MAR 9:28 Gasoire ase enyomba, aborokigwa baye bakamobooria bobisi, “Inaki intwe totanyara kogeseria?”
MAR 9:29 Akabateebia, “Ekerecha kenga buna eke tigekonyara korwa ase ring’ana rinde rionsi, otatiga ase ogosaba.”
MAR 9:30 Yeso akarua aria, na’borokigwa baye bagaeta gati‐gati ya Galili; Yeso tancha omonto amanye ase are,
MAR 9:31 ekiagera arenge kworokereria aborokigwa baye, akabateebia ng’a, “Omwana-o-Mwanyabaanto nkogenda are kobekwa ase amaboko y’ abanto, na barabwo nabamoite, na ekero aitirwe naboke magega y’amatuko atato.”
MAR 9:32 Korende tibamanya ring’ana riria, bakairoka komoboria.
MAR 9:33 Bagaika Kapernaumu. Ekero arenge nyomba ime, Yeso akaboria aborokigwa baye, “Ninki mware koamererania inchera?”
MAR 9:34 Bagakira, ekiagera ekero barenge inchera baare koamererania barabwo ase barabwo ning’o ore omonene kobua abande.
MAR 9:35 Yeso agaikaransa inse, akarangeria baria ikomi na babere, akabateebia, “Omonto origetie koba oyo bw’eritang’ani nabe oyo bw’omoerio kobua bonsi, na boigo omosomba o bonsi.”
MAR 9:36 Akabogoria omwana, akamotenenia gati‐gati yaabo, akamoagata, akabateebia,
MAR 9:37 “Onde bwensi oramwanche omwana oyomo buna oyo ase erieta riane, oyio onyanchire inche; na oyoranyanche inche, tanyancheti inche, korende ere oyontomete.”
MAR 9:38 Yohana akamoteebia, “Omworokia, ntwarora omonto ogoseria ebirecha ase erieta riao; tokamokania, ekiagera tare gototunyana intwe.”
MAR 9:39 Yeso agateeba, “Timomokania, ekiagera monto onde tari oranyare gokora ebikone ase erieta riane, anyare erio bwango gonteeba bobe,
MAR 9:40 ekiagera oyo otari mamincha yaito, oyio nenseemo yaito are.
MAR 9:41 Inaki onde bwensi orabae inwe amaache negekombe ase erieta riane, ekiagera inwe more abanto ba Kristo, nekeene nabateebirie: Tagosiria eng’eria yaye nonya ng’ake.
MAR 9:42 “Onde bwensi oragere oyomo bw’aba abake abanyegenete akore ebibe, anga mbuya kobua ase omonto oria asungerwe orogena rogosia ase rigoti riaye, na gotugutwa ime y’enyancha.
MAR 9:43 Na onye okoboko kwao gokogera okore ebibe, konache; mbuya gosoa ase obogima kore ekerema, kobua koba namaboko abere, na kogenda Yeanamu [ase omorero o kare na kare oyo otakorimeka,
MAR 9:44 naboigo amakonde abo tagokwa].
MAR 9:45 Na onye okogoro kwao gokogera okore ebibe, konache; mbuya gosoa ase obogima kore egesegora, kobua koba n’amagoro abere, na gotugutwa Yeanamu [ase omorero o kare na kare
MAR 9:46 aase amakonde abo atagokwa, na omorero otakorimeka].
MAR 9:47 Na onye neriso riao rikogera okore ebibe, orirusie oritugute; mbuya gosoa ase oborwoti bwa Nyasae kore egetong’o, kobua koba namaiso abere, na gotugutwa Yeanamu [ase omorero o kare na kare,
MAR 9:48 aase amakonde abo atagokwa na omorero otakorimeka].
MAR 9:49 “Inaki kera omonto nabekwe omoonyo ase omorero.
MAR 9:50 Omoonyo nomuya, korende omonyoo korasirie obwansu bwaye, ninki morayobeke bwanse? Mobe n’omoonyo ime ase more, momenye ase omorembe inwe ase inwe.”
MAR 10:1 Yeso akaimoka korwa agwo, agaika chimbebe chia Boyahudi, ng’umbu ya Yorodani. Abanto abange bakamosangererekanera naende; akaborokereria aroro, buna anarete botambe.
MAR 10:2 Abafarisai bakamochiera, bakamobooria, “Inee! Mboronge omonto gotiga mok’aye?” Bakamoteema.
MAR 10:3 Ere akabairaneria, “Inki Musa abachiigete?”
MAR 10:4 Bagateeba, “Musa nigo aruete ribaga koriika riruube ri’ogotigana, na komotiga.”
MAR 10:5 Yeso akabateebia, “Ase engencho y’obokong’u bwe chinkoro chiaino nakio kiagerete abariikerete ogochika oko.
MAR 10:6 Korende korwa omochakano bw’ogotongwa gw’ense Nyasae nigo atongete omosacha na omokungu.
MAR 10:7 Ase engencho eyio omonto natige ise na ng’ina, abwatane na mok’aye,
MAR 10:8 na abwo babere nigo barabe omobere oyomo. Ase igo tibakoba babere naende, korende omobere oyomo.
MAR 10:9 Naboigo ebi Nyasae abwatanirie, Mwanyabaanto tabiatanana.”
MAR 10:10 Naende nyomba ime aborokigwa bakabooria Yeso engencho ye ring’ana erio.
MAR 10:11 Akabateebia, “Kera omonto oratige mok’aye, na kunyuoma oyonde, otomanire igoro asare:
MAR 10:12 na omokungu karatige omosacha oye, na konyuomwa nomonto onde, nere otomanire.”
MAR 10:13 Bakamorentera abana abake, erinde anyare kobakuna; aborokigwa baye bakabatanga.
MAR 10:14 Korende Yeso agachia korora, akabea mono, akabateebia, “Batige abana abake bache ase ’nde, timobaisa kobatanga, ekiagera abare buna aba, oborwoti bwa Nyasae nobwabo
MAR 10:15 Ekeene nabateebirie: Onde bwensi otanyoreti oborwoti bwa Nyasae buna omwana omoke, takobosoa nonya ng’ake.”
MAR 10:16 Akabaimokia, akabaagata ase amaboko aye, akabasesenia, okobeeka amaboko aye igoro ase bare.
MAR 10:17 Ekero Yeso achaaka orogendo rwaye kogenda enchera, omonto oyomo agacha bwango, akamotung’amera, akamobooria, “Omworokia omuya, inki ndakore inyare koba nomwando bw’obogima bwa kare na kare?”
MAR 10:18 Yeso akamoteebia, “Inaki okondoka omuya? Onde tari omuya otatiga Nyasae bweka.
MAR 10:19 Kwamanyire amachiiko: toita, totomana, toiba, toteba oborimo, tong’aina, sika iso na nyoko.”
MAR 10:20 Akamoteebia, “Omworokia, ayio onsi ninyabwatete korwa obwana bwane.”
MAR 10:21 Yeso akamobeta amaiso, akamwancha, akamoteebia, “Egento ekemo ngekoremete; genda, oonie ebio ore nabio bionsi, oe abataka, na aye n’obe nenibo igoro; erio oche ontunyane.”
MAR 10:22 Korende ere akanyiria obosio ase ring’ana riria, akagenda n’obororo, ekiagera arenge n’eniibo enyinge.
MAR 10:23 Yeso akarigereria chinsemo chionsi, agateebia aborokigwa baye, “Nabe aakong’u ase abare abanda gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.”
MAR 10:24 Aborokigwa bagaichana ase amang’ana aya. Yeso akairaneria naende, akabateebia, “Abana, nabe aakong’u ase abasemeretie enibo gosoa ase oborwoti bwa Nyasae!
MAR 10:25 Naororo engamia goeta ase ekebao gi’esindani kobua omonda gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.”
MAR 10:26 Aborokigwa baye bagaichana mono, bakaboorania, “Ning’o rende oranyare gotooreka?”
MAR 10:27 Yeso akabarigereria, akabora, “Ase Mwanyabaanto takonyarekana, korende ase Nyasae taibo, ekiagera onsi nigo akonyarekana ase Nyasae.”
MAR 10:28 Petero agachaaka komoteebia, “Rora, intwe twatigire bionsi, twagotunyanire.”
MAR 10:29 Yeso akabora, “Ekeene nabateebirie: Monto onde otigire enyomba, gose bamura bamwabo, gose basubati bamwabo, gose ng’ina, gose ise, gose abana, gose emegondo ase engencho y’ane, gose ase engencho y’enchiri, chinyomba, na bamura bamwabo, na basubati bamwabo, na abang’ina, na abana, na emegondo, ase emechando,
MAR 10:30 ere naegwe ebinge ase chingaki echi chia bono, na ase ense egochi-gocha obogima bwa kare na kare.
MAR 10:31 Korende abange abare ab’eritang’ani, ’nababe abamagega; na abamagega babe ab’eritang’ani.”
MAR 10:32 Bakaba inchera, bagotiira kogenda Yerusalemu. Yeso nigo arenge obatang’aine, na barabwo bagaichana, na abamotunyanete bakairoka. Naende akaira baria ikomi na babere, agachaaka kobateebia ebirage bi’amang’ana agochia komonyoora,
MAR 10:33 akabora, “Rigereria, ngotiira tore kogenda Yerusalemu, na Omwana-o-Mwanyabaanto nabekwe ase amaboko y’abakuani abanene na aborokia b’amariiko. Abwo nabamogambie, na bamobeke ase amaboko abanto b’Ebisaku,
MAR 10:34 na barabwo nabamochecherie, na komoaka chinkini, na komotwera amate, na komoita akwe; magega y’amatuko atato nabooke.”
MAR 10:35 Yakobo na Yohana, abana ba Zebedi, bakamochiera, bakamoteebia, “Omworokia, ntorigetie otokorere rinde rionsi toragosabe.”
MAR 10:36 Yeso akababoria, “Inki morigetie mbakorere?”
MAR 10:37 Bakamoiraneria, “Otwanchere intwe toikaranse, oyomo ensemo y’okoboko kwao gw’okorio, na oyonde ensemo y’okoboko kwao gw’okobee, ase obonene bwao.”
MAR 10:38 Yeso akabateebia, “Timomanyeti eki mogosaba. Inee! Namonyare konywera egekombe nkonywera inche, na kobatiswa ebatiso inche mbatisire?”
MAR 10:39 Bakamoiraneria, “Ntonyare.” Yeso akabateebia, “Egekombe nkonywera inche imokenywere, na ebatiso ’mbatisire inche imobatiswe,
MAR 10:40 korende ribaga ri’ogoikaransa ensemo y’okoboko kw’ane gw’okorio na okoboko nogw’okobee tinkonyara kobaa, otatiga abwo bagacheire barariegwe.”
MAR 10:41 Ekero baria ikomi bachia koigwa aya, bagachaaka kobea Yakobo na Yohana.
MAR 10:42 Yeso akabarangeria, akabateebia, “Mwamanyire ng’a baria baabarirwe koba abagaambi b’ abanto b’Ebisaku nigo bakobagaambera ne chinguru, na abanene babo nigo bakobachiika.
MAR 10:43 Korende takoba bo ase more. Omonto origetie koba omonene ase more, nabe omokoreri oino.
MAR 10:44 Na omonto orarigie koba oyo bw’eritang’ani ase more, nabe omosomba o bonsi.
MAR 10:45 Inaki Omwana-o-Mwanyabaanto tachete gokorerwa, korende gokorera, na korua obogima bwaye, erinde bobe embooria y’abange.”
MAR 10:46 Bagaika Yeriko. Goika Yeso agachia koba okobwatia enchera korwa Yeriko amo naborokigwa baye na omoganda omonene, omwana o Timayo, Baritimayo, oyio orenge omouko, nigo arenge oikaransete enchera ensemo, ogosaba ebiegwa.
MAR 10:47 Agachia koigwa ng’a Yeso Omonazareti ogoeta, agachaaka goaka eriogi, ogoteeba, “Yeso, omwana o Daudi, indorere amaabera!”
MAR 10:48 Abanto abange bakamotogonyera, bakamoteebia ng’a anyare gokira, korende akamenta goaka eriogi kobua, ogoteeba “Omwana o Daudi, indorera amaabera!”
MAR 10:49 Yeso agatenena, akabora, “Morangerie!” Bakarangeria omouko oria, bakamoteebia, “Remia enkoro yao, imoka, okorangeirie.”
MAR 10:50 Ere agatuguta eanga yaye, agacharoka, agachiera Yeso.
MAR 10:51 Yeso akamobooria, “Ninki origetie ngokorere?” Omonto oria orenge omouko akamoiraneria, “Omworokia, inyare korora.”
MAR 10:52 Yeso akamoteebia, “Genda! Okwegena kwao gwakogwenirie.” Erio kegima akaba nkorora are, agatunyana Yeso kwagachia.
MAR 11:1 Ekero bachia goika ang’e na Yerusalemu, bagaika Betifage na Bethania, ase egetunwa ki’Emezeituni, Yeso agatoma babere baborokigwa baye,
MAR 11:2 akabateebia, “Genda ase ekenyoro keria mokoorokera, erio kamogosoa aroro, namorore emori y’etigere esibire, etana koriinwa na monto; moyendetere.
MAR 11:3 Na omonto karababorie: Inaki mogokora iga? Momoteebie: Omonene nayeganetie, na bwango nayeiranie naende aa.”
MAR 11:4 Bakagenda, bakarora emori y’etigere esibire geita isiko ase enchera enene; bakayesibora.
MAR 11:5 Abanto bande bateneine aroro, bakababoria, “Inki ekio mogokora, mogosibora emori y’etigere?”
MAR 11:6 Bakabateebia buna Yeso abachiigete; na abwo bakabatiga bagende.
MAR 11:7 Bakarentera Yeso emori eria y’etigere, bakaara chianga igoro asero, na Yeso akayeriina.
MAR 11:8 Abanto abange bakaara chianga chiabo inchera; abande bakanacha chinsagia chi’emete na gochiara inchera.
MAR 11:9 Abanto abatang’aine na baria baare komotunyana bagaaka eriogi, bakaboora, “Hosana! Nasesenirie oyogocha ase erieta ri’Omonene!
MAR 11:10 Mbosesenirie oborwoti bogocha, oborwoti bwa sokoro yaito Daudi! Hosana aye ore igoro!”
MAR 11:11 Yeso agasoa Yerusalemu agaika ase Hekalu ime; akarigereria buya chinsemo chionsi kera egento. Korende ase engencho nigo kiarenge ekero kia mogoroba, agasoka, akagenda Bethania amo na baria ikomi na babere.
MAR 11:12 Rituko riare kobwatia kobakorwa Bethania Yeso akaigwa enchara.
MAR 11:13 Akarora korwa are omoko ore namato, akagenda arore gose amako nareo. Agachia goika aroro tarora gento otatiga amato, ekiagera tikiarenge ekero ki’amako.
MAR 11:14 Yeso agateebia omoko oria, “Korwa bono monto taria amatunda ao nonya ndinde.” Aborokigwa baye bakaigwa aya.
MAR 11:15 Bagaika Yerusalemu. Yeso agasoa ase Hekalu ime, agachaaka goseria abanto abarenge koonia na kogora aroro, agaonchorana chimesa chi’abaare goonchoreria chitaabu, na ebirogo bi’abaare koonia amaruma;
MAR 11:16 tatiga monto abogorie gento ase egati ye Hekalu.
MAR 11:17 Akorokereria, okobateebia, “Inee! Teriikiri iga: Enyomba y’ane nerokwe enyomba y’ogosaba ase ebisaku bionsi? Korende inwe mwayekorire koba ribwago ri’abauri.”
MAR 11:18 Abakuani abanene na aborokia b’amariiko bakanyora amang’ana, bakarigia enchera y’okomosiria, ekiagera bamoirogete; naki emeganda yonsi egakumia ase okworokereria kwaye.
MAR 11:19 Koriaba mogoroba akarua ase omochie.
MAR 11:20 Na mambia kobagoeta, bakarora omoko oria bwomire bwonsi korwa ase emeri yaye.
MAR 11:21 Petero akainyora amang’ana aria, agateebia Yeso, “Rabii, rora, omoko oria kwaragereretie bwomire.”
MAR 11:22 Yeso akabairaneria, “Mobe nokwegena ase Nyasae.
MAR 11:23 Ekeene nabateebirie: Onde bwensi orateebie egetunwa eke: Tegoka, otugutwe enyancha ime; oyo atabeeti nogosiereria ase enkoro yaye, korende egene ng’a ayio ateeba nabe, ayio nakoreke.
MAR 11:24 Ase ayio nabateebirie, ebinto bionsi morasabe, egene ng’a mwabinyorire, nabirobio inabibe ebiaino.
MAR 11:25 Na inwe, ekero mogotenena na gosaba, onye more ne ring’ana ase omonto, mwabere, erinde na Iso oino ore igoro abaabere nainwe amamocho aino. [
MAR 11:26 Onye inwe timokwabera, nonya n’Iso oino ore igoro takobaabera inwe amamocho aino.]”
MAR 11:27 Bagaika Yerusalemu naende. Ekero Yeso are gotaara Hekalu ime, abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, na abagaaka bakamochiera,
MAR 11:28 bakamobooria, “Nase okobua ki ogokorera aya?”
MAR 11:29 Yeso akabateebia, “Nainche nimbaborie ring’ana erimo, nainwe mong’iranerie, erio nimbateebie ase okobua ki ngokorera aya.
MAR 11:30 Ebatiso ya Yohana, niigoro yarwete igoro, gose nase Mwanyabaanto? Ng’iranerie.”
MAR 11:31 Bagateebania barabwo ase barabwo, bakaboora, “Toise goteeba: Niigoro yarwete, nigo aratoboorie: Inaki rende motamwegenete?
MAR 11:32 Gose toise goteeba: Nase Mwanyabaanto yarwete?” — Bakairoka abanto, ekiagera abanto bonsi mbaroche ng’a Yohana nomobani bw’ekeene.
MAR 11:33 Ase ayio bakairaneria Yeso, “Titomanyeti.” Na Yeso akabateebia “Nonya ninche tinkobateebia inwe nase okobua ki ngokorera aya.”
MAR 12:1 Yeso agachaaka gokwana nabarabwo ase emebayeeno. “Omonto naremete omogondo, agasimeka emesabibu imeo, akayogitera orobago, agakunya egetera akomitera amasabibu, akaagacha orwaki, akaywatananera abaremi, akamanora akagenda orogendo.
MAR 12:2 Ekero kie rigesa agatoma omosomba ase abaremi baria, erinde anyore korwa ase abaremi ensemo y’amatunda y’emesabibu.
MAR 12:3 Abaremi baria bakabwata omosomba oria, bakamoaka, bakamoseria atari na gento.
MAR 12:4 Erio omonto oria agatoma naende ase bare omosomba onde, na oyio bakamoaka chingoma ase omotwe, bakamosokia bakamokora bobe.
MAR 12:5 Omonto oria naende agatoma omosomba onde naende, na oyio bakamoita agakwa. Naboigo babakorerete abande abange; bagaaka abande, na abande bakabaita bagakwa.
MAR 12:6 Narenge nomwana oyomo konya ataratoma, omwanchwa oye; oyo nere akamotoma ase bare magega, okobora: Inabasike omwana one.
MAR 12:7 Abaremi baria bagateebania: Oyo nomonyamwando; inchwo tomoite, omwando oye obe oyoito.
MAR 12:8 Bakamobwata, bakamoita agakwa, bakaimokia omobere oye bakayotuguta isiko korwa ase omogondo bw’emesabibu.
MAR 12:9 Bono inki rende omonene oria bw’omogondo bw’emesabibu arakore? Nachiche asirie abaremi baria, na omogondo oria bw’emesabibu nayoe abande.
MAR 12:10 Nonya neririiko eri timorarisoma: “Rigena riria abaagachi bangete riabeire rigena rinene ri’ekoona.
MAR 12:11 Ring’ana eri nigo riarure ase Omonene, na rirorio nogokumia ase amaiso aito?”
MAR 12:12 Erio Abakuani abanene, aborokia b’amariiko n’abagaaka bakarigia kobwata Yeso ekiagera bamanyete ng’a omobayeeno oria nabwo ogoteeba; korende bakairoka omoganda, bakamotiga, bakagenda.
MAR 12:13 Bagatoma asare abande b’Abafarisai na Abaherodia, erinde bamotege ase amang’ana.
MAR 12:14 Bagachia goika bakamoteebia, “Omworokia, twamanyire ng’a aye nigo ore omonto bw’ekeene, gose tori koyiera monto, naki torengerereti obonene bw’ abanto, korende ase ekeene nigo okworokereria enchera ya Nyasae. Inee! Mboronge koa Kaisari ebango, gose taibo?
MAR 12:15 Tomoe, gose titomoa?” Korende Yeso ere konya omanyire obong’ainereria bwabo, akabateebia: Nase ki mogonteema? Yendetere ebesa inyerore!
MAR 12:16 Bakayerenta. Ere akababoria, “Ekieni eke na amariiko aya nebiang’o?” Bakamoiraneria, “Nebia Kaisari.”
MAR 12:17 Erio Yeso akabateebia, “Ebire bia Kaisari, moe Kaisari, na ebia Nyasae, moe Nyasae.” Bakamokumia mono.
MAR 12:18 Na Abasadukai bagachiera Yeso, baria bakoboora ng’a okobokigwa tikori, bakamobooria,
MAR 12:19 “Omworokia, Musa natoriikerete ng’a momura omwabo omonto karakwe atige omokungu oye; onye tari n’omwana, momura omwabo atware omokungu oria, atenenerie momura omwabo egesaku.
MAR 12:20 Bono mbarenge abamura ba ise omo batano na babere. Oyo bw’eritang’ani akanyuoma omokungu, agakwa, tatiga abana.
MAR 12:21 Na oyo o kabere akamotwara, agakwa; nonya nere tatiga abana; nonya noyo o gatato boigo.
MAR 12:22 Bonsi batano na babere bakamotwara, tibatiga abana. Omoerio o bonsi omokungu oria nere agakwa.
MAR 12:23 Inee! Ase okobokigwa ’mokang’o arabe ase aba? Ekiagera bonsi batano na babere mbamotwarete.”
MAR 12:24 Yeso akabateebia, “Inee! Timori gosira ase aya, ekiagera timomanyeti amariiko, nonya nokobua kwa Nyasae?
MAR 12:25 Inaki kobaraboke korwa ase abakuure, tibakonyuoma, korende nigo barabe buna abamalaika bare igoro.
MAR 12:26 Nase amang’ana y’abakuure, buna bakobokigwa, timwana gosoma ase egetabu ya Musa, ase ring’ana ri’egetutu, buna Nyasae amotebetie, akabora: Inche ninche Nyasae bw’Aburaamu, na Nyasae o Isaka, na Nyasae o Yakobo?
MAR 12:27 Ere tari Nyasae bw’abakuure, korende bw’abare moyo; ase ayio nigo mogosira mono.”
MAR 12:28 Oyomo ase aborokia b’amariiko agacha akabaigwa bakoamererania nere, akamanya ng’a obairaneirie buya, akamobooria, “Ase amachiiko onsi ndiriri rire rie ritang’ani?”
MAR 12:29 Yeso akamoiraneria, “Erie ritang’ani nario eri: Igwa, Abaisraeli, Omonene oito, Nyasae, Nere Omonene oyomo;
MAR 12:30 naye mwanche Omonene oo nenkoro yao yonsi, na omoyo oo bwonsi, na obong’aini bwao bwonsi, ne chinguru chiao chionsi.
MAR 12:31 Na ogwa kabere nakwo oko: Mwanche omogisangio oo buna bweanchete. Amachiiko ande tari amanene kobua aya.”
MAR 12:32 Omworokia oria bw’amariiko agateebia Yeso, “Ekeene, Omworokia, gwateebire buya ng’a Nyasae noyomo, na onde tari otatiga ere;
MAR 12:33 na komwancha nenkoro yonsi, na okomanya gwonsi, ne chinguru chionsi, na gwancha omogisangio oo buna bweanchete, nkogwenerete kobua omosango bw’ebing’wanso bi’ogosambwa na ebing’wanso binde.”
MAR 12:34 Yeso agachia korora ng’a nigo airaneria ase obong’aini, akamoteebia, “Aye tori are korwa ase oborwoti bwa Nyasae.” Korwa erio monto onde tanyara komoboria ring’ana naende.
MAR 12:35 Yeso akabora gakworokereria ime ase Hekalu, “Inaki aborokia b’amariiko bakobora ng’a Kristo nomwana o Daudi?
MAR 12:36 Daudi omonyene nigo ateebete, buna arenge koraagwa n’Omoika Omochenu: “Agateeba Omonene agakwana n’Omonene one Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio, goika mbeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao”.
MAR 12:37 Daudi omonyene nigo akomoroka Omonene; inaki rende Masihi aba omwana oye? Na omoganda oria omonene nigo orenge komoigwa ase omogooko.
MAR 12:38 Akabateebia ase okworokereria kwaye, “Mwerende korwa ase aborokia b’amariiko, abwo banchete gotaara beboyetie chianga chintambe, na gokwanigwa ase chichiiro,
MAR 12:39 na goikaransa aase e ritang’ani ase chisinagogi, na aase e ritang’ani ase emeyega.
MAR 12:40 Abwo bakounereria chinyomba ch’ababoraka, na ase obong’ainereria basaba ogosaba ogotambe; aba nabanyore ekiina ekere ekenene kobua.”
MAR 12:41 Yeso agaikaransa korigereria ekebekerero gi’esadaka, akarigereria buna omoganda okobeeka chitaabu ase ekebekerero. Abande abarenge abanda bakabeeka chinyinge.
MAR 12:42 Omokungu oyomo agacha, oyorenge omoboraka na omotaka, akabeeka ebisabwa bibere bie chitaai, rigori ri’ekeng’ese ki’ebesa eyemo.
MAR 12:43 Akarangeria aborokigwa baye, akabateebia, “Ekeene nabateebirie: Oyo omoboraka omotaka obekire chinyinge kobua bonsi ababeeka ase ekebeekerero gi’esadaka,
MAR 12:44 ekiagera aba bonsi nigo babeeka korwa ase ogoiteka kw’obonda bwabo; korende oyo ase obotaka bwaye obekire bionsi ebiarenge nabio, nonya n’enibo y’obogima bwaye bwonsi.”
MAR 13:1 Ekero Yeso are gosoka korwa Hekalu, oyomo bw’aborokigwa baye akamoteebia, “Omworokia, rora buna amagena na amaagacho aya are amaya!”
MAR 13:2 Yeso akamoteebia, “Norooche amaagacho aya amanene? Aiga tirigotigara rigena erimo igoro ase erinde, eritanyaare gotaagorwa.”
MAR 13:3 Ekero Yeso aikaransire ase egetunwa ki’Emezeituni korigereria Hekalu, Petero, na Yakobo, na Yohana, na Anderea, bakamobooria bobisi,
MAR 13:4 “Toteebie, aya indiriri arabe? Ninki ekemanyererio kiaye ekero aya onsi arabe ang’e goikerana?”
MAR 13:5 Yeso agachaaka kobateebia, “Mwerende, monto onde tabang’aina,
MAR 13:6 ekiagera abange inabache ase erieta riane, babore: Inche ninche ere; inabasirie abange.
MAR 13:7 Naende komoraigwe esegi, na ebirage bi’esegi, timoichanigwa, ekiagera bori, aya onsi nabe, ko moerio toracha.
MAR 13:8 Inaki egesaku nkeimoke korwana negesaku kende, na oborwoti mborwane noborwoti bonde. Emetengecho y’ense n’ebe chinsemo ne chinsemo, na enchara. Amang’ana ayio nigo arabe buna obororo bw’eritang’ani bw’okoibora.
MAR 13:9 “Mwerende inwe abanyene, ekiagera nababaire ase ebigambero, na ase chisinagogi, moakwe. Naende inamoirwe gotenena ase amasio y’abagabana na ase abarwoti ase engencho y’ane, koba kirori ase bare.
MAR 13:10 Naende negwenerete enchiri erandigwe ritang’ani ase ebisaku bionsi.
MAR 13:11 Ekero bakobaira ase ekiina, na kobabeeka ase amaboko y’ abanto, timochaaka gwechanda korengereria ayamorigetie gokwana; korende rinde rionsi moraegwe ase ensa eria, morikwane, ekiagera tari inwe morakwane, korende n’Omoika Omochenu.
MAR 13:12 Na momura omwabo omonto narue oyomwabo, erinde aitwe, na ise narue omwana oye; na abana nabaimokere abaibori babo kobaita.
MAR 13:13 Nainwe namogechwe n’abanto bonsi ase engencho y’erieta riane, korende oyoraremererie goika omoerio, oyio natooreke.
MAR 13:14 “Korende komorakorore okogechia kw’ogosaria kogotenena aase atagwenereti, (oyogosoma amanye), erio abare Boyahudi batame gochia ase ebitunwa;
MAR 13:15 na ere oyore kerama igoro taika gosoa nyomba ime, gose tasoa kobogoria egento korwa mwaye;
MAR 13:16 na ere oyore mogondo tairana nyomba kobogoria eanga yaye.
MAR 13:17 N’abe aakong’u ase abare morito na barabwo abakogonkia ase amatuko aria.
MAR 13:18 Saba ng’a ogotama kwaino tikoba ekero gi’etoigo,
MAR 13:19 ekiagera amatuko aria n’ebe emechando, buna etana koba korwa omochakano bw’ogotonga oko Nyasae atongete, goika bono, gose tekoba bo naende nonya ng’ake.
MAR 13:20 Naende onye Omonene atanachete amatuko aria, anga monto onde bwensi tatooregete, korende ase engencho y’abachore, abachorete, onachire amatuko aria.
MAR 13:21 Ekero ekio omonto karabatebie: Rora, oyo nere Kristo, gose: Oria aaria, timwegena,
MAR 13:22 ekiagera abakristo b’oborimo, na ababani b’oborimo nabaorokie ebikone na amakumia, banyare gosiria nonya nabachore ko eranyarekane.
MAR 13:23 Korende inwe mwerende! Rora, nakoorire koborokia onsi ritang’ani.
MAR 13:24 “Korende amatuko aria, magega y’emechando eria, erioba naribekwe omosunte, na omotienyi tokobara,
MAR 13:25 ne ching’enang’eni nachigwe korwa igoro, ne chinguru chire igoro nachitengechigwe.
MAR 13:26 Erio nario bararore Omwana-o-Mwanyabaanto ogocha ase amare ime amo ne chinguru chinyinge na obonene.
MAR 13:27 Erio natome abamalaika baye basangererie abachore baye korwa chinsemo chie chinsinyo inye, na korwa chinsinyo chi’ense goika chinsinyo chia igoro.
MAR 13:28 “Korwa ase omoko eorokererie omobayeeno oyo. Orosagia rwaye korwachaakire koorokia amato aye, mwamanyire ng’a nekero ki’ogoseboka, egura gura ng’ang’e ere.
MAR 13:29 Naboigo nainwe, komorarore aya aorokire, momanye ng’a obeire ang’e na gesieri.
MAR 13:30 Nekeene nabateebirie: Ekegori eke tikegoeta nonya ng’ake goika aya onsi anyare koba.
MAR 13:31 Igoro na ense nabiete, korende amang’ana aane takonyara goeta nonya ng’ake.
MAR 13:32 “Korende amang’ana ye rituko riria na ensa eria onde tari omanyete, nonya nabamalaika bare igoro, nonya n’Omwana, otatiga Tata.
MAR 13:33 Rigereria, renda, saba, ekiagera timomanyeti engaki eria indi eranyare koba.
MAR 13:34 Igo enga buna omonto ore kogenda ense eng’ao konya otigire enyomba yaye, oeire abasomba baye okobua, na kera omonto emeremo yaye; agachiika omorendi bw’egesieri arende.
MAR 13:35 Renda boigo, ekiagera timomanyeti ekero omonene bw’enyomba agochi‐gocha, gose mogoroba, gose mbotuko gati, gose etuoni gekobuga, gose mambia,
MAR 13:36 tacha ababasokanie, abanyore mwararire.
MAR 13:37 Na erio nabateebirie inwe, nabateebirie bonsi: Renda!”
MAR 14:1 Konya atigaire amatuko abere ne rituko rinene ri’Epasaka ribe, na eri ’Emegati etabekiri memera. Abakuani abanene na aborokia b’amariiko bakarigia enchera bakobwatera Yeso nobong’ainereria, banyare komoita,
MAR 14:2 korende barabwo bagateeba, “Titomobwata ekero kie rituko rinene, ekiagera abanto nigo bararente rirorooche.”
MAR 14:3 Yeso nigo arenge Bethania ase enyomba ya Simioni oyorenge noborwaire bwa ukoma. Ekero Yeso aikaransire ase endagera, omokungu agacha orenge nechuba ye rigena rirabu ere namaguta agotioka buya, aye rigori rinene, agaata echuba eria, akamonyororokeria omotwe oye.
MAR 14:4 Abanto bake ase abwo barenge oo bakagechigwa ase emioyo yabo, bakaboora, “Nase ki ogosiria amaguta engencho buna eye?
MAR 14:5 Inaki amaguta aya anga naoonigwa chidinari amagana atato na kobua, abataka baegwe.” Bakamwemurunganeria omokungu oria mono.
MAR 14:6 Yeso agateeba, “Motige! Nase ki mokomorosia? Ere onkoreire emeremo emiya.
MAR 14:7 Inaki amatuko onsi nigo more nabataka amo nainwe, na kero kende gionsi mwanchete, namonyare kobakorera amaya, korende timori nainche amatuko onsi.
MAR 14:8 Okorire eki abuete, goaka omobere one ase ogotindekwa kwane.
MAR 14:9 Nekeene nabateebirie: Kera aase enchiri erarandigwe ase ense yonsi, neri akora oyo nariatorwe ase okomoinyora.”
MAR 14:10 Yudasi Iskariota, ere noyomo bwa baria ikomi na babere, akagenda ase abakuani abanene, anyare komorua ase bare.
MAR 14:11 Na barabwo bagachia koyaigwa bakagoka, bakamoriera eira komoa chitaabu. Akarigia enchera akomoruera ekero aranyore ribaga rigiya.
MAR 14:12 Goika rituko rie ritang’ani ri’Emegati etabekiri memera, ekero gi’okonyenya emanwa y’eng’ondi y’Epasaka, aborokigwa baye bakamobooria, “Ng’ai origetie togende tokoroiserie oriere Epasaka?”
MAR 14:13 Erio Yeso agatoma babere baborokigwa baye akabateebia, “Genda ase omochie na moumerane nomosaacha obogoretie enyongo ere namaache; momotuny’ane,
MAR 14:14 na aande onsi arasoe moteebie omonyene enyomba: Omworokia oteebire: Ng’ai ere enyomba y’abageni ndiere Epasaka amo naborokigwa baane?
MAR 14:15 Na ere omonyene naborokie akanyomba akanene ka irongo igoro, karoisigwe kabeire ang’e; agwo motoroiserie.”
MAR 14:16 Aborokigwa bagasoka, bakagenda omochie, bakarora buna abateebetie, bakaroisia Epasaka.
MAR 14:17 Ekero riaba mogoroba agacha amo na baria ikomi na babere.
MAR 14:18 Na barabwo kobaikaransire ase endagera bakoria, Yeso akabora, “Nekeene, nabateebirie: Oyomo oino oyokoria amo nainche nandue.”
MAR 14:19 Aborokigwa baye bagachaaka goichana, bakamobooria oyomo ase oyomo “Inee! Ninche?”
MAR 14:20 Akabateebia, “Noyomo bw’aba ikomi na babere, ere oyogotobeka amo nainche omogati ase esani.
MAR 14:21 Inaki Omwana-o-Mwanyabaanto nkogenda are buna ariikeretwe korende obobe nobwaye omonto oria orure Omwana-o-Mwanyabaanto. Nanga mbuya ase are omonto oria, nonya ataiboretwe.”
MAR 14:22 Ekero barenge koria, Yeso akabogoria omogati, akayosesenia, akayosamunyora, akaa aborokigwa baye, akabora, “Bogoria! Oyo noro omobere one.”
MAR 14:23 Akabogoria egekombe, na ekero airaneirie ng’a mbuya mono, akabaa. Bagakenywera bonsi.
MAR 14:24 Akabateebia, “Aya naro amanyinga aane, ay’okobwatana okoyia, aitekire ase engencho y’abange.
MAR 14:25 Ekeene nabateebirie: Tinkonywa naende nonya ng’ake okwama kw’emesabibu goika rituko riria ndache gokonywa okoyia ase oborwoti bwa Nyasae.”
MAR 14:26 Kobakoorire goteera Ogoteera, bagasoka kogenda egetunwa ki’Emezeituni.
MAR 14:27 Na Yeso agateebia aborokigwa baye, “Inwe mwensi inamogochwe na gontiga, naki nariikire: Ning’ake omorisia, ne ching’ondi nachiserebekane.
MAR 14:28 Korende magega y’okobooka kw’ane, nimbatang’anere kogenda Galili.”
MAR 14:29 Petero akamoteebia, “Neba imbagochwe bonsi na kogotiga, korende tari inche.”
MAR 14:30 Yeso akamoteebia, “Ekeene nagotebirie: Reero, ase obotuko obo, ritang’ani etuoni etarabuga ara kabere, nonkane ara gatato.”
MAR 14:31 Korende Petero ere akamenta gokwana mono, “Nimba ngokwa amo naye, tinkogokana nonya ng’ake.” Na bonsi bagateeba boigo.
MAR 14:32 Naende bagaika aase akorokwa Gethisemane: Yeso agateebia aborokigwa baye, “Ikaransa aa, ekero ngosaba.”
MAR 14:33 Akaira Petero na Yakobo na Yohana amo nere, agachaaka goichana na gwechanda mono.
MAR 14:34 Akabateebia, “Omoyo one nore nobororo obonge, goika ogokwa; ikaransa aiga, morende.”
MAR 14:35 Akagenderera bosio ake, akagwa maumama, ogosaba ng’a onye ekonyarekana, ensa eye emoetere.
MAR 14:36 Agateeba, Abba! Engencho yaye “Tata”, onsi nigo akonyarekana ase ore, onduserie egekombe eke, korende tari buna nyanchete inche, korende buna bwanchete aye.
MAR 14:37 Erio akairana gocha ase aborokigwa baria baye batato akabanyora bararire. Agateebia Petero, “Simioni, nkwararire? Tokonyara korenda nonya nensa eyemo?
MAR 14:38 Renda, saba, timobaisa gosoa ase ogoteemwa; omoika nore nogwancha, korende omobere tori ne chinguru.”
MAR 14:39 Akagenda naende, agasaba, ogokwana amang’ana aria amatang’ani.
MAR 14:40 Erio naende akairana gocha ase aborokigwa akabanyora bararire, ekiagera amaiso abo abeire amarito, gose tibamanya eri bakomoiraneria.
MAR 14:41 Agacha eria gatato, akabateebia, “Nonya mbono moraire, na gotimoka? Aisanire. Engaki yaikire. Rora, Omwana-o-Mwanyabaanto obekirwe ase amaboko y’abanyene ebibe.
MAR 14:42 Imoka, togende; rora, ere oyokondua oikire ang’e.”
MAR 14:43 Erio kegima Yeso kagokwana, Yudasi, oyomo bwa baria ikomi na babere, agaika, na omoganda ore amo nere nemioro ne chinungu, bakorwa ase abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, na abagaaka.
MAR 14:44 Ere oyokomorua konya obaeire ekemanyererio, ogoteeba, “Oyo ndanyunyunte, oyio nere, momobwate, momoire momorendete.”
MAR 14:45 Ekero Yudasi aigete akagenda bwango, goika ase Yeso, akabora, “Rabii!” Akamonyunyunta.
MAR 14:46 Erio bakabwata Yeso, bakamoira.
MAR 14:47 Na oyomo ase baria bateneine ang’e akang’usa omoyio oye o birende, agaaka omosomba bw’Omokuani omonene, akamobutora ogoto.
MAR 14:48 Yeso akabateebia, “Inee! Igo mwachire buna mokoimokera omouri nemioro ne chinungu, gocha kong’ira?
MAR 14:49 Inarenge amo nainwe kera rituko ase Hekalu ime kworokereria, ko timwambwata. Korende aya akorirwe, erinde amariiko anyare goikerana.”
MAR 14:50 Erio aborokigwa bonsi bakamotiga, bagatama.
MAR 14:51 Omomura oyomo akamotunyana, bweboyetie egetambaa ki’egatani gioka. Bagatema kamobwata,
MAR 14:52 korende ere agatiga egetambaa keria ki’egatani, agatama ore getirianda.
MAR 14:53 Bakaira Yeso ase Omokuani omonene; bakamosangererekanera bonsi, abakuani abanene na abagaaka, na aborokia b’amariiko.
MAR 14:54 Na Petero akamotunyana korwa magega ore egeka, goika ime ase egoora y’Omokuani omonene, agaikaransa amo nabasomba gwota omorero.
MAR 14:55 Abakuani abanene na ab’ekegambero bonsi bakarigia oborori igoro ase Yeso banyare komoita, korende tibabonyora,
MAR 14:56 ekiagera abange bakomoteebera oborimo, na oborori bwabo tibwabwatana.
MAR 14:57 Na abande bagatenena bakamoteebera oborimo, bakaboora,
MAR 14:58 “Ntwamoigwete ogoteeba: Inche nintagore Hekalu eye yakoregete n’amaboko, na ase amatuko atato ning’agache eyende etakoregeti n’amaboko.”
MAR 14:59 Nonya nabo oborori bwabo tibwabwatana.
MAR 14:60 Omokuani omonene agatenena gati‐gati, akaboria Yeso okobora, “Tokoiraneria ing’ana? Inki aba bakogosoera?”
MAR 14:61 Korende agakira, tairaneria ing’ana. Omokuani omonene akamobooria naende, akamoteebia, “Aye naye Kristo, Omwana bw’Omosesenigwa?”
MAR 14:62 Yeso agateeba, “Ee, ninche ere; na inwe namorore Omwana‐o‐Mwanyabaanto ogoikaransa ensemo y’okoboko gw’okorio kw’Oyore nokobua, ogocha namare a igoro.”
MAR 14:63 Omokuani omonene agatandora chianga chiaye, akabora, “Ninki tokorigeria abarori bande?
MAR 14:64 Mwaigure okorama kwaye. Inaki morooche?” Bonsi bakamonachera ekiina ng’a nagwenerete akwe.
MAR 14:65 Abande bagachaaka komotwera amate, na komotuba obosio, na komoaka chinkundi, na komoteebia, “Bana!” Abarendi nabarabwo bakamoaka chindoe.
MAR 14:66 Na Petero nigo arenge egoora inse, na oyomo bw’abaiseke abasomba b’Omokuani omonene agacha,
MAR 14:67 akarora Petero ogwota omorero, akamorigereria, agateeba, “Aye naye kwarenge amo noria Omonazareti, Yeso.”
MAR 14:68 Agakana, akabora, “Timanyeti, gose tinyigweti eki ogokwana.” Agasoka gesieri; etuoni ekabuga.
MAR 14:69 Omoiseke oria omosomba akamorora naende, agachaaka goteebia abateneine ang’e, “Oyo n’oyomo obo.”
MAR 14:70 Agakaana naende. Magega y’egeka egeke naende, baria bateneine ang’e bagateebia Petero, “Ekeene bori, naye n’oyomo obo ore, ekiagera nigo ore Omogalili.”
MAR 14:71 Agachaaka kweragereria na gotiana, “Timanyeti omonto oyio mogoteeba.”
MAR 14:72 Erio etuoni ekabuga eria kabere. Petero akainyora ring’ana riria atebetigwe na Yeso, “Ritang’ani etuoni etarabuga ara kabere, nonkaane ara gatato.” Agachia agetugutana, akarera.
MAR 15:1 Erio kobwachia gokia mambia, abakuani abanene bagakora ekiina amo nabagaaka na aborokia b’amariiko, na ekegambero ekegima. Bagasiba Yeso, bakamoira, bakamomoa Pilato.
MAR 15:2 Pilato akamobooria, “Aye naye Omorwoti bw’Abayahudi?” Akamoiraneria, “Naboigo, aye gwateebire.”
MAR 15:3 Abakuani abanene bakamosoera ase amang’ana amange.
MAR 15:4 Pilato akamobooria naende, akabora, “Tokoiraneria ing’ana? Rora amang’ana aya amange bagosoereire.”
MAR 15:5 Korende Yeso tairaneria ing’ana rinde naende, goika Pilato agakumia.
MAR 15:6 Nabo ase rituko rinene nigo anarete kobasiborera omosibwa oyomo, oyobarigetie.
MAR 15:7 Narengeo omonto ore korokwa Baraba, osibetwe amo nabaanto abakorete eburuburu, na gokora oboiti ase eburuburu.
MAR 15:8 Omoganda ogotiira gochiao, na barabwo bagachaaka gosaba Pilato abakorere buna anarete kobakorera.
MAR 15:9 Pilato akababoria, “Morigetie mbasiborere Omorwoti bw’Abayahudi?”
MAR 15:10 Ekiagera amanyete ng’a abakuani abanene nigo bamorure ase obogechi.
MAR 15:11 Abakuani abanene bakagenka abanto b’omoganda, erinde anche kobasiborera Baraba.
MAR 15:12 Pilato akairaneria naende, akabateebia, “Imokore naki oyo mogoteeba ng’a n’Omorwoti bw’Abayahudi?”
MAR 15:13 Bagaaka eriogi naende, “Mobambe!”
MAR 15:14 Pilato akababoria, “Nase ki? Mbobe ki akorete?” Bakamenta mono goaka eriogi, “Mobambe!”
MAR 15:15 Pilato agancha gokora ayaragwenere omoganda, akabasiborera Baraba, na ekero aakire Yeso chinkini, akamorua abambwe.
MAR 15:16 Abarwani bakaira Yeso ime ase enyomba y’ekegambero (nero Praitorio), bagasangererekana amo ekeombe ekegima.
MAR 15:17 Bakamoboyia eanga emonyinga, bagatwang’a egutwa y’amagwa, bakamobekera motwe,
MAR 15:18 bagachaaka komokwania, “Masoge, Omorwoti bw’Abayahudi!”
MAR 15:19 Bakamoaka omotwe negetonto, bakamotwera amate, bakabeka amaru inse, bakamosasiima.
MAR 15:20 Kobamochecheirie, bakamorusia eanga eria emonyinga, bakamoboyia chianga chiaye omonyene. Bakamoira isiko komobamba.
MAR 15:21 Bakabetereria omonto orenge goeta, Simioni Omokurene, ore korwa borabu, ise Alekisanda na Rufo, abogorie omosalaba o Yeso.
MAR 15:22 Bakamoira aase akorokwa Gologotha (engencho yaye: Aase Ekeore).
MAR 15:23 Bakamoa edivai yochoganirie na manemane anywe, ko tancha konywa.
MAR 15:24 Bakamobamba, bagaatanana chianga chiaye, bagachiakera obomera eye kera omonto araire.
MAR 15:25 Nigo chiare chinsa isato ekero bamobambete.
MAR 15:26 Na amariiko y’ogosoerwa kwaye nigo ariikire igoro, “OMORWOTI BW’ABAYAHUDI.”
MAR 15:27 Amo nere bakabamba abauri babere, oyomo ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio, na oyonde okoboko gw’okobee. [
MAR 15:28 Nabo ririiko rigaikerana, erigoteeba, “Obareraniigwe amo nabasaria.”]
MAR 15:29 Na abanto abaare goeta bakamorama, bagosinga‐singisia emetwe yabo, bagoteeba, “A! Aye oyogotagora Hekalu na koyeagacha ase amatuko atato,
MAR 15:30 etoorie, ika korwa ase omosalaba!”
MAR 15:31 Naboigo nabakuani abanene bakamosekereria barabwo ase barabwo, amo naborokia b’amariiko, bagateeba, “Natooretie abande, ere omonyene takonyara gwetooria.
MAR 15:32 Tiga Kristo, Omorwoti bw’Abaisraeli, aike bono korwa ase omosalaba, tonyare korora na kwegena!” Na barabwo abaabambetwe amo nere bakamoraama.
MAR 15:33 Ekero chinsa isano nemo chiaika omosunte okaba igoro ase ense yonsi goika chinsa kianda.
MAR 15:34 Ne chinsa kianda Yeso akarera ase eriogi rinene, “Eloi, Eloi, lama sabakitani?” Okoonchorwa kwaye: “Nyasae one, Nyasae one, naki gwantigire?”
MAR 15:35 Na abande b’abwo bateneine ang’e koyaigwa bakaboora, “Rora, nkorangeria are Elija.”
MAR 15:36 Omonto akaminyoka bwango, akaimokia esifunchi, akayeichoria chinkama, akayebeka igoro ase egetonto, akamoa anywe, okobora, “Tiga torore gose Elija ngocha are komoikia.”
MAR 15:37 Yeso agaaka eriogi rinene, agatweka mo.
MAR 15:38 Egetambaa gi’okonacha Hekalu kegatondoka korwa igoro goika inse, gekaba bibere.
MAR 15:39 Na ekero omotang’ani bw’abarwani rigana ateneine amorigereretie, agachia korora ng’a otwekire mo, akabora, “Ekeene, omonto oyo nigo arenge Omwana o Nyasae.”
MAR 15:40 Mbarengeo abakungu barigereretie korwa are. Ase abwo nigo barenge Mariamu Magadalena na Mariamu ng’ina Yakobo omoke na Yose, na Salome.
MAR 15:41 Aba nabwo bamotuny’anete ekero arenge Galili na komokorera, amo nabande abange abakungu abatiirete amo nere goika Yerusalemu.
MAR 15:42 Riachia koba mogoroba, ekiagera nerituko ri’okwebeka ang’e, nario rituko ri’ogotang’anera Esabato,
MAR 15:43 Yusufu omonto bw’Arimathaya agacha, oyorenge omosike, omonto bw’ekegambero. Ere omonyene nigo aganyete oborwoti bwa Nyasae; agasoa noboremu ase obosio bwa Pilato, agasaba aegwe omobere o Yeso.
MAR 15:44 Pilato agakumia, ekiagera aikire gokwa, akarangeria omotang’ani oria bw’abarwani rigana, akamobooria gose nkare akwete.
MAR 15:45 Goika agachia konyora ekeene ng’a okuure, akaa Yusufu omobere.
MAR 15:46 Yusufu akagora egetambaa ki’egatani, akamoikia, akamoboyia egetambaa keria, akamobeka ase oboina bwabaachetwe ase egetare. Naende agaturunkania rigena gochia ase egesieri ki’oboina.
MAR 15:47 Mariamu Magadalena na Mariamu ng’ina Yose bakarigereria aase abegetwe.
MAR 16:1 Goika Esabato koyaerire, Mariamu Magidalena, na Mariamu ng’ina Yakobo, na Salome, bakagora amaguta yamanukato, banyare kogenda komoaka.
MAR 16:2 Goika mambia chuni, rituko rie ritang’ani ri’echuma, bakagenda ase oboina, erioba korikooroka.
MAR 16:3 Bagateebania barabwo ase barabwo, “Ning’o oranyare gototigereria rigena riria korwa ase egesieri ki’oboina?”
MAR 16:4 Goika bagachia korigereria bakarora ng’a rigena riria riatigerigwe, na rirorio nigo riarenge rinene mono.
MAR 16:5 Bagasoa oboina ime, bakarora omomura oikaransete ensemo y’okorio, bweboyetie eanga endabu, bakegosa.
MAR 16:6 Ere akabateebia, “Timoichana; Yeso Omonazareti mokorigia, oria obambetwe. Ere obookire, tari aiga. Rigereria aase bamobegete!
MAR 16:7 Korende genda, moteebie aborokigwa baye, na Petero, ng’a obatang’aneire kogenda Galili. Agwo nao moramorore, buna abateebeetie.”
MAR 16:8 Bakarua agwo, bagatama korwa ase oboina, ekiagera basoetwe nekeondoko na ogokumia. Tibateebetie monto ing’ana, ekiagera bairogete.
MAR 16:9 Yeso ekero abookire, mambia rituko rie ritang’ani ri’echuma akaorokera ritang’ani Mariamu Magidalena, ere oria arusetie ebirecha bitano na bibere.
MAR 16:10 Oyo akagenda agateebia baria barenge amo nere korwa kare, baare kweumia na korera.
MAR 16:11 Na barabwo, bagachia koigwa ng’a moyo are, na ororirwe nere, tibegena.
MAR 16:12 Magega ase aya akaorokera abanto babere ase barabwo, ore nekieni kende ekeao, ekero barenge gotaara kogenda borabu.
MAR 16:13 Nabarabwo bakagenda bagateebia abande amang’ana aria, korende abwo tibabegena.
MAR 16:14 Naende akaorokera baria ikomi nomo, ekero barenge koragera; akabatogonyera ase ogotegena kwabo na obokong’u bw’emioyo yabo, ekiagera bategenete abamorooche kabokire.
MAR 16:15 Akabateebia, “Genda ase ense yonsi, morandie enchiri ase kera egetongwa.
MAR 16:16 Oyoregene na kobatiswa, natooreke, ko oyotegeneti, nagambigwe.
MAR 16:17 Na ebimanyererio ebi bie chinguru nabibatunyane abwo begenire: Ase erieta riane nabaserie ebirecha, nabakwane ase emenwa emeyia,
MAR 16:18 nababwata ching’iti, gose nabanywa egento kegoita, ko tigekobaita nonya ng’ake; nababeeke amaboko abo igoro ase abarwaire, na barabwo nabagwene.”
MAR 16:19 Nabo Omonene Yeso, gakwanire nabarabwo, akabogorigwa gochia igoro, agaikaransa ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae.
MAR 16:20 Na barabwo bakaimoka, bakarandia chinsemo chionsi. Omonene akaba ogokora emeremo amo nabarabwo, na goikerania ring’ana ase ebimanyererio bie chinguru ebiabatuny’anete. Amina.
LUK 1:1 Abanto abange beruete koriika ebirage bi’amang’ana aria aikeranetigwe egati yaito.
LUK 1:2 Nigo barigete buna intwe twatebetigwe nabwo barenge abarori korwa omochakano na abakori emeremo be ring’ana batorenteire.
LUK 1:3 Naboigo nainche narorire buya, magega konatukire amang’ana onsi boronge korwa ritang’ani, gokoriikera aye Theofilo bw’amasikani,
LUK 1:4 erinde onyare komanya oboene bw’amang’ana aria kwegeretigwe.
LUK 1:5 Ekero Herode arenge omorwoti o Boyahudi, narenge Omokuani oyomo, erieta riaye Zakaria, oyo orongebw’ororeria rwa Abiya. Mokaye nigo arenge korokwa Elisabeti oyio orenge omoiseke bw’ororeria rw’ Omokuani Aroni.
LUK 1:6 Na bonsi babere nigo barenge abanyene oboronge ase obosio bwa Nyasae; nigo babwatetie amachiiko ne chinchera chionsi chi’Omonene batari na komocha.
LUK 1:7 Barabwo tibarenge nomwana, ekiagera Elisabeti nigo arenge omogomba, na barabwo bonsi babere konya bagotire mono.
LUK 1:8 Na ekero riika ria Zakaria ri’ogokora emeremo y’obokuani ase obosio bwa Nyasae riarenge,
LUK 1:9 kobwatekana nengencho y’obokuani, obomera bokamogwera asoe ase Hekalu y’Omonene asambe ubani.
LUK 1:10 Na omoganda bwonsi bw’abaanto nigo orenge isiko gosaba ekero ki’ogosamba ubani.
LUK 1:11 Zakaria akaorokerwa nomomalaika bw’Omonene, oteneine ensemo ya borio y’egesasiimero ki’ogosambera ubani.
LUK 1:12 Ere agaichana gachia komorora, na omoondoko okamobwata.
LUK 1:13 Korende omomalaika oria akamoteebia, Toiroka, Zakaria, ekiagera ogosaba kwao kwaigurwe, na mokao Elisabeti nakoiborere omwana omoisia, na erieta riaye nomoroke Yohana.
LUK 1:14 Aye nobe nomogooko na ogosasooka, na abanto abange nabagokere okoiborwa kwaye,
LUK 1:15 ekiagera nabe omonene ase obosio bw’Omonene. Takonywa edivai gose ekenyugwa kegotindia; ere naichorwe n’Omoika Omochenu, nonya nkorwa enda ya ng’ina.
LUK 1:16 Naonchore abange b’Abaisraeli gocha ase Omonene, Nyasae obo.
LUK 1:17 Ere natang’ane bosio bwaye ase omoika ne chinguru chi’Elija, aonchore chinkoro chi’abaise ase abana baabo, na aonchore abamochi ase obong’aini bw’abanyene oboronge, abeekere ang’e Omonene abanto baroisiigwe.
LUK 1:18 Zakaria agateebia omomalaika, “Naki ndakore imanye ayio? Ekiagera inche nomogotu, na mokane nagendererete kogota.”
LUK 1:19 Omomalaika akamoiraneria, “Ninche Gabirieli, ngotenena ase obosio bwa Nyasae; ninche natomwa nkwane naye, ngoteebie amang’ana aya amaya.
LUK 1:20 Korende bono aye ekiagera otegena amang’ana aane ayio agochia kooroka chingaki chiaye rora aye nobe rimama, tonyara gokwana goika rituko riria ayio agocha kooroka.”
LUK 1:21 Chingaki echio abanto baria baganyete Zakaria, bagakumia ase ogotebana kwaye ime ase Hekalu.
LUK 1:22 Ekero asogete isiko, tanyarete gokwana nabarabwo; erio barabwo bakamanya ng’a nigo arora okorora aria Hekalu ime. Ere nigo arenge kobateeberia nokoboko, akagenderera koba rimama.
LUK 1:23 Ekero amatuko aye y’ogokora emeremo aerete, ere akagenda bwoye.
LUK 1:24 Magega y’amatuko aria mokaye Elisabeti akaba morito, akebisa emetienyi etano, ogoteeba,
LUK 1:25 “Igo nabo Omonene ankoreire ase amatuko aya andigereretie, na konduseria obosooku bwane ase amasio y’abanto.”
LUK 1:26 Omotienyi bw’etano nomo omomalaika Gabirieli agatomwa na Nyasae kogenda omochie o Galili, okorokwa Nazareti,
LUK 1:27 ase omoiseke omwekungi oriereire boko nomosaacha, erieta riaye Yusufu, bw’eamate ya Daudi, na erieta ri’omoiseke oria Mariamu.
LUK 1:28 Agacha asare, akabora, “Mbuya ore aye, oyobwanchererie. Omonene nigo are amo naye.”
LUK 1:29 Mariamu agaichana mono ase ring’ana eri, erio ere akebooria, “Ngokwania ki oko?”
LUK 1:30 Omomalaika akamoteebia, Toiroka Mariamu, ekiagera kwanyorire ogwancherwa ase Nyasae.
LUK 1:31 Rora, nobe morito, noibore omwana omoisia, nomoroke erieta riaye Yeso.
LUK 1:32 Oyio nabe omonene, narokwe Omwana o Nyasae ore Igoro Mono; n’Omonene namoe ekerogo ki’obonene gia Daudi sokoro yaye;
LUK 1:33 nagaambere enyomba ya Yakobo goika kare na kare; nonya noborwoti bwaye tibokoba nomoerio.
LUK 1:34 Mariamu akabooria omomalaika oria, “Naki rirabe ring’ana eri, ekiagera tindaba nomosaacha?”
LUK 1:35 Omomalaika akamoteebia, “Omoika Omochenu nogochere, ne chinguru chiaye Oyore Igoro Mono nachikobekere ekiriri. Ase ayio, oyoraiborwe narokwe Omochenu, Omwana o Nyasae.
LUK 1:36 Rora, Elisabeti omoamate oo, nere boigo nare noborito bw’omwana omoisia ase obogotu bwaye; na omotienyi oyo noyo bw’etano nomo asare ere oyorogetwe omogomba.
LUK 1:37 Naki ing’ana tiriri ritanyarekane ase Nyasae.”
LUK 1:38 Mariamu akabora, “Rora, inche nomosomba bw’Omonene; abe ase ’nde buna ring’ana riao.” Omomalaika akaimoka akarua asare.
LUK 1:39 Mariamu akaimoka ase amatuko ayio, akagenda bwango ase ebitunwa goika omochie oyomo o Yuda,
LUK 1:40 agasoa nyomba mwa Zakaria, agakwania Elisabeti.
LUK 1:41 Ekaba Elisabeti agachia koigwa ogokwania kwa Mariamu, omwana omoke agatuma ase enda yaye ime; Elisabeti agaichorwa n’Omoika Omochenu,
LUK 1:42 agaaka eriogi ase chinguru, agakwana, “Gwaseseniigwe aye ase abakungu, na oroiboro rw’enda yao rwasesenigwe.
LUK 1:43 Ng’ai ring’ana eri riarure, ng’ina Omonene one anchicheire inche?
LUK 1:44 Ekiagera rora, eriogi ri’ogokwania kwao riachia gosoa ase amato aane, omwana omoke otuma ase omosasoko ase enda yane ime.
LUK 1:45 Nasesenirie oyobwegenete ng’a amang’ana ayio ateebigwe n’Omonene naikeranigwe.”
LUK 1:46 Mariamu agateeba, “Omoyo one otogirie Omonene,
LUK 1:47 omoika one ogokeire Nyasae, Omotoria one,
LUK 1:48 ekiagera origereirie obwororo bw’omoiseke omosomba oye. Naki ekeene, korwa reero ebigori bionsi nabindoke omosesenigwa,
LUK 1:49 ekiagera ere oyore ne chinguru onkoreire amanene, na erieta riaye nerichenu.
LUK 1:50 Amaabera aye nigo are ase abwo bamoirogete korwa ebigori goika ebigori.
LUK 1:51 Okorire ogokora gwe chinguru, oserebanirie abaenenu ase ebirengererio bie chinkoro chiabo.
LUK 1:52 Okeeirie abanene korwa ase ebirogo biabo bi’obonene, oimokereirie igoro abaitongo.
LUK 1:53 Abare nenchara obaigotirie amaya; abanyene enibo obaseririe bare namaboko amasa.
LUK 1:54 Okonyire Israeli, omosomba oye, ase okoinyora amaabera aye,
LUK 1:55 buna atebeetie chisokoro chiaito, Aburaamu na oroiboro rwaye, goika kare na kare.”
LUK 1:56 Mariamu akamenya nere emetienyi etato, akairana sobo.
LUK 1:57 Engaki yokoibora kwa Elisabeti egaika, ere akaibora omwana omoisia.
LUK 1:58 Abairi na eamate yaye bakaigwa ng’a Omonene omororeire amaabera amange, bakagoka amo nere.
LUK 1:59 Rituko ria gatano na gatato bakaira omwana komwarokia, bakarigia bamoroke erieta ria ise, Zakaria,
LUK 1:60 korende ng’ina akairaneria, akabora, “Taibo; nigo ararokwe Yohana.”
LUK 1:61 Bakamoteebia, “Tari nonya noyomo ase eamate yao okorokwa erieta erio.”
LUK 1:62 Bakorokia ise ase ogokwana kw’ebimanyererio bi’amaboko, komoboria buna arigetie arokwe.
LUK 1:63 Agasaba ebao y’okorika, akarika “Yohana, nario erieta riaye.” Bagakumia bonsi.
LUK 1:64 Erio kegima agasiborwa omonwa na oromeme rwaye, agakwana, ogotogia Nyasae.
LUK 1:65 Obwoba bogasoa ase abairi babo bonsi. Amang’ana aya onsi agasaarera ase ense yonsi y’ebitunwa bia Boyahudi.
LUK 1:66 Na bonsi abayaigwete bakayabeeka ase chinkoro chiabo ime, bakaboora, “Mwana ki rende arabe oyo?” Naki okoboko kw’Omonene nigo kwarenge amo nere.
LUK 1:67 Zakaria ise agaichorwa n’Omoika Omochenu, akabana, okobora,
LUK 1:68 “Omonene, Nyasae o Israeli, atogigwe, ekiagera obacheire abanto baye na kobabooria.
LUK 1:69 Naende ototeneneirie Omotooria bw’okobua ase eamate ya Daudi, omosomba oye.
LUK 1:70 Buna ateebete korwa omochakano goetera ase emenwa y’ababani baye abachenu,
LUK 1:71 ng’a natotoorigwe korwa ase ababisa baito, na korwa ase amaboko abo bonsi abatogechete,
LUK 1:72 erinde abarorere amaabera chisokoro chiaito, na koinyora okobwatana kwaye ogochenu.
LUK 1:73 Emuma eria arierete sokoro yaito Aburaamu,
LUK 1:74 ng’a natoe ribaga ri’okomosasiima totari nobwoba, gatoratoorigwe korwa ase amaboko y’ababisa baito,
LUK 1:75 ase obochenu na ase oboronge ase obosio bwaye amatuko aito onsi.
LUK 1:76 Naye, Omwana, norokwe omobani bw’Oyore Igoro Mono, ekiagera notang’ane ase obosio bw’Omonene. Oroisie chinchera chiaye,
LUK 1:77 omanyie abanto baye ogotooreka ase okwaberwa kw’ebibe biabo.
LUK 1:78 Ase amaabera aye Nyasae oito, ekero amasase a igoro aratochere,
LUK 1:79 ababerere abamenyete ase omosunte na ase ekiriri ki’amakweri, na koraa amagoro aito ase enchera y’omorembe.”
LUK 1:80 Omwana oria agakiina, akamenteka chinguru ase omoika, akaba ase erooro goika rituko riria aorogete ase Abaisraeli.
LUK 2:1 Ase amatuko aria, ogochika gokarua ase Kaisari Augusto, ng’a omobaro bw’abaanto oriikwe ase ense yonsi.
LUK 2:2 Oyo noro orenge omobaro bw’eritang’ani oriigetwe ekero Kurenio arenge gabana o Siiria.
LUK 2:3 Abanto bonsi bakagenda koriikwa, kera omonto ase omochie oye.
LUK 2:4 Na Yusufu nere akaimoka korwa Galili korwa ase omochie o Nazareti, agatiira kogenda Boyahudi, goika Omochie o Daudi, okorokwa Bethlehemu, ekiagera nigo arenge oyo bw’enyomba na eamate ya Daudi,
LUK 2:5 erinde ariikwe amo na Mariamu, ekiagera konya omoriereire boko, na Mariamu nigo arenge morito.
LUK 2:6 Ekero barenge aroro engaki yaye y’okoibora egaika.
LUK 2:7 Akaibora omwana oye omoisia omotangi, akamobekera chianga chi’obwana, akamwareria ase orotuba chiombe chiare koriera, ekiagera batanyorete ribaga ase enyomba y’abageni.
LUK 2:8 Ase ense eyio mbarengeo abarisia baikaransete ase ebitii, bakorenda amaicho abo botuko.
LUK 2:9 Omomalaika bw’Omonene akabaorokera, na obonene bw’Omonene bokabaabarera; bagasogwa nomoondoko omonge.
LUK 2:10 Omomalaika akabateebia, “Timoiroka, ekiagera nabarenteire amang’ana amaya ay’omogooko omonene, oraabe ase abanto bonsi,
LUK 2:11 naki reero ase Omochie o Daudi oiboirwe Omotooria ase engencho yaino, nere Kristo Omonene.
LUK 2:12 Na eke nekemanyererio ase more: Namonyore omwana ekeng’werere obekeire chianga chi’obwana, bwareirie ase orotuba.”
LUK 2:13 Bwango igo mbarengeo amo nomomalaika oria omoganda o igoro, bagotogia Nyasae, bakoboora,
LUK 2:14 “Obonene ase Nyasae ore Igoro Mono, na ase ense omorembe, ase abanto abwo bancheirwe nere.”
LUK 2:15 Ekero abamalaika abwo bachia koimoka kogenda igoro, abarisia baria bagateebania, “Gaki togende goika Bethlehemu, torore ring’ana eri riakorekire, eri Omonene atomanyirie.”
LUK 2:16 Bakagenda nomoayerero, bakanyora Mariamu na Yusufu, na omwana oria ekeng’werere bwareirie ase orotuba.
LUK 2:17 Bagachia komorora, bakaorokia ring’ana bateebetigwe igoro y’omwana oyio.
LUK 2:18 Bonsi abaigwete bagakumia ase aria bateebetigwe nabarisia.
LUK 2:19 Korende Mariamu akagacha amang’ana aya onsi, okoyarengereria ase enkoro yaye.
LUK 2:20 Abarisia bakairana, bagotogia Nyasae na komobaka ase amang’ana onsi baigwete, na ayabaroche, buna bateebetigwe.
LUK 2:21 Rigachia goika rituko ria gatano na gatato, rituko ri’okomwarokia, akarokwa erieta riaye Yeso, riria riatoretwe nomomalaika ritang’ani atarabogorigwa oborito.
LUK 2:22 Na ekero amatuko ogwesibia kwabo achia goika, ayachikiire ase amachiiko a Musa, bakamoira Yerusalemu, bamobeke ase Omonene
LUK 2:23 (buna ariikire ase amachiiko y’Omonene, “Kera omoisia omotangi okoigora enda ya ng’ina narokwe omochenu ase Omonene”),
LUK 2:24 barue ekeng’wanso buna ariikire ase amachiiko o Omonene, “Amaruma abere, gose amage ’amaruma abere.”
LUK 2:25 Rora narengeo omonto Yerusalemu, erieta riaye Simioni. Oyio nigo arenge omonto omooronge, na nigo asigete Nyasae, ere nigo aganyete ogosemeria kw’Abaisraeli; na Omoika Omochenu nigo orenge igoro asare.
LUK 2:26 Ere nigo aorokereretigwe n’Omoika Omochenu, ng’a takorora amakweri atararora Kristo Omonene.
LUK 2:27 Nabo akaraagwa n’Omoika gocha ase Hekalu ime; na ekero abaibori bachia korenta omwana Yeso, bamokorere buna yarenge engencho y’amachiiko,
LUK 2:28 Simioni akamonyora, akamoagata ase amaboko aye, agatogia Nyasae, akabora,
LUK 2:29 “Omonene, bono otige omosomba oo agende nomorembe, koreng’ana nering’ana riao.
LUK 2:30 Ekiagera amaiso aane arorire ogotooreka kwao,
LUK 2:31 oko kwabekire ase amaiso y’abanto bonsi,
LUK 2:32 omobaso okomorekera abanto b’Ebisaku, na obonene bw’abaanto bao Abaisraeli.”
LUK 2:33 Ise na ng’ina bagakumia ase aria akwanwa igoro asare.
LUK 2:34 Simioni akabasesenia, agateebia Mariamu ng’ina, “Rora, Omwana oyo otenenigwe ase ogosira na ogotoreka ase abange b’Abaisraeli, abe ekiorokererio kerabe kegokwanwa mamincha,
LUK 2:35 erinde ebirengererio bie chinkoro chinyinge biorokigwe. Boigo omoro nokobete omoyo oo.”
LUK 2:36 Narengeo omokungu omobani, Anna, omoiseke o Fanueli, bw’egesaku ki’Asheri. Ere nomong’ina bw’amatuko amange, obete nomosaacha oye emiaka etano na ebere magega y’okoera kw’oboiseke bwaye.
LUK 2:37 Ere agatigara ore omoboraka goika emiaka emerongo etano etato na ene (84), atana korua ase Hekalu ime, korende akaba okweng’ata, na ogosaba, na ogosasiima obotuko na omobaso.
LUK 2:38 Ase ekero keria ere akaoroka, agatogia Nyasae, agateebia abanto bonsi abarenge baganyete okoboorigwa kwa Yerusalemu amang’ana igoro y’Omwana oria.
LUK 2:39 Barabwo bagachia gokoora goikerania onsi koreng’ana namachiiko Omonene, bakairana Galili goika omochie obo Nazareti.
LUK 2:40 Omwana oria agakiina, akamenteka chinguru, agaichorwa nobong’aini ne chisemi; na akanyora ogwancherwa ase Nyasae.
LUK 2:41 Nabo abaibori baye barenge kogenda Yerusalemu kera omwaka ase rituko rinene ri’Epasaka.
LUK 2:42 Goika agachia koba nemiaka ikomi na ebere, bagatiira kogenda aroro, buna yarenge engencho ye Rituko Rinene.
LUK 2:43 Ekero Epasaka yaera, ekero barenge koirana, omwana Yeso agatigara magega agwo Yerusalemu, na abaibori baye tibamanya.
LUK 2:44 Barabwo bagakaga ng’a nigo are ase omoganda obo, bakagenda orogendo rw’omobaso oyomo, bakamorigia ase abairi babo boigo nabasani.
LUK 2:45 Ekero batamonyorete, bakairana Yerusalemu, bakamorigia.
LUK 2:46 Ase rituko riagatato bakamonyora Hekalu ime, oikaransete gati ase aborokia, obategererete na kobaboria amaborio.
LUK 2:47 Na bonsi abamoigwete bagakumia ase okomanya kwaye na okoiraneria kwaye.
LUK 2:48 Abaibori baye bagachia komoorora bagaichana mono. Ng’ina akamoteebia, “Omwana one, naki gwatokorire iga? Rora, iso na inche twarenge gokorigia nomoichano.”
LUK 2:49 Akabateebia, “Naki mokondigia? Timomanyeti ng’a nengwenerete koba ase enyomba ya Tata one?”
LUK 2:50 Tibamanya ring’ana riria abateebia.
LUK 2:51 Agatirimboka amo nabarabwo, agaika Nazareti, akaba nkobaigwera are. Ng’ina akagacha amang’ana aya onsi ase enkoro yaye ime.
LUK 2:52 Yeso akamenteka gokina ase obong’aini ne chisemi, na ase omobere, akanyora ogwancherwa ase Nyasae na Mwanyabaanto.
LUK 3:1 Ase omwaka o ikomi na gatano bw’okogamba gwa Kaisari Tiberio, Pontio Pilato orenge gabana o Boyahudi, na Herode omorwoti o Galili, na Filipo momura omwabo arenge omorwoti o Iturea na ense ya Tarakoniti, na Lusania omorwoti o Abileni,
LUK 3:2 ekero ki’obokuani obonene bw’Anasi na Kayafa, ring’ana ria Nyasae rigaikera Yohana, omwana o Zakaria, ase erooro.
LUK 3:3 Akagenda chinse chionsi chi’ensemo ya Yorodani, okorandia ebatiso y’okoonchoka ekorenta okwaberwa kw’ebibe.
LUK 3:4 Buna eriikire ase egetabu y’amang’ana ’omobani Isaya, “Eriogi ri’oyogoaka egeturi ase erooro, Roisia enchera y’Omonene, rongeyia oboeto bwaye.
LUK 3:5 Kera rigooko nariichorigwe, na kera ekegoro na egetunwa nabikeeigwe; aare bogeka inarongeigwe, na enchera ere ebitunwa‐tunwa nereng’anigwe;
LUK 3:6 na abanto bonsi nabarore ogotooreka gokorwa ase Nyasae.”
LUK 3:7 Nabo agateebia emeganda eyachete, erinde ebatiswe nere, “Inwe oroiboro rwe ching’iti, ning’o obakuureire ng’a motame korwa ase endamwamu egochi‐gocha?
LUK 3:8 Gaki, ama okwama kogwenerete okoonchoka, gose timochaaka kobora emioyo yaino ime: Ntore na sokoro yaito, nere Aburaamu. Naki nabateebirie ng’a Nyasae nare nokobua ase amagena aya gokorera Aburaamu abana.
LUK 3:9 Nonya mbono egesire kiabekirwe ase emeri y’emete; nabo kera omote otameti okwama okuya nonachwe, otugutwe ase omorero.”
LUK 3:10 Emeganda eria ekamoboria, “Ninki rende torakore?”
LUK 3:11 Akabairaneria, “Oyore ne chianga ibere ae ere oyotari nero; na oyore nendagera akore boigo.”
LUK 3:12 Abarusia ebango bagacha erinde babatiswe, bakamobooria, “Omworokia, inki rende naintwe torakore?”
LUK 3:13 Akabairaneria, “Timorusia kobua ebi mwachigetwe.”
LUK 3:14 Abasikari nabarabwo bakamobooria, “Naintwe inki torakore?” Akabairaneria, “Timourereria monto onde ase chinguru gose ase obosoeri bw’oborimo; naende moisaneke neng’eria yaino.”
LUK 3:15 Ekero abanto baganyete na konakorengereria, bonsi bakeboria ase chinkoro chiabo ime gose Yohana nere Kristo.
LUK 3:16 Yohana akairaneria abwo bonsi, “Inche nigo nkobabatisa ase amaache, korende oyore ne chinguru kombua ngocha are, ting’isaini gosibora chiusi chi’ebikoroto biaye; oyio nere orabaabatise ase Omoika Omochenu na ase omorero.
LUK 3:17 Oroteru rwaye nigo rore koboko kwaye, ere naabuse ekeooreri kiaye, nasangererie engano ase ekiage kiaye, korende omoiriro nayosambe ase omorero otakorimeka.”
LUK 3:18 Nabo ase ogokuurera okonge Yohana akaranderia abanto amang’ana amaya.
LUK 3:19 Korende Yohana agatogonyera Herode omorwoti, ase engencho y’okonyuoma Herodia, moka momura omwabo, na ase engencho y’amabe onsi Herode akorire,
LUK 3:20 Korende Herode agakora rinene kobua, ase okoruta ase Yohana echela.
LUK 3:21 Egachia koba abanto bonsi kobaabatisirwe, na Yeso boigo kabatisirwe, na ekero agosaba, igoro akamaanoka.
LUK 3:22 Omoika Omochenu ogaika igoro asare ase omogwekano bwe riruma, eriogi rikarwa igoro, rigoteeba, “Aye naye Omwana one omwanchwa, ngokirie naye.”
LUK 3:23 Yeso nere ekero achagete kworokereria, emiaka yaye igo yarenge ang’e emerongo etato, agakagwa ng’a mosinto o Yusufu, o Eli,
LUK 3:24 o Mathati, o Lawi, o Meliki, o Yana, o Yusufu,
LUK 3:25 o Matathia, o Amos, o Nahum, o Esili, o Nagai,
LUK 3:26 o Maathi, o Matathia, o Semei, o Yoseki, o Yoda,
LUK 3:27 o Yohana, o Resa, o Serubabeli, o Salatieli, o Neri,
LUK 3:28 o Meliki, o Adi, o Kosamu, o Elimadamu, o Eri,
LUK 3:29 o Yoshua, o Eliezeri, o Yorimu, o Mathati, o Lawi,
LUK 3:30 o Simioni, o Yuda, o Yusufu, o Yonam, o Eliakimu,
LUK 3:31 o Melea, o Mainani, o Mattatha, o Nathani, o Daudi,
LUK 3:32 o Yese, o Obedi, o Boazi, o Salimoni, o Nashoni,
LUK 3:33 o Aminadabu, o Admin, o Aramu, o Hezironi, o Peresu, o Yuda,
LUK 3:34 o Yakobo, o Isaka, o Aburaamu, o Tera, o Nahori,
LUK 3:35 o Serugi, o Reu, o Pelegi, o Eberi, o Sala,
LUK 3:36 o Kainani, o Arifakisadi, o Shemu, o Nuhu, o Lameki,
LUK 3:37 o Metusela, o Enoku, o Yaredi, o Malaleeli, o Kainani,
LUK 3:38 o Enosu, o Seti, o Adamu, o Nyasae.
LUK 4:1 Na Yeso oichire n’Omoika Omochenu, akairana korwa Yorodani, agatang’anwa n’Omoika kogenda ase erooro,
LUK 4:2 agateemwa na Saitani ase engaki y’amatuko emerongo ene. Na amatuko aria tariete gento. Goika agachia koera, akaigwa enchara.
LUK 4:3 Saitani akamoteebia, “Onye kore Omwana o Nyasae, teebia rigena eri ribe omogati.”
LUK 4:4 Yeso akamoiraneria, “Neriikire. Omonto takoba moyo ase omogati bwoka.”
LUK 4:5 Saitani akamoira aase aimokererete igoro, akamworokia amarwoti onsi ay’ense ase egeka ekemo,
LUK 4:6 akamoteebia, “Ninkoe okobua oko gwonsi, na obonene bwaye, ekiagera nabieirwe, na inche iga nkoa oyo ngwancha.
LUK 4:7 Nabo koransasiime, bionsi nabibe ebiao.”
LUK 4:8 Yeso akamoiraneria, “Neriikire: Mosasiime Omonene Nyasae oo, omokorere ere bweka.”
LUK 4:9 Saitani akamoira goika Yerusalemu, akamotenenia igoro ase egechuria gie Hekalu egetambe mono, akamoteebia, Onye kore Omwana o Nyasae, etugute gochia inse korwa aa,
LUK 4:10 ekiagera neriikire: Ere nagochikere abamalaika baye bakorende,
LUK 4:11 naende: Nabakoimokie ase amaboko abo, erinde tobaisa kogochwa okogoro kwao ne rigena.
LUK 4:12 Yeso akamoiraneria, “Neteebire, Toteema Omonene Nyasae oo.”
LUK 4:13 Saitani agachia gokoora ogoteema kwaye gwonsi, akaimoka korwa asare, akamotiga ase egeka.
LUK 4:14 Yeso akairana gochia Galili ne chinguru chi’Omoika, chinkuma chigasarera ase chinsemo chionsi chi’ense eria.
LUK 4:15 Ere akorokereria ase chisinagogi chiabo, ogotogigwa nabaanto bonsi.
LUK 4:16 Akagenda Nazareti, aria ase arereretwe; na ase rituko ri’Esabato agasoa ase esinagogi yabo, buna engencho yaye yarenge, agatenena gosoma.
LUK 4:17 Akaegwa egetabu y’omobani Isaya. Nabo akaigora egetabu eyio, akanyora aase ariikire,
LUK 4:18 Omoika bw’Omonene nigo ore igoro yane, ekiagera ong’akire amaguta koranderia abataka amang’ana amaya. Ontomire koranderia abasibwa ogosiborwa, na koa abare emeuko banyare korora naende, na gosibora abasionoirwe.
LUK 4:19 Na korandia omwakabwo Omonene bwancheretwe.
LUK 4:20 Akamumekeria egetabu eria akayea omokori emeremo bw’esinagogi, agaikaransa. Abanto bonsi abarenge ase esinagogi bakamobeta amaiso.
LUK 4:21 Agachaaka kobateebia, “Reero ririiko eri riaikeranigwe ase more buna mwarigwa rigosomwa.”
LUK 4:22 Bonsi bakamokwana buya bagakumia amang’ana obuya aruete ase omonwa oye, bagateebania, “Oyo tari ere omwana o Yusufu?”
LUK 4:23 Akabateebia, “Ekeene, namonteebie omoreng’anio oyo: Omogwenia, egwenie aye omonyene; amang’ana onsi twaigure akorekire Kapernaumu, yakore aiga ase ense yao.”
LUK 4:24 Akabateebia, “Ekeene nabateebirie: Omobani tari oranyare gwanchwa ase ense yaye omonyene.
LUK 4:25 Korende ekeene nabateebirie ng’a mbarenge ababoraka abange ase Israeli ase amatuko ’Elija, ekero igoro yasiegetwe emiaka etato na emetienyi etano nomo, ekero enchara enene yasoete ase ense yonsi;
LUK 4:26 na Elija tatometwe ase oyomo obo, otatiga ase omokungu oyorenge omoboraka agwo Sarefata, ase ense ya Sidoni.
LUK 4:27 Naende mbarenge ase Abaisraeli abanto abange abaare noborwaire bwa ukoma ase ekero ki’omobani Elisha; onde tari osibegete otatiga Naamani, omonto o Siiria.”
LUK 4:28 Bagachia koigwa aya, bonsi ase esinagogi bagaichorwa nendamwamu.
LUK 4:29 Bakaimoka bakamosokia isiko y’omochie, bakamoira goika igoro y’egetunwa keria omochie obo oagachire erio, banyare komoturunkania.
LUK 4:30 Korende ere agaeta egati‐gati yabo, akagenda.
LUK 4:31 Agatirimboka goika Kapernaumu, omochie o Galili. Akaba nkoborokereria are rituko ri’Esabato.
LUK 4:32 Bagakumia mono ase okworokereria kwaye, ekiagera ring’ana riaye riarenge nokobua.
LUK 4:33 Naende ase esinagogi narengeo omonto obwatire n’Omoika bw’ekerecha ki’eubi. Ere agaaka eriogi ase chinguru, akabora,
LUK 4:34 “Ah! Totige intwe Inki tore naye, Yeso o Nazareti? Ngwachire gotosiria? Nakomanyire aye, Omochenu o Nyasae.”
LUK 4:35 Yeso akagetogonyera, akabora, “Kira, omorwe!” Ekerecha keria gekamoiyeria agwo gati‐gati, gekamorwa, tikiamokorera gento.
LUK 4:36 Bagakumia bonsi, bagateebania barabwo ase barabwo, “Ing’ana ki eri? Naki ase chinguru na okobua kiagochika ebirecha bi’eubi, na birobio biasoka.”
LUK 4:37 Chinkuma chiaye chigasarera ase chinsemo chionsi chi’ense eria.
LUK 4:38 Akaimoka korwa ase esinagogi, agasoa ase enyomba ya Simioni. Nabo ng’ina biara Simioni konya orwarire esosera; bakamosaba ase engencho yaye.
LUK 4:39 Agatenena ang’e nere, agatogonyera esosera eria; ekamotiga. Bwango ere akaimoka akabakorera.
LUK 4:40 Goika erioba rigachia kogwa bakarenta asare abanto bonsi abarenge nabarwaire bare namarwaire ao ao, na ere akabeeka amaboko aye igoro ase kera oyomo, akabagwenia.
LUK 4:41 Ebirecha bigasoka korwa ase abange, bigaaka eriogi, bikabora, “Aye naye Omwana o Nyasae.” Akabitogonyera, tabitiga bikwane, ekiagera biamanyete ng’a nere Kristo.
LUK 4:42 Goika ekaba mobaso, agasoka, akagenda aase atari nabaanto. Na abanto bakamoriga‐rigia, bakamoikera, bakarigia komotanga taimoka korwa ase bare.
LUK 4:43 Akabateebia, “Nengwenerete korandia amang’ana amaya ay’oborwoti bwa Nyasae ase emechie ende boigo, ekiagera natometwe ase engencho eyio.”
LUK 4:44 Akaba nkorandia are ase chisinagogi chia Boyahudi.
LUK 5:1 Ekaba abanto nkomomiga baare, erinde baigwe ring’ana ria Nyasae, agatenena ase engegu y’enyancha ya Genesareti,
LUK 5:2 Akarora amaato abere ateneine engegu y’enyancha, na abarubi basokire korwa aroro, ngosibia bare ebionga biabo.
LUK 5:3 Akariina obwato obomo obwarenge bwa Simioni akamobooria abotigerie are ake korwa ase engegu. Agaikaransa, akorokereria omoganda korwa ase obwato.
LUK 5:4 Goika agachia gokoora ogokwana kwaye, agateebia Simioni, “Sukia obwato goika endiba, moikie ebionga biaino ase okoruba.”
LUK 5:5 Simioni akamoiraneria, “Omonene, nabo twakorire emeremo obotuko obogima, titonyoreti gento, korende ase ring’ana riao natoikie ebionga.”
LUK 5:6 Kobakorire iga, bakanyora chinswe chinyinge mono, na ekero ebionga biabo biachaaka gotandoka,
LUK 5:7 bagasuma abagisangio babo, abarenge ase obwato bwa kabere, bache kobakonya. Bagacha, bagaichoria amaato onsi abere, goika agachaaka korimera.
LUK 5:8 Korende Simioni Petero, agachia korora aya, akagwa ase amaru a Yeso, akabora, “Omonene, karue ase ’nde, ekiagera inche nomonto omonyene ebibe!”
LUK 5:9 Naki igo akumetie, ere na bonsi abarenge amo nere, ase oborubi bwe chinswe barubete;
LUK 5:10 naboigo Yakobo na Yohana, abana ba Zebedi, abarenge ababwatani ba Simioni. Yeso agateebia Simioni, “Toiroka; korwa bono nobe omorubi bw’abaanto.”
LUK 5:11 Naende kobarentire amaato abo gochia engegu, bagatiga bionsi, bakamotunyana.
LUK 5:12 Ekero arenge ase omochie oyomo, rora, narengeo omonto omosacha oichire noborwaire bwa ukoma. Ere agachia korora Yeso, akagwa maumama, akamosorora, okomoteebia, “Omonene, onye ngwancha, nonyare gonsibia.”
LUK 5:13 Yeso akarambora okoboko kwaye, akamokuna, akamoteebia, “Nanchire; sibeka.” Erio agwo oborwaire bwaye bwa ukoma bokamorua.
LUK 5:14 Akamoteebia, “Toteebia monto onde ing’ana, korende genda, bweorokie ase Omokuani, orue ekeng’wanso ase ogosibeka kwao buna Musa achiigete, kebe kirori ase abanto.”
LUK 5:15 Korende chinkuma chiaye chikamenteka gokuma. Emeganda emenge egasangererekana gocha komoigwa, na kogwenigwa amarwaire abo.
LUK 5:16 Korende ere akerusanania, akagenda aase atari nabaanto, agasaba.
LUK 5:17 Rituko erimo ri’amatuko aria ekero arenge kworokereria, Abafarisai na aborokia b’amachiiko barenge aroro baikaransete. Abwo baruete ase kera omochie o Galili na Boyahudi, na korwa Yerusalemu. Na okobua kw’Omonene nigo kwarenge amo nere anyare kogwenia.
LUK 5:18 Na rigereria, abanto mbabogoretie noborere omonto orenge rigata, bakarigia komoira nyomba ime na komobeka ase obosio bwaye.
LUK 5:19 Ekiagera batanyorete ribaga ri’okomoira ime ase engencho y’omoganda oria bw’abaanto, bakariina kerama igoro, bakamoikia korwa kerama noborere bwaye goika gati‐gati ase obosio bwa Yeso.
LUK 5:20 Agachia korora okwegena kwabo, akamoteebia, “Mosani, ebibe biao biabeirwe.”
LUK 5:21 Aborokia baria b’amariiko na Abafarisai bagachaaka korengereria, bakobora, “Ning’o oyo ogokwana okorama? Ning’o oranyare kwabera ebibe, otatiga oyomo, nere Nyasae?”
LUK 5:22 Yeso akamanya ebirengererio biabo, akairaneria, “Naki mokorengereria ase chinkoro chiaino?
LUK 5:23 Ndiriri rire eriango, goteeba: Ebibe biao biabeirwe, gose goteeba: Imoka, ogende?
LUK 5:24 Korende monyare komanya ng’a Omwana‐o‐Mwanyabaanto nare nokobua ase ense gw’okwabera ebibe.” Erio agwo agateebia oria rigata, “Nagoteebirie: Imoka, bwetweke oborere bwao, ogende bwoo.”
LUK 5:25 Erio kegima agatenena ase obosio bwabo, akabogoria ekeraarero kiaye arenge koraarera, akagenda bwoye, ogotogia Nyasae.
LUK 5:26 Ogokumia gokabwata bonsi, bagatogia Nyasae; bagaichorwa nokoiroka, bakaboora, “Twarorire amakumia reero.”
LUK 5:27 Magega ase aya akaimoka, akarora omorusia ebango, erieta riaye Lawi, oikaransete aase bakoruseria ebango, akamoteebia, “Ntunyana!”
LUK 5:28 Agatiga bionsi, akaimoka, akamotunyana.
LUK 5:29 Nere Lawi akamokorera omoyega omonene nyomba mwaye, naende mbarengeo omoganda bw’abarusia ebango na abanto bande baikaransete amo nabarabwo ase endagera.
LUK 5:30 Abafarisai na aborokia b’amariiko babo bakemurunganeria aborokigwa baye, bakaboora, “Nase ki mokoria na konywa amo nabarusia ebango na abanyene ebibe?”
LUK 5:31 Yeso akabairaneria, “Abare buya tibari korigia omogwenia, otatiga abarwarete.
LUK 5:32 Tincheti korangeria ababoronge korende abanyene ebibe baonchoke.”
LUK 5:33 Bakamoteebia, “Aborokigwa ba Yohana nigo bakweng’ata ebiro ebinge na gosaba, na aborokigwa b’Abafarisai nabo bagokora, korende abao nigo bakoria na konywa.”
LUK 5:34 Yeso akabateebia, “Inee! Inamonyare gotiga abachire ase enyangi beng’ate ekero omonywomi are amo nabarabwo?
LUK 5:35 Korende amatuko nache, barache kourwa omonywomi, erio nario barache kweng’ata ase amatuko aria.”
LUK 5:36 Akabateebia omoreng’anio: “Onde tari ogotandora ekeraka ki’eanga enyia na gokebeeka ase eanga engotu; aise gokora bo, natandore eria enyia, na ekeraka keria ki’eanga enyia tigekobwatana neanga eria engotu.
LUK 5:37 Gose onde tari okobeeka edivai enyia ase ebirandi ebigotu biroisirie korwa ase amasankwa, gose edivai eria enyia nayaate ebirandi biria; edivai enyene eiteke, na ebirandi bitandoke.
LUK 5:38 Korende edivai enyia negwenerete ebeekwe ase ebirandi ebiya.
LUK 5:39 Gose omonto tari onyure edivai yaroisetigwe kare, naende arigie edivai enyia, ekiagera nigo agoteeba: Eria ya kare nengiya kobua.”
LUK 6:1 Rituko ri’Esabato Yeso ngoeta arenge ase emegondo y’engano; aborokigwa baye bakabutora ebigara, bakabibunga namaboko abo, bakaria.
LUK 6:2 Korende abande ase Abafarisai bakababoria, “Naki mogokora aya’atagwenereti gokorwa ase rituko ri’Esabato?”
LUK 6:3 Yeso akairaneria, “Timwana gosoma aya Daudi akorete, ekero arenge nenchara, ere na abarenge amo nere,
LUK 6:4 buna asoete ase enyomba ya Nyasae, akabogoria na koria emegati yarenge koruegwa ase Nyasae, etare boronge koriegwa nonde otatiga nabakuani boka, naende akaa abwo barenge amo nere?”
LUK 6:5 Akabateebia, “Omwana‐o‐Mwanyabaanto nere Omonene bw’Esabato.”
LUK 6:6 Esabato ende agasoa ase esinagogi, akaorokereria. Narengeo omonto agwo, okoboko kwaye gw’okorio kwagataete.
LUK 6:7 Aborokia b’amariiko na Abafarisai bakamotega korora gose namogwenie ase rituko ri’Esabato, banyare komosoera.
LUK 6:8 Korende akamanya ebirengererio biabo, agateebia omonto oria okoboko kwaye kwagataete, “Imoka, otenene gati aa!” Akaimoka agatenena.
LUK 6:9 Yeso akabateebia, “Nkobaboria nde ring’ana erimo: Mboronge rituko ri’Esabato gokora amaya gose amabe, gotooria obogima gose kobosiria?”
LUK 6:10 Akabarigereria bonsi, agateebia omonto oria, “Rambora okoboko kwao!” Agakora bo; okoboko kwaye gokagwenigwa.
LUK 6:11 Na barabwo bagaichorwa nokobea, bagateebania barabwo ase barabwo, buna baramokore Yeso.
LUK 6:12 Ase amatuko aria akaimoka akagenda ase egetunwa gosaba; akabao obotuko bwonsi ase ogosaba Nyasae.
LUK 6:13 Bogachia gokia mambia akarangeria aborokigw baye, agachora korwa ase bare ikomi na babere, abwo arogete abatomwa.
LUK 6:14 Simioni nere arogete Petero, na Anderea momura omwabo; Yakobo na Yohana, Filipo na Baritholomayo,
LUK 6:15 na Matayo na Thomas, Yakobo bw’Alufayo, na Simioni oyomo bw’Abazelote,
LUK 6:16 na Yuda o Yakobo, na Yudasi Iskariota, nere oyo omoruete.
LUK 6:17 Agatirimboka amo nabarabwo, agatenena aase ateremu, amo nomoganda bw’aborokigwa baye; na omoganda bw’abaanto abaruete Boyahudi yonsi, na Yerusalemu, na engegu ya Turo na Sidoni, bagacha komoigwa na kogwenigwa amarwaire abo.
LUK 6:18 Bagacha koigwa amang’ana aye boigo nakogwenigwa amarwaire abo, na abwo bachandire nebirecha bi’eubi bakagwenigwa.
LUK 6:19 Omoganda bwonsi okarigia komokuna, ekiagera chinguru chiare korua asare, chikabagwenia bonsi.
LUK 6:20 Yeso akaimokia amaiso aye ase aborokigwa baye, akabora, Imosesenirie inwe abamore abataka, ekiagera oborwoti bwa Nyasae nobwaino.
LUK 6:21 Imosesenirie inwe abamore nenchara bono, ekiagera namoigotigwe. “Imosesenirie inwe abamokorera bono, ekiagera namoseke.
LUK 6:22 “Imosesenirie inwe ekero Mwanyabaanto bakobagecha, na kobarusanania, na kobachaya, na gosaria amarieta aino buna nababe more, ase engencho y’Omwana‐o‐Mwanyabaanto.
LUK 6:23 Goka ase rituko riria, na gochenga, ekiagera ekeene eng’eria yaino nenene igoro; naki chisokoro chiabo nabo chiakorerete ababani engencho eyio eyio.
LUK 6:24 “Korende obobe nobwaino inwe abanda, ekiagera mwanyorire omogooko oino.
LUK 6:25 “Obobe nobwaino inwe abamoigotete bono, ekiagera namoche koba nenchara. “Obobe nobwaino inwe abamogoseka bono, ekiagera namoche goichana na korera.
LUK 6:26 “Obobe nobwaino inwe, ekero abanto bakobatogia, ekiagera chisokoro chiabo nabo chiakorerete ababani b’oborimo engencho eyio eyio.
LUK 6:27 “Korende nabateebirie inwe abamokoigwa: Ancha ababisa baino, bakorere amaya abwo baabagechete,
LUK 6:28 basesenie abwo bakobaragereria, basabere abwo bakobakorera bobe.
LUK 6:29 Oyo okogoaka orosea oromo, moonchorere noronde, na ere oyogokoura eanga ya isiko, tomorina neya ime.
LUK 6:30 Moe kera oyokogosaba; na oyogokoura ebinto biao tomoboria naende.
LUK 6:31 Naende buna morigetie abanto babakorere inwe, nainwe mobakorere bo.
LUK 6:32 “Komoranche abaabanchete inwe, imbuya ki moranyore? Ekiagera nonya nabanyene ebibe nigo banchete abwo baabanchete.
LUK 6:33 Komorabakorere amaya abwo abakobakorera inwe amaya, imbuya ki moranyore? Ekiagera nonya nabanyene ebibe nabo bagokora.
LUK 6:34 Naende komorarue singo ase abanto mosemeretie konyora egento korwa ase bare naende, imbuya ki moranyore? Ekiagera nonya nabanyene ebibe nigo bakorua singo ase abanyene ebibe, erinde banyore koreng’ana.
LUK 6:35 Korende mwanche ababisa baino, bakorere amaya, na korua singo, motari korengereria konyora egento gi’okoiranerigwa, eng’eria yaino nebe enene, na inwe namobe abana b’Oyore Igoro Mono, ekiagera ere nomuya ase abanto batari nokoiraneria ng’a mbuya mono, nonya nase abang’iti.
LUK 6:36 Mobe namaabera, buna Iso oino are namaabera.
LUK 6:37 “Timogambia, nainwe timokogambigwa; timonachera, nainwe timokonacherwa; abera, nainwe namwaberwe;
LUK 6:38 karue, nainwe namoegwe. Ekerengo ekiya keigateire, keinyageire, geichire, nakio abanto barabae inwe ase amaboko aino, ekiagera ekerengo keria mokorengera, nakio morache korengerwa nainwe.”
LUK 6:39 Akabateebia omoreng’anio, “Inee! Omouko nonyare koraa omouko onde? Tibakogwa bonsi babere ase engoro?
LUK 6:40 Omworokigwa tari omonene kobua omworokia oye, korende kera oyomo gakoorire kworokererigwa nabe buna omworokia oye.
LUK 6:41 Inaki okorigereria ekeogoto kere ase eriso ri’oyomino, na omoribo ore ase eriso riao ime toyorochi?
LUK 6:42 Gose naki orateebie oyomino: Oyominto, ntige nkorusie ekeogoto kere ase eriso riao ime, na aye omonyene torochi omoriibo ore ase eriso riao? Aye omong’ainereria, rusia ritang’ani omoribo ore ase eriso riao, nario orarore buya omanye korusia ekeogoto kere ase eriso ri’oyomino.
LUK 6:43 “Naki tori omote omuya okwama amatunda amabe, gose omote omobe okwama amatunda amaya.
LUK 6:44 Kera omote nigo okomanyekana ase amatunda aye. Naki ase emetobo abanto tibari gotwa amako, gose ase emenyenya tibari gotwa amasabibu.
LUK 6:45 Omonto omuya ase emonga engiya y’enkoro yaye nigo akorua ayare amaya; na omonto omobe ase emonga yaye embe nigo akorua ayare amabe, ekiagera ebiichire ase enkoro, nabio omonwa ogokwana.
LUK 6:46 “Nase ki mokondoka Omonene Nyasae, na inwe timori gokora aya ngoteeba?
LUK 6:47 Kera omonto ogocha ase ’nde, na koigwa amang’ana aane, na koyakora, nimborokie buna are:
LUK 6:48 Nigo agwekaine nomonto oagachete enyomba, agakunya gochia inse mono, akabeeka oboroso bwaye igoro ase egetare. Ekero etoigo yachia gocha, eooro egaaka enyomba eria ne chinguru, tiyanyara koyenyegeria, ekiagera oboroso bwaye bwaagachetwe igoro ase egetare.
LUK 6:49 Nere oyokoigwa otari gokora iga, nigo agwekaine nomonto oagachete enyomba igoro ase amaroba, etabegetwe oboroso. Nabo eooro ekayeaka ne chinguru, ekagwa bwango, na okogwa kw’enyomba eria gokaba okonene.”
LUK 7:1 Magega Yeso gakorire gokwana amang’ana onsi aria arigetie abanto baigwe, agasoa Kapernaumu.
LUK 7:2 Omosomba oyomo bw’omotang’ani bw’abarwani rigana konya onyarekire nigo arenge ang’e nogokwa; ere nomonto anchete mono.
LUK 7:3 Agachia koigwa amang’ana igoro ya Yeso, agatoma asare abagaaka b’Abayahudi komoboria ache agwenie omosomba oye.
LUK 7:4 Na barabwo bagachia goika ase Yeso, bakamosorora, bakaboora, “Nagwenerete omokorere ring’ana eri,
LUK 7:5 ekiagera nanchete abanto baito, naende natoagacherete esinagogi yaito.”
LUK 7:6 Yeso akagenda amo nabarabwo. Goika agachia koba tari are ase enyomba yaye, oria omotang’ani bw’abarwani agatoma abasani asare, okomoteebia, “Omonene, tibwerosia, ekiagera inche ting’isaini aye orasoe inse y’ekerama kiane.
LUK 7:7 Ase ayio nigo neroche ng’a ting’isaini gocha ase ore; korende kwana ring’ana rioka, na omosomba one nagwene.
LUK 7:8 Naki inche nomonto mbekire inse ase okobua, naende ninde nabasikari inse yane. Kondateebie oyo: Genda, ogenda, na oyonde: Inchuo, ocha; na omosomba one: Kora iga, okora.”
LUK 7:9 Yeso agachia koigwa aya, agakumia asare, akeonchorera omoganda orenge komotunyana, akabora, “Nabatebirie: Nonya nase Abaisraeli tindanyora okwegena okore buna oko.”
LUK 7:10 Nabo baria batometwe bagachia koirana nyomba mwaye, bakanyora omosomba oria otimokire.
LUK 7:11 Magega ase aya akagenda omochie okorokwa Naini; aborokigwa baye bakagenda amo nere, na abanto abange.
LUK 7:12 Nabo, agachia goika ang’e ase egeita ki’omochie, rora, agwo nkiarengeo egetondo kebogoirie gocha isiko, omwana omomoima ase ng’ina, na ng’ina nomoboraka orenge, na abanto abange b’omochie mbarenge amo nere.
LUK 7:13 Na ekero Omonene achia komoorora akamororera amaabera, akamoteebia, “Torera!”
LUK 7:14 Akagenda ang’e, agakuna esanduki; baria babogoretie esanduki bagatenena. Erio agakwana, “Omomura, nagotebirie, imoka!”
LUK 7:15 Omonto oria egetondo akaboka, agaikaransa, agachaaka gokwana. Yeso akamomoa ng’ina.
LUK 7:16 Omoondoko okabwata bonsi, bagatogia, Nyasae, bakaboora, “Omobani omonene oorokire ase egati yaito!” Na “Nyasae ocheire abanto baye!”
LUK 7:17 Chinkuma chiaye chigasarera ase ense yonsi ya Boyahudi, na ense yonsi yaetanaine.
LUK 7:18 Aborokigwa ba Yohana bakamoteebia aya onsi,
LUK 7:19 erio Yohana akarangeria babere ase aborokigwa baye, akabatoma ase Omonene komoboria, “Aye naye oria ogocha, gose toganye omoao?”
LUK 7:20 Ekero abanto abwo baikire asare, bakamoteebia, “Yohana Omobatisi ototomire ase ore, okobora: Aye naye oria ogocha, gose toganye omoao?”
LUK 7:21 Ase engaki eria Yeso akagwenia abanto abange abarenge namarwaire, na emechando, na babwatire n’Omoika omobe; na abange abarenge emeuko akabaramokia amaiso abo, bakarora.
LUK 7:22 Akabairaneria, akabateebia, “Genda moteebie Yohana ayamwarora na aya mwaigwa: Abarenge emeuko nkorora bare, abarenge amagata ngotaara bare, abarenge noborwaire bwa ukoma basibekire, abarenge emetino nkoigwa bare, abare ebitondo nkobokigwa bare, na abataka nkoranderigwa bare amang’ana amaya.
LUK 7:23 Nasesenirie onde bwensi otagochiri nainche.”
LUK 7:24 Na abatomwa baria ba Yohana bachia kogenda, agachaaka goteebia omoganda igoro ya Yohana, “Inki mwachiete korora aria ase erooro? Egetonto gekonyegerigwa nembeo?
LUK 7:25 Ninki mwachiete korora? Nomonto oboyirie chianga chinterere? Rigereria, abakweboyia chianga chingiya mono, na koria obwansu bw’omogooko, nigo bare ase chinyomba chi’abarwoti.
LUK 7:26 Ninki mwachiete korora? Omobani? Ee, nabateebirie: Oyore omonene kobua omobani,
LUK 7:27 ekiagera oyio nere amang’ana aya ariikire igoro yaye, “Rigereria, inche natomire omotomwa one ase obosio bwao, oyo oratang’ane koroisia enchera yao.
LUK 7:28 Nigo nkobateebia: Ase baria baiboire nabakungu, mobani onde taratoka ore omonene kobua Yohana, korende oyore omoke ase oborwoti bwa Nyasae nomonene komobua.”
LUK 7:29 (Abanto bonsi na abarusia ebango bagachia koigwa aya, bakaorokia oboronge bwa Nyasae, ekiagera baabatisetwe ase ebatiso ya Yohana;
LUK 7:30 korende Abafarisai na abanto b’amachiiko bagakana omooroberio o Nyasae ase bare abanyene, ekiagera tibaabatisetwe na Yohana.)
LUK 7:31 Yeso akagenderera gokwana akabora, “Ninki ndagwekanie abanto b’ekegori eke? Barabwo ninki bagwekaine?
LUK 7:32 Nigo bagwekaine nabana baikaransete ase echiiro, bakorangerania, bakobora, “Twababugeirie ebiroria, na inwe timotengeti; tweumirie, na inwe timorereti.
LUK 7:33 Naki Yohana Omobatisi nigo achete, tare koria omogati, gose tare konywa edivai; na inwe mogoteeba: Nabwatire nekerecha.
LUK 7:34 Omwana‐o‐Mwanyabaanto ochire, okoria na konywa, na inwe mogoteeba: Rora, nomonto omoribobe, ogotinda edivai, omosani bw’ababarusia ebango na abanyene ebibe!
LUK 7:35 Korende obong’aini bwa Nyasae bwamanyekanire koba oboronge ase abana baye bonsi.”
LUK 7:36 Omonto oyomo bw’Abafarisai akamoarigania ache koria endagera amo nere. Agasoa ase enyomba y’Omofarisai oria, agaikaransa ase endagera.
LUK 7:37 Na rora, omokungu oyomo ase omochie oria, oyorenge omonyene ebibe, agachia konyora amang’ana ng’a oikaransire ase enyomba y’Omofarisai oria, akarenta echuba ye rigena rirabu ere namaguta e rimisu rigiya,
LUK 7:38 agatenena korwa magega, ang’e namagoro aye, okorera. Agachaaka komoiyereria amariga aye ase amagoro aye, na koyatinyia netukia y’omotwe oye, okonyunyunta amagoro aye, na koyaaka amaguta aria.
LUK 7:39 Omofarisai, oria omoariganetie, agachia koyarora akeboria ase omoyo oye ime, ogoteeba, “Omonto oyo, onye nomobani orenge, anga namomanya oyo ng’a nere ng’o, gose mokuungu ki oyo okomokuna, ng’a nomonyene ebibe.”
LUK 7:40 Yeso akamoteebia, “Simioni, ninde ne ring’ana nkogoteebia.” Akabora, “Omworokia, kwana.”
LUK 7:41 “Omonto oyomo omorua singo orenge nabasira babere; oyomo omoriete esira ye chidinari amagana atano (500), na oyo o kabere emerongo etano (50).
LUK 7:42 Barabwo tibarenge na gento bagoakana. Akabaabera bonsi babere. Gaki, ase abwo, ning’o oramwanche kobua?”
LUK 7:43 Simioni akairaneria, “Igo ndabore ng’a, noria bwaberetwe ebinge.” Yeso akamoteebia, “Kwanachire boronge.”
LUK 7:44 Akaonchoka gochia ase omokungu oria, agateebia Simioni, “Kwarorire omokungu oyo? Inasoa mwao, tikwang’a amaache ay’ogwesibia amagoro, korende oyo osibirie amagoro aane namariga aye, na koyatinyia netukia y’omotwe oye.
LUK 7:45 Tonyunyunteti, korende ere korwa ekero nasoete aa tatigeti konyunyunta amagoro aane.
LUK 7:46 Tong’ageti omotwe one amaguta, korende ere ong’akire amagoro aane amaguta agotioka buya.
LUK 7:47 Ase engencho eyio nagotebirie, obwanchani bwaye bworokirie ng’a ebibe biaye ebinge biabeirwe; ere oyokwaberwa ebike nigo anchete ake.”
LUK 7:48 Agateebia omokungu oria, “Kwabeirwe ebibe biao.”
LUK 7:49 Na baria baikaransete amo nere bagachaaka goteeba ase emioyo yabo ime, “Nere ng’o oyo oranyare kwabera ebibe?”
LUK 7:50 Agateebia omokungu oria, “Okwegena kwao kwagotooririe; genda nomorembe.”
LUK 8:1 Magega ase aya, akaba ngoetanana are ase emechie na ebichie, okorandia na kobateebia amang’ana amaya ay’oborwoti bwa Nyasae. Na baria ikomi na babere nigo barenge amo nere,
LUK 8:2 na abakungu bande ababwatire n’emeika emebe bakagwenigwa nere: Mariamu ore korokwa Magidalena, oria orusetigwe ebirecha bitano na bibere,
LUK 8:3 na Yoana moka Kusa, omorendi bwe Herode, na Susana, na abande abange. Abwo nigo barenge kobakorera ne chinibo chiabo.
LUK 8:4 Ekero omoganda omonene osangererekanete, na abanto ba kera omochie bakamochiera, agakwana ase omoreng’anio:
LUK 8:5 “Omobusuri akamanora kogenda kobusura embusuro yaye: Ekero akobusura, echinde chikagwa enchera ensemo, chigatiringwa namagoro, chinyoni chia igoro chigachiria.
LUK 8:6 Na echinde chikagwa ase egetare, chikamera, chikooma ase okomocha amaache.
LUK 8:7 Na echinde chikagwa ase amagwa ime, na amagwa aria agakina amo na chirochio, agachimiga.
LUK 8:8 Na echinde chikagwa ase amaroba amaya, chikamera, chikama rigana.” Ekero are kobateebia aya, agaaka eriogi, akabora, “Oyore namato akoigwera, tiga aigwe.”
LUK 8:9 Aborokigwa baye bakamobooria, “Omoreng’anio oyio ninki ogoteeba?”
LUK 8:10 Agateeba, “Inwe mwaeirwe komanya obobisi bw’oborwoti bwa Nyasae; korende abande nabateebigwe ase emereng’anio, erinde okong’ereria bariingererie, korende tibarora, naende ogotegerera bategerere, korende tibaigwa.
LUK 8:11 Omoreng’anio noro oyo: Embusuro nering’ana ria Nyasae.
LUK 8:12 Baria b’enchera ensemo, nabwo baikire koriigwa; erio Saitani ochicha, na korusia ring’ana riria ase chinkoro chiabo, erinde tibacha kwegena batooreke.
LUK 8:13 Na baria bare ase egetare nabwo baria bakoigwa ring’ana, baribwata nomogooko, korende barabwo tibari nemeri, begena ase ekero egeke, na ekero ki’ogoteemwa beatanana.
LUK 8:14 Na echio chiagwete ase amagwa, aba nabwo bakoriigwa, na barabwo kobakogenderera bamigwa nokorengereria kw’enibo, na omogooko bw’ense eye, tibakwama ase ogoikerania.
LUK 8:15 Na echinde chire ase amaroba amaya; aba nabwo bare ne chinkoro chingiya naende echi’ekeene, bakoigwa ring’ana, baribwata, bama okwama noboremereria.
LUK 8:16 “Omonto onde tari ogotongia etaya na koyemumeka negento, gose koyebeeka nyaro y’oborere; korende nigo akoyebeeka igoro ase ekebekerero kiaye, erinde abagosoa barore oborabu.
LUK 8:17 Ekiagera ring’ana tiriri ribisegete, ritache koorokigwa, gose eria bobisi ritache komanyekana maiso marore.
LUK 8:18 Mwerende gaki inwe buna mokoigwa, ekiagera ere oyobwate naegwe, korende oyotabwati, naurwe nonya nkeria arengereretie abwate.”
LUK 8:19 Ng’ina na bamura bamwabo bakamochiera, korende tibanyara komoika ang’e ase engencho y’omoganda.
LUK 8:20 Akairerwa amang’ana agateebigwa, “Nyoko na bamura bamino mbateneine isiko, baganetie kororana naye.”
LUK 8:21 Korende akabateebia, “Baba na bamura baminto nabwo aba abakoigwa ring’ana ria Nyasae na korikora.”
LUK 8:22 Rituko erimo akariina obwato, ere na aborokigwa baye, akabateebia, “Twamboke gochia ng’umbu y’enyancha.” Bakamanora.
LUK 8:23 Kobachia kogenda, akarara chitoro; omwaga ogaacha, na emerindo ase enyancha, obwato bogaachaka goichorwa namaache, bakaba ase emechando.
LUK 8:24 Bakamochiera, bakamotura, bakaboora, “Omonene Nyasae, ngosira tore!” Erio ere akaboka, agatogonyera omwaga na emerindo y’amaache, na birobio bigakira, gokaba ogotoerera.
LUK 8:25 Akabateebia, “Okwegena kwaino, ng’ai kore?” Bakairoka, bagakumia bagateebania, “Oyo nere ng’o, ogochika nonya nomwaga na enyancha, bikomoigwera?”
LUK 8:26 Bagaika engegu y’ense y’Abageraseni, erigereretie Galili.
LUK 8:27 Agachia goika engegu, akaumerana nomonto oyomo bw’omochie oria, obwatire nebirecha; na ase amatuko amange tarenge kweboyia chianga, tarenge komenya nyomba, otatiga ase chimbeera.
LUK 8:28 Agachia korora Yeso, agaaka egeturi, akagwa ase obosio bwaye, agakwana neriogi rinene, okobora, “Inaki inde naye, Yeso, Omwana o Nyasae Ore Igoro Mono? Nagosabire, tonchanda.”
LUK 8:29 Naki konya ochikiire ekerecha keria ki’eubi gesoke korwa ase omonto oria. (Ekiagera ebiro ebinge nigo kiare komobwata; nonya orenge gosibwa nebinyuri ne chingataare na korendwa, nigo arenge kobutora ebisibo biria oirwa nekerecha keria goika ase erooro.)
LUK 8:30 Yeso akamobooria, “Naki okorokwa?” Akairaneria, “Elegioni”, ekiagera ebirecha ebinge biamosoete.
LUK 8:31 Bikamosorora tabichika bigende goika ase eora entambe.
LUK 8:32 Ndiarengeo riicho rinene rie chimbeche, chiare korisia ase egetunwa, bikamosorora abie ribaga bichisoe. Akabia ribaga.
LUK 8:33 Ebirecha biria bigasoka korwa ase omonto oria, bigasoa chimbeche. Riicho riria rigatirimboka bwango gochia ase egeturunkano goika chikagwa enyancha ime, chikarimera.
LUK 8:34 Abarisia bagachia korora ayio, bagatama, bakararia amang’ana ase omochie na ebichie.
LUK 8:35 Abanto bagasoka barore amang’ana aorokire; bagachiera Yeso, bakarora omonto oria orusetigwe ebirecha biria oikaransete ase amagoro a Yeso obegete chianga, ore nebirengererio ebironge, bakairoka.
LUK 8:36 Na baria bayaroche bakabateebia buna oria obwatire nebirecha agwenetigwe.
LUK 8:37 Naboigo abanto bonsi b’ense y’Abageraseni bakamobooria arue ase bare, ekiagera basoetwe nokoiroka okonene. Erio akariina obwato, akairana.
LUK 8:38 Na omonto oria orusetigwe ebirecha akamosorora abe amo nere, korende Yeso akamokania, akabora,
LUK 8:39 “Irana nka bwoo orarie amang’ana amanene aya Nyasae agokoreire.” Akagenda bwoye, akararia ase omochie omogima amang’ana amanene aya Yeso amokoreire.
LUK 8:40 Yeso agachia koirana, omosangererekano okamogokera, ekiagera abanto bonsi bamoganyete.
LUK 8:41 Omonto oyomo, erieta riaye Yairo, omotang’ani bw’esinagogi, agacha, akagwa ase amagoro a Yeso, akamosorora asoe nyomba mwaye,
LUK 8:42 ekiagera narenge nomoiseke, omwana omomoima, konya okoorire emiaka ikomi na ebere, na ere nigo arenge ang’e ogokwa. Ekero Yeso arenge kogenda abanto bakaba bakomomiga‐miga.
LUK 8:43 Naende omokungu oyomo oyorenge noborwaire bw’okorua amanyinga ase engaki y’emiaka ikomi na ebere, konya oonirie ebinto bionsi ebiarenge nabio ase abarwaria, tanyara kogwenigwa nonde.
LUK 8:44 Ere agatunyana Yeso korwa magega, agakuna omokoba bw’eanga yaye; erio kegima amanyinga aye agakama.
LUK 8:45 Yeso akabooria, “Ning’o onkuna?” Ekero abanto bonsi bagakana, Petero na baria barenge amo nere bakamoteebia, “Omonene, omoganda nigo ogoetanaine na gokomiga.”
LUK 8:46 Yeso agateeba, “Omonto onkunire, ekiagera naigure ng’a chinguru chiandure.”
LUK 8:47 Omokungu oria ekero achia korora ng’a tabisekaneti, agacha okoiguswa, akamogwera, na ase amasio ’abaanto bonsi akamworokia engencho yagera omokuna, naende buna agwenetigwe ara rimo.
LUK 8:48 Akamoteebia, “Omoiseke one, okwegena kwao gwakogwenirie; genda nomorembe.”
LUK 8:49 Erio kagokwana, omonto agacha korwa ase enyomba y’oria omotang’ani bw’esinagogi, akamoteebia, “Enyaroka yao yakuure, torosia omworokia naende.”
LUK 8:50 Yeso agachia koigwa aya, erio akamoiraneria, “Toiroka; egene rioka, ere nagwenigwe.”
LUK 8:51 Agachia goika nyomba, tancha monto onde asoe amo nere otatiga Petero, na Yohana, na Yakobo, na ise na ng’ina b’omwana oria.
LUK 8:52 Na abanto bonsi nigo barenge komoreera, bakweng’ereria, korende Yeso akabora, “Timorera, ekiagera takweti, korende nigo araire.”
LUK 8:53 Bakamosekerera, bamanyete ng’a okuure.
LUK 8:54 Korende ere akamobwata okoboko kwaye, agateeba, “Omwana, imoka!”
LUK 8:55 Omoika oye okairana, agatenena erio kegima Yeso akabachiika bamoe endagera arie.
LUK 8:56 Abaibori baye bagakumia, mono, korende akabachiika tibateebia monto ayakoreka.
LUK 9:1 Akarangeria baria ikomi na babere akabaa chinguru na okobua igoro ase ebirecha bionsi na ase okogwenia amarwaire.
LUK 9:2 Akabatoma korandia oborwoti bwa Nyasae na kogwenia abarwaire.
LUK 9:3 Akabateebia, “Timobogoria gento ase orogendo rwaino, nonya nenyimbo, gose esaro, gose omogati, gose chitaabu; naende timoba ne chianga ibere.
LUK 9:4 Naende enyomba ende yonsi morasoe, mobeere aroro goika moruo.
LUK 9:5 Naende abatabaroiseti, komogosoka korwa omochie oria, mokong’onte orotu rw’amagoro aino, erinde robe kirori ase bare.”
LUK 9:6 Bakagenda, bagaetanana ase emechie, bakorandia enchiri, na kogwenia abanto chinsemo chionsi.
LUK 9:7 Bono Herode omorwoti akaigwa onsi ayakorekire, agaichanigwa mono, ekiagera abande baare goteeba ng’a Yohana obokiigwe korwa ase abakuure,
LUK 9:8 na abande ng’a n’Elija oorokire, na abande ng’a noyomo bw’ababani abakoro obokire.
LUK 9:9 Herode agateeba, “Yohana inamonachete omotwe, korende ning’o oyo rende naigure amang’ana are buna aya?” Akarigia komorora.
LUK 9:10 Abatomwa baria ekero bachia koirana bagateebia Yeso amang’ana onsi ayabakorire. Erio akagenda amo nabarabwo bobisi akabaira, gochia ase omochie okorokwa Bethisaida.
LUK 9:11 Emeganda egachia korora, ekamotunyana, na ere akabaroisia, agakwana nabarabwo amang’ana ’oborwoti bwa Nyasae, akagwenia abarenge nokogania gw’okogwenigwa.
LUK 9:12 Rigachaaka kogoroba, na baria ikomi na babere bakamochiera, bakamoteebia, “Tiga omoganda ogende goika ase ebichie ne chinsemo chietanaine, banyore aase bakorara amo nendagera, ekiagera aiga nigo tore aase erooro.”
LUK 9:13 Akabateebia, “Inwe bae endagera!” Bakaboora, “Titobwati kende kobua emegati etano ne chinswe ibere. Gose togende kogorera abanto aba bonsi endagera?”
LUK 9:14 Naki mbarengeo abasacha chilifu isano iga. Agateebia aborokigwa baye, “Baikaransie abanto aba ase ebiombe, na kera ekeombe koreng’ana emerongo etano.”
LUK 9:15 Bagakora boigo, bakabaikaransia bonsi.
LUK 9:16 Akabogoria emegati eria etano ne chinswe chiria ibere, akarigereria igoro, akabisesenia, akabisamunyora, akaa aborokigwa babiterekere abanto.
LUK 9:17 Bonsi bakaria, bakaigota. Na ebisamunye biria biatigarete bigasangererigwa, bigaichora ebitonga ikomi na bibere.
LUK 9:18 Engaki eyemo ekero Yeso are gosaba are ere bweka, aborokigwa baye nigo barenge ange nere, akababooria, “Abanto nigo bakobora ng’a ninche ng’o?”
LUK 9:19 Bakairaneria, “Yohana Omobatisi; abande Elija, na abande ng’a oyomo ase ababani abakoro obokire.”
LUK 9:20 Akababoria, “Nainwe nigo mokobora ng’a ninche ng’o?” Petero akairaneria, “Kristo o Nyasae.”
LUK 9:21 Akabachiika na kobakania tibateebia monto ring’ana eri,
LUK 9:22 ogoteeba, “Negwenerete Omwana‐o‐Mwanyabaanto anyore ogochandeka ase chinchera chinyinge, na kwangwa nabagaaka, na abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, naende aitwe, na ase rituko ria gatato naboke.”
LUK 9:23 Agateebia bonsi, “Oyorigetie gontunyana, tiga ekaane ere omonyene, etweke omosalaba oye kera rituko antunyane.
LUK 9:24 Naki onde bwensi orarigie koegera obogima bwaye oyio nabosirie; na oyorasirie obogima bwaye ase engencho yane, oyio naboegere.
LUK 9:25 Ekiagera inki eragwenere omonto karanyore ense yonsi, ko esirie gose gwesaria ere omonyene?
LUK 9:26 Naki kera omonto orandorere obosooku inche na amang’ana aane, Omwana‐o‐Mwanyabaanto kagocha ase obonene bwaye, namororere obosooku ase Ise na ase abamalaika abachenu.
LUK 9:27 Korende nabateebirie ekeene, mbare abanto ase aba bateneine aa, abataigwe amakweri nonya ng’ake, goika barore oborwoti bwa Nyasae.”
LUK 9:28 Agachia koba amatuko ang’e atano na atato magega ase amang’ana aya, akaira Petero, na Yohana, na Yakobo, agatiira gochia egetunwa igoro gosaba.
LUK 9:29 Na ekero arenge gosaba, ekieni ki’obosio bwaye gekaonchoka, ne chianga chiaye chikaba chindabu, chikameka‐meka.
LUK 9:30 Na agwo, abanto babere bakarorekana bagakwana nere, nabwo Musa na Elija.
LUK 9:31 Abwo barorekanete ase obonene, na gokwana amang’ana ay’ogokwa kwaye, aya agwenerete goikerania Yerusalemu.
LUK 9:32 Petero na baria barenge amo nere, konya babwatirwe ne chitoro, korende nigo bategesetie, bakarora obonene bwaye, na abanto baria babere bateneine amo nere.
LUK 9:33 Ekero abanto aba baare korua asare, Petero agateebia Yeso, “Omonene, imbuya intwe koba aiga; tokore ebigutu bitato, ekemo ekiao, na ekemo ekia Musa, na ekemo eki’Elija”; tamanyete aya agokwana.
LUK 9:34 Ekero agokwana amang’ana aya riire rigacha rikababisia, bakairoka kobachia gosoa ase riire.
LUK 9:35 Eriogi rigasoka korwa ase riire riria rigoteeba, “Oyo n’Omwana one, Omochorwa one; moigwere ere!”
LUK 9:36 Ekero eriogi riakwanire, Yeso akarorekana ore bweka. Na barabwo bagakira, tibateebia monto ase amatuko aria ring’ana rinde rionsi ri’ayio baroche.
LUK 9:37 Rituko ria kabere ekero baare gotirimboka korwa ase egetunwa, omoganda omonene okaumerana nere.
LUK 9:38 Naende rora, omonto oyomo ase omoganda oria agaaka egeturi, okobora, “Omworokia, nagosabire, origererie omomura one, ekiagera ere nomwana one omomoima.
LUK 9:39 Na rora ekerecha nigo gekomobwata, na ere bwango nigo akorera, naende kemogaragaria, erinde asokia amasombogoku, korende tikeri komorua otatiga ase okomosionora mono.
LUK 9:40 Nasaba aborokigwa bao bageserie, korende tibanyara.”
LUK 9:41 Yeso akairaneria, “Inwe ekegori getari nokwegena, naende ekebe, nimbe amo nainwe goika ririri, na koremereria nainwe? Renta omomura oo aiga.”
LUK 9:42 Agachia koba nkomochiera are ekerecha keria gekamoigusia na komoiyeria. Yeso agakania ekerecha keria, akagwenia omomura oria, akamoirania ase ise.
LUK 9:43 Abanto bonsi bagakumia ase okobua kwa Nyasae. Korende ekero bonsi babete nogokumia ase amang’ana onsi akorete, agateebia aborokigwa baye,
LUK 9:44 “Tiga amang’ana aya asoe ase amato aino, ekiagera Omwana‐o‐Mwanyabaanto ngochia are kobekwa ase amaboko ’abaanto.”
LUK 9:45 Korende tibamanya ring’ana riria, rikaba ndiabiseka ase bare, erinde tibarimanya. Bakaba nobwoba komoboria engencho ye ring’ana riria.
LUK 9:46 Okoengererania kogatuboka ase egati yabo ng’a ning’o ase bare ore omonene kobua abande.
LUK 9:47 Korende ekero Yeso achia komanya ebirengererio bie chinkoro chiabo, akabogoria omwana, akamobeka ang’e asare,
LUK 9:48 akabateebia, “Onde bwensi oramwanche omwana oyo ase erieta riane, onyanchire inche; na oyoranyanche inche, omwanchire ere oyontomete. Ekiagera ere oyore omoke ase egati yaino, oyio nere omonene.”
LUK 9:49 Yohana akairaneria, “Omworokia, ntwarora omonto ogoseria ebirecha ase erieta riao, tokamokania, ekiagera tabwataini naintwe.”
LUK 9:50 Korende Yeso akamoteebia, “Timomokania, ekiagera oyo otari mamincha yaino nigo are ensemo yaino.”
LUK 9:51 Ekero amatuko aye aika ang’e kogenda igoro, akamanora kogenda Yerusalemu.
LUK 9:52 Agatoma abatomwa komotang’anera, bagende na gosoa ase agachie k’Abasamaria, bamoroiserie aase.
LUK 9:53 Abanto b’omochie oria tibamoroisia, ekiagera arenge kogenda Yerusalemu.
LUK 9:54 Aborokigwa baye Yakobo na Yohana bagachia korora, aya, bakaboora, “Omonene, norigetie toborie omorero oike korwa igoro obasirie?”
LUK 9:55 Akeonchora, akabakania.
LUK 9:56 Erio Bakagenda ase agachie kande.
LUK 9:57 Ekero baare kogenda nchera omonto oyomo akamoteebia, “Ningotunyane aande onsi ase okogenda.”
LUK 9:58 Yeso akamoteebia, “Ebibwe mbire namakuruma, ne chinyoni chia igoro nchire nebiswa, korende Omwana‐o‐Mwanyabaanto tari nase akobeeka omotwe oye.”
LUK 9:59 Agateebia oyonde, “Ntunyana!” Ere akabora, “Omonene, ritang’ani ing’a ribaga ngende gotindeka tata”.
LUK 9:60 Akamoteebia, “Tiga abakuure batindeke abakuure babo, korende aye genda orandie oborwoti bwa Nyasae.”
LUK 9:61 Naende oyonde nere akabora, “Omonene, ningotunyane, korende ritang’ani ing’a ribaga mbaakere ng’a batigare buya abanto b’enyomba yane.”
LUK 9:62 Yeso akamoteebia, “Omonto tari orabeeke okoboko kwaye ase obokombe bwe chieri, naende arigererie magega, oragwenere ase oborwoti bwa Nyasae.”
LUK 10:1 Magega ase aya Omonene agachora abande emerongo etano na ebere na babere (72), akabatoma babere babere bamotang’anere kogenda kera omochie na kera aase arengereretie kogenda ere omonyene.
LUK 10:2 Akabateebia, “Rigesa nerinene, korende abakori emeremo nabake; gaki mosabe Omonene bwe rigesa atome abakori emeremo ase rigesa riaye.
LUK 10:3 Bwatia enchera; rigereria, nabatomire inwe buna chimanwa chi’eching’ondi gati‐gati ye chisese chi’orosana.
LUK 10:4 Timobogoria ekemoya, gose esaro, gose ebikoroto; gose timokwania monto nchera.
LUK 10:5 Na enyomba ende yonsi morasoe, ritang’ani mobore: Omorembe obe ase enyomba eye.
LUK 10:6 Onye omonto bw’omorembe oreo, omorembe oino noikaranse asare; korende onye taibo, nobairanere inwe.
LUK 10:7 Mobeere ase enyomba eyio, morie na konywa ebi bakobaa, ekiagera omokori emeremo nagwenerete aegwe eng’eria yaye. Timoetanana enyomba ase enyomba.
LUK 10:8 Na omochie onde bwonsi morasoe, na abanto b’omochie oyio baabaariganie, karie eki barabae.
LUK 10:9 Mogwenie abarwaire abareo, mobateebie: Oborwoti bwa Nyasae bwabaikeire ang’e.
LUK 10:10 Kero kende gionsi mogosoa omochie, na barabwo batabaariganeti, soka korwa aroro, eta ase chinchera chiaye, motebe:
LUK 10:11 Nonya norotu rw’omochie oino rwabwatereire amagoro aito twarwabusire ase more, korende manya aya, ng’a oborwoti bwa Nyasae bwaikire ang’e.
LUK 10:12 Nabateebirie, nabe aororo ase Sodomu ase rituko riria kobua omochie oria.”
LUK 10:13 “Obobe nobwao, Korasini! Obobe nobwao, Bethisaida! Ekiagera onye mbiakoregete ase Turo na Sidoni ebikone bie chinguru ebiakoregete ase more, abanto b’aroro anga mbaonchogete kare na goikaransa babegete chianga chi’echigunia na beagete ribu.
LUK 10:14 Korende nebe aororo ase Turo na Sidoni ase rituko riria ri’ekiina kobua ase more.
LUK 10:15 Naye Kapernaumu, noimokererigwe igoro? Noche goikigwa goika Eora y’amakweri.
LUK 10:16 “Oyorabaigwere inwe, nanyigwere nainche, na ere oyorabaange inwe, onyangire nainche, na ere oyoranyange inche, omwangire ere oyontomete.”
LUK 10:17 Baria emerongo etano na ebere na babere (72) bakairana nomogooko, bagateeba, “Omonene, nonya nebirecha biatoigwereire ase erieta riao.”
LUK 10:18 Akabateebia, “Naroche Saitani okogwa korwa igoro buna okomesa.
LUK 10:19 Rora, nabaeire okobua gotindacha ching’iti chionsi, na ebiuge, ne chinguru chionsi chi’oria omobisa; gose gento kende tikeri kerabaite.
LUK 10:20 Nonya nabo timogoka ase aya, ng’a ebirecha biabaigwereire, korende goka ekiagera amarieta aino arikirwe igoro.”
LUK 10:21 Ase ekero keria Yeso agasasoka ase Omoika Omochenu, akabora, “Nakobakire aye Tata, Omonene o igoro na ense, ng’a kwabisire amang’ana aya ase abare nobong’aini ne chisemi, na koyamaanora ase abana abake. Ee, Tata, oko nakwo kwarenge ogwancha kwao okuya.
LUK 10:22 Naeirwe ebinto bionsi na Tata one; monto onde tari omomanyete Omwana gose nere ng’o, otatiga Tata, gose Tata nere ng’o, otatiga Omwana, na onde bwensi Omwana anchire komoorokeria.”
LUK 10:23 Akaonchokera aborokigwa baye, akabateebia bobisi, “Nasesenirie amaiso aya arorire ayamwarorire inwe!
LUK 10:24 Naki nabateebirie, ababani abange na abarwoti bakarigia korora ayamwarorire inwe, tibayarora, na koigwa aya mwaigure, tibayaigwa.”
LUK 10:25 Na rora, omworokia bw’amachiiko agatenena okomoteema, okobora, “Omworokia, inki ndakore nyore obogima bwa kare na kare?”
LUK 10:26 Ere akamobooria, “Ase amachiiko inki keriikire? Naki ogosoma?”
LUK 10:27 Akairaneria, “Mwanche Omonene Nyasae oo nenkoro yao yonsi, na omoyo oo bwonsi, ne chinguru chiao chionsi, na obong’aini bwao bwonsi, na omogisangio oo buna bweanchete.”
LUK 10:28 Akamoteebia, “Kwairaneirie buya. Kora iga, nario oramenye amatuko amange.”
LUK 10:29 Omonto oria akarigia gwekora omonyene oboronge, akaboria Yeso, “Omogisangio one nere ng’o?”
LUK 10:30 Yeso akairaneria, “Narenge omonto ore gotirimboka korwa Yerusalemu kogenda Yeriko. Ere akaumera abauri, na barabwo bakamoumokera, bakamorusia chianga, bakamoaka chingoma, bakagenda, bakamotiga oisire gokwa.
LUK 10:31 Ekaba agwo Omokuani oyomo akaoroka, ogoeta ase enchera eria, akamorora, agaeta ensemo.
LUK 10:32 Na Omolawi boigo agachia goika aase aria, akamorora; nere agaeta ensemo.
LUK 10:33 Korende Omosamaria oyomo, kagoeta, agacha aase arenge; ere agachia komoorora, akamororera amaabera.
LUK 10:34 Nabo akamoika ang’e, akamoboa chingoma chiaye, akamoaka amaguta na edivai; akamoriinia ase etigere yaye igoro, akamoira ase enyomba y’abageni, akamorwaria.
LUK 10:35 Goika mambia yaye akarua chisiringi ibere, akaa omonyene enyomba, akamoteebia: Morende buya; na kende gionsi orarue kobua, kondairane naende, ningoakane.
LUK 10:36 Naki rende orooche ase aba iga batato, norori orenge omoamate oye ere oyogwete ase amaboko y’abauri?”
LUK 10:37 Akabora, “Noria omoororerete amaabera.” Yeso akamoteebia, “Genda naye okore boigo.”
LUK 10:38 Ekero bare kogenda orogendo rwabo, agasoa ase agachie akamo, na omokungu oyomo, erieta riaye Martha, akamoarigania nyomba mwaye.
LUK 10:39 Ere narenge nomosubati omwabo ore korokwa Mariamu oyio oikaransete ase amagoro a Yeso, koigwa amang’ana aye.
LUK 10:40 Korende Martha nigo arenge gochandeka ase ogokora okonge, akamochiera, akabora, “Omonene, torochi aye buna oyominto antigire ngokora kera egento inche bweka? Moteebie ankonye.”
LUK 10:41 Omonene akamoiraneria, “Martha, Martha, nigo okwerosia na gweichania ase engencho y’ebinto ebinge,
LUK 10:42 korende egento ekemo gioka keganeirie. Mariamu ochorire ensemo ere engiya, eye ataurwe nonde.”
LUK 11:1 Ngosaba arenge aase gete. Gakoorire, oyomo bw’aborokigwa baye akamoteebia, “Omonene, twegerie ogosaba buna Yohana aegeretie aborokigwa baye.”
LUK 11:2 Akabateebia, Komogosaba, teba iga: Tata, Erieta riao risikwe, Oborwoti bwao boche,
LUK 11:3 Otoe kera rituko endagera yaito.
LUK 11:4 Otwabere ebibe biaito, ekiagera intwe tokwabera kera oyomo otokorire bobe. Totoira ase ogoteemwa.
LUK 11:5 Akabateebia, “Ning’o ase more ore nomosani oramochiere botuko gati amoteebie: Mosani, ing’a singo emegati etato,
LUK 11:6 ekiagera omosani one ochire ase ’nde korwa orogendo, na inche tindi na gento nkomoa;
LUK 11:7 na oria ore ime namoiranerie, na goteeba: Tondosia, egesieri giasiekirwe, na inche amo nabana baane twararire borere, tinkonyara koimoka nkoe?
LUK 11:8 Nabatebirie, nataimoka amoe ekiagera nomosani oye, korende ekiagera oria tari gotiga ogosaba, naimoke na komoa ebio bionsi arigetie.
LUK 11:9 Na inche nkobateebia nde inwe: Saba, namoegwe; rigia, namonyore; tura, namoigorerwe.
LUK 11:10 Ekiagera kera oyogosaba, nigo akoegwa, na ere oyokorigia, nigo akonyora, na ere oyogotura, nigo akoigorerwa.
LUK 11:11 Naki monto onde nare ase more oyore ise, na omwana oye amosabe omogati, Inee, namoe rigena? Gose karamosabe enswe, ase ribaga ri’enswe namoe eng’iti?
LUK 11:12 Gose karamosabe rigena ri’engoko namoe riagaga?
LUK 11:13 Onye inwe, abamore ababe, momanyete koa abana baino ebiegwa ebiya, Inee, Iso oino ore igoro takomenta mono kobaa bonsi, abakomosaba, Omoika Omochenu?”
LUK 11:14 Bono ngoseria arenge ekerecha ekio giakorete omonto oyomo koba rimama. Ekero ekerecha keria giasogete, omonto oria rimama agakwana; abanto bagakumia.
LUK 11:15 Abande babo bagateeba, “Nase Beelizebuli, omonene bw’ebirecha, akorusia ebirecha.”
LUK 11:16 Abande ase okomoteema bakarigia aborokie egekone buna ekemanyererio korwa igoro.
LUK 11:17 Ere konya omanyire ebirengererio biabo, akabateebia, “Kera oborwoti kobwatananekanire borobwo obonyene nigo b’ogosareka, na enyomba yaatananekire ero enyene nigo ekogwa.
LUK 11:18 Naboigo Saitani karaatananeke ere omonyene, oborwoti bwaye naki boratenene? Naki inwe iga mogoteeba ng’a nigo ngoseria ebirecha ase Beelizebuli.
LUK 11:19 Na inche onye ngoseria ebirecha ase Beelizebuli, Inee, abana baino nase ng’o bakobiseria? Ase engencho eyio, barabwo nababe abagaambi baino.
LUK 11:20 Korende kondaserie ebirecha ase ekiara kia Nyasae, nabo oborwoti bwa Nyasae bwabacheire.
LUK 11:21 Omonto bw’echinguru ore n’ebinto bi’esegi, gakorenda enyomba yaye, enibo yaye nigo ekoba ase omorembe,
LUK 11:22 korende oyore ne chinguru kobua, ere karamochiere na komobua, nigo akomoura ebinto biaye bi’esegi bionsi ebiegenerete, na ebisakorwa biaye obiatanana.
LUK 11:23 Omonto otari amo nainche nigo are mamincha ase ’nde, na ere oyotari gosangereria amo nainche nigo agoserebania.
LUK 11:24 “Ekero ekerecha ki’eubi kiarure ase omonto, nigo kegoeta gati aase atari namaache, gekorigia aase kegotimokera; getanyoreti kiabora: Ning’irane ase enyomba yane ase narwete.
LUK 11:25 Gakegocha, kiayenyora yaabusirwe, yaroisigwe.
LUK 11:26 Erio kiagenda, kiarentana ebirecha bitano na bibere binde ebire ebibe gokebua kerokio ekenyene. Birobio bigosoa na komenya aroro; okoba kw’omoerio kw’omonto oyio kwaba okobe kobua okwe ritang’ani.”
LUK 11:27 Ekero agokwana aya, omokungu oyomo ase omoganda agaaka eriogi, akamoteebia, “Nesesenirie enda yakobogoretie, ne chimbeere kwagongete!”
LUK 11:28 Korende Yeso akabora, “Mbuya kobua, basesenirie abakoigwa ring’ana ria Nyasae na koribwata!”
LUK 11:29 Ekero emeganda yamentekanete, agachaaka gokwana, “Ekegori eke nekegori ekebe, gekorigia egekone buna ekemanyererio, korende tigekoegwa egekone otatiga eki’omobani Yona.
LUK 11:30 Naki buna Yona abeete ekemanyererio ase abanto ba Ninawi, naboigo Omwana‐o‐Mwanyabaanto arache koba ase ekegori eke.
LUK 11:31 Enting’ana ya Irianyi netenene ase rituko ri’ekiina amo nabaanto b’ekegori eke; ere nabanachere ekiina, ekiagera nigo arwete ase chinsinyo chi’ense anyare koigwa obong’aini bwa Sulemani; na rora, oyobuete Sulemani naiga are.
LUK 11:32 Abanto ba Ninawi nabatenene ase rituko ri’ekiina amo nabaanto b’ekegori eke, na barabwo nabakenachere ekiina ekegori eke, ekiagera baonchogete ase okorandia kwa Yona; na rora, oyobuete Yona naiga are.
LUK 11:33 “Omonto gatongirie etaaya tari koyebeeka ase ekenunchi gose ayemumeke negetonga, korende nigo akoyebeeka igoro ase ekebekerero, erinde abagosoa barore oborabu.
LUK 11:34 Etaaya y’omobere oo neriiso riao; ekero eriso riao rire rigiya, omobere oo bwonsi nigo oichire noborabu; korende ekero eriiso riao rire riibe, omobere oo bwonsi nigo oichire nomosunte.
LUK 11:35 Gaki renda, oborabu obwo bore ime yao tibocha koba omosunte.
LUK 11:36 Nabo omobere oo bwonsi korabe noborabu, ensemo ende teba omosunte, omobere oo noichore noborabu kegima, buna etaya ase amasase aye egwoka oborabu.”
LUK 11:37 Ekero arenge gokwana, Omofarisai oyomo akamorangeria aragere amo nere. Agasoa, agaikaransa koragera.
LUK 11:38 Omofarisai oria agachia korora, agakumia ekiagera ataisabete ritang’ani atararagera.
LUK 11:39 Omonene akamoteebia, “Bono inwe Abafarisai iga mogosibia egekombe na esani korwa isiko, korende ime yaino nigo moichire obouri na obobe.
LUK 11:40 Inwe abariri, ere oyokorete egia isiko, tari ere okorete nekia ime nakerokio?
LUK 11:41 Korende karue esadaka y’ebire ime; naende rora, ebinto bionsi nebichenu ase more.
LUK 11:42 “Korende obobe nobwaino Abafarisai, ekiagera mokorua ensemo ya ikomi ye chiarare, na kera egesaku gie chinyeni, mogotiga oboronge na obwanchani bwa Nyasae. Naro aya nabagwenerete moyakore, motari gotiga ayande.
LUK 11:43 Obobe nobwaino, Abafarisai! Ekiagera mwanchete goikaransa ebirogo bia bosio ase chisinagogi, na gokwanigwa namasikani ase chichiiro.
LUK 11:44 Obobe nobwaino! Ekiagera mogwekaine chimbeera chitari kororekana, na abanto baeta igoro yaye batamanyeti.”
LUK 11:45 Omworokia oyomo bw’amachiiko akairaneria, akamoteebia, “Omworokia, kogoteeba aya, nigo ogotochaaya naintwe.”
LUK 11:46 Agateeba, “Nainwe aborokia b’amachiiko, obobe nobwaino! Ekiagera mogotweka abanto chigurube chindito, na inwe abanyene timori gokuna chigurube echio nonya nase ekemo ki’ebiara biaino.
LUK 11:47 Obobe nobwaino! Ekiagera mokoagacha chimbeera chi’ababani, abwo chisokoro chiaino chiaitete.
LUK 11:48 Naboigo inwe mwabeire abarori na gwanchera ogokora gwe chisokoro chiaino, ekiagera nabwo baabaitete, na inwe mokoagacha chimbeera chiabo.
LUK 11:49 Nase ayio obong’aini bwa Nyasae nigo bwateebete: Nintome ase bare ababani na abatomwa; baite abande babo na kobachanda,
LUK 11:50 erinde amanyinga y’ababani bonsi, ayaitegete korwa omochakano bw’ense naganigwe korwa ase ekegori eke,
LUK 11:51 korwa amanyinga y’Abeli goika amanyinga a Zakaria; oria oiteretwe gati y’egesasiimero ne Hekalu. Ee, nabateebirie, narigigwe korwa ase ekegori eke.
LUK 11:52 Obobe nobwaino, inwe aborokia b’amachiiko! Ekiagera mwarusirie ekeigorero gie chisemi; inwe abanyene timwasoa, na baria abaare gosoa mwabatangire.”
LUK 11:53 Agachia gosoka korwa aroro, aborokia b’amariiko na Abafarisai bagachaaka komomiga namaborio amakong’u, na komochegia akwane igoro y’ebinto ebinge;
LUK 11:54 bakomotega, banyore ring’ana korwa ase omonwa oye, erinde banyare komosoera.
LUK 12:1 Ekero ekio omosangererekano bw’abaanto chilifu chinyinge bagachia gosangerereka goika bagatachana. Yeso agachaaka goteebia aborokigwa baye ritang’ani, Mwerende nememera y’Abafarisai, engencho yaye nobong’ainereria.
LUK 12:2 Korende ing’ana rinde tiriri rimumekeirie, ritache koorokigwa, gose eribisekanete ritache komanyekana.
LUK 12:3 Nabo onsi aya mogokwana ase omosunte, naigugwe ase omobaso; naro aya mokomonyererana ase ebinyomba ime nararigwe igoro ase ebirama.
LUK 12:4 Nabatebirie inwe abasani baane, timoiroka abwo bagoita omobere, na magega ase ayio tibari negento baranyare gokora kobua.
LUK 12:5 Korende nimbakuurere oyo morairoke: Moiroke oria ore nokobua, magega ase ogoita omonto omoruta ase omorero o kare na kare. Ee, nabateebirie, moiroke oria!
LUK 12:6 Inee! Chinchiro isano tichiri koonigwa ase chitaabu ibere? Naende nonya nakamo kabo tikari kwebwa ase obosio bwa Nyasae.
LUK 12:7 Nonya nechitukia chi’emetwe yaino chiabarirwe chionsi. Timoiroka; inwe imobuete rigori rie chinchiro chinyinge.
LUK 12:8 Inche nigo nkobateebia, kera oyomo oranyatore ase Mwanyabaanto, Omwana‐o‐Mwanyabaanto nere namwatore ase abamalaika ba Nyasae;
LUK 12:9 korende oyorankaane ase Mwanyabaanto, nere nakaanwe ase abamalaika ba Nyasae.
LUK 12:10 Na kera oyomo orakwane ring’ana riibe igoro ase Omwana‐o‐Mwanyabaanto, naaberwe; korende ere oyorarame Omoika Omochenu takwaberwa.
LUK 12:11 Naende kobakobaira ase chisinagogi, na ase abagaambi, na ase abare nokobua, timochandeka buna morachie koiraneria gose buna morakwane,
LUK 12:12 ekiagera Omoika Omochenu noborokererie ensa eyio eyio ayamogwenerete gokwana.
LUK 12:13 Omonto oyomo ase omoganda akamoteebia, “Omworokia, teebia momura ominto anyatanere omwando oito.”
LUK 12:14 Akamoboria, “Omonto oyo, ning’o ombekire koba omogambi gose omwatanani igoro ase more?”
LUK 12:15 Akabateebia, “Rigereria, erende korwa ase okogania okobe, ekiagera obogima bw’omonto tibori ase obonge bw’enibo yaye abwate.”
LUK 12:16 Akabateebia omoreng’anio, akabora, “Omogondo bw’omonto omonda okama mono.
LUK 12:17 Agachaaka korengereria ase omoyo oye ime: Inki ngokora, ekiagera tindi nase nkobeeka okwama kwane?
LUK 12:18 Akabora: Ninkore iga: Nintagore ebiage biane, mbiagache ebinene kobua, na aroro ningache endagera yane yonsi, na ebinto biane.
LUK 12:19 Erio ninteebie omoyo one: Aye omoyo, nore nenibo enyinge kwegacheire emonga y’emiaka emenge; timoka, orie, onywe, ogoke.
LUK 12:20 Korende Nyasae akamoteebia: Omoriri oyo, obotuko obo omoyo oo oraganigwa, na enibo kwegacheire ang’e, neya ng’o erabe?
LUK 12:21 Naboigo are ere oyokwegachera emonga omonyene, na ere tari omonda ase Nyasae.”
LUK 12:22 Agateebia aborokigwa baye, “Ase aya nabateebirie, timochandeka igoro y’obogima bwaino, eki morarie; gose ase emebere yaino, eki morabeeke.
LUK 12:23 Ekiagera obogima nobonene kobua endagera, na omobere nomonene kobua chianga.
LUK 12:24 Rigereria ebigonkoru, tibiri gosimeka, tibiri kogesa, tibiri nemonga gose ekiage, korende Nyasae nigo akobirageria. Na inwe imobuete rigori rie chinyoni!
LUK 12:25 Ning’o ore ase more oranyare gwechanda komenta ekerengo gi’okoboko okomo ase obotambe bwaye?
LUK 12:26 Ase ayio, onye timori konyara gokora nonya ne ring’ana erire riike buna eri, nase ki mogwechandera amang’ana ande?
LUK 12:27 Rigereria ebisicha buna bigokina; tibiri gokora emeremo gose gwesisa, korende nabateebirie, nonya n’Sulemani ase obonene bwaye bwonsi tabegete chianga buna ekemo ki’ebi.
LUK 12:28 Onye Nyasae okoboyia obonyansi bw’egetii oboreo reero, na ankio botugutwe ase omorero, Inee, takomenta kobaboyia inwe abamore nokwegena ogoke?
LUK 12:29 Inwe, timorigia eki morarie, gose eki moranywe; gose timoba nomoyo bw’ogwechanda.
LUK 12:30 Naki abanto b’ebisaku bi’ense nigo bakorigia ebinto ebio bionsi, korende Iso oino omanyire ng’a moganetie ebio bionsi,
LUK 12:31 Korende rigia oborwoti bwa Nyasae, na ebinto ebio namomenterwe inwe.
LUK 12:32 “Timoiroka inwe abamore omoganda omoke, ekiagera Iso oino ororire buya kobaa oborwoti.
LUK 12:33 Oonia ebio more nabio, morue ebiegwa; mwekorere ebimoya bitari kogota amo nenibo etari gokea igoro, aase omoibi atagoika, gose ebigwankwa gosaria.
LUK 12:34 Ekiagera aase chinibo chiaino chire nao chinkoro chiaino chikoba.
LUK 12:35 “Tiga ebinema biaino biboyigwe, ne chitaaya chiaino chioke;
LUK 12:36 na inwe mobe buna abanto baganyete omonene obo, gakoirana korwa ase omoyega bw’enyangi, erinde kagocha na gotura, erio kegima bamoigorere.
LUK 12:37 Mbasesenirie abasomba baria ekero omonene obo agocha abanyore barendete. Ekeene nabateebirie: Neboyie, abaikaransie ase endagera, ache abakorere.
LUK 12:38 Naende karache ase oborendi bwa kabere gose oborendi bwa gatato, abanyore barendete, mbare nomogooko abasomba baria.
LUK 12:39 Korende manya aya, onye omonyene enyomba namanyete ensa omoibi agocha, anga narendete, taiberwa.
LUK 12:40 Nainwe nabo, mobe ang’e, ekiagera ensa motakagereti, nero Omwana‐o‐Mwanyabaanto arache.”
LUK 12:41 Petero akamobooria, “Omonene, nintwe ogoteebia omoreng’anio oyo, gose nase abanto bonsi?”
LUK 12:42 Omonene akabora, “Ning’o rende ore omosomba omwegenwa, naende ore omong’aini, omonene oye arabeeke igoro ase enyomba yaye yonsi, ae abanto endagera ekerengo kiabo ase ekero kegwenerete?
LUK 12:43 Nasesenirie omosomba oria ekero omonene oye arache amonyore ogokora bo.
LUK 12:44 Ekeene nabateebirie, namobeke igoro ase ebi abwate bionsi.
LUK 12:45 Korende omosomba oria karateebe ase omoyo oye ime: Omonene one otebanire gocha, naende achake goaka abasomba bande, abasacha na abakungu, na koria, na konywa, na gotinda,
LUK 12:46 omonene bw’omosomba oria nachiche rituko atakagereti, na ensa atamanyeti, nigo aramonachane abe ebing’ese, namoe ensemo yaye amo nabategeneti.
LUK 12:47 Naende omosomba oria omanyete ogwancha kw’omonene oye, na tebeka ang’e, gose gokora ogwancha kwaye, naakwe ebiranya ebiroro,
LUK 12:48 korende oria otamanyeti, ko ere okorire ayagwenerete ogoakwa, naakwe ebiranya ebiororo. Kera oyoeirwe ebinge, korwa asare ere nabiganigwe ebinge; na ere oyoeirwe ebinge kobua, korwa asare nabiganigwe ebinge kobua.
LUK 12:49 “Nigo nachire gotongia omorero ase ense; onye ngwoka ore, anga ninki ndigetie naende?
LUK 12:50 Ninde nebatiso nkobatiswa, naende ninchandeke mono goika eikeranigwe!
LUK 12:51 Inee! Mokagete ng’a nigo nachire ng’ee ense omorembe? Nabatebirie, taibo, korende nogwatanana.
LUK 12:52 Naki korwa bono ase enyomba nababe abanto batano baatananeke, batato ase babere, naende babere ase batato.
LUK 12:53 Mbaatananeke, ise na omwana omomura, na omwana omomura na ise, ng’ina na omwana omoiseke, na omwana omoiseke na ng’ina; ng’ina biara, na moka momura oye, moka momura oye na ng’ina biara.”
LUK 12:54 Naende agateebia emeganda, “Ekero mokorora riire rikoimoka bosongo, erio mwateeba bwango: Embura netwe; yaba bo.
LUK 12:55 Naende ekero mokorora embeo ekorwa Irianyi mwabora. Nebe eguru‐gura; yaba bo.
LUK 12:56 Inwe abang’ainereria! Imomanyete ense na igoro, buna bikororekana, korende naki rende, motamanyeti ekero eke?
LUK 12:57 “Naende naki ase emioyo yaino motari gwatanana ayare boronge?
LUK 12:58 Nabo ekero okogenda nomogosoeri oo ase omogambi, kora omokia kobwatana nere komore ’nchera, tachicha kogokurura ase omogambi, na omogambi oria akobeke ase amaboko ’omorendi bw’echela, na omorendi oria akorute echela.
LUK 12:59 Nagotebirie, tokorwa agwo nonya ng’ake goika oakane kegima ebesa y’omoerio.”
LUK 13:1 Ekero ekio mbachete aroro abanto bamotebetie amang’ana igoro y’Abagalili, baria Pilato asang’ananetie amanyinga abo nebing’wanso biabo.
LUK 13:2 Akabairaneria, akabateebia, “Mokagete ng’a Abagalili abwo nigo barenge abanyene ebibe kobua Abagalili bande bonsi, ekiagera banyorete emechando buna eyio?
LUK 13:3 Nabatebirie, taibo; korende motaonchogeti mwensi namosire boigo.
LUK 13:4 Gose baria ikomi na batano na batato bagweretwe norwaki orotambe ase Siloamu, rokabaita, mokagete ng’a nigo barenge abasaria kobua abanto bonsi abamenyete Yerusalemu?
LUK 13:5 Nabatebirie, taibo; korende motaonchogeti mwensi, namosire boigo.”
LUK 13:6 Agakwana omoreng’anio oyo, “Omonto oyomo narenge nomoko osimekire ase omogondo oye bw’emesabibu; akagenda korigia amatunda ase omoko oria, korende tanyora gento.
LUK 13:7 Agateebia omooroiseria bw’omogondo bw’emesabibu: Rora, emiaka eye etato nachire korigia amatunda ase omoko oyo, na tindanyora gento. Yonache! Nase ki ogosaria riroba?
LUK 13:8 Akamoiraneria: Omonene, yotige omwaka oyo naende, goika nyoburugere na koyobekera obwoyo.
LUK 13:9 Noro korame amatunda, mbuya; onye taibo, erio oyonache.”
LUK 13:10 Akaba okworokereria ase esinagogi eyemo ase rituko ri’Esabato.
LUK 13:11 Naende rora, narengeo omokungu obwatire nekerecha ki’oboreu ase emiaka ikomi na etano na etato, na ere konya okogotaire, taare konyara kwerambora nonya ng’ake.
LUK 13:12 Ekero Yeso achia komoorora, akamorangeria, akamoteebia, “Aye omokungu, gwasiboirwe korwa ase oboreu bwao.”
LUK 13:13 Akabeka amaboko aye igoro asare, na ere akaramboka erio kegima, akamotogia Nyasae.
LUK 13:14 Korende omotang’ani bw’esinagogi eria akabea, ekiagera Yeso agwenia omonto ase rituko ri’Esabato, agateebia abanto, “Nare amatuko atano na rimo agwenerete Mwanyabaanto bakore emeremo; ase ayio, inchwo ase amatuko ayio mogwenigwe, korende tari ase rituko ri’Esabato.”
LUK 13:15 Korende Omonene akamoiraneria, “Inwe abang’ainereria, Inee, kera oyomo oino tari gosibora eng’ombe yaye gose etigere yaye korwa bweri ase rituko ri’Esabato, ogenda nero koyenyoisia?
LUK 13:16 Oyo nenyaroka ya Aburaamu; ekiagera Saitani omosibire emiaka eye ikomi na etano na etato, temogwenereti asiborwe korwa ase egesibo eke ase rituko ri’Esabato?”
LUK 13:17 Naende ekero are gokwana aya, abanto bonsi abare koamererania nere bagasookigwa. Abanto bonsi bakagoka ase engencho y’amang’ana onsi amanene akorire.
LUK 13:18 Naende akabora, “Oborwoti bwa Nyasae nigo boreng’anirie naki? Ninki nkoboreng’ania?
LUK 13:19 Mboreng’anie nentetere y’omote onga buna omosabisabi omonto abogoretie, akayesimeka ase omogondo oye; egakina, ekaba omote. Chinyoni chia igoro chikaroisia ebiswa ase chinsagia chiaye.”
LUK 13:20 Agakwana eria kabere, “Ninki nkoreng’ania oborwoti bwa Nyasae?
LUK 13:21 Igo boreng’anirie nememera omokungu abogoretie, akayebeka ase ebirengo bitato bi’obosie, goika bionsi bikabota.”
LUK 13:22 Ekero arenge kogenda Yerusalemu, agaeta ase emechie na ebichie okworokereria.
LUK 13:23 Omonto oyomo akamobooria, “Omonene, barabwo abaratoorigwe nabake?” Akabateebia,
LUK 13:24 “Teema mono gosoa ase egesieri kere ekegote, ekiagera nabateebirie: Abanto abange nabarigie gosoa, na barabwo tibakonyara.
LUK 13:25 Ekero omonyene enyomba araimoke na gosieka egesieri, inwe namochake gotenena isiko na gotura gesieri, mokobora, Omonene, toigorere, na ere nabairanerie: Timbamanyeti aase mokorwa.
LUK 13:26 Erio namochake goteeba: Nigo tware koria na konywa ase obosio bwao, naye nkworokereria kwarenge ase chinchera chiaito.
LUK 13:27 Korende ere natebe: Nabatebirie, timbamanyeti aase mokorwa; karue ase ’nde, inwe mwensi abakori amabe.
LUK 13:28 Erio namobe nokorera na okoriania amaino, ekero morarore Aburaamu, na Isaka, na Yakobo, na ababani bonsi ase oborwoti bwa Nyasae, na inwe abanyene namotugutwe isiko.
LUK 13:29 Naende mbache abanto korwa moocha na bosongo, na korwa sugusu na Irianyi, na barabwo mbaikaranse ase oborwoti bwa Nyasae.
LUK 13:30 Na rora, mbare ab’omoerio barache koba ab’eritang’ani, naende mbare ab’eritang’ani barache koba ab’omoerio.”
LUK 13:31 Ekero keria abande b’Abafarisai bakamochiera, bakamoteebia, “Imoka korwa aa, ogende, ekiagera Herode narigetie kogoita.”
LUK 13:32 Akabateebia, “Genda moteebie ekebwe ekio: Rora ngoseria nde ebirecha, ngokora nde emeremo y’okogwenia abanto reero na ankio, ne rituko ria gatato ninkoore emeremo yane.
LUK 13:33 Korende ningwenerete kobwatia enchera yane reero, na ankio, na ankio ende, naki temogwenereti omobani asirere isiko ya Yerusalemu.
LUK 13:34 “Aye Yerusalemu, Yerusalemu, ogoita ababani na kobaaka amagena abatomirwe ase ore! Ng’ara karenga narigirie gosangereria abana bao buna engoko egosangereria ebichuchu biaye aase chimbaaba chiaye ime, korende timwancha!
LUK 13:35 Rora, enyomba yaino mwatigeirwe ere ritombe; na inche nabateebirie ng’a timokondora nonya ng’ake, goika ekero keria morache goteeba: Nasesenirie oyogocha ase erieta ri ’Omonene.”
LUK 14:1 Rituko erimo ri’Esabato, ekero asoete ase enyomba y’omonto oyomo, omonene bw’Abafarisai, arie endagera, nigo barenge bamorigereretie.
LUK 14:2 Na rora, ase obosio bwaye narengeo omonto oyomo orenge noborwaire bw’okobimbia omobere.
LUK 14:3 Yeso agateebia abanto b’amachiiko na Abafarisai, akababoria, “Inee! Mboronge kogwenia ase rituko ri’Esabato, gose taibo?”
LUK 14:4 Bagakira. Akamobwata, akamogwenia, akamoa ribaga agende.
LUK 14:5 Akababoria, “Ning’o ase more ore netigere gose eng’ombe yagure ase engoro, otari koyerusia erio kegima ase rituko ri’Esabato?”
LUK 14:6 Barabwo tibanyara komoiraneria ase amang’ana aria.
LUK 14:7 Agateebia baria barangeretigwe omoreng’anio, gachia korora buna bachorire ebirogo bi’eritang’ani, akabateebia,
LUK 14:8 “Gokorangerigwa nomonto ase omoyega bw’enyangi, toikaransa ase ekerogo kie ritang’ani; onye omonto bw’amasikani kobua aye orangeretigwe nere,
LUK 14:9 oria obarangeretie inwe babere nache kogoteebia aye: Motigerere oyo ekerogo eke; erio nochake koba nobosooku gokoiranigwa goikaransa magega.
LUK 14:10 Korende gokorangerigwa, genda oikaranse magega, erinde kagocha oyokorangeretie, agoteebie: Mosani, tigera gocha aa aase e ritang’ani. Erio nobe nogosikwa ase amasio abo bonsi abaikaransete amo naye.
LUK 14:11 Ekiagera kera oyokweimokereria igoro nairanigwe inse, na ere oyokweirania inse naimokererigwe igoro.”
LUK 14:12 Agateebia oria omorangeretie, “Kogokora endagera ya mambia gose eya mogoroba, torangeria abasani bao, gose abamino, gose eamate yao, gose abagisangio bao abanda; baabaise gokorangeria banyare gokoakana.
LUK 14:13 Korende kogokora omoyega, barangerie abataka, na ebirema, na amagata, na emeuko;
LUK 14:14 aye nosesenigwe, ekiagera tibari na gento bagokoakana. Naki aye noche goakanwa ase okobokigwa kw’abanyene oboronge.”
LUK 14:15 Ekero oyomo ase abwo baikaransete ase endagera amo nere achia koyaigwa akamoteebia, “Nasesenirie oyoranyare koria omogati ase oborwoti bwa Nyasae!”
LUK 14:16 Yeso akamoteebia, “Omonto oyomo okorete omoyega omonene; akarangeria abanto abange.
LUK 14:17 Ekero ki’omoyega agatoma omosomba oye kogenda goteebia baria konya barangerigwe: Inchuo, ekiagera ebinto bionsi biabeire ang’e.
LUK 14:18 Bagachaaka bonsi korigia chintamero. Oyo bw’eritang’ani akamoteebia: Nagorire omogondo, nindigetie kogenda koyorora; nagosabire, onyabere.
LUK 14:19 Oyonde akabora: Nagorire chintang’ana amachoki atano, nkogenda nde gochiteema; nagosabire, onyabere.
LUK 14:20 Oyonde akabora: Nanyuomire omokungu, na ase engencho eye tinkonyara gocha.
LUK 14:21 Omosomba oria agacha, akorokia omonene oye amang’ana aya. Erio oria omonyene enyomba akabea, agateebia omosomba oye: Soka bwango, ogende ase chinchera na ebinchera bi’emechie, orente abataka, na ebirema, na emeuko, na amagata.
LUK 14:22 Na omosomba oria akabora: Omonene, ayio gwachika aikire gokoreka, ko nonya mbono ribaga ndireo.
LUK 14:23 Omonene oria agateebia omosomba oye: Genda ase chinchera ne chimbebe, obabetererie basoe, erinde enyomba yane enyare goichora.
LUK 14:24 Ekiagera nagotebirie ng’a ase abanto baria barangeretigwe onde tari nonya noyomo oranyare koigwa omoyega one.”
LUK 14:25 Emeganda emenge nigo yarenge amo na Yeso; ere akeonchora, akabateebia,
LUK 14:26 “Omonto kagocha ase ’nde, nere atagecheti ise na ng’ina, na mokaye, na abana baye, na abamura bamwabo, na abasubati bamwabo, ee, nonya nobogima bwaye, takonyara koba omworokigwa one.
LUK 14:27 Naende monto onde bwensi otabogoreti omosalaba oye na gontunyana, takonyara koba omworokigwa one.
LUK 14:28 Naki ning’o ase more, onye origetie koagacha oboagacho, otaikaranse ritang’ani kobara rigori ri’oboagacho obo, gose nabwate ebinto biisaine kobokoora?
LUK 14:29 Aise gosinywa gokoora oboagacho boria kabekire oboroso, abanto bonsi bachake komosekerera,
LUK 14:30 bagokwana: Omonto oyo nigo achagete oboagacho, korende tabokoora.
LUK 14:31 Gose morwoti ki, gakogenda korwana nomorwoti onde, otaikaranse ritang’ani na korengereria onye ere amo nabaanto chilifu ikomi nanyare koumerana nere oyokomocheera nabaanto chilifu emerongo ebere?
LUK 14:32 Onye taibo, nigo agotoma abanto korigia enchera y’omorembe, omonto oria gakare aare.
LUK 14:33 Nabo kera oyomo oino otatigeti ebinto bionsi are nabio, takonyara koba omworokigwa one.
LUK 14:34 “Omonyo nomuya, korende omonyoo korasirie obwansu bwaye, ninki orabekwe bwanse?
LUK 14:35 Togwenereti riroba gose etui; abanto nigo bakoyotuguta isiko. Oyore namato akoigwera, tiga aigwe.”
LUK 15:1 Nabo abarusia ebango na abanyene ebibe bonsi nigo baare komoika Yeso ang’e komotegerera.
LUK 15:2 Abafarisai na aborokia b’amariiko bakemurungania, bakaboora, “Oyo nigo akoroisia abanyene ebibe, na koria amo nabarabwo.”
LUK 15:3 Erio akabateebia omoreng’anio oyo:
LUK 15:4 “Monto ki oino oyore ne ching’ondi rigana erimo, na eyemo esire, tagotiga chiria emerongo kianda na kianda ase erooro, na gochia korigia eria yasirire, goika ayenyore?
LUK 15:5 Nabo kayenyorire ayebeka amareko aye nomogooko.
LUK 15:6 Na ekero akoirana inka, narangerie abasani baye na abagisangio baye, abateebie: Goka amo nainche, ekiagera nanyorire eng’ondi yane eria yasirete.
LUK 15:7 Naboigo nabateebirie, nobe omogooko igoro ase omonyene ebibe oyomo oonchokire, kobua ase abanyene oboronge emerongo kianda na kianda, abatarigeti okoonchoka.
LUK 15:8 “Gose mokuungu ki ore ne chisiringi ikomi chi’echifeta, na eyemo esire, tagotongia etaya na kwabusa enyomba, arigie nomokia goika ayenyore?
LUK 15:9 Kayenyorire, narangerie abasani baye na abagisangio baye, abateebie: Goka amo nainche, ekiagera nanyorire esiringi eria nasiria.
LUK 15:10 Naboigo, nabateebirie, nore omogooko ase abamalaika ba Nyasae ase omonyene ebibe oyomo oonchokire.”
LUK 15:11 Naende agateeba, “Omonto oyomo narenge nabamura babere.
LUK 15:12 Oria omoke agateebia ise: Tata, ing’a ensemo y’enibo entungetie. Ise akabaatanera ebinto biaye.
LUK 15:13 Magega y’amatuko atai mange oria omoke agasangereria ebinto biaye bionsi, akaimoka akagenda orogendo gochia ense y’aare; agasiarera agwo enibo yaye ase ogokora kw’obokayayu.
LUK 15:14 Gakoorire bionsi, enchara enene egasoa ase ense eria, ere akaremerwa.
LUK 15:15 Akagenda akabwatana nomonto oyomo bw’abanyene ense eria; ere akamoira ebitii biaye korageria chimbeche.
LUK 15:16 Akaba nkogania are koigotia enda yaye ase amasabo aria chimbeche chiarenge koria; monto onde tarenge komoa gento.
LUK 15:17 Goika agachia kweiranerera kweboria ere omonyene, akabora: Abasomba b’eng’eria ba tata mbarenga bakare koria endagera na gotigaria, na inche aiga ngokwa nenchara!
LUK 15:18 Ninyimoke, ngende ase tata, imoteebie: Tata, namochire ase oyore igoro na ase obosio bwao,
LUK 15:19 tingwenereti naende ndokwe omwana oo, tiga imbe buna oyomo bw’abasomba bao b’eng’eria.
LUK 15:20 Akaimoka, akagenda ase ise. Agachia koba okare are, ise akamorora, akamororera amaabera, akaminyoka, akamoboania rigoti, akamonyunyunta mono.
LUK 15:21 Omwana oria akamoteebia: Tata, namochire ase oyore igoro na ase obosio bwao, tingwenereti naende ndokwe omwana oo.
LUK 15:22 Korende ise agateebia abasomba baye: Renta bwango eganchwa ere engiya, momobekere; mobekere nebonyi ase ekiara kiaye, na ebikoroto ase amagoro aye.
LUK 15:23 Nyerente emori eria ere enoru, moyenyenye, torie na kogoka,
LUK 15:24 ekiagera oyo omwana one konya okuure, naende moyo are; konya osirire, korende bono ororekanire. Bagachaaka gochenga.
LUK 15:25 “Nabo oria omomura oye omonene nigo arenge mogondo; agachia goika ang’e nenyomba, akaigwa egeturi ki’ogoteera na ogotenga.
LUK 15:26 Akarangeria oyomo bw’abasomba, akamobooria amang’ana ayio, engencho yaye inki.
LUK 15:27 Ere akamoiraneria: Momura omino ochire, na iso omonyenyeire emori enoru, ekiagera amonyora ore omogima.
LUK 15:28 Korende akabea, tarigia gosoa. Erio ise agasoka, akamosorora,
LUK 15:29 korende ere akamoiraneria: Rora, inche nagokoreire emiaka eye emenge, tinsareti ogochika kwao kero kende gionsi; korende tikwana kong’a emanwa y’embori, erinde ingoke amo nabasani baane.
LUK 15:30 Korende ochia gocha omwana oo oyo, oriire ebinto biao nabakuungu abatayayi, kwamonyenyeire emori enoru.
LUK 15:31 Ise akamoteebia: Omwana one, aye amatuko onsi nigo ore amo nainche, na ebinto bionsi inde nabirobio nebiao.
LUK 15:32 Mboronge gokora omogooko na gochenga, ekiagera oyo momura omino konya okuure, na bono moyo are; konya osirire, na bono ororekanire.”
LUK 16:1 Naende agateebia aborokigwa baye, Narenge omonto omonda, orenge nomorendi. Oyio agasoerwa asare ng’a osiareire enibo yaye.
LUK 16:2 Akamorangeria, akamoteebia: Ninki eke naigure ase ore? Orokia amang’ana y’oborendi bwao, ekiagera tokonyara kogenderera koba omorendi.
LUK 16:3 Omorendi oria akabora ase omoyo oye: Ninki ndakore, ekiagera omonene one ondusirie ase oborendi bwane? Tindi ne chinguru chi’okorema; ogosaba nobosooku ase ’nde.
LUK 16:4 Namanyire eke ndakore, erinde abanto bandoisie ase chinyomba chiabo, ekero nkorusigwa ase oborendi.
LUK 16:5 Erio akarangeria abasiira b’omonene oye, oyomo ase oyomo, akaboria oyo bw’eritang’ani: Ninki oriete ki’omonene one?
LUK 16:6 Akairaneria: Ebirengo rigana erimo bi’amaguta. Akamoteebia: Bogoria ekaratasi yao, ikaransa bwango, oriike emerongo etano.
LUK 16:7 Naende akaboria oyonde: Naye ninki oriete? Akairaneria: Ebirengo rigana erimo bi’engano. Akamoteebia: Bogoria ekaratasi yao, orike emerongo etano na etato.
LUK 16:8 Omonene oria agatogia omorendi otarenge omooronge, ekiagera akorete ase obong’aini. Naki abana b’ense eye nabang’aini kobua abana b’omobaso, ase ekegori kiabo abanyene.
LUK 16:9 Nkobateebia nde inwe: Ekorere abasani nenibo y’ense eye etari boronge, erinde ekero egochia gokea, baabaroisie inwe ase obomenyo bwa kare na kare.
LUK 16:10 Oyore omwegenwa ase ekere egeke, nabo are omwegenwa ase ekere ekenene; na oyotari omooronge ase ekere egeke, naboigo tari omooronge ase ekere ekenene.
LUK 16:11 Onye timobeti abegenwa ase enibo y’ense eye etari boronge, ning’o oranyare kobegena koba nenibo y’ekeene?
LUK 16:12 Onye timobeti abegenwa ase ekio ki’omonto onde, ning’o oranyare kobaa ekio ekere kiaino abanyene?
LUK 16:13 Mosomba onde tari oranyaare gokorera abanene babere, ekiagera nageeche oyomo, na anche oyonde, gose nabwatane noyomo, na achaaye oyonde. Timokonyara gokorera Nyasae na enibo.
LUK 16:14 Abafarisai abarenge abanchi enibo bakaigwa amang’ana aya onsi, bakamosekereria.
LUK 16:15 Akabateebia, “Inwe nabaanto mogwetogia ng’a nigo more abanyene oboronge ase obosio bwa Mwanyabaanto, korende Nyasae omanyire chinkoro chiaino, ekiagera ekeimokererete igoro ase Mwanyabaanto, Nyasae nigo akegechete.
LUK 16:16 “Amachiiko narengeo, na ababani boigo, goika ekero kia Yohana. Korwa ekero keria amang’ana amaya ay’oborwoti bwa Nyasae nkorandigwa are, na kera omonto nigo akobosoa ne chinguru.
LUK 16:17 Korende naango kobua igoro na ense goeta, kobua enuguta eyemo y’amachiiko korua aroro.
LUK 16:18 “Kera oyogotiga mokaye na konyuoma oyonde otomanire, nere oyokonyuoma oyotigirwe nomosaacha oye, noyio otomanire.
LUK 16:19 “Narenge omonto gete omonda, orenge kweboyia chianga chimonyinga na echi’egatani engiya, na kwegokia kera rituko ase okoria.
LUK 16:20 Na ase egesieri kiaye narengeo omonto oyomo omotaka, erieta riaye Lazaro, orenge namaote amange.
LUK 16:21 Ere nigo arenge kogania kweigotia namatori are kogwa korwa ase emesa y’omonda oria, ne chisese nachirochio chicha chiamomena amaote aye.
LUK 16:22 Omotaka oria agakwa, akabogorigwa nabamalaika, akabeekwa ase egekuba kia Aburaamu. Na oria omonda agakwa boigo, agatindekwa,
LUK 16:23 na ekero aare agwo aase Eora y’amakweri akaimokia amaiso aye, akarora Aburaamu okare aare, na Lazaro ore ase egekuba kiaye.
LUK 16:24 Akarera, akabora: Tata Aburaamu, indorera amaabera, toma Lazaro atobeke ekiara kiaye mesia ase amaache, akendie oromeme rwane, ekiagera nachandekire ase omorero oyo.
LUK 16:25 Aburaamu akabora: Omwana one, inyora buna kwanyorete amaya ao ase obogima bwao, na Lazaro boigo akanyora amabe, korende ere bono aiga oremiigwe, na aye ngochandeka ore.
LUK 16:26 Na kobua aya onsi, egati yaito na inwe eoromomo nereo yabeekirwe, erinde abanto abarigetie korua aiga bamboke gocha ase ore tibanyara, gose baria bare agwo tibanyara kwamboka gocha ase tore.
LUK 16:27 Akabora: Nagosabire tata, omotome ase enyomba ya tata,
LUK 16:28 ekiagera ninkare nabamura baminto batano; tiga agende abakuurere, erinde barabwo tibacha aa ase emechando.
LUK 16:29 Aburaamu akabora: Mbare na Musa na ababani; tiga baigwere barabwo.
LUK 16:30 Akabora: Yaya, tata Aburaamu, korende oyomo korwa ase abakuure aise kobachiera, inabaonchoke.
LUK 16:31 Akamoteebia: Bataigwereti Musa na ababani, naisa koboka omonto korwa ase abakuure, tibakoebererigwa banche.”
LUK 17:1 Yeso agateebia aborokigwa baye, “Amang’ana ’okogocha takomocha kooroka, korende obobe nobwaye omonto oria okoyarenta!
LUK 17:2 Anga mbuya kobua ase omonto oria asungerwe orogena rogosia ase rigoti riaye, arutwe enyancha ime, kobua aragere oyomo bw’aba abake akore ebibe.
LUK 17:3 Erende; oyomino karakore ebibe, mokanie; karaonchoke, mwabere.
LUK 17:4 Naende karakore ebibe ase ore ara gatano na kabere ase rituko erimo, karakoiranere ara gatano na kabere na goteeba: Naonchokire, mwabere.”
LUK 17:5 Abatomwa bakamoteebia, “Omonene, tomentere okwegena gwaito.”
LUK 17:6 Omonene akabora, “Onye mwarenge nokwegena koreng’aine buna entetere y’omote onga buna omosabisabi, anga mwateebia omokenene oyo: Simoka, bwesimeke nyancha, noro anga nobaigwera.
LUK 17:7 “Korende ning’o ase more oyore nomosomba okorema, gose okorisia ching’ondi, oramoteebie ekero akorwa mogondo agosoa nyomba: Inchuo bwango oikaranse, orie endagera?
LUK 17:8 Inee! Takomoteebia: Ebeke ang’e, ondoiserie endagera goika indie inywe, na magega yaye, naye orie na konywa?
LUK 17:9 Gose nkomoteebia are omosomba oria ng’a mbuya mono, ekiagera akora eki achikwa?
LUK 17:10 Naboigo nainwe, komorakore onsi aya mwachiikirwe, teba: ‘Intwe nabasomba bataisaneti; twakorire aya atogwenerete gokora.’”
LUK 17:11 Ase enchera ekogenda Yerusalemu Yeso ngoeta arenge egati ya Samaria na Galili.
LUK 17:12 Ekero are gosoa omochie oyomo, akaumerana nabaanto ikomi abarenge noborwaire bwa ukoma, bateneine are;
LUK 17:13 na barabwo bagaaka eriogi bakaboora, “Yeso, Omonene, tororere amaabera!”
LUK 17:14 Agachia kobarora, akabateebia, “Genda mweorokie ase abakuani.” Kobakogenda bagasibeka.
LUK 17:15 Oyomo obo agachia korora ng’a osibekire, akairana okomobaaka Nyasae ase eriogi rinene,
LUK 17:16 akagwa ase amagoro a Yeso, okomoiraneria ng’a mbuya mono, na ere n’Omosamaria orenge.
LUK 17:17 Yeso akabora, “Tari bonsi ikomi basibeka? Baria kianda, ng’ai bare?
LUK 17:18 Onde tanyorekanete oiranete komotogia Nyasae, otatiga omogeni oyo?”
LUK 17:19 Akamoteebia, “Tenena, ogende; okwegena kwao gwakogwenirie.”
LUK 17:20 Yeso agachia koborigwa n’Abafarisai, “Oborwoti bwa Nyasae indi borache?” Akabairaneria, “Oborwoti bwa Nyasae tibori gocha ase ebimanyererio bikororekana,
LUK 17:21 gose tibakobora: Rora naiga bore, gose: Naaria! Rora, oborwoti bwa Nyasae nigo bore ime ase more.”
LUK 17:22 Agateebia aborokigwa baye, “Amatuko nache morarigie korora rituko erimo ri’amatuko y’Omwana‐o‐Mwanyabaanto, korende timokorirora.
LUK 17:23 Naende nabaabateebie: Rora aaria, gose: Rora aiga! Timogenda, gose timobatunyana.
LUK 17:24 Naki buna okomesa gokomesa korwa igoro ensemo eyemo goika ensemo ende, nabo Omwana‐o‐Mwanyabaanto araache koba ase rituko riaye.
LUK 17:25 Korende ritang’ani nagwenerete konyora ogochandwa okonge, na kwangwa nekegori eke.
LUK 17:26 Naende buna yabeete ase amatuko a Nuhu, naboigo eraabe nase amatuko y’Omwana‐o‐Mwanyabaanto.
LUK 17:27 Barenge koria, bakonywa, bakonyuoma, bakonyuomerigwa, goika rituko riria Nuhu asoete ase obwato; etoigo egaacha, egasiria bonsi.
LUK 17:28 Naboigo buna yabeete ase amatuko a Loti: Barenge koria na konywa, bakogora, koonia, bagosimeka, bakoagacha.
LUK 17:29 Korende ase rituko riria Loti aruete Sodomu omorero na ekebiriti bigatwa korwa igoro, bigasiria bonsi.
LUK 17:30 Naboigo erache koba ase rituko riria Omwana‐o‐Mwanyabaanto araoroke.
LUK 17:31 Ase rituko riria oyore kerama igoro, na ebinto biaye bire nyomba ime, taika abibogorie; nere oyore mogondo naboigo tairana inka.
LUK 17:32 Moinyore moka Loti.
LUK 17:33 Oyorarigie koegera obogima bwaye nabosirie, korende oyorasirie obogima bwaye nabonyoore.
LUK 17:34 Nabatebirie, obotuko boria abanto babere nababe ase oborere obomo, oyomo nairwe, na oyonde natigwe.
LUK 17:35 Abakungu babere nababe bagoseera ase orogena oromo; oyomo nairwe, na oyonde natigwe. [
LUK 17:36 Abanto babere inababe mogondo, oyomo nairwe, na oyonde natigwe.]”
LUK 17:37 Bakamobooria, “Ng’ai Omonene?” Akabairaneria, “Ase ribego rire nao chinsoti chigosangererekana.”
LUK 18:1 Yeso akabateebia omoreng’anio ng’a nebagwenerete komosaba Nyasae botambe, tibakwa emioyo,
LUK 18:2 akabora, “Narenge omogambi ase omochie gete, otasigete Nyasae, gose taare koyiera monto.
LUK 18:3 Na ase omochie oyio narengeo omoboraka orenge komochiera botambe, ogoteeba: Ngambera boronge ase omosiira one.
LUK 18:4 Omogambi oria ase ekero egeke tancha; magega agateeba ase omoyo oye: Nonya inche tinsigeti Nyasae, gose tindi koyiera monto,
LUK 18:5 korende ekiagera omoboraka oyo andosirie, nimogambere boronge, tacha kondosia ase ogonchichera botambe.”
LUK 18:6 Omonene akabora, “Igwa aya omogambi otari omooronge agoteeba.
LUK 18:7 Inee! Nyasae takobanyorera oboronge abachore baye, abakomoreera omobaso na obotuko? Na ere takoba omoremereria ase bare?
LUK 18:8 Nabatebirie nabanyorere oboronge ase obwango. Korende Omwana‐o‐Mwanyabaanto kagocha, Inee, nanyore okwegena ase ense?”
LUK 18:9 Akabateebia omoreng’anio oyo ase abanto baare gwekaga ng’a nabanyene oboronge, bagochaaya abande bonsi:
LUK 18:10 “Abanto babere bagatiira gochia Hekalu gosaba; oyomo n’Omofarisai na oyonde omorusia ebango.
LUK 18:11 Oria Omofarisai agatenena, agasaba iga ase omoyo oye: Nyasae, nakoiraneirie ng’a mbuya mono, ekiagera inche tindi buna abanto bande, abauri, abatari boronge, abatomani, gose buna oyo omorusia ebango.
LUK 18:12 Igo nkweng’ata ara kabere ase echuma; ’ndua ensemo ya ikomi y’okonyora kwane gwonsi.
LUK 18:13 Na oria omorusia ebango agatenena are, tarigia nonya nkoimokia amaiso aye igoro, korende ageaka‐aka egekuba kiaye, okobora: Nyasae, indorera amaabera inche omonyene ebibe!
LUK 18:14 Nabatebirie inwe: Omonto oria nigo aigete bwoye konya obareirwe oboronge kobua oria onde, ekiagera oyokweimokereria igoro nairanigwe inse, na ere oyokweirania inse naimokererigwe igoro.”
LUK 18:15 Bakamorentera abana ebing’werere, erinde abakune; korende aborokigwa baye bagachia kobarora, bakabatanga.
LUK 18:16 Korende Yeso akabarangeria bache asare, ogoteeba, “Batige abana bache ase ’nde, timobaisa kobatanga, ekiagera abare buna aba, oborwotinbwa Nyasae nobwabo.
LUK 18:17 Ekeene nabateebirie: Onde bwensi otancheti oborwoti bwa Nyasae buna omwana omoke, takobosoa nonya ng’ake.”
LUK 18:18 Na omogambi gete akamobooria, “Omworokia omuya, ninki ndakore inyare koba nomwando bw’obogima bwa kare na kare?”
LUK 18:19 Yeso akamoiraneria, “Naki okondoka omuya? Onde tari omuya otatiga Nyasae bweka.
LUK 18:20 Kwamanyire amachiiko; Totomana, Toita, Toiba, Toteba oborimo, sika iso na nyoko.”
LUK 18:21 Akabora, “Ayio onsi ninyabwatete korwa obwana bwane.”
LUK 18:22 Ekero Yeso achia koigwa aya, akamoteebia, “Egento ekemo ngekoremete; oonie ebio ore nabio bionsi ogabere abataka, na aye nobe nenibo igoro. Erio ochiche ontunyane.”
LUK 18:23 Korende ekero achia koigwa aya akaba nomoichano, ekiagera arenge omonda mono.
LUK 18:24 Nabo Yeso akamorigereria, akabora, “Nabe aakong’u ase abare abanda gosoa ase oborwoti bwa Nyasae!
LUK 18:25 Naki naororo engamia goeta ase ekebao gi’esiindani, kobua omonda gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.”
LUK 18:26 Na abwo abayaigwete bakaboora, “Ning’o rende oranyare gotooreka?”
LUK 18:27 Akabora, “Aya takonyarekana ase Mwanyabaanto, nigo akonyarekana ase Nyasae.”
LUK 18:28 Petero akabora, “Rora, intwe twatigire chinka chiaito, twagotunyanire aye.”
LUK 18:29 Akabateebia, “Ekeene nabateebirie: Monto onde tari otigire enyomba, gose mokaye, gose abamwabo, gose abaibori, gose abana, ase engencho y’oborwoti bwa Nyasae,
LUK 18:30 otanyore kobua ara aange bono, naende ase ense egochi‐gocha obogima bwa kare na kare.”
LUK 18:31 Erio Yeso akaira baria ikomi na babere, akabateebia, “Rora, ngotiira tore kogenda Yerusalemu, naende amang’ana onsi ayariikeretwe Omwana‐o‐Mwanyabaanto nababani naikeranigwe.
LUK 18:32 Naki nabekwe ase amaboko y’abanto b’Ebisaku, nakorerwe echeche, na gokorerwa bobe, na gotwerwa amate;
LUK 18:33 naende inabamoake emecharichi na komoita, na ase rituko ria gatato naboke.”
LUK 18:34 Korende tibamanya nonya nering’ana erimo ase aya. Ring’ana eri rikabiseka ase bare, na tibamanya ayateebetwe.
LUK 18:35 Ekero achia goika ang’e na Yeriko omonto oyomo omouko naikaransete enchera ensemo ogosaba ebiegwa.
LUK 18:36 Agachia koigwa omoganda ogoeta, akaboria, “Inki ekio?”
LUK 18:37 Bakamoiraneria, “Yeso o Nazareti ogoeta.”
LUK 18:38 Agaaka eriogi, akabora, “Yeso, omwana o Daudi, indorera amaabera!”
LUK 18:39 Nabwo batang’aine bakamokania, bakamoteebia akire, korende ere akamenta mono goaka eriogi, “Omwana o Daudi, indorera amaabera!”
LUK 18:40 Yeso agatenena, agachiika arentwe asare. Agachia komoika ang’e, akamobooria,
LUK 18:41 “Ninki origetie ngokorere?” Akamoiraneria, “Omonene, inyare korora.”
LUK 18:42 Yeso akamoteebia, “Oegwe okorora; okwegena kwao gwakogwenirie.”
LUK 18:43 Erio kegima akaba nkorora are, akamotunyana, okomotogia Nyasae; na abanto bonsi bagachia korora aya, bakamotogia Nyasae.
LUK 19:1 Yeso agasoa Yeriko, akaba ngoeta are egati‐gati yaye.
LUK 19:2 Narenge aroro omonto oyomo ore korokwa Zakayo, omonene bw’abarusia ebango; ere nomonda orenge.
LUK 19:3 Akarigia korora Yeso, gose ’monto ki; ko tanyara ase engencho y’omoganda, ekiagera arenge omweng’e.
LUK 19:4 Agatang’ana bwango, akariina igoro ase omoko anyare komorora, ekiagera ngoetera arenge ase enchera eria.
LUK 19:5 Ekero Yeso achia goika aase aria, akarigereria igoro, akamoteebia, “Zakayo, ika bwango, ekiagera reero ningwenerete goikaransa nyomba mwao.”
LUK 19:6 Agaika bwango, akamoroisia nomogooko.
LUK 19:7 Ekero abanto bachia korora aya, bakemurungania bonsi, bakobora, “Osoire koba omogeni bw’omonyene ebibe.”
LUK 19:8 Zakayo agatenena, agateebia Omonene, “Rora, Omonene, ekeng’ese ki’enibo yane ning’ee abataka; naende onye naureretie omonto egento nimoiranerie ara kane.”
LUK 19:9 Yeso akamoteebia, “Reero ogotooreka gwaikire enyomba eye, ekiagera oyo boigo nomwana o Aburaamu.
LUK 19:10 Naki Omwana‐o‐Mwanyabaanto nigo achete korigia egiasirete na kogetooria.”
LUK 19:11 Abanto baria bagachia koigwa aya, Yeso akamenta kobateebia omoreng’anio, ekiagera konya oikire ang’e na Yerusalemu, na barabwo bagakaga ng’a oborwoti bwa Nyasae nigo borarorekane ekero ekio kegima.
LUK 19:12 Nabo akabora, “Omonto oyomo omosike akagenda ense y’aare, erinde anyare kwenyorera oborwoti, naende airane.
LUK 19:13 Akarangeria abanto ikomi korwa ase abasomba baye, akabaa ebirengo ikomi bie chiropia, akabateebia: Biire mobionchorerie goika ekero nkoirana.
LUK 19:14 Abanto b’ense yaye bakamogecha, bagatoma abatomwa komotunyana na komoteebia, Titorigeti omonto oyo atogambere.
LUK 19:15 “Ekero achia koirana, kanyorire oborwoti, agachiika abasomba baria aete chiropia barangerigwe, erinde anyare komanya ebitoki banyorire ase okoonchoreria kwabo.
LUK 19:16 Oyo bw’eritang’ani agacha, okobora: Omonene, ekerengo kiao kiarentire ebirengo ikomi binde.
LUK 19:17 Akamoteebia: Gwakorire buya, aye omosomba omuya! Ekiagera kwabeire omwegenwa ase egento kere egeke, nabo nobe nokobua igoro ase emechie ikomi.
LUK 19:18 Na oyo o kabere agacha, akabora: Omonene, ekerengo kiao kiarentire ebirengo bitano.
LUK 19:19 Akamoteebia nere boigo: Aye nobe igoro ase emechie etano.
LUK 19:20 Naende oyonde agacha, akabora: Omonene, eke nakio ekerengo kiao nagachete ase egetambaa;
LUK 19:21 nigo nakoirogete, ekiagera aye nigo ore omonto omokong’u. Nigo okobogoria eki otagachete, na kogesa eki otasimegete.
LUK 19:22 Akamoteebia: Ase enkwana y’omonwa oo ninkogambie, aye omosomba omobe. Nkwamanyete ng’a inche nomonto omokong’u, nkobogoria eki ntagachete, na kogesa eki ntasimegete.
LUK 19:23 Naki rende otabeegete chitaabu chiane ase aba bakorua ebitoki, ninche ngocha anga nachinyora amo nebitoki?
LUK 19:24 Agateebia abarengeo: Moure ekerengo kiaye, moe oria oyore nebirengo ikomi.
LUK 19:25 (Bakamoteebia: Omonene, oyo nare nebirengo ikomi).
LUK 19:26 Nabatebirie: Kera oyore negento naegwe, korende ere oyotari negento, nonya nkeria abwate naurwe.
LUK 19:27 Korende baria ababisa baane batarigeti mbagambere, barente aiga, mobaite ase obosio bwane.”
LUK 19:28 Gakoorire gokwana amang’ana aya, agatang’ana gotiira kogenda Yerusalemu.
LUK 19:29 Agachia goika Betifage na Bethania, ase egetunwa ki’Emezeituni, agatoma babere baborokigwa baye,
LUK 19:30 akabateebia, Genda goika agachie karia mokoorokera; kamwasoire ime, inamorore emori y’etigere esibire, etana koriinwa na monto; moyesibore moyendetere.
LUK 19:31 Naende omonto karababorie: Naki, mokoyesibora? Momoteebie iga, “Omonene nayeganetie.”
LUK 19:32 Nabo baria batometwe bakagenda, bakayenyora buna abateebeetie.
LUK 19:33 Ekero baare gosibora emori eria y’etigere, abanyene bakababoria, “Nase ki mogosibora emori?”
LUK 19:34 Bakaboora, “Omonene nayeganetie.”
LUK 19:35 Bakayerenta ase Yeso; bakaara chianga chiabo igoro ase emori eria, bakariinia Yeso igoro aseero.
LUK 19:36 Ere gakogenda, bakaara chianga chiabo inchera.
LUK 19:37 Agachia goika egetirimboko ki’egetunwa ki’Emezeituni, omoganda bwonsi bw’aborokigwa baye bagachaaka kogooka na komobaka Nyasae ase eriogi rinene ase ebikone bie chinguru bionsi barorire,
LUK 19:38 bakobora, “Nasesenirie Omorwoti oyogocha ase erieta ri’Omonene! Omorembe igoro, na obonene bore igoro mono!”
LUK 19:39 Abande ase Abafarisai abarenge ase omosangererekano bakamoteebia, “Omworokia, togonyera aborokigwa bao!”
LUK 19:40 Akairaneria, “Nabatebirie: Aba nabaisa gokira, amagena aya naake eriogi.”
LUK 19:41 Ere agachia goika ang’e akarora omochie, akayoiyereria amariga,
LUK 19:42 okobora, “Onye nkwamanya reero ayare korenta omorembe! Korende bono abisekire ase amaiso ao!
LUK 19:43 Naki amatuko nagochere, ababisa bao barakoagachere orwaki bagoetanane, bagotangerane ase chinsemo chionsi,
LUK 19:44 na bakoiyerie inse, na abana bao ime ase ore. Tibagotiga ime ase ore riigena erimo igoro ase erinde, ekiagera otamanyeti engaki y’ogocherwa kwao.”
LUK 19:45 Agasoa Hekalu ime, agachaaka gosokia baria barenge koonia aroro,
LUK 19:46 akabateebia, “Neriikire: Enyomba yane nebe enyomba y’ogosaba, korende inwe mwayekorire koba ribwago ri’abauri.”
LUK 19:47 Akaba okworokereria kera rituko ase Hekalu. Abakuani abanene, na aborokia b’amariiko, na abanene b’abaanto bakarigia komoita;
LUK 19:48 na barabwo tibanyora eki bagokora, ekiagera abanto bonsi bamotegererete.
LUK 20:1 Rituko erimo ekero Yeso arenge kworokereria abanto Hekalu ime, na korandia enchiri, abakuani abanene na aborokia b’amariiko amo nabagaaka bakamoorokera,
LUK 20:2 bakamoteebia, “Toteebie nase okobua ki ogokora aya? Ning’o okoete okobua oko?”
LUK 20:3 Akabateebia, “Nainche nkobaboria nde inwe ring’ana erimo, monteebie:
LUK 20:4 Ebatiso ya Yohana, niigoro yarwete, gose nase Mwanyabaanto?”
LUK 20:5 Bagateebania barabwo ase barabwo, bakobora, “Toise goteeba: Niigoro yarwete, nigo aratoborie: Naki motamwegenete rende?
LUK 20:6 Korende toise goteeba: Nase Mwanyabaanto yarwete, abanto bonsi nabatoake amagena; ekiagera banchire ng’a Yohana nomobani orenge.”
LUK 20:7 Bakairaneria, “Titomanyeti aase yarwete.”
LUK 20:8 Yeso akabateebia, “Nonya ninche tinkobateebia inwe nase okobua ki ngokorera aya.”
LUK 20:9 Agachaaka goteebia abanto omoreng’anio oyo: “Omonto akarema omogondo, agasimeka emesabibu imeo, akaywatananera abaremi, akagenda orogendo ase engaki entambe.
LUK 20:10 Ekero kie rigesa agatoma omosomba ase abaremi baria, erinde bamoe ensemo yaye y’amatunda y’emesabibu. Abaremi bakamoaka, bakamoseria atari na gento.
LUK 20:11 Naende agatoma omosomba onde; bakamoaka oyio boigo, bakamokora bobe, bakamoseria atari na gento.
LUK 20:12 Agatoma naende oyo o gatato, bakamoaka chingoma, bakamotuguta isiko.
LUK 20:13 Oria omonyene omogondo bw’emesabibu akabora: Inki ndakore? Nintome omwana one, omwanchwa one, aande ere inabamosike.
LUK 20:14 Korende abaremi baria bagachia komoorora, bagateebania barabwo ase barabwo: Oyo nere omonyamwando, tomoite gaki, omwando onyare koba oyoito.
LUK 20:15 Bakamotuguta isiko korwa ase omogondo bw’emesabibu, bakamoita. Naki rende oria omonyene omogondo bw’emesabibu arabakore?
LUK 20:16 Nachiche asirie abaremi baria, na omogondo oria bw’emesabibu nayoe abande.” Bagachia koigwa aya, bakaboora, “Taba bo.”
LUK 20:17 Akabarigereria, akabora, Engencho yaye ninki, ring’ana eri ririikeire: Rigena abaagachi bangete riabeire rigena rinene ri’ekoona?
LUK 20:18 Kera omonto oragwe igoro ase rigena erio nabunanekane, na ere oyo riragwere narimosenyente.
LUK 20:19 Aborokia b’amariiko na abakuani abanene bakarigia komobwata ensa eyio eyio, ekiagera bamanyete ng’a omoreng’anio oria nabwo akobayeena, korende bakairoka abanto.
LUK 20:20 Erio bakamoboera Yeso, bagatoma chirooti, na barabwo bagekora buna nabanyene oboronge, erinde bamobwate ase ogokwana kwaye, bamobeke ase okobua kwa gabana na obogambi bwaye.
LUK 20:21 Bakamobooria, “Omworokia, twamanyire ng’a nigo ogokwana na kworokereria ayare boronge, gose tori koyiera monto, korende ase ekeene nigo okworokereria enchera ya Nyasae.
LUK 20:22 Inee! Mboronge koa Kaisari ebango, gose taibo?”
LUK 20:23 Korende akamanya obong’ainereria bwabo, akabateebia,
LUK 20:24 “Inyorokie ebesa! Ekieni eke na amariiko aya nebiang’o?” Bakaboora, “Nebia Kaisari.”
LUK 20:25 Akabateebia, “Nabo, ebia Kaisari moe Kaisari, na ebia Nyasae moe Nyasae.”
LUK 20:26 Tibanyaara komobwata ase ring’ana riaye ase obosio bw’abaanto; bagakumia ase okoiraneria kwaye, bagakira.
LUK 20:27 Erio abande ase Abasadukai bakamochiera, baria bakoboora ng’a okobokigwa tikori,
LUK 20:28 bakamobooria, “Omworokia, Musa natoriikerete ng’a momura omwabo omonto karakwe, na ere nare nomokuungu, korende tari nabana, nagwenerete momura omwabo atware omokungu oria, atenenerie momura omwabo egesaku.
LUK 20:29 Bono mbarenge abamura ba ise omo batano na babere. Oyo bw’eritang’ani akanyuoma omokungu, agakwa, tatiga abana;
LUK 20:30 na oyio o kabere akamotwara, na ere agakwa, tatiga bana;
LUK 20:31 nonya noyo o gatato akamotwara. Naboigo bonsi batano na babere bagakwa, tibatiga abana.
LUK 20:32 Magega y’ayio omokungu oria nere agakwa.
LUK 20:33 Inee! Ase okobokigwa mokang’o arabe? Ekiagera bonsi batano na babere mbamotwarete.”
LUK 20:34 Yeso akabateebia, “Abana b’ense eye nigo bakonyuoma na konyuomwa;
LUK 20:35 korende barabwo abaabarirwe bagwenerete konyora ense eria, na kobokigwa korwa ase abakuure, tibakonyuoma, gose tibakonyuomwa.
LUK 20:36 Naende tibagokwa, ekiagera nigo barabe koreng’ana buna abamalaika, na abana ba Nyasae bare, ekiagera nabana b’okobokigwa.
LUK 20:37 Nonya Musa naorokereretie ng’a abakuure nkobokigwa bare. Ayio nabo ateebete agwo ase ring’ana ri’egetutu, ekero agwatora Omonene ng’a nere Nyasae o Aburaamu, na Nyasae o Isaka, na Nyasae o Yakobo.
LUK 20:38 Nabo ere tari Nyasae bw’abakuure, korende Nyasae bw’abare moyo, ekiagera bonsi nigo bare moyo asare.”
LUK 20:39 Abande ase aborokia b’amariiko bakairaneria, “Omworokia, gwakwanire buya.”
LUK 20:40 Naki monto onde taaba okomoboria ring’ana magega ase aya.
LUK 20:41 Akabateebia, Naki abanto bagoteeba ng’a Kristo nomwana o Daudi?
LUK 20:42 Naki Daudi nigo agoteeba ase Egetabu gia Zaburi, Omonene agateebia Omonene one, Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio,
LUK 20:43 goika mbeeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao.
LUK 20:44 Daudi nigo akomoroka Omonene, naki rende aba omwana oye?
LUK 20:45 Ekero abanto bonsi bamotegererete agateebia aborokigwa baye,
LUK 20:46 “Mwerende korwa ase aborokia b’amariiko, abanchete gotaara beboyetie chianga chintambe, na gokwanigwa ase chichiiro, na goikaransa aase e ritang’ani ase chisinagogi, na aase e ritang’ani ase emeyega,
LUK 20:47 abakourereria chinyomba chiababoraka, na ase obong’ainereria basaba ogosaba ogotambe. Abwo nabanyore ekiina kere ekenene kobua.”
LUK 21:1 Yeso akaimokia amaiso aye, akarora abanto abanda bakobeeka ebiegwa biabo ase ekebekerero gi’esadaka.
LUK 21:2 Akarora omoboraka oyomo omotaka, okobeeka ebisabwa bibere bie chitaai.
LUK 21:3 Erio akabora, “Ekeene nabateebirie, Omoboraka oyo omotaka obekire ebinge kobua bonsi,
LUK 21:4 ekiagera aba bonsi babeekire korwa ase obonge bwe chinibo chiabo, korende oyo ase obotaka bwaye obeekire ebinto bionsi ebiarenge nabio.”
LUK 21:5 Ekero abanto bande barenge gokwana amang’ana igoro ye Hekalu, buna echabeire namagena amaya na ebiegwa, agateeba.
LUK 21:6 “Aya morooche; amatuko nache ritatigare rigena erimo igoro ase erinde eritatagorwe.”
LUK 21:7 Erio bakamobooria, “Omworokia, aya indi arabe rende? Naende ninki ekemanyererio kiaye ekero aya onsi araabe ang’e goikerana?”
LUK 21:8 Akabora, “Mwerende, timong’ainwa, ekiagera abange nabaache ase erieta riane babore: Ninche ere! Nengaki yaikire! Nabo, timobabwatia abwo.
LUK 21:9 Na inwe ekero moraigwe amang’ana y’esegi na eburu‐buru, timogoswa, ekiagera aya bori nache kooroka ritang’ani, korende omoerio toraba ang’e.”
LUK 21:10 Erio akabateebia, “Egesaku nakeimoke korwana negesaku kende, na oborwoti naborwane noborwoti bonde;
LUK 21:11 emetengecho emenene y’ense nebe chinsemo ne chinsemo, na enchara, na emechando emenene; nabe namang’ana y’ogoichania, na ebimanyererio ebinene bikorwa igoro.
LUK 21:12 Korende ritang’ani ase aya onsi nabababwaate na kobachanda, nabaabaire ase chisinagogi, na ase chichela, namoirwe ase abarwoti na ase abagabana ase engencho y’erieta riane.
LUK 21:13 Eke nekero kiaino koba kirori.
LUK 21:14 Manya gaki ase emioyo yaino, ng’a timorengereria ritang’ani eki morairanerie,
LUK 21:15 ekiagera inche nimbae chinkwana na obong’aini, abachandi baino batanyare gokana gose koamererania nabio.
LUK 21:16 Na inwe namoruegwe nabaibori baino, na bamura bamino, na eamate yaino, na abasani baino, na barabwo nababeeke abande baino ase ogoitwa.
LUK 21:17 Inamogechwe nabaanto bonsi ase engencho y’erieta riane.
LUK 21:18 Korende nonya nagatukia akamo k’emetwe yaino tikagosira.
LUK 21:19 Na ase okoremereria kwaino namonyoore obogima bwaino.
LUK 21:20 “Korende, komorarore Yerusalemu oetananirwe nemeganda y’abarwani b’esegi, erio momanye ng’a ogosareka kwaye gwaikire ang’e.
LUK 21:21 Erio abare Boyahudi tiga batame gochia ase ebitunwa, na abare ime ase omochie basoke isiko, na abare isiko tibasoa aroro,
LUK 21:22 ekiagera aya namatuko egesiomba, onsi ayarigetwe anyare goikerana.
LUK 21:23 Nabe aakong’u ase abare barito na abakogonkia ase amatuko aria, ekiagera nebe emechando emenene igoro ase ense, na endamwamu ase egesaku eke.
LUK 21:24 Barabwo nabagwe ase chinsonga chi’emioro, nabooswe bairwe ase ebisaku bionsi, na Yerusalemu notachwe nabaanto b’Ebisaku, goika ebiro biabo biikeranigwe.
LUK 21:25 “Naende nabibe ebimanyererio ase erioba, na omotienyi, ne ching’enang’eni, na ase ense emechando ase ebisaku, nabatang’ang’e ase okoeera kw’enyancha na emerindo yaye.
LUK 21:26 Abanto mbakwe ekeondoko na okoiroka kobaganyete ayagoochera ense, ekiagera chinguru chia igoro nachitengechigwe.
LUK 21:27 Erio nabanyare korora Omwana‐o‐Mwanyabaanto ogochaase riire ase chinguru na obonene obonge.
LUK 21:28 Nabo karachake koba ayio, rigereria igoro, ekiagera okoboorigwa kwaino gwaikire ang’e.”
LUK 21:29 Akabateebia omoreng’anio, “Rigereria omoko na emete ende yonsi;
LUK 21:30 ekero egochaka goseboka mwarora na komanya ase emioyo yaino ng’a egura gura ng’ang’e ere.
LUK 21:31 Nainwe boigo komorarore ayio agokoreka, momanye ng’a oborwoti bwa Nyasae ng’ang’e bore.
LUK 21:32 Ekeene nabateebirie: Ekegori eke tikegoeta nonya ng’ake goika aya onsi aikeranire.
LUK 21:33 Igoro na ense nabiete, korende amang’ana aane takonyara goeta nonya ng’ake.
LUK 21:34 “Nabo mwerende chinkoro chiaino tichicha koengerwa nokoria bobe na ogotinda, na okwerosia kw’obogima obo, rituko riria ribachere mobosokano, buna omoeto okobwata.
LUK 21:35 Naki naboigo eranyaare goochera abanto bonsi abamenyete igoro ase ense yonsi.
LUK 21:36 Ase ayio, renda kera ekero na gosaba, monyoore chinguru chi’ogoeta ase aya onsi araache koba, naende gotenena ase obosio bw’Omwana‐o‐Mwanyabaanto.”
LUK 21:37 Na kera rituko nigo arenge kworokereria Hekalu ime, korende botuko ogenda isiko obeera ase egetunwa ki’Emezeituni.
LUK 21:38 Abanto bonsi bakamochiera mambia chuni aria Hekalu ime, erinde banyaare komoigwa.
LUK 22:1 Rituko Rinene ri’Emegati etabekiri memera, rikorokwa Epasaka, rigaika.
LUK 22:2 Abakuani abanene na aborokia b’amariiko bakarigia enchera y’okomoita, ekiagera nigo bairogete abanto.
LUK 22:3 Saitani agasoa Yudasi okorokwa Iskariota. Yudasi nigo arenge oyomo bwa baria ikomi na babere.
LUK 22:4 Akagenda agakwana nabakuani abanene na abatang’ani b’abarendi buna aranyare komobeeka ase amaboko abo.
LUK 22:5 Bakagoka bakabwatana nere komoa chiropia.
LUK 22:6 Agancha, akarigia ribaga akomoruera ase bare emeganda etaiyo.
LUK 22:7 Rituko ri’Emegati etabekiri memera rigaika, eri’emanwa y’eng’ondi y’Epasaka egwenerete konyenywa.
LUK 22:8 Erio Yeso agatoma Petero na Yohana, akabora, “Genda motoroiserie Epasaka, erinde toyerie.”
LUK 22:9 Bakamobooria, “Ng’ai origetie toyeroiserie?”
LUK 22:10 Akabateebia, “Rora, ekero mwasoire omochie, namoumerane nomosaacha obogoretie enyongo ere namaache; momotunyane goika enyomba agosoa,
LUK 22:11 moteebie omonyene enyomba: Omworokia nkoboria are: Ng’ai enyomba y’abageni ere, inyare koriera Epasaka amo naborokigwa baane?
LUK 22:12 Omonto oria naboorokie akanyomba akanene ka irongo karoisirie; agwo moariganie.”
LUK 22:13 Bakagenda, bakanyora buna abateebetie, bakaarigania Epasaka.
LUK 22:14 Erio ensa egachia goika ang’e, agaikaransa amo nabatomwa.
LUK 22:15 Akabateebia, “Ninganetie mono koria Epasaka eye amo nainwe ritang’ani ntarachaandwa,
LUK 22:16 ekiagera nabateebirie, tinkoyeria naende goika yaikeranigwe ase oborwoti bwa Nyasae.”
LUK 22:17 Akabogoria egekombe, na ekero airaneirie ng’a mbuya mono, akabora, “Bogoria eke, mosaange inwe ase inwe;
LUK 22:18 naki nabateebirie, korwa bono tinkonywa okwama kw’omosabibu goika oborwoti bwa Nyasae boche.”
LUK 22:19 Akabogoria omogati, na ekero airaneirie ng’a mbuya mono, akayosamunyora, akabaa, akabora, “Oyo nomobere one orurwe ase engencho yaino. [Kora iga ase okong’inyora.”
LUK 22:20 Naboigo akabogoria egekombe magega ase okoria, akabora, “Egekombe eke nokobwatana okoyia ase amanyinga aane, aitekire ase engencho yaino.]
LUK 22:21 Korende rigereria, okoboko kwaye ere oyokondua nigo kore amo nainche ase emesa.
LUK 22:22 Ekiagera Omwana‐o‐Mwanyabaanto nkogenda are buna yachiigetwe; korende obobe nobwaye omonto oria okomorua!”
LUK 22:23 Na barabwo bagachaaka koborania barabwo ase barabwo, gose ning’o ase bare orakore ring’ana eri.
LUK 22:24 Gokaba okoamererania ase egati yabo, gose ning’o ase bare obarirwe koba omonene kobua abande.
LUK 22:25 Yeso akabateebia, “Abarwoti b’abaanto b’ebisaku nigo bakogambera abanto; naende abare nokobua igoro ase bare barokwa Abakori Abaya.
LUK 22:26 Korende ase more inwe taibo, otatiga oyore omonene oino nabe buna oyore omoke; na ere oyokobatang’ana nabe buna omokoreri abande.
LUK 22:27 Inee! Ning’o ore omonene, noyoikaransete ase endagera, gose noyogokorera? Tari ere oyogoikaransa ase endagera? Korende inche nigo inde ase egati yaino buna omokoreri.
LUK 22:28 “Inwe ninwe mwabeire mogendererete amo nainche ase ogoteemwa kwane,
LUK 22:29 na inche nabaeire inwe oborwoti buna Tata ang’ete,
LUK 22:30 monyaare koria na konywa ase emesa yane ase oborwoti bwane, na goikaransa ase ebirogo bi’obonene, na kogambia abanto b’ebisaku ikomi na bibere bi’Abaisraeli.”
LUK 22:31 Akabora, “Simioni, Simioni, rora Saitani nabarigetie abaire anyaare kobasoonga buna engano,
LUK 22:32 korende nagosabeire, erinde okwegena kwao tikoera, na aye gokwaonchokire, obeeke abamiino chinguru.”
LUK 22:33 Akamoteebia, “Omonene nigo inde ang’e kogenda amo naye echela, nonya nase ogokwa.”
LUK 22:34 Akabora, “Nagotebirie Petero, reero etuoni etarabuga nonkane ara gatato ng’a tomanyeti.”
LUK 22:35 Akababoria, “Inee! Ekero nabatomete motari nebimoya, ne chisaaro, na ebikoroto, imwaremeretwe na gento?” Bakamoiraneria, “Yaya”.
LUK 22:36 Akabateebia, “Korende bono oyore nekemoya akebogorie, na esaro boigo, na ere oyotari nomoyio o birende aoonie eganchwa yaye, agore oyomo.
LUK 22:37 Naki nabateebirie, eriarigetwe ndigwenerete goikeranigwa ase ’nde. Ere nigo abareranetigwe amo nabasaria, ekiagera ayarigetwe igoro ase ’nde aikeranigwe.”
LUK 22:38 Bagateeba, “Omonene, rora ntore nemeyio ya birende ebere aa.” Akabateebia, “Nabo aisanire.”
LUK 22:39 Agasooka, akagenda goika egetunwa ki’Emezeituni, buna engencho yaye yarenge, na aborokigwa baye bakamotunyana.
LUK 22:40 Agachia goika aase aria akabateebia, “Saba, erinde timosoa ase ogoteemwa.”
LUK 22:41 Ageatanana korwa ase bare, ekerengo gi’okoruta rigena, akabeeka amaru inse, agasaba,
LUK 22:42 ogoteeba, “Tata, koranche, onduserie egekombe eke, korende tari buna ndigetie inche, korende buna origetie aye, bikoreke.”
LUK 22:43 Omomalaika akamoorokera korwa, igoro, akamobeka chinguru.
LUK 22:44 Na ere ekiagera arenge nomoichano mono, akamenta ogosaba nomokia; ebigeri biaye bikaba buna amatoima y’amanyinga agoiteka inse.
LUK 22:45 Agachia koimoka korwa ase ogosaba agachiera aborokigwa baye, akabanyora bararire ase ogoichana.
LUK 22:46 Akabateebia, “Inaki mwararire? Boka, mosabe, erinde timosoa ase ogoteemwa.”
LUK 22:47 Ekero arenge gokwana, rora, omoganda ogaacha, na oria okorokwa Yudasi, oyomo bwa baria ikomi na babere, obatang’aine. Ere akamoika Yeso ang’e komonyunyunta.
LUK 22:48 Yeso akamoteebia, “Yudasi, nkomorua ore Omwana‐o‐Mwanyabaanto ase okomonyunyunta?”
LUK 22:49 Na abwo barenge amo nere bagachia korora ayakorigia koba, bakaboora, “Omonene, inatorwane nomoyio o birende?”
LUK 22:50 Oyomo obo agaaka omosomba bw’Omokuani omonene, akamobutora ogoto gw’okorio.
LUK 22:51 Yeso akabora, “Tiga tokora igo.” Akamokuna ogoto, akamogwenia.
LUK 22:52 Yeso agateebia abakuani abanene, na abanene b’abarendi be Hekalu, na abagaaka, baria bamoocherete, “Iga mwachire nemeyio ya birende ne chinungu buna mogochiera omouri.
LUK 22:53 Ekero narenge amo nainwe ase Hekalu kera rituko timwaramborete amaboko mombwate, korende bono ensa eye neyaino, ekero omosunte okogamba.”
LUK 22:54 Bakamobwata, bakamoira, bakagenda nere nyomba ime ase Omokuani omonene. Na Petero akamotunyana korwa magega ore egeka.
LUK 22:55 Bagachia gouta omorero egati y’egoora, bagaikaransa amo, na Petero agaikaransa ase egati yabo.
LUK 22:56 Erio omoiseke oyomo akamorora oikaransete ang’e nomorero, akamobeta amaiso akabora, “Oyo nere igo arenge amo nere.”
LUK 22:57 Agakana, akabora, “Omokungu, timomanyeti.”
LUK 22:58 Naende ake omonto onde akamorora, akabora, “Aye noyomo obo ore.” Petero akabora, “Omonto oyo, tai inche.”
LUK 22:59 Na magega y’ensa eyemo, omonto onde akabetereria mono, akabora, “Ekeene, oyo nigo arenge amo nere, ekiagera nere n’Omogalili.”
LUK 22:60 Petero akabora, “Omonto oyo, timanyeti eri ogokwana.” Erio kegima kagokwana, etuoni ekabuga.
LUK 22:61 Omonene akeonchora, akarigereria Petero. Petero akainyora ring’ana ri’Omonene, buna amoteebetie, “Reero, ritang’ani etuoni etarabuga nonkaane ara gatato.”
LUK 22:62 Agasoka isiko, akarera nobororo.
LUK 22:63 Abanto baria babwatete Yeso, bakamosekereria, na komoaka.
LUK 22:64 Bakamotuba amaiso, bakamobooria, “Bana! Ning’o ogoaka?”
LUK 22:65 Bakamokwana bobe amang’ana ande amange ay’okomorama.
LUK 22:66 Ekero bwachia gokia, abagaaka b’abaanto, na abakuani abanene, na aborokia b’amariiko bagasangererekana amo, bakamorenta ase ekegambero kiabo, bakoboora,
LUK 22:67 “Onye aye naye Kristo, toteebie.” Korende akabateebia, “Ninsa kobateebia, timokonyaara gwancha;
LUK 22:68 naende nimbaboria, timokong’iraneria.
LUK 22:69 Korende korwa bono Omwana‐o‐Mwanyabaanto naikaranse ensemo y’okoboko gw’okorio kw’obonene bwa Nyasae.”
LUK 22:70 Bakaboora bonsi, “Aye naye Omwana o Nyasae.” Akabateebia, “Inwe mwateebire ng’a ninche ere.”
LUK 22:71 Bakaboora, “Mborori ki torigetie goetania obo? Naki intwe abanyene twaigure amang’ana korwa ase omonwa oye.”
LUK 23:1 Bakaimoka bonsi, bakaira Yeso ase Pilato.
LUK 23:2 Bagachaaka komosoera, bakobora, “Twanyorire omonto oyo oonchoire ense yaito, otokanirie titoa Kaisari ebango, okobora ng’a ere omonyene nere Kristo omorwoti.”
LUK 23:3 Pilato akamobooria, “Naye Omorwoti bw’Abayahudi?” Yeso akaimoiraneria, “Naye gwateebire.”
LUK 23:4 Pilato agateebia abakuani abanene na emeganda, “Inche tindochi komocha konde ase omonto oyo.”
LUK 23:5 Barabwo bakamobetereria, bakaboora, “Oburukanirie abanto, goetera ase amorokererio aye ase Boyahudi yonsi, korwa Galili ase achaakerete na goika bono oikire aiga.”
LUK 23:6 Pilato agachia koigwa ring’ana eri, akaboria, “Omonto oyo n’Omogalili?”
LUK 23:7 Agachia komanya ng’a nigo are inse ase obogambi bwa Herode, akamotoma gochia ase Herode. Na Herode omonyene nigo arenge Yerusalemu ase amatuko aria.
LUK 23:8 Ekero Herode achia korora Yeso akagokigwa mono, ekiagera korwa kare nigo arigetie komoorora, ekiagera aigwete chinkuma chiaye, naende nigo asemeretie korora egekone kegokorwa nere.
LUK 23:9 Akamoboria amaborio ase engaki entambe, korende Yeso tamoiraneria ing’ana rinde rionsi.
LUK 23:10 Abakuani abanene na aborokia b’amariiko bagatenena, bakomosoera ne chinguru.
LUK 23:11 Herode na abarwani baye bakamochaya, bakamosekereria, bakamobekera chianga chingiya mono, akamoirania ase Pilato.
LUK 23:12 Erio Herode na Pilato abwo barenge ababisa agwo ritang’ani bakabwatana korwa rituko riria bakaba abasani.
LUK 23:13 Pilato akarangeria amo abakuani abanene, na abagaambi, na abanto,
LUK 23:14 akabateebia, “Mwandeterete omonto oyo, buna oyo baonchoire abanto; naunirie amang’ana aye ase amasio aino, na tindochi bobe ase omonto oyo ase aria mwamosoerete,
LUK 23:15 nonya n’Herode tarochi, ekiagera omoiranirie gocha ase tore. Rora, ere takorete gento kemogwenerete akwe.
LUK 23:16 Erio konamoakire, nimosibore.”
LUK 23:17 Bono igo yamogwenerete kobasiborera omonto oyomo ekero kie rituko rinene.
LUK 23:18 Bagaaka eriogi bonsi amo, bakaboora, “Morusie oyo, tosiborere Baraba!”
LUK 23:19 (Ere nomonto obegetwe ase echela ase engencho y’eriomana riakoregete ase omochie ime, na ase oboiti.)
LUK 23:20 Nabo eria kabere Pilato agakwana nabarabwo, akarigia gosibora Yeso.
LUK 23:21 Korende barabwo bagaaka eriogi, bakaboora, “Mobambe, mobambe!”
LUK 23:22 Ere akabateebia eria gatato, “Nase ki? Mbobe ki akorete oyo? Tindochi nonya ne ring’ana erimo asare rigwenerete akwe. Ase igo, nanchire komoaka na komosibora.”
LUK 23:23 Korende bakagenderera kobora ase eriogi rinene ng’a goika abambwe. Eriogi riabo rikabua.
LUK 23:24 Pilato akanacha amang’ana akoreke buna barigetie.
LUK 23:25 Agasibora ere oyobegetwe echela ase eriomana na oboiti, oyobarigetie; akarua Yeso ase bare buna ogwancha kwabo kwarenge.
LUK 23:26 Bagachia komoira, bakabwata Simioni Omokurene, oyorenge korwa borabu, bakamotweka omosalaba, ayobogorie magega ya Yeso.
LUK 23:27 Omoganda bw’abaanto okamotunyana, na abakungu baare kweaka‐aka, na komweng’erereria.
LUK 23:28 Yeso akabeonchorera, akabora, “Abaiseke ba Yerusalemu, timondeera inche, korende ereere inwe abanyene, na abana baino.
LUK 23:29 Naki amatuko naache ekero abanto barateebe: Mbasesenirie abare abagomba, ne chinda chitaiboreti, ne chimbeere chitana kogonkwa!
LUK 23:30 Erio nabachaake goteebia ebitunwa: Togwere, na ebigoro: Totube.
LUK 23:31 Onye bagokora aya ekero omote ore omobese, naki eraabe ekero bwomire?”
LUK 23:32 Abande babere abasaria bakairwa, baitwe amo nere.
LUK 23:33 Bagachia goika aase akorokwa Ekeore, bakamobamba aroro, na baria abasaria, oyomo ensemo y’okoboko gw’okorio, na oyonde ensemo y’okoboko gw’okobee.
LUK 23:34 Yeso akabora, “Tata, baabere, ekiagera tibamanyeti eke bagokora.” Bakagabana chianga chiaye, bagachiakera obomera.
LUK 23:35 Abanto bagatenena, bakarigereria. Na barabwo abanyene bakamokorera echeche, bakaboora, “Natooretie abande, tiga etoorie ere omonyene, onye oyo nere Kristo o Nyasae, Omochore oye.”
LUK 23:36 Abarwani boigo bakamosekereria, bakamochiera, bakamoa chinkama,
LUK 23:37 bakaboora, “Onye aye naye Omorwoti bw’Abayahudi, etoorie.”
LUK 23:38 Igoro asare nkiarengeo ekemanyererio keriikire ase omonwa bw’Ekegiriki, na Ekerumi, na Ekeiberania “OYO NERE OMORWOTI BW’ABAYAHUDI.”
LUK 23:39 Oyomo bwa baria abasaria baabambetwe akamorama, akabora, “Inee! Tari aye Kristo? Etoorie aye omonyene, naintwe ototoorie.”
LUK 23:40 Oyo o kabere akamokania, akabora, “Aye tori komoiroka nonya Nyasae, aye kore ase ekiina keria keria?
LUK 23:41 Intwe ekeene mboronge; ekiagera twaeirwe eng’eria ya boronge y’ogokora gwaito, korende oyo takoreti gento kende kebe.”
LUK 23:42 Erio agateebia Yeso, “Yeso, ong’inyore ekero ogocha ase oborwoti bwao!”
LUK 23:43 Yeso akamoteebia, “Ekeene nagotebirie: Reero nobe amo nainche Paradiso.”
LUK 23:44 Bono nigo chiarenge ang’e chinsa isano nemo, omosunte okaba igoro ase ense yonsi goika chinsa kianda,
LUK 23:45 ekero omobaso orimire. Na egetambaa gi’okonacha Hekalu kegatandoka gati‐gati.
LUK 23:46 Yeso akarera ase eriogi rinene, akabora, “Tata, ase amaboko ao nabekire omoika one!” Magega gakwanire aya agatweka mo.
LUK 23:47 Omotang’ani bw’abarwani rigana agachia korora aya, agatogia Nyasae, akabora, “Ekeene, omonto oyo nigo arenge omonyene oboronge.”
LUK 23:48 Naende emeganda yonsi, abasangererekanete korora aya, kobachia korora ayakoreka, bakairana chinka chiabo, bakweaka ebikuba.
LUK 23:49 Abasani baye bonsi na abakungu abamotunyanete korwa Galili, bagatenenera are, bakarora ayio.
LUK 23:50 Rora, narengeo omonto oyomo, erieta riaye Yusufu, omonto bw’Arimathaya, omochie o Boyahudi, ere nomonto bw’ekegambero kiabo, omonto omuya, naende omooronge.
LUK 23:51 Ere tanchete amang’ana abo, nonya nogokora kwabo, nigo aganyete oborwoti bwa Nyasae.
LUK 23:52 Omonto oyo agachiera Pilato, akamosaba aegwe omobere o Yeso.
LUK 23:53 Akayoikia, akayoboyia egetambaa ki’egatani, akayobeeka ase oboina bwabaachetwe ase egetare, aase monto onde atana kobekwa.
LUK 23:54 Nigo riarenge rituko ri’Okwearigania, na Esabato egachaaka gosoa.
LUK 23:55 Abakungu abaachete amo nere korwa Galili, nigo batunyanete korwa magega, bakarigereria oboina na buna omobere oye bwareretigwe.
LUK 23:56 Bakairana, bakaroisia amanukato na amaguta ye rimisu rigiya. Ne rituko ri’Esabato bagatimoka buna yachiigetwe.
LUK 24:1 Korende rituko rie ritang’ani ri’echuma, kobogokiamoka, abakungu baria bakagenda ase oboina, bakaira amanukato aria, ayababegete ang’e.
LUK 24:2 Bakanyoora rigena riria riatigerigwe korwa ase oboina,
LUK 24:3 korende ekero basoa, tibanyoora omobere Omonene Yeso.
LUK 24:4 Ekero baichanete ase aya, rora, abanto babere bagatenena ang’e ase bare, beboyetie chianga chikomeka‐meka.
LUK 24:5 Abakungu baria bagasogwa nomoondoko, bagatung’ama inse. Abanto baria bakabateebia, “Nase ki mokorigia oyore moyo ase ebitondo? [Tari aa, korende obokire.]
LUK 24:6 Inyora buna abatebeetie ekero arenge Galili,
LUK 24:7 ng’a nemogwenerete Omwana‐o‐Mwanyabaanto abekwe ase amaboko y’abanto abanyene ebibe, na kobambwa, na ase rituko ria gatato nabooke.”
LUK 24:8 Bakainyora amang’ana aye.
LUK 24:9 Bakairana korwa ase oboina, bagateebia baria ikomi nomo na baria abande bonsi amang’ana ayio onsi.
LUK 24:10 Na baria bateebetie abatomwa amang’ana aya nabwo aba: Mariamu Magidalena, na Yoana, na Mariamu ng’ina Yakobo na abakungu bande abarenge amo nabarabwo.
LUK 24:11 Amang’ana abo akarorekana koba ng’a naya bosa ase bare, gose tibayancha. [
LUK 24:12 Korende Petero akaimoka, akagenda bwango ase oboina, agatung’ama, akarigereria ime, akarora ebitambaa biria bireo bioka, akairana bwoye, okumetie ase aya akorekire.]
LUK 24:13 Rituko riria babere ase bare nkogenda baare ase omochie okorokwa Emau, orenge oboare korwa Yerusalemu ang’e chimaeli isano na isato.
LUK 24:14 Na barabwo ngokwana baare barabwo ase barabwo igoro ase aya onsi akorekire.
LUK 24:15 Kabagokwana na koborania, Yeso omonyene agaika ang’e, akagenda amo nabarabwo.
LUK 24:16 Amaiso abo agatubwa, tibanyara komomanya.
LUK 24:17 Akababoria, “Mang’ana ki aya mokoborania ase orogendo rwaino?” Bagatenena, baichanete.
LUK 24:18 Oyomo obo, erieta riaye Kiliopa, akamoiraneria, “Inee! Naye bweka ore omogeni ase Yerusalemu, otamanyeti ayare ime yaye amatuko aya?”
LUK 24:19 Akababoria, “Mang’ana ki?” Bakamoteebia, “Amang’ana a Yeso Omonazareti, oyorenge omobani, omonyene chinguru ase ogokora na ase ring’ana, ase obosio bwa Nyasae, na ase abanto bonsi;
LUK 24:20 na buna abakuani abanene na abanene baito bamoruete ase ekiina ki’ogokwa, bakamobaamba.
LUK 24:21 Korende intwe nigo twasemeretie ng’a nere oraboorie Abaisraeli. Kobua aya onsi, reero nerituko ria gatato korwa ekero ayio akorekanete.
LUK 24:22 Naende abakungu bande ba seito nigo batoichanetie. Abwo barenge ase oboina mambia,
LUK 24:23 na ekero batanyorete omobere oye, bakairana, bakaboora ng’a baorokeirwe nabamalaika ababatebetie ng’a moyo are.
LUK 24:24 Naende abande abarenge amo naintwe bakagenda ase oboina, bakarora buna abakungu bateebete, korende ere tibamorora.”
LUK 24:25 Ere akabateebia, “Inwe abanto abariri, nabanyene chinkoro chinyoro ase okwegena onsi aya ababani bateebete.
LUK 24:26 Inee! Tiyamogwenerete Kristo konyora emechando eye ritang’ani atarasoa ase obonene bwaye?”
LUK 24:27 Agachaakera korwa Musa na ababani bonsi akabateebereria korwa ase amariiko onsi amang’ana ariikire igoro yaye.
LUK 24:28 Bagaika omochie oria ase baare kogenda, na ere agekora buna nigo arigetie kobaetania.
LUK 24:29 Bakamosorora, bakaboora, “Kabe amo naintwe, ekiagera bwairire, na omobaso oerire bono.” Agasoa koba amo nabarabwo.
LUK 24:30 Ekero aikaransire amo nabarabwo koragera, akabogoria omogati, akayosesenia, akayosamunyora, akabaa.
LUK 24:31 Erio amaiso abo akaramokigwa, bakamomanya; na agwo kegima agasira, tarorekana ase bare.
LUK 24:32 Bakaboorania, “Inee! Emioyo yaito tiyarenge gwoka ekero aba ngokwana are naintwe inchera na gotworokereria amariiko?”
LUK 24:33 Bakaimoka ensa eria eria, bakairana Yerusalemu, bakanyoora baria ikomi nomo basangererekanete, na baria abarenge amo nabarabwo,
LUK 24:34 bakaboora, “Ekeene, Omonene obokire, oorokeire Simioni.”
LUK 24:35 Na barabwo bakabateebia aya akoreka inchera, buna emanyekania ase bare ase ogosamunyora omogati.
LUK 24:36 Ekero baare gokwana iga, Yeso omonyene agatenena egati yabo, akabateebia, “Omorembe obe ase more!”
LUK 24:37 Bakegosa, bagasogwa nomoondoko, bagakaga ng’a nerirengari barorire.
LUK 24:38 Akabateebia, “Inaki mogoichana? Naende inaki ogosiereria kwaimokire ase chinkoro chiaino?
LUK 24:39 Rora amaboko aane na amagoro aane, ng’a ninche omonyene; mbwata‐bwate, morore, ekiagera rirengari tiriri nomobere na amauga buna mondoche inche inde nabio.”
LUK 24:40 Ekero akoorire gokwana aya akaborokia amaboko aye na amagoro aye.
LUK 24:41 Ekero bataregena ase engencho y’omogooko, na ogokumia, akababoria, “More na gento mokoria aa?”
LUK 24:42 Bakamoa egesamunye gi’enswe gesambire na obooke boke.
LUK 24:43 Akabibogoria, akabiria ase amaiso abo.
LUK 24:44 Akabateebia, “Aya naro amang’ana aane nare kona‐kobateebia ekero narenge amo nainwe, buna onsi agwenerete goikeranigwa, ayarigetwe igoro yane ase amachiiko a Musa, na ase ababani, na ase Zaburi.”
LUK 24:45 Erio akaigora chinkoro chiabo, banyare komanya amariiko.
LUK 24:46 Akabateebia, “Naboigo yarigetwe ng’a nemogwenerete Kristo gochandwa, na koboka korwa ase abakuure ase rituko ria gatato;
LUK 24:47 na ebisaku bionsi mbiranderigwe ase erieta riaye okoonchoka na okorusigwa kw’ebibe, gochaakera Yerusalemu.
LUK 24:48 Inwe mbirori b’amang’ana aya.
LUK 24:49 Rigereria, nintome ase more aya Tata abarierete eira, korende ikaransa ase omochie oyo Yerusalemu goika mobekwe chinguru chikorwa igoro.”
LUK 24:50 Akabatang’ana gochia isiko goika Bethania; akaimokia amaboko aye, akabasesenia.
LUK 24:51 Kabasesenirie ageatanana korwa ase bare akabogorigwa gochia igoro.
LUK 24:52 Na barabwo bakamosasiima, bakairana Yerusalemu nomogooko omonene;
LUK 24:53 bakaba botambe ime ase Hekalu, bakomotogia Nyasae.
JOH 1:1 Agwo omochakano ndiarengeo Ring’ana, ne Ring’ana nigo riarenge amo na Nyasae, na rirorio Ring’ana nigo riarenge Nyasae.
JOH 1:2 Oyio agwo omochakano nigo arenge amo na Nyasae.
JOH 1:3 Goetera ase are ebinto bionsi bigakoreka; gento kende gionsi tigiakoregete otatiga goetera ase are.
JOH 1:4 Ime yaye nao bwarenge obogima; na obogima obwo nigo bwarenge oborabu ase mwanyabaanto.
JOH 1:5 Noro omobaso obarire ase omosunte, erio omosunte toyorimia.
JOH 1:6 Narengeo omonto oyomo, otometwe korwa ase Nyasae, erieta riaye Yohana.
JOH 1:7 Oyo nigo achete abe kirori, erinde aorokie omobaso, bonsi banyare kwegena goetera asere.
JOH 1:8 Oyio tarenge omobaso oria, korende nigo achete aorokie omobaso.
JOH 1:9 Omobaso bw’ekeene, oria okobarera kera omonto, ngocha orenge ase ense.
JOH 1:10 Nao arenge ase ense ime, ense egatongwa goetera asere, na abanto b’ense tibamomanya.
JOH 1:11 Agaacha ase abaye, na barabwo abaare abaye tibamwancha.
JOH 1:12 Korende bonsi abamoitabete na kwegena erieta riaye, akabaa okobua babe abana ba Nyasae.
JOH 1:13 Abwo baiboirwe, tari korwa ase amanyinga a Mwanyabaanto, gose tari ase ogwancha kw’omobere, gose tari ase ogwancha kw’omonto, korende nigo baiboirwe na Nyasae.
JOH 1:14 Na rirorio Ring’ana rigakoreka koba omobere, akamenya ase egati yaito. Tokarora obonene bwaye, obonene buna obw’Omwana omomoima oruure ase Tata, oichire nobuya na ekeene.
JOH 1:15 Yohana agakwana igoro yaye, agaaka egeturi, akabora, “Oyo nere nateebete igoro yaye ng’a: Oyorache magega yane nigo are omonene kombua, ekiagera nao arenge ritang’ani ase ’nde.”
JOH 1:16 Na ase oboikeranu bwaye intwe twensi twanyorire obuya igoro ase obuya.
JOH 1:17 Naki amachiiko arwerete ase amaboko a Musa, obuya na ekeene nigo biachete goetera ase Yeso Kristo.
JOH 1:18 Monto onde tari ororire Nyasae kero kende gionsi; Omwana omomoima ore ase egekuba gia Tata, nere omoorokirie.
JOH 1:19 Naende obo nabwo oborori bwa Yohana, ekero Abayahudi batomete abakuani na Abalawi korwa Yerusalemu bamoboorie, “Aye naye ng’o?”
JOH 1:20 Ere akaorokia, takaana, agateeba, “Inche tari Kristo.”
JOH 1:21 Bakamobooria, “Naki rende? Naye Elija?” Akaboora, “Inche tindi ere.” “Aye naye omobani oria?” Akairaneria, “Yaya.”
JOH 1:22 Nabo bakamobooria, “Naye ng’o rende? Toe abatotomete okoiraneria. Naki ogweteeba?”
JOH 1:23 Akabora, “Inche neriogi ri’oyo ogoaka egeturi ase erooro: Rongeyia enchera y’Omonene, buna omobani Isaya ateebete.”
JOH 1:24 Na barabwo abatometwe nigo barwete ase Abafarisai.
JOH 1:25 Bakaboria Yohana, “Naki rende okobatisa, onye aye tori Kristo, gose Elija, gose omobani?”
JOH 1:26 Yohana akabairaneria, “Inche nigo nkobatisa ase amaache, korende egati yaino nateneineo oyomotamanyeti inwe.
JOH 1:27 Nere oyoraache magega yane, inche tinyisaini nyesibore enuga y’egekoroto kiaye.”
JOH 1:28 Aya nigo akoregete Bethania ng’umbu ya Yorodani, aase Yohana arenge kobatisera.
JOH 1:29 Rituko ria kabere Yohana akarora Yeso ogocha asaare, akabora, “Rora, Emanwa y’Eng’ondi ya Nyasae, oyokorusia ebibe bi’ense!
JOH 1:30 Oyo nere naare goteeba igoro yaye: Ngocha are omonto magega yane oyore omonene kombua, ekiagera nao arenge ritang’ani ase ’nde.
JOH 1:31 Inche tinamomanyete; korende aorokigwe ase Abaisraeli, nabo ase ayio ngacha na kobatisa ase amaache.”
JOH 1:32 Naende Yohana akaorokia, “Narorire Omoika ogoika korwa igoro buna riruma, okobeera igoro asare.
JOH 1:33 Na inche tinamomanya, korende ere oyontomete kobatisa ase amaache, oyio nere ontebetie: Ere oyo oranyare korora Omoika ogoika na goikaransa igoro yaye, oyio nere okobatisa n’Omoika Omochenu.
JOH 1:34 Na inche narorire, naende naorokirie ng’a oyo nere Omwana o Nyasae.”
JOH 1:35 Naende rituko riare kobwatia Yohana nigo arenge oteneine amo na babere baborokigwa baye.
JOH 1:36 Akarigereria Yeso ogotaara, akabora, “Rora, Emanwa y’Eng’ondi ya Nyasae!”
JOH 1:37 Aborokigwa baria babere bakamoigwa ogoteeba aya, bagatunyana Yeso.
JOH 1:38 Yeso akeonchora, akabarora bakomotunyana, akababoria, “Ninki mokorigia?” Bakamoteebia, “Rabii” (okoonchorwa kwaye Omworokia), “nga’i omenyete?”
JOH 1:39 Akabateebia, “Inchuo morore.” Bagaacha, bakarora aase amenyete, bakaba nere rituko riria; nigo chiarenge ang’e chinsa ikomi.
JOH 1:40 Anderea, momura omwabo Simioni Petero, nigo arenge oyomo bwa baria babere baigwete Yohana, na gotunyana Yeso.
JOH 1:41 Oyo akanyora ritang’ani Simioni momura omwabo omonyene, akamoteebia, “Twanyorire Masihi” (okoonchorwa kwaye Kristo).
JOH 1:42 Akamoira ase Yeso. Yeso akamorigereria, akabora, “Aye Simioni, omwana o Yohana, norokwe Kefa” (okoonchorwa kwaye Petero, gose rigena).
JOH 1:43 Rituko rikobwatia Yeso akarigia koimoka kogenda Galili. Akanyoora Filipo, akamoteebia, “Ntunyana.”
JOH 1:44 Nere Filipo nigo arenge omonto o Bethisaida, omochie bw’Anderea na Petero.
JOH 1:45 Filipo akanyoora Natanaeli, akamoteebia, “Twanyorire ere oyo amang’ana aye arigetwe na Musa ase amachiiko, naende nababani, Yeso omwana o Yusufu, omonto o Nazareti.”
JOH 1:46 Natanaeli akamobooria, “Egento ekiya nakenyare korwa Nazareti?” Filipo akamoteebia, “Inchuo orore.”
JOH 1:47 Yeso akarora Natanaeli ogocha asare, agakwana igoro yaye, “Rora oyo n’Omoisraeli ekeene, otari nobong’ainereria ime yaye!”
JOH 1:48 Natanaeli akamobooria, “Ing’ai kwamanyera?” Yeso akamoiraneria, “Ritang’ani Filipo atarakorangeria, ekero kwarenge inse ase omoko, konya nakororire.”
JOH 1:49 Natanaeli akamoiraneria, “Omworokia, aye n’Omwana o Nyasae, naye Omorwoti bw’Abaisraeli.”
JOH 1:50 Yeso akamoiraneria, “Inee! Kwegenire ekiagera nagoteebia ng’a nakorooche inse ase omoko? Norore amang’ana amanene kobua aya.”
JOH 1:51 Akabateebia, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Inamorore igoro akoigoka, na abamalaika ba Nyasae bakoriina na goika igoro ase Omwana‐o‐Mwanyabaanto.”
JOH 2:1 Naende rituko ria gatato ’yarenge enyangi agwo Kana ya Galili, na ng’ina Yeso nao arenge.
JOH 2:2 Yeso nere konya orangeriigwe amo naborokigwa baye ase enyangi.
JOH 2:3 Goika edivai egachia kobaremera, ng’ina Yeso akamoteebia, “Tibari nedivai.”
JOH 2:4 Yeso akamoteebia, “Omong’ina, inki inche nde naye? Ensa yane teraika.”
JOH 2:5 Ng’ina agateebia abasomba, “Rinde rionsi arabateebie, morikore.”
JOH 2:6 Nchiarenge aroro chinsiongo isano nemo chi’amagena, chiabekire aroro ase engencho y’ogwesiberia kw’Abayahudi; kera eyemo nigo yarenge ekerengo gie chigalani emerongo ebere gose etato.
JOH 2:7 Yeso akabateebia, “Ichoria chinsiongo echi amaache.” Bagachiichoria goika igoro.
JOH 2:8 Akabateebia, Bono taoria, “moirere omonene bw’omoyega.” Bakamoirera.
JOH 2:9 Omonene bw’omoyega agachia koigwa amaache aria aonchoretwe koba edivai, tamanya aase yarwa, (korende abasomba ababuuchete amaache mbamanyete). Omonene oria bw’omoyega akarangeria omonywomi,
JOH 2:10 akamoteebia, “Kera omonto ritang’ani nigo agochaaka nedivai ere engiya, goika abanto kobanyuure mono, erio orenta eyetari engiya; aye gese nigo ogachete edivai engiya goika bono.”
JOH 2:11 Oyio noro omochakano bw’ebikone Yeso akorete, agwo Kana ya Galili, akaorokia obonene bwaye; aborokigwa baye bakamwegena.
JOH 2:12 Magega ase aya akagenda goika Kapernaumu, ere, na ng’ina, na abamwabo, na aborokigwa baye; bakamenya aroro amatuko amake.
JOH 2:13 Naende Epasaka y’Abayahudi nigo yarenge ang’e, na Yeso agatiira goika Yerusalemu.
JOH 2:14 Akarora ase Hekalu ime abanto barenge koonia chiombe, ne ching’ondi, na amaruma, na abaare koonchora chifeta, baikaransete.
JOH 2:15 Agakora omocharichi bwe chingori, akabasokia bonsi korwa ase Hekalu, ne ching’ondi, ne chiombe; agaitera chitaabu chiabo abaare koonchora chitaabu, akaonchorana chimesa chiabo.
JOH 2:16 Naende akabateebia baria barenge koonia amaruma, “Rusia ebinto ebi aa timokora enyomba ya Tata one koba enyomba y’okoonchoreria.”
JOH 2:17 Aborokigwa baye bakainyora ng’a neriikire, “Risemi ri’enyomba yao riandire.”
JOH 2:18 Nabo Abayahudi bakamobooria, “Ngekone ki ogotworokia, ng’a nore noboronge bw’ogokora aya?”
JOH 2:19 Yeso akabairaneria, “Tagora Hekalu eye, na inche ase amatuko atato ninyetenenie.”
JOH 2:20 Abayahudi bakaboora, “Hekalu eye yaagachetwe ase engaki y’emiaka emerongo ene na etano nomo, na aye oyetenenie ase amatuko atato?”
JOH 2:21 Korende ere nigo akwanete igoro ye Hekalu y’omobere oye.
JOH 2:22 Nabo ekero abogetigwe korwa ase abakuure aborokigwa baye bakainyora ng’a nigo ateebete ring’ana eri, bakegena ririiko riria, ne ring’ana riria Yeso ateebete.
JOH 2:23 Goika agachia kobao Yerusalemu ekero ki’Epasaka ase Rituko Rinene, abanto abange bakariegena erieta riaye, kobarorire ebikone arenge gokora.
JOH 2:24 Korende Yeso tegenete ase bare, ekiagera nabamanyete bonsi,
JOH 2:25 naende ekiagera tarigetie onde amobere kirori igoro ya Mwanyabaanto; naki ere omonyene amanyete ayare ime ya Mwanyabaanto.
JOH 3:1 Narengeo omonto oyomo bw’Abafarisai, erieta riaye Nikodemo, omonene bw’Abayahudi.
JOH 3:2 Oyo nigo achete ase Yeso botuko, akamoteebia, “Rabii twamanyire ng’a nomworokia ore, kwarure ase Nyasae, ekiagera omonto onde tari oranyare gokora ebikone ebi ogokora aye, otatiga Nyasae abe amo nere.”
JOH 3:3 Yeso akamoiraneria, “Ekeene, ekeene, nagotebirie: Omonto ataiboiri eria kabere, takonyara korora oborwoti bwa Nyasae.”
JOH 3:4 Nikodemo akamobooria, “Naki omonto aranyare koiborwa kabeire omogaka? Nanyaare gosoa enda ya ng’ina eria kabere aiborwe?”
JOH 3:5 Yeso akamoiraneria, “Ekeene, ekeene, nagotebirie: Omonto ataiboiri ase amaache na Omoika, takonyaara gosoa ase oborwoti bwa Nyasae.
JOH 3:6 Ekeiboire ase omobere n’omobere; na ekeiboire ase Omoika n’Omoika.
JOH 3:7 Tokumia ekiagera nagoteebia: Goika oiborwe naende.
JOH 3:8 Embeo nigo ekogusa aase erigetie, na egeturi kiaye nigo ogokeigwa, korende tomanyeti aase ekorwa gose aase ekogenda; naboigo na kera omonto oiboirwe ase Omoika.”
JOH 3:9 Nikodemo akamobooria, “Naki aranyare koba aya?”
JOH 3:10 Yeso akamoiraneria, akamoteebia, “Inee! Aye nomworokia bw’Abaisraeli, na aya toyamanyeti?
JOH 3:11 Ekeene, nagotebirie: Eri tomanyete nario togokwana, na eri torooche twariorokia; na oborori bwaito timori kobwancha.
JOH 3:12 Onye nkobateebia amang’ana ense, na inwe timokoyeegena, naki moreegene kondabateebie amang’ana a igoro?
JOH 3:13 Naende monto onde tari ogendete igoro, otatiga ere oyoigete korwa igoro, Omwana‐o‐Mwanyabaanto.
JOH 3:14 Naende buna Musa aimokereretie eng’iti ase erooro, naboigo na Omwana‐o‐Mwanyabaanto goika aimokererigwe igoro;
JOH 3:15 erinde monto onde bwensi oyomwegenire tasira, korende abe nobogima bwa kare na kare.”
JOH 3:16 “Naki Nyasae ayianchete ense, goika akarua Omwana oye omomoima, erinde monto onde bwensi oyomwegenire tasira, korende abe nobogima bwa kare na kare.
JOH 3:17 Naki Nyasae tatomete Omwana oye ase ense agambie ense, korende ense etoorigwe nere.
JOH 3:18 Oyomwegenire takogambigwa oyotegeneti oikire kogambigwa, ekiagera atariegeneti erieta ri’Omwana omomoima o Nyasae.
JOH 3:19 Na eke nakio ekiina ng’a omobaso ochire ase ense, korende abanto bagancha omosunte kobua omobaso, ekiagera ogokora kwabo kwarenge okobe.
JOH 3:20 Naki kera oyogokora amabe nigo agechete omobaso, gose tagocha ase omobaso, ogokora kwaye tikobaisa koorokigwa.
JOH 3:21 Korende oyogokora ekeene nigo agocha ase omobaso, ogokora kwaye kororekane ng’a nigo gwakorirwe ase Nyasae.”
JOH 3:22 Magega ase aya Yeso na aborokigwa baye bakagenda goika ense ya Boyahudi. Akabeera aroro amo nabarabwo, akabatisa.
JOH 3:23 Yohana nere nigo arenge kobatisera aria Ainoni, ang’e na Salimu, ekiagera amaache amange narengeo. Abanto bakamochiera bakabatiswa.
JOH 3:24 Naki Yohana konya tarabekwa echela.
JOH 3:25 Nabo okoamererania gokaoroka ase egati yaborokigwa ba Yohana na Omoyahudi oyomo ase amang’ana ogwesibia.
JOH 3:26 Bagachiera Yohana, bakamoteebia, “Omworokia, ere oyorenge amo naye ng’umbu ya Yorodani, oyio kwaorogetie aye, oyio nao are akobatisa, na abanto bonsi nkomochiera bare.”
JOH 3:27 Yohana akairaneria, “Omonto takonyara konyora ring’ana rinde rionsi otatiga aegwe korwa igoro.
JOH 3:28 Inwe abanyene mwambereire kirori ng’a nateebete: Inche tari Kristo, korende natomirwe imotang’anere.
JOH 3:29 Oyore nomoriakari nere omonywomi, korende omong’wansi oye nigo agotenena na komoigwa, ogookera eriogi ri’omonywomi; naboigo omogooko one oikeranire bono.”
JOH 3:30 Ere goika amenteke, korende inche nkee.
JOH 3:31 “Oyochire korwa igoro, oyio nigo are igoro ase onsi; oyore bw’ense noyo bw’ense, nigo agokwana amang’ana ’ense; ere oyochire korwa igoro nigo are igoro ase onsi.
JOH 3:32 Nigo akoba kirori ase aya arorire na koyaigwa; gose onde tari oyobwanchire oborori bwaye.
JOH 3:33 Oyobwanchire oborori bwaye oorokirie Nyasae maiso marore, ng’a noyo bw’ekeene.
JOH 3:34 Naki ere oyotometwe na Nyasae nigo agokwana amang’ana a Nyasae; naki Nyasae tari komoa Omoika ase ekerengo.
JOH 3:35 Tata omwanchire Omwana, omoeire bionsi ase amaboko aye.
JOH 3:36 Oyoramwegene Omwana nare nobogima bwa kare na kare; oyotaigwereti Omwana takorora obogima, korende endamwamu ya Nyasae nigo emoikaranserete.”
JOH 4:1 Nabo Omonene agachia komanya ng’a Abafarisai baigure ng’a Yeso okorire aborokigwa abange kobua Yohana, na kobatisa,
JOH 4:2 (nonya Yeso omonyene tare kobatisa, otatiga aborokigwa baye),
JOH 4:3 akarua Boyahudi, akagenda Galili naende.
JOH 4:4 Naende yamogwenerete goika aete Samaria.
JOH 4:5 Igo agaika omochie o Samaria, okorokwa Sikari, ang’e nomogondo oria Yakobo aete Yusufu omwana oye;
JOH 4:6 agwo yarengeo ensoko ya Yakobo. Nabo Yeso, konya orosire ase orogendo rwaye, agaikaransa iga ase ensoko. Konya chiabeire ang’e chinsa isano nemo.
JOH 4:7 Omokungu o Samaria agacha kobuucha amaache. Yeso akamoteebia, “Ing’a amaache inywe.”
JOH 4:8 Naki aborokigwa baye konya bachiire omochie kogora endagera.
JOH 4:9 Nabo omokungu oria bw’Abasamaria akamobooria, “Naki yaba aye Omoyahudi ogonsaba amaache, na inche nomokuungu bw’Abasamaria?” (Abayahudi tibari gosanga n’Abasamaria).
JOH 4:10 Yeso akamoiraneria, “Onye nkwamanya ekeegwa kia Nyasae, naende nere ng’o oyo okogosaba amaache anywe, anga nkwamosaba ere, na ere anga nakoa amaache are moyo.”
JOH 4:11 Omokungu oria akamoteebia, “Omonene, tori negento gi’okobuuchera, na ensoko yachiire inse mono; ng’ai kwanyorire amaache aya are moyo?
JOH 4:12 Inee! Aye nomonene ore kobua sokoro yaito Yakobo, oyotoete ensoko eye, nere omonyene akanywa amaache aya, na abana baye bonsi, na etugo yaye?”
JOH 4:13 Yeso akamoteebia, “Kera oyokonywa amaache aya naigwe erang’o naende;
JOH 4:14 korende onde bwensi oyoranywe amaache aria ndamoe inche, takorang’a nonya ng’ake; korende amaache aria ndanyaare komoa, nabe ime yaye ensoko y’amaache agosoka na komoa obogima bwa kare na kare.”
JOH 4:15 Omokungu oria akamoteebia, “Omonene, ing’a amaache ayio tindang’a, gose timbaisa gocha aiga kobuucha.”
JOH 4:16 Yeso akamoteebia, “Genda, orangerie omosacha oo, oche nere aiga.”
JOH 4:17 Omokungu oria akamoiraneria, “Tindi nomosaacha.” Yeso akamoteebia, “Gwakwanire boronge ng’a tori nomosaacha,
JOH 4:18 ekiagera kwabeire nabasaacha batano, na ere oyore nere bono tari omosacha oo, ase ayio gwakwanire ekeene.”
JOH 4:19 Omokungu oria akamoteebia, “Omonene, narorire ng’a nomobani ore.
JOH 4:20 Chisokoro chiaito nigo chiarenge gosasiima ase egetunwa eke, na inwe nigo mogoteeba ng’a Yerusalemu nao aase atogwenerete togosasiimera.”
JOH 4:21 Yeso akamoteebia, “Aye omokungu, inyegene, ensa neche, motamosasiime Tata ase egetunwa eke, nonya nase Yerusalemu.
JOH 4:22 Inwe nigo mogosasiima eki motamanyeti; intwe nigo togosasiima eki tomanyete, ekiagera ogotooreka nigo gokorwa ase Abayahudi.
JOH 4:23 Korende ensa neche, na bono nere, ekero abasasiimi b’ekeene barasasiime Tata ase omoika na ekeene, ekiagera Tata nigo akorigia abanto buna abwo bamosasime.
JOH 4:24 Nyasae n’Omoika, na abwo bakomosasiima nebagwenerete komosasiima ase omoika na ekeene.”
JOH 4:25 Omokungu oria akamoteebia, “Namanyire ng’a ngocha are Masihi (oyokorokwa Kristo); karache ere, natoorokerie onsi.”
JOH 4:26 Yeso akamoteebia, “Inche, oyo ngokwana naye, nere.”
JOH 4:27 Erio kegima aborokigwa baye bagaacha. Bagakumia ekiagera arenge gokwana nomokuungu; korende onde tamoboretie, “Inki okorigia?” Gose, “Naki ogokwana nere?”
JOH 4:28 Nabo omokungu oria agatiga enyongo yaye, akagenda omochie, agateebia abanto,
JOH 4:29 “Inchuo, morore omonto ontebirie amang’ana onsi aya nakorire! Inee! Oyio tari ere Kristo?”
JOH 4:30 Bakaimoka korwa omochie, bakamochiera.
JOH 4:31 Agwo ekero bataracha, aborokigwa bakamosorora bakaboora, “Rabii, ragera?”
JOH 4:32 Akabateebia, “Inche ninde nendagera nkoria, eye motamanyeti inwe.”
JOH 4:33 Aborokigwa baye bakaboorania, “Inee! Nomonto omorentera endagera?”
JOH 4:34 Yeso akabateebia, “Endagera yaane neye: ogokora ogwancha kwaye oyontomete na goikerania emeremo yaye.
JOH 4:35 Inwe timori goteeba: Yatigaire emetienyi ene, erio rigesa riiche? Rora nabateebirie: Imokia amaiso aino, morigererie emegondo, ng’a yaikire koba emerabu ang’e ase rigesa.
JOH 4:36 Oyo okogesa nkonyora are eng’eria na gosangereria amatunda ase obogima bwa kare na kare, erinde oyo okobusura na ere oyokogesa bagoke amo.
JOH 4:37 Naki ring’ana riria: Oyomo obusura, na oyonde okogesa, nigo rire ekeene.
JOH 4:38 Inche nabatomete mogese aya motakorerete emeremo; abande bakorire emeremo, na inwe mwasoire ase emeremo yabo.”
JOH 4:39 Naende ase omochie oria Abasamaria abange bakamwegena ase engencho y’oborori bw’omokuungu oria ekero abateebetie ng’a, “Onteebirie amang’ana onsi aya nakorire.”
JOH 4:40 Nabo ekero Abasamaria baria bachia komochiera, bakamosorora aikaranse amo nabarabwo; akabeera aroro amatuko abere.
JOH 4:41 Abanto abange kobua bakeegena ase engencho ye ring’ana riaye;
JOH 4:42 bagateebia omokungu oria, “Bono twegenire, tari ase engencho y’amang’ana ao, korende ekiagera tweigwereire intwe abanyene, naende twamanyire ekeene ng’a oyo n’Omotooria bw’ense.”
JOH 4:43 Magega y’amatuko abere akaimoka akagenda Galili.
JOH 4:44 Naki Yeso omonyene aorogetie ng’a omobani tari gosikwa ase ense yaye omonyene.
JOH 4:45 Nabo ekero achia goika Galili, Abagalili bakamoroisia, ekiagera baroche amang’ana onsi ayakorete Yerusalemu ekero kie rituko rinene; naki nabarabwo boigo mbagendete ase rituko rinene.
JOH 4:46 Agaika naende Kana ya Galili, agwo ase aonchorete amaache koba edivai. Narengeo omonto omosike ase Kapernaumu, oyorenge n’omwana omorwaire.
JOH 4:47 Oyio agachia koigwa ng’a Yeso ochire korwa Boyahudi goika Galili, akamochiera, akamosorora achiche agwenie omwana oye, ekiagera konya oisire gokwa.
JOH 4:48 Nabo Yeso akamoteebia, “Motarochi ebikone na amakumia, timori kwegena nonya ng’ake.”
JOH 4:49 Omosike oria akamoteebia, “Omonene, tirimboka ritang’ani omwana one atarakwa.”
JOH 4:50 Yeso akamoteebia, “Genda, omwana oo nabe moyo.” Omonto oria akegena ring’ana riria ateebetigwe na Yeso, akabwatia enchera yaye.
JOH 4:51 Ekero arenge gotirimboka abasomba baaye bagaacha komorootota, bakamoteebia, “Omwana oo moyo are.”
JOH 4:52 Erio akababoria amang’ana ensa achaagete koba buya. Bakamoteebia, “Niigoro, chinsa isano na ibere esosera yamotigete.”
JOH 4:53 Erio ise akamanya ng’a nensa eria eria ateebetigwe na Yeso, “Omwana oo nabe moyo!” Akeegena ere, na enyomba yaye yonsi.
JOH 4:54 Eke nakio egekone gia kabere Yeso akorete korwa ekero arwete Boyahudi kogenda Galili.
JOH 5:1 Magega ase aya ndiarenge Rituko Rinene ri’Abayahudi; Yeso agatiira kogenda Yerusalemu.
JOH 5:2 Naende aaria Yerusalemu ase Egeita gie Ching’ondi ndiarengeo ritibo rikorokwa ase Ekeiberania Betiseda, na rirorio ndiabwate ebisoero bitano.
JOH 5:3 Ime ase ebio mbarenge abanto abange abarwaire baare koraara, emeuko, ebirema, na amagata, [baganyete amaache aturubanigwe.
JOH 5:4 Naki ekero gete omomalaika ngoika arenge osoa ase ritibo riria, oturubania amaache. Nabo ere oyorenge gosoa ritang’ani magega ase amaache gaturubaniigwe, nigo arenge kogwena oborwaire bonde bwonsi obwamonyorete.]
JOH 5:5 Narenge aroro omonto gete oyorenge noborwaire bw’emiaka emerongo etato, na etano na etato.
JOH 5:6 Yeso agachia komorora oraire, konya omanyire ng’a obeire engencho eye amatuko amange, akamobooria, “Norigetie koba omogima?”
JOH 5:7 Omorwaire oria akamoiraneria, “Omonene, tindi nomonto okombeka ase ritibo, ekero amaache agoturubanigwa; korende ekero ngochicha inche, omonto onde asoa ritang’ani ase ’nde.”
JOH 5:8 Yeso akamoteebia, “Tenena, etweke egesero kiao, ogende.”
JOH 5:9 Erio kegima omonto oria akaba omogima, agetweka egesero kiaye, akagenda. Nabo yarenge Esabato rituko riria.
JOH 5:10 Abayahudi bagateebia omonto oria ogwenetigwe, “Reero n’Esabato, tari boronge ase ore gwetweka egesero kiao.”
JOH 5:11 Akabairaneria, “Ere oyonkora koba omogima nere onteebia: Etweke egesero kiao, ogende.”
JOH 5:12 Bakamobooria, “Oria ogoteebia: Etweke egesero kiao ogende, nere ng’o?”
JOH 5:13 Korende oria ogwenetigwe tamomanyete gose ning’o. Yeso nigo erusananetie, ekiagera abanto abange barenge aase aria.
JOH 5:14 Magega ase aya Yeso akamonyora ore Hekalu ime, akamoteebia. “Rora, kwabeire omogima; tokora ebibe naende, ring’ana rire riibe kobua tiricha gokonyoora.”
JOH 5:15 Omonto oria akagenda, agateebia Abayahudi amang’ana, ng’a Yeso nere omokorete koba omogima.
JOH 5:16 Ase ayio Abayahudi bagachaaka gochanda Yeso, bakarigia komoita, ekiagera akora aya ase rituko ri’Esabato.
JOH 5:17 Yeso akabairaneria, “Tata ngokora are emeremo nonya ngoika bono, na inche ngokora nde emeremo.”
JOH 5:18 Nabo ekiagera ase aya Abayahudi bakamenta korigia komoita, ekiagera tasaretie Esabato yoka, korende amo naya narogete Nyasae ng’a n’Ise, ogwekora koreng’ana buna Nyasae.
JOH 5:19 Yeso akabateebia, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Omwana takonyara gokora ring’ana ere bweka, otatiga riria aroche Ise agokora; naki onsi aya agokora ere, ayio naro n’Omwana agokora.
JOH 5:20 Tata nigo amwanchete Omwana, na komworokia onsi ayagokora omonyene; na emeremo emenene kobua eye iga namworokie, erinde inwe monyaare gokumia.
JOH 5:21 Na buna Tata akobokia ebitondo obia obogima, naboigo n’Omwana akobaa obogima aba arigetie.
JOH 5:22 Naki Tata tari kogambia monto onde bwensi, korende oeire Omwana obogambi bwonsi,
JOH 5:23 erinde bonsi basike Omwana buna basigete Tata. Oyotasigeti Omwana tasigeti Tata oyo omotomete.
JOH 5:24 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Oyokoigwa ring’ana riane, na komwegena ere oyontomete nare nobogima bwa kare na kare, gose tagoika ase ekiina, korende oetire korwa ase amakweri, oikire ase obogima.
JOH 5:25 “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Ensa ngocha ere, na bono nereo, ebitondo biraigwe eriogi ri’Omwana o Nyasae, na baria barariigwe nababe moyo.
JOH 5:26 Naki buna Tata are nobogima ime yaye omonyene; naboigo oeire na Omwana koba nobogima ime yaye omonyene.
JOH 5:27 Omoeire okobua kw’ogokora ekiina, ekiagera ere n’Omwana‐o‐Mwanyabaanto.
JOH 5:28 Timokumia ase aya! Naki ensa ngocha ere, ekero abanto bonsi bare ase chimbeera ime baraigwe eriogi riaye,
JOH 5:29 na barabwo inabasoke, baria abaare gokora amaya ase okobokigwa kw’obogima, na baria abaare gokora amabe ase okobokigwa gw’ekiina.
JOH 5:30 “Inche omonyene tinkonyaara gokora kende gionsi. Buna nkoigwa nabo nkogamba, na ekiina kiane nigo kere boronge, ekiagera tindi korigia ogwancha kwane, korende nogwancha gwa Tata oyontomete.
JOH 5:31 Inche kondeorokie omonyene, oborori bwane tibori obw’ekeene.
JOH 5:32 Nare oyonde oy’okombera kirori; na inche namanyire ng’a oborori bwaye agonteeba nobw’ekeene.
JOH 5:33 Inwe mwatomete abanto ase Yohana, na oborori bwaye nobw’ekeene.
JOH 5:34 Korende inche tindi konyora oborori korwa ase abanto; korende nigo ngokwana aya, erinde inwe motooreke.
JOH 5:35 Ere nigo arenge etaaya egwoka na komoreka, na inwe mwanchire gosasokera omobaso oye ase ekero egeke.
JOH 5:36 Korende oborori inde nabwo nobonene kobua boria bwa Yohana, naki emeremo eria naetwe na Tata inyekoore. Emeremo eyio ngokora, yambereire kirori, ng’a Tata nere ontomete.
JOH 5:37 Nere Tata oyontomete obeire kirori ase ’nde. Eriogi riaye timwana koriigwa kero kende gionsi, gose ekieni kiaye timwana gokerora
JOH 5:38 naende ring’ana riaye timori narirorio ime yaino, ekiagera timomwegeneti ere oyotomirwe nere.
JOH 5:39 Igo mokorigarigia mono amariiko, ekiagera mokagete ng’a nigo more nobogima bwa kare na kare ime y’aro; na ayio naro are kirori ase ’nde,
JOH 5:40 ko mwangire gocha ase ’nde monyare koba nobogima.
JOH 5:41 Tindi konyora obonene korwa ase abanto.
JOH 5:42 Korende nabamanyire inwe ng’a timori nobwanchani bwa Nyasae ime yaino.
JOH 5:43 Inche nachire ase erieta ria Tata one, na inwe timori konyancha; oyonde karaache ase erieta riaye omonyene, oyio namomwanche.
JOH 5:44 Naki moranyare kwegena, inwe abamokoenana obonene inwe ase inwe, na obonene boria bokorwa ase Nyasae ore bweka, timori koborigia?
JOH 5:45 Timokaga ng’a inche nimbasoere ase Tata; nare oyo okobasoera, nere Musa, oyomosemeretie inwe.
JOH 5:46 Naki onye mwamwegenete Musa anga mwanyegena nainche, ekiagera nere origete amang’ana igoro yane.
JOH 5:47 Korende onye timwegeneti amariiko aye, naki moregene amang’ana aane?”
JOH 6:1 Magega ase aya Yeso akagenda ng’umbu y’enyancha ya Galili, nero enyancha ya Tiberia.
JOH 6:2 Omoganda omonene okamotunyana, ekiagera baroche ebikone abakorerete abarwaire.
JOH 6:3 Yeso agatiira gochia egetunwa, agaikaransa aroro amo naborokigwa baye.
JOH 6:4 Na Epasaka, rituko rinene ri’Abayahudi, nigo yarenge ang’e.
JOH 6:5 Nabo Yeso agachia koimokia amaiso aye, akarora omoganda omonene ogocha asare, akaboria Filipo, “Ng’ai togochia kogora emegati, aba banyare koria?”
JOH 6:6 Igo amoboretie aya, erinde amoteeme, ekiagera namanyete ere omonyene eki arakore.
JOH 6:7 Filipo akamoiraneria, “Emegati ye chidinari amagana abere tekobaisana, kera oyomo anyore moke igo.”
JOH 6:8 Oyomo bw’aborokigwa baye, Anderea, momura omwabo Simioni Petero, akamoteebia,
JOH 6:9 “Nare aa omosae, obwate emegati etano y’esairi ne chinswe ibere, korende ebi inki biraisane ase abanto abange buna aba?”
JOH 6:10 Yeso akabora, “Ikaransia abanto.” Mbwarenge aroro obonyansi obonge aase aria. Igo abasacha bagaikaransa, barabwo nigo barenge chilifu isaano.
JOH 6:11 Yeso akabogoria emegati; kayesesenirie, akagabera abaikaransete; naboigo ne chinswe chiria, koreng’ana buna barigetie.
JOH 6:12 Kobachia koigota, agateebia aborokigwa baye, “Sangereria ebisamunye biatigaire, gento tigesira.”
JOH 6:13 Nabo bakabisangereria, bagaichoria ebitonga ikomi na bibere ase ebisamunye bi’emegati etano y’esairi, ebiatigaretigwe na baria bariete.
JOH 6:14 Ekero abanto baria bachia korora egekone keria Yeso akorete, bakaboora, “Oyo ekeene nomobani oria orenge gocha ase ense!”
JOH 6:15 Nabo Yeso namanyete ng’a mbarigetie gocha komoira, erinde bamobeeke abe omorwoti. Ase ayio akerusanania, akagenda naende egetunwa ere bweka.
JOH 6:16 Rigachia koba mogoroba, aborokigwa baye bagatirimboka gochia nyancha,
JOH 6:17 bakariina obwato ime, bagachaaka kwamboka enyancha kogenda Kapernaumu. Naende omosunte konya obeire, na Yeso konya taracha ase bare.
JOH 6:18 Enyancha egachaaka koimoka ase engencho y’omwaga omonge orenge kogusa.
JOH 6:19 Nabo kabang’usire obwato chimaeli isato gose inye bakarora Yeso ogotaara ase enyancha igoro, ogoika ang’e ase obwato. Erio bakairoka,
JOH 6:20 korende Yeso akabateebia, “Ninche. Timoiroka!”
JOH 6:21 Bagancha komosoyia obwato ime, erio kegima obwato bogaika ase barenge kogenda.
JOH 6:22 Ankio yaye omoganda oteneine ng’umbu y’enyancha bakarora ng’a obwato bonde tibwarenge aroro, otatiga boria obomo bwoka, naende ng’a Yeso tasoete ase obwato boria amo naborokigwa baye, korende naborokigwa baye bagendete boka.
JOH 6:23 Korende amaato ande agacha korwa Tiberia ang’e nase aria bariete emegati ekero Omonene ayesesenetie.
JOH 6:24 Ekero omoganda ochia korora ng’a Yeso tari aroro, nonya naborokigwa baye, barabwo abanyene bagasoa amaato ime, bakagenda Kapernaumu, bakorigia Yeso.
JOH 6:25 Goika bagachia komoorora ng’umbu y’enyancha bakamobooria, “Omworokia, indi gwachete aa?”
JOH 6:26 Yeso akabairaneria, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Iga mokondigia, tari ekiagera mwaroche ebikone, korende nekiagera mwariete emegati eria, mokaigota.
JOH 6:27 Timokorera endagera egosareka korende, endagera ekobao goika obogima bwa kare na kare, eye Omwana‐o‐Mwanyabaanto aranyare kobaa, ekiagera Nyasae Tata obekire ekemanyererio kiaye asare.”
JOH 6:28 Nabo bakamobooria, “Ninki togokora tonyare gokora emeremo ya Nyasae?”
JOH 6:29 Yeso akabairaneria, “Eye nero emeremo ya Nyasae, ng’a momwegene ere oyotomirwe nere.”
JOH 6:30 Bakamoteebia, “Mbikone ki ogokora, erinde torore tokwegene? Meremo ki ogokora?
JOH 6:31 Chisokoro chiaito nchiariete mana ase erooro, buna yarigetwe: Nabaete omogati korwa igoro bakaria.”
JOH 6:32 Yeso akabateebia, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Tari Musa obaete omogati oria orwete igoro, korende n’Tata one ore kobaa omogati bw’ekeene okorwa igoro.
JOH 6:33 Naki omogati o Nyasae noria ogoika korwa igoro na koa ense obogima.”
JOH 6:34 Nabo bakamoteebia, “Omonene, amatuko onsi otoe omogati oyio.”
JOH 6:35 Yeso akabateebia, “Inche nomogati bw’obogima; ere oyogocha ase ’nde takoigwa enchara nonya ng’ake, na ere oyoranyegene takorang’a nonya ng’ake.
JOH 6:36 Korende nabateebirie ng’a mwandorire, ko timonyegeneti.
JOH 6:37 Bonsi aba Tata akong’a nabache ase ’nde, na ere oyogocha ase ’nde tinkomotuguta isiko nonya ng’ake.
JOH 6:38 Naki naikire korwa igoro, tari ase ogokora ogwancha kwane omonyene, korende ogwancha kwaye oyontomete.
JOH 6:39 Naende ogwancha kwaye Tata oyontomete nakwo oko, ng’a ase bonsi ang’eire tinsiria nonya noyomo, korende mbabokie ase rituko ri’omoerio.
JOH 6:40 Nogwancha kwaye oyontomete nakwo oko, ng’a kera oyokorigereria Omwana na komwegena, nabe nobogima bwa kare na kare, na inche nimobokie ase rituko ri’omoerio.”
JOH 6:41 Abayahudi bakamwemurunganeria, ekiagera ateebete, “Inche nomogati oigete korwa igoro.”
JOH 6:42 Bakaboora, “Oyo tari Yeso, omwana o Yusufu? Ntomanyete ise na ng’ina. Naki rende akobora: Naikire korwa igoro?”
JOH 6:43 Yeso akabairaneria, “Timwemurunganerania inwe ase inwe.
JOH 6:44 Omonto onde tari oranyare gocha ase ’nde, atang’usiri na Tata oyontomete, na inche nimobokie ase rituko ri’omoerio.
JOH 6:45 Nerikire nababani: Bonsi naborokererigwe na Nyasae. Kera oyoigure na kworokererigwa na Tata, nigo agocha ase ’nde.
JOH 6:46 Tari ng’a monto ororire Tata, otatiga ere oyorure ase Nyasae, oyio nere ororire Tata.
JOH 6:47 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Ere oyonyegenete inche nare nobogima bwa kare na kare.
JOH 6:48 Inche nomogati bw’obogima.
JOH 6:49 Chisokoro chiaino nchiariete mana ase erooro, na barabwo bagakwa.
JOH 6:50 Oyo noro omogati oikire korwa igoro ng’a monto onde bwensi orayorie, tagokwa.
JOH 6:51 Inche nomogati bw’obogima oyoigete korwa igoro; omonto kararie omogati oyio, nabe moyo goika kare na kare; na omogati ndarue inche, ase engencho y’obogima bw’ense, nomobere one.”
JOH 6:52 Erio Abayahudi bakaamererania barabwo ase barabwo, bakaboora, “Naki omonto oyo aranyare gotoa omobere oye toyorie?”
JOH 6:53 Yeso akabateebia, “Ekeene, ekeene nabateebirie: Motarieti omobere oye Omwana‐o‐Mwanyabaanto na konywa amanyinga aye, timori nobogima ime yaino.
JOH 6:54 Oyokoria omobere one na konywa amanyinga aane nare nobogima bwa kare na kare, na inche nimobokie ase rituko ri’omoerio,
JOH 6:55 ekiagera omobere one nendagera y’ekeene, na amanyinga aane nekenyugwa gi’ekeene.
JOH 6:56 Oyokoria omobere one na konywa amanyinga aane nigo akomenya ime yane, na inche ime yaye.
JOH 6:57 Buna Tata are moyo antomete, na inche inde moyo ase engencho ya Tata, naboigo oyokondia, nabe moyo ase engencho yane.
JOH 6:58 Oyio nomogati oigete korwa igoro, tari buna chisokoro chiaino chiariete mana, bagakwa; oyorarie omogati oyio nabe moyo goika kare na kare.”
JOH 6:59 Amang’ana aya nigo ayakwanete ase esinagogi, kaare kworokereria aria Kapernaumu.
JOH 6:60 Abange ase aborokigwa baye ekero bariigwa, bakaboora, “Ring’ana eri nerikong’u, ning’o oranyare koritegerera?”
JOH 6:61 Ko Yeso akamanya ase omoyo oye ng’a aborokigwa baye bemurunganeirie ring’ana eri, akababoria, “Ring’ana eri ndiabagochire?
JOH 6:62 Naki erabe rende, komorarore Omwana‐o‐Mwanyabaanto okogenda aaria aase arenge ritang’ani?
JOH 6:63 Omoika noro okobeeka obogima, omobere togwenereti gento; amang’ana nabateebirie n’Omoika, naende nobogima.
JOH 6:64 Korende mbare abande ase egati yaino bategeneti.” Naki Yeso amanyete korwa omochakano mbarabi abategeneti, naende ning’o orache komorua.
JOH 6:65 Akabora, “Eke nakio gekogera nabateebia, ng’a omonto onde tari oranyare gocha ase ’nde, otatiga oeirwe na Tata one.”
JOH 6:66 Magega y’ayio abange ase aborokigwa baye bakairana magega, tibamotunyana naende.
JOH 6:67 Erio Yeso akaboria baria ikomi na babere, “Nainwe boigo morigetie kogenda?”
JOH 6:68 Simioni Petero akamoiraneria, “Omonene! Togende ase ng’o? Aye nore namang’ana y’obogima bwa kare na kare.
JOH 6:69 Na intwe twegenire na komanya ng’a aye naye Omochenu o Nyasae.”
JOH 6:70 Yeso akabairaneria, “Inee! Tinabachorete inwe ikomi na babere, na oyomo oino Saitani?”
JOH 6:71 Nigo akwanete igoro ya Yudasi, omwana o Simioni Iskariota, ekiagera oyo nere orache komorua; na ere noyomo bwa baria ikomi na babere.
JOH 7:1 Magega ase aya Yeso akaba ogotaara ase Galili; naki tarigetie gotaara ase Boyahudi, ekiagera Abayahudi nigo barenge korigia komoita.
JOH 7:2 Naende rituko rinene ri’Ebigutu ri’Abayahudi nigo riarenge ang’e.
JOH 7:3 Bamura bamwabo bakamoteebia, “Imoka korwa aiga, ogende Boyahudi, erinde aborokigwa bao banyare korora emeremo yao ogokora.
JOH 7:4 Naki monto onde tari ogokora ring’ana bobisi onye ere omonyene origetie komanyekana. Kogokora aya eorokie ase ense.”
JOH 7:5 Naki nonya mbamura bamwabo tibamwegenete.
JOH 7:6 Yeso akabateebia, “Ekero kiane tikeraika, korende ekero kiaino botambe nkereo.
JOH 7:7 Ense tekonyara kobagecha inwe, korende nigo engechete inche, ekiagera inche nkoyeorokia ng’a emeremo yaye nemebe.
JOH 7:8 Genda inwe abanyene ase rituko rinene; tindi gotiira gochia ase Rituko Rinene, ekiagera ekero kiane tikeraika.”
JOH 7:9 Agachia gokoora kobateebia aya, agatigara Galili.
JOH 7:10 Goika ekero abamwabo bachia gotiira, nere boigo agatiira gochia ase Rituko Rinene, tari maiso marore, korende ase bobisi.
JOH 7:11 Nabo Abayahudi bakamorigia ase rituko erio bakobora, “Ng’ai are oyio?”
JOH 7:12 Okwemurungania okonene gokaba ase egati y’omoganda ase engencho yaye. Abande bakaboora, “Nigo are omonto omuya,” na abande bakaboora, “Taibo, korende nigo agotantania omoganda.”
JOH 7:13 Korende omonto tari omwatorete maiso marore ase engencho y’okoiroka Abayahudi.
JOH 7:14 Goika egachia koba gati‐gati ye Rituko Rinene Yeso agatiira, agasoa Hekalu ime akorokereria.
JOH 7:15 Abayahudi bagakumia ase aya, bakaboora, “Naki amanyete chisemi, na ere tasometigwe?”
JOH 7:16 Yeso akabairaneria, “Okworokereria kwane tari okwane, korende nokwaye ere oyontomete.
JOH 7:17 Omonto karanche gokora ogwancha kwaye, namanye gose okworokereria oko nigo gokorwa ase Nyasae, gose nigo ngokwana ase okobua kwane omonyene.
JOH 7:18 Ere oyogokwana ase okobua kwaye omonyene nigo akorigia obonene bwaye omonyene; korende ere oyokorigia obonene bw’oria omotomete, nigo are oyo bw’ekeene, na asare obong’ainereria tiboiyo.
JOH 7:19 Inee! Musa tabaete amachiiko? Korende onde oino tari oyobwatete amachiiko. Nase ki mokorigia kong’ita?”
JOH 7:20 Omoganda okairaneria, “Nore nekerecha! Ning’o okorigia kogoita?”
JOH 7:21 Yeso akabairaneria, “Nakorete ogokora okomo, na inwe mwensi nigo mogokumetie.
JOH 7:22 Musa akabaa okwaroka (tari ng’a nigo korwete ase Musa, korende ase chisokoro chiaino), na inwe nigo mogosara omonto ase rituko ri’Esabato.
JOH 7:23 Gaki onye omonto okwarokigwa rituko ri’Esabato, erinde amachiiko a Musa tasareka; naki mokombea ekiagera nakora omobere bwonsi bw’omonto koba omogima kegima rituko ri’Esabato?
JOH 7:24 Timogamba ekiina ase engencho y’ekieni, korende nacha ekiina ase oboronge.”
JOH 7:25 Abande ase abanto ba Yerusalemu bakaboora, “Oyo tari ere omonto oria bakorigia goita?
JOH 7:26 Nao are aa gokwana maiso marore gose tibari komoteebia ing’ana? Aande gose abanene bamanyire bori ng’a nere Kristo?
JOH 7:27 Na oyo twamomanyire aase arure, korende Kristo karache, onde tari oramanye aase akorwa.”
JOH 7:28 Erio Yeso agaaka eriogi riaye ase Hekalu ime, okworokereria, okobora, “Inche momanyete, na aase narure mwaamanyire, naende tinyerenteti inche omonyene, korende ere oyontomete noyo bw’ekeene, oyio motamanyeti inwe.
JOH 7:29 Korende inche nimomanyete, ekiagera naruete asare, nere ontomire.”
JOH 7:30 Igo bakarigia komobwata, korende onde tari oramborete okoboko kwaye, erinde amobwate, ekiagera ensa yaye konya teraika.
JOH 7:31 Abanto abange ase omoganda bakamwegena, bakaboora, “Inee! Kristo ekero arachiche nakore ebikone ebinge mono kobua ebi iga oyo akorire?”
JOH 7:32 Abafarisai bakaigwa omoganda okwemurungania igoro yaye. Erio abakuani abanene na Abafarisai bagatoma abarendi erinde bamobwate.
JOH 7:33 Erio Yeso akabora, “Nkere ekero egeke inde amo nainwe, erio ningende asare ere oyontomete.
JOH 7:34 Namondigie, korende timokonyoora; na aase ndabe inche, timokonyara gochao.”
JOH 7:35 Nabo Abayahudi bagateebania barabwo ase barabwo, “Oyo ng’ai aragende goika intwe titomonyoora? Nigo aragende ase Abagiriki abwo abaatananekire na kworokereria Abagiriki abwo?
JOH 7:36 Ing’ana ki erio akwana: Namondigie, korende timokoonyora, na aase ndabe inche, timokonyara gochao?”
JOH 7:37 Nase rituko ri’omoerio, Rituko riria Rinene, Yeso agatenena, agakwana neriogi rinene akabora, “Onye omonto ore nerang’o, tiga ache ase ’nde anywe!
JOH 7:38 Oyonyegenire inche, buna amariiko agoteeba, chindooche chi’amaache are moyo nachirue ase enkoro yaye.”
JOH 7:39 Ring’ana eri nigo arikwanete igoro y’Omoika, ekiagera baria bamwegenire nabayonyore magega, ekiagera Omoika Omochenu konya toraruegwa, ekiagera Yeso konya taraegwa obonene.
JOH 7:40 Nabo abanto bande ase omoganda bagachia koigwa amang’ana ayio, bakaboora, “Oyo ase ekeene nomobani oria.”
JOH 7:41 Abande bakaboora, “Oyo nere Kristo.” Korende abande bakaboora, “Inee! Kristo nigo ararwe Galili?
JOH 7:42 Ririko tiriri goteeba ng’a Kristo nigo ararwe ase oroiboro rwa Daudi, naende ase Bethlehemu, agachie karia Daudi amenyete?”
JOH 7:43 Erio ogwatananekana kogasoa ase omoganda ase engencho yaye.
JOH 7:44 Abande ase barabwo bakarigia komobwata; korende monto onde taramborete okoboko kwaye erinde amobwate.
JOH 7:45 Abarendi baria bakairana ase abakuani abanene na Abafarisai, na barabwo bakababoria, “Naki motamorenta?”
JOH 7:46 Abarendi baria bakairaneria, “Tana gokwana monto onde bwensi buna oyo agokwana!”
JOH 7:47 Erio Abafarisai bakabairaneria, Inee! Nainwe boigo mwatantanigwe?
JOH 7:48 Ning’o ase abanene baito omwegenire, gose ase Abafarisai?
JOH 7:49 Korende omoganda oyio, otamanyeti amachiiko, oragererigwe.
JOH 7:50 Nikodemo, oria omochierete botuko, oyorenge oyomo ase bare, akababoria,
JOH 7:51 “Inee! Ogochika gwaito nkonachera kore omonto ekiina ritang’ani totaramoigwa na komanya egiakora?”
JOH 7:52 Bakairaneria, “Inee! Naye boigo Galili kwarwa? Rigia, orore ng’a mobani takorwa Galili.” [
JOH 7:53 Bakagenda kera omonto bwoye.
JOH 8:1 Korende Yeso akagenda ase egetunwa ki’Emezeituni.
JOH 8:2 Mambia chuni agasoa naende Hekalu ime. Abanto bonsi bakamochiera, na ere agaikaransa, akaborokereria.
JOH 8:3 Aborokia b’amariiko na Abafarisai bakarenta omokungu obwatetwe ase obotomani. Kabamobekire gati‐gati,
JOH 8:4 bakamoteebia, “Omworokia, omokungu oyo nigo abwatwa kagokora obotomani.
JOH 8:5 Nabo ase amachiiko Musa atochigeete kobaaka amagena abakungu banga buna oyo, naki aye ogoteeba igoro asare?”
JOH 8:6 Bagateeba ring’ana eri ase okomoteema, banyore enchera bakomosoera. Korende Yeso agekumba, akarika nekiara kiaye inse.
JOH 8:7 Barabwo kobamentire komoboria, akagororoka, akabateebia, “Ere oyotari nebibe ase egati yaino abe oyo bw’eritang’ani komoruta rigena.”
JOH 8:8 Agekumba naende, akarika nekiara kiaye inse.
JOH 8:9 Barabwo bagachia koyaigwa, bagasoka oyomo ase oyomo, abagaaka nabwo bachaagete. Yeso bweka agatigara, na omokungu oria oteneine gati‐gati.
JOH 8:10 Yeso akagororoka tarora monto onde otatiga omokungu oria, akamobooria, “Omokungu, ng’ai abasoeri bao bare? Onde tari ogokogambia?”
JOH 8:11 Akamoiraneria, “Onde tari, Omonene.” Yeso akamoteebia, “Na inche tingokogambia. Genda, korende tokora ebibe naende.”]
JOH 8:12 Yeso agakwana nabarabwo naende, akabora, “Inche nomobaso bw’ense; oyogontunyana takogenda ase omosunte, korende nabe nomobaso bw’obogima.”
JOH 8:13 Erio Abafarisai bakamoteebia, “Aye nigo okwebera kirori omonyene, na oborori bwao tibori obw’ekeene.”
JOH 8:14 Yeso akairaneria, “Nonya ngwekwana inche omonyene, oborori bwane nobw’ekeene, ekiagera namanyire aase narure, na aase nkogenda; korende inwe timomanyeti aase narure, gose aase ngochia.
JOH 8:15 Inwe nigo mokogambia ase okobwatia amang’ana a Mwanyabaanto; inche tindi kogambia omonto.
JOH 8:16 Naende ninsa kogamba, okogamba kwane nogw’ekeene, ekiagera tari inche bweka nkogamba, korende ninche na Tata oyontomete.
JOH 8:17 Naende ase amachiiko aino nigo ariikire ng’a oborori bw’abaanto babere nobw’ekeene,
JOH 8:18 Inche ninche nkweorokia omonyene, nere Tata oyontomete nigo akong’orokia.”
JOH 8:19 Erio bakamobooria, “Ng’ai Iso are?” Yeso akairaneria, “Timokomanya inche, nonya n’Tata timokomomanya, onye momanyete inche, anga mwamomanyire na Tata one.”
JOH 8:20 Amang’ana aya Yeso nigo ayakwanete, gakworokereria ase Hekalu, ase enyomba y’ekebekerero gi’esadaka; omonto tari omobwatete, ekiagera ensa yaye konya teraika.
JOH 8:21 Yeso akabateebia naende, “Inche nkogenda nde, na inwe namondigie, namokwe ase ebibe biaino; aase nkogenda inche, timokonyara gochao.”
JOH 8:22 Abayahudi bakaboora, “Inee! Nigo areite, ekiagera akobora: Aase nkogenda inche, timokonyara gochao?”
JOH 8:23 Akabateebia, “Inwe naba inse; inche noyo o igoro; inwe nab’ense eye; inche tindi oyo bw’ense eye.
JOH 8:24 Ase ayio nabateebia ng’a namokwe ase ebibe biaino. Onye timokwegena ng’a inche nere, namokwe ase ebibe biaino.”
JOH 8:25 Nabo bakamobooria, “Naye ng’o?” Yeso akabairaneria, “Nonya nayio nabateebirie inwe korwa omochakano.
JOH 8:26 Ninde namange ngokwana na kogamba ase engencho yaino, korende ere oyontomete noyo bw’ekeene; na inche aya naigwete korwa asare, naro nkoorokia ase ense.”
JOH 8:27 Tibamanya ng’a nigo are gokwana ase bare aya Ise.
JOH 8:28 Erio Yeso akabateebia, “Ekero mwakoorire koimokereria igoro Omwana‐o‐mwanya banto, erio namomanye ng’a ninche ere, naende tindi gokora kende ase okobua kwane omonyene, korende buna Tata anyorokereretie, nabo ngokwana.
JOH 8:29 Ere oyontomete nigo are amo nainche, tantigeti inche bweka, ekiagera botambe nigo ngokora ayakomogwenera.”
JOH 8:30 Gakwanire aya, abange bakamwegena.
JOH 8:31 Nabo Yeso agateebia Abayahudi baria bamwegenete, “Komoramenye ase ring’ana riane, nigo more aborokigwa baane b’ekeene,
JOH 8:32 naende namomanye ekeene, na kerokio nakebasibore.”
JOH 8:33 Bakamoiraneria, “Igo tore oroiboro rwa Aburaamu, na titoraba abasomba b’omonto kero kende gionsi, inaki rende ogoteeba: Namokorwe abasibore?”
JOH 8:34 Yeso akabairaneria, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Onde bwensi ogokora ebibe, oyio nomosomba bw’ebibe,
JOH 8:35 naende omosomba tari komenya nyomba botambe, korende omobiare nigo akomenya botambe.
JOH 8:36 Gaki Omwana karabasibore, namobe abasibore kegima.
JOH 8:37 Namanyire ng’a nigo more oroiboro rwa Aburaamu; korende nigo mokorigia kong’ita, ekiagera ring’ana riane tirinyoreti ibaga ime yaino.
JOH 8:38 Aya narorire ase Tata naro ngokwana; nainwe naboigo ayamwarorire ase iso oino, naro mogokora.”
JOH 8:39 Bakamoiraneria, “Tata oito nere Aburaamu.” Yeso akabateebia, “Onye nabana ba Aburaamu mware, anga mwakora emeremo ya Aburaamu.
JOH 8:40 Korende bono morigetie kong’ita, ninche oyo nabateebirie ekeene keria naigure korwa ase Nyasae. Aburaamu takorete igo.
JOH 8:41 Inwe nigo mogokora emeremo ya iso oino.” Bakamoteebia, “Intwe titoiboiri ase obonyaka; nigo tore na Tata oyomo, nere Nyasae.”
JOH 8:42 Yeso akabateebia, “Onye Nyasae n’Iso oino are, anga imonyanchete inche; naki narure ase Nyasae, na igo nachire; gose tinyerenteti inche omonyene, korende nere ontomire.
JOH 8:43 Naki motamanyeti amang’ana aane aya ngokwana? Nekiagera motancheti koigwa ring’ana riane.
JOH 8:44 Inwe n’aba iso oino Saitani, na ogwancha kwaino nogokora okogania gwa iso. Ere nigo arenge omoiti korwa omochakano, gose tatenenete ase ekeene, ekiagera ekeene tikeri ime yaye. Kagokwana oborimo, nigo agokwana ayare ayaye omonyene, ekiagera nomonyaborimo, na ise bw’oborimo.
JOH 8:45 Ekiagera inche ngokwana ekeene, timori konyegena.
JOH 8:46 Ning’o ase egati yaino okong’orokia ng’a ninde nebibe? Kongokwana ekeene, naki inwe motakonyegena?
JOH 8:47 Oyore o Nyasae nigo akoigwa amang’ana a Nyasae; nakio gekogera inwe motari koyaigwa: nekiagera motari aba Nyasae.”
JOH 8:48 Abayahudi bakamoiraneria, “Titori gokwana boronge ng’a aye nigo ore Omosamaria, naende nigo obwatire nekerecha?”
JOH 8:49 Yeso akairaneria, “Inche timbwatiri nekerecha, korende nigo nsigete Tata one, na inwe timonsigeti.
JOH 8:50 Inche tindi korigia obonene bwane; nare oyomo oyokoborigia, nere orabe omogambi.
JOH 8:51 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Omonto karabwate ring’ana riane, takorora amakweri nonya ng’ake.”
JOH 8:52 Nabo Abayahudi bakamoteebia, “Bono twamanyire ng’a nigo obwatire nekerecha, Aburaamu okuure, na ababani, na aye nigo ogoteeba: Omonto karabwate ring’ana riane, takoigwa amakweri nonya ng’ake.
JOH 8:53 Aye nomonene kobua sokoro yaito Aburaamu, oyo okuure? Naende nababani bakuure. Naye kogwekora obe ng’o?”
JOH 8:54 Yeso akairaneria, “Kondetogie inche omonyene, obonene bwane tibori gento; oyogontogia n’Tata one, oyo mogoteeba ng’a nere Nyasae oino.
JOH 8:55 Na inwe timomanyeti, korende inche nimomanyete. Kondatebe ng’a timomanyeti nimbe omonyaborimo buna inwe, korende nimomanyete, naende ring’ana riaye nindibwatete.
JOH 8:56 Aburaamu sokoro yaino nigo agogete ng’a nanyare korora rituko riane; akarirora, akagoka.”
JOH 8:57 Erio Abayahudi bakamoteebia, “Torakoora emiaka emerongo etano, na Aburaamu kwamororire?”
JOH 8:58 Yeso akabateebia, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Ritang’ani Aburaamu atarabao, inche nao naare.”
JOH 8:59 Erio bakaimokia amagena bamorute, korende Yeso akebisa, agasoka korwa ase Hekalu.
JOH 9:1 Yeso agachia goeta akarora omonto orenge omouko korwa okoiborwa kwaye.
JOH 9:2 Aborokigwa baye bakamobooria, “Rabii, ning’o okorete ebibe, nomonto oyo, gose nabaibori baye, goika akaiborwa ore omouko?”
JOH 9:3 Yeso akairaneria, “Oyo takorete ebibe, nonya nabaibori baye, korende aya akorekire, erinde emeremo ya Nyasae eorokigwe asare.
JOH 9:4 Netogwenerete tokore emeremo yaye oyontomete ekero rire mobaso; obotuko ngocha bore, omonto atanyare gokora emeremo.
JOH 9:5 Ekero inde ase ense, inche nomobaso bw’ense.”
JOH 9:6 Agachia gokoora gokwana aya, agatwera amate inse, agakora etintira ase amate aria, agaaka omouko oria amaiso netintira eria,
JOH 9:7 akamoteebia, “Genda bwesibie ase ritibo ria Siloamuu” (okoonchorwa kwaye, oyotomirwe). Erio akagenda agesibia, akairana okorora.
JOH 9:8 Nabo abagisangio baye, na baria bamorooche ekero arenge omosabereri bakaboora, “Inee! Oyo tari ere oria orenge oikaransete gosaberera?”
JOH 9:9 Abande bakaboora, “Nere”; abande bakaboora, “Yaya, nigo agwekaine nere.” Ere omonyene akabora, “Ninche ere.”
JOH 9:10 Nabo bakamobooria, “Amaiso ao naki rende aramogetigwe?”
JOH 9:11 Ere akairaneria, “Omonto okorokwa Yeso okorete etintira, akang’aka amaiso aane, aganteebia: Genda ase ritibo ria Siloamuu, bwesibie; nabo nkagenda ngesibia, nkanyara korora.”
JOH 9:12 Bakamobooria, “Ng’ai are oyio?” Akabora, “Timanyeti.”
JOH 9:13 Bakamoira oria orenge omouko ritang’ani ase Abafarisai.
JOH 9:14 Nigo riarenge rituko ri’Esabato ekero Yeso akorete etintira na komoramokia amaiso.
JOH 9:15 Erio Abafarisai nabarabwo bakamobooria naende buna anyorete okorora. Akabateebia, “Nigo abegete etintira igoro ase amaiso aane, ngesibia, na bono nkorora nde.”
JOH 9:16 Erio abande b’Abafarisai bakaboora, “Omonto oyo tarwete ase Nyasae, ekiagera tabwateti Esabato.” Abande bakaboora, “Naki omonto omonyene ebibe aranyare gokora ebikone buna ebi?” Ogwatananekana gokaba ase egati yabo.
JOH 9:17 Bakaboria omouko oria eria kabere, “Aye naki okobora asare, ekiagera akoramokia amaiso?” Akabora, “Nigo are omobani.”
JOH 9:18 Erio Abayahudi tibeegena amang’ana aye, ng’a nigo arenge omouko, naende anyarete korora, goika bakarangeria abaibori baye oria onyorete okorora,
JOH 9:19 bakababoria, “Oyo nere omwana oino mogoteeba ng’a nigo aiboretwe ore omouko? Naki akora orora bono?”
JOH 9:20 Abaibori baye bakairaneria, “Twamanyire ng’a oyo nomwana oito, naende ng’a nigo aiboretwe ore omouko;
JOH 9:21 korende buna anyara korora bono, titomanyeti, gose ning’o omoramokia amaiso, titomanyeti. Ere nomonto omogima, moborie omonyene, nekwanere.”
JOH 9:22 Abaibori baye nigo bakwanete aya ase okoiroka Abayahudi, ekiagera Abayahudi konya babwatanire, ng’a monto onde bwensi oramoorokie ng’a nere Kristo aserigwe korwa ase esinagogi.
JOH 9:23 Nero engencho yagerete abaibori baye bakaboora, “Ere nomonto omogima, moborie.”
JOH 9:24 Erio eria kabere bakarangeria omonto oria orenge omouko, bakamoteebia, “Moe Nyasae ogotogia; intwe twamanyire ng’a omonto oyio nomonyene ebibe.”
JOH 9:25 Erio omonto oria akairaneria, “Onye ere nomonyene ebibe, timanyeti; ring’ana erimo namanyire, inche nigo narenge omouko, korende bono nkorora nde.”
JOH 9:26 Bakamobooria, “Naki agokorerete? Naki akoramogetie amaiso?”
JOH 9:27 Akabairaneria, “Naikire kobateebia, ko timontegerereti. Naki morigetie koyaigwa eria kabere? Inwe boigo morigetie koba aborokigwa baye?”
JOH 9:28 Erio bakamorama, bakaboora, “Naye ore omworokigwa oye, korerende intwe nigo tore aborokigwa ba Musa.
JOH 9:29 Intwe twamanyire ng’a Nyasae nigo arenge gokwana na Musa, korende oyo titomanyeti aase arure.”
JOH 9:30 Omonto oria akairaneria, “Ring’ana eri neri’ogokumia, ng’a inwe timomanyeti aase arure, na ere ondamokirie amaiso.
JOH 9:31 Twamanyire ng’a Nyasae tari koigwa abanyene ebibe; korende omonto karabe omosasimi Nyasae, na gokora ogwancha kwaye, oyio nere Nyasae akoigwa.
JOH 9:32 Korwa omochakano teraigugwa ng’a omonto oramokirie amaiso ’omouko oiboretwe engencho eye.
JOH 9:33 Onye oyo tarwete ase Nyasae, anga takonyara gokora gento.”
JOH 9:34 Bakamoiraneria, “Aye nigo kwaiboretwe ase ebibe ebinene, na intwe ngotworokereria ore?” Bakamosokia isiko.
JOH 9:35 Yeso akaigwa ng’a bamosokirie isiko, akamorora, akamobooria, “Aye kwamwegenire Omwana‐o‐Mwanyabaanto?”
JOH 9:36 Ere akairaneria, “Ning’o oyio, Omonene, inyare komwegena?”
JOH 9:37 Yeso akamoteebia, “Kwamororire, naende nere oyogokwana naye nere oyio.”
JOH 9:38 Akabora, “Omonene, negenire”; akamosasiima.
JOH 9:39 Yeso akabora, “Inche nigo nachire ase ense eye ase ekiina, erinde abatari korora barore, na barabwo abakorora babe emeuko.”
JOH 9:40 Abande ase Abafarisai abarenge amo nere bakaigwa aya, bakamobooria, “Inee! Naintwe nigo tore emeuko?”
JOH 9:41 Yeso akabairaneria, “Onye mwarenge emeuko, anga timori nebibe; korende bono nigo mogoteeba: Nkorora tore; gaki ebibe biaino biagendereire kobao.
JOH 10:1 “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Oyotasoereti egesieri ki’eero ye ching’ondi, korende aetere aao, oyio nomoibi naende nomokurumi.
JOH 10:2 Korende oyogosoera gesieri oyio nomorisia bwe ching’ondi.
JOH 10:3 Omorendi bw’egesieri nigo akomoigorera, ne ching’ondi nigo chikoigwa eriogi riaye; ere nigo akorangeria ching’ondi chiaye ase amarieta abo na gochiira isiko.
JOH 10:4 Gakorusia isiko ching’ondi echire echiaye, nigo agochitang’ana, ne ching’ondi nigo chikomotunyana, ekiagera nchimanyete eriogi riaye.
JOH 10:5 Omonto omoao tichikomotunyana nonya ng’ake, korende nigo chiramotame, ekiagera tichimanyeti eriogi ri’abaanto abaao.”
JOH 10:6 Omoreng’anio oyo Yeso akabateebia, korende barabwo tibamanyete amang’ana ayio abateebeetie.
JOH 10:7 Erio Yeso akabateebia naende, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Ninche inde egesieri gie ching’ondi.
JOH 10:8 Bonsi abantang’anerete nabaibi na abakurumi, korende ching’ondi tichiabaigwete.
JOH 10:9 Ninche inde egesieri; omonto karasoe goetera ase ’nde, natooreke, nasoe na gosoka, na konyora oborisia.
JOH 10:10 Omoibi tagocha, otatiga aibe, na konyenya, na gosaria; inche nigo nachete erio babe nobogima, naende babe naborobwo ase obonge.
JOH 10:11 Inche ninche Omorisia omuya; omorisia omuya nigo akorua obogima bwaye ase engencho ye ching’ondi.
JOH 10:12 Omonto orikire, tari ere omorisia, gose ching’ondi tichiri echiaye; gakorora esese y’orosana egocha, nigo agotiga ching’ondi, otama, na esese y’orosana yachisakora, na gochiserebania.
JOH 10:13 Ere nigo agotama ekiagera nomorikwa, gose tarengerereti amang’ana e ching’ondi.
JOH 10:14 Inche ninche omorisia omuya, na echire echiane ninchimanyete,
JOH 10:15 buna Tata amanyete inche, na inche nimomanyete Tata, na obogima bwane naborure ase engencho ye ching’ondi.
JOH 10:16 Naende ching’ondi chinde mbwate, chitari chie riicho eri, na chirochio nabo engwenerete gochirenta, na eriogi riane nachiriigwe. Igo nachibe riicho erimo na omorisia oyomo.
JOH 10:17 Ase ayio Tata nanyanchete, ekiagera narure obogima bwane, erinde inyare koboirania naende.
JOH 10:18 Tari omonto okobonduera, korende ninche omonyene naborure. Ninde nokobua koborua; naende ninde nokobua koboirania. Ogochika oko nigo nakonyorire ase Tata one.”
JOH 10:19 Erio gokaba naende ogwatananekana ase Abayahudi ase engencho y’amang’ana aya.
JOH 10:20 Abange babo bakaboora, “Nigo abwatire nekerecha, naende nigo are ebarimo; nase ki mokomotegerera?”
JOH 10:21 Abande bakaboora “Amang’ana aya tari ay’omonto obwatire nekerecha. Inee! Ekerecha nkenyare koramokia ’emeuko amaiso?”
JOH 10:22 Ndiarenge Rituko Rinene ri’okoinyora okoigorwa na ogosaberwa gwe Hekalu aria Yerusalemu.
JOH 10:23 Nigo kiarenge ekero ki’obokendu, na Yeso nigo arenge gotaara ase Hekalu ime, ase egoora ya Sulemani.
JOH 10:24 Erio Abayahudi bakamoetanana, bakamobooria, “Ngoika ririri oratoichanie emioyo yaito? Onye naye Kristo, toteebia maiso marore.”
JOH 10:25 Yeso akabairaneria, “Nabatebirie, na inwe timori kwegena; emeremo eye ngokora ase erieta ria Tata one, nero ekombera kirori.
JOH 10:26 Korende inwe timori kwegena, ekiagera timori abamo ase ching’ondi chiane.
JOH 10:27 Ching’ondi chiane nigo chikoigwa eriogi riane, na inche ninchimanyete, na chirochio nigo chigontunyana;
JOH 10:28 inche nachieire obogima bwa kare na kare, na chirochio tichigosira nonya ng’ake, nonya nomonto tagochitaboria korwa ase okoboko kwane.
JOH 10:29 Tata one oching’eire nomonene kobua bonsi, na onde takonyara gochitaboria korwa ase okoboko gwa Tata.
JOH 10:30 Inche na Tata nigo tore oyomo.”
JOH 10:31 Erio Abayahudi bakaimokia amagena naende, erinde bamoake.
JOH 10:32 Yeso akabairaneria, “Naborokirie emeremo emiya emenge erwete ase Tata; nereri ase emeremo eyio mokong’akera amagena?”
JOH 10:33 Abayahudi bakamoiraneria, “Titogokoaka amagena ase emeremo emiya, korende nase okorama, ekiagera aye nomonto ogwekora omonyene ng’a naye Nyasae.”
JOH 10:34 Yeso akabairaneria, “Tarikiri ase amachiiko aino ng’a: Inche nateebete ng’a inwe nigo more chinyasae?
JOH 10:35 Onye orogete baria chinyasae, abacheretwe ne ring’ana ria Nyasae (na amariiko takonyara gosareka),
JOH 10:36 inee, nigo mogoteeba igoro yaye, ere oyo Tata aatananete akamotoma ase ense: Nkorama are, ekiagera nateba: Inche n’Omwana o Nyasae?
JOH 10:37 Onye tindi gokora emeremo ya Tata one, timonyegena.
JOH 10:38 Korende konda yekore, nonya timonyegeneti inche, egene emeremo eria, monyare komanya na kwegena ng’a Tata nigo are ime yane, na inche ime ase Tata.”
JOH 10:39 Bakarigia eria kabere komobwata, korende akarua ase amaboko abo.
JOH 10:40 Akagenda naende ng’umbu ya Yorodani goika aase aria Yohana arenge kobatisera ritang’ani, akabeera aroro.
JOH 10:41 Abanto abange bakamochiera, bakaboora, “Yohana takorete egekone kende gionsi, korende onsi aya Yohana ateebete igoro y’omonto oyo nigo are ay’ekeene.”
JOH 10:42 Abange bakamwegena aroro.
JOH 11:1 Nabo omonto gete narenge omorwaire, erieta riaye Lazaro o Bethania, omonto bw’omochie o Mariamu na Martha mosubati omwabo.
JOH 11:2 Mariamu nere oyo oagete Omonene amaguta na komotinyia amagoro aye netukia yaye. Bono Lazaro momura omwabo nigo arenge omorwaire.
JOH 11:3 Nabo baria basubati bamwabo bagatoma amang’ana asare, bakaboora, “Omonene, ere oyobwanchete orwarire.”
JOH 11:4 Yeso agachia koyaigwa, akabora, “Oborwaire obwo tari obw’amakweri, korende ase okoorokia obonene bwa Nyasae, erinde Omwana o Nyasae abakwe ase obwo.”
JOH 11:5 Na Yeso nigo anchete Martha, na mosubati omwabo, na Lazaro.
JOH 11:6 Ekero achia koigwa ng’a nomorwaire, agateebana amatuko abere aria aase arenge.
JOH 11:7 Erio magega ase aya agateebia aborokigwa baye, “Togende Boyahudi naende.”
JOH 11:8 Aborokigwa bakamoteebia, “Rabii, moisonde Abayahudi nigo barenge gokorigia gokoaka amagena, na aye gokogenda aroro naende?”
JOH 11:9 Yeso akairaneria, “Chinsa chi’omobaso tichiri ikomi na ibere? Omonto karagende mobaso takogochwa, ekiagera aroche omobaso bw’ense eye.
JOH 11:10 Korende omonto karagende botuko, igo akogochwa, ekiagera omobaso tori ime yaye.”
JOH 11:11 Agakwana aya; erio magega ase aya akabateebia, “Lazaro omosani oito orarire, korende nkogenda nde inyare komotura.”
JOH 11:12 Aborokigwa baye bakamoteebia, “Omonene, onye orarire, nagwene.”
JOH 11:13 Korende Yeso nigo akwanete amang’ana ’amakweri aye; na barabwo bagakaga ng’a nigo agokwana amang’ana y’okorara chitoro.
JOH 11:14 Erio agwo Yeso akabateebia maiso marore, “Lazaro okuure.
JOH 11:15 Na inche nagokire ase engencho yaino, ekiagera ntarenge aroro, erinde monyare kwegena. Korende bono togende asare.”
JOH 11:16 Nabo Thomas, ore korokwa Barongo, agateebia aborokigwa bamwabo, “Togende naintwe, tokwe amo nere.”
JOH 11:17 Erio Yeso agachia goika aroro akanyora Lazaro ng’a oikire koba ase embeera amatuko ane.
JOH 11:18 Bethania nigo orenge ang’e na Yerusalemu, koreng’ana chimaeli ibere.
JOH 11:19 Na abanto abange ase Abayahudi bagacha ase Martha na Mariamu, erinde baabaremie ase engencho y’ogokwa kw’oyomwabo.
JOH 11:20 Nabo Martha agachia koigwa ng’a Yeso ngocha are, akagenda komoorotota, korende Mariamu nigo aikaransete nyomba ime.
JOH 11:21 Erio Martha agateebia Yeso, “Omonene, onye naa kwarenge, momura ominto anga takwete.
JOH 11:22 Korende nonya mbono namanyire ng’a kende gionsi orasabe Nyasae, Nyasae nakoe.”
JOH 11:23 Yeso akamoteebia, “Momura omino naboke.”
JOH 11:24 Martha akamoteebia, “Namanyire ng’a nache kobokigwa ase okobokigwa rituko ri’omoerio.”
JOH 11:25 Yeso akamoteebia, “Inche ninche okobokigwa na obogima; oyonyegenire inche, naisa gokwa, nabe moyo.
JOH 11:26 Na onde bwensi ore moyo na onyegenire, tagokwa nonya ng’ake. Inee! Kwegenire aya?”
JOH 11:27 Akamoteebia, “Ee, Omonene; inche negenire ng’a aye naye Kristo, Omwana o Nyasae, oria ogocha ase ense.”
JOH 11:28 Naende gakwanire aya, akagenda, akarangeria Mariamu mosubati omwabo, agakwana ng’ora igo, “Omworokia ochire, ngokorangeria are.”
JOH 11:29 Mariamu agachia koigwa, akaimoka bwango, akamochiera.
JOH 11:30 Na Yeso konya taraika omochie ime, korende nigo arenge aase aria arototeretwe na Martha.
JOH 11:31 Erio Abayahudi baria barenge amo nere nyomba ime bakomoremia, bagachia korora Mariamu buna aimoka bwango na gosoka, bakamotunyana, bakagete ng’a nigo akogenda embeera erinde arere aroro.
JOH 11:32 Erio Mariamu agachia goika aase aria Yeso arenge, akamorora, akagwa ase amagoro aye, akamoteebia, “Omonene, onye naa kwarenge, momura ominto anga takwete.”
JOH 11:33 Erio Yeso agachia komoorora okorera, na Abayahudi baria bachete amo nere bakorera; agasogwa nobororo ase omoyo oye, agaichana.
JOH 11:34 Akababoria, “Ng’ai mwamobeka?” Bakamoteebia, “Omonene, inchwo orore!”
JOH 11:35 Yeso akaiyeria amariga.
JOH 11:36 Erio Abayahudi bakaboora, “Rora buna amwanchete.”
JOH 11:37 Korende abande bakaboora, “Inee! Oyo oramogetie amaiso ’omouko oria, tare konyara kogwenia oyo takwa?”
JOH 11:38 Nabo Yeso oichanete naende ase omoyo oye, agaika ase embeera. Ero nigo yarenge rikuruma, naende rigena ndiabegetwe igoro yaye.
JOH 11:39 Yeso akabora, “Tigeria rigena.” Martha, mosubati omwabo bw’oria okwete, akamoteebia, “Omonene, otiokire bono, ekiagera obeire egetondo ase amatuko ane.”
JOH 11:40 Yeso akamoteebia, “Tinagoteebia ng’a koregene norore obonene bwa Nyasae?”
JOH 11:41 Nabo bakarusia rigena riria. Yeso akaimokia amaiso aye igoro, akabora, “Tata, nakoiraneria ng’a mbuya mono, ekiagera okonyigwa.
JOH 11:42 Na inche nimanyete ng’a nigo okonyigwa amatuko onsi; korende ase engencho y’omoganda oyo ong’etanaine konya nakwanire aya, banyare gwancha ng’a naye gwantomete.”
JOH 11:43 Ekero akwanire igo, agaaka eriogi rinene, “Lazaro, soka isiko!”
JOH 11:44 Oria okwete agasoka, oboyirie egetambaa amagoro na amaboko; obosio bwaye boboyirie egetambaa. Yeso akabateebia, “Mosansore, momotige agende.”
JOH 11:45 Nabo abange ase Abayahudi abachete amo na Mariamu na korora aya Yeso akorete, bakamwegena.
JOH 11:46 Korende abande babo bakagenda ase Abafarisai, bakabateebia aya Yeso akorete.
JOH 11:47 Abakuani abanene na Abafarisai bagasangererekana ase ekegambero, bakaboora, “Ninki togokora? Ekiagera omonto oyo nigo agokora ebikone ebinge.
JOH 11:48 Toise komotiga iga, abanto bonsi mbamwegene; na Abarumi mbache, batoure Aase aito Aachenu na egesaku giaito.”
JOH 11:49 Omonto oyomo ase bare, Kayafa, oyorenge Omokuani omonene ase omwaka oria, akabateebia, “Inwe timomanyeti kende gionsi.
JOH 11:50 Gose timorengerereti ng’a mbuya omonto oyomo akwe ase engencho y’abanto, erinde egesaku ekegima tigesira.”
JOH 11:51 Naende eri takwanete ase omoyo oye omonyene, korende ekiagera arenge Omokuani omonene ase omwaka oria, akabana ng’a Yeso nakwe ase engencho y’egesaku keria;
JOH 11:52 gose tari ase engencho y’egesaku keria gioka, korende amo naya asangererie abana ba Nyasae baria baatananekire, babe abamo.
JOH 11:53 Nabo korwa rituko riria bakarengereria buna baranyare komoita.
JOH 11:54 Yeso tataarete naende maiso marore ase egati y’Abayahudi, korende akarua aria akagenda aase ang’e nerooro, goika omochie okorokwa Efraimu; akamenya aroro amo naborokigwa baye.
JOH 11:55 Naende Epasaka y’Abayahudi nigo yarenge ang’e; abange bagatiira korwa chinka chiabo kogenda Yerusalemu gotang’anera Epasaka, erinde besibie.
JOH 11:56 Nabo bakarigia Yeso, bagateebania barabwo ase barabwo, bagotenena ase Hekalu, “Naki morooche? Tagocha‐gocha ase rituko rinene nonya ng’ake?”
JOH 11:57 Bono abakuani abanene na Abafarisai bakarua ogochika ng’a onye monto onde omanyete aase are, arente amang’ana, banyare komobwata.
JOH 12:1 Nabo amatuko atano na rimo ritang’ani ri’Epasaka Yeso agaika Bethania, agwo aase Lazaro arenge, oria okwete, akabokigwa na Yeso.
JOH 12:2 Bakamoroiseria endagera aria. Martha ere agakora emeremo eyio, korende Lazaro nigo arenge oyomo bwa baria baikaransete ase endagera amo nere.
JOH 12:3 Erio Mariamu akabogoria ekerengo ki’eratili eyemo y’amanukato e rigori rinene, agaaka Yeso amagoro, akayatinyia netukia yaye; enyomba egaichora rimisu ri’amaguta aria.
JOH 12:4 Korende Yudasi Iskariota mosinto o Simioni, oyomo bw’aborokigwa ba Yeso oyoramorue, akabora,
JOH 12:5 “Nase ki amaguta aya ataoonigwa chidinari amagana atato, na echio chiegwe abataka?”
JOH 12:6 Aya igo akwanete, tari ng’a arorerete abataka amaabera, korende nekiagera arenge omoibi, naende abwate esanduki ye chibesa, na igo anarete korusia echiabekire aroro.
JOH 12:7 Erio Yeso agateeba, “Motige, agache aya goika rituko ri’ogotindekwa kwane.
JOH 12:8 Naki igo more nabataka amo nainwe amatuko onsi, korende timori nainche amatuko onsi.”
JOH 12:9 Nabo omoganda omonene bw’Abayahudi bakamanya ng’a ere nao are aria; bagacha, tari ase engencho ya Yeso yoka, korende barore Lazaro, oyio Yeso abogetie korwa ase abakuure.
JOH 12:10 Abakuani abanene bagakora ekiina baite Lazaro boigo,
JOH 12:11 ekiagera ase engencho yaye abange b’Abayahudi bakagenda bakamwegena Yeso.
JOH 12:12 Rituko rikobwatia abanto abange abachete ase Rituko Rinene, kobachia koigwa ng’a Yeso ngocha are Yerusalemu,
JOH 12:13 bakabogoria chinsagia chi’emekendo, bagasoka isiko kogenda komoorotota, bagaaka eriogi, bagateeba, “Hosana! Nasesenirie oyogocha ase erieta ri’Omonene, Omorwoti bw’Abaisraeli.”
JOH 12:14 Yeso akanyora emori y’etigere, akayeriina, buna yarigetwe,
JOH 12:15 “Inwe abanto ba Sayoni, timoiroka! Rigereria, Omorwoti oino ngocha are, igo ariinete emori y’etigere.”
JOH 12:16 Amang’ana aya aborokigwa baye tibayamanyete agwo ritang’ani, korende magega Yeso gatogigwe, erio bakainyora ng’a narikeire aya, naende ng’a mbamokorere aya.
JOH 12:17 Nabo omoganda bw’abaanto abwo barenge amo nere ekero arangeretie Lazaro korwa ase embeera ime, na komobokia, bakaba bakomoorokia.
JOH 12:18 Ekio nakio kiagerete omoganda okagenda komoorotota, ekiagera baigwete ng’a okorire egekone eke.
JOH 12:19 Erio Abafarisai bagateebania barabwo ase barabwo, “Mwarorire ng’a timokonyara gokora gento; ense yagendire komotunyana.”
JOH 12:20 Naende mbarenge Abagiriki bande ase abanto abwo batiirete kogenda gosasiima ase ekero kie Rituko Rinene.
JOH 12:21 Barabwo bagachiera Filipo o Bethisaida bw’ensemo ya Galili, bakamosaba, bakobora, “Omosike, ntorigetie korora Yeso.”
JOH 12:22 Filipo akagenda, agateebia Anderea; erio Anderea na Filipo bagateebia Yeso.
JOH 12:23 Yeso akabairaneria, akabora, “Ensa yaikire, Omwana‐o‐Mwanyabaanto abakwe.
JOH 12:24 Ekeene, ekeene, nabateebirie; Enyeke y’engano etagweti esoe inse ase riroba ekwe, nigo ekobao yoka; korende kerakwe, nigo ekwama okwama okonge.
JOH 12:25 Oyoranche obogima bwaye, nabosirie; oyorageche obogima bwaye ase ense eye, nabogache goika obogima bwa kare na kare.
JOH 12:26 Omonto karankorere, antunyane; na aase inde inche, nomosomba one nao arabe; naende omonto karankorere, Tata namosike.
JOH 12:27 “Bono omoyo one oichanire; ninki ngokwana? Tata, ontoorie korwa ase ense eye! Yaya, korende ase engencho y’ayio naikeire ensa eye.
JOH 12:28 Tata, obake erieta riao!” Erio eriogi rigacha korwa igoro, rigateba, “Naribakire, na inche nindibake naende.”
JOH 12:29 Nabo abanto abateneine ang’e bakaigwa, bakaboora ng’a kwabeire okogukura; abande bakaboora, “Nomomalaika ogokwana nere.”
JOH 12:30 Yeso akairaneria, akabora, “Eriogi eri tiricheti ase engencho yane, korende nase engencho yaino.
JOH 12:31 Bono ekiina gi’ense eye nkere; bono omogambi bw’ense eye natugutwe isiko.
JOH 12:32 Na inche kondaimokererigwe igoro korwa ase ense, nimbang’use bonsi ase ’nde.”
JOH 12:33 Agakwana aya, erinde aorokie imakweri ki aranyare gokwa.
JOH 12:34 Erio omoganda okamoiraneria, “Nigo tokoigwa ase amachiiko ng’a Kristo nigo arabeo goika kare na kare, na aye naki okobora ng’a nemogwenerete Omwana‐o‐Mwanyabaanto aimokererigwe igoro? Oyo Omwana‐o‐Mwanyabaanto nere ng’o?”
JOH 12:35 Yeso akabateebia, “Omobaso nigo ore amo nainwe egeka egeke bosio. Genda ekero more nomobaso oria, omosunte tocha kobabua; ere oyokogenda ase omosunte ime tamanyeti aase akogenda.
JOH 12:36 Ekero more nomobaso yuegene, erinde monyare koba abana b’omobaso.” Ekero Yeso akwanete ayio akagenda akebisa korwa ase bare.
JOH 12:37 Nonya okorete ebikone ebinge ase amasio abo, tibamwegenete,
JOH 12:38 erinde riikeranigwe ring’ana riria omobani Isaya ateebete, “Omonene, ning’o bwegenire amang’ana aito? Naende ning’o okoboko kw’Omonene kwamaanoreirwe?”
JOH 12:39 Nakio kiagerete tibanyara kwegena. Naki Isaya nigo ateebete naende,
JOH 12:40 “Obaukoirie amaiso, okorire chinkoro chiabo chiakong’ire, tibacha korora namaiso abo, na komanya ne chinkoro chiabo, baonchoke na inche mbagwenie.”
JOH 12:41 Amang’ana ayio Isaya nigo ayakwanete, ekiagera aroche obonene bwaye; agaatora amang’ana aye.
JOH 12:42 Korende abange nonya nabanene bakamwegena, korende ase engencho y’Abafarisai tibamoorogetie, tibacha korusigwa ase esinagogi,
JOH 12:43 ekiagera mbanchete ogotogia kw’abaanto kobua ogotogia kwa Nyasae.
JOH 12:44 Yeso agaaka eriogi akabora, “Oyonyegenire inche, tanyegeneti inche omonyene, korende ere oyontomete.
JOH 12:45 Na ere oyondoche inche nigo aroche ere oyontomete.
JOH 12:46 Inche nachire imbe omobaso ase ense, erinde kera oyonyegenire, tamenya ase omosunte ime.
JOH 12:47 Naende omonto karaigwe amang’ana aane, ko tayabwata, inche tinkomogambia, ekiagera tincheti kogambia ense, korende nyetoorie.
JOH 12:48 Oyo oranyange na otancheti amang’ana aane, nare noyo oramogambie. Ring’ana riria nakwanete, nario riranyare komogambia ase rituko ri’omoerio.
JOH 12:49 Naki tinakwanete ase okobua kwane omonyene, korende Tata oyontomete onchikiire aya ngokwana.
JOH 12:50 Na inche namanyire ng’a ogochika kwaye nobogima bwa kare na kare. Ase ayio nigo ngokwana buna Tata antebetie.”
JOH 13:1 Ekero rituko rinene ri’Epasaka ritaraba, Yeso akamanya ng’a ensa yaye yaikire akorua ase ense eye na kogenda ase Ise, akaba nanchete abanto baye abarenge ase ense, naboigo akabancha goika omoerio.
JOH 13:2 Ekero ki’endagera ya mogoroba, Saitani gaikire kobeeka Yudasi omwana o Simioni Iskariota enkoro y’okomorua,
JOH 13:3 Yeso omanyete ng’a Ise omoeire bionsi ase amaboko aye, naende ng’a nigo arwete ase Nyasae, naende nkoirana are ase Nyasae.
JOH 13:4 Akaimoka korwa ase endagera, akabeeka chianga chiaye ensemo, akabogoria egetambaa, akeboyia.
JOH 13:5 Erio akabeeka amaache ase esani, agachaaka gosibia aborokigwa baye amagoro abo, na koyatinyia negetambaa keria eboyetie.
JOH 13:6 Nabo agaika ase Simioni Petero, Oyo akamoteebia, “Omonene! Aye ngosibia ore amagoro aane?”
JOH 13:7 Yeso akairaneria, akamoteebia, “Aya ngokora inche, tokoyamanya bono, korende noyamanye magega.”
JOH 13:8 Petero akamokania, “Togonsibia amagoro aane nonya ng’ake.” Yeso akamoteebia, “Ntagosibeti, tori nobomo amo nainche.”
JOH 13:9 Erio Simioni Petero akamoteebia, “Omonene, tari amagoro aane oka, korende nonya namaboko na omotwe one.”
JOH 13:10 Yeso akamoteebia, “Oyoikire gwesibia tagwenereti gwesibia naende, otatiga amagoro oka, korende obeire omochenu omobere bwonsi; na inwe mwabeire abachenu, korende tai mwensi.”
JOH 13:11 Naki amomanyete oyogocha komorua; ase ayio agateeba, “Timori abachenu mwensi.”
JOH 13:12 Nabo agachia gokoora kobasibia amagoro abo na kobogoria chianga chiaye, agaikaransa naende, akabateebia, “Mwamanyire eki nabakorera?
JOH 13:13 Inwe iga mokondoka Omworokia, naende Omonene; na igo mbuya mokobora, naki naboigo inde.
JOH 13:14 Nabo onye inche, inde Omonene naende Omworokia, nabasibirie amagoro aino, nebagwenerete gosibania amagoro inwe ase inwe.
JOH 13:15 Naki nabaeire ekiorokererio ekiya, erinde ayio nabakorera inwe, nainwe moyakore.
JOH 13:16 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Omosomba tari omonene kobua omonene oye, gose omotomwa tari omonene kobua ere oyomotomete.
JOH 13:17 Komoramanye ayio, mosesenirie komorayakore.
JOH 13:18 Tindi gokwana ase more mwensi; nabamanyire aba nachorire, erinde amariiko anyare goikeranigwa, ayagoteeba: Oyokoria omogati amo nainche oimokereirie egetingiro kiaye igoro ase ’nde.
JOH 13:19 Nabatebirie aya korwa bono ritang’ani ataraba, erio ekero arache koba monyare kwegena ng’a ninche ere.
JOH 13:20 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Ere oyoramwanche onde bwensi oyo ndatome, onyanchire inche; nere oyoranyanche inche omwanchire ere oyontomete.”
JOH 13:21 Agachia gokoora gokwana aya, Yeso agaichana ase omoika oye, akaorokia, agakwana, “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Oyomo oino nandue.”
JOH 13:22 Aborokigwa baye bakarigererania, bagasinywa komanya gose ning’o atora.
JOH 13:23 Narenge aroro oyomo bw’aborokigwa baye, oyobweegegete Yeso egekuba kiaye, oyo Yeso anchete.
JOH 13:24 Nabo Simioni Petero akamoraga, akamobooria, “Moborie ning’o atora?”
JOH 13:25 Ere oria akamweegeka buna arenge ase egekuba kia Yeso, akamobooria, “Omonene, ning’o?”
JOH 13:26 Erio Yeso akairaneria, “Nomonto oria ngotongereria egesamunye ki’omogati na komoa.” Agatongereria Yudasi, mosinto o Simioni Iskariota, egesamunye, agakemoa.
JOH 13:27 Naende magega kanyorire egesamunye keria, Saitani akamosoa. Erio Yeso akamoteebia, “Aya ogokora, yakore bwango.”
JOH 13:28 Onde tarenge ase baria baikaransete ase emesa omanyete engencho yagerete amotebetie iga.
JOH 13:29 Ekiagera Yudasi arenge kobogoria esanduki ye chitaabu, baria bande bagakaga ng’a Yeso nigo are komoteebia, “Gora ebitorigetie ase Rituko Rinene”, gose ng’a abae abataka egento.
JOH 13:30 Nabo oyo, kanyorire egesamunye keria agasoka bwango; na igo bwarenge botuko.
JOH 13:31 Erio oyio gasokire, Yeso akabora, “Bono Omwana‐o‐Mwanyabaanto obakirwe, na Nyasae obakirwe ime yaye.
JOH 13:32 Onye Nyasae okobakwa ime yaye, Nyasae boigo namobake ime yaye omonyene, na komobaka erio kegima.
JOH 13:33 Abana abake, nkere ekero egeke inde amo nainwe. Namondigie; korende buna natebeetie Abayahudi, ng’a aase ngochia inche, inwe timokonyara gochao, bono nabateebirie nainwe.
JOH 13:34 Ogochika okoyia nabaeire nakwo oko, mwanchane. Buna nabanchete inwe, nainwe mwanchane boigo.
JOH 13:35 Igo abanto bonsi nabamanye ng’a naborokigwa baane more, komorabe nobwanchani inwe ase inwe.”
JOH 13:36 Simioni Petero akamobooria, “Omonene, ng’ai okogenda?” Yeso akamoiraneria, “Aase ngochia tokonyara gontunyana bono, korende nontunyane magega.”
JOH 13:37 Petero akamoteebia, “Omonene, nase ki ntanyare kogotunyana bono? Nindue obogima bwane ase engencho yao.”
JOH 13:38 Yeso akamoiraneria, “Inee! Obogima bwao noborue ase engencho yane? Ekeene, ekeene, nagotebirie: Etuoni tekobuga goika gwankanire ara gatato.
JOH 14:1 “Timoichana ase chinkoro chiaino; momwegene Nyasae, nainche monyegene.
JOH 14:2 Ase enyomba ya Tata nere nobomenyo obonge; onye taibo, anga nabateebia. Nkogenda nde kobaroiseria aase.
JOH 14:3 Kondagende kobaroiseria aase, ninchiche naende, nimbaroisie ase ’nde, erinde ase ’nde inche, nainwe mobeo.
JOH 14:4 Nase nkogenda inche, mwamanyire enchera.”
JOH 14:5 Thomas akamobooria, “Omonene, titomanyeti aase ogochia, naki toramanye enchera?”
JOH 14:6 Yeso akamoiraneria, “Inche ninche enchera, na ekeene, na obogima; monto onde tagocha ase Tata otatiga goetera ase ’nde.
JOH 14:7 Onye imwamanyete inche, anga imwamomanyete Tata boigo; korwa bono mwamomanyire, naende mwamororire.”
JOH 14:8 Filipo akamoteebia, “Omonene, tworokie Tata, toisaneke.”
JOH 14:9 Yeso akamoteebia, “Nabeire amo nainwe amatuko aya onsi, na aye tomanyeti, Filipo? Oyondorire inche, ororire na Tata; naki aye ogoteeba: Tworokie Tata?
JOH 14:10 Tibwegeneti ng’a inche nigo inde ime ya Tata, na Tata ime yane? Amang’ana aya inche nkobateebia, tindi gokwana ase okobua kwane, korende n’Tata ore ime yane nigo agokora emeremo yaye.
JOH 14:11 Inyegene ng’a inche nigo inde ime ya Tata, na Tata ime yane; gose inyegene ase engencho y’emeremo emenyene.
JOH 14:12 “Ekeene, ekeene, nabateebirie: Oyoranyegene inche, emeremo ngokora inche, nere nayekore; nakore naende emenene kobua eye, ekiagera nkogenda nde ase Tata.
JOH 14:13 Kende gionsi morasabe ase erieta riane, ekio nangekore, erinde Tata abakwe ime ase Omwana.
JOH 14:14 Komorasabe kende gionsi ase erieta riane, ekio ningekore.
JOH 14:15 “Komoranyanche namobwate amachiiko aane.
JOH 14:16 Naende inche ninsambe Tata, na ere nabae Omokonyi onde oyoramenye amo nainwe goika kare na kare,
JOH 14:17 Omoika bw’ekeene. Ense etanyare komwancha, ekiagera temorochi, nonya nkomomanya. Korende inwe mwamomanyire, ekiagera namenyete amo nainwe, naende nabe ime yaino.
JOH 14:18 “Tinkobatiga inwe buna chintakana; ninchiche ase more.
JOH 14:19 Nkere ekero egeke, ense etandore naende; korende inwe namondore, ekiagera inche moyo inde, na inwe namobe moyo.
JOH 14:20 Ase rituko riria namomanye ng’a inche nigo inde ime ase Tata, na inwe ime yane, na inche ime yaino.
JOH 14:21 Oyore namachiiko aane, na koyabwata, oyio nere onyanchete; ere oyonyanchete nanchwe na Tata one, na inche nimwanche na kweorokia asare.”
JOH 14:22 Yudasi (tari oria o Iskariota) akamobooria, “Omonene, naki yaba ng’a norigetie kweorokia ase tore, gose tari ase ense?”
JOH 14:23 Yeso akamoiraneria, “Omonto karanyanche, abwate ring’ana riane, naende Tata one namwanche, na intwe natoche asare, tokore obomenyo bwaito amo nere.
JOH 14:24 Oyotanyancheti, tabwateti amang’ana aane; naende ring’ana mwaigure tari eriane, korende neria Tata oyontomete.
JOH 14:25 “Aya nabateebirie ekero inde ase more.
JOH 14:26 Korende Omokonyi, Omoika Omochenu, oyo Tata aratome ase erieta riane, ere naborokererie onsi, na kobainyoria onsi aya nabateebirie.
JOH 14:27 Omorembe nabatigeire; omorembe one nabaeire; tinkoyobaa buna ense ekoyobaa. Timoichana ase chinkoro chiaino, gose timoba nobwoba.
JOH 14:28 Mwaigwete inche nkobateebia: Nkogenda nde, na ninchiche naende ase more. Onye mwanyanchete, anga mwagogete, ekiagera nkogenda nde ase Tata, ekiagera Tata nomonene kombua.
JOH 14:29 Na bono nabateebirie ritang’ani ataraba, erinde ekero akoba, mwegene.
JOH 14:30 Tingokwana nainwe amang’ana amange naende, ekiagera omonene bw’ense ngocha are. Tari nokobua ase ’nde;
JOH 14:31 korende nigo ngokora buna Tata achigeete, erinde ense emanye ng’a nimwanchete Tata. Imoka, torue aa!
JOH 15:1 “Inche ninche omosabibu bw’ekeene, na Tata one nomooroiseria.
JOH 15:2 Kera orosagia ime ase ’nde orotameti, nigo akoronacha, na kera orokwama nigo akorososa, erinde romente kwama.
JOH 15:3 Inwe mwaikire koba abachenu ase engencho ye ring’ana nabateebirie.
JOH 15:4 Menya ime yane, na inche ime yaino. Buna orosagia rotanyare kwama rwoka oronyene, rotabeti ime ase omosabibu, naboigo nainwe motamenyeti ime yane.
JOH 15:5 Inche nomosabibu, na inwe nechinsagia. Oyo omenyete ime yane, na inche ime yaye, oyio name mono, ekiagera ntaiyo inche, timokonyara gokora kende gionsi.
JOH 15:6 Omonto otamenyeti ime yane, nigo aratugutwe isiko buna orosagia rwomete. Chinsagia chiomete nigo chigosangererigwa, na korutwa ase omorero, na koyia.
JOH 15:7 Komoramenye ime yane, na amang’ana aane karabe ime yaino, saba kera ekemoganetie na inwe namokorerwe.
JOH 15:8 Ase ayio Tata abakwe ekero mwamire mono; na inwe namobe aborokigwa baane.
JOH 15:9 Buna Tata anyanchete inche, na inche nabanchire inwe, menya ase obwanchani bwane.
JOH 15:10 Komorabwate amachiiko aane, namomenye ase obwanchani bwane, buna inche nabwatete amachiiko a Tata one na komenya ase obwanchani bwaye.
JOH 15:11 Aya nabateebirie, erinde omogooko one obe ime yaino, naende ng’a omogooko oino oikeranigwe.
JOH 15:12 “Richiko riane nario eri: Mwanchane buna nabanchete inwe.
JOH 15:13 Onde tari ore nobwanchani obonene kobua obo, obw’omonto akorua obogima bwaye ase engencho y’abasani baye.
JOH 15:14 Inwe nigo more abasani baane, komorakore aya nabachiikire.
JOH 15:15 Tinkobaroka naende abasomba, ekiagera omosomba tamanyeti eki omonene oye agokora; korende inwe nabarokire abasani, ekiagera onsi aya naigwete korwa ase Tata nabaorokeirie.
JOH 15:16 Tari inwe mwanchorire inche, korende ninche nabachorire inwe, nababekire mogende kwama, okwama kwaino goikaranse; erio rinde rionsi mogosaba Tata ase erieta riane, nigo arabae.
JOH 15:17 “Aya nabachiikire naro aya: mwanchane.
JOH 15:18 Ense kerabageche, momanyete ng’a yangechire inche etarabagecha inwe.
JOH 15:19 Onye nab’ense mware, anga ense ’yancha abare abaye, korende ekiagera inwe timori ab’ense, otatiga inche nabachorire korwa ase ense, ase ayio ense yabagechire.
JOH 15:20 Inyora ring’ana riria nabateebeetie: Omosomba tari omonene kobua omonene oye. Onye banchandete inche, nabaabachande nainwe; onye babwatete ring’ana riane nabwate neriaino.
JOH 15:21 Korende aya onsi nabaabakorere ase engencho y’erieta riane, ekiagera tibamomanyeti oyontomete.
JOH 15:22 Onye ntachete gokwana nabarabwo, anga tibarenge nebibe, korende bono tibari nogwekengera ase ebibe biabo.
JOH 15:23 Oyongechete inche, nigo amogechete na Tata one.
JOH 15:24 Onye ntakorete emeremo ase bare eye monto onde atakoreti, anga tibabete nebibe, korende bono barorire, naende batogechire inche na Tata.
JOH 15:25 Korende igo riikerane ring’ana eriarigetwe ase amachiiko abo: Nigo bangechete bosa.
JOH 15:26 Korende karache Omokonyi, oyo ndabatomere korwa ase Tata, Omoika bw’Ekeene okorwa ase Tata, ere nambere kirori.
JOH 15:27 Na inwe boigo mwambereire birori, ekiagera korwa omochakano mwarenge amo nainche.
JOH 16:1 “Amang’ana aya nabateebirie timocha kogochwa.
JOH 16:2 Nabaabaserie korwa ase chisinagogi; nabo engaki neche ekero onde bwensi arabaite akage ng’a okoreire Nyasae emeremo.
JOH 16:3 Naende ayio nabaabakorere, ekiagera tibamomanyeti Tata, nonya ninche.
JOH 16:4 Korende nabateebirie aya, erio engaki eria egocha, moyainyore ng’a inche nabateebeetie. “Tinabateebeetie aya korwa omochakano, ekiagera narenge amo nainwe.
JOH 16:5 Korende bono nkogenda nde asare ere oyontomete; gose onde tari ase more okomboria: Ing’ai ogochia?
JOH 16:6 Korende ekiagera nabateebirie aya, omoichano oichoire chinkoro chiaino.
JOH 16:7 Korende inche nabateebirie erire ri’ekeene: Nebe buya ase more inche ngende, ekiagera ntagendeti, Omokonyi oria tagocha ase more; korende kondagende, nimotome ase more.
JOH 16:8 Naende ekero arache ere, naenekerie ense ase amang’ana ’ebibe, naende oboronge, naende ekiina;
JOH 16:9 ase amang’ana ’ebibe, ekiagera tibanyegeneti inche;
JOH 16:10 ase amang’ana ’oboronge, ekiagera nkogenda nde ase Tata, gose timokondora naende;
JOH 16:11 ase amang’ana ’ekina, ekiagera omonene bw’ense eye okoorire kogambigwa.
JOH 16:12 “Ninde nayande amange atigarete nkobateebia, korende timokonyara koyaremereria bono.
JOH 16:13 Korende ekero arache ere, Omoika bw’Ekeene, nobaraae ase onsi ayare ay’ekeene, ere tagokwana ayare ayaye, korende onsi ayaranyare koigwa nayakwane, naende amang’ana agochi‐gocha nabateebie engencho yaye.
JOH 16:14 Ere nambake inche, ekiagera nabogorie ayare ayane, nabayaorokerie.
JOH 16:15 Onsi ayare aya Tata nayane; ase ayio ngateba ng’a nabogorie ayare ayane, nabayaorokerie.
JOH 16:16 “Nkere ekero egeke, inwe motandore; naende nkere ekero egeke morandore, ekiagera nkogenda nde ase Tata.”
JOH 16:17 Nabo abande baborokigwa baye bagateebania, “Ing’ana ki eri agoteeba: Nkere ekero egeke, inwe motandore; naende nkere ekero egeke morandore; na: Nkogenda nde ase Tata?”
JOH 16:18 Nabo bagateeba, “Ing’ana ki eri agoteeba, ng’a nkere ekero egeke? Titomanyeti eri agokwana.”
JOH 16:19 Yeso akamanya ng’a mbarigetie komoboria, akabateebia, “Inee! Nigo mokoborania inwe ase inwe ase erio natebiire: Nkere ekero egeke, inwe motandore, naende nkere ekero egeke morandore?
JOH 16:20 Ekeene, ekeene, nabateebirie: Inwe namorere na kweng’ereria, korende ense negoke; inwe namoichanigwe, korende ogoichana kwaino nakoonchoke koba omogooko.
JOH 16:21 Omokungu gakobina ase okoibora, nigo are nomoichano, ekiagera ensa yaye yaikire; korende gaikire koibora omwana, tari koinyora obororo bwaye naende, ase engencho y’omogooko bw’okoiborwa kw’omonto ase ense.
JOH 16:22 Nabo nainwe bono nigo more nomoichano; korende nimbarore naende, ne chinkoro chiaino nachigoke, na omogooko oino onde tari orabaure.
JOH 16:23 Ase rituko riria timokomboria ring’ana. Ekeene, ekeene, nabateebirie: Komorasabe Tata kende gionsi ase erieta riane nabae.
JOH 16:24 Goika reero timorasaba gento ase erieta riane; saba, namonyore, erinde omogooko oino obe omoikeranu.
JOH 16:25 “Aya nakwanire nainwe ase emereng’anio; engaki neche ntakwane naende ase emereng’anio, korende nimborokie maiso marore amang’ana a Tata.
JOH 16:26 Ase rituko riria namosabe ase erieta riane; tinkobateebia ng’a nimbasabere ase Tata,
JOH 16:27 ekiagera Tata omonyene nigo abanchete inwe, ekiagera inwe mwanyanchire inche, na mwegenire ng’a inche nigo narwete ase Tata.
JOH 16:28 Narwete ase Tata, ngacha ase ense; naende ngotiga nde ense na nkoirana nde ase Tata.”
JOH 16:29 Aborokigwa baye bakaboora, “Rora, bono ngokwana ore maiso marore, gose tori gokwana omobayeeno onde bwonsi.
JOH 16:30 Bono twamanyire ng’a kwamanyire onsi, torigeti omonto akoborie. Ase ayio twegenire ng’a nigo kwarwete ase Nyasae.”
JOH 16:31 Yeso akabairaneria, “Inee! Igo bono mwegenire?
JOH 16:32 Rora engaki neche, ee nabo yaikire gocha, namwatananeke, kera oyomo ase mwaye, namontige inche bweka, korende tindi inche bweka, ekiagera Tata nigo are amo nainche.
JOH 16:33 Aya nabateebirie, erinde monyare koba nomorembe ime yane. Ase ense namonyore emechando, korende remia emioyo; inche nabuire ense.”
JOH 17:1 Ekero Yeso akwanete amang’ana ayio akaimokia amaiso aye, akarigereria igoro, akabora, “Tata, ensa yaikire. Mobake Omwana oo, erinde Omwana nere akobake aye,
JOH 17:2 buna kwamoete okobua igoro ase Mwanyabaanto bonsi, erinde bonsi aba kwamoeire, abae obogima bwa kare na kare.
JOH 17:3 Na obogima bwa kare na kare nabwo obo: bakomanye aye Nyasae bw’ekeene bweka, naende Yeso Kristo gwatomete.
JOH 17:4 Inche nakobakire ase ense, emeremo eria kwang’ete gokora nayekoorire.
JOH 17:5 Na bono Tata, ombake inche amo naye, ase obonene boria narenge nabwo amo naye ritang’ani ense etaratongwa.
JOH 17:6 “Erieta riao nariorokeirie abanto baria kwang’ete korwa ase ense. Barabwo nigo barenge abao, okabang’a inche, ne ring’ana riao baribwatire.
JOH 17:7 Bono bamanyire ng’a onsi aya kwang’ete nigo akorwa ase ore.
JOH 17:8 Naki amang’ana kwang’ete nabayaeire, na barabwo bayabwatire, mbamanyete ekeene ng’a nigo narure ase ore, bakeegena ng’a naye gwantomete.
JOH 17:9 Inche nabasabeire barabwo; tindi gosabera ense, korende barabwo aba kwang’eire ekiagera barabwo nabao.
JOH 17:10 Na bonsi abare abaane nabao, na abare abao nabaane, na inche nabakirwe ime yabo.
JOH 17:11 Inche tinkoba ase ense ime naende, korende aba nao bare ase ense ime, na inche ngocha nde ase ore. Tata Omochenu, obarende ase okobua kw’erieta riao baria kwang’ete, babe abamo buna intwe tore oyomo.
JOH 17:12 Ekero narenge amo nabarabwo ase ense, nigo nabarendete ase okobua kw’erieta riao baria kwang’ete. Igo nabaritete, gose tari nonya noyomo obo osirire, otatiga oria omwana bw’obosiru, erinde ririiko rinyare goikeranigwa.
JOH 17:13 Na bono ngocha nde ase ore, na aya nkoyakwana, inde ase ense ime, erinde omogooko one obe oikeranigwe ime yabo.
JOH 17:14 Inche nabaeire ring’ana riao; ense yabagechire, ekiagera barabwo tibari abanto b’ense, buna inche ntari oyo bw’ense.
JOH 17:15 Tinsabeti ng’a obarusie korwa ase ense, korende obarende korwa ase oria omobe.
JOH 17:16 Barabwo tibari ab’ense, buna inche ntari oyo bw’ense.
JOH 17:17 Obachene ase ekeene; ring’ana riao nario ekeene.
JOH 17:18 Buna gwantomete inche ime ase ense, na inche naboigo nabatomire barabwo ase ense ime.
JOH 17:19 Na ase engencho yabo nechenire, erinde nabarabwo bachenwe ase ekeene.
JOH 17:20 “Gose tari barabwo boka nasabeire, korende na baria baranyegene ase engencho ye ring’ana riabo,
JOH 17:21 bonsi babe abamo, buna aye Tata ore ime ase ’nde, na inche ime yao, erinde na aba babe abamo ime yaito; ense enyare kwengena ng’a naye gwantomete.
JOH 17:22 Na obonene boria kwang’ete nabaeire, babe abamo, buna intwe tore oyomo;
JOH 17:23 inche ime yabo, na aye ime yane, banyare goikerana babe abamo. Igo ense emanye ng’a naye gwantomete, okabancha barabwo, buna kwanyanchete inche.
JOH 17:24 Tata, abwo kwang’ete, ninganetie babe amo nainche aase aande onsi inde, banyare korigereria obonene bwane kwang’ete, ekiagera nigo kwanyanchete ritang’ani ense etarabekwa oboroso.
JOH 17:25 Tata omonyene oboronge, ense tiyakomanyete, korende inche nakomanyete; na aba bamanyire ng’a naye gwantomete.
JOH 17:26 Nabamanyetie erieta riao, naende nimbarimanyie, erinde obwanchani boria kwanyanchete inche bobe ime yabo, na inche imbe ime yabo.”
JOH 18:1 Yeso gakwanire amang’ana aya, akaimoka amo naborokigwa baye kogenda ng’umbu y’akarooche Kedron, aase omogondo orenge. Ere na aborokigwa baye bagasoa aroro.
JOH 18:2 Na Yudasi, oria omoruete naamanyete aase aria, ekiagera Yeso are kogenda aroro ekero ase ekero amo naborokigwa baye.
JOH 18:3 Nabo Yudasi gaikire konyora omoganda bw’abarwani, na abarendi baruete ase abakuani abanene na Abafarisai, akagenda aroro ne chitaaya na ebieri, na ebinto bi’esegi.
JOH 18:4 Nabo Yeso, kamanyete onsi ayagochia komonyoora, akaoroka, akababoria, “Ning’o mokorigia?”
JOH 18:5 Bakamoiraneria, “Yeso Omonazareti.” Yeso akabateebia, “Ninche ere.” Yudasi nere oyomoruete nigo ateneine amo nabarabwo.
JOH 18:6 Nabo ekero Yeso achia kobateebia, “Ninche ere,” bakairana magega, bagaaka inse.
JOH 18:7 Akababoria eria kabere, “Ning’o mokorigia?” Bakaboora, “Yeso Omonazareti.”
JOH 18:8 Yeso akairaneria, “Naikire kobateebia ng’a ninche ere; nabo onye mokondigia inche, batige aba bagende.”
JOH 18:9 Erio riikeranigwe ring’ana riria akwanete, “Aba kwang’ete tinsireti nonya noyomo obo.”
JOH 18:10 Nabo Simioni Petero narenge nomoyio o birende, akayong’usa, agaaka omosomba bw’Omokuani omonene, akamobutora ogoto kwaye gw’okorio. Na omosomba oria erieta riaye nigo are korokwa Maliko.
JOH 18:11 Erio Yeso agateebia Petero, “Irania omoyio oo ase ekeraano kiaye. Inee! Egekombe eke Tata ang’eire, tinkenywera?”
JOH 18:12 Abarwani b’esegi amo nomotang’ani obo, na abarendi baria b’Abayahudi bakabwata Yeso, bakamosiba.
JOH 18:13 Erio bakamoira ritang’ani ase Anasi oyorenge ise biara Kayafa, oria orenge Omokuani omonene omwaka oria.
JOH 18:14 Na Kayafa nere oete Abayahudi amang’ana ng’a negwenerete omonto oyomo akwe ase engencho y’abanto.
JOH 18:15 Simioni Petero na omworokigwa onde bagatunyana Yeso. Omworokigwa oria onde nigo amanyekanete n’Omokuani omonene, agasoa amo na Yeso ase egoora y’Omokuani omonene,
JOH 18:16 korende Petero agatenena gesieri isiko. Nabo omworokigwa oria onde, oyomanyekanete n’Omokuani omonene agasoka agakwana nomoiseke orenge korenda gesieri, akarenta Petero ime.
JOH 18:17 Erio omoiseke oria orenge korenda gesieri akaboria Petero, “Aye tori oyomo bw’aborokigwa baye omonto oyo?” Ere agakana, “Tari inche.”
JOH 18:18 Abasomba baria na abarwani nigo barenge bateneine, bautete omorero bw’amakara, ekiagera obokendu mbwarenge, bakaba ngwota bare omorero. Petero nere nigo arenge amo nabarabwo, ogwota omorero.
JOH 18:19 Erio Omokuani omonene akaboria Yeso amang’ana igoro yaborokigwa baye, na amang’ana ’okworokereria kwaye.
JOH 18:20 Yeso akamoiraneria, “Inche nakwanire nense maiso marore. Amatuko onsi nigo narenge kworokereria ase chisinagogi na ase Hekalu, aase Abayahudi bonsi baare gosangererekana, gose tintebeti ing’ana bobisi.
JOH 18:21 Nase ki okomboria? Boria baria baigwete aya nakwanete nabarabwo; barabwo mbamanyete aya nabateebeetie.”
JOH 18:22 Gachia gokwana amang’ana aya, oyomo bw’abarendi baria oteneine ang’e, agaaka Yeso oroe, akabora, “Naboigo okoiraneria Omokuani omonene?”
JOH 18:23 Yeso akamoiraneria, “Onye nakwana bobe, orokia obobe boria, korende onye nakwana buya, ninki okong’akera?”
JOH 18:24 Nabo Anasi akamoira osibire ase Kayafa, Omokuani omonene.
JOH 18:25 Na Simioni Petero nigo arenge oteneine ogwota omorero. Bakamoteebia, “Aye boigo tori oyomo bw’aborokigwa baye?” Ere agakana, akabora, “Tari inche.”
JOH 18:26 Oyomo bw’abasomba b’Omokuani Omonene, omoamate bw’oria onachetwe ogoto na Petero, akabora, “Inche tinakorooche ime ase omogondo amo nere?”
JOH 18:27 Petero agakana naende. Erio kegima etuoni ekabuga.
JOH 18:28 Erio bakaira Yeso korwa ase Kayafa goika enyomba enene y’ekegambero. Bokaba bogokiamoka, na barabwo abanyene tibasoa ime ase ekegambero, tibaabaisa gocha kobekwa ogotacheneka korende bararia Epasaka.
JOH 18:29 Erio Pilato akabachiera isiko, akababoria, “Ngosoera ki mobwate ase omonto oyo?”
JOH 18:30 Bakairaneria, “Onye oyo atarenge omokori amabe, anga titwamorenta ase ore.”
JOH 18:31 Erio Pilato akabateebia, “Moire inwe, momogambie ase ogochika kwaino.” Abayahudi bakamoteebia, “Intwe titori ne ribaga goita omonto.”
JOH 18:32 Erio ring’ana ria Yeso riikeranigwe, eri akwanete ase okoorokia imakweri ki aranyare gokwa.
JOH 18:33 Erio Pilato agasoa ekegambero naende, akarangeria Yeso, akamobooria, “Inee! Naye omorwoti bw’Abayahudi?”
JOH 18:34 Yeso akairaneria, “Naye gwateebire ayio aye omonyene, gose nabaanto bande bagotebirie amang’ana aya igoro yane?”
JOH 18:35 Pilato akairaneria, “Inee! Inche n’Omoyahudi nde? Abanto b’egesaku kiao na abakuani abanene bakorentire ase ’nde. Inki gwakorete?”
JOH 18:36 Yeso akairaneria, “Oborwoti bwane tibori obw’ense eye. Onye oborwoti bwane mbwarenge obw’ense eye, abasomba baane anga mbandwanerera, tinyara kobekwa ase amaboko ’Abayahudi, korende bono oborwoti bwane tibori obw’aa.”
JOH 18:37 Erio Pilato akamobooria, “Aye nomorwoti rende?” Yeso akairaneria, “Aye gwateebete ng’a inche nomorwoti. Inche nigo naiboretwe ase engencho y’aya, na ase engencho y’aya, ngacha ase ense, erinde imbe kirori ase ekeene. Kera oyore oyo bw’ekeene nigo akoigwa eriogi riane.”
JOH 18:38 Pilato akamobooria, “Ekeene ngento ki?” Gakwanire ring’ana eri agachiera Abayahudi isiko eria kabere, akabateebia, “Inche tindochi bobe bonde asare.
JOH 18:39 Korende inwe more nengencho ng’a nabasiborera omonto oyomo ase ekero ki’Epasaka; nabo morigetie mbasiborere Omorwoti bw’Abayahudi?”
JOH 18:40 Erio bagaaka eriogi naende, bakaboora, “Tari oyo, korende Baraba!” Baraba ere nigo arenge omouri.
JOH 19:1 Erio Pilato akaira Yeso, akamoaka emecharichi.
JOH 19:2 Abarwani bagatwang’a egutwa y’amagwa, bakamobekera ase omotwe, bakamobekera na eanga embariri,
JOH 19:3 bakamochiera, bakaboora, “Masoge, Omorwoti bw’Abayahudi!” Bakamoaka chindoe.
JOH 19:4 Pilato akaoroka naende isiko, akabateebia, “Rora, inche namorentire ase more, monyare komanya ng’a tindochi komocha konde asare.”
JOH 19:5 Erio Yeso agasoka isiko, obekeire egutwa eria y’amagwa na eanga eria y’oborwoti embariri. Pilato akabateebia, “Rora omonto oyo!”
JOH 19:6 Erio abakuani abanene na abarendi bagachia komoorora, bagaaka eriogi, bakobora, “Mobambe! Mobambe!” Pilato akabateebia, “Moire inwe, momobambe, ekiagera inche tindochi okomocha asare.”
JOH 19:7 Abayahudi bakamoiraneria, “Intwe ntore nogochika, naende ase ogochika okwo nagwenerete akwe, ekiagera agwekora koba Omwana o Nyasae.”
JOH 19:8 Erio Pilato agachia koigwa ring’ana erio, akaba nobwoba kobua.
JOH 19:9 Agasoa ase ekegambero, akaboria Yeso naende, “Ing’ai kwarure aye?” Korende Yeso tamoiraneria.
JOH 19:10 Erio Pilato akamobooria, “Togokwana nainche? Tomanyeti ng’a ninde nokobua gokobamba, naende ninde nokobua kogosibora?”
JOH 19:11 Yeso akamoiraneria, “Anga tori nokobua konde gwonsi, onye otaeiri korwa igoro; ase ayio ere oyombegete ase amaboko ao nare nebibe ebinene kobua.”
JOH 19:12 Korwa agwo Pilato akarigia komosibora, korende Abayahudi bagaaka eriogi, bakaboora, “Koramosibore, aye tori omosani o Kaisari; kera oyogwekora koba omorwoti nigo are mamincha ase Kaisari.”
JOH 19:13 Erio ekero Pilato achia koigwa amang’ana aya, akarenta Yeso isiko, agaikaransa igoro ase ekerogo gi’ekina, aase akorokwa Atichire n’Amagena, naende ase Ekeiberania, Gabata.
JOH 19:14 Nigo yarenge Okwearigania gw’Epasaka; naende nigo yarenge koreng’ana chinsa isano nemo. Agateebia Abayahudi, “Rora omorwoti oino!”
JOH 19:15 Korende barabwo bagaaka eriogi, “Morusie, morusie, mobambe!” Pilato akababoria, “Imobambe omorwoti oino?” Abakuani abanene bakairaneria, “Titori nomorwoti otatiga Kaisari.”
JOH 19:16 Erio agwo akamobeka ase amaboko abo abambwe. Barabwo bakabwata Yeso.
JOH 19:17 Ere agasoka bwebogoreretie omosalaba oye, goika aase akorokwa Ekeore; ase Ekeiberania akorokwa Gologotha.
JOH 19:18 Bakamobamba aroro amo nabaanto bande babere, oyonde ensemo, na oyonde ensemo, na Yeso gati‐gati.
JOH 19:19 Pilato akarika ekemanyererio, agakebeka igoro ase omosalaba. Igo kiarigetwe, “YESO OMONAZARETI, OMORWOTI BW’ABAYAHUDI.”
JOH 19:20 Nabo amariiko ayio abange b’Abayahudi mbayasomete, ekiagera aase aria Yeso abamberetwe nigo arenge ang’e nomochie; naro nigo arigetwe ase Ekeiberania, na Ekerumi, na Ekegiriki.
JOH 19:21 Erio abakuani abanene na Abayahudi bagateebia Pilato, “Torika ng’a, n’Omorwoti bw’Abayahudi, korende ng’a nigo arenge kobora: Inche nomorwoti bw’Abayahudi.”
JOH 19:22 Pilato akairaneria, “Aya nariikire, nariikire.”
JOH 19:23 Erio abarwani kobaabambire Yeso, bakabogoria chianga chiaye, bagachiatanana chinsemo inye, kera omorwani anyore ensemo yaye. Bakabogoria eganchwa nero. Korende eganchwa eyio tiyasonire; igo yabwatanirie korwa igoro goika inse.
JOH 19:24 Erio bagateebania, “Titoyetandora, korende toyeakere obomera, torore gose neya ng’o ekoba.” Erio ririiko riikerane, eri rigoteeba, “Mbaatananete chianga chiane, naende eganchwa yane mbayekorerete obomera.”
JOH 19:25 Naboigo abarwani bakorete. Korende ase omosalaba o Yeso ng’ina, na ng’ina moke, Mariamu moga Kiliopa, na Mariamu Magidalena bagatenenao.
JOH 19:26 Erio ekero Yeso achia korora ng’ina na omworokigwa oria anchete bateneine ang’e agateebia ng’ina, “Omong’ina, rora omwana oo!”
JOH 19:27 Magega y’ayio agateebia omworokigwa oria, “Rora nyoko!” Erio korwa ensa eria omworokigwa oria akamoira bwoye.
JOH 19:28 Magega ase aya Yeso, kamanyete ng’a onsi aikire gokorwa, erinde ririiko riikeranigwe, akabora, “Ninde nerang’o.”
JOH 19:29 Nkiarenge aroro egetaabo giaichire chinkama, erio bakabeeka esifunchi eichire chinkama igoro ase egetonto, bakamobekera monwa.
JOH 19:30 Erio Yeso agachia konyora chinkama, agateeba, “Yaikeranire!” Agatureka omotwe, agatweka mo.
JOH 19:31 Igo riarenge rituko ri’Okwearigania, na Abayahudi tibarigetie emebere ebe ase emesalaba igoro ase rituko ri’Esabato, ekiagera Esabato eria nigo yarenge enene. Ase ayio bagasaba Pilato ng’a amagoro y’abaanto abwo baabambetwe abunwe, na emebere yabo erusigweo.
JOH 19:32 Erio abarwani bakagenda, bakabuna amagoro abo, oyo bw’eritang’ani, na oyo o kabere, abwo baabambetwe amo na Yeso.
JOH 19:33 Bagachia gochiera Yeso, bakarora ng’a oikire gokwa, tibamobuna amagoro aye.
JOH 19:34 Korende oyomo bw’abarwani akamobeta ritimo rikere riaye, akaruao bwango amanyinga na amaache.
JOH 19:35 Nere oyoyaroche akaba kirori, na oborori bwaye nobw’ekeene, nere omanyire ng’a igo agokwana ekeene, erinde inwe monyare kwegena.
JOH 19:36 Naki aya nigo akoregete erinde ririiko riikerane, eriateebete, “Riuga riaye tirikobunwa.”
JOH 19:37 Naende rituko rinde ribora, “Nabamorigererie oyobabetete.”
JOH 19:38 Magega ase aya Yusufu bw’Arimathaya agasaba Pilato ribaga arusie omobere o Yeso. Ere nigo arenge omworokigwa o Yeso, korende bobisi, ekiagera airogete Abayahudi. Pilato akamoa ribaga. Igo agacha, akarusia omobere oye.
JOH 19:39 Na Nikodemo oria omochierete botuko agwo ritang’ani, nere akagenda boigo, akarenta ebinto bisang’ananirie manemane na uudi, oborito bwaye chiratili rigana erimo.
JOH 19:40 Erio bakabogoria omobere o Yeso, bakayoboyia egetambaa ki’egatani, bakayoaka amaguta aria amanukato, buna yarenge engencho y’Abayahudi ase ogotindeka.
JOH 19:41 Naende aase aria abamberetwe norengeo omogondo, na ime ase omogondo oboina oboyia, aase monto onde konya atarabekwa.
JOH 19:42 Na ase engencho y’Okwearigania kw’Abayahudi bakabeeka Yeso aroro, ekiagera oboina boria bwarenge ang’e.
JOH 20:1 Bono ase rituko rie ritang’ani ri’echuma Mariamu; Magidalena akagenda ase oboina kobogokiamoka, ekero botarakiamoka buya, akarora ng’a rigena riarusigwe korwa ase oboina.
JOH 20:2 Erio akagenda bwango goika ase Simioni Petero, na ase omworokigwa oria onde, oria Yeso anchete, akabateebia, “Barusirie Omonene korwa ase oboina, korende titomanyeti aase bamobeka.”
JOH 20:3 Petero agasoka, akagenda amo nomworokigwa oria onde, bakabwatia enchera kogenda oboina.
JOH 20:4 Bakaminyoka chimbero bonsi babere amo. Omworokigwa oria onde akaminyoka bwango kobua Petero, akaba oyo bw’eritang’ani goika ase oboina,
JOH 20:5 agatung’ama, akarora ebitambaa bireo, korende tasoa ime.
JOH 20:6 Erio Simioni Petero agacha, akamotunyana, agasoa oboina ime, akarora ebitambaa bireo,
JOH 20:7 na egetambaa keria ki’omotwe oye tikiabekire amo nebitambaa binde, korende nigo kiaringire, kebekire ao gioka.
JOH 20:8 Erio agwo omworokigwa oria onde orenge bw’eritang’ani goika ase oboina agasoa, akarora, akeegena.
JOH 20:9 Naki konya tibaramanya ririiko, ng’a nemogwenerete koboka korwa ase abakuure.
JOH 20:10 Erio aborokigwa baria bakagenda chinsobo.
JOH 20:11 Korende Mariamu nigo ateneine isiko ang’e noboina, okorera; nabo gakorera, agatung’ama, akarigereria ime ase oboina.
JOH 20:12 Erio akarora abamalaika babere, barenge ne chianga chindabu, baikaransete, oyomo ase omotwe, naende oyomo ase amagoro, agwo aase omobere o Yeso obegetwe.
JOH 20:13 Barabwo bakamobooria, “Omokungu, inki okorera?” Akabairaneria, “Nekiagera barusirie Omonene one, na timanyeti aase bamobeka.”
JOH 20:14 Kagokwana aya akeonchora gochia magega, akarora Yeso oteneine, tamanya ng’a n’Yeso.
JOH 20:15 Yeso akamoteebia, “Omong’ina, ninki okorera? Ning’o okorigia?” Ere agakaga ng’a nomorendi bw’omogondo, akamoteebia, “Omonene, onye naye kwamoira, nteebia aase kwamobeka, na inche nimorusie.”
JOH 20:16 Yeso akamoteebia, “Mariamu.” Ere akeonchora, akamoteebia ase Ekeiberania, “Raboni!” (Okoonchorwa kwaye, Omworokia).
JOH 20:17 Yeso akamoteebia, “Tonkuna, ekiagera tindagenda ase Tata one, korende genda ase abaminto, obateebie, ng’a nkogenda nde ase Tata one oyore Iso oino, ase Nyasae one oyore Nyasae oino.”
JOH 20:18 Mariamu Magidalena akagenda, agateebia aborokigwa amang’ana ng’a, “Narorire Omonene”, naende ng’a omotebirie aya.
JOH 20:19 Ase omogoroba bwe rituko rie ritang’ani ri’echuma, na ebisieri kobiasiekirwe aase agwo aborokigwa barenge, ekiagera bairogete Abayahudi, Yeso agacha, agatenena gati‐gati akabateebia, “Omorembe obe ase more!”
JOH 20:20 Gakwanire aya, akaborokia amaboko aye ne rikere riaye. Erio aborokigwa bakagoka kobachia korora Omonene.
JOH 20:21 Yeso akabateebia eria kabere, “Omorembe obe ase more! Buna Tata antomete, naboigo nainche nabatomire inwe.”
JOH 20:22 Gakwanire aya, akabautera omoika, akabateebia, “Nyora Omoika Omochenu.
JOH 20:23 Bande bonsi morabere ebibe, baabeirwe; naende bande bonsi morasiekere ebibe, basiekeirwe.”
JOH 20:24 Ko Thomas, oyomo bwa baria ikomi na babere, oyokorokwa Barongo, tarenge amo nabarabwo ekero Yeso achete.
JOH 20:25 Erio aborokigwa bande bakamoteebia, “Twarorire Omonene.” Korende ere akabateebia, “Ntarochi amaboko aye na ebimanyererio bi’emesumari, na kobeeka ekiara kiane aase emesumari yamobetete, na kobeeka okoboko kwane rikere riaye ime, tinkwegena nonya ng’ake.”
JOH 20:26 Magega y’amatuko atano na atato aborokigwa baye nao barenge naende ase enyomba eria ime, na Thomas amo nabarabwo. Yeso agacha ekero ebisieri bisiekire, agatenena gati‐gati, akabora, “Omorembe obe ase more!”
JOH 20:27 Erio agateebia Thomas, “Renta aiga ekiara kiao. Orore amaboko aane. Renta okoboko kwao, okobeke ase rikere riane; toba oyotegeneti, korende oyo bwegenete.”
JOH 20:28 Thomas akamoiraneria, “Omonene one, na Nyasae one!”
JOH 20:29 Yeso akamoteebia, “Iga kwegena ekiagera kwandora; mbare nomogooko abatarochi ko begenire.”
JOH 20:30 Nabo mbire ebikone binde ebinge Yeso akorete ase amasio y’aborokigwa baye bitarikiri ase egetabu eke,
JOH 20:31 korende ebi biarikirwe, erinde monyare kwegena ng’a Yeso nere Kristo, Omwana o Nyasae; naende ase okwegena mobe nobogima ase erieta riaye.
JOH 21:1 Magega ase aya Yeso akeorokia naende ase aborokigwa baye ase enyancha ya Tiberia. Ayio nigo akorekanete iga:
JOH 21:2 Simioni Petero, na Thomas oyokorokwa Barongo, na Natanaeli o Kana ya Galili, na abamura ba Zebedi, na babere bande baborokigwa baye barenge amo.
JOH 21:3 Simioni Petero akabateebia, “Nkogenda nde koruba chinswe.” Bakamoteebia, “Naintwe natogende amo naye.” Bagasoka, bakariina obwato ime, korende obotuko boria tibanyora gento.
JOH 21:4 Goika bogachia gokia mambia, Yeso agatenena ase engegu, korende aborokigwa tibamanya ng’a n’Yeso.
JOH 21:5 Erio Yeso akababoria, “Abana, more neki mokoria?” Bakamoiraneria, “Yaya.”
JOH 21:6 Akabateebia, “Ruta ekeonga ensemo ya borio y’obwato, na inwe namonyore chinswe.” Erio bagakeruta, korende tibanyara gokeng’usa ase engencho y’obonge bwe chinswe.
JOH 21:7 Omworokigwa oria Yeso anchete agateebia Petero, “Nere Omonene.” Erio Simioni Petero, agachia koigwa ng’a n’Omonene, akeboyia eanga yaye (ekiagera arenge getirianda), akeruta enyancha ime.
JOH 21:8 Korende aborokigwa bande bagacha ase obwato, bagakurura ekeonga geichire chinswe, ekiagera tibarenge are ase ense enyomo, ang’e chifuti amagana atato.
JOH 21:9 Erio kobachia goika engegu, bakarora omorero bw’amakara aroro, na enswe ebekire igoro yaye, na omogati.
JOH 21:10 Yeso akabateebia, “Renta aiga echinde chie chinswe echi mwarubire bono.”
JOH 21:11 Erio Simioni Petero akariina obwato ime, akang’usa ekeonga gochia engegu geichire chinswe chinene, rigana erimo, na emerongo etano, na isato; nonya chiarenge chinyinge buna iga, ekeonga tigiatandogete.
JOH 21:12 Yeso akabateebia, “Inchuo morie!” Gose onde tarenge ase aborokigwa baria orenge na boremu komoboria, “Aye naye ng’o?” Ekiagera mbamanyete ng’a n’Omonene.
JOH 21:13 Yeso akagenda akabogoria omogati, akabaa, ne chinswe boigo.
JOH 21:14 Eke nekero kia gatato Yeso arorekanete ase aborokigwa baye magega y’okobokigwa korwa ase abakuure.
JOH 21:15 Erio kobakoorire koragera, Yeso akaboria Simioni Petero, “Simioni mosinto o Yohana, nonyanchete kobua aba?” Akamoiraneria, “Ee, Omonene, aye nomanyete ng’a ningwanchete.” Akamoteebia, “Risia chimanwa chi’eching’ondi chiane.”
JOH 21:16 Akamoboria eria kabere, “Simioni mosinto o Yohana, nonyanchete?” Akamoiraneria, “Ee, Omonene, aye nomanyete ng’a ningwanchete.” Akamoteebia, “Risia ching’ondi chiane.”
JOH 21:17 Akamoboria eria gatato, “Simioni mosinto o Yohana, nonyanchete inche?” Petero agaichana ekiagera amoboretie eria gatato, “Nonyanchete?” Akamoiraneria, “Omonene, aye nomanyete onsi, nomanyete ng’a ningwanchete.” Yeso akamoteebia, “Risia ching’ondi chiane.
JOH 21:18 Ekeene, ekeene, nagotebirie: Ekero kwarenge omosae, nigo kwarenge kweboyia, kwagenda aase origetie, korende ekero orache koba omogaka, norambore amaboko ao, na oyonde nagosibe, akoire aase otancheti.”
JOH 21:19 (Agakwana eri ase okworokia imakweri ki aramotogie Nyasae). Erio gakoorire gokwana aya, akamoteebia, “Ntunyana?”
JOH 21:20 Petero akeonchora, akarora omworokigwa oria Yeso anchete okobatunyana; nere oria bweegegete egekuba kiaye ekero gi’okoria endagera ya mogoroba na gokwana, “Omonene, ning’o orakorue?”
JOH 21:21 Petero agachia komoorora oyio, akaboria Yeso, “Omonene, noyo rende?”
JOH 21:22 Yeso akamoiraneria, “Kondarigie oyo abeo goika inchiche, inki ogwechandera ayio? Aye ntunyane inche.”
JOH 21:23 Erio ring’ana eri rigasarera ase abamwabo ng’a omworokigwa oria tagokwa, korende Yeso tamotebetie ng’a tagokwa, otatiga, “Kondarigie abeo goika inchiche, inki ogwechandera ayio?”
JOH 21:24 Oyo nomworokigwa oria orooche aya, na koyarika, naende twamanyire ng’a oborori bwaye nobw’ekeene.
JOH 21:25 Nare naende ayande amange aya Yeso akorete; naro kararikwe erimo erimo, nigo ngokaga ng’a nonya nense yonsi tegoisana chibuku echiranyare korikwa chibekwe.
ACT 1:1 Aye Theofilo, ase egetabu keria kie ritang’ani nariigete igoro y’amang’ana onsi aya Yeso akorete na kworokereria ekero achaagete emeremo yaye,
ACT 1:2 goika rituko riria abogoretigwe gochia igoro. Ritang’ani ri’ayio agachiika goetera ase Omoika Omochenu abatomwa baria achoorete.
ACT 1:3 Magega y’ogochandwa kwaye akeorokia ase bare ase ebiorokererio ebinge ng’a moyo are. Akaba okobaorokera ase engaki y’amatuko emerongo ene, na gokwana nabarabwo igoro y’oborwoti bwa Nyasae.
ACT 1:4 Ekero asangererekanete amo nabarabwo, akabachiika tibabaisa korua Yerusalemu, akabateebia: “Moganye eira ya Tata, eria mwaigwete korwa ase ’nde.
ACT 1:5 Yohana nigo arenge kobatisa ase amaache, korende inwe inamobatiiswe ase Omoika Omochenu magega y’amatuko amake.”
ACT 1:6 Erio ekero basangererekanete amo, bakamobooria: “Omonene, ekero eke nakio okoiraneria Abaisraeli oborwoti bwabo?”
ACT 1:7 Akabairaneria: “Tari igoro yaino komanya ebiro gose chingaki. Tata obibeekire ase okobua kwaye omonyene.
ACT 1:8 Korende namonyore chinguru, ekero Omoika Omochenu abacheire, na inwe inamobe kirori baane ase Yerusalemu, na ase chinsemo chionsi chia Boyahudi na Samaria, na goika chinsinyo chi’ense.”
ACT 1:9 Ekero akwanete aya, kobarigereretie, akabogorigwa gochia igoro, riire rikamoira korwa ase amaiso abo.
ACT 1:10 Kobarigereretie mono gochia igoro, ekero are kogenda, rora, abasacha babere, babeekeire chianga chindabu, bagatenena ang’e nabarabwo,
ACT 1:11 bakaboora: “Inwe abasacha ba Galili, nase ki moteneine morigereretie gochia igoro? Oyo Yeso, obogorigwe korwa as more kogenda igoro, naboigo naende arairane koreng’ana buna mwamorora akogenda igoro.”
ACT 1:12 Erio aborokigwa bakairana gochia Yerusalemu korwa ase egetunwa ki’Emezeituni, ekio kiarenge ang’e na Yerusalemu, oboare bw’orogendo rw’ekiromita eyemo.
ACT 1:13 Ekero bachia gosoa, bakariina akanyomba ka irongo aase baikaransete: Petero na Yohana, Yakobo na Anderea, Filipo na Thomas, Baritholomayo na Matayo, Yakobo bw’Alufayo na Simioni, oyomo bw’Abazelote, na Yuda o Yakobo.
ACT 1:14 Aba iga bonsi nigo bagendererete n’ogosaba ase omoyo oyomo, amo nabakungu bande, na Mariamu ng’ina Yeso, na bamura bamwabo Yeso.
ACT 1:15 Nyuma y’amatuko make gokaba okoumerana kw’abeegeni, abwo barenge ange (omobaro bw’abaanto ang’e rigana erimo na emerongo ebere) akabora,
ACT 1:16 Abeegeni baminto, negwenerete ririiko erio riikeranigwe, eri Omoika Omochenu okwanete kare ase omonwa o Daudi igoro ya Yudasi, oyotang’anete abanto abwo babwatete Yeso.
ACT 1:17 Naki Yudasi konya obarirwe amo naintwe, akanyora ensemo y’obokoreri amo naitwe.
ACT 1:18 (Naboigo, goetera ase engeria eria aakanetwe ase egekoro kiaye ki’obobe, ere Yudasi akagora omogondo agwo ase agwete goika agakwa; akoreka, erio amara aye onsi agasoka.
ACT 1:19 Ayio akamanyekana n’abanto bonsi abamenyete Yerusalemu, goika omogondo oria okarokwa ase omonwa obo Akeldama, engencho yaye: Omogondo bw’Amanyinga.)
ACT 1:20 Naki nariikire ase egetabu gia Zaburi: Obomenyo bwaye botigare bosa, nonya monto onde tabaisa komenyao; naende nerikiire: Oboteneneri bwaye omoao aboire.
ACT 1:21 Naboigo natonyore oyomo okobwatana naitwe koba kirori ase okobokigwa kw’omonene oito Yeso Kristo. Ere goika abe korwa ase egati yabaanto barenge gotaara amo naintwe ase ekero gionsi eki Omonene Yeso arenge gosoa na gosoka ase egati yaito,
ACT 1:22 korwa ase okobatisa kwa Yohana goika rituko riria Yeso abogoretigwe korwa ase tore gochia igoro.
ACT 1:23 Bagaatora babere, Yusufu ore korokwa Barsaba, naende erieta rinde Yusto, na Matia.
ACT 1:24 Bagasaba, bakaboora: “Aye omonene, oyomanyete chinkoro chi’abaanto bonsi, tworokie ning’o gwachorire ase aba iga babere
ACT 1:25 abogorie ensemo y’ogokora oko na obotomwa obo Yudasi atigete, akagenda aase aye.”
ACT 1:26 Bakabarutera obomera, na obomera bokagwera Matia; erio ere agachorwa koba amo nabatomwa ikomi nomo.
ACT 2:1 Ekero rituko ria Pentekosti riaigete, aborokigwa ba Yeso bonsi nigo barenge aase aamo.
ACT 2:2 Mobosokano okogusa kogaacha korwa igoro, okogusa buna ogw’ekerambauti gekogusa ne chinguru, kogaichora enyomba yonsi aase baikaransete.
ACT 2:3 Chimeme buna echi’omorero chikabaorokera, chikabaatananekera, naende chikabaikaransera kera oyomo obo.
ACT 2:4 Bonsi bagaichorwa n’Omoika Omochenu, bagachaaka gokwana ase emenwa emeao, buna Omoika obaete gwatora.
ACT 2:5 Mbamenyete Yerusalemu Abayahudi abasigete Nyasae, abanto korwa ase kera egesaku inse y’erioba.
ACT 2:6 Ekero eriogi eri riaigwetwe, omoganda ogasangererekana amo, okaba nogokumia, ekiagera kera oyomo abaigwete bagokwana ase omonwa oye omonyene.
ACT 2:7 Bagakumia bonsi na goichana, bagateebania: “Inee! Aba bonsi bagokwana, tibari Abagalili?
ACT 2:8 Naki yaba iga, intwe toigwete kera egento bagokwana kera oyomo ase omonwa oye aiboretwe noro?
ACT 2:9 Abapariti, Abamedi na Abaelamiti, na abwo bamenyete Mesopotamia, Boyahudi na Kapadokia, Ponto na Asia,
ACT 2:10 Furugia na Pamfulia, Misiri ne chinsemo chia Libia ya Kurene, amo nabageni korwa Rumi,
ACT 2:11 Abayahudi na abanto b’ebisaku binde abaonchogete, Abakirete na Abaarabu, intwe twensi twaigure aba iga bagokwana ase emenwa yaito igoro y’ogokora gwe chinguru kwa Nyasae.”
ACT 2:12 Bagakumia bonsi, bagaichana na koborania: “Amang’ana aya, engencho yaye ninki?”
ACT 2:13 Abande bagasekereria, bagoteeba: “Nigo batindire nedivai enyia.”
ACT 2:14 Korende Petero agatenena amo na baria ikomi nomo, agaaka eriogi riaye, akabateebia: “Inwe abasacha ba Boyahudi, na inwe mwensi abamomenyete Yerusalemu, tiga ring’ana eri rimanyekane ase more, tegerera amang’ana aane.
ACT 2:15 Taibo buna mokagete; abanto aba tibatindeti, ekiagera bono nechinsa isato chioka chia mobaso,
ACT 2:16 korende ring’ana eri ndiria riakwanetwe nomobani Yoel:
ACT 2:17 “Nebe ase amatuko ’omoerio, Omonene oteebire, nimbaiterere abanto bonsi Omoika one, na abana baino, abamura na abaiseke, inababane. Abamura baino nabarore amaroro, na abagaaka baino nabarote chindoto.
ACT 2:18 Naboigo, ase amatuko ayio nimbaiterere abasomba baane, abasacha na abakungu, Omoika one, na barabwo inababane.
ACT 2:19 Ning’orokie amakumia ase igoro, na ebikone ase ense inse, amanyinga na omorero, ne rikundesi ri’erioki.
ACT 2:20 Erioba narionchoke ribe omosunte, na omotienyi nobe amanyinga, ekero rituko riria ri’Omonene ritaracha, rituko erire rinene, na erire maiso marore.
ACT 2:21 Naende nebe ng’a kera oyorarangerie erieta ri’Omonene natoorigwe”.
ACT 2:22 Inwe abasacha ba Israeli, igwa amang’ana aya, Yeso o Nazareti, omonto o orogetigwe ase more na Nyasae ase ogokora gwe chinguru, na amakumia, na ebikone ebi Nyasae akorete nere egati yaino, buna inwe abanyene momanyete,
ACT 2:23 Yeso oyio nigo aruetwe ase amang’ana aroberetigwe na Nyasae, oyo oyamanyete korwa kare, na inwe mokamobamba na komoita ase amaboko ’abaanto batari namachiiko.
ACT 2:24 Korende Omonene akamobokia ekero ororobirie obororo bw’amakweri, ekiagera tare konyarekana abwatwe naro.
ACT 2:25 Naki igo Daudi agokwana igoro yaye: Naroche Omonene ase obosio bwane botambe, ekiagera nigo are ensemo y’okoboko kwane gw’okorio, erinde tinyoboa.
ACT 2:26 Ase ayio enkoro yane nigo ere nomosasooko, oromeme rwane narogooke; na kobua, omobere one noro notimoke ase ogosemeria,
ACT 2:27 ekiagera aye togotiga omoyo one agwo aase abakuure, gose togotiga Omochenu oo arore ogosareka.
ACT 2:28 Kwanyorokereirie chinchera chi’obogima; nong’ichorie omogooko ase obosio bwao.
ACT 2:29 Abaminto, ninyare gokwana nainwe maiso marore igoro y’omogaka oito o kare, Daudi, ng’a nigo akwete, naende agatindekwa, na embeera yaye nao ere aiga goika reero.
ACT 2:30 Ekiagera Daudi arenge omobani, naende amanyete ng’a Nyasae namotianetie ase emuma ng’a ase oroiboro rwaye nabeeke oyomo ase ekerogo kiaye ki’obonene,
ACT 2:31 agatang’ana korora aya, agakwana igoro y’okoboka kwaye Kristo, ng’a tagotigwa agwo aase abakuure, nonya nomobere oye tokorora ogosareka.
ACT 2:32 Oyo Yeso Nyasae akamobokia na ase aya intwe twensi nigo tore kirori.
ACT 2:33 Ase ayio, kaimokererigwe igoro ase ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae, naende kanyorire korwa ase Tata Omoika Omochenu oria arieretwe eira oiteire ayamwarorire na koyaigwa.
ACT 2:34 Ekiagera Daudi tagendete igoro, korende ere omonyenye nigo agoteeba: “Omonene agateebia Omonene one, Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio,
ACT 2:35 goika mbeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao”.
ACT 2:36 Naboigo, tiga enyomba yonsi ya Israeli emanye ekeene ng’a Nyasae obekire Yeso, oyio mwabambete, obeire Omonene naende Kristo.
ACT 2:37 Ekero bachia koigwa aya, bagasambwa ase chinkoro chiabo, bakabooria Petero na abatomwa bande: “Abaminto, inki torakore?”
ACT 2:38 Petero akabairaneria: “Onchoka, mobatiswe kera oyomo ase erieta ria Yeso Kristo, monyore okwaberwa kw’ebibe biaino, na inwe inamoegwe ekeegwa ki’Omoika Omochenu.
ACT 2:39 Naki eira eye nigo ere ase more na ase abana baino, na ase abanto bonsi abare aare, na bonsi abarangerigwe n’Omonene nyasae oito.”
ACT 2:40 Petero akabaorokeria ase amang’ana ande amange na kobakuurera, ogoteeba: “Etoorie korwa ase ekegori eke getari ekeronge.”
ACT 2:41 Na barabwo abanchete ring’ana riaye bakabatiswa, ne rituko riria bakamentekana abanto koreng’ana chilifu isato.
ACT 2:42 Barabwo bakagenderera ase okworokereria kw’abatomwa na ase obomo, ase ogosamunyora omogati na ase ogosaba.
ACT 2:43 Kera omonto agasogwa nomoondoko, na amakumia amange na ebikone bigakorwa nabatomwa.
ACT 2:44 Na bonsi abeegenete nigo barenge aase aamo, naende bakaba n’ebinto bionsi ase obomo;
ACT 2:45 bakaoonia chinibo chiabo na ebinto ebibarenge nabio, na kobigabera abanto bonsi koreng’ana buna kera oyomo aremeire.
ACT 2:46 Kera rituko bakagenderera gosangererekana amo ase Hekalu ime, bagosamunyora emegati enyomba ase enyomba na koragerera amo ase omogooko na ase chinkoro chi’oboitongo,
ACT 2:47 bakomotogia Nyasae na kogwenera abanto bonsi. Omonene akabamentera kera rituko ase okorenta baria barenge gotoorigwa.
ACT 3:1 Rituko erimo Petero na Yohana nigo barenge gotiira gochia ase Hekalu chinsa chi’ogosaba, chinsa kianda.
ACT 3:2 Na omonto oyomo, orenge rigata korwa okoiborwa kwaye, ore kobogorigwa n’abanto na kobeekwa kera rituko ase egesieri gie Hekalu kiare korokwa Egesieri Ekiya, erinde asabe ebiegwa ase abwo baare gosoa ase Hekalu.
ACT 3:3 Omonto oyio agachia korora Petero na Yohana kobagosoa Hekalu ime, agasaba bamoe ebiegwa.
ACT 3:4 Petero akamobeta amaiso, amo na Yohana, akabora: “Torigererie intwe!”
ACT 3:5 Akabarigereria, osemeretie ng’a naegwe egento korwa ase bare.
ACT 3:6 Korende Petero akamoteebia: “Efeta timbwati, nonya netaabu, korende eki mbwate nakio ngokoa: Ase erieta ria Yeso Kristo o Nazareti, tenena ogende!”
ACT 3:7 Akamobwata okoboko gw’okorio, akamoimokia igoro. Erio kegima amagoro aye ne chinengo chi’amagoro aye bikanyora chinguru.
ACT 3:8 Akaimoka bwango, agatenena, agachaaka kogenda, agasoa Hekalu ime amo nabarabwo, ogotaara na gotuma‐tuma, na komotogia Nyasae.
ACT 3:9 Abanto bonsi bakamorora ogotaara na komotogia Nyasae.
ACT 3:10 Bakamomanya ng’a nere oria orenge goikaransa na gosaba ebiegwa aria ase Egesieri Ekiya gie Hekalu. Erio bagaichorwa nogokumia na ogoichana ase amang’ana aria akoregete asare.
ACT 3:11 Ekero are kobwata‐bwata Petero na Yohana, abanto bonsi ase ogokumia bakaminyoka na gosangererekana amo ase bare ase egesona kiare korokwa Egesona gia Sulemani.
ACT 3:12 Ekero Petero arora aya akaboria abanto: “Inwe abasacha ba Israeli, inki mogokumeria aya gose nase ki inwe mogotobeta amaiso, ng’a buna intwe ase chinguru chiaito abanyene, gose ase obuya bwaito, twamokora oyo ogenda?
ACT 3:13 Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Yakobo, Nyasae bwe chisokoro chiaito, oeire Omosomba oye Yeso obonene, ere inwe mokamorua na komwanga ase obosio bwa Pilato, ekero agambete ekiina kiaye ng’a amosibore.
ACT 3:14 Korende mokamwanga oria Omochenu, Omonyene Oboronge, na mokaboria moegwe omoiti.
ACT 3:15 Mogaita Omotongi bw’obogima. Korende Nyasae akamobokia korwa ase abakuure, na ase ayio intwe nigo tore kirori.
ACT 3:16 Na ase okwegena kw’erieta riaye, erieta riaye riamobekire chinguru omonto oyo mwarorire aiga na komomanya; na okwegena koria kore ase enchera ya Yeso kwamonyoreire obogima oboikeranu, buna mwarorire mwensi.
ACT 3:17 “Na bono baminto, namanyire ng’a nigo mwakorete aya ase ogotamanya kwaino, buna abanene baino bakorete.
ACT 3:18 Korende Nyasae agaikereania amang’ana aya akwanete ase emenwa y’ababani bonsi, ng’a Kristo Omwana oye nachandwe, oyio oyaikeranirie ase enchera eye.
ACT 3:19 Ase ayio onchoka, moirane, erinde ebibe biaino bitinyigwe, erio chingaki chi’ogotimokigwa chinyare gocha korwa ase obosio bw’Omonene,
ACT 3:20 anyare gotoma Yeso, oria mwarageretwe korwa kare, nere Kristo.
ACT 3:21 Ere igoro yagwenerete komonyoora, goika chichiche chingaki chi’ebinto bionsi bigokorwa ebiyia, ebiakwanetwe na Nyasae ase emenwa y’ababani baaye abachenu korwa kare.
ACT 3:22 Musa nateebete: Omonene Nyasae oino nabatomere omobani buna antomete korwa ase egati y’abamino. Momoigwere ase amang’ana onsi arabateebie.
ACT 3:23 Naende nebe ng’a kera omonto otaigwereti omobani oyio nigo arasirigwe na gwatananwa korwa ase egati y’abanto ba Nyasae.
ACT 3:24 Na ababani bonsi abakwanete korwa Samweli, na baria bachete korwa magega yaye, bakararia igoro yaria agokoreka ase amatuko aya.
ACT 3:25 Inwe nigo more oroiboro rw’echiira chiria Nyasae akorete goetera ase ababani baye gocha ase more naende nigo more abasangi ase okobwatana koria Nyasae akorete ne chisokoro chiaino, ekero ateebetie Aburaamu: Ase oroiboro rwao ebisaku bionsi bi’ense inabisesenigwe.
ACT 3:26 Ekero Nyasae abogetie Omosomba oye, akamotoma ase more ritang’ani, erinde abasesenie ase ogwatanana kera oyomo oino korwa ase obobe bwaye.”
ACT 4:1 Ekero barenge gokwana n’abanto, abakuani abanene, na omonene bw’abarendi be Hekalu, na Abasadukai bagaacha.
ACT 4:2 Bakabea ase engencho abatomwa abwo babere nigo bare kworokereria abanto ng’a Yeso nabogete korwa ase abakuure, eyio ekworokia ng’a abanto bakuure mbabokigwe babe moyo.
ACT 4:3 Barabwo bakababwata, bakababeeka echela ime goika rituko riare kobwatia ekiagera konya riagorobire.
ACT 4:4 Korende abange ase abwo abaigwete amang’ana aya bakeegena; na omobaro bw’abasaacha nigo obete koreng’ana chilifu isano.
ACT 4:5 Ekero bwachia gokia rituko riare kobwatia, abarai ba Abayahudi, abanene, amo n’Aborokia b’amachiiko bagasangererekana ime ya Yerusalemu.
ACT 4:6 Barobwo bakaumerana na Anasi Omokuani omonene, na Kayafa, na Yohana, na Alekisanda, na bonsi abarenge b’eamate y’Omokuani omonene.
ACT 4:7 Bakababeka abatomwa batenene ase obosio bwabo, erio bakababoria “’ngaki mwanyara gokora aya? Ase kobua ki gose nase erieta riango mwarangeria?”
ACT 4:8 Erio Petero oichire n’Omoika Omochenu, akabateebia: Abaanene b’abaanto, na abagaaka,
ACT 4:9 onye intwe tokoborigwa reero iga ase ogokora okuya gwakorekana ase omonto oyo ekerema naende ng’aki abwenigwa,
ACT 4:10 tiga emanyekane ase more mwensi, amo nase abanto bonsi ba Israeli, buna omonto oyo nigo ateneine bosio bwaino ore omogima kegima ase chinguru chi’erieta ria Yeso Kristo omo Nazareti—oria inwe mwabambete, nere oyio Nyasae abogetie korwa ase abakuure.
ACT 4:11 Yeso nere oyio amariiko agokwanera iga rigena riria inwe abaagachi mwachaayete riaonchokire koba rigena riengencho enene kobua onsi.
ACT 4:12 Ogotoreka nigo gokonyorekana ase are ere bweka; nase ase ense engima onde taiyo naende oyio Nyasae aruure oranyare gototoria.
ACT 4:13 Abagaaka b’ekegambero bakegosa mono korora buna Petero na Yohana batenenete ase oboremu na boigo kwemanyia buna barabwo n’abanto batachiete ande kemasomo. Erio barabwo bakamanya ng’a Petero na Yohana noo barenge amo na Yeso ase orogendo rwaye.
ACT 4:14 Ekero bachia korora omonto oria ogwenetigwe, oteneine amo nabarabwo, tibaaba na ing’ana rinde rionsi bagokwana.
ACT 4:15 Bakabachiika basoke korwa ase ekegambero, erio bagachaaka gokwana barabwo ase barabwo.
ACT 4:16 Bagoteeba: “Inki torakorere abanto aba? Ekiagera egekone eke giakorirwe nabarabwo kere maiso marore ase abanto bonsi abamenyete Yerusalemu, titokonyara kogekaana.
ACT 4:17 Korende gokiria ring’ana eri tiricha gosiarerwa egati y’abanto; tiga tobagose, tibakwana na monto onde bwensi ase erieta ria Yeso.”
ACT 4:18 Bakabarangeria, bakabatianera tibaabaisa gokwana gose kworokereria ase erieta ria Yeso.
ACT 4:19 Korende Petero na Yohana bakabairaneria: “nacha inwe abanyene ndiriri rironge ase obosio bwa Nyasae—-kobaigwera inwe gose komoigwera Nyasae.
ACT 4:20 Ekiagera intwe titokonyara gotiga gokwana ayatweroreire na kweigwera.”
ACT 4:21 Erio ekegambero gekabatianera n’echinguru erio bakabaigorera bagende. Barobwo bakanyora buna tekonyarekana babae egesusuro ekiagera abanto bonsi nigo bagendererete gotogia Nyasae ase ogokora koria kwabete.
ACT 4:22 Emiaka y’omonto oria egekone eke giokogwenigwa kiaberete nigo yarenge goetania emerongo ene.
ACT 4:23 Erio kegima ekero Petero na Yohana baigoreretwe, barabwo bakairana goika ase omoganda erio bakabateebia aria abakuani abanene na abagaaka baabateebetie.
ACT 4:24 Ekero abegeeni baigwete ayio, bakaba amo ase ogosaba Nyasae bakobora: Omonene na omotongi o igoro n’ense n’enyancha, na bionsi ebigotoka imeo!
ACT 4:25 Naye gwakwanete n’Omoika Omochenu goetera ase omonwa o sokoro yaito Daudi, omosomba oo, ekero atebeete Nase ki abanto b’ebisaku bakorete rirorooche, inki gekogera abanto baroberetie emeroberio ere bosa?
ACT 4:26 Abarwoti b’ense bakebeeka ang’e, na abagaambi nigo baumeranete amo erio barwanie Omonene amo na Kristo oye.
ACT 4:27 Ekiagera ekeene Herode na Pontio Pilato nigo baumeranete ase omochie omonene amo n’abanto b’Ebisaku, na Abaisraeli boigo mamaincha ya Yeso Omosomba oo omochenu oyo gwakorete koba Kristo.
ACT 4:28 Barobwo bakaumerana gokora kera ring’ana erio goetera ase chinguru amo n’ogwancha kwao kwaroberetie korwa omochakano anyare koba.
ACT 4:29 Ase igo bono, aye Omonene, rora ogotianerwa okwo kwabeire, erio aye otwanchere, intwe abasomba bao tokwane ring’ana riao n’oboremu bwonsi.
ACT 4:30 Rambora okoboko kwao, naende ancha buna ebikone binyare gokorekana goetera ase erieta ri’Omosomba oo omochenu, Yeso.
ACT 4:31 Ekero barabwo bakorete gosaba ase agwo barabwo basangerekanete agatengechigwa. Barobwo bonsi bagaichorwa n’Omoika Omochenu na boigo bagachaaka gokwana ring’ana ria Nyasae noboremu.
ACT 4:32 Omoganda bwabegeeni nigo obwataine ase ebirengererio na ase chinkoro. Tari nonya n’oyomo ase egati yabo orenge gokwana buna kende gionsi abwate ere omonyene n’ekiaye, korende nigo babete bagosanga ase oboamo kera ekemo ekio babwate.
ACT 4:33 Abatomwa bakagenderera koba kirori igoro y’okoboka kwa Yeso Kristo na Omonene akabaitororera bonsi obotenenku bw’ogosesenigwa kwaye.
ACT 4:34 Na monto onde tarenge ase egati yabo oyorenge nokoremerwa, ekiagera abanto bonsi abarenge nemegondo ne chinyomba nigo babioonetie, bakarenta chitaabu chi’ebinto biria biaoonetigwe,
ACT 4:35 bagachibeeka ase amagoro ’abatomwa; na kera omonto akagaberwa koreng’ana buna aremeire.
ACT 4:36 Na Yusufu ore korokwa nabatomwa Barnaba (engencho yaye: “Omwana bw’Oboremia”), Omolawi, omonto o Kuporo,
ACT 4:37 akaonia omogondo oye, akarenta chitaabu, agachibeeka ase amagoro yabatomwa.
ACT 5:1 Korende narenge omosacha oyomo ore korokwa Anania, oyio amo na mokaye Sabira baoonetie ensemo y’omogondo obo.
ACT 5:2 Korende ere ase ogwancherana na mokaye akabisa ensemo ye chitaabu echio baonetie, erio akaa abatomwa ensemo eria yatigarete.
ACT 5:3 Erio Petero akamobooria: “Anania, nase ki ogwancha Saitani gokobogoria okong’aina Omoika Omochenu na kobisa ensemo ye chitaabu kwanyora korwa ase omogondo?
ACT 5:4 Nyuma otaraonia omogondo oyo noyoo orenge; Na ekero oonetigwe chitaabu nechiao chiarenge. Nase ki kwarengereretie gokora ring’ana eri? Totebeti Mwanyabaanto oborimo, korende Nyasae.”
ACT 5:5 Ekero Anania achia koigwa amang’ana aya, agaaka inse, agakwa. Omoondoko omonene ogasoa ase abanto bonsi abaigwete aya.
ACT 5:6 Abamura bagacha bagatuba omobere oye egetambaa, bakamobogoria gochia isiko, bakamotindeka.
ACT 5:7 Magega ye chinsa isato mokaye agasoa, ere tamanyete aya akoregete.
ACT 5:8 Petero akamobooria: “Nteebia, eri nario rigori aye n’omosacha oo mwaonetie omogondo ase?” Akairaneria: “Ee, ase rigori oino.”
ACT 5:9 Petero akamobooria: “Naki abeete aye n’omosacha oo mogancherana goteema Omoika bw’Omonene? Abasacha abwo batindeka omosacha oo nao bare agwo gesieri, na barabwo nabakobogorie aye gochia isiko.”
ACT 5:10 Erio kegima akagwa ase amagoro aye, agakwa. Abamura baria bagasoa, bakamonyora okuure. Erio bakamobogoria gochia isiko, bakamotindeka ase omosacha oye ensemo.
ACT 5:11 Omoondoko omonene okabwata ekanisa yonsi na abanto bonsi abaigwete aya.
ACT 5:12 Ebikone ebinge na amakumia bikagenderera gokoreka ase egati y’abanto amo n’abatomwa. Ebegeeni bonsi bagasangererekana amo ase Egesona gia Sulemani.
ACT 5:13 Onde tarenge korwa isiko obete noboremu kobwatana nabarabwo, korende abanto bakabasika ogosika okonene.
ACT 5:14 Korende abanto abange bakamentwa ase abegeeni omoganda omonene bw’abasacha na’abakuungu abwo begenete omonene.
ACT 5:15 Goetera ase emeremo eye abatomwa bare gokora, abarwaire nigo barenge kobogorigwa isiko ase amarere n’ebisero biabo erinde ekero Petero agoeta, omorengari oye okune abande b’abwo.
ACT 5:16 Nonya n’abanto korwa ase emechie eria yaetanaine Yerusalemu bagesangereria, bakarenta abarwaire amo nabwo babwatire nebirecha bi’eubi, na bonsi bakagwenigwa.
ACT 5:17 Omokuani omonene akaimoka, na bonsi abarenge amo nere; abwo nabwo barenge b’Abasadukai. Bagaichorwa ne ribero rinene ase Abatomwa ase igo bakaroberia kobaimokeria egetambokero.
ACT 5:18 Bakabwata abatomwa, bakababeeka ime ase echela y’abanto bonsi ime.
ACT 5:19 Korende ase obotuko boria omomalaika bw’Omonene akaigora ebisieri bi’echela, akabasokia isiko, erio akabateebia,
ACT 5:20 “Genda, motenene ase Hekalu ime, moteebie abanto bonsi amang’ana onsi igoro y’Obogima obo oboyia.”
ACT 5:21 Abatomwa bakaigwera, mambia kobogokiamoka bagasoa Hekalu ime bagachaaka kworokereria. Omokuani omonene n’ababwatani baye bakarangeria abanene b’Abayahudi goika ase omosangererekano goika ase ekegambero ki’abaanto bonsi; erio bagatoma ogochika gochia ase echela erinde barente abatomwa baria ase ekegambero.
ACT 5:22 Korende ekero abarendi bachia goika, tibaabanyora echela ime. Bakairana, bagateeba,
ACT 5:23 “Echela nigo twayenyora esiekire buya kegima, na abarendi bateneine bisieri, korende twachia koigora ebiita titwanyora monto onde ime.”
ACT 5:24 Na ekero omonene bw’abarendi be Hekalu na abakuani abanene bachia koigwa amang’ana aya, bagasogwa nomoichano omonene ase engencho yabo, naki arabe amang’ana aya.
ACT 5:25 Omonto oyomo agaacha, akabateebia: “Rora, abanto baria mwabeegete echela ime nigo bateneine ase Hekalu ime kworokereria abanto.”
ACT 5:26 Erio omonene bw’abarendi akagenda amo n’abanto baaye, bakabarenta, korende tari ase chinguru, ekiagera barenge nobwoba ng’a mbaakwe amagena n’abanto.
ACT 5:27 Ekero baabarentire bakababeeka ase ekegambero. Omokuani omonene akababoria,
ACT 5:28 “Inee! Titwabakanetie bokong’u ng’a timworokereria ase erieta ri’omonto oyo? Korende rora aya mwakorire! Akababoria. Mwaichoirie Yerusalemu nokworokereria kwaino, naende morigetie gotororekania koba buna nintwe twaretete ogokwa kwaye.”
ACT 5:29 Korende Petero na abatomwa bande bakairaneria: “Goika intwe toigwere Nyasae kobua Mwanyabaanto.
ACT 5:30 Nyasae bwe chisokoro chiaito nigo abogetie Yeso korwa ase amakweri, nyuma inwe mwamoitire ase okomosunga ase omosalaba.
ACT 5:31 Nyasae akamoimokereria igoro ase ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio buna Omoraai na Omotooria, erinde abae abanto ba Israeli ribaga riokoonchoka erinde banyore okwaberwa kw’ebibe biabo.
ACT 5:32 Intwe nigo tore kirori ase amang’ana aya onsi—intwe amo n’Omoika Omochenu, oyio ore ekeegwa kia Nyasae ase baria bonsi bakomoigwera ere.”
ACT 5:33 Ekero abanto baria b’ekegambero bachia koigwa aya bakagechigwa, bakarigia goita abatomwa bakwe.
ACT 5:34 Korende Omofarisai oyomo ore korokwa Gamalieli, oyomo bw’ekegambero, omworokia bw’amachiiko, omonto osikire n’abanto bonsi, agachiika ng’a abanto aba babekwe isiko ake,
ACT 5:35 erio agakwana ase ekegambero keria, “Inwe abasacha b’Abaisraeli, erende buna morakorere abanto aba.
ACT 5:36 Naki ase amatuko aetire Theuda naimoka, agetogia ng’a ere nomonto omonene; abanto koreng’ana amagana ane bakabwatana nere, korende ere agaitwa, na abatunyani baye bonsi bagaserebekana, n’ekeombe kiaye kegasira.
ACT 5:37 Magega yaye, Yudasi Omogalili nere akaimoka ase amatuko aria ekero abanto baare koriikwa, akang’usa abanto abange bamotunyane. Nere boigo agasira, na bonsi abamotunyanete bagaserebekana.
ACT 5:38 Na bono nabateebirie, timobaisa koira getambokero kende gionsi ase abanto aba. Batige! Ekiagera onye ring’ana eri, gose emeremo eye, neya Mwanyabaanto, nesarigwe,
ACT 5:39 korende onye neya Nyasae, timokonyaara koyesaria nonya ng’ake; mobaise kororekana ng’a Nyasae mokorwania!”
ACT 5:40 Bagancha amang’ana aye, na ekero barangeretie abatomwa, bakabachwata, bakabachiika tibakwana ase erieta ria Yeso. Erio bakabatiga bagende.
ACT 5:41 Abatomwa bakarua ase ekegambero keria, bagogete ekiagera konya baabarirwe ng’a bagweneire korenterwa obosooku ase engencho y’Erieta ria Yeso.
ACT 5:42 Na kera rituko, ase Hekalu ime na ase chinyomba chiabo tibatigete kworokereria na korandia amang’ana amaya igoro ya Yeso, oyio ore Kristo.
ACT 6:1 Bono ase amatuko aria, ekero aborokigwa barenge komentekana omobaro obo, nkwabeete okwemurungania kw’Abayahudi abarenge gokwana Ekegiriki igoro ase Abayahudi baria barenge gokwana Ekearamaiki, ekiagera ababoraka baabo bebetwe ase okogaberwa gwa kera rituko.
ACT 6:2 Baria ikomi na babere bakarangeria omoganda bw’aborokigwa, bagateeba: “Tetogwenereti intwe gotiga ring’ana ria Nyasae na gokora emeremo ye chimesa.
ACT 6:3 Gaki baminto, chora abanto batano na babere korwa ase egati yaino, abamanyekanete ng’a nabaya, baichire n’Omoika na obong’aini, erinde tobabeeke ase emeremo eye.
ACT 6:4 Korende intwe inatogenderere ase ogosaba na gokorera ring’ana ria Nyasae.”
ACT 6:5 Ring’ana eri rikagwenera omosangererekano bwonsi. Bagachora Stefano, omonto oichire nokwegena na Omoika Omochenu, na Filipo, na Prokoro, na Nikanora, na Timoni, na Parmena, na Nikolao bw’Antiokia, omonto oonchogete.
ACT 6:6 Bakababeeka bosio bw’abatomwa, na barabwo bakabasabera na kobabeekera amaboko.
ACT 6:7 Ring’ana ria Nyasae rikaranda, na omobaro bw’aborokigwa okamentekana mono ase Yerusalemu, na abakuani abange bakaigwera okwegena.
ACT 6:8 Na Stefano, oichire obuya na okobua, nigo arenge gokora amakumia amanene na ebikone egati y’abanto.
ACT 6:9 Korende abanto bande b’esinagogi yare korokwa Esinagogi y’Abasibore, aba nigo barenge Abakuurene na Abaaleksanderia, na baria korwa ase Kilikia na Asia, bakaimoka bakaamererania na Stefano.
ACT 6:10 Korende tibanyara kobua obong’aini na Omoika oyo are gokwana noro.
ACT 6:11 Goika bakagenka abanto bateebe: “Ntwaigwa omonto oyo ogokwana amang’ana ’oborami igoro ya Musa na Nyasae.”
ACT 6:12 Bagaseega abanto na abagaaka na aborokia b’amariiko, bagachiera Stefano bakamobwata, bakamoira bosio bw’ekegambero.
ACT 6:13 Bagatenenia kirori b’oborimo abaare goteeba: “Omonto oyo tatigeti gokwana bobe igoro y’aase Aa Aachenu na igoro y’amachiiko.
ACT 6:14 Naki ntwamoigwa ogoteeba ng’a Yeso oyio o Nazareti inasarie aase aa, na koonchora chingencho echi twaetwe na Musa.”
ACT 6:15 Abanto bonsi, abaikaransete ase ekegambero eke, bakamobeta amaiso, bakarora obosio bwaye ng’a nigo bwabeire buna obosio bw’omomalaika.
ACT 7:1 Omokuani omonene akaboria Stefano: “Inee! Amang’ana ayio naboigo are?”
ACT 7:2 Stefano akairaneria. Abaminto na abatata, ntegerere. Nyasae bw’obonene naorokerete sokoro yaito Aburaamu, ekero arenge ase Mesopotamia, ritang’ani ataramenya Harani,
ACT 7:3 akamoteebia: Karue ase ense yao, na ase eamate yao, ogende goika ase ense ndakworokie.
ACT 7:4 Erio akarua ase ense y’Abakalidayo, akamenya Harani. Magega ise gakuure, Nyasae akamong’anyia korwa aroro goika ense eye inwe momenyete bono.
ACT 7:5 Tamoete omwando ime aa, nonya koreng’ana ase akobeeka okogoro, korende akamoriera eira ng’a namoe ense eria ebe obomenyo bwaye, na obw’oroiboro rwaye magega yaye, nonya tarenge nomwana.
ACT 7:6 Nyasae agakwana iga: Oroiboro rwa Aburaamu inababe abamenyi ase ense y’abanto bande, na barabwo inababakore babe abasomba babo, na kobakorera bobe, ase engaki y’emiaka amagana ane.
ACT 7:7 Nyasae agateeba: Ninkegambie ekiina egesaku keria kerabakore babe abasomba babo, na magega y’ayio nabaruo, na barabwo nabansasiimere aase aiga.
ACT 7:8 Akamoa okwaroka buna ekemanyererio gi’okobwatana. Erio Aburaamu akaibora Isaka, akamosara rituko ria gatano na gatato. Isaka akaibora Yakobo, na Yakobo akaibora baria ikomi na babere, abagaaka baito ba kare.
ACT 7:9 Baria abagaaka baito ba kare bakarorera Yusufu ribero, bakamoonia gochia Misiri. Korende Nyasae akaba amo nere,
ACT 7:10 akamorusia ase emechando yaye yonsi, akamoa ogwancherwa na obong’aini ase obosio bwa Farao, omorwoti o Misiri; ere akamobeka akaba gabana igoro ya Misiri na enyomba yaye yonsi.
ACT 7:11 Erio enchara ekaba igoro ase ense yonsi ya Misiri na Kaanani, na emechando emenge, ne chisokoro chiaito tichianyora endagera echiisanete.
ACT 7:12 Korende Yakobo gachia koigwa ng’a endagera nekare Misiri, agatoma chisokoro chiaito aroro ase orogendo rwe ritang’ani.
ACT 7:13 Ase orogendo rwa kabere Yusufu akemanyekania ase bamura bamwabo, na eamate ya Yusufu egaacha, ekamanyekana ase Farao.
ACT 7:14 Erio Yusufu agatoma abanto gochia korangeria Yakobo ise, na eamate yaye yonsi, abanto emerongo etano na ebere na batano.
ACT 7:15 Yakobo agatirimboka, agaika Misiri; ere agakwera aroro, ere omonyene ne chisokoro chiaito.
ACT 7:16 Bakabogorigwa goika Sekemu, bagatindekwa ase embeera eria Aburaamu agorete ase chifeta korwa ase abana ba Hamori, aaria Sekemu.
ACT 7:17 Ekero eira eria Nyasae aete Aburaamu yachia goika ang’e goikeranigwa, abanto baria bakamenteka na kobucha mono aaria Misiri,
ACT 7:18 goika omorwoti onde akabeekwa Misiri, oyotamomanyete Yusufu.
ACT 7:19 Oyio agakorera egesaku giaito obong’ainereria, na agakorera chisokoro chiaito amabe, na barabwo bagachiikwa ng’a batugute abana babo ebing’werere, erinde tibaaba moyo.
ACT 7:20 Ekero ekio Musa akaiborwa, ere nigo arenge omuya mono, akagwenera Nyasae. Akarererwa nyomba mwa ise ase engaki y’emetienyi etato.
ACT 7:21 Ekero achia gotugutwa, omoiseke o Farao akamoira, ’akamotuga na komorera buna omwana oye.
ACT 7:22 Musa akaorokererigwa chiseemi chionsi chia Misiri, akaba omokong’u ase amang’ana na ase ogokora.
ACT 7:23 Ekero akoorire emiaka emerongo ene, akarengereria ase enkoro yaye kogenda korora abamwabo, Abaisraeli.
ACT 7:24 Akarora oyomo obo ogokorerwa bobe n’Omomisiri, akamokonya; agaakanera oria orenge gochandwa egesiomba, agaaka Omomisiri oria akamoita.
ACT 7:25 Nigo akagete ng’a abamwabo mbamanye ng’a Nyasae nabae obosibore goetera ase okoboko kwaye, korende tibamanya.
ACT 7:26 Rituko rikobwatia akaorokera Abaisraeli babere ekero baare korwana, akarigia kobatorania agateeba: Abaminto, inwe nabamo, nase ki mokorwana?
ACT 7:27 Korende oria orenge gokorera oyomwabo bobe, akamosukeria are, agateeba: Ning’o okobegete koba omonene gose omogambi ase tore?
ACT 7:28 Inee! Norigetie kong’ita buna gwaita Omomisiri oria igoro?
ACT 7:29 Ase engencho y’amang’ana aya Musa agatama gochia ase ense ya Midiani, akamenya aroro buna omomenyi. Akaiborera abana babere abamura aroro.
ACT 7:30 Ekero emiaka emerongo ene yachia koera, omomalaika akamoorokera ase ogwoka kw’omorero ase egetutu aaria erooro y’egetunwa gia Sinai.
ACT 7:31 Musa agakumia ase okorora koria, na ekero achia goika ang’e gokorora, eriogi ri’Omonene rikamocheera, rigateeba:
ACT 7:32 Ninche Nyasae bwe chisokoro chiao, Nyasae o Aburaamu, na o Isaka, na o Yakobo. Musa akaiguswa, tarenge na boremu bw’okorigereria.
ACT 7:33 Omonene akamoteebia: Rusia ebikoroto biao korwa ase amagoro ao, ekiagera aase agwo oteneine nase aachenu.
ACT 7:34 Ekeene, narorire ogokorerwa bobe kw’abaanto baane abare Misiri, naigure okorera kwabo, naikire mbasibore. Inchuo bono, ngotome goika Misiri.
ACT 7:35 Musa nere oyio bangete, bagateeba: Ning’o okobegete koba omonene gose omogambi? Nere otometwe na Nyasae, goetera ase amaboko ’omomalaika oria omoorokerete ase egetutu keria, koba omonene na omosibori.
ACT 7:36 Omonto oyio nere obarusetie korwa aroro magega gakorire amakumia na ebikone ase ense ya Misiri, na ase Enyancha Embariri, naende ase erooro ase engaki y’emiaka emerongo ene.
ACT 7:37 Musa oyio nere oteebetie Abaisraeli ng’a: Nyasae nabaimokerie omobani onga buna inche korwa ase egati y’abamino.
ACT 7:38 Naende nere orenge ase baria basangererekanete ase erooro amo nomomalaika oyokwanete nere ase egetunwa gia Sinai, naende amo ne chisokoro chiaito; nere oetwe amang’ana ’obogima atoe.
ACT 7:39 Omonto oyio chisokoro chiaito chikaanga koimoigwera, chikamosukeria are. Na ase ebirengererio biabo bakairana Misiri,
ACT 7:40 bagateebia Aroni: Tokorere chinyasae echiranyare gototang’ana. Titomanyeti eriamonyorire Musa, oyotorusetie ase ense ya Misiri.
ACT 7:41 Ase amatuko aria bagakora omogwekano bw’emori, bakarenta ekeng’wanso ase omogwekano oria basasiimete, bakagokera emeremo y’amaboko abo.
ACT 7:42 Korende Nyasae akeonchora korwa ase bare, akabatiga basasiime erioba na omotienyi ne ching’enang’eni chia igoro, buna ariikire ase egetabu y’ababani: Inwe Abaisraeli, Inee, ase engaki y’emiaka emerongo ene, eyio mwarenge ase erooro, mwandeterete ebing’wanso amo nokoruegwa konde?
ACT 7:43 Yaya, nigo mwabogoretie Moleki, enyasae yaino, na eng’enang’eni y’enyasae Refani, emegwekano eyio mwakorete, erinde moyesasime. Ase ayio nimbang’anyie goika ng’umbu ya Babiloni.
ACT 7:44 Eema y’oborori nigo yarenge amo ne chisokoro chiaito ase erooro, buna Nyasae achigete, ekero atebeetie Musa ng’a ayekore buna ekiorokererio keria aroche.
ACT 7:45 Chisokoro chiaito nchiayenyorete buna omwando, chikayesoyia amo na Yoshua, ekero bairete ense y’ebisaku biria Nyasae aseretie korwa ase obosio bwe chisokoro chiaito. Nigo babete nero goika amatuko a Daudi,
ACT 7:46 oyio onyorete ogwancherwa ase obosio bwa Nyasae, agasaba ng’a anyorere Nyasae o Yakobo obomenyo.
ACT 7:47 Korende Sulemani nere omoagacherete enyomba.
ACT 7:48 Korende Ere Oyore Igoro Mono tari komenya ase chinyomba chiagachire namaboko, buna omobani agoteeba:
ACT 7:49 Igoro nekerogo kiane ki’obonene, na ense negeteni kiane ki’amagoro. Omonene oteebire: Inyomba ki moranyaare kong’agachera? Gose ng’ai aase are ndanyaare gotimokera?
ACT 7:50 Inee! Tari okoboko kwane gwakorete ebinto ebi bionsi?
ACT 7:51 “Inwe abamore nebigoti ebikong’u, motarogeti ase chinkoro, nonya namato, motaonchogeti; botambe nigo mokoamereria Omoika Omochenu. Buna chisokoro chiaino chiarenge gokora, nainwe nabo mogokora.
ACT 7:52 Ning’o ase ababani chisokoro chiaino chitachandete? Na barabwo mbaitete baria babanete amang’ana igoro y’ogocha kw’oria Omonyene Oboronge. Inwe bono mwabeire abamorua na abamoiti.
ACT 7:53 Inwe abamwanyorete amachiiko ayarentetwe nabamalaika, korende timwayabwata.”
ACT 7:54 Ekero bachia koigwa amang’ana aya, bakagechigwa ase chinkoro chiabo ime, bakamoromananeria amaino.
ACT 7:55 Korende ere oichire n’Omoika Omochenu, akarigereria mono gochia igoro, akarora obonene bwa Nyasae, na Yeso oteneine ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae.
ACT 7:56 Agateeba: “Rora, narorire igoro amaanokire, na Omwana‐o‐Mwanyabaanto oteneine ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae.”
ACT 7:57 Korende bagaaka egeturi ase eriogi rinene, bagakuneka amato abo, bakamorindokera bonsi amo,
ACT 7:58 bakamosokia isiko y’omochie, bakamoaka amagena. Na kirori bakabeeka chianga chiabo ase amagoro ’omomura oyomo, ore korokwa Saulo.
ACT 7:59 Bagaaka Stefano amagena ekero arenge gosaba, ogoteeba: “Omonene Yeso, ira omoika one.”
ACT 7:60 Akabeeka amaru inse, akarera ase eriogi rinene: “Omonene, tobabare ebibe ebi!” Ochia gokoora gokwana aya, agakwa. Na Saulo nigo aroche buya ase ogoitwa kwaye.
ACT 8:1 Ase rituko riria emechando emenene egaacha igoro ase ekanisa ya Yerusalemu; bonsi bagaserebanigwa gochia chinse chia Boyahudi na Samaria, otatiga abatomwa bataserebaanetigwe.
ACT 8:2 Abanto abeegeni bagatindeka Stefano, bakamoreera okorera okonene.
ACT 8:3 Korende Saulo agasaria ekanisa, agasoa kera enyomba akaba ogokurura abasacha na abakungu, na kobaira ase echela.
ACT 8:4 Na baria baserebaanetigwe bakagenda chinsemo ne chinsemo, bakarandia ring’ana ria Nyasae.
ACT 8:5 Filipo agatirimboka, agasoa omochie o Samaria, akabaranderia Kristo.
ACT 8:6 Emeganda yonsi ase omoyo oyomo bagategerera amang’ana onsi Filipo are gokwana, ekero bamoigwete na korora ebikone ebiarenge gokora.
ACT 8:7 Ekiagera abange babwatire nebirecha bi’eubi, na ebirecha ebi bikarwa ase bare, bikarera ase egeturi ekenene; abanto abarenge amagata, na baria barenge ebirema bakagwenigwa.
ACT 8:8 Ase igo omogooko omonene okaba ase omochie oria.
ACT 8:9 Omonto oyomo ore korokwa Simioni, agwo ritang’ani nigo arenge gokora oborogi ase omochie oria; abanto ba Samaria bakamokumia, ekero are goteeba ng’a ere omonyene nomonto omonene.
ACT 8:10 Bonsi, abake na abanene, bakamotegerera, bagateeba: “Omonto oyo nigo are okobua koria kwa Nyasae gokorokwa Okobua Okonene.”
ACT 8:11 Bakamotegerera, ekiagera ase amatuko amange nigo barenge gokumia ase oborogi bwaye.
ACT 8:12 Korende ekero bachia kwegena Filipo, gakorandia amang’ana amaya igoro y’oborwoti bwa Nyasae na erieta ria Yeso Kristo, bakabatiswa, abasacha na abakungu.
ACT 8:13 Nonya n’Simioni omonyene akeegena, na magega kabatisirwe akagenderera koba amo na Filipo. Ekero aroche ebikone na ogokora okonene gwe chinguru biakoretwe, agakumia.
ACT 8:14 Na ekero abatomwa ba Yerusalemu bachia koigwa ng’a Abasamaria banchire ring’ana ria Nyasae, bakabatomera Petero na Yohana.
ACT 8:15 Barabwo bagatirimboka, bakabasabera, erinde banyore Omoika Omochenu,
ACT 8:16 ekiagera konya torabaikera nonya noyomo obo. Barabwo nigo baabatisetwe rioka ase erieta ri’Omonene Yeso.
ACT 8:17 Erio Petero na Yohana bakababeekera amaboko abo, na barabwo bakanyora Omoika Omochenu.
ACT 8:18 Ekero Simioni achia korora ng’a abanto nigo bakoegwa Omoika ase okobeekerwa amaboko nabatomwa, akabarentera chitaabu,
ACT 8:19 agateeba: “Ing’a nainche okobua oko, ng’a kera omonto ndabeekere amaboko aane anyore Omoika Omochenu.”
ACT 8:20 Korende Petero akamoteebia: “Chifeta chiao chisire amo naye, ekiagera okagete ng’a nonyore ekeegwa kia Nyasae ase chitaabu!
ACT 8:21 Tori negetari gose nensemo ase ring’ana eri, ekiagera enkoro yao teri boronge ase obosio bwa Nyasae.
ACT 8:22 Ase ayio onchoka korwa ase obobe bwao obo, osabe Omonene, erinde, keranyarekane, bwaberwe ebirengererio bi’enkoro yao.
ACT 8:23 Naki nakororire ng’a nore nobororo buna endorwe, naende nigo ore ase egesibo ki’ebibe.”
ACT 8:24 Simioni akairaneria: “Insabera inwe ase Omonene, ng’a amang’ana aya mwakwanire tabaisa gocha konyora nonya nerimo riabo.”
ACT 8:25 Erio kabaorokirie oborori na korandia ring’ana ri’Omonene, bakairana Yerusalemu, bakorandia amang’ana amaya ase ebichie ebinge bi’Abasamaria.
ACT 8:26 Omomalaika Omonene agateebia Filipo: “Imoka ogende ensemo ya Irianyi goika enchera eria egotirimboka korwa Yerusalemu ekogenda Gasa.” Eye nenchera y’erooro.
ACT 8:27 Akaimoka, akagenda. Na rora, ekero are inchera, akarora omonto bw’Ethiopia, omokoreri, oyobegetwe igoro y’enibo yonsi ya Kandake, enting’ana ya Ethiopia. Ere nigo agendete Yerusalemu gosasiima.
ACT 8:28 Ekero arenge koirana na oikaransete ase egari yaye, nigo arenge gosoma egetabu y’omobani Isaya.
ACT 8:29 Erio Omoika ogateebia Filipo: “Genda ang’e negari eyio, ogende nero.”
ACT 8:30 Filipo akaminyoka gochia asare, akamoigwa ogosoma egetabu y’omobani Isaya, akamobooria: “Inee! Kwamanyire buya aya ogosoma?”
ACT 8:31 Akamoiraneria: “Naki ndanyare komanya otatiga omonto antang’ane?” Agateebia Filipo ariine, aikaranse amo nere.
ACT 8:32 Amang’ana e ririiko ayarenge gosoma naro aya: “Akairwa buna eng’ondi egochia konyenywa, na buna emanwa etari kwana ase omonachi bw’amarionya, naboigo tamaanorete omonwa oye.
ACT 8:33 Ase ogwekeyia kwaye ekiina kiaye gekarusigwa. Ning’o oranyare gototeebia ororeria rwaye? Ekiagera obogima bwaye bwarusigwe ase ense.”
ACT 8:34 Omogomba oria akaboria Filipo: “Koranche onteebie igoro ya ng’o omobani oyo agokwana, igoro yaye omonyene gose igoro y’omonto onde?”
ACT 8:35 Filipo agachaaka gokwana; agachakera korwa ase ririiko eri, akamoranderia amang’ana amaya igoro ya Yeso.
ACT 8:36 Ekero bagendererete inchera, bagaika aase amaache arenge. Oria omogomba akabora: “Rora amaache aya! Inki kegontanga timbatiswa?” [
ACT 8:37 Filipo akamoteebia: “Koregene nenkoro yao yonsi, nenyarekane.” Akairaneria: “Negenire ng’a Yeso Kristo nere Omwana o Nyasae.”]
ACT 8:38 Agachiika egari eria etenene, na bonsi babere, Filipo na oria omogomba, bagatirimboka gochia ase amaache ime, erio Filipo akamobatisa.
ACT 8:39 Ekero bachia korwa ase amaache, Omoika bw’Omonene ogataboria Filipo; omogomba oria tamorora naende, korende nigo agendete enchera yaye ore nomogooko.
ACT 8:40 Korende Filipo akarorekana ase Asoto, na ekero arenge goeta, akarandia enchiri ase emechie yonsi, goika agaika Kaisaria.
ACT 9:1 Korende ase chingaki echio Saulo akamenta kobagosa na korengereria goita aborokigwa bw’Omonene. Akagenda ase Omokuani omonene,
ACT 9:2 akamobooria amoe amarube ariikire ase chisinagogi chia Damesiki, erinde onye okonyora abanto b’Enchera eye, abasacha gose abakungu, abasibe na kobarenta Yerusalemu.
ACT 9:3 Ekero arenge kogenda, gaikire ang’e na Damesiki, erio mobasokano amasase akarwa igoro, akamomesera korwa chinsemo chionsi.
ACT 9:4 Akagwa inse, akaigwa eriogi rikomoteebia: “Saulo, Saulo, nase ki ogonchanda iga?”
ACT 9:5 Akamoboria: “Naye ng’o Omonene?” Akairaneria: “Ninche Yeso, oyo gwachandire aye,
ACT 9:6 korende imoka osoe omochie, noteebigwe ayarakogwenere okore.”
ACT 9:7 Abanto abagendete amo nere bagatenena, bagakira‐kiri; bakaigwa eriogi, korende tibarora monto.
ACT 9:8 Saulo akaimoka korwa inse, korende ekero achia koramokia amaiso aye tarora gento. Bakamobwata okoboko, bakamoira Damesiki.
ACT 9:9 Akaba omouko amatuko atato, atari koria, nonya nkonywa.
ACT 9:10 Ase Damesiki narengeo omworokigwa ore korokwa Anania. Omonene akamoteebia ase chindoto: “Anania!” Ere akairaneria: “Omonene nao inde aiga.”
ACT 9:11 Omonene akamoteebia: “Imoka ogende enchera eria Endonge, origie ime ase enyomba ya Yudasi omonto okorokwa Saulo o Tariso; rora, nao are agosaba.
ACT 9:12 Na ere ase okorora ororire omonto okorokwa Anania ogosoa, okomobekera amaboko, anyare korora.”
ACT 9:13 Korende Anania akairaneria: “Omonene, naigure korwa ase abanto abange igoro y’omonto oyo, buna akoreire abachenu bao Yerusalemu amabe amange.
ACT 9:14 Aiga nigo are nokobua korwa ase abakuani abanene asibe abanto bonsi baria bakorangeria erieta riao.”
ACT 9:15 Korende Omonene akamoteebia: “Genda aye rioka, ekiagera oyio nomokoreri one omochore, aire erieta riane gochia ase abanto b’Ebisaku, na ase abarwoti, na ase Abaisraeli.
ACT 9:16 Inche nimworokie onsi ayaramogwenere gochandwa ase engencho y’erieta riane.”
ACT 9:17 Anania akagenda, agasoa nyomba ime. Akamobekera amaboko aye, akabora: “Oyominto Saulo, Omonene Yeso, ere oyokoorokerete ase enchera kware gochera, ontomire, erinde onyare korora naende, na oichorwe n’Omoika Omochenu.”
ACT 9:18 Erio kegima ebinto buna amasabo bikagwa korwa ase amaiso aye, akanyora okorora, agatenena, akabatiswa,
ACT 9:19 akaragera, akanyora chinguru. Akaba agwo amatuko atari make amo naborokigwa abarenge Damesiki.
ACT 9:20 Erio agwo kegima akamorandia Yeso ase chisinagogi, okobora: “Ere n’Omwana o Nyasae.”
ACT 9:21 Na bonsi abamoigwete bagakumia, bagateeba: “Tari ere oyo orenge Yerusalemu goteema goita abare korangeria erieta eri? Naende aiga, erinde abasibe, abaire ase abakuani abanene?”
ACT 9:22 Korende Saulo akagenderera komenteka koba ne chinguru, agatantania Abayahudi abamenyete Damesiki, ase okoorokia ekeene ng’a Yeso nere Kristo.
ACT 9:23 Ekero amatuko amange aetire, Abayahudi bakamogamba, erinde banyare komoita,
ACT 9:24 korende okogamba kwabo gokamanyekana na Saulo. Bakamoboera ase ebiita omobaso na obotuko, erinde banyare komoita.
ACT 9:25 Korende aborokigwa baye bakamoira botuko na komoikeria ase orwaki, ore egetonga ime.
ACT 9:26 Ekero achia goika Yerusalemu agateema kobwatana naborokigwa; na barabwo bonsi bakamoiroka, ekiagera tibanchete ng’a ere nomworokigwa arenge.
ACT 9:27 Korende Barnaba akamobwata okoboko, akamoira ase abatomwa, akabateebereria buna Saulo aroche Omonene nchera, naende ng’a Omonene nakwanete nere, na buna arandetie noboremu ase Damesiki ase erieta ria Yeso.
ACT 9:28 Saulo akaba amo nabarabwo ase Yerusalemu, agasoa na gosoka,
ACT 9:29 akarandia noboremu ase erieta ri’Omonene. Agakwana na koamererania n’Abayahudi abarenge gokwana Ekegiriki, korende barabwo bakarigia komoita.
ACT 9:30 Ekero abamwabo bachia konyora amang’ana aya, bakamoira goika Kaisaria, bakamotoma agende Tariso.
ACT 9:31 Erio ekanisa ekanyora omorembe ase chinsemo chionsi chia Boyahudi, na Galili, na Samaria. Ekagenderera koagachwa ase okoiroka kw’Omonene, na ase okoremia kw’Omoika Omochenu ekamentekana.
ACT 9:32 Ekero Petero are goetanana ase chinsemo chionsi, agatirimboka gochia ase abachenu abamenyete Lida.
ACT 9:33 Akanyora omonto oyomo aroro ore korokwa Ainea. Omonto oyio konya obeire ekeoru borere ase engaki y’emiaka etano na etato, are rigata.
ACT 9:34 Petero akamoteebia: “Ainea, Yeso Kristo okogwenirie; imoka bware oborere bwao!” Erio kegima akaimoka.
ACT 9:35 Na abanto bonsi abamenyete Lida na Saroni bakamorora, bakaonchokera Omonene.
ACT 9:36 Ase Yopa narengeo omworokigwa oyomo ore korokwa Tabitha, engencho yaye Dorika, gose Engabi. Omokungu oyio nigo arenge oichire nogokora okuya na ebiegwa ebi arenge korua.
ACT 9:37 Ase amatuko aria akarwara, agakwa. Ekero bamosibirie bakamobeka akanyomba ka irongo.
ACT 9:38 Ekiagera Lida nigo orenge ang’e na Yopa, na aborokigwa konya baigure ng’a Petero nao are aria, bagatoma abanto babere asare komosorora na komoteebia: “Koranche, totebana gocha ase tore.”
ACT 9:39 Petero akaimoka, akagenda amo nabarabwo. Ekero aikire aroro, bakamoira akanyomba ka irongo. Ababoraka bonsi bagatenena ang’e nere bakorera, na komworokia chiganchwa ne chianga echi Dorika arenge koroisia ekero arenge amo nabarabwo.
ACT 9:40 Petero akabasokia bonsi isiko, agatung’ama, agasaba. Akeonchora gochia ase egetondo, agateeba: “Tabitha, imoka!” Na ere akaramokia amaiso aye; ekero arora Petero, akaboka, agaikaransa.
ACT 9:41 Petero akamoa okoboko kwaye, akamoimokia. Erio akarangeria abachenu baria na ababoraka, akamorenta ase bare ore moyo.
ACT 9:42 Aya akamanyekana ase Yopa, ase omochie omogima, na abanto abange bakamwege n’Omonene.
ACT 9:43 Petero akamenya Yopa amatuko atai make ase enyomba y’omonto oyomo ore korokwa Simioni, omooroisia bw’amao.
ACT 10:1 Ase Kaisaria narengeo omonto oyomo ore korokwa Kornelio, omotang’ani bw’abarwani rigana bw’ekeombe ekemo ki’abarwani kiare korokwa Abaitalia.
ACT 10:2 Ere nigo arenge omonto omuya, nere amo n’abanto b’enyomba yaye bonsi nigo bamoirogete Nyasae. Nigo are koa abanto ebiegwa ebinge n’omoyo oyomo na kogenderera gosaba Nyasae botambe.
ACT 10:3 Ang’e chinsa kianda iga chia mobaso akaba buna oy’okorota erio akarora omomalaika O Nyasae okomoochera, akamoteebia: “Kornelio!”
ACT 10:4 Akamorigereria mono, akairoka, akamobooria: “Naki Omonene?” Akamoiraneria: “Ogosaba kwao na ebiegwa biao biaikire igoro, na biabeire ekeinyorio ase obosio bwa Nyasae.
ACT 10:5 Gaki, bono toma abanto Yopa barangerie Simioni, oyokorokwa Petero.
ACT 10:6 Ere nomogeni bw’omonto oyomo okorokwa Simioni, omooroisia bw’amao; enyomba yaye nigo ere ang’e nengegu y’enyancha.”
ACT 10:7 Ekero omomalaika, oria okwanete nere, aimoka korwa aroro, Kornelio akarangeria abasomba baye babere na omorwani oyomo osigete Nyasae korwa ase baria bare komokorera botambe,
ACT 10:8 akabateebia amang’ana onsi, erio akabatoma Yopa.
ACT 10:9 Rituko rikobwatia, ekero baare kogenda, kobaikire ang’e nomochie, Petero akariina kerama igoro gochia gosaba koreng’ana chinsa isano nemo chia mobaso.
ACT 10:10 Akaba nenchara, akagania endagera arie. Korende ekero barenge koyeroisia, akabwatwa nobogondereria,
ACT 10:11 akarora igoro amaanokire, na egento kegoika, kere buna egetambaa ekenene, kebwatire emekoba ene, kegoikigwa gocha inse.
ACT 10:12 Ime yaye nigo biarengeo ebisaku bionsi bie ching’iti chire namagoro ane, ne ching’iti chi’orosana, na echikwagura, ne chinyoni chia igoro.
ACT 10:13 Eriogi rikamocheera, rikamoteebia: “Petero, imoka onyenye orie!”
ACT 10:14 Korende Petero akabora: “Yay’Omonene, ekiagera tinana koria nonya ng’ake egento getachenegeti gose ekere neubi.”
ACT 10:15 Eriogi rikamochera eria kabere, rikamoteebia: “Eki Nyasae achenire tokeroka ng’a tikeri egechenu.”
ACT 10:16 Eri rigakoreka ara gatato, na egento keria gekabogorigwa gochia igoro naende.
ACT 10:17 Ekero Petero arenge ne chitang’u‐tang’u ase omoyo oye ime ase okorora okwo aroche, engencho yaye inki, rora, abanto baria batometwe na Kornelio, kobaboririe enyomba ya Simioni, bagatenena geita.
ACT 10:18 Bakarangeria neriogi bakabooria gose Simioni, oyokorokwa Petero, nao are ime.
ACT 10:19 Na Petero, karengereretie okorora koria, Omoika okamoteebia: “Rora, abanto batato bagokorigia.
ACT 10:20 Imoka, oike, ogende amo nabarabwo, toba ne chitang’u‐tang’u ekiagera ninche nabatoma.”
ACT 10:21 Petero agaika ase abanto baria, agateeba: “Ninche ere oyo mokorigia. Igo mwacha ase engencho ki?”
ACT 10:22 Bakamoteebia: “Nigo twatomirwe na Kornelio, omotang’ani bw’abarwani rigana, omonto omooronge, omoirogete Nyasae, oyogokwanwa buya negesaku gionsi ki’Abayahudi. Nateebigwa n’omomalaika omochenu ng’a atome abanto ase ore gokorangeria ogende bwoye, anyare koigwa amang’ana korwa ase ore.”
ACT 10:23 Erio Petero akabateebia basoe nyomba, babe abageni baye. Rituko rikobwatia akaimoka akagenda amo nabarabwo, na abande bamwabo korwa Yopa bakagenda amo nere.
ACT 10:24 Rituko rigotunya erio bagasoa Kaisaria. Na Kornelio nigo arenge obaganyete, konya osangereirie eamate yaye amo nabanchi baye.
ACT 10:25 Ekero Petero achia gosoa omochie, Kornelio agasoka komoorotota, akagwa inse ase amagoro aye, akamosasiima.
ACT 10:26 Korende Petero akamoimokia, akamoteebia: “Tenena! Inche boigo Mwanyabaanto inde.”
ACT 10:27 Ekero are gokwana na Kornelio, agasoa ime, akanyora abanto abange basangererekaneteo.
ACT 10:28 Akabateebia: “Mwamanyire ng’a tari boronge omonto Omoyahudi abwatane nomonto ore bw’egesaku ekeao, nonya nokomochiera, korende Nyasae onyorokirie ng’a timoroka onde bwensi ng’a tari omochenu, gose tachenegeti.
ACT 10:29 Ase engencho eyio, ekero narangeretigwe ngacha, tinaanga. Nkoboria nde: Ing’ana ki mwandangereretie?”
ACT 10:30 Kornelio akamoiraneria: “Reero nerituko ria kane, korwa ekero narenge gosaba nyomba mwane chinsa buna echi, chinsa kianda. Ani! Omonto nateneine bosio bwane obekeire chianga chikomeka‐meka.
ACT 10:31 Aganteebia: Kornelio, ogosaba kwao kwaigurwe, na ebiegwa biao biainyoirwe ase Nyasae.
ACT 10:32 Ase igo, toma abanto Yopa, orangerie Simioni, oyokorokwa Petero; ere nomogeni are nyomba mwa Simioni, omooroisia bw’amao, nigo amenyete ang’e nengegu y’enyancha.
ACT 10:33 Erio bwango ngatoma abanto orangerigwe, na aye gwakorire buya gwachire. Na bono twensi nao tore aiga ase obosio bwa Nyasae, tonyare koigwa aya onsi Omonene agochikiire gokwana.”
ACT 10:34 Erio Petero agachaaka gokwana, akabora: “Ase ekeene naikire komanya ng’a Nyasae tari nogwanchereria,
ACT 10:35 korende ase kera egesaku omonto omoirogete na gokora oboronge nigo agwancherwa nere.
ACT 10:36 Agatoma ring’ana eri ase Abaisraeli, akarandia amang’ana amaya ay’omorembe korwa ase Yeso Kristo, oyore Omonene o bonsi.
ACT 10:37 Inwe momanyete, ng’a ring’ana eri riaraaretigwe ase Boyahudi yonsi, rigachaakera Galili magega y’ebatiso eria Yohana arandetie,
ACT 10:38 igoro ya Yeso o Nazareti, buna Nyasae amoete Omoika Omochenu ne chinguru, na buna ataarete na gokora emeremo emiya, na kogwenia bonsi abaregetwe na Saitani, ekiagera Nyasae nigo arenge amo nere.
ACT 10:39 Na intwe nigo tore kirori b’amang’ana onsi aya arenge gokora ase ense y’Abayahudi na ime ya Yerusalemu. Bakamoita, bakamosunga ase omote,
ACT 10:40 korende Nyasae akamobokia ase rituko ria gatato, akamwanchera kooroka,
ACT 10:41 tari ase abanto bonsi, korende nasetore, abatwachoretwe na Nyasae tobe kirori. Intwe nigo tware koria na konywa amo nere magega y’okoboka kwaye.
ACT 10:42 Agatochiika toranderie abanto, na tobe kirori ng’a nere ochoretwe na Nyasae abe omogambi bw’abare moyo na abakuure.
ACT 10:43 Oyo ababani bonsi baberete kirori, ng’a onde bwensi omwegenire nigo aranyore okwaberwa kw’ebibe ase erieta riaye.”
ACT 10:44 Ekero Petero arenge gokwana aya Omoika Omochenu ogaikera bonsi abaigwete amang’ana aya.
ACT 10:45 Abegenete korwa ase abaarogete abachete amo na Petero, bagakumia, ekiagera nonya n’abanto b’Ebisaku banyorire ekeegwa ki’Omoika Omochenu.
ACT 10:46 Naki baabaigwete bagokwana ase emenwa ao ao, bagotogia Nyasae. Erio Petero akabora,
ACT 10:47 “Inee! Omonto nanyare kobatanga abanto aba, tibaabatiswa ase amache? Abanto abwo nabarabwo banyorire Omoika Omochenu koreng’ana buna intwe?”
ACT 10:48 Agachiika baabatiswe ase erieta ria Yeso Kristo. Erio bakamobooria amente komenya amo nabarabwo amatuko atari make.
ACT 11:1 Naende abatomwa na abaminto abarenge Boyahudi bakaigwa ng’a abanto b’Ebisaku nabarabwo banyorire ring’ana ria Nyasae.
ACT 11:2 Erio ekero Petero achete ase Yerusalemu, baria abare ensemo y’okwaroka bakaamererania nere,
ACT 11:3 bakamoteebia: “Aye ngwasoa ase abanto batarogeti, okaragera amo nabarabwo!”
ACT 11:4 Korende Petero agachaaka kobateebia amang’ana onsi buna abeete,
ACT 11:5 “Nigo narenge ase omochie okorokwa Yopa, ngosaba nare, nkaba buna oyobwatire nobogondereria, nkarora ase okorora egento kere buna egetambaa kiabwatire emekoba ene, kegoikigwa korwa igoro gocha ase ’nde.
ACT 11:6 Ngakerigereria mono, nkarora ching’iti chire n’amagoro ane, ne ching’iti chi’orosana, amo n’echikwagura, n’chinyoni chia igoro.
ACT 11:7 Nkaigwa eriogi rigonteebia: Petero, imoka, onyenye orie!
ACT 11:8 Korende nkabora: Yay’Omonene, ekiagera egento getachenegeti gose ekere neubi, tibiana gosoa ase omonwa one nonya ng’ake.
ACT 11:9 Eriogi riganteebia eria kabere korwa igoro: Eki Nyasae achenire tokeroka ng’a tikeri egechenu.
ACT 11:10 Ring’ana eri rigakoreka ara gatato, naende ebinto biria bionsi bikang’uswa gochia igoro.
ACT 11:11 Ani! Ekero ekio abanto batato baikire ase enyomba eria namenyete, na barabwo nigo batometwe ase ’nde korwa Kaisaria.
ACT 11:12 Omoika Omochenu oganteebia ngende amo nabarabwo, timbaisa koba ne chitang’u‐tang’u. Na abaminto aba batano nomo bakagenda amo nainche, togasoa ase enyomba y’omonto oria;
ACT 11:13 ere agatoteebia buna aroche omomalaika oteneine mwaye, na komoteebia: Toma abanto bagende Yopa, barangerie Simioni, oyokorokwa Petero.
ACT 11:14 Nere oragoteebie amang’ana ayarakorentere ogotooreka, aye na ab’enyomba yao yonsi.
ACT 11:15 Ekero nachaagete gokwana, Omoika Omochenu okabaikera buna otoikerete intwe agwo ritang’ani.
ACT 11:16 Nkainyora ring’ana riria ri’Omonene, buna ateebete: Yohana nigo arenge kobatisa ase amaache, korende inwe inamobatiswe ase Omoika Omochenu.
ACT 11:17 Gaki, onye Nyasae obaeire barabwo ekeegwa keria keria atoete intwe, ekero twamwegenete Omenene oito Yeso Kristo, inche ninche ng’o, ndanyaare koamereria Nyasae?”
ACT 11:18 Ekero bachia koigwa amang’ana aya, bagakira‐kiri. Na barabwo bagatogia Nyasae, bagoteeba: “Gaki, Nyasae oeire abanto b’Ebisaku boigo okoonchoka okwo gokorenta obogima.”
ACT 11:19 Baria baatananegete magega y’emechando eria yabeete igoro ya Stefano bakagenda Foiniki na Kuporo, na Antiokia, bakarandia ring’ana ase Abayahudi boka, tari ase abanto bande.
ACT 11:20 Korende mbarengeo ase egati yabo abanto ba Kuporo na Kurene, barabwo ekero bachia goika Antiokia bagakwana n’Abagiriki, bakabaranderia amang’ana amaya igoro y’Omonene Yeso.
ACT 11:21 Okoboko kw’Omonene nigo kwarenge amo nabarabwo; abanto abange bakamwege n’Omonene, na komoonchokera.
ACT 11:22 Abanto b’ekanisa ya Yerusalemu bakaigwa amang’ana aya, bagatoma Barnaba agende Antiokia.
ACT 11:23 Ere, ekero achia goika na korora buna obuya bwa Nyasae bwakorire, akagoka, agasorora bonsi babe abegenwa ase Omonene ase okogania gwe chinkoro.
ACT 11:24 Ere nigo arenge omonto omuya, oichire n’Omoika Omochenu na okwegena. Abanto abange bakamenteka ase Omonene.
ACT 11:25 Barnaba akarua agwo, akagenda Tariso korigia Saulo,
ACT 11:26 na ekero amonyorete akamorenta Antiokia. Ase engaki y’omwaka omogima bagasangererekana amo ase ekanisa na kworokereria abanto abange. Agwo Antiokia nao aborokigwa batang’anete korokwa Abakristo.
ACT 11:27 Ase amatuko aria ababani bagatirimboka korwa Yerusalemu gochia Antiokia.
ACT 11:28 Oyomo obo, ore korokwa Agabo, agatenena akabana ase Omoika Omochenu, ng’a enchara enene nechiche ase ense engima; ero ekaba ekero Klaudio are kogamba.
ACT 11:29 Na aborokigwa baria, kera oyomo koreng’ana buna okonyara kwaye, bakang’ea gotoma ogokonywa ase abamwabo abamenyete Boyahudi.
ACT 11:30 Bagakora bo, bagatoma ebiegwa ase abagaaka ase amaboko a Barnaba na Saulo.
ACT 12:1 Nabo ase engaki eria, omorwoti Herode akarambora amaboko aye agachanda abanto bande b’ekanisa.
ACT 12:2 Agaita Yakobo omwabo Yohana nomoyio o birende.
ACT 12:3 Ekero aroche ng’a aya agweneire Abayahudi, akagenderera, Petero nere akabwatwa. Amatuko ayio naro amatuko emegati etabekiri memera.
ACT 12:4 Akamobwata akamobeka echela ime. Akamobeka ase ebiombe bine bi’abarwani; kera ekeombe nigo kiare nabarwani bane. Barabwo bakamorenda. Akarigia komosokia ase abanto magega y’Epasaka.
ACT 12:5 Nabo Petero arendetwe ase echela ime, abanto b’ekanisa bakamosabera ase Nyasae nomoyo bw’omokia.
ACT 12:6 Ase obotuko boria bwatang’anerete rituko riria Herode arengereretie komoira ase ekegambero, Petero nigo arenge oraire gati y’abarendi babere, osibire nebinyuri bibere, na abarwani nigo barenge gesieri barendete echela.
ACT 12:7 Na rora, omomalaika bw’Omonene akamoorokera, na amasase akamoreka akanyomba ime. Omomalaika oria agaaka Petero rikere riaye, akamotura, agateeba: “Imoka bwango!” Ebinyuri bigasansoka korwa ase amaboko aye.
ACT 12:8 Omomalaika akamoteebia: “Eboyie, obeke ebikoroto biao.” Agakora bo. Naende akamoteebia: “Beka eganchwa yao, ontunyane!”
ACT 12:9 Agasoka, akamotunyana, gose tamanyete ng’a ayakoretwe nomomalaika nay’ekeene, korende agakaga ng’a nokorora arorire.
ACT 12:10 Ekero bachia goetania ensemo ye ritang’ani na ensemo ya kabere ase abarendi barendete, bagaika egeita ki’ebioma kegosoerwa omochie ime. Eke gekabaigokera, na barabwo bagaeta ase enchera eyemo. Erio kegima omomalaika oria agatiga Petero.
ACT 12:11 Ekero Petero achia komanya, agateeba: “Bono namanyire bori ng’a Omonene nere otoma omomalaika oye ochia kondusia ase okoboko kwa Herode, na korwa ase ogosemeria gwonsi kw’abaanto b’Abayahudi.”
ACT 12:12 Erio kayarengereretie aya, agaika ase enyomba ya Mariamu ng’ina Yohana, oyokorokwa naende Mariko; na abanto abange nao basangererekanete gosaba.
ACT 12:13 Na ekero Petero achia gotura egesieri kia geita, omoiseke omosomba, okorokwa Roda, agaacha koigwa.
ACT 12:14 Kamanyire eriogi ria Petero, akaba nomogooko, taigora egesieri, korende akaminyoka, agasoa nyomba, akabateebia ng’a Petero ngesieri ateneine.
ACT 12:15 Bakamoteebia: “Nebarimo ore!” Korende akaamereria mono, agateeba ng’a naboigo are. Bakaboora: “Nomomalaika oye!”
ACT 12:16 Petero akagenderera gokong’onta egesieri. Erio bakamoigorera, bakamorora, bagakumia.
ACT 12:17 Ere akabakania nokoboko, ng’a bakire, tibakwana, akabateebereria buna Omonene amosokia korwa ase echela. Akabora: “Genda, moteebie Yakobo na abaminto amang’ana aya.” Agasoka, akagenda ensemo ende.
ACT 12:18 Ekero bwachia gokia abarendi bagasogwa nomoondoko omonge igoro ya Petero, naki abeete.
ACT 12:19 Herode akamorigia, tamonyora. Akana‐kounia abarendi, agachiika ng’a baitwe. Erio agatirimboka korwa Boyahudi, akagenda Kaisaria, akamenya aroro.
ACT 12:20 Herode nigo abeete mono abanto ba Turo na Sidoni. Korende barabwo bakamochiera ase obomo, na ekero baebereirie Blasto, oyorenge korenda enyomba y’omorwoti, bakarigia omorembe, ekiagera ense yabo nigo yare konyora endagera korwa ase ense y’omorwoti.
ACT 12:21 Ase rituko erimo eriabekire, Herode akeboyia chianga chi’oborwoti, agaikaransa ase ekerogo ki’oborwoti, agakwana ase bare.
ACT 12:22 Abanto bagaaka eriogi, bagateeba: “Eri neriogi ri’enyasae, tari eri’omonto!”
ACT 12:23 Erio bwango omomalaika bw’Omonene akamoaka ekiagera atasigete Nyasae; akariegwa namakonde, agatweka mo.
ACT 12:24 Korende ring’ana ria Nyasae rikagenderera komentekana.
ACT 12:25 Barnaba na Saulo, ekero bakoorire obotomwa bwabo, bakairana korwa Yerusalemu, bakarentana Yohana ore korokwa Mariko.
ACT 13:1 Ase ekanisa ya Abantiokia mbarengeo ababani amo aborokia: Barnaba na Simioni, oyo ore korokwa Nigeri, na Lukio Omokurene, na Manaeni oyo orereretwe amo nomorwoti Herode, na Saulo.
ACT 13:2 Aba iga, ekero barenge gosasiima Omonene, na kweng’ata, Omoika Omochenu agateeba: “Nchorere Barnaba na Saulo ase emeremo eria nabarangereretie bayekore.”
ACT 13:3 Erio kobakoorire okweng’ata na ogosaba bakababeekera amaboko, bakabatiga bagende.
ACT 13:4 Abwo babere bagatomwa n’Omoika Omochenu, bagatirimboka gochia Selukia, na korwa agwo bakaamboka n’emeeri gochia Kuporo.
ACT 13:5 Bagaika Salami, bakarandia ring’ana ria Nyasae ase chisinagogi chi’Abayahudi, na barabwo nigo barenge na Yohana okobakonya.
ACT 13:6 Ekero bakoorire goeta gati‐gati y’egesinka gionsi goika Pafo, bakanyora aroro omonto oyomo Omoyahudi omoriingoria, omobani bw’oborimo, ore korokwa Bar-Yeso.
ACT 13:7 Omonto oyio nigo arenge amo na gabana Sergio Paulo, omonto bw’obong’aini. Ere akarangeria Barnaba na Saulo bache asare, akarigia koigwa ring’ana ria Nyasae.
ACT 13:8 Korende Elima, oria omoringoria (okoonchorwa kw’erieta riaye nakwo oko) akaamererania nabarabwo, akarigia koonchora gabana oria atige okwegena.
ACT 13:9 Korende Saulo, oyokorokwa naende Paulo, agaichorwa n’Omoika Omochenu, akamotogoreria amaiso, akabora,
ACT 13:10 “Aye omwana o Saitani omobisa bw’oboronge bwonsi, oichire nobong’ainereria n’obobe bwonsi, torigeti gotiga gokora bogeka chinchera chia Nyasae Omobui chire boronge?
ACT 13:11 Rora bono, okoboko kw’Omonene nigo kore igoro ase ore, aye nobe omouko, torora erioba ase engaki.” Erio kegima akabwatwa norotutu na omosunte, agataba‐taba akarigia abanto bamobwate okoboko bamoraae.
ACT 13:12 Ekero gabana achia korora ayakoreka, akeegena, agakumia ase okworokereria kw’Omonene.
ACT 13:13 Erio Paulo na abamwabo bakamanora n’emeeri korwa Pafo, bagaika Perga ase Pamfulia. Yohana akabatiga, akairana Yerusalemu,
ACT 13:14 korende barabwo bakarua Perga, bakagenda Antiokia, omochie o Pisidia. Rituko ria Esabato bagasoa ase esinagogi, bagaikaransa aroro.
ACT 13:15 Magega kabasomire amachiiko na egetabu y’ababani, abatang’ani b’esinagogi bagatoma amang’ana ase bare kobateebia: “Abaminto, onye more ne ring’ana ri’okoremia, rikwane!”
ACT 13:16 Paulo agatenena, akarambora okoboko, agakwana: Inwe abasacha b’Abaisraeli, na inwe abamoirogete Nyasae, ntegerera.
ACT 13:17 Nyasae bw’abaanto aba Abaisraeli agachora chisokoro chiaito, na ekero barabwo bamenyete buna abamenyi ase ense ya Misiri, akabaimokereria igoro. Ase okobua kwaye akabarusia aroro,
ACT 13:18 na koreng’ana engaki y’emiaka emerongo ene akaremereria nabarabwo ase erooro.
ACT 13:19 Agasiria ebisaku bitano na bibere ase ense ya Kaanani, na ense yabo akabaa ebe omwando obo,
ACT 13:20 koreng’ana engaki y’emiaka amagana ane, na emerongo etano. Magega y’ayio akabaa abagaambi goika ekero ki’omobani Samweli.
ACT 13:21 Erio magega yaye bagasaba baegwe omorwoti. Nyasae akabaa Saulo, mosinto o Kishi, omonto bw’ororeria rwa Benjamini, oyio obagamberete engaki y’emiaka emerongo ene.
ACT 13:22 Ekero konya amorusirie oyo, akaimokereria Daudi igoro koba omorwoti obo. Akabateebia igoro yaye: Nanyorire Daudi, mosinto o Yese; nere omonto ongweneire ase enkoro yane, naende nere oraanyare gokora ogwancha kwane gwonsi.
ACT 13:23 Korwa ase oroiboro rw’omonto oyio Nyasae orenteire Abaisraeli Omotooria, nere Yeso. Nabo abarierete eira.
ACT 13:24 Ritang’ani ere ataraacha, Yohana konya obarandeirie abanto bonsi ba Israeli ebatiso y’okoonchoka.
ACT 13:25 Ekero Yohana abeire ang’e gokoora orogendo rwaye akabora, Nigo mokagete ng’a ninche ng’o? Inche tari Kristo. Korende magega yane ngocha are oyomo, ere oyo inche ntaisaini gosibora chinuga ch’ebikoroto bi’amagoro aye.
ACT 13:26 Abaminto, abanto b’ororeria rwa Aburaamu, amo nabande ase more inwe abamoirogete Nyasae, ring’ana ri’ogotooreka riatomirwe ase tore.
ACT 13:27 Naki abamenyete Yerusalemu, na abanene babo tibamomanyete, ekiagera tibamanyete nonya namang’ana y’ababani. Ase okomogambia baikeranirie ayare gosomwa ase chibuku chi’ababani kera Esabato.
ACT 13:28 Nonya tibanyorete engencho y’okomoita, bagasaba Pilato aitwe.
ACT 13:29 Ekero bachia goikerania onsi ayariikire igoro yaye, bakamoikia korwa ase omote, bakamobeka ase oboina.
ACT 13:30 Korende Nyasae akamobokia korwa ase abakuure.
ACT 13:31 Ase amatuko amange akarorekana ase abwo barenge gotiira komo korwa Galili goika Yerusalemu. Bono barabwo kirori baye bare ase abanto.
ACT 13:32 Na intwe twabarenteire amang’ana amaya aria Nyasae arierete chisokoro chiaito eira.
ACT 13:33 Aya Nyasae atoikeraneirie intwe abana babo ase okobokia Yeso. Naende buna ariikire ase Zaburi ibere: Aye naye Omwana one, reero nakoiboire.
ACT 13:34 Naende ng’a nigo amobogetie korwa ase abakuure, erinde tanyara koirana naende ase ogosareka, okwanire iga, Nimbae ogosesenigwa ogochenu na ogw’ekeene, koria narierete Daudi eira.
ACT 13:35 Ase ayio okwanire naende ase Zaburi ende, Togotiga Omochenu oo arore ogosareka.
ACT 13:36 Naki Daudi, ekero akoorire gokorera ogwancha kwa Nyasae ase ekegori kiaye, agakwa, agatindekwa ase chisokoro chiaye chiatindegetwe, akarora ogosareka.
ACT 13:37 Korende oyo obogetigwe na Nyasae taroche ogosareka.
ACT 13:38 Ase ayio baminto, tiga amanyekane ase more ng’a goetera ase oyio nigo mokoranderigwa okwaberwa kw’ebibe,
ACT 13:39 na asere kera oyomwegenire nigo akobarerwa oboronge ase amang’ana aria atakonyarekana kobarerwa oboronge ase amachiiko a Musa.
ACT 13:40 Gaki, erende, tabaisa kobaikera amang’ana aria akwanetwe nababani:
ACT 13:41 Rigereria, inwe abachaayi, mokumie na mosire, ekiagera ngochia gokora ’nde ring’ana ase amatuko aino, eri motegene nonya ’monto onde bwensi naisa kobateebia.
ACT 13:42 Kabasokire, abanto bakabasorora bache kobateebia amang’ana aya Esabato ya kabere.
ACT 13:43 Ekero omosangererekano bw’esinagogi oera, Abayahudi abange na abegeni b’ebisaku binde abaonchogete bakabwatana na Paulo na Barnaba, abakwanete nabarabwo, na kobaremia bagenderere ase obuya bwa Nyasae.
ACT 13:44 Ase Esabato ya kabere abanto abange, ang’e omochie bwonsi, bagasangererekana baigwe ring’ana ria Nyasae.
ACT 13:45 Korende ekero Abayahudi bachia korora emeganda, bagaichorwa ne ribero, bagakaana amang’ana ayare gokwanwa na Paulo, bakamorama.
ACT 13:46 Paulo na Barnaba bagakwana noboremu, bagateeba: Igo yagwenerete ng’a ring’ana ria Nyasae rikwanwe ase more ritang’ani. Korende ekiagera mwarisukeirie are mwenacheire inwe abanyene ng’a timogwenereti obogima bwa kare na kare, tweonchoreire abanto b’Ebisaku.
ACT 13:47 Nabo twachigetwe n’Omonene, Nakobekire obe omobaso ase abanto b’Ebisaku, erinde ogotooreka kwane kogende, goike ase chinsinyo chi’ense.
ACT 13:48 Ekero abanto b’Ebisaku bachia koigwa ayio bakagoka, bagatogia ring’ana ri’Omonene, na abwo bachiikeretwe konyora obogima bwa kare na kare bakeegena.
ACT 13:49 Ring’ana ri’Omonene rikaranda ase ense eria yonsi.
ACT 13:50 Abayahudi bakaburukania abakungu abamoirogete Nyasae, abasikire n’abanto, na abanene b’omochie, bakagenka abanto bachande Paulo na Barnaba, na kobaseria korwa ensemo yabo.
ACT 13:51 Korende Paulo na Barnaba bakabakong’ontera orotu rw’amagoro abo, bakagenda Ikonio.
ACT 13:52 Na aborokigwa bagaichorwa nomogooko na Omoika Omochenu.
ACT 14:1 Aaria Ikonio Paulo na Barnaba bagasoa esinagogi amo buna engencho yarenge, bagakwana n’oboikeranu goika abanto abange b’Abayahudi na b’Ebisaku bakeegena.
ACT 14:2 Korende Abayahudi abategenete bakaburukania emioyo y’abanto b’Ebisaku na gosaria emioyo yabo igoro ase abaminto.
ACT 14:3 Ase engaki entambe Paulo na Barnaba bakamenya aroro, bagakwana noboremu igoro ase Omonene, oyorenge koorokia ring’ana ri’obuya bwaye na kobanchera ebikone na amakumia bikoreke ase amaboko abo.
ACT 14:4 Korende abanto b’omochie oria bagaatananekana. Abande bakabwatana n’Abayahudi na abande nabatomwa.
ACT 14:5 Ekero okong’orerwa kw’abaanto b’Ebisaku na Abayahudi amo n’abanene babo gwakoretwe igoro y’abatomwa ase okobakorera amabe na kobaaka amagena,
ACT 14:6 barabwo bakanyora amang’ana, bagatama gochia Listra na Deribe, emechie ya Lukania, ne chinsemo chionsi echiarenge ang’e.
ACT 14:7 Aroro bakagenderera korandia enchiri.
ACT 14:8 Agwo Listra narengeo omonto oyomo ekerema. Ere nigo arenge rigata korwa ase okoiborwa kwaye, tana kogenda nonya ng’ake.
ACT 14:9 Omonto oyio akaigwa Paulo kagokwana. Paulo akamobeta amaiso, akarora ng’a nare nokwegena gw’okogwenigwa,
ACT 14:10 agakwana neriogi rinene, agateeba: “Tenena boronge namagoro ao.” Agatenena bwango, agataarataara.
ACT 14:11 Ekero emeganda yachia korora aya Paulo akora, bagaaka amariogi abo, bagakwana ase Ekelukania: “Chinyasae chiatoikeire ase emegwekano ya Mwanyabaanto!”
ACT 14:12 Bakaroka Barnaba Zeu, na Paulo Herme, ekiagera nere orenge omonene ase ogokwana.
ACT 14:13 Omokuani o Zeu, oyo Hekalu yaye yarenge isiko y’omochie, akarenta chieri na ebisembe bi’ebisicha goika ase ebiita; ere amo n’abanto bakarigia korua ekeng’wanso.
ACT 14:14 Korende abatomwa Barnaba na Paulo, ekero bachia koigwa amang’ana ayio bagatandora chianga chiabo, bakaayerera, bagasoa ase omoganda, bagaaka egeturi, bagoteeba,
ACT 14:15 “Inwe abasacha! Nase ki mogokora aya? Intwe nigo tore Mwanyabaanto koreng’ana buna inwe. Twabarandeirie inwe amang’ana amaya, erinde motige chinyasae echi chia bosa, moonchokere Nyasae ore moyo, oyotongete igoro na ense, na enyancha, na ebinto ebire imeo.
ACT 14:16 Kare ase ebigori biaetire nigo atigete ebisaku bionsi bitaare ase chinchera chiabo abanyene,
ACT 14:17 korende ere omonyene tetigete atari na kirori. Ere nigo are gokora amaya na kobaa embura korwa igoro, ne chingaki chi’erigesa, agaisanekia chinkoro chiaino nendagera na omogooko.”
ACT 14:18 Na ase amang’ana aya bagatanga abanto baria bokong’u, tibaabaruseria ebing’wanso.
ACT 14:19 Erio Abayahudi korwa Antiokia na Ikonio bagaacha, na ekero bagenkire abanto bagaaka Paulo amagena, bakamokurura gochia isiko y’omochie, bagakaga ng’a okuure,
ACT 14:20 Korende ekero aborokigwa bamoetananire ase chinsemo chionsi, agatenena, agasoa omochie ime, ne rituko ria kabere riaye agasoka, akagenda Deribe amo na Barnaba.
ACT 14:21 Magega kobarandirie amang’ana amaya ase omochie oria, na kobakorire abange koba aborokigwa, bakairana goika Listra, na Ikonio, na Antiokia,
ACT 14:22 bakabeeka emioyo yaborokigwa chinguru na kobaremia bagenderere ase okwegena, bakabateebia ng’a: “Netogwenerete gosoa ase oborwoti bwa Nyasae ase enchera y’emechando emenge.”
ACT 14:23 Erio kobachorire abagaaka ase kera ekanisa ase ogosaba na okweng’ata, bakababeeka ase amaboko y’Omonene, oyio begenete.
ACT 14:24 Bagaeta gati ya Pisidia, bagasoa Pamfulia.
ACT 14:25 Na magega kobarandirie ring’ana ase Perga, bagatirimboka gochia Atalia,
ACT 14:26 na korwa agwo bakairwa n’emeeri ase enyancha, bagaika Antiokia. Agwo nao babeekeretwe ase obuya bwa Nyasae ase emeremo eria banyarete goikerania.
ACT 14:27 Ekero bachia goika aroro bagasangereria ekanisa amo, bakaorokia amang’ana onsi Nyasae akorete nabarabwo, na buna aigoreire abanto b’Ebisaku egesieri gi’okwegena.
ACT 14:28 Bakaba agwo amatuko atai make amo naborokigwa.
ACT 15:1 Abanto gete batirimbogete korwa Boyahudi bakorokereria abaminto ng’a: “Motarogeti koreng’ana buna Musa atochigeete, timokonyaara gotooreka.”
ACT 15:2 Amang’ana aya akarenta ogwatananekana okonene, na Paulo na Barnaba bakaamererania n’abanto aba. Erio Paulo, na Barnaba, na abande korwa ase egati yabo bagachiikwa batiire gochia Yerusalemu ase abatomwa na abagaaka ase engencho y’okoamererania okwo.
ACT 15:3 Bagatomwa ekanisa, bagaeta gati ya Foiniki na Samaria, bakararia amang’ana ’okoonchoka kw’abaanto b’Ebisaku, bakagokia abaminto bonsi.
ACT 15:4 Ekero baigete Yerusalemu bakaroisigwa n’ekanisa amo n’Abatomwa na abagaaka, bakaboorokia amang’ana onsi aya Nyasae akorete nabarabwo.
ACT 15:5 Korende abande ase Abafarisai, abwo begenete, bagatenena, bagateeba: “Negwenerete kobaorokia na kobachiika babwate amachiiko a Musa.”
ACT 15:6 Abatomwa na abagaaka bagasangererekana amo, erinde banyare korengereria igoro ye ring’ana erio.
ACT 15:7 Na magega y’okoamererania okonge Petero agatenena akabateebia: “Abaminto, inwe mwamanyire ng’a ase ekero giaetire Nyasae nakorete ogochora egati yaino, ng’a korwa ase omonwa one abanto b’Ebisaku baigwe ring’ana ri’enchiri na koriegena.
ACT 15:8 Na Nyasae, oyomanyete chinkoro chi’abaanto, akabanchera, akabaa Omoika Omochenu, koreng’ana buna atoete intwe,
ACT 15:9 gose takorete gwatananekana ase egati yaito na barabwo, korende agasibia chinkoro chiabo ase okwegena.
ACT 15:10 Gaki, bono inaki mogoteema Nyasae na kobeeka rikorogoto igoro ase amagoti ’aborokigwa, eri chisokoro chiaito chitanyarete kobogoria, nonya nintwe totanyaare.
ACT 15:11 Korende twegenire ng’a ase amaabera a Yeso, Omonene intwe natotoorigwe buna barabwo.”
ACT 15:12 Omoganda bwonsi ogakira, ogategerera Barnaba na Paulo, ekero baare koraria amang’ana igoro y’ebikone na amakumia Nyasae akorete goetera ase bare ase egati y’abanto b’Ebisaku.
ACT 15:13 Kobakoorire gokwana, Yakobo akairaneria: Abaminto, ntegerera.
ACT 15:14 Simioni otworokirie buna Nyasae ritang’ani acheire abanto b’Ebisaku, erinde achore abanto korwa ase bare babogorie erieta riaye.
ACT 15:15 Na amang’ana ’ababani nigo abwataine nayio, buna ariikire,
ACT 15:16 Magega ase aya ning’irane, ning’agache naende obomenyo bwa Daudi, boria bwagwete. Ning’agache naende aase agwo atagogete, nimbotenenie,
ACT 15:17 erinde Mwanyabaanto abatigaire barigie Omonene amo n’abanto b’Ebisaku bionsi, aba narangeirie ase erieta riane.
ACT 15:18 Naboigo Omonene agoteeba, oyo oorogetie aya korwa kare.
ACT 15:19 Ase engencho eyio nanachire iga, ng’a titochanda abanto baria b’Ebisaku abaonchokeire Nyasae,
ACT 15:20 korende tobarikere riruube ng’a beatanane korwa ase ebinto bitachenegeti bi’emegwekano y’ogosaasimwa, na obotomani, na enyama ende yonsi y’eng’iti eng’entire, na korwa ase amanyinga.
ACT 15:21 Naki korwa ebigori bia kare Musa narenge n’abanto baare korandia amang’ana aye, na ase kera omochie nigo are gosomwa kera Esabato ase chisinagogi.
ACT 15:22 Erio akagwenera abatomwa na abagaaka amo na ekanisa yonsi gochora abanto korwa ase egati yabo na kobatoma Antiokia amo na Paulo na Barnaba. Bagatoma Yuda ore korokwa Barsaba, na Sila, abatang’ani b’abamwabo,
ACT 15:23 bakabaa baire riruube ririikire iga: “Ase abaminto b’Ebisaku abamore ase Antiokia, na Siiria, na Kilikia. Intwe abamino, abatomwa na abagaaka, twabakwanirie.
ACT 15:24 Twaigure ng’a abanto baruure aa ase tore abaabachandire ase amang’ana abo na koonchorana emioyo yaino, na intwe titwabachiigete ng’a bakore bo.
ACT 15:25 Ase ayio, intwe twarorire buya ase omosangererekano oito gochora abanto na kobatoma ase more amo nabanchwa baito Barnaba na Paulo,
ACT 15:26 abanto ababekire obogima bwabo ase engencho y’erieta ri’Omonene oito Yeso Kristo.
ACT 15:27 Ase ayio twatomire Yuda na Sila, abaranyare kobateebia amang’ana ayio ayio ase emenwa yabo.
ACT 15:28 Iga yarorekanete buya ase Omoika Omochenu amo naintwe, titobatweka egurube ende otatiga eyio egwenerete:
ACT 15:29 Mweatanane korwa ase ebinto biruure ebing’wanso ase emegwekano y’ogosasiimwa, na korwa ase amanyinga, na korwa ase enyama ende yonsi y’eng’iti eng’entire, na korwa ase obotomani. Kamoretange nayio, namokore buya. Motigare buya.”
ACT 15:30 Ekero baria baegwa ribaga, bagatirimboka gochia Antiokia, bagasangereria abanto b’ekanisa y’aroro, bakabaa riruube riria.
ACT 15:31 Na barabwo kobarisomire, bakagoka ase engencho y’okoremigwa okwo.
ACT 15:32 Yuda na Sila, ekiagera nababani barenge, bakaremia emioyo y’abaminto ase amang’ana amange, bakababeeka chinguru.
ACT 15:33 Magega kobamenyire agwo ase engaki etai ’nke, bakaegwa ribaga nabaminto bagende nomorembe ase baria baabatomete. [
ACT 15:34 Korende Sila akarora buya atigare aroro.]
ACT 15:35 Paulo na Barnaba bakamenya agwo Antiokia amo n’abanto bande abange, bakaba bakworokereria na korandia ring’ana ri’Omonene.
ACT 15:36 Magega y’amatuko amake Paulo agateebia Barnaba: “Toirane, tochie korora abaminto ase kera omochie twarandirie ring’ana ri’Omonene, gose mbuya bare.”
ACT 15:37 Barnaba agancha koirana Yohana, ore korokwa Mariko, amo nabarabwo.
ACT 15:38 Korende Paulo tarora buya bairane oyio obatigete aaria Pamfulia, na tagendete amo nabarabwo gokora emeremo eria.
ACT 15:39 Erio eriomana rigatuboka ase egati yabo goika bagaatananekana. Barnaba akaira Mariko, akagenda n’emeeri gochia Kuporo,
ACT 15:40 korende Paulo agachora Sila, na ekero abegeni bamobekeire amaboko, akaimoka akagenda.
ACT 15:41 Agaeta ase Siiria na Kilikia, akabeeka Ekanisa chinguru.
ACT 16:1 Agaika Deribe na Listra, ase omworokigwa oyomo amenyete, erieta riaye Timotheo, omwana bw’omokuungu Omoyahudi, korende ise n’Omogiriki orenge.
ACT 16:2 Omonto oyio nigo arenge gokwanwa buya nabaminto abamenyete Listra na Ikonio.
ACT 16:3 Paulo agancha Timotheo agende nere, erio akamoira, akamwarokia ase engencho y’Abayahudi abarenge chinsemo chiria, ekiagera bonsi mbamanyete ng’a ise n’Omogiriki orenge.
ACT 16:4 Nabo, ekero barenge goeta egati y’emechie eria, bakabaa amachiiko aria achiigetwe nabatomwa n’abagaaka abarenge Yerusalemu, erinde bayabwate.
ACT 16:5 Nabo, Chikanisa chikabekwa chinguru ase okwegena; omobaro obo okamentekana kera rituko.
ACT 16:6 Paulo na Timotheo bagaeta ase ense ya Furugia na Galatia, ekiagera bakanetigwe n’Omoika Omochenu ng’a tibarandia ring’ana agwo ase ense y’Asia.
ACT 16:7 Ekero bachia goika chimbebe chi’ense ya Misia, bagateema kogenda Bitinia, korende Omoika o Yeso tobaa ribaga;
ACT 16:8 ase igo, bagaeta ime ya Misia, bagatirimbokera gochia Teroa.
ACT 16:9 Ase obotuko Paulo akaorokerwa n’endoto, akarora omonto o Makedonia oteneine okomosorora, okomoteebia: “Koranche, amboka gocha aa Makedonia otokoonye.”
ACT 16:10 Magega y’okorora koria, erio bwango kegima tokarigia kogenda Makedonia, ekiagera twaroche ekeene ng’a Nyasae otorangeirie tobaranderie enchiri.
ACT 16:11 Tokamanoria emeeri korwa Teroa, tokagenda boronge goika Samotraki. Rituko rikobwatia togaika Neapoli,
ACT 16:12 na korwa aroro togaika Filipi, omochie ore omonene ase ensemo ya Makedonia, ense yare kogamberwa n’Abarumi. Tokamenya ase omochie oyo amatuko amake.
ACT 16:13 Ase rituko ria Esabato togasoka isiko y’egeita ase orooche mbarabare, ase ensemo twarengereretie ng’a tonyore aase togosabera. Togaikaransa, togakwana nabakungu abasangererekanete aria.
ACT 16:14 Narengeo omokungu oyomo ore korokwa Lidia; ere nigo arenge omosasiimi Nyasae. Nigo arwete omochie o Tiatira; naende nigo arenge omoonia bw’ebitambaa bimonyinga. Omokungu oyo nigo arenge omosasiima o Nyasae. Ere agatotegerera. Omonene akaigora enkoro y’omokuungu oria, erinde akaigwa na gwancha amang’ana Paulo arenge gokwana.
ACT 16:15 Goika omokungu oria ochia kobatiswa, ere amo nab’enyomba yaye, agatosorora na gotobetereria ogoteeba: “Onye mwandorire ng’a n’omwegeni nde ase Omonene, soa nyomba mwane, moikaranse.”
ACT 16:16 Riruko erimo, ekero tware kogenda aase aria tware gosabera, tokaumerana n’omoiseke omosomba oyobwatire n’ekerecha ki’oboringoria. Omoiseke oyio nigo arenge konyorera abanene baye enibo enyinge ase oboringoria bwaye.
ACT 16:17 Omoiseke oyio agatunyana Paulo amo naintwe, ogoaka eriogi ogoteeba: “Abanto aba nabasomba ba Nyasae more, Nyasae Ore Igoro Mono, bakoranderia inwe enchera y’ogotooreka.”
ACT 16:18 Akana‐gokora ayio amatuko amange. Korende Paulo agakoona, akeonchora, agateebia ekerecha keria: “Nagochikiire ase erieta ria Yeso Kristo. Karue ase omoiseke oyo!” Gekamorua ensa eria eria.
ACT 16:19 Korende ekero abanene baye bachia korora ng’a ogosemeria kw’enibo yabo gwasirire, bakabwata Paulo na Sila, bakabakurura goika echiiro ase obosio bw’abanene b’omochie.
ACT 16:20 Bakabaira ase abagaambi, bagateeba: “Abanto aba basaririe omochie oito, na barabwo n’Abayahudi.
ACT 16:21 Naende nigo bakworokereria chingencho chitari boronge ng’a tochianche gose gochienaria, ekiagera intwe n’Abarumi tore.”
ACT 16:22 Omoganda okabwatana ase okobogerera, na abagaambi bakabatandorera chianga chiabo na gochirusia, bagachiika ng’a baakwe ne chinyimbo.
ACT 16:23 Kobabaakire amaakwa amange, bakabaruta echela ime, bagachiika omorendi bw’echela abarende mono.
ACT 16:24 Ere ekero anyorire ogochika oko akabaruta ase akanyomba ka ime, agasoyia amagoro abo ase amakorogoto.
ACT 16:25 Korende ekero kia botuko gati Paulo na Sila nigo barenge gosaba Nyasae na komoterera amatera, na abasibwa bande nigo babategererete.
ACT 16:26 Erio mobosokano omotengecho omonene okaba aroro, goika amaroso ’echela agatengechigwa; bwango ebisieri bionsi bikaigoka, na ebisibo bia bonsi bigasansoka.
ACT 16:27 Omorendi bw’echela akaboka na akarora ebisieri bi’echela biaigokire, akang’usa omoyio o birende, akarigia gweita, ekiagera akagete ng’a abasibwa mbatamire.
ACT 16:28 Korende Paulo agaaka eriogi rinene, agateeba: “Tibweita, ekiagera intwe twensi nao tore aa.”
ACT 16:29 Akarigia chitaaya chirentwe, akarindoka gochia ime, okoiguswa ase obwoba, akagwa inse ase amagoro a Paulo na Sila;
ACT 16:30 akabarenta isiko, akababoria: “Abaanene baane, inki ndakore ntooreke?”
ACT 16:31 Bakamoiraneria: “Mwegene Omonene Yeso, na aye notooreke amo nab’enyomba yao.”
ACT 16:32 Bagakwana ring’ana ri’Omonene asare na ase abanto bonsi abarenge mwaye.
ACT 16:33 Akabaroisia ensa eria ya botuko, akabasibia chingoma chiabo, akabatiswa ekero ekio, ere na abanto bonsi ba mwaye.
ACT 16:34 Akabaira mwaye, akabarageria, akagoka mono amo na bonsi b’enyomba yaye, ekiagera konya bamwegenire Nyasae.
ACT 16:35 Ekero bwachia gokia, abagaambi bagatoma abanyanyimbo, bagoteeba: “Tiga abanto abwo bagende!”
ACT 16:36 Omorendi oria bw’echela akairera Paulo amang’ana ayio, agateeba: “Abagaambi batomire amang’ana ng’a mosiborwe; gaki bono, soka isiko, mogende nomorembe!”
ACT 16:37 Korende Paulo akabateebia: “Bagatosusura maiso marore bataratogambia kina, na intwe n’Abarumi tore, naende bagatoruta echela ime. Inee! Bono barigetie gotosokia bobisi? Yaya! Tari bo; tiga baache abanyene batosokie.”
ACT 16:38 Abanyanyimbo bakairera abagaambi amang’ana aya, na barabwo bakoboa ekero baigwa ng’a Paulo na Sila n’Abarumi bare.
ACT 16:39 Bagaacha bakabasaba okwaberwa. Erio kobaabasokirie isiko bakababoria barue ase omochie oria.
ACT 16:40 Na barabwo bagasooka korwa ase echela, bagasoa nyomba mwa Lidia. Aroro bakanyorana nabamwabo, bakabaremia. Erio bakaimoka, bakagenda.
ACT 17:1 Erio kobaetire egati y’Amfipoli na Apolonia, bagaika Tesaloniki aase esinagogi y’Abayahudi yarenge.
ACT 17:2 Na Paulo, buna anarete, agasoa ime aase barenge. Agwo ase Chisabato isato agakwana nabarabwo amang’ana korwa ase amariiko,
ACT 17:3 akaborokereria na kobateebereria ng’a Kristo nagwenerete gochandwa na koboka korwa ase abakuure, agateeba: “Yeso, oyo nkobaraareria inwe amang’ana igoro yaye, nere Kristo.”
ACT 17:4 Abande bakang’useka, bakabwatana na Paulo na Sila, naboigo Abagiriki abange abasigete Nyasae amo nabakungu abasike batari bake.
ACT 17:5 Korende Abayahudi bakaba ne ribero, bakaira abanto ababe korwa ase abaomboganu, bagasangereria omoganda, na bagakora eburu‐buru ase omochie. Bagachiera abanto b’enyomba ya Yasoni, bakarigia koira Paulo na Sila isiko ase abanto.
ACT 17:6 Ekero batabanyora, bagakurura Yasoni na abande baminto gochia ase abanene b’omochie, bagaaka eriogi, bagateeba: “Abanto aba abaonchoranire ense baikire nonya naa,
ACT 17:7 na Yasoni akabaroisia. Barabwo bonsi nigo bagokora chingencho chire mamincha ya Kaisari, bagoteeba ng’a omorwoti onde nareo, okorokwa Yeso.”
ACT 17:8 Omoganda oria na abanene b’omochie bagaichana ekero baigwete aya.
ACT 17:9 Na barabwo kobanyorire eira y’okobatenenera korwa ase Yasoni na abamwabo, bakabatiga bagende.
ACT 17:10 Erio bwango kegima ase obotuko boria abaminto bagatoma Paulo na Sila gochia Beroya. Kobaikire aroro, bagasoa ase esinagogi y’Abayahudi.
ACT 17:11 Abayahudi aba nigo baare abaya ase ogotegerera kobua baria ba Tesaloniki; nigo babwatete Ring’ana ase obwanchani, bare kona‐koriga‐rigia amariiko kera rituko, erinde barore gose amang’ana ayio nabo are.
ACT 17:12 Abange b’abaanto korwa ase bare bakeegena amo nabakungu Abagiriki abaare abasike, na abasacha batari bake.
ACT 17:13 Korende Abayahudi ba Tesaloniki, ekero baigwete ng’a ring’ana ria Nyasae riarandigwe na Paulo ase Beroya, bakagenda aroro bakaburukania abanto na kobarubania.
ACT 17:14 Erio kegima abaminto baria bagatoma Paulo agende goika nyancha, korende Sila na Timotheo bagatigara aroro.
ACT 17:15 Baria bakoobete Paulo bakamoikia Atene, na ekero banyorire ogochika koirera Sila na Timotheo ng’a bache asare bwango buna eranyarekane, bakarua aroro.
ACT 17:16 Ekero Paulo abaganyete aria Atene, akarora buna omochie oria oichire nemegwekano y’ogosasimwa, akaigwa bobe ase omoika oye.
ACT 17:17 Nabo ase esinagogi agakwana n’Abayahudi na abanto abamoirogete Nyasae, na kera rituko ase echiiro nabaria abaare gocha aroro.
ACT 17:18 Abande abanyasemi b’Abaepikurio na Abastoiki bakaamererania nere. Abande bagateeba: “Omonto oyo nomonyamang’ana mange, inki arigetie goteeba?” Na abande: “Ororekanire ng’a nigo are buna omorandia bw’amang’ana e chinyasae chingeni”, ekiagera nigo arenge korandia amang’ana a Yeso na okobokigwa kw’abakuure.
ACT 17:19 Bakamobwata, bakamoira goika Areopago, bakamobooria: “Inee! Nonyare gototeebia engencho y’okworokereria okwo okoyia ogokwana?
ACT 17:20 Nigo okorenta amang’ana amageni ase amato aito; gaki ntorigetie komanya engencho y’amang’ana ayio.”
ACT 17:21 Abaatene bonsi na abamenyi abamenyete agwo tibarenge ne ribaga ase ing’ana rinde rionsi, otatiga ogokwana na gotegerera amang’ana amayia.
ACT 17:22 Paulo agatenena gati‐gati y’Areopago, akabora: Inwe abasacha b’Atene! Narorire ng’a nigo more abanto abamorengereretie mono amang’ana e chinyasae,
ACT 17:23 ekiagera ekero narenge goetanana aria na aria, na korora ebisasimero biaino, nkarora egesasiimero keriikire amang’ana aya: GOCHIA ASE NYASAE ORIA OTAMANYEKANETI. Gaki inche nigo nkobaraareria chingencho chiaye ere oria inwe mogosasiima motamanyeti.
ACT 17:24 Nyasae, oyotongete ense na ebinto bionsi ebireo, tari komenya ase ebie Hekalu biagachire namaboko, ekiagera nere Omonene o igoro na ense,
ACT 17:25 gose tari gokorerwa namaboko a Mwanyabaanto, buna oyo oremeire gento, ekiagera nere okobaa bonsi obogima na omoika, na ebinto bionsi.
ACT 17:26 Korwa ase omonto oyomo nere otongete kera egesaku kia Mwanyabaanto kemenye ase ense engima, akababeekera chingaki ne chimbebe chi’Obomenyo bwabo,
ACT 17:27 erinde barigie Nyasae, nonya nase ogotaba‐taba bamonyore. Nonya nigo tari are korwa ase kera oyomo oito,
ACT 17:28 ekiagera: Ime asare nigo tore moyo, na togotaara, naende nigo tore nobogima bwaito; koreng’ana buna abarenti chingero bande baino bakwanete: Naki intwe twensi nigo tore ababiare baye.
ACT 17:29 Gaki, onye tore ababiare ba Nyasae, tetogwenereti gokaga ng’a obonyasae nigo bonga buna omogwekano bw’etaabu, gose efeta, gose rigena, buna ebinto bibaachire ase chisemi na obong’aini bwa Mwanyabaanto.
ACT 17:30 Ebiro biria bi’ogotamanya Nyasae nigo aombetie buna tarochi, korende bono nkoranderia are abanto bonsi ba kera aase baonchoke,
ACT 17:31 ekiagera obekire rituko eri agocha konachera abanto b’ense ekiina ase oboronge ase omonto oria aragete. Ase ayio oeire abanto bonsi ogosemeria ase okomobokia korwa ase abakuure.
ACT 17:32 Nabo ekero bachia koigwa amang’ana ’okobokigwa kw’abakuure abande bagasekereria, na abande bagateeba: “Inatogotegerere naende ase amang’ana ayio.”
ACT 17:33 Erio Paulo akaimoka akabatiga.
ACT 17:34 Abasacha bande bakabwatana nere, bakeegena, na ase abwo narengeo Dionuso, oyomo bw’ekegambero ki’Areopago, naende omokungu oyomo ore korokwa Damari, na abande amo nabarabwo.
ACT 18:1 Magega ase aya Paulo akarua Atene, akagenda Korinto.
ACT 18:2 Akanyora Omoyahudi oyomo, erieta riaye Akwila, omobiare o Ponto. Ere nigo achete korwa ase ense ya Italia ase amatuko a bwango amo na Priskila mokaye, ekiagera Klaudio konya ochiikire Abayahudi bonsi barue Rumi. Paulo agaika ase bare,
ACT 18:3 na ekiagera emeremo yaye na emeremo yabo neyemo, akamenya nabarabwo, bagakora emeremo eye y’okoroisia chiema.
ACT 18:4 Akaborokereria ase chisinagogi kera Esabato, agateema koebereria Abayahudi na Abagiriki.
ACT 18:5 Korende ekero Sila na Timotheo bachia gotirimboka korwa Makedonia, Paulo agasukigwa mono ase okorandia ring’ana na koorokia ase Abayahudi nomokia ng’a Yeso nere Kristo.
ACT 18:6 Ekero bachia koamererania nere na komorama, agasamusa chianga chiaye, akabateebia: “Amanyinga aino nabe igoro ase emetwe yaino! Inche tindi na komocha. Korwa bono ningende ase abanto b’Ebisaku.”
ACT 18:7 Akaimoka korwa agwo, agasoa enyomba y’omonto ore korokwa Tito Yusto, omosasiimi Nyasae. Mwaye nigo yasinyaine nesinagogi.
ACT 18:8 Krispo, omotang’ani bw’esinagogi, akamwege n’Omonene amo nab’enyomba yaye bonsi; na Abakorinto abange kobachia koigwa Paulo, bakeegena, bakabatiswa.
ACT 18:9 Omonene agateebia Paulo botuko ase okorora: “Toiroka, korende kwana, tokira,
ACT 18:10 ekiagera inche nigo inde amo naye, nonya monto onde tari oragoochere, erinde agokore bobe. Naki inche nigo inde n’abanto abange ase omochie oyo.”
ACT 18:11 Akamenya agwo omwaka oyomo na emetienyi etano nomo, akoborokereria ring’ana ria Nyasae ase egati yabo.
ACT 18:12 Korende ekero Galio arenge gabana bw’Akaya, Abayahudi bakarindokera Paulo ase obomo, bakamoira bosio bw’ekegambero,
ACT 18:13 bagateeba: “Omonto oyo nigo akoebereria abanto ng’a basasiime Nyasae mamincha y’amachiiko.”
ACT 18:14 Na ekero Paulo achia korigia komaanora omonwa oye, Galio agateebia Abayahudi: “Inwe Abayahudi, onye ring’ana ri’okorega gose okong’ainereria okobe ndiakoregete, rirorio anga naremereria nainwe,
ACT 18:15 korende onye nokoboria igoro ase amang’ana, na amarieta, na amachiiko aino, yarigererie inwe abanyene. Inche tindigeti koba omotorania bw’amang’ana ayio.”
ACT 18:16 Akabaseria korwa ase ekegambero.
ACT 18:17 Erio bonsi bakabwata Sostene, omotang’ani bw’esinagogi, bakamoaka ase obosio bw’ekegambero. Korende Galio tarora ng’a amang’ana ayio gose ngento.
ACT 18:18 Magega ase aya Paulo akamenta komenya agwo amatuko amange, erio agatigana nabamwabo, akamanora agasoa emeeri, akagenda Siiria, na Priskila na Akwila bakagenda amo nere. Ase Kenkrea agakigita etukia yaye, ekiagera ariete eira gete.
ACT 18:19 Bagaika Efeso, akabatiga agwo; ere omonyene agasoa esinagogi, agakwana n’Abayahudi.
ACT 18:20 Ekero bamoboretie amente amatuko ande komenya amo nabarabwo, akaanga.
ACT 18:21 Korende ekero agotigana nabarabwo agateeba: “Ning’irane ase more naende, Nyasae karanche.” Akamanora korwa Efeso, akagenda n’emeeri.
ACT 18:22 Gaikire Kaisaria, agatiira gochia gokwania abanto b’ekanisa. Erio agatirimboka gochia Antiokia.
ACT 18:23 Magega kamenyire amatuko atai make akaimoka, agaeta egati y’ense ya Galatia na Furugia, agasoa omochie ase omochie, na gokong’ia aborokigwa bonsi.
ACT 18:24 Nabo Omoyahudi oyomo, ore korokwa Apolo, omobiare bw’Aleksanderia, agaika Efeso. Ere nigo arenge omonto omanyete gokwana buya, naende nigo arenge omonto omanyete amariiko buya kegima.
ACT 18:25 Omonto oyo konya bworokererigwe enchera y’Omonene. Ase ayio omoika oye nigo orenge gwoka, agakwana na kworokereria boronge amang’ana igoro ya Yeso, korende ere nigo amanyete ebatiso ya Yohana yoka.
ACT 18:26 Agachaaka gokwana noboremu ase esinagogi. Korende ekero Priskila na Akwila bachia komoigwa bakamoira mwabo, bakamworokia enchera ya Nyasae boronge kegima.
ACT 18:27 Ekero arigia kwamboka enyancha gochia Akaya, abaminto bakamoremia, bakariikera aborokigwa b’aroro riruube bamoroisie. Ere gaikire aroro agakonya mono baria abegenete goetera ase obuya bwa Nyasae,
ACT 18:28 ekiagera abuete Abayahudi kegima maiso marore, okoborokia korwa ase amariiko ng’a Yeso nere Kristo.
ACT 19:1 Ekaba ekero Apolo arenge Korinto, Paulo agaeta egati y’ense ya rogoro, agaika Efeso. Aroro akanyorana naborokigwa batari bake.
ACT 19:2 Akababoria: “Mwanyorete Omoika Omochenu ekero mwegenete?” Bakamoiraneria: “Yaya, titwana koigwa nonya ng’ake ng’a Omoika Omochenu noreo.”
ACT 19:3 Akababoria: “Mbatiiso ki mwabatisetwe?” Bakamoiraneria: “Ase ebatiiso ya Yohana.”
ACT 19:4 Paulo akabateebia: “Yohana nigo aare kobatiisa ebatiso y’okoonchoka, ogoteebia abanto bamwegene ere oyorache gocha magega yaye, oyio nere Yeso.”
ACT 19:5 Ekero bachia koigwa aya, bakabatiiswa ase erieta ri’Omonene Yeso.
ACT 19:6 Na ekero Paulo abekire amaboko aye igoro ase bare, Omoika Omochenu okabaikera; bagachaaka gokwana ase emenwa na kobana.
ACT 19:7 Na bonsi nigo barenge abasacha koreng’ana ikomi na babere.
ACT 19:8 Agasoa ase esinagogi ime, agakwana noboremu, akaorokereria abanto engaki y’emetienyi etato, okobaebereria ase amang’ana y’oborwoti bwa Nyasae.
ACT 19:9 Korende ekero abande bakong’etie chinkoro chiabo, na tibegena, na bagakwana bobe igoro y’Enchera y’Omonene ase obosio bw’omosangererekano, akaimoka akabatiga, akarusanania aborokigwa, akaba nkoborokereria are kera rituko ase enyomba y’amorokererio ya Tiriano.
ACT 19:10 Amang’ana aya akagenderera ase engaki y’emiaka ebere, goika bonsi abamenyete Asia, Abayahudi na Abagiriki, bakaigwa ring’ana ri’Omonene.
ACT 19:11 Nyasae agakora ebikone ebinene mono ase amaboko a Paulo,
ACT 19:12 goika chianga na ebitambaa ebiakunete omobere oye bikairwa ase abarwaire, na igo bakagwenigwa amarwaire abo, na emeika emebe ekarua ase bare.
ACT 19:13 Abande b’Abayahudi, abaseria b’emeika emebe, abarenge abaetanani, bagateema gwatora erieta ri’Omonene Yeso igoro y’ababwatire nebirecha ebibe, bagoteeba: “Twabitianirie ase Yeso oria okorandigwa na Paulo.”
ACT 19:14 Abakorete ayio nabamura batano na babere ba Sikewa, Omoyahudi orenge Omokuani omonene.
ACT 19:15 Omoika oria omobe okabairaneria: “Yeso nimomanyete, na Paulo namomanyire, korende inwe mbarabi?”
ACT 19:16 Na omonto oria obwatire n’Omoika omobe akabarindokera, akabanyara, akababua, goika bagatama korwa ase enyomba eria getirianda, bare ne chingoma baakirwe.
ACT 19:17 Amang’ana aya akamanyekana ase Abayahudi na Abagiriki bonsi abamenyete Efeso; obwoba bokabasoa bonsi, na erieta ri’Omonene Yeso rikabakwa.
ACT 19:18 Abange babo, abachaagete kwegena, bagaacha, bakaorokia chingencho chiabo chimbe baare gokora.
ACT 19:19 Abange ase baria abaare gokora chingencho chi’oboragori, bagasangereria ebitabu biabo, bakabisamba ase amasio y’abaanto bonsi. Kobakorire omobaro bw’erigori ri’ebitabu ebio, bakanyora ng’a mbiisanete chiropia chi’echifeta chilifu emerongo etano.
ACT 19:20 Nabo ring’ana ri’Omonene rikaranda, rikabua.
ACT 19:21 Amang’ana aya achia koera, Paulo akarengereria ase omoika oye ime goeta egati ya Makedonia na Akaya gochia Yerusalemu, ogoteeba: “Magega konabeire agwo ningwenerete korora omochie o Rumi noro.”
ACT 19:22 Agatoma abanto babere korwa ase baria baare komokoonya bagende Makedonia, nabwo Timotheo na Erasto. Ere omonyene agatigara Asia ase engaki enke.
ACT 19:23 Ase amatuko ayio eburu‐buru etari nke ekaimoka ase amang’ana ’enchera y’Omonene.
ACT 19:24 Ekiagera omonto oyomo ore korokwa Demeturio, omoturi bw’echifeta, oyorenge gokora ebie Hekalu bie chifeta bi’Aritemi, nigo arenge konyorera abaroisia eniibo enyinge.
ACT 19:25 Akabasangereria abwo amo nabande ab’emeremo eria, akabora: “Inwe abasacha, mwamanyire ng’a obotenenku bwaito nigo bokorwa ase emeremo eye.
ACT 19:26 Naende mwarorire na koigwa ng’a Paulo, oyio oebereirie abanto na kobaonchora, tari ase Efeso oka, korende nonya nase Asia yonsi pi, okobateebia ng’a chinyasae chigokorwa namaboko tari chirochio chinyasae.
ACT 19:27 Nabo ere aakong’u ase tore, tari ng’a nemeremo yaito yoka erachaywe, korende nonya ne Hekalu y’Aritemi, enyasae enkuungu ere enene, nigo erabarwe ng’a teri gento. Naende enyasae eria, egosasimwa n’abanto b’Asia yonsi na ab’ense yonsi nigo eraurwe obonene bwaye.”
ACT 19:28 Ekero bachia koigwa aya bagaichorwa nendamwamu, bagaaka eriogi, bagateeba: “Aritemi y’Abaefeso nenene!”
ACT 19:29 Omochie bwonsi ogaichorwa neburu‐buru, bakabwata Gayo na Aristariko, abanto ba Makedonia, baare gotaara amo na Paulo, bakabakurura na bakaminyoka amo gochia aase chigosori chigokorerwa.
ACT 19:30 Na Paulo akarigia gosoa ase egati y’abanto, korende aborokigwa tibamwanchera.
ACT 19:31 Abande b’abanene b’Asia, abarenge abasani baye, bagatoma abanto asare, bakamosorora tabaisa kweorokia omonyene aase chigosori chigokorerwa.
ACT 19:32 Bono abande nigo barenge korera iga, na abande iga, ekiagera omosangererekano oria konya obeire neburu‐buru. Abange ase bare tibamanyete nase ki basangererekanete amo.
ACT 19:33 Abande ase omosangererekano bagatebereria Alekisanda, oyo Abayahudi bakamosukia ase amaiso ’abaanto. Alekisanda akaimokia okoboko kwaye, akarigia gwekengera.
ACT 19:34 Korende ekero bamomanya ng’a ere n’Omoyahudi, bagakuura bonsi amo ase egeka ki’ang’e chinsa ibere chingima, bakorera: “Aritemi y’Abaefeso nenene!”
ACT 19:35 Omoriki bw’omochie agakiria abanto agateeba: “Inwe abasacha b’Efeso, monto ki ore aa otamanyeti ng’a omochie bw’Abaefeso noro omorendi bwe Hekalu y’Aritemi eria enene, na obw’omogwekano oria ogwete korwa igoro?
ACT 19:36 Gaki, ekiagera amang’ana aya takonyara gokanwa, mogwenerete gokira, timokora ring’ana ria bwango.
ACT 19:37 Naki iga mwarenta abanto aba bataibeti ebinto bie Hekalu gose korama enyasae yaito enkuungu.
ACT 19:38 Ase igo, onye Demeturio na ababaachi abare amo nere bare ne ring’ana igoro ase omonto, amatuko ’yokogambigwa nare, na abagaambi mbareo, tiga basoerane.
ACT 19:39 Korende onye more namang’ana ande, nigo araroisigwe nabagaambi ba botambe.
ACT 19:40 Ekeene obokong’u mbore ase tore, aande mbarigetie gotosoera ase engencho y’eburu‐buru eye ya reero. Karabe igo, rirorio titokonyaara gwekengera ase engencho y’omosangererekano oyo.”
ACT 19:41 Ekero akoorire gokwana aya, akaa omosangererekano ribaga ogende.
ACT 20:1 Eburu‐buru eria egachia koera, Paulo akarangeria aborokigwa, akabaremia, agatigana nabarabwo, akaimoka akagenda Makedonia.
ACT 20:2 Erio gaetire chinsemo chiria na gokwana amang’ana amange ase okobaremia, agaika Bogiriki.
ACT 20:3 Akamenya aroro emetienyi etato. Ekiagera Abayahudi bamoboerete, konya omanoire kogenda ase enyancha gochia Siiria, agachoora koiranera goetera Makedonia.
ACT 20:4 Abanto aba bakagenda nere: Sopater Omoberoya, mosinto o Piro, Aristariko na Sekundo, abanto ba Tesaloniki, na Gayo, omonto o Deribe, na Timotheo, na abanto b’Asia, Tukiko na Torofimo.
ACT 20:5 Abanto aba bagatang’ana, bagatoganyera Teroa.
ACT 20:6 Intwe tokarua Filipi n’emeeri magega y’amatuko y’Emegati etabekiri memera, tokagenda orogendo rw’amatuko atano, tokabaikeera Teroa. Tokabeera aroro amatuko atano na abere.
ACT 20:7 Ase rituko rie ritang’ani ri’echuma, ekero twasangererekanete ase ogosamunyora omogati, Paulo agakwana nabarabwo, agachiererera namang’ana aye goika botuko gati, ekiagera arengereretie komanora rituko ria kabere.
ACT 20:8 Nchiarengeo chitaaya chinyinge ase enyomba ya irongo aase twasangererekanete.
ACT 20:9 Omomura oyomo, erieta riaye Eutiko, oikaransete ase ekebao, akabwatwa ne chitoro chindito ekero Paulo agendererete gokwana; akabugwa ne chitoro chinyinge akagwa korwa rirongo ria gatato, akabogorigwa konya okuure.
ACT 20:10 Korende Paulo agaika, akamoumamera, akamoagata, akabora: “Timoichana, ekiagera obogima bwaye nao bore ime yaye.”
ACT 20:11 Paulo akariina igoro naende, agasamunyora omogati akaria, agakwana nabarabwo goika bogakia mambia. Erio akaimoka, akagenda.
ACT 20:12 Bakarenta omomura oria, ore moyo, bakaba nokoremigwa okonene.
ACT 20:13 Korende intwe togatang’ana kogenda n’emeeri, tokagenda goika Asosi. Tokarengereria ng’a ntonyore Paulo aria, ekiagera ere nabo achiigete. Ere omonyene nigo arengereretie kogenda namagoro.
ACT 20:14 Ekero achia gotoikeera aaria Asosi, tokamosoyia ase emeeri, togaika Metilene.
ACT 20:15 Tokamanora korwa agwo, ne rituko ria kabere togaika kororia Kio. Rituko ria gatato togaika Samo, tokabeera Torogilo, ne rituko ria kane togaika Mileto.
ACT 20:16 Naki Paulo nigo arengereretie goeta Efeso mbarabare, tabaisa goteebana ase Asia, ekiagera nigo are koayerera kogenda Yerusalemu rituko ria Pentekosti, keranyarekane.
ACT 20:17 Korwa Mileto Paulo agatoma abanto kogenda Efeso barangerie abagaaka b’ekanisa.
ACT 20:18 Bagachia goika asare, akabateebia. “Inwe abanyene mwamanyire buna narenge egati yaino ekero gionsi korwa rituko rie ritang’ani nachaagete gotacha aiga Asia,
ACT 20:19 buna nakorerete Omonene ase obokanyeku bwonsi, na ase amariga, na ase amateemwa nanyorete ase ogotega kw’Abayahudi.
ACT 20:20 Inche tinabisete ring’ana rinde rionsi eriranyare kobakonya, korende inaborogetie inwe maiso marore enyomba ase enyomba,
ACT 20:21 na ngakuurera Abayahudi na Abagiriki baonchokere Nyasae, na komwegen’Omonene oito Yeso Kristo.
ACT 20:22 Gaki bono rora, nkogenda nde Yerusalemu, nasibirwe n’Omoika. Timanyeti ayarachie konyoora aaria,
ACT 20:23 otatiga ng’a Omoika Omochenu nigo okoorokia omochie ase omochie ng’a ogosibwa na emechando mbinganyete.
ACT 20:24 Korende obogima bwane timbobareti ng’a negento kie rigori rinene ase ’nde, erinde nkoore orogendo rwane, na obosomba boria nanyorete ase Omonene Yeso koorokia enchiri y’amaabera a Nyasae.
ACT 20:25 Bono rora, namanyire ng’a timokondora obosio bwane naende, inwe mwensi aba nabeire ngotaara ase egati yaino na kobaranderia amang’ana ’oborwoti bwa Nyasae.
ACT 20:26 Ase ayio nabaorokeirie bonsi ase rituko ria reero, ng’a inche tindi na komocha ase amanyinga a monto onde bwensi,
ACT 20:27 ekiagera tinangete kobaranderia amang’ana ’okworokereria gwonsi kwa Nyasae.
ACT 20:28 Mwerende inwe abanyene amo ne riicho riria Omoika Omochenu obabegete mobe abarendi korisia ekanisa ya Nyasae, eye enyorerete namanyinga aye omonyene.
ACT 20:29 Namanyire inche ng’a magega ase okoimoka kwane chisese chi’orosana chintindi nachiche ase more, tichirorera riicho amaabera,
ACT 20:30 naende korwa ase egati yaino abanto mbaimoke bagokwana amang’ana ’obong’ainereria, bang’use aborokigwa babatunyane.
ACT 20:31 Ase ayio renda, moinyore ng’a ase emiaka etato, obotuko na omobaso, tinatigete gokuurera kera omonto ase amariga.
ACT 20:32 Gaki bono nababekire ase amaboko a Nyasae, na ase ring’ana ri’obuya bwaye, asare ere oyoranyaare kobaagacha na kobaa omwando amo nabwo bonsi abachenirwe.
ACT 20:33 Tinaganetie efeta, nonya netaabu gose chianga.
ACT 20:34 Inwe abanyene mwamanyire ng’a amaboko aya aane ankoreire okorigia kwane, na okw’abwo barenge amo nainche.
ACT 20:35 Ase amang’ana aya onsi nabaorokeirie ng’a ase ogokora emeremo iga, nebagwenerete mokonye abatari ne chinguru, na koinyora amang’ana ’Omonene Yeso, buna akwanete omonyene: Nasesenirie oyokorua kobua oyokonyoora.”
ACT 20:36 Gakoorire gokwana aya agatung’ama inse, agasaba amo nabarabwo bonsi.
ACT 20:37 Na bonsi bakaiyeria amariga, bakaboania Paulo rigoti riaye, bakamonyunyunta.
ACT 20:38 Bagaichana kobua ase engencho ye ring’ana riaye, ateebete ng’a: “Timokondora obosio bwane naende.” Bakamokooba goika ase emeeri.
ACT 21:1 Ekero twatananekire nabarabwo na komanora n’emeeri, tokagenda boronge goika Kosi, na ase rituko ria kabere togaika Rodo, na korwa aroro togaika Patara.
ACT 21:2 Tokanyoora emeeri eyeranyaare kwamboka goika Foiniki, tokariina emeeri eria, tokagenda.
ACT 21:3 Ekero twachia korora egesinka gekorokwa Kuporo, tokagetiga ensemo y’okobee; tokagenda goika Siiria, togaika Turo; na agwo chigurube chikarusigwa ase emeeri.
ACT 21:4 Gatwanyorire aborokigwa, tokabeera aroro amatuko atano na abere. Na barabwo bagateebia Paulo ase okobua kw’Omoika Omochenu tatiira gochia Yerusalemu.
ACT 21:5 Ekero amatuko aito achia koera, tokaimoka, tokagenda ase orogendo rwaito; na abwo bonsi, na abakungu babo, na abana, bagatokooba goika isiko y’omochie; togatung’ama ase engegu y’enyancha, togasaba.
ACT 21:6 Gatwatebanirie ng’a motigare buya, intwe tokariina emeeri, na barabwo bakairana gochia sobo.
ACT 21:7 Gotwachia gokoora orogendo rwaito korwa Turo, togaika Tolemai, togakwania abaminto, togaikaransa nabarabwo rituko erimo.
ACT 21:8 Mambia yaye tokaimoka tokagenda Kaisaria, togasoa enyomba ya Filipo, omorandia bw’enchiri. Nere orenge oyomo bwa baria batano na babere; tokamenya bwoye.
ACT 21:9 Omonto oyo narenge nabaiseke bane abekungi, baare kobana.
ACT 21:10 Gatwamenyire aroro amatuko atai make, omobani oyomo, erieta riaye Agabo, agatirimboka korwa Boyahudi.
ACT 21:11 Agaacha ase tore, akabogoria orokini rwa Paulo, agesibera amagoro na amaboko, akabora: “Omoika Omochenu oteebire iga: Naboigo Abayahudi ba Yerusalemu barache gosiba omonto omonyene orokini oro, na barabwo nabamobeke ase amaboko ’abaanto b’Ebisaku.”
ACT 21:12 Togachia koigwa aya, intwe na abanto baria tokamosorora tabaisa gotiira gochia Yerusalemu.
ACT 21:13 Erio Paulo akairaneria: “Inki eke mogokora, mokorera na kong’ita omoyo? Nigo inde ang’e, tari ase ogosibwa gwoka, korende nonya nogoitwa ase Yerusalemu ase engencho y’erieta ri’Omonene Yeso.”
ACT 21:14 Erio kangire amang’ana aito togakira togateeba: “Ogwancha kw’Omonene tiga gokoreke.”
ACT 21:15 Magega ase amatuko ayio tokeebeka ang’e togatiira kogenda Yerusalemu.
ACT 21:16 Abande baborokigwa ba Kaisaria bakagenda amo naintwe, bagatoira mwa Mnasoni, omonto o Kuporo, omworokigwa o kare, tokarara bwoye.
ACT 21:17 Ekero twaigete Yerusalemu abaminto bagatoroisia ase omogooko.
ACT 21:18 Rituko rikobwatia Paulo agasoa mwa Yakobo amo naintwe, na abagaaka bonsi nao barenge.
ACT 21:19 Kabakwanirie, akaborokia amang’ana onsi erimo erimo, aya Nyasae akorire ase egati y’abanto b’Ebisaku ase obosomba bwaye.
ACT 21:20 Barabwo, ekero bachia koigwa, bagatogia Nyasae, bakamoteebia: “Oyominto, kwarorire ng’a Abayahudi chilifu chinyinge begenire; na barabwo bonsi nigo bare nomokia ng’a amachiiko abwatwe.
ACT 21:21 Na barabwo mbateebetigwe ng’a kworokereirie Abayahudi bonsi abamenyete ase egati y’abanto b’Ebisaku ng’a batige Musa, gokobakania tibarokia abana babo, gose tibabwatia chingencho chiaito.
ACT 21:22 Inki rende kegwenerete gekorwe? Ekeene, nabo baraigwe ng’a gwachire aiga.
ACT 21:23 Gaki kora ring’ana eri toragoteebie. Mbare aiga ase tore abanto baane abariete eira gete.
ACT 21:24 Ira abanto aba okore buna engencho y’ogwesibia ere amo nabarabwo, obaakanere chitaabu, erinde bakigite chitukia chiabo. Igo abanto bonsi banyare komanya ng’a amang’ana aria bateebetigwe igoro yao tari ay’ekeene, korende aye omonyene nigo okogenderera buya na kobwata amachiiko.
ACT 21:25 Korende ase abanto b’Ebisaku abegenete, twatomire riruube buna twanacha, ng’a beatanane korwa ase ebinto biruure ebing’wanso ase emegwekano y’ogosasiimwa, na korwa ase amanyinga, na korwa ase enyama ende yonsi y’eng’iti eng’entire, na korwa ase obotomani.”
ACT 21:26 Erio Paulo akaira abasacha baria, ne rituko ria kabere agakora buna engencho yare y’ogwesibia amo nabarabwo. Erio agasoa Hekalu ime, ase okoraria amang’ana ’ogwesibia na engaki y’okorua esadaka ase engencho ya kera oyomo obo.
ACT 21:27 Ekero amatuko aria atano na abere achia koba ang’e goikeranigwa Abayahudi abarwete Asia bakamorora ase Hekalu ime, bagaseegeta abanto bonsi, bakamobwata,
ACT 21:28 bagaaka eriogi, bagateeba: “Inwe abasacha ba Israeli, tokonye! Omonto oyo nere oria okworokereria abanto ase kera ensemo mamincha y’egesaku giaito, na amachiiko, na aase aiga. Kobua ase aya orentire Abagiriki ase Hekalu ime ogindirie Aase aiga Aachenu riko.”
ACT 21:29 Ekiagera baroche Torofimo Omoefeso amo nere ase omochie, bagakaga ng’a Paulo namosoirie ase Hekalu ime.
ACT 21:30 Omochie bwonsi ogatitira, na abanto bakaminyoka gocha amo, bakabwata Paulo, bakamokurura, bakamosokia korwa ase Hekalu. Erio ebisieri bigasiekwa.
ACT 21:31 Ekero bateemire komoita, amang’ana agaikera omotang’ani bw’abarwani elifu ng’a omochie omogima o Yerusalemu osarekire.
ACT 21:32 Erio bwango akaira abarwani na abatang’ani b’abarwani rigana, akaminyoka gochia ase bare. Na barabwo bagachia korora omotang’ani oria omonene na abarwani, bagatiga goaka Paulo.
ACT 21:33 Erio omotang’ani oria omonene agaika aroro, akamobwata, agachiika asibwe nebinyuri bibere. Akababoria: “Nere ng’o oyo, naende inki akora?”
ACT 21:34 Abande ase omosangererekano bagaaka eriogi bagoteeba iga, na abande iga. Ekero atanyarete komanya oboronge bw’amang’ana aria ase engencho y’egeturi keria, agachiika arentwe ime ase enyomba y’abarwani.
ACT 21:35 Nabo agachia goika ase ebiriinero akabogorigwa nabarwani ase engencho y’obotindi bw’omoganda,
ACT 21:36 ekiagera omoganda bw’abaanto omotunyanete, ogoaka egeturi, ogateba: “Morusieo oyo!”
ACT 21:37 Na Paulo, ekero aikigwe ang’e gosoigwa ime ase enyomba y’abarwani, akaboria omotang’ani oria omonene: “Ninyore ribaga ngoteebie ring’ana?” Omotang’ani oria akabora: “Inee! Nomanyete Ekegiriki?
ACT 21:38 Aye tori Omomisiri oria, ere reero iga oseegeta abanto baria Abaiti chilifu inye, akabatang’ana gochia ase erooro?”
ACT 21:39 Paulo akamoiraneria: “Inche n’Omoyahudi, omonto o Tariso, omochie o Kilikia, omobiare bw’omochie otari moke; nagosabire ong’e ribaga nkwane n’abanto aba.”
ACT 21:40 Erio ekero amoete ribaga, Paulo agatenena ase ebiriinero igoro, akabakiria nokoboko abanto baria. Kabakiririe kegima, agakwana nabarabwo ase omonwa bw’Ekeiberania, agateeba.
ACT 22:1 “Inwe abaminto, na abatata, ntegerera aya ngwekengera omonyene ase more bono.”
ACT 22:2 Na ekero bachia koigwa ng’a nigo agokwana nabarabwo ase omonwa bw’Ekeiberania, bakamenta gokira. Agakwana.
ACT 22:3 “Inche n’Omoyahudi, naiboreretwe Tariso, omochie o Kilikia, nkarererwa ase omochie oyo ase amagoro a Gamalieli, nkorokererigwa bokong’u amachiiko ye chisokoro chiaito. Nkaba omonto oyore nomokia ase Nyasae, buna inwe mwensi more reero iga.
ACT 22:4 Ngachanda abanto b’Enchera eye goika nkabaita bagakwa, ngasiba abasacha na abakungu na kobabeeka echela ime,
ACT 22:5 buna Omokuani omonene na abagaaka bonsi b’ekegambero bare kirori ase ’nde. Naetwe amarube nabarabwo ing’ire ase abaminto abarenge Damesiki, erio mbarente abarenge agwo, mbaire Yerusalemu basibire erinde baegwe egesusuro.
ACT 22:6 “Erio ekero nare kogenda, konaikire ang’e na Damesiki, ekero kia mobaso gati mobosokano amasase akarwa igoro akambarera chinsemo chionsi.
ACT 22:7 Nkagwa inse, nkaigwa eriogi rigonteebia: Saulo, Saulo, nase ki gwanchandire?
ACT 22:8 Nkairaneria: Naye ng’Omonene? Aganteebia: Ninche Yeso o Nazareti oyogwachandire aye.
ACT 22:9 Na baria barenge amo nainche mbaroche amasase aria, korende tibaigwete eriogi ri’oria ore gokwana nainche.
ACT 22:10 Nkaboria: Ninki ndakore Omonene? Omonene aganteebia: Imoka ogende goika Damesiki, agwo noteebigwe onsi aya gwachiikirwe oyakore.
ACT 22:11 Na ekero nasinyetwe korora ase engencho y’oborabu bw’amasase aria, nkaraagwa namaboko abo abarenge amo nainche, ngaika Damesiki.
ACT 22:12 “Erio omonto oyomo ore korokwa Anania, omoiroki Nyasae ase ogotunyana amachiiko, ore gokwanwa buya n’Abayahudi bonsi abamenyete agwo,
ACT 22:13 aganchichera agatenena ang’e nainche, aganteebia: Oyominto Saulo, nyora okorora. Ase ensa eria eria nkanyora okorora, nkamorora.
ACT 22:14 Aganteebia: Nyasae bwe chisokoro chiaito ogochorire onyare komanya ogwancha kwaye, na korora Omonyene Oboronge, na koigwa eriogi rikorwa ase omonwa oye.
ACT 22:15 Naki nomobeere kirori ase abanto bonsi igoro y’amang’ana aya kwarorire na koyaigwa.
ACT 22:16 Gaki bono, inki ogotebanera? Tenena obatiswe, bwesibie ebibe biao, orangerie erieta riaye.
ACT 22:17 “Ekero nairanete Yerusalemu, ngosaba narenge ase Hekalu ime, nkabwatwa nobogondereria,
ACT 22:18 nkarora Omonene aroro, ogonteebia: Ayerera, karue Yerusalemu bwango, ekiagera tibagwancha oborori bwao igoro yane.
ACT 22:19 Na inche nkaboora: Omonene, barabwo mbamanyete ng’a nigo narenge gosiba baria bakwegenete na kobaaka ase chisinagogi chionsi.
ACT 22:20 Ekero amanyinga a Stefano, kirori oo, agoiterwa, inche nao narenge nateneine ang’e, ngancha aitwe, nkarenda chianga chiabo baria abamoitete.
ACT 22:21 Nere aganteebia: Genda, ekiagera inche ningotome aare ase abanto b’Ebisaku.”
ACT 22:22 Bagategerera Paulo goika ring’ana riria rigakwanwa. Erio bagaaka eriogi riabo, bagateeba: “Morusieo oyo ase ense, ekiagera tagwenereti abe moyo.”
ACT 22:23 Bagachia kona‐goaka egeturi na gotandora chianga chiabo na gosiara‐siara ebuse gochia igoro.
ACT 22:24 Omotang’ani bw’abarwani elifu agachiika arentwe ime ase enyomba enene y’abarwani, agachiika aborigwe amang’ana aye ase okong’wanigwa emecharichi, erinde amanye engencho bakomwogerera eriogi buna eri.
ACT 22:25 Korende ekero bamosibire engori, Paulo akaboria omotang’ani bw’abarwani rigana, oyo oteneine ang’e nere: “Inee! Mboronge kong’wania omonto Omorumi emecharichi, na ere ataranacherwa ekiina?”
ACT 22:26 Omotang’ani oria ochia koigwa aya, akagenda akoorokia omotang’ani oria omonene, akabora: “Naki origetie gokora? Ekiagera omonto oyo n’Omorumi are.”
ACT 22:27 Omotang’ani oria omonene agacha, akamoteebia: “Nteebia, n’Omorumi ore?” Agateeba: “Ee.”
ACT 22:28 Omotang’ani oria, omonene akairaneria: “Inche nigo nagorete obobiare obo ase chitaabu chinyinge.” Paulo agateeba: “Inche n’Omorumi omobiare.”
ACT 22:29 Erio baria barenge ang’e komoboria bakaimoka, bakamotiga bwango, na oria omotang’ani omonene akoboa ekero aigwa ng’a n’Omorumi are, na konya omosibire.
ACT 22:30 Rituko rikobwatia akarengereria komanya boronge nase engencho ki asoeirwe n’Abayahudi, akamosibora, agachiika abakuani abanene na abanto b’ekegambero bonsi bache. Agatirimbokia Paulo, akamobeka ase amasio abo.
ACT 23:1 Paulo akarigereria mono abanto b’ekegambero, akabora: “Baminto, nabeireo ase obosio bwa Nyasae goika reero iga, na enkoro yane tekongambia.”
ACT 23:2 Anania, Omokuani omonene, agachiika baria bateneine ang’e nere bamoake omonwa oye.
ACT 23:3 Erio Paulo akamoteebia: “Nyasae nagoake aye, enyasi eakire echooka! Aye gwaikaransire konachera inche ekiina boronge koreng’ana buna ogochika, naende kogoteeba mamincha y’amachiiko ng’a ng’akwe?”
ACT 23:4 Baria bateneine ang’e nere bakaboora: “Inee! Naye okorama Omokuani omonene o Nyasae?”
ACT 23:5 Paulo agateeba ng’a: “Tinamanyete baminto ng’a ere n’Omokuani omonene, naki nariikire: Tokwana bobe omogambi bw’abaanto bao.”
ACT 23:6 Korende ekero Paulo achia komanya ng’a ensemo eyemo n’Abasadukai, na ensemo ya kabere n’Abafarisai, agaaka eriogi ase ekegambero keria, agateeba: “Abaminto, inche n’Omofarisai, omwana bw’Abafarisai; inche nigo nkogambigwa ase engencho y’ogosemeria na ase okobokigwa kw’abakuure.”
ACT 23:7 Erio gakwanire aya, ogwatananekana gokaba egati y’Abafarisai na Abasadukai, na omosangererekano ogaatananekana.
ACT 23:8 Naki Abasadukai nigo bagokana ng’a kobokigwa tikori, nonya nabamalaika, nonya nemeika, korende Abafarisai nigo bagwancha onsi.
ACT 23:9 Bikaba ebituri ebinge; aborokia b’amariiko b’ensemo y’Abafarisai bagatenena, bakamobuna, bagoteeba: “Titorochi bobe bonde ase omonto oyo. Aande onye n’Omoika gose omomalaika okwanire nere?”
ACT 23:10 Ekero eriomana rinene riachia kooroka, omotang’ani oria omonene akoboa ng’a Paulo nabaise kobutoranwa nabarabwo, agachiika abarwani baike na komotaboria korwa ase amaboko abo, na komorenta ase enyomba enene y’abarwani.
ACT 23:11 Obotuko bori’Omonene agatenena ang’e nere, akamoteebia: “Remia enkoro, ekiagera buna kwamberete kirori Yerusalemu, nekogwenerete kombera boigo Rumi.”
ACT 23:12 Bogachia gokiamoka, Abayahudi bakabwatana komoboera Paulo, bagatianania ng’a tibakoria gose tibakonywa goika bamoitire.
ACT 23:13 Abwo batiananetie nigo barenge abanto kobua emerongo ene.
ACT 23:14 Barabwo bakagenda ase abakuani abanene na abagaaka, bakaboora: “Ntwatiananetie bokong’u ng’a titoria gento goika twaitire Paulo.
ACT 23:15 Gaki bono inwe amo nab’ekegambero moteebie omotang’ani oria omonene amotirimbokie gocha ase more, buna inwe morigetie komanya chingencho chiaye buya kobua; na intwe nigo tore ang’e komoita ritang’ani ataraika ase more.”
ACT 23:16 Omoigwa o Paulo akaigwa amang’ana igoro y’okoboera kwabo, akagenda, agasoa ime ase enyomba enene, akamanyia Paulo amang’ana ayio.
ACT 23:17 Paulo akarangeria oyomo bw’abatang’ani b’abarwani rigana, akamoteebia: “Ira omomura oyo ase omotang’ani omonene, ekiagera nabwate ring’ana akomoteebia.”
ACT 23:18 Erio akamoimokia, akamoira ase omotang’ani oria omonene, akamoteebia: “Paulo, oria omosibwa nandangeria, omboria nkorentere omomura oyo, ekiagera nare ne ring’ana akogoteebia.”
ACT 23:19 Omotang’ani oria omonene akamobwata okoboko, akagenda nere ensemo, akamobooria bobisi: “Ing’ana ki obwate origetie gonteebia?”
ACT 23:20 Akabora: “Abayahudi babwatanire kogosaba otirimbokie Paulo gochia bosio bw’ekegambero ankio, buna igo barigetie komanya chingencho chiaye buya kobua.
ACT 23:21 Gaki aye tibwancha, ekiagera abanto kobua emerongo ene bamoboeire, batiananirie ng’a tibakoria gose tibakonywa goika bamoitire; na barabwo nigo bare ang’e baganyete eira korwa ase ore.”
ACT 23:22 Erio omotang’ani oria omonene agatiga omomura oria agende, akamoteebia: “Toteebia monto onde ng’a kwamanyirie aya.”
ACT 23:23 Magega y’ayio akarangeria babere b’abatang’ani b’abarwani rigana, akabateebia: “Beka ang’e abarwani amagana abere, na abarwani abariini chibarasi emerongo etano na ebere, na abare namatimo amagana abere ase okogenda Kaisaria chinsa isato chia botuko.
ACT 23:24 Naende beka ang’e chibarasi bariinie Paulo, momoire buya ase Feliki, gabana.”
ACT 23:25 Akarika riruube iga:
ACT 23:26 “Ase omosike gabana Feliki. Inche Klaudio Lisia, nagokwanirie.
ACT 23:27 Omonto oyo nigo abwatwa n’Abayahudi, na barabwo bakaba ang’e komoita. Erio ngacha nomoganda bw’abarwani, nkamotooria, konya nanyorire amang’ana ng’a n’Omorumi are.
ACT 23:28 Naende nkarigia komanya engencho yaye bakomosoera, nkamotirimbokia na komobeka bosio bw’ekegambero kiabo.
ACT 23:29 Nkanyora ng’a nigo asoeirwe ase engencho y’amaborio ’amachiiko abo, korende tasoeiri ase ring’ana rigwenerete agoitwa nonya ngosibwa.
ACT 23:30 Ekero nanyora amang’ana ng’a Abayahudi bamoboereire omonto oyo, ngachora komotoma ase ore erio kegima, ngachiika abamosoeri bache bakwane amang’ana igoro yaye ase obosio bwao.”
ACT 23:31 Erio abarwani baria bakaimokia Paulo buna bachiigetwe, bakamoira gochia Antipatiri ase obotuko boria.
ACT 23:32 Ekero bwakia mambia bagatiga abarwani be chibarasi bagenderere norogendo na Paulo, na barabwo abanyene bakairana ase enyomba enene y’abarwani.
ACT 23:33 Abarwani baria be chibarasi bagachia goika Kaisaria, bakaa gabana riruube riria, bakabeeka na Paulo ase obosio bwaye.
ACT 23:34 Ekero arisomire, akaboria: “Omonto oyo noyo bw’ense ki?” Ekero aigwete ng’a nomonto o Kilikia, agateeba,
ACT 23:35 “Ninche nyigwe amang’ana ao ekero abagosoeri bao barache.” Agachiika arendwe ase enyomba y’ekegambero kia Herode.
ACT 24:1 Magega y’amatuko atano, Anania, Omokuani omonene, agatirimboka amo nabande b’abagaaka na Omokuani oyomo, Teritulo; barabwo bagateebereria gabana amang’ana igoro ya Paulo.
ACT 24:2 Ekero Teritulo achia korangerigwa, agachaaka komosoera, agateeba: “Aye, omosike Feliki, ase okogamba kwao twanyorire omorembe omonge, na ase okorigereria kwao gwakoreire egesaku giaito ebinto ebinge ebiya,
ACT 24:3 gaki iga tokobinyora kera ekero na kera aase, na gokoakera ng’a mbuya mono.
ACT 24:4 Korende tinkogochanda kobua, nagosoroire ototegerere ase amang’ana amake ase ogwancha kwao.
ACT 24:5 Naki twanyorire omonto oyo ng’a nomochege are, na omochaaki bw’eriomana ase Abayahudi abare ase ense yonsi, naende nomotang’ani bw’ekeombe ki’Abanazareti.
ACT 24:6 Naende nigo ateemete kogindia Hekalu riko. Ase ayio tokamobwata, [tokarigia komogambia ase amachiiko aito.
ACT 24:7 Korende Lisia, omochiki omonene bw’abarwani, agaika, akamorusia ase amaboko aito ne chinguru,
ACT 24:8 agachiika abamosoeri baria bache ase ore.] Aye omonyene nonyare komoboria, onyore engencho y’amang’ana onsi twamosoereire intwe.”
ACT 24:9 Abayahudi nabarabwo bakamosoera, bakaboora ng’a amang’ana ayio naboigo are.
ACT 24:10 Erio gabana akarutera Paulo okoboko erinde akwane. Paulo akairaneria, “Amaene namanyire ng’a aye kwabeire omogambi ase egesaku eke ase ekero ki’emiaka emenge, igo ninyare gwekengera ase omoyo bw’omosasoko.
ACT 24:11 Naki buna oranyare komanya, amatuko taraeta kobua ikomi na abere korwa ekero natiirete kogenda Yerusalemu gosasiima.
ACT 24:12 Abanto aba tibanyoreti nkoamererania na monto, gose koburukania omosangererekano ase Hekalu ime, nonya nase chisinagogi gose ase omochie ime.
ACT 24:13 Gose tibakonyara koorokia amang’ana aya bansoera bono ng’a namaene are.
ACT 24:14 Korende ring’ana eri ndaorokie ase ore, ng’a ase enchera eyio bakoroka ensemo y’ogweatanana, inche nigo nkomosaisima Nyasae bwe chisokoro chiaito, na kwegena ayariikire ase amachiiko na ase chibuku chi’ababani.
ACT 24:15 Ninde nogosemeria ase Nyasae buna barabwo bare nakorokwo, ng’a okobokigwa kw’abakuure nakobe ase abanyene oboronge, na ase abatari abanyene oboronge boigo.
ACT 24:16 Inche boigo nateemire koba nenkoro etari kongambia ase obosio bwa Nyasae, na ase obosio bw’abaanto.
ACT 24:17 Bono yaetire emiaka etai meke ngacha ndetere abanto b’egesaku kiane ebiegwa, naende indue chisadaka.
ACT 24:18 Ekero narenge gokora aya, bakaanyora ime ase Hekalu nesibirie, timbeti nomoganda gose rirorooche. Korende Abayahudi bande, abarwete Asia mbarengeo.
ACT 24:19 Abwo mbagwenerete koba aiga ase obosio bwao na gonsoera, onye bare ne ring’ana igoro ase ’nde.
ACT 24:20 Gose abanto aba bare aa abanyene bateebe nkomocha ki banyorete ase ’nde ekero natenena ase ekegambero,
ACT 24:21 otatiga ase engencho ye ring’ana erimo nateebete neriogi rinene, ekero natenenete egati yabo. Ngateba: Ase engencho y’okobokigwa kw’abakuure nakio nkogamberigwa ase obosio bwaino iga reero.”
ACT 24:22 Korende Feliki, ekiagera amanyete boronge amang’ana ’Enchera eria, agatiga ekiina keraare, akabora: “Lisia, omochiki omonene bw’abarwani karatirimboke, rirorio ninyigwe amang’ana aino.”
ACT 24:23 Agachiika omotang’ani oria bw’abarwani rigana arende Paulo, korende amoe ribaga rike, gose tamokania nonya noyomo bw’abasani baye komokorera, gose gocha komorora.
ACT 24:24 Magega y’amatuko atari make, Feliki agaika na Durusila mokaye, oyorenge Omoyahudi. Akarangeria Paulo, akamoigwa ogokwana amang’ana igoro y’okomwegena Kristo Yeso.
ACT 24:25 Ekero Paulo are gokwana amang’ana igoro y’oboronge, na okweriita, na ekiina kegochi‐gocha, Feliki akaba nobwoba, akamoteebia: “Ase ekero eke bono, karagenda; ekero ndanyore ribaga, ninkorangerie naende.”
ACT 24:26 Amo nayio nigo asemeretie ng’a naegwe chifeta na Paulo. Nabo akana‐komorangeria ekero ase ekero gokwana nere.
ACT 24:27 Korende emiaka ebere koyaerire, Porikio Festo agasoa obogambi ribaga ria Feliki; na Feliki akarigia gwekora omuya ase Abayahudi, agatiga Paulo osibire.
ACT 25:1 Bono Festo gasoire ase obogambi bwaye, magega y’amatuko atato agatiira gochia Yerusalemu korwa Kaisaria.
ACT 25:2 Abakuani abanene na abanene b’Abayahudi bakamomanyia amang’ana igoro ya Paulo. Bagasorora Festo,
ACT 25:3 na bakamosaba abanchere, arue ogochika ng’a Paulo arentwe Yerusalemu, konya barobeirie komoboera na komoitera nchera.
ACT 25:4 Festo akairaneria ng’a Paulo narendire aria Kaisaria; ere omonyene nigo arengereretie kogenda aroro bwango.
ACT 25:5 Agakwana: “Baria bare nokobua ase egati yaino, tiga batirimboke amo nainche, onye ring’ana rire riibe ase omonto oria, bamosoere.”
ACT 25:6 Ekero abeire amo nabarabwo tari kobua amatuko atano na atato gose ikomi, agatirimboka gochia Kaisaria; ne rituko ria kabere agaikaransa ase ekerogo kiaye gi’ekegambero, agachiika Paulo arentwe.
ACT 25:7 Ekero Paulo achire, Abayahudi abarwete Yerusalemu bagatenena, bakamoetanana, bakarenta amasoero amange amarito igoro yaye, ayabatanyare koorokia oboene ng’a mboronge are.
ACT 25:8 Paulo agekengera iga: “Inche timocheti ring’ana igoro ase amachiiko ’Abayahudi, gose ase Hekalu, nonya nase Kaisari.”
ACT 25:9 Korende Festo akarigia gwekora omuya ase Abayahudi, akaboria Paulo: “Norigetie kogenda Yerusalemu ogamberigwe aroro ase obosio bwane?”
ACT 25:10 Korende Paulo agateeba: “Inche nigo nteneine aiga bosio bw’ekegambero gia Kaisari, ase ngwenerete kogamberigwa; timochereti Abayahudi ring’ana buna aye omanyete buya.
ACT 25:11 Onye namochire, gose nakorire ring’ana ringwenerete ogokwa, tinyangeti ogokwa, korende onye tari ekeene ring’ana eri bansoereire, onde tari oranyare kombeka ase amaboko abo. Nindigetie ekiina kiane keirwe ase Kaisari.”
ACT 25:12 Erio Festo agachia gokoora gokwana n’abanto b’ekegambero, akairaneria: “Norigetie ekiina kiao keirwe ase Kaisari, nabo oragende ase Kaisari.”
ACT 25:13 Amatuko atai make gaetire, Agripa omorwoti na Bereniki bagaika Kaisaria gokwania Festo.
ACT 25:14 Na ekero baikaransire aroro amatuko amange, Festo agateebia omorwoti amang’ana igoro ya Paulo, agateeba: “Nare aa omonto oyomo omosibwa, otigetwe na Feliki.
ACT 25:15 Ekero narenge Yerusalemu, abakuani abanene na abagaaka b’Abayahudi baganteebia amang’ana igoro yaye, bakarigia agambigwe.
ACT 25:16 Nkabairaneria ng’a tari engencho y’Abarumi korua omonto onde bwensi aitwe ritang’ani omonto oria omosoerwa atararorana nabamosoeri baye obosio ase obosio, na koegwa ribaga gwekengera ase ogosoerwa kwaye.
ACT 25:17 Ase igo ekero basangererekanete aiga, tintebaaneti, korende rituko ria kabere ngaikaransa ase ekerogo kiane gi’ekegambero, ngachiika omonto oyo arentwe.
ACT 25:18 Na baria abamosoeri ekero batenenete, tibamosoera ase ing’ana riibe, buna nakagete,
ACT 25:19 korende iga barenge namaborio gete, okoamererania igoro asare ase edini yabo abanyene, na ase amang’ana igoro y’omonto oyomo, Yeso, oyoikire gokwa, korende oyo Paulo akona‐goteeba ng’a moyo are.
ACT 25:20 Inche ngasinywa komanya buna nkorigia ekeene ki’amang’ana aya, nkamobooria gose narigetie kogenda Yerusalemu agamberigwe aroro ase amang’ana aya.
ACT 25:21 Korende ekero Paulo arigia ng’a arendwe goika agamberigwe ase Omorwoti omonene, ngachiika arendwe goika inyare komoira ase Kaisari.”
ACT 25:22 Agripa agateebia Festo: “Nainche omonyene nindigetie koigwa omonto oyio.” Akabora: “Noche omoigwe ankio.”
ACT 25:23 Rituko rikobwatia Agripa agaacha amo na Bereniki ase obonene obonge, bagasoa ase ekegambero amo nabatang’ani b’abarwani elifu na abanto abanene b’omochie. Festo akarua ogochika ng’a Paulo arentwe ime.
ACT 25:24 Festo agateeba: “Omorwoti Agripa, na inwe mwensi abamore aa amo naintwe, mwarorire omonto oyo! Ase engencho yaye omogaanda bwonsi bw’Abayahudi aaria Yerusalemu na aiga mbamboria mbakoonye, bagaaka eriogi ng’a temogwenereti abe moyo.
ACT 25:25 Korende ngachia korora ng’a takoreti gento ekebe kegwenerete aitwe; na ere omonyene karigetie agamberigwe ase Omorwoti omonene, nkarengereria komotoma asare.
ACT 25:26 Na inche tindi ne ring’ana ri’ekeene nkoriikera omonene one igoro asare. Ase ayio namorentire aiga ase obosio bwaino, kobua mono ase obosio bwao, aye omorwoti Agripa, erinde gotwakoorire komobooria, inyore ring’ana nkorika.
ACT 25:27 Naki narorire ng’a nering’ana ritari boronge koira omosibwa otatiga koorokia amasoerwa aria asoereire.”
ACT 26:1 Agripa agateebia Paulo: “Nore ne ribaga gokwana amang’ana ao.” Erio Paulo akarambora okoboko kwaye, agekengera:
ACT 26:2 “Omorwoti Agripa, nerorire omonyene ng’a ninde negesio, ekiagera ninyekengere ase obosio bwao reero, ase amang’ana aria onsi nasoerwa n’Abayahudi.
ACT 26:3 Nabo ekiagera aye kwamanyire mono chingencho chionsi na amaborio onsi Abayahudi bare naro, nagosabire ontegerere ase oboremereria.
ACT 26:4 “Abayahudi bonsi mbamanyete obogima bwane korwa obosae bwane buna bwarenge korwa omochakano, ase egesaku kiane na ase Yerusalemu.
ACT 26:5 Mbamanyete korwa ase ekero egetambe, na onye barigetie, banyare koorokia buna narenge oyomo bw’ekeombe keria gi’okobetererigwa bokong’u kobwata engencho yaito y’okomoiroka Nyasae, nakio ekeombe ki’Abafarisai.
ACT 26:6 Na bono ninteneine aiga ngambigwe ase engencho y’ogosemeria kw’eira eria chisokoro chiaito chiaetwe na Nyasae,
ACT 26:7 eira eyio eyio ebisaku biaito ikomi na bibere biasemeretie koyeikera, kobiragenderere komosasiima Nyasae obotuko na omobaso. Aye omorwoti! Ase engencho y’ogosemeria okwo nasoereirwe n’Abayahudi.
ACT 26:8 Nase ki motari gwancha nga Nyasae nkobabookia are abakuure?
ACT 26:9 “Ekeene inche omonyene naroche ng’a nengwenerete gokora amang’ana amange mamincha y’erieta ria Yeso o Nazareti.
ACT 26:10 Ngakora aya aria Yerusalemu: Ngasiba abachenu abange ase echela, ekero naeirwe okobua nabakuani abanene; tari ayio oka, korende kobagoitwa, nigo narenge gwancha abe bo ase bare.
ACT 26:11 Nkabasusura ebiro ebinge ase chisinagogi chionsi, naende mbabetereria korama, nkababwaterwa endamwamu enene mono, nkabatunya na kobachanda goika emechie y’ense engeni.
ACT 26:12 “Nabo ase emeremo eyio nigo narenge kogenda Damesiki, nigo naetwe okobua na amachiiko korwa ase abakuani abanene.
ACT 26:13 Aye omorwoti, ekero kia mobaso gati, kande enchera kogenda, nkarora amasase akorwa igoro abuete okobara kw’erioba, akambarera chinsemo chionsi amo nabaria barenge amo nainche.
ACT 26:14 Tokagwa inse twensi, nkaigwa eriogi rigonteebia ase omonwa bw’Ekeiberania: Saulo, Saulo, nase ki gwanchandire? Naakong’u ase ore goaka ensonga y’esimisi chintacho.
ACT 26:15 Na inche nkaboora: Naye ng’Omonene? Omonene aganteebia: Ninche Yeso, oyogwachandire aye.
ACT 26:16 Korende imoka, otenene namagoro ao, ekiagera nakoorokeire ase engencho eye: nkobeke obe omokori na kirori bw’amang’ana aya kwarora, na amang’ana ayio ndeorokerie ase ore.
ACT 26:17 Ningotoorie korwa ase abanto bao, na korwa ase abanto b’Ebisaku, ase abwo ndagotome.
ACT 26:18 Nigo oraramokie amaiso abo baonchoke korwa ase omosunte, bache ase omobaso, batige okobua gwa Saitani na baonchokere Nyasae, banyore okwaberwa kw’ebibe biabo, na omwando ase egati yabo abachenirwe ase okonyegena.
ACT 26:19 “Aye omorwoti Agripa! Ase ayio tinare kwanga koigwera okorora koria kwarwete igoro,
ACT 26:20 korende ritang’ani nigo naranderetie baria ba Damesiki, na Yerusalemu, na ase ense ya Boyahudi, na abanto b’Ebisaku, baonchoke, baonchokere Nyasae bakore ogokora kobwataine okoonchoka kwabo.
ACT 26:21 Naki ase engencho eyio Abayahudi bakambwatera ime ase Hekalu, bagateema kong’ita.
ACT 26:22 Goika reero iga nanyorire ogokonywa korwa ase Nyasae. Ase igo ninteneine na koba kirori ase abake na abanene. Tindi gokwana amang’ana ande otatiga aria ababani na Musa bakwanete ng’a nabe,
ACT 26:23 buna Kristo agwenerete achandwe, naende ase okoba omotang’ani ase okobokigwa kw’abakuure, nararie amang’ana ’omobaso ase abanto baye, na ase abanto b’Ebisaku.”
ACT 26:24 Agachia gwekengera iga, Festo agakwana neriogi rinene: “Paulo, nebarimo ore! Ogosoma kwao okonge kwaonchoire obong’aini bwao.”
ACT 26:25 Korende Paulo agakwana: “Omosike Festo, tindi ebarimo, korende nigo ngokwana amang’ana ’ekeene na ay’obong’aini kegima.
ACT 26:26 Naki omorwoti namanyete engencho y’amang’ana aya, naende ninyare gokwana nere ntari nokoiroka, ekiagera namanyire mono ng’a ring’ana tiriri nonya nerimo ase ayio otamanyeti, ekiagera erio tiriakoregete bobisi.
ACT 26:27 Omorwoti Agripa, Inee, mbwegenete ababani? Namanyire ng’a nobegenete.”
ACT 26:28 Agripa agateebia Paulo: “Ase amang’ana amake norigetie gonkora imbe Omokristo.”
ACT 26:29 Paulo akamoiraneria: “Nasabire Nyasae ng’a ase amang’ana amake, gose amange, tari aye bweka, korende naba bonsi abantegererete reero, babe buna inche otatiga ase ebinyuri ebi.”
ACT 26:30 Erio omorwoti, na gabana, na Bereniki, na baria baikaransete amo nabarabwo bagatenena,
ACT 26:31 bakagenda are ake, bagateebania, bakaboora: “Omonto oyo takoreti ring’ana rigwenerete ogokwa gose ogosibwa.”
ACT 26:32 Agripa agateebia Festo: “Omonto oyo nanga nasiborwa onye atarigia ekiina kiaye keirwe ase Kaisari.”
ACT 27:1 Ekero amang’ana achiikwa ng’a togende n’emeeri goika Italia, bakabeeka Paulo na abasibwa bande ase amaboko a Yulio, omotang’ani bw’abarwani rigana ase ekeombe ki’abarwani ki’omogambi Augusto.
ACT 27:2 Togasoa ase emeeri y’Aderamiti eyarenge ang’e kogenda goika emechie ye chingegu chi’Asia, tokaimoka. Aristariko, Omomakedonia o Tesaloniki, nigo arenge amo naintwe.
ACT 27:3 Rituko rikobwatia togaika Sidoni. Yulio akarenda Paulo buya, akamoa ribaga agende ase abasani baye akonywe nabarabwo.
ACT 27:4 Korwa agwo tokagenda ase enyancha, togakengana ase egesinka gekorokwa Kuporo, ekiagera chimbeo chiarenge korua bosio.
ACT 27:5 Togaeta enyancha ensemo ya Kilikia na Pamfulia, togaika Mira, omochie o Likia.
ACT 27:6 Aria omotang’ani oria akanyora emeeri y’Aleksanderia eyarenge ang’e kogenda gochia Italia, agatoriinia.
ACT 27:7 Tokagenda ng’ora ase ekero ki’amatuko amange, togaika Kinido ase obokong’u, na ekiagera embeo yatotangete, togaeta ang’e na Kirete maate, erinde tokengane embeo ang’e na Salimone.
ACT 27:8 Togaeta ase obokong’u engegu ase engegu, togaika aase akorokwa Ebiambokero Ebiya. Ang’e nagwo norengeo omochie ore korokwa Lasaya.
ACT 27:9 Naende ekero ekenge konya giaetire, na orogendo rwabeire nobokong’u, ekiagera amatuko ’okweng’ata konya aetire, Paulo akabateebia,
ACT 27:10 “Inwe abasacha, narorire ng’a orogendo oro narobe nemechando na ogosira okonge, tari ase chigurube na emeeri bioka, korende nonya nase obogima bwaito boigo.”
ACT 27:11 Korende omotang’ani oria akaigwera omoraai na omonyene emeeri kobua aya Paulo akwanete.
ACT 27:12 Ekiagera ekiambokero eke tikiarenge ekiya ase abanto komenya aroro ekero gi’etoigo, abange babo bakarigia mono korua aroro, erinde keranyarekane, baike Foiniki na kobeera aroro ekero ki’obokendu. Na kerokio nekiambokero gia Kirete, kerigereretie gati ya Irianyi ya bosongo na sugusu ya bosongo.
ACT 27:13 Naende embeo ya Irianyi egachia kogusa ake, bagakaga ng’a banyorire eki barigetie konyora, bakang’usa ekeroochi, bakagenda ang’e na Kirete, ang’e mono nengegu.
ACT 27:14 Magega ase ekero egeke omwaga bw’echinguru okorokwa Eurakilo, ore gocha buna ekembugu‐mbugu ogaaka emeeri.
ACT 27:15 Ekero emeeri yatwometwe na tiyare konyara goeta ase omwaga, tokayetiga etoire ase ekoirwa gochia.
ACT 27:16 Togaeta togakengana ase egesinka egeke gekorokwa Kilaudia, tokanyara ase obokong’u kobogoria obwato oboke.
ACT 27:17 Magega kobakoorire kobotiria bakabogoria chingori chi’ogokonya, bagachietanania emeeri. Bakairoka ng’a tibaabaisa korateera ase omokenye okorokwa Siriti, bagasibora ebitambaa, bakairwa bosa.
ACT 27:18 Ekiagera konya twatwomirwe mono nomwaga oria, rituko ria kabere bagachaaka gotuguta chigurube nyancha ime.
ACT 27:19 Rituko ria gatato bagatuguta ebinto bi’emeeri namaboko abo abanyene.
ACT 27:20 Ekero erioba ne ching’enang’eni bitarorekanete ase amatuko amange, na omwaga omonene mono ogatotuba, tokerusia moyo ase ogotooreka.
ACT 27:21 Bagachia koba ekero egetambe batari koria endagera, Paulo agatenena gati‐gati yabo, akabora: “Inwe abasacha, onye mwanyigwerete timorua Kirete, nanga titwanyora emechando na ogosira buna oko.
ACT 27:22 Bono nabateebirie, remia chinkoro chiaino, ekiagera monto tagosira, otatiga emeeri yoka.
ACT 27:23 Ekiagera obotuko obo bwa reero omomalaika o Nyasae, oria inche inde omonto oye, naende nere ngosasiima,
ACT 27:24 natenenete ang’e nainche aganteebia: Paulo toiroka, nogwenerete gotenena ase obosio bwa Kaisari. Naende rora, Nyasae okoeire abanto bonsi, abakogenda amo naye.
ACT 27:25 Ase ayio abasacha, remia chinkoro chiaino, ekiagera ninde nokwegena ase Nyasae, ng’a nabe buna natebetigwe.
ACT 27:26 Korende netogwenerete goikigwa ase egesinka gete.”
ACT 27:27 Goika obotuko bwa ikomi na kane bogachia goika tokairwa gochia aria na aria ase enyancha y’Adiria. Botuko gati abagendia b’emeeri bagakaga ng’a baikire ang’e ase ense enyomo.
ACT 27:28 Bakaruta ekerengo, bakanyora ebirengo bi’amaboko emerongo ebere. Bakagenderera ake, bakaruta ekerengo naende, bakanyora ebirengo bi’amaboko ikomi na bitano.
ACT 27:29 Bakoboa ng’a mbaabaise gotwomerigwa ase ebitare, bakaruta ebirochi bine bia magega, bagasaba ng’a bokie.
ACT 27:30 Naende abagendia bagachia korigia gotama na gotiga emeeri, bagaikia obwato oboke gochia nyancha, bakang’ainereria buna mbarigetie koruta ebirochi korwa bosio bw’emeeri.
ACT 27:31 Paulo agateebia omotang’ani oria bw’abarwani rigana, na abarwani: “Aba bataikaranseti ase emeeri ime timokonyara gotooreka.”
ACT 27:32 Erio abarwani bakanacha chingori chi’obwato, bakabotiga bogwe amaache ime.
ACT 27:33 Bogachia gokiamoka Paulo agasorora bonsi barie endagera, akabora: “Reero nerituko ria ikomi na kane moganyete na mogendererete motana koria gento.
ACT 27:34 Gaki nabasoroire morie endagera, nebe ase ogotooreka kwaino; naki tikagosira nonya nagatukia akamo k’omotwe bw’oyomo oino.”
ACT 27:35 Gakoorire gokwana aya, akabogoria omogati akairaneria ng’a mbuya mono ase Nyasae ase amasio abo bonsi, akayosamunyora, agachaaka koria.
ACT 27:36 Erio bonsi bakagonkomoka, na barabwo bakaria endagera.
ACT 27:37 (Na ase emeeri ime nigo twarenge abanto amagana abere, na emerongo etano na ebere, na batano nomo.)
ACT 27:38 Kobaigotire bakagusuyia emeeri ase ogotuguta engano ase enyancha ime.
ACT 27:39 Kobwachia gokia, tibamanya ense eria, otatiga baroche omosomo ore nengegu, bagateebania gosoyia emeeri aroro, keranyarekane.
ACT 27:40 Bakaruta ebirochi biria, bakabitiga nyancha ime, bakaororobia chingori chi’ebionchori, bagatiiria egetambaa kia bosio embeo ekeguserere, bakaonchora emeeri gochia engegu.
ACT 27:41 Bagaika aase chinsanganio chie chinyancha ibere, bakaroria emeeri aroro goika ekarateera; obosio bw’emeeri bogasensema omokenye, ekabwatwa kegima, korende korwa magega egatagorwa ne chinguru chi’emerindo.
ACT 27:42 Omoroberio bw’abarwani nigo orenge ng’a baite abasibwa, omonto tareema abaise gotama.
ACT 27:43 Korende omotang’ani oria akarigia gotooria Paulo, akabataanga, tibakora buna barengereretie. Agachiika baria baranyare komura berute nyancha ime, bagende ense enyomo.
ACT 27:44 Abaratigare bagende, abande ase chibao, na abande ase ebinto binde bi’emeeri. Naboigo abanto bonsi bagaika ase ense enyomo buya.
ACT 28:1 Gatwatoorekire twensi, erio tokamanya ng’a egesinka keria nigo kiare korokwa Melita.
ACT 28:2 Abanyene ense eria bagatokorera obuya boetete engencho, ekiagera bagatoutera omorero, bagatoroisia intwe twensi, ekiagera embura yatwete na obokendu mbwarenge.
ACT 28:3 Paulo nigo arenge gosangereria chinko na gochibeka ase omorero, eng’iti egasoka ase engencho y’omorero oria, ekamwenarerera okoboko kwaye.
ACT 28:4 Abanyene ense eria, ekero barora eng’iti eria esung’unaine ase okoboko kwaye, bagateebania: “Takomocha omonto oyo koba omoiti, nonya otooregete korwa ase enyancha, oboronge tibokomotiga abe moyo.”
ACT 28:5 Korende akayesamunsera riko, taba na bobe bonde.
ACT 28:6 Bakamorigereria mono, bagakaga ng’a nabimbe, gose nagwe inse na gokwa bwango, korende ekero baganya engaki entambe, na bobe bonde tibomonyooreti, bakaonchora ebirengererio biabo, bakaboora ng’a ere nenyasae.
ACT 28:7 Ang’e nase aria yarengeo emegondo y’omonene bw’egesinka keria, erieta riaye Pubilio. Omonto oyo agatoroisia ase omoyo bw’obosani, tokaba abageni baye ase ekero ki’amatuko atato.
ACT 28:8 Ekaba ng’a ise Publio narenge omonyareku ase esosera na gosaa amanyinga. Paulo agasoa asare akamosabera, akabeeka amaboko aye igoro yaye, akamogwenia.
ACT 28:9 Ayio agachia gokoreka, abande ase egesinka keria, abarenge namarwaire, bagacha, bakagwenigwa.
ACT 28:10 Na barabwo bagatosika ase ogosika okonene; naende ekero twachia gosoa emeeri bagatoa ebinto biria twaremeire.
ACT 28:11 Magega y’emetienyi etato tokagenda n’emeeri y’Aleksanderia, eyabegetwe kobeera aria ase egesinka ekero gi’etoigo, na ekemanyererio kiaye kiarenge Diosikuri (engencho yaye abamura chibarongo).
ACT 28:12 Togaika Sirakusa, tokamenyao amatuko atato.
ACT 28:13 Korwa agwo togaetanana, togaikera Regiumu. Magega ye rituko erimo embeo ya Irianyi ekagusa; rituko ria kabere togaika Puteoli.
ACT 28:14 Agwo tokanyora abaminto, bagatosorora tomenye amo nabarabwo amatuko atano, na abere; erio togaika Rumi.
ACT 28:15 Abaminto b’aroro, ekero baigwete amang’ana igoro yaito, bagacha goika Apioforo na Tiretaberne gotorototera aroro. Paulo ekero achia kobarora, akamobaka Nyasae, akaremigwa.
ACT 28:16 Ekero twasoa Rumi, Paulo akaegwa ribaga komenya ere bweka, amo nomorendi ore komorenda.
ACT 28:17 Magega y’amatuko atato, akarangeria abanene b’Abayahudi amo. Ekero basangererekanire akabateebia: “Baminto, nonya tinkoreti ring’ana riibe ase abanto baito, gose ring’ana riatananegete korwa ase chingencho chie chisokoro chiaito, korwa Yerusalemu nkabekwa ase amaboko ’Abarumi buna omosibwa.
ACT 28:18 Ekero bakoorire komboria bakarigia gonsibora, ekiagera tibanyorete engencho ende yonsi yangwenerete ng’itwe.
ACT 28:19 Korende ekero Abayahudi bangete aya, nkabetererigwa korigia ekiina kiane keirwe ase Kaisari, tari ng’a narenge ne ring’ana ri’ogosoera abanto b’egesaku kiane.
ACT 28:20 Nabo ase engencho eyio nero nabarangereirie, erinde mbarore, na gokwana nainwe, ekiagera nasibirwe ase ekenyuri eke ase engencho y’ogosemeria kw’Abaisraeli.”
ACT 28:21 Baria bakamoteebia: “Intwe titwana konyora amarube ande agokwana amang’ana igoro yao korwa Boyahudi, gose onde ominto tari nonya noyomo oikire aiga na gototeebia amang’ana, gose okwanire ring’ana riibe igoro yao.
ACT 28:22 Korende ntorigetie koigwa korwa ase ore buna orooche aye, ekiagera ase ekeombe keria twamanyire ng’a giakwanirwe bobe kera aase.”
ACT 28:23 Kobachorire rituko nere, abanto abange mono bagacha asare aase amenyete. Akabateebereria korwa mambia goika mogoroba, na koorokia amang’ana igoro y’oborwoti bwa Nyasae, agateema kobateebereria amang’ana igoro ya Yeso korwa ase amang’ana ’amachiiko a Musa na korwa ase ababani.
ACT 28:24 Abande bagancha ayakwanete, abande tibayaancha.
ACT 28:25 Ekiagera batabwatanete barabwo ase barabwo, bakagenda ekero Paulo akwanete ring’ana eri erimo ng’a: Omoika Omochenu nokwanete buya ne chisokoro chiaito goetera ase omonwa bw’omobani Isaya, ogoteeba,
ACT 28:26 Genda ase abanto aba, obateebie: Okoigwa namoigwe, korende timokomanya nonya ng’ake, na okorora namorore, korende timoyarengereria nonya ng’ake.
ACT 28:27 Naki chinkoro chi’abaanto aba chiabeire chinyoro, na amato abo nigo are amarito ase okoigwa, na amaiso abo bayamiamirie, tibacha korora namaiso abo, gose baigwe namato abo, gose bamanye ne chinkoro chiabo, baonchoke, na inche mbagwenie.
ACT 28:28 Naki amanyekane ase more ng’a ogotooreka oko kwa Nyasae kwairirwe ase abanto b’Ebisaku, nabarabwo nabaigwe.
ACT 28:29 [Ekero akoorire gokwana amang’ana aya, Abayahudi bakagenda, bakaamererania amang’ana amange barabwo ase barabwo.]
ACT 28:30 Paulo akamenya engaki y’emiaka ebere ase enyomba amenyete, eye are goakanera, akaba okoroisia abanto bonsi abarenge komochiera,
ACT 28:31 okorandia amang’ana ’oborwoti bwa Nyasae, na kworokereria abanto amang’ana igoro y’Omonene Yeso Kristo noboremu obonge, takanigwa na monto.
ROM 1:1 Korwa ase inche Paulo, omosomba o Kristo Yeso, n’omotomwa nachoretwe nakorangerigwa, korandia enchiri ya Nyasae,
ROM 1:2 eye Nyasae atang’anete koria eira ase emenwa y’ababani baye ase amariiko amachenu.
ROM 1:3 Eye nenchiri igoro y’Omwana oye Yeso Kristo, Omonene oito. Ere akaiborwa buna Mwanyabaanto ase ororeria rwa Daudi,
ROM 1:4 naende ase okobokigwa korwa ase abakuure na ase chinguru chi’Omoika bw’Obochenu akaorokigwa koba Omwana o Nyasae.
ROM 1:5 Asare ere ntwanyorete obuya na obotomwa, erio ase engencho y’erieta riaye tworokererie abanto b’ebisaku bionsi, erinde banyare koba nokoigwera gw’okwegena
ROM 1:6 amo nainwe abanyene, inwe abamwarangeretigwe koba aba Yeso Kristo.
ROM 1:7 Nabariikeire inwe mwensi abamomenyete Rumi, abanchwa ba Nyasae, abamwarangeretigwe koba abachenu. Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Yeso Kristo.
ROM 1:8 Ritang’ani naakeire Nyasae one ng’a mbuya mono ase Yeso Kristo ase engencho yaino inwe mwensi, ekiagera okwegena kwaino kwamanyekanire ase ense yonsi.
ROM 1:9 Inaki Nyasae, oyo ’ngokorera ase omoika one korandia enchiri y’Omwana oye, nere kirori one ng’a tintigeti kobaatora botambe ase ogosaba kwane.
ROM 1:10 Botambe nigo ngosaba ng’a Nyasae karanche konyigorera enchera engiya, inchiche ase more.
ROM 1:11 Nigo inde n’amaiga kororana nainwe na kobaa ekeegwa ase enchera y’Omoika Omochenu, erio mobekwe chinguru,
ROM 1:12 erinde toremanie inche nainwe, kera omonto ase okwegena kw’oyonde, okwaino na okwane.
ROM 1:13 Korende abaminto, nindigetie momanye ng’a ekero ase ekero nigo narengereretie gocha ase more (korende ngatangeka goika bono) erinde inyore okwama ase egati yaino, buna inde nakwo ase abanto b’Ebisaku binde.
ROM 1:14 Ase ayio ninde n’esiira ase Abagiriki na ase abatari Abagiriki, ase abanyasemi na ase abariri.
ROM 1:15 Ase ensemo yane nigo nganetie mono korandia enchiri nonya nase more abamomenyete Rumi.
ROM 1:16 Inaki tinkororera enchiri obosooku, ekiagera ero n’okobua kwa Nyasae gokorenta ogotooreka ase onde bwensi oyo bwegenete, ritang’ani ase Omoyahudi, na ase Omogiriki boigo.
ROM 1:17 Ekiagera ime yaye oboronge bokorwa ase Nyasae bwaorokiigwe korwa okwegena goika okwegena, buna eriikire, “Omonyene oboronge nabe moyo ase okwegena.”
ROM 1:18 Inaki endamwamu ya Nyasae yaorokiigwe korwa igoro, ase ogotamoiroka Nyasae gwonsi na obobe bwa Mwanyabaanto, abagotanga ekeene nobobe bwabo.
ROM 1:19 Bono ayaranyare komanywa igoro ya Nyasae aorokigwe ase bare, ekiagera Nyasae nabaorokeretie.
ROM 1:20 Inaki chingencho chiaye, echi chitari kororekana, engencho yaye okobua kwaye gwa kare na kare, na obonyasae bwaye, nchimanyekanete korwa ase ogotongwa gw’ense ase ebinto atongete. Ase igo tibari naya bagotaamera.
ROM 1:21 Inaki nonya bamanyete Nyasae, tibamosigete buna Nyasae, gose komoakera ng’a mbuya mono; korende ebirengererio biabo bikaba bosa, na emioyo yabo y’oboriri ekabekwa omosunte.
ROM 1:22 Bagateeba ng’a mbare nobong’aini, korende bakaririeka.
ROM 1:23 Bakaonchoreria obonene bwa Nyasae, oyotari n’ogosareka, ase omogwekano bw’ekieni kia Mwanyabaanto oyore nogosareka, na oyobwechinyoni, na bwe ching’iti chire n’amagoro ane, na bwe ching’iti chikwagura.
ROM 1:24 Ase ayio Nyasae akabatiga ase okogania okobe gwe chinkoro chiabo, batunyane obonyaka goika bagasarerania ogosika ase emebere yabo barabwo ase barabwo,
ROM 1:25 ekiagera batigete ekeene kia Nyasae, bagachoora oborimo, bagasasiima na gokorera ebitongwa ribaga ri’Omotongi, oyorabaakwe kare na kare! Amina.
ROM 1:26 Ase engencho eyio Nyasae akabatiga batunyane okogania kwabo kw’obosooku, goika abakungu babo bakaonchoreria okomenyana kw’omobere kwa boronge ase oko gotari kwa boronge.
ROM 1:27 Na abasacha boigo bagatiga okomenyana nabakungu kwa boronge, bagasambwa ase okorigania abasacha ase abasacha, bagakora ogokora kw’obosooku, bakanyora abanyene ogoakanwa kwa boronge kw’ogosaria kwabo.
ROM 1:28 Ekiagera batabarete ng’a ngento komomanya Nyasae, Nyasae akabatiga ase ebirengererio bie chingencho chiabo chimbe, bakore aya’atagwenereti.
ROM 1:29 Bagaichorwa ne chingencho chionsi chitari boronge, na obobe, na okogania okobe, na okorengereria okobe, ne ribero, na oboiti, na eriomana, na obong’ainereria, na okogeechana. Bakaba abagenkani,
ROM 1:30 abaitania, abamogechete Nyasae, abachaayi, abaenenu, abetogia, abaroisia amabe, abatari koigwera abaibori babo,
ROM 1:31 abariri, abatari abegenwa, abatari nobwanchani, abatari n’amaabera.
ROM 1:32 Barabwo abanyene mbamanyete mono ekiina kia Nyasae kia boronge, ng’a abagokora ayaiga nebagwenerete amakweri; tibakorete aya oka, korende nigo bagwancherana nabwo bakoyakora.
ROM 2:1 Ase ayio, aye onde bwensi, tori naya ogotaamera, ekero okogaambia oyonde ekiina, ekiagera ase okomogaambia oyonde ekiina, naye okwegaambia omonyene. Inaki okomogaambia, na aye naro ayio ogokora?
ROM 2:2 Intwe twamanyire ng’a ekiina kia Nyasae nigo kere boronge igoro ase abwo bagokora ayio.
ROM 2:3 Aye omonto oyokogaambia baria bagokora ayio, naye omonyene naro ayio ogokora, Inee, nokagete ng’a aye notame korwa ase ekiina kia Nyasae?
ROM 2:4 Gose ngwachaayire obonge bw’obuya bwaye, na oboremereria bwaye, na okoganya kwaye, na tomanyeti ng’a obuya bwa Nyasae nigo borigetie gokoraa gochia ase okoonchoka?
ROM 2:5 Korende ase obokong’u bwao na enkoro yao etari nokoonchoka, kwegacheire endamwamu ase rituko riria ri’endamwamu, ekero ekiina kia boronge kia Nyasae kerache koorokigwa,
ROM 2:6 ekiagera ere naache komoa kera omonto koreng’ana nogokora kwaye;
ROM 2:7 nabae obogima bwa kare na kare baria bakorigia obonene, na ogosika, na ogotasareka, na gokora amaya ase oboremereria.
ROM 2:8 Korende endamwamu na ekeririanda inabibe igoro ase baria beanchete abanyene, batari koigwera ekeene, korende bakoigwera ayatari boronge.
ROM 2:9 Emechando na obororo inabibe igoro ase kera oyomo bw’abana ba Mwanyabaanto oyogokora amabe, ritang’ani ase Omoyahudi, na ase Omogiriki boigo;
ROM 2:10 korende obonene na ogosika, na omorembe nigo bire ase kera oyomo oyogokora amaya, ritang’ani ase Omoyahudi, na ase Omogiriki boigo.
ROM 2:11 Ekiagera gwanchereria tikori ase Nyasae.
ROM 2:12 Inaki Abagiriki bakorire ebibe batari namachiiko a Musa, inabasire batari namachiiko; na Abayahudi bakorire ebibe bare namachiiko, nabo baranacherwe ekiina ase amachiiko.
ROM 2:13 Inaki tari abwo bakoigwa amachiiko bare abanyene oboronge ase obosio bwa Nyasae, korende mbaria bagoikerania amachiiko, nabwo baraegwe oboronge.
ROM 2:14 Abanto b’Ebisaku batari namachiiko, ekero bagokora buna engencho ya Mwanyabaanto ere aya amachiiko are korigia, nonya abwo tibari namachiiko, babeire amachiiko boka abanyene.
ROM 2:15 Abwo nigo bakoorokia ng’a aya amachiiko are korigia ariikirwe ime ase chinkoro chiabo. Okomanya gwe chinkoro chiabo ime nigo gokobabera kirori, na ebirengererio biabo nigo bikobasoera gose kobaegerera.
ROM 2:16 Nabo arache koba ase rituko riria, koreng’ana nenchiri eye nkorandia, Nyasae kagochi‐gocha nanachere obobisi bwa Mwanyabaanto ekiina, goetera ase Kristo Yeso.
ROM 2:17 Korende aye okweroka Omoyahudi, na gosemeretie amachiiko, na gwetogia ase Nyasae.
ROM 2:18 Kwamanyire ogwancha kwaye, naende nomanyete buya amang’ana ayare amaya, ekiagera kworokererigwe amachiiko.
ROM 2:19 Nore nobomaene ng’a aye omonyene nigo ore omoraai bw’emeuko, na omobaso bw’abare ase omosunte ime.
ROM 2:20 Omotebereria bw’abariri, na omworokia bw’abana abake, ekiagera kwanyorire okworokereria okuya gwe chisemi na ekeene bire ime ase amachiiko.
ROM 2:21 Aye okworokereria abande, Inee, tokweorokereria aye omonyene? Aye okorandia ng’a omonto taiba, tori koiba aye omonyene?
ROM 2:22 Aye ogoteeba ng’a omonto tatomana, tori gotomana aye omonyene? Aye ogechete emegwekano y’ogosasimwa, aye tori koiba korwa ase chi Hekalu?
ROM 2:23 Aye ogwetogeria amachiiko, Inee, nigo ogosareria Nyasae ogosika ase ogosaria kwao kw’amachiiko?
ROM 2:24 Inaki amariiko nigo agoteeba, “Erieta ria Nyasae nigo rikoramwa ase egati y’ abanto b’Ebisaku ase engencho yaino.”
ROM 2:25 Okwaroka nigo kogwenerete onye kore omoigweri bw’amachiiko, korende onye kore omosaria bw’amachiiko, okwaroka kwao kwabeire ogotaaroka.
ROM 2:26 Karabe ere oyotaarogeti okobwata amachiiko, Inee, ogotaaroka kwaye tigokobarwa ng’a kwabeire okwaroka?
ROM 2:27 Ere oyotaarogeti ase omobere, onye obwatete amachiiko, Inee, tagokonachera ekiina aye, oyore namachiiko na okwaroka, naende osaririe amachiiko?
ROM 2:28 Inaki ere oyore Omoyahudi ase isiko oka, tari Omoyahudi bw’ekeene, gose okwaroka koria gokorire isiko ase omobere, tikori okwaroka gw’ekeene.
ROM 2:29 Korende ere n’Omoyahudi bw’ekeene oyore Omoyahudi o ime, na okwaroka gw’ekeene nogw’enkoro. Eye nemeremo y’Omoika, teri ey’amariiko. Ogotogigwa kwaye tikorueti ase Mwanyabaanto, korende nase Nyasae.
ROM 3:1 Gaki rende, Omoyahudi inki abuete abande? Na okwaroka inki kogwenerete?
ROM 3:2 Nkogwenerete mono ase kera enchera. Ritang’ani, Abayahudi mbegenetwe konyora ring’ana ria Nyasae.
ROM 3:3 Inki rende onye abande tibari abegenwa? Inee! Ogotegenwa kwabo nakonyaare gokora obwegenwa bwa Nyasae bobe bosa?
ROM 3:4 Yaya, taibo! Goika Nyasae amanyekane ng’a nomonyene ekeene, nonya ’nkera omonto ore omorimo, buna eriikire, “Erinde omanyekane ng’a mboronge ore ase amang’ana ao, na obue ekero ogosoa ase ekiina.”
ROM 3:5 Korende ker’abe ng’a obobe bwaito bokoorokia oboronge bwa Nyasae, inki torateebe rende? Nyasae noy’otari omooronge ekero akorenta endamwamu? (Nakwanire buna Mwanyabaanto).
ROM 3:6 Yaya, taibo! Onye nabo, inaki rende Nyasae aranyare kogaambia ense?
ROM 3:7 Korende onye oboene obonge bwa Nyasae bwamentekire ase obonene bwaye ase engencho y’oborimo bwane, nase ki inche nonya mbono nkona‐kogambigwa buna omonyene ebibe?
ROM 3:8 Inaki rende totagokora obobe, erinde obuya boche? Buna abande bagoteeba ase ogotoitania. Okogambigwa kwabo nigo kore boronge.
ROM 3:9 Ninki rende? Intwe Abayahudi n’abaya tore kobua abande? Yaya, nonya ng’ake! Inaki nasoereire Abayahudi amo n’Abagiriki ng’a bonsi nigo bare inse y’okobua kw’ebibe;
ROM 3:10 buna eriikire ng’a, “Onde tari omonyene oboronge, nonya noyomo;
ROM 3:11 onde tari okomanya, onde tari okorigia Nyasae.
ROM 3:12 Bonsi bachiire bogeeka korwa ase Nyasae, bonsi babeire bosa; onde tari oy’ogokora amaya, nonya n’oyomo.
ROM 3:13 Emioyo yabo noboina bwasie, ase emenwa yabo nigo bagokwana obong’ainereria, obosongo bwe ching’iti nigo bore ase ebikoba bi’emenwa yabo.
ROM 3:14 Emenwa yabo yaichoirwe nokoragereria na obororo,
ROM 3:15 amagoro abo nigo are amaango ase ogoitera amanyinga,
ROM 3:16 obosareku na emechando nigo bire ase chinchera chiabo.
ROM 3:17 Enchera y’omorembe tibayemanyeti.
ROM 3:18 Okomoiroka Nyasae tikori ase amaiso abo.”
ROM 3:19 Twamanyire ng’a amang’ana onsi agokwanwa n’amachiiko nigo agokwanwa ase baria bare inse y’amachiiko, erinde kera omonwa osiekwe, na ense yonsi ebekwe inse ase ekiina kia Nyasae.
ROM 3:20 Inaki ase ogokora kw’amachiiko onde tari ase Mwanyabaanto oranyare konyora oboronge ase obosio bwa Nyasae, ekiagera amachiiko n’aro akorenta okomanya ebibe.
ROM 3:21 Korende bono oboronge bwa Nyasae bwaorokigwe machiiko ataiyo, obwaberetwe kirori namachiiko na ababani,
ROM 3:22 engencho yaye oboronge bokorwa ase Nyasae obo bogocha ase enchera y’okomwegena Yeso Kristo ase bonsi abegenete. Inaki gwatananekana tikori,
ROM 3:23 ekiagera bonsi bakorire ebibe, na baremeirwe n’obonene bwa Nyasae;
ROM 3:24 baeirwe oboronge buna ekeegwa ase obuya bwaye, ase enchera y’okoboorigwa kore ime ase Kristo Yeso.
ROM 3:25 Ere Nyasae omobekire koba ekeng’wanso gi’okobwatania ase amanyinga aye, erinde tomonyoore ase enchera y’okwegena. Igo Nyasae oorokirie oboronge bwaye, ekiagera ase okoremereria kwaye atigete ebibe biria biatang’anete.
ROM 3:26 Ekero ekeiga oorokirie ng’a ere nomonyene oboronge, naende nere okomoa oboronge oyo okomwegena Yeso.
ROM 3:27 Ng’ai rende ogwetogia gwaito kore? Kende tikeri. Ase ogochika ki? Ase ogochika kw’ogokora? Yaya, korende ase ogochika gw’okwegena.
ROM 3:28 Naboigo, tokobara ng’a omonto nigo akoegwa oboronge ase okwegena kore ao nogokora kw’amachiiko.
ROM 3:29 Gose Nyasae nigo are Nyasae bw’Abayahudi boka? Tari Nyasae bw’Ebisaku boigo? Ee, ere ’Nyasae bw’Ebisaku boigo.
ROM 3:30 Inaki Nyasae noyomo, oranyare koa Abayahudi oboronge ase okwegena, na abanto b’ebisaku ase enchera y’okwegena.
ROM 3:31 Inee! Ntwaonchoire amachiiko abe bosa ase okwegena okwo? Yaya, taibo! Nigo togwanchera amachiiko.
ROM 4:1 Inki rende toratebe? Aburaamu sokoro yaito bw’ororeria inki anyorete?
ROM 4:2 Ekiagera onye Aburaamu oetwe oboronge ase engencho y’ogokora kwaye, nare neki agwetogeria, korende tari ase obosio bwa Nyasae.
ROM 4:3 Ninki amariiko agoteeba? “Aburaamu nigo amwegenete Nyasae, na ase engencho eyio akabarerwa oboronge.”
ROM 4:4 Korende ase omonto oy’ogokora emeremo, eng’eria yaye teri kobarwa buna nobuya, korende nigo ekoba ogoakanwa ase emeremo yaye.
ROM 4:5 Ase omonto otari gosemeria ogokora kw’emeremo yaye, korende nigo egenete ere oria okoa abanyabibe oboronge, okwegena kwaye omonto oyio kwamobarire ng’a n’are noboronge.
ROM 4:6 Naboigo Daudi agoteeba, ng’a nasesenirie omonto oria ere Nyasae abarire koba noboronge atari nogokora kw’amachiiko,
ROM 4:7 “Mbasesenirie abaabeirwe ebibe biabo, abwo ebibe biabo biatubirwe.
ROM 4:8 Nasesenirie omonto ori’Omonene atabarereti ebibe biaye.”
ROM 4:9 Inee! Ogosesenigwa oko nigo kore ase abwo baarogete, gose nase abwo batarogeti boigo? Nigo togoteeba, ng’a Aburaamu ase okwegena kwaye akabarerwa ng’a nare noboronge.
ROM 4:10 Indi abareretwe ayio? Nekero konya arokire gose nekero konya ataraaroka? Tari ekero konya arokire, korende nekero konya ataraaroka.
ROM 4:11 Ere nigo anyorete ekiorokererio eke gi’okwaroka buna ekemanyererio ki’oboronge bw’okwegena arenge naborobwo rigoro ataraaroka, anyare koba ise o bonsi abegenete, nonya tibaarogeti, erinde baabarerwe oboronge.
ROM 4:12 Naboigo akaba ise bw’abaarogete, tari ng’a baarogete rioka, korende boigo abagotunyana chimbaratero chi’okwegena kwaye sokoro yaito Aburaamu, oko arenge nakorokwo ekero konya ataraaroka.
ROM 4:13 Inaki eira eria Aburaamu aetwe amo noroiboro rw’aye ng’a naire omwando bw’ense, tiyarwete ase amachiiko korende ase oboronge obwo anyorete ase okwegena.
ROM 4:14 Inaki onye baria b’amachiiko mbarabwo abanyamwando, rirorio okwegena kwabeire okwa bosa, na eira yabeire teri gento.
ROM 4:15 Ekiagera ogochika nakwo gokorenta endamwamu; na aase ogochika gotari, komocha tikoiyo.
ROM 4:16 Ase engencho eyio eira eye nigo yanyoretwe ase okwegena, ebe ase enchera y’amaabera, erinde enyare koba eng’ikeranu ase oroiboro rwaye rwonsi, tari ase baria b’amachiiko boka korende nase baria bare nokwegena buna okwa Aburaamu. Ere nere tata oito intwe twensi,
ROM 4:17 buna eriikire ng’a, “Nakobekire obe ise bw’ebisaku ebinge”. Eira eye nigo yaikeranire ase obosio bwa Nyasae, ere oyo Aburaamu egenete, Nyasae oyokobokia abakuure, naende bwatora ebinto bitaiyo buna mbireo.
ROM 4:18 Ere akeegena ase ogosemeria ase ay’atanyare gosemerigwa, erinde abe ise bw’ebisaku ebinge, buna ateebetigwe, “Naboigo oroiboro rwao rorabe.”
ROM 4:19 Tabeete omworo ase okwegena, ekero aroche ng’a omobere oye obeire ang’e nogokwa, ekiagera konya okoorire emiaka koreng’ana rigana erimo, na enda ya Sara egombaete;
ROM 4:20 gose tabeete na tang’u‐tang’u chinde ase eira eria ya Nyasae ase ogotegena, korende nigo abegetwe chinguru ase okwegena kwaye, akamotogia Nyasae.
ROM 4:21 Akamanya boronge ng’a Nyasae nanyare gokora aria arierete eira.
ROM 4:22 Ase ayio ase okwegena kwaye “akabarerwa ng’a nare noboronge.”
ROM 4:23 Korende amang’ana aya “akabarerwa ng’a nare noboronge” tarigetwe ase engencho yaye bweka,
ROM 4:24 korende nase engencho yaito boigo. Nonya nintwe ntoche kobarerwa boigo, intwe abatwamwegenire ere oyomobogetie Yeso, Omonene oito, korwa ase abakuure,
ROM 4:25 oyoruetwe ase ogokwa ase engencho y’ebibe biaito, na akabokigwa ekiagera otorenteire oboronge.
ROM 5:1 Ase igo ekero twaeirwe oboronge ase okwegena, ntore nomorembe na Nyasae goetera ase Omonene oito Yeso Kristo.
ROM 5:2 Goetera ase are twaigoreirwe enchera ase okwegena goikera ase obuya obo toteneine ime yaye, naende nigo tokogoka ase ogosemeria kw’obonene bwa Nyasae.
ROM 5:3 Gose tari igo rioka, korende nigo tokogoka nonya nase emechando yaito, ekiagera ntomanyete ng’a emechando nigo ekorenta oboremereria;
ROM 5:4 na oboremereria nigo bokorenta oboremu bw’omoyo, na oboremu bw’omoyo nigo bokorenta ogosemeria.
ROM 5:5 Na ogosemeria tikori gotorentera obosooku, ekiagera obwanchani bwa Nyasae bwaichorigwe ase chinkoro chiaito n’Omoika Omochenu, oyo twaetwe.
ROM 5:6 Amaene ekero totarenge ne chinguru, ekero engaki yaigete, Kristo agakwa ase engencho y’abanyabibe.
ROM 5:7 Inaki naakong’u omonto gokwa ribaga ri’omonto omonyene oboronge, korende nenyarekane omonto koremereria gokwa ribaga ri’omonto omuya.
ROM 5:8 Korende Nyasae oorokirie obwanchani bwaye ase tore ase ogotoma Kristo gokwa ase engencho yaito, ekero twarenge abanyene ebibe.
ROM 5:9 Naboigo kobua mono, gatwaeirwe oboronge ase amanyinga aye, ere natotoorie korwa ase endamwamu ya Nyasae.
ROM 5:10 Inaki ekero twarenge ababisa ba Nyasae, tokabwatanigwa nere ase amakweri y’Omwana oye. Kobua mono, magega gatwabwatanigwe natotoorigwe ase obogima bwaye;
ROM 5:11 gose tari igo rioka, korende nigo tokogoka ase Omonene oito Yeso Kristo ere ase are twanyorire okobwatanigwa.
ROM 5:12 Ase ayio, buna ase engencho y’omonto oyomo ebibe bigasoa ase ense, na ase engencho y’ebibe amakweri, naboigo amakweri agaikera abanto bonsi, ekiagera bonsi bakorire ebibe.
ROM 5:13 Inaki ebibe nao biarenge ase ense amachiiko atarabekwa, korende ebibe tibikobarwa amachiiko ataiyo.
ROM 5:14 Korende amakweri nigo agaambete korwa Adamu goika Musa, nonya niigoro y’abwo batakorete ebibe koreng’ana nogosaria kw’Adamu, oyorenge omogwekano bw’oyio ogochi‐gocha.
ROM 5:15 Korende ekeegwa keria ki’amaabera tikeri buna ogosaria koria. Inaki ase ogosaria kw’omonto oyomo abange bagakwa, korende amaabera a Nyasae na ekeegwa eke ki’amaabera biamentekire kobua mono ase abange ase omonto oyomo Yeso Kristo.
ROM 5:16 Ekeegwa keria ki’amaabera tikeri buna ogosaria kw’omonto oyomo, ekiagera ekiina keria nigo giachete ase enchera y’ogosaria okomo, gekarenta okogambigwa, korende ekeegwa keria ki’amaabera kegaacha ase engencho y’ogosaria okonge, gekarenta oboronge.
ROM 5:17 Onye ase ogosaria kw’omonto oyomo amakweri agaambete ase engencho y’omonto oria oyomo, kobua mono abwo banyorire amaabera amange na ekeegwa ki’oboronge nabagaambe ase obogima goetera ase omonto oyomo, Yeso Kristo.
ROM 5:18 Naboigo, buna ase ogosaria kw’omonto oyomo abanto bonsi bakanacherwa ekiina, ee, naboigo ase ogokora kw’oboronge kw’omonto oyomo, abanto bonsi bakaegwa oboronge na obogima.
ROM 5:19 Inaki buna ase ogotaigwera kw’omonto oyomo abange bagakorwa koba abanyene ebibe, naboigo ase okogwa kw’omonto oyomo abange nabakorwe koba abanyene oboronge.
ROM 5:20 Amachiiko agasoa, erinde ogosaria kobe okonene mono. Korende aase ebibe biamentegete, amaabera akamenteka akaba amange kobua,
ROM 5:21 erinde, buna ebibe biagaambete ase amakweri, naboigo ase enchera y’oboronge amaabera agaambe goika obogima bwa kare na kare goetera ase Yeso Kristo, Omonene oito.
ROM 6:1 Ninki rende torateebe? Togenderere ase ebibe, erinde amaabera amenteke abe amange kobua?
ROM 6:2 Yaya, taibo! Intwe abatwakuure korwa ase ebibe, inaki toranyare komenya ase ebibe naende?
ROM 6:3 Timomanyeti ng’a intwe twensi abatwabatisetwe ase Kristo Yeso nigo twabatisetwe ase amakweri aye?
ROM 6:4 Naboigo twatindegetwe amo nere ase enchera y’ebatiso ase amakweri, erinde buna Kristo abogetigwe korwa ase abakuure ase obonene bwa Ise, naboigo naintwe, totaare ase obogima oboyia.
ROM 6:5 Inaki onye twabwatanire nere ase amakweri buna ayaye, naboigo torabwatane nere ase okobokigwa buna ok’waye.
ROM 6:6 Twamanyire ng’a obo Mwanyabaanto bwaito bwa kare nigo bwabambetwe amo nere, erinde omobere bw’ebibe osirigwe, titoba abasomba b’ebibe naende.
ROM 6:7 Inaki ere oy okuure osiboirwe korwa ase ebibe.
ROM 6:8 Korende onye twakwete amo na Kristo, twegenire ng’a inatobe moyo amo nere.
ROM 6:9 Twamanyire ng’a Kristo oyobogetigwe korwa ase abakuure tagokwa naende; amakweri takomogaambera naende.
ROM 6:10 Ase ogokwa koria akwete nigo akwerete ebibe ara rimo rioka, korende obogima boria are nabwo nigo are nabwo ase Nyasae.
ROM 6:11 Naboigo nainwe mwebare ng’a mwabeire abakuure ase ebibe, korende mwabeire moyo ase Nyasae ime ase Kristo Yeso.
ROM 6:12 Bono timotiga ebibe bigaambe ime ase emebere yaino ey’ekonyorekana n’amakweri, na timobaisa koigwera okogania kwabo okobe.
ROM 6:13 Timobaisa korua ebiimo biaino bikore ebibe buna ebikorero bi’obobe, korende mwerue abanyene ase Nyasae buna abanto barusetigwe korwa ase ogokwa na babekirwe ase obogima, na ebiimo biaino ase Nyasae bibe ebikorero bi’oboronge.
ROM 6:14 Inaki ebibe tibikobaagaambera inwe, ekiagera timori inse y’amachiiko korende inse y’amaabera.
ROM 6:15 Ninki rende? Tokore ebibe ekiagera totari inse y’amachiiko korende inse y’amaabera? Yaya taibo!
ROM 6:16 Timomanyeti ng’a onye mwerure ase omonto onde koba abasomba baye na komoigwera, nigo more abasomba baye ere oria moigwerete, onye n’obosomba bw’ebibe obokoraa gochia ase amakweri, gose obosomba bw’okoigwera obokoraa gochia ase oboronge?
ROM 6:17 Korende Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono, ekiagera inwe, abamwarenge abasomba b’ebibe, mwabeire abaigweri ase chinkoro chiaino ase okworokereria koria mwaetwe,
ROM 6:18 na ekero mwasiboretwe korwa ase ebibe mogakorwa koba abasomba b’oboronge.
ROM 6:19 Nigo ngokwana buna engencho ya Mwanyabaanto ase engencho y’oboreu bwaino bwa Mwanyabaanto, Inaki koreng’ana buna inwe ritang’ani mwaruete ebiimo biaino bibe ebisomba bi’obonyaka na ase ogosaria okonene mono, naboigo na bono karue ebiimo biaino bikorere oboronge, monyare gokorwa koba abachenu.
ROM 6:20 Inaki ekero mwarenge abasomba b’ebibe nigo mwarenge abasibore korwa ase oboronge.
ROM 6:21 Nkwama ki rende mwanyorete korwa ase ebinto biria bikobarentera obosooku bono? Inaki omoerio bw’ebinto ebi n’amakweri.
ROM 6:22 Korende bono ekero mwasiboirwe korwa ase ebibe na gokorwa koba abasomba ba Nyasae, okwama kwaino more nakwo noko, ng’a mokorwe koba abachenu, na omoerio oye nobogima bwa kare na kare.
ROM 6:23 Inaki eng’eria y’ebibe n’amakweri, korende ekeegwa kia Nyasae nobogima bwa kare na kare ase Kristo Yeso, Omonene oito.
ROM 7:1 Timomanyeti, baminto (inche nigo ngokwana nabwo bamanyete amachiiko) ng’a amachiiko nigo akogaambera omonto ekero are moyo?
ROM 7:2 Inaki omokungu onyuomire igo asibire n’amachiiko ase omosacha oye, ekero ere are moyo, korende omosacha oye karakwe, rirorio osiboirwe korwa ase amachiiko aria amosibete ase omosacha oria.
ROM 7:3 Naboigo ekero omosacha oye are moyo, aise koba nomosaacha onde nigo akorokwa omotomani; korende omosacha oye karakwe, rirorio osiboirwe korwa ase amachiiko ayio. Naisa konyuomwa nomosaacha onde, takorokwa omotomani.
ROM 7:4 Naboigo baminto, nainwe mwakwereire amachiiko ase enchera y’omobere o Kristo, erinde monyare koba ab’omoao, abaye ere oy’obogetigwe korwa ase abakuure, erinde tomwamere Nyasae okwama.
ROM 7:5 Inaki ekero twarenge ime y’engencho yaito y’ebibe okogania gwaito kw’ebibe gokabooka ase engencho y’amachiiko, kogakora emeremo ase ebiimo biaito goika tokaamera amakweri okwama.
ROM 7:6 Korende bono twasiboirwe korwa ase amachiiko, twakwereire ay’atosibete, erinde tonyare gokorera ase obogima oboyia bw’Omoika, tari inse y’amachiiko a kare ayariikire.
ROM 7:7 Ninki rende torateebe? Amachiiko n’ebibe? Yaya, taibo! Korende tinare komanya ebibe onye amachiiko atarengeo; inaki tinare komanya okogania okobe, onye ogochika gotagoteeba, “Toba nokogania okobe.”
ROM 7:8 Korende ebibe bikanyora ribaga ase ogochika koria, bikabokia ime ase ’nde chingencho chionsi chi’okogania okobe. Ase amachiiko atari, rirorio ebibe mbikwete.
ROM 7:9 Inche iga narenge moyo agwo ritang’ani ekero ntarenge n’amachiiko, korende ekero ogochika koria gwachete, ebibe bikaboka, na inche ’ngakwa.
ROM 7:10 Ogochika koria gw’okong’a obogima, gokarorekana gokondetera amakweri.
ROM 7:11 Inaki ebibe bikanyora ribaga ase ogochika koria, bikang’aina, na ase korokwo bikang’ita.
ROM 7:12 Naboigo amachiiko namachenu, na ogochika nogochenu, na okwa boronge, na okuya.
ROM 7:13 Bono inee, riria erire rigiya ndiabeire amakweri ase ’nde? Yaya, taibo! Ebibe bikang’ita ase enchera y’erire rigiya, erio ebibe birorekane ng’a nebibe, erinde ase ogochika koria ebibe bimenteke koba bitari nekerengo.
ROM 7:14 Inaki twamanyire ng’a amachiiko nay’Omoika, korende inche n’omonto bw’engencho y’ebibe; nigo naonetigwe inse ase obosomba bw’ebibe.
ROM 7:15 Inaki timanyeti aya ngokora, ekiagera aya nyanchete, tindi koyakora, korende aya ngechete naro ngokora.
ROM 7:16 Korende onye ngokora aya ntancheti, rirorio nanchire ng’a amachiiko n’amaya.
ROM 7:17 Ase ayio, bono tari inche nkoyakora, korende n’ebibe biria bimenyete ime ase ’nde.
ROM 7:18 Inaki namanyire ng’a ime ase ’nde, ase engencho y’ane y’obobe, kende kiya tikeiyo; okorigia kw’ogokora okuya nkoreo, korende tinkonyara kogokora.
ROM 7:19 Inaki keria kere ekiya nyanchete, tindi kogekora, korende keria kere ekebe ntancheti, nakio ngokora.
ROM 7:20 Onye ngokora keria ntancheti, bono tari inche nkogekora, korende n’ebibe biria bimenyete ime ase ’nde.
ROM 7:21 Narorire ogochika oko, ng’a kondigetie gokora ekere ekiya, ekere ekebe nigo kenyesungetie.
ROM 7:22 Inaki nigo ngosasoka mono ase omoyo one ase engencho y’amachiiko a Nyasae,
ROM 7:23 korende ase ebiimo biane narorire ogochika konde nkoreo, gokorwana esegi n’ogochika gw’okomanya kw’ane na kogonkora koba omosakorwa bw’ogochika koria kw’ebibe kore ase ebiimo biane.
ROM 7:24 Obobe nobwane inche Mwanyabaanto! Ning’o oransibore korwa ase omobere oyo bw’amakweri?
ROM 7:25 Namoakeire Nyasae ng’a mbuya mono ase Yeso Kristo Omonene oito! Inaki inche omonyene ase okomanya kw’ane nigo ngokorera amachiiko a Nyasae, korende ase engencho y’obobe bwane nigo ngokorera amachiiko y’ebibe.
ROM 8:1 Na bono kogaambigwa tikori ase abwo bare ime ase Kristo Yeso.
ROM 8:2 Inaki ogochika kw’Omoika bw’obogima boria bore ime ase Kristo Yeso gwansiboire korwa ase ogochika kw’ebibe na amakweri.
ROM 8:3 Inaki aria amachiiko atare konyara gokora, ekiagera nigo arenge amareu ase engencho y’ebibe bi’emebere ya Mwanyabaanto, Nyasae agakora ase ogotoma Omwana oye omonyene ase omogwekano bw’engencho yaito y’ebibe, na ase engencho y’ebibe, akagaambia ebibe ase omobere oye o Mwanyabaanto,
ROM 8:4 erinde ekerigirie ime ase amachiiko geikeranigwe ime yaito, aba totari gotunyana chingencho chiaito chi’ebibe, korende chingencho chi’Omoika.
ROM 8:5 Baria bagotunyana chingencho chiabo chi’ebibe nigo barengereretie chingencho chi’ebibe, korende baria bagotunyana chingencho chi’Omoika nigo barengereretie chingencho chi’Omoika.
ROM 8:6 Inaki okorengereria kw’engencho y’ebibe n’amakweri, korende okorengereria kw’engencho y’Omoika nobogima na omorembe.
ROM 8:7 Inaki okorengereria koria kw’engencho y’ebibe nobobisa igoro ase Nyasae, ekiagera tikori gwancha koigwera amachiiko a Nyasae, gose tikori koyaigwera nonya ng’ake.
ROM 8:8 Abagotunyana chingencho chi’ebibe tibakonyara kogwenera Nyasae.
ROM 8:9 Onye Omoika o Nyasae kamenyete ime yaino, rirorio timori gotunyana chingencho chi’ebibe, korende chingencho chi’Omoika. Onde bwensi otari n’Omoika o Kristo, oyio tari omonto oye.
ROM 8:10 Na Kristo kar’abe ime yaino, nonya emebere yaino ekwete ase engencho y’ebibe, emeika yaino moyo ere ase engencho y’oboronge obo mwanyorete.
ROM 8:11 Korende onye Omoika oye ere oyobogetie Yeso korwa ase abakuure omenyete ime yaino, ere oyobogetie Kristo Yeso korwa ase abakuure nabookie na emebere yaino eranyorekane n’amakweri, ase engencho y’Omoika oy’omenyete ime yaino.
ROM 8:12 Naboigo baminto, igo tore abasiira, korende tari ase chingencho chiaito chi’ebibe, ase ogotunyana chingencho chi’ebibe,
ROM 8:13 inaki komoratunyane chingencho chi’ebibe, nigo morakwe, korende komoraite ogokora kw’omobere ase chinguru chi’Omoika, inamobe moyo.
ROM 8:14 Inaki bonsi abakoraagwa n’Omoika o Nyasae, abwo nabwo abana ba Nyasae.
ROM 8:15 Inaki timwanyorete omoika oyo obakorire koba abasomba na korenta obwoba, korende nigo mwanyorete Omoika oyo obakorire koba abana ba Nyasae. Igo torera, “Abba!” Engencho yaye “Tata!”
ROM 8:16 Omoika omonyene obeire kirori amo n’emeika yaito, ng’a intwe nabana ba Nyasae.
ROM 8:17 Onye tore abana, naboigo tore abanyamwando, abanyamwando ba Nyasae, abaraire omwando amo na Kristo, gatorachandwe amo nere, erinde tonyore obonene amo nere.
ROM 8:18 Nabarire emechando y’ekero kia bono, ng’a teri gento onye ekoreng’anigwa nobonene boria bogocha koorokigwa ase tore.
ROM 8:19 Nabo ebitongwa bionsi nigo biganyete n’okogania okonene mono ase rituko riria Abana ba Nyasae bagocha koorokigwa.
ROM 8:20 Inaki ebitongwa bionsi nigo biabegetwe inse y’engencho ya bosa, tari ase ogwancha kwabo, korende ase ogwancha kwaye ere oyobibegete ase ogosemeria,
ROM 8:21 ekiagera ebitongwa ebinyene nabisiborwe korwa ase obosibwa bwabo bw’ogosareka, bisoe ime ase ogosiborwa kw’obonene bw’abaana ba Nyasae.
ROM 8:22 Inaki twamanyire ng’a ebitongwa bionsi nigo bire n’ogwechanda, naende nigo bire n’obororo nonya ngoika bono,
ROM 8:23 gose tari igo rioka, korende nonya nintwe abanyene abatore nogotongorwa kw’Omoika, nigo togwechaanda ase emioyo yaito, gatoganyete gokorwa koba abana ba Nyasae, engencho yaye okoboorigwa kw’emebere yaito.
ROM 8:24 Inaki nigo twatooretigwe ase ogosemeria. Korende egento keria gesemeirie gokiarorekanire, rirorio gosemeria tikori. Inaki ning’o orasemerie eki aroche?
ROM 8:25 Korende gatorasemerie egento totarakerora, nigo togokeganya ase oboremereria.
ROM 8:26 Naboigo n’Omoika nere nigo ogotokoonya ase oboreu bwaito. Inaki titomanyeti gosaba buna etogwenerete, korende Omoika omonyene nigo agotosabera ase ogwechanda gotanyare gokwanwa.
ROM 8:27 Na ere oyokoriga‐rigia chinkoro chi’ abanto, namanyete okorengereria kw’Omoika, ekiagera Omoika oyo nigo ogosabera abachenu buna Nyasae anchete.
ROM 8:28 Na twamanyire ng’a Nyasae nigo agokora amang’ana onsi amo na baria bamwanchete, erio abanyorere amaya, baria barangerigwe ase omooroberio oye.
ROM 8:29 Inaki baria amanyete korwa kare akabachoora korwa kare, bareng’anigwe n’omogwekano bw’Omwana oye, erinde ere abe omotangi bw’abamwabo abange.
ROM 8:30 Na baria achorete korwa kare, abwo akabarangeria boigo; na baria arangeretie, abwo akabaa oboronge boigo; na baria aete oboronge akabaa obonene boigo.
ROM 8:31 Ninki rende torateebe ase ayio? Onye Nyasae ore ensemo yaito, ning’o oranyare gotobua?
ROM 8:32 Ere otarorerete Omwana oye amaabera, korende akamorua ase engencho yaito intwe twensi, inaki aramoche gotoa ebinto bionsi amo nere?
ROM 8:33 Ning’o oranyare gosoera abachoore ba Nyasae? Nyasae nere okobaa oboronge.
ROM 8:34 Ning’o oranyare kobanachera ekiina? Kristo Yeso nere okwete, ee, na kobua ase aya obokiigwe korwa ase abakuure; ere nigo are ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae, naende nere ogotosabera.
ROM 8:35 Ning’o oratwatanane korwa ase obwanchani bwa Kristo? Inee! Nogochandwa, gose nobororo, gose nokorosigwa, gose nenchara, gose ngesobono, gose n’obobe, gose n’omoro?
ROM 8:36 Buna eriikire, “Ase engencho yao nigo togoitwa omobaso boira; twabarirwe koba buna ching’ondi chigocha konyenywa.”
ROM 8:37 Korende ase amang’ana aya onsi twabeire ababui, na goetania ababui, goetera ase are oyotwanchete.
ROM 8:38 Ninde nobomaene bw’okomanya, ng’a nonya namakweri, nonya nobogima, nonya nabamalaika, nonya nabare ne chinguru, nonya n’ebinto ebireo, nonya nebi gochi‐gocha, nonya n’okobua,
ROM 8:39 nonya nayare igoro, nonya nayare inse, nonya negetongwa kende gionsi, tibikonyara gotwatanana korwa ase obwanchani bwa Nyasae obore ime ase Kristo Yeso Omonene oito.
ROM 9:1 Nigo ngokwana ekeene ase Kristo, tindi goteeba oborimo. Okomanya gw’enkoro y’ane ime, gokwamorekirwe n’Omoika Omochenu, kwambereire kirori,
ROM 9:2 ng’a ninde nobororo obonge na ogwechanda kogendererete ase enkoro y’ane.
ROM 9:3 Inaki nanga naganetie ng’a ndagererigwe inche omonyene na gwatananwa korwa ase Kristo ase engencho y’abaminto abare b’eamate y’ane ase egesaku giaito.
ROM 9:4 Barabwo n’Abaisraeli, bakorirwe koba Abana ba Nyasae, barorire, obonene, bancheirwe okobwatana, baeirwe amachiiko ne ribaga ri’ogosasiima Nyasae, baeirwe ne chiira chiaye.
ROM 9:5 Inaki abagaaka baito ba kare nabaabo, na korwa ase bare Kristo nao aiboretwe buna Mwanyabaanto; ere nigo are Nyasae igoro ase ebinto bionsi, oy’orabakwe goika kare na kare. Amina.
ROM 9:6 Tari ng’a ring’ana ria Nyasae ndiasinyire goikeranigwa. Inaki tari bonsi abare b’egesaku ki’Abaisraeli bare Abaisraeli b’ekeene;
ROM 9:7 gose tari bonsi bare abana ba Aburaamu ekiagera baruete ase oroiboro rw’aye, otatiga, “Ase Isaka oroiboro rwao narwatorwe.”
ROM 9:8 Engencho yaye, tari abana b’ororeria bare Abana ba Nyasae, korende n’abana b’eira bakobarwa ng’a noroiboro rw’aye.
ROM 9:9 Inaki ring’ana ri’eira neri, “Ekero kenga buna eke ninchiche, inyore ng’a Sara onyorire omwana omoisia.”
ROM 9:10 Gose tari igo rioka, korende Rebeka nere nabogoretie oborito ase omosacha oyomo, nere Isaka sokoro yaito.
ROM 9:11 Inaki ekero abana baria konya bataraiborwa na batarakora amaya gose amabe, ng’ina nigo atebetigwe, “Oyo omonene namokorere oyio omoke.” Igo omoroberio o Nyasae bw’ogochoora goika ogenderere, tari ase engencho y’ogokora kw’ abanto, korende ase okorangeria kwaye.
ROM 9:13 Inaki nigo eriikire, “Namwanchete Yakobo, korende nkamogeecha Esau.”
ROM 9:14 Ninki rende torateebe? Ogotaba boronge nkore ase Nyasae? Yaya, taibo!
ROM 9:15 Inaki nigo atebeetie Musa, “Nimororere amaabera ere oyo ndarorere amaabera, na nimororere amabeebe ere oyo ’ndarorere amabeebe.”
ROM 9:16 Ase igo, tari ng’a nigo ere ase ogwancha kw’omonto, gose nokw’oria ogokora omokia, korende nokw’oria okororera amaabera, nere Nyasae.
ROM 9:17 Inaki amariiko nigo agoteeba ase Farao, “Nigo nagotenenetie, erinde nyorokie okobua kw’ane ase ore, na erieta riane nario rirararigwe ase ense yonsi.”
ROM 9:18 Ase igo, oyo arigetie kororera amaabera, nigo akomoororera amaabera, na oyo arigetie gokora abe omokong’u ase enkoro yaye, nigo akomokora abe omokong’u.
ROM 9:19 Aande gose nonteebie, “Nase ki nonya mbono Nyasae akonyora okomocha ase Mwanyabaanto? Inaki ning’o oranyare koamereria okorigia kwaye?”
ROM 9:20 Mwanyabaanto, aye naye ng’o okoiraneria Nyasae? Inee! Egento getongire nakemoteebie oyogetongete, “Ninki gwankorerete iga?”
ROM 9:21 Gose omokori chinyongo tari n’okobua igoro ase esike, ase ribomba ri’esike gokora egento ekemo eki’ogosikwa, na ekende kebe getari nogosikwa?
ROM 9:22 Inaki rende onye Nyasae okorigia koorokia endamwamu yaye, na komanyia abanto okobua kwaye, na ase oboremereria obonge akabogorerania n’ebinto biria bi’endamwamu biakorirwe ase ogosareka,
ROM 9:23 erinde aorokie obonda bw’obonene bwaye, ase ebinto biria bi’amaabera ebiaroisetie korwa kare binyore obonene?
ROM 9:24 Abwo nintwe, twarangeretigwe nere, tari korwa ase Abayahudi boka, korende nonya nkorwa ase abanto b’Ebisaku boigo.
ROM 9:25 Naboigo akwanete ase egetabu ya Hosea, “Abanto baria batarenge abanto baane, nimbaroke abanto baane; na oyotarenge omwanchwa one, nimoroke omwanchwa one.”
ROM 9:26 “N’abe aase aria barabwo bateebetigwe: Inwe timori abanto baane, abwo inabarokwe abana ba Nyasae ore moyo.”
ROM 9:27 Isaya nere ogoaka eriogi riaye igoro y’Abaisraeli, ogoteeba, “Omobaro bw’Abaisraeli n’oba buna omokenye ore nyancha, abatigari nabwo boka barache gotoorigwa;
ROM 9:28 inaki Omonene n’ache ase ense agaambe ekiina, akenache na kogekoora.”
ROM 9:29 Naende buna Isaya atang’anete gokwana. “Onye Omonene bw’Emeganda atatotigerete oroiboro, nanga nigo twabeete buna Sodomu, na koreng’anigwa na Gomora.”
ROM 9:30 Ninki rende torateebe? Ng’a abanto b’Ebisaku, abatarenge korigia oboronge ’mbanyorete oboronge boria bw’okwegena;
ROM 9:31 korende Abaisraeli abare korigia oboronge bokorwa ase amachiiko, tibaikerete oboronge boria.
ROM 9:32 Nase ki? Ekiagera tibarenge koborigia ase enchera y’okwegena, korende nase enchera y’ogokora, bakagochwa igoro ase rigena riria rikogocha;
ROM 9:33 buna eriikire, “Rigereria, nabekire ase Sayoni rigena riragoche abanto, na egetare kerabaiyerie inse, na onde bwensi oramwegene takorora obosooku.”
ROM 10:1 Baminto okogania gw’enkoro y’ane na ogosaba kw’ane ase Nyasae ase engencho y’Abaisraeli nakwo oko, ng’a batoorigwe.
ROM 10:2 Inaki nababereire kirori, ng’a ’mbare n’omokia ase Nyasae, korende ase omokia obo tibari nobong’ani.
ROM 10:3 Inaki kobar’abe tibamanyeti oboronge bokorwa ase Nyasae, naende bakorigia goikerania oboronge bwabo abanyene, igo tibebegeti inse ase oboronge bwa Nyasae.
ROM 10:4 Inaki Kristo nere ore omoerio bw’amachiiko, erinde onde bwensi oyoramwegene anyore oboronge.
ROM 10:5 Inaki Musa nigo ariigete igoro y’oboronge obo bokorua ase amachiiko, ng’a omonto oy’orakore aya nabe n’obogima ase aya.
ROM 10:6 Korende oboronge boria bokonyorekana ase okwegena nigo bogoteeba iga: Toteeba ase enkoro yao ime, “Ning’o oragende gochia igoro” (engencho yaye nokorenta Kristo inse aa);
ROM 10:7 gose, “Ning’o oranyare kogenda aike inse ase eora y’abakuure?” (Engencho yaye nokorenta Kristo igoro korwa ase abakuure).
ROM 10:8 Korende, inaki bogoteeba? Ring’ana riria nigo rire ang’e naye, ase omonwa oo, na ime ase enkoro yao (eri n’ering’ana ri’okwegena, riria tokorandia).
ROM 10:9 Ekiagera koraorokie nomonwa oo, ng’a Yeso nere Omonene, na kwegena ime ase enkoro yao ng’a Nyasae namobogetie korwa ase abakuure, notoorigwe.
ROM 10:10 Inaki ase enkoro omonto nigo akwegena, erio onyora oboronge; na ase omonwa oorokia, erio onyora ogotooreka.
ROM 10:11 Amariiko nigo agoteeba, “Onde bwensi oramwegene takorora obosooku.”
ROM 10:12 Inaki gwatananeka tikori ase Abayahudi na Abagiriki, ekiagera ase Abayahudi na Abagiriki, ekiagera Omonene nigo are Omonene o bonsi, na obonda bwaye nigo akoa abanto bonsi abakomorangeria.
ROM 10:13 Ekiagera, “Onde bwensi orarangerie erieta ri’Omonene natoorigwe.”
ROM 10:14 Inee! Inaki baramorangerie ere bataramwegena? Naende inaki baramwegene oyo batana koigwa amang’ana igoro yaye? Naende inaki baraigwe batari nomorandia?
ROM 10:15 Naende inaki bararandie batatomiri? Buna eriikire, “Inaki amagoro abo are amaseera, baria bakorandia amang’ana amaya!”
ROM 10:16 Korende tari bonsi baigwerete enchiri. Inaki Isaya nigo agoteeba, “Omonene, ning’o bwegenire aya aigure korwa ase tore?”
ROM 10:17 Ase ayio, okwegena nigo kogoocha ase enchera y’okoigwa, na aya tokoigwa nigo agoocha korwa ase ring’ana ria Kristo.
ROM 10:18 Korende nkoboria ’nde: Inee! Barabwo tibaigwete? Ee, mbaigwete, “Egeturi kieriogi riabo giesiareire ase ense engima, na amang’ana abo aikire chinsinyo chionsi chi’ense aase abanto bamenyete.”
ROM 10:19 Naende nkoboria ’nde: Inee! Abaisraeli tibamanyete? Agwo ritang’ani Musa nigo agoteeba, “Nimbakore mobe ne ribero ase abanto batari egesaku, ase egesaku kere ekeriri nigo ndababeeyie.”
ROM 10:20 Na Isaya n’are noboremu bw’ogoteeba, “Nigo nanyorekanete n’abaatare kondigia; nkeorokia ase abataare kong’itaa.”
ROM 10:21 Korende ase Abaisraeli nigo agoteeba, “Omobaso boira nigo n’are kobaramborera amaboko aane abanto batari abaigweri korende abaamereria.”
ROM 11:1 Ase igo nkoboria ’nde: Inee! Nyasae nigo angete abanto baye? Yaya, taibo! Inche omonyene n’Omoisraeli inde, oyomo bw’oroiboro rwa Aburaamu, omonto bw’ororeria rwa Benjamini.
ROM 11:2 Nyasae tangeti abanto baye baria amanyete korwa kare. Gose timomanyeti aya amariiko agoteeba igoro y’Elija, buna akweng’ereria ase Nyasae igoro y’Abaisraeli?
ROM 11:3 “Omonene, baitire ababani bao, batagoire egesasiimero kiao, ninche bweka natigaire, na barabwo nkorigia bare obogima bwane babosirie.”
ROM 11:4 Korende okoiraneria kwa Nyasae inaki gokomoteebia? “Ninde nabaanto chilifu isano na ibere batabegete amaru inse ase Baali.”
ROM 11:5 Nabo ekero kia bono ’mbare abatigari abachoorirwe ase obuya bwa Nyasae.
ROM 11:6 Korende onye nase obuya, rirorio tibokoba ase ogokora, onye taibo, obuya tibokoba obuya.
ROM 11:7 Inaki rende abeire? Egento keria Abaisraeli baare korigia tibakenyorete, Baria bachoretwe, mbarabwo bakenyorete, korende abatigarete bagakorwa koba abakong’u ase chinkoro chiabo,
ROM 11:8 buna eriikire, “Nyasae akabaa omoika bwe chitoro, na amaiso atanyare korora, na amato atanyare koigwa, goika reero iga.”
ROM 11:9 Na Daudi nigo agoteeba, “Tiga endagera yabo ebe egesugunia na oboreba, na egento gekobagocha, na ogoakanwa kwabo.
ROM 11:10 Tiga amaiso abo abekwe omosunte tibarora. Obakumbe emegongo yabo botambe!”
ROM 11:11 Bono nkoboria nde, “Inee! Nigo bagochirwe goika baguure kegima?” Yaya, taibo! Korende ase ogosaria kwabo ogotooreka gwaikeire abanto b’Ebisaku, erinde Abaisraeli bakorwe babe ne ribero.
ROM 11:12 Bono onye ogosaria kwabo kwaeire abanto b’ense eye obonda, na onye okobugwa kwabo kwaeire abanto b’Ebisaku obonda, Inee, tari kobua mono oboikeranu bwabo?
ROM 11:13 Bono ’ngokwana nde nainwe abanto b’Ebisaku. Koreng’ana buna inde omotomwa bw’ abanto b’Ebisaku, nabarire ng’a obosomba bwane n’egento ekenene,
ROM 11:14 erinde inyare kobeeka abare amanyinga ayamo nainche ribero, na gotooria abande babo.
ROM 11:15 Inaki onye okwangwa kwabo gokorenta okobwatania ase ense, Inee, ogwancherwa kwabo inki koraarente? Nigo gokorenta obogima ribaga ri’ogokwa.
ROM 11:16 Naende onye ensemo ye ritang’ani ye ribomba ri’obosie ere enchenu, naboigo ne ribomba rionsi rire; na onye ritina rire richenu, naboigo ne chinsagia chire.
ROM 11:17 Korende onye chinsagia chinde chiabunekire, na aye oyokwarwete ase omozeituni bw’orosana gwachomirwe ase ribaga riabo, okaba oyomo bwe ritina ri’omozeituni, na konyora obonoru bwaye,
ROM 11:18 tibwetogia igoro ase chinsagia chiria. Onye kogwetogia, inyora ng’a tari aye oimogetie ritina, korende neritina rikoimogetie aye.
ROM 11:19 Bono noteebe, “Chinsagia nigo chiabunegete, erinde nchomwe aroro.”
ROM 11:20 Ee, ayio namaene. Barabwo mbabunegete ase ogot’egena kwabo, korende aye nigo oteneine ase okwegena kwao. Ase igo toenena, korende oiroke.
ROM 11:21 Inaki onye Nyasae tarorerete chinsagia chi’omote omonyene amaabera, nonya naye tagokororera amaabera.
ROM 11:22 Inyora obuya na obotindi bwa Nyasae, obotindi ase baria baguure; korende ase ore obuya bwa Nyasae, korabeere ase obuya bwaye. Onye taibo, naye boigo nonachwe korwa aroro.
ROM 11:23 Nonya nabwo bande, onye tibakogenderera ase ogot’egena kwabo, rirorio nabachomwe, ekiagera Nyasae n’are n’okobua kobachoma naende.
ROM 11:24 Inaki onye aye kwanachetwe korwa ase omozeituni bw’orosana, ogachomwa ase ogochomwa gotanaretwe bo, ase omozeituni oy’osimekire, tari kobua mono chinsagia chie ritina rinyene chichomwe ase omozeituni obo omonyene.
ROM 11:25 Inaki baminto, timwerora ng’a nigo more abanyene obong’aini; nindigetie momanye obobisi obo. Obokong’u bwanyorire abande b’Abaisraeli, goika ogoikerana kw’Ebisaku goike.
ROM 11:26 Na igo Abaisraeli bonsi inabatoorigwe, buna eriikire, “Ere Omosibori naache korwa Sayoni. Narusie obobe bore ase Yakobo;
ROM 11:27 na oko nakwo okobwatana kw’ane nabarabwo, ekero ’ndaache kobaruseria ebibe biabo.”
ROM 11:28 Naboigo ase amanag’ana y’enchiri babeire ababisa ba Nyasae ase engencho yaino; korende ase ogochoorwa babeire abanchwa ase engencho ye chisokoro chiabo.
ROM 11:29 Inaki Nyasae tari gweiteria ebiegwa biaye na okorangeria kwaye.
ROM 11:30 Inaki buna inwe kare motarenge koigwera Nyasae, korende bono mwanyorire amaabera ase engencho y’ogotaigwera kwabo,
ROM 11:31 naboigo na barabwo bono bataigwereti, erinde ase amaabera aya mwanyorire inwe, nabarabwo boigo banyore amaabera.
ROM 11:32 Inaki Nyasae osibire bonsi ase ogotaigwera, erinde aborokie bonsi amaabera.
ROM 11:33 Aa! Obonge bw’obonda, na obong’aini, ne chisemi bire ase Nyasae! Tibikorengeka. Ebiina biaye tibikomanyekana ne chinchera chiaye tichikoriigeka!
ROM 11:34 “Inaki ning’o omanyete ebirengererio bia Omonene? Gose ning’o okomotebereria buna agwenerete agaambe?
ROM 11:35 Gose ning’o omoete ekeegwa ritang’ani, erinde akeiranerigwe?”
ROM 11:36 Ekiagera ebinto bionsi nigo bikorwa ase are, nigo bire ase okobua kwaye, naende nigo biteneine ase are. Ogotogigwa nokwaye goika kare na kare. Amina.
ROM 12:1 Gaki baminto, nabasoroire mono ase amaabera a Nyasae, morue emebere yaino ebe ekeng’wanso kere moyo, egechenu, ekeranyare gwanchwa na Nyasae, nakio ogosasiima kwaino gw’ekeene.
ROM 12:2 Gose timwereng’ania ne chingencho chi’ense eye; korende moonchorwe, mokorwe koba abayia ase emioyo yaino, monyare korigia na komanya boronge ogwancha kwa Nyasae, na erire rigiya, na eriranchwe, na oboikeranu.
ROM 12:3 Inaki ase obuya naetwe nigo ngoteebia kera omonto oyore ase more, tabaisa kweenenia ere omonyene ase ebirengererio biaye kobua buna emogwenerete korengereria; korende abe n’ebirengererio ebironge koreng’ana buna Nyasae aeire kera omonto ekerengo gi’okwegena.
ROM 12:4 Inaki buna ase omobere tore nebiimo ebinge, na birobio tibiri gokora omoremo oyomo;
ROM 12:5 naboigo naintwe, nonya tore abange, nigo tore omobere oyomo ase Kristo, na intwe twensi nigo tore buna ebiimo kera oyomo ase oy’omwabo.
ROM 12:6 Nigo tore nebiegwa ao ao koreng’ana n’obuya twaeirwe; onye n’obobani tobane koreng’ana n’okwegena gwaito;
ROM 12:7 onye n’ogokorera, tobeo ase ogokorera gwaito; oyo okworokereria abe ase okworokereria kwaye;
ROM 12:8 oyo okoremia abe ase okoremia kwaye; oyo okorua arue ase omoyo omorabu; oyo ogotenenera atenenere ase omokia; oyo okororera amaabera arorere amaabera n’omogooko.
ROM 12:9 Obwanchani bobe botari n’obong’ainereria. Gecha erire riibe, bwatana n’erire rigiya.
ROM 12:10 Obwanchani bw’obomino bobe ase egati yaino; mobe ab’eritang’ani kworokia abamino amasikani.
ROM 12:11 Ase omokia oino timoba aboro; mobe n’Omoika ogwoka, mogokorera Omonene.
ROM 12:12 Mogoke ase ogosemeria, moremererie ase emechando, mogenderere n’ogosaba.
ROM 12:13 Mobe ang’e gokoonya abachenu ase okoremerwa kwabo, mobe abanyamokia ase okoroisia abageni.
ROM 12:14 Mosesenie abwo bakobachaanda; basesenie, timobaragereria.
ROM 12:15 Goka amo nabwo bakogoka; rera amo nabwo bakorera.
ROM 12:16 Mobe n’omoyo oyomo inwe ase inwe. Timorengereria ayare amanene, korende mosange n’abare n’oboitongo. Timoba abanto bakoenenera obong’aini.
ROM 12:17 Timoakana omonto obobe ase obobe, tang’ania ayare amaya ase amasio y’ abanto bonsi.
ROM 12:18 Keranyarekane ase ensemo yaino, mobe n’omorembe n’abanto bonsi.
ROM 12:19 Abanchwa, timorigia kweruseria egesiomba, tiga ribaga ase endamwamu ya Nyasae, ekiagera neriikire, “Omonene oteebire: Egesiomba n’ekiane; inche ning’akane.”
ROM 12:20 Naboigo, “Omobisa oo karabe nenchara, moragerie, kar’abe n’erang’o, moe anywe, ekiagera korakore ayio, nomobekere amakara y’omorero ase omotwe oye.”
ROM 12:21 Tobugwa n’obobe, korende obue obobe ase obuya.
ROM 13:1 Tiga kera omonto abe omoigweri ase abare n’okobua, ekiagera okobua konde tikori gotarueti ase Nyasae, na koria koreo nokobekire na Nyasae.
ROM 13:2 Naboigo oy’otari koigwera oyore n’okobua, nigo akoamererania naya Nyasae achiikire; na barabwo abakoamererania inabenyorere ekiina.
ROM 13:3 Inaki abakogaamba tibari kogosa abanto ase engencho y’ogokora okuya, korende nase engencho y’ogokora okobe. Inee! Torigeti komoiroka oyore n’okobua? Kora ayare amaya, na aye nonyore ogotogigwa ase amaya aria.
ROM 13:4 Inaki oyore n’okobua, ere n’omokoreri o Nyasae ase ogokonyorera amaya. Korende korakore amabe nekogwenerete oiroke; inaki ere tabogoreti omoro bosa, ekiagera n’omokoreri o Nyasae ase ogoakana egesiomba ase omokori amabe na komoa egesusuro.
ROM 13:5 Ase ayio negwenerete kera oyomo aigwere, tari ase engencho y ’endamwamu ya Nyasae yoka, korende aigwere boigo, erinde enkoro yaye temogaambia.
ROM 13:6 Ase engencho eyio naende nakio mokoruera ebango, ekiagera abare n’okobua nigo bare abakoreri ba Nyasae, ase ogokora emeremo eyio eyio.
ROM 13:7 Bae bonsi ebiaboronge biabo: omonto bw’ebango, ebango; na omonto bw’ogochooga, ogochooga; oyogwenerete koirokwa, tiga airokwe; na oyogwenerete gosikwa, tiga asikwe.
ROM 13:8 Timoba n’esira ase onde bwensi otatiga ogwanchana, ekiagera oy’omwanchete omogisangio oye oikeranirie amachiiko.
ROM 13:9 Inaki amachiiko aya, “Totomana, Toita, Toiba, Toba nokogania okobe”, na gakorabeo gochiika konde gwonsi, kwabeekeraniigwe amo ase ring’ana eri, “Ancha omogisangio oo buna bweanchete.”
ROM 13:10 Obwanchani tibogokorera omogisangio oo bobe; naboigo, obwanchani nabwo bogoikerania amachiiko.
ROM 13:11 Kora ayio, ekiagera mwamanyire ng’a amatuko aikire, na engaki yaino y’okoboka korwa ase chitoro yabeire ang’e. Inaki bono ogotooreka nigo kore ang’e naintwe kobua ekero keria twachaagete kwegena.
ROM 13:12 Obotuko bwaisire koera, omobaso obeire ang’e. Torusie ogokora kw’omosunte; tweboyie ebirwanero bi’omobaso.
ROM 13:13 Totaare buna egwenerete ase omobaso; tari ase okoria bobe na gotinda, tari ase obotomani na ase obonyaka, tari ase eriomana ne ribero.
ROM 13:14 Korende mweboyie Omonene Yeso Kristo, timoa omobere ribaga goikerania okogania kwaye kw’ebibe.
ROM 14:1 Moroisie ere oy’otari na nguru ase okwegena, motari koamererania.
ROM 14:2 Omonto oyomo bwegenete ng’a nanyare koria bionsi, korende ere oy’otari na nguru nigo akoria chinyeni.
ROM 14:3 Oyokoria tachaaya oria otari koria, na oria otari koria tagaambia oria okoria, ekiagera Nyasae omwancheire.
ROM 14:4 Aye naye ning’o okogaambia omosomba bw’omonto onde? Ase omonene oye omonyene nigo ateneine gose nigo akogwa. Ee, natenene, ekiagera Omonene nere ore n’okobua gw’okomotenenia.
ROM 14:5 Omonto oyomo narengereretie ng’a rituko erimo nerinene kobua erinde, na oyonde arora ng’a amatuko onsi nigo areng’aine. Tiga kera omonto aisaneke ase aya amanyete omonyene.
ROM 14:6 Ere oyokorenda rituko, nigo akorirenda ase Omonene, na ere oyokoria, nigo akoria ase Omonene, ekiagera nigo agoakera Nyasae ng’a mbuya mono; ere oy’otari koria, nigo agokora bo ase Omonene, na aakera Nyasae ng’a mbuya mono.
ROM 14:7 Ekiagera onde tari ase egati yaito ore moyo ase engencho yaye omonyene; na onde tari ogokwa ase engencho yaye omonyene.
ROM 14:8 Inaki onye tore moyo, nigo tore moyo ase Omonene; gose gatorakwe, nigo torakwe ase Omonene. Naboigo, onye tore moyo, gose gatorakwe, nigo tore aba Omonene.
ROM 14:9 Inaki Kristo nigo akwete, naende akaba moyo, erinde abe Omonene ase abare moyo na ase abakuure boigo.
ROM 14:10 Korende aye, nase ki okogaambia oy’omino? Gose aye, nase ki ogochaaya oy’omino? Inaki intwe twensi inatoche gotenena bosio bw’ekerogo gi’ekina kia Nyasae.
ROM 14:11 Inaki neriikire, “Omonene oteebire: Amaene buna inde moyo, kera riiru inaribekwe inse ase obosio bwane, na kera oromeme ’naromobeere Nyasae kirori.”
ROM 14:12 Ase igo, kera omonto ore ase egati yaito naache gwekwanera ere omonyene ase obosio bwa Nyasae.
ROM 14:13 Ase ayio, titoba nkona‐kogaambania tore, korende anga mbuya kobua togaambe ng’a onde tabeekera oy’omwabo egento gekomogocha gose gekomotanga.
ROM 14:14 Namanyire, naende naenekirie ase Omonene Yeso, ng’a gento kende tikeri ekebe ekenyene, korende nigo kere ekebe ase oyo okeroche ng’a negento ekebe.
ROM 14:15 Onye oy’omino okoba n’ogwechanda ase engencho y’endagera okoria aye, gwatigire gotaara ase obwanchani. Ase engencho y’endagera yao tomobeyia omonto oria, ere Kristo akwete ase engencho yaye.
ROM 14:16 Timotiga ayare amaya ase more atorwe ng’a n’amabe.
ROM 14:17 Inaki oborwoti bwa Nyasae tari okoria na okonywa, korende oboronge, na omorembe, na omogooko bikorwa ase Omoika Omochenu.
ROM 14:18 Ere oy’ogokorera Kristo ase amang’ana aya onsi nigo akogwenera Nyasae, naende nigo agwancherwa na Mwanyabaanto.
ROM 14:19 Ase igo, tiga torigie chingencho chi’omorembe ne chingencho chigwenerete ase okoagachana.
ROM 14:20 Ase engencho y’endagera tosaria emeremo ya Nyasae. Bionsi nebichenu; korende ’mbobe omonto oragere abande bagochwe ase engencho y’ebiakoria.
ROM 14:21 Mbuya gotaria enyama, nonya ’nkonywa edivai, gose gokora gento kende gionsi keragoche oy’omino.
ROM 14:22 Okwegena okwo ore nakwo, obe nakorokwo ase egati yao na Nyasae. Nasesenirie omonto oria otenachereti ekiina ase ring’ana riria anchete.
ROM 14:23 Korende oyore ne chitang’u‐tang’u onye okoria, onacheirwe ekiina, ekiagera tarieti ase okwegena; na ogokora konde gwonsi gotarueti ase okwegena nebibe.
ROM 15:1 Intwe abatore ne chinguru netogwenerete kobogoria oboreu bw’abatari ne chinguru, tetogwenereti kwegwenera intwe abanyene.
ROM 15:2 Kera omonto ore ase egati yaito tiga agwenere omogisangio oye, anyore obuya, erinde tonyare koagachana,
ROM 15:3 Inaki Kristo tegwenerete ere omonyene; korende buna eriikire, “Emerumi yabo bakoramete nigo yangwerete inche.”
ROM 15:4 Inaki onsi ayatang’anete koriikwa korwa kare nigo arigetwe ase ogotworokereria intwe, erinde ase oboremereria na ase okoremigwa tokonyora korwa ase amariiko, tonyare koba nogosemeria.
ROM 15:5 Na Nyasae bw’oboremereria na bw’okoremia abakoonye mobe n’omoyo oyomo inwe ase inwe ase omogwekano o Kristo Yeso;
ROM 15:6 erio ase omoyo oyomo monyare komobaka Nyasae Tata n’Omonene oito Yeso Kristo.
ROM 15:7 Naboigo moroisanie buna Kristo nere abaroisetie inwe, erinde Nyasae abaakwe.
ROM 15:8 Inaki nabateebirie inwe, ng’a Kristo akaba omosomba bw’abaarogete ase okoorokia ng’a Nyasae noyo bw’ekeene, erinde aikeranie chiira echi abagaaka baito ba kare baetwe.
ROM 15:9 Naende abanto b’Ebisaku bamobake Nyasae ase engencho y’amaabera aye, buna eriikire, “Ase engencho eye ningotogie ase egati y’ abanto b’Ebisaku, ninterere erieta riao ase okoritogia.”
ROM 15:10 Naende nigo agoteeba, “Abanto b’Ebisaku, goka amo n’abanto ba n’Omonene.”
ROM 15:11 Naende, “Abanto b’Ebisaku bionsi, motogie Omonene; abanto bonsi bamobaake!”
ROM 15:12 Naende Isaya nigo agokwana, “Ritina ria Yese inariiche, ere naoroke kogaambera abanto b’Ebisaku; nere abanto b’Ebisaku barasemerie.”
ROM 15:13 Naboigo Nyasae bw’ogosemerigwa abaichorie n’omogooko bwonsi na omorembe ase okwegena, monyare komenta mono ase ogosemeria ase chinguru chi’Omoika Omochenu.
ROM 15:14 Abaminto, inche omonyene naenekerigwe igoro yaino ng’a mwaichoirwe n’amaya, naende mwaichoirwe ne chisemi chionsi, na monyare kworokererania.
ROM 15:15 Korende nabariikeire ase oboremu kobua ase chinsemo chinde chie riirube eri, nkobainyoria ase obuya boria naetwe na Nyasae,
ROM 15:16 erinde imbe omosomba o Kristo Yeso ase ogokorera abanto b’Ebisaku, emeremo y’obokuani ase okorandia enchiri ya Nyasae, erinde ekeng’wanso kiabo giancherwe, gechenwe n’Omoika Omochenu.
ROM 15:17 Bono ninde n’engencho y’okweenenia ime ya Kristo Yeso ase emeremo y’ane ase obosio bwa Nyasae.
ROM 15:18 Inaki tinkonyara gwatora ring’ana rinde otatiga eri Kristo akorete goetera ase emeremo y’ane, erinde abanto b’Ebisaku banyare koigwera ase engencho ye ring’ana na ogokora,
ROM 15:19 ase chinguru chi’ebikone na amakumia, ase chinguru chi’Omoika Omochenu. Naikire korandia enchiri ya Kristo ase Yerusalemu ne chinsemo chionsi chietanaine goika Iluriko.
ROM 15:20 Naboigo nakorete omokia one korandia enchiri, korende tari aase erieta ria Kristo riaikire koigugwa, erinde timbaisa koagacha ase oboroso bw’omonto onde,
ROM 15:21 korende, buna eriikire, “Baria batana goteebigwa amang’ana igoro yaye, inabarore, na baria batana koyaigwa, inabamanye.”
ROM 15:22 Eke nakio kiagerete ingatangwa ebiro ebinge tinaacha ase more.
ROM 15:23 Korende bono tindi ne ribaga rinde ri’ogokora emeremo ase chinsemo echi, naende korwa emiaka emenge inarenge namaiga gocha ase more.
ROM 15:24 Ekero nkogenda gochia Hispania ninganetie ng’etere seino, ’mbarore. Na magega konabeire amo nainwe ase ogokonyana ase ekero egeke, namonkoobe.
ROM 15:25 Na bono ningende Yerusalemu, imbe ingokorera abachenu.
ROM 15:26 Inaki agweneire abanto ba Makedonia na Akaya gosangereria ebiegwa bi’ogokonya abachenu ba Yerusalemu, baria bare abataka.
ROM 15:27 Ee, amaene, abagweneire gokora bo, naende nabasiira babo bare, ekiagera onye abanto b’Ebisaku babwatanire nabarabwo ase ogosesenigwa kwabo kw’omoika, igo nebagwenerete bakorere abachenu baria ase ebinto birabakonye ase obogima obo.
ROM 15:28 Naboigo kondaikeranie ring’ana eri na kobaa ebiegwa ebi biasangererigwe, ekero nabibekire ekemanyererio, ning’etere seino konde orogendo rw’ane gochia Hispania.
ROM 15:29 Na inche namanyire ng’a kondache ase more, ninchiche nogoichorwa kw’ogosesenigwa gwa Kristo.
ROM 15:30 Nabasoroire baminto ase Omonene oito Yeso Kristo na ase obwanchani bw’Omoika Omochenu, mobe n’omokia amo nainche ase ogosaba kwaino ase engencho y’ane ase obosio bwa Nyasae;
ROM 15:31 erinde nsiborwe korwa ase baria bategeneti ase Boyahudi, naende emeremo imbwate aaria Yerusalemu yancheirwe n’abachenu.
ROM 15:32 Igo niny’are gocha ase more n’omogooko, Nyasae karanche, na konyora ogotimoka amo nainwe.
ROM 15:33 Nyasae bw’omorembe abe amo nainwe mwensi. Amina.
ROM 16:1 Nabekire oyominto Febe ase amaboko aino. Ere nomosubati omokoreri ore ase ekanisa gia Kenkrea.
ROM 16:2 Momooroisie ase Omonene, buna egwenerete abachenu, momokonye ase ring’ana rinde rionsi araganie ase more, ekiagera ere obeire ogokonya abanto abange, nonya ninche omonyene nankonyete.
ROM 16:3 Nkwanerie Priskila na Akwila, abakori emeremo amo nainche ase Kristo Yeso,
ROM 16:4 ababete ang’e korua obogima bwabo ase engencho y’ane. Nabaakeire ng’a mbuya mono, gose tari inche bweka, korende nonya n’Ebirisia bionsi bi’abaanto b’Ebisaku.
ROM 16:5 Nkwanerie boigo ekanisa kere ase enyomba yabo. Nkwanerie Epaineto omwanchwa one, nere orenge bw’eritang’ani ase Asia koonchoka ase Kristo.
ROM 16:6 Nkwanerie Mariamu oyokorete emeremo emekong’u ase egati yaino.
ROM 16:7 Nkwanerie Androniko na Yunia, abaamate baane, abasibetwe ano nainche, abatomwa bagwatorwa ng’a nabaya; barabwo nigo bantang’anerete koba ime ase Kristo.
ROM 16:8 Nkwanerie Ampiliato, omwanchwa one ase Omonene.
ROM 16:9 Nkwanerie Urubano omokori emeremo amo nainche ase Kristo, na Staku omwanchwa one.
ROM 16:10 Nkwanerie Apele oyo bwancheretwe ase Kristo. Nkwanerie abanto b’enyomba y’Aristobulu.
ROM 16:11 Nkwanerie Herodioni, omoamate one. Nkwanerie abanto b’enyomba ya Narikiso bare ase Omonene.
ROM 16:12 Nkwanerie Turufena na Turufosa, abakori emeremo ase Omonene. Nkwanerie Perisi omwanchwa, oyokorire omokia mono ase Omonene.
ROM 16:13 Nkwanerie Rufo omochorwa Omonene, na ng’ina ore buna baba ase ’nde.
ROM 16:14 Nkwanerie Asunkrito, Felegoni, Herme, Patiroba, Herama na abaminto abare amo nabarabwo.
ROM 16:15 Nkwanerie Fililogo, Yuli, Nereu na mosubati omwabo, Olimpa na abachenu bonsi abare amo n’abarabwo.
ROM 16:16 Kwanania inwe ase inwe ase okonyunyuntana. Chikanisa chionsi chia Kristo chiabakwanirie.
ROM 16:17 Nabasoroire baminto, morigererie baria bakorenta ogwatananekana ne chingencho chikogera abanto bagwe korwa ase okwegena kwabo, chire mamincha y’okworokererigwa mworokereretigwe; mweatanane korwa ase barabwo.
ROM 16:18 Inaki abanto banga buna abwo tibari gokorera Omonene oito Kristo, korende nechinda chiabo bagokorera abanyene; na ase amang’ana amororo na ay’okwegwenia bang’aina emioyo y’ abanto batetenenereti ase ebirengererio biabo.
ROM 16:19 Inaki oboigweri bwaino bwamanyekanire ase abanto bonsi. Naboigo nagokire ase engencho yaino, korende nindigetie mobe abang’aini ase amang’ana amaya, na abariri ase amang’ana amabe.
ROM 16:20 Nyasae bw’omorembe namionogorere Saitani inse y’amagoro aino bwango. Obuya bw’Omonene oito Yeso Kristo bobe amo nainwe.
ROM 16:21 Timotheo, omokori emeremo amo nainche, obakwanirie; naboigo Lukio, na Yasoni, na Sosipateri, abaamate bane, baabakwanirie.
ROM 16:22 Inche Teretio, omoriki bwe riirube eri, nabakwanirie ase Omonene.
ROM 16:23 Gayo, oyokondoisia inche na ekanisa engima, baabakwanirie. Erasto, omogachi bwe chitaabu, chi’omochie, na Kwarito oyominto, baabakwanirie.
ROM 16:24 Obuya bw’Omonene oito Yeso Kristo bobe amo nainwe mwensi. Amina.
ROM 16:25 Bono ase are ere oyoranyare kobakong’ia ase enchiri y’ane, na ase okorandigwa kwa Yeso Kristo, na ase okomaanorerwa kw’obobisi boria bwabisegete korwa kare,
ROM 16:26 korende bono bwaorokiigwe ase amariiko y’ababani, bwamanyekanire ase abanto b’ebisaku bionsi buna Nyasae o kare na kare achiigete, erinde baigwere na kwegena,
ROM 16:27 ase Nyasae, omonyene obong’aini bweka, ogotogigwa kare na kare ase Yeso Kristo! Amina.
1CO 1:1 Inche Paulo narangeretigwe koba omotomwa o Kristo Yeso ase ogwancha kwa Nyasae. Inche amo noyominto Sostene
1CO 1:2 nkobariikera tore inwe abekanisa ya Nyasae ere ase Korinto, inwe abamwachenirwe ase Kristo Yeso, abamwarangerigwe koba abachenu amo na bonsi abakorangeria erieta ri’Omonene oito Yeso Kristo kera aase, nere Omonene obo na oyoito.
1CO 1:3 Obuya na omorembe bibe ase more, ebio bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Yeso Kristo.
1CO 1:4 Botambe nigo nkomoakera Nyasae ng’a mbuya mono ase engencho yaino, ase engencho y’obuya bwaye obwo mwaetwe ase Kristo Yeso.
1CO 1:5 Ase kera enchera mogatenenkigwa ime asare ase chinkwana chionsi, ne chisemi chionsi,
1CO 1:6 buna oborori bwa Kristo bwabekirwe chinguru ase egati yaino.
1CO 1:7 Na bono timoremeiri keegwa kende gionsi, komoganyete okoorokigwa kw’Omonene oito Yeso Kristo.
1CO 1:8 Nere orabakong’ie goika omoerio, erinde timocha koba nokomocha ase rituko riria ri’Omonene oito Yeso Kristo.
1CO 1:9 Nyasae nomwegenwa, oyobarangeirie mosoe ase obomo bw’Omwana oye, Yeso Kristo Omonene oito.
1CO 1:10 Nabasoroire inwe, baminto, ase erieta ri’Omonene oito Yeso Kristo, mokwane mwensi ayamo, erinde ogwatananeka tikoba ase more; korende mobe nokobwatana ase ebirengererio ebimo na okogamba okomo.
1CO 1:11 Naki baminto, nateebigwe nabaanto ba nyomba mwa Kiloe, ng’a eriomana ndire ase egati yaino.
1CO 1:12 Engencho yagera nakwana bo neye, ng’a oyomo ore ase egati yaino nigo agoteeba, “Inche noyo o Paulo,” na oyonde, “Inche noyo bw’Apolo,” na oyonde, “Inche noyo o Kefa,” na oyonde, “Inche noyo o Kristo.”
1CO 1:13 Inee! Kristo naatananekire? Gose Paulo nere obambetwe ase engencho yaino? Gose igo mwabatisetwe koba aborokigwa ba Paulo?
1CO 1:14 Namoakeire Nyasae ng’a mbuya mono, ase engencho ntabatisete monto onde, ase more otatiga Krispo na Gayo,
1CO 1:15 erinde onde tacha goteeba ng’a mwabatisetwe ase erieta riane.
1CO 1:16 (Naende nkabatisa abanto ba nyomba mwa Stefana. Kobua ase abwo, tinkomanya gose nabatisete monto onde.)
1CO 1:17 Naki Kristo tantomete ng’a mbatise, korende ndandie enchiri, tari ase obong’aini bw’amang’ana, erinde ogokwa kwa Yeso Kristo ase omosalaba tikourwa chinguru chiaye.
1CO 1:18 Naki ring’ana ri’ogokwa kwa Yeso ase omosalaba noboriri ase abwo bagosira, korende ase tore intwe abatwabeire togotoorigwa nigo rire chinguru chia Nyasae.
1CO 1:19 Naki neriikire, “Ninsarie obong’aini bw’abang’aini, na okomanya kw’abamanyi ninkwange.”
1CO 1:20 Ng’ai are omong’aini? Ng’ai are omworokia bw’amariiko? Ng’ai are oyokoamererania namang’ana ’ense eye? Inee! Nyasae takorete obong’aini bw’ense eye koba oboriri?
1CO 1:21 Ekiagera ase obong’aini bwaye Nyasae akaroberia, ng’a ense tekonyara komomanya ase enchera y’obong’aini, agancha kobatooria abamwegenete ase oboriri bw’ering’ana riria rikorandigwa.
1CO 1:22 Abayahudi nigo bakonakoboria barore ebikone, na Abagiriki bakorigia obong’aini,
1CO 1:23 korende intwe nigo tokomorandia Kristo oyobambetwe, ase Abayahudi nekegocha, na ase abanto b’Ebisaku noboriri.
1CO 1:24 Korende ase abwo barangeretigwe, Abayahudi na Abagiriki bonsi, Kristo nere chinguru chia Nyasae, na obong’aini bwa Nyasae.
1CO 1:25 Ekiagera oboriri bwa Nyasae mbore nobong’aini kobua obongaini bwa Mwanyabaanto, na oboreu bwa Nyasae mbore ne chinguru kobua echia Mwanyabaanto.
1CO 1:26 Naki baminto, rengereria nabaanto b’engencho ki more aba Nyasae arangeirie; tari abange ase more bare nobong’aini bwa Mwanyabaanto, tari abange bare ne chinguru, tari abange baiboretwe nobonene.
1CO 1:27 Korende Nyasae agachora ayare amariri ase ense, erinde asookie abare nobong’aini; naende Nyasae agachora ayare amareu ase ense, erinde abasookie abare ne chinguru.
1CO 1:28 Nyasae agachora ayare amasinini ase ense na ayachayire, nonya n’ebinto bire bosa, erinde akeyie biria bire nengencho, bibe bosa.
1CO 1:29 Erio ase obosio bwa Nyasae onde tari ase Mwanyabaanto oretogie.
1CO 1:30 Korende nogokora kwa Nyasae, ng’a inwe imore ime ase Kristo Yeso, oyo Nyasae akorete koba obong’aini bwaito na oboronge bwaito, naende ogochenwa gwaito na okoboorigwa gwaito.
1CO 1:31 Ase igo buna eriikire, “Ere oyogwetogia, tiga etogie ase keria Omonene akorire.”
1CO 2:1 Inche, ekero nachete ase more, baminto, tinachete kobaranderia oborori bwa Nyasae ase enchera y’obuya bwe chinkwana, gose ase obong’aini.
1CO 2:2 Naki nigo narengereretie ng’a timanya ing’ana rinde rionsi ase more otatiga igoro ya Yeso Kristo, kobua mono okobambwa kwaye ase omosalaba.
1CO 2:3 Na inche nigo narenge amo nainwe ase oboreu na okoiroka, na okoiguswa.
1CO 2:4 Enkwana yane na okorandia kwane tibiarenge amang’ana ay’okoebereria obong’aini bwa Mwanyabaanto, korende ase ekiorokererio ki’Omoika ne chinguru,
1CO 2:5 erinde okwegena kwaino tikoba ase obong’aini bwa Mwanyabaanto korende ase chinguru chia Nyasae.
1CO 2:6 Korende obong’aini mbore togoteeba ase egati y’abaikeranu, na borobwo tibori obong’aini bw’ense eye, gose obw’abagaambi b’ense eye abagendererete gochia gosira,
1CO 2:7 korende nigo togokwana obong’aini bw’obobisi bwa Nyasae, obwo bwabisetwe, obwo Nyasae aroberetie korwa omochakano, erinde toegwe bobe obonene bwaito.
1CO 2:8 Abagaambi b’ense eye tibabomanyete, nonya noyomo obo; naki onye mbabomanyete, anga tibaabambete Omonene bw’obonene;
1CO 2:9 korende buna eriikire, “Aya eriso ritaroche, gose ogoto gotaigwete, gose aya atarengereirie ase enkoro y’omonto, ayio Nyasae aroiseretie abamwanchete.”
1CO 2:10 Korende Nyasae otoyaorokeirie ase Omoika oye, naki Omoika nigo okorigia onsi, nonya nobobisi bwa Nyasae.
1CO 2:11 Naki ning’o ore ase Mwanyabaanto omanyete ebirengererio bi’omonto, otatiga omoika bw’omonto ore ime yaye? Naboigo nonde tari omanyete ebirengererio bia Nyasae otatiga Omoika o Nyasae.
1CO 2:12 Na intwe titwanyorete omoika bw’ense eye, korende Omoika orwete ase Nyasae, erinde tonyare komanya ebiegwa ebitwaeirwe na Nyasae.
1CO 2:13 Naro nigo tokoyakwana, tari ase amang’ana tworokererigwe ne chisemi chia Mwanyabaanto, korende aya tworokererigwe n’Omoika; igo togokwana amang’ana ’Omoika ase abare n’Omoika.
1CO 2:14 Nabo Mwanyabaanto ore ne chingencho chia kare, takonyora ebiegwa bi’Omoika o Nyasae, naki asare ere ebi nebiriri, gose takonyara kobimanya, ekiagera nigo bikomanyekana ase chinguru chi’Omoika.
1CO 2:15 Omonto ore n’Omoika nigo akomanya onsi, korende ere takomanyigwa na monto onde.
1CO 2:16 “Naki ning’o omanyete ebirengererio bi’Omonene, erinde amworokererie?” Korende intwe ntore nebirengererio bia Kristo.
1CO 3:1 Na inche, baminto, tinare konyara gokwana nainwe buna nabaanto bare n’Omoika, korende buna abanto b’engencho ya kare, buna abana ebing’werere ase Kristo.
1CO 3:2 Nabasiibirie amabeere, timbaragereti endagera; ekiagera konya timoraisana; ee, nonya mbono timoraisana,
1CO 3:3 ekiagera nonya mbono nigo more abanto b’engencho y’ebibe. Naki onye more ne ribero na eriomana ase egati yaino, Inee, timori abanto b’engencho y’ebibe, naende nigo mogendererete buna banto bande bonsi?
1CO 3:4 Ekiagera ekero omonto oyomo akobora, “Inche noyo o Paulo,” na oyonde, “Inche noyo bw’Apolo.” Inee, inwe timori Mwanyabaanto?
1CO 3:5 Gaki Apolo inki aisaine? Na Paulo inki aisaine? Intwe nabakori emeremo, ababorokereirie komwegena Omonene, kera oyomo buna Omonene amoeire.
1CO 3:6 Inche ngasimeka, Apolo akabeeka amaache, korende Nyasae nere ogokinia.
1CO 3:7 Onye nabo, oyogosimeka tai gento, nonya noyokobeeka amaache, korende Nyasae bweka oyogokinia.
1CO 3:8 Naboigo oyogosimeka, na oyokobeeka amaache nigo bareng’anetie; na kera omonto nanyore eng’eria yaye koreng’ana buna emeremo yaye ere.
1CO 3:9 Naki intwe nabakori emeremo amo na Nyasae; inwe nomogondo o Nyasae, na oboagacho bwa Nyasae.
1CO 3:10 Koreng’ana nobuya bwa Nyasae naetwe inche, buna omonene bw’abaagachi, oyore ne chisemi, nabekire oboroso, na omonto onde nkoagacha are igoro yaye. Korende kera omonto tiga arigererie buna akoagacha igoro yaye.
1CO 3:11 Naki boroso bonde tibori omonto aranyare kobeeka, otatiga boria bwaikire kobekwa, nabwo Yeso Kristo.
1CO 3:12 Korende omonto karaagache igoro ase oboroso obwo netaabu, gose efeta, gose amagena e rigori rinene, gose emete, gose obonyansi, gose chinsiaga,
1CO 3:13 emeremo ya kera omonto ing’a eorokigwe maiso marore. Naki Rituko erio inariyeorokie, ekiagera narioroke nomorero; na omorero oyio noteeme emeremo ya kera omonto ng’a naki ere.
1CO 3:14 Emeremo y’omonto aagachete igoro ase oboroso kerabue, omonto oyio nanyore eng’eria.
1CO 3:15 Emeremo y’omonto kerayie, takonyora eng’eria, korende ere omonyene natoorigwe, korende buna oyo ogotaborigwa korwa ase omorero.
1CO 3:16 Timomanyeti ng’a inwe ne Hekalu ya Nyasae, na Omoika o Nyasae nigo amenyete ime yaino?
1CO 3:17 Onye omonto ogosaria Hekalu ya Nyasae, Nyasae nasarie omonto oyio; naki Hekalu ya Nyasae nenchenu, nero ninwe.
1CO 3:18 Omonto tabaisa kweng’aina ere omonyene. Onye omonto ase egati yaino bwerorire ng’a nomonyasemi are ase ense eye, tiga ekore omoriri, erinde anyare koba omonyasemi.
1CO 3:19 Naki obong’aini bw’ense eye noboriri ase Nyasae, ekiagera neriikire, “Nyasae nigo akobwata abare nobong’aini ase obong’ainereria bwabo”,
1CO 3:20 naende, “Omonene nigo amanyete okorengereria kw’abare nobong’aini ng’a nokwa bosa.”
1CO 3:21 Ase ayio omonto tetogia ase Mwanyabaanto. Naki bionsi nebiaino;
1CO 3:22 onye Paulo, gose Apolo, gose Kefa, gose ense, gose obogima, gose amakweri, gose biria bire bono, gose ebio birache koba; bionsi nebiaino;
1CO 3:23 na inwe naba Kristo, na Kristo noyo o Nyasae.
1CO 4:1 Omonto natobare iga, ng’a nabasomba ba Kristo tore, na abarendi b’obobisi bwa Nyasae.
1CO 4:2 Agwo naende ayarigirie ase abarendi naro aya: banyorekane ng’a nabegenwa bare.
1CO 4:3 Asende inche, tai gento ngambigwe nainwe, gose na kegambero kende gionsi kia Mwanyabaanto. Nonya ninche omonyene tinkwegambia.
1CO 4:4 Naki timanyeti engencho y’ogwesoera inche omonyene, korende timbareiri oboronge ase engencho y’ayio. Omonene nere orangambie.
1CO 4:5 Ase ayio timogamba ing’ana rinde rionsi engaki etaraika, ekero Omonene ataracha; nere orabaorokerie ayabisegete ase omosunte, na koorokia amang’ana are ase chinkoro ime. Erio nario kera omonto aranyore ogotogigwa kwaye korwa ase Nyasae.
1CO 4:6 Amang’ana aya, baminto, nayakwanire igoro yane na igoro y’Apolo ase engencho yaino, erinde ase amang’ana aito monyare kweorokereria timotamboka ase amang’ana ariikire. Omonto taenena ase oyomo mamincha y’oria onde.
1CO 4:7 Naki ning’o ogwatananire aye noyonde? Inki ore nakio otanyoreti buna ekeegwa? Onye gwakenyorire buna ekeegwa, inki rende ogwetogeria buna tikiarenge ekeegwa?
1CO 4:8 Mwaikire koigota! Mwaikire konyora obotenenku! Mwanyorire oborwoti intwe totaiyo! Anga mbuya onye mwagambete, erinde naintwe togambe amo nainwe!
1CO 4:9 Naki nigo ndoche ng’a Nyasae otobekire intwe abatomwa tobe ab’omoerio ase bonsi, buna abanto bagambetigwe ng’a baitwe, ekiagera twabeire ekiorokererio ki’ogosekererwa ase ense, na ase abamalaika, na ase Mwanyabaanto.
1CO 4:10 Intwe nigo tore abariri ase engencho ya Kristo, korende inwe nigo more abang’aini ase Kristo. Intwe nigo tore abareu, korende inwe nigo more ne chinguru. Inwe nigo mosikire, korende intwe tochayire.
1CO 4:11 Nonya ngoika egeka eke kia bono ntore nenchara na erang’o, naende nigo tore gesobono; iga togoakwa chinkundi titori nobomenyo,
1CO 4:12 naende nigo togochandeka gatogokora emeremo namaboko aito abanyene. Ekero tokoramwa, twasesenia; ekero togochandwa, twaremereria;
1CO 4:13 ekero togokwanwa bobe, intwe twaebereria. Twakorirwe buna eogoto y’ense na eubi y’ebinto bionsi goika bono.
1CO 4:14 Tinyarigeti aya ase okobasookia, korende nkobakuurera buna abana nyanchete.
1CO 4:15 Naki nonya more nabateebereria chilifu ikomi ase Kristo, timori nabaiso abange. Naki ase Kristo Yeso nabeire buna iso, obaiboire ase enchiri.
1CO 4:16 Gaki nabasoroire, mobe abegi baane.
1CO 4:17 Ase ayio natomire Timotheo ase more, oyore omwana one omwanchwa, na omwegenwa ase Omonene. Nere orabainyorie buna chingencho chiane chire ase Kristo, buna nkoborokereria kera aase ase kera ekanisa,
1CO 4:18 Abande ase more baenenire ekiagera bakagire ng’a tindi gocha ase more.
1CO 4:19 Korende ninchiche ase more bwango, Omonene karanche, na inche nimanye chinguru chiabo abwo bakoenena, gose tari ogokwana kwabo.
1CO 4:20 Naki oborwoti bwa Nyasae tibori ase ogokwana, korende ase chinguru.
1CO 4:21 Naki morigetie? Inchiche ase more nenyimbo gose nobwanchani ase omoika bw’obwororo?
1CO 5:1 Amang’ana akwanirwe kera aase ng’a obotomani mbore ase egati yaino, naende obotomani buna obwo tibwana kororekana nonya nase abanto b’Ebisaku, ng’a oyomo oino namenyaine na moga ise,
1CO 5:2 Inwe mwaenenire! Inee! Timogwenereti goichana? Tiga oyo okorire ayio arusigwe korwa ase more.
1CO 5:3 Korende nonya tindi agwo ase omobere, nao inde agwo ase omoika. Naikire kogambia ere oyokorire ring’ana erio, buna nao narenge.
1CO 5:4 Ase erieta ri’Omonene Yeso, inwe ekero morasangererekane, na omoika one nao ore amo nokobua kw’Omonene oito Yeso,
1CO 5:5 mogwenerete koa Saitani omonto oyio, omobere oye osarigwe, erinde omoika oye oche gotoorigwa ase rituko ri’Omonene Yeso.
1CO 5:6 Ogwetogia kwaino tikori okuya. Timomanyeti ng’a ememera emeke nigo ekobotia ribomba rigima?
1CO 5:7 Rusia kegima ememera eria ya kare, erinde mobe ribomba riyia, buna more motabekiri memera. Naki Emanwa yaito y’Eng’ondi y’Epasaka yaikire koruegwa ekeng’wanso, nere Kristo.
1CO 5:8 Gaki tobe nomoyega, tari ase ememera ya kare, gose ase ememera y’ogosaria na ey’obobe, korende ase omogati otabekiri memera, nabwo oborabu bw’omoyo na ekeene.
1CO 5:9 Nabariikerete ase riruube riane, ng’a timosang’anana nabatomani.
1CO 5:10 Tintebeti ng’a timosang’anana nabatomani b’ense eye, gose abegimeria, gose abauri, gose abagosaba emegwekano y’ogosasimwa; onye nabo anga mwarua ase ense.
1CO 5:11 Korende bono nabarikeire ng’a timosang’anana nomonto okorokwa oyomino, karabe omotomani, gose oyokwegimeria, gose oyogosaba emegwekano y’ogosasimwa, gose omorami, gose oyogotinda, gose omouri, omonto onga buna oyio, timwancha nonya nkoria nere.
1CO 5:12 Inee! Ninche ngwenerete kogambia abare isiko? Na inwe timogwenereti kogambia abare ekanisa ime?
1CO 5:13 Korende abwo bare isiko, Nyasae nabagaambie, “Seria omonto oyio omobe arue ase more.”
1CO 6:1 Omonto onde oino karabe ne ring’ana ase oyomwabo, Inee, nare noboremu amosoere ase abwo batari abaronge? Inki rende atari komosoera ase obosio bw’abachenu?
1CO 6:2 Gose timomanyeti ng’a abachenu inabagaambie ense? Na onye ense egocha kogambigwa nainwe, Inee, timoisaini kogamba ebiina ebire ebike?
1CO 6:3 Timomanyeti ng’a ntogambie abamalaika? Tari kobua mono amang’ana ’obogima obo?
1CO 6:4 Gaki komorabe mogosoerana ase amang’ana buna ayio, naki rende mokoyarenta ase abwo batabariri buna ngento ase ekanisa?
1CO 6:5 Nateebire aya ase okobasookia. Inee! Onde tari ase egati yaino ore ne chisemi chiisaine oranyare konacha amang’ana are ase egati y’abamwabo?
1CO 6:6 Korende oyomwabo nigo agosoera oyomwabo, na ayio nase obosio bw’abwo bategeneti.
1CO 6:7 Amang’ana aya ng’a ngosoerana more inwe ase inwe nigo are ase okobugwa kwaino. Inki motanchereti gokorerwa bobe? Inki motanchereti kourwa ebi mobwate?
1CO 6:8 Korende inwe abanyene mwakoreire abanto bobe, na kobaura ebi babwate, ee nonya nase abamino.
1CO 6:9 Gose timomanyeti ng’a abatari noboronge tibakoira omwando bw’oborwoti bwa Nyasae? Timong’aineka; abanyaka tibakoira omwando bw’oborwoti bwa Nyasae, nonya nabasasimi emegwekano, gose abatomani, gose abakwerua ase okogania kw’omobere, gose abasacha abagwesaria nabasaacha,
1CO 6:10 gose abaibi, gose abegimeria, gose abagotinda, gose abarami, gose abauri.
1CO 6:11 Abande ase more nigo mwarenge abanto buna aba, korende mogasibigwa na mogachenwa, mwanyorire oboronge ase erieta ri’Omonene Yeso Kristo, na ase Omoika o Nyasae oito.
1CO 6:12 “Ninde nobosibore gokora kende gionsi”, korende tari bionsi birankonye. “Ninde nobosibore gokora kende gionsi”, korende tingwancha koba omosomba o gento kende gionsi.
1CO 6:13 “Endagera ney’enda na enda ney’endagera”, korende Nyasae nasarie bionsi bibere, enda na endagera. Omobere tori ase obotomani, korende nase Omonene, n’Omonene ase omobere.
1CO 6:14 Nyasae nabogetie Omonene, naintwe natobokie ase okobua kwaye.
1CO 6:15 Timomanyeti ng’a emebere yaino nebiimo bia Kristo? Inee! Nimbogorie ebiimo bia Kristo na kobikora bibe ebiimo bi’omokuungu omotayayi? Yaya, nonya ng’ake!
1CO 6:16 Timomanyeti ng’a ere oyobwatanigwe nomokuungu omotayayi obeire omobere oyomo nere? Naki buna eriikire, “Baria babere nababe omobere oyomo.”
1CO 6:17 Korende ere oyobwatanigwe n’Omonene igo obeire omoika oyomo nere.
1CO 6:18 Tama obotomani! Kera ebibe binde bigokorwa na Mwanyabaanto nigo bire isiko y’omobere; korende ere oyogokora obotomani igo okorire ebibe ase omobere oye omonyene.
1CO 6:19 Gose timomanyeti ng’a emebere yaino ne Hekalu y’Omoika Omochenu ore ime yaino, oyo mwaeirwe na Nyasae? Na inwe timori abaino abanyene,
1CO 6:20 ekiagera mwagoretwe ase rigori rinene. Ase ayio, motogie Nyasae ase emebere yaino.
1CO 7:1 Gaki ase amang’ana aya mwandikerete, mbuya omosacha takuna omokungu.
1CO 7:2 Korende ase engencho y’amateemwa ay’ogokora obotomani kera omosacha abe na mokaye omonyene, na kera omokungu abe nomosaacha oye omonyene.
1CO 7:3 Omosacha ae omokungu oye ekemogwenerete; naboigo nomokuungu ae omosacha oye ekemogwenerete.
1CO 7:4 Omokungu tari nokobua igoro ase omobere oye, korende nomosaacha oye; naboigo nomosaacha tari nokobua igoro ase omobere oye, korende nomokuungu oye.
1CO 7:5 Timorinana otatiga mwancheranire ase egeka egeke, erinde monyare kwerua ase ogosaba; naende mobe amo, Saitani tacha kobateema ekiagera motanyare gwetanga.
1CO 7:6 Aya nigo nkobateebia buna ndoche; tindi korua ogochika.
1CO 7:7 Ayanyanchete naro aya, ng’a abanto bonsi babe buna inche omonyene inde. Korende kera omonto nare nekeegwa kiaye omonyene gekorwa ase Nyasae, oyomo iga, na oyonde iga.
1CO 7:8 Bono nkobateebia nde baria bataranyuoma, na ababoraka, mbuya babe buna inche inde.
1CO 7:9 Korende onye tibakonyara gwetanga, tiga banyuome, ekiagera mbuya konyuoma kobua gosambwa nokogania.
1CO 7:10 Korende baria baikire konyuomana nabachiikire, gose tari inche, korende Omonene, ng’a omokungu tatiga omosacha oye,
1CO 7:11 (korende, karabe otiganire nere, atige tanyuomwa gose abwatane nomosaacha oye naende), na omosacha tatiga mokaye.
1CO 7:12 Abwo bande nkobateebia inche, gose tari Omonene, ng’a onye onde ominto ore nomokuungu otegeneti na omokungu oyio bwanchire komenya nere, tamotiga.
1CO 7:13 Na omokungu ore nomosaacha otegeneti, na omosacha oyo bwanchire komenya nere, tamotiga.
1CO 7:14 Naki omosacha oria otegeneti ochenirwe ase engencho ya mokaye, na omokungu oria otegeneti ochenirwe ase engencho y’omosaacha oye. Onye taibo, abana baino anga tibaaba abachenu; korende buna ere bono, babeire abachenu.
1CO 7:15 Korende oria otegeneti karaganie gotigana, tiga atigane. Oyominto omosacha gose oyominto omokungu tasibiri ase amang’ana buna ayio, korende Nyasae obarangeirie ase omorembe.
1CO 7:16 Aye omokungu, ng’ai oramanyere gose notoorie omosacha oo? Gose aye omosacha, ng’ai oramanyere gose notoorie omokungu oo?
1CO 7:17 Kera omonto agenderere ase obogima obw’Omonene amogabeire na ase obwo Nyasae amorangereirie. Naboigo nachigete ase chikanisa chionsi.
1CO 7:18 Monto onde bwensi orangerigwe na Nyasae ekero aikire kwaroka, tekora buna tarogeti, na monto onde bwensi orangerigwe otarogeti, taroka.
1CO 7:19 Okwaroka tai gento, na ogotaroka tai gento, korende nokobwata amachiiko a Nyasae.
1CO 7:20 Kera omonto tiga abe buna arenge ekero arangeretigwe.
1CO 7:21 Inee! Igo kwarangeretigwe kore omosomba? Torora ng’a mbobe; korende koranyare gosiborwa, mbuya obe bo.
1CO 7:22 Naki oyorangeretigwe ase Omonene kare omosomba, nomosibore ase Omonene. Naboigo noyorangeretigwe osiboire, nomosomba o Kristo.
1CO 7:23 Mokagorwa ase rigori, timoba abasomba b’abaanto.
1CO 7:24 Kera omonto, baminto, buna arenge ekero arangeretigwe, tiga aikaranse boigo ase Nyasae.
1CO 7:25 Ase amang’ana ’abaiseke abekungi, tindi nogochika korwa ase Omonene, korende nabateebirie buna ndoche inche, buna oyonyorire amaabera korwa ase Omonene koba omwegenwa.
1CO 7:26 Narorire ng’a ring’ana eri nerigiya ase engencho y’emechando eye tore nero, ng’a mbuya omonto abe buna are.
1CO 7:27 Inee! Gwasibirwe ase omokungu? Torigia gosiborwa. Nosiboire? Torigia omokungu.
1CO 7:28 Korende koranyuome, tari ebibe gwakora; na omoiseke omwekungi karanyuomwe, tari ebibe akora. Korende abanto abwo nababe nemechando y’ense eye, na inche ninyanchete ng’a timosoa ase emechando eyio.
1CO 7:29 Korende baminto, nigo ngoteeba iga: Ekero getigarete negeke; gaki korwa bono baria bare nabakungu, tiga babe buna tibaabwati;
1CO 7:30 na baria bakorera babe buna tibari korera; na baria bagogete babe buna tibagogeti: na baria bakogora babe buna tibari na gento;
1CO 7:31 na baria bagokorera ense eye babe buna tibari koyekorera, ekiagera ense buna ere bono ngoeta ere.
1CO 7:32 Korende nindigetie ng’a timoba nogwechanda. Oyotaranyuoma nigo arengereretie amang’ana ’Omonene, buna aragwenere Omonene:
1CO 7:33 korende oyonyuomire nigo akorengereria amang’ana ’ense eye, buna aragwenere mokaye;
1CO 7:34 igo obeire nogwatananekana. Omoiseke omwekungi nigo akorengereria amang’ana ’Omonene, buna aranyare koba omochenu ase omobere na ase omoika, korende oyonyuomirwe nigo akorengereria amang’ana ’ense, buna aragwenere omosacha oye.
1CO 7:35 Nateebire aya ase okobakonya; tari ng’a nkobabeekera nde egetango, korende ase engencho y’ayio abagwenerete, erinde monyare gokorera Omonene motang’usiri namang’ana ande.
1CO 7:36 Korende monto onde bwensi kararore ng’a takorereti omoiseke oye omwekungi ayamogwenerete, na onye omoiseke oyio oeteire obuya bw’obosae bwaye, onye negwenerete, tiga omonto oyio akore buna arigetie; tari ebibe akora, amotige anyuomwe.
1CO 7:37 Korende oyotenenire noboremu ase enkoro yaye, na tari nokorigia, korende anyare kogambera okogania kwaye, naende orengereirie enkoro yaye ime amotige buna omoiseke oye omwekungi, nakore buya.
1CO 7:38 Gaki oyoranyuome omoiseke omwekungi nakore buya; na oyotamonyuome okorire buya kobua.
1CO 7:39 Omokungu nigo asibire ase omosacha oye ekero omosacha oye are moyo, korende omosacha oye karakwe, rirorio osiboirwe; nanyare konyuomwa na monto onde bwensi oyo aranche, korende nase Omonene oka.
1CO 7:40 Korende anga mbuya kobua karabe buna are. Nigo ndoche inche; na inche narengereirie ng’a ninde n’Omoika o Nyasae.
1CO 8:1 Ase amang’ana ’ebinto bikoruegwa ebing’wanso ase emegwekano y’ogosasimwa, twamanyire ng’a “intwe twensi ntore ne chisemi.” “Chisemi” nigo chikorenta oboenenu, korende obwanchani nigo bokoagacha.
1CO 8:2 Omonto karekage ng’a namanyete ring’ana rinde rionsi, oyio taramanya nonya mbono buna emogwenerete amanye.
1CO 8:3 Korende omonto kamwanchete Nyasae, oyio omanyirwe nere.
1CO 8:4 Gaki ase amang’ana ay’okoria ebinto bikoruegwa ebing’wanso ase emegwekano y’ogosasimwa, twamanyire ng’a “omogwekano bw’ogosasimwa tai gento ase ense”, ekiagera twamanyire ng’a “Nyasae onde tari aande, otatiga oyomo bweka.”
1CO 8:5 Gaki, nonya chire echinde chikorokwa chinyasae igoro gose ense (buna chire “chinyasae” chinyinge, na “abanene” abange)
1CO 8:6 korende ase tore intwe Nyasae noyomo bweka, oyore Tata, na ebinto bionsi nigo bikorwa asare, na intwe nigo tore moyo asare. Naende nare Omonene oyomo, nere Yeso Kristo, na ebinto bionsi nere obitongete, naboigo naintwe nere ototongete.
1CO 8:7 Korende obong’aini obo tibori ime ase abanto bonsi. Abande, ekiagera bakwenaria emegwekano y’ogosasimwa goika bono, bakoria endagera buna egento kiarurwe ekeng’wanso ase omogwekano bw’ogosasiimwa, na ekiagera chinkoro chiabo chikobugwa bwango, nigo chikobekwa ogotacheneka.
1CO 8:8 Korende endagera tegotorenta ang’e ase Nyasae. Totarieti, titogosiria gento, na toisa koria, tegotomenta gento.
1CO 8:9 Korende rigereria ng’a obosibore boria bwaino tibocha kobagocha baria bare abareu.
1CO 8:10 Naki omonto karakorore aye, omonto ore nobong’aini, goikaransete ase endagera ime ase Hekalu y’emegwekano y’ogosasimwa, Inee, onye enkoro yaye ekobugwa bwango, takonyora oboremu goika arie ebinto bikoruegwa ebingwanso ase emegwekano y’ogosasimwa?
1CO 8:11 Ase igo oria omoreu nigo agosirigwa ase engencho y’obong’aini bwao, nere oyominto Kristo akwete ase engencho yaye.
1CO 8:12 Ase ayio, komorakorere abamino ebibe na goichania chinkoro chiria chikobugwa bwango, igo mwakoreire Kristo ebibe.
1CO 8:13 Ase ayio, endagera keragere oyominto agwe, rirorio tinkoria enyama nonya ng’ake, timbaisa kogera oyominto agwe.
1CO 9:1 Inee! Inche tindi omosibore? Inche tindi omotomwa? Tinaroche Yeso, Omonene oito? Inwe timori okwama kw’emeremo yane ase Omonene?
1CO 9:2 Naki onye inche tindi omotomwa ase abande, korende nomotomwa inde ase more inwe. Inwe nigo more ekemanyererio ki’obotomwa bwane ase Omonene.
1CO 9:3 Oko nakwo okoiraneria kwane ase baria bakomboria.
1CO 9:4 Inee! Titori ne ribaga ri’okoria na konywa?
1CO 9:5 Titori ne ribaga koira amo naintwe omokungu ore oyominto ase okwegena buna abatomwa bande, na abamwabo Omonene, na Kefa bakorete?
1CO 9:6 Gose ninche bweka na Barnaba totari ne ribaga ri’ogotiga emeremo ya kera rituko?
1CO 9:7 Morwani ki okogenda ase esegi kero kende gionsi na kweakanera ere omonyene? Moremi ki otakoria amasabibu ’omogondo oye bw’emesabibu? Gose ning’o okorisia riicho, otakonywa amabeere aye?
1CO 9:8 Inee! Nigo ngokwana aya buna Mwanyabaanto? Gose amachiiko tari goteeba boigo?
1CO 9:9 Naki ase amachiiko a Musa nigo ariikire, “Tobaisa kobekera entang’ana ekeokio ekero ekoora endagera.” Inee! Nyasae narengereretie amang’ana e chintang’ana?
1CO 9:10 Inee! Tateebete ayio ase engencho yaito yoka? Ee, nigo ariikire ase engencho yaito; ekiagera oyokorema nagwenerete korema ase ogosemeria, na ere oyokoora nigo akoora ase ogosemeria konyora ensemo yaye y’endagera.
1CO 9:11 Onye intwe twabasimekeire ebinto bi’omoika, Inee, nering’ana rinene gatoragese ebinto biaino bi’ogokonya ase obogima bw’ense eye?
1CO 9:12 Onye abande banyorire ensemo ebatungetie korwa ase more, Inee, intwe titokoyenyora kobua mono? Korende titorakorera oboronge obo; korende nigo tokoremereria amang’ana onsi, titobaisa gotanga enchiri ya Kristo.
1CO 9:13 Timomanyeti ng’a baria bagokora emeremo ase Hekalu nigo bakoria endagera korwa ase Hekalu, na baria bagokorera ase egesasiimero mbare nensemo yabo ase ebinto bikoruegwa ebing’wanso?
1CO 9:14 Na Omonene naboigo ochikiire ng’a baria bakorandia enchiri banyore ebibagwenerete korwa ase enchiri.
1CO 9:15 Korende tindakorera amang’ana aya nonya ndimo. Gose tinyarigeti aya erinde abe boigo ase ’nde; naki mbuya ninkwa kobua omonto onde bwensi kong’ura ogwetogia kwane.
1CO 9:16 Naki onye nkorandia enchiri, tindi neri ingwetogeria, ekiagera okobetererigwa kwabekirwe ase ’nde. Obobe nobwane ntarandeti enchiri!
1CO 9:17 Naki onye ngokora emeremo eye ase ogwancha kwane, ninde neng’eria; korende onye tari ase ogwancha kwane, nonya nabo negenirwe noborendi.
1CO 9:18 Gaki eng’eria yane ninki? Neye, ng’a ndandie enchiri ya Kristo ntari konyora ebintungetie, na tinsaba ebiaboronge biane ase okorandia enchiri.
1CO 9:19 Naki nonya inde nobosibore korwa ase abanto bonsi, nekorire omosomba o bonsi, erinde ndete abanto abange kobua.
1CO 9:20 Ase Abayahudi nkaba buna Omoyahudi, erinde mbarente Abayahudi; ase baria bare inse y’amachiiko nkaba buna oyore inse y’amachiiko (nonya inche omonyene tindi inse y’amachiiko) erinde mbarente baria bare inse y’amachiiko.
1CO 9:21 Ase baria batari namachiiko nkaba buna oyo otari namachiiko (tari buna tindi namachiiko ase obosio bwa Nyasae, korende nigo inde inse y’amachiiko a Kristo) erinde mbarente baria batari namachiiko.
1CO 9:22 Ase abare abareu nkaba omoreu, erinde mbarente abareu. Igo nkaba n’echingencho chionsi ase abanto bonsi, erinde inyare kobatooria abanto ase chinchera chionsi.
1CO 9:23 Na inche nigo ngokora aya onsi ase engencho y’enchiri, erinde inyare koba oyomo obo bw’abakonyora ogosesenigwa kwaye.
1CO 9:24 Timomanyeti ng’a abwo bakoamererania ase okominyoka chimbero, nigo bakominyoka bonsi, korende noyomo bweka okonyora eng’eria? Minyoka boigo, erinde moyenyore.
1CO 9:25 Na kera oyokoamererania ase chigosori nigo agwetanga ase onsi. Na abwo nigo bagokora bo, erinde banyore egutwa egosareka, korende intwe tonyore eye etagosareka.
1CO 9:26 Nonya ninche nkominyoka nde chimbero ntari gotiting’ara; naboigo inkorwanera chinkundi, tari buna oyokorwana nembeo.
1CO 9:27 Korende nigo ngochanda omobere one na koyokoria buna omosomba, erinde konarandeirie abande, inche timba omonto ogocha kwangwa.
1CO 10:1 Baminto, tindigeti momoche komanya ng’a chisokoro chiaito chionsi nigo chiarenge inse ye riire. Barabwo bonsi bagaeta egati y’enyancha;
1CO 10:2 bonsi bakabatiswa ase Musa ime ase riire na ime ase enyancha.
1CO 10:3 Bonsi bakaria endagera eria eria y’omoika.
1CO 10:4 Bonsi bakanywa ekenyugwa keria keria ki’omoika, ekiagera banywete korwa ase egetare ki’omoika kiabatunyanete; na egetare keria nakio Kristo.
1CO 10:5 Korende abange babo Nyasae tagweneretwe nabarabwo, nakio kiagerete emebere yabo ekwete yasiareretwe ase erooro.
1CO 10:6 Ebi igo biarenge ebiorokererio bi’ogotokuurera, erinde intwe titoba abanto bakogania amabe, buna baria baganetie.
1CO 10:7 Gose timoba abasasimi emegwekano buna abande babo barenge; buna eriikire, “Abanto nigo baikaransete koria na konywa, bagatenena gotenga.”
1CO 10:8 Gose titokora obotomani buna abande babo bakorete, na abanto chilifu emerongo ebere na isato bagakwa ase rituko erimo.
1CO 10:9 Gose titoteema Omonene, buna abande babo bakorete, bagasirigwa ne ching’iti.
1CO 10:10 Gose timwemurungania buna abande babo bemurunganetie bagasirigwa noria Omosiria.
1CO 10:11 Aya agakoreka ase bare buna ekiorokererio, akarikwa ase ogotokuurera intwe abatogocherwa nomoerio bw’ense.
1CO 10:12 Ase ayio oyogwekaga ng’a nateneine erende tagwa.
1CO 10:13 Ogoteemwa tikwabanyorete inwe, otatiga okore kw’engencho ya Mwanyabaanto. Nyasae nomwegenwa, takobatiga moteemwe goetania buna chinguru chiaino ching’ana, korende amo nogoteemwa nakore egesieri mogosokera, erinde monyare gokoremereria.
1CO 10:14 Ase engencho eyio, abanchwa baane, tama, timobaisa gosasiima emegwekano.
1CO 10:15 Igo ngokwana ase more buna ase abanto bare nobong’aini; morenge aya ngokwana.
1CO 10:16 Egekombe keria ki’ogosesenigwa togosesenia, Inee, tikeri okobwatana namanyinga a Kristo? Omogati oria togosamunyora, tori okobwatana nomobere o Kristo?
1CO 10:17 Ekiagera omogati noyomo, intwe abatore abange nigo tore omobere oyomo; naki intwe twensi nigo tokonyora ensemo yaito y’omogati oria oyomo.
1CO 10:18 Rigereria chingencho chi’Abaisraeli; abwo bakoria ebing’wanso ebio, Inee, tibari kobwatana negesasiimero?
1CO 10:19 Ninki ngokwana? Ng’a keria gekoruegwa ekeng’wanso ase omogwekano bw’ogosasimwa negento? Gose omogwekano oria negento?
1CO 10:20 Taibo, korende ebinto biria abanto b’Ebisaku bakorua buna ebing’wanso nigo bakoruera ebirecha, gose tari Nyasae. Inche tinyancheti inwe mobwatane nebirecha.
1CO 10:21 Timokonyara konywera egekombe ki’Omonene na egekombe ki’ebirecha. Timokonyara kobwatana nemesa y’Omonene na emesa y’ebirecha.
1CO 10:22 Inee! Igo tokogera Omonene abe ne ribero? Gose ntore ne chinguru kobua ere?
1CO 10:23 “Ninde nobosibore gokora kende gionsi”, korende tari bionsi birankonye. “Ninde nobosibore gokora kende gionsi”, korende tari bionsi bikoagacha.
1CO 10:24 Omonto terigeria kwenyorera ebiya, korende arigerie omogisangio oye ebiya.
1CO 10:25 Karie kera egento egekoonigwa ase echiiro, timona koboraboria. Timotiga chinkoro chiaino chichandeke.
1CO 10:26 “Naki ense ney’Omonene, amo na bionsi ebireo.”
1CO 10:27 Onye omonto otari nokwegena okobarangeria inwe ase endagera, na inwe morigetie kogendao; karie kera egento kerabeekwe ase amasio aino, timona kobora‐boria. Timotiga chinkoro chiaino chichandeke.
1CO 10:28 (Korende omonto karabateebie, “Egento ekio kiarurwe ekeng’wanso ase omogwekano bw’ogosasiimwa”, timoria ase engencho yaye ere ayaborokia, na ase enkoro yaye, erinde techandeka.
1CO 10:29 Natebiire “enkoro techandeka”, tari eyao, korende eyaye oria onde.) Nase ki obosibore bwane bokogambigwa nenkoro y’omonto onde omoao?
1CO 10:30 Kondarie ensemo yane ase ogoaka ng’a mbuya mono, nase ki nkoramwa ase egento nasabeire?
1CO 10:31 Gaki komokoria, gose mokonywa gose mogokora ing’ana rinde rionsi, kora onsi ase obonene bwa Nyasae.
1CO 10:32 Timogocha Abayahudi gose Abagiriki, gose ekanisa ya Nyasae.
1CO 10:33 Mobe buna inche; nkogwenera abanto bonsi ase chinchera chionsi. Tinkorigia kwegwenera inche omonyene, korende ngwenere abwo bare abange, erinde banyare gotoorigwa.
1CO 11:1 Mobe abegi baane, buna inche inde omwegi o Kristo.
1CO 11:2 Nabatogirie baminto, ekiagera mwang’inyoire ase amang’ana onsi, na inwe mwabwatire chingencho echi nabaete koreng’ana buna nabachiete.
1CO 11:3 Korende nindigetie momanye ng’a Kristo nere omotwe o kera omosacha; na omosacha nere omotwe bw’omokuungu; na Nyasae nere omotwe o Kristo.
1CO 11:4 Kera omosacha kagosaba gose gakobana, na ere nare negento atubete omotwe oye, igo tasigeti omotwe oye.
1CO 11:5 Korende kera omokungu kagosaba gose kobana na taboeti omotwe oye, igo tasigeti omotwe oye, nigo areng’aine nere oyogingerete etukia yaye.
1CO 11:6 Naki onye omokungu tarigeti kweboa, tiga agingire etukia yaye; korende onye nobosooku ase omokungu konachwa etukia yaye gose kogingirwa tiga eboe.
1CO 11:7 Naki tegwenereti omosacha gotuba omotwe oye, ekiagera nomogwekano bw’obonene bwa Nyasae; korende omokungu nobonene bw’omosaacha.
1CO 11:8 (Naki omosacha tarwete ase omokungu, korende nomokuungu orwete ase omosacha.
1CO 11:9 Gose omosacha tatongetwe ase engencho y’omokuungu, korende nomokuungu ase engencho y’omosaacha.)
1CO 11:10 Ase ayio negwenerete omokungu abe nekemanyererio gi’okobua ase omotwe oye ase engencho y’abamalaika.
1CO 11:11 (Korende ase Omonene omokungu takoba omosacha ataiyo, gose omosacha takoba omokungu ataiyo.
1CO 11:12 Naki buna omokungu arwete ase omosacha, naboigo na omosacha nere akoiborwa nomokuungu, korende bionsi nigo bikorua ase Nyasae.)
1CO 11:13 Egambie inwe abanyene. Inee! Mboronge omokungu asabe Nyasae atatubeti omotwe oye?
1CO 11:14 Inee! Engencho ya Mwanyabaanto teri kworokereria ng’a onye omosacha okoba netukia entambe nigo ere obosooku asare,
1CO 11:15 korende onye omokungu okoba netukia entambe nigo ere obonene bwaye? Ekiagera oeirwe etukia eria ase ogwetuba.
1CO 11:16 Korende onye monto onde bwensi origetie korenta amang’ana ’okoamererania ase engencho eyio, intwe titori nengencho buna eyio, nonya ne chikanisa chia Nyasae.
1CO 11:17 Korende ase okobaa amachiiko akobwatia ayio tinkobatogia, ekiagera timori gosangererekana ase amaya korende ase ogosaria.
1CO 11:18 Naki ritang’ani naigure ng’a ekero mogosangerereka ase ekanisa ogwatananekana nkore ase more. Ayande aya naigure negenire ng’a namaene.
1CO 11:19 Naki ogwatananekana nkogwenerete kobe ase egati yaino, erinde abwo bare abeekeene bamanyekane maiso marore ase more.
1CO 11:20 Ekero mogosangererekana amo, timori koria endagera y’Omonene;
1CO 11:21 naki kera oyomo nigo agotang’ana kobogoria endagera yaye ase okoria, oyomo nare nenchara, na oyonde otindete.
1CO 11:22 Inee! Timori ne chinyomba aase mokoragerera na konywera? Gose mwachayire ekanisa ya Nyasae na gosookia abwo batari na gento? Naki ndabateebie? Nimbatogie ase aya? Yaya, tinkobatogia.
1CO 11:23 Naki inche nkanyora korwa ase Omonene aya nabaeire inwe, ng’a Omonene Yeso obotuko boria aruetwe akabogoria omogati,
1CO 11:24 gakoorire koiraneria ng’a mbuya mono, akayosamunyora, akabora karie, “Oyo noro omobere one orurwe ase engencho yaino; kora iga ase okong’inyora inche.”
1CO 11:25 Naboigo akabogoria egekombe magega y’okoria, akabora, “Egekombe eke nokobwatana okoyia ase amanyinga aane; kora iga kera ekero mogokenywera ase okong’inyora inche.”
1CO 11:26 Naki kera ekero mokoria omogati oyo na konywera egekombe eke, nigo mokoraria amakweri y’Omonene goika achiche.
1CO 11:27 Gaki kera oyokoria omogati oyo gose konywera egekombe eke ki’Omonene buna etagwenereti nabe nokomocha igoro y’omobere bw’Omonene na amanyinga aye.
1CO 11:28 Tiga omonto erenge omonyene, erio arie omogati na konywera egekombe.
1CO 11:29 Naki oyokoria na konywa buna etagwenereti nigo akwegambia ere omonyene ase okoria na konywa, ase ogotatanana ng’a oria nomobere bw’Omonene.
1CO 11:30 Nakio gekogera abange ase more bare abareu na abarwaire, na abanto batari bake bakuure.
1CO 11:31 Korende gatoregambie buya intwe abanyene, anga titwagambigwa.
1CO 11:32 Gatokogambigwa iga togosusurwa n’Omonene, titobaisa konacherwa ekiina amo nense.
1CO 11:33 Gaki baminto, komogosangererekana amo ase okoria, moganyane.
1CO 11:34 Omonto kare nenchara, tiga arie mwaye, timobaisa gosangererekana amo ase okonyora okogambigwa. Na aya atigaire ninyaroisie ekero ndache.
1CO 12:1 Ase amang’ana y’ebiegwa ebikorwa ase Omoika, baminto, tindigeti momoche komanya.
1CO 12:2 Mwamanyire ng’a ekero mwarenge ab’Ebisaku nigo mware koirwa ase emegwekano y’ogosasimwa, eyio etarenge gokwana, buna mware gotang’anwa.
1CO 12:3 Ase ayio nindigetie kobamanyia, ng’a monto onde tari oyogokwana ase Omoika o Nyasae ogoteeba ng’a, “Yeso oragererigwe!” Gose onde takonyara goteeba, “Yeso n’Omonene”, otatiga ase Omoika Omochenu.
1CO 12:4 Bono mbireo ebiegwa ao ao, korende Omoika noro oria oyomo.
1CO 12:5 Naboigo nkore ogokora ao ao, korende Omonene nere oria oyomo.
1CO 12:6 Naende nkore ogokora kw’emeremo ase chinchera ao ao, korende Nyasae nere oria oria ogokora emeremo yonsi ase bonsi.
1CO 12:7 Korende kera oyomo oeirwe okomaanorerwa kw’Omoika, erinde bonsi bakonywe.
1CO 12:8 Naki omonto oyomo ase Omoika aegwa ogokwana kw’obong’aini, na oyonde ring’ana ri’okomanya ase Omoika oria oyomo.
1CO 12:9 Oyonde aegwa okwegena ase Omoika oria oria, na oyonde aegwa ekeegwa gi’okogwenia ase Omoika oria oria.
1CO 12:10 Oyonde aegwa gokora emeremo y’ebikone bie chinguru, na oyonde obobani, na oyonde okomanya kw’ogwatanana emeika, na oyonde ogokwana kw’emenwa ao ao, na oyonde okoonchora emenwa.
1CO 12:11 Korende ebiegwa ebi bionsi nigo bikorwa ase Omoika oyo oyomo, oria oria okogabera kera oyomo buna bwanchete.
1CO 12:12 Naki buna omobere ore oyomo, oro nore nebiimo ebinge, na ebiimo bionsi bi’omobere oria, nonya bire ebinge, nigo bire omobere oyomo; naboigo na Kristo are.
1CO 12:13 Naki ase Omoika oyomo intwe twensi tokabatiswa, tokaba omobere oyomo, nonya tore Abayahudi, gose tore Abagiriki, onye tore abasomba, gose tore abasibore; intwe twensi nigo twanyoisetigwe Omoika oyomo.
1CO 12:14 Naki omobere tori nekiimo ekemo, korende nebinge.
1CO 12:15 Onye okogoro kogoteeba, “Ekiagera inche tindi okoboko, tindi oyo bw’omobere”, Inee, igo tikori okw’omobere ase engencho eyio?
1CO 12:16 Na onye ogoto kogoteeba, “Ekiagera inche tindi eriso, inche tindi oyo bw’omobere”, Inee, igo tikori okw’omobere ase engencho eyio?
1CO 12:17 Onye omobere bwonsi oba eriso, anga okoigwa ng’ai kore? Onye bwonsi nogoto, anga okonyonka ng’ai kore?
1CO 12:18 Korende bono Nyasae obekire ebiimo, kera ekemo ase omobere buna arigetie.
1CO 12:19 Korende onye bionsi biba ekiimo ekemo, anga omobere ng’ai ore?
1CO 12:20 Bono ebiimo nebinge bire, korende omobere noyomo.
1CO 12:21 Eriso tirikonyara goteebia okoboko, “Tinkoganeti”, gose omotwe tokonyara goteebia amagoro, “Timbaganeti.”
1CO 12:22 Korende kobua mono, ebiimo biria bi’omobere bigokagerwa ng’a tibiri ne chinguru, nigo biganeirie kobua.
1CO 12:23 Na ebiimo biria bi’omobere bigokagerwa ng’a tibiri nogosika twabieire ogosika kobua; na ebiimo biaito bitari nobuya, nigo tokobiboyia buya kobua,
1CO 12:24 naki ebiimo biaito bire nobuya tibiganeti ayio. Korende Nyasae obwatanirie omobere, na ekiimo keria keremeire ogosika okeire ogosika kobua,
1CO 12:25 erinde tikoba ogwatananekana ase omobere, korende ebiimo birendane.
1CO 12:26 Onye ekiimo ekemo gechandegete, ebiimo bionsi nigo bichandegete nabirobio; onye ekiimo ekemo kegotogigwa, ebiimo bionsi nigo bikogoka amo.
1CO 12:27 Inwe nigo more omobere o Kristo na ebiimo bi’omobere oyio, kera ekemo aase aye.
1CO 12:28 Na Nyasae obekire ase ekanisa ritang’ani abatomwa, eria kabere ababani, eria gatato aborokia. Naende akabeeka abakori emeremo y’ebikone bie chinguru, abanyorire ebiegwa bi’okogwenia amarwaire, abakoonyi, abaagambi, naende abagokwana emenwa ao ao.
1CO 12:29 Inee! Bonsi nabatomwa? Bonsi nababani? Bonsi naborokia? Bonsi ngokora bare ebikone bie chinguru?
1CO 12:30 Bonsi mbare nebiegwa bi’okogwenia abarwaire? Bonsi ngokwana bare emenwa ao ao? Bonsi nkoonchora bare?
1CO 12:31 Rigia mono ebiegwa ebiya kobua. Naende nimborokie enchera ere engiya mono.
1CO 13:1 Ninsa gokwana ase emenwa ya Mwanyabaanto na ey’abamalaika, onye tindi nobwanchani, nabeire buna etai ekwoga gose endege ekobuga.
1CO 13:2 Naende ninsa koba nekeegwa gi’okobana, na komanya obobisi bwonsi, ne chisemi chionsi; nimba nokwegena gwonsi oko koranyare kong’anyia ebitunwa, korende onye tindi nobwanchani, inche tindi gento.
1CO 13:3 Naende ningabera abataka ebinto biane bionsi, naende nindua omobere one oyie ase omorero, onye tindi nobwanchani, ayio takongwenera gento.
1CO 13:4 Obwanchani nigo bokoremereria, naende nigo bokoba nobwororo. Obwanchani tibori koba ne ribero, tibori koenena, tibori gwetogia,
1CO 13:5 tibokomocha koba nogosika, tibokorigia ayare ayaye, tibori kobeeigwa, tibori kobara amabe;
1CO 13:6 tibokogokera obobe, korende bogokera ekeene.
1CO 13:7 Obwanchani nigo bokoremereria onsi, bwegeena onsi, bosemeria onsi, bobogoria onsi.
1CO 13:8 Obwanchani tibori nomoerio; korende koborabeo obobani, nabosire; kerabe emenwa, neere; gochirabe chisemi, nachisire.
1CO 13:9 Naki okomanya gwaito tikori okw’oboikeranu, na obobani bwaito tibori obw’oboikeranu;
1CO 13:10 korende ekero oboikeranu bogocha, egetaikeraneti nagesire.
1CO 13:11 Ekero narenge omwana, nigo narenge gokwana buna omwana, nigo narenge korengereria buna omwana, naende nigo narenge komanya buna omwana; konabeire omonto omonene natigire amang’ana y’obwana.
1CO 13:12 Naki ekero kia bono nigo tokorora buna ase ekerore buna orotutu; korende ekero keria ntorore obosio ase obosio. Ekero kia bono namanyire ase ensemo; ekero keria nimanye onsi, buna inche imanyekanete kegima.
1CO 13:13 Gaki bono biatigaire okwegena, na ogosemeria, na obwanchani, aya atato; erire rinene ase aya nobwanchani.
1CO 14:1 Rigia obwanchani, teema mono konyora ebiegwa bi’Omoika; kobua mono ase ebi, monyare kobana.
1CO 14:2 Naki oyogokwana ase omonwa otamanyekaneti, tari gokwana nabaanto, korende na Nyasae, ekiagera onde tari okomoigwa, korende nigo agokwana amang’ana abobisi ase Omoika.
1CO 14:3 Korende ere oyokobana, nigo agokwana ase abanto amang’ana ay’okobaagacha, na kobaremia, na kobabeeka chinguru.
1CO 14:4 Oyogokwana ase omonwa otamanyekaneti nigo akweagacha ere omonyene; korende oyokobana nigo akoagacha ekanisa.
1CO 14:5 Inche nigo ndigetie inwe mwensi mokwane ase emenwa, korende kobua mono ng’a monyare kobana. Ere oyokobana nomonene kobua oyogokwana ase emenwa, otatiga omonto aonchore, erinde ekanisa eagachwe.
1CO 14:6 Gaki baminto, kondache ase more na gokwana ase emenwa, inki ndabagwenere, onye aya ngokwana takoba amang’ana ’okomaanorerwa gose obong’aini, gose obobani, gose okworokereria?
1CO 14:7 Nonya n’ebinto bitari nobogima, buna ekeroria, gose obokano, onye tibikorua eriogi rire nogwatananekana, naki eramanyekane ngotera ki gokobugigwa ase ekeroria gose obokano?
1CO 14:8 Naende onye egetureeri gekobugigwa na gosokia egeturi getamanyekaneti, ning’o orabe ang’e ase esegi?
1CO 14:9 Naboigo nainwe motakwaneti ring’ana rikoigweka, ring’ana riria rigokwanwa, naki riramanyekane? Naki igo morakwane ase embeo bosa.
1CO 14:10 Inyora ng’a nere emenwa ere ne chingencho chinyinge ase ense, gose onde tari nonya noyomo, otari nengencho yaye.
1CO 14:11 Onye tinkomanya engencho y’omonwa oria, nimbe buna omogeni asare ere oyogokwana, na ere nabe buna omogeni ase ’nde.
1CO 14:12 Naboigo nainwe, ekiagera morigetie mono koba abanto bare nebiegwa bi’Omoika, rigia mono momente koba nabio, erinde moagache ekanisa.
1CO 14:13 Ase ayio, ere oyogokwana ase omonwa otamanyekaneti tiga asabe aegwe ekeegwa gi’okoonchora.
1CO 14:14 Naki kondasabe ase omonwa otamanyekaneti omoika one nigo ogosaba, korende obong’aini bwane tibori kwama.
1CO 14:15 Inki rende ekio? Nindigetie nsabe ase omoika, naende nindigetie nsabe ase obong’aini. Nindigetie ntere ase omoika, naende nindigetie ntere ase obong’aini.
1CO 14:16 Aande onye aye ogotogia Nyasae ase omoika, nere oyoikaransete otamanyeti, naki araitabe “Amina” ase ogoaka kwao ng’a mbuya mono, na ere tamanyeti aya ogokwana?
1CO 14:17 Naki nekeene, aye gwatogirie buya, korende oria oyonde taagachiri.
1CO 14:18 Namoakeire Nyasae ng’a mbuya mono, ekiagera ngokwana ase emenwa kobua inwe mwensi;
1CO 14:19 korende nanchire gokwana amang’ana atano ase ekanisa ase obong’aini bwane, inyare kworokereria abande, kobua gokwana amang’ana chilifu ikomi ase emenwa etamanyekaneti.
1CO 14:20 Baminto, timoba buna abana abake ase ebirengererio biaino; ase obobe mobe abana ebing’werere, korende ase okomanya kwaino mobe abanto abanene.
1CO 14:21 Ase amachiiko nigo ariikire, “Omonene oteebire: Ase abanto b’emenwa etamanyekaneti, na ase ebikoba bi’emenwa y’abageni ninkwane nabaanto aba. Nonya nabo tibakonyigwera.”
1CO 14:22 Gaki emenwa eyio nekemanyererio, tari ase abegenete, korende ase abategeneti. Korende obobani nekemanyererio, tari ase abategeneti, korende ase abegenete.
1CO 14:23 Gaki onye ekanisa yonsi, egosangererekana amo, na mwensi mogokwana ase emenwa, erio abanto ba isiko bagocha, gose abategeneti, Inee, tibagoteeba ng’a nigo more chibarimo?
1CO 14:24 Korende onye bonsi bakobana, omonto otegeneti ogocha, gose omonto o isiko, orokigwe na bonsi ng’a nomomochi are, agambigwe na bonsi;
1CO 14:25 naboigo obobisi bw’enkoro yaye bobe maiso marore; na igo aragwe maumama, na gosasiima Nyasae, atore ng’a ekeene Nyasae nigo are ase egati yaino.
1CO 14:26 Naki rende baminto? Komogosangererekana amo, kera oyomo nare nogoteera, gose okworokereria, gose okomaanorerwa, gose gokwana ase omonwa, gose koonchora, amang’ana onsi tiga akoreke ase okoagacha ekanisa.
1CO 14:27 Onye omonto ogokwana ase omonwa otamanyekaneti, bakwane babere gose batato boka, korende kera omonto ase ribaga riaye, na oyomo aonchore.
1CO 14:28 Korende onye oyokoonchora taiyo, tiga oyogokwana ase omonwa akire ase ekanisa, ekwanere bweka omonyene naende akwane na Nyasae.
1CO 14:29 Abaabani bakwane babere gose batato, na abande barenge amang’ana aya bakwana.
1CO 14:30 Korende oyonde oikaransete karaigorerwe ring’ana, oria bw’eritang’ani tiga akire.
1CO 14:31 Naki inwe mwensi namonyare kobana oyomo ase oyomo, erinde bonsi banyare kweorokereria, na bonsi baremigwe.
1CO 14:32 Emeika y’ababani nigo ekoigwera ababani.
1CO 14:33 Naki Nyasae tari Nyasae bw’eburuburu, korende oyo bw’omorembe. Buna ere ase chikanisa chionsi chi’abachenu,
1CO 14:34 abakungu bakire ase chikanisa. Naki tibari ne ribaga ri’ogokwana, korende baigwere buna amachiiko agoteeba.
1CO 14:35 Onye barigetie kweorokereria ring’ana, tiga baborie abasacha babo inka. Naki nobosooku omokungu gokwana ase ekanisa.
1CO 14:36 Inee! Ring’ana ria Nyasae nasemore riarwete, gose ninwe mweka riaikerete?
1CO 14:37 Omonto karerore ng’a nomobani are, gose noyo bw’Omoika, tiga amanye ng’a aya nabarikeire namachiiko ’Omonene.
1CO 14:38 Onye omonto tarigeti koyamanya, tiga abe omoriri.
1CO 14:39 Ase ayio baminto, rigia mono okobana, gose timokana ogokwana kw’emenwa.
1CO 14:40 Amang’ana onsi akoreke ase obuya na ase omooroberio.
1CO 15:1 Bono baminto, nkobainyoria nde enchiri eyio nabaranderetie; nero mwanyorete, na ase eyio nao moteneine,
1CO 15:2 na ase eyio mwatoorigwe, onye mwabwatire mono amang’ana nabaranderetie. Onye taibo, rirorio nigo mwegenete bosa.
1CO 15:3 Naki ritang’ani nabarenterete amang’ana aya nanyorete inche omonyene, ng’a Kristo nigo akwete ase engencho y’ebibe biaito, buna amariiko agoteeba;
1CO 15:4 naende agatindekwa, erio akaboka rituko ria gatato, buna amariiko agoteeba;
1CO 15:5 naende akaorokera Kefa; naende na baria ikomi na babere.
1CO 15:6 Magega akaorokera abaminto goetania amagana atano amo. Abange ase abwo moyo bare nonya mbono, abande bakuure.
1CO 15:7 Magega y’ayio akaorokera Yakobo, erio abatomwa bonsi.
1CO 15:8 Na omoerio akang’orokera nainche. Inche nigo inde buna oyoiboretwe ase ekero getare boronge.
1CO 15:9 Naki inche nomoke ase abatomwa, ntagwenereti korokwa omotomwa, ekiagera nachandete ekanisa ya Nyasae.
1CO 15:10 Korende ase obuya bwa Nyasae nabeire buna inde; na obuya bwaye bore ase ’nde tibwarenge bosa. Korende kobua mono nakorire emeremo goetania bonsi, gose tari inche, korende obuya bwa Nyasae obore amo nainche.
1CO 15:11 Gaki onye ninche, gose mbaria, naboigo tokorandia, naboigo mwegenete.
1CO 15:12 Bono onye Kristo orandiigwe ase more buna nabogetigwe korwa ase abakuure, naki rende abande ase more bagoteeba ng’a kobokigwa kw’abakuure tikori?
1CO 15:13 Korende onye okobokigwa kw’abakuure tikori, rirorio Kristo nere tabogetigwe.
1CO 15:14 Naende onye Kristo tabogetigwe, rirorio okorandia gwaito nokwa bosa, na okwegena kwaino nokwa bosa.
1CO 15:15 Ee, naintwe rirorio twarorekanire koba birori b’oborimo ba Nyasae, ekiagera twateebete ng’a Nyasae nigo abogetie Kristo, oyo rirorio tamobogetie, onye abakuure tibakobokigwa.
1CO 15:16 Naki onye abakuure tibakobokigwa, rirorio Kristo nere tabogetigwe.
1CO 15:17 Na onye Kristo tabogetigwe, okwegena kwaino nokwa bosa; nigo more nonya mbono ase ebibe biaino.
1CO 15:18 Naende nabwo bakwete ase Kristo basirire.
1CO 15:19 Onye nase obogima obo bwoka tosemeretie Kristo, rirorio intwe nabataka tore kobua abanto bonsi.
1CO 15:20 Korende bono nekeene ng’a Kristo obokiigwe korwa ase abakuure buna ogotongorwa kw’abakuure.
1CO 15:21 Naki buna amakweri arentetwe nomonto, naboigo nokobokigwa kw’abakuure kwarentirwe nomonto.
1CO 15:22 Ekiagera buna ase Adamu bonsi bagokwa, naboigo nase Kristo bonsi nababe moyo,
1CO 15:23 korende kera oyomo aase aye; Kristo agatongora, naende ekero arachiche, abare abaye nababe moyo.
1CO 15:24 Erio agwo omoerio ochiche, ekero arae Nyasae Tata oborwoti, magega gasaririe kera obogambi na kera okobua ne chinguru.
1CO 15:25 Naki negwenerete ere agambe, goika abeeke ababisa bonsi inse ase amagoro aye.
1CO 15:26 Omobisa bw’omoerio orasirigwe namakweri.
1CO 15:27 “Naki Nyasae obekire ebinto bionsi inse ase amagoro aye.” Korende ekero agoteeba, “Bionsi biabekirwe inse asare”, nigo amanyekanete ng’a Nyasae, oyobegete ebinto bionsi inse asare, tabariri ase ebinto ebio.
1CO 15:28 Gaki ebinto bionsi kobiabekirwe inse asare, erio agwo Omwana omonyene nere nabekwe inse ase Nyasae, oyo obegete ebinto bionsi inse asare, erinde Nyasae abe nokobua ase bionsi.
1CO 15:29 Inee! Aba bakobatiswa ase engencho y’abakuure, naki rende bagokora? Onye abakuure tibakoboka nonya ng’ake, nase ki bakobatiswa ase engencho yabo?
1CO 15:30 Nase ki tore nemechando kera engaki?
1CO 15:31 Ekeene baminto, ase ogwetogia kwane inde nakwo ase more ase Kristo Yeso Omonene oito, nigo ngokwa kera rituko.
1CO 15:32 Onye, nase engencho ya Mwanyabaanto, nkarwana ne ching’iti chintindi aaria Efeso, inki erangwenere? Onye abakuure tibakoboka, “Tiga torie na konywa, ekiagera ankio natokwe.”
1CO 15:33 Timong’aineka! Egosori embe nigo egosaria chingencho chingiya.
1CO 15:34 Boka buna egwenerete ase oboronge, timokora ebibe naende. Naki abande tibamomanyeti Nyasae. Natebiire aya ase okobasookia.
1CO 15:35 Korende omonto naborie, “Naki abakuure baraboke? Naende mobere ki barache noro?”
1CO 15:36 Omoriri oyo, eke ogosimeka aye, tikeri komera getakweti.
1CO 15:37 Neke ogosimeka, tori gosimeka egento keria kegocha koba, korende embusuro yoka; onye nengano gose mbusuro ende yonsi.
1CO 15:38 Korende Nyasae ayea ekieni buna anchete, na kera embusuro ayea ekieni kiaye.
1CO 15:39 Chinyama chionsi tichiri echimo; korende echinde nechia Mwanyabaanto, echinde nechie ching’iti, echinde nechie chinyoni, na echinde nechie chinswe.
1CO 15:40 Naende mbire igoro ebitongwa bitongire, na mbire ase ense ebitongwa bitongire, korende obonene bw’ebia igoro nigo bore ao, na obonene bw’ebia nse nigo bore ao.
1CO 15:41 Obonene bw’erioba nigo bore ao, na obonene bw’omotienyi nigo bore ao, na obonene bwe ching’enang’eni nigo bore ao, naende ogwatananekana nkore ase egati ye ching’enang’eni chinyene ase obonene.
1CO 15:42 Naboigo nokobokigwa kw’abakuure. Osimekwa ase ogosareka, obokigwa ase ogotasareka.
1CO 15:43 Osimekwa ase obosooku, obokigwa ase obonene; osimekwa ase oboreu, obokigwa ase chinguru.
1CO 15:44 Omobere o Mwanyabaanto osimekwa, korende omobere bw’omoika obokigwa. Onye omobere o Mwanyabaanto oreo, naboigo noyo bw’omoika noreo.
1CO 15:45 Naboigo eriikire, “Omonto bw’eritang’ani Adamu akaba omonto ore moyo”, Adamu bw’omoerio akaba omoika bw’okoa obogima.
1CO 15:46 Korende oria orenge bw’omoika, tari oro orenge bw’eritang’ani, korende noria bw’omobere o Mwanyabaanto orenge bw’eritang’ani; magega y’ayio oria bw’omoika.
1CO 15:47 Omonto bw’eritang’ani akarwa inse, agatongwa korwa ase amaroba; omonto o kabere akarwa igoro.
1CO 15:48 Buna omonto oyo bw’amaroba arenge, naboigo nab’amaroba bare; na buna omonto o igoro are, naboigo naba igoro bare.
1CO 15:49 Na buna tobogoretie ekieni ki’oria bw’amaroba, naboigo torabogorie ekieni ki’oria o igoro.
1CO 15:50 Abaminto, aya nkobateebia naya, ng’a omobere na amanyinga tibikonyora omwando bw’oborwoti bwa Nyasae; gose ogosareka tigokonyora omwando bw’ogotasareka.
1CO 15:51 Rigereria, aya nkobateebia nobobisi. Titogokwa intwe twensi, korende twensi natoonchorwe,
1CO 15:52 ase ekero egesinini, okomiamia na okoramokia, ekero ki’egetureeri ki’omoerio. Naki egetureeri nakebuge, na abakuure nababokigwe, tibaaba nogosareka, na intwe natoonchorwe.
1CO 15:53 Naki ogosareka kwagweneire koboigwe ogotasareka, na ogokwa koboigwe ogotakwa.
1CO 15:54 Ekero oyo bw’ogosareka oranyore ogotasareka, na oyo bw’ogokwa oranyore ogotakwa; erio naribe ring’ana riria ririikire, “Amakweri amerirwe ase okobua.”
1CO 15:55 “Amakweri, ng’ai okobua kwao kore? Amakweri, ng’ai obororo bwao bore?”
1CO 15:56 Obororo bw’amakweri nebibe, ne chinguru chi’ebibe namachiiko.
1CO 15:57 Korende mbuya mono ase Nyasae, ere oyogotoa okobua goetera ase Omonene oito Yeso Kristo.
1CO 15:58 Gaki baminto, abanchwa, mobe ne chinguru, motari gotengechigwa, momente mono gokora emeremo y’Omonene ase amatuko onsi, momanye ng’a emeremo yaino ase Omonene teri bosa.
1CO 16:1 Bono ase amang’ana y’ogosangererigwa kw’ebiegwa ase abachenu, buna nachiigete abanto be chikanisa chia Galatia, nainwe mokore boigo.
1CO 16:2 Ase kera rituko rie ritang’ani ri’echuma, kera oyomo ase more abe okogaacha mwaye ensemo ase eki anyorire, koreng’ana buna aranyare, erinde ebiegwa tibisangererigwa ekero nachire.
1CO 16:3 Inche kondaike nimbatome ne riruube aba morachore, baire ebiegwa biaino goika Yerusalemu.
1CO 16:4 Onye ngwenerete ngende inche, rirorio nabagende amo nainche.
1CO 16:5 Korende ninchiche ase more, magega konaetire egati ya Makedonia, ekiagera nindengereretie goeta egati ya Makedonia.
1CO 16:6 Aande gose nimenye amo nainwe, gose nimenye seino ekero gi’etoigo, monyare gonkooba ekero kende gionsi aase ndigetie kogenda.
1CO 16:7 Naki tindigeti kororana nainwe ase ogoeta gwoka, ekiagera ninganetie komenya seino egeka getari geke, Omonene karanche.
1CO 16:8 Bono nimenye ase Efeso goika rituko rinene ria Pentekosti;
1CO 16:9 naki naigoreirwe egesieri ekegare keraarente okwama, korende abange mbareo bakong’amereria.
1CO 16:10 Ekero Timotheo arache, rigereria ng’a amenye amo nainwe atari nobwoba, ekiagera nigo agokora emeremo y’Omonene buna inche.
1CO 16:11 Gaki monto onde tamochaya, korende momokoobe ase omorembe, erinde airane ase ’nde, ekiagera nimoganyete amo nabaminto.
1CO 16:12 Korende ase amang’ana ’Apolo oyominto, nigo namosorora mono achiche ase more amo nabwo baminto bande, korende ere tarigeti gocha bono. Nachiche karanyore ribaga.
1CO 16:13 Renda, motenene bokong’u ase okwegena kwaino, mobe abasacha, mobe ne chinguru.
1CO 16:14 Amang’ana aino onsi akoreke ase obwanchani.
1CO 16:15 Bono baminto, mwamanyire ng’a abanto ba nyomba mwa Stefana nigo barenge ab’eritang’ani koonchoka agwo Akaya; na barabwo bebekire ase emeremo y’ogokorera abachenu.
1CO 16:16 Nabasoroire baigwere abanto buna aba, na kera omonto oyogokora emeremo amo nabarabwo ase ogwechanda.
1CO 16:17 Inche nagokire ase ogocha gwa Stefana na Fortunato, na Akaiko, ekiagera bamentete amange aya naremeire korwa ase more.
1CO 16:18 Naki mbansasogetie ase omoika one, na emeika yaino yonsi. Gaki bainyore mono abanto buna abwo.
1CO 16:19 Abanto be chikanisa chi’Asia baabakwanirie. Akwila na Priskila baabakwanirie mono ase Omonene, amo n’ekanisa ere ime ase enyomba yabo.
1CO 16:20 Abaminto bonsi baabakwanirie. Kwanania na konyunyuntana ase obochenu.
1CO 16:21 Oko nogokwania kwane inche Paulo ase okoboko kwane omonyene.
1CO 16:22 Monto onde bwensi otamwancheti Omonene nabe oragererigwe. Inchuo, Omonene oito!
1CO 16:23 Obuya bw’Omonene Yeso bobe amo nainwe.
1CO 16:24 Obwanchani bwane bobe amo nainwe mwensi ase Kristo Yeso. Amina.
2CO 1:1 Inche Paulo, omotomwa o Kristo Yeso ase ogwancha kwa Nyasae, amo noyominto Timotheo nkobariikera tore inwe abekanisa ya Nyasae ere ase Korinto amo n’abanto bonsi ba Nyasae abare ase ense yonsi y’Akaya.
2CO 1:2 Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito na ase Omonene Yeso Kristo.
2CO 1:3 Nyasae, Tata Omonene oito Yeso Kristo, Tata bw’amaabera, Nyasae bw’okoremia gwonsi, atogigwe.
2CO 1:4 Ere nigo agotoremia ase emechando yaito yonsi, erinde naintwe tonyare koremia baria bare ase emechando ende yonsi, ase okoremia okwo twaremigwe intwe abanyene na Nyasae.
2CO 1:5 Naki buna emechando ya Kristo yatobucheire, naboigo okoremigwa gwaito gwatobucheire ase enchera ya Kristo.
2CO 1:6 Korende onye intwe tore ase emechando, nigo ere ase okobanyorera inwe okoremigwa na ogotooreka, na onye intwe tokoremigwa, nigo ere ase okobanyorera inwe okoremigwa, erinde monyore chinguru na okoremereria gw’okobogoria emechando eria eria tobabogoreretie intwe.
2CO 1:7 Na ogosemeria gwaito ase engencho yaino nigo goteneine bokong’u, ekiagera twamanyire ng’a buna more ababwatani b’emechando eria, naboigo morabe ababwatani ase okoremigwa koria.
2CO 1:8 Naki baminto, nigo twanchete momanye amang’ana ’emechando eria yatonyorete Asia. Chigurube chiria nigo chiaetanetie chinguru chiaito, goika tokerusia moyo koba moyo.
2CO 1:9 Ee, intwe abanyene nigo twarenge nekina ki’amakweri ase emioyo yaito, erinde titwesemeria intwe abanyene, korende tosemerie Nyasae oyokobokia abakuure;
2CO 1:10 oyototooretie korwa ase amakweri amanene buna aria, naende natotoorie ase ekero kegochi‐gocha. Ere ntomosemeretie ng’a nagenderere gototooria,
2CO 1:11 ekero inwe boigo mogotokonya amo ase ogotosabera. Ase igo, abanto abange baakere Nyasae ng’a mbuya mono ase engencho yaito, ase obuya obo twaeirwe, ekiagera abange bagotosabera.
2CO 1:12 Naki ogwetogia gwaito nakwo oko, ng’a chinkoro chiaito ime nigo chigotworokia, ng’a ase obogima bwaito ase ense eye na mono kobua ase egati yaino, nigo tware kogamberwa nobochenu na oborabu bw’omoyo bokorwa ase Nyasae, tari ase obong’aini bwa Mwanyabaanto, korende ase obuya bwa Nyasae.
2CO 1:13 Naki titobarikereti inwe kende, otatiga ring’ana eri rioka moranyare gosoma na komanya. Na inche nasemeirie ng’a omoerio namonyare korimanya,
2CO 1:14 buna motomanyete ensemo, ng’a intwe nigo tore ogwetogia kwaino, buna inwe more ase tore ase rituko riria ri’Omonene Yeso.
2CO 1:15 Ekiagera narenge nobomaene obo nkarigia gocha ase more agwo ritang’ani, erinde monyore ogosesenigwa ara kabere.
2CO 1:16 Ninganetie goetera seino ekero nkogenda Makedonia, naende nkorwa Makedonia ning’iranere seino, erinde monkoobe ase orogendo rwane gochia Boyahudi.
2CO 1:17 Inee! Ekero narengereretie gokora aya, inarenge ne chitang’u‐tang’u koroisia emeroberio yane? Gose nigo nayeroisetie buna omonto bw’ense ore ang’e goteeba, “Ee, ee”, na, “Yaya, Yaya” ase chingaki echimo?
2CO 1:18 Korende buna Nyasae are omwegenwa, ring’ana riaito ase more tiriarenge “Ee” na “Yaya.”
2CO 1:19 Naki Omwana o Nyasae, Yeso Kristo, oyo inche na Silivano, na Timotheo, twarandetie ase egati yaino tabeete “Ee” na “Yaya”, korende asare “Ee” nero ereo botambe.
2CO 1:20 Naki chiira chionsi chia Nyasae nigo chire “Ee” ime asare; nakio gekogera togokwana “Amina” ase Yeso Kristo ase okoa Nyasae obonene.
2CO 1:21 Gaki Nyasae oyotokong’irie amo nainwe ase Kristo; nere otochorete,
2CO 1:22 naende agatobeeka ekemanyererio kiaye, agatoa Omoika oye ase chinkoro chiaito okaba intenenera.
2CO 1:23 Korende inche nigo nkorigia Nyasae ambere kirori, ng’a ase okobarorera inwe amaabera tindagenda Korinto.
2CO 1:24 Tari ng’a nkogambera tore okwegena kwaino; korende nigo togokora emeremo amo nainwe ase omogooko oino, ekiagera moteneine bokong’u ase okwegena.
2CO 2:1 Korende nkarengereria ase omoyo one, ng’a tingocha seino naende ase okobaichania.
2CO 2:2 Naki onye inche nkobaichania, gaki ning’o orangokie, otatiga oria naichanirie?
2CO 2:3 Inche nigo nabaiikerete ring’ana eri, erinde ngocha ting’ichanigwa na baria bagwenerete kongokia, naki ninsemeretie igoro yaino inwe mwensi, ng’a omogooko one noro oyoino mwensi.
2CO 2:4 Naki ase emechando emenge na ase obororo bw’enkoro, naende ase amariga amange nigo nabarikerete, tari ng’a moichanigwe, korende monyare komanya obwanchani bwane obonge inde nabwo ase more.
2CO 2:5 Korende onye omonto orentire ogoichania, tang’ichaneti inche bweka, korende ase ensemo obaichanirie nainwe mwensi. Ase ogokwana igo, tinkoyakong’ia mono.
2CO 2:6 Egesusuro eke omonto onga buna oyio aetwe nabange, nakio kiamoisanete.
2CO 2:7 Ribaga ri’aya mbuya mwabere omonto buna oyio na komoremia, tabaisa kobugwa nogoichana, erinde erusie moyo.
2CO 2:8 Ase ayio nabasoroire momworokie obwanchani bwaino.
2CO 2:9 Eke nakio kiagerete nkabariikera, erinde mbateeme na komanya gose mwabeire abaigweri ase amang’ana onsi.
2CO 2:10 Onde bwensi morabere inwe, nainche nimwabere. Ekero nabeire omonto, onye namwabeire egento igo namwabeire ase engencho yaino ase obosio bwa Kristo,
2CO 2:11 Saitani tabaisa gotobua; naki intwe titokomocha komanya obong’ainereria bwaye.
2CO 2:12 Gaki ekero naigete Teroa ase engencho y’okorandia enchiri ya Kristo, nkaigorerwa egesieri n’Omonene,
2CO 2:13 korende tinanyora ogotimoka ase omoyo one, ekiagera ntanyorete oyominto Tito aroro. Erio nkabateebia ng’a batigare buya, nkaimoka nkagenda Makedonia.
2CO 2:14 Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono, ere oyogotoraa ase okobua okonene botambe ase Kristo, naende oyogosokia rimisu rigiya goetera ase tore, erinde bamomanye kera aase.
2CO 2:15 Naki intwe nigo tore ogotioka okuya gwa Kristo ase obosio bwa Nyasae, ase abwo bagotoorigwa, na ase abwo bagosira;
2CO 2:16 ase abwo bagosira ogotioka kw’amakweri gokorenta amakweri; ase abwo bagotoorigwa ogotioka kw’obogima gokorenta obogima. Ning’o oraisane ase amang’ana aya?
2CO 2:17 Naki intwe titori buna abange abagokora okoonchorana okobe ase ring’ana ria Nyasae; korende buna abanto bagokwana ase oborabu bw’omoyo, buna abanto batomirwe na Nyasae. Ase obosio bwa Nyasae, nigo togokwana, tore ime ase Kristo.
2CO 3:1 Inee! Ntwachakire naende gwetogia intwe abanyene? Gose intwe ntogwenerete, buna abande, konyora amarube are nogotogigwa gocha ase more, gose ayakorwa ase more?
2CO 3:2 Inwe abanyene neriruube riaito ririikire ase chinkoro chiaito, rimanyekanete na gosomwa nabaanto bonsi.
2CO 3:3 Igo momanyekanete buya ng’a mwabeire riruube ria Kristo, erire emeremo y’ogokora gwaito, ririikire tari ase egwino, korende nase Omoika o Nyasae ore moyo; tari ase chibao chi’amagena, korende ase chibao chie chinkoro chia Mwanyabaanto.
2CO 3:4 Okwo nakwo ogosemeria tore nakwo ase obosio bwa Nyasae ase Kristo;
2CO 3:5 tari ng’a ntwoisanerete intwe abanyene korengereria ring’ana rinde rionsi rikorwa ase tore abanyene, korende ogoisanera gwaito nigo gokorwa ase Nyasae,
2CO 3:6 oyotoisaneirie koba abasomba b’okobwatana okoyia; tari ase ririiko, korende ase Omoika. Naki ririiko nigo rigoita, korende Omoika orua obogima.
2CO 3:7 Bono onye ogokora kw’amakweri kore ase amariiko, ayariikire chinuguta na komang’erwa ase amagena, gwachete ase obonene, goika Abaisraeli tibanyara korigereria obosio bwa Musa, ase engencho y’obonene bw’obosio bwaye; na obonene obwo bogaeta,
2CO 3:8 Inee, ogokora kw’Omoika tigokoba nobonene goetania boria?
2CO 3:9 Naki onye ogokora gw’ekiina kwarenge nobonene, igo ogokora kw’oboronge nkore nobonene kobua mono.
2CO 3:10 Naki keria kiarenge nobonene tikegwatorwa bono ng’a nkere nobonene ase engencho y’obonene boria bore obonene kobua.
2CO 3:11 Ekiagera onye boria bwaetete bwarenge nobonene bwaye, boria boreo botambe mbore nobonene kobua mono.
2CO 3:12 Gaki, ekiagera tore nogosemeria kore buna oko, iga tore noboremu obonge gatogokwana.
2CO 3:13 Titogokora buna Musa oyotubete obosio bwaye, erinde Abaisraeli tibanyara korigereria mono omoerio bw’obonene boria bwarenge goeta.
2CO 3:14 Korende ebirengererio biabo bigakong’igwa. Naki nonya ngoika rituko ria reero, ekero amariiko y’okobwatana ogokoro agosomwa, egietubo ekio ekio keba tigekorusigwa, ekiagera ase Kristo bweka kiarusigwe.
2CO 3:15 Nonya ndero ekero amachiiko a Musa agosomwa, egietubo keria ngetubete ase chinkoro chiabo.
2CO 3:16 Korende ekero omonto akoonchokera Omonene egietubo keria nigo gekorusigwa.
2CO 3:17 Bono Omonene nere Omoika; na aase Omoika bw’Omonene ore, agwo nao obosibore bore.
2CO 3:18 Korende intwe twensi abatokorigereria obonene bw’Omonene namaiso atatubiri, nigo tokorora buna ase ekerore obonene obwo. Nigo tokoonchorwa koba buna omogwekano oye, na kogenda korwa ase obonene goika ase obonene. Aya nigo agokorwa n’Omonene oyore Omoika.
2CO 4:1 Ase ayio, ekiagera tore nobosomba obo koreng’ana namaabera a Nyasae aya twanyorire, titokwa emioyo.
2CO 4:2 Twangire amang’ana y’obosooku ayabisegete, gose titori gotaara ase obong’ainereria, gose gokorera ring’ana ria Nyasae noborimo. Korende ase okoorokia ayare ay’ekeene tweorokirie ase abanto bonsi ase okomanya gwe chinkoro chiabo ime, ng’a ntore nekeene ase obosio bwa Nyasae.
2CO 4:3 Korende onye enchiri yaito yabisekanete, nigo yabisekanete ase abwo bagosira.
2CO 4:4 Ase ayio enyasae y’ense eye yaukoirie ebirengererio bi’abwo bategeneti, erinde omobaso bw’enchiri y’obonene bwa Kristo, oyore ekieni kia Nyasae, tobaikera.
2CO 4:5 Naki titori kwerandia intwe abanyene, korende Kristo Yeso buna Omonene, na intwe abanyene buna abasomba baino ase engencho ya Yeso.
2CO 4:6 Naki Nyasae oyoteebete, “Omobaso nobare korwa ase omosunte”, nere obarire ase chinkoro chiaito ime, atoe omobaso bwe chisemi chi’obonene bwa Nyasae ase obosio bwa Kristo.
2CO 4:7 Korende ntore nobotenenku obo ime ase ebibekerero bi’amaroba, erinde aorokigwe ng’a okobua okonene gwe chinguru nigo gokorwa ase Nyasae, gose tikori korwa ase tore intwe abanyene.
2CO 4:8 Korwa ase chinsemo chionsi nigo tokomigwa, korende titori komigeka; iga togoichanigwa, korende titogokwa emioyo,
2CO 4:9 iga togochandwa, korende titori gotigwa; iga togoakwa inse, korende titori gosirigwa.
2CO 4:10 Botambe nigo tokobogoria ase emebere yaito ogokwa kwa Yeso, erinde obogima bwa Yeso naborobwo boorokigwe ase emebere yaito.
2CO 4:11 Naki intwe ekero tore moyo, amatuko onsi nigo tokoruegwa tokwe ase engencho ya Yeso, erinde obogima bwa Yeso boorokigwe ase emebere yaito eyekonyorwa namakweri.
2CO 4:12 Gaki amakweri nigo agokora emeremo ime yaito, korende obogima ime yaino.
2CO 4:13 Naboigo naintwe, ekiagera tore n’Omoika oria oria bw’okwegena buna eriikire, “Negenete, na ase engencho eyio ngakwana”, igo twegenire, na ase engencho eyio nigo togokwana.
2CO 4:14 Twamanyire ng’a ere oyobogetie Omonene Yeso natobokie naintwe amo na Yeso, na atorente amo nainwe ase obosio bwaye.
2CO 4:15 Naki amang’ana onsi nigo agokorwa ase engencho yaino, erinde obuya obwo bomentwe ase abwo abange, ogoaka ng’a mbuya mono komentwe, na Nyasae abakwe.
2CO 4:16 Ase ayio, titogokwa emioyo; korende nonya omonto oito o isiko ogosarigwa, omonto oito o ime akorwe omoyia rituko ase rituko.
2CO 4:17 Naki emechando yaito eyere y’ekero egeke gioka nemegusu, egotoroiseria obonene bwa kare na kare obore obonge mono kobua.
2CO 4:18 Titorigereria ebinto ebikororekana, korende ebitakororekana; naki ebikororekana nebi’ekero egeke gioka, korende ebitakororekana nebia kare na kare.
2CO 5:1 Naki twamanyire ng’a enyomba yaito ere buna eema eyere ey’ense eye, ekero erasarigwe ntore noboagacho borwete ase Nyasae, enyomba etaagachiri namaboko, eyere igoro kare na kare.
2CO 5:2 Naki intwe ase enyomba eye iga togwechanda, ntore namaiga koboyigwa obomenyo bwaito aaria igoro.
2CO 5:3 Ekero twaboyigwe titokororekana tore getirianda.
2CO 5:4 Naki intwe, abatore ase enyomba eye ere buna eema, nigo togwechanda, toritoerwa, tari ng’a igo torigetie korusigwa ase enyomba eye, korende ntorigetie okoboyigwa konde, erinde egekonyorekana namakweri kemerwe nobogima.
2CO 5:5 Gaki ere oyotoroisetie ase amang’ana aya nere Nyasae, oyotoete Omoika buna ekebwaterero giantenenera.
2CO 5:6 Gaki amatuko onsi nigo tore nomoyo bw’oboremu, naende twamanyire ng’a ekero tore aa ase omobere nigo tomenyete aare korwa ase Omonene,
2CO 5:7 ekiagera nigo togotaara ase okwegena, tari ase okorora.
2CO 5:8 Ntore nomoyo bw’oboremu, na twarorire buya kobua korua ase omobere na komenya amo n’Omonene.
2CO 5:9 Ase ayio, onye tore aa, gose onye titori aa, nigo okogania gwaito kore ng’a tomogwenere ere.
2CO 5:10 Naki netogwenerete intwe twensi koorokigwa ase obosio bw’ekerogo gi’ekina gia Kristo; erio kera omonto anyore koreng’ana buna are gokora ase omobere, onye bire ebiya gose onye bire ebibe.
2CO 5:11 Nabo gatwamanyire komoiroka Omonene, twateemire kong’usa abanto; korende twamanyekanire ase obosio bwa Nyasae, na inche nasemeirie ng’a twamanyekanire ase okomanya gwe chinkoro chiaino ime boigo.
2CO 5:12 Titogwetogia intwe abanyene ase obosio bwaino naende, korende twabaeire ribaga ri’ogwetogia ase engencho yaito erinde monyare koba nokoiraneria ase abagwetogia ase amang’ana a isiko oka, gose tari ase amang’ana y’enkoro ime.
2CO 5:13 Naki onye twasirerigwe nobong’aini bwaito, ayio nigo are ase Nyasae; gose onye tore nobong’aini bwaito, ayio nigo are ase engencho yaino.
2CO 5:14 Naki obwanchani bwa Kristo nigo bogotobetereria, ekiagera twamanyire ekeene ng’a onye oyomo okuure ase engencho ya bonsi, nabo bonsi bakuure.
2CO 5:15 Ere agakwa ase engencho ya bonsi, erio abare moyo tibaaba moyo ase engencho yabo boka abanyene, korende nase engencho yaye ere oyokwete, naende akaboka ase engencho yabo.
2CO 5:16 Ase ayio, korwa bono intwe titomanyeti monto onde koreng’ana buna Mwanyabaanto bamomanyete; nonya intwe twamomanyete Kristo ritang’ani buna Mwanyabaanto bamomanyete, korende bono titokomomanya buna igo.
2CO 5:17 Ase ayio, omonto karabe ime ya Kristo nigo are egetongwa ekeyia; ebia kare biaetire, rora bionsi biabeire ebiyia.
2CO 5:18 Korende bionsi nigo bikorwa ase Nyasae, oyotobwatanirie intwe amo nere omonyene ase Kristo, nere otoeire obosomba bw’okobwatanigwa,
2CO 5:19 ekiagera Nyasae nigo arenge ime ya Kristo, akabwatania ense amo nere omonyene, tabaabarera ogosaria kwabo; ere obekire ase tore ring’ana ri’okobwatanigwa.
2CO 5:20 Nabo tore abatomire na Kristo; Nyasae nigo akobasorora inwe goetera ase emenwa yaito. Twabasoroire ase engencho ya Kristo: Mobwatanigwe na Nyasae.
2CO 5:21 Nyasae omokorire ere, oyotamanyeti ebibe, koba ebibe ase engencho yaito, erio asare intwe tobe noboronge ase Nyasae.
2CO 6:1 Na intwe gatogokora emeremo amo nere, twabasoroire timonyora obuya bwa Nyasae bosa.
2CO 6:2 Naki igo agoteeba, “Ase engaki yancheire nakoiraneretie ogosaba kwao, rituko ri’ogotooreka nagokonyete.” Rora, bono nario engaki y’ogwancherwa; rora, bono nario rituko ri’ogotooreka.
2CO 6:3 Titobeka ekegocha ase onde bwensi, erinde obosomba bwaito bobaise gokwanwa bobe,
2CO 6:4 korende ase kera ring’ana twenyorere ogotogigwa okuya buna abasomba ba Nyasae, ase okoganya okonge, ase emechando, ase obokong’u, ase ogochandwa,
2CO 6:5 ase ogoakwa, ase ogosibwa, ase ogokorerwa rirorooche, ase emeremo, ase okorenda, ase enchara,
2CO 6:6 ase obochenu, ase okomanya, ase oboremereria, ase obwororo, ase Omoika Omochenu, ase obwanchani botari nobong’ainereria,
2CO 6:7 ase amang’ana y’ekeene, ase chinguru chia Nyasae. Nigo tore nebirwanero bi’oboronge ase okoboko gw’okorio na ase okoboko gw’okobee.
2CO 6:8 Twanyorire ogosikwa na ogotasikwa; togokwanwa bobe na togokwanwa buya. Twakorirwe buna abanto abang’ainereria, korende nabaanto b’ekeene tore,
2CO 6:9 buna abatamanyekaneti, korende nigo tomanyekanete buya; buna abagokwa, na rora moyo tore. Twasusuirwe, korende titoitiri;
2CO 6:10 twaichanigwe, korende amatuko onsi nigo tore nomogooko; tore abataka, korende twabatenenkirie abange, titori na gento, nonya nabo ntore n’ebinto bionsi.
2CO 6:11 Twakwanire maiso marore nainwe, Abakorinto; twaigoire chinkoro chiaito ase more.
2CO 6:12 Titosiegeti chinkoro chiaito ase more, korende inwe nigo mosiegete echiaino ase tore.
2CO 6:13 Bono nigo ngokwana nainwe buna nabana baane more. Buna twabakoreire, nainwe motokorere bo, mogareyie chinkoro chiaino.
2CO 6:14 Timosiberanigwa rikorogoto amo nabategeneti. Naki nkobwatana ki kore ase egati y’oboronge na ogosaria? Gose ngosanga ki kore ase egati y’omobaso na omosunte?
2CO 6:15 Naende nkobwatana ki kore ase egati ya Kristo na Beliali? Gose oyobwegenete, insemo ki abwate amo noyotegeneti?
2CO 6:16 Naende ngosanga ki kore ase egati ye Hekalu ya Nyasae na emegwekano y’ogosasiimwa? Naki intwe ne Hekalu ya Nyasae ore moyo, buna Nyasae ateebete, “Nimenye ime yabo, na ase egati yabo nintaare, na inche nimbe Nyasae obo, na barabwo nababe abanto baane.
2CO 6:17 Ase ayio, buna Omonene agoteeba: Soka korwa ase bare, mweatanane, gose timokuna egento getachenegeti, na inche nimbaroisie.
2CO 6:18 Nimbe Iso oino, na inwe mobe abana baane, abamura na abaiseke. Nab’Omonene Omobui oteebire.”
2CO 7:1 Abanchani baane, ekiagera tore ne chiira echio, twesibie intwe abanyene ogotacheneka kw’omobere na omoika, erio toikeranie obochenu ase okomoiroka Nyasae.
2CO 7:2 Toigorere chinkoro chiaino; titokorereti monto onde bobe, titosareti monto, titorieti monto kiaboama.
2CO 7:3 Tintebeti ring’ana eri erinde mbagambie inwe, ekiagera ritang’ani konya nabateebirie ng’a inwe nigo more ne ribaga ase chinkoro chiaito, ase ogokwa na okoba moyo amo.
2CO 7:4 Ninde noboremu obonge kongokwana nainwe; ogwetogia kwane igoro ase more nokonge; naichoirwe nokoremigwa. Ase ogochandwa gwaito gwonsi naichoirwe nomogooko omonge mono.
2CO 7:5 Naki nonya nekero twaigete Makedonia, emebere yaito tiyanyorete ogotimoka, korende togaachandwa chinsemo chionsi; isiko ekaba esegi, na ime bokaba obwoba.
2CO 7:6 Korende Nyasae, oyokoremia abaichanete, agatoremia ase ogocha gwa Tito,
2CO 7:7 gose tari ase ogocha kwaye gwoka, korende nonya nase okoremigwa koria aremetigwe nainwe. Agatoteebia amang’ana y’amaiga aino, na okweng’ereria kwaino, na omokia oino ase ’nde, goika nkamenta kogoka.
2CO 7:8 Naki nonya nabaichanetie ase riruube riria tinkweitia (nonya neitetie ritang’ani), ekiagera narorire ng’a riruube riria ndiabaichanetie, korende nase ekero egeke gioka.
2CO 7:9 Bono nagokire, tari ekiagera mwaichanetigwe, korende ekiagera mwaichanetigwe goika mokaonchoka, ekiagera nigo mwaichanetigwe ase ogwancha kwa Nyasae, erinde timonyara gosira ase ogokora gwaito.
2CO 7:10 Naki ogoichanigwa okore ase ogwancha kwa Nyasae nigo gokorenta okoonchoka gokoraa gochia ase ogotooreka, gotari na kweitia; korende ogoichanigwa gw’ense nigo gokorenta amakweri.
2CO 7:11 Rora buna ogoichanigwa okwo kore ase ogwancha kwa Nyasae kwabarenteire omokia, na ogwekengera, na okobea, okoiroka na amaiga amange, ogwetigana na egesiomba! Ase kera enchera mweorokererie koba motari na komocha ase ring’ana erio.
2CO 7:12 Nabo, nonya nabariikerete, tindigeti ase engencho yaye ere oyokorete bobe, gose tari ase engencho yaye ere oyokoreretwe bobe, korende ogwetigana kwaino ase tore konyare koorokigwa ase more ase obosio bwa Nyasae.
2CO 7:13 Ase ayio twaremiigwe. Na kobua ase okoremigwa okwo tokagookera mono omogooko o Tito, ekiagera omoyo oye otimokigwe nainwe mwensi.
2CO 7:14 Naki onye ngwetogia asare ase engencho yaino, tinasoogetigwe; korende buna twabateebeetie amang’ana onsi ase ekeene, naboigo nogwetogia gwaito ase obosio bwa Tito nigo kwarenge ogw’ekeene.
2CO 7:15 Obwanchani bwaye bw’omoyo ase more bwamentekanire, ekero akoinyora okoigwera kwaino inwe mwensi, na buna mwamoroisetie ase okoiroka na okoiguswa.
2CO 7:16 Nagokire, ekiagera ase kera ring’ana ninde nomoyo bw’oboremu ase engencho yaino.
2CO 8:1 Bono nkobamanyia tore inwe abaminto amang’ana y’obuya bwa Nyasae, obo chikanisa chia Makedonia chiaetwe.
2CO 8:2 Naki baria bateemetwe nemechando emenge. Nonya barenge abataka mono, omogooko obo omonge okagera bakamenta okorua kwabo.
2CO 8:3 Naki nababereire kirori ng’a nigo baruete ase omoyo bw’ogwancha, ase okonyara kwabo, na goetania okonyara kwabo.
2CO 8:4 Barabwo bagatosaba na gotosorora mono tobae ribaga babwatane naintwe ase ogokorera abachenu.
2CO 8:5 Naende bagakora buna totasemeretie; ritang’ani bakerua abanyene ase Omonene, erio ase tore ase ogwancha kwa Nyasae.
2CO 8:6 Togasorora Tito aikeranie emeremo y’obuya obo buna ayechagete ase egati yaino.
2CO 8:7 Korende buna more nobonge bw’ebinto bionsi: okwegena, na ogokwana, na obong’aini, na omokia bwonsi, na obwanchani bwaino ase tore buna tobanchete inwe, nabo mobe nobonge bw’obuya obo bwonsi.
2CO 8:8 Tinkwaneti aya ase okobachiika, korende ase omokia bw’abaanto bande nteeme ekeene ki’obwanchani bwaino.
2CO 8:9 Naki mwamanyire obuya bw’Omonene oito Yeso Kristo buna ekorete omotaka ase engencho yaino, nonya orenge omonda, erinde inwe monyare koba abanda ase obotaka bwaye.
2CO 8:10 Na inche ase ring’ana eri nabaeire ay’ogosemia kwane, mbuya ase more mokoore emeremo eyio eyio mwarenge abachaki koyekora omwaka oeta. Timware koyekora rioka, korende boigo mware nokogania gw’okoyekora.
2CO 8:11 Bono moikeranie ogokora okwo, erinde buna mwarenge nokogania koroisia omooroberio, naboigo mobe ang’e koyoikerania ase ebi more nabio.
2CO 8:12 Naki aase ogwancha kore, iga bigwancherwa koreng’ana nebi omonto are nabio, tari ase ebi atabwati.
2CO 8:13 Naki tindi goteeba aya, erinde abande baabatigere na inwe moritoerwe, korende amang’ana abe areng’aine.
2CO 8:14 Ekero eke kia bono obonge bwaino bobakonye ase okoremerwa kwabo; ekero kende obonge bwabo bobakonye inwe ase okoremerwa kwaino; erio amang’ana abe areng’aine. Esemba engencho yaye omogisangio
2CO 8:15 Buna eriikire, “Oyosangereretie ebinge tamenteiri, nere oyosangereretie ebike taremeiri.”
2CO 8:16 Korende Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono, oyobekire enkoro ya Tito omokia gocha ase more.
2CO 8:17 Naki igo abwatete ogosorora gwaito; kobua ayio, ere akamenta koba nomokia gocha ase more ase ogwancha kwaye omonyene.
2CO 8:18 Amo nere twatomire oyominto oria omanyekanete ase chikanisa chionsi ase okorandia kwaye kw’amang’ana amaya.
2CO 8:19 Gose tari ase ayio oka, korende nigo achoretwe ne chikanisa agende amo naintwe ase emeremo eye y’obuya obo togokora ase obonene bw’Omonene, na koorokia ng’a intwe nigo tore ang’e kobakorera.
2CO 8:20 Twerende ne ring’ana eri, omonto tacha gotokwana bobe ase amang’ana y’ekeegwa eke tokogaba intwe.
2CO 8:21 Gatoraganie korengereria ayare amaya, tari ase obosio bw’Omonene bweka, korende nonya nase obosio bwa Mwanyabaanto.
2CO 8:22 Amo nabarabwo twatomire oyominto oyotwarorire ara aange ase amang’ana amange ng’a nare nomokia, na bono nare nomokia kobua, ekiagera ase ogosemeria are nakorokwo ase more.
2CO 8:23 Nabo omonto karaganie komanya amang’ana igoro ya Tito; ere nesemba yane, naende nomokori emeremo amo nainche ase okobakorera inwe; naende karaganie komanya amang’ana igoro y’abaminto barabwo nabatomwa be chikanisa, naende obonene bwa Kristo.
2CO 8:24 Nabo moorokie ase obosio bwe chikanisa obwanchani bwaino, na ogwetogia gwaito ase engencho yaino ase bare.
2CO 9:1 Ase amang’ana y’ogokorera abachenu, tindi nengencho y’okobariikera.
2CO 9:2 Naki namanyire okwebeka ang’e kwaino, okwo netogeretie ase Abamakedonia, ngoteeba ng’a abanto b’Akaya nigo bebegete ang’e korwa omwaka oeta, na omokia oino osukirie abange ase bare.
2CO 9:3 Korende natomire abwo baminto, erinde ogwetogia gwaito igoro yaino tikobaisa koba okwa bosa ase ring’ana eri, erinde monyare kwebeka ang’e buna nateebete.
2CO 9:4 Onye Abamakedonia bande bagocha amo nainche na tobanyore timorebeka ang’e, titocha gosooka, ekero tobasemeretie inwe. Titokwana igoro y’obosooku bwaino.
2CO 9:5 Nabo narorire ng’a ningwenerete ntebie abaminto aba bantang’ane gocha ase more, na koroisia bwango ekeegwa kiaino keria mwarierete eira y’okorua korwa kare, erinde kenyare koba ang’e, buna ekeegwa, gose tari buna egento gekorugwa ase obong’iti.
2CO 9:6 Korende inyora aya, oyogosimeka ebike nigo akogesa ebike; oyogosimeka ebinge nigo akogesa ebinge.
2CO 9:7 Kera omonto tiga arue buna arengereretie ase enkoro yaye, tari ase ogoichana, gose tari ase okobetererigwa, ekiagera Nyasae bwanchire ere oyokorua nomogooko.
2CO 9:8 Na Nyasae nanyare kobaichoria nobuya bwonsi ase obonge, erinde monyare koba nogoisaneka gwonsi ase ebinto bionsi, monyare komenta mono ase ogokora okuya,
2CO 9:9 buna eriikire, “Osiareire ebiegwa biaye, obieire abataka, oboronge bwaye nigo boikaransete goika kare na kare.”
2CO 9:10 Nere oyokorua chimbusuro na koa oyo okobusura, naende arua omogati ase okoria, nabae inwe chimbusuro, naende nachibuchie, ere nabamenteranie okwama kw’oboronge bwaino.
2CO 9:11 Ekiagera mwatenenkigwe ase ebinto bionsi monyare koba nokorua gwonsi gokogera Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono goetera ase emeremo yaito.
2CO 9:12 Naki emeremo y’ogokora oko teri goisanera abachenu okoremerwa kwabo gwoka, korende yamentekire mono egere Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono ara aange.
2CO 9:13 Ekiagera mwaorokirie ng’a namotenene ase okorua okwo, abanto inabamotogie Nyasae ase okoigwera kwaino ase ogwatora enchiri ya Kristo, na ase okorua kwaino mwakoreire barabwo na abanto bonsi.
2CO 9:14 Na barabwo abanyene, kobakobasabera inwe, bare namaiga amange ase more, ekiagera ase obuya boria bwa Nyasae obwo bwamentekire mono ime ase more.
2CO 9:15 Nyasae aakerwe ng’a mbuya mono ase engencho y’ekeegwa kiaye, totanyare kogiatora buna egwenerete!
2CO 10:1 Inche Paulo omonyene nabasoroire ase obwororo na oboitongo bwa Kristo, inche nigo inde omoitongo konde amo nainwe, korende ntari aroro ninde noboremu ase more.
2CO 10:2 Ee, nabasabire ng’a kondeo timba omokong’u ase ogokwana noboremu, ekiagera nebarire koba noboremu igoro ase baria bakagete ng’a intwe nigo togotaara ase engencho y’okogania kw’omobere.
2CO 10:3 Naki nonya tomenyete ase ense eye, titori korwana esegi y’okogania gw’ense eye.
2CO 10:4 Naki ebirwanero biaito bi’eseegi tibiri ebia Mwanyabaanto, korende mbire nokobua kwa Nyasae koiyeria chindwaki.
2CO 10:5 Intwe nigo tokoiyeria ebirengererio na kera egetango kieimokereretie igoro kegotanga Nyasae tamanywa, na gosiba kera ekerengererio kenyare koigwera Kristo;
2CO 10:6 gatorabe ang’e korua egesusuro ase ogotaigwera gwonsi, ekero okoigwera kwaino gwaikeranire.
2CO 10:7 Morigererie ayare ase amasio aino. Onye omonto ore nobomaene ase enkoro yaye ng’a ere nomonto o Kristo, tiga arengererie omonyene, ng’a buna ere are omonto o Kristo, naboigo naintwe tore abanto ba Kristo.
2CO 10:8 Naki ninsa gwetogia kobua ake ase engencho y’okobua gwaito okwo twaeirwe n’Omonene, tonyare kobaagacha inwe, gose tari okobaiyeria, tinkobekwa ase obosooku.
2CO 10:9 Tindigeti gocha kororekana buna iga ndigetie koboboyia ase amarube aane.
2CO 10:10 Naki barabwo bateba, “Amarube aye namarito, naende nigo are amakong’u, korende ekero are amo naintwe ere omonyene nigo are omoreu, na amang’ana aye tari gento.”
2CO 10:11 Tiga abanto banga buna abwo bamanye, ng’a buna tokoriika ase amarube aito ekero totari aroro, naboigo togokora gatoreo.
2CO 10:12 Gaki titori noboremu kwebara amo nabarabwo abare gwetogia abanyene, gose kwereng’ania nabarabwo. Korende barabwo, ekero bakwerenga abanyene barabwo ase barabwo, na kwereng’ania barabwo ase barabwo, tibari nobong’aini.
2CO 10:13 Korende intwe titogwetogia kobua ekerengo giaito, korende ase ekerengo twagabeirwe na Nyasae, nonya nokobaikera inwe.
2CO 10:14 Naki titori gwekinia intwe abanyene goetania ekerengo giaito buna ntotari kobaikera inwe. Naki intwe nabatang’ani tore b’okobarentera inwe enchiri ya Kristo.
2CO 10:15 Titori gwetogia kobua ekerengo ase emeremo y’abanto bande; korende ogosemeria gwaito nigo kore ng’a koreng’ana buna okwegena kwaino gokomenteka, na emeremo yaito ase more ementeke.
2CO 10:16 Erio tonyare korandia enchiri ase chinse chire ng’umbu yaino, titwetogia ase emeremo yakorirwe ase ensemo y’omonto onde.
2CO 10:17 “Korende ere oyogwetogia tiga etogie ase Omonene.”
2CO 10:18 Naki omonto bwancheirwe tari ere ogwetogia omonyene, korende noyo ogotogigwa n’Omonene.
2CO 11:1 Anga yaba buya onye mwandemereria ake ase oboriri bwane. Ee, namanyire ng’a mondemererie.
2CO 11:2 Naki nabaroreire ribero, na eri neribero ria Nyasae; naki nabariereire boko ase omosacha oyomo, erinde nyare kobarenta buna omoiseke omwekungi omochenu ase Kristo.
2CO 11:3 Korende nairokire ng’a buna eng’iti eria, ase obong’ainereria bwaye, yang’ainete Hawa, naboigo ebirengererio biaino birasareke, na mobaise gotiga obwegenwa bwaino bw’ekeene more nabwo ase Kristo.
2CO 11:4 Naki onye omonto ogocha okorandia Yeso onde omoao, otatiga oyo twarandetie intwe, gose mwanche omoika onde omoao oyomotanyorete, gose enchiri ende eng’ao eyemotanchete, igo moremereretie buya nayio.
2CO 11:5 Naki igo nkagete ng’a inche tindemeiri gento eki abatomwa baria abanene bare nakio.
2CO 11:6 Nonya timanyeti gokwana buya, korende obong’aini nimbwate, na ase kera enchera twaorokirie amang’ana onsi ase more.
2CO 11:7 Inee! Nebibe nakorire ase okweirania inse, erio mokiinigwe, ekiagera nabarandeirie enchiri ya Nyasae ntari neng’eria?
2CO 11:8 Naurire abanto be chikanisa chinde enibo yabo ase okorusia eng’eria yane ase bare, erinde mbakorere inwe.
2CO 11:9 Inche ekero narenge amo nainwe ekero naremeretwe, timorarereti monto onde, ekiagera abaminto bagachia gocha korwa Makedonia bagankonya ase okoremerwa kwane. Ase amang’ana onsi nkerenda inche omonyene timbaraarereria nonya ng’ake, naende ningenderere gokora bo.
2CO 11:10 Naende buna ekeene gia Kristo kere ime ase ’nde, omonto tari oranyare gontanga ase ogwetogia okwo ase chinsemo chi’Akaya.
2CO 11:11 Nase ki? Ekiagera ntabancheti inwe? Nyasae namanyete ng’a nimbanchete!
2CO 11:12 Korende eri ngokora, ningenderere korikora, erinde mbatange abakorigia ribaga tibanyora ribaga ri’ogwetogia barorekane koba buna intwe tore.
2CO 11:13 Naki abwo nabatomwa b’oborimo, bagokora emeremo ase obong’ainereria, bakweonchora babe omogwekano bw’abatomwa ba Kristo.
2CO 11:14 Nabo tari ogokumia, ekiagera Saitani omonyene nigo akweonchora bwekora buna omomalaika bw’omobaso.
2CO 11:15 Ase ayio tari ring’ana rigeni ng’a abasomba baye nabarabwo bakweonchora bekora buna abasomba b’oboronge. Omoerio obo nobe koreng’ana nemeremo yabo.
2CO 11:16 Nakwanire naende, omonto takaga ng’a inche nomoriri inde; korende namonkagera bo, monyanche buna omonto omoriri, erinde nainche boigo ninyare gwetogia ake.
2CO 11:17 (Eri ngokwana tindi korikwana ase okobua kw’Omonene, korende buna omoriri ase oboremu obo bw’ogwetogia
2CO 11:18 ekiagera abange bagwetogia ase engencho yabo abanyene, na inche boigo ninyetogie).
2CO 11:19 Inwe, ekiagera more nobong’aini, nigo mokoremereria nabariri ase omogooko.
2CO 11:20 Naki iga mokoremereria nomonto, karabakore mobe abasomba, kararie ebiaino, abasakore, kareimokererie igoro, karabaake inwe ase obosio.
2CO 11:21 Ase obosooku bwane nigo ngokwana ng’a nigo twarenge abareu ase ogokora amang’ana aya. Korende onye omonto ore noboremu bw’ogwetogia ase rinde rionsi (nakwanire ase oboriri), na inche ninde noboremu boigo bw’ogwetogia.
2CO 11:22 Barabwo n’Abaiberania? Nainche boigo. Barabwo n’Abaisraeli? Nainche boigo. Barabwo noroiboro rwa Aburaamu? Nainche boigo.
2CO 11:23 Inee! Barabwo nabasomba ba Kristo? (Bono nigo ngokwana buna ebarimo). Inche mbuya kobua; ase emeremo kobua mono, ase ogosibwa kobua mono, ase ogoakwa goetania ekerengo, ang’e namakweri ebiro ebinge.
2CO 11:24 Ase Abayahudi ara gatano nkanyora ogoakwa emerongo ene otatiga okomo.
2CO 11:25 Ara gatato ngaakwa chinyimbo, erimo ngaakwa amagena. Ara gatato ngasarekerwa nemeeri, obotuko obomo na omobaso oyomo ngaikaransa igoro y’endiba;
2CO 11:26 nkaba ase orogendo ekero ase ekero, ase emechando ye chindooche, ase ogochandwa nabauri, ase ogochandwa neamate yane, ase ogochandwa nabaanto b’Ebisaku, ase emechando emechie ime, ase emechando y’erooro, ase emechando y’enyancha, ase ogochandwa nabaminto b’oborimo;
2CO 11:27 ase emeremo na obokong’u, ase okogeesa ara aange, ase enchara na erang’o, ase ogotanyora endagera ara aange, ase embeo na ase okoba getirianda.
2CO 11:28 Kobua ase amang’ana onsi ayare korwa isiko naro okorigereria gwe chikanisa chionsi, ayare gonchichera kera rituko.
2CO 11:29 Ning’o ore omoreu, na inche timba omoreu? Ning’o ogerire ogwe, na inche tingechigwa?
2CO 11:30 Onye ngwenerete gwetogia, ninyetogerie amang’ana ’oboreu bwane.
2CO 11:31 Nyasae, Ise Omonene Yeso, oyorabakwe goika kare na kare, omanyire ng’a tindi gokwana oborimo.
2CO 11:32 Ekero narenge aaria Damesiki gabana, oyorenge inse y’omorwoti Areta, nigo arendete omochie o Damesiki, erio ambwate.
2CO 11:33 Korende nkabekwa ase egetonga ime, ngaikerigwa ase ekebao ase orwaki, ngatooreka korwa ase amaboko aye.
2CO 12:1 Ningwenerete gwetogia, nonya tigokongwenera gento; korende bono ninkwane igoro y’amaroro na okomaanorerwa bikorwa ase Omonene.
2CO 12:2 Namanyire omonto oyomo ase Kristo, yaetire emiaka ikomi na ene, omonto oyio akabogorigwa gochia igoro ya gatato, (onye orenge ase omobere tinkomanya, onye orenge isiko y’omobere tinkomanya, Nyasae nere omanyete).
2CO 12:3 Na inche namanyire omonto oyio, (onye orenge ase omobere tinkomanya, onye orenge isiko y’omobere tinkomanya, Nyasae nere omanyete);
2CO 12:4 igo abogoretigwe goika Paradiso ya Nyasae, akaigwa amang’ana atagwatoreka, ayatagwenerete Mwanyabaanto ayakwane.
2CO 12:5 Ase engencho y’omonto oyio ninyetogie; korende ase engencho yane tingwetogia, otatiga ase oboreu bwane.
2CO 12:6 Naki onye ndigetie gwetogia anga tinaba omoriri, ekiagera nintebe ekeene. Korende ninyetange, omonto tambarera kobua aya aroche ase ’nde, gose koyaigwa korwa ase ’nde.
2CO 12:7 Erinde timbaisa gocha koenena goetania ekerengo, ekiagera ase obonge bw’okomaanorerwa okwo, nkaegwa riigwa rimbetete ase omobere, omotomwa o Saitani, ang’ake, timbaisa gocha koenena goetania ekerengo.
2CO 12:8 Ase engencho y’egento eke ngasaba Omonene ara gatato kendue.
2CO 12:9 Korende aganteebia, “Obuya bwane bwagoisanire, ekiagera chinguru chiane chiaikeranirie ase oboreu.” Nabo ninyetogerie amareu aane ase omogooko, erio chinguru chia Kristo chiikaranse igoro ase ’nde.
2CO 12:10 Ase engencho ya Kristo nagweneirwe namareu, na ogochaaywa, na obokong’u, na okorosigwa, na emechando yonsi; ekero inde omoreu, erio nario inde ne chinguru.
2CO 12:11 Nabeire omoriri, korende inwe mwambetereirie koba bo. Inche ningwenerete ntogigwe nainwe, ekiagera tindemeiri gento eki abatomwa baria abanene baare nakio, nonya tindi gento.
2CO 12:12 Ekeene ebimanyererio bi’omotomwa bw’ekeene nigo biaorogetigwe egati yaino ase oboremereria bwonsi ase ebikone, na amakumia, na ogokora gwe chinguru.
2CO 12:13 Naki ngento ki moremeire kobua chikanisa chinde, otatiga inche timbaraarereti? Monyabere okomocha okwo!
2CO 12:14 Rora, ekero eke nekia gatato inche nabeire ang’e gocha ase more. Tinkobaraarereria, naki tindi korigia ebinto biaino, korende inwe abanyene, ekiagera abana tibagwenereti kobagachera abaibori enibo, korende abaibori bagachere abana.
2CO 12:15 Ase omogooko omonge ninyebeke, naende ninyerue ase engencho y’emioyo yaino. Onye nkomenta kobancha mono, Inee, ningwenerete koremerwa obwanchani?
2CO 12:16 Korende abe bo, inche timbaraarereti, korende ekiagera inde omong’aini nkabanyora ase obong’ainereria.
2CO 12:17 Inee! Nabaurete gento goetera ase onde bwensi natomete ase more?
2CO 12:18 Ngasorora Tito agende; ngatoma oyominto oria amo nere. Inee! Tito nabaurete gento? Titwagendete ase Omoika oria oria? Titwataarete ase chimbaratero chiria chiria?
2CO 12:19 Inee! Mokagete ng’a iga togwekengera ase more naende? Ase obosio bwa Nyasae nigo togokwana ase Kristo. Na aya onsi akorirwe ase okobaagacha inwe abanchwa.
2CO 12:20 Naki nairokire, ng’a inse gocha timbanyora buna ndigetie kobanyora; naende ndorekane ase more, tari buna morigetie inwe. Aande gose mbanyore more neriomana, ne ribero, na endamwamu, na okweancha, na ogoitania, na okogenkana, na oboenenu, ne rirorooche.
2CO 12:21 Naende nairokire, ng’a inse gocha naende, Nyasae one nankeyie inse ase more, nimbaichanere mono ase abwo bamochete kare, abataonchogete korwa ase eubi, na obotomani, na obonyaka obwo bare kwenaria.
2CO 13:1 Ekero eke nekia gatato ngocha ase more. Ase emenwa y’abarori babere gose batato kera ring’ana nariikeranigwe.
2CO 13:2 Natang’anete kobamanyia, ekero narenge seino eria kabere, naboigo bono ntaracha natang’anire komanyia abwo bakorete ebibe kare, na abande bonsi, ng’a tinkobaabera,
2CO 13:3 ekiagera morigetie ekiorokererio gia Kristo ng’a ere nigo agokwana ime yaino. Ere tari omoreu ase more, korende nare ne chinguru ime ase more.
2CO 13:4 Naki igo abambetwe ase oboreu, korende moyo are ase okobua kwa Nyasae. Naki intwe nigo tore abareu asare; korende natobe moyo amo nere ase okobua kwa Nyasae gocha ase more.
2CO 13:5 Erenge inwe abanyene emioyo yaino gose more ase okwegena; eteeme inwe abanyene. Gose timwemanyeti ng’a Yeso Kristo nare ime ase more? Onye taibo, rirorio mwangirwe!
2CO 13:6 Korende nasemeirie ng’a namomanye ng’a intwe titwangiri.
2CO 13:7 Korende twasabire Nyasae, timokora rinde rire riibe, tari ng’a intwe tororekane twancheirwe, korende inwe mokore erire rigiya, natoisa koba intwe buna abangirwe.
2CO 13:8 Naki titokonyara gokora ring’ana mamincha y’ekeene, korende ase ekeene.
2CO 13:9 Naki twagokire ekero intwe tore abareu, na inwe more ne chinguru. Eri twasabire neri, ng’a moikeranigwe.
2CO 13:10 Ase engencho eyio nariikire aya ekero ntari agwo, erinde nkoba agwo tinkorera obotindi ase ekerengo gi’okobua koria naetwe n’Omonene ase okobaagacha, gose tari ase okobatagora.
2CO 13:11 Omoerio, abaminto, motigare buya. Mobe abaikeranu, moremigwe, mobe nomoyo oyomo, momenye ase omorembe. Na Nyasae bw’obwanchani na bw’omorembe abe amo nainwe.
2CO 13:12 Kwanania ase okonyunyuntana ase obochenu. Abachenu bonsi baabakwanirie.
2CO 13:13 Obuya bw’Omonene Yeso Kristo, na obwanchani bwa Nyasae na okobwatana kw’Omoika Omochenu bibe amo nainwe mwensi.
GAL 1:1 Inche Paulo, ere oyio okorangerigwa koba omotomwa tikwarenge korwa ase Mwanyabaanto gose goetera ase omonto, korende goetera ase Yeso Kristo, na Nyasae Tata oyomobogetie korwa ase abakuure.
GAL 1:2 Abaminto bonsi abare amo nainche aiga, twabakwanirie inwe abanto be chikanisa chia Galatia:
GAL 1:3 Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Yeso Kristo,
GAL 1:4 Akerua ere omonyene ase engencho y’ebibe biaito, erinde atotoorie korwa ase ekegori eke ekebe kia bono, koreng’ana nogwancha kwa Nyasae Tata oito.
GAL 1:5 Obonene bobe ase Nyasae kare na kare. Amina.
GAL 1:6 Nakumirie ase more inwe! Ekiagera mokomotiga iga bwango ere oyobarangeretie ase obuya bwa Kristo, na koonchokera enchiri ende eng’ao.
GAL 1:7 Ase ekeene “enchiri ende eng’ao” teiyo, korende nigo nkoyakwana aya ase engencho mbareo abanto bande bakobaotorana na korigia koonchorana enchiri ya Kristo.
GAL 1:8 Korende neisa koba nintwe, gose omomalaika korwa igoro, okobaranderia enchiri ende eng’ao, otatiga eria twabaranderetie, tiga omonto oyio aragererigwe goika obosiru!
GAL 1:9 Buna konya twakwanire ritang’ani, bono ninkwane naende: Onye omonto okobaranderia enchiri ende eng’ao, otatiga eria mwaitaberete, oyio tiga aragererigwe goika obosiru!
GAL 1:10 Bono inee! Nigo eraise koigwekana gose buna inche nigo nkorigia ogwancherwa korwa ase Mwanyabaanto? Tari boigo! Keria indigetie inche nokogwenera korwa ase Nyasae! Gose, inche nigo nkorigia ogwancherwa korwa ase Mwanyabaanto? Onye nabeete nkogwenera Mwanyabaanto goika bono, anga inche tinabeete omosomba o Kristo.
GAL 1:11 Naki nimbamanyie inwe abaminto, ng’a enchiri eye nabaranderetie tiyarwete ase Mwanyabaanto.
GAL 1:12 Naki tinayenyorete korwa ase Mwanyabaanto onde, gose tinorokereretigwe na monto onde bwensi, korende ere Yeso Kristo bweka, ere omonyene akang’a inche okomaanorerwa korwa asaare ere.
GAL 1:13 Naki mwatebetigwe amang’ana y’orogendo rwane ase amatuko aetire ase edini y’Abayahudi buna inche nachandete ekanisa ya Nyasae goetania ekerengo, na buna nateemete koyesaria.
GAL 1:14 Na inche kobua abange abarenge b’ekiare kiane ase egesaku kiane natang’anete ase edini y’Abayahudi, ngakora omokia mono ase okobwata chingencho chie chisokoro chiane.
GAL 1:15 Korende Nyasae ase obuya bwaye aganchora inche ekero konya intaraiborwa korwa ase enda ya baba na akandangeria erio imokorere. Naende ekero aetetie ayio,
GAL 1:16 agancha koorokia Omwana oye ime ase ’nde erinde, indandie Amang’ana Amaya ase egati y’abanto b’Ebisaku. Erio tinarigia konyota obosemia korwa ase Mwanyabaanto onde bwensi;
GAL 1:17 gose tinatiirete kogenda Yerusalemu ase abwo barenge abatomwa b’eritang’ani ase ’nde. Korende erio kegima nkagenda Arabia, naende nkairana goika Damesiki.
GAL 1:18 Erio magega y’emiaka etato koyaetire, ngatiira kogenda Yerusalemu gokwania Petero, nkamenya amo nere ase chichuma ibere.
GAL 1:19 Korende tinaroche motomwa onde otatiga Yakobo, momura omwabo Omonene.
GAL 1:20 Ayio nkobariikera, nekeene. Nyasae namanyete buna tindi kongainereria!
GAL 1:21 Erio magega nkagenda chinsemo chia Siiria na Kilikia.
GAL 1:22 Ase chingaki echio, inche omonyene tinamanyekanete nonde ase ababwatani be chikanisa chiare Boyahudi.
GAL 1:23 Korende barabwo nigo bamanyete okaoka aria bare koigwa korwa ase abande ng’a, “Ere oyotochandete ritang’ani, bono nkorandia are okwegena koria aare gosaria agwo ritang’ani.”
GAL 1:24 Bagatogia Nyasae ase engencho yane.
GAL 2:1 Magega y’emiaka ikomi na ene ngatiira naende kogenda Yerusalemu amo na Barnaba, nkairana Tito agende amo nainche.
GAL 2:2 Na inche ngatiira ekiagera namaanoreretwe na Nyasae buna ngende; ase obobisi nkabateebia abarai enchiri eria nkorandia ase abanto b’Ebisaku. Inche tinarigetie emeremo yane emekoro gose emeyia ebe bosa.
GAL 2:3 Korende Tito oyorenge amo nainche, nonya orenge Omogiriki, tabetereretigwe kwarokigwa.
GAL 2:4 Aya nigo aganetigwe nabaminto buna akoreke. Abaminto b’oborimo, abasoetigwe bobisi, banyare kounenkia obosibore bwaito tore nabwo ime ase Kristo Yeso, erinde batobeke ase obosibwa.
GAL 2:5 Korende erinde ekeene gi’enchiri kegenderere amo nainwe titwebegete inse ase bare nonya nensa eyemo.
GAL 2:6 Korende abwo baabarire ng’a nabanene bare (tari gento ase ’nde nonya barenge nobonene bore naki; Nyasae tari nogwanchereria ase Mwanyabaanto), nakwanire ng’a abwo baabarire ng’a nabanene bare tibamentereti gento ase ’nde.
GAL 2:7 Korende bakarora ekeene, ng’a inche negenirwe koranderia abatarogeti enchiri, buna Petero egenetwe koyeranderia baria baarogete.
GAL 2:8 (Naki ere oyoete Petero chinguru koba omotomwa bw’abaarogete, nere ong’ete inche chinguru koba omotomwa bw’abaanto b’Ebisaku.)
GAL 2:9 Naende ekero bachia komanya obuya boria naeirwe, Yakobo na Kefa, na Yohana, abasikire bare buna chisiiro, bagatoa inche na Barnaba okoboko gw’okorio gw’okobwatana, erinde intwe togende ase abanto b’Ebisaku, na barabwo bagende ase abanto b’okwaroka.
GAL 2:10 Ring’ana erimo barigetie tokore nario eri, ng’a toinyore abataka, ne ring’ana erio nigo narenge nomokia korikora.
GAL 2:11 Korende ekero Kefa achete Antiokia, nkaamererania nere obosio ase obosio, ekiagera konya oikire kogambigwa.
GAL 2:12 Naki konya bataracha abanto baria barwete ase Yakobo, nigo arenge koragera amo nabaanto b’Ebisaku; korende ekero bachete akairana magega, ageatanana, akairoka abaarogete.
GAL 2:13 Agwo amo nere Abayahudi bande bagakora obong’ainereria boria, erinde nonya Barnaba agasirigwa nobong’ainereria bwabo.
GAL 2:14 Korende ekero nachia korora ng’a ogokora kwabo tikware okwaboronge ase ekeene gi’enchiri, ngateebia Kefa ase amasio y’abaanto bonsi, “Onye aye, oyore Omoyahudi, gokobwatia chingencho chi’abaanto b’Ebisaku, gose tari echi’Abayahudi, naki rende oranyare kobetereria abanto b’Ebisaku babwatie chingencho chi’Abayahudi?”
GAL 2:15 Intwe n’Abayahudi ase okoiborwa gwaito, gose tari abanyene ebibe b’Ebisaku,
GAL 2:16 korende ntomanyete ng’a omonto takonyora oboronge ase ogokora kw’amachiiko, korende ase okomwegena Kristo Yeso. Nonya nintwe twamwegenire Kristo Yeso, erinde tonyore oboronge ase okomwegena Kristo, tari ase ogokora kw’amachiiko, ekiagera ase ogokora kw’amachiiko onde tari ase Mwanyabaanto oranyare konyora oboronge.
GAL 2:17 Korende onye intwe abanyene nigo twarenge korigia konyora oboronge ase Kristo, naende twanyoretwe tore abanyene ebibe, Inee, Kristo nabeire omosomba bw’ebibe? Yaya, taibo!
GAL 2:18 Korende kondaagache naende aria natagorete, neorokirie inche omonyene ng’a nomomochi inde.
GAL 2:19 Naki inche goetera ase amachiiko nakwereire amachiiko, erinde imbe moyo ase Nyasae. Nabambirwe na Kristo ase omosalaba,
GAL 2:20 gose bono tari inche inde moyo, korende Kristo nigo are moyo ime ase ’nde; na obogima inde naborobwo bono ase omobere, nigo inde naborobwo ase okomwegena Omwana o Nyasae, oyonyanchete, naende bweruete omonyene ase engencho yane.
GAL 2:21 Tinkwanga obuya bwa Nyasae, ekiagera onye oboronge bokonyorekana ase amachiiko, rirorio Kristo nigo akwete bosa.
GAL 3:1 Inwe Abagalatia abariri! Ning’o obaarogete inwe? Amang’ana igoro y’okobambwa kwa Yeso Kristo nigo aorogetigwe ase more maiso marore.
GAL 3:2 Tiga mbaborie ring’ana eri rioka: Igo mwanyorete Omoika ase ogokora kw’amachiiko, gose ase okwegena goetera ase okoigwa?
GAL 3:3 Nabo more abariri buna iga? Mogachaaka ase Omoika, na bono morigetie goikeranigwa ase chingencho chiaino abanyene?
GAL 3:4 Inee! Igo mwanarete emechando emenge enga buna eye bosa? Aande gose tiyarenge bosa.
GAL 3:5 Ere oyokobaa inwe Omoika na gokora ebikone bie chinguru egati yaino, Inee, igo agokora ayio ase ogokora kw’amachiiko gose ase okwegena goetera ase okoigwa?
GAL 3:6 Nabo “Aburaamu nigo amwegenete Nyasae, na ase engencho eyio akabarwa koba omonyene oboronge.”
GAL 3:7 Gaki manya iga, ng’a baria bare nokwegena, abwo nabwo bare abana ba Aburaamu.
GAL 3:8 Korende ayio amariiko aroche korwa kare, ng’a Nyasae nae abanto b’Ebisaku oboronge ase okwegena. Ase ayio akaranderia Aburaamu enchiri kare, akabora, “Asore aye abanto b’ebisaku bionsi nabasesenigwe.”
GAL 3:9 Naboigo abwo bare nokwegena mbasesenirie amo na Aburaamu oyorenge omwegeni.
GAL 3:10 Naki baria bonsi basemeretie ogokora kw’amachiiko, nigo bare inse y’okoragererigwa, ekiagera neriikire, “Kera omonto oyotari kobwata onsi ayarikire ase egetabu y’amachiiko na koyakora oragererigwe.”
GAL 3:11 Bono nigo are maiso marore, ng’a onde tari oranyore oboronge ase obosio bwa Nyasae ase amachiiko; ekiagera nigo ariikire, “Omonyene oboronge nabe moyo ase okwegena.”
GAL 3:12 Amachiiko nigo are ao ase okwegena, ekiagera nigo ariikire, “Omonto oyorakore ayio nabe moyo ase aro.”
GAL 3:13 Kristo natobooretie korwa ase okoragererigwa kw’amachiiko, ekero akoretwe koba okoragererigwa ase engencho yaito, ekiagera neriikire, “Kera omonto oyobambirwe igoro ase omote nigo are inse y’okoragererigwa kwa Nyasae.”
GAL 3:14 Igo ogosesenigwa okwo Aburaamu anyorete goikera abanto b’Ebisaku goetera ase Kristo Yeso, erinde tonyare konyora Omoika ase enchera y’okwegena, buna twarieretwe eira.
GAL 3:15 Abaminto, ngokwana ’nde ase omobwekano bw’amang’ana a kera rituko. Ekero okoriera kw’omwando bw’omonto kogoikerana, onde tari oranyaare gokoonchora gose komenta ring’ana.
GAL 3:16 Chiira chiria chiarieretwe Aburaamu na omoiborwa oye. Biblia teri gokwana amang’ana aya, “Ase oroiboro” buna nase abange; korende eira iga erengete ase oyomo, “Ase omoiborwa oo”, nere Kristo.
GAL 3:17 Aya ngokwana naya: Okobwatana koria gwakoretwe ritang’ani na Nyasae; na amachiiko aria akarentwa magega y’emiaka amagana ane, na emerongo etato, tagosaria okobwatana koria, erinde eira eria ebe eya bosa.
GAL 3:18 Naki omwando korabe ase amachiiko, tokoba naende ase eira; korende Nyasae akayoa Aburaamu ase eira.
GAL 3:19 Amachiiko rende, inki agwenerete? Akamentwa ase engencho y’amamocho, goika omoiborwa oria orieretwe eira anyare gocha. Amachiiko aria nigo aruetwe goetera ase abamalaika ase okoboko kw’omobwatania.
GAL 3:20 Oyore omobwatania tari omobwatania ase oyomo, korende Nyasae noyomo.
GAL 3:21 Inee! Amachiiko nigo are mamincha yechiira chia Nyasae? Yaya, taibo! Naki onye amachiiko aruetwe ayaranyare koa abanto obogima, anga oboronge nigo bwanyorekanete ase amachiiko.
GAL 3:22 Korende amariiko asiekeire bonsi inse y’okobua kw’ebibe, erinde abegenire baegwe ayio ariereretwe eira ase enchera y’okomwegena Yeso o Kristo.
GAL 3:23 Korende ekero okwegena gotaracha, nigo twabwatire inse y’amachiiko, twasibire goika okwegena goche koorokigwa.
GAL 3:24 Naboigo amachiiko abeire omotebereria oito agotoira goika ase Kristo, erinde tonyore oboronge ase okwegena.
GAL 3:25 Korende bono okwegena kogwachire, titori naende inse y’omotebereria.
GAL 3:26 Naki ime ase Kristo Yeso inwe mwensi mwabeire abana ba Nyasae ase enchera y’okwegena.
GAL 3:27 Ekiagera inwe mwensi, abamwabatisetwe ase Kristo, mwamweboire Kristo.
GAL 3:28 Aiga tari Omoyahudi gose Omogiriki, tari omosomba gose omosibore, tari omosacha gose omokungu, ekiagera inwe mwensi nigo more oyomo ime ase Kristo Yeso.
GAL 3:29 Naki onye inwe naba Kristo, rirorio mwabeire oroiboro rwa Aburaamu, na abanyamwando ase eira.
GAL 4:1 Korende nigo ngokwana ng’a omonyamwando, ekero are omwana, tari nogwatananeka nomosomba, nonya ore omonyene enibo yonsi.
GAL 4:2 Ere nigo are inse y’abareri na abarendi goika engaki eria yachigetwe na ise eike.
GAL 4:3 Nabo naintwe, ekero twarenge abana, nigo twarenge abasomba inse y’amorokererio aye ritang’ani y’ense.
GAL 4:4 Korende ekero engaki yaigete, Nyasae agatoma Omwana oye; ere akaiborwa nomokuungu, akaiborerwa inse y’amachiiko,
GAL 4:5 erinde ababoorie baria barenge inse y’amachiiko, erinde tonyare gokorwa koba abana baye.
GAL 4:6 Ekiagera inwe more abana baye, Nyasae agatoma Omoika bw’Omwana oye ase chinkoro chiaito, okorera, “Abba!” Engencho yaye “Tata!”
GAL 4:7 Ase igo, aye tori omosomba naende, korende Nyasae ogokorire koba omwana oye; na onye kwabeire omwana, naboigo kwabeire omonyamwando.
GAL 4:8 Agwo ritang’ani, ekero motamomanyete Nyasae, inwe nigo mwarenge abasomba ase chinyasae chitare chinyasae bori.
GAL 4:9 Korende bono, komwaikire komomanya Nyasae, gose kobua, mwamanyekanire na Nyasae, nase ki rende mokoiranera amorokererio aye ritang’ani, ayare amoro na amataka? Nase ki morigetie koyakorera naende?
GAL 4:10 Nigo mokorenda mono amatuko, na emetienyi, na ebiro, na emiaka.
GAL 4:11 Noboire ng’a nigo nerosirie bosa ase engencho yaino.
GAL 4:12 Abaminto, nabasoroire, mobe buna inche inde, ekiagera inche nigo nabeire buna inwe. Timwankorerete bobe bonde.
GAL 4:13 Inwe mwamanyire ng’a inabaranderetie enchiri ritang’ani ase engencho y’oboreu bw’omobere one.
GAL 4:14 Nonya oboreu boria bwarenge ogoteemwa ase more timwanchayete gose timwanyangete, korende mokandoisia buna omomalaika o Nyasae ee, buna Kristo Yeso omonyene.
GAL 4:15 Ng’ai rende omogooko oino ore? Naki nababereire kirori, ng’a onye yanyarekana, anga mwanduseria amaiso aino mong’e.
GAL 4:16 Inee! Nabeire omobisa oino, ekiagera nabateebirie ayare ay’ekeene?
GAL 4:17 Baria bande mbare nomokia ase more, korende tari ase enchera ere engiya; mbarigetie kobasiekera isiko, erinde monyare gokora omokia kobakorera.
GAL 4:18 Korende mbuya botambe korigia omokia ase ring’ana rire rigiya, na tari ekero inde amo nainwe rioka.
GAL 4:19 Abana baane abake, ninde nokoromwa gw’okobina gw’okobaibora naende, goika Kristo arorekane ime yaino.
GAL 4:20 Ee, anga nancha koba amo nainwe bono, na koonchora eriogi riane, ekiagera timanyeti inki ngokora ase more.
GAL 4:21 Nteebie, inwe abamorigetie koba inse y’amachiiko, Inee, timori koigwera amachiiko?
GAL 4:22 Naki neriikire, ng’a Aburaamu nigo arenge nabana babere abamura, oyomo bw’omokuungu omosomba, na oyomo bw’omokuungu omonyuome, oyotarenge omosomba.
GAL 4:23 Korende omwana oria bw’omokuungu omosomba akaiborwa buna monto onde bwensi; na oria bw’omokuungu omonyuome, oyotarenge omosomba, akaiborwa ase eira.
GAL 4:24 Amang’ana ayio nigo agokwanwa buna omoreng’anio. Abakungu aba nabwo amabwatano abere. Okomo nigo gokorwa egetunwa Sinai, gokoibora abana ase obosomba; nere Hagari.
GAL 4:25 Naki Hagari, engencho yaye egetunwa Sinai ekere Arabia, kegwekanirie na Yerusalemu ya bono, ekiagera nigo are ase obosomba amo nabana baye.
GAL 4:26 Korende Yerusalemu ya igoro nomochie omosibore, noro baba oito.
GAL 4:27 Naki neriikire, “Aye ore omogomba, otari koibora, goka! Aye otari nokobina ase okoibora, aka eriogi, orere nomogooko, ekiagera abana baye oria otigetwe nigo bare abange kobua abaye oyore nomosaacha.”
GAL 4:28 Gaki baminto, inwe nigo more abana b’eira buna Isaka.
GAL 4:29 Korende buna ase ekero keria oria oiboretwe koreng’ana buna onde bwensi nigo amochandete oria oiboretwe ase engencho y’Omoika, naboigo nonya ngoika bono.
GAL 4:30 Korende amariiko naki agoteeba? Igo agoteeba, “Seria omosomba oria amo nomwana oye, ekiagera omwana bw’omokuungu omosomba takonyora omwando nonya ng’ake amo nomwana bw’omokuungu omonyuome, oyotarenge omosomba.”
GAL 4:31 Naboigo baminto, intwe titori abana b’omokuungu omosomba, korende nabana b’omokuungu omonyuome, oyotarenge omosomba.
GAL 5:1 Kristo agatosibora, erinde tomenye ase obosibore; gaki tenena bokong’u, timobwatwa naende ase obosibwa bw’obosomba.
GAL 5:2 Igwa, inche Paulo nkobateebia nde inwe, ng’a moise kwarokigwa, rirorio Kristo takoba nengencho ende ase more.
GAL 5:3 Naende ngoteebia nde kera omonto oyokwarokigwa, ng’a rirorio osibirwe ase ogoikerania amachiiko onsi.
GAL 5:4 Mwatananirwe korwa ase Kristo, inwe abamorigetie konyora oboronge korwa ase amachiiko, mwagure korwa ase obuya.
GAL 5:5 Naki intwe ase Omoika ntoganyete oboronge boria tosemeretie ase enchera y’okwegena.
GAL 5:6 Naki ase Kristo Yeso okwaroka tikogokonyorera kende, gose ogotaroka, korende okwegena okwo nakwo kogokora emeremo ase obwanchani.
GAL 5:7 Nigo mwarenge kominyoka buya; ning’o obatangete timoigwera ekeene?
GAL 5:8 Okoebereria okwo tikwarwete asare ere oyobarangeretie inwe.
GAL 5:9 Ememera emeke nigo ekobotia ribomba rigima.
GAL 5:10 Ase Omonene ninde nogosemeria ase more ng’a timokoba nebirengererio binde ebiao, korende ere oyokobachanda nabogorie okogambigwa kwaye, naba onde bwensi.
GAL 5:11 Korende baminto, onye inche ngendererete nonya mbono koraria amang’ana y’okwaroka, nase ki rende nkona‐gochandwa? Igo ekegocha ki’omosalaba kiarusigwe.
GAL 5:12 Anga nancha ng’a abwo bakobachanda begombayie abanyene.
GAL 5:13 Inwe abaminto, nigo mwarangeretigwe monyore obosibore; korende ogosiborwa kwaino tikoba ogw’okobwatia chingencho chiaino chi’ebibe, mbuya mokorerane inwe ase inwe ase obwanchani.
GAL 5:14 Naki amachiiko onsi aikeranigwe ase ring’ana erimo, na rirorio nario eri, “Mwanche omogisangio oo buna bweanchete.”
GAL 5:15 Korende kerabe mokoromana na koriana, rigereria timocha gosirania inwe ase inwe.
GAL 5:16 Gaki nigo nkobateebia, mogenderere ase Omoika na timogoikerania okogania gwe chingencho chiaino chi’ebibe.
GAL 5:17 Naki okogania gwe chingencho chi’ebibe nigo gokoamererania n’Omoika na okogania kw’Omoika nigo gokoamererania ne chingencho chi’ebibe; naki ebi iga bikorwana goika timokonyara gokora ayamorigetie gokora.
GAL 5:18 Korende komokoraagwa n’Omoika, rirorio timori inse y’amachiiko.
GAL 5:19 Ogokora gwe chingencho chi’ebibe nigo kore maiso marore na korokwo nobotomani, eubi, obonyaka,
GAL 5:20 ogosasiima emegwekano, oborogi, obobisa, eriomana, ribero, endamwamu, obong’iti, okwerusanania, ogweatanana,
GAL 5:21 emoko, oboiti, ogotinda, chigosori chimbe, na amang’ana ande buna ayio. Nabakuureire buna narenge kobakuurera ritang’ani, ng’a abwo bagokora amang’ana anga buna ayio, tibakonyora omwando bw’oborwoti bwa Nyasae.
GAL 5:22 Korende okwama kw’Omoika nobwanchani, omogooko, omorembe, oboremereria, obwororo, obuya, obwegenwa,
GAL 5:23 oboitongo, okwerita ase onsi; machiko ande tari arange amang’ana buna ayio.
GAL 5:24 Abwo bare abakristo Yeso baabambire chingencho chiabo chi’ebibe amo nokogania okobe na okorengereria kwabo.
GAL 5:25 Onye intwe twabeire moyo ase Omoika, togenderere boigo ase Omoika.
GAL 5:26 Titoba nokogania kw’ogwetogia abanyene, titochegania, gose koba nemoko intwe ase intwe.
GAL 6:1 Abaminto, onye omonto obuirwe nokomocha konde, inwe abamore ab’Omoika nebagwenerete koirania omonto oyio ase omoika bw’obwororo. Erigererie aye omonyene, tobaisa goteemwa.
GAL 6:2 Bogorerania chigurube inwe ase inwe, nario moraikeranie amachiiko a Kristo.
GAL 6:3 Naki omonto karekage ng’a ere naisaine, ere taisaini kende; igo akweng’aina ere omonyene.
GAL 6:4 Korende kera omonto arenge emeremo yaye omonyene. Onye ore nengencho y’ogwetogia, tiga ayietogerie bweka omonyene, na tereng’ania nomogisangio oye.
GAL 6:5 Naki kera omonto nebogorererie egurube yaye omonyene.
GAL 6:6 Korende ere oyokworokererigwa ring’ana, abwatane nere oyokomworokereria ase ebinto ebiya bionsi.
GAL 6:7 Timong’aineka; Nyasae tagokorerwa echeche. Naki kende gionsi omonto agosimeka, nakio arache kogesa.
GAL 6:8 Naki ere oyogosimeka ase chingencho chiaye chi’ebibe nache kogesa ogosareka korwa ase chingencho chiaye chi’ebibe, korende ere oyogosimeka ase Omoika nache kogesa obogima bwa kare na kare korwa ase Omoika.
GAL 6:9 Titorosa gokora amaya, ekiagera natogese ekero engaki eraike, totakweti emioyo.
GAL 6:10 Nabo gatorabe ne ribaga tokorere abanto bonsi amaya, korende kobua mono abwo bare ab’okwegena.
GAL 6:11 Rigereria, buna chinuguta chire chinene echi nabariikeire nokoboko kwane omonyene.
GAL 6:12 Bonsi abwo barigetie kororekana buya ase emebere yabo, abwo nabwo bakobabetereria ng’a mwarokigwe, erinde tibachandwa ase engencho y’omosalaba o Kristo.
GAL 6:13 Naki nonya mbarabwo abanyene abaarogete tibabwateti amachiiko, korende mbarigetie inwe mwarokigwe, erinde banyare gwetogeria emebere yaino.
GAL 6:14 Ogwetogia kobe are nainche, otatiga inyetogerie omosalaba Omonene oito Yeso Kristo, ase oro ense yabambirwe ase ’nde, na inche ase ense.
GAL 6:15 Naki okwaroka tai gento, gose ogotaroka tai gento, korende negento koba egetongwa ekeyia.
GAL 6:16 Omorembe na amaabera bibe amo na bonsi abaragenderere ase ogochika oko, na amo n’Abaisraeli ba Nyasae.
GAL 6:17 Korwa bono monto onde tanchanda; naki nabogoirie ekemanyererio kia Yeso ase omobere one.
GAL 6:18 Abaminto, obuya bw’omonene oito Yeso Kristo bobe amo nemioyo yaino. Amina.
EPH 1:1 Inche Paulo, omotomwa o Kristo Yeso ase ogwancha kwa Nyasae, nkobariikera nde inwe abachenu abamomenyete Efeso, abeegeni ba Kristo Yeso:
EPH 1:2 Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Yeso Kristo.
EPH 1:3 Nyasae, Ise Omonene oito Yeso Kristo, atogigwe, ere oyotosesenetie ase Kristo nogosesenigwa gwonsi kw’omoika aase aaria igoro,
EPH 1:4 buna atochoorete ase ere ritang’ani ense etarabekwa oboroso, erinde tobe abachenu, totari na komocha ase obosio bwaye.
EPH 1:5 Ase obwanchani bwaye Nyasae atochorete korwa kare, erinde tokorwe koba abana baye ase enchera ya Yeso Kristo, koreng’ana nokogania kw’ogwancha kwaye,
EPH 1:6 erinde obonene bw’obuya bwaye botogigwe, obo atoeire buna ekeegwa ase Omwanchwa oye.
EPH 1:7 Ase are ere ntore nokoboorigwa ase amanyinga aye, na okwaberwa kw’ebibe biaito ase obonge bw’obuya bwaye,
EPH 1:8 obo ere akabomenta ase tore ase chiseemi na obong’aini bwonsi.
EPH 1:9 Nyasae agatomanyia obobisi bw’ogwancha kwaye, koreng’ana nokogania kwaye buna aroberetie ase Kristo,
EPH 1:10 ng’a ase ekero ki’ogoikeranigwa kw’engaaki nabeekeranie ebinto bionsi bibe n’obomo ase Kristo, ebinto bire igoro, na ebire ase ense, ase ere oyio.
EPH 1:11 Ime yaye twanyorire omwando, koreng’ana buna twachooretwe korwa kare ase okorigia kwaye ere oy’okorete onsi koreng’ana nogwancha kwaye,
EPH 1:12 erinde intwe abatwatang’anete komosemeria Kristo togere obonene bwaye botogigwe.
EPH 1:13 Ase ere oyio, inwe abamwaigure ring’ana ri’ekeene, enchiri y’ogotooreka kwaino, na komwaikire komwegena ere, mokabekwa ekemanyererio n’Omoika Omochenu, oria mwarieretwe eira.
EPH 1:14 Oyo nere ore intenenera ase omwando oito, goika okoboorigwa kw’abare aba Nyasae, ase ogotogigwa kw’obonene bwaye.
EPH 1:15 Ase engencho eyio, ekero naigwete amang’ana y’okwegena kwaino more nakorokwo ase Omonene Yeso, na obwanchani bwaino ase abachenu bonsi,
EPH 1:16 tintigeti koiraneria ng’a mbuya mono ase engencho yaino, na kobainyora ase ogosaba kw’ane.
EPH 1:17 Nasabire ng’a Nyasae Omonene oito Yeso Kristo, Tata Obonene, abae omoika bw’obong’aini na bw’okomaanorerwa, erinde momomanye;
EPH 1:18 naende ng’a amaiso ye chinkoro chiaino abekwe omobaso, erinde momanye ogosemeria koria abarangereretie monyore, na komanya obonda bw’obonene bw’omwando oye buna bore, obo abachenu baeirwe.
EPH 1:19 Nasabire ng’a momanye obonene bw’okobua kwaye botari nekerengo, obo bwatoikeire intwe abatwegenire koreng’ana nogokora gw’okobua kwaye okonene.
EPH 1:20 Ere nigo akorete emeremo eyio ase Kristo ekero amoboogetie korwa ase abakuure, akamoikaransia ensemo y’okoboko kwaye gw’okorio aaria igoro,
EPH 1:21 igoro mono kobua okogaamba gwonsi, na okobua, ne chinguru, na oborwoti, na igoro ya kera erieta rigwatorwa, tari ase ense eye yoka, korende neria egochia‐gocha boigo.
EPH 1:22 Naende akabeeka ebinto bionsi inse y’amagoro aye, akamobeka abe omotwe igoro y’ebinto bionsi ase ekanisa,
EPH 1:23 eyio ere omobere oye, ogoikerania kwaye ere oyogoikerania ebinto bionsi ase bonsi.
EPH 2:1 Inwe nigo mwareenge mokwete ase ogosaria kwaino, na ebibe biaino.
EPH 2:2 Ime ase ebio nigo mwabigendererete kare ase ogotunyana chingeencho chi’ense eye, na gotunyana omogambi bw’okobua kwa igoro gati, oyore omoika oria ogokora emeremo ase abanto bataigwereti Nyasae.
EPH 2:3 Naboigo naintwe twensi twagendete agwo kare ase okogania gwe chingeencho chiaito chimbe, togaikerania okogania kw’emebere yaito, na ebirengererio biaito, tokaba ase chingeencho chiaito; abanto abaragwe ase endamwamu ya Nyasae buna abwo bande.
EPH 2:4 Korende Nyasae, oyore n’obonge bw’amaabera, ase obwanchani bwaye obonene atwanchete,
EPH 2:5 nonya n’ekero keria twareenge tokwete ase ogosaria gwaito, agatoa obogima amo na Kristo; inaki mwatoorigwe ase obuya bwa Nyasae.
EPH 2:6 Naende agatobookia amo nere, agatoikaransia amo nere aaria igoro ase Kristo Yeso,
EPH 2:7 erinde ase ebiro biraache naorokie obonda bw’obuya bwaye, obo boetete ekerengo, ase obwororo ase tore ime ase Kristo Yeso.
EPH 2:8 Inaki mwatoorigwe ase obuya, ase enchera y’okwegena; ayio tarwete ase more abanyene, korende nekeegwa kia Nyasae;
EPH 2:9 gose tari ase ogokora, monto onde taacha gwetogia.
EPH 2:10 Inaki nigo tore emeremo y’amaboko aye, togatongwa ase Kristo Yeso, erinde tokore ogokora okuya okwo Nyasae aroisetie ritang’ani, erio totaare ime ase okwo.
EPH 2:11 Ase ayio, inyora buna mwareenge kare. Inwe abanto b’Ebisaku ase chingeencho chi’omobere mware korokwa abanto batarogeti na baria bakwaroka ase okwaroka kw’omobere kogokorwa n’amaboko.
EPH 2:12 Inyora ng’a engaki eria timwareenge na Kristo, nigo mwatananekanete korwa ase obobiare bw’Abaisraeli, abageni b’okobwatana kw’eira, motareenge na gosemeria konde, na motareenge na gosemeria na Nyasae ase ense.
EPH 2:13 Korende bono, ase Kristo Yeso, inwe abamwareenge are agwo ritang’ani, mwarentirwe ang’e n’amanyinga a Kristo.
EPH 2:14 Inaki Kristo nomorembe oito, otokorete intwe, Abayahudi n’Abagiliki, koba oyomo, goetera ase omobere oye agatagora etoto eria yatwatananete, engencho yaye obobisa.
EPH 2:15 Ere agasiria richiiko ri’Abayahudi n’emeroberio y’amachiiko, erinde ase ere omonyene atonge omonto oyomo omoyia korwa ase baria babere, igo agakora omorembe,
EPH 2:16 na kobwatania baria babere na Nyasae ase omobere oyoomo, ase omosalaba, aase aiterete obobisa boria.
EPH 2:17 Kristo agacha korandia omorembe ase abanto b’ebisaku abwo mwareenge are, na ase Abayahudi abwo bareenge ang’e.
EPH 2:18 Inaki goeteera ase Kristo intwe twensi Abayahudi amo n’abanto b’ebisaku twanyorire enchera y’okomoika ang’e na Tata, ase Omoika oyomo.
EPH 2:19 Gaki korwa bono inwe abanto b’ebisaku timori abamenyi gose abaeti, korende mwabeire ababiare amo n’abachenu, abanto b’enyomba ya Nyasae,
EPH 2:20 mwagaachirwe igoro y’oboroso bw’abatomwa na ababani, na Kristo Yeso omonyene nere rigena rinene ri’ekoona.
EPH 2:21 Ase are ere oboagacho bwonsi bwabwataniigwe amo, na gokiina, bobe Hekalu Enchenu ase Omonene.
EPH 2:22 Asere inwe boigo mw’agaachirwe amo, mobe obomenyo bwa Nyasae, ase Omoika.
EPH 3:1 Inaki ase ayio inche Paulo nabeire omosibwa o Kristo Yeso ase engencho yaino, inwe abanto b’Ebisaku.
EPH 3:2 Ase ekeene mwaigure amang’ana y’oborendi bw’obuya bwa Nyasae, obo naetwe ase engencho yaino.
EPH 3:3 Ase okomaanorerwa nateebetigwe obobisi boria buna nabariikera reero iga ase amang’ana amake.
EPH 3:4 Ase ayio, ekero morayasome, inamonyaare korora okomanya kw’ane kw’obobisi bwa Kristo.
EPH 3:5 Obobisi obo Nyasae tamanyetie Mwanyabaanto ase ebigori binde buna bono ase Omoika abaigoreire abatomwa baye abachenu na ababani.
EPH 3:6 Obobisi boria nobo, ng’a abanto b’Ebisaku babeire abanyamwando amo naintwe, ebiimo bi’omobere oyomo, na ababwatani amo naintwe ase eira ere ase Kristo Yeso ase enchera y’enchiri.
EPH 3:7 Nabo ’ngakorwa koba omosomba bw’enchiri eye koreng’ana nekeegwa ki’obuya bwa Nyasae obo naetwe ase ogokora gw’okobua kwaye.
EPH 3:8 Inche inde omoke kobua abachenu bonsi; nonya nabo ’nkaegwa obuya bw’okoranderia abanto b’Ebisaku obonda bwa Kristo, obo botari korengeka.
EPH 3:9 Nkaegwa kobaorokereria abanto bonsi barore omooroberio bw’obobisi boria bwabisetwe korwa kare ase Nyasae, oyotongete ebinto bionsi;
EPH 3:10 erinde bono, ase enchera y’ekanisa, obong’aini bwa Nyasae, obore ne chingeencho chinyinge, bomanyekane n’abagaambi na abare nokobua kwa igoro.
EPH 3:11 Nabo kwareenge okorigia kwaye gwa kare na kare, okwo aikeranetie ase Kristo Yeso, Omonene oito.
EPH 3:12 Asere ntore noboremu na ogosemeria kw’ogosoa ase enchera y’okomwegena.
EPH 3:13 Gaki nabasabire, timokwa emioyo ase engencho y’ogochaandwa kw’ane inde nakwo ase engencho yaino, okore obonene bwaino.
EPH 3:14 Ase ayio namobekeire amaru aane inse Tata,
EPH 3:15 ekiagera bonsi abakorwa ase Tata, abare igoro na abare ase ense, nigo bakorokwa ase erieta riaye.
EPH 3:16 Nasabire ng’a koreng’ana nobonda bw’obonene bwaye, abanchere momentwe chinguru ase okobua goeteera ase Omoika oye ase omonto o ime;
EPH 3:17 na Kristo amenye ase chinkoro chiaino komwamwegenire. Nasabire ng’a inwe komor’abe n’emeri na oboroso ase obwanchani,
EPH 3:18 monyaare koba ne chinguru ase okomanya amo nabachenu bonsi obogare na obotambe, na gochia igoro, na gochia inse,
EPH 3:19 na komanya obwanchani bwa Kristo oboetete okomanya, erinde monyaare goichorigwa ogoichorwa gwonsi kwa Nyasae.
EPH 3:20 Gaki, ase are ere oyoranyaare gokora goetania mono kobua aya togosaba gose aya tokorengereria, koreng’ana ne chinguru chigokora emeremo ime ase tore,
EPH 3:21 ase are ere obonene ase ekanisa na ase Kristo Yeso goika ebigori bionsi kare na kare. Amina.
EPH 4:1 Ase ayio, inche omosibwa ase engencho y’Omonene nabasoroire mogenderere buna egwenerete okorangerigwa kwaino mwarangereretigwe
EPH 4:2 ase obokanyeku bwonsi na obwororo, na ase oboremereria mokobogorerania ase obwanchani.
EPH 4:3 Mokore omokia konyora obomo bw’Omoika ase egesibo ki’omorembe.
EPH 4:4 Omobere n’oyoomo, na Omoika n’oyoomo, buna mwarangeretigwe ase ogosemeria okomo gw’okorangerigwa kwaino.
EPH 4:5 Omonene oyomo, okwegena okomo, ebatiso eyemo,
EPH 4:6 Nyasae oyomo, ore Tata o bonsi, ere ore igoro ase bonsi, goetera ase bonsi, na ime ase bonsi.
EPH 4:7 Korende kera oyomo oito naetwe obuya koreng’ana n’ekerengo gi’ekeegwa gia Kristo.
EPH 4:8 Ase ayio nigo agoteeba. “Ekero ageendete igoro, akaira abasakore, akaa Mwanyabaanto ebiegwa.”
EPH 4:9 (Gaki, ring’ana eri, “Ageendete igoro”, engencho yaye inki otatiga naboigo aigete nonya ngoika ensemo yainse y’ense?
EPH 4:10 Oyoigete nere oyio ogendete boigo igoro ya igoro, erinde ebinto bionsi biichorwe nere.)
EPH 4:11 Ere akarua abande babe abatomwa, na abande ababani, na abande abarandia, na abande abarisia, na abande aboorokia.
EPH 4:12 Agakora bo ase ogoikerania abachenu ase emeremo y’obosomba, goika omobere o Kristo oagachwe.
EPH 4:13 Nabo goika intwe twensi tonyaare goikera obomo bw’okwegena, na komanya mono Omwana o Nyasae, na koba omonto omoikeranu, goika ekerengo ki’ogokiina kw’ogoichorwa gwa Kristo;
EPH 4:14 erinde titoba naende abana ebing’werere, bagotumatumigwa aaria na aaria, na koirurukigwa ase kera embeo y’okworokereria, ase obong’ainereria bw’abaanto, ekero bakobang’aina kobwatia chiinchera chi’okobasiria.
EPH 4:15 Korende tokwane ekeene ase obwanchani, tokiine goika toikere Kristo ase chiinchera chionsi; nere ore omotwe.
EPH 4:16 Ase are ere omobere bwonsi onyare gokiina ogokiina kw’omobere na kweagaacha omonyene ase obwanchani, korasang’ananigwe na kobwatanigwa ase ogokoonywa gwa kera ekiimo koreng’ana n’emeremo ya kera ensemo.
EPH 4:17 Bono ’ngokwana nde ring’ana eri, na koba kirori ase Omonene; korwa bono timogeenda buna abanto b’Ebisaku bakogeenda ase ebirengorerio biabo bitari nengeencho.
EPH 4:18 Obong’aini bwabo bwabekirwe omosunte, barusananiigwe korwa ase obogima bwa Nyasae ekiagera ase ogotamanya koria kore ime ase bare ase engencho y’obokong’u bwe chinkoro chiabo.
EPH 4:19 Chinkoro chiabo chiabeire n’amagandi, bebeekire ase chingeencho chiimbe chi’omobere, erio ase obwegimeria banyaare gokora kera engencho y’eubi.
EPH 4:20 Korende inwe timworokereretigwe komomanya Kristo ase enchera eyio.
EPH 4:21 Inwe mwamoigwete na kworokererigwa nere, buna ekeene kere ime ase Yeso.
EPH 4:22 Rusia chingeencho chiaino chi’eritang’ani chi’oboMwanyabaanto bwa kare, obwasariigwe ase okobwatia okogania kw’obong’ainereria;
EPH 4:23 mokorwe abayia ase emeika na ebirengererio biaino,
EPH 4:24 mweboyie omonto omoyia, oyotongetwe ase omogwekano o Nyasae ase oboronge na obochenu bw’ekeene.
EPH 4:25 Gaki aboria oborimo, mokw’ane ekeene kera omonto nomogisangio oye, inaki nigo tore ebiimo ebimo intwe ase intwe.
EPH 4:26 Mobee, korende timokora ebibe; erioba tiriigwa na inwe more n’endamwamu,
EPH 4:27 gose timoa Saitani ribaga.
EPH 4:28 Omoibi taiba naende; mbuya akore emeremo ase omokia namaboko aye na gokora ayare amaya, erinde abe negento akomwatanera oyoremeire.
EPH 4:29 Ogokwana okobe tikorua ase emenwa yaino, korende okore okuya na okoranyaare kobaa obuya abwo bagokoigwa na koagaacha abaganeirie koagaachwa.
EPH 4:30 Gose timoichania Omoika Omochenu o Nyasae, ase are ere oyomwabegetwe ekemanyererio goika rituko ri’okoboorigwa.
EPH 4:31 Obororo bwonsi, na endamwamu, na okobea, na eriomana, na emerumi birusigwe ase more, amo n’obobe bwonsi.
EPH 4:32 Mobe nobwororo inwe ase inwe, mororerane amabeebe, na kwaberana inwe ase inwe, buna Nyasae ase Kristo abaaberete inwe.
EPH 5:1 Ase ayio, mobe abegi ba Nyasae, buna abana abanchwa;
EPH 5:2 mogeende ase obwanchani, buna Kristo atwanchete intwe, naende akerua ere omonyene ase engencho yaito, akaba esadaka na ekeng’wanso, bire ogotioka okuya ase Nyasae.
EPH 5:3 Korende, buna egwenerete abachenu, obotomani na eubi yonsi, gose obwegimeria, tibiatorwa ase egati yaino nonya ng’ake.
EPH 5:4 Motige kegima amang’ana amabe, gose ay’oboriri, gose obosekereria, aya’atagwenereti; korende mbuya kobua koiraneria ng’a mbuya mono.
EPH 5:5 Inaki ring’ana eri mwarimanyire kegima, ng’a omotomani, gose oyo otachenegeti, gose omonto omwegimeria (engencho yaye omosasiimi emegwekano) takonyora omwando ase oborwoti bwa Kristo na Nyasae.
EPH 5:6 Monto onde tabang’aina ase amang’ana atari nengeencho, ekiagera ase aya endamwamu ya Nyasae nigo ekobaachera abanto b’ogotaigwera.
EPH 5:7 Ase ayio, timosaanga nabarabwo.
EPH 5:8 Inaki kare nigo mwareenge omosunte, korende bono mwabeire omobaso ase Omonene. Mogeenderere buna abana b’omobaso
EPH 5:9 (inaki okwama kw’omobaso nigo gokonyorekana ase obuya bwonsi, na ase oboronge, na ase ekeene).
EPH 5:10 Teema mono komanya ekeragwenere Omonene.
EPH 5:11 Timosaanga n’ogokora kw’omosuunte ogotakwama, korende ribaga ri’ayio mokoorokie,
EPH 5:12 ekiagera nobosooku nonya nogokwana amang’ana ayio agokorwa nabarabwo bobisi.
EPH 5:13 Korende onsi ayaorokigwe nomobaso nigo are maiso marore, ekiagera kera egento ekere maiso marore nigo kere omobaso.
EPH 5:14 Ase ayio oteebire, “Booka aye osundogete, booka korwa ase abakuure, na Kristo nakobarerie.”
EPH 5:15 Ase ayio, rigereria mono buna mogotaara, tari buna abanto batari n’obong’aini, korende buna abare n’obong’aini.
EPH 5:16 Renda engaki yaino, ekiagera amatuko aya namabe.
EPH 5:17 Ase engencho eyio, timoba abariri, korende mobe abanto bakomanya buna ogwancha kw’Omonene kore.
EPH 5:18 Naende timotinda ase edivai, ekiagera ase eyio inamoirwe ase obonyaka, korende moichorwe n’Omoika.
EPH 5:19 Motebereranie ase chizaburi, na amateera, ne chingero chi’omoika; moteere na kobugia amariogi ase Omonene ase chinkoro chiaino,
EPH 5:20 mokomoakera Nyasae Tata ng’a mbuya mono amatuko onsi, ase amang’ana onsi, ase erieta ri’Omonene oito Yeso Kristo.
EPH 5:21 Mosikane inwe ase inwe ase okomoiroka Kristo.
EPH 5:22 Inwe abakungu, moigwere abasacha baino buna mokoigwera Omonene.
EPH 5:23 Inaki omosacha nomotwe bw’omokuungu, buna Kristo are omotwe bw’ekanisa; ere omonyene n’Omotooria bw’omobere oye, engencho yaye ekanisa.
EPH 5:24 Korende buna ekanisa eigwerete Kristo, naboigo nabakungu baigwere abasacha babo ase kera ring’ana.
EPH 5:25 Na inwe abasacha, mwanche abakungu baino, buna Kristo anchete ekanisa, naende akerua omonyene ase engencho y’ero,
EPH 5:26 erio anyare koyechena ase okoyesibia ase amaache na ase ring’ana,
EPH 5:27 erinde anyare kwenyorera ekanisa y’obonene, etari na kemoa gose omonia, gose rinde rionsi buna aya, korende ebe enchenu etari na kemoa.
EPH 5:28 Naboigo egwenerete abasacha banche abakungu babo buna emebere yabo abanyene. Oyobwanchete mok’aye bweanchire ere omonyene.
EPH 5:29 Inaki omonto taiyo ogeechete omobere oye omonyene, korende nigo akoyorageria na koyorenda, buna Kristo akorageria ekanisa,
EPH 5:30 ekiagera nigo tore ebiimo bi’omobere oye.
EPH 5:31 Nigo eriikire, “Ase engencho eyio, omonto natige ise na ng’ina abwatane na mok’aye, na abwo babere inababe omobere oyoomo.”
EPH 5:32 Obo nobobisi obonene; korende ngokwana nde amang’ana a Kristo na ekanisa.
EPH 5:33 Korende kera omonto anche mok’aye buna eanchete ere omonyene; na omokungu tamocha gosika omosacha oye.
EPH 6:1 Inwe abana, moigwere abaibori baino ase Omonene, ekiagera obo nabwo oboronge.
EPH 6:2 “Sika iso na nyoko” (ogochika oko nakwo ogochika kw’eritang’ani kore neira),
EPH 6:3 “erinde ebe buya ase ore, nario oramenye amatuko amange ase ense.”
EPH 6:4 Na inwe abaise, timochegia abana baino baabaise kobeeigwa, korende mobarere ase amasikani na ase okworokereria kw’Omonene.
EPH 6:5 Inwe abasomba, moigwere abanene baino ase ense eye buna mokoigwera Kristo, ase obwoba na okoiguswa, na ase oboitongo bw’enkoro,
EPH 6:6 gose tari ase obosomba bw’okwegwenia ase amaiso ya Mwanyabaanto, korende buna abasomba ba Kristo, mogokora ogwancha kwa Nyasae ase chinkoro chiaino;
EPH 6:7 ase omoyo omuya mogokorera Omonene, gose tari Mwanyabaanto.
EPH 6:8 Naende momanye ng’a ring’ana rigiya omonto agokora, naegwe erio erio n’Omonene, k’arabe omosomba, gose omosibore.
EPH 6:9 Na inwe abanene, bakorere ayio ayio, motige kobairokia. Momanye ng’a ere oyore Omonene obo, nere oyoino ore igoro, na ase are gwanchereria tikoiyo.
EPH 6:10 Omoerio, motenene bokong’u ase Omonene, na ase chinguru chi’okobua kwaye.
EPH 6:11 Eboyie ebirwanero bionsi bia Nyasae, erinde monyaare gotenena korwania obong’ainereria bwa Saitani.
EPH 6:12 Inaki okoamererania gwaito tikori ase abare n’amanyinga ne chinyama, korende igoro y’abagaambi na abare nokobua, igoro y’abanene b’omosuunte bw’ense eye, na igoro y’emegaanda y’ebirecha ebibe bire igoro.
EPH 6:13 Ase ayio, bogoria ebirwanero bionsi bia Nyasae, erinde monyaare koamererania ase rituko ri’obobe, na komwaikeranirie onsi, motenene.
EPH 6:14 Tenena gaaki, mweboyie ebinema biaino nekeene, na kobeeka oboronge buna engobo y’ekioma ase ebikuba biaino,
EPH 6:15 na gosiberwa amagoro aino engencho y’okoba ang’e eyio twanyorire ase enchiri y’omorembe.
EPH 6:16 Kobua onsi bogoria enguba y’okwegena, ase eyio namonyaare korimia emegwe yonsi y’omorero y’oria omobe.
EPH 6:17 Naende bogoria ekegogwa gi’ekioma ki’ogotooreka, na omoro bw’Omoika, n’oro ring’ana ria Nyasae.
EPH 6:18 Mosabe botambe ase Omoika ase ogosaba gwonsi na ase okoboria kw’ogosorora, na gotagesia ase kera ring’ana. Mogenderere gosabera abachenu bonsi.
EPH 6:19 Monsabere nainche, ng’egwe amang’ana ase ogokwana n’oboremu, erinde ndandie obobisi bw’enchiri.
EPH 6:20 Ase ayio, nigo inde oyo otometwe nsibire ebinyuri, inyore oboremu bw’ogokwana amang’ana buna ngwenerete gokwana.
EPH 6:21 Erinde monyaare komanya buna inche inde, naende ninki ngokora, Tukiko, oyominto omwanchwa, omosomba omwegenwa ase Omonene, nabateebie amang’ana onsi.
EPH 6:22 Namotomire ase more ase engencho eyio eyio, erinde monyaare komanya buna tore; na ere naremie chinkoro chiaino.
EPH 6:23 Omorembe obe ase abaminto, na obwanchani amo nokwegena bikorwa ase Nyasae Tata, na ase Omonene Yeso Kristo.
EPH 6:24 Obuya bobe amo na bonsi abamwanchete Omonene oito Yeso Kristo n’obwanchani botari gosareka.
PHI 1:1 Korwa ase inche Paulo na Timotheo, abasomba ba Kristo Yeso, gochia ase abanto bonsi ba Nyasae abamomenyete Filipi aba mwabwatanigwe na Kristo Yeso, amo nabatang’ani na abakoonyi ase ekanisa.
PHI 1:2 Obuya bobe ase more n’omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Nyasae Yeso Kristo.
PHI 1:3 Igo nkomoakera Nyasae one ng’a mbuya mono chingaki chionsi nkobainyora,
PHI 1:4 ekiagera botambe ase ogosaba kwane nigo nkobasabera inwe mwensi nomogooko,
PHI 1:5 ase engencho y’okobwaterana kwaino ase enchiri korwa rituko rie ritang’ani goika reero iga.
PHI 1:6 Ninde nobomaene, ng’a Nyasae oyochagete emeremo emiya ase emioyo yaino ime nayeikeranie goika rituko riria ria Kristo Yeso.
PHI 1:7 Igo bore boronge ase ’nde korengereria aya igoro ase more mwensi, ekiagera nababogoirie inwe ase enkoro yane ime. Naki ase ogosibwa kwane na ase emeremo y’okorwanerera enchiri na koyeorokia ng’a ero nechinguru, na inwe mwensi mwabwatanire nainche ase obuya obo naeirwe.
PHI 1:8 Naki Nyasae nere kirori one, buna ’nde namaiga ase more mwensi nobwanchani bokorwa ase Kristo Yeso.
PHI 1:9 Oko nakwo ogosaba kwane, ng’a obwanchani bwaino bomenteke, bobe obonge mono ase okomanya kw’ogwatanana gwonsi,
PHI 1:10 erinde monyare komanya ayare amaya, naende mobe n’chinkoro chindemu, motari na komocha ase rituko ria Kristo.
PHI 1:11 Mwaichoirwe n’okwama kw’oboronge ase enchera ya Yeso Kristo, ase obonene na ogotogigwa kwa Nyasae.
PHI 1:12 Korende baminto, nimbamanyie ng’a amang’ana aria onsi anyorete, abeire ase okogendereria gw’enchiri.
PHI 1:13 Ase igo amanyekanire ase abarendi bonsi b’omorwoti, na ase abande bonsi ng’a nasibirwe ase engencho ya Kristo.
PHI 1:14 Na abange ase abaminto abare ase Omonene Nyasae babeire n’okoremigwa ase engencho y’ogosibwa kwane, bamentekanire n’oboremu gokwana ring’ana ria Nyasae batari nobwoba.
PHI 1:15 Abande nigo bakorandia Kristo bare n’emoko n’eriomana, korende abande ase omoyo omuya,
PHI 1:16 abwo ase obwanchani, bamanyete ng’a nabekirwe ase okorwanerera enchiri.
PHI 1:17 Aba bakoraria Kristo ase esuugu gose tari ase omoyo omorabu, bakorengereria komenta obororo bwane ase ogosibwa kwane.
PHI 1:18 Inki rende? Nonya nabo, ase kera enchera Kristo nigo arararigwe, ase obong’ainereria gose ase ekeene, na ase ayio nagokire.
PHI 1:19 Ee, ningooke, ekiagera namanyire ng’a aya nang’onchokere koba ase ogotooreka kwane, goetera ase ogosaba kwaino na ase ogokonya kw’Omoika o Yeso Kristo.
PHI 1:20 Ninde nokoganyererera okonene n’ogosemeria ng’a tingosookigwa ase enchera ende yonsi, korende ase oboremu bwane bwonsi, bono buna botambe, Kristo naegwe ogosika ase omobere one, keraabe ase obogima gose ase ogokwa.
PHI 1:21 Naki ase ’nde inche, okoba moyo n’Kristo, na ogokwa nokonyora amange.
PHI 1:22 Korende onye nkoba moyo ase omobere, aya nigo akondetera okwama kw’emeremo yane; gaki eri ndigetie gochora, tindimanyeti.
PHI 1:23 Nimigire mono ase egati y’amang’ana aya abere. Okogania kwane nigo kore ng’a ngende komenya amo na Kristo; ekiagera aya namaya kobua.
PHI 1:24 Korende gotigara ase omobere nkogwenerete kobua ase engencho yaino.
PHI 1:25 Ekiagera inde nobomaene ase aya, namanyire ng’a nintigare na kogenderera amo nainwe mwensi, na inwe momenteke na kogoka ase okwegena,
PHI 1:26 erinde ogwetogia kwaino ase engencho yane konyare komenteka ase Kristo Yeso, ase engencho y’okoba kwane amo nainwe naende.
PHI 1:27 Korende orogendo rwaino robe buna egwenerete enchiri ya Kristo, erinde onye ngocha kobarora inwe, gose tinkobao, nyigwe amang’ana aino ng’a moteneine bokong’u ase omoika oyomo, na ase omoyo oyomo mokorwanerera okwegena more nakwo ase enchiri amo.
PHI 1:28 Timoiroka abwo bakobaengereria ase ing’ana rinde rionsi. Eke nekemanyererio ase ogosira kwabo, korende ase more inwe nekemanyererio ki’ogotooreka. Eke nigo gekorwa ase Nyasae.
PHI 1:29 Ekiagera ase engencho ya Kristo mwaeirwe, tari okomwegena gwoka korende nogochandwa boigo ase engencho yaye.
PHI 1:30 Na inwe nabo more nokorwanerera koria koria mwaroche ase ’nde, na koigwa ng’a ninde nakwo goika bono.
PHI 2:1 Obogima bwaino ime ya Kristo nigo bokobaa chinguru, n’obwanchani bwaye bwabaremia. Okobwatana kw’Omoika, karabe amaabera ande onsi na amabeebe,
PHI 2:2 ikerania omogooko one ase okoba nokorengereria okwo okwo na obwanchani obomo; mobe nomoyo oyomo, na okorengereria okomo.
PHI 2:3 Timokora ing’ana rinde rionsi ase okwegwenera na ase okweenenia, korende ase oboitongo kera omonto abare abande ng’a nabaya kobua ere omonyene.
PHI 2:4 Kera omonto tarigereria ebinto biaye omonyene, korende arigererie ebinto bi’abaanto bande.
PHI 2:5 Naki mobe nebirengererio ebio ebio ime yaino buna ebio biarenge ime ya Kristo Yeso.
PHI 2:6 Ere omochakano nigo arenge oyomo na Nyasae, na tabarete ng’a okoba koreng’ana buna Nyasae negento gi’okobwaterera,
PHI 2:7 korende agekora buna tarenge nobonene, akaimokia ekieni ki’omosomba, akaba omogwekano o Mwanyabaanto.
PHI 2:8 Naende agachia kororekana ore buna Mwanyabaanto omonyene, agekeyia, akaba omoigweri goika ogokwa, na korokwo nogokwa igoro ase omosalaba.
PHI 2:9 Ase ayio Nyasae akamoimokereria igoro mono, akamoa erieta erio ribuete amarieta onsi,
PHI 2:10 erinde ase erieta ria Yeso kera riiru riringwe, ri’abwo bare igoro, na ase ense, na inse y’ense,
PHI 2:11 na kera oromeme narobe kirori ng’a Yeso Kristo n’Omonene, ase obonene bwa Nyasae Tata.
PHI 2:12 Ase ayio, abanchwa baane, buna moigwerete botambe, tari ekero indeo rioka, korende kobua mono ekero ntaiyo, korera ogotooreka kwaino abanyene ase okwoboa na okoiguswa,
PHI 2:13 ekiagera Nyasae nere ogokora emeremo ime yaino ase okorigia, naende ase ogokora ogwancha kwaye okuya.
PHI 2:14 Mokore amang’ana onsi motari nokwemurungania na okoborania,
PHI 2:15 erinde monyare koba abatari na komocha, abachenu, abana ba Nyasae, motari na bobe egati y’ekegori eke ekebe kere bogeka. Ase egati y’abwo mobare buna emebaso ase ense.
PHI 2:16 Bwata ring’ana ri’obogima, erinde inyore engencho y’ogwetogia ase rituko riria ria Kristo, ng’a tinaminyogete bosa, gose tinakorete emeremo bosa.
PHI 2:17 Ee, kondaumorwe igoro y’ekeng’wanso na ogokora gw’okwegena kwaino, nagokire; ee, nagokire amo nainwe mwensi.
PHI 2:18 Nainwe boigo, goka, ee, goka amo nainche.
PHI 2:19 Korende nasemeirie ase Omonene Yeso gotoma Timotheo achiche bwango ase more, erinde inche ndemigwe, kondamanye buna more.
PHI 2:20 Naki tindi na monto onde ore nomoyo oyomo nainche, oyoranyare gochandekera chingencho chiaino,
PHI 2:21 ekiagera bonsi nigo bakorigia ebinto biabo abanyene, gose tari ebia Kristo Yeso.
PHI 2:22 Korende momanyete Timotheo na ogokora kwaye, buna akorerete enchiri amo nainche. Igo are koreng’ana buna omwana okomokorera ise.
PHI 2:23 Ase ayio ninganetie komotoma ase obwango ekero ndamanye buna amang’ana arabe ase ’nde.
PHI 2:24 Na inche nasemeirie ase Omonene ng’a inche omonyene boigo ninchiche bwango.
PHI 2:25 Korende nkarora ng’a ningwenerete gotoma Epafrodito oyominto, omokori emeremo amo nainche, omorwani amo nainche, oyo mwatomire gonkorera ase okoremerwa kwane.
PHI 2:26 Ere nigo arenge namaiga ase more mwensi, naende agaichana mono, ekiagera mwaigwete ng’a nigo arenge omorwaire.
PHI 2:27 Ere nomorwaire arenge ekeene, ang’e nogokwa, korende Nyasae akamororera amaabera, gose tari ere bweka, korende nonya ninche boigo, timba nomoichano igoro ase omoichano.
PHI 2:28 Ase ayio nakorire omokia mono komotoma, erinde ekero moramorore naende, monyare kogoka, na inche nkeeanerigwe omoichano one.
PHI 2:29 Momooroisie gaki ase Omonene ase omogooko bwonsi. Mosike abanto banga buna oyio,
PHI 2:30 ekiagera ase engencho y’emeremo ya Kristo akaba ang’e ase ogokwa, tarendete obogima bwaye ase ogoisanera ayaremete ase ogokora kwaino ase ’nde.
PHI 3:1 Omoerio baminto, goka ase Omonene! Kobariikera inwe amang’ana aria aria tandoseti inche, korende ase more nigo arabe obokonyi.
PHI 3:2 Mwerende korwa ase chisese, mwerende na korwa ase abwo bagokora amabe, mwerende nabwo bakwenachanacha!
PHI 3:3 Naki intwe naba twarogete, abatogosasiima Nyasae ase Omoika oye, na gwetogia ase Kristo Yeso, na titosemereti ebia omobere.
PHI 3:4 Nonya ninche ase ensemo yane ninyare gosemeria ebia omobere. Onye omonto onde okorora ng’a nare nengencho y’ogosemeria ebia omobere, inche nkobua,
PHI 3:5 ekiagera narogete ase rituko ria gatano na gatato, naende noyomo bw’Abaisraeli inde, oyo bw’ororeria rwa Benjamini, Omoiberania oiboretwe n’Abaiberania, na ase ogotunyana amachiiko n’Omofarisai inde.
PHI 3:6 Nkaba nomokia bw’ogochanda ekanisa, na ase amang’ana ’oboronge bokonyorekana ase amachiiko tinarenge na komocha.
PHI 3:7 Korende amang’ana aria arenge okonyora ase ’nde nayabarire koba bosa ase engencho ya Kristo.
PHI 3:8 Ee, nabarire onsi, ng’a abeire bosa ase engencho y’obuya botari nekerengo, engencho yaye okomomanya Kristo Yese Omonene one. Ase engencho yaye natigire ebinto bionsi, na kobibara buna eubi, erinde imonyore Kristo,
PHI 3:9 naende ndorekane ime asare. Tinkoba noboronge bwane boria bokonyorekana ase amachiiko korende boria bokonyorekana ase okomwegena Kristo, oboronge boria bokorwa ase Nyasae, bokonyorekana ase okomwegena.
PHI 3:10 Nindigetie komomanya Kristo ne chinguru chi’okobokigwa kwaye, inyare kobwatana nogochandwa kwaye, ngwekanigwe nere ase ogokwa kwaye;
PHI 3:11 erinde inyore ase enchera ende yonsi goikera okobokigwa korwa ase abakuure.
PHI 3:12 Tari ng’a naikire konyora aya, gose naikire koba omoikeranu, korende nakong’irie orogendo inyabwate, ekiagera nabwatirwe na Kristo Yeso.
PHI 3:13 Abaminto, tinyekageti inche omonyene ng’a naikire koyabwata; korende ninkore egento ekemo gioka: kweba ayare magega, ndambaarie ayare bosio.
PHI 3:14 Nakong’irie orogendo gochia aase ngokoorera, ng’ikere eng’eria y’okorangerigwa kwa igoro kwa Nyasae goetera ase Kristo Yeso.
PHI 3:15 Gaki intwe abatore abaikeranu torengererie ayio. Komorabe mokorengereria ayande, ase ing’ana rinde rionsi, Nyasae nabamaanorere ayio naro.
PHI 3:16 Korende togenderere ase ayio ayio twaigete konyora.
PHI 3:17 Abaminto, mobe abeegi baane, morigererie abwo bakogenda ase ogotunyana omogwekano oria oria twabaete.
PHI 3:18 Naki abange nigo bakogenderera bare ababisa b’omosalaba o Kristo. Nabatebirie amang’ana abo ara aange, nonya mbono nigo nkobateebia aya ase amariga.
PHI 3:19 Omoerio obo nogosareka, enyasae yabo nenda, obonene bwabo nigo bore ase obosooku bwabo, bakorengereria amang’ana ’ense.
PHI 3:20 Naki obobiare bwaito igoro, bore. Korwa agwo naende ntoganyete, Omotooria, Omonene Yeso Kristo,
PHI 3:21 oyoranyare koonchora emebere yaito y’obosareku enyare kogwekana nomobere oye bw’obonene, koreng’ana nokobua kwaye ase okwo aranyare kobeeka ebinto bionsi inse asare.
PHI 4:1 Gaki baminto, inwe abanyanchete, abwo amaiga andiereire, omogooko one na egutwa yane, tenena bokong’u ase Omonene, abanchi baane.
PHI 4:2 Namosoroire Ewodia, namosoroire na Sintike babe nomoyo oyomo ase Omonene.
PHI 4:3 Ee, naye bo, omosaiga bw’ekeene, nakoboririe okonye abakungu abwo bakorete emeremo y’enchiri amo nainche, na Klementi nere, na baria bande bakorete emeremo amo nainche, abwo amarieta abo are ime ase egetabu y’obogima.
PHI 4:4 Goka ase Omonene amatuko onsi; naende natebiire: Goka!
PHI 4:5 Obwororo bwaino bomanyekane ase abanto bonsi. Omonene ng’ang’e are.
PHI 4:6 Timwechandera ing’ana rinde rionsi; korende ase kera ring’ana ase ogosaba na ogosorora amo nokoiraneria ng’a mbuya mono, okorigia kwaino komanyekane ase Nyasae.
PHI 4:7 Na omorembe o Nyasae, oyobuete okomanya gwonsi, korende chinkoro chiaino na ebirengererio biaino ase Kristo Yeso.
PHI 4:8 Omoerio baminto, onsi ayare ay’ekeene, onsi ayare ay’ogosika, onsi ayare ay’oboronge, onsi ayare ay’oborabu, onsi ayagwenerete gwanchwa, onsi ayagokwanwa buya; koborabeo obuya bonde bwonsi, gose ogotogigwa, aya onsi yarengererie.
PHI 4:9 Amang’ana aya mweorokereretie na koyanyora, na koyaigwa, na koyarora korwa ase ’nde, moyakore, na Nyasae bw’omorembe nabe amo nainwe.
PHI 4:10 Nagokire mono ase Omonene, ekiagera bono ase omoerio mwairanire ase ebirengererio biaino igoro y’okoremerwa kwane; nabo mwarenge kondengereria ritang’ani, korende timwanyora ribaga.
PHI 4:11 Tari ng’a ngokwana aya ekiagera inde nokoremerwa, naki neorokereirie goisaneka ase engencho ende yonsi inde nero.
PHI 4:12 Namanyire ogokeeigwa, naende namanyire okomenteka; ase engencho yonsi, na ase amang’ana onsi neorokereirie, okoigota na koigwa enchara, okomenteka na okoremerwa.
PHI 4:13 Ninyare gokora amang’ana onsi asere oyokombeka chinguru.
PHI 4:14 Korende mwakorete buya mokabwatana nainche ase emechando yane.
PHI 4:15 Na inwe Abafilipi abanyene mwamanyire ng’a ase omochakano bw’enchiri, ekero naruete Makedonia, ekanisa ende tiyarenge yabwatanete nainche ase amang’ana ’okorua na okonyora, otatiga inwe mweka.
PHI 4:16 Naki nonya nase Tesaloniki mwandeterete ogokonywa ase okoremerwa kwane ara kabere, tari rimo rioka.
PHI 4:17 Tari ng’a nindigetie ekeegwa keria, korende nigo ndigetie okwama koria gokomenteka koba okonge ase more.
PHI 4:18 Korende ninde n’ebinto bionsi, na kobua; naende naichoirwe, ekiagera nanyorire ase okoboko kwa Epafrodito ebiegwa biaruete ase more, bire ogotioka okuya, ekeng’wanso giancheirwe, kegwenerete Nyasae.
PHI 4:19 Na Nyasae one nabaichorerie kera ekimoganetie ase ekerengo ki’obonda bwaye ase obonene ase Kristo Yeso.
PHI 4:20 Bono Nyasae, Tata oito, abakwe kare na kare. Amina.
PHI 4:21 Monkwanerie kera omochenu ase Kristo Yeso. Abaminto abare amo nainche baabakwanirie.
PHI 4:22 Abachenu bonsi baabakwanirie, mono kobua abwo bare b’enyomba y’omorwoti omonene.
PHI 4:23 Obuya bw’Omonene Yeso Kristo bobe amo nainwe.
COL 1:1 Korwa ase Paulo oyio goetera ase obuya bwa Nyasae ore omotomwa o Kristo Yeso, na korwa ase oyominto Timotheo —
COL 1:2 gochia ase abanto ba Nyasae abwo bamenyete Kolosai abwo bare abaminto abageni ase Kristo. Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito.
COL 1:3 Botambe nigo togoakera Nyasae, Ise Omonene oito Yeso Kristo, ng’a mbuya mono, ekero tokobasabera inwe,
COL 1:4 ekiagera twaigure buna momwegenete Kristo Yeso, naende buna mwanchete abachenu bonsi,
COL 1:5 Ekero ring’ana ri’ekeene, amang’ana amaya achete ase more ritang’ani, nigo mwaigwete igoro y’ogosemeria kwarenge oo. Ase igo okwegena n’obwanchani bwaino nigo bire ase keria mosemeretie, ekio kegachire buya ase engencho yaino aria igoro.
COL 1:6 Echili nigo ekorenta ogosesenigwa na nigo agendererete koranda ense yonsi, buna koreng’ana yabeire ase more korwa rituko riria inwe mwaigwete igoro yobuya bwa Nyasae na mokabwenekia buna bore.
COL 1:7 Nigo mwaorokereretigwe igoro yobuya bwa Nyasae na Epafara, omosomba omogisangio oito omwanchwa, oyore omosomba omwegenwa ase Kristo ase engencho yaino.
COL 1:8 Ere nigo atworogetie obwanchani bwaino ase Omoika.
COL 1:9 Ase ayio, korwa rituko riria twaigwete amang’ana ayio, titwatigete kobasabera inwe. Igo twasabete ng’a moichorwe ne chisemi chi’ogwancha kwaye ase obong’aini bwonsi na okomanya gwonsi kw’omoika.
COL 1:10 Mogenderere buna ebagwenerete ase Omonene, momogwenere kegima. Amagima aino ame okwama okuya, momenteke ase okomomanya Nyasae.
COL 1:11 Na inwe mobekwe chinguru ase okobua gwonsi, koreng’ana ne chinguru chi’obonene bwaye ase okoganya na oboremereria bwonsi amo nomogooko,
COL 1:12 mokomoakera Tata ng’a mbuya mono, oyobaikeranetie mobe ababwatani b’omwando bw’abachenu ase omobaso.
COL 1:13 Nere otosiborete korwa ase okobua kw’omosunte na agatong’anyia na gotosoyia ase oborwoti bw’Omwana oye omwanchwa.
COL 1:14 Goetera ase are twasiboirwe, engencho yaye ebibe biaito biabeirwe.
COL 1:15 Kristo nomogwekano o Nyasae oyotari kororekana, omoiborwa bw’eritang’ani bw’ebitongwa bionsi.
COL 1:16 Ime yaye ebinto bionsi bigatongwa, ebire igoro na ebire ase ense, ebikororekana na ebitakororekana, onye nebirogo bi’obogambi, gose amarwoti, gose abagaambi, gose abare nokobua; Nyasae agatonga ense yonsi goetera asare na ase engencho yaye.
COL 1:17 Kristo nao arenge ritang’ani ri’ebinto bionsi, na ebinto bionsi biabwatanigwe ime asare.
COL 1:18 Ere nomotwe bw’omobere, engencho yaye ekanisa; naende ere nomochakano na omoiborwa bw’eritang’ani korwa ase abakuure, erinde ere bweka abe omotang’ani ase bonsi.
COL 1:19 Naki Nyasae agancha ng’a oboikeranu bwaye bwonsi bomenye ime asare.
COL 1:20 Goetera asare Nyasae agancha kobwatania ebinto bionsi amo nere omonyene, ebinto ebire ase ense na ebire igoro, gakorire omorembe ase amanyinga ayaitegete ase omosalaba oye.
COL 1:21 Na inwe agwo ritang’ani nigo mwarenge mwatananire korwa ase Nyasae, mwarenge nobobisa ase ebirengererio biaino ase ogokora kwaino okobe.
COL 1:22 Korende bono Nyasae obabwatanirie inwe amo nere omonyene ase ogokwa kw’omwana oye ase omobere oye bw’echinyama, Nyasae obakorire abasani baye erio abarente ase obosio bwaye, more abachenu, motari na komocha gose na bobe bonde,
COL 1:23 goika mogenderere ase okwegena, mwabekirwe ase oboroso obokong’u, nainde timwancha inwe konyegerigwa korwa ase ogosemeria koria mwanyorete ekero mwaigwete enchiri eye. Ngoetera ase enchiri eye inche Paulo nkabekwa nkaba omosomba oye-Echili eye eyio yarandigwe ase ebitongwa bionsi ase ense.
COL 1:24 Bono nagokeire ogochandwa kwane inde nakorokwo ase engencho yaino; naende ase omobere one nkoyaikerania nde aria aremete ase ogochandwa gwa Kristo ase engencho y’omobere oye, engencho yaye ekanisa.
COL 1:25 Inche nabeire omosomba bw’ekanisa yaye ase oborendi obo naetwe na Nyasae ase engencho yaino ase okobaranderia inwe ring’ana rionsi ria Nyasae.
COL 1:26 Obobisi boria bwabisetwe korwa kare ase ebigori ebinge, korende bono bwaorokigwe ase abachenu baye.
COL 1:27 Nyasae agancha koorokia ase bare obobisi boria bore obonene na obw’obonda ase egati y’abanto b’ebisaku. Obobisi boria nabwo obo, ng’a Kristo nigo are ime yaino, ayio naro ogosemeria kw’obonene.
COL 1:28 Ase engencho eyio nigo tokorandia Kristo ase abanto bonsi; nigo tokobakurera na kobaorokereria bonsi ase obong’aini bwonsi, erio tonyare korenta kera oyomo ase obosio bwa Nyasae abe oikeranire ase okobwatana na Kristo.
COL 1:29 Ase engencho eyio inche nigo ngokora emeremo na ngokora omokia ase chinguru chiaye chinene, echigokora emeremo ime ase ’nde.
COL 2:1 Nigo nkobamanyia igoro y’omokia inde noro ase engencho yaino, boigo na ase abanto bare Laodikia na baria bonsi batarandora obosio bwane,
COL 2:2 nigo ngokora aya onsi erinde baremigwe ase chinkoro chiabo, kobarabwatanigwe ase obwanchani, banyore obonda bwonsi ase okomanya gwonsi gw’ekeene. Ase engencho eyio banyare komanya obobisi bwa Nyasae engencho yaye Kristo.
COL 2:3 Nere ekeigorero ase chinibo chionsi chi’obong’aini na echie chisemi chibisire.
COL 2:4 Nigo ngokwana ring’ana eri, ng’a monto onde tacha kobang’aina ase amang’ana okoebereria neisa koba nigo bare abaya.
COL 2:5 Naki nonya tindi nainwe ase omobere, nigo inde amo nainwe ase omoika. Nigo nkogoka ekero nkorora omoroberio oino omuya, na ogwetenenera gw’okwegena kwaino ase Kristo.
COL 2:6 Ase ayio, buna mwamoitabire Kristo Yeso buna Omonene, naboigo mogenderere komenya ase okobwatana nere.
COL 2:7 Simeka emeri yaino ime ase are, agacha amagima aiono ase are, mokong’igwe ase okwegena buna mworokereretigwe. Na momenteke ase okoiraneria ng’a mbuya mono.
COL 2:8 Rigereria monto onde tabaisa kobakora abasakore ase chisemi chiaye chi’oborimo, echio chikorwa ase amorokererio a mwanyabaanto na obong’ainereria bwa bosa na korwa ase emeika y’ense, gose tari buna aya Kristo.
COL 2:9 Naki ime yaye nao oboikeranu bwonsi bw’obonyasae bomenyete ase ekieni ki’omobere.
COL 2:10 Na inwe mwaerwe obogima ime yaye, ere oyore omotwe bw’abagaambi na obwa bonsi abare nokobua.
COL 2:11 Ase okobwatanigwa na Kristo boigo mwarokigwe okwaroka gotakoriri namaboko, korende ase okwaroka gokorire na Kristo okwo kogotokora abasibore korwa ase chinguru chi’ebibe.
COL 2:12 Ekiagera ekero mwabatisetwe nigo mwatindegetwe amo na Kristo, na ase ebatiso boigo mokabokigwa na Yeso goetera ase okwegena kwaino ase chinguru chia Nyasae oyomobogetie korwa ase abakuure.
COL 2:13 Na inwe abamwarenge mokwete ase ogosaria kwaino na ase ogotaroka kw’emebere yaino, Nyasae akabakora koba moyo amo nere, gaikire kobaabera ogosaria gwonsi.
COL 2:14 Ere agatinyia ririiko riria riarigetwe ase amachiiko, riare gotosoera, eriarenge nobobisa ase tore; akaritigeria ensemo, akariakerania ase omosalaba.
COL 2:15 Naboigo ekero aurire abagaambi na abare nokobua ebirwanero biabo, akabasookia maiso marore, agachenga igoro ase bare ase omosalaba oria.
COL 2:16 Ase ayio, timwancha koegwa ogochika inwe ase engencho y’ebimokoria gose ebimokonywa, gose ase engencho ye Rituko Rinene, gose okooroka kw’omotienyi, gose Esabato.
COL 2:17 Amang’ana ayio nekiriri ki’amang’ana agochi‐gocha, korende omoikerania omonyene nere Kristo.
COL 2:18 Timoa monto onde ribaga ri’okobaura inwe ekeegwa kiaino ase okorigia kwaye ase okweororobia na ase ogosasiima abamalaika, na kwebeka ase amaroro aya arorire, na koenena bosa ase ebirengererio biaye bi’obobe,
COL 2:19 na tabwataini nere oyore Omotwe. Korwa asere omobere bwonsi nigo ogokina ase ogokina gokorwa ase Nyasae, ase okonyora chinguru na kobwatanigwa ase chinengo na emeki.
COL 2:20 Gaki, onye mwakuure amo na Kristo, mwatigire amorokererio aye ritang’ani ay’ense, nase ki rende mogendererete buna nab’ense more? Nase ki naende mokoigwera amachiiko buna ayio:
COL 2:21 “Timokuna, Timoigwa, Timobwata”,
COL 2:22 koreng’ana buna Mwanyabaanto bakoyanyora ase amachiiko na amorokererio abo? (Amang’ana ayio onsi nigo agosareka ekero agokorerwa.)
COL 2:23 Ayio nigo akororekana ng’a nay’obong’aini ase ogosasiima na okweororobia na goaka omobere, korende taisaneti gento kende ase ogotanga okogania gwe chingencho chi’obobe.
COL 3:1 Mwabokigwe ase obogima amo na Kristo, ase igo beka chinkoro chiaino ase ebinto bire igoro, aase Kristo aikaransete ase ekerogo kiaye ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae.
COL 3:2 Rengereria ayare igoro, gose tari ayare ase ense.
COL 3:3 Naki inwe mwakuure, na obogima bwaino nigo bobisire amo na Kristo ase Nyasae.
COL 3:4 Obogima bwaino nigo bore Kristo na ekero ararorekane, erio nario nainwe morarorekane amo nere ase obonene.
COL 3:5 Ase igo moite kende gionsi ekio kere ime yaino ekio kere egi’ense: obotomani, eubi, okorengereria okobe, okogania okobe, na obwegimeria, engencho yaye ogosasiima emegwekano.
COL 3:6 Ase engencho yayio endamwamu ya Nyasae nebachere abanto batarikomoigwera.
COL 3:7 Ase ayio nainwe nabo mware gotaara kare, ekero mwagamberetwe naro.
COL 3:8 Korende bono mobeke aare aya onsi: endamwamu, okobea, obobe, okorama, na ogokwana okobe gokorwa ase emenwa yaino.
COL 3:9 Timotebania oborimo, inwe abamwarusirie oboMwanyabaanto bwa kare amo nogokora kwaye,
COL 3:10 mwamweboyirie omonto omoyia, oyo Nyasae akorire omoyia ase okomanya gwonsi ase omogwekano oye erio momanye Nyasae ase oboikeranu.
COL 3:11 Ase ayio goatananeka tigokoba gati yomogiriki nomoyahudi, oyobwarogete gose oyotarogeti, oyotari Omogiriki gose oyore Omosikuti, omosomba gose omosibore, korende Kristo nere onsi, na ase bonsi.
COL 3:12 Inwe n’abanto ba Nyasae; ere nigo abanchete na akabachora koba abaye. Ase igo mweboyie amabeebe, obuya, obokanyeku, obwororo, oboremereria.
COL 3:13 Bogorerania inwe ase inwe, na onye omonto ore ne ring’ana igoro ase omonto onde, mwaberane: buna Omonene abaaberete inwe, nainwe mwaberane bo.
COL 3:14 Kobua aya onsi, mweboyie obwanchani, nabwo egesibo gekobwatania kera egento ase oboikeranu bw’obuya.
COL 3:15 Tiga omorembe o Kristo ogambere chinkoro chiaino, noro mwarangererigwe ase omobere oyomo, na mobe abakoiraneria ng’a mbuya mono.
COL 3:16 Ring’ana ria Kristo rimenye ase obonge ime yaino, mobe mokworokererania na gotebererania ase obong’aini bwonsi, mogoteera ase chizaburi, na amatera, ne chingero chi’omoika, ase ogoakera Nyasae ng’a mbuya mono ase chinkoro chiaino ime.
COL 3:17 Na kera eki mogokora, ase amang’ana gose ase ogokora, mokore kera egento ase erieta ri’Omonene Yeso, mokomoakera Nyasae Tata ng’a mbuya mono goetera asare.
COL 3:18 Inwe abakungu, moigwere abasacha baino, buna egwenerete ase Omonene.
COL 3:19 Na inwe abasacha, mwanche abakungu baino, timoba nobororo ase bare.
COL 3:20 Na inwe abana, moigwere abaibori baino ase amang’ana onsi, ekiagera ring’ana eri nigo rikogwenera Omonene.
COL 3:21 Na inwe abaibori, timochegia abana baino, baabaise gokwa emioyo.
COL 3:22 Nainwe abasomba, moigwere abanene baino ase ense eye ase amang’ana onsi, tari rioka ekero babaroche erio konyora ogwancherwa ase bare; korende kora igo ase enkoro endonge, mokomoiroka Omonene.
COL 3:23 Rinde rionsi mogokora rikore ase enkoro y’omogooko, buna mogokorera Omonene, gose tari Mwanyabaanto,
COL 3:24 inyora ng’a Omonene nabae eng’eria eyio agacherete abanto baye. Ekiagera Kristo nere Omonene togwenerete gokorera.
COL 3:25 Naki oyorakore bobe, nigo araakanwe obobe bwaye obo akorire, na gwanchereria tikoiyo.
COL 4:1 Inwe abanene, kae abasomba baino ekere kia boronge, mokomanya ng’a nainwe more n’Omonene igoro.
COL 4:2 Mogenderere nogosaba, morende ase korokwo, na koiraneria ng’a mbuya mono;
COL 4:3 na gotosabera intwe boigo, erinde Nyasae atoigorere egesieri ase ring’ana riaye, erio tokwane obobisi bwa Kristo, naki nase engencho y’ayio nasibirwe.
COL 4:4 Mosabe ng’a mboorokie buna ngwenerete koboorokia.
COL 4:5 Mogenderere ase obong’aini ase amasio ’abaanto abare isiko, na renda engaki yaino.
COL 4:6 Botambe chinkwana chiaino chibe chinyororo, chinywere buna omonyoo, erinde momanye buna mogwenerete koiraneria kera omonto.
COL 4:7 Tukiko oyominto omwanchwa, omosomba omwegenwa, omosomba amo nainche ase Omonene, nabamanyie amang’ana aane onsi.
COL 4:8 Namotomire ere ase more ase engencho eyio eyio, erinde momanye amang’ana aito, naende ere naremie chinkoro chiaino.
COL 4:9 Amo nere natomire Onesimo, oyominto omwegenwa, omwanchwa, oyore oyomo oino. Barabwo nabaabamanyie onsi ayare aiga ase tore.
COL 4:10 Aristariko, oyosibetwe amo nainche, obakwanirie, na Mariko, omwana oisemoke Barnaba (mwanyorire ogotebererigwa igoro yaye; karaike seino momooroisie).
COL 4:11 Naende Yeso, oyokorokwa Yusto, obakwanirie. Abwo nabwo boka ase abaarogete bare abakori emeremo amo nainche ase engencho y’oborwoti bwa Nyasae; na barabwo nigo barenge kondemia.
COL 4:12 Epafara oyore oyomo oino, omosomba o Kristo Yeso, obakwanirie. Ere okorire omokia ase okobainyora ase ogosaba kwaye, erinde monyare gotenena more abaikeranu, abamanyete mono ogwancha gwonsi kwa Nyasae.
COL 4:13 Naki namobereire kirori, ng’a nare nomokia omonge mono ase engencho yaino, na ase engencho y’abwo bare Laodikia na Hieropoli.
COL 4:14 Luka, oria omogwenia omwanchwa, na Dema babakwanirie.
COL 4:15 Nkwanerie abaminto abare Laodikia, na Nimfa, na ekanisa ere ase enyomba yaye.
COL 4:16 Riruube eri karirasomwe ase more, tiga risomwe naende ase ekanisa ya Laodikia; na riria rikorwa Laodikia risomwe ase more boigo.
COL 4:17 Moteebie Arikipo arigererie mono obosomba boria aetwe korwa ase Omonene, erinde aboikeranie.
COL 4:18 Oko nogokwania kwane, inche Paulo, ase okoboko kwane omonyene. Moinyore ebisibo biane. Obuya bobe amo nainwe.
1TH 1:1 Inche Paulo amo na Silivano na Timotheo nkobariikera tore inwe abekanisa y’Abatesaloniki, abamore ase Nyasae Tata na ase Omonene Yeso Kristo: Obuya bobe ase more na omorembe.
1TH 1:2 Botambe nigo togoakera Nyasae ng’a mbuya mono ase engencho yaino mwensi, na kobaatora ase ogosaba gwaito.
1TH 1:3 Na intwe ase obosio bwa Nyasae Tata oito titori gotiga koinyora emeremo yaino ase okwegena, na ogwechanda kwaino ase obwanchani, na oboremereria bwaino ase okomosemeri ’Omonene Yeso Kristo.
1TH 1:4 Naki abaminto, abamwanchire na Nyasae, twamanyire ng’a ere obachorire.
1TH 1:5 Naki intwe titwabarenterete enchiri yaito ase amang’ana oka, korende boigo nase chinguru, na ase Omoika Omochenu, na ase okobaraa gochia ase obomaene oboikeranu. Na inwe momanyete chingencho chiaito buna twarenge ase egati yaino ase engencho yaino.
1TH 1:6 Inwe mokaba abegi baito, na ab’Omonene, na nonya mwachandegete mono, mwanyorete ring’ana amo nomogooko okorwa ase Omoika Omochenu,
1TH 1:7 na igo mokaba ekiorokererio ekiya ase abegeni bonsi ba Makedonia na Akaya.
1TH 1:8 Naki korwa ase more ring’ana ri’Omonene riaigurwe, tari ase Makedonia na Akaya oka, korende amang’ana akumire kera aase, ng’a imomwegenete Nyasae. Ase igo titogwenereti gokwana ring’ana rinde rionsi.
1TH 1:9 Naki barabwo abanyene baorokirie amang’ana igoro yaito, buna twasoete ase egati yaino, na buna inwe mwaonchokerete Nyasae korwa ase emegwekano y’ogosasimwa, erinde mokorere Nyasae ore moyo, oyo bw’ekeene,
1TH 1:10 na moganye Omwana oye korwa igoro, oyio ere abogetie korwa ase abakuure, nere Yeso, oyototooretie korwa ase endamwamu egochi‐gocha.
1TH 2:1 Abaminto, inwe abanyene mwamanyire ng’a ogosoa gwaito ase egati yaino tikwabeete okwa bosa.
1TH 2:2 Korende, buna momanyete, gatwaikire gochandwa na gochaywa ritang’ani ase Filipi, tokaremigwa na Nyasae oito gokwana enchiri ya Nyasae ase more, ase okoumerana nokoamererania okonene mono.
1TH 2:3 Naki ogosorora gwaito tikori ogw’okobasiria, gose ogw’okobabeka ase eubi, gose ogw’okobang’aina,
1TH 2:4 korende buna twancheirwe na Nyasae koba abatwegenirwe koegwa enchiri, nabo togokwana, tari ase okogwenera abanto, korende ase okogwenera Nyasae, oyokorenga chinkoro chiaito.
1TH 2:5 Naki titwarenge namang’ana ay’okogwenera abanto, buna mwamanyire, gose ay’okobiserera obwegimeria. Nyasae nere kirori.
1TH 2:6 Titwarigetie ogotogigwa korwa ase Mwanyabaanto, nonya nkorwa ase more, gose korwa ase abanto bande.
1TH 2:7 Buna abatomwa ba Kristo anga ntwabaritoerete, korende nigo tware abororo ase egati yaino, buna omokungu akorera abana baye.
1TH 2:8 Naboigo naintwe tware namaiga amange ase more, tokaba nomogooko kobaa inwe, tari enchiri ya Nyasae yoka, korende nonya nobogima bwaito, ekiagera mwabeire abanchi baito.
1TH 2:9 Naki baminto, moinyorete emeremo yaito na obokong’u bwaito, ng’a ekero twabaranderetie enchiri ya Nyasae, tware gokora emeremo obotuko na omobaso, erinde titocha komoraarereria onde oino.
1TH 2:10 Inwe mbirori, na Nyasae boigo, buna okogenderera gwaito kwarenge ase egati yaino, inwe abamwegenire, buna tware nobochenu na oboronge, na titware na komocha.
1TH 2:11 Naki mwamanyire buna tware gosemia kera oyomo oino buna ise agosemia abana baye, na tokabaremia, na kobasorora, na kobakuurera,
1TH 2:12 erinde mogenderere buna ebagwenerete ase Nyasae, oyokobarangeria mosoe ase oborwoti bwaye, na ase obonene bwaye.
1TH 2:13 Ase ayio, nigo togoakera Nyasae, ng’a mbuya mono, totari gotiga, ng’a ekero mwanyorete ring’ana ria Nyasae, eri mwaigwete korwa ase tore, nigo mwarianchete, tari buna ring’ana ria Mwanyabaanto, korende buna rire ekeene ekeene, ring’ana ria Nyasae, erigokora emeremo ime yaino, inwe abamwegenire.
1TH 2:14 Naki baminto, inwe nigo mwarenge ababwatani be chikanisa chia Nyasae ase Kristo Yeso, echire ase ense ya Boyahudi, ekiagera nigo mwanyorete emechaando eria eria korwa ase abanto b’egesaku kiaino, buna baria banyorete korwa ase Abayahudi,
1TH 2:15 abaitete Omonene Yeso na ababani, na intwe bagatoseria. Barabwo tibagwenera Nyasae, naende nigo bare mamincha ase abanto bonsi.
1TH 2:16 Abwo bagatotanga titokwana nabaanto b’Ebisaku amang’ana ayaranyare kobarentera ogotooreka. Ase enchera eyio baikeranie botambe ekerengo ki’ebibe biabo. Korende endamwamu ya Nyasae yabaikeire omoerio.
1TH 2:17 Korende intwe, baminto, gatoraatananekane korwa ase more ase ekero egeke (ase obosio gose tari ase enkoro) tokarengereria mono kobua nokogania okonene kororana nainwe amasio ase amasio.
1TH 2:18 Ase ayio, ntwaganetie gocha ase more (inche Paulo nonya ng’ara kabere) korende Saitani agatotanga.
1TH 2:19 Ogosemeria gwaito ninki, gose omogooko oito, gose egutwa yaito eragere twetogie ase obosio bw’Omonene oito Yeso ekero ki’ogocha kwaye? Inee! Tari inwe?
1TH 2:20 Ee, inwe nobonene bwaito, na omogooko oito.
1TH 3:1 Ase ayio, ekero totanyarete koremereria kobua, togancha gotigara Atene intwe tweka.
1TH 3:2 Togatoma Timotheo oyominto, omokori emeremo amo na Nyasae ase okorandia enchiri ya Kristo, erinde abakong’ie na kobaremia ase okwegena kwaino,
1TH 3:3 erio tatigerigwa nemechando eye. Naki inwe abanyene ’momanyete ng’a ase ayio nero torageire.
1TH 3:4 Naki ekero twarenge amo nainwe ntwatang’anete kobateebia ng’a ntonyore emechando, buna yabeete agwo, na inwe moyemanyete.
1TH 3:5 Naki ase engencho eyio, ekero ntanyarete koremereria kobua, ngatoma Timotheo, erinde inyare komanya okwegena kwaino. Noboire ng’a omoteemi oria obateemire inwe na emeremo yaito ebe eya bosa.
1TH 3:6 Korende bono ekero Timotheo achete ase tore korwa seino agatorentera amang’ana amaya igoro y’okwegena kwaino na obwanchani bwaino, na buna motoinyorete buya botambe. Naende agatoteebia ng’a more namaiga gotorora intwe, buna naintwe tore namaiga kobarora inwe.
1TH 3:7 Ase engencho eyio, baminto, ase obokong’u bwaito, na emechando yaito, tokaremigwa ase okwegena kwaino.
1TH 3:8 Naki bono nigo torabe moyo, komorabe moteneine bokong’u ase Omonene.
1TH 3:9 Nase nchera ki toranyare koiraneria Nyasae ng’a mbuya mono ase engencho yaino, ase omogooko bwonsi oyotokoigwa ase engencho yaino ase obosio bwa Nyasae oito?
1TH 3:10 Obotuko na omobaso nigo tokona‐gosaba ng’a tororane nainwe amasio ase amasio, na koroisia ekebaremete ase okwegena kwaino.
1TH 3:11 Bono Nyasae Tata oito omonyene, n’Omonene oito Yeso atotang’ane ase enchera yaito, toike seino.
1TH 3:12 Omonene abakore momenteke na gokiina ase ogwanchana inwe ase inwe, na ase ogwancha abanto bonsi, buna intwe tobanchete inwe.
1TH 3:13 Ase igo anyare gokong’ia chinkoro chiaino chibe chitari na komocha, ase obochenu ase obosio bwa Nyasae, Tata oito ekero ki’ogocha kw’Omonene oito Yeso Kristo amo nabachenu baaye bonsi.
1TH 4:1 Omoerio, baminto, twababoririe na kobasorora ase Omonene Yeso ng’a buna mweorokereretie korwa ase tore nebagwenerete mogenderere kogwenera Nyasae. Buna inwe mogendererete, kora igo na komenteka.
1TH 4:2 Naki momanyete amachiiko ki twabaete korwa ase Omonene Yeso.
1TH 4:3 Naki oko nakwo ogwancha kwa Nyasae, ng’a mobe abachenu, na mweatanane korwa ase obotomani.
1TH 4:4 Kera oyomo oino amanye buna akogambera omobere oye omonyene ase obochenu na ogosika,
1TH 4:5 tari ase okogania okobe buna abanto b’Ebisaku abatamomanyeti Nyasae.
1TH 4:6 Bono onde tamochera oyomwabo na komong’aina ase ring’ana eri, ekiagera Omonene nere okorusia egesiomba ase aya onsi, buna twabamanyetie ritang’ani na kobakuurera bokong’u.
1TH 4:7 Naki Nyasae tatorangereti tobe ase ogotacheneka, korende ase obochenu.
1TH 4:8 Ase ayio, ere oyobwangire aya, tangeti Mwanyabaanto, korende Nyasae, oyokobaa inwe Omoika oye Omochenu.
1TH 4:9 Ase amang’ana y’obwanchani bw’obomino, tari nengencho ase more ng’a mbariikere, ekiagera inwe abanyene mworokererigwe na Nyasae, ng’a mwanchane inwe ase inwe.
1TH 4:10 Naki ekeene, nigo mwanchete abamino bonsi abare Makedonia yonsi. Korende twabasoroire, baminto, momente ayio mono kobua.
1TH 4:11 Naende kora omokia komenya ase obotoereru, na kwenaria ogokora kwaino, na gokora emeremo namaboko aino, buna twabachiigete.
1TH 4:12 Mogenderere buya, erinde monyore ogosika korwa ase abwo bare isiko, na timoba abamosemeretie gento korwa ase onde.
1TH 4:13 Korende baminto, titorigeti ng’a timomanya amang’ana igoro y’abwo bararire, mobaise goichanigwa buna abande abatari nogosemeria.
1TH 4:14 Naki onye twegenire ng’a Yeso nakwete, naende akaboka, naboigo nabwo bararire ase Yeso, Nyasae nabarente amo nere.
1TH 4:15 Naki aya twabatebirie ase ring’ana ri’Omonene, ng’a intwe abatore moyo, abatwatigaire goika ekero ki’ogocha kw’Omonene, titogotang’anera abwo baikire korara,
1TH 4:16 ekiagera Omonene omonyene naike korwa igoro neriogi rie ring’ana ri’ogochika amo neriogi ri’omomalaika omonene, na egeturi ki’egetureeri kia Nyasae. Na abwo bakwete ase Kristo nababooke ritang’ani.
1TH 4:17 Erio magega y’ayio intwe, abatore moyo, abatwatigaire, inatobogorigwe amo nabarabwo gochia ase amare, erio torototere Omonene igoro gati. Nabo inatobe amo n’Omonene botambe.
1TH 4:18 Ase ayio, remania inwe ase inwe ase amang’ana aya.
1TH 5:1 Ase amang’ana ebiro ne chingaki, baminto, tari nengencho ase more ng’a mbariikere.
1TH 5:2 Naki inwe abanyene mwamanyire buya kegima, ng’a rituko ri’Omonene nigo rirache buna omoibi agocha botuko.
1TH 5:3 Ekero abanto bagoteeba, “Ntore nomorembe na obotoereru”, erio nario ogosareka gokobaachera mobosokano buna obororo bw’okobina bokomoochera oyore morito, na tibakonyara gwetooria.
1TH 5:4 Korende baminto, timori ase omosunte, goika rituko riria riche kobanyoora mobosokano buna omoibi,
1TH 5:5 ekiagera inwe mwensi nabana b’oborabu, na abana b’omobaso. Intwe titori abobotuko, gose ab’omosunte.
1TH 5:6 Ase ayio titoraara chitoro buna abande bagokora, korende torende na kweriita.
1TH 5:7 Naki abwo bakorara chitoro nigo bakorara botuko, na abwo bagotinda nigo bagotinda botuko.
1TH 5:8 Korende intwe abatore ab’omobaso, tobe aberiiti, na tweboyie okwegena na obwanchani buna engobo y’ekioma ase ebikuba biaito, na ogosemeria kw’ogotooreka buna ekegogwa giaito gi’ekioma.
1TH 5:9 Ekiagera Nyasae tatoragerete endamwamu, korende agatoragera tonyore ogotooreka goetera ase Omonene oito Yeso Kristo,
1TH 5:10 oyokwete ase engencho yaito, erinde tobe moyo amo nere, kerabe tokorenda, gose tokorara chitoro.
1TH 5:11 Ase ayio, remania inwe ase inwe, na koagachana, kera omonto noyomwabo, buna mogokora.
1TH 5:12 Korende baminto, twabasoroire inwe, mosike abwo bagokora emeremo emekong’u ase egati yaino, abwo bakobaraa ase Omonene na kobakuurera.
1TH 5:13 Mobasike mono ase obwanchani, ase engencho y ’emeremo yabo. Mobe nomorembe inwe ase inwe.
1TH 5:14 Twabasoroire, baminto, mokuurere abwo bare aboro, moremie abwo berusirie moyo, mokonye abwo bare abareu, remereria nabaanto bonsi.
1TH 5:15 Rigereria ng’a onde taakana oyomwabo obobe ase obobe, korende botambe morigie gokorerana ayare amaya inwe ase inwe, na ase abanto bonsi.
1TH 5:16 Goka botambe!
1TH 5:17 Saba motari gotiga!
1TH 5:18 Iraneria ng’a mbuya mono ase amang’ana onsi! Naki oko nakwo ogwancha kwa Nyasae ase more ase Kristo Yeso.
1TH 5:19 Timorimia Omoika!
1TH 5:20 Timochaaya obobani,
1TH 5:21 korende teema kera egento, bwata ekere ekiya,
1TH 5:22 na eatanane korwa ase obobe bwa kera engencho.
1TH 5:23 Nyasae omonyene omorembe abachene kegima, na inwe abanyene morendwe ase emeika, na emioyo, na emebere, na mobe motari na komocha ekero ki’ogocha kw’Omonene oito Yeso Kristo.
1TH 5:24 Ere oyobarangeirie nomwegenwa, nakore ayio.
1TH 5:25 Baminto, motosabere!
1TH 5:26 Nkwanerie abaminto bonsi ase okobanyunyunta ase obochenu.
1TH 5:27 Nabatianirie ase Omonene, ng’a riruube eri risomwe ase abaminto bonsi.
1TH 5:28 Obuya bwo Omonene oito Yeso Kristo bobe amo nainwe.
2TH 1:1 Korwa ase Paulo amo na Silivano na Timotheo gochia ase abanto b’ekanisa y’Atesaloniki, abamore ase Nyasae Tata oito n’Omonene oito Yeso Kristo:
2TH 1:2 Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata oito, na ase Omonene Yeso Kristo.
2TH 1:3 Abaminto, netogwenerete komoakera Nyasae ng’a mbuya mono botambe ase engencho yaino, buna ere boronge, ekiagera okwegena kwaino gwakiinire mono, na obwanchani bwa kera oyomo oino ase oyonde nigo bogendererete komentekana.
2TH 1:4 Ase ayio, na intwe abanyene nigo togwetogia ase engencho yaino ase chikanisa chia Nyasae, ase engencho y’oboremereria bwaino, na okwegena more nakwo ase ogochandwa kwaino gwonsi, na emechando eye moremereretie.
2TH 1:5 Eke nakio ekiorokererio, ng’a ekiina kia Nyasae mboronge kere. Erio mobarwe koba abamwagweneire oborwoti bwa Nyasae, ekiagera ase engencho y’obwo mwachandirwe.
2TH 1:6 Naki Nyasae ororire boronge kobaakana emechando baria bakobachanda inwe,
2TH 1:7 na kobaa inwe abamwachandirwe ogotimokigwa amo naintwe. Aya nigo arakoreke ekero Omonene Yeso agocha koorokigwa korwa igoro amo nabamalaika n’okobua kwaye ase ekebemberi ki’omorero,
2TH 1:8 na kobaakana egesiomba abwo batamomanyeti Nyasae, na bataigwereti enchiri y’Omonene oito Yeso.
2TH 1:9 Barabwo nabanyore egesusuro ki’ogosareka, naende nabaatananwe korwa ase obosio bw’Omonene kare na kare, na korwa ase obonene bw’okobua kwaye,
2TH 1:10 ekero arache ase rituko riria, erinde atogigwe ase egati y’abachenu baye, na gokumigwa ase egati ya bonsi abamwegenire, ekiagera mwegenire oborori bwaito obo twabarenteire.
2TH 1:11 Ase ayio, nigo tokobasabera botambe, erio Nyasae oito ababare ng’a mwagweneire okorangeria kwaye. Ere aikeranie kera okogania kw’obuya, na kera emeremo y’okwegena, ase okobua kwaye,
2TH 1:12 erinde erieta ri’Omonene oito Yeso ritogigwe ime yaino, na inwe ime yaye, koreng’ana nobuya bwa Nyasae oito, na Omonene Yeso Kristo.
2TH 2:1 Bono baminto, ase amang’ana y’ogocha kw’Omonene oito Yeso Kristo, na ogosangererekana gwaito ase obosio bwaye, twababoririe,
2TH 2:2 timotengechigwa bwango na gotiga ebirengererio biaino, gose timoichanigwa na moika onde, gose namang’ana, gose ne riruube rigokagwa ng’a nkorwa ase tore riarure, erigoteeba ng’a rituko ri’Omonene riaikire kobao.
2TH 2:3 Monto onde tabang’aina ase enchera ende yonsi, ekiagera rituko riria tirigocha ogwatananekana na ogotaigwera gotaracha, na omosaria bw’amachiiko, omwana bw’obosiru, aorokigwe.
2TH 2:4 Ere nomoengereria, omweimokereria igoro omonyene, igoro ya kera egekorokwa Nyasae, na ekegosasimwa. Naende nigo agoikaransa ase Hekalu ya Nyasae, okweraria omonyene ng’a nere Nyasae.
2TH 2:5 Inee! Timware koinyora ng’a ekero narenge amo nainwe inabateebeetie ayio?
2TH 2:6 Na bono, erimotangete morimanyete, erio ekero engaki yaye eraike anyare koorokigwa.
2TH 2:7 Naki obobisi boria bw’ogosaria amachiiko bwachaakire gokora emeremo bono, na oria ore kobotanga bono goika arusigweo.
2TH 2:8 Erio agwo omosaria oria bw’amachiiko aorokigwe, n’Omonene Yeso namoite n’Omoika bw’omonwa oye, na komosiria ase amasase ’okoorokigwa kwaye.
2TH 2:9 Ogocha kw’omosaria oria nigo kore ogokora gwa Saitani, naende nkobe nokobua gwonsi, na ebikone, na amakumia y’oborimo,
2TH 2:10 na ase obong’ainereria bwonsi bw’ogotaba boronge ase abwo bagosira, ekiagera bangete konyora ekeene, na kogiancha erinde banyare gotoorigwa.
2TH 2:11 Ase ayio, Nyasae nabatomere obotantanu bw’echinguru, abakore begene ayare ay’oborimo,
2TH 2:12 erinde bagambigwe bonsi abwo bateegenete ekeene, korende baare kwegokia ase ayatari ay’oboronge.
2TH 2:13 Korende baminto, netogwenerete koiraneria Nyasae ng’a mbuya mono botambe ase engencho yaino, inwe abamwanchire n’Omonene, ekiagera Nyasae abachorete korwa omochakano, erinde monyore ogotooreka ase ogochenwa kogokorwa n’Omoika, na kwegena ekeene.
2TH 2:14 Ase aya naro abarangereretie inwe goetera ase enchiri eye twabaranderetie, erinde monyore obonene bw’Omonene oito Yeso Kristo.
2TH 2:15 Ase igo baminto, tenena bokong’u, na mobwate chingencho echio twaborokereretie, onye nase amang’ana y’emenwa yaito, gose nase riruube riaito.
2TH 2:16 Bono Omonene oito Yeso Kristo omonyene, na Nyasae Tata oito, oyotwanchete na otoete okoremia gwa kare na kare, na ogosemeria okuya ase obuya bwaye,
2TH 2:17 aremie chinkoro chiaino, na abakong’ie mokore ayare boronge ase kera ogokora okuya, na amang’ana amaya.
2TH 3:1 Omoerio, baminto, tosabere erinde ring’ana ri’Omonene rirande na gotogigwa buna riakorire ase egati yaino,
2TH 3:2 ng’a totoorigwe korwa ase abanto batari abaronge, na abare ababe, ekiagera tai bonsi bare nokwegena.
2TH 3:3 Korende Omonene nomwegenwa, nere orababeeke chinguru na kobarenda korwa ase oria omobe.
2TH 3:4 Ase Omonene ntore nogosemeria igoro yaino, ng’a ngokora more ayatwabachiigete, naende mogenderere koyakora.
2TH 3:5 Omonene atang’ane chinkoro chiaino, erinde momanye obwanchani bwa Nyasae, na oboremereria bwa Kristo.
2TH 3:6 Bono baminto, twabachikiire ase erieta ri’Omonene Yeso Kristo, mweatanane korwa ase oyomino oyore omworo, oyotabwateti chingencho echio mweorokereretie korwa ase tore.
2TH 3:7 Naki inwe abanyene momanyete buna ebagwenerete motwege; titwabeete aboro ekero twarenge amo nainwe,
2TH 3:8 gose titwariete endagera ya monto onde bwensi bosa, totaakaneti, korende nase obokong’u amo nogwechanda togakora emeremo obotuko na omobaso, erinde titoraarereria monto onde oino.
2TH 3:9 Tari ng’a eyio tiyatotungetie, korende igo twekorete abanyene koba ekiorokererio ekiya ase more, erinde motwege.
2TH 3:10 Ekiagera nonya nekero keria twarenge amo nainwe ntwabachiigete ring’ana eri, ng’a onye omonto tarigeti gokora emeremo, taegwa endagera.
2TH 3:11 Naki twaigure ng’a mbare abanto ase more bare aboro, batari gokora emeremo, korende nigo bakona‐gotuka amang’ana y’abaanto bande.
2TH 3:12 Nabo abanto banga buna abwo twabachikiire na kobasorora ase Omonene Yeso Kristo, ng’a bakore emeremo ase obotoereru, na koria endagera yabo abanyene.
2TH 3:13 Korende baminto, timorosa gokora amaya.
2TH 3:14 Onye monto onde bwensi okwanga koigwera ring’ana eri tokwanete ase riruube eri, erusananie korwa ase omonto oyio, na timosanga nere; tiga arore obosooku.
2TH 3:15 Timomobara buna omobisa, korende momokuurere buna oyomino.
2TH 3:16 Bono Omonene bw’omorembe omonyene abae omorembe ase chingaki chionsi, na ase chinchera chionsi. Omonene abe amo nainwe mwensi.
2TH 3:17 Oko nogokwania kwane inche Paulo ase okoboko kwane omonyene. Eke nakio ekemanyerio ase kera riruube riane; naboigo nkoriika.
2TH 3:18 Obuya bw’Omonene oito Yeso Kristo bobe amo nainwe mwensi.
1TI 1:1 Korwa ase Paulo, omotomwa o Kristo Yeso ase ogochika kwa Nyasae, Omotooria oito, na Kristo Yeso, ogosemeria gwaito,
1TI 1:2 gochia ase aye Timotheo, omwana one bori ase okwegena: Obuya na amaabera, na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata, na ase Kristo Yeso, Omonene oito.
1TI 1:3 Buna nakoboretie ekero nare kogenda Makedonia, otigare Efeso, erinde okanie abande tiborokereria okworokereria konde okoao,
1TI 1:4 gose tibategerera emegano ao ao, gose ebinimboria bie chisokoro bitakoera. Ayio onsi nigo akorenta okoamererania, gose tari goikerania emeroberio ya Nyasae eyio emanyekanete ase okwegena.
1TI 1:5 Bono ekerenga ki’ogochika oko nakio eke, ng’a babe nobwanehani bokorwa ase chinkoro chindabu, ne chinkoro chitari kobagaambia, na okwegena gotari nobong’ainereria.
1TI 1:6 Abande bamochete ayio, batantanire na koonchokera ogokwana kwa bosa.
1TI 1:7 Naende nigo banchete koba aborokia b’amachiiko, korende tibamanyeti ayabagokwana, gose amang’ana aria bakomigereria ne chinguru.
1TI 1:8 Twamanyire ng’a amachiiko namaya, onye omonto okoyakorera buna agwenerete gokorerwa,
1TI 1:9 na omanyete ng’a amachiiko tabekiri ase omonto omooronge. Korende nigo abekire ase abasaria ba amachiiko, na abatari koigwera, ase abatari aba Nyasae, na abanyabibe, ase abatari abachenu, baria bare b’ense eye, ase abaiti abaise gose abang’ina, na abaiti bande,
1TI 1:10 ase abatomani, na abasacha abagwesaria ase abasacha, ase abakoiba abanto na kobaonia, ase abanyaborimo, na abakoria chimuma chi’oborimo. Na korir’abe ing’ana rinde rionsi ritabwataini nokworokereria kw’obogima,
1TI 1:11 koreng’ana nenchiri y’obonene bwa Nyasae, oyore ogosesenigwa okonene, eye inche negenirwe koyeraria.
1TI 1:12 Namoakeire Kristo Yeso, Omonene oito, oyombeegete chinguru, ng’a mbuya mono, ekiagera andoche ng’a nigo inde omwegenwa. Akambeeka ase obosomba bwaye,
1TI 1:13 nonya ritang’ani nareenge komorama na komochaanda, naboigo, nareenge omochege. Korende ere akandorera amaabera, ekiagera nakorete bo ase ogotamanya, na ase ogotegena,
1TI 1:14 na obuya bwo Omonene oito bwamentekanire mono amo nokwegena na obwanchani ebire ime ase Kristo Yeso.
1TI 1:15 Ring’ana eri neri’ekeene, rigwenerete gwancherwa kegima, ng’a Kristo Yeso nigo achete ase ense gotooria abanyene ebibe, na ase abwo inche noyo bw’eritang’ani.
1TI 1:16 Korende nkanyora amaabera ase engencho eyio, ng’a ase ’nde inche ritang’ani Yeso Kristo aorokie oboremereria bwaye bwonsi, erio imbe ekiorokererio ase abwo baraache komwegena ase okonyora obogima bwa kare na kare.
1TI 1:17 Ase Omorwoti o kare na kare, oyotakonyorekana nogosareka, oyotakororekana, nere Nyasae bweka, ase are ere ogosika na obonene kare na kare. Amina.
1TI 1:18 Timotheo, omwana one, ogochika oko nakoeire, koreng’ana namang’ana y’obobani akwanetwe igoro yao, erinde ase ayio orwane esegi ere engiya.
1TI 1:19 Obe nokwegena na enkoro etari gokogaambia, ebio abande babisereirie are, na ase amang’ana y’okwegena basirire.
1TI 1:20 Ase abwo mbareo Humenayo na Alekisanda, abwo nabaeire Saitani, erinde borokererigwe tibarama Nyasae.
1TI 2:1 Gaaki, ritang’ani ase amang’ana onsi nabasoroire ng’a okoboria, na ogosaba, na okogaramera amo nokoiraneria Nyasae ng’a mbuya mono, bikoreke ase engencho y’abanto bonsi,
1TI 2:2 ase engencho y’abarwoti, na bonsi abaeire okobua, erinde tonyaare koba nobogima bw’oboitongo na obw’omorembe, na ase amang’ana onsi koba ne chingeencho chi’obonyasae, na echi’ogosikana.
1TI 2:3 Eri nerigiya, naende ndiancheire ase obosio bwa Nyasae, Omotooria oito,
1TI 2:4 oyorigetie abanto bonsi batoorigwe, banyaare komanya onsi ayare ay’ekeene.
1TI 2:5 Inaki Nyasae noyoomo, na omobwatania gati ya Nyasae na Mwanyabaanto noyoomo, omonto oria Kristo Yeso
1TI 2:6 ere oyobweruete omonyene koba embooria ase engencho ya bonsi. Igoro y’ayio oborori borentwe ekero engaki yaye eraike.
1TI 2:7 Ase engencho y’ayio nkaragwa imbe omworokia, na omotomwa, erinde inyorokie abanto b’Ebisaku amang’ana y’okwegena na ekeene; nigo ngokwana ekeene, tindi gokwana oborimo.
1TI 2:8 Nigo nganetie abasacha basabe kera aase, bakoimokia amaboko amachenu, batari nendamwamu, gose na tang’u‐tang’u.
1TI 2:9 Naboigo nabakungu beboyie chianga chi’ogosika, babe aberiiti na abaya, tari abakomina chituukia, gose kobeeka etaabu ne chiruuru, gose chianga chie rigori rinene,
1TI 2:10 korende bakore ogokora okuya, buna egwenerete abakungu abakoorokia ng’a mbare ne chingeencho chi’obonyasae.
1TI 2:11 Tiga omokungu eorokererie ase ogokira, na ase ogosika gwonsi.
1TI 2:12 Ting’eti omokungu ribaga ri’okworokereria, gose kogaambera omosacha, korende nemogwenerete akire,
1TI 2:13 ekiagera Adamu nere otongetwe ritang’ani, na magega yaye Hawa.
1TI 2:14 Na Adamu tang’ainetwe, korende nomokuungu ong’ainetwe, na igo akaba omomochi.
1TI 2:15 Korende omokungu natoorigwe goetera ase okoibora abana onye okogeenderera ase okwegena, na obwanchani, na obochenu amo nobweriiti.
1TI 3:1 Ring’ana eri neri’ekeene, onye omonto origetie koba omotang’ani bw’ekanisa, igo aganetie emeremo emiya.
1TI 3:2 Omotang’ani bw’ekanisa nemogwenerete abe omonto otari gokwanwa bobe, omonto ore nomokuungu oyomo, omweriiti, na omwechiiki omwegaamberi ase onsi, abe, omooroisia abageni, na oy’omanyete kworokereria buya,
1TI 3:3 tari omonto onarete edivai, gose omonto bwanchete goaka abanto, abe omonto omoremereria, otari gwancha eriomana, gose otari omwegimeria.
1TI 3:4 Naende nemogwenerete abe omonto omanyete kogambera enyomba yaye omonyene buya, na kworokereria abana baye baigwere ase ogosika gwonsi,
1TI 3:5 ekiagera onye omonto tamanyeti gotenenera enyomba yaye omonyene, inaki aranyare korenda ekanisa ya Nyasae?
1TI 3:6 Ere taaba omonto oonchoka reero iga, abaise goocha koenena na kogwa ase okogaambigwa gwa Saitani.
1TI 3:7 Nagwenerete gwatorwa ng’a nomuya nabaanto bare isiko, erinde tabaisa kogwa ase ogosoerwa, na ase omoeto o Saitani.
1TI 3:8 Naboigo nabakoonyi b’ekanisa babe abanto bateneneine boronge ase ogokora okuya, batari nemenwa ebere, abanto batari konywa edivai enyinge, abanto batari gwancha okonyora kw’oborianania.
1TI 3:9 Mbagwenerete babwate obobisi bw’okwegena ase chinkoro chitakobagaambia.
1TI 3:10 Barabwo boigo barengwe ritang’ani: onye bakonyorekana ng’a tibari ne chingeencho chimbe, erio baegwe emeremo y’obokonyi ase ekanisa.
1TI 3:11 Naboigo nabakungu babo bateneine boronge ase ogokora okuya, tari abang’achi, babe aberiiti na abegenwa ase amang’ana onsi.
1TI 3:12 Omokonyi bw’ekanisa abe omonto ore nomokuungu oyomo, omanyete kogaambera abana baye buya, nenyomba yaye omonyene.
1TI 3:13 Inaki abwo bagokora emeremo yabo y’obokonyi buya benyoreire amasikani na oboremu obonge ase okwegena kore ime ase Kristo Yeso.
1TI 3:14 Nigo nakoriikeire amang’ana aya, inde nogosemeria ng’a ninchiche ase ore bwango.
1TI 3:15 Korende inse goteebana, erio omanye buna abanto bagwenerete kogeenderera ase enyomba ya Nyasae, ey’ere ekanisa ya Nyasae ore moyo, naende ere esiiro na oboroso ebire bi’ekeene.
1TI 3:16 Naende ne ring’ana ritari koamereranigwa, ng’a obobisi bwe chingencho chi’obonyasae nobonene: Ere oyoorogetigwe ase omobere o Mwanyabaanto, akaorokigwa n’Omoika koba omonyene oboronge, akarorwa nabamalaika, akarandigwa ase egati y’abanto b’ebisaku, akegenwa ase ense, naende akabogorigwa gochia igoro.
1TI 4:1 Omoika okwanire ase amang’ana akoigweka boronge, ng’a ase ekero ki’omoerio abanto bande mbeatanane korwa ase okwegena ase okoigwera emeika y’obong’ainereria na amorokererio y’ebirecha,
1TI 4:2 ase obong’ainereria bw’abaanto abanyaborimo, abwo chinkoro chiabo chiasambirwe, chitari koigwa kende.
1TI 4:3 Barabwo nigo bagokaania abanto ng’a tibanyuomana, naende tibaria endagera eye Nyasae atongete, erinde baria begenire, na baikire komanya ekeene, bayenyore ase okoiraneria ng’a mbuya mono.
1TI 4:4 Kera egento egiatongetwe na Nyasae nekiya na tikegwenereti kwangwa, korende, nkegwenerete konyorwa amo nokoiraneria ng’a mbuya mono,
1TI 4:5 ekiagera giachenirwe ne ring’ana ria Nyasae na ogosaba.
1TI 4:6 Koroorokererie abaminto ayio, nobe omosomba omuya o Kristo Yeso, obe oyokwerageria namang’ana y’okwegena na okworokererigwa okuya koria gwatunyanete.
1TI 4:7 Korende bwange emegano etari ne chingencho chi’obonyasae eyio yanchire nabakungu abagotu. Bwenarie aye omonyene chingeencho chi’obonyasae.
1TI 4:8 Inaki okwenaria kw’omobere nokonyora ogoke, korende okwenaria gwe chingencho chi’obonyasae nokonyora ase amang’ana onsi, ekiagera nkore neira ase obogima bwa bono, na ase boria bogochia‐gocha.
1TI 4:9 Ring’ana eri neri’ekeene, rigwenerete gwancherwa kegima.
1TI 4:10 Inaki ase ring’ana erio nigo togokora emeremo ase ogwechaanda, ekiagera tomoseemeretie Nyasae ore moyo, ere oyore Omotooria bw’abaanto bonsi, mono abwo begenire.
1TI 4:11 Obachiike na koboorokereria amang’ana ayio.
1TI 4:12 Monto onde tagochaaya ekiagera ore omosae, korende obe ekiorokererio ekiya ase abwo begenire, ase ogokwana, na ase orogeendo, naende ase obwanchani, na okwegena, na obochenu.
1TI 4:13 Goika nchiche, kora omokia ase ogosomera abanto amariiko, na gokuurera, na kworokereria.
1TI 4:14 Totiga gokorera ekeegwa keria kwaetwe ase enchera y’obobani, ekero ekeombe ki’abagaaka giakobeekerete amaboko.
1TI 4:15 Orengererie ayio, bwerue kegima ase ayio, erio okogeenderera kwao kobe maiso marore ase abanto bonsi.
1TI 4:16 Bwerende aye omonyene na okworokereria kwao, ogeenderere ase ayio, ekiagera korakore igo mbwetoorie aye omonyene amo n’abwo bakogotegerera.
1TI 5:1 Totogonyera omogaka, korende omosorore buna iso, abamura abake buna bamura bamino,
1TI 5:2 abakungu abagotu buna abaanyoko, na abakungu abasubati buna basubati bamino, ase obochenu bwonsi.
1TI 5:3 Osike abatakanwa abare abataakanwa bori.
1TI 5:4 Korende onye omotakaanwa ore nabana gose abaachokoro, tiga beorokererie ritang’ani ayabagwenerete bakorere abamwabo abanyene, na koiraneria abaibori babo ng’a mbuya mono ase ebi banyorire, ekiagera ring’ana eri ndiancheire ase obosio bwa Nyasae.
1TI 5:5 Oyore omotaakanwa bori, na otigire bweka, oyo nigo amosemeretie Nyasae, na kogeenderera ase okoboria na ogosaba obotuko na omobaso.
1TI 5:6 Korende ere, oy’otari gwetanga ase okogania kwaye, okuure nonya ore moyo.
1TI 5:7 Obachiike ayio, erinde babe batari na komocha.
1TI 5:8 Onye omonto takoreenda abare abamwabo, mono baria be enyomba yaye, okaanire okwegena, naende nomobe kobua oy’otegeneti.
1TI 5:9 Omotakaanwa anyare koriikwa onye okoorire emiaka emerongo etano nomo, naende onye orenge omokungu bw’omosaacha oyoomo.
1TI 5:10 Nemogwenerete gwatorwa ng’a nare nogokora okuya, buna oyo okinirie abana, oroisirie abageni, osibirie abachenu amagoro, okoonyire abachaandegete, na bweruete omonyene ase kera ogokora okuya.
1TI 5:11 Korende toriika abatakanwa batari nemiaka emenge, ekiagera ekero baranyore ebirengererio ebire ao na Kristo, nigo baraganie konyuomwa.
1TI 5:12 Barabwo nabagaambigwe, ekiagera baatigire eira yabo ye ritang’ani.
1TI 5:13 Amo nayio beorokereirie koba aboro, bagoetanana enyomba ase enyomba; tibari aboro rioka, korende nabatora‐toria, bakwerosia namang’ana y’abanto bande, bagokwana amang’ana atagwenereti.
1TI 5:14 Ase igo, nanchire abatakanwa batari nemiaka emenge banyuomwe, baibore abana, barende chiinka chiabo, na tibaa moengereria onde ribaga ri’ogokwana bobe igoro ase tore.
1TI 5:15 Inaki abaande bairanire magega, na gotunyana Saitani.
1TI 5:16 Onye omosacha gose omokungu, oyobwegenete, ore nabatakaanwa bamwabo, tiga abakoonye, ekanisa terarerigwa, erinde ebakonye baria bare abatakanwa bori.
1TI 5:17 Abagaaka abakogaamba buya baabarerwe ng’a mbagwenerete amasikani ara kabere, kobua mono abwo bagokora emeremo y’okorandia na kworokereria.
1TI 5:18 Inaki amariiko nigo agoteeba, “Tobaisa kobekera entang’ana ekeokio ekero ekoora endaagera”, na “Omokori emeremo nagwenerete koegwa eng’eria yaye.”
1TI 5:19 Tibwancha ogosoerwa igoro y’omogaka otatiga, ase amang’ana y’abarori babere gose batato.
1TI 5:20 Abwo bagokora ebibe, obatogonyere ase amasio y’abanto bonsi, erinde abaande bairoke.
1TI 5:21 Nagochiikire ase obosio bwa Nyasae, na obwa Kristo Yeso, na obw’abamalaika abachoore, obwate amang’ana ayio, na tonacha ring’ana ritang’ani otaramanya buna rire; tokora ing’ana rinde rionsi ase ogwanchereria.
1TI 5:22 Tobekera omonto amaboko bwango, gose tosanga nebibe bi’abaanto bande. Bwerende aye omonyene, obe omochenu.
1TI 5:23 Korwa bono tonywa amaache oka, korende onywe edivai nke, ase engencho y’enda yao na amarwaire agokonyora ekero ase ekero.
1TI 5:24 Ebibe bi’abaanto baande nigo bire maiso marore, biatang’anire gochia ase ekiina, korende ebi’abaande nigo bikobatunyana korwa magega.
1TI 5:25 Naboigo, ogokora okuya nigo kore maiso marore, na koria gotari maiso marore tigokogenderera kobisekana.
1TI 6:1 Bonsi abare inse y’obosibwa bw’obosomba baabare abanene babo ng’a mbagwenerete ogosika gwonsi, erinde erieta ria Nyasae tiriramwa, gose okworokereria gwaito.
1TI 6:2 Na baria bare nabanene abegeni tibaabachaaya ekiagera nabamwabo bare, korende baabakorere buya kobua, ekiagera abwo bakoreirwe emeremo emiya nigo bare abegeni na abanchwa. Bworokererie amang’ana aya, na gokuurera.
1TI 6:3 Onye omonto okworokereria konde okoao, na tabwataini namang’ana a Omonene oito Yeso Kristo, ayare y’obogima, na okworokereria kobwataine ne chingeencho chi’obonyasae,
1TI 6:4 ere oenenire, na tamanyeti ing’ana rinde rionsi. Ere nigo are omonto ore noborwaire bw’omoyo ase amaborio na okoamererania kw’amang’ana. Ase amang’ana aya nigo bikorwao emoko, na eriomana, na oborami, na ogokagera okobe,
1TI 6:5 na okoamererania gotari konucha ase egati y’abanto abasarekire ase ebirengererio biabo, na baurirwe ekeene. Baria bagokaga ng’a okoba ne chingencho chi’obonyasae nenchera y’okonyora.
1TI 6:6 Ekeene, okoba ne chingencho chi’obonyasae amo nogoisaneka nokonyora okonene,
1TI 6:7 inaki titwachete na gento ase ense, naende titokoira gento korwa ase ense.
1TI 6:8 Gaaki, onye tore nendagera ne chianga, inatoisaneke n’ebinto ebio.
1TI 6:9 Korende abwo barigetie koba abanda nigo bakogwa ase ogoteemwa na omoeto, na okogania okonge gotari nengeencho, kore okw’ogosaria, okwo gokorimeria Mwanyabaanto bachie gosira na gosareka.
1TI 6:10 Inaki omochakano bw’amabe onsi nogwancha chibeesa. Abaande kobakogania ayio, nigo bakweatanana korwa ase okwegena, na kwebeeka abanyene ase obororo obonge.
1TI 6:11 Korende aye, omonto o Nyasae, tama ayio onsi, rigia oboronge, ne chingeencho chi’obonyasae, na okwegena, na obwanchani, na oboremereria na obwororo.
1TI 6:12 Rwana esegi ere engiya y’okwegena, bwata obogima bwa kare na kare, obo kwarangereretigwe konyora, na kwaorogetie ase okoorokia okuya ase obosio bw’abarori abange.
1TI 6:13 Nagochiikire ase obosio bwa Nyasae, oyokoa ebinto bionsi obogima, na ase Kristo Yeso, oyoruete oborori obuya ase Pontio Pilato,
1TI 6:14 ng’a obwate ogochika oko, obe oy’otari na kemoa, gose na komocha, goika Omonene oito Yeso Kristo aorokigwe.
1TI 6:15 Oyosesenirie, oyore nokobua ere bweka, Omorwoti bw’abarwoti, Omonene bw’abanene, oraache gotworokia okoorokigwa okwo ase ekero kiaye.
1TI 6:16 Nere bweka otari konyorekana namakweri, nigo amenyete ase omobaso otanyaare goikwa ang’e, na onde tari ase Mwanyabaanto omorooche gose oranyare komorora. Asare ere ogosika na okobua kare na kare. Amina.
1TI 6:17 Obachiike abwo bare abanda ase ense eye ya bono tibaenena, gose gosemeria obonda boria bogosira, korende bamosemerie Nyasae, oyogotoa ebinto bionsi ase obonge, tobikorere ase omogooko.
1TI 6:18 Obachiike naende bakore amaya, babe abanda ase ogokora okuya, babe ang’e korua chinibo chiabo, na gwatanera abaande ase emioyo emiya,
1TI 6:19 beagacheire abanyene oboroso obuya ase ekero kegochia-gocha erinde babwate obogima obore obogima bw’ekeene.
1TI 6:20 Aye Timotheo, renda aya abekirwe ase ore. Bweatanane korwa ase amang’ana atari ne chingeencho chi’obonyasae, na korwa ase okoamererania ase aya akorokwa chisemi, korende nay’oborimo.
1TI 6:21 Inaki abaande babwatirie ayio, na basirire korwa ase okwegena. Obuya bobe amo nainwe mwensi.
2TI 1:1 Korwa ase Paulo, omotomwa o Kristo Yeso ase ogwancha kwa Nyasae, ase engencho y’eira y’obogima bore ase Kristo Yeso,
2TI 1:2 gocha ase Timotheo, omwana one omwanchwa: Obuya na amaabera, na omorembe, bikorwa ase Nyasae Tata, na ase Kristo Yeso, Omonene oito.
2TI 1:3 Nigo nkomoakera Nyasae ng’a mbuya mono, oyo ngokorera nenkoro etari kongaambia, buna chisokoro chiane chiare gokora, nigo ngokoinyora botambe ase ogosaba kw’ane obotuko na omobaso.
2TI 1:4 Ekero nkoinyora amariga ao nigo nkoba namaiga gokorora, erinde ing’ichorwe nomogooko.
2TI 1:5 Ning’inyorete okwegena ore nakorokwo, gotari nobong’ainereria, okwo kwareenge ritang’ani ase nyagokoro Lois na ase nyoko Yunuke, na inche ninde nobomaene ng’a naye nokobwate boigo.
2TI 1:6 Ase engencho eyio ngokoinyoria, oigererie ekeegwa ekiaruure ase Nyasae, ekere ime yao, ekio kwaetwe ekero nakobeekerete amaboko aane,
2TI 1:7 ekiagera omoika twaetwe na Nyasae tari oyo bw’obwoba, korende oyo bw’echinguru na obwanchani, na omoika bw’okwerenga intwe abanyene.
2TI 1:8 Gaaki, torora obosooku kobeera Omonene oito kirori, gose tondorera inche, omosibwa oye, obosooku, korende nonya naye oremererie emechando ase engencho y’enchiri, ase okobua kwa Nyasae,
2TI 1:9 oyototooretie na agatorangeria ase okorangeria ogochenu, tari ase engencho y’ogokora gwaito korende koreng’ana nokorigia kwaye omonyene, na obuya bwaye. Obuya obo twaetwe ase Kristo Yeso korwa agwo kare
2TI 1:10 bwaorokigwe bono ase okoorokigwa kw’Omotooria oito Kristo Yeso. Ere agasiria chinguru chi’amakweri, na akarenta obogima na ogotasareka goetera ase enchiri.
2TI 1:11 Inaki ase enchiri eye nkaragwa koba omoraria, na omotomwa, na omworokia.
2TI 1:12 Ase engencho eyio nanyoorire emechando eye. Korende tinkorora obosooku, inaki nimomanyete ere oyonyegenete, naende ninde nobomaene ng’a goika Rituko riria ere nanyare korenda keria angacherete.
2TI 1:13 Bwatia amang’ana ayare ay’obogima, ayakwaigwete korwa ase ’nde, abe ekiorokererio ogotunyana ase okwegena na obwanchani bire ase Kristo Yeso.
2TI 1:14 Renda keria ekiya kwaetwe, okegache, okerende ase chinguru chi’Omoika Omochenu, oyomenyete ime yaito.
2TI 1:15 Kwamanyire ng’a bonsi abare Asia bantigire, na ase abwo mbareo Figelo na Hermogene.
2TI 1:16 Omonene abarorere amaabera abwo bare ab’enyomba y’Onesiforo, ekiagera ekero ase ekero nigo are gontimokia, gose t’are korora obosooku ase engencho y’obosibwa bwane.
2TI 1:17 Korende ekero aigete Rumi akandigia nomokia, akanyoora.
2TI 1:18 Omonene namwanchere anyoore amaabera korwa ase Omonene Rituko riria. Aye kwamanyire buya buna are gokora emeremo emenge aria Efeso.
2TI 2:1 Gaaki, aye omwana one, obe ne chinguru ase obuya bore ime ase Kristo Yeso.
2TI 2:2 Na ayakwaigwete korwa ase ’nde ase amasio y’abarori abange oyabeeke ase abanto abegenwa, abaranyare kworokereria abaande boigo.
2TI 2:3 Nonya naye oremererie emechando buna omorwani omuya o Kristo Yeso.
2TI 2:4 Morwani onde tari, oyokogeenda ase esegi, orebeke ase amang’ana ande onsi y’ense eye, erinde amogwenere ere oyomoriigete.
2TI 2:5 Omoamereria bwe chigosori takoegwa egutwa y’obobui ataamereraneti koreng’ana namachiiko.
2TI 2:6 Omoremi oyobwechandeire emeremo, ere nemogwenerete abe oyo bw’eritang’ani konyora ensemo y’okwama.
2TI 2:7 Rengereria mono ayio ngokwana, ekiagera Omonene nakoe okomanya ase amang’ana onsi.
2TI 2:8 Moinyore Yeso Kristo, oy’oboogete korwa ase abakuure, oyo bw’ororeria rwa Daudi, koreng’ana nenchiri eye nkorandia inche.
2TI 2:9 Ase enchiri eyio ngachaandwa goika ngasibwa ne chingataare buna omokori amabe. Korende ring’ana ria Nyasae tirikobeegeka chingataare.
2TI 2:10 Ase ayio naremereirie onsi ase engencho y’abachoore, erinde nabarabwo banyoore ogotooreka kore ase Kristo Yeso amo nobonene bwa kare na kare.
2TI 2:11 Ring’ana eri neri’ekeene: Onye twakwete amo nere, inatobe moyo amo nere boigo.
2TI 2:12 Onye tokoremereria, rirorio natogaambe amo nere boigo; onye tokomokaana, nere natokaane boigo;
2TI 2:13 onye titori abegenwa, ere nigo are omwegenwa, ekiagera takonyara gwekaana ere omonyene.
2TI 2:14 Obainyorie ayio, na kobakuurera ase obosio bwa Nyasae, tibaaba nokoamererania ase amang’ana, okwo gotanyaare gokoonya kende, korende nigo gokobasiria abagokoigwa.
2TI 2:15 Kora buna oranyaare kweorokia ase obosio bwa Nyasae buna oyobwancheirwe nere, buna omokori emeremo oyotagwenereti gosookigwa, ogwatanana boronge ring’ana ri’ekeene.
2TI 2:16 Bweatanane korwa ase amang’ana atari y’obonyasae, na atari nengeencho. Inaki ase ayio abanto nigo barageenderere komenteka ase chingeencho chitari chi’obonyasae.
2TI 2:17 Amang’ana abo nigo akoria buna rikwege ri’esiria. Ase abwo mbareo Himenayo na Fileto.
2TI 2:18 Abwo basireriigwe korwa ase ekeene, bagoteeba ng’a okobokigwa gwaikire kobao, na igo bakoonchorana okwegena kw’abaanto baande.
2TI 2:19 Korende oboroso obo Nyasae abeegete bore ne chinguru, boteneine boronge, bore nekemanyererio eke: “Omonene namanyete abare abaye”, naende, “Kera oyogwatora erieta ri’Omonene, tiga eatanane korwa ase obobe.”
2TI 2:20 Ase enyomba enene tibirio ebinto bie chitaabu na ebie chifeta bioka, korende mbireo ebinto bi’emete na ebi’amaroba boigo; ebinde nebi’ogosika, na ebinde tibiri ebi’ogosika.
2TI 2:21 Ase ayio, onye omonto origetie gwesibia ere omonyene ase ogweatanana korwa ase ebinto buna ebio, nabe egento ki’ogosika, giancheirwe, keragwenere Omonene, kiaroisiigwe ase kera emeremo emiya.
2TI 2:22 Tama okogania okobe kw’obosae, rigia oboronge, na okwegena, na obwanchani, na omorembe, amo nabwo bakomorangeri’Omonene ase chinkoro chindabu.
2TI 2:23 Korende bwange amaborio y’oboriri atari aye chiseemi. Kwamanyire ng’a ayio nigo ararente eriomana.
2TI 2:24 Naende tegwenereti omosomba Omonene koba omonyariomana, korende abe omwororo ase abanto bonsi, abe oy’omanyete kworokereria buya, na abe omoremereria,
2TI 2:25 oyorabateebererie ase obwororo abwo bakoamererania nere. Aande Nyasae nabaonchore, erinde bamanye ekeene gionsi,
2TI 2:26 erio banyare gotaboboka na korua ase omoeto o Saitani kobasakoirwe nere goika bakore ogwancha kwaye.
2TI 3:1 Gaaki, manya ring’ana eri, ng’a ase amatuko y’omoerio inachibe chingaki chi’obokong’u.
2TI 3:2 Inaki abanto inababe bakweancha barabwo abanyene, abanchete chitaabu, abetogia, abaenenu, abarami, abatari koigwera abaibori babo, abatari koiraneria ng’a mbuya mono, abatari abachenu,
2TI 3:3 abatancheti abanto baande, abatarigeti kobwatana, abang’aachi, abatari gwetanga ase rinde rionsi, abatiindi, abageechete ayare amaya,
2TI 3:4 abarua abaande, abatancheti gokanigwa, abamwenu, abanchete kwegokia kobua komwancha Nyasae,
2TI 3:5 abakororekana ng’a mbare ne chingeencho chi’obonyasae, korende bakaana okobua gwe chingeencho echio. Bweatanane korwa ase abwo.
2TI 3:6 Inaki ase egati yabo mbareo abagwesoyia ase chinyomba chi’abaanto gosakora abakungu aboro, abare ne chigurube chi’ebibe, na koraagwa nokogania okobe gwe chingeencho ao ao.
2TI 3:7 Abakungu abwo nigo bakweorokereria botaambe, korende tibakonyara goikera chiseemi chi’ekeene.
2TI 3:8 Naboigo buna Yane na Yambare baengereranetie na Musa, na aba nabo bakoengererania nekeene. Ebirengererio biabo biasarekire, na okwegena kwabo kwangirwe,
2TI 3:9 korende tibakogeenderera mono, ekiagera oboriri bwabo naboorokigwe maiso marore ase abanto bonsi, buna yabeete ase baria babere.
2TI 3:10 Korende aye kwabwatire okworokereria kw’ane, na orogeendo rw’ane, na okorigia kw’ane ase obogima obo, na okwegena kw’ane, na oboremereria bwane, na obwanchani bwane, na okoganya kw’ane,
2TI 3:11 na ogochaandwa kw’ane, na ogochaandeka kw’ane, okwo nanyorete ase Antiokia na Ikonio, na Listra. Nogochaandwa kore inaki naremereretie! Na korwa ase ayio onsi Omonene agantooria.
2TI 3:12 Ekeene, aba bonsi baganetie koba ne chingeencho chi’obonyasae ase Kristo Yeso inabachaandwe.
2TI 3:13 Korende abanto ababe na abang’ainereria mbamentekane kobua ase obobe, bakong’aina na kong’aineka.
2TI 3:14 Korende aye, ogenderere ase ayakworokereretigwe na koyaenekia, gokomanya ng’a nkorwa ase ng’o kweorokereretie.
2TI 3:15 Inaki korwa obwana bwao nomanyete amariiko amaachenu, ayaraanyare gokong’ainiyia goika onyore ogotooreka ase okwegena kore ase Kristo Yeso.
2TI 3:16 Kera ririiko riutire n’Omoika o Nyasae, nario riranyare gotworokereria, na gotokuurera, na gotorongeyia, na gototang’ana ase oboronge,
2TI 3:17 erinde omonto o Nyasae abe oikeranigwe, oisanerigwe, anyare gokora kera ogokora okuya.
2TI 4:1 Nagochiikire ase obosio bwa Nyasae, na obwa Kristo Yeso, oyoraache kogaambia abare moyo na abakuure, na ase okooroka kwaye, na oborwoti bwaye.
2TI 4:2 Randia Ring’ana ria Nyasae, kora omokia ase engaki ekogwenerete, na ase eyetakogwenereti, kuurera na togonyera, na gosorora ase oboremereria bwonsi, na ase okworokereria.
2TI 4:3 Na engaki neche, ekero abanto barange okworokereria kw’obogima, na ase okogania kwabo okobe benyorere aborokia abange mono, ekiagera amato abo are nebiagaso.
2TI 4:4 Barabwo mbeatanane korwa ase okoigwa ayare ay’ekeene, na koonchokera emegano ao ao.
2TI 4:5 Korende aye, bweriite ase amang’ana onsi, oremererie emechando, kora emeremo y’oborandia, ikerania ogokora kw’obosomba bwao.
2TI 4:6 Inaki inche bono naikire koumorwa buna okoruegwa gw’ekenyuugwa na engaki y’ane y’ogokwa yaikire.
2TI 4:7 Narwanire esegi ere engiya, nakoorire orogeendo, narendire okwegena.
2TI 4:8 Magega ase aya nagacheirwe egutwa y’oboronge, eye Omonene, omogambi bw’oboronge, arang’e ase Rituko riria gose tari inche bweka arae, korende nabaanto bonsi abanchete okoorokigwa kwaye.
2TI 4:9 Teema buna oranyare gocha ase ’nde bwango.
2TI 4:10 Inaki Dema ontigire, na gwancha ense eye ya bono; ochiire Tesaloniki. Keresike ochiire Galatia na Tito Dalamatia.
2TI 4:11 Luka bweka ore aiga amo nainche. Orentane Mariko, moche komo, ekiagera ere nigo aranyare gonkoonya mono.
2TI 4:12 Namotomire Tukiko Efeso.
2TI 4:13 Ekero orache ondentanerie egetambaa gi’okwambara, eke natigerete Karipo aria Teroa. Naboigo kogocha ondentanerie chibuku, na kobua mono chiria chi’amasankwa.
2TI 4:14 Alekisanda, omoturi bwe chitaai, agankorera amabe amange. Omonene namoakane koreng’ana nogokora kwaye.
2TI 4:15 Aye bwerende korwa ase are, ekiagera nigo aengereretie okworokereria gwaito.
2TI 4:16 Ase ogwekengera kw’ane kw’eritang’ani onde tarenge otenenete amo nainche, korende bonsi bagantiga. Nasabire ng’a tibaabarerwa ebibe ase ring’ana erio.
2TI 4:17 Korende Omonene agatenena amo nainche, akambeeka chinguru, erinde goetera ase ’nde okoraria kwe ring’ana goikeranigwe goika abanto bonsi b’Ebisaku bakoigwe. Na inche nigo natooretigwe korwa ase omonwa bw’endo.
2TI 4:18 Omonene nansibore korwa ase amabe onsi, na antoorie goika nsoe ase oborwoti bwa igoro. Ogotogigwa nokwaye kare na kare. Amina.
2TI 4:19 Nkw’anerie Priska na Akwila, na abanto b’enyomba y’Onesiforo.
2TI 4:20 Erasto nigo atigarete Korinto, korende Torofimo nkamotiga Mileto orwarete.
2TI 4:21 Teema buna oranyaare gocha ritang’ani etoigo etaracha. Eubulu ogokwanirie, naboigo Pudente na Lino, na Klaudia, na abaminto bonsi.
2TI 4:22 Omonene abe amo n’omoyo oo. Obuya bobe amo nainwe mwensi.
TIT 1:1 Inche Paulo nomosomba o Nyasae, na omotomwa o Yeso Kristo. Inche nigo narangeretigwe naboigo gotomwa ogokonya okwegena kw’abachoore ba Nyasae, erinde baike ase ayare ay’ekeene, ayio akworokererigwa ase okwegena gwaito,
TIT 1:2 ekio keigekire ase ogosemeria kw’obogima bwa kare na kare. Obogima obo Nyasae ariete eira korwa kare na kare.
TIT 1:3 Na ekero engaki yaye yaigete akabomaanora ase ring’ana riaye, eri inche negenirwe korandia ase ogochika kwa Nyasae, Omotooria oito.
TIT 1:4 Ngokoriikera nde aye Tito, omwana one bori ase okwegena tosangete naye: Obuya na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata, na ase Kristo Yeso, Omotooria oito.
TIT 1:5 Nkagotiga Kirete, erinde oroisie aria aganetie gokorwa erio ochore abagaaka ime ase kera omochie. Inyora buna nagochigeete.
TIT 1:6 Omogaka goika abe omoikeranu; abe ore n’omokuungu oyomo, na ore nabana begenete, batari gosoerwa ng’a nabanyaka bare, gose abatari koigwera.
TIT 1:7 Ase engencho omotang’ani bw’ekanisa agotenera ebire ebia Nyasae, ere abe omoikeranu. Ere taaba omonto omoenenu, gose omwango bw’okobea, gose oy’ogotinda, gose omonto bwanchete goaka abanto, gose rinyandambe ase okonyora chitaabu.
TIT 1:8 Korende abe omooroisia abageni, oyobwanchete amaya, oyobwerendete ase onsi, omooronge, omochenu, na oy’omanyete kweriita ase onsi.
TIT 1:9 Ere nigo emogwenerete abwate ring’ana ri’ekeene buna riorokereretigwe, erinde anyare koremia abanto ase okworokereria gw’ekeene, na korongeyia abakoengererania nario.
TIT 1:10 Inaki mbare abange, mono korwa ase Abayahudi baria baonchokire batari koigwera, abagokwana amang’ana atari nengeencho, abakong’aina abande ase ayio.
TIT 1:11 Abwo mbagwenerete bakirigwe, ekiagera nkoonchorana bare abanto b’echinyomba chingima ase okworokereria aya’atagwenereti, naende ase obosooku, barabwo nigo bakorigia kwenyorera chitaabu.
TIT 1:12 Omonto oyomo obo Omokirete, omobani obo abanyene, oteebire, “Abanto ba Kirete nabanyaborimo botambe, ne ching’iti chintindi chi’orosana, abaribobe aboro.”
TIT 1:13 Ase igo nekogwenerete kobatogonyera bokong’u erio batware okwegena kore buya.
TIT 1:14 Naende totwara ribaga ri’ogotegerera emegano y’Abayahudi, gose amachiiko y’abanto abwo bakwanga ekeene.
TIT 1:15 Ebinto bionsi nebichenu ase abwo bare abachenu, korende tikeri ekere egechenu ase abwo batachenegeti na abategeneti, ekiagera ebirengererio biabo na okomanya gwe chinkoro chiabo ime biabeire ebitachenegeti.
TIT 1:16 Barabwo nigo bagoteeba ng’a mbamomanyete Nyasae, korende ase ogokora kwabo bagekaana. Nigo bare abokogeechia, abatari koigwera, na ase ayio tibakonyaara gokora ogokora konde gwonsi okuya.
TIT 2:1 Korende aye, nekobetereretie gokwana amang’ana agwenerete okworokereria gw’okwegena.
TIT 2:2 Oorokererie abagaaka babe aberiiti, abare n’ogosika, aberendete ase onsi, babe abagima ase okwegena, ase obwanchani, na ase oboremereria.
TIT 2:3 Naboigo oorokererie abakungu abagotu babe norogendo rw’obochenu, tibaaba abang’aachi, gose abasomba gochia ase edivai. Yababetereirie barabwo babe aborokia b’ayare amaya,
TIT 2:4 erinde borokererie abakungu abake banche abasacha babo, na abana babo.
TIT 2:5 Naende babe aberendete ase onsi, abachenu, abagokora emeremo ase chinka chiabo, abaya, abaigwerete abasacha babo abanyene, erinde ring’ana ria Nyasae tiriramwa nonde bwensi.
TIT 2:6 Naboigo, obasorore abamura babe aberiti ase onsi.
TIT 2:7 Ase amang’ana onsi, aye omonyene bweorokie koba ekiorokererio ki’ogokora okuya. Okwane ayare ekeene na kworokereria nokwerwa gwonsi.
TIT 2:8 Ogokwana kwao kobe ogoikeranu, okwo gotanyaare gosoerwa, erinde omoengereria onde bwensi asooke, taaba ne ring’ana riibe agokwana igoro yaito.
TIT 2:9 Abasomba mbagwenerete baigwere naboigo kobagokia abanene babo ase amang’ana onsi, na tibaaba abakobairaneria bobe,
TIT 2:10 tibaaba abakobaibera. Korende babaorokie obwegenwa obuya ase onsi, erinde ase amang’ana onsi yogokora kwabo abe ekiorokererio ekiya gi’okworokereria kwa Nyasae, Omotooria oito.
TIT 2:11 Inaki Nyasae oorokriie obuya bwaye ase ogotooreka ase Mwanyabaanto bonsi.
TIT 2:12 Obo nigo bogotworokereria okwanga amang’ana atari y’obonyasae ase obomenyo bwaito, na okogania okobe gw’ense eye, erinde tonyaare kwerenda ase onsi, na koba noboronge amo ne chingeencho chi’obonyasae ime ase ense eye,
TIT 2:13 gatoganyete ogoikeranigwa ogosemeria kwe Rituko Risesenirie, na okooroka kw’obonene bwa Nyasae omonene, na Omotooria oito Kristo Yeso,
TIT 2:14 Ere omonyene oyobweruete ase engencho yaito, erinde atoboorie korwa ase ogosaria gwonsi, naboigo gotosibia ere omonyene abanto babe abaye, bare nomokia ase ogokora okuya.
TIT 2:15 Kwana amang’ana aya, ase okobua gwonsi ore nakwo, kuurera, na gotogonyera abategereri bao. Tibwanchera omonto onde bwensi agochaaye.
TIT 3:1 Oinyorie abanto bao bekeyie ase abagaambi, na ase abare nokobua, naende babe abaigweri, ase kera enchera bebeke ang’e gokora ogokora okuya.
TIT 3:2 Obateebie tibakwana bobe igoro ya monto onde bwensi, korende barabwo babe abanto b’omorembe n’obosaani, babe abaremereria naende abakoorokia obwororo ase abanto bonsi.
TIT 3:3 Inaki agwo ritang’ani naintwe nigo twarenge abariri, abaenenu, na abang’ainegete. Nigo twarenge abosomba b’okogania okobe gwe chingeencho ao ao ase okwegokia. Tokamenya ase obobe n’emoko, tokogeechigwa na kogeechana.
TIT 3:4 Korende ekero oboitongo na obwanchani bwa Nyasae, Omotooria oito bwaorogetigwe,
TIT 3:5 ere agatotooria, tari ase ogokora kw’oboronge twakorete intwe, korende ase amaabera aye ere omonyene ogosibigwa goetera ase Omoika Omochenu oyio ogotoa okoiborwa okoyia, na obogima oboyia.
TIT 3:6 Oyo atoitererete Omoika Omochenu ase obonge goetera ase Yeso Kristo, Omotooria oito,
TIT 3:7 erinde obuya bwaye, tonyore oboronge ase ere Nyasae Omobui erio, tonyaare koba abanyamwando b’obogima bwa kare na kare, obwo tosemeretie.
TIT 3:8 Ring’ana eri neri’ekeene. Igoro y’amang’ana ayio nindigetie oyakwane ne chinguru, erinde abwo bamwegenete Nyasae banyaare kwerua ase ogokora okuya. Amang’ana aya namaya, naende nanyare gokoonya abanto bonsi.
TIT 3:9 Korende aye, bweatanane korwa ase amaborio y’oboriri, n’omoroberio omotambe bwe chinderia chi’echisokoro, na eriomana, na okoamererania igoro y’amachiiko, ekiagera tibigokoonya kende, naende tibiri nengeencho.
TIT 3:10 Omoe omonto oraarente okweatanana ogokuurera goika kabere, korwa agwo, aye tobaisa koba n’ering’ana rinde asare ere.
TIT 3:11 Nomanyete buna omonto onga buna oyio nomosareku, naende ebibe biaye biamwatananire, nere omonyene bwegaambirie.
TIT 3:12 Kondatome Artemas gose Tukiko gocha ase ore, teema buna oranyaare gocha ase ’nde aria Nikopoli bwango, inaki nindengereretie komenya aroro ekero gi’etoigo.
TIT 3:13 Kora omokia gokoonya Zena, omonogeri bw’amachiiko, na Apolo, ekero okobatoma ase orogeendo rw’abo, na origererie buya ng’a ’mbabwate kera ekemo keria baganetie.
TIT 3:14 Na abanto baito tiga beorokererie kwerua ase ogokora okuya, na gokoonya aase oboremerwa bore ase ekeene, erinde tibaaba abataisaini kende gionsi.
TIT 3:15 Aba bonsi bare amo nainche bagokwanirie. Tokwanerie baria abasani baito ase okwegena. Obuya bwa Nyasae Omobui bobe ase more mwensi. Obuya bobe amo nainwe mwensi.
PHM 1:1 Inche Paulo, omosibwa ase engencho ya Kristo Yeso, boigo korwa ase oyominto Timotheo ase Filemoni, omwanchwa oito, omokori emeremo amo naintwe.
PHM 1:2 Na abanto b’ekanisa ekoumerana ase enyomba yao, naboigo Apia, mosubati ominto, na Arikipo, omorwani ore amo naintwe.
PHM 1:3 Tiga Nyasae tata oito na Omonene Yeso Kristo abae obuya na omorembe.
PHM 1:4 Oyominto Filemoni, ase ogosaba kwane botambe nigo ngoakera Nyasae one ng’a mbuya mono ekero ngokoinyora.
PHM 1:5 Ayio nase engencho nkoigwa amang’ana igoro y’obwanchani bwao ase abanto bonsi b’Omonene, na okwegena kwao obwate ase Omonene Yeso.
PHM 1:6 Nasabire ng’a okobwatana gw’okwegena tore nakorokwo gokore emeremo, erinde omanye mono kobua kera egento ogosesenigwa kore ase tore intwe ase okobwatana na Kristo.
PHM 1:7 Naki oyominto, nigo nabeete nomogooko omonge na okoremigwa ase engencho y’obwanchani bwao! Chinkoro chi’abaanto b’Omonene bonsi chiasasokire.
PHM 1:8 Ase ayio, ninde noboremu obonge buna momura omino ase Kristo kogochika eri ogwenerete okore.
PHM 1:9 Korende ase engencho y’obwanchani bwane ase ore, nanchire kobua kogosorora, buna inche Paulo inde omotomwa, naende inde omosibwa o Kristo Yeso.
PHM 1:10 Nagosoroire ase ribaga riaye omwana one ase Kristo, Onesimo oyio ekero nare ase egesibo kiane, obete omwana one kemoika.
PHM 1:11 Agwo kare tarenge taisainegento kende ase ore, korende bono obeire oyo bw’engeencho mono ase ore nainche boigo.
PHM 1:12 Ere namotomire gocha ase ore, na nigo enga buna nigo abogoretie enkoro yane.
PHM 1:13 Naki inche nigo narenge kogania abeere aiga amo nainche ase nsibire ase engencho y’enchiri, erinde anyare gonkorera ribaga riao.
PHM 1:14 Korende tindigeti okore ing’ana rinde rionsi ase ogokobetereria erio aye onkoonye, korende erio ebe ase ogwancha kwao aye omonyene. Inche tinkonyara gokora ing’ana rinde rionsi otatiga aye gwancheranire narirorio.
PHM 1:15 Aande nakio kiagerete Onesimo agaatananwa korwa ase ore ase ekero egeke, erinde airane koba ase ore ase ebiro bionsi.
PHM 1:16 Naende ere bono tari buna omosomba, korende goetania omosomba; buna oyominto omwanchwa, ase Kristo. Asende mono, na ase ore mono kobua, buna omosomba, naende buna oyominto ase Omonene!
PHM 1:17 Gaki, onye kondengereretie inche buna omobwatani oo, omooroisie koreng’ana buna kware kondoisia inche.
PHM 1:18 Onye okomocheire ase ing’ana rinde rionsi, gose okoriete esira, oyeborie goetera ase ’nde.
PHM 1:19 Inche Paulo nariikire aya nokoboko kwane omonyene, ning’akane. Amaene, ninyare kogoteebia, ng’a nore nesira ase ’nde, ase obogima bwao aye omonyene.
PHM 1:20 Ee, oyominto, ninganetie obokonyi bokorwa ase ore, ekiagera noyo bw’Omonene ore. Buna oyominto ase Kristo, ong’e omoyo!
PHM 1:21 Ninde nobomaene aiga buna ngokoriikera aya, ng’a nokore buna nagosabire ekiagera nomoigweri ore, naende ase ayio nimanyete ng’a nokore goetania.
PHM 1:22 Amo nayio, ondoiserie aase ngocha komenya, naki ninsemeretie ng’a Omonene Nyasae nayairanerie goetera ase ogosaba kwaino mwensi erio imbe nainwe.
PHM 1:23 Epafara, oyosibire amo nainche ase engencho ya Kristo Yeso, ogokwanirie.
PHM 1:24 Boigo Mariko na Aristariko, na Dema, na Luka.
PHM 1:25 Obuya bw’Omonene oito Yeso Kristo bobe amo nainwe mwensi.
HEB 1:1 Agwo kare, Nyasae nigo are gokwana n’echisokoro chiaito ebiro ebinge ne chinchera chinyinge goetera ase ababani,
HEB 1:2 korende ase amatuko aya y’omoerio okwanire naintwe goetera ase Omwana oye. Ere oyo Nyasae aragete koba omonyamwando bw’ebinto bionsi, na goetera asare agatonga ense.
HEB 1:3 Ere nigo agotobareria obonene bwa Nyasae, na buna Nyasae are, nere naboigo are, naende nigo akobogoria ebinto bionsi ne ring’ana riaye ri’okobua. Gaikire gokora ogosibigwa kw’ebibe, agaikaransa ensemo y’okoboko gw’okorio kw’Obonene igoro.
HEB 1:4 Omwana agakorwa koba omonene kobua abamalaika, buna erieta eri anyorete ri’omwando rire rinene kobua ayabo.
HEB 1:5 Ekiagera Nyasae tatebetie momalaika onde bwensi, “Aye, naye Omwana one, reero nakoiboire”? Gose naende, “Inche nimbe asare ise, nere ase ’nde nabe Omwana one”?
HEB 1:6 Korende ekero Nyasae arenge ange gotoma Omwana oye omotangi gocha ase ense, nigo atebete: “Abamalaika bonsi ba Nyasae goika bamosasime.”
HEB 1:7 Korende igoro y’abamalaika Nyasae nigo agoteeba, “Nyasae nigo agokora Abamalaika baye koba chimbeo, na abasomba baye koba ebibemberi b’omorero.”
HEB 1:8 Korende igoro y’Omwana Nyasae agateeba, “Oboruoti bwao aye Nyasae, mbobeo kare na kare, nigo okogambera abanto bao ase oboronge.
HEB 1:9 Nigo bwanchete oboronge, na kogechete ogosaria; ase ayio, Nyasae, oyore Nyasae oo, ogoakire amaguta, okorenteire omogooko kobua oyo bw’abande bamino.”
HEB 1:10 Naende agateeba. “Naye Omonene, kwabegete oboroso bw’ense korwa omochakano, na igoro chionsi nemeremo y’amaboko ao.
HEB 1:11 Ebio inabisire, korende aye nigo oragenderere kobao, birobio inabigote buna chianga,
HEB 1:12 nobiringe buna egetambaa gi’okwambara, na birobio nabionchoke buna chianga. Korende aye naye oria oria ore buna kwarenge, na obogima bwao tibokoba nomoerio.”
HEB 1:13 Nyasae tatebeti onde ase abamalaika baye: “Ikaransa ensemo y’okoboko kwane gw’okorio, goika mbabeeke ababisa bao babe inse y’amagoro ao”?
HEB 1:14 Abamalaika ngento ki gotatiga emeika y’ogokorera Nyasae, batomire gokorera baria barache konyora omwando bw’ogotooreka?
HEB 2:1 Ase ayio, netogwenerete gotegerera mono kobua na kobwata ayatwaigure, titocha gosira.
HEB 2:2 Ring’ana riria riakwanetwe gochia ase Chisokoro chiaito nabamalaika nigo riarenge eri’ekeene, na kera oyotaribwatetie gose korigwera nigo anyorete egesusuro keria kiamobwenerete.
HEB 2:3 Inee, naki intwe toranyare gwetooria onye twangire ogotooreka okonene buna oko? Ritang’ani Omonene naraaretie ogotooreka oko, naende baria bamoigwete batoenekeirie buna n’eriekeene.
HEB 2:4 Naende Nyasae akamenta oborori bwaye nebimanyererio, na amakumia, na ebikone bie chinguru ao ao amo na kogabera abanto ebiegwa bi’Omoika Omochenu koreng’ana nogwancha kwaye.
HEB 2:5 Naki tari inse y’abamalaika Nyasae abegete Ense eria egochi‐gocha, eyio togokwana.
HEB 2:6 Korende nigo egotebekana aase gete ase amariiko: “Mwanyabaanto inki aisaine aye Nyasae ogendererete komorengereria? Mwanyabaanto inki aisaine aye okomorenda?
HEB 2:7 Kwamokorire omoke kobua abamalaika ase ekero egeke, kwamobekeire egutwa y’obonene na amasikani.
HEB 2:8 Okabakora koba abateneneri igoro ase ebinto bionsi.” Naki ase okobeeka ebinto bionsi inse yaye tatigete gento kende atabegete inse yaye. Korende goika bono titorarora ere okogambera ebinto bionsi bibekire inse yaye.
HEB 2:9 Korende twarorire Yeso oyio ase ekero egeke okoretwe koba omoke kobua abamalaika, erio goetera ase obuya bwa Nyasae akwe ase engencho ya kera omonto. Bono nigo tokomorora obekeirwe egutwa y’obonene na amasikani ase engencho y’ogochandwa kwaye kw’amakweri.
HEB 2:10 Naki ase engencho ya Nyasae, na ase okobua kwaye, ebinto bionsi mbireo. Ase ayio yamogwenerete ere goikerania Omochaki bw’ogotooreka gwaito goetera ase emechando, erio aire abana abange ase obonene. Ekiagera Yeso nere okoraa gochia ogotoreka
HEB 2:11 Naki ere oyogochena amo nabwo bagochenwa nigo babwate ise oyomo. Nakio gekogera Yeso atari korora obosoku kobaroka abamwabo.
HEB 2:12 Agateebia Nyasae, “Nindarie erieta riao ase abaminto, ase egati y’omosangererekano ningotogie ase ogoteera.”
HEB 2:13 Naende nigo agoteeba, “Nimosemerie Nyasae.” Naende oteeba, “Rora, inche nao inde aiga amo nabana baria naetwe na Nyasae.”
HEB 2:14 Ase ayio, ekiagera abana buna akobaroka babwataine ase amanyinga ne chinyama, Yeso naboigo abwataine nayio ayio, erio ase enchera y’amakweri asirie ere oyore nokobua igoro y’amakweri, engencho yaye Saitani,
HEB 2:15 naende ase enchera eyio asibore abwo bonsi barenge abasomba ase obogima bwabo bwonsi, ekiagera bairogete amakweri.
HEB 2:16 Naki ayio namaene, ere tagwechandera abamalaika, korende nigo agwechandera oroiboro rwa Aburaamu.
HEB 2:17 Ase ayio, yamogwenerete abe buna abamwabo ase amang’ana onsi, erinde anyare koba Omokuani omonene, Omonyene amaabera, na omwegenwa ase ogokorera Nyasae, na koba ekeng’wanso gi’okobwatania ase ebibe bia Mwanyabaanto.
HEB 2:18 Ekiagera ere omonyene achandetwe na goteemwa, nanyare gokonya abwo bagoteemwa.
HEB 3:1 Ase ayio, abaminto abachenu, ababwatani b’okorangerigwa gokorwa igoro, morengererie mono Yeso omotomwa na Omokuani Omonene bw’okoorokia gwaito.
HEB 3:2 Ere nigo arenge omwegenwa asare ere oyomochorete, buna Musa boigo arenge omwegenwa ase enyomba yonsi ya Nyasae.
HEB 3:3 Naki Yeso nigo abarirwe ng’a nemogwenerete abe nobonene mono kobua Musa, buna omoagachi enyomba are nogosikwa kobua enyomba enyene.
HEB 3:4 (Kera enyomba nigo ekoagachwa nomonto, korende Nyasae nere omoagachi bw’ebinto bionsi.)
HEB 3:5 Na Musa nigo arenge omwegenwa ase enyomba yonsi ya Nyasae buna omokoreri, erinde abe kirori ase amang’ana arache gokwanwa,
HEB 3:6 korende Kristo nigo are omwegenwa buna Omwana igoro ase enyomba ya Nyasae. Intwe nenyomba yaye gatorabwate bokong’u oboremu na ogwetogia kw’ogosemeria goika omoerio.
HEB 3:7 Ase ayio, buna Omoika Omochenu ogokwana, “Reero, komoraigwe eriogi riaye,
HEB 3:8 timokong’ia chinkoro chiaino, buna ekero keria gi’okogechia, ase rituko riria ri’ogoteemwa agwo ase erooro.
HEB 3:9 Agwo chisokoro chiaino nchianteemete ase okondenga, naende nchiaroche ogokora kwane ase engaki y’emiaka emerongo ene.
HEB 3:10 Ase ayio, nkagechigwa nekegori keria, ngateba: Botambe abanto aba nigo basirete ase chinkoro chiabo, ne chinchera chiane tibachimanyeti,
HEB 3:11 buna natianire ase endamwamu yane: Tibagosoa ense eria ase nare gocha kobaa ogotimoka.”
HEB 3:12 Rigereria baminto, taba onde omo oino oyore nenkoro embe y’ogotegena, abaise kweatanana korwa ase Nyasae ore moyo.
HEB 3:13 Korende moremanie inwe ase inwe kera rituko, ekero gekorokwa ekia Reero, erinde ase, more onde takorwa koba omokong’u ase obong’ainereria bw’ebibe.
HEB 3:14 Naki twabeire ababwatani na Kristo, gatorabwate bokong’u ogosemeria gwaito kw’eritang’ani goika omoerio.
HEB 3:15 Agwo igo egokwanwa, “Reero, komoraigwe eriogi ria Nyasae, timokong’ia chinkoro chiaino’ buna ekero keria gi’okogechia.”
HEB 3:16 Naki mbarabi baria bamogechetie ekero baigwete? Tari baria bonsi barwete Misiri, baare koraagwa na Musa?
HEB 3:17 Naende mbarabi abwo ere agechetigwe nabarabwo ase engaki y’emiaka emerongo ene? Tari baria bakorete ebibe, abwo emebere yabo yagwete ase erooro?
HEB 3:18 Naende nase barabi atianete ng’a tibagosoa ase ogotimoka kwaye? Tari ase baria bangete koigwera?
HEB 3:19 Na igo twarorire ng’a tibanyarete gosoa ase ense eria ase engencho y’ogotegena kwabo.
HEB 4:1 Gaki, onye eira eria y’ogosoa ase ogotimoka kwaye ereo, tiga toiroke ng’a onde omo oino tabaisa konyorekana ng’a omochire gokonyora.
HEB 4:2 Naki ekeene, intwe twaranderigwe amang’ana amaya buna barabwo. Korende ring’ana riria baigwete tiriabakonyete, ekiagera ekero baare koriigwa tiriasang’ananete nabarabwo ase okwegena.
HEB 4:3 Naki intwe, abatwegenire, nigo torasoe ase ogotimoka okwo agoteeba, “Buna natianire ase endamwamu yane, Tibagosoa ase ogotimoka kwane nonya ng’ake”, nonya emeremo yaye yaerete korwa omochakano, ekero oboroso bw’ense bwabegetwe.
HEB 4:4 Naki nigo ateebete aase gete igoro ye rituko ria gatano na kabere, “Nyasae nigo atimogete rituko ria gatano na kabere, agatiga emeremo yaye yonsi.”
HEB 4:5 Naende aiga nigo agoteeba, “Tibagosoa ase ogotimoka kwane nonya ng’ake.”
HEB 4:6 Gaki, ase ayio ring’ana ndireo, ng’a mbare abanto barache gosoa. Abwo baranderetigwe amang’ana amaya ritang’ani bakamocha gosoa ase engencho y’ogotaigwera kwabo.
HEB 4:7 Naende obekire rituko gete, neri nario ria Reero. Aya nigo akwanete goetera ase Daudi magega y’engaki entambe, buna konya aikire gokwana, “Reero, komoraigwe eriogi riaye, timokong’ia chinkoro chiaino.”
HEB 4:8 Naki onye Yoshua nabaete ogotimoka, anga Nyasae magega yaye tare gokwana igoro ye rituko rinde.
HEB 4:9 Ase igo, ogotimoka gw’esabato gwatigaire ase abanto ba Nyasae.
HEB 4:10 Naki ere oyosoire ase ogotimoka kwa Nyasae, ere omonyene otimokire korwa ase emeremo yaye, buna Nyasae atimogete korwa ase eyaye.
HEB 4:11 Gaki, tokore omokia gosoa ase ogotimoka koria, erinde onde tacha kogwa ase ogotaigwera kogwekaine koria koria.
HEB 4:12 Naki ring’ana ria Nyasae nigo rire moyo, naende ndire ne chinguru, nigo rire nobwoge kobua omoyio o birende ore nobwoge chinsemo ibere. Nigo rikobeta ime na gwatanana omoyo na omoika, chinengo na emeseto, naende ndinyare komanya ebirengererio na okogania bire ime ase enkoro.
HEB 4:13 Naki getongwa kende tikeri getari maiso marore asare, korende ebinto bionsi nigo bire aarabu naende bimaanoire ase amaiso aye, ere oyo torache koa omobaro.
HEB 4:14 Gaki, ekiagera tore n’Omokuani Omonene mono, oyosoete igoro, Yeso, Omwana o Nyasae, tobwate mono okoorokia gwaito.
HEB 4:15 Naki titori n’Omokuani Omonene oyotanyare gotobogoreria oboreu bwaito, korende oyoteemetwe koreng’ana buna intwe ase amang’ana onsi, atakoreti ebibe.
HEB 4:16 Gaki, toike ang’e ase ekerogo ki’obonene aase obuya bore, erinde tonyore amaabera na obuya bw’ogotokonya ase engaki y’okoremerwa.
HEB 5:1 Naki kera Omokuani Omonene ore gochorwa korwa ase Mwanyabaanto nigo are kobekwa ase engencho ya Mwanyabaanto, kobatenenera ase ogokorera Nyasae, arue ebiegwa na ebing’wanso ase engencho y’ebibe.
HEB 5:2 Na ere oranyare kobabogoreria ase obwororo abwo batamanyeti gento na batantanire, ekiagera nere omonyene nigo abuire noboreu.
HEB 5:3 Ase engencho eyio yamogwenerete arue ekeng’wanso ase engencho y’ebibe biaye ere omonyene, buna are korua ase engencho y’ebibe bi’abaanto.
HEB 5:4 Monto onde tari bwenyoreire amasikani ayio ere omonyene, korende abe orangerigwe na Nyasae, buna Aroni arangeretigwe.
HEB 5:5 Naboigo na Kristo, ere teimokereretie igoro ere omonyene koba Omokuani Omonene, korende nigo abegetwe nere oyomotebetie, “Aye naye Omwana one, reero nakoiboire.”
HEB 5:6 Naboigo akwanete aase aande, “Aye n’Omokuani o kare na kare, koreng’ana buna Melkizedeki.”
HEB 5:7 Ase amatuko ayio, ekero arenge ase omobere o Mwanyabaanto, Yeso agasaba na gosorora amo nokorera okonene, na amariga, asere oyorenge nokobua gw’okomotooria korwa ase amakweri, na akaigugwa ekiagera asigete Nyasae.
HEB 5:8 Nonya orenge Omwana akeorokereria okoigwera ase emechando eyio yamonyorete,
HEB 5:9 na gaikeranigwe akaba engencho y’ogotooreka gwa kare na kare ase abanto bonsi abamoigwerete,
HEB 5:10 bwatoirwe na Nyasae ng’a n’Omokuani Omonene, koreng’ana buna Melkizedeki.
HEB 5:11 Igoro yaye ntore namang’ana amange tware gokwana korende naakong’u koyorokereria, ekiagera mwabeire aboro ase okoigwa.
HEB 5:12 Naki ekeene, inwe anga mwabeire aborokia, ekiagera ebiro ebinge biaetire, korende nebagwenerete oyonde aborokererie amorokererio e ritang’ani ay’amang’ana a Nyasae. Inwe nebagwenerete moegwe amabeere, gose tari endagera enkong’u.
HEB 5:13 Naki oyokonyora amabeere oka tamanyeti mono ring’ana ri’oboronge, ekiagera nomwana omoke.
HEB 5:14 Korende endagera enkong’u ney’abaanto abanene, ekiagera barabwo mbanaretie ebirengererio biabo, na igo mbamanye ogwatanana amaya na amabe.
HEB 6:1 Ase ayio, totige okworokereria kw’eritang’ani gwa Kristo, togenderere toikere oboikeranu. Titobeka naende oboroso bw’okoonchoka korwa ase ogokora gotari nobogima, na obw’okomwegena Nyasae,
HEB 6:2 na okworokereria gwe chibatiso, na okobekerwa kw’amaboko, na okobokigwa kw’abakuure, na okogambigwa gwa kare na kare.
HEB 6:3 Natokore ayio, Nyasae karatwanchere.
HEB 6:4 Abwo baikire konyora omobaso, na koigwa ekeegwa gekorwa igoro, na babeire ababwatani b’Omoika Omochenu,
HEB 6:5 na koigwa obuya bw’ering’ana ria Nyasae amo nogokora gwe chinguru gw’ekero kegochi‐gocha,
HEB 6:6 na magega y’ayio kobeatananire, tekonyarekana abwo bakorwe abayia naende ase okoonchorwa, ekiagera bamobambire naende Omwana o Nyasae barabwo abanyene, na komosookia maiso marore.
HEB 6:7 Naki omogondo oyokonywa embura egotwa engaki ase engaki, na gokinia chinyeni, chigokonya abwo bakoyorema, nigo okonyora ogosesenigwa gokorwa ase Nyasae.
HEB 6:8 Korende korakinie amagwa na amageri, nigo oraangwe na koba ang’e nokorangererigwa, na omoerio oye nogosambwa.
HEB 6:9 Korende abanchani, nonya togokwana ayio, ntore nobomaene igoro yaino, ng’a mwanyorire amang’ana amaya kobua, ayakorenta ogotooreka.
HEB 6:10 Naki Nyasae tari buna oyotari omooronge, goika ebe emeremo yaino, na obwachani boria mwaorogetie ase engencho y’erieta riaye ekero mwakorerete abachenu, na nonya mbono nkobakorera more.
HEB 6:11 Na intwe ntoganetie mono kera oyomo oino aorokie omokia oria goika omoerio, na igo amanye obomaene oboikeranu bw’ogosemeria kwaino.
HEB 6:12 Timoba aboro, korende mobe abegi b’abaraire ayabarieretwe chiira, buna omwando, goetera ase okwegena na oboremereria.
HEB 6:13 Naki ekero Nyasae arierete Aburaamu eira agatiana; na ekiagera atarenge nonde omonene komobua asare ere aranyare gotiana, agetiania ere omonyene,
HEB 6:14 agateeba, “Ekeene, ogosesenia ningosesenie, na okomenta ninkomentekie.”
HEB 6:15 Naboigo ase okoremereria Aburaamu akanyora ayarieretwe eira.
HEB 6:16 Naki abanto nigo bagotiana ase oyore omonene kobabua, na omoerio bw’okoamererania nemuma egokoora.
HEB 6:17 Ase ayio, ekero Nyasae arigetie koborokia mono kegima abaraire omwando oria abarierete eira buna atanyare koonchora ayaroberetie, akabeeka emuma gati.
HEB 6:18 Ase igo, ase ebinto bibere bitanyare koonchorwa, ime ase ebio Nyasae takonyara gokwana oborimo, intwe, abatwatameire obotamero, tonyore okoremigwa ogokong’u kobwata ogosemeria koria kwabekirwe bosio bwaito.
HEB 6:19 Ogosemeria okwo tore nakorokwo buna ekeroochi ki’omoyo, okore ne chinguru, na gotari koonchoka, kogosoa aase are ime moino y’etoto.
HEB 6:20 Aase aria Yeso asoete buna omotang’ani oito, na ase engencho yaito, ekero abeire Omokuani Omonene o kare na kare, koreng’ana buna Melkizedeki.
HEB 7:1 Naki Melkizedeki oyio nigo arenge omorwoti o Salemu, Omokuani o Nyasae Ore Igoro Mono. Ekero Aburaamu are koirana korwa ase ogoita abarwoti, Melkizedeki akaumerana nere, akamosesenia.
HEB 7:2 Na Aburaamu akamwatanera ensemo ya ikomi y’ebinto bionsi. Ritang’ani engencho y’erieta ria Melkizedeki nigo ere iga: “Omorwoti bw’oboronge”, naende nigo are omorwoti o Salemu, engencho yaye: “Omorwoti bw’omorembe”.
HEB 7:3 Ere tarenge na ise, gose na ng’ina, gose ne chisokoro chiaye; tarenge nomochakano bw’amatuko aye, gose nomoerio bw’obogima bwaye, korende ogwekanigwe n’Omwana o Nyasae. Igo agendererete koba Omokuani o kare na kare.
HEB 7:4 Gaki, rigereria buna omonto oyo arenge omonene! Aburaamu, omogaka oito o kare, akamoa ensemo ya ikomi y’ebinto asakorete korwa ase esegi.
HEB 7:5 Na ase abana b’ororeria rwa Lawi, baria baare konyora obokuani, mbaare nogochika korwa ase amachiiko koira ensemo ya ikomi korwa ase abanto bamwabo, nonya barabwo barenge ab’ororeria rwa Aburaamu.
HEB 7:6 Korende Melkizedeki, nonya tarenge bw’ororeria rwabo, akaira ensemo ya ikomi korwa ase Aburaamu, na akamosesenia ere oyorenge ne chiira.
HEB 7:7 Okoamererania tikoiyo nonya ng’ake ng’a oria omoke osesenigwa noria omonene.
HEB 7:8 Na ase ororeria rwa Lawi Mwanyabaanto, abakonyorekana namakweri, nkonyora bare ensemo ya ikomi, korende aiga ere oyogwatorwa ng’a moyo are nkoyenyora are.
HEB 7:9 Igo nenyare gotebwa, ng’a goetera ase Aburaamu nonya Lawi, oyore konyora ensemo ya ikomi, nere naruete ensemo ya ikomi,
HEB 7:10 ekiagera arenge ase ekebono gia sokororia yaye, ekero Melkizedeki aumeranete na Aburaamu.
HEB 7:11 Gaki, onye oboikeranu bware konyorekana ase obokuani bwa Lawi, naki ase obwo abanto banyorete amachiiko, inki kiagerete Omokuani onde abekwe, oyore koreng’ana buna Melkizedeki, na tatoretwe koreng’ana buna Aroni?
HEB 7:12 Naki obokuani koboraonchorwe, goika okoonchorwa kw’amachiiko boigo kobeo.
HEB 7:13 Naki omonene oito, amang’ana aya akwanetwe igoro yaye, nigo arenge bw’ororeria ronde oroao, na onde tarenge korwa ase ororeria orwo ore gokorera ase egesasiimero.
HEB 7:14 Naki igo are maiso marore ng’a ere nigo arwete ase ororeria rwa Yuda. Na ekero Musa akwanete igoro y’ororeria orwo takwanete ing’ana rinde igoro y’abakuani.
HEB 7:15 Kerabe Omokuani onde oorokire oyore koreng’ana buna Melkizedeki amang’ana ayio nigo are maiso marore mono kobua.
HEB 7:16 Ere igo obeire Omokuani, tari ase ogochika kw’omooroberio bw’ogotunyana ororeria, korende nase chinguru chi’obogima botari nomoerio.
HEB 7:17 Naki obereirwe kirori ng’a. “Aye n’Omokuani o kare na kare, koreng’ana buna Melkizedeki.”
HEB 7:18 Naki chinguru chi’ogochika koria kw’eritang’ani nigo chiasiretigwe ase engencho y’oboreu bwaye na ogotaisanera kwaye.
HEB 7:19 Naki rinde tiriri riaikeranetigwe namachiiko. Ribaga ri’ayio ogosemeria okore okuya mono kobua gokarentwa, na ase okwo twamoikire Nyasae ang’e.
HEB 7:20 Kobua mono obokuani obo tibwarenge gokoreka botari nemuma.
HEB 7:21 Naki abwo baare kobekwa ase obokuani tibare kobekwa amo nemuma, korende Yeso akabonyora amo nemuma goetera asare oyo omotebetie, “Omonene otianire, gose takoonchora ebirengererio biaye, Aye n’Omokuani o kare na kare.”
HEB 7:22 Gaki, ase ekerengo eke Yeso obeire oyo bw’obomaene bw’okobwatana kore okuya kobua.
HEB 7:23 Baria barenge abakuani b’eritang’ani barenge abange, ekiagera batangetwe namakweri, tibagendererete,
HEB 7:24 korende ere, ekiagera agendererete kare na kare, nare nobokuani botari koonchoka.
HEB 7:25 Ase ayio, nare nokobua gw’okobatooria kegima abwo bagocha ase Nyasae goetera asare, ekiagera nigo are moyo botambe ase okobasabera.
HEB 7:26 Naki nigo etogwenerete intwe tobe n’Omokuani Omonene buna oyo, oyore omochenu, otari na komocha, otari na kemoa, bwatananetwe korwa ase abanyene ebibe, oimokereretigwe igoro ya igoro.
HEB 7:27 Ere tagwenerete korua ebing’wanso kera rituko, buna abakuani bande abanene, ritang’ani ase engencho y’ebibe biaye omonyene, naende ase engencho y’ebibe bi’abaanto, ekiagera ayio nigo ayakorete ara rimo rioka ekero eruete ere omonyene.
HEB 7:28 Naki amachiiko nigo are kobeeka abanto abare noboreu babe abakuani abanene, korende ring’ana ri’emuma, eriachete magega y’amachiiko, riabekire Omwana, oyoikeranetigwe kare na kare.
HEB 8:1 Gaki, ring’ana rinene ri’ayio togokwana nario eri: Ntore n’Omokuani Omonene buna iga, oikaransete ensemo ya borio y’ekerogo ki’Obonene aria igoro,
HEB 8:2 omokoreri bw’aase aachenu na obw’Eema y’ekeene, eye Omonene aagachete, gose tari Mwanyabaanto.
HEB 8:3 Naki kera Omokuani omonene nigo are kobekwa ase okorua ebiegwa na ebing’wanso. Ase ayio yamogwenerete Omokuani oyo boigo abe negento akorua.
HEB 8:4 Onye nabeete ase ense, anga tabeti Omokuani, ekiagera mbareo abare korua ebiegwa buna amachiiko achigete.
HEB 8:5 Abwo baare gokorera ayare omogwekano bw’amang’ana are igoro, na ekiriri ki’ayio. Naki ekero Musa arenge koroisia Eema eria, Nyasae akamoteebia, “Rigereria, okore ebinto bionsi ase omogwekano bw’oria kworogetigwe ase egetunwa.”
HEB 8:6 Korende bono Kristo onyorire obokuani bore obuya kobua, koreng’ana buna ere are omobwatania bw’okobwatana okuya kobua, okwo kwagachetwe ase chiira chingiya kobua.
HEB 8:7 Naki onye okobwatana koria kw’eritang’ani kwarenge tikori na komocha, anga ribaga tiriarigetigwe ase koria gwa kabere.
HEB 8:8 Naki Nyasae nigo akonyora okomocha ime yabo ekero agoteeba “Omonene oteebire iga: Rora, amatuko ngocha are ekero ndakorere abanto b’enyomba ya Israeli na ab’enyomba ya Yuda okobwatana okoyia.
HEB 8:9 Okobwatana oko tigokoba buna koria nakorete ne chisokoro chiabo, ase rituko riria nababwatete amaboko abo ase okobarusia korwa ase ense ya Misiri. Ekiagera tibagendererete ase okobwatana kwane, inche tinabechanderete, Omonene oteebire.
HEB 8:10 Naende Omonene nigo agoteeba iga: Oko nakwo okobwatana ndakore n’Abaisraeli magega y’amatuko aria: Nimbeke amachiiko aane ase ebirengererio biabo, ninyarike ase chinkoro chiabo ime; inche nimbe Nyasae obo, na barabwo mbabe abanto baane.
HEB 8:11 Barabwo tibakworokererania kera omonto nomogisangio oye, gose kera omonto noyomwabo, ogoteeba: Momanye omonene, ekiagera bonsi pi mbamanye inche, korwa omoke mono goika omonene mono.
HEB 8:12 Naki nimbaabere obobe bwabo, na ebibe biabo tinkobiinyora naende.”
HEB 8:13 Ase ogokwana igoro y’okobwatana okoyia nigo akorire koria kw’eritang’ani kobe ogokoro, na koria kwabeire ogokoro na kogota, ng’ang’e kore gosira.
HEB 9:1 Gaki, nonya okobwatana kw’eritang’ani kwarenge nemeroberio ase okomosasiima Nyasae, naende kwarenge nase aachenu ase ense eye.
HEB 9:2 Naki eema eria ye ritang’ani yaroisetigwe. Ime ase eema eria mbiarengeo ekebekerero gie chitaaya, na emesa amo nemegati yarenge koruegwa ase Nyasae. Aase aria are korokwa Aase Aachenu.
HEB 9:3 Na moino y’etoto eria ya kabere yarengeo eema ende yare korokwa Aase Aachenu Mono.
HEB 9:4 Ime aroro mbiarengeo egesasiimero gi’etaabu ki’ogosambera ubani, na esanduki y’okobwatana yaoomire netaabu chinsemo chionsi. Ime ase esanduki eria mbiarengeo: Egetaabo gi’etaabu aase biabegetwe endagera yare korokwa mana, na enyimbo ya Aroni yasebogete, ne chibao chi’amagena aase amang’ana okobwatana kw’ogotianania ariikire.
HEB 9:5 Igoro yaye yarengeo emegwekano y’ebitongwa bibwate chimbaba y’obonene yare kobekera egeikaransero ki’amaabera ekiriri. Bono titokonyara goteeba amang’ana ’ebinto ebi ekemo ekemo.
HEB 9:6 Ebinto ebi kobiaroisigwe igo, abakuani baare gosoa ase Eema ye ritang’ani ase amatuko onsi na goikerania obokoreri bwabo,
HEB 9:7 korende Eema ya kabere Omokuani Omonene ore gosoa bweka ara rimo kera omwaka, na tare konyara gosoa atari namanyinga, ayare korua ase engencho yaye ere omonyene na ase engencho y’amamocho ’abaanto.
HEB 9:8 Omoika Omochenu nigo okworokereria ring’ana eri, ng’a enchera y’ogosoa Aase Aachenu konya teraorokigwa ekero Eema ye ritang’ani ereo eteneine.
HEB 9:9 Eyio nekiorokererio ase engaki eye ya bono, ekero ebiegwa na ebing’wanso bikorugwa, ebitanyare komoikerania oyokobirua erinde enkoro yaye temogambia.
HEB 9:10 Ebinto ebi nigo biare ase okoria na okonywa, na ogosibigwa ao ao, amachiiko ase omobere ayabekire goika engaki y’okoroisigwa okoyia eike.
HEB 9:11 Korende Kristo oikire gocha, oyore Omokuani Omonene bw’amang’ana amaya agochi‐gocha. Agaeta ase eema ere enene na eng’ikeranu kobua, etakoretwe namaboko, engencho yaye etari egetongwa gi’ense eye.
HEB 9:12 Ere tasoete namanyinga e chimbori na eye chimori, korende namanyinga aye omonyene, agasoa ara rimo rioka Aase Aachenu, na agatonyorera okoboorigwa gwa kare na kare.
HEB 9:13 Naki onye amanyinga e chimbori na aye chieri, ne ribu ri’amatororo biare konyororokerigwa ase abatachenegeti mbinyare gochena ase ogosibigwa kw’omobere,
HEB 9:14 tari mono kobua amanyinga a Kristo, ere ase Omoika o kare na kare akerua ere omonyene ase Nyasae koba ekeng’wanso getari na komocha, anyare gochena okomanya gwe chinkoro chiaito ime korwa ase emeremo ekwete, erinde tokorere Nyasae ore moyo?
HEB 9:15 Ase engencho eye ere nomobwatania bw’okobwatana okoyia, erinde abwo barangerigwe banyore omwando oria o kare na kare, oyo barieretwe eira, ekiagera amakweri aikire gokoreka ase okobabooria barabwo korwa ase ogosaria koria bakorete ase okobwatana kw’eritang’ani.
HEB 9:16 Naki aase okoriera kw’omwando kore, goika amakweri aye, oyoriete, abeo.
HEB 9:17 Naki okoriera kw’omwando nigo kogoikeranigwa ekero ki’amakweri, ekiagera onye oria oyoriete ore moyo, rirorio tikori na nguru.
HEB 9:18 Ase ayio, okobwatana koria kw’eritang’ani tigwachagete gotare namanyinga,
HEB 9:19 naki ekero kera richiko riaikire gokwanwa na Musa ase abanto bonsi, buna yachigetwe ase amachiiko, akabogoria amanyinga e chimori na aye chimbori amo namaache na amarionya amabariri, ne chinsagia chia hisopo, akanyororokeria egetabu enyene, na abanto bonsi,
HEB 9:20 ogoteeba, “Aya namanyinga ’okobwatana oko Nyasae abachikerete inwe.”
HEB 9:21 Eema amo n’ebinto bionsi biare gokorerwa ase ogosasiima naboigo are kobinyororokereria amanyinga.
HEB 9:22 Amachiiko nigo are goteeba ng’a ang’e ebinto bionsi bichenwe namanyinga, na amanyinga ataiteiri, okwaberwa kw’ebibe tigokobao.
HEB 9:23 Gaki, yagwenerete emegwekano y’ebinto bire igoro bichenwe ase ebing’wanso buna ebio, korende ebinto bia igoro ebinyene bichenwe nebing’wanso bire ebiya kobua ebi.
HEB 9:24 Naki Kristo tasoete Aase Aachenu akoretwe namaboko, naro omogwekano bw’Aachenu a ekeene, korende agasoa igoro aanyene, na bono nao akororekana ase obosio bwa Nyasae ase engencho yaito intwe.
HEB 9:25 Ere terua omonyene ekero ase ekero, buna Omokuani omonene are gosoa Aase Aachenu kera omwaka amo namanyinga atari ayaye.
HEB 9:26 Onye nabo, anga yamogwenerete achandwe ekero ase ekero korwa omochakano, ekero oboroso bw’ense bwabegetwe. Korende bono, ase amatuko ’omoerio bw’ense akaoroka ara rimo rioka ase okorusia ebibe ase okong’wanswa kwaye ere omonyene.
HEB 9:27 Buna abanto bagacheirwe ogokwa ara rimo, na magega y’ogokwa ekiina,
HEB 9:28 naboigo Kristo nere, gakoorire koruegwa abe ekeng’wanso ara rimo ase okorusia ebibe bi’abaanto abange, narorekane eria kabere, tari ase okobogoria ebibe, korende ase okonyorera abamoganyete ogotooreka.
HEB 10:1 Naki ayare ime y’amachiiko nekiriri gioka ki’amang’ana agochi‐gocha, gose tari ekieni ekenyene. Ase ayio, ebing’wanso biria biria biare koruegwa kera omwaka botambe tibiarenge konyara kobaikerania abwo baare kobirua.
HEB 10:2 Onye mbianyarete, Inee, anga tibiatigetwe, tibikoruegwa? Naki onye abwo baare kobirua bakoorire gochenwa ara rimo, anga tibare kwerora ng’a mbare nebibe naende.
HEB 10:3 Korende ebing’wanso ebio nigo bikobainyoria igoro y’ebibe kera omwaka.
HEB 10:4 Naki amanyinga e chieeri na aye chimbori takonyara korusia ebibe.
HEB 10:5 Ase ayio, Kristo kagosoa ase ense nigo agoteeba, “Ebing’wanso na ebiruegwa tikwabiganetie, korende omobere kwandoiseirie.
HEB 10:6 Ase ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso bi’ebibe, tikwagogetigwe nabirobio.
HEB 10:7 Erio ngakwana: Nachire gokora ogwancha kwao, Nyasae, buna eriikire igoro yane ase egetabu.”
HEB 10:8 Agwo ritang’ani nigo agoteeba, “Ebing’wanso, na ebirugwa, na ebing’wanso bi’ogosambwa, na ebing’wanso bi’ebibe tikwabiganetie, gose tikwagogetigwe nabirobio”, nonya birobio biare korentwa buna amachiiko are goteeba.
HEB 10:9 Erio akabora, “Rora, nachire gokora ogwancha kwao.” Igo akarusia ebie ritang’ani, erinde abeeke egia kabere.
HEB 10:10 Ase ogwancha okwo twanyorire ogochenwa ase okoruegwa kw’omobere o Yeso Kristo ara rimo rioka.
HEB 10:11 Kera Omokuani nigo are gotenena rituko ase rituko ase obokoreri bwaye na korua ebing’wanso biria, na birobio tibiare konyara korusia ebibe nonya ng’ake.
HEB 10:12 Korende ekero Kristo aruete ekeng’wanso ekemo gioka ase ebibe kerabe goika kare na kare, nigo aikaransete ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae.
HEB 10:13 Erio oganyete goika ababisa baye babekwe inse y’amagoro aye.
HEB 10:14 Naki ase okoruegwa okomo obaikeranirie ase amatuko onsi abwo bachenirwe.
HEB 10:15 Naki Omoika Omochenu noro otobereire kirori. Naki ritang’ani nigo agoteeba iga:
HEB 10:16 “Oko nakwo okobwatana ndache kobwatana nabarabwo magega y’amatuko ayio, Omonene oteebire: Nimbeke amachiiko aane ase chinkoro chiabo ime, ninyarike ase ebirengererio biabo.”
HEB 10:17 Naende nigo agoteeba, “Ebibe biabo, na ogosaria kwabo tinkobiinyora naende nonya ng’ake.”
HEB 10:18 Gaki, okorusigwa kw’ebibe gokorabeo, rirorio ekerugwa ase engencho y’ebibe tigekobao naende.
HEB 10:19 Ase ayio, baminto, ntore noboremu bw’ogosoa Aase Aachenu goetera ase amanyinga a Yeso,
HEB 10:20 ase enchera enyia ere moyo, eye atoigorerete, egoetera ase etoto, engencho yaye omobere oye.
HEB 10:21 Naende ntore n’Omokuani Omonene igoro y’enyomba ya Nyasae.
HEB 10:22 Ase ayio, toike ang’e ne chinkoro chire nekeene, tobe nobomaene oboikeranu ase okwegena, ne chinkoro chiaito chianyororokerigwe oborabu, tichigotogambia, twasibiigwe ase emebere yaito namaache amaya.
HEB 10:23 Tiga tobwate mono okoorokia kw’ogosemeria gwaito, totari konyegerigwa; ekiagera ere oyoriete eira nomwegenwa.
HEB 10:24 Naende twechanderane intwe ase intwe, na kobeekana chinguru ase obwanchani, na ase ogokora okuya.
HEB 10:25 Titotiga gosangererekana amo, buna engencho y’abande ere, korende toremanie intwe ase intwe, kobua mono ekiagera morooche ng’a Rituko riria riaikire ang’e.
HEB 10:26 Naki onye togokora ebibe moeneno magega gotwaikire komanya ekeene, keng’wanso kende tikeri ase engencho y’ebibe.
HEB 10:27 Korende eke totigaretie nobwoba bw’okoganya ekiina, na omorero omotindi ogwoka, ogocha gosiria abwo bakoengereria.
HEB 10:28 Omonto oyorenge gochaaya amachiiko a Musa nigo arenge goitwa okwa, atari konyora amaabera, ase okoberwa kirori nabaanto babere gose batato.
HEB 10:29 Inee! Naki morooche? Omonto oria otanchete Omwana o Nyasae, na kobara amanyinga y’okobwatana, achenetwe naro, koba egento kia bosa, oria okoreire Omoika bw’amaabera obogeechi, tiyamogwenerete ere anyore egesusuro ekenene kobua?
HEB 10:30 Naki ntomanyete ere oyokwanete, “Egesiomba nekiane, inche ning’akane,” naende, “Omonene nere oragambie abanto baye.”
HEB 10:31 Okogwa ase amaboko a Nyasae ore moyo, eri nering’ana ri’okoondokia.
HEB 10:32 Korende moinyore amatuko e ritang’ani, magega komwabarerigwe omobaso igo mwaremereretie okoamererania okonene kw’ogochandwa.
HEB 10:33 Engaki ende mokarorerigwa ase okoramwa na ogochandwa maiso marore, na engaki ende mokabwatana nabwo bakoreretwe ayio.
HEB 10:34 Naki mwabarorerete amaabera baria barenge ase ebisibo, mogancha nomogooko kourwa chinibo chiaino, ekiagera mwamanyete ng’a inwe abanyene more nenibo eyere engiya kobua, erabeo kare na kare.
HEB 10:35 Ase ayio, timotuguta oboremu bwaino, ekiagera mbore neng’eria enene.
HEB 10:36 Naki iigo ebagwenerete mobe noboremereria, erinde komwaikire gokora ogwancha kwa Nyasae monyore aya mwarieretwe eira.
HEB 10:37 “Naki nkere ekero egeke mono, ere oyore gocha nachiche, gose tagotebana gocha,
HEB 10:38 korende omonyene oboronge one nabe moyo ase okwegena, na, karasukwane, omoyo one tokogokigwa nere.”
HEB 10:39 Korende intwe titori ase abwo bagosukwana na gosira, korende ase abwo bare nokwegena ase okoegera emioyo yaito.
HEB 11:1 Gaki, okwegena nakwo okoba nobomaene ase amang’ana ayio asemeirie, nonya nekeene ki’ayio atari kororekana.
HEB 11:2 Naki ase okwo abagaaka abakoro mbaberetwe kirori.
HEB 11:3 Ase okwegena twamanyire ng’a ense nigo yatongetwe ase chinguru chi’ering’ana ria Nyasae, na igo ebinto bikororekana tibiakoretwe n’ebinto bire maiso marore.
HEB 11:4 Ase okwegena Abeli akaa Nyasae ekeng’wanso ekere ekiya kobua egia Kaini. Ase okwo akaberwa kirori ng’a ere nomonyene oboronge. Nyasae akamobera kirori ase ogwancha ebiegwa biaye. Abeli okuure, korende ase okwegena ngokwana are nonya ngoika bono.
HEB 11:5 Ase okwegena Enoku akang’anyigwa, tacha korora amakweri. Tarorekanete, ekiagera Nyasae namong’anyetie. Naki ritang’ani atarang’anyigwa konya obereirwe kirori ng’a namogwenerete Nyasae.
HEB 11:6 Korende omonto atari nokwegena takonyara komogwenera Nyasae. Naki oyogocha asare nagwenerete gwancha ng’a nareo, naende nigo akobaa eng’eria baria bakomorigia.
HEB 11:7 Ase okwegena Nuhu, gaikire g okuurerwa na Nyasae ase amang’ana atararorekana, ase okoba namasikani amaya asare akaroisia obwato, erinde atoorie abanto b’enyomba yaye. Ase ayio, akagambia ense ekiina, na akaba omonyamwando bw’oboronge bokonyorekana ase okwegena.
HEB 11:8 Ase okwegena Aburaamu akaigwera Nyasae ekero arangeretigwe kogenda goika aase aria achiete konyora abe omwando oye, akaimoka akagenda, tamanya aase agochia.
HEB 11:9 Ase okwegena akamenya ase ense eria engeni arieretwe eira, akamenya buna omomenyi ase chiema amo na Isaka na Yakobo, abarenge abanyamwando amo nere ase eira eria eria.
HEB 11:10 Naki igo aganyete omochie ore namaroso, oyo Nyasae aroseti na koagacha.
HEB 11:11 Ase okwegena Sara omonyene akanyora chinguru koba morito, nonya konya oeteire emiaka yaye, ekiagera amorooche ere oyomorierete eira, ng’a nomwegenwa are.
HEB 11:12 Ase ayio, korwa ase omonto oria oyomo, nonya konya obeire buna oyokuure, abanto bakaiborwa abange buna ching’enang’eni chia igoro, na buna omokenye ore ase engegu y’enyancha, otanyare kobareka.
HEB 11:13 Aba bonsi bagakwa bare nokwegena, bataranyora ayabarieretwe eira, korende bakayarora korwa are, na koyakwania, bakaorokia ng’a nigo bare abamenyi na abaeti ase ense.
HEB 11:14 Naki abagokwana amang’ana buna ayio nkoorokia bare maiso marore, ng’a nkorigia bare ense yabo abanyene.
HEB 11:15 Onye barabwo mbainyorete ense eria ase baruete, anga mbanyorete ribaga koirana aroro.
HEB 11:16 Korende bono mbaganetie ense ere engiya kobua, engencho yaye ense ya igoro. Ase ayio Nyasae takorora obosooku korokwa Nyasae obo, ekiagera obaroiseirie omochie.
HEB 11:17 Ase okwegena Aburaamu, gachia goteemwa, akarua Isaka abe ekeng’wanso. Nere oyorieretwe chiira akarua omwana oye omomoima.
HEB 11:18 Ere nateebetigwe, “Ase Isaka oroiboro rwao narwatorwe.”
HEB 11:19 Akarengereria ng’a Nyasae nanyare komobokia korwa ase abakuure. Ase ayio akamonyora agwo agwo, buna omogwekano.
HEB 11:20 Ase okwegena Isaka agasesenia Yakobo na Esau ase amang’ana agochi‐gocha.
HEB 11:21 Ase okwegena Yakobo, ekero arenge ang’e nogokwa, agasesenia kera oyomo bw’abana ba Yusufu, agasasiima bwesiirerete enyimbo yaye.
HEB 11:22 Ase okwegena Yusufu, ekero abeire ang’e nomoerio bw’obogima bwaye, agakwana igoro y’okong’anyigwa kw’Abaisraeli, akabachikera amang’ana igoro y’amauga aye.
HEB 11:23 Ase okwegena Musa, ekero aiboretwe, akabiswa ase engaki y’emetienyi etato nabaibori baye, ekiagera baroche ng’a nomwana omuya, gose tibairogete ogochika kw’omorwoti.
HEB 11:24 Ase okwegena Musa, kabeire omonto omonene, akaanga tarokwa omwana bw’omoiseke o Farao,
HEB 11:25 agachoora ng’a mbuya konyora emechando amo nabaanto ba Nyasae kobua kwegokia ase ebibe ase ekero egeke.
HEB 11:26 Ere nigo abarete ogochaaywa ase engencho ya Kristo ng’a nobonda kobua chiniibo chia Misiri, ekiagera arigereretie eng’eria ere bosio.
HEB 11:27 Ase okwegena akarua Misiri, tairoka endamwamu y’omorwoti, ekiagera aremereretie buna oyororire ere oyotari kororekana.
HEB 11:28 Ase okwegena akaroisia Epasaka na kogindia amanyinga, erinde oyoraache goita abana abatangi tabakuna, ne ching’iti chintangi boigo.
HEB 11:29 Ase okwegena Abaisraeli bagaeta egati y’Enyancha Embariri buna ase ense enyomo. Korende Abamisiri barabwo bagachia goteema gokora bo, bakamerwa nenyancha.
HEB 11:30 Ase okwegena chindwaki chia Yeriko chikagwa gachiaetananirwe ase engaki y’amatuko atano na abere.
HEB 11:31 Ase okwegena Rahabu, oria omotayayi, taitetwe amo nabwo bataigwerete, ekiagera aroisetie abanto baria chirooti nomorembe.
HEB 11:32 Naende inki ndakwane? Naki engaki tekong’isana gokwana igoro ya Gidioni, na Baraki, na Samusoni, na Yefita, na Daudi, na Samweli, na ababani.
HEB 11:33 Abwo ase okwegena bakabua amarwoti, bagakora oboronge, bakanyoora ayabarieretwe chiira, bagasieka emenwa ye chindo.
HEB 11:34 Naende barabwo bakarimia chinguru chi’omorero, bagetooria korwa ase obwoge bw’omoro, bakabeekwa chinguru magega y’oboreu bwabo, bakaba abakong’u ase esegi, bagaseria emeganda y’abarwani y’ababisa.
HEB 11:35 Abakungu bakanyora naende abakwete babo ase okobokigwa. Abande bagaitwa bobe goika bagakwa, tibancha gosiborwa, erinde banyore okobokigwa okore okuya kobua.
HEB 11:36 Abande bagachandeka ase ogochecherigwa na goakwa chinkini, naende bagasibwa nebinyuri na kobekwa chichela ime.
HEB 11:37 Bagaakwa amagena, bagateemwa, bakanachwa ne chinseke, bagaitwa nemeyio ya birende. Naende bagaetanana beboetie chingobo chi’eching’ondi na echie chimbori, bakaba abaremerwa, bagachandwa na gokorwa bobe,
HEB 11:38 abanto ense etagwenere koba nabarabwo. Barabwo nigo barenge goetanana ase chirooro na ase ebitunwa, ase amabwago na amakuruma.
HEB 11:39 Abanto aba bonsi babereirwe kirori goetera ase okwegena kwabo, korende tibanyora ayabarieretwe eira,
HEB 11:40 ekiagera Nyasae natang’anete gotogachera intwe egento kere ekiya kobua, naki barabwo tibaikeranetigwe intwe totaiyo.
HEB 12:1 Ase ayio, ekiagera intwe tore nabarori abange buna igo, batoetanaine buna riire, totugute are kera egurube, na ebibe biria bitobwatete. Tominyoke noboremereria ase okoamererania koria kobekire bosio bwaito,
HEB 12:2 na korigereria Yeso, omochaki na omoikerania bw’okwegena gwaito. Ribaga ri’omogooko oyobegetwe bosio bwaye, akaremereria omosalaba na gochaaya obosooku, ere nigo aikaransete ensemo ya borio y’ekerogo ki’obonene kia Nyasae.
HEB 12:3 Gaki, morengererie mono ere oyoremereretie oboengereria buna obwo bokorwa ase abanyene ebibe igoro yaye ere omonyene, timocha kwebutokania na gokwa emioyo yaino.
HEB 12:4 Timorarwana esegi goika mwaiteire amanyinga aino ase okoamererania nebibe,
HEB 12:5 naende mwebire ogosorora koria kogokwana nainwe buna abana, “Omwana one, tochaya ogoakwa kw’Omonene kw’ogokorongeyia, gose tokwa omoyo karakoe egesusuro.
HEB 12:6 Naki ere oyo Omonene anchete nigo akomoorongeyia, na kong’wania bororo omwana oyo obeire oyoye.”
HEB 12:7 Ekero mokorongeigwa moremererie Nyasae nigo akobakorera buna abana baye. Naki, mwana ki otari korongeigwa na ise?
HEB 12:8 Korende onye mokoba motari nokorongeigwa oko bonsi babwataine nakorokwo, rirorio nigo more abana ebimeru gose tari abana ba boronge.
HEB 12:9 Amo nayio ntwarenge nabatata baito b’ense eye, baare gotorongeyia, na barabwo ntwabasigete. Inee! Tari buya mono kobua kwebeka inse ya Tata bw’emeika yaito, na koba moyo?
HEB 12:10 Naki ekeene, abatata baito b’ense nigo batorongeetie ase amatuko amake buna baroche buya, korende ere nigo agotorongeyia ase ogotokonya, erinde tobe ababwatani b’obochenu bwaye.
HEB 12:11 Kera okorongeigwa ase engaki yaye gokororekana ng’a tikori egento ki’omogooko, korende neki’omoichano. Korende magega yaye abakonarire banyore okwama kw’omorembe na okw’oboronge.
HEB 12:12 Ase ayio, mobeke chinguru amaboko ayio ororobire, na amaru ayagataire.
HEB 12:13 Mokorere amagoro aino chinchera chindonge, erinde ekere ekerema tikeotoranwa, korende kobua mono kegwenigwe.
HEB 12:14 Kora omokia koba nomorembe nabaanto bonsi, na rigia obochenu, ekiagera onde tari orarore Omonene, atari naborobwo.
HEB 12:15 Morigererie mono ng’a onde taremerwa obuya bwa Nyasae, “omori bw’obororo” tocha gokumbaria na kobachanda, na abanto abange batambokerigwe ogotacheneka ase oyio.
HEB 12:16 Morigererie ng’a onde taba omotomani, gose oyotamosigeti Nyasae, buna Esau, oyoonetie omwando oye bw’okoiborwa kw’obotangi ase endagera eyemo.
HEB 12:17 Naki mwamanyire buya ng’a ekero achiete korigia omwando bw’ogosesenigwa korwa magega, agakanigwa, naki tanyora ribaga ri’okoonchoka nonya oririgetie mono namariga.
HEB 12:18 Naki timoraika ase egetunwa keranyare gokunwa, kegwoka omorero, gose omosunte, ne riire rimwamu, na ekembobe,
HEB 12:19 na egeturi ki’egetureeri, na eriogi ri’amang’ana. Abwo bayaigwete bagasorora tibateebigwa ing’ana rinde naende.
HEB 12:20 Naki tibanyarete koremereria ring’ana riria riachiigetwe, “Nonya neng’iti eise gokuna egetunwa nabo eraakwe amagena.”
HEB 12:21 Aya arorekanete igo arenge ay’okwoboyia, goika Musa agateeba, “Nabwatirwe nomoondoko na okoiguswa.”
HEB 12:22 Korende inwe mwaikire egetunwa gekorokwa Sayoni, na omochie o Nyasae ore moyo, Yerusalemu ya igoro, na abamalaika abange batari kobareka,
HEB 12:23 na omosangererekano bw’omoyega, na omosangererekano bw’abaiborwa b’eritang’ani, abwo amarieta abo ariikire igoro, na Nyasae oyore omogambi bw’abaanto bonsi, na emeika y’abanto abanyene oboronge abaikeraniigwe,
HEB 12:24 na Yeso oyore omobwatania bw’okobwatana okoyia, na amanyinga akonyororokerigwa ayagokwana buya kobua aria ay’Abeli.
HEB 12:25 Rigereria, timomwanga ere oyogokwana. Naki onye baria tibetooretie baria bamwangete ere oyobakuurerete ase ense, kobua mono intwe titogwetooria onye tokomwanga ere oyogotokuurera korwa igoro.
HEB 12:26 Na eriogi riaye ndiatengechetie ense ekero keria, korende bono oriire eira, ogoteeba, “Ara rimo naende nintengechie ense, gose tari ense yoka, korende na igoro boigo.”
HEB 12:27 Korende ring’ana eri, “Ara rimo naende”, nigo rikoorokia, ng’a ebinto biria bigotengechigwa nigo birang’anyigwe ekiagera biatongetwe, erinde ebitanyare gotengechigwa bibeo.
HEB 12:28 Gaki, ekiagera twanyorire oborwoti obotanyare gotengechigwa, tiga toiranerie ng’a mbuya mono na komokorera Nyasae ase okomogokia amo namasikani na okoiroka.
HEB 12:29 Naki Nyasae oito nomorero okoria na gosiria.
HEB 13:1 Mogenderere nobwanchani inwe ase inwe.
HEB 13:2 Timweba koroisia abageni, naki ase enchera eye abande mbaroisetie abamalaika, batamanyete.
HEB 13:3 Inyora abwo basibire ase echela, buna nainwe mosibire amo nabarabwo, naende barabwo mbakoreretwe bobe, ekiagera naboigo nainwe more nomobere.
HEB 13:4 Okonyuomana gosikwe nabaanto bonsi, na ebiraarero bibe bitari nobosooku, naki abanyaka na abatomani Nyasae nabagaambie ekiina.
HEB 13:5 Timoba abanchi chitaabu, moisaneke nebi more nabio, ekiagera ere omonyene oteebire, “Tinkogotiga nonya ng’ake, gose tingokoremera.”
HEB 13:6 Ase ayio, ntonyare goteeba noboremu, “Omonene nere omokonyi one, tinkwoboa. Mwanyabaanto, inki arankorere?”
HEB 13:7 Inyora abwo baare kobatang’ana, abaabateebetie ring’ana ria Nyasae. Naende morengererie mono omoerio bw’obogima bwabo, mobe abegi b’okwegena kwabo.
HEB 13:8 Yeso Kristo buna arenge igoro, na buna are reero, nabo arabe goika kare na kare.
HEB 13:9 Timoirwa bogeka namorokererio ao ao, ayare ay’ekegeni, ekiagera mbuya chinkoro chibekwe chinguru ase obuya, gose tari ase emeroberio y’okoria endagera ase eyio barabwo bagendererete neyio tibanyora gokonywa konde.
HEB 13:10 Ntore negesasiimero aase baria bagokorera Eema batari ne ribaga koria ebinto bikoruegwa aroro.
HEB 13:11 Naki emebere ye ching’iti chiria amanyinga abo are korentwa ime Aase Aachenu n’Omokuani omonene ase engencho y’ebibe, nigo yare gosamberwa isiko y’omochie.
HEB 13:12 Ase ayio, Yeso nere agachanderwa isiko y’egeita, erinde achene abanto namanyinga aye ere omonyene.
HEB 13:13 Ase ayio, togende asare isiko y’omochie, tobwatane nere ase okoramwa kwaye,
HEB 13:14 ekiagera aiga titori nomochie oragenderere, korende nigo tokorigia oria orache gocha.
HEB 13:15 Gaki, goetera asare togenderere koa Nyasae ekeng’wanso gi’okomotogia, engencho yaye okwama kw’emenwa yaito eyekoorokia erieta riaye.
HEB 13:16 Timweba gokora amaya, na gosanga nabande, naki ebing’wanso binga buna ebi nabio bikomogwenera Nyasae.
HEB 13:17 Moigwere abwo bakobatang’ana, na mobasike, ekiagera barabwo nigo barendete emioyo yaino buna abanto barache korua omobaro, erinde banyare gokora ayio ase omogooko. Onye bagocha koyakora ase okweumia anga taba na gokonywa konde ase more.
HEB 13:18 Tosabere, naki ntore nobomaene ng’a chinkoro chiaito tichigotogambia, ntorigetie koba norogendo oruya ase amang’ana onsi.
HEB 13:19 Na inche nabasoroire mono kobua gokora ayio, erinde ng’iranigwe ase more bwango.
HEB 13:20 Bono Nyasae bw’omorembe oyomorentete naende korwa ase amakweri Omonene oito Yeso, oyore omorisia omonene bwe ching’ondi goetera ase amanyinga y’okobwatana gwa kare na kare,
HEB 13:21 ere abakore mobe abaikeranu ase kera ogokora okuya, monyare gokora obwanchani bwaye, naende akore ime yaino ayagwenerete ase obosio bwaye goetera ase Yeso Kristo. Asare ere obonene bwa kare na kare. Amina.
HEB 13:22 Abaminto, nababoririe, moremererie ring’ana eri ri’ogosorora, ekiagera nabarikeire ase amang’ana amake.
HEB 13:23 Manya ng’a oyominto Timotheo oikire gosiborwa. Amo nere ntoche kobarora karache bwango.
HEB 13:24 Nkwanerie abwo bonsi bakobatang’ana, na abachenu bonsi. Abwo baruete Italia baabakwanirie.
HEB 13:25 Obuya bobe amo nainwe mwensi. Amina.
JAM 1:1 Korwa ase Yakobo, omosomba o Nyasae na Omonene Yeso Kristo, nabakwanirie inwe abanto ba Nyasae, abamwatananekire gochia chinse chire ao ao.
JAM 1:2 Abaminto, bara ng’a nomogooko bwoka komorasoe ase amateemwa are ao ao,
JAM 1:3 ekiagera momanyete ng’a ekero okwegena kwaino kogoteemwa nigo mokweorokereria oboremereria.
JAM 1:4 Tiga oboremereria obwo bobe nemeremo emeikeranu, erinde monyare koba abaikeranu, na abagima, motaremeiri na ing’ana rinde rionsi.
JAM 1:5 Korende onye monto onde oino oremeire obong’aini, tiga asabe Nyasae, ere nabomoe, ekiagera nigo akoa abanto bonsi ase obonge, gose tari gotogonyera onde.
JAM 1:6 Korende oyogosaba, tiga asabe ase okwegena, taba na tang’u‐tang’u, ekiagera oyore ne chitang’u‐tang’u nigo are buna emerindo y’enyancha ekona‐koirwa nomwaga gochia aaria na aaria.
JAM 1:7 Naki omonto oria takaga ng’a nanyore egento korwa ase Omonene;
JAM 1:8 ere nigo are nemioyo ebere, na gotiting’ara ase chinchera chiaye chionsi.
JAM 1:9 Korende abakristo abare abataka bagoke, ekiagera Nyasae abaimokereirie igoro,
JAM 1:10 na abakristo abanda, nabarabwo bagoke kobairanigwe inse, ekiagera nigo barasire buna egesicha ki’obonyansi.
JAM 1:11 Naki erioba korikooroka nomobaso omoororo, nigo rigosamba na kwomia obonyansi. Egesicha ki’obonyansi kiaroroka, na obuya bw’ekieni kiaye bwasira. Naboigo nomonda nere arasire kagendererete kwerigeria.
JAM 1:12 Nasesenirie omonto oria oremereretie ogoteemwa, ekiagera ekero aikire gwancherwa nanyore obogima buna egutwa y’obobui, obogima obwo Nyasae abarierete eira abwo bamwanchete.
JAM 1:13 Omonto karateemwe, tateeba “Nateemirwe na Nyasae” ekiagera Nyasae tagoteemwa namabe, gose tagoteema omonto.
JAM 1:14 Korende kera omonto nigo agoteemwa ekero akong’uswa na kong’ainwa nokogania kwaye omonyene.
JAM 1:15 Na okogania koria okobe gokwabogoirie oborito kwaibora ebibe, na ebibe biria kobiakiinire, biarenta amakweri.
JAM 1:16 Abaminto abanchani, timong’aineka.
JAM 1:17 Kera ekerugwa ekiya, na kera ekeegwa geikeranete nigo gekorwa ase Ise bw’emebaso. Asare koonchoka tikoiyo, gose ekiriri kende gekooncha‐onchoka.
JAM 1:18 Ase ogwancha kwaye ere omonyene agatoibora ase ring’ana riaye ri’ekeene, erinde tobe buna ogotongorwa konde kw’ebitongwa biaye.
JAM 1:19 Abaminto abanchani, momanye ring’ana eri: Kera omonto abe omwango ase okoigwa, korende abe bwe ng’ora ase ogokwana, na bwe ng’ora ase okoba nendamwamu,
JAM 1:20 ekiagera endamwamu ya Mwanyabaanto teri gokora ayare boronge ase obosio bwa Nyasae.
JAM 1:21 Ase ayio, beka aare ogotacheneka gwonsi, na obonge bw’amabe, na ase obwororo mwanche ring’ana erio riasimekirwe ime yaino, eriranyare kobatooria.
JAM 1:22 Timweng’aina inwe abanyene ase okoigwa ring’ana riaye rioka, korende ribeeke ase ebikorwa.
JAM 1:23 Naki omonto karabe omotegereri bw’ering’ana, gose tari omorikori, oyio nigo anga buna omonto oyokwerigereria obosio bwaye omonyene ase ekerore.
JAM 1:24 Igo akwerigereria, naende ogenda ase agochia, erio kegima bweba buna erora arenge.
JAM 1:25 Korende oyorigereretie amachiiko amaikeranu ay’obosibore, na goikaransa aroro, na taba oyokoigwa na kweba, korende abe omokori okoyakora, oyio nabe oyosesenirie ase ogokora kwaye.
JAM 1:26 Omonto karekage ng’a nkomokorera are Nyasae, na ere tagambereti oromeme rwaye, korende nenkoro yaye akong’aina, igo okomokorera Nyasae kwaye nigo kore okwa bosa.
JAM 1:27 Okomokorera Nyasae okore ogochenu, gotari na komocha ase obosio bwa Nyasae Tata noko: Gochia korora chintakana na ababoraka ase obokong’u bwabo, na kwerenda ere omonyene, na igo taba na kemoa gi’ense.
JAM 2:1 Abaminto, komorabe mwegeenete Omonene oito Yeso Kristo, Omonene bw’obonene, timoba mogwanchereria abanto.
JAM 2:2 Naki karasoe ase omosangererekano oino omonto obegete ebonyi y’etaabu ase ekiara kiaye, na bweboetie chianga chingiya, naende omonto onde asoe, oyore omotaka na bweboetie chianga chire ne riko,
JAM 2:3 na inwe mwasika oria bweboetie chianga chingiya, na komoteebia “Ikaransa aye aiga aase aagiya” na goteebia oria omotaka, “Tenena aaria”, gose, “Ikaransa inse aa ase amagoro aane”,
JAM 2:4 Inee, timokoreti ogwatananeka ase egati yaino inwe abanyene, na mwabeire abagaambi, more nebirengererio ebibe?
JAM 2:5 Abaminto abanchani, tegerera! Inee! Nyasae tachorete abataka b’ense eye babe abanda ase okwegena, naende babe abanyamwando b’oborwoti obo abarierete eira, abwo bamwanchete?
JAM 2:6 Korende inwe mwachayire oria omotaka. Inee! Baria abanda, tari barabwo baabaregete inwe, na kobakurura gochia ase ebigambero?
JAM 2:7 Tari barabwo abwo bakorama erieta erio rigiya mwarokirwe inwe?
JAM 2:8 Komoraikeranie ogochika gokorwa ase oborwoti buna koriikire ase amariiko, “Ancha omogisangio oo buna bweanchete”.
JAM 2:9 Korende onye more mogwanchereria abanto, mwakorire ebibe, na mwaenekigwe namachiiko ng’a nabasaria more.
JAM 2:10 Naki monto onde bwensi obwatete amachiiko onsi, korende asarie erimo rioka, obeire omomochi ase onsi.
JAM 2:11 Naki ere oyotebete, “Totomana”, nere boigo agateeba, “Toita”. Gaki, onye totomaneti, korende gwaitire, igo kwabeire omosaria amachiiko.
JAM 2:12 Kwana bo, na kora boigo, buna abanto barache kogambigwa ase amachiiko obosibore.
JAM 2:13 Naki ekiina tikeri namaabera asere oyotari namaabera. Amaabera nigo agochenga igoro y’ekina.
JAM 2:14 Abaminto, ngokonywa ki omonto aranyore onye ogoteeba ng’a nare nokwegena, na ere tari nogokora? Inee! Okwegena koria nkonyare komotooria?
JAM 2:15 Onye oyomino, omosacha gose omokungu, ore bosa, na oremeire endagera ya kera rituko,
JAM 2:16 na omonto onde oino amoteebie, “Genda nomorembe, bwote omorero, oigote”, korende tamoa ebiaganetie ase omobere oye, naki aramokonye?
JAM 2:17 Naboigo nokwegena gwoka gotari nogokora, nigo gokwete.
JAM 2:18 Aande gose omonto nateebe, “Aye nore nokwegena, na inche ninde nogokora.” Nimoiranerie, “Nyorokia okwegena kwao gotari nogokora, na inche nkworokie okwegena kwane ase ogokora kwane.”
JAM 2:19 Aye mbwegenete ng’a Nyasae noyomo; gwakorire buya. Nonya nebirecha mbiegeneete boigo na koiguswa.
JAM 2:20 Korende aye, omoriri, norigetie komanya ng’a okwegena gotari nogokora nigo kore bosa?
JAM 2:21 Inee! Sokoro yaito Aburaamu taetwe oboronge ase ogokora, ekero aruete Isaka, omwana oye, igoro ase egesasiimero?
JAM 2:22 Kwarorire ng’a okwegena kwaye amo nogokora mbiakorete emeremo, na okwegena koria kogaikeranigwa ase ogokora.
JAM 2:23 Amariko agaikeranigwa, aria agoteeba, “Aburaamu nigo amwegeenete Nyasae, na ase engencho eyio akabarwa koba omonyene oboronge.” Igo akarokwa omosani o Nyasae.
JAM 2:24 Mwarorire ng’a Mwanyabaanto nigo akoegwa oboronge ase ogokora, gose tari ase okwegena gwoka.
JAM 2:25 Naboigo na Rahabu, oria omotayayi, Inee, taetwe oboronge ase ogokora, ekero aroisetie baria batometwe, akabasokia isiko ase enchera ende eng’ao?
JAM 2:26 Naki buna omobere otari n’Omoika nigo okwete, naboigo nokwegena gotari nogokora nigo gokwete.
JAM 3:1 Abaminto, tegwenereti abange ase more babe aborokia, ekiagera momanyete ng’a intwe aborokia inatogambigwe ekiina egekong’u kobua.
JAM 3:2 Naki intwe twensi nigo tokomocha ase chinchera chinyinge. Onye omonto takomocha ase ogokwana, oyio nomonto omoikeranu, oranyare kogambera omobere oye bwonsi boigo.
JAM 3:3 Onye tokobekera chibarasi ebinto emenwa, ebi’ogochiraa, erinde chitoigwere, nigo tokoraa emebere yabo yonsi.
JAM 3:4 Morigererie chimeeri boigo, nonya chire chinene mono, na chikoirwa nomwaga omotindi, nigo chikoonchorwa nekeonchori egeke mono, aande onsi omogendia aganetie kogenda.
JAM 3:5 Naboigo na oromeme nekiimo egeke, na rororwo nigo rokweenenia ase amang’ana amanene. Rigereria buna ensase enke egosamba rinani rinene mono.
JAM 3:6 Oromeme narwo omorero, na ense y’obobe. Ase ebiimo biaito bionsi oromeme narwo rokobeeka omobere bwonsi ebimoa, na gotongia omorero egesingo ki’obogima bwaito, na orwo oronyene nigo rwatongetwe nomorero o kare na kare.
JAM 3:7 Naki kera egesaku gie ching’iti, ne chinyoni, ne ching’iti chigwekurura, na ebitongwa ebire amaache ime, nigo bitugire, na birobio nigo bitugire na Mwanyabaanto.
JAM 3:8 Korende oromeme, onde tari ase Mwanyabaanto oranyare korotuga. Rororwo nobobe, rotari kogamberwa, roichire nobosongo bokorenta amakweri.
JAM 3:9 Ase orwo twatogia Omonene Tata, na ase orwo twaragereria Mwanyabaanto abatongetwe ase omogwekano o Nyasae.
JAM 3:10 Omonwa oria oria orua ogosesenia na okoragereria. Abaminto, amang’ana aya tagwenereti koba bo.
JAM 3:11 Inee! Ensoko nenyare ase entuboka eyemo korenta amaache amaya, na amaache amaroro?
JAM 3:12 Abaminto, Inee, omoko nonyare kwama amazeituni, gose omosabibu bwame amako? Naboigo nensoko y’amaache are n’omonyoo tekonyara korenta amaache atari nomoonyo.
JAM 3:13 Mbarabi ase more bare nobong’aini na obomanyi? Barobwo baorokie ogokora kwabo ase orogendo rwabo oruya, ase obwororo bokorwa ase obong’aini.
JAM 3:14 Korende onye more ne ribero rire nobororo, na okweancha ase chinkoro chiaino ime, timwetogia na gokwana oborimo igoro y’ekeene.
JAM 3:15 Obong’aini obo tari boria bogocha korwa igoro, korende nobw’ense, na obwe chingencho chia Mwanyabaanto, na saitani,
JAM 3:16 ekiagera agwo ase ribero rire, na okweancha, agwo moroberio toiyo, korende kera ogokora okobe.
JAM 3:17 Korende obong’aini bokorwa igoro ritang’ani nigo bore obochenu, naende obw’omorembe, na obwororo, na obokanyeku. Igo boichire namaabera na okwama okuya, botari na gosiereria gose na bong’ainereria.
JAM 3:18 Okwama kw’oboronge nigo kogosimekwa ase omorembe na baria bagokora omorembe.
JAM 4:1 Eseegi na okorwana ebire ase egati yaino, ng’ai bikorwa? Inee! Tibiri korwa agwo ase okogania kwaino okobe, ogokorwana nebiimo biaino?
JAM 4:2 Nigo mokogania, korende timori na gento; moita na koba ne ribero, korende timokonyora gento. Nigo mogokora esegi na korwana, korende timori na gento, ekiagera timori gosaba.
JAM 4:3 Ngosaba more, ko timori koegwa, ekiagera nigo mogosaba bobe. Ayio mogosaba nigo moganetie gokorera ase okogania kwaino okobe.
JAM 4:4 Inwe abamotari abegenwa, timomanyeti ng’a obosani bw’ense nobobisa ase Nyasae? Gaki, oyorigetie koba omosani bw’ense bwekorire koba omobisa o Nyasae.
JAM 4:5 Gose nigo mokagete ng’a namang’ana abosa, ekero amariiko agoteeba iga, “Omoika oyomenyete ime yaito nigo okogania ore ne risemi.”
JAM 4:6 Korende obuya obo, ere atoeire, nobonge kobua. Naki amariiko nigo agoteeba, “Nyasae nigo akwanga abare abaenenu, korende abare abaitongo nigo akobaa obuya.”
JAM 4:7 Gaki, mwebeke inse ase Nyasae; korende mwange Saitani, na ere nabatame.
JAM 4:8 Moike Nyasae ang’e, na ere nabaike ang’e inwe. Inwe abanyene ebibe, mochene amaboko aino; inwe abanyene emioyo ebere, mochene chinkoro chiaino.
JAM 4:9 Eichanie na kweng’ereria, na korera. Ogoseka kwaino koonchorwe kobe okweng’ereria, na omogooko oino obe omoichano.
JAM 4:10 Mwekeyie ase obosio bw’Omonene, na ere nabaimokererie igoro.
JAM 4:11 Abaminto, timong’achana. Oyokong’acha oyomwabo, gose komogambia nigo akong’acha amachiiko na koyagambia, korende onye gokogambia amachiiko, rirorio tori omokori amachiiko, korende omogambia amachiiko.
JAM 4:12 Omorua amachiiko na omogambia noyomo bweka, nere oranyare gotooria na gosiria. Korende aye naye ng’o okogambia omogisangio oo?
JAM 4:13 Igwa bono inwe abamogoteeba, “Reero gose ankio inatogende omochie gete, na tobeere aroro omwaka omogima na kogora, na koonia, na konyora ebitoki.”
JAM 4:14 Inwe timomanyeti ayarache abe ankio. Obogima bwaino ninki? Naki inwe neritaturi, rikororekana ase egeka egeke, naende riasira.
JAM 4:15 Ayamogwenerete goteeba naya, “Omonene karanche, natobe moyo, naende tokore iga gose iga”.
JAM 4:16 Korende bono iga mogwetogia ase oboenenu bwaino. Ogwetogia gwonsi konga buna okwo nokobe.
JAM 4:17 Ase ayio, oyomanyete gokora amaya, ko tayakora, asare ere nebibe.
JAM 5:1 Igwa bono, abamore abanda, rera na goaka egeturi ase engencho y’emechando yaino eyekobacheera.
JAM 5:2 Chinibo chiaino chiagundire, ne chianga chiaino chiarirwe nebigwankwa.
JAM 5:3 Chitaabu ne chifeta chiaino chiasoirwe noboboosu, na oboboosu obwo bwabeire kirori igoro yaino, na borobwo naborie emebere yaino buna omorero okoria. Mwegacheire emonga amatuko aya ay’omoerio.
JAM 5:4 Rigereria, mwabarinire abakoreri, abagesire emegondo yaino, eng’eria yabo. Bono eng’eria eria ekorera, na okorera kw’abagesi baria gwaikire ase amato ’Omonene bw’Emeganda.
JAM 5:5 Igo momenyete ase ense eye ase okwegokia, na timwetangeti ase okogania kwaino. Mwenoririe ase chinkoro chiaino goika rituko ri’okonyenya.
JAM 5:6 Mwagambirie omonyene oboronge na komoita, na ere tabaamerereti inwe.
JAM 5:7 Ase ayio, baminto, remereria goika Omonene achiche. Rigereria, omoremi nigo akoganya okwama kw’omogondo okore ne rigori. Igo akoremereria ase ayio, goika anyore embura ye ritang’ani na ey’okwamia endagera.
JAM 5:8 Naboigo, nainwe remereria, kong’ia chinkoro chiaino, ekiagera ogocha kw’Omonene kwabeire ang’e.
JAM 5:9 Abaminto, timwemurunganerania, timocha kogambigwa. Rigereria, Omogambi nigo ateneine gesieri.
JAM 5:10 Abaminto, bwatia ababani baria bakwanete ase erieta ri’Omonene, babe ekiorokererio gi’okobogoria obokong’u, na eki’oboremereria.
JAM 5:11 Rigereria, abwo baremereretie twabaabarire ng’a mbasesenirie. Mwaigwete amang’ana ’Ayubu buna aremereretie, na buna Omonene amokorerete ase omoerio. Naki Omonene nomonyene amabeebe amange na amaabera.
JAM 5:12 Korende abaminto, kobua ase onsi timotiana, ase igoro, gose ase ense, gose koria muma ende yonsi, korende “ee” yaino ebe “ee”, na “yaya” yaino ebe “yaya”, timocha kobekwa inse y’okogambigwa.
JAM 5:13 Omonto onde oino karanyorekane nemechando, tiga asabe. Onde omo oino, onye ore nomoyo bw’ogosasoka, tiga atogie ase ogoteera.
JAM 5:14 Onye omonto onde oino obeire omorwaire, tiga arangerie abagaaka b’ekanisa bamosabere na bamoake amaguta ase erieta ri’Omonene.
JAM 5:15 Na ogosaba koria gw’okwegena nagotoorie omorwaire oria, n’Omonene namogwenie. Onye omonto oria okorire ebibe naaberwe.
JAM 5:16 Orokerania ebibe biaino inwe ase inwe, na gosaberana, monyore okogwenigwa. Ogosaba kw’omonyene oboronge nigo kore nengencho enene mono gokorasabwe nomokia.
JAM 5:17 Elija nigo arenge omonto bwe chingencho echimo naintwe, agasaba nomokia ng’a embura tetwa. Na embura tiyatwa igoro ase ense ase engaki y’emiaka etato na emetienyi etano nomo.
JAM 5:18 Agasaba naende, igoro ekarenta embura, na ense ekama okwama kwaye.
JAM 5:19 Abaminto, onye omonto onde oino oteanire korwa ase ekeene, na monto onde amoiranie,
JAM 5:20 tiga ere amanye ng’a oyokoirania omonyene ebibe korwa ase enchera y’ogosira, ere natoorie omoyo oye korwa ase amakweri na atube obonge bw’ebibe.
1PE 1:1 Korwa ase Petero, omotomwa o Yeso Kristo, gochia ase abachore ba Nyasae, abamwatananekire gochia komenya buna abamenyi ase Ponto, na Galatia, na Kapadokia, na Asia, na Bitinia.
1PE 1:2 Inwe nigo mwachoretwe koreng’ana buna Nyasae Tata amanyete korwa kare, na mogachenwa n’Omoika, monyare koigwera Yeso Kristo, na konyororokerigwa namanyinga aye. Obuya na omorembe bimenteke ase oboikeranu bwonsi.
1PE 1:3 Abakwe Nyasae, ise Omonene oito Yeso Kristo! Ase amaabera aye amange atoiboire eria kabere, erinde tonyore ogosemeria kore moyo goetera ase okobokigwa kwa Yeso Kristo korwa ase abakuure,
1PE 1:4 ase igo intwe ntonyore omwando oyio Nyasae agacherete abanto baye aaria igoro. Omwando oyio otagosareka, otari na komocha, otari gosiria obonene bwaye,
1PE 1:5 inwe abamorendire nokobua kwa Nyasae ase enchera y’okwegena, monyore ogotooreka kore ang’e koorokigwa ase ekero ki’omoerio.
1PE 1:6 Ase engencho y’ayio monyare kogoka mono, nonya mbono ase ekero egeke inamochandeke ase amateemwa a kera engencho, onye egwenerete.
1PE 1:7 Igo okwegena kwaino, gakoratenene ase ogoteemwa, kore kwe rigori rinene kobua etaabu egosira (nonya egoteemwa ase omorero) naende konyorekane kogwenerete ogotogigwa, na obonene, na ogosikwa ase okoorokigwa kwa Yeso Kristo.
1PE 1:8 Ere oyo mwamwanchire, nonya timomoorochi, mwamwegenire, nonya timoramorora, na igo moragoke ase omogooko otari gotebeka oichire nobonene,
1PE 1:9 ekero moranyore oboikeranu bw’okwegena kwaino, engencho yaye ogotooreka kw’emioyo yaino.
1PE 1:10 Igoro ase amang’ana ogotooreka okwo ababani, baria baabaanete obuya obo borache kobacheera, bakariga‐rigia na kounenkia.
1PE 1:11 Bakarigia nkero ki, naende nkero kenga buna kere ki, Omoika o Kristo, oyorenge ime yabo, oorogetie, ekero otang’anete koba kirori igoro y’ogochandwa gwa Kristo, na obonene obwo borache koba magega y’ayio.
1PE 1:12 Nyasae nigo abamaanorerete ng’a baabakorere inwe ase amang’ana ayio, gose tari barabwo abanyene. Ayio bono araaretigwe ase more nabaria baabaranderetie inwe enchiri ase Omoika Omochenu, oyotometwe korwa igoro. Amang’ana ayio abamalaika bare namaiga kona‐koyasiomeria.
1PE 1:13 Ase ayio, eboyie bokong’u ebinema bi’ebirengererio biaino, mobe aberiti, mobe nogosemeria ogoikeranu ase obuya boria moraarenterwe ase okoorokigwa kwa Yeso Kristo.
1PE 1:14 Buna abana ba Nyasae abaigweri timwereng’ania nokogania kwaino okobe kw’eritang’ani, ekero mware motamanyete gento,
1PE 1:15 korende buna ere, oyobarangeirie, are omochenu, naboigo nainwe mobe abachenu ase orogendo rwaino rwonsi,
1PE 1:16 amariiko nigo agoteeba, mobe abachenu ekiagera inche nomochenu.
1PE 1:17 Onye mokomooroka Tata, ere oyoragambie kera omonto koreng’ana nogokora kwaye atari nogwanchereria, mogenderere nokoiroka ase ekero kiaino gi’okomenya aiga buna abaeti.
1PE 1:18 Momanye ng’a nigo mwaboorigwe korwa ase orogendo rwaino rotagwenereti, orwo mwanyorete korwa ase chisokoro chiaino, tari ase ebinto bigosareka, buna chifeta gose chitaabu,
1PE 1:19 korende ase amanyinga e rigori rinene, buna ay’emanwa y’eng’ondi etari na komocha, gose na kemoa, engencho yaye amanyinga a Kristo.
1PE 1:20 Ere nigo achoretwe na Nyasae korwa kare, ritang’ani ense etarabekwa oboroso, korende oorokigwe ase amatuko aya ay’omoerio ase engencho yaino.
1PE 1:21 Goetera asare ere mwamwegenire Nyasae, oyomobogetie korwa ase abakuure na akamoa obonene, erinde okwegena kwaino na ogosemeria kwaino kobe ase Nyasae.
1PE 1:22 Komwaikire gwechena emioyo yaino ase okoigwera ekeene, goikera obwanchani bw’abamino botari nobong’ainereria, gaki bono mogenderere nobwanchani inwe ase inwe bokorwa ase enkoro y’ekeene,
1PE 1:23 ekiagera mwaiboirwe eria kabere, tari ase embusuro egosareka, korende ase eyetari gosareka, goetera ase ring’ana ria Nyasae rinyene obogima, erikobao goika kare na kare.
1PE 1:24 Naki igo eriikire, “Mwanyabaanto bonsi nigo banga buna obonyansi, na obonene bwabo nigo bonga buna ebisicha bire mogondo. Obonyansi nigo bokwoma, na ebisicha boigo,
1PE 1:25 korende ring’ana ri’Omonene nigo rirabeo goika kare na kare.” Ne ring’ana eri nario enchiri eye mwaranderetigwe.
1PE 2:1 Gaki, beka are obobe bwonsi, na obong’ainereria bwonsi, na oborianania, na emoko, na oboitania bwonsi.
1PE 2:2 Buna abana ebing’werere baiborwa reero iga, moganie amabeere ’ekeene ay’omoika, erinde monyare gokina ase aro, na goikera ogotooreka,
1PE 2:3 Buna amariiko agokwana mwateemire Omonene ng’a nomuya.
1PE 2:4 Mochiere ere, oyore rigena rire moyo, riangetwe na Mwanyabaanto, korende ase obosio bwa Nyasae nerichore, rire rie rigori rinene.
1PE 2:5 Inwe abamore buna amagena are moyo moagachwe, mobe enyomba y’Omoika mobe abakuani abachenu, morue ebing’wanso bi’omoika ebirancherwe ase Nyasae goetera ase Yeso Kristo.
1PE 2:6 Ekiagera eriikire ase amariiko, “Rigereria, nabekire ase Sayoni rigena richore, rigena rinene ri’ekoona, naende nigo rire rie rigori rinene, na onde bwensi oyoramwegene takorora obosooku.”
1PE 2:7 Naki ogosika oko nokwaino, inwe abamwegenire. Korende ase abwo bategeneti nigo eriikire, “Rigena erio abaagachi bangete riabeire rigena rinene ri’ekoona,”
1PE 2:8 Amariko and nigo agokwana, “Eri nario rigena eriragere bagwe, egetare kerabaiyerie bonsi.” Nigo bakwegocha ase ring’ana, ekiagera tibari koriigwera. Naki naro ayio barageretwe.
1PE 2:9 Korende inwe nababiare abachore, abakuani b’omorwoti, egesaku egechenu, abanto ba Nyasae omonyene, monyare koraria ogokora kwaye kw’obonene, oyobarangeretie korwa ase omosunte, gochia ase omobaso oye bw’ogokumia.
1PE 2:10 Inwe agwo kare timwarenge abanto ba Nyasae, korende bono mwabeire abanto baye; ritang’ani timwanyorete amaabera, korende bono mwanyorire amaabera.
1PE 2:11 Abanchani, nabasoroire inwe, ekiagera more abaeti ase ense engeni eatanane korwa ase okogania okobe kw’omobere okwo gokorwana nomoyo.
1PE 2:12 Mobe norogendo oruya ase egati y’abanto b’Ebisaku, erinde nonya bakobang’acha ng’a nabakori amabe more, banyare korora ogokora kwaino okuya na gotogia Nyasae rituko riria agocha kobacheera.
1PE 2:13 Ase engencho y’Omonene mwebeke inse ya kera ekegochikwa na Mwanyabaanto, onye nomorwoti oyore omonene,
1PE 2:14 gose abagabana, abatomirwe nere, erinde bae abakori amabe egesusuro, na gotogia abakori amaya,
1PE 2:15 ekiagera oko nakwo ogwancha kwa Nyasae, ng’a ase ogokora kwaino okuya mokirie abanto abariri ase ogotamanya kwabo.
1PE 2:16 Mobe abanto abasibore, korende timokorera obosibore bwaino ase okobiserera obobe, korende mobe norogendo rogwenerete abasomba ba Nyasae.
1PE 2:17 Mosike abanto bonsi. Mwanche abamino. Moiroke Nyasae. Mosike omorwoti.
1PE 2:18 Inwe abasomba, moigwere abanene baino ase okoiroka gwonsi, tari abwo boka abare abaya gose abororo, korende na abwo bare abatindi boigo.
1PE 2:19 Naki aya namaya mono omonto karaaremererie ogoichana ase okoinyora Nyasae, na kobogoria ogochandwa gotari kwa boronge.
1PE 2:20 Naki ngotogigwa ki more nakwo komoraaremererie ase ogoakwa chinkundi ekero mogokora ebibe? Korende komoraaremererie ogochandwa ekero mogokora amaya, oko nakwo ogwancherwa ase obosio bwa Nyasae.
1PE 2:21 Ase ayio naro mwarangereretigwe, ekiagera Kristo nere nigo achandetwe ase engencho yaino, obatigeire ekiorokererio, erinde mobwatie chimbaratero chiaye.
1PE 2:22 Ere takorete ebibe, gose obong’ainereria tibwaruete ase omonwa oye.
1PE 2:23 Ere ekero arenge koramwa tairaneretie okoramwa okwo, ekero arenge gochandwa tatogonyete, korende akebeka asare ere oyokogamba ase oboronge.
1PE 2:24 Ere omonyene akabogoria ebibe biaito ase omobere oye igoro ase omote, erinde intwe tokwe korwa ase amang’ana ’ebibe, tobe moyo ase amang’ana ’oboronge. Ase amaote aye inwe mwagwenigwe.
1PE 2:25 Naki nigo mware buna ching’ondi chiasirire, korende bono mwairanire ase Omorisia na Omorendi bw’emioyo yaino.
1PE 3:1 Naboigo, inwe abakungu, moigwere abasacha baino, erinde onye abande bare aroro, abategeneti ring’ana, bang’uswe ase orogendo rw’abakungu babo, batatebiri ring’ana,
1PE 3:2 kobakorora orogendo rwaino oruya rore nokoiroka.
1PE 3:3 Ogwechabera kwaino tikoba ogwa isiko ase okomina chitukia, na kobeeka ebigera bie chitaabu, gose chianga chinterere,
1PE 3:4 korende kobe ogw’enkoro y’omonto o ime otari kororekana, ogwechabera okwo gotari gosareka, ase omoika bw’obwororo na obokanyeku. Oko nakwo kore kwe rigori rinene ase obosio bwa Nyasae.
1PE 3:5 Naki oko nakwo kware ogwechabera kw’abakungu abachenu ba kare, abamosemeretie Nyasae, abwo baigwerete abasacha babo,
1PE 3:6 buna Sara aigwerete Aburaamu, akamoroka omonene. Na inwe bono mwabeire abana baye komorakore amaya, gose timokwoboigwa ase kogoswa konde gwonsi.
1PE 3:7 Naboigo nainwe abasacha, momenye nabakungu baino ase chisemi. Moe omokungu ogosika buna oyo otari ne chinguru, ekiagera nigo more abanyamwando amo ase okonyora obuya obokorenta obogima. Erio ogosaba kwaino tigotangwa.
1PE 3:8 Ring’ana ri’omoerio neri: Mobe nomoyo oyomo, mobogoreranie, mwanchane buna abamino, mororerane amabeebe, mobe nomoyo bw’obokanyeku.
1PE 3:9 Timoakanana amabe ase amabe, gose okorama ase okorama, korende ribaga ri’ayio mobe abamogosesenania, ekiagera ayio naro mwarangererigwe, ng’a monyore omwando bw’ogosesenigwa.
1PE 3:10 Naki nigo eriikire “Oyorigetie gwancha obogima na korora amatuko amaya, tiga atange oromeme rwaye tirokwana amabe, na ebikoba biaye tibikwana obong’ainereria.
1PE 3:11 Tiga atige amabe, akore amaya, arigie omorembe na koyotunyana mono.
1PE 3:12 Naki amaiso Omonene nigo arigereretie abanyene oboronge, na amato aye nigo akoigwa ogosaba kwabo. Korende obosio bw’Omonene nigo bore igoro ase abwo bagokora amabe.”
1PE 3:13 Ning’o orabakorere amabe, komorabe nomokia ase ayare amaya?
1PE 3:14 Korende onye mogochandwa ase engencho y’oboronge, more negesio. Timoiroka okoirokia kwabo, gose timoichana.
1PE 3:15 Tiga Omonene Kristo acheneke ase chinkoro chiaino ime. Botambe mobe ang’e koiraneria kera omonto oyokobaboria amang’ana ogosemeria okore ime yaino, korende kora ayio ase obwororo na ase okoiroka.
1PE 3:16 Na inwe renda chinkoro chiaino tichibagambia, erinde ekero mogokwanwa bobe, abwo bakobarama ase orogendo rwaino oruya ase Kristo, basookigwe.
1PE 3:17 Naki mbuya gochandwa ase ogokora amaya kobua gochandwa ase ogokora amabe, onye gokoba ogwancha kwa Nyasae.
1PE 3:18 Ekiagera Kristo nere agakwa ara rimo ase engencho y’ebibe. Ere oyorenge omonyene oboronge agachandwa ase engencho y’abatari abaronge, erinde atorente ase Nyasae. Omobere oye ogaitwa, korende omoika oye ogakorwa koba moyo.
1PE 3:19 Ase omoika oyo agachiera emeika eria yarenge ase obosibwa, akayeranderia.
1PE 3:20 Emeika eyio ney’abwo bataigwerete agwo kare, ekero Nyasae aganyete ase oboremereria ase amatuko aria Nuhu are koroisia obwato. Ime ase abwo abanto abake, engencho yaye abanto batano na batato, batooregete goetera ase amache.
1PE 3:21 Omogwekano bw’amang’ana aya nebatiso, eyekobatooria inwe bono, tari ase okobeeka aare riko ri’omobere, korende ase okoiraneria Nyasae enkoro etari kobagambia, goetera ase okobokigwa kwa Yeso Kristo,
1PE 3:22 oyosoete igoro, na bono nao are ensemo y’okoboko gw’okorio kwa Nyasae. Abamalaika, na okobua, ne chinguru nigo bibekire inse yaye.
1PE 4:1 Gaki, ekiagera Kristo achandetwe ase omobere, nainwe boigo eboyie ebirwanero bi’ebirengererio ebio ebio, ekiagera ere oyochandetwe ase omobere bweatananire korwa ase ebibe.
1PE 4:2 Korwa bono ase amatuko aya atigarete more moyo, timogenderera koreng’ana nokogania okobe kwa Mwanyabaanto, korende koreng’ana nogwancha kwa Nyasae.
1PE 4:3 Naki engaki yaino eye yaetire yaisanire ase ogokora aya abanto b’Ebisaku banchete gokora. Igo mwagendererete ase obonyaka, na okogania okobe, na okonywa, na emeyega y’okoria bobe na gotinda, na mware gosasiima emegwekano, ogosasiima gotarenge okoronge.
1PE 4:4 Ase ayio, barabwo nigo bakorora ng’a nay’ogokumia, ekiagera inwe motari koayerera amo nabarabwo gochia ase obonyaka botari nekerengo, na nigo bakobarama.
1PE 4:5 Korende barabwo nigo barache korua omobaro asare ere oyore ang’e kogambia abare moyo na abakuure.
1PE 4:6 Nakio kiagerete abakuure bakaranderigwa enchiri, erinde bagambigwe ase omobere koreng’ana buna Mwanyabaanto bakogambigwa, na babe moyo ase omoika, koreng’ana buna Nyasae are moyo.
1PE 4:7 Bono omoerio bw’amang’ana onsi oikire ang’e. Ase ayio, mobe nobong’aini na kwerita ase ogosaba.
1PE 4:8 Kobua ase onsi mobe nomokia ase ogwanchana, ekiagera obwanchani nigo bogotuba obonge bw’ebibe.
1PE 4:9 Mobe abamokoroisania inwe ase inwe motari kwemurungania.
1PE 4:10 Mokorerane inwe ase inwe, kera oyomo nekeegwa eke anyorete, buna abarendi abaya b’obuya bwa Nyasae, obore ne chingencho chinyinge.
1PE 4:11 Omonto karakwane, tiga akwane amang’ana a Nyasae. Omonto karabe omokoreri, tiga akorere ne chinguru echio Nyasae amoeire, erinde Nyasae atogigwe ase amang’ana onsi goetera ase Yeso Kristo. Asare ere obonene na okobua kare na kare. Amina.
1PE 4:12 Abanchani, timokumia ase obokong’u obore buna omorero, obwo bwabaikeire ase okobateema, buna namang’ana amageni abanyorire.
1PE 4:13 Korende ekiagera mwabwatanire nemechando ya Kristo, goka, erinde ase okomaanorwa kw’obonene bwaye monyare kogoka boigo, na gochenga.
1PE 4:14 Komorachaywe ase engencho y’erieta ria Kristo, imosesenirie ekiagera Omoika bw’obonene noyo o Nyasae nigo oikaransete igoro yaino.
1PE 4:15 Korende onde omo oino taba omoiti, gose omoibi, gose omokori amabe, gose oyokwerosia ase amang’ana ’abaanto bande, erinde abaise gochandwa.
1PE 4:16 Korende onye omonto ogochandwa ekiagera are Omokristo tarora obosooku, korende atogie Nyasae ase erieta eri.
1PE 4:17 Naki engaki yaikire ekiina gechakere ase enyomba ya Nyasae na gakerachake ase tore, omoerio obo abwo bataigwereti enchiri ya Nyasae, naki orabe?
1PE 4:18 Na, buna eriikire, “Onye ekoba aakong’u omonyene oboronge gotooreka, oria otamoirogeti Nyasae na omonyene ebibe, naki rende kerabe asare?”
1PE 4:19 Ase ayio, abwo bagochandwa koreng’ana nogwancha kwa Nyasae, tiga bakore amaya na babeeke emioyo yabo asare ere oyore Omotongi omwegenwa.
1PE 5:1 Nasoroire abagaaka abare ase egati yaino, inche buna omogaka omogisangio obo, na kirori bw’ogochandwa gwa Kristo, na omobwatani bw’obonene boria borache koorokigwa:
1PE 5:2 Risia riicho ria Nyasae eriabekirwe ase more, tari ase okobetererigwa korende ase ogwancha buna Nyasae anchete, tari ase okonyora kw’oborianania, korende ase omoyo bw’okwerwa.
1PE 5:3 Timoba abagwekora abanene igoro ase abwo mwaeirwe, korende mobe ekiorokererio ekiya ase riicho riria.
1PE 5:4 Na Omorisia omonene karaoroke namonyore egutwa y’obonene etari gosareka.
1PE 5:5 Naboigo nainwe abamore abake, mwebeke inse ase abagaaka. Na inwe mwensi eboyie oboitongo buna orokini, monyare gokorerana, ekiagera nigo eriikire, “Nyasae nigo akwanga abare abaenenu, korende abare abaitongo nigo akobaa obuya.”
1PE 5:6 Ase ayio, ekeyie inse y’okoboko kwa Nyasae okore nokobua, erinde ere abaimokererie igoro ase ekero kiaye.
1PE 5:7 Motweke ogwechanda kwaino gwonsi, ekiagera ere nigo agwechanda mono ase engencho yaino.
1PE 5:8 Mobe aberiti na korenda! Naki omosoeri oino Saitani nigo agoetanana na koruma buna endo ekoruma, ekorigia omonto erie.
1PE 5:9 Mwange ere, na motenene bokong’u ase okwegena, momanye ng’a ogochandwa okwo okwo gwaikeranigwe ase abamino abare ase ense engima.
1PE 5:10 Na Nyasae bw’obuya bwonsi, oyo obarangeirie mosoe ase obonene bwaye bwa kare na kare ase Kristo, komwaikire gochandwa ase ekero egeke, ere omonyene nabaroisie, na abakong’ie, ababeeke chinguru na kobabeeka ase oboroso obuya.
1PE 5:11 Okobua nokwaye goika kare na kare. Amina.
1PE 5:12 Ase okoboko gwa Silivano, oyominto omwegenwa buna ndoche, nabarikeire ase amang’ana amake, kobasorora na koorokia ng’a obo nabwo obuya bw’ekeene bwa Nyasae. Tenena bokong’u ase obwo.
1PE 5:13 Ekanisa ya Babiloni eyachorirwe amo nainwe yabakwanirie. Nonya Mariko, omwana one, obakwanirie.
1PE 5:14 Kwanania ase okonyunyuntana ase obwanchani. Omorembe obe amo nainwe mwensi, abamore ase Kristo Yeso.
2PE 1:1 Korwa ase Simioni Petero, omosomba na omotomwa o Yeso Kristo, gocha ase baria abamwanyorire okwegena okomo naintwe, okore kwe rigori rinene, goetera ase oboronge bwa Nyasae na Omotooria oito Yeso Kristo.
2PE 1:2 Obuya na omorembe bimenteke ase more ase okomomanya Nyasae na Yeso, Omonene oito.
2PE 1:3 Okobua kw’obonyasae bwaye gwatoeire ebinto bionsi ebire nobogima na ebie chingencho chi’obonyasae ase okomomanya ere oyotorangeretie ase obonene bwaye obonyene, na okobua kwaye.
2PE 1:4 Ase ebinto ebio otoeire chiira chinene mono, echie rigori rinene, erinde ase echio monyare koba ababwatani be chingencho chia Nyasae, na gotama ogosaria gw’okogania okobe kore ase ense eye.
2PE 1:5 Naki ase engencho eyio eyio kora omokia mono, erinde ase okwegena kwaino momente obuya, na ase obuya chisemi,
2PE 1:6 na ase chisemi obweriti, na ase obweriti oboremereria, na ase oboremereria chingencho chi’obonyasae,
2PE 1:7 na ase chingencho chi’obonyasae obwanchani bw’obomino, na ase obwanchani bw’obomino mwanche bonsi.
2PE 1:8 Naki amang’ana aya karabe ime yaino na komenteka, nabakore timoba aboro gose abanto motari nokwama, ase okomomanya Omonene oito Yeso Kristo.
2PE 1:9 Naki ere oyotari namang’ana ayio nomouko, takonyara korora amang’ana are bosio, na bwebire ogosibigwa kw’ebibe biaye bia kare.
2PE 1:10 Ase ayio, abaminto, kora omokia kobua gokora okorangerigwa kwaino na ogochorwa kwaino kobe goteneine bokong’u, naki komorakore ayio, timokogwa nonya ng’ake.
2PE 1:11 Naki nigo moraegwe ribaga rinene mono ri’ogosoa ase oborwoti bwa kare na kare Omonene na Omotooria oito Yeso Kristo.
2PE 1:12 Ase ayio, tinkomocha kobainyoria amang’ana ayio botambe, nonya moyamanyete na mwabekirwe chinguru ase ekeene ekio mwanyorire.
2PE 1:13 Inche narorire ng’a mboronge kobatura ase okobainyoria ayio ekero imenyete ase obomenyo obo bw’omobere.
2PE 1:14 Nimanyete ng’a amatuko ng’ang’e are ndarue ase obomenyo obo. Aya naro Omonene oito Yeso Kristo anyorogetie.
2PE 1:15 Na inche ninkore omokia ng’a botambe magega y’ogokwa kwane monyare koinyora amang’ana aya.
2PE 1:16 Naki titokobwatia emegano yarengereretigwe ne chisemi chi’obong’ainereria, ekero twabamanyetie okobua kw’Omonene oito Yeso Kristo na ogocha kwaye, korende intwe abanyene nigo twarenge abarori b’obonene bwaye.
2PE 1:17 Naki ere nigo anyorete ogosikwa na obonene korwa ase Nyasae Tata, na eriogi riachete asare korwa ase obonene bw’Obonene, rigoteeba, “Oyo nere Omwana one omwanchwa, ngokirie nere.”
2PE 1:18 Na eriogi eri nario twaigwete rikorwa igoro, ekero twarenge amo nere ase egetunwa egechenu.
2PE 1:19 Intwe ntore ne ring’ana riria ri’obobani riteneine bokong’u kobua, na inwe inamokore buya komorategerere na koribwata buna etaya ekomoreka aase omosunte ore, goika ekero bogokia, na eng’enang’eni ya mambia eoroke ase chinkoro chiaino ime.
2PE 1:20 Ritang’ani momanye ring’ana eri, ng’a obobani bonde tibori ime ase amariiko bwaorogetigwe koreng’ana buna omonto anchete omonyene,
2PE 1:21 ekiagera obobani tibwarentetwe engaki ende yonsi ase ogwancha kwa Mwanyabaanto, korende abanto abachenu ba Nyasae nigo baare gokwana batang’anire n’Omoika Omochenu.
2PE 2:1 Korende ababani b’oborimo mbaorogete ase egati y’abanto, buna aborokia b’oborimo barache kooroka ase egati yaino. Abwo barache gosoyia amorokererio ogosareka bobisi, na bagokana Omonene oyo obagorete, bakwerentera ogosareka gotari goteebana.
2PE 2:2 Abange nabatunyane ogokora kwabo kw’obonyaka, na ase engencho y’abwo enchera y’ekeene neramwe.
2PE 2:3 Ase obwegimeria na amang’ana ’obong’ainereria nabenyorere abanyene ebitoki korwa ase more. Korende ekiina kiabo, egiachikiire korwa kare, tikegoteebana, gose ogosira kwabo tigokorara.
2PE 2:4 Naki Nyasae tabarorerete amaabera abamalaika baria bakorete ebibe, korende akabaruta ase omorero o kare na kare aase barendire goika ekiina geche.
2PE 2:5 Tabarorerete amaabera abanto ab’ense eria ya kare, korende akarenda Nuhu, oyorenge omoraria bw’oboronge, amo nabaanto bande batano na babere, ekero arentete etoigo igoro ase ense y’abanto abatamoirogete Nyasae.
2PE 2:6 Ase ogosamba emechie eria yare korokwa Sodomu na Gomora ekaba ribu, akayegambia esarigwe, akayekora ekaba ekiorokererio ki’ogokuurera abanto abatarengereretie komoiroka Nyasae.
2PE 2:7 Korende agatooria Loti, omonyene oboronge, oyorenge goichanigwa ase orogendo rw’obonyaka rwa baria abasaria amachiiko.
2PE 2:8 Omonto oyo omonyene oboronge, oyomenyete ase egati yabo, nigo arenge gwechanda ase omoyo oye omooronge rituko ase rituko ase aya onsi arenge korora na koigwa ase ogokora kwabo kw’ogosaria amachiiko.
2PE 2:9 Omonene nanyare kobatooria abwo bamoirogete korwa ase ogoteemwa, na kogaacha abatari noboronge inse y’egesusuro goika rituko ri’ekiina,
2PE 2:10 na kobua mono baria bakobwatia okogania okobe kw’omobere na gochaaya okobua. Barabwo nigo bare abeanchi, bare noboremu, na tibari koiguswa ase okorama abwo b’obonene.
2PE 2:11 Abamalaika, nonya bare abanene kobua ase chinguru na okobua, tibakorenta ekiina gi’okorama barabwo ase obosio bw’Omonene.
2PE 2:12 Korende abanto abwo nigo banga buna ching’iti chiatongetwe chitari nobong’aini, chiaiboretwe ase okobwatwa na gosirigwa. Barabwo nigo bakorama ase amang’ana batamanyeti. Ase ayio inabasirigwe ase ogosirigwa kwabo abanyene.
2PE 2:13 Bakonyorwa nobobe buna eng’eria y’ogokora okobe. Barabwo nigo bagokaga ng’a ogotinda na okwegokia ekero kia mobaso nobwansu. Babeire ebimoa bi’obosooku na amamocho, bakwegokia ase obong’ainereria bwabo kobagokora emeyega amo nainwe.
2PE 2:14 Amaiso abo nigo aichire nobotomani, na tibagotiga gokora ebibe. Nigo bakogenka abare nemioyo etari ne chinguru, na bare ne chinkoro chianarigwe ase obwegimeria. Barabwo nigo bare abanto baragereretigwe.
2PE 2:15 Basirire ekiagera batigire enchera erambogete na kobwatia enchera ya Baalamu, mosinto o Beori, oyobwanchete eng’eria y’ogokora okobe.
2PE 2:16 Ere nigo atogonyeretwe ase ogosaria kwaye omonyene, ekero etigere etari gokwana egakwana ase eriogi ria Mwanyabaanto, egatanga obobarimo bw’omobani oria.
2PE 2:17 Abanto aba nechinsoko chitari namaache na amare akoirwa nomwaga, bagacheirwe obomwamu bw’omosunte.
2PE 2:18 Nigo bagokwana amang’ana oboenenu atari nengencho, na ase okogania okobe kw’omobere na obonyaka bakogenka abwo bachakire gotama baria bagendererete gochia gosira.
2PE 2:19 Bakobariera eira y’obosibore, korende barabwo abanyene nigo bare abasomba b’ogosareka. Naki omonto kabuirwe nomonto onde nigo akoba omosomba bw’omonto oria.
2PE 2:20 Naki baria baikire gotama ogotacheneka gw’ense ase okomomanya Omonene na Omotooria oito Yeso Kristo, korende kobakobwatwa naende na kobugwa nero, okoba kwabo kw’omoerio nkobe okobe kobua koria kw’eritang’ani.
2PE 2:21 Naki anga nigo yabeete buya onye tibamanyete enchera y’oboronge, kobua koyemanya naende koirana magega korwa ase ogochika ogochenu okwo baetwe.
2PE 2:22 Barabwo omoreng’anio oria bw’ekeene obaikeire, oria ogoteeba, “Esese yairaneire amaroki aye enyene,” na “Embeche eyasibigwe ekwegara‐garia ase etintira ime.”
2PE 3:1 Abanchani, riruube eri neria kabere nabarikeire inwe. Ase onsi abere nabokirie ebirengererio biaino ebiya ase okobainyoria,
2PE 3:2 monyare koinyora amang’ana aria akwanetwe kare nababani abachenu, na ogochika kw’Omonene na Omotooria abarenterete goetera ase abatomwa baino.
2PE 3:3 Ritang’ani momanye ring’ana eri, ng’a ase amatuko omoerio abanto abanyacheche b’ogosekereria inabache, baria bagotunyana okogania kwabo abanyene,
2PE 3:4 bagoteeba, “Ng’ai bore oboikeranu bw’eira eria y’ogocha kwaye? Naki korwa agwo chisokoro chiaito chiaraarete ebinto bionsi nabo bigendererete engencho eyio eyio, buna biarenge korwa omochakano bw’ogotongwa.”
2PE 3:5 Naki nigo bamiametie amaiso abo tibarora ng’a igoro nao yarenge korwa kare, na ense egatongwa korwa ase amaache, na goetera ase amaache, ase chinguru chi’ering’ana ria Nyasae.
2PE 3:6 Ase ayio, ense eria y’ekero keria egasira ase etoigo ime.
2PE 3:7 Korende igoro ya bono amo na ense eye biagacheirwe omorero ase ring’ana erio erio, birendwe goika rituko ri’ogosirigwa kw’abaanto abatamoirogeti Nyasae.
2PE 3:8 Korende abanchani, timweba ring’ana eri, ng’a ase Omonene rituko erimo nigo rire buna emiaka elifu, na emiaka elifu buna rituko erimo.
2PE 3:9 Omonene tagoteebana goikerania, eira yaye, buna abande bakagete ng’a otebanire, korende nigo aremereretie ase engencho yaino, tancheti monto onde bwensi asire, korende bonsi baikere okoonchoka.
2PE 3:10 Korende rituko ri’Omonene nigo rirache buna omoibi agoocha. Ase rituko erio igoro neruo negeturi ekenene, na ebitongwa bia igoro inabisire nomorero ogotetenya, na ense na ebinto ebire aroro inabiyie.
2PE 3:11 Naboigo, ekiagera ebinto ebi bionsi nabisire, nebagwenerete inwe mobe abanto b’orogendo oroochenu na abe chingencho chi’obonyasae.
2PE 3:12 Nebagwenerete gotengera na koayereria rituko ria Nyasae riiche bwango. Ase rituko riria igoro nesirigwe na koyia, na ebitongwa bia igoro inabinyititoke nomorero omonene.
2PE 3:13 Korende buna atorierete eira ntotengerete igoro enyia na ense enyia, ase ebio oboronge mboreo ime yabo.
2PE 3:14 Ase ayio abanchani, ekiagera motengerete ebio, kora omokia, erio moche kororekana asare more nomorembe, motari na kemoa gose na komocha.
2PE 3:15 Na bara okoremereria kw’Omonene oito ng’a nogotooreka. Naboigo noyominto omwanchwa, Paulo, abarikerete koreng’ana nobong’aini aetwe.
2PE 3:16 Igoro y’amang’ana ayio ariikire ase amarube aye onsi. Imeo nare amang’ana ande ayare amakong’u koyamanya, ayio abanto batorokereretigwe buya na batateneini bokong’u bakoonchorana, buna bakoonchorana amariiko ande, na igo bakwerentera ogosira.
2PE 3:17 Gaki, abanchani, komwatang’anire komanya aya, erende timobaisa gotantanigwa nogosira kw’abwo bagosaria amachiiko, na igo mobaise kogwa korwa ase ogwetenenera kwaino.
2PE 3:18 Korende mokine ase obuya na ase okomomanya Omonene na Omotooria oito Yeso Kristo. Obonene nobwaye bono na goika kare na kare. Amina.
1JO 1:1 Nigo tokobarikera igoro y’ering’ana ri’obogima, erio riarengeo korwa omochakano, eri twaigwete, eri twaroche namaiso aito, eri twarigereretie, nonya namaboko aito akaribwata.
1JO 1:2 Obogima obwo bokaorokigwa, na intwe tokaborora na kobobera kirori; na intwe igo tokabaraareria inwe obogima obwo bwa kare na kare, obwo bwarenge ase Tata na koorokigwa ase tore.
1JO 1:3 Eri twarorire na koigwa, eri naboigo tokobaraareria inwe, erinde nainwe monyare kobwatana naintwe. Okobwatana gwaito nigo kore amo na Tata na Omwana oye Yeso Kristo.
1JO 1:4 Nkobariikera tore aya, erinde omogooko oito oikeranigwe.
1JO 1:5 Aya naro amang’ana twaigwete korwa asare, na tokobaraareria inwe, ng’a Nyasae nomobaso, gose mosunte onde bwonsi tori ime asare.
1JO 1:6 Onye togoteeba ng’a twabwatanire nere, naende togendererete ase omosunte, igo twatebiire oborimo, gose ayare ay’ekeene titori koyakora.
1JO 1:7 Korende onye tokogenda ase omobaso, buna ere are ase omobaso, rirorio twabwatanire intwe ase intwe, na amanyinga a Yeso, Omwana oye, nigo agotosibia ebibe biaito bionsi.
1JO 1:8 Onye togoteeba ng’a titori na bibe, iga tokweng’aina, gose ekeene tikeri ime yaito.
1JO 1:9 Gatorabiorokie ebibe biaito, ere nomwegenwa na omonyene oboronge, natwabere ebibe biaito, na atosibie korwa ase ogotaba boronge gwonsi.
1JO 1:10 Onye togoteeba ng’a titokoreti ebibe, twakorire Nyasae koba omonyaborimo, gose ring’ana riaye tiriri ime yaito.
1JO 2:1 Abana baane abake, nkobariikera nde aya, erinde timokora ebibe. Korende onye omonto okorire ebibe, ntore n’Omosaberi ase Tata, nere Yeso Kristo, Omonyene Oboronge.
1JO 2:2 Ere nekeng’wanso gi’okobwatania ase ebibe biaito, gose tari ase ebibe biaito bioka, korende nase ebibe bi’ense yonsi.
1JO 2:3 Onye tobwatete amachiiko aye, ntore nobomaene ng’a ntomomanyete.
1JO 2:4 Ere oyogoteeba, “Nimomanyete,” na tabwateti amachiiko aye, oyio nomonyaborimo, gose ekeene tikeri ime yaye.
1JO 2:5 Korende ere oyobwatete ring’ana riaye, ime ase oyio obwanchani bwa Nyasae bwaikeranigwe ekeene ekeene. Ase eri ntore nobomaene ng’a nigo tore ime asare:
1JO 2:6 Ere oyogoteeba ng’a nigo amenyete ime asare, nagwenerete kogenda ere omonyene buna Yeso arenge kogenda.
1JO 2:7 Abanchani, timbarikereti ogochika okoyia, korende nkoria gwa kare mwarenge na korokwo korwa ritang’ani. Na ogochika koria gwa kare nakwo ring’ana riria mwaigwete.
1JO 2:8 Naende nkobariikera nde ogochika okoyia, okore ogw’ekeene ime yaye, na ime yaino, ekiagera omosunte ngoeta ore, na omobaso bw’ekeene oikire kobara.
1JO 2:9 Ere oyogoteeba ng’a nigo are ase omobaso ime, naende ogechete oyomwabo, nigo are ase omosunte ime nonya mbono,
1JO 2:10 na ere oyobwanchete oyomwabo nigo amenyete ase omobaso, na ime asare gento tikeiyo keragere agochwe.
1JO 2:11 Korende ere oyogechete oyomwabo nigo are ase omosunte ime, naende nigo akogenda ase omosunte, na tamanyeti nonya nase agochia, ekiagera omosunte omoukoirie amaiso aye.
1JO 2:12 Nkobariikera nde inwe, abana baane, ekiagera ebibe biaino biaabeirwe ase engencho y’erieta riaye.
1JO 2:13 Nkobariikera nde inwe abaise, ekiagera momomanyete ere oyorengeo korwa omochakano. Nkobariikera nde inwe, abamura, ekiagera mwamobuire oria omobe. Nabarikerete inwe, abana abake, ekiagera momomanyete Tata.
1JO 2:14 Nabarikerete inwe, abana bane, ekiagera momomanyete tata. Nabarikeire inwe aba Tata ekiagera momomanyete ere oyonge oo korwa omochakano. Nabarikerete inwe, abamura, ekiagera more ne chinguru, ne ring’ana ria Nyasae ndire ime yaino, na mwabuire oria omobe.
1JO 2:15 Timwancha ense eye, nonya n’ebinto bire ase ense. Omonto karanche ense eye, obwanchani bwa Tata tibori ime yaye.
1JO 2:16 Naki bionsi ebire ase ense eye, okogania okobe kw’omobere, na okogania okobe kw’amaiso, na oboenenu bw’obogima obo, tibiri korua ase Tata, korende nigo bikorua ase ense.
1JO 2:17 Na ense eye nigo egoeta, na okogania kwaye, korende ere oyogokora ogwancha kwa Nyasae nigo akoba moyo goika kare na kare.
1JO 2:18 Abana baane abake, engaki eye ney’omoerio. Na buna mwaigwete ng’a omobisa o Kristo ngocha are, nonya mbono ababisa ba Kristo nabange baimokire. Ase ayio twamanyire ng’a engaki eye ney’omoerio.
1JO 2:19 Abwo basokire korwa ase tore, korende tibarenge abaito. Naki onye nabaito baare, anga mbabete amo naintwe. Korende barureo, erinde emanyekane ng’a tari bonsi barenge abaito.
1JO 2:20 Na inwe mwaakirwe amaguta nere oyore Omochenu, na mwamanyire onsi.
1JO 2:21 Tinabarikerete inwe, ekiagera motamanyeti ekeene, korende nekiagera mokemanyete, naende momanyete ng’a borimo bonde tibori bokorwa ase ekeene.
1JO 2:22 Ning’o ore omonyaborimo otatiga ere oyogokaana ng’a Yeso tari ere Kristo? Oyogokaana Ise na Omwana, oyio nere omobisa o Kristo.
1JO 2:23 Onde bwensi ogokana Omwana tari na Ise. Ere oyokomobera Omwana kirori nigo are na Ise boigo.
1JO 2:24 Amang’ana aria mwaigwete korwa ritang’ani, tiga aikaranse ime yaino. Onye amang’ana aria mwaigwete korwa ritang’ani aikaransete ime yaino, erio nainwe namomenye ime ase Omwana, na ime ase Ise.
1JO 2:25 Eye nero eira atorierete intwe, ng’a tonyore obogima bwa kare na kare.
1JO 2:26 Nabarikeire amang’ana aya igoro y’abwo bakorigia kobasiria.
1JO 2:27 Korende ogoakwa kw’amaguta okwo mwanyorete korwa ase Kristo nigo goikaransete ime yaino, na inwe timogwenereti monto onde aborokererie, ekiagera ogoakwa kw’amaguta okwo mwanyorire nkoborokererie amang’ana onsi, naende kore ogw’ekeene, gose tari oborimo. Na buna aborokereretie, menya ime ya Kristo.
1JO 2:28 Na bono inwe abana baane, menya ime asare, erinde ekero akoorokigwa tobe noboremu, titoba nobosooku ase obosio bwaye ekero arachiche.
1JO 2:29 Onye mwamanyire ng’a ere nomonyene oboronge, naboigo mobe nobomaene ng’a kera oyogokora boronge, oyio oiboirwe nere.
1JO 3:1 Rora, nobwanchani bore naki, obwo Tata atoeire, ng’a torokwe abana ba Nyasae, na naboigo tore! Naki ekegerete ense etatomanyeti neke, ng’a temomanyeti Nyasae.
1JO 3:2 Abanchani, bono nabana ba Nyasae tore, korende teraorokigwa buna torache koba. Naki twamanyire ng’a ekero araorokigwe ntogwekane nere, ekiagera natomoorore buna are.
1JO 3:3 Na monto onde bwensi omosemeretie nigo agwechena buna Kristo are omochenu.
1JO 3:4 Onde bwensi ogokora ebibe, nigo agosaria amachiiko, ekiagera ebibe nogosaria kw’amachiiko.
1JO 3:5 Na inwe mwamanyire ng’a Kristo nigo aorogetigwe erinde arusie ebibe biaito, na bibe tibiri ime yaye.
1JO 3:6 Onde bwensi omenyete ime asare tagokora ebibe; onde bwensi ogokora ebibe tamorochi, nonya nkomomanya tamomanyeti.
1JO 3:7 Abana baane, monto onde tabaisa kobang’aina. Ere oyogokora oboronge nigo are omonyene oboronge, buna Kristo are omonyene oboronge.
1JO 3:8 Ere oyogokora ebibe noyo o Saitani, ekiagera Saitani nigo akorete ebibe korwa omochakano. Ekiagerete Omwana o Nyasae akaorokigwa neke, ng’a asarie emeremo ya Saitani.
1JO 3:9 Kera omonto oiboirwe na Nyasae tagokora ebibe, ekiagera oroiboro rwa Nyasae ndotigarete ime yaye, gose takonyara gokora ebibe, ekiagera oiboirwe na Nyasae.
1JO 3:10 Ase eri abana ba Nyasae nigo bare maiso marore, na abana ba Saitani boigo: Onde bwensi otari gokora boronge tarueti ase Nyasae, nonya noyo otancheti oyomwabo.
1JO 3:11 Naki aya naro amang’ana mwaigwete korwa ritang’ani, ng’a twanchane intwe ase intwe.
1JO 3:12 Titoba buna Kaini, oyorenge bw’oria omobe, agaita oyomwabo. Ere nigo amoitete ase ki? Kaini nigo aitete oyomwabo ekiagera ogokora kwaye kwarenge okobe, na okw’oyomwabo nigo kwarenge okwa boronge.
1JO 3:13 Timokumia, baminto, onye abanto b’ense bakobagecha.
1JO 3:14 Intwe twamanyire ng’a twaetire korwa ase amakweri, twasoire ase obogima, ekiagera twanchire abaminto. Oyotancheti nigo amenyete ase amakweri.
1JO 3:15 Onde bwensi ogechete oyomwabo oyio nomoiti, na inwe momanyete ng’a omoiti tari nobogima bwa kare na kare ime yaye.
1JO 3:16 Ase eri twamanyire obwanchani: Kristo nigo aruete obogima bwaye ase engencho yaito. Naboigo naintwe ntogwenerete korua obogima bwaito ase engencho y’abaminto.
1JO 3:17 Korende oyore n’ebinto bi’ense, na arore oyomwabo oremeire, gotamororera amaabera, Inee, naki obwanchani bwa Nyasae borabe ime asare oyio?
1JO 3:18 Abana baane, titwancha ase amang’ana gose ase ogokwana, korende ase ogokora, na ase ekeene.
1JO 3:19 Ase eri natomanye ng’a nigo tore ab’ekeene, na ase obosio bwaye natoremie chinkoro chiaito.
1JO 3:20 Onye chinkoro chiaito chigotogambia, Nyasae nomonene kobua chinkoro chiaito, na ere nigo amanyete onsi.
1JO 3:21 Abanchani, onye chinkoro chiaito tichigotogambia, rirorio ntore noboremu ase obosio bwa Nyasae,
1JO 3:22 na rinde rionsi togosaba nigo tokorinyora korwa asare, ekiagera ntobwatete amachiiko aye, naende igo tokoyakora ayakomogwenera.
1JO 3:23 Na oko nakwo ogochika kwaye, ng’a toriegene erieta ri’Omwana oye Yeso Kristo, na gwanchana intwe ase intwe buna atochiikerete.
1JO 3:24 Na bonsi ababwatete amachiiko aye nigo bamenyete ime asare na ere ime ase bare. Na igo twamanyire ng’a ere nigo amenyete ime ase tore, twayamanyire korwa ase Omoika oria atoeire.
1JO 4:1 Abanchani, timwegena kera omoika, moteeme emeika onye neya Nyasae, ekiagera ababani b’oborimo abange basokire gochia ase ense.
1JO 4:2 Ase eri nario moramanye Omoika o Nyasae: Kera omoika oyokoorokia Yeso Kristo, ng’a ochire ase omobere, oyio noyo o Nyasae,
1JO 4:3 korende kera omoika otakoorokia Yeso igo, oyio tori oyo o Nyasae. Oyio noro omoika bw’omobisa o Kristo; oyio mwaigure ng’a ngocha are, na bono oikire gocha ase ense ime.
1JO 4:4 Abana baane, inwe naba Nyasae more, naende mwabuire baria, ekiagera ere oyore ime ase more nomonene kobua ere oyore ime ase ense.
1JO 4:5 Abwo nab’ense bare. Ase ayio, ayabagokwana nay’ense, na ense igo ekobaigwa.
1JO 4:6 Intwe nigo tore aba Nyasae. Ere oyomanyete Nyasae nigo agotoigwa, na ere oyotari o Nyasae tagotoigwa. Ase eri twamanyire gwatanana Omoika bw’ekeene, na omoika bw’ogosira.
1JO 4:7 Abanchani, twanchane, ekiagera obwanchani nigo bokorwa ase Nyasae, na kera oyobwanchire oiboirwe na Nyasae, naende namomanyete Nyasae.
1JO 4:8 Oyotancheti, tamomanyeti Nyasae, ekiagera Nyasae nobwanchani.
1JO 4:9 Ase eri obwanchani bwa Nyasae bwarorekanire ase tore: Nyasae otomire Omwana oye omomoima ase ense, erinde tonyore obogima asare.
1JO 4:10 Obo nabwo obwanchani, tari ng’a nintwe twamwanchete Nyasae, korende nere otwanchete intwe, agatoma Omwana oye koba ekeng’wanso gi’okobwatania ase ebibe biaito.
1JO 4:11 Abanchani, onye Nyasae otwanchete igo, netogwenerete naintwe boigo gwanchana intwe ase intwe.
1JO 4:12 Monto onde tari ororire Nyasae kero kende gionsi. Gatoranchane intwe ase intwe, Nyasae nigo amenyete ime ase tore, na obwanchani bwaye bwaikeranigwe ime yaito.
1JO 4:13 Ase eri twamanyire ng’a ntomenyete ime asare, nere ime ase tore: Ere otoeire Omoika oye.
1JO 4:14 Na intwe twarorire, naende twabeire birori ng’a Ise otomire Omwana oye koba Omotooria bw’ense.
1JO 4:15 Onde bwensi okoorokia ng’a Yeso n’Omwana o Nyasae, Nyasae nigo amenyete ime asare, na ere ime ase Nyasae.
1JO 4:16 Na intwe twamanyire obwanchani obo Nyasae are naborobwo ase tore, na kobwegena. Nyasae nobwanchani, na ere oyomenyete ase obwanchani nigo amenyete ime ase Nyasae, na Nyasae ime asare.
1JO 4:17 Ase eri obwanchani bwaikeranigwe ime yaito, erinde tobe noboremu ase rituko ri’ekiina, ekiagera buna ere are, naboigo naintwe tore ase ense eye.
1JO 4:18 Obwanchani tibori nobwoba, korende obwanchani oboikeranu nigo bogoseria obwoba gochia isiko. Naki obwoba mbore negesusuro, na oyore nobwoba taikeraniri ase obwanchani.
1JO 4:19 Intwe twanchire, ekiagera ere natwanchete intwe ritang’ani.
1JO 4:20 Omonto karatebe, “Nimwanchete Nyasae,” naende ogechete oyomwabo, oyio nomonyaborimo. Ere oyotamwancheti oyomwabo oyio aroche, takonyara komwancha Nyasae oyio atarochi.
1JO 4:21 Oko nakwo ogochika twaeirwe nere: Ere oyomwanchete Nyasae anche noyomwabo boigo.
1JO 5:1 Kera omonto oyobwegenete ng’a Yeso nere Kristo oiboirwe na Nyasae, na kera oyoramwanche omoibori, omwanchire na oyoiboirwe nere.
1JO 5:2 Ase ring’ana eri twamanyire ng’a twabanchire abana ba Nyasae ekero twamwanchire Nyasae, na kobwata amachiiko aye.
1JO 5:3 Naki okomwancha Nyasae nario okobwata amachiiko aye, na amachiiko aye tari amarito.
1JO 5:4 Kera oyoiboirwe na Nyasae nigo akobua ense, na oko nakwo okobua korabue ense, okwegena gwaito.
1JO 5:5 Oyorabue ense ning’o, otatiga ere oyobwegenire ng’a Yeso n’Omwana o Nyasae?
1JO 5:6 Yeso Kristo, nere oyo ochete ase amaache na amanyinga, tari ase amaache oka, korende ase amaache na amanyinga.
1JO 5:7 Na Omoika noro obeire kirori, ekiagera Omoika noro ekeene.
1JO 5:8 Mbire birori bitato: Omoika, na amaache, na amanyinga, na ebi bitato nigo bikorua oborori obomo.
1JO 5:9 Onye togwancha oborori bwa Mwanyabaanto, oborori bwa Nyasae nobonene kobua, na oborori bwa Nyasae nobo, ng’a oikire kobeera Omwana oye kirori.
1JO 5:10 Ere oyomwegenire Omwana o Nyasae nare noborori obwo ime yaye. Ere oyotamwegeneti Nyasae omokorire koba omonyaborimo, ekiagera tegeneti oborori boria Nyasae aorokirie igoro y’Omwana oye.
1JO 5:11 Naki obo nabwo oborori, ng’a Nyasae otoeire obogima bwa kare na kare, na obogima obo nigo bore ime ase Omwana oye.
1JO 5:12 Ere oyore n’Omwana, nare nobogima; ere oyotari n’Omwana o Nyasae, tari nobogima.
1JO 5:13 Nabarikeire inwe amang’ana aya, erinde momanye ng’a more nobogima bwa kare na kare, inwe abwo mwariegenire erieta ri’Omwana o Nyasae.
1JO 5:14 Oko nakwo ogosemeria tore nakwo asare, ng’a gatoramosabe gento kende gionsi koreng’ana nogwancha kwaye, nigo aratoigwe.
1JO 5:15 Na gatomanyete ng’a nigo agotoigwa ase kende gionsi togosaba, twamanyire ng’a twanyorire keria twasabire korwa asare.
1JO 5:16 Omonto kararore oyomwabo ogokora ebibe bitari bi’amakweri, amosabere, na Nyasae namoe obogima; aya nase abwo bagokora ebibe bitari bi’amakweri. Mbireo ebibe bi’amakweri; tintebeti ng’a asabe ase engencho y’ebio.
1JO 5:17 Bionsi ebitari ebiaboronge nebibe, korende mbireo ebibe bitari ebi’amakweri.
1JO 5:18 Twamanyire ng’a kera omonto oiboirwe na Nyasae tagokora ebibe, korende oyoiboirwe na Nyasae nigo akwerenda, na oria omobe takomokuna.
1JO 5:19 Twamanyire ng’a nigo tore aba Nyasae, na ense yonsi nigo ere inse y’okobua kw’oria omobe.
1JO 5:20 Twamanyire ng’a Omwana o Nyasae oikire gocha, na ere otoeire ebirengererio bi’okomanya ere oyore bw’ekeene. Na intwe nigo tore ime asare ere oyore bw’ekeene, ime ase Omwana oye Yeso Kristo. Oyio nere ore Nyasae bw’ekeene, naende obogima bwa kare na kare.
1JO 5:21 Abana baane, erende inwe abanyene korwa ase emegwekano y’ogosasimwa.
2JO 1:1 Korwa ase omogaka gochia ase omokungu omochore amo nabana bao, inwe abwo nyanchete ase ekeene. Tari inche bweka mbanchete, korende nabaria bonsi abamanyete ekeene.
2JO 1:2 Twabanchire ase engencho y’ekeene eke geikaransete ime yaito, kerokio inakebe amo naintwe goika kare na kare.
2JO 1:3 Obuya, na amaabera, na omorembe bikorwa ase Nyasae Tata na ase Yeso Kristo, Omwana o Tata, nigo birabe amo naintwe ase ekeene na ase obwanchani.
2JO 1:4 Nagookire mono ekiagera narorire abande ase abana bao bagendererete ase ekeene, buna Tata atochikerete.
2JO 1:5 Na bono, omokungu, nakoboririe ng’a twanchane intwe ase intwe. Tari ng’a nogochika okoyia ngokoriikera, korende nkoria twarenge nakorokwo korwa ritang’ani.
2JO 1:6 Obo nabwo obwanchani ng’a togenderere ase amachiiko aye. Oko nakwo ogochika koria mwaigwete korwa ritang’ani, ng’a mogenderere ase obwanchani.
2JO 1:7 Naki abang’ainereria abange baasokire gochia ase ense, abatari koorokia Yeso Kristo ng’a ochire ase omobere. Oyore buna abwo, nere oria omong’ainereria, naende nomobisa o Kristo.
2JO 1:8 Erigererie inwe abanyene timosiria aya twabarenteire, korende monyoore eng’eria eng’ikeranu.
2JO 1:9 Onde bwensi oragenderere goetania, na tari gotenena ase okworokereria gwa Kristo, oyio tari na Nyasae. Ere oyogotenena ase okworokereria okwo, oyio nigo are nabwo babere, Ise na Omwana.
2JO 1:10 Omonto karache ase more, na ere tarenteti okworokereria okwo, timomooroisia ase enyomba yaino, gose timomokwania.
2JO 1:11 Naki ere oyoramokwanie igo obwatanire nemeremo yaye emebe.
2JO 1:12 Nonya mbwate amang’ana amange nanga nabariikera, tindigeti koyarika ase ekaratasi na egwino, korende ninsemeretie gocha ase more gokwana nainwe obosio ase obosio, erinde omogooko oito oikeranigwe.
2JO 1:13 Abana ba mosubati omino omochoore bagokwanirie.
3JO 1:1 Korwa ase omogaka ngokorikera nde aye Gayo, omwanchani, oyonyanchete ase ekeene.
3JO 1:2 Omwanchani, nasabire ng’a ogenderere buya ase amang’ana onsi, naende obe nobogima obuya, buna omoyo oo ore buya.
3JO 1:3 Naki igo nagogete mono ekero abaminto bachete baganteebia igoro y’obwegenwa bwao ore nabwo ase ekeene, na buna ogendererete ase ekeene.
3JO 1:4 Tindi nomogooko onde omonene kobua oyo, koigwa ng’a abana baane mbagendererete ase ekeene.
3JO 1:5 Omwanchani, igo ore omwegenwa ase onsi ayagwakoreire abwo bare abaminto, nonya bare abamenyi.
3JO 1:6 Barabwo babeire kirori ase ekanisa igoro y’obwanchani bwao. Nokore buya korabakonye ase orogendo rwabo, buna egwenerete ase okomokorera Nyasae.
3JO 1:7 Naki ase engencho y’erieta ria Yeso bagasooka isiko, tibaira gento korwa ase abanto b’Ebisaku.
3JO 1:8 Nabo etogwenerete intwe koroisia abanto bare buna abwo, erinde tobe abakori emeremo amo nabarabwo ase ekeene.
3JO 1:9 Nabarikerete abekanisa amang’ana, korende Dioterefe, oyobwanchete koba oyo bw’eritang’ani ase bare, tatwancheti.
3JO 1:10 Ase ayio, kondache ning’inyore ogokora kwaye are gokora, buna are gokwana amang’ana amabe igoro ase tore. Ere taisanegeti nayio, ere omonyene tari koroisia abaminto, naende atanga baria barigetie kobaroisia, na aosokia barabwo korwa ase ekanisa.
3JO 1:11 Omwanchani, tibwega obobe, korende bwege ekere ekiya. Ere oyogokora amaya noyo o Nyasae, korende ere oyogokora amabe tarochi Nyasae.
3JO 1:12 Demeturio obereirwe kirori nabaanto bonsi, naende nekeene ekenyene, ng’a nomuya are. Na intwe boigo twarorire, na aye kwamanyire ng’a oborori bwaito nobw’ekeene.
3JO 1:13 Nabwate amang’ana amange nanga nakoriikera, korende tindigeti gokoriikera ase ewino na ekaramu.
3JO 1:14 Ninsemeretie kororana naye, na igo tokwane komo obosio ase obosio.
3JO 1:15 Omorembe obe amo naye. Abasani bao bagokwanirie. Tokwanerie abasani baito, kera omonto ase erieta riaye.
JUD 1:1 Korwa ase Yuda, omosomba o Yeso Kristo, oyomwabo Yakobo, nkobarikera nde inwe abamwarangerigwe, abamwanchire na Nyasae Tata, na morendire na Yeso Kristo.
JUD 1:2 Amaabera, na omorembe, na obwanchani, bimenteke ase more.
JUD 1:3 Abanchani, ekero narenge gokora omokia mono kobarikera inwe amang’ana ogotooreka gwaito, okwo tosangete nainwe, nkarora ng’a negwenerete mbarikere na kobasorora morwanerere okwegena okwo abachenu baetwe ara rimo.
JUD 1:4 Naki mbare abanto besoirie bobisi, abwo barikeretwe kare okogambigwa oko, abanto batari ne chingencho chi’obonyasae. Barabwo nigo bakoonchorana obuya bwa Nyasae oito ase okobiserera ogokora kwabo kw’obonyaka, naende bagokana Omonene oito ore bweka, oyore Omonene oito Yeso Kristo. Korwa agwo kare amariiko nabanete okoragererigwa konya banyorire.
JUD 1:5 Nonya momanyete amang’ana aya onsi ninganetie kobainyoria buna Omonene atooretie abanto ba Israeli korwa ase ense ya Misiri, na magega y’ayio agasiria abwo batamwegenete.
JUD 1:6 Na abamalaika baria batarendete okobua kwabo abanyene, korende bagatiga obomenyo bwabo, barendire nere ase ebisibo bia kare na kare inse y’omosunte omonene goika ekiina geche koba ase rituko riria rinene.
JUD 1:7 Naboigo nabaanto ba Sodomu na Gomora, na ab’emechie yaetanaine, bakorete obotomani bore engencho eyemo nobw’abwo, bakagenderera gotunyana okogania kw’omobere gotari kwa boronge. Bono nigo babekire koba ekiorokererio ki’ogokuurerwa ase okoegwa egesusuro ki’omorero o kare na kare.
JUD 1:8 Naboigo nabwo abanyandoto bakobeeka emebere yabo riko bagochaaya okobua, na korama abwo b’obonene.
JUD 1:9 Korende Mikaeli, omomalaika omonene, ekero riomanete na Saitani na koamererania nere igoro y’omobere o Musa, tarenge nomoyo bw’okomosoera ase amang’ana amabe, korende akamoteebia, “Omonene nagotogonyere.”
JUD 1:10 Korende abanto aba nigo bakorama ase amang’ana onsi batamanyeti, na ase amang’ana bamanyete botambe koreng’ana buna ching’iti chitari nobong’aini chimanyete; ase aro besaria abanyene.
JUD 1:11 Obobe nobwabo, ekiagera bagendererete ase enchera ya Kaini, na gwetuguta ase ogosaria kwa Baalamu ase engencho y’okonyora eng’eria, na barabwo basirire ase ogotaigwera gwa Kora.
JUD 1:12 Abanto aba nebitare bikogocha ase emeyega yaino y’obwanchani, kobagokora emeyega amo nainwe batari nokoiroka, bakwerisia barabwo abanyene. Abanto aba namare atari nembura akoirwa nembeo, na emete yaarorokire amato etari namatunda, yakuure ara kabere, na gosimorwa kegima.
JUD 1:13 Naende barabwo nemerindo y’enyancha etagotangeka, ekoorokia obosooku bwaye enyene buna riuro, ne ching’enang’eni chigoetanana na gosira, na bagacheire omosunte ekerima goika kare na kare.
JUD 1:14 Na Enoku, omonto o gatano na kabere korwa ase Adamu, nakwanete amang’ana obobani igoro y’abwo, ogoteeba, “Rigereria, Omonene nache nabachenu baye chilifu ne chilifu,
JUD 1:15 erinde agambie abanto bonsi ekiina na aenekie abwo bonsi batare ne chingencho chi’obonyasae ase engencho y’emeremo yabo yonsi etare ne chingencho chi’obonyasae, eye baare gokora ase ogotaba ne chingencho chi’obonyasae, na ase engencho y’amang’ana amakong’u abwo abanyene ebibe, abatare ne chingencho chi’obonyasae, baare gokwana igoro yaye.”
JUD 1:16 Abanto aba nigo bare abemurungania na abereri, kobagotunyana okogania kwabo okobe, na emenwa yabo ekwana amang’ana ’oboenenu amanene mono, bagotogia abanto ase engencho y’okwenyorera.
JUD 1:17 Korende inwe abanchani, moinyore amang’ana aria akwanetwe nabatomwa b’Omonene oito Yeso Kristo.
JUD 1:18 Naki igo babateebetie, “Ase engaki y’omoerio nababeo abanto abasekereria, abagotunyana okogania kwabo okobe kw’ogotaba ne chingencho chi’obonyasae.”
JUD 1:19 Abanto abwo nabwo bakorenta ogwatananeka, bare abanto b’ense eye yoka, korende Omoika tibabwati.
JUD 1:20 Korende inwe, abanchani, mweagache ase okwegena kwaino kore ogochenu mono, na gosaba ase Omoika Omochenu.
JUD 1:21 Mwerende ase obwanchani bwa Nyasae, mobe moganyete amaabera Omonene oito Yeso Kristo goika monyore obogima bwa kare na kare.
JUD 1:22 Mobarorere amaabera abwo bagotiting’ara.
JUD 1:23 Korende motoorie abande ase okobataboria korwa ase omorero. Abande mobarorere amaabera mobe nokoiroka, mogeche nonya neanga eria ebekire riko ri’okogania okobe kw’omobere.
JUD 1:24 Bono asare ere oyoranyare kobarenda inwe timotererigwa, na kobatenenia ase obonene bwaye, motari na komocha, ase omogooko omonene,
JUD 1:25 ere oyore Nyasae bweka, Omotooria oito goetera ase Yeso Kristo, Omonene oito, asare ere ogotogigwa, na obonene, n’echinguru, na okobua, korwa kare na kare, na bono, na goika kare na kare. Amina.
REV 1:1 Oko nokomaanoka kwa Yeso Kristo oko Nyasae amoete, erinde arokie abasomba baye amang’ana agwenerete gocha gokoreka bwango. Ase ogotoma omomalaika oye akoorokia omosomba oye Yohana,
REV 1:2 oyorenge kirori ase ring’ana ria Nyasae na ase oborori bwa Yeso Kristo, ase ogoteeba amang’ana onsi ayaroche.
REV 1:3 Nare nomogoko ere oyogosoma, na abwo bakoigwa amang’ana obobani obo, na kobwata ayarikireo, ekiagera engaki ng’ang’e ere.
REV 1:4 korwa ase Yohana gochia ase chikanisa isano na ibere chi’Asia: Obuya bobe ase more na omorembe bikorwa ase Nyasae ere oyoreo, na oyorengeo, na oyorache kobao, na korwa ase emeika etano na ebere ere bosio bw’ekerogo kiaye ki’obonene,
REV 1:5 na korwa ase Yeso Kristo, oyore kirori omwegenwa, omoiborwa bw’eritang’ani oyobogete korwa ase abakuure, omogambi bw’abarwoti b’ense. Asare ere oyotwanchete na agatobooria korwa ase ebibe biaito namanyinga aye ase ogotokwera,
REV 1:6 oyotokorete koba ab’oborwoti na abakuani ase Nyasae Ise oye asare ere obonene na okobua goika kare na kare. Amina.
REV 1:7 Rigereria, ngocha are namare, na kera eriso narimorore, nonya nabwo bamoitete, na abanto b’ebisaku bionsi bi’ense nabeng’ererie ase engencho yaye. Ee, nabo. Amina.
REV 1:8 “Inche n’Alifa na Omega,” Omonene oteebire, oyoreo, na oyorengeo, na oyorache kobao.
REV 1:9 Inche Yohana, momura omino, na omobwatani amo nainwe ase emechando, na ase oborwoti, na ase okoremereria amo na Yeso, nigo narenge ase egesinka gekorokwa Patimo, ekiagera nigo narenge koraria ring’ana ria Nyasae na komobera Yeso kirori.
REV 1:10 Ase rituko ri’Omonene nigo nabogoretigwe n’Omoika, nkaigwa korwa magega aane eriogi rinene, buna eriogi ri’egetureeri,
REV 1:11 rigoteeba, “Aya orarore oyarike ase egetabu, oyatome ase chikanisa echi isano na ibere echire Efeso, na Sumurina, na Perigamo, na Tiatira, na Saridi, na Filadelfia, na Laodikia.”
REV 1:12 Nkeonchora ndore eriogi riria rigokwana nainche. Ngachia kweonchora nkarora ebibekerero bie chitaaya bitano na bibere bie chitaabu,
REV 1:13 na gati‐gati y’ebibekerero biria nkarora oyomo onga buna omwana o Mwanyabaanto, obekeire eanga entambe eigete inse ase ebisanyi bi’amagoro, na bweboeretie orokini rw’etaabu gekuba kiaye.
REV 1:14 Etukia yaye nigo yarenge endabu se buna amarionya amarabu, ebirabu se buna amagena embura; na amaiso aye nigo arenge buna ekebemberi ki’omorero.
REV 1:15 Na amagoro aye nigo arenge buna etai esenirie koyasibigwe ase eriko ri’omorero, na eriogi riaye buna eriogi ri’amaache amange akoeera.
REV 1:16 Ase okoboko kwaye gw’okorio nigo abwate ching’enang’eni isano na ibere, na ase omonwa oye okaruao omoyio o birende ore nobwoge chinsemo ibere, na obosio bwaye nigo bware kobara buna erioba rikobara ne’chinguru chiaye.
REV 1:17 Ngachia komoorora nkagwa ase amagoro aye, nkaba buna oyokuure. Erio akabeeka okoboko kwaye gw’okorio igoro ase ’nde, aganteebia, Toiroka, inche noyo bw’eritang’ani, na oyo bw’omoerio,
REV 1:18 na oyore moyo. Inche konya nakuure, na rigereria, nigo inde moyo goika kare na kare, ninde nebigorero bi’amakweri na ebi’aase abakuure.
REV 1:19 Bono riika amang’ana aya kwarorire, ayareo, na ayarache koba magega y’ayio.
REV 1:20 Obo nabwo obobisi bwe ching’enang’eni chiria isano na ibere kwarora ase okoboko kwane gw’okorio, na ebibekerero biria bie chitaaya bie chitaabu bitano na bibere: Ching’enang’eni chiria isano na ibere nabamalaika be chikanisa isano na ibere, na ebibekerero biria bitano na bibere nechikanisa isano na ibere.
REV 2:1 Ase omomalaika bw’ekanisa y’Efeso riika: Amang’ana aya naro agokwana, ere oyobwate ching’enang’eni chiria isano na ibere ase okoboko kwaye gw’okorio, ere oyogotaara gati‐gati ase ebibekerero biria bie chitaaya bitano na bibere bie chitaabu.
REV 2:2 Namanyire ogokora kwao, na ogwechanda kwao, na okoremereria kwao. Namanyire ng’a tokonyara koremereria abanto ababe, na ogateema abwo bakweroka abatomwa, ko tibari bo, okabarora ng’a nabanyaborimo.
REV 2:3 Naende okaremereria na kwebogoreria amange ase engencho y’erieta riane, na toroseti.
REV 2:4 Korende ninde ne ring’ana eri igoro ase ore: Gwatigire obwanchani bwao bw’eritang’ani.
REV 2:5 Gaki, inyora nkorwa ase ki ogwete. Onchoka, okore ogokora kwao kw’eritang’ani! Otakoreti bo, ninchiche asore, ndusie ekebekerero kiao gie chitaaya korwa aase aye.
REV 2:6 Korende ndire ring’ana erimo rire rigiya ase ore, nario eri: Nogechete ogokora kw’Abanikolaiti, okwo nainche ngechete.
REV 2:7 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa. Ere oyorabue nimoe ribaga arie amatunda y’omote bw’obogima, oyio ore ase Paradiso ya Nyasae.
REV 2:8 Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Sumurina riika: Amang’ana aya naro agokwana, ere oyore bw’eritang’ani na oyo bw’omoerio, oyo konya okuure, naende akaba moyo.
REV 2:9 Namanyire emechando yao, na obotaka bwao (korende nomonda ore). Namanyire buna ogokwanwa bobe nabwo bagoteeba ng’a n’Abayahudi bare, ko tibari bo, korende barabwo n’ekeombe gia ya Saitani.
REV 2:10 Toiroka amang’ana ayio arache kogochanda. Rigereria, Saitani narute abande baino ase echela monyare goteemwa, na inwe namochandwe ase engaki y’amatuko ikomi. Obe omwegenwa goika ogokwa na inche ninkoe egutwa y’obogima.
REV 2:11 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa. Ere oyorabue takonyora obororo bw’amakweri a kabere nonya ng’ake.
REV 2:12 “Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Perigamo riika: Amang’ana aya naro agokwana, ere oyore nomoyio o birende ore nobwoge chinsemo ibere.
REV 2:13 “Namanyire aase omenyete, nagwo aase ekerogo ki’obonene gia Saitani kere. Aye nobwatete mono erieta riane, na tokaneti okwegena ore nakwo ase inde, nonya nase amatuko Antipa kirori one, omwegenwa one, oyio oiteretwe ase egati yaino agwo aase Saitani amenyete.
REV 2:14 Korende ninde namang’ana make igoro ase ore: Nore nabaanto agwo babwatete okworokereria kwa Baalamu, ere oyio bworokereretie Balaki abeeke ekegocha ase Abaisraeli, ng’a barie ebinto biare korugwa ebing’wanso ase emegwekano y’ogosasimwa, na gokora obotomani.
REV 2:15 Naboigo naye nore nabaanto babwatete okworokereria kw’Abanikolaiti.
REV 2:16 Onchoka rende! Otaonchogeti, ninchiche ase ore bwango, nkore esegi igoro ase bare nomoyio o birende bw’omonwa one.
REV 2:17 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa. Ere oyorabue nimoe ensemo ya mana ebisire, naende nimoe rigena rirabu, na ase rigena erio ndirikireo erieta riyia, eritamanywe na monto onde otatiga ere oyo orariegwe.
REV 2:18 “Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Tiatira riika: Amang’ana aya naro Omwana o Nyasae agokwana, ere oyore namaiso agwoka buna ekebemberi ki’omorero, na amagoro aye nigo anga buna etai esenirie mono.
REV 2:19 “Namanyire ogokora kwao, na obwanchani bwao, na obwegenwa bwao, na obokoreri bwao, na okoremereria kwao. Naende namanyire ng’a ogokora kwao kw’omoerio kwabuire koria kw’eritang’ani.
REV 2:20 Korende ninde ne ring’ana eri igoro asore: Tibwangeti omokungu oria Yesebeli ere oyokweroka omobani o Nyasae. Ere nigo akworokereria na kong’aina abasomba baane bakore obotomani, na koria ebinto bikoruegwa ase emegwekano y’ogosasimwa.
REV 2:21 Inche namoeire ribaga anyare koonchoka, korende tancheti koonchoka na gotiga obotomani bwaye.
REV 2:22 Rigereria, nimorute borere arware, na abwo batomanire amo nere banyore emechando emenene, bataonchogeti korwa ase ogokora kwaye.
REV 2:23 Inche ning’ite abana baye bakwe. Na abanto be chikanisa chionsi mbamanye ng’a inche nigo nkoriga‐rigia ebirengererio bie chinkoro, na inche nimoe kera oyomo oino koreng’ana nogokora kwaye.
REV 2:24 Korende inwe abande abamore Tiatira, inwe mwensi motari nokworokereria okwo, inwe abamotamanyeti eri abande bakoroka obobisi bwa Saitani, nabateebirie ng’a tinkobatweka egurube ende.
REV 2:25 Korende eki more nakio kebwate goika nchiche.
REV 2:26 Ere oyorabue na gokora ogokora kwane goika omoerio, oyio nimoe okobua igoro y’abanto b’ebisaku,
REV 2:27 ere nabagambere nenyimbo y’okobua y’ekioma, na kobaata buna chinyongo.
REV 2:28 Naende nimoe eng’enang’eni ya mambia.
REV 2:29 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa.
REV 3:1 “Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Saridi riika: Amang’ana aya naro agokwana, ere oyobwate emeika eria etano na ebere ya Nyasae, ne ching’enang’eni chiria isano na ibere. “Namanyire ogokora kwao. Nore nerieta ng’a moyo ore, korende nigo okwete.
REV 3:2 Obe omorendi, oyabeeke chinguru ayatigarete, ayare ang’e gokwa. Naki tindochi ng’a ogokora kwao ngoikeranete ase obosio bwa Nyasae one.
REV 3:3 Gaki, inyora buna kwayanyorete, naende buna kwayaigwete; bwata ayio na koonchoka. Onye tokorenda ninchiche ase ore buna omoibi agocha, na aye tokomanya nonya ng’ake ensa ngocha ase ore.
REV 3:4 Korende nore namarieta amake agwo Saridi, abanto batagindeti chianga chiabo riko, na barabwo nabataare amo nainche bare ne chianga chindabu, ekiagera bagweneire aya.
REV 3:5 Ere oyorabue nabeekerwe chianga chindabu, na inche tingotinyia erieta riaye korwa ase egetabu y’obogima nonya ng’ake, naende ninyatore erieta riaye ase obosio bwa Tata one, na ase obosio bw’abamalaika baye.
REV 3:6 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa.
REV 3:7 “Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Filadelfia riika: Amang’ana aya naro ere oyore omochenu agokwana, ere oyore bw’ekeene, oyore nekeigorero gia Daudi, oyokoigora, naende onde tari oranyare gosieka, nere ogosieka, gose onde tari oranyare koigora.
REV 3:8 “Namanyire ogokora kwao. Rora, nakoeire egesieri keigoire ase obosio bwao, gose onde tari oranyare kogesieka. Nigo ore ne chinguru chinke, na aye norendete ring’ana riane, gose tokaneti erieta riane.
REV 3:9 Rora, nakoeire abande b’ekeombe gia ya Saitani, abwo bagoteeba ng’a n’Abayahudi bare, ko tibari bo, korende nabanyaborimo. Rora, nimbarente bache batung’ame ase amagoro ao, na bamanye ng’a ningwanchete.
REV 3:10 Ekiagera obwatete ring’ana riane ri’oboremereria, inche ninkorende korwa ase engaki y’ogoteemwa eyere ang’e gochera ense yonsi goteema abwo bamenyete ase ense.
REV 3:11 Ninchiche bwango. Bwata mono eki ore nakio, erinde monto onde tacha aire egutwa yao.
REV 3:12 Ere oyorabue nimobeke abe esiiro ase Hekalu ya Nyasae one, ere tagosoka korwao nonya ng’ake, na inche nindiike asare erieta ria Nyasae one, na erieta ri’omochie o Nyasae one, Yerusalemu omoyia, oyogoika korwa igoro, korwa ase Nyasae one, na erieta riane riyia.
REV 3:13 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa.
REV 3:14 “Na ase omomalaika bw’ekanisa ya Laodikia riika: Amang’ana aya naro oyore Amina agokwana, oyore kirori omwegenwa na oyo bw’ekeene, naende omochakano bw’ebitongwa bia Nyasae.
REV 3:15 “Namanyire ogokora kwao, ng’a tori omokendu, gose tori morero. Anga mbuya onye nkwaba omokendu gose morero.
REV 3:16 Nabo, ekiagera ore igatwa, otari morero gose omokendu, ningotwe buna amate korwa ase omonwa one.
REV 3:17 Naki nigo ogoteeba: Inche nomonda inde! Netenenkirie! Tindemeiri kende. Na aye tomanyeti ng’a nigo ore omonto bw’emechando, omonto ogwenerete kororerwa amabeebe, omotaka, na omouko, na ore getirianda.
REV 3:18 Ase ayio, ningosemie, ogore korwa ase ’nde etaabu yasibigwe ase omorero onyare koba omonda, ne chianga chindabu onyare kweboyia, erinde obosooku bwao bw’okoba getirianda tibobaisa kororekana. Ogore eriogo ri’amaiso okweaka amaiso ao, onyare korora.
REV 3:19 Inche nigo nkobaa egesusuro bonsi abanyanchete, na kobagambera; gaki kabe nomokia na koonchoka.
REV 3:20 Rigereria, ninteneine gesieri gotura; omonto karaigwe eriogi riane na koigora egesieri, ninsoe asare, nindagere amo nere, na ere amo nainche.
REV 3:21 Ere oyorabue, nimoe ribaga aikaranse amo nainche ase ekerogo kiane ki’obonene, buna nainche nabuete, ngaikaransa amo na Tata one ase ekerogo kiaye ki’obonene.
REV 3:22 Ere oyore namato akoigwera, tiga aigwe ring’ana eri Omoika ogoteebia chikanisa.”
REV 4:1 Erio magega y’ayio nkarigereria, nkarora egesieri keigoire igoro. Na eriogi eri naigwete ritang’ani rigakwana nainche buna eriogi ri’egetureeri, rikobora, “Tiira gocha aa, inche nkworokie amang’ana agwenerete gokoreka magega y’ayio.”
REV 4:2 Erio kegima, kambogoirie n’Omoika, nkarora ekerogo ki’obonene kebekire igoro, na oyomo oikaransete ase ekerogo keria.
REV 4:3 Ere oyoikaranseteo nigo agwekaine rigena rie rigori ria yasipi na ria saridio, na ekerogo keria ki’obonene nigo giaetananire nomokubinyongo bw’embura, okororekana buna rigena ria sumaridi.
REV 4:4 Ekerogo keria ki’obonene nigo giaetananire nebirogo emerongo ebere na bine bi’obonene, na ase ebirogo biria mbarengeo abagaaka emerongo ebere na baane baikaransete, babeekeire chianga chindabu. Ase emetwe yabo mbarenge ne chigutwa chi’echitaabu.
REV 4:5 Na korwa ase ekerogo keria ki’obonene bikaruao okomesa na okogukura, na ogoaka gw’enkoba. Bosio bw’ekerogo keria ki’obonene chitaaya isano na ibere chiare gwoka, na chirochio nemeika etano na ebere ya Nyasae.
REV 4:6 Na bosio bw’ekerogo keria ki’obonene nigo arenge aase buna enyancha egwekaine ekerore gekomeka‐meka. Agwo gati‐gati goetanana ekerogo keria ki’obonene nchiarengeo ching’iti inye chire moyo, chiichire amaiso bosio na magega.
REV 4:7 Eng’iti ye ritang’ani ere moyo nigo yagwekaine endo, na eya kabere nigo yagwekaine emori, na eya gatato nigo yabwate obosio buna obw’omonto, na eya kane nigo yagwekaine ensoti ekoiruruka.
REV 4:8 Ne ching’iti chiria inye chire moyo, kera eyemo niyo yarenge ne chimbaaba isano nemo, naende chiichire amaiso ase chinsemo chionsi, ime na isiko. Na chirochio tichiri gotimoka mobaso gose botuko goteeba, “Omochenu, Omochenu, Omochenu, Omonene Nyasae Omobui, oyorengeo, na oyoreo, na oyorache kobao!”
REV 4:9 Na engaki ende yonsi ching’iti chiria chire moyo chikomotogia ere oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, na komoa ogosika, na komoakera ng’a mbuya mono, ere oyore moyo goika kare na kare,
REV 4:10 abagaaka baria emerongo ebere na baane bagotung’ama ase obosio bwaye oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, na komosasiima ere oyore moyo goika kare na kare. Barabwo nigo bakoruta chigutwa chiabo bosio bw’ekerogo keria ki’obonene, bagoteeba,
REV 4:11 “Aye Omonene Nyasae oito, kwagweneire konyora obonene, na ogosikwa, na okobua, ekiagera aye naye gwatongete ebinto bionsi; na ekiagera ase ogwancha kwao nigo biabeete aroro, na bigatongwa.”
REV 5:1 Erio nkarora ase okoboko gw’okorio kw’oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene egetabu eriikire ime na isiko, yabekirwe ebimanyererio bitano na bibere.
REV 5:2 Naende nkarora omomalaika bw’echinguru okoraria neriogi rinene, ogoteeba, “Ning’o ogwenerete koigora egetabu, na gosansora ebimanyererio biaye?”
REV 5:3 Na onde tarenge igoro, gose ase ense, gose inse y’ense oyogwenerete koigora egetabu, gose koyerigereria.
REV 5:4 Na inche nkarera mono, ekiagera onde tarorekanete ogwenerete koigora egetabu eria, na koyerigereria.
REV 5:5 Na oyomo bw’abagaaka baria aganteebia, “Torera, rora Endo y’egesaku kia Yuda, Ritina ria Daudi, obuire, nere oranyare koigora egetabu eria na gosansora ebimanyererio biaye bitano na bibere.”
REV 5:6 Erio nkarora Emanwa y’Eng’ondi, oteneine gati y’ekerogo ki’obonene ne ching’iti chiria inye chire moyo, na gati‐gati y’abagaaka; nere ororekanete buna oyonyenyetwe. Nigo arenge ne ching’unchara isano na ibere na amaiso atano na abere, ayare emeika etano na ebere ya Nyasae, yatomirwe ase ense yonsi.
REV 5:7 Emanwa y’Eng’ondi agaacha, akabogoria egetabu eria korwa ase okoboko gw’okorio kw’oyoikaransete ase ekerogo keria ki’obonene.
REV 5:8 Goika agachia kobogoria egetabu eria, ching’iti chiria inye chire moyo chigatung’ama amo nabagaaka baria emerongo ebere na baane ase obosio bw’Emanwa y’Eng’ondi. Kera oyomo obo narenge nobokano na ebitaabo bie chitaabu biichire ubani nero nogosaba kw’abachenu.
REV 5:9 Barabwo nigo baare goteera ogoteera okoyia, bagoteeba, “Kwagweneire aye kobogoria egetabu na gosansora ebimanyererio biaye, ekiagera aye nkwanyenyetwe, na ase amanyinga ao okamogorera Nyasae abanto ba kera eamate, na omonwa, na abanto, na egesaku,
REV 5:10 okabakora bakaba ab’oborwoti na abakuani ase Nyasae oito, na barabwo nigo baragambe ase ense.”
REV 5:11 Erio nkarigereria, nkaigwa egeturi ki’abamalaika abange abarenge baetanaine ekerogo keria ki’obonene ne ching’iti chiria chire moyo, na abagaaka baria; na omobaro obo nigo orenge chilifu ikomi ara chilifu ikomi, ne chilifu ara chilifu.
REV 5:12 Barabwo bagateeba ase eriogi rinene, “Emanwa y’Eng’ondi oyonyenyetwe igo ogweneire konyora okobua, na obonda, na obong’aini, ne chinguru, na ogosikwa, na obonene, na ogotogigwa.”
REV 5:13 Naende nkaigwa kera egetongwa ekere igoro, na ekere ase ense, na inse y’ense, na igoro y’enyancha na imeo, kegoteeba, “Asare ere oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, na ase Emanwa y’Eng’ondi ogotogigwa, na ogosikwa, na obonene, na okobua goika kare na kare!”
REV 5:14 Ne ching’iti chiria inye chire moyo chikabora, “Amina!” Na abagaaka baria bagatung’ama, bagasasiima.
REV 6:1 Erio nkarora Emanwa y’Eng’ondi ogosansora ekemanyererio ekemo kia bitano na bibere, nkaigwa eyemo ye ching’iti chiria chire moyo egokwana neriogi buna eri’enkoba, egoteeba, “Inchuo!”
REV 6:2 Nkarigereria, nkarora ebarasi endabu, na ere oyoyeriinete narenge nobota; akaegwa egutwa, agasoka buna oyokobua, naende buna oyorabue.
REV 6:3 Ekero Emanwa y’Eng’ondi achia gosansora ekemanyererio gia kabere, nkaigwa eng’iti ya kabere ere moyo ekobora, “Inchuo!”
REV 6:4 Ebarasi ende ekaoroka, yarenge embariri burure, na ere oyoyeriinete naetwe ribaga korusia omorembe korwa ase ense, erinde abanto baitane barabwo ase barabwo, akaegwa omoyio o birende omonene.
REV 6:5 Ekero achia gosansora ekemanyererio kia gatato, nkaigwa eng’iti ya gatato ere moyo ekobora, “Inchuo!” Nkarigereria, nkarora ebarasi emwamu, na ere oyoyeriinete narenge nekerengo gi’okorenga ase okoboko kwaye.
REV 6:6 Nkaigwa buna neriogi rikorwa gati‐gati ye ching’iti chiria inye chire moyo, rikobora, Engano ekemunu ekemo ase edinari eyemo, na esairi ebimunu bitato ase edinari eyemo; amaguta na edivai tobisaria.
REV 6:7 Ekero achia gosansora ekemanyererio gia kane, nkaigwa eriogi ri’eng’iti ya kane ere moyo ekobora, “Inchuo!”
REV 6:8 Nkarigereria, nkarora ebarasi nyaitosi, na oyoyeriinete erieta riaye n’Amakweri, na aase abakuure amotunyaine; na barabwo bakaegwa okobua igoro y’ensemo ya kane y’ense, baite nomoyio o birende, na enchara, na amarwaire agoita, ne ching’iti chi’orosana chi’ense.
REV 6:9 Ekero achia gosansora ekemanyererio kia gatano, nkarora inse y’egesasiimero emeika y’abwo baitetwe ekiagera barenge koraria ring’ana ria Nyasae, na koba abegenwa ase oborori bwabo.
REV 6:10 Barabwo bakarera neriogi rinene, bagateeba, “Aye Omogambi omonene, omochenu na omonyene ekeene, goika ririri oratebaane kogambia abwo bamenyete ase ense, na gotoruseria egesiomba ki’amanyinga aito?”
REV 6:11 Kera oyomo obo akaegwa eanga entambe endabu, bagateebigwa batimoke engaki ende enke goika omobaro bw’abasomba abamo, na abamwabo, oikeranigwe, abwo barache goitwa boigo buna barabwo abanyene baitetwe.
REV 6:12 Nkarora ekero achia gosansora ekemanyererio kia gatano na rimo omotengecho omonene okaba ase ense, erioba rikaba rimwamu buna egetambaa ki’egunia ekemwamu, omotienyi bwonsi okaba buna amanyinga.
REV 6:13 Ching’enang’eni chia igoro chikagwa gochia ense buna amako amarere asusanire akogwa, ekero omwaga okonyegeria omoko.
REV 6:14 Igoro ekarusigwa buna egetabu ye risankwa ekoringwa, na kera egetunwa na egesinka gekang’anyigwa korwa aase aye.
REV 6:15 Erio abarwoti b’ense, na abanene, na abatang’ani b’esegi, na abanda, na abanto bare ne chinguru, na kera omosomba, na oyotari omosomba, bakebisa ase amabwago na ase emetaro y’ebigoro,
REV 6:16 bagoteebia ebigoro na ebitare, “Togwere, otobise korwa ase obosio bwaye ere oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, gose titorora endamwamu y’Emanwa y’Eng’ondi,
REV 6:17 ekiagera rituko rinene ri’endamwamu yabo riaikire. Ning’o oranyare gotenena?”
REV 7:1 Magega ase aya nkarora abamalaika baane bateneine ase chinsemo inye chi’ense, bagotanga chimbeo inye chi’ense, erinde embeo tegusa igoro ase ense, nonya niigoro ase enyancha gose ase omote onde bwonsi.
REV 7:2 Naende nkarora omomalaika onde ogotiira korwa aase erioba rigosoka korwa ore nekemanyererio kia Nyasae ore moyo; akabaakera egeturi ase eriogi rinene abamalaika baria baane baetwe ribaga gosaria ense na enyancha,
REV 7:3 ogoteeba, “Timosaria ense, gose enyancha, nonya nemete, goika twabekire abasomba ba Nyasae ekemanyererio ase amasio abo igoro.”
REV 7:4 Erio nkaigwa omobaro obo abwo babekirwe ekemanyererio. Nigo barenge abanto chilifu rigana erimo na emerongo ene na inye (144,000) korwa ase kera egesaku kia basinto ba Israeli.
REV 7:5 Ab’egesaku kia Yuda nigo barenge chilifu ikomi na ibere ababekirwe ekemanyererio, ab’egesaku kia Rubeni chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku kia Gadi chilifu ikomi na ibere,
REV 7:6 ab’egesaku gi’Aseri chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku kia Nafutali chilifu ikomi na ibere. Ab’egesaku kia Manase chilifu ikomi na ibere,
REV 7:7 ab’egesaku gia Simioni chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku kia Lawi chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku gia Isakaru chilifu ikomi na ibere,
REV 7:8 ab’egesaku gia Sabuloni chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku kia Yusufu chilifu ikomi na ibere, ab’egesaku kia Benjamini chilifu ikomi na ibere.
REV 7:9 Magega ase aya nkarigereria, nkarora omosangererekano omonene mono, oyo onde atarenge konyara kobara, korwa ase kera egesaku, na eamate, na abanto, na omonwa, bateneine bosio bw’ekerogo ki’obonene na ase obosio bw’Emanwa y’Eng’ondi, babeekeirwe chianga chindabu bare namato ’emekendo maboko abo,
REV 7:10 bakorera neriogi rinene, bakobora, “Ogotooreka nkorwa ase Nyasae oito, oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, na korwa ase Emanwa y’Eng’ondi!”
REV 7:11 Na abamalaika bonsi bateneine baetanaine ase ekerogo keria ki’obonene, na abagaaka baria, ne ching’iti chiria inye chire moyo; bagatung’ama bosio bw’ekerogo ki’obonene, bagasasiima Nyasae,
REV 7:12 bakobora, “Amina! Ogotogigwa na obonene, na obong’aini, na ogoaka ng’a mbuya mono, na ogosikwa, na okobua, ne chinguru, nebia Nyasae oito goika kare na kare. Amina.”
REV 7:13 Erio oyomo bw’abagaaka baria akaonchoka, akambooria, “Abanto aba babeekeirwe chianga chindabu barabwo mbarabi, naende ng’ai barure?”
REV 7:14 Nkamoteebia, “Omonene one, aye nomanyete aya.” Ere aganteebia, Aba nabwo barure ase emechando emenene, basibirie chianga chiabo, bachikorire chindabu ase amanyinga ’Emanwa y’Eng’ondi.
REV 7:15 Ayio naro agerete bare bosio bw’ekerogo ki’obonene kia Nyasae, na barabwo nigo bakomokorera omobaso na obotuko ase Hekalu yaye; ere oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene igo aramenye amo nabarabwo na kobarenda.
REV 7:16 Barabwo tibakoigwa enchara naende, nonya nerang’o; erioba tirikobasamba, nonya nomobaso omororo,
REV 7:17 ekiagera Emanwa y’Eng’ondi oyore gati‐gati y’ekerogo ki’obonene nabarisie, ere nabaraae gochia ase chinsoko chi’amaache are moyo, na Nyasae natinyie amariga onsi korwa ase amaiso abo.
REV 8:1 Ekero Emanwa y’Eng’ondi achia gosansora ekemanyererio kia gatano na kabere, obotoereru bokaba igoro ase engaki koreng’ana nekeng’ese gi’ensa.
REV 8:2 Agwo nkarora abamalaika batano na babere abateneine ase obosio bwa Nyasae, bakaegwa ebitureeri bitano na bibere.
REV 8:3 Na omomalaika onde agatenena bosio bw’egesasiimero ore negetaabo gi’etaabu; ere akaegwa ubani enyinge, anyare koyebeeka amo nogosaba kw’abachenu bonsi igoro ase egesasiimero gi’etaabu kere bosio bw’ekerogo ki’obonene.
REV 8:4 Na erioki ria ubani rigachongororoka gochia igoro amo nogosaba kw’abachenu korwa ase okoboko kw’omomalaika oria ase obosio bwa Nyasae.
REV 8:5 Erio omomalaika akabogoria egetaabo, akageichoria omorero korwa ase egesasiimero akayoruta igoro ase ense, na agwo bikaba ogoaka gw’enkoba, na okogukura, na okomesa, na omotengecho bw’ense.
REV 8:6 Abamalaika baria batano na babere abarenge nebitureri bitano na bibere bakebeka ang’e kobibugia.
REV 8:7 Omomalaika bw’eritang’ani akabugia egetureeri kiaye. Erio embura y’amagena amo nomorero, bisang’anaine namanyinga, bigatwa ase ense. Ensemo ya gatato y’ense egasambwa egasira, na ensemo ya gatato y’emete boigo, na obonyansi bwonsi obobese bogasambwa, bogasira.
REV 8:8 Omomalaika o kabere akabugia egetureeri kiaye. Erio egento keng’ana ekegoro ekenene kegwoka omorero gekarutwa ase enyancha.
REV 8:9 Ensemo ya gatato y’enyancha ekaba amanyinga, na ensemo ya gatato y’ebitongwa bire moyo ime ase enyancha bigakwa, na ensemo ya gatato ye chimeeri chigasarigwa.
REV 8:10 Omomalaika o gatato akabugia egetureeri kiaye. Erio eng’enang’eni enene ekagwa korwa igoro, yare gwoka buna ekieri; ekagwa igoro ase ensemo ya gatato ye chindooche, na igoro ye chinsoko chi’amaache.
REV 8:11 Erieta ri’eng’enang’eni eria nigo yare korokwa Ekemeri Ekeroro; na ensemo ya gatato y’amaache ekaba endoro, na abanto abange bagakwa ase amaache ayio, ekiagera abeete amaroro.
REV 8:12 Omomalaika o kane akabugia egetureeri kiaye. Erio ensemo ya gatato y’erioba egaakwa, na ensemo ya gatato y’omotienyi, na ensemo ya gatato ye ching’enang’eni boigo. Igo ensemo yabo ya gatato ekabekwa omosunte, erinde ensemo ya gatato y’omobaso tobara, nonya nobotuko boigo.
REV 8:13 Erio nkarora ekeongo ekoiruruka igoro gati, nkayeigwa egokwana neriogi rinene, egoteeba, “Obobe, Obobe, Obobe nobwabo abamenyete ase ense ase engaki y’egeturi ki’ebitureri ebi bitigarete, ebi abamalaika batato bare ang’e kobugia!”
REV 9:1 Omomalaika o gatano akabugia egetureeri kiaye. Erio nkarora eng’enang’eni konya yagure korwa igoro gocha ase ense. Eng’enang’eni eria ekaegwa ekeigorero gi’ekeronga ki’eora y’abakuure.
REV 9:2 Na igo ekaigora ekeronga ki’eora eria, na erioki rigasoka korwa ase ekeronga keria buna erioki ri’eriko rinene, na erioba na omoika bikabekwa omosunte nerioki riria riarwete ase ekeronga keria.
REV 9:3 Ne chingige chigasoka korwa ase erioki riria, chikagenda ase ense, chikaegwa okobua buna ebiuge bi’ense bire nakwo.
REV 9:4 Chirochio chigateebigwa tichisaria obonyansi bw’ense, gose kemeri kende, gose mote onde bwonsi, otatiga chisarie abanto baria batari nekemanyererio kia Nyasae ase amasio abo igoro.
REV 9:5 Tichiaegwa ribaga ri’okobaita bakwe, korende eri’okobachanda ase engaki y’emetienyi etano. Okoroma kwabo nigo kwarenge buna okoroma gw’riagaga gekoroma omonto.
REV 9:6 Na ase amatuko aria Mwanyabaanto nabarigie amakweri, na barabwo tibakoyanyora nonya ng’ake. Barabwo nababe namaiga ase amakweri, korende amakweri inabatame.
REV 9:7 Ase ebieni biabo chingige chiria nigo chiagwekaine chibarasi chibekire ang’e ase esegi. Ase emetwe yabo nigo chiarenge n’ebinto bikororekana buna chigutwa chi’echitaabu, na amasio abo nigo agwekaine amasio a Mwanyabaanto.
REV 9:8 Chitukia chiabo nigo chiarenge buna chitukia chi’abakungu, na amaino abo buna amaino e chindo.
REV 9:9 Ebikuba biabo nigo biaboirie chingobo chi’ebioma, na egeturi gie chimbaaba chiabo nigo kiarenge buna egeturi gie chigari chinyinge chi’echibarasi chikominyoka gochia ase esegi.
REV 9:10 Naende nigo chiarenge nebimincha bire nemeburera buna ebi’ebiuge, na okobua kwabo kw’ogochanda Mwanyabaanto ase emetienyi etano nigo kwarenge ase ebimincha biabo.
REV 9:11 Nchiarenge nomorwoti obo, omomalaika bw’eora y’abakuure, erieta riaye ase Ekeiberania n’Abadoni, na ase Ekegiriki Apolioni.
REV 9:12 Obobe bw’eritang’ani bwaetire; rora, amabe ande abere nache magega y’ayio.
REV 9:13 Omomalaika o gatano na rimo akabugia egetureeri kiaye. Erio nkaigwa eriogi rie ching’unchara chiria inye chi’egesasiimero gi’etaabu kere ase obosio bwa Nyasae,
REV 9:14 rigoteebia omomalaika o gatano na rimo, oyorenge negetureeri, “Sibora abamalaika baria baane, abwo basibire ase orooche roria oronene rokorokwa Eufarati.”
REV 9:15 Na abamalaika baria baane bagasiborwa, abwo babegetwe ang’e ase ensa eyio eyio, ne rituko, na omotienyi, na omwaka, erinde baite ensemo ya gatato ya Mwanyabaanto.
REV 9:16 Na omobaro bw’emeganda y’abariinete chibarasi nigo orenge chimilion amagana abere. Nkaigwa ng’a omobaro obo nigo orenge buna iga.
REV 9:17 Ase okorora kwane naroche chibarasi amo nabwo bachiriinete koba buna iga: Abariini nigo baare ne chingobo chi’ebioma ase ebikuba biabo chire nekieni ki’omorero, na ekemunsi, na ekemonuri. Chibarasi nigo chiarenge nemetwe enga buna eye chindo, na korwa ase emenwa yabo bikarua omorero, na erioki, na ekebiriti.
REV 9:18 Ase amaakwa, ayio atato, omorero, na erioki, na ekebiriti, ebi biaruete korwa ase emenwa yabo, ensemo ya gatato ya Mwanyabaanto bagaitwa.
REV 9:19 Na okobua gwe chibarasi chiria nigo kware ase emenwa yabo, na ase ebimincha biabo. Ebimincha biabo nigo biagwekaine ching’iti chire nemetwe, na ase ebio nigo chiare koroma.
REV 9:20 Na Mwanyabaanto abatigarete bataitetwe ase amaakwa ayio tibaonchogete korwa ase emeremo eria bakorete namaboko abo, na tibatiga gosasiima ebirecha na emegwekano yakorire korwa ase chitaabu, ne chifeta, ne chitaai, na amagena, na emete, eyio etanyare korora, gose koigwa, gose kogenda.
REV 9:21 Na barabwo tibaonchogete korwa ase ogoita kwabo, gose oborogi bwabo, gose obotomani bwabo, gose okoiba kwabo.
REV 10:1 Erio nkarora omomalaika onde bw’echinguru ogoika korwa igoro oboirie riire. Nigo arenge nomokubinyongo bw’embura oetanaine omotwe oye, na obosio bwaye nigo bwarenge buna erioba, na amagoro aye buna chisiiro chi’omorero.
REV 10:2 Narenge na egetabu egeke kiaigoire ase okoboko kwaye. Akabeka okogoro kwaye gw’okorio igoro ase enyancha na ogw’okobee igoro ase ense enyomo,
REV 10:3 na akarera neriogi rinene ringa buna eri’endo ekoruma. Ekero achia korera chinkoba isano na ibere chigakwana neriogi riabo.
REV 10:4 Ekero chinkoba echio isano na ibere chiare goaka eriogi nkaba ang’e korika. Erio nkaigwa eriogi rikorwa igoro rigoteeba, “Mumeka amang’ana ayio atebwa ne chinkoba chiria isano na ibere, oyabeeke ekemanyerio, toyariika.”
REV 10:5 Na omomalaika oria naroche oteneine ase enyancha na ase ense enyomo akaimokereria okoboko kwaye gw’okorio igoro,
REV 10:6 agatiana asere oyore moyo goika kare na kare, oyotongete igoro na ebinto bireo, na ense na ebinto bireo, na enyancha na ebinto bireo, agateeba, “Engaki ende tekoba magega ase aya,
REV 10:7 korende ekero omomalaika o gatano na kabere arabugie egetureeri kiaye, obobisi bwa Nyasae naboikeranigwe, buna araareretie abasomba baye ababani.”
REV 10:8 Erio eriogi riria naigwete korwa igoro riare gokwana nainche naende, rigateba, “Genda, obogorie egetabu eria eigoire ere ase okoboko kw’omomalaika oria oteneine ase enyancha na ase ense enyomo.”
REV 10:9 Nkagenda ase omomalaika oria nkamoteebia, “Ing’a egetabu eyio enke.” Aganteebia, “Yebogorie, oyerie; ero nekobekere obororo ase enda yao, korende ase omonwa oo nebe enyansu buna obooke.”
REV 10:10 Nkabogoria egetabu eria enke korwa ase okoboko kw’omomalaika oria, nkayeria. Ase omonwa one ekaba enyansu buna obooke, korende ase enda yane ekambekera obororo.
REV 10:11 Erio aganteebia, “Nekogwenerete obaane naende igoro ase abanto, na ebisaku, na emenwa, na abarwoti abange.”
REV 11:1 Inche nkaegwa emoti y’okorenga enga buna enyimbo, ngateebigwa, “Imoka, orenge Hekalu ya Nyasae amo negesasiimero na obare abwo bagosasiimera aroro.
REV 11:2 Na egoora eria ere isiko ye Hekalu oyetige, toyerenga, ekiagera abanto b’ebisaku bayeeirwe, na barabwo nabatache omochie omochenu ase engaki y’emetienyi emerongo ene na ebere.
REV 11:3 Inche ning’ee birori baane babere okobua gw’okobana, na barabwo inababane ase engaki y’amatuko elifu eyemo na amagana abere, na emerongo etano nomo, babeekeire chianga chi’echigunia.”
REV 11:4 Abwo nabwo emete eria ebere y’emezeituni na ebibekerero biria bie chitaaya bibere biteneine ase obosio bw’Omonene bw’ense.
REV 11:5 Na omonto kararigie kobachanda, omorero norue ase emenwa yabo, orie ababisa babo. Omonto kararigie kobachanda, nemogwenerete aitwe.
REV 11:6 Barabwo nigo bare nokobua gosieka igoro, erinde embura tetwa amatuko ’obobani bwabo, naende mbare nokobua gw’okoonchora amaache abe amanyinga, na goaka ense ase kera ogoakwa, koreng’ana buna baganetie.
REV 11:7 Ekero bakoorire korua oborori bwabo eng’iti eria ekorwa ase eora y’abakuure nekore esegi na barabwo. Ero nebabue, ebaite bakwe,
REV 11:8 na ebitondo ebio nabibeere ase enchera y’omochie oria omonene aase Omonene obo abambetwe. Ase okobayena omochie oyio erieta riaye nigo okorokwa Sodomu na Misiri.
REV 11:9 Na abanto ba kera egesaku, na eamate, na omonwa, na abe chinse chionsi, nabarigererie ebitondo ebio ase engaki y’amatuko atato na ekeng’ese, na tibakobitiga bitindekwe.
REV 11:10 Na abwo bamenyete ase ense nabachenge igoro ase bare na kogoka, na barabwo nabatomerane ebiegwa, ekiagera ababani baria babere bachandete abwo bamenyete ase ense.
REV 11:11 Korende magega y’amatuko atato na ekeng’ese omoika bw’obogima korwa ase Nyasae okabasoa, bagatenena namagoro abo, na obwoba bogasoa abanto baria baabaroche.
REV 11:12 Abaabani baria babere bakaigwa eriogi rinene korwa igoro rikobateebia, “Tiira gocha aa!” Bagatiira gochia igoro ase amare ime, na ababisa babo baabarigereretie.
REV 11:13 Na ase ensa eria ekaba omotengecho omonene bw’ense, na ensemo ya ikomi y’omochie ekagwa. Abanto chilifu isano na ibere bagaitwa ase omotengecho oria, na abwo batigarete bagasogwa nomoondoko, bagatogia obonene bwa Nyasae ore igoro.
REV 11:14 Obobe bwa kabere bwaetire, rora, obobe bwa gatato ngocha bore bwango.
REV 11:15 Omomalaika o gatano na kabere akabugia egetureeri kiaye. Erio amariogi amanene akaigugwa igoro, agoteeba, “Oborwoti bw’ense bwabeire oborwoti bw’Omonene oito, na obwa Kristo oye, ere nagambe goika kare na kare.”
REV 11:16 Na abagaaka baria emerongo ebere na baane, abaikaransete ase obosio bwa Nyasae ase ebirogo biabo bi’obonene, bagatung’ama, bagasasiima Nyasae,
REV 11:17 bagoteeba, “Aye Omonene Nyasae Omobui, oyoreo na oyokwarengeo, twagoakeire ng’a mbuya mono, ekiagera kwabogoirie okobua kwao okonene, na gwachakire kogamba.
REV 11:18 Abanto b’ebisaku bakabea, korende bono endamwamu yao yachire, na engaki y’okogambia abakuure, na engaki y’okoa abasomba bao ababani, na abachenu, na abwo bairogete erieta riao, abake na abanene, eng’eria yabo, na gosiria abwo bagosaria ense.”
REV 11:19 Erio Hekalu ya Nyasae ere igoro ekaigorwa, na Esanduki y’okobwatana kwaye ekarorekana ase Hekalu yaye ime. Aroro bikaba okomesa, na okogukura, ne chinkoba, na omotengecho bw’ense, na embura y’amagena enyinge mono egatwa.
REV 12:1 Na egekone ekenene gekarorekana igoro: Omokungu oboirie erioba, na omotienyi nigo orenge inse y’amagoro aye. Ase omotwe oye nigo arenge negutwa ye ching’enang’eni ikomi na ibere.
REV 12:2 Ere nigo arenge morito, akarera nobororo bw’okobina, ekiagera achandegete ase okoibora.
REV 12:3 Egekone kende gekarorekana igoro: Enchoka enene embariri eyarenge nemetwe etano na ebere ne ching’unchara ikomi, na igoro ase emetwe yaye nigo yarenge ne chigutwa isano na ibere.
REV 12:4 Ekemincha kiaye kegakurura ensemo ya gatato ye ching’enang’eni chia igoro na gochiyeria ase ense. Na enchoka eria egatenena ase obosio bw’omokuungu oria orenge ang’e koibora, erinde ekero aiboire erie omwana oye.
REV 12:5 Omokungu oria akaibora omwana omoisia, oyio nere oragambere abanto b’ebisaku bionsi nenyimbo y’ekioma. Korende omwana oye agataborigwa gochia igoro ase Nyasae na ase ekerogo kiaye ki’obonene.
REV 12:6 Omokungu oria agatama gochia ase erooro agwo aase aroiseretigwe na Nyasae, erinde arendwe aroro ase engaki y’amatuko elifu eyemo, na amagana abere, na emerongo etano nomo (1,260).
REV 12:7 Erio esegi yabeete igoro. Mikaeli na abamalaika baye bakarwania enchoka. Na enchoka eria na abamalaika baye bakarwanera amo,
REV 12:8 korende tibabua, nonya nase abo tanyorekana igoro naende.
REV 12:9 Na enchoka eria enene egatugutwa gocha inse. Eria neng’iti ya kare ekorokwa Omogenki na Saitani, omong’ainereria bw’ense yonsi. Ere agatugutwa gocha ase ense, na abamalaika baye bagatugutwa amo nere.
REV 12:10 Nkaigwa eriogi rinene igoro rigoteeba, “Bono ogotooreka kwa Nyasae oito gwachire amo ne chinguru na oborwoti bwaye, na okobua gwa Kristo oye, ekiagera omosoeri bw’abaminto orutirwe inse, ere oyorenge kobasoera ase obosio bwa Nyasae oito omobaso na obotuko.
REV 12:11 Na barabwo bakamobua ase chinguru chi’amanyinga ’Emanwa y’Eng’ondi, na ase amang’ana ’oborori bwabo; tibancha obogima bwabo nonya ngoika ogokwa.
REV 12:12 Ase ayio, aye igoro, chenga, na inwe abamomenyete imeo. Korende obobe nobwaino, ense na enyancha, ekiagera Saitani oikire ase more ore nendamwamu enyinge, ekiagera amanyete ng’a engaki yaye nenke!”
REV 12:13 Na enchoka eria, ekero yachia korora ng’a yatugutirwe ase ense, egatunyana omokungu oria oiborete omwana omoisia.
REV 12:14 Korende omokungu oria akaegwa chimbaaba ibere buna echi’ekeongo enene, anyare koiruruka korwa ase eng’iti eria gochia ase erooro aase agochia korendwa ase engaki y’emiaka etato na ekeng’ese.
REV 12:15 Eng’iti eria egasiara amaache korwa ase omonwa oye, anga buna orooche, korwa magega y’omokuungu oria, emoire norooche roria.
REV 12:16 Korende ense egakoonya omokungu oria, egaasamia omonwa, ekamera orooche roria enchoka yasiarete korwa ase omonwa oye.
REV 12:17 Ase igo, enchoka eria ekaba nendamwamu ase omokungu oria, ekagenda gokora esegi ase oroiboro rwaye oro rwatigarete, ase abwo babwatete amachiiko a Nyasae, na bare noborori bwa Yeso.
REV 12:18 Na enchoka eria egatenena igoro ase omokenye bw’Enyancha.
REV 13:1 Erio nkarora eng’iti egosoka korwa ase enyancha. Ero nigo yarenge ne ching’unchara ikomi na emetwe etano na ebere. Igoro ase ching’unchara chiaye nchiarengeo chigutwa ikomi, na ase emetwe yaye ndiarengeo erieta ri’okoraama.
REV 13:2 Na eng’iti eria narooche nigo yagwekaine engo. Amagoro aye nigo arenge buna ay’edubu, na omonwa oye buna oyo bw’endo. Enchoka ekaa eng’iti eria chinguru chiaye, na ekerogo kiaye ki’obonene, na okobua okonene.
REV 13:3 Omotwe oyomo bw’emetwe y’eng’iti eria okarorekana buna nore norogoma rw’amakweri, korende orogoma rwaye rw’amakweri rokagwenigwa, na ense yonsi egakumia ase eng’iti eria na koyetunyana.
REV 13:4 Abanto bagasasiima enchoka eria, ekiagera yaete eng’iti eria okobua. Naende bagasasiima eng’iti eria bagoteeba, “Ning’o oreng’aine neng’iti eye? Ning’o oranyare koyerwania?”
REV 13:5 Eng’iti eria ekaegwa ribaga ri’ogokwana amang’ana amanene na ay’okorama, naende ekaegwa okobua gw’okogamba ase engaki y’emetienyi emerongo ene na ebere.
REV 13:6 Na igo egachaaka korama Nyasae, ekarama na erieta riaye, na obomenyo bwaye, na abwo bamenyete igoro,
REV 13:7 naende ekaegwa ribaga korwania abachenu na kobabua. Ekaegwa okobua igoro ya kera eamate, na abanto, na omonwa, na egesaku.
REV 13:8 Abanto bonsi abamenyete ase ense mbayesasime, otatiga abwo amarieta abo ariikire ase egetabu y’obogima y’Emanwa y’Eng’ondi, oyoitetwe korwa omochakano, ekero oboroso bw’ense bwabegetwe.
REV 13:9 Omonto kare namato akoigwera, tiga aigwe:
REV 13:10 Omonto gachoreirwe ogwoswa, goika oswe. Omonto gachoreirwe ogoitwa nomoyio o birende, goika aitwe nomoyio o birende. Aiga nao abachenu barabe nokoremereria na obwegenwa.
REV 13:11 Erio nkarora eng’iti ende egotiira korwa inse. Ero nigo yarenge ne ching’unchara ibere chinga buna echi’emanwa y’eng’ondi, egakwana buna enchoka.
REV 13:12 Nigo ekwenaria okobua gwonsi kw’eng’iti eria ye ritang’ani ase obosio bwaye, na kogera ense na bonsi abamenyete aroro basasime eng’iti eria ye ritang’ani, ero eyio orogoma rwaye rw’amakweri rwagwenetigwe.
REV 13:13 Nero yakorire ebikone ebinene, goika yagerire omorero oike korwa igoro gocha ase ense ase amasio a Mwanyabaanto.
REV 13:14 Na ase ebikone biria yaetwe ribaga kobikora ase obosio bw’eng’iti eria ye ritang’ani ekong’aina abwo bamenyete ase ense, egoteebia abamenyete ase ense bakore omogwekano bw’eng’iti eria yaagetwe orogoma nomoyio o birende, nero ekaba moyo.
REV 13:15 Ekaegwa ribaga kobekera omogwekano bw’eng’iti eria omoika, goika omogwekano oria okwane, na ogere abanto bonsi abatasasimete omogwekano oria bw’eng’iti baitwe.
REV 13:16 Naboigo ekagera abanto bonsi, abake na abanene, abanda na abataka, abatari abasomba na abasomba, babekwe ekemanyererio ase amaboko abo a borio gose amasio abo igoro,
REV 13:17 erinde monto onde bwensi tagora gose koonia otatiga ere oyore nekemanyererio keria, engencho yaye erieta ri’eng’iti eria gose chinamba chi’erieta riaye.
REV 13:18 Aiga nao obong’aini boganeirie. Ere oyore ne chisemi tiga abare chinamba chi’eng’iti eyio, naki echi nechinamba chia Mwanyabaanto, ne chinamba chiaye namagana atano na rimo na emerongo etano nomo na isano nemo (666).
REV 14:1 Erio nkarigereria, nkarora Emanwa y’Eng’ondi oteneine ase egetunwa gia Sayoni, na amo nere abanto chilifu rigana erimo na emerongo ene na inye (144,000) abaare nerieta riaye amo neria Ise riarikire ase amasio abo igoro.
REV 14:2 Nkaigwa eriogi rikorwa igoro buna eriogi ri’amaache amange akoeera, na buna eriogi ri’enkoba enene. Eriogi riria naigwete riarenge buna eriogi ri’abaare kobugia amakano abo.
REV 14:3 Barabwo nigo baare goteera ogoteera okoyia bosio bw’ekerogo ki’obonene, na ase obosio bwe ching’iti chiria inye chire moyo, na ase obosio bw’abagaaka baria. Omonto onde tare ore konyara kwegera ogoteera koria otatiga baria chilifu rigana erimo na emerongo ene na inye (144,000) ababooretigwe korwa ase ense.
REV 14:4 Aba nabwo batesoetie ase ogotacheneka nabakuungu, ekiagera barabwo nabekuungi, naende bagotunyana Emanwa y’Eng’ondi kera aase ase akogenda. Aba nababooretigwe korwa ase Mwanyabaanto buna ogotongorwa ase Nyasae na ase Emanwa y’Eng’ondi,
REV 14:5 na ase emenwa yabo borimo bonde tibwanyorekanete, ekiagera barabwo tibari na komocha.
REV 14:6 Erio nkarora omomalaika onde okoiruruka igoro gati. Oyo nigo arenge nenchiri ya kare na kare okoraareria abwo bamenyete ase ense, ase kera egesaku, na eamate, na omonwa, na abanto.
REV 14:7 Ere agateeba neriogi rinene, “Moiroke Nyasae na komotogia, ekiagera ensa yaye y’okogambia yaikire, mosasime ere oyotongete igoro na ense, na enyancha, ne chinsoko chi’amaache.”
REV 14:8 Omomalaika onde, oyo o kabere, akamotunyana, ogoteeba, “Babiloni ogure! Babiloni, omochie oria omonene, ogure, oyo onyoisirie abanto b’ebisaku bionsi edivai y’endamwamu y’obotomani bwaye!”
REV 14:9 Na omomalaika onde, oyo o gatato, akabatunyana, ogoteeba neriogi rinene, “Omonto karasasiime eng’iti eria na omogwekano oye, na kobekwa ekemanyererio ase obosio bwaye igoro, gose ase okoboko kwaye,
REV 14:10 ere nanywe edivai y’endamwamu ya Nyasae yaroisigwe, etasang’aniri kende, ase egekombe ki’endamwamu yaye. Naende nachandwe nomorero na ekebiriti ase amasio ’abamalaika abachenu, na ase obosio bw’Emanwa y’Eng’ondi.
REV 14:11 Na erioki ri’okoyia kw’abwo bagochandeka nigo rirachongororoke gochia igoro goika kare na kare. Na ogotimoka tikori omobaso gose obotuko ase abwo basasiimete eng’iti eria na omogwekano oye, na kera oyonyorire ekemanyererio ki’erieta riaye.”
REV 14:12 Aiga nao abachenu barabe nokoremereria, abwo babwatete amachiiko a Nyasae na koba abegenwa ase Yeso.
REV 14:13 Erio nkaigwa eriogi rikorwa igoro rigoteeba, “Riika aya: Mbasesenirie abagokwa korwa bono, bamwegenete Omonene. Ee, nabo, Omoika ogoteeba, tiga batimoke korwa ase emeremo yabo, ekiagera okwama kw’ogokora kwabo nigo gokobatunyana.”
REV 14:14 Erio nkarigereria, nkarora riire rirabu, na igoro ase riire riria naikaranseteo oyomo ogwekaine omwana o Mwanyabaanto, orenge negutwa y’etaabu ase omotwe oye, na omoyio okogesa ase okoboko kwaye.
REV 14:15 Na omomalaika onde agasooka korwa ase Hekalu akarera neriogi rinene, agateebia oyoikaransete igoro ase riire riria, “Soyia omoyio oo mogondo, ogese, ekiagera engaki y’okogesa yaikire, ne rigesa riomire mono.”
REV 14:16 Na ere oyoikaransete igoro ase riire riria agasoyia omoyio oye ase ense, na ense ekageswa.
REV 14:17 Na omomalaika onde agasoka korwa ase Hekalu ya igoro, nere boigo narenge nomoyio okogesa.
REV 14:18 Erio korwa ase egesasiimero omomalaika onde agasoka, oyore nokobua igoro ase omorero, agakwana neriogi rinene, agateebia oyio orenge nomoyio okogesa, “Butora nomoyio oo okogesera, na gosangereria ebisago bi’amasabibu ’emesabibu y’ense, ekiagera amasabibu aye atobire.”
REV 14:19 Omomalaika oria akabutora, agasangereria amasabibu ’emesabibu y’ense, na akayaruta ase ekemitero ekenene ki’endamwamu ya Nyasae.
REV 14:20 Na ekemitero keria kegatiringwa isiko y’omochie, na amanyinga agaiteka korwa ase ekemitero, na amanyinga aria akagenda ase oboare bwe chimaeli amagana abere, agaichora goika ebiokio bie chibarasi.
REV 15:1 Erio nkarora egekone kende igoro, ekenene na eki’ogokumia. Abamalaika batano na babere baare namaakwa atano na abere, ayio nay’omoerio, ekiagera ase ayio endamwamu ya Nyasae yaikeranigwe.
REV 15:2 Naende nkarora aase arenge buna enyancha y’ekerore, esang’anaine nomorero. Naboigo nkarora abwo babuire eng’iti na omogwekano oye, na enamba y’erieta riaye. Barabwo nigo bateneine ensemo y’enyancha y’ekerore, mbabwate amakano aya baetwe na Nyasae.
REV 15:3 Na barabwo nigo baare goteera ogoteera kwa Musa, omosomba o Nyasae, na ogoteera kw’Emanwa y’Eng’ondi, bagoteeba, “Ogokora kwao nokonene na okw’ogokumia, aye Omonene Omobui! Chinchera chiao nechi’oboronge na echi’ekeene, aye omorwoti bw’abaanto b’ebisaku.
REV 15:4 Aye Omonene, ning’o otakoiroke? Ning’o otatogie erieta riao? Naki naye bweka ore omochenu. Abanto b’ebisaku bionsi nabachiche gosasiima ase obosio bwao, ekiagera emeroberio yao y’oboronge yaikire koorokigwa.”
REV 15:5 Magega ase aya nkarora Hekalu ya igoro, eyere Eema y’Oborori, ekoigorwa,
REV 15:6 na abamalaika baria batano na babere, abaare namaakwa atano na abere, bagasooka korwa ase Hekalu. Barabwo nigo babeekeire chianga chi’egatani endabu, ekomeka‐meka, na ase ebikuba biabo nigo beboeretie chinkini chi’echitaabu.
REV 15:7 Na eyemo ye ching’iti chiria inye chire moyo ekaa abamalaika baria batano na babere ebitaabo bitano na bibere bie chitaabu biichire endamwamu ya Nyasae ore moyo goika kare na kare.
REV 15:8 Na Hekalu egaichorwa nerioki rikorwa ase obonene bwa Nyasae, na korwa ase okobua kwaye; monto onde tarenge ore konyara gosoa ase Hekalu goika amaakwa aria atano na abere ay’abamalaika baria batano na babere aikeranigwe.
REV 16:1 Erio nkaigwa eriogi rinene rikorwa ase Hekalu, rigoteebia abamalaika baria batano na babere, “Genda moitere ebitaabo biria bitano na bibere bi’endamwamu ya Nyasae igoro ase ense.”
REV 16:2 Omomalaika bw’eritang’ani akagenda agaitera egetaabo kiaye igoro ase ense, na amagumba amabe akaria abanto abwo barenge nekemanyererio ki’eng’iti, na baare gosasiima omogwekano oye.
REV 16:3 Omomalaika o kabere agaitera egetaabo kiaye ase enyancha ime, na enyancha ekaonchoka ekaba amanyinga buna ay’omonto okuure, na ebitongwa bionsi bire moyo ase enyancha ime bigakwa.
REV 16:4 Omomalaika o gatato agaitera egetaabo kiaye ase chindooche ime, na ase chinsoko chi’amaache, na chirochio chikaonchoka chikaba amanyinga.
REV 16:5 Erio nkaigwa omomalaika, oyore nokobua igoro y’amaache, ogoteeba, “Aye nomonyene oboronge ase okogamba kwao, aye Omochenu, oyoreo na oyokwarengeo.
REV 16:6 Ekiagera barabwo baiterete amanyinga ’abachenu na ay’ababani, aye kwabaeire amanyinga banywe. Barabwo banyorire ayabagweneire!”
REV 16:7 Naende nkaigwa eriogi korwa ase egesasiimero rigoteeba, “Ee, aye Omonene Nyasae Omobui, okogamba kwao nogw’ekeene na okwa boronge!”
REV 16:8 Omomalaika o kane agaitera egetaabo kiaye igoro ase erioba, akaegwa ribaga gosamba abanto nomorero.
REV 16:9 Abanto kobagosambwa nomorero oria omotindi bakaragereria erieta ria Nyasae, oyore nokobua igoro y’amaakwa ayio, gose tibaonchoka na gotogia obonene bwaye.
REV 16:10 Omomalaika o gatano agaitera egetaabo kiaye igoro ase ekerogo ki’obonene ki’eng’iti eria, na oborwoti bwaye bokabekwa omosunte. Abanto bagatakuna chimeme chiabo ase engencho y’obororo,
REV 16:11 bakaragereria Nyasae ore igoro ase engencho y’obororo bwabo na amagumba abo, gose tibaonchoka korwa ase ogokora kwabo.
REV 16:12 Omomalaika o gatano na rimo agaitera egetaabo kiaye igoro ase orooche roria oronene rokorokwa Eufarati, na amaache aye agakama. Erio enchera ekaroiserigwa abarwoti bakorwa moocha bagoetera.
REV 16:13 Nkarora emeika y’eubi etato enga buna ebioto ekorua ase omonwa bw’enchoka, na ase omonwa bw’eng’iti, na ase omonwa bw’omobani oria bw’oborimo.
REV 16:14 Naki eyio nemeika y’ebirecha egokora ebikone, na gosoka gochia ase abarwoti b’ense yonsi kobasangereria ase esegi ase rituko rinene ria Nyasae Omobui.
REV 16:15 (“Rigereria, ngocha nde buna omoibi agocha. Nasesenirie oyogesete na korenda chianga chiaye, tagenda getirianda, na abaise korora obosooku ase amasio ’abaanto.”)
REV 16:16 Na emeika eria egasangereria abarwoti amo gochia aase akorokwa ase Ekeiberania Arimagedon.
REV 16:17 Omomalaika o gatano na kabere agaitera egetaabo kiaye igoro ase embeo bosa, na eriogi rinene rikarua ase Hekalu korwa ase ekerogo keria ki’obonene, rigoteeba, “Aikire gokoreka!”
REV 16:18 Igo bikaba okomesa, na okogukura, ne chinkoba, na omotengecho omonene bw’ense. Na korwa ekero Mwanyabaanto bachaagete koba ase ense motengecho onde tona koba omonene buna oyio.
REV 16:19 Omochie oria omonene ogaatananekana ase chinsemo isato, na emechie y’abanto b’ebisaku ekagwa. Nyasae akainyora Babiloni, omochie oria omonene, ayoe onywe ase egekombe ki’edivai y’endamwamu yaye entindi.
REV 16:20 Kera egesinka kegatama, na ebitunwa binde tibiarorekana aande.
REV 16:21 Amagena ’embura amanene, ayare noborito koreng’ana chikiro emerongo etano, akagwera Mwanyabaanto korwa igoro, na Mwanyabaanto bakaragereria Nyasae ase engencho y’ogoakwa okwo kw’amagena ’embura ekiagera ogoakwa okwo nokonene mono kwarenge.
REV 17:1 Oyomo bw’abamalaika baria batano na babere, abarenge nebitaabo bitano na bibere, agacha, agakwana nainche, aganteebia, “Inchuo aiga, nkworokie okogambigwa kw’omotayayi oria omonene oikaransete igoro ase amaache amange.
REV 17:2 Ere oyio abarwoti b’ense batomanire nere, na abanto abamenyete ase ense batindire ase edivai y’obotomani bwaye.”
REV 17:3 Inabogoretigwe n’Omoika, na omomalaika oria akang’ira goika ase erooro. Aroro nkarora omokungu oikaransete igoro ase eng’iti embariri mono, eichire amarieta ay’okorama ariikire asere, eyare nemetwe etano na ebere, ne ching’unchara ikomi.
REV 17:4 Na omokungu oria nigo arenge oboirie eanga emonyinga na embariri mono, na ochabeire chitaabu, na amagena e rigori rinene, ne chiruru. Ere nigo arenge negekombe gi’etaabu koboko kwaye, geichire okogechia na eubi y’obotomani bwaye.
REV 17:5 Ase obosio bwaye igoro nigo arenge nerieta ri’obobisi riarikire iga: “Babiloni, omochie oria omonene, ng’ina abatayayi na oyo bw’okogechia gw’ense.”
REV 17:6 Nkarora omokungu oria, otindire ase amanyinga ’abachenu, na ase amanyinga a birori ba Yeso. Na inche ngachia komoorora ngakumia ogokumia okonene.
REV 17:7 Na omomalaika oria aganteebia, “Naki ogokumia? Ningoteebie obobisi bw’omokuungu oyio, na obw’eng’iti eyio emobogoretie ere nemetwe etano na ebere, ne ching’unchara ikomi.
REV 17:8 Eng’iti eria kwarooche yarengeo, korende bono teiyo, ng’ang’e ere gotiira korwa ase eora y’abakuure na kogenda gosirigwa. Na abwo bamenyete ase ense, abwo amarieta abo atarikiri ase egetabu y’obogima korwa omochakano, ekero oboroso bw’ense bwabegetwe, nabakumie ase eng’iti eria, ekiagera yarengeo, na bono teiyo, naende neche kobao.
REV 17:9 Agwo nao korabe okomanya okore nobong’aini. Emetwe eria etano na ebere nebitunwa bitano na bibere, aase omokungu oria aikaransete.
REV 17:10 Emetwe eyio boigo nabarwoti batano na babere. Batano b’abwo baikire kogwa, na oyomo nao are, na oyonde taracha. Nere karache nigo arabeo ekero egeke gioka.
REV 17:11 Na eng’iti eria yarengeo, korende bono teiyo, ero neya gatano na gatato ere, Ero neyemo ya chiria isano na ibere, na nkogenda ere ase ogosirigwa kwaye.
REV 17:12 Ne ching’unchara chiria ikomi kwaroche, echio nabarwoti ikomi abataranyora oborwoti, korende mbaegwe okobua koba abarwoti ase ensa eyemo amo neng’iti eria.
REV 17:13 Abwo nigo bare nokorengereria okomo ase okoa eng’iti eria chinguru chiabo na okobua kwabo.
REV 17:14 Abwo nabakore esegi barwanie Emanwa y’Eng’ondi, na Emanwa y’Eng’ondi nababue, ekiagera ere n’Omonene bw’abanene, na Omorwoti bw’abarwoti; na abwo barangerigwe, na abachoore, na abegenwa nababue amo nere.”
REV 17:15 Erio aganteebia, Amache aria kwaroche, aase omotayayi oria aikaransete, ayio nabaanto, na emegaanda y’abanto, na ebisaku, na emenwa.
REV 17:16 Ne ching’unchara chiria ikomi kwaroche, echio amo neng’iti nachigeche omotayayi oria; nachimokore abe bosa na getirianda, nachimorie chinyama chiaye, naende nachimosambe kegima nomorero.
REV 17:17 Naki Nyasae obekire ase chinkoro chiabo okogania kw’ogokora ogwancha kwaye ase okoba nokorengereria okomo, na koa eng’iti eria oborwoti bwabo, goika amang’ana a Nyasae aikeranigwe.
REV 17:18 Na omokungu oria kwaroche nomochie oria omonene oyore noborwoti igoro y’abarwoti b’ense.
REV 18:1 Magega ase aya nkarora omomalaika onde ogoika korwa igoro. Oyo nigo arenge nokobua okonene, na ense ekamorekwa nobonene bwaye bokomeka‐meka.
REV 18:2 Akarera neriogi rie chinguru, ogoteeba, “Babiloni ogure! Babiloni, omochie oria omonene, ogure! Obeire obomenyo bw’ebirecha, na oboagacho bwa kera omoika bw’eubi, na obwa kera enyoni etachenegeti na ey’okogechia.
REV 18:3 Naki abanto b’ebisaku bionsi banyure edivai y’endamwamu y’obotomani bwaye, na abarwoti b’ense batomanire nere, na abaonchoreria b’ense betenenkirie ase obonda bwaye obonge.”
REV 18:4 Erio nkaigwa eriogi rinde korwa igoro, rigoteeba, “Inwe abanto baane, karue asare, erinde timobwatana nere ase ebibe biaye, na konyora amaakwa amo nere.
REV 18:5 Naki ebibe biaye biaikire igoro, na Nyasae oinyoire obobe bwaye.
REV 18:6 Mokorere buna ere abakorerete inwe, moakane ara kabere koreng’ana nogokora kwaye. Ase ekenyugwa ekio ere abasang’ananeirie, mosang’anerie na ere ara kabere.
REV 18:7 Na buna ere etogirie na kwegokia atari gwetanga ase okorigia kwaye, moe obororo na ogoichana koreng’ana boigo. Nigo agoteeba ase enkoro yaye ime: Inche ning’ikaransete eting’ana, tindi omoboraka, gose tinkoba nomoichano nonya ng’ake!
REV 18:8 Ase engencho eyio, ase rituko erimo rioka amaakwa aye nache, naboigo namakweri, na omoichano, na enchara. Ere nasambwe kegima nomorero, ekiagera Omonene Nyasae Omobui, oyokomogambia, nare ne chinguru.”
REV 18:9 Abarwoti b’ense, abwo babwatanire nere ase obotomani na okogania okobe nabamoreere na komweumeria ekero bararore erioki ri’okoyia kwaye.
REV 18:10 Barabwo nigo baratenenere aare, ekiagera bare nokoiroka ase ogoakwa kwaye, na goteeba, “Obobe, obobe nobwao, omochie oria omonene, Babiloni, omochie ore ne chinguru, naki ase ensa eyemo yoka okogambigwa kwao gwachire!”
REV 18:11 Na abaonchoreria b’ense bakorera na komweumeria, ekiagera onde tari oragore ebinto biabo naende:
REV 18:12 Ebinto bie chitaabu, na ebie chifeta na ebi’amagena e rigori rinene, na ebie chiruru; chianga chi’egatani, na echimonyinga, na echi’ariri, na echire chimbariri mono; kera omote bw’ogotioka okuya, na kera egento keroisirie korwa ase amaino ’enchogu, na kera egento ki’omote bw’erigori rinene, na egi’etai, na egi’ekioma, na eki’amagena akomeka‐meka;
REV 18:13 omodalasini, na ekarafuu, na manemane, na amaguta akweakwa, na ubani na edivai, na amaguta, na obosie obonuke, na engano, ne chiombe, ne ching’ondi, ne chibarasi, ne chigari, na emebere ya Mwanyabaanto na emioyo yabo.
REV 18:14 “Okwama koria omoyo oo oganetie kwagosireirie, na ebinto bionsi ebiterere. Na ebinto bikomeka‐meka biagosireirie, gose tokonyara kobinyora naende nonya ng’ake!”
REV 18:15 Na abaonchoreria b’ebinto ebio, abwo betenenkirie ase engencho yaye ere, nigo baratenenere aare, ekiagera bare nokoiroka ase ogoakwa kwaye, bakorera na kweumia,
REV 18:16 bagoteeba, “Obobe, obobe nobwaye, omochie oria omonene, oyoboirie egatani engiya, na eanga emonyinga, na eyere embariri mono, ochabeire chitaabu, na amagena e rigori rinene, ne chiruru.
REV 18:17 Naki ase ensa eyemo yoka obotenenku obonge buna iga bwabeire bosa.” Na abateneneri bonsi be chimeeri, na bonsi ababogorigwa ne chimeeri, na abagendia be chimeeri, na abwo bonsi bagokora emeremo ase enyancha bagatenena aare,
REV 18:18 bakorera mono ekero bachia korora erioki ri’okoyia kwaye, bagateeba, “Omochie ki ogwekaine omochie oyio omonene?”
REV 18:19 Bagasiara ebuse igoro ase emetwe yabo, bakorera, na gokuura, na kweumia, bagoteeba, “Obobe, obobe nobwaye, omochie oria omonene! Ase chinibo chiaye bonsi ababwate chimeeri ase enyancha betenenkirie. Ase ensa eyemo yoka obeire bosa.
REV 18:20 Goka igoro yaye, inwe aba igoro, inwe abachenu, na abatomwa, na ababani, naki Nyasae namogambetie ere, ekiagera ere abagambetie inwe!”
REV 18:21 Erio omomalaika oyomo bw’echinguru akaimokia rigena rire buna orogena oronene rogosia, akariruta ase enyancha ime, akabora, “Buna iga, ase chinguru na ekerundo, Babiloni, omochie oria omonene, norutwe inse, gose tokonyara kororekana nonya ng’ake.
REV 18:22 Amariogi ’abakobugia amakano na ebiroria, na ebitureeri, takoigugwa nonya nomooroisia o gento kende gionsi takororekana ime ase ore naende nonya ng’ake; nonya neriogi ri’orogena rogosia tirikoigugwa ime ase ore naende nonya ng’ake; ime ase ore naende nonya ng’ake;
REV 18:23 nonya noborabu bw’etaya tibokomoreka ime ase ore naende nonya ng’ake; nonya neriogi ri’omonywomi na eri ’omoriakari takoigugwa ime ase ore naende nonya ng’ake. Abaonchoreria bao nigo barenge abanene b’ense, na abanto b’ebisaku bionsi bang’ainetwe ase oborogi bwao.
REV 18:24 Ime y’omochie oria akanyorekanao amanyinga y’ababani, na ay’abachenu, na aya baria bonsi abaitetwe ase ense.”
REV 19:1 Magega ase aya nkaigwa egento buna neriogi rinene ri’omoganda omonene igoro, rigoteeba, “Haleluya! Ogotooreka, na obonene, na okobua, nebia Nyasae oito.
REV 19:2 Okogamba kwaye nogw’ekeene, na okw’oboronge, naki omogambirie oria omotayayi omonene, oyosaririe ense ase obotomani bwaye. Nyasae orusirie egesiomba ki’amanyinga ’abasomba baye korwa ase amaboko ’omotayayi oria”
REV 19:3 Eria kabere bagateeba, “Haleluya! Erioki ri’okoyia kwaye nigo rirachongororoke gochia igoro goika kare na kare.”
REV 19:4 Na abagaaka baria emerongo ebere na baane amo ne ching’iti chiria inye chire moyo bagatung’ama, bagasasiima Nyasae oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene, bagoteeba, “Amina. Haleluya!”
REV 19:5 Eriogi rikarua ase ekerogo ki’obonene rigateba, “Motogie Nyasae oito, inwe abasomba baye bonsi, inwe abamomoirogete, abake na abanene!”
REV 19:6 Erio nkaigwa buna neriogi ri’omoganda omonene, na buna eri’amaache amange, na buna eri’enkoba ye chinguru rigoteeba, “Haleluya! Omonene Nyasae Omobui nkogamba are.
REV 19:7 Togoke na gochenga, tomotogie ase obonene bwaye, ekiagera rituko ri’enyangi y’Emanwa y’Eng’ondi riaikire, na omoriakari oye bwebekire ang’e.
REV 19:8 Ere oeirwe eanga y’egatani engiya endabu, ekomeka‐meka, akobeeka.” Egatani eyio nogokora kw’oboronge kw’abachenu.
REV 19:9 Omomalaika oria aganteebia, “Riika aya: Mbasesenirie abarangerigwe ase omoyega bw’enyangi y’Emanwa y’Eng’ondi.” Naende aganteebia, “Amang’ana aya namang’ana ay’ekeene a Nyasae.”
REV 19:10 Erio ngatung’ama ase amagoro aye nkamosasiima. Na ere aganteebia, “Tokora igo! Inche nomosomba omogisangio oo na oyo bw’abamino abare noborori bwa Yeso. Osasiime Nyasae! Naki oborori bwa Yeso nabwo omoika bw’obobani.”
REV 19:11 Erio nkarora igoro amaanokire. Agwo nkarora ebarasi endabu, na ere oyoyeriinete okorokwa Omwegenwa na Omonyakeene; ere nigo are kogamba na gokora esegi ase oboronge.
REV 19:12 Amaiso aye nigo arenge buna ekebemberi ki’omorero, na igoro ase omotwe oye nchiarengeo chigutwa chinyinge. Narenge nerieta riarikire asare ritamanyiri na onde, otatiga ere omonyene.
REV 19:13 Ere obekeire eganchwa etobekire ase amanyinga, na erieta riaye are korokwa Ring’ana ria Nyasae.
REV 19:14 Na emeganda y’esegi ere igoro ekamotunyana, na abwo bariinete chibarasi chindabu, babeekeire chianga chi’egatani engiya endabu.
REV 19:15 Korwa ase omonwa oye okaruao omoyio o birende ore omwoge, na ase oyio naake abanto b’ebisaku. Ere nabagambere nenyimbo y’ekioma, naende natiringe ekemitero ki’edivai y’endamwamu entindi ya Nyasae Omobui.
REV 19:16 Naende nare nerieta ase eganchwa yaye na ase eriagati riaye ririikire iga: Omorwoti bw’abarwoti n’Omonene bw’abanene.
REV 19:17 Erio nkarora omomalaika oteneine ase erioba ime, okorera ase eriogi rinene, ogoteebia chinyoni chiare koiruruka ase igoro gati, “Inchuo mosangererekane ase omoyega omonene o Nyasae.
REV 19:18 Monyare koria chinyama chi’abarwoti, na echi’abatang’ani b’esegi, na echi’abaanto bare ne chinguru, ne chinyama chi’echibarasi, na echi’abariini babo, ne chinyama chi’abaanto bonsi, abatari abasomba, abake na abanene.”
REV 19:19 Erio nkarora eng’iti eria, na abarwoti b’ense amo nemeganda yabo y’esegi basangererekanete amo bamorwanie ere oyoriinete ebarasi eria na omoganda oye.
REV 19:20 Eng’iti eria ekabwatwa amo nomobani oria bw’oborimo, ere oyokorete ebikone ase obosio bwaye. Ase ebikone ebio nigo are kong’aina abanto baria baetwe ekemanyererio ki’engiti eria na gosasiima omogwekano oye. Abwo babere bakarutwa bare moyo ase enyancha y’omorero egwoka ekebiriti.
REV 19:21 Na baria batigarete bagaitwa nomoyio o birende bw’oyoikaransete igoro ase ebarasi eria, omoyio o birende, oria okorua ase omonwa oye. Ne chinyoni chionsi chikaigota ase chinyama chiabo.
REV 20:1 Erio nkarora omomalaika ogoika korwa igoro ore nekeigorero ki’eora y’abakuure na ekenyuri ekenene ase okoboko kwaye.
REV 20:2 Ere akabwata enchoka, eng’iti eria ya kare, ero n’Omogenki na Saitani, akamosiba ase engaki y’emiaka elifu eyemo,
REV 20:3 akamotuguta ase eora y’abakuure, akayesieka, na akabeeka ekemanyererio igoro asere, erinde tagenka abanto b’ebisaku naende, goika emiaka eria elifu eyemo eere. Magega ase aya nemogwenerete asiborwe ase ekero egeke.
REV 20:4 Erio nkarora ebirogo bi’obonene, na igoro ase ebio mbaikaranseteo abwo baeirwe okobua gw’okogamba. Naende nkarora emioyo y’abwo banachetwe emetwe ekiagera barenge birori ba Yeso, na baare koraria ring’ana ria Nyasae, na batasasiimete eng’iti, nonya nomogwekano oye, gose tibanyorete ekemanyererio kiaye ase amasio abo igoro, gose ase amaboko abo. Barabwo bakaba moyo na bakagamba amo na Kristo ase engaki y’emiaka elifu eyemo.
REV 20:5 Abakuure abwo batigarete tibaaba moyo goika emiaka eria elifu eyemo, ekaera. Okwo nakwo okobokigwa kw’eritang’ani.
REV 20:6 Nasesenirie oyore omochenu, oyore nensemo y’okobokigwa kw’eritang’ani. Igoro ase abwo amakweri a kabere tari nokobua korende nababe abakuani ba Nyasae na abakristo, na barabwo nabagambe amo nere emiaka elifu eyemo.
REV 20:7 Na emiaka eria elifu eyemo keraere, Saitani nasiborwe korwa ase egesibo kiaye.
REV 20:8 Erio nasooke kogenka abanto b’ebisaku bare ase chinsemo inye chi’ense, Gogi na Magogi, kobasangereria ase esegi. Omobaro obo nigo ore buna omokenye o nyancha.
REV 20:9 Abwo bagatiira igoro ase obogare bw’ense, bakanaaria obomenyo bw’abachenu, na omochie oria bwanchire, korende omorero ogaika korwa igoro, okabaria.
REV 20:10 Oria Saitani, oyobagengete, akarutwa ase enyancha y’omorero na ekebiriti aase eng’iti eria yarenge amo nomobani oria bw’oborimo. Abwo nabachandwe omobaso na obotuko goika kare na kare.
REV 20:11 Erio nkarora ekerogo ki’obonene, ekenene, ekerabu, amo noyogeikaranserete. Korwa ase obosio bwaye ense na igoro bigatama, na aase abo tarorekana ase bakobeera.
REV 20:12 Naende nkarora abakuure, abanene na abake, bateneneine ase ekerogo ki’obonene, ne chibuku chikaigorwa. Na egetabu ende ekaigorwa, eyio nero egetabu y’obogima. Abakuure bakagambigwa ase amang’ana ariikire ime ase chibuku echio koreng’ana buna ogokora kwabo kwarenge.
REV 20:13 Enyancha ekarusia abakuure abarenge ime yaye. Amakweri na aase abakuure bikarusia abakuure abarenge ime aroro. Barabwo bakagambigwa koreng’ana buna ogokora kwabo kwarenge.
REV 20:14 Amakweri agatugutwa amo na aase abakuure ase enyancha y’omorero. Enyancha eye y’omorero nero amakweri a kabere.
REV 20:15 Na onye omonto tarorekaneti orikire ase egetabu y’obogima akarutwa ase enyancha y’omorero.
REV 21:1 Erio nkarora igoro aayia na ense enyia, naki igoro ye ritang’ani na ense ye ritang’ani biaetire, nonya nenyancha teri naende.
REV 21:2 Nkarora omochie oria omochenu, Yerusalemu omoyia, ogoika korwa igoro korwa ase Nyasae, obekirwe ang’e buna omoriakari ochabeirwe gochia ase omosacha oye.
REV 21:3 Nkaigwa eriogi rinene rikorwa ase ekerogo keria ki’obonene rigoteeba, “Rora obomenyo bwa Nyasae nigo bore amo na Mwanyabaanto. Ere namenye amo nabarabwo, na barabwo nababe abanto baye, na Nyasae omonyene nabe amo nabarabwo.
REV 21:4 Ere natinyie kera ririga korwa ase amaiso abo; amakweri takobao nonya ng’ake, nonya nokweumia, gose okorera, gose obororo tibikobao, ekiagera amang’ana e ritang’ani aikire goeta.”
REV 21:5 Na ere oyoikaransete ase ekerogo ki’obonene agateeba, “Rora, nakorire onsi koba amayia.” Aganteebia, “Riika aya, ekiagera amang’ana aya nay’obwegeni na ay’ekeene.”
REV 21:6 Naende aganteebia, “Aikire gokoreka. Inche n’Alifa na Omega, Omochakano na Omoerio. Oyore nerang’o nimoe bosa anywe korwa ase ensoko y’amaache ’obogima.
REV 21:7 Ere oyorabue nanyoore omwando oyo, na inche nimbe Nyasae oye, na ere nabe omwana one.
REV 21:8 Korende aboba, na abatari abegenwa, na abagechi, na abaiti, na abatomani, na abarogi, na abasasimi emegwekano na abanyaborimo bonsi; ensemo yabo nebe ase enyancha egwoka omorero na ekebiriti. Aya naro amakweri a kabere.”
REV 21:9 Oyomo bw’abamalaika baria batano na babere, abarenge nebitaabo bitano na bibere biichire amaakwa aria atano na abere ay’omoerio, agacha, agakwana nainche na goteeba, “Inchuo aiga, na inche ninkworokie omoriakari, omokungu bw’Emanwa y’Eng’ondi.”
REV 21:10 Nigo nabogoretigwe n’Omoika, na omomalaika oria akang’ira gochia ase ekerogo ekenene, akanyorokia omochie oria omochenu, Yerusalemu, ogoika korwa igoro korwa ase Nyasae.
REV 21:11 Oyio nigo orenge nobonene bwa Nyasae; okomekameka kwaye nigo kwarenge buna rigena rie rigori rinene ria yasipi, rirabu buna ekerore gekomeka‐meka.
REV 21:12 Omochie oyio nigo orenge norwaki oronene, orotambe, ore nebiita ikomi na bibere. Ase ebiita biria mbarengeo abamalaika ikomi na babere, na amarieta ’ebisaku ikomi na bibere bi’Abaisraeli ariikire aroro.
REV 21:13 Ensemo ya moocha mbiarengeo ebiita bitato, na ensemo ya sugusu ebiita bitato, na ensemo ya Irianyi ebiita bitato, na ensemo ya bosongo ebiita bitato.
REV 21:14 Na orwaki rw’omochie oria nigo rwarenge namaroso ikomi na abere, na igoro yabo amarieta ikomi na abere ay’abatomwa ikomi na babere b’Emanwa y’Eng’ondi.
REV 21:15 Omomalaika oria okwanete nainche nigo arenge nemoti y’okorenga y’etaabu, anyare korenga omochie na ebiita biaye, na orwaki rwaye.
REV 21:16 Na omochie oria nigo ore ne chinsanganio inye, obotambe na obogare bwaye nigo biareng’aine. Akarenga omochie nemoti eria. Nigo orenge chimaeli elifu eyemo, na amagana atano; obotambe na obogare bwaye, na gochia igoro kwaye nigo biareng’aine.
REV 21:17 Naende akarenga orwaki rwaye. Orwo nigo rwarenge ase ekerengo ki’amaboko rigana erimo na emerongo ene, na ane, ase ekerengo kia Mwanyabaanto, na eki’abamalaika boigo.
REV 21:18 Na orwaki rwaye nigo rwaagachire namagena a yasipi, na omochie omonyene nigo orenge bw’etaabu engiya, endabu buna ekerore ekerabu.
REV 21:19 Amaroso ’orwaki rw’omochie nigo achabeire namagena e rigori rinene a kera egesaku. Oboroso bw’eritang’ani nigo bwarenge yasipi, na obwa kabere safiro, na obwa gatato kalkedoni, na obwa kane sumaridi,
REV 21:20 na obwa gatano saridoniki, na obwa gatano na rimo sardio, na obwa gatano na kabere kurusolito, na obwa gatano na gatato berulo, na obwa kianda topasio, na obwa ikomi kurusoparaso, na obwa ikomi na rimo hiakinto, na obwa ikomi na kabere ametisito.
REV 21:21 Ebiita biria ikomi na bibere nechiruru ikomi na ibere, kera egeita neruru eyemo. Na enchera y’omochie netaabu engiya ere buna ekerore getagotanga omobaso.
REV 21:22 Na inche tinarora Hekalu imeo, ekiagera Omonene Nyasae Omobui na Emanwa y’Eng’ondi nabwo bare Hekalu yaye.
REV 21:23 Na omochie oria toganeiri erioba gose omotienyi biyobarere, ekiagera obonene bwa Nyasae bwabaririe omobaso, na etaya yaye n’Emanwa y’Eng’ondi.
REV 21:24 Abanto b’ebisaku nabataare ase omobaso oye, na abarwoti b’ense nabarente obonene bwabo imeo.
REV 21:25 Ebiita bi’omochie oria tibigosiekwa ase omobaso nonya ng’ake, na obotuko tibokoba aroro.
REV 21:26 Na obonene bw’abaanto b’ebisaku na ogosika kwabo nigo biraarentwe imeo.
REV 21:27 Na imeo tikegosoa nonya ng’ake kende gionsi kere egetachenegeti, gose oyogokora okogechia, gose oyogoteeba oborimo, otatiga baria barikire ase egetabu y’obogima y’Emanwa y’Eng’ondi.
REV 22:1 Erio omomalaika oria akanyorokia orooche rw’amaache ’obogima rokomeka‐meka buna ekerore gekomeka‐meka, rokorua ase ekerogo ki’obonene kia Nyasae na eki’Emanwa y’Eng’ondi,
REV 22:2 nigo rogoeta gati‐gati y’enchera enene y’omochie. Chinsemo chionsi ibere chi’orooche roria noreo omote bw’obogima, okwama amatunda aye ara ikomi na kabere; nigo okorua amatunda kera omotienyi, na amato ’omote oyio nigo akogwenia abanto b’ebisaku.
REV 22:3 Okoragererigwa konde gwonsi tigokobao nonya ng’ake. Ekerogo ki’obonene kia Nyasae neki’Emanwa y’Eng’ondi nakebe imeo, na abasomba baye nabamokorere.
REV 22:4 Na barabwo nabamorore obosio bwaye, na erieta riaye naribe ase amasio abo igoro.
REV 22:5 Obotuko tibokobao nonya ng’ake, tibaganeiri oborabu bw’etaya gose omobaso bw’erioba, ekiagera Omonene nabaabarerie omobaso, na barabwo nabagambe goika kare na kare.
REV 22:6 Erio aganteebia, “Aya namang’ana ’obwegeni na ay’ekeene, n’Omonene Nyasae, oyogotang’ana ababani n’Omoika oye, agatoma omomalaika oye, erinde aorokerie abasomba baye ayagwenerete gokoreka bwango.
REV 22:7 Rigereria, ninchiche bwango.” Nasesenirie ere oyorendete amang’ana ’obobani, ayarikire ase egetabu eke.
REV 22:8 Ninche Yohana naigwete amang’ana aya na nkayarora. Ngachia koyaigwa na koyarora nkagwa inse nsasime bosio bw’amagoro ’omomalaika oria onyorogetie aya.
REV 22:9 Aganteebia, “Tokora igo! Inche nomosomba omogisangio oo, na oyo bw’abamino ababani, na obw’abwo barendete amang’ana ’egetabu ekio. Osasime Nyasae.”
REV 22:10 Naende aganteebia, “Tobisa amang’ana ’obobani bw’egetabu eke gose koyabeka ekemanyererio, ekiagera engaki ng’ang’e ere
REV 22:11 Oyogokora ayatari boronge, tiga agenderere gokora ayatari boronge, na oyotachenegeti, tiga agenderere koba oyotachenegeti, na oyore omoroonge, tiga agenderere gokora oboronge, na oyore omochenu agenderere gochenwa.”
REV 22:12 “Rigereria, ninchiche bwango, ndetane eng’eria yane amo nainche, ning’ee kera omonto buna ogokora kwaye kore.
REV 22:13 Inche n’Alifa na Omega, Oyo bw’eritang’ani na Oyo bw’Omoerio, Omochakano na Omoerio.”
REV 22:14 Mbasesenirie abagochena chianga chiabo! Abwo mbaegwe ribaga barie amatunda ’omote bw’obogima na gosoa omochie goetera ase ebiita biaye.
REV 22:15 Korende agwo isiko nchireo chisese, naende mbareo abarogi, na abatomani, na abaiti, na abasasimi emegwekano na kera omonto oyobwanchete oborimo na kobokora.
REV 22:16 “Inche Yeso natomire omomalaika one kobarentera inwe oborori obo ase chikanisa. Inche ninche Ritina ria Daudi, na Oroiboro rwaye, na Eng’enang’eni ya Mambia, eria ekobara mono.”
REV 22:17 Omoika na omoriakari nigo bagoteeba, “Inchuo!” Na ere oyokoyaigwa, tiga ateebe, “Inchuo!” Na ere oyore nerang’o, tiga ache, na oyobwanchete, tiga abogorie amaache ’obogima bosa.
REV 22:18 Inche igo ng okuurera kera omonto oyokoigwa amang’ana ’obobani bw’egetabu eke: Omonto onde bwensi karayamente, Nyasae namomentere amaakwa ayarikire ase egetabu eke;
REV 22:19 na monto onde bwensi kararusie ensemo y’amang’ana ’obobani bw’egetabu eke, Nyasae narusie ensemo yaye ase omote oria bw’obogima, na ase omochie oria omochenu, ayarikire ase egetabu eke.
REV 22:20 Ere oyokorenta oborori obo, nigo agoteeba, “Ee, ninchiche bwango!” Amina. Inchu Omonene Yeso!
REV 22:21 Obuya bw’Omonene Yeso bobe amo nainwe mwensi. Amina.
