MAT 1:1 Dammbe Iisaa Almasiihu, taanii Daawuuda, taanii Ibarahiima, annii:
MAT 1:2 Ibarahiima rimi Isiyaaka, Isiyaaka rimi Yaakuuba, Yaakuuba rimi Yahuuda e miɲiraaɓe mum,
MAT 1:3 Yahuuda rimi Fares e Sera, ɓee ngoni ɓe o rimdi e Tamara, Fares rimi Hisuruuna, Hisuruuna rimi Aram,
MAT 1:4 Aram rimi Aminadaabu, Aminadaabu rimi Nasuuna, Nasuuna rimi Salmon,
MAT 1:5 Salmon rimi Bo'es, oo woni mo o rimdi e Rahab, Bo'es rimi Obed, oo woni mo o rimdi e Ruut, Obed rimi Yessa,
MAT 1:6 Yessa rimi Daawuuda kaananke oo. Daawuuda rimi Suleymaana, oo woni mo o rimdi e debbo ɗalaaɗo Uriya,
MAT 1:7 Suleymaana rimi Robo'am, Robo'am rimi Abiya, Abiya rimi Asa,
MAT 1:8 Asa rimi Yusafat, Yusafat rimi Yoram, Yoram rimi Ujiya,
MAT 1:9 Ujiya rimi Yotam, Yotam rimi Akas, Akas rimi Hejekiya,
MAT 1:10 Hejekiya rimi Manaasa, Manaasa rimi Amon, Amon rimi Yusiya,
MAT 1:11 Yusiya rimi Yekuniya e miɲiraaɓe mum. Ɗum hawrii e jamaanu nde Yahuudiyankooɓe konaa so naɓiraa Baabila ndee.
MAT 1:12 Caggal ɓe konaama ɓe naɓaama Baabila, Yekuniya rimi Salaatiyel, Salaatiyel rimi Jorobaabel,
MAT 1:13 Jorobaabel rimi Abihuda, Abihuda rimi Eliyakim, Eliyakim rimi Ajora,
MAT 1:14 Ajora rimi Sadok, Sadok rimi Akim, Akim rimi Eliyuda,
MAT 1:15 Eliyuda rimi Eliyaajaru, Eliyaajaru rimi Mattan, Mattan rimi Yaakuuba,
MAT 1:16 Yaakuuba rimi Yuusufu, jom suudu Mariyama, Mariyama woni inna Iisaa noddirteeɗo Almasiihu oo.
MAT 1:17 No dammbe ɗee njokkondirta iwde Ibarahiima faa yottii Daawuuda, jamaanuuji sappo e nay hawrata, iwde Daawuuda faa yottii nde Yahuudiyankooɓe konaa naɓiraa Baabila, jamaanuuji sappo e nay hawrata, iwde nde Yahuudiyankooɓe konaa naɓiraa Baabila faa yottii Almasiihu oo, jamaanuuji sappo e nay hawrata.
MAT 1:18 No Iisaa Almasiihu finiri annii: Mariyama inniiko oo yo cabbaaɗo Yuusufu, kaa fade makko suddeede, Ruuhu Ceniiɗo waɗi mo cowiiɗo.
MAT 1:19 Yuusufu cabbuɗo mo oo yo neɗɗo pooccitiiɗo, ana waɲi hersa makko, miili yaltude e cabbugal ngal e cuucuukka.
MAT 1:20 Nde o miili ɗum ndee, malaa'ika Joomiraaɗo wari e makko ley koyɗol, wii mo: —Aan Yuusufu, taanii Daawuuda, pati hul ɓamde Mariyama, sabi ɓinngel o saawi ngel e Ruuhu Ceniiɗo iwi.
MAT 1:21 O riman ɓiɗɗo gorko, inndiraa mo Iisaa. Sabi oon hisinan yimɓe mum e luutti mum'en ɗii.
MAT 1:22 Ɗum fuu, ɗum waɗii yalla haala ka Laamɗo yottiniri annabaajo oo kaa ana tabita nde oon wii:
MAT 1:23 «Surba oo ɓaman reedu, rima ɓiɗɗo gorko, oon inndirte Immaanuwel.» Maanaa innde ndee yo: «Laamɗo ana wondi e meeɗen».
MAT 1:24 Nde Yuusufu fini ndee, waɗiri no malaa'ika Joomiraaɗo oo wiirunoo ɗum nii. O ɓami Mariyama,
MAT 1:25 kaa o reentaali e mum faa ɓeyni ɓiɗɗo gorko. Yuusufu inndiri oon Iisaa.
MAT 2:1 Iisaa fini Baytilaama ley leydi Yahuudiya e jamaanu laamu Hirudus. Jom'en annde iwrii funnaange, ngari Urusaliima.
MAT 2:2 Nde ɓe ngari ndee, ɓe mbii: —Hoto kaananke Yahuudiyankooɓe dimaaɗo jooni oo woni? Min njii hoodere makko ɓanngii funnaange, min ngarii sujidande mo.
MAT 2:3 Oon kabaaru jiiɓi hakkille Hirudus, kaɲum e Urusaliimankooɓe fuu.
MAT 2:4 O noddi hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e dunkee'en Sariya ɓee fuu, o lamndii ɗum'en hoto Almasiihu oo foti rimeede.
MAT 2:5 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Baytilaama ley leydi Yahuudiya, sabi ko annabaajo oo winndunoo koo annii:
MAT 2:6 «Aan, Baytilaama, leydi Yahuudiya, taƴoral a wanaa ngeenndi pamardi barke e geelle Yahuuda mawɗe ɗee. Sabi ardotooɗo iwan e maa, garoowo durde Israa'iilankooɓe, yimɓe am.»
MAT 2:7 E ley ɗum, Hirudus noddi jom'en annde ɓee e cuucuukka, lamndii ɓe wakkati mo hoodere ndee ɓanngi oo. Ɓeen pammini mo.
MAT 2:8 Caggal mum, o neli ɓe Baytilaama, o wii ɓe: —Njehee, kumpitoyo-ɗon kabaaru cukalel ngel faa taƴoron. So on njii ngel, kumpitee kam yalla miɗo yaha miin duu, mi sujidanoya ngel.
MAT 2:9 Nde ɓe nani ko kaananke oo haali koo ndee, ɓe mbitti. Non ɓe coynii hoodere nde ɓe njiinoo funnaange ndee. Ko ɓe njii nde koo, ɓe ceyii seyo manngo sanne. Nde ardii ɓe yaade. Nde nde yottii ɗo cukalel ngel woni ɗoo ndee, nde darii.
MAT 2:11 Ɓe naati ley galle oo, ɓe njii cukalel ngel e inna mum Mariyama. Ɓe korfii, ɓe cujidani ngel, ɓe kumti gineeji maɓɓe, ɓe teddiniri ngel kaŋŋe e gowe e ɗacce uurooje biyeteeɗe miiri.
MAT 2:12 Caggal ɗum, Laamɗo daalii ɓe ley koyɗol pati ɓe mbirfitoo to Hirudus, ɓe kootiri leydi maɓɓe laawol gonngol.
MAT 2:13 Nde ɓe mbitti ndee, malaa'ika Joomiraaɗo wari e Yuusufu ley koyɗol, wii ɗum: —Imma, ɓam cukalel ngel e inna mum, dogu njahaa Misira, keddo-ɗaa ton faa nde mbii-maa-mi ngartaa. Sabi Hirudus waran tewtude cukalel ngel faa wara ɗum.
MAT 2:14 Yuusufu immii jemma, naɓi cukalel ngel e inna maggel Misira.
MAT 2:15 O heddii ton faa Hirudus maayi, yalla haala ka Laamɗo yottinirnoo annabaajo oo kaa ana tabita nde oon wii: «Mi noddii ɓiyam gonɗo Misira.»
MAT 2:16 Nde Hirudus faami jom'en annde ɓee njammbike ɗum ndee, mettaa sanne. O yamiri sukaaɓe worɓe Baytilaama e ɗakkol mum fuu mbaree, gila keccoy faa heɓuɓe duuɓi ɗiɗi. O waɗi ɗum hakke ɲalaaɗe ɗe jom'en annde ɓee ndokki mo taƴoral mum ɗee.
MAT 2:17 Ɗum tabitirii haala ka Laamɗo yottiniri annabi Yeremiya kaa nde oon wii:
MAT 2:18 «Wullaango nanaama ley ngeenndi Rama, kaɲum e bojji e boytaali: Ɗum Rahiilu woyata cukaloy mum. O jaɓaali waaltineede, sabi koy keddaaki.»
MAT 2:19 Caggal maayde Hirudus, malaa'ika Joomiraaɗo wari e Yuusufu to Misira too ley koyɗol,
MAT 2:20 wii ɗum: —Imma, wirfintin cukalel ngel e inna mum leydi Israa'iila, sabi yiɗunooɓe warde suka oo ɓee maayii.
MAT 2:21 Yuusufu immii, naɓti cukalel ngel e inna mum leydi Israa'iila.
MAT 2:22 Kaa o nanii Arikilawus loomtiima baam mum Hirudus laatike kaananke Yahuudiya, o huli yaade ton. Ley ɗum, Laamɗo jeertini mo ley koyɗol, o yehi leydi Galili,
MAT 2:23 o hoɗoyi ngeenndi mbiyeteendi Nasaraatu. Non ɗum laatorii so ɗum tabintini ko annabaaɓe ɓee mbiinoo koo: «O wiyete Nasaraatunke.»
MAT 3:1 E oon jamaanu, Yaayaa mo lootogal batisima ɓanngi. Omo ooynoo ley ladde jeereende Yahuudiya, omo wiya:
MAT 3:2 —Tuubee, sabi Laamu Laamɗo ɓattiima.
MAT 3:3 Oo woni mo annabi Esaaya sappinoo, nde wiinoo: «Neɗɗo ana ooynoo ley ladde jeereende, ana wiya: Moƴƴinee laawol Joomiraaɗo ngol, ndartinee ɗati makko!»
MAT 3:4 Kaddungal Yaayaa yo caɲiraangal leeɓi ngelooba, omo humii nguruwol. Nguure makko yo buureeti e njuumri ladde.
MAT 3:5 Yimɓe iwri Urusaliima e leydi Yahuudiya e seraaji maayo Urdun fuu, ngari e makko.
MAT 3:6 Eɓe njaadira luutti maɓɓe, Yaayaa looti ɓe lootogal batisima ley maayo Urdun.
MAT 3:7 Nde o yii Farisa'en e Saduki'en heewɓe ana ngara faa lootee lootogal batisima ndee, o wii ɗum'en: —Ɓiɓɓe bolle! Homo jeertini on ndogon jukkungo waroowo?
MAT 3:8 Ngollee golleeji kawrooji e tuubal.
MAT 3:9 Pati miilee e ɓerɗe mon: «Minen, min taaniraaɓe Ibarahiima.» Sabi miɗo wiya on: Laamɗo ana waawi waylitinde ɗee kaaƴe laatoo ɓiɓɓe Ibarahiima!
MAT 3:10 Jooni, jammbere ndee huncaama faa soppa ɗaɗi leɗɗe. Ndennoo, lekki fuu ki rimataa ɓiɗɗe lobbe, soppete, wedee e yiite.
MAT 3:11 Miin, ndiyam mbatisiran-mi on faa hollita on tuubii. Kaa garoowo caggal am oo, kaɲum ɓuri kam baawɗe, mi fotaa fay soccude paɗe makko. Kanko, Ruuhu Ceniiɗo e yiite o batisirta on.
MAT 3:12 O lanndinike faa o hennoo ɲamri makko faa laaɓa. O mooɓta ɲamri makko ley beembal, kaa ɲaande ndee o duppiran ɗum yiite nge ɲifataa.
MAT 3:13 Oon wakkati fuu, Iisaa iwi Galili, wari maayo Urdun to Yaayaa, yalla Yaayaa ana loota ɗum lootogal batisima.
MAT 3:14 Kaa Yaayaa ujii, wii mo: —Aan haani lootude kam, hono aan ngardataa ga am faa mi loote?
MAT 3:15 Iisaa jaabii mo, wii: —Walaa baasi, jaɓu ngaɗaa non, sabi hono non kaan-ɗen hiɓɓinirde ko dartii fuu. Nden, o jaɓi.
MAT 3:16 Iisaa lootaa tan, ƴeeŋi iwde e ndiyam ɗam. E oon wakkati, kammu oo udditii, o yii Ruuhu Laamɗo ana jippoo no wuugaandu nii, ana wara e makko.
MAT 3:17 Ɗon daande iwri dow kammu, wii: —Oo ɗoo yo Ɓiyam mo korsin-mi, mo cuɓii-mi.
MAT 4:1 E oon wakkati, Ruuhu Ceniiɗo naɓi Iisaa ley ladde jeereende, yalla Ibiliisa ana tewta seytaade mo.
MAT 4:2 Iisaa ɲaamaali faa waɗi balɗe capanɗe nay jemma e ɲalooma. Caggal ɗum, o yolbi.
MAT 4:3 Nii, Ceytotooɗo oo ɓattitii mo, wii mo: —So a Ɓii Laamɗo, yamir ɗee kaaƴe laatoo ɲaamdu.
MAT 4:4 Kaa o jaabii oon, o wii: —Ana winndii: «Wanaa ɲaamdu tan neɗɗo wuurdata, ko neɗɗo wuurdata dee, haala fuu ka Laamɗo haali.»
MAT 4:5 Caggal ɗum, Ibiliisa naɓi mo Urusaliima ngeenndi ceniindi ndii, darni mo dow leŋŋe-leŋŋe Suudu Dewal Mawndu,
MAT 4:6 wii mo: —So a Ɓii Laamɗo, suur njippo-ɗaa e leydi. Sabi ana winndii: «Laamɗo yamiran malaa'ika'en mum njaɓɓite pati koyngal maa gaaɲo e haayre.»
MAT 4:7 Oon wii mo: —Ana winndii kasen: «Pati ittu koro Laamɗo, Joomiraaɗo maa.»
MAT 4:8 Kasen Ibiliisa naɓi mo dow waamnde haayre toownde sanne, holli mo laamuuji aduna ɗii fuu e darja mum'en,
MAT 4:9 wii mo: —Mi hokkete ɗum ɗoo fuu so tawii a sujidanii kam.
MAT 4:10 Oon wii mo: —Fottanam too, Ibiliisa! Sabi ana winndii: «Laamɗo Joomiraaɗo maa tan kaan-ɗaa sujidande, kanko tan kaan-ɗaa rewde.»
MAT 4:11 Oon wakkati fuu, Ibiliisa seli e makko. Malaa'ika'en ngari e makko, ana ngollana mo.
MAT 4:12 Nde Iisaa nani Yaayaa uddaama ley kasu ndee, o wirfitii Galili.
MAT 4:13 O eggi Nasaraatu, o hoɗoyi Kafarnahum e daande weendu nduu ley leydi Jebulon, kaɲum e Naftali,
MAT 4:14 yalla ana tabintina haala ka Laamɗo yottiniri annabi Esaaya kaa nde oon wii:
MAT 4:15 «Leydi Jebulon e leydi Naftali gonɗe dow laawol weendu, caggal maayo Urdun, e Galili hoɗorde yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe:
MAT 4:16 Leɲol gonnoongol e nimre ngol yii fooyre mawnde. Wuurɓe e ley leydi maayde niɓɓundi, fooyre yaaynani ɗum'en.»
MAT 4:17 Gila nden, Iisaa fuɗɗi waajaade ana wiya: —Tuubee, sabi Laamu Laamɗo ɓattiima.
MAT 4:18 Iisaa ana yahannoo dow fonngo weendu Galili, o yii worɓe ɗiɗon miɲiraaɗo e mawniraaɗo, Simon noddirteeɗo Piyeer e miɲum Andire ana tippoo bubbi mum'en ley weendu nduu, yo awooɓe.
MAT 4:19 Iisaa wii ɓe: —Njokkee kam, mi waɗa on awooɓe yimɓe.
MAT 4:20 Ɗon e ɗon ɓe njoppi bubbi maɓɓe ɗii, ɓe njokki e makko.
MAT 4:21 O yehi yeeso, o yii kasen rimdaaɓe ɗiɗon woɓɓe, ɓiɓɓe Jebede, Yaakuuba e miɲum Yuhanna ana ley laana. Kamɓe e baam maɓɓe Jebede, eɓe moƴƴintina bubbi maɓɓe. O noddi ɓe.
MAT 4:22 Ɗon e ɗon ɓe njoppi laana kaa e baam maɓɓe fuu, ɓe njokki e makko.
MAT 4:23 Iisaa yiilii ley leydi Galili fuu omo waajoo e ley cuuɗi baajorɗi maɓɓe, omo ooynoo Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo oo, kasen omo sellina sii ɲawuuji e ellaaji fuu.
MAT 4:24 Kabaaru makko saakii ley leydi Siriya fuu. Omo waddanee sii ɲawɓe fuu, laddaaɓe e kirikiraaɓe, kaɲum e wooyɓe, o sellini ɗum'en.
MAT 4:25 Jamaa keewɗo sanne jokki e makko iwruɗo Galili e leydi ndi geelle sappo e Urusaliima e Yahuudiya e caggal maayo Urdun.
MAT 5:1 Nde Iisaa yii jamaa oo heewii ndee, o ŋabbi dow waamnde haayre, o jooɗii ton. Taalibaaɓe makko ɓee ngari e makko,
MAT 5:2 o fuɗɗi waajaade ɓe, o wii:
MAT 5:3 —Ɓeen annditinɓe yonkiiji mum'en ana lo'i, mbelii hoore, sabi kamɓe njey Laamu Laamɗo oo!
MAT 5:4 Ɓeen woyooɓe, mbelii hoore, sabi Laamɗo waaltinan ɓerɗe mum'en!
MAT 5:5 Ɓeen leyɗinkiniiɓe, mbelii hoore, sabi ɓe keɓan leydi ndi Laamɗo fodani ɓe ndii!
MAT 5:6 Ɓeen yolbuɓe fooccitaare so ɗomɗi ɗum, mbelii hoore, sabi ɓe kaaran ɓe ɗomɗitan!
MAT 5:7 Ɓeen yurmotooɓe, mbelii hoore, sabi Laamɗo yurmoto ɓe!
MAT 5:8 Ɓeen laaɓuɓe ɓerɗe, mbelii hoore, sabi ɓe njiyan Laamɗo!
MAT 5:9 Ɓeen waddooɓe jam, mbelii hoore, sabi ɓe noddirte ɓiɓɓe Laamɗo!
MAT 5:10 Ɓeen torraaɓe kammari fooccitaare, mbelii hoore, sabi kamɓe njey Laamu Laamɗo oo!
MAT 5:11 On mbelii hoore so yimɓe njennii on, torrii on, kappii on sii boneeji fuu saabe am.
MAT 5:12 Ceyee, mbeltee, sabi mbarjaari mawndi ana doomi on dow kammu. Sabi hono non annabaaɓe adiiɓe on ɓee torriraa.
MAT 5:13 —Onon ngoni lamɗam aduna oo. Kaa so lamɗam ŋoottii lammude, koɗum lamminta ɗum? Ɗam nafataa fay huunde! Ko ɗam waawi waɗeede tan, tippeede sella, yimɓe njaɓɓa ɗam.
MAT 5:14 Onon ngoni fooyre aduna oo. Ngalluure ɲiɓaande dow waamnde haayre waawaa ɲooɓude.
MAT 5:15 Fay gooto huɓɓataa lampa, so hippa hen kaakol. Ko waɗata dee, sinndan ka, ka yaaynana gonɗo e suudu nduu fuu.
MAT 5:16 Hono non fooyre mooɗon haani yaaynirde yeeso yimɓe, yalla eɓe njiya golleeji lobbi ɗi ngaɗaton ɗii, ɓe njetta Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo.
MAT 5:17 —Pati cikkee mi garɗo ittude Sariya binndaaɗo ley Tawreeta naa ley dewte annabaaɓe oo. Mi waraali ittude mo, mi garɗo hiɓɓinde mo.
MAT 5:18 Miɗo haalana on goonga: so nii kammu e leydi ana keddii, wanaa toɓɓel wanaa masel tosataake e Sariya oo faa nde fuu tabiti.
MAT 5:19 Ɗum nee, boofuɗo ko ɓuri fuu famɗude e jamirooje ɗee, so janngini woɓɓe faa ngaɗa non, laatoto ɓurɗo famɗude e Laamu Laamɗo. Kaa neɗɗo fuu jokkuɗo sariya oo, so janngini woɓɓe ngaɗa non, laatoto mawɗo e Laamu Laamɗo.
MAT 5:20 Sabi miɗo wiya on: so on ɓuraali dunkee'en Sariya e Farisa'en fooccitaare, on naatataa e Laamu Laamɗo abada.
MAT 5:21 —On nanii njaatiraaɓe meeɗen ɓee mbiyanooma: «Pati ɲaaɗu hoore, ɲaaɗuɗo hoore fuu, ana haandi e sareede.»
MAT 5:22 Miin noo miɗo wiya on: tikkanɗo sakiike mum fuu, ana haandi e sareede. Oon biiɗo sakiike mum «Meereejo» darnete yeeso sariya ɓurɗo fuu naawde. Kasen neɗɗo fuu biiɗo mo «Nuykaaɗo» ana haandi e naatude yiite jahannama.
MAT 5:23 Ndennoo, so a warii e ittirde sadaka faa cakko-ɗaa, a miccitike ɗon e ɗon sakiike maa ana jogani maa metti,
MAT 5:24 yoppu ɗon sadaka maa oo, njahaa njaafondiroyaa e sakiike maa oo tafon, so keɓaa wartude cakko-ɗaa.
MAT 5:25 So won gullaniiɗo ma saabe ɲamaande, oɗon njaada sariya, yaawnu ndewritaa e joomum fade mooɗon yottaade, pati o waɗe e juuɗe caroowo, oon waɗe e junngo kayboowo kasu, nden kaa, udde-ɗaa e kasu.
MAT 5:26 Miɗo haalane goonga: abada a yaltataa so a yoɓaali ko ndewete-ɗaa koo faa laaɓa.
MAT 5:27 —On nanii wiyanooma: «Pati jeenu!»
MAT 5:28 Miin noo miɗo wiya on: ƴeewruɗo debbo janano muuyo fuu, jeenii e ley ɓernde mum.
MAT 5:29 Ndennoo, so yitere maa ɲaamere luuttinte, sol nde tippo-ɗaa nde to woɗɗi! Mbaasaa salndu maa wooturu ɓuri moƴƴande ma diina calɗi maa ɗii fuu mbedee e jahannama.
MAT 5:30 So junngo maa ɲaamo luuttinte, taƴu ngo tippo-ɗaa ngo to woɗɗi: mbaasaa salndu maa wooturu ɓuri moƴƴande ma diina calɗi maa ɗii fuu naata jahannama.
MAT 5:31 —Wiyanooma kasen: «Ceerɗo jom suudu mum fuu, yo hokku ɗum talkuru ceergal.»
MAT 5:32 Miin noo miɗo wiya on: ceerɗo jom suudu mum tawee oon jeenaali, so o ɓamoyaama, gorko arano oo waɗii mo e jeenu. Neɗɗo fuu ɓamɗo debbo ceeraaɗo, kaɲum duu jeenii.
MAT 5:33 —On nanii kasen, njaatiraaɓe meeɗen mbiyanooma: «Pati fiirtu hunoore maa, tabintin nde yeeso Joomiraaɗo.»
MAT 5:34 Miin noo miɗo wiya on: pati kunee fey. Pati kunoree kammu, sabi ɗum yo jooɗorgal Laamɗo,
MAT 5:35 naa leydi, sabi ɗum yo njaaɓirdi koyɗe makko, naa Urusaliima, sabi ɗum yo ngeenndi Kaananke mawɗo oo.
MAT 5:36 Pati hunora hoore maa ndee, sabi a waawaa rawninde naa ɓawlinde fay leeɓol mayre gootol.
MAT 5:37 Mbiyaa «Mi waɗan» naa «Mi waɗataa», ɗum tan heƴii. Ko ɓeydii hen fuu, e Bonɗo oo iwi.
MAT 5:38 —On nanii wiyanooma: «Yitere yoɓirtee yitere, ɲiinde yoɓirtee ɲiinde.»
MAT 5:39 Miin noo miɗo wiya on: pati njoɓtee gaɗuɗo on ko boni. So won piiɗo ma banaawo bannge ɲaamo, accu ɗum fiye bannge goɗɗo oo duu.
MAT 5:40 So won gullaniiɗo ma faa teeta forgo maa, accu ɗum naɓa dolloke oo duu.
MAT 5:41 So won tilsinɗo ma roondaade donngal yaadu kiloomeetere, roonda ngal yaadu kiloomeetereeji ɗiɗi.
MAT 5:42 So won ɲaagiiɗo ma, hokku ɗum, so won ndaarduɗo ma luɓal, pati haɗu ɗum.
MAT 5:43 —On nanii wiyanooma: «Njiɗaa tanaa maa, mbaɲaa gaɲo maa.»
MAT 5:44 Miin noo miɗo wiya on: njiɗee konnee'en mooɗon, kasen duu nduwanee torrooɓe on,
MAT 5:45 yalla oɗon laatoo ɓiɓɓe Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo. Sabi no o fuɗinirta naange makko e bonɓe nii, hono non o fuɗinirta nge e moƴƴuɓe, kasen duu no o toɓinirta e fooccitiiɓe nii, hono non o toɓinirta e ooɲiiɓe.
MAT 5:46 So yiɗuɓe on tan njiɗaton, mbarjaari hendi keɓaton hen? Fay duwaaɲe'en ɓee ana ngaɗira non!
MAT 5:47 So sakiraaɓe mooɗon tan njowtaton, koɗum seenndi on e woɓɓe ɓee? Fay heeferɓe ɓee ana ngaɗira non!
MAT 5:48 Ndennoo, laatee hiɓɓuɓe, hono no Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo laatorii kiɓɓuɗo nii.
MAT 6:1 —Ndeentee e gollirde golleeji mon lobbi faa yiyee. So on ngaɗii ɗum, on keɓataa mbarjaari to Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo.
MAT 6:2 Ndennoo, so aɗa itta sadaka, pati waɗu dillere faa yimɓe njiye, hono no naafigi'en ɓee ngaɗata ley cuuɗi baajorɗi, kaɲum e laawi nii. Eɓe ngaɗa non yalla yimɓe ana mana ɓe. Miɗo haalana on goonga, ɓeen keɓii mbarjaari mum'en faa timmi.
MAT 6:3 Kaa aan, so aɗa itta sadaka, pati nano maa annda ko ɲaamo maa waɗata,
MAT 6:4 yalla sadaka maa oo ana heddoo ley cuucuukka. Nden Baabiraaɗo maa jiyoowo ko woni e cuucuukka oo, yoɓete.
MAT 6:5 —So oɗon nduwoo, pati ngaɗee no naafigi'en nii: ɓeen ana njiɗi duworaade darnde ley cuuɗi baajorɗi, kaɲum e hakkunde ɗati celi, yalla yimɓe fuu ana njiya ɗum'en. Miɗo haalana on goonga, ɓeen keɓii mbarjaari mum'en faa timmi.
MAT 6:6 Kaa aan, nde nduwoto-ɗaa fuu, naatu ley suudu maa, uddaa damal, ɲaago-ɗaa Baabiraaɗo maa e cuucuukka. Nden, Baabiraaɗo maa jiyoowo ko suuɗii oo, yoɓete.
MAT 6:7 So oɗon nduwoo, pati kebbinee haalaaji ɓoli ɗi ngalaa nafaa hono no heeferɓe ɓee nii: eɓe miili Laamɗo jaabanto ɓe so ɓe kebbinii haala.
MAT 6:8 Pati ɲemmbee ɓe, sabi Baabiraaɗo mooɗon ana anndi ko kaaje-ɗon gila on ɲaagaaki mo.
MAT 6:9 Nii kaan-ɗon duworaade: Baabiraaɗo amen gonɗo dow kammu, yo innde maa teddine.
MAT 6:10 Yo Laamu maa war. Yo muuyɗe maa ngaɗe dow leydi no ngaɗiraa dow kammu nii.
MAT 6:11 Hokku min hannde ɲaamdu heƴooru min.
MAT 6:12 Yaafa min luutti amen, hono no min njaaforii tooɲuɓe min nii.
MAT 6:13 Pati accu min ceytee, hisin min e Bonɗo oo. [Sabi laamu e baawɗe e teddeengal ana ngoodan maa faa abada. Aamiina.]
MAT 6:14 Ndennoo, so on njaafiima tooɲuɓe on, Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo duu yaafoto on.
MAT 6:15 Kaa so on njaafataako tooɲuɓe on, Baabiraaɗo mooɗon oo duu yaafataako luutti mooɗon.
MAT 6:16 —So on koorii, pati njurminkinee no naafigi'en ɓee nii: ɓeen ŋornoto, yalla yimɓe fuu ana anndita ɓe hoorɓe. Miɗo haalana on goonga: ɓeen keɓii mbarjaari mum'en faa timmi.
MAT 6:17 Kaa aan, so a hoorii, culmaa yeeso maa, ngujaa hoore maa
MAT 6:18 pati yimɓe annda a koorɗo. Baabiraaɗo maa mo yiyataake oo tan anndata. Kasen duu Baabiraaɗo maa jiyoowo ko ngaɗ-ɗaa e cuucuukka, kaɲum yoɓete.
MAT 6:19 —Pati paggee jawdi aduna, ɗo mooƴu e nguɗu mbonnata, ɗo wuyɓe kelata baafe so ngujja.
MAT 6:20 Paggee jawdi dow kammu, ɗo fay huunde bonnataa, wanaa mooƴu wanaa nguɗu, ɗo wuyɓe kelataa baafe sako ngujja.
MAT 6:21 Sabi ɗo jawdi maa woni fuu, ɗon yonki maa duu woni.
MAT 6:22 —Gite ngoni lampa calɗi. So gite maa ana moƴƴi, calɗi maa fuu pooynan.
MAT 6:23 Kaa so ɗe moƴƴaa, calɗi maa fuu niɓɓan. Ndennoo, so fooyre wonnde e maa ndee yo nimre, nimre hoontii nimre!
MAT 6:24 —Fay gooto waawaa gollande halfaaɓe ɗiɗon, sabi naa joomum waɲii gooto, yiɗii keddiiɗo oo, naa nanngondirii e gooto oo, yoppii keddiiɗo oo. On mbaawaa gollidande Laamɗo e jawdi.
MAT 6:25 Ɗum nee, miɗo wiya on: pati cuŋlee e nguurndam mon ko ɲaamaton e ko njaraton e ko koltoton. Pati cuŋlanee ko ɓoornoto-ɗon. Tama nguurndam ɓuraa nguure? Tama calɗi ɓuraa koltal?
MAT 6:26 Ƴeewee pooli diwooji ɗii: ɗi aawataa, ɗi kettataa, ɗi mbeembataa, kaa Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo ana ɲammina ɗi. Onon nee, on ɓuraa pooli teentilaade naa?
MAT 6:27 Homo e mon waawi ɓeydude e balɗe mum fay ɲalooma gooto kammari sugulla mum?
MAT 6:28 Ko waɗi so oɗon cuŋlana kaddule? Ƴeewee piindiiji ley ngesa no peertirta: ɗi tampataa, ɗi mottataa.
MAT 6:29 Haya miɗo wiya on: Suleymaana e ngalu mum fuu paroraaki no gootel e majji nii.
MAT 6:30 So Laamɗo ana holtinira nii leggiri taweteendi ley ngesa hannde, tippeteendi e yiite janngo, ko haɗata mo holtinde on faa ɓura nii, onon famɗuɓe hoolaare!
MAT 6:31 Ndennoo, pati cuŋlee faa mbiyon: «Koɗum ɲaamaten? Koɗum njaraten? Koɗum ɓoornoto-ɗen?»
MAT 6:32 Sabi ɗee kulle fuu heeferɓe tan ndaarata ɗum. Kaa Baabiraaɗo mon gonɗo dow kammu oo ana anndi oɗon kasindini e majjum ɗum fuu.
MAT 6:33 Ndaartee tafon Laamu Laamɗo oo, kaɲum e fooccitaare makko ndee. Ko heddii koo fuu, on ɓeydante ɗum.
MAT 6:34 Ndennoo, pati cuŋlanee janngo, sabi janngo suŋlanan hoore mum. Ɲalooma fuu, donngal mum ana heƴa ɗum.
MAT 7:1 —Pati ɲiŋee, yalla oɗon mbaasa ɲiŋeede.
MAT 7:2 Sabi hono no ɲiŋirton woɓɓe nii, nii ɲiŋirte-ɗon. Kasen duu ko etiranton woɓɓe koo, ɗum etirante-ɗon.
MAT 7:3 Ko saabii so aɗa yiya kuɗol ley yitere sakiike maa, tawee aan nee, a yiyataa leggal gonngal e ley nde maa ndee?
MAT 7:4 Hono mbaawru-ɗaa wiide sakiike maa: «Sakiike, ɗal mi ittane kuɗol gonngol e yitere maa ngol», tawee aan nee, leggal woni e ley nde maa ndee?
MAT 7:5 Naafigi, ittu leggal gonngal e yitere maa ngal tafon, nden jiile maa laaɓata, faa keɓaa no ittiraa kuɗol gonngol e yitere sakiike maa ngol.
MAT 7:6 Pati ndokkee dawaaɗi ko dagii, sabi ɗi mbirfitanto on ɗi ŋata on. Pati caakee ɲaaƴe mooɗon dime yeeso girooji, sabi ɗi njaɓɓan ɗe.
MAT 7:7 —Ɲaagee, on keɓan, tewtee, on njiitan, calminee gila oɗon damal galle, on udditante.
MAT 7:8 Sabi ɲaagiiɗo fuu heɓan, tewtuɗo fuu yiitan, calminɗo fuu udditante.
MAT 7:9 Homo woni e mon mo ɓiyum ɲaagotoo buuru so hokka ɗum haayre?
MAT 7:10 Naa ɲaagoo ɗum liingu, hokka ɗum mboddi?
MAT 7:11 No mbonir-ɗon fuu, oɗon ndokka ɓiɓɓe mon kulle lobbe, sako Baabiraaɗo mon gonɗo dow kammu oo. Omo hokka ɲaagiiɗo mo fuu kulle lobbe.
MAT 7:12 Ndennoo, ngaɗiranee yimɓe no njiɗ-ɗon ɓe ngaɗirana on nii. Ɗum woni ko Tawreeta Muusaa e dewte annabaaɓe ɗee njamiri.
MAT 7:13 —Naatiree damal paaɗungal ngal! Sabi damal naatirgal e halkere ana yaajii, laawol mum ngol ana newii, jokkooɓe ngol ɓee duu ana keewi.
MAT 7:14 Kaa damal naatirgal e nguurndam ana faaɗii, laawol mum ngol ana tiiɗi, kasen yiitooɓe ngol ɓee yo seeɗa.
MAT 7:15 —Ndeentee e annabaaɓe peneeɓe ɓee. So eɓe ngara e mon, ɓe nanndinkinto e baali, kaa so goonga, ɓe ɲaatooji bonɗi.
MAT 7:16 Golleeji maɓɓe annditirton ɓe hono no lekki annditirtee ɓiɗɗe mum nii. Peguuje teɓataake e kebbe, ibbe teɓataake e ɲakkaɓere.
MAT 7:17 Lekki lobbi ɓiɗɗe lobbe rimata, kaa lekki mbonki ɓiɗɗe bonɗe rimata.
MAT 7:18 Lekki lobbi waawataa rimde ɓiɗɗe bonɗe, kasen duu lekki mbonki waawataa rimde ɓiɗɗe lobbe.
MAT 7:19 Lekki fuu ki rimataa ɓiɗɗe lobbe soppete, wedee e yiite.
MAT 7:20 Ndennoo, golleeji maɓɓe annditirton ɓe.
MAT 7:21 —Wanaa wiyooɓe kam «Moobbo, Moobbo» ɓee fuu naatata e Laamu Laamɗo oo. Waɗooɓe sago Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo ɓee tan ngoni naatooɓe e makko.
MAT 7:22 Ɲannde darngal, heewɓe mbiyan kam: «Moobbo, Moobbo! Wanaa e innde maa min njottiniri nulal naa? Wanaa e innde maa min ndibbiri seyɗaani'en naa? Wanaa e innde maa min ngaɗiri kaayɗe keewɗe naa?»
MAT 7:23 Oon wakkati, mi jaaborto ɓe nii: «Mi anndaa on abada. Ngoɗɗee kam, onon waɗooɓe ko boni ɓee!»
MAT 7:24 —Ndennoo, neɗɗo fuu kettindiiɗo haalaaji am ɗii so jokki ɗi, nanndan e hakkilante mahuɗo suudu mum e dow haayre.
MAT 7:25 Ƴiiwoonde toɓi, ilaali mbuuwi, kenuuli mawɗi mbibbi e mayru, fuu ndu saamaali, sabi ndu diidaama dow haayre.
MAT 7:26 Kaa neɗɗo fuu kettindiiɗo haalaaji am ɗii so jokkaali ɗi, ana nanndi e mo walaa hakkille, mahuɗo suudu mum e dow njaareendi.
MAT 7:27 Ƴiiwoonde toɓi, ilaali mbuuwi, kenuuli mawɗi mbibbi e mayru, ndu wurji wurjugol manngol.
MAT 7:28 Nde Iisaa tilii e ɗiin konngi ndee, jamaa oo satti haayneede e waaju makko oo,
MAT 7:29 sabi o waajorike ɓe hono no jom baawɗe nii, wanaa no dunkee'en Sariya ɓee nii.
MAT 8:1 Ko Iisaa jippii waamnde haayre ndee koo, jamaa keewɗo jokki e makko.
MAT 8:2 Oon wakkati, gorko ceppaaɗo wari diccii yeeso makko, wii mo: —Moobbo, so tawii a jaɓii aɗa waawi sellinde kam.
MAT 8:3 Iisaa foocci junngo mum, memi mo, wii: —Mi jaɓii, sellu! Ɗon e ɗon, ceppu gorko oo selli.
MAT 8:4 Caggal ɗum, Iisaa wii mo: —Hettinda faa moƴƴa! Pati kaalanaa ɗum fay gooto, kaa yaa holloy hoore maa jottinoowo sadaka, ngaɗaa sadaka mo Muusaa yamiri oo, faa anndina ɓe a sellii.
MAT 8:5 Nde Iisaa naatannoo Kafarnahum ndee, hooreejo sordaasi'en ɓattii mo, ndaardi mo mballa, wii:
MAT 8:6 —Moobbo, golloowo am ana lelii cuuɗi, sellaa faa junngo yahataa koyngal warataa, ana naawa sanne!
MAT 8:7 Iisaa wii mo: —Mi yahan mi sellinoya mo.
MAT 8:8 Kaa hooreejo sordaasi'en oo jaabii, wii: —Moobbo, miin, mi wanaa fay huunde, fotaa ko ngaraa galle am. Ndennoo daɲa ko kaal-ɗaa tan, golloowo am oo sellan.
MAT 8:9 Miin e hoore am mi laamaaɗo, miin duu miɗo laamii sordaasi'en. So mi yamirii gooto yaha, yahan, so mi wii goɗɗo wara, waran, so mi wii golloowo am waɗa huunde, waɗan.
MAT 8:10 Nde Iisaa hettindii mo ndee, haaynaa e makko sanne, wii jokkuɓe e mum ɓee: —Miɗo haalana on goonga, mi yiyaali hono ngal goonɗinal e sellude fay e Israa'iilanke.
MAT 8:11 Miɗo haalana on, heewɓe iwrata funnaange e hiirnaange, njooɗodoo e Ibarahiima e Isiyaaka e Yaakuuba, ɓe ɲaamda ley Laamu Laamɗo.
MAT 8:12 Kaa jogoraaɓe naatooɓe e Laamu oo ɓee, mbedete ley nimre wonnde sella ndee, ton ɓe mboyata ɓe ŋerƴondira ɲiiƴe.
MAT 8:13 Caggal ɗum, o wii hooreejo sordaasi'en oo: —Hootu galle maa! Yo laatane no ngoonɗinir-ɗaa nii. E oon wakkati jaati, golloowo hooreejo sordaasi'en oo sellinaa.
MAT 8:14 Iisaa yehi galle Piyeer, tawi esii Piyeer debbo ana lelii yo jontaaɗo.
MAT 8:15 Iisaa memi junngo makko, jontere makko selli, oon immii laatanii mo njaatigi.
MAT 8:16 Nde hiirnoo ndee, Iisaa waddanaa yimɓe heewɓe ɓe ladde woni e mum'en. Konngol makko tan o ribbiri laddeeji gonɗi e maɓɓe ɗii, o sellini ɲawɓe ɓee fuu.
MAT 8:17 O waɗi non faa ɗum tabintina haala ka Laamɗo yottiniri annabi Esaaya kaa nde oon wii: «O ittii tampere meeɗen, o sellinii ɲawuuji meeɗen.»
MAT 8:18 Nde o yii jamaa oo ana filii mo ndee, o yamiri o lummbinee.
MAT 8:19 Dunkee Sariya gooto ɓattii, wii mo: —Moobbo, mi jokkete ɗo njahataa fuu.
MAT 8:20 O wii oon: —Doldolɗe ana njogii gayɗe, pooli duu ana njogii cuuɗi, kaa Ɓii Neɗɗo oo walaa fay ɗo soppinoo sako faa lelna hoore mum fowtinoo.
MAT 8:21 Goɗɗo jeyaaɗo e taalibaaɓe ɓee wii mo: —Moobbo, accu mi iroya baabam tafon.
MAT 8:22 O jaabii oon, o wii: —Jokkam, ɗal maayɓe ira maayɓe mum'en.
MAT 8:23 O naati laana, taalibaaɓe makko njokki e makko.
MAT 8:24 Ɗon e ɗon, ƴiiwoonde immodii e henndu mawndu e weendu nduu faa bempeeje ana cudda laana kaa, tawi kanko omo ɗaanii.
MAT 8:25 Taalibaaɓe ɓee ɓattii mo, pinndini mo, mbii mo: —Moobbo, danndu min! Miɗen nii kalkoo!
MAT 8:26 O jaabii ɓe, o wii: —Ko hulɓinta on? Onon famɗuɓe hoolaare! E oon wakkati, o immii, o jahii e henndu nduu e ndiyam weendu ɗam. Non fuu wii teen!
MAT 8:27 Haaynii ɓe, eɓe mbiya: —Gorko homo sifa mum wa'i nii, fay kenuuli e ndiyam ana ɗowtanoo ɗum?
MAT 8:28 Nde Iisaa lummbunoo so heetti e leydi Gadaren ndee, worɓe ɗiɗon laddaaɓe njalti ley janaale, kawri e makko. Eɓe ɲanngunoo faa fay gooto suusaano ƴaɓɓoraade laawol ngol.
MAT 8:29 Ɓe ndarii eɓe nduka eɓe mbiya: —Ɓii Laamɗo, ko njiɗ-ɗaa waɗude min? Torrude min waddu maa ɗoo, gila wakkati cartaaɗo oo yottaaki naa?
MAT 8:30 Sewre girooji mawnde ana durannoo sera ɗon.
MAT 8:31 Seyɗaani'en ɓee ndaardi mo mbii: —So ribbude min njiɗ-ɗaa, duŋana min min naatoya e ndee ɗoo sewre girooji.
MAT 8:32 O wii ɓe: —Njehee! Seyɗaani'en ɓee njalti, naatoyi e girooji ɗii. Ɗon e ɗon, sewre ndee fuu diiri iwi hoore waamnde haayre too, sumpitii ley weendu nduu, yoolii.
MAT 8:33 Durooɓe ɓee ndogi kooti ngeenndi too, njantoyii ko waɗi koo fuu fay ko laddaaɓe ɓee koo.
MAT 8:34 Oon wakkati, yimɓe ngeenndi ɓee fuu njehi hawritoyde e Iisaa. Nde ɓe njii mo ndee, ɓe ndaardi mo o yalta leydi maɓɓe ndii.
MAT 9:1 Iisaa naati laana, lummbiti, warti ngeenndi mum.
MAT 9:2 O waddanaa bonnguujo ana lelnaa e dengeleewo. Nde o yii goonɗinal yimɓe ɓee ndee, o wii bonnguujo oo: —Giɗam, seya! Luutti maa njaafaama!
MAT 9:3 E oon wakkati, dunkee'en Sariya yogaaɓe miili e ko'e mum'en: «Oo gorko ana bonkoo Laamɗo!»
MAT 9:4 O faami miilooji maɓɓe, o wii: —Koɗum waɗi so oɗon miiloo ɗii miilooji bonɗi e ɓerɗe mooɗon?
MAT 9:5 Wiide «Luutti maa njaafaama» e wiide «Imma yaa», koɗum hen ɓuri newaade?
MAT 9:6 Kaa, faa mi anndina on Ɓii Neɗɗo ana jogii baawɗe e aduna oo yaafaade luutti… Nden, o wii bonnguujo oo: —Imma, ɓam dengeleewo maa, kootaa suudu maa!
MAT 9:7 Gorko oo immii, hooti suudu mum.
MAT 9:8 Nde yimɓe ɓee njii ɗum ndee, kuli, ndarii ana njetta Laamɗo saabe ko hokki ɓii-aadama baawɗe baaɗe nii koo.
MAT 9:9 Iisaa iwi ɗon, ana e laawol. O yii gorko biyeteeɗo Matta ana jooɗii e duwaaɲeere mum, o wii ɗum: —Jokku e am. Matta immii, jokki e makko.
MAT 9:10 Caggal ɗum, o wari omo ɲaama ley galle Matta. Duwaaɲe'en heewɓe e luuttooɓe hono mum'en ngari njooɗii ana ɲaamda e makko kanko e taalibaaɓe makko.
MAT 9:11 Farisa'en ɓee njii ɗum, ndarii ana mbiya taalibaaɓe makko ɓee: —Ko saabii so moobbo mooɗon ana ɲaamda e duwaaɲe'en, kaɲum e luuttooɓe hono mum'en?
MAT 9:12 O nani ɗum, o wii ɓe: —Wanaa celluɗo hasindini e cawroowo, ɲawɗo hasindini e cawroowo.
MAT 9:13 Njehee njanngoyee ko winndaa ley Dewtere Seniinde koo. Laamɗo wii: «Yurmeende woni ko njiɗu-mi, wanaa sadaka duppeteeɗo.» Sabi wanaa noddude fooccitiiɓe waddi kam, noddude luuttooɓe woni ko waddi kam.
MAT 9:14 E oon wakkati, taalibaaɓe Yaayaa ɓattii Iisaa, lamndii mo ɗum ɗoo: —Ko saabii so minen e Farisa'en ɓee miɗen koora kaa taalibaaɓe maa ɓee koorataa?
MAT 9:15 O jaabii ɓe, o wii: —Tama nootiiɓe kuurtungu ana mbaawi ŋoornaade so jommbaajo gorko ana wondi e mum'en? Kaa ɲalaaɗe ngaran ɗe jommbaajo gorko oo ittetee e hakkunde maɓɓe. E ɗeen ɲalaaɗe, ɓe kooran.
MAT 9:16 Fay gooto ɗammbataa fetalaare heyre e kaddungal kiinngal, sabi fetalaare heyre ndee daamtan kaddungal kiinngal ngal, ceekol ngol ɓeydoo.
MAT 9:17 Kasen duu peguujam kesam loowataake e sumalleeji kiiɗɗi. So ɗum waɗii, sumalleeji ɗii pusan, peguujam ɗam yuppoo, sumalleeji ɗii mbona. Haya peguujam kesam e sumalleeji kesi loowetee, yalla ɗum fuu eɗum reenoo.
MAT 9:18 Nde Iisaa woni e haalde ɗum ndee, hooreejo suudu waajordu gooto yottii, diccii yeeso mum, wii: —Ɓiyam debbo hedditaaki jooni temmbu. Kaa war faw junngo maa e makko, o wuurtan.
MAT 9:19 Iisaa immii jokki e makko, kaɲum e taalibaaɓe mum.
MAT 9:20 Eɓe e laawol, debbo gooto mo tuundi mum taƴataa ko waarata e duuɓi sappo e ɗiɗi, iwri caggal Iisaa, memi kommbol saaya makko.
MAT 9:21 Sabi o miilii e becce makko: «So mi heɓii memde saaya makko tan, mi sellan.»
MAT 9:22 Iisaa yeeccitii, yii mo, wii: —Banndam debbo, seya! Goonɗinal maa danndii ma. Oon wakkati fuu, debbo oo selli.
MAT 9:23 Iisaa yottii galle hooreejo waajordu oo, non o yii fiyooɓe cereeli wonɓe to maayde too ɓee e yimɓe woyooɓe ɓee,
MAT 9:24 o wii: —Immee ɗoo, sabi suka debbo oo maayaali, o ɗaaniiɗo tan. Ɓe njali mo.
MAT 9:25 Nde yimɓe ɓee njaltinaa sella ndee, o naati ley suudu nduu, o nanngi junngo suka debbo oo, nii immii.
MAT 9:26 Oon kabaaru saakii e leydi ndii fuu.
MAT 9:27 Nde Iisaa yahata ndee, wumɓe ɗiɗon njokki e mum ana ngulla ana mbiya: —Taanii Daawuuda, yurma min!
MAT 9:28 Nde o yottii cuuɗi ndee, wumɓe ɓee ɓattii mo, o lamndii ɗum'en, o wii: —Oɗon ngoonɗini miɗo waawi wallude on? Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Moobbo, miɗen ngoonɗini.
MAT 9:29 E oon wakkati, o memi gite maɓɓe, o wii: —Yo laatano on no ngoonɗinir-ɗon nii.
MAT 9:30 Ɗon e ɗon ɓe mbumti. O yaggini ɓe, o wii ɓe: —Pati kaalanee ɗum fay gooto.
MAT 9:31 Kaa ɓe njehi tan ɓe caaki kabaaru makko e leydi ndii fuu.
MAT 9:32 Nde wumtinaaɓe ɓee njaltunoo ndee, Iisaa waddanaa kasen gorko mo seyɗaani muumɗini.
MAT 9:33 O ribbi seyɗaani oo tan, muumɗunooɗo oo watti haalde. Jamaa oo fuu haaynaa, ana wiya: —Hono ɗum yiyaaka e Israa'iila abada!
MAT 9:34 Kaa Farisa'en ɓee mbii: —Hooreejo seyɗaani'en oo hokki mo baawɗe ribbude seyɗaani'en ɓee!
MAT 9:35 Iisaa ana yiiloo e geelle e gure fuu, ana waajoo e ley cuuɗi baajorɗi, ana ooynoo Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo oo, omo sellina ɲawuuji e ellaaji fuu.
MAT 9:36 Nde o yii yimɓe ɓee ndee, ɓe njurminii mo, sabi ɓe tampuɓe ɓe taƴuɓe dimme hono baali ɗi ngalaa duroowo nii.
MAT 9:37 Oon wakkati, o wii taalibaaɓe makko ɓee: —Gese ɓennduɗe ana keewi, kaa hettooɓe keewaa.
MAT 9:38 Ndennoo, ɲaagee Jom kettal oo nelda hettooɓe to hettantee too.
MAT 10:1 Iisaa noddi taalibaaɓe mum sappo e ɗiɗon ɓee, o hokki ɓe baawɗe ribbugol seyɗaani'en e sellingol sii ɲawuuji e ellaaji fuu.
MAT 10:2 Inɗe nelaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee annii: arano e maɓɓe yo Simon noddirteeɗo Piyeer e Andire miɲum, Yaakuuba ɓii Jebede e Yuhanna miɲum,
MAT 10:3 Filipa e Bartolome, Tomaa e Matta duwaaɲe oo, Yaakuuba ɓii Alfaa, kaɲum e Tadde,
MAT 10:4 Simon kiranoowo suudu baaba e Yahuuda Isikariyota jammbotooɗo mo oo.
MAT 10:5 Iisaa neli ɓeen sappo e ɗiɗon, o wii ɓe: —Pati njehee e leyɗe ɗe Yahuudiyankooɓe ngalaa e mum ɗee, kasen duu pati naatee e geelle Samariya.
MAT 10:6 To baali suudu Israa'iila majjuɗi ɗii kaan-ɗon yaade.
MAT 10:7 To njahaton fuu, ooynee mbiyon «Laamu Laamɗo ɓattiima!»
MAT 10:8 Cellinon ɲawɓe, nguurtinon maayɓe, cellinon seppaaɓe, ndibbon seyɗaani'en. On keɓirii nii tan, ndokkiree nii tan.
MAT 10:9 Pati naɓoree kaŋŋe naa cardi naa mbuuɗu jakawalle e njiibaaji mooɗon.
MAT 10:10 Pati fay gooto e mooɗon naɓora mbasu naa saayaaji ɗiɗi. Pati fay gooto e mooɗon ɓama paɗe naa sawru. Sabi golloowo ana haandi e nguure.
MAT 10:11 So tawii on ngarii e ngeenndi naa wuro, tewtee njaatigi lobbo, kasen keddee njaatigi mon ɗoo faa nde iw-ɗon ɗon.
MAT 10:12 So oɗon naata e galle, calminon.
MAT 10:13 So galle oo ana haandi hen, yo jam mon yotto mo. Kaa so mo haandaa hen, yo jam mon wartu e mon.
MAT 10:14 So won galle naa ngeenndi ɗo on njaɓɓaaka naa on kettindaaka, njaltee nokku oo, piɗɗon colla koyɗe mon duu.
MAT 10:15 Miɗo haalana on goonga: ɲannde darngal, jukkungo ndiin ngeenndi ɓuran ngo geelle Sodooma e Gomoora ngoo naawde.
MAT 10:16 —Kettindee! Mi nelii on no baali hakkunde pobbi nii. Ndennoo, ƴoƴiree no boje nii, neworee no buugaaji nii.
MAT 10:17 Ndeento-ɗon e yimɓe ɓee, sabi ɓe ndarnan on e carirɗe, ɓe piyan on dorri ley cuuɗi maɓɓe baajorɗi.
MAT 10:18 On naɓete yeeso sarooɓe e kaanankooɓe saabe am, faa laatano-ɗon kam seedee'en yeeso maɓɓe kamɓe e heeferɓe ɓee.
MAT 10:19 So on ndarnaama e sarirde, pati mbemmbe-ɗon no kaaldaton naa ko kaalaton. Sabi on ndokkete konngi ɗi kaan-ɗon haalde e oon wakkati,
MAT 10:20 ɗi iwataa e mooɗon, ko selli hen dee, RuuhuBaabiraaɗo mooɗon oo haalata ley mooɗon.
MAT 10:21 Neɗɗo hokkitiran sakiike mum waree, baabiraaɗo duu ɓiyum. Ɓiɓɓe immanto saaraaɓe mum'en, piya dabare yalla ɓeen ana mbaree.
MAT 10:22 Yimɓe fuu mbaɲan on saabe am. Kaa muɲuɗo faa timmooɗe, joomum hisinte.
MAT 10:23 So on torraama e ngeenndi ngootiri, ndoganee ngonndi. Miɗo haalana on goonga: on piltidataako geelle Israa'iila ɗee fuu tawa Ɓii Neɗɗo wartaali.
MAT 10:24 Taalibbo ɓuraa moobbo mum, maccuɗo ɓuraa kalfaaɗo mum.
MAT 10:25 Ana yiɗaa taalibbo wuurda no moobbo mum wuurdi fuu, maccuɗo duu no kalfaaɗo mum wuurdi. Miin duu, mi noddiraama «Beelsebul» (hooreejo seyɗaani'en), wanaa haala mon onon.
MAT 10:26 —Ndennoo, pati kulee yimɓe. Walaa fuu ko suuɗii ko ɓanngintaake, walaa sirri mo saakataake.
MAT 10:27 Ko kaalan-mi on e nimre koo, kaaltee ɗum e fooyre. Ko ngunndante-ɗon koo, ooynee ɗum dow beneeji.
MAT 10:28 Pati kulee warooɓe terɗe, ɓe mbaawanaa yonkiiji. Laamɗo baawɗo halkude terɗe e yonkiiji fuu e jahannama, oo kaan-ɗon hulde.
MAT 10:29 Tama biiwuuji ɗiɗi coottataake mbuuɗu? Kaa fay gootel e majji yanataa e leydi tawa wanaa e sago Baabiraaɗo mooɗon oo.
MAT 10:30 Onon, fay leeɓi ko'e mon fuu ko limaa.
MAT 10:31 Ndennoo, pati kulee, sabi onon ɓuri biiwuuji keewɗi teentilaade.
MAT 10:32 Neɗɗo fuu ceettaniiɗo kam yeeso yimɓe, miin duu, mi seettanto ɗum yeeso Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo.
MAT 10:33 Kaa calaniiɗo kam hakkunde yimɓe fuu, miin duu, mi salanto ɗum yeeso Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo.
MAT 10:34 —Pati miilee jam ngardu-mi e leydi ndii. Mi wardaali e jam, kaafaawi ngardu-mi.
MAT 10:35 Ko waddi kam dee, seenndude ɓiɗɗo gorko e baam mum, ɓiɗɗo debbo e inna mum, debbo ɓamaaɗo e esum debbo.
MAT 10:36 Neɗɗo fuu koreeji mum laatotoo wayɓe mum.
MAT 10:37 Korsinɗo inna mum naa baam mum faa ɓuri kam fuu, wanaa potuɗo laataade taalibbo am. Korsinɗo ɓiyum gorko naa debbo faa ɓuri kam fuu, wanaa potuɗo laataade taalibbo am.
MAT 10:38 Mo ɓamaali leggal mum bardugal, jokka e am fuu, wanaa potuɗo laataade taalibbo am.
MAT 10:39 Tewtuɗo reenude yonki mum fuu, waasan ki, kaa baasirɗo ki sabaabu am, hewtan ki.
MAT 10:40 —Jaɓɓiiɗo on fuu jaɓɓiima kam, jaɓɓiiɗo kam fuu jaɓɓiima nelɗo kam oo.
MAT 10:41 Jaɓɓiiɗo annabaajo saabe o annabaajo fuu, heɓan mbarjaari ndi annabaajo fodanaa ndii. Jaɓɓiiɗo neɗɗo pooccitiiɗo saabe o pooccitiiɗo fuu, heɓan mbarjaari ndi pooccitiiɗo fodanaa ndii.
MAT 10:42 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu dokkuɗo ɓurɗo famɗude e taalibaaɓe am ɓee fay so horde loonde ndiyam ɓuuɓuɗam tan saabe o taalibbo am, o waasataa heɓude mbarjaari makko.
MAT 11:1 Nde Iisaa tilii yamirde taalibaaɓe mum sappo e ɗiɗon ɓee ndee, iwi ɗon, yehi jannginoyde e waajoyaade ley geelle piliiɗe ɗee.
MAT 11:2 Yaayaa ana ley kasu. O nani golleeji Almasiihu oo ana njantee, o neli taalibaaɓe makko ɓee,
MAT 11:3 faa lamndoo Iisaa: —Aan woni kaanɗo warde oo, naa min ndooman goɗɗo?
MAT 11:4 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Njehee, njantanoyee Yaayaa ko nan-ɗon e ko njii-ɗon fuu:
MAT 11:5 wumɓe ana mbumta, laƴannooɓe ana njaɓɓa faa gasa, seppaaɓe ana cellinee, faaɗuɓe ana paaɗita, maayɓe ana nguurta, misikiina'en duu kaalanaama Kabaaru Lobbo oo.
MAT 11:6 Oon mo salaaki goonɗinde kam, welii hoore.
MAT 11:7 Nde nelaaɓe Yaayaa ɓee njahata ndee, Iisaa fuɗɗi haalande jamaa oo haala Yaayaa, o wii: —Koɗum ƴeewoyno-ɗon to ladde jeereende too? Kuɗol dimmbotoongol e henndu naa?
MAT 11:8 Ndennoo, koɗum ƴeewoyno-ɗon? Gorko pariiɗo naa? Pariiɓe e galleeji kaanankooɓe tawetee.
MAT 11:9 Ndennoo, koɗum ƴeewoyno-ɗon? Annabaajo naa? Goonga! Miɗo haalana on, omo ɓuri annabaajo.
MAT 11:10 Kanko woni mo Binndi ɗii cappii oo: «Miin Laamɗo, mi ardinante nelaaɗo am moƴƴinanoowo ma laawol.»
MAT 11:11 Miɗo haalana on goonga: bammbaade bammbaali ɓurɗo Yaayaa mo lootogal batisima oo, tawee nee, ɓurɗo lo'ude e Laamu Laamɗo oo ɓuri mo teddude.
MAT 11:12 Gila Yaayaa mo lootogal batisima fuɗɗi waajaade, Laamu Laamɗo ana ruggoree semmbe, ruggotooɓe ɓee ana ndaara teetude mo.
MAT 11:13 Annabaaɓe ɓee fuu kaɲum e Tawreeta Muusaa cappike Laamu oo faa e jamaanu Yaayaa.
MAT 11:14 So oɗon njaɓa haala maɓɓe, Yaayaa woni annabi Iliyaasa mo garol mum sappaa oo.
MAT 11:15 Jom nowru fuu yo nanu.
MAT 11:16 Koɗum mbaaw-mi nanndinde e yimɓe oo jamaanu? Eɓe nanndi e sukaaɓe jooɗiiɓe e luumooji, ɓee ɗoo ana mbiya ɓee too:
MAT 11:17 «Min piyanii on cereeli, on mbamaali, min mboyanii on woondu yurminiindu, on ɗusaali.»
MAT 11:18 Sabi Yaayaa warii, o kooroowo, o yarataa doro, wiyaama o laddaaɗo.
MAT 11:19 Ɓii Neɗɗo oo duu warii ana ɲaama, ana yara, yimɓe mbii ɗum: «Ɲaamde e yarde tan woni e hakkille mum, o giɗo duwaaɲe'en e luuttooɓe hono mum'en!» Kaa hakkilantaaku Laamɗo ana ɓanngina goonga muuɗum ley golleeji muuɗum.
MAT 11:20 Caggal ɗum, Iisaa fuɗɗi felde geelle ɗe o ɓuri waɗude e mum kaayɗe ɗee, sabi hoɗuɓe e ɗeen geelle ɓee tuubaali. O wii:
MAT 11:21 —Bone woodanii ma, aan Korasin! Bone woodanii ma, aan Baytisayda! Sabi so kaayɗe gaɗanooɗe e ley mooɗon ɗee ngaɗanooma Tirus e Sidon, nden, hoɗuɓe ton ɓee tuubanno law, tawete ɓe ɓoornike licce caakuuji, ɓe njooɗike e ndoondi faa ɓe kollita tuubugol maɓɓe.
MAT 11:22 Saabe ɗum, miɗo wiya on: ɲannde darngal, jukkungo mon ɓuran ngo Tirus e Sidon ngoo naawde.
MAT 11:23 Aan duu Kafarnahum, aɗa miila a toownete faa dow kammu naa? A leyɗinte faa keedaa ley maayɓe. Sabi so kaayɗe gaɗanooɗe e maa ɗee ngaɗanooma Sodooma, nden, ndiin ngeenndi heddotono faa jooni.
MAT 11:24 Saabe ɗum, miɗo wiya on: ɲannde darngal, jukkungo mon ɓuran ngo Sodooma ngoo naawde.
MAT 11:25 Oon wakkati fuu, Iisaa wii: —Baabiraaɗo jom kammu e leydi, mi yettii ma, sabi a suuɗii ɗee kulle hakkilanteeɓe, kaɲum e annduɓe, ɓannginan-ɗaa ɗum cukaloy.
MAT 11:26 Jaati Baabiraaɗo, hono non worri sabi ɗum wel maa.
MAT 11:27 Baabiraaɗo am tummbii huunde fuu e junngo am. Fay gooto anndaa Bajjo oo so wanaa Baabiraaɗo oo, fay gooto anndaa Baabiraaɗo oo so wanaa Bajjo oo, kaɲum e mo Bajjo oo muuyi ɓannginande ɗum fuu.
MAT 11:28 Onon yimɓe tampuɓe roondaade donnge tedduɗe, on fuu ngaree e am, mi fowtinan on.
MAT 11:29 Ɗalee mi fawa tekkere am e dow mon, accon mi janngina on, sabi miɗo sawrii, miɗo leyɗinkinii, on tawan hen fowtere yonkiiji mooɗon.
MAT 11:30 Sabi tekkere am ana yaafi roondaade, donngal am ana huyfi.
MAT 12:1 Oon wakkati, Iisaa e taalibaaɓe mum ana ceeka gese ley ɲalaande fowteteende. Taalibaaɓe makko njolbi, ana kelta butaali ana ƴakka.
MAT 12:2 Nde Farisa'en ɓee njii ɗum ndee, ndarii ana mbiya mo: —Ƴeew, taalibaaɓe maa ɓee ana ngolla ko dagaaki gollude ɲalaande fowteteende!
MAT 12:3 O jaabii ɓe, o wii: —Tama on njanngaali ko Daawuuda waɗi nde yolbunoo, kaɲum e yimɓe mum?
MAT 12:4 O naati e ley hukkum ceniiɗo oo, kanko e yimɓe makko, ɓe ɲaami buuru cakkaaɗo oo. Haya, ɓe nduŋanaaka ɲaamde mo, yottinooɓe sadaka tan njey ɲaamde mo.
MAT 12:5 Naa duu, on njanngaali e ley Tawreeta Muusaa, nde wonnoo yottinooɓe sadaka ɓee ana ngolla ley Suudu Dewal Mawndu nduu fay ɲalaande fowteteende? Kamɓe nee, eɓe comna ɲalaande fowteteende ndee, kaa ɗum felataa ɓe.
MAT 12:6 Miɗo wiya on: ko ɓuri Suudu Dewal Mawndu ana ɗoo.
MAT 12:7 Sinndo oɗon anndunoo ko kaa haala Laamɗo firritata: «Yurmeende woni ko njiɗu-mi, wanaa sadaka duppeteeɗo», on carataano ɓee laaɓuɓe.
MAT 12:8 Sabi Ɓii Neɗɗo oo jey ɲalaande fowteteende ndee.
MAT 12:9 Iisaa iwi ɗon naatoyi suudu maɓɓe waajordu.
MAT 12:10 Gorko mo junngo mum waati ana wonnoo ɗon. Wonnooɓe ɗon ɓee tuufani Iisaa yalla ana keɓa no kappira ɗum. Saabe ɗum, ɓe lamndii mo ɗum ɗoo: —Sariya meeɗen oo hokkii en sellinde neɗɗo ɲalaande fowteteende naa?
MAT 12:11 O jaabii ɓe, o wii: —So won e mon jogiiɗo mbaalu, so oon mbaalu saamii e luggere ɲalaande fowteteende, wanaa joomum yaltinoyan mo naa?
MAT 12:12 Oɗon anndi neɗɗo ana ɓuri mbaalu ɗo woɗɗi! Ndennoo, ana dagoo waɗande neɗɗo ko moƴƴi ɲalaande fowteteende.
MAT 12:13 Caggal ɗum, o wii gorko oo: —Fooccu junngo maa! Oon foocci ngo tan, ngo selli faa ngo warti hono no wonngo ngoo nii.
MAT 12:14 Farisa'en ɓee njalti, njooɗoyii faa ndawrida no mbarda Iisaa.
MAT 12:15 Nde Iisaa nani ɗum ndee, iwi e oon nokku, yimɓe heewɓe njokki e makko. O sellini ɲawɓe ɓee fuu,
MAT 12:16 o daalii ɓeen pati kumpita fay gooto kabaaru makko.
MAT 12:17 Ɗum waɗirii non yalla haala ka Laamɗo yottinirnoo annabi Esaaya kaa ana tabita nde oon wii:
MAT 12:18 «Annii kaadime am mo cuɓii-mi. Kanko korsin-mi, kanko welni ɓernde am. Mi jippinan e makko Ruuhu am, o ooynanto leɲi ɗii laawol fooccitaare.
MAT 12:19 O falondirtaake, o dukataa, daande makko nanataake e mbeddaaji.
MAT 12:20 O helataa kuɗol ooɲiingol, o ɲifataa moottila mo pooyel mum famɗi faa ɲannde o hokki fooccitaare jaalogal.
MAT 12:21 Leɲi ɗii fuu pawan jikke mum'en e makko.»
MAT 12:22 Nden, Iisaa waddanaa gorko bumɗo muumo, sabi oon yo laddaaɗo. O sellini ɗum faa watti haalde e yiide.
MAT 12:23 Haaynii yimɓe ɓee fuu, ndarii ana mbiya: —Ɗum nee, taanii Daawuuda oo woni ɗoo naa?
MAT 12:24 Kaa nde Farisa'en ɓee nani ɗum ndee, mbii: —E baawɗe «Beelsebul» hooreejo seyɗaani'en o ribbirta seyɗaani'en ɓee.
MAT 12:25 Nde wonnoo Iisaa anndii miilooji maɓɓe, o wii ɓe: —Laamu fuu pecciiɗo ana haɓa e hoore mum, bonan. Ngeenndi naa galle fuu pecciiɗo ana haɓa e hoore mum, heddataako.
MAT 12:26 So Ibiliisa ribbii seyɗaani'en mum, feccii hoore mum. Ndennoo, hono laamu mum heddortoo?
MAT 12:27 So tawii «Beelsebul» ndibbiran-mi seyɗaani'en, yimɓe mon ɓee nee, homo ndibbirta ɓe? Yimɓe mon ɓee jaati kollata on ngalaa e goonga!
MAT 12:28 Kaa so Ruuhu Laamɗo ndibbiran-mi seyɗaani'en, ɗum ana holla Laamu Laamɗo warii e mon.
MAT 12:29 Iisaa ɓeydi hen, wii: —Fay gooto waawaa naatude e galle gorko jom semmbe teeta jawdi mum tawee haɓɓaali joomum tafon. Kaa so haɓɓii joomum faa teeŋii, ana waawi naɓude ko woni e galle mum fuu.
MAT 12:30 Mo waldaa e am fuu yo gaɲo am. Mo mooɓtidataa e am fuu yo caakoowo.
MAT 12:31 Saabe ɗum, miɗo wiya on: yimɓe ana mbaawi yaafeede luutti mum'en fuu, kaɲum e bonkaaji fuu. Kaa bonkiiɗo Ruuhu Ceniiɗo oo yaafataake.
MAT 12:32 Neɗɗo fuu kaalɗo ko boni e Ɓii Neɗɗo, ana waawi yaafeede, kaa neɗɗo fuu kaalɗo ko boni e Ruuhu Ceniiɗo, yaafataake jooni, yaafataake wakkati garoyoowo.
MAT 12:33 —So lekki ana moƴƴi, ɓiɗɗe mum moƴƴan, so lekki moƴƴaa, ɓiɗɗe mum moƴƴataa, sabi lekki ɓiɗɗe mum annditirtee.
MAT 12:34 Ɓiɓɓe bolle bonɗe! Hono hen mbaawirton haalde ko moƴƴi tawee on bonɓe? Sabi ko woni e ɓernde, ɗum yaltata e hunduko.
MAT 12:35 Neɗɗo moƴƴo, ko moƴƴi iwata e ndesaari ngonndi ley ɓernde mum. Neɗɗo bonɗo, ko boni iwata e ndesaari ngonndi ley ɓernde mum.
MAT 12:36 Miɗo wiya on: ɲannde darngal yimɓe kaaltan haalaaji laaliiɗi ɗi kaalnoo fuu.
MAT 12:37 Sabi neɗɗo haalaaji mum sarirtee pooccitiiɗo naa jukketeeɗo.
MAT 12:38 Caggal ɗum, yoga e dunkee'en Sariya, kaɲum e Farisa'en mbii Iisaa: —Moobbo, miɗen njiɗi kollaa min taagumansa Laamɗo nel maa.
MAT 12:39 O jaabii ɓe, o wii: —Jamaanu jooni bonɗo coɓuɗo oo ana ndaara holleede taagumansa, kaa taagumansa fuu o hollataake so wanaa taagumansa annabi Yuunusa oo.
MAT 12:40 Sabi, no Yuunusa waɗiri balɗe tati jemma e ɲalooma ley reedu liingu mawɗo oo nii, hono non Ɓii Neɗɗo waɗirta balɗe tati jemma e ɲalooma ley yanaande.
MAT 12:41 Ɲannde darngal, worɓe Niniwe immodoto e yimɓe jamaanu jooni ɓee, liɓa ɗum'en. Sabi worɓe Niniwe tuubii nde nannoo waaju Yuunusa oo ndee. Haya, ɓurɗo Yuunusa ana ɗoo!
MAT 12:42 Ɲannde darngal, kaananke debbo leydi ɓaleeri oo immodoto e yimɓe jamaanu jooni ɓee, liɓa ɗum'en. Sabi o iwriino faa hoore leydi, warde hettindaade haalaaji Suleymaana kebbinaaɗi hakkilantaaku ɗii. Haya, ɓurɗo Suleymaana ana ɗoo!
MAT 12:43 —So seyɗaani yaltii e neɗɗo, seyɗaani oo yiiloyto e nokkuuje joorɗe tewta ɗo ŋoottinoo, kaa ŋoottere fuu o heɓataa.
MAT 12:44 Nden kaa, o wiya: «Miɗo nii wirfitoo galle am mo eggunoo-mi e mum oo.» So o wirfitike, o tawan galle oo yo ɓolo, ana wuuwaa, ana moƴƴinaa faa wooɗi.
MAT 12:45 Nden, o wirfitoo, o waddoya seyɗaani'en njeɗɗon woɓɓe ɓurɓe mo bonde. Ɓe naata e galle oo, ɓe koɗa e mum. Nii battane oo neɗɗo ɓurdata arannde mum bonde. Nii yimɓe ndee fedde bonnde duu laatoytoo.
MAT 12:46 Nde Iisaa haaldannoo e jamaa oo ndee, inna makko e miɲiraaɓe makko worɓe njottii. Ɓe ndarii sella, eɓe njiɗi yiide mo.
MAT 12:47 Won biiɗo mo: —Inna maa e miɲiraaɓe maa ana ndarii sella ana njiɗi yiide ma.
MAT 12:48 O jaabii oon neɗɗo, o wii ɗum: —Homo woni innam? Hoɓe ngoni miɲiraaɓe am?
MAT 12:49 O sappii taalibaaɓe makko ɓee, o wii: —Innam e miɲiraaɓe am annii.
MAT 12:50 Sabi miɲam naa innam yo neɗɗo gaɗoowo sago Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo.
MAT 13:1 Ley oon ɲalooma, Iisaa yalti cuuɗi, jooɗoyii daande weendu.
MAT 13:2 Jamaa keewɗo ana filii mo faa o naatoyi laana, o jooɗii ley makka. Yimɓe ɓee ndarii e daande ndiyam ɗam.
MAT 13:3 O haalaniri ɓe kulle keewɗe e banndi. Omo wiya: —Aawoowo yalti aawoyde.
MAT 13:4 E ley sankugol ngol, yoga e aawdi ndii saami e laawol, pooli ngari cuɓi ɗum.
MAT 13:5 Yoga mayri saami e korokaaƴe ɗo leydi heewaano, fuɗi ɗon e ɗon sabi aawdi ndii iraaka gasa.
MAT 13:6 Kaa nde naange wulnoo ndee, sumi, yoori saabe walaa ɗaɗi.
MAT 13:7 Yoga mayri saami ɗo kebbe puɗata. Ndi fuɗidi e majje, ɗe cuumi ndi.
MAT 13:8 Yoga mayri saami e leydi lobbiri, fuɗi, rimi: yoga sowii cowe teemedere, yoga capanɗe jeegom, yoga capantati.
MAT 13:9 Jom nowru fuu yo nanu!
MAT 13:10 Oon wakkati, taalibaaɓe ɓee ɓattii Iisaa lamndii mo, mbii: —Koɗum waɗi so aɗa haaldira e maɓɓe banndi?
MAT 13:11 O jaabii ɓe, o wii: —Onon, on ndokkaama faamude goonga tedduɗo haala Laamu Laamɗo oo, kaa kamɓe, ɓe ndokkaaka ɗum.
MAT 13:12 Sabi jogiiɗo fuu, ɓeydante faa heewa. Kaa mo walaa oo, fay seeɗa mo jogii oo teetete.
MAT 13:13 Ɗum saabii so miɗo haaldira e maɓɓe banndi: «Tawee ɓe ƴeewooɓe, ɓe njiyataa, Tawee ɓe hettintooɓe, ɓe nanataa, ɓe paamataa.»
MAT 13:14 Nii ko Laamɗo waɗunoo e hunduko annabi Esaaya koo tabitiri e maɓɓe: «On kettinto faa palon noppi, kaa on paamataa. On ƴeewan faa puttinon gite, kaa on njiyataa.
MAT 13:15 Sabi yimɓe ngol leɲol laatike tiiɗuɓe ko'e: Ɓe cukkii noppi maɓɓe, ɓe muɓɓii gite maɓɓe, so wanaa ɗum gite maɓɓe njiyan, noppi maɓɓe nanan, hakkillaaji maɓɓe paaman, ɓe tuuban, mi sellina ɓe.»
MAT 13:16 Kaa onon, on mbelii hoore: gite mooɗon ana njiya, noppi mooɗon duu ana nana!
MAT 13:17 Miɗo haalana on goonga: annabaaɓe heewɓe e fooccitiiɓe heewɓe muuyiino yiide ko njiyaton koo, ɓe njiyaali. Ɓe muuyiino nande ko nanaton koo, ɓe nanaali.
MAT 13:18 —Ndennoo, kettinee maanaa banndol aawoowo ngol.
MAT 13:19 Neɗɗo fuu nanɗo haala Laamu Laamɗo tawee faamaali ɗum, bonɗo oo waran, ɗoofa ko aawaa e ɓernde mum koo. Kabaaru oo neɗɗo ana nanndi e laawol ɗo aawdi ndii saami ɗoo.
MAT 13:20 Kabaaru aawdi saamundi e korokaaƴe ndii, ana nanndi e neɗɗo nanoowo konngol ngol so jaɓɓoroo ngol seyo ɗon e ɗon.
MAT 13:21 Kaa ngol walaa ɗaɗi e makko, o nanngan ngol wakkati gooto tan. So ɗum ɓillike naa so o torrike saabe konngol ngol, o yankiran ɗon e ɗon.
MAT 13:22 Kabaaru aawdi saamundi e kebbe ndii, ana nanndi e neɗɗo nanoowo konngol ngol, so sugullaaji aduna e koomti jawdi cuuma ngol, ngol laatoo dimarol.
MAT 13:23 Kaa kabaaru aawdi saamundi e leydi mbelndi ndii, ɓeen ngoni nanooɓe konngol ngol so paama ngol. Oon wakkati, ɓe ndiman ɓiɓɓe: yoga teemedere, yoga capanɗe jeegom, yoga capantati.
MAT 13:24 Iisaa haalani ɓe banndol gonngol, wii: —Hono nii Laamu Laamɗo oo wa'i: gorko aawi e ngesa mum aawdi lobbiri.
MAT 13:25 Nde yimɓe fuu ɗaaninoo, gaɲo oon gorko wari, aawi huɗo bonko e ley gulle ɗee, witti.
MAT 13:26 Nde aawdi ndii fuɗi faa rimi, nden huɗo bonko koo duu ɓanngi.
MAT 13:27 Maccuɓe ɓee njehi mbiyoyi jom ngesa oo: «Kalfaaɗo, wanaa aawdi lobbiri aawu-ɗaa e ngesa maa ngaa naa? Hoto koo huɗo bonko iwi?»
MAT 13:28 O jaabii ɓe, o wii: «Gaɲo waɗi nii.» Caggal ɗum, maccuɓe ɓee lamndii mo, mbii: «Min njaha min ɗoofoya huɗo bonko koo?»
MAT 13:29 O jaabii ɓe, o wii: «Wanaa non, sabi so oɗon ɗoofa huɗo bonko koo, so on ndeentaaki on ɗoofidan hen alkama oo.
MAT 13:30 Accidee ɗi faa kettal. Nden, mi wiyan hettooɓe ɓee ɗoofa huɗo bonko koo tafon, ɓe ngaɗa ɗum kafe faa duppee. So ɓe ngaɗi ɗum fuu, ɓe ketta alkama oo, nden ɓe mooɓta ɗum ley beembal am.»
MAT 13:31 Iisaa haalani ɓe banndol gonngol, wii: —Laamu Laamɗo oo ana nanndi e ngeeƴu buyaage mo neɗɗo ɓami, so aawi e ngesa mum.
MAT 13:32 Kanko ɓuri geeƴi fuu famɗude, kaa so mo fuɗii, o laatoto lekki mawki sanne faa pooli ngara ɲiɓa cuuɗi mum'en e caɓe makki.
MAT 13:33 O haalani ɓe banndol gonngol, o wii: —Laamu Laamɗo oo ana wa'i hono no ƴuufinirdi seeɗa ndi debbo jiiɓi e saawal tati conndi alkama faa ndi fuu ndi ƴuufi.
MAT 13:34 Ɗum fuu, Iisaa haalaniri yimɓe ɓee e banndi. O haaldataa e maɓɓe so wanaa e banndi,
MAT 13:35 yalla haala ka Laamɗo yottinirnoo annabaajo oo kaa ana tabita nde oon wii: «Mi haalaniran ɓe banndi, mi haalanan ɓe kulle cuuɗaaɗe gila nde aduna tagaa.»
MAT 13:36 Caggal ɗum, Iisaa yoppiti yimɓe ɓee, naati ley suudu. Taalibaaɓe makko ɓee ɓattii mo, mbii mo: —Firritan min banndol huɗo bonko ngol.
MAT 13:37 O jaabii ɓe, o wii: —Aawɗo aawdi lobbiri ndii oo, oon woni Ɓii Neɗɗo oo,
MAT 13:38 ngesa ngaa woni aduna oo. Ɓiɓɓe Laamu Laamɗo ɓee ngoni aawdi lobbiri ndii, ɓiɓɓe bonɗo oo ngoni huɗo bonko koo.
MAT 13:39 Gaɲo aawɗo huɗo bonko oo yo Ibiliisa, kettal ngal yo timmooɗe aduna, hettooɓe ɓee yo malaa'ika'en.
MAT 13:40 Hono no huɗo bonko ittirtee wedee e yiite nii, non timmooɗe aduna laatortoo.
MAT 13:41 Ɓii Neɗɗo oo nelan malaa'ika'en mum, itta e laamu mum oo waɗooɓe woɓɓe e luuttal, kaɲum e waɗooɓe ko boni fuu,
MAT 13:42 mbedoo ɗum'en e yiite jahannama, ton ɓe ngullata, ɓe ŋerƴondira ɲiiƴe.
MAT 13:43 Kaa e oon wakkati, fooccitiiɓe ɓee njalbiran no naange nii e ley Laamu Baabiraaɗo mum'en. Jom nowru fuu, yo nanu!
MAT 13:44 —Laamu Laamɗo oo ana wa'i hono no jawdi cuuɗiindi e ley ngesa, gorko goɗɗo hoocci ndiin jawdi, suuɗi ndi kasen. E ley seyo makko ngoo, o soottoyi ko o joginoo fuu, o soodi ngesa ngaa.
MAT 13:45 Laamu Laamɗo oo ana wa'i kasen hono no julaajo tewtoowo ɲaaƴe dime nii.
MAT 13:46 So joomum yii ɲaayre rimre heewnde coggu, soottan ko jogii fuu sooda ɲaayre ndee.
MAT 13:47 —Laamu Laamɗo oo ana wa'i kasen hono no bubbol bedaangol e geeci, so nanngi sii liɗɗi fuu nii.
MAT 13:48 Faa ngol heewi, summbooɓe ɓee pooɗi ngol faa e daŋŋeere, ana cuɓa liɗɗi ɗii. Ɓe ngaɗi liɗɗi lobbi ɗii e ley cagiije, ɓe mbedii ɗi nafataa fay huunde ɗii.
MAT 13:49 Hono non timmooɗe aduna laatortoo. Malaa'ika'en ngaran ceennda bonɓe e moƴƴuɓe,
MAT 13:50 mbedoo bonɓe ɓee e ley yiite jahannama, ton ɓeen ngullata ɓe ŋerƴondira ɲiiƴe.
MAT 13:51 Iisaa lamndii ɓe, o wii: —On paamii ɗum fuu naa? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Min paamii.
MAT 13:52 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Jannginoowo Sariya fuu laatiiɗo taalibbo Laamu Laamɗo, ana wa'i hono no jom galle jaltinoowo e ley ndesaari mum kulle kese e kulle ɓooyɗe nii.
MAT 13:53 Nde Iisaa tilinoo e ɗiin banndi ndee, o iwi ton,
MAT 13:54 o hooti ngeenndi ɗo o mawni ɗoo, omo waajoo e suudu maɓɓe waajordu. Haaynii yimɓe hettintooɓe ɓee sanne, ndarii ana mbiya: —Hoto fuu o heɓi ngal anndal? Hono hen o heɓiri baawɗe waɗude ɗii kaayeefiiji?
MAT 13:55 Tama o wanaa ɓii cehoowo leɗɗe oo? Tama wanaa Mariyama woni inniiko? Tama o wanaa mawnii Yaakuuba e Yuusufu e Simon, kaɲum e Yahuuda?
MAT 13:56 Tama wanaa enen e banndiraaɓe makko rewɓe koddi? Ndennoo, hoto o heɓi ɗum fuu?
MAT 13:57 Ɗum saabanii ɓe tippitaade mo. Caggal ɗum, o wii ɓe: —Annabaajo ana teddinaa e nokkuuje ɗee fuu, so wanaa ley ngeenndi mum'en, kaɲum e ley galle mum'en.
MAT 13:58 Iisaa waɗaali ɗon kaayɗe keewɗe saabe waasude maɓɓe goonɗinde mo.
MAT 14:1 E oon wakkati, Hirudus hooreejo leydi Galili oo nani haala Iisaa ana haalee.
MAT 14:2 O wii gollooɓe makko: —Ɗum Yaayaa mo lootogal batisima! O wuurtii. Ɗum saabii so omo jogii baawɗe waɗude kaayɗe.
MAT 14:3 Tawi Hirudus yamiriino Yaayaa nanngee, haɓɓee, uddee ley kasu, kammari Hirudiya jom suudu mawniiko biyeteeɗo Filipa.
MAT 14:4 Sabi Yaayaa ana wiyannoo Hirudus: —Dagantaako ma teetaa Hirudiya, sabi o gen mawna.
MAT 14:5 Hirudus yiɗi warde mo kaa suusaano yimɓe ɓee, sabi ɓe fuu eɓe njogorinoo Yaayaa yo annabaajo.
MAT 14:6 Ɗum nee, ɲannde yiitu-mawuuri rimeede Hirudus, ɓii Hirudiya debbo darii ana woma yeeso nootiiɓe mo ɓee. Hirudus weltii sanne,
MAT 14:7 faa hunii hokkan mo huunde fuu ko o ɲaagii.
MAT 14:8 Suka debbo oo jokki haala inna mum, wii Hirudus: —Waddanam ɗoo hoore Yaayaa mo lootogal batisima oo e la'al!
MAT 14:9 Hirudus yoomi, kaa nde wonnoo hunike yeeso nootiiɓe ɗum ɓee, yamiri oon waddanee nde.
MAT 14:10 Oon wakkati fuu, o yamiri hoore Yaayaa taƴoyee ley kasu too.
MAT 14:11 Hoore ndee taƴaa tummbaa e la'al, hokkaa suka debbo oo. Oon hokkoyi nde inna mum.
MAT 14:12 Taalibaaɓe Yaayaa ɓee ngari ɓamti tew oo, iroyi. Caggal ɗum, ɓe njehi ɓe kaalanoyi Iisaa ko waɗi koo.
MAT 14:13 Nde nanirde ndee warnoo e Iisaa ndee, Iisaa iwi ton naati laana, fa'i nokku teelɗo, kaɲum tan. Yimɓe ɓee kumpitii ɗum, njalti e geelle ɗee, cawndii daande weendu nduu, njokki e makko.
MAT 14:14 Nde o yalti e laana kaa ndee, o yii jamaa keewɗo, o yurminaa ɓe sanne, heddii omo sellina ɲawɓe maɓɓe.
MAT 14:15 Nde hiiri ndee, taalibaaɓe ɓee ɓattitii Iisaa, mbii ɗum: —Jooni hiirii, kasen duu nokku oo yo ladde. Yoppitin jamaa oo, yalla ana coodoya ko ɲaama to geelle too.
MAT 14:16 O jaabii ɓe, o wii: —Fotaa ko ɓe njaha. Onon e ko'e mooɗon, ndokkee ɓe ko ɓe ɲaama!
MAT 14:17 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —En ngalaa ɗoo so wanaa buuruuje joy e liɗɗi ɗiɗi.
MAT 14:18 O wii ɓe: —Ngaddanee kam ɗum gaa.
MAT 14:19 O yamiri yimɓe ɓee njooɗoo e huɗo, o ɓami buuruuje joy ɗee e liɗɗi ɗiɗi ɗii, o tiggitii kammu, o yetti Laamɗo. O taƴi buuru oo, o hokki taalibaaɓe ɓee ndokka jamaa oo.
MAT 14:20 Ɓe fuu ɓe ɲaami faa ɓe keddi. Taalibaaɓe ɓee ndeentini taƴe keddiiɗe ɗee, ɗe kebbini cagiije sappo e ɗiɗi.
MAT 14:21 Ɲaamnooɓe ɓee ana mbaara e ujunaaji joy gorko ko waldaa e rewɓe e sukaaɓe.
MAT 14:22 Ɗon e ɗon, o naanni taalibaaɓe ɓee e laana kaa yalla ana adoo mo lummbude weendu nduu, tawi kanko omo wondi e yoppitinde jamaa oo.
MAT 14:23 Caggal o yoppitii ɓe, o ŋabboyi dow waamnde haayre faa o waɗa duwaawu kanko tan. Naange yanii, tawi kanko tan woni ton.
MAT 14:24 Laana kaa yehi faa woɗɗii daŋŋeere ndee, tawi bempeeje ana piya ka, sabi ka jaɓɓotooka henndu.
MAT 14:25 Nde ɓadinoo weetude ndee, o wari e taalibaaɓe ɓee, omo yaara koyɗe dow ndiyam ɗam.
MAT 14:26 Kaa nde ɓe njii mo omo yaha e dow ndiyam ɗam ndee, kulol manngol nanngi ɓe, ɓe mbii: —Ɗum yo seyɗaani! Ɓe ndarii eɓe conkina no ɓe poti hulde.
MAT 14:27 Ɗon e ɗon Iisaa wii ɓe: —Mbaaltinee hakkillaaji mooɗon! Ɗum miin, pati kulee!
MAT 14:28 Piyeer jaabii mo, wii: —Moobbo, so ɗum aan jaati woni ɗoo, yamir mi yaha dow ndiyam ɗam mi wara to maa.
MAT 14:29 O jaabii mo, o wii: —War! Piyeer yalti laana kaa, hedde ana yaha dow ndiyam ɗam, fewti Iisaa.
MAT 14:30 Kaa nde mo yiinoo henndu nduu sattii ndee, o huli, o fuɗɗi yorkitaade, o wulli, o wii: —Moobbo, nootam!
MAT 14:31 Ɗon e ɗon, Iisaa foocci junngo mum, nanngi mo, wii: —Nii pamɗir-ɗaa hoolaare? Ko saabii so cikkiti-ɗaa?
MAT 14:32 Ɓe ɗiɗon fuu, ɓe naati laana kaa tan, henndu nduu darii.
MAT 14:33 Taalibaaɓe wonnooɓe ley laana kaa ɓee cujidani mo, mbii: —A Ɓii Laamɗo jaati!
MAT 14:34 Ɓe lummbi weendu nduu, ɓe panndi leydi Genesaret.
MAT 14:35 Worɓe oon nokku annditi mo, kaalani leydi ndii fuu garol makko, o waddanaa ɲawɓe ɓee fuu.
MAT 14:36 Ɓe ɲaagii mo mo acca ɲawɓe ɓee mema fay so kommbol saaya makko tan. Haya duu, memɗo ngol fuu sellii.
MAT 15:1 Farisa'en e dunkee'en Sariya iwi Urusaliima, ngari e Iisaa lamndii ɗum, mbii:
MAT 15:2 —Koɗum waɗi so taalibaaɓe maa ɓee ana koyna neesuuji njaatiraaɓe meeɗen ɗii? Sabi ɓe lootataa juuɗe fade maɓɓe ɲaamde.
MAT 15:3 O jaabii ɓe, o wii: —Onon nee, koɗum waɗi so oɗon luutta yamiroore Laamɗo ndee faa njokkon neesu mooɗon?
MAT 15:4 Sabi Laamɗo wii: «Teddin inna maa e baam maa.» O wii kasen: «Kuɗuɗo baam mum naa inna mum, wareede laato jukkungo mum.»
MAT 15:5 Kaa onon, oɗon mbiya so neɗɗo wii baam mum naa inna mum: «Ko kaannoo-mi wallirde ma koo yo ngeɗu Laamɗo»,
MAT 15:6 ɗum ana heƴa neɗɗo, fotaa ko teddina saaraa mum kasen. Hono non tosirton konngol Laamɗo, faa njokkon neesu mooɗon!
MAT 15:7 Naafigi'en! Annabi Esaaya woofaali fey nde sappinoo e mooɗon so wii:
MAT 15:8 «Laamɗo wii: Ngol leɲol e haala tan teddinirta kam, kaa e ley ɓerɗe maɓɓe eɓe ngoɗɗi kam.
MAT 15:9 Meere ɓe ndewata kam, sabi ko ɓe tuugii e ley janngingol maɓɓe koo yo jamirooje yimɓe tan.»
MAT 15:10 Oon wakkati, Iisaa noddi jamaa oo, wii ɗum: —Kettinee, paamee:
MAT 15:11 wanaa ko naatata e hunduko neɗɗo soɓinta ɗum. Ko yaltata e hunduko soɓinta neɗɗo.
MAT 15:12 E oon wakkati, taalibaaɓe ɓee ɓattitii mo, mbii mo: —Tama a anndii Farisa'en ɓee mettaama e haalaaji maa ɗii?
MAT 15:13 O jaabii, o wii: —Funngo fuu ngo Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo aawaali, ɗoofete.
MAT 15:14 Accee ɓe, ɓe wumɓe ɗowooɓe wumɓe! So bumɗo ɗowii bumɗo, ɓe ɗiɗon fuu ɓe caaman ley ngaykaare.
MAT 15:15 Piyeer jaabii, wii mo: —Firritan min kaa haala.
MAT 15:16 Iisaa wii: —Onon duu, faa jooni eɗum finkinii on naa?
MAT 15:17 On paamaali ko naati e hunduko fuu yahan ley reedu, kasen duu ɗum yehete ladde?
MAT 15:18 Kaa ko yaltata e hunduko koo e ɓernde iwata, ɗum jaati soɓinta neɗɗo.
MAT 15:19 Sabi e ɓernde neɗɗo miilooji bonɗi iwata so ndunƴa ɗum e ɲaako'aaku e jeenu e faasigaaku e nguyka e kappi, kaɲum e mbonka.
MAT 15:20 Ɗum woni ko soɓinta neɗɗo. Kaa ɲaamde tawee lootaali juuɗe mum no ɓe mbii nii soɓintaa neɗɗo.
MAT 15:21 Caggal ɗum, Iisaa iwi ɗon fa'i seraaji Tirus e Sidon.
MAT 15:22 Debbo jeyaaɗo Kanaana koɗuɗo e ndiin leydi wari e makko, wulli, wii: —Moobbo, taanii Daawuuda, yurmam! Ɓiyam debbo ladde ana e mum, ana torra ɗum sanne!
MAT 15:23 Kaa o jaabaaki ɗum fay huunde. Taalibaaɓe makko ɓee ndaardoyi mo, mbii mo: —Ribbu mo dee! Omo nii jokki e meeɗen tan omo wulla.
MAT 15:24 Iisaa jaabii, wii: —E baali suudu Israa'iila majjuɗi ɗii tan nelaa-mi.
MAT 15:25 Nii debbo oo saami yeeso makko, sujidi, wii: —Moobbo, wallam!
MAT 15:26 O jaabii, o wii: —Ɓamde ɲaamdu sukaaɓe so tippoo dawaaɗi moƴƴaa.
MAT 15:27 Debbo oo wii: —Goonga, Moobbo, kaa fay dawaaɗi ana ɲaama ɲaamdu joomum'en iwooru e la'al so saama nduu.
MAT 15:28 Nden, Iisaa jaabii mo, wii: —Debbo, hee goonɗinal maa ana mawni! Yo a waɗane no njiɗir-ɗaa nii. E oon wakkati jaati, ɓiyiiko debbo oo selli.
MAT 15:29 Iisaa iwi ɗon, takkii daande weendu Galili, ŋabbi waamnde haayre, jooɗii ton.
MAT 15:30 Yimɓe heewɓe ngari to makko, ngaddi laƴooɓe e wumɓe e ɓe terɗe mum'en mbaati e muumɗuɓe, kaɲum e ɲawɓe woɓɓe heewɓe. Ɓe ɓattini ɓeen yeeso makko, o sellini ɓe.
MAT 15:31 Haaynii yimɓe ɓee sanne nde njiinoo muumɗunooɓe ana kaala, ɓe terɗe mum'en mbaati cellii, laƴannooɓe ana njaha faa gasa, wumnooɓe ana njiya. Hedde eɓe njetta Laamɗo Israa'iila oo.
MAT 15:32 Iisaa noddi taalibaaɓe mum ɓee, wii ɓee: —Ɓee yimɓe ana njurminii kam, sabi hannde woni balɗe tati ko ɓe ngondi e am, haya duu ɓe ngalaa ko ɓe ɲaama. Mi waawaa yoppitinde ɓe tawee ɓe ɲaamaali, pati ɓe caama yolbere e laawol so eɓe koota.
MAT 15:33 Taalibaaɓe makko ɓee mbii mo: —Hoto fuu keɓaten ko ɲamminen oo jamaa e ley ndee ladde jeereende?
MAT 15:34 O lamndii ɓe, o wii: —Hono foti buuruuje njogi-ɗon? Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Jeɗɗi, kaɲum e liikoy seeɗa min njogii.
MAT 15:35 Caggal ɗum, o yamiri jamaa oo jooɗoo e leydi.
MAT 15:36 O ɓami buuruuje jeɗɗi ɗee kaɲum e liikoy koy, o yetti Laamɗo, o taƴi ɗe, o hokki taalibaaɓe ɓee ndokka ɗum jamaa oo.
MAT 15:37 Ɓe fuu ɓe ɲaami faa ɓe keddi. Taalibaaɓe ɓee ndeentini kedde ɗee, ɗe kebbini cagiije jeɗɗi.
MAT 15:38 Ɲaamnooɓe ɓee yo ujunaaji nay gorko, ko waldaa e rewɓe e sukaaɓe.
MAT 15:39 Caggal Iisaa yoppitii yimɓe ɓee, naati laana, fa'i leydi Magadan.
MAT 16:1 Farisa'en e Saduki'en ngari ittude koro Iisaa, ɓe ndaardi mo o holla ɓe taagumansa kaayniiɗo iwoowo dow kammu.
MAT 16:2 O jaaborii ɓe nii: —So on njii kammu ana wojji kiikiiɗe, on mbiyan welan.
MAT 16:3 Beetee law, so on njii kammu ana wojji ana niɓɓi, on mbiyan toɓan. Oɗon mbaawi seenndude mbaadi kammu, kaa on mbaawaa seenndude taagumansaaji wakkatiiji ɗii!
MAT 16:4 Jamaanu jooni bonɗo coɓuɗo oo ana ndaara holleede taagumansa, kaa taagumansa fuu o hollataake, so wanaa taagumansa annabi Yuunusa oo. Caggal ɗum, o yoppi ɓe ɗon, o witti.
MAT 16:5 Nde taalibaaɓe ɓee lummbata weendu nduu ndee, njeggiti yooɓaade ɲaamdu.
MAT 16:6 Iisaa wii ɓe: —Kakkilee, ndeentee e ƴuufinirdi Farisa'en e Saduki'en ndii.
MAT 16:7 Taalibaaɓe ɓee ndarii ana mbiyondira: —Ko en njooɓaaki buuru koo o wiiri non.
MAT 16:8 Iisaa anndi ko ɓe kaalata koo, wii ɓe: —Ko waɗi so oɗon kaalda hakkunde mooɗon on njooɓaaki buuru mbiiru-mi non? Onon famɗuɓe hoolaare!
MAT 16:9 Tama faa jooni on paamaali? Tama on miccitaaki buuruuje joy ɗe njeɗu-mi e ujunaaji njoyon gorko ɗee, e cagiije ɗe kebbin-ɗon kedde ɗee?
MAT 16:10 Tama on miccitaaki kasen buuruuje jeɗɗi ɗe njeɗu-mi e ujunaaji nay neɗɗo ɗee, e cagiije ɗe kebbin-ɗon kedde ɗee?
MAT 16:11 Hono waɗi on paamaali wanaa haala buuru kaalanan-mi on? Ndeentee e ƴuufinirdi Farisa'en e Saduki'en ndii.
MAT 16:12 Oon wakkati, taalibaaɓe ɓee paami o wiyaali ɓe ndeentoo e ko ƴuufinta buuru koo, ko o wii dee, ɓe ndeentoo e ko Farisa'en e Saduki'en njannginta koo.
MAT 16:13 Iisaa yehi leydi Kaysariya Filipa. O lamndii taalibaaɓe makko ɓee, o wii: —Homo yimɓe mbiyata Ɓii Neɗɗo oo woni?
MAT 16:14 Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Won wiyooɓe a Yaayaa mo lootogal batisima, won wiyooɓe a annabi Iliyaasa, won wiyooɓe kasen a annabi Yeremiya naa gooto e annabaaɓe ɓee.
MAT 16:15 O wii ɓe: —Onon nee, homo mbiyaton ngon-mi?
MAT 16:16 Simon Piyeer jaabii mo, wii: —Aan woni Almasiihu, Ɓii Laamɗo guurɗo oo.
MAT 16:17 Nden Iisaa wii mo: —A welii hoore, aan Simon ɓii Yuunusa. Sabi wanaa ɓii-aadama anndin maa ɗum, Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo anndin maa ɗum.
MAT 16:18 Miin duu, miɗo wiye Piyeer (ɗum woni haayre), e dow nden haayre mahan-mi deental am goonɗinɓe ngal. Maayde e heewde semmbe fuu walaa ko waawi e mayre.
MAT 16:19 Mi hokkete cokitirɗe Laamu Laamɗo: huunde fuu ko kaɗu-ɗaa e leydi, haɗete dow kammu. Ko njaɓu-ɗaa e leydi, jaɓete dow kammu.
MAT 16:20 Nden, Iisaa daalii taalibaaɓe mum ɓee pati kaalana fay gooto kaɲum woni Almasiihu oo.
MAT 16:21 Gila e oon wakkati, Iisaa fuɗɗi anndinde taalibaaɓe mum ɓee ana tilsi mo yaha Urusaliima, ton mawɓe leɲol e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya torran mo sanne, mo waree, kaa mo wuurtan ɲannde tataɓere.
MAT 16:22 E ley ɗum, Piyeer sawndintini mo hedde ana ɲiŋa mo, wii mo: —Yo Laamɗo dannde Moobbo! Ɗum heɓataa ma!
MAT 16:23 Iisaa yeeccitii, wii Piyeer: —Woɗɗam aan Ibiliisa! A fergitere e laawol am, sabi miiloo maa ngoo iwrataa to Laamɗo, to yimɓe ngo iwrata!
MAT 16:24 Caggal ɗum, o wii taalibaaɓe makko ɓe: —Muuyɗo jokkude kam fuu, ŋootta yurmaade hoore mum, ɓama leggal mum bardugal jokka e am.
MAT 16:25 Sabi muuyɗo danndude yonki mum, waasan ki. Kaa baasirɗo ki sabaabu am, hisinan ki.
MAT 16:26 Koɗum heɓude aduna oo fuu nafata neɗɗo, so waasii yonki mum? Won ko neɗɗo waawi hokkitirde faa soottitoo yonki mum naa?
MAT 16:27 Sabi Ɓii Neɗɗo oo wardan e malaa'ika'en mum e ley teddeengal Baabiraaɗo mum. Oon wakkati, o barjoto gooto fuu ko waarata e golle mum.
MAT 16:28 Miɗo haalana on goonga: yoga e wonɓe ɗoo ɓee maayataa tawee njiyaali Ɓii Neɗɗo oo ana wara e ley laamu mum.
MAT 17:1 Balɗe jeegom caggal mum, Iisaa yaadi e Piyeer e rimdaaɓe ɗiɗon Yaakuuba e Yuhanna, o teeldoyi e mum'en dow waamnde haayre toownde.
MAT 17:2 Noone makko waylitii yeeso maɓɓe. Yeeso makko ana jalba no naange nii, kaddule makko ndawni far hono fooyre.
MAT 17:3 Muusaa e Iliyaasa ɓanngani ɓe, ana kaalda e makko.
MAT 17:4 Piyeer wii Iisaa: —Moobbo, gonal amen ɗoo ana moƴƴi. Ɗal mi darna ɗoo buguuji tati: aan wooturu, Muusaa wooturu, Iliyaasa wooturu.
MAT 17:5 O tilaaki haalde, faa luurde jalboore suddi ɓe. Daande iwi ley luurde ndee, wii: —Oo ɗoo yo Ɓiyam mo korsin-mi, mo cuɓii-mi. Kettindee mo!
MAT 17:6 Nde taalibaaɓe ɓee nani nden daande ndee, ɓe caami ɓe kippii e leydi, ɓe kuli sanne.
MAT 17:7 Iisaa ɓattitii ɓe, memi ɓe, wii: —Immee, pati kulee.
MAT 17:8 E ley ɗum, ɓe kunci gite, ɓe njiyaali fay gooto so wanaa Iisaa tan.
MAT 17:9 E ley ko ɓe njippotoo waamnde haayre ndee koo, Iisaa daalii ɓe, wii: —Pati kaalanee fay gooto ko njii-ɗon koo faa wakkati nde Ɓii Neɗɗo oo immitii e hakkunde maayɓe fuu.
MAT 17:10 Caggal ɗum, taalibaaɓe ɓee lamndii mo, mbii: —Koɗum waɗi so dunkee'en Sariya ɓee ana mbiya annabi Iliyaasa haani adaade Almasiihu warde?
MAT 17:11 O jaabii ɓe, o wii: —Goonga, Iliyaasa adotoo warde moƴƴintina kulle ɗee fuu.
MAT 17:12 Kaa miɗo wiya on: Iliyaasa ƴaɓɓike, ɓe annditaali ɗum, ɓe ngollii ɗum ko ɓe muuyi fuu. Hono non ɓe torrirta Ɓii Neɗɗo oo duu.
MAT 17:13 Taalibaaɓe ɓee paami ko o haalata haala Iliyaasa koo, haala Yaayaa mo lootogal batisima o haalani ɗum'en.
MAT 17:14 Nde ɓe ngarti e jamaa oo ndee, gorko gooto ɓattitii mo, diccii yeeso makko,
MAT 17:15 wii: —Moobbo, yurma ɓiyam gorko! O kirikiraaɗo omo tampi sanne, wakkatiiji omo saama e yiite naa e ndiyam.
MAT 17:16 Mi naɓii mo to taalibaaɓe maa ɓee kaa ɓe ndonkii sellinde mo.
MAT 17:17 O ɓattitii, o wii: —Hey yimɓe jamaanu bonɗo ɓe nganaa goonɗinɓe! Faa mande tilotoo-mi e mon? Faa mande keddotoo-mi muɲande on? Ngaddanee kam cukalel ngel ɗoo!
MAT 17:18 O jahii e ladde ndee, nde yalti e suka oo, o selli ɗon e ɗon.
MAT 17:19 Caggal ɗum, taalibaaɓe ɓee teeldi e makko, lamndii mo, mbii: —Koɗum waɗi so min ndonki ittude ndee ladde?
MAT 17:20 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Saabe oɗon pamɗi goonɗinal waɗi ɗum. Miɗo haalana on goonga: so goonɗinal mooɗon fotii fay no ngeeƴu buyaage nii, so on mbii ndee ɗoo waamnde haayre: «Sottu ɗoo, njahaa too», nde sottan. Fay huunde on ndonkataa waɗude. [
MAT 17:21 ]
MAT 17:22 No ɓe njiilortoo e ley Galili nii, Iisaa wii ɓe: —Ɓii Neɗɗo oo waɗete e juuɗe yimɓe,
MAT 17:23 ɓe mbara mo, kaa e ley ɲalaande majjum tataɓere, o immitoto. Taalibaaɓe ɓee cuŋli sanne.
MAT 17:24 Nde Iisaa e taalibaaɓe mum njottinoo Kafarnahum ndee, nanngooɓe usuru Suudu Dewal Mawndu ɓee ɓattii Piyeer, mbii ɗum: —Tama moobbo mooɗon oo ana yoɓa usuru Suudu Dewal Mawndu?
MAT 17:25 Piyeer jaabii, wii: —Omo yoɓa. Ko Piyeer naati galle oo koo, fade mum heɓude haala, Iisaa wii: —Simon, koɗum woni miilo maa e ɗum? Kaanankooɓe aduna ɓee, homo ɓe nduuɲata? Homo ɓe njoɓinta lampo? Dugule'en naa honaaɓe?
MAT 17:26 Piyeer jaabii, wii: —Honaaɓe ɓee. Iisaa wii mo: —Ndennoo, dugule'en ɓee kaanaa yoɓude.
MAT 17:27 Kaa noo, en njiɗaa mettinde ɓerɗe ɓee yimɓe. Yaa to weendu too, tippo-ɗaa yammbuure maa e ley ndiyam ɗam. Liingu fuu adiiɗo moɗude nde pooɗaa, ƴeŋŋinaa ɗum aaraa hunduko mum, a tawan hen kaalisi daneejo kiɓɓinoowo usuru meeɗen. Ittaa njoɓanaa en, enen ɗiɗon.
MAT 18:1 Oon wakkati, taalibaaɓe ɓee ɓattitii Iisaa, lamndii ɗum, mbii: —Homo ɓuri teddude ley Laamu Laamɗo oo?
MAT 18:2 Iisaa noddi cukalel, darni ngel yeeso maɓɓe,
MAT 18:3 wii: —Miɗo haalana on goonga: so nii on mbaylitaaki faa nanndon e cukaloy, on naatataa e Laamu Laamɗo oo abada.
MAT 18:4 Ɓurɗo teddude ley Laamu Laamɗo yo leyɗinkiniiɗo faa nanndi e ngel cukalel.
MAT 18:5 Neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo cukalel gootel hono ngel e innde am, miin jaati o jaɓɓii.
MAT 18:6 —Neɗɗo fuu luuttinɗo gootel e koy cukaloy goonɗinkoy kam, ko ɓuri moƴƴande joomum haayre teddunde haɓɓee e daande mum, yoolee ley iduru geeci.
MAT 18:7 Bone woodanii oo aduna saabe kulle gaɗooje yimɓe ley luutti ɗee! Waajibi kulle ɗee ngaɗa, kaa bone woodanii laatiiɗo sabaabu majje!
MAT 18:8 So tawii junngo maa naa koyngal maa luuttinte, taƴu ɗum tippo-ɗaa to woɗɗi. Naataa e nguurndam nduumiiɗam a ɲakuɗo ɓuri moƴƴande ma diina tippeede e yiite duumiinge a kiɓɓuɗo.
MAT 18:9 So tawii yitere maa luuttinte, sol nde tippo-ɗaa. Sabi naatude maa e nguurndam nduumiiɗam a ɗokko, ɓuri moƴƴande ma diina tippe-ɗaa e yiite jahannama a kiɓɓuɗo.
MAT 18:10 —Ndeentee e yawde fay gootel e koy cukaloy. Sabi miɗo wiya on: malaa'ika'en makkoy dow kammu ɓee, wakkati fuu ana ƴeewa yeeso Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo. [
MAT 18:11 ]
MAT 18:12 Ko miilaton? So neɗɗo ana jogii baali teemedere majjiraama mbaalu gooto, yoppataa capanɗe jeenay e jeenay ɗii fuu ana ndura ley ferro, tewtoya majjuɗo oo?
MAT 18:13 Miɗo haalana on goonga: so o yiitii mo, o seyorto oon faa ɓura capanɗe jeenay e jeenay ɗi majjaali ɗii.
MAT 18:14 Hono non Baabiraaɗo mooɗon gonɗo dow kammu oo yiɗaa fay gootel e koy cukaloy majja.
MAT 18:15 —So sakiike maa tooɲii ma, yaa to mum kollitaa ɗum tooɲannge mum oo tawee onon tan ɗiɗon. So o jaɓanii ma, a hewtii sakiike maa.
MAT 18:16 Kaa so o jaɓaali kollitaa mo yaadu e neɗɗo gooto naa yimɓe ɗiɗon hono no Binndi ɗii mbiiri nii: «Huunde fuu ko neɗɗo happaa ana hasindini e seedaaku yimɓe ɗiɗon naa taton.»
MAT 18:17 So o jaɓanaali ma, haalan ɗum deental goonɗinɓe ngal. So o salike jaɓande deental goonɗinɓe ngal, jogora mo keefeero naa duwaaɲe.
MAT 18:18 Miɗo haalana on goonga: huunde fuu ko kaɗu-ɗon e leydi, haɗete dow kammu. Huunde fuu ko njaɓu-ɗon e leydi, jaɓete dow kammu.
MAT 18:19 Miɗo haalana on kasen: e ley aduna, nde ɗiɗon mon kawritii e dow huunde wootere ɲaagike Laamɗo, ko nde waawi laataade fuu, Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo hokkan ɓe nde.
MAT 18:20 Sabi nde ɗiɗon naa taton kawriti e innde am fuu, miɗo hakkunde mum'en.
MAT 18:21 Oon wakkati, Piyeer ɓattitii mo, lamndii mo, wii: —Moobbo, cili hono foti kaan-mi yaafaade sakiike am mo ŋoottaali tooɲude kam? Cili jeɗɗi naa?
MAT 18:22 Iisaa jaabii mo, wii: —Mi wiyaali ma cili jeɗɗi, mbii-maa-mi cili capanɗe jeɗɗi faa nde cili jeɗɗi.
MAT 18:23 Iisaa ɓeydi hen wii: —Ɗum Laamu Laamɗo nanndi: kaananke gooto anniyii ƴamtude gollooɓe mum ɲamaande.
MAT 18:24 Nde mo fuɗɗi ƴamtude ndee, o waddanaa golloowo gooto mo o rewata miliyooji.
MAT 18:25 Oon gorko walaa ko yoɓira oon kaalisi. Ɗum nee, kaananke oo yamiri o soottee, kanko e jom suudu makko e sukaaɓe makko e ko o jogii fuu, faa yoɓa ɲamaande ndee.
MAT 18:26 Golloowo oo diccii yeeso makko, ɲaagii mo, wii: «Muɲanam, mi yoɓete fuu!»
MAT 18:27 Kaananke oo yurmii mo, yaafii mo ɲamaande ndee, yoppi mo o witti.
MAT 18:28 Golloowo oo yalti tan, hawri e gollidiiɗo mum mo rewata kaalisi seeɗa. O teɓɓii ɗum, o nanngi daande mum, o wii: «Yoɓam kaalisi am!»
MAT 18:29 Gollidiiɗo makko oo diccii, ɲaagii mo, wii: «Muɲanam, mi yoɓete!»
MAT 18:30 Kaa oon jaɓaali. O uddoyi ɗum kasu, faa nde yoɓi ɲamaande ndee fuu.
MAT 18:31 Nde gollooɓe heddiiɓe ɓee njii ɗum ndee, mettaa sanne, njehi kaalanoyi ɗum kaananke oo.
MAT 18:32 E ley ɗum, kaananke oo noddi golloowo oo, wii ɗum: «Aan a golloowo bonɗo! Nde ɲaagi-ɗaa kam, mi yaafe ko ndewan-maa-mi koo ndee, mi yaafike ma.
MAT 18:33 Aan duu, a haanaanoo yurmaade jaado maa oo no njurmori-maa-mi nii naa?»
MAT 18:34 Kaananke oo bilaa sanne, waɗi mo e juuɗe jukkooɓe ɓee, faa nde o yoɓi ɲamaande ndee faa laaɓi. Iisaa ɓeydi hen wii:
MAT 18:35 —Hono non Baabiraaɗo am gonɗo dow kammu oo waɗata neɗɗo fuu e mooɗon mo yaaforaaki sakiike mum ɓernde laaɓunde.
MAT 19:1 Nde Iisaa tilii e ɗiin waajuuji ndee, iwi Galili fa'i bannge Yahuudiya gonɗo caggal maayo Urdun oo.
MAT 19:2 Yimɓe heewɓe njokki e makko, o sellini ton ɲawɓe mum'en.
MAT 19:3 Yoga e Farisa'en ngari e makko, lamndii mo ɗum ɗoo faa itta koro makko: —Tama ana daganii gorko seerdude jom suudu mum daliili tawaaɗo fuu?
MAT 19:4 O jaabii, o wii: —Tama on njanngaali ko Binndi ɗii mbii? E fuɗɗoode Laamɗo tagii ɓe waɗii ɓe gorko e debbo,
MAT 19:5 wii: «Ɗum waɗi so gorko yoppan inna mum e baam mum, nanngondira e jom suudu mum, ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoo neɗɗo gooto.»
MAT 19:6 Nii woni ɓe nganaa ɗiɗon kasen, ɓe neɗɗo gooto. Ndennoo, pati neɗɗo seenndu ko Laamɗo reentini.
MAT 19:7 Ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Ko saabii so Muusaa yamiri gorko hokka jom suudu mum talkuru ceergal nde ana seera ɗum?
MAT 19:8 O jaabii ɓe, o wii: —On yoorɓe ɓerɗe, ɗum saabii so Muusaa hokki on no ceerdon rewɓe mooɗon. Kaa e fuɗɗoode, wanaa non worrunoo.
MAT 19:9 Miɗo wiya on: ceerduɗo jom suudu mum ko wanaa fijirde, so ɓamii debbo goɗɗo, jeenii.
MAT 19:10 Taalibaaɓe makko ɓee mbii mo: —So nii hakkunde gorko e debbo worri, waasude ɓamde ɓuri.
MAT 19:11 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Wanaa yimɓe fuu mbaawi jaɓude kaa haala, ɓe Laamɗo hokki ɗum ɓee tan mbaawi jaɓude ka.
MAT 19:12 Daliiliiji kaɗooji worɓe ɓamde ana ngoodi. Sabi won worɓe rimeteeɓe tawa yo waatoraaɓe. Won ɗereteeɓe. Heddiiɓe ɓee noo, kaɲum'en kaɗi ko'e mum'en ɓamde faa ngollana Laamu Laamɗo oo. Neɗɗo fuu jarriiɗo ndee tinndinoore, yo jaɓu!
MAT 19:13 Caggal ɗum, won waddanɓe Iisaa cukaloy yalla omo fawa e makkoy juuɗe makko o duwanoo koy, kaa taalibaaɓe ɓee njahii e yimɓe ɓee.
MAT 19:14 Nden o wii: —Accee cukaloy koy ngara e am, pati kaɗee koy, sabi wa'uɓe no makkoy nii ɓee njey Laamu Laamɗo oo.
MAT 19:15 O fawi junngo makko dow makkoy, o duwanii koy. Nden o iwi ton.
MAT 19:16 Gorko gooto ɓattitii Iisaa, lamndii mo, wii: —Moobbo, honde huunde moƴƴunde kaan-mi waɗude faa mi heɓa nguurndam nduumiiɗam?
MAT 19:17 Iisaa wii mo: —Ko saabii so laamdi-ɗaa kam ko moƴƴi? Laamɗo tan woni moƴƴo! So aɗa yiɗi naatude e nguurndam, jokku sariyaaji ɗii.
MAT 19:18 Gorko oo lamndii Iisaa, wii: —Hoɗi ngoni sariyaaji ɗii? Iisaa jaabii, wii: —Pati ɲaaɗu hoore, pati jeenu, pati wujju, pati seeda fenaande,
MAT 19:19 teddin inna maa e baam maa, njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.
MAT 19:20 Suka jokolle oo wii mo: —Miɗo haybi ɗum fuu. Koɗum heddii?
MAT 19:21 Iisaa wii mo: —So tawii aɗa yiɗi hiɓɓude, yaa soottoy ko njogi-ɗaa fuu, ndokkaa kaalisi oo misikiina'en. Nden a heɓan jawdi dow kammu. Caggal ɗum, ngaraa njokkaa kam.
MAT 19:22 Nde suka jokolle oo nani ɗiin haalaaji ndee, yaadi e yoomeende, sabi o arsukunte ɲolɗo.
MAT 19:23 E ley ɗum, Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee: —Miɗo haalana on goonga: hee naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo ana tiiɗi!
MAT 19:24 Miɗo haalana on kasen ɗum ɗoo: ngelooba ƴaɓɓoroo e wuddere mesalal ɓuri newaade diina naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo.
MAT 19:25 Haaynii taalibaaɓe ɓee sanne nde nani ɗiin haalaaji ndee, ɓe mbii: —Ndennoo, homo woni kisoowo?
MAT 19:26 O ƴeewi ɓe, o wii: —Ɗo yimɓe ɗum laatataako, kaa walaa fuu ko Laamɗo waawaa.
MAT 19:27 Piyeer ɓami haala, wii mo: —Minen, min njoppii fuu, min njokkii e maa. Koɗum min keɓoyta?
MAT 19:28 Iisaa wii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: so Ɓii Neɗɗo oo jooɗiima e jooɗorgal mum laamu teddungal ley aduna keso, onon sappo e ɗiɗon jokkuɓe e am ɓee duu, on njooɗoto e dow jooɗorɗe kaanankooɓe, caron cuuɗi baaba Israa'iila sappo e ɗiɗi ɗii.
MAT 19:29 Neɗɗo fuu joppirɗo saabe am galle mum naa sakiraaɓe mum worɓe naa sakiraaɓe mum rewɓe naa inna mum naa baam mum naa sukaaɓe mum naa gese mum, heɓan ko ɓuri ɗum cowe teemedere, kasen duu heɓan nguurndam nduumiiɗam.
MAT 19:30 Kaa ardinooɓe heewɓe laatoto caggalaaɓe, caggalaaɓe ɓee laatoto ardiiɓe.
MAT 20:1 —Annii ko Laamu Laamɗo nanndi: jom ngesa peguuje yalti beetee law faa hasa gollooɓe ɓe ngolla ngesa mum peguuje.
MAT 20:2 O heɓi gollooɓe, o hawri e maɓɓe o yoɓan ɓe hono ko woowi: ɲalooma fuu mbuuɗu cardi. O naɓi ɓe ngesa makko.
MAT 20:3 Wakkati ɲawlal, o yalti kasen, o tawi woɓɓe sakoro ɓe keɓaali golle,
MAT 20:4 o wii ɓe: «Njehee onon duu ngolloyon to ngesa am peguuje too, mi yoɓan on ko haani yoɓeede koo.»
MAT 20:5 Ɓeen duu njehi ton. Jom ngesa oo waɗi non kasen hakkunde naange e caggal sallifanaa.
MAT 20:6 Caggal ɗum, o yalti kasen wakkati laasaraa, o tawi woɓɓe ana ndarii to sakoro too, o wii ɗum'en: «Koɗum waɗi so ɲallu-ɗon ɗoo on ngollaali fay huunde?»
MAT 20:7 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: «Fay gooto ɓamaali min golle.» O wii ɓe: «Njehee onon duu ngolloyon e ngesa am peguuje ngaa.»
MAT 20:8 Nde hiirnoo ndee, jom ngesa oo wii keƴaaɗo mum oo: «Noddu gollooɓe ɓee njoɓaa ɗum'en. Ardoro-ɗaa sakitiiɓe nanngeede ɓee, cakitoro-ɗaa adiiɓe nanngeede ɓee.»
MAT 20:9 Nannganooɓe laasaraa ɓee ngari, gooto e mum'en fuu hokkaa mbuuɗu cardi.
MAT 20:10 Adinooɓe nanngeede ɓee duu ngari, cikki njoɓete ko ɓuri ɗum. Kaa gooto e maɓɓe fuu hokkaa mbuuɗu cardi hono no ɓee too nii.
MAT 20:11 Nde ɓe njoɓaa ɗum ndee, eɓe ŋermitoo yaade to jom ngesa too
MAT 20:12 eɓe mbiya: «Ɓee ɗoo gollooɓe ngollaali kinaa wakkati gooto tan, ɓe ponndaama e amen njoɓdi, minen nee min ngollii ɲalooma kuurɗo ley ngee naange wulnge!»
MAT 20:13 Jom ngesa oo jaabii gooto e maɓɓe, wii: «Giɗam, mi tooɲaali ma. Tama wanaa aan jaɓunoo mi nanngire mbuuɗu cardi ɲalooma?
MAT 20:14 Ndennoo, ɓam njoɓdi maa njahaa. Miin muuyi hokkude cakitiiɗo oo hono ko keɓu-ɗaa koo.
MAT 20:15 Tama wanaa ko weli kam ngaɗan-mi e kaalisi am oo? Naa moƴƴuki am kii waddan maa haasidaade?»
MAT 20:16 Iisaa wii: —Hono nii caggalaaɓe ɓee laatoto ardiiɓe, ardiiɓe ɓee laatoto caggalaaɓe.
MAT 20:17 Tawi Iisaa ana ŋabbita faade Urusaliima, sawndintini taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee e laawol, wii ɗum'en:
MAT 20:18 —Kettinee, eɗen nii ŋabbita Urusaliima. Ɗon Ɓii Neɗɗo oo waɗetee e juuɗe hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya. Ɓe caran mo waree,
MAT 20:19 ɓe ngaɗa mo e juuɗe heeferɓe, ɓeen duu njaayran mo, piya mo dorri, peŋa mo e leggal bardugal faa mo maaya. Kaa ɲalooma majjum tataɓo oo mo wuurtan.
MAT 20:20 Nden, inna ɓiɓɓe Jebede ɓattini sukaaɓe mum Iisaa. Inna oo diccii yeeso Iisaa faa ɲaagoo ɗum ballal.
MAT 20:21 Iisaa wii mo: —Koɗum njiɗ-ɗaa? Debbo oo jaabii mo, wii: —Miɗo yiɗi podaa ɓiɓɓe am worɓe ɗiɗon ɓee njooɗoo bannge maa so a laamiima, gooto wona bannge maa ɲaamo, goɗɗo oo wona bannge maa nano.
MAT 20:22 Iisaa jaabii, wii: —On anndaa ko ɲaagoto-ɗon. Oɗon mbaawi yarde horde mettunde nde njaran-mi ndee naa? Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Miɗen mbaawi.
MAT 20:23 O wii ɓe: —On njaran nde jaati. Kaa jooɗagol bannge am ɲaamo naa nano wanaa miin yamirta ɗum. Ɗeen joolle, ɓe Baabiraaɗo am moƴƴinani ɓee njey ɗum.
MAT 20:24 Nde taalibaaɓe sappo heddiiɓe ɓee nani ɗum ndee, mettaa e rimdaaɓe ɗiɗon ɓee.
MAT 20:25 E oon wakkati, Iisaa noddi ɓe fuu, wii ɓe: —Oɗon anndi laamiiɓe heeferɓe ana kawjorii ɗum'en hawju bonɗo. Mawɓe ɓee duu ana laamorii ɓe laamu boɗeejo.
MAT 20:26 Onon kaa, ɗum waɗataa hakkunde mooɗon. So won jiɗɗo teddeengal hakkunde mon, ana haani laataade golloowo mooɗon.
MAT 20:27 Kasen so won muuyɗo ardaade e mon, ana haani laataade maccuɗo mooɗon.
MAT 20:28 Ɗum nee, Ɓii Neɗɗo wardaali faa gollanee, gollande yimɓe wardi, hokkitira yonki mum yalla ana laatoo coottitaari heewɓe.
MAT 20:29 Nde Iisaa e taalibaaɓe mum njalti Yeriko ndee, jamaa keewɗo jokki e makko.
MAT 20:30 Wumɓe ɗiɗon ana njooɗinoo e sera laawol ngol, nani ana wiyee Iisaa annii ɓettoo, puɗɗi wullude ana mbiya: —Taanii Daawuuda, yurma min!
MAT 20:31 Jamaa oo darii ana jahoo e maɓɓe ana wiya ɓe ndeƴƴinoo, kaa ɓe ɓeydii wullude eɓe mbiya: —Moobbo, taanii Daawuuda, yurma min!
MAT 20:32 Iisaa darii, noddi ɓe, wii: —Koɗum njiɗ-ɗon mi waɗana on?
MAT 20:33 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Moobbo, min mbumta.
MAT 20:34 Iisaa yurminaa ɓe, memi gite maɓɓe. Ɗon e ɗon ɓe mbumti, ɓe njokki e makko.
MAT 21:1 Nde Iisaa e taalibaaɓe mum ɓadinoo Urusaliima njottii Baytifaaji dow waamnde haayre wiyeteende Jaytun ndee, Iisaa neli taalibaaɓe ɗiɗon,
MAT 21:2 wii ɓe: —Njehee naatoyee ngeenndi ngonndi yeeso mon ndii, oon wakkati fuu, on tawan ton ndakiiwa e mola mum ana kaɓɓii. Kumton ɗi ngaddanon kam.
MAT 21:3 So won biiɗo on huunde, njaabo-ɗon ɗum Moobbo ana haajaa ɗi. Ɗon e ɗon on njoppete ngaddon ɗi.
MAT 21:4 Ɗum waɗii yalla haala ka Laamɗo yottinirnoo annabaajo oo kaa ana tabita nde oon wii:
MAT 21:5 «Mbiyee ɓiɓɓe Siyona: Ƴeew, kaananke maa annii wara e maa, ana leyɗinkinii, ana waɗɗii tefeewa, ana waɗɗii mola tefeewa.»
MAT 21:6 Oon wakkati, taalibaaɓe ɓee njehi ngaɗoyi ko Iisaa yamiri ɗum'en koo.
MAT 21:7 Ɓe ngaddi ndakiiwa ngaa e mola mum, ɓe njappi e majji saayaaji maɓɓe, Iisaa waɗɗii.
MAT 21:8 Ko ɓuri heewde e jamaa oo weerti saayaaji mum'en e laawol. Woɓɓe kelti caɓe leɗɗe, mbeerti ɗe e laawol ngol.
MAT 21:9 Ardiiɓe Iisaa ɓee e jokkuɓe e caggal makko ɓee ana ilina ana mbiya: —Jettooje ngoodanii taanii Daawuuda! Barke woodanii gardoowo e dow innde Joomiraaɗo! Jettooje ngoodanii Laamɗo Toowɗo!
MAT 21:10 Nde o naati Urusaliima ndee, yimɓe ɓee fuu keddii ana caaƴa ana mbiya: —Homo woni oo gorko?
MAT 21:11 Jamaa oo jaabii: —Ɗum annabi Iisaa, iwruɗo Nasaraatu ley leydi Galili.
MAT 21:12 Iisaa naati daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu, ribbi soodooɓe e soottooɓe wonɓe ley mayre ɓee fuu, liɓi taabe weccooɓe kaalisi e jooɗorɗe soottooɓe buugaaji.
MAT 21:13 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Ley Binndi ɗii Laamɗo wii: «Suudu am noddirte suudu rewrudu Laamɗo.» Iisaa ɓeydi hen, wii: —Kaa onon, on ngaɗii ndu «suuɗorde yanooɓe!»
MAT 21:14 Wumɓe e laƴooɓe ngari e makko e ley Suudu Dewal Mawndu nduu, o sellini ɓe.
MAT 21:15 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e dunkee'en Sariya ɓee mettaa nde njii kulle kaayniiɗe ɗe o waɗata ɗee, e nde nani sukaaɓe ana ilina e ley Suudu Dewal Mawndu ana mbiya: —Jettooje ngoodanii taanii Daawuuda!
MAT 21:16 Nden ɓe mbii Iisaa: —A nanii ko cukaloy koy kaalata koo? O wii ɓe: —Mi nanii. Tama on janngaali ɗum ɗoo abada: «A waɗii fay sukaaɓe wadduɓe e muynooɓe ana njette»?
MAT 21:17 Caggal ɗum, o seerti e maɓɓe, o yalti ngalluure ndee, o yehi Baytaniya, o waaloyi ton.
MAT 21:18 Beetee law omo wirfitoo to ngalluure too, tawi omo yolbi.
MAT 21:19 O soynii ibbi e sera laawol ngol, o faŋi ki, kaa o tawaali e makki so wanaa haakolooji. Oon wakkati, o wii ki: —Pati a rimu abada! Ɗon e ɗon, ibbi kii yoori kolon.
MAT 21:20 Haaynii taalibaaɓe ɓee nde njii ɗum ndee, ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Hono hen kii ibbi yoordi wakkati gooto tan?
MAT 21:21 O jaabii ɓe, o wii: —Miɗo haalana on goonga: so tawii oɗon ngoonɗini on cikkitaaki, on njawtan waɗude ko ngaɗu-mi kii ibbi koo. On mbaawan wiide fay ndee ɗoo waamnde haayre: «Ɗoofa, saamoy ley maayo geeci», laatoto non.
MAT 21:22 So oɗon ngoonɗini, ko ɲaagi-ɗon e ley duwaawu fuu on njaabante.
MAT 21:23 Iisaa naati Suudu Dewal Mawndu nduu. Nde mo waajotoo ndee, hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e mawɓe Yahuudiyankooɓe ɓee ɓattii mo, lamndii, mbii: —Yamiroore hende ngollirtaa ko ngollataa koo? Kasen, dow yamiroore homo?
MAT 21:24 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Miin duu, huunde wootere tan lamndotoo-mi on. So on njaabike kam, mi haalanan on jamirɗo kam mi golla ko ngollan-mi koo.
MAT 21:25 Homo neli Yaayaa loota yimɓe lootogal batisima? Laamɗo naa yimɓe? Ɓe ndawridi hakkunde maɓɓe, ɓe mbii: —So en mbii «Laamɗo», o wiyan: «Ndennoo, ko saabii so on ngoonɗinaali Yaayaa?»
MAT 21:26 Kaa so en mbii «yimɓe», waajibi kulen jamaa oo, sabi yimɓe ɓee fuu ana njogorii Yaayaa yo annabaajo.
MAT 21:27 Ɓe njaabii Iisaa, ɓe mbii: —Min anndaa. O jaɓɓitii, o wii ɓe: —Haya miin duu, mi haalantaa on yamiroore nde ngolliran-mi ko ngollan-mi koo.
MAT 21:28 Iisaa ɓeydi hen wii: —Koɗum miilaton e ngol banndol: gorko gooto ana joginoo ɓiɓɓe worɓe ɗiɗon, ɓadii arano oo, wii ɗum: «Ɓinngel am, yaa golloy hannde to ngesa peguuje too.»
MAT 21:29 Ɓiɗɗo oo jaabii, wii yahataa. Kaa caggal mum, oon mimsiti yehi.
MAT 21:30 Baabiraaɗo oo noddi ɓiɗɗo ɗiɗaɓo oo, wii ɗum ko wiinoo arano oo koo. Oon duu jaabii, wii: «Moƴƴi Baaba», kaa yahaali.
MAT 21:31 Homo e maɓɓe woni jaɓanɗo baam mum ko wii koo? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Arano oo. Nden, Iisaa wii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: duwaaɲe'en ɓee kaɲum e bamfaaji ɗii adoyto on naatude e Laamu Laamɗo oo.
MAT 21:32 Sabi Yaayaa warii e mooɗon, hollii on laawol fooccitaare, on njaɓanaali ɗum. Kaa duwaaɲe'en ɓee kaɲum e bamfaaji ɗii ngoonɗinii mo. Haya duu, fay nde njii-ɗon ɗum ndee, on mimsitaali so sakitii ngoonɗin-ɗon mo.
MAT 21:33 —Kettinee banndol gonngol: neɗɗo gooto tuti ngesa peguuje, o filtini nga kokowol, o asi ngaykaare ɓoosirde peguujam, o mahi suudu toowndu faa o soynoroo ko warata e ngesa ngaa. Caggal ɗum, o hasiri nga remooɓe gese peguuje, o dawi.
MAT 21:34 Faa teɓugol peguuje yottii, o neli gollooɓe makko to remooɓe ɓee too, ɓe ngaddanoya mo ngeɗu makko e ɓiɓɓe peguuje ɗee.
MAT 21:35 Kaa remooɓe ɓee nanngi gollooɓe makko ɓee, pii hen gooto, mbari gooto, mbardi gooto kaaƴe.
MAT 21:36 Jom ngesa oo neli e maɓɓe gollooɓe ɓurɓe aranndeeɓe ɓee heewde. Remooɓe ɓee ngaɗi ɓe no ngaɗunoo ɓee too nii.
MAT 21:37 O sakitii nelde ɓiyiiko gorko to maɓɓe, o wii: «No laatii fuu, ɓe njaagoto ɓiyam oo.»
MAT 21:38 Kaa nde remooɓe ɓee njii ɓiyiiko oo ndee, mbiyondiri e ko'e mum'en: «Oo woni donoowo mo. Ngaree mbaren mo, keddoro-ɗen ngesa ngaa!»
MAT 21:39 Oon wakkati, ɓe nanngi mo, ɓe mbedii mo to caggal ngesa too, ɓe mbari mo.
MAT 21:40 Jooni nee, so jom ngesa peguuje oo warii, hono o waɗata remooɓe ɓee?
MAT 21:41 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Ɓeen bonɓe, o halkiran ɓe no boniri. O hasira ngesa ngaa remooɓe woɓɓe hokkooɓe mo ngeɗu makko e ɓiɓɓe magga nde nga teɓaa fuu.
MAT 21:42 Caggal ɗum, Iisaa wii ɓe: —Tama on njanngaali ko winndaa ley Binndi ɗii koo? «Haayre nde mahooɓe ɓee tippitii ndee, kaɲum laatii haayre ɓurnde fuu teentilaade e maadi ndii. Ɗum yo golle Joomiraaɗo, kanjum ɗum haaynde e jiile meeɗen!»
MAT 21:43 Saabe ɗum, miɗo wiya on: Laamu Laamɗo oo ittete e mon, hokkee yimɓe waɗooɓe ko Laamɗo yiɗi.
MAT 21:44 Neɗɗo fuu caamɗo e nden haayre, helan. Neɗɗo fuu mo nde saami e mum, noƴoto.
MAT 21:45 Nde hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e Farisa'en ɓee nani banndi makko ɗii ndee, paamii banndi ɗii e mum'en peewti.
MAT 21:46 Eɓe tewta no ɓe nanngira mo, kaa ɓe kulii yimɓe ɓee, sabi ɓe fuu eɓe njogorii mo annabaajo.
MAT 22:1 Iisaa haaldiri e maɓɓe banndol kasen, wii ɓe:
MAT 22:2 —Laamu Laamɗo ana wa'i hono no kaananke kuurtinanɗo ɓiyum gorko, so waɗani ɗum yannge.
MAT 22:3 O neli gollooɓe makko noddanoya mo ɲaamooɓe, kaa gansaaɓe ɓee calii warde.
MAT 22:4 O neli kasen gollooɓe woɓɓe, o wii ɗum'en: «Mbiyee gansaaɓe ɓee ɲiiri yannge ndii moƴƴinaama faa gasi, mi hirsii ga'i e ɲalbi payɗi, hankasen fuu lanndinaama, ɓe ngara ɓe nootoo yannge oo.»
MAT 22:5 Kaa gansaaɓe ɓee koyni mo, kiinnii haajuuji mum'en: oo ngesa mum, oo jaagu mum.
MAT 22:6 Heddiiɓe ɓee nanngi gollooɓe ɓee, torri ɓe, mbari ɓe.
MAT 22:7 Kaananke oo mettaa, neli sordaasi'en mum mbaroyi ɓeen ɲaaɗuɓe ko'e, nduppi ngeenndi mum'en.
MAT 22:8 Caggal ɗum, o wii gollooɓe makko ɓee: «Ɲiiri yannge ndii moƴƴinaama, kaa gansaaɓe ɓee kaandaa e ɲaamde ndi.
MAT 22:9 Ɗum nee, njehee dow mbeddaaji mawɗi ɗii, noddon neɗɗo fuu mo kawru-ɗon wara ɲaama ɲiiri yannge oo ndii.»
MAT 22:10 Kaadime'en ɓee njehi dow mbeddaaji ɗii, noddi yimɓe ɓe tawi ton fuu gila e bonɓe faa e moƴƴuɓe faa galle ɗo yannge oo waɗata ɗoo heewi yimɓe.
MAT 22:11 Nde kaananke oo naati faa yiya noddaaɓe ɓee ndee, o soynii gorko mo paraaki.
MAT 22:12 O wii ɗum: «Giɗam, hono naatir-ɗaa ɗoo tawi a paraaki?» Kaa oon deƴƴinii.
MAT 22:13 E ley ɗum, kaananke oo wii gollooɓe ɓee: «Kaɓɓee juuɗe makko e koyɗe makko, tippo-ɗon mo e ley nimre sella ndee, ton o wullata o ŋerƴondira ɲiiƴe.»
MAT 22:14 Iisaa jokki wiide: —Noddaaɓe ana keewi kaa suɓaaɓe ana pamɗi.
MAT 22:15 Farisa'en njehi ndawridoyi no tuufiranta Iisaa e ley haala mum.
MAT 22:16 Ɓe neli yoga e taalibaaɓe maɓɓe, kaɲum e howruuɓe Hirudus mbiya mo: —Moobbo, miɗen anndi a goongirante: aɗa jannginira laawol Laamɗo ngol goonga, a hulataa fay gooto, sabi a ɓurdintaa yimɓe.
MAT 22:17 Ɗum nee, haalan min koɗum anndu-ɗaa e ɗum ɗoo: ana dagoo min ndokka kaananke Roma mawɗo oo lampo naa dagaaki?
MAT 22:18 Kaa Iisaa ana anndi anniyaaji maɓɓe bonɗi ɗii. O wii ɓe: —Onon naafigi'en! Koɗum waɗi so oɗon tuufana kam?
MAT 22:19 Kollee kam kaalisi joɓirteeɗo lampo oo. Ɓe ngaddani mo mbuuɗu cardi gooto.
MAT 22:20 O lamndii ɓe, o wii: —Natal homo e innde homo woni ɗoo?
MAT 22:21 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Kaananke Roma. O wii ɓe: —Ndennoo, ndokkee kaananke Roma oo ko jey, ndokkee Laamɗo duu ko jey.
MAT 22:22 Haaynii ɓe nde ɓe nani oo jaabu ndee. Ɓe celi mo, ɓe mbitti.
MAT 22:23 E ley oon ɲalooma jaati, yoga e waaldeSaduki'en ngari e Iisaa. Kamɓe ngoni fennuɓe immital.
MAT 22:24 Ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Moobbo, Muusaa wii: «So neɗɗo maayii heɓaali ɓiɗɗo, miɲum naa mawnum ɓamta debbo ɗalaaɗo oo, yalla ana heɓana ɗum ɓeyngu.»
MAT 22:25 Waɗiino e ɓettaade to amen rimdaaɓe njeɗɗon worɓe. Arano oo caggal dewlii, maayi heɓaali ɓiɗɗo. Miɲiiko gorko ɓamti debbo makko oo,
MAT 22:26 kaɲum duu maayi heɓaali ɓiɗɗo. Tataɓo oo duu jokki hen faa yottii njeɗɗaɓo oo.
MAT 22:27 Caggal maɓɓe ɓe fuu, debbo oo duu maayi.
MAT 22:28 Ɲannde immital nee, homo e njeɗɗon ɓee debbo oo laatotoo jom suudu mum? Sabi ɓe fuu ɓe ɓamiino mo.
MAT 22:29 Iisaa jaabii ɓe, wii: —On majjii, sabi on paamaali Binndi ɗii, on anndaa baawɗe Laamɗo ɗee duu.
MAT 22:30 Sabi so maayɓe immitike, worɓe ɓamataa, rewɓe ɓamataake, ɓe laatoto hono no malaa'ika'en wonɓe dow kammu ɓee nii.
MAT 22:31 E haala immital maayɓe, tama on njanngaali ko Laamɗo wii on koo? O wii:
MAT 22:32 «Miin woni Laamɗo Ibarahiima, Laamɗo Isiyaaka, Laamɗo Yaakuuba.» Laamɗo yo Laamɗo wuurɓe, wanaa Laamɗo maayɓe.
MAT 22:33 Waaju makko oo haaynii yimɓe hettindotooɓe mo ɓee fuu.
MAT 22:34 Nde Farisa'en ɓee nani o muɓɓii kunduɗe Saduki'en ɓee e haala ndee, ɓe kawriti.
MAT 22:35 Gooto e maɓɓe jannginoowo Sariya yiɗi tuufande mo, lamndii mo, wii:
MAT 22:36 —Moobbo, honde woni yamiroore ɓurnde fuu teentilaade e ley Tawreeta?
MAT 22:37 Iisaa jaabii mo, wii: —Yiɗir Laamɗo Joomiraaɗo maa ɓernde maa fuu e yonki maa fuu e hakkille maa fuu.
MAT 22:38 Nden woni yamiroore ɓurnde mawnude, ɓurnde teentilaade.
MAT 22:39 Yamiroore ɗiɗaɓere hono mayre annii: «Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.»
MAT 22:40 Tawreeta Muusaa e dewte annabaaɓe ɗee fuu e ɗeen jamirooje ɗiɗi pawii.
MAT 22:41 Nde wonnoo Farisa'en ɓee ana kawriti, Iisaa lamndii ɓe, wii:
MAT 22:42 —Koɗum miilu-ɗon e Almasiihu oo? O taanii homo? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —O taanii Daawuuda.
MAT 22:43 O wii ɓe: —Ndennoo, hono Daawuuda noddirta mo Joomiraaɗo? Ruuhu Laamɗo anndini mo ɗum, saabe majjum o wii:
MAT 22:44 «Joomiraaɗo wii Joomam: Jooɗa ɲaamo am, faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
MAT 22:45 So Daawuuda ana noddira mo «Joomam», ndennoo, hono mo laatortoo taanum tan?
MAT 22:46 Ɓe fuu ɓe ndonki jaabaade mo fay karrol. Gila ɲannde nden, fay gooto suusaali lamndaade mo lamndi goɗɗi.
MAT 23:1 Nden, Iisaa wii jamaa oo e taalibaaɓe mum ɓee:
MAT 23:2 —Dunkee'en Sariya ɓee e Farisa'en ɓee kaɲum'en ndokkaa jannginde Sariya Muusaa oo.
MAT 23:3 Saabe ɗum, oɗon kaani jaɓande ɓe, ngaɗon huunde fuu ko ɓe mbii on. Kaa pati ɲemmbon golleeji maɓɓe, sabi ɓe ngaɗataa ko ɓe mbaajotoo koo.
MAT 23:4 Ɓe kaɓɓan donnge tedduɗe, ɓe mbakkina yimɓe, kaa ɓe njiɗaa wallirde ɓeen huncude ɗe fay hoore feɗeendu.
MAT 23:5 Huunde fuu ko ɓe ngaɗata, ɓe ngaɗiran ɗum faa ɓe kollinkinoo. Ɗum waɗi so eɓe kaɓɓa talki mawɗi, eɓe njuutina cilmbi saayaaji maɓɓe faa ana ndaasoo.
MAT 23:6 Eɓe njiɗi joolle ɓurɗe teddude so ɓe noddaama e yanngeeji, eɓe njiɗi joolle ɓurɗe yiitinkinaade ley cuuɗi baajorɗi.
MAT 23:7 Ko ɓe njiɗi tan salmineede calminaali tedduɗi ley luumooji e noddoreede «Moobbo».
MAT 23:8 Kaa onon, pati njaɓee noddoreede «Moobbo», sabi on fuu on sakiraaɓe, Moobbo gooto tan njogi-ɗon.
MAT 23:9 Pati mbiyee fay gooto «Baabiraaɗo» e aduna, sabi Baabiraaɗo gooto tan njogi-ɗon, ɗum woni gonɗo dow kammu oo.
MAT 23:10 Pati njaɓee noddireede «Hooreejo», sabi Hooreejo gooto tan njogi-ɗon, ɗum woni Almasiihu oo.
MAT 23:11 Ɓurɗo teddude hakkunde mooɗon yo laato gollanoowo heddiiɓe ɓee.
MAT 23:12 Toownuɗo hoore mum fuu, leyɗinte. Leyɗinkiniiɗo fuu toownete.
MAT 23:13 Bone yanan e mon onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon cokana yimɓe damal Laamu Laamɗo ngal. On naatataa, on accataa naatooɓe naata. [
MAT 23:14 ]
MAT 23:15 Bone yanan e mon, onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon njiiloo e leyɗeele oɗon mbanngoo geeci faa keɓon tuubuɗo gooto. So on keɓii ɗum, mbirfito-ɗon kasen, ngaɗon ɗum ɓii jahannama faa sowa on cili ɗiɗi.
MAT 23:16 Bone yanan e mon, onon wumɓe ɗowooɓe yimɓe! Oɗon mbiya: «So neɗɗo hunorike Suudu Dewal Mawndu nduu yo meere, kaa so hunorike kaŋŋe Suudu Dewal Mawndu oo, hunoore mum nanngan ɗum.»
MAT 23:17 Majjuɓe, wumɓe! Koɗum ɓuri teentilaade: kaŋŋe oo naa Suudu laɓɓinooru kaŋŋe oo nduu?
MAT 23:18 Oɗon mbiya kasen: «So neɗɗo hunorike ittirde sadaka ndee yo meere, kaa so hunorike sadaka gonɗo dow mayre oo, hunoore mum nanngan ɗum.»
MAT 23:19 Wumɓe! Koɗum hen ɓuri teentilaade: sadaka oo naa ittirde sadaka laɓɓinoore sadaka oo ndee?
MAT 23:20 Ndennoo, neɗɗo fuu kunoriiɗo ittirde sadaka ndee, hunorike nde kayre e huunde fuu ko fawii e mayre.
MAT 23:21 Neɗɗo fuu kunoriiɗo Suudu Dewal Mawndu nduu, hunorike ndu kayru e Laamɗo jooɗiiɗo e mayru oo.
MAT 23:22 Neɗɗo fuu kunoriiɗo kammu oo, hunorike jooɗorgal Laamɗo ngal e Jooɗiiɗo e maggal oo.
MAT 23:23 Bone yanan e mon, onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon ittana Laamɗo jakka naanaa, kaɲum e haakolooji goɗɗi, kaa oɗon njeeboo ko ɓuri teentilaade e Sariya oo koo, hono fooccitaare e yurmeende e goonɗinal. Tawee nee, kaɲum kaanno-ɗon waɗude tawee on njeebaaki ko heddii koo.
MAT 23:24 On wumɓe ɗowooɓe yimɓe! So ɓowngu saamii e njaram mooɗon, on ciiwan itton ɗum, tawee nee, oɗon moɗa ngelooba!
MAT 23:25 Bone yanan e mon, onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon lawƴa caggal kore looɗe e caggal lehoy, tawee nee ley mum'en ana heewi ko wujjaa e ko yanaa.
MAT 23:26 Farisanke bumɗo! Lawƴu ley kore looɗe tafon, nden caggal ngal duu laaɓan.
MAT 23:27 Bone yanan e mon, onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon nanndi e janaale dawninaaɗe, ɗe dow mum'en wooɗi tawee ley mum'en ana heewi gi'e e ko soɓi fuu.
MAT 23:28 Onon duu hono non mbaa-ɗon: e jiile gite oɗon nanndi e fooccitiiɓe, kaa ley mooɗon ana wii pep naafigaaku e ooɲaare.
MAT 23:29 Bone yanan e mon, onon dunkee'en Sariya e Farisa'en, naafigi'en! Oɗon mahana annabaaɓe ɓee cuuɗi dow janaale mum'en, oɗon ŋarɗina janaale fooccitiiɓe ɓee,
MAT 23:30 mbirfito-ɗon mbiyon: «Sinndo min kawriino e jamaanu njaatiraaɓe amen, min ittidataano e maɓɓe yonkiiji annabaaɓe ɗii.»
MAT 23:31 Hono non, ceettori-ɗon onon jaati on ɓiɓɓe warannooɓe annabaaɓe ɓee.
MAT 23:32 Ndennoo, kebbintinee saawal golleeji bonɗi ɗi njaatiraaɓe mon puɗɗunoo ɗii!
MAT 23:33 Bolle, ɓiɓɓe posoke! Hono fuu miilorto-ɗon waasude wedeede e jahannama?
MAT 23:34 Ɗum saabii, miɗo nelda on annabaaɓe e hakkilanteeɓe, kaɲum e jannginooɓe. Mbaron yoga, peŋon yoga, piyon yoga dorri e ley cuuɗi mon baajorɗi, njokkon ɗum'en ngeenndi e ngeenndi.
MAT 23:35 Yalla yonkiiji laaɓuɓe ittaaɗi e aduna oo ɗii fuu, hakke mum ana fiitoo on, gila yonki Haabiila pooccitiiɗo oo faa yonki Jakariyaa ɓii Barakiya mo mbarno-ɗon hakkunde Suudu Dewal Mawndu e ittirde sadaka oo.
MAT 23:36 Miɗo haalana on goonga: jukkungo majjum ɗum fuu e yimɓe oo jamaanu saamata!
MAT 23:37 —Hay yimɓe Urusaliima, on mbarii annabaaɓe, on mbardii nelaaɓe e mon kaaƴe! Cili kuurɗi njiɗu-mi hawrintinde ɓiɓɓe mon no cofal hawrintinirta ɓiɓɓe mum ley biifoole mum nii. Kaa on njaɓaali.
MAT 23:38 Ɗum nee, on ɗaldete e Suudu mon Dewal, ndu laatoo saabeere.
MAT 23:39 Miɗo wiya on: on njiyataa kam gila jooni faa wakkati mo mbiyoyton e mum: «Barke woodanii gardoowo e dow innde Joomiraaɗo!»
MAT 24:1 Nde Iisaa yaltunoo Suudu Dewal Mawndu ndee, taalibaaɓe mum ɓattitii ɗum, kolli ɗum maadiiji galle mayru ɗii.
MAT 24:2 O wii ɓe: —On njii ɗum ɗoo fuu naa? Miɗo haalana on goonga: fay haayre wootere heddataako ɗoo ana fawii dow wonnde, fuu wurjinte.
MAT 24:3 Nde Iisaa jooɗinoo dow waamnde haayre wiyeteende Jaytun ndee, taalibaaɓe makko ngari e makko kaɲum'en tan, mbii mo: —Humpitin min nde ɗum waɗata. Taagumansa homo hollata gartol maa, kaɲum e timmooɗe aduna?
MAT 24:4 O jaabii ɓe, o wii: —Ndeentee pati fay gooto ƴoɲɲa on.
MAT 24:5 Sabi heewɓe ngardan innde am, gooto e mum'en fuu wiya: «Miin woni Almasiihu oo.» Ɓe ƴoɲɲan heewɓe.
MAT 24:6 On nanan golowole e kabaaru golowole kaa pati kulee! Ana tilsi ɗum waɗa, kaa ɗum wanaa timmooɗe tafon.
MAT 24:7 Leɲol haɓan e leɲol, laamu haɓan e laamu. Yolbereeji ngaɗan, leydi dimmboto e nokkuuje yogaaje.
MAT 24:8 Ɗum kaa fuu hono no puɗɗooɗe ŋatawere ɓeynoowo nii.
MAT 24:9 Nden, yimɓe naɓan on e carirɗi yalla oɗon torree, mbare-ɗon. Leɲi ɗii fuu mbaɲan on saabe am.
MAT 24:10 Oon wakkati, heewɓe njoppan goonɗinal mum'en, ana njammbondira ana mbaɲondira e ko'e mum'en.
MAT 24:11 Annabaaɓe peneeɓe heewɓe ɓanngan, ƴoɲɲa heewɓe.
MAT 24:12 Bonanndaaji keewan faa jilli yimɓe heewɓe ɓuuɓta.
MAT 24:13 Kaa muɲuɗo faa timmooɗe, joomum hisinte.
MAT 24:14 Oo ɗoo Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo ooynete e aduna oo fuu, yalla leɲi ɗii fuu ana keɓa seedaaku oo. Nden, aduna timmata.
MAT 24:15 —Nde njii-ɗon «huunde harmunde bonnde», ko annabi Daniyel haalnoo koo ana e nokku ceniiɗo oo (jannguɗo ɗum, tiinnoo faama)
MAT 24:16 nden, tawaaɓe ley Yahuudiya fuu yo ndogu peewa baamle kaaƴe.
MAT 24:17 Tawaaɗo dow bene, pati wiya ɓaman kaaki ley suudu mum.
MAT 24:18 Tawaaɗo gese, pati wirfoo so wiya ɓamoowo saaya mum.
MAT 24:19 Bone yanan e haamili'en e muyninooɓe ley ɗeen ɲalaaɗe!
MAT 24:20 Ɲaagee Laamɗo pati doddu mon laatoo wakkati dabbunde naa ɲalaande fowteteende.
MAT 24:21 Sabi nden, torra mawɗo waɗan mo hono mum waɗaali gila puɗɗooɗe aduna, hono makko waɗataa abada kasen.
MAT 24:22 Sinndo tawiino ɗeen ɲalaaɗe ndaɓɓinɗinaaka, fay gooto e ɓiɓɓe aadama hisataano. Kaa Laamɗo raɓɓinɗinirii ɗe sabaabu ɓe o suɓii ɓee.
MAT 24:23 E oon wakkati, so won biiɗo on: «Ƴeewee! Almasiihu annii ɗoo», naa «Omo naa too», pati ngoonɗinee.
MAT 24:24 Sabi almasiihu'en peneeɓe e annabaaɓe peneeɓe ɓanngoyan, ɓe ngaɗa taagumansaaji mawɗi e kaayeefiiji yalla eɓe majjina fay suɓaaɓe ɓee, so ɓe mbaawii.
MAT 24:25 Paamee gasa. Mi haalanii on gila ɗum waraali.
MAT 24:26 So won biiɗo on: «Ƴeewee, omo naa ley ladde jeereende», pati njehee. Naa so won biiɗo on: «Ƴeewee, omo naa to ley cuuɗi too», pati ngoonɗinee.
MAT 24:27 Hono no majere fooynirta kammu gila funnaange faa hiirnaange nii, hono non Ɓii Neɗɗo oo wardata.
MAT 24:28 Ɗo jiibe ngoni fuu, ɗon dute kawritata.
MAT 24:29 —Ɗon e ɗon, caggal torra ley ɗeen ɲalaaɗe, naange niɓɓan, lewru ŋoottan yaaynude, koode kammu caaman, kulle gonɗe dow kammu ɗee ndimmboto.
MAT 24:30 E oon wakkati, taagumansa Ɓii Neɗɗo oo ɓanngan e mbeeyu, leɲi aduna ɗii fuu ngullan. Ɓe njiyan Ɓii Neɗɗo oo, ana wara e duule, ana warda baawɗe mawɗe e teddeengal.
MAT 24:31 Buututal manngal fuufete, o nela malaa'ika'en makko funnaange e hiirnaange, saahal e ɓaleeri, mooɓta suɓaaɓe makko ɓee gila hoore leydi faa hoore leydi.
MAT 24:32 Taykitee ibbe: so caɓe majje keyɗitii, haakolooji majje mbillitii, oɗon anndi ndunngu ɓadike.
MAT 24:33 Hono non, so on njii ɗum fuu, anndee wakkati oo ɓattiima, omo damal galle.
MAT 24:34 Miɗo haalana on goonga: oo jamaanu timmataa tawee kuɗɗe ɗee fuu ngaɗaali.
MAT 24:35 Kammu e leydi timman, kaa haalaaji am ɗii timmataa abada.
MAT 24:36 —Kaa nden ɲalaande e oon wakkati fay gooto anndaa ɗum, wanaa malaa'ika'en wonɓe dow kammu, wanaa Ɓiɗɗo oo. Walaa annduɗo ɗum so wanaa Baabiraaɗo oo.
MAT 24:37 No jamaanu Nuuhu nii, hono non nanndata so Ɓii Neɗɗo oo ana wara.
MAT 24:38 E ley ɗeen ɲalaaɗe fade ilam tuufaanu ɗam warde, yimɓe ana ɲaama, ana njara, ana ndewla, ana ndewlee, faa ɲannde Nuuhu naati laana kaa.
MAT 24:39 Ɓe miilaali, ɓe njaalaali faa ilam tuufaanu ɗam wari yooli ɓe fuu. Garol Ɓii Neɗɗo oo hono non nanndata.
MAT 24:40 E oon wakkati, worɓe ɗiɗon wonɓe e ngesa ngoota, gooto mum'en naɓete, goɗɗo oo yoppee.
MAT 24:41 Rewɓe ɗiɗon undooɓe dow unirde wootere, gooto mum'en naɓete, goɗɗo oo yoppee.
MAT 24:42 Ndennoo, njeertee, sabi on anndaa wakkati mo Joomiraaɗo mon warata.
MAT 24:43 Paamee ɗum ɗoo: sinndo jom galle ana anndunoo wakkati mo gujjo warata ley jemma, ɗaanataako yoppataa o naata galle mum.
MAT 24:44 Ɗum nee, onon duu lanndinee, sabi Ɓii Neɗɗo oo waran e wakkati mo on miilaali.
MAT 24:45 —Ndennoo, homo woni golloowo koolniiɗo, hakkilante? Oon woni mo kalfaaɗo mum halfini ɗum koreeji mum faa hokka ɗum'en nguure mum'en e wakkati jiɗaaɗo.
MAT 24:46 Golloowo mo kalfaaɗo mum warti tawi ana hiinnii golle mum, welii hoore.
MAT 24:47 Miɗo haalana on goonga: kalfaaɗo oo halfinan mo jawdi mum fuu.
MAT 24:48 Kaa so golloowo oo yo bonɗo, wii e hoore mum kalfaaɗo mum ɓooyan wartaali,
MAT 24:49 hedde ana fiya waayiraaɓe mum gollooɓe ɓee, ana ɲaamda ana yarda e sigirooɓe,
MAT 24:50 nden, kalfaaɗo oo wartiran ɲalooma mo golloowo oo anndaa e wakkati mo o miilaali,
MAT 24:51 jukka mo jukkungo naawngo, watta mo hakkunde naafigi'en, ton o wullata o ŋerƴondira ɲiiƴe.
MAT 25:1 —Laamu Laamɗo oo nanndan e oo janta: surbayɓe sappo ɓamɓe moottilaaji mum'en so njehi jaɓɓoyaade jommbaajo gorko.
MAT 25:2 Njoyon ɓee ƴoƴaa, njoyon woɓɓe ɓee ana ƴoƴi.
MAT 25:3 Ɓe ƴoƴaa ɓee ɓami moottilaaji tawi njooɓaaki bulannga,
MAT 25:4 ƴoƴuɓe ɓee noo naɓori paali bulannga.
MAT 25:5 Nde jommbaajo oo jenngi waraali ndee, ɓe fuu ɓe ŋoŋi, ɓe ɗaanii.
MAT 25:6 Faa hejjere jemma, wullaango nanaa, wii: «Jommbaajo oo warii! Njaltee! Njaɓɓoyee mo!»
MAT 25:7 Nden ɓe fuu ɓe pini, eɓe moƴƴina moottilaaji maɓɓe.
MAT 25:8 Surbayɓe ɓe ƴoƴaa ɓee mbii ƴoƴuɓe ɓee: «Ndokkoree min e bulannga mon mo njooɓi-ɗon oo, sabi moottilaaji amen annii ɲifa.»
MAT 25:9 Ƴoƴuɓe ɓee mbii: «Huɓindaaki, sabi ko min njogii koo hejjataa en, en fuu. Njehee to soottooɓe, coodoyon!»
MAT 25:10 E ley no ɓe ƴoƴaa ɓee njaari soodoyde bulannga nii, jommbaajo oo yottii. Lanndininooɓe ɓee naatidi e makko e ley dammbordu nduu, damal ngal uddaa.
MAT 25:11 Faa ɓooyi seeɗa, surbayɓe heddiiɓe ɓee ngarti, hedde ana ngulla ana mbiya: «Kalfaaɗo, kalfaaɗo, udditan min!»
MAT 25:12 Kaa o jaabii ɓe, o wii: «Miɗo haalana on goonga: mi anndaa on.»
MAT 25:13 Iisaa sakitii wiide: —Njeertee, sabi on anndaa ɲalaande naa e wakkati mo Ɓii Neɗɗo warata e mum.
MAT 25:14 —Laamu Laamɗo ana nanndi e gorko lanndiniiɗo faa dawa, noddi gollooɓe mum, halfini ɗum'en jawdi mum.
MAT 25:15 O halfini gooto maɓɓe mutakal teemeɗe joy kaŋŋe, goɗɗo teemeɗe ɗiɗi, tataɓo oo teemedere, gooto fuu ko waarata e mum. Caggal ɗum, o dawi. Ɗon e ɗon,
MAT 25:16 golloowo keɓuɗo mutakal teemeɗe joy kaŋŋe oo yehi jaagoroyii mo, tinorii mutakal teemeɗe joy goɗɗe.
MAT 25:17 Kalfinaaɗo mutakal teemeɗe ɗiɗi kaŋŋe oo duu waɗi non, tinorii kaɲum duu mutakal teemeɗe ɗiɗi goɗɗe.
MAT 25:18 Kaa kalfinaaɗo mutakal teemedere kaŋŋe oo yehi asoyi ngayka, iri ton ko kalfaaɗo mum oo hokkunoo ɗum koo.
MAT 25:19 Faa ɓooyi caggal mum, kalfaaɗo maɓɓe oo warti noddi ɓe, o ƴeewi jate maɓɓe.
MAT 25:20 Kalfinaaɗo mutakal teemeɗe joy kaŋŋe oo wari, waddi mutakal teemeɗe joy goɗɗe, wii: «Kalfaaɗo am, mutakal teemeɗe joy kalfin-ɗaa kam, eɗe nii. Ƴeew, mi tinorike ɗe mutakal teemeɗe joy goɗɗe.»
MAT 25:21 Kalfaaɗo makko oo wii mo: «Golle maa gasii sanne golloowo lobbo, koolniiɗo. Nde wonnoo a hoolnike e ko famɗi, mi halfinte ko teentilii sanne. War naatu faa ceyodo-ɗen!»
MAT 25:22 Golloowo kalfinaaɗo mutakal teemeɗe ɗiɗi kaŋŋe oo wari kaɲum duu, wii: «Kalfaaɗo am, mutakal teemeɗe ɗiɗi kaŋŋe kalfin-ɗaa kam, eɗe nii. Ƴeew, mi tinorike ɗe mutakal teemeɗe ɗiɗi goɗɗe.»
MAT 25:23 Kalfaaɗo makko oo wii mo: «Golle maa gasii sanne golloowo lobbo, koolniiɗo. Nde wonnoo a hoolnike e ko famɗi, mi halfinte ko teentilii sanne. War naatu faa ceyodo-ɗen!»
MAT 25:24 Kalfinaaɗo mutakal teemedere kaŋŋe oo wari kaɲum duu, wii: «Kalfaaɗo am, miɗo anndunoo a gorko tiiɗuɗo alhaali: aɗa hetta ko a aawaali, aɗa mooɓta ko a tutaali.
MAT 25:25 Saabe ɗum, mi hulii, njaa-mi iroy-mi kaŋŋe maa oo. Haya, fii maa annii!»
MAT 25:26 Kalfaaɗo makko jaabii mo, wii: «Golloowo laaliiɗo, nattuɗo! So tawii aɗa anndunoo miɗo hetta ko mi aawaali, miɗo mooɓta ko mi tutaali,
MAT 25:27 ndennoo, aɗa haannoo waɗude kaŋŋe am oo e banki, yalla ana daɲa ko tinorii-mi so mi wartoyii.
MAT 25:28 Jooni, teetee mo mutakal teemedere kaŋŋe oo, ndokkon ɗum jom mutakal teemeɗe joy kaŋŋe oo.
MAT 25:29 Sabi jogiiɗo fuu ɓeydante faa heewa. Kaa mo walaa, fay seeɗa mo jogii oo teetete.
MAT 25:30 Golloowo meereejo oo kaa, mbedee ɗum e ley nimre sella ndee, ton o wullata o ŋerƴondira ɲiiƴe.»
MAT 25:31 —So Ɓii Neɗɗo oo warii e teddungal mum, kaɲum e malaa'ika'en ɓee fuu, o jooɗoto e jooɗorgal makko laamu ngal.
MAT 25:32 Yimɓe aduna ɓee fuu mooɓtete yeeso makko, o faltoroo ɓe no duroowo faltortoo baali e be'i nii:
MAT 25:33 o waɗan baali ɗii e junngo makko ɲaamo, o waɗa be'i ɗii e junngo makko nano.
MAT 25:34 Hono nii, Kaananke oo wiirata wonɓe junngo mum ɲaamo ɓee: «Ngaree, onon barkinaaɓe Baabiraaɗo am, nanngee laamu mo ndesane-ɗon gila e puɗɗooɗe aduna oo.
MAT 25:35 Sabi mi yolbiino, on ɲamminii kam, mi ɗomɗiino, on njarnii kam, mi laatinoke koɗo, on njippinii kam,
MAT 25:36 mi holiino, on koltinii kam, mi ɲawiino, on njanɗinii kam, mi uddanooma kasu, on ƴeewoyii kam.»
MAT 25:37 E oon wakkati, fooccitiiɓe ɓee njaabotoo mo, mbiya: «Joomiraaɗo, mande min njii maa aɗa yolbi, min ɲammin maa naa aɗa ɗomɗi, min njarnu maa?
MAT 25:38 Mande min njii maa a koɗo, min njippin maa naa a kolɗo, min koltin maa?
MAT 25:39 Mande min njii maa a ɲawɗo naa a uddaaɗo kasu, min ngari ƴeewde ma?»
MAT 25:40 Kaananke oo jaaboo ɓe wiya: «Miɗo haalana on goonga: ko ngaɗan-ɗon gooto e ɓurɗo famɗude e sakiraaɓe am ɓee, yo miin ngaɗan-ɗon.»
MAT 25:41 Caggal ɗum, o wiyan wonɓe junngo makko nano ɓee: «Ngoɗɗee kam, onon huɗaaɓe Laamɗo! Njehee ley yiite duumiinge nge Laamɗo resani Ibiliisa e malaa'ika'en mum ngee!
MAT 25:42 Sabi mi yolbiino, on ɲamminaali kam, mi ɗomɗiino, on njarnaali kam,
MAT 25:43 mi koɗo, on njippinaali kam, mi kolɗo, on koltinaali kam, mi ɲawɗo naa mi uddanooma, on ngaraali ƴeewde kam.»
MAT 25:44 Nden, ɓe njaaboto mo kamɓe duu ɓe mbiya: «Joomiraaɗo, mande min njii maa aɗa yolbi naa aɗa ɗomɗi naa a koɗo naa a kolɗo naa a ɲawɗo naa aɗa uddaa kasu, min paabaaki ma?»
MAT 25:45 O jaaboto ɓe o wiya: «Miɗo haalana on goonga: ko mbaasu-ɗon waɗande gooto e ɓee ɗoo ɓurɓe famɗude koo, miin woni mo on ngaɗanaali.»
MAT 25:46 Nden, ɓeen njaha e jukkungo duumiingo, fooccitiiɓe ɓee keɓa nguurndam nduumiiɗam.
MAT 26:1 Nde Iisaa timmini ɗiin waajuuji fuu ndee, wii taalibaaɓe mum ɓee:
MAT 26:2 —Oɗon anndi balɗe ɗiɗi palii en e iidi Paska, Ɓii Neɗɗo oo hokkitirte tontee e leggal bardugal.
MAT 26:3 E oon wakkati, hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe Yahuudiyankooɓe ɓee kawritoyi galle Jottinoowo Sadaka Mawɗo biyeteeɗo Kayafas.
MAT 26:4 Ɓe fuu ɓe ndawridi faa ɓe njammboroo Iisaa hiila, ɓe mbara ɗum.
MAT 26:5 Kaa ɓe mbii: —Pati ngaɗen ɗum ley iidi oo so yimɓe ɓee murta.
MAT 26:6 Nde wonnoo Iisaa ana Baytaniya ɗo galle Simon ceppaaɗo oo ɗoo,
MAT 26:7 debbo gooto ɓattitii ɗum ana jogii faandu nebam uuroojam, tiiɗuɗam coggu sanne. O tawi Iisaa ana ɲaama, o wuji ɗam dow hoore mum.
MAT 26:8 Nde taalibaaɓe ɓee njii ɗum ndee, mettaa, ana mbiya: —Ko woni oo bonannda meere meere?
MAT 26:9 Eɗam waawnoo sootteede kaalisi keewɗo, kaalisi oo hokkee misikiina'en.
MAT 26:10 Iisaa faami ko ɓe kaalannoo koo, wii ɓe: —Ko saabii so oɗon torra oo debbo? O gollanii kam golle ŋarɗuɗo.
MAT 26:11 Sabi misikiina'en ana tawdee e mon ɲannde fuu. Kaa miin, mi tawdataake e mon ɲannde fuu.
MAT 26:12 O wujii terɗe am nebam uuroojam, ko o waɗiri ɗum yalla omo lanndinanoo kam yanaande.
MAT 26:13 Miɗo haalana on goonga: ɗo Kabaaru Lobbo waajaa e aduna oo fuu, ko oo debbo waɗi koo jantete, kasen duu o miccitete.
MAT 26:14 Nden Yahuuda Isikariyota, gooto e taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, yehi to hooreeɓe yottinooɓe sadaka,
MAT 26:15 wii ɗum'en: —Ko ndokkaton kam so mi waddanii on Iisaa? Ɓe njakkii buuɗi capantati cardi, ɓe ndokki mo.
MAT 26:16 Gila nden, omo fiya dabare no o jammbortoo Iisaa.
MAT 26:17 E ɲalooma arano iidi mo buuru ƴuufinaaka, taalibaaɓe ɓee ngari, lamndii Iisaa, mbii ɗum: —Hoto njiɗ-ɗaa min lanndinoyoo hiraande iidi Paska ndee?
MAT 26:18 O jaabii ɓe, o wii: —Njehee ngeenndi too, naaton galle maani, mbiyon ɗum: «Moobbo wii, wakkati mum yonii, e galle maa oo waɗata iidi Paska oo, kanko e taalibaaɓe makko.»
MAT 26:19 Taalibaaɓe ɓee ngaɗi ko Iisaa yamirnoo ɗum'en koo, lanndinii hiraande ndee.
MAT 26:20 Hiiri, o jooɗodii e taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee faa ɓe kirtoo.
MAT 26:21 Nde ɓe kirtotoo ndee, o wii: —Miɗo haalana on goonga: gooto mooɗon jammboto kam.
MAT 26:22 Ɓe cuŋli sanne, hedde eɓe lamndoroo mo gooto gooto, gooto fuu ana wiya: —Moobbo, kori wanaa miin?
MAT 26:23 O jaabii, o wii: —Tummbidiɗɗo e am junngo mum e la'al oo, oon jammbotoo kam.
MAT 26:24 Waajibi Ɓii Neɗɗo ɗalira aduna no haaliraa ley Binndi ɗii nii. Kaa bone woodanii jammbotooɗo Ɓii Neɗɗo oo! Oon gorko, so rimanooka fey ɓuri moƴƴande ɗum.
MAT 26:25 Yahuuda garoowo jammbaade mo oo ɓami haala, lamndii mo, wii: —Moobbo, kori wanaa miin? O jaabii ɗum, o wii: —Aan haaldi hunduko maa.
MAT 26:26 Nde ɓe ɲaamata ndee, Iisaa ɓami buuru, yetti Laamɗo, helti, hokki taalibaaɓe mum ɓee, wii: —Nanngee, ɲaamee, ɗum yo terɗe am.
MAT 26:27 Caggal ɗum, o ɓami horde peguujam, o yetti Laamɗo, o hokki ɓe, o wii: —On fuu, njaree hen.
MAT 26:28 Ɗum yo ƴiiƴam am, ƴiiƴam tabintinoojam aadi keyri, njupportooɗam saabe heewɓe faa luutti njaafee.
MAT 26:29 Miɗo wiya on: abada mi yarataa ɗam peguujam kasen so wanaa ɲannde njardoy-ɗen peguujam kesam e ley LaamuBaabiraaɗo am.
MAT 26:30 Caggal ɓe njimii Jabuura, ɓe njalti, ɓe njehi waamnde haayre wiyeteende Jaytun.
MAT 26:31 E oon wakkati, Iisaa wii ɓe: —E ley oo jemma jaati, on fuu on njoppan kam, sabi ana winndii: «Mi fiyan duroowo oo, mi wara ɗum, sewre baali ndee saakoo.» Iisaa ɓeydi hen, wii:
MAT 26:32 —Kaa caggal mi wuurtii, mi adoyto on Galili.
MAT 26:33 Nden Piyeer ɓami haala, wii mo: —Fay so ɓe fuu ɓe njoppu maa, miin kaa abada mi yoppataa ma.
MAT 26:34 Iisaa jaabii mo, wii: —Miɗo haalane goonga: jemma hannde oo jaati, fade ndontoori jogginde a wiyan a anndaa kam cili tati.
MAT 26:35 Piyeer wii mo: —Fay so tilsi mi maaydan e maa, abada mi wiyataa mi anndaa ma. Taalibaaɓe ɓee fuu mbii hono non.
MAT 26:36 Caggal ɗum, Iisaa yottodii e maɓɓe nokku biyeteeɗo Gecemane, wii ɓe: —Njooɗee ɗoo, faa mi waɗoya too duwaawu.
MAT 26:37 O yaadi e Piyeer e ɓiɓɓe Jebede ɗiɗon ɓee, ɓernde makko fuɗɗi maatude yoomeende e ruubu.
MAT 26:38 E ley ɗum, o wii ɓe: —Yoomeende ana mawni e am sanne faa ana ndaara warde kam. Keddee ɗoo, njeertodee e am pati ɗaano-ɗon.
MAT 26:39 O woɗɗitii seeɗa, o hippii e leydi, omo duwoo, omo wiya: —Baabiraaɗo, so tawii ana laatoo, woɗɗinam ndee horde bone. Kaa pati laatoroo no njiɗir-mi, yo laatoro no njiɗir-ɗaa aan.
MAT 26:40 O warti, o tawi eɓe ɗaanii. O wii Piyeer: —On mbaawaa jeertodaade e am tawee on ɗaanaaki fay wakkati gooto naa?
MAT 26:41 Pati ɗaanee, nduwee, pati on ceyte. Sabi hakkille ana heewi anniya lobbo, kaa terɗe ana lo'i.
MAT 26:42 O yehi kasen, o duwii, o wii: —Baabiraaɗo, so tawii nden horde bone waawaa woɗɗineede so wanaa mi yara ɗum, yo sago maa waɗu!
MAT 26:43 O warti, o tawi ɓe ɗaantike, sabi ɗoyɗi ana piilii e maɓɓe.
MAT 26:44 O yehi kasen, o duwii tataɓerde hono no o duworinoo nii.
MAT 26:45 Caggal ɗum, o warti e taalibaaɓe ɓee, o wii ɗum'en: —Faa jooni oɗon ɗaanii oɗon ŋoottinoo? Ƴeewee, wakkati oo yottike! Ɓii Neɗɗo oo waɗete e juuɗe luuttooɓe.
MAT 26:46 Immee njehen! Ƴeewee, jammbotooɗo kam oo annii wara!
MAT 26:47 O tilaaki haalde, faa Yahuuda, gooto e sappo e ɗiɗon ɓee, yottii ana wondi e yimɓe heewɓe jogiiɓe kaafaaje e cabbi. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e mawɓe Yahuudiyankooɓe ɓee neli ɓe.
MAT 26:48 Jammbotooɗo mo oo hokki ɓe finnde, wii: —Neɗɗo mo ɓuccii-mi fuu, oo woni kanko. Nanngee ɗum.
MAT 26:49 Ɗon e ɗon, Yahuuda ɓattitii Iisaa, wii ɗum: —Saɗi Moobbo! O ɓuccii ɗum.
MAT 26:50 Iisaa jaabii mo, wii: —Giɗam, waɗu ko waddu maa koo. E oon wakkati, ɓe ɓattitii, ɓe njani e Iisaa, ɓe nanngi ɗum.
MAT 26:51 Gooto e wondunooɓe e Iisaa ɓee soorti kaafaawi mum, soppi golloowo Jottinoowo Sadaka Mawɗo taƴi nowru mum.
MAT 26:52 Nden, Iisaa wii mo: —Soornu kaafaawi maa kii e ŋaro mum, sabi jogotooɗo kaafaawi fuu, kaafaawi halkata ɗum.
MAT 26:53 Naa aɗa miila jooni mi waawaa noddude Baabiraaɗo am nelda kam ko ɓuri konuuji sappo e ɗiɗi malaa'ika?
MAT 26:54 Kaa so non laatorii, hono ko winndaa ley Binndi ɗii koo tabitirta? Sabi ɗi mbii hono non ɗum laatotoo.
MAT 26:55 E oon wakkati, o wii jamaa oo: —Ko ngardu-ɗon e kaafaaje e cabbi faa nanngon kam hono mi janoowo? Ley Suudu Dewal Mawndu nduu ngonannoo-mi ɲannde fuu miɗo janngina, on nanngaali kam.
MAT 26:56 Kaa ɗum fuu waɗan yalla Binndi annabaaɓe ɗii ana tabita. Nden, taalibaaɓe ɓee fuu njoppi mo, ndogi.
MAT 26:57 Nannguɓe Iisaa ɓee naɓi ɗum to Kayafas Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, tawi dunkee'en Sariya ɓee e mawɓe leɲol ɓee ana kawritinnoo ton.
MAT 26:58 Piyeer jokkitii mo fali daawre hakkunde maɓɓe, faa daalaare galle Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo. O naati ley galle oo, o jooddii e doomooɓe ɓee faa o yiya no ɗum sakitortoo.
MAT 26:59 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e waalde Saahiiɓe ndee fuu ana tewta fenaande nde kappira Iisaa yalla ana waree.
MAT 26:60 Fay so taweede yimɓe heewɓe ngari seedanaade mo pene, ɓe keɓaali sabaabu fuu ko waawi warde mo. Ko sakitii koo, worɓe ɗiɗon ngari,
MAT 26:61 mbii: —Kanko wiinoo omo waawi wurjinde Suudu Dewal Laamɗo, o mahitoo ndu ley balɗe tati.
MAT 26:62 Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo immii, wii Iisaa: —A jaabataako fay huunde naa? Tama a nanaali ko ɓe mbiyete koo?
MAT 26:63 Fuu omo deƴƴinii. Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo wii mo: —Miɗo lamndore saabe Laamɗo guurɗo oo, haalan min so tawii aan woni AlmasiihuƁii Laamɗo oo.
MAT 26:64 O jaabii ɗum, o wii: —No mbii-ɗaa nii. Kasen, miɗo wiya on fuu: gila jooni, on njiyan Ɓii Neɗɗo ana jooɗii ɲaamo Jom Baawɗe oo, ana wara dow duule kammu.
MAT 26:65 E ley ɗum, Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo mettaa faa seeki kaddule mum, wii: —O bonkike Laamɗo! En kaajaaka seedee'en hankasen! On narrii noppi mooɗon ko o bonkii Laamɗo koo.
MAT 26:66 Koɗum njii-ɗon hen? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Omo haani wareede.
MAT 26:67 Caggal ɗum, ɓe tutti e yeeso makko, ɓe culkii mo. Yoga maɓɓe ana piya mo banaaje
MAT 26:68 ana mbiya: —Almasiihu! Haalan min piiɗo ma, so a annabaajo.
MAT 26:69 Piyeer jooɗii sella e daalaare galle oo. Gooto e horɓe ɓee ɓattitii mo, wii: —Aan, aɗa wondunoo e Iisaa Galilinke oo.
MAT 26:70 Nii o yeddi ɗum hakkunde yimɓe fuu, o wii: —Mi faamataa ko kaalataa koo.
MAT 26:71 Caggal ɗum, o fa'i to damal galle too. Korɗo goɗɗo yii mo, wii wonɓe ɗon ɓee: —Oo gorko e Iisaa Nasaraatunke oo wondunoo.
MAT 26:72 Piyeer yeddi kasen, wii: —Mi hunike, mi anndaa oo gorko.
MAT 26:73 Faa ɓooyi seeɗa, wonɓe ɗon ɓee ɓattii Piyeer, mbii ɗum: —Taƴoral, e maɓɓe njeye-ɗaa, sabi ɗemngal maa ngal hollii to iw-ɗaa.
MAT 26:74 E ley ɗum, Piyeer darii ana hunoo ana huttoo ana wiya: —Mi anndaa oo gorko! Oon wakkati fuu, ndontoori joggini,
MAT 26:75 non Piyeer miccitii ko Iisaa wiinoo ɗum koo: «Fade ndontoori jogginde, a wiyan a anndaa kam cili tati.» O yalti sella, o darii omo woya faa omo heppiƴa.
MAT 27:1 Beetee law, hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e mawɓe leɲol ɓee fuu njooddii faa ƴeewa no mbarda Iisaa.
MAT 27:2 Ɓe kaɓɓi mo, ɓe naɓi mo to Pilaatu goforneer oo.
MAT 27:3 Nde Yahuuda jammbiiɗo Iisaa oo yii no o sariraa o bareteeɗo nii, mimsiti, wartiri buuɗi capantati cardi ɗii to hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe leɲol ɓee,
MAT 27:4 wii ɗum'en: —Mi luuttii ko njammbii-mi mo wiyaali waɗaali oo koo! Nii ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Ko hilli min? Aan anndi!
MAT 27:5 Yahuuda tippii kaalisi oo ley Suudu Dewal Mawndu nduu. Caggal ɗum, o ɓami ɓoggol, o wartoyii.
MAT 27:6 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee ɓami kaalisi oo, mbii: —E sariya meeɗen daganaaki en wattude oo kaalisi e keesu oo, sabi ɗum diyo.
MAT 27:7 Caggal ɓe ndawridii, ɓe ɓami kaalisi oo, ɓe coodi ɗum ngesa e junngo mahoowo looɗe faa waɗee jenaale joolaa'en.
MAT 27:8 Ɗum waɗi so ngaan ngesa ana wiyee faa jooni «Ngesa Ƴiiƴam».
MAT 27:9 Nden haala ka Laamɗo yottinirnoo annabi Yeremiya kaa tabiti nde oon wii: «Ɓe ɓamii buuɗi capantati cardi, coggu mo yimɓe Israa'iila njatorii yonki makko,
MAT 27:10 ɓe coodi ɗum ngesa mahoowo looɗe, hono no Joomiraaɗo yamirnoo kam nii.»
MAT 27:11 Iisaa darii yeeso goforneer oo, oon lamndii mo, wii: —Aan woni kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa? O jaabii, o wii: —No mbii-ɗaa nii.
MAT 27:12 Kaa nde hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e mawɓe leɲol ɓee kappi mo ndee, o jaabaaki fay huunde.
MAT 27:13 Ɗum waɗi so Pilaatu wii mo: —A nanaali ko ɓe ceettante koo fuu naa?
MAT 27:14 Kaa o jaabaaki hen fay karrol. Ɗum haaynii goforneer oo sanne.
MAT 27:15 Iidi Paska fuu, goforneer oo ana hokkannoo yimɓe ɓee suɓaade e kasunkooɓe ɓee mo njiɗi yoppitaneede.
MAT 27:16 E oon wakkati, ana woodunoo kasunke jom innde biyeteeɗo Iisaa Barabas.
MAT 27:17 E ley no jamaa oo mooɓtorii nii, Pilaatu lamndii ɓe, wii: —Homo njiɗ-ɗon mi yoppitana on: Iisaa Barabas naa, naa Iisaa biyeteeɗo Almasiihu oo?
MAT 27:18 Sabi Pilaatu ana anndunoo haasidaaku waɗi so ɓe ndokkitiri Iisaa.
MAT 27:19 Kasen, nde o jooɗii to sarirde too ndee, jom suudu makko neli e makko, wii: —Sel e oo gorko pooccitiiɗo, sabi jemma hanken koyɗi makko tampinii kam sanne.
MAT 27:20 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e mawɓe leɲol ɓee ndunƴi jamaa oo ɲaagoo Pilaatu yoppitana ɓe Barabas, wara Iisaa.
MAT 27:21 Goforneer oo lamnditii ɓe: —Homo e ɗiɗon ɓee njiɗ-ɗon mi yoppitana on? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Barabas!
MAT 27:22 Pilaatu lamndii ɓe, wii: —Ndennoo, hono ngaɗan-mi Iisaa biyeteeɗo Almasiihu oo? Ɓe fuu ɓe njaabii, ɓe mbii: —Tontu mo e leggal bardugal!
MAT 27:23 O lamndii ɓe, o wii: —Koɗum o waɗi ko boni? Ɓe ɓeydii dukude semmbe, eɓe mbiya: —Tontu mo e leggal bardugal!
MAT 27:24 Nden Pilaatu yii walaa ko waawi hen, tawi duko ngoo duu ana ɓeydii sanne, o ɓami ndiyam, o looti juuɗe makko yeeso yimɓe ɓee, o wii ɓe: —Mi woytirtaake yonki oo gorko. Ɗum yo kunkoo mon.
MAT 27:25 Ɓe fuu ɓe njaabii, ɓe mbii: —Yonki makko ana jonngii dow amen, minen e ɓiɓɓe amen!
MAT 27:26 E oon wakkati, Pilaatu yoppitani ɓe Barabas, yamiri Iisaa fiyee dorri, caggal ɗum, o hokkitiri ɗum tontoyee e leggal bardugal.
MAT 27:27 Sordaasi'en goforneer ɓee naɓi Iisaa ley galle to huɓeere ndee woni too, fedde sordaasi'en ɓee fuu pilii mo.
MAT 27:28 Ɓe ɓoorti mo kaddule makko, ɓe ɓoorni mo burmusuure woɗeere.
MAT 27:29 Caggal ɗum, ɓe caɲi tenngaade gi'e, ɓe kippi e hoore makko. Ɓe ngaɗi kasen kalacal e junngo makko ɲaamo, ɓe ndiccii yeeso makko, hedde eɓe njaayra mo eɓe mbiya: —Saɗi, kaananke Yahuudiyankooɓe!
MAT 27:30 Ɓe tutti e makko, ɓe ɓami kalacal ngal eɓe piya e hoore makko.
MAT 27:31 Nde ɓe tilii jaayrude mo ndee, ɓe itti burmusuure ndee, ɓe ɓoorni mo kaddule makko. Caggal ɗum, ɓe naɓi mo faa ɓe tontoya mo e leggal bardugal.
MAT 27:32 Nde ɓe njaltata ngeenndi ndii ndee, ɓe kawriti e gorko Sireenanke biyeteeɗo Simon. Sordaasi'en ɓee ndoolɗini mo o wakkoo leggal bardugal Iisaa ngal.
MAT 27:33 Ɓe njottii nokku biyeteeɗo Golgata. (Maanaa Golgata woni nokku laalagal hoore.)
MAT 27:34 Ɓe ndokki Iisaa peguujam njillondiraaɗam e safaare haaɗunde faa o yara. Nde o meeɗi ɗum ndee, o salii yarde.
MAT 27:35 Nde ɓe tonti mo e leggal bardugal ndee, ɓe pecciri kaddule makko urwa.
MAT 27:36 Caggal ɗum, ɓe njooɗii ɗon eɓe kayba mo.
MAT 27:37 Ɓe mbinndi daliili ko tonti mo, ɓe takki ɗum ɗo tiimde hoore makko ɗoo. Ɗum ɗoo ɓe mbinndi: OO YO IISAA, KAANANKE YAHUUDIYANKOOƁE.
MAT 27:38 E oon wakkati, yanooɓe ɗiɗon tontidaa e makko, gooto ɲaamo makko, goɗɗo oo nano makko.
MAT 27:39 Yimɓe ƴaɓɓotooɓe ɗon ɓee ana njenna mo, ana njinka ko'e mum'en,
MAT 27:40 ana mbiya: —Aan gurjinoowo Suudu Dewal Mawndu nduu so mahitoo ndu ley balɗe tati, biltu hoore maa. So a Ɓii Laamɗo, jippa leggal bardugal ngal!
MAT 27:41 Hono non, hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee e dunkee'en Sariya ɓee e mawɓe leɲol ɓee fuu njaayriri mo ana mbiya:
MAT 27:42 —O biltii woɓɓe, kaa o ronkii biltude hoore makko. Kanko o kaananke Israa'iila. Jooni, o jippoo leggal bardugal ngal, faa ngoonɗinen mo.
MAT 27:43 O fawii fii makko e Laamɗo. Yo Laamɗo biltu mo jooni, so ana yiɗi mo. Sabi o wii o Ɓii Laamɗo.
MAT 27:44 Yanooɓe tontaaɓe sera makko ɓee duu ndarii ana mbonkoroo mo non.
MAT 27:45 Gila hakkunde naange, nimre waɗi e leydi ndii fuu faa wakkati yamnde tati kiikiiɗe.
MAT 27:46 Banngal yamnde tati kiikiiɗe, Iisaa wulli wullaango toowngo, wii: —Eli, Eli, lama sabaktanii? (Ɗum woni: «Laamɗo am, Laamɗo am! Koɗum waɗi so njoppu-ɗaa kam?»)
MAT 27:47 Yoga e darinooɓe ton ɓee nde nanunoo ɗum ndee, mbii: —Omo nii nodda annabi Iliyaasa!
MAT 27:48 Ɗon e ɗon, gooto dogi waddoyi liccere, suuwi ɗum e biineegiri, haɓɓi ɗum e sawru, feewtini hunduko makko yalla omo ɓuuccoo.
MAT 27:49 Kaa heddiiɓe ɓee mbii: —Njoppee mo. Ƴeewen yalla Iliyaasa waran bilta mo.
MAT 27:50 Caggal ɗum, Iisaa wulli wullaango toowngo kasen, ɗali aduna.
MAT 27:51 Oon wakkati, heedoode faliinde ley Suudu Dewal Mawndu ndee seekii gila dow faa ley, laatii taƴe ɗiɗi. Leydi dimmbii, kaaƴe ceekii,
MAT 27:52 janaale udditii, seniiɓe heewɓe maaynooɓe nguurti.
MAT 27:53 Ɓe njalti e janaale ɗee. Caggal ko Iisaa wuurti koo, ɓe naati ngalluure seniinde ndee, yimɓe heewɓe njii ɓe.
MAT 27:54 Hooreejo sordaasi'en oo e dardinooɓe e mum faa kayba Iisaa ɓee njii no leydi ndii dimmborii nii e ko waɗi koo fuu, kuli sanne, mbii: —So goonga nii, oo yo Ɓii Laamɗo!
MAT 27:55 Rewɓe heewɓe ana toowti, ana coynoo. Ɓeen yo jokkunooɓe e makko gila Galili faa ngollana mo.
MAT 27:56 Ana e ɓeen rewɓe: Mariyama mo Magdala e Mariyama inna Yaakuuba e Yuusufu, kaɲum e inna ɓiɓɓe Jebede.
MAT 27:57 Faa hiiri, gorko arsukunte jeyaaɗo Arimatiya wari. Omo wiyee Yuusufu, kanko duu o taalibbo Iisaa.
MAT 27:58 O yehi to Pilaatu, o ndaardi ɗum tew Iisaa. E oon wakkati, Pilaatu duŋanii mo o hokkee ɗum.
MAT 27:59 O ɓami tew oo, o fiili ɗum e kasanke keso,
MAT 27:60 o watti ɗum e yanaande heyre nde o yamirnoo o asanee e haayre. Caggal ɗum, o talliti haayre teddunde, o uddiri damal yanaande ndee, o witti.
MAT 27:61 Mariyama mo Magdala e Mariyama goɗɗo oo ana njooɗinoo ɗon, ana peewti e yanaande ndee.
MAT 27:62 Janngo mum yo ɲalaande fowteteende. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e Farisa'en kawriti to Pilaatu,
MAT 27:63 mbii ɗum: —Kaananke, min miccitike ƴoɲɲoowo yimɓe oo wiino nde wuuri ndee, wuurtan balɗe tati caggal maayde mum.
MAT 27:64 Ndennoo, tiinna yamir yanaande ndee doomee faa ɲalooma tataɓo oo yawta, pati taalibaaɓe makko ngara ngujjita tew makko mbiya yimɓe ɓee o immitiiɗo hakkunde maayɓe. Nden ngol ƴoɲɲugol cakitiingol ɓuran aranndeewol ngol bonde.
MAT 27:65 Pilaatu wii ɓe: —Sordaasi'en haybooɓe annii. Njehee ndoomiroyee yanaande ndee no mbaawru-ɗon fuu!
MAT 27:66 E oon wakkati, ɓe njehi hiinnoyaade yanaande ndee: ɓe uddi nde faa gasi, ɓe meeli nde, ɓe ndarni ɗon sordaasi'en haybooɓe.
MAT 28:1 Ko ɲalaande fowteteende ndee ɓettii koo, beetee kecco ɲannde alan, Mariyama mo Magdala e Mariyama goɗɗo oo njehi ƴeewtoyaade yanaande ndee.
MAT 28:2 Ɗon, leydi dimmbii semmbe. Malaa'ika Joomiraaɗo jippii iwde dow kammu talliti haayre ndee jooɗii dow mayre.
MAT 28:3 Omo jalbira hono no majere nii, kaddule makko duu ana ndawni far hono no ɓiraaɗam nii.
MAT 28:4 Doomooɓe ɓee kuli sanne faa ana ciɲɲa, ɓe laatii hono maayɓe nii.
MAT 28:5 Malaa'ika oo wii rewɓe ɓee: —Pati kulee! Miɗo anndi Iisaa tontanooɗo oo tewtaton.
MAT 28:6 O walaa ɗoo, o immitike hono no o wiirunoo nii. Ngaree, ƴeewee ɗo o lelinoo ɗoo.
MAT 28:7 Njaawnee njehee, kumpitoyee taalibaaɓe makko ɓee o immitike e maayde. Jooni o adoyto on Galili, ton njiyoyton mo. Ɗum njiɗunoo-mi haalande on.
MAT 28:8 Rewɓe ɗiɗon ɓee keɲii iwi ɗo yanaande ɗoo, ɓe heewɓe kulol e seyo manngo, ɓe ndogi haalanoyde taalibaaɓe makko ɓee oo kabaaru.
MAT 28:9 Ɗon e ɗon, Iisaa hawri e maɓɓe, wii ɓe: —Caɗee! Ɓe ɓattitii mo, ɓe nanngi koyɗe makko, ɓe cujidani mo.
MAT 28:10 E oon wakkati, o wii ɓe: —Pati kulee! Njehee mbiyoyee taalibaaɓe am ɓee njaha Galili. Ton ɓe njiyoyta kam.
MAT 28:11 Rewɓe ɓee ana e laawol, faa yoga e sordaasi'en haybannooɓe yanaande nde ɓee kooti ngeenndi too, kaalani hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee ko waɗi koo fuu.
MAT 28:12 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee kawriti e mawɓe ɓee. Ɓe ndawridi yeenude sordaasi'en haybanooɓe yanaande ndee ɓee kaalisi keewɗo,
MAT 28:13 ɓe mbii ɗum'en: —Mbiyon taalibaaɓe makko ɓee ngarii jemma tawi oɗon ɗaanii, ngujjitii mo.
MAT 28:14 So goforneer oo nanii ɗum, min kawan ɗum e haala, min palanoo on e torra fuu.
MAT 28:15 Sordaasi'en ɓee nanngi kaalisi oo, ngaɗiri no mbiyaa nii. Oon kabaaru ana jantee hakkunde Yahuudiyankooɓe faa hannde.
MAT 28:16 Taalibaaɓe sappo e go'o ɓee njehi Galili to dow waamnde haayre nde Iisaa tinndinnoo ɗum'en ndee.
MAT 28:17 Nde ɓe njii mo ndee, ɓe cujidani mo, kaa yoga e maɓɓe ana sikkitii.
MAT 28:18 O ɓattitii, o wii ɓe: —Mi hokkaama baawɗe fuu dow kammu e leydi.
MAT 28:19 Ndennoo, njehee ngaɗee leɲi ɗii fuu taalibaaɓe am, lootiree ɓe lootogal batisima innde Baabiraaɗo e Ɓiɗɗo e Ruuhu Ceniiɗo,
MAT 28:20 njannginee ɓe ɓe njokka ko njamir-mi on koo fuu. Anndee, miɗo wondi e mooɗon ɲannde fuu faa aduna timma.
MAR 1:1 Ɗum woni puɗɗooɗe Kabaaru Lobbo haala Iisaa AlmasiihuƁii Laamɗo oo.
MAR 1:2 Nii winndorii e dewtere annabi Esaaya: «Miin Laamɗo, mi ardinante nelaaɗo am moƴƴinanoowo ma laawol.
MAR 1:3 Neɗɗo ana ooynoo ley ladde jeereende: Moƴƴinee laawol Joomiraaɗo ngol, ndartinee ɗati makko.»
MAR 1:4 Oon nelaaɗo woni Yaayaa lootoowo lootogal batisima oo. O ɓanngi ley ladde jeereende, omo ooynoo omo wiya yimɓe tuuba, mbatisee yalla luutti mum'en ana njaafee.
MAR 1:5 Yimɓe leydi Yahuudiya e yimɓe Urusaliima fuu ngari, njaadiri luutti mum'en, Yaayaa looti ɓe lootogal batisima ley maayo Urdun.
MAR 1:6 Yaayaa, kaddule ɗe leeɓi gelooɗi ɓoornotonoo, humoo nguruwol, buureeti e njumri ladde o wuuri.
MAR 1:7 Omo waajoroo daande toownde, omo wiya: —Ɓurɗo kam baawɗe waran caggal am, mi fotaa fay turaade mi humta ɓoggi paɗe makko.
MAR 1:8 Miin, ndiyam mbatisir-mi on, kaa kanko, Ruuhu Ceniiɗo o batisirta on.
MAR 1:9 Ley ɗeen ɲalaaɗe, Iisaa iwi ngeenndi Nasaraatu ley leydi Galili, wari, Yaayaabatisi mo ley maayo Urdun.
MAR 1:10 Wakkati o ƴeentata ndiyam ɗam oo, o yii kammu udditike, o yii Ruuhu Ceniiɗo ana jippoo e makko hono no wuugaandu nii.
MAR 1:11 Daande iwnde dow kammu ooynii, wii: —Aan woni Ɓiyam mo korsin-mi, aan cuɓii-mi.
MAR 1:12 Oon wakkati fuu, Ruuhu naɓi mo ley ladde jeereende.
MAR 1:13 O waɗi ton balɗe capanɗe nay, Ibiliisa ana tewta seytaade mo, omo hakkunde kulle ladde, malaa'ika'en ana ngollana mo.
MAR 1:14 Caggal uddeede Yaayaa ley kasu, Iisaa yehi Galili ana waajoo Kabaaru Lobbo haala Laamɗo,
MAR 1:15 ana wiya: —Wakkati oo warii, Laamu Laamɗo ɓattiima. Tuubee, ngoonɗinee Kabaaru Lobbo.
MAR 1:16 Iisaa ana yahannoo dow fonngo weendu Galili, non yii Simon e miɲum Andire ana tippoo bubbi mum'en ley weendu nduu yo awooɓe.
MAR 1:17 Iisaa wii ɓe: —Njokkee kam, mi waɗa on awooɓe yimɓe.
MAR 1:18 Ɗon e ɗon ɓe njoppi bubbi maɓɓe ɗii, ɓe njokki e makko.
MAR 1:19 O yehi yeeso seeɗa, o yii Yaakuuba ɓii Jebede e miɲum Yuhanna ley laana mum'en ana moƴƴintina bubbi.
MAR 1:20 Oon wakkati fuu, o noddi ɓe. Ɓe njoppi baam maɓɓe Jebede, kaɲum e hasaaɓe ɓee ley laana kaa, ɓe njokki e makko.
MAR 1:21 Caggal ɗum, ɓe njehi ngeenndi mbiyeteendi Kafarnahum, Iisaa naati suudu waajordu, fuɗɗi waajaade. Ɲannde mum yo fowteteende.
MAR 1:22 Tawaaɓe ɗon ɓee kaaynaa e waaju makko oo, sabi o waajorike ɓe no jom baawɗe nii, wanaa no dunkee'en Sariya nii.
MAR 1:23 Gorko laddaaɗo ana e waajordu nduu, wulli,
MAR 1:24 wii: —Iisaa Nasaraatunke oo, koɗum hillu maa e amen? A garɗo halkude min naa? Miɗo anndi ko ngon-ɗaa, a ceniiɗo iwruɗo to Laamɗo!
MAR 1:25 Iisaa jahii e seyɗaani oo, wii: —Deƴƴu yaltu e makko!
MAR 1:26 Seyɗaani oo dimmbi gorko oo semmbe, wulli wullaango toowngo, yalti e makko.
MAR 1:27 Jamaa oo fuu haaynaa, hedde ana lamndondira: —Ko ɗum woni? Ɗum anndal kesal koy! Omo yamira fay seyɗaani'en ɓee, ɓe ɗowtanto mo.
MAR 1:28 Wakkati gooto kabaaru makko saakii ley leydi Galili fuu.
MAR 1:29 Nde ɓe njaltunoo waajordu nduu ndee, ɓe njehi galle Simon e Andire. Yaakuuba e Yuhanna njaadi e maɓɓe.
MAR 1:30 Esii Simon debbo ana lelii yo jontaaɗo. Iisaa yottii tan, haalanaa haala makko,
MAR 1:31 ɓattitii mo, nanngi junngo makko, immini mo. Ɗon e ɗon jontere makko selli, o laatanii ɓe njaatigi.
MAR 1:32 Kiikiiɗe caggal janal naange, yimɓe ngaddani Iisaa ɲawɓe e laddaaɓe fuu.
MAR 1:33 Ngeenndi ndii fuu hawriti dow damal ngal.
MAR 1:34 O sellini ɲawɓe heewɓe, ɲawɓe ɲawuuji ɗi ngaldaa sii. O ribbi seyɗaani'en heewɓe, o accataa seyɗaani'en ɓee kaala, sabi eɓe anndi ko mo woni jaati.
MAR 1:35 Janngo mum, Iisaa hujji gila law, yehi nokku teelɗo ana waɗa ton duwaawu.
MAR 1:36 Simon e wondiiɓe mum ndarii ana tewta mo.
MAR 1:37 Nde ɓe njiiti mo ndee, ɓe mbii mo: —Yimɓe fuu ana ndaarte.
MAR 1:38 Iisaa wii ɓe: —Njehen ley geelle ɓadiiɗe ɗee faa mi waajoo ton duu, sabi ɗum waddi kam.
MAR 1:39 O yehi ley leydi Galili fuu, omo waajoo ley cuuɗi baajorɗi maɓɓe, omo ribba seyɗaani'en.
MAR 1:40 Gorko ceppaaɗo wari diccii yeeso makko, ndaardi mo, wii: —So tawii a jaɓii, aɗa waawi sellinde kam!
MAR 1:41 Iisaa yurminaa, foocci junngo mum, memi mo, wii: —Mi jaɓii, sellu!
MAR 1:42 Ɗon e ɗon, ceppe ɗee iwi e gorko oo, o selli.
MAR 1:43 Oon wakkati fuu, Iisaa yoppiti mo, daalii mo,
MAR 1:44 wii: —Haya koy, pati humpitin fay gooto, yaa holloy hoore maa jottinoowo sadaka, ngaɗanaa laaɓugol maa ngol sadaka mo Muusaa yamiri oo faa anndina ɓe a sellii.
MAR 1:45 Kaa kanko, o iwi ɗon tan, o darii omo saaka kabaaru oo. Ɗum waɗi so Iisaa ronki naatude geelle, heddii ladde, yimɓe ana iwra tatteeji fuu ana ngara e mum.
MAR 2:1 Caggal balɗe seeɗa, Iisaa warti ngeenndi Kafarnahum. Yimɓe nani omo cuuɗi.
MAR 2:2 Jamaa keewɗo hawriti ɗon faa fay nokkuure heddaaki, wanaa haala yeeso damal ngal, hedde omo waajoo ɓe konngol Laamɗo ngol.
MAR 2:3 Yimɓe ngari, ngaddani mo bonnguujo mo worɓe nayon ndoondii.
MAR 2:4 Kaa ɓe ndonkii yottinde mo Iisaa sabaabu jamaa oo. Ɗum waɗi so ɓe kippiti bene oo foonndo makko, ɓe njippiniri bonnguujo oo e yulannde ndee, tawi ana lelnaa e dengeleewo.
MAR 2:5 Nde Iisaa yiinoo goonɗinal maɓɓe ndee, wii bonnguujo oo: —Giɗam, luutti maa njaafaama.
MAR 2:6 Dunkee'en Sariya jooɗinooɓe ɗon ɓee ndarii ana miiloo e ɓerɗe mum'en:
MAR 2:7 «Hono oo gorko haaldi ɗum? O bonkike Laamɗo! Homo waawi yaafaade luutti so wanaa Laamɗo gooto oo?»
MAR 2:8 Iisaa faami ɗon e ɗon miilooji maɓɓe, wii ɓe: —Koɗum waɗi so oɗon miiloo miilooji baaɗi nii e ɓerɗe mooɗon?
MAR 2:9 Wiide bonnguujo «Luutti maa njaafaama» e wiide ɗum «Imma, ɓam dengeleewo maa njahaa», koɗum hen ɓuri newaade?
MAR 2:10 Kaa, faa mi anndina on Ɓii Neɗɗo ana jogii baawɗe e aduna oo yaafaade luutti… Nden, o wii bonnguujo oo:
MAR 2:11 —Miɗo haalane: imma, ɓam dengeleewo maa, kootaa suudu maa.
MAR 2:12 Ɗon e ɗon gorko oo immii, ɓami dengeleewo mum witti, hedde yimɓe fuu ana ƴeewa ɗum. Ɓe fuu ɓe kaaynaa, ɓe ndarii eɓe njetta Laamɗo, eɓe mbiya: —Min njiyaali hono ɗum abada.
MAR 2:13 Iisaa wirfitii to weendu too. Jamaa oo fuu tawoyi mo ton, omo waajoo ɗum'en.
MAR 2:14 Nde o yahata ndee, o yii Lewi ɓii Alfaa ana jooɗii e duwaaɲeere mum, o wii ɗum: —Jokku e am! Lewi immii, jokki e makko.
MAR 2:15 Nde Iisaa ɲaamannoo e ley suudu Lewi ndee, duwaaɲe'en heewɓe e luuttooɓe hono mum'en njooɗii, ana ɲaamda e makko, kanko e taalibaaɓe makko. Sabi yimɓe heewɓe ana njokki e Iisaa.
MAR 2:16 Dunkee'en Sariya jeyaaɓe e waalde Farisa'en njii Iisaa ana ɲaamda e ɓeen yimɓe, mbii taalibaaɓe makko ɓee: —Ko saabii so omo ɲaamda e duwaaɲe'en, kaɲum e luuttooɓe hono mum'en?
MAR 2:17 Nde o nani ɗum ndee, o wii ɓe: —Wanaa celluɗo hasindini e cawroowo, ɲawɗo hasindini e cawroowo. Wanaa noddude fooccitiiɓe waddi kam, noddude luuttooɓe woni ko waddi kam.
MAR 2:18 Taalibaaɓe Yaayaa e Farisa'en ana koora. E ley ɗum, yimɓe ngari, lamndii Iisaa: —Ko saabii so taalibaaɓe Yaayaa e taalibaaɓe Farisa'en ana koora, kaa ɓe maa ɓee koorataa?
MAR 2:19 O jaabii ɓe, o wii: —Nootiiɓe kuurtungu ana mbaawi salaade ɲaamde tawa jommbaajo gorko oo ana wondi e mum'en naa? Mbaawaa. So nii jommbaajo gorko oo ana wondi e maɓɓe, ɓe mbaawaa salaade ɲaamde.
MAR 2:20 Kaa ɲalaaɗe ngaran ɗe jommbaajo gorko oo ittetee e hakkunde maɓɓe. E ɗeen ɲalaaɗe, ɓe kooran.
MAR 2:21 Fay gooto ɗammbataa fetalaare heyre e kaddungal kiinngal. So ɗum waɗii, fetalaare heyre ndee daamtan kaddungal kiinngal ngal, ceekol ngol ɓeydoo.
MAR 2:22 Kasen duu fay gooto loowataa peguujam kesam e sumalleeji kiiɗɗi. So ɗum waɗii peguujam ɗam fusan ɗi, kanjam e sumalleeji ɗii fuu mursidee. Peguujam kesam e sumalleeji kesi loowetee!
MAR 2:23 Waɗiino e ɲalaande fowteteende wootere, Iisaa ana seeka gese, taalibaaɓe mum ana kelta butaali e laawol ngol.
MAR 2:24 E ley ɗum, Farisa'en ɓee mbii mo: —Ƴeew, koɗum waɗi so taalibaaɓe maa ɓee ana ngolla ko dagaaki gollude ɲalaande fowteteende?
MAR 2:25 O jaabii ɓe, o wii: —Tama on meeɗaali janngude ko Daawuuda waɗi nde yolbi haajaa ko ɲaametee, kaɲum e yimɓe mum?
MAR 2:26 O naati e ley hukkum ceniiɗo oo e jamaanu Jottinoowo Sadaka Mawɗo biyeteeɗo Abiyataar, o ɲaami buuru cakkaaɗo oo, o hokki hen yimɓe makko. Tawee nee, yottinooɓe sadaka tan nduŋanaa ɲaamde oon buuru.
MAR 2:27 Iisaa wii ɓe kasen: —Ɲalaande fowteteende ndee kammari neɗɗo waɗiraa, wanaa neɗɗo waɗiraa kammari ɲalaande fowteteende ndee.
MAR 2:28 Ndennoo fay ɲalaande fowteteende ndee, Ɓii Neɗɗo woni joomum.
MAR 3:1 Iisaa naatti ley suudu waajordu nduu, o tawi ton gorko mo junngo mum waati.
MAR 3:2 Yimɓe wonnooɓe ɗon ɓee ngattani Iisaa hakkille. Ana ƴeewa yalla o anniyiiɗo sellinde gorko oo e ɲalaande fowteteende ndee, faa keɓa wullanaade mo.
MAR 3:3 Iisaa wii mo junngo mum waati oo: —Imma, dara hakkunde maɓɓe!
MAR 3:4 Caggal ɗum, o lamndii ɓe: —E ley ɲalaande fowteteende ana dagoo gollude ko moƴƴi naa gollude ko boni? Danndude neɗɗo naa warde ɗum? Kaa ɓe njaabaaki.
MAR 3:5 Iisaa ƴeewri ɓe tikkere, tiinndam-hoore maɓɓe ɗam woyni yonki makko, o wii gorko oo: —Fooccu junngo maa! Oon foocci ngo tan, ngo selli faa ngo warti hono no wonngo ngoo nii.
MAR 3:6 Ɗon e ɗon, Farisa'en ɓee njalti, njooddii e howruuɓe Hirudus faa ndawrida no mbarda Iisaa.
MAR 3:7 Caggal ɗum, o iwi ɗon, o fa'i weendu too, kanko e taalibaaɓe makko. Jamaa keewɗo iwɗo Galili jokki e makko.
MAR 3:8 Yimɓe heewɓe, iwɓe Yahuudiya e Urusaliima e Idumiya e leydi funnaange Urdun e seraaji Tirus e Sidon, nani ko o waɗannoo koo, ngari to makko.
MAR 3:9 Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee ndaarana ɗum laana pati jamaa oo ɓilla ɗum.
MAR 3:10 Saabe omo sellinannoo heewɓe waɗi so ɲawɓe ɓee fuu keɲanii mo yalla ana mema mo.
MAR 3:11 Wakkati mo seyɗaani'en njii mo fuu, ndiccoto, ngulla: —Aan a Ɓii Laamɗo!
MAR 3:12 Omo yagginannoo ɓe pati ɓe kumpita fay gooto kabaaru makko.
MAR 3:13 Caggal ɗum, o ŋabboyi dow waamnde haayre, o noddi ɓe o muuyi noddude, ɓeen ngari e makko.
MAR 3:14 O suɓii hen sappo e ɗiɗon, yalla ana ngonda e makko, o nela ɗum'en waajoyaade,
MAR 3:15 kasen o hokka ɗum'en baawɗe ribbude seyɗaani'en.
MAR 3:16 Ɓee ɗoo ngoni sappo e ɗiɗon ɓe o suɓii ɓee: Simon mo o innditiri Piyeer oo
MAR 3:17 e Yaakuuba e miɲum biyeteeɗo Yuhanna, ɓiɓɓe Jebede ɓe o innditiri Bowanerges ɓee (maanaa mum woni «nannduɓe e gidaango»)
MAR 3:18 kaɲum e Andire e Filipa e Bartolome e Matta e Tomaa e Yaakuuba ɓii Alfaa e Tadde e Simon kiranoowo suudu baaba
MAR 3:19 e Yahuuda Isikariyota jammbotooɗo mo oo.
MAR 3:20 Caggal ɗum, o hooti cuuɗi. Jamaa hawriti dow hoore makko kasen faa kanko e taalibaaɓe makko ɓe ndonki heɓude no ɓe ɲaamira.
MAR 3:21 Nde sakiraaɓe makko nani ɗum ndee, ngarani mo, sabi wiyaama hakkille makko sottii.
MAR 3:22 Dunkee'en Sariya iwnooɓe Urusaliima ngari, mbii: —Beelsebul woni e makko. Kasen ɓe mbii: —Oon woni hooreejo seyɗaani'en mo o ribbirta seyɗaani'en ɓee.
MAR 3:23 E ley ɗum, Iisaa noddi ɓe ɓe ngara e mum, haalaniri ɓe banndol, wii: —Hono Ibiliisa waawirta ribbude Ibiliisa?
MAR 3:24 So laamu fecciima ana haɓa e hoore mum, oon laamu waawataa heddaade.
MAR 3:25 Kasen duu so galle fecciima ana haɓa e hoore mum, oon galle waawataa heddaade.
MAR 3:26 Ndennoo, so Ibiliisa yanii e hoore mum fecciima, waawataa heddaade. Ko laatoto dee, kabaaru mum timman.
MAR 3:27 Iisaa jokkini hen: —Fay gooto waawaa naatude e galle gorko jom semmbe yaada e jawdi mum tawa haɓɓaali joomum tafon. Kaa so haɓɓii joomum faa teeŋii, ana waawi naɓude ko woni e galle mum fuu.
MAR 3:28 Miɗo haalana on goonga: yimɓe ana mbaawi yaafeede luutti mum'en fuu e bonkaaji ɗi ɓe mbonkii Laamɗo fuu.
MAR 3:29 Kaa bonkiiɗo Ruuhu Ceniiɗo oo heɓataa yaafaamuya fey, sabi joomum heddoto e luuttal mum faa abada.
MAR 3:30 Iisaa haaldii kaa haala saabe ko ɓe mbii omo wondi e seyɗaani koo.
MAR 3:31 Inna Iisaa e miɲiraaɓe Iisaa worɓe ngari, ndarii caggal galle oo, neli o noddee.
MAR 3:32 Ɗo jamaa oo filii mo ɗoo, wii mo: —Inna maa e miɲiraaɓe maa ana sella too, ana kaaje maa.
MAR 3:33 O jaabii, o wii: —Homo woni innam e miɲiraaɓe am?
MAR 3:34 O ƴeewi jooɗiiɓe so ana pilii mo ɓee, o wii: —Innam e miɲiraaɓe am annii.
MAR 3:35 Sabi gaɗoowo sago Laamɗo, kaɲum woni miɲam gorko, kaɲum woni miɲam debbo, kaɲum woni innam.
MAR 4:1 Iisaa ana waajoo dow fonngo weendu nduu kasen. Jamaa keewɗo filii mo faa o naati laana, o jooɗii. Jamaa oo fuu ana dow fonngo ngoo.
MAR 4:2 O darii omo waajoroo ɓe geɗe keewɗe e banndol, omo wiya ɓe:
MAR 4:3 —Kettinee! Aawoowo yalti aawoyde.
MAR 4:4 E ley sankugol ngol, yoga e aawdi ndii saami e laawol: pooli ngari cuɓi ɗum.
MAR 4:5 Yoga mayri saami e korokaaƴe ɗo leydi heewaano, fuɗi ɗon e ɗon, sabi aawdi ndii suddaaki gasa.
MAR 4:6 Kaa nde naange wulnoo ndee, sumi, yoori saabe walaa ɗaɗi.
MAR 4:7 Yoga mayri saami ɗo kebbe puɗata. Ndi fuɗidi e majje, ɗe cuumi ndi, ndi rimaali.
MAR 4:8 Yoga mayri saami e leydi mbelndi, fuɗi, mawni, rimi: yoga sowii cowe capantati, yoga capanɗe jeegom, yoga teemedere.
MAR 4:9 Caggal ɗum, o wii: —Jom nowru fuu yo nanu!
MAR 4:10 Nden Iisaa teelti, sappo e ɗiɗon ɓee e filinooɓe mo ɓee lamndii mo maanaa banndol ngol.
MAR 4:11 O wii ɓe: —Onon, on ndokkaama faamde goonga tedduɗo haala Laamu Laamɗo oo. Kaa wonɓe sella ɓee, huunde fuu e banndol kaalaniran-mi ɓe.
MAR 4:12 Ɗum waɗi so: «ana ƴeewa faa gasa tawa njiyataa, ana nana faa laaɓa paca tawa paamataa, sako ɓe tuuba so ɓe njaafee.»
MAR 4:13 O wii ɓe: —On paamaali ngol banndol naa? Hono paamirton banndi goɗɗi ɗii fuu ndennoo?
MAR 4:14 Aawoowo oo konngol Laamɗo o aawata.
MAR 4:15 Yimɓe yogaaɓe ana nanndi e laawol ɗo aawdi ndii saami ɗoo. Ɓe nanan konngol ngol, oon wakkati fuu Ibiliisa warata so itta konngol aawaangol e maɓɓe ngol.
MAR 4:16 Yogaaɓe ana nanndi e korokaaƴe ɗe aawdi ndii yuppii e muuɗum ɗee. Ɓe nanan konngol ngol, ɓe njaɓɓoroo ngol seyo oon wakkati fuu,
MAR 4:17 kaa ngol walaa ɗaɗi e maɓɓe, wakkati gooto tan ngol wonata e maɓɓe. Wakkati mo ɓillaare naa torra hewti ɓe saabe konngol ngol fuu, ɓe njankiran.
MAR 4:18 Yogaaɓe ɓee ana nanndi e nokku kebbe ɗo aawdi ndii saami ɗoo. Ɓee ngoni nanɓe konngol ngol,
MAR 4:19 kaa sugullaaji aduna e koomti jawdi, kaɲum e giɗaaɗe yonki goɗɗe naatan e maɓɓe, cuuma konngol ngol, ngol laatoo dimarol.
MAR 4:20 Kaa ɗo aawdi ndii saami e leydi lobbiri ɗoo, ɓee ngoni nanooɓe konngol ngol so njaɓa ngol. Ɓe ndiman: yoga sowoo cowe capantati, yoga capanɗe jeegom, yoga teemedere.
MAR 4:21 Caggal ɗum, Iisaa wii ɓe: —Won fuu kuɓɓoowo lampa so hippa hen saawal, naa soorna ɗum ley leeso? Wanaa sinndan ɗum naa?
MAR 4:22 Walaa fuu ko ɲooɓi ko ɓanngintaake, walaa ko suuɗii ko yaltintaake sella.
MAR 4:23 Jom nowru fuu yo nanu!
MAR 4:24 O wii ɓe kasen: —Tiiɗee e no nanirton haalaaji am ɗii nii! Sabi no etirton nii, non etirante-ɗon on ɓeydante duu.
MAR 4:25 Sabi jogiiɗo fuu ɓeydante, kaa mo walaa oo, fay seeɗa mo jogii oo teetete.
MAR 4:26 O wii kasen: —Laamu Laamɗo ana wa'i no neɗɗo cankuɗo aawdi e ngesa mum nii.
MAR 4:27 Caggal mum, ɗaanoo jemma daroo ɲalooma, no laatii fuu aawdi ndii fuɗan, mawna, tawa joomum anndaa no ndi mawniri.
MAR 4:28 Leydi ndii e hoore mum fuɗinta ndi, ndi waɗa gulle, wutaandu jokka hen, caggal ɗum, gabbe njokka hen.
MAR 4:29 So ko aawaa koo ɓenndii, o ɓaman wawdu makko o hetta, sabi wakkati mum yottike.
MAR 4:30 O jokkini hen: —Koɗum nanndinten e Laamu Laamɗo oo? Banndol hongol mbanndirten mo?
MAR 4:31 Laamu Laamɗo ana nanndi e ngeeƴu buyaage. Kaɲum ɓuri geeƴi ɗii fuu famɗude.
MAR 4:32 Kaa so mo aawaama, mo mawnan faa mo laatoo lekki mawki sanne, ki waɗa caɓe mawɗe faa pooli mbaawa ɲiɓude cuuɗi e ɗowdi makki.
MAR 4:33 Iisaa haalaniri yimɓe ɓee konngol Laamɗo ngol e banndi keewɗi baaɗi non, ko waarata e faamu maɓɓe.
MAR 4:34 O waajortaako so wanaa e banndol. Kaa nde o teeldi e taalibaaɓe makko ɓee fuu, o firritanan ɗum'en banndi ɗii fuu.
MAR 4:35 Kiikiiɗe oon ɲalooma, Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee: —Lummben, keedoyen ootoo bannge.
MAR 4:36 Ɓe njoppi jamaa oo, ɓe tawti mo e laana ka o wonnoo e mum kaa, ɓe ndeerti. Laanaaji goɗɗi duu ana njokki e makko.
MAR 4:37 Henndu sattundu immii, bempeeje immii ana piya laana kaa, faa ka hosi heewde ndiyam.
MAR 4:38 Kanko, omo ɗaanii to laaci laana too, omo wawlii mbawlu. Ɓe pinndini mo, ɓe mbii mo: —Moobbo, tama ko min kalkotoo koo wemmbaali ma?
MAR 4:39 O immii, o jahii e henndu nduu, o wii weendu nduu: —Deƴƴina! Wii teen! Henndu nduu deƴƴinii, fuu wii teen.
MAR 4:40 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Ko saabii so kul-ɗon? Faa hannde on ngalaa hoolaare naa?
MAR 4:41 Ɓe kuli kulol cattungol hedde eɓe mbiyondira: —Homo oo gorko woni faa henndu e ndiyam ana ɗowtanoo ɗum?
MAR 5:1 Caggal ɗum, ɓe njottii oo too bannge e weendu nduu, e leydi Gerasankooɓe.
MAR 5:2 Nde Iisaa yalti laana kaa ndee, laddaaɗo iwri ley janaale, hawri e makko.
MAR 5:3 Ley janaale ɗee o jooɗinoo, fay gooto waawaa haɓɓude mo, sabi fay calali kaɓɓataa mo.
MAR 5:4 Sabi heewii ko o humti tonngooɗe e calali, o taƴan calali, o hela geƴƴelle. Fay gooto waawaa nanngirde mo semmbe.
MAR 5:5 Ɲannde fuu, jemma e ɲalooma ley janaale e baamle kaaƴe o woni, omo wulla omo fiitoroo kaaƴe.
MAR 5:6 O soynii Iisaa, o dogani ɗum, o sujidani ɗum,
MAR 5:7 o wulli faa toowi, o wii: —Iisaa Ɓii Laamɗo Toowɗo, koɗum njiɗ-ɗaa waɗude kam? Mi surdii ma saabe Laamɗo, pati torram!
MAR 5:8 Walaa ko o wiiri non sinaa Iisaa wii mo: —Seyɗaani, yaltu e makko.
MAR 5:9 Iisaa lamndii mo, wii: —Hono mbiyete-ɗaa? O jaabii, o wii: —Miɗo wiyee jamaa, sabi miɗen keewi.
MAR 5:10 O ɲaagii ɗum sanne, o ndaardi ɗum pati yaltina seyɗaani'en ɓee leydi ndii.
MAR 5:11 Sewre girooji mawnde ana durannoo ɗon e hoore waamnde haayre.
MAR 5:12 Seyɗaani'en ɓee ndaardi mo o duŋanoo ɗum'en naata e ley girooji ɗii.
MAR 5:13 O duŋanii ɓe ɗum. Seyɗaani'en ɓee njalti, naati e girooji ɗii. Sewre ndee fuu diiri iwi daande waamnde haayre too, naatoyi ley weendu nduu, yoolii. Eɗi poti ujunaaji ɗiɗi.
MAR 5:14 Durooɓe ɓee ndogi njantanoyii ngeenndi ndii e seraaji mum ko hewtii ɗum'en koo. Yimɓe ɓee njehi ƴeewoyde ko waɗi koo,
MAR 5:15 ɓe ngari e Iisaa. Nde ɓe njii gorko laddanooɗo oo ana jooɗii ana ɓoornii kaddule, yeeɗɗitii ndee, kulol nanngi ɓe.
MAR 5:16 Tawaaɓe ɗon ɓee njantanii ɓe ko hewtinoo laddaaɗo oo e girooji ɗii.
MAR 5:17 Ɓe ndaardi Iisaa yalta leydi maɓɓe ndii.
MAR 5:18 Nde o naattata laana kaa ndee, laddanooɗo oo ndaardi mo o acca jokka e makko.
MAR 5:19 O salanii oon, o wii ɗum: —Hootu suudu maa e koreeji maa, kumpitaa ɓe ko Joomiraaɗo waɗan maa e no o yurmori maa.
MAR 5:20 O yehi omo haala e leydi ndi geelle sappo ndii ko Iisaa waɗani mo. Ɓe fuu ɓe kaaynaa.
MAR 5:21 Nde Iisaa naati e laana wirfitii oo too bannge weendu nduu ndee, jamaa keewɗo filii mo kasen dow fonngo ɗoo.
MAR 5:22 Nden gooto e hooreeɓe suudu waajordu biyeteeɗo Jayrus wari. O yii Iisaa tan, o diccii yeeso mum,
MAR 5:23 o ɲaagii ɗum o haali faa heewi, o wii: —Ɓiyam debbo ana haɓana yonki. War faw junngo maa e makko, yalla omo sella, o wuura!
MAR 5:24 Iisaa yaadi e makko, jamaa keewɗo jokki e mum faa ana ɓilla ɗum.
MAR 5:25 Debbo mo tuundi mum taƴataa ko waarata e duuɓi sappo e ɗiɗi ana wonnoo ton.
MAR 5:26 O tampii hen sanne, o yehii to sawrooɓe heewɓe faa junngo makko laaɓi. Ko ɓuri ɗum fuu o yiyaali hen sami, ɲaw oo ɓeydoto jaati.
MAR 5:27 O nani haala Iisaa ana haalee, o naati e jamaa oo. Sabi o miilii: «So mi memii saaya makko tan, mi sellan.» O iwri caggal mum, o memi saaya mum.
MAR 5:29 Ɗon e ɗon tuundi makko taƴi, o maati e calɗi makko o sellii.
MAR 5:30 Oon wakkati fuu, Iisaa maati won semmbe iwi e mum, yeeccitii hakkunde jamaa oo, wii: —Homo memi saaya am?
MAR 5:31 Taalibaaɓe makko ɓee mbii mo: —A yii jamaa annii ɓillu maa, aɗa lamndoo: «Homo memi kam?»
MAR 5:32 Kaa o darii omo tewta memɗo mo oo.
MAR 5:33 Debbo oo ana siɲɲa no foti hulde sabi ana anndi ko waɗi, wari, diccii yeeso makko, haalani mo goonga.
MAR 5:34 Iisaa wii mo: —Banndam debbo, goonɗinal maa danndii ma. Yaa e jam! A sellii e ɲaw maa oo!
MAR 5:35 O tilaaki haalde, faa won iwruɓe to suudu Jayrus hooreejo waajordu oo, mbii ɗum: —Ɓiya oo heddaaki. Fotaa ko tampinaa Moobbo oo hankasen!
MAR 5:36 Kaa Iisaa tippitii haala maɓɓe, wii Jayrus: —Pati hul, hoolam tan!
MAR 5:37 O ɗalaali fay gooto yaada e makko so wanaa Piyeer e Yaakuuba e Yuhanna miɲii Yaakuuba oo.
MAR 5:38 Ɓe njottii suudu hooreejo waajordu nduu oo. O tawi ɗon dooyoore, yimɓe ana mboya, ana conkina semmbe.
MAR 5:39 Nde o naatunoo ndee, o wii ɓe: —Ko woni ɗii bojji e ɗii ɲonaali? Suka oo maayaali, o ɗaaniiɗo tan.
MAR 5:40 Ɓe puuytini haala makko. Non o yaltini ɓe fuu, o naatidi e baaba suka oo e inna mum e taalibaaɓe taton ɓee suudu to suka oo lelii too.
MAR 5:41 O nanngi junngo mum, o wii: —Talita kuumii! (Ɗum woni: «Suka debbo, imma!»)
MAR 5:42 Suka oo immii ɗon e ɗon, ana yaha. Duuɓi makko yo sappo e ɗiɗi. Yimɓe ɓee kaaynaa sanne.
MAR 5:43 Iisaa yaggini ɓe pati ɓe anndina ɗum fay gooto. O wii ɓe ndokka suka oo ko ɲaama.
MAR 6:1 Iisaa iwi e oon nokku, taalibaaɓe mum njokki e mum, wirfitii ngeenndi mum'en.
MAR 6:2 Nde ɲalaande fowteteende yottinoo ndee, o fuɗɗi waajaade ley suudu waajordu nduu. Nanɓe waaju makko ɓee kaaynaa, hedde ana mbiya: —Hoto o heɓi ɗum? Hono o heɓiri oo hakkille? Ƴee! Hono neɗɗo waawiri waɗirde ɗii kaayeefiiji?
MAR 6:3 Tama o wanaa cehoowo leɗɗe, tama o wanaa ɓii Mariyama? Tama o wanaa mawnii Yaakuuba e Yoses e Yahuuda e Simon? Tama wanaa enen e banndiraaɓe makko rewɓe koddi? Kammari ɗum waɗi so ɓe njankiri mo.
MAR 6:4 E oon wakkati, o wii ɓe: —Annabaajo ana teddinaa nokku fuu so wanaa e ley ngeenndi mum'en e hakkunde rimdaaɓe mum, kaɲum e ley galle mum'en.
MAR 6:5 Iisaa heɓaali waɗude ɗon fay haaynde wootere, so wanaa ko fawi junngo mum e ɲawɓe seeɗa, sellini ɗum'en.
MAR 6:6 Kasen duu waasude maɓɓe goonɗinde laatanii mo haaynde. Caggal ɗum, Iisaa yiilii e geelle piliiɗe ɗon ɗee, ana waajoo.
MAR 6:7 O noddi taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, o neliri ɗum'en ɗiɗon ɗiɗon. O hokki ɓe baawɗe ribbude seyɗaani'en,
MAR 6:8 o wii ɓe so eɓe ndawa, pati ɓe naɓora fay huunde, so wanaa sawru. Pati ɓe naɓora buuru naa mbasu naa kaalisi e ley njiibaaji maɓɓe.
MAR 6:9 O yamiri ɓe ɓe ɓoornoo paɗe, kaa pati ɓe naɓora saayaaji ɗiɗi.
MAR 6:10 O wii ɓe kasen: —Galle fuu mo njippi-ɗon e mum, keddo-ɗon ɗon faa nde iw-ɗon e oon nokku fuu.
MAR 6:11 So on ngarii e nokku, yimɓe njaɓɓaaki on naa kettinanaaki on, iwon ton, piɗɗon colla koyɗe mooɗon faa jeertina ɓe ko ɓe ngaɗi koo ana boni.
MAR 6:12 Ɓe njehi, ɓe mbaajii yimɓe ɓee tuuba,
MAR 6:13 ɓe ndibbi seyɗaani'en heewɓe, ɓe nguji nebam e ɲawɓe heewɓe ɓe cellini ɗum'en.
MAR 6:14 Hirudus, kaananke oo, nani haala Iisaa ana haalee, sabi innde Iisaa walaa fuu ɗo yottaaki. Won wiyooɓe Yaayaa mo lootogal batisima wuurti, ɗum waɗi so o jogii baawɗe waɗude kaayɗe.
MAR 6:15 Woɓɓe ana mbiya o annabi Iliyaasa. Woɓɓe duu ana mbiya o annabaajo no annabaaɓe aranndeeɓe ɓee nii.
MAR 6:16 Nde Hirudus nani ɗum ndee, wii: —Yaayaa mo taƴunoo-mi hoore mum oo, kaɲum wuurti!
MAR 6:17 Tawi Hirudus yamiriino Yaayaa nanngee, haɓɓee, uddee ley kasu. Saabe Hirudiya jom suudu mawniiko biyeteeɗo Filipa mo o ɓamnoo oo, waɗi.
MAR 6:18 Sabi Yaayaa ana wiyannoo mo: —Dagantaako ma teetaa jom suudu mawna.
MAR 6:19 Hirudiya mettaa e Yaayaa, yiɗi o waree, kaa heɓaali laawol,
MAR 6:20 sabi Hirudus ana hulannoo Yaayaa, ana anndunoo o gorko pooccitiiɗo, ceniiɗo. Ɗum waɗi so omo haybannoo ɗum. So o hettinike haala mum, hakkille makko jiiɓoto, haya kasen duu omo yiɗi hettinaade ɗum.
MAR 6:21 Kaa noo, Hirudiya heɓi laawol ɲannde yiitu-mawuuri rimeede Hirudus. Hirudus waɗani howruuɓe mum e hooreeɓe sordaasi'en ɓee e inndee-anndee'en Galili ɓee fuu hiraande.
MAR 6:22 Ɓii Hirudiya debbo naati ana woma. Ɗum weli Hirudus e nootiiɓe ɗum ɓee fuu. O wii suka debbo oo: —Haalanam ko njiɗ-ɗaa faa mi waɗane.
MAR 6:23 O hunanii ɗum, o wii o hokkan ɗum huunde fuu ko ɲaagii mo, fay so tawii feccere laamu makko oo.
MAR 6:24 E ley ɗum, suka debbo oo yalti, wii inna mum: —Koɗum kaan-mi ɲaagaade? Inniraaɗo oo jaabii mo, wii: —Ɲaaga mo hoore Yaayaa mo lootogal batisima oo!
MAR 6:25 Suka debbo oo heɲii, wirfitii to kaananke oo too, ɲaagii ɗum, wii: —Ko njiɗu-mi, ngaddanaa kam jooni jooni hoore Yaayaa mo lootogal batisima oo e la'al!
MAR 6:26 Terɗe Hirudus mbaati faa wanaa seese, kaa nde wonnoo o hunike yeeso nootiiɓe mo ɓee, o waɲi yaltude e konngol makko ngol.
MAR 6:27 O neli ɗon e ɗon gooto e sordaasi'en doomooɓe mo ɓee, o yamiri ɗum yo waddoy hoore Yaayaa. Sordaasi oo wirfitii, naati e ley kasu oo, taƴi hoore Yaayaa,
MAR 6:28 tummbi e la'al, waddi, hokki suka debbo oo. Suka debbo oo duu hokki inna mum.
MAR 6:29 Nde taalibaaɓe Yaayaa ɓee nani ɗum ndee, ngari ɓamti tew makko oo, ngaɗoyi ɗum e yanaande.
MAR 6:30 Nelaaɓe ɓee ngarti e Iisaa, njantanii ɗum ko ngaɗi koo e ko mbaajii koo fuu.
MAR 6:31 O wii ɓe: —Njehen nokku teelɗo, yalla oɗon keɓa fowtinaade. Sabi yaha-warta ana heewi, faa kanko e taalibaaɓe makko ɓee, ɓe ndonki heɓude fay no ɓe ɲaamira.
MAR 6:32 Ɓe njehi ɓe naatoyi laana, ɓe teeli kamɓe tan e feere maɓɓe,
MAR 6:33 tawi heewɓe njii eɓe njaha, annditi to ɓe peewi. Yimɓe heewɓe iwri e geelle ɗee fuu, keɲanii to ɓe peewi too, adii ɓe yottaade.
MAR 6:34 Nde o yalti e laana kaa ndee, o yii jamaa keewɗo. O yurminaa ɓe sanne, sabi eɓe mba'i no baali ɗi ngalaa duroowo nii. O darii omo waajoo ɓe kulle keewɗe.
MAR 6:35 Nde hiiri ndee, taalibaaɓe ɓee ɓattitii mo, mbii: —Jooni hiirii, kasen duu nokku oo yo ladde.
MAR 6:36 Yoppitin jamaa oo saakoo e geelle e daakaaji piliiɗi ɗii yalla ana coodoya ko ɲaama.
MAR 6:37 O jaabii ɓe, o wii: —Onon e ko'e mooɗon, ndokkee ɓe ko ɓe ɲaama! Non ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Ndennoo aɗa yiɗi min ɓama buuɗi cardi teemeɗe ɗiɗi min coodanoya ɓe buuru ko ɓe ɲaama?
MAR 6:38 E oon wakkati, o wii ɓe: —Hono foti buuruuje njogi-ɗon? Njehee ƴeewoyee! Nde ɓe njehi ɓe kumpitoyii ndee, ɓe mbii mo: —Buuruuje joy e liɗɗi ɗiɗi min njogii.
MAR 6:39 O yamiri taalibaaɓe ɓee njoƴƴinira jamaa oo tunaale-tunaale dow huɗo hecco.
MAR 6:40 Ɓe njooɗii ɓe ngaɗi tunaale-tunaale, yoga teemedere neɗɗo, yoga capanɗe njoyon.
MAR 6:41 O ɓami buuruuje joy ɗee e liɗɗi ɗiɗi ɗii, o tiggitii kammu, o yetti Laamɗo. O taƴi buuru oo, o hokki taalibaaɓe ɓee njeɗa yimɓe ɓee. Hono non liɗɗi ɗiɗi ɗii duu.
MAR 6:42 Ɓe fuu ɓe ɲaami faa ɓe keddi.
MAR 6:43 Taalibaaɓe ɓee ndeentini kedde ɗee, kebbini cagiije sappo e ɗiɗi.
MAR 6:44 Ujunaaji joy gorko ɲaamunoo buuru oo.
MAR 6:45 Ɗon tan, Iisaa yamiri taalibaaɓe mum naata laana kaa yalla ana adoo ɗum oo too bannge weendu nduu faade Baytisayda, tawi kanko e hoore makko omo wondi e yoppitinde jamaa oo.
MAR 6:46 Nde o seerti e maɓɓe ndee, o ŋabboyi dow waamnde haayre faa o waɗa duwaawu.
MAR 6:47 Nde jemma wari ndee, tawi laana kaa ana hakkunde weendu too, kanko tan gooto heddii njoorndi.
MAR 6:48 O soynii taalibaaɓe ɓee ana ngurfa ko mbaawi fuu, sabi ɓe njaɓɓotooɓe henndu. Nde ɓadinoo weetude ndee, o wari e maɓɓe omo yaara koyɗe dow ndiyam ɗam, faa o hosi ƴaɓɓaade ɓe.
MAR 6:49 Kaa nde ɓe njii mo omo yaha e dow ndiyam ɗam ndee, ɓe cikki ɗum seyɗaani, ɓe ndarii eɓe ngulla,
MAR 6:50 sabi ɓe fuu, nde ɓe njiinoo mo ndee, ɓe kulii. Ɗon e ɗon Iisaa wii ɓe: —Mbaaltinee hakkillaaji mooɗon! Miin, mi Iisaa, pati kulee!
MAR 6:51 O naati laana kaa, o tawti ɓe, henndu nduu darii. Ɓe mugaa.
MAR 6:52 Ɓe paamaano haaynde nde Iisaa waɗiri buuru oo ndee, sabi ɓe wumɓe ɓerɗe.
MAR 6:53 Ɓe lummbi weendu nduu, ɓe njottii Genesaret, ɓe panndi ɗon.
MAR 6:54 Ɓe njalti e laana kaa tan, yimɓe ɓee annditi mo,
MAR 6:55 caakii e seraaji ɗii fuu, ana pawa ɲawɓe mum'en e dengeleeje, ana ngaddana mo nokku fuu ɗo nanaa omo woodi.
MAR 6:56 Kasen duu ɗo Iisaa tawaa fuu, gila e ley gure faa e geelle faa e ladde, yimɓe ɓee ngaddan ɲawɓe mum'en e daalaaje, ana ɲaagoo mo mo acca ɓe mema fay so kommbol saaya makko. Kasen duu memɗo ɗum fuu sellii.
MAR 7:1 Farisa'en e yoga e dunkee'en Sariya iwnooɓe Urusaliima pilii Iisaa.
MAR 7:2 Ɓe njii won e taalibaaɓe makko ana ɲaamira juuɗe coɓuɗe, ɗum woni tawa lootiraali no tawaangal maɓɓe worri nii.
MAR 7:3 Sabi Farisa'en e Yahuudiyankooɓe fuu ɲaamataa lootaali juuɗe mum'en faa laaɓa, neesu njaatiraaɓe maɓɓe oo ɓe njokki.
MAR 7:4 So ɓe ngartii luumo, ɓe ɲaamataa so ɓe lootaaki. Eɓe njogii neesuuji goɗɗi keewɗi ɗi ɓe njokki, ko wa'i hono lawƴude kore looɗe e potiije e kaaki jakawalle.
MAR 7:5 E oon wakkati, Farisa'en e dunkee'en Sariya lamndii Iisaa, mbii: —Koɗum waɗi so taalibaaɓe maa ɓee ana mbaasa rewde neesuuji njaatiraaɓe meeɗen ɗii, ana ɲaamira juuɗe coɓuɗe?
MAR 7:6 O jaabii ɓe, o wii: —Annabi Esaaya woofaali fey nde sappinoo e mooɗon, onon naafigi'en ɓee, ngol ɗoo konngol: «Ngol leɲol e haala tan teddinirta kam, kaa e ley ɓerɗe maɓɓe eɓe ngoɗɗi kam.
MAR 7:7 Meere ɓe ndewata kam, sabi ko ɓe tuugii e ley janngingol maɓɓe koo yo jamirooje yimɓe tan.»
MAR 7:8 Iisaa jokkini hen, wii: —Oɗon njoppa jamirooje Laamɗo ɗee, oɗon njokka neesuuji yimɓe ɗii.
MAR 7:9 Eyyoo! Oɗon mbaawi salaade yamiroore Laamɗo faa loomtinon nde neesu mooɗon!
MAR 7:10 Sabi Muusaa wii: «Teddin inna maa e baam maa.» O wii kasen: «Kuɗuɗo inna mum naa baam mum, wareede laato jukkungo mum.»
MAR 7:11 Kaa onon, oɗon mbiya: so neɗɗo wii inna mum naa baam mum: «Ko kaannoo-mi wallirde ma koo yo Korbaan» (ɗum woni sadaka Laamɗo),
MAR 7:12 hankasen fotaa ko o walla inna makko naa baam makko.
MAR 7:13 Hono non tosirton konngol Laamɗo neesuuji ɗi ndonondirton ɗii. Kasen duu oɗon ngaɗa kulle keewɗe baaɗe non.
MAR 7:14 Caggal ɗum, Iisaa nodditi jamaa oo, wii ɗum: —Kettinanee kam, on fuu paamee:
MAR 7:15 Fay huunde naatataa e neɗɗo so soɓina ɗum, kaa kuɗɗe iwooje e neɗɗo ɗee, kaɲum coɓinta ɗum. [
MAR 7:16 ]
MAR 7:17 Nde Iisaa seertii e jamaa oo so naatoyi ley suudu ndee, taalibaaɓe mum ɓee lamndii ɗum maanaa banndol ngol.
MAR 7:18 O wii ɓe: —Onon duu, eɗum finkinii on naa? On paamaali ko iwata sella so naata e hunduko neɗɗo koo, soɓintaa joomum?
MAR 7:19 Sabi ɗum naataali e ɓernde joomum, e reedu mum naati, kasen duu ɗum yaltan. Ɗii haalaaji Iisaa daginirii ɲaamdu fuu.
MAR 7:20 O wii kasen: —Ko yaltata e ɓernde koo, ɗum soɓinta neɗɗo.
MAR 7:21 Sabi e ɓernde neɗɗo miilooji bonɗi iwata so ndunƴa ɗum e faasigaaku e nguyka e ɲaako'aaku e
MAR 7:22 jeenu e joote e comndam e jammba e somburaaku e haasidaaku e mbonka e mawninkinaare, kaɲum e majjere.
MAR 7:23 Ɗeen geɗe bonɗe fuu e ɓernde iwata, kasen duu kaɲum'en coɓinta neɗɗo.
MAR 7:24 Iisaa iwi ɗon fa'i leydi Tirus. O jippii e galle gooto. O yiɗaano fay gooto humpitoo omo ton, kaa o waawaano suuɗaade.
MAR 7:25 E ley ɗum, debbo gooto mo ɓinngel mum dewel laddaa, nani haala makko ana haalee, heɲanii mo sujidi yeeso makko.
MAR 7:26 Oon debbo wanaa Yahuudiyanke, o leɲol Sirifenisi'en. O ɲaagii Iisaa itta ladde ndee e ɓiyiiko oo.
MAR 7:27 Kaa Iisaa wii mo: —Accu sukaaɓe ɓee kaara tafon. Sabi ɓamde ɲaamdu sukaaɓe so tippoo dawaaɗi moƴƴaa.
MAR 7:28 Debbo oo jaabii, wii mo: —Goonga, Moobbo, kaa fay dawaaɗi minotooɗi ɗii ana ɲaama ɲaamdu sukaaɓe iwooru e la'al so saama nduu.
MAR 7:29 E oon wakkati, Iisaa wii mo: —Saabe oo jaabu, hootu, ladde ndee yaltii e ɓiya oo.
MAR 7:30 E ley ɗum, o hooti, o tawi ɓiyiiko oo ana lelii dow leeso, ladde ndee yaltii e mum.
MAR 7:31 Iisaa iwi leydi Tirus, wardi leydi Sidon, tacciti leydi ndi geelle sappo ndii, warti weendu Galili.
MAR 7:32 O waddanaa gorko paho mo haala mum laaɓaa, o ɲaagaa o fawa junngo makko e dow mum.
MAR 7:33 E oon wakkati, Iisaa woɗɗintini mo jamaa oo, waɗi peɗeeli mum e noppi makko, sirƴi, memiri cirƴe ɗee ɗemngal makko.
MAR 7:34 Caggal ɗum, o tiggitii kammu, o uumi, o wii paho oo: —Efata! (Ɗum woni: «Sukkita!»)
MAR 7:35 Ɗon e ɗon, noppi gorko oo cukkiti, ɗemngal mum tonngitii, hedde ana haalira no haalirtee nii.
MAR 7:36 Iisaa haɗi yimɓe ɓee haalande ɗum fay gooto. Kaa omo haɗa ɓe ɗum tan, eɓe ɓeydoo haalde.
MAR 7:37 Ɓe kaaynaa faa yottii kaaddi, eɓe mbiya: —Golle makko fuu ana moƴƴi. Omo nanina faaɗuɓe, omo haalina muumɗuɓe.
MAR 8:1 E oon wakkati, jamaa keewɗo hawriti kasen. Nde wonnoo ɓe ngalaa ko ɓe ɲaama, Iisaa noddi taalibaaɓe mum ɓee, wii ɗum'en:
MAR 8:2 —Ɓee yimɓe ana njurminii kam, sabi hannde woni balɗe tati eɓe ngondi e am, ɓe keddoraaki ko ɓe ɲaama.
MAR 8:3 So mi yoppitii ɓe koota tawee ɓe ɲaamaali, ɓe mboɓɓoto yolbere e laawol. Sabi yoga maɓɓe iwii to woɗɗi.
MAR 8:4 Taalibaaɓe makko ɓee njaabii mo, mbii: —Hoto fuu keɓaten ko ɲamminen ɓe e ley ndee ladde jeereende?
MAR 8:5 O lamndii taalibaaɓe makko ɓee, o wii: —Hono foti buuruuje njogi-ɗon? Ɓe mbii mo: —Buuruuje jeɗɗi min njogii.
MAR 8:6 E ley ɗum, o yamiri jamaa oo jooɗoo e leydi. O ɓami buuruuje jeɗɗi ɗee, o yetti Laamɗo, o taƴi ɗe, o hokki taalibaaɓe makko ɓee njeɗa jamaa oo. Ɓe ngaɗiri non.
MAR 8:7 Eɓe njoginoo kasen liikoy pamaroy seeɗa. Iisaa yetti Laamɗo dow makkoy, wii taalibaaɓe mum ɓee njeɗa koy, kankoy duu.
MAR 8:8 Ɓe ɲaami faa ɓe keddi. Taalibaaɓe ɓee ndeentini kedde ɗee, ɗe kebbini cagiije jeɗɗi.
MAR 8:9 Eɓe poti ujunaaji nay neɗɗo. Caggal ɗum, Iisaa yoppiti ɓe,
MAR 8:10 naatidi e taalibaaɓe mum laana ɗon e ɗon, fa'i leydi Dalmanuuta.
MAR 8:11 Farisa'en ɓee ngari, puɗɗi hiitondirde e Iisaa. Faa itta koro makko, ɓe ndaardi mo o holla ɓe taagumansa kaayniiɗo iwoowo dow kammu.
MAR 8:12 Iisaa uumi, wii: —Koɗum waɗi so oo ɗoo jamaanu ana ndaara holleede taagumansa? Miɗo haalana on goonga: fay taagumansa gooto mo heɓataa!
MAR 8:13 Caggal ɗum, o seerti e maɓɓe, o naatti e laana kaa, o fa'i oo too bannge.
MAR 8:14 Taalibaaɓe ɓee njeggiti yooɓaade ɲaamdu, sabi buuruwal gootal tan heddinoo e ley laana kaa.
MAR 8:15 E oon wakkati, o yaggini ɓe, o wii: —Kakkilee, ndeentee e ƴuufinirdi Farisa'en ndii e ndi Hirudus ndii.
MAR 8:16 Taalibaaɓe ɓee ndarii ana kaalda ana mbiya ko en njooɓaaki buuru koo o wiiri non.
MAR 8:17 Iisaa anndi ko ɓe kaalata koo, wii ɓe: —Ko waɗi so oɗon kaalda hakkunde mooɗon on njooɓaaki buuru? Tama faa jooni on paamataa? Naa on wumɓe ɓerɗe?
MAR 8:18 Oɗon njogii gite, on njiyataa naa? Oɗon njogii noppi, on nanataa naa? Tama on miccitaaki
MAR 8:19 nde njeɗu-mi ujunaaji njoyon gorko buuruuje joy ndee, cagiije hono foti kebbin-ɗon kedde? Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Cagiije sappo e ɗiɗi.
MAR 8:20 O lamndii ɓe kasen, o wii: —Nde njeɗu-mi ujunaaji nay neɗɗo buuruuje jeɗɗi ndee, cagiije hono foti kebbin-ɗon kedde? Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Cagiije jeɗɗi.
MAR 8:21 Nden, o wii ɓe: —Faa jooni on paamataa naa?
MAR 8:22 Ɓe njottii Baytisayda, Iisaa waddanaa bumɗo, o ndaardaa o mema ɗum.
MAR 8:23 O nanngi bumɗo oo, o renni ɗum ngeenndi ndii. Caggal ɗum, o sirƴi e gite mum, o fawi juuɗe makko e mum, o lamndii ɗum, o wii: —Won ko njiyataa naa?
MAR 8:24 Bumɗo oo feerti gite mum, wii: —Miɗo yiya yimɓe, kaa eɓe mba'ani kam no leɗɗe jahooje nii.
MAR 8:25 Iisaa fawi juuɗe mum e gite makko kasen. Nden o tawi o sellii, o wonti yiide no laaɓiri.
MAR 8:26 Iisaa wii mo: —Hootu, kaa pati mbirfito-ɗaa ley ngeenndi ndii.
MAR 8:27 Caggal ɗum, Iisaa e taalibaaɓe mum pahi geelle ɓadaangal Kaysariya Filipa. O lamndii ɓe ɗum ɗoo e laawol: —Homo yimɓe mbiyata ngon-mi?
MAR 8:28 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Won wiyooɓe a Yaayaa mo lootogal batisima, won wiyooɓe a annabi Iliyaasa, won wiyooɓe kasen a gooto e annabaaɓe ɓee.
MAR 8:29 O lamndii ɓe, o wii: —Onon nee, homo mbiyaton ngon-mi? Piyeer jaabii mo, wii: —Aan woni Almasiihu.
MAR 8:30 E ley ɗum, o daalii ɓe daaloore sattunde pati ɓe kaalana ɗum fay gooto.
MAR 8:31 O fuɗɗi famminde ɓe: —Ana tilsi Ɓii Neɗɗo torree torraaji keewɗi, mawɓe ɓee e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya tippitoto mo. O waree, caggal balɗe tati o immitoto.
MAR 8:32 O haalani ɓe ɗum faa laaɓi, nii Piyeer sawndintini mo, wii pati o haala hono ɗii haalaaji.
MAR 8:33 O yeeccitii, o ƴeewi taalibaaɓe makko ɓee, o jahii e Piyeer, o wii: —Woɗɗam aan Ibiliisa! Sabi miilooji maa ɗii iwrataa to Laamɗo, to yimɓe ɗi iwrata.
MAR 8:34 Caggal ɗum, o noddi jamaa oo e taalibaaɓe makko ɓee, o wii ɗum'en: —Muuyɗo jokkude kam fuu, ŋootta yurmaade hoore mum, ɓama leggal mum bardugal, jokka e am.
MAR 8:35 Sabi muuyɗo danndude yonki mum, waasan ki. Kaa baasirɗo ki sabaabu am e sabaabu Kabaaru Lobbo oo, danndan ki.
MAR 8:36 Koɗum heɓude aduna oo fuu nafata neɗɗo so tawii waasii yonki mum?
MAR 8:37 Won ko neɗɗo waawi hokkitirde faa soottitoo yonki mum naa?
MAR 8:38 Neɗɗo fuu jaannoriiɗo kam miin e haalaaji am ɗii e ley oo jamaanu coɓuɗo, luuttuɗo Laamɗo, miin, Ɓii Neɗɗo oo duu, mi yaannorto ɗum nde mi wardii e malaa'ika'en seniiɓe e ley teddeengal Baabiraaɗo am.
MAR 9:1 O wii ɓe kasen: —Miɗo haalana on goonga: yoga e wonɓe ɗoo ɓee maayataa tawee njiyaali Laamu Laamɗo oo ana warda baawɗe.
MAR 9:2 Balɗe jeegom caggal mum, Iisaa yaadi e Piyeer e Yaakuuba e Yuhanna, o teeldoyi e mum'en dow waamnde haayre toownde. Noone makko waylitii yeeso maɓɓe.
MAR 9:3 Kaddule makko ngatti jalbude, ndawni far faa fay cuuwoowo gooto waawaa rawninirde non e aduna oo.
MAR 9:4 Iliyaasa e Muusaa ɓanngani ɓe, ana kaalda e Iisaa.
MAR 9:5 E ley ɗum, Piyeer wii mo: —Moobbo, gonal amen ɗoo ana moƴƴi. Ɗal min ndarna ɗoo buguuji tati: aan wooturu, Muusaa wooturu, Iliyaasa wooturu.
MAR 9:6 O anndaano ko o haalannoo, sabi kulol manngol naati ɓe, kamɓe taalibaaɓe ɓee.
MAR 9:7 Luurde wari suddi ɓe, daande iwri e ley luurde ndee ana wiya: —Oo ɗoo yo Ɓiyam mo korsin-mi. Kettindee mo!
MAR 9:8 Ɗon e ɗon, taalibaaɓe ɓee tiggitii, njiyaali fay gooto so wanaa Iisaa tan.
MAR 9:9 E ley ko ɓe njippotoo waamnde haayre ndee koo, o daalii ɓe pati ɓe kaalana fay gooto ko ɓe njii koo faa wakkati nde Ɓii Neɗɗo oo wuurti e hakkunde maayɓe fuu.
MAR 9:10 Ɓe njaɓii konngol ngol, kaa ɓe ndarii eɓe lamndondira e ko'e maɓɓe koɗum woni maanaa wuurtude e hakkunde maayɓe.
MAR 9:11 Caggal ɗum, ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Koɗum waɗi so dunkee'en Sariya ɓee ana mbiya annabi Iliyaasa haani adaade Almasiihu warde?
MAR 9:12 O jaabii ɓe: —Goonga, Iliyaasa adotoo warde tafon moƴƴintinde kulle ɗee fuu. Ndennoo ko saabii so Binndi ɗii mbii ana tilsi Ɓii Neɗɗo torree torraaji keewɗi, hoynee?
MAR 9:13 Miɗo haalana on: Iliyaasa warii, ɓe ngollii ɗum kamɓe duu ko ɓe muuyi fuu, hono no haala makko haaliraa e Binndi ɗii nii.
MAR 9:14 Nde ɓe ngarti e taalibaaɓe heddiiɓe ɓee ndee, ɓe njii jamaa keewɗo ana filii ɗum'en, dunkee'en Sariya ɓee ana njeddondira e mum'en.
MAR 9:15 Yimɓe ɓee njii Iisaa tan, ɓe fuu ɓe kaaynaa, ɓe ndogi ɓe njaɓɓoyii mo.
MAR 9:16 O lamndii ɓe, o wii: —Koɗum njeddondirton e maɓɓe?
MAR 9:17 Gorko gooto jaabii mo e jamaa oo, wii: —Moobbo, mi gaddanɗo ma ɓiyam gorko mo ladde muumɗini.
MAR 9:18 Ɗo ladde ndee immorii mo fuu, liɓan mo e leydi, hunduko makko ƴufa ngufo, o ŋerƴondira ɲiiƴe, o yoora kolon. Mi ɲaagike taalibaaɓe maa ɓee ndibba nde, kaa ɓe ndonkii.
MAR 9:19 Iisaa wii yimɓe ɓee: —Hey yimɓe jamaanu jooni ɓe nganaa goonɗinɓe! Faa mande tilotoo-mi e mon? Faa mande keddotoo-mi muɲande on? Ngaddanee kam suka oo!
MAR 9:20 O waddanaa oon. Nde ladde ndee yii Iisaa ndee, dimmbi suka oo, liɓi ɗum, hedde suka oo ana talloo e leydi, hunduko mum ana ƴufa ngufo.
MAR 9:21 Iisaa lamndii baaba suka oo, wii: —Gila mande ɗum heɓi mo? Baaba oo jaabii, wii: —Gila omo famɗi.
MAR 9:22 Kasen duu wakkati fuu ladde ndee ana liɓa mo ley yiite naa ndiyam faa halka mo. Yurma min, mballaa min so tawii aɗa waawi!
MAR 9:23 Iisaa wii mo: —So miɗo waawi mbii-ɗaa? Huunde fuu ana waawi laatanaade goonɗinɗo.
MAR 9:24 Ɗon e ɗon, baaba suka oo wulli, wii: —Mi goonɗinii, kaa wallam, sabi goonɗinde ana tiiɗi kam!
MAR 9:25 Nde Iisaa yii jamaa oo ana doga ana wara ndee, jahii e ladde ndee, wii ɗum: —Ladde muumɗinoore faaɗinoore, mi yamirii ma yaltu e suka oo, pati naattu e makko abada kasen!
MAR 9:26 Ladde ndee wulli, dimmbi suka oo semmbe, yalti. O wa'i no maayɗo nii, faa ko heewi e wonnooɓe ɗon ɓee ndarii ana mbiya o maayii.
MAR 9:27 Kaa Iisaa nanngi junngo makko, immini mo tan, o darii.
MAR 9:28 Nden Iisaa naati suudu, taalibaaɓe mum ɓee teeldi e mum, lamndii ɗum, mbii: —Koɗum waɗi so min ndonki ribbude ladde ndee?
MAR 9:29 O jaabii: —Ndee ladde, sii mum ribbirtaake so wanaa duwaawu.
MAR 9:30 Ɓe iwi ɗon, ɓe ceeki leydi Galili. O yiɗaa fay gooto annda ɗum,
MAR 9:31 sabi omo waajotonoo taalibaaɓe makko ɓee, kasen duu omo wiyannoo ɗum'en: —Ɓii Neɗɗo oo waɗete e juuɗe yimɓe, ɓe mbara mo, kaa e ley balɗe tati caggal maayde makko, o wuurtan.
MAR 9:32 Kaa taalibaaɓe makko ɓee paamaali haala kaa, kulii lamndaade mo.
MAR 9:33 Ɓe njottii Kafarnahum. Nde ɓe njippinoo e galle ndee, o lamndii taalibaaɓe makko, o wii: —Koɗum njeddondir-ɗon e laawol ngol?
MAR 9:34 Ɓe ndeƴƴinii. Ko ɓe njeddondiri e laawol ngol dee, ɓurɗo teddude.
MAR 9:35 Ndennoo Iisaa jooɗii, noddi taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, wii ɗum'en: —Muuyɗo ardaade fuu, caggal heddiiɓe ɓee heedata, laatoo golloowo maɓɓe ɓe fuu.
MAR 9:36 Caggal ɗum, o nanngi junngo cukalel, o darni ngel yeeso maɓɓe, o huufi ngel, o wii ɓe:
MAR 9:37 —Neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo cukalel gootel hono ngel e innde am, miin jaati o jaɓɓii. Kasen duu jaɓɓiiɗo kam fuu, wanaa miin tan jaɓɓii, jaɓɓike nelɗo kam oo duu.
MAR 9:38 Yuhanna wii mo: —Moobbo, min njii gorko gooto ana ribbira seyɗaani'en innde maa. Min kaɗii mo, sabi o jokkaali e meeɗen.
MAR 9:39 Kaa Iisaa wii: —Pati kaɗee mo ɗum, sabi fay gooto waawaa waɗirde kaayɗe e innde am, so sakitoo bonkoo kam ɗon e ɗon.
MAR 9:40 Sabi mo honnaaki en fuu, e meeɗen wondi.
MAR 9:41 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu dokkuɗo on horde ndiyam kammari on yimɓe Almasiihu, o waasataa heɓude mbarjaari makko.
MAR 9:42 Neɗɗo fuu luuttinɗo gootel e koy cukaloy goonɗinkoy kam, ko ɓuri moƴƴande joomum haayre teddunde haɓɓee e daande mum, tippee e geeci.
MAR 9:43 So tawii junngo maa luuttinte, taƴu ngo. Naataa e nguurndam nduumiiɗam a ɲakuɗo ɓuri moƴƴande ma diina naatude e jahannama yiite nge ɲifataa tawee a kiɓɓuɗo. [
MAR 9:44 ]
MAR 9:45 So tawii koyngal maa luuttinte, taƴu ngal. Naataa e nguurndam nduumiiɗam a ɲakuɗo ɓuri moƴƴande ma diina tippeede e jahannama a kiɓɓuɗo. [
MAR 9:46 ]
MAR 9:47 Kasen duu so yitere maa luuttinte, sol nde. Sabi naatude maa e Laamu Laamɗo a ɗokko ɓuri moƴƴande ma diina tippe-ɗaa e jahannama a kiɓɓuɗo.
MAR 9:48 Ɗon, «gilɗi mum mbaatataa, yiite mum duu ɲifataa.»
MAR 9:49 Sabi gooto fuu laɓɓinirte yiite hono no sadakaaji laɓɓinirtee lamɗam nii.
MAR 9:50 Lamɗam yo huunde lobbere, so lamɗam ŋoottii lammude, koɗum lamminta ɗum? Ngaɗee lamɗam e mooɗon, moƴƴondiron.
MAR 10:1 O iwi ɗon, o feewi leydi Yahuudiya e funnaange maayo Urdun. Yimɓe heewɓe pilii mo, o darii omo waajoo ɗum'en kasen, hono no o woownoo nii.
MAR 10:2 Yoga e Farisa'en ngari faa itta koro makko, lamndii mo: —Tama ana daganii gorko seerde jom suudu mum?
MAR 10:3 O jaabii ɓe: —Koɗum Muusaa yamiri on?
MAR 10:4 Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Muusaa yamirii gorko winnda talkuru ceergal nde ana seera jom suudu mum.
MAR 10:5 E ley ɗum, o wii ɓe: —On yoorɓe ɓerɗe, ɗum saabii so Muusaa winndani on nden yamiroore.
MAR 10:6 Kaa gila e fuɗɗoode, «Laamɗo tagii ɓe waɗii ɓe gorko e debbo.
MAR 10:7 Ɗum waɗi so gorko yoppan inna mum e baam mum,
MAR 10:8 ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoo neɗɗo gooto.» Nii woni ɓe nganaa ɗiɗon kasen, ɓe neɗɗo gooto.
MAR 10:9 Ndennoo, pati neɗɗo seenndu ko Laamɗo reentini.
MAR 10:10 Nde ɓe kootunoo cuuɗi ndee, taalibaaɓe makko ɓee lamndii mo haala majjum.
MAR 10:11 O wii ɓe: —Ceerɗo jom suudu mum fuu so ɓami goɗɗo, jeenii,
MAR 10:12 hono non duu, debbo cuutaniiɗo gorum, so gorko goɗɗo ɓami ɗum, oon debbo jeenii.
MAR 10:13 Won waddanɓe Iisaa cukaloy, yalla ana mema koy, non taalibaaɓe ɓee njahii e yimɓe ɓee.
MAR 10:14 Nde o yii ɗum ndee, o ɓerni, o wii taalibaaɓe ɓee: —Accee cukaloy koy ngara e am, pati kaɗee koy, sabi wa'uɓe no makkoy nii ɓee njey Laamu Laamɗo oo.
MAR 10:15 Miɗo haalana on goonga: mo jaɓiraali Laamu Laamɗo oo no cukalel nii fuu, naatataa hen.
MAR 10:16 Caggal ɗum, o huufi cukaloy koy, o fawi junngo makko e makkoy, o duwanii koy.
MAR 10:17 Nde Iisaa nanngunoo laawol ndee, gorko gooto dogani mo, diccii yeeso makko, lamndii mo, wii: —Moobbo moƴƴo, koɗum kaan-mi waɗude faa mi heɓa nguurndam nduumiiɗam?
MAR 10:18 Iisaa wii mo: —Ko saabii so aɗa noddira kam moƴƴo? Moƴƴo walaa so wanaa gooto, oo woni Laamɗo.
MAR 10:19 Aɗa anndi ɗii ɗoo sariyaaji: «Pati ɲaaɗu hoore, pati jeenu, pati wujju, pati seeda fenaande, pati tooɲu, teddin inna maa e baam maa.»
MAR 10:20 Gorko oo jaabii mo, wii: —Moobbo, miɗo haybi ɗum fuu gila e cukaaku am.
MAR 10:21 Nden Iisaa ƴeewi mo, yiɗi mo, wii mo: —Huunde wootere ana ɲaku maa: yaa soottoy ko njogi-ɗaa koo fuu, ndokkaa kaalisi oo misikiina'en. Nden, a heɓan jawdi dow kammu. Caggal ɗum, ngaraa njokkaa kam.
MAR 10:22 Kaa nde gorko oo nani ɗiin haalaaji ndee, ɲirɓinii, wittidi e metti, sabi o arsukunte ɲolɗo.
MAR 10:23 Iisaa ƴeewi taalibaaɓe mum ɓee, wii: —Hee naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo ana tiiɗi!
MAR 10:24 Taalibaaɓe ɓee mugaa e ɗiin haalaaji. O ɓeydi hen kasen, o wii ɓe: —Sukaaɓe am, hee naatude e Laamu Laamɗo ana tiiɗi!
MAR 10:25 Sabi ngelooba ƴaɓɓoroo e wuddere mesalal ɓuri newaade diina naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo.
MAR 10:26 Taalibaaɓe ɓee ɓeydii mugeede, hedde ana lamndondira e ko'e mum'en ana mbiya: —Ndennoo, homo woni kisoowo?
MAR 10:27 O ƴeewi ɓe, o wii: —Ɗo yimɓe ɗum laatataako, kaa eɗum laatoo to Laamɗo. Sabi walaa fuu ko Laamɗo waawaa.
MAR 10:28 Nden, Piyeer darii ana wiya mo: —Minen, min njoppii fuu min njokkii e maa!
MAR 10:29 O jaabii ɗum, o wii: —Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu joppirɗo saabe am e saabe Kabaaru Lobbo oo galle mum naa sakiraaɓe mum worɓe naa sakiraaɓe mum rewɓe naa inna mum naa baam mum naa sukaaɓe mum naa gese mum,
MAR 10:30 heɓan ko ɓuri ɗum cowe teemedere e oo ɗoo wakkati mo ngon-ɗen e mum jooni: joomum heɓan galleeji e sakiraaɓe worɓe e sakiraaɓe rewɓe e inniraaɓe e sukaaɓe e gese, torrete duu. E ley wakkati garoyoowo oo duu, joomum heɓan nguurndam nduumiiɗam.
MAR 10:31 Kaa ardinooɓe heewɓe laatoto caggalaaɓe, caggalaaɓe ɓee laatoto ardiiɓe.
MAR 10:32 Eɓe e laawol faa ɓe ŋabbita Urusaliima. Iisaa ardii ɓe, tawi taalibaaɓe ɓee ana cuŋli, jokkunooɓe e maɓɓe ɓee duu yo hulɓe. O noddi taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, o darii omo haalana ɗum'en ko warata heɓude mo.
MAR 10:33 O wii ɓe: —Kettinee, eɗen nii ŋabbita Urusaliima, ɗon Ɓii Neɗɗo oo waɗetee e juuɗe hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya. Ɓe caran mo waree, ɓe ngaɗa mo e juuɗe heeferɓe.
MAR 10:34 Ɓeen njaayran mo, tutta e makko, piya mo dorri, mbara mo. Kaa balɗe tati caggal mum, o wuurtan.
MAR 10:35 Caggal ɗum, Yaakuuba e Yuhanna ɓiɓɓe Jebede ɓee ngari e Iisaa, mbii ɗum: —Moobbo, won ko min njiɗi ɲaagaade ma, miɗen njiɗi ngaɗanaa min ɗum.
MAR 10:36 O wii ɓe: —Koɗum njiɗ-ɗon mi waɗana on?
MAR 10:37 Ɓe njaabii mo: —Ngaɗanaa min min njooɗoo oo bannge maa ɲaamo, oo bannge maa nano e ley teddeengal maa.
MAR 10:38 O jaabii ɓe, o wii: —On anndaa ko ɲaagoto-ɗon. Oɗon mbaawi yarde horde mettunde nde njaran-mi ndee, naa batiseede batisima naawɗo mo mbatisetee-mi oo naa?
MAR 10:39 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Miɗen mbaawi. O wii ɓe: —On njaran horde nde njaran-mi ndee, keɓon batisima mo mbatisetee-mi oo.
MAR 10:40 Kaa jooɗagol bannge am ɲaamo naa nano wanaa miin yamirta ɗum. Ɗeen joolle, ɓe Laamɗo moƴƴinani ɗum'en ɓee njey ɗum.
MAR 10:41 Nde taalibaaɓe sappo heddiiɓe ɓee nani ɗum ndee, mettaa e Yaakuuba e Yuhanna.
MAR 10:42 Iisaa noddi ɓe fuu, wii: —Oɗon anndi jataaɓe laamiiɓe heeferɓe ɓee, ana kawjorii yimɓe mum'en hawju bonɗo, mawɓe ɓee duu ana laamorii laamu boɗeejo.
MAR 10:43 Onon kaa, ɗum waɗataa hakkunde mooɗon. So won jiɗɗo teddeengal hakkunde mon, ana haani laataade golloowo mooɗon.
MAR 10:44 Kasen so won muuyɗo ardaade e mon, ana haani laataade maccuɗo mooɗon, on fuu.
MAR 10:45 Sabi fay Ɓii Neɗɗo wardaali faa gollanee, gollande yimɓe wardi, hokkitira yonki mum yalla ana laatoo coottitaari heewɓe.
MAR 10:46 Ɓe njottii Yeriko. Nde Iisaa e taalibaaɓe mum ɓee njalti ngeenndi ndii ndee, kamɓe e jamaa keewɗo, ɓe tawi bumɗo biyeteeɗo Bartime ɓii Time ana jooɗii ana garbinoo e sera laawol ngol.
MAR 10:47 Nde o nani Iisaa Nasaraatunke oo ɓettotoo ɗon ndee, o darii omo wulla omo wiya: —Iisaa, taanii Daawuuda, yurmam!
MAR 10:48 Heewɓe ndarii ana njahoo e makko ana mbiya o deƴƴinoo, kaa o ɓeydii wullude, omo wiya: —Taanii Daawuuda, yurmam!
MAR 10:49 Iisaa darii, wii: —Noddee mo. Nden, ɓe noddi bumɗo oo, ɓe mbii ɗum: —Seya, imma, o noddii ma.
MAR 10:50 O gurbitii, o tippii disaare makko, o wari e Iisaa.
MAR 10:51 Iisaa lamndii mo, wii: —Koɗum njiɗ-ɗaa mi waɗane? Bumɗo oo jaabii mo, wii: —Moobbo, mi hewta gite am.
MAR 10:52 Iisaa wii mo: —Yaa, goonɗinal maa danndii ma. Ɗon e ɗon o wumti, o yaadi e Iisaa jahaangal muuɗum ngal.
MAR 11:1 Nde ɓe ɓadinoo Urusaliima, ɓe njottii Baytifaaji e Baytaniya, dow waamnde haayre wiyeteende Jaytun, Iisaa neli taalibaaɓe mum ɗiɗon,
MAR 11:2 o wii ɓe: —Njehee naatoyee ngeenndi ngonndi yeeso mon ndii. Oon wakkati fuu, on tawan mola ndakiiwa nga fay gooto waɗɗaaki abada ana haɓɓii. Kumton nga, ngaddon nga ɗoo.
MAR 11:3 So won biiɗo on ko ngatton nga, njaabo-ɗon Moobbo ana haajaa nga. Ɗon e ɗon on njoppete ngaddon nga.
MAR 11:4 Ɓe njehi, ɓe tawi mola ana haɓɓii damal sella, ɓe kumti ɗum.
MAR 11:5 Yoga e darinooɓe ɗon ɓee lamndii ɓe: —Koɗum ngollaton ɗoo? Ko kumtirton mola ngaa?
MAR 11:6 Ɓe njaaborii ɓeen no Iisaa wiirunoo nii. Ɓeen njoppi ɓe.
MAR 11:7 Ɓe naɓani Iisaa mola ngaa, ɓe njappi e magga saayaaji maɓɓe, o waɗɗii.
MAR 11:8 Heewɓe mbeerti saayaaji mum'en e laawol, woɓɓe kelti caɓe leɗɗe sera ton, mbeerti ɗe e laawol ngol.
MAR 11:9 Ɓee ardii mo, ɓee keedi caggal makko eɓe ilinoo: —Jettooje e barke ngoodanii gardoowo e dow innde Joomiraaɗo!
MAR 11:10 Barke woodanii laamu njaati meeɗen Daawuuda, laamu garoowo oo! Jettooje ngoodanii Laamɗo Toowɗo!
MAR 11:11 Iisaa ŋabbiti Urusaliima tan, naatoyi Suudu Dewal Mawndu nduu. Nde o yiinoo ko woni e mayru fuu ndee, o feewi Baytaniya kanko e sappo e ɗiɗon ɓee, tawi hiirii.
MAR 11:12 Janngo mum, caggal ɓe ndawii Baytaniya, tawi omo yolbi.
MAR 11:13 O soynii ibbi mbillitikki, o yehi ƴeewoyde yalla omo tawa e makki ɓiɓɓe. Nde o yottinoo ki ndee, o tawaali e makki so wanaa haakolooji. Sabi oon wakkati wanaa wakkati rimugol ibbe.
MAR 11:14 O wii ibbi kii: —Pati fay gooto ɲaamu ɓiɓɓe maa abada kasen! Taalibaaɓe makko ɓee nani ɗum.
MAR 11:15 Ɓe njottii Urusaliima, Iisaa naati daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu, o darii omo ribba soodooɓe e soottooɓe wonɓe ley mayre ɓee. O liɓi taabe weccooɓe kaalisi e jooɗorɗe soottooɓe buugaaji.
MAR 11:16 O ɗalaali fay gooto seeka daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu ana roondii kaaki.
MAR 11:17 O waajii ɓe: —Tama wanaa ana winndii: «Suudu am nduu noddirte suudu rewrudu leɲi fuu!» Kaa onon, on ngaɗii ndu suuɗorde yanooɓe.
MAR 11:18 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya nani ɗum, ndaari no masinbinira mo. Ɓe kuli mo, sabi waaju makko oo naatii jamaa oo sanne.
MAR 11:19 Nde hiirnoo ndee, kanko e taalibaaɓe makko ɓe njalti ngeenndi ndii.
MAR 11:20 Janngo mum, beetee law, eɓe ɓettoroo to ibbi kii too, ɓe njii ki yoorii kolon faa yottii ɗaɗi.
MAR 11:21 Piyeer miccitii, wii mo: —Moobbo, ƴeew! Ibbi ki kuɗuno-ɗaa kii yoorii.
MAR 11:22 Iisaa jaabii, wii ɓe: —Ngoonɗinee Laamɗo!
MAR 11:23 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu biiɗo ndee waamnde haayre: «Ɗoofa, saamoy ley maayo geeci», sikkitaaki ley ɓernde mum, goonɗinii ko wii koo waɗan, jaɓante.
MAR 11:24 Ɗum saabii so miɗo wiya on: ko ɲaagi-ɗon e ley duwaawu fuu, ngoonɗinee on keɓii ɗum, nden, on njaɓante.
MAR 11:25 Nde ndari-ɗon faa ngaɗon duwaawu fuu, so won gaɗunooɗo on huunde, njaafee ɗum, yalla Baabiraaɗo mon gonɗo dow kammu oo ana yaafoo on luutti mooɗon. [
MAR 11:26 ]
MAR 11:27 Ɓe mbirfitii Urusaliima kasen. E ley no o yiilortoo ley Suudu Dewal Mawndu nii, hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya e mawɓe ɓattitii mo
MAR 11:28 lamndii mo: —Yamiroore hende ngollirtaa ko ngollataa koo? Homo yamir maa ngollaa ɗum?
MAR 11:29 Iisaa wii: —Huunde wootere tan lamndotoo-mi on. Njaabo-ɗon kam, mi haalanan on jamirɗo kam mi golla ko ngollan-mi koo.
MAR 11:30 Lootogal batisimaYaayaa ngal to Laamɗo iwri naa to yimɓe? Njaabee kam!
MAR 11:31 Ɓe ndawridi hakkunde maɓɓe, ɓe mbii: —So en mbii to Laamɗo, o wiyan: «Ndennoo ko saabii so on ngoonɗinaali Yaayaa?»
MAR 11:32 En mbiyan «yimɓe» naa? Eɓe kula yimɓe ɓee sabi ɓe fuu eɓe njogorii Yaayaa yo annabaajo jaati.
MAR 11:33 Ɓe njaabii Iisaa, ɓe mbii: —Min anndaa. Iisaa wii ɓe: —Haya miin duu, mi haalantaa on yamiroore nde ngolliran-mi ko ngollan-mi koo.
MAR 12:1 Iisaa fuɗɗi haaldirde e maɓɓe e banndol, o wii: —Neɗɗo gooto tuti ngesa peguuje, o filtini nga kokowol, o asi ngaykaare ɓoosirde, o mahi doomirdu. Caggal ɗum, o hasiri nga woɓɓe, o dawi.
MAR 12:2 Nde teɓugol yottinoo, o neli golloowo makko to remooɓe ɓee too, ɓe ngaddanoya mo ngeɗu makko e ɓiɓɓe peguuje ɗee.
MAR 12:3 Ɓe nanngi nelaaɗo oo, ɓe pii ɗum, ɓe mbirfini ɗum juuɗe teete.
MAR 12:4 O neli e maɓɓe golloowo makko goɗɗo. Ɓe koyni ɗum, ɓe eli ɗum.
MAR 12:5 Jom ngesa oo neli kasen golloowo mum tataɓo, ɓe mbari ɗum. Non ɓe ngaɗiri woɓɓe heewɓe: ɓe pii yoga, ɓe mbari yoga.
MAR 12:6 Jooni kaa gooto tan o heddorii, ɓiyiiko korsuɗo oo. Sakitii o neli oo duu e maɓɓe, o wii: «Ɓe njaagoto ɓiyam oo.»
MAR 12:7 Kaa remooɓe ɓee mbiyondiri e ko'e mum'en: «Oo woni donoowo mo. Ngaree mbaren mo, keddoro-ɗen ngesa ngaa!»
MAR 12:8 Ɓe nanngi ɓiɗɗo oo, ɓe mbari ɗum, ɓe mbedii ɗum to caggal ngesa too.
MAR 12:9 Jooni nee, hono jom ngesa oo waɗata? O waran, o halka remooɓe ɓee, o hasira ngesa ngaa woɓɓe.
MAR 12:10 Tama on njanngaali ko winndaa ley Binndi ɗii koo? «Haayre nde mahooɓe ɓee tippitii ndee, kaɲum laatii haayre ɓurnde fuu teentilaade e maadi ndii.
MAR 12:11 Ɗum yo golle Joomiraaɗo, kanjum ɗum haaynde e jiile meeɗen!»
MAR 12:12 Hooreeɓe Yahuudiyankooɓe tewti no nanngira Iisaa, sabi ɓe paamii ngol banndol e maɓɓe fewti. Kaa ɓe cuusaano jamaa oo, ɗum waɗi so ɓe njoppi mo, ɓe mbitti.
MAR 12:13 Ɓe neli e makko yoga e Farisa'en e howruuɓe Hirudus yalla ana tuufinira mo konngol makko.
MAR 12:14 Ɓe ngari, ɓe mbii mo: —Moobbo, miɗen anndi a goongirante: a hulataa fay gooto, sabi a ɓurdintaa yimɓe, aɗa jannginira laawol Laamɗo ngol goonga. Ana dagoo min ndokka kaananke Roma mawɗo oo lampo naa dagaaki? Min ndokka mo naa pati min ndokka mo?
MAR 12:15 Nde wonnoo omo anndi naafigaaku maɓɓe, o wii ɓe: —Koɗum waɗi so oɗon tuufana kam? Ngaddanee kam mbuuɗu cardi faa mi yiya ɗum.
MAR 12:16 Ɓe ngaddani mo. O lamndii ɓe: —Natal homo e innde homo woni ɗoo? Ɓe mbii mo: —Kaananke Roma.
MAR 12:17 O jaabii ɓe, o wii: —Ndennoo ndokkee kaananke Roma ko jey, ndokkee Laamɗo duu ko jey. Ɓe kaaynaa e makko.
MAR 12:18 Yoga e Saduki'en ngari e makko. Kamɓe ngoni fennuɓe immital. Ɓe lamndii mo, ɓe mbii:
MAR 12:19 —Moobbo, Muusaa yamirii en so neɗɗo maayii heɓaali ɓiɗɗo, miɲum naa mawnum ɓamta debbo ɗalaaɗo oo yalla ana heɓana ɗum ɓeyngu.
MAR 12:20 Waɗiino e ɓettaade rimdaaɓe njeɗɗon. Arano oo ɓami debbo, maayi, heɓaali ɓiɗɗo.
MAR 12:21 Ɗiɗaɓo oo ɓamti debbo oo, kaɲum duu maayi heɓaali ɓiɗɗo. Tataɓo oo duu waɗi hono non.
MAR 12:22 Hono nii njeɗɗon ɓee fuu ɓamiri mo, ɗalaali ɓiɗɗo. Caggal maɓɓe ɓe fuu, debbo oo duu maayi.
MAR 12:23 Ndennoo, ɲannde immital, homo e maɓɓe debbo oo laatotoo jom suudu mum? Sabi ɓe njeɗɗon fuu ɓe ɓamiino mo!
MAR 12:24 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Hee on majjii! On paamaali Binndi ɗii, on paamaali baawɗe Laamɗo ɗee.
MAR 12:25 Sabi so maayɓe immitike, worɓe ɓamataa, rewɓe ɓamataake, ɓe laatoto hono no malaa'ika'en wonɓe dow kammu ɓee nii.
MAR 12:26 Ko maayɓe immitoto koo, on njanngaali e dewtere Muusaa haala wuutuure, hono Laamɗo haaldiri e makko, wii: «Miin woni Laamɗo Ibarahiima, Laamɗo Isiyaaka, Laamɗo Yaakuuba»?
MAR 12:27 Laamɗo yo Laamɗo wuurɓe, wanaa Laamɗo maayɓe. On majjuɓe sanne.
MAR 12:28 Dunkee Sariya gooto ɓattitii Iisaa, nani jeddondiral maɓɓe, nani o jaabike Saduki'en ɓee faa gasi, lamndii mo: —Jamirooje ɗee fuu, honde ɓuri teentilaade?
MAR 12:29 Iisaa jaabii mo: —Ɓurnde fuu teentilaade e jamirooje ɗee yo ndee ɗoo: «Hettina Israa'iila, Laamɗo Joomiraaɗo meeɗen oo tan woni Joomiraaɗo.
MAR 12:30 Yiɗir Laamɗo Joomiraaɗo maa ɓernde maa fuu e yonki maa fuu e hakkille maa fuu e semmbe maa fuu.»
MAR 12:31 Ɗiɗaɓerde ndee yo hono mayre, kayre woni: «Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.» Walaa fuu yamiroore ɓurnde ɗee ɗiɗi teentilaade.
MAR 12:32 Dunkee Sariya oo wii mo: —Moobbo! A haalii goonga nde mbii-ɗaa Laamɗo tan woni Joomiraaɗo, kasen duu Laamɗo goɗɗo walaa so wanaa kanko. E yiɗirde Laamɗo ɓernde fuu e hakkille fuu e semmbe fuu, e yiɗirde tanaa no hoore mum nii, kanjum ɓuri sadakaaji duppamaaji e kirsamaaji fuu! Haala maa ana selli sanne.
MAR 12:34 Nde Iisaa yii o jaaborike hakkilantaaku ndee, wii mo: —A woɗɗaa Laamu Laamɗo oo. Caggal ɗum, fay gooto suusaali lamndaade Iisaa huunde.
MAR 12:35 Nde Iisaa waajotoo ley Suudu Dewal Mawndu ndee, wii: —Hono dunkee'en Sariya ɓee mbaawiri wiirude Almasiihu oo yo taanii Daawuuda tan?
MAR 12:36 Sabi Daawuuda e hoore mum wiirii Ruuhu Ceniiɗo: «Joomiraaɗo wii Joomam: Jooɗa ɲaamo am, faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
MAR 12:37 Daawuuda e hoore mum «Joomam» noddirta mo. Ndennoo, hono o laatortoo taanum tan? Jamaa keewɗo ana hettiranoo Iisaa seyo.
MAR 12:38 E ley waajagol makko ngol, o wii ɓe: —Ndeentee e dunkee'en Sariya yiɗuɓe yiiloraade saayaaji mawɗi e jowteede ley luumooji,
MAR 12:39 fooɗantooɓe joolle ɓurɗe teddude e ley cuuɗi baajorɗi e ley yanngeeji fuu.
MAR 12:40 Eɓe teeta cuuɗi rewɓe talka'en ɓe worɓe mum'en maayi, eɓe njuutina duwaawuuji maɓɓe faa ɓe nanndinkinoo e moƴƴuɓe. Kamɓe, jukkungo naawngo ɓurata jippineede e muuɗum'en.
MAR 12:41 Iisaa jooɗii fewti e keesu Suudu Dewal Mawndu nduu, yii no jamaa oo waɗirta kaalisi e keesu oo nii. Arsukunte'en heewɓe ngaɗi e makko kaalisi keewɗo.
MAR 12:42 Debbo talka mo gorum maayi wari, waɗi hen buuɗi ɗiɗi.
MAR 12:43 Iisaa noddi taalibaaɓe mum ɓee, wii ɗum'en: —Miɗo haalana on goonga: oo debbo talka, ko o waɗi e ley keesu oo koo ana ɓuri ko ɓee too fuu ngaɗi hen koo.
MAR 12:44 Sabi ɓe fuu, ko bonnantaa ɓe huunde tan ɓe ngaɗi hen, kaa kanko debbo oo, ko o hasindini e mum o waɗi hen, ko o jogii faa o wuurda koo fuu.
MAR 13:1 Nde o yalti Suudu Dewal Mawndu nduu ndee, taalibbo makko gooto wii mo: —Moobbo, ƴeew! Woy kaaƴe mawɗe mahiraaɗe maadi lobbiri!
MAR 13:2 Iisaa jaabii mo, wii: —A yii ndii maadi no foti mawnude? Fay haayre wootere heddataako ɗoo ana fawii dow wonnde, fuu wurjinte.
MAR 13:3 O jooɗoyii dow waamnde haayre wiyeteende Jaytun, o fewti e Suudu Dewal Mawndu nduu. Piyeer e Yaakuuba e Yuhanna e Andire teeldi e makko, lamndii mo, mbii:
MAR 13:4 —Humpitin min nde ɗum waɗata. Taagumansa homo hollata waɗugol kuɗɗe ɗee fuu?
MAR 13:5 Nii Iisaa darii ana wiya ɓe: —Ndeentee, pati fay gooto ƴoɲɲa on.
MAR 13:6 Heewɓe ngardan innde am, mbiya: «Miin woni kanko.» Ɓe ƴoɲɲan heewɓe.
MAR 13:7 So on nanii dillere golowole ɓadiiɗe, so on kaalanaama golowole goɗɗuɗe, pati kulee, ana tilsi ɗum waɗan, kaa ɗum wanaa timmooɗe tafon.
MAR 13:8 Leɲol haɓan e leɲol, laamu haɓan e laamu, leydi dimmboto e nokkuuje yogaaje, hono non yolbereeji duu. Ɗum woni puɗɗooɗe ŋatawere.
MAR 13:9 Ndeenee ko'e mon, sabi yimɓe naɓan on to carirɗi, on piyete ley cuuɗi baajorɗi, ɓe ndarna on yeeso sarooɓe e kaanankooɓe saabe am, faa laatano-ɗon kam seedee'en yeeso maɓɓe.
MAR 13:10 Ana tilsi Kabaaru Lobbo oo waajee leɲi ɗii fuu tafon.
MAR 13:11 Nde ɓe naɓii on faa ɓe ndokkitira on, pati mbemmbe-ɗon ko kaalaton. Nde wakkati mum wari fuu, on keɓan ko kaalon. Sabi wanaa onon kaalata, Ruuhu Ceniiɗo haalata.
MAR 13:12 Neɗɗo hokkitiran sakiike mum waree, baabiraaɗo duu ɓiyum. Ɓiɓɓe immanto saaraaɓe mum'en, piya dabare yalla ɓeen ana mbaree.
MAR 13:13 Yimɓe fuu mbaɲan on saabe am. Kaa muɲuɗo faa timmooɗe, joomum hisinte.
MAR 13:14 Nde njii-ɗon «huunde harmunde bonnde» ana woni ɗo haanaa wonde fuu (jannguɗo ɗum, tiinnoo faama), nden, ɓe ɗum tawi ley Yahuudiya fuu yo ndogu peewa baamle kaaƴe.
MAR 13:15 Tawaaɗo dow bene, pati jippoo fey so wiya naatan faa ɓama huunde ley suudu muuɗum.
MAR 13:16 Tawaaɗo gese, pati wirfoo so wiya ɓamoowo saaya mum.
MAR 13:17 Bone yanan e haamili'en e muyninooɓe ley ɗeen ɲalaaɗe!
MAR 13:18 Ɲaagee Laamɗo pati ɗum waɗa wakkati dabbunde.
MAR 13:19 Sabi ley ɗeen ɲalaaɗe torra waɗan mo hono mum waɗaali gila fuɗɗoode aduna nde Laamɗo tagi tageefu oo warde hannde, mo wattataa kasen duu.
MAR 13:20 Sinndo Joomiraaɗo raɓɓinɗinaalino ɗeen ɲalaaɗe, fay gooto hisataano, kaa sabaabu suɓaaɓe ɓee o raɓɓinɗiniri ɗe.
MAR 13:21 E oon wakkati, so won biiɗo on: «Almasiihu annii ɗoo», naa «Ƴeewee! Omo naa too», pati ngoonɗinee.
MAR 13:22 Sabi almasiihu'en peneeɓe e annabaaɓe peneeɓe ɓanngoyan, ɓe ngaɗa taagumansaaji e kaayeefiiji yalla eɓe majjina suɓaaɓe ɓee, so ɓe mbaawii.
MAR 13:23 Ɗum nee, so wanaa ndeento-ɗon! Mi haalanii on huunde fuu gila waraali tafon.
MAR 13:24 —Kaa e ley ɗeen ɲalaaɗe, caggal oon torra, naange niɓɓan, lewru ŋoottan yaaynude,
MAR 13:25 koode kammu caaman, kulle gonɗe dow kammu ɗee ndimmboto.
MAR 13:26 E oon wakkati, Ɓii Neɗɗo oo yiyete ana wara e duule, ana warda baawɗe mawɗe e teddeengal.
MAR 13:27 O nelan malaa'ika'en makko funnaange e hiirnaange, saahal e ɓaleeri, mooɓta suɓaaɓe makko ɓee gila hoore leydi faa hoore leydi.
MAR 13:28 Taykitee ibbe: so caɓe majje keyɗitii, haakolooji majje mbillitii, oɗon anndi ndunngu ɓadike.
MAR 13:29 Hono non, so on njii ɗeen kulle ana ngaɗa, anndee o ɓattiima, omo damal galle.
MAR 13:30 Miɗo haalana on goonga: oo jamaanu timmataa tawee kuɗɗe ɗee fuu ngaɗaali.
MAR 13:31 Kammu e leydi timman, kaa haalaaji am ɗii timmataa abada.
MAR 13:32 Kaa nden ɲalaande e oon wakkati fay gooto anndaa ɗum. Wanaa malaa'ika'en wonɓe dow kammu, wanaa Ɓiɗɗo oo. Walaa annduɗo ɗum so wanaa Baabiraaɗo oo.
MAR 13:33 Ndeentee, njeerto-ɗon, sabi on anndaa wakkati mo o warata.
MAR 13:34 Eɗum wa'i no gorko lanndiniiɗo faa dawa, yalti suudu mum, hokki gollooɓe mum homo fuu golle mum, yamiri doomoowo damal oo yo jeerto.
MAR 13:35 Ndennoo, njeertee, sabi on anndaa nde jom galle oo wartata: ana waawi laataade kiikiiɗe, naa hejjere jemma, naa wakkati nde ndontoori jogginta, naa beetee law.
MAR 13:36 Pati o juha on so o tawa oɗon ɗaanii!
MAR 13:37 Ko kaalanan-mi on koo, ɗum kaalanan-mi yimɓe fuu: njeertee!
MAR 14:1 Balɗe ɗiɗi haɗi iidi Paska e iidi mo buuru ƴuufinaaka yottaade. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya tewti molanaade Iisaa faa nannga ɗum yalla ana mbara ɗum.
MAR 14:2 Kaa ɓe mbii: —Pati ngaɗen ɗum ley iidi oo so yimɓe ɓee murta.
MAR 14:3 Nden Iisaa ana Baytaniya, ɗo galle Simon ceppaaɗo oo ɗoo. O jooɗii faa o ɲaama, debbo gooto naati ana jogii faandu nebam laaɓuɗam, uuroojam, tiiɗuɗam coggu sanne. Debbo oo heli faandu nduu, wuji nebam ɗam e hoore makko.
MAR 14:4 Yoga e wonnooɓe ton ɓee mettaa, mbiyondiri e ko'e mum'en: —Bonnude ɗam nebam, koɗum nafata?
MAR 14:5 Eɗam waawnoo sootteede ko ɓuri buuɗi cardi teemeɗe tati, kaalisi oo hokkee misikiina'en! Hedde eɓe ɲiŋa debbo oo.
MAR 14:6 Kaa Iisaa wii: —Celee e makko! Ko saabii so oɗon torra mo? Golle makko ŋarɗii sanne.
MAR 14:7 Sabi misikiina'en ana tawdee e mon ɲannde fuu, nde muuy-ɗon fuu oɗon mbaawi waɗande ɗum'en moƴƴere. Kaa miin, mi tawdataake e mon ɲannde fuu.
MAR 14:8 O waɗii ko o waawi: ko o wujiri kam nebam uuroojam ɗam yalla miɗo lanndinanoo yanaande.
MAR 14:9 Miɗo haalana on goonga: ɗo Kabaaru Lobbo waajaa e aduna oo fuu, ko oo debbo waɗi koo jantete, kasen duu o miccitete.
MAR 14:10 Yahuuda Isikariyota, gooto e sappo e ɗiɗon ɓee, yehi to hooreeɓe yottinooɓe sadaka faa waɗa Iisaa e juuɗe mum'en.
MAR 14:11 Nde ɓe nani ɗum ndee, ɓe ceyii, ɓe podani mo ɓe njeenan mo kaalisi. E ley ɗum, omo fiya dabare no o jammbortoo Iisaa.
MAR 14:12 Ɲalooma arano iidi mo buuru ƴuufinaaka, nde ɓe mboownoo hirsude jawɗi Paska ndee, taalibaaɓe Iisaa lamndii ɗum, mbii: —Hoto njiɗ-ɗaa min njaha min lanndinanoye hiraande iidi Paska ndee?
MAR 14:13 O neli taalibaaɓe makko ɗiɗon, o wii ɗum'en: —Njehee ngeenndi too, on kawran ton e gorko ana roondii mbulku ndiyam, njokkon e mum.
MAR 14:14 Galle mo o naati fuu, mbiyon jom galle oo: «Moobbo wii suudu hondu ɲaamdata e taalibaaɓe mum ɓee hiraande iidi Paska?»
MAR 14:15 O hollan on sooro manngo, paraango faa gasi, ton lanndinanto-ɗon en hiraande ndee.
MAR 14:16 Taalibaaɓe ɗiɗon ɓee njehi, naatoyi ngeenndi ndii, ɓe tawri hono no o wii ɓe nii, ton ɓe lanndinii hiraande Paska ndee.
MAR 14:17 Hiiri, Iisaa wardi e sappo e ɗiɗon ɓee.
MAR 14:18 Nde ɓe njooɗii eɓe ɲaama ndee, Iisaa wii: —Miɗo haalana on goonga: gooto mooɗon jammboto kam, omo ɲaamda e am jooni.
MAR 14:19 Ɗum laatanii ɓe sugulla, hedde eɓe lamndoroo mo gooto gooto, gooto fuu ana wiya: —Kori wanaa miin kaa?
MAR 14:20 O jaabii ɓe, o wii: —Gooto e mooɗon, onon sappo e ɗiɗon ɓee, tummbidoowo e am junngo mum e la'al oo.
MAR 14:21 Waajibi Ɓii Neɗɗo ɗalira aduna no haaliraa ley Binndi ɗii nii. Kaa bone woodanii jammbotooɗo Ɓii Neɗɗo oo! Oon gorko, so rimanooka fey ɓuri moƴƴande ɗum!
MAR 14:22 Nde ɓe ɲaamata ndee, Iisaa ɓami buuru, yetti Laamɗo, helti, hokki ɓe, wii: —Nanngee, ɗum yo terɗe am.
MAR 14:23 Caggal ɗum, o ɓami horde peguujam, o yetti Laamɗo, o hokki ɓe, ɓe fuu ɓe njari.
MAR 14:24 O wii ɓe: —Ɗum yo ƴiiƴam am, ƴiiƴam tabintinoojam aadi keyri, njupportooɗam saabe heewɓe.
MAR 14:25 Miɗo haalana on goonga: abada mi yarataa peguujam kasen so wanaa ɲannde njaroy-mi peguujam kesam e ley Laamu Laamɗo.
MAR 14:26 Caggal ɓe njimii Jabuura, ɓe njalti, ɓe njehi waamnde haayre wiyeteende Jaytun.
MAR 14:27 Iisaa wii ɓe: —On fuu on njoppan kam, sabi ana winndii: «Mi fiyan duroowo oo, mi wara ɗum, baali ɗii caakoo.»
MAR 14:28 Kaa caggal mi wuurtii, mi adoyto on Galili.
MAR 14:29 Piyeer wii mo: —Fay so ɓe fuu ɓe njoppu maa, miin kaa mi yoppataa ma.
MAR 14:30 Iisaa wii mo: —Miɗo haalane goonga: jemma hannde oo jaati, fade ndontoori jogginde cili ɗiɗi a wiyan a anndaa kam cili tati.
MAR 14:31 Piyeer haali, tekkini, wii: —Fay so tilsi mi maaydan e maa, abada mi wiyataa mi anndaa ma. Taalibaaɓe ɓee fuu mbii hono non.
MAR 14:32 Ɓe njottii nokku biyeteeɗo Gecemane, o wii taalibaaɓe makko ɓee: —Njooɗee ɗoo, faa mi waɗoya duwaawu.
MAR 14:33 O yaadi e Piyeer e Yaakuuba e Yuhanna. O fuɗɗi maatude kulol, o ruubi.
MAR 14:34 O wii ɓe: —Yoomeende ana mawni e am sanne faa ana ndaara warde kam. Keddee ɗoo, njeertee pati ɗaanee.
MAR 14:35 O woɗɗitii seeɗa, o hippii e leydi, o duwii yalla omo daɗa e oo wakkati naawɗo so ana huɓindoo.
MAR 14:36 O wii: —Abba! Aɗa waawi huunde fuu, woɗɗinam ndee horde bone. Kaa pati laatoro no njiɗir-mi, yo laatoro no njiɗir-ɗaa aan.
MAR 14:37 O warti, o tawi eɓe ɗaanii. O wii Piyeer: —Simon, a ɗaaniiɗo naa? A waawaa jeertaade tawee a ɗaanaaki fay wakkati gooto naa?
MAR 14:38 Pati ɗaanee, nduwee, pati on ceyte. Sabi hakkille ana heewi anniya lobbo, kaa terɗe ana lo'i.
MAR 14:39 O yehi kasen, o duworii no arannde nii.
MAR 14:40 O warti, o tawi ɓe ɗaantike, sabi ɗoyɗi ana piilii e maɓɓe. Ɓe ndonki anndude ko ɓe njaabotoo mo.
MAR 14:41 O warti cilol tataɓol, o wii ɓe: —Faa jooni oɗon ɗaanii oɗon ŋoottinoo naa? Heƴii. Wakkati oo warii. Ɓii Neɗɗo waɗete e juuɗe luuttooɓe.
MAR 14:42 Immee njehen! Ƴeewee, jammbotooɗo kam oo annii.
MAR 14:43 O tilaaki haalde, faa Yahuuda, gooto e sappo e ɗiɗon ɓee, yottii ana wondi e yimɓe heewɓe jogiiɓe kaafaaje e cabbi. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka, dunkee'en Sariya e mawɓe, kaɲum'en neli ɓe.
MAR 14:44 Jammbotooɗo mo oo hokki ɓe finnde, wii: —Neɗɗo mo ɓuccii-mi fuu, oo woni kanko. Nanngee ɗum, naɓon ɗum kawjo-ɗon ɗum.
MAR 14:45 Yahuuda yottii tan, ɓattitii Iisaa, wii ɗum: —Moobbo! O ɓuccii ɗum.
MAR 14:46 Nii ɓe njani e Iisaa, ɓe nanngi ɗum.
MAR 14:47 Gooto e darinooɓe ɗon ɓee, soorti kaafaawi mum, soppi golloowo Jottinoowo Sadaka Mawɗo, taƴi nowru mum.
MAR 14:48 Iisaa wii ɓe: —Ko ngardu-ɗon e kaafaaje e cabbi faa nanngon kam hono mi janoowo?
MAR 14:49 Miɗo wondi e mon ɲannde fuu ley Suudu Dewal Mawndu nduu miɗo waajoo, on nanngaali kam. Kaa ɗum waɗan yalla ko Binndi ɗii mbii koo ana tabita.
MAR 14:50 E ley ɗum, taalibaaɓe ɓee fuu njoppi mo, ndogi.
MAR 14:51 Jokolle mo ɓoornaaki ko wanaa waandaade disaare, jokki e makko, ɓe nanngi ɗum
MAR 14:52 o yoppi disaare ndee, o dogiri ɓe terɗe teete.
MAR 14:53 Ɓe naɓi Iisaa to Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, tawi hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe e dunkee'en Sariya fuu ana mooɓtii.
MAR 14:54 Piyeer jokkitii mo fali daawre hakkunde maɓɓe, faa naati ley daalaare galle Jottinoowo Sadaka Mawɗo. O jooddii e doomooɓe, omo ƴuwloo yiite.
MAR 14:55 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e jeyaaɓe e waalde Saahiiɓe ndee fuu ana tewta ko kappira Iisaa yalla ana waree, kaa ɓe keɓaali.
MAR 14:56 Heewɓe ana kappa mo, kaa kamɓe e hoore maɓɓe, kappi maɓɓe ɗii ana luuttondiri.
MAR 14:57 Yogaaɓe kappi mo, mbii:
MAR 14:58 —Min nanii omo wiya: «Mi wurjinan Suudu Dewal Mawndu ndu yimɓe mahiri juuɗe, e ley balɗe tati mi maha suudu dewal wonndu ndu mahiraaka juuɗe.»
MAR 14:59 Kaa e ɗum duu, happugol maɓɓe ngol ana luuttondiri.
MAR 14:60 Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo darii hakkunde jamaa oo, lamndii Iisaa: —Walaa ko njaaboto-ɗaa naa? Tama a nanaali ko ɓe mbiyete koo?
MAR 14:61 Fuu omo deƴƴinii, o jaabaaki fay huunde. Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo ana lamndoo mo kasen, ana wiya: —Aan a Almasiihu, ɓii mo jettooje ngoodani oo naa?
MAR 14:62 O jaabii, o wii: —Miin woni kanko. On njiyan Ɓii Neɗɗo ana jooɗii ɲaamo Jom Baawɗe oo, ana warda e duule kammu.
MAR 14:63 E ley ɗum, Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo mettaa faa seeki kaddule mum, wii: —En kaajaaka seedee'en hankasen.
MAR 14:64 On narrii noppi mooɗon ko o bonkii Laamɗo koo. Koɗum njii-ɗon hen? Ɓe fuu ɓe mbii omo haani wareede.
MAR 14:65 Yoga maɓɓe fuɗɗi tuttude e makko, ɓe cuddi yeeso makko, eɓe culkoo mo, eɓe mbiya mo: —Annditin culkiiɗo ma! Nii doomooɓe ɓee nanngi mo, ana piya mo banaaje.
MAR 14:66 E ley no Piyeer worri e ley daalaare galle oo nii, gooto e horɓe Jottinoowo Sadaka Mawɗo yottii.
MAR 14:67 Nde o yiinoo Piyeer ana ƴuwloo ndee, o taykitii ɗum, o wii: —Aan, aɗa wondunoo e Iisaa Nasaraatunke oo.
MAR 14:68 Nii Piyeer yeddi mo, wii: —Wanaa miin! Mi faamataa ko kaalataa koo. Caggal ɗum, Piyeer yehi naatoyi bolongal galle oo. [Tan ndontoori joggini.]
MAR 14:69 Nde korɗo oo yiinoo mo kasen ndee, haaltani darinooɓe ɗon ɓee, wii: —Oo yo gooto maɓɓe!
MAR 14:70 Piyeer yeddi kasen. Ɗon e ɗon darinooɓe ɗon ɓee mbii Piyeer: —Taƴoral, a gooto e maɓɓe, sabi a Galilinke.
MAR 14:71 Nii o fuɗɗi hunaade e huttaade, omo wiya: —Mi anndaa gorko mo kaalaton haala mum oo fey!
MAR 14:72 Ndontoori joggini ɗiɗaɓerde, Piyeer miccitii ko Iisaa wiinoo ɗum koo: «Fade ndontoori jogginde cili ɗiɗi, a wiyan a anndaa kam cili tati.» O darii omo woya.
MAR 15:1 Beetee law, hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe e dunkee'en Sariya e waalde Saahiiɓe ndee, ɓe fuu ɓe ndawridi. Ɓe kaɓɓi Iisaa, ɓe naɓi ɗum to Pilaatu goforneer oo.
MAR 15:2 Pilaatu lamndii mo, wii: —Aan woni kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa? O jaabii, o wii: —No mbii-ɗaa nii.
MAR 15:3 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee ana ngullanoroo mo kulle keewɗe.
MAR 15:4 Pilaatu lamndii mo kasen: —Walaa ko njaaboto-ɗaa naa? A nanaali ko ɓe ngullani maa koo fuu naa?
MAR 15:5 Kaa Iisaa jaabaaki fay huunde, faa ɗum haaynii Pilaatu.
MAR 15:6 Iidi Paska fuu, goforneer oo ana hokkannoo yimɓe ɓee suɓaade e kasunkooɓe ɓee mo njiɗi yoppitaneede.
MAR 15:7 Gorko biyeteeɗo Barabas murtidiino e woɓɓe faa ɓe mbari neɗɗo. Oon wakkati, eɓe uddanoo kasu saabe ko ɓe ngaɗi koo.
MAR 15:8 Jamaa oo ŋabboyi to Pilaatu woni too, naati e ɲaagaade ɗum waɗana ɓe ko woownoo waɗande ɓe koo.
MAR 15:9 O jaabii ɓe, o wii: —Oɗon njiɗi mi yoppitana on kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa?
MAR 15:10 Sabi o anndii hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee haasidaaku waɗi so ndokkitiri mo.
MAR 15:11 Kaa ɓe ndunƴi jamaa oo e ɲaagaade Pilaatu yoppitana ɓe Barabas ɓurani ɓe yoppita Iisaa.
MAR 15:12 Pilaatu jaabii kasen, wii ɓe: —Ndennoo, koɗum njiɗ-ɗon mi waɗa mo mbiyaton kaananke Yahuudiyankooɓe oo?
MAR 15:13 Ɓe ngulli: —Tontu mo e leggal bardugal!
MAR 15:14 Pilaatu lamndii ɓe: —Koɗum o waɗi ko boni? Ɓe ɓeydi dukude semmbe: —Tontu mo e leggal bardugal!
MAR 15:15 Nde wonnoo Pilaatu ana yiɗi welnude ɓerɗe jamaa oo, yoppitani ɗum'en Barabas. Caggal ɗum, o yamiri Iisaa fiyee dorri, tontoyee e leggal bardugal.
MAR 15:16 Sordaasi'en ɓee naɓi mo naannoyi mo ley galle to huɓeere ndee woni too, mooɓti fedde sordaasi'en ɓee fuu.
MAR 15:17 Ɓe ɓoorni mo burmusuure woɗeere, ɓe caɲi tenngaade gi'e ɓe kippi e hoore makko.
MAR 15:18 Ɓe keddii eɓe calmina mo, eɓe mbiya: —Saɗi, kaananke Yahuudiyankooɓe.
MAR 15:19 Eɓe piira hoore makko kalacal, eɓe tutta e makko, ɓe tuggi koppi maɓɓe eɓe cujidana mo.
MAR 15:20 Nde ɓe tilii jaayrude mo ndee, ɓe itti burmusuure woɗeere ndee, ɓe ɓoorni mo kaddule makko, ɓe naɓi mo sella faa ɓe tontoya mo e leggal bardugal.
MAR 15:21 Gorko gooto biyeteeɗo Simon, jeyaaɗo Sireene, baaba Aleksandere e Rufus, ana ɓettoroo ɗon iwruɗo ley ladde. Sordaasi'en ɓee ndoolɗini mo o wakkoo leggal bardugal Iisaa ngal.
MAR 15:22 Ɓe naɓi Iisaa nokku biyeteeɗo Golgata. (Maanaa Golgata woni nokku laalagal hoore.)
MAR 15:23 Ɓe ngaddani mo peguujam njillondiraaɗam e safaare haaɗunde yalla omo yara, kaa o jaɓaali.
MAR 15:24 Ɓe tonti mo e leggal bardugal, ɓe pecciri kaddule makko urwa, ɓe anndi ko gooto fuu heɓata.
MAR 15:25 Nde ɓe tontata mo ndee, wakkati yamnde jeenay beetee.
MAR 15:26 Ɓe mbinndi e alluwal tiimde hoore makko daliili ko tonti mo: KAANANKE YAHUUDIYANKOOƁE.
MAR 15:27 Ɓe tontidi mo e yanooɓe ɗiɗon, gooto ɲaamo makko, goɗɗo oo nano makko. [
MAR 15:28 ]
MAR 15:29 Yimɓe ƴaɓɓotooɓe ɗon ɓee ana njenna mo, ana njinka ko'e mum'en, ana mbiya: —Coo! Gurjinoowo Suudu Dewal Mawndu nduu so mahitoo ndu ley balɗe tati,
MAR 15:30 biltu hoore maa, jippa leggal bardugal ngal!
MAR 15:31 Hono non, hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee duu njaayriri mo, kaɲum e dunkee'en Sariya ana mbiyondira e ko'e mum'en: —O biltii woɓɓe, kaa o ronkii biltude hoore makko!
MAR 15:32 Kanko Almasiihu kaananke Israa'iila oo. Jooni, o jippoo leggal bardugal ngal, yalla eɗen njiya ngoonɗinen! Yanooɓe ɗiɗon ɓe o tontidaa ɓee duu ana mbonkoroo mo non.
MAR 15:33 Wakkati hakkunde naange, nimre waɗi e leydi ndii fuu faa wakkati yamnde tati kiikiiɗe.
MAR 15:34 E ley yamnde tati kiikiiɗe ndee, Iisaa wulli wullaango toowngo, wii: —Eloyi, eloyi, lama sabaktanii? (Ɗum woni: «Laamɗo am, Laamɗo am! Koɗum waɗi so njoppu-ɗaa kam?»)
MAR 15:35 Yoga e darinooɓe ton ɓee nde nanunoo ɗum ndee, mbii: —Kettinee, omo nii nodda annabi Iliyaasa!
MAR 15:36 Nii gooto dogi, suuwoyi liccere ley biineegiri, haɓɓi ɗum e sawru, feewtini hunduko makko yalla omo ɓuuccoo, wii: —Njoppen mo ƴeewen yalla Iliyaasa waran jippina mo!
MAR 15:37 Iisaa wulli wullaango toowngo kasen, ɗali aduna.
MAR 15:38 Heedoode faliinde ley Suudu Dewal Mawndu ndee seekii gila dow faa ley, laatii taƴe ɗiɗi.
MAR 15:39 Hooreejo sordaasi'en darinooɗo yeeso makko oo yii no o ɗaliri aduna nii, wii: —So goonga nii, oo neɗɗo yo Ɓii Laamɗo!
MAR 15:40 Rewɓe yogaaɓe ana toowti, ana coynoo. Ana e maɓɓe: Mariyama mo Magdala e Salome e Mariyama inna Yaakuuba suka e Yoses.
MAR 15:41 Ɓeen njokkannoo e makko ana ngollana mo nde o wonnoo Galili ndee. E rewɓe woɓɓe kasen, ŋabbidinnooɓe e makko Urusaliima ana ngonnoo ɗon.
MAR 15:42 Hiiri, ɗum hawri e wakkati lanndinal tawi ɲalaande fowteteende ɓadike fuɗɗude.
MAR 15:43 Gooto e waalde Saahiiɓe, tedduɗo, biyeteeɗo Yuusufu mo Arimatiya, wari. Kanko duu omo doomunoo ɓanngugol Laamu Laamɗo oo. O hulaali yaade to Pilaatu o ndaarda ɗum tew Iisaa.
MAR 15:44 Pilaatu haaynaa nde nanunoo o maayirii nii tan ndee, noddi hooreejo sordaasi'en, lamndii ɗum so tawii yo goonga o maayii.
MAR 15:45 Nde hooreejo sordaasi'en haalani mo ɗum ndee, o duŋanii Yuusufu ɓamta tew oo.
MAR 15:46 Yuusufu soodi kasanke, jippini tew Iisaa oo, fiili ɗum e kasanke oo, o watti ɗum e yanaande asaande ley haayre. Caggal ɗum, o talliti haayre, o uddiri damal yanaande ndee.
MAR 15:47 Mariyama mo Magdala e Mariyama inna Yoses njii to o waɗaa too.
MAR 16:1 Nde ɲalaande fowteteende ndee ɓettinoo ndee, Mariyama mo Magdala e Salome e Mariyama inna Yaakuuba, coodi nebameeji uurooji ngaddi faa nguja e tew makko oo.
MAR 16:2 Ɲannde alan, ɓe ngari e yanaande ndee beetee kecco wakkati puɗal naange.
MAR 16:3 Ɓe ndarii eɓe mbiyondira: —Homo tallitanta en haayre ndee iwa e damal yanaande ndee?
MAR 16:4 Kaa nde ɓe kunci gite ndee, ɓe njii haayre ndee tallitaama. Ende mawni sanne.
MAR 16:5 Wakkati ɓe naatunoo e yanaande ndee, ɓe njii jokolle ana jooɗii bannge ɲaamo ana ɓoornii saaya ndaneewa, ɓe kuli.
MAR 16:6 O wii ɓe: —Pati kulee! Iisaa Nasaraatunke tontanooɗo oo tewtaton. O immitike, o walaa ɗoo. Nokku ɗo o waɗanoo ɗoo, annii.
MAR 16:7 Jooni kaa, njehee, mbiyoyee taalibaaɓe makko ɓee e Piyeer o adoyto on Galili. Ton njiyoyton mo, hono no o wiirunoo on nii.
MAR 16:8 Rewɓe ɓee njalti yanaande ndee, ɓe ndogi eɓe ciɲɲa kulol cattungol. Ɓe kaalanaali fay gooto huunde no ɓe poti hulde. ————————————————
MAR 16:9 Caggal Iisaa wuurtii beetee law ɲannde alan, Mariyama mo Magdala mo o ribbani seyɗaani'en njeɗɗon oo, kaɲum mo adii ɓanngande.
MAR 16:10 O yehi humpitoyde ɗum wondunooɓe e Iisaa ɓee, tawi eɓe cunaa eɓe mboya.
MAR 16:11 Ko ɓe nanunoo o wuurtii koo e ko Mariyama yii mo koo, fuu ɓe ngoonɗinaali ɗum.
MAR 16:12 Caggal ɗum, o ɓanngirani ɗiɗon maɓɓe mbaadi ngonndi, eɓe nanngi laawol jahoowol ladde.
MAR 16:13 Ɓe ngarti ɓe kumpitoyi heddiiɓe ɓee, ɓe ngoonɗinaali ɗum'en kaɲum'en duu.
MAR 16:14 Ko sakitii koo o ɓanngani taalibaaɓe sappo e go'o ɓee tawaaɓe ana ɲaama. O ɲiŋiri ɓe waasude maɓɓe goonɗinde e yoorde maɓɓe ɓernde, sabi ɓe ngoonɗinaali yiiɓe mo caggal immitagol makko ɓee.
MAR 16:15 O wii ɓe: —Njehee ley aduna oo fuu, mbaajo-ɗon tagoore ndee fuu Kabaaru Lobbo oo.
MAR 16:16 Goonɗinɗo so lootaa lootogal batisima, hisinte. Mo goonɗinaali jukkete.
MAR 16:17 Ɗii kaayeefiiji ana ngoodani goonɗinɓe ɓee: ɓe ndibbiran seyɗaani'en saabe am, ɓe kaalan ɗemle kese,
MAR 16:18 ɓe nanngiran ɓoggi leydi juuɗe maɓɓe. Fay so ɓe njarii poson, fay huunde waɗataa ɓe. Ɓe pawan junngo maɓɓe e ɲawɓe, cella.
MAR 16:19 Caggal Iisaa Joomiraaɗo oo haaldii e maɓɓe, ŋabbinaa kammu, jooɗii ɲaamo Laamɗo.
MAR 16:20 Kaa kamɓe, ɓe njehi eɓe mbaajoyoo ley nokkuuje fuu. Joomiraaɗo ana wondi e maɓɓe, tabintiniri konngol ngol taagumansaaji jaadooji e maggol.
LUK 1:1 Yimɓe heewɓe kornii jantaade kulle gaɗuɗe hakkunde men,
LUK 1:2 hono no seediiɓe gila puɗɗooɗe, laatiiɓe kaadime'en konngol ngol ɓee, kaalaniri en nii.
LUK 1:3 Tawfilus tedduɗo, mi wiɗike kulle ɗee fuu gila arannde, mi tawii ana haani mi winndane ɗum no waɗiri nii,
LUK 1:4 yalla aɗa heɓa taƴoral jannde nde njanngine-ɗaa ndee yo goonga.
LUK 1:5 E ley jamaanu Hirudus, kaananke Yahuudiya, jottinoowo sadaka biyeteeɗo Jakariyaa ana woodunoo. Omo jeyaa e waalde Abiya, ɓii Haaruuna oo. Jom suudu Jakariyaa duu yo iwdi Haaruuna, innde mum yo Elisabet.
LUK 1:6 Ɓe ɗiɗon fuu ɓe fooccitiiɓe yeeso Laamɗo, eɓe njokki jamirooje Joomiraaɗo e sariyaaji mum fuu, ɲiŋoore fuu walaa e maɓɓe.
LUK 1:7 Kaa ɓe keɓaalino ɓiɗɗo, sabi Elisabet laatinoke dimaro, kasen duu ɓe ɗiɗon fuu ɓe naywii.
LUK 1:8 Ɲannde wootere, Jakariyaa ana golla golle mum yottingol sadaka yeeso Laamɗo, sabi ɲannde mum yo waalde makko jeyti.
LUK 1:9 Nde wonnoo yottinooɓe sadaka ana mboownoo waɗude urwa, nii urwa nanngi mo faa o naata Suudu Dewal Mawndu nduu, o ura ton uurdi.
LUK 1:10 Jamaa oo fuu darii sella ana duwoo wakkati mo uurdi ndii uretee oo.
LUK 1:11 Oon wakkati, malaa'ika Joomiraaɗo ɓanngani mo, darii ɲaamo urirde ndee.
LUK 1:12 Nde Jakariyaa yiinoo malaa'ika oo ndee, taƴi, darii ana siɲɲa.
LUK 1:13 Malaa'ika oo wii mo: —Jakariyaa pati hul, sabi duwaawu maa jaabaama. Jom suudu maa Elisabet rimante ɓiɗɗo gorko, inndiraa ɗum Yaayaa.
LUK 1:14 Oon ɓiɗɗo waddante seyo manngo, heewɓe ceyorto pinaaɗe makko,
LUK 1:15 sabi o laatoto tedduɗo e Joomiraaɗo. O yarataa doro, o yarataa huunde fuu ko sigirta. O heewan Ruuhu Ceniiɗo gila e ley reedu inniiko,
LUK 1:16 o wartiran ɓiɓɓe Israa'iilankooɓe heewɓe e Laamɗo Joomiraaɗo mum'en.
LUK 1:17 O ardoto Joomiraaɗo oo warde, o wonda e ruuhu e baawɗe ɗe annabi Iliyaasa heɓunoo, faa o wartira ɓerɗe baabiraaɓe faade e ɓiɓɓe mum'en, faa o wartira murtuɓe duu e hakkille fooccitiiɓe, kaɲum e moƴƴinande Joomiraaɗo oo leɲol lanndiniingol.
LUK 1:18 Jakariyaa lamndii malaa'ika oo, wii: —Hono hen anndiran-mi ɗum goonga? Sabi miin mi naywii, jom suudu am oo duu waɗii duuɓi.
LUK 1:19 Malaa'ika oo jaabii mo, wii: —Miin woni Jibiriilu darotooɗo yeeso Laamɗo, mi nelaaɗo e maa faa mi haalane oo kabaaru lobbo.
LUK 1:20 Ndennoo jooni a muumɗan. A haalataa so wanaa wakkati mo ɗum tabiti, sabi a goonɗinaali haala am. Haala am kaa tabitoyan so wakkati majjum warii.
LUK 1:21 E ley ɗum fuu tawi yimɓe ɓee ana ndoomi Jakariyaa, ana kaaynaa ko ɓooyni ɗum ley Suudu Dewal Mawndu too.
LUK 1:22 Nde o yalti ndee, o ronki haaldude e maɓɓe. Ɓe paami won ko jergii e makko e ley Suudu Dewal Mawndu nduu. O darii omo haalda e maɓɓe muumankoore, o heddii e muumaaku.
LUK 1:23 Nde o tilinoo e golle makko ndee, o hooti suudu makko.
LUK 1:24 Caggal ɗeen balɗe, Elisabet jom suudu makko oo reedi, dammbii hakke lebbi joy, ana wiya:
LUK 1:25 —Ɗum woni ko Joomiraaɗo waɗani kam nde wattani kam hakkille, ittani kam dukkuru hakkunde yimɓe.
LUK 1:26 E ley lewru Elisabet jeegoɓurdu nduu, Laamɗo neli malaa'ika Jibiriilu e ngeenndi mbiyeteendi Nasaraatu ley leydi Galili,
LUK 1:27 faade e surba mo taanii Daawuuda biyeteeɗo Yuusufu sabbi. Surba oo ana wiyee Mariyama.
LUK 1:28 Malaa'ika oo naati ɗo Mariyama woni ɗoo, wii ɗum: —Aan e jam, keɓuɗo moƴƴere Laamɗo. Joomiraaɗo ana wondi e maa.
LUK 1:29 Haala kaa jiiɓi hakkille Mariyama, darii ana miila ko ngoo jowtaango waawi laataade.
LUK 1:30 Nii malaa'ika oo wii mo: —Mariyama pati hul! Sabi a heɓii moƴƴere iwnde e Laamɗo,
LUK 1:31 a reedan, ndimaa ɓiɗɗo gorko, inndiraa ɗum Iisaa.
LUK 1:32 Oon ɓiɗɗo laatoto tedduɗo, o noddirte Ɓii Laamɗo Toowɗo. Laamɗo Joomiraaɗo hokkan mo laamu maamiiko Daawuuda.
LUK 1:33 O laamoto iwdi Yaakuuba, laamu makko timmataa abada.
LUK 1:34 Mariyama wii malaa'ika oo: —Hono ɗum laatortoo, mi anndaa gorko?
LUK 1:35 Malaa'ika oo jaabii mo, wii: —Ruuhu Ceniiɗo jippoto e maa, baawɗe Laamɗo Toowɗo oo kuurete no ɗowdi nii. Saabe ɗum, ɓiɗɗo mo ndimataa oo noddirte Ceniiɗo, noddirte Ɓii Laamɗo.
LUK 1:36 Haya ƴeew, sakiike maa Elisabet duu ɓamii reedu, taweede mo naywii fuu, mo riman ɓiɗɗo gorko. Ana wiyetenoo mo dimaro, kaa jooni omo woni e lewru makko jeegoɓurdu,
LUK 1:37 sabi walaa fuu ko Laamɗo waawaa.
LUK 1:38 E oon wakkati, Mariyama wii: —Miin, mi korɗo Joomiraaɗo. Yo laatanoram no mbiiru-ɗaa nii. Caggal ɗum, malaa'ika oo witti, seli e makko.
LUK 1:39 E ley ɗeen ɲalaaɗe, Mariyama immii law yehi ngeenndi Yahuudiya ngootiri ngonndi dow baamle kaaƴe.
LUK 1:40 O naati galle Jakariyaa, o jowti Elisabet.
LUK 1:41 Nde Elisabet nannoo jowtaango makko ndee, ɓiɗɗo gonɗo e reedu mum oo dillinii, Elisabet hebbinaa Ruuhu Ceniiɗo,
LUK 1:42 ilinii, wii: —A barkinaaɗo hakkunde rewɓe, ɓiɗɗo mo caaw-ɗaa oo duu yo barkinaaɗo.
LUK 1:43 Miin, ko ngon-mi faa inna Joomam naata galle am?
LUK 1:44 Nde jowtaango maa toɓɓinoo e nowru am ndee, ɓiɗɗo gonɗo e reedu am oo dillinike saabe kuyam.
LUK 1:45 A welii hoore, aan goonɗinɗo ko Joomiraaɗo fodan maa koo laatoto.
LUK 1:46 Mariyama wii: —Yonki am ana yetta Joomiraaɗo,
LUK 1:47 ɓernde am ana heewi seyo Laamɗo Kisinoowo kam,
LUK 1:48 sabi o yurmike kam, miin, korɗo makko lo'uɗo oo. Gila jooni jamaanuuji fuu noddiran kam belɗo hoore.
LUK 1:49 Sabi Jom Baawɗe oo waɗanii kam kulle mawɗe! Innde makko yo seniinde.
LUK 1:50 Yurmeende makko herataa e hulɓe mo abada.
LUK 1:51 O gollirii golleeji mawɗi junngo makko semmbinngo, o saakii mawninkiniiɓe.
LUK 1:52 O ɓoortii kaanankooɓe iwde e laamu mum'en, o toownii leyɗuɓe.
LUK 1:53 O haarnirii yolbuɓe kulle lobbe, o wirfintinii taajiri'en juuɗe ɓole.
LUK 1:54 O faabike Israa'iilankooɓe, jiyaaɓe makko, o yeggitaali yurmaade Ibarahiima e iwdi mum faa abada, hono no o fodanirnoo njaatiraaɓe men nii.
LUK 1:56 Mariyama faɓɓidi e Elisabet ko waarata e lebbi tati, caggal mum, hooti suudu mum.
LUK 1:57 Wakkati ɓeynugol Elisabet yottii, o ɓeyni o heɓi ɓiɗɗo gorko.
LUK 1:58 Taakallemme'en makko e sakiraaɓe makko nani hinnee mawɗo mo Joomiraaɗo waɗani mo oo, ceyodii e makko.
LUK 1:59 Nde cukalel ngel hiɓɓinnoo yontere ndee, ɓe ngari taadude ngel. Ɓe njiɗiino inndirde ngel baaba maggel Jakariyaa,
LUK 1:60 kaa inna maggel jaɓaali, wii ngel inndiree Yaayaa.
LUK 1:61 Ɓe mbii ɗum: —Sii maa fuu walaa inndiraaɗo ndee innde.
LUK 1:62 Ɓe lamndorii baaba maggel muumankoore, homo yiɗi ɓiyum oo inndiree.
LUK 1:63 Jakariyaa lamndii alluwal, winndi e maggal: «Innde maggel yo Yaayaa.» Ɓe fuu ɓe kaaynaa.
LUK 1:64 Oon wakkati fuu, hunduko Jakariyaa yoppitaa, ɗemngal mum humtaa, watti haalde e yettude Laamɗo.
LUK 1:65 Kulol nanngi hoɗuɓe e seraaji ɗii ɓee fuu. Kasen duu ɗum saakii e ley haayre Yahuudiya fuu.
LUK 1:66 Nanɓe ɗum ɓee fuu ndesi ɗum e hakkillaaji mum'en, ana mbiya: «Koɗum ngel cukalel foti laataade?» Sabi ɓe njii baawɗe Joomiraaɗo ana e maggel.
LUK 1:67 Jakariyaa, baaba cukalel ngel, heewi Ruuhu Ceniiɗo, sappii, wii:
LUK 1:68 —Jettooje ngoodanii Joomiraaɗo, Laamɗo Israa'iila, sabi faabike yimɓe mum, soottitike ɗum'en.
LUK 1:69 O waddanii en kisinoowo tedduɗo iwɗo e suudu Daawuuda, kaadime makko oo
LUK 1:70 hono no o haalirnoo e kunduɗe annabaaɓe makko seniiɓe gila arannde nii.
LUK 1:71 O fodii o danndan en e konnee'en men, o ittan en e juuɗe wayɓe men.
LUK 1:72 O ɓannginanan en yurmeende nde o ɓannginani maamiraaɓe men ndee, sabi o miccitike aadi makko ceniindi ndii,
LUK 1:73 ɗum yo hunoore nde o hunanii maama men Ibarahiima. Hunoore ndee woni o hokkan en
LUK 1:74 rewirde mo rafi kulol ley nguurndam men fuu e ley senaare e fooccitaare yeeso makko, tawi en ittaaɓe e juuɗe konnee'en men.
LUK 1:76 Aan duu ɓinngel am, a noddirte annabaajo Laamɗo Toowɗo, sabi a ardoto Joomiraaɗo oo warde faa moƴƴinanaa mo laawol,
LUK 1:77 faa anndinaa yimɓe makko o hisiniran ɗum'en yaafaamuya luutti.
LUK 1:78 Sabi Laamɗo men yo keewɗo yurmeende, faa o faaboroo en nannduɗo e fooyre iwrunde dow,
LUK 1:79 yalla ana fooynana wonɓe e nimre, fooynana wonɓe e kulol maayde, watta koyɗe men e laawol jam.
LUK 1:80 Suka oo ana mawna, hakkille mum ana ɓeydoo. O jooɗii ley ladde jeereende faa wakkati mo o ɓannginanaa Israa'iila.
LUK 2:1 E ley ɗeen balɗe, Ogusta kaananke mawɗo oo, yamiri limgal waɗee e ley laamu Roma fuu.
LUK 2:2 Kanngal woni limgal aranal, forri e laamu Kiriniyas ley leydi Siriya.
LUK 2:3 Yimɓe fuu njehi winndoyaade, gooto fuu e ngeenndi mum'en.
LUK 2:4 Yuusufu duu immii Nasaraatu ley leydi Galili, faa yaha ngeenndi Daawuuda mbiyeteendi Baytilaama ley leydi Yahuudiya, sabi e leɲol Daawuuda jaati mo iwata.
LUK 2:5 O yehi ton winndoyaade, kanko e Mariyama cabbaaɗo makko, cowiiɗo.
LUK 2:6 E ley gonal maɓɓe ton, wakkati ɓeynugol Mariyama yottii,
LUK 2:7 o dikkii hammadi makko, o saawi ɗum e licce, o lelni ɗum ley akalaawal, sabi ɓe keƴaali e jippunde ndee.
LUK 2:8 Durooɓe ana mbaalannoo haybude sewre mum'en baali e seraaji ɗii.
LUK 2:9 Malaa'ika Joomiraaɗo ɓanngani ɓe, teddeengal Joomiraaɗo filii ɓe hono no fooyre nii. Kulol manngol nanngi ɓe.
LUK 2:10 Nii malaa'ika oo wii ɓe: —Pati kulee! Sabi mi garɗo haalande on Kabaaru Lobbo gaddanoowo leɲol ngol fuu seyo manngo.
LUK 2:11 Hannde on ndimanaama kisinoowo ley ngeenndi Daawuuda ndii, kanko woni Almasiihu, kanko woni Joomiraaɗo oo.
LUK 2:12 Finnde majjum annii: on tawan cukalel keccel ana saawaa e licce, ana lelnaa ley akalaawal.
LUK 2:13 Ɗon e ɗon, higgere malaa'ika'en iwi dow kammu, tawti malaa'ika arano oo, naati e yettude Laamɗo, ana mbiya:
LUK 2:14 —Teddeengal woodanii Laamɗo Toowɗo! Jam woodanii yimɓe dow leydi, yimɓe horsuɓe e makko ɓee.
LUK 2:15 Nde malaa'ika'en ɓee ceerti e maɓɓe ndee, ŋabbiti kammu. Durooɓe ɓee ndarii ana mbiyondira: —Njehen Baytilaama, ƴeewen ko waɗi, ko Joomiraaɗo anndini en koo.
LUK 2:16 Ɓe keɲii, ɓe njehi, ɓe tawi ton Mariyama e Yuusufu e cukalel keccel ngel engel lelnaa ley akalaawal.
LUK 2:17 Nde ɓe njiinoo ngel ndee, ɓe kaalti ko malaa'ika oo haalnoo e maggel koo.
LUK 2:18 Nanɓe haala durooɓe ɓee fuu, kaayɗe nanngi ɗum'en.
LUK 2:19 Kaa Mariyama ana resi ɗum fuu e hakkille mum, o heddii omo miiloo ɗum.
LUK 2:20 Caggal ɗum, durooɓe ɓee mbirfitii ana teddina Laamɗo ana njetta ɗum, saabe ko ɓe nani e ko ɓe njii. Sabi ɗum fuu ɗum laatorike no malaa'ika oo haalanirnoo ɓe nii.
LUK 2:21 Nde ɲalooma jettaɓo pinaaɗe cukalel ngel yottinoo ndee, ngel taadaa, ngel inndiraa Iisaa. Ɗum woni innde nde malaa'ika oo haalannoo Mariyama gila reedaali ndee.
LUK 2:22 Nde laaɓugol Mariyama yottinoo, hono no Sariya Muusaa yamiri nii, ɓe naɓi cukalel ngel Urusaliima faa ɓe ɓattina ngel Joomiraaɗo.
LUK 2:23 Sabi nii winndiraa e Sariya Joomiraaɗo: «Ɓiɗɗo gorko hammadiijo fuu, Joomiraaɗo woodani.»
LUK 2:24 Ɓe ngaɗi duu sadaka kirsamaajo hono no Joomiraaɗo yamiri nii: ɓiɓɓe buugaaji ɗiɗi naa ɓiɓɓe pooli maraaɗi ɗiɗi.
LUK 2:25 Gorko gooto ana wonnoo Urusaliima, ana wiyee Simeyon. Ruuhu Ceniiɗo ana e makko, o gorko pooccitiiɗo kulɗo Laamɗo, omo heɗinoo wakkati mo gonɗi Israa'iila coccetee.
LUK 2:26 Ruuhu Ceniiɗo oo anndinnoo mo e koyɗol, o maayataa o yiyaali Almasiihu Joomiraaɗo oo.
LUK 2:27 Jooni Ruuhu naanni mo ley Suudu Dewal Mawndu nduu, wakkati mo saaraaɓe ɓee ngaddi cukalel ngel faa ngaɗana ɗum ko Sariya oo yamiri koo.
LUK 2:28 Simeyon nanngi ngel, tammbii ngel e juuɗe mum, darii ana yetta Laamɗo, ana wiya:
LUK 2:29 —Joomiraaɗo, fodoore maa ndee tabitii, ɓamtu maccuɗo maa e jam.
LUK 2:30 Sabi mi yiirii gite am kisindam
LUK 2:31 ɗam lanndinani-ɗaa yimɓe fuu.
LUK 2:32 Kisindam ɗam yo fooyre yaaynanoore leɲi aduna oo fuu, ɗam fooyre teddinoore leɲol maa Israa'iila duu.
LUK 2:33 Ko haalaa e maggel koo, haaynii inna maggel e baaba maggel.
LUK 2:34 Simeyon duwanii ɓe, wii Mariyama, inna maggel: —Ngel cukalel wardii liɓude yogaaɓe e imminde yogaaɓe ley Israa'iila. Ngel finnde nde yimɓe calotoo.
LUK 2:35 Nii miilooji gonɗi e yimɓe ɓanngirta. Aan e hoore maa, metti suufan ɓernde maa no kaafaawi nii.
LUK 2:36 Annabaajo debbo biyeteeɗo Anna ana ɗon kaɲum duu. O ɓii Fanu'iila, jeyaaɗo e suudu Asiira. O naywii sanne. O suddaama e surbaaku makko, o waaldii e jom suudu makko duuɓi jeɗɗi,
LUK 2:37 oon maayi, o heddii o walaa gorko. Jooni duuɓi makko ana mbaara e capanɗe jetti e nay, o yaltataa Suudu Dewal Mawndu nduu fey, omo rewra Joomiraaɗo koorka e duwaawu, jemma e ɲalooma fuu.
LUK 2:38 E oon wakkati, o wari kanko duu, o darii omo yetta Laamɗo, omo haalana doomtuɓe coottitaari Urusaliima ɓee fuu kabaaru cukalel ngel.
LUK 2:39 Nde Yuusufu e Mariyama ngaɗunoo huunde fuu ko Sariya Joomiraaɗo yamiri koo ndee, ɓe mbirfitii ngeenndi maɓɓe Nasaraatu ley leydi Galili.
LUK 2:40 Cukalel ngel ana mawna, ana ɓeydoroo semmbe e hakkille. Korsa Laamɗo ana e maggel.
LUK 2:41 Hitaande fuu, saaraaɓe Iisaa ŋabban Urusaliima so iidi Paska warii.
LUK 2:42 Nde o heɓi duuɓi sappo e ɗiɗi ndee, ɓe ŋabbi Urusaliima no ɓe mboowrunoo nii, ɓe naɓori mo.
LUK 2:43 Iidi oo tilii, ɓe mbirfitii ɓe kooti, jaka Iisaa heddike Urusaliima, tawi ɓe anndaa,
LUK 2:44 ɓe cikkuno omo wondi e yaaduɓe maɓɓe. Ɓe njehi ɲalooma kiɓɓo. Caggal mum, ɓe puɗɗi tewtude mo hakkunde sakiraaɓe maɓɓe e yiɓɓe maɓɓe.
LUK 2:45 Kaa nde wonnoo ɓe njiitaali mo ndee, ɓe mbirfitii Urusaliima tewtoyde mo.
LUK 2:46 Balɗe tati caggal mum, ɓe tawi mo ley Suudu Dewal Mawndu, omo jooɗii hakkunde jannginooɓe, omo hettindii ɗum'en, omo lamnditoo ɗum'en.
LUK 2:47 Hettindiiɓe mo ɓee fuu kaaynaa hakkille makko e jaabuuji makko.
LUK 2:48 Nde saaraaɓe makko njiiti mo ndee, kaayɗe nanngi ɗum'en. Inna makko wii mo: —Ɓinngel am, ko saabii so ngaɗu-ɗaa min nii? Miin e baaba maa fuu, min cuŋlii e tewtude ma.
LUK 2:49 O jaabii, o wii: —Koɗum waɗi so oɗon tewta kam? Tama on anndaa ana tilsi mi wona e suudu Baabiraaɗo am?
LUK 2:50 Kaa ɓe paamaali haala ka o haalani ɓe kaa.
LUK 2:51 Caggal ɗum, o regodii e maɓɓe, ɓe kooti Nasaraatu, o ɗowtanii ɓe. Inna makko ana resunoo kulle ɗee fuu e hakkille mum.
LUK 2:52 Iisaa ana mawna, hakkille mum ana ɓeydoo. Laamɗo e yimɓe fuu korsini mo.
LUK 3:1 Laamɗo loowi Yaayaa ɓii Jakariyaa oo konngol mum ley ladde jeereende. Ɗum hawrii e hitaande sappo e joyoɓerde laamu Tibeer kaananke Roma mawɗo oo, nde Pontiyu Pilaatu wonnoo goforneer Yahuudiya, Hirudus duu ana laamii Galili, mawnum Filipa ana laamii leydi Ituriya e Tarankoniti, Lisaniya duu ana laamii leydi Abileen, hawri e nde Annas e Kayafas ngonnoo hooreeɓe yottinooɓe sadaka.
LUK 3:3 Yaayaa yiilii e seraaji maayo Urdun fuu ana ooynoo yimɓe tuuba, lootee lootogal batisima yalla luutti mum'en ana njaafee.
LUK 3:4 Nii haala mum winndiraa e dewtere annabi Esaaya: «Neɗɗo ana ooynoo ley ladde jeereende ana wiya: Moƴƴinee laawol Joomiraaɗo ngol, ndartinee ɗati makko!
LUK 3:5 Naɗɗiire fuu diɗɗete, waamnde haayre e toowondireere fuu leyɗinee, laawi ooɲiiɗi fuu ndartinee, laawi bonɗi fuu moƴƴintinee!
LUK 3:6 Neɗɗo fuu yiyan kisindam iwroojam to Laamɗo.»
LUK 3:7 Yimɓe heewɓe ana ngarannoo to Yaayaa faa lootee lootogal batisima. Kaa omo wiya ɓe: —Ɓiɓɓe bolle! Homo jeertini on ndogon jukkungo waroowo?
LUK 3:8 Ngollee golleeji kawrooji e tuubal. Pati miilee e ɓerɗe mon: «Minen, min taaniraaɓe Ibarahiima.» Sabi miɗo wiya on: Laamɗo ana waawi waylitinde ɗee kaaƴe laatoo ɓiɓɓe Ibarahiima.
LUK 3:9 Jooni jammbere ndee huncaama faa soppa ɗaɗi leɗɗe. Ndennoo, lekki fuu ki rimataa ɓiɗɗe lobbe, soppete, wedee e yiite.
LUK 3:10 Yimɓe ɓee lamndii mo, mbii: —Koɗum min kaani waɗude?
LUK 3:11 O jaabii ɓe, o wii: —Neɗɗo fuu jogiiɗo saayaaji ɗiɗi, yo hokku ngoota kaa mo walaa, neɗɗo fuu jogiiɗo nguure, yo waɗu hono non.
LUK 3:12 Duwaaɲe'en ngari kaɲum'en duu faa lootee lootogal batisima, mbii mo: —Moobbo, koɗum min kaani waɗude?
LUK 3:13 O jaabii ɓe, o wii: —Pati njoɓinee yimɓe ko yawti sariya.
LUK 3:14 Sordaasi'en lamndii mo kaɲum'en duu, mbii: —Minen nee, koɗum min kaani waɗude? O wii ɓe: —Pati ngarɲee fay gooto, pati kappee fay gooto fenaande, keɲɲitoree njoɓdi mon.
LUK 3:15 Tawi yimɓe fuu ana ndenngii Almasiihu, gooto e maɓɓe fuu ana miila e ɓernde mum yalla wanaa Yaayaa woni Almasiihu ya?
LUK 3:16 Yaayaa jaabii ɓe fuu, wii: —Miin, ndiyam mbatisiran-mi on. Kaa ɓurɗo kam baawɗe ana wara. Mi fotaa fay humtude ɓoggi paɗe makko. Kanko, Ruuhu Ceniiɗo e yiite o batisirta on.
LUK 3:17 O lanndinike faa o hennoo ɲamri makko faa laaɓa. O mooɓta ɲamri ndii ley beembal makko, kaa ɲaande ndee o duppiran ɗum yiite nge ɲifataa.
LUK 3:18 Tawi Yaayaa ɓannginanii yimɓe kabaaru Laamɗo, o waajorike ɓe kulle keewɗe.
LUK 3:19 Kaa Hirudus kaananke oo, o feliino ɗum saabe taƴii Hirudiya jom suudu mawnum, kaɲum e kulle goɗɗe bonɗe fuu ɗe waɗannoo.
LUK 3:20 Hirudus yowi hen bonnde wonnde kasen, o uddii Yaayaa e kasu.
LUK 3:21 Ɗo yimɓe fuu lootaa lootogal batisima ɗoo, ɗoo Iisaa duu lootaa. Wakkati mo o duwotoo oo, kammu udditii,
LUK 3:22 Ruuhu Ceniiɗo jipporii e makko mbaadi wuugaandu. Daande ooynii iwde dow kammu, wii: —Aan woni Ɓiyam mo korsin-mi, aan cuɓii-mi.
LUK 3:23 Nde Iisaa fuɗɗata golle mum ndee, duuɓi mum ana njaara e capantati. E ley jate yimɓe, Iisaa yo ɓii Yuusufu. Yuusufu yo ɓii Eli,
LUK 3:24 Eli ɓii Matat, Matat ɓii Lewi, Lewi ɓii Melki, Melki ɓii Yannaayi, Yannaayi ɓii Yuusufu,
LUK 3:25 Yuusufu ɓii Matatiya, Matatiya ɓii Amos, Amos ɓii Nahum, Nahum ɓii Hesili, Hesili ɓii Naggaayi,
LUK 3:26 Naggaayi ɓii Maata, Maata ɓii Matatiya, Matatiya ɓii Semeyin, Semeyin ɓii Yuseka, Yuseka ɓii Yoda,
LUK 3:27 Yoda ɓii Yohana, Yohana ɓii Resa, Resa ɓii Jorobaabel, Jorobaabel ɓii Salaatiyel, Salaatiyel ɓii Neeri,
LUK 3:28 Neeri ɓii Melki, Melki ɓii Addi, Addi ɓii Kusama, Kusama ɓii Almadama, Almadama ɓii Eri,
LUK 3:29 Eri ɓii Iisaa, Iisaa ɓii Eliyeseer, Eliyeseer ɓii Yorima, Yorima ɓii Matat, Matat ɓii Lewi,
LUK 3:30 Lewi ɓii Simeyon, Simeyon ɓii Yahuuda, Yahuuda ɓii Yuusufu, Yuusufu ɓii Yonam, Yonam ɓii Eliyakim,
LUK 3:31 Eliyakim ɓii Malaya, Malaya ɓii Menna, Menna ɓii Mattata, Mattata ɓii Natana, Natana ɓii Daawuuda,
LUK 3:32 Daawuuda ɓii Yessa, Yessa ɓii Obed, Obed ɓii Bo'es, Bo'es ɓii Sala, Sala ɓii Nasuuna,
LUK 3:33 Nasuuna ɓii Aminadaabu, Aminadaabu ɓii Adamin, Adamin ɓii Arni, Arni ɓii Hisuruuna, Hisuruuna ɓii Fares, Fares ɓii Yahuuda,
LUK 3:34 Yahuuda ɓii Yaakuuba, Yaakuuba ɓii Isiyaaka, Isiyaaka ɓii Ibarahiima, Ibarahiima ɓii Taraha, Taraha ɓii Nahor,
LUK 3:35 Nahor ɓii Saruku, Saruku ɓii Ragawu, Ragawu ɓii Faleka, Faleka ɓii Eber, Eber ɓii Sala,
LUK 3:36 Sala ɓii Kaynam, Kaynam ɓii Arfasada, Arfasada ɓii Samu, Samu ɓii Nuuhu, Nuuhu ɓii Lamaka,
LUK 3:37 Lamaka ɓii Matusala, Matusala ɓii Henok, Henok ɓii Yarada, Yarada ɓii Maleliyel, Maleliyel ɓii Kaynam,
LUK 3:38 Kaynam ɓii Enos, Enos ɓii Setu, Setu ɓii Aadama, Aadama ɓii Laamɗo.
LUK 4:1 Iisaa iwi maayo Urdun yo keewɗo Ruuhu Ceniiɗo. Ruuhu oo naɓi mo ley ladde jeereende.
LUK 4:2 To ley jeereende too, Ibiliisa waddi e makko balɗe capanɗe nay ana tewta seytaade mo. Fay huunde o ɲaamaali ley ɗen ɲalaaɗe fuu. Ko sakitii koo, o yolbi.
LUK 4:3 Ibiliisa wii mo: —So a Ɓii Laamɗo, yamir ndee haayre laatoo ɲaamdu.
LUK 4:4 Iisaa jaabii mo, wii: —Ana winndii: «Wanaa ɲaamdu tan neɗɗo wuurdata.»
LUK 4:5 Ibiliisa naɓi mo nokku toowɗo, holli mo wakkati gooto laamuuji aduna oo ɗii fuu,
LUK 4:6 wii mo: —Mi hokkete baawɗe dow ɗum fuu, kaɲum e teddungal mum. Sabi miin hokkaa ɗum, miɗo waawi hokkude mo muuy-mi.
LUK 4:7 So a sujidanii kam, ɗum fuu yo aan jey.
LUK 4:8 Iisaa jaabii mo, wii: —Ana winndii: «Joomiraaɗo maa Laamɗo tan kaan-ɗaa sujidande, kanko tan kaan-ɗaa rewde.»
LUK 4:9 Kasen Ibiliisa naɓi mo Urusaliima, darni mo dow leŋŋe-leŋŋe Suudu Dewal Mawndu, wii mo: —So a Ɓii Laamɗo, suur njippo-ɗaa e leydi,
LUK 4:10 sabi ana winndii: «O yamiran malaa'ika'en makko ndeene.»
LUK 4:11 Ana winndii kasen: «Ɓe njaɓɓete, pati koyngal maa gaaɲoo e haayre.»
LUK 4:12 Iisaa jaabii mo, wii: —Ana winndii: «Pati ittu koro Laamɗo, Joomiraaɗo maa.»
LUK 4:13 Nde Ibiliisa ronkunoo seytaade mo ndee, seli e makko seeɗa.
LUK 4:14 Iisaa wirfitii leydi Galili, semmbe Ruuhu ana e mum, kabaaru makko saakii e leydi ndii fuu.
LUK 4:15 Omo waajoo ley cuuɗi baajorɗiYahuudiyankooɓe, yimɓe fuu ana teddini mo.
LUK 4:16 O yehi Nasaraatu ɗo o mawni ɗoo, o naati e ley suudu waajordu ɲalaande fowteteende no o woowiri nii. O immii faa o jannga,
LUK 4:17 o hokkaa dewtere annabi Esaaya, o udditi nde, o forri e nokku binndiraaɗo hono nii:
LUK 4:18 «Ruuhu Joomiraaɗo ana e am, sabi o suɓike kam faa mi anndina misikiina'en Kabaaru Lobbo. O nelii kam faa mi ooynanoo nanngaaɓe yoppiteede mum'en, e wumɓe wumtineede mum'en, e torraaɓe yoppiteede mum'en,
LUK 4:19 faa mi ooynoo hitaande nde Joomiraaɗo hollata moƴƴere mum ndee warii.»
LUK 4:20 Caggal ɗum, o uddi dewtere ndee, o totti nde golloowo ley suudu waajordu nduu oo, o jooɗii. Wonnooɓe ton ɓee fuu, puttini mo gite.
LUK 4:21 O darii omo wiya ɓe: —Ko winndii koo, hannde ɗum tabitii ɗo nan-ɗon ɗum ɗoo.
LUK 4:22 Ɓe fuu eɓe kaala haala makko lobba, kasen duu konngi lobbi jaltuɗi e hunduko makko ɗii ana kaaynoo ɓe. Ɓe ndarii eɓe mbiya: —Wanaa oo woni ɓii Yuusufu oo naa?
LUK 4:23 O wii ɓe: —Miɗo anndi on kaalanan kam ngol banndol: «Cawroowo, sawru hoore maa. Ko min nani a waɗii Kafarnahum koo, waɗu ɗum ngeenndi maa ɗoo duu.»
LUK 4:24 O wii kasen: —Miɗo haalana on goonga: annabaajo fay gooto jaɓantaake e ngeenndi mum'en.
LUK 4:25 Miɗo haalana on, rewɓe misikiina'en ɓe worɓe mum'en maayi ana keewnoo Israa'iila e jamaanu annabi Iliyaasa, wakkati nde waadere kammu saamaali e leydi ndii duuɓi tati e lebbi jeegom. Nden yolbere mawnde waɗiino e leydi ndii fuu.
LUK 4:26 Kaa annabi Iliyaasa nelaaka e fay gooto e maɓɓe, so wanaa e debbo gooto mo gorum maayi, jeyaaɗo Sarepta leydi Sidon.
LUK 4:27 Kasen duu, seppaaɓe ana keewnoo Israa'iila e jamaanu annabi Eliisa, kaa fay gooto e maɓɓe sellinaaka, so wanaa Naaman jeyaaɗo e leydi Siriya.
LUK 4:28 Nde yimɓe wonɓe e ley suudu waajordu nduu nannoo kaa haala ndee, mettaa sanne,
LUK 4:29 immii, ndibbi Iisaa faa caggal ngeenndi, ngaddi ɗum faa sera waamnde haayre ɗo ngeenndi maɓɓe ndii woni ɗoo, faa mbedoo mo ley.
LUK 4:30 Kaa o seeki hakkunde maɓɓe, o witti.
LUK 4:31 Iisaa yehi Kafarnahum ley leydi Galili, omo waajoo yimɓe e ley ɲalaande fowteteende.
LUK 4:32 Ɓe kaaynaa e waaju makko oo, sabi omo waajoroo ɓe baawɗe.
LUK 4:33 Gorko mo seyɗaani woni e mum ana ley waajordu nduu, wulli faa toowi, wii:
LUK 4:34 —Iisaa Nasaraatunke oo, koɗum hillu maa e amen? A garɗo halkude min naa? Miɗo anndi ko ngon-ɗaa, a ceniiɗo iwruɗo to Laamɗo!
LUK 4:35 Iisaa jahii e seyɗaani oo, wii: —Deƴƴu yaltu e makko! Seyɗaani oo liɓi neɗɗo oo hakkunde yimɓe fuu yalti e mum, tawi ɗum waɗaali neɗɗo oo fay huunde.
LUK 4:36 Ɓe fuu ɓe kaaynaa, hedde eɓe lamndondira hakkunde maɓɓe: —Ko kaa haala woni? Seyɗaani'en ɓee, omo yamira ɓe semmbe e doole ɓe njaltan!
LUK 4:37 Innde Iisaa nanaa e seraaji ɗii fuu.
LUK 4:38 Nde o yalti suudu waajordu nduu ndee, o naati galle taalibbo makko biyeteeɗo Simon. Esii Simon debbo ana wondunoo e jontere naawnde, ɓe ndaardi mo o walla ɗum.
LUK 4:39 O darii sera daɗɗo mum, o jahii e jontere ndee, non jontere ndee yoppi debbo oo, o selli. Debbo oo immii ɗon e ɗon, laatanii ɓe njaatigi.
LUK 4:40 Nde naange mutunoo, jogiiɗo ɲawɗo fuu waddi ɗum e makko. Ɲawɓe ɲawuuji ko ɗi tawaa fuu ngaddaa, o fawi junngo makko e maɓɓe ɓe fuu gooto gooto, o sellini ɓe.
LUK 4:41 Seyɗaani'en ana njalta e yimɓe heewɓe ana ngulla, ana mbiya: —Aan woni Ɓii Laamɗo! Omo jahoo e maɓɓe, omo wiya ɓe ndeƴƴa, sabi eɓe anndi kanko woni Almasiihu.
LUK 4:42 Nde weetunoo ndee, Iisaa yalti, yehi nokku teelɗo. Jamaa oo tewti mo faa yiiti mo, nanngi mo pati o seerta e mum.
LUK 4:43 Kaa o wii ɓe: —Ana tilsi mi ɓanngina Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo oo e geelle goɗɗe. Sabi kammari majjum neliraa-mi.
LUK 4:44 O yehi, hedde omo waajoo ley cuuɗi baajorɗi leydi Yahuudiya.
LUK 5:1 Ɲannde wootere Iisaa ana darii dow fonngo weendu Genesareeti, hedde jamaa ana ɓillondira sera makko faa hettindoo konngol Laamɗo ngol.
LUK 5:2 O yii laanaaji ɗiɗi ana panndi e daŋŋeere weendu nduu. Awooɓe yaltuɓe e majji ɓee, ana lalla bubbi mum'en.
LUK 5:3 O naati ngoota e laanaaji ɗii, ka Simon kaa, o ndaardi ɗum deerta ka seeɗa, ka iwa e njoorndi ndii. O jooɗii e laana kaa, omo waajoo jamaa oo.
LUK 5:4 Nde mo tilii waajaade ndee, mo wii Simon: —Njehee to luggiɗi, tippo-ɗon bubbi mon, awon.
LUK 5:5 Simon jaabii, wii: —Moobbo, min mbaalii miɗen awa, min keɓaali fay huunde. Kaa so non mbii-ɗaa, mi tippoto bubbi ɗii.
LUK 5:6 Nde ɓe tippii ɗi ndee, ɓe nanngi liɗɗi faa heewi, faa bubbi maɓɓe kosi seekaade.
LUK 5:7 Ɓe noddi wondiiɓe maɓɓe wonɓe e laana ngokka kaa ɓee, ngara mballa ɓe. Ɓeen ngari, ɓe kebbini laanaaji ɗiɗi ɗii fuu, faa ɗi kosi mutude.
LUK 5:8 Nde Simon Piyeer yii ɗum ndee, diccii yeeso Iisaa, wii ɗum: —Moobbo, woɗɗitam, sabi mi neɗɗo luuttuɗo.
LUK 5:9 Ko saabii so o wii ɗum dee, kanko e wondiiɓe makko ɓee fuu, ɓe kaaynaama saabe keewal liɗɗi ɗi ɓe nanngi ɗii.
LUK 5:10 Hono non Yaakuuba e Yuhanna ɓiɓɓe Jebede reentuɓe e Simon ɓee duu kaayniraa. Kaa Iisaa wii Simon: —Pati hul, gila jooni a laatoto awoowo yimɓe.
LUK 5:11 Nii ɓe panndi laanaaji maɓɓe ɗii, ɓe njoppi fuu, ɓe njokki e Iisaa.
LUK 5:12 Nden Iisaa ana wonnoo e ngeenndi ngootiri, faa gorko ceppaaɗo yii ɗum, diccii yeeso mum, wii: —Moobbo, so tawii a jaɓii, aɗa waawi sellinde kam.
LUK 5:13 Iisaa foocci junngo mum, memi mo, wii: —Mi jaɓii, sellu! Ɗon e ɗon ceppe ɗee iwi e makko.
LUK 5:14 Caggal ɗum, Iisaa daalii mo pati mo haalana ɗum fay gooto, kaa wii mo: —Yaa holloy hoore maa jottinoowo sadaka, ngaɗanaa laaɓugol maa ngol sadaka mo Muusaa yamiri oo, faa anndina ɓe a sellii.
LUK 5:15 Non innde Iisaa ɓeydii naneede. Jamaa keewɗo wari, hawriti ɗo makko faa hettindanoo mo, sellinee e ɲawuuji mum'en,
LUK 5:16 kaa o serindii e nokkuuje teelɗe, omo waɗa duwaawu.
LUK 5:17 Ɲannde wootere Iisaa ana waajoo. Farisa'en e jannginooɓe Sariya Muusaa, iwruɓe geelle Galili e Yahuudiya, kaɲum e Urusaliima fuu, ana njooɗii. Joomiraaɗo ana ɓanngina baawɗe mum e makko, omo sellina ɲawuuji.
LUK 5:18 Non yogaaɓe ngaddi gorko bonnguujo ana lelnaa e dengeleewo, ana tewta naannude ɗum faa lelna ɗum yeeso makko.
LUK 5:19 Kaa nde ɓe ndonkunoo naannude mo sabaabu jamaa oo, ɓe ŋabbinoyi mo dow bene oo, ɓe kippiti ɗum, ɓe njippini bonnguujo oo e dengeleewo mum fuu hakkunde yimɓe ɓee yeeso Iisaa.
LUK 5:20 Nde o yiinoo goonɗinal maɓɓe ndee, o wii bonnguujo oo: —Giɗam, luutti maa njaafaama.
LUK 5:21 Dunkee'en Sariya ɓee e Farisa'en keddii miilde ana mbiya e ko'e mum'en: «Oo homo bonkotoo Laamɗo? Homo waawi yaafaade luutti so wanaa Laamɗo gooto oo?»
LUK 5:22 Iisaa faami miilooji maɓɓe, jaabii ɓe, wii: —Koɗum waɗi so oɗon miiloo miilooji baaɗi nii e ɓerɗe mon?
LUK 5:23 Wiide: «Luutti maa njaafaama» e wiide: «Imma yaa», koɗum hen ɓuri newaade?
LUK 5:24 Kaa faa mi anndina on Ɓii Neɗɗo ana jogii baawɗe e aduna oo yaafaade luutti… Nden o wii bonnguujo oo: —Miɗo haalane: imma, ɓam dengeleewo maa, njahaa suudu maa.
LUK 5:25 Ɗon e ɗon, bonnguujo oo immii yeeso yimɓe fuu, ɓamti dengeleewo mum, hooti suudu mum ana yetta Laamɗo.
LUK 5:26 Ɓe fuu ɓe kaaynaa, hedde eɓe njetta Laamɗo. Kulol nanngi ɓe, ɓe mbii: —Hannde njii-ɗen kaayeefiiji.
LUK 5:27 Caggal ɗum, Iisaa yalti, yii duwaaɲe gooto ana wiyee Lewi ana jooɗii e duwaaɲeere mum. O wii ɗum: —Jokku e am!
LUK 5:28 Lewi yoppi fuu, immii, jokki e makko.
LUK 5:29 Lewi naɓi mo galle mum, hoocci mo koɗu mawɗo, duwaaɲe'en heewɓe e yimɓe woɓɓe ana ɲaamda e maɓɓe.
LUK 5:30 Farisa'en e dunkee'en Sariya mum'en keddii ana ŋurŋurta, ana mbiya taalibaaɓe makko ɓee: —Ko saabii so oɗon ɲaamda oɗon njarda e duwaaɲe'en, kaɲum e luuttooɓe hono mum'en?
LUK 5:31 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Wanaa celluɗo hasindini e cawroowo, ɲawɗo hasindini e cawroowo.
LUK 5:32 Wanaa noddude fooccitiiɓe waddi kam, noddude luuttooɓe faa tuuba woni ko waddi kam.
LUK 5:33 Ɓe mbii mo: —Taalibaaɓe Yaayaa ana koora ana ngaɗa duwaawu wakkati fuu, hono non taalibaaɓe Farisa'en ɓee duu ngaɗata. Kaa ɓe maa ɓee, ana ɲaama ana njara.
LUK 5:34 O wii ɓe: —Oɗon mbaawi hoorinde nootiiɓe kuurtungu, tawa jommbaajo gorko ana wondi e mum'en naa?
LUK 5:35 Kaa ɲalaaɗe ngaran ɗe jommbaajo gorko oo ittetee e hakkunde maɓɓe. E ɗeen ɲalaaɗe ɓe kooran.
LUK 5:36 O haalani ɓe banndol kasen: —Fay gooto ittataa e kaddungal kesal fetalaare, faa ɗammbira kiinngal. So ɗum waɗii, joomum bonnan kesal ngal, tawee fetalaare ittaande hen ndee yaadataa e kiinngal ngal.
LUK 5:37 Kasen duu, fay gooto loowataa peguujam kesam e sumalleeji kiiɗɗi. So ɗum waɗii, peguujam kesam ɗam fusan ɗi, yuppoo, ɗi mursee.
LUK 5:38 Peguujam kesam e sumalleeji kesi loowetee.
LUK 5:39 Fay gooto muuyataa peguujam kesam so yarii kiiɗɗam, sabi wiyan kiiɗɗam ɗam ɓuri welde.
LUK 6:1 Waɗiino e ɲalaande fowteteende wootere, Iisaa ana seeka gese. Taalibaaɓe makko ana kelta butaali, ana ngoroo ana ƴakka.
LUK 6:2 Kaa yoga e Farisa'en mbii ɓe: —Ko saabii so oɗon ngolla ko dagaaki gollude ɲalaande fowteteende?
LUK 6:3 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Tama on njanngaali ko Daawuuda waɗi nde yolbi, kaɲum e yimɓe mum?
LUK 6:4 O naati e ley hukkum ceniiɗo oo, o ɲaami buuru cakkaaɗo oo, o hokki hen yimɓe makko. Tawee nee, yottinooɓe sadaka tan nduŋanaa ɲaamde oon buuru.
LUK 6:5 O wii ɓe kasen: —Ɓii Neɗɗo jey ɲalaande fowteteende.
LUK 6:6 Ɲalaande fowteteende wonnde, o naati suudu waajordu omo waajoo. Gorko mo junngo mum ɲaamo waati ana tawaa ton.
LUK 6:7 Dunkee'en Sariya e Farisa'en ana ngattani Iisaa hakkille. Ana ƴeewa yalla o anniyiiɗo sellinde gorko oo e ley ɲalaande fowteteende ndee, faa keɓa wullanaade mo.
LUK 6:8 Kaa nde wonnoo omo anndi miilooji maɓɓe, o wii mo junngo mum waati oo: —Imma, dara hakkunde yimɓe! Gorko oo immii, darii.
LUK 6:9 Caggal ɗum, Iisaa wii ɓe: —Miɗo lamndoo on: e ley ɲalaande fowteteende ana dagoo gollude ko moƴƴi naa gollude ko boni? Danndude neɗɗo naa halkude ɗum?
LUK 6:10 E oon wakkati, o ƴeewi ɓe fuu, o wii mo junngo mum waati oo: —Fooccu junngo maa! Oon foocci ngo tan, ngo selli faa warti hono no wonngo ngoo nii.
LUK 6:11 Ɗum metti ɓe sanne, hedde eɓe piya dabare no ɓe kaani waɗude Iisaa.
LUK 6:12 E ley ɗeen ɲalaaɗe, Iisaa yalti, yehi dow waamnde haayre faa waɗa duwaawu. O waali waɗude duwaawu.
LUK 6:13 Nde weetunoo ndee, o noddi taalibaaɓe makko ɓee, o suɓii hen sappo e ɗiɗon, o inndiri ɗum'en nelaaɓe.
LUK 6:14 Kamɓe ngoni: Simon mo o innditiri Piyeer e Andire miɲum e Yaakuuba e Yuhanna e Filipa e Bartolome
LUK 6:15 e Matta e Tomaa e Yaakuuba ɓii Alfaa e Simon noddirteeɗo Kiranoowo suudu baaba
LUK 6:16 e Yahuuda ɓii Yaakuuba e Yahuuda Isikariyota jammbotooɗo mo oo.
LUK 6:17 O jippodii e maɓɓe, o darii e nokku jaajuɗo, kanko e heewɓe e taalibaaɓe makko. Jamaa keewɗo iwri e ley leydi Yahuudiya fuu e Urusaliima e gure tiimuɗe maayo geeci gila Tirus faa Sidon.
LUK 6:18 Ɓe ngari hettindanaade mo e sellineede e ɲawuuji maɓɓe. Ɓe ladde torrunoo cellinaama.
LUK 6:19 Yimɓe ɓee fuu ana njiɗi memde mo, sabi baawɗe ana njalta e makko cellina ɗum'en fuu.
LUK 6:20 E oon wakkati fuu, o hunci gite makko o ƴeewi taalibaaɓe makko ɓee, o wii: —Onon misikiina'en, on mbelii hoore, sabi onon njey Laamu Laamɗo oo.
LUK 6:21 Onon yolbuɓe jooni, on mbelii hoore, sabi on kaaran. Onon woyooɓe jooni, on mbelii hoore, sabi on njalan.
LUK 6:22 On mbelii hoore so yimɓe mbaɲii on, ndibbii on, njennii on, mbonnii inɗe mon saabe Ɓii Neɗɗo.
LUK 6:23 Ɲannde mum, ceyee, ilino-ɗon, sabi mbarjaari mawndi ana doomi on dow kammu. Hono non ɓe ngaɗunoo annabaaɓe aranndeeɓe ɓee.
LUK 6:24 Kaa bone woodanii on, onon arsukunte'en, sabi on keɓii neema mon.
LUK 6:25 Bone woodanii on, onon haarɓe jooni, sabi on njolban. Bone woodanii on, onon jalooɓe jooni, sabi on cuŋlan, on mboyan.
LUK 6:26 Bone woodanii on, so yimɓe fuu manii on, sabi hono non ɓe ngaɗunoo annabaaɓe peneeɓe ɓee duu.
LUK 6:27 —Kaa onon hettindantooɓe kam ɓee, miɗo wiya on: njiɗee konnee'en mon, tikkanɓe on ngaɗanon ɗum'en moƴƴere.
LUK 6:28 Nduwanee huɗooɓe on, torrooɓe on duu, ɲaagano-ɗon ɗum'en Laamɗo.
LUK 6:29 So won piiɗo ma banaawo, accu ɗum fiye bannge goɗɗo oo duu. So won teetuɗo ma dolloke maa, pati haɗu ɗum forgo oo duu.
LUK 6:30 Neɗɗo fuu ɲaagiiɗo ma, ndokkaa ɗum. Teetuɗo ma jawdi maa, njoppiraa ɗum.
LUK 6:31 Ngaɗiranee yimɓe no njiɗ-ɗon ɓe ngaɗirana on nii.
LUK 6:32 So yiɗuɓe on tan njiɗaton, ɓural hongal keɓaton? Fay luuttooɓe ana njiɗi yiɗuɓe ɗum'en.
LUK 6:33 So waɗanooɓe on moƴƴere tan ngaɗanton moƴƴere, ɓural hongal keɓaton? Fay luuttooɓe ɓee hono non ngaɗata.
LUK 6:34 So ɓe miil-ɗon heɓude e mum tan ɲamloto-ɗon, ɓural hongal keɓaton? Fay luuttooɓe ɓee ana ɲamloo luuttooɓe hono mum'en, yalla ana njoɓee ɲamaande mum'en.
LUK 6:35 Kaa onon, njiɗee konnee'en mon, ngaɗon moƴƴere tawa on ɗaminaaki hen fay huunde. Nden, on keɓan mbarjaari mawndi, on laatoto ɓiɓɓe Laamɗo Toowɗo oo, sabi oon ana neemina bonnooɓe moƴƴere ana neemina bonɓe duu.
LUK 6:36 Laatee yurmotooɓe, no Baabiraaɗo mon oo laatorii jurmotooɗo nii.
LUK 6:37 —Pati ɲiŋee, on ɲiŋataake. Pati njukkee, on njukkataake. Njaafee, on njaafete.
LUK 6:38 Ndokkee, on ndokkete. So on ndokkii, on cowirante saawal lobbal, kebbinaangal faa ana yuppoo, sabi ko etiranton woɓɓe koo, ɗum etirante-ɗon.
LUK 6:39 O ɓeydani ɓe hen banndol gonngol, o wii: —Bumɗo ana waawi ɗowde bumɗo hono mum naa? So ɗum waɗii, wanaa ɓe ɗiɗon fuu, ɓe caaman ley ngaykaare naa?
LUK 6:40 Taalibbo ɓurataa moobbo mum, taalibbo kiɓɓuɗo laatoto hono moobbo mum.
LUK 6:41 Ko saabii so aɗa yiya kuɗol ley yitere sakiike maa, tawee aan nee, a yiyataa leggal gonngal e ley nde maa ndee?
LUK 6:42 Hono mbaawru-ɗaa wiide sakiike maa: «Sakiike, ɗal mi ittane kuɗol gonngol e yitere maa ngol», tawee aan nee, a maatataa leggal gonngal e ley nde maa ndee? Naafigi, ittu leggal gonngal e yitere maa ngal tafon, nden jiile maa laaɓata, faa keɓaa no ittiraa kuɗol gonngol e yitere sakiike maa ngol.
LUK 6:43 —Lekki lobbi rimataa ɓiɗɗe bonɗe, lekki ki wooɗaa rimataa ɓiɗɗe lobbe.
LUK 6:44 Sabi lekki fuu ana annditiree ɓiɗɗe mum. Ibbe teɓataake e kebbe, peguuje teɓataake e gi'e.
LUK 6:45 Neɗɗo moƴƴo, ko moƴƴi iwata e ndesaari ngonndi ley ɓernde mum. Neɗɗo bonɗo, ko boni iwata e ndesaari ngonndi ley ɓernde mum. Sabi ko woni e ɓernde, ɗum yaltata e hunduko.
LUK 6:46 —Ko saabii so oɗon noddira kam «Moobbo», kaa on ngaɗataa ko mbii-mi?
LUK 6:47 Neɗɗo fuu garɗo e am so hettindii haalaaji am so jokki ɗi, mi hollan on mo nanndi:
LUK 6:48 Joomum ana nanndi e neɗɗo mahuɗo suudu, so asi leydi ndii faa yottii haayre, diidi ndu dow mayre. Nde ƴiiwoonde toɓunoo faa ilaali mbuuwi, ronki fay dimmbude ndu, sabi dow haayre ndu mahaa.
LUK 6:49 Kaa nanɗo haalaaji am so jokkaali, ana wa'i hono mahuɗo suudu dow njaareendi, mo asanaali ɗum diidol. Nde ilaali mbuuwnoo, ndu wurji e leydi ɗon e ɗon, ndu boni.
LUK 7:1 Nde Iisaa tilii waajaade hettindotooɓe ɓee ndee, yehi Kafarnahum.
LUK 7:2 Hooreejo sordaasi'en gooto, kaadime mum korsuɗo ɲawi faa ana haɓana yonki.
LUK 7:3 Hooreejo oo nani haala Iisaa ana haalee, neli e makko mawɓe Yahuudiyankooɓe, o wara o dannda kaadime mum oo.
LUK 7:4 Ɓe ngari e Iisaa, ɓe ndaardi ɗum sanne sanne, eɓe mbiya: —Omo haani waɗaneede ɗum,
LUK 7:5 sabi omo yiɗi leɲol men ngol, kasen duu kanko mahi suudu men waajordu nduu.
LUK 7:6 Iisaa yaadi e maɓɓe. Kaa nde ɓe ɓadinoo galle oo ndee, hooreejo sordaasi'en oo neli yimɓe mum e makko, wii mo: —Moobbo, pati tampin hoore maa, sabi miin, mi wanaa fay huunde, fotaa ko ngaraa galle am.
LUK 7:7 Ɗum saabii mi taykike miin e hoore am, mi haanaa yaade to maa. Kaa daɲa ko kaal-ɗaa tan, kaadime am oo sellan.
LUK 7:8 Miin e hoore am, mi laamaaɗo, miin duu miɗo laamii sordaasi'en. So mi yamirii gooto yaha, yahan, so mi wii goɗɗo wara, waran, so mi wii kaadime am waɗa huunde, waɗan.
LUK 7:9 Nde Iisaa nani kaa haala ndee, haaynaa e hooreejo sordaasi'en oo, yeeƴii yimɓe jokkuɓe e mum ɓee, wii: —Miɗo haalana on, mi yiyaali hono ngal goonɗinal e sellude fay e Israa'iilanke.
LUK 7:10 Nde nelaaɓe ɓee mbirfitii galle too ndee, tawi kaadime oo sellii.
LUK 7:11 Janngo mum, o yehi ngeenndi mbiyeteendi Nayin, kanko e taalibaaɓe makko e yimɓe heewɓe.
LUK 7:12 Nde o ɓadinoo damal ngeenndi ndii ndee, o hawri e mahiidi suka gorko. Oon yo bajjo, abba mum maayii, inna mum ɓamaaka kasen. Yimɓe ngeenndi ndii heewɓe ana njokki e inniraaɗo oo.
LUK 7:13 Nde Iisaa yii inniraaɗo oo ndee, yurmii ɗum, wii: —Pati woy!
LUK 7:14 Iisaa ɓadii, memi leggal naɓirgal ngal. Roondinooɓe ɓee ndarii, o wii: —Suka jokolle, miɗo wiye: imma!
LUK 7:15 Nii maayɗo oo immii jooɗii, ana haala. Iisaa totti mo inniiko.
LUK 7:16 Kulol nanngi yimɓe ɓee fuu, hedde eɓe njetta Laamɗo, eɓe mbiya: —Annabaajo mawɗo ɓanngii e ley men! Laamɗo warii faabaade yimɓe mum!
LUK 7:17 Oo kabaaru saakii e leydi Yahuudiya e seraaji mum fuu.
LUK 7:18 Ko waɗi koo fuu, Yaayaa narrii ɗum taalibaaɓe mum, noddi ɗiɗon maɓɓe,
LUK 7:19 neli ɗum'en to Iisaa, ɓe lamndoo ɗum yalla kaɲum woni garoowo oo, naa ɓe ndooman goɗɗo?
LUK 7:20 Ɓeen worɓe ɗiɗon ngari e Iisaa, mbii ɗum: —Yaayaa mo lootogal batisima neli min e maa, min lamnde yalla aan woni kaanɗo warde oo, naa min ndooma goɗɗo?
LUK 7:21 E oon wakkati, omo sellina yimɓe heewɓe ɲawuuji ɗi ngaldaa sii, omo ribba seyɗaani'en, omo wumtina wumɓe heewɓe.
LUK 7:22 O jaabii ɓe, o wii: —Njehee njantanoyee Yaayaa ko njii-ɗon e ko nan-ɗon: wumɓe ana mbumta, laƴannooɓe ana njaɓɓa faa gasa, seppaaɓe ana cellinee, faaɗuɓe ana paaɗita, maayɓe ana nguurta. Misikiina'en duu kaalanaama Kabaaru Lobbo oo.
LUK 7:23 Oon mo salaaki goonɗinde kam, welii hoore.
LUK 7:24 Nde nelaaɓe ɓee kooti ndee, Iisaa fuɗɗi haalande jamaa oo haala Yaayaa, o wii: —Koɗum ƴeewoyno-ɗon to ladde jeereende too? Kuɗol dimmbotoongol e henndu naa?
LUK 7:25 Koɗum ƴeewoyno-ɗon? Neɗɗo pariiɗo naa? Ɓoornotooɓe kaddule lobbe so nguura nguurndam lobbam ɓee, e cuuɗi kaanankooɓe tawetee.
LUK 7:26 Koɗum ƴeewoyno-ɗon ndennoo? Annabaajo naa? Goonga! Miɗo haalana on, omo ɓuri annabaajo.
LUK 7:27 Kanko woni mo Binndi ɗii mbii e mum: «Miin Laamɗo, mi ardinante nelaaɗo am moƴƴinanoowo ma laawol.»
LUK 7:28 Miɗo haalana on, bammbaade bammbaali ɓurɗo Yaayaa, tawee nee, ɓurɗo lo'ude e Laamu Laamɗo oo ɓuri mo teddude.
LUK 7:29 Yimɓe hettindiiɓe mo ɓee fuu, fay duwaaɲe'en ɓee, njaɓii konngol Laamɗo ngol ko Yaayaa looti ɗum'en lootogal batisima koo.
LUK 7:30 Kaa Farisa'en e jannginooɓe Sariya mberrike faandaa Laamɗo ko ɓe calii looteede e junngo Yaayaa koo.
LUK 7:31 Ndennoo, koɗum nanndinan-mi e yimɓe oo jamaanu? Hoɓe ɓe nanndi?
LUK 7:32 Eɓe mba'i hono sukaaɓe jooɗiiɓe e luumo, ana noddondira, ana mbiya: «Min piyanii on cereeli, on mbamaali. Min mboyanii on woondu yurminiindu, on mboyaali.»
LUK 7:33 Sabi Yaayaa mo lootogal batisima warii, ɲaamataa ɓii jalo, yarataa doro, on mbii yo laddaaɗo.
LUK 7:34 Kaa Ɓii Neɗɗo oo warii, ana ɲaama ana yara, on mbii ɲaamde e yarde tan woni e hakkille mum, o giɗo duwaaɲe'en e luuttooɓe hono mum'en.
LUK 7:35 Kaa Laamɗo hakkilante oo, jaɓuɓe ɗum ɓee fuu njiyan goonga mum.
LUK 7:36 Gooto e Farisa'en ɓee noddi mo bottaari. O naati galle joomum, omo ɲaamda e mum.
LUK 7:37 Debbo pijoowo ana e ngeenndi ndii. Ko o nani Iisaa ana wottoo to galle Farisanke oo koo, o waddi faandu nebam uuroojam,
LUK 7:38 o heedi caggal mum sera koyɗe mum, omo woya, omo leefinira koyɗe mum ɗee gonɗi makko, omo soccira ɗe sukundu makko, omo uurnoo ɗe, omo wuja e majje nebam ɗam.
LUK 7:39 Nde Farisanke nodduɗo mo oo yii ɗum ndee, wii e ley becce mum: «Sinndo oo yo annabaajo, o anndan debbo memoowo mo oo, o annditan oon yo pijoowo.»
LUK 7:40 Iisaa haaldi e Simon Farisanke oo, wii: —Simon, miɗo haalane huunde wootere. O jaabii: —Haal, Moobbo!
LUK 7:41 Iisaa wii: —Ɲamlotooɗo gooto ana rewannoo yimɓe ɗiɗon, gooto oo buuɗi cardi teemeɗe joy, goɗɗo oo buuɗi cardi capanɗe joy.
LUK 7:42 Kaa nde mo anndunoo ɓe ngalaa ko ɓe njoɓira mo ndee, o yaafii ɓe ɗiɗon fuu. Jooni, homo e maɓɓe ɓuri yiɗude mo?
LUK 7:43 Simon jaabii: —Miɗo miila mo o yaafii kaalisi keewɗo oo. Iisaa wii mo: —A haalii goonga!
LUK 7:44 Caggal ɗum, o yeeƴii debbo oo, o wii Simon: —A yii oo ɗoo debbo naa? Mi naatii galle maa, fay ndiyam ko mi semmbira koyɗe am a hokkaali kam. Kaa kanko, gonɗi makko o leefiniri koyɗe am, o socciri ɗe sukundu makko.
LUK 7:45 Aan, a ɓuuccaaki kam, kaa kanko, gila naatu-mi, o ŋoottaali ɓuuccaade koyɗe am.
LUK 7:46 A wujaali hoore am nebam, kaa kanko, o wujii e koyɗe am nebam uuroojam.
LUK 7:47 Ɗum saabii so miɗo wiye: luutti makko e heewde fuu njaafaama, ndennoo jilli makko ana mawni. Kaa jaafaaɗo seeɗa, jilli seeɗa hollata.
LUK 7:48 Caggal ɗum, o wii debbo oo: —Luutti maa njaafaama.
LUK 7:49 Ɲaamdannooɓe e makko ɓee ana mbiya e ko'e mum'en: «Homo woni oo gorko jaafotooɗo fay luutti?»
LUK 7:50 Non o wii debbo oo: —Goonɗinal maa hisinii ma. Yaa e jam.
LUK 8:1 Caggal ɗum, Iisaa ana yiiloo e geelle e gure fuu, ana ooynoo Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo. Taalibaaɓe makko sappo e ɗiɗon ɓee ana ngondi e makko,
LUK 8:2 kaɲum e rewɓe yogaaɓe ɓe seyɗaani'en mum'en ndibbaa, ɲawuuji mum'en cellinaa. Kamɓe ngoni Mariyama annditirteeɗo mo Magdala, mo seyɗaani'en njeɗɗon ndibbanoo iwde e mum,
LUK 8:3 e Yowanna jom suudu howruujo Hirudus biyeteeɗo Huja, kaɲum e Susaana e rewɓe woɓɓe heewɓe wallirannooɓe ɓe jawle mum'en.
LUK 8:4 Yimɓe iwi e geelle ɗee fuu, ngari e makko. Jamaa keewɗo filii mo, o haalani ɓe ngol banndol:
LUK 8:5 —Aawoowo yalti sankoyde. E ley sankugol ngol, yoga e aawdi ndii saami e laawol, yaaɓaa, pooli ngari cuɓi ɗum.
LUK 8:6 Yoga mayri saami e korokaaƴe, fuɗi, yoori, sabi nokku oo darnataa ndiyam.
LUK 8:7 Yoga mayri saami ɗo kebbe puɗata, kebbe ɗee cuumi ndi.
LUK 8:8 Yoga mayri saami e leydi mbelndi, fuɗi, rimi, wabbere fuu sowii cowe teemedere. Nde o haalnoo ɗum ndee, o toowni daande makko, o wii: —Jom nowru fuu yo nanu.
LUK 8:9 Taalibaaɓe makko ɓee lamndii mo: —Koɗum ngol banndol firritata?
LUK 8:10 O wii ɓe: —Onon, on ndokkaama faamde goonga tedduɗo haala Laamu Laamɗo oo. Kaa woɓɓe ɓee e banndi ɓe kaalanirtee, yalla: «eɓe ƴeewa, tawa ɓe njiyataa, ɓe nana, tawa ɓe paamataa.»
LUK 8:11 Maanaa banndol ngol annii: aawdi ndii yo konngol Laamɗo.
LUK 8:12 Yimɓe yogaaɓe ana nanndi e laawol. So ɓe nanii konngol ngol fuu, Ibiliisa waran itta ngol e ɓerɗe maɓɓe pati ɓe ngoonɗina, sako ɓe kisa.
LUK 8:13 Yogaaɓe ana nanndi e korokaaƴe. Ɓe nanan konngol ngol, ɓe njaɓɓoroo ngol seyo. Kaa ngol walaa ɗaɗi e maɓɓe, wakkati gooto tan ɓe ngoonɗinta. Nde soobee oo wari fuu, ɓe njoppan.
LUK 8:14 Yogaaɓe ana nanndi e nokku kebbe ɗo aawdi ndii saami ɗoo. So ɓe nanii konngol ngol tan, ɓe mbittan, sabi sugullaaji aduna e joote jawdi e giɗaaɗe yonki cuuman ngol ngol waasa ɓenndude.
LUK 8:15 Kaa ɗo aawdi ndii saami e leydi mbelndi ɗoo, ɓeen ngoni nanirooɓe konngol ngol ɓerɗe belɗe, laaɓuɗe, so kayba ngol faa ngol rima.
LUK 8:16 —Fay gooto huɓɓataa lampa so hippa hen la'al naa soorna ɗum ley leeso. Ko waɗata dee, sinndan ɗum, yalla eka yaaynana naatooɓe.
LUK 8:17 Sabi walaa fuu ko ɲooɓi ko ɓanngintaake, walaa ko suuɗii ko annditataake faa yaltinee sella.
LUK 8:18 Ndennoo, tiiɗee e no nanir-ɗon nii, sabi jogiiɗo fuu, ɓeydante. Kaa mo walaa oo, fay ko miilata ana jogii koo teetete.
LUK 8:19 Inniiko e miɲiraaɓe makko worɓe ngari e makko, kaa ɓe keɓaali yottaade mo saabe jamaa.
LUK 8:20 O haalanaa inna makko e miɲiraaɓe makko ana ndarii sella ana njiɗi yiide mo.
LUK 8:21 Nii o jaabii, o wii: —Innam e miɲiraaɓe am yo nanooɓe konngol Laamɗo ngol so ngollira ɗum ɓee.
LUK 8:22 Ɲannde wootere Iisaa e taalibaaɓe mum naati laana. O wii ɓe: —Lummben weendu nduu. Ɓe ndeerti.
LUK 8:23 E ley lummbugol ngol, mo ɗaanii. Oon wakkati fuu, henndu mawndu immii, laana kaa heewi ndiyam, ka hosi mutude.
LUK 8:24 Ɓe ɓadii, eɓe pinndina mo eɓe mbiya: —Moobbo, Moobbo, miɗen nii kalkoo! O fini, o jahii e henndu nduu e bempeeje ɗee, non fuu wii teen!
LUK 8:25 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Hoto hoolaare mon woni? Ɓe kuli, ɓe cuŋli, eɓe mbiyondira e ko'e maɓɓe: —Ko oo gorko woni? Omo yamira fay henndu e ndiyam, ɗi ɗowtanto mo.
LUK 8:26 Caggal ɗum, ɓe panndoyi leydi Gerasankooɓe, peewtondirndi e leydi Galili.
LUK 8:27 Nde o ƴeenti ndee, gorko laddaaɗo, jeyaaɗo e ngeenndi ndii, joppuɗo kaddule ko ɓooyi so tuddoyii janaale, wari e makko.
LUK 8:28 Nde o yii Iisaa ndee, o wulli, o diccii yeeso mum, o haali faa toowi, o wii: —Iisaa, Ɓii Laamɗo Toowɗo, ko njiɗ-ɗaa waɗude kam? Miɗo ɲaage, pati torram.
LUK 8:29 Walaa ko o wiiri non, sinaa Iisaa yamirii seyɗaani oo yalta e neɗɗo oo. Oo seyɗaani ana war-wartannoo e makko cili keewɗi. Oon ana geƴƴetenoo juuɗe e koyɗe fuu, geƴƴiree calali, kaa o taƴan ɗum fuu, seyɗaani oo regina mo ngeenndi, naɓa mo ley ladde jeereende.
LUK 8:30 Iisaa lamndii mo, wii: —Hono mbiyete-ɗaa? O jaabii: —Miɗo wiyee «Jamaa». O wii ɗum non, sabi seyɗaani'en heewɓe ana ngondi e makko.
LUK 8:31 Ɓe ndarii eɓe ndaarda Iisaa pati o yamira ɓe ɓe naatoya e iduru.
LUK 8:32 Sewre girooji mawnde ana durannoo ɗon e hoore waamnde haayre. Seyɗaani'en ɓee ndaardi mo o duŋanoo ɗum'en naatoya e ley girooji ɗii. O duŋanii ɓe.
LUK 8:33 Ɓe njalti e neɗɗo oo, ɓe naati e ley girooji ɗii. Sewre ndee fuu diiri, iwi hoore waamnde haayre too, naatoyi e ley weendu nduu, yoolii.
LUK 8:34 Nde durooɓe ɓee njii ɗum ndee, ɓe ndogi, ɓe njantanoyii ɗum yimɓe ngeenndi ndii e seraaji mum.
LUK 8:35 Ɓeen ngari ƴeewde ko waɗi koo. Nde ɓe njottii Iisaa ndee, ɓe tawi laddanooɗo oo ana jooɗii bannge makko, ana ɓoornii kaddule, yeeɗɗitii. Nii kulol nanngi ɓe.
LUK 8:36 Yiinooɓe ɗum ɓee njantanii yimɓe no laddanooɗo oo selliniraa.
LUK 8:37 Yimɓe leydi Gerasa fuu ndaardi Iisaa yoppana ɗum'en leydi mum'en, sabi kulol manngol nanngi ɗum'en. O naati laana, o witti.
LUK 8:38 Mo seyɗaani mum ribbaa oo, ndaardi Iisaa acca o jokka e mum. Kaa Iisaa wirfintini mo, wii:
LUK 8:39 —Hootu suudu maa, kumpitaa yimɓe maa ko Laamɗo waɗan maa. O yehi, o ooynii e ngeenndi ndii fuu ko Iisaa waɗani mo koo.
LUK 8:40 Nde Iisaa wartunoo ndee, jamaa oo jaɓɓii ɗum, sabi yimɓe fuu ana ndoomunoo ɗum.
LUK 8:41 Non gorko biyeteeɗo Jayrus, hooreejo suudu waajordu, wari e makko, diccii yeeso makko, ndaardi mo o wara galle mum,
LUK 8:42 sabi ɓiyum debbo bajjo, mo duuɓi mum mbaarata e sappo e ɗiɗi, ana haɓana yonki. E ley yaadu Iisaa ton nduu, yimɓe ɓilli ɗum sanne.
LUK 8:43 Debbo gooto, mo tuundi mum taƴataa ko waarata e duuɓi sappo e ɗiɗi, ana tawaa ton. Ko mo joginoo fuu mo sawrorike faa laaɓi, kaa fay gooto heɓaali sellinde mo.
LUK 8:44 Mo iwri caggal Iisaa, mo memi kommbol saaya mum. Ɗon e ɗon ƴiiƴam ɗam taƴi.
LUK 8:45 Iisaa wii: —Homo memi kam? Kaa nde wonnoo fay gooto jaabaaki, Piyeer wii: —Moobbo, hakkunde yimɓe ngon-ɗaa, eɓe ɓillu maa.
LUK 8:46 Iisaa wii: —Won memɗo kam, sabi mi maatii won semmbe iwɗo e am.
LUK 8:47 Nde debbo oo annditinnoo ɗum suuɗataako ndee, wari ana siɲɲa, diccii yeeso makko, haali hakkunde yimɓe fuu ko saabii so memi mo e no selliri ɗon e ɗon.
LUK 8:48 Iisaa wii mo: —Banndam debbo, goonɗinal maa danndii ma. Yaa e jam.
LUK 8:49 Iisaa tilaaki haalde, faa won iwruɗo to hooreejo suudu waajordu oo too, wii Jayrus: —Ɓiya oo heddaaki, fotaa ko tampinaa moobbo oo hankasen.
LUK 8:50 Kaa nde wonnoo Iisaa nanii ɗum, wii hooreejo suudu waajordu oo: —Pati hul, hoolam tan, ɓiya oo daɗan.
LUK 8:51 Nde o yottii galle Jayrus ndee, o ɗalaali fay gooto naadda e makko, so wanaa Piyeer e Yuhanna e Yaakuuba e baaba suka oo e inna mum.
LUK 8:52 Yimɓe ɓee fuu ndarii ana mboya suka oo, ana conkina semmbe. O wii ɓe: —Pati mboyee! O maayaali, o ɗaaniiɗo tan.
LUK 8:53 Kaa ɓe puuytini haala makko, sabi eɓe anndi o maayii.
LUK 8:54 Iisaa nanngi junngo suka oo, toowni daande, wii: —Suka, imma!
LUK 8:55 Yonki makko warti e makko, o immii ɗon e ɗon. Iisaa yamiri ɓe ndokka mo ko o ɲaama.
LUK 8:56 Saaraaɓe suka oo kaaynaa. O daalii ɓe pati ɓe kaalana fay gooto ko waɗi koo.
LUK 9:1 Iisaa noddi taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, hokki ɗum'en semmbe, hokki ɗum'en baawɗe ribbugol seyɗaani'en e sellingol ɲawuuji.
LUK 9:2 O neli ɓe ɓe ooynoo Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo oo, ɓe cellina ɲawɓe.
LUK 9:3 O wii ɓe: —Pati naɓoree fay huunde e laawol ngol, wanaa sawru, wanaa mbasu, wanaa nguure, wanaa kaalisi. Kasen duu pati naɓoron saayaaji ɗiɗi.
LUK 9:4 Galle mo njippi-ɗon e mum fuu, keddo-ɗon ɗon faa nde iw-ɗon ɗon.
LUK 9:5 Ngeenndi fuu ndi yimɓe mum njaɓɓaaki on, njalton ɗum, piɗɗon colla koyɗe mon, faa jeertina ɓe ko ɓe ngaɗi koo ana boni.
LUK 9:6 Ɓe mbitti, eɓe ngaɗa ngeenndi e ngeenndi, eɓe mbaajoo Kabaaru Lobbo oo, eɓe cellina ɲawɓe wonɓe e nokkuuje ɗee fuu.
LUK 9:7 Hirudus, hooreejo leydi oo, nde nannoo haala Iisaa ana haalee, hakkille mum jiiɓii. Sabi won wiyannooɓe Yaayaa mo lootogal batisima oo wuurti,
LUK 9:8 woɓɓe ana mbiya annabi Iliyaasa ɓanngi, woɓɓe kasen ana mbiya gooto e annabaaɓe aranndeeɓe ɓee wuurti.
LUK 9:9 Kaa Hirudus wii: —Mi taƴii hoore Yaayaa. Homo woni oo mo nanan-mi baaɗo hono nii? Omo tewta yiide ɗum.
LUK 9:10 Nelaaɓe ɓee ngarti. Ɓe njantanii Iisaa ko ɓe ngaɗi koo fuu. O naɓi ɓe hedde ngeenndi mbiyeteendi Baytisayda, o teeldi e maɓɓe.
LUK 9:11 Jamaa oo nani ɗum, jokki e makko, o jaɓɓii ɓe, hedde omo haalana ɓe haala ɓanngugol Laamu Laamɗo oo, o sellini e maɓɓe hasindinɓe e sellineede ɓee.
LUK 9:12 Nde hiiri ndee, sappo e ɗiɗon ɓee ɓattitii mo, mbii mo: —Yoppitin jamaa oo yaha e geelle e daakaaji piliiɗi yalla ana keɓa ɗo njippoo ɲaama, sabi oo nokku yo ladde.
LUK 9:13 O wii ɓe: —Onon e ko'e mon, ndokkee ɓe ko ɓe ɲaama! Ɓe mbii mo: —Buuruuje joy e liɗɗi ɗiɗi tan min njogii, naa so wanaa min coodanoyan ɓee yimɓe fuu ko ɲaama dee.
LUK 9:14 Tawi yimɓe ɓee ana njaha e ujunaaji joy gorko. O wii taalibaaɓe makko ɓee: —Njoƴƴiniree ɓe tunaale-tunaale, wootere fuu capanɗe njoyon.
LUK 9:15 Ɓe ngaɗiri non, ɓe njoƴƴini ɓeen fuu.
LUK 9:16 O ɓami buuruuje joy ɗee e liɗɗi ɗiɗi ɗii, o tiggitii kammu, o yetti Laamɗo. O taƴi buuru oo e liɗɗi ɗii, o hokki taalibaaɓe makko ɓee njeɗa jamaa oo.
LUK 9:17 Ɓe fuu ɓe ɲaami faa ɓe keddi. Taalibaaɓe ɓee ndeentini taƴe keddiiɗe ɗee, kebbini cagiije sappo e ɗiɗi.
LUK 9:18 Ɲannde wootere omo teeldi e taalibaaɓe makko, omo waɗa duwaawu, kanko tan. O lamndii ɓe, o wii: —Homo yimɓe mbiyata ngon-mi?
LUK 9:19 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Won wiyooɓe a Yaayaa mo lootogal batisima, won wiyooɓe a annabi Iliyaasa, won wiyooɓe kasen gooto e annabaaɓe aranndeeɓe ɓee wuurti.
LUK 9:20 O lamndii ɓe: —Onon nee, homo mbiyaton ngon-mi? Piyeer jaabii mo, wii: —A Almasiihu Laamɗo!
LUK 9:21 O yaggini ɓe pati ɓe kaalana ɗum fay gooto.
LUK 9:22 O ɓeydi hen kasen, o wii: —Ana tilsi Ɓii Neɗɗo torree torraaji keewɗi, mawɓe ɓee e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya tippitoto mo, o waree, kaa mo wuurtan ɲannde tataɓere.
LUK 9:23 Caggal ɗum, o wii ɓe fuu: —Muuyɗo jokkude kam fuu, ŋootta yurmaade hoore mum, ɓama leggal mum bardugal ɲannde fuu, jokka e am.
LUK 9:24 Sabi muuyɗo danndude yonki mum, waasan ki. Kaa baasirɗo ki sabaabu am, danndan ki.
LUK 9:25 Koɗum heɓude aduna oo fuu nafata neɗɗo so halkii yonki mum naa mursii hoore mum?
LUK 9:26 Jaannoriiɗo kam miin e haalaaji am ɗii fuu, miin Ɓii Neɗɗo oo duu, mi yaannorto ɗum nde mi wardii e malaa'ika'en seniiɓe ley teddeengal am e ley teddeengal Baabiraaɗo am.
LUK 9:27 Miɗo haalana on goonga: yoga e wonɓe ɗoo ɓee maayataa, tawee njiyaali Laamu Laamɗo oo ɓanngii.
LUK 9:28 Ko waarata e balɗe jetti caggal ko o haali ɗii haalaaji koo, o ŋabboyi dow waamnde haayre faa o waɗa duwaawu, o yaadi e Piyeer e Yuhanna e Yaakuuba.
LUK 9:29 Nde mo duwotoo ndee, yeeso makko waylitii, kaddule makko ndawni faa ana njalba.
LUK 9:30 Non worɓe ɗiɗon ɓanngi, ana kaalda e makko, ɗum Muusaa e Iliyaasa.
LUK 9:31 Ɓe ɓanngidi e teddeengal, eɓe kaala haala laawol makko tabitoyoowol Urusaliima ngol.
LUK 9:32 Piyeer e wondiiɓe mum ɓee yo ɗaaninooɓe ɗoyngol teddungol, ɓe pini, ɓe njii teddeengal makko, ɓe njii worɓe ɗiɗon wonduɓe e makko ɓee.
LUK 9:33 Nde yimɓe ɗiɗon ɓee ngari faa ceerta e Iisaa ndee, Piyeer wii mo: —Moobbo, gonal amen ɗoo ana moƴƴi. Ɗal min ndarna ɗoo buguuji tati: aan wooturu, Muusaa wooturu, Iliyaasa wooturu. Kanko e hoore makko, o anndaano ko o haalannoo.
LUK 9:34 O tilaaki haalde, faa luurde wari, suddi ɓe. Taalibaaɓe ɓee kuli sanne nde luurde ndee suddi ɓe ndee.
LUK 9:35 Daande iwri e ley luurde ndee, wii: —Oo ɗoo yo Ɓiyam mo cuɓii-mi. Kettindee mo!
LUK 9:36 Ko daande ndee nanaa koo, Iisaa kaɲum tan gooto tawaa ton. Taalibaaɓe ɓee cuuɗi kabaaru oo. E ley ɗeen ɲalaaɗe, ɓe kaalanaali fay gooto ko ɓe njii koo.
LUK 9:37 Janngo mum, ko ɓe njippii waamnde haayre ndee koo, higgere jamaa jaɓɓii mo.
LUK 9:38 E ley jamaa oo, gorko gooto eewnii, wii: —Moobbo, miɗo ɲaage, tiinna ƴeewanam ɓiyam gorko, sabi kanko tan njogii-mi.
LUK 9:39 Ladde ana nannga mo, o wulla, o siɲɲa faa hunduko makko ƴufa ngufo. Nde yoppataa mo so wanaa calɗi makko fuu taƴa.
LUK 9:40 Mi ɲaagike taalibaaɓe maa ɓee ndibba nde, kaa ɓe ndonkii.
LUK 9:41 Iisaa jaabii, wii: —Hey yimɓe jamaanu bonɗo ɓe nganaa goonɗinɓe. Faa mande tilotoo-mi e mon? Faa mande keddotoo-mi muɲande on? Ɓattin ɓiya oo ɗoo!
LUK 9:42 Nde suka oo ɓadinoo Iisaa ndee, ladde ndee liɓi ɗum e leydi, hedde ana dimmba ɗum. Nii Iisaa jahii e ladde ndee, sellini suka oo, totti ɗum baaba mum.
LUK 9:43 Yimɓe fuu kaaynaa saabe baawɗe Laamɗo mawɗe ɗee. E ley ko jamaa oo fuu haaynaa e golleeji Iisaa ɗii koo, o wii taalibaaɓe makko ɓee:
LUK 9:44 —Onon, piɗɗee noppi mon, nanon ko kaalan-mi: Ɓii Neɗɗo oo waɗete e juuɗe yimɓe.
LUK 9:45 Kaa ɓe paamaali haala kaa, maanaa makka ana suuɗanii ɓe, faa ɓe mbaasi annditinde ka. Ɓe kulii lamnditaade mo duu.
LUK 9:46 Non taalibaaɓe ɓee ndarii ana njeddondira ɓurɗo teddude hakkunde mum'en.
LUK 9:47 Nde wonnoo omo anndi ko woni e ɓerɗe maɓɓe, o nanngi junngo cukalel, o darni ngel bannge makko,
LUK 9:48 o wii ɓe: —Neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo ngel cukalel e innde am, miin jaati o jaɓɓii. Kasen duu, jaɓɓiiɗo kam, jaɓɓike nelɗo kam oo. Sabi ɓurɗo lo'ude hakkunde mon fuu, kaɲum woni tedduɗo.
LUK 9:49 Yuhanna haali, wii: —Moobbo, min njii gorko gooto ana ribbira seyɗaani'en innde maa, min kaɗii mo, sabi o waldaa e men.
LUK 9:50 Iisaa wii mo: —Pati kaɗee mo ɗum, sabi mo honnaaki on fuu, e mon wondi.
LUK 9:51 Nde wakkati mo Laamɗo ŋabbintinta Iisaa dow kammu ɓadinoo, Iisaa e hoore mum fellisi yahan Urusaliima,
LUK 9:52 neli nelaaɓe ardoo ɗum. Ɓeen nelaaɓe naati e ngeenndi Samariyankooɓe ngootiri faa ndaartana mo jippunde.
LUK 9:53 Kaa ndiin ngeenndi jaɓɓaaki mo, sabi Urusaliima o fa'i.
LUK 9:54 Nde Yaakuuba e Yuhanna njiinoo ɗum ndee, mbii: —Kalfaaɗo, aɗa yiɗi min njamira yiite iwa dow kammu duppa ɓe naa?
LUK 9:55 Nii o yeeccitii ɓe, o ɲiŋi ɓe.
LUK 9:56 Caggal mum, ɓe njehi ngeenndi ngonndi.
LUK 9:57 E ley yaadu maɓɓe nduu, neɗɗo gooto wii mo: —Mi jokkete to njahataa fuu.
LUK 9:58 Iisaa wii mo: —Doldolɗe ana njogii gayɗe, pooli duu ana njogii cuuɗi, kaa Ɓii Neɗɗo oo walaa fay ɗo soppinoo sako faa lelna hoore mum fowtinoo.
LUK 9:59 O wii neɗɗo goɗɗo: —Jokkam! Oon jaabii mo, wii: —Accu mi iroya baabam tafon.
LUK 9:60 Iisaa wii mo: —Ɗal maayɓe ira maayɓe mum'en. Aan kaa, waajoya haala Laamu Laamɗo oo.
LUK 9:61 Goɗɗo kasen wii mo: —Mi jokkan e maa, Moobbo, kaa accu mi waynoyoo galle am tafon.
LUK 9:62 Iisaa jaabii mo, wii: —Neɗɗo fuu nannguɗo jalo sari nde yeeƴii, walaa ko nafata e Laamu Laamɗo oo.
LUK 10:1 Caggal ɗum, Iisaa suɓii e ley taalibaaɓe mum capanɗe njeɗɗon e ɗiɗon, neliri ɓe ɗiɗon ɗiɗon, ɓe ardoo ɗum e ngeenndi fuu e nokku fuu ɗo o haannoo yaade, kanko e hoore makko.
LUK 10:2 O wii ɓe: —Gese ɓennduɗe ana keewi, kaa hettooɓe keewaa. Ndennoo, ɲaagee Jom kettal oo nelda hettooɓe to hettantee too.
LUK 10:3 Njehee, mi nelii on no baali hakkunde pobbi nii.
LUK 10:4 Pati naɓoree fay huunde, wanaa dannga, wanaa mbasu, wanaa paɗe. Pati njowtee fay gooto e dow laawol.
LUK 10:5 Galle mo naataton fuu, njowton joomum'en tafon, mbiyon: «Yo jam wonu e oo galle!»
LUK 10:6 So neɗɗo jom jam won ɗon, duwaawu mon hewtan ɗum. Kaa so walaa, duwaawu mon oo wartan e mon.
LUK 10:7 Njippo-ɗon e oon galle. Ko ɓe ndokki on fuu ɲaamon, njaron, sabi golloowo ana haandi e njoɓdi mum. Pati ngaɗee naata-yalta e ley galleeji.
LUK 10:8 Ngeenndi fuu ndi naatu-ɗon, so on njaɓɓaama, ko ngaddane-ɗon fuu ɲaamon.
LUK 10:9 Cellinon ɲawɓe ɓe taw-ɗon ɗon fuu, mbiyon yimɓe ngeenndi ndii: «Laamu Laamɗo ɓattiima on.»
LUK 10:10 Ngeenndi fuu ndi naatu-ɗon, so on njaɓɓaaka e mum, njalton e mbeddaaji mum, mbiyon:
LUK 10:11 «Min piɗɗii e mon fay colla ngeenndi mon takkinooka e koyɗe amen. Kaa ɗum e taweede, anndee Laamu Laamɗo ɓattiima.»
LUK 10:12 Miɗo haalana on: ɲannde darngal, jukkungo ndiin ngeenndi ɓuran ngo Sodooma ngoo naawde.
LUK 10:13 Bone woodanii ma, aan Korasin! Bone woodanii ma, aan Baytisayda! Sabi so kaayɗe gaɗanooɗe e ley mon ɗee ngaɗanooma Tirus e Sidon, nden, hoɗuɓe ton ɓee tuubanno law, tawete ɓe ɓoornike licce caakuuji, ɓe njooɗike e ndoondi, faa ɓe kollita tuubugol maɓɓe.
LUK 10:14 Saabe ɗum, ɲannde darngal, jukkungo mon ɓuran ngo Tirus e Sidon ngoo naawde.
LUK 10:15 Aan duu Kafarnahum, aɗa miila a toownete faa dow kammu naa? A leyɗinte faa keedaa ley maayɓe.
LUK 10:16 O haalani taalibaaɓe makko kasen: —Kettindaniiɗo on fuu, miin hettindanii. Calaniiɗo on fuu, miin salanii. Calaniiɗo kam fuu, salanike nelɗo kam oo duu.
LUK 10:17 Capanɗe njeɗɗon e ɗiɗon ɓee ngartidi e seyo, mbii: —Kalfaaɗo, fay seyɗaani'en ɓee ɗowtanike min saabe innde maa.
LUK 10:18 O wii ɓe: —Mi yii Ibiliisa ana iwa dow kammu, ana saamira no suraango nii.
LUK 10:19 Mi hokkii on baawɗe yaaɓude bolle e jahe, mi hokkii on jaalaade konnee fuu. Fay huunde torrataa on abada.
LUK 10:20 Kaa noo, pati ceyoree ko seyɗaani'en ɗowtanii on koo. Ceyoree ko inɗe mon mbinndaa dow kammu koo.
LUK 10:21 Oon wakkati fuu, Ruuhu Ceniiɗo hebbini Iisaa seyo. Iisaa wii: —Baabiraaɗo jom kammu e leydi, mi yettii ma, sabi a suuɗii ɗee kulle hakkilanteeɓe e annduɓe, ɓannginan-ɗaa ɗum cukaloy. Jaati, Baabiraaɗo, hono non worri, sabi ɗum wel maa.
LUK 10:22 Baabiraaɗo am tummbii huunde fuu e junngo am. Fay gooto anndaa Bajjo oo so wanaa Baabiraaɗo, fay gooto anndaa Baabiraaɗo oo so wanaa Bajjo oo, kaɲum e mo Bajjo oo muuyi ɓannginande ɗum fuu.
LUK 10:23 Caggal ɗum, Iisaa yeeccitii taalibaaɓe ɓee, gunndii ɗum'en, wii: —Gite jiyooje ko njiyaton koo, mbelii hoore!
LUK 10:24 Sabi miɗo wiya on: annabaaɓe heewɓe e kaanankooɓe heewɓe njiɗiino yiide ko njiyaton koo, njiyaali, njiɗiino nande ko nanaton koo, nanaali.
LUK 10:25 Non, jannginoowo Sariya gooto immii faa hora mo, wii: —Moobbo, hono kaan-mi waɗude faa mi heɓa nguurndam nduumiiɗam?
LUK 10:26 Iisaa jaabii mo, wii: —Koɗum winndii e Sariya? Koɗum njanngu-ɗaa ton?
LUK 10:27 Jannginoowo Sariya oo jaabii, wii: —Yiɗir Laamɗo Joomiraaɗo maa ɓernde maa fuu e yonki maa fuu e semmbe maa fuu e hakkille maa fuu. Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.
LUK 10:28 Iisaa wii mo: —Jaabu maa moƴƴii. So a waɗii non, a heɓan nguurndam ɗam!
LUK 10:29 Kaa jannginoowo Sariya oo ana yiɗi heedude e goonga, wii mo: —Homo woni tanaa am?
LUK 10:30 Iisaa jaabii mo, wii: —Ɲannde wootere gorko gooto iwi Urusaliima, ana fa'i Yeriko. E ley yaadu makko nduu, o hawri e yanooɓe, ɓe ɓoli mo, ɓe pii mo faa ɓe njoppi mo wanaa guurɗo mo wanaa maayɗo.
LUK 10:31 Forri e jottinoowo sadaka gooto ana warannoo e laawol ngol. Nde o yiinoo janaaɗo oo ana lelii ndee, o woorti ɗum, o ƴaɓɓii.
LUK 10:32 Lewinke gooto, kaɲum duu wari tawi mo ɗon, yii mo, woorti mo, ƴaɓɓii.
LUK 10:33 Samariyanke dawɗo wari e makko, yii mo, yurminaa,
LUK 10:34 ɓadii mo, sawriri barme makko nebam e peguujam, fiili hen licce. Caggal ɗum, o waɗɗini ɗum daaba makko, o naɓi ɗum e jippunde hoɓɓe, o hinnii ɗum.
LUK 10:35 Janngo mum, o itti buuɗi cardi ɗiɗi, o hokki njaatigi mum oo, o wii ɗum: «Hinna mo. So almusaɗɗa makko ɓurii ɗum, so mi wartii, mi tottete.»
LUK 10:36 Nde Iisaa tilii banndol ngol ndee, wii: —E miilo maa, homo e taton ɓee laatii tanaa janaaɗo oo?
LUK 10:37 Jannginoowo Sariya oo jaabii, wii: —Jurmiiɗo mo oo. Iisaa wii mo: —Aan duu, yaa, waɗoy hono non!
LUK 10:38 E laawol maɓɓe ngol, Iisaa faŋi ngeenndi ngootiri, debbo biyeteeɗo Marta jippini mo.
LUK 10:39 Marta ana jogii miɲiraaɗo biyeteeɗo Mariyama. Oon ana jooɗii sera koyɗe Iisaa, ana nana haala mum.
LUK 10:40 Kaa Marta, no golleeji ɗii keewiri nii tan woni e hakkille mum, wari, wii: —Moobbo, a hillaaka ko miɲam oo ɗaldi kam golle oo koo naa? Wii mo o immoo, o walla kam!
LUK 10:41 Moobbo oo jaabii mo, wii: —Marta, Marta, aɗa tampina hoore maa kulle keewɗe, aɗa jiiɓa hakkille maa.
LUK 10:42 Kaa huunde wootere tan woni ko neɗɗo hasindini e mum. Mariyama suɓike ko moƴƴi koo, o teetataake ɗum duu.
LUK 11:1 Ɲannde wootere, Iisaa ana waɗa duwaawu e nokku gooto. Nde o tilinoo ndee, gooto e taalibaaɓe makko ɓee wii mo: —Moobbo, janngin min no min nduwortoo, hono no Yaayaa jannginiri taalibaaɓe mum nii.
LUK 11:2 O wii ɓe: —So oɗon nduwoo, nii mbiyaton: Baabiraaɗo, yo innde maa teddine. Yo Laamu maa war.
LUK 11:3 Hokku min ɲannde fuu ɲaamdu heƴooru min.
LUK 11:4 Yaafa min luutti amen, sabi miɗen njaafoo tooɲuɓe min fuu. Pati accu min ceytee.
LUK 11:5 O wii ɓe kasen: —So gooto mon yehii to giɗo mum hejjere jemma, wii ɗum: «Giɗam, ɲamlam buuruuje tati,
LUK 11:6 mi heɓii koɗo jooni, mi walaa ko mi holla ɗum»,
LUK 11:7 yalla giɗo maa oo ana jaabe to ley galle too, wiye: «Pati torram, sabi damal ngal cokaangal, sukaaɓe am duu yo leliiɓe, mi waawaa immaade faa mi hokke fay huunde»?
LUK 11:8 Miɗo wiya on: fay so o immaaki o hokkire saabe a giɗo makko, waajibi mo immoo, mo hokke hakke ko kasindin-ɗaa e mum fuu, kammari ko tekkin-ɗaa ɲaagunde maa ndee koo.
LUK 11:9 Miin, miɗo wiya on: ɲaagee, on keɓan, tewtee, on njiitan, calminee gila oɗon damal galle, on udditante.
LUK 11:10 Sabi ɲaagiiɗo fuu, heɓan, tewtuɗo fuu, yiitan, calminɗo fuu, udditante.
LUK 11:11 Homo woni e mon baabiraaɗo mo ɓiyum ɲaagotoo liingu so hokka ɗum mboddi?
LUK 11:12 Naa ɲaagoo ɗum ɓoccoonde, hokka ɗum yaare?
LUK 11:13 No mbonir-ɗon fuu, oɗon ndokka ɓiɓɓe mon kulle lobbe, sako Baabiraaɗo mon gonɗo dow kammu oo. Ɲaagiiɗo mo Ruuhu Ceniiɗo fuu, o hokkan ɗum mo.
LUK 11:14 Ɲannde wootere, Iisaa ana ribbana neɗɗo gooto seyɗaani muumɗinnooɗo ɗum. Nde seyɗaani oo yalti ndee, muumɗunooɗo oo watti haalde. Jamaa oo haaynaa.
LUK 11:15 Kaa yoga e maɓɓe ana wiya: —«Beelsebul», hooreejo seyɗaani'en oo o ribbirta seyɗaani'en ɓee!
LUK 11:16 Woɓɓe ndaardi mo taagumansa kaayniiɗo iwoowo dow kammu faa itta koro makko.
LUK 11:17 Nde wonnoo omo anndi miilooji maɓɓe, o wii ɓe: —Laamu fuu pecciiɗo ana haɓa e hoore mum, bonan, maadiiji mum fuu ngurjan e leydi.
LUK 11:18 So Ibiliisa e hoore mum fecciima, hono laamu mum heddortoo? Nde wonnoo on mbii «Beelsebul» ndibbiran-mi seyɗaani'en ɓee.
LUK 11:19 So tawii «Beelsebul» ndibbiran-mi seyɗaani'en, yimɓe mon ɓee nee, homo ndibbirta ɓe? Yimɓe mon ɓee jaati kollata on ngalaa e goonga!
LUK 11:20 Kaa so baawɗe Laamɗo ndibbiran-mi seyɗaani'en, ɗum ana holla Laamu Laamɗo warii e mon.
LUK 11:21 Gorko jom semmbe jogiiɗo kaafaawi, so haybii galle mum, jawdi mum reenoto.
LUK 11:22 Kaa so ɓurɗo ɗum semmbe yanii e mum, jaalike ɗum, teetan joomum kaafaawi ki fawnoo hoolaare e mum kii, fecca jawdi mum ndii e woɓɓe.
LUK 11:23 Mo waldaa e am fuu yo gaɲo am. Mo mooɓtidataa e am fuu yo caakoowo.
LUK 11:24 So seyɗaani yaltii e neɗɗo, seyɗaani oo yiiloyto e nokkuuje joorɗe, tewta ɗo ŋoottinoo. So mo heɓaali, mo wiyan: «Miɗo nii wirfitoo galle am mo eggunoo-mi e mum oo.»
LUK 11:25 So mo wirfitike, mo tawan galle oo ana wuuwaa, ana moƴƴinaa ana paraa faa wooɗi.
LUK 11:26 Nden, mo wirfitoo, mo waddoya seyɗaani'en njeɗɗon ɓurɓe mo bonde, ɓe naata e galle oo, ɓe koɗa e mum. Nii battane oo neɗɗo ɓurdata arannde mum bonde.
LUK 11:27 Nde o haalata ɗum ndee, debbo gooto ana hakkunde jamaa oo, toowni daande mum, wii: —Debbo caawɗo ma so muynin maa, welii hoore!
LUK 11:28 Non Iisaa jaabii, wii: —Welɓe hoore dee, nanooɓe konngol Laamɗo so njokka ngol ɓee!
LUK 11:29 Nde wonnoo jamaa oo ana ɓillondira e makko sanne, o fuɗɗi wiide: —Yimɓe jamaanu jooni yo yimɓe bonɓe. Eɓe ndaara holleede taagumansa, kaa ɓe kollataake so wanaa taagumansa annabi Yuunusa oo.
LUK 11:30 Sabi no Yuunusa laatanorii Niniwenkooɓe taagumansa nii, hono non Ɓii Neɗɗo oo duu laatanortoo yimɓe oo jamaanu taagumansa.
LUK 11:31 Ɲannde darngal, kaananke debbo leydi ɓaleeri oo immodoto e yimɓe jamaanu jooni ɓee, liɓa ɗum'en. Sabi o iwriino faa hoore leydi, warde hettindaade haalaaji Suleymaana kebbinaaɗi hakkilantaaku ɗii. Haya, ɓurɗo Suleymaana won ɗoo!
LUK 11:32 Ɲannde darngal, yimɓe Niniwe duu immodoto e yimɓe jamaanu jooni ɓee, liɓa ɗum'en. Sabi ɓe tuubii gila nde ɓe nannoo waaju annabi Yuunusa ndee. Haya, ɓurɗo Yuunusa won ɗoo!
LUK 11:33 Iisaa wii kasen: —Fay gooto huɓɓataa lampa so suuɗa ɗum naa hippa e mum kaakol. So lampa huɓɓaama, sinndete, yalla ana yaaynana naatooɓe.
LUK 11:34 Gite maa ngoni lampa calɗi maa. So gite maa ana moƴƴi, calɗi maa fuu pooynan. Kaa so ɗe moƴƴaa, calɗi maa fuu niɓɓan.
LUK 11:35 Ndennoo, haybu pati fooyre wonnde e maa ndee niɓɓa.
LUK 11:36 Sabi so calɗi maa fuu keewii fooyre, tawa walaa fuu salndu maa wonndu e nimre, ɗi fuu ɗi pooyniran no lampa fooynirante nii.
LUK 11:37 E ley ko Iisaa waajotoo koo, Farisanke gooto noddi ɗum bottaari. O nootoyii ɗum galle mum, o jooɗii faa o ɲaama.
LUK 11:38 Farisanke oo haaynaa nde yiinoo o lootaali juuɗe fade makko ɲaamde.
LUK 11:39 E ley ɗum, Iisaa wii mo: —Onon Farisa'en, oɗon lawƴa caggal kore looɗe e caggal lehoy, tawee nee, ɓerɗe mon ana caawi nguykaaji e boneeji!
LUK 11:40 Jaahili'en! Tama wanaa Taguɗo dow oo tagi ley oo duu?
LUK 11:41 Ittiree sadakaaji mon ɗii ɓerɗe laaɓuɗe. Nden, ko heddii koo fuu daganto on.
LUK 11:42 Bone yanan e mon, onon Farisa'en. Sabi oɗon ittana Laamɗo jakka naanaa, oɗon ittana ɗum jakka danndi e ko tutaton fuu. Kaa oɗon njeebii fooccitaare, oɗon njeebii yiɗude Laamɗo. Tawee nee, kaɲum kaanno-ɗon waɗude tawee on njeebaaki ko heddii koo.
LUK 11:43 Bone yanan e mon, onon Farisa'en! Sabi oɗon njiɗi joolle lobbe e ley cuuɗi baajorɗi, oɗon njiɗi salmineede calminaali teddungal e luumooji.
LUK 11:44 Bone yanan e mon. Sabi oɗon nanndi e janaale ɗe ngalaa maande, ɗe yimɓe njahata e mum, tawee anndaa.
LUK 11:45 Gooto e jannginooɓe Sariya jaabii Iisaa, wii: —Moobbo, no kaalirtaa nii, aɗa hoyna min minen duu.
LUK 11:46 Iisaa jaabii, wii: —Onon jannginooɓe Sariya ɓee duu, bone yanan e mon! Sabi oɗon ndonndina yimɓe donnge tedduɗe, tawee onon e ko'e mon, on memirtaa ɗe fay hoore feɗeendu mon.
LUK 11:47 Bone yanan e mon, sabi oɗon maha janaale annabaaɓe ɓe njaatiraaɓe mon mbari ɓee.
LUK 11:48 Ndennoo, onon, on ceettiima golle maɓɓe oo ana weli on. Sabi kamɓe, ɓe mbarii annabaaɓe, onon, oɗon maha janaale mum'en!
LUK 11:49 Ɗum nee, Laamɗo hakkilante oo wii: «Mi neldan ɓe annabaaɓe e nelaaɓe, ɓe mbara yoga, ɓe torra yoga.»
LUK 11:50 Ɗum waɗi so ƴiiƴam annabaaɓe njuppaaɗam gila e puɗɗooɗe aduna oo ɗam, ana yoɓtee e yimɓe oo jamaanu.
LUK 11:51 So goonga dee, miɗo wiya on: ƴiiƴam gila Haabiila faa Jakariyaa baraaɗo hakkunde ittirde sadaka ndee e suudu Laamɗo nduu, ɗum fuu ɗum yoɓete e oo jamaanu.
LUK 11:52 Bone yanan e mon, onon jannginooɓe Sariya! Sabi on teetii cokitirgal anndal, on naataali onon e ko'e mon, kasen duu on kaɗii naatooɓe ɓee naatude.
LUK 11:53 Nde Iisaa iwi ɗon ndee, dunkee'en Sariya e Farisa'en ana mettaa e mum sanne sanne. Ana lamndoo mo kulle keewɗe,
LUK 11:54 hedde eɓe tuufana mo faa ɓe keɓa e makko haala ka ɓe nannginira mo.
LUK 12:1 Ko foti ujunaaji ujunaaji yimɓe kawriti faa ana njaaɓondira. Nden Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee: —Ndeentee e ƴuufinirdi Farisa'en, ɗum woni ɓe naafigi'en.
LUK 12:2 Walaa fuu ko suuɗii ko ɓanngintaake, walaa sirri mo saakataake.
LUK 12:3 Ɗum saabii huunde fuu ko kaal-ɗon ley nimre nantete ley fooyre. Kasen duu ko ngunndi-ɗon ley cuuɗi fuu, ooynete dow beneeji.
LUK 12:4 Miɗo haalana on, onon giɗiraaɓe am: pati kulee warooɓe yimɓe ɓe ngalaa fuu ko mbaawi caggal majjum ɓee.
LUK 12:5 Mi hollan on mo kaan-ɗon hulde: kulee baroowo neɗɗo baawɗo tippaade ɗum ley jahannama. So goonga dee, miɗo wiya on: oon kaan-ɗon hulde!
LUK 12:6 Tama biiwuuji joy coottataake buuɗi ɗiɗi? Laamɗo yeggitataa fay gootel e majji.
LUK 12:7 Onon, fay leeɓi ko'e mon fuu ko limaa faa laaɓi. Ndennoo, pati kulee, sabi onon ɓuri biiwuuji keewɗi teentilaade.
LUK 12:8 Miɗo wiya on: ceettaniiɗo kam hakkunde yimɓe fuu, miin Ɓii Neɗɗo oo duu, mi seettanto ɗum yeeso malaa'ika'en Laamɗo.
LUK 12:9 Kaa calaniiɗo kam hakkunde yimɓe, salante yeeso malaa'ika'en Laamɗo.
LUK 12:10 Neɗɗo fuu kaalɗo ko boni e Ɓii Neɗɗo, ana waawi yaafeede. Kaa bonkiiɗo Ruuhu Ceniiɗo oo yaafataake.
LUK 12:11 So on naɓaama e cuuɗi baajorɗi naa yeeso hooreeɓe naa kaanankooɓe, pati mbemmbe-ɗon ko njaaboto-ɗon, naa ko kaalaton,
LUK 12:12 sabi Ruuhu Ceniiɗo oo anndinan on oon wakkati fuu ko kaan-ɗon haalde.
LUK 12:13 Won biiɗo e ley jamaa oo: —Moobbo, wii mawnam oo hokka kam ngeɗu am e ndonu amen oo.
LUK 12:14 Iisaa jaabii mo, wii: —Hey aan! Homo waɗi kam caroowo mon naa peccoowo jawdi mon?
LUK 12:15 O wii jamaa oo: —Ndeentee e joote, sabi wanaa jawdi wuurnata neɗɗo fay so tawaa mo arsukunte.
LUK 12:16 O haalani ɓe banndol, o wii: —Arsukunte gooto, gese mum moƴƴunoo faa sanne.
LUK 12:17 O miilii e hoore makko: «Hono ngaɗan-mi? Sabi mi walaa fuu ɗo mi mooɓta ɲamri am ndii.
LUK 12:18 Eyyoo! Mi wurjinan beembe am ɗee, mi maha goɗɗe ɓurɗe ɗe manngu, mi mooɓta hen ɲamri am ndii e ngalu am fuu,
LUK 12:19 mi wiya hoore am: A heɓii ngalu baawɗo jogaade ma duuɓi kuurɗi, hankasen fowtu, ɲaamaa, njaraa, mbelto-ɗaa.»
LUK 12:20 Kaa Laamɗo wii mo: «Pamaro hakkille! Yonki maa ittete e oo ɗoo jemma. Homo heettata e ko paggiti-ɗaa koo?»
LUK 12:21 Nii woni sifa neɗɗo fuu paggitaniiɗo hoore mum jawdi aduna, wanaa galo yeeso Laamɗo.
LUK 12:22 Caggal ɗum, o wii taalibaaɓe makko ɓee: —Ɗum saabii so miɗo wiya on: pati cuŋlanee e ley nguurndam mon ko ɲaamaton e ko ɓoornoto-ɗon.
LUK 12:23 Sabi nguurndam ɓuri nguure, terɗe ɓuri koltal.
LUK 12:24 Ƴeewee daawle ɗee: ɗe aawataa, ɗe kettataa, ɗe ngalaa caakuuji, ɗe ngalaa beembe, kaa Laamɗo ana ɲammina ɗe. Onon, oɗon ɓuri pooli ɗii teentilaade ɗo woɗɗi!
LUK 12:25 Homo e mon waawi ɓeydude e balɗe mum fay ɲalooma gooto kammari sugulla mum? Walaa.
LUK 12:26 Ndennoo, so tawii on mbaawaa waɗude fey hono ɗum e famɗude, ko saabii so oɗon cuŋlana ko heddii koo?
LUK 12:27 Ƴeewee piindiiji no peertirta. Ɗi tampataa, ɗi mottataa. Haya miɗo wiya on: Suleymaana e ngalu mum fuu paroraaki no gootel e majji nii.
LUK 12:28 Laamɗo ana holtina leggiri taweteendi ley ngesa hannde, tippeteendi e yiite janngo, sako onon, onon famɗuɓe hoolaare!
LUK 12:29 Pati kiinnee ndaartude ɲaamdu e yardu, pati mbemmbe-ɗon!
LUK 12:30 Sabi ɗee kulle fuu yimɓe aduna tan ndaarata ɗum. Kaa Baabiraaɗo mon ana anndi oɗon kasindini e majjum.
LUK 12:31 Ko kaan-ɗon waɗude dee, ndaartee Laamu Laamɗo. Ko heddii koo, on ɓeydante ɗum.
LUK 12:32 Pati kulee, onon sewre famarde, sabi Baabiraaɗo mon ana seyorii hokkude on Laamu oo.
LUK 12:33 Coottee jawdi mon fuu, cakko-ɗon. Moƴƴinanee ko'e mon danngaaji ɗi mbonataa, njogo-ɗon jawdi ngonndi dow kammu ndi timmataa, ndi gujjo ɓadataako, mooƴu duu bonnataa.
LUK 12:34 Sabi ɗo jawdi maa woni fuu, ɗon yonki maa duu woni.
LUK 12:35 —Kumee, kuɓɓee lampaaji mon.
LUK 12:36 Laatee hono yimɓe lanndinaniiɓe jaɓɓaade kalfaaɗo mum'en nde wartata kuurtungu, faa udditana ɗum ɗon e ɗon so salminii.
LUK 12:37 Kaadime'en ɓe kalfaaɗo mum'en tawi ɗaanaaki, mbelii hoore. Miɗo haalana on goonga: o humoto, o joƴƴina ɓe faa ɓe ɲaama, o wara o gollana ɓe.
LUK 12:38 So o wartirii ɗiɗaɓere jemma naa so tataɓere jemma, ɓe o tawri non ɓee, mbelii hoore.
LUK 12:39 Paamee ɗum ɗoo: sinndo jom galle ana anndunoo wakkati mo gujjo warata, yoppataa o naata galle mum.
LUK 12:40 Onon duu, lanndinee, sabi Ɓii Neɗɗo oo waran e wakkati mo on miilaali.
LUK 12:41 Piyeer wii mo: —Kalfaaɗo, ngol banndol, minen tan kaaldu-ɗaa naa yimɓe fuu?
LUK 12:42 Iisaa jaabii, wii: —Homo woni golloowo koolniiɗo, hakkilante, mo kalfaaɗo mum halfinta maccuɓe mum hokka ɗum'en nguure mum'en?
LUK 12:43 Oon golloowo mo kalfaaɗo mum warti so tawi ana golla golle mo halfinaa oo, welii hoore.
LUK 12:44 Miɗo haalana on goonga: kalfaaɗo oo halfinan mo jawdi mum fuu.
LUK 12:45 Kaa so golloowo oo wii e hoore mum kalfaaɗo mum oo ɓooyii wartaali, hedde ana fiya maccuɓe e horɓe, ana ɲaama ana yara ana sigira,
LUK 12:46 nden, kalfaaɗo oo wartiran ɲalooma mo golloowo oo anndaa e wakkati mo o miilaali, jukka mo jukkungo naawngo, watta mo hakkunde ɓe nganaa hoolniiɓe.
LUK 12:47 Golloowo annduɗo ko kalfaaɗo mum yiɗi, mo lanndinaaki fay huunde, mo gollaali ko kalfaaɗo mum yiɗi, fiyete ɓoggi keewɗi.
LUK 12:48 Kaa golloowo mo anndaa ko kalfaaɗo mum yiɗi, so waɗii ko fiyata ɗum, fiyete ɓoggi seeɗa. Dokkaaɗo ko heewi, lamndete ko heewi. Kalfinaaɗo ko heewi, lamndete ko ɓuri heewde.
LUK 12:49 —Mi wardii wedaade yiite e leydi ndii. Miɗo heppi nge huɓɓaali!
LUK 12:50 Won lootogal batisima naawngal ngal lootetee-mi. Miɗo heppi ɗum waɗaali.
LUK 12:51 Oɗon miila jam ngardu-mi e leydi ndii naa? Wanaa! Miɗo wiya on: seenndude yimɓe ngardu-mi.
LUK 12:52 Gila jooni yimɓe njoyon ley galle gooto ceeran, taton ɓee kaɓa e ɗiɗon ɓee, ɗiɗon ɓee kaɓa e taton ɓee.
LUK 12:53 Baabiraaɗo haɓan e ɓiyum gorko, ɓiɗɗo gorko haɓan e baaba mum, inniraaɗo haɓan e ɓiyum debbo, ɓiɗɗo debbo haɓan e inna mum, debbo ɓamaaɗo haɓan e esum debbo.
LUK 12:54 Iisaa wii jamaa oo kasen: —So on njii luurde ana iwra hiirnaange tan, on mbiyan nde toɓan. Laatorto hono non duu.
LUK 12:55 So henndu ɓaleeri wibbii, on mbiyan wulan taw. Hono non laatortoo duu.
LUK 12:56 Onon naafigi'en! Oɗon mbaawi seenndude mbaadi leydi e kammu, ko waɗi so on mbaawaa seenndude mbaadi oo ɗoo jamaanu?
LUK 12:57 Ko saabii so on mbaawaa anndande ko'e mon ko woni fooccitaare?
LUK 12:58 So aɗa yaada e mo kaɓu-ɗaa faa cardoyon, ndaartu rewritinde e makko gila e laawol, pati o naɓe to caroowo, so caroowo oo hokke kayboowo kasu, kayboowo kasu oo duu udde.
LUK 12:59 Miɗo haalane: abada a yaltataa, so a yoɓaali ko ndewete-ɗaa koo faa laaɓa.
LUK 13:1 E oon wakkati, won warɓe so kumpiti Iisaa ko hewtii Galilinkooɓe yogaaɓe. Ɓe mbii Pilaatu jillondiriino ƴiiƴam maɓɓe e ƴiiƴam sadakaaji maɓɓe.
LUK 13:2 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Oɗon miila ɓee Galilinkooɓe torraaɓe ɓuri luuttude diina Galilinkooɓe heddiiɓe ɓee naa?
LUK 13:3 Miɗo haalana on: wanaa non. Kaa so on tuubaali, on fuu hono non kalkorto-ɗon.
LUK 13:4 Naa oɗon miccitoo sappo e njetton ɓe suudu Silowam toowndu nduu saami e mum'en faa maayi ɓee? Oɗon miila kamɓe ɓuri Urusaliima fuu junuubu naa?
LUK 13:5 Miɗo haalana on: wanaa non. Kaa so on tuubaali, on fuu hono non kalkorto-ɗon.
LUK 13:6 Caggal ɗum, o waɗani ɓe ngol banndol: —Neɗɗo gooto tutiino ibbi ley ngesa mum. O wari teɓude ki, kaa o tawaali e makki fay huunde.
LUK 13:7 Non o wii golloowo ngesa oo: «Hikka woni duuɓi tati, hitaande fuu mi waran faa mi teɓa ki, mi tawa ki rimaali. Feƴƴu ki! So walaa ko ki nafata, ko saabii so eki itta semmbe leydi ndii?»
LUK 13:8 Golloowo oo wii mo: «Kalfaaɗo, yoppu ki ɗoo faa mawuuri. Ɗoo e nden, mi gaawtoto foomre makki, mi waɗa hen birgi.
LUK 13:9 Ana moƴƴa ki rima ɗoo e mawuuri. So ki rimaali, peƴƴaa ki.»
LUK 13:10 Waɗiino e ɲalaande fowteteende wootere, Iisaa ana darii ana waajoo ley suudu waajordu wooturu.
LUK 13:11 Debbo gooto mo ladde ɲawni duuɓi sappo e jetti ana tawaa ɗon. O turiiɗo tan, o waawaa dartaade fey.
LUK 13:12 Nde Iisaa yiinoo mo ndee, noddi mo, wii mo: —Banndam debbo, a daɗii e ɲaw maa oo.
LUK 13:13 Iisaa fawi juuɗe mum dow makko, non o dartii cot! Hedde omo yetta Laamɗo.
LUK 13:14 Jaka hooreejo suudu waajordu oo mettaama ko Iisaa sellini neɗɗo ley ɲalaande fowteteende koo, wii yimɓe ɓee: —Balɗe jeegom kaanɗe golleede ana ngoodi. E ɗeen balɗe kaan-ɗon warde sellineede, wanaa e ɲalaande fowteteende.
LUK 13:15 Iisaa jaabii mo, wii: —Naafigi'en! Wanaa homo e mon fuu ana humta nagge mum naa ndakiiwa mum ɲalaande fowteteende yarnoya ɗum naa?
LUK 13:16 Oo debbo taanii Ibarahiima, mo Ibiliisa haɓɓiri duuɓi sappo e jetti, haanaa humteede ɲalaande fowteteende naa?
LUK 13:17 Nde Iisaa haalnoo ɗum ndee, wayɓe mum ɓee fuu njaagii faa walaa seese. Kaa jamaa oo fuu ana seyii e dow kaayeefiiji ɗi o waɗata ɗii.
LUK 13:18 Iisaa wii: —Hono Laamu Laamɗo wa'i? Koɗum nanndinan-moo-mi?
LUK 13:19 Laamu Laamɗo ana nanndi e ngeeƴu buyaage mo neɗɗo ɓami, aawi e sardiŋe mum. Ngeeƴu oo fuɗi, laatii lekki faa pooli ana ɲiɓa cuuɗi e caɓe mum.
LUK 13:20 O wii kasen: —Koɗum nanndinan-mi e Laamu Laamɗo oo?
LUK 13:21 Omo nanndi e ƴuufinirdi ndi debbo ɓami, so jiiɓi e saawal tati conndi alkama faa ndi fuu ndi ƴuufi.
LUK 13:22 Iisaa ana fa'i Urusaliima, ana faŋa geelle e gure fuu, ana waajoo.
LUK 13:23 Neɗɗo gooto lamndii mo: —Moobbo, yimɓe seeɗa tan kisata naa? O wii ɓe:
LUK 13:24 —Tiinnee naatiron damal paaɗungal ngal, sabi miɗo wiya on: heewɓe njiɗan naatude, ndonka.
LUK 13:25 So jom galle oo immiima sokii damal ngal, onon on keedii sella oɗon calmina, oɗon mbiya: «Kalfaaɗo, udditan min!» o jaaboto on: «Mi anndaa to njeye-ɗon!»
LUK 13:26 Nden, on ndaroto oɗon mbiya: «Min ɲaamdii e maa, min njardii e maa, a waajike e daalaaje amen.»
LUK 13:27 Mo jaaboto on: «Mi anndaa to njeye-ɗon. Ngoɗɗee kam, onon ooɲiiɓe!»
LUK 13:28 On njiyan Ibarahiima e Isiyaaka e Yaakuuba, kaɲum e annabaaɓe fuu ley Laamu Laamɗo, tawa onon oɗon mbedaa sella. Ɲannde nden on mboyan, on ŋerƴondiran ɲiiƴe kammari mimsee mon.
LUK 13:29 Yimɓe iwran funnaange e hiirnaange, saahal e ɓaleeri, njooɗoo ɲaamda ley Laamu Laamɗo.
LUK 13:30 Nden yoga e caggalaaɓe laatoto ardiiɓe, yoga e ardiiɓe laatoto caggalaaɓe.
LUK 13:31 E oon wakkati fuu, yoga e Farisa'en ngari, mbii mo: —Iw ɗoo, njahaa e laawol maa, sabi Hirudus kaananke oo ana tewta no warde.
LUK 13:32 O wii ɓe: —Njehee mbiyoyee ndoɓu oo: «Miin, mi ribban laddeeji, mi sellinan ɲawɓe hannde e janngo. Ɲalooma tataɓo oo mi timminan golle am fuu.
LUK 13:33 Kaa ana tilsi mi yaha hannde e janngo e faɓɓi-janngo, sabi annabaajo haanaa maayde so wanaa ley Urusaliima.»
LUK 13:34 Hay yimɓe Urusaliima, on mbarii annabaaɓe, on mbardii nelaaɓe e mon kaaƴe! Cili kuurɗi njiɗu-mi hawrintinde ɓiɓɓe mon no cofal hawrintinirta ɓiɓɓe mum ley biifoole mum nii. Kaa on njaɓaali.
LUK 13:35 Ɗum nee, on ɗaldete e Suudu mon Dewal, ndu laatoo saabeere. Miɗo wiya on: on njiyataa kam so wanaa faa wakkati mo mbiyaton e mum: «Barke woodanii gardoowo e dow innde Joomiraaɗo!»
LUK 14:1 Waɗiino e ley ɲalaande fowteteende wootere, Iisaa ana wonnoo e galle hooreejo Farisa'en gooto faa ɲaama. Tawanooɓe ton ɓee ngattani mo hakkille
LUK 14:2 kammari neɗɗo uppuɗo ana tawanoo ɗon.
LUK 14:3 Iisaa haaldi e jannginooɓe Sariya e Farisa'en, wii: —Sellinde ɲawɗo ley ɲalaande fowteteende, ana dagii naa dagaaki?
LUK 14:4 Ɓe fuu, ɓe mbii teen. E oon wakkati, o memi ɲawɗo oo, o sellini ɗum, o yoppiti ɗum.
LUK 14:5 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Homo e mon ɓiyum naa ngaari mum saamata e ɓunndu waasa yaltinde ɗum ɗon e ɗon, fay so ɗum ɲalaande fowteteende?
LUK 14:6 Ɓe ndonki jaabaade mo e majjum.
LUK 14:7 Nde Iisaa yiinoo noddaaɓe ɓee ana cuɓoo joolle ɓurɗe teddude ndee, o waajii ɓe, o wii:
LUK 14:8 —So a noddaama kuurtungu, pati jooɗa e joonnde ɓurnde teddude. Sabi ɓurɗo ma teddude ana waawi warde,
LUK 14:9 nodduɗo on oo wara, wiye: «Hokku oo ɗoo joonnde ndee!» Nden, a yaagoto jooɗoyaade e joonnde ɓurnde leyɗude ndee.
LUK 14:10 So a noddaama kuurtungu, jooɗoya caggal, yalla nodduɗo ma oo ana wara, wiye: «Giɗo, heettu yeeso gaa!» Nden, ɗum laatante teddungal yeeso noddaaɓe ɓee fuu.
LUK 14:11 Sabi mawninkiniiɗo fuu, leyɗinte, leyɗinkiniiɗo teddinte.
LUK 14:12 O wii nodduɗo mo oo duu: —So aɗa nodda yimɓe bottaari naa hiraande, pati noddu giɗiraaɓe naa banndiraaɓe naa sakiraaɓe naa taakallemme'en maa tawaaɓe yo arsukunte'en. So ɓe noddite, ɗum laatoo mbarjaari maa.
LUK 14:13 So a waɗii waliima, noddu misikiina'en e wooyɓe e bonnguuɓe e wumɓe.
LUK 14:14 Nden, a welan hoore, sabi ɓeen ngalaa ko njoɓire, a yoɓete ɲannde immital fooccitiiɓe.
LUK 14:15 Gooto e ɲaamooɓe ɓee, nde nani haala kaa ndee, wii mo: —Ɲaamoyoowo ley Laamu Laamɗo, welii hoore.
LUK 14:16 Iisaa wii mo: —Gorko gooto waɗiino waliima, noddi yimɓe faa heewi.
LUK 14:17 Nde ɲaamdu nduu tilinoo ndee, o neli kaadime makko to yimɓe ɓee, wiya: «ngaree, waliima oo lanndinike.»
LUK 14:18 Ɓe fuu, gooto gooto, ɓe puɗɗi ujaade. Gooto wii: «Mi soodii ngesa, ana tilsi mi yaha mi yiyoya nga, njaafo-ɗaa kam.»
LUK 14:19 Goɗɗo wii: «Mi soodii ga'i demooje sappo e jale sari joy. Miɗo yiɗi hornoyde ɗi, njaafo-ɗaa kam.»
LUK 14:20 Goɗɗo kasen wii: «Mi jommbaajo, ɗum saabii so mi heɓataa warde.»
LUK 14:21 Kaadime oo warti, haaltani ɗum kalfaaɗo mum. Oon bilaa, wii mo: «Yaa law ley boli e dinngiraaji ngeenndi ndii, noddoyaa misikiina'en e wooyɓe e wumɓe e bonnguuɓe.»
LUK 14:22 Kaadime oo warti, wii: «Kalfaaɗo, ko mbii-ɗaa koo fuu waɗaama, kaa faa jooni yolannde ana heddii.»
LUK 14:23 Kalfaaɗo oo wii kaadime oo: «Yaa dow ɗati jaajuɗi e paaɗuɗi. Mo keɓu-ɗaa fuu, ndoolɗinaa ɗum wara naata, yalla suudu am nduu ana huuɓa.
LUK 14:24 Sabi miɗo wiya on: fay gooto e ɓe noddunoo-mi ɓee meeɗataa ɲaamdu am.»
LUK 14:25 Yimɓe heewɓe ana njaada e Iisaa. O yeeccitii, o wii ɓe:
LUK 14:26 —Garɗo e am fuu, sinaa mi ɓurana ɗum inna mum e baam mum e jom suudu mum e sukaaɓe mum e miɲiraaɓe mum e mawniraaɓe mum, mi ɓurana ɗum fay kaɲum e hoore mum. So wanaa ɗum, joomum waawaa laataade taalibbo am.
LUK 14:27 Kasen duu, mo ɓamaali leggal mum bardugal jokka e am fuu, waawaa laataade taalibbo am.
LUK 14:28 So won muuyɗo e mon mahude suudu toowndu, wanaa joomum jooɗoto tafon, hiisoo ko hasindini e mum, ƴeewa so ana jogii ko biltata ɗum naa?
LUK 14:29 So wanaa ɗum, so joomum diidii taɲɲaali, jiiɗo mo fuu jalan mo,
LUK 14:30 wiya: «Ƴeewee oo neɗɗo diidii, ronkii taɲɲude.»
LUK 14:31 Kasen, so kaananke yehii faa haɓoya e kaananke goɗɗo, o miilataako tafon yalla worɓe ujunaaji sappo ana mbaawi jaɓɓaade worɓe ujunaaji noogay faa kaɓa e mum?
LUK 14:32 So mo waawaa jaɓɓaade ɗum, o waɗan e mum nelaaɓe gila yottaaki ɓadaaki, faa jam waɗa hakkunde maɓɓe.
LUK 14:33 Hono non, fay gooto e mon waawaa laataade taalibbo am so yoppaali ko jogii fuu.
LUK 14:34 Lamɗam ana moƴƴi, kaa so ɗam ŋoottii lammude, koɗum lamminta ɗam kasen?
LUK 14:35 Walaa fuu ɗo ɗam waawata naftoreede, wanaa e leydi, wanaa e birgi. Ɗam tippete sella. Jom nowru fuu yo nanu.
LUK 15:1 Duwaaɲe'en e luuttooɓe hono mum'en fuu ana ɓadinoo mo faa kettindanoo mo.
LUK 15:2 Farisa'en e dunkee'en Sariya ana ŋurŋurta, ana mbiya: —Oo ana jaɓɓoo luuttooɓe ana ɲaamda e mum'en!
LUK 15:3 E ley ɗum, o waɗani ɓe ngol banndol, o wii:
LUK 15:4 —So gooto mon ana jogii baali teemedere, majjiraama mbaalu gooto, wanaa yoppan capanɗe jeenay e jeenay ɗii fuu ley ladde tewtoya majjuɗo oo faa yiita ɗum naa?
LUK 15:5 So o yiitii mo, o towiran ɗum seyo.
LUK 15:6 Nde o warti galle makko fuu, o hawrintinan giɗiraaɓe makko e taakallemme'en makko, o wiya ɗum'en: «Ceyodee e am, sabi mi yiitii mbaalu am majjunooɗo oo.»
LUK 15:7 Miɗo haalana on: hono non seyo laatortoo dow kammu so luuttoowo gooto tuubii. Engo ɓuri seyo capanɗe njeenayon e njeenayon fooccitiiɓe ɓe kasindinaa e tuubal.
LUK 15:8 —Naa, so debbo ana jogii buuɗi cardi sappo, majjiraama hen gooto, huɓɓataa lampa, wuuwa galle oo, tewtira mbuuɗu oo hakkille faa yiita ɗum naa?
LUK 15:9 So o yiitii mo, o hawrintinan giɗiraaɓe makko e taakallemme'en makko, o wiya: «Ceyodee e am, sabi mi yiitii mbuuɗu am majjunooɗo oo.»
LUK 15:10 Miɗo haalana on: hono non malaa'ika'en Laamɗo ceyortoo so luuttoowo gooto tuubii.
LUK 15:11 Iisaa wii kasen: —Gorko gooto ana joginoo ɓiɓɓe worɓe ɗiɗon.
LUK 15:12 Miɲiraaɗo oo wii baam mum: «Baaba, hokkam ngeɗu am e jawdi ndii.» Ndennoo, baabiraaɗo oo fecci jawdi mum ndii hakkunde maɓɓe.
LUK 15:13 Waɗi balɗe seeɗa, miɲiraaɗo oo reentini ko jogii fuu, dawi, yehi leydi ngoɗɗundi. Ton o bonniri ngeɗu makko oo fuu e fijirde.
LUK 15:14 Nde o timminnoo ndee, yolbere bonnde waɗi e ndiin leydi, o fuɗɗi tampude.
LUK 15:15 O yehi o takkoyii e gorko jeyaaɗo e ndiin leydi. Oon neldi mo gese mum faa mo duranoya ɗum girooji.
LUK 15:16 Omo muuyannoo fay ɲaamde ɲaamdu girooji ɗii, kaa fay gooto hokkaali mo.
LUK 15:17 Nde hakkille makko wartunoo ndee, o wii hoore makko: «Gollanooɓe baabam ɲaaman faa njoppa, miin miɗo maaya ɗoo yolbere.
LUK 15:18 Mi immoto, mi hoota galle baabam, mi wiya ɗum: Baaba, mi tooɲii Laamɗo, mi tooɲii ma,
LUK 15:19 mi haanaa fay wiyeede ɓiya. Ndennoo, jogoram no gooto e gollooɓe maa ɓee nii!»
LUK 15:20 Oon wakkati fuu, o immii o fa'i to baabiiko. Baaba oo soynii mo to woɗɗi, ɓernde mum hecciɗi, dogi maaɓii mo.
LUK 15:21 Ɓiɗɗo oo wii mo: «Baaba, mi tooɲii Laamɗo, mi tooɲii ma, mi haanaa fay wiyeede ɓiya.»
LUK 15:22 Non baaba oo wii gollooɓe mum: «Njaawnee, ngaddoyee saaya ɓurka fuu moƴƴude ɓoornon mo, ngaɗanon mo felfelde e feɗeendu makko, ngaɗon paɗe e koyɗe makko.
LUK 15:23 Ngaddon ngaari njarnaandi faa fayi ndii duu, kirson ɗum faa ɲaamen, mbelto-ɗen.
LUK 15:24 Sabi ɓiyam oo, o maaynooɗo o wuurtii, o kalkinooɗo o hewtaama.» Nii ɓe puɗɗi weltaare.
LUK 15:25 E ley ɗum, ɓiɗɗo hammadiijo oo iwri gese. Nde o ɓadinoo yottaade galle oo ndee, o nani bawɗi e dippanɗe.
LUK 15:26 O noddi gooto e gollooɓe ɓee, o lamndii ɗum ko ndee dillere woni?
LUK 15:27 Oon wii mo: «Miɲa oo warti e jam, baam maa hirsanii mo ngaari payndi ndii.»
LUK 15:28 Nii mawniraaɗo oo tikki, salii naatude galle oo. Baaba oo yalti, suri mo yalla omo naata.
LUK 15:29 O jaabii baabiiko, o wii: «Annii, duuɓi kuurɗi miɗo gollane, fay nde wootere mi salaaki yamiroore maa. Kaa ɗum e taweede, abada a hokkaali kam fay damngel faa miin e giɗiraaɓe am, min mbeltoroo.
LUK 15:30 Kaa ɓiya ɲaamɗo jawdi maa fuu e fugaaji so warti oo, a hirsanii ɗum ngaari payndi ndii.»
LUK 15:31 Baabiiko wii mo: «Ɓinngel am, enen ngondi abada, ko njey-mi fuu, aan jey.
LUK 15:32 Ana haani ceyo-ɗen, mbelto-ɗen. Sabi miɲa oo, o maaynooɗo o wuurtii, o kalkinooɗo o hewtaama.»
LUK 16:1 Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee kasen: —Arsukunte gooto halfiniino howruujo mum jawdi. O haalanaa howruujo oo ana bonna jawdi makko.
LUK 16:2 O noddi ɗum, o wii: «Ko nanu-mi e maa koo, ko woni? War, hiisa ko kalfine-ɗaa koo, sabi hankasen a waawaa halfineede.»
LUK 16:3 Howruujo oo wii e hoore mum: «Hono ngaɗan-mi? Sabi kalfaaɗo am yoppan kam golle. Mi walaa doole remde, miɗo yaagoo ɲaagaade.
LUK 16:4 Ooho! Mi anndii no ngaɗan-mi, yalla ana daɲa jaɓɓiiɓe kam e ley cuuɗi mum'en, so mi ɓoortaama.»
LUK 16:5 Oon wakkati, o noddiri ɓe kalfaaɗo makko rewata ɓee, gooto gooto. O wii arano oo: «Hono foti kalfaaɗo am oo rewete?»
LUK 16:6 Oon wii mo: «Bidoŋaaji teemedere nebam ndewetee-mi.» Howruujo oo wii mo: «Ɓam dewtere maa ɲamaale, yaawnu, jooɗa mbinndaa capanɗe joy.»
LUK 16:7 O wii goɗɗo kasen: «Aan nee, hono foti ndewete-ɗaa?» Oon wii mo: «Caakuuji teemedere gawri ndewetee-mi.» O wii oon: «Ɓam dewtere maa ɲamaale, mbinndaa caakuuji capanɗe jetti.»
LUK 16:8 Kalfaaɗo oo mani howruujo ooɲiiɗo oo saabe ƴoyre mum. Sabi yimɓe adunankooɓe ɓee ɓuri yimɓe jeyaaɓe e fooyre Laamɗo ɓee ƴoƴande yimɓe hono mum'en.
LUK 16:9 Miin, miɗo wiya on: tewtee giɗiraaɓe, tewtiree ɓe jawdi aduna yalla so ndi timmii, oɗon njaɓɓitee e ley nguurndam nduumiiɗam.
LUK 16:10 Iisaa ɓeydi hen, wii: —Koolniiɗo e kulle pamare, hollan hoolaare e kulle teentiliiɗe. Jammbiiɗo e kulle pamare, jammboto e kulle teentiliiɗe duu.
LUK 16:11 Ndennoo, so on kollaali hoolaare e jawdi adunankoori ndii, homo fuu halfinta on jawdi ngoongaraari ndii?
LUK 16:12 Kasen duu so on kollaali hoolaare e jawdi jananndi, hono ndokkirte-ɗon ko njey-ɗon koo?
LUK 16:13 Golloowo fay gooto waawaa gollande halfaaɓe ɗiɗon, sabi naa joomum waɲii gooto, yiɗii keddiiɗo oo, naa nanngondirii e gooto oo, yoppii keddiiɗo oo. On mbaawaa gollidande Laamɗo e jawdi.
LUK 16:14 Farisa'en ɓee ana kettindoo ɗum fuu. Nde wonnoo ɓe yiɓɓe kaalisi, eɓe njala mo.
LUK 16:15 O wii ɓe: —Onon, oɗon cenna ko'e mon yeeso yimɓe, kaa Laamɗo ana humpitii ɓerɗe mon. Sabi ko yimɓe teddinta koo, ana harmi to Laamɗo.
LUK 16:16 Sariya oo e annabaaɓe ana ngoodunoo faa e jamaanu Yaayaa. Gila e Yaayaa Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo oo ana ɓannginee. Gooto fuu ana haɓanoo naatude e makko.
LUK 16:17 Timmugol kammu e leydi ɓuri newaade diina ittude toɓɓere wootere e ley Sariya oo.
LUK 16:18 Ceerɗo jom suudu mum so ɓami goɗɗo fuu, jeenii. Kasen duu neɗɗo fuu ɓamɗo debbo ceeraaɗo, jeenii.
LUK 16:19 —Waɗiino e ɓettaade, gorko arsukunte gooto parortonooɗo burmusuuje boɗeeje ɗaatuɗe, duuminooɗo e neema e weltaare.
LUK 16:20 Gorko uubaaɗo mo walaa fay huunde, biyeteeɗo Laajaru, ana lelinoo damal galle makko.
LUK 16:21 Ana yiɗunoo ɲaamde kedde makko, fay dawaaɗi ana ngarannoo ana mettoo uube makko ɗee.
LUK 16:22 Misikiino oo maayi, malaa'ika'en naɓi ɗum faa to Ibarahiima. Arsukunte oo maayi kaɲum duu, iraa,
LUK 16:23 naati yiite. E ley jukkungo makko ngoo, o hunci gite makko, o soynii Ibarahiima to woɗɗi, Laajaru ana dow koyɗe mum.
LUK 16:24 O eewnii o wii: «Maamam Ibarahiima, yurmam, nel Laajaru suuwa hoore feɗeendu mum ley ndiyam, yalla ana ɓuumna ɗemngal am. Sabi mi torrike sanne ley ngee yiite.»
LUK 16:25 Kaa Ibarahiima wii: «Ɓinngel am, miccita a heɓii neema maa e ley nguurndam maa, Laajaru kaa bone heɓi. Jooni, kanko mo heɓan hinnee, aan torro-ɗaa.
LUK 16:26 Ko ɓuri ɗum fuu, ngaykaare mawnde woni hakkunde amen e mon. Ndennoo so won yiɗuɓe iwde to mon ngara ga amen, naa iwde ga amen njaha to mon, tawan mbaawaa.»
LUK 16:27 Arsukunte oo wii: «Ndennoo maama, miɗo ɲaage, nel Laajaru galle baabam,
LUK 16:28 sabi mi ɗalii ton miɲiraaɓe am njoyon worɓe, faa o jeertina ɓe pati ɓe ngara e oo nokku torra.»
LUK 16:29 Kaa Ibarahiima wii mo: «Eɓe njogii dewtere Muusaa e dewte annabaaɓe ɓee, yo ɓe kettindano ɗen.»
LUK 16:30 O jaabii ɗum: «Wanaa non, maamam Ibarahiima! Kaa so won iwɗo hakkunde maayɓe yehi to maɓɓe, ɓe tuuban.»
LUK 16:31 Ibarahiima wii mo: «So ɓe kettindanaaki Muusaa e annabaaɓe, fay iwɗo e hakkunde maayɓe waɗataa so ɓe ngoonɗina.»
LUK 17:1 Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee: —Ko fergitata yimɓe faa luutta waasataa heɓeede, kaa bone woodanii laatiiɗo sabaabu majjum.
LUK 17:2 Haayre teddunde haɓɓee e daande joomum tippee ley geeci ɓuri moƴƴande ɗum, diina luuttinde gootel e koy ɗoo cukaloy.
LUK 17:3 Kaybee ko'e mon: so sakiike maa luuttii, ɲiŋaa ɗum. So tuubii, njaafo-ɗaa ɗum.
LUK 17:4 So o tooɲii ma cili jeɗɗi e ley ɲalooma gooto, o warti e maa cili jeɗɗi omo tuubane, njaafo-ɗaa mo.
LUK 17:5 Nelaaɓe ɓee mbii Moobbo oo: —Ɓeydan min goonɗinal.
LUK 17:6 Iisaa jaabii, wii: —So goonɗinal mon famɗiriino no ngeeƴu buyaage nii, so on mbiino kii ɗoo lekki ruggitoo, daroyoo ley geeci, ki ɗowtanto on.
LUK 17:7 Homo e mon maccuɗo mum demoowo naa duroowo mum wartata ladde so wiya ɗum ɲaamdu mum annii oon wakkati fuu?
LUK 17:8 Walaa! A wiyan mo moƴƴinane ɲaamdu, o lanndinoo yalla omo gollane faa ɲaamaa njaraa. Caggal mum, o ɲaama kanko duu. Wanaa non worri naa?
LUK 17:9 Yalla a yettan maccuɗo oo saabe waɗii ko njamir-ɗaa ɗum koo?
LUK 17:10 Onon duu hono non. So on ngaɗii huunde fuu ko njamire-ɗon, mbiyee: «Min maccoy tan, ko min kaani waɗude nii min ngaɗi.»
LUK 17:11 Nde Iisaa yahannoo Urusaliima ndee, ƴaɓɓorii hakkunde leyɗe Samariya e Galili.
LUK 17:12 O wari faa o naata ngeenndi ngootiri, non seppaaɓe sappo worɓe peewti mo, ndarii to toowti,
LUK 17:13 eewnii, mbii: —Moobbo Iisaa, yurma min!
LUK 17:14 Nde o yiinoo ɓe ndee, o wii ɓe: —Njehee, kolloyee ko'e mon yottinooɓe sadaka ɓee. E ley yaadu maɓɓe nduu, ɓe cellinaa.
LUK 17:15 Gooto maɓɓe, nde yiinoo sellii ndee, wirfitii ana yetta Laamɗo e daande toownde.
LUK 17:16 O diccii yeeso Iisaa, o yetti ɗum. Oon yo Samariyanke.
LUK 17:17 Iisaa jaɓɓitii, wii: —Tama wanaa sappo ɓee fuu cellinaama? Hoto njeenayon ɓee nee ngoni?
LUK 17:18 Walaa miilɗo wirfitaade yetta Laamɗo so wanaa janano oo naa?
LUK 17:19 Caggal ɗum, o wii gorko oo: —Imma yaa e laawol maa, sabi goonɗinal maa danndii ma.
LUK 17:20 Nden Farisa'en ɓee lamndii Iisaa mande Laamu Laamɗo oo warata? O jaabii ɓe, o wii: —No Laamu Laamɗo wardata nii, yiyataake.
LUK 17:21 Fay gooto waawaa wiide omo nii naa omo naa. Anndee, Laamu Laamɗo ana hakkunde mon.
LUK 17:22 Caggal ɗum, o wii taalibaaɓe makko ɓee: —Wakkati waran mo muuyaton e mum yiide ɲalaaɗe Ɓii Neɗɗo oo, fay so ɲannde wootere, kaa on njiyataa.
LUK 17:23 On mbiyete: «Omo too», naa «Omo gaa», pati njehee, pati njokkee ɓe.
LUK 17:24 Sabi no majere fooynirta kammu fuu nii, hono non Ɓii Neɗɗo laatortoo ɲannde gartol mum.
LUK 17:25 Kaa ko adii ɗum, ana tilsi o torree torraaji keewɗi, yimɓe oo ɗoo jamaanu tippitoo mo.
LUK 17:26 No wa'unoo e wakkati Nuuhu nii, hono non kasen wa'ata e ɲalaaɗe Ɓii Neɗɗo:
LUK 17:27 yimɓe ana ɲaama, ana njara, ana ndewla, ana ndewlee, faa ɲannde Nuuhu naati laana kaa. Nii ilam tuufaanu ɗam wari, halkiri ɓe fuu.
LUK 17:28 Wa'an hono no wakkati Luuɗu nii, yimɓe ana ɲaama, ana njara, ana cooda, ana cootta, ana ndema, ana maha.
LUK 17:29 Kaa nde Luuɗu yaltunoo Sodooma ndee, Laamɗo tomni yiite e sitti, halki ɓe fuu.
LUK 17:30 Hono non ɲannde ɓanngugol Ɓii Neɗɗo oo duu wa'ata.
LUK 17:31 Ɲannde nden, mo ɗum tawi dow bene, tawi kaaki mum ana ley suudu, pati wiya jippanto ɗi. Mo ɗum tawi gese, pati hoota cuuɗi.
LUK 17:32 Miccitee jom suudu Luuɗu oo.
LUK 17:33 Neɗɗo fuu tewtuɗo danndude yonki mum, waasan ki, kaa neɗɗo fuu baasuɗo ki, danndan ki.
LUK 17:34 Miɗo haalana on: e oon jemma, yimɓe ɗiɗon leldiiɓe e daɗɗo wooto, gooto maɓɓe naɓete, goɗɗo oo yoppee.
LUK 17:35 Rewɓe ɗiɗon undooɓe, gooto mum'en naɓete, goɗɗo oo yoppee. [
LUK 17:36 ]
LUK 17:37 Taalibaaɓe ɓee njaɓɓitii, mbii mo: —Kalfaaɗo, hoto ɗum waɗata? O wii ɓe: —Ɗo jiibe ngoni fuu, ɗon dute kawritata.
LUK 18:1 Iisaa waɗani ɓe banndol faa hollita ɓe ana tilsi ɓe nduumoo e duwaawu, pati ɓe njeeboo.
LUK 18:2 O wii: —Caroowo gooto mo hulataa Laamɗo, yaagataako fay gooto, ana wonnoo e ngeenndi ngootiri.
LUK 18:3 Debbo mo gorum maayi ana ley ndiin ngeenndi. Ana warannoo e caroowo oo, wiya: «Wallam faa mi hewta goonga hakkunde am e kaɓdo am oo.»
LUK 18:4 Caroowo oo deƴƴinii faa ɓooyi. Kaa sakitii o wii hoore makko: «Fay so taweede mi hulataa Laamɗo mi yaagataako fay gooto duu,
LUK 18:5 mi wallan debbo oo faa o hewta goonga makko, sabi omo torra kam, yalla omo sukkita noppi am.»
LUK 18:6 Caggal ɗum, Iisaa wii: —On nanii ko caroowo ooɲiiɗo oo wii naa?
LUK 18:7 Laamɗo nee wallataa suɓaaɓe mum wullitotooɓe ɗum jemma e ɲalooma ɓee fuu faa ɓe kewta goonga maɓɓe naa? Mo jaabantaako ɓe law naa?
LUK 18:8 Miɗo haalana on: o wallan ɓe law. Kaa so Ɓii Neɗɗo waroyii, omo tawa goonɗinɓe mo e leydi ndii naa?
LUK 18:9 Yimɓe jogoriiɓe ko'e mum'en yo fooccitiiɓe, njataaki woɓɓe, ɓeen o waɗani ngol banndol:
LUK 18:10 —Worɓe ɗiɗon naati ley Suudu Dewal Mawndu nduu, faa ngaɗa duwaawu. Gooto oo Farisanke, goɗɗo oo duwaaɲe.
LUK 18:11 Farisanke oo darii ana duworoo ley ɓernde mum hono nii: «Laamɗo, mi yettirii ma ko mi nanndaali e yimɓe heddiiɓe ɓee, ɗum woni wuyɓe e ooɲiiɓe e jeenooɓe, e ko mi nanndaali e oo ɗoo duwaaɲe koo.
LUK 18:12 Miɗo hoora yontere fuu cili ɗiɗi, miɗo itta jakka e huunde fuu ko keɓu-mi.»
LUK 18:13 Duwaaɲe oo nee darii to toowti, huli fay tiggitaade kammu, jurginii, ana wiya: «Laamɗo yurmam, mi luuttoowo.»
LUK 18:14 Haya, miɗo wiya on: oo hooti yo nanngiraaɗo pooccitiiɗo, wanaa oo too. Sabi mawninkiniiɗo fuu leyɗinte, leyɗinkiniiɗo fuu toownete.
LUK 18:15 Won waddanɓe Iisaa cukaloy keccoy, yalla omo mema koy. Kaa nde taalibaaɓe ɓee njiinoo ɗum ndee, ndarii ana njahoo e yimɓe ɓee.
LUK 18:16 Non Iisaa noddi taalibaaɓe ɓee, wii ɗum'en: —Accee cukaloy koy ngara e am, pati kaɗee koy, sabi wa'uɓe no makkoy nii ɓee njey Laamu Laamɗo oo.
LUK 18:17 Miɗo haalana on goonga: mo jaɓiraali Laamu Laamɗo oo no cukalel nii fuu, naatataa hen!
LUK 18:18 Gooto e hooreeɓe Yahuudiyankooɓe lamndii mo, wii: —Moobbo moƴƴo, koɗum kaan-mi waɗude faa mi heɓa nguurndam nduumiiɗam?
LUK 18:19 Iisaa wii mo: —Ko saabii so aɗa noddira kam moƴƴo? Moƴƴo walaa so wanaa gooto, oo woni Laamɗo.
LUK 18:20 Aɗa anndi ɗii ɗoo sariyaaji: «Pati jeenu, pati ɲaaɗu hoore, pati wujju, pati seeda fenaande, teddin inna maa e baam maa.»
LUK 18:21 Hooreejo oo jaabii mo, wii: —Miɗo haybi ɗum fuu gila e cukaaku am.
LUK 18:22 Nde Iisaa nanunoo ɗum ndee, wii mo: —Aɗa ɲakoraa huunde wootere: soottu ko njogi-ɗaa koo fuu, ndokkaa kaalisi oo misikiina'en. Nden, a heɓan jawdi dow kammu. Caggal ɗum, ngaraa, njokkaa kam.
LUK 18:23 Kaa nde mo nanunoo ɗum ndee, mo ɲirɓinii, sabi o arsukunte ɲolɗo.
LUK 18:24 Iisaa ƴeewi mo, wii: —Hee naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo ana tiiɗi!
LUK 18:25 Sabi ƴaɓɓoraade ngelooba e wuddere mesalal ɓuri newaade, diina naatugol arsukunte e Laamu Laamɗo.
LUK 18:26 Hettindantooɓe mo ɓee mbii: —Ndennoo, homo woni kisoowo?
LUK 18:27 Iisaa jaabii: —Ɗo yimɓe ɗum laatataako, kaa eɗum laatoo to Laamɗo.
LUK 18:28 Piyeer jaɓɓitii, wii: —Minen, min njoppii ko min njogii fuu, min njokkii e maa.
LUK 18:29 O wii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu joppirɗo galle mum naa jom suudu mum naa sakiraaɓe mum naa saaraaɓe mum naa sukaaɓe mum saabe Laamu Laamɗo,
LUK 18:30 heɓan cowe keewɗe e oo ɗoo wakkati mo ngon-ɗen e mum jooni, heɓa nguurndam nduumiiɗam e wakkati garoyoowo oo duu.
LUK 18:31 Iisaa noddi taalibaaɓe mum sappo e ɗiɗon ɓee, wii ɗum'en: —Kettinee, eɗen nii ŋabbita Urusaliima. Ko annabaaɓe mbinndunoo haala Ɓii Neɗɗo koo fuu, tabitan.
LUK 18:32 Sabi o waɗete e juuɗe heeferɓe, ɓe njaayra mo, ɓe torra mo, ɓe tutta e makko,
LUK 18:33 ɓe piya mo dorri, ɓe mbara mo. Kaa ɲalooma tataɓo oo, mo wuurtan.
LUK 18:34 Taalibaaɓe ɓee paamaali haala kaa. Maanaa makka suuɗanike ɓe, ɓe anndaa ko o yiɗi wiide.
LUK 18:35 Nde Iisaa ɓadinoo Yeriko ndee, tawi bumɗo ana jooɗii sera laawol ngol, ana garbinoo.
LUK 18:36 Oon maati jamaa ana ƴaɓɓoo, lamndii ko ɗum woni?
LUK 18:37 Ɓe mbii mo: —Iisaa Nasaraatunke oo ɓettotoo ɗoo.
LUK 18:38 O wulli, o wii: —Iisaa, taanii Daawuuda, yurmam!
LUK 18:39 Ardiiɓe ɓee ndarii ana njahoo e makko, ana mbiya o deƴƴinoo. Kaa o ɓeydii wullude, omo wiya: —Taanii Daawuuda, yurmam!
LUK 18:40 Iisaa darii yamiri ɓe ngadda mo e mum. Nde mo ɓadinoo ndee, Iisaa lamndii mo, wii:
LUK 18:41 —Koɗum njiɗ-ɗaa mi waɗane? O wii: —Moobbo, mi hewta gite am!
LUK 18:42 Iisaa wii mo: —Wumtu, goonɗinal maa danndii ma.
LUK 18:43 Ɗon e ɗon o wumti, o jokki e mum, omo yetta Laamɗo. Nde yimɓe ɓee njiinoo ɗum ndee, ndarii ana njetta Laamɗo.
LUK 19:1 Iisaa naati Yeriko, ana seeka ngeenndi ndii.
LUK 19:2 Gorko biyeteeɗo Jakayus ana wonnoo ton. O hooreejo duwaaɲe'en, o arsukunte duu.
LUK 19:3 Omo yiɗunoo yiide Iisaa faa o annda ko woni, kaa o ronkii saabe ɓillondiral, nde wonnoo mo daɓɓo.
LUK 19:4 O dogi, o arditii, o ŋabbi lekki ɗo Iisaa ƴaɓɓortoo ɗoo faa o yiya ɗum.
LUK 19:5 Nde Iisaa yottinoo nokku oo ndee, tiggitii, yii mo, wii: —Jakayus, yaawnu jippa, sabi ana haani mi jippoo galle maa hannde.
LUK 19:6 Jakayus yaawni jippii, jaɓɓorii mo seyo.
LUK 19:7 Yiiɓe ɗum ɓee fuu keddii ana ŋurŋurta, ana mbiya: —O jippanoyike luuttoowo.
LUK 19:8 Kaa Jakayus darii yeeso Iisaa, wii: —Moobbo, mi hokkan feccere jawdi am fuu misikiina'en. So won mo teetu-mi huunde, mi yoɓan ɗum cowe nay.
LUK 19:9 Iisaa wii mo: —Hannde, kisindam naatii e oo galle, sabi oo duu yo taanii Ibarahiima!
LUK 19:10 Sabi Ɓii Neɗɗo warii tewtude majjuɓe faa hisina ɗum'en.
LUK 19:11 Yimɓe ana ngondi e hettindaade haala Iisaa, faa o fawi hen banndol gonngol. Sabi o ɓadike Urusaliima, kasen duu yimɓe miilii Laamu Laamɗo ɓanngan jooni temmbu.
LUK 19:12 O wii: —Gorko dimo ɗor yehi leydi ngoɗɗundi faa lamminee, caggal ɗum, warta.
LUK 19:13 O noddi kaadime'en makko sappo, o hokki gooto maɓɓe fuu mutakal kaŋŋe, o wii ɓe: «Njaagoree faa mi warta.»
LUK 19:14 Kaa nde wonnoo yimɓe ngeenndi makko njiɗaa mo, ɓe immini nelaaɓe caggal makko, ɓe mbii: «Min njiɗaa o laamoo min.»
LUK 19:15 Nde mo lamminaa so mo warti ndee, mo yamiri mo noddanee kaadime'en ɓe mo halfini jawdi ɓee, faa mo annda ko gooto maɓɓe fuu tinorii e jaagu mum oo.
LUK 19:16 Arano oo wari, wii: «Kalfaaɗo, mutakal maa ngal tinike mutakal sappo.»
LUK 19:17 O wii ɗum: «Golle maa gasii sanne kaadime lobbo. Nde wonnoo a hoolnike e ko famɗi, mi lamminii ma geelle sappo.»
LUK 19:18 Ɗiɗaɓo oo wari, wii: «Kalfaaɗo, mutakal maa ngal tinike mutakal joy.»
LUK 19:19 O wii: «Aan duu, mi lamminii ma geelle joy.»
LUK 19:20 Caggal ɗum, goɗɗo kasen wari, wii: «Kalfaaɗo, annii mutakal maa, mi piɓunooɗo ngal e fetalaare
LUK 19:21 sabi miɗo hule. Sabi a gorko ɲaaɗuɗo, aɗa ɓama ko a resaali, aɗa hetta ɗo a aawaali.»
LUK 19:22 O wii ɗum: «Dara! Haalaaji maa jaati cariran-maa-mi, aan kaadime laaliiɗo. Aɗa anndi mi gorko ɲaaɗuɗo, mi ɓaman ko mi resaali, mi hettan ɗo mi aawaali.
LUK 19:23 Ko saabii so a waɗaali jawdi am ndii e ley banki, yalla ana daɲa ko keɓu-mi hen so mi wartoyii?»
LUK 19:24 Caggal ɗum, kalfaaɗo oo wii kaadime'en mum ɓee: «Teetee mo mutakal ngal, ndokkon ngal jogiiɗo mutakal sappo oo.»
LUK 19:25 Ɓe mbii mo: «Kalfaaɗo, kanko, omo jogii mutakal sappo.»
LUK 19:26 O wii: «Miɗo haalana on, jogiiɗo fuu ɓeydante, kaa mo walaa, fay seeɗa mo jogii oo teetete.
LUK 19:27 Kaa wayɓe am ɓe njiɗaa mi laamoo ɗum'en ɓee, ngaddee ɓe ɗoo, mbaron ɓe yeeso am.»
LUK 19:28 Nde Iisaa tilinoo haalde ɗum ndee, ardii woɓɓe ɓee, ŋabbiti fa'i Urusaliima.
LUK 19:29 Nde o ɓadinoo Baytifaaji e Baytaniya hedde waamnde haayre wiyeteende Jaytun, o neli taalibaaɓe makko ɗiɗon,
LUK 19:30 o wii ɓe: —Njehee, naatoyee e ngeenndi ngonndi yeeso mon ndii, on tawan mola ndakiiwa nga fay gooto waɗɗaaki abada ana haɓɓii. Kumton nga, ngaddon nga ɗoo.
LUK 19:31 So won biiɗo on, «Ko saabii so oɗon kumta nga?» mbiyon ɗum hono nii: «Moobbo ana haajaa nga.»
LUK 19:32 Nelaaɓe ɓee njehi, tawri no o wiiri ɗum'en nii.
LUK 19:33 E ley humtugol maɓɓe mola ngaa, jeyɓe mola ngaa ɓee mbii: —Ko kumtirton mola ngaa?
LUK 19:34 Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Moobbo ana haajaa nga.
LUK 19:35 Nii ɓe naɓani Iisaa mola ngaa, ɓe njappi e magga saayaaji maɓɓe, o waɗɗii.
LUK 19:36 No o yaarata nii, ɓe mbeerti saayaaji maɓɓe dow laawol ngol.
LUK 19:37 Nde o faandii Urusaliima ndee, hedde jipporde waamnde haayre wiyeteende Jaytun, tawi taalibaaɓe ɓee fuu ana keewi seyo, ndarii ana njetta Laamɗo e daande toownde, saabe deental kaayɗe ɗe ɓe njiinoo ɗee.
LUK 19:38 Eɓe mbiya: —Barke woodanii kaananke gardoowo e dow innde Joomiraaɗo! Jam dow kammu. Teddeengal woodanii Laamɗo Toowɗo!
LUK 19:39 Yoga e Farisa'en tawaaɓe e jamaa oo ɓee mbii mo: —Moobbo, haja taalibaaɓe maa ɓee!
LUK 19:40 O jaabii ɓe, o wii: —Miɗo haalana on, so kamɓe ɓe ndeƴƴii, kaaƴe ɗee ngattata wullude!
LUK 19:41 Nde o ɓadinoo, so o yii ngeenndi ndii ndee, o woyi ndi,
LUK 19:42 o wii: —So aan duu, aɗa anndunoo hannde ko hokkete jam…! Kaa jooni, ɗum suuɗaama e gite maa.
LUK 19:43 Ɲalaaɗe ngaran nde wayɓe maa moƴƴinta cuuɗorɗe, pile, ɓille,
LUK 19:44 ngurjine, kalke aan e ɓiɓɓe maa fuu. Ɓe njoppataa e maa fay haayre wootere ana fawii dow wonnde, sabi a annditaali wakkati mo Laamɗo wari faabaade ma oo.
LUK 19:45 Caggal ɗum, o naati daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu, o darii omo ribba jaagotooɓe,
LUK 19:46 omo wiya ɗum'en: —Ana winndii: «Suudu am laatoto rewrudu Laamɗo», kaa onon, on ngaɗii ndu suuɗorde yanooɓe.
LUK 19:47 Iisaa ana waajoo ɲannde fuu ley Suudu Dewal Mawndu nduu. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya e mawɓe leɲol ngol ɓee ana ndaara no masinbinira mo,
LUK 19:48 kaa ɓe ndonkii heɓude laawol, sabi yimɓe ɓee ana ngattani haalaaji makko ɗii hakkille faa sanne.
LUK 20:1 Ɲannde wootere Iisaa ana janngina yimɓe ley daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu. E ley no o jannginirta ɓe Kabaaru Lobbo oo nii, mawɓe ɓee e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya ngari e makko,
LUK 20:2 mbii mo: —Yamiroore hende ngollirtaa ko ngollataa koo? Homo yamir maa ngollaa ɗum?
LUK 20:3 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Miin duu, huunde wootere tan lamndotoo-mi on. Njaabo-ɗon kam ɗum:
LUK 20:4 lootogal batisimaYaayaa ngal, to Laamɗo iwri naa to yimɓe?
LUK 20:5 Ɓe ndawridi hakkunde maɓɓe, ɓe mbii: —So en mbii to Laamɗo, o wiyan: «Ndennoo ko saabii so on ngoonɗinaali Yaayaa?»
LUK 20:6 Kaa so en mbii «yimɓe», jamaa oo wedoto en kaaƴe, sabi ɓe fuu eɓe taƴori Yaayaa yo annabaajo.
LUK 20:7 Non ɓe njaabii ɓe anndaa to lootogal batisima Yaayaa iwri.
LUK 20:8 Iisaa wii ɓe: —Haya miin duu, mi haalantaa on yamiroore nde ngolliran-mi ko ngollan-mi koo.
LUK 20:9 Iisaa fuɗɗi haalande yimɓe ngol banndol, wii: —Neɗɗo gooto tuti ngesa peguuje, hasiri nga remooɓe, dawi. O ɓooyi e dawol makko ngol.
LUK 20:10 Nde teɓugol yottinoo, o neli golloowo makko to remooɓe ɓee too, ɓe ngaddanoya mo ngeɗu makko e ɓiɓɓe peguuje ɗee. Kaa remooɓe ɓee pii nelaaɗo oo, mbirfini ɗum juuɗe teete.
LUK 20:11 O neli e maɓɓe golloowo goɗɗo, ɓe pii oon duu, ɓe koyni ɗum, ɓe mbirfini ɗum juuɗe teete.
LUK 20:12 O neli kasen golloowo tataɓo, ɓe mbarmini oon, ɓe ndibbi ɗum.
LUK 20:13 E oon wakkati, jom ngesa oo wii: «Hono ngaɗan-mi? Ooho, mi nelan ɓiyam gorko korsuɗo oo, yaama ɓe njaagoo mo!»
LUK 20:14 Kaa nde remooɓe ɓee njiinoo ɓiɗɗo oo ndee, mbiyondiri hakkunde mum'en: «Oo woni donoowo mo, mbaren mo, keddoro-ɗen ngesa ngaa!»
LUK 20:15 Ɓe mbedii mo to caggal ngesa too, ɓe mbari mo. Jooni nee, hono jom ngesa oo waddata e maɓɓe?
LUK 20:16 O waran, o halka remooɓe ɓee, o hasira ngesa ngaa woɓɓe. Nde yimɓe ɓee nannoo ɗum ndee, mbii: —Pati hono majjum laato!
LUK 20:17 Iisaa ƴeewi ɓe, wii: —Ndennoo, koɗum woni maanaa ko winndii koo: «Haayre nde mahooɓe ɓee tippitii ndee, kaɲum laatii haayre ɓurnde fuu teentilaade e maadi ndii»?
LUK 20:18 Neɗɗo fuu caamɗo e nden haayre, helan. Neɗɗo fuu mo nde saami e mum, noƴoto.
LUK 20:19 Dunkee'en Sariya e hooreeɓe yottinooɓe sadaka paamii banndol ngol e mum'en fewti. Ɓe njiɗiino nanngude mo ɗon e ɗon, kaa ɓe kulii yimɓe.
LUK 20:20 Dunkee'en Sariya e hooreeɓe yottinooɓe sadaka ngattani Iisaa hakkille, neli horooɓe nanndinkiniiɓe e moƴƴuɓe, yalla ana keɓa e haala makko laawol, ngaɗa mo e juuɗe goforneer laamiiɗo leydi ndii oo, sara ɗum.
LUK 20:21 Ɓeen lamndii mo: —Moobbo, miɗen anndi ko kaalataa koo e ko mbaajoto-ɗaa koo yo goonga, miɗen anndi a ɓurdintaa yimɓe, aɗa jannginira laawol Laamɗo ngol goonga.
LUK 20:22 Minen nee, ana dagoo min ndokka kaananke Roma mawɗo oo lampo naa dagaaki?
LUK 20:23 Nde wonnoo o faamii hiila maɓɓe kaa, o wii ɓe:
LUK 20:24 —Kollee kam mbuuɗu cardi! Natal homo e innde homo woni ɗoo? Ɓe mbii: —Kaananke Roma.
LUK 20:25 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Ndennoo ndokkee kaananke Roma oo ko jey, ndokkee Laamɗo duu ko jey.
LUK 20:26 Ɓe ndonki heɓude laawol e ko mo haalata yeeso yimɓe koo, jaabu makko oo haaynii ɓe, ɓe ndeƴƴinii.
LUK 20:27 Yoga e waalde Saduki'en ngari e Iisaa. Kamɓe ngoni fennuɓe immital. Ɓe lamndii mo, ɓe mbii:
LUK 20:28 —Moobbo, Muusaa yamirii en, so neɗɗo ɓamii debbo, maayii, heɓaali ɓiɗɗo, miɲum naa mawnum ɓamta debbo oo, yalla ana heɓana maayɗo oo ɓeyngu.
LUK 20:29 Waɗiino e ɓettaade rimdaaɓe njeɗɗon. Arano oo ɓami debbo, maayi, heɓaali ɓiɗɗo.
LUK 20:30 Ɗiɗaɓo oo ɓamti debbo oo, maayi,
LUK 20:31 tataɓo oo jokki hen. Hono nii njeɗɗon ɓee fuu ɓamiri mo, ɗalaali ɓiɗɗo.
LUK 20:32 Caggal maɓɓe ɓe fuu, debbo oo duu maayi.
LUK 20:33 Ndennoo, ɲannde immital, homo e maɓɓe debbo oo laatotoo jom suudu mum? Sabi ɓe njeɗɗon fuu ɓe ɓamiino mo.
LUK 20:34 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Yimɓe oo jamaanu ana ɓama, ana ɓamee.
LUK 20:35 Kaa haandinaaɓe e nguurndam janngo, kaɲum e immitagol ɓee, ɓamataa, ɓamataake,
LUK 20:36 sabi ɓe mbaawaa maayde kasen. Ɓe laatoto no malaa'ika'en nii, ɓe ɓiɓɓe Laamɗo, sabi ɓe immitike e maayde.
LUK 20:37 Kaa ko maayɓe immitoto koo, fay Muusaa sappike ɗum e ley haala wuutuure. Sabi ton o noddiri Joomiraaɗo oo «Laamɗo Ibarahiima e Laamɗo Isiyaaka e Laamɗo Yaakuuba.»
LUK 20:38 Laamɗo yo Laamɗo wuurɓe, wanaa Laamɗo maayɓe. Sabi banngal makko yimɓe fuu yo wuurɓe!
LUK 20:39 Yoga e dunkee'en Sariya mbii: —Moobbo, a haalii goonga.
LUK 20:40 Caggal ɗum, ɓe cuusaali lamndaade mo fay huunde.
LUK 20:41 Iisaa wii ɓe: —Hono ɓe mbaawiri wiide Almasiihu yo taanii Daawuuda?
LUK 20:42 Daawuuda e hoore mum wii e ley dewtere mum Jabuura: «Joomiraaɗo wii Joomam: Jooɗa ɲaamo am,
LUK 20:43 faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
LUK 20:44 Daawuuda «Joomam» noddirta mo, ndennoo, hono mo laatortoo taanum tan?
LUK 20:45 Nde wonnoo yimɓe ɓee fuu ana kettindanoo mo, o wii taalibaaɓe makko ɓee:
LUK 20:46 —Ndeentee e dunkee'en Sariya yiɗuɓe yiiloraade saayaaji mawɗi e jowteede ley luumooji, fooɗantooɓe joolle ɓurɗe teddude e ley cuuɗi baajorɗi e ley yanngeeji fuu.
LUK 20:47 Eɓe teeta cuuɗi rewɓe talka'en ɓe worɓe mum'en maayi, eɓe njuutina duwaawuuji maɓɓe faa ɓe nanndinkinoo e moƴƴuɓe. Kamɓe, jukkungo naawngo ɓurata jippineede e maɓɓe.
LUK 21:1 Iisaa hunci gite, yii arsukunte'en ana ngaɗa sadakaaji mum'en e keesu sadaka oo.
LUK 21:2 Mo yii debbo misikiino mo gorum maayi, kaɲum duu ana waɗa hen buuɗi ɗiɗi.
LUK 21:3 E ley ɗum, o wii: —Miɗo haalana on goonga: oo debbo misikiino, ko o waɗi e ley keesu oo koo, ɓuri ko ɓee too fuu ngaɗi hen koo.
LUK 21:4 Sabi ɓe fuu, ko bonnantaa ɓe huunde tan ɓe ngaɗi hen, kaa kanko debbo oo, ko o hasindini e mum o waɗi hen, ko o jogii faa o wuurda koo fuu.
LUK 21:5 Won yogaaɓe ana kaala haala Suudu Dewal Mawndu nduu, no ndu ŋarɗiniraa kaaƴe e kulle cakkaaɗe. Nden Iisaa wii:
LUK 21:6 —Ko njiyaton koo, wakkati waran nde fay haayre wootere heddataako ɗoo ana fawii dow wonnde, fuu wurjinte.
LUK 21:7 Ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Moobbo, humpitin min nde ɗum waɗata. Taagumansa homo hollata waɗugol kuɗɗe ɗee fuu?
LUK 21:8 O wii: —Ndeentee pati on ƴoɲɲe. Heewɓe ngardan innde am, mbiya: «Miin woni kanko», «Wakkati oo ɓadike». Pati njokkee ɓe.
LUK 21:9 So on nanii golowole e murtereeji, pati kulee. Ana tilsi ɗum waɗa tafon, kaa ɗum wanaa timmooɗe ɗon e ɗon.
LUK 21:10 O jokki wiide: —Leɲol haɓan e leɲol, laamu haɓan e laamu,
LUK 21:11 dimmbanɗe leydi mawɗe e yolbereeji ngaɗan, ɲawuuji bonɗi ngaran e nokkuuje yogaaje, kulle kulɓiniiɗe e taagumansaaji mawɗi ɓanngan dow kammu.
LUK 21:12 Kaa gila ɗum fuu ɗum waɗaali, yimɓe nanngan on, torra on cara on ley cuuɗi baajorɗi, mbede-ɗon e kasu, naɓe-ɗon yeeso kaanankooɓe e sarooɓe saabe am.
LUK 21:13 Ɗum hokkan on seettanaade kam.
LUK 21:14 Piɓee anniya e ɓerɗe mon mbaason lanndinanaade no ndanndirton ko'e mon,
LUK 21:15 sabi mi hokkan on waawde haala, mi hokkan on hakkilantaaku ko wayɓe mon ɓee fuu mbaawaa salaade naa yeddude.
LUK 21:16 Saaraaɓe mon e sakiraaɓe mon e koreeji mon e giɗiraaɓe mon, kaɲum'en njammbotoo on, mbara yoga e mon.
LUK 21:17 Yimɓe fuu mbaɲan on saabe am,
LUK 21:18 kaa fay leembol ko'e mon majjataa.
LUK 21:19 Muɲal mon ndanndirton yonkiiji mon.
LUK 21:20 —Nde njii-ɗon Urusaliima ana filaa konuuji fuu, anndee helde mum ɓadike.
LUK 21:21 Oon wakkati, ɓe ɗum tawi Yahuudiya fuu, yo ndogu peewa baamle kaaƴe, ɓe ɗum tawi e ley ngeenndi ndii fuu, yo njaltu e mayri, tawaaɓe ladde duu, pati naattu ngeenndi ndii.
LUK 21:22 Sabi ɗeen ɲalaaɗe yo ɲalaaɗe yoɓtagol, faa ko winndii koo fuu tabita.
LUK 21:23 Bone woodanii haamili'en e muyninooɓe ley ɗeen ɲalaaɗe! Sabi torraaji mawɗi njanan e leydi ndii, jukkungo jippoo e leɲol ngol.
LUK 21:24 Ɓe camminirte kaafaawi, ɓe nanngee, ɓe naɓee hakkunde heeferɓe. Ɓeen ndippan e Urusaliima faa nde wakkati mum'en timmi.
LUK 21:25 Taagumansaaji ngaɗan e naange e lewru e koode. Kulol waɗan e leydi ndii, faa leɲi ɗii fuu mbemmbee saabe dillere geeci e bempeeje mum.
LUK 21:26 Yimɓe moɗoto saabe kulol so miilike albalaawu jippotooɗo e aduna oo, sabi fay kulle gonɗe dow kammu ɗee ndimmboto.
LUK 21:27 E oon wakkati, Ɓii Neɗɗo oo yiyete, ana wara e duule, ana warda baawɗe e teddeengal manngal.
LUK 21:28 Onon, so ɗum fuɗɗii waɗude, ceyo-ɗon, njoonndoro-ɗon soottiteede mon ɓadike.
LUK 21:29 Caggal ɗum, o haalani ɓe ngol banndol: —Taykitee ibbe e leɗɗe goɗɗe ɗee fuu.
LUK 21:30 So on njii ɗe mbillitii, oɗon anndi onon e ko'e mon, ndunngu ɓadike.
LUK 21:31 Hono non, so on njii ɗeen kulle ana ngaɗa, anndee Laamu Laamɗo oo ɓadike.
LUK 21:32 Miɗo haalana on goonga: oo jamaanu timmataa, tawee kuɗɗe ɗee fuu ngaɗaali.
LUK 21:33 Kammu e leydi timman, kaa haalaaji am ɗii timmataa abada.
LUK 21:34 —Ndeenee ko'e mon pati ɓerɗe mon metta, so kebbinoro-ɗon yaraawo faa cigiron, so cuŋlanon aduna, so ɲannde gartol Almasiihu ndee juhira on
LUK 21:35 no piccal nii. Sabi ende wara dow yimɓe aduna fuu.
LUK 21:36 Ndennoo, njeerto-ɗon wakkati fuu, nduwo-ɗon, yalla oɗon keɓa daɗude e ɗeen kulle gaɗooje fuu, mbaawon daraade yeeso Ɓii Neɗɗo oo.
LUK 21:37 Ɲalooma, Iisaa ana waajoo ley Suudu Dewal Mawndu nduu, jemma, o yaltan, o waaloya dow waamnde haayre wiyeteende Jaytun.
LUK 21:38 Yimɓe fuu ana immoo, ana njaha to Suudu Dewal Mawndu too gila beetee kecco faa kettindanoo mo.
LUK 22:1 Wakkati iidi mo buuru ƴuufinaaka biyeteeɗo Paska oo ɓadike.
LUK 22:2 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya ɓee ana tewta no mbarda Iisaa, kaa eɓe kula yimɓe ɓee.
LUK 22:3 Nden Ibiliisa naati e Yahuuda annditirteeɗo Isikariyota, jeyaaɗo e sappo e ɗiɗon ɓee.
LUK 22:4 Yahuuda yehi haaldoyi e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e haybooɓe Suudu Dewal Mawndu nduu no o waɗira Iisaa e juuɗe mum'en.
LUK 22:5 Ɓe ceyii, ɓe podani mo ɓe njeenan mo kaalisi.
LUK 22:6 O jaɓi, omo fiya dabare no o jammbortoo Iisaa tawa yimɓe ɓee kumpitaaki.
LUK 22:7 Iidi mo buuru ƴuufinaaka, nde ɓe mboownoo hirsude jawɗi Paska ndee, yottii.
LUK 22:8 Nden Iisaa neli Piyeer e Yuhanna, wii ɗum'en: —Njehee lanndinanee en hiraande iidi Paska faa ɲaamen.
LUK 22:9 Ɓe lamndii mo: —Hoto njiɗ-ɗaa min lanndinoyoo nde?
LUK 22:10 O wii ɓe: —Ƴeewee, so on naatii ngeenndi ndii, on kawran ton e gorko, ana roondii mbulku ndiyam. Njokkee e makko faa e galle ɗo mo naatata ɗoo,
LUK 22:11 mbiyon jom galle oo: «Moobbo wii suudu hondu ɲaamdata e taalibaaɓe mum ɓee hiraande iidi Paska?»
LUK 22:12 O hollan on sooro manngo paraango, ton lanndinanto-ɗon en ɗum.
LUK 22:13 Ɓe njehi, ɓe tawri hono no o wii ɓe nii, ɓe lanndinii hiraande Paska ndee.
LUK 22:14 Nde wakkati oo yottinoo ndee, o jooɗii kanko e sappo e ɗiɗon ɓee.
LUK 22:15 O wii ɓe: —Miɗo yiɗi ɲaamdude e mon sanne hiraande Paska ndee, gila mi torraaka.
LUK 22:16 Sabi miɗo wiya on: mi hiirtataako nde kasen faa ɲannde nde nde tabiti ley Laamu Laamɗo.
LUK 22:17 O ɓami horde, o yetti Laamɗo, o wii: —Nanngee ɗum, peccee ɗum e hakkunde mon
LUK 22:18 sabi miɗo wiya on: mi yarataa peguujam kasen faa nde Laamu Laamɗo waroyi.
LUK 22:19 Kasen, o ɓami buuru, o yetti Laamɗo, o helti, o hokki ɓe, o wii: —Ɗum yo terɗe am cakkiraaɗe kammari mon, ngaɗee ɗum faa miccito-ɗon kam.
LUK 22:20 Hono non duu, nde ɓe tilii hiraande ndee, o ɓami horde peguujam, o hokki ɓe, o wii: —Ndee ɗoo horde woni aadi keyri. Aadi ndii tabintiniraama ƴiiƴam am njupportooɗam saabe mon.
LUK 22:21 Kaa jammbotooɗo kam oo ana ɲaamda e am e la'al gootal.
LUK 22:22 Waajibi Ɓii Neɗɗo ɗalira aduna no fodiranaa nii. Kaa bone woodanii jammbotooɗo mo oo!
LUK 22:23 Hedde eɓe lamndondira hakkunde maɓɓe homo e maɓɓe gollata oo golle.
LUK 22:24 Nii taalibaaɓe ɓee ndarii ana njeddondira hakkunde mum'en homo ɓuri teddude.
LUK 22:25 Iisaa wii ɓe: —Kaanankooɓe ana ndonna laamu mum'en dow leɲi mum'en. Jom'en doole e maɓɓe ɓee duu ana njiɗi noddireede sooninkooɓe.
LUK 22:26 Kaa onon, wanaa non ɗum laatortoo hakkunde mon. Ko kaan-ɗon laataade dee, ɓurɗo teddude e mon yo laato hono cukalel, ardiiɗo laatoo hono golloowo.
LUK 22:27 Homo ɓuri teddude, jooɗiiɗo faa ɲaama naa ɓattinoowo ɲaamdu? Wanaa ɲaamoowo oo naa? Kaa miin, miɗo wa'i hakkunde mon no ɓattinoowo ɲaamdu nii.
LUK 22:28 Onon ngoni wonduɓe e am e ley ko koro am ittetee koo fuu.
LUK 22:29 Kammari ɗum, miin duu, mi hokkii on laamu no Baabiraaɗo am hokkiri kam laamu nii,
LUK 22:30 faa ɲaamden, njarden e la'al am ley laamu am, njooɗo-ɗon e dow jooɗorɗe kaanankooɓe, caron cuuɗi baaba Israa'iila sappo e ɗiɗi ɗii.
LUK 22:31 Simon, Simon, Ibiliisa ɲaagike faa seɗa on no alkama seɗirtee nii.
LUK 22:32 Kaa mi ɲaaganike ma pati goonɗinal maa mursee. Aan, so a wartii e am, ngaɗaa e sakiraaɓe maa ɓee semmbe.
LUK 22:33 Piyeer wii mo: —Kalfaaɗo, mi lanndinike naɓdeede e maa kasu e wardeede e maa!
LUK 22:34 Kaa Iisaa wii: —Piyeer, miɗo haalane: fade ndontoori jogginde hannde a wiyan a anndaa kam cili tati.
LUK 22:35 O wii ɓe kasen: —Nde nelunoo-mi on rafi dannga e mbasu e paɗe, won ko ɲaki on naa? Ɓe mbii: —Walaa!
LUK 22:36 O wii ɓe: —Jooni kaa, jogiiɗo dannga ɓama, jogiiɗo mbasu naɓora, mo walaa kaafaawi, sootta saaya mum sooda ngooti.
LUK 22:37 Sabi ana winndii mi hiisodete e bonɓe. Miɗo wiya on: ana tilsi ɗum hewtoo kam. Ko cappanaa-mi koo fuu goonɗan.
LUK 22:38 Ɓe mbii: —Kalfaaɗo, kaafaaje ɗiɗi annii! O wii ɓe: —Heƴii!
LUK 22:39 Iisaa yalti, fa'i waamnde haayre wiyeteende Jaytun no o woowiri nii. Taalibaaɓe makko ɓee njokki e makko.
LUK 22:40 Nde o yottinoo ndee, o wii ɓe: —Nduwee pati on ceyte.
LUK 22:41 Caggal ɗum, o toowtiri ɓe ko waarata e wedannde haayre, o diccii, omo duwoo,
LUK 22:42 omo wiya: —Baaba, so a muuyii, woɗɗinam ndee horde bone. Kaa pati laatoo sago am, laatoo sago maa aan!
LUK 22:43 Oon wakkati fuu, malaa'ika iwruɗo dow kammu ɓanngani mo, hokki mo semmbe.
LUK 22:44 O ruubi faa walaa seese, o ɓeydii tekkinde duwaawu makko, nguli makko ana toɓɓa e leydi no toɓɓe ƴiiƴam nii.
LUK 22:45 Nde o tilii duwaade ndee, o wirfitii e taalibaaɓe makko ɓee, o tawi eɓe ɗaanii saabe terɗe baatuɗe.
LUK 22:46 O wii ɓe: —Koɗum ɗaanoto-ɗon? Immee nduwo-ɗon, pati on ceyte!
LUK 22:47 Omo e haala kaa faa jamaa wari. Biyeteeɗo Yahuuda, gooto e sappo e ɗiɗon ɓee, ardii ɓe. Yahuuda ɓattitii Iisaa faa ɓuuccoo ɗum.
LUK 22:48 Iisaa wii mo: —Yahuuda, ɓuccaango njammborto-ɗaa Ɓii Neɗɗo oo naa?
LUK 22:49 Nde wonduɓe e Iisaa ɓee njii ko waɗata koo ndee, mbii: —Kalfaaɗo, min coppa ɓe kaafaaje naa?
LUK 22:50 Non gooto maɓɓe soppi golloowo Jottinoowo Sadaka Mawɗo taƴi nowru mum ɲaamuru.
LUK 22:51 Iisaa jaabii, wii: —Ɗaldee nii! O memi nowru kaadime oo, o sellini ɗum.
LUK 22:52 Iisaa haalani warɓe nanngude ɗum ɓee, mawɓe ɓee e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e haybooɓe Suudu Dewal Mawndu ɓee, wii: —Ko ngardu-ɗon e kaafaaje e cabbi faa nanngon kam hono mi janoowo?
LUK 22:53 Ɲannde fuu miɗo wondunoo e mon ley Suudu Dewal Mawndu nduu, on pawaali e am junngo. Kaa jooni yo wakkati mon, jooni yo wakkati mo nimre laamotoo.
LUK 22:54 Ɓe nanngi Iisaa, ɓe ngusi ɗum faa ley galle Jottinoowo Sadaka Mawɗo. Piyeer jokkitii mo fali daawre hakkunde maɓɓe.
LUK 22:55 Yiite huɓɓanooma hakkunde daalaare galle oo, Piyeer wari jooddii e jooɗiiɓe ton ɓee.
LUK 22:56 Korɗo gooto yii omo fewti e fooyre ndee, taykitii mo faa gasi, wii: —Oo duu e makko wondunoo.
LUK 22:57 Nii Piyeer yeddi mo, wii: —Banndam debbo, mi anndaa mo fey.
LUK 22:58 Nde ɓooynoo seeɗa, goɗɗo yii mo, wii: —Aan duu e maɓɓe njeye-ɗaa! Piyeer wii oon: —Giɗo, mi jeyaaka e maɓɓe!
LUK 22:59 Faa waɗi leer caggal mum, goɗɗo kasen immini haala kaa, wii: —Taƴoral, kanko duu omo wondunoo e makko, sabi o Galilinke.
LUK 22:60 Piyeer jaabii, wii: —Giɗo, mi faamataa ko kaalataa koo! O tilaaki haalde, faa ndontoori joggini.
LUK 22:61 Nden Iisaa yeeccitii, ƴeewi Piyeer. Non Piyeer miccitii konngol ngol Iisaa haalannoo ɗum ngol: «Fade ndontoori jogginde hannde, a wiyan a anndaa kam cili tati.»
LUK 22:62 O yalti sella, o darii omo woya faa omo heppiƴa.
LUK 22:63 Yimɓe nannguɓe Iisaa ɓee ndarii ana njaayra ɗum, ana piya ɗum.
LUK 22:64 Ɓe cuddi yeeso makko, eɓe lamndoo mo, eɓe mbiya: —Annditin homo fii maa!
LUK 22:65 Hedde eɓe mbiya mo bihiile bonɗe.
LUK 22:66 Nde weetunoo ndee, waalde Saahiiɓe ndee hawriti, ɗum woni mawɓe leɲol ngol e hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya. Iisaa waddaa yeeso maɓɓe.
LUK 22:67 Ɓe mbii ɗum: —So aan woni Almasiihu oo, haalan min. O wii ɓe: —Fay so mi wii on non, on njaɓataa.
LUK 22:68 So mi lamndike on duu, on njaabataako.
LUK 22:69 Kaa gila jooni, Ɓii Neɗɗo oo jooɗoyto ɲaamo Laamɗo, Jom Baawɗe oo.
LUK 22:70 Ɓe fuu ɓe mbii: —Ndennoo a Ɓii Laamɗo naa? O wii ɓe: —No mbii-ɗon nii.
LUK 22:71 Ɓe mbii: —En kaajaaka seedee hankasen, nde wonnoo o haaldii hunduko makko, en fuu en nanii!
LUK 23:1 Caggal ɗum, waalde Saahiiɓe ndee fuu immii, naɓi Iisaa to Pilaatu goforneer oo.
LUK 23:2 Ɓe ndarii eɓe ngullanoo mo, eɓe mbiya: —Min tawii oo ana jirkita leɲol amen, ana haɗa ɗum yoɓude kaananke Roma oo lampo, ana wiya hoore mum yo Almasiihu, ɗum woni kaananke.
LUK 23:3 Pilaatu lamndii mo, wii: —Aan woni kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa? O jaabii, o wii: —No mbii-ɗaa nii.
LUK 23:4 Pilaatu jaɓɓitii, wii hooreeɓe yottinooɓe sadaka e jamaa oo fuu: —Mi yiyaali e makko daliili fuu ko jukkata mo.
LUK 23:5 Kaa ɓe cattini e haala maɓɓe faa sanne, eɓe mbiya: —Ko o waajotoo koo ana murtina yimɓe ley leydi Yahuudiya fuu, gila Galili to o fuɗɗiri too faa ɗoo.
LUK 23:6 Nde Pilaatu nanunoo ɗum ndee, lamndii yalla o Galilinke naa?
LUK 23:7 O faami Iisaa e laamu Hirudus iwata, o neldi ɗum Hirudus. Sabi e ley ɗen ɲalaaɗe tawi Hirudus ana Urusaliima.
LUK 23:8 Nde Hirudus yii Iisaa ndee, weltii hen sanne, sabi ɓooyii omo yiɗi yiide ɗum saabe ko mo nannoo e mum koo. Kasen duu omo yeloo yiide ɗum ana waɗa kaayɗe.
LUK 23:9 O lamndii ɗum lamndi keewɗi, kaa Iisaa jaabaaki fay huunde.
LUK 23:10 Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e dunkee'en Sariya ndarii ɗon, ana ngullanoo mo ko mbaawi fuu.
LUK 23:11 Hirudus duu hoyni mo, jaayri mo, kaɲum e sordaasi'en mum, ɓoorni mo saaya lobba, neltiri mo Pilaatu.
LUK 23:12 Ɲannde mum Pilaatu e Hirudus laatii giɗiraaɓe, arannde ɓe honnondirnooɓe.
LUK 23:13 Pilaatu noddi hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe ɓee e yimɓe fuu,
LUK 23:14 wii ɗum'en: —On ngaddanii kam oo neɗɗo jirkitoowo yimɓe. Mi lamndike mo yeeso mon, kaa ko ngullaniri-ɗon mo koo fuu, mi yiyaali hen daliili ko jukkata mo.
LUK 23:15 Hirudus duu yiyaali e makko fay huunde, sabi o neltirii en mo. Anndee, oo gorko waɗaali fay huunde ko warata ɗum.
LUK 23:16 Ndennoo, mi fiyan mo, mi yoppita mo. [
LUK 23:17 ]
LUK 23:18 Ɓe fuu ɓe ngullidi daande wootere, ɓe mbii: —War mo, njoppitanaa min Barabas!
LUK 23:19 Barabas nee yo uddiranooɗo kasu saabe murtere waɗunoonde e ngeenndi ndii, e saabe war-hoore.
LUK 23:20 Pilaatu haaldi e maɓɓe cilol ɗiɗaɓol dow yiɗude yoppitinde Iisaa,
LUK 23:21 kaa ɓe ndarii eɓe ngulla, eɓe mbiya: —Tontu mo! Tontu mo e leggal bardugal!
LUK 23:22 Pilaatu wii ɓe tataɓol: —Koɗum o waɗi ko boni? Mi yiyaali e makko daliili fuu ko haani warde mo! Ndennoo, mi fiyan mo, mi yoppita mo.
LUK 23:23 Kaa ɓe ɓeydii wullude gullaali mawɗi, eɓe mbiya o tontee. Gullaali maɓɓe ɗii njaalii Pilaatu,
LUK 23:24 o fellisi waɗande ɓe ko ɓe ɲaagii koo.
LUK 23:25 O yoppitani ɓe mo ɓe ɲaagii yoppitee oo, oon yo uddiranooɗo kasu saabe murtere e war-hoore. Kaa Iisaa, o waɗi ɗum e juuɗe maɓɓe, faa ɓe ngaɗa ɗum ko weli ɓe.
LUK 23:26 Nde ɓe naɓata mo ndee, ɓe nanngi gorko Sireenanke biyeteeɗo Simon, iwruɗo ley ladde. Ɓe mbakkini ɗum leggal bardugal ngal faa jokka e caggal Iisaa.
LUK 23:27 Yimɓe heewɓe njokki hen. Rewɓe duu ana hakkunde maɓɓe, ana mboya no ɗum foti mettude ɗum'en.
LUK 23:28 Iisaa yeeccitii rewɓe ɓee, wii ɗum'en: —Rewɓe Urusaliima, pati mboyee kam, mboyee ko'e mon e ɓiɓɓe mon!
LUK 23:29 Sabi ɲalaaɗe ngaran nde yimɓe mbiyata: «Rewɓe rimarɓe e deeɗi ɗi caawaali abada e enɗi ɗi muyninaali, mbelii hoore!»
LUK 23:30 Nden, yimɓe mbiyan baamle kaaƴe caama dow mum'en, mbiya tule cudda ɗum'en.
LUK 23:31 Sabi so ɓe ngaɗii nii gila caɓal ngal keccal, hono laatotoo so ngal yoorii?
LUK 23:32 Ɓe naɓidi e Iisaa yimɓe ɗiɗon yanooɓe. Ɓeen duu yo wareteeɓe.
LUK 23:33 Nde ɓe njottinoo nokku biyeteeɗo Laalagal Hoore ndee, ɓe tonti mo e leggal bardugal, kanko e yanooɓe ɗiɗon ɓee, gooto ɲaamo makko, goɗɗo oo nano makko.
LUK 23:34 O wii: —Baaba, yaafa ɓe sabi ɓe anndaa ko ɓe ngaɗata. Nii ɓe pecciri kaddule makko urwa.
LUK 23:35 Yimɓe ndarii ɗon ana ƴeewa. Hooreeɓe ɓee duu ndarii ana njaayra mo, ana mbiya: —O biltii woɓɓe, o bilta hoore makko so o Almasiihu, Cuɓaaɗo Laamɗo oo!
LUK 23:36 Sordaasi'en ɓee duu njaayri mo, ngaddani mo biineegiri,
LUK 23:37 ana mbiya: —So aan woni kaananke Yahuudiyankooɓe oo, biltu hoore maa!
LUK 23:38 Tawi ana winndii e tiimde hoore makko: OO YO KAANANKE YAHUUDIYANKOOƁE.
LUK 23:39 Gooto e yanooɓe ɗiɗon tontidaaɓe e makko ɓee ana ɲiŋa mo, ana wiya: —Wanaa aan woni Almasiihu naa? Biltu hoore maa, mbiltaa min minen duu!
LUK 23:40 Kaa goɗɗo oo jahii e oo too, wii: —A hulataa Laamɗo naa? Aan e makko fuu, on potu jukkungo.
LUK 23:41 Enen, en keɓii ko kaandu-ɗen, jukkeede men yo goonga jaati, sabi ko ngollu-ɗen tan njoɓete-ɗen. Kaa kanko, o waɗaali fay huunde ko dagaaki.
LUK 23:42 Caggal ɗum, o wii: —Iisaa, miccito-ɗaa kam so a laatitike kaananke.
LUK 23:43 Iisaa wii mo: —Miɗo haalane goonga: hannde jaati a wondoyan e am ley alijenne.
LUK 23:44 Wakkati hakkunde naange, nimre waɗi e leydi ndii fuu faa wakkati yamnde tati kiikiiɗe,
LUK 23:45 naange niɓɓi, heedoode faliinde ley Suudu Dewal Mawndu ndee seekii, laatii taƴe ɗiɗi.
LUK 23:46 Iisaa wulli wullaango manngo, wii: —Baaba, mi tummbii yonki am kii e junngo maa. O haali ɗum tan, o ɗali aduna.
LUK 23:47 Nde hooreejo sordaasi'en oo yii ko waɗi koo ndee, yetti Laamɗo, wii: —So goonga nii, oo neɗɗo yo pooccitiiɗo!
LUK 23:48 Jamaa garnooɗo ƴeewde oo fuu, nde yiinoo ko waɗi koo ndee, wirfitii terɗe mum ana mbaati.
LUK 23:49 Kaa annduɓe mo ɓee fuu, ndarii to toowti ana ƴeewa. Rewɓe jokkunooɓe e makko gila leydi Galili ɓee ana e maɓɓe.
LUK 23:50 Gorko gooto ana jeyaa e waalde Saahiiɓe ndee, ana wiyee Yuusufu. Omo iwa Arimatiya, ngootiri e geelle leydi Yahuudiya. O gorko moƴƴo, pooccitiiɗo, omo doomunoo ɓanngugol Laamu Laamɗo oo. O tawdaaka e waalde Saahiiɓe ndee haala e golle.
LUK 23:52 O yehi to Pilaatu, o ndaardi ɗum tew Iisaa,
LUK 23:53 o jippini ɗum leggal bardugal ngal, o fiili ɗum e kasanke, o watti ɗum e yanaande asaande ley haayre, ɗo fay gooto meeɗaali watteede.
LUK 23:54 Ɗum hawri e ɲannde lanndinal tawi ɲalaande fowteteende ɓadike fuɗɗude.
LUK 23:55 Rewɓe wondunooɓe e Iisaa gila Galili ɓee njokki e Yuusufu, njii yanaande ndee e no o wattiraa ley mayre,
LUK 23:56 kooti, moƴƴinoyi nebameeji uurooji. Caggal ɗum, ɓe powti ɲalaande fowteteende no yamiroore ndee wiiri nii.
LUK 24:1 Beetee law ɲannde alan, ɓe pahi to yanaande too, tawi ɓe naɓorii nebameeji uurooji ɗi ɓe moƴƴinnoo ɗii.
LUK 24:2 Ɓe tawi haayre ndee tallitaama, ittaama e damal yanaande ndee,
LUK 24:3 kaa nde ɓe naatunoo ndee, ɓe tawaali ton tew Iisaa, Moobbo oo.
LUK 24:4 E ley no hakkille maɓɓe jirkitorii nii, worɓe ɗiɗon ndarii yeeso maɓɓe, ana ɓoornii kaddule jalbooje.
LUK 24:5 Nii kulol nanngi ɓe, ɓe tuggi tiiɗe maɓɓe e leydi. Oon wakkati worɓe ɓee mbii ɓe: —Ko saabii so oɗon tewta guurɗo hakkunde maayɓe?
LUK 24:6 O walaa ɗoo, o immitike. Miccitee ko o haalannoo on leydi Galili koo
LUK 24:7 nde o wii: «Ana tilsi Ɓii Neɗɗo oo waɗee e juuɗe luuttooɓe, tontee e leggal bardugal, immitoo ɲannde tataɓere.»
LUK 24:8 Nii ɓe miccitii haala Iisaa kaa.
LUK 24:9 Ɓe iwi to yanaande too, ɓe mbirfitii ɓe kaalanoyi ɗum sappo e go'o ɓee e woɓɓe ɓee fuu.
LUK 24:10 Ɓeen rewɓe ngoni: Mariyama mo Magdala e Yowanna e Mariyama inna Yaakuuba. Kamɓe e rewɓe wondunooɓe e maɓɓe ɓee kaalani ɗum nelaaɓe ɓee.
LUK 24:11 Nelaaɓe ɓee njogorii haala maɓɓe kaa yo meere, calii goonɗinde ɓe,
LUK 24:12 kaa Piyeer immii, dogani yanaande ndee. Nde o yuurninoo ndee, kasanke oo tan o yii. Caggal ɗum, o hooti galle maɓɓe, o bemmbaaɗo saabe ko waɗi koo.
LUK 24:13 E oon ɲalooma jaati, ɗiɗon e taalibaaɓe ɓee nanngi laawol wuro wiyeteengo Emmayus. Hakkunde ngoon wuro e Urusaliima ana waara e kilooji sappo e go'o.
LUK 24:14 Eɓe ngaajodoo ko waɗi koo fuu.
LUK 24:15 E ley gaajaate maɓɓe ɗee eɓe ndokkondira hakkillaaji, nii Iisaa e hoore mum hewtii ɓe, waddi e maɓɓe jaadal.
LUK 24:16 Kaa heedoode waɗaa e gite maɓɓe pati ɓe anndita mo.
LUK 24:17 O wii ɓe: —Koɗum ngaajoto-ɗon e laawol mon ngol? Non ɓe ndarii, terɗe maɓɓe mbaati.
LUK 24:18 Gooto e maɓɓe biyeteeɗo Kiliyopas jaabii mo, wii: —Aan tan gooto woni koɗo ley Urusaliima mo anndaa ko waɗi e ley ɲalaaɗe ɗee koo naa?
LUK 24:19 O wii ɓe: —Koɗum? Ɓe mbii mo: —Ko waɗi e Iisaa Nasaraatunke oo koo. O annabaajo, jom baawɗe ley haala makko e golle makko yeeso Laamɗo e yimɓe fuu.
LUK 24:20 Kaa hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe men ngaɗi mo e juuɗe laamu yalla omo jukkee jukkungo maayde, tonti mo e leggal bardugal.
LUK 24:21 Miɗen njikkunoo kanko soottitotoo Israa'iila. Hannde woni ɲalooma tataɓo ko ɗum waɗi.
LUK 24:22 Kasen, yoga e rewɓe amen kaaynii min. Ɓe njehi to yanaande too beetee law,
LUK 24:23 ɓe tawaali ton tew makko, ɓe ngarti, ɓe mbii malaa'ika'en ɓannganii ɓe, mbii omo wuuri.
LUK 24:24 Caggal ɗum, yoga e wondiiɓe amen njaaɓe to yanaande too ɓee, tawri no rewɓe ɓee mbiiri nii, kaa kanko e hoore makko, ɓe njiyaali mo.
LUK 24:25 Oon wakkati Iisaa wii ɓe: —Hey onon famarɓe hakkille! Ɓooyii on ngoonɗinaali haala annabaaɓe!
LUK 24:26 Wanaa ana tilsi Almasiihu torree, naata e teddungal mum naa?
LUK 24:27 Nden o fammini ɓe ko Binndi ɗii fuu kaali haala makko, gila e Tawreeta Muusaa faa e dewte annabaaɓe ɓee.
LUK 24:28 Nde ɓe paandii wuro ngo ɓe immanii ngoo ndee, Iisaa waɗi hono o anniyiiɗo ɓettaade nii.
LUK 24:29 Nii ɓe ɲaagii mo, ɓe mbii: —Heddoda e amen, sabi hiirii, jemma warii. O jokki e maɓɓe, o jippanii ɓe.
LUK 24:30 Nde ɓe njooɗinoo eɓe ɲaama ndee, o ɓami buuru, o yetti Laamɗo, o helti buuru oo, o hokki ɓe.
LUK 24:31 Non gite maɓɓe peerti, ɓe annditi mo. Ɗon e ɗon o iwi e gite maɓɓe.
LUK 24:32 Gooto fuu darii ana wiya goɗɗo: —Nde o haaldata e men e laawol ngol omo fammina en Binndi ɗii ndee, wanaa ɓerɗe men ɓuuɓii naa?
LUK 24:33 Ɗon e ɗon, ɓe immii ɓe mbirfitii Urusaliima, ɓe tawtoyi ton sappo e go'o ɓee e wondiiɓe mum'en ana kawriti.
LUK 24:34 Ɓeen mbii: —Goonga, Kalfaaɗo men Iisaa wuurtii, o ɓannganii Simon.
LUK 24:35 Ɗiɗon ɓee duu njantanii ɓe ko waɗunoo e laawol mum'en, e no annditiri mo nde o helti buuru ndee.
LUK 24:36 Ɓe tilaaki haalde, faa Iisaa e hoore mum darii hakkunde maɓɓe, wii ɓe: —Onon e jam!
LUK 24:37 Ɓe kuli, ɓe ɗemƴii, ɓe miili ko ɓe njii koo yo mbeelu.
LUK 24:38 Non o wii ɓe: —Ko hulɓini on? Ko saabii so oɗon miila ɗii miilooji e ɓerɗe mon?
LUK 24:39 Ƴeewee juuɗe am e koyɗe am, ɗum miin jaati. Memee kam, ƴeewon. Sabi mbeelu walaa tew, walaa gi'e no am nii.
LUK 24:40 Nde o haalata ɗum ndee, o holli ɓe juuɗe makko e koyɗe makko.
LUK 24:41 Nde wonnoo ɓe ndonkii goonɗinde saabe seyo e kaayɗe, o wii ɓe: —Oɗon njogii ɗoo ko ɲaametee naa?
LUK 24:42 Ɓe ngaddani mo tayre liingu cahaaɗo,
LUK 24:43 o nanngi nde, o ɲaami yeeso maɓɓe.
LUK 24:44 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Ko Tawreeta Muusaa e dewte annabaaɓe e Jabuura cappii e am koo fuu, ana tilsi ɗum goonɗa. Ɗum jaati woni ko kaalannoo-mi on nde ngondunoo-mi e mon ndee.
LUK 24:45 Oon wakkati, o udditi hakkillaaji maɓɓe, yalla eɓe paama Binndi ɗii.
LUK 24:46 O wii ɓe: —Ana winndii Almasiihu oo torrete faa maaya, immitoto hakkunde maayɓe ɲalooma tataɓo.
LUK 24:47 Ana winndii kasen: saabe makko leɲi ɗii fuu ooynante faa tuuba, keɓa yaafaamuya luutti. Ɗum ana fuɗɗa gila Urusaliima.
LUK 24:48 Onon ngoni seettotooɓe kulle ɗee!
LUK 24:49 Miin, mi neldan on ko Baabiraaɗo am fodi koo fuu. Kaa keddee e ngalluure ndee, faa nde baawɗe gonɗe dow ɗee njippii e mon fuu.
LUK 24:50 Iisaa naɓi ɓe faa hedde Baytaniya, hunci juuɗe, duwanii ɓe.
LUK 24:51 Ɗo o duwantoo ɓe ɗoo, o seerti e maɓɓe, o ŋabbinaa dow kammu.
LUK 24:52 Ɓe cujidani mo, caggal ɗum, ɓe mbirfodii Urusaliima e seyo manngo.
LUK 24:53 Wakkati fuu eɓe tawee ley Suudu Dewal Mawndu nduu, eɓe njetta Laamɗo.
JOH 1:1 E puɗɗooɗe biyeteeɗo Konngol ana woodi. Biyeteeɗo Konngol oo ana wondi e Laamɗo, o Laamɗo.
JOH 1:2 Omo wondi e Laamɗo gila puɗɗooɗe.
JOH 1:3 E makko Laamɗo tagiri huunde fuu. Fay huunde e ko woodi koo, tagaaka so wanaa e makko.
JOH 1:4 E makko nguurndam woni, ɗam nguurndam laatanii yimɓe fooyre.
JOH 1:5 Fooyre ndee ana yaayna ley nimre. Nimre ndee waawaa ɲifude nde.
JOH 1:6 Waɗiino e wakkati, Laamɗo nelii neɗɗo biyeteeɗo Yaayaa.
JOH 1:7 O seedee garɗo haalde haala ndeen fooyre oo, yalla yimɓe fuu ana ngoonɗinira saabe haala makko kaa.
JOH 1:8 Wanaa kanko woni fooyre ndee, kaa o seedee garɗo haalde haala mayre oo.
JOH 1:9 Kayre woni fooyre goongaraare warnde ley aduna faa yaaynana yimɓe fuu.
JOH 1:10 Biyeteeɗo Konngol oo ana ley aduna, kanko woni taguɗo aduna oo, kaa aduna oo annditaali mo.
JOH 1:11 Mo warii e leɲol makko, kaa leɲol makko jaɓɓaaki mo.
JOH 1:12 Kaa jaɓɓiiɓe mo so ngoonɗini mo ɓee, o hokkii ɗum'en baawɗe laataade ɓiɓɓe Laamɗo.
JOH 1:13 Ɓeen yo rimraaɓe ko wanaa muuyo terɗe, ko wanaa muuyo gorko, kamɓe ɓe rimraaɓe iwrude to Laamɗo.
JOH 1:14 Konngol ngol laatii neɗɗo. Oon hoɗidi e meeɗen, o keewɗo hinnee e goonga. Min njii teddeengal makko, teddeengal hono ngal Bajjo heɓata e baam mum.
JOH 1:15 Yaayaa seettanike mo, eewnii, wii: —Kanko woni mo kaalannoo-mi on haala mum oo, mbii-mi: «Caggal am ardiiɗo kam waran, sabi omo woodi gila mi tagaaka.»
JOH 1:16 No hinnee makko foti heewde, en fuu en keɓii, hinnee dow hinnee.
JOH 1:17 Saabe Muusaa keɓir-ɗen Sariya, kaa hinnee e goonga saabe Iisaa Almasiihu heɓiraa.
JOH 1:18 Fay gooto yiyaali Laamɗo abada. Jonnoo, Ɓiɗɗo bajjo gonduɗo e Baabiraaɗo oo, kaɲum humpiti en mo.
JOH 1:19 YahuudiyankooɓeUrusaliima neli Lewinkooɓe e yottinooɓe sadaka to Yaayaa lamndoo kaɲum woni homo.
JOH 1:20 O jaabii ɓe ko selli: —Miin, mi wanaa Almasiihu.
JOH 1:21 Ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Aan, a homo? A annabi Iliyaasa naa? O wii: —Mi wanaa. Ɓe mbii: —A Annabaajo oo naa? O jaabii: —Mi wanaa!
JOH 1:22 Ɓe mbii mo: —A homo ndennoo? Haalan min ko min kaaltanoya neluɓe min ɓee. Ko njogori-ɗaa hoore maa?
JOH 1:23 O jaabii, o wii: —Miin woni «ooynotooɗo ley ladde jeereende so ana wiya: moƴƴintinee laawol Joomiraaɗo», hono no annabi Esaaya wiiri nii.
JOH 1:24 Nelaaɓe ɓee to Farisa'en iwri.
JOH 1:25 Ɓe lamndii mo: —Ko saabii so aɗa loota yimɓe lootogal batisima, tawi a wanaa Almasiihu a wanaa Iliyaasa a wanaa Annabaajo oo?
JOH 1:26 Yaayaa jaabii ɓe, wii: —Miin, miɗo batisira ndiyam, kaa won dariiɗo hakkunde mon mo on anndaa.
JOH 1:27 Kanko, o waran caggal am. Miin, mi fotaa fay e humtude ɓoggi paɗe makko.
JOH 1:28 Ɗum waɗii Baytaniya ootoo bannge maayo Urdun, ɗo Yaayaa batisannoo ɗoo.
JOH 1:29 Janngo mum, Yaayaa yii Iisaa ana wara e mum, wii: —Annii, njawdiri Laamɗo ndoondotoondi luutti aduna.
JOH 1:30 Ɗum woni ko mbiinoo-mi e makko: «Neɗɗo waran caggal am, ardiiɗo kam, sabi omo woodi gila mi tagaaka.»
JOH 1:31 Miin, mi anndaano mo, kaa mi warii miɗo batisira ndiyam yalla omo ɓanngana Israa'iilankooɓe.
JOH 1:32 Yaayaa seettii, wii: —Mi yii Ruuhu hono wuugaandu ana jippoo iwde dow kammu faa hoɗi dow makko.
JOH 1:33 Miin, mi anndaano mo. Kaa nelɗo kam mi batisira ndiyam oo, kaɲum wii kam: «Oon mo njiyataa Ruuhu ana jippoo dow mum oo, kaɲum woni batisiroowo Ruuhu Ceniiɗo.»
JOH 1:34 Miin, mi yii, mi seettike kanko woni Ɓii Laamɗo.
JOH 1:35 Janngo mum kasen Yaayaa ana dardii e taalibaaɓe mum ɗiɗon.
JOH 1:36 O yii Iisaa ana ɓettoo, o wii: —Annii, njawdiri Laamɗo!
JOH 1:37 Taalibaaɓe ɗiɗon ɓee nani ko o haali koo, njokkitii Iisaa.
JOH 1:38 Iisaa yeeccitii, yii eɓe njokki e mum, wii ɓe: —Koɗum tewtaton? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Rabbii (ɗum woni «Moobbo»), hoto njooɗoto-ɗaa?
JOH 1:39 O wii ɓe: —Ngaree ƴeewee! Nden ɓe ngari, ɓe njii ɗo o jooɗotoo ɗoo. Ɓe ngondi e makko oon ɲalooma. Ɗum waɗii wakkati kiikiiɗe.
JOH 1:40 Andire miɲii Simon Piyeer oo yo gooto e ɗiɗon nanɓe haala Yaayaa so njokkitii Iisaa ɓee.
JOH 1:41 Mawniiko Simon o adii fuu hawrude, o wii ɗum: —Min njii Almasiihu. (Ɗum woni Cuɓaaɗo.)
JOH 1:42 O naɓi ɗum to Iisaa. Iisaa ƴeewi Simon, wii ɗum: —Aan, Simon ɓii Yuhanna mbiyete-ɗaa, caggal jooni a innditirte Kefas. (Kefas e Piyeer fuu gootum. Maanaa majjum yo haayre.)
JOH 1:43 Janngo mum, Iisaa anniyii yaade Galili. O hawri e Filipa, o wii ɗum: —Jokkam!
JOH 1:44 Filipa ana jeyaa Baytisayda, ngalluure nde Andire e Piyeer fuu njeyaa e mum ndee.
JOH 1:45 Filipa hawri e Natanayel, wii ɗum: —Min tawii mo haala mum winndaa ley Tawreeta Muusaa e ley dewte annabaaɓe oo. O Iisaa Nasaraatunke ɓii Yuusufu oo.
JOH 1:46 Natanayel wii mo: —Ko moƴƴi ana waawi iwrude Nasaraatu naa? Filipa jaabii mo: —War ƴeew!
JOH 1:47 Iisaa yii Natanayel ana feewi ɗum, wii: —Oo yo Israa'iilanke jaati, kutee fuu walaa e makko.
JOH 1:48 Natanayel wii mo: —Hoto anndu-ɗaa kam? Iisaa jaabii mo, wii: —Mi yii ma ley ibbi gila Filipa noddaali ma.
JOH 1:49 Natanayel jaabii, wii: —Moobbo, a Ɓii Laamɗo, a kaananke Israa'iila.
JOH 1:50 Iisaa jaabii mo, wii: —Saabe mi wii mi yii ma ley ibbi koo tan ngoonɗinir-ɗaa naa? A yiyan ko ɓuri ɗum haaynaade.
JOH 1:51 Nden o wii Natanayel: —Miɗo haalana on goonga: on njiyan kammu ana udditoo, on njiyan malaa'ika'en Laamɗo ana ŋabba ana njippoo dow Ɓii Neɗɗo.
JOH 2:1 Balɗe ɗiɗi caggal mum, kuurtungu waɗi ley ngalluure wiyeteende Kaana ley leydi Galili. Inna Iisaa ana tawanoo ton.
JOH 2:2 Iisaa e taalibaaɓe mum duu noddaama ngara kawra e kuurtungu oo.
JOH 2:3 Nde peguujam maɓɓe timmunoo ndee, inna Iisaa wii: —Ɓe ngalaa peguujam.
JOH 2:4 Iisaa jaabii mo, wii: —Tama aan haalanta kam ko kaan-mi waɗude? Wakkati am yonaali tafon.
JOH 2:5 Inniiko wii gollooɓe ɓee: —Ko o yamiri on fuu, ngaɗon.
JOH 2:6 Kaaƴe jeegom, asiiɗe faa laatii hono pakaaje mawɗe ɗo Yahuudiyankooɓe lootetee faa laɓɓinee banngal diina, ana ngonnoo ton. Honde fuu ana naanna bulki sappo ndiyam.
JOH 2:7 Iisaa wii ɓe: —Kebbinee pakaaje ɗee ndiyam. Ɓe kebbini ɗe faa ɗe keewi.
JOH 2:8 O wii ɓe: —Jooni kaa, ɲeɗee naɓanee hooreejo kuurtungu oo. Ɓe naɓi.
JOH 2:9 Nde hooreejo oo meeɗunoo ndiyam mbaylitaaɗam peguujam ɗam ndee, annditaali to ɗam ittaa. Kaa gollooɓe ɲeɗuɓe ndiyam ɗam ɓee ana anndi. O noddi jommbaajo gorko oo,
JOH 2:10 o wii ɗum: —Yimɓe fuu peguujam mbelɗam mboowi adoraade. Nde yimɓe cigirii, nden ɗam welaa ɗam yaretee. Kaa aan, aɗa resi mbelɗam ɗam faa jooni.
JOH 2:11 Nii Iisaa golliri haaynde mum aranndeere ley ngalluure Kaana ley leydi Galili. O ɓanngini baawɗe makko, taalibaaɓe makko ɓee ngoonɗini mo.
JOH 2:12 Caggal ɗum, o iwi Kaana, o yehi ngalluure wiyeteende Kafarnahum, kanko e inniiko e miɲiraaɓe makko e taalibaaɓe makko. Ɓe paɓɓi ton balɗe seeɗa.
JOH 2:13 Nde iidi Yahuudiyankooɓe biyeteeɗo Paska oo ɓadinoo ndee, Iisaa ŋabbiti Urusaliima.
JOH 2:14 O tawi ley daalaare Suudu Dewal Mawndu nduu julaaɓe ga'i e baali e soottooɓe buugaaji, kaɲum e weccooɓe kaalisi ana njooɗii.
JOH 2:15 O nanngi ɓoggi, o sowi, o ribbi ɓe fuu ɓe njalta Suudu Dewal Mawndu nduu, kamɓe e ga'i maɓɓe e baali maɓɓe. O sankiti kaalisi weccooɓe, o hippi taabe maɓɓe.
JOH 2:16 O wii soottooɓe buugaaji ɓee: —Ittee ɗum ɗoo, pati ngaɗee suudu Baabiraaɗo am nduu soottirdu.
JOH 2:17 Taalibaaɓe makko ɓee miccitii ko Binndi ɗii mbii koo: «Jilli suudu maa laatanike kam sugulla.»
JOH 2:18 Nden hooreeɓe Yahuudiyankooɓe mbii mo: —Haaynde honde kollataa min aɗa foti waɗude ko ngaɗ-ɗaa koo?
JOH 2:19 Iisaa jaabii ɓe, wii: —Ngurjinee Suudu Dewal nduu. So on ngurjinii ndu, on njiyan miɗo mahitoo ndu ley balɗe tati.
JOH 2:20 Ɓe njaabii mo: —Nduu suudu mahiraama duuɓi capanɗe nay e jeegom. Dee aan, a mahitoto ndu ley balɗe tati naa?
JOH 2:21 Kaa Iisaa hoore mum wappiri suudu nduu.
JOH 2:22 Nde Iisaa wuurtunoo ndee, taalibaaɓe mum ɓee miccitii o haaliino ɗum. Ɓe ngoonɗini ko Binndi ɗii mbii koo e konngol o haalnoo ngol.
JOH 2:23 Nde Iisaa faɓɓoynoo Urusaliima iidi Paska ndee, heewɓe ngoonɗini mo saabe njii kaayɗe ɗe o waɗi ɗee.
JOH 2:24 Kaa Iisaa hoolaaki ɓe faa hokkita ɓe hoore mum, sabi omo anndi ɓe fuu.
JOH 2:25 O hasindinaa fay gooto seettanoo mo ko woni e yimɓe, nde wonnoo omo humpitii ko woni e ɓii-aadama.
JOH 3:1 Won gorko Farisanke biyeteeɗo Nikodemus, gooto e hooreeɓe Yahuudiyankooɓe.
JOH 3:2 Oon gorko yehi to Iisaa jemma, wii ɗum: —Moobbo, miɗen anndi a jannginoowo iwruɗo to Laamɗo, sabi fay gooto waawaa waɗude hono kaayɗe ɗe ngaɗataa ɗee so Laamɗo wondaa e mum.
JOH 3:3 Iisaa jaabii mo, wii: —Miɗo haalane goonga: fay gooto waawaa yiide Laamu Laamɗo tawee rimtaaka kasen.
JOH 3:4 Nikodemus wii mo: —Hono mawɗo waawiri rimtireede? Omo waawi naattude e reedu inniiko, o rimtee kasen naa?
JOH 3:5 Iisaa jaabii: —Miɗo haalane goonga: so wanaa neɗɗo rimtiree ndiyam e Ruuhu so heɓa naatude e Laamu Laamɗo.
JOH 3:6 Ko ɓii-aadama rimata koo yo ɓii-aadama. Ko Ruuhu oo rimata koo yo ruuhu.
JOH 3:7 Pati ɗum haayne saabe mi wii ma kinaa ndimte-ɗon kasen.
JOH 3:8 Henndu ana wibba ɗo muuyiri fuu. Aɗa nana dillere mayru, kaa a anndaa to ndu iwri, a anndaa to ndu yahata. Hono non oon dimraaɗo Ruuhu oo worri.
JOH 3:9 Nikodemus wii mo: —Hono hen ɗum laatortoo?
JOH 3:10 Iisaa jaabii mo: —Aan, jannginoowo ley Israa'iila oo fuu, a anndaa ɗum naa?
JOH 3:11 Miɗo haalane goonga: minen, ko min anndi min kaalata, ko min njii min ceettotoo, kaa onon, on njaɓataa seedaaku amen.
JOH 3:12 On ngoonɗinaali nde kaalan-mi on haala kulle leydi ndee. Hono ngoonɗinirton so mi haalanii on haala kulle dow kammu?
JOH 3:13 Fay gooto ŋabbaali dow kammu, so wanaa oon iwruɗo dow kammu oo, ɗum woni Ɓii Neɗɗo.
JOH 3:14 Hono no Muusaa toowniri mboddi jakawalle ley ladde jeereende nii, so wanaa Ɓii Neɗɗo oo duu toowniree hono non,
JOH 3:15 yalla goonɗinɗo mo fuu ana heɓa nguurndam nduumiiɗam.
JOH 3:16 Sabi Laamɗo ɓamii ana yiɗa aduna oo faa hokkitiri Ɓiyum bajjo, yalla goonɗinɗo Bajjo oo fuu ana waasa naatude yiite, heɓa nguurndam nduumiiɗam.
JOH 3:17 Laamɗo neliraali Ɓiyum oo e aduna faa Ɓiyum oo saroo aduna oo. Ko mo neliraa dee, faa aduna oo hisira saabe makko.
JOH 3:18 Goonɗinɗo mo fuu sarataake. Mo goonɗinaali fuu tilike sareede, sabi goonɗinaali Ɓii Laamɗo bajjo oo.
JOH 3:19 Sariya oo annii: fooyre warii e aduna, kaa yimɓe, nimre cuɓii dow fooyre saabe golleeji mum'en bonɗi.
JOH 3:20 Bonɗo tagu yiɗaa fooyre, warataa e mayre, hulde pati golleeji mum bonɗi ɓanngu.
JOH 3:21 Kaa goongirante waran e fooyre yalla golleeji ɗi waɗiri saabe Laamɗo ɗii ana ɓannga.
JOH 3:22 Caggal mum, Iisaa yaadi e taalibaaɓe mum leydi Yahuudiya. O faɓɓidi e maɓɓe ton, omo loota yimɓe lootogal batisima.
JOH 3:23 Yaayaa duu ana batisa to Aynon too bannge Salim, sabi cewle ana keewi ton. Yimɓe ana ngara ana mbatisee.
JOH 3:24 Tawi Yaayaa nannganooka tafon.
JOH 3:25 Taalibaaɓe Yaayaa ɓee njeddondiri e Yahuudiyanke haala laaɓal.
JOH 3:26 Ɓe njehi to Yaayaa, ɓe mbii ɗum: —Moobbo, gorko gondunooɗo e maa ootoo bannge maayo Urdun mo ceettani-ɗaa oo, kanko duu omo batisa, yimɓe fuu ana njaha to makko.
JOH 3:27 Yaayaa jaabii ɓe, wii: —Neɗɗo waawaa heɓude fay huunde so wanaa ko Laamɗo hokki ɗum.
JOH 3:28 Onon e ko'e mon, on seedee'en am mi wii mi wanaa Almasiihu, kaa miɗo adii mo neleede.
JOH 3:29 Gaddanaaɗo jommbaajo debbo, kaɲum woni jommbaajo gorko. Dammbidiiɗo gorko oo ana darii, ana hettindii. So o nanii daande jommbaajo gorko oo, o seyoto sanne. Nii seyo am ngoo hiɓɓiri.
JOH 3:30 So wanaa kanko o toowa, so miin mi leyɗa.
JOH 3:31 Oon iwruɗo dow, kaɲum tiimti yimɓe fuu. Iwɗo e leydi yo leydinke. Haalaaji mum duu yo haalaaji leydinkooji. Oon iwruɗo dow kammu, kaɲum tiimti yimɓe fuu.
JOH 3:32 Ko o yii e ko o nani o seettotoo, kaa fay gooto jaɓataa seedaaku makko.
JOH 3:33 Oon jaɓuɗo seedaaku makko, sellinii Laamɗo yo goongirante.
JOH 3:34 Oon mo Laamɗo neli, ko Laamɗo haali haaltata, sabi Laamɗo hokkii mo Ruuhu mo walaa ɗo haaɗi.
JOH 3:35 Baabiraaɗo oo ana yiɗi Ɓiɗɗo oo faa waɗi huunde fuu e junngo makko.
JOH 3:36 Goonɗinɗo Ɓiɗɗo oo, heɓii nguurndam nduumiiɗam. Mo goonɗinaali Ɓiɗɗo oo, heɓataa ɗam, tikkere Laamɗo duu ana woodani ɗum.
JOH 4:1 Farisa'en nanii wiyaama Iisaa ana loota lootogal batisima ana heɓa taalibaaɓe faa ɓuri Yaayaa.
JOH 4:2 Tawi Iisaa e hoore mum kaa batisaali fay gooto. Taalibaaɓe makko ɓee tan mbatisannoo.
JOH 4:3 Nde Iisaa nannoo ko haalanoo e mum koo ndee, iwi leydi Yahuudiya, wirfitii leydi Galili,
JOH 4:4 kinaa o seeka leydi Samariya.
JOH 4:5 O wari e ngalluure Samariya wiyeteende Sikar bannge ngesa nga Yaakuuba hokkunoo ɓiyum Yuusufu ngaa.
JOH 4:6 Ɗon ɓunndu Yaakuuba nduu woni. Iisaa jooɗii daande ɓunndu nduu faa ŋoottinoo. Ɗum forrii e wakkati hakkunde naange.
JOH 4:7 Samariyanke debbo wari ƴoogude. Iisaa wii mo: —Hokkam ndiyam, mi yara no!
JOH 4:8 Tawi taalibaaɓe makko ɓee njehii to ngeenndi too soodoyde ɲaamdu.
JOH 4:9 Debbo oo wii Iisaa: —Haa! Hono aan, Yahuudiyanke, ɲaagorto-ɗaa kam miin, Samariyanke, ndiyam njaraa? (Sabi Yahuudiyankooɓe e Samariyankooɓe yo harmondirɓe.)
JOH 4:10 Iisaa jaabii mo: —Sinndo aɗa anndunoo no dokke Laamɗo poti e oon biiɗo ma ndokkaa ɗum ndiyam yara oo, a ɲaagotono mo, o hokke ndiyam nguurndam njaraa.
JOH 4:11 Debbo oo wii mo: —Giɗo, a walaa cafirgal. Ɓunndu nduu ana luggiɗi. Hoto keɓataa ɗam ndiyam nguurndam?
JOH 4:12 Aan, aɗa ɓuri njaatigi amen Yaakuuba dokkuɗo min ɓunndu nduu oo teddude naa? Kanko e ɓiɓɓe makko e daabaaji makko fuu, ɓe njarii e mayru.
JOH 4:13 Iisaa jaabii mo: —Neɗɗo fuu jarɗo ɗam ndiyam ɗomɗan kasen,
JOH 4:14 kaa jarɗo ndiyam ɗam ndokkan-mi ɗum ɗam fuu, ɗomɗataa abada. Sabi ndiyam ndokkan-mi ɗum ɗam laatanto ɗum ndiyam iloojam nguurnoojam ɗum nguurndam nduumiiɗam.
JOH 4:15 Debbo oo wii: —Giɗo, hokkam ɗam ndiyam pati mi ɗomɗa kasen, sako mi warta ƴoogude ɗoo kasen.
JOH 4:16 Iisaa wii mo: —Yaa noddoy jom suudu maa, ngardon!
JOH 4:17 Debbo oo jaabii mo: —Mi walaa jom suudu. Iisaa wii mo: —A haalii goonga ko mbii-ɗaa a walaa jom suudu koo.
JOH 4:18 A ɓamanooma worɓe njoyon. Gorko ngondu-ɗaa jooni oo duu, wanaa jom suudu maa. A haalii goonga.
JOH 4:19 Debbo oo wii mo: —Moobbo, laaɓanii kam a annabaajo.
JOH 4:20 Njaatiraaɓe amen ndewii Laamɗo e ndee waamnde haayre, kaa onon Yahuudiyankooɓe, oɗon mbiya to Urusaliima too Laamɗo haani reweede.
JOH 4:21 Iisaa wii mo: —Banndam debbo, jaɓu ko kaalanan-maa-mi koo: wakkati waran, mo ndewaton Baabiraaɗo tawee wanaa e ndee waamnde haayre, wanaa e Urusaliima.
JOH 4:22 Onon Samariyankooɓe, oɗon ndewa ko on anndaa, kaa minen Yahuudiyankooɓe, ko min anndi min ndewata, sabi kisindam to Yahuudiyankooɓe iwrata.
JOH 4:23 Wakkati ana wara, mo yottike jaati, nde rewirooɓe Laamɗo goonga ɓee ndewirta ɗum Ruuhu e goonga. Hono ɓee rewooɓe Baabiraaɗo ndaarti.
JOH 4:24 Laamɗo yo Ruuhu. Rewooɓe mo ɓee kinaa ndewira mo ruuhu e goonga.
JOH 4:25 Debbo oo wii: —Miɗo anndi Cuɓaaɗo biyeteeɗo Almasiihu oo yo garoowo. Nde o warii, o humpitan min kulle fuu.
JOH 4:26 Iisaa wii mo: —Miin kaaldoowo e maa oo woni kanko.
JOH 4:27 E dow ɗum taalibaaɓe makko ɓee njottii. Ko Iisaa haaldata e debbo oo koo haaynii ɓe, kaa fay gooto e maɓɓe wiyaali ɗum: «Ko ndaartataa? Ko kaaldataa e makko?»
JOH 4:28 Nden debbo oo yoppi mbulku mum ton, wirfitii ngeenndi haalanoyi yimɓe, wii:
JOH 4:29 —Ngaree ƴeewee gorko kaaltanɗo kam ko ngannoo-mi fuu annii, yalla wanaa kanko woni Almasiihu?
JOH 4:30 Ɓe njehi ƴeewoyde mo.
JOH 4:31 Oon wakkati, taalibaaɓe ɓee ndaardi mo, ana mbiya: —Moobbo, tiinna ɲaamu!
JOH 4:32 O jaabii ɓe: —Miɗo jogii ko mi ɲaama ko on anndaa.
JOH 4:33 Taalibaaɓe ɓee ana lamndondira: —Ɗum nee, won gaddanɗo mo ko ɲaametee naa?
JOH 4:34 Iisaa wii ɓe: —Ɲaamdu am yo waɗude sago nelɗo kam oo e timminde golle makko.
JOH 4:35 Onon, oɗon mbiya: «Faa hannde lebbi nay so kettal wara.» Kaa miin, miɗo wiya on: tippee gite mon, ƴeewee gese ɗee fuu ɓenndii, ɗe njonii hetteede.
JOH 4:36 Kettuɗo heɓan ngeenaari, mooɓtana ɲamri ndii nguurndam nduumiiɗam, yalla aawuɗo e kettuɗo ana ceyodoo.
JOH 4:37 Ɗum tabintinta banndol biyoowol: «Gooto ana aawa, goɗɗo ana hetta.»
JOH 4:38 Mi nelii on kettoyon nga on tampanaali. Woɓɓe tampi. Onon, on ndaamitike e tampere maɓɓe.
JOH 4:39 Samariyankooɓe heewɓe ley ndee ngalluure ngoonɗinii Iisaa saabe haala debbo ceettiiɗo so wii: «O haaltanii kam ko ngaɗunoo-mi fuu.»
JOH 4:40 Nde Samariyankooɓe ɓee njottinoo Iisaa ndee, ndaardi mo o faɓɓana ɗum'en. O waɗi ɗon balɗe ɗiɗi.
JOH 4:41 Yimɓe heewɓe ngoonɗini mo kasen faa ɓuri no arannde nii saabe konngol makko ngol.
JOH 4:42 Ɓe mbii debbo oo: —Jooni, wanaa saabe haalaaji maa ɗii tan min ngoonɗiniri. Ko min ngoonɗiniri dee, minen e ko'e amen, min nanii konngol makko, min anndi kanko jaati woni kisinoowo aduna oo.
JOH 4:43 Caggal balɗe ɗiɗi ɗee, o iwi ton, o yehi Galili.
JOH 4:44 Kanko e hoore makko o seettinoke: «Annabaajo teddintaake e ley suudu baam mum.»
JOH 4:45 Nde o yottinoo Galili ndee, Galilinkooɓe njaɓɓorii mo juuɗe ɗiɗi, sabi kamɓe duu ɓe njehiino iidi Urusaliima, ɓe njiino ko o gollunoo ley iidi oo koo.
JOH 4:46 Nden Iisaa warti Kaana ley leydi Galili, ɗo mo waylitinnoo ndiyam o waɗi ɗam peguujam ɗoo. Howruujo kaananke mo ɓiyum sellaa ana ley Kafarnahum.
JOH 4:47 Nde howruujo oo nannoo Iisaa iwrii Yahuudiya wartii Galili ndee, yehi to Iisaa, ndaardi ɗum jippoo sellinoya ɓiyiiko kaɓanoowo yonki.
JOH 4:48 Iisaa wii mo: —So on keɓaali finnde, on njiyaali kaayɗe, on ngoonɗintaa.
JOH 4:49 Howruujo kaananke oo wii mo: —Moobbo, njehen gila ɓiyam oo maayaali.
JOH 4:50 Iisaa wii mo: —Hootu, ɓiya oo sellii. Gorko oo goonɗini ko Iisaa wii ɗum koo, hooti.
JOH 4:51 Gollooɓe makko kawriti e makko e laawol, kumpiti mo, mbii: —Ɓiya oo daɗii.
JOH 4:52 O lamndii ɓe wakkati homo suka o samtanaa. Ɓe mbii mo: —Sallifanaa keeɲen jonte ɗee njoppiti mo.
JOH 4:53 Baaba suka oo annditi oon wakkati jaati Iisaa wiinoo ɗum: «Ɓiya oo sellii!» Nii kanko e koreeji makko fuu ɓe ngoonɗiniri Iisaa.
JOH 4:54 Ɗum woni haaynde ɗiɗaɓere nde Iisaa golli kasen leydi Galili nde iwnoo Yahuudiya.
JOH 5:1 Caggal majjum, iidi Yahuudiyankooɓe ana waɗa. Iisaa ŋabboyi Urusaliima.
JOH 5:2 To Urusaliima too, bannge dammbugal biyeteengal Dammbugal Baali ngal, luggal ndiyam ana ton. Engal wiyee Baytijata e ibaraninkoore. Danɗe joy ana pilii ngal.
JOH 5:3 Ɲawɓe heewɓe ana lelii ley ɗeen danɗe: wumɓe e wooyɓe e ɓe terɗe mum'en fuu mbaati. [
JOH 5:4 ]
JOH 5:5 Gorko ɲawɗo duuɓi capantati e jetti ana wonnoo ɗon.
JOH 5:6 Iisaa yii omo lelii, anndi o ɓooydii e ɲaw, lamndii mo: —Aɗa yiɗi sellude naa?
JOH 5:7 Ɲawɗo oo jaabii mo, wii: —Moobbo, mi walaa fay gooto balloowo kam regaade e luggal ngal nde ndiyam ɗam jirkitike. Ɗo mbiyan-mi mi regike fuu, a tawan won adiiɗo kam jolde.
JOH 5:8 Iisaa wii mo: —Imma, ɓamtu daɗɗo maa, yaa!
JOH 5:9 Ɗon e ɗon gorko oo selli, ɓamti daɗɗo mum fuɗɗiti yaade. Ɗum hawrii e ɲalaande fowteteende,
JOH 5:10 saabe majjum hooreeɓe Yahuudiyankooɓe mbii cellinaaɗo oo: —Hannde yo ɲalaande fowteteende, dagantaako ma ndoondo-ɗaa daɗɗo maa.
JOH 5:11 O jaabii ɓe: —Cellinɗo kam oo, kaɲum wii kam: «Ɓamtu daɗɗo maa, yaa!»
JOH 5:12 Ɓe lamndii mo: —Homo woni oo neɗɗo biiɗo ma ɓamtu daɗɗo maa, yaa?
JOH 5:13 Kaa cellinaaɗo oo anndaano mo, sabi Iisaa iwii ɗon sabi yimɓe ana keewnoo e oon nokku.
JOH 5:14 Caggal ɗum, Iisaa hawriti e makko ley Suudu Dewal Mawndu nduu, wii mo: —Ƴeew, jooni kaa, a sellii, pati luuttu kasen so ko ɓuri ɗum bonde heɓe.
JOH 5:15 Gorko oo yehi haalanoyi hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ɓee Iisaa woni cellinɗo ɗum oo.
JOH 5:16 Nden hooreeɓe Yahuudiyankooɓe puɗɗi torrude Iisaa sabi o waɗii ɗum e ɲalaande fowteteende.
JOH 5:17 Iisaa wii ɓe: —Baabiraaɗo am ana golla faa jooni, miin duu, miɗo golla.
JOH 5:18 Nden hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ɓeydi tewtude warde mo, wanaa saabe ko o bonnii ɲalaande fowteteende ndee koo tan, ko o wii kasen Laamɗo yo baam makko koo. O fonndii hoore makko e Laamɗo.
JOH 5:19 Iisaa wii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: Ɓiɗɗo waawaa gollude fay huunde kaɲum tan, kinaa ko yii Baabiraaɗo ana golla. Sabi ko Baabiraaɗo oo gollata koo, ɗum Ɓiɗɗo oo duu gollata.
JOH 5:20 Sabi Baabiraaɗo oo ana yiɗi Ɓiɗɗo oo, ana holla ɗum huunde fuu ko gollata. O hollan ɗum golleeji ɓurɗi ɗii ɗoo fuu teentilaade faa kaayne-ɗon.
JOH 5:21 Sabi hono no Baabiraaɗo oo immintinirta maayɓe so hokka ɗum'en nguurndam nii, non Ɓiɗɗo oo duu hokkirta nguurndam mo muuyi hokkude.
JOH 5:22 Baabiraaɗo oo, kaɲum kaa sarataa fay gooto, o waɗii sariya kaa fuu e junngo Ɓiɗɗo oo,
JOH 5:23 yalla yimɓe fuu ana teddinira Ɓiɗɗo oo hono no teddiniri Baabiraaɗo oo nii. Neɗɗo fuu mo teddinaali Ɓiɗɗo oo, teddinaali Baabiraaɗo nelɗo mo oo.
JOH 5:24 Miɗo haalana on goonga: nanɗo haala am so goonɗini nelɗo kam oo heɓii nguurndam nduumiiɗam. Mo sarataake, mo diwii maayde, mo naatii e nguurndam.
JOH 5:25 Miɗo haalana on goonga: wakkati ana wara, o yottike jaati, wakkati mo maayɓe nanata daande Ɓii Laamɗo oo. Nanɓe ɓee nguuran.
JOH 5:26 Hono no Baabiraaɗo oo wuuriri e hoore mum nii, hono non o hokkiri Ɓiɗɗo oo duu baawɗe wuurirde e hoore mum.
JOH 5:27 O hokkii oon baawɗe sarde, sabi oon yo Ɓii Neɗɗo.
JOH 5:28 Pati ɗum haayno on. Wakkati waran mo maayɓe wonɓe ley janaale fuu nanata daande makko,
JOH 5:29 njalta. Golluɓe golleeji lobbi immitanoo nguurndam, golluɓe golleeji bonɗi immitanoo sariya.
JOH 5:30 Miin, walaa fuu ko mbaaw-mi gollirde hiini hoore am. Ko nanu-mi koo cariran-mi. Sariya am ana dartii, sabi mi jokkataa sago am, sago nelɗo kam oo njokku-mi.
JOH 5:31 —So mi seettanike hoore am, seedaaku am sellataa.
JOH 5:32 Won goɗɗo ceettantooɗo kam. Miɗo anndi seedaaku mo seettantoo kam oo yo goonga.
JOH 5:33 Onon, on nelii e Yaayaa, o seettike goonga.
JOH 5:34 Miin, mi hasindinaa e seedaaku ɓii-aadama, walaa ko mbiiru-mi seedaaku Yaayaa oo so wanaa faa kison.
JOH 5:35 Yaayaa laatike lampa kuɓɓoowa, njaaynoowa. On njaɓii weltaade wakkati gooto e fooyre makko.
JOH 5:36 Miin, miɗo jogii seedaaku ɓurɗo mo Yaayaa oo teentilaade: golleeji ɗi Baabiraaɗo yamiri kam mi golla ɗii, kaɲum jaati ceettantoo kam Baabiraaɗo neli kam.
JOH 5:37 Kasen duu, Baabiraaɗo nelɗo kam oo hoore seettantoo kam. Abada on nanaali daande makko, abada on njiyaali mo,
JOH 5:38 haala makko deembilaaki e mon, sabi on ngoonɗinaali mo o neli oo.
JOH 5:39 Oɗon mbiɗitoo Binndi ɗii sabi on miilii on keɓan e majji nguurndam nduumiiɗam. Kanji jaati ceettantoo kam.
JOH 5:40 Kaa on njaɓaali warde e am faa keɓon nguurndam.
JOH 5:41 Wanaa teddeengal yimɓe tewtan-mi.
JOH 5:42 Kaa miin, miɗo anndi on, miɗo anndi jilli Laamɗo ngalaa e mon.
JOH 5:43 Miin, mi wardii saabe Baabiraaɗo am, on njaɓɓaaki kam. Kaa so goɗɗo wardii saabe hoore mum, on njaɓɓoto ɗum.
JOH 5:44 Oɗon tottondira teddeengal, on tewtataa teddeengal iwrungal to Laamɗo gooto, hono mbaawru-ɗon goonɗinirde?
JOH 5:45 Pati miilee miin wullantoo on to Baabiraaɗo. Muusaa, mo pawu-ɗon jikke mon dow mum oo, kaɲum wullantoo on.
JOH 5:46 So nii on ngoonɗiniino Muusaa, on ngoonɗinanno kam miin duu, sabi miin o sappinoo e binndi makko.
JOH 5:47 Kaa so on ngoonɗinaali ko o winndi koo, hono ngoonɗinirton haala am?
JOH 6:1 Caggal ɗum, Iisaa lummbi weendu Galili, wiyeteendu Tiberiyas.
JOH 6:2 Jamaa keewɗo ana jokki e makko sabi ɓe njii kaayɗe ɗe o waɗunoo nde o sellinnoo ɲawɓe ɓee ndee.
JOH 6:3 Iisaa ŋabbi dow waamnde haayre, jooddii ton e taalibaaɓe mum.
JOH 6:4 Tawi iidi Yahuudiyankooɓe biyeteeɗo Paska oo ɓadike.
JOH 6:5 Iisaa hunci hoore, soynii jamaa keewɗo ana fa'i ɗum. O wii Filipa: —Hoto coodaten ɲaamdu ko ɲamminta ɓee fuu?
JOH 6:6 Tawi o biiruɗo non tan faa o nana ko Filipa jaabotoo, sabi omo anndi ko o faandii gollude.
JOH 6:7 Filipa jaabii mo: —Buuru teemeɗe ɗiɗi cardi heƴataa ɓe faa gooto e maɓɓe fuu heɓa hen seeɗa.
JOH 6:8 Taalibbo makko goɗɗo, biyeteeɗo Andire miɲii Simon Piyeer, wii mo:
JOH 6:9 —Annii, suka gorko gooto ana jogii buuruuje joy e liɗɗi ɗiɗi, koɗum ɗum nafirta yimɓe heewɓe hono ɓee?
JOH 6:10 Iisaa wii: —Mbiyee ɓe njooɗoo! Nde wonnoo nokku oo ana heewi huɗo, ɓe njooɗii. Eɓe poti e ujunaaji joy gorko.
JOH 6:11 Iisaa ɓami buuruuje ɗee, yetti Laamɗo, hokki taalibaaɓe ɓee. Ɓeen ndokki jooɗiiɓe ɓee. Hono non liɗɗi ɗii duu. Gooto fuu heɓi ko haajaa.
JOH 6:12 Nde ɓe kaarnoo ndee, Iisaa wii taalibaaɓe mum: —Ndeentinee kedde ɗee pati fay huunde mursee.
JOH 6:13 Ɓe kawrini kedde taƴe buuruuje joy ɗe ɲaamnooɓe ɓee keddi ɗee, ɗe kebbini cagiije sappo e ɗiɗi.
JOH 6:14 Nde yimɓe ɓee njiinoo haaynde nde Iisaa golli ndee, mbii: —Kanko jaati woni Annabaajo cappanooɗo ana wara e aduna oo.
JOH 6:15 Nde Iisaa annditinnoo eɓe njarroo nanngirde ɗum junngo ɓe ngaɗa ɗum kaananke ndee, iwi ɗon ŋabbi dow waamnde haayre kaɲum tan.
JOH 6:16 Nde hiirnoo ndee, taalibaaɓe Iisaa ɓee ndegii e weendu nduu.
JOH 6:17 Ɓe naati laana faa ɓe lummba, yaade Kafarnahum. Jemma naatii, tawi Iisaa hewtaaki ɓe.
JOH 6:18 Henndu mawndu ana wibba, bempeeje immike.
JOH 6:19 Ɓe ngurfi laana kaa faa ɓe keɓi hono kilooji joy naa jeegom. Nden ɓe coynii Iisaa ana warda koyɗe dow weendu nduu, ana fewti ɓe. Ɓe kuli.
JOH 6:20 Iisaa wii ɓe: —Ɗum miin. Pati kulee!
JOH 6:21 Ɓe ndaardi mo o naata laana kaa. Ɗon e ɗon ɓe panndi ɗo ɓe pa'unoo ɗoo.
JOH 6:22 Janngo mum, jamaa keddinooɗo oo too bannge weendu nduu oo ana anndunoo laana ngoota tan wonnoo ton. Ɓe njii Iisaa naatidaali e taalibaaɓe mum laana kaa. Ɓe njii duu taalibaaɓe ɓee tan ngonnoo e makka, ndeerti, mbitti.
JOH 6:23 Laanaaji iwruɗi Tiberiyas ngarii bannge ɗo Iisaa yettunoo Laamɗo so ɓe ɲaami buuru ɗoo.
JOH 6:24 Nde jamaa oo yiinoo Iisaa e taalibaaɓe mum fuu ngalaa ɗon ndee, naati laanaaji ɗii, peewti Kafarnahum tewtoyde Iisaa.
JOH 6:25 Nde ɓe tawnoo Iisaa oo too bannge weendu nduu ndee, ɓe mbii ɗum: —Moobbo, mande ngar-ɗaa ɗoo?
JOH 6:26 Iisaa jaabii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: wanaa saabe on njii kaayɗe tewtirton kam. Ko tewtirton kam dee, saabe on ɲaamii buuru on kaarii.
JOH 6:27 Pati tampanee ɲaamdu murseteendu. Ko kaan-ɗon tampande dee, ɲaamdu heddotoondu wuurnooru yimɓe nguurndam nduumiiɗam. Nduun ɲaamdu Ɓii Neɗɗo hokkata on. Sabi Laamɗo Baabiraaɗo oo waɗii maande mum e makko.
JOH 6:28 Nden ɓe lamndii mo: —Koɗum min ngaɗata faa min ngolla golleeji ɗi Laamɗo yiɗi?
JOH 6:29 Iisaa jaabii ɓe: —Golle mo Laamɗo yiɗi oo woni ngoonɗinon mo o neli oo.
JOH 6:30 Ɓe njaabii mo: —Haaynde honde ngaɗataa faa min njiya, min ngoonɗine? Koɗum ngollataa?
JOH 6:31 Njaatiraaɓe amen ɲaamii ɲaamdu wiyeteendu «maanu» ley ladde jeereende, hono no winndiraa nii: «O hokkii ɓe ɲaamdu iwrundu dow kammu faa ɓe ɲaama.»
JOH 6:32 Iisaa jaabii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: wanaa Muusaa hokki on ɲaamdu iwrundu dow kammu. Ko selli hen dee, Baabiraaɗo am kaɲum woni dokkoowo on ɲaamdu goongaraaru iwrundu dow kammu.
JOH 6:33 Sabi ɲaamdu ndu Laamɗo hokkata nduu woni iwrooru dow kammu, hokkooru aduna oo nguurndam.
JOH 6:34 Ɓe mbii mo: —Moobbo, hokku min ɲannde fuu nduun ɲaamdu.
JOH 6:35 Iisaa wii ɓe: —Miin woni ɲaamdu wuurnooru. Garɗo e am fuu, yolbataa abada. Goonɗinɗo kam fuu ɗomɗataa abada.
JOH 6:36 Mi wii on: on njii kam, kaa on ngoonɗinaali.
JOH 6:37 Mo Baabiraaɗo hokki kam fuu, waran e am. Garɗo e am fuu, mi ribbataa ɗum.
JOH 6:38 Sabi wanaa faa mi waɗa sago am iwru-mi dow kammu, faa mi waɗa sago nelɗo kam oo.
JOH 6:39 Annii sago nelɗo kam oo: pati fay gooto e ɓe o hokki kam ɓee majja, mi immintinan ɓe ɲalaande sakitotoonde.
JOH 6:40 Annii sago Baabiraaɗo am oo: neɗɗo fuu jiiɗo Ɓiɗɗo oo so goonɗini ɗum heɓan nguurndam nduumiiɗam, mi immintinan ɗum ɲalaande sakitotoonde.
JOH 6:41 Hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ɓee ana ŋermitoo haala makko sabi o wii «Miin woni ɲaamdu iwrundu dow kammu nduu.»
JOH 6:42 Ɓe mbii: —Oo, wanaa Iisaa ɓii Yuusufu mo anndu-ɗen inna mum e baam mum oo naa? Hono o wiirata dow kammu o iwri?
JOH 6:43 Iisaa wii ɓe: —Pati ŋermitee hakkunde mon!
JOH 6:44 Fay gooto waawaa warde e am so Baabiraaɗo nelɗo kam oo fooɗaali ɗum. Garɗo e am fuu, mi immintinan ɗum ɲalaande sakitotoonde.
JOH 6:45 Ana winndii ley dewte annabaaɓe: «Ɓe fuu, Laamɗo anndinan ɓe.» Neɗɗo fuu kettindiiɗo Baabiraaɗo oo so faami, waran e am.
JOH 6:46 Fay gooto yiyaali Baabiraaɗo, so wanaa iwruɗo to makko oo. Kanko tan yii Baabiraaɗo.
JOH 6:47 Miɗo haalana on goonga: goonɗinɗo kam, heɓii nguurndam nduumiiɗam.
JOH 6:48 Miin woni ɲaamdu wuurnooru.
JOH 6:49 Njaatiraaɓe mooɗon ɲaamii «maanu» ley ladde jeereende. Ɗum e taweede haɗaali ɓe maayde.
JOH 6:50 Kaa ɗum ɗoo jooni yo ɲaamdu iwrundu dow kammu, yalla so neɗɗo ɲaamii ndu ana waasa maayde.
JOH 6:51 Miin woni ɲaamdu wuurnooru iwrundu dow kammu. So neɗɗo ɲaamii nduun ɲaamdu, wuuran faa abada. Ɲaamdu ndu ndokkiran-mi saabe nguurndam aduna nduu yo terɗe am.
JOH 6:52 Dow ɗum Yahuudiyankooɓe ana ndukida ko mbaawi fuu, ana mbiya: —Hono o waawiri hokkude en terɗe makko faa ɲaamen?
JOH 6:53 Iisaa jaabii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: so on ɲaamaali terɗe Ɓii Neɗɗo, on njaraali ƴiiƴam mum, nguurndam walanaa on.
JOH 6:54 Neɗɗo fuu ɲaamɗo terɗe am so yari ƴiiƴam am heɓii nguurndam nduumiiɗam. Miin duu mi immintinan ɗum ɲalaande sakitotoonde.
JOH 6:55 Sabi terɗe am yo ɲaamdu jaati, ƴiiƴam am duu yo njaram jaati.
JOH 6:56 Neɗɗo fuu ɲaamɗo tew am so yari ƴiiƴam am, ɲiiɓii e am, mi ɲiiɓii e mum.
JOH 6:57 Baabiraaɗo nelɗo kam oo yo guurɗo. E makko nguuru-mi. Hono non ɲaamɗo kam fuu wuurirta e am.
JOH 6:58 Kayru woni ɲaamdu iwrundu dow kammu: ndu waldaa e ndu njaatiraaɓe mon ɲaamunoo so maayii nduu. Ɲaamɗo nduun ɲaamdu, wuuran faa abada.
JOH 6:59 Ɗii waajuuji Iisaa waajinoo ley waajordu Kafarnahum.
JOH 6:60 Nde ɓe nannoo ɗi ndee, heewɓe e taalibaaɓe makko mbii: —Ɗii waajuuji njoorii sanne. Homo waawi hettinaade ɗi?
JOH 6:61 Iisaa humpitii ley becce mum taalibaaɓe mum ɓee ana ŋermitoo e majjum, wii ɓe: —Ɗum huɓindanaaki on naa?
JOH 6:62 Ndennoo so on njii Ɓii Neɗɗo ŋabbitii to wonnoo too, hono ngaɗaton?
JOH 6:63 Ruuhu, kaɲum hokkata nguurndam, kaa terɗe ɓii-aadama nafataa fay huunde. Haalaaji ɗi kaalanan-mi on ɗii, kaɲum woni ruuhu, kaɲum woni nguurndam.
JOH 6:64 Ana e mon ɓe ngoonɗintaa. Nde wonnoo Iisaa ana anndi gila e puɗɗooɗe ɓe ngoonɗintaa ɗum ɓee, kaɲum e jammbotooɗo ɗum oo.
JOH 6:65 O ɓeydi hen: —Ɗum saabii so mbii-mi on: fay gooto waawaa warde e am so Baabiraaɗo hokkaali ɗum no warda.
JOH 6:66 Caggal ɗum, heewɓe e taalibaaɓe makko ɓee mbitti, ŋootti jokkude e makko.
JOH 6:67 Nden Iisaa wii sappo e ɗiɗon ɓee: —Onon duu, oɗon njiɗi wittude naa?
JOH 6:68 Simon Piyeer jaabii mo: —Moobbo, to homo min njahata? Ɗo maa ɗoo haalaaji guurnooji neɗɗo nguurndam nduumiiɗam ngoni.
JOH 6:69 Min ngoonɗinii, miɗen anndi a Ceniiɗo Laamɗo.
JOH 6:70 Iisaa wii: —Onon sappo e ɗiɗon ɓee, wanaa miin suɓii on naa? Kaa gooto mooɗon yo seyɗaani.
JOH 6:71 Haala Yahuuda ɓii Simon Isikariyota o haalannoo. Oo woni jammbotooɗo mo oo, haya o gooto e sappo e ɗiɗon ɓee nee.
JOH 7:1 Caggal mum, Iisaa wonti yiilaade ley Galili. Omo teedii yiilaade ley Yahuudiya sabi hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ana tewta no mbarda mo.
JOH 7:2 Tawi iidi Yahuudiyankooɓe biyeteeɗo iidi Buguuji oo ɓadike.
JOH 7:3 Miɲiraaɓe Iisaa worɓe mbii ɗum: —Eggu, njahaa Yahuudiya yalla taalibaaɓe maa ɓee ana njiya golleeji ɗi ngollataa ɗii.
JOH 7:4 Fay gooto suuɗataa ko gollata so ana yiɗi anndeede. So aɗa golla ɗii golleeji, ɓannginan yimɓe hoore maa.
JOH 7:5 Tawi fay miɲiraaɓe makko ɓee duu ngoonɗinaali mo.
JOH 7:6 Iisaa wii ɓe: —Wakkati am waraali tafon, kaa onon, wakkati fuu yo wakkati mon.
JOH 7:7 Yimɓe aduna mbaawaa waɲude on, kaa miin eɓe mbaɲi kam, sabi miɗo seedii golleeji maɓɓe ɗii moƴƴaa.
JOH 7:8 Onon, njehee kawroyee e oon iidi. Miin, mi yahataa hawroyde e oon iidi sabi wakkati am yottaaki tafon.
JOH 7:9 O haalani ɓe ɗum tan, o heddii Galili.
JOH 7:10 Nde miɲiraaɓe Iisaa ɓee njahunoo hawroyde e iidi oo ndee, Iisaa duu yehii ton, kaa o ɓannginaali hoore makko, o suuɗi.
JOH 7:11 Hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ana tewta mo ley jamaa iidi oo, ana mbiya: —Hoto o woni?
JOH 7:12 Yimɓe heewɓe ana liddondira haala makko. Yoga ana wiya: —O neɗɗo lobbo! Woɓɓe ana mbiya: —Wanaa dee, o majjinoowo yimɓe.
JOH 7:13 Kaa fay gooto suusaali haalde haala makko faa nanee, sabi eɓe kula hooreeɓe Yahuudiyankooɓe.
JOH 7:14 Nde iidi oo feccirta, tawi Iisaa fuɗɗii waajaade ley Suudu Dewal Mawndu nduu.
JOH 7:15 Yahuudiyankooɓe kaaynaa sanne, ɓe mbii: —Hono o waawiri dewte, kanko mo janngaali?
JOH 7:16 Iisaa jaabii ɓe: —Waaju mo mbaajotoo-mi oo, iwataa e am. To nelɗo kam oo mo iwranta kam.
JOH 7:17 So neɗɗo muuyii gollude sago makko, annditan so konngi am ɗii to Laamɗo iwri, naa so waajuuji am ɗii e am iwi.
JOH 7:18 Oon baajortooɗo hiini hoore mum, hoore mum teddinta. Kaa oon teddinoowo nelɗo ɗum, goonga haalata, ooɲaare walaa e mum.
JOH 7:19 Wanaa Muusaa hokki on Sariya naa? Kaa fay gooto e mon jokkaali Sariya. Ko saabii so oɗon tewta warde kam?
JOH 7:20 Yimɓe ɓee njaabii mo: —Aan, a laddaaɗo. Homo ndaarata warde ma?
JOH 7:21 Iisaa jaabii ɓe: —Golle gooto tan ngollu-mi, on fuu, on kaaynaama.
JOH 7:22 Muusaa yamiri on taadagol. Taweede to njaatiraaɓe mooɗon ɗum iwrii fuu, wanaa to Muusaa. Oɗon taada neɗɗo fay ɲalaande fowteteende.
JOH 7:23 So nii neɗɗo ana taadee ɲalaande fowteteende pati on luuttu Sariya Muusaa, koɗum tikkiranton kam saabe mi sellinii neɗɗo kuurɗo ɲalaande fowteteende?
JOH 7:24 Pati cariree no njiiru-ɗon, cariree goonga.
JOH 7:25 Yoga e yimɓe Urusaliima mbii: —Wanaa oo woni mo ɓe tewtata warde oo naa?
JOH 7:26 Omo nii darii, omo waajoo hakkunde jamaa oo. Ɓe mbiyaali mo fay huunde. Tama mawɓe ɓee cellinii kanko woni Almasiihu oo jaati?
JOH 7:27 Oo ɗoo kaa, eɗen anndi ɗo iwata, kaa nde Almasiihu oo ana wara, fay gooto anndataa to iwrata.
JOH 7:28 Tawi Iisaa ana waajoo ley Suudu Dewal Mawndu nduu. O haali faa toowi, o wii: —Oɗon anndi kam, oɗon anndi ɗo iwan-mi? Wanaa miin waddi hoore am. Nelɗo kam oo yo goongaraajo. Onon, on anndaa mo.
JOH 7:29 Kaa miin, miɗo anndi mo sabi to makko iw-mi. Kanko neli kam.
JOH 7:30 Nden ɓe ndaari nanngude mo, kaa fay gooto junngo mum fawaaki e makko, sabi wakkati makko waraalino tafon.
JOH 7:31 Heewɓe e ley jamaa oo ngoonɗinii mo, mbii: —So Almasiihu oo warii, gollan kaayɗe ɓurɗe ɗe oo gorko golli ɗee naa?
JOH 7:32 Farisa'en nani ko yimɓe ɓee ngunndondirta e haala Iisaa koo. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka e Farisa'en neli haybooɓe Suudu Dewal Mawndu nduu nannga mo.
JOH 7:33 Non Iisaa wii: —Miin, miɗo wondi e mooɗon seeɗa tafon. Caggal mum, mi wirfitoto to nelɗo kam oo.
JOH 7:34 On tewtan kam, kaa on njiitataa kam, sabi on mbaawaa yaade to ngonan-mi too.
JOH 7:35 Yahuudiyankooɓe lamndondiri: —Hoto o yahata faa tawee en mbaawaa yiitude mo? O tawtoyan yimɓe men ferɓe to Yunaninkooɓe, o waajoo ɗum'en naa?
JOH 7:36 O wii en tewtan mo, en njiitataa mo, sabi en mbaawaa yaade to mo tawetee too. Koɗum woni maanaa kaa haala?
JOH 7:37 Ɲalaande sakitotoonde teddunde e iidi, Iisaa darii, haali faa toowi, wii: —Neɗɗo fuu ɗomɗuɗo wara e am, yara.
JOH 7:38 Neɗɗo fuu goonɗinɗo kam, calluɗi ndiyam nguurnoojam ilan iwde e ɓernde mum, hono no winndiraa e Binndi ɗii nii.
JOH 7:39 Tawi ɗum o haali haala Ruuhu mo goonɗinɗo mo fuu heɓata oo. Nden Ruuhu waraali, sabi Iisaa ŋabbitaali e teddeengal Laamɗo tafon.
JOH 7:40 Nde heewɓe e jamaa oo nanunoo kaa haala ndee, mbii: —Kanko jaati woni Annabaajo oo.
JOH 7:41 Yogaaɓe mbii: —Kanko woni Almasiihu oo. Woɓɓe kasen mbii: —Almasiihu, Galili iwrata naa?
JOH 7:42 Binndi ɗii mbii e leɲol Daawuuda Almasiihu iwata, e ngeenndi Baytilaama ndi Daawuuda iwata e mum ndii.
JOH 7:43 Jamaa oo fecci saabe makko.
JOH 7:44 Won yiɓɓe nanngude mo e maɓɓe, kaa fay gooto junngo mum fawaaki e makko.
JOH 7:45 Non haybooɓe Suudu Dewal Mawndu ɓee ngarti to hooreeɓe yottinooɓe sadaka e Farisa'en. Ɓeen mbii ɓe: —Ko saabii so on ngaddaali mo?
JOH 7:46 Haybooɓe ɓee njaabii: —Abada fay gooto waajoraaki no oo gorko nii.
JOH 7:47 Farisa'en njaabii ɓe: —Onon duu on majjinaama naa?
JOH 7:48 Won fuu e hooreeɓe ɓee naa e Farisa'en goonɗinɗo mo naa?
JOH 7:49 Ɓee yimɓe paamataa Sariya Muusaa, ɓe huɗaaɓe.
JOH 7:50 Gooto e Farisa'en biyeteeɗo Nikodemus, jahunooɗo to Iisaa jemma oo, wii ɓe:
JOH 7:51 —Sariya meeɗen ana sara neɗɗo tawee nanaaka ko haali, anndaaka ko golli naa?
JOH 7:52 Ɓe njaabii mo: —Aan duu, a Galilinke naa? Wiɗita Binndi ɗii, a yiyan annabaajo fuu iwrataa Galili. ————————————————
JOH 7:53 Caggal mum, gooto fuu hooti suudu mum.
JOH 8:1 Nden Iisaa ŋabboyi waamnde haayre wiyeteende Jaytun.
JOH 8:2 Beetee kecco o warti ley Suudu Dewal Mawndu. Jamaa oo fuu wari. O jooɗii, omo waajoo ɓe.
JOH 8:3 Dunkee'en Sariya e Farisa'en ngaddani mo debbo maɓɓaaɗo e jeenu. Ɓe ndarni ɗum hakkunde jamaa oo.
JOH 8:4 Ɓe mbii Iisaa: —Moobbo, oo debbo yo maɓɓaaɗo ana jeena.
JOH 8:5 Muusaa yamirii min ley Sariya min mbarda hono ɓee rewɓe kaaƴe. Aan nee, ko mbiyataa?
JOH 8:6 Ɓe kaaldi nii faa ɓe tuufana mo, yalla eɓe keɓa ko ɓe kappira mo. Iisaa noo turii, ana diidira feɗeendu mum leydi.
JOH 8:7 Nde wonnoo eɓe njokki e lamndaade mo ndee, Iisaa hunci hoore, wii ɓe: —Gooto mon mo luuttaali abada yo ardo wedaade mo haayre.
JOH 8:8 O turii kasen, omo diida e leydi.
JOH 8:9 Nde ɓe nannoo ɗum ndee, ɓe mbittiri gooto gooto. Nayeeɓe ɓee fuu adii wittude faa heddii Iisaa tan e debbo oo.
JOH 8:10 Iisaa hunci hoore, wii mo: —Banndam debbo, hoto wullaniiɓe ma ɓee ngoni? Fay gooto jukkaali ma naa?
JOH 8:11 O jaabii: —Moobbo, fay gooto. Iisaa wii mo: —Miin duu, mi jukkataa ma. Yaa, pati luuttaa kasen. ————————————————
JOH 8:12 Iisaa waajii ɓe kasen, wii: —Miin woni fooyre aduna oo. Jokkuɗo kam fuu heɓan fooyre nguurndam, yahataa ley nimre.
JOH 8:13 Nden Farisa'en mbii mo: —Aɗa seettanoo hoore maa, seedaaku maa sellataa.
JOH 8:14 Iisaa jaabii ɓe: —Fay so mi seettanike hoore am, seedaaku am ana sella, sabi miɗo anndi ɗo iwru-mi, miɗo anndi to njahan-mi. Kaa onon, on anndaa ɗo iwru-mi, on anndaa to njahan-mi.
JOH 8:15 Onon, no njiiru-ɗon yimɓe cardaton ɗum'en, kaa miin, mi sarataa fay gooto.
JOH 8:16 Fay so miɗo sara, sariya am ana sella, sabi mi sarataa miin tan, Baabiraaɗo nelɗo kam oo ana wondi e am.
JOH 8:17 Warii e Sariya mooɗon: seedaaku yimɓe ɗiɗon ana sella.
JOH 8:18 Miin, miɗo seettanoo hoore am. Baabiraaɗo nelɗo kam oo duu, ana seettanoo kam.
JOH 8:19 Ɓe mbii mo: —Hoto Baabiraaɗo maa oo woni? Iisaa jaabii: —On anndaa kam miin, sako Baabiraaɗo am. Sinndo oɗon anndunoo kam, maa on annduno Baabiraaɗo am oo duu.
JOH 8:20 Iisaa haali ɗii haalaaji nde waajotonoo ley Suudu Dewal Mawndu, nokku ɗo keesuwal sadakaaji ngal woni ɗoo. Fay gooto nanngaali mo, sabi wakkati makko yottaaki tafon.
JOH 8:21 Iisaa wii ɓe kasen: —Miɗo nii yaha, on tewtan kam, on maaydan e luutti mon. On mbaawaa yaade to njahan-mi too.
JOH 8:22 Non Yahuudiyankooɓe mbii: —Ɗum nee, o bartoytooɗo so o wii en mbaawaa yaade to o yahata too naa?
JOH 8:23 Iisaa wii ɓe: —Onon, ley njeye-ɗon, kaa miin, dow njeyaa-mi. Onon, e aduna njeye-ɗon, kaa miin, mi jeyaaka e makko.
JOH 8:24 Ɗum saabii so mbii-mi on: on maaydan e luutti mon. Sabi so on ngoonɗinaali miin woni mo ngon-mi oo, on maaydan e luutti mon.
JOH 8:25 Ɓe mbii mo: —Aan homo? Iisaa jaabii: —Ko mbiinoo-mi on gila arannde koo ngon-mi.
JOH 8:26 Miɗo joganii on ko heewi ko haaletee e ko saretee. Haya nelɗo kam oo yo goongirante. Ko narru-moo-mi kaalanan-mi aduna oo.
JOH 8:27 Ɓe paamaali haala Baabiraaɗo o haalanta ɓe.
JOH 8:28 Nden Iisaa wii ɓe: —Nde Ɓii Neɗɗo toownaa fuu, nden paamaton miin woni mo ngon-mi oo. Mi waɗirtaa fay huunde hiini hoore am, mi haalan ko Baabiraaɗo anndini kam koo.
JOH 8:29 Nelɗo kam oo ana wondi e am, o yoppaali kam mi teelɗo, sabi ko weli mo tan ngaɗan-mi wakkati fuu.
JOH 8:30 Nde Iisaa haaldunoo nii ndee, heewɓe ngoonɗini mo.
JOH 8:31 Non Iisaa wii Yahuudiyankooɓe goonɗinɓe ɗum ɓee: —So on ɲiiɓii e konngol am, on taalibaaɓe am jaati.
JOH 8:32 Nden anndaton goonga. Goonga oo rimɗinan on.
JOH 8:33 Ɓe njaabii mo: —Minen, min iwdi Ibarahiima, abada fay gooto maraali min. Hono mbiirataa min ndimɗan?
JOH 8:34 Iisaa jaabii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: luuttoowo fuu yo maccuɗo luutti.
JOH 8:35 Abada maccuɗo heddataako e galle, kaa ɓiɗɗo ana heddoo faa abada.
JOH 8:36 So Ɓiɗɗo rimɗinii on, on laatoto rimɓe ɗor.
JOH 8:37 Miɗo anndi on iwdi Ibarahiima, kaa oɗon tewta warde kam sabi waaju am naataali on.
JOH 8:38 Miin, ko njiiru-mi Baabiraaɗo am mbaajotoo-mi. Onon, ko narru-ɗon baaba mon ngaɗaton.
JOH 8:39 Ɓe njaabii mo: —Ibarahiima woni baaba amen. Iisaa wii ɓe: —Sinndo on iwdi Ibarahiima, maa on ngolluno golleeji Ibarahiima.
JOH 8:40 Kaa jooni oɗon tewta warde kam, miin kaalanɗo on goonga mo narru-mi Laamɗo oo. Ɗum Ibarahiima waɗaali.
JOH 8:41 Onon, golleeji baaba mon ngollaton. Ɓe mbii mo: —Minen, min nganaa ɓiɓɓe haram, baaba gooto min njogii, oo woni Laamɗo.
JOH 8:42 Iisaa wii ɓe: —Sinndo Laamɗo wonnoo baam mon jaati, maa on njiɗam, sabi to Laamɗo iwru-mi, so ngar-mi. Mi wardaali hiini hoore am, kanko neli kam.
JOH 8:43 Ko saabii so on paamataa haala am? Saabe on nanataa ko kaalan-mi koo.
JOH 8:44 Onon, Ibiliisa woni baam mon. Giɗaaɗe baam mon ngollaton. O ɲaaɗii hoore gila puɗɗooɗe. O walaa e goonga sabi goonga walaa e makko. So o fenii, gikku makko tan o waɗi, sabi mo penoowo, mo inna pene.
JOH 8:45 Kaa miin, saabe miɗo haala goonga woni ko on ngoonɗiniraali kam.
JOH 8:46 Homo e mooɗon waawi felirde kam luutti? So mi haalii goonga, ko saabii so on ngoonɗintaa kam?
JOH 8:47 Neɗɗo Laamɗo hettintoo haala Laamɗo. Onon nee, on kettintaako sabi on nganaa yimɓe Laamɗo.
JOH 8:48 Yahuudiyankooɓe mbii mo: —Min kaalaalino goonga nde min mbiinoo a Samariyanke, a laddaaɗo ndee naa?
JOH 8:49 Iisaa jaabii: —Mi wanaa laddaaɗo, miɗo teddina Baabiraaɗo am. Onon, oɗon koyna kam.
JOH 8:50 Miin, mi tewtantaa hoore am teddeengal. Ana woodi tewtanoowo kam ngal. Oon woni caroowo.
JOH 8:51 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu jokkuɗo konngol am maayataa abada.
JOH 8:52 Yahuudiyankooɓe mbii mo: —Jooni fuu tabitani min a laddaaɗo. Ibarahiima e annabaaɓe fuu maayii, kaa aan, aɗa wiya neɗɗo fuu jokkuɗo konngol maa, meeɗataa ɗeɗɗere maayde.
JOH 8:53 Tama aɗa ɓuri baaba amen Ibarahiima teentilaade? Oon maayii, annabaaɓe duu maayii. Koɗum cikku-ɗaa ngon-ɗaa?
JOH 8:54 Iisaa jaabii ɓe: —Miin, so hoore am teddinan-mi, teddeengal am yo meere. Baabiraaɗo am mo mbiyaton Laamɗo mon oo teddinta kam.
JOH 8:55 On anndaa mo. Kaa miin, miɗo anndi mo. So mi wii mi anndaa mo, naa mi laato penoowo hono mon. Miɗo anndi mo, miɗo jokki konngol makko.
JOH 8:56 Baaba mon Ibarahiima ana seyortonoo yiide ɲalaande am. O yii nde, o seyike.
JOH 8:57 Yahuudiyankooɓe mbii mo: —Fay duuɓi capanɗe joy a heɓaali tafon, kaa a yii Ibarahiima?
JOH 8:58 Iisaa jaabii ɓe: —Miɗo haalana on goonga: gila Ibarahiima tagaaka, miin, miɗo woodi.
JOH 8:59 Non, ɓe cuɓi kaaƴe faa ɓe mbedoo mo. Nden Iisaa mooltii, yalti Suudu Dewal Mawndu nduu.
JOH 9:1 Nden Iisaa ana yahannoo faa yii gorko pinduɗo e mbumndam.
JOH 9:2 Taalibaaɓe makko lamndii mo: —Moobbo, homo luutti so mo findi e mbumndam, kanko naa saaraaɓe makko?
JOH 9:3 Iisaa jaabii: —Wanaa kanko luutti, wanaa saaraaɓe makko. Ɗum waɗii yalla baawɗe Laamɗo ana ɓannga e makko.
JOH 9:4 So nii ɲalooma ana heddii, ana haani no ngollen golleeji nelɗo kam oo, sabi jemma waran nde fay gooto waawaa gollude.
JOH 9:5 So nii miɗo heddii e aduna oo, miin woni fooyre makko.
JOH 9:6 Nde o haalnoo ɗum ndee, o tutti e leydi, o jiiɓiri tuttaaɗe ɗee loope, o wuji e gite bumɗo oo.
JOH 9:7 O wii ɗum: —Yaa sulmoya luggal biyeteengal Silowam. (Maanaa majjum yo «nelaaɗo».) O sulmoyii, o warti omo yiya.
JOH 9:8 Hoddiiɓe makko, kaɲum e yiyannooɓe mo omo garbinoo, mbii: —Tama wanaa oo woni jooɗinooɗo ana garbinoo oo?
JOH 9:9 Ɓee mbii: —Ɗum kanko! Ɓee mbii: —Wanaa! Nanndoore makko! Gorko oo e hoore mum wii: —Ɗum miin jaati!
JOH 9:10 Ɓe mbii mo: —Hono mbumtir-ɗaa?
JOH 9:11 O jaabii: —Gorko biyeteeɗo Iisaa oo jiiɓi loope, wuji e gite am, wii kam mi yaha luggal Silowam, mi sulmoyoo. Culmoyii-mi, mbumtu-mi.
JOH 9:12 Ɓe mbii mo: —Hoto gorko oo woni? O wii: —Mi anndaa!
JOH 9:13 Nden ɓe naɓi bumnooɗo oo to Farisa'en.
JOH 9:14 Nde Iisaa jiiɓunoo loope so wumtini mo ndee, yo ɲalaande fowteteende.
JOH 9:15 Non Farisa'en duu lamndii mo: —Hono mbumtir-ɗaa? O jaabii ɓe: —O wuji loope e gite am, culmii-mi, mbumtu-mi.
JOH 9:16 Yoga e Farisa'en mbii: —Gorko oo iwraali to Laamɗo sabi o jokkaali sariya ɲalaande fowteteende. Woɓɓe mbii: —Hono neɗɗo luuttuɗo waawiri waɗirde hono ɗee kaayɗe? Dow ɗum ɓe luurri, ɓe ceeri.
JOH 9:17 Farisa'en ɓee lamndii bumnooɗo oo kasen: —Aan nee, ko mbiyataa e bumtinɗo ma oo? O jaabii: —O annabaajo.
JOH 9:18 Ɗum fuu e taweede hooreeɓe Yahuudiyankooɓe njaɓaali mo bumnooɗo so mo wumtinaa faa ɓe noddi saaraaɓe makko.
JOH 9:19 Ɓe lamndii ɓeen: —Oo ɗoo yo ɓii mooɗon naa? Mbii-ɗon e mbumndam mo findi naa? Ndennoo hono mo wumtiri jooni?
JOH 9:20 Saaraaɓe ɓee njaabii: —Miɗen anndi mo ɓii amen, e mbumndam mo findi.
JOH 9:21 Kaa no o wumtiri jooni, min anndaa. Min anndaa duu homo wumtini mo. Kanko duu o mawɗo, lamndee mo! Omo waawi jaabanaade hoore makko.
JOH 9:22 Walaa ko saaraaɓe makko mbiiri nii so wanaa kammari eɓe kula hooreeɓe Yahuudiyankooɓe. Saabe ɓeen kawrii: neɗɗo fuu cellinɗo Iisaa woni Almasiihu oo, ɓe ndibban ɗum yalta waajordu.
JOH 9:23 Ɗum saabii so saaraaɓe makko ɓee mbii: «O mawɗo, lamndee mo!»
JOH 9:24 Farisa'en nodditi bumnooɗo oo, mbii mo: —Haalu hakkunde maa e Laamɗo! Minen kaa miɗen anndi oo gorko yo luuttuɗo.
JOH 9:25 O jaabii ɓe: —So o luuttuɗo duu, miin kaa, mi anndaa. Gootel tan anndu-mi: mi bumnooɗo, jooni mi wumtii.
JOH 9:26 Ɓe mbii mo: —Koɗum o waɗi e maa? Hono o wumtinir ma?
JOH 9:27 O jaabii ɓe: —Mi haalaniino on ɗum, kaa on njaɓaali. Ko saabii so oɗon njiɗi nantude ɗum kasen? Tama onon duu, oɗon njiɗi laataade taalibaaɓe makko?
JOH 9:28 Ɓeen njenni mo, mbii mo: —Aan woni taalibbo makko! Minen, min taalibaaɓe Muusaa.
JOH 9:29 Minen, miɗen anndi Laamɗo haaldii e Muusaa, kaa kanko, min anndaa fay to mo iwata.
JOH 9:30 Gorko oo jaabii, wii ɓe: —Hee, ko haaynii! O wumtinii kam. Onon, oɗon mbiya on anndaa to mo iwata!
JOH 9:31 Eɗen anndi Laamɗo jaabantaako luuttooɓe, kaa omo jaabanoo kulɗo mo, gaɗoowo sago makko.
JOH 9:32 Abada nanaaka bumtinɗo pinduɗo e mbumndam.
JOH 9:33 Sinndo wanaa to Laamɗo oo gorko iwri, o waawataa waɗude fay huunde.
JOH 9:34 Ɓe njaabii mo: —Aan, a fuu ley luutti pinu-ɗaa! Aan waajotoo min minen naa? Ɓe njaltini mo sella.
JOH 9:35 Iisaa nani ɓe njaltinii mo, yiiti mo, lamndii mo: —Aan nee, aɗa goonɗini Ɓii Neɗɗo oo naa?
JOH 9:36 O jaabii: —Moobbo, homo woni kanko faa mi goonɗina mo?
JOH 9:37 Iisaa wii mo: —A yii mo. Kaaldoowo e maa oo woni kanko.
JOH 9:38 O jaabii: —Moobbo, miɗo goonɗini. O sujidani ɗum.
JOH 9:39 Nden Iisaa wii mo: —Sarde waddi kam e oo aduna, faa wumɓe njiya, yiyooɓe mbuma.
JOH 9:40 Farisa'en tawanooɓe ɗon ɓee, nani haala kaa, lamndii mo: —Minen nee, min wumɓe naa?
JOH 9:41 Iisaa jaabii ɓe: —Sinndo on wumɓe, on luuttataano. Kaa no mbii-ɗon jooni oɗon njiya nii, luutti mooɗon keddike.
JOH 10:1 —Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu naatoowo hoggo baali mo naatiraali damal, kaɲum woni gujjo, kaɲum woni janoowo.
JOH 10:2 Kaa naatiroowo damal oo, kaɲum woni duroowo baali.
JOH 10:3 Kayboowo damal oo udditinan mo, baali ɗii nana daande makko. O noddira baali makko ɗii, hongu fuu innde mum, o yaltina ɗi.
JOH 10:4 Nde o yaltini ɗi fuu, o ardoto ɗi njokka e makko, sabi eɗi anndi daande makko.
JOH 10:5 Ɗi njokkataa koɗo, ko jaasi ɗum fuu, ɗi ndogan mo sabi ɗi annditataa daande hoɓɓe.
JOH 10:6 Iisaa haalani ɓe ngol tinndinol, kaa ɓe paamaali ko o muuyiri ɗum.
JOH 10:7 Iisaa wii ɓe kasen: —Miɗo haalana on goonga, miin woni damal hoggo baali.
JOH 10:8 Adiiɓe kam warde ɓee fuu yo wuyɓe nii e yanooɓe, baali ɗii nanataa daaɗe maɓɓe.
JOH 10:9 Miin woni damal. Neɗɗo fuu naatirɗo kam, hisan, naatan, yaltan, heɓan durdude.
JOH 10:10 Gujjo wardataa so wanaa faa wujja, hirsa, bonna. Kaa miin, mi wardii faa yimɓe nguura, ɓe nguura nguurndam lobbam.
JOH 10:11 Miin woni duroowo lobbo. Duroowo lobbo woni dokkitiroowo yonki mum saabe baali mum.
JOH 10:12 Kaa kasaaɗo mo wanaa dunkee durngol, mo walaa ko wonani ɗum e dammuli ɗii, nde yii ɲanngiri fuu, yoppan ɗi doga, ɲanngiri ndii nannga ko nanngata, keddiiɗi ɗii caakoo.
JOH 10:13 Kasaaɗo oo dogan yoppa ɗi sabi o kasaaɗo tan, walaa ko wonani mo e majji.
JOH 10:14 Miin woni duroowo lobbo. Hono no Baabiraaɗo oo anndiri kam so anndir-mi ɗum nii, hono non anndir-mi baali am so baali am anndi kam. Non miɗo hokkitira yonki am saabe majji.
JOH 10:16 Miɗo jogii baali goɗɗi kasen ɗi ngalaa ley ngoo hoggo. Ɗiin duu kinaa mi wadda ɗi. Ɗi nana daande am, ɗi laatoo sewre wootere, duroowo gooto.
JOH 10:17 Baabiraaɗo ana yiɗi kam saabe miɗo hokkitira yonki am faa mi hewta ki kasen.
JOH 10:18 Fay gooto ittantaa kam ki. Miin e hoore am hokkitirta ki. Miɗo jogii baawɗe hokkitirde ki. Miɗo jogii baawɗe wartirde ki. E Baabiraaɗo am keɓu-mi ndee yamiroore.
JOH 10:19 Ɗii haalaaji ɓeydi waddondirde Yahuudiyankooɓe.
JOH 10:20 Heewɓe maɓɓe ana mbiya: —O laddaaɗo o kaahaango. Ko saabii so oɗon kettindoo mo?
JOH 10:21 Kaa yogaaɓe mbii: —Ɗii waajuuji nganaa waajuuji laddaaɗo. Laddaaɗo ana waawi wumtinde bumɗo naa?
JOH 10:22 Yiitu mawuuri heyɗintingol Suudu Dewal Mawndu nduu waɗii Urusaliima. Ɗum hawrii e dabbunde.
JOH 10:23 Ɗo Suudu Dewal Mawndu ɗoo, Iisaa ana waɗa yaha warta ley ndanki Suleymaana kii.
JOH 10:24 Nden Yahuudiyankooɓe pilii mo, mbii mo: —Faa mande keddoto-ɗaa aɗa yoppi min e wemmbere? Haalan min faa laaɓa, aan woni Almasiihu oo naa?
JOH 10:25 Iisaa jaabii ɓe: —Mi haalanii on, on ngoonɗinaali. Golleeji ɗi ngollir-mi e innde Baabiraaɗo am ɗii, kanji ceettantoo kam.
JOH 10:26 Kaa onon, on ngoonɗinaali sabi on nganaa baali am.
JOH 10:27 Baali am ana nana daande am. Miɗo anndi ɗi, eɗi njokka e am.
JOH 10:28 Miɗo hokka ɗi nguurndam nduumiiɗam, ɗi mbaatataa abada. Fay gooto ittataa ɗi e junngo am.
JOH 10:29 Baabiraaɗo dokkuɗo kam ɗi oo ɓuri huunde fuu teddude. Fay gooto waawaa ittude ɗi e junngo Baabiraaɗo am oo.
JOH 10:30 Miin e Baabiraaɗo, min gooto.
JOH 10:31 Yahuudiyankooɓe cuɓi kaaƴe kasen faa mbedoo mo.
JOH 10:32 Iisaa wii ɓe: —Mi gollirii baawɗe Baabiraaɗo golleeji lobbi keewɗi yeeso mon. E ley ɗii golleeji, saabe homo e majji mbedorto-ɗon kam kaaƴe?
JOH 10:33 Yahuudiyankooɓe njaabii mo: —Wanaa saabe golle lobbo min mbedorte kaaƴe, ko min mbedorte kaaƴe dee, saabe aɗa bonkoo Laamɗo. Aan a neɗɗo, a waɗii hoore maa a Laamɗo.
JOH 10:34 Iisaa jaabii ɓe: —Tama winndaaka ley Sariya mon too: Laamɗo wii «onon on laamɗo'en»?
JOH 10:35 Laamɗo noddirii laamɗo'en ɓeen ɓe o haaldi. Ko Binndi ɗii mbii koo sottataa.
JOH 10:36 Mo Baabiraaɗo suɓii so neli e aduna oo, hono mbiiraton mo bonkike Laamɗo saabe mi wii mi Ɓii Laamɗo?
JOH 10:37 So mi gollaali golleeji Baabiraaɗo am, pati ngoonɗinee kam.
JOH 10:38 Kaa so miɗo golla ɗi, fay so on ngoonɗintaa kam, ngoonɗinee golleeji ɗii yalla oɗon annda, ngoonɗinon miɗo e Baabiraaɗo, Baabiraaɗo ana e am.
JOH 10:39 Ɓe tewti nanngude mo kasen. O soɓɓitorii ɓe.
JOH 10:40 O yehi ootoo bannge maayo Urdun nokku ɗo Yaayaa lootannoo lootogal batisima arannde ɗoo kasen, o faɓɓi ton.
JOH 10:41 Yimɓe heewɓe ngari e makko, mbii: —Yaayaa waɗaali haaynde fay wootere. Kaa ko o haali e gorko oo koo fuu goonɗii.
JOH 10:42 Heewɓe ngoonɗini Iisaa ton.
JOH 11:1 Gorko ɲawɗo biyeteeɗo Laajaru ana Baytaniya, kaɲum e banndiraaɓe mum rewɓe Mariyama e Marta.
JOH 11:2 Tawi Mariyama woni gujuɗo Moobbo oo nebam uuroojam so socciri koyɗe makko sukundu muuɗum. Laajaru ɲawɗo oo yo miɲiiko gorko.
JOH 11:3 Banndiraaɓe rewɓe ɓee neli e Iisaa, mbii: —Moobbo, giɗo maa mo korsin-ɗaa oo ɲawii.
JOH 11:4 Nde Iisaa nanunoo ɗum ndee, wii: —Oo ɲaw wanaa ɲaw saate. Mo ɲaw tabintinoowo teddeengal Laamɗo, yalla Ɓii Laamɗo oo ana teddiniree mo.
JOH 11:5 Iisaa ana horsini Laajaru e banndiraaɓe mum rewɓe, Marta e Mariyama,
JOH 11:6 taweede o nanii Laajaru sellaa fuu, haɗaali mo faɓɓude ton balɗe ɗiɗi goɗɗe.
JOH 11:7 Caggal ɗum, o wii taalibaaɓe makko: —Mbirfito-ɗen Yahuudiya!
JOH 11:8 Taalibaaɓe ɓee njaabii: —Moobbo, ɓooyaa fey ko Yahuudiyankooɓe ndaari wardude ma kaaƴe, laatoo ton mbirfoto-ɗaa kasen naa?
JOH 11:9 Iisaa jaabii: —Wanaa wakkatiiji sappo e ɗiɗi ngoni ley ɲalooma naa? Jahoowo ɲalooma fergataako sabi omo yiya fooyre aduna oo.
JOH 11:10 Kaa jahoowo jemma fergoto sabi fooyre walaa e muuɗum.
JOH 11:11 Caggal o haalii ɗii haalaaji, o wii ɓe: —Giɗo men Laajaru ɗaanike, mi yahan mi finndinoya mo.
JOH 11:12 Taalibaaɓe ɓee mbii: —Moobbo, so tawii o ɗaaniiɗo, ndennoo o daɗii.
JOH 11:13 Haala maayde Laajaru o haalannoo. Kamɓe ɓe miilii haala ɗoyngol o haali.
JOH 11:14 Iisaa laɓɓinani ɓe: —Laajaru hedditaaki!
JOH 11:15 Mi seyorike saabe mooɗon ko mi tawaaka ton koo yalla oɗon ngoonɗina. Kaa jonnoo, njehen to makko.
JOH 11:16 Nden Tomaa noddirteeɗo Funeeru oo wii taalibaaɓe woɓɓe ɓee: —Njehen enen duu yalla eɗen maayda e makko.
JOH 11:17 Nde Iisaa yottinoo ndee, tawi waɗii balɗe nay ko Laajaru iriraa.
JOH 11:18 Nde wonnoo hakkunde Baytaniya e Urusaliima ɓuraa hono kilooji tati,
JOH 11:19 Yahuudiyankooɓe heewɓe ngarii to Mariyama e Marta duwaaru Laajaru, eɓe koomta ɗum'en e maayde miɲiiɓe gorko.
JOH 11:20 Nde Marta nannoo Iisaa warii ndee, yehi sakkitoyii mo. Mariyama kaa heddii cuuɗi.
JOH 11:21 Marta wii Iisaa: —Moobbo, sinndo aɗa wonnoo ɗoo, miɲam gorko oo maayataano.
JOH 11:22 Kaa fay jooni miɗo anndi huunde fuu ko ndaardu-ɗaa Laamɗo, waɗante.
JOH 11:23 Iisaa wii mo: —Miɲa gorko oo immitoto.
JOH 11:24 Marta wii: —Miɗo anndi o immitoto ɲannde immital, ɲalaande sakitotoonde.
JOH 11:25 Iisaa wii mo: —Miin woni immital, miin woni nguurndam. Neɗɗo fuu goonɗinɗo kam, fay so maayi, wuuran.
JOH 11:26 Guurɗo fuu goonɗinɗo kam, maayataa abada. Aɗa goonɗini ɗum naa?
JOH 11:27 O jaabii: —Sanne Moobbo! Miɗo goonɗini aan woni AlmasiihuƁii Laamɗo garoowo e aduna oo.
JOH 11:28 E dow ɗum, o yehi noddoyde miɲiiko Mariyama, o gunndii ɗum: —Moobbo oo warii, omo nodde.
JOH 11:29 Nde Mariyama nanunoo ɗum ndee, heɲii law, nootoyii.
JOH 11:30 Tawi fuu Iisaa naataalino ngeenndi ndii tafon. Omo heddii ɗo Marta hawrunoo e makko ɗoo.
JOH 11:31 Yahuudiyankooɓe ana ngondunoo e Mariyama ley galle, ana koomtannoo ɗum. Ɓe njii o gurbitike, o yaltii. Ɓe njokkitii mo, ɓe miili o woyoyan dow yanaande too.
JOH 11:32 Mariyama yottii ɗo Iisaa woni ɗoo, yii ɗum tan, diccii yeeso muuɗum, wii ɗum: —Moobbo, sinndo aɗa wonnoo ɗoo, miɲam gorko oo maayataano.
JOH 11:33 Nde Iisaa yiinoo Mariyama e Yahuudiyankooɓe wonduɓe e mum ɓee ana mboya ndee, yonki makko ɲawi, hakkille makko immii.
JOH 11:34 O wii: —Hoto ndesu-ɗon mo? Ɓe njaabii: —Moobbo, war ƴeew!
JOH 11:35 Nii Iisaa woyi.
JOH 11:36 Yahuudiyankooɓe ɓee mbii: —Ƴeewee no o foti horsinde ɗum.
JOH 11:37 Yoga e maɓɓe wii: —Bumtinɗo bumɗo waawaano haɗude Laajaru maayde naa?
JOH 11:38 Yonki Iisaa ɓeydi ɲawde, o yehi tiimoyde yanaande ndee. Yanaande ndee yo loowol uddiraangol haayre.
JOH 11:39 Iisaa wii: —Ittee haayre ndee! Marta, banndii debbo maayɗo oo, wii mo: —Moobbo, ana haani ko tawee henndu makko waylitike, sabi hannde woni balɗe makko nay.
JOH 11:40 Iisaa jaabii mo: —Tama mi wiyaali ma, so a goonɗinii, a yiyan teddeengal Laamɗo?
JOH 11:41 Ɓe itti haayre ndee. Iisaa tiggitii, wii: —Baabiraaɗo, miɗo yettire ko njaabani-ɗaa kam koo.
JOH 11:42 Miin kaa, miɗo anndi ɲannde fuu aɗa jaabanoo kam. Kaa mi haaldirii nii saabe yimɓe filiiɓe kam ɓee, yalla eɓe ngoonɗina aan neli kam.
JOH 11:43 Caggal ɗii haalaaji, o duki semmbe, o wii: —Laajaru, yaltu sella!
JOH 11:44 Maayɗo oo yalti, juuɗe mum e koyɗe mum ana piilaa leppi, yeeso mum ana suddii. Iisaa wii ɓe: —Kumtee mo, njoppon mo o yaha!
JOH 11:45 Heewɓe e Yahuudiyankooɓe warnooɓe to Mariyama ɓee njii ko Iisaa waɗi koo, ngoonɗini ɗum.
JOH 11:46 Kaa yogaaɓe njehi to Farisa'en, kaaltani ɗum'en ko Iisaa waɗi koo.
JOH 11:47 Nden Farisa'en e hooreeɓe yottinooɓe sadaka mooɓti waalde Saahiiɓe ndee, mbii: —Oo gorko ana waɗa kaayɗe keewɗe. Hono ngaɗaten?
JOH 11:48 So en njoppirii mo nii, jamaa oo fuu goonɗinan mo. Nden kaa, Romankooɓe ngaran mbonna nokku men ceniiɗo oo e leɲol men ngol.
JOH 11:49 Gooto maɓɓe biyeteeɗo Kayafas, laatinooɗo Jottinoowo Sadaka Mawɗo e nden hitaande, wii ɓe: —Onon, on anndaa fay huunde.
JOH 11:50 On anndaa neɗɗo gooto maayana yimɓe fuu ɓuri moƴƴande en diina leɲol meeɗen fuu halkoo.
JOH 11:51 Tawi wanaa hiini hoore makko o haaldi kaa haala, kaa nde wonnoo o Jottinoowo Sadaka Mawɗo nden hitaande, o sappike Iisaa maayanan leɲol ngol.
JOH 11:52 Kaa wanaa leɲol ngol tan o maayanta, ko o maayanta dee, faa o mooɓta ɓiɓɓe Laamɗo saakiiɓe ɓee fuu e fedde wootere.
JOH 11:53 Gila oon ɲalooma, ɓe ndawridi faa ɓe mbara mo.
JOH 11:54 Ɗum waɗi so Iisaa ŋootti saccude hakkunde Yahuudiyankooɓe. O iwi ɗo o wonnoo ɗoo, o yehi ngalluure wiyeteende Efrayim heettunde e ladde jeereende. O jooɗodii ton e taalibaaɓe makko.
JOH 11:55 Tawi iidi Yahuudiyankooɓe biyeteeɗo Paska oo ɓadike. Heewɓe e yimɓe leydi ndii njehi Urusaliima faa cenna ko'e mum'en gila iidi oo yottaaki.
JOH 11:56 Eɓe tewta Iisaa. Eɓe ndarii ley Suudu Dewal Mawndu nduu, eɓe kaalda: —Oɗon miila o wara e iidi oo naa on miilaali?
JOH 11:57 Tawi hooreeɓe yottinooɓe sadaka e Farisa'en njamiriino neɗɗo fuu annduɗo to mo woni yo haalu faa mo nanngee.
JOH 12:1 Balɗe jeegom fade iidi Paska yottaade, Iisaa yehi Baytaniya ɗo Laajaru mo o wuurtinnoo oo jeyaa ɗoo.
JOH 12:2 Ɗon ɓe ndefani mo ɲaamdu. Marta feccani ɓe, Laajaru yo gooto e ɲaamdooɓe e Iisaa ɓee.
JOH 12:3 Nden Mariyama ɓami feccitere liituru nebam laaɓuɗam, uuroojam, tiiɗuɗam coggu, wuji ɗam e koyɗe Iisaa, socciri ɗe sukundu mum. Suudu nduu fuu ukkiti.
JOH 12:4 Gooto e taalibaaɓe Iisaa ɓee, ɗum woni Yahuuda Isikariyota jammbotooɗo mo oo, wii:
JOH 12:5 —Ko saabii so ɗam nebam soottaaka buuɗi teemeɗe tati cardi, hokkee misikiina'en?
JOH 12:6 Walaa ko o wiiri non so wanaa o gujjo, wanaa yurmeende misikiina'en. Kanko woni kawjotooɗo jawdi maɓɓe, omo woowi wujjitidde hen.
JOH 12:7 Iisaa wii: —Celee e debbo oo. O resirii ɗam ɲannde iretee-mi.
JOH 12:8 Sabi misikiina'en ana tawdee e mon ɲannde fuu. Kaa miin, mi tawdataake e mon ɲannde fuu.
JOH 12:9 Yahuudiyankooɓe heewɓe anndi Iisaa ana Baytaniya, njehi ton. Wanaa saabe Iisaa tan waddi ɓe, yalla eɓe njiya Laajaru guurtinaaɗo oo duu.
JOH 12:10 Non hooreeɓe yottinooɓe sadaka ndawridi mbaran Laajaru duu,
JOH 12:11 sabi Yahuudiyankooɓe heewɓe ana njoppa ɓe ngoonɗinoya Iisaa saabe Laajaru.
JOH 12:12 Janngo mum, jamaa keewɗo garɗo hawrude e iidi oo nani Iisaa garoowo Urusaliima.
JOH 12:13 Ɓe ɓami caɓe tamarooje, ɓe cakkitoyii mo. Eɓe kuljina, eɓe mbiya: —Jettooje e barke ngoodanii gardoowo e dow innde Joomiraaɗo oo! Jettooje ngoodanii mo, kanko kaananke Israa'iila!
JOH 12:14 Iisaa heɓi mola ndakiiwa, waɗɗii, hono no Binndi ɗii mbiiri ɗum nii:
JOH 12:15 «Yimɓe ngalluure Siyona, pati kulee! Ƴeew, kaananke mon ana wara, ana waɗɗii mola ndakiiwa.»
JOH 12:16 Nden taalibaaɓe makko ɓee paamaalino ko ɗum woni. Kaa caggal Iisaa teddinaama, ɓe miccitii ko mo sappananoo koo ɓe ngaɗi mo.
JOH 12:17 Jamaa tawdanooɗo e makko nde o wuurtinnoo Laajaru, o noddi ɗum iwde e yanaande ndee, kaɲum'en duu ana ceettii.
JOH 12:18 Ɗum waɗi so yimɓe heewɓe njehi cakkitoyii mo sabi ɓe nanii o waɗii ndee haaynde.
JOH 12:19 Non Farisa'en mbiyondiri: —On njii, walaa fuu ko mbaawan-ɗen mo, aduna oo fuu annii jokki e makko.
JOH 12:20 Won Yunaninkooɓe tawaaɓe hakkunde warɓe Urusaliima faa ndewa ley ɲalaaɗe iidi ɗee.
JOH 12:21 Ɓe ɓattitii Filipa jeyaaɗo Baytisayda ley leydi Galili, ɓe mbii ɗum: —Moobbo, miɗen njiɗi yiide Iisaa.
JOH 12:22 Filipa yehi haalanoyi Andire. Ɓe njottinoyi haala kaa Iisaa.
JOH 12:23 Iisaa jaabii ɓe: —Wakkati mo Laamɗo hollata teddeengal Ɓii Neɗɗo oo yottike.
JOH 12:24 Miɗo haalana on goonga: so wabbere alkama yooraali aawaama e leydi, heddoto yo wabbere wootere. Kaa so nde yoorii nde aawaa fuu, nde riman faa heewa.
JOH 12:25 Neɗɗo fuu jiɗɗo yonki mum, mursan ki, kaa jeebiiɗo yonki mum e aduna oo, damman ki, heɓan nguurndam nduumiiɗam.
JOH 12:26 So won muuyɗo gollande kam, yo jokku e am. Ɗo ngon-mi fuu, ɗoo golloowo am duu wonata. Baabiraaɗo teddinan gollanoowo kam.
JOH 12:27 —Jooni mi wemmbaama. Koɗum mbiyan-mi? Mi wiya Abba hisinam e oo wakkati naa? Mi waawaa wiide ɗum sabi kammari wakkati oo ngardu-mi.
JOH 12:28 Abba, teddin innde maa. Daande nanaa iwrude dow kammu: —Mi teddinii nde, mi teddinan nde kasen.
JOH 12:29 Nde yimɓe darinooɓe ton ɓee nanunoo nden daande ndee, mbii ɗum riggaango kammu. Woɓɓe mbii: —Malaa'ika haaldi e makko!
JOH 12:30 Iisaa wii ɓe: —Wanaa saabe am daande ndee wardi, saabe mooɗon.
JOH 12:31 Jooni woni sariya aduna oo. Jooni kaananke oo ɗoo aduna tippete sella.
JOH 12:32 Miin, so mi toownaama iwde e leydi ndii, mi fooɗan yimɓe fuu warde e am.
JOH 12:33 Tawi ɗii haalaaji o sapporii no mo maayrata nii.
JOH 12:34 Yimɓe ɓee njaabii mo: —Sariya oo anndinii min Almasiihu yo duumotooɗo. Hono aan mbiirataa kinaa Ɓii Neɗɗo oo toownee? Homo woni oo Ɓii Neɗɗo?
JOH 12:35 Iisaa jaabii ɓe: —Fooyre ana wondi e mon wakkati seeɗa tafon. Njahon gila fooyre ana heddii e mon, pati nimre hippoo on. Jahoowo ley nimre anndaa ɗo yahata.
JOH 12:36 Ngoonɗinee fooyre gila ende e mon yalla oɗon laatoo yimɓe fooyre. Iisaa haalu ɗum tan, yehi suuɗoyii ɓe.
JOH 12:37 Kaayɗe ɗe o waɗi yeeso maɓɓe ɗee fuu, waɗaali so ɓe ngoonɗini mo,
JOH 12:38 yalla haala annabi Esaaya kaa ana tabita: «Joomiraaɗo, homo goonɗini waaju amen oo? Homo ɓannginanaa baawɗe Joomiraaɗo?»
JOH 12:39 Ɓe mbaawaano goonɗinde, sabi Esaaya wii kasen:
JOH 12:40 «O wumnii gite maɓɓe, o helii hakkillaaji maɓɓe, pati gite maɓɓe njiya, pati hakkillaaji maɓɓe paama sako ɓe tuuba, so mi sellina ɓe.»
JOH 12:41 Ɗum Esaaya wii nde yiinoo teddeengal Iisaa, so haali haala makko ndee.
JOH 12:42 Kaa ɗum fuu e taweede, hooreeɓe Yahuudiyankooɓe heewɓe ngoonɗinii Iisaa. Kaa saabe Farisa'en, ɓe kulii yaadirde pati ɓe njaltinee waajordu.
JOH 12:43 Ɗum woni teddineede yimɓe ɓurani ɓe teddineede Laamɗo.
JOH 12:44 Iisaa haali faa toowi, wii: —Goonɗinɗo kam, wanaa miin tan o goonɗini, nelɗo kam oo duu o goonɗinii ɗum.
JOH 12:45 Neɗɗo fuu jiiɗo kam, yii nelɗo kam oo.
JOH 12:46 Miin, mi warii mi fooyre aduna oo, faa goonɗinɗo kam fuu pati heddoo ley nimre.
JOH 12:47 So won nanɗo waaju am jokkaali ɗum, miin, mi sarataa ɗum. Sabi mi wardaali sarde aduna oo, faa mi hisina mo ngardu-mi.
JOH 12:48 Oon calaniiɗo kam, so jaɓaali waajuuji am, ana jogii caroowo. Konngol ngol kaal-mi ngol sarata ɗum ɲalaande sakitotoonde.
JOH 12:49 Sabi miin, mi haaldaali hiini hoore am. Baabiraaɗo nelɗo kam oo hokki kam yamiroore ko kaalan-mi e ko mbaajotoo-mi.
JOH 12:50 Miin, miɗo anndi yamiroore makko, kaɲum woni nguurndam nduumiiɗam. Ko kaal-mi koo, no Baabiraaɗo haalaniri kam nii kaaltir-mi.
JOH 13:1 Gila iidi Paska yottaaki, Iisaa ana anndi wakkati mo iwata e aduna so hootana Baabiraaɗo oo warii. Ga aduna gaa omo yiɗi yimɓe makko, omo yiɗi ɓe kaaddi jilli.
JOH 13:2 Wakkati mo ɓe kirtotoo oo, Ibiliisa waɗi e ɓernde Yahuuda ɓii Simon Isikariyota jammbaade mo.
JOH 13:3 Iisaa e hoore mum ana anndi to Laamɗo iwri to Laamɗo hootata. Laamɗo waɗii huunde fuu e junngo makko.
JOH 13:4 O immii e hiraande ndee, o ɓoortii saaya makko, o ɓami disawel, o fiili e makko.
JOH 13:5 Non o wayli ndiyam e feere lootorde, o naati e lootude koyɗe taalibaaɓe makko, omo soccira ɗe disawel o fiilii ngel.
JOH 13:6 Nde o yottinoo Simon Piyeer ndee, oon wii mo: —Moobbo, aan lootata koyɗe am naa?
JOH 13:7 Iisaa jaabii mo: —A faamaali ko ngaɗan-mi koo tafon, kaa a faamoyan caggal jooni.
JOH 13:8 Piyeer wii mo: —A lootataa koyɗe am abada! Iisaa jaabii mo: —So mi lootanaali ma, a walaa ngeɗu e am.
JOH 13:9 Simon Piyeer wii mo: —Moobbo! So non, pati haaɗu e koyɗe am tan, lootu juuɗe am e hoore am duu.
JOH 13:10 Iisaa wii mo: —Lootiiɗo fuu yo laaɓuɗo. Mo hasindinaa e lootaneede kinaa koyɗe tan. Onon on laaɓuɓe, kaa wanaa on fuu.
JOH 13:11 Tawi omo anndi jammbotooɗo mo oo. Ɗum waɗi so o wii wanaa on fuu ngoni laaɓɓe.
JOH 13:12 Nde Iisaa lootunoo koyɗe maɓɓe ndee, ɓamti saaya muuɗum, joottii, wii ɓe: —On paamii ko ngaɗu-mi on koo naa?
JOH 13:13 Oɗon noddira kam «Moobbo» oɗon noddira kam «Kalfaaɗo». Ko mbiyaton koo ana moƴƴi, sabi ɗum ngon-mi.
JOH 13:14 Ndennoo, miin Kalfaaɗo, miin Moobbo, mi lootii koyɗe mon, waajibi onon duu gooto fuu lootana goɗɗo koyɗe mum.
JOH 13:15 Ko ngaɗu-mi on koo yo tinndinol yalla onon duu, oɗon ngaɗondira hono ko ngaɗu-mi on koo.
JOH 13:16 Miɗo haalana on goonga: maccuɗo ɓurataa kalfaaɗo mum teddude, nelaaɗo duu ɓurataa nelɗo ɗum.
JOH 13:17 Nde wonnoo on anndii ɗum jooni, so nii on njokkirii non, on mbelan hoore.
JOH 13:18 Wanaa haala mon on fuu kaal-mi. Miɗo anndi ɓeen ɓe cuɓii-mi, kaa kinaa ko Binndi ɗii mbii koo tabita: «Ɲaamduɗo e am latiri kam teppere muuɗum.»
JOH 13:19 Gila jooni miɗo haalana on ɗum, fade majjum yottaade, yalla nde ɗum yottii fuu, oɗon ngoonɗina miin woni mo ngon-mi.
JOH 13:20 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo nelaaɗo am, jaɓɓike kam. Neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo kam, jaɓɓike nelɗo kam oo duu.
JOH 13:21 Nde o haalnoo ɗum ndee, yonki makko ɲawi, o wii: —Miɗo haalana on goonga: gooto mooɗon jammboto kam.
JOH 13:22 Taalibaaɓe ɓee ƴeewondiri. Ɓe anndaa mo o haalata haala mum.
JOH 13:23 Gooto e taalibaaɓe ɓee, mo Iisaa horsini oo, ana jooɗinoo bannge mum.
JOH 13:24 Simon Piyeer himƴi mo gite mo lamndoo Iisaa homo o haalata haala mum.
JOH 13:25 Non taalibbo oo naayorii hedde Iisaa, wii: —Moobbo, ɗum homo?
JOH 13:26 Iisaa jaabii: —Mo ndokkan-mi lonngere nde cuuwan-mi ndee oo. O suuwi lonngere, o hokki Yahuuda ɓii Simon Isikariyota oo.
JOH 13:27 Caggal lonngere ndee, Ibiliisa naati e Yahuuda. Iisaa wii mo: —Waɗu ko ngaɗataa koo law!
JOH 13:28 Tawi fay gooto e jooɗiiɓe ɗon ɓee faamaali ko Iisaa haalani mo koo.
JOH 13:29 Nde wonnoo Yahuuda woni kawjotooɗo jawdi maɓɓe, yoga miilii Iisaa wii mo somonoyoo iidi, naa daɲa ko o hokki misikiina'en.
JOH 13:30 Yahuuda nanngu lonngere ndee tan, yalti oon wakkati fuu. Ɗum jemma.
JOH 13:31 Nde Yahuuda yaltunoo ndee, Iisaa wii: —Jooni Ɓii Neɗɗo teddinaama, Laamɗo duu teddiniraama saabe makko.
JOH 13:32 So Laamɗo teddiniraama saabe makko, kaɲum duu teddinan mo e hoore mum, teddinan mo law.
JOH 13:33 Sukaaɓe am, miɗo wondi e mon seeɗa tafon. On tewtan kam. Miɗo wiya on jooni hono ko mbiinoo-mi Yahuudiyankooɓe e ɓettaade: on mbaawaa yaade to njahan-mi too.
JOH 13:34 Miɗo hokka on yamiroore heyre: njiɗondiree! Hono no njiɗir-mi on nii, onon duu njiɗondiron hono non!
JOH 13:35 So on njiɗondirii, yimɓe fuu annditan on taalibaaɓe am.
JOH 13:36 Simon Piyeer wii mo: —Moobbo, hoto njahataa? Iisaa jaabii mo: —To njahan-mi jooni too, a waawaa jokkude e am. Kaa caggal jooni a jokkan e am!
JOH 13:37 Piyeer wii mo: —Moobbo, ko saabii so mi waawaa jokkude e maa jooni? Miɗo hokkitira yonki am saabe maa.
JOH 13:38 Iisaa jaabii mo: —Goonga fuu, a hokkitiran yonki maa saabe am naa? Miɗo haalane goonga: fade ndontoori jogginde hannde a wiyan a anndaa kam cili tati.
JOH 14:1 Iisaa wii taalibaaɓe mum ɓee: —Pati imminee hakkille mon. Ngoonɗinee Laamɗo, ngoonɗinee kam.
JOH 14:2 Cuuɗi keewɗi ana ley galle Baabiraaɗo am. So walaano, mi wiyanno on. Mi yahan, mi moƴƴinanoya on ton nokku.
JOH 14:3 Ndennoo, so mi moƴƴinanoyii on nokku, mi wartan kasen mi ɓamta on faa onon duu ngonon to ngonan-mi too.
JOH 14:4 Oɗon anndi to njahan-mi too, oɗon anndi laawol mum.
JOH 14:5 Tomaa wii mo: —Moobbo, min anndaa to njahataa, hono min anndirta laawol mum?
JOH 14:6 Iisaa jaabii mo: —Miin woni laawol ngol, miin woni goonga oo, miin woni nguurndam ɗam. So wanaa saabe am fay gooto waawaa yaade to Baabiraaɗo.
JOH 14:7 Sinndo oɗon anndunoo kam, maa on anndu Baabiraaɗo am oo duu. Gila jooni on anndii mo, on njii mo.
JOH 14:8 Filipa wii mo: —Moobbo, hollu min Baabiraaɗo, ɗum tan ana heƴa min.
JOH 14:9 Iisaa wii mo: —No ngondir-mi e mooɗon faa ɓooyi nii fuu, Filipa, a anndaali kam naa? Jiiɗo kam, yii Baabiraaɗo. Hono mbiirataa: «Hollu min Baabiraaɗo»?
JOH 14:10 A goonɗinaali miɗo e ley Baabiraaɗo, Baabiraaɗo ana e am naa? Waajuuji ɗi mbaajii-mi on ɗii fuu, mi waajortaako ɗi hiini hoore am. Baabiraaɗo gonɗo e am oo gollata golleeji mum.
JOH 14:11 Ngoonɗinee kam so mi wii miɗo e Baabiraaɗo, Baabiraaɗo ana e ley am. Fay so on ngoonɗinaali ɗum, ngoonɗiniron kam saabe golleeji ɗii.
JOH 14:12 Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu goonɗinɗo kam, gollan kaɲum duu golleeji ɗi ngollan-mi ɗii, gollan ko ɓuri ɗi, sabi mi kootoowo to Baabiraaɗo am.
JOH 14:13 Mi waɗanan on huunde fuu ko ɲaagori-ɗon Laamɗo saabe am. Mi waɗan ɗum yalla Baabiraaɗo oo ana teddiniree saabe Ɓiɗɗo oo.
JOH 14:14 So won ko ɲaagori-ɗon Laamɗo saabe am, mi waɗanan on.
JOH 14:15 —So oɗon njiɗi kam, on njokkan jamirooje am.
JOH 14:16 Mi ɲaagoto Baabiraaɗo hokka on Balloowo goɗɗo, oo woni Ruuhu goonga, yalla omo wonda e mon faa abada. Aduna oo waawaa jaɓɓaade mo, sabi yiyataa mo, anndaa mo. Kaa onon, oɗon anndi mo sabi omo wondi e mon, omo e mon.
JOH 14:18 Mi yoppataa on atiime'en, mi wartan e mon.
JOH 14:19 So ɓooyii seeɗa aduna oo yiyataa kam kasen. Kaa onon, on njiyan kam, sabi mi guurɗo, onon duu on nguuran.
JOH 14:20 Ɲannde nden on paaman miɗo e ley Baabiraaɗo, oɗon e am, miɗo e ley mon.
JOH 14:21 Neɗɗo fuu annduɗo jamirooje am so jokki ɗe, kaɲum woni jiɗɗo kam. Jiɗɗo kam, Baabiraaɗo am yiɗan ɗum. Miin duu, mi yiɗan ɗum, mi ɓannginanan ɗum hoore am.
JOH 14:22 Yahuuda, mo wanaa Yahuuda Isikariyota, jaabii mo: —Moobbo, hono ɓannginirantaa min hoore maa, tawee a ɓannganaali aduna oo?
JOH 14:23 Iisaa jaabii mo: —So neɗɗo ana yiɗi kam, jokkan konngol am, Baabiraaɗo am yiɗan ɗum. Miin e Baabiraaɗo am oo min ngaran to mum min njooddoo e mum.
JOH 14:24 Neɗɗo fuu mo yiɗaa kam, jokkataa konngol am. Haala ka nanaton kaa, ka wanaa ka am, ka haala Baabiraaɗo nelɗo kam oo.
JOH 14:25 Ɗum kaalanan-mi on gila miɗo tawdaa e mon.
JOH 14:26 Ruuhu Ceniiɗo, Balloowo on mo Baabiraaɗo neldirta on saabe am oo, kaɲum anndinta on kulle fuu. O miccintinan on ko mbaajinoo-mi on koo fuu.
JOH 14:27 Jam njoppidan-mi on, jam am ndokkan-mi on. Miin, mi hokkirtaa on no aduna oo hokkirta on nii. Pati imminee hakkille mon, pati kulee.
JOH 14:28 On nanii ko mbii-mi on: «mi yahan, caggal mum mi warta e mon.» Sinndo oɗon njiɗunoo kam, maa on ceyoro mi jahoowo to Baabiraaɗo, sabi Baabiraaɗo ɓuri kam teddude.
JOH 14:29 Mi haalanii on jooni gila ɗum waraali, yalla so ɗum warii, oɗon ngoonɗina.
JOH 14:30 Haala am e mooɗon heewataa kasen, sabi kaananke oo aduna ana wara. Fay huunde o waawaa e am.
JOH 14:31 No Baabiraaɗo yamiri kam nii, non ngaɗiran-mi, faa aduna oo faama miɗo yiɗi Baabiraaɗo. Immee njehen, iwen ɗoo.
JOH 15:1 —Miin woni peguuwi ngoongaraawi, Baabiraaɗo woni jom ngesa peguuje.
JOH 15:2 Caɓal am dimaral fuu o feƴƴan ɗum, caɓal dimoowal fuu, o saltoto ɗum yalla engal ɓeydoo rimde.
JOH 15:3 Onon, jooni on laaɓuɓe saabe waaju mo mbaajii-mi on oo.
JOH 15:4 Ɲiiɓee e am. So on ɲiiɓii e am, miin duu mi ɲiiɓan e mon! Hono no caɓal peguuwi waawaa rimde e hoore mum kinaa tawee engal ɲiiɓi e peguuwi nii, hono non onon duu, on mbaawaa rimde so on ɲiiɓaali e am.
JOH 15:5 Miin woni peguuwi, onon ngoni caɓe. Neɗɗo fuu ɲiiɓuɗo e am, mi ɲiiɓii e mum, riman duu faa heewa. On mbaawaa waɗude fay huunde so on ngaldaa e am.
JOH 15:6 Neɗɗo fuu mo ɲiiɓaali e am, tippete sella hono no caɓal peƴƴaangal nii, yoora. Caɓe joorɗe ɗee mooɓtete, tippee ley yiite, ɗe kuɓɓa.
JOH 15:7 So on ɲiiɓii e am, waaju am ɲiiɓii e mon, nden kaa ɲaagee Laamɗo ko muuy-ɗon fuu, on keɓan.
JOH 15:8 So on ndimii faa heewii, ɗum hollititta on laatike taalibaaɓe am, nden yimɓe njiyata teddeengal Baabiraaɗo am.
JOH 15:9 Hono no Baabiraaɗo yiɗiri kam nii, miin duu hono non njiɗir-mi on. Ɲiiɓee e jilli am.
JOH 15:10 So on njokkii jamirooje am, on ɲiiɓan e jilli am, hono no njokkir-mi jamirooje Baabiraaɗo am so ɲiiɓu-mi e jilli mum nii.
JOH 15:11 Mi waajike on ɗum yalla seyo am ana ɲiiɓa e mon, seyo mon hiɓɓa.
JOH 15:12 Annii yamiroore am: njiɗondiree hono no njiɗir-mi on nii.
JOH 15:13 Huunde fuu ɓuraa ɗii ɗoo jilli mawnude: neɗɗo hokkitira yonki mum saabe yiɓɓe mum.
JOH 15:14 Onon ngoni yiɓɓe am, so on ngollii ko njamir-mi on koo.
JOH 15:15 Mi wiyataa on maccuɓe kasen sabi maccuɗo anndaa ko kalfaaɗo mum gollata. Miɗo wiya on yiɓɓe, sabi ko narru-mi Baabiraaɗo am koo fuu, mi anndinii on.
JOH 15:16 Wanaa onon cuɓii kam, miin suɓii on so yamiri on njahon ndimoyon ɓiɓɓe, ɓiɓɓe mon nduumoo, yalla Baabiraaɗo ana hokka on huunde fuu ko ɲaagori-ɗon saabe am.
JOH 15:17 Njiɗondiree! Ɗum njamir-mi on.
JOH 15:18 —So aduna oo ana waɲi on, anndee, miin o adii waɲude.
JOH 15:19 Sinndo on laatinoke adunankooɓe, maa aduna oo yiɗu on. Kaa on nganaa adunankooɓe. Mi suɓike on mi seenndii on e aduna oo. Ɗum saabanii mo waɲude on.
JOH 15:20 Miccitee ko mbiinoo-mi on koo: «Maccuɗo ɓurataa kalfaaɗo mum.» So ɓe torrii kam, ɓe torran on, onon duu. So ɓe njokkii konngol am, ɓe njokkan ngol mon ngol duu.
JOH 15:21 Ɓe ngaɗiran on ɗum fuu saabe am, sabi ɓe anndaa nelɗo kam oo.
JOH 15:22 So mi waraalino, mi waajanooki ɓe, ɓe ɲiŋataakeno. Kaa jooni mi warii, mi waajike ɓe, ɓe ngalanaa luutti maɓɓe ɗii ujuuru fuu.
JOH 15:23 Neɗɗo fuu baɲuɗo kam, waɲii Baabiraaɗo am oo duu.
JOH 15:24 Sinndo mi gollaalino ɗii golleeji ɗi fay gooto meeɗaali gollude yeeso maɓɓe, ɓe ɲiŋataakeno. Kaa jooni ɓe njii ɗi fuu, eɓe keddii waɲude kam, miin e Baabiraaɗo am.
JOH 15:25 Ɗum waɗii faa tabintina ko winndaa ley Sariya maɓɓe: «Ɓe mbaɲirii kam dow meere.»
JOH 15:26 Ruuhu goonga iwroowo to Baabiraaɗo, Balloowo on mo neldan-mi on oo, nde warii, kaɲum seettantoo kam.
JOH 15:27 Onon duu, on ceettanto kam sabi oɗon ngondi e am gila puɗɗooɗe.
JOH 16:1 —Mi waajike on ɗum pati on njoppu goonɗinal.
JOH 16:2 Ɓe njaltinan on cuuɗi baajorɗi. Wakkati waroyan nde barɗo on fuu miilata rewii Laamɗo.
JOH 16:3 Ɓe ngaɗan ɗum sabi ɓe anndaa Baabiraaɗo oo, ɓe anndaa kam miin duu.
JOH 16:4 Mi waajike on ɗum, yalla so wakkati oo warii, oɗon miccitoo mi haalaniino on ɗum. —Mi haalanaali on gila arannde sabi miɗo wondi e mon.
JOH 16:5 Jooni miɗo nii hootana nelɗo kam oo, kaa fay gooto e mon lamndaaki kam hoto njahan-mi.
JOH 16:6 On cunaama sanne saabe ko kaalan-mi on ɗum koo.
JOH 16:7 Ɗum fuu e taweede, miɗo haalana on goonga: yaadu am ɓuri moƴƴande on. Sabi so mi yahaali, Balloowo on oo warataa. Kaa so mi yehii, mi neldan on mo.
JOH 16:8 So o warii, o ɲiŋan aduna oo banngal luutti e fooccitaare e sariya.
JOH 16:9 Banngal luutti, sabi ɓe ngoonɗinaali kam.
JOH 16:10 Banngal fooccitaare, sabi miɗo hoota to Baabiraaɗo oo, on njiyataa kam kasen.
JOH 16:11 Banngal sariya, sabi kaananke oo ɗoo aduna saraama.
JOH 16:12 Miɗo jogii ko heewi kasen ko mi waajoo on, kaa on mbaawtataa ɗum jooni.
JOH 16:13 Nde Ruuhu goonga oo warii fuu, ɗowan on faade e goonga fuu. Sabi o haaldataa hiini hoore makko, o haalanan on ko o nani fuu, o humpitan on ko waroyta.
JOH 16:14 Kanko, o teddinan kam, sabi o ɓaman ko njey-mi koo, o humpitira on.
JOH 16:15 Ko Baabiraaɗo oo jogii fuu, miin jey. Ɗum saabii mbii-mi o humpitan on ko o heɓi e am koo.
JOH 16:16 —So ɓooyii seeɗa, on njiyataa kam, so ɓooyii seeɗa kasen, njiyon kam.
JOH 16:17 Yoga e taalibaaɓe makko ɓee lamndondiri, mbii: —Koɗum woni maanaa haala makko so o wii «so ɓooyii seeɗa, on njiyataa kam e so ɓooyii seeɗa kasen, njiyon kam», o wii kasen «sabi mi jahoowo to Baabiraaɗo»?
JOH 16:18 Ɓe mbii: —«So ɓooyii seeɗa», koɗum ɗum firritata? Min paamaali ko o wii koo.
JOH 16:19 Nde Iisaa anndunoo eɓe njiɗi lamndaade ɗum ndee, wii ɓe: —Oɗon lamndondira maanaa haala am kaa: «So ɓooyii seeɗa on njiyataa kam, so ɓooyii seeɗa kasen, njiyon kam.»
JOH 16:20 Miɗo haalana on goonga: onon, on mboyan, on mboytoto, tawee aduna oo ana seyii. On cuŋlan, kaa sunu mon waylitoto seyo.
JOH 16:21 So debbo ana ŋaywa, mo suŋlan sabi wakkati makko warii. Kaa so cukalel ngel rimaama, o miccitataako naawalla ŋatawere makko, no seyo makko foti heewde dow aduna oo heɓii koɗo.
JOH 16:22 Onon duu hono non cuŋlir-ɗon jooni, kaa mi yiitan on kasen, on ceyoto, fay gooto waawaa bonnude seyo mon.
JOH 16:23 Ɲannde nden, on lamndataako kam fay huunde. Miɗo haalana on goonga: huunde fuu ko ɲaagi-ɗon Baabiraaɗo oo, hokkiran on saabe am.
JOH 16:24 Faa jooni, walaa fuu ko ɲaagori-ɗon saabe am. Ɲaagee, on keɓan, yalla seyo mon ana hiɓɓa.
JOH 16:25 —Ko kaalan-mi on jooni koo yo haala hippaaka. Wakkati waran, wakkati mo mi hippataa haala. Nden kaa mi haalanan on haala Baabiraaɗo faa laaɓa.
JOH 16:26 Ɲannde nden on ɲaagorto Laamɗo saabe am. Mi wiyaali miɗo ɲaaganoo on Baabiraaɗo,
JOH 16:27 sabi Baabiraaɗo e hoore mum ana yiɗi on. O yiɗirii on saabe oɗon njiɗi kam, on ngoonɗinii to Laamɗo iwru-mi.
JOH 16:28 Mi iwii to Baabiraaɗo, mi warii e aduna. Jooni miɗo ɗala aduna oo, mi hootana Baabiraaɗo.
JOH 16:29 Taalibaaɓe makko mbii mo: —Jooni kaa, a haalii faa laaɓi, walaa fuu ko kippu-ɗaa hen.
JOH 16:30 Jooni kaa, min anndii walaa fuu ko a anndaa, fay gooto hasindinaa e lamndaade ma. Ɗum saabii so min ngoonɗini a iwɗo to Laamɗo.
JOH 16:31 Iisaa jaabii ɓe: —Jooni, on ngoonɗinii naa?
JOH 16:32 Wakkati oo ana wara, o warii jooni, ɗo on fuu caakoto-ɗon, homo fuu hoota suudu mum, njoppon kam mi teelɗo. Kaa mi wanaa teelɗo, sabi Baabiraaɗo oo ana wondi e am.
JOH 16:33 Mi haalanii on ɗum, yalla oɗon kemra jam e am. Oɗon ngondi e torra ley aduna oo. Kaa ceyo-ɗon, miin, mi jaalike aduna oo!
JOH 17:1 Nde Iisaa waajinoo waajuuji ɗii ndee, tiggitii kammu, wii: —Baabiraaɗo, wakkati oo warii, teddin Ɓiya, yalla Ɓiya oo duu ana teddine.
JOH 17:2 Sabi a hokkii mo baawɗe dow neɗɗo fuu, yalla omo hokka ɓeen ɓe ndokku-ɗaa mo ɓee fuu nguurndam nduumiiɗam.
JOH 17:3 Nguurndam nduumiiɗam woni ɓe annde, aan Laamɗo goongaraajo gooto oo, ɓe annda Iisaa Almasiihu mo nel-ɗaa oo.
JOH 17:4 Mi teddinii ma e dow leydi ndii, mi yottinii golle mo ndokku-ɗaa kam mi golla oo.
JOH 17:5 Jooni kaa, Baabiraaɗo, teddinam teddeengal ngal njoginoo-mi ɗo maa ɗoo gila aduna oo tagaaka ngal.
JOH 17:6 Yimɓe ɓe ndokku-ɗaa kam e aduna oo ɓee, mi ɓannginanii ɗum'en innde maa. Aan jey ɓe, a hokkii kam ɓe, eɓe njokki konngol maa.
JOH 17:7 Jooni kaa, ɓe anndii ko ndokku-ɗaa kam koo fuu to maa iwi,
JOH 17:8 sabi mi haaltanii ɓe haalaaji ɗi kaalan-ɗaa kam ɗii, ɓe njaɓii ɗi. Ɓe keɓii taƴoral to maaɗa iwru-mi, ɓe ngoonɗinii aan neli kam.
JOH 17:9 Miɗo ɲaagore saabe maɓɓe. Mi ɲaagortaako saabe aduna oo, miɗo ɲaagoroo saabe ɓe ndokku-ɗaa kam ɓee, sabi aan jey ɓe.
JOH 17:10 Ɓe njey-mi fuu, aan jey, ɓe njey-ɗaa fuu, miin jey. Mi teddiniraama saabe maɓɓe.
JOH 17:11 Kamɓe, ɓe keddoto e aduna oo, kaa miin, mi heddataako e makko. To maa njahan-mi. Aan Baabiraaɗo Ceniiɗo, reenir ɓe baawɗe maaɗa ɗe ndokku-ɗaa kam ɗee, yalla eɓe laatoo gooto hono no men nii.
JOH 17:12 Nde ngondunoo-mi e maɓɓe ley aduna oo ndee, mi reenirii ɓe baawɗe maa ɗe ndokku-ɗaa kam ɗee, mi tiiɗii e maɓɓe. Fay gooto majjaali so wanaa yiitenke oo, yalla ko sappaa e Binndi ɗii koo ana tabita.
JOH 17:13 Jooni kaa miɗo wara to maa. Miɗo haala ɗii haalaaji gila miɗo heddii e aduna oo tafon, yalla seyo am ana hiɓɓa e maɓɓe.
JOH 17:14 Mi yottinii ɓe konngol maa. Aduna oo waɲii ɓe, sabi ɓe njeyaaka e makko, hono no miin duu mi jeyiraaka e makko nii.
JOH 17:15 Mi ɲaagaaki ittaa ɓe e aduna oo, kaa miɗo ɲaage ndeenaa ɓe e Ibiliisa.
JOH 17:16 Ɓe njeyaaka e aduna oo, hono no miin duu mi jeyiraaka e makko nii.
JOH 17:17 Sennir ɓe goonga maa. Konngol maa woni goonga.
JOH 17:18 Hono no nelir-ɗaa kam e oo aduna nii, miin duu non nelir-mi ɓe e makko.
JOH 17:19 Miɗo sennira hoore am saabe maɓɓe, yalla kamɓe duu eɓe laatoo senniraaɓe goonga.
JOH 17:20 Wanaa saabe maɓɓe tan ɲaagorto-maa-mi. Miɗo ɲaagoroo duu saabe ɓeen goonɗinirɓe kam waajuuji maɓɓe,
JOH 17:21 yalla ɓe fuu eɓe laatoo gooto. Hono no aan Baabiraaɗo laatori-ɗaa e am, miin duu miɗo e maa nii, yalla kamɓe duu eɓe laatoo gooto e men, yalla aduna oo ana goonɗina aan neli kam.
JOH 17:22 Mi waɗanii ɓe teddeengal ngal ngaɗan-ɗaa kam ngal, yalla eɓe laatoo gooto, hono no laatori-ɗen gooto nii.
JOH 17:23 Miin miɗo e maɓɓe, aan aɗa e am, yalla ngootummaaku maɓɓe ana hiɓɓa, yalla aduna oo ana annda aan neli kam, mo annda duu aɗa yiɗi ɓe hono no njiɗir-ɗaa kam nii.
JOH 17:24 Baabiraaɗo, miɗo yiɗi ɓe ndokku-ɗaa kam ɓee ngonda e am nokku fuu ɗo tawaa-mi, yalla eɓe njiya teddeengal ngal ngaɗan-ɗaa kam ngal sabi a yiɗii kam gila aduna oo diidaaka.
JOH 17:25 Baabiraaɗo pooccitiiɗo, aduna oo anndaa ma, kaa miin noo miɗo anndu maa, ɓee ɗoo ana anndi aan neli kam.
JOH 17:26 Mi anndinii ɓe ko ngon-ɗaa, mi ɓeydan anndinde ɓe, yalla jilli njiɗ-ɗaa kam ɗii ana tawee e maɓɓe, miin duu mi tawee e maɓɓe.
JOH 18:1 Nde Iisaa duworinoo nii ndee, yaadi e taalibaaɓe mum ootoo bannge callugol biyeteengol Kedoron. Ɓe naati ton e nokku keewɗo leɗɗe.
JOH 18:2 Yahuuda jammbotooɗo mo oo ana anndi nokku oo, sabi Iisaa e taalibaaɓe mum ana mooɓtotonoo ton sanne.
JOH 18:3 Yahuuda ardii oorngal sordaasi'en e gollooɓe iwruɓe to hooreeɓe yottinooɓe sadaka e Farisa'en. Ɓe ngari ton, eɓe njogii cunkume kuɓɓooje e lampaaji e kaɓorɗe.
JOH 18:4 Nde wonnoo Iisaa ana anndi ko fa'i warde e mum fuu, sakkitii ɓe, wii: —Homo tewtaton?
JOH 18:5 Ɓe njaabii mo: —Iisaa Nasaraatunke oo. O wii ɓe: —Miin woni kanko! Yahuuda jammbotooɗo mo oo duu ana dardii e maɓɓe.
JOH 18:6 Nde Iisaa wiinoo «Miin woni kanko» ndee, ɓe njaari cagga-caggarde ɓe caami e leydi.
JOH 18:7 Iisaa lamndii ɓe kasen: —Homo tewtaton? Ɓe njaabii: —Iisaa Nasaraatunke oo.
JOH 18:8 Iisaa wii ɓe: —Mbii-mi on, miin woni kanko! So miin tewtaton, accee ɓee kaa njaha.
JOH 18:9 Non ɗum laatorii, yalla haala Iisaa kaa ana tabita: «Mi majjoraaka fay gooto e ɓe ndokku-ɗaa kam ɓee.»
JOH 18:10 Simon Piyeer ana joginoo kaafaawi, soorti ki, soppi golloowo Jottinoowo Sadaka Mawɗo e nowru ɲaamru faa ndu taƴi. Golloowo oo ana wiyee Malkus.
JOH 18:11 Nden Iisaa wii Piyeer: —Soornu kaafaawi maa kii e ŋaro mum. Aɗa miili mi yarataa horde bone nde Baabiraaɗo hokki kam ndee naa?
JOH 18:12 Ɗon sordaasi'en e kaananke mum e gollanooɓe hooreeɓe Yahuudiyankooɓe nanngi Iisaa, kaɓɓi ɗum.
JOH 18:13 Ɓe naɓi mo to Annas tafon. Annas yo esii Kayafas laatiiɗo Jottinoowo Sadaka Mawɗo ley nden hitaande.
JOH 18:14 Kanko Kayafas oo dawrannoo hooreeɓe Yahuudiyankooɓe dabare, wii: ko ɓuri moƴƴude e yimɓe leɲol ngol, neɗɗo gooto maayana ɓe.
JOH 18:15 Simon Piyeer e taalibbo goɗɗo njokkitii Iisaa. Taalibbo oo ana anndondiri e Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, ɗum waɗi so o heɓi naaddude e Iisaa galle mawɗo hooreeɓe yottinooɓe sadaka oo.
JOH 18:16 Piyeer kaa, darii damal sella too. Taalibbo anndondirɗo e Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, yalti haaldi e debbo doomoowo damal ngal oo, naanni Piyeer.
JOH 18:17 Korɗo doomoowo damal oo lamndii Piyeer: —Aan nee, a wanaa gooto e taalibaaɓe gorko oo naa? Piyeer jaabii mo: —Mi wanaa!
JOH 18:18 Nde wonnoo jaangol ana heewi, gollooɓe e doomooɓe kuɓɓiino yiite ana ƴuwloo. Piyeer duu dardii e maɓɓe ana ƴuwloo.
JOH 18:19 Nden Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo lamndii Iisaa haala taalibaaɓe mum e waaju mum.
JOH 18:20 Iisaa jaabii mo: —Mi ɓannginanii aduna oo waaju am. Wakkati fuu miɗo waajoo ley cuuɗi baajorɗi e ley Suudu Dewal Mawndu to Yahuudiyankooɓe fuu kawrititta too. Walaa fuu ko kaaldu-mi cuucuukka.
JOH 18:21 Ko lamndorto-ɗaa kam? Lamnda ɓeen hettindiiɓe kam. Kamɓe kaa, eɓe anndi ko mbaajii-mi koo.
JOH 18:22 Nde Iisaa haalnoo ɗum ndee, gooto e doomooɓe ɓee fii mo banaawo, wii: —Nii jaaborto-ɗaa Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo naa?
JOH 18:23 Iisaa jaabii mo, wii: —So ko boni mbii-mi, haalanam ko boni e majjum. So tawii ko moƴƴi mbii-mi, ko saabii so pii-ɗaa kam?
JOH 18:24 Nden Annas neldi mo to Kayafas Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, omo haɓɓii.
JOH 18:25 Simon Piyeer ana darinoo ton ana ƴuwloo. Faa ɓe mbii mo: —Aan, a wanaa gooto e taalibaaɓe makko ɓee naa? O yeddi, o wii: —Mi wanaa!
JOH 18:26 Gooto e gollanooɓe Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, sakiike mo Piyeer taƴunoo nowru muuɗum oo, wii: —Mi yiidaalino ma e makko ley nokku keewɗo leɗɗe too naa?
JOH 18:27 Piyeer yeddi kasen, e oon wakkati fuu, ndontoori joggini.
JOH 18:28 Caggal ɗum, ɓe itti Iisaa to Kayafas gila beetee kecco, ɓe naɓi mo to huɓeere goforneer oo. Naɓuɓe mo ɓee naataali huɓeere ndee, sabi so ɓe naatii nde, ɓe coɓan, ɓe ɲaamataa ndeendi iidi Paska ndii.
JOH 18:29 Pilaatu, goforneer oo, tawoyi ɓe sella too, wii: —Koɗum ngullaniri-ɗon oo gorko?
JOH 18:30 Ɓe njaabii mo: —Sinndo o gollaalino ko boni, min ngaddataano mo ga maa.
JOH 18:31 Nden Pilaatu wii ɓe: —Naɓee mo, cardon mo sariya mooɗon. Yahuudiyankooɓe ɓee njaabii: —Min nduŋanaaka warde fay gooto.
JOH 18:32 Nii haala ka Iisaa haalnoo haala maayde mum kaa tabitiri.
JOH 18:33 Pilaatu naatti galle mum, noddi Iisaa, wii ɗum: —Aan woni kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa?
JOH 18:34 Iisaa jaabii mo: —Aan e hoore maa wii non naa woɓɓe narru-ɗaa?
JOH 18:35 Pilaatu jaabii mo: —Miin, mi Yahuudiyanke naa? Ko ngaɗu-ɗaa so leɲol maa e hooreeɓe yottinooɓe sadaka ngaddu maa ga am?
JOH 18:36 Iisaa jaabii: —Laamu am jeyaaka e oo aduna. Sinndo omo jeyanoo e oo aduna, gollooɓe am kaɓotono pati mi naata juuɗe hooreeɓe Yahuudiyankooɓe. Kaa jooni laamu am oo wanaa mo ɗoo.
JOH 18:37 Nden Pilaatu wii mo: —Ndennoo, a kaananke? Iisaa jaabii: —No mbii-ɗaa nii, mi kaananke. Walaa fuu ko ndimiraa-mi so ngar-mi ley aduna oo so wanaa faa mi seettoo goonga. Neɗɗo fuu jiɗɗo goonga, ana nana daande am.
JOH 18:38 Pilaatu wii mo: —Goonga? Koɗum woni goonga? Nde o haalnoo ɗum ndee, o yalti kasen, o tawtoyi Yahuudiyankooɓe ɓee to sella too, o wii ɓe: —Mi heɓaali feloore fay wootere e makko.
JOH 18:39 Kaa ley aada mooɗon, iidi Paska fuu miɗo yoppitana on kasunke gooto. Oɗon njiɗi mi yoppitana on kaananke Yahuudiyankooɓe oo naa?
JOH 18:40 Ɓe fuu ɓe ngulli, ɓe mbii: —Wanaa oo, Barabas min njiɗi. Barabas nee yo janoowo.
JOH 19:1 Nden Pilaatu nanngi Iisaa, yamiri fiyee dorri.
JOH 19:2 Sordaasi'en ɓee caɲi tenngaade gi'e, kippi e hoore makko, ɓoorni mo burmusuure woɗeere.
JOH 19:3 Ɓe ɓattitii mo, eɓe mbiya: —Saɗi, kaananke Yahuudiyankooɓe! Eɓe piya mo banaaje.
JOH 19:4 Pilaatu yalti kasen, wii Yahuudiyankooɓe ɓee: —Mi yaltinan mo faa anndon mi heɓaali feloore fay wootere e makko.
JOH 19:5 Non Iisaa yaltinaa ana hippii tenngaade gi'e ndee, ana ɓoornii saaya mboɗeewa kaa. Pilaatu wii ɓe: —Gorko oo annii!
JOH 19:6 Nde hooreeɓe yottinooɓe sadaka e doomooɓe ɓee njiinoo mo ndee, ngulli mbii: —Tontu mo e leggal bardugal! Tontu mo e leggal bardugal! Pilaatu wii ɓe: —Nanngee mo onon tonton mo, sabi miin kaa, mi heɓaali feloore e makko.
JOH 19:7 Yahuudiyankooɓe njaabii mo: —O luuttii sariya amen. E ley sariya amen oo kaa waajibi o waree, sabi o waɗii hoore makko o Ɓii Laamɗo.
JOH 19:8 Nde Pilaatu nannoo kaa haala ndee, kulol mum ɓeydii.
JOH 19:9 O naatti huɓeere ndee kasen o wii Iisaa: —Aan, hoto iwataa? Iisaa jaabaaki mo fay huunde.
JOH 19:10 Nden Pilaatu wii mo: —Miin muroto-ɗaa naa? Tama a anndaa miɗo waawi yoppitidde ma, miɗo waawi tontude ma?
JOH 19:11 Iisaa jaabii mo: —So wanaa Laamɗo hokku maa baawɗe, a waawaano e am fay huunde. Ɗum saabii so gattuɗo kam e junngo maa oo ɓur maa ɲiŋinaade.
JOH 19:12 Gila nden Pilaatu ana ndaara yoppitinde mo. Ɗum saabii so Yahuudiyankooɓe ana ngulla, ana mbiya: —So nii a yoppitii mo, a wanaa giɗo kaananke Roma mawɗo oo. Neɗɗo fuu gaɗuɗo hoore mum kaananke yo gaɲo kaananke Roma.
JOH 19:13 Nde Pilaatu nannoo ɗii haalaaji ndee, yaltini Iisaa, jooɗii dow jooɗorgal sariya, nokku biyeteeɗo Dinngira Kaaƴe (e ibaraninkoore omo wiyee Gabbata).
JOH 19:14 Nden yo ɲannde lanndinal iidi Paska, wakkati hakkunde naange. Pilaatu wii Yahuudiyankooɓe: —Kaananke mooɗon annii!
JOH 19:15 Ɓe nduki semmbe: —War mo! War mo! Tontu mo e leggal bardugal! Pilaatu jaabii: —Mi tonta kaananke mooɗon oo naa? Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee mbii: —Min ngalaa kaananke ko wanaa kaananke Roma mawɗo oo.
JOH 19:16 Nden o hokki ɓe Iisaa faa ɓe tontoya ɗum. Nii ɓe nanngi Iisaa, ɓe naɓi ɗum.
JOH 19:17 Iisaa yalti ana roondii leggal mum bardugal faa yottii nokku biyeteeɗo Laalagal Hoore (e ibaraninkoore omo wiyee Golgata).
JOH 19:18 Ɗon ɓe tontidi mo e ɗiɗon woɓɓe: oo nano, oo ɲaamo, Iisaa ana lommbii.
JOH 19:19 Pilaatu winndi e alluwal: IISAA NASARAATUNKE OO, KAANANKE YAHUUDIYANKOOƁE. O yamiri ngal takkee e leggal bardugal ngal.
JOH 19:20 Yahuudiyankooɓe heewɓe njanngii binndi ɗii sabi ɗo Iisaa tontaa ɗoo woɗɗaa ngalluure ndee. Alluwal ngal winndaama e ibaraninkoore e yunaninkoore e romankoore.
JOH 19:21 Nden hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee mbii Pilaatu: —Pati winndu: «Kaananke Yahuudiyankooɓe», winndu: «o wii kanko woni kaananke Yahuudiyankooɓe».
JOH 19:22 Pilaatu jaabii: —Ko mbinndu-mi koo winndaama, tilike.
JOH 19:23 Nde sordaasi'en ɓee tilinoo tontude Iisaa ndee, pecci kaddule makko pecce nay. Homo fuu ɓami feccere mum. Ɓe ɓami saaya makko duu. Saaya kaa walaa ɲootol. Ka fuu ka lefol gootol.
JOH 19:24 Sordaasi'en ɓee kaaldi: —Pati ceeken saaya kaa. Ngaɗen ka urwa, ƴeewen keɓoowo ka. Ɗum waɗii, yalla ko sappaa e Binndi ɗii koo ana tabita: «Ɓe peccii kaddule am hakkunde maɓɓe, ɓe ngaɗii saaya am urwa.» Ɗum sordaasi'en ɓee ngaɗi.
JOH 19:25 Inna Iisaa, e sakiike mum debbo, Mariyama jom suudu Kolopa, e Mariyama mo Magdala ana ndarii bannge leggal ngal Iisaa tontaa e mum ngal.
JOH 19:26 Iisaa yii inna mum e taalibbo mum korsuɗo oo ana ndarodii, wii inna mum: —Inna, ɓiya annii!
JOH 19:27 Nden o wii taalibbo oo: —Inna maa, annii. Gila nden taalibbo oo naɓi Mariyama galle mum.
JOH 19:28 Caggal ɗum, Iisaa anndi walaa fuu ko heddii. Yalla ko Binndi ɗii mbii koo ana tabita, o wii: —Mi ɗomɗii!
JOH 19:29 Mbulku keewɗo biineegiri ana wonnoo ɗon. Ɓe cuuwi liccere e biineegiri oo, ɓe kaɓɓi e loocol hisopiyaawol, ɓe cukki e hunduko makko.
JOH 19:30 Nde Iisaa ɓuuccinoo biineegiri oo ndee, wii: —Tilike! O turi hoore, o ɗali aduna.
JOH 19:31 Nden yo ɲannde lanndinal iidi. Hooreeɓe Yahuudiyankooɓe ndaardi Pilaatu yalla korre tontaaɓe ɓee ana kelee, ɓeen ɓamtee, pati terɗe ɗee keddoo e leɗɗe ɗee ɲalaande fowteteende. Sabi ɲalaande ndee yo teddunde.
JOH 19:32 Non sordaasi'en ɓee ngari, keli korre worɓe ɗiɗon tontidanooɓe e Iisaa ɓee.
JOH 19:33 Kaa nde ɓe njottinoo Iisaa ndee, ɓe tawi mo maayii. Ɗum saabii ɓe kelaali korre makko.
JOH 19:34 Kaa gooto e sordaasi'en ɓee yuwi Iisaa labbo e wuttuldu. Ɗon ƴiiƴam e ndiyam mbaacii.
JOH 19:35 Neɗɗo ceettiiɗo ɗum oo yii ɗum. Seedaaku makko duu ana sella. Kaalɗo oo ana anndi haalii goonga, yalla onon duu, oɗon ngoonɗina.
JOH 19:36 Ɗum fuu waɗii, yalla ko Binndi ɗii mbii koo ana tabita: «Fay gootal e gi'e makko helataake.»
JOH 19:37 Ɗi mbii kasen: «Ɓe njiitan oon mo ɓe njuwnoo oo.»
JOH 19:38 Caggal mum, Yuusufu Arimatiyanke ndaardi Pilaatu yalla omo ɓamta tew Iisaa oo. Pilaatu jaɓani mo. O ɓamti oon. Tawi Yuusufu oo yo taalibbo Iisaa e cuucuukka, sabi omo hulannoo hooreeɓe Yahuudiyankooɓe.
JOH 19:39 Nikodemus jaanooɗo to Iisaa jemma oo duu wari, o jillondiri uurdiiji mbiyeteeɗi miiri e alo'e o waddori. Eɗum yaha e kilooji capantati e ɗiɗi.
JOH 19:40 Non ɓe ɓamti tew Iisaa, ɓe nguji mo uurdi ndii, ɓe ngaɗi mo e kasanke hono no Yahuudiyankooɓe mboowiri waɗude fade mum'en irde maayɗo nii.
JOH 19:41 Nokku keewɗo leɗɗe ana wonnoo ɗo Iisaa tontanoo ɗoo. Yanaande heyre ana ley nokku oo, ɗo fay gooto meeɗaali watteede.
JOH 19:42 Ɗum hawri e wakkati lanndinal Yahuudiyankooɓe, tawi yanaande ndee ana ɓadii, ɗum waɗi so ɓe ndesi Iisaa ɗon.
JOH 20:1 Ɲannde alan, Mariyama mo Magdala hujji, yehi to yanaande too. O tawi haayre uddiranoonde yanaande ndee tallitaama.
JOH 20:2 O dogi, o yehi to Simon Piyeer e taalibbo mo Iisaa horsinnoo oo, o wii ɓe: —Ɓe ittii Moobbo oo e yanaande ndee, mi anndaa fuu ɗo ɓe ngaɗi mo.
JOH 20:3 Piyeer e taalibbo oo njalti, njehi to yanaande too.
JOH 20:4 Eɓe ndoga ko ɓe mbaawi fuu. Taalibbo oo daɗi Piyeer, adii ɗum e yanaande ndee.
JOH 20:5 O yuurnii, o yii kasanke oo yo ɓolo, kaa o naataali.
JOH 20:6 Simon Piyeer, kaɲum kaa yottii fuu, naati, tawi kasanke oo ana jooɗii.
JOH 20:7 Pilkol pilkanoongol e hoore Iisaa ngol tawdaaka e kasanke oo, ngol tawaama engol sowii feere maggol.
JOH 20:8 Nden taalibbo ardinooɗo warde oo, kaɲum duu naati, yii, goonɗini.
JOH 20:9 Tawi ɓe paamaano tafon ko Binndi ɗii mbii koo, Iisaa yo immitintooɗo.
JOH 20:10 Caggal mum, taalibaaɓe ɗiɗon ɓee kooti to mum'en.
JOH 20:11 Kaa Mariyama ana darii ɗo damal yanaande ɗoo, ana woya. O turii, o yuurnii ley yanaande ndee.
JOH 20:12 O yii malaa'ika'en ɗiɗon ɓe kaddule daneeje ana njooɗii ɗo tew Iisaa oo resanoo ɗoo, gooto ɗo hoore ɗoo, goɗɗo oo to koyɗe too.
JOH 20:13 Malaa'ika'en ɓee mbii mo: —Banndam debbo, koɗum mboyataa? O jaabii ɓe: —Ɓe ittii Moobbo am ɗoo, mi anndaa fuu to ɓe ndesi ɗum.
JOH 20:14 Nde o haalnoo kaa haala ndee, o yeeccitii, o yii Iisaa ana darii, kaa o annditaali ɗum.
JOH 20:15 Iisaa wii mo: —Banndam debbo, koɗum mboyataa? Homo tewtataa? Mariyama miili golloowo nokku oo haaldata e mum, wii oon: —Giɗo, so aan itti mo ɗoo, haalanam ɗo ndesu-ɗaa mo, faa mi ɓamta mo.
JOH 20:16 Iisaa wii mo: —Mariyama! O yeeccitii, o wii e ibaraninkoore: —Rabbunii! (Ɗum woni «Moobbo».)
JOH 20:17 Iisaa wii mo: —Pati memam, sabi mi ŋabbitaali to Baabiraaɗo am tafon. Yaa to sakiraaɓe am, mbiyaa ɓe mi ŋabbitan to Baabiraaɗo am, Baabiraaɗo mon, Laamɗo am, Laamɗo mon.
JOH 20:18 Mariyama mo Magdala martinoyi taalibaaɓe ɓee kumpa, wii ɓe: —Mi yii Moobbo oo. O haaltani ɓe ko Iisaa haalani mo koo fuu.
JOH 20:19 Nde kiikiiɗe alan warnoo ndee, taalibaaɓe Iisaa coki baafal dow hoore mum'en nokku ɗo ɓe kawriti ɗoo, saabe kulol hooreeɓe Yahuudiyankooɓe. Nden Iisaa wari darii hakkunde maɓɓe, wii ɓe: —Onon e jam!
JOH 20:20 Nde o jowtunoo ɓe ndee, o holli ɓe nebbe juuɗe makko e wuttuldu makko. Taalibaaɓe ɓee ceyii nde njii Joomiraaɗo oo ndee.
JOH 20:21 Nden Iisaa wii ɓe kasen: —Onon e jam! Hono no Baabiraaɗo neliri kam nii, neliran-mi on.
JOH 20:22 Nde o haalnoo ɗii haalaaji ndee, o fuufi e maɓɓe, o wii: —Njaɓɓee Ruuhu Ceniiɗo!
JOH 20:23 Mo njaafi-ɗon luutti mum, yaafaama ɗi, mo on njaafaaki luutti mum, yaafataake.
JOH 20:24 Kaa Tomaa noddirteeɗo Funeeru, gooto e sappo e ɗiɗon ɓee, walaano ɗon nde Iisaa ɓanngunoo hakkunde maɓɓe ndee.
JOH 20:25 Taalibaaɓe ɓee mbii mo: —Min njii Moobbo men! O jaabii ɓe: —So mi yiyaali batte tontanɗe ɗee e nebbe makko, mi waɗa feɗeendu am e majje, mi waɗa junngo am e wuttuldu makko, abada mi goonɗintaa.
JOH 20:26 Yontere wootere caggal mum, taalibaaɓe ɓee kawriti kasen. Tomaa ana wondi e maɓɓe. Baafe ɗee fuu ana cokii. Iisaa ɓanngi, darii hakkunde maɓɓe, wii: —Onon e jam!
JOH 20:27 O wii Tomaa: —Waddu ɗoo feɗeendu maa, ƴeew juuɗe am, waddu junngo maa, waɗu ngo e wuttuldu am. Sel sikkitaade, goonɗin tan.
JOH 20:28 Tomaa jaabii, wii mo: —Joomiraaɗo am, Laamɗo am.
JOH 20:29 Iisaa wii mo: —Saabe a yii kam ngoonɗinir-ɗaa. Ɓeen ɓe njiyaali kam so ngoonɗini, mbelii hoore.
JOH 20:30 Iisaa waɗii yeeso taalibaaɓe mum kaayɗe goɗɗe keewɗe ɗe mbinndaaka ley ndee dewtere.
JOH 20:31 Ɗee ɗoo mbinndaama, yalla oɗon ngoonɗina Iisaa woni AlmasiihuƁii Laamɗo oo, yalla so on ngoonɗinii, oɗon keɓira nguurndam saabe makko.
JOH 21:1 Caggal ɗum, Iisaa ɓannganii taalibaaɓe mum ɓee kasen sera weendu Tiberiyas. Annii no mo ɓanngiri:
JOH 21:2 Simon Piyeer e Tomaa noddirteeɗo Funeeru oo e Natanayel mo Kaana leydi Galili e ɓiɓɓe Jebede worɓe ɓee e taalibaaɓe ɗiɗon woɓɓe, ɓe fuu eɓe tawdanoo ton.
JOH 21:3 Simon Piyeer wii ɓe: —Mi yahan awgal. Ɓe mbii mo: —Minen duu, min njaadan e maa. Ɗon e ɗon ɓe njalti, ɓe naatoyi laana. Oon jemma, ɓe keɓaali fay huunde.
JOH 21:4 Nde fajiri feccii ndee, Iisaa darii dow daŋŋeere ndee, kaa taalibaaɓe ɓee annditaali ɗum Iisaa.
JOH 21:5 O wii ɓe: —Sukaaɓe, oɗon jogii ko ɲaametee naa? Ɓe mbii: —Min ngalaa!
JOH 21:6 O wii ɓe: —Tippee bubbol ngol bannge ɲaamo laana kaa, on keɓan. Non ɓe tippii ngol. Ɓe keɓi liɗɗi faa ɓe ndonki suutude ngol.
JOH 21:7 Taalibbo mo Iisaa horsini oo wii Piyeer: —Ɗum Moobbo men! Nde Simon Piyeer nannoo ɗum moobbo mum'en ndee, ɓoornii saaya mum, sabi mo ɓoortinooɗo ka, mo fiyii e ndiyam ɗam.
JOH 21:8 Taalibaaɓe heddiiɓe ɓee ngaddi laana kaa, ana ndaasa bubbol keewngol liɗɗi ngol. Ɓe ngoɗɗoraaki daŋŋeere ndee kinaa ko waarata e meeturuuji teemedere.
JOH 21:9 Nde ɓe ƴeentunoo ndee, ɓe njii liɗɗi ana pawii dow ƴulɓe yiite, ɓe njii buuru duu.
JOH 21:10 Iisaa wii ɓe: —Ngaddee yoga e liɗɗi ɗi nanngu-ɗon jooni ɗii.
JOH 21:11 Simon Piyeer naati laana kaa, fooɗi bubbol ngol, ƴeŋŋini. Ngol keewngol liɗɗi mawɗi. Liɗɗi ɗii yo teemedere e capanɗe joy e tati. No ɗi poti heewde nii fuu, bubbol ngol seekaaki.
JOH 21:12 Iisaa wii ɓe: —Ngaree, ɲaamee! Nde wonnoo ɓe fuu ɓe anndii ɗum Joomiraaɗo, fay gooto e taalibaaɓe ɓee lamndaaki mo «Aan homo?»
JOH 21:13 Nden Iisaa wari, ɓami buuru e liɗɗi, hokki ɓe.
JOH 21:14 Ngol woni cilol tataɓol ko Iisaa ɓanngani taalibaaɓe mum caggal immitagol mum.
JOH 21:15 Nde ɓe taƴunoo kooƴol ndee, Iisaa wii Simon Piyeer: —Simon ɓii Yuhanna, a ɓuraa ɓee ɗoo yiɗude kam naa? O jaabii: —Goonga, Moobbo, aɗa anndi miɗo yiɗu maa. Iisaa wii mo: —Tiiɗu e baaloy am!
JOH 21:16 Iisaa wii mo kasen: —Simon, ɓii Yuhanna, aɗa yiɗi kam naa? O jaabii: —Sanne, Moobbo, aɗa anndi miɗo yiɗu maa! Iisaa wii mo: —Tiiɗu e baali am!
JOH 21:17 Iisaa wii mo kasen: —Simon, ɓii Yuhanna, aɗa yiɗi kam naa? Piyeer sunaa sabi jooni woni cilol tataɓol ko Iisaa wii mo «Aɗa yiɗi kam naa?» Piyeer wii mo: —Joomiraaɗo, aɗa humpitii huunde fuu, aɗa anndi miɗo yiɗu maa. Iisaa wii mo: —Tiiɗu e baali am!
JOH 21:18 Miɗo haalane goonga, e njokollaaku maa a ɓoornike kaddule maa, a yehii to njiɗ-ɗaa fuu. Kaa nde a naywii, a fooccan juuɗe maa, goɗɗo ɓoorne ɗe, naɓe to a yiɗaa.
JOH 21:19 E ɗii haalaaji Iisaa sapporii no Piyeer maayrata e no teddinirta Laamɗo. Nde o haalnoo ɗum ndee, o wii ɗum: —Jokkam!
JOH 21:20 Piyeer yeeccitii, yii taalibbo mo Iisaa horsini oo ana jokki e mum'en. Kaɲum woni naayinooɗo e Iisaa nde ɓe kirtotonoo ndee, so wii: «Moobbo, homo woni jammbotooɗo ma oo?»
JOH 21:21 Nde Piyeer yiinoo korsuɗo oo ndee, wii Iisaa: —Moobbo, hono oo nee wattinirta?
JOH 21:22 Iisaa jaabii mo: —So miɗo muuyani mo nguurndam faa nde ngartu-mi, koɗum hillu maa hen? Aan kaa, jokkam tan.
JOH 21:23 Ngol konngol saakii hakkunde goonɗinɓe Iisaa fuu: «Taalibbo oo maayataa.» Kaa Iisaa wiyaali mo maayataa, ko o wii dee: «So miɗo muuyani mo nguurndam faa nde ngartu-mi, koɗum hillu maa hen?»
JOH 21:24 Oo taalibbo seettii ɗee kulle so winndi ɗe, eɗen anndi duu seedaaku makko oo yo goonga.
JOH 21:25 Iisaa waɗii kuɗɗe goɗɗe keewɗe kasen. So ɗe mbinndiranooma gootel gootel, miɗo miila ɗee dewte mbaawataano heƴude e aduna oo.
ACT 1:1 Waayam Tawfilus, e ley dewtere am aranndeere ndee, mi winndii hen ko Iisaa fuɗɗiri gollude e waajaade fuu,
ACT 1:2 faa ɲannde nde mo ŋabbinaa ndee, caggal o wasike nelaaɓe ɓe o suɓorii Ruuhu Ceniiɗo ɓee.
ACT 1:3 Caggal nde o torraa ndee, o ɓannginani ɓe hoore makko, o hollirii ɓe e daliilaaji keewɗi omo wuuri. O wondi e maɓɓe balɗe capanɗe nay, omo waajoo ɓe haala Laamu Laamɗo.
ACT 1:4 Ɲannde wootere omo ɲaamda e maɓɓe, o wasii ɓe pati ɓe ngoɗɗoo Urusaliima, ɓe kettoo fodoore Baabiraaɗo nde ɓe naniri mo ndee. O wii:
ACT 1:5 —Yaayaabatisirannoo ndiyam, kaa e ley balɗe seeɗa, onon, on mbatisirte Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 1:6 Ɓe fuu ɓe kawri, ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Joomiraaɗo, e oo wakkati ngartirtaa laamu Israa'iila naa?
ACT 1:7 Iisaa jaabii ɓe, wii: —On mbaawaa anndude jamaanuuji e wakkatiiji ɗi Baabiraaɗo waɗiri baawɗe mum.
ACT 1:8 Kaa so Ruuhu Ceniiɗo oo jippike e mooɗon, on keɓan baawɗe, on laatoto seedee'en am ley Urusaliima e ley leydi Yahuudiya fuu, kaɲum e Samariya, faa to leydi haaɗi.
ACT 1:9 Nde o haalnoo ɗum ndee, o ŋabbinaa. Ɓe tiggitii, eɓe ƴeewa faa luurde suddi mo.
ACT 1:10 Ɗo ɓe tiggitii kammu oo tawi omo ŋabbinee ɗoo, worɓe ɗiɗon ɓe kaddule daneeje ngari ndardii e maɓɓe,
ACT 1:11 mbii: —Galilinkooɓe, ko saabii so ndari-ɗon, oɗon ƴeewa kammu? Iisaa ittaaɗo e mon so ŋabbintinaa dow kammu oo wartiran hono no njiiru-ɗon omo ŋabbitira dow kammu nii.
ACT 1:12 Nde ɓe iwnoo to waamnde haayre wiyeteende Jaytun ndee, ɓe mbirfitii Urusaliima. Ton e Urusaliima ana waara e kilon gooto.
ACT 1:13 Nde ɓe njottii ndee, ɓe ŋabboyi suudu dowuuru ndu ɓe mboownoo mooɓtaade e mum nduu. Nelaaɓe ɓee ngoni: Piyeer e Yuhanna e Yaakuuba e Andire e Filipa e Tomaa e Bartolome e Matta e Yaakuuba ɓii Alfaa e Simon kiranoowo suudu baaba e Yahuuda ɓii Yaakuuba.
ACT 1:14 Ɓe fuu ɓe laatii daande wootere, eɓe tiiɗi e duwaawu, kamɓe e miɲiraaɓe Iisaa e Mariyama inna Iisaa e rewɓe woɓɓe.
ACT 1:15 Ley ɗeen ɲalaaɗe, goonɗinɓe ko waarata e teemedere e noogay kawri. Piyeer immii, darii hakkunde maɓɓe, wii:
ACT 1:16 —Sakiraaɓe, ko Ruuhu Ceniiɗo haaliri e hunduko Daawuuda, ko woni e Binndi ɗii koo, tabitirii no haaniri nii: o haaliino haala Yahuuda, kolluɗo nannguɓe Iisaa ɓee laawol oo.
ACT 1:17 E meeɗen Yahuuda hiisetenoo, o heɓii ngeɗu makko e golle e nelal.
ACT 1:18 (Kaalisi mo o yeenanoo e golle makko bonɗo oo, o soodi ɗum ngesa, o yehi o wartoyii ley magga, reedu makko seekii, teketi makko fuu mbaylii e leydi.
ACT 1:19 Yimɓe Urusaliima fuu nanii ɗum. Ɗum waɗi so ɓe inndiri ngesa ngaa Akeldama. E ley ɗemngal maɓɓe ɗum woni «Ngesa Ƴiiƴamaawa».)
ACT 1:20 Sabi ɗum winndii e ley dewtere Jabuura: «Yo galle makko laato saabeere, pati fay gooto hoɗu hen. Yo goɗɗo darto darnde makko.»
ACT 1:21 Haya, worɓe yogaaɓe njaadii e men ko juuti gila nde Joomiraaɗo men Iisaa wondi e men ndee,
ACT 1:22 iwde e wakkati mo Yaayaa looti mo lootogal batisima yaade e ɲalaande nde o ɓamtaa faade e kammu ndee. Joonnoo, ana tilsi gooto e maɓɓe laatidoo e men seedee immitagol Iisaa.
ACT 1:23 Ɓe ndarni worɓe ɗiɗon: Yuusufu noddirteeɗo Barasaba coowirteeɗo Yustus, kaɲum e Mattiyas.
ACT 1:24 Ɓe nduwii, ɓe mbii: —Joomiraaɗo, aan annduɗo ɓerɗe yimɓe fuu, fammin min mo cuɓi-ɗaa e ɓee ɗoo ɗiɗon
ACT 1:25 faa roondoo golle e nelal, loomtoo Yahuuda joppuɗo ɗum so yehi to nokku mo haandi e mum oo.
ACT 1:26 Ɓe ngaɗi urwa maɓɓe. Urwa oo hawri e Mattiyas. O hiisodaa e nelaaɓe sappo e go'o ɓee.
ACT 2:1 Nde iidi biyeteeɗo Pantekot warnoo ndee, goonɗinɓe Iisaa ɓee fuu mooɓtii e nokku gooto.
ACT 2:2 Oon wakkati fuu, dillere wa'unde no henndu mawndu nii iwri dow kammu, hebbini suudu ɗo ɓe njooɗii ɗoo fuu.
ACT 2:3 Ko wa'i no ɗemɗe yiite nii ɓanngani ɓe. Ɗe peccii, ɗe pawii e gooto maɓɓe fuu.
ACT 2:4 Ɓe fuu ɓe keewi Ruuhu Ceniiɗo, ɓe puɗɗi haalde ɗemɗe janane no Ruuhu oo hokkiri ɓe ɓe kaala nii.
ACT 2:5 Worɓe Yahuudiyankooɓe hulɓe Laamɗo iwooɓe e tatteeji ɗii fuu ana njooɗii Urusaliima.
ACT 2:6 Nde dillere ndee waɗunoo ndee, jamaa oo fuu hawriti, wemmbaa, sabi gooto fuu nanii ɗemngal mum ana haalee.
ACT 2:7 Ɓe fuu ɓe mbemmbaa, ɓe kaaynaa, ɓe mbiyondiri: —Ɓee haalooɓe fuu nganaa Galilinkooɓe naa?
ACT 2:8 Ɗum nee, hono hen gooto e meeɗen fuu nanirta ko ɓe kaalata e ɗemngal ngal muyni?
ACT 2:9 En Partiyankooɓe e Mediyankooɓe e Elamiyankooɓe, en jooɗiiɓe Mesopotamiya, kaɲum e Yahuudiya e Kappadokiya e Ponta e Asiya
ACT 2:10 e Firigiya e Pamfiliya e Misira e leyɗe sera Libiya hedde Sireene. Yoga e meeɗen iwii e Roma,
ACT 2:11 en Yahuudiyankooɓe kaɲum e naatuɓe e diina Yahuudiyankooɓe. Yoga kasen iwii Kereta, yoga iwii leydi Arabiya. Kaa ɗum e taweede fuu, en fuu eɗen nii nana eɓe kaala e ɗemɗe meeɗen golleeji mawɗi ɗi Laamɗo waɗi ɗii!
ACT 2:12 Ɓe fuu ɓe mbemmbaa, ɓe cikkitii, ɓe mbiyondiri: —Koɗum ɗum foti laataade?
ACT 2:13 Woɓɓe ana njaayra goonɗinɓe ɓee, ana mbiya: —Ɓe haarɓe doro so eɓe cigira!
ACT 2:14 Piyeer dardii e sappo e go'o ɓee, toowni daande muuɗum, wii jamaa oo: —Onon Yahuudiyankooɓe e onon jooɗiiɓe Urusaliima fuu, kettinee haala am yalla oɗon paama kabaaru gaɗuɗo oo.
ACT 2:15 Ɓee yimɓe nganaa sigirɓe hono no onon miildaton nii, sabi jooni yo ɲawlal tan.
ACT 2:16 Ɗum woni ko annabi Yo'ila wii:
ACT 2:17 «Laamɗo wii: E ley ɲalaaɗe cakitotooɗe ɗee mi saakan Ruuhu am e dow tagaaɓe fuu. Ɓiɓɓe mooɗon worɓe e rewɓe kaaliran hono no annabaaɓe nii, jokolɓe mooɗon njiyan ko ƴellitii e mum'en, nayeeɓe mooɗon koyɗinte.
ACT 2:18 Fay gollooɓe am worɓe e gollooɓe am rewɓe, mi saakan Ruuhu am dow muuɗum'en e ley ɗeen ɲalaaɗe, ɓe kaaltan konngol ngol loow-mi e maɓɓe ngol.
ACT 2:19 Mi waɗan kaayɗe dow kammu, mi waɗan taagumansaaji dow leydi, ɗi laatoo ƴiiƴam e yiite e cuurki.
ACT 2:20 Fade ɲannde gartol Joomiraaɗo mawnde teddunde ndee warde, naange niɓɓan, lewru wojjan hono no ƴiiƴam nii.
ACT 2:21 Nden, neɗɗo fuu nodduɗo innde Joomiraaɗo hisinte.»
ACT 2:22 Piyeer wii kasen: —Israa'iilankooɓe, kettinee ɗii haalaaji: Iisaa Nasaraatunke oo yo neɗɗo mo Laamɗo suɓanii on. Laamɗo hokki ɗum baawɗe, o hokki ɗum waɗude kaayɗe e taagumansaaji hakkunde mon, no onon e ko'e mon anndir-ɗon nii.
ACT 2:23 On ngaɗii oon neɗɗo e juuɗe bonɓe, on tontii mo e leggal bardugal, on mbaririi mo no Laamɗo muuyrunoo ɗum laatoo gila arannde nii.
ACT 2:24 Kaa Laamɗo wuurtinii mo, itti mo e naawalla maayde, sabi maayde ndee waawaanoo heddoraade mo.
ACT 2:25 Sabi Daawuuda ana haala haala makko nde wii: «Wakkati fuu miɗo yiya Joomiraaɗo, sabi omo ɲaamo am, pati mi yeryerta.
ACT 2:26 Saabe majjum ɓernde am seyii, ɗemngal am jaarii faa terɗe am duu mbaaltoo dow jikke,
ACT 2:27 sabi a yoppataa yonki am hakkunde maayɓe, a accataa Ceniiɗo maa oo ɲola.
ACT 2:28 A anndinii kam laawi nguurndam, miɗo seyii sabi aɗa wondi e am.»
ACT 2:29 Piyeer jokkini hen: —Sakiraaɓe, miɗo haalana on ko laaɓi haala njaati meeɗen Daawuuda: o maayii, o iraama, yanaande makko ndee ana ɗo meeɗen ɗoo faa hannde.
ACT 2:30 O annabaajo, omo anndi Laamɗo hunanike mo gooto e taaniraaɓe makko joottoto e bimmbeere makko laamu.
ACT 2:31 O adii o yii o haali haala immitagol Almasiihu, kaɲum yonki muuɗum accaaka hakkunde maayɓe, terɗe muuɗum ɲolaali.
ACT 2:32 Oo woni Iisaa mo Laamɗo immintini, min fuu miɗen ceedii.
ACT 2:33 Laamɗo toowni mo, heedini mo ɲaamo muuɗum, mo heɓi e Baabiraaɗo Ruuhu Ceniiɗo podananooɗo en oo, o saaki ɗum. Jooni oɗon njiya ɗum, oɗon nana ɗum.
ACT 2:34 Sabi Daawuuda meeɗaali ŋabbude dow kammu, kaa wii: «Joomiraaɗo wii Joomam: Jooɗa ɲaamo am,
ACT 2:35 faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
ACT 2:36 Yo suudu baaba Israa'iila fuu taƴor Laamɗo waɗii Iisaa mo tontu-ɗon e leggal bardugal oo Joomiraaɗo, waɗii ɗum Almasiihu.
ACT 2:37 Nde ɓe nannoo kaa haala ndee, ɓe taƴi sanne, ɓe mbii Piyeer e nelaaɓe heddiiɓe ɓee: —Sakiraaɓe, koɗum min ngaɗata?
ACT 2:38 Piyeer jaabii ɓe, wii: —Tuubee, gooto e mooɗon fuu lootiree lootogal batisima e innde Iisaa Almasiihu, yalla oɗon keɓa yaafeede luutti. Nden on ndokkete Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 2:39 Sabi fodoore ana woodani on, onon e ɓiɓɓe mooɗon e woɗɗuɓe fuu. Ende woodani neɗɗo mo Joomiraaɗo Laamɗo meeɗen noddi fuu.
ACT 2:40 Caggal ɗum, Piyeer seedanike ɓe haalaaji goɗɗi keewɗi, ana waajoo ɓe, ana wiya: —Celee e ndee fedde bonnde yalla oɗon kisa.
ACT 2:41 Jaɓuɓe haala makko ɓee lootaa lootogal batisima. Ɲannde nden, ana foti ujunaaji tati neɗɗo ko naati e deental goonɗinɓe ngal.
ACT 2:42 Eɓe njokki waaju nelaaɓe ɓee, eɓe nanngondiri e deental maɓɓe ngal, eɓe taƴa buuru, kasen eɓe ngaɗida duwaawuuji.
ACT 2:43 Kulol naati e gooto fuu, sabi nelaaɓe ɓee kaɲum'en duu ana ngaɗannoo kaayɗe e taagumansaaji keewɗi.
ACT 2:44 Goonɗinɓe ɓee fuu yo daande wootere, ɓe ngaɗi fii maɓɓe fuu foroba.
ACT 2:45 Ɓe cootti jawleele maɓɓe, ɓe ndokki gooto fuu ko hasindini e muuɗum.
ACT 2:46 Ɲannde fuu ɓe kawritan ley Suudu Dewal Mawndu nduu, ɓe laatii daande wootere, eɓe taƴa buuru, eɓe ɲaamda ley cuuɗi maɓɓe ley weltaare e seyo.
ACT 2:47 Eɓe njetta Laamɗo, yimɓe fuu ana njiɗi ɓe. Ɲannde fuu Joomiraaɗo ana ɓeydana deental ngal hisooɓe.
ACT 3:1 Piyeer e Yuhanna naaddi ley Suudu Dewal Mawndu nduu wakkati sallifanaa.
ACT 3:2 Tawi gorko bonnguujo pinduɗo e bonnguwaaku ana jooɗii damal Suudu Dewal Mawndu mbiyeteengal Damal Lobbal. Ɲannde fuu yimɓe makko njoƴƴinan mo ɗon faa o garbinoo naatooɓe Suudu Dewal Mawndu ɓee sadaka.
ACT 3:3 Nde o yii Piyeer e Yuhanna ana naata ndee, o garbinii ɗum'en.
ACT 3:4 Ɓe taykitii mo, non Piyeer wii: —Ƴeew min!
ACT 3:5 O ƴeewi ɓe, sabi omo miilii heɓude e maɓɓe huunde.
ACT 3:6 Piyeer wii: —Mi walaa kaalisi, mi walaa kaŋŋe, kaa mi hokkete ko njogii-mi koo: saabe Iisaa Almasiihu Nasaraatunke oo, imma yaa!
ACT 3:7 O nanngi junngo muuɗum ɲaamo, o darni ɗum. Ɗon e ɗon koyɗe muuɗum teeŋi e leydi,
ACT 3:8 gurbitii, darii, ana yiiloo. O naatidi e maɓɓe ley Suudu Dewal Mawndu nduu, omo yiiloo, omo fitta, omo yetta Laamɗo.
ACT 3:9 Yimɓe ɓee fuu njii mo, omo yiiloo, omo yetta Laamɗo.
ACT 3:10 Ɓe annditi mo, kanko woni jooɗotonooɗo e Damal Lobbal ngal so ana garbinoo oo. Kaayɗe e wemmbere nanngi ɓe sanne saabe ko o heɓi koo.
ACT 3:11 Ɗo o jokkondirnoo e Piyeer e Yuhanna ɗoo, yimɓe ɓee fuu ndogi kawriti e maɓɓe to ndanki mbiyeteeki ndanki Suleymaana too no poti haayneede.
ACT 3:12 Nde Piyeer yiinoo ɗum ndee, wii yimɓe ɓee: —Israa'iilankooɓe, ko waɗi so oɗon kaaynee ɗum ɗoo? Ko waɗi so oɗon puttina min gite, hono baawɗe amen naa kulol amen Laamɗo waɗi so oo gorko ana yaha e koyɗe muuɗum?
ACT 3:13 Laamɗo Ibarahiima e Isiyaaka e Yaakuuba, Laamɗo njaatiraaɓe meeɗen, teddini kaadime muuɗum Iisaa. Kaa onon on ngaɗii mo e juuɗe laamu, on njankirii mo yeeso Pilaatu, fay so taweede Pilaatu ana yiɗunoo yoppitinde mo.
ACT 3:14 Kaa onon, on njankirii Ceniiɗo Pooccitiiɗo oo, on ndaartii yoppitaneede barɗo hoore.
ACT 3:15 Gaddoowo nguurndam nduumiiɗam oo, oon mbar-ɗon. Kaa Laamɗo wuurtinii mo e maayde. Miɗen ceedii ɗum.
ACT 3:16 Gorko mo njiyaton mo anndu-ɗon oo, ko mo goonɗini Iisaa koo sellini mo yeeso mooɗon on fuu.
ACT 3:17 Haya, sakiraaɓe, hono ko onon e hooreeɓe mooɗon ngaɗu-ɗon Almasiihu koo, miɗo anndi yo majjere tan.
ACT 3:18 Kaa hono nii Laamɗo tabintiniri ko annabaaɓe muuɗum fuu kaali koo: Almasiihu torroto.
ACT 3:19 Ndennoo tuubee, ngarton, yalla luutti mooɗon ana tosee,
ACT 3:20 yalla Joomiraaɗo ana waddana on wakkatiiji ceyniiɗi, nelda on Iisaa Almasiihu cuɓananooɗo on gila arannde oo.
ACT 3:21 Ana tilsi oon heddoo dow kammu faa nde Laamɗo heyɗintini kulle ɗee fuu, no annabaaɓe seniiɓe ɓee kaaldunoo haala muuɗum gila arannde nii.
ACT 3:22 Sabi Muusaa wii: «Joomiraaɗo Laamɗo mooɗon nelan e mon annabaajo hono am, sakiike mon. Njaɓon huunde fuu ko o haalanta on.
ACT 3:23 Neɗɗo fuu mo jaɓanaali annabaajo oo, yaltinte e suudu baaba, halkete.»
ACT 3:24 Gila e Samuyila faa e annabaaɓe jokkuɓe e muuɗum, ɓe fuu eɓe kaalannoo haala ɗee ɲalaaɗe.
ACT 3:25 Onon ngoni ronooɓe annabaaɓe ɓee, onon ngoni ronooɓe aadi ndi Laamɗo nanngani njaatiraaɓe men ɓee nde wii Ibarahiima: «E iwdi maa, cuuɗi baaba aduna oo fuu keɓirta barke.»
ACT 3:26 Nde Laamɗo immintinnoo Iisaa kaadime muuɗum oo ndee, e mooɗon o adii nelde ɗum, faa o waɗa e mon barke e ley ko o wartirta homo e mon fuu e makko so njoppon golle mon bonɗo.
ACT 4:1 Nde Piyeer e Yuhanna kaaldata e yimɓe ɓee ndee, yottinooɓe sadaka e mawɗo haybooɓe Suudu Dewal Mawndu oo, kaɲum e Saduki'en ngari e maɓɓe.
ACT 4:2 Eɓe mettaa sabi Piyeer e Yuhanna ana njanngina yimɓe ɓee haala immital maayɓe, ko ɓe mbii Iisaa wuurtii koo.
ACT 4:3 Ɓe nanngi ɓeen, ɓe uddi ɗum'en e kasu faa janngo muuɗum, sabi tawii hiiriino.
ACT 4:4 Kaa heewɓe e nanɓe waaju oo ɓee ngoonɗini, faa ɓe laatii ko foti ujunaaji joy gorko.
ACT 4:5 Janngo muuɗum, hooreeɓe maɓɓe e mawɓe e dunkee'en Sariya kawritoyi Urusaliima.
ACT 4:6 Annas Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo e Kayafas e Yuhanna e Aleksandere e iwdi hooreeɓe yottinooɓe sadaka ndii fuu ana ton.
ACT 4:7 Ɓe ndarni Piyeer e Yuhanna yeeso maɓɓe, ɓe lamndii ɗum'en e dow dabare honde naa alhorma homo ɓe celliniri bonnguujo oo.
ACT 4:8 Nden, Piyeer keewɗo Ruuhu Ceniiɗo oo wii ɓe: —Hooreeɓe e mawɓe,
ACT 4:9 so on lamndike min hannde moƴƴere nde min ngaɗani bonnguujo oo ndee, on lamndike min no o selliri,
ACT 4:10 oɗon kaani anndineede ɗum, onon e Israa'iilankooɓe ɓee fuu. Saabe Iisaa Almasiihu Nasaraatunke mo tontuno-ɗon e leggal bardugal so Laamɗo wuurtini ɗum oo, kaɲum darni mo yeeso mon so sellini mo.
ACT 4:11 Iisaa woni: «haayre nde onon mahooɓe tippiti-ɗon, laatiinde haayre ɓurnde fuu teentilaade e maadi ndii.»
ACT 4:12 Kisindam heɓirtaake e goɗɗo fey, innde wonnde duu walaa ley aduna oo fuu nde Laamɗo hokki yimɓe nde kaan-ɗen hisinireede.
ACT 4:13 Nde waalde Saahiiɓe ɓee njiinoo cuusal Piyeer e Yuhanna ndee, ɓe kaaynaa, sabi eɓe anndi ɓeen njannginaaka, ɓe baadiyankooɓe. Ɓe annditi ɓeen ana ngondunoo e Iisaa.
ACT 4:14 Kaa nde ɓe njiinoo gorko cellinaaɗo oo ana dardii e maɓɓe, walaa fuu ko ɓe mbaawi yeddude.
ACT 4:15 Ɓe njamiri yo ɓeen njaltu sarirde ndee, eɓe ndawrida,
ACT 4:16 eɓe mbiya: —Koɗum ngaɗaten ɓee ɗoo worɓe ɗiɗon? Tabitanii hoɗuɓe Urusaliima fuu, ɓe ngaɗii ɗoo haaynde maanunde, kasen duu en mbaawaa yeddude ɗum.
ACT 4:17 Kaa ndaalo-ɗen ɓe, kaɗen ɓe haalande fay gooto innde Iisaa ndee pati ɗum saakoo e ley yimɓe ɓee.
ACT 4:18 Nden ɓe nodditi ɓeen kasen, ɓe njaggini ɗum'en pati mbaajoo, pati njanngina innde Iisaa.
ACT 4:19 Kaa Piyeer e Yuhanna njaabii ɓe, mbii: —Onon e ko'e mooɗon, ƴeewee yalla ɗowtanaade on luutta Laamɗo woni goonga.
ACT 4:20 Minen kaa, min mbaawaa ŋoottude haalde ko min njiiri gite amen e ko min naniri noppi amen.
ACT 4:21 Ɓe ndaalii ɓeen kasen. Caggal ɗum, ɓe njoppiti ɗum'en, tawi ɓe keɓaali fay huunde ko ɓe njukkira ɗum'en saabe yimɓe ɓee. Sabi yimɓe fuu ana njetta Laamɗo dow ko waɗi koo.
ACT 4:22 Celliniraaɗo haaynde ndee oo, duuɓi muuɗum ana ɓuri capanɗe nay.
ACT 4:23 Nde ɓe njoppaa ndee, Piyeer e Yuhanna mbirfitii to yimɓe muuɗum'en, njantanii ɗum ko hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe mbii ɗum'en koo fuu.
ACT 4:24 Nde ɓeen nani ɗum ndee, ɓe fuu ɓe laatii daande wootere, ɓe eewnii Laamɗo, ɓe mbii: —Laamɗo, taguɗo kammu e leydi e geeci e ko woni e muuɗum'en fuu,
ACT 4:25 aan kaalirɗo dow baawɗe Ruuhu Ceniiɗo e hunduko njaati amen Daawuuda kaadime maa nde oon wii: «Ko saabanii leɲi jirkitaade? Ko saabanii yimɓe miilde miilooji ɓoli?
ACT 4:26 Kaanankooɓe aduna ndarii, ardiiɓe mooɓtondiri faa kaɓa e Joomiraaɗo e Almasiihu muuɗum.»
ACT 4:27 Taƴoral, e ley ndee ngalluure Hirudus e Pontiyu Pilaatu nanngondirii e Israa'iilankooɓe e leɲi goɗɗi faa kaɓa e Iisaa, kaadime maa ceniiɗo mo cuɓi-ɗaa oo,
ACT 4:28 yalla eɓe ngolla ko koddirno-ɗaa baawɗe maa e muuyɗe maa fuu.
ACT 4:29 Jooni Joomiraaɗo, ƴeew gidi maɓɓe ɗii, ndokkaa gollooɓe maa waajoraade haala maa fuu cuusal,
ACT 4:30 ɓanngin baawɗe maa, sellin ɲawɓe, waɗu taagumansaaji e kaayɗe saabe Iisaa, kaadime maa ceniiɗo oo.
ACT 4:31 Nde ɓe tilinoo ɲaagaade Laamɗo ndee, nokku ɗo ɓe kawritinnoo ɗoo dimmbii. Ɓe fuu ɓe kebbinaa Ruuhu Ceniiɗo, eɓe mbaajoroo konngol Laamɗo ngol cuusal.
ACT 4:32 Jamaa goonɗinɓe oo fuu yo daande wootere yo hakkille gooto. Ɓe ngaɗi ko ɓe njogii fuu foroba, fay gooto e maɓɓe wiyantaa jawdi muuɗum fay huunde.
ACT 4:33 Baawɗe mawɗe nelaaɓe ɓee ceettortonoo immitagol Iisaa Joomiraaɗo, kasen duu moƴƴere mawnde ana e maɓɓe ɓe fuu.
ACT 4:34 Fay gooto e maɓɓe hasindinaa, sabi jogiiɓe gese e galleeji fuu coottan, ngadda kaalisi oo,
ACT 4:35 tummba ɗum e juuɗe nelaaɓe ɓee. Nden homo e maɓɓe fuu hokkee ko hasindini e muuɗum.
ACT 4:36 Iwɗo e leɲol Lewi biyeteeɗo Yuusufu, mo nelaaɓe ɓee coowirannoo Barnabas (ɗum woni ɓii koomtoowo), pinɗo Kiprus,
ACT 4:37 ana joginoo ngesa, sootti nga, waddi kaalisi oo, tummbi ɗum e juuɗe nelaaɓe ɓee.
ACT 5:1 Gorko biyeteeɗo Ananiyas ana wondi e jom suudu muuɗum Safiira. O sootti ngesa makko.
ACT 5:2 O suuɗi feccere e kaalisi oo, jom suudu makko oo ana anndani. O naɓi ko heddii koo, o hokki nelaaɓe ɓee.
ACT 5:3 Piyeer wii: —Ananiyas, ko saabii so accu-ɗaa Ibiliisa naata e ɓernde maa faa penanaa Ruuhu Ceniiɗo, cuuɗaa yoga e coggu ngesa ngaa?
ACT 5:4 Tama wanaa aan e hoore maa jeynoo nga? Tama nde coottu-ɗaa nga ndee, a waawaano nawtoraade kaalisi oo? Ko hewti maa so ngaɗ-ɗaa nii? Wanaa yimɓe penan-ɗaa, Laamɗo penan-ɗaa.
ACT 5:5 Nde Ananiyas nani kaa haala ndee, taƴi, saami, maayi. Ɗum laatanii nanɓe ɗum ɓee fuu kulol manngol.
ACT 5:6 Sukaaɓe jokolɓe immii, ngaɗi mo e kasanke, ndoondii mo, njalti sella, iri mo.
ACT 5:7 Caggal muuɗum, ko waarata e leeruuji tati, jom suudu makko naati, tawi nanaali ko waɗi koo.
ACT 5:8 Piyeer wii mo: —Haalanam so tawii ɗum jaati coottu-ɗon ngesa mooɗon ngaa? O wii: —Ooho, ɗum jaati min cootti.
ACT 5:9 Nden Piyeer wii mo: —Hono aan e jom suudu maa kawrir-ɗon faa itton koro Ruuhu Joomiraaɗo? Muɲu, iroynooɓe jom suudu maa ana ngara, naa ɓe naɓe, aan duu!
ACT 5:10 Oon wakkati fuu, kanko duu o taƴi, o saami yeeso Piyeer, o maayi. Jokolɓe ɓee naati, tawi o maayii, ɓe ndoondii mo, ɓe njalti sella, ɓe iri mo bannge jom suudu makko.
ACT 5:11 Kulol manngol nanngi deental goonɗinɓe ɓee e nanɓe ɗum ɓee fuu.
ACT 5:12 Nelaaɓe ɓee ana ngaɗannoo taagumansaaji e kaayɗe keewɗe hakkunde yimɓe ɓee. Goonɗinɓe ɓee fuu ana kawrita ley ndanki Suleymaana kii, ɓe fuu ɓe daande wootere.
ACT 5:13 Fay gooto e woɓɓe ɓee suusaa takkaade e maɓɓe. Kaa ɗum e taweede yimɓe ɓee ana teddina ɓe.
ACT 5:14 Goonɗinɓe Joomiraaɗo ɓee ana ɓeydoroo yimɓe heewɓe, jamaa worɓe e rewɓe,
ACT 5:15 faa ɓe ndoondii ɲawɓe, ɓe njaltini ɗum'en dow mbeddaaji, eɓe lelna ɗum'en e dow leese e daage, yalla so Piyeer warii, mbeelu muuɗum ana mema yoga maɓɓe.
ACT 5:16 Yimɓe heewɓe iwri e geelle piliiɗe Urusaliima ɗee, ngaddi ɲawɓe e laddaaɓe. Ɓeen fuu cellinaa.
ACT 5:17 Ndennoo, Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo e tawdaaɓe e muuɗum hakkille ɓee, ɗum woni Saduki'en, haasidaaku naati e maɓɓe.
ACT 5:18 Ɓe nanngi nelaaɓe ɓee, ɓe uddi ɗum'en ley kasu.
ACT 5:19 Kaa e oon jemma, malaa'ika Joomiraaɗo udditi dame kasu oo ɗee, yaltini ɓe, wii:
ACT 5:20 —Njehee ndaroyee ley Suudu Dewal Mawndu too, mbaajo-ɗon yimɓe haalaaji dokkooji nguurndam kesam ɗii fuu.
ACT 5:21 Nde ɓe nannoo ɗum ndee, ɓe naatoyi e Suudu Dewal Mawndu nduu gila beetee, eɓe njanngina. Non Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo e battaa'en mum noddi waalde Saahiiɓe e mawɓe Israa'iila fuu batu. Ɓe njamiri nelaaɓe ɓee ittoyee to kasu too, ngaddee.
ACT 5:22 Kaa nde doomooɓe ɓee njottinoo ndee, tawaali ɓeen e ley kasu oo. Ɓe mbirfitii, ɓe kaaltani waalde Saahiiɓe ɓee, ɓe mbii:
ACT 5:23 —Min tawii kasu oo ana uddii ana sokii, doomooɓe ɓee ana ndarii sella ana pewtondiri e dame ɗee, kaa nde min udditinnoo ndee, min tawaali fay gooto ley too.
ACT 5:24 Nde mawɗo doomooɓe Suudu Dewal Mawndu oo e hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee nani ɗum ndee, ɓe mbemmbaa ko ɗum foti laataade.
ACT 5:25 Nden neɗɗo gooto wari, humpiti ɓe, wii: —Worɓe ɓe udduno-ɗon kasu ɓee, annii ndarii ley Suudu Dewal Mawndu too, ana njanngina yimɓe!
ACT 5:26 Nden, mawɗo doomooɓe oo yaadi e doomooɓe, ngartiri nelaaɓe ɓee. Kaa ɓe ngaɗiraali ɗum doole sabi eɓe kula pati yimɓe mbedoo ɓe kaaƴe.
ACT 5:27 Nde ɓe ngartiri ɓeen ndee, ɓe ndarni ɗum'en yeeso waalde Saahiiɓe ɓee. Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo lamndii ɓe,
ACT 5:28 wii: —Min ndaalinoke on daaloore sattunde, pati njannginon haala gorko oo. Kaa onon on caakii waaju mooɗon oo ley Urusaliima. Kasen duu, oɗon njiɗi min ngoytiree gorko oo.
ACT 5:29 Piyeer e nelaaɓe ɓee njaabii, mbii: —Neɗɗo ana haani ɗowtanaade Laamɗo faa ɓura no ɗowtirantoo yimɓe nii.
ACT 5:30 Laamɗo njaatiraaɓe meeɗen wuurtinii Iisaa mo tontu-ɗon e leggal so mbar-ɗon ɗum oo.
ACT 5:31 Kanko Laamɗo teddini so toowni, so joƴƴini bannge muuɗum ɲaamo, waɗi mo hooreejo, waɗi mo kisinoowo faa o hokka Israa'iilankooɓe no tuubira, yalla ana keɓa yaafeede luutti.
ACT 5:32 Minen ngoni seedee'en kabaaruuji ɗii, minen e Ruuhu Ceniiɗo mo Laamɗo hokki ɓeen ɗowtaniiɓe ɗum.
ACT 5:33 Nde ɓe nani ɗum ndee, ɓe mbilaa sanne, ɓe ndawridi no ɓe mbarda ɓeen.
ACT 5:34 Gorko jeyaaɗo e waalde Farisa'en biyeteeɗo Gamaliyel, jannginoowo Sariya Muusaa, tedduɗo e yimɓe fuu, immii darii hakkunde waalde Saahiiɓe ɓee, yamiri nelaaɓe ɓee njaltinee seeɗa.
ACT 5:35 Caggal ɗum, o wii ɓe: —Israa'iilankooɓe, ndeenee ko'e mon e ɓee yimɓe e ko anniyi-ɗon waɗude koo.
ACT 5:36 Tewdas ɓanngiino ko ɓooyaali. Omo jogorinoo hoore makko won no o foti. Ko waarata e yimɓe teemeɗe nayon ana njokkunoo e makko. O waraama, jokkunooɓe e makko ɓee fuu caakike, fay gooto heddaaki.
ACT 5:37 Caggal makko, Yahuuda Galilinke oo wariino wakkati limgal, yimɓe heewɓe njokkii e makko. O halkike kanko duu, jokkunooɓe e makko ɓee fuu caakike.
ACT 5:38 Jooni, miɗo haalana on: ngoortee ɓee yimɓe, celon e maɓɓe. Sabi so anniyaaji maɓɓe e golle maɓɓe to yimɓe iwri, firritoto.
ACT 5:39 Kaa so nii tawii to Laamɗo iwri, on mbaawaa sakkaade ɗum. Kaybee, pati on luuttu Laamɗo!
ACT 5:40 Waalde Saahiiɓe ɓee njaɓi dabare makko. Ɓe nodditi nelaaɓe ɓee, ɓe pii ɗum'en, ɓe ndaalii ɗum'en pati kaala haala innde Iisaa kasen, ɓe njoppiti ɗum'en.
ACT 5:41 Nelaaɓe ɓee iwi yeeso waalde Saahiiɓe ɓee. Ɓe ceyii sabi Laamɗo ana teddini ɓe, ko yimɓe koyni ɓe saabe Iisaa koo.
ACT 5:42 Gila ɗum waɗi, ɓe keraali e waajaade e jannginde Kabaaru Lobbo haala Iisaa Almasiihu ley Suudu Dewal Mawndu nduu e ley galleeji.
ACT 6:1 E ɗeen balɗe, tawi taalibaaɓe ɓee ana ɓeydoo heewde, Yahuudiyankooɓe haalooɓe yunaninkoore ngullanii Yahuudiyankooɓe haalooɓe ibaraninkoore, sabi rewɓe mum'en talka'en ɓe worɓe mum'en maayi ɓee njakkantaake hiraande so yimɓe fuu ana njakkanee.
ACT 6:2 Nelaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee noddi jamaa goonɗinɓe oo fuu, mbii: —Minen, yoppude konngol Laamɗo, min kiinnoo jakkaade hiraande, sellantaa min.
ACT 6:3 Sakiraaɓe, cuɓee hakkunde mooɗon worɓe njeɗɗon anndiraaɓe gikku lobbo, heewɓe Ruuhu Ceniiɗo e caahu, faa min keettina ɗum'en e oon golle.
ACT 6:4 Minen kaa, accon min kiinnoo waɗude duwaawu e waajaade konngol Laamɗo.
ACT 6:5 Haala kaa weli goonɗinɓe ɓee fuu. Nden ɓe cuɓii Eciyen, gorko goonɗinɗo keewɗo Ruuhu Ceniiɗo oo, kaɲum e Filipa e Porokor e Nikanor e Timon e Parmenas e Nikolas, jeyaaɗo Antiyokiya naatuɗo e diina Yahuudiyankooɓe oo.
ACT 6:6 Ɓe ndarnaa yeeso nelaaɓe ɓee. Ɓeen pawi juuɗe muuɗum'en e dow maɓɓe, nduwanii ɓe.
ACT 6:7 Konngol Laamɗo ana yaaja yaade, taalibaaɓe ana ɓeydoo heewde sanne e ley Urusaliima. Yottinooɓe sadaka heewɓe ngoonɗini Iisaa.
ACT 6:8 Eciyen, keewɗo moƴƴere e baawɗe Laamɗo oo, ana waɗannoo kaayɗe e taagumansaaji mawɗi hakkunde yimɓe.
ACT 6:9 Kaa won yoga e jeyaaɓe e waajordu wiyeteendu waajordu rimɗinaaɓe, kaɲum e iwɓe Sireene e Aleksandiri e Silisi e Asiya, immaniiɓe mo ana ndukida e makko,
ACT 6:10 kaa ɓe ndonkii jaalaade mo saabe omo haaldira e maɓɓe hakkilantaaku e Ruuhu.
ACT 6:11 Nden ɓe kaaldi e yimɓe yalla ana mbiya nanii omo yenna Muusaa e Laamɗo.
ACT 6:12 Nii ɓe njirkitiri jamaa oo e mawɓe ɓee e dunkee'en Sariya ɓee. Nden, ɓe nanngi Eciyen, ɓe naɓi ɗum to waalde Saahiiɓe too,
ACT 6:13 ɓe ngaddi seedee'en peneeɓe, ana mbiya: —Oo gorko ŋoottaali yennude Suudu Dewal Mawndu nduu, o ŋoottaali yennude Sariya Muusaa.
ACT 6:14 Min nanii omo wiya Iisaa Nasaraatunke oo wurjinan suudu nduu, waylita aadaaji ɗi Muusaa ɗaldi en ɗii.
ACT 6:15 Saahiiɓe jooɗiiɓe ton ɓee fuu puttini Eciyen gite, njii yeeso makko ana wa'i no yeeso malaa'ika nii.
ACT 7:1 Nden Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo lamndii: —Ko ɓe mbii koo, hono non worri naa?
ACT 7:2 Eciyen jaabii, wii: —Sakiraaɓe e baabiraaɓe, accee hakke, kettinee! Laamɗo tedduɗo oo ɓannganii njaati meeɗen Ibarahiima nde wonnoo leydi Mesopotamiya, fade muuɗum hoɗoyde Haran,
ACT 7:3 wii ɗum: «Eggu e leydi maa e suudu baam maa, njahaa e leydi ndi kollan-maa-mi ndii.»
ACT 7:4 Nden Ibarahiima iwi leydi Kaldiya, yehi hoɗoyi Haran. Caggal maayde baam mum, Laamɗo eggini ɗum ɗon, waddi ɗum e ndii ɗoo leydi, ndi koɗu-ɗon e muuɗum joonin ndii.
ACT 7:5 Laamɗo hokkaali mo e leydi ndii fay taaɓannde, kaa fodii hokkude mo ndi, ndi laatoo halal makko, kanko e iwdi makko, fay so taweede o walaa ɓiɗɗo tafon.
ACT 7:6 Annii ko Laamɗo wii: «Iwdi maa feran jooɗoyoo leydi jananndi, maree, torree duuɓi teemeɗe nay.
ACT 7:7 Kaa leɲol marngol ɓe ngol, mi jukkan ɗum'en. Caggal ɗum, ɓe njaltan, ɓe ndewa kam e oo ɗoo nokku.»
ACT 7:8 Nden Laamɗo nanngondiri e Ibarahiima aadi. Taadagol laatii finnde aadi ndii. Hono non, Ibarahiima heɓi Isiyaaka, taadi ɗum nde heɓunoo balɗe jetti. Hono non Isiyaaka taadiri Yaakuuba, hono non Yaakuuba duu taadiri ɓiɓɓe muuɗum sappo e ɗiɗon, laatiiɓe njaatiraaɓe leɲi sappo e ɗiɗi ɓee.
ACT 7:9 Njaatiraaɓe ɓee kaasidii Yuusufu, cootti ɗum Misira. Kaa Laamɗo ana wondi e makko,
ACT 7:10 hinnii mo e torraaji makko fuu, hokki mo moƴƴere e hakkilantaaku yeeso Fira'awna kaananke Misira oo. Oon waɗi mo o dawranoowo galle muuɗum e Misira fuu.
ACT 7:11 Nden yolbere waɗi ley Misira e Kanaana fuu. Ɓillaare mawni faa njaatiraaɓe meeɗen ndonki nguure.
ACT 7:12 Nde Yaakuuba nannoo ɲamri ana Misira ndee, neli ton njaatiraaɓe meeɗen. Ɓe ngarti, ɓe njehi kasen.
ACT 7:13 Nden Yuusufu anndintini sakiraaɓe muuɗum ɓee hoore mum. Suudu baaba Yuusufu duu ɓanngani Fira'awna.
ACT 7:14 Nden Yuusufu neli noddanee baam mum Yaakuuba e koreeji muuɗum fuu, ɓe capanɗe njeɗɗon e njoyon neɗɗo.
ACT 7:15 Yaakuuba nootoyii Yuusufu Misira. O maayi ton, kanko e njaatiraaɓe meeɗen ɓee.
ACT 7:16 Ɓe naɓtaa Sikem, ɓe iraa e yanaande nde Ibarahiima soodunoo e ɓiɓɓe Hamor to Sikem too kaalisi cardi.
ACT 7:17 Nde fodoore nde Laamɗo fodannoo Ibarahiima ɓadinoo yottaade ndee, Ibaraninkooɓe keewi ley Misira.
ACT 7:18 Oon wakkati, kaananke goɗɗo mo anndaano Yuusufu laamii Misira.
ACT 7:19 Oon kaananke hiili leɲol meeɗen, torri njaatiraaɓe meeɗen faa tilsini ɓe ɓe njoppa cukaloy maɓɓe yalla ana maaya.
ACT 7:20 Ley oon wakkati, Muusaa fini, laatii moy-ŋaro sanne. O muyninaa lebbi tati e galle baam makko.
ACT 7:21 Nde o tippaa ndee, ɓii Fira'awna debbo hoocciti mo, jogorii mo ɓiyum.
ACT 7:22 Hono non Muusaa janngiri annde Misirankooɓe fuu, o laatii barkaani haalaaji e golleeji.
ACT 7:23 Nde Muusaa heɓunoo duuɓi capanɗe nay ndee, anniyii faabaade sakiraaɓe muuɗum ɓiɓɓe Israa'iila.
ACT 7:24 O yii Misiranke ana tooɲa gooto maɓɓe, o yoɓtii ko neɗɗo makko oo tooɲaa koo, o fii Misiranke oo, o wari ɗum.
ACT 7:25 O sikkuno sakiraaɓe makko ɓee paaman Laamɗo ana hisinira ɗum'en saabe makko, kaa ɓe paamaali.
ACT 7:26 Janngo muuɗum o forri e ɗiɗon maɓɓe ana kaɓa. O yiɗi rewrintinde ɓe, o wii: «Giɗiraaɓe am, onon, on sakiraaɓe! Ko waddondiri on?»
ACT 7:27 Non tooɲuɗo tanaa muuɗum oo dunƴi mo, wii: «Homo waɗu maa hooreejo naa caroowo amen?
ACT 7:28 Ɗum nee a muuyɗo warde kam no mbarduno-ɗaa Misiranke oo keeɲen nii?»
ACT 7:29 Muusaa dogiri saabe konngol ngol, feri, yehi leydi Madiyan. O heɓi ton ɓiɓɓe worɓe ɗiɗon.
ACT 7:30 Nde mo hiɓɓinnoo ton duuɓi capanɗe nay ndee, malaa'ika ɓanngani mo e ley metangal wuutuure huɓɓoore ley ladde jeereende bannge waamnde haayre wiyeteende Siinaayi.
ACT 7:31 Nde Muusaa yii ɗum ndee, haaynaa e ko yii koo. Omo ɓattitoo faa mo ƴeewa, nii daande Joomiraaɗo wii:
ACT 7:32 «Miin woni Laamɗo njaatiraaɓe maa, Ibarahiima e Isiyaaka e Yaakuuba.» Muusaa darii ana siɲɲa, huli ƴeewde.
ACT 7:33 Joomiraaɗo wii mo: «Ɓoorta paɗe maa, sabi nokku ɗo ndari-ɗaa ɗoo yo leydi seniindi.
ACT 7:34 Mi yii torra kewtiiɗo yimɓe am ɓee to Misira, no ɗum foti naawde, mi nanii boytaali maɓɓe, mi jippiima faa mi tonngita ɓe. Joonin, war mi nele Misira.»
ACT 7:35 Muusaa mo ɓe calanii so ɓe mbii: «Homo waɗu maa hooreejo naa caroowo?» oo Laamɗo neli, so waɗi ɗum ardiiɗo e kisinoowo, saabe malaa'ika ɓanngannooɗo ɗum e ley wuutuure oo.
ACT 7:36 Kanko yaltini ɓe, o waɗi kaayɗe e taagumansaaji ley leydi Misira e ley maayo Maaliya e ley ladde jeereende duuɓi capanɗe nay.
ACT 7:37 Oo woni Muusaa biiɗo ɓiɓɓe Israa'iila: «Laamɗo nelan e mon annabaajo hono am, sakiike mon.»
ACT 7:38 Kanko wondi e malaa'ika kaaldunooɗo e makko to waamnde haayre wiyeteende Siinaayi, kanko wondi e njaatiraaɓe meeɗen nde ɓe mooɓtinoo ley ladde jeereende ndee, kanko heɓi konngi guurnooji faa o hokka en.
ACT 7:39 Kaa njaatiraaɓe meeɗen njaɓaali ɗowtanaade mo. Ɓe calanii mo, hakkillaaji maɓɓe mbirfii Misira,
ACT 7:40 ɓe mbii Haaruuna: «Waɗan en tooruuji ardotooɗi en, sabi en anndaa ko hewtii Muusaa jaltinnooɗo en leydi Misira oo.»
ACT 7:41 E ley ɗeen ɲalaaɗe ɓe tafi tooru suuriindu suura gahel, ɓe ngaɗani ndu sadaka, ɓe ceyorii golle juuɗe maɓɓe.
ACT 7:42 Laamɗo ɗuurtii ɓe, yoppiri ɓe rewde koode kammu, hono no winndiraa e dewtere annabaaɓe nii: «Hey suudu baaba Israa'iila! Duuɓi capanɗe nay ɗi ngaɗu-ɗon ley ladde jeereende ɗii, on ngaɗanii kam sadakaaji kirsamaaji naa?
ACT 7:43 On ngaɗaali. On ndoondiima hukkum tooru Moloko, kaɲum e hoodere tooru mooɗon Refan, nate ɗe moƴƴin-ɗon faa cujidanon ɗum'en! Ɗum waɗi so miɗo eggina on, faa naɓe-ɗon caggal Baabila.»
ACT 7:44 Eciyen jokkini hen: —Njaatiraaɓe meeɗen ɓee ana njoginoo hukkum seedaaku ley ladde jeereende. Oon hukkum moƴƴiniraama hono no Laamɗo tinndiniri Muusaa nii.
ACT 7:45 Njaatiraaɓe meeɗen ndoni hukkum oo. Ɓe eggidi e makko wakkati mo Yosuwa ardii ɓe, ɓe naanni mo leydi ndi ɓe teeti leɲi ɗi Laamɗo ribbi ɗii. Ɗum worri non faa jamaanu Daawuuda.
ACT 7:46 Daawuuda heɓii moƴƴere Laamɗo, o ɲaagii ɗum yalla omo yarranee mo mahana Laamɗo Yaakuuba hoɗorde. O heɓaali.
ACT 7:47 Suleymaana, kaɲum mahi ndu.
ACT 7:48 Kaa Laamɗo Toowɗo oo jooɗataako e cuuɗi ɗi yimɓe ngolli, hono no annabaajo wiiri nii:
ACT 7:49 «Joomiraaɗo wii: Kammu yo jooɗorgal am, leydi yo njaaɓirdi koyɗe am. Suudu hondu mahanton kam? E nokku homo powtintoo-mi?
ACT 7:50 Tama wanaa miin tagiri kulle ɗee fuu baawɗe am?»
ACT 7:51 Eciyen jokkini hen, wii: —Onon tiiɗuɓe ko'e, yoorɓe ɓerɗe, pahinkiniiɓe, abada oɗon calanii Ruuhu Ceniiɗo oo hono no njaatiraaɓe mooɗon ɓee nii.
ACT 7:52 Homo woni annabaajo mo njaatiraaɓe mooɗon torraali ɗum? Ɓe mbarii ardinooɓe haalde haala garol Pooccitiiɗo, mo onon e ko'e mon njammbi-ɗon, so mbar-ɗon ɗum jooni oo,
ACT 7:53 onon heɓuɓe Sariya Muusaa mo malaa'ika'en njippini so njokkaali ɗum ɓee.
ACT 7:54 Nde Saahiiɓe ɓee nannoo ɗii haalaaji ndee, ɓe tikki faa ɓe ndarii eɓe ŋattanoo mo eɓe picca peɗeeli.
ACT 7:55 Kaa kanko kebbinaaɗo Ruuhu Ceniiɗo oo, o tiggitii kammu, o yii teddeengal Laamɗo, o yii Iisaa ana darii ɲaamo Laamɗo.
ACT 7:56 O wii: —Ƴeewee! Miɗo yiya kammu ana udditii, Ɓii Neɗɗo ana darii ɲaamo Laamɗo!
ACT 7:57 Ɓe fuu ɓe ngulli semmbe, ɓe cukki noppi maɓɓe, ɓe ndiirani mo,
ACT 7:58 ɓe njaltini mo ngalluure ndee, ɓe mbedii mo kaaƴe. Seedee'en ɓee ɓoortii saayaaji muuɗum'en, njoƴƴini bannge koyɗe jokolle biyeteeɗo Sool.
ACT 7:59 Eɓe mbedoo Eciyen kaaƴe forri omo ɲaagoo Laamɗo omo wiya: —Iisaa Joomiraaɗo, jaɓɓa yonki am!
ACT 7:60 Ndennoo, o diccii, o wulli faa toowi, o wii: —Joomiraaɗo, pati rewta ɓe e ɗii luutti! Nde o haalnoo ɗum ndee, o maayi.
ACT 8:1 Sool ana yarrii ko ɓe mbari Eciyen koo. Oon ɲalooma, torra mawɗo hewtii deental goonɗinɓe to Urusaliima too. Ɓe fuu ɓe caakii ley leyɗe Yahuudiya e Samariya, so wanaa nelaaɓe ɓee.
ACT 8:2 Worɓe hulɓe Laamɗo iri Eciyen, mboyi ɗum bojji mawɗi sanne.
ACT 8:3 Kaa Sool tewtii timminde deental goonɗinɓe ngal. Omo naata cuuɗi, o nannga worɓe e rewɓe, o daasa ɗum'en, o uddoya ɗum'en kasu.
ACT 8:4 Kaa saakinooɓe ɓee naati e yiilaade ana mbaajoo Kabaaru Lobbo oo.
ACT 8:5 Filipa yehi e ngalluure wonnde ley leydi Samariya, waajii ɓe haala Almasiihu.
ACT 8:6 Ɓe fuu ɓe kettinii ko Filipa waajotoo koo faa gasi, ɓe njii taagumansaaji ɗi o waɗi ɗii.
ACT 8:7 Sabi laddaaɓe heewɓe, seyɗaani'en muuɗum'en njaltiri gullaali mawɗi. Bonnguuɓe heewɓe e laƴooɓe cellii.
ACT 8:8 Ɗum laatanii ngalluure ndee seyo manngo.
ACT 8:9 Gorko biyeteeɗo Simon ana wonnoo e ngalluure ndee. Omo gollannoo ndaggadaaku, omo haayɗinannoo Samariyankooɓe sanne, omo jogorinoo hoore makko won no o foti.
ACT 8:10 Ɓe fuu eɓe njarranii mo, gila suka faa mawɗo, ɓe mbii: —Oo gorko woni mo Laamɗo luɓii baawɗe biyeteeɗe «Baawɗe mawɗe».
ACT 8:11 Ɓe njokkii mo ko ɓooyi saabe omo haayɗinannoo ɓe e bidiga makko.
ACT 8:12 Kaa nde Filipa waajinoo ɓe Kabaaru Lobbo haala Laamu Laamɗo e haala Iisaa Almasiihu ndee, ɓe ngoonɗini, worɓe e rewɓe fuu lootaa lootogal batisima.
ACT 8:13 Simon e hoore muuɗum goonɗini, kaɲum duu. Nde o batisaa ndee, o takkondiri e Filipa, o haaynaa nde o yiinoo taagumansaaji e kaayɗe mawɗe gaɗaaɗe ɗee.
ACT 8:14 Nelaaɓe wonɓe Urusaliima ɓee nani Samariyankooɓe ngoonɗinii konngol Laamɗo. Ɓe neli e muuɗum'en Piyeer e Yuhanna.
ACT 8:15 Nde ɓeen njottinoo ndee, nduwanii ɓe yalla eɓe keɓa Ruuhu Ceniiɗo,
ACT 8:16 sabi Ruuhu Ceniiɗo jippaaki e fay gooto e maɓɓe tafon. Saabe Iisaa Joomiraaɗo oo tan ɓe mbatisiraa.
ACT 8:17 Nden Piyeer e Yuhanna pawi juuɗe muuɗum'en dow maɓɓe so ɓe keɓi Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 8:18 Nde Simon yii Piyeer e Yuhanna ana pawi juuɗe muuɗum'en dow maɓɓe ana ndokka ɓe Ruuhu Ceniiɗo ndee, waddani ɓe kaalisi,
ACT 8:19 wii: —Ndokkee kam miin duu ɗeen baawɗe yalla mo paw-mi juuɗe am e dow muuɗum fuu ana heɓa Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 8:20 Nii Piyeer jaabii mo, wii: —Yo Laamɗo halke, aan e kaalisi maa, sabi a miilii dokke Laamɗo ana coottitiree kaalisi!
ACT 8:21 A walaa geɗal, a walaa yolannde e ley haala kaa, sabi ɓernde maa fooccitanaaki Laamɗo.
ACT 8:22 Tuubu, iw e bonannda maa oo, ɲaago-ɗaa Joomiraaɗo yaafe ko miilataa koo.
ACT 8:23 Sabi mi yii ma a ɓaleejo yonki, bonannda maa jaalike ma.
ACT 8:24 Simon jaabii, wii: —Ɲaaganee kam Joomiraaɗo pati fay huunde e ko mbii-ɗon koo hewtoo kam.
ACT 8:25 Caggal ko ɓe ceettii so ɓe mbaajii konngol Joomiraaɗo ngol koo, Piyeer e Yuhanna mbirfitii Urusaliima. E laawol ngol, ɓe mbaajii Kabaaru Lobbo oo e geelle Samariya keewɗe.
ACT 8:26 Malaa'ika Joomiraaɗo wii Filipa: —Imma, yaaru ɓaleeri, laawol iwrungol Urusaliima so ana fa'i Gaaja, kanngol ngol jeewnugol.
ACT 8:27 O immii, o yehi. Nden o tawi gorko Ecopiyanke, howruujo kaananke debbo Ecopii biyeteeɗo Kandaake, yehiino Urusaliima juuroyaade. Kanko haybata beembal jawdi kaananke debbo oo.
ACT 8:28 Nde o wirfitinoo ndee, omo jooɗii e wotoro makko, omo jannga ley dewtere annabi Esaaya.
ACT 8:29 Ruuhu wii Filipa: —Ɓatta, sawnda wotoro oo.
ACT 8:30 Filipa dogi hewtii mo, nani omo jannga dewtere annabi Esaaya, wii mo: —Aɗa faama ko njanngataa koo naa?
ACT 8:31 Gorko oo jaabii, wii: —Hono paamiran-mi so fay gooto firritanaali kam? O ndaardi Filipa ŋabba jooddoo e makko.
ACT 8:32 Ɗee aayaaje o janngannoo e dewtere ndee: «O naɓiraa hono no mbaalu kirsoyteeɗo nii. E no njawdiri deƴƴirta yeeso kesoowo ɗum nii, hono non o deƴƴiri.
ACT 8:33 Leyɗinkinaare makko bonni sareede makko. Homo waawi jantaade janta iwdi makko? Sabi o mursinanaama yonki makko ga aduna gaa.»
ACT 8:34 Howruujo oo wii Filipa: —Miɗo ndaarde, haalanam homo annabaajo oo haalata haala muuɗum, hoore muuɗum naa goɗɗo?
ACT 8:35 Non Filipa jaabii, ƴeewi binndi ɗii, waajii mo Kabaaru Lobbo haala Iisaa.
ACT 8:36 Eɓe njokki laawol maɓɓe ngol faa ɓe njii ndiyam. Howruujo oo wii: —Ndiyam annii! Ko haɗata kam looteede lootogal batisima? [
ACT 8:37 ]
ACT 8:38 O yamiri wotoro oo daroo. Ɓe ɗiɗon fuu ɓe njippii, ɓe ndegii e ndiyam ɗam. Filipa batisi mo.
ACT 8:39 Nde ɓe ƴeentunoo ndiyam ɗam ndee, Ruuhu Joomiraaɗo diwtii Filipa. Howruujo oo yiitaali mo kasen, jokkiri laawol muuɗum seyo.
ACT 8:40 Filipa tawoyaa Ajootus. Gila ɗon faa Kaysariya, ngeenndi fuu ndi mo wari e muuɗum, o waajoto Kabaaru Lobbo oo.
ACT 9:1 Sool ana heddii e gidoraade taalibaaɓe Joomiraaɗo ɓee waran ɓe. O yehi to Jottinoowo Sadaka Mawɗo.
ACT 9:2 O ndaardi ɗum talki yamiroore naannooji mo cuuɗi baajorɗiYahuudiyankooɓe gonɗi Damas, yalla so o tawii ton yimɓe jokkuɓe laawol Iisaa, worɓe naa rewɓe, o nannga ɗum'en, o haɓɓa, o naɓa Urusaliima.
ACT 9:3 Nde o yahunoo faa o ɓadii Damas ndee, wakkati gooto fooyre iwri dow kammu filii mo.
ACT 9:4 O saami e leydi, o nani daande ana wiya mo: —Sool, Sool, ko saabii so aɗa torra kam?
ACT 9:5 O lamndii: —Aan homo, giɗo Laamɗo? Jaabu wari e makko: —Miin Iisaa mo torru-ɗaa oo.
ACT 9:6 Imma naatu e ley ngalluure ndee. Ɓe kaalante ko kaan-ɗaa waɗude.
ACT 9:7 Worɓe wonduɓe e makko ɓee, nanii daande ndee kaa njiyaali fay gooto. Ɓe ndarii, ɓe mugaa.
ACT 9:8 Sool immii e leydi, darii ana futtini gite muuɗum, kaa yiyataa fay huunde. Nden o ɗowaa, o naannaa Damas.
ACT 9:9 O waɗi balɗe tati o bumɗo, o ɲaamaali o yaraali.
ACT 9:10 Taalibbo biyeteeɗo Ananiyas ana wonnoo Damas. Joomiraaɗo noddi ɗum ley koyɗol, wii ɗum: —Ananiyas! O jaabii, o wii: —Haa, Joomiraaɗo.
ACT 9:11 Joomiraaɗo wii mo: —Imma yaaru Bolol Dartiingol, naataa galle Yahuuda, ndaartaa gorko biyeteeɗo Sool, jeyaaɗo Tarsus, sabi jooni omo wondi e waɗude duwaawu.
ACT 9:12 O yii e ley koyɗol gorko biyeteeɗo Ananiyas ana naata, ana fawa juuɗe muuɗum e makko, yalla omo wumta.
ACT 9:13 Ananiyas jaabii, wii: —Joomiraaɗo, mi narrii yimɓe heewɓe haala oo gorko e torraaji keewɗi ɗi o waɗi seniiɓe maa wonɓe Urusaliima ɓee.
ACT 9:14 O wardii ɗoo e yamiroore hooreeɓe yottinooɓe sadaka, faa o haɓɓa noddooɓe innde maa fuu.
ACT 9:15 Joomiraaɗo wii mo: —Yaa waɗoy no mbii-mi nii, sabi oo gorko cuɓii-mi faa anndina yimɓe innde am. O waajoo ɗum leɲi e kaanankooɓe, kaɲum e ɓiɓɓe Israa'iila.
ACT 9:16 Mi hollan mo no tilsiri mo torriree torraaji keewɗi saabe am.
ACT 9:17 Nden, Ananiyas yehi, naatoyi suudu nduu, fawi juuɗe muuɗum e makko, wii: —Sakiike am Sool, Joomiraaɗo men Iisaa ɓanngannooɗo ma e laawol ngardanno-ɗaa ngol oo, nelii kam faa mbumtaa, keewaa Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 9:18 Oon wakkati fuu, huunde wa'unde no koɓɓaaje nii hoɓɓitii e gite Sool, o wumti, o immii, o lootaa lootogal batisima.
ACT 9:19 O ɲaami, o warti e noone makko. O heddodii e taalibaaɓe wonɓe Damas ɓee balɗe seeɗa.
ACT 9:20 Sool heɲii law fuɗɗi waajaade haala Iisaa ley cuuɗi baajorɗi. O wii kaɲum jaati woni Ɓii Laamɗo.
ACT 9:21 Hettintonooɓe mo ɓee fuu kaaynaa, mbii: —Wanaa kanko wonnoo torrannooɗo goonɗinɓe Iisaa wonɓe ley Urusaliima ɓee naa? Wanaa faa o haɓɓa goonɗinɓe o naɓa ɗum'en to hooreeɓe yottinooɓe sadaka waddi mo ɗoo naa?
ACT 9:22 Ana ɓooya fuu Sool ana ɓeydoroo soobee e ley waaju mum oo, faa ɗum wemmbi Yahuudiyankooɓe wonɓe Damas ɓee fuu, o laɓɓinani ɓe Iisaa woni Almasiihu oo.
ACT 9:23 Ɲalaaɗe njehi, ngarti, Yahuudiyankooɓe ndawridi faa mbara Sool.
ACT 9:24 Sool humpitii dabare maɓɓe oo. Jemma e ɲalooma eɓe kayba dame ngalluure ndee pati o yalta, yalla eɓe keɓa no ɓe mbarda mo.
ACT 9:25 Jemma gooto taalibaaɓe makko ɓami mo, ngatti mo e sagiire, kaɓɓi hen ɓoggol, njawtini mo tatawol piliingol ngalluure ndee ngol.
ACT 9:26 Nde Sool warnoo Urusaliima ndee, yiɗi takkaade e taalibaaɓe Iisaa ɓee, kaa ɓe fuu eɓe kula mo, ɓe koolaaki yalla o laatike taalibbo Iisaa jaati jaati.
ACT 9:27 Nden Barnabas naɓi mo to nelaaɓe ɓee too, haalani ɗum'en no o yiiri Joomiraaɗo oo ana haalda e makko e laawol ngol, e no o waajorii haala Iisaa to Damas too e cuusal.
ACT 9:28 Caggal ɗum, Sool wondi e maɓɓe, ana naata ana yalta ley galleeji maɓɓe Urusaliima, ana waajoroo haala Joomiraaɗo kaa cuusal.
ACT 9:29 Omo haalda e Yahuudiyankooɓe haalannooɓe yunaninkoore ɓee, omo yeddondira e maɓɓe, jaka ɓeen ana tewtannoo no mbarda mo.
ACT 9:30 Nde deental goonɗinɓe ngal annditinnoo ɗum ndee, naɓi Sool Kaysariya. Caggal ɗum, ɓe neli mo Tarsus.
ACT 9:31 Nii deental goonɗinɓe ngal heɓiri jam ley Yahuudiya e Galili, kaɲum e Samariya fuu. Ngal ɲiiɓi, ngal wattiniri kulol Joomiraaɗo, ngal ɓeydorii heewde saabe ballal Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 9:32 Piyeer ana yiilotonoo e ley leydi ndii fuu, o jippanii seniiɓe wonɓe Lidda ɓee duu.
ACT 9:33 O tawi ton gorko ɲawɗo mo terɗe muuɗum fuu mbaati, biyeteeɗo Ayneyas. Waɗii duuɓi jetti ana lelii.
ACT 9:34 Piyeer wii mo: —Ayneyas, Iisaa Almasiihu sellinii ma! Imma, moƴƴintin lelnde maa! Oon wakkati fuu o immii.
ACT 9:35 Wonɓe Lidda e feeyo Saron fuu njii mo, tuubani Joomiraaɗo.
ACT 9:36 Taalibbo debbo biyeteeɗo Tabita ana wonnoo Yoppe. Tabita woni Dorkas e yunaninkoore, maanaa mum yo lewla. Omo golla golleeji lobbi, omo waɗana misikiina'en moƴƴere.
ACT 9:37 E ɗeen balɗe o ɲawi, o maayi, o lootaa, o lelnaa dow sooro tafon.
ACT 9:38 Nde wonnoo Yoppe woɗɗondiraa e Lidda, taalibaaɓe ɓee nani Piyeer ana ton, neli worɓe ɗiɗon ndaarda mo o yottoo ɗum'en law.
ACT 9:39 Piyeer immii, yaadi e maɓɓe. Nde yottinoo ndee, ɓe ŋabbini ɗum dow sooro too. Rewɓe talka'en ɓe worɓe mum'en maayi ɓee fuu ɓattii ɗum ndarii ana mboya, ana kolla ɗum forgooji e dollokaaji ɗi Dorkas ɲo'unoo nde wondunoo e muuɗum'en ndee.
ACT 9:40 Piyeer yaltini yimɓe ɓee fuu, diccii, ana duwoo. Caggal ɗum, yeeccitii e maayɗo oo, wii: —Tabita, imma! Non Tabita feerti gite muuɗum, yii Piyeer, jooɗii.
ACT 9:41 Piyeer nanngi junngo makko, immini mo. Caggal ɗum, o noddi seniiɓe ɓee e rewɓe talka'en ɓee, o holli ɗum'en Tabita yo guurɗo.
ACT 9:42 Ɗum nanaa e ley Yoppe fuu, heewɓe ngoonɗini Joomiraaɗo.
ACT 9:43 Piyeer faɓɓi Yoppe balɗe kuurɗe e galle ɲobboowo guri biyeteeɗo Simon.
ACT 10:1 Gorko biyeteeɗo Korneliyus ana wonnoo Kaysariya. O hooreejo konu biyeteeɗo Italiyanke.
ACT 10:2 O kuppidiɗɗo e diina, kanko e koreeji makko fuu ɓe hulɓe Laamɗo. Omo sakkoo Yahuudiyankooɓe sadakaaji keewɗi, omo ɲaagoo Laamɗo wakkati fuu.
ACT 10:3 Kiikiiɗe gooto hono wakkati sallifanaa ɓuuɓuɗo, o heɓi holleede, o yii malaa'ika ana naata ley suudu makko ana wiya mo: —Korneliyus!
ACT 10:4 O huli faa gite makko paapii, o wii ɗum: —Giɗo Laamɗo, kori jam? Malaa'ika oo wii mo: —Laamɗo jaabanike ma duwaawuuji maa e sadakaaji maa.
ACT 10:5 Nel jooni worɓe to ngeenndi Yoppe, nodda biyeteeɗo Simon, noddirteeɗo Piyeer.
ACT 10:6 Omo jippii galle ɲobboowo guri biyeteeɗo Simon, mo galle muuɗum heedi e maayo geeci.
ACT 10:7 Nde malaa'ika kaaldannooɗo e makko oo wittunoo ndee, o noddi gollooɓe makko ɗiɗon e sordaasi gooto kulɗo Laamɗo jeyaaɗo e howruuɓe makko.
ACT 10:8 O haalani ɓe ko malaa'ika oo wii koo fuu, o neli ɓe Yoppe.
ACT 10:9 Janngo muuɗum, eɓe e laawol. Nde worɓe taton ɓee ɓattii ngeenndi ndii ndee, tawi Piyeer ŋabbii dow bene muuɗum wakkati hakkunde naange faa waɗa duwaawu.
ACT 10:10 O yolbi faa sanne, omo yiɗi ɲaamde. Nde ɓe moƴƴinanta mo ɲaamdu ndee, Laamɗo holli mo,
ACT 10:11 o yii kammu udditike, huunde wa'unde no daɗɗamaare mawnde, nde coɓɓuli muuɗum nay fuu kaɓɓaa, ana rennee faade e leydi.
ACT 10:12 Sii daabaaji fuu, ɗi koyɗe nay e ŋaarooji, kaɲum e sii pooli fuu ana e mayre.
ACT 10:13 Daande wii mo: —Piyeer, imma, hirsu, ɲaam!
ACT 10:14 Piyeer wii: —Sawra Joomiraaɗo! Abada mi ɲaamaali ko harmi naa ko soɓi.
ACT 10:15 Daande ndee wii mo kasen: —Pati harmin ko Laamɗo senni.
ACT 10:16 Ɗum waɗi non cili tati. Nden daɗɗamaare ndee ŋabbintinaa dow kammu.
ACT 10:17 Ko Piyeer hollaa koo, omo miiloo no ɗum waawi laatoraade. Tawi e oon wakkati, worɓe ɓe Korneliyus nelnoo ɓee, lamndike galle Simon. Ɓe ngari, ɓe ndarii e damal ngal.
ACT 10:18 Ɓe noddi, ɓe lamndii yalla Simon noddirteeɗo Piyeer ɗon jippii.
ACT 10:19 Piyeer ana heddii miilde ko yii koo, faa Ruuhu wii ɗum: —Worɓe taton ana tewte.
ACT 10:20 Imma, jippa, njaadaa e maɓɓe tawa a sikkitaaki, sabi miin neli ɓe.
ACT 10:21 Piyeer jippii, wii worɓe ɓee: —Miɗo nii, miin woni mo tewtaton oo. Kori jam waddi on?
ACT 10:22 Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Korneliyus hooreejo konu neli min. O gorko dartiiɗo, kulɗo Laamɗo, mo leɲol Yahuudiyankooɓe fuu seettanii moƴƴere. Malaa'ika ceniiɗo yamirii mo min nodde, ngaraa suudu makko, yalla omo nana waaju maa.
ACT 10:23 Piyeer noddi ɓe, silmini ɓe, jippini ɓe galle muuɗum. Janngo muuɗum, o immii, o yaadi e maɓɓe. Yoga e sakiraaɓe jeyaaɓe Yoppe njaadi e makko.
ACT 10:24 Faɓɓi-janngo muuɗum ɓe njottii Kaysariya. Korneliyus ana tijjinoo ɓe, noddi sakiraaɓe muuɗum e yiɓɓe muuɗum ɓadiiɓe.
ACT 10:25 Nde Piyeer naatannoo ndee, Korneliyus jaɓɓii ɗum, sujidani ɗum.
ACT 10:26 Piyeer itti mo e sujuudu nduu, wii: —Imma, sabi miin duu mi neɗɗo tan.
ACT 10:27 Piyeer ana haalda e makko, faa ɓe naati galle oo, tawi ton yimɓe heewɓe ana mooɓtii.
ACT 10:28 O wii ɓe: —Oɗon anndi dagantaako Yahuudiyanke jokkondira e mo wanaa Yahuudiyanke, naa naatude suudu muuɗum. Kaa Laamɗo hollii kam pati mi nanngira fay gooto karmuɗo naa coɓuɗo.
ACT 10:29 Ɗum waɗi nde nelan-ɗon kam ndee, mi warii, mi ujaaki. Ɗum nee, kaalanee kam, saabe koɗum noddir-ɗon kam?
ACT 10:30 Korneliyus jaabii, wii: —Hannde woni balɗe nay, miɗo waɗa duwaawu ley suudu am e oo ɗoo wakkati, faa gorko mo kaddule jalbooje wari, darii yeeso am,
ACT 10:31 wii: «Korneliyus, Laamɗo jaabanike ma duwaawuuji maa e sadakaaji maa.
ACT 10:32 Jooni, nel e ngeenndi mbiyeteendi Yoppe, noddane-ɗaa gorko biyeteeɗo Simon, noddirteeɗo Piyeer. Omo jippii galle ɲobboowo guri biyeteeɗo Simon, mo galle muuɗum heedi e maayo geeci.»
ACT 10:33 Ɗum waɗi so nel-mi noddoye-ɗaa oon wakkati fuu. Ko ngar-ɗaa koo gasii sanne. Jooni min fuu miɗen nii yeeso Laamɗo faa min kettinoo ko Joomiraaɗo yamir maa mbaajo-ɗaa fuu.
ACT 10:34 Nden Piyeer fuɗɗi waajaade, wii: —Jooni mi yii goonga jaati Laamɗo ɓurdintaa yimɓe.
ACT 10:35 Neɗɗo kuloowo mo, gaɗoowo ko fooccitii, o yiɗan ɗum ko leɲol muuɗum tawaa fuu.
ACT 10:36 Oɗon anndi konngol ngol Laamɗo neldi ɓiɓɓe Israa'iila ngol, ngol ceyniroowol jam heɓiraama saabe Iisaa Almasiihu, kaɲum woni Joomiraaɗo yimɓe fuu.
ACT 10:37 Oɗon anndi ngol konngol kuuɓungol leydi Yahuudiya fuu, puɗɗirngol gila Galili, caggal Yaayaa waajike yo yimɓe loote batisima.
ACT 10:38 Oɗon anndi no Laamɗo suɓorii Iisaa Nasaraatunke oo, no jippiniri e muuɗum Ruuhu Ceniiɗo e baawɗe. Oɗon anndi no Iisaa yiilorii e nokkuuje fuu ana golla golleeji lobbi, ana sellina wonnooɓe e margal Ibiliisa fuu sabi Laamɗo ana wondi e muuɗum.
ACT 10:39 Minen min seedee'en ko o golli Yahuudiya e ko o golli Urusaliima fuu. Ɓe ɓili mo e leggal bardugal, ɓe mbari mo,
ACT 10:40 kaa Laamɗo wuurtinii mo ɲannde tataɓere, ɓanngintini mo hakkunde amen.
ACT 10:41 Kaa wanaa yimɓe fuu o ɓanngani. O ɓannganii seedee'en ɓe Laamɗo adii suɓaade ɓee, minen ɲaamduɓe e makko so njardi e makko caggal wuurtugol makko ɓee.
ACT 10:42 O yamirii min mbaajoo yimɓe, min ceettoo kanko woni mo Laamɗo waɗi caranoowo wuurɓe e maayɓe.
ACT 10:43 Annabaaɓe fuu ceettanike mo, mbii goonɗinɗo mo fuu heɓan yaafeede luutti muuɗum saabe makko.
ACT 10:44 Nde Piyeer waajotoo waaju oo ndee, Ruuhu Ceniiɗo jippii e hettintooɓe ɓee fuu.
ACT 10:45 Yahuudiyankooɓe goonɗinɓe wardunooɓe e Piyeer ɓee fuu kaaynaa, no dokkal Ruuhu Ceniiɗo ngal saakorii e yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe nii.
ACT 10:46 Sabi eɓe nanannoo ɓeen yimɓe ana kaala e ɗemɗe janane ana njetta Laamɗo. Nden, Piyeer jaabii, wii:
ACT 10:47 —Yimɓe ɓee keɓii Ruuhu Ceniiɗo hono no meeɗen nii. Homo waawi haɗude ɓe looteede lootogal batisima?
ACT 10:48 O yamiri ɓe mbatisiree e innde Iisaa Almasiihu. Caggal ɗum, ɓe ndaardi mo o faɓɓana ɓe balɗe.
ACT 11:1 Nelaaɓe ɓee e sakiraaɓe wonnooɓe Yahuudiya ɓee nani yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee duu keɓii konngol Laamɗo.
ACT 11:2 Nde Piyeer ŋabbunoo Urusaliima ndee, goonɗinɓe tilsinɓe taadagol ɓee peli ɗum,
ACT 11:3 mbii: —A jippike e yimɓe ɓe taadaaki, a ɲaamdii e muuɗum'en!
ACT 11:4 Nden Piyeer haalani ɓe ko waɗi koo gila e puɗɗooɗe faa e timmoode, wii:
ACT 11:5 —Ngeenndi Yoppe ngonnoo-mi, miɗo duwoo faa njii-mi huunde ƴellitike e am. Huunde wa'unde no daɗɗamaare mawnde nde coɓɓuli muuɗum nay fuu kaɓɓaa, ana rennee iwde e kammu faade e am.
ACT 11:6 Taykitii-mi nde faa gasi, njii-mi daabaaji fuu, ɗi koyɗe nay e kulle ladde e ŋaarooji e sii pooli fuu.
ACT 11:7 Nanu-mi daande ana wiya kam: «Piyeer, imma, hirsu, ɲaam!»
ACT 11:8 Mbii-mi: «Sawra Joomiraaɗo! Abada mi ɲaamaali ko harmi naa ko soɓi.»
ACT 11:9 Daande dow kammu ndee jaabitii kam kasen, wii: «Pati harmin ko Laamɗo senni.»
ACT 11:10 Ɗum waɗi non cili tati. Caggal mum, kulle ɗee fuu ŋabbintinaa dow kammu.
ACT 11:11 E oon wakkati, worɓe taton nelaaɓe e am iwde Kaysariya ngari e suudu ɗo min ngonnoo ɗoo.
ACT 11:12 Ruuhu Ceniiɗo wii kam mi yaada e maɓɓe pati mi sikkitoo fay huunde. Ɓee ɗoo sakiraaɓe njeegom njaadi e am, min naaddi suudu Korneliyus.
ACT 11:13 O haalani min no o yiiri malaa'ika darinooɗo suudu makko ana wiya mo: «Nel e ngeenndi mbiyeteendi Yoppe noddane-ɗaa Simon noddirteeɗo Piyeer.
ACT 11:14 O waajete waaju kisinoowo ma, aan e koreeji maa fuu.»
ACT 11:15 Nde puɗɗu-mi waajaade ndee, Ruuhu Ceniiɗo jippii e maɓɓe hono no jipporinoo e meeɗen arannde nii.
ACT 11:16 Nden, miccitii-mi ngol ɗoo konngol ngol Joomiraaɗo wiinoo: «Yaayaabatisirannoo ndiyam, kaa onon, on mbatisirte Ruuhu Ceniiɗo.»
ACT 11:17 So Laamɗo fonndii en e maɓɓe, hokkii ɓe ko hokkunoo en koo nde ngoonɗinno-ɗen Joommen Iisaa Almasiihu ndee, ndennoo miin, ko ngon-mi so mi haɗa Laamɗo?
ACT 11:18 Nde ɓe nannoo ɗum ndee, ɓe ndeƴƴinii, eɓe njetta Laamɗo, eɓe mbiya: —Laamɗo tuubinii yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe duu yalla ana keɓa nguurndam ngoongaraajam.
ACT 11:19 Yoga e saakiiɓe saabe torraaji gaɗuɗi caggal maayde Eciyen ɓee, njehi faa Finikiya e Kiprus e Antiyokiya. Ɓe mbaajaaki konngol ngol so wanaa Yahuudiyankooɓe.
ACT 11:20 Kaa yoga e goonɗinɓe iwooɓe Kiprus e Sireene naati Antiyokiya ana mbaajoo Kabaaru Lobbo haala Iisaa Joomiraaɗo oo hakkunde Yunaninkooɓe.
ACT 11:21 Baawɗe Joomiraaɗo ana e maɓɓe. Yimɓe heewɓe ngoonɗini, tuubi, ngarti e Joomiraaɗo.
ACT 11:22 Deental goonɗinɓe wonɓe Urusaliima ɓee nani kabaaru gaɗuɗo Antiyokiya oo, neli ton Barnabas.
ACT 11:23 Nde oon yottinoo so yii e maɓɓe moƴƴere Laamɗo ndee, seyii, waajii ɓe fuu ɓe tiinnoo ɓe tabita e Joomiraaɗo ɓernde laaɓunde.
ACT 11:24 Barnabas yo gorko moƴƴo, kebbinaaɗo Ruuhu Ceniiɗo e goonɗinal. Jamaa keewɗo goonɗini Joomiraaɗo saabe makko.
ACT 11:25 Caggal ɗum, Barnabas yehi Tarsus faa tewtoya Sool.
ACT 11:26 Nde o yiiti ɗum ndee, o naɓi ɗum Antiyokiya. Ɓe ngondii e deental goonɗinɓe wonɓe ton ɓee hitaande hiɓɓere, ɓe njannginii yimɓe heewɓe. Taalibaaɓe wonɓe Antiyokiya ɓee adii fuu wiyeede yimɓe Iisaa.
ACT 11:27 E ɗeen balɗe, yimɓe loowaaɓe konngol Laamɗo iwruɓe Urusaliima ngari Antiyokiya.
ACT 11:28 Gooto e maɓɓe biyeteeɗo Agabus, immii, darii, sapporii saabe Ruuhu yolbere mawnde waɗan ley laamu Roma fuu. Nde waɗi e laamu kaananke mawɗo biyeteeɗo Kalawdiyus.
ACT 11:29 Taalibaaɓe ɓee anniyii hawrintinde gooto fuu ko waawi, faa ɓe nelda sakiraaɓe maɓɓe wonɓe Yahuudiya ɓee paabitoroo.
ACT 11:30 Ɓe ngaɗi ɗum, ɓe neldi ballal ngal Barnabas e Sool tummba e juuɗe mawɓe deental ton.
ACT 12:1 Oon wakkati, kaananke biyeteeɗo Hirudus fuɗɗi torrude yoga e deental goonɗinɓe ngal.
ACT 12:2 O yamiri Yaakuuba sakiike Yuhanna oo wardee kaafaawi.
ACT 12:3 Nde o yiinoo eɗum weli Yahuudiyankooɓe ndee, o nanngi Piyeer duu. Ɗum hawri e wakkati iidi mo buuru ƴuufinaaka.
ACT 12:4 Nde o nanngunoo Piyeer ndee, o uddi ɗum, o yamiri pelle nay sordaasi'en loomtondira e haybugol mum, fedde fuu yimɓe nayon. O anniyike naɓude ɗum yeeso yimɓe fuu, so iidi Paska oo ƴaɓɓike.
ACT 12:5 Ɗum waɗi so Piyeer haybaa e ley kasu oo, kaa deental goonɗinɓe ngal ŋoottaali ɲaaganaade mo Laamɗo.
ACT 12:6 Nde Hirudus anniyinoo naɓude mo ndee, oon jemma omo ɗaaninoo hakkunde sordaasi'en ɗiɗon, omo haɓɓiraa calali ɗiɗi. Haybooɓe damal kasu oo ɓee duu ana kayba.
ACT 12:7 Nii malaa'ika Joomiraaɗo wari e makko, suudu nduu fuu fooyni, memi mo, finndini mo, wii: —Heɲa law, imma! Non calali ɗii kumtii, iwi e juuɗe makko, caami.
ACT 12:8 Malaa'ika oo wii mo: —Huma kumorgol maa, ɓoorna paɗe maa. Piyeer waɗiri non. Malaa'ika oo wii mo: —Waanda suddamaare maa, njokkaa e am.
ACT 12:9 Piyeer yalti, jokki e makko. O anndaa ko malaa'ika oo waɗata, ana wa'ani mo hono no koyɗol nii, kaa ɗum goonga jaati.
ACT 12:10 Ɓe ɓettii kayboowo arano oo, kaɲum e ɗiɗaɓo oo, ɓe njottii damal njamndi pewtungal e ngalluure ndee ngal. Ngal udditi hoore maggal yeeso maɓɓe, ɓe njalti, ɓe njokki e laawol ngol. Oon wakkati, malaa'ika oo seerti e makko.
ACT 12:11 Hakkille Piyeer warti, o wii: —Jooni mi taƴorii Joomiraaɗo neli malaa'ika muuɗum, faa hisina kam e junngo Hirudus e ko Yahuudiyankooɓe njoonndorinoo mi waɗete fuu.
ACT 12:12 Nde hakkille makko jippitinoo ndee, o yehi galle Mariyama, inna Yuhanna noddirteeɗo Marka, ton yimɓe heewɓe mooɓtotonoo ana ngaɗa duwaawu.
ACT 12:13 Nde Piyeer tappunoo damal galle too ndee, golloowo debbo biyeteeɗo Rode wari e damal ngal faa humpitoo.
ACT 12:14 Nde o annditinnoo daande Piyeer ndee, o yeggiti udditinde damal ngal no o foti seyaade, o dogi o naatoyi, o humpiti ɓe Piyeer darii damal sella too.
ACT 12:15 Ɓe mbii mo: —A kaahaango! Kaa omo heddii nanngude ɗum Piyeer. Ɓe mbii kasen: —Ɗum yo malaa'ika makko.
ACT 12:16 Kaa ɗum fuu Piyeer ana heddii tappude. Nde ɓe udditinnoo so ɓe njii mo ndee, ɓe kaaynaa sanne.
ACT 12:17 O huncani ɓe junngo yalla eɓe ndeƴƴinoo, o jantanii ɓe no Joomiraaɗo yaltiniri mo kasu, o wii: —Kaalanee ɗum Yaakuuba, kaɲum e sakiraaɓe woɓɓe ɓee. Caggal muuɗum, o yalti, o yehi nokku goɗɗo.
ACT 12:18 Nde finnoo beetee ndee, sordaasi'en ɓee ana lamndondira hoto Piyeer woni, ɓe mbemmbaa faa hakkillaaji maɓɓe keli.
ACT 12:19 Nde Hirudus ndaarnoo faa nannga mo, so heɓaali mo ndee, lamndii haybooɓe ɓee no laatii, yamiri ɓe mbaree. Caggal ɗum, Hirudus regii Yahuudiya, yehi Kaysariya jooɗoyii ton.
ACT 12:20 Hirudus tikkani yimɓe Tirus e Sidon. Ɓeen kaaldi, kawri, ngari e makko. Ɓe adorii Bilastus howruujo makko oo, ɓe keɓi hakkille muuɗum, ɓe ɲaagii yalla dewral ana waɗa hakkunde maɓɓe, sabi leydi maɓɓe ndii e leydi Hirudus etata.
ACT 12:21 Sarti maɓɓe oo yottii, Hirudus ɓoornii kaddule kaananke, jooɗii dow bimmbeere laamu, haaldi e maɓɓe.
ACT 12:22 Yimɓe ɓee ngulli, mbii: —Ɗum daande laamɗo, wanaa daande neɗɗo!
ACT 12:23 Oon wakkati fuu, malaa'ika Joomiraaɗo fii Hirudus, sabi o jaɓii teddinireede o Laamɗo, tawi o wanaa. O ƴumi gilɗi, o maayi.
ACT 12:24 Kaa konngol Laamɗo ngol ana yaara yeeso, ana ɓeydoo saakaade.
ACT 12:25 Nde Barnabas e Sool tilinoo e golle muuɗum'en Urusaliima ndee, ɓe mbirfodii e Yuhanna noddirteeɗo Marka.
ACT 13:1 Annabaaɓe e jannginooɓe ana e ley deental goonɗinɓe gonngal Antiyokiya ngal. Kamɓe ngoni Barnabas e Simeyon noddirteeɗo Ɓaleejo e Lukiyus mo Sireene e Manahen, bammbidanooɗo e Hirudus hooreejo leydi oo, kaɲum e Sool.
ACT 13:2 Ɲannde wootere eɓe ndewa Joomiraaɗo tawi eɓe ngoni e koorka, faa Ruuhu Ceniiɗo wii ɓe: —Keertanee kam Barnabas e Sool saabe golle mo noddir-mi ɓe oo.
ACT 13:3 Caggal ɓe koorii, ɓe nduwike, ɓe pawi juuɗe maɓɓe e dow ɓeen, ɓe njoppiti ɗum'en ndawi.
ACT 13:4 Nii Ruuhu Ceniiɗo neliri ɓe, ɓe ndegii e Selewkiya, ɓe naati laana geeci ɓe peewi Kiprus.
ACT 13:5 Nde ɓe njottinoo Salamis ndee, ɓe mbaajii konngol Laamɗo ngol ley cuuɗi baajorɗi Yahuudiyankooɓe. Eɓe ngondi e Yuhanna (noddirteeɗo Marka) ana faaboo ɓe.
ACT 13:6 Nde ɓe taccunoo ruunde ndee so ɓe njottii Pafos ndee, ɓe tawi ton daggada Yahuudiyanke biyeteeɗo Bar-Iisaa, jaaroowo yo annabaajo,
ACT 13:7 howruujo Segiyus Pool. Oon yo kaananke hakkilante, caahiiɗo. O noddi Barnabas e Sool sabi ana yiɗi nande konngol Laamɗo ngol.
ACT 13:8 Kaa Elimas daggada oo yo calaniiɗo ɓe, omo tewta bonnitidde goonɗinal kaananke oo. (Maanaa Elimas woni daggada.)
ACT 13:9 E ley ɗum, Sool biyeteeɗo kasen Pool kebbinaaɗo Ruuhu Ceniiɗo oo futtini mo gite,
ACT 13:10 wii: —Ɓii Ibiliisa! Aan keewɗo jammba e njiiɓdu, gaɲo ko moƴƴi fuu! A seerataa e ooɲude laawi Joomiraaɗo pooccitiiɗi ɗii naa?
ACT 13:11 Jooni jukkungo Joomiraaɗo saaman e maa, a wuman, a yiyataa naange faa sarti cartaaɗo oo yottoo. Oon wakkati fuu, gite makko ngaɗi mbummbaalu, ɗe niɓɓi, omo wummbiloo, omo tewta ɗowoowo.
ACT 13:12 Nde kaananke oo yiinoo ko waɗi koo ndee, goonɗini Iisaa, haaynaa e ko nani haala Joomiraaɗo kaa koo.
ACT 13:13 Pool e yaaduɓe e muuɗum naati laana geeci ngalluure wiyeteende Pafos, peewi Perge ley leydi Pamfiliya. Ɗon Yuhanna Marka seerti e maɓɓe, wirfitii Urusaliima.
ACT 13:14 Ɓe ƴaɓɓii Perge, ɓe ngari Antiyokiya ley leydi Pisidiya. Ɓe naati waajorduɲalaande fowteteende, ɓe njooɗii.
ACT 13:15 Caggal janngeede Sariya Muusaa e annabaaɓe, hooreeɓe waajordu nduu ɓee neli e maɓɓe, mbii: —Sakiraaɓe, so won ko mbaajoto-ɗon yimɓe ɓee, kaalee.
ACT 13:16 Pool immii, hunci junngo muuɗum, wii: —Israa'iilankooɓe e hulɓe Laamɗo woɓɓe, kettinee:
ACT 13:17 Laamɗo Israa'iilankooɓe oo suɓiima njaatiraaɓe meeɗen, teddinii leɲol maɓɓe nde ngol hoɗoyi leydi Misira ndee, kasen yaltiniri ɓe ton baawɗe muuɗum.
ACT 13:18 O muɲanii ɓe ko foti duuɓi capanɗe nay e ley ladde jeereende.
ACT 13:19 Caggal o halkii leɲi jeɗɗi e ley leydi Kanaana, o hokki ndi yimɓe makko ndona ndi.
ACT 13:20 Eɗum waara e duuɓi teemeɗe nay e capanɗe joy. Caggal ɗum, o hokki ɓe sarooɓe faa jamaanu annabi Samuyila.
ACT 13:21 Nde ɗum ɓettii ndee, ɓe ɲaagii Laamɗo hokka ɓe kaananke. Laamɗo hokki ɓe Sawul ɓii Kis iwɗo e leɲol Beɲamin. Oon laamii ɓe duuɓi capanɗe nay.
ACT 13:22 Nden Laamɗo ɓoorti Sawul, lammini Daawuuda, mo o haali haala muuɗum so o wii: «Mi heɓii Daawuuda ɓii Yessa gorko ɓuuɓinoowo ɓernde am, gaɗoowo sago am.»
ACT 13:23 E iwdi makko Laamɗo yaltini Iisaa, kisinoowo Israa'iila no fodirnoo nii.
ACT 13:24 Fade Iisaa warde, Yaayaa waajinoke leɲol Israa'iila fuu yo tuubu, lootee lootogal batisima.
ACT 13:25 Kasen, nde Yaayaa timminta golle muuɗum ndee, wiino: «Mi wanaa mo miilaton ngon-mi oo. Kaa mo mi fotaa fay e humtude ɓoggi paɗe muuɗum ana wara caggal am.»
ACT 13:26 Sakiraaɓe, onon iwdi Ibarahiima e ɓeen hulɓe Laamɗo wonɓe hakkunde mon! Onon neldaa oo kabaaru kisinoowo.
ACT 13:27 Sabi wonɓe Urusaliima ɓee e hooreeɓe muuɗum'en fuu annditaali Iisaa. Kasen duu ɓe paamaali haalaaji annabaaɓe janngetenooɗi ɲalaande fowteteende fuu ɗii. Kaa ɓe njottinii ɗiin haalaaji nde ɓe carunoo mo ndee.
ACT 13:28 Fay so taweede ɓe keɓaali feloore fay wootere nde ɓe pelira mo yalla omo maaya, ɓe ndaardii Pilaatu o waree.
ACT 13:29 Nde ɓe ngolli ko Binndi ɗii mbiinoo e makko koo faa hiɓɓi ndee, ɓe njippini mo leggal bardugal ngal, ɓe ngaɗi mo e yanaande.
ACT 13:30 Kaa Laamɗo wuurtinii mo.
ACT 13:31 Balɗe kuurɗe o ɓanngani wondunooɓe e makko ɓee gila Galili faa Urusaliima. Ɓeen ngoni seettantooɓe mo yeeso yimɓe jooni.
ACT 13:32 Minen, miɗen ceynira on fodoore nde njaatiraaɓe meeɗen podanaa ndee,
ACT 13:33 Laamɗo hiɓɓinanii en ɗum, enen ɓiɓɓe maɓɓe, nde wuurtinnoo Iisaa ndee. No winndiraa kasen e jimol Jabuura ɗiɗaɓol: «Aan, a ɓiyam, hannde ndimu-maa-mi.»
ACT 13:34 Kasen, haala immitagol makko e hakkunde maayɓe e waasugol makko ɲolde, nii Laamɗo wii: «Mi tabintinanan on podooje ceniiɗe ɗe mbontataa, ɗe podannoo-mi Daawuuda ɗee.»
ACT 13:35 Ɗum waɗi so o wii e nokku goɗɗo: «A accataa Ceniiɗo maa ɲola.»
ACT 13:36 Daawuuda waɗii sago Laamɗo e jamaanu muuɗum. Caggal ɗum, o maayi, o mooɓtidaa e njaatiraaɓe makko, o ɲoli.
ACT 13:37 Kaa mo Laamɗo wuurtini oo ɲolaali.
ACT 13:38 Sakiraaɓe, anndee saabe makko mbaajore-ɗon yaafeede luutti.
ACT 13:39 Sariya Muusaa waawaa waɗude neɗɗo pooccitiiɗo, kaa kanko, goonɗinɗo mo fuu, o nanngiran ɗum pooccitiiɗo.
ACT 13:40 Ɗum nee, kaybee pati ko annabaaɓe cappinoo koo hewto on:
ACT 13:41 «Onon hoynuɓe, yo on kaayne yo on kalko! Sabi miɗo nii golla golle e ley wakkati mooɗon, golle mo on ngoonɗintaa so neɗɗo haalaniino on.»
ACT 13:42 Caggal Pool e Barnabas njaltii waajordu nduu, jamaa oo ndaardi ɓe yo ɓe ngartu fowteteende waroore, yalla eɓe njokka e waaju maɓɓe oo.
ACT 13:43 Caggal mooɓtagol ngol, Yahuudiyankooɓe heewɓe e naatuɓe e diina maɓɓe njokki e Pool e Barnabas. Ɓeen ɗiɗon duu ana kaalda e maɓɓe ana mbaajoo ɓe yo ɓe ɲiiɓu e moƴƴere Laamɗo.
ACT 13:44 Fowteteende jokkunde hen ndee, ngalluure ndee fuu mooɓtii yalla ana hettinoo konngol Laamɗo.
ACT 13:45 Kaa nde Yahuudiyankooɓe ɓee njiinoo oo jamaa ndee, haasidaaku naati e muuɗum'en, eɓe njedda ko Pool waajotoo koo, eɓe njenna ɗum.
ACT 13:46 Nden Pool e Barnabas kaalaniri ɓe cuusal, mbii: —Waajibi min adoo haalande on konngol Laamɗo ngol, kaa ko tippiti-ɗon ngol so car-ɗon ko'e mooɗon on kaandaa e nguurndam nduumiiɗam koo, min njahan to yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe.
ACT 13:47 Sabi ko Joomiraaɗo yamiri en koo annii: «Mi darnii ma yalla aɗa laatanoo leɲi ɗii fooyre, faa kisinaa aduna oo fuu.»
ACT 13:48 Nde yimɓe leɲi goɗɗi ɗii nannoo ɗii haalaaji ndee, ceyii, teddini konngol Joomiraaɗo ngol. Ɓe Laamɗo suɓanii nguurndam nduumiiɗam ɓee fuu ngoonɗini.
ACT 13:49 Konngol Joomiraaɗo ngol saakii e leydi ndii fuu.
ACT 13:50 Kaa Yahuudiyankooɓe ɓee loofi rewɓe rewooɓe Laamɗo saahiiɓe, kaɲum e mawɓe ngalluure ndee ɓee. Ɓe ndooɓi torra dow Pool e Barnabas, ɓe njaltini ɗum'en leydi maɓɓe.
ACT 13:51 Ɓeen duu piɗɗi e maɓɓe colla koyɗe muuɗum'en, peewti Ikoniya.
ACT 13:52 Taalibaaɓe ɓee kebbinaa seyo e Ruuhu Ceniiɗo.
ACT 14:1 Ley Ikoniya duu Pool e Barnabas naati e ley waajorduYahuudiyankooɓe. Eɓe mbaajoo faa Yahuudiyankooɓe e yimɓe leɲi goɗɗi heewɓe ngoonɗini.
ACT 14:2 Kaa Yahuudiyankooɓe saliiɓe goonɗinde ɓee loofi leɲi goɗɗi ɗii, mbonni ɓerɗe muuɗum'en yalla ana mbaɲa sakiraaɓe ɓee.
ACT 14:3 Ɗum e taweede haɗaali ɓe ɓooyde ton, eɓe pawi jikke maɓɓe e Joomiraaɗo, eɓe mbaajoroo cuusal. Joomiraaɗo seettii konngol hinnee muuɗum, nde hokkunoo ɓe baawɗe waɗude taagumansaaji e kaayɗe dogooje e juuɗe maɓɓe.
ACT 14:4 Yimɓe ngeenndi ndii ɓee peccii: yoga heedani Yahuudiyankooɓe ɓee, yoga heedani nelaaɓe ɓee.
ACT 14:5 Yimɓe leɲi goɗɗi e Yahuudiyankooɓe e ardiiɓe muuɗum'en anniyii torrude ɓe e wardude ɓe kaaƴe.
ACT 14:6 Nde ɓe maatunoo ɗum ndee, ɓe ndogani Listara e Derbe e geelle seraaji muuɗum'en ley leydi Likoniya,
ACT 14:7 eɓe mbaajoo ton Kabaaru Lobbo oo.
ACT 14:8 Gorko bonnguujo, dimdaaɗo e bonnguwaaku, mo meeɗaali daraade e koyɗe muuɗum, ana wonnoo Listara.
ACT 14:9 Omo hettinoo waaju Pool. Pool ƴeewi mo, yii goonɗinal makko sellinta mo,
ACT 14:10 haaldi semmbe, wii: —Imma, dara e koyɗe maa! Gorko oo gurbitii, darii, ana yaha.
ACT 14:11 Nde yimɓe ɓee njii ko Pool waɗi koo ndee, ngulliri gullaali likoniyankoore, mbii: —Laamɗo'en nanndinkinike e yimɓe, njippiima e meeɗen!
ACT 14:12 Ɓe inndiri Barnabas «Jewus», ɓe inndiri Pool «Hermes», sabi Pool wonnoo kaaloowo.
ACT 14:13 Galle ɗo Jewus rewetee ana wonnoo to naatirde ngeenndi too. Jottinoowo sadaka oo waddi ga'i pariraaɗi piindi e dame ɗee. Omo yiɗi waɗude sadaka, kanko e yimɓe ɓee.
ACT 14:14 Kaa nde Barnabas e Pool nannoo ɗum ndee, ceeki kaddule muuɗum'en, keɲanii jamaa oo ana ngulla,
ACT 14:15 ana mbiya: —Worɓe, koɗum ngaɗaton ɗoo? Minen duu min yimɓe hono mooɗon. Miɗen mbaajoo Kabaaru Lobbo oo faa tuubon, iwon e ɗii golleeji laaliiɗi, ngarton e Laamɗo guurɗo, taguɗo kammu e leydi e geeci e ko woni e muuɗum'en fuu.
ACT 14:16 E jamaanuuji jawtuɗi ɗii o yoppii leɲi ɗii fuu njokka laawi muuɗum'en.
ACT 14:17 Ɗum e taweede, omo golla ko moƴƴi faa ɗum seettanoo mo, omo hokka on toɓo kammu, omo ɓenndinana on ɲamri e wakkati muuɗum, omo waaltinira hakkillaaji mon nguure e seyo.
ACT 14:18 Ko ɓe mbaajii koo fuu, semmbe ɓe kaɗiri jamaa oo hokkude ɓe sadaka.
ACT 14:19 Caggal ɗum, Yahuudiyankooɓe iwi Antiyokiya e Ikoniya. Ɓe keɓi hakkillaaji yimɓe ɓee, ɓeen mbedii Pool kaaƴe, ndaasi ɗum faa naɓi ɗum caggal ngeenndi ndii, sabi miilii mo maayɗo.
ACT 14:20 Kaa nde taalibaaɓe ɓee ngari pilii mo ndee, o immii, o naatti e ley ngeenndi ndii. Janngo muuɗum, o yaadi e Barnabas ngeenndi mbiyeteendi Derbe.
ACT 14:21 Ɓe mbaajii ton Kabaaru Lobbo oo, ɓe keɓi taalibaaɓe faa keewi. Caggal muuɗum, ɓe mbirfitii Listara e Ikoniya, kaɲum e Antiyokiya.
ACT 14:22 Eɓe cuusina yonkiiji taalibaaɓe, eɓe mbaajoo ɗum'en yo ɲiiɓu e goonɗinal, eɓe mbiya: —Kinaa tampen tampereeji keewɗi so naaten e Laamu Laamɗo.
ACT 14:23 E ley deente goonɗinɓe ɗee fuu, ɓe cuɓanii ɗum'en hooreeɓe. Caggal ɗum, ɓe koori, ɓe nduwii, ɓe kalfini ɗum'en Joomiraaɗo mo ɓe ngoonɗini oo.
ACT 14:24 Nde ɓe ceekunoo Pisidiya ndee, ɓe ngari Pamfiliya.
ACT 14:25 Ɓe mbaajii konngol ngol ley ngeenndi Perge. Caggal muuɗum, ɓe njippoyii Attaliya.
ACT 14:26 Ton ɓe naati laana geeci, ɓe mbirfii Antiyokiya ɗo ɓe kalfinanoo moƴƴere Laamɗo faa ɓe ngolla golle mo ɓe tilii jooni oo.
ACT 14:27 Nde ɓe njottinoo ndee, ɓe mooɓti deental goonɗinɓe ngal, ɓe kaalani ngal ko Laamɗo waɗidi e maɓɓe fuu, no o udditirani yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe damal goonɗinal.
ACT 14:28 Ɓe ngondi ɗon e taalibaaɓe ɓee faa ɓooyi.
ACT 15:1 Yimɓe yogaaɓe iwi Yahuudiya ngari Antiyokiya, ana njanngina sakiraaɓe ɓee, ana mbiya: —So on taadiraaka no Muusaa wiiri nii, on kisataa.
ACT 15:2 Pool e Barnabas pooɗondiri e maɓɓe, nduddi e maɓɓe faa naawi. Ɗum waɗi so ɓe tabintini nelde Pool e Barnabas e yimɓe woɓɓe faa Urusaliima, faade e nelaaɓe ɓee e hooreeɓe ɓee, saabe haala kaa.
ACT 15:3 Ɗum saabii so deental goonɗinɓe ngal neli ɓe. Ɓe ceeki Finikiya e Samariya, eɓe kaalana ɗum'en haala tuubugol yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe. Ɗum laatanii sakiraaɓe ɓee fuu seyo manngo.
ACT 15:4 Nde ɓe njottinoo Urusaliima ndee, deental goonɗinɓe ngal e nelaaɓe ɓee e hooreeɓe ɓee njaɓɓii ɓe. Ɓe kaalani ɗum'en ko Laamɗo waɗani ɓe fuu.
ACT 15:5 Kaa yoga e goonɗinɓe jeyaaɓe e fedde Farisa'en immii, mbii: —Waajibi ɓe taadee, ɓe njamiree jokkude Sariya Muusaa oo.
ACT 15:6 Nelaaɓe ɓee e mawɓe ɓee kawriti faa ƴeewa haala kaa.
ACT 15:7 Caggal haali-haalti keewɗo, Piyeer immii, wii ɓe: —Sakiraaɓe, oɗon anndi Laamɗo suɓike kam e ley mooɗon gila ko ɓooyi, faa mi waajoo Kabaaru Lobbo oo hakkunde yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe, yalla eɓe nana ɓe ngoonɗina.
ACT 15:8 Laamɗo annduɗo ɓerɗe oo hollii jaɓanii ɓe, nde hokki ɓe Ruuhu Ceniiɗo oo hono no meeɗen nii.
ACT 15:9 Walaa fuu ko o seenndiri en e maɓɓe, nde wonnoo o laɓɓinirii ɓerɗe maɓɓe goonɗinal.
ACT 15:10 Jooni, ko saabii so oɗon itta koro Laamɗo? Oɗon pawa e taalibaaɓe ɓee donngal, ngal enen e maamiraaɓe meeɗen en mbaawaa roondaade.
ACT 15:11 E moƴƴere Joomiraaɗo men Iisaa ngoonɗinir-ɗen so kisu-ɗen, hono non kamɓe duu.
ACT 15:12 Deental ngal fuu deƴƴinii teen, ana hettinoo Barnabas e Pool ana njantoo no Laamɗo waɗiri taagumansaaji e kaayɗe hakkunde leɲi goɗɗi.
ACT 15:13 Caggal ɓe ndeƴƴinike, Yaakuuba jaɓɓitii, wii: —Sakiraaɓe, kettinanee kam!
ACT 15:14 Simon humpitii en no Laamɗo suɓorii gila e puɗɗooɗe yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe, faa waɗa ɗum'en yimɓe muuɗum.
ACT 15:15 Ɗum hawri e haalaaji annabaaɓe ɗii, hono no winndiraa nii:
ACT 15:16 «Joomiraaɗo wii: Caggal ɗum, mi wartan, mi mahitoo suudu Daawuuda saamundu nduu, mi reentinan taƴe tuufeeje ɗee, mi darna ndu kasen,
ACT 15:17 yalla yimɓe heddiiɓe ɓee ana tewta Joomiraaɗo. Ɗum woni, leɲi ɗi innde am noddaa e muuɗum'en ɗii. Joomiraaɗo tabintinɗo ɗeen kulle
ACT 15:18 anndaaɗe gila huunde fuu tagaaka, wii non.»
ACT 15:19 Ɗum saabii miin kaa ko njii-mi, pati tiiɗinanen yimɓe leɲi goɗɗi tuubuɓe so ngarti e Laamɗo ɓee.
ACT 15:20 Kaa ko haani hen, nelen e maɓɓe ɓe nantoo e ko tooruuji coɓini e jeenu e ɲaamde jiibe e ɲaamde ƴiiƴam.
ACT 15:21 Gila e jamaanuuji ɓooyɗi, Sariya Muusaa ana jannginee ley geelle ɗee fuu, eɓe njannga mo ɲalaande fowteteende fuu ley cuuɗi baajorɗi.
ACT 15:22 Ɗum waɗi so nelaaɓe ɓee kaɲum e hooreeɓe ɓee e deental goonɗinɓe ngal fuu ndawridi faa cuɓoo worɓe e ley muuɗum'en faa nela ɗum'en Antiyokiya, ɓe tawta Pool e Barnabas. Ɓe cuɓii hooreeɓe ɗiɗon ley sakiraaɓe ɓee, Yahuuda noddirteeɗo Barasaba, kaɲum e Silas.
ACT 15:23 Ɓe ndokki ɗum'en oo ɗoo ɓataaki: Minen sakiraaɓe mooɗon, nelaaɓe kaɲum e hooreeɓe, miɗen njowta on, onon sakiraaɓe amen leɲi goɗɗi wonɓe Antiyokiya e Siriya e Silisi.
ACT 15:24 Min nanii yimɓe iwii ga amen girƴinirii on haalaaji, njiiɓii hakkillaaji mon. Minen nee, min njamiraali ɓe.
ACT 15:25 Min ndawridii, min kawrii, min cuɓike worɓe faa min nela ɗum'en e mooɗon, ɓe tawta yiɓɓe amen Barnabas e Pool,
ACT 15:26 yeebiiɓe yonkiiji muuɗum'en saabe Joommen Iisaa Almasiihu.
ACT 15:27 Ɗum waɗi so min neli Yahuuda e Silas, pammina on ko min mbinndi e mon koo hunduko e hunduko.
ACT 15:28 Minen e Ruuhu Ceniiɗo, min kawrii pati min njappa on ko teddi so wanaa ko tilsi koo:
ACT 15:29 nanto-ɗon e kirsanaaɗi tooruuji e ƴiiƴam e jiibuɗi e jeenu. So on ndeenii ko'e mon e majji, on ngaɗii ko moƴƴi. Yo Laamɗo faabo en!
ACT 15:30 Ɓe ndokkaa laawol, ɓe njehi Antiyokiya. Nde ɓe njottinoo ndee, ɓe mooɓti deental goonɗinɓe ngal, ɓe ndokki ngal ɓataaki oo.
ACT 15:31 Nde ɓeen janngunoo mo ndee, ceyii sabi haalaaji ɗii ndokkii ɗum'en semmbe.
ACT 15:32 Yahuuda e Silas, Laamɗo loowi e mum'en konngol mum faa ɓe mbaajii sakiraaɓe waajuuji keewɗi, cuusini ɗum'en.
ACT 15:33 Caggal ɓe paɓɓii ton, ɓe ceerti e sakiraaɓe ɓee e dow jam, ɓe mbirfitii to nelnooɓe ɓee too. [
ACT 15:34 ]
ACT 15:35 Pool e Barnabas njooɗii ley Antiyokiya ana njanngina ana mbaajoo konngol Joomiraaɗo. Woɓɓe heewɓe ana mballa ɓe.
ACT 15:36 Caggal balɗe seeɗa, Pool wii Barnabas: —Mbirfo-ɗen e geelle ɗe mbaajino-ɗen konngol Joomiraaɗo ngol ɗee fuu, njippano-ɗen sakiraaɓe meeɗen ɓee, ƴeewen no ɓe ngorri.
ACT 15:37 Barnabas ana yiɗunoo ɓe njaada e Yuhanna noddirteeɗo Marka.
ACT 15:38 Kaa ɗum welaali Pool sabi oon seeriino e maɓɓe Pamfiliya yaadaali e maɓɓe faa gollida e maɓɓe.
ACT 15:39 Barnabas e Pool mettondiri faa ceerti. Homo e maɓɓe fuu suɓii neɗɗo goɗɗo. Barnabas yaadi e Marka, naati laana geeci feewi Kiprus.
ACT 15:40 Pool suɓii Silas, yaadi e muuɗum caggal sakiraaɓe ɓee kalfinii ɗum e hinnee Joomiraaɗo.
ACT 15:41 O seeki Siriya e Silisi, omo yaha omo hokka deente goonɗinɓe ɗee semmbe.
ACT 16:1 Pool wari Derbe, caggal ɗum, o yottii Listara. Goonɗinɗo biyeteeɗo Timote ana wonnoo ɗon. Inniiko yo Yahuudiyanke goonɗinɗo, kaa baam makko yo Yunaninke.
ACT 16:2 Sakiraaɓe wonɓe Listara e Ikoniya ɓee ana njetta mo.
ACT 16:3 Pool yiɗi naɓorde mo, taadi mo, nde wonnoo Yahuudiyankooɓe hoɗuɓe e ɗeen leyɗe ɓee fuu ana anndi baam makko yo Yunaninke.
ACT 16:4 Ley geelle ɗe ɓe ceeki ɗee, eɓe njottina goonɗinɓe ɓee sariya mo nelaaɓe e mawɓe wonɓe Urusaliima ɓee ɓami oo, eɓe njamira ɓeen yo njokku mo.
ACT 16:5 Hono non, deente goonɗinɓe ɗee ana ɓeydoroo semmbe banngal goonɗinal, ana ɓeydoo heewde ɲannde fuu.
ACT 16:6 Ruuhu Ceniiɗo haɗi ɓe waajaade konngol ngol ley Asiya, saabe majjum ɓe ceeki leydi Firigiya e leydi Galaatiya.
ACT 16:7 Nde ɓe ngarnoo keerol Misiya ndee, ɓe tewti yaade Bitiniya, kaa Ruuhu Iisaa yarranaaki ɓe ɓe naata.
ACT 16:8 E ley ɗum, ɓe ƴaɓɓii Misiya, ɓe ndegii e ngeenndi mbiyeteendi Torowas.
ACT 16:9 E ley jemmaaku muuɗum won ko ƴellitii e Pool. O yii gorko Makedoniyanke ana darii, ana ndaarda mo ana wiya: —Lummbu, ngaraa Makedoniya paabo-ɗaa min!
ACT 16:10 Nde Pool yiinoo won ko ƴellitii e mum ndee, oon wakkati fuu min ndaari yaade Makedoniya, min taƴori Laamɗo noddi min faa min mbaajoo ɓe Kabaaru Lobbo oo.
ACT 16:11 Hono non, min naati laana geeci iwde Torowas, min paati ruunde Samotaras. Janngo muuɗum, min pahi Neyapolis.
ACT 16:12 Min iwi ɗon, min pahi Filipa, ngeenndi ɓurndi fuu teentilaade e leydi Makedoniya ndi Romankooɓe kumanii. Min ngaɗi ɗon balɗe.
ACT 16:13 Ɲalaande fowteteende, min njaltiri ngeenndi ndii hedde daande maayo, ton Yahuudiyankooɓe mboownoo waɗude duwaawu. Min tawi ɗon rewɓe ana mooɓtii, min njooɗii, min mbaajii ɓe.
ACT 16:14 Debbo dewoowo Laamɗo, biyeteeɗo Lidiya, coottoowo kaddule boɗeeje, jeyaaɗo ngalluure wiyeteende Tiyatira, ana hettinoo. Joomiraaɗo udditi ɓernde makko yalla omo goonɗina ko Pool waajotoo koo.
ACT 16:15 Kanko e koreeji makko fuu ɓe lootaa lootogal batisima. Caggal ɗum, o ɲaagii min, o wii: —So oɗon njogorii kam mi goonɗinɗo Joomiraaɗo, njippee suudu am. O tilsini min njippanoo mo.
ACT 16:16 Ɲannde wootere miɗen njahannoo to nokkuure waɗirde duwaawu. Korɗo debbo bataaɗo annduɗo ko warata hawriti e amen. Halfaaɓe makko paggike kaalisi keewɗo e ndaggadaaku makko oo.
ACT 16:17 Mo jokki e amen, minen e Pool, omo wulla, omo wiya: —Ɓee yimɓe yo gollanooɓe Laamɗo Toowɗo oo! Eɓe mbaajoo on laawol kisindam.
ACT 16:18 Balɗe kuurɗe omo waɗa non faa Pool mettaa, yeeccitii, wii ladde ndee: —Saabe Iisaa Almasiihu, yaltu e makko! Ladde ndee yalti oon wakkati fuu.
ACT 16:19 Nde halfaaɓe ɓee anndunoo jikke muuɗum'en iwii e faggitoraade korɗo oo ndee, nanngi Pool e Silas, ndaasi ɗum'en faa sakoro to sarooɓe.
ACT 16:20 Non ɓe naɓi ɓeen to hooreeɓe ngeenndi ndii, mbii: —Ɓee worɓe ɗiɗon ɓe Yahuudiyankooɓe, eɓe nii ngadda baasi e ngeenndi meeɗen ndii.
ACT 16:21 Eɓe mbaajoo aadaaji ɗi ndagantaako en njaɓen naa ngollen, enen Romankooɓe.
ACT 16:22 Jamaa oo diirani ɓe. Hooreeɓe ɓee njamiri kaddule maɓɓe ceekee, ɓe piyee.
ACT 16:23 Ɓe piyaa faa naawi, ɓe uddaa ley kasu. Hooreeɓe ɓee njamiri kayboowo kasu oo hayba ɓe faa gasa.
ACT 16:24 Oon nee, gila heɓi ndee yamiroore, naanni ɓe e ley suudu kasu hakkundeeru, o geƴƴii koyɗe maɓɓe geƴƴelle leɗɗe.
ACT 16:25 Nde hejjere jemma warnoo ndee, Pool e Silas ana ndewa Laamɗo, eɓe njaaroo ɗum. Kasunkooɓe woɓɓe ɓee ana kettinanoo ɓe.
ACT 16:26 Oon wakkati fuu, leydi dimmbii dimmbagol manngol faa pooɓe kasu ɗee njergi. Dame ɗee fuu udditii, geƴƴelle kasunkooɓe ɗee fuu kumtii.
ACT 16:27 Nde kayboowo oo finnoo so yii dame kasu ɗee ana udditii ndee, soorti kaafaawi muuɗum faa wartoo, miili kasunkooɓe ɓee ndogii.
ACT 16:28 Pool wulli faa toowi, wii mo: —Pati waɗu hoore maa fay huunde ko boni, min fuu miɗen ɗoo!
ACT 16:29 Nde o heɓunoo fooyre ndee, o dogani kasu to Pool e Silas ngoni too, o sujidi, hedde omo siɲɲa.
ACT 16:30 Caggal ɗum, o yaltini ɓe, o wii ɓe: —Baabiraaɓe, hono fuu kaan-mi waɗude yalla miɗo hisa?
ACT 16:31 Ɓe njaabii mo, ɓe mbii: —Goonɗin Iisaa Joomiraaɗo oo faa kisaa, aan e koreeji maa.
ACT 16:32 Ɓe mbaajii mo konngol Joomiraaɗo ngol, kanko e koreeji makko fuu.
ACT 16:33 Oon jemma fuu o naɓi ɓe, o lootoyi barme maɓɓe. Oon wakkati fuu o lootaa lootogal batisima, kanko e koreeji makko fuu.
ACT 16:34 O naanni Pool e Silas suudu makko, o hokki ɗum'en ɲaamdu. Kanko e koreeji makko fuu ɓe ceyii sabi ɓe keɓii goonɗinde Laamɗo.
ACT 16:35 Nde weetunoo ndee, hooreeɓe Romankooɓe ɓee neli laamunkooɓe mbiya kayboowo oo yoppa worɓe ɗiɗon ɓee.
ACT 16:36 Kayboowo oo haalanoyi ɗum Pool, wii: —Hooreeɓe ɓee nelii njoppite-ɗon. Njalton jooni, yo on njottoyo e jam.
ACT 16:37 Pool jaabii, wii: —Ɓe njamirii min piyee yeeso yimɓe tawee min caraaka, ɓe naanni min e kasu. Minen worɓe ɗiɗon ɓee, min fuu min Romankooɓe. Jooni ɓe yaltinirooɓe min cuucuukka naa? Patti, ɗum waawaa laataade. Kinaa kamɓe e ko'e maɓɓe, ɓe ngara ɓe njaltina min!
ACT 16:38 Laamunkooɓe ɓee kaaltani hooreeɓe Romankooɓe ɓee haala kaa. Ɓeen kuli nde nannoo Pool e Silas yo Romankooɓe ndee.
ACT 16:39 Ɓe njehi, ɓe curoyi ɓeen, ɓe njaltini ɗum'en kasu oo. Ɓe ndaardi ɗum'en njaltana ɓe ngeenndi ndii.
ACT 16:40 Nde Pool e Silas njaltunoo e kasu oo ndee, naati galle Lidiya. Ɓe njii sakiraaɓe ɓee, ɓe mbaaltini hakkillaaji mum'en. Caggal ɗum, ɓe mbitti.
ACT 17:1 Pool e Silas ceeki Amfipolis e Apolloni, njottii Tesaloniiki, toon duu waajorduYahuudiyankooɓe won.
ACT 17:2 Pool waɗi no woowri nii, naati e ley waajordu nduu. Ɲalaaɗe powteteeɗe tati omo liddondira e maɓɓe omo dallinoroo Binndi ɗii.
ACT 17:3 O fammini ɓe, o holli ɓe ana tilsi Almasiihu oo torree, immintinee e maayde. O wii ɓe: —Iisaa mo mbaajotoo-mi on haala muuɗum oo, kaɲum woni Almasiihu.
ACT 17:4 Yoga e maɓɓe taƴori ɗum goonga, njokki e Pool e Silas, kaɲum e Yunaninkooɓe rewooɓe Laamɗo heewɓe e rewɓe saahiiɓe yonɓe.
ACT 17:5 Yahuudiyankooɓe ɓe nganaa goonɗinɓe ɓee konnii Pool e Silas, nanngi yimɓe laaliiɓe yiilotooɓe ley sakoro, ndeentini ɗum'en. Ɓe njirkiti ngalluure ndee fuu. Ɓe naati e galle Yason, eɓe tewta Pool e Silas faa ɓe naɓa ɗum'en to yimɓe ɓee too.
ACT 17:6 Nde ɓe ndonki yiitude ɓeen ndee, ɓe ndaasi Yason e yoga e sakiraaɓe ɓee faa to saranooɓe ngalluure ndee, eɓe ngulla eɓe mbiya: —Yimɓe imminooɓe baasi e aduna oo fuu ngarii ɗoo,
ACT 17:7 Yason jippinii ɗum'en! Ɓe fuu ko ɓe ngaɗata koo ana luuttondiri e sariya kaananke Roma mawɗo oo, eɓe mbiya ana woodi kaananke goɗɗo biyeteeɗo Iisaa.
ACT 17:8 Ɗiin haalaaji njirkiti jamaa oo e saranooɓe ngalluure ndee ɓee.
ACT 17:9 Yason e sakiraaɓe ɓee njoɓi kaalisi, caggal muuɗum ɓe njoppitaa.
ACT 17:10 Oon wakkati fuu e ley jemmaaku muuɗum, sakiraaɓe ɓee neli Pool e Silas Bereya. Nde ɓe njottii ndee, ɓe njehi to waajorduYahuudiyankooɓe too.
ACT 17:11 Ɓeen ɓuri Yahuudiyankooɓe wonɓe Tesaloniiki ɓee laaɓude ɓernde. Ɓe njaɓɓorii konngol ngol soobee, eɓe mbiɗoo Binndi ɗii ɲannde fuu faa ɓe ƴeewa yalla ko Pool waajii koo yo goonga.
ACT 17:12 Heewɓe e maɓɓe ngoonɗini, kaɲum e rewɓe Yunaninkooɓe saahiiɓe e worɓe Yunaninkooɓe heewɓe.
ACT 17:13 Nde Yahuudiyankooɓe Tesaloniiki ɓee anndunoo Pool waajike konngol Laamɗo ngol ley Bereya ndee, ɓe ngari ton, ɓe njiiɓi jamaa oo.
ACT 17:14 Oon wakkati fuu, sakiraaɓe ɓee neli Pool faa maayo geeci, Silas e Timote keddii ɗon.
ACT 17:15 Liwndiiɓe Pool ɓee njaadi e muuɗum faa Ateena. Ɓe ngarti, ɓe ngaddani Silas e Timote nelal ngara to Pool law.
ACT 17:16 Nde Pool doomannoo ɓe Ateena fade maɓɓe warde ndee, yonki muuɗum ɲawi sanne ko yii no ngalluure ndee foti heewde tooruuji nii.
ACT 17:17 Ɗum waɗi so o haaldi e Yahuudiyankooɓe e rewooɓe Laamɗo woɓɓe ley waajordu nduu, omo haalda e ɓe o hawrannoo e mum ɲannde fuu ley sakoro ɓee duu.
ACT 17:18 Yoga e miijotooɓe wiyeteeɓe Epikuri'en e Sitoyko'en njaabondiri e makko. Yogaaɓe ana mbiya: —Koɗum oo ndorƴoowo haalata? Woɓɓe duu ana mbiya: —Omo nanndi e baajotooɗo haala tooruuji janani. Walaa ko ɓe mbiiri non so wanaa haala Iisaa kaɲum e immital maayɓe o waajinoo ɓe.
ACT 17:19 Nden ɓe ɓami Pool ɓe naɓi ɗum waamnde haayre wiyeteende Areyopagus, ɓe mbii ɗum: —Miɗen njiɗi anndude diina keso mo mbaajoto-ɗaa oo.
ACT 17:20 Sabi a toɓɓii e noppi amen haalaaji ɗi min mboowaa nande. Miɗen njiɗi anndude maanaa majji.
ACT 17:21 Tawi Ateenankooɓe e hoɓɓe jooɗiiɓe ton ɓee ngollataa huunde fuu so wanaa haalde huunde heyre nde ɓe nani.
ACT 17:22 Nden Pool darii hakkunde Areyopagus, wii: —Ateenankooɓe, mi yii e mon on diinankooɓe sanne,
ACT 17:23 sabi nde njiilinoo-mi e ngalluure mooɗon ndee, mi yii cuuɗi mooɗon dewirɗi, mi tawii ana winndaa e ittirde sadaka wootere: «laamɗo mo anndaaka». Ndennoo, ko ndewaton ko on anndaa koo, ɗum mbaajotoo-mi on e muuɗum.
ACT 17:24 Laamɗo taguɗo aduna e ko woni e muuɗum fuu oo, kaɲum woni Jom kammu e leydi, o jooɗataako ley cuuɗi mahiraaɗi juuɗe.
ACT 17:25 O hasindinaa e yimɓe ngollana mo fay huunde, sabi kanko hokkata tageefu oo fuu nguurndam e yonki e foofaango e huunde fuu.
ACT 17:26 E neɗɗo gooto Laamɗo yaltini leɲi ɗii fuu, joƴƴini ɗum'en e aduna oo. Gila ɗum waɗaali, o darnani ɗum'en jamaanuuji e keeri hakkunde koɗorɗe muuɗum'en,
ACT 17:27 yalla eɓe tewta Laamɗo, ɓe moomoo faa ɓe njiita ɗum. Ɗum e taweede o woɗɗaaki fay gooto e meeɗen.
ACT 17:28 «Nguurndam e dillinaade e goodal, saabe makko keɓir-ɗen.» No yoga e yimooɓe mooɗon mbii: «Enen duu, en iwdi makko.»
ACT 17:29 Nde wonnoo en iwdi makko, en kaanaa miijaade omo nanndi e tooru moƴƴiniraandu kaŋŋe naa kaalisi naa haayre sehaande, nde neɗɗo moƴƴinirta ɲeeɲal e hakkille.
ACT 17:30 Laamɗo rewtaaki yimɓe nde ngonnoo e majjere ndee. Jooni, o yamirii yimɓe fuu tuuba ɗo tawaa fuu,
ACT 17:31 sabi o sartike wakkati mo o sarirta aduna oo e fooccitaare, o sarira ɗum neɗɗo mo o suɓii oo. O hollii yimɓe fuu ɗum yo goonga nde o immintini oon neɗɗo e maayde.
ACT 17:32 Nde ɓe nannoo Pool ana waajoo haala immital maayɓe ndee, yoga ana uƴƴoo mo, yoga ana wiya: —Min kettinante oo waaju ɲannde wonnde.
ACT 17:33 Non Pool iwi hakkunde maɓɓe.
ACT 17:34 Yoga jokkii e makko, goonɗinii. Ana jeyaa e ɓeen biyeteeɗo Diyonisiyus, jeyaaɗo e deental Areyopagus, kaɲum e debbo biyeteeɗo Damaris, e woɓɓe kasen.
ACT 18:1 Caggal ɗum, Pool iwi Ateena, yehi Korintu.
ACT 18:2 O tawi ton Yahuudiyanke biyeteeɗo Akilas, pinɗo leydi mbiyeteendi Ponta. Ɓooyaali ko oon e jom suudu muuɗum biyeteeɗo Piriskilla iwi Italiya, sabi Kalawdiyus kaananke mawɗo oo yamiriino Yahuudiyankooɓe fuu njalta Roma. Pool yehi ƴeewoyde ɓe.
ACT 18:3 O woni ɗon, omo gollida e maɓɓe sabi o moƴƴinoowo hukkummaaji no maɓɓe nii.
ACT 18:4 Ɲalaande fowteteende fuu, Pool ana liddondira e Yahuudiyankooɓe e Yunaninkooɓe ley waajordu, yalla omo heɓa hakkillaaji maɓɓe.
ACT 18:5 Nde Silas e Timote iwnoo Makedoniya njottii Korintu ndee, Pool watti hakkille muuɗum fuu e waajaade, ana seettanoo Yahuudiyankooɓe ɓee Iisaa woni Almasiihu oo.
ACT 18:6 Kaa nde wonnoo eɓe calanii mo, eɓe njennannoo mo, o fiɗɗi kaddule makko, o wii ɓe: —Yo diina mon fiito on! Mi walaa hen hannde, mi walaa hen janngo. Gila jooni mi yahan to ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe.
ACT 18:7 O iwi ɗon, o yehi to gorko dewoowo Laamɗo, biyeteeɗo Titus Yustus, mo galle muuɗum takkii e waajordu nduu.
ACT 18:8 Kirispus, hooreejo waajordu nduu oo, kaɲum e koreeji muuɗum fuu ngoonɗini Joomiraaɗo. Heewɓe e Korintunkooɓe hettintonooɓe ɓee ngoonɗini, lootaa lootogal batisima.
ACT 18:9 Jemma gooto Joomiraaɗo ƴellintini e Pool, wii: —Pati hul, pati deƴƴina, waaja.
ACT 18:10 Miɗo wondi e maa. Fay gooto waawaa torrude ma, sabi yimɓe am ana keewi ley ndee ngalluure.
ACT 18:11 Pool jooɗii hakkunde maɓɓe hitaande e feccere, ana janngina ɓe konngol Laamɗo ngol.
ACT 18:12 Nde Galliyon laaminoo leydi Akaya ndee, Yahuudiyankooɓe kaaldi, kawri, nanngi Pool, naɓi ɗum sarirde,
ACT 18:13 kappi ɗum, mbii: —Oo gorko yo ƴoɲɲoowo yimɓe yalla ana ndewra Laamɗo ko waldaa e sariya oo.
ACT 18:14 Pool anniyii faa haala, forri Galliyon wii Yahuudiyankooɓe ɓee: —Yahuudiyankooɓe, so tawii tooɲannge naa golle bonɗo, mi jaɓanan on ko ngullani-ɗon mo koo,
ACT 18:15 kaa nde wonnoo ɗum jeddi dow haalaaji diina mooɗon e inɗe, kaɲum e sariya mooɗon onon tan, ɗum onon e ko'e mooɗon carata. Miin, mi sarataa ɗee kuɗɗe!
ACT 18:16 O yaltini ɓe sarirde ndee.
ACT 18:17 Nden, ɓe fuu ɓe nanngi Sosteni, hooreejo waajordu nduu oo, ɓe pii ɗum ɗo yeeso sarirde ɗoo. Kaa fuu Galliyon ɓilaaki hen fey.
ACT 18:18 Pool faɓɓi ɗon balɗe kuurɗe. Caggal ɗum, o waynondiri e sakiraaɓe ɓee, o naati laana, o feewi Siriya, kanko e Piriskilla e Akilas. Fade makko naatude, tawi o laɓii hoore makko nokku biyeteeɗo Kankiriya sabi o fodiino fodoore.
ACT 18:19 Ɓe njottii Efeesu, Pool yoppi ɗon Piriskilla e Akilas, kaɲum naati waajordu ana liddondira e Yahuudiyankooɓe ɓee.
ACT 18:20 Ɓe ndaardi mo o faɓɓana ɓe, kaa o jaɓaali.
ACT 18:21 Nde o waynondirta e maɓɓe ndee, o wii: —Mi wartan e mooɗon so Laamɗo jaɓii. O naati laana, o iwi Efeesu,
ACT 18:22 o yottii Kaysariya, o ŋabbiti Urusaliima faa o jowta deental goonɗinɓe ngal. Caggal ɗum, o yehi Antiyokiya.
ACT 18:23 Caggal Pool waɗii ton wakkati, o witti. O seeki leydi Galaatiya e leydi Firigiya, omo yaha omo ɓeydana taalibaaɓe cuusal.
ACT 18:24 Yahuudiyanke biyeteeɗo Apollos, pinɗo Aleksandiri, wari Efeesu. O gorko fasiilante haala, baawɗo Binndi ɗii,
ACT 18:25 annduɗo laawol Joomiraaɗo. Omo waajoroo soobirantaaku e seyo, diina Iisaa kaa pay o jannginta. Kaa o anndaa so wanaa lootogal batisimaYaayaa ngal.
ACT 18:26 Omo waajoroo cuusal e ley waajordu nduu. Nde Piriskilla e Akilas kettinaninoo mo ndee, ɓe naɓi mo, ɓe pirritani mo laawol Laamɗo ngol faa ɓuri no arannde nii laaɓude.
ACT 18:27 Nde Apollos anniyinoo yaade leydi Akaya ndee, sakiraaɓe ɓee mballi mo, ɓe mbinndi e taalibaaɓe wonɓe ton ɓee ɓataaki njaɓɓoo mo faa gasa. Nde o yottii ton ndee, o walli goonɗinɓe ɓee e dow moƴƴere Laamɗo sanne.
ACT 18:28 Sabi o liɓii Yahuudiyankooɓe ɓee ngattu naawɗo hakkunde yimɓe, omo dallinoroo Binndi ɗii, omo tabintina Iisaa woni Almasiihu.
ACT 19:1 Nde Apollos wonnoo Korintu ndee, Pool jokki laawol haayre, yehi Efeesu. O tawi ton taalibaaɓe,
ACT 19:2 o lamndii ɗum'en, o wii: —Yalla on keɓiino Ruuhu Ceniiɗo oo nde ngoonɗin-ɗon ndee naa? Ɓe njaabii mo: —Min nanaali Ruuhu Ceniiɗo ana woodi duu, sako min keɓa.
ACT 19:3 O lamndii ɓe, o wii: —Ndennoo, lootogal batisima hongal keɓu-ɗon? Ɓe njaabii, ɓe mbii: —Lootogal batisima Yaayaa ngal.
ACT 19:4 Pool wii: —Yaayaa batisima tuubugol batisannoo, ana wiya yimɓe ɓee yo ngoonɗin garoowo caggal muuɗum oo, ɗum woni Iisaa.
ACT 19:5 Nde ɓe nannoo ɗum ndee, ɓe mbatisiraa saabe Iisaa Joomiraaɗo oo.
ACT 19:6 Nde Pool fawnoo juuɗe muuɗum e maɓɓe ndee, Ruuhu Ceniiɗo jippii e maɓɓe, eɓe kaala e ɗemɗe janane, eɓe kaalta ko Laamɗo loowi e maɓɓe koo.
ACT 19:7 Eɓe mbaara e yimɓe sappo e ɗiɗon.
ACT 19:8 Pool naati e ley waajordu nduu, ana waajoroo ɓe cuusal hakke lebbi tati, omo haalda e maɓɓe, omo liddondira e maɓɓe, omo haɓanoo famminde ɓe haala Laamu Laamɗo.
ACT 19:9 Kaa tiiɗuɓe ko'e ngon e maɓɓe, calii goonɗinde, ana mbonnita laawol Joomiraaɗo ngol yeeso yimɓe fuu. Ɗum waɗi so Pool seerti e maɓɓe, naɓi taalibaaɓe ɓee feere, ana waajoo ɗum'en ɲannde fuu e ley janngirde neɗɗo biyeteeɗo Tirannus.
ACT 19:10 O worri non faa hiɓɓi duuɓi ɗiɗi, faa hoɗunooɓe e Asiya ɓee fuu, gila e Yahuudiyankooɓe faa e Yunaninkooɓe, nani konngol Joomiraaɗo ngol.
ACT 19:11 Laamɗo waɗiri juuɗe Pool kaayɗe mawɗe,
ACT 19:12 fay e sarbetiiji e kaddule memnooɗe terɗe makko ana naɓee pawee e ɲawɓe, ɲawuuji muuɗum'en cella, seyɗaani'en njalta e muuɗum'en.
ACT 19:13 Yoga e Yahuudiyankooɓe yiilotooɓe faa ndibba seyɗaani'en, ndaarii ribbirde ɗum'en innde Iisaa, mbii: —Alhorma Iisaa mo Pool waajotoo haala muuɗum oo, njaltee!
ACT 19:14 Gooto e hooreeɓe yottinooɓe sadaka, Yahuudiyanke biyeteeɗo Sikewas, ɓiɓɓe muuɗum worɓe njeɗɗon ngaɗii non,
ACT 19:15 faa seyɗaani jaabii ɗum'en, wii: —Miɗo anndi Iisaa, miɗo anndi Pool, kaa onon, on hoɓe?
ACT 19:16 Neɗɗo laddaaɗo oo haɓi e maɓɓe, jaalii ɓe, torri ɓe faa ɓe ndogi, ɓe njaltiri galle oo terɗe teete e barme.
ACT 19:17 Kabaaru majjum saakii hakkunde Yahuudiyankooɓe e Yunaninkooɓe jooɗiiɓe Efeesu. Kulol nanngi ɓe fuu, innde Iisaa Joomiraaɗo oo teddinaa.
ACT 19:18 Heewɓe e goonɗinɓe ɓee ngari njaadiri, kaalti golleeji ɗi ngaɗunoo.
ACT 19:19 Boŋobii'en heewɓe ndeentini dewte muuɗum'en, nduppi ɗe yeeso yimɓe fuu. Ɓe kiisii coggu majje, ɓe tawi ana foti ujunaaji capanɗe joy kaalisi daneejo.
ACT 19:20 Hono nii, haala Joomiraaɗo kaa ɓeydorii saakaade e heewde semmbe.
ACT 19:21 Caggal ɗum, Pool fellisi seekude Makedoniya e Akaya faade Urusaliima. O wii: —So mi tilike ton, waajibi mi yaha Roma duu.
ACT 19:22 O neli gollidooɓe makko ɗiɗon, Timote e Erasta, njaha Makedoniya. Kanko, o faɓɓi Asiya.
ACT 19:23 E oon wakkati, fitina mawɗo waɗi sabaabu laawol Joomiraaɗo ngol.
ACT 19:24 Baylo ndaneeri biyeteeɗo Demeteriyus ana tafa cuuroy kaalisi nanndukoy e rewrudu tooru biyeteeɗo Artemis. Omo heɓa hen tino heewngo, kanko e gollooɓe makko.
ACT 19:25 O reentini ɓeen e woɓɓe ɓe nanndi golle, o wii ɗum'en: —Yiɓɓe, oɗon anndi e oo ɗoo golle keɓal meeɗen ngal fawii.
ACT 19:26 Oɗon njiya, oɗon nana Pool majjinii yimɓe heewɓe, wanaa ley Efeesu ɗoo tan, ley leyɗe Asiya fuu. O haalani ɓe kulle deweteeɗe ɗe yimɓe moƴƴiniri juuɗe mum'en ɗee nganaa deweteeɗe.
ACT 19:27 So jokkii nii, yimɓe mbonnan golle meeɗen. Wanaa ɗum tan, yimɓe ŋoottan teddinde rewrudu Artemis nduu duu, tooru men mawɗo mo hoɗuɓe Asiya e aduna oo fuu ndewata oo.
ACT 19:28 Nde ɓe nani ɗiin haalaaji ndee, ɓe mettaa sanne, hedde eɓe ngulla, eɓe mbiya: —Artemis Efeesunkooɓe yo mawɗo! Artemis Efeesunkooɓe yo mawɗo!
ACT 19:29 Ngalluure ndee fuu jiiɓii. Gooto fuu dogani boowal manngal ngal. Ɓe ndaasi Gayus e Aristarka Makedoniyankooɓe, yaaduɓe Pool ɓee.
ACT 19:30 Pool ana yiɗi naatude hakkunde jamaa oo, kaa taalibaaɓe ɓee kaɗi mo ɗum.
ACT 19:31 Yoga e hooreeɓe leydi Asiya, yiɓɓe makko, neli e makko ana ndaarda mo pati o naata boowal too.
ACT 19:32 E oon wakkati, jamaa oo ana jiiɓii sanne. Ɓee ana ngullana ɗum ɗoo, ɓee too ana ngullana ɗum gaa. Ko ɓuri heewde e yimɓe ɓee anndaa fay ko hawrintini ɗum'en.
ACT 19:33 Yoga e jamaa oo kaaltani haala kaa gorko biyeteeɗo Aleksandere mo Yahuudiyankooɓe ɓee ngaɗi kaaloowo muuɗum'en oo. Aleksandere huncani ɓe junngo faa jinngana yimɓe muuɗum ɓee.
ACT 19:34 Kaa nde ɓe annditinnoo o Yahuudiyanke ndee, ɓe fuu eɓe ngulla ko waarata e leeruuji ɗiɗi, eɓe mbiya: —Artemis Efeesunkooɓe yo mawɗo!
ACT 19:35 Nden binndoowo ngalluure ndee deƴƴini jamaa oo, wii: —Onon Efeesunkooɓe, homo woni mo anndaa ngalluure Efeesu ndee woni hayboore rewrudu Artemis deweteeɗo mawɗo oo, kaɲum e natal muuɗum iwrungal dow kammu ngal?
ACT 19:36 Nde wonnoo fay gooto waawaa yeddude ɗum, oɗon kaani jippinde hakkillaaji mooɗon pati ngolliron fay huunde e heɲaare.
ACT 19:37 Worɓe ɓe ngaddu-ɗon ɓee, nganaa wujjooɓe kulle rewrudu, nganaa yennooɓe deweteeɗo meeɗen oo.
ACT 19:38 So tawii Demeteriyus e gollooɓe wonduɓe e muuɗum ɓee won mo njiɗi wullanaade, ɲalaaɗe careteeɗe ana ndarnaa, kaanankooɓe sarooɓe ana ngoodi, yo ɓe noddondir!
ACT 19:39 Kaa so tawii won goɗɗum ko ndaartaton, to deental saahiiɓe ɗum saroytee.
ACT 19:40 Eɗen mbaawi felireede murtere waɗunde hannde ndee, sabi fitina baaɗo nii walaa fay daliili gooto.
ACT 19:41 Caggal ɗii haalaaji, o firriti jamaa oo.
ACT 20:1 Nde fitina oo yawti ndee, Pool mooɓti taalibaaɓe ɓee, waajii ɗum'en. Caggal ɗum, waynii ɗum'en, feewi Makedoniya.
ACT 20:2 O seeki ndiin leydi, omo waajoo yimɓe ɓee haalaaji keewɗi. Caggal ɗum, o yehi Yuunan.
ACT 20:3 O waɗi ton lebbi tati. O lanndinii faa o naata laana faade Siriya. Kaa caggal nde Yahuudiyankooɓe ndawridi faa njammboo mo, o anniyii wirfitoraade laawol Makedoniya.
ACT 20:4 Ɓee ɗoo ɗowtunoo mo: Sopater ɓii Pirrus jeyaaɗo Bereya, e Aristarka e Sekundus jeyaaɓe Tesaloniiki, e Gayus jeyaaɗo Derbe e Timote e Tikikus e Torofim jeyaaɓe leydi Asiya.
ACT 20:5 Ɓeen ardii min, ndoomoyi min Torowas.
ACT 20:6 Minen, min naati laana faade Filipa caggal iidi mo buuru ƴuufinaaka. E ley balɗe joy min kewtii ɓe Torowas, min ngaɗi ɗon yontere.
ACT 20:7 Ɲannde aranndeere e yontere, tawi miɗen mooɓtii faa min taƴa buuru. Pool ana waajoo yimɓe ɓee, nde wonnoo omo anniyii wittude janngo mum. O jokki e waaju oo faa hejjere jemma.
ACT 20:8 Lampaaji keewɗi ana ngonnoo e ley suudu dowuuru ndu min mooɓtinoo e muuɗum nduu.
ACT 20:9 Suka jokolle biyeteeɗo Ewtikus ana jooɗii dow falanteere. Ko Pool juutini waaju muuɗum oo koo, Ewtikus ɗaanii ɗoyngol teddungol. O saami iwde e falanteere sooro tataɓo ngoo. Nde ɓe ɓamti mo ndee, tawi o maayii.
ACT 20:10 Kaa Pool jippii, hippii e makko, ɓami mo e juuɗe muuɗum, wii: —Mbaaltee! Yonki makko wartii e makko!
ACT 20:11 Nii Pool ŋabbiti, taƴi buuru, ɲaami. Caggal ɗum, o jokki waaju makko faa weenndoogo, o witti.
ACT 20:12 Suka jokolle oo naɓtaa ana wuuri. Ɗum ɓuuɓini ɓerɗe maɓɓe sanne.
ACT 20:13 Minen, min adii wirfitaade, min naati laana faade Assos ɗo min kaani naatinde Pool, sabi o anniyiiɗo yaarude ton koyɗe.
ACT 20:14 Nde min tawondiri Assos ndee, min naanni mo laana, min peewi Mitilene.
ACT 20:15 Min iwi ɗon e laana, min njottoyii janngo mum yeeso ruunde Kiyos. Faɓɓi-janngo mum min ƴaɓɓorii bannge ruunde Samos, faɓɓiti-janngo mum min njottii Miletus.
ACT 20:16 Pool fellisii ƴaɓɓoraade Efeesu, sabi o yiɗaa neeptude e leydi Asiya ndii, omo heɲoo yottaade Urusaliima ɲannde iidi Pantekot so tawii ana laatoo.
ACT 20:17 Nde Pool wonnoo Miletus ndee, nelani hooreeɓe deental goonɗinɓe Efeesu ɓee.
ACT 20:18 Nde ɓe ngari ndee, o wii ɓe: —Oɗon anndi no ngorru-mi e mooɗon gila ɲannde koyngal am adii naatude e leydi Asiya ndii faa hannde.
ACT 20:19 Mi golliranii Joomiraaɗo leyɗinkinaare fuu, kaɲum e gonɗi keewɗi e torraaji Yahuudiyankooɓe kewtiiɗi kam ɗii.
ACT 20:20 Oɗon anndi mi suuɗaali on huunde fuu ko nafata on, mi waajike on, mi jannginii on hakkunde yimɓe kaɲum e ley galleeji mooɗon.
ACT 20:21 Mi tinndinii Yahuudiyankooɓe e Yunaninkooɓe fuu tuubana Laamɗo, ngoonɗina Joomiraaɗo meeɗen Iisaa.
ACT 20:22 Jooni, miɗo nii jokki e Ruuhu Ceniiɗo, miɗo yaha Urusaliima, mi anndaa ko hewtoytoo kam ton,
ACT 20:23 so wanaa ko Ruuhu Ceniiɗo oo hollata kam: ley geelle ɗee fuu ana wiya kam geƴƴelle e torra ana ndoomi kam.
ACT 20:24 Kaa miin, mi jataaki nguurndam am e maayde am fuu so mi heɓii yottinirde golle mo Iisaa Joomiraaɗo halfini kam oo seyo. Oon golle woni seettaade Kabaaru Lobbo haala hinnee Laamɗo.
ACT 20:25 Jooni, miɗo anndi on njiitataa kam kasen, onon ɓe ngondunoo-mi so miɗo waajoo ɗum'en haala Laamu Laamɗo oo ɓee.
ACT 20:26 Ɗum waɗi so miɗo seettanoo on hannde ɗum ɗoo: so tawii gooto e mooɗon halkiima, wanaa sabaabu am.
ACT 20:27 Sabi mi waajike on anniyaaji Laamɗo fuu, mi suuɗaali on fay huunde.
ACT 20:28 Ndeenee ko'e mooɗon, ndeenon sewre nde Ruuhu Ceniiɗo oo ɗaldi on ndee, laato-ɗon durooɓe deental goonɗinɓe Laamɗo ngal, sabi ƴiiƴam makko o soottitorii ngal.
ACT 20:29 Miin, miɗo anndi caggal am yimɓe bonɓe cooroto e ley mooɗon hono no pobbi nii, kasen duu ɗi njokkan e sewre ndee.
ACT 20:30 Fay e ley mooɗon daɲan worɓe immiiɓe ana mbaajoo waajuuji peneeji faa pooɗa taalibaaɓe ɓee njokka caggal muuɗum'en.
ACT 20:31 Ɗum nee, njeertee! Miccito-ɗon duuɓi tati, jemma e ɲalooma, mi ŋoottaali waajoraade gooto e mooɗon fuu gonɗi.
ACT 20:32 Jooni, mi halfinii on Laamɗo, kaɲum e konngol hinnee muuɗum baawngol naɓude on yeeso e ley goonɗinal, hokka on ko resani sennaaɓe ɓee fuu.
ACT 20:33 Abada mi muuyaali fay huunde e mon, wanaa kaalisi, wanaa kaŋŋe, wanaa kaddule.
ACT 20:34 Onon e ko'e mooɗon, oɗon anndi juuɗe am ɗee kumti haajuuji am e haajuuji wonduɓe am.
ACT 20:35 Mi hollii on e kabaaruuji ɗii fuu, kinaa ngolliron non, mballon lo'uɓe tawa oɗon miccitoo ɗii ɗoo haalaaji ɗi Joomiraaɗo men Iisaa haali kaɲum e hoore muuɗum: «Hokkude ɓuri mbelko'aaku diina hokkoreede.»
ACT 20:36 Nde Pool tilinoo haalde ɗum ndee, kaɲum e maɓɓe fuu ɓe ndiccii, ɓe nduwii.
ACT 20:37 Ɓe fuu ɓe mboyi bojji mawɗi, ɓe kippii e Pool, ɓe caɓɓindii ɗum.
ACT 20:38 Ko ɓeydi suŋlinde ɓe ko o wii ɓe njiitataa mo kasen koo. Caggal ɗum, ɓe liwndii mo faa to laana too.
ACT 21:1 Nde min ceerti e maɓɓe ndee, min naati laana geeci, min peewi ruunde Kos. Janngo mum, min njottii ruunde Rodusa, min iwi ɗon, min peewi ngeenndi Patara.
ACT 21:2 Min keɓi laana lummboowa yaade Finikiya, min naati hen, min ɓettii.
ACT 21:3 Nde min njahunoo faa min coynorii Kiprus bannge amen nano, min peewi Siriya, min njottoyii Tirus. Ɗon laana kaa jippinta kaaki muuɗum.
ACT 21:4 Min tawi ɗon taalibaaɓe, min ngoni ɗon balɗe jeɗɗi. Eɓe mbiira Pool ley Ruuhu Ceniiɗo pati ŋabbita Urusaliima.
ACT 21:5 Nde yontere ndee hiɓɓunoo ndee, min mbitti. Ɓe fuu ɓe liwndii min faa min njalti ngeenndi ndii, kamɓe e rewɓe e sukaaɓe. Min ndiccii dow fonngo maayo geeci, min nduwii.
ACT 21:6 Nde min mbaynondirnoo ndee, minen min naati laana, kamɓe ɓe mbirfitii cuuɗi maɓɓe.
ACT 21:7 Nde min naati laana Tirus ndee, min njottoyii Potolemayis. Min njowti sakiraaɓe, min ɲallani ɓe, min mbaali.
ACT 21:8 Janngo mum, min ndawi, min njottii Kaysariya, min naati suudu Filipa baajotooɗo Kabaaru Lobbo oo, min njippanii ɗum. Kanko omo jeyaa e njeɗɗon suɓaaɓe Urusaliima ɓee.
ACT 21:9 Omo jogii ɓiɓɓe rewɓe nayon ɓe ɓamaaka, haaltooɓe ko Laamɗo loowi e mum'en koo.
ACT 21:10 Nde min paɓɓunoo ɗon ndee, gorko loowaaɗo konngol Laamɗo biyeteeɗo Agabus iwri Yahuudiya.
ACT 21:11 O wari e amen, o ɓami kumorgol Pool, o haɓɓi juuɗe makko e koyɗe makko, o wii: —Ruuhu Ceniiɗo wii: nii Yahuudiyankooɓe wonɓe Urusaliima ɓee kaɓɓirta jeyɗo ngol kumorgol oo, ngaɗa ɗum e juuɗe heeferɓe.
ACT 21:12 Nde min nani ɗum ndee, minen e jeyaaɓe ɗon ɓee fuu, min ndaardi Pool pati ŋabba Urusaliima.
ACT 21:13 Pool jaabii, wii: —Koɗum waɗi so oɗon mboya, oɗon taƴa ɓernde am? Miin, miɗo lanndinanii ko wanaa haɓɓeede tan, miɗo lanndinanii fay maayde Urusaliima saabe innde Iisaa Joomiraaɗo oo.
ACT 21:14 Nde min ndonkunoo waylitinde mo ndee, min celi e makko, min mbii: —Yo muuyɗe Joomiraaɗo laato!
ACT 21:15 Caggal ɗeen balɗe, min lanndinii, min ŋabbiti Urusaliima.
ACT 21:16 Yoga e taalibaaɓe Kaysariyankooɓe njaadi e amen, naɓi min galle gorko biyeteeɗo Manason, jeyaaɗo Kiprus, laatiiɗo taalibbo gila ko ɓooyi, yalla miɗen jippanoo ɗum.
ACT 21:17 Nde min njottii Urusaliima ndee, sakiraaɓe ɓee njaɓɓorii min weltaare.
ACT 21:18 Janngo mum, min njaadi e Pool to Yaakuuba. Hooreeɓe deental goonɗinɓe ɓee fuu ana tawanoo ton.
ACT 21:19 Caggal ko o jowti ɓe koo, o haalani ɓe huunde fuu ko Laamɗo waɗani yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe saabe golle makko.
ACT 21:20 Nde ɓe nani ɗum ndee, ɓe njetti Laamɗo. Ɓe mbii Pool: —Sakiike, hono foti ujunaaji Yahuudiyankooɓe njii-ɗaa ko ngoonɗini, haya faa hannde eɓe tiinnii e jokkude Sariya Muusaa oo.
ACT 21:21 Ɓe kaalanaama aɗa janngina Yahuudiyankooɓe wonɓe hakkunde leɲi goɗɗi njoppa Sariya Muusaa, mbii-ɗaa pati taada sukaaɓe muuɗum'en kasen, pati njokka neesuuji ɗii kasen.
ACT 21:22 Ndennoo, hono ngaɗaten? Sabi min taƴorii ɓe nanan a warii.
ACT 21:23 Waɗu ko min kaalante koo. Miɗen njogii ɗoo worɓe nayon ɓamanɓe Laamɗo fodoore.
ACT 21:24 Naɓu ɓe cennidaa hoore maa e maɓɓe, njoɓaa ko ɓe kaani yoɓude koo, yalla eɓe mbaawa laɓeede. Yimɓe fuu anndan ko haaletenoo e maa koo fuu wanaa goonga, ɓe anndan kasen aan e hoore maa, aɗa jokki Sariya Muusaa.
ACT 21:25 Goonɗinɓe iwɓe e leɲi goɗɗi ɓee, min mbinndii e mum'en ndeentoo e ko hirsanaa tooruuji e ƴiiƴam e jiibuɗi, kaɲum e jeenu.
ACT 21:26 Pool ɓami naɓi worɓe ɓee, yaadi e mum'en. Janngo mum, ɓe cennidaa. O naati Suudu Dewal Mawndu nduu, o haalani yottinooɓe sadaka ɲalaaɗe sennugol ɗee kiɓɓii, faa gooto e maɓɓe fuu waɗanee sadaka.
ACT 21:27 Nde balɗe jeɗɗi ɗee ɓadinoo hiɓɓude ndee, yoga e Yahuudiyankooɓe leydi Asiya njii Pool e ley Suudu Dewal Mawndu nduu, ɓe njirkiti yimɓe ɓee fuu, ɓe nanngi mo.
ACT 21:28 Eɓe ngulla, eɓe mbiya: —Israa'iilankooɓe, paabee min! Oo woni gorko jannginoowo yimɓe e ley nokkuuje ɗee fuu ana bekkisoo yimɓe leɲol meeɗen, ana bekkisoo sariya meeɗen oo, ana bekkisoo nokku ceniiɗo oo. Jooni kaa, o waddii fay Yunaninkooɓe e ley Suudu Dewal Mawndu nduu. O soɓinii oo nokku ceniiɗo!
ACT 21:29 Walaa ko ɓe mbiiri non so wanaa ɓe njiino Torofim Efeesunke oo ana wondi e Pool ley ngalluure ndee. Ɓe cikkiino Pool naanniino mo e ley Suudu Dewal Mawndu nduu.
ACT 21:30 Jirkitagol ngol huuɓi ngalluure ndee. Yimɓe ana njaltira tatteeji ɗii fuu. Ɓe nanngi Pool, ɓe ndaasi ɗum faa ɓe njaltini ɗum Suudu Dewal Mawndu nduu, ɓe uddi dame ɗee oon wakkati fuu.
ACT 21:31 Nde ɓe tewti faa ɓe mbara Pool ndee, tawi hooreejo sordaasi'en oo humpitike Urusaliima fuu ana darorii koyngal gootal.
ACT 21:32 Ɗon e ɗon, o ɓami sordaasi'en e mawɓe muuɗum'en, o dogani ɓe. Nde yimɓe ɓee njii mo kanko e sordaasi'en ɓee ndee, ŋootti fiide Pool.
ACT 21:33 O ɓattii Pool, o yamiri Pool nanngee, o wii haɓɓiree calali ɗiɗi, o lamndii kaɲum yo homo e koɗum waɗi?
ACT 21:34 Jamaa oo ana wulla. Ɓee ana ngulla geɗel, ɓee too ana ngulla gonngel. Nde wonnoo jirkitaare ndee haɗii mo faamde, o yamiri Pool naɓee to huɓeere too.
ACT 21:35 Nde Pool wari faa ŋabba kalikali huɓeere oo ndee, sordaasi'en ɓee ndoondii mo saabe jirkitaare jamaa oo,
ACT 21:36 sabi yimɓe heewɓe ana njokki e makko ana ngulla, ana mbiya: —War mo!
ACT 21:37 Nde ɓe ngari faa ɓe naanna mo e damal huɓeere ngal ndee, Pool wii hooreejo oo: —Ana daganoo kam mi haalda e maa naa? Oon wii mo: —Ee? Aɗa waawi yunaninkoore naa?
ACT 21:38 Ndennoo wanaa aan woni Misiranke gaɗuɗo murtere ko ɓooyaali, wardi e warooɓe ko'e ujunaaji nayon, naɓi ɗum'en ley ladde jeereende oo?
ACT 21:39 Pool jaabii, wii: —Miin, mi Yahuudiyanke pinɗo Tarsus ley leydi Silisi, e ndee ngalluure nde wanaa ɲooɓunde njeyaa-mi. Miɗo ɲaage nduŋano-ɗaa kam mi haalda e yimɓe ɓee.
ACT 21:40 O duŋanii ɗum. Pool darii e dow ŋabbirde ndee, huncani yimɓe ɓee junngo. Nde ɓe ndeƴƴininoo ndee, o haali e ibaraninkoore, o wii:
ACT 22:1 —Sakiraaɓe e baabiraaɓe, kettinee jooni faa mi fammina on mi waɗaali ko boni.
ACT 22:2 Nde ɓe nani ibaraninkoore o haaldata e maɓɓe ndee, ɓe ndeƴƴinii teen. O wii:
ACT 22:3 —Mi Yahuudiyanke pinɗo Tarsus ley leydi Silisi. Kaa ɗo Urusaliima ɗoo mawnu-mi. Gamaliyel wonnoo moobbo am. Kanko janngini kam sariya njaatiraaɓe meeɗen oo faa paamu-mi. Miɗo jootunoo e Laamɗo hono no on fuu ngorru-ɗon hannde nii.
ACT 22:4 Mi torrii jokkuɓe ngol ɗoo Laawol ɓee faa maayi. Mi nanngii worɓe e rewɓe, mi uddii ɗum'en kasu.
ACT 22:5 Jottinoowo Sadaka Mawɗo e waalde Saahiiɓe ɓee fuu ana ceettanoo kam kaɲum'en duu. Keɓu-mi e maɓɓe kasen talki faa mi holla sakiraaɓe maɓɓe wonɓe Damas ɓee, njaa-mi haɓɓoyde jokkuɓe laawol Iisaa wonɓe ton ɓee, faa mi wadda ɗum'en Urusaliima yalla ana caree.
ACT 22:6 Njaa-mi faa ɓadii-mi Damas, wakkati hakkunde naange, fooyre mawnde iwi dow kammu, yaayni, filii kam.
ACT 22:7 Caamu-mi e leydi, nan-mi daande ana wiya kam: «Sool, Sool, ko saabii so aɗa torra kam?»
ACT 22:8 Njaabii-mi, mbii-mi: «Aan homo, giɗo Laamɗo?» O wii kam: «Miin, Iisaa Nasaraatunke mo torru-ɗaa oo.»
ACT 22:9 Wonduɓe e am ɓee njii fooyre ndee, kaa ɓe nanaali daande kaalduɗo e am oo.
ACT 22:10 Nden, mbii-mi: «Joomiraaɗo, koɗum ngaɗan-mi?» Joomiraaɗo wii kam: «Imma, yaa Damas, a haalante ton ko njamire-ɗaa ngaɗaa koo fuu.»
ACT 22:11 Wonduɓe e am ɓee ɗowi kam faa ley Damas, sabi fooyre ndee wumniino kam no nde sattiri yaaynude.
ACT 22:12 Ananiyas yo gorko kulɗo Laamɗo, jokkuɗo Sariya Muusaa, mo Yahuudiyankooɓe hoɗuɓe ton fuu ceettii moƴƴo oo,
ACT 22:13 wari, darii yeeso am, wii kam: «Sool, sakiike, wumtu!» Ɗon e ɗon njii-moo-mi.
ACT 22:14 O wii: «Laamɗo njaatiraaɓe meeɗen oo suɓike ma yalla aɗa annda sago muuɗum, njiyaa Pooccitiiɗo oo, nanaa haala muuɗum.
ACT 22:15 Sabi aan seettantoo mo yeeso yimɓe fuu ko njii-ɗaa e ko nan-ɗaa.
ACT 22:16 Jooni, koɗum ndoomataa? Imma, loote-ɗaa lootogal batisima, njaafire-ɗaa luutti maa e noddude innde Joomiraaɗo.»
ACT 22:17 Caggal mi wirfitike Urusaliima, miɗo rewa Laamɗo ley Suudu Dewal Mawndu nduu, faa won ko ƴellitii e am,
ACT 22:18 nden njii-mi Joomiraaɗo, wii kam: «Heɲa law, yaltu Urusaliima, sabi ɓe njaɓataa seedaaku mo ceettanto-ɗaa kam oo.»
ACT 22:19 Njaabii-mi, mbii-mi: «Joomiraaɗo, eɓe anndi miɗo yahannoo ley cuuɗi baajorɗi ɗii fuu, miɗo uddannoo miɗo fiyannoo goonɗinɓe ma ɓee.
ACT 22:20 Nde ƴiiƴam Eciyen seede maa oo yuppetee ndee, miɗo darii, eɗum weli kam ko o waraa koo, miin haybannoo kaddule warɓe mo ɓee.»
ACT 22:21 Joomiraaɗo jaabii kam, wii: «Yaa, mi nelete to woɗɗi to yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe.»
ACT 22:22 Eɓe kettinanii mo faa o haali ngol konngol. Nden ɓe ngulli, ɓe mbii: —Ittu mo e leydi ndii! Hono oo haanaa wuurde!
ACT 22:23 Eɓe ngulla, eɓe mbeeynaa saayaaji maɓɓe, eɓe immina colla.
ACT 22:24 Hooreejo oo yamiri Pool naɓee to ley huɓeere too, lamndoree piiɗe faa ɓe annda ko saabii so jamaa oo ana wulla e makko hono nii.
ACT 22:25 Nde ɓe kaɓɓi mo faa ɓe piya mo ndee, o wii mawɗo gonɗo ɗon oo: —Ana daganoo on piyon Romanke sako mo saraaka naa?
ACT 22:26 Nde mawɗo oo nani ɗum ndee, haalanoyi hooreejo oo, wii: —Aɗa anndi ko kosu-ɗaa faa ngaɗaa naa? Gorko oo yo Romanke non!
ACT 22:27 Nden hooreejo oo yehi to Pool, lamndii ɗum, wii: —Haalanam, soobee fuu a Romanke naa? Pool jaabii, wii: —Kaɲum!
ACT 22:28 Hooreejo oo jaabii, wii: —Miin, so wanaa njoɓu-mi kaalisi keewɗo nde keɓu-mi laataade Romanke. Pool wii mo: —Miin, mi finii mi tawii mi kaɲum.
ACT 22:29 Ɗon e ɗon anniyiiɓe fiide mo faa tilsina mo haaltude ɓee njalti. Hooreejo oo huli, sabi anndii Pool yo Romanke, haɓɓiino ɗum.
ACT 22:30 Janngo mum, kammari hooreejo oo ana yiɗunoo taƴorde ko Yahuudiyankooɓe ɓee ngullanirii Pool, humti ɗum, yamiri hooreeɓe yottinooɓe sadaka e waalde Saahiiɓe ndee fuu kawrita. Caggal ɗum, o waddi Pool, o darni ɗum yeeso maɓɓe.
ACT 23:1 Pool ƴeewi waalde Saahiiɓe ɓee, wii: —Sakiraaɓe, hakkille baaltiiɗo nguurdu-mi yeeso Joomiraaɗo gila pinu-mi faa yottaade ɲalooma hannde oo.
ACT 23:2 Nii Ananiyas, Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo, yamiri darinooɓe bannge makko ɓee piya mo e hunduko.
ACT 23:3 Nden, Pool wii mo: —Laamɗo fiyete, aan kokowol dawninaangol! A jooɗoto faa cariraa kam Sariya Muusaa, ko njamir-ɗaa mi fiyee koo a luuttii Sariya Muusaa.
ACT 23:4 Darinooɓe ɗon ɓee mbii Pool: —A yennan Jottinoowo Sadaka Mawɗo mo Laamɗo suɓii oo naa?
ACT 23:5 Pool jaabii, wii: —Sakiraaɓe, mi anndaa o Jottinoowo Sadaka Mawɗo, sabi miɗo anndi ana winndii: «Pati yennu hooreejo leɲol maa!»
ACT 23:6 Nde wonnoo Pool ana anndi yoga e Saahiiɓe ɓee yo Saduki'en, yoga mum'en yo Farisa'en, duki semmbe, wii: —Sakiraaɓe, miin mi Farisanke, ɓii Farisanke. Saabe fawgol jikke e immital maayɓe carirtee-mi.
ACT 23:7 Nde o haalnoo ɗum ndee, Farisa'en ɓee e Saduki'en ɓee njeddondiri, deental ngal feccii.
ACT 23:8 Tawi Saduki'en ana mbiya immital walaa, malaa'ika'en ngalaa, ruuhuuji ngalaa, kaa Farisa'en ana ngoonɗini ɗum fuu.
ACT 23:9 Duko ngoo ɓeydii mawnude. Yoga e dunkee'en Sariya heedanɓe Farisa'en ɓee ndarii, immini duko manngo, ana mbiya: —Walaa fuu ko boni ko min njii e oo gorko. Ana waawi taweede ruuhu naa malaa'ika haaldi e makko!
ACT 23:10 Jeddi ɗii mawni faa hooreejo sordaasi'en oo huli pati Pool seekee. Ɗum waɗi so o yamiri sordaasi'en njippoo to deental too, itta Pool e juuɗe yimɓe ɓee, naɓta ɗum to huɓeere too.
ACT 23:11 Jemma jokkuɗo hen oo, Joomiraaɗo darii yeeso Pool, wii ɗum: —Pati hul! No ceettanori-ɗaa kam ley Urusaliima nii, ana haani ceettanoro-ɗaa kam non Roma duu.
ACT 23:12 Nde weetunoo ndee, Yahuudiyankooɓe ɓee ngaɗi gaddal, kunii ɲaamataa njarataa gila ɗoo faa mbara Pool.
ACT 23:13 Wannooɓe ngal gaddal ɓee ana ɓuri capanɗe nayon gorko.
ACT 23:14 Ɓe njehi to hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe, ɓe mbii: —Min kunike hunoore fay huunde min ɲaamataa min njarataa gila ɗoo faa min mbara Pool.
ACT 23:15 Jooni, onon e waalde Saahiiɓe ɓee, mbiyee hooreejo sordaasi'en oo waddana on Pool, mbiyon oɗon njiɗi faamtindaade ko o haalannoo koo. Minen, miɗen lanndinii faa min mbara mo gila mo yottaaki.
ACT 23:16 Baaɗii Pool gorko nani haala gaddal ngal, yehi to huɓeere too, naati, humpiti Pool.
ACT 23:17 Pool noddi gooto e mawɓe sordaasi'en ɓee, wii ɗum: —Naɓu oo suka gorko to hooreejo too, sabi won ko o yiɗi haalande ɗum.
ACT 23:18 Mawɗo sordaasi'en oo naɓi mo to hooreejo muuɗum too, wii ɗum: —Nanngaaɗo biyeteeɗo Pool oo noddi kam, ɲaagii kam mi wadda oo suka gorko to maa, sabi won ko oon yiɗi haalande ma.
ACT 23:19 Hooreejo oo nanngi junngo makko, sawdintini mo, wii: —Koɗum kaalantaa kam?
ACT 23:20 O wii ɗum: —Yahuudiyankooɓe kaaldii, kawrii, ndaardete janngo yalla aɗa waddana ɗum'en Pool yeeso waalde Saahiiɓe ɓee, ɓe nanndinkinoo e yiɓɓe faamtindaade ko o haalannoo koo.
ACT 23:21 Pati njaɓanaa ɓe! Sabi ko ɓuri worɓe capanɗe nayon e maɓɓe ana ɲugganii mo, kunike ɲaamataa njarataa so mbaraali mo. Ɓe lanndinike, eɓe ndoomi yamiroore maa.
ACT 23:22 Hooreejo oo wii suka gorko oo: —Pati haalan fay gooto a haalanii kam ɗum. O yoppi ɗum witti.
ACT 23:23 Caggal ɗum, o noddi mawɓe sordaasi'en makko ɗiɗon, o wii ɗum'en: —Mooɓtee worɓe teemeɗe ɗiɗon e waɗɗiiɓe pucci capanɗe njeɗɗon, kaɲum e teemeɗe ɗiɗon jom'en gaawe. On fuu, lanndinee yaade Kaysariya wakkati jeenaɓo jemma.
ACT 23:24 Kaɓɓee pucci faa naɓiron Pool e dow jam, to Filikus goforneer oo too.
ACT 23:25 Hooreejo oo winndi oo ɓataaki:
ACT 23:26 Miin, Kalawdiyus Lisiyas, miɗo jowte, aan Filikus goforneer tedduɗo oo.
ACT 23:27 Gorko mo neldu-maa-mi oo, Yahuudiyankooɓe nanngunoo ɗum, anniyii warde ɗum. Nde kumpitinoo-mi o Romanke ndee, naatu-mi hen, miin e fedde sordaasi'en ndee, mbiltu-moo-mi.
ACT 23:28 Nde wonnoo miɗo yiɗi faamde ko ɓe ngullanirii mo ndee, ngaddu-moo-mi yeeso waalde Saahiiɓe maɓɓe.
ACT 23:29 Taw-mi banngal sariya maɓɓe tan ɓe ngullanirii mo, kaa ko o wullanaa e muuɗum koo, waawaa waddande mo wareede naa uddeede.
ACT 23:30 Caggal ɗum, martu-mi kumpa Yahuudiyankooɓe ndawridii faa nannga mo. Ɗum waɗi so neldu-maa-mi mo ɗon e ɗon, njamir-mi wullaniiɓe mo ɓee duu njaha to maa.
ACT 23:31 Sordaasi'en ɓee ngaɗi ko njamiraa koo, ɓami Pool ley jemmaaku, naɓi ɗum faa Antibatiris.
ACT 23:32 Janngo mum, sordaasi'en yaarannooɓe koyɗe ɓee mbirfitii to huɓeere too, ɗaldi Pool waɗɗiiɓe pucci ɓee njottinoya ɗum.
ACT 23:33 Nde ɓeen njottinoo Kaysariya ndee, ndokki goforneer oo ɓataaki oo, kolli ɗum Pool.
ACT 23:34 Nde kaananke oo janngi ɓataaki oo ndee, lamndii hoto o jeyaa. Nde o nani Silisi Pool jeyaa ndee,
ACT 23:35 o wii ɗum: —So wullaniiɓe ma ɓee ngarii, mi nanan haala maa. O yamiri oon mooɓtoyee to suudu laamordu Hirudus too.
ACT 24:1 Balɗe joy caggal muuɗum, Ananiyas Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo yottii Kaysariya ana wondi e yoga e mawɓe ɓee, kaɲum e dunkee sariyaRomankooɓe biyeteeɗo Tartulus. Ɓe ngullanii Pool to goforneer oo.
ACT 24:2 Nde Pool noddaa ndee, Tartulus fuɗɗi wullanaade mo yeeso kaananke oo, wii: —Filikus kaananke tedduɗo, laamu maa waddanii min jam ɓooyɗo, kasen ɲeeɲal maa waylitii leɲol ngol sanne.
ACT 24:3 Ɗum fuu saabe maa min keɓiri tatteeji fuu, min njettii ma sanne.
ACT 24:4 Mi yiɗaa joonnde ndee juuta, kaa miɗo ndaarde saabe moƴƴuki maa, kettinano-ɗaa min seeɗa.
ACT 24:5 Min tawii oo ɗoo gorko yo bonɗo sanne, gaddoowo fitina hakkunde Yahuudiyankooɓe wonɓe e aduna oo ɓee fuu. O hooreejo diina Nasaraatunkooɓe oo.
ACT 24:6 O naatii e soɓinde Suudu Dewal Mawndu nduu, ɗum nee min nanngii mo. [
ACT 24:7 ]
ACT 24:8 Aan e hoore maa, lamndo-ɗaa mo, paamaa ko min ngullanirii mo koo fuu.
ACT 24:9 Yahuudiyankooɓe tawdaaɓe e makko ɓee mbii non jaati worri.
ACT 24:10 Nde goforneer oo hokkunoo Pool haala ndee, jaabii: —Miɗo anndi waɗii duuɓi aɗa sara ngol leɲol. Ɗum waɗi so miɗo seyoroo liddi am ɗii.
ACT 24:11 Ɓuraa balɗe sappo e ɗiɗi ko ngar-mi Urusaliima faa mi rewa Laamɗo. So a taykiima, aan e hoore maa, a tawan hono non worri.
ACT 24:12 Fay gooto tawaali kam miɗo hiitondira e neɗɗo naa miɗo jirkita jamaa, wanaa e ley Suudu Dewal Mawndu nduu, wanaa e ley cuuɗi baajorɗi, wanaa e ley ngalluure ndee.
ACT 24:13 Ɓe mbaawaa tabintinde ko ɓe ngullanirii kam e muuɗum jooni koo.
ACT 24:14 Kaa miɗo jaɓi yeeso maa: miɗo rewri Laamɗo njaatiraaɓe meeɗen oo diina mo ɓe mbiyata diina peneejo oo. Miɗo goonɗini ko winndaa e Tawreeta Muusaa koo e ko winndaa e dewte annabaaɓe koo fuu.
ACT 24:15 Kasen duu miɗo fawi jikke am e Laamɗo mo ɓe pawi jikke maɓɓe e muuɗum kamɓe duu oo, o wuurtinan fooccitiiɓe e ɓe pooccitaaki fuu.
ACT 24:16 Ɗum saabii so tiinnitii-mi yalla ana laatanoo kam hakkille baaltiiɗo ɲannde fuu ko waldaa e feloore yeeso Laamɗo e yeeso yimɓe.
ACT 24:17 Caggal duuɓi keewɗi, ngartu-mi faa mi waɗana yimɓe am dokke, mi itta sadakaaji.
ACT 24:18 E ley majjum ɓe tawi kam e ley Suudu Dewal Mawndu nduu caggal mi sennaama, mi waldaa e jamaa, mi waldaa e dillere.
ACT 24:19 Yoga e Yahuudiyankooɓe leydi Asiya wonnooɓe ɗon, ɓeen kaannoo warde wullanaade kam yeeso maa, so tawii won ko ɓe ngullantoo kam.
ACT 24:20 Naa ɓee ɗoo, kaɲum e hoore mum'en kaala boofi ɗi njii e am nde ndarinoo-mi yeeso waalde Saahiiɓe ndee,
ACT 24:21 so wanaa konngol gootol ngol ndarii-mi so ngullu-mi, mbii-mi: «Saabe immital maayɓe carirton kam hannde!»
ACT 24:22 Nde Filikus nannoo ɗum ndee, riiwti ɓe e dow no mo anndiri diina oo. O wii: —So Lisiyas hooreejo oo warii, mi saran haala mooɗon kaa.
ACT 24:23 O yamiri mawɗo sordaasi'en oo hayba Pool, waɗana ɗum mosolaa, pati haɗa fay gooto e yiɓɓe muuɗum ɓee gollande ɗum naa warde e muuɗum.
ACT 24:24 Balɗe seeɗa caggal muuɗum, Filikus wardi e jom suudu muuɗum Yahuudiyanke biyeteeɗo Durusilla. O neli Pool waddoyee, o nanii ana haala haala goonɗinal Iisaa Almasiihu.
ACT 24:25 Kaa nde Pool haalannoo haala fooccitaare e nantaare e sariya garoowo ndee, Filikus huli, wii: —Jooni kaa, gasii, yaa! Nde keɓindii-mi fuu, mi nodditete.
ACT 24:26 O miilii Pool hokkan mo kaalisi. Ɗum saabii so omo nodda ɗum cili keewɗi faa ɓe ngaajodoo.
ACT 24:27 Kaa nde ɗum heɓunoo duuɓi ɗiɗi ndee, Porsiyus Festus loomtii Filikus, laatii kaananke. Nde wonnoo Filikus ana yiɗi seynude Yahuudiyankooɓe ɓee, yoppi Pool e ley kasu oo.
ACT 25:1 Balɗe tati caggal ko Festus wari e ley leydi ndii koo, iwi Kaysariya, yehi Urusaliima.
ACT 25:2 Ɗon, hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe Yahuudiyankooɓe ngari to makko ngullitanii Pool. Ɓe ndaardi mo soobee
ACT 25:3 o hokka ɓe Pool, ɓe ngadda ɗum Urusaliima, sabi eɓe tewta no ɓe njanira mo, ɓe mbara mo.
ACT 25:4 Festus wii Pool ana uddii kasu Kaysariya too, kanko e hoore makko o birfitotooɗo ton law.
ACT 25:5 O wii: —Mawɓe mooɗon ngara njaada e am Kaysariya, ngullanoo gorko oo so tawii won ko waɗi.
ACT 25:6 Festus faɓɓidaali e maɓɓe ko ɓuri balɗe jetti naa sappo, caggal ɗum, o regii o feewi Kaysariya. Janngo mum, o jooɗoyii to sarirde too, o yamiri Pool waddee.
ACT 25:7 Nde Pool yottii ndee, Yahuudiyankooɓe iwɓe Urusaliima ɓee pilii ɗum, kappi ɗum kuɗɗe bonɗe keewɗe, ɗe ngalaa daliili.
ACT 25:8 Pool jaabii, ana wiya: —Mi meeɗaali tooɲude, wanaa sariya Yahuudiyankooɓe oo, wanaa Suudu Dewal Mawndu nduu, wanaa kaananke Roma mawɗo oo.
ACT 25:9 Nde wonnoo Festus ana yiɗi seynude Yahuudiyankooɓe ɓee, lamndii Pool, wii: —Aɗa jaɓa yaade Urusaliima faa miin e hoore am mi saroya ton kabaaru maa oo naa?
ACT 25:10 Pool wii: —E sarirde kaananke Roma mawɗo ngon-mi, ɗo kaan-mi sareede ɗoo. Mi tooɲaali Yahuudiyankooɓe ɓee, no aan e hoore maa anndir-ɗaa ɗum nii.
ACT 25:11 So tawii miin tooɲi, mi waɗii ko foti warde kam, mi salataako wareede. Kaa so fay huunde e ko ɓe kappi kam koo wanaa goonga, fay gooto waawaa wattude kam e juuɗe maɓɓe. Sariya am ɓettinee, yaha to kaananke Roma mawɗo oo.
ACT 25:12 Caggal nde Festus haaldi e howruuɓe muuɗum, jaabii, wii: —Sariya maa ɓettinee to kaananke Roma mawɗo njiɗ-ɗaa, ɗum nee, a ɓettinte yaade to kaananke Roma mawɗo!
ACT 25:13 Balɗe seeɗa caggal muuɗum, Agirippa kaananke oo e Barniki ngari Kaysariya jowtude Festus.
ACT 25:14 Nde ɓe paɓɓunoo ɗon balɗe seeɗa ndee, Festus haalani kaananke oo haala Pool, wii: —Won gorko mo Filikus yoppi ɗoo e kasu.
ACT 25:15 Nde njaa-mi Urusaliima ndee, hooreeɓe yottinooɓe sadaka e mawɓe Yahuudiyankooɓe kaalanii kam haala makko, ɲaagiima mi sara mo.
ACT 25:16 Njaabii-mi ɓe: Romankooɓe neesoraaki sarde neɗɗo tawee jooddaaki e happuɓe ɗum ɓee, jaaboo ɗum'en.
ACT 25:17 Nde ɓe mooɓtinoo so ɓe ngari ɗoo ndee, miin nee, mi neemtinaali fay huunde. Janngo mum, njooɗoyii-mi to sarirde too, njamir-mi gorko oo waddee.
ACT 25:18 Nde wullaniiɓe mo ɓee ndarii bannge makko ndee, ngaddaali fay feloore wootere e ko miilannoo-mi koo.
ACT 25:19 Ɓe ngaddi e makko haalaaji banngal diina maɓɓe, kaɲum e gooto biyeteeɗo Iisaa maayɗo, mo Pool wiyata ana wuuri oo.
ACT 25:20 Miin nii, haala wa'uka nii ana wemmbi kam, ɗum waɗi so lamndi-moo-mi yalla omo jaɓa saroyeede Urusaliima naa?
ACT 25:21 Kaa o ɲaagiima kabaaru makko wattee e juuɗe kaananke mawɗo oo, ndennoo njamir-mi o haybee ɗoo faa mi heɓa neldude mo kaananke Roma mawɗo oo.
ACT 25:22 Agirippa wii Festus: —Miɗo yiɗi hettinaade oo gorko, miin e hoore am. Festus wii: —A hettinto mo janngo.
ACT 25:23 Janngo mum, Agirippa e Barniki ngardi e fuukinaare mawnde, naati e ley sarirdu nduu, kamɓe e hooreeɓe sordaasi'en ɓee e mawɓe ngalluure ndee. Festus yamiri Pool waddee.
ACT 25:24 Festus wii: —Agirippa kaananke e deental tawaaɓe ɗoo! On njii oo gorko. Yahuudiyankooɓe fuu ngullanike mo ga am ley Urusaliima e ɗoo fuu, eɓe ngulla eɓe mbiya o haanaa yoppeede o wuura.
ACT 25:25 Miin e hoore am, mi tawii o waɗaali fay huunde ko haani warde mo. Kaa nde wonnoo kanko e hoore makko o ɲaagiima sariya makko ɓettinee, naɓee to kaananke Roma mawɗo oo, mi fellisii neldude mo ton.
ACT 25:26 Mi walaa taƴoral fuu e makko ko kaan-mi winndude e kaananke oo. Ɗum waɗi so ndarnu-moo-mi yeeso mooɗon on fuu, faa ɗum teeŋa e maa, aan Agirippa kaananke oo, yalla so en kettinike haala makko, miɗo heɓa ko mi winnda.
ACT 25:27 Sabi ɗum gasataa no kasunke neldirtee kaananke mawɗo oo tawee ko nanngiraa koo hollitaaka faa laaɓa.
ACT 26:1 Agirippa wii Pool: —A hokkaama haala, haal haala maa. Nden, Pool hunci junngo, jaabii, wii:
ACT 26:2 —Agirippa kaananke, mi seyorike hujjaade yeeso maa hannde ko Yahuudiyankooɓe ngullanirii kam koo fuu.
ACT 26:3 Sabi aɗa anndi neesuuji Yahuudiyankooɓe e haalaaji muuɗum'en fuu. Saabe majjum miɗo ɲaage, muɲaa, kettinano-ɗaa kam.
ACT 26:4 Yahuudiyankooɓe fuu ana anndi no nguurdu-mi gila mi cukalel tusukel. Eɓe anndi no ngorrunoo-mi e ley suudu baaba am e ley Urusaliima fuu.
ACT 26:5 Eɓe anndi gila arannde, so ɓe njaɓii seettaade: miɗo jokki laawol diina amen ɓurngol tiiɗude ngol, miɗo hiisodaa e Farisa'en.
ACT 26:6 Jooni, mi darike faa mi saree saabe mi fawii jikke am dow fodoore nde Laamɗo waɗani njaatiraaɓe meeɗen ndee.
ACT 26:7 Leɲi meeɗen sappo e ɗiɗi ɗii ana pawi jikke muuɗum e tabital fodoore ndee, ana ndewira soobee jemma e ɲalooma. Kaananke, saabe oo jikke Yahuudiyankooɓe ngullanorii kam!
ACT 26:8 Ko saabii so onon Yahuudiyankooɓe miil-ɗon Laamɗo waawaa immitinde maayɓe?
ACT 26:9 Miin e hoore am, e ɓettaade mi taƴoriino miɗo haani bonnude innde Iisaa Nasaraatunke oo, no laatorii fuu.
ACT 26:10 Ɗum woni ko ngaɗu-mi Urusaliima. Hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee njarraninoo kam mi udda seniiɓe heewɓe e kasu. Nde ɓe caranoo ɓe wareteeɓe ndee, miɗo yarrii ɗum.
ACT 26:11 Mi torrii ɓe cili keewɗi e cuuɗi baajorɗi ɗii fuu, mi tilsinii ɓe mbonkoo Joomiraaɗo. Torra am e maɓɓe ana mawnunoo sanne faa miɗo tawoyannoo ɓe ley geelle janane.
ACT 26:12 Hono non njaaru-mi Damas nde hooreeɓe yottinooɓe sadaka ɓee njarranii kam ndee.
ACT 26:13 Kaananke, miɗo e laawol wakkati hakkunde naange, njii-mi fooyre ana iwa dow kammu ana filoo kam, miin e yaaduɓe e am ɓee fuu. Fooyre ndee ana ɓuri naange jalbude.
ACT 26:14 Min fuu, min caami e leydi, nan-mi daande ana wiya kam e ley ibaraninkoore: «Sool, Sool, ko saabii so aɗa torra kam? So ndemoori wii saloto ko nannguɗo ginol mum waɗata fuu, ɓeydan naawnaade.»
ACT 26:15 Njaabii-mi, mbii-mi: «Aan homo, giɗo Laamɗo?» Joomiraaɗo wii: «Miin, Iisaa mo torru-ɗaa oo.
ACT 26:16 Imma dara, sabi mi ɓannganii ma mi suɓike ma faa ngollanaa kam, ceedano-ɗaa kam ley ko njii-ɗaa koo e ko anniyii-mi ɓannginanoyde ma caggal hannde.
ACT 26:17 Mi reenete e Yahuudiyankooɓe e yimɓe leɲi goɗɗi, ɓe nelan-maa-mi e muuɗum jooni ɓee,
ACT 26:18 yalla aɗa feerta gite maɓɓe, ɓe iwa e nimre, ɓe ngarta e fooyre, ɓe iwa e junngo Ibiliisa, ɓe ngarta e Laamɗo, ɓe keɓa yaafeede luutti, ɓe ndonida e sennaaɓe ɓee saabe ko ɓe goonɗini kam koo.»
ACT 26:19 Kaananke Agirippa, ɗum waɗi so mi salaaki ɗowtanaade ko njii-mi, ko iwrani kam dow kammu koo.
ACT 26:20 Ɓe miɗo adoo waajaade fuu yo yimɓe Damas e yimɓe Urusaliima e piilol Yahuudiya fuu. Caggal ɗum, njokkin-mi hen yimɓe leɲi goɗɗi tuuba, ngarta e Laamɗo, ngolla golleeji kollitooji ɓe tuubii.
ACT 26:21 Saabe ɗum Yahuudiyankooɓe nanngiri kam ley Suudu Dewal Mawndu nduu, tewti warde kam.
ACT 26:22 Kaa faa hannde, Laamɗo ana reeni kam. Miɗo seettanoo tedduɓe e lo'uɓe. Mi waajataako fay huunde so wanaa ko annabaaɓe e Sariya Muusaa kaali waroyan koo:
ACT 26:23 Almasiihu torroto, adoo maayɓe immitaade. Caggal ɗum, o waajoto fooyre, ko wanaa yimɓe meeɗen tan, o waajoto leɲi goɗɗi duu.
ACT 26:24 Nde Pool haalata ɗum ndee, Festus jahii jahaango manngo, wii: —Pool, a haanɗii! Heewgol maa anndal ngol haanɗinii ma!
ACT 26:25 Pool jaabii, wii: —Tedduɗo, mi haanɗaali. Ko kaalan-mi koo yo haalaaji goonɗuɗi, jogiiɗi maanaa.
ACT 26:26 Agirippa kaananke oo ana anndi kuɗɗe ɗee. Ɗum waɗi so miɗo hoolii haalde ɗum yeeso makko. Sabi miɗo taƴori fay huunde ɲooɓanaali mo hen, sabi ɗum waɗaali e cuucuukka.
ACT 26:27 Kaananke! Aɗa goonɗini annabaaɓe naa? Miɗo anndi aɗa goonɗini!
ACT 26:28 Agirippa wii Pool: —Seeɗa tan haɗete waɗude kam neɗɗo Iisaa.
ACT 26:29 Pool jaabii, wii: —Yaawi taaɗi fuu, mi ɲaagoto Laamɗo faa aan e hettintooɓe kam jooni ɓee fuu laato-ɗon ko ngon-mi koo, tawee ɓoggol e calali ngalaa e mon.
ACT 26:30 Kaananke oo e goforneer oo e Barniki e jooddinooɓe e muuɗum'en ɓee fuu immii.
ACT 26:31 Nde ɓe njalti suudu nduu ndee, eɓe mbiyondira: —O waɗaali ko haani warde mo naa ko haani uddude mo kasu.
ACT 26:32 Agirippa wii Festus: —Omo waawnoo yoppiteede so o wiyaalino sariya makko ɓettinee naɓee to kaananke Roma mawɗo oo.
ACT 27:1 Nde yaarugol amen Italiya laana tabitinnoo ndee, Pool e kasunkooɓe woɓɓe ngaɗaa e junngo mawɗo sordaasi'en biyeteeɗo Yuliyus, jeyaaɗo e fedde sordaasi'en kaananke Roma mawɗo oo.
ACT 27:2 Min naati laana geeci iwka Adaramatiya njahoowa so ana faŋa ley leydi Asiya, min ndeerti. Miɗen ngondi e Aristarka gorko Makedoniyanke iwoowo Tesaloniiki.
ACT 27:3 Janngo mum, min njottii Sidon. Yuliyus waɗani Pool mosolaa, duŋanii ɗum yaha to yiɓɓe mum yalla ana paaboroo ɗum ko hasindini e mum.
ACT 27:4 Nde min iwi ɗon ndee, min ɓattitii fonngo ruunde Kiprus, sabi e henndu min peewtunoo.
ACT 27:5 Min lummbiri maayo geeci ngoo hedde Silisi e Pamfiliya, min njottii Mira ley leydi Lisiya.
ACT 27:6 Ɗon, mawɗo sordaasi'en oo heɓani min laana iwka Aleksandiri ana fa'i Italiya, naanni min hen.
ACT 27:7 Balɗe kuurɗe laana amen kaa waɗi ana yaara seese. Semmbe e doole min njottorii daŋŋeere Kinidus. Nde wonnoo henndu nduu haɗii min yawtude ndee, min lummbiri Salmone. Gila ɗon min takkii e fonngo ruunde Kereta.
ACT 27:8 Nde min ƴaɓɓorinoo ɗon semmbe e doole ndee, min ngari e nokku biyeteeɗo Hoɗorde Lobbere nde woɗɗaa e ngeenndi Lasiya.
ACT 27:9 Nde wonnoo min paɓɓii sanne ndee, dawirde laana geeci hulɓiniima sabi ɲannde hooreteende ɓettike, jaangol ngol duu fuɗɗii. Pool ana jeertina ɓe,
ACT 27:10 ana wiya: —Sakiraaɓe, mi yii ngol ɗoo dawol yo keewoowol kunkooji e mursee, wanaa laana kaa e kaaki ɗii tan, ana waawi laataade yonkiiji men duu.
ACT 27:11 Kaa mawɗo sordaasi'en oo, haala mawɗo laana oo kaɲum e joomiika ɓuri hoolaade, diina ko Pool haali koo.
ACT 27:12 Daŋŋeere nde ɓe ngoni e muuɗum ndee, welaa dabbunde, ɗum waɗi so ɓurɓe heewde e wonɓe e laana ɓee mbii ɓe njaha ɓe tewta yottaade Feniksa, daŋŋeere Kereta fewtunde e soɓɓundu hiirnaange ɓaleeri e soɓɓundu hiirnaange saahal, yalla eɓe ndabba ton.
ACT 27:13 Nde henndu iwrundu ɓaleeri fuɗɗi mooyde ndee, ɓe cikki ɓe mbaawan yottinde faandaare maɓɓe ndee. Ɓe ŋabbini torooje ɗee, ɓe takkii e fonngo Kereta, ɓe mbirfitii.
ACT 27:14 Kaa caggal ɗum seeɗa, henndu mawndu wiyeteendu henndu funnaange saahal iwri to ruunde too, jippii.
ACT 27:15 Laana kaa hayti, min ndonki haɗude henndu nduu naɓude ka. Ɗum waɗi so min acci ka doya.
ACT 27:16 Nde min ɓettotoo duungel tusukel biyeteengel Kawda ndee, duungel ngel huuri min seeɗa e henndu, min cippiri ɗon e laanawel tusukel ngel, min kewti ngel.
ACT 27:17 Nde ɓe ɓamtunoo ngel ndee, ɓe ɓami ɓoggi, ɓe cacci e laana mawka kaa. Ko ɓe kuli pati ɓe njanoy e soɓɓundu Sirta koo, ɓe jippini wiir oo, ɓe njoppi eka doya.
ACT 27:18 Henndu nduu wibbi semmbe. Ɗum waɗi so janngo mum ɓe puɗɗi tippaade donngal laana kaa.
ACT 27:19 E ɲalooma tataɓo oo, ɓe mbedorii juuɗe maɓɓe kaaki laana ɗii.
ACT 27:20 Balɗe kuurɗe naange e koode fuu njiyataake. No henndu nduu foti mawnude, min taƴi jikke amen fuu e hisude.
ACT 27:21 Nde wonnoo yimɓe ɓee paɓɓii keɓaali ko ɲaama, Pool darii hakkunde maɓɓe, wii: —So on njaɓiino haala am on iwaalino Kereta, ɗii kunkooji e oo mursee hewtataakono en.
ACT 27:22 Jooni, miɗo haalana on: ceyee, sabi fay gooto e mooɗon yonki muuɗum mursataake, laana kaa tan mursetee.
ACT 27:23 Jemma hanken, malaa'ika iwrii to Laamɗo mo ndewan-mi oo warii e am,
ACT 27:24 wii kam: «Pool, pati hul, a daroto yeeso kaananke Roma mawɗo oo, Laamɗo reenete aan e dawduɓe e maa ɓee fuu.»
ACT 27:25 Ndennoo, tiinnee, sabi miɗo hoolii ko Laamɗo haalani kam koo, hono non jaati worrata,
ACT 27:26 kaa waajibi en njanoyan e ruunde.
ACT 27:27 E ley jemma sappo e nayaɓo oo, nde min ndoydata e geeci Adiriyatiki ndee, wakkati hejjere jemma donnooɓe laana kaa ɓee cikki ɓadike fanndude.
ACT 27:28 Ɓe tippii ɓoggol kaɓɓaangol ko teddi, ɓe tawi luggeendi ndii yo hakke darɗe noogay. Ɓe njehi yeeso seeɗa, ɓe tippii kasen, ɓe tawi luggeendi ndii yo hakke darɗe sappo e joy.
ACT 27:29 Ko ɓe kuli pati ɓe njanoy e kaaƴe koo, ɓe njippini torooje nay caggal laana kaa, eɓe ndoomi beetee.
ACT 27:30 Nde wonnoo donnooɓe laana kaa ɓee ana njiɗunoo soɓɓitaade, ɓe njippini laanawel pamarel ngel e ndiyam, ɓe mbii eɓe ɲiɓoya torooje to yeeso laana kaa too.
ACT 27:31 Pool wii mawɗo oo e sordaasi'en ɓee: —So yimɓe ɓee keddaaki e ley laana kaa, onon, on ndaɗataa.
ACT 27:32 Nden sordaasi'en ɓee taƴi ɓoggi nanngunooɗi laanawel pamarel ngel ɗii, njoppi ngel doyi.
ACT 27:33 Nde ɓadinoo weetude ndee, Pool ndaardi ɓe fuu ɓe ɲaama, wii: —Hannde woni balɗe sappo e nay oɗon kettii on ɲaamaali fay huunde.
ACT 27:34 Ɗum waɗi so miɗo ndaarda on ɲaamon, yalla oɗon ndaɗa, sabi fay gooto e mooɗon leeɓol hoore muuɗum solataa so saama.
ACT 27:35 Nde o haalnoo ɗum ndee, o ɓami buuru, o yetti Laamɗo yeeso maɓɓe ɓe fuu, o helti, o fuɗɗi ɲaamde.
ACT 27:36 Nden ɓe fuu ɓe ceyii, kamɓe duu ɓe ɓami ɓe ɲaami.
ACT 27:37 Minen wonɓe ley laana kaa ɓee, min yimɓe teemeɗe ɗiɗon e capanɗe njeɗɗon e njeegom.
ACT 27:38 Nde ɓe ɲaamnoo faa ɓe kaari ndee, ɓe ɓami caakuuji alkama gonɗi e laana kaa ɗii, ɓe tippii ɗi ley geeci yalla eɗum hoyfina ka.
ACT 27:39 Nde weetunoo ndee, ɓe coynii leydi, kaa ɓe annditaali ndi. Ɓe njii soɓɓundu e fonngo muuɗum. Ɓe kawri ɓe naɓan ton laana kaa so ɓe mbaawii.
ACT 27:40 Ɓe taƴi torooje ɗee, ɓe njoppi ɗe ley ndiyam ɗam, ɓe njorŋini ɓoggi kummbeeje gurfirɗe ɗee. Caggal ɗum, ɓe piilti wiir oo, ɓe ŋabbini ɗum to hoore laana too, yalla henndu nduu ana dunƴira ka yeeso. Ɓe peewi fonngo ngoo.
ACT 27:41 Ɓe porri e siwre, laana kaa higgi. Becce makka ɲiɓii e ley njaareendi ndii faa ka ronki dillinaade, bempeeje keli laaci makka.
ACT 27:42 Sordaasi'en ɓee anniyii warde kasunkooɓe ɓee pati fay gooto e maɓɓe yinoo so doga.
ACT 27:43 Kaa nde wonnoo mawɗo sordaasi'en oo ana yiɗi danndude Pool, haɗi ɓe waɗude anniya maɓɓe oo, yamiri waawɓe yinaade ɓee adoo fiyaade e ndiyam ƴeentoya,
ACT 27:44 heddiiɓe ɓee, yoga muuɗum'en nanngi bamuuje laana kaa, yoga nanngi taƴe makka. Hono nii ɓe fuu ɓe njottorii njoorndi e jam.
ACT 28:1 Nde min ndaɗi ndee, min nani ruunde ndee Malta wiyetee.
ACT 28:2 Hoɗuɓe ɗon ɓee njaɓɓorii min caahu mawɗo. Nde wonnoo oon wakkati kammu ana toɓa jaangol ana woodi, ɓe kuɓɓi yiite, ɓe njaɓɓii min faa min ƴuwloo.
ACT 28:3 Pool mooɓi leɗɗe, wedii e yiite ngee. Nguleefi kii yaltini e majje mboddi, ndi soppi junngo makko.
ACT 28:4 Nde hoɗuɓe ɗon ɓee njii mboddi ndii ana weelta e junngo Pool ndee, mbiyondiri e ko'e muuɗum'en: —Taƴoral oo gorko yo barɗo hoore, taweede o daɗii to geeci too fuu, hakkeeji makko ɗii accataa mo wuura.
ACT 28:5 O ficci mboddi ndii e yiite ngee, ɗum torraali mo fay huunde.
ACT 28:6 Ɓe miili o ɓuutan naa o saama ɗon e ɗon o maaya. Kaa nde ɓe kettinoo faa ɓooyi ndee, ɓe njii ɗum torriraali mo fay huunde, hakkillaaji maɓɓe mbaylitii e makko, ɓe mbii o gooto e laamɗo'en ɓee.
ACT 28:7 Publiyus, hooreejo ruunde ndee oo, ngesa muuɗum ana e sera nokkuure ndee. O jaɓɓiima min faa gasi, o jippini min, o saahii e amen, min ngaɗi to makko balɗe tati.
ACT 28:8 Hawri baaba Publiyus ana lelii sellaa, jontaaɗo, reedu muuɗum ana doga ƴiiƴam. Pool yehi to makko, duwii, fawi juuɗe muuɗum e makko, sellini mo.
ACT 28:9 Nde ɗum waɗunoo ndee, ɲawɓe wonɓe e ruunde ndee ɓee ngari, cellinaa.
ACT 28:10 Ɓe teddini min teddeengal manngal. Nde min njahata ndee, ɓe njooɓini min ko min kasindini e mum fuu.
ACT 28:11 Caggal lebbi tati, min naati e laana iwka Aleksandiri, ndabbunooka e ruunde ndee kaa, min mbitti. Eka ɲeɲaa ɲeɲugol Tooruuji Puneeji.
ACT 28:12 Min njottii ngeenndi mbiyeteendi Sirakusa, min ngaɗi ɗon balɗe tati.
ACT 28:13 Min naati ɗon, min takkii e fonngo geeci faa Regiyus. Janngo mum, henndu ɓaleeri wifi. E ley balɗe ɗiɗi min njottii Potiyoli.
ACT 28:14 Min tawi ton sakiraaɓe, ndaardi min paɓɓana ɗum'en yontere. Hono nii min njottorii Roma.
ACT 28:15 Nde wonnoo sakiraaɓe wonɓe Roma ɓee nanii garol amen, ngarii faa sakoro Abiya e nokku biyeteeɗo Jippule Tati sakkitaade min. Nde Pool yiinoo ɓe ndee, yetti Laamɗo, ɓeydorii cuusal.
ACT 28:16 Nde min njottii Roma ndee, Pool duŋanaa jippoo feere muuɗum, kaɲum e sordaasi kayboowo ɗum oo.
ACT 28:17 Balɗe tati caggal muuɗum, Pool noddi mawɓe Yahuudiyankooɓe. Nde ɓe mooɓtinoo ndee, o wii ɓe: —Sakiraaɓe! Mi waɗaali fay huunde ko luuttondirta kam e yimɓe meeɗen ɓee naa aadaaji njaatiraaɓe meeɗen ɗii, kaa mi nanngaama Urusaliima, mi wattaama e juuɗe Romankooɓe.
ACT 28:18 Nde ɓeen ƴeewi kabaaru am ndee, njiɗiino yoppude kam, sabi ɓe tawaali e am fay daliili gooto kaanɗo warde kam.
ACT 28:19 Kaa kammari Yahuudiyankooɓe ɓee caliima mi yoppitee, ɗum waddani kam ɲaagaade sariya am ɓettinee naɓee to kaananke Roma mawɗo oo, tawee mi happaali leɲol am ngol fay huunde.
ACT 28:20 Ɗum waɗi so noddu-mi on yalla miɗo yiya on mi haalana on. Miɗo haɓɓorii ɗii calali saabe mo Israa'iilankooɓe pawi jikke e muuɗum oo.
ACT 28:21 Ɓe mbii mo: —Min keɓaali ɓataaki iwɗo Yahuudiya kaaloowo haala maa. Kasen duu fay gooto e sakiraaɓe ɓee waraali humpita min naa haala ko boni ko ngaɗ-ɗaa.
ACT 28:22 Kaa miɗen njiɗi kaalanaa min ko njii-ɗaa e hakkille maa, sabi miɗen anndi diina mo njokku-ɗaa oo ana luurraa ley nokkuuje ɗee fuu.
ACT 28:23 Ɓe cartanii mo nde ɓe ngartata. Ɲalaande ndee yottii, heewɓe ngari kawriti to jippunde makko too. Gila beetee kecco faa caggal kiraaɗe omo waajoo ɓe, omo fammina ɓe haala Laamu Laamɗo. Omo dallinoroo Tawreeta Muusaa e dewte annabaaɓe haala Iisaa.
ACT 28:24 Yoga e maɓɓe jaɓi ko o haali koo, yogaaɓe njaɓaali.
ACT 28:25 Nde ɓe caakotoo, tawi ɓe nganaa hawruɓe ndee, Pool ɓeydi hen konngol gootol, wii: —Ruuhu Ceniiɗo haalii goonga nde yottiniri haala annabi Esaaya, nde oon wii njaatiraaɓe mooɗon:
ACT 28:26 «Yaa to ngol leɲol mbiyaa ɗum: On kettinto faa palon noppi, kaa on paamataa. On ƴeewan faa puttinon gite, kaa on njiyataa.
ACT 28:27 Sabi ngol leɲol ɓernde mum yoorii. Ɓe cukkii noppi maɓɓe, ɓe mbumnii gite maɓɓe, pati gite maɓɓe njiya, pati noppi maɓɓe nana, pati hakkillaaji maɓɓe paama, sako ɓe ngarta mi sellina ɓe.»
ACT 28:28 Pool jokkini hen, wii: —Anndee, kisindam Laamɗo neldaama ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe. Kamɓe ɓe kettinto! [
ACT 28:29 ]
ACT 28:30 Pool waɗii duuɓi ɗiɗi kiɓɓi e ley suudu hasunoo nduu. Ɗon o silminannoo warannooɓe ƴeewde mo ɓee fuu,
ACT 28:31 omo waajoo Laamu Laamɗo, omo jannginira cuusal kabaaru Iisaa Almasiihu Joomiraaɗo oo, walaa kaɗuɗo mo.
ROM 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool. Mi maccuɗo Iisaa Almasiihu, mi noddaaɗo faa mi laatoo nelaaɗo mum, mi cuɓaaɗo faa mi yottina Kabaaru Laamɗo Lobbo oo.
ROM 1:2 Oon Kabaaru Lobbo, Laamɗo fodiriino mo gila arannde annabaaɓe mum e ley Binndi ceniiɗi ɗii.
ROM 1:3 Kabaaru oo haala Ɓiyiiko haalata, iwɗo e Daawuuda banngal ɓii-aadamaaku mum,
ROM 1:4 banngal Ruuhu Ceniiɗo oo holliraa mo Ɓii Laamɗo Jom Baawɗe ko o immitii e maayde koo. Kanko woni Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu,
ROM 1:5 saabe makko keɓir-mi moƴƴere laataade nelaaɗo faa goonɗinɓe ɗowtaniiɓe mo keɓee ley leɲi ɗii fuu, yalla innde makko ndee ana teddinee.
ROM 1:6 Onon wonɓe Roma ɓee duu, oɗon njeyaa e maɓɓe, onon ɓe Laamɗo noddi faa kaɓɓo-ɗon e Iisaa Almasiihu ɓee.
ROM 1:7 Miɗo jowta on fuu, onon ɓe Laamɗo horsini, onon ɓe Laamɗo noddi faa laato-ɗon seniiɓe. Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
ROM 1:8 Ko adii fuu, miɗo yetta Laamɗo e innde Iisaa Almasiihu saabe mooɗon on fuu, sabi haala goonɗinal mon haalaama e aduna oo fuu.
ROM 1:9 Laamɗo mo ndewiran-mi ɓernde laaɓunde e ley ko njottinan-mi Kabaaru Lobbo haala Ɓiyiiko oo koo, o seede miɗo miccitoo on wakkati fuu
ROM 1:10 e ley duwaawuuji am fuu. Miɗo ɲaagoo Laamɗo newnana kam laawol e ley muuyɗe muuɗum no mi warda to mon.
ROM 1:11 Sabi miɗo yiɗi yiide on sanne, yalla ana daɲa ko njottin-mi on e dokkal ngal Ruuhu hokkata ngal faa ɲiiɓina on.
ROM 1:12 Mi ɓeyda hen: yalla goonɗinal ngal ndeentu-ɗen e mum ngal ana hokka en fuu semmbe.
ROM 1:13 Sakiraaɓe, miɗo yiɗi anndon: cili kuurɗi ngaɗu-mi anniya mi waran to mon, yalla ana daɲa ɓe keɓu-mi hakkunde mon no keɓir-mi yimɓe hakkunde leɲi goɗɗi ɗii nii, kaa faa jooni mi heɓaali warde.
ROM 1:14 Waajibi mi yaha to yimɓe fuu, jooɗiiɓe e ferɓe, jannguɓe e ɓe njanngaali.
ROM 1:15 Ɗum saabanii kam yiɗude yottinde on, onon Romankooɓe ɓee duu Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo.
ROM 1:16 Mi yaagortaako Kabaaru Lobbo oo, sabi o baawɗe Laamɗo, omo waawi hisinde goonɗinɗo mo fuu: Yahuudiyankooɓe tafon, caggal ɗum, leɲi goɗɗi ɗii duu.
ROM 1:17 Sabi Kabaaru Lobbo oo ɓannginta no Laamɗo nanngirta neɗɗo pooccitiiɗo yeeso mum – goonɗinal tan waɗata ɗum, iwde e fuɗɗoode yaade e timmoode, no Binndi ɗii mbiiri nii: «Pooccitiiɗo wuurdan goonɗinal.»
ROM 1:18 Tikkere Laamɗo ana ɓannga iwde dow kammu ana jippoo e yedduɓe e ooɲiiɓe fuu ɓe ooɲaare mum'en ɗeɗɗata goonga oo ɓee,
ROM 1:19 sabi ko neɗɗo waawi anndude e Laamɗo koo ana laaɓani ɓe, Laamɗo jaati ɓannginanii ɓe ɗum.
ROM 1:20 Sabi gila Laamɗo tagi aduna oo faa hannde, golle mum ana ɓanngina sifa mum mo yiyataake oo faa laaɓa, ɗum woni baawɗe makko faa abada ɗee e allankaaku makko oo. Saabe ɗum, yedduɓe mo ɓee ngalaa daɗirgal fey.
ROM 1:21 Fay so taweede eɓe anndi Laamɗo, ɓe teddiniraali ɗum no foti teddinireede nii, ɓe njettaali mo duu. Miilooji maɓɓe ɗii laatike ɓoli, fay ko ɓe anndi seeɗa koo duu niɓɓii.
ROM 1:22 Eɓe njaara ɓe hakkilante'en, kaa ɓe kaanɗii.
ROM 1:23 Ɓe loomtinirii teddeengal Laamɗo duumiiɗo oo tooruuji nannduɗi e yimɓe maayooɓe e pooli e daabaaji ɗi koyɗe nay e ɓoggi leydi.
ROM 1:24 Saabe ɗum, Laamɗo ɗaldi ɓe e coɓe no yonkiiji maɓɓe ɗii njiɗiri nii faa ɓe koyni terɗe maɓɓe, kamɓe e ko'e maɓɓe.
ROM 1:25 Ɓe loomtinirii Laamɗo goongaraajo oo fenaande, ɓe teddinii ko tagaa ɓe ndewii ɗum, ɓe njoppii Taguɗo oo. Yo jettooje ngoodan mo faa abada! Aamiina.
ROM 1:26 Saabe ɗum, Laamɗo ɗaldi ɓe e giɗaaɗe yonki maɓɓe kersiniiɗe. Rewɓe maɓɓe ɓee njoppii lelɗe worɓe mum'en ɗee, ndeentii e rewɓe hono mum'en faa woortondiri e no Laamɗo muuyrunoo ɗum nii.
ROM 1:27 Hono non worɓe ɓee duu njoppi waaldude e rewɓe faa ngatti muuyondirde. Worɓe ana ngaɗondira ko hersinii. Ɓe njukkaama kamɓe e ko'e maɓɓe jaati hakke majjere maɓɓe.
ROM 1:28 Saabe ko ɓe miijinoo anndude Laamɗo walaa ko nafata koo, Laamɗo ɗaldi ɓe e majjere maɓɓe, faa ɓe ngaɗi ko neɗɗo haanaa waɗude.
ROM 1:29 Ɓe ooɲiiɓe, ɓe ɓaleeɓe yonki, eɓe keewi joote e comndam fuu, kaɲum e haasidaaku e war-hoore e pooɗondiral e jammba e anniya bonɗo. Ɓe ɲo'ooɓe yimɓe,
ROM 1:30 ɓe ɲiŋooɓe yimɓe, ɓe waɲuɓe Laamɗo, ɓe hoynooɓe yimɓe, ɓe mawninkiniiɓe, ɓe mantotooɓe, ɓe seeɓanɓe ko boni, ɓe murtirɓe saaraaɓe maɓɓe,
ROM 1:31 ɓe ngalaa hakkille, ɓe nganaa hoolniiɓe, ɓe yoorɓe ɓerɗe, ɓe ngalaa yurmeende.
ROM 1:32 Fay so taweede eɓe anndi Laamɗo yamirii gaɗoowo hono ɗee kulle fuu ana haandi e maayde, ɓe kaaɗataa e waɗude ɗe tan, eɓe njaɓani duu gaɗoowo ɗe fuu.
ROM 2:1 Ndennoo, aan peloowo woɓɓe oo, ko mbaaw-ɗaa laataade fuu a walaa daɗirgal. Sabi so a felii woɓɓe tawi golle mooɗon yo gooto, a liɓii hoore maa.
ROM 2:2 Eɗen anndi Laamɗo ana sarira gollirooɓe hono ɗii golleeji ɓee ko waarata e goonga oo.
ROM 2:3 Hey! Aan peloowo gollooɓe hono ɗii golleeji ɓee tawee hono non ngollirtaa, tama aɗa sikki a daɗan sarri jukkungo Laamɗo ngoo?
ROM 2:4 Naa a jawɗo moƴƴuki Laamɗo mawki kii, kaɲum e muɲal mum e sawraare mum? Tama a anndaa Laamɗo ana holle moƴƴuki mum yalla aɗa tuuba?
ROM 2:5 Kaa ko a joorɗo ɓernde a caliiɗo tuubude koo, aɗa waddana hoore maa tikkere Laamɗo ɲannde Laamɗo ɓannginta tikkere mum e sariya mum pooccitiiɗo oo.
ROM 2:6 Sabi Laamɗo barjoto gooto fuu golle mum.
ROM 2:7 Tewtooɓe darja e teddeengal e ko duumotoo, tewtirooɓe ɗum muɲal ley golle lobbo ɓee keɓan nguurndam nduumiiɗam.
ROM 2:8 Kaa haasidi'en saliiɓe goonga so ana kaɓɓii e bonannda ɓee, jukkungo naawngo keɓata.
ROM 2:9 Torra e wemmbere ngoodanii gaɗoowo ko boni fuu: Yahuudiyankooɓe tafon, leɲi goɗɗi njokka hen.
ROM 2:10 Darja e teddeengal e jam ngoodanii gaɗoowo ko moƴƴi fuu, Yahuudiyankooɓe tafon, leɲi goɗɗi njokka hen.
ROM 2:11 Sabi Laamɗo ɓurdintaa yimɓe.
ROM 2:12 Laamɗo jukkan luuttooɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe, fay so ɓe anndaa Sariya Muusaa oo. Kasen duu luuttooɓe so tawi ana anndi Sariya Muusaa oo, carirte Sariya oo.
ROM 2:13 Neɗɗo nanngirtaake pooccitiiɗo yeeso Laamɗo e hettinaade Sariya tan, jokkude Sariya oo waɗata so nanngiree pooccitiiɗo.
ROM 2:14 Ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee, kamɓe e waasude anndude Sariya Muusaa oo fuu, so ɓe ngaɗirii no Sariya Muusaa oo wiiri nii, ɓe kollii eɓe njogii sariya e ley hakkillaaji maɓɓe kamɓe e ko'e maɓɓe fay so ɓe ngalaa Sariya Muusaa oo.
ROM 2:15 Ɓe kollii ko Sariya Muusaa oo yamiri koo ana winndaa e ɓerɗe maɓɓe. Hakkillaaji maɓɓe ceediima ɗum, wakkatiiji eɓe anndi ley miilooji maɓɓe ɓe ngaɗii ko boni, wakkatiiji eɓe anndi ɓe ngaɗii ko moƴƴi.
ROM 2:16 Ɗum woni ko ɓanngoyta ɲannde Laamɗo yamirta Iisaa Almasiihu sara ko suuɗii ley ɓerɗe koo, sarira ɗum no Kabaaru Lobbo mo mbaajotoo-mi oo wiiri nii.
ROM 2:17 Aan, so a wii a Yahuudiyanke, a tuugike Sariya Muusaa oo, a mantorike Laamɗo,
ROM 2:18 aɗa anndi sago Laamɗo, a jannginaaɗo Sariya Muusaa oo faa mbaaw-ɗaa suɓaade ko moƴƴi,
ROM 2:19 a taƴorii a ɗowoowo wumɓe, a fooyre wonɓe e nimre ɓee,
ROM 2:20 aɗa waajoo ɓe njanngaali ɓee, aɗa janngina sukaaɓe saabe ko njogi-ɗaa anndal e goonga faa hiɓɓi e ley Sariya Muusaa oo koo –
ROM 2:21 aɗa tinndina woɓɓe, ndennoo a tinndintaa hoore maa naa? Aɗa waajoo pati wujjee, a wujjataa naa?
ROM 2:22 Aɗa wiya pati jeenee, a jeenataa naa? Aɗa harmina tooruuji, a wujjataa ley to ɗi ndewetee too naa?
ROM 2:23 Aan mantortooɗo Sariya Muusaa oo, a luuttataa mo koynaa innde Laamɗo ndee naa?
ROM 2:24 Ɗum waɗi so Binndi ɗii mbii: «Onon ngaɗi so ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee ana mbonkoo innde Laamɗo ndee.»
ROM 2:25 Sabi taadagol ana waawi nafude ma so aɗa haybi Sariya Muusaa oo, kaa so a yaaɓii Sariya Muusaa oo, a laatike hono mo taadaaki nii.
ROM 2:26 So mo taadaaki haybii jamirooje Sariya Muusaa ɗee, yalla waasude taadaade makko hiisataake no o taadiiɗo nii naa?
ROM 2:27 Mo taadaaki kaybuɗo Sariya Muusaa oo ana sare aan luuttuɗo Sariya oo, fay so a taadiiɗo annduɗo Binndi ɗii.
ROM 2:28 Sabi wanaa ko yiyetee koo waɗata neɗɗo Yahuudiyanke jaati, wanaa ko golletee e terɗe koo woni taadagol.
ROM 2:29 Ko yiyataake koo waɗata neɗɗo Yahuudiyanke jaati, taadagol duu ley ɓernde neɗɗo tawetee. E Ruuhu oo ɗum fawii, wanaa e binndi ɗii. Neɗɗo baaɗo non, wanaa yimɓe njettata ɗum, Laamɗo yettata ɗum.
ROM 3:1 Ndennoo, koɗum Yahuudiyanke ɓurdi leɲi goɗɗi ɗii? Koɗum woni nafaa taadagol?
ROM 3:2 Nafaa taadagol ana heewi e alhaaliiji ɗii fuu. Ko adii fuu, Yahuudiyankooɓe kalfinaa konngol Laamɗo ngol.
ROM 3:3 Kaa so yoga maɓɓe nganaa hoolniiɓe, ɗum ana waawi bonnude ko Laamɗo yo koolniiɗo koo naa?
ROM 3:4 Waawaa! Fay so yimɓe fuu yo fenooɓe, Laamɗo kaa yo goongirante. Sabi nii winndorii: «Fooccitaare maa ana annditee e ko kaalataa koo, so a sardaama a liɓan.»
ROM 3:5 Ɗoo miɗo haalda no yimɓe nii: so ooɲaare men ana ɓeyda ɓannginde fooccitaare Laamɗo ndee, ɗum ana waɗa so mbiyen Laamɗo yo ooɲiiɗo so jippinii e men tikkere mum naa?
ROM 3:6 Fes! Sabi so Laamɗo yo ooɲiiɗo, hono o sarirta aduna oo?
ROM 3:7 So tawii fenaande am ana ɓeyda ɓannginde goonga Laamɗo oo eɗum teddina mo, saabe koɗum carirtee-mi mi luuttoowo?
ROM 3:8 Won ɲo'ooɓe en wiyooɓe eɗen mbiya: «Ngaɗen ko boni yalla ko moƴƴi ana funta hen.» Ɓeen yimɓe, jukkungo mum'en ana foti e golleeji mum'en.
ROM 3:9 Ndennoo, enen Yahuudiyankooɓe ɓee, eɗen ɓuri heddiiɓe ɓee naa? En ɓuraa. Sabi mi hollii Yahuudiyanke e mo wanaa Yahuudiyanke fuu e ley luutti ngoni,
ROM 3:10 no Binndi ɗii mbiiri nii: «Walaa fuu pooccitiiɗo, fay gooto,
ROM 3:11 fay gooto walaa faamu, fay gooto tewtataa Laamɗo.
ROM 3:12 Yimɓe fuu yo majjuɓe, fuu yo bonɓe, walaa fuu gaɗoowo ko moƴƴi, fay gooto.»
ROM 3:13 «Kunduɗe maɓɓe ana mba'i no janaale udditiiɗe nii, ɗemɗe maɓɓe ana mbowla pene bonɗe. Toni maɓɓe ana caawi tooke posoke.»
ROM 3:14 «Haala maɓɓe fuu yo kuddi e konngi mettuɗi.»
ROM 3:15 «Koyɗe maɓɓe ana njaawani yuppude ƴiiƴam,
ROM 3:16 bonannda e kunkoo ana jokki e maɓɓe to ɓe njahata fuu,
ROM 3:17 ɓe anndaa laawol jam.»
ROM 3:18 «Kulol Laamɗo walaa e ɓerɗe maɓɓe fey.»
ROM 3:19 Eɗen anndi huunde fuu ko Sariya Muusaa oo wii, wonɓe e ley mum ɓee haaldi, yalla kunduɗe fuu ana muɓɓoo, yimɓe aduna fuu paama potii e jukkungo Laamɗo.
ROM 3:20 Sabi fay gooto nanngirtaake pooccitiiɗo yeeso Laamɗo saabe haybude mum Sariya Muusaa oo, sabi walaa ko Sariya Muusaa oo waawi so wanaa anndinde yimɓe ko woni luuttal.
ROM 3:21 Kaa jooni Laamɗo ɓannginii no nanngirta yimɓe fooccitiiɓe ko wanaa haybude mum'en Sariya Muusaa – no Sariya oo e dewte annabaaɓe ɗee ceedorii nii:
ROM 3:22 o nanngiran goonɗinɓe ɓee fuu fooccitiiɓe saabe goonɗinal mum'en Iisaa Almasiihu. Sabi walaa ko ɓurdini yimɓe:
ROM 3:23 yimɓe fuu luuttii, ngalaa ngeɗu e annoora Laamɗo.
ROM 3:24 Kaa Laamɗo nanngirii ɓe fooccitiiɓe meere meere kammari hinnee mum. O waɗii ɗum saabe Iisaa Almasiihu coottitiiɗo ɓe oo.
ROM 3:25 Oon Laamɗo fodi hokkitirde yonki mum faa yaafoo luutti goonɗinɓe ɗum, saabe ƴiiƴam mum ɗam. Hono non Laamɗo holliri fooccitaare mum, fay so jukkaalino luuttooɓe arannde
ROM 3:26 saabe muɲal mum. O waɗirii ɗum faa o ɓanngina fooccitaare makko wakkati mo ngon-ɗen e mum oo, yalla omo holla o pooccitiiɗo, kasen neɗɗo fuu goonɗinɗo Iisaa, o nanngiran ɗum pooccitiiɗo.
ROM 3:27 Ndennoo, koɗum fuu woni daliili wasu mo neɗɗo heddorii? Fay gooto! Haybude Sariya Muusaa oo saabii ɗum naa? Wanaa! Goonɗinal tan saabii ɗum!
ROM 3:28 Sabi miɗen anndi neɗɗo goonɗinal mum nanngirtee pooccitiiɗo, wanaa saabe haybugol mum Sariya Muusaa oo.
ROM 3:29 Naa Laamɗo yo Laamɗo Yahuudiyankooɓe tan? Wanaa kanko woni Laamɗo leɲi goɗɗi ɗii duu naa? Kanko jaati woni Laamɗo leɲi goɗɗi ɗii duu,
ROM 3:30 sabi Laamɗo gooto woodi, nanngiroowo taadiiɓe ɓee fooccitiiɓe saabe goonɗinal mum'en, ɓe taadaaki ɓee duu o nanngiran ɗum'en fooccitiiɓe saabe goonɗinal mum'en.
ROM 3:31 Ndennoo, min ittirooɓe Sariya Muusaa oo goonɗinal naa? Fes! Min ittaali mo, min tabintinɓe mo!
ROM 4:1 Koɗum mbiyaten e Ibarahiima njaati men oo?
ROM 4:2 So tawiino nii mo laatike pooccitiiɗo saabe golleeji makko ɗii, nden omo waawi mantaade. Kaa mo waawaa mantaade yeeso Laamɗo.
ROM 4:3 Sabi Binndi ɗii mbii: «Ibarahiima goonɗinii Laamɗo, Laamɗo jatorike mo saabe majjum mo pooccitiiɗo.»
ROM 4:4 Golloowo, njoɓdi mum jatortaake waɗaneede moƴƴere, ɗum tilsuɗum.
ROM 4:5 Kaa mo fawataa jikke mum e golleeji mum lobbi, pawoowo jikke oo e goonɗinde Laamɗo baawɗo nanngirde yedduɓe fooccitiiɓe oo, kanko, Laamɗo jatorto mo saabe goonɗinal makko ngal mo pooccitiiɗo.
ROM 4:6 Nii Daawuuda siforii mbelko'aaku neɗɗo mo Laamɗo jatorii pooccitiiɗo tawi walaa golleeji lobbi:
ROM 4:7 «Ɓe boofi mum'en njaafaa, ɓe luutti mum'en tosaa, mbelii hoore.
ROM 4:8 Neɗɗo mo Joomiraaɗo hiisaaki luutti mum, welii hoore.»
ROM 4:9 Tama taadiiɓe ɓee tan njey oon mbelko'aaku? Tama ɓe taadaaki ɓee ngalaa hen? Tama wanaa saabe goonɗinal Laamɗo jatorii Ibarahiima yo pooccitiiɗo?
ROM 4:10 Ndennoo, hono Ibarahiima worrunoo nde nanngiraa pooccitiiɗo ndee? O taadiiɗo naa o wanaa? O nanngiraama o pooccitiiɗo gila o taadaaki.
ROM 4:11 Taadagol makko duu yo maande holloore fooccitaare makko ndee saabe goonɗinal o heɓiri gila o taadaaki. Hono non, o laatorii njaati goonɗinɓe ɓe taadaaki ɓee fuu, yalla ɓeen duu ana njatoree yo fooccitiiɓe.
ROM 4:12 Kasen kanko woni baaba taadiiɓe ɓe kaaɗaali e taadagol tan, jokkuɓe laawol makko, kanko baaba men Ibarahiima goonɗinɗo Laamɗo gila taadaaki oo.
ROM 4:13 Laamɗo fodanii hokkude Ibarahiima e iwdi mum aduna oo. Wanaa kammari Ibarahiima ana jokki Sariya oo Laamɗo fodiri ɗum, o fodirii ɗum kammari fooccitaare nde o hokkiri Ibarahiima saabe goonɗinal mum ndee.
ROM 4:14 Sabi so tawii jokkude Sariya ana heƴa neɗɗo faa hokkee ko fodaa koo, goonɗinal laatike meere, fodoore ndee duu nafataa.
ROM 4:15 Sabi Sariya oo jukkungo Laamɗo waddata, kaa ɗo sariya walaa, boofi duu ngalaa.
ROM 4:16 Ndennoo, fodoore Laamɗo ndee e goonɗinal fawii, yalla ende laatoo moƴƴere makko, nde tabitana iwdi Ibarahiima fuu, wanaa jokkuɓe Sariya ɓee tan, nde tabitana goonɗinirɓe no Ibarahiima goonɗiniri nii ɓee fuu. Kanko woni njaati meeɗen en fuu
ROM 4:17 yeeso Laamɗo, no winndorii nii: «Mi waɗii ma baaba leɲi keewɗi.» Ibarahiima goonɗinii Laamɗo guurtinoowo maayɓe, biyoowo ko woodaa yo laato.
ROM 4:18 Ɗo Ibarahiima haannoo taƴude jikke ɗoo, ɗon fawi jikke goonɗini, nii laatorii baaba leɲi keewɗi no Laamɗo wiirunoo mo nii: «Hono nii iwdi maa fotata.»
ROM 4:19 Ibarahiima duuɓi mum ana mbaara e teemedere, kaa goonɗinal makko lo'aali nde o yiinoo terɗe makko naywii, Saaratu jom suudu makko oo duu naywii yawtii rimde.
ROM 4:20 O sikkitaaki fodoore Laamɗo ndee, ko laatii dee, goonɗinal makko ɓeydi heɓude semmbe, mo teddini Laamɗo,
ROM 4:21 sabi o taƴorii Laamɗo ana waawi tabintinde fodoore mum.
ROM 4:22 Saabe ɗum, «Laamɗo jatorii mo o pooccitiiɗo.»
ROM 4:23 Ko Binndi ɗii mbii «Laamɗo jatorii mo o pooccitiiɗo» koo, wanaa kammari makko tan winndorii,
ROM 4:24 ana winndorii kammari meeɗen enen duu, enen warooɓe jatoreede en fooccitiiɓe, goonɗinɓe Laamɗo guurtinɗo Joomiraaɗo men Iisaa e hakkunde maayɓe oo,
ROM 4:25 oon bardaaɗo saabe luutti men, guurtiniraaɗo yalla eɗen nanngiree en fooccitiiɓe.
ROM 5:1 Nde wonnoo en nanngiraama fooccitiiɓe saabe goonɗinal, jam waɗii hakkunde men e Laamɗo kammari Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
ROM 5:2 Kanko udditani en damal hinnee Laamɗo mo ngon-ɗen e mum jooni oo, ɗum laatorike saabe goonɗinal men ngal. Eɗen ceyoroo jikke heɓude ngeɗu e annoora Laamɗo.
ROM 5:3 Wanaa ɗum tan, eɗen ceyoroo torraaji men duu sabi eɗen anndi torraaji ndimata muɲal,
ROM 5:4 muɲal ngal rima neɗɗaaku, neɗɗaaku oo rima jikke.
ROM 5:5 Jikke oo noo fuurataa, sabi Ruuhu Ceniiɗo mo ndokke-ɗen oo hebbinanii en jilli Laamɗo ɗii.
ROM 5:6 Sabi nde en ngalaano semmbe ndee, nden Almasiihu maayani en, enen yedduɓe Laamɗo, e ley wakkati mo Laamɗo suɓii oo.
ROM 5:7 Ana tiiɗi neɗɗo jaɓa maayande goɗɗo fay so oon yo pooccitiiɗo, ana moƴƴa neɗɗo jaɓa maayande neɗɗo moƴƴo.
ROM 5:8 Kaa Laamɗo tabintinanii en jilli mum e men ko Almasiihu maayani en gila en luuttooɓe koo.
ROM 5:9 Jooni ko nanngira-ɗen en fooccitiiɓe saabe ƴiiƴam makko ɗam koo, taƴoral en ndaɗan e jukkungo Laamɗo ngoo saabe makko.
ROM 5:10 Sabi nde ngonno-ɗen en konnee'en Laamɗo ndee, Laamɗo rewrintinii en e mum saabe maayde Ɓiyum oo ndee. Ko ndewrintina-ɗen e makko jooni koo, taƴoral en kisinirte saabe nguurndam Ɓiyiiko oo ɗam.
ROM 5:11 Kasen duu eɗen ceyoroo Laamɗo saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu, dewrintinɗo en e Laamɗo oo.
ROM 5:12 Jooni, saabe neɗɗo gooto luutti naatiri e aduna oo, kasen duu luutti ɗii ngaddi maayde. Non maayde ndee yottorii yimɓe fuu, sabi ɓe fuu ɓe luuttii.
ROM 5:13 Gila Sariya Muusaa oo jippinaaka, luutti ana ngoodi e aduna oo, kaa so sariya walaa, luutti kiisataake.
ROM 5:14 Gila e Aadama faa e Muusaa, walaa fuu mo maayde heerii. Fay ɓe luuttiraali no Aadama luuttuɗo yamiroore Laamɗo ɓee nii duu maayan. Oon Aadama ana nanndita e garoyoowo oo.
ROM 5:15 Kaa en kaanaa fonndude luuttal Aadama e dokkal Laamɗo. Goonga, yimɓe heewɓe maayii saabe luuttal neɗɗo gooto, kaa hinnee Laamɗo ɓuri fuu mawnude, kaɲum e moƴƴere nde o waɗani yimɓe heewɓe saabe neɗɗo gooto ndee, ɗum woni Iisaa Almasiihu.
ROM 5:16 Kasen duu en kaanaa fonndude ko dokkal Laamɗo waddata koo e ko luuttal neɗɗo gooto waddata koo. Sabi sariya banngal luuttal neɗɗo gooto jukkungo waddi, kaa moƴƴere Laamɗo mawnde caggal luutti keewɗi waɗi faa yimɓe nanngiraa fooccitiiɓe.
ROM 5:17 Ko luuttal neɗɗo gooto (ɗum woni Aadama) waddani maayde laamaade yimɓe koo, taƴoral heɓooɓe hinnee Laamɗo keewɗo hokkaaɓe fooccitaare ɓee, kaɲum'en laamoto ley nguurndam saabe neɗɗo gooto (ɗum woni Iisaa Almasiihu).
ROM 5:18 Ndennoo, no luuttal neɗɗo gooto waddirani yimɓe fuu jukkungo nii, hono non kasen golle pooccitiiɗo mo neɗɗo gooto golli waɗirta yimɓe fuu nanngiree fooccitiiɓe hokka ɗum'en nguurndam.
ROM 5:19 No salaare neɗɗo gooto waɗiri yimɓe heewɓe luuttooɓe nii, hono non ɗowtaare neɗɗo gooto duu waɗiroyta heewɓe nanngireede fooccitiiɓe.
ROM 5:20 Sariya Muusaa oo wardii faa luutti ɓeyda annditeede, kaa ɗo luutti keewi fuu, ɗon hinnee Laamɗo ɓurata fuu heewde.
ROM 5:21 Hono no luuttal laamorii saabe maayde ndee nii, hono non hinnee Laamɗo oo duu laamoroytoo saabe fooccitaare ndee faa naɓa en to nguurndam nduumiiɗam ɗam Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu hokkata en ɗam.
ROM 6:1 Ndennoo, koɗum mbiyaten? En keddoto e luuttal yalla hinnee Laamɗo oo ana ɓeydoo naa?
ROM 6:2 Ɗum waawaa laataade! En maayɓe banngal luutti, ɗum woni en ceertii e majji. Ndennoo hono mbaawraten kasen wuurde e ley luutti?
ROM 6:3 Oɗon anndi lootogal men batisima kaɓɓungal en e Iisaa Almasiihu ngal haɓɓii en e maayde mum duu.
ROM 6:4 Ndennoo, e ley batisima oo en maaydii e makko en irdaama e makko, yalla no Almasiihu wuurtiri e hakkunde maayɓe saabe baawɗe Baabiraaɗo tedduɗe ɗee nii, enen duu eɗen nguurda non nguurndam kesam.
ROM 6:5 E ley ɗum, no ndeentir-ɗen e makko maayde nanndunde e nde makko ndee nii, hono non ndeentirten e makko immital nanndungal e ngal makko ngal.
ROM 6:6 Sabi eɗen anndi ko hiiɗɗi ko woni ley men koo tontidaama e makko dow leggal bardugal, yalla terɗe men luuttooje ɗee ana kalkoo, tonngite-ɗen iwde e tonngoode luuttal.
ROM 6:7 Sabi maayɗo tonngitaama iwde e tonngoode luuttal, nanngiraama pooccitiiɗo.
ROM 6:8 Ko maaydu-ɗen e Almasiihu koo, eɗen koolii en nguurdan e makko duu,
ROM 6:9 sabi eɗen anndi ko Almasiihu wuurti e hakkunde maayɓe koo, maayataa kasen, maayde duu jaalataako mo kasen.
ROM 6:10 Sabi nde o maayi ndee, o taƴii tonngoode luuttal cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu. Jooni e nguurndam makko ɗam, Laamɗo o wuurani.
ROM 6:11 Hono non, onon duu, laatee no maayɓe nii banngal luuttal, no wuuranɓe Laamɗo nii e haɓɓagol mon e Iisaa Almasiihu ngol.
ROM 6:12 Ndennoo, pati accee luuttal jaaloo terɗe mon maayooje ɗee faa njokkon giɗaaɗe majje.
ROM 6:13 Pati ndokkee calɗi mon ɗii luuttal, pati ngaɗon ɗi kaɓorɗe ooɲaare. Ndokkee ko'e mon Laamɗo. Kammari on maaynooɓe, jooni kaa on wuurɓe, ngaɗon calɗi mooɗon ɗii kaɓorɗe fooccitaare.
ROM 6:14 Luuttal jaalataako on kasen, sabi on ŋoottii taweede e ley Sariya oo, ko ngon-ɗon e mum dee, e ley hinnee Laamɗo.
ROM 6:15 Koɗum hen, ndennoo? En luuttan saabe e ley hinnee ngon-ɗen wanaa e ley Sariya naa? Ɗum waawaa laataade!
ROM 6:16 Oɗon anndi so on ngaɗii ko'e mon e gollande neɗɗo faa ɗowtano-ɗon ɗum, on laatiima maccuɓe mo ɗowtanto-ɗon oo. Ndennoo, naa on laatiima maccuɓe luutti naɓooji on e maayde, naa on ɗowtaniima Laamɗo naɓoowo on e fooccitaare.
ROM 6:17 Kaa jettooje ngoodanii Laamɗo! Arannde e tonngoode luuttal ngonno-ɗon, kaa jooni oɗon nii ɗowtorii ɓerɗe laaɓuɗe laawol ngol njanngine-ɗon ngol.
ROM 6:18 On tonngitaama iwde e tonngoode luuttal, on laatike gollooɓe ɗowtaniiɓe fooccitaare ndee.
ROM 6:19 Miɗo haalda ɗoo no yimɓe paamirta nii kammari on njaawaali faamde. No ngaɗirno-ɗon calɗi mon ɗii e maral tuundi e ooɲaare faa ngollu-ɗon ko boni nii, jooni ngaɗiron non calɗi mon ɗii e maral fooccitaare faa ngollon ko senii.
ROM 6:20 Nde ngonno-ɗon e tonngoode luuttal ndee, on laatanooki gollooɓe ɗowtaniiɓe fooccitaare.
ROM 6:21 Koɗum keɓuno-ɗon e majjum? Fay huunde, so wanaa ko kersirton hannde koo, sabi battane majjum yo maayde.
ROM 6:22 Kaa jooni, on tonngitaama iwde e tonngoode luuttal, on laatike gollanooɓe Laamɗo, oɗon nguura e senaare. Battane majjum yo nguurndam nduumiiɗam.
ROM 6:23 Sabi mbarjaari luuttal yo maayde, kaa moƴƴere nde Laamɗo hokkata ndee yo nguurndam nduumiiɗam e ley haɓɓagol men e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
ROM 7:1 Sakiraaɓe, miɗo haaldana on no yimɓe annduɓe Sariya Muusaa oo ɓee nii. Oɗon anndi faa laaɓi paca neɗɗo e ley Sariya tawetee so nii ana heddii wuurde.
ROM 7:2 Hono nii debbo ɓamaaɗo, sariya tonngi ɗum e gorum oo so nii gorko oo ana wuuri. Kaa so gorko oo maayii, mo tonngitaama iwde e sariya tonngunooɗo mo oo.
ROM 7:3 So goɗɗo ɓamii mo e ley nguurndam goriiko oo, wiyete mo jeenoowo. Kaa so goriiko oo maayii, sariya oo yoppitan mo, mo wiyataake jeenoowo so mo ɓamondirii e gorko goɗɗo.
ROM 7:4 Sakiraaɓe am, onon duu on maayanii Sariya Muusaa, on iwii e ley mum kammari maayde Almasiihu ndee, on jeyaama e goɗɗo, ɗum woni Almasiihu mo Laamɗo wuurtini e hakkunde maayɓe oo yalla eɗen ngolla ko welata Laamɗo.
ROM 7:5 Wakkati nde ngonno-ɗen e hiini hoore men ndee, giɗaaɗe yonki bonɗe ɗe Sariya Muusaa oo tekkini ɗee ana ngolla e terɗe men faa naɓa en to maayde.
ROM 7:6 Kaa jooni, en tonngitaama iwde e tonngoode Sariya Muusaa, sabi en maayii banngal Sariya tonngunooɗo en oo faa mbaawen gollande Laamɗo ley nguurndam kesam tuugiiɗam e Ruuhu oo, tawee ɗam tuugaaki e Sariya kiiɗɗo binndaaɗo oo.
ROM 7:7 Ndennoo, koɗum mbiyaten? Sariya Muusaa oo yo luuttal naa? Wanaa! Kaa noo, Sariya oo anndini kam ko woni luuttal. Sabi mi anndataano ko woni tuuyo so Sariya oo wiyaalino: «Pati tuuye-ɗaa!»
ROM 7:8 Luuttal ngal tuugike kaɗaaɗi ɗii, waɗi e am sii tuuyooji fuu. Sabi so Sariya walaa, luutti ɗii yo baatuɗi.
ROM 7:9 Arannde, nde mi anndaano Sariya oo ndee, miin, miɗo wuurnoo, kaa ko kaɗaaɗi ɗii ngari koo, luuttal laattii guurngal,
ROM 7:10 miin, maay-mi. Jamirooje kaannooɗe waddande kam nguurndam ɗee, laatii naɓooje kam to maayde.
ROM 7:11 Sabi luuttal ngal tuugike kaɗaaɗi ɗii, ƴoɲɲi kam, wardi kam ɗi.
ROM 7:12 Ndennoo, Sariya Muusaa yo ceniiɗo, jamirooje ɗee duu yo ceniiɗe yo pooccitiiɗe yo moƴƴuɗe.
ROM 7:13 Jooni, ko moƴƴi waddanii kam maayde naa? Waddanaali! Luuttal woni ko waddani kam maayde. Hono nii ngal annditirtee ngal luuttal jaati, sabi ngal nawtorike ko moƴƴi faa rima e am maayde. Ndennoo, saabe jamirooje ɗee luuttal ngal ɓanngii ngal luuttal ƴaɓɓitiingal.
ROM 7:14 Eɗen anndi Sariya Muusaa oo to Ruuhu Ceniiɗo iwi. Kaa miin mi neɗɗo lo'uɗo mo luutti njaalii.
ROM 7:15 Sabi mi faamaali ko ngaɗan-mi koo: ko njiɗu-mi waɗude koo, mi waɗataa ɗum, kaa ko mbaɲu-mi koo, ɗum ngaɗan-mi.
ROM 7:16 So miɗo waɗa ko mi yiɗaa koo, ɗum ana holla mi jaɓii Sariya Muusaa oo ana moƴƴi.
ROM 7:17 Joonnoo, wanaa miin waɗirta non, luuttal gonngal e am ngal waɗirta non.
ROM 7:18 Miɗo anndi e ley am, ɗum woni e ley terɗe am, ko moƴƴi walaa e mum. Yiɗude waɗude ko moƴƴi ana e am, kaa mi waawaa waɗude ɗum.
ROM 7:19 Mi waɗataa ko moƴƴi ko njiɗu-mi koo, ko boni ko mi yiɗaa koo ngaɗan-mi.
ROM 7:20 Kaa so mi waɗii ko mi yiɗaa, wanaa miin gollirta non, luuttal gonngal e am ngal gollirta non.
ROM 7:21 Ko taykii-mi hen dee: wakkati fuu miɗo yiɗi waɗude ko moƴƴi, kaa ko boni koo huɓindii kam.
ROM 7:22 To ley hakkille am too, Sariya Laamɗo oo ana weli kam jaati,
ROM 7:23 kaa miɗo maata neesu bonɗo e ley terɗe am, ana haɓa e sariya gonɗo ley hakkille am oo. Neesu bonɗo oo ana waɗa kam maccuɗo luuttal gonngal e terɗe am ngal.
ROM 7:24 Hee miɗo yurminii! Homo waawi ittude kam e ɗee terɗe naɓooje kam to maayde?
ROM 7:25 Jettooje ngoodanii Laamɗo saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu! Ndennoo miin, e ley hakkille am mi gollanoowo Sariya Laamɗo, kaa e terɗe am mi gollanoowo luuttal.
ROM 8:1 Jooni kaa, jukkungo fuu walaa e haɓɓiiɓe e Iisaa Almasiihu ɓee,
ROM 8:2 sabi baawɗe Ruuhu dokkooje en nguurndam saabe Iisaa Almasiihu ɗee ittii en e baawɗe luuttal, kaɲum e maayde fuu.
ROM 8:3 Ko Sariya Muusaa ronki timminde saabe loore terɗe men koo, ɗum Laamɗo timmini. Faa o tosa luutti o neldi Ɓiyiiko jaati dow mbaadi nanndundi e ndi ɓiɓɓe aadama luuttooɓe ndii. E mum o jukki luuttal golloowal e ley terɗe men ngal.
ROM 8:4 Ɗum fuu yalla laaɓal ngal Sariya oo yamiri ngal ana hiɓɓa e meeɗen, enen jokkuɓe Ruuhu ɓe njokkaali e giɗaaɗe yonki mum'en ɓee.
ROM 8:5 Haɓɓiiɓe e giɗaaɗe yonki ɓee, giɗaaɗe yonki miilata, kaa haɓɓiiɓe e Ruuhu ɓee, ko Ruuhu jey koo miilata.
ROM 8:6 Miilde giɗaaɗe yonki mum tan, maayde waddanta neɗɗo, kaa noo, miilde ko Ruuhu jey koo, nguurndam e jam waddanta neɗɗo.
ROM 8:7 Sabi miiloowo giɗaaɗe yonki mum tan yo gaɲo Laamɗo, sabi joomum ɗowtantaako Sariya Laamɗo oo, ko selli hen dee, waawaa jaati.
ROM 8:8 Haɓɓiiɓe e giɗaaɗe yonki ɓee mbaawaa welde Laamɗo.
ROM 8:9 Kaa onon, on kaɓɓataako e giɗaaɗe yonki so Ruuhu Laamɗo ana e mon, e Ruuhu oo kaɓɓoto-ɗon. Neɗɗo fuu mo walaa Ruuhu Almasiihu oo, waldaa e Almasiihu.
ROM 8:10 Kaa so Almasiihu wonii e mon, fay so taweede terɗe mon ɗee yo maayɗe saabe luuttal ngal, yonkiiji mon ɗii kaa yo guurɗi kammari on nanngiraama fooccitiiɓe.
ROM 8:11 Laamɗo guurtinɗo Iisaa Almasiihu e hakkunde maayɓe oo, so Ruuhu mum ana e mon, kaɲum jaati hokkata terɗe mon maayooje ɗee nguurndam, o hokkiran ɗum Ruuhu makko gonɗo e mon oo.
ROM 8:12 Jooni kaa, sakiraaɓe, so won ko tilsinte-ɗen, wanaa jokkude giɗaaɗe yonki tilsinte-ɗen.
ROM 8:13 So on nguurdii no giɗaaɗe yonki ngorri nii fuu, on maayan. Kaa so on mbardii giɗaaɗe ɗee Ruuhu Laamɗo oo, on nguuran.
ROM 8:14 Ɓe Ruuhu Laamɗo oo ɗowata ɓee yo ɓiɓɓe Laamɗo.
ROM 8:15 Sabi Ruuhu mo Laamɗo hokki on oo waɗataa on maccuɓe faa wartira on e kulol. Ko keɓu-ɗon dee, Ruuhu gaɗoowo on ɓiɓɓe Laamɗo. Kanko waɗata en noddiren Laamɗo «Abba».
ROM 8:16 Ruuhu oo jaati, kaɲum e ɓerɗe men ɗee ana ceedoo en ɓiɓɓe Laamɗo.
ROM 8:17 So en ɓiɓɓe, en ronooɓe duu. So en ronooɓe ko Laamɗo fodi koo, en rondooɓe e Almasiihu. So eɗen torridee e makko, en keɓidan e makko teddeengal duu.
ROM 8:18 Miɗo anndi torraaji meeɗen hannde ɗii mbaawaa fonndeede e teddeengal ngal Laamɗo ɓannginanta en janngo ngal.
ROM 8:19 Tagoore ndee fuu ana heppi ɲalaande nde Laamɗo ɓannginta teddeengal ɓiɓɓe mum ndee.
ROM 8:20 Sabi tagoore ndee, baawɗe naɓooje nde e meere laamotoo nde. Wanaa e sago mayre ɗum waɗaa, Laamɗo muuyrunoo ɗum non. Kaa jikke ana woodi,
ROM 8:21 sabi tagoore ndee tonngitete iwde e tonngoode ɲolgol, soottitee heɓa ngeɗu e teddeengal ngal ɓiɓɓe Laamɗo ɓee keɓata ngal.
ROM 8:22 Sabi eɗen anndi, faa jooni tagoore ndee fuu ana uuma ana tampi e naawalla ŋatawere.
ROM 8:23 Wanaa ɗum tan, enen heɓirɓe Ruuhu Laamɗo oo no dokkal Laamɗo adiingal nii ɓee duu eɗen uuma, sabi eɗen keppi Laamɗo soottitaaki terɗe men ɗee waɗa en ɓiɓɓe mum.
ROM 8:24 Sabi e ley jikke kisina-ɗen. Kaa jikke keɓaaɗo ŋoottii laataade jikke, sabi neɗɗo fawataa jikke e ko heɓi.
ROM 8:25 Kaa so eɗen pawa jikke e ko en keɓaali tafon, en ndoomiran ɗum sawraare.
ROM 8:26 Hono non Ruuhu oo waran walla en e loore men duu, sabi en anndaa no kaan-ɗen waɗirde duwaawu nii. Kaa Ruuhu oo e hoore mum ɲaaganto en Laamɗo, ɲaagoroo uumaali ɗi mbaawaa sifeede e haalaaji.
ROM 8:27 Laamɗo kumpitiiɗo ko woni ley ɓerɗe men oo duu ana anndi anniya Ruuhu, sabi e sago makko Ruuhu oo ɲaagirantoo seniiɓe ɓee.
ROM 8:28 Eɗen anndi, yiɗuɓe Laamɗo noddiraaɓe anniya makko ɓee, Laamɗo ana waɗa huunde fuu gollida faa laatanoo ɗum'en ko moƴƴi.
ROM 8:29 Sabi ɓe Laamɗo anndi gila tagaaka ɓee, o hoddiranii ɗum'en nanndude e Ɓiyiiko oo, yalla Ɓiɗɗo oo ana laatoo hammadiijo sakiraaɓe heewɓe.
ROM 8:30 Kasen duu ɓe o hoddirani ɓee, o noddii ɗum'en, ɓe o noddi ɓee, o nanngirii ɗum'en fooccitiiɓe, ɓe o nanngiri fooccitiiɓe ɓee, o hokkii ɗum'en ngeɗu mum'en e teddeengal makko.
ROM 8:31 Caggal ɗum fuu, koɗum mbiyaten? So Laamɗo ana wondi e men, homo waawi honude en?
ROM 8:32 Kanko, fay Ɓiyiiko oo e hoore mum mo haɗaali en, o hokkitirii ɗum kammari men en fuu. Fay huunde haɗataa mo hokkude en ko moƴƴi fuu, o hokkida en ɗum e mum.
ROM 8:33 Homo naɓata ɓe Laamɗo suɓii ɓee sariya? Fay gooto, sabi Laamɗo nanngirii ɓe fooccitiiɓe!
ROM 8:34 Homo waawi liɓude ɓe e sariya? Walaa, sabi Iisaa Almasiihu maayanii en, ko ɓuri ɗum fuu, o wuurtanii en. Omo jooɗii ɲaamo Laamɗo omo ɲaaganoo en.
ROM 8:35 Koɗum waawi seenndude en e jilli ɗi Almasiihu yiɗi en ɗii? Ɓillaare naa, wemmbere naa, torra naa, yolbere naa, kolndam naa, farati naa, naa kaafaawi?
ROM 8:36 Nii Binndi ɗii mbiiri: «Saabe maa miɗen nii kosa maayde ɲannde fuu, miɗen nanngiraa no baali kirsoyteeɗi nii.»
ROM 8:37 Ɗum fuu e taweede, eɗen keɓira jaalogal manngal saabe jiɗɗo en oo.
ROM 8:38 Sabi miɗo taƴori, wanaa maayde, wanaa nguurndam, wanaa malaa'ika'en, wanaa laamu, wanaa ko wari jooni, wanaa ko waroyta, wanaa semmbe,
ROM 8:39 wanaa baawɗe gonɗe dow, wanaa gonɗe ley, wanaa huunde fuu ko tagaa, fay huunde waawaa seenndude en e jilli ɗi Laamɗo waɗi e men ɗii e ley haɓɓagol men e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
ROM 9:1 Ko kaalan-mi ɗoo koo yo goonga, sabi ko ngon-mi e Almasiihu koo kaaliran-mi, mi fenataa. Hakkille am mo Ruuhu Ceniiɗo ɗowata oo, ana seedanoo kam
ROM 9:2 mboy-yonki cattuɗo, kaɲum e naawalla duumiiɗo ana e am
ROM 9:3 saabe Israa'iilankooɓe sakiraaɓe am ɓee. Miɗo yelinoo laataade kuɗaaɗo mi seerta e Almasiihu miin e hoore am so ana nafannoo leɲol am ngol. Kamɓe ngoni ɓe Laamɗo waɗi ɓiɓɓe mum, holli ɓe teddeengal mum. Kamɓe njey aadiiji ɗii e Sariya Muusaa oo. Kasen duu Laamɗo anndinii ɓe no rewirtee, waɗanii ɓe podooje mum.
ROM 9:5 Leɲol am yo iwdi maamiraaɓe Israa'iila aranndeeɓe ɓee, Almasiihu duu banngal ɓii-aadamaaku mum e leɲol ngol iwi, kanko woni Laamɗo, o tiimɗo huunde fuu, yo o yette faa abada. Aamiina.
ROM 9:6 Ɗum wanaa wiide konngol Laamɗo ngol laatike meere. Sabi wanaa iwɓe e Israa'iila ɓee fuu ngoni Israa'iilankooɓe,
ROM 9:7 wanaa iwɓe e Ibarahiima ɓee fuu ngoni ɓiɓɓe mum jaati. Sabi Laamɗo wii Ibarahiima: «Iwdi Isiyaaka ndii, kayri innditortoo innde maa.»
ROM 9:8 Ɗum woni: wanaa ɓiɓɓe Ibarahiima rimiraaɓe no yimɓe fuu ndimirtee nii ngoni ɓiɓɓe Laamɗo, rimiraaɓe saabe fodoore ndee ɓee nanngiraa no iwdi makko jaati nii.
ROM 9:9 Sabi Laamɗo fodii ɗii konngi wii: «Mi wartan e hono oo wakkati mawuuri, Saaratu heɓan ɓiɗɗo gorko.»
ROM 9:10 Wanaa ɗum tan. Rebekka duu ɓamii reedu funeeɓe. Baaba maɓɓe yo Isiyaaka, maama men oo.
ROM 9:11 Gila ɓiɓɓe ɓee ndimaaka sako ɓe ngaɗa ko moƴƴi naa ko boni, nden Laamɗo wii Rebekka: «Mawniraaɗo oo laatoto maccuɗo miɲiraaɗo oo.» O waɗiri non faa anniya makko banngal suɓagol tabita, ɗum woni: suɓagol makko ngol fawaaki e golle yimɓe, e Laamɗo noddoowo oo ngol fawii
ROM 9:13 no Binndi ɗii mbiiri nii: «Yaakuuba korsin-mi, Iisuwa koynu-mi.»
ROM 9:14 Ndennoo, koɗum mbiyaten? Laamɗo yo ooɲiiɗo naa? Fes!
ROM 9:15 Annii ko o wii Muusaa: «Mi hinnoto mo muuy-mi hinnaade, mi yurmoto mo muuy-mi yurmaade.»
ROM 9:16 Ndennoo, suɓagol makko fawaaki e sago neɗɗo naa e golle mum, ko fawii e mum dee, dow Laamɗo jurmotooɗo oo.
ROM 9:17 Sabi e ley Binndi ɗii, Laamɗo wii Fira'awna: «Ko ngaɗir-maa-mi kaananke dee, faa mi hollira baawɗe am e maa, kasen duu faa innde am ooynee e aduna oo fuu.»
ROM 9:18 Ndennoo, Laamɗo yurmoto mo muuyi, yoornan ɓernde mo muuyi.
ROM 9:19 Ana moƴƴa daɲa biiɗo kam: «So non ɗum worri, koɗum Laamɗo felirta yimɓe so fay gooto waawaa salaade muuyɗe makko ɗee?»
ROM 9:20 Aan neɗɗo oo, koɗum ngon-ɗaa faa njeddaa Laamɗo? Loonde mahaande ana wiya mahuɗo ɗum oo: «Ko saabii so mahir-ɗaa kam nii?»
ROM 9:21 Mahoowo looɗe ana waawi waɗude e loope ɗee ko yiɗi fuu: e loopal gootal o maha loonde nde gollirtaake so wanaa e dow ko hensaa, o maha wonnde gollirteende ko wanaa ko hensaa.
ROM 9:22 Haya, fay so taweede Laamɗo muuyii ɓannginde tikkere mum kaɲum e baawɗe mum, o muɲanii ɓe o tikkani ɓee muɲal cattungal, ɗum woni haanduɓe e halkaade ɓee.
ROM 9:23 O waɗirii nii faa o ɓanngina annoora makko mawɗo dow ɓe o yurmotoo ɓee, ɓe o lanndinanii gila ko ɓooyi yalla ana keɓa ngeɗu e annoora makko.
ROM 9:24 Ɓeen yimɓe ngoni enen ɓe o noddi ɓee, wanaa ley Yahuudiyankooɓe ɓee tan, ley leɲi goɗɗi ɗii duu.
ROM 9:25 Nii Laamɗo wiiri ɗum e dewtere annabi Hosee'a: «Leɲol ngol wanaa leɲol am ngol, mi noddiroyan ngol leɲol am, yimɓe ɓe korsinaaka ɓee, mi noddiroyan ɓe yimɓe am horsuɓe.
ROM 9:26 Kasen duu ɗo ɓe mbiyetenoo ɓe nganaa yimɓe am ɗoo, ɗon ɓe mbiyoytee ɓiɓɓe Laamɗo guurɗo oo.»
ROM 9:27 Annabi Esaaya duu haalii haala Israa'iilankooɓe, wii: «Fay so ɓiɓɓe Israa'iila keewiri no njaareendi geeci nii, seeɗa maɓɓe tan hisintee,
ROM 9:28 sabi Joomiraaɗo tabintinan konngol mum faa hiɓɓa e leydi ndii ko yaawi.»
ROM 9:29 Kasen duu nii Esaaya wiirunoo gila arannde: «Sinndo Joomiraaɗo Jom Semmbe oo ɗaldaalino en iwdi, tawanno en laatike no ngeenndi Sodooma nii, en nanndii e ngeenndi Gomoora.»
ROM 9:30 Ndennoo, koɗum mbiyaten? Ko mbiyaten annii: yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓe tewtaalino nanngireede fooccitiiɓe yeeso Laamɗo ɓee, ɓeen keɓi fooccitaare, ɗum woni fooccitaare saabe goonɗinal.
ROM 9:31 Israa'iilankooɓe tewtunooɓe nanngireede fooccitiiɓe yeeso Laamɗo saabe jokkude Sariya ɓee ndonkii heɓude nanngireede fooccitiiɓe.
ROM 9:32 Ko saabii? Saabe ɓe tewtiraali ɗum goonɗinal, golle maɓɓe ɓe tewtiri ɗum faa ɓe pergitii e «haayre fergitoore ndee»
ROM 9:33 no haala kaa hippiraa ley Binndi ɗii nii: «Mi fawan e Siyona haayre nde yimɓe pergitotoo e mum so liɓa ɗum'en. Kaa goonɗinɗo nde fuu hersataa abada!»
ROM 10:1 Sakiraaɓe, ko njiɗu-mi e ɓernde am jaati, e ko ɲaagotoo-mi Laamɗo: Israa'iilankooɓe kisinee.
ROM 10:2 Miɗo seedanoo ɓe eɓe kirana Laamɗo sanne, kaa kiram maɓɓe ɗam waldaa e faamu.
ROM 10:3 Ɓe paamaali fooccitaare nde Laamɗo hokkata neɗɗo ndee, faa ɓe piyani ko'e maɓɓe dabare laataade fooccitiiɓe. Hono nii ɓe ɗowtanaaki sariya mo Laamɗo darni faa nanngira neɗɗo pooccitiiɗo oo.
ROM 10:4 Sabi Almasiihu woni timmoode Sariya Muusaa oo, yalla goonɗinɗo Almasiihu fuu ana nanngiree pooccitiiɗo.
ROM 10:5 Ko Muusaa winndi banngal fooccitaare iwnde e Sariya ndee annii: «Neɗɗo fuu jokkuɗo Sariya oo, wuurdan saabe Sariya oo.»
ROM 10:6 Kaa ko fooccitaare iwnde e goonɗinal ndee wii koo: pati wii e ɓernde maa «Homo ŋabbata dow kammu?» Ɗum woni faa jippina Almasiihu,
ROM 10:7 naa «Homo yahata laakaraa?» Ɗum woni faa immintina Almasiihu e hakkunde maayɓe.
ROM 10:8 Ndennoo, koɗum fooccitaare iwnde e goonɗinal wiyata? Ɗum ɗoo nde wiyata: «Konngol Laamɗo ana ɓadi maa, engol e hunduko maa, engol e ɓernde maa.» Ngol konngol woni kabaaru goonɗinal ngal min mbaajotoo ngal.
ROM 10:9 So a seedorike hunduko maa Iisaa yo Joomiraaɗo, a goonɗinii e ɓernde maa Laamɗo wuurtinii mo e hakkunde maayɓe, a hisinte.
ROM 10:10 Sabi goonɗinɗo e ley ɓernde mum, Laamɗo nanngiran ɗum pooccitiiɗo, ceedoriiɗo hunduko mum, Laamɗo hisinan ɗum
ROM 10:11 no Binndi ɗii mbiiri nii: «Goonɗinɗo mo fuu hersataa.»
ROM 10:12 Jooni, walaa ko seenndi Yahuudiyanke e mo wanaa Yahuudiyanke, ɓe fuu ɓe Joomiraaɗo gooto, o kebbinoowo moƴƴereeji makko e noddooɓe mo ɓee fuu.
ROM 10:13 Sabi «neɗɗo fuu nodduɗo innde Joomiraaɗo, hisinte.»
ROM 10:14 Kaa hono ɓe mbaawiri noddude mo so ɓe ngoonɗinaali mo? Hono ɓe mbaawiri goonɗinde mo so ɓe nanaali kabaaru makko? Hono ɓe mbaawiri nande kabaaru makko so baajotooɗo walaa?
ROM 10:15 Hono yimɓe mbaawiri waajaade so nelaaka? Binndi ɗii mbii: «Huunde fuu ɓuraa yiigol warooɓe yottinde Kabaaru Lobbo ɓee ngol wooɗude.»
ROM 10:16 Kaa wanaa yimɓe fuu njaɓani Kabaaru Lobbo oo. Annabi Esaaya wii: «Joomiraaɗo, homo goonɗini waaju amen oo?»
ROM 10:17 Hono nii goonɗinal heɓiraa e nande waaju, waaju duu heɓiraa e konngol Almasiihu.
ROM 10:18 Kaa miɗo lamndoo ɗum ɗoo: Israa'iilankooɓe nanaali naa? Ɓe nanii jaati! Nii Binndi ɗii mbii: «Daaɗe maɓɓe nanaama e aduna oo fuu, konngi maɓɓe njottiima faa hoore leydi.»
ROM 10:19 Miɗo lamndoo kasen: Israa'iilankooɓe paamaali naa? Ley Tawreeta Muusaa Laamɗo wii tafon: «Mi waɗan kiron ɓe laataaki leɲol ɓee, mi waɗan tikkanon leɲol ngol walaa hakkille.»
ROM 10:20 Nden kaa, annabi Esaaya hulaali wiide caggal mum: «Ɓe tewtaalino kam ɓee tawii kam, ɓe lamndanaaki kam ɓee, mi ɓannganii ɗum'en.»
ROM 10:21 Kaa banngal Israa'iila, Laamɗo wii: «Ɲannde fuu miɗo lanndinii jaɓɓaade leɲol caliingol jeddungol ngol.»
ROM 11:1 Ndennoo, miɗo lamndoo: Laamɗo yoppii yimɓe mum Israa'iilankooɓe ɓee naa? O yoppaali! Sabi miin e hoore am mi Israa'iilanke, mi iwdi Ibarahiima, e suudu baaba Beɲamin njeyaa-mi.
ROM 11:2 Laamɗo yoppaali yimɓe mum ɓe suɓinoo gila arannde ɓee. Tama on anndaa ko Binndi ɗii mbii nde annabi Iliyaasa wullantonoo Israa'iilankooɓe ɓee to Laamɗo, wii:
ROM 11:3 «Joomiraaɗo, ɓe mbarii annabaaɓe maa, ɓe ngurjinii ittirɗe maa sadaka, miin tan gooto heddii, eɓe ndaara no ɓe mbarda kam.»
ROM 11:4 Koɗum Laamɗo jaabii mo? Ɗum ɗoo: «Mi mooɓtanii hoore am ujunaaji njeɗɗon gorko ɓe cujidanaali tooru wiyeteendu Ba'ala.»
ROM 11:5 Hono non, hakkunde yimɓe hannde ɓee, ana woodi yimɓe seeɗa ɓe Laamɗo suɓorii saabe hinnee mum.
ROM 11:6 Kaa so o suɓorike ɓe hinnee, en anndan o suɓoraaki ɓe saabe golle maɓɓe. So wanaa ɗum, hinnee Laamɗo oo heddataako laataade hinnee hankasen.
ROM 11:7 Ndennoo, hono laatii? Ko laatii dee, Israa'iilankooɓe ɓee keɓaali ko ndaartunoo koo, ɓe Laamɗo suɓii ɓee nii keɓi ɗum. Woɓɓe ɓee, ɓerɗe mum'en mbumnaa
ROM 11:8 no winndorii nii: «Laamɗo uddii hakkillaaji maɓɓe, wumnii gite maɓɓe, faaɗinii noppi maɓɓe. Faa hannde non worri.»
ROM 11:9 Daawuuda duu wii: «Yo rewgol maɓɓe bonngol ngol laatano ɓe piccal kaɲum e yammbuure, laatanoo ɓe fergitere yalla eɓe njukkee.
ROM 11:10 Yo gite maɓɓe niɓɓine pati ɓe njiya, yo cagge maɓɓe ture faa abada!»
ROM 11:11 Ndennoo, miɗo lamndoo: ko Yahuudiyankooɓe ɓee pergitii koo, yalla faa ɓe caama faa abada naa? Wanaa! Kaa saabe luutti maɓɓe ɗii, yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee keɓiri kisindam ɗam, yalla Yahuudiyankooɓe ɓee ana kira.
ROM 11:12 So luutti maɓɓe ɗii ngaddanii aduna oo ko moƴƴi, so waasude maɓɓe goonɗinde Iisaa duu waddanii ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee ko moƴƴi, wanaa haala so Yahuudiyankooɓe ɓee fuu tuubii.
ROM 11:13 Jooni, onon ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee kaaldan-mi: ko laatii-mi nelaaɗo e mooɗon koo, miɗo mantoroo golle mo ndokkaa-mi oo
ROM 11:14 yaama mi heɓa waddude kiram e ley leɲol am, faa mi hisina yoga e maɓɓe.
ROM 11:15 So woɗɗineede Yahuudiyankooɓe rewrintinii aduna oo e Laamɗo, hono laatoytoo so ɓe njaɓɓoyaama? Walaa fuu no laatoytoo so wanaa iwde e maayde so naata e nguurndam.
ROM 11:16 So tamre aranndeere sakkaama Laamɗo, tame keddiiɗe ɗee duu cakkaama. So ɗaɗi lekki cakkaama Laamɗo, caɓe ɗee duu cakkaama.
ROM 11:17 Jonnoo, Israa'iilankooɓe ana mba'i no maangoroowi tutaaki ki caɓe mum yogaaje caltaa. Aan mo wanaa Yahuudiyanke nannduɗo e caɓal maangoroowi ki tutaaka, a waddaama a dobaama e maangoroowi kii. Nii keɓir-ɗaa ngeɗu e ko iwata e ɗaɗi maangoroowi tutaaki kii no caɓe goɗɗe ɗee keɓiri nii.
ROM 11:18 Kammari majjum, pati manta yeeso caɓe caltaaɗe ɗee. Kaa so aɗa mantoo, anndaa wanaa aan wuurni ɗaɗi ɗii, ɗaɗi ɗii nguurnu maa.
ROM 11:19 Ana moƴƴa tawee aɗa wiya: «Caɓe caltaama yalla miɗo dobee ɗo ɗe ngonnoo ɗoo.»
ROM 11:20 Ana selli! Kaa ko ɗe caltiraa dee, rafi goonɗinal majje, aan aɗa heddii e dobeede saabe goonɗinal maa. Ndennoo, pati mawninkina, tawde-ɗaa e kulol Laamɗo.
ROM 11:21 Sabi so Laamɗo ɗalaali caɓe layliije ɗee, ɗalataa ma aan duu.
ROM 11:22 Ndennoo, taykita moƴƴuki Laamɗo e ɲanngere mum fuu: omo ɲanngana saamɓe ɓee, kaa omo moƴƴa e maa so nii aɗa ɲiiɓi e kii moƴƴuki. So wanaa ɗum, aan duu a saltete.
ROM 11:23 Israa'iilankooɓe duu, so ɓe ɲiiɓaali e salaare maɓɓe ndee, ɓe ndoboyte, sabi Laamɗo ana waawi dobirde ɓe e maangoroowi kii no ɓe caltiranoo nii.
ROM 11:24 Ndennoo aan iwɗo e maangoroowi ki tutaaka kii oo, so a saltaama iwde e makki a dobaama e maangoroowi tutaaki kii, haala walaa caɓe iwɗe e lekki tutaaki kii, so caltanooma ana mbaawi dobeede e inna mum'en.
ROM 11:25 Sakiraaɓe, miɗo yiɗi anndinde on oo ɗoo sirri, pati ƴeewron ko'e mon on hakkilante'en: yoga e Israa'iilankooɓe, ko'e mum'en tiiɗinaa faa nde ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe goonɗinoyooɓe ɓee fuu kisinaa.
ROM 11:26 Hono non Israa'iilankooɓe ɓee fuu kisinirtee, no Binndi ɗii mbiiri nii: «Kisinoowo oo Siyona iwrata, mo ittan iwdi Yaakuuba fuu e geddi Laamɗo.»
ROM 11:27 «Ɗum woni aadi am e maɓɓe wakkati mo tosoyan-mi luutti maɓɓe ɗii fuu.»
ROM 11:28 Ko ɓe calii Kabaaru Lobbo oo koo, Yahuudiyankooɓe ɓee laatorii konnee'en Laamɗo kammari mon. Kaa ko Laamɗo suɓii ɓe koo, ɓe laatike yiɓɓe mum saabe maamiraaɓe maɓɓe.
ROM 11:29 Sabi mimsee walaa e dokkal Laamɗo, kaɲum e noddaango mum.
ROM 11:30 No calorino-ɗon Laamɗo arannde, keɓu-ɗon jooni yurmeende saabe salaare Yahuudiyankooɓe nii,
ROM 11:31 hono non, jooni ɓe calorii mo yalla eɓe keɓa yurmeende kamɓe duu saabe yurmeende nde ngaɗana-ɗon ndee.
ROM 11:32 Sabi Laamɗo uddii yimɓe fuu e ley salaare, yalla omo yurmoo ɓe fuu.
ROM 11:33 Hee ngalu Laamɗo ana mawni! Hakkilantaaku makko e anndal makko ana luggiɗi! Fay gooto waawaa anndude anniyaaji makko. Fay gooto waawaa faamde laawi makko.
ROM 11:34 Sabi nii winndorii: «Homo anndi miilooji Joomiraaɗo? Naa homo waawi laataade howruujo makko?»
ROM 11:35 «Homo adii hokkude mo sako o yoɓa ɗum?»
ROM 11:36 Sabi, huunde fuu e makko iwi, huunde fuu saabe makko woodiri, huunde fuu kanko woodani. Yo teddeengal woodan mo faa abada! Aamiina!
ROM 12:1 Ndennoo sakiraaɓe, miɗo ndaarda on saabe yurmeende Laamɗo ndee, cakkee ko'e mon laatoo sadaka guurɗo, ceniiɗo, belɗo Laamɗo. Ɗum woni dewal ngal kaan-ɗon rewirde mo ngal.
ROM 12:2 Pati ɲemmbee aduna, kaa ɗalee Laamɗo heyɗintina hakkillaaji mon yalla ɓerɗe mon ana mbaylitoo. Nden, on mbaawan anndude muuyɗe Laamɗo: ko moƴƴi e ko weli mo e ko hiɓɓi.
ROM 12:3 Saabe moƴƴere nde Laamɗo hokki kam ndee, miɗo wiya gooto e mon fuu: pati naɓee ko'e mon to on njottaaki. Ko kaan-ɗon waɗude dee, ƴeewron ko'e mon miilooji hakkilantaaku baarooji e goonɗinal ngal Laamɗo etani on ngal.
ROM 12:4 Gooto e men fuu ana jogii calɗi keewɗi, kaa calɗi ɗii fuu ngaldaa golle.
ROM 12:5 Hono non, enen e heewde fuu, en neɗɗo gooto e ley haɓɓagol men e Almasiihu, en fuu eɗen njeydaa no gooto fuu jeydiri e goɗɗo nii.
ROM 12:6 En ndokkaama dokke ceertuɗe ɗe Laamɗo hokkiri en moƴƴere mum. Dokkaaɗo haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum, haaltira ngol no hawrirta e goonɗinal nii.
ROM 12:7 Dokkaaɗo gollande deental goonɗinɓe Laamɗo, golla. Dokkaaɗo tinndinde tinndina.
ROM 12:8 Dokkaaɗo waajaade waajoo. Dokkitiroowo oo hokkira ɓernde laaɓunde. Hooreejo fuu ardoroo soobee. Jurmotooɗo yurmoroo neɗɗo dow seyo.
ROM 12:9 Jilli mon ɗii laatoo ɗi ngaldaa e naafigaaku. Ngoɗɗee ko boni, tiiɗee e ko moƴƴi.
ROM 12:10 Njiɗondiree jilli sakiraagu, gooto fuu teddina banndum faa ɓurna ɗum hoore mum.
ROM 12:11 Pati laatee nattuɓe, laatee soobirante'en, ndewiron Joomiraaɗo ɓerɗe laaɓuɗe,
ROM 12:12 mbeltee e ley jikke oo, muɲee torra, pati ceeree e duwaawu.
ROM 12:13 Mballee seniiɓe Laamɗo ɓee e haajuuji mum'en ɗii, laatee jippinooɓe hoɓɓe,
ROM 12:14 nduwanee torrooɓe on ɓee, nduwo-ɗon, pati kuɗon.
ROM 12:15 Mbeltodee e weltotooɓe ɓee, mboydee e woyooɓe ɓee.
ROM 12:16 Laatodee miilooji gooti, laatee leyɗinkiniiɓe, pati mawninkinee, pati njogoree ko'e mon on hakkilante'en.
ROM 12:17 So won gaɗuɗo on ko boni, pati njoɓtee ɗum. Ndaaree waɗude ko yimɓe fuu miilii ana moƴƴi.
ROM 12:18 Nguurdee e yimɓe fuu dow jam so ana waawi laataade, dow no mbaawru-ɗon.
ROM 12:19 Sakiraaɓe horsuɓe, pati njoɓtanee ko'e mon, ko kaan-ɗon waɗude dee, ɗalee tikkere Laamɗo ndee yoɓtanoo on. Sabi e ley Binndi ɗii Joomiraaɗo wii: «Miin yoɓtoytoo mi yoɓoyan ɓe.»
ROM 12:20 Nii winndorii kasen: «So gaɲo maa yolbii ɲamminaa ɗum, so ɗomɗii njarnaa ɗum. So a waɗii nii, a waɗan o yaagoo saabe ko o waɗi ko boni koo.»
ROM 12:21 Pati ɗal ko boni jaale, jaalora ko boni koo moƴƴere.
ROM 13:1 Yo gooto fuu ɗowtano laamiiɓe ɓee, sabi laamu walaa so wanaa iwruɗo to Laamɗo oo, kasen duu laamiiɓe ɓee Laamɗo lammini ɗum'en.
ROM 13:2 Saabe ɗum, neɗɗo fuu calaniiɗo laamu saliima yamiroore Laamɗo, caliiɗo yamiroore Laamɗo nee jukkete.
ROM 13:3 Gaɗoowo ko moƴƴi walaa ko huldata hooreeɓe ɓee, kuloowo ɓe dee, gaɗoowo ko boni. Aɗa yiɗi waasude hulde laamu naa? Ndennoo, waɗu ko moƴƴi, o yette.
ROM 13:4 Sabi laamu yo gollanoowo Laamɗo faa nafe. Kaa so tawii ko boni ngaɗataa, hul, sabi wanaa meere laamu wakkorii kaafaawi, o gollanoowo Laamɗo faa o tabintina jukkungo mum faade e gaɗoowo ko boni fuu.
ROM 13:5 Ndennoo, waajibi ɗowtano-ɗon laamiiɓe ɓee, wanaa saabe hulde jukkeede tan, pati hakkillaaji mon ɲiŋa on duu.
ROM 13:6 Ɗum saabii so oɗon njoɓa lampo, sabi laamiiɓe ɓee e ley golle mum'en nanngugol lampo ngol, ɓe gollanooɓe Laamɗo.
ROM 13:7 Ndokkee ɓe fuu hakkeeji maɓɓe. Ndokkee lampo mo kaan-ɗon hokkude lampo, ndokkon usuru mo kaan-ɗon hokkude usuru, kulon mo kaan-ɗon hulde, teddinon mo kaan-ɗon teddinde.
ROM 13:8 Pati ɲamaande fuu ɓiloo hakkunde mon so wanaa ɲamaande jilli. Homo fuu rewa banndum jilli. Sabi jiɗɗo neɗɗo hono mum fuu, tabintinii Sariya Muusaa oo.
ROM 13:9 E ley ɗum, ɗii ɗoo kaɗaaɗi: «Pati jeenu, pati ɲaaɗu hoore, pati wujju, pati tuuye-ɗaa», kanji e jamirooje goɗɗe ɗee fuu eɗe kawriti e ndee ɗoo yamiroore wootere: «Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.»
ROM 13:10 Jiɗɗo tanaa mum gollataa ɗum ko boni, ndennoo, jilli tabintinta Sariya oo.
ROM 13:11 Oɗon anndi wakkati mo ngon-ɗen e mum. Wakkati mo kaan-ɗon finde oo yonii. Sabi jooni kisindam ɓuri ɓadaade en diina nde naatuno-ɗen e goonɗinal ndee.
ROM 13:12 Jemma oo woɗɗiima, ɲalooma oo ɓattiima. Ndennoo, njoppen gollude golleeji nimre ɗii, ɓamen kaɓitorɗe fooyre,
ROM 13:13 nguurden no haaniri, no wonɓe e fooyre ɲalooma nii, tawee wanaa e ley wanngiyaare e sigiro e ko soɓi e njaahilaaku e pooɗondiral e haasidaaku.
ROM 13:14 Ɓoornoree Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu no kaddungal nii, pati kiinnee giɗaaɗe yonki mon, pati njokkon ɗe.
ROM 14:1 Njaɓɓee mo goonɗinal mum lo'i tawa on ɲiŋiraali ɗum ko woni e hakkille mum.
ROM 14:2 To banngal ɲaamdu, oo ana tawree goonɗinal faa waawa ɲaamde huunde fuu, tawee ootoo goonɗinal mum ana lo'i faa waasa ɲaamde tew.
ROM 14:3 Ɲaamoowo tew oo pati yawa mo ɲaamataa tew oo. Mo ɲaamataa tew oo pati ɲiŋa ɲaamoowo tew oo, sabi Laamɗo jaɓɓiima mo.
ROM 14:4 Aan, koɗum ngon-ɗaa faa ɲiŋaa gollanoowo goɗɗo? Mo heddoo tarsinaade naa mo saama, yo donngal kalfaaɗo makko oo. Kaa mo tarsinto faa gasa, sabi Joomiraaɗo ana waawi ɲiiɓinde mo.
ROM 14:5 To banngal ɲalaaɗe, ooɗoo ana jogorii ɲalaaɗe ɗee ana ɓurdi moƴƴude, ootoo ana jogorii ɲalaaɗe ɗee fuu potu. Gooto fuu yo heɓu taƴoral e ley hakkille mum.
ROM 14:6 Ɓurdinɗo ɲalaaɗe ɗee oo waɗirii ɗum kammari Joomiraaɗo. Kasen duu, ɲaamoowo ko yiɗi fuu oo waɗirii ɗum kammari Joomiraaɗo, sabi o yettan Laamɗo. Mo ɲaamataa tew oo waɗirii ɗum kammari Joomiraaɗo, o yettan Laamɗo kanko duu.
ROM 14:7 Sabi fay gooto e men wuuranaali hoore mum, kasen duu fay gooto e men maayanaali hoore mum.
ROM 14:8 So en nguurii, Joomiraaɗo oo nguuran-ɗen, so en maayii, Joomiraaɗo oo maayan-ɗen. So en nguur naa so en maay, Joomiraaɗo oo jey en.
ROM 14:9 Sabi Almasiihu maayii, kasen duu wuurtii faa laatanoo wuurɓe e maayɓe fuu Joomiraaɗo.
ROM 14:10 Aan, ko waɗi so aɗa ɲiŋa sakiike maa goonɗinɗo oo? Naa aan, ko waɗi so aɗa yawa sakiike maa goonɗinɗo oo? En fuu, en ndaroyto yeeso sarirde Laamɗo,
ROM 14:11 sabi ana winndii: «Joomiraaɗo wii: ‹ Mi hunorike baawɗe am: Koppi fuu kofanto kam, gooto fuu sellinan miin woni Laamɗo. › »
ROM 14:12 Nden gooto men fuu jaabanto hoore mum yeeso Laamɗo.
ROM 14:13 Ɗum nee, pati pelondiren e ko'e men hankasen, ɓamee anniya reentaade e huunde fuu ko waawi fergitinde sakiike mon liɓa ɗum.
ROM 14:14 Saabe Joomiraaɗo men Iisaa miɗo taƴori ɲaamdu fuu harmaa e hoore mum. Kaa so neɗɗo miilii won harmundu, ɗum harmanan ɗum kaɲum.
ROM 14:15 So a torrii sakiike maa goonɗinɗo oo saabe ɲaamdu maa, a jokkaali laawol jilli. Pati halku mo Almasiihu maayani oo saabe ɲaamdu maa nduu.
ROM 14:16 Ndennoo, ko keɓu-ɗon so taw-ɗon ana moƴƴi koo, pati waddana yimɓe haalde haala mbonka.
ROM 14:17 Sabi Laamu Laamɗo fawaaki e ɲaamdu naa e yardu, ko fawii e mum dee, fooccitaare e jam e seyo e ley haɓɓagol men e Ruuhu Ceniiɗo oo.
ROM 14:18 Golliranoowo Almasiihu hono non fuu, Laamɗo welete ɗum, yimɓe ɓee duu teddinan ɗum.
ROM 14:19 Ndennoo, tewten ɓeydude jam hakkunde men, kasen duu homo fuu tewta ko naɓata banndum yeeso e ley goonɗinal.
ROM 14:20 Pati bonnitin golle Laamɗo saabe ɲaamdu. So goonga, ɲaamdu fuu ana dagii, kaa so ɲaamdu ndu ɲaamataa nduu ana liɓa sakiike maa, ɲaamde ndu moƴƴaa.
ROM 14:21 Ko moƴƴi dee, waasude ɲaamde tew e waasude yarde doro, kaɲum e waasude waɗude huunde fuu ko fergitata sakiike mum.
ROM 14:22 Huunde fuu ko ngoonɗin-ɗaa hen, yo laato hakkunde maa e Laamɗo. Mo sikkitataako ko woni e hakkille mum, welii hoore!
ROM 14:23 Kaa neɗɗo fuu cikkitiiɗo e ko ɲaamata, jukkete, sabi joomum ɲaamirtaa goonɗinal. Huunde fuu ko waldaa e goonɗinal yo luuttal.
ROM 15:1 Enen selluɓe goonɗinal ɓee, eɗen kaani wallude ɓe goonɗinal mum lo'i ɓee, mbaasen tewtude ko weli en tan.
ROM 15:2 Gooto e men fuu yo tewtu ko welata tanaa mum, faa oon yaara yeeso e ley goonɗinal.
ROM 15:3 Sabi Almasiihu tewtaalino ko weli ɗum, kaa o wii no winndorii nii: «Bonkaaji bonkiiɓe ma ɗii e am njani.»
ROM 15:4 Ko winndanoo arannde e ley Binndi ɗii koo fuu, faa janngina en winndiraa, yalla muɲal e ɓerɗe ɓuuɓuɗe ɗe Binndi ɗii ndokkata en ɗee ana laatanoo en jikke.
ROM 15:5 Yo Laamɗo Jom muɲal, ɓuuɓinoowo ɓerɗe oo, hokku on laataade miilo wooto no Iisaa Almasiihu anndiniri on nii,
ROM 15:6 faa teddiniron Laamɗo anniya gooto e daande wootere. Sabi kanko Laamɗo woni Baaba Iisaa Almasiihu Joomiraaɗo men oo.
ROM 15:7 Njaɓɓondiree no Almasiihu jaɓɓorii on nii, faa Laamɗo teddinee.
ROM 15:8 Miɗo wiya on: Almasiihu warii gollande Yahuudiyankooɓe faa hollita Laamɗo yo koolniiɗo. Sabi Almasiihu tabintinii podooje ɗe Laamɗo waɗannoo njaatiraaɓe Yahuudiyankooɓe ɗee
ROM 15:9 yalla leɲi goɗɗi ɗii duu ana teddinira Laamɗo saabe yurmeende mum, no Binndi ɗii mbiiri nii: «Saabe ɗum, mi jaarete hakkunde leɲi, mi yimete faa teddina innde maa.»
ROM 15:10 Binndi ɗii mbii kasen: «Leɲi, mbeltodee e yimɓe Joomiraaɗo ɓee.»
ROM 15:11 Kasen: «Onon leɲi ɗii fuu, njettee Joomiraaɗo, yo yimɓe fuu njettu mo.»
ROM 15:12 Annabi Esaaya duu wii: «Iwɗo e Yessa waroyan, oon immoytoo faa laamoo leɲi ɗii, ɗi pawoyan jikke majji e makko.»
ROM 15:13 Yo Laamɗo Jom jikke oo hebbin on seyo e jam fuu e ley goonɗinal mon, yalla oɗon ɓeydoo heewde jikke saabe baawɗe Ruuhu Ceniiɗo oo!
ROM 15:14 Sakiraaɓe am, miin jaati miɗo taƴori oɗon moƴƴi sanne, oɗon keewi anndal, kasen duu oɗon mbaawi waajondirde.
ROM 15:15 Kaa ley ɓataaki oo miɗo suusi haalande on haalaaji yogaaji faa laaɓa faa mi miccintina on ɗi. Mi haaldii non saabe moƴƴere nde Laamɗo hokki kam
ROM 15:16 nde waɗi kam gollanoowo Iisaa Almasiihu e ley ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ndee. Ko mbaajotoo-mi Kabaaru Lobbo oo koo yo golle ceniiɗo yalla ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee ana laatoo sadaka belɗo Laamɗo mo Ruuhu Ceniiɗo oo senni.
ROM 15:17 Ndennoo, e haɓɓagol am e Iisaa Almasiihu, miɗo waawi mantoraade golleeji ɗi ngollan-mi Laamɗo ɗii.
ROM 15:18 Sabi walaa fuu ko cuusu-mi haalde so wanaa ko baawɗe Almasiihu tabintini e ley golle am faa waddana ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee ɗowtanaade Laamɗo. Haala am e golle am duu,
ROM 15:19 Laamɗo tabintinirii ɗum baawɗe taagumansaaji e kaayɗe e ley baawɗe Ruuhu Laamɗo oo. Hono non njottinir-mi Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo nokkuuje ɗee fuu gila Urusaliima e seraaji mum faa leydi Illiriya.
ROM 15:20 Kasen duu, gila arannde anniya am yo waajaade Kabaaru Lobbo oo ɗo innde Almasiihu ndee yottanooki pati mi maha dow maadi neɗɗo goɗɗo,
ROM 15:21 no Binndi ɗii mbiiri nii: «Ɓe njottinanooka haala makko ɓee njiyoyan, ɓe nanaalino kabaaru makko ana haalee ɓee paamoyan.»
ROM 15:22 Golle am oo haɗi kam warde to mooɗon too cili keewɗi.
ROM 15:23 Kaa jooni golle oo huuɓii ɗee ɗoo leyɗe, kasen duu ko njiɗu-mi warde to mooɗon koo waɗii duuɓi kuurɗi jooni.
ROM 15:24 Miɗo yiɗi faŋude to mon so miɗo yaha Espaniya, mi wonda e mooɗon seeɗa, njooɓinon kam ko kasindinan-mi e laawol am ngol.
ROM 15:25 Kaa jooni Urusaliima njahan-mi faa mi walla seniiɓe wonɓe ton ɓee.
ROM 15:26 Sabi deente goonɗinɓe gonɗe Makedoniya e Akaya ɗee anniyike hawrintinde kaalisi faa mballa misikiina'en jeyaaɓe e seniiɓe Urusaliima ɓee.
ROM 15:27 Ɓe anniyorii ɗum ɓerɗe laaɓuɗe, kaa eɓe kaani waɗande ɓeen ɗum duu. Sabi tawii ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee keɓii ngeɗu e moƴƴereeji ɗi Ruuhu oo hokki Yahuudiyankooɓe ɓee ɗii, ndennoo, ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee duu ana kaani feccude jawle mum'en e Yahuudiyankooɓe ɓee.
ROM 15:28 So ɗum yawtii, so mi hokkii ɓe ko hawrintinaa koo, mi ƴaɓɓorto to mooɗon too so miɗo yaha Espaniya.
ROM 15:29 Miɗo anndi so miɗo wara to mooɗon, mi wardan e barke Almasiihu kiɓɓuɗo oo.
ROM 15:30 Sakiraaɓe, saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu e saabe jilli ɗi Ruuhu oo hokkata ɗii, miɗo ndaarda on: kaɓodo-ɗon e am e ley duwaawuuji mon faade e Laamɗo saabe am,
ROM 15:31 yalla miɗo daɗa e ɓe ngoonɗinaali wonɓe Yahuudiya ɓee, kasen seniiɓe wonɓe Urusaliima ɓee njaɓɓoo ballal ngal naɓanan-mi ɗum'en ngal.
ROM 15:32 Hono non, so Laamɗo muuyii, mi yottorto on weltaare, kasen duu mi fowta hakkunde mon.
ROM 15:33 Yo Laamɗo gaddoowo jam oo wondu e mon, on fuu. Aamiina!
ROM 16:1 Miɗo haalana on kabaaru banndii men debbo biyeteeɗo Febe, gollanoowo deental goonɗinɓe gonngal ley Kankiriya oo.
ROM 16:2 Njaɓɓoro-ɗon mo e dow innde Joomiraaɗo no seniiɓe ɓee kaani waɗude nii, kasen duu mballee mo e huunde fuu ko mo hasindini e mum, sabi kanko duu o wallii heewɓe, miin e hoore am miɗo hen.
ROM 16:3 Miɗo jowta Piriskilla e Akilas, gollidooɓe e am golle Iisaa Almasiihu ɓee.
ROM 16:4 Sabi ɓe kosii mursude yonkiiji maɓɓe faa ɓe ndannda yonki am. Wanaa miin tan yettata ɓe, deente goonɗinɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɗee fuu ana njetta ɓe.
ROM 16:5 Miɗo jowta deental goonɗinɓe kawroowal galle maɓɓe ngal fuu. Miɗo jowta Epaynetus, giɗo am korsuɗo oo. Kanko adii goonɗinde Almasiihu ley leydi Asiya fuu.
ROM 16:6 Miɗo jowta Mariyama tampanɗo on sanne oo.
ROM 16:7 Miɗo jowta Andoronikus e Yuniyas, suudu baabaaɓe am worɓe ɓe uddidanoo-mi kasu ɓee. Ɓe nelaaɓe teddinaaɓe, kasen duu kamɓe adii kam goonɗinde Almasiihu.
ROM 16:8 Miɗo jowta Ampiliyatus mo korsinir-mi saabe Joomiraaɗo oo.
ROM 16:9 Miɗo jowta Urbanus, gollidoowo e men golle Almasiihu oo, kaɲum e Estakis giɗo am korsuɗo oo.
ROM 16:10 Miɗo jowta Apelles mo goonɗinal mum Almasiihu horaa so tawaa ana laaɓi oo. Miɗo jowta galle Aristobil.
ROM 16:11 Miɗo jowta Herodiyon suudu baabaajo am oo. Miɗo jowta yimɓe galle Narsisi haɓɓiiɓe e Joomiraaɗo ɓee.
ROM 16:12 Miɗo jowta Tirifena e Tirifosa, ɓeen yo rewɓe gollanooɓe Joomiraaɗo. Miɗo jowta Persis mo korsin-mi, oon yo debbo tampuɗo sanne e ley gollande Joomiraaɗo.
ROM 16:13 Miɗo jowta Rufus mo Joomiraaɗo suɓii oo, miɗo jowta inna makko mo nanngir-mi no innam nii, miin duu.
ROM 16:14 Miɗo jowta Asinkiriti e Felegon e Hermes e Patorobas e Hermasa e goonɗinɓe Iisaa wonduɓe e maɓɓe ɓee.
ROM 16:15 Miɗo jowta Filolog e Yuliya, miɗo jowta Nere e banndum debbo, kaɲum e Olimpas, miɗo jowta seniiɓe wonduɓe e maɓɓe ɓee fuu.
ROM 16:16 Gooto gooto mon fuu jowtira sakiike mum jowtaango wondungo e jilli. Deente goonɗinɓe Almasiihu ɗee fuu ana njowta on.
ROM 16:17 Sakiraaɓe, miɗo ndaarda on, ndeento-ɗon e waddooɓe ceeraagu e pergite saabe salagol mum'en jannde nde keɓu-ɗon ndee, ngoɗɗee ɓe!
ROM 16:18 Sabi yimɓe wa'uɓe non ngollantaa Joomiraaɗo men Almasiihu, ko ɓe ngollanta dee, deeɗi maɓɓe ɗii. Haalaaji maɓɓe belɗi e manooje maɓɓe jaayɗe ɓe majjinirta hakkillaaji yimɓe ɓe ƴoƴaa ɓee.
ROM 16:19 Kaa onon, kabaaru ɗowtaare mon yottike yimɓe fuu. Saabe ɗum miɗo weltanii on, kaa miɗo muuyani on laato-ɗon hakkilante'en banngal ko moƴƴi, laato-ɗon laaɓuɓe banngal ko boni.
ROM 16:20 Laamɗo gaddoowo jam oo waɗan niison Ibiliisa ley teppe mon ɓooyataa. Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa wonu e mon!
ROM 16:21 Timote gollidiiɗo am oo ana jowta on. Lukiyus e Yason e Sosipatoros suudu baabaaɓe am ɓee ana njowta on.
ROM 16:22 Miin, Tertiyus, binndanɗo Pool oo ɓataaki oo, miɗo jowta on saabe haɓɓagol meeɗen e Joomiraaɗo.
ROM 16:23 Gayus, njaatigi am mo deental goonɗinɓe ngal hawrata galle mum oo, ana jowta on. Erasta kalfinaaɗo kaalisi ngeenndi ndii oo ana jowta on, kaɲum e Kartus sakiike men oo. [
ROM 16:24 ]
ROM 16:25 Jettooje ngoodanii Laamɗo baawɗo hokkude on semmbe oo. O hokkiran on ɗum Kabaaru Lobbo haala Iisaa Almasiihu mo mbaajii-mi oo. Oon Kabaaru Lobbo yo ɓanngugol sirri Laamɗo cuuɗanooɗo gila arannde
ROM 16:26 kaa jooni o ɓannginaama. Dewte annabaaɓe anndinii ɗum leɲi ɗii fuu no Laamɗo duumiiɗo oo yamiri nii, faa ɗi ngoonɗina Laamɗo ɗi ɗowtanoo ɗum.
ROM 16:27 Yo teddeengal woodan Laamɗo gooto hakkilante oo faa abada saabe Iisaa Almasiihu. Aamiina!
1CO 1:1 Oo ɓataaki ga amen iwri, miin Pool, kaɲum e sakiike men Sosteni. Miin Pool, mi noddiraaɗo sago Laamɗo faa mi laatoo nelaaɗo Iisaa Almasiihu.
1CO 1:2 Miɗen njowta deental goonɗinɓe Laamɗo gonngal ngalluure Korintu. Laamɗo laɓɓinirii on saabe Iisaa Almasiihu, noddii on faa laato-ɗon yimɓe mum, onon e noddooɓe innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ɗo mbaawi wonde fuu. Sabi Iisaa yo Joomiraaɗo maɓɓe, yo Joomiraaɗo men.
1CO 1:3 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1CO 1:4 Miɗo yetta Laamɗo saabe mon wakkati fuu dow moƴƴere makko nde ndokkire-ɗon Iisaa Almasiihu ndee.
1CO 1:5 Saabe makko on keɓii arsuku fuu e ley haala e ley anndal fuu.
1CO 1:6 Seedaaku amen haala Almasiihu ɲiiɓii e mon jaati,
1CO 1:7 ɗum waɗi so on ɲakoraaka fay dokkal Laamɗo gootal e ley doomugol mon Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu faa warta.
1CO 1:8 Kanko hokkata on semmbe faa ɗo aduna haaɗi, yalla oɗon laatoo ɓe ngalaa ɲiŋe ɲannde gartol makko, kanko Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1CO 1:9 Laamɗo yo koolniiɗo, kanko noddi on kaɓɓo-ɗon e Ɓiyiiko Iisaa Almasiihu Joomiraaɗo men oo.
1CO 1:10 Sakiraaɓe, miɗo ndaarda on ɗum ɗoo e innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu: nanngondiree, laato-ɗon daande wootere, pati ceerton, laato-ɗon hakkille gooto e anniya gooto.
1CO 1:11 Sakiraaɓe am, mi narrii yimɓe suudu Kolowe pooɗondiral won hakkunde mon.
1CO 1:12 Ko njiɗu-mi wiide dee, yogaaɓe mon ana mbiya ana ngoodani Pool, woɓɓe ana mbiya ana ngoodani Apollos, woɓɓe duu ana mbiya ana ngoodani Piyeer, woɓɓe kasen duu ana mbiya ana ngoodani Almasiihu.
1CO 1:13 Tama Almasiihu yo pecciiɗo? Tama Pool maayani on dow leggal bardugal, naa e innde Pool lootira-ɗon lootogal batisima?
1CO 1:14 Mi yettirii Laamɗo ko mi lootaali fay gooto e mon lootogal batisima koo, so wanaa Kirispus e Gayus.
1CO 1:15 Non, fay gooto waawaa wiide e innde am lootira-ɗon lootogal batisima.
1CO 1:16 Ooho, goonga mi batisiino kasen duu galle Istifanas. Ko yawti ɗum, mi anndaa yalla mi batisii goɗɗo.
1CO 1:17 Sabi Almasiihu nelaali kam mi batisa, ko mo neli kam dee, mi haala Kabaaru Lobbo oo, tawa mi haaliraali ɗum ɲeeɲal haala, pati maayde makko dow leggal bardugal ndee laatoo meere.
1CO 1:18 Haala maayde Iisaa dow leggal bardugal yo safiyaaku banngal halkotooɓe ɓee, kaa banngal men enen hisinteeɓe ɓee, ka baawɗe Laamɗo.
1CO 1:19 Sabi ana winndii: «Mi bonnitan hakkilantaaku hakkilante'en ɓee, mi jiiɓan faamu faamuɓe ɓee.»
1CO 1:20 Ndennoo, hakkilante won ko woni naa? Dunkee Sariya won ko woni naa? Baawɗo haala e oo jamaanu won ko woni naa? Wanaa Laamɗo waylitii hakkilantaaku oo aduna waɗii ɗum majjere naa?
1CO 1:21 Yimɓe aduna oo e hakkilantaaku mum'en fuu annditaali no Laamɗo holliri hoore mum e ley hakkilantaaku mum nii. Ɗum saabii so Laamɗo yiɗi hisinirde goonɗinɓe ɗum ɓee waaju amen nannduɗo e safiyaaku oo.
1CO 1:22 Yahuudiyankooɓe ana ndaarta kaayɗe, Yunaninkooɓe ana njiɗi kaɲum'en hakkilantaaku.
1CO 1:23 Kaa enen, kabaaru tonteede Almasiihu e leggal bardugal mbaajoto-ɗen. Banngal Yahuudiyankooɓe ɗum metti, banngal leɲi goɗɗi ɗum safiyaaku.
1CO 1:24 Kaa banngal noddaaɓe ɓee, Yahuudiyankooɓe e leɲi goɗɗi fuu potu, Almasiihu yo baawɗe Laamɗo yo hakkilantaaku Laamɗo.
1CO 1:25 Sabi golle Laamɗo mo yimɓe njogorii yo safiyaaku oo ana ɓuri hakkilantaaku neɗɗo, kasen duu ko ɓe njogorii yo loore Laamɗo koo ana ɓuri semmbirantaaku neɗɗo.
1CO 1:26 Ƴeewee ko'e mon, onon sakiraaɓe ɓe Laamɗo noddi: banngal yimɓe, hakkilante'en keewaa e ley mon, jom'en semmbe keewaa e ley mon, iwɓe e leɲi tedduɗi keewaa e ley mon.
1CO 1:27 Kaa Laamɗo suɓike ko aduna jogorii yo safiyaaku koo faa hoyna hakkilante'en ɓee, ko aduna jogorii yo loore koo faa o hoyna ko jogii semmbe koo.
1CO 1:28 O suɓike ko hoyi, ko yawnii, ko jataaka e aduna oo koo faa o waɗa ko jataa koo yo meere,
1CO 1:29 yalla ɓii-aadama fuu ana ronka mantaade yeeso Laamɗo.
1CO 1:30 Kanko haɓɓi on e Iisaa Almasiihu faa Iisaa laatanii en hakkilantaaku iwɗo e Laamɗo, laatanii en fooccitaare e senaare e coottitaari
1CO 1:31 faa «mantotooɗo fuu mantoroo golle Joomiraaɗo» hono no winndorii nii.
1CO 2:1 Sakiraaɓe, miin, nde ngarnoo-mi to mon faa mi waajoo on goonga Laamɗo tedduɗo oo ndee, mi waajoraaki on haalaaji belɗi, mi waajoraaki on hakkilantaaku yimɓe.
1CO 2:2 Sabi mi fellisiino mi waajataako on fay huunde so wanaa haala Iisaa Almasiihu e tonteede mum e leggal bardugal.
1CO 2:3 Nde ngondunoo-mi e mon ndee, miɗo lo'i, miɗo huli, miɗo siɲɲa sanne.
1CO 2:4 Haala am e waaju am fawanooki e ɲeeɲal haala jaalotoongal neɗɗo. Ko ɗum fawinoo e mum dee, baawɗe ɗe Ruuhu Ceniiɗo hollata ɗee
1CO 2:5 pati goonɗinal mon fawoo e hakkilantaaku yimɓe, fawoo e baawɗe Laamɗo.
1CO 2:6 Ɗum e taweede, miɗen mbaajoo hakkilantaaku hakkunde ɲiiɓuɓe e ley goonɗinal. Wanaa hakkilantaaku oo ɗoo aduna min mbaajotoo naa hakkilantaaku jom'en baawɗe halkotooɓe e ley oo ɗoo jamaanu –
1CO 2:7 hakkilantaaku Laamɗo min mbaajotoo. Hakkilantaaku oo yo goonga tedduɗo cuuɗaaɗo yimɓe mo Laamɗo fodani en gila aduna tagaaka faa naaten e teddeengal mum.
1CO 2:8 Fay gooto e adunankooɓe laamiiɓe ɓee anndaa oo hakkilantaaku, sabi sinndo eɓe anndunoo mo, ɓe tontataano Joomiraaɗo tedduɗo oo.
1CO 2:9 Kaa nii winndorii: «Ko yitere yiyaali nowru nanaali, e ko hakkille waddaali abada, ɗum jaati woni ko Laamɗo moƴƴinani yiɗuɓe ɗum.»
1CO 2:10 Kaa enen, Laamɗo hollirii en ɗum Ruuhu Ceniiɗo. Oon Ruuhu ana yiya fuu, fay ko luggiɗi to Laamɗo.
1CO 2:11 Homo waawi anndude neɗɗo faa laaɓa so wanaa yonki wonki e mum kii? Laamɗo duu hono non, fay gooto anndaa mo faa laaɓa so wanaa Ruuhu gonɗo e makko oo.
1CO 2:12 Enen, wanaa adunankaaku keɓ-ɗen, Ruuhu iwɗo e Laamɗo oo keɓ-ɗen, yalla eɗen annda moƴƴere nde Laamɗo waɗani en ndee fuu.
1CO 2:13 So miɗen mbaajoo ɗum, min nawtortaako haalaaji ɗi hakkilantaaku ɓiɓɓe aadama waajotoo min ɗii – haalaaji ɗi Ruuhu oo waajotoo ɗii min nawtortoo. Hono non min pamminirta heɓuɓe Ruuhu ɓee goongaaji Ruuhu ɗii.
1CO 2:14 Mo heɓaali Ruuhu Laamɗo oo waawataa jaɓɓaade kulle oon Ruuhu, sabi ɗe safiyaaku ɗo joomum. O waawataa faamude ɗe, sabi Ruuhu oo tan waawi hollude no kulle ɗee carirtee.
1CO 2:15 Neɗɗo keɓuɗo Ruuhu oo, ana waawi sarde fuu, kaa fay gooto waawaa sarde ɗum.
1CO 2:16 Sabi nii Binndi ɗii mbiiri: «Homo anndi anniya Joomiraaɗo oo? Homo waawi waajaade ɗum?» Kaa enen, anniya Almasiihu oo njogi-ɗen.
1CO 3:1 Miin noo, sakiraaɓe, mi waawaa haalirande on hono no on heɓuɓe Ruuhu Ceniiɗo nii. No kaaliran-mi on dee, hono no on adunankooɓe nii, hono no on cukaloy keccoy e ley goonɗinal Almasiihu ngal nii.
1CO 3:2 Ɓiraaɗam ndokku-mi on, wanaa ɲaamdu tekkundu, sabi on mbaawanaano ndu. Fay jooni duu, on mbaawanaa ndu,
1CO 3:3 sabi adunankaaku tan nguurdu-ɗon tafon. Ko haasidaaku e pooɗondiral woni hakkunde mon koo, wanaa ɗum ana holla e oo ɗoo aduna njeya-ɗon? Wanaa eɗum holla nguurndam ɓii-aadama nguur-ɗon naa?
1CO 3:4 So gooto e mon wii Pool woodani, goɗɗo kasen wii Apollos woodani, wanaa ɗum ana holla miilooji oo ɗoo aduna njokku-ɗon?
1CO 3:5 Ko Apollos woni? Ko Pool woni? Min gollanooɓe Laamɗo tan, gooto fuu ko Joomiraaɗo hokki ɗum. E juuɗe amen ngoonɗin-ɗon.
1CO 3:6 Miin, mi tutii, Apollos yarnii, kaa Laamɗo woni mawninoowo.
1CO 3:7 Hono non, tutuɗo oo e jarnuɗo oo fuu nganaa hen fay huunde, Laamɗo mawninoowo oo tan woni fuu.
1CO 3:8 Tutuɗo oo e jarnuɗo oo fuu potu, homo e maɓɓe fuu barjete ko waarata e tampere mum.
1CO 3:9 Sabi minen min gollidooɓe e Laamɗo, onon on ngesa Laamɗo, on maadi Laamɗo.
1CO 3:10 Kammari moƴƴere nde Laamɗo waɗani kam ndee, mi asii gasol no mahoowo hakkilante waɗata nii, mi waɗii mahol aranol. Jooni goɗɗo ana maha e maggol. Kaa gooto fuu waɗa hakkille e no mahirta nii.
1CO 3:11 Sabi fay gooto waawaa waɗude mahol gonngol so wanaa aranol ngol, kanngol woni Iisaa Almasiihu.
1CO 3:12 Neɗɗo ana ɲiɓa e maadi aranndeeri ndii kaŋŋe naa cardi naa kaaƴe dime naa leɗɗe naa huɗo naa gawƴe.
1CO 3:13 Ɲannde gartol Almasiihu, neɗɗo fuu sariya ɓannginan fayda golle mum, sabi nden, neɗɗo fuu yiite ɓannginan golle mum, holla gooto fuu fayda golle mum.
1CO 3:14 Mo golle mum heddii daraade dow mahol aranol ngol, heɓan mbarjaari.
1CO 3:15 Kaa mo yiite ngee ɲaami golle mum, waasii mbarjaari mum, kaa kaɲum hisinte, ana wa'i no coɓɓitiiɗo e yiite nii.
1CO 3:16 Tama on anndaa on suudu Laamɗo, kasen Ruuhu Laamɗo oo ana e mon?
1CO 3:17 Ndennoo, neɗɗo fuu kalkuɗo suudu Laamɗo nduu, Laamɗo halkan ɗum. Sabi suudu Laamɗo nduu yo seniindu, kasen duu onon ngoni suudu nduu.
1CO 3:18 Pati fay gooto jaayra hoore mum. Miilɗo e mon yo hakkilante e oo aduna fuu yo laato safi, yalla ana laatoo hakkilante jaati.
1CO 3:19 Sabi hakkilantaaku e oo aduna yo safiyaaku yeeso Laamɗo. Sabi ana winndii: «Laamɗo nanngiran hakkilante'en ɓee hiila mum'en.»
1CO 3:20 Ana winndii kasen: «Joomiraaɗo ana anndi miilooji hakkilante'en ɓee, omo anndi ɗi meere.»
1CO 3:21 Ndennoo, pati fay gooto mantoroo yimɓe, sabi onon njey fuu:
1CO 3:22 Pool e Apollos e Piyeer, kaɲum e aduna oo, nguurndam e maayde, hannde e janngo, fuu onon njey.
1CO 3:23 Onon, Almasiihu jey on, Almasiihu duu, Laamɗo jey ɗum.
1CO 4:1 Ndennoo, njogoree min min gollanooɓe Almasiihu, njogoree min min halfinaaɓe goongaaji Laamɗo tedduɗi cuuɗaaɗi ɗii.
1CO 4:2 Kalfinaaɗo, hoolaare tan ndaardaa.
1CO 4:3 Jooni, banngal am, so on pelii kam naa so mi darnaama e sarirde ɓiɓɓe aadama wiyooɓe mi wanaa koolniiɗo, walanaa kam baasi. Mi felataa hoore am duu jaati.
1CO 4:4 So goonga nii, fay so mi walaa ko mi felda hoore am, ɗum waɗataa kam mi pooccitiiɗo. Joomiraaɗo woni caroowo kam.
1CO 4:5 Saabe ɗum, pati pelee fay gooto fade wakkati oo yottaade, fade Joomiraaɗo oo warde. Kanko yaltinta ko suuɗinoo e nimre, kanko ɓannginta ko woni e ɓerɗe yimɓe. Ɲannde nden, gooto fuu heɓan e Laamɗo jettooje ɗe foti heɓude.
1CO 4:6 Sakiraaɓe, haalaaji ɗii fuu mi fawii ɗum dow amen miin e Apollos kammari mooɗon, yalla miɗen laatanoo on misaalu, paamon pati njawton ko winndii koo, tawa on mawninkinaaki e jaɓande ooɗoo e salanaade ootoo.
1CO 4:7 Ndennoo homo ɓurnu maa woɓɓe ɓee? Koɗum njogi-ɗaa ko a hokkaaka? Ko njogi-ɗaa fuu a dokkaaɗo, ko waɗi so aɗa mantoroo ɗum hono ɗum wanaa dokke Laamɗo?
1CO 4:8 Woy on kaarii, woy on keɓii arsuku, woy on laamiima, minen min laamaaki! Haya miɗen njiɗi laamo-ɗon jaati, yalla miɗen mbaawa laamodaade e mon minen duu!
1CO 4:9 Sabi ana nanndani kam, minen nelaaɓe ɓee, Laamɗo heedini min caggal no saraaɓe wareteeɓe nii. Sabi min laatike fijirteeɓe yeeso aduna oo fuu: yeeso malaa'ika'en e yimɓe fuu.
1CO 4:10 Min majjuɓe saabe Almasiihu, onon on hakkilante'en e haɓɓagol mon e Almasiihu. Min lo'uɓe, onon on jom'en semmbe. Min hoynaaɓe, onon on teddinaaɓe.
1CO 4:11 Fay wakkati mo ngon-ɗen e mum jooni oo, min ceeraali e yolbere e ɗomka e kolndam e fiyeede, kaɲum e yiilaaru,
1CO 4:12 miɗen tiinnitoo wuurdude semmbe terɗe amen. So min njennaama, min nduwoto. So min torraama, min muɲan.
1CO 4:13 So min ɲo'aama, min mbaaltinan hakkillaaji joomum'en. Faa jooni miɗen njogoraa no mbuuwdi nii ley aduna oo, hono tuundi ndi yimɓe fuu mbedotoo.
1CO 4:14 Mi winndiraali ɗum faa mi hersina on, ko mbinndir-mi ɗum dee, faa mi jannginira on no sukaaɓe am horsuɓe nii.
1CO 4:15 Fay so taweede e ley haɓɓagol mon e Almasiihu oɗon njogii ɗowooɓe ujunaaji ujunaaji, on keewaa baabiraaɓe kaa. Sabi e haɓɓagol mon e Almasiihu, miin laatii baaba mon nde mbaajii-mi on Kabaaru Lobbo oo ndee.
1CO 4:16 Ɗum waɗi so miɗo ndaarda on ɲemmbon kam.
1CO 4:17 Ɗum waɗi duu so nel-mi e mon Timote ɓiyam korsuɗo koolniiɗo e ley haɓɓagol mum e Joomiraaɗo. O miccintinan on laawi ɗi njokku-mi saabe Almasiihu e no mbaajortoo-mi ɗiin laawi nii nokku fuu e ley deente goonɗinɓe ɗee fuu.
1CO 4:18 Won e mon mawninkiniiɓe dow jikkude mi warataa to mon.
1CO 4:19 Kaa ɓooyataa mi waran to mon so Joomiraaɗo jaɓii. Nden mi humpitoto ko wanaa haala mawninkiniiɓe ɓee tan, mi humpitoto baawɗe mum'en duu.
1CO 4:20 Sabi Laamu Laamɗo wanaa haala tan, yo baawɗe.
1CO 4:21 Hono njiɗ-ɗon mi warda e mon? Sawru naa jilli e newaare?
1CO 5:1 Haya, ko soɓi nanaama waɗii hakkunde mon. Hono ndee somnde waɗaali fay hakkunde heeferɓe: gooto e mon ana wondi e jom suudu baam mum!
1CO 5:2 Kasen duu oɗon mantoroo ɗum! Ko kaanno-ɗon waɗude dee, metteede ɗum, yalla oɗon itta gaɗuɗo oo golle bonɗo e hakkunde mon.
1CO 5:3 Miin, miɗo woɗɗorii on banngal terɗe, kaa miɗo ɓattorii on e hakkille. Gila jooni hono no mi tawaaɗo ton nii, mi sarii gaɗuɗo golle oo.
1CO 5:4 So on kawritii e dow innde Joomiraaɗo men Iisaa, hakkille am ana tawdee e mon, baawɗe Joomiraaɗo men Iisaa duu ana e men,
1CO 5:5 yo oon neɗɗo waɗe e juuɗe Ibiliisa, terɗe mum kalkee, yalla yonki mum ana hisinee ɲannde gartol Joomiraaɗo.
1CO 5:6 So goonga dee, on ngalaa ko mantoro-ɗon fey! Tama on anndaa ƴuufinirdi seeɗa ana ƴuufina conndi farani njiiɓaandi fuu?
1CO 5:7 Laɓɓinee ko'e mon, itton ƴuufinirdi kiinndi ndii hakkunde mon, yalla oɗon laatoo conndi farani njiiɓaandi keyri ndi walaa ƴuufinirdi. Non ngorru-ɗon jaati, sabi layyaari men iidi Paska ndii hirsaama, ɗum woni Almasiihu.
1CO 5:8 Ndennoo, teddiniren iidi oo ko wanaa luutti e bone hono no ƴuufinirdi kiinndi naa ƴuufinirdi coɓundi naa mbonndi. Teddiniren mo buuru mo walaa ƴuufinirdi, buuru laaɓal kaɲum e goonga.
1CO 5:9 E ɓataaki mo mbinndunoo-mi e mon oo, mi wii on e ley makko pati nawtondiron e soɓuɓe.
1CO 5:10 Nde mbiinoo-mi non ndee, mi faandoraakino soɓuɓe wonɓe e oo ɗoo aduna ɓee fuu, naa haasidi'en fuu naa wuyɓe fuu naa rewooɓe tooruuji fuu. So non fii worri, waajibi njalton aduna oo.
1CO 5:11 Ko njiɗunoo-mi wiide on, pati nawtondiron e innditortooɗo sakiike tawee yo coɓuɗo naa haasidi naa dewoowo tooruuji naa ɲo'oowo yimɓe naa jaroowo doro naa gujjo. Baaɗo hono non, pati ɲaamdon e mum duu.
1CO 5:12 Sabi ɓe ngalaa e ley deental goonɗinɓe Laamɗo ngal ɓee, wanaa miin sarata ɓe, Laamɗo sarata ɓe. Kaa wonɓe ley deental goonɗinɓe Laamɗo ngal ɓee, onon carata ɗum'en. Sabi nii winndorii: «Ittee neɗɗo bonɗo oo e ley mon.»
1CO 6:1 So luurral waɗii hakkunde mon, hono joomum'en cuusirta wullitaade ooɲiiɓe ɓee njoppa fooccitiiɓe ɓee?
1CO 6:2 Tama on anndaa fooccitiiɓe ɓee caroyta aduna oo? Ndennoo, so onon fooccitiiɓe ɓee caroyta aduna oo, hono ndonkirton sarde kulle pamare ɗee?
1CO 6:3 Tama on anndaa enen caroyta malaa'ika'en ɓee? Sako kulle ɗam ɗoo nguurndam!
1CO 6:4 Ndennoo, so luurral waɗii hakkunde mon banngal kulle aduna, ko saabii so oɗon ngullitoyoo ɓe deental goonɗinɓe ngal jataaki ɓee?
1CO 6:5 Faa njaago-ɗon mbiiru-mi non. Tama on ngalaa fay hakkilante gooto baawɗo sarde sakiraaɓe luurruɓe?
1CO 6:6 Ee, goonɗinɗo wullanoo goonɗinɗo banndum, tawa to ɓe ngoonɗinaali!
1CO 6:7 Haya, ko cardaton e mum hakkunde mon koo duu yo ayiibe bonɗo jaati. Ko saabii so on cuɓaaki muɲude tooɲannge? Ko saabii so on cuɓaaki muɲude ɓoleede?
1CO 6:8 Kaa onon tooɲata, onon ɓolata fay sakiraaɓe mon.
1CO 6:9 Tama on anndaa ooɲiiɓe naatataa e Laamu Laamɗo oo? Pati njaayree ko'e mon: soɓuɓe e rewooɓe tooruuji e jeenooɓe e luuɗunkooɓe
1CO 6:10 e wuyɓe e haasidi'en e yarooɓe doro e ɲo'ooɓe yimɓe e yanooɓe, fay gooto e ɓee naatataa e Laamu Laamɗo oo.
1CO 6:11 Yoga mon laatinoke hono non, kaa jooni on lootaama on laaɓii, on nanngiraama fooccitiiɓe saabe innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu, kaɲum e Ruuhu Laamɗo men oo.
1CO 6:12 Oɗon mbiya: «Huunde fuu ana daganii kam.» Ooho, kaa wanaa fuu nafata. So goonga «huunde fuu ana daganii kam», kaa miɗo salii huunde fuu mara kam.
1CO 6:13 Oɗon mbiya: «Ɲaamdu jey reedu, reedu jey ɲaamdu.» Ooho, kaa Laamɗo halkan ɗi ɗiɗi fuu. Terɗe ɓii-aadama tagiraaka kammari ko soɓi, ko ɗe tagiraa dee, faa ɗe ndewa Joomiraaɗo, Joomiraaɗo duu hayba ɗe.
1CO 6:14 Laamɗo immintinɗo Joomiraaɗo men iwde e maayde oo, immintiniran en enen duu e baawɗe mum.
1CO 6:15 Tama on anndaa terɗe mon ngoni calɗi Almasiihu? Ndennoo, ana dagoo mi ɓama calɗi Almasiihu ɗii mi waɗa ɗum calɗi debbo coottoowo hoore mum? Abada!
1CO 6:16 Tama on anndaa piilondirɗo e debbo coottoowo hoore mum fuu, laatodike e mum terɗe goote? Sabi ana winndii: «Ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoto neɗɗo gooto.»
1CO 6:17 Kaa kaɓɓondirɗo e Joomiraaɗo laatodike e mum ruuhu gooto.
1CO 6:18 Ndogee ko soɓi! Luuttal fuu ngal neɗɗo luutti, takkataako e terɗe mum. Kaa coɓinɗo hoore mum tooɲii terɗe mum.
1CO 6:19 Tama on anndaa terɗe mon ɗee ngoni suudu Ruuhu Ceniiɗo gonɗo e mon mo Laamɗo hokki on oo? Wanaa onon njey ko'e mon,
1CO 6:20 sabi Laamɗo soottitorii on coggu tiiɗuɗo. Ndennoo, teddiniree Laamɗo terɗe mon ɗee.
1CO 7:1 Jooni kaa miɗo yiɗi jaabaade lamndi ɗi mbinndan-ɗon kam ɗii. Goonga, ana moƴƴi e gorko waasude ɓamde debbo.
1CO 7:2 Kaa pati fijirde waɗa, gorko fuu yo tawre debbo, debbo duu tawree gorko.
1CO 7:3 Yo gorko hokku genndum hakke mum, debbo duu hokka gorum hakke mum.
1CO 7:4 Debbo jeyaa terɗe mum, gorum jey ɗe. Gorko duu hono non, jeyaa terɗe mum, genndum oo jey ɗe.
1CO 7:5 Pati fay gooto e mon salanoo goɗɗo so wanaa tawee e dow kawral mon wakkati keertaaɗo faa keɓon no ɲaagoro-ɗon Laamɗo. Kaa caggal ɗum, keddo-ɗon wuurdude no haaniri nii pati mbaason nantaade so Ibiliisa seytoo on.
1CO 7:6 Ko kaalan-mi on ɗoo koo, wanaa ko tilsi, mi kolluɗo on laawol lobbol nii.
1CO 7:7 Miin, miɗo yiɗi yimɓe fuu laatoo hono am, kaa gooto fuu no Laamɗo hokkiri ɗum: yoga hokkiraa nii enne, yoga hokkiraa nii too.
1CO 7:8 Faade e ɓe ɓamaali e ɓe ɓamaaka, kaɲum e rewɓe ɓe worɓe mum'en maayi, miɗo wiya worrude no am nii ɓuri moƴƴude e mum'en.
1CO 7:9 Kaa so tawii ɓe mbaawaa nantaade, ɓe ndewla, sabi ɗum ɓuri jooɗoraade nii tan ana maaya muuyo.
1CO 7:10 Wonɓe e dewle ɓee, miɗo yamira ɗum'en ndee yamiroore nde iwaali e am, iwnde e Joomiraaɗo: debbo haanaa seerde gorum.
1CO 7:11 So taweede mo seerii oon yo heddoro non, naa duu o warta e mum. Gorko duu haanaa seerde genndum.
1CO 7:12 Kaa woɓɓe ɓee, miin e hoore am haalanta ɗum'en, wanaa Joomiraaɗo: so goonɗinɗo Iisaa ana jogii debbo mo goonɗinaali tawee debbo oo ana yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum.
1CO 7:13 Naa so debbo goonɗinɗo ana dewlaa gorko mo goonɗinaali tawee gorko oo yarrii wondude e makko, pati o seera ɗum.
1CO 7:14 Sabi gorko mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree genndum, kasen duu debbo mo goonɗinaali oo ana laɓɓiniree gorum. So wanaa ɗum, ɓiɓɓe mon laatoto ɓe anndaa Laamɗo, tawee nee ɓe seniiɓe.
1CO 7:15 Kaa mo goonɗinaali, so yiɗii seerde goonɗinɗo oo, yo seer. Goonɗinɗo oo kaa, so debbo so gorko, tilsinaaka e dewgal ngal, sabi Laamɗo noddii en faa nguuren e jam.
1CO 7:16 Debbo goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gora? Gorko goonɗinɗo, hono anndirtaa aɗa waawi hisinde gennda?
1CO 7:17 Ɗum nee, yo gooto fuu wuurdu no Joomiraaɗo feccirani ɗum nii, no worrunoo nde Laamɗo noddi ɗum ndee. Ɗum njamir-mi deente goonɗinɓe ɗee fuu.
1CO 7:18 Tawaaɗo yo taadiiɗo nde Laamɗo noddi ɗum ndee, pati tewta bonnitidde ko taadaa koo. Noddaaɗo so tawi taadaaki, pati taado.
1CO 7:19 Taadaade e waasude taadaade fuu walaa ko nafata, ko nafata dee, jokkude jamirooje Laamɗo.
1CO 7:20 Yo gooto fuu heddoro no worrunoo wakkati nde Laamɗo noddata ɗum ndee.
1CO 7:21 Nde noddete-ɗaa ndee, so tawii a diimaajo, pati ɗum laatane sugulla. Kaa so a heɓii laawol no ndimɗiraa, rimɗu.
1CO 7:22 Sabi maccuɗo mo Joomiraaɗo noddi, laatike coottitaaɗo Joomiraaɗo. Dimo noddaaɗo duu, laatike diimaajo Almasiihu.
1CO 7:23 On coottitoraama coggu tiiɗuɗo, ndennoo pati laatee maccuɓe yimɓe.
1CO 7:24 Sakiraaɓe, gooto fuu no worrunoo nde noddetee ndee, yo heddoro non yeeso Laamɗo.
1CO 7:25 Banngal yimɓe ɓe ndewlaali ɓee, mi walanaa ɓe yamiroore iwnde to Joomiraaɗo, kaa mi haalan ko woni miilo am, miin mo yurmeende Joomiraaɗo waɗi koolniiɗo oo:
1CO 7:26 saabe torraaji jooni ɗii, miɗo miila neɗɗo heddoroo no worri nii ɓuri moƴƴude e mum.
1CO 7:27 So dewgal won hakkunde maa e debbo, pati tewtaa taƴude ngal. So dewgal walaa hakkunde maa e debbo, pati tewtaa debbo.
1CO 7:28 Kaa so a ɓamii duu, a luuttaali. Mboomri duu so ɓamaama, luuttaali. Kaa naatuɓe e dewle ɓee ɓilloto e nguurndam mum'en, mi yiɗanaa on ɗum.
1CO 7:29 Sakiraaɓe, ko kaalunoo-mi koo annii: wakkati oo ɓadike. Jooni, yo ɓamɓe ɓee mba'u no ɓamaali nii,
1CO 7:30 woyooɓe mba'a no mboyaali nii, weltiiɓe mba'a no mbeltaaki nii, soodooɓe mba'a no njogaaki nii,
1CO 7:31 heɓooɓe e oo ɗoo aduna mba'a no meeɗaali heɓude e makko nii. Sabi oo ɗoo aduna no wa'i nii, annii yawta.
1CO 7:32 Ko njiɗu-mi dee, ceerton e sugulla. Mo dewlaali, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, ko welata Joomiraaɗo tewtata.
1CO 7:33 Kaa dewluɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata genndum tewtata,
1CO 7:34 joomum fecciima. Hono non, mo ɓamaaka, kaɲum e mboomri, hakkille mum to kulle Joomiraaɗo yahata, yalla terɗe mum e yonki mum fuu ana cenoo. Kaa ɓamaaɗo, hakkille mum to kulle aduna yahata, ko welata gorum tewtata.
1CO 7:35 Faa nafa on mbiiru-mi non, wanaa faa tonnga on. Miɗo yiɗi nguurdon no kaan-ɗon wuurdude nii, kaɓɓo-ɗon e Joomiraaɗo, tawa hakkillaaji mon peccaaki.
1CO 7:36 So muuyo mawnii e neɗɗo sanne faa huli pati ronka nantaade e cabbaaɗo mum, miila dewgal ngal ana haani timmineede, yo ngal timmine no joomum yiɗiri nii, luuttaali.
1CO 7:37 Kaa so gorko fellisii e ɓernde mum fuu tawa tilsinaaka, faa ɓami anniya huurtintaa cabbaaɗo mum, so ana waawi nantaade, waɗii ko moƴƴi.
1CO 7:38 E ley ɗum, kuurtinɗo cabbaaɗo mum waɗii ko moƴƴi, kaa mo huurtinaali cabbaaɗo mum ɓuri waɗude ko moƴƴi.
1CO 7:39 Debbo ɓamaaɗo yo kaɓɓaaɗo so nii gorum ana heddii wuurde. Kaa so goriiko oo yawtii, mo o yiɗi fuu ana waawi ɓamde mo, yo tawe e laawol Joomiraaɗo ngol tan.
1CO 7:40 Ɗum nee, so o heddiima e ngoortaalaaku o ɓurata welde hoore. Ɗum woni miilo am, kasen duu miɗo miila miin duu, mi heɓii Ruuhu Laamɗo.
1CO 8:1 Jooni miɗo jaaboo lamndal mon banngal tew cakkanaaɗo tooruuji ɗii. Eɗen taƴori «en fuu eɗen njogii anndal». «Anndal» nee waddan mawninkinaare, jilli ngoni ko naɓata deental goonɗinɓe ngal yeeso.
1CO 8:2 Neɗɗo fuu miiluɗo ana anndi huunde, anndaa tafon no haani anndirde.
1CO 8:3 Kaa neɗɗo fuu jiɗɗo Laamɗo, Laamɗo ana anndi ɗum.
1CO 8:4 Ndennoo e banngal ɲaamugol tew cakkanaaɗo tooruuji, eɗen anndi «so goonga, ley aduna, tooru wanaa fay huunde», «Laamɗo walaa so wanaa gooto oo».
1CO 8:5 Sabi fay so ko yimɓe mbiyata reweteeɓe koo ana ngoodi dow kammu e dow leydi – so goonga, wiyeteeɓe «reweteeɓe» e «joomiraaɓe» keewii –
1CO 8:6 enen, banngal men, Laamɗo gooto tan woodi, Baabiraaɗo taguɗo huunde fuu mo nguuran-ɗen oo. Kasen Joomiraaɗo gooto tan woodi, Iisaa Almasiihu mo huunde fuu laatorii oo, mo keɓir-ɗen nguurndam oo.
1CO 8:7 Kaa wanaa yimɓe fuu paami ɗum tafon. Yogaaɓe woownooɓe rewde tooruuji, faa hannde eɓe ɲaama tew cakkanaaɗo tooruuji e miilde tew oo tooruuji jaati njey ɗum. Ɗum waɗata so eɓe miila ɓe coɓan, tawi ɓe mbaawaa seenndude goonga e pene.
1CO 8:8 Taƴoral, ɲaamdu ɓattintaa en Laamɗo. So en ɲaamii, nafataa en fay huunde, so en ɲaamaali, bonnantaa en fay huunde.
1CO 8:9 Goonga, on ndokkaama laawol faa mbaawon ɲaamde huunde fuu. Kaa ndeentee pati ngol laawol liɓa ɓe ɲiiɓaali e ley goonɗinal ɓee.
1CO 8:10 Sabi aan annduɗo goonga oo, so lo'uɗo yii ma aɗa ɲaama ley suudu tooru, hakkille mum hokkataa ɗum ɲaamde tew cakkanaaɗo tooruuji kaɲum duu naa?
1CO 8:11 Hono non, oon sakiike men lo'uɗo mo Almasiihu maayani oo, halkortoo saabe anndal maa ngal.
1CO 8:12 So on tooɲirii non sakiraaɓe ɓe ɲiiɓaali e ley goonɗinal ɓee, so on njiiɓii hakkillaaji maɓɓe, on luuttii Almasiihu.
1CO 8:13 Ɗum nee, so tawii ɲaamdu ana liɓa sakiike am, mi ɲaamataa kasen tew abada, pati mi liɓa sakiike am.
1CO 9:1 Mi jeyaa hoore am naa? Mi laataaki nelaaɗo naa? Mi yiyaali Joomiraaɗo men Iisaa naa? Goonɗinal mon, wanaa e ley golle mo ngollan-mi Joomiraaɗo oo iwi naa?
1CO 9:2 Fay so banngal yogaaɓe mi wanaa nelaaɗo, banngal mon onon mi nelaaɗo, sabi ko ngoonɗin-ɗon Iisaa koo ana holla Joomiraaɗo neli kam jaati.
1CO 9:3 Annii ko mbiyan-mi felooɓe kam ɓee:
1CO 9:4 min kaandaa e heɓude ɲaamdu e yardu e ley golle amen naa?
1CO 9:5 Min kaandaa e naɓorde rewɓe amen no nelaaɓe woɓɓe ɓee nii naa? No miɲiraaɓe Joomiraaɗo ɓee nii, kaɲum e Piyeer?
1CO 9:6 Naa miin e Barnabas tan ngoni haanɓe gollude faa keɓa no nguurda?
1CO 9:7 Homo e mon yii sordaasi joɓoowo hoore mum? Homo woni demoowo mo ɲaamataa ko hetti e ngesa mum? Homo woni duroowo mo yarataa kosam sewre mum?
1CO 9:8 Ko kaalan-mi koo, e dow miilooji yimɓe tan fawii naa? Sariya oo yamiraali ɗum naa?
1CO 9:9 Sabi nii winndiraa e Sariya Muusaa: «A haɗataa ngaari aloori tappoori gawri muuɗude gawri.» Ga'i alooji ɗii tan ngoni ko Laamɗo wattani hakkille naa?
1CO 9:10 Tama wanaa saabe men o haalirta? Goonga, enen mbinndanaa ngol konngol, sabi demoowo e tappoowo fuu ana ngollira jikke heɓude ngeɗu mum'en.
1CO 9:11 Min aawii e mon kulle ruuhunkooje. So min kettii e mon kulle adunankooje, yalla miɗen kaawanee ɗum naa?
1CO 9:12 So woɓɓe ana kaandi e heɓude ɲaamdu e junngo mon, wanaa minen ɓuri haandude hen? Kaa minen, min njokkaali ngol laawol. Miɗen muɲa huunde fuu pati min kaɗa Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo yaade yeeso.
1CO 9:13 Tama on anndaa gollooɓe e ley Suudu Dewal Mawndu ɓee ana nguuri e kulle ɗe yimɓe ndokkata Suudu nduu ɗee? Tama on anndaa halfinaaɓe golle ittirde sadaka ɓee ana keɓa ngeɗu mum'en e mayre?
1CO 9:14 Hono non, Joomiraaɗo yamirii waajotooɓe Kabaaru Lobbo ɓee nguura e Kabaaru Lobbo oo.
1CO 9:15 Kaa miin, mi jokkaali hen fay laawol gootol, kasen duu mi winndiraali ɗum faa mi heɓa huunde. Maayde ɓurani kam ɲaagaade huunde. Sabi ɗum woni ko mantortoo-mi, mi jaɓataa fay gooto itta kam e majjum duu.
1CO 9:16 Sabi waajaade Kabaaru Lobbo oo manataa kam, ɗum tilsuɗum kam. Bone woodanii kam so mi waajaaki Kabaaru Lobbo oo!
1CO 9:17 Sinndo mi golliriino oo golle saabe miɗo fellisinnoo ɗum miin e hoore am, nden kaa mi heɓanno njoɓdi. Kaa laatike tilsere ngolliran-moo-mi, mo golle mo kalfinaa-mi.
1CO 9:18 Ndennoo koɗum woni njoɓdi am? Njoɓdi am, ɗum woni seyo am ko mbaajotoo-mi Kabaaru Lobbo meere meere koo, tawti e ko mi lamndataako ko waajotooɓe Kabaaru Lobbo oo ɓee poti heɓude.
1CO 9:19 Mi walaa e margal fay gooto, kaa mi waɗii hoore am maccuɗo yimɓe fuu, yalla miɗo heɓa ko ɓuri heewde e maɓɓe.
1CO 9:20 E ley Yahuudiyankooɓe, mi waɗii hoore am Yahuudiyanke, yalla miɗo heɓa ɓe. E ley jokkuɓe Sariya Muusaa, mi waɗii hoore am jokkuɗo Sariya Muusaa, yalla miɗo heɓa ɓe, fay so wanaa waajibi mi jokka Sariya oo.
1CO 9:21 E ley ɓe ngalaa e Sariya Muusaa ɓee, mi waɗii hoore am mo walaa e Sariya oo, yalla miɗo heɓa ɓe, fay so miin e hoore am, mi waasaali taweede e sariya Laamɗo oo, sabi ley sariya Almasiihu ngon-mi.
1CO 9:22 E ley lo'uɓe, mi waɗii hoore am mi lo'uɗo, yalla miɗo heɓa ɓe. Walaa fuu no mi waɗaali hoore am kammari yimɓe fuu, yalla ana daɲa ɓe kisin-mi.
1CO 9:23 Ko ngaɗan-mi fuu, mi waɗiran ɗum kammari Kabaaru Lobbo oo yalla miɗo heɓa hen ngeɗu.
1CO 9:24 Tama on anndaa daɗondirteeɓe ɓee fuu yo dogooɓe, kaa gooto tan heɓata deesewal? Ndennoo, ndogiree heɓude ngal.
1CO 9:25 Lanndinantooɓe ndaggu fuu, mbiiran terɗe mum'en biirugol cattungol. Ko ɓe ngaɗirta ɗum dee, faa ɓe keɓa deesewal ngal duumataako. Enen nee, faa keɓen deesewal duumotoongal.
1CO 9:26 Saabe majjum mi dogiraali meere, mi wa'aali no kaɓoowo e henndu nii.
1CO 9:27 Kaa miɗo biira terɗe am no naawiri miɗo jaalii ɗe, yalla miin baajotooɗo woɓɓe Kabaaru Lobbo oo, pati mi waasa yarraneede.
1CO 10:1 Sakiraaɓe, miɗo yiɗi paamon faa gasa ko hewtii maamiraaɓe men jamaanu Muusaa koo. Ɓe fuu ɓe ngoniino e ley luurde ndee, ɓe fuu duu ɓe lummbiino geeci oo.
1CO 10:2 E ley haɓɓagol maɓɓe e Muusaa ɓe fuu ɓe keɓii lootogal batisima e ley luurde ndee, kaɲum e ley geeci oo.
1CO 10:3 Kasen duu ɓe fuu ɓe ɲaamdii ɲaamdu wooturu ruuhunkooru,
1CO 10:4 ɓe fuu ɓe njardii njaram ngootam ruuhunkoojam, sabi eɓe njarannoo ɗam e haayre ruuhunkoore jokkunoonde e maɓɓe ndee. Nden haayre woni Almasiihu.
1CO 10:5 Kaa ko ɓuri heewde e maɓɓe, Laamɗo welaaka ɗum'en. Ɗum saabii so ɓe kalkii ley ladde jeereende ndee.
1CO 10:6 Ɗum fuu eɗum holla en pati njokken giɗaaɗe yonki bonɗe no maɓɓe nii.
1CO 10:7 Pati laatee rewooɓe tooruuji no yoga maɓɓe nii, hono no winndorii nii: «Yimɓe ɓee njooɗiima ana ɲaama ana njara, kasen immii ana mboma.»
1CO 10:8 Pati naaten e fijirde no yogaaɓe e maɓɓe naatiri e fijirde nii. Ɗum saabii so ujunaaji noogay e taton neɗɗo maayi ɲannde wootere.
1CO 10:9 Pati itten koro Almasiihu no yoga maɓɓe nii. Ɗum saabii so bolle kalki ɗum'en.
1CO 10:10 Pati ŋermitee no yoga maɓɓe nii. Ɗum saabii so malaa'ika baroowo oo halki ɓe.
1CO 10:11 Ɗum fuu waɗii yalla ana laatanoo en misaalu, ɗum winndiraama faa ɗum waajoo en, enen wonɓe e cakite jamaanu ɓee.
1CO 10:12 Ɗum nee, miiloowo ana darii fuu, waɗa hakkille pati boɓɓoo e leydi.
1CO 10:13 Walaa torra ittoowa koro heɓuka on ka heɓaali ɓiɓɓe aadama. Laamɗo yo koolniiɗo, o ɗalataa torra koroowa ɓurka on semmbe fawee e mon. Torra fuu koroowa on, o hokkan on no mbaawron muɲude ɗum, o hokkan on laawol no njaltiron e mum.
1CO 10:14 Saabe ɗum, sakiraaɓe am horsuɓe, ngoɗɗee dewal tooruuji.
1CO 10:15 Miɗo haalirana on hono no on hakkilante'en nii, caree onon e ko'e mon ko mbii-mi koo.
1CO 10:16 Horde hiraande seniinde nde njettaten Laamɗo kammari mum ndee, so en njarii nde, tama en ndeentaali e ƴiiƴam Almasiihu ɗam? Buuru mo taƴaten oo, so en ɲaamii mo, tama en ndeentaali e terɗe Almasiihu ɗee?
1CO 10:17 Tawi buuru oo yo gooto, enen duu, enen e heewde fuu, en terɗe goote, sabi eɗen njogii ngeɗu e oon buuru gooto.
1CO 10:18 Taykee leɲol Israa'iila ngol: tama yimɓe maɓɓe ɲaamooɓe sadakaaji ɓee ndeentaali e Laamɗo gaɗanaaɗo ittirde sadaka ndee oo?
1CO 10:19 Miɗo yiɗi wiide tew cakkanaaɗo tooruuji won ko woni naa? Naa tooru e hoore mum won ko woni?
1CO 10:20 Walaa! Ko njiɗu-mi wiide dee, ko heeferɓe ɓee cakkotoo koo, sakketee seyɗaani'en, wanaa Laamɗo. Mi yiɗaa ndeenton e seyɗaani'en.
1CO 10:21 On mbaawaa yarde e horde Joomiraaɗo ndee njaron kasen e horde seyɗaani'en, on mbaawaa ɲaamde e la'al Joomiraaɗo ngal ɲaamon kasen e la'al seyɗaani'en ɓee.
1CO 10:22 Naa iirtude tikkere Joomiraaɗo njiɗ-ɗen? Naa en miilii eɗen ɓuri mo semmbe?
1CO 10:23 Mbii-ɗon: «Huunde fuu ana dagii.» Ooho, kaa wanaa fuu nafata. So goonga, «huunde fuu ana dagii», kaa wanaa fuu naɓata deental goonɗinɓe ngal yeeso.
1CO 10:24 Pati fay gooto laatoo hammadi haaje mum tan, ndaarta nafaa woɓɓe ɓee duu.
1CO 10:25 Tew cootteteeɗo luumo fuu, oɗon mbaawi ɲaamirde ɗum hakkillaaji ɗi ɲiŋataa on tawa on lamndaaki yalla ɗum tew cakkanaaɗo tooruuji naa wanaa.
1CO 10:26 Sabi «leydi e ko woni e mum fuu Joomiraaɗo woodani.»
1CO 10:27 So neɗɗo mo goonɗinaali noddii on, on njaɓii nootaade, ɲaamon ko ndokke-ɗon fuu, tawa hakkillaaji mon ɲiŋataa on.
1CO 10:28 Kaa so won biiɗo on: «Ɗum ko sakkanaa tooruuji», nden, pati ɲaamee ɗum saabe biiɗo non oo e saabe hakkille mum ɲiŋoowo ɗum.
1CO 10:29 Wanaa ko wartata e hakkillaaji mon onon kaalan-mi ɗoo, ko wartata e hakkille biiɗo non oo kaalan-mi. Kaa fotaa ko hakkille neɗɗo goɗɗo sara ndimaaku am.
1CO 10:30 So miɗo yetta Laamɗo e dow ko ɲaaman-mi, ko waɗi so miɗo bonkee e nduun ɲaamdu ndu njettu-mi Laamɗo kammari mum?
1CO 10:31 Ndennoo, so on ɲaaman, so on njaran naa ko ngaɗaton fuu, ngaɗiree ɗum faa Laamɗo teddinee.
1CO 10:32 Pati laatanee fay gooto fergitere, wanaa Yahuudiyankooɓe wanaa ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe wanaa deental goonɗinɓe Laamɗo ngal.
1CO 10:33 Ngolliree no am nii, sabi miɗo tewta ko welata yimɓe fuu e dow huunde fuu, tawee mi tewtaali nafaa am miin tan, ko nafata heewɓe tewtan-mi, yalla eɓe kisinee.
1CO 11:1 Ɲemmbee kam no ɲemmbiran-mi Almasiihu nii.
1CO 11:2 Miɗo yetta on ko micciti-ɗon kam e huunde fuu koo, e ko njokku-ɗon waajuuji ɗi mbaajii-mi on ɗii koo.
1CO 11:3 Kaa noo, miɗo yiɗi paamon Almasiihu woni hooreejo gorko fuu, gorko woni hooreejo debbo, kasen duu Laamɗo woni hooreejo Almasiihu.
1CO 11:4 Ndennoo, gorko fuu kippiiɗo kufina so ana duwoo naa so ana haalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, hoynii hooreejo mum oo.
1CO 11:5 Kaa debbo fuu mo soomaaki so ana duwoo naa so ana haalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, hoynii hooreejo mum oo, sabi omo wa'i hono no o laɓiiɗo nii.
1CO 11:6 Sabi so debbo soomaali hoore mum, yo mesu sukundu mum. Kaa so nii mesude hoore mum naa laɓude nde ana yaannoo debbo, yo soomu hoore mum.
1CO 11:7 Gorko noo haanaa hippaade kufina, sabi yo mbaadi Laamɗo, kaɲum e darja mum. Kaa debbo yo darja gorko.
1CO 11:8 Sabi wanaa gorko ittaa e debbo, debbo ittaa e gorko.
1CO 11:9 Wanaa gorko taganaa debbo, debbo taganaa gorko.
1CO 11:10 Saabe ɗum ana wajibii e debbo soomude e hoore mum taagumansa baawɗe saabe malaa'ika'en.
1CO 11:11 Kaa ɗum e taweede, e ley haɓɓagol men e Joomiraaɗo, debbo ana haɓɓii e gorko, gorko duu ana haɓɓii e debbo.
1CO 11:12 Sabi no debbo ittiraa e gorko nii, hono non debbo duu rimirta gorko. Kaa ɗum fuu, to Laamɗo ɗum iwi.
1CO 11:13 Caree onon e ko'e mon: yalla ana ŋarɗi e debbo rewa Laamɗo tawa soomaaki?
1CO 11:14 Wanaa neesu oo e hoore mum ana anndina on sukundu juutundu ana yaaginii e gorko,
1CO 11:15 kaa e debbo, yo darja? Sabi o hokkiraama sukundu juutundu yalla ana sudda hoore ndee.
1CO 11:16 Muuyɗo yeddude ɗum fuu yo anndu en ngalaa oon aada, wanaa minen, wanaa deente goonɗinɓe Laamɗo ɗee.
1CO 11:17 Won ko njiɗu-mi yamirde on kasen, haala no kawritirton. Haala majjum mi waawaa yettude on, sabi kawrite mon ɗee naɓataa on yeeso, to boni ɗe naɓata on.
1CO 11:18 Ko adii fuu, mi nanii so on kawritii, luurral ana hakkunde mon, kasen duu won ko ngoonɗin-mi hen.
1CO 11:19 Ana tilsi pelle-pelle ngaɗa hakkunde mon, yalla hoolniiɓe jaati wonɓe e ley mon ɓee ana annditee.
1CO 11:20 So on kawritii e nokku gooto, wanaa hiraande Joomiraaɗo ndee ɲaamaton.
1CO 11:21 Sabi gooto gooto mon fuu heɲoto ɲaamde hiraande mum faa ɓee ɗoo njolba, ɓee too cigira.
1CO 11:22 Tama on ngalaa cuuɗi ɗo kaan-ɗon ɲaamde e yarde? Naa on yawɓe deental goonɗinɓe Laamɗo ngal? Naa oɗon njiɗi hoynude ɓe ngalaa ko njogii ɓee? Ko mbiyan-mi on? Mi yetta on naa? Mi waawataa yettude on e ɗum.
1CO 11:23 Sabi miin, e Joomiraaɗo keɓu-mi ko njottin-mi on koo: e ley jemma mo Joomiraaɗo men Iisaa jammbaa e mum oo, o ɓami buuru,
1CO 11:24 o yetti Laamɗo, o heli buuru oo, o wii: «Ɗum yo terɗe am keliraaɗe kammari mon. Ngaɗee ɗum faa miccito-ɗon kam.»
1CO 11:25 Hono nii, nde ɓe tilii hiraande ndee, o ɓami horde peguujam, o wii: «Ndee ɗoo horde woni aadi keyri tabintiniraandi ƴiiƴam am. Faa nde njaraton fuu, miccito-ɗon kam.»
1CO 11:26 Sabi nde ɲaamaton oon buuru e nde njaraton nden horde peguujam fuu, oɗon mbaajoo haala maayde Joomiraaɗo faa nde o warti.
1CO 11:27 Ɗum nee, neɗɗo fuu ɲaamirɗo buuru Joomiraaɗo no haanaa, yardi horde makko no haanaa, oon luuttii terɗe Joomiraaɗo ɗee e ƴiiƴam makko ɗam fuu.
1CO 11:28 Ndennoo, gooto fuu yo ƴeewto hoore mum fade mum ɲaamde oon buuru naa yarde nden horde.
1CO 11:29 Sabi neɗɗo fuu ɲaamɗo buuru oo so yari horde ndee, so miilaaki ɗum terɗe Joomiraaɗo ɗee, jukkete saabe ko ɲaami koo e ko yari koo.
1CO 11:30 Ɗum saabii so ɲawɓe e lo'uɓe ana keewi e mon, kasen duu won yawtuɓe.
1CO 11:31 Sinndo eɗen ƴeewtotonoo ko'e men, en ƴeewtatanooke.
1CO 11:32 Kaa Joomiraaɗo ana sara en faa ne'a en, pati njukkide-ɗen e aduna oo.
1CO 11:33 Ndennoo sakiraaɓe am, so oɗon kawrita faa ɲaamdon hiraande Joomiraaɗo ndee, ndoomondiree.
1CO 11:34 So tawii won jolbuɗo e mon, yo ɲaamu to suudu mum too, pati kawrite mon ɗee laatanoo on jukkungo. Kaa ko heddii koo mi biltan ɗum so mi warii.
1CO 12:1 Haala dokke ɗe Ruuhu Ceniiɗo hokkata ɗee, sakiraaɓe, miɗo yiɗi paamon ɗe faa gasa.
1CO 12:2 Nde ngonno-ɗon heeferɓe ndee, oɗon anndi no tooruuji muumi ɗii majjiniri on.
1CO 12:3 Ɗum waɗi so njiɗu-mi paamon ɗum ɗoo: fay gooto waawaa wiide «Iisaa yo kuɗaaɗo» so Ruuhu Laamɗo ana e mum, kasen duu fay gooto waawaa wiide «Iisaa yo Joomiraaɗo» so Ruuhu Ceniiɗo walaa e mum.
1CO 12:4 Dokke ɗe Ruuhu Ceniiɗo hokkata en ɗee ana ceerti sifaaji, kaa Ruuhu oo yo gooto.
1CO 12:5 Gollanooɓe deental ɓee ana ceerti sifaaji, kaa Joomiraaɗo oo yo gooto.
1CO 12:6 Golleeji ana ceerti sifaaji, kaa Laamɗo gooto oo kaɲum gollata ɗi fuu ley yimɓe ɓee fuu.
1CO 12:7 Ruuhu Laamɗo oo ana ɓanngina e gooto fuu dokkal nafoowal deental ngal fuu.
1CO 12:8 O hokka ooɗoo waaju kebbinaaɗo hakkilantaaku, o hokka ootoo waaju kebbinaaɗo anndal.
1CO 12:9 Kanko Ruuhu gooto oo hokkata ooɗoo goonɗinal, ootoo sellinde ɲawɓe.
1CO 12:10 O hokka ooɗoo waɗude kaayɗe, ootoo haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol, ooɗoo seenndude ko woni seyɗaani'en e Ruuhu goonga oo, ootoo haalirde ɗemɗe Ruuhu Ceniiɗo, o hokka goɗɗo duu maandinde ɗeen ɗemɗe.
1CO 12:11 Ruuhu gooto oo tan gollata ɗum fuu, feccirana gooto fuu dokkal ngal muuyi.
1CO 12:12 E ley ɗum, no neɗɗo gooto jogorii calɗi keewɗi nii, e no calɗi ɗii e heewde fuu laatorii neɗɗo gooto nii, hono non Almasiihu duu wa'i.
1CO 12:13 Sabi en fuu en mbatisiraamaRuuhu gooto faa laato-ɗen neɗɗo gooto, so en Yahuudiyankooɓe naa so en nganaa Yahuudiyankooɓe, so en rimɓe naa so en riimayɓe, kasen duu en fuu en njarnaama Ruuhu gooto oo.
1CO 12:14 Neɗɗo wanaa salndu wooturu, yo calɗi keewɗi.
1CO 12:15 So koyngal wii: «Nde mi wanaa junngo, mi jeyaaka e neɗɗo oo», ɗum haɗataa ngal jeyeede e makko.
1CO 12:16 Naa so nowru wii: «Nde mi wanaa yitere, mi jeyaaka e neɗɗo oo», ɗum haɗataa ndu jeyeede e makko.
1CO 12:17 So calɗi ɗii fuu yo gite, hono neɗɗo oo nanirta? Naa so ɗi fuu ɗi noppi, hono neɗɗo oo maatirta ko uurata e ko luuɓata?
1CO 12:18 Kaa noo, Laamɗo reentinii calɗi ɗii fuu e neɗɗo gooto hono no muuyiri nii.
1CO 12:19 Salndu wooturu laatataako neɗɗo.
1CO 12:20 Ndennoo, calɗi ɗii ana keewi, kaa neɗɗo oo yo gooto.
1CO 12:21 Yitere waawaa wiide junngo: «Haaje am walaa e maa.» Hoore duu waawaa wiide koyɗe: «Haaje am walaa e mon.»
1CO 12:22 Kaa noo, calɗi neɗɗo nannduɗi e ɓurɗi lo'ude ɗii, ɗiin ngoni kasindinaaɗi sanne.
1CO 12:23 Ɗi nanngir-ɗen ɓurɗi jaasude ɗii, ɗiin ɓur-ɗen teddinde. Ɓurɗi gaccinaade ɗii, ɗiin ɓur-ɗen suuɗude,
1CO 12:24 sabi calɗi men goɗɗi ɗii kasindinaa e suuɗeede. Laamɗo reentini calɗi fuu, hokki calɗi lo'uɗi ɗii teddeengal,
1CO 12:25 pati ceeraagu waɗa e neɗɗo oo, yalla calɗi ɗii fuu ana tiiɗondira.
1CO 12:26 So tawii salndu wooturu naawii, goɗɗi ɗii fuu naawdan e mum. So salndu wooturu teddinaama, goɗɗi ɗii fuu mbeltidoto e mum.
1CO 12:27 Onon, on fuu on terɗe Almasiihu, gooto e mon fuu yo salndu e calɗi makko ɗii.
1CO 12:28 Nii Laamɗo darniri deental goonɗinɓe ngal: ko adii fuu o joƴƴini nelaaɓe, o jokkini hen haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, o jokkintini hen jannginooɓe, caggal ɗum, waɗooɓe kaayɗe e sellinooɓe ɲawɓe e faabotooɓe e ardotooɓe, kaɲum e haalirooɓe ɗemɗe Ruuhu.
1CO 12:29 Yimɓe fuu yo nelaaɓe naa? Naa haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en? Naa jannginooɓe? Yimɓe fuu ngaɗata kaayɗe naa?
1CO 12:30 Yimɓe fuu ndokkaa sellinde ɲawɓe naa? Naa haalirde ɗemɗe Ruuhu? Naa maandinde ɗeen ɗemɗe?
1CO 12:31 Hono non, tiinnee, pooɗanee dokke ɓurɗe heewde nafaa ɗee. Kaa jooni mi hollan on laawol ɓurngol fuu moƴƴude ngol.
1CO 13:1 So kaalir-mi ɗemɗe yimɓe e ɗemɗe malaa'ika'en, kaa fuu so jilli ngalaa e am, mi lennguru senƴooru naa mi mbaggu dinndoowo tan.
1CO 13:2 So Laamɗo loowii kam konngol mum mi annda sirriiji fuu e annde fuu, naa so tawraa-mi goonɗinal faa mi sottina baamle kaaƴe, kaa fuu so jilli ngalaa e am, mi wanaa fay huunde.
1CO 13:3 So ndokku-mi jawdi am fuu misikiina'en naa so ndokkitir-mi tew am duppee, kaa fuu so jilli ngalaa e am, nafataa kam fay huunde.
1CO 13:4 Jilli ana njogii muɲal, ana njogii moƴƴuki. Ɗi ngaldaa e haasidaaku, ɗi ngaldaa e haawtaare, mawninkinaare duu waldaa e majji.
1CO 13:5 Jilli ngaddataa ko yaannii, nganaa hammadi haaje mum, eɗi caloo metti, ɗi caawataa rikke.
1CO 13:6 Jilli kuyantaa ooɲaare, goonga ɗi kuyanta.
1CO 13:7 Jilli ana njaafoo fuu, ana kooloo fuu, ana njoonndoroo fuu, ana muɲa fuu.
1CO 13:8 Jilli mbonataa abada. Haaltude ko Laamɗo loowi e men koo ana timma, ɗemɗe ana timma, anndal ana timma.
1CO 13:9 Sabi anndal men ana ɲaki, looweede men konngol Laamɗo ana ɲaki,
1CO 13:10 kaa so ko hiɓɓi koo warii, ko ɲaki koo fuu wittan.
1CO 13:11 Nde mi cukalel ndee, no cukalel haaldata nii kaaldan-mi, no cukalel miilortoo nii miilortoo-mi, no cukalel yiirata nii njiiran-mi. Kaa ko mawnu-mi koo, mi seerii e golle cukaaku.
1CO 13:12 Jooni en njiyataa kulle ɗee faa laaɓa, ko wa'i hono no timtorgal niɓɓungal nii njiiraten. Kaa wakkati waran en njiiran ɗe gite men jaati. Jooni anndal am hiɓɓaali, kaa wakkati waran nde anndan-mi faa hiɓɓa, no Laamɗo anndiri kam faa hiɓɓi nii.
1CO 13:13 Ndennoo, kulle tati ngoni duumotooɗe: goonɗinal e jikke e jilli. Kaa jilli ɓuri ɗe fuu teddude.
1CO 14:1 Ndennoo, pooɗanee jilli no mbaawru-ɗon fuu, tewton kasen dokke Ruuhu Ceniiɗo ɗee. Ko ɓur-ɗon fuu haande tewtude e majje, haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol.
1CO 14:2 Sabi kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu e Laamɗo haaldata, wanaa e yimɓe. Sabi fay gooto faamataa ko joomum haalata, Ruuhu oo hokkata joomum haalde goongaaji Laamɗo tedduɗi cuuɗaaɗi ɗii.
1CO 14:3 Kaa loowaaɗo konngol Laamɗo oo, yimɓe haalanta, faa naɓa ɗum'en yeeso e ley goonɗinal, hokka ɗum'en semmbe, ɓuuɓina ɓerɗe mum'en.
1CO 14:4 Kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu, hoore mum naɓata yeeso, loowaaɗo konngol Laamɗo oo noo, deental goonɗinɓe naɓata yeeso.
1CO 14:5 Miɗo yiɗi kaaliron ɗemɗe Ruuhu on fuu, kaa ko ɓurani kam, kaalton konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol. Sabi kaaltoowo konngol ngol Laamɗo loowi e mum ɓuri kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu, so wanaa tawa neɗɗo ana waawi maandinde, yalla deental goonɗinɓe ngal ana yaara yeeso.
1CO 14:6 Ndennoo sakiraaɓe, so mi wariino to mon mi haalirananno on ɗemɗe Ruuhu, so haala am waddanaalino on ko Laamɗo ɓannginani kam koo, naa anndal, naa konngol ngol Laamɗo loowi kam ngol, naa waaju, koɗum ɗum fuu ɗum nafata on?
1CO 14:7 Tayko-ɗen kaaki wanngiyaare hono sereendu naa hoddu. So ɗi piyaaka faa laaɓa, hono annditirten ko sereendu nduu fiyata naa ko hoddu nduu hoɗata?
1CO 14:8 Naa so puufoowo buututal wolde fuufaali faa laaɓa, homo lanndinantoo wolde ndee?
1CO 14:9 Hono non, onon duu, so on njottinirii kabaaru oo ɗemɗe Ruuhu tawa ko famminii fuu walaa hen, hono paamirte-ɗon? On tippike haala mon!
1CO 14:10 No ɗemɗe ɗee keewiri e no ceertiri e aduna oo nii fuu, walaa haala ka nanataake hen.
1CO 14:11 Kaa so neɗɗo haaldii e am ɗemngal ngal mi nanataa, mi laatike janano mum, laatike janano am.
1CO 14:12 Hono non, onon duu e ley fooɗanagol mon dokke Ruuhu ɗee, tewtee dokke naɓooje deental goonɗinɓe ngal yeeso ɗee, tewtee ɗe faa sanne.
1CO 14:13 Ɗum nee, kaaliroowo ɗemɗe Ruuhu fuu ɲaagoo Laamɗo waawde maandinde ɗe.
1CO 14:14 Sabi so miɗo ɲaagoroo Laamɗo ɗemɗe Ruuhu, goonga, yonki am ana e duwaawu, kaa mi faamataa miin e hoore am.
1CO 14:15 Ndennoo, hono ngaɗan-mi? Mi ɲaagorto yonki am, mi ɲaagorto hakkille am. Mi yimiran yonki am, mi yimiran hakkille am.
1CO 14:16 So wanaa ɗum, so a yettirii Laamɗo ɗemɗe Ruuhu tan, hono tawaaɗo ton mo woowaa ɗum waawirta wiide «Aamiina» e yettugol maa ngol? Sabi joomum nanataa ko kaalataa koo.
1CO 14:17 Fay so yettugol maa ngol ana wooɗi sanne, ngol nafataa joomum.
1CO 14:18 Miɗo yetta Laamɗo, ko ɓur-mi on on fuu heewde haalirde ɗemɗe Ruuhu koo.
1CO 14:19 Kaa e ley deental goonɗinɓe, haalde konngi joy pamminiiɗi baajotooɗi heddiiɓe ɓee, ɓurani kam haalirde konngi ujunaaji ujunaaji ɗemɗe Ruuhu.
1CO 14:20 Sakiraaɓe, pati laatee ɓe ngalaa hakkille no cukaloy nii. Laatee cukaloy banngal bone, kaa laatee baaliki'en banngal hakkille.
1CO 14:21 Nii winndorii e Sariya: «Yimɓe ɓe ɗemɗe goɗɗe, kaɲum e kunduɗe woɓɓe kaaliranan-mi yimɓe am ɓee. Ɗum fuu e taweede, ɓe kettintaako kam.» Hono non Joomiraaɗo wiiri.
1CO 14:22 Hono non, ɗemɗe Ruuhu ɗee yo maande ɗo ɓe ngoonɗinaali ɓee, kaa ɗo goonɗinɓe ɓee, wanaa non worri. Haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum duu yo maande ɗo goonɗinɓe ɓee, kaa ɗo ɓe ngoonɗinaali ɓee, wanaa non worri.
1CO 14:23 Ndennoo, so yimɓe deental goonɗinɓe ngal fuu njooɗiima, so ɓe fuu ɓe naatii e haalirde ɗemɗe Ruuhu, so yimɓe ɓe mboowaa ɗum naa ɓe ngoonɗinaali ngarii, joomum'en mbiyataa on haanɗuɓe naa?
1CO 14:24 Naa so gooto e ɓeen yimɓe warii, tawii yimɓe fuu ana kaalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en ngol, ko o nanata koo fuu ana fammina mo luutti makko, ana sara mo duu,
1CO 14:25 sirriiji ɓernde makko ɓannginee, o diccoo o sujidana Laamɗo, o wiya: «So goonga nii, Laamɗo ana wondi e mon.»
1CO 14:26 Ndennoo sakiraaɓe, hono waɗetee? So on kawritii, dokkaaɗo yimre e dokkaaɗo janngingol e dokkaaɗo ko Laamɗo ɓannginani ɗum e dokkaaɗo haalirde ɗemɗe Ruuhu e dokkaaɗo maandinde ɗe, fuu yo waɗire faa naɓa deental goonɗinɓe ngal yeeso.
1CO 14:27 So ɗemɗe Ruuhu kaalirtee, ɗiɗon naa taton so heewii kaani waɗude ɗum, gooto fuu e wakkati mum. Yo gooto mon maandin.
1CO 14:28 Kaa so maandinoowo walaa, joomum deƴƴinoo e ley deental ngal, gunndoo e ley ɓernde mum, haalda e Laamɗo.
1CO 14:29 Ɗiɗon naa taton kaalta konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, heddiiɓe ɓee cara haala maɓɓe kaa.
1CO 14:30 Kaa so won ko Laamɗo ɓannginani gooto e jooɗiiɓe ɓee, yo kaaloowo arano oo deƴƴino.
1CO 14:31 Sabi on fuu, oɗon mbaawi haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mon ngol, tawa gooto gooto kaaldaton, yalla deental ngal fuu ana heɓa anndal e cuusal.
1CO 14:32 Haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en ɓee ana poti waawde jogaade konngol mum'en ngol,
1CO 14:33 sabi Laamɗo waɗataa ko jiiɓata kawrital, o Laamɗo gaddoowo jam. No worri e deente seniiɓe ɗee fuu nii,
1CO 14:34 yo rewɓe ndeƴƴino ley deente ɗee, sabi ɓe nduŋanaaka haalde ley hen. Yo ɓe ɗowtoro no sariya oo wiiri nii.
1CO 14:35 So tawii won ko ɓe njiɗi faamtinaade, yo ɓe accu faa ɓe koota, ɓe lamndoo jom'en cuuɗi maɓɓe. Sabi konngol debbo nanee ley deental goonɗinɓe ana yaaginii.
1CO 14:36 Naa oɗon miila konngol Laamɗo ngol to mon iwi? Naa onon tan keɓi ngol?
1CO 14:37 Neɗɗo fuu miiluɗo ana waawi haaltude konngol ngol Laamɗo loowi e mum ngol naa miiluɗo yo keɓuɗo Ruuhu Ceniiɗo, ana haani annditidde ko mbinndan-mi faade e mon koo yo yamiroore Joomiraaɗo.
1CO 14:38 Mo annditaali ɗum fuu, Laamɗo annditataa joomum.
1CO 14:39 Ndennoo sakiraaɓe, pooɗanee looweede konngol Laamɗo, kasen duu pati kaɗee ɗemɗe Ruuhu haalireede.
1CO 14:40 Kaa huunde fuu yo waɗire no haaniri, tawee jiiɓaaki.
1CO 15:1 Sakiraaɓe, miɗo miccintina on Kabaaru Lobbo mo njottin-mi on, mo njaɓu-ɗon, mo ɲiiɓu-ɗon e mum oo.
1CO 15:2 Saabe oon Kabaaru kisinirte-ɗon so tawii on nanngirii mo no kaalanir-mi on nii. So wanaa ɗum, goonɗinal mon laatoto meere.
1CO 15:3 Mi yottinii on kabaaru ɓurɗo faydinde mo keɓu-mi oo, ɗum woni: Almasiihu maayirii saabe luutti men, no Binndi ɗii mbiiri nii,
1CO 15:4 o iraama, o immitike e ɲalooma tataɓo oo no Binndi ɗii mbiiri nii,
1CO 15:5 o ɓanngani Piyeer, caggal ɗum, o ɓanngani taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee,
1CO 15:6 caggal ɗum, o ɓanngani ko ɓuri sakiraaɓe teemeɗe njoyon darannde wootere. Ko ɓuri heewde e maɓɓe ana nguuri faa jooni, kaa won yawtuɓe e maɓɓe.
1CO 15:7 Jokkiti hen kasen, o ɓanngani Yaakuuba, o ɓanngani nelaaɓe ɓee fuu.
1CO 15:8 Ko sakitii koo, o ɓanngani kam miin baaɗo no ɓinngel ngel lebbi mum kiɓɓaali nii.
1CO 15:9 Sabi miin ɓuri nelaaɓe ɓee fuu famɗude, mi fotaa fay noddireede nelaaɗo, sabi mi torriino deental goonɗinɓe Laamɗo ngal.
1CO 15:10 Jonnoo, saabe moƴƴere Laamɗo ndee laatorii-mi ko ngon-mi koo. Moƴƴere nde mo waɗani kam ndee duu laatanaaki kam meere, sabi miin ɓuri nelaaɓe ɓee fuu gollude. So goonga, wanaa miin gollata, moƴƴere Laamɗo wonnde e am ndee gollata.
1CO 15:11 Kaa so miin so kamɓe, fuu fotu, hono non min mbaajorii, hono non ngoonɗinir-ɗon.
1CO 15:12 Jooni, miɗen mbaajoo Almasiihu immitike e maayde. Ndennoo, hono yoga mon wiirata maayɓe immitataako?
1CO 15:13 Sinndo immital maayɓe walaa, Almasiihu e hoore mum immitaaki,
1CO 15:14 so Almasiihu immitaaki, waaju amen yo meere, goonɗinal mon duu yo meere.
1CO 15:15 Eɗum holla duu ko min kaali haala Laamɗo koo yo fenaande, sabi min mbii Laamɗo immintinii Almasiihu, tawi wanaa goonga so maayɓe immitataako.
1CO 15:16 Sabi so maayɓe immitataako, Almasiihu e hoore mum immitaaki,
1CO 15:17 so Almasiihu immitaaki, goonɗinal mon yo meere, oɗon ngondi e luutti mon faa jooni,
1CO 15:18 maaynooɓe e ley goonɗinal Iisaa Almasiihu ɓee duu kalkike.
1CO 15:19 So jikke men e Almasiihu e ley ɗam ɗoo nguurndam tan nafannoo, enen ɓurannoo yimɓe fuu yurminaade.
1CO 15:20 Kaa jooni, Almasiihu immintinaama e maayde, laatike arano e immitotooɓe.
1CO 15:21 Sabi no neɗɗo gooto sabinbiniri maayde nii, hono non kasen neɗɗo gooto sabinbiniri immital e maayde.
1CO 15:22 No yimɓe fuu maayirta saabe Aadama nii, hono non kasen yimɓe fuu immintinirtee saabe Almasiihu,
1CO 15:23 kaa gooto fuu e wakkati mum immitotoo. Ɗum woni Almasiihu woni arano oo, caggal ɗum, ɓe o jey ɓee njokka hen ɲannde gartol makko.
1CO 15:24 So ɗum ɓettike, darngal daroo, Almasiihu halka kaanankaaku e baawɗe e semmbe fuu, totta Laamɗo Baabiraaɗo men oo Laamu oo.
1CO 15:25 Sabi ana tilsi Almasiihu laamoo faa nde Laamɗo waɗi o yaɓɓa wayɓe ɓee fuu.
1CO 15:26 Gaɲo cakitotooɗo halkeede oo yo maayde,
1CO 15:27 sabi ana winndii: «Laamɗo waɗii huunde fuu ley koyɗe makko.» Kaa so wiyaama non, taƴoral Laamɗo gaɗuɗo huunde fuu ley koyɗe makko oo walaa hen.
1CO 15:28 So huunde fuu heedii ley Bajjo oo, Bajjo oo e hoore mum heedan ley gaɗuɗo huunde fuu ley makko oo faa Laamɗo laamoo huunde fuu e neɗɗo fuu.
1CO 15:29 Haya, won yogaaɓe jaɓuɓe lootireede lootogal batisima saabe maayɓe. So tawii maayɓe immitataakono, koɗum waɗi so yimɓe ana mbatisiree saabe maɓɓe?
1CO 15:30 Enen e ko'e men, ko waɗi so eɗen njarroo wakkati fuu naatude e farati?
1CO 15:31 Sakiraaɓe, ɲannde fuu miɗo hosa maayde saabe golleeji am ɗii. Miɗo haalana on ɗum kammari ko mantortoo-mi on saabe haɓɓagol mon e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu koo.
1CO 15:32 So no neɗɗo wa'i nii tan miilortonoo-mi ko kaɓannoo-mi e waasooji ley Efeesu koo, koɗum ɗum nafata kam? So maayɓe immitataakono, ngaɗen no wiiraa nii: «Ɲaamen njaren, sabi en maayooɓe janngo.»
1CO 15:33 Pati njaayree ko'e mon: «Yaadude e bonɓe ana bonna needi.»
1CO 15:34 Ngartiree hakkillaaji mon e ko haani, pati luuttee. Sabi yoga mon anndaa Laamɗo. Ko mbiiru-mi non yalla oɗon njaagoo.
1CO 15:35 Kaa daɲan lamndiiɗo: «Hono maayɓe immitortoo? Terɗe hoɗe ɓe tawretee?»
1CO 15:36 Pamaro hakkille! Aawdi ndi aaw-ɗaa fuu, sinaa waata so fuɗa.
1CO 15:37 Aawdi ndi aaw-ɗaa fuu, so gawri so goɗɗum yo wabbere tan, a aawataa wullere ndee e hoore mum.
1CO 15:38 Caggal ɗum, Laamɗo waɗata ndi sii wullere nde muuyi, aawdi fuu e sii wullere mum.
1CO 15:39 Kulle jogiiɗe yonki duu ngaldaa terɗe: yimɓe terɗe mum, daabaaji terɗe mum, pooli terɗe mum, liɗɗi terɗe mum.
1CO 15:40 Ana woodi terɗe kammunkooje e terɗe leydinkooje. Kammunkooje ɗee e ŋari mum, leydinkooje ɗee e ŋari mum.
1CO 15:41 Naange e jalbugol mum, lewru e jalbugol mum, koode e jalbugol mum. Fay koode ɗee e ko'e mum'en jalbugol mum'en ana seerti.
1CO 15:42 Immital maayɓe duu hono non worri. Ko iretee koo ana ɲola, ko immitotoo koo ɲolataa.
1CO 15:43 Ko iretee koo ana hoyi, ko immitotoo koo ana teddi. Ko iretee koo ana lo'i, ko immitotoo koo ana jogii semmbe.
1CO 15:44 Ko iretee koo yo terɗe leydinkooje, ko immitotoo koo yo terɗe ruuhunkooje. Terɗe leydinkooje ana ngoodi, ndennoo terɗe ruuhunkooje duu ana ngoodi.
1CO 15:45 Ɗum waɗi so ana winndii: «Neɗɗo arano oo, ɗum woni Aadama, laatii yonki wuurki.» Aadama cakito oo noo yo Ruuhu dokkoowo nguurndam.
1CO 15:46 Wanaa ko jeyaa e Ruuhu koo ardii warde, ko jeyaa e leydi koo ardii warde, caggal ɗum, ko jeyaa e Ruuhu koo jokki hen.
1CO 15:47 Neɗɗo arano oo e leydi iwi, leydi moƴƴiniraa. Neɗɗo ɗiɗaɓo oo e kammu iwi.
1CO 15:48 No iwɗo e leydi oo wa'i nii, hono non iwɓe e leydi ɓee duu mba'i. No iwɗo dow kammu oo wa'i nii, hono non iwɓe dow kammu ɓee duu mba'ata.
1CO 15:49 Hono no nanndir-ɗen e iwɗo e leydi oo nii, hono non nanndirten e iwɗo dow kammu oo duu.
1CO 15:50 Sakiraaɓe, ko kaalunoo-mi koo annii: tew e ƴiiƴam mbaawataa naatude e Laamu Laamɗo oo, kasen duu ko ɲolata waawataa tawreede ko ɲolataa.
1CO 15:51 Miɗo ɓannginana on sirri: en maayataa en fuu, kaa en fuu en mbaylitete
1CO 15:52 e wakkati gooto, no himƴaango yitere nii, so buututal cakite jamaanu ngal fuufii. Sabi ngal fuufan, maayɓe ɓee immitoto ɓe ɲolataa, enen, mbaylite-ɗen.
1CO 15:53 E ley ɗum, ana tilsi terɗe ɲolooje ɗee ɓoornoo ko ɲolataa, terɗe maayooje ɗee duu ɓoornoo ko maayataa.
1CO 15:54 So terɗe ɲolooje ɗee ɓoornike ko ɲolataa, maayooje ɗee ɓoornike ko maayataa, e oon wakkati, ngol konngol binndaangol tabitan: «Jaalogal moɗii maayde.»
1CO 15:55 «Maayde, hoto jaalogal maa woni? Maayde, hoto semmbe maa woni?»
1CO 15:56 Maayde, e luuttal heɓata semmbe, luuttal duu e Sariya oo heɓata baawɗe.
1CO 15:57 Kaa jettooje ngoodanii Laamɗo dokkiroowo en jaalogal saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1CO 15:58 Ndennoo sakiraaɓe am horsuɓe, laatee joottiiɓe ɓe ndimmbataako, ɓeydo-ɗon ɲannde fuu soobaade e golle Joomiraaɗo oo, sabi oɗon anndi ko ngollaton e haɓɓagol mon e Joomiraaɗo koo wanaa meere.
1CO 16:1 Jooni kaa, haala ballal mon faade e seniiɓe wonɓe ngalluure Urusaliima ɓee, onon duu ngaɗon no njamir-mi deente goonɗinɓe gonɗe leydi Galaatiya ɗee nii.
1CO 16:2 Alan fuu, gooto e mon fuu mooɓta ko waawi, pati ndoomon faa mi wara, kawrinon ballal ngal.
1CO 16:3 So mi warii, mi waddanan ɓe cuɓoto-ɗon ɓee ɓataakiiji anndinooji ko ɓe ngoni, faa ɓe naɓa ballal mon ngal Urusaliima.
1CO 16:4 So ana foti ko mi yaha miin duu, min njaadan.
1CO 16:5 Mi garoowo to mon so mi iwii leydi Makedoniya, sabi ton ƴaɓɓortoo-mi.
1CO 16:6 Ana moƴƴa mi faɓɓa to mon seeɗa naa mi dabba ton jaati. E ley ɗum oɗon mbaawi yooɓinde kam faa mi yaha to njahan-mi fuu.
1CO 16:7 Sabi e ngol laawol, mi yiɗaa faŋude on tan so mi ƴaɓɓoo, miɗo yiɗi faɓɓude to mon seeɗa so Joomiraaɗo jaɓii.
1CO 16:8 Kaa mi faɓɓan ɗo Efeesu ɗoo faa iidi Pantekot,
1CO 16:9 sabi mi heɓii ɗoo laawol manngol no mi gollira golle nafoowo, wayɓe duu ana keewi.
1CO 16:10 So Timote warii e mon, njaɓɓee ɗum faa gasa pati hula, sabi Joomiraaɗo o gollanta no am nii.
1CO 16:11 Ndennoo, pati fay gooto yawa mo. Njooɓinee mo e laawol ngol yalla omo warta e am e jam, sabi miɗo doomi mo, kanko e sakiraaɓe ɓee.
1CO 16:12 Haya, sakiike men Apollos, mi ndaardii mo cili keewɗi o yaada e sakiraaɓe ɓee to mon, kaa faa hannde o jaɓaali fey. O waran so o heɓindiima.
1CO 16:13 Njeertee, ɲiiɓee e ley goonɗinal, laatee worɓe, ɓeydoro-ɗon semmbe.
1CO 16:14 Ko ngaɗaton fuu, ngaɗiree ɗum jilli.
1CO 16:15 Oɗon anndi Istifanas e koreeji mum. Kaɲum'en adii fuu goonɗinde ley leydi Akaya, ɓe tiinnike e gollande seniiɓe ɓee. Sakiraaɓe, miɗo waajoo on:
1CO 16:16 njarranee yimɓe wa'uɓe non, kaɲum e gollidooɓe e maɓɓe, tiinniiɓe e golle oo fuu.
1CO 16:17 Miɗo weltii e garol Istifanas e Fortunatus e Akaykus ngol. Ɓe ngaɗanii kam ko onon on mbaawaa waɗande kam saabe waasude mon taweede.
1CO 16:18 Ɓe mbaaltinii hakkille am, kaɲum e hakkillaaji mon fuu. Teddinee hono maɓɓe.
1CO 16:19 Deente goonɗinɓe gonɗe leydi Asiya ɗee ana njowta on. Akilas e genndum Piriskilla e deental goonɗinɓe kawroowal galle maɓɓe ngal ana njowta on sanne e innde Joomiraaɗo.
1CO 16:20 Sakiraaɓe ɓee fuu ana njowta on. Gooto gooto mon fuu jowtira sakiike mum jowtaango wondungo e jilli.
1CO 16:21 E junngo am jaati mbinndiran-mi ngoo ɗoo jowtaango: miin Pool miɗo jowta on.
1CO 16:22 Neɗɗo fuu mo yiɗaa Joomiraaɗo, kuddi woodanii ɗum! Joomiraaɗo amen Iisaa, war!
1CO 16:23 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa wonu e mon!
1CO 16:24 Jilli am ana e mon on fuu saabe haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu.
2CO 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool nelaaɗo Iisaa Almasiihu e sago Laamɗo, kaɲum e sakiike men Timote. Miɗen njowta deental Laamɗo gonngal Korintu ngal, miɗen njowta seniiɓe wonɓe leydi Akaya ɓee fuu.
2CO 1:2 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2CO 1:3 Jettooje ngoodanii Laamɗo Baaba Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. Kanko woni Baabiraaɗo jom yurmeende, o Laamɗo ɓuuɓinoowo ɓerɗe faade e huunde fuu.
2CO 1:4 Kanko ɓuuɓinta ɓerɗe men e ley torraaji men fuu, yalla enen duu, eɗen mbaawa ɓuuɓinde ɓerɗe wonɓe e sii torraaji fuu no kanko o ɓuuɓinirta ɓerɗe men nii.
2CO 1:5 Sabi, no njogori-ɗen ngeɗu e torraaji Almasiihu keewɗi ɗii nii, hono non Almasiihu duu ɓuuɓinirta ɓerɗe men.
2CO 1:6 So min torraama, ɗum faa kisine-ɗon, ɓerɗe mon ɓuuɓa. So ɓerɗe amen ɓuuɓinaama minen, ɗum yalla ɓerɗe mon ana ɓuuɓa, mbaawon muɲude sii torraaji ɗi min torretee minen e ko'e amen ɗii.
2CO 1:7 Jikke amen e mooɗon ana selli, sabi miɗen anndi no njogori-ɗon ngeɗu e torraaji amen ɗii nii, hono non kasen njogori-ɗon ngeɗu e ɓuuɓinegol ɓerɗe ngol min ndokkaa ngol duu.
2CO 1:8 Sakiraaɓe, miɗen njiɗi anndinde on torraaji kewtiiɗi min e leydi Asiya ɗii. Torraaji kewtiiɗi min ton ɗii ana ƴaɓɓitii sanne faa min taƴi jikke fay e yonkiiji amen.
2CO 1:9 Ana wa'annoo min hono no min saraaɓe sariya wareede. Kaa noo, ɗum waɗirii pati min pawa jikke amen e ko'e amen, kaa min pawa ɗe e Laamɗo immintinoowo maayɓe oo.
2CO 1:10 Kanko danndi min e nden maayde, o danndan min kasen duu. E makko jaati min pawi jikke o danndan min kasen
2CO 1:11 e ley ko mballirton min duwaawuuji mon koo, yalla moƴƴere nde min keɓirta duwaawuuji yimɓe heewɓe ndee ana waɗa heewɓe njetta Laamɗo saabe amen.
2CO 1:12 Senaare e laaɓal ɓerɗe iwngal to Laamɗo min nguurdi e aduna oo, sako hakkunde mon. Ɗum woni ɲaaƴo amen, kasen duu ɓerɗe amen ana mbaaltii e majjum. Min njokkaali hakkilantaaku ɓiɓɓe aadama, hinnee Laamɗo ɗowi min.
2CO 1:13 Sabi ko min mbinndanta on koo, fay huunde walaa ley hen so wanaa ko njanngaton so paamon. Miɗo yiɗi paamon
2CO 1:14 ko puɗɗu-ɗon faamude jooni koo faa laaɓa: ɲannde gartol Joomiraaɗo men Iisaa min mantorto on hono no onon duu mantorto-ɗon min nii.
2CO 1:15 Saabe nden hoolaare anniyorinoo-mi arannde warde to mon yalla oɗon ceyoo cili ɗiɗi.
2CO 1:16 Ko njiɗunoo-mi dee, mi faŋa to mon, mi yaha leydi Makedoniya, caggal ɗum, mi warta to mon kasen lanndinano-ɗon kam mi yaha leydi Yahuudiya.
2CO 1:17 Nde mbiyan-mi mi waran to mon too ndee, mi soobaaki naa? So mi fellisii huunde, tama muuyɗe am tan ngaɗan-mi faa ɗum waddana ooho e a'aa fuu taweede e am?
2CO 1:18 No Laamɗo laatorii koolniiɗo nii, hono non konngol ngol min kaalani on ngol waasiri laatoraade ooho e a'aa.
2CO 1:19 Sabi Iisaa AlmasiihuƁii Laamɗo oo wanaano ooho e a'aa: ooho tan woni e makko. Kanko woni mo miin e Silas e Timote min mbaajii kabaaru mum to mon too oo.
2CO 1:20 Sabi podooje Laamɗo ɗee fuu tabitii e ley makko. Ndennoo enen duu, kanko mbiiraten Aamiina faa Laamɗo teddinee.
2CO 1:21 Laamɗo jaati ɲiiɓini min, minen e mon fuu, haɓɓagol men e Almasiihu. Kanko jaati suɓii en.
2CO 1:22 Kasen kanko waɗi maande makko e men, o loowi Ruuhu makko e ɓerɗe men laatoo piɓiraaɗo moƴƴereeji ɗi o mooɓtani en ɗii.
2CO 1:23 Laamɗo ceennu-mi, yurmaade on haɗi kam wirfitaade Korintu.
2CO 1:24 Wanaa yiɗude dawrande goonɗinal mooɗon – sabi oɗon tabiti e goonɗinal ngal – ko min njiɗi dee, wallondirde e mooɗon faa ceyo-ɗon.
2CO 2:1 Ɗum nee, mi fellisiino mi wirfataako to mon, pati mi waddana on sugulla kasen.
2CO 2:2 Sabi so mi suŋlinii on, homo seynata kam so wanaa onon ɓe cuŋlin-mi ɓee?
2CO 2:3 Ɗum waɗi so mbinndir-mi no mbinndir-mi nii e ley ɓataaki am oo. Mi yiɗaano warde to mon so fotuɓe seynude kam ɓee cuŋlina kam. Miɗo hoolii on fuu seyo am yo seyo mon on fuu.
2CO 2:4 Ruubu e ɓernde mettunde e gonɗi keewɗi mbinndiran-mi on. Mi yiɗaa suŋlinde on, ko njiɗu-mi dee, anndinde on no jilli am poti mawnude e mon on fuu.
2CO 2:5 So gooto e mon laatike sabaabu sunu, wanaa miin o suni, on fuu – naa yoga e mooɗon, pati mi yawta goonga.
2CO 2:6 Jukkungo ngo ɓurɓe heewde e mon njukki joomum ngoo heƴii,
2CO 2:7 jooni kaa, ko ɓuri moƴƴude dee: njaafo-ɗon mo, koomton mo pati mboy-yonki jaaloo mo.
2CO 2:8 Ndennoo, miɗo ndaarda on tabintinon jilli mon e makko.
2CO 2:9 Sabi ittude koro mon saabanii kam winndande on kasen faa mi annda oɗon ɗowtanii kam.
2CO 2:10 Mo njaafi-ɗon fuu mi yaafoto ɗum miin duu. Banngal am, ko njaafotoo-mi koo – so won ko kaan-mi yaafaade mo – mi yaafoto ɗum yeeso Almasiihu faa nafa on
2CO 2:11 pati Ibiliisa jammboo en, sabi eɗen anndi anniyaaji mum.
2CO 2:12 Nde njaa-mi Torowas faa mi waajoo Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo ndee, mi tawii Joomiraaɗo udditanii kam ton damal
2CO 2:13 kaa hakkille am waaltaaki, sabi mi tawaali ton Titus sakiike am oo. E oon wakkati, mbaynii-mi sakiraaɓe ɓee, paa-mi leydi Makedoniya.
2CO 2:14 Kaa jettooje ngoodanii Laamɗo dokkoowo en jaalogal wakkati fuu saabe haɓɓagol men e Almasiihu. Laamɗo hokki min saakude anndal Almasiihu nokku fuu hono no uurdi mbelndi nii.
2CO 2:15 E ley ɗum, ɗo Laamɗo, min uurdi Almasiihu e ley hisinteeɓe ɓee e halkotooɓe ɓee.
2CO 2:16 Ɗo halkotooɓe ɓee, min kaccol maayde naɓoowol ɓe e maayde, ɗo hisinteeɓe ɓee, min uurdi nguurndam naɓoori ɓe e nguurndam. Homo foti gollude oo golle?
2CO 2:17 Min nganaa julortooɓe konngol Laamɗo ngol no heewɓe ngaɗata nii, sabi min nelaaɓe Laamɗo, miɗen kaalda ɓerɗe laaɓuɗe yeeso Laamɗo ley haɓɓagol amen e Almasiihu.
2CO 3:1 Kori min puɗɗitaali mantaade kasen? Naa miɗen kaajaa ɓataakiiji anndinooji ko min ngoni paaɗi e mon naa iwɗi e mon hono no yimɓe yogaaɓe kaajiraa nii naa?
2CO 3:2 Onon jaati ngoni ɓataaki amen binndaaɗo e ɓerɗe amen, mo yimɓe fuu mbaawi anndude e janngude.
2CO 3:3 Sabi ana taƴoraa on ɓataaki Almasiihu saabe golle amen. Ɓataaki oo winndiraaka dawa, Ruuhu Laamɗo guurɗo o winndiraa. Kasen duu mo winndaaka e alluuje kaaƴe, ɗo mo winndaa e mum dee, e ɓerɗe yimɓe.
2CO 3:4 Miɗen njogii hoolaare mawnde e Laamɗo saabe Almasiihu.
2CO 3:5 Minen min ngalaa baawɗe faa min ngolla oo golle. Baawɗe amen to Laamɗo iwri.
2CO 3:6 Kanko waɗi min fotuɓe laataade gollanooɓe aadi keyri. Ndiin aadi fawaaki e Sariya binndaaɗo, e Ruuhu Ceniiɗo ndi fawii. Sabi Sariya binndaaɗo oo ana naɓa yimɓe to maayde, kaa Ruuhu oo to nguurndam naɓata yimɓe.
2CO 3:7 Sariyaaji binndaaɗi e alluuje kaaƴe, naɓooji yimɓe to maayde ɗii, ana njogii darja faa Israa'iilankooɓe ndonki ƴeewde yeeso Muusaa saabe darja gonɗo hen oo, fay so taweede o ɲifoowo.
2CO 3:8 Kaa golle Ruuhu oo ɓuri darja!
2CO 3:9 Golle liɓoowo oo ana jogii darja, sako golle fooccitaare oo.
2CO 3:10 Eɗen mbaawi fay wiide ko joginoo darja arannde koo majjii kammari darja garɗo jooni mo walaa nanndo oo.
2CO 3:11 Ko ɲifata koo ana waawi jogaade darja, kaa ko ɲiiɓata faa abada koo ɓuri fuu jogaade darja.
2CO 3:12 Nde wonnoo miɗen njogii oo jikke, ngorgu min kaaldata.
2CO 3:13 Min ngaɗataa no Muusaa nii, gaɗunooɗo heedoode e yeeso mum pati Israa'iilankooɓe keddoo ƴeewde darja ɲifoowo oo faa timma.
2CO 3:14 Kaa ɓerɗe maɓɓe mbumii. Sabi faa hannde so eɓe keddii janngude aadi kiinndi ndii, heedoode ndee ana heddii e geese maɓɓe. Nde huncaaka tafon, sabi e kaɓɓiiɗo e Almasiihu tan nde huncetee.
2CO 3:15 Goonga, faa e ɲalooma mo ngon-ɗen e mum jooni oo, so Tawreeta Muusaa ana janngee, heedoode ndee ana heddii huurde hakkillaaji maɓɓe.
2CO 3:16 Kaa so neɗɗo warti e Joomiraaɗo fuu, heedoode ndee huncete iwde e mum.
2CO 3:17 Sabi Joomiraaɗo woni Ruuhu oo, kasen ɗo Ruuhu Joomiraaɗo oo woni fuu, ɗon ndimaaku duu woni.
2CO 3:18 Enen ɓe geese mum'en cudditaa ɓee fuu, darja Joomiraaɗo oo ana ɓannga e meeɗen no e timtorgal nii. Omo nii waylita en faa nannden e makko mbaadi, darja makko ɓeydoo e meeɗen. Ɗum woni golle Joomiraaɗo, kanko woni Ruuhu oo.
2CO 4:1 Ndennoo, min kaaɓataa, sabi Laamɗo hokki min oo golle kammari yurmeende mum.
2CO 4:2 Min calike kulle cuuɗiiɗe kersinooje ɗee. Min ƴoɲɲataa yimɓe, min mbaylitataa konngol Laamɗo ngol. Ko min ngaɗata dee, e ley ɓanngingol amen goonga ngol miɗen tewta heɓude hakkillaaji yimɓe fuu yeeso Laamɗo.
2CO 4:3 So Kabaaru Lobbo mo min mbaajii oo suuɗaama, halkotooɓe ɓee tan o suuɗantee.
2CO 4:4 Ɓeen ngalaa goonɗinal, sabi Ibiliisa wumni hakkillaaji maɓɓe pati ɓe njiya fooyre Kabaaru Lobbo kolloowo darja Almasiihu jogiiɗo mbaadi Laamɗo oo.
2CO 4:5 Sabi wanaa kabaaru amen min mbaajotoo, ko min mbaajotoo dee, kabaaru Iisaa Almasiihu, Joomiraaɗo men oo. Minen, saabe makko min laatorii maccuɓe mooɗon.
2CO 4:6 Sabi Laamɗo biiɗo: «Yo fooyre yaaynu e ley nimre» oo, kaɲum yaayni fooyre mum e ley ɓerɗe amen, faa hokka min anndal darja mum jiyeteeɗo e yeeso Almasiihu oo.
2CO 4:7 Miɗen njogorii ndiin jawdi mawndi e ley amen hono no ley looɗe ɗe ngalaa semmbe nii, yalla ana anndee ɗeen baawɗe mawɗe e Laamɗo iwi, wanaa e amen.
2CO 4:8 E huunde fuu miɗen nii ɓillee, kaa min kalkaaki, miɗen nii e wemmbere wakkati fuu, kaa min taƴaali jikke,
2CO 4:9 miɗen nii torree, kaa Laamɗo yoppaali min, miɗen nii tippee e leydi, kaa min maayaali.
2CO 4:10 Wakkati fuu, maayde Iisaa ndee ana e terɗe amen, yalla nguurndam Iisaa ɗam duu ana yiyee e terɗe amen.
2CO 4:11 Fay so miɗen nguuri, miɗen kosa maayde wakkati fuu saabe ko min mbaajotoo kabaaru Iisaa koo, yalla nguurndam Iisaa ɗam ana yiyee e terɗe amen maayooje ɗee.
2CO 4:12 Hono nii, maayde gollirta e amen, nguurndam gollirta e mon.
2CO 4:13 Ana winndii: «Mi goonɗinii Joomiraaɗo, ɗum waɗi so miɗo waajoo.» Minen duu min goonɗinɓe hono no makko nii, ɗum waɗi so miɗen mbaajoo.
2CO 4:14 Sabi miɗen anndi immintinɗo Joomiraaɗo men Iisaa e maayde oo immintinidan min e makko minen duu, kasen duu waddan min yeeso makko, minen e mooɗon fuu.
2CO 4:15 Ko hewtii min fuu yo kammari mooɗon yalla moƴƴere Laamɗo ndee ana yottoo yimɓe heewɓe. Hono nii yimɓe heewɓe njettirta Laamɗo faa Laamɗo ɓeydoo teddineede.
2CO 4:16 Ɗum waɗi so min kaaɓataa. Fay so terɗe amen ɗee yo kalkotooɗe, yonkiiji amen ɗii ana keyɗintinee ɲannde fuu.
2CO 4:17 Sabi torraaji amen hannde ɗii ana kakindii ana njawta, kasen duu ɗi lanndinanto min teddeengal manngal ngal timmataa, ɓurngal ɗiin torraaji abada.
2CO 4:18 Sabi wanaa e ko yiyetee min ngatti hakkillaaji amen, e ko yiyataake min ngatti hakkillaaji amen. Sabi ko yiyetee koo, yawtan, kaa ko yiyataake koo, heddoto faa abada.
2CO 5:1 Eɗen anndi so suudu leydiiru ndu koɗu-ɗen e mum jooni nduu wurjinaama, ɗum woni terɗe men, Laamɗo darnanii en suudu dow kammu ndu junngo darnaali, darotoondu faa abada.
2CO 5:2 Eɗen nii caɓɓitoo saabe heppugol men naatude e ley suudu men dow kammu nduu, eɗen ɓoornoroo ndu no kaddungal nii,
2CO 5:3 yalla so en ɓoorniima ndu pati tawe-ɗen en wuttiniiɓe.
2CO 5:4 Sabi e ley nduu suudu, en tampii en ottii. En njiɗaa ɓoortaade ndu, ko njiɗ-ɗen dee, ɓoornaade wonndu dow mayru, yalla nguurndam ɗam ana moɗa ko halkotoo ko woni e men koo.
2CO 5:5 Laamɗo jaati lanndinanii en e kabaaru majjum, mo loowi en Ruuhu makko laatoo piɓiraaɗo moƴƴereeji desanaaɗi en ɗii.
2CO 5:6 Ndennoo, eɗen njogii hoolaare wakkati fuu, fay so eɗen anndi so nii eɗen keddii e ɗee ɗoo terɗe, eɗen ngoɗɗii suudu Joomiraaɗo nduu tafon.
2CO 5:7 Sabi ko ngoonɗin-ɗen nguurdu-ɗen, wanaa ko njiyaten nguurdu-ɗen.
2CO 5:8 Ndennoo eɗen njogii hoolaare, kaa ko ɓurani en, eggude e ɗee ɗoo terɗe kammari faa koɗoyen bannge Joomiraaɗo.
2CO 5:9 Kaa waɗude ko welata mo woni ko ɓur-ɗen fuu tewtude, hoɗude ɗoo e eggude ɗoo fuu fotu.
2CO 5:10 Sabi ana tilsi en fuu ndaro-ɗen yeeso Almasiihu faa care-ɗen, yalla gooto fuu ana yoɓee golle mum mo waɗunoo e aduna, so golle lobbo naa so golle bonɗo.
2CO 5:11 Ndennoo, tawee min anndii ko woni hulde Joomiraaɗo, min tewtan heɓude hakkillaaji yimɓe ɓee. Laamɗo ana anndi min, miɗo joonndorii onon duu oɗon anndi min e ley ɓerɗe mon.
2CO 5:12 Min njiɗaa mantaade yeeso mon. Ko min njiɗi dee, hokkude on daliili no mantoro-ɗon min, yalla oɗon keɓa ko njaabo-ɗon mantortooɓe kulle gonɗe sella, ɓe mantortaako kulle gonɗe e ɓerɗe.
2CO 5:13 So min njogoraama min haanɗuɓe, ɗum saabe Laamɗo. So min njogoraama min yeeɗɗuɓe, ɗum kammari mooɗon.
2CO 5:14 Sabi jilli Almasiihu njaalike min, sabi min taƴorii, gooto maayanii yimɓe fuu, ndennoo yimɓe fuu maayii.
2CO 5:15 O maayanii yimɓe fuu, yalla wuurɓe ɓee ana ŋootta wuurande ko'e mum'en, mo ɓe nguuranta dee, maayanɗo ɓe so wuurtani ɓe oo.
2CO 5:16 Ndennoo, gila jooni, walaa fuu mo min njogorii no ɓii-aadama jogortoo neɗɗo nii. So min njogorikeno non Almasiihu, jooni min ŋoottii jogoraade mo non.
2CO 5:17 So neɗɗo haɓɓike e Almasiihu, tagitaama tagu keso. Ko hiiɗɗi koo yawtii, hankasen kabaaru oo fuu heyɗitii.
2CO 5:18 Ɗum fuu to Laamɗo iwri, kanko neli Almasiihu faa rewrintina en e makko, o halfini min golle rewrintingol hakkunde makko e yimɓe.
2CO 5:19 Sabi Laamɗo wonnoo e ley Almasiihu faa rewrintina yimɓe aduna fuu e mum e waasude jataade luutti mum'en. Kanko halfini min kabaaru rewrintingol ngol.
2CO 5:20 Ndennoo, min daraniiɓe Almasiihu, hono no Laamɗo jaati waajortoo ko iwata e kunduɗe amen koo. Miɗen ndaarda on ɗum ɗoo e innde Almasiihu: ngartee e Laamɗo!
2CO 5:21 Almasiihu meeɗaali luuttude abada. Kaa Laamɗo fawii luutti men fuu dow makko, yalla haɓɓagol men e Almasiihu ana waɗa en fooccitiiɓe yeeso Laamɗo.
2CO 6:1 Minen, kammari min gollidooɓe e Laamɗo, miɗen ndaarda on pati pijiron moƴƴere Laamɗo nde keɓ-ɗon ndee.
2CO 6:2 Sabi o wii: «Mi hettindanike ma wakkati lobbo, mi faabike ma ɲalaande kisindam.» Jooni jaati woni wakkati lobbo, jooni woni ɲalaande kisindam.
2CO 6:3 Min njiɗaa waɗude fay huunde ko fergitata yimɓe so feloore tawee e golle amen.
2CO 6:4 Kaa e huunde fuu, min kolliran miɗen kaandi e laataade gollanooɓe Laamɗo ley tiinnitaare mawnde, ley torraaji, ley caɗeele, ley wemmbere,
2CO 6:5 ley piiɗe, ley kasu, ley murtere, ley tampere, ley rafi ɗoyngol, ley yolbere,
2CO 6:6 ley laaɓal, ley anndal, ley muɲal, ley moƴƴuki, ley Ruuhu Ceniiɗo, ley jilli ɗi ngaldaa e naafigaaku,
2CO 6:7 ley konngol goonga, ley baawɗe Laamɗo, e kaɓorɗe fooccitaare gonɗe e juuɗe amen nane e ɲaame,
2CO 6:8 ley teddeengal, ley koyeendam, ley ko yimɓe ɲo'ata min, kaɲum e ko njettata min. Miɗen kolla yimɓe min gollanooɓe Laamɗo ley ko min njogoraa min majjinooɓe tawee min goongirante'en,
2CO 6:9 ley ko min njogoraa min anndaaka tawee min anndaaɓe, ley ko min njogoraa min maayooɓe jooni tawee min wuurɓe, ley ko min njogoraa min jukkaaɓe tawee min maayaali,
2CO 6:10 ley ko min njogoraa min sunaaɓe tawee min seyotooɓe wakkati fuu, ley ko min njogoraa min misikiina'en tawee miɗen ngaɗa heewɓe arsukunte'en, ley ko min njogoraa min ngalaa fay huunde tawee minen njey fuu.
2CO 6:11 Korintunkooɓe, min kaaldanii on laaɓal reedu, min njaajinanii on ɓerɗe amen.
2CO 6:12 Minen, min paaɗinanaali on ɓerɗe amen, onon paaɗinani ko'e mon ɓerɗe mon.
2CO 6:13 Jooni miɗo haaldira e mooɗon no kaaldoowo e ɓikkoy mum nii: njaajinee ɓerɗe mooɗon.
2CO 6:14 Pati kaɓɓondiree e ɓe ngoonɗinaali ɓee, sabi eɗum wa'i hono no reentinde daabaaji ɗiɗi ɗi ngaldaa faa ndemda. Won ko reentini fooccitaare e ooɲaare naa? Won ko reentini fooyre e nimre naa?
2CO 6:15 Won ko reentini Almasiihu e Ibiliisa naa? Won ko reentini goonɗinɗo e mo goonɗinaali naa?
2CO 6:16 Aadi won hakkunde suudu Laamɗo nduu e tooruuji ɗii naa? Anndee, enen ngoni suudu Laamɗo guurɗo oo. Sabi Laamɗo wii: «Mi hoɗidan e maɓɓe, mi yiilodoto e maɓɓe, mi laatoo Laamɗo maɓɓe, ɓe laatoo yimɓe am.»
2CO 6:17 Ɗum saabii so Joomiraaɗo wii kasen: «Iwee hakkunde maɓɓe! Ceertee e maɓɓe! Pati memee ko soɓi! Nden, mi jaɓɓoto on.
2CO 6:18 Mi laatanto on baaba, laatano-ɗon kam ɓiɓɓe rewɓe e worɓe. Ɗum Joomiraaɗo Jom Baawɗe oo wii.»
2CO 7:1 Sakiraaɓe horsuɓe, en ngaɗanaama ɗee podooje fuu, ndennoo laɓɓinen ko'e men iwde e tuundi ngonndi e terɗe men e yonkiiji men fuu, tabintinen senaare men e ley kulol Laamɗo.
2CO 7:2 Laɓɓinanee min ɓerɗe mooɗon! Min tooɲaali fay gooto, min mbonnanaali fay gooto, min ɲaamaali jawdi fay gooto.
2CO 7:3 Mi haaldaali ɗum faa laatanoo on jukkungo. Sabi mi haaliino gila naanen: miɗen njiɗi on sanne, fay huunde seenndataa en, wanaa nguurndam wanaa maayde.
2CO 7:4 Miɗo hoolii on sanne, mi heɓii jaati no mi mantoroo saabe mooɗon, on ɓuuɓinii ɓernde am sanne, miɗo heewi seyo e ley tampereeji amen ɗii fuu.
2CO 7:5 Sabi, fay nde min njottii leydi Makedoniya ndee, min powtinaaki fey, torraaji tan min njii, gila e kulol ley ɓerɗe faa e sippirooji.
2CO 7:6 Kaa Laamɗo ɓuuɓinoowo ɓerɗe sunaaɓe oo, ɓuuɓinirii ɓerɗe amen garol Titus.
2CO 7:7 Wanaa garol makko ngol tan waɗi ɗum, ko ɓuuɓinno-ɗon ɓernde makko koo waaltinii hakkillaaji amen, kaɲum e ko mo wii oɗon njiɗi yiide kam sanne e ko o haalani min haala sunu mon kammari ko waɗi koo e haala tiinnaare mon e am, ɗum ɓuri fuu ɓeydude seyo am.
2CO 7:8 So ɓataaki am oo suŋliniino on, mi mimsitaali ɗum jooni. Fay so mi mimsitiino – sabi mi yii ɓataaki oo suŋliniino on fay so e wakkatiiwel gootel –
2CO 7:9 miɗo seyii jooni. Wanaa ko cuŋluno-ɗon koo waddani kam seyaade, ko sugulla mooɗon waddani on tuubude koo. Sabi sugulla kewtinooɗo on oo ana hawri e sago Laamɗo, hono non, walaa ko min mbonnannoo on.
2CO 7:10 Sabi sugulla kawroowo e sago Laamɗo oo waddata tuubugol, tuubugol ngol waddata kisindam, mimsee walaa e majjum. Kaa sugulla aduna, maayde waddata.
2CO 7:11 Ndennoo, ƴeewee sugulla kawroowo e sago Laamɗo oo ko waddani on: o waddanii on soobaade, o wallii on daranaade ko'e mon, o waddanii on metteede e gaɗuɗo bone oo, kaɲum e kulol, o waddanii on yeeweede kam, kaɲum e tiinnaade, o wallii on jukkude bonɗo oo. E huunde fuu on kollii oɗon laaɓi e oon kabaaru.
2CO 7:12 Ndennoo so mi winndanii on, wanaa saabe tooɲuɗo mbinndir-mi, wanaa saabe tooɲaaɗo duu mbinndir-mi, ko mbinndiran-mi on dee, yalla oɗon ɓannginanee soobee mo njogani-ɗon min oo yeeso Laamɗo.
2CO 7:13 Hakkillaaji amen mbaaltorike saabe majjum. Ko jokkiti hen kasen, seyo Titus ngoo ɓeydi waaltinde hakkillaaji amen, sabi on fuu on ɓuuɓinii ɓernde makko.
2CO 7:14 So mi mantorike on seeɗa yeeso makko duu, on kersinaali kam. Kaa no min kaalanirta on goonga wakkati fuu nii, hono non ko min mantorii on e yeeso Titus koo laatorii goonga.
2CO 7:15 Ɓernde makko ɓeydoto yiɗude on so o miilike no ɗowtiri-ɗon on fuu e no njaɓɓori-ɗon mo kulol e siɲɲugol nii.
2CO 7:16 Miɗo seyii ko keɓu-mi e mon hoolaare e dow huunde fuu koo.
2CO 8:1 Sakiraaɓe, miɗen njiɗi anndinde on moƴƴere Laamɗo jippiinde e deente goonɗinɓe Iisaa gonɗe leydi Makedoniya ɗee.
2CO 8:2 Kamɓe e horireede ɓillaare sattunde fuu, keewal maɓɓe seyo waddanii ɓe hokkitirde ko heewi, fay so eɓe e talkaaku cattuɗo.
2CO 8:3 Mi seedee: ɓe ndokkitirii ko ɓe mbaawi fuu fay ko ɓuri baawɗe maɓɓe, ɓerɗe laaɓuɗe tal ɓe ndokkiri.
2CO 8:4 Ɓe ndaardii min sanne yalla eɓe keɓa laawol waɗude juuɗe maɓɓe e wallugol seniiɓe wonɓe Urusaliima ɓee.
2CO 8:5 Ɓe ngaɗii ko ɓuri miilo amen. Ko adii fuu, ɓe ndokki ko'e maɓɓe Joomiraaɗo, caggal ɗum, e sago Laamɗo ɓe ndokki min ko'e maɓɓe minen duu.
2CO 8:6 Ɗum waɗi so min ndaardi Titus timmintinoya to mooɗon ngal dokkal no fuɗɗirnoo ngal nii.
2CO 8:7 On arsukunte'en e huunde fuu – goonɗinal e waaju e anndal, oɗon njogii soobee dow huunde fuu, oɗon korsini min duu. Tiinno-ɗon faa arsinkinire-ɗon non e ngal dokkal duu.
2CO 8:8 Wanaa kammari tilsere waɗi so mbii-mi non, ko mbiiru-mi non dee, faa mi hokka on laawol hollude jilli mon ɗii ana celli.
2CO 8:9 Sabi oɗon anndi moƴƴere Joomiraaɗo meeɗen Iisaa Almasiihu: kanko arsukunte oo, o waɗii hoore makko talka kammari mon yalla oɗon laatoroo arsukunte'en talkaaku makko oo.
2CO 8:10 Miɗo haalana on ko woni miilo am haala wallugol seniiɓe wonɓe Urusaliima ɓee, sabi ɗum ɓuri nafude on: rowanen onon adii fiide dabare wallude ɓe, onon adii fuɗɗude golle oo duu.
2CO 8:11 Jooni noo, kiɓɓinee ɗum. No tiinnori-ɗon fiide dabare nii, tiinnoree non gollude ɗum duu, ndokkiron no baawɗe mon mbaarata.
2CO 8:12 Sabi so neɗɗo anniyike waɗude moƴƴere, Laamɗo jaɓanan ɗum hakke ko jogii koo, wanaa hakke ko jogaaki.
2CO 8:13 Mi wiyaali naaton e ɓillaare yalla woɓɓe ɓee ana powta, yimɓe fuu pota njiɗu-mi.
2CO 8:14 Jooni ɗum forran onon on keɓii faa heewi faa mbaawon wallude wonɓe e baasal ɓee. Caggal jooni, so tawii onon on ngonii ley baasal, kamɓe ɓe keɓii ko heewi faa ɓe mbaawa wallude on. Hono nii yimɓe potirta,
2CO 8:15 no winndorii nii: «Mooɓtunooɗo ko heewi oo ƴaɓɓintinaali, mooɓtunooɗo seeɗa oo ɲakoraaka.»
2CO 8:16 Jettooje ngoodanii Laamɗo e ko waɗi e ɓernde Titus sii soobee mo min njoganii on oo.
2CO 8:17 Titus jaɓii ko min ɲaagii ɗum wirfitaade to mon koo. Ko ɓuri ɗum fuu, soobirantaaku mawɗo e ɓernde laaɓunde tal o wirfitorii faade to mooɗon.
2CO 8:18 Miɗen neldida e makko sakiike men jetteteeɗo e deente goonɗinɓe ɗee fuu saabe golle mo o gollani Kabaaru Lobbo oo.
2CO 8:19 Wanaa ɗum tan, deente goonɗinɓe ɗee cuɓii mo, yalla omo laatoo jaado amen faa min naɓa dokkal ngal Urusaliima. Ngal dokkal ana teddina Joomiraaɗo, ana ɓanngina anniya amen lobbo duu.
2CO 8:20 Miɗen ngaɗa ko min mbaawi fuu pati min keɓa feloore e ndiin jawdi keewndi ndi min ndaranii.
2CO 8:21 Sabi wanaa ko wooɗi yeeso Joomiraaɗo tan min tewtata, miɗen tewta ko wooɗi yeeso yimɓe duu.
2CO 8:22 Miɗen neldida e ɗiɗon ɓee sakiike meeɗen mo min taykitii soobee mum wakkatiiji keewɗi e kulle keewɗe. Jooni mo ɓuri fuu tiinnaade e golle oo kammari hoolaare mawnde nde mo joganii on ndee.
2CO 8:23 Titus duu yo gondiiɗo am yo gollidiiɗo am kammari mooɗon. Sakiraaɓe men wonduɓe e makko ɓee yo nelaaɓe deente goonɗinɓe ɗee, ɓe teddeengal Almasiihu.
2CO 8:24 Ndennoo jooni, kollee ɓe jilli mooɗon, kollee ɓe kamɓe e deente goonɗinɓe ɗee fuu miɗen njogii daliili e mantoraade on.
2CO 9:1 Fotaa ko mi winndana on banngal wallugol seniiɓe wonɓe Urusaliima ɓee,
2CO 9:2 sabi miɗo anndi on muuyii wallude ɓe sanne. Mi mantorike on ɗum yeeso Makedoniyankooɓe, mbii-mi ɓe: Akayankooɓe lanndiniima gila rowanen wallude. Tiinnaare mooɗon soobini ko ɓuri heewde e maɓɓe.
2CO 9:3 Kaa miɗo nela e mooɗon ɓee sakiraaɓe pati ko min mantorii on koo laatoo meere, kaa tawee oɗon lanndinii no mbiiru-mi nii.
2CO 9:4 So wanaa ɗum, so Makedoniyankooɓe ngardii e amen to mooɗon tawi on lanndinaaki, hoolaare nde min njoginoo e mooɗon ndee laatanto min gacce, kasen duu onon ɓurata fuu hersude.
2CO 9:5 Ɗum nee, ko njii-mi hen ana tilsi mi ndaarda sakiraaɓe ɓee ardoo kam to mooɗon, ndaranoo ballal ngal poduno-ɗon ngal. Nden so mi warii fuu mi tawan engal hawriti, ngal laatoo ballal ɓernde laaɓunde tal, tawee wanaa tilsere.
2CO 9:6 Taykee: aawuɗo seeɗa, seeɗa hettata, aawuɗo ko heewi, ko heewi hettata.
2CO 9:7 Gooto fuu yo hokku ko anniyii e ɓernde mum, tawa wanaa dow metti, wanaa e tilsere. Sabi Laamɗo ana yiɗi dokkiroowo seyo.
2CO 9:8 Laamɗo ana waawi hokkude on sii moƴƴereeji fuu, yalla e huunde fuu oɗon keɓa ko heƴata on wakkati fuu, keddoro-ɗon ko heewi kammari golle lobbo fuu,
2CO 9:9 hono no winndorii nii: «Omo saaka moƴƴere makko e ley talka'en, moƴƴuki makko duumoto faa abada.»
2CO 9:10 Laamɗo dokkoowo demoowo aawdi hokka ɗum nguure oo, hokkan on aawdi heƴoori on onon duu, o funnan ndi, yalla moƴƴuki mon ana rima faa heewa.
2CO 9:11 Sabi o arsinkinan on e huunde fuu, faa mbaawon hokkitirde wakkati fuu. Nden heewɓe njettan Laamɗo e ko mballir-ɗon ɗum'en ko iwri e juuɗe amen koo.
2CO 9:12 Sabi ngal ballal wanaa faa nafa seniiɓe ɓee tan waɗiraa, ko ngal waɗiraa dee, faa ngal waddana heewɓe yettude Laamɗo.
2CO 9:13 So ɓe ƴeewii ballal mooɗon ngal, ɓe teddinan Laamɗo saabe ɗowtaare mon nde ceettorto-ɗon Kabaaru Lobbo haala Almasiihu, ɓe teddinan mo duu saabe ko caakaton jawdi mon e maɓɓe, kamɓe e yimɓe fuu.
2CO 9:14 Ɓe kolliran korsa maɓɓe faade e mooɗon duwaawuuji ɗi ɓe nduwantoo on ɗii saabe moƴƴere mawnde nde Laamɗo waɗani on ndee.
2CO 9:15 Jettooje ngoodanii Laamɗo saabe dokkal mum daɗungal sifa!
2CO 10:1 Miin Pool biyeteeɗo lo'uɗo so miɗo hakkunde mooɗon kaa cuuso so miɗo woɗɗii on oo, miɗo waajoroo on newaare e moƴƴuki Almasiihu,
2CO 10:2 miɗo ndaarda on: pati ngaɗee so mi garɲoo on nde ngaroy-mi to mon fuu. Sabi banngal wiyooɓe miɗen ngollana muuyooji ɓii-aadama ɓee anniyii-mi gollirde ngorgu.
2CO 10:3 Goonga, min ɓiɓɓe aadama tan, kaa no min kaɓirtee nii wanaa no ɓiɓɓe aadama kaɓirtee.
2CO 10:4 Sabi kaɓorɗe ɗe min kaɓortoo ɗee nganaa ɗe ɓii-aadama, semmbe majje to Laamɗo iwri faa ɗe mbaawi wurjinde tataaji e leydi. Minen, min wurjinooɓe miilooji wayɓe e leydi
2CO 10:5 kaɲum e mawninkinaare fuu haɗoore yimɓe anndude Laamɗo. Kasen min nanngooɓe miilo fuu faa min ngartira ɗum e ɗowtanaade Almasiihu.
2CO 10:6 So ɗowtaare mooɗon hiɓɓii, min lanndiniima jukkude neɗɗo fuu mo ɗowtaaki.
2CO 10:7 Ƴeewree kuɗɗe ɗee no ngorri nii – so won e mooɗon kooliiɗo yo neɗɗo Almasiihu, yo miccito ɗum ɗoo duu: no joomum laatorii neɗɗo Almasiihu nii, minen duu, non min laatorii yimɓe Almasiihu.
2CO 10:8 Joomiraaɗo men Iisaa hokkii min baawɗe faa min naɓa goonɗinal mon yeeso, wanaa faa min ngurjina ngal. Fay so mantii-mi hen faa kosu-mi ƴaɓɓitaade, ɗum hersintaa kam.
2CO 10:9 Mi yiɗaa miilon mi tewtoowo hulɓinde on e ɓataakiiji am ɗii.
2CO 10:10 Sabi ana wiyee ɓataakiiji am ɗii ana teddi, ana njogii semmbirantaaku, kaa so miɗo hakkunde mon, miɗo lo'i, haala am ana yawnii.
2CO 10:11 Neɗɗo fuu biyoowo non, yo anndu ko min mbinndata so miɗen ngoɗɗii on koo, ɗum min ngollata so min ngondii e mooɗon duu.
2CO 10:12 Min cuusaa fonndude ko'e amen e mantotooɓe ɓee. Min nanndaa e maɓɓe duu. Kamɓe, eɓe ponnda ko'e maɓɓe e etirɗum maɓɓe, ɓe nanndintaa ko'e maɓɓe e fay gooto so wanaa e ko'e maɓɓe tan! Ɓe ngalaa hakkille.
2CO 10:13 Minen noo, min njiɗaa mantaade faa ƴaɓɓitoo keerol, miɗen kaaɗa e keerol ngol Laamɗo darnani min ngol, faa min njottii on onon duu.
2CO 10:14 So min njottanooki to mon, min ƴaɓɓitinoke keerol e manti amen. Kaa min ƴaɓɓitaaki keerol, sabi minen adii waddude e mon Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo.
2CO 10:15 Min mantortaako golle woɓɓe mo walanaa min. Kaa no goonɗinal mooɗon ɓeydortoo nii, miɗen njikkii ɓeydoraade non teddungal e hakkunde mooɗon, tawee min ƴaɓɓitaaki ko Laamɗo darnani min koo.
2CO 10:16 Nii waɗata so min keɓa no min mbaajoroo Kabaaru Lobbo oo e nokkuuje gonɗe caggal mooɗon ɗee, min mbaasa mantoraade golle gollaaɗo faa timmi e ley nokkuuje ɗe woɓɓe kalfinaa.
2CO 10:17 Ana winndii: «Mantotooɗo fuu, yo mantoro golle Joomiraaɗo.»
2CO 10:18 Sabi wanaa manoowo hoore mum woni jaɓaaɗo, jaɓaaɗo dee, mo Joomiraaɗo mani.
2CO 11:1 Jooni kaa ɗalee kam mi haaldana on no ɓadiiɗo haanɗude nii. Miɗo ɲaagii on muɲanon kam.
2CO 11:2 Miɗo joganii on kiram iwruɗam to Laamɗo jaati, sabi mi haɓɓii dewgal mon e gorko gooto, ɗum woni Almasiihu. Miɗo yiɗi naɓude on to makko no mboomri ceniindi nii.
2CO 11:3 Kaa miɗo huli pati hakkillaaji mon mbaylite, nanndon e Hawwaa mo mboddi ƴoƴundi ndii ƴoɲɲi oo faa njoppon hoolaare mon laaɓunde sellunde wonnde e Almasiihu ndee.
2CO 11:4 Miɗo huli ɗum sabi so won garɗo waajaade on Iisaa goɗɗo mo waldaa e mo min mbaajii e ley mooɗon oo, naa so on keɓii ruuhu goɗɗo naa kabaaru lobbo mo waldaa e mo keɓuno-ɗon e amen oo, on njaɓɓoto ɗum sanne.
2CO 11:5 Kaa miɗo miila ɗiin kalahali mawɗi, ɗum woni nelaaɓe mooɗon ɓee, walaa fuu ko ɓurdi kam.
2CO 11:6 Ana waawi taweede mi wanaa fasiilante banngal haala, kaa mi wanaa baayɗo anndal, min kollii on ɗum faa laaɓi wakkati fuu e ley huunde fuu.
2CO 11:7 Nde kaalan-mi on Kabaaru Laamɗo Lobbo oo tawi on njoɓaali ndee, mi leyɗinkinike kammari teddinde on, mi mboofii e ley majjum naa?
2CO 11:8 Deente goonɗinɓe goɗɗe ndokki kam ko mi wuurda faa mi gollana on.
2CO 11:9 Nde ngonnoo-mi to mooɗon too ndee tawi miɗo hasindini, mi fawaaki e dow fay gooto e mon. Sabi sakiraaɓe iwɓe Makedoniya ɓee ngaddanii kam ko ɲakiranoo-mi koo. E oon wakkati, miɗo waɲunoo laatanaade on donngal. Non worri faa hannde duu.
2CO 11:10 Goonga Almasiihu gonɗo e am oo kaalanan-mi on: ley leydi Akaya ndii fuu fay gooto waawaa haɗude kam mantoraade ko mi laatanaaki on donngal koo.
2CO 11:11 Ko saabii so ngaɗir-mi non? Saabe mi yiɗaa on ngaɗir-mi non naa? Laamɗo ana anndi miɗo yiɗi on!
2CO 11:12 No ngorrunoo-mi nii, mi heddoto e worrude non. Sabi yogaaɓe ana tewta laawol mantoraade ko ɓe ngorri no amen nii koo. Ngol laawol, miɗo yiɗi haɗude ɓe ngol.
2CO 11:13 Ɓeen yo nelaaɓe peneeɓe yo gollooɓe jammbotooɓe yo ɓoorniiɓe saaya nelaaɓe Almasiihu.
2CO 11:14 Ɗum haaynaaki, sabi fay Ibiliisa ana ɓoornoo saaya malaa'ika jom fooyre.
2CO 11:15 Ndennoo haaynaaki duu so gollanooɓe Ibiliisa ɓoorniima saaya gollanooɓe fooccitaare. Kaa jukkungo maɓɓe laatoto hakke golle maɓɓe.
2CO 11:16 Mi haalanii on naanen, miɗo wiya on kasen duu: pati fay gooto e mooɗon nanngira kam kaahaango. Kaa fay so on nanngirii kam non, njaɓee kaanɗi am ɗii, yalla miin duu miɗo mantoo seeɗa.
2CO 11:17 Nde mantortoo-mi nii ndee, wanaa no gollanoowo Laamɗo nii kaaldan-mi, no kaanɗuɗo nii kaaldan-mi.
2CO 11:18 Sabi heewɓe ana mantoroo kulle aduna, miin duu, miɗo waawi mantaade.
2CO 11:19 Sabi onon jogoriiɓe ko'e mum'en yo hakkilante'en ɓee, oɗon njarranii haanɗuɓe ɓee no weliri on.
2CO 11:20 Goonga, oɗon muɲa nelaaɓe peneeɓe ɓee maccina on, ɲaama jawdi mon, njana on, pamɗina on, piya on banaaje.
2CO 11:21 Miɗo yaagoo wiide on miɗen lo'unoo e majjum sanne. Tawee nee, huunde fuu ko ɓe cuusi mantoraade kamɓe, miɗo suusi mantoraade ɗum miin duu. Miɗo haalda ɗoo hono no mi kaanɗuɗo nii.
2CO 11:22 So ɓe Yahuudiyankooɓe, miin duu mi Yahuudiyanke. So ɓe Israa'iilankooɓe, miin duu mi Israa'iilanke. So ɓe iwdi Ibarahiima, miin duu mi iwdi Ibarahiima.
2CO 11:23 So ɓe gollanooɓe Almasiihu, miin ɓuri ɓe fuu laataade ɗum – ɗoo kaaldan-mi hono no mi kaanɗuɗo nii. Miin ɓuri ɓe tiinnaare, ɓuri ɓe uddeede kasu, ɓuri ɓe fiyeede. Wakkati fuu, miɗo hosa maayde.
2CO 11:24 Cili joy Yahuudiyankooɓe ana piya kam, cilol fuu dorrii capantati e jeenay.
2CO 11:25 Cili tati Romankooɓe ana piya kam cabbi. Mi wedaama kaaƴe cilol gootol. Cili tati miɗo naata laana ana mutida e am, mi doyii jemma e ɲalooma ley geeci.
2CO 11:26 Miɗo e laawol wakkati fuu, miɗo e farati banngal maaje e banngal yanooɓe, banngal leɲol am e banngal leɲi goɗɗi, miɗo e farati e ley geelle e ley ladde jeereende, ley geeci e ley sakiraaɓe peneeɓe.
2CO 11:27 Mi gollii faa mi tampii, wakkati fuu mi ɗaanataako ɗoyngol juutungol. Mi yolbii, mi ɗomɗii, wakkati fuu miɗo hoora, mi jaangaama, mi holii.
2CO 11:28 Mi haalaali ko heddii koo so wanaa huunde wootere: ɲannde fuu miilooji banngal deente goonɗinɓe ɗee fuu ana kaɓɓi hoore am.
2CO 11:29 So won lo'uɗo, loore mum ana hewta kam. So won pergitiiɗo, ana ɲawna yonki am.
2CO 11:30 So ana tilsi mi mantoo, loore am ndee mantortoo-mi.
2CO 11:31 Laamɗo ana anndi mi fenaali. Jettooje ngoodanii mo kanko Baaba Iisaa Joomiraaɗo men oo faa abada.
2CO 11:32 Nde ngonnoo-mi Damas ndee, battaa kaananke biyeteeɗo Aretas joƴƴiniino yimɓe faa kayba ngeenndi ndii yalla ana nannga kam,
2CO 11:33 kaa ngaɗaa-mi e ley sagiire, ndiwniraa-mi e falanteere tatawol ngeenndi ngol, njippinaa-mi caggal mayri, teetori-moo-mi.
2CO 12:1 Ana tilsi mi mantoo fay so gasaa. Ɗum e taweede, mi haalan ko ƴellitii e am, kaɲum e ko Joomiraaɗo ɓannginani kam koo.
2CO 12:2 Ana foti duuɓi sappo e nay, gorko gooto mo anndu-mi, kaɓɓiiɗo e Almasiihu, ŋabbinaama faa dow kammu ɓurɗo fuu toowde. Mi anndaa yalla terɗe makko duu ŋabbinaama naa ŋabbinaaka, Laamɗo tan anndi.
2CO 12:3 Miɗo anndi oon gorko naannaama alijenne – omo heddorii terɗe makko ɗee naa mo heddoraaki ɗe? Mi anndaa, Laamɗo anndi – o nani ton haala daɗuka hakkille ka ɓii-aadama fotaa haaltude.
2CO 12:5 Kanko mantortoo-mi, mi mantortaako hoore am so wanaa e loore am.
2CO 12:6 Fay so mi muuyiino mantaade, mi haanɗaali, sabi goonga kaalannoo-mi. Kaa miɗo nanta hoore am e majjum, pati yimɓe miila miɗo ɓuri ko njii miɗo waɗa naa ko nani miɗo haala.
2CO 12:7 Ko Laamɗo loowi e am koo ana daɗi hakkille, kaa pati mi mawninkinoroo ɗum, ko wa'i hono gi'al suufaama e terɗe am, ɗum woni nelaaɗo Ibiliisa ana fiya kam faa haɗa kam mawninkinaare fuu.
2CO 12:8 Cili tati miɗo ɲaagoo Joomiraaɗo yo ɗoofanam ngal,
2CO 12:9 kaa o wii kam: «Hinnee am oo heƴii ma, sabi baawɗe am e loore kiɓɓirta.» Saabe ɗum mi ɓeydiima seyaade e mantaade dow loore am ndee, yalla baawɗe Almasiihu ɗee ana tawee e am.
2CO 12:10 Ɗum saabii so miɗo seyoroo loore e jennooje e caɗeele e torraaji e wemmbere fuu kammari Almasiihu. Sabi nde lo'u-mi fuu, nden keɓan-mi semmbe.
2CO 12:11 Mi haaldii hono no mi kaanɗuɗo, kaa onon ngaddani kam haalirde non. Onon kaannoo jinngande kam, sabi fay so mi wanaa fay huunde, kalahali mooɗon mawɗi ɗii, ɗum woni nelaaɓe mooɗon ɓee, ɓurdaali kam fay huunde.
2CO 12:12 Golleeji mawɗi e kaayeefiiji e taagumansaaji kollooji mi nelaaɗo ngollaama to mon, kaaddi muɲal duu ɗi ngolliraa.
2CO 12:13 Koɗum deente goonɗinɓe Iisaa goɗɗe ɗee ɓurdi on, so wanaa ko mi fawaaki e mon koo? Njaafee kam e oon tooɲannge!
2CO 12:14 Jooni, mi lanndiniima warde to mon cilol tataɓol, mi fawataako e mon. Wanaa jawdi mooɗon tewtan-mi, onon e ko'e mon tewtan-mi. Sabi wanaa ɓiɓɓe kaani fagganaade saaraaɓe mum'en jawle, saaraaɓe kaani fagganaade ɓiɓɓe mum'en jawle.
2CO 12:15 Miin, mi seyorto hokkude on ko njogii-mi fuu, mi seyorto hokkude on fay hoore am, yalla miɗo walla on. So mi mawninii jilli am e mooɗon, on ɓuytoto e yiɗude kam naa?
2CO 12:16 Ndennoo en kawrii mi fawanooki e dow mon, kaa wiyaama mi ƴoɲɲii on, mi heɓirii on hiila.
2CO 12:17 Won nelaaɓe am ɓe nelir-mi faa mi ɲaama jawdi mon naa?
2CO 12:18 Titus ɲaagii-mi yo yaa to mooɗon, neldidin-mi e mum sakiike men oo. Titus ɲaamaali jawdi mooɗon, goonga naa pene? Wanaa minen ngoni miilo wooto e laawol gootol naa?
2CO 12:19 Ɓooyii oɗon miila min laɓɓinooɓe ko'e amen yeeso mooɗon. Kaa ko min ngaɗata dee, miɗen kaalda yeeso Laamɗo ley haɓɓagol amen e Almasiihu. Sakiraaɓe horsuɓe, ko min ngaɗata koo fuu, yalla oɗon njaara yeeso.
2CO 12:20 Miɗo hula, so mi warii to mooɗon, pati mi tawira on no mi yiɗaa, tawiron kam no on njiɗaa. Miɗo huli pati mi tawda on e pooɗondiral e haasidaaku e konnaagu e tikkere e ɲiŋondiral e ɲoore e mawninkinaare e fitina.
2CO 12:21 Miɗo hula, so mi wirfitiima to mooɗon, pati Laamɗo hoyna kam hakkunde mon kasen, mi suŋla saabe heewɓe luuttunooɓe ɓe tuubaali iwde e tuundi mum'en e fijirde mum'en e njaahilaaku mum'en.
2CO 13:1 Miɗo wara to mon jooni cilol tataɓol. «Huunde fuu ko neɗɗo happaa ana hasindini e seedaaku yimɓe ɗiɗon naa taton.» no winndorii nii.
2CO 13:2 Mi haalaniino luuttunooɓe nde ngonnoo-mi to mon cilol ɗiɗaɓol ndee, jooni duu ko mi walaa to mon koo, miɗo haaltana ɓe kasen kamɓe e heddiiɓe ɓee fuu: so mi wartii, mi yurmataako fay gooto.
2CO 13:3 Onon, oɗon tewta finnde holloore Almasiihu oo e am haalirta haala mum. On keɓan finnde ndee duu. Almasiihu lo'aali banngal mooɗon, mo cemmbiɗiɗɗo e mooɗon.
2CO 13:4 Sabi o tontiraama e leggal bardugal dow loore makko, kaa omo wuurdi baawɗe Laamɗo. E ley haɓɓagol amen e makko, min lo'uɓe, kaa min kollan on, miɗen nguurdira e makko dow baawɗe Laamɗo.
2CO 13:5 Ƴeewtee ko'e mon faa njiyon so oɗon ngoonɗini, taykitee ko'e mooɗon. Tama on maataali Iisaa Almasiihu ana e mooɗon? So on maataali, ƴeewtagol mon ngol ana holla on ngalaa e goonga.
2CO 13:6 Kaa miɗo joonndorii on anndan minen banngal amen miɗen e goonga.
2CO 13:7 Miɗen ɲaagoo Laamɗo pati ngaɗon fay huunde ko boni, wanaa faa holla minen miɗen e goonga, faa ngollon ko moƴƴi, fay sinndo tawii minen banngal amen, min laatii hono ɓe ngalaa e goonga.
2CO 13:8 Sabi min mbaawaa yeddude goonga oo, ko min mbaawi dee, daranaade mo.
2CO 13:9 So min lo'ii tawi onon oɗon njogii semmbe, miɗen ceyii hen, min ɲaagoto Laamɗo faa laato-ɗon hiɓɓuɓe.
2CO 13:10 Saabe ɗum, miɗo winndana on ɗum gila mi waraali tafon, yalla so mi warii, pati mi bonna e mooɗon hakke baawɗe ɗe Joomiraaɗo oo hokki kam ɗee. Ko ndokkiraa-mi ɗe, faa yaara yeeso, wanaa faa wurjina.
2CO 13:11 Sakiraaɓe, walaa ko heddii so wanaa waynaade. Pooɗanee hiɓɓude, njaɓee waajeede, njogee miilo wooto, nguuree e jam. Nden, Laamɗo Jom jilli e jam oo wondan e mooɗon.
2CO 13:12 Yo gooto e mooɗon fuu jowtir banndum jowtaango wondungo e jilli. Seniiɓe ɓee fuu ana njowta on.
2CO 13:13 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu e jilli Laamɗo e deental mooɗon e Ruuhu Ceniiɗo oo ngonu e mooɗon, on fuu!
GAL 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool nelaaɗo oo. Wanaa yimɓe neli kam, mi neliraaka saabe neɗɗo fuu, Iisaa Almasiihu jaati neli kam, kaɲum e Laamɗo Baabiraaɗo men immintinɗo mo e maayde oo.
GAL 1:2 Miin e sakiraaɓe wonduɓe e am ɓee fuu, miɗen mbinnda oo ɓataaki faade e mon, onon deente goonɗinɓe Iisaa gonɗe leydi Galaatiya ɗee.
GAL 1:3 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
GAL 1:4 Almasiihu hokkitirii hoore mum kammari luutti men yalla ana dannda en e oo jamaanu bonɗo. Nii o waɗiri sago Laamɗo Baabiraaɗo men.
GAL 1:5 Yo teddeengal woodan Laamɗo faa abada abadin. Aamiina.
GAL 1:6 Ana haaynii kam sanne no njaawir-ɗon yoppude Laamɗo, noddirɗo on moƴƴere Almasiihu oo, so njokku-ɗon kabaaru lobbo goɗɗo.
GAL 1:7 Wanaa wiide kabaaru lobbo goɗɗo won, kaa yimɓe ana njiiɓa on, ana njiɗi waylitinde Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo.
GAL 1:8 So neɗɗo waajike on ko seerti e Kabaaru Lobbo mo min mbaajii on oo, fay so minen e ko'e amen naa so malaa'ika iwɗo dow kammu, yo kuddi wonu e joomum.
GAL 1:9 Min kaalaniino on ɗum, jooni duu miɗo haaltana on: so neɗɗo waajike on ko seerti e Kabaaru Lobbo mo keɓ-ɗon oo, yo kuddi wonu e mum.
GAL 1:10 Ɗum nee, yarraamuya yimɓe ndaaran-mi naa yarraamuya Laamɗo? Tama ko welata yimɓe ndaaran-mi? So faa jooni mi ndaarannooɗo ko welata yimɓe, mi laatataakono maccuɗo Almasiihu.
GAL 1:11 Sakiraaɓe, miɗo yiɗi paamon: Kabaaru Lobbo mo mbaajotoo-mi oo, wanaa e neɗɗo iwi.
GAL 1:12 Sabi wanaa neɗɗo hokki kam mo, wanaa neɗɗo janngini kam mo, Iisaa Almasiihu ɓannginani kam mo.
GAL 1:13 On nanii no ngorrunoo-mi arannde e ley diina Yahuudiyankooɓe oo. Mi torririi deental goonɗinɓe Iisaa ngal no mbaawru-mi fuu, mi siinii wurjinde ngal.
GAL 1:14 Miɗo ɓurnoo heewɓe e waaldeeɓe am Yahuudiyankooɓe jokkude diina Yahuudiyankooɓe, kaɲum e hirande neesuuji njaatiraaɓe amen.
GAL 1:15 Kaa Laamɗo suɓike kam gila mi finaali, noddi kam saabe moƴƴuki mum nde muuynoo ndee,
GAL 1:16 o ɓannginani kam Ɓiyiiko yalla miɗo waajoo kabaaru mum ley heeferɓe. Oon wakkati, mi lamndondiraali e fay gooto,
GAL 1:17 mi yahaali Urusaliima to adiiɓe kam laataade nelaaɓe ɓee, njaa-mi ɗon e ɗon leydi Arabiya, ngartu-mi Damas.
GAL 1:18 Duuɓi tati caggal mum, njaa-mi Urusaliima yalla miɗo anndondira e Piyeer. Ngondu-mi e makko balɗe sappo e joy.
GAL 1:19 Mi yiyaali nelaaɗo fay gooto, so wanaa Yaakuuba miɲii Joomiraaɗo oo.
GAL 1:20 Ko mbinndan-mi on ɗoo koo, hakkunde am e Laamɗo mbinndir-mi, mi fenaali.
GAL 1:21 Caggal ɗum, njaa-mi leydi Siriya e leydi Silisi.
GAL 1:22 E oon wakkati, deente kaɓɓiiɗe e Almasiihu gonɗe leydi Yahuudiya ɗee meeɗaali yiirude kam gite mum'en.
GAL 1:23 Ɓe nananno tan ana wiyee: «Neɗɗo torrannooɗo en nden oo, ana waajoo jooni diina ka siinunoo ɲifude kaa.»
GAL 1:24 Eɓe teddinannoo Laamɗo saabe am.
GAL 2:1 Duuɓi sappo e nay caggal mum, ŋabbitin-mi kasen Urusaliima, miin e Barnabas. Titus duu ana wondi e amen.
GAL 2:2 Mi yaarii ton saabe ko Laamɗo ɓannginani kam koo. Mi hawritii ton e mawɓe deental goonɗinɓe, miin tan e maɓɓe, mi anndinii ɓe Kabaaru Lobbo mo mbaajii-mi ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe oo. Sabi mi yiɗaa golle am ƴaɓɓiiɗo oo e mo jooni oo fuu laatoo meere.
GAL 2:3 Kaa fay Titus jaado am oo, kaɲum e taweede yo Yunaninke fuu, tilsinaaka taadeede.
GAL 2:4 Ɗum e taweede sakiraaɓe peneeɓe coorike e deental goonɗinɓe ngal. Ko ɓe ndaarti dee, anndande ndimaaku mo keɓ-ɗen e ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu oo faa ɓe ngartira en e maccungaaku.
GAL 2:5 Min njaɓanaali ɓe fay wakkati gooto yalla goonga Kabaaru Lobbo oo ana heddanoo on.
GAL 2:6 Haya, jogoraaɓe mawɓe ɓee, no ɓe njogoranoo nii, miin walaa ko hilli kam e majjum, sabi Laamɗo ɓurdintaa yimɓe. Ɓeen mawɓe tilsinaali min goɗɗum fey.
GAL 2:7 Ɓe paamii Laamɗo halfini kam waajaade Kabaaru Lobbo oo faade e ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe, hono no halfiniri Piyeer waajaade Yahuudiyankooɓe ɓee nii.
GAL 2:8 Sabi no Laamɗo neliri Piyeer hakkunde Yahuudiyankooɓe ɓee nii, non o neliri kam miin duu hakkunde heeferɓe.
GAL 2:9 Yaakuuba e Piyeer e Yuhanna, nuyɗe deente goonɗinɓe teddinaaɗe ɗee, nde njiinoo moƴƴere nde Laamɗo hokki kam ndee, ɓe ndokki kam miin e Barnabas fuu juuɗe faa tabintina kawral hakkunde amen. Ndennoo minen, min njaha to heeferɓe, kamɓe ɓe njaha to Yahuudiyankooɓe.
GAL 2:10 Ko ɓe ɲaagii min tan, min miccitoo misikiina'en ɓee. Mi tiinnike e majjum jaati.
GAL 2:11 Kaa nde Piyeer wari e ngeenndi mbiyeteendi Antiyokiya ndee, mi ɲiŋii ɗum yeeso yimɓe sabi o boofuɗo.
GAL 2:12 Sabi fade nelaaɓe Yaakuuba ɓee warde, omo ɲaamdannoo e goonɗinɓe Iisaa ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe. Kaa nde ɓeen ngarnoo ndee, o woɗɗitii ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee, o ŋootti ɲaamdude e mum'en, hultude jokkuɓe sariya taadagol ɓee.
GAL 2:13 Yahuudiyankooɓe goonɗinɓe Iisaa woɓɓe duu tawti mo faa naɓi fay Barnabas e naafigaaku mum'en.
GAL 2:14 Nde njiinoo-mi no ɓe ngorri nii dartaaki, eɓe ngoorti goonga gonɗo e Kabaaru Lobbo oo, mbii-mi Piyeer yeeso yimɓe fuu: «Aan Yahuudiyanke, a worraano ɗoo hono no Yahuudiyankooɓe ngorri nii, no leɲi goɗɗi ɗii ngorri nii ngorruno-ɗaa. Hono mbaawru-ɗaa tilsinirde yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee kinaa laatoo hono no Yahuudiyankooɓe nii?»
GAL 2:15 Minen, min iwdi Yahuudiyankooɓe, min njeyaaka e leɲi goɗɗi luuttooji ɗii.
GAL 2:16 Tawee nee, miɗen anndi neɗɗo nanngirtaake pooccitiiɗo saabe jokkugol Sariya Muusaa oo, e goonɗinal mum Iisaa Almasiihu nanngirtee pooccitiiɗo. Minen duu min ngoonɗinii Iisaa Almasiihu, yalla miɗen nanngiree fooccitiiɓe saabe goonɗinal amen Almasiihu, tawee wanaa jokkugol Sariya Muusaa. Sabi fay gooto nanngirtaake pooccitiiɗo saabe jokkugol Sariya Muusaa.
GAL 2:17 Minen, miɗen ndaarta nanngireede fooccitiiɓe saabe haɓɓagol amen e Almasiihu. E ley majjum so min tawaama min luuttooɓe minen duu hono no ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee nii, ɗum ana holla Almasiihu yo daraniiɗo luuttal naa? O wanaa!
GAL 2:18 Sabi so mi wii mi maatoto ko ngurjinnoo-mi, mi tabintinanno mi boofoowo.
GAL 2:19 Kaa banngal Sariya Muusaa, miin mi maayɗo, Sariya oo jaati waɗi ɗum, yalla miɗo wuurana Laamɗo. Mi tontidaama e Iisaa Almasiihu dow leggal bardugal,
GAL 2:20 mi wuuraa miin e hoore am, Almasiihu wuuri ley am. Nguurndam neɗɗo ɗam nguuran-mi jooni ɗam, e ley goonɗinal Ɓii Laamɗo nguuran-mi ɗam, oon jiɗɗo kam so hokkitiri hoore mum saabe am.
GAL 2:21 Mi tippitataako moƴƴere Laamɗo ndee. Sabi so tawii jokkude Sariya oo waɗata neɗɗo pooccitiiɗo, Almasiihu oo maayii meere.
GAL 3:1 Eehey Galaatiyankooɓe, woy oɗon pamɗi hakkille! Homo dawri on? On cifanaama faa laaɓi paca no Iisaa Almasiihu tontiraa e leggal bardugal.
GAL 3:2 Njaabee kam ɗum ɗoo tan: saabe jokkude mon Sariya Muusaa keɓir-ɗon Ruuhu Ceniiɗo oo, naa on keɓirii mo saabe on nanii Kabaaru Lobbo oo, on ngoonɗinii?
GAL 3:3 Koɗum famɗiniri on nii hakkille? On puɗɗirii semmbe Ruuhu Laamɗo oo, hono njiɗir-ɗon jooni timminirde tiinnaare mon jaati?
GAL 3:4 Ko hewtii on koo fuu laatike meere naa? Ɗum waawaa laataade meere.
GAL 3:5 Dokkoowo on Ruuhu so waɗa kaayɗe hakkunde mon oo, ɗum nee saabe oɗon njokki Sariya o waɗirta ɗum naa saabe on nanii Kabaaru Lobbo on ngoonɗinii?
GAL 3:6 Nii winndorii: «Ibarahiima goonɗinii Laamɗo, Laamɗo jatorii mo saabe majjum mo pooccitiiɗo.»
GAL 3:7 Ndennoo anndee: goonɗinɓe ɓee, kaɲum'en jaati ngoni iwdi Ibarahiima.
GAL 3:8 Sappaama e ley Binndi, Laamɗo nanngiran ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee fooccitiiɓe saabe goonɗinal mum'en. Ɗum saabii so Binndi ɗii mbiyani Ibarahiima oo kabaaru lobbo gila waɗaali tafon: «Leɲi ɗii fuu keɓiran barke saabe maa.»
GAL 3:9 Ndennoo, goonɗinɓe fuu keɓan barke no Ibarahiima goonɗinɗo oo heɓiri barke nii.
GAL 3:10 Kaa fawɓe jikke mum'en e jokkude Sariya Muusaa, yo huɗaaɓe. Sabi ana winndii: «Kuddi woodanii neɗɗo fuu mo jokkaali faa hiɓɓi ko woni e dewtere Sariya ndee fuu.»
GAL 3:11 Taƴoral, fay gooto nanngirtaake pooccitiiɗo yeeso Laamɗo saabe Sariya oo. Sabi ana winndii: «Pooccitiiɗo wuurdan goonɗinal.»
GAL 3:12 Sariya oo noo fawaaki e goonɗinal, sabi ana winndii: «Jokkuɗo Sariya oo wuurdan saabe Sariya.»
GAL 3:13 Almasiihu soottitike en iwde e kuddi ndi Sariya oo fawi e men ndii, ko mo roondanii en ndi koo. Sabi ana winndii: «Ɓilaaɗo e leggal bardugal fuu yo kuɗaaɗo.»
GAL 3:14 Ɗum Iisaa waɗi yalla ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee duu ana keɓa barke mo Ibarahiima heɓi oo saabe Iisaa Almasiihu, keɓiren Ruuhu podaaɗo oo e ley goonɗinal.
GAL 3:15 Sakiraaɓe, miɗo sifanoo on ko woodi ɲannde fuu koo: so neɗɗo moƴƴinii talkuru ndonu no sariya laamu jaɓiri nii, fay gooto waawaa imminde ɗum, waawaa ɓeydude hen fay huunde.
GAL 3:16 Laamɗo waɗani Ibarahiima e iwɗo e mum podooje. Binndi ɗii mbiyaali: «Iwɓe e mum», hono no ɗi cappike heewɓe, gooto nii ɗi cappii nde ɗi mbii: «Iwɗo e maa». Ɗum woni Almasiihu oo.
GAL 3:17 Ko njiɗu-mi wiide koo annii: aadi ndi Laamɗo fiɓi ndii, Sariya garɗo duuɓi teemeɗe nay e capantati caggal mum oo fiɓtataa ɗum, bonnataa fodoore Laamɗo ndee.
GAL 3:18 Sabi so ndonu mo Laamɗo fodunoo oo e Sariya oo fawinoo, mo fawatanooko e fodoore ndee. Kaa noo, saabe fodoore ndee Laamɗo hokkiri moƴƴere mum ndee Ibarahiima.
GAL 3:19 Ndennoo, ko Sariya Muusaa nafata? O waddiraama faa o ɓanngina luutti faa nde iwɗo e Ibarahiima podanaaɗo fodoore ndee oo wari fuu. Laamɗo hokki yimɓe Sariya oo, o hokkiri ɓe malaa'ika'en, kaɲum e curoowo.
GAL 3:20 Kaa so gooto tan curoowo nafataa. Fodoore ndee, Laamɗo tan fodi.
GAL 3:21 Ndennoo, Sariya oo ana luuttondiri e podooje Laamɗo ɗee naa? Luuttondiraa! Sinndo sariya baawɗo hokkude yimɓe nguurndam jippinanooma, fooccitaare iwanno e sariya oo jaati.
GAL 3:22 Kaa Binndi ɗii mbii aduna oo fuu, luutti mari ɗum, yalla goonɗinɓe ɓee fuu ana ndokkee ko podanaa koo saabe goonɗinal mum'en Iisaa Almasiihu.
GAL 3:23 Fade wakkati goonɗinal warde, en kawjanooma ley hawju Sariya faa goonɗinal ngal ɓannginaa.
GAL 3:24 Hono non Sariya oo laatorii ɗowoowo en faa wakkati mo Almasiihu wari e mum oo, yalla eɗen nanngiree fooccitiiɓe saabe goonɗinal ngal.
GAL 3:25 Jooni ko wakkati goonɗinal ngal wari koo, en njaltii e maral ɗowoowo oo.
GAL 3:26 Jonnoo, on fuu on ɓiɓɓe Laamɗo saabe goonɗinal mon Iisaa Almasiihu.
GAL 3:27 On fuu on kaɓɓike e Almasiihu saabe looteede mon lootogal batisima. Hono nii ɓoornori-ɗon mo no kaddungal nii.
GAL 3:28 Ndennoo, ceenndiigu walaa hakkunde Yahuudiyanke e Yunaninke, naa dimo e diimaajo, naa gorko e debbo, on fuu on gootum e haɓɓagol mon e Iisaa Almasiihu.
GAL 3:29 So tawii Almasiihu jey on, on iwdi Ibarahiima, on ndonan ko Laamɗo fodunoo koo.
GAL 4:1 Miɗo waɗana on misaalu: so nii donoowo yo cukalel, walaa fuu ko seenndata ɗum e maccuɗo, tawee nee kaɲum jey jawdi ndii fuu.
GAL 4:2 Mo heddoto ley hawju haybooɓe mo e dawranooɓe jawdi makko faa sarti mo baaba makko sartanii mo oo yottoo.
GAL 4:3 Enen duu, nde en sukaaɓe ndee, en maccuɓe semmbeeji aduna ɗii.
GAL 4:4 Kaa nde wakkati cartaaɗo oo hiɓɓi ndee, Laamɗo neli Bajjo muuɗum mo debbo rimi, ɗowtaniiɗo Sariya Muusaa,
GAL 4:5 yalla omo soottitoo wonɓe e ley Sariya ɓee, keɓen laataade ɓiɓɓe Laamɗo.
GAL 4:6 Kammari on ɓiɓɓe makko, Laamɗo nelii RuuhuƁiyum oo e ley ɓerɗe men. Ruuhu oo waɗata so noddiren Laamɗo «Abba».
GAL 4:7 Hankasen, en nganaa maccuɓe, en ɓiɓɓe. Kammari en ɓiɓɓe, Laamɗo duu waɗii en ronooɓe.
GAL 4:8 Nden, nde on anndaano Laamɗo ndee, oɗon ngonnoo e maral reweteeɓe ɓe nganaa reweteeɓe jaati ɓee.
GAL 4:9 Kaa jooni ko anndu-ɗon Laamɗo koo, naa miɗo haannoo wiide jooni ko Laamɗo anndi on koo: hono mbaawirton wirfitaade e semmbeeji aduna lo'uɗi ɗi ngalaa nafaa ɗii? Ko saabii so oɗon njiɗi laattaade maccuɓe majji kasen?
GAL 4:10 Oɗon teddini ɲalaaɗe yogaaje e lebbi yogaaji e wakkatiiji yogaaji e kitaale yogaaje.
GAL 4:11 Miɗo huli pati golle mo ngollan-mi on oo fuu mursee.
GAL 4:12 Sakiraaɓe, miɗo ndaarda on, mba'ee no am nii, sabi miin duu mi laatinoke hono mon. On ngaɗaali kam baasi fuu,
GAL 4:13 sabi oɗon anndi rafi-cellal waddani kam haalande on arannde Kabaaru Lobbo oo.
GAL 4:14 Ɲaw am oo ittii koro mon, ɗum fuu e taweede on njawaali kam on nefaali kam kammari ɲaw oo. Ko ngaɗu-ɗon dee, on njaɓɓorike kam no malaa'ika Laamɗo nii, naa hono mi Iisaa Almasiihu.
GAL 4:15 Oon wakkati, oɗon keewnoo seyo sanne! Miɗo waawi seettanaade on: so oɗon mbaawnoo, on ɗoofanno gite mon ndokkon kam. Ndennoo hono seyo mon ngoo laatii?
GAL 4:16 Mi laatike gaɲo mon saabe miɗo haalana on goonga naa?
GAL 4:17 Anniya mo ɓeen yimɓe njoganii on oo moƴƴaa. Ko ɓe njiɗi dee, seenndude on e am yalla oɗon ndaranoo ɓe.
GAL 4:18 Sikke walaa, daranaade neɗɗo ana moƴƴi so faa moƴƴa, kasen duu waajibi ɗum waɗee wakkati fuu, wanaa yeeso am tan.
GAL 4:19 Sukaaɓe am, kammari mon miɗo naawaa kasen naawalla naawɗo hono no ŋatawere nii, faa mbaadi Almasiihu tawee e mon.
GAL 4:20 Hee mi yiɗii tawdeede e mon jooni yalla miɗo heɓa haaldude e mon ko wanaa no kaaldirannoo-mi e mon nii, sabi kabaaru mon ana wemmbinii kam sanne.
GAL 4:21 Onon yiɗuɓe jokkude Sariya Muusaa, miɗo lamndoo on: on nanaali ko Sariya wii naa?
GAL 4:22 Ana winndii: Ibarahiima ana joginoo ɓiɓɓe worɓe ɗiɗon, gooto o heɓdi ɗum e korɗo, goɗɗo oo o heɓdi ɗum e dimo.
GAL 4:23 Ɓii korɗo oo rimiraama no yimɓe fuu ndimirtee nii, kaa ɓii dimo oo rimiraama saabe fodoore Laamɗo.
GAL 4:24 Won ko saawii e ley kaa janta. Rewɓe ɗiɗon ɓee ana capporaa aadiiji ɗiɗi. Ngootiri, ndi Haajara ndii yo aadi waamnde haayre wiyeteende Siinaayi ndii. Kayri, maccungaaku ndi rimata.
GAL 4:25 Haajara yo waamnde haayre wiyeteende Siinaayi wonnde Arabiya ndee, ende sapporaa ngalluure Urusaliima hannde ndee. Sabi Urusaliima e hoɗuɓe e mum ɓee fuu e margal ngoni.
GAL 4:26 Kaa Urusaliima gonɗo dow kammu oo yo dimo, kanko woni inna men.
GAL 4:27 Sabi ana winndii: «Aan dimaro mo meeɗaali rimude, welta! Aan mo anndaa naawalla ŋatawere, ilina gullaali seyo! Sabi debbo jeebaaɗo heɓan sukaaɓe faa ɓura debbo kaybaaɗo gorum.»
GAL 4:28 Kaa onon sakiraaɓe, on ɓiɓɓe heɓaaɓe dow fodoore Laamɗo ndee hono no Isiyaaka nii.
GAL 4:29 Nden, dimiraaɗo no yimɓe ndimirtee nii, ana torra dimiraaɗo Ruuhu Laamɗo oo. Fay hannde duu non worri.
GAL 4:30 Kaa koɗum Binndi ɗii mbii? Ɗi mbii: «Ribbu korɗo oo e ɓiyum, sabi ɓii korɗo oo rondataa e ɓii dimo oo abada.»
GAL 4:31 Ndennoo sakiraaɓe, en nganaa ɓiɓɓe korɗo oo, en ɓiɓɓe dimo oo.
GAL 5:1 Almasiihu rimɗinii en yalla eɗen ndimɗa ɗor. Ɗum nee, tiinnee pati on ngartire e maccungaaku.
GAL 5:2 Kettinanee kam! Miin Pool, miɗo wiya on: so on njaɓii taadeede, Almasiihu nafataa on fay huunde.
GAL 5:3 Kasen miɗo haalana neɗɗo fuu jaɓuɗo taadeede: ana tilsi e mum jokkude Sariya Muusaa oo fuu.
GAL 5:4 Onon tewtooɓe nanngireede fooccitiiɓe saabe Sariya ɓee, on seertuɓe e Almasiihu, on ngoɗɗitiima moƴƴere Laamɗo ndee.
GAL 5:5 Kaa minen, kammari goonɗinal miɗen pawa jikke amen e Laamɗo nanngiroowo en fooccitiiɓe oo. Ɗum woni ko min njoonndorii saabe Ruuhu oo.
GAL 5:6 Sabi kaɓɓiiɗo e Iisaa Almasiihu, taadagol e waasude taadagol fuu fotu, ko nafata tan, goonɗinal tabintinoowal jilli.
GAL 5:7 On puɗɗirii no wooɗi. Homo haɗi on jokkude goonga?
GAL 5:8 Ko wayliti hakkille mon koo iwraali to Laamɗo nodduɗo on oo.
GAL 5:9 Ana wiyee: ƴuufinirdi seeɗa ana ƴuufina conndi farani njiiɓaandi fuu.
GAL 5:10 Ɗum fuu e taweede Joomiraaɗo hokkii kam hoolaare e mon, mi taƴorii miilo mon seerataa e miilo am. Kaa jiiɓoowo on oo, ko waawi laataade fuu, jukkete.
GAL 5:11 Kaa miin sakiraaɓe, so tawii faa hannde miɗo waajoo kinaa neɗɗo taadee, ko saabii so miɗo torree faa jooni? Sinndo ɗum mbaajotonoo-mi, waaju am haala maayde Iisaa dow leggal bardugal mettataano fay gooto.
GAL 5:12 Jiiɓooɓe on ɓee, yo ɓe ɗer ko'e maɓɓe.
GAL 5:13 Sakiraaɓe, on noddaama faa ndim-ɗon. Jonnoo, pati ngaɗee so ndimaaku mon laatanoo on sabaabu faa njokkon giɗaaɗe yonki. Ko kaan-ɗon waɗude dee, homo fuu gollana goɗɗo e dow jilli.
GAL 5:14 Sabi Sariya oo fuu waɗaama e ley ndee yamiroore wootere: «Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii.»
GAL 5:15 Kaa so oɗon ŋatondira, oɗon ɲaamondira hono no dawaaɗi nii, njeertee pati on timmondir.
GAL 5:16 Ndennoo, miɗo wiya on: ɗalee Ruuhu Ceniiɗo ɗowa on, nden on njokkataa giɗaaɗe yonki mon.
GAL 5:17 Sabi giɗaaɗe yonki ana kaɓa e Ruuhu oo, Ruuhu oo duu ana haɓa e giɗaaɗe yonki ɗee. Hongel e majji fuu ana haɓa e gonngel faa mbaasu-ɗon gollude ko muuy-ɗon.
GAL 5:18 So Ruuhu ɗowata on, on ngalaa e ley Sariya Muusaa oo hankasen.
GAL 5:19 Ko giɗaaɗe yonki ɓannginta yo tuundi e ko soɓi e njaahilaaku
GAL 5:20 e dewal tooruuji e mboŋobaaku e konnaagu e pooɗondiral e kiram e tikkere e haawtaare e luurral e rafi-kawral
GAL 5:21 e haasidaaku e sigiro e wanngiyaare e ko nanndi e mum'en. Miɗo jeertina on ɗum ɗoo no njeertinirnoo-mi on ɗum nii, gollooɓe kulle baaɗe non ɓee naatataa e Laamu Laamɗo oo.
GAL 5:22 Kaa ko Ruuhu Ceniiɗo rimata e men koo woni jilli e seyo e jam e muɲal e moƴƴuki e yurmeende e goonɗinal
GAL 5:23 e leyɗinkinaare, kaɲum e nantaare. Taƴoral, Sariya oo haɗataa kulle baaɗe non.
GAL 5:24 Jeyaaɓe e Iisaa Almasiihu ɓee tippitorike himmeeji mum'en e giɗaaɗe yonki mum'en fuu caggal, ana wa'i hono no ɓe tontii ɗe e leggal bardugal nii.
GAL 5:25 Kammari Ruuhu oo keɓir-ɗen nguurndam kesam ɗam, ndennoo njokken e Ruuhu,
GAL 5:26 pati mawninkino-ɗen, pati tooɲondiren, pati haasidaaku tawee hakkunde men.
GAL 6:1 Sakiraaɓe, so won tawaaɗo ana waɗa ko boni, onon jogiiɓe Ruuhu ɓee kaani ooncude ɗum, tawee e needi. Kaa gooto mon fuu hayba hoore mum pati seyte kaɲum duu.
GAL 6:2 Mballondiree roondaade donnge mon tedduɗe, hono non kiɓɓinirton sariya Almasiihu oo.
GAL 6:3 So neɗɗo miilii won ko woni, tawi walaa ko woni, ƴoɲɲii hoore mum.
GAL 6:4 Yo gooto fuu ƴeewto golle mum. So won ko waawi mantoraade, mantorto golle mum jaati, fotaa ko nanndina ɗum e golle neɗɗo goɗɗo.
GAL 6:5 Sabi gooto fuu donngal mum roondotoo.
GAL 6:6 Jannginteeɗo konngol Laamɗo ngol ana haani feccondirde e jannginoowo ɗum ko heɓi ko wooɗi fuu.
GAL 6:7 Pati njaayree ko'e mon, Laamɗo jaɓataa yaweede. Gooto fuu, ko aawi koo hettata.
GAL 6:8 Aawɗo ko welata yonki mum, hettan maayde. Kaa aawɗo ko welata Ruuhu Ceniiɗo, hettan hen nguurndam nduumiiɗam.
GAL 6:9 Pati kaaɓen gollude ko moƴƴi. Sabi so en kaaɓaali, en kettan so wakkati oo warii.
GAL 6:10 Ndennoo, e ley wakkati keddaniiɗo en oo, ngaɗanen yimɓe fuu moƴƴere, ɓurɓe fuu haandude hen, sakiraaɓe men goonɗinɓe Iisaa Almasiihu ɓee.
GAL 6:11 Ƴeewee ɗii binndi ɓutti ɗi mbinndiran-mi on junngo am.
GAL 6:12 Tilsinɓe on taadeede ɓee, tewtooɓe yalla ana manee. Walaa ko ɓe ngaɗiri non so wanaa pati ɓe torriree saabe leggal bardugalAlmasiihu ngal.
GAL 6:13 Sabi fay kamɓe taadaaɓe ɓee, ɓe njokkataa Sariya. Ko ɓe njiɗiri taado-ɗon dee, faa ɓe mantoroo ɗum.
GAL 6:14 Miin e hoore am kaa, mi mantortaako kinaa leggal bardugal Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ngal. Saabe ngal bardugal mi hillaaka e kabaaru aduna, aduna duu hillaaka kam.
GAL 6:15 Sabi taadaade naa waasude taadaade, fayda walaa hen. Ko jogii fayda dee, tagiteede tagu keso.
GAL 6:16 Jokkuɓe ngol laawol fuu, yo keɓu jam e hinnee, kamɓe e Israa'iilankooɓe Laamɗo ɓee fuu.
GAL 6:17 Hankasen fay gooto pati tampina kam, sabi terɗe am ngaɗii ɓatitanɗe saabe Iisaa.
GAL 6:18 Sakiraaɓe, yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu wonu e mon! Aamiina.
EPH 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri miin Pool nelaaɗo Iisaa Almasiihu e sago Laamɗo. Miɗo jowta seniiɓe hoolniiɓe e ley haɓɓagol mum'en e Iisaa Almasiihu ɓee.
EPH 1:2 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
EPH 1:3 Jettooje ngoodanii Laamɗo Baaba Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu gaɗanɗo en barkeeji ɗi Ruuhu oo hokkata ɗii fuu to dow kammu too saabe haɓɓagol men e Almasiihu.
EPH 1:4 Sabi fade aduna oo tageede, Laamɗo suɓiima en saabe Almasiihu, yalla eɗen laatoo seniiɓe ɓe ngalaa feloore yeeso makko. Saabe jilli makko
EPH 1:5 o hoddiranii en gila arannde laato-ɗen ɓiɓɓe makko saabe Iisaa Almasiihu. Ɗum woni ko o yiɗani en saabe moƴƴuki makko
EPH 1:6 yalla omo yettiree moƴƴere makko mawnde nde walaa ɗo haaɗi ndee. Nden moƴƴere o hokki en saabe Ɓiyiiko korsuɗo oo.
EPH 1:7 E haɓɓagol men e makko coottitira-ɗen ƴiiƴam makko ɗam, luutti meeɗen njaafaa ko waarata e keewal makko hinnee.
EPH 1:8 Oon hinnee o wayli e meeɗen, o hokki en hakkilantaaku kiɓɓuɗo e anndal kiɓɓungal,
EPH 1:9 mo anndini en sago makko suuɗinoongo ngoo. Gila arannde mo anniyorii tabintinirde ngo Ɓiyiiko oo saabe moƴƴuki makko.
EPH 1:10 Sago ngoo yo hawrintinde huunde fuu e hawju hooreejo gooto, ɗum woni Almasiihu, wanaa ko woni dow kammu wanaa ko woni e leydi. Laamɗo timminan sago mum ngoo so wakkati hiɓɓii.
EPH 1:11 E ley haɓɓagol men e makko, en cuɓaama, enen fawɓe jikke men e Almasiihu gila jooni ɓee. Laamɗo tabintiniroowo huunde fuu no muuyiri oo, hoddiranii en laataade sabaabu mawnineede teddeengal mum.
EPH 1:13 Saabe Almasiihu, onon duu, on nanii konngol goonga ngol, ɗum woni Kabaaru Lobbo kisinɗo on oo. Nde ngoonɗin-ɗon Almasiihu ndee, Laamɗo waɗii e mon maande mum nde loowi e mon Ruuhu Ceniiɗo podanooɗo oo ndee.
EPH 1:14 Oon Ruuhu Ceniiɗo woni piɓiraaɗo moƴƴereeji desanaaɗi en, faa ɲannde keɓaten soottiteede. Hono non Laamɗo yettirtee saabe teddeengal muuɗum.
EPH 1:15 Kammari majjum, gila nan-mi kabaaru goonɗinal mooɗon Joomiraaɗo men Iisaa, kaɲum e jilli ɗi njogani-ɗon seniiɓe ɓee fuu ɗii,
EPH 1:16 mi seerataa e yettude Laamɗo kammari mooɗon nde ɲaagantoo-mi on Laamɗo fuu.
EPH 1:17 Miɗo ɲaagoo Laamɗo Joomiraaɗo meeɗen Iisaa Almasiihu oo, Baabiraaɗo Jom darja, hokka on Ruuhu mum Ceniiɗo gaɗoowo on hakkilante'en, ɓannginanoowo on Laamɗo faa anndon ɗum.
EPH 1:18 Kasen duu miɗo ɲaagoo Laamɗo uddita ɓerɗe mooɗon faa paamon jikke mo o hokki on nde o noddi on ndee, paamon no moƴƴereeji desanaaɗi seniiɓe ɗii keewiri e no teddiri,
EPH 1:19 paamon kasen no baawɗe makko mawɗe ɗe ngalaa kaaddi ɗee ngorri e meeɗen, enen goonɗinɓe ɓee. Ɗeen baawɗe keewɗe semmbe
EPH 1:20 o holli e ley Almasiihu nde o wuurtini ɗum e hakkunde maayɓe so o joƴƴini ɗum ɲaamo makko dow kammu,
EPH 1:21 ton o ɓurni ɗum laamu e baawɗe e semmbe e kaanankaaku fuu, kaɲum e inɗe fuu baawɗe inndeede, wanaa ɗe hannde ɗee tan, ɗe janngo ɗee duu.
EPH 1:22 Laamɗo fawii Almasiihu dow huunde fuu, hokkii mo laataade hooreejo deental goonɗinɓe, hokkii mo ɓurde huunde fuu.
EPH 1:23 Deental goonɗinɓe ngal yo terɗe Almasiihu. Ngal hebbinaama mo kanko keewoowo huunde fuu e yimɓe fuu oo.
EPH 2:1 Onon, on maaynooɓe saabe junuubaaji mooɗon e luutti mooɗon,
EPH 2:2 on jokkunooɓe laawol bonngol ngol aduna oo jokki ngol, on ɗowtaninooɓe laamiiɗo baawɗe gonɗe dow mbeeyu ɗee oo. Laamiiɗo oo yo Ibiliisa golloowo faa hannde ley yimɓe saliiɓe Laamɗo ɓee.
EPH 2:3 En fuu e maɓɓe njeyano-ɗen, e giɗaaɗe yonki men ngonno-ɗen, en jokkunooɓe giɗaaɗe ɗee, en jokkunooɓe miilooji men bonɗi. No ngorruno-ɗen nii jaati, eɗen kaandunoo e jukkungo Laamɗo ngoo no maɓɓe nii.
EPH 2:4 Kaa Laamɗo yo keewɗo yurmeende. Saabe jilli mawɗi ɗi mo yiɗi en ɗii
EPH 2:5 mo wuurtindinii en e Almasiihu, enen maaynooɓe saabe luutti men ɓee. Goonga, saabe hinnee Laamɗo oo kisinira-ɗon.
EPH 2:6 E ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu, Laamɗo wuurtindinii en e makko, joƴƴindinii en e makko to dow kammu too.
EPH 2:7 Hono nii o ɓannginirta no hinnee makko ɓurdi huunde fuu mawnude. Jamaanuuji garooji ɗii fuu njiyan moƴƴuki makko ki o waɗani en e Iisaa Almasiihu.
EPH 2:8 Saabe hinnee Laamɗo oo kisinira-ɗon e dow hoolaade mon Almasiihu. Ɗam kisindam, wanaa e golle mooɗon haɓɓii, ko ɗam haɓɓii e mum dee, e dokkal Laamɗo.
EPH 2:9 Ɗam wanaa njoɓdi golle neɗɗo pati fay gooto heɓa mantoraade ɗam.
EPH 2:10 Sabi Laamɗo waɗi en ko ngon-ɗen jooni koo: e ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu o tagiri en faa ngollen golleeji lobbi ɗi o lanndinanii en gila arannde ɗii.
EPH 2:11 Jooni miɗo haalda e mon onon heeforɗirnooɓe arannde ɓee. Mantortooɓe yo «taadiiɓe» ana koyna on noddira on «yimɓe ɓe taadaaki» fay so taadagol maɓɓe ngol ko junngo ɓii-aadama gollata e terɗe tan. Ndennoo onon, miccitee ko ngonno-ɗon arannde koo:
EPH 2:12 oon wakkati, on ngalaano Almasiihu, on jananɓe woɗɗiiɓe leɲol Israa'iila ngol Laamɗo suɓii ngol, on ngalaano e aadiiji pawiiɗi e fodoore Laamɗo ɗii, on nguurdiino on ngalaano jikke, on ngalaano Laamɗo e ley aduna oo.
EPH 2:13 Kaa jooni, e haɓɓagol mooɗon e Iisaa Almasiihu, onon woɗɗunooɓe arannde ɓee on ɓattiniraama saabe ƴiiƴam makko ɗam.
EPH 2:14 Sabi kanko Almasiihu, kanko woni jam meeɗen ko o waɗi Yahuudiyankooɓe e leɲi goɗɗi fuu leɲol gootol koo. Nde o hokkitirnoo hoore makko ndee, nden o wurjini kokowol palaangol ngol, ɗum woni o ittii ngaɲaandi hakkunde leɲi ɗii.
EPH 2:15 O ittii jamirooje e kaɗaaɗi Sariya Muusaa fuu faa o waɗa Yahuudiyankooɓe e leɲi goɗɗi leɲol gootol kesol e ley haɓɓagol mum e makko. Nii mo waɗiri jam oo.
EPH 2:16 E maaygol makko dow leggal bardugal o ittiri ngaɲaandi ndii, mo reentini leɲi ɗii laatii terɗe goote, mo rewrintini ɗe e Laamɗo.
EPH 2:17 O warii waajaade on jam onon woɗɗunooɓe ɓee, o warii waajaade ɓadinooɓe ɓee duu jam.
EPH 2:18 Sabi kammari makko en fuu keɓirten laawol yottaade Baabiraaɗo saabe Ruuhu Ceniiɗo gooto oo.
EPH 2:19 Ndennoo, on nganaa jananɓe hankasen, on nganaa hoɓɓe duu, ko ngon-ɗon dee, on wonduɓe e seniiɓe, on jeyaaɓe e suudu Laamɗo.
EPH 2:20 On mahaama e dow ko nelaaɓe e annabaaɓe ɲiɓi, Iisaa Almasiihu e hoore mum woni haayre dooɓiraande maadi ndii.
EPH 2:21 Kanko waɗata maadi ndii fuu nanngondira, faa ndi toowa ndi laatoo suudu Joomiraaɗo seniindu.
EPH 2:22 Ley haɓɓagol mon e makko on mahondiraama faa laati-ɗon hoɗorde Laamɗo ɗo o hoɗiri Ruuhu makko ɗoo.
EPH 3:1 Saabe ɗum miɗo diccanoo Laamɗo, miin Pool uddaaɗo kasu saabe Iisaa Almasiihu mo ngollanan-mi hakkunde mon onon ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee.
EPH 3:2 Taƴoral on nanii kabaaru golle mo Laamɗo halfini kam e ley moƴƴuki mum faa nafa on oo ana haalee.
EPH 3:3 Sabi o ɓannginanii kam sirri makko. Mi winndanii on haala majjum no raɓɓiɗiri,
EPH 3:4 so on njanngii ɗum on anndan no paamir-mi sirri haala Almasiihu oo.
EPH 3:5 Oon sirri anndinanooka ɓiɓɓe aadama ley jamaanuuji jawtuɗi ɗii, kaa jooni Laamɗo ɓannginirii mo Ruuhu Ceniiɗo oo faa nelaaɓe mum e annabaaɓe mum seniiɓe fuu paami mo.
EPH 3:6 Annii no sirri oo worri: saabe Kabaaru Lobbo oo, ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee keɓii ngeɗu e moƴƴereeji desaaɗi ɗii no Yahuudiyankooɓe ɓee keɓiri nii, kasen duu ɓe ndeentii e mum'en terɗe goote, ɓe ndeentii e mum'en fodoore nde Laamɗo fodi saabe haɓɓagol maɓɓe e Iisaa Almasiihu.
EPH 3:7 Oon Kabaaru Lobbo laatii-mi golloowo mum. Golle oo yo moƴƴere nde Laamɗo waɗirani kam baawɗe mum.
EPH 3:8 Miin ɓurɗo seniiɓe ɓee fuu famɗude oo, mi waɗanaama moƴƴere faa mi waajoo ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe barkeeji gonɗi e Almasiihu ɗi ngalaa ɗo kaaɗi ɗii.
EPH 3:9 Mi waɗanaama kasen famminde yimɓe fuu no Laamɗo taguɗo huunde fuu oo tabintinirta sirri mum cuuɗinooɗo gila arannde oo,
EPH 3:10 yalla laamu e baawɗe gonɗe e mbeeyu ɗe njiyataake ɗee fuu ana paama no anndal Laamɗo yaajiri e huunde fuu, paamira ɗum kammari deental goonɗinɓe ngal
EPH 3:11 ko waarata e anniya ɓooyɗo mo Laamɗo tabintiniri Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
EPH 3:12 E ley haɓɓagol men e makko kanko Almasiihu eɗen mbaawi ɓadoraade Laamɗo hoolaare saabe ko ngoonɗin-ɗen mo koo.
EPH 3:13 Saabe ɗum, miɗo ndaarda on pati taƴon jikke saabe torraaji kewtotooɗi kam kammari mooɗon ɗii, sabi ɗiin torraaji yo teddeengal mooɗon.
EPH 3:14 Saabe majjum, miɗo nii diccanoo Baabiraaɗo
EPH 3:15 jeyɗo leɲol gonngol dow kammu e gonngol e leydi fuu oo.
EPH 3:16 Miɗo ɲaagoo mo kanko jom teddeengal manngal oo o hokka on semmbe saabe Ruuhu makko Ceniiɗo oo
EPH 3:17 faa Almasiihu wona e ley ɓerɗe mooɗon ko ngoonɗin-ɗon mo koo. Miɗo ɲaagoo mo kasen o ɲiiɓina on e ley jilli, o tabintina on ley majji.
EPH 3:18 Non paamirton, onon e seniiɓe ɓee fuu, no jilli Almasiihu daɗuɗi hakkille ɗii poti mawnude faa ngalaa ɗo ɗi kaaɗi,
EPH 3:19 anndon ɗi yalla oɗon keewa kiɓɓal Laamɗo ngal.
EPH 3:20 Taƴoral, Laamɗo gollirɗo ley meeɗen baawɗe mawɗe oo ana waawi gollude ko ɓuri duwaawuuji men e miilooji men.
EPH 3:21 Yo teddeengal woodan mo ley deental goonɗinɓe saabe Iisaa Almasiihu e ley jamaanuuji ɗii fuu faa abada abadin! Aamiina.
EPH 4:1 Miin uddaaɗo kasu saabe gollande Joomiraaɗo oo, miɗo ndaarda on: nguuron nguurndam kawroojam e noddaango ngo Laamɗo noddi on e mum ngoo
EPH 4:2 tawee e leyɗinkinaare e newaare e muɲal. Tiiɗondiron e ley jilli.
EPH 4:3 Ruuhu Ceniiɗo waɗirii on gooto e jam kaɓɓondirɗo on oo. Tiinno-ɗon e heddaade ley oon ngootummaaku.
EPH 4:4 On terɗe goote, oɗon njogii Ruuhu gooto, no jikke mo Laamɗo noddi on faade e mum oo yo gooto nii.
EPH 4:5 Kasen Joomiraaɗo gooto woodi, goonɗinal gootal woodi, batisima gooto woodi,
EPH 4:6 kaɲum e Laamɗo gooto Baaba yimɓe fuu, tiimɗo ɓe fuu, golliroowo ɓe fuu, gonɗo e maɓɓe ɓe fuu.
EPH 4:7 Homo e men fuu heɓii moƴƴere Laamɗo ko waarata no Almasiihu hokkiri ɗum nii.
EPH 4:8 Sabi nii winndorii: «O ŋabbii dow, o naɓorii honaaɓe heewɓe, o hokkii yimɓe dokke.»
EPH 4:9 Koɗum woni maanaa «o ŋabbii»? Walaa ko woni maanaa majjum, so wanaa o jippinoke e nokkuuje ɓurɗe fuu leyɗude e leydi ndii.
EPH 4:10 Jippinooɗo oo, kaɲum e hoore mum woni ŋabbuɗo faa tiimi kammuuji ɗii fuu, yalla ana heewa aduna oo fuu.
EPH 4:11 Dokke makko ɗee annii: o waɗi yogaaɓe nelaaɓe, yogaaɓe haaltooɓe konngol ngol Laamɗo loowi e mum'en, yogaaɓe waajotooɓe, yogaaɓe durooɓe yimɓe kaɲum e jannginooɓe.
EPH 4:12 Ko o waɗiri non, faa o lanndina seniiɓe ɓee faa mbaawa gollande deental goonɗinɓe, yalla terɗe Almasiihu ɗee – ɗum woni deental goonɗinɓe ngal – ana yaara yeeso e ley goonɗinal,
EPH 4:13 laato-ɗen daande wootere e ley goonɗinal meeɗen e anndugol meeɗen Ɓii Laamɗo oo, kasen duu laato-ɗen hiɓɓuɓe, njotto-ɗen darnde Almasiihu hiɓɓunde ndee.
EPH 4:14 Ndennoo, en laatataako sukaaɓe naɓiraaɓe bempeeje e kenuuli no laana nii. Jannde yimɓe yiɗuɓe naɓude woɓɓe ley majjere ƴoɲɲataa en hankasen.
EPH 4:15 Ko laatoto-ɗen dee, haalooɓe goonga ley jilli, yaarooɓe yeeso e huunde fuu faade e Almasiihu, oon laatiiɗo hooreejo oo.
EPH 4:16 Kanko waddani terɗe ɗee fuu nanngondirde faa gasa saabe jokkolɗe ɗe ɗe ndokkaa ɗee. Hono non, so tergal fuu gollii golle mum, nden terɗe ɗee mawnan, njahan yeeso ley jilli.
EPH 4:17 Ndennoo, ko jokkata koo mbiyan-mi on: miɗo ndaarda on yeeso Joomiraaɗo pati nguurdon hankasen no heeferɓe nii, sabi miilooji maɓɓe ɗii yo ɓoli,
EPH 4:18 hakkillaaji maɓɓe njiiɓike, ɓe njeyaaka e nguurndam ɗam Laamɗo hokkata ɗam saabe majjere maɓɓe e tiiɗugol maɓɓe ko'e.
EPH 4:19 Ɓe ngalaa yaage, ɓe ngaɗii ko'e maɓɓe jaahili'en, ɓe ŋoottataa gollude kuɗɗe coɓuɗe.
EPH 4:20 Kaa onon, wanaa non njanngir-ɗon haala Almasiihu.
EPH 4:21 Taƴoral, on nanii kabaaru makko, on njanngii goonga gonɗo e makko oo.
EPH 4:22 Ndennoo, ittee ko hiiɗɗi ko woni ley mon koo, njoppee nguurndam mooɗon aranam bonniraaɗam muuyooji jaayrooji ɗam,
EPH 4:23 ɗalon yonkiiji mon e hakkillaaji mon keyɗintinee.
EPH 4:24 Njogitee neɗɗaaku keso mo Laamɗo tagi dow mbaadi mum ley senaare e fooccitaare goongaraare.
EPH 4:25 Ndennoo, celon fenaande, homo fuu haalda e tanaa mum goonga, sabi homo e men fuu ana jeydaa e goɗɗo no calɗi neɗɗo gooto njeydiri nii.
EPH 4:26 So on mettaama, pati luuttee. Pati janal naange tawdu on e tikkere.
EPH 4:27 Pati ndokkon Ibiliisa laawol e ley mon.
EPH 4:28 Yo gujjo ŋoottu wujjude, ko haani waɗude dee, wuura e semmbe terɗe mum, yalla ana waawa wallude hasindinɓe.
EPH 4:29 Pati konngol bonngol yaltu e kunduɗe mon, ko kaan-ɗon waɗude tan yo haalde haalaaji nafooji baawɗi naɓude woɓɓe ɓee yeeso e ley goonɗinal, yalla oɗon ngaɗana hettintooɓe on ɓee ko moƴƴi.
EPH 4:30 Pati cuŋlinee Ruuhu Laamɗo Ceniiɗo oo, kanko waɗi maande makko e mon kammari ɲannde coottitaari mon ndee.
EPH 4:31 Ittee metti fuu e ɓerɗe mooɗon, ceeron e konnaagu e tikkere e dukooji e ɲoore, kaɲum e ko boni fuu.
EPH 4:32 Moƴƴondiree e ko'e mon, njurmondiron, njaafondiron no Laamɗo yaaforii on e ley haɓɓagol mon e Almasiihu nii.
EPH 5:1 Ndennoo, laatee ɲemmbooɓe Laamɗo kammari on ɓiɓɓe makko ɓe o horsini.
EPH 5:2 Nguurdon e yiɗondirde, no Almasiihu yiɗiri en so hokkitiri hoore mum saabe men no layyaari nii, no sadaka belɗo Laamɗo nii.
EPH 5:3 Ko on seniiɓe Laamɗo koo, on kaanaa fay haalde haala huunde fuu ko wartata e fijirde e ko soɓi e joote.
EPH 5:4 Pati kaalee haalaaji bonɗi naa ɓoli naa coɓuɗi, sabi hono majji kaanaa taweede e mon. Ko kaan-ɗon waɗude dee, njetton Laamɗo.
EPH 5:5 Paamee ɗum ɗoo faa gasa: pijoowo e coɓuɗo e jootaaɗo, ɗum woni dewoowo tooruuji, kamɓe ɓe ngalaa ngeɗu e laamu Almasiihu e Laamɗo oo.
EPH 5:6 Pati fay gooto jaayrira on haalaaji ɓoli, sabi hono majji cabinbinta tikkere Laamɗo e dow saliiɓe mo ɓee.
EPH 5:7 Ndennoo, pati njokkondiree e ɓeen.
EPH 5:8 Arannde e nimre njeyano-ɗon, kaa jooni e haɓɓagol mon e Joomiraaɗo e fooyre njeya-ɗon. Ndennoo nguurdee no ɓiɓɓe fooyre nii,
EPH 5:9 sabi fooyre rimata moƴƴuki e fooccitaare e goonga fuu.
EPH 5:10 Tewton faamude ko welata Joomiraaɗo.
EPH 5:11 Pati ngaɗon juuɗe mon e golleeji ɗi ngalaa nafaa golleteeɗi e ley nimre, ko haani dee, njaltinon ɗi.
EPH 5:12 Ko ɓeen yimɓe ngaɗata e cuucuukka koo, ana yaannii fay jantaade.
EPH 5:13 Kaa huunde fuu ko yaltinaa, ɓanngan ley fooyre,
EPH 5:14 huunde fuu ko ɓannginaa fooynan. Ɗum waɗi so ana wiyee: «Aan ɗaaniiɗo, fin! Imma e hakkunde maayɓe, fooyre Almasiihu ndee yaaynan e maa.»
EPH 5:15 Ndennoo, ngaɗee hakkille faa sanne no nguurdaton nii, tawee wanaa no nuykaaɓe nii, no hakkilante'en nii.
EPH 5:16 Wakkati fuu mo keɓ-ɗon, nawtoro-ɗon ɗum, sabi jamaanu oo yo bonɗo.
EPH 5:17 Saabe ɗum, pati laatee ɓe ngalaa hakkille, paamee ko woni sago Joomiraaɗo.
EPH 5:18 Pati njaree doro faa cigiron, sabi ɗum naannan on e laalu. Ko haani dee, keewee Ruuhu,
EPH 5:19 mbaajondiron jime Jabuura e jettooje e jime ɗe Ruuhu hokkata on ɗee, njimanon Joomiraaɗo, njettiron mo ɓerɗe laaɓuɗe.
EPH 5:20 Njetton Baabiraaɗo men Laamɗo wakkati fuu dow huunde fuu saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
EPH 5:21 Homo e mon fuu ɗowtanoo banndum saabe teddinde Almasiihu.
EPH 5:22 Onon rewɓe, ɗowtano-ɗon worɓe mon no ɗowtiranto-ɗon Joomiraaɗo nii.
EPH 5:23 Sabi gorko woni hoore jom suudu mum no Almasiihu woniri hoore deental goonɗinɓe ngal nii, ɗum woni terɗe mum ɗe hisini ɗee.
EPH 5:24 No deental goonɗinɓe ngal ɗowtiranii Almasiihu nii, hono non debbo fuu haani ɗowtiranaade jom suudu mum e huunde fuu.
EPH 5:25 Onon worɓe, njiɗiree rewɓe mon no Almasiihu yiɗiri deental goonɗinɓe ngal so hokkitiri hoore mum saabe maggal
EPH 5:26 faa senna ngal nii, caggal o laɓɓinirii ngal lootogal e haala makko,
EPH 5:27 yalla omo darna deental goonɗinɓe ngal yeeso makko tawee ngal teddinaangal, ngal ceniingal, ngal walaa ayiibe naa tuundi naa ɲoofi-ɲoofi naa ko nanndi e mum fuu.
EPH 5:28 Hono non, ana tilsi e worɓe njiɗa rewɓe mum'en no njiɗiri terɗe mum'en nii. Neɗɗo fuu jiɗɗo jom suudu mum, hoore mum yiɗi.
EPH 5:29 Sabi fay gooto waɲaa calɗi mum, ko waɗata dee, ɲamminan ɗi, hinnoo ɗi no Almasiihu hinnortoo deental goonɗinɓe ngal nii,
EPH 5:30 sabi en calɗi terɗe makko ɗee.
EPH 5:31 Binndi ɗii mbii: «Ɗum waɗi so gorko yoppan inna mum e baam mum, nanngondira e jom suudu mum, ɓe ɗiɗon fuu ɓe laatoo neɗɗo gooto.»
EPH 5:32 Ɗum yo sirri mawɗo. Miɗo wiya on: sirri oo, ko woni hakkunde Almasiihu e deental goonɗinɓe ngal koo haalata.
EPH 5:33 Kaa no waawi laataade fuu, gorko fuu yiɗira jom suudu mum no yiɗiri hoore mum nii. Debbo duu teddina gorum.
EPH 6:1 Onon ɓiɓɓe, ɗowtanee saaraaɓe mooɗon saabe Joomiraaɗo, sabi ɗum woni ko dartii.
EPH 6:2 «Teddin inna maa e baam maa.» Ndee woni yamiroore aranndeere nde fodoore haɓɓii e mum.
EPH 6:3 Fodoore ndee woni: «yalla aɗa heɓa moƴƴere, balɗe maa njuuta e leydi ndii.»
EPH 6:4 Onon saaraaɓe, pati ɲannginee ɓiɓɓe mon, ko kaan-ɗon dee, biirdude ɓe dow yamiroore Joomiraaɗo e needi mum.
EPH 6:5 Onon maccuɓe, ɗowtanee halfaaɓe mooɗon dow kulol e siɲɲugol tawee e ɓerɗe laaɓuɗe no ɗowtiranto-ɗon Almasiihu nii.
EPH 6:6 Ɗowtanee ɓe tawa wanaa yeeso maɓɓe tan yalla ɓiɓɓe aadama ana njetta on. Ko haani dee, ɗowtanee ɓe no maccuɓe Almasiihu ngollirta muuyɗe Laamɗo ɓerɗe laaɓuɗe nii.
EPH 6:7 Ngolliranee ɓe anniya lobbo faa wa'a no Joomiraaɗo ngollanton, wanaa yimɓe,
EPH 6:8 sabi oɗon anndi neɗɗo fuu golluɗo ko moƴƴi, so dimo so diimaajo, Joomiraaɗo yoɓan ɗum hakke golle mum oo.
EPH 6:9 Onon halfaaɓe, ngorree non e maccuɓe mooɗon. Pati ngidee ɓe, anndon Kalfaaɗo mooɗon onon e maɓɓe fuu ana dow kammu, kasen duu oon ɓurdintaa yimɓe.
EPH 6:10 Walaa ko heddii so wanaa wiide on keewon semmbe e ley haɓɓagol mon e Joomiraaɗo, tuugo-ɗon baawɗe makko mawɗe ɗee.
EPH 6:11 Ɓamee kaɓorɗe ɗe Laamɗo hokki on ɗee fuu, yalla oɗon mbaawa daraade faa cakko-ɗon dabareeji Ibiliisa ɗii.
EPH 6:12 Sabi wanaa yimɓe kaɓaten, ko kaɓaten dee, laamu e baawɗe e hooreyaaku ley oo ɗoo aduna niɓɓuɗo, kaɲum e seyɗaani'en bonɓe wonɓe e mbeeyu ɓee.
EPH 6:13 Saabe ɗum, ɓamee kaɓorɗe ɗe Laamɗo hokki on ɗee fuu, yalla oɗon mbaawa haɓaade nde ɲalaande bonnde ndee warii, keɓon kasen ɲiiɓude caggal nde kaɓi-ɗon fuu faa timmi.
EPH 6:14 Ndennoo, ndaree, kumo-ɗon goonga, ɓoorno-ɗon fooccitaare no saaya ndeenaagu nii.
EPH 6:15 Lanndinaade waajaade Kabaaru Lobbo gaddoowo jam oo laatanoo on paɗe.
EPH 6:16 Wakkati fuu yo goonɗinal laatano on wawaade nde mbaaw-ɗon sakkoraade kure kuɓɓooje ɗe Bonɗo oo wedotoo on ɗee fuu.
EPH 6:17 Yo kisindam laatano on kufina njamndi, nanngon kaafaawi ki Ruuhu Ceniiɗo hokkata kii, kanki ki konngol Laamɗo.
EPH 6:18 Wakkati fuu ngaɗee duwaawuuji e ɲaagundeeji ley haɓɓagol mon e Ruuhu Ceniiɗo. Kakkilee pati on ŋoottu ɲaaganaade seniiɓe ɓee fuu Laamɗo.
EPH 6:19 Ɲaagano-ɗon kam miin duu newnaneede konngol, yalla nde muɓɓitin-mi hunduko am fuu, miɗo anndinira cuusal goonga tedduɗo gonɗo e Kabaaru Lobbo
EPH 6:20 mo ndarantoo-mi ley geƴƴelle am ɗee oo. Ɲaaganee kam mi waajoroo ɗum cuusal, no tilsiri kam nii.
EPH 6:21 Tikikus, sakiike men korsuɗo gollanoowo Joomiraaɗo koolniiɗo, humpitan on ɗum fuu, yalla onon duu oɗon ŋootta humpeede kam anndon no ngorru-mi.
EPH 6:22 Mi nelii mo e mooɗon yalla oɗon annda no min ngorri e yalla omo waaltina hakkillaaji mon.
EPH 6:23 Sakiraaɓe, yo Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ngaɗan on jam e jilli gonduɗi e goonɗinal.
EPH 6:24 Yiɗuɓe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu jilli ɗi timmataa ɓee fuu, yo hinnee Laamɗo wonu e mum'en.
PHI 1:1 Miin Pool e Timote, maccuɓe Iisaa Almasiihu, mbinndi oo ɓataaki faade e deental goonɗinɓe Iisaa gonngal ngeenndi Filipa. Min njowtii on, onon hooreeɓe e gollanooɓe deental ngal, min njowtii on fuu, onon seniiɓe haɓɓiiɓe e Iisaa Almasiihu ɓee.
PHI 1:2 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
PHI 1:3 Miɗo yetta Laamɗo nde miccitii-mi on fuu.
PHI 1:4 Wakkati fuu nde ɲaagantoo-mi on Laamɗo on fuu, e seyo ɲaagirantoo-mi on,
PHI 1:5 sabi gila ɲannde ngoonɗin-ɗon Kabaaru Lobbo haala Iisaa faa jooni oɗon ndarodii e am.
PHI 1:6 Miɗo taƴori Laamɗo puɗɗuɗo golle lobbo e mon oo, o jokkan ɗum faa ɗum hiɓɓa e ley gartol Iisaa Almasiihu.
PHI 1:7 Ana haani mi miilana on ɗiin miilooji on fuu, sabi hakkille am ana e mon. On fuu on ndeentii e am moƴƴere nde Laamɗo hokki kam nde ngeƴƴaa-mi e nde ndaranii-mi tabintinde Kabaaru Lobbo oo ndee.
PHI 1:8 Miɗo horsiniri on fuu korsa Iisaa Almasiihu, Laamɗo ana seedii.
PHI 1:9 Ko ɲaagantoo-mi on Laamɗo annii: yo jilli mon ɓeydo yaarude yeeso, ɓeydoroo anndal, ɓeydoroo seenndude pene e goonga,
PHI 1:10 yalla oɗon mbaawa suɓaade ko moƴƴi. Nden on laatoto laaɓuɓe ɓe ngalaa ɲiŋe ɲannde gartol Iisaa Almasiihu.
PHI 1:11 On laatoto duu hebbinaaɓe golleeji pooccitiiɗi iwɗi e Iisaa Almasiihu, yalla Laamɗo ana teddinee, yettee.
PHI 1:12 Sakiraaɓe, ko njiɗu-mi anndon dee, torra keɓuɗo kam oo waddanii Kabaaru Lobbo oo yaarude yeeso
PHI 1:13 faa haybooɓe galle kaananke oo e heddiiɓe ɓee fuu taƴori ko ngeƴƴiraa-mi koo yo saabe Iisaa Almasiihu.
PHI 1:14 Ko ɓuri heewde e sakiraaɓe ɓee duu, geƴƴelle am ɗee ɓeydanii ɗum'en hoolaade Joomiraaɗo. Ɗum saabii so eɓe mbaajoroo konngol Laamɗo ngol rafi kulol.
PHI 1:15 Goonga, yogaaɓe ana mbaajoroo kabaaru Iisaa Almasiihu oo haasidaaku e pooɗondiral, kaa woɓɓe ana e anniyaaji lobbi.
PHI 1:16 Ɓeen ngolliranta Almasiihu jilli, sabi eɓe anndi Laamɗo hokki kam daranaade Kabaaru Lobbo oo.
PHI 1:17 Kaa ɓee too ko mbaajortoo kabaaru Almasiihu faa nafa ɗum'en kaɲum'en tan, anniyaaji maɓɓe moƴƴaa, kasen duu ko ɓe miilotoo dee, ɓeydude torra am ley geƴƴeede am oo.
PHI 1:18 Ɗum kaa bonnataa fay huunde! Ko waawi laataade fuu, so Iisaa Almasiihu inndaama hen tan ana heƴa, so laatii anniyaaji bonɗi naa anniyaaji lobbi fuu miɗo seyii. Goonga, mi seyoto caggal mum duu
PHI 1:19 sabi miɗo anndi saabe duwaawuuji mon e ballal Ruuhu Iisaa Almasiihu, ɗum fuu ɗum sakitanto kam kisindam.
PHI 1:20 Miɗo joonndorii e hakkille am fuu, mi hersataa e dow fay huunde. Miɗo hoolii Almasiihu teddinte saabe ko hewtii kam koo gila jooni faa abada, nguur-mi maay-mi fuu.
PHI 1:21 Sabi banngal am, Almasiihu yo yonki am, maayde duu yo tino am.
PHI 1:22 Kaa so mi wuurii, ana moƴƴa nguurndam am waddana kam gollude golle nafoowo. Ndennoo mi anndaa ko cuɓotoo-mi.
PHI 1:23 Hakkille am feccike pecce ɗiɗi: ko ɓur-mi yiɗude, yaade mi jooɗodoyoo e Almasiihu, ɗum jaati ɓuri moƴƴude.
PHI 1:24 Kaa mi heddoo wuurde ɓuri nafude on, onon.
PHI 1:25 Miɗo taƴori ɗum, miɗo anndi mi heddoto e aduna mi wonda e mon on fuu, yalla oɗon njaara yeeso, ceyo-ɗon ley goonɗinal
PHI 1:26 faa gartol am hakkunde mon ɓeydana on mantoraade haɓɓagol mon e Iisaa Almasiihu kammari am.
PHI 1:27 Onon, nguuree nguurndam kawroojam e Kabaaru Lobbo haala Iisaa Almasiihu, yalla so mi warii tuumtaade on naa so mi waraali, mi nana kabaaru mon, mi annda oɗon tabiti e anniya gooto, oɗon ndarodii gootal e haɓanaade goonɗinal Kabaaru Lobbo oo,
PHI 1:28 tawa on accataa konnee'en ɓee kulɓina on e dow fay huunde. Banngal maɓɓe, ɗum yo maande halkagol, kaa onon, ɗum maande kisindam mon. Ɗum to Laamɗo iwrata.
PHI 1:29 Sabi onon ndokkaa moƴƴere Laamɗo saabe Almasiihu. Wanaa faa ngoonɗinon mo tan ndokkire-ɗon, on ndokkaama ɗum kasen faa torrire-ɗon kammari makko,
PHI 1:30 kaɲum e daranaade haɓo ngo njii-ɗon miɗo haɓee, ngo nan-ɗon miɗo haɓee faa jooni ngoo.
PHI 2:1 Ko Iisaa Almasiihu heddii hokkude on semmbe e suusinde on ley jilli koo, ko ndeentu-ɗon e Ruuhu Ceniiɗo so njiɗondir-ɗon njurmondir-ɗon,
PHI 2:2 kiɓɓiniree seyo am ko laati-ɗon daande wootere e jilli gooti e ɓernde wootere e anniya gooto koo.
PHI 2:3 Pati ngolliree huunde fuu haasidaaku naa haawtaade dow pene, ngolliree leyɗinkinaare, yalla gooto fuu ana jogoroo hoore mum banndum ana ɓuri ɗum.
PHI 2:4 Pati fay gooto laatoo hammadi haaje mum tan, ndaarta nafaa woɓɓe ɓee duu.
PHI 2:5 Yo anniya Iisaa Almasiihu tawe e mon:
PHI 2:6 Kanko, fay so taweede mbaadi Laamɗo ana e makko, o tuugaaki e majjum faa o heddoo fotude e Laamɗo,
PHI 2:7 o famɗinii hoore makko, o ɓami mbaadi maccuɗo, o laatii hono neɗɗo. O jogoraa o neɗɗo
PHI 2:8 o leyɗinkinii, o ɗowtanii Laamɗo faa o maayi, o maayi e dow leggal bardugal.
PHI 2:9 Saabe ɗum kasen, Laamɗo toownii mo faa sanne, hokki mo innde ɓurnde inɗe fuu,
PHI 2:10 yalla koppi fuu ana koforoo saabe innde makko to tawaa fuu, so dow kammu so dow leydi so ley leydi,
PHI 2:11 yalla gooto fuu ana sellina Iisaa Almasiihu woni Joomiraaɗo, faa Baabiraaɗo men Laamɗo teddinee.
PHI 2:12 Ɗum e taweede, sakiraaɓe am horsuɓe, nde ngondunoo-mi e mon ndee, oɗon ɗowtanii Laamɗo wakkati fuu. Sako jooni nde ngoɗɗitii-mi, nden kaan-ɗon ɓurde ɗowtanaade mo. Njirwiniron hono non kisindam ɗam Laamɗo hokki on ɗam, ngaɗiron ɗum kulol e siɲɲugol.
PHI 2:13 Sabi Laamɗo ana golla e mon faa muuyon ko weli ɗum, ngollon ɗum.
PHI 2:14 E ko ngollaton fuu, pati ŋermondiree pati ndukidee,
PHI 2:15 yalla oɗon laatoo laaɓuɓe ɓe ngalaa ɲiŋe, laato-ɗon ɓiɓɓe Laamɗo ɓe ngalaa ayiibe hakkunde yimɓe hannde ooɲiiɓe bonɓe. On pooynan hakkunde maɓɓe hono no koode pooyniri ley aduna nii
PHI 2:16 ko nanngu-ɗon konngol nguurndam ngol faa gasi koo. Nii waɗata so mi mantoroo on ɲannde gartol Iisaa Almasiihu. Sabi mi don-donnaali meere, mi tampaali meere.
PHI 2:17 Fay so ɗum yaadi e yonki am mi laatoto sadaka mbayleteeɗo dow sadaka mo goonɗinal mon sakkantoo Laamɗo oo, mi seyoto, mi weltodoto e mon.
PHI 2:18 Onon duu ceyoree hono non, mbeltodo-ɗen.
PHI 2:19 So Joomiraaɗo men Iisaa jaɓii, mi nelan Timote e mon ko ɓooyataa, yalla so mi humpitike kabaaruuji mon ɗii ana waaltina hakkille am.
PHI 2:20 Sabi kanko tan woni gonduɗo e am anniya gooto, kasindinɗo e kabaaru mon,
PHI 2:21 heddiiɓe ɓee fuu hammadi haaje mum'en tan, wanaa saabe Iisaa Almasiihu.
PHI 2:22 Kaa Timote, oɗon anndi no holliri neɗɗaaku mum, sabi mo wallii kam waajaade Kabaaru Lobbo oo no ɓiɗɗo wallirta baaba mum nii.
PHI 2:23 Kanko anniyii-mi nelude wakkati mo paamu-mi no alhaali am laatotoo fuu.
PHI 2:24 Kaa Joomiraaɗo hokkii kam taƴoral, ɓooyataa mi waran to mon, miin e hoore am.
PHI 2:25 Hono non mi yii tilsii mi nela e mon sakiike men Epaforodit, gollidiiɗo am oo. O wallii kam haɓanaade Kabaaru Lobbo oo. Kanko woni mo neluno-ɗon faa walla kam e haaje oo.
PHI 2:26 Omo yeewaa on fuu, kasen o wemmbanooma sanne ko nan-ɗon o sellaano koo.
PHI 2:27 Taƴoral, o ɲawiino faa o hosi maayde. Kaa Laamɗo yurmike mo, yurmike kam miin duu, pati mi heɓa sugulla dow sugulla.
PHI 2:28 Ɗum saabii so keɲii-mi law faa mi nela mo e mon, yalla so on njiitii mo oɗon ceyoo, miin duu sugulla am ɓuytoo.
PHI 2:29 Ndennoo, njaɓɓoree mo saabe Joomiraaɗo seyo manngo. Teddinee yimɓe wa'uɓe non fuu,
PHI 2:30 sabi kanko kammari gollande Iisaa Almasiihu o hosiri maayde, mo hokkitiri yonki makko faa o waddana kam ballal ngal ndonkuno-ɗon waddande kam onon e ko'e mon ngal.
PHI 3:1 Caggal ɗum, sakiraaɓe am, ceyoree Joomiraaɗo. Winnditanaade on kulle ɗee tampintaa kam, sabi kanje ndokkata on hoolaare:
PHI 3:2 ndeento-ɗon e dawaaɗi – ɗum woni gollooɓe ko boni, waajotooɓe haala taadagol penewol ɓee!
PHI 3:3 Sabi enen ngoni taadiiɓe jaati ɓee, eɗen ndewira Ruuhu Laamɗo, eɗen mantoroo Iisaa Almasiihu, en pawaali jikke men e dow ko'e men.
PHI 3:4 Haya, miin miɗo waawnoo fawde jikke am dow hoore am. So woɓɓe miilii ana mbaawi fawde jikke mum'en dow ko'e mum'en, miin ɓuri haandude e majjum,
PHI 3:5 sabi mi taadaama gila e ɲalooma jettaɓo mo pinu-mi e mum oo, mi Israa'iilanke iwɗo e suudu Beɲamin, mi Yahuudiyanke ɓii Yahuudiyanke. E banngal Sariya Muusaa miɗo jeyaa e waalde Farisa'en,
PHI 3:6 miɗo hirana Sariya oo sanne faa miɗo torrannoo deente goonɗinɓe Iisaa ɗee, fay gooto waawaano ɲiŋude kam banngal fooccitanaade Sariya oo.
PHI 3:7 Kaa ko njogorinoo-mi yo tino am koo fuu, saabe Iisaa Almasiihu mi tawii yo mursee.
PHI 3:8 Goonga, miɗo jogorii ɗum fuu yo mursee saabe anndude Joomiraaɗo am Iisaa Almasiihu ɓuri kulle ɗee fuu. Saabe makko njarrii-mi mursude ko njogii-mi, miɗo jogorii huunde fuu yo mbuuwdi yalla Almasiihu ana laatanoo kam tino,
PHI 3:9 mi heɓa tawdeede e mum. Mi walaa fooccitaare nde mbaaw-mi heɓude miin e hoore am e jokkugol am Sariya oo, mi pooccitiiɗo saabe fooccitaare iwrannde kam e hoolaade Almasiihu, kayre woni fooccitaare nde Laamɗo hokki goonɗinɓe mo ɓee.
PHI 3:10 Sago am mi annda mo kanko Iisaa Almasiihu, mi annda baawɗe ɗe Laamɗo wuurtiniri mo ɗee, mi reenta e makko torra, mi nannda e makko maayde,
PHI 3:11 yalla miin duu miɗo heɓa immintineede hakkunde maayɓe ɲannde darngal.
PHI 3:12 Mi wiyaali mi heɓii ɗum gila jooni naa mi kiɓɓuɗo, kaa miɗo wondi e dogude hono no daɗondirteeɗo nii yalla miɗo heɓa ɗum, sabi miin e hoore am, Iisaa Almasiihu heɓii kam.
PHI 3:13 Goonga sakiraaɓe, mi wiyaali mi heɓii ɗum. Kaa miɗo waɗa huunde wootere: miɗo yeggita ko ƴaɓɓii, miɗo fooɗanoo ko warata.
PHI 3:14 Miɗo dogana haattirde, faa mi heɓa mbarjaari dow kammu ndi Laamɗo noddata en e mum saabe Iisaa Almasiihu.
PHI 3:15 Enen hakkilante'en ɓee fuu, miiloro-ɗen hono non. So oɗon miiloo huunde wonnde, Laamɗo ɓannginanan on ɗum.
PHI 3:16 Kaa no wa'i fuu, ɗo tawe-ɗen fuu, njokken laawol no ngorru-ɗen jooni nii.
PHI 3:17 Sakiraaɓe, on fuu ɲemmbee kam, ƴeewee worruɓe no njii-ɗon miɗen ngorri nii ɓee.
PHI 3:18 Sabi heewɓe laatike konnee'en leggal bardugal Iisaa Almasiihu. Mi haalanii on ɗum cili kuurɗi, mi haaliranan on jooni duu e bojji.
PHI 3:19 Kamɓe, battane maɓɓe yo halkere, deeɗi maɓɓe ngoni laamɗo'en maɓɓe, hersa maɓɓe ɓe ɲaaƴirta, aduna tan ɓe kaɓanta.
PHI 3:20 Kaa enen, dow kammu njeye-ɗen, eɗen keppi kisinoowo men iwoowo ton oo, ɗum yo Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
PHI 3:21 Kanko, o waylitan terɗe men lo'uɗe ɗee faa ɗe keɓa teddeengal no terɗe makko ɗee nii, sabi omo jogii baawɗe faa o waɗa huunde fuu ɗowtanoo mo.
PHI 4:1 Sakiraaɓe am horsuɓe, on njeewnii kam sanne, on laatike seyo am e deesewal am. Giɗiraaɓe am, tabitee e Joomiraaɗo.
PHI 4:2 Miɗo ndaarda banndiraaɓe am rewɓe, ɗum woni Ewodi e Sintis, yo ɓe laato daande wootere saabe Joomiraaɗo.
PHI 4:3 Aan Sinsigis, gollidiiɗo am koolniiɗo oo duu, miɗo ndaarde paabo-ɗaa ɓe, sabi ɓe mballii kam haɓanaade Kabaaru Lobbo oo, kamɓe e Keleman e gollidiiɓe am woɓɓe, ɓe inɗe mum'en mbinndaa e dewtere nguurndam ɓee.
PHI 4:4 Ceyoree Joomiraaɗo wakkati fuu. Miɗo wiya on kasen, ceyee!
PHI 4:5 Yo yimɓe fuu anndu newaare mon. Joomiraaɗo ana ɓadii.
PHI 4:6 Pati fay huunde suŋlina on abada, ko haani dee: ɲaagoree Laamɗo haajuuji mon fuu duwaawu gonduɗo e jettooje.
PHI 4:7 Nden, Laamɗo hokkan on jam daɗuɗo hakkille, ɲiiɓinan ɓerɗe mon e hakkillaaji mon e Iisaa Almasiihu.
PHI 4:8 Haya, sakiraaɓe, tiiɗee e ko moƴƴi e ko haani yetteede fuu, ɗum woni teddungal e goonga, kaɲum e fooccitaare e senaare e ko haani yiɗeede e ko haani teddineede.
PHI 4:9 Ngolliree ko pammin-mi on e ko keɓ-ɗon e am, ko narru-ɗon kam e ko njiiru-ɗon kam. Nden Laamɗo gaddoowo jam oo tawdete e mon.
PHI 4:10 Miɗo seyorii Joomiraaɗo seyo manngo sabi jooni on keyɗintinii ballal mon faade e am. Taƴoral, hakkillaaji mon ana ngonnoo e am, kaa on keɓaali yottinde ballal ngal.
PHI 4:11 Wanaa saabe won ko kaajaa-mi waɗi so mbii-mi non, sabi mi woowtinike heɲɲitoraade no tawraa-mi fuu.
PHI 4:12 Miɗo waawi wuurdude e baasal, miɗo waawi wuurdude e keɓal. E no waawi worrude fuu, mi biirorike haarannde e yolbere, mi biirorike hebbinde e ɲakoreede,
PHI 4:13 miɗo waawi fuu e ley haɓɓagol am e Iisaa Almasiihu dokkoowo kam semmbe oo.
PHI 4:14 Kaa ɗum e taweede, on ngaɗii ko moƴƴi ko mballu-ɗon kam e ley torra am oo koo.
PHI 4:15 Filipiyankooɓe, oɗon anndi e ley puɗɗooɗe mon nande Kabaaru Lobbo oo, nde iw-mi leydi Makedoniya ndee, fay deental goonɗinɓe gootal wallondiraali e am, so wanaa ngal mon ngal.
PHI 4:16 Nde ngonnoo-mi Tesaloniiki ndee duu, on neldii kam ko kasindin-mi e mum jaati, wanaa fay nde wootere, cili kuurɗi!
PHI 4:17 Wanaa dokkal tewtan-mi – faa tino golle mon lobbo oo ɓeydoo tewtan-mi.
PHI 4:18 Ko neldu-ɗon Epaforodit koo yottike faa gasi, humtii haajuuji am fuu, mi heɓii faa heewi. Dokkal mon ngal laatike uurdi mbelndi, no sadaka belɗo Laamɗo jaɓaaɗo nii.
PHI 4:19 Laamɗo tedduɗo jom ngalu oo humtiran haajuuji mon fuu saabe Iisaa Almasiihu.
PHI 4:20 Yo teddeengal woodan Baabiraaɗo men Laamɗo faa abada abadin. Aamiina.
PHI 4:21 Njowtanee kam seniiɓe haɓɓiiɓe e Iisaa Almasiihu fuu. Sakiraaɓe wonduɓe e am ɓee ana njowta on.
PHI 4:22 Seniiɓe ɓee fuu ana njowta on. Ɓe ana adoo jowtude on fuu wonɓe ley galle kaananke Roma mawɗo oo ɓee.
PHI 4:23 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu wonu e mon!
COL 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri miin Pool nelaaɗo Iisaa Almasiihu e sago Laamɗo, kaɲum e sakiike men Timote.
COL 1:2 Min njowtii on onon seniiɓe wonɓe Koloosi, sakiraaɓe hoolniiɓe haɓɓiiɓe e Almasiihu. Yo Baabiraaɗo meeɗen Laamɗo waɗan on moƴƴere e jam!
COL 1:3 Min ceerataa e yettude Laamɗo, Baaba Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu, nde min ɲaagantoo on Laamɗo fuu,
COL 1:4 sabi min kaalanaama kabaaru goonɗinal mon Iisaa Almasiihu, kaɲum e jilli ɗi njogani-ɗon seniiɓe ɓee fuu
COL 1:5 saabe jikke mo ndesana-ɗon dow kammu oo. On keɓii oon jikke nde nan-ɗon konngol goonga ngol ndee, ɗum woni Kabaaru Lobbo oo.
COL 1:6 Oon Kabaaru Lobbo yottoriima on no mo yottorii aduna oo fuu nii, omo wa'i no lekki mawnoowi ndimoowi ɓiɗɗe mum nii. Hono non Kabaaru Lobbo oo worri hakkunde mon onon duu, gila ɲannde keɓ-ɗon hettinaade haala hinnee Laamɗo oo so paamu-ɗon no mo wa'i jaati nii.
COL 1:7 Ɗum woni ko Epafaras gollidiiɗo amen korsuɗo waajii on, kanko gollanoowo Almasiihu koolniiɗo hakkunde mon oo.
COL 1:8 O haalani min duu jilli ɗi Ruuhu oo hebbini e mon ɗii.
COL 1:9 Saabe ɗum, minen duu, gila min nani ɗum, min ceeraali e ɲaaganaade on Laamɗo. Miɗen ɲaagoo mo o hebbina on hakkilantaaku e faamu mo Ruuhu hokkata oo, yalla oɗon annda ko woni sago makko faa gasa.
COL 1:10 Hono non, keɓon wuurde nguurndam beloojam Joomiraaɗo kawroojam e muuyɗe mum e dow huunde fuu, tabiton e golle lobbo fuu, ɓeydo-ɗon anndude Laamɗo.
COL 1:11 Miɗen ɲaaganoo on Laamɗo kasen hokka on semmbe mawɗo no baawɗe mum tedduɗe ɗee mawniri nii, yalla oɗon tawree tiinnitaare e muɲal fuu.
COL 1:12 Njettiree Baabiraaɗo oo seyo, sabi o waɗii on fotuɓe heɓude ngeɗu e moƴƴereeji desanaaɗi seniiɓe gonɗi e fooyre ɗii.
COL 1:13 Kanko yaltini en e baawɗe nimre, so o naanni en e laamu Ɓiyiiko korsuɗo
COL 1:14 coottitiiɗo en so yaafii luutti meeɗen oo.
COL 1:15 Kanko Almasiihu o mbaadi Laamɗo mo yiyataake oo. Kanko woni hammadi e dow tagoore ndee fuu.
COL 1:16 Sabi huunde fuu saabe makko tagiraa, ko woni dow kammu e ko woni e leydi fuu, ko yiyetee e ko yiyataake fuu, ɗum woni bimmbeeje laamu naa kaanankaaku naa hooreyaaku naa baawɗe, ɗum fuu kanko tagiraa, kanko taganaa.
COL 1:17 O woodii gila fay huunde woodaa, huunde fuu ana yuɓɓondiri saabe makko.
COL 1:18 Kanko woni hoore terɗe, ɗum woni kanko woni hoore deental goonɗinɓe ngal. Kanko woni fuɗɗoode, kanko woni hammadiijo e wuurtuɓe hakkunde maayɓe, yalla omo ɓura huunde fuu.
COL 1:19 Sabi Laamɗo muuyi ko woni e mum koo fuu wona e makko kanko Almasiihu.
COL 1:20 E oon Bajjo mo rewrintiniri huunde fuu e makko ko o waddani ɓe jam saabe ƴiiƴam mum juppiiɗam dow leggal bardugal koo. Ko woni dow kammu e ko woni dow leydi fuu rewrintinaama e makko.
COL 1:21 Arannde, on fuu on woɗɗiiɓe Laamɗo, on laatinoke wayɓe makko saabe miilooji mon e golleeji mon bonɗi.
COL 1:22 Kaa jooni, mo rewrintinii on e makko saabe maayde nde Ɓiyiiko laatiiɗo neɗɗo oo maayi ndee, yalla omo darna on yeeso makko tawee on seniiɓe on ngalaa ayiibe on ngalaa ɲiŋe.
COL 1:23 Kaa noo, kinaa keddo-ɗon e goonɗinal, ɲiiɓon e ley maggal, laato-ɗon joottiiɓe ɓe ndimmbataako ɓe iwataa e jikke mo Kabaaru Lobbo hokkata oo. Oon Kabaaru Lobbo, on nanii mo, sabi tagoore ndee fuu waajaama mo. Kanko ngollanan-mi miin Pool.
COL 1:24 Miɗo seyii jooni saabe torraaji ɗi keɓu-mi kammari ko ngollan-mi on koo. Hono non, ko heddii e torraaji Almasiihu koo, ɗum kiɓɓiniran-mi calɗi am kammari terɗe makko ɗee, ɗum woni deental goonɗinɓe ngal.
COL 1:25 Kanngal laatii-mi golloowo mum. Laamɗo halfini kam oo golle, yalla miɗo waajoo on haala makko kaa fuu.
COL 1:26 Kaan haala yo sirri cuuɗaninooɗo jamaanuuji gila arannde, kaa jooni Laamɗo ɓannginanii mo seniiɓe mum.
COL 1:27 Sabi ɓeen Laamɗo anniyii anndinde sirri mum goodanɗo leɲi fuu, no sirri oo teddiri e no mawniri nii. Oon sirri annii: Almasiihu ana e mooɗon, ɗum hokki on jikke heɓude ngeɗu e annoora Laamɗo.
COL 1:28 Oon Almasiihu min kaalata haala mum, miɗen mbaajoo yimɓe fuu, miɗen anndinira ɗum'en hakkilantaaku fuu yalla miɗen njottina neɗɗo fuu yeeso Laamɗo tawa yo kiɓɓuɗo e ley haɓɓagol mum e Almasiihu.
COL 1:29 Saabe ɗum miɗo golla miɗo sooboroo baawɗe makko gollirooje semmbe e ley am ɗee.
COL 2:1 Miɗo yiɗi anndon haɓo naawngo ngo kaɓetee-mi saabe mooɗon, onon e yimɓe wonɓe Lawdikiya e woɓɓe ɓe meeɗaali yiide kam ɓee fuu,
COL 2:2 yalla ɓerɗe mon ana ɓuuɓa, laato-ɗon gooto saabe jilli, keewon hakkilantaaku kiɓɓuɗo faa paamon sirri Laamɗo oo, ɗum woni Almasiihu
COL 2:3 mo ngalu Laamɗo fuu suuɗii e mum oo. Ngalu oo yo hakkilantaaku e anndal.
COL 2:4 Ko kaalanir-mi on ɗum, pati kiilire-ɗon haalaaji belɗi.
COL 2:5 Sabi fay so taweede miɗo woɗɗiri on terɗe, hakkille am kaa ana wondi e mooɗon, miɗo seyoroo gondal mon lobbal ngal, kaɲum e no tiiɗir-ɗon e goonɗinal mon e Almasiihu ngal nii.
COL 2:6 Jooni, ko njaɓu-ɗon Iisaa Almasiihu laatoo Joomiraaɗo mooɗon koo, njokkon e makko,
COL 2:7 ɲiiɓon e makko, accon o naɓa on yeeso e ley goonɗinal, keddo-ɗon e ngal goonɗinal ko waarata e jannde nde keɓ-ɗon ndee, njetton Laamɗo sanne.
COL 2:8 Ndeentee pati fay gooto hiilira on haalaaji luggi e haalaaji ɓoli iwɗi e neesuuji ɓiɓɓe aadama kaɲum e semmbeeji aduna ɗii. Ɗeen geɗe iwaali e Almasiihu.
COL 2:9 Sabi ko woni e Laamɗo fuu ana e Almasiihu, e ley terɗe mum jaati.
COL 2:10 Onon duu, on keɓii ko woni e Laamɗo koo fuu e ley haɓɓagol mon e Almasiihu, kanko tiimuɗo laamu e baawɗe fuu oo.
COL 2:11 E makko on taadanooma, kaa wanaa taadagol ngol yimɓe ngaɗata ngol, ɗum taadagol iwngol e Almasiihu ngol nde o itti on e terɗe ɓii-aadamaaku luuttooje ɗee ndee.
COL 2:12 E ley ko loota-ɗon lootogal batisima koo, on irdanooma e makko, kasen, on nguurtindinanooma e makko saabe on ngoonɗinii baawɗe Laamɗo guurtinɗo mo oo.
COL 2:13 On maaynooɓe saabe junuubaaji mooɗon e saabe on laatanooki yimɓe Laamɗo. Kaa Laamɗo wuurtindinii on e Almasiihu, yaafike en luutti men fuu,
COL 2:14 tosii ɗerewol kiiti ɲiŋooji en ɗii, ittii ngol, tontii ngol dow leggal bardugal.
COL 2:15 O ɓoorti laamu e baawɗe, o hersini ɗum'en yeeso yimɓe fuu nde o jaalorii ɗum'en maayde Almasiihu ndee.
COL 2:16 Ndennoo, pati fay gooto ɲiŋir on dow ko ɲaamaton e ko njaraton naa saabe teddingol ɲalaaɗe yogaaje e darɗe lewru e ɲalaaɗe powteteeɗe.
COL 2:17 Ɗum fuu ɗum cappotooɗum kuɗɗe garoyooje tan, kaa goonga oo e Almasiihu woni.
COL 2:18 Pati accon rewooɓe malaa'ika'en wiyooɓe yo leyɗinkiniiɓe pela on. Ɓeen yimɓe ana kaɓɓii e ko njii ley koyɗi, kasen eɓe mawninkinii e dow meere saabe miilooji maɓɓe aduna,
COL 2:19 ɓe njokkaali haɓɓaade e Almasiihu hooreejo oo. Oon hokkata terɗe ɗee fuu ko kaajaa, hawrintinira ɗe jokkolɗe e ɗaɗi. Kasen duu saabe makko terɗe ɗee ana mawnira no Laamɗo muuyiri nii.
COL 2:20 On maaydii e Almasiihu, on iwii e semmbeeji aduna oo ɗii. Ndennoo, koɗum waɗi so oɗon nguurda no jeyaaɓe e oo ɗoo aduna nii? Koɗum waɗi so oɗon njaɓa daaleede:
COL 2:21 «Pati ɓamu, pati meeɗu, pati memu»?
COL 2:22 Ɗum fuu ɗum kaɗaaɗum dow meere, ɗum fuu ɗum waaju iwɗo e yimɓe tan. Laamɗo tagii kulle ɗee fuu faa nawtoro-ɗen ɗum'en sakitoo ɲola.
COL 2:23 So goonga, yimɓe ana miila kaɗaaɗi ɗii yo hakkilantaaku, sabi wiyeteno kinaa yimɓe cujidira no semmbe mum'en foti, kinaa yimɓe leyɗinkinoo, kinaa yimɓe mbiira calɗi mum'en. Kaa noo, tawaama ɗiin kaɗaaɗi fuu paabataako yimɓe jaalaade giɗaaɗe yonki.
COL 3:1 Ndennoo, ko nguurtindina-ɗon e Almasiihu koo, tewtee kuɗɗe gonɗe dow kammu to Almasiihu jooɗii ɲaamo Laamɗo too.
COL 3:2 Ngattee hakkillaaji mooɗon e kuɗɗe gonɗe dow kammu, pati ngattee ɗi e kuɗɗe gonɗe e leydi.
COL 3:3 Sabi on maayii, nguurndam ɗam keɓ-ɗon jooni ɗam ana suuɗidaa e Almasiihu to Laamɗo.
COL 3:4 So Almasiihu laatiiɗo nguurndam mooɗon oo ɓanngii, on ɓanngidan e makko onon duu, keɓon ngeɗu e teddeengal makko.
COL 3:5 Ndennoo, mbaree kulle adunankooje gonɗe e mooɗon ɗee, ko wa'i hono ko soɓi, kaɲum e fijirde e giɗaaɗe yonki e muuyooji bonɗi, kaɲum e joote, sabi joote yo rewde tooruuji.
COL 3:6 Ɗiin luutti kaɲum'en njippinta tikkere Laamɗo e dow saliiɓe goonɗinde mo ɓee.
COL 3:7 Onon duu, hono non ngorruno-ɗon arannde, hono non nguurduno-ɗon e ɗiin luutti.
COL 3:8 Kaa jooni, njoppee ɗee ɗoo kulle: tikkere e ɲanngere e ko boni e mbonka, kaɲum e wulde hunduko.
COL 3:9 Pati fay gooto e mooɗon fenana banndum, sabi on ittii ko hiiɗɗi ko wonnoo ley mon koo, kaɲum e golleeji mum fuu,
COL 3:10 on laatike yimɓe heyɓe. Laamɗo taguɗo ko heyɗi ko woni ley mon oo seerataa e heyɗintinde ɗum faa ɗum nannda e muuɗum, yalla oɗon keɓa anndal kiɓɓungal.
COL 3:11 Ndennoo jooni, walaa ko seenndi Yahuudiyanke e Yunaninke, taadiiɗo e mo taadaaki. Jooni wanaa mo janngaali, wanaa neɗɗo ladde, wanaa dimo, wanaa diimaajo, sabi Almasiihu woni fuu, woni e maɓɓe ɓe fuu.
COL 3:12 Ndennoo, saabe Laamɗo suɓike on, sennii on, horsinii on, tawre-ɗon jilli e yurmeende e moƴƴuki e leyɗinkinaare e newaare kaɲum e muɲal.
COL 3:13 Muɲondiree, so yoga mooɗon ana jogii ko ɲiŋira goɗɗo, njaafondiron. No Joomiraaɗo yaaforii on nii, njaafondiron.
COL 3:14 E ley ɗum fuu, ɓerɗe mooɗon keewa jilli, sabi jilli njuɓɓata huunde fuu faa gasa.
COL 3:15 Accon jam Almasiihu oo laamoo miilooji mon, sabi Laamɗo noddii on faa ngondon e jam laato-ɗon terɗe goote. Njetton Laamɗo sanne.
COL 3:16 Yo konngol Almasiihu ngol heew e mooɗon. Yo gooto e mooɗon fuu waajo goɗɗo oo, jeertinira ɗum hakkilantaaku. Njimanee Laamɗo e ley ɓerɗe laaɓuɗe, njettiree mo Jabuura e jaarooje, kaɲum e jime ɗe Ruuhu Ceniiɗo oo hokkata on ɗee.
COL 3:17 Ko ngaɗaton fuu, so haala so golle, ngaɗiree ɗum fuu e innde Joomiraaɗo men Iisaa, njetton Baabiraaɗo men Laamɗo saabe makko.
COL 3:18 Onon rewɓe, ɗowtano-ɗon worɓe mooɗon no rewɓe woodanɓe Joomiraaɗo poti waɗude nii.
COL 3:19 Onon worɓe, njiɗee rewɓe mooɗon, pati ɲanngon e maɓɓe.
COL 3:20 Onon sukaaɓe, ɗowtano-ɗon saaraaɓe mooɗon e huunde fuu, sabi ɗum woni ko welata Joomiraaɗo.
COL 3:21 Onon saaraaɓe, pati ɲannginee sukaaɓe mooɗon so ɓerɗe mum'en metta.
COL 3:22 Onon maccuɓe, ɗowtano-ɗon halfaaɓe mooɗon e huunde fuu, tawa wanaa yeeso maɓɓe tan yalla ɓiɓɓe aadama ana njetta on. Ko haani dee, ɗowtiranee ɓe ɓerɗe laaɓuɗe e ley kulol Joomiraaɗo.
COL 3:23 Huunde fuu ko ngollaton, ngaɗiron ɗum ɓerɗe laaɓuɗe, sabi Joomiraaɗo ngollanton, wanaa yimɓe ngollanton,
COL 3:24 anndon Joomiraaɗo barjoto on, hokkan on moƴƴereeji desanaaɗi yimɓe mum. Sabi kalfaaɗo mo ngollanton oo yo Almasiihu.
COL 3:25 Gaɗoowo ko boni fuu, heɓan mbarjaari golle mum bonɗo oo, sabi Laamɗo ɓurdintaa yimɓe.
COL 4:1 Halfaaɓe, njogoree maccuɓe mooɗon ɓee jogaaɗe lobbe e dow fooccitaare, anndon onon duu oɗon njogii kalfaaɗo dow kammu.
COL 4:2 Nduumee e duwaawu, tawee oɗon njeertii oɗon njetta Laamɗo.
COL 4:3 Nduwanee min minen duu, yalla Laamɗo ana udditana min damal faa min mbaajoo konngol mum ngol, yalla miɗen mbaawa saakude goonga tedduɗo kaaloowo haala Almasiihu oo. Saabe makko jaati uddiraa-mi jooni e ley kasu.
COL 4:4 Ɲaagee Laamɗo yalla miɗo waajoroo oon goonga tedduɗo no haaniri nii.
COL 4:5 Laatee hakkilante'en hakkunde yimɓe ɓe ngoonɗinaali ɓee. Nde keɓ-ɗon wakkati fuu, nawtoro-ɗon ɗum.
COL 4:6 Haala mon ana haani laataade haala mbelka ngaɗaaka lamɗam, yalla oɗon annda no kaan-ɗon jaaboraade gooto fuu.
COL 4:7 Tikikus, sakiike men korsuɗo gollidiiɗo am koolniiɗo e ley golle Joomiraaɗo oo, humpitan on kabaaruuji am ɗii fuu.
COL 4:8 Ko waɗi so nel-moo-mi e mooɗon, yalla oɗon annda no min ngorri e yalla omo waaltina hakkillaaji mon.
COL 4:9 Miɗo neldida e makko Onesim, jeyaaɗo e mooɗon oo. Oon yo sakiike amen korsuɗo koolniiɗo. Kamɓe ɗiɗon, ɓe kumpitan on ko waɗi gaa koo fuu.
COL 4:10 Aristarka mo uddidaa-mi oo ana jowta on, kaɲum e Marka sakiike Barnabas mo mbiinoo-mi so warii to mooɗon njaɓɓo-ɗon ɗum oo.
COL 4:11 Iisaa noddirteeɗo Yustus oo duu ana jowta on. Kamɓe tan ngoni Yahuudiyankooɓe gollidooɓe e am kabaaru Laamu Laamɗo oo. Eɓe mballa kam sanne.
COL 4:12 Epafaras, gollanoowo Iisaa Almasiihu oo, ana jowta on. Kanko duu e mooɗon o jeyaa. Wakkati fuu omo soobii e duwaawu saabe mooɗon yalla oɗon ɲiiɓa e ley kiɓɓal, timminon muuyɗe Laamɗo fuu.
COL 4:13 Miɗo seedanoo mo omo tampani on, onon e Lawdikiyankooɓe e Hiyerapolisankooɓe fuu.
COL 4:14 Luuka cawroowo mo korsin-mi oo, kaɲum e Demas ana njowta on.
COL 4:15 Miɗen njowta sakiraaɓe men wonɓe Lawdikiya ɓee, miɗen njowta Nimfa e deental goonɗinɓe kawroowal galle mum ngal.
COL 4:16 Nde on njanngii oo ɓataaki, ngaɗee dabare faa deental goonɗinɓe Lawdikiya ngal jannga mo. Onon duu, njanngon ɓataaki garoowo iwrande on Lawdikiya oo.
COL 4:17 Mbiyee Arkippa yo tiinno e timminde golle mo Joomiraaɗo halfini ɗum oo.
COL 4:18 E junngo am jaati mbinndiran-mi ngoo ɗoo jowtaango: miin Pool miɗo jowta on. Pati njeggitee e geƴƴelle ngon-mi. Yo hinnee Laamɗo wonu e mooɗon!
1TH 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool, kaɲum e Silas e Timote. Miɗen njowta deental goonɗinɓe gonngal Tesaloniiki kaɓɓiingal e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. Yo on keɓu moƴƴere e jam.
1TH 1:2 Miɗen njetta Laamɗo wakkati fuu saabe mooɗon on fuu, sabi min ceerataa e miccitaade on e ley duwaawuuji amen.
1TH 1:3 Miɗen miccitoo on wakkati fuu yeeso Laamɗo Baabiraaɗo men, miɗen miccitoroo on golleeji ɗi ngollir-ɗon saabe goonɗinal, miɗen miccitoroo on tiinnitaare mooɗon saabe jilli, miɗen miccitoroo on muɲal mooɗon saabe fawgol mon jikke e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1TH 1:4 Sakiraaɓe amen ɓe Laamɗo yiɗi, miɗen anndi Laamɗo suɓike on.
1TH 1:5 Sabi ko min mbaajii on Kabaaru Lobbo oo koo laataaki haala ɓola, baawɗe duu ana e makko, sabi Ruuhu Ceniiɗo hokki on taƴoral kiɓɓungal e ko min mbaajii koo yo goonga. Oɗon anndi no min ngorrunoo hakkunde mooɗon duu. Kammari mooɗon tan min ngolliri.
1TH 1:6 On ɲemmbii min, on ɲemmbii Joomiraaɗo sabi on njaɓii konngol Laamɗo fay e ley torraaji mawɗi, njaɓɓori-ɗon ngol seyo ngo Ruuhu Ceniiɗo waddata ngo.
1TH 1:7 Nii waɗi so kollu-ɗon goonɗinɓe wonɓe ley leyɗe Makedoniya e Akaya fuu no kaani worrude.
1TH 1:8 Sabi on mbaajike konngol Joomiraaɗo ngol, on caakii ngol, wanaa ley leyɗe Makedoniya e Akaya tan, goonɗinal mon Laamɗo nanaama e nokkuuje ɗee fuu. Fotaa ko min ɓeyda hen haala ngokka.
1TH 1:9 Kamɓe goonɗinɓe ɓee jaati kumpitata min no njaɓɓori-ɗon min arannde, no njoppir-ɗon tooruuji so ngartu-ɗon e Laamɗo faa ngollanon Laamɗo guurɗo goongaraajo oo,
1TH 1:10 faa ndoomon Ɓiyiiko iwoowo dow kammu. Kanko woni Iisaa mo o immintini hakkunde maayɓe, kisinoowo en e jukkungo waroowo ngoo.
1TH 2:1 Sakiraaɓe, onon Tesaloniikiyankooɓe ɓee, oɗon anndi ko min ngari e mon koo laataaki meere.
1TH 2:2 Fade amen warde, min torraama, min koynaama ley ngeenndi Filipa, hono no anndir-ɗon nii. Kaa Laamɗo men hokki min ngorgu min mbaajoroo Kabaaru Lobbo oo soobee.
1TH 2:3 Sabi waaju amen fawaaki dow majjere, fawaaki dow fugaaraaku, ɗum wanaa hiila duu.
1TH 2:4 No Laamɗo hordi min faa halfini min Kabaaru Lobbo oo nii, hono non min mbaajortoo, wanaa ko welata yimɓe min tewtata, ko welata Laamɗo kumpitiiɗo ɓerɗe amen oo min tewtata.
1TH 2:5 Hono no anndir-ɗon nii, abada min mbaajoraaki haalaaji belɗi, min ɗaminaaki e kaalisi. Laamɗo ana seedii.
1TH 2:6 Min tewtaali faa ɓiɓɓe aadama teddina min, wanaa onon wanaa woɓɓe.
1TH 2:7 Kaa fay so e doole min ngardunoo duu, min mboofaali sabi min nelaaɓeAlmasiihu. Kaa bele tan min ngardi. Miɗen kinnorii on hono no inna hinnortoo ɓiɓɓe muuɗum nii.
1TH 2:8 Sabi korsa amen e mooɗon ana satti sanne, min njarrike hokkude on ko wanaa Kabaaru Lobbo haala Laamɗo tan, miɗen njarrii hokkude on fay yonkiiji amen, sabi on laatike sakiraaɓe amen horsuɓe.
1TH 2:9 Sakiraaɓe, nde min mbaajotonoo on Kabaaru Lobbo haala Laamɗo oo ndee, oɗon miccitoo min ngolliino sanne, min tampii sanne duu. Min ngollii jemma e ɲalooma fuu faa min njogoo ko'e amen, pati min laatanoo on donngal.
1TH 2:10 Oɗon ceedanii min, Laamɗo ana seedanii min, no min ngorri hakkunde mon nii, onon goonɗinɓe ɓee. Miɗen cenii, miɗen pooccitii, min ngalaa ɲiŋoore fuu.
1TH 2:11 Gooto gooto mon fuu min ngolliranii ɗum no baaba golliranta ɓiɓɓe mum, hono no anndir-ɗon nii.
1TH 2:12 Min mbaajike on, min mbaaltinii hakkillaaji mon, min ndaardii on nguurdon nguurndam kawroojam e muuyɗe Laamɗo, noddoowo on faa naaton e Laamu mum tedduɗo oo.
1TH 2:13 Kasen won ko saabanii min yettude Laamɗo wakkati fuu: nde nan-ɗon konngol Laamɗo ngol e kunduɗe amen ndee, on njaɓɓoraaki ngol konngol yimɓe. Ko njaɓɓori-ɗon ngol dee, konngol Laamɗo. Ngol kaɲum jaati. Kanngol gollata e ley mooɗon, onon goonɗinɓe ɓee.
1TH 2:14 Sakiraaɓe, ko hewtii deente goonɗinɓe Laamɗo gonɗe Yahuudiya ɲiiɓuɗe e Iisaa Almasiihu ɗee koo, hewtike on onon duu. Sabi onon duu on muɲii torraaji ɗi ɓe muɲunoo ɗii, yimɓe mooɗon jaati torrata on, hono no Yahuudiyankooɓe torriri ɓe nii.
1TH 2:15 Kamɓe mbari Joomiraaɗo men Iisaa. Ɓe mbari annabaaɓe. Haya, ɓe torrii min minen duu. Eɓe ngolla ko welaa Laamɗo, ɓe konnee'en yimɓe fuu.
1TH 2:16 Sabi eɓe njiɗi haɗude min waajaade leɲi goɗɗi yalla ana kisa. Nii waɗata so luutti maɓɓe kiɓɓa, kaa jukkungo Laamɗo sakitike hewtaade ɓe.
1TH 2:17 Kaa minen, sakiraaɓe, min ceerii e mooɗon wakkatiiwel gootel e jiile gite wanaa ɓerɗe. Min tiinnike sanne yalla miɗen keɓa yiide on. Miɗen njeewaa on sanne sanne.
1TH 2:18 Saabe majjum, miin Pool, mi muuyiino warde to mon cili kuurɗi, kaa Ibiliisa haɗi kam.
1TH 2:19 Homo woni jikke amen e seyo amen e deesewal amen yeeso Joomiraaɗo men Iisaa nde wartoyii? Wanaa onon naa? Jaati!
1TH 2:20 Sabi onon ngoni teddeengal amen e seyo amen.
1TH 3:1 Ɗum waɗi nde wonnoo min mbaawaa kaariya mon, walanaa min baasi minen tan min keddoo ley ngalluure Ateena.
1TH 3:2 Min nelii sakiike amen Timote gollidoowo e Laamɗo saakude Kabaaru Lobbo haala Almasiihu oo, yalla omo hokka on semmbe, o ɲiiɓina on saabe goonɗinal mon.
1TH 3:3 Ɗum fuu walaa ko waɗi ɗum, so wanaa e ley ɗii torraaji pati fay gooto e mon yeryerta, sabi oɗon anndi en fodanaaɓe ɗum.
1TH 3:4 Gila nde min ngondunoo e mooɗon ndee, miɗen kaalanannoo on torraaji kewtotooɗi en. Non ɗum laatorii hono no anndir-ɗon nii.
1TH 3:5 Ɗum saabii so ndonku-mi waawde kaariya mon, nel-mi faa mi annda yalla oɗon coobii e goonɗinal ngal, naa ceytotooɗo seytike on, golle amen laatike meere.
1TH 3:6 Kaa jooni Timote iwii to mon, wartii e amen. O seynirii min goonɗinal mon e jilli mon sabi oɗon miccitoo min wakkati fuu, oɗon njiɗi yiide min sanne, hono no minen duu min njiɗiri yiide on nii.
1TH 3:7 Sakiraaɓe, ko tawde-ɗon e goonɗinal koo, waaltinii min e ley ɓillaare amen e ley torra amen.
1TH 3:8 Jooni min nguurtii kammari oɗon ɲiiɓi e Joomiraaɗo.
1TH 3:9 Jettooje fuu ɗe min mbaawi yettirde Laamɗo kammari mooɗon, min njettiran ɗum saabe seyo amen fuu ngo ceynir-ɗon min yeeso makko.
1TH 3:10 Jemma e ɲalooma miɗen ndaarda Laamɗo yiide on faa min kiɓɓintina ko ɲaki e goonɗinal mon.
1TH 3:11 Yo Laamɗo Baabiraaɗo men e Joomiraaɗo men Iisaa newnan min laawol faa min njaha to mon.
1TH 3:12 Yo Joomiraaɗo ɓeydu jilli hakkunde mooɗon faa sanne, njiɗondiron, njiɗon yimɓe fuu hono no min njiɗiri on nii,
1TH 3:13 faa o hokka on semmbe, laato-ɗon yimɓe ɓe ngalaa ɲiŋoore, wonɓe ley senaare yeeso Laamɗo Baabiraaɗo men e ley gartol Joomiraaɗo men Iisaa kaɲum e seniiɓe mum fuu.
1TH 4:1 Caggal ɗum, sakiraaɓe, min njannginii on no kaan-ɗon worrude faa wela Laamɗo. Oɗon ngaɗa ɗum jaati. Kaa miɗen ndaarda on saabe Joomiraaɗo men Iisaa tiinno-ɗon, ɓeydon soobee.
1TH 4:2 Sabi oɗon anndi jamirooje ɗe min ndokki on iwde e Joomiraaɗo men Iisaa ɗee.
1TH 4:3 Ko woni sago Laamɗo dee, senaare mooɗon. Nanto-ɗon e njaahilaaku.
1TH 4:4 Homo e mon fuu reena terɗe mum reenira ɗe laaɓal e teddeengal,
1TH 4:5 pati jokka giɗaaɗe yonki hono no heeferɓe ɓe anndaa Laamɗo fay seeɗa nii.
1TH 4:6 Fay gooto pati yaha naato banndum, pati tooɲa ɗum, sabi ɗee kuɗɗe fuu Joomiraaɗo woni joɓtotooɗo ɗe, hono no min kaalanirnoo on gila arannde e no min njeertirnirnoo on nii.
1TH 4:7 Sabi Laamɗo noddiraali en faa coɓen, ko mo noddiri en dee, faa nguuren e senaare.
1TH 4:8 Ndennoo, caliiɗo ko haalaa jooni koo fuu, wanaa neɗɗo salanii. Laamɗo dokkuɗo on Ruuhu mum Ceniiɗo oo o salanii.
1TH 4:9 Kaa banngal jilli hakkunde sakiraaɓe, fotaa ko min mbinndana on, sabi onon e ko'e mooɗon, Laamɗo anndini on no njiɗondirton.
1TH 4:10 Hono non ngollirton hakkunde sakiraaɓe wonɓe ley leydi Makedoniya fuu. Sakiraaɓe, miɗen ndaarda on ɓeydon soobe.
1TH 4:11 Tiinno-ɗon ndeeƴon, kiinno-ɗon haaju mon, homo fuu wuura e semmbe terɗe mum, hono no min mbiirunoo on nii.
1TH 4:12 Nden ɓe ngoonɗinaali Iisaa ɓee njogorto on yimɓe, on kasindintaa e neɗɗo fuu fay huunde.
1TH 4:13 Sakiraaɓe, miɗen njiɗi paamon faa gasa ko wartata e banngal maayɓe, pati cuŋliree hono no yimɓe ɓe ngalaa jikke ɓee nii.
1TH 4:14 So nii en ngoonɗinii Iisaa maayii, wuurtii, hono non Laamɗo hawrindinirta maayɓe goonɗinnooɓe ɓee duu e makko.
1TH 4:15 Miɗen kaalana on ko Joomiraaɗo wii: enen wuurɓe forruɓe e gartol Joomiraaɗo ɓee, en ardataako maayɓe ɓee naɓeede to makko.
1TH 4:16 Sabi Joomiraaɗo e hoore mum jippoto iwde dow kammu dow ooynaango manngo, nde eewnaango hooreejo malaa'ika'en nanetee e nde buututal Laamɗo fuufetee ndee. Nden maayɓe goonɗinnooɓe Almasiihu ɓee adotoo fuu immitaade.
1TH 4:17 Caggal ɗum, enen wuurɓe heddinooɓe ɓee, en fuu en mbeewtidinte e maɓɓe, naɓide-ɗen ley duule, faa kawren e Joomiraaɗo ley mbeeyu. Hono nii ngondirten e makko faa abada.
1TH 4:18 Ɗum saabii homo e mon fuu waaltinira hakkille banndum ɗiin haalaaji.
1TH 5:1 Sakiraaɓe, fotaa ko min mbinndana on haala jamaanuuji e wakkatiiji gartol Joomiraaɗo oo.
1TH 5:2 Sabi onon, oɗon anndi tuur ɲannde gartol Joomiraaɗo ndee wardan no gujjo wardata ley jemma nii.
1TH 5:3 Wakkati nde yimɓe miilataa njaalataa, nde mbiyata jam tan e hoolaare woodi, nden kunkoo saamata e mum'en, hono no ŋatawere juhirta haamili nii. Ɓe mbaawaa daɗude e oo kunkoo fey.
1TH 5:4 Kaa sakiraaɓe, onon on ngalaa ley nimre, ɗum haɗata ɲalaande ndee juhude on no gujjo juhirta nii.
1TH 5:5 On fuu on ɓiɓɓe fooyre, on yimɓe ɲalooma. En njeyaaka e jemma, en njeyaaka e nimre.
1TH 5:6 Ndennoo pati ɗaano-ɗen hono no woɓɓe ɓee nii. Mbaalen e jeerngo, ndeento-ɗen.
1TH 5:7 Sabi ɗaanotooɓe jemma ɗaanotoo, sigirooɓe jemma cigirta.
1TH 5:8 Kaa enen yimɓe ɲalooma ɓee, ndeento-ɗen. Ɓoorno-ɗen goonɗinal e jilli, ɗum yo saaya men ndeenaagu. Jikke heɓude kisindam duu laatanoo en kufina ndeenaagu.
1TH 5:9 Sabi Laamɗo yiɗanaa en jukkungo mum, ko o yiɗani en dee, keɓiren kisindam saabe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu,
1TH 5:10 maayruɗo kammari men yalla en fuu eɗen nguurda e mum so wartii, tawe-ɗen en wuurɓe tawe-ɗen en maayɓe fuu fotu.
1TH 5:11 Ɗum saabii homo e mon fuu waaltina hakkille banndum, gooto fuu faaboo goɗɗo banngal goonɗinal, hono no ngollirton nii.
1TH 5:12 Sakiraaɓe, miɗen ndaarda on anndanon gollooɓe hakkunde mon ɓee. Eɓe ɗowa on faade e Joomiraaɗo, eɓe mbaajoo on.
1TH 5:13 Teddiniron ɓe sii teddeengal fuu, njiɗiron ɓe saabe golle maɓɓe. Ngondon gondal sabu Laamɗo hakkunde mooɗon.
1TH 5:14 Miɗen ndaarda on, sakiraaɓe, njeertinon nattuɓe, maalto-ɗon hulɓe, paabo-ɗon lo'uɓe, tawde-ɗon e muɲal hakkunde yimɓe fuu,
1TH 5:15 tiinno-ɗon pati fay gooto yoɓtoo so won ko banndum waɗi ɗum. Wakkati fuu tewton waɗondirde ko moƴƴi, ngaɗanon yimɓe fuu hono non.
1TH 5:16 Ceyo-ɗon wakkati fuu,
1TH 5:17 pati ceeron e duwaawu,
1TH 5:18 njetton Laamɗo no ngorru-ɗon fuu. Sabi ɗum woni ko Laamɗo muuyani on, onon ɲiiɓuɓe e Iisaa Almasiihu ɓee.
1TH 5:19 Pati kaɗon Ruuhu Ceniiɗo gollude hakkunde mooɗon,
1TH 5:20 pati koynon waaju annabaaɓe,
1TH 5:21 kaa tayko-ɗon huunde fuu, nanngon ko moƴƴi e muuɗum.
1TH 5:22 Ngoɗɗo-ɗon sii bone fuu.
1TH 5:23 Yo Laamɗo gaddoowo jam oo e hoore mum sennu on senaare hiɓɓunde, reena gooto gooto mon fuu ndeenaagu timmuɗo faa laato-ɗon yimɓe ɓe ngalaa ɲiŋoore ɲannde gartol Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1TH 5:24 Nodduɗo on oo yo koolniiɗo, kasen duu kanko tabintinoyta ɗum.
1TH 5:25 Sakiraaɓe, miɗen ɲaagoo on duwaawu.
1TH 5:26 Njottinon sakiraaɓe ɓee fuu calminaali amen e jilli amen.
1TH 5:27 Miɗo tilsinira on saabe Joomiraaɗo, njannganon sakiraaɓe ɓee fuu oo ɓataaki.
1TH 5:28 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu wonu e mon.
2TH 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool, kaɲum e Silas e Timote. Miɗen njowta deental goonɗinɓe gonngal Tesaloniiki, kaɓɓiingal e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2TH 1:2 Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2TH 1:3 Sakiraaɓe, waajibi min njetta Laamɗo wakkati fuu saabe mon. Eɗum foti jaati, sabi goonɗinal mon ana ɓeydoo yaarude yeeso, kasen duu jilli hakkunde mon ana ɓeydoo soobaade e gooto gooto mon fuu.
2TH 1:4 Ɗum saabii so miɗen mantoroo on e deente goonɗinɓe Laamɗo ɗee. Miɗen mantoroo on saabe muɲal mon e goonɗinal mon e ley torraaji e ɓillaareeji ɗi pawe-ɗon ɗii fuu.
2TH 1:5 Ko torri-ɗon saabe Laamu Laamɗo koo, Laamɗo waɗan on fotuɓe heɓude Laamu Laamɗo. Ɗum fuu eɗum holla Laamɗo ana sarira no fooccitorii.
2TH 1:6 Sabi Laamɗo yo pooccitiiɗo, o yoɓiran torruɓe on ɓee torra,
2TH 1:7 kaa onon torriiɓe jooni ɓee, o fowtindinan on e amen. O waɗan ɗum so Joomiraaɗo men Iisaa gonɗo dow kammu oo wartii, ana wondi e malaa'ika'en mum anndinooɓe baawɗe makko ɓee.
2TH 1:8 O ɓanngan ley metangal yiite faa o jukka ɓe anndaa Laamɗo, ɓe njaɓaali Kabaaru Lobbo haala Joomiraaɗo men Iisaa ɓee.
2TH 1:9 Jukkungo waroowo e maɓɓe ngoo yo halkere duumiinde, ɓe ngoɗɗinee Joomiraaɗo e darja mum e semmbe mum fuu.
2TH 1:10 Ɗum waroyan ɲannde Joomiraaɗo wartoyii faa teddinee hakkunde seniiɓe mum, goonɗinɓe ɗum ɓee kaayɗinee e mum. Onon duu, oɗon njeyaa e maɓɓe, sabi on ngoonɗinii waaju mo min mbaajii on oo.
2TH 1:11 Kammari ɗum, miɗen nduwanoo on wakkati fuu, yalla Laamɗo ana waɗa on fotuɓe heɓude nguurndam ɗam noddi on e mum ɗam. Miɗen ɲaagoo Laamɗo yo wallir on semmbe mum faa njottinon golleeji lobbi ɗi njiɗ-ɗon gollude ɗii fuu saabe oɗon ngoonɗini mo.
2TH 1:12 Hono nii, innde Joomiraaɗo men Iisaa teddinirtee e ley mon, onon duu teddinire-ɗon saabe makko e dow moƴƴere makko, kanko Laamɗo men e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2TH 2:1 Sakiraaɓe, miɗen njiɗi haalande on haala gartol Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu e deental men e makko. Miɗen ndaarda on:
2TH 2:2 pati hakkillaaji mon njaawa jiiɓaade, naa kulon saabe wiyegol ɲannde gartol Joomiraaɗo ndee yottiima. Pati kulon fay so goɗɗo wii on Laamɗo loowi ɗum kaan haala, wanaa so on narrii ɗum waajotooɓe, wanaa so on kaalanaama minen mbinndi ɗum e ɓataaki.
2TH 2:3 Pati fay gooto heɓa no ƴoɲɲira on e fay huunde. Sabi nden ɲalaande warataa so wanaa yimɓe heewɓe murtira Laamɗo, Neɗɗo Bonɗo oo ɓannga, ɗum woni yiitenke oo,
2TH 2:4 konnee, pawɗo hoore mum e dow huunde fuu ko wiyetee laamɗo naa ko sujidantee, faa jooɗoyii ley suudu Laamɗo, wii hoore mum yo Laamɗo.
2TH 2:5 Tama on miccitaaki miɗo haalanannoo on ɗum nde ngondunoo-mi e mon ndee?
2TH 2:6 Jooni kaa oɗon anndi ko faddii Neɗɗo Bonɗo oo warde, kaa mo ɓanngan nde wakkati makko yottike.
2TH 2:7 Sabi gila jooni baawɗe Bonɗo cuuɗaaɗe ɗee ana ngolla e aduna oo, kaa paddiiɗo ɗe oo ana ɗoo tafon. So oon iwii ɗoo tan,
2TH 2:8 Neɗɗo Bonɗo oo ɓanngan, kaa Joomiraaɗo men Iisaa wardan mo henndu hunduko mum, halkira mo fooyre garol mum.
2TH 2:9 Neɗɗo Bonɗo oo wardan e doole Ibiliisa, warda e semmbe mawɗo e kaayeefiiji e taagumansaaji peneeji,
2TH 2:10 kaɲum e ooɲaare fuu faa jaayra halkotooɓe ɓee, sabi ɓe njaɓaali yiɗude goonga baawɗo hisinde ɓe oo.
2TH 2:11 Saabe ɗum, Laamɗo hokki ɓe semmbe majjinoowo, faa waddana ɓe goonɗinde fenaande
2TH 2:12 yalla ɓe ngoonɗinaali goonga oo so ana mbeltoroo ooɲaare ɓee fuu ana njukkee.
2TH 2:13 Sakiraaɓe ɓe Laamɗo horsini, minen, waajibi min njetta Laamɗo wakkati fuu saabe mon, sabi Laamɗo suɓike on gila fuɗɗoode faa hisinira on ko Ruuhu Ceniiɗo waɗi on seniiɓe e ko ngoonɗin-ɗon goonga oo koo.
2TH 2:14 Ɗum o noddiri on e Kabaaru Lobbo mo min kaalani on oo, yalla oɗon keɓa ngeɗu mon e darja Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2TH 2:15 Sakiraaɓe, ndennoo tiinnee, ɲiiɓee e ko min anndini on koo so e haala amen e so ɓataaki amen.
2TH 2:16 Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu kaɲum e Laamɗo Baabiraaɗo men njiɗi en so ɓuuɓini ɓerɗe men faa abada, ndokki en jikke lobbo saabe moƴƴere mum'en.
2TH 2:17 Yo ɓe ndokku on semmbe, ɓe ɲiiɓina on e golle lobbo e haala lobba fuu.
2TH 3:1 Caggal ɗum, sakiraaɓe, ɲaagano-ɗon min Laamɗo, yalla konngol Joomiraaɗo ngol ana yaawa saakaade, kasen duu ngol teddinee hono no to mon nii,
2TH 3:2 yalla miɗen kisa e yimɓe ooɲiiɓe, bonɓe. Sabi wanaa yimɓe fuu ngoni goonɗinɓe.
2TH 3:3 Kaa Joomiraaɗo yo koolniiɗo, mo hokkan on semmbe, mo reena on e Bonɗo oo.
2TH 3:4 Joomiraaɗo hokki min taƴoral e mon, sabi jooni oɗon njokki jamirooje ɗe min ndokki on ɗee, kasen duu on keddoto jokkude ɗe.
2TH 3:5 Yo Joomiraaɗo men waɗu ɓerɗe mon keewa jilli Laamɗo, keewira muɲal no Almasiihu heewiri muɲal nii!
2TH 3:6 Sakiraaɓe, miɗen njamira on e innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu, ngoɗɗito-ɗon sakiraaɓe nattuɓe ɓe njokkaali waaju mo narri min oo ɓee.
2TH 3:7 Onon e ko'e mon, oɗon anndi no min kaani ɲemmbireede, sabi min ngondiraali e mon dow nattere.
2TH 3:8 Walaa fuu mo min ɲaamani meere meere, jemma e ɲalooma fuu min ngollii faa min tampi pati min laatanoo on donngal.
2TH 3:9 Miɗen mbaawnoo ndaardude on nguure, kaa min ngaɗiraali non, yalla miɗen ngaɗa e ko'e amen misaalu faa ɲemmbon min.
2TH 3:10 Sabi nde min ngonnoo to mon ndee, miɗen mbiyannoo on ɗum ɗoo: mo jaɓataa gollude, pati ɲaama.
2TH 3:11 Walaa ko min mbiiri non, so wanaa min nanii yoga e mon ana natti, ngollataa fay huunde so wanaa naatude e ko walanaa ɗum'en.
2TH 3:12 Miɗen njamira ɓeen yimɓe, miɗen mbaajoo ɗum'en e innde Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ɓe ngollira deeƴere, ɓe nguura e semmbe terɗe maɓɓe.
2TH 3:13 Kaa onon sakiraaɓe, pati kaaɓee waɗude ko moƴƴi.
2TH 3:14 So won caliiɗo jokkude ko min kaali e oo ɗoo ɓataaki koo, ngattanee joomum hakkille, ngoɗɗo-ɗon ɗum, yalla ana hersa.
2TH 3:15 Kaa noo, pati nanngiree joomum yo gaɲo. Njeertiniree ɗum no sakiike nii.
2TH 3:16 Joomiraaɗo gaddoowo jam oo, yo waɗan on jam wakkati fuu e ley huunde fuu. Yo Joomiraaɗo wondu e mon, on fuu.
2TH 3:17 E junngo am jaati mbinndiran-mi ngo ɗoo jowtaango no mboowru-mi nii: miin Pool miɗo jowta on. Nii ngaɗiran-mi maande am ndee e ɓataakiiji am fuu.
2TH 3:18 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu wonu e mon, on fuu!
1TI 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool nelaaɗo Iisaa Almasiihu e dow yamiroore Laamɗo kisinoowo en oo e dow yamiroore Iisaa Almasiihu jikke men oo.
1TI 1:2 Aan Timote, a ɓiyam jaati e ley goonɗinal, miɗo jowte. Yo Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu njurme, ndokke moƴƴere e jam.
1TI 1:3 Timote, hedda ngeenndi Efeesu hono no njamir-maa-mi nde njahan-mi Makedoniya ndee nii, yalla aɗa haɗa yogaaɓe jannginde ko luuttondiri e waaju men oo
1TI 1:4 hono taali e mantoragol dammbe ngol walaa ɗo haaɗi. Ɗee kulle jeddi tan ngaddata, nafataa no Laamɗo fodirnoo hisinirde yimɓe e ley goonɗinal nii.
1TI 1:5 Sabi faandaa yamiroore ndee yo jilli iwooji e ɓernde laaɓunde e hakkille baaltiiɗo kaɲum e goonɗinal ngal waldaa e naafigaaku.
1TI 1:6 Won yogaaɓe celii e faandaa oo, njokkii haalaaji ɓoli.
1TI 1:7 Heɓude laataade jannginooɓe Sariya Laamɗo tan ɓe tewtata, kaa ɓe paamataa, wanaa ko ɓe kaalata koo wanaa ko ɓe tilsinta koo.
1TI 1:8 Eɗen anndi Sariya oo ana moƴƴi, so golliraama golle Sariya.
1TI 1:9 Paamen Sariya Laamɗo oo wanaa fooccitiiɓe ɓee waɗanaa. Ɓe o waɗanaa dee, bonɓe e saliiɓe, yeddooɓe e luuttooɓe, ɓe teddinaali ko senii e ɓe teddinaali Laamɗo, warooɓe inna mum'en e abba mum'en e yuppooɓe ƴiiƴam yimɓe woɓɓe
1TI 1:10 e jeenooɓe e luuɗunkooɓe e soodooɓe yimɓe so cootta ɗum'en e fenooɓe e hunotooɓe dow pene – Sariya oo darniraama faa sakkoo huunde fuu ko luuttondirta e waaju celluɗo oo.
1TI 1:11 Oo waaju ana hawra e Kabaaru Lobbo mo kalfinaa-mi ɓannginɗo teddeengal Laamɗo Jom mbelko'aaku oo.
1TI 1:12 Mi yettii Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu dokkuɗo kam semmbe oo saabe ko o jogorii kam mi koolniiɗo o watti kam e golle makko koo.
1TI 1:13 Arannde miɗo bonkotonoo mo, miɗo torrannoo yimɓe makko, miɗo hoynannoo mo. Kaa Joomiraaɗo men oo yurmike kam sabi mi anndaano ko ngollannoo-mi e ley waasude am goonɗinde.
1TI 1:14 Moƴƴere makko heewi e am sanne, hokki kam goonɗinal e jilli keɓirteeɗi saabe Iisaa Almasiihu.
1TI 1:15 Miɗo haalane haala koolniika ka yimɓe fuu kaani yarraade: Iisaa Almasiihu warii e aduna oo faa hisina luuttooɓe, miin woni ɓurɗo bonde e maɓɓe.
1TI 1:16 Kaa ko njurmiraa-mi, miin ɓurɗo bonde oo, yalla Iisaa Almasiihu ana waɗira kam misaalu muɲal mum kiɓɓungal, yalla warooɓe goonɗinde mo ɓee fuu ana keɓa nguurndam nduumiiɗam.
1TI 1:17 Laamɗo gooto, laamiiɗo duumiiɗo e laamu mum, mo maayataa yiyataake oo yo darja e teddeengal ngoodan mo faa abada abadin. Aamiina!
1TI 1:18 Ɓiyam Timote, waaju mo kalfinan-maa-mi oo annii: miccito-ɗaa ko Laamɗo loowi yimɓe haala maa koo. E ley majjum kaɓo-ɗaa hono no sordaasi cuuso haɓortoo nii
1TI 1:19 tawee e ley goonɗinal e hakkille mo ɲiŋaali ma. Won yoppuɓe oon hakkille, goonɗinal maɓɓe heli hono no laana helirta nii.
1TI 1:20 Himene e Aleksandere ana njeyaa e maɓɓe. Mi waɗii ɓe fuu e junngo Ibiliisa faa ɓe annda ɓe kaanaa bonkaade Laamɗo.
1TI 2:1 Annii ko adotoo-mi waajaade goonɗinɓe: ɓe ngaɗana yimɓe fuu duwaawuuji e ɲaagundeeji e jettooje.
1TI 2:2 Nduwano-ɗen kaanankooɓe e jom'en doole duu, yalla eɗen nguurda deeƴere e waaltaare e neɗɗaaku e kulol Laamɗo e dow huunde fuu.
1TI 2:3 Ɗum woni ko moƴƴi ko welata Laamɗo kisinoowo en,
1TI 2:4 jiɗɗo yimɓe fuu kisa, keɓa anndude goonga.
1TI 2:5 Sabi Laamɗo yo gooto, gooto duu woni curoowo hakkunde makko e yimɓe, oo woni Iisaa Almasiihu neɗɗo oo
1TI 2:6 dokkitirɗo hoore mum faa soottitoo yimɓe fuu. Hono nii o famminiri nde wakkati oo yottinoo, Laamɗo ana yiɗi yimɓe fuu kisa.
1TI 2:7 Ɗum Laamɗo waɗiri kam baajotooɗo e nelaaɗo faa mi fammina yimɓe ɓe nganaa Yahuudiyankooɓe ɓee goonɗinal e goonga. Goonga kaalan-mi, mi fenaali.
1TI 2:8 Ndennoo, miɗo yiɗi ɗo worɓe kawriti faa ngaɗa duwaawu fuu kuncira juuɗe mum'en ɓerɗe laaɓuɗe, tawee ngaldaa e tikkere naa jeddondiral.
1TI 2:9 Rewɓe duu paroroo kaddule jottiiɗe, tawee e needi e leyɗinkinaare. Pati ɓe coɗoroo moolli e kaŋŋe naa ɲaaƴe, pati ɓe paroroo bagiiji tiiɗuɗi coggu,
1TI 2:10 yo ɓe paroro golleeji lobbi. Sabi ɗum woni ko hawrata e rewɓe hulɓe Laamɗo.
1TI 2:11 Yo debbo nantu hunduko mum, tawree ɗowtaare timmunde wakkati nde janngintee ndee.
1TI 2:12 Mi jaɓanaali debbo jannginde naa ardaade gorko. Ko wajibii e mum dee, tiiɗude e hunduko mum.
1TI 2:13 Sabi Aadama adii Hawwaa tageede.
1TI 2:14 Kasen duu wanaa Aadama Ibiliisa ƴoɲɲi, debbo oo o ƴoɲɲi so luutti yamiroore Laamɗo.
1TI 2:15 Kaa ɗum fuu debbo ana hisinee e ɓeynugol, so ana heddii e goonɗinal e jilli e senaare e leyɗinkinaare.
1TI 3:1 Kaa haala ana hoolnii: muuyɗo laataade hooreejo deental goonɗinɓe fuu, muuyii golle lobbo jaati.
1TI 3:2 Ndennoo, ana tilsi hooreejo oo laatoo neɗɗo mo walaa ɲiŋe, jom debbo gooto, nantiiɗo, hakkilante, jom needi, jippinoowo hoɓɓe, baawɗo jannginde,
1TI 3:3 tawee wanaa jaroowo doro, wanaa kaɓeteeɗo, laatoo newiiɗo, jaajuɗo ɓernde, kaariyante e jawdi jananndi,
1TI 3:4 kawjiiɗo koreeji mum faa gasi, biiruɗo ɓiɓɓe mum faa ɓe ɗowtanii ɗum e dow teddeengal.
1TI 3:5 Sabi so neɗɗo waawaali hawjaade koreeji mum, hono hinnortoo deental goonɗinɓe Laamɗo ngal?
1TI 3:6 Pati tawee joomum yo tuubuɗo ko ɓooyaali nde mawninkinoo so jukkiree no Ibiliisa jukkirtee nii.
1TI 3:7 Ana tilsi kasen wonɓe sella ɓee ceettanoo mo ko moƴƴi, pati o heɓa gacce so piccal Ibiliisa nannga mo.
1TI 3:8 Gollanooɓe deental goonɗinɓe ngal ɓee duu ana kaani taweede yo tedduɓe, ngalaa ɓerɗe ɗiɗi, njaɓataa doro jaaloo ɗum'en, ɲaamataa ribaa,
1TI 3:9 tawa eɓe kaybira goonga tedduɗo gonɗo e goonɗinal oo hakkillaaji ɗi ɲiŋataa ɓe.
1TI 3:10 Aranel hen fuu, ɓe ƴeewee kori ɓe ngalaa ɲiŋe. So tawii ɓe ngalaa ɲiŋe, nden kaa eɓe mbaawi fuɗɗude laataade gollanooɓe deental goonɗinɓe Iisaa.
1TI 3:11 Hono non rewɓe ɓee duu tawree teddeengal, tawa ɓe nganaa ɲo'ooɓe yimɓe, ɓe nantiiɓe, hoolniiɓe e banngal huunde fuu.
1TI 3:12 Gollanoowo deental pati dewla ko ɓuri debbo gooto, hawjoo koreeji mum faa gasa.
1TI 3:13 Gollanɓe deental goonɗinɓe ngal faa moƴƴi fuu keɓan teddeengal, kasen duu keɓan cuusal kiɓɓungal ley goonɗinal mum'en Iisaa Almasiihu.
1TI 3:14 Miɗo yiɗi warde to maa ko ɓooyataa. Kaa ko waddani kam winndude e maa oo ɓataaki,
1TI 3:15 yalla fay so ɓooyii mi waraali, aɗa annda no kaan-ɗen worrude e ley suudu Laamɗo. Suudu nduu yo deental goonɗinɓe Laamɗo guurɗo oo jaati. Deental ngal jaati woni nuygal goonga.
1TI 3:16 Sikke fuu walaa, sirri diina men oo ana mawni: O ɓanngirii e suura ɓii-aadama, Ruuhu oo ɓannginii fooccitaare makko, malaa'ika'en njii mo, o ooynaama ley leɲi, o goonɗinaama ley aduna, o ŋabbintinaama dow kammu, o heɓii teddeengal Laamɗo.
1TI 4:1 Ruuhu Ceniiɗo oo haalii faa laaɓi nde o wii cakite jamaanu daɲan yimɓe yoppuɓe goonɗinal, njokka e caggal seyɗaani'en majjinooɓe, kaɲum e waaju seyɗaani'en.
1TI 4:2 Ɓe njokkan naafigaaku fenooɓe ɓe ɓerɗe mum'en mbaati faa ɲiŋe naawataa ɗum'en, hono ɓerɗe ɗee cumiraaɗe njamndi ngulndi taw.
1TI 4:3 Ɓeen yimɓe ana karmina dewle, ana kaɗa kulle yogaaje ɲaameede, tawee kanje nee ko Laamɗo tagiri ɗe yalla goonɗinɓe annduɓe goonga ɓee fuu ana ɲaama ɗe, njettira ɗe Laamɗo.
1TI 4:4 Sabi ko Laamɗo tagi fuu ana moƴƴi, walaa fuu ko haani dunƴiteede, so neɗɗo hemrii ɗum jettooje Laamɗo.
1TI 4:5 Sabi konngol Laamɗo e duwaawu ana laɓɓina huunde fuu.
1TI 4:6 So a waajike ɗum sakiraaɓe men ɓee, a laatoto gollanoowo Iisaa Almasiihu lobbo, sabi a waajitorike konngi goonɗinal e waaju lobbo mo njokku-ɗaa faa gasi oo.
1TI 4:7 Kaa taali ɓoli ɗi kawrataa e diina ɗii, woɗɗita ɗi. Eeltir hoore maa kulol Laamɗo.
1TI 4:8 Sabi eeltude calɗi mum ana nafa e kulle yogaaje, kaa kulol Laamɗo ana nafa e huunde fuu, sabi e maggol keɓu-ɗen taƴoral e nguurndam jooni ɗam, podane-ɗen garoyoojam ɗam duu.
1TI 4:9 Kaa haala hoolnii, huunde fuu ɓuraa ka haande yarreede!
1TI 4:10 Saabe majjum eɗen ngolla, eɗen tiinnitoo, sabi eɗen pawi jikke men e Laamɗo guurɗo, kisinoowo yimɓe fuu sako goonɗinɓe.
1TI 4:11 Ɗum woni ko kaan-ɗaa yamirde, ɗum woni ko kaan-ɗaa waajaade.
1TI 4:12 Pati fay gooto yawore a suka, laatano-ɗaa goonɗinɓe misaalu haala e golle, jilli e goonɗinal, kaɲum e laaɓal.
1TI 4:13 Fade am warde, tiiɗaa e janngande yimɓe Binndi ɗii, mbaajo-ɗaa ɓe, pamminaa ɓe.
1TI 4:14 Pati yeeba dokkal Ruuhu Ceniiɗo ngal ndokke-ɗaa nde Laamɗo loowi yimɓe haala maa, mawɓe duu pawnoo juuɗe mum'en dow maa ndee.
1TI 4:15 E ɗeen kulle kaan-ɗaa tiinnaade, yalla yimɓe fuu ana njiya no ɓeydorto-ɗaa yaarude yeeso.
1TI 4:16 Haybu hoore maa, kaybaa ko njanngintaa koo, tiiɗaa e majjum. Sabi so a tiiɗii e majjum, a hisinan hoore maa, a hisinan hettinantooɓe ma ɓee fuu.
1TI 5:1 Pati fel gorko mawɗo, waajora ɗum needi no baaba maa nii. Waajora jokolɓe no miɲiraaɓe maa nii,
1TI 5:2 mbaajoro-ɗaa debbo mawɗo no inna maa nii, mbaajoro-ɗaa sukaaɓe rewɓe no banndiraaɓe maa rewɓe nii, tawee e dow laaɓal e nantaare.
1TI 5:3 Teddin rewɓe ɓe worɓe mum'en maayi, ɗum woni rewɓe maayiraaɓe ɓe ngaldaa e fay gooto ɓee.
1TI 5:4 Kaa so debbo mo gorum maayi ana jogii ɓiɓɓe naa taaniraaɓe, ko ana adoo fuu wajibaade e ɓiɓɓe ɓee, ɓe pamminee no Laamɗo huldetee e ley cuuɗi maɓɓe, ɓe mbarjoo saaraaɓe maɓɓe mbarjaari lobbiri. Sabi ɗum woni ko welata Laamɗo.
1TI 5:5 Debbo mo gorum maayi mo walaa doondiiɗo ɗum mo waldaa e fay gooto, fawii jikke mum e Laamɗo. Omo duumoo e duwaawu jemma e ɲalooma, omo ɲaaganoo yimɓe Laamɗo.
1TI 5:6 Kaa maayraaɗo kaɓanoowo aduna tan, yo maayɗo fay so maayaali.
1TI 5:7 Ɗum kaan-ɗaa yamirde ɓe pati ɓe keɓa feloore.
1TI 5:8 Mo hinnaaki sakiraaɓe mum, wanaa haala ɓe wondi galle, oon yo jankirɗo goonɗinal, omo ɓuri fay mo goonɗinaali oo bonde.
1TI 5:9 Mo kaan-ɗaa tonngude innde mum e ley dewal rewɓe maayraaɓe haanɓe walleede, ko famɗi fuu sinaa joomum heɓa duuɓi capanɗe jeegom, tawee duu gorko gooto dewlunoo ɗum.
1TI 5:10 O seettanee golle lobbo ko wa'i hono ne'ude sukaaɓe, jippinde koɗo, lootude koyɗe seniiɓe, weemtinde beemuɗo e gollude huunde fuu ko moƴƴi.
1TI 5:11 Kaa haabuuɓe ɓe worɓe mum'en maayi ɓee, pati winndu inɗe maɓɓe. Sabi so muuyooji maɓɓe ndunƴii ɓe e yiɗude ɓameede, nden kaa ɓe kuuccan Iisaa Almasiihu,
1TI 5:12 sariya Laamɗo doga dow maɓɓe, sabi ɓe mbonnii aadi maɓɓe aranndeeri ndii.
1TI 5:13 E ley ɗum ɓe ngontan laaliiɓe, ɓe naata e nduu suudu nii, ɓe njalta ɓe naata e nduu. Kaa ko ɓuri fuu bonde kasen, ɓe laatike heewɓe haala, haaltooɓe sirri, eɓe kaala haalaaji ɗi ngalanaa ɓe.
1TI 5:14 Ɗum saabii so miɗo yiɗi haabuuɓe rewɓe maayraaɓe ɓee ndewlee, ɓeyna, kayba cuuɗi mum'en, yalla gaɲo oo ana ronka damal no bonnira inɗe men.
1TI 5:15 Sabi jooni yoga e maɓɓe njoppii laawol ana njokki e Ibiliisa jaati.
1TI 5:16 Debbo goonɗinɗo fuu mo rewɓe maayraaɓe ngoni ley galle mum yo wallu ɗum'en, pati ngal donngal fawoo e deental goonɗinɓe ngal. Hono non waɗata so deental ngal waawa wallude rewɓe maayraaɓe ɓe ngaldaa e fay gooto ɓee.
1TI 5:17 Hooreeɓe deental goonɗinɓe dawranooɓe faa gasa ɓee ana kaani teddineede teddeengal manngal. Ɓurɓe fuu haandude e teddeengal manngal yo tampitotooɓe dow waaju e jannde ɓee.
1TI 5:18 Sabi Binndi ɗii mbii: «A haɗataa ngaari aloori tappoori gawri muuɗude gawri.» Ɗi mbii kasen: «Golloowo ana haandi e njoɓdi mum.»
1TI 5:19 Pati jaɓu felde mawɗo deental goonɗinɓe so wanaa dow seedaaku yimɓe ɗiɗon naa taton.
1TI 5:20 Ɲiiɓuɓe e luuttal, fel ɗum'en yeeso yimɓe fuu, yalla ana laatanoo heddiiɓe ɓee kulol.
1TI 5:21 Miɗo ndaarde yeeso Laamɗo e yeeso Iisaa Almasiihu e yeeso malaa'ika'en ɓe o suɓii ɓee, ɗowtano-ɗaa ɗeen jamirooje, tawee a jinngantaa fay gooto, a ɓurdintaa yimɓe duu.
1TI 5:22 Pati yaaw fawde juuɗe maa dow hoore fay gooto faa kalfinaa ɗum golle deental goonɗinɓe. Pati reentu e luutti woɓɓe, jogora hoore maa laaɓal.
1TI 5:23 Hankasen, pati yar ndiyam ɓolam tan, njaraa peguujam seeɗa kammari reedu maa nduu e ɲawuuji keewɗi ngar-ngartooji e maa ɗii.
1TI 5:24 Luutti yimɓe yogaaɓe ɓanngan gila caraaka. Kaa luutti yogaaɓe ɗii, caggal sareede ɗi ɓanngata.
1TI 5:25 Ɗum e taweede golleeji lobbi ɗii njiyete faa laaɓa paca. Fay ɗi njiyataake law ɗii duu keddataako ana cuuɗii.
1TI 6:1 Goonɗinɓe wonɓe e maccungaaku fuu, yo njogoro halfaaɓe mum'en haanduɓe e teddungal kiɓɓungal pati innde Laamɗo ndee e diina kaa mbonkee.
1TI 6:2 Kasen duu tawaaɓe ana njogii kalfaaɗo goonɗinɗo fuu, pati miila o sakiike mum'en so njaworoo mo ɗum. Yo ɓe ngolliran mo soobee faa ɓura no ɓee too nii, sabi o goonɗinɗo, kasen duu o korsuɗo. Pamminaa ɗee kuɗɗe, mbaajo-ɗaa ɗe.
1TI 6:3 Baajotooɗo goɗɗum mo jokkaali haala Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu selluka hawroowa e kulol Laamɗo kaa,
1TI 6:4 oon yo mawninkiniiɗo mo anndaa fay huunde, o kaahaango keewɗo duko e jeddi. Ɗum waddata haasidaaku e pooɗondiral e mbonka e sikkitaare bonnde.
1TI 6:5 Ɗum waddata dukooji ɗi ngalaa ɗo kaaɗi hakkunde yimɓe ɓe hakkillaaji mum'en mbitti. Ɓeen yimɓe njoppii goonga, njogorike kulol Laamɗo ana hokka jawdi.
1TI 6:6 Goonga, kulol Laamɗo yo jawdi mawndi, so neɗɗo heɲɲitorike ko jogii.
1TI 6:7 Sabi juuɗe ɓole ngardu-ɗen e aduna oo, kasen duu juuɗe ɓole kootirten.
1TI 6:8 Ndennoo, so en keɓii nguure e koltal tan keɲɲitoro-ɗen ɗum.
1TI 6:9 Kaa yiɗuɓe jawdi sanne ɓee ceytete, njomoo e piccal, njumpa e giɗaaɗe yonki keewɗe laaliiɗe majjinooje, joolooje yimɓe e ley halkere mawnde.
1TI 6:10 Sabi joote jawdi woni inna bonanndaaji ɗii fuu. Yoga yaari banngal jawdi faa majji laawol goonɗinal, ngaddani ko'e mum'en torraaji keewɗi.
1TI 6:11 Kaa aan neɗɗo Laamɗo oo, woɗɗa ɗee kuɗɗe, tewtu fooccitaare e kulol Laamɗo e goonɗinal e jilli e muɲal e leyɗinkinaare.
1TI 6:12 Waɗu ko mbaaw-ɗaa fuu faa keɓaa jaalaade golle Ibiliisa e ley goonɗinal, nanngaa nguurndam nduumiiɗam ɗam. E majjam Laamɗo noddu maa, saabe majjam njaadir-ɗaa goonɗinal maa no wooɗiri yeeso yimɓe heewɓe.
1TI 6:13 Miɗo yamire yeeso Laamɗo guurnoowo huunde fuu oo, e yeeso Iisaa Almasiihu ceettiiɗo no wooɗiri yeeso Pontiyu Pilaatu kaananke oo,
1TI 6:14 haybu ko njamira-ɗaa koo tawa tuundi walaa hen ɲiŋe ngalaa hen, faa ɲannde gartol Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
1TI 6:15 Gartol ngol waɗan e wakkati mum. Kanko woni gooto oo, Jom mbelko'aaku, Jom Baawɗe, Kaananke kaanankooɓe, Joomiraaɗo joomiraaɓe.
1TI 6:16 Kanko tan woni Bajjo duumotooɗo, gonɗo ley fooyre nde fay gooto waawaa ɓadaade. Kanko woni mo neɗɗo fuu yiyaali, waawaa yiide mo duu. Yo teddeengal e baawɗe duumiiɗe ngoodan mo. Aamiina.
1TI 6:17 Yamir arsukunte'en e oo aduna pati mawninkinoo, pati pawa jikke mum'en e jawle ɗe ɲiiɓataa. Ko ɓe kaani waɗude dee, ɓe pawa jikke maɓɓe e Laamɗo dokkoowo en huunde fuu faa heewa yalla eɗen neemoo hen,
1TI 6:18 ɓe ngolla ko moƴƴi, arsuku maɓɓe laatoo golleeji lobbi, ɓe laatoo saahiiɓe tawa wakkati fuu eɓe mballa woɓɓe e ley jawle maɓɓe.
1TI 6:19 Nii ɓe pagganortoo ko'e maɓɓe jawle ko waroyta, faa ɓe keɓa nguurndam jaati ɗam.
1TI 6:20 Timote, haybu ko kalfine-ɗaa koo, woɗɗita haalaaji coɓuɗi ɓoli ɗii, kaɲum e miilooji biyeteeɗi anndal ɗii.
1TI 6:21 Yogaaɓe ana mantoroo ngal anndal, faa celi e goonɗinal. Yo hinnee Laamɗo wonu e mon.
2TI 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool nelaaɗo Iisaa Almasiihu e sago Laamɗo faa mi fammina yimɓe haala nguurndam ɗam Laamɗo fodani en ngonɗam e Iisaa Almasiihu ɗam.
2TI 1:2 Mi jowtii ma, aan Timote ɓiyam korsuɗo oo. Yo Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu njurme, ndokke moƴƴere e jam!
2TI 1:3 Miɗo yetta Laamɗo mo ngollanan-mi oo. Hakkille mo ɲiŋaali kam ngolliranan-moo-mi, hono no maamiraaɓe am ɓee ngaɗirnoo nii. Jemma e ɲalooma fuu mi seerataa e miccitaade ma e ley duwaawuuji am,
2TI 1:4 sabi miɗo miccitoo gonɗi maa. Miɗo yiɗi yiide ma sanne yalla seyo am ana hiɓɓa.
2TI 1:5 Miɗo miccitoo goonɗinal maa ngal waldaa e naafigaaku ngal maama maa debbo Loyis e inna maa Enis njoginoo, miɗo taƴori aan duu kanngal njogi-ɗaa.
2TI 1:6 Ɗum saabii so miɗo miccintine: heyɗintin kasen dokkal ngal Laamɗo hokku maa nde paw-mi juuɗe am dow maa ndee.
2TI 1:7 Sabi Laamɗo hokkiraali en Ruuhu faa kulen yimɓe. Ko o hokkiri en dee, faa Ruuhu hokka en semmbe e jilli e nantaare.
2TI 1:8 Ndennoo, pati yaaga waajaade kabaaru Joomiraaɗo men oo, pati yaagora duu ko uddiraa-mi kasu saabe makko koo. Reentu e am torraaji saabe Kabaaru Lobbo haala Iisaa, tawa a pawiiɗo e dow baawɗe Laamɗo.
2TI 1:9 Kanko o hisinii en, o noddii en faa laato-ɗen yimɓe makko seniiɓe. Wanaa saabe golle men o noddiri en, ko o noddiri en dee, saabe ko o anniyii hisinde en koo e saabe hinnee makko mo o wayli e men oo kammari Iisaa Almasiihu gila e al'ajal.
2TI 1:10 Kaa jooni moƴƴere ndee ɓannginiraama saabe ɓanngugol kisinoowo en, Iisaa Almasiihu kalkuɗo maayde, ɓannginɗo nguurndam e duumagol e ley Kabaaru Lobbo oo.
2TI 1:11 Saabe oon Kabaaru Lobbo Laamɗo waɗiri kam baajotooɗo e nelaaɗo e jannginoowo.
2TI 1:12 Ɗum saabii so miɗo torree ɗiin torraaji, kaa mi yaagaaki fey, sabi miɗo anndi mo ngoonɗin-mi oo, miɗo taƴori omo waawi reenude ko kalfinaa-mi koo faa ɲannde gartol makko.
2TI 1:13 Jogora haalaaji celluɗi ɗi narru-ɗaa kam ɗii misaalu e ley goonɗinal e jilli ɗi keɓu-ɗen e ley haɓɓagol men e Iisaa Almasiihu ɗii.
2TI 1:14 Oo kaliifa moƴƴo, haybir ɗum Ruuhu Ceniiɗo jippiiɗo e men oo.
2TI 1:15 Aɗa anndi Asiyankooɓe fuu celii e am, Fijela e Hermoseena ana njeyaa e maɓɓe.
2TI 1:16 Yo Joomiraaɗo neemin koreeji Onesifoor, sabi o ɓuuɓinii ɓernde am cili keewɗi, kasen duu geƴƴelle am ɗee njaaginaaki mo.
2TI 1:17 Ko ɓuri ɗum fuu, nde mo warnoo Roma ndee, mo tewtirii kam soobee faa mo yiiti kam.
2TI 1:18 Yo Joomiraaɗo yoɓu mo o heɓa yurmeende ɲannde darngal. Ko mo gollani kam ley ngeenndi Efeesu koo, aɗa anndi ɗum sanne.
2TI 2:1 Ndennoo aan ɓiyam, semmbinɗinira moƴƴere wonnde e Iisaa Almasiihu ndee.
2TI 2:2 Ko kaalan-maa-mi yeeso seedee'en heewɓe koo, halfin ɗum yimɓe hoolniiɓe waawɓe famminde woɓɓe.
2TI 2:3 Torride-ɗaa e am no sordaasi Iisaa Almasiihu lobbo nii.
2TI 2:4 Walaa fuu sordaasi cuŋlanoowo ko wanaa haɓo so mawɗo mum welee ɗum.
2TI 2:5 Daɗondirteeɗo doddu duu heɓataa deesewal sinaa jokkira no yamiraa nii.
2TI 2:6 Kasen duu demoowo golluɗo faa tampi, kaɲum haani adaade heɓude ngeɗu mum e ko hettaa koo.
2TI 2:7 Miila ko kaalanan-maa-mi koo, sabi Joomiraaɗo udditan hakkille maa faa paamaa huunde fuu.
2TI 2:8 Miccita Iisaa Almasiihu immintinaaɗo e maayde, mo leɲol Daawuuda, no Kabaaru Lobbo mo mbaajotoo-mi oo famminiri nii.
2TI 2:9 Saabe makko torriraa-mi faa kaɓɓaa-mi hono no mi janoowo nii, kaa konngol Laamɗo ngol kaɲum kaa haɓɓaaka.
2TI 2:10 Ɗum waɗi so miɗo muɲa huunde fuu saabe suɓaaɓe ɓee, yalla kamɓe duu eɓe keɓa kisindam iwɗam e Iisaa Almasiihu ɗam, ɓe naata e teddeengal mum faa abada.
2TI 2:11 Haala kaa ana hoolnii: So en maaydii e makko, en nguurdan e makko.
2TI 2:12 So eɗen muɲa torraaji, en laamodoto e makko. So en mbii en anndaa mo, o wiyan o anndaa en enen duu.
2TI 2:13 So en laataaki hoolniiɓe, kanko omo heddii o koolniiɗo, sabi o waawaa yeddude hoore makko.
2TI 2:14 Ɗum woni ko kaan-ɗaa miccintinde goonɗinɓe. Njeertinaa ɓe yeeso Laamɗo pati ɓe pooɗondira e haalaaji ɗi nafataa fay huunde so wanaa bonnitidde hettintooɓe.
2TI 2:15 Tiinna, yalla so a darike yeeso Laamɗo, aɗa laatoo golloowo jarranaaɗo mo golle mum hersinaali, laato-ɗaa naftortooɗo konngol goonga ngol no haaniri nii.
2TI 2:16 Sel haalaaji coɓuɗi ɓoli, sabi wonduɓe e hono ɗii haalaaji ɓee ittiraaka so wanaa ɓeydude woɗɗaade Laamɗo.
2TI 2:17 Haala maɓɓe ana laɲira no uubere laɲoore nii. Himene e Filitus ana njeyaa e maɓɓe.
2TI 2:18 Ɓeen woortuɓe goonga ana mbiya immital ɓettike, ana mbonnitira non goonɗinal yogaaɓe.
2TI 2:19 Kaa Laamɗo waɗii nuygal cellungal, ana winndii dow maggal: «Joomiraaɗo ana anndi yimɓe mum.» Ana winndii kasen: «Noddoowo innde Joomiraaɗo fuu woɗɗoo ko boni.»
2TI 2:20 Wanaa kaŋŋe e cardi tan ngoni kaaki defirɗi ley galle jom jawdi, leɗɗeeji e loopeeji duu ana hen. Ardiiɗi ɗii ngollirtaake so wanaa e dow ko hensaa, goɗɗi ɗii ana ngolliree ko wanaa ko hensaa.
2TI 2:21 Ndennoo, so neɗɗo laɓɓinii hoore mum e golleeji bonɗi ɗii fuu, laatoto hono no kaakol keertaangol, ceniingol nafoowol joomum, lanndinanaangol faa golliree golle lobbo fuu.
2TI 2:22 Dogu fijirde cukaaku. Ndaartu fooccitaare e goonɗinal e jilli e jam, aan e noddirooɓe Joomiraaɗo ɓerɗe laaɓuɗe ɓee fuu.
2TI 2:23 Woɗɗita jeddi haalaaji laaliiɗi ɗi ngalaa ko nafata, aɗa anndi dukooji tan ɗi ngaddoyta.
2TI 2:24 Sabi maccuɗo Joomiraaɗo haanaa dukideede, ko haani tan laataade newaniiɗo yimɓe fuu, baawɗo jannginde, jom muɲal,
2TI 2:25 ne'iroowo yeddooɓe ɓee jam-jam miilde Laamɗo hokka ɓe no ɓe tuubira, ɓe paama goonga,
2TI 2:26 faa hakkillaaji maɓɓe ngarta, ɓe kisa e piccal Ibiliisa nannguɗo ɓe so ana gollina ɓe muuyɗe mum oo.
2TI 3:1 Anndu, ley cakite jamaanu tiiɗallaaji ngaɗan,
2TI 3:2 sabi yimɓe laatoto yiɗuɓe ko'e mum'en, jootuɓe e jawdi, mantotooɓe, mawninkiniiɓe, bonkotooɓe Laamɗo, murtirooɓe saaraaɓe mum'en, bonnooɓe moƴƴere, ɓe teddintaa ko senii,
2TI 3:3 yoorɓe ɓerɗe, ɓe njaafataako, ɲo'ooɓe yimɓe, ɓe ngalaa nantaare, ɓaleeɓe yonki, waɲuɓe ko moƴƴi fuu,
2TI 3:4 jammbotooɓe, wulɓe, haawtiiɓe, ɓe joote aduna ɓurani ɗum'en Laamɗo.
2TI 3:5 Ɓe nanndinkinto e hulɓe Laamɗo, kaa eɓe njedda baawɗe mum. Woɗɗita ɓeen yimɓe.
2TI 3:6 Won e maɓɓe naatooɓe e galleeji, keɓa hakkillaaji ndewoy luuttoowoy sanne njokkoowoy sii giɗaaɗe yonki fuu.
2TI 3:7 Wakkati fuu ekoy njiɗi faamude, kaa abada koy mbaawataa faamude goonga.
2TI 3:8 Ɓeen worɓe naatooɓe e galleeji njeddii goonga hono no Yannes e Yamberes njeddirnoo Muusaa nii. Ɓe ngalaa hakkille, goonɗinal maɓɓe walaa ko nafata.
2TI 3:9 Kaa ɓe njaarataa yeeso, sabi yimɓe fuu annditan ɓe ngalaa hakkille no Yannes e Yamberes nii.
2TI 3:10 Kaa aan a yii fammingol am e neesu am e anniyaaji am e goonɗinal am e muɲal am e jilli am e tiinnitaare am
2TI 3:11 e torraaji am e tampere am. A yii duu ko hewtii kam Antiyokiya e Ikoniya, kaɲum e Listara koo fuu, a yii no muɲir-mi torraaji kewtiiɗi kam ɗii. Kaa Joomiraaɗo biltii kam e majji ɗi fuu.
2TI 3:12 Goonga, kaɓɓiiɗo e Iisaa Almasiihu fuu so yiɗii wuurdude e kulol Laamɗo, torrete.
2TI 3:13 Kaa yimɓe bonɓe hiilooɓe yimɓe ɓee ɓeydorto bone. Eɓe majjina woɓɓe, eɓe majjina ko'e maɓɓe duu.
2TI 3:14 Kaa aan, ɲiiɓu e ko njanngu-ɗaa ko njarri-ɗaa faa laaɓi koo, aɗa anndi jannginɓe ma ɓee.
2TI 3:15 Gila a suka aɗa anndi Binndi ceniiɗi ɗii. Kanji mbaawi famminde ma laawol kisindam keɓirteeɗam goonɗinal Iisaa Almasiihu.
2TI 3:16 Binndi ceniiɗi ɗii fuu Laamɗo loowi ɗi winnduɓe ɓee, nafaa majji yo jannginde, kaɲum e ɓannginande neɗɗo boofi mum, ooncude en e ne'ude en ley nguurndam pooccitiiɗam
2TI 3:17 yalla neɗɗo Laamɗo fuu ana hiɓɓa, lanndinanoo golle lobbo fuu.
2TI 4:1 Miɗo ndaarde saabe Laamɗo e saabe Iisaa Almasiihu caroyoowo wuurɓe e maayɓe oo, miɗo ndaardire saabe gartol makko kaɲum e Laamu makko:
2TI 4:2 mbaajo-ɗaa konngol Laamɗo ngol yaafu maa tiiɗu maa fuu, hollitin ɓe boofi maɓɓe, fel ɓe, hokku ɓe semmbe e kaaddi muɲal maa e waaju maa fuu.
2TI 4:3 Sabi wakkati waran nde ɓe calotoo nande waaju celluɗo oo, ɓe njokka muuyooji maɓɓe faa ɓe ɓamana ko'e maɓɓe jannginooɓe ko ɓe njiɗi nande koo,
2TI 4:4 ɓe cukka noppi maɓɓe pati ɓe nana goonga, ɓe mbaylitoo e taali.
2TI 4:5 Kaa aan, nanto-ɗaa e huunde fuu, muɲaa torra, mbaajo-ɗaa Kabaaru Lobbo oo, timminaa golle mo ngollantaa Laamɗo oo faa laaɓa.
2TI 4:6 Kaa miin, ƴiiƴam am ɓadike laataade no sadaka kirsamaajo nii sabi wakkati am ɓadike.
2TI 4:7 Mi waɗii ko mbaaw-mi fuu faa mi heɓa jaalaade golle Ibiliisa e ley goonɗinal, mi yottinii ɗo kaan-mi haaɗude, mi haybii goonɗinal ngal.
2TI 4:8 Gila jooni miɗo resanaa deesewal fooccitaare ngal Joomiraaɗo pooccitiiɗo caroowo oo hokkata kam ɲannde darngal. Wanaa miin tan hokketee ngal, miin e heppuɓe gartol makko ɓee fuu.
2TI 4:9 Tiinna ngaraa e am law.
2TI 4:10 Sabi Demas yoppii kam saabe yiɗude mum aduna, fa'ii Tesaloniiki. Keresna yehii Galaatiya, Titus duu fa'ii Dalmaatiya,
2TI 4:11 Luuka tan wondi e am. Faŋu Marka ngardaa e mum, sabi omo waawi faabaade kam sanne e ley golle oo.
2TI 4:12 Tikikus, mi nelii ɗum Efeesu.
2TI 4:13 So aɗa wara, ngaddanoraa kam saaya am ka njoppunoo-mi Torowas ley galle Karapo kaa, kaɲum e dewte ɗee. Ko ɓur-mi yiɗude ngaddanaa kam, dewte guri ɗee.
2TI 4:14 Aleksandere baylo oo waɗii kam ko naawi kam sanne. Joomiraaɗo yoɓan mo ko waarata e golle makko.
2TI 4:15 Aan duu, reenta e makko, sabi o yeddii waaju amen sanne.
2TI 4:16 Ɲannde ndarnaa-mi arannde yeeso caroowo faa mi bilta hoore am ndee, fay gooto faabaaki kam, ɓe fuu ɓe celu e am. Pati Laamɗo nanngir ɓe ɗum!
2TI 4:17 Kaa Joomiraaɗo faabike kam, hokki kam semmbe yalla miɗo ooynoo waaju makko, faa leɲi ɗii fuu nana. Nii woni no kisiniraa-mi e hunduko rawaandu ladde.
2TI 4:18 Joomiraaɗo ittan kam e bone fuu, hisina kam faa mi hewta laamu mum dow kammu oo. Yo teddeengal woodan mo faa abada abadin. Aamiina!
2TI 4:19 Miɗo jowta Piriskilla e Akilas, miɗo jowta koreeji Onesifoor.
2TI 4:20 Erasta ana heddii Korintu, Torofim, mi yoppii ɗum Miletus sabi wanaa celluɗo.
2TI 4:21 Tiinno-ɗaa ngaraa gila dabbunde waraali. Ebulus e Pudes e Lina e Kalawdiya e sakiraaɓe ɓee fuu, ana njowte.
2TI 4:22 Yo Joomiraaɗo tawde e maa! Yo hinnee Laamɗo wonu e mon.
TIT 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Pool. Mi maccuɗo Laamɗo, mi nelaaɗo Iisaa Almasiihu faa mi waɗa suɓaaɓe Laamɗo ɓee ngoonɗina ɗum, kasen duu ɓe annda goonga gonɗo e kulol Laamɗo,
TIT 1:2 ɓe pawa jikke maɓɓe e nguurndam nduumiiɗam. Laamɗo mo bonnataa aadi oo fodiino ɗam nguurndam gila e al'ajal.
TIT 1:3 Nde sarti makko oo yottinoo ndee, kanko Laamɗo kisinoowo en oo, o ɓanngini konngol makko ngol, kasen duu o yamirii mi halfinee waajaade ngol.
TIT 1:4 Titus, mi jowtii ma. A ɓiyam jaati kammari goonɗinal Iisaa ngal ndeentu-ɗen e mum jooni ngal. Yo Laamɗo Baabiraaɗo men e Iisaa Almasiihu kisinoowo en ngaɗane moƴƴere e jam!
TIT 1:5 Mi ɗalii ma ruunde Kereta faa njokkito-ɗaa ko heddinoo e golle oo koo, kasen duu cuɓano-ɗaa ngeenndi fuu mawɓe deental goonɗinɓe hono no njamir-maa-mi nii.
TIT 1:6 Tawee mawɗo cuɓaaɗo oo walaa feloore, jom debbo gooto, tawee ɓiɓɓe mum yo goonɗinɓe ɓe yimɓe mbaawaa ɲiŋirde ɗum'en neetaraaku naa salaare.
TIT 1:7 Sabi hooreejo deental goonɗinɓe, Laamɗo halfini ɗum golle oo, ndennoo ana tilsi joomum tawee walaa feloore, wanaa mawninkiniiɗo, wanaa gulɗo ɓernde, wanaa jaroowo doro, wanaa kaɓeteeɗo, wanaa ɲaamoowo ribaa.
TIT 1:8 Joomum ana haani laataade jippinoowo hoɓɓe, jiɗɗo ko moƴƴi, hakkilante, pooccitiiɗo, kulɗo Laamɗo, nantiiɗo,
TIT 1:9 tawa joomum ana ɗowtanii konngol goongaraawol ngol no ngol waajoraa nii. Hono non joomum waawirta hokkude woɓɓe ɓee semmbe e ley waaju celluɗo oo, kasen duu waawa liɓude yeddooɓe ɗum ɓee.
TIT 1:10 So goonga dee, heewɓe calike jokkude goonga, sako hakkunde Yahuudiyankooɓe tilsinɓe goonɗinɓe Iisaa fuu taadee ɓee. Kamɓe ɓe laatike haalooɓe haalaaji ɓoli, ƴoɲɲooɓe yimɓe.
TIT 1:11 Ana tilsi muɓɓaa kunduɗe maɓɓe, sabi eɓe nii mbonnira galleeji kuurɗi waaju mo haanaa waajeede, faa ɓe keɓira ɗum kaalisi no harmiri.
TIT 1:12 E ley keretankooɓe, gooto maɓɓe mo ɓe njogorii yo hakkilante, wii: «Keretankooɓe yo fenooɓe wakkati fuu, ɓe daabaaji bonɗi, ɓe nattuɓe himmirɓe e deeɗi mum'en.»
TIT 1:13 Ko keretanke oo wii koo yo goonga. Ɗum nee, dartin ɓe, yalla eɓe keɓa goonɗinal cellungal,
TIT 1:14 ɓe ŋootta jokkude taali Yahuudiyankooɓe kaɲum e jamirooje yimɓe yoppuɓe goonga ɓee.
TIT 1:15 Laaɓuɓe, huunde fuu ana daganii ɗum'en. Kaa soɓuɓe kaɲum e ɓe nganaa goonɗinɓe ɓee, fay huunde daganaaki ɗum'en, sabi miilooji maɓɓe e hakkillaaji maɓɓe fuu ana coɓi.
TIT 1:16 Eɓe mbiya eɓe anndi Laamɗo, kaa golleeji maɓɓe ana kollita ɓe anndaa mo. Ɓe waɲaaɓe, murtuɓe, fay golle lobbo gooto ɓe mbaawaa gollude.
TIT 2:1 Kaa aan, waaja ko hawrata e waaju celluɗo oo.
TIT 2:2 Worɓe nayeeɓe, wii ɓe laatoo kaariyante'en, ɓe ne'oo, ɓe nantoo, ɓe laatoo selluɓe goonɗinal e jilli e muɲal.
TIT 2:3 Rewɓe nayeeɓe duu nguurda e senaare, mbaasa laataade ɲo'ooɓe yimɓe, caloo doro jaaloo ɗum'en. Ɓe laatoo famminooɓe ko moƴƴi,
TIT 2:4 yalla eɓe mbaajoo sukaaɓe rewɓe ɓee yiɗude worɓe mum'en e sukaaɓe mum'en.
TIT 2:5 Ɓe mbaajoo ɓeen laatoo nantiiɓe, laaɓuɓe, hiinniiɓe cuuɗi mum'en, moƴƴuɓe, ɗowtantooɓe worɓe mum'en, pati konngol Laamɗo ngol bonkee.
TIT 2:6 Sukaaɓe worɓe duu, waajora ɗum'en non yalla eɓe nantoo e
TIT 2:7 huunde fuu. Aan e hoore maa, laatana ɓe misaalu e ley golle lobbo fuu, mbaajoro-ɗaa laaɓal e teddeengal
TIT 2:8 e haala selluka ka yeddataako, yalla wayɓe men ana kersa, ndonka heɓude e men feloore.
TIT 2:9 Maccuɓe, waaja ɗum'en ɗowtanoo halfaaɓe mum'en e huunde fuu, mbelna ɓerɗe maɓɓe, mbaasa yeddude ɓe,
TIT 2:10 wanaa haala wujjude ɓe. Ɓe laatoo hoolniiɓe hiɓɓuɓe, faa yimɓe fuu teddina waaju haala Laamɗo kisinoowo en oo.
TIT 2:11 Laamɗo ɓannginii moƴƴere mum faa yimɓe fuu kisa.
TIT 2:12 Nden moƴƴere ekkintinta en no ceerdaten e geddi Laamɗo, kaɲum e giɗaaɗe yonki oo aduna. Kayre moƴƴere ndee ekkintinta en kasen no laatorto-ɗen nantiiɓe, fooccitiiɓe, hulɓe Laamɗo e oo ɗoo aduna,
TIT 2:13 tawa eɗen ndoomti jikke belnoowo en hoore oo e wakkati mo teddeengal Laamɗo mawɗo oo ɓanngata kaɲum e teddeengal Iisaa Almasiihu kisinoowo en oo.
TIT 2:14 Kanko Iisaa Almasiihu woni dokkitirɗo yonki mum kammari men, yalla omo soottitoo en e bone fuu, o laɓɓinana en hoore makko, laato-ɗen leɲol makko kanko tan, tiinniingol e gollude golleeji lobbi.
TIT 2:15 Ɗum kaan-ɗaa jannginde, ɗum kaan-ɗaa waajaade e felirde hettintooɓe ma ɓee no baawɗe maa poti. Pati fay gooto yawe.
TIT 3:1 Miccintin goonɗinɓe ɓee leyɗinkinanoo kaanankooɓe, ɓe ɗowtanoo ɗum'en, ɓe lanndinanoo golle lobbo fuu.
TIT 3:2 Pati ɓe mbonkoo fay gooto, pati ɓe laatoo haɓeteeɓe, ɓe newoo, ɓe kolla yimɓe fuu leyɗinkinaare hiɓɓunde.
TIT 3:3 Sabi arannde enen duu en laalinooɓe, salinooɓe, majjunooɓe. En laatinoke maccuɓe giɗaaɗe yonki, kaɲum e dakameeji ɗi ngaldaa sii. Eɗen ngondunoo e ngaɲaandiiji e haasidaaku, eɗen mbaɲanoo eɗen mbaɲondirnoo e ko'e men.
TIT 3:4 Kaa nde Laamɗo kisinoowo en oo ɓannginnoo moƴƴuki mum e jilli mum ndee,
TIT 3:5 o hisinii en. Wanaa saabe golle men lobbo o hisiniri en, saabe yurmeende makko o hisiniri en. O hisinirii en lootogal ndimtotoongal en, keyɗintiniroowal en saabe Ruuhu Ceniiɗo
TIT 3:6 mo o loowiri en kammari Iisaa Almasiihu kisinoowo en oo faa keew-ɗen.
TIT 3:7 O waɗirii ɗum yalla eɗen nanngiree fooccitiiɓe kammari hinnee makko, ndonen nguurndam nduumiiɗam ɗam paw-ɗen jikke men e mum ɗam.
TIT 3:8 Kanka woni haala hoolniika. Miɗo yiɗi tilsinaa kulle ɗee, yalla goonɗinɓe Laamɗo ɓee ana ɲiiɓa e golle lobbo. Ɗum woni ko moƴƴi, ko nafata yimɓe.
TIT 3:9 Kaa woɗɗita jeddi ɓoli e mantoragol dammbe e pooɗondiral e duko banngal Sariya oo. Ɗiin golleeji ngalaa fayda, walaa ko ɗi nafata.
TIT 3:10 Ceenndoowo yimɓe fuu, daala ɗum faa hiɓɓa cili ɗiɗi. So joomum jaɓanaali ma, celaa e mum.
TIT 3:11 Anndaa baaɗo hono non yo majjuɗo yo luuttoowo, hono non sariri hoore mum.
TIT 3:12 So mi nelii e maa Aretemas naa Tikikus, njaawno-ɗaa ngaraa tawaa kam Nikopolis, sabi ton anniyii-mi dabbude.
TIT 3:13 Tiinno-ɗaa mballaa Jenas jannguɗo sariya laamu oo kaɲum e Apollos e dow dawol mum'en ngol, pati ɓe ɲakoree fay huunde.
TIT 3:14 Yimɓe men ɓee duu ekkitoo gollude golle lobbo, ɓe mballa hasindinɓe e walleede ɓee pati nguurndam maɓɓe laatoo meere.
TIT 3:15 Wondiiɓe am ɓee fuu ana njowte. Miɗen njowta giɗiraaɓe men goonɗinɓe Iisaa ɓee fuu. On fuu, yo hinnee Laamɗo wonu e mon.
PHM 1:1 Oo ɓataaki ga amen iwri, miin Pool, kaɲum e sakiike men Timote. Miin Pool, mi uddiraaɗo kasu sabaabu waajaade kabaaru Iisaa Almasiihu. Miɗen njowte, aan Filemon gollidiiɗo amen korsuɗo oo.
PHM 1:2 Miɗen njowta duu deental goonɗinɓe Iisaa gonngal galle maa ngal kaɲum e Appiya sakiike amen debbo oo e Arsippa balluɗo kam haɓanaade Kabaaru Lobbo oo.
PHM 1:3 Yo Baabiraaɗo men Laamɗo e Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ngaɗan on moƴƴere e jam.
PHM 1:4 Filemon, mi seerataa e yettude Laamɗo nde ɲaaganto-maa-mi Laamɗo fuu,
PHM 1:5 sabi mi nanii jilli ɗi njiɗ-ɗaa seniiɓe ɓee ɗii e goonɗinal maa Joomiraaɗo men Iisaa.
PHM 1:6 Miɗo ɲaagoo Laamɗo yo deental maa e amen ley goonɗinal nafu faa pamminaa yimɓe moƴƴere fuu nde keɓaten saabe Iisaa Almasiihu.
PHM 1:7 Sakiike, mi seyike sanne, hakkille am duu waaltike saabe jilli gonɗi e maa ɗii, sabi a ɓuuɓinii ɓerɗe seniiɓe ɓee.
PHM 1:8 Kammari ɗum, fay so taweede miɗo jogii baawɗe saabe Iisaa Almasiihu yamirde ma ko wajibii e maa,
PHM 1:9 ko ɓurani kam mi ndaarde saabe jilli. Miin Pool nayeejo oo, kasen duu jooni mi uddaaɗo kasu saabe Iisaa Almasiihu,
PHM 1:10 miɗo ɲaage haala Onesim laatiiɗo ɓiyam e laawol Iisaa e ley ɗo ngeƴƴaa-mi ɗoo.
PHM 1:11 Arannde, walaano ko mo nafete, kaa jooni, o nafan en sanne, miin e maa fuu.
PHM 1:12 Miɗo neltire mo, anndaa o feccere yonki am.
PHM 1:13 Ko ɓurannoo kam, nanngude mo bannge am, o walla kam no kaanno-ɗaa wallirde kam nii e oo ɗoo wakkati mo ngon-mi e geƴƴelle sabaabu Kabaaru Lobbo oo.
PHM 1:14 Kaa mi yiɗaa waɗude fay huunde tawa en mbaddaali, sabi mi yiɗaa tilsinde ma waɗude moƴƴere, ko njiɗu-mi dee, ngaɗiraa nde sago maa.
PHM 1:15 Ana moƴƴa tawee ko Onesim seenndiranoo e maa wakkatiiwel seeɗa faa o wonda e maa faa abada,
PHM 1:16 tawa wanaa no maccuɗo nii tan, ko ɓuri maccuɗo, hono no sakiike men korsuɗo nii. Miin, miɗo horsini mo sanne, kaa aan ɓuri horsinde mo, sabi aɗa horsiniri mo o maccuɗo maa, kaɲum e ko o laatii sakiike maa saabe Joomiraaɗo koo.
PHM 1:17 Ndennoo, so nii aɗa nanngiri kam deento maa, jaɓɓora mo no kaan-ɗaa jaɓɓoraade kam miin nii.
PHM 1:18 So tawii won ko o waɗu maa, naa won ko ndewataa mo, faw ɗum fuu e dow am.
PHM 1:19 Miin Pool winndiri junngo am mi yoɓete, miin e hoore am, fotaa ko mi miccintine miɗo rewe nguurndam maa ɗam.
PHM 1:20 Goonga sakiike, miɗo ndaarde ɗum ɗoo saabe Joomiraaɗo: ɓuuɓiniraa ɓernde am deental men e Iisaa Almasiihu.
PHM 1:21 Kammari miɗo taƴori ɗowtaare maa saabanii kam winndude e maa, anndude a waɗan ko ɓuri ko ɲaagi-maa-mi koo.
PHM 1:22 Kasen duu, fewjanam jippunde, sabi miɗo jikki njaabane-ɗon duwaawuuji mon mi wara to mon.
PHM 1:23 Epafaras mo uddidaa-mi saabe Iisaa Almasiihu oo ana jowte.
PHM 1:24 Gollidiiɓe am ɓee ɗoo ana njowte: Marka e Aristarka e Demas e Luuka.
PHM 1:25 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu wonu e mon!
HEB 1:1 Laamɗo haaldiino e njaatiraaɓe men gila ko ɓooyi cili keewɗi e sifaaji keewɗi, o haaldiri e maɓɓe annabaaɓe.
HEB 1:2 Kaa e ley ɗee ɲalaaɗe cakitotooɗe o haaldirii e men Ɓiyiiko mo o tagiri aduna oo fuu, mo o waɗi donoowo huunde fuu oo.
HEB 1:3 Kaɲum woni jalbugol annoora teddeengal Laamɗo, kaɲum nanndi e Laamɗo jaati, omo tammborii huunde fuu konngol makko jogiingol semmbe. Caggal nde o tilii laɓɓinde luutti yimɓe ɗii ndee, o jooɗii ɲaamo Laamɗo Toowɗo oo to dow kammu too.
HEB 1:4 Ɗum ɓurni mo malaa'ika'en teddude fotude e innde nde Laamɗo hokki mo ɓurnde inɗe maɓɓe ɗee.
HEB 1:5 Fay gooto e malaa'ika'en ɓee Laamɗo wiyaali: «Aan a Ɓiyam, hannde laatii-mi baam maa.» Naa kasen: «Mi laatoo Baaba mum, laatoo Ɓiyam.»
HEB 1:6 Kasen duu, nde o nelata hammadiijo makko oo e aduna oo ndee, o wii: «Yo malaa'ika'en Laamɗo fuu cujidana ɗum.»
HEB 1:7 Laamɗo wii banngal malaa'ika'en ɓee: «O waɗii malaa'ika'en makko kenuuli, o waɗii kaadime'en makko lewle yiite.»
HEB 1:8 Kaa banngal Ɓiɗɗo oo, mo wii: «Laamu maa, aan Laamɗo, woodan faa abada abadin! Fooccitaare yo tuugorde laamu maa.
HEB 1:9 Aɗa yiɗi fooccitaare, aɗa waɲi ooɲaare, saabe ɗum, Laamɗo Joomiraaɗo maa suɓori maa, hokku maa seyo ɓurngo ngo wondiiɓe maa ngoo.»
HEB 1:10 O wii kasen: «Gila e fuɗɗoode, Joomiraaɗo, aan tabintini leydi, juuɗe maa tagir-ɗaa kammuuji ɗii,
HEB 1:11 kanji ɗi timman, kaa aan, a heddoto, ɗi fuu ɗi kiiɗɗiran no kaddule nii,
HEB 1:12 a sowiran ɗi no saaya nii, ɗi mbattitoroo no neɗɗo wattitortoo e saayaaji mum nii. Kaa aan, a wattitataako, nguurndam maa duu timmataa.»
HEB 1:13 Fay nde wootere, Laamɗo wiyaali gooto e malaa'ika'en: «Jooɗa ɲaamo am, faa mi waɗa njaɓɓaa wayɓe maa.»
HEB 1:14 Malaa'ika'en ɓee fuu yo ruuhuuji gollanooji Laamɗo, ɗi mo nelata faa ngollana heɓooɓe kisindam ɓee.
HEB 2:1 Ndennoo, eɗen kaani wattude hakkillaaji men sanne e ko nan-ɗen koo, pati en cerindo goonga so majjoyen.
HEB 2:2 Nelal Laamɗo ngal malaa'ika'en ɓee njottini ngal yo goonga, luuttuɓe naa yedduɓe mo fuu, keɓii jukkungo ngo kaandi.
HEB 2:3 Hono ndaɗirten enen so en njeebiima hono ɗam kisindam mawɗam? Ɗam kisindam, Joomiraaɗo men jaati ardinoo haalde haala majjam, kasen duu hettininooɓe mo ɓee cellini haala makko.
HEB 2:4 Laamɗo ɓeydi e dow seedaaku maɓɓe oo kasen maandeeji e taagumansaaji e kaayɗe mawɗe, kaɲum e dokke Ruuhu Ceniiɗo ɗe o fecciri muuyɗe makko ɗee.
HEB 2:5 E ley ɗum, wanaa malaa'ika'en ɓee Laamɗo hokki laamaade aduna garoowo mo kaalaten haala mum oo.
HEB 2:6 Mo o hokki laamaade oo – won ɗo Binndi ɗii ceettii, mbii: «Koɗum fuu yimɓe ngoni sako aɗa waɗana ɗum'en hakkille? Koɗum ɓiɓɓe aadama ngoni sako aɗa hayba ɗum'en?
HEB 2:7 A lo'inii ɓe wakkatiiwel seeɗa e ley malaa'ika'en, a filkii ɓe pilki darja e teddungal,
HEB 2:8 a waɗii huunde fuu e ley hawju maɓɓe.» So wiyaama Laamɗo waɗii huunde fuu ley hawju maɓɓe, ɗum ana holla o lamminii ɗum'en huunde fuu, fay huunde heddaaki ko ɗowtanaaki ɓe. Kaa so goonga, wanaa kulle ɗee fuu ɗowtanii ɓe tafon.
HEB 2:9 Ko njii-ɗen koo yo Iisaa leyɗinkiniiɗo ley malaa'ika'en wakkatiiwel seeɗa, jooni omo filkaa darja e teddungal saabe ko o yii torra maayde koo. Hono non, saabe hinnee Laamɗo, o maayanii yimɓe fuu.
HEB 2:10 E ley ɗum, ana haani taguɗo huunde fuu mo huunde fuu woodani, anniyiiɗo naannude yimɓe heewɓe e darja mum oo, waɗii Iisaa buuwuɗo laawol kisindam oo kiɓɓuɗo, o hiɓɓinirii ɗum torraaji.
HEB 2:11 Sabi Iisaa cennoowo goonɗinɓe oo kaɲum e sennaaɓe ɓee yo iwdi ngootiri, o yaagortaako noddirde ɓe sakiraaɓe.
HEB 2:12 Omo wiya Laamɗo: «Mi haalanan sakiraaɓe am ɓee innde maa ndee, mi manete hakkunde kawrital maɓɓe.»
HEB 2:13 O wii kasen: «Mi fawan jikke am e Laamɗo.» Kasen duu o wii: «Miɗo nii, miin e koreeji ɗi Laamɗo hokki kam ɗii.»
HEB 2:14 Hono non, nde wonnoo ɗii koreeji yo tew e ƴiiƴam, Iisaa duu reentii e majji ndiin mbaadi faa o jaaloo laamiiɗo maayde oo, ɗum woni Ibiliisa. O jaaloroo ɗum maayde makko
HEB 2:15 faa o rimɗina worrunooɓe hono maccuɓe saabe kulol maayde ɓee – kulol ngol nanngunoo ɓe e ley nguurndam maɓɓe fuu.
HEB 2:16 Sabi eɗen taƴori wanaa malaa'ika'en o wari wallude. Ko o wari wallude dee, iwdi Ibarahiima.
HEB 2:17 Ndennoo ana wajibii o nannda e sakiraaɓe makko ɓee e huunde fuu, yalla omo laatanoo ɓe Jottinoowo Sadaka Mawɗo jom yurmeende koolniiɗo e golle Laamɗo. Ɗum o waɗi yalla o ittana ɓe e jukkungo ngo ɓe kaandi saabe luutti maɓɓe.
HEB 2:18 Nde wonnoo kanko e hoore makko o torraama nde Ibiliisa tewti seytaade mo ndee, saabe ɗum, omo waawi faabaade woɓɓe tewteteeɓe faa ceytee ɓee duu.
HEB 3:1 Onon sakiraaɓe seniiɓe jeyduɓe noddaango Laamɗo ɓee, nde wonnoo Iisaa Almasiihu faabike on, ngaɗee hakkillaaji mon e makko, kanko mo ceettorto-ɗen ɓernde wootere yo nelaaɗo, yo Jottinoowo Sadaka Mawɗo.
HEB 3:2 Oon yo koolniiɗo banngal Laamɗo cuɓiiɗo ɗum oo hono no Muusaa laatorii koolniiɗo ley suudu Laamɗo nduu fuu nii.
HEB 3:3 E ley ɗum, Laamɗo jatorii teddeengal Iisaa ɓuri ngal Muusaa ngal, no teddeengal mahoowo suudu ɓurdi maadi mum nii.
HEB 3:4 Sabi suudu fuu ana woodi moƴƴinɗo ɗum, moƴƴinɗo huunde fuu oo yo Laamɗo.
HEB 3:5 Muusaa laatike koolniiɗo e suudu Laamɗo nduu fuu, o maccuɗo Laamɗo. Golle makko laatike seedaaku, omo sappoo ko Laamɗo ɓannginta caggal makko.
HEB 3:6 Kaa Almasiihu yo koolniiɗo e suudu Laamɗo nduu no ɓiɗɗo nii. Enen ngoni suudu makko nduu, so tawii en tiiɗii e hoolaare e jikke ko mantorto-ɗen koo.
HEB 3:7 Saabe ɗum, no Ruuhu Ceniiɗo oo wiiri nii: «Hannde, so on nanii daande makko,
HEB 3:8 pati tiiɗinee ko'e mon hono no njaatiraaɓe mon ngaɗunoo so murti nii, ɲannde ɓe itti koro Laamɗo ley ladde jeereende ndee.
HEB 3:9 Ton ɓe itti koro am faa ɓe kumpitoo kam, fay so taweede ɓe njii golleeji am ko foti duuɓi capanɗe nay.
HEB 3:10 Saabe ɗum tikkiran-mi yimɓe oo jamaanu, mbii-mi: wakkati fuu, ɓerɗe maɓɓe ana ndunƴa ɓe faade e majjere, ɓe anndaa laawi am fey!
HEB 3:11 Faa kunii-mi ley tikkere am, mbii-mi: Ɓe naatataa ley fowtere am abada.»
HEB 3:12 Ndennoo sakiraaɓe, kaybee pati fay gooto e mon tawree ɓernde bonnde nde wanaa goonɗinnde, murtannde Laamɗo guurɗo oo.
HEB 3:13 Nde Laamɗo wiinoo «hannde» ndee, o sappike wakkati mooɗon, ndennoo mballondiron ɲannde fuu pati luuttal hoomta on, so yoorna ɓerɗe mon.
HEB 3:14 So en tiiɗii e hoolaare nde keɓu-ɗen gila puɗɗooɗe ndee, so en keddike e mayre faa timmoode, nden kaa en ndeentii e Almasiihu.
HEB 3:15 Nii Binndi ɗii mbii naanen: «Hannde, so on nanii daande makko, pati tiiɗinee ko'e mon hono no njaatiraaɓe mon ngaɗunoo so murti nii.»
HEB 3:16 Hoɓe ngoni murtuɓe fay so taweede nanii daande Laamɗo ɓee? Tama wanaa yimɓe ɓe Muusaa ɗowi iwde leydi Misira ɓee?
HEB 3:17 Hoɓe ngoni ɓe Laamɗo tikkani ko foti duuɓi capanɗe nay? Tama wanaa luuttuɓe so kalkii e ley ladde jeereende ɓee?
HEB 3:18 Hoɓe ngoni ɓe o hunanii naatataa e fowtere makko ɓee? Tama wanaa murtirɓe mo ɓee?
HEB 3:19 En njii ɓe keɓaali naatude e fowtere makko saabe ɓe ngoonɗinaali.
HEB 4:1 Nde wonnoo fodoore naatugol e ley fowtere Laamɗo ndee ana heddii, kulen pati fay gooto e men waasa naatude.
HEB 4:2 Sabi enen duu en mbaajiraama kabaaru lobbo no njaatiraaɓe men mbaajiraano nii. Kaa kamɓe, waaju mo ɓe nani oo nafaali ɓe sabi ɓe kettinoraaki mo goonɗinal.
HEB 4:3 Kaa enen goonɗinɓe ɓee, en naatan e fowtere Laamɗo ndee. Kayre woni nde o wii banngal murtuɓe ɓee: «Ley tikkere am kunii-mi, mbii-mi: Ɓe naatataa ley fowtere am abada!» Ɗum e taweede, golleeji Laamɗo tilike gila nde o tagi aduna ndee.
HEB 4:4 Sabi nokku gooto e ley Binndi ɗii haalii haala ɲalaande jeɗɗaɓerde ndee, wii: «Laamɗo fowtii e golleeji mum fuu e ley ɲalaande jeɗɗaɓerde ndee.»
HEB 4:5 O wii kasen: «Ɓe naatataa ley fowtere am abada.»
HEB 4:6 Adiiɓe nande kabaaru lobbo oo ɓee naataali e ley ndee fowtere saabe ɓe calike goonɗinde. Kasen, eɗum holla ana woodi fodanaaɓe naatude.
HEB 4:7 Ley majjum, Laamɗo waɗiri sarti goɗɗo biyeteeɗo «hannde», ɗum woni mo cifi-ɗen dow too oo. Caggal duuɓi keewɗi, o yottiniri haala makko Daawuuda, o wii: «Hannde, so on nanii daande makko, pati tiiɗinee ko'e mon.»
HEB 4:8 Ɓe keɓaali fowtere Laamɗo nde Yosuwa ɗowunoo ɓe faade e mum ndee. So ɓe keɓiino ɗum, Laamɗo haalataano caggal ɗum haala sarti goɗɗo.
HEB 4:9 Jonnoo, yimɓe Laamɗo ɓee ana keddorii fowtere hono nde Laamɗo fowti ley ɲalaande jeɗɗaɓerde ndee.
HEB 4:10 Sabi naatuɗo e fowtere Laamɗo, kaɲum duu fowtiran no Laamɗo fowtiri e golleeji mum nii.
HEB 4:11 Ndennoo, waajibi tiinnito-ɗen no mbaawru-ɗen fuu naatude e fowtere Laamɗo ndee pati fay gooto saamira no salaniiɓe Laamɗo ɓee caamiri nii.
HEB 4:12 Konngol Laamɗo ngol ana wuuri ana jogii barke. Engol ɓuri kaafaawi ki banngeeji mum ɗiɗi fuu mbelnaa welde, engol sooroo hakkunde yonki e hakkille, hakkunde gi'e e mbuso, ngol seennda ɗum'en. Engol itta koro miilooji e anniyaaji gonɗi e ɓernde.
HEB 4:13 Walaa fuu ko tagaa ko suuɗanii Laamɗo, huunde fuu ana ɓannginaa yeeso makko kanko mo ngaraten daraade yeeso mum oo.
HEB 4:14 Ndennoo tiiɗen e goonɗinal men ngal ceedori-ɗen ɓernde wootere ngal, sabi en keɓii Jottinoowo Sadaka Mawɗo jottiiɗo nokku Laamɗo, ɗum woni Iisaa Ɓii Laamɗo oo.
HEB 4:15 Eɗen njogii Jottinoowo Sadaka Mawɗo mo waasaali yurmaade en e loore men ndee. Sabi o tewtaama seytoreede no heɓiraa fuu no ceytora-ɗen nii, kaa noo heɓaaka, nde wonnoo o luuttaali.
HEB 4:16 Ndennoo, ɓadoro-ɗen bimmbeere Jom moƴƴere oo hoolaare, yalla eɗen keɓa yurmeende e moƴƴere faa paabe-ɗen nde kasindin-ɗen fuu.
HEB 5:1 So neɗɗo suɓaama hakkunde yimɓe honorooɓe mum faa laatoo Jottinoowo Sadaka Mawɗo, halfinte golle Laamɗo, yalla ana yottina sadakaaji ɲamri e kirsamaaji faa tosa luutti.
HEB 5:2 Joomum ana waawi yurmaade ɓe anndaa Sariya Laamɗo so majji ɓee, sabi kaɲum e hoore mum yo lo'uɗo no maɓɓe nii.
HEB 5:3 Saabe nden loore omo haani yottinde sadakaaji kammari luutti makko kanko e hoore makko e kammari luutti yimɓe ɓee fuu.
HEB 5:4 Fay gooto waawaa hokkude hoore mum darja Jottinoowo Sadaka Mawɗo, sinaa so Laamɗo suɓii ɗum no suɓorii Haaruuna nii.
HEB 5:5 Almasiihu duu, wanaa kaɲum hokki hoore mum darja Jottinoowo Sadaka Mawɗo, dokkuɗo mo oo yo Laamɗo. Kaɲum wii mo: «Aan a Ɓiyam, hannde laatii-mi baam maa.»
HEB 5:6 O wii e ley nokku goɗɗo: «A jottinoowo sadaka faa abada no Malkisedeke nii.»
HEB 5:7 Nde Iisaa wonnoo e leydi ndii ndee, ɲaagoriima gullaali cattuɗi e gonɗi, ɲaagundeeji faade e Laamɗo baawɗo hisinde mo e maayde oo. Laamɗo jaɓanii mo saabe ko o ɗowtanii ɗum koo.
HEB 5:8 Fay so taweede kanko woni Ɓiɗɗo oo, tampereeji makko ekkintinii mo ɗowtaare.
HEB 5:9 Caggal nde o hiɓɓinnoo golle makko fuu, o laatanike ɗowtaniiɓe mo ɓee fuu sewnde kisindam faa abada,
HEB 5:10 sabi Laamɗo waɗii mo Jottinoowo Sadaka Mawɗo no Malkisedeke nii.
HEB 5:11 Miɗen njogii haalaaji keewɗi e oo kabaaru, kaa firritande on ɗum ana tiiɗi sabi on paamataa law.
HEB 5:12 Oɗon kaannoo laataade jannginooɓe ɓooyii, kaa faa jooni oɗon kaani janngineede puɗɗooɗe konngi Laamɗo ɗii. Oɗon kaannoo taweede ɲaamdu tekkundu ɲaamaton, kaa faa jooni e muynam ngon-ɗon.
HEB 5:13 Muynoowo fuu seenndataa ko boni e ko moƴƴi, sabi yo baddo.
HEB 5:14 Kaa hillifaaɓe ɓee njey ɲaamdu tekkundu nduu, biiruɓe hakkillaaji mum'en so mboowni ɗum'en seenndude ko boni e ko moƴƴi ɓee.
HEB 6:1 Ndennoo, njaaren yeeso faade e ko mawɓe anndintee, pati keddo-ɗen e ko fuɗɗooɓe anndintee e ley goonɗinal mum'en Almasiihu. Fotaa ko ngarten e haala tuubude iwde e golleeji naɓooji en to maayde, e haala goonɗinde Laamɗo.
HEB 6:2 Fotaa ko ngarten e haala lootogal batisima, e hono fawugol juuɗe dow neɗɗo faa duwanoo ɗum, e immital maayɓe, kaɲum e jukkungo duumiingo.
HEB 6:3 Njaaren yeeso! Non ngaɗaten so Laamɗo jaɓii.
HEB 6:4 Won fuu no murtuɓe so iwi e laawol Laamɗo ɓee tuubirta kasen naa? Ɓe njii fooyre Laamɗo, ɓe keɓii moƴƴere Laamɗo, ɓe keɓii ngeɗu e Ruuhu Ceniiɗo,
HEB 6:5 ɓe meeɗii haala Laamɗo moƴƴuka kaa e kaayɗe wakkati garoyoowo oo.
HEB 6:6 Ɗum fuu e taweede haɗaali ɓe saamde. Ɓe mbaawaa tuubineede kasen, ana nanndi hono kamɓe e ko'e maɓɓe eɓe tontitoo Ɓii Laamɗo oo e dow leggal bardugal, eɓe kersina ɗum.
HEB 6:7 Tayko-ɗen leydi: so ndi haarii ƴiiwoole tawtawtondirɗe, so ndi funnii nguure nafoowo remuɓe ɓee, ndiin leydi heɓii barke iwruɗo to Laamɗo.
HEB 6:8 Kaa so ndi funnii kebbe e tuppe, ndi walaa nafaa, ɓooyataa ndi huɗee, sakitoo ndi duppee.
HEB 6:9 Kaa onon, sakiraaɓe am horsuɓe, fay so min kaaldii nii, miɗen taƴori e laawol lobbol ngon-ɗon, ɗum woni laawol kisindam ngol.
HEB 6:10 Sabi Laamɗo wanaa ooɲiiɗo sako yeeboo golle mooɗon naa jilli ɗi kollu-ɗon ɗum nde ngollan-ɗon seniiɓe ɓee ndee e no ngaɗaton faa jooni nii.
HEB 6:11 Kaa miɗen muuya gooto e mooɗon fuu holla soobee mum faa ɗo maayi, yalla oɗon taƴora jikke mo keɓu-ɗon oo tabitan.
HEB 6:12 Min njiɗaa laato-ɗon waamuɓe, ko min njiɗi dee, ɲemmbon heɓooɓe podooje Laamɗo ɓee saabe goonɗinal e muɲal.
HEB 6:13 Nde Laamɗo fodanta Ibarahiima ndee, hoore mum hunorii, sabi fay gooto fotaa mo kanko e hoore makko teddeengal faa mo hunoroo ɗum.
HEB 6:14 O wii: «Mi hunike, mi waɗan e maa barke, mi hebbinan iwdi maa faa heewa!»
HEB 6:15 Dow ɗum, Ibarahiima muɲi faa heɓi ko Laamɗo fodunoo hokkude ɗum koo.
HEB 6:16 Yimɓe ana kunoroo ɓurɗo ɗum'en teddude, hunoore ndee ana tabintina haala mum'en, itta jeddi gonɗi hakkunde mum'en fuu.
HEB 6:17 Banngal heɓooɓe fodoore Laamɗo ndee ɓee, Laamɗo yiɗunoo keɓa taƴoral anniya mum waylitataako fey, ɗum saabii so Laamɗo ɓeydi hunoore e dow fodoore mum ndee.
HEB 6:18 Ɗee kuɗɗe ɗiɗi, ɗum woni hunoore ndee e fodoore ndee, mbaylitataako abada sabi Laamɗo fenataa. Ndennoo, enen tuugiiɓe e Laamɗo ɓee, eɗum ɓuuɓina ɓerɗe men, yalla eɗen keddoo e jikke mo ndokka-ɗen oo.
HEB 6:19 Oon jikke yo juggal cellungal koolniingal e yonkiiji men. Omo ɗowa en faa njawten heedoode faliinde e nokku ɓurɗo fuu senaade to dow kammu too.
HEB 6:20 Iisaa seekani en laawol naatirgol ton, sabi mo laatanike en Jottinoowo Sadaka Mawɗo faa abada no Malkisedeke nii.
HEB 7:1 Malkisedeke oo laatinoke kaananke ngalluure wiyeteende Salaam, o jottinoowo sadaka Laamɗo Toowɗo oo. Kanko hawritoynoo e Ibarahiima wakkati wartannoo wolde tawi jaaliiɗo kaanankooɓe, mo duwanii ɗum.
HEB 7:2 Ibarahiima hokki mo sappoɓerde huunde fuu ko heɓunoo e wolde ndee. Maanaa innde Malkisedeke woni: «kaananke pooccitiiɗo». Nde wonnoo o kaananke Salaam duu, maanaa mum yo «kaananke jom jam».
HEB 7:3 Binndi ɗii cifaaki baabiiko naa inniiko naa dammbe makko fey. Ɗi cifaaki pinaaɗe makko naa battane makko. Eɗi nanndina mo e Ɓii Laamɗo oo: o heddoto o jottinoowo sadaka faa abada.
HEB 7:4 Ƴeewee no teddeengal Malkisedeke foti mawnude, sabi fay Ibarahiima njaati men oo hokkii mo sappoɓerde ko heɓunoo e wolde ndee fuu.
HEB 7:5 Kasen duu, yottinooɓe sadaka iwɓe e Lewi ɓee njamiraa e ley sariya nanngude sappoɓerde e Israa'iilankooɓe fuu, fay so taweede ɓeen yo iwɓe e Ibarahiima no maɓɓe nii.
HEB 7:6 Kaa fay so Malkisedeke jeyanooka e iwdi Lewi, nanngii sappoɓerde jawdi Ibarahiima, duwanii ɗum, kaɲum keɓuɗo podooje Laamɗo oo.
HEB 7:7 Jeddi fuu ngalaa, mo duwaawu iwri e mum ana ɓuri duwanteeɗo oo teddude.
HEB 7:8 Banngal iwɓe e Lewi, yimɓe maayooɓe ɓee keɓata sappoɓerde ndee, kaa Malkisedeke yo guurɗo no Binndi ɗii ceedorii nii.
HEB 7:9 Kasen duu eɗen mbaawi wiide: ko Ibarahiima hokki sappoɓerde ndee koo, Lewi mo iwdi mum nanngata sappoɓerde oo, kaɲum duu hokkii nde.
HEB 7:10 Sabi fay so taweede o rimaaka tafon, e calɗi njaatiiko Ibarahiima o wonnoo nde Malkisedeke jaɓɓii ɗum ndee.
HEB 7:11 Sariya dokkaaɗo Israa'iilankooɓe oo tuugike yottingol sadakaaji Lewinkooɓe ngol. Jonnoo, so tawiino nii ngol yottingol sadakaaji ana hiɓɓunoo, garol jottinoowo sadaka goɗɗo no Malkisedeke nii, mo wanaa iwɗo e Haaruuna, hasindintaakeno.
HEB 7:12 Sabi so yottingol sadakaaji waylitiima, waajibi sariya duu waylitoto.
HEB 7:13 E ley ɗum, Joomiraaɗo men mo haala mum haaletee ɗoo oo jeyaaka e iwdi Lewi, e suudu baaba wonndu jeyaa, ndu fay gooto e mum waɗaali junngo mum e golle yottinirde sadakaaji ndee.
HEB 7:14 Sabi en fuu en anndii, Joomiraaɗo men oo e suudu baaba Yahuuda iwi, kaa Muusaa haalaali huunde fuu e mayru e banngal yottingol sadakaaji.
HEB 7:15 Ko jottinoowo sadaka goɗɗo nannduɗo e Malkisedeke ɓanngi koo, ɓeydii laɓɓinde ko njiɗu-mi hollude on koo.
HEB 7:16 Wanaa saabe sariyaaji kawrooji e leɲol makko ɗii o suɓoraa o jottinoowo sadaka, ko o suɓoraa dee, saabe nguurndam njogiiɗam semmbe ɗam timmataa ɗam.
HEB 7:17 Sabi Binndi ɗii mbii: «A jottinoowo sadaka faa abada no Malkisedeke nii.»
HEB 7:18 Hono nii sariyaaji aranndeeji ɗii njoppiraa saabe loore mum'en e famɗude mum'en nafaa.
HEB 7:19 Sabi e ley Sariya Muusaa oo fay gooto laataaki kiɓɓuɗo. Jooni kaa en pawii jikke men e ko ɓuri Sariya Muusaa oo moƴƴude koo, e oon jikke ɓattorto-ɗen Laamɗo.
HEB 7:20 Kasen duu, Laamɗo waɗii Iisaa jottinoowo sadaka e dow hunoore muuɗum. Lewinkooɓe ɓee nee, Laamɗo hunanaaki ɗum'en.
HEB 7:21 Kaa Iisaa laatorike jottinoowo sadaka e dow hunoore Laamɗo biiɗo nii oo: «Joomiraaɗo hunike, mimsitataa: A jottinoowo sadaka faa abada.»
HEB 7:22 Hono nii Iisaa laatorii tolma aadi ɓurndi moƴƴude ndii.
HEB 7:23 Ko jokkiti hen kasen, yottinooɓe sadaka ɓee ana keewnoo yalla so gooto maayii ana daɲa loomtiiɗo ɗum.
HEB 7:24 Kaa Iisaa woni jottinoowo sadaka mo walaa loomtotooɗo fey, sabi o duumoto faa abada.
HEB 7:25 Ɗum waɗi so mo waawi hisinde ɓattoriiɓe Laamɗo saabe makko ɓee kisindam kiɓɓuɗam. Omo heddoo e surande ɓe sabi o guurɗo duumiiɗo.
HEB 7:26 Iisaa woni Jottinoowo Sadaka Mawɗo porroowo e ko kasindin-ɗen koo: o ceniiɗo, o walaa ɲiŋoore, ko soɓi fuu walaa e makko. O seenndaama e luuttooɓe ɓee, kasen duu o hokkaama nokku ɓurɗo fuu teddude dow kammu.
HEB 7:27 Mo nanndaali e ɓee too yottinooɓe sadaka mawɓe hasindinɓe e ittude sadakaaji ɲannde fuu. Ɓe ittana luutti maɓɓe sadaka kamɓe e ko'e maɓɓe tafon, caggal majjum, ɓe ittana luutti yimɓe ɓee sadaka. Kaa Iisaa ittanii luutti yimɓe sadaka cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu nde o hokkitiri hoore makko no layyaari nii ndee.
HEB 7:28 Sariya Muusaa oo ana darnana yimɓe lo'uɓe Jottinoowo Sadaka Mawɗo, kaa hunoore nde Laamɗo hunii caggal Sariya oo ndee darnii Ɓiɗɗo kiɓɓinaaɗo faa abada oo.
HEB 8:1 Haala ɓurka faydinde e ley ko kaalaten koo annii: en keɓii Jottinoowo Sadaka Mawɗo, oon woni jooɗiiɗo ɲaamo bimmbeere Jom manngu wonnde dow kammu.
HEB 8:2 Omo golla golle makko e ley nokku dewal ceniiɗo, ɗum woni hukkum goongaraajo mo Joomiraaɗo darni, wanaa mo neɗɗo darni.
HEB 8:3 Jottinoowo sadaka fuu ana suɓoraa faa yottina Laamɗo sadakaaji ɲamri e kirsamaaji. Ɗum nee, waajibi Iisaa laatantooɗo en Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo duu heɓa huunde nde yottina.
HEB 8:4 Sinndo ga leydi gaa o wonnoo, o laatataako jottinoowo sadaka sabi yottinooɓe sadaka hawrooɓe e Sariya Muusaa ana ngoodi.
HEB 8:5 Ɓeen yottinooɓe sadaka ana ngollana Laamɗo ley nokku dewal cappotooɗo goongaraajo gonɗo to dow kammu too oo, kanko o nanndinaaɗo tan. Nde Muusaa anniyinoo darnude hukkum seedaaku oo ndee, Laamɗo jeertini mo, wii: «Tiinno-ɗaa, ngaɗiraa huunde fuu dow njuɓɓuki ki kollu-maa-mi dow haayre kii.»
HEB 8:6 Kaa jooni, Almasiihu heɓii golle dewal ɓurɗo mo maɓɓe oo moƴƴude, sabi o curanoowo yimɓe ley aadi ɓurndi moƴƴude ndii. Ndiin aadi waldaa e aranndeeri ndii, o fawii ndi e podooje ɓurɗe moƴƴude ɗee.
HEB 8:7 E ley ɗum, sinndo aadi aranndeeri ndii walaano ella, hasindintaakeno e aadi ngonndi.
HEB 8:8 Kaa Laamɗo felii ndi nde wii: «Miin Joomiraaɗo miɗo wiya ɲalaaɗe ana ngara ɗe ngaɗidan-mi e Israa'iilankooɓe e Yahuudiyankooɓe aadi keyri.
HEB 8:9 Ndi waldaa e aadi ndi ngaɗidinnoo-mi e njaatiraaɓe maɓɓe nde ɗow-mi ɗum'en faa mi yaltina ɗum'en leydi Misira ndee. Ko kamɓe e ko'e maɓɓe ɓe mbonni aadi am koo, miin duu mi ɗuurtiima ɓe. Non mbii-mi, miin Joomiraaɗo.»
HEB 8:10 O wii kasen: «Ndiin aadi woni ko ngaɗidan-mi e Israa'iilankooɓe caggal ɗeen ɲalaaɗe: Mi waɗan sariyaaji am e hakkillaaji maɓɓe, mi winnda ɗi e ɓerɗe maɓɓe, mi laatoo Laamɗo maɓɓe, ɓe laatoo yimɓe am.
HEB 8:11 Hankasen fay gooto hasindinaa e tinndinde jeydaaɓe e leydi ngootiri, wanaa haala sakiike mum faa waajoo ɗum, yo anndu Joomiraaɗo, sabi yimɓe fuu anndan kam, lo'uɓe e tedduɓe fuu.
HEB 8:12 Sabi mi yaafoto ooɲaare maɓɓe, mi ittan luutti maɓɓe e hakkille am fey.»
HEB 8:13 Ko mo haali kabaaru aadi keyri ndii koo, o hiiɗɗini aadi aranndeeri ndii. Jooni kaa, ko naywi faa ɲoofii koo yonii sawndintineede.
HEB 9:1 Aadi aranndeeri ndii ana joginoo sariyaaji kawjorɗi dewal Laamɗo, kaɲum e nokku dewal ceniiɗo gonɗo ga leydi gaa.
HEB 9:2 Oon nokku yo hukkum mo cuuɗi ɗiɗi: aranndeeru nduu suudu seniindu wiyetee, ɗon moottila kaa e taabal ngal e buuru cakkaaɗo oo ngonnoo.
HEB 9:3 Yeesooru nduu woni caggal heedoode faliinde ndee, endu wiyee nokku ɓurɗo fuu senaade.
HEB 9:4 Ley mayru urirde kaŋŋeere ndee e keesuwal aadi muumɗiniraangal kaŋŋe ngal ngonnoo. Ana e ley keesuwal ngal loongel kaŋŋe keewngel ɲaamdu wiyeteendu «maanu», kaɲum e sawru Haaruuna wilitinnoondu nduu e alluuje ɗe aadi ndii winndaa e mum ɗee.
HEB 9:5 Ana to dow keesuwal too kuɗɗe ɗiɗi ɲemmbinaaɗe hono malaa'ika'en biyeteeɗe cerubin, ɗe finnde teddeengal Laamɗo. Biifoole majje ana kuuri nokku ɗo ƴiiƴam ɗam yuppetee faa luutti njaafee ɗoo. Kaa en mbaawaa sifaade ɗeen kuɗɗe faa laaɓa e oo wakkati.
HEB 9:6 Ɗee kulle fuu e yuɓɓondirde hono nii, yottinooɓe sadaka ɓee ɲannde fuu ana naata ana njalta to suudu aranndeeru too faa ngolla golle mum'en dewal Laamɗo.
HEB 9:7 Kaa suudu yeesooru nduu, Jottinoowo Sadaka Mawɗo oo tan naatata e mayru hitaande fuu cilol gootol. Kasen duu o naatataa tawee o naɓoraali ƴiiƴam faa o ittana hoore makko sadaka, o ittana duu boofi ɗi yimɓe ɓee ngaɗi tawi anndanaali ɗii sadaka.
HEB 9:8 Ɗum Ruuhu Ceniiɗo sappotoo faade e nokku ɓurɗo fuu senaare: damal naarrugal e makko ɓanngintaake so nii hukkum ceniiɗo oo ana heddii nawtoreede.
HEB 9:9 Ɗum yo taagumansa wakkati men jooni faa holla ɗum ɗoo: sadakaaji ɲamri e sadakaaji kirsamaaji jottinaaɗi Laamɗo ɗii mbaawaa laɓɓinde neɗɗo dewiroowo nii Laamɗo faa hakkille mum waaltoo.
HEB 9:10 Dewal gorrungal nii ana haɓɓaa e sariyaaji keertiiɗi ɲaamdu e yardu e lootogal, dewal baawngal yiyeede tan, sariyaaji kaanɗi jokkeede faa ɲannde Laamɗo tabintini huunde heyre.
HEB 9:11 Kaa jooni, Almasiihu ɓanngii, laatike Jottinoowo Sadaka Mawɗo gaɗuɗo moƴƴereeji. O naatii e hukkum ɓurɗo teddude ɓurɗo hiɓɓude, mo junngo neɗɗo darnaali, kasen duu hukkum oo jeyaaka e leydi ndii.
HEB 9:12 O naatii ley nokku ɓurɗo fuu senaade oo, o naaddaali e ƴiiƴam damkoy e ga'oy, ko o naaddi dee, ƴiiƴam makko jaati. Hono nii o soottitorii en faa abada cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu.
HEB 9:13 E ley Sariya Muusaa, so ƴiiƴam damɗi e ga'i kaɲum e ndoondi ɲale duppaange wiccaama coɓuɗo oo, laɓɓinan joomum banngal diina.
HEB 9:14 Ƴiiƴam Almasiihu ɗam ɓuri ɗum waawde laɓɓinde hakkillaaji men iwde e golleeji naɓooji en to maayde ɗii, yalla eɗen ndewa Laamɗo guurɗo oo. Sabi e baawɗe Ruuhu duumiiɗo oo, Iisaa hokkii hoore mum Laamɗo no layyaari ndi walaa ella nii.
HEB 9:15 Ɗum waddani mo laataade curoowo hakkunde yimɓe e Laamɗo ley aadi keyri ndii, yalla noddaaɓe ɓee ana keɓa ndonu keddotooɗo faa abada mo Laamɗo fodi oo. Sabi kanko maayiri faa mo soottitoo mboofuɓe e ley aadi aranndeeri ndii ɓee.
HEB 9:16 So neɗɗo maayii, yoppii wasu. Wasu yo aadi hakkunde basiiɗo e donoowo, ana tabita caggal maayde basiiɗo oo.
HEB 9:17 Waajibi wasu tabita caggal maayde, sabi o tabitataa sinaa so joomum maayi.
HEB 9:18 E ley ɗum, fay aadi aranndeeri ndii tabitaali so wanaa ƴiiƴam yuppaa.
HEB 9:19 Caggal nde Muusaa holliti yimɓe ɓee jamirooje gonɗe e Sariya ɗee fuu ndee, ɓami ƴiiƴam ga'oy e damkoy, jillondiri ɗam e ndiyam e haabu mbaalu woɗeewo e caɓe hisopi, wicci dewtere Sariya ndee e yimɓe ɓee fuu. O wii:
HEB 9:20 «Ɗum woni ƴiiƴam tabintinoojam aadi ndi Laamɗo yamiri on ɗowto-ɗon ndii.»
HEB 9:21 Hono non kasen, o wicciri ƴiiƴam e dow hukkum ceniiɗo oo, kaɲum e kaaki dewirɗi Laamɗo ɗii fuu.
HEB 9:22 So goonga, banngal Sariya oo ana wa'i hono ƴiiƴam laɓɓinta huunde fuu! Kasen duu, so sadaka ƴiiƴam waɗaaka, yaafaamuya walaa.
HEB 9:23 Ɗee kuɗɗe ngoni nate kollitooje kuɗɗe gonɗe dow kammu ɗee, eɗe kasindini e laɓɓinireede ƴiiƴam daabaaji. Kaa kuɗɗe kammunkooje ɗee, kaɲum'en jaati, ana kasindini e sadakaaji ɓurɗi ɗii too moƴƴude.
HEB 9:24 Sabi Almasiihu naataali e nokku dewal ceniiɗo mo junngo ɲiɓi. Oon yo nanndoore goongaraajo gonɗo dow kammu oo. Ko Almasiihu waɗi dee, to kammu too jaati o naati faa o heƴa en jooni yeeso Laamɗo.
HEB 9:25 O naatiraali ton faa o itta hoore makko sadaka cili keewɗi, no Jottinoowo Sadaka Mawɗo naatirta hitaande faa hitaande e ley nokku ɓurɗo fuu senaade oo naɓora ƴiiƴam daaba nii.
HEB 9:26 So tawiino nii, Almasiihu torreteno cili keewɗi gila e puɗɗooɗe aduna faa jooni, kaa ɗum laatoraaki non. O ɓanngii cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu, yalla omo hokkitira hoore makko hono no layyaari nii faa o tosa luutti yimɓe.
HEB 9:27 Battane ɓii-aadama yo maayde cilol gootol, caggal ɗum, saree.
HEB 9:28 Hono non, Almasiihu duu hokkitiri hoore mum hono no layyaari nii cilol gootol faa roondoo luutti yimɓe heewɓe. O ɓanngan cilol ɗiɗaɓol, kaa wanaa faa o roondoo luutti, faa o waddana yimɓe doomooɓe garol makko ɓee kisindam.
HEB 10:1 Sariya Muusaa oo yo mbeelu moƴƴereeji garooji ɗii, wanaa mbaadi majji jaati. Ɗum saabii fay e ley sadakaaji jottinteeɗi hitaande faa hitaande ɗii, o waawaa waɗude rewooɓe ɓee hiɓɓuɓe.
HEB 10:2 So omo waawnoo ɗum, yottingol sadakaaji yoppeteno, sabi rewooɓe ɓee fuu laɓɓinteno cilol gootol timmungol, hakkillaaji maɓɓe ɲiŋataa ɓe banngal luutti hankasen.
HEB 10:3 Kaa wanaa non laatorii. Hitaande faa hitaande ɗiin sadakaaji miccintinan yimɓe luutti mum'en.
HEB 10:4 Sabi ƴiiƴam ga'i e damɗi ɗam waawaa ittude luutti fey.
HEB 10:5 Ɗum saabii, nde Almasiihu ɓadinoo warde e aduna ndee, wii Laamɗo: «A yiɗaa sadakaaji kirsamaaji e sadakaaji ɲamri, kaa a waɗanii kam terɗe.
HEB 10:6 Sadakaaji duppamaaji e sadakaaji banngal luutti, a seyortaako ɗum.»
HEB 10:7 E ley ɗum, Almasiihu wii: «Miɗo nii, mi warii faa mi waɗa sago maa, aan Laamɗo, no kabaaru am winndiraa e ley dewtere maa Sariya nii.»
HEB 10:8 Arannde, o wii: «A yiɗaa sadakaaji kirsamaaji, a yiɗaa sadakaaji ɲamri kaɲum e sadakaaji duppamaaji e sadakaaji banngal luutti, a seyortaako ɗi.» Ɗum fuu e taweede, ɗiin sadakaaji no Sariya oo yamiri nii ngaɗiraa.
HEB 10:9 Caggal ɗum, o wii: «Miɗo nii, mi warii faa mi waɗa sago maa.» Hono nii Laamɗo ittiri njuɓɓuki sadaka arano oo tabintini ɗiɗaɓo oo.
HEB 10:10 Saabe ngoon sago cennira-ɗen e sadaka terɗe Iisaa Almasiihu cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu.
HEB 10:11 E ley njuɓɓuki sadaka arano oo, jottinoowo sadaka fuu yo daraniiɗo golle mum ɲannde fuu, ana yottina sadakaaji ɗii wakkati fuu, kaa ɗi mbaawaa ittude luutti fey.
HEB 10:12 Kaa Almasiihu yottinii sadaka gooto ittoowo luutti keƴoowo yimɓe jamaanuuji ɗii fuu, caggal ɗum, o jooɗii ɲaamo Laamɗo.
HEB 10:13 Ɗon mo doomata faa Laamɗo waɗa mo yaɓɓa wayɓe makko.
HEB 10:14 E sadaka gooto oo, faa abada o hiɓɓinirii ɓeen ɓe luutti mum'en laɓɓintee ɓee.
HEB 10:15 Ɗum woni ko Ruuhu Ceniiɗo oo duu seedantoo en. Sabi o wii tafon:
HEB 10:16 «Joomiraaɗo wii: Ndii aadi ngaɗidan-mi e maɓɓe caggal ɗee ɲalaaɗe: Mi waɗan sariyaaji am e ɓerɗe maɓɓe, mi winnda ɗi e hakkillaaji maɓɓe.»
HEB 10:17 O jokkintini hen kasen, o wii: «Mi ittan e hakkille am luutti maɓɓe e boofi maɓɓe fey.»
HEB 10:18 Ndennoo ɗo luutti njaafaa, sadaka ittoowo luutti hasindintaake ɗon hankasen.
HEB 10:19 Ndennoo sakiraaɓe, ƴiiƴam Iisaa njuppaaɗam ɗam hokki en laawol naatude e nokku ɓurɗo fuu senaade oo dow hoolaare.
HEB 10:20 O udditanii en laawol kesol guurngol jawtirgol heedoode ndee, kanngol woni terɗe makko ɗee.
HEB 10:21 Nde wonnoo jottinoowo sadaka mawɗo ardinaaɗo suudu Laamɗo nduu njogi-ɗen,
HEB 10:22 ndennoo, ɓadoro-ɗen Laamɗo ɓerɗe ɗe ngalaa naafigaaku jogiiɗe goonɗinal ngal sikke fuu walaa e mum. Sabi luutti ɗi ɓerɗe men caawunoo ɗii fuu ittaama, calɗi men duu lootiraama ndiyam laaɓuɗam.
HEB 10:23 Ɓeyden jikke men dow ko ceedori-ɗen ɓernde wootere koo, sabi podanɗo en oo yo koolniiɗo.
HEB 10:24 Ngattondiren hakkille faa tiiɗondiren e ley jilli e golleeji lobbi.
HEB 10:25 Pati njoppen hawritidde no yogaaɓe ngaɗata nii, ɓeydo-ɗen waajondirde nde wonnoo oɗon njiya ɲalaande Joomiraaɗo oo ana wara warde.
HEB 10:26 So en murike en keddike e luutti caggal ko anndu-ɗen goonga oo faa laaɓi koo, annden sadaka ittoowo luutti heddaaki hankasen.
HEB 10:27 Ko heddii dee, doomugol kulɓiniingol ɲannde kiiti, kaɲum e yiite ɲaamoowe yedduɓe Laamɗo ɓee ngee.
HEB 10:28 So neɗɗo bonnii Sariya Muusaa oo e dow seedaaku yimɓe ɗiɗon naa taton, yurmataake, warete!
HEB 10:29 Kaa walaa fuu ɓurɗo haandude e jukkungo ko foti so neɗɗo yaaɓii Ɓii Laamɗo, soɓinii ƴiiƴam aadi cennuɗam ɗum ɗam, hoynii Ruuhu gaddoowo moƴƴere oo.
HEB 10:30 Sabi eɗen anndi Laamɗo wii: «Miin yoɓtoytoo mi yoɓoyan ɓe.» O wii kasen: «Joomiraaɗo saran yimɓe mum.»
HEB 10:31 Hee, naatude e junngo Laamɗo guurɗo oo ana hulɓinii!
HEB 10:32 Miccitee ɲalaaɗe mon arane ɗee, caggal nde hakkillaaji mon njaaynaa, hee on tiinnitike ley torraaji e muɲal.
HEB 10:33 Wakkatiiji oɗon koyniree jennooje e tooɲannge hakkunde yimɓe, wakkatiiji oɗon ndeenta e woɓɓe waɗaaɓe non.
HEB 10:34 On cunodike e uddaaɓe kasu, kasen duu nde teeta-ɗon ko njogi-ɗon koo fuu ndee, on njogorike ɗum seyo, sabi oɗon anndi onon njogii jawdi ɓurndi fuu, ndi timmataa.
HEB 10:35 Ndennoo, pati njoppee hoolaare mon sabi ende jogii mbarjaari mawndi.
HEB 10:36 E ley ɗum, oɗon kaani muɲude, yalla oɗon ngaɗa sago Laamɗo, keɓon mo o fodani on oo,
HEB 10:37 sabi ana winndii: «Ɗoo e yeeso seeɗa, kaanɗo warde oo waran, o taaɗataa.» Laamɗo wii:
HEB 10:38 «Pooccitaniiɗo kam wuurdan goonɗinal, kaa so wirfitiima, ɓernde am yarrataako ɗum.»
HEB 10:39 Enen noo, en njeyaaka e wirfitotooɓe faa kalkoyoo ɓee, ɓe njeye-ɗen e mum dee, goonɗinɓe faa yonkiiji mum'en kisinee ɓee.
HEB 11:1 Goonɗinal yo taƴorde heɓan ko fawi jikke e mum e hoolaade ko yiyaali ana woodi.
HEB 11:2 Saabe maggal, njaatiraaɓe men keɓiri seedaaku lobbo yeeso Laamɗo.
HEB 11:3 Saabe goonɗinal, paamir-ɗen aduna oo e koode ɗee fuu konngol Laamɗo tagiraa, ko yiyetee koo tagiraa ko yiyataake koo.
HEB 11:4 Saabe goonɗinal, Haabiila ittiranii Laamɗo sadaka ɓurɗo mo Kaabiila oo, goonɗinal saabii so Laamɗo jatorii mo o pooccitiiɗo nde jaɓani mo sadakaaji makko. Kasen, fay so taweede o maayii, goonɗinal makko ana heddii waajaade en faa jooni.
HEB 11:5 Saabe goonɗinal, Henok ŋabbiniraa dow kammu fay meeɗaali maayde. Fay gooto yiitaali mo kasen sabi Laamɗo ŋabbinii mo. Kaa fade makko ŋabbineede o seedanaama omo wela Laamɗo.
HEB 11:6 So goonɗinal walaa, fay gooto waawaa welde Laamɗo. Sabi neɗɗo jiɗɗo ɓadaade Laamɗo waajibi goonɗina omo woodi, goonɗinan o barjoto tewtooɓe mo ɓee.
HEB 11:7 Saabe goonɗinal, Nuuhu sehiri laana faa dannda koreeji mum ɗii. O ɗowtanii Laamɗo jeertinɗo mo ko warata, ko yiyaaka tafon koo. Ko o goonɗini Laamɗo koo, o sariri aduna oo fuu. E ley ɗum, Laamɗo jatorii mo o pooccitiiɗo.
HEB 11:8 Saabe goonɗinal, Ibarahiima nootorii noddaango Laamɗo, yalti faade e leydi ndi Laamɗo fodi mo heɓan ndii, o yalti tawi kanko nee o anndaa to o yahata.
HEB 11:9 Saabe goonɗinal, o jooɗorinoo no koɗo nii e leydi o fodanaa ndii. Isiyaaka e Yaakuuba duu njooɗodike e makko e ley hukkummaaji, kamɓe duu ngoni heɓidooɓe e makko fodoore wootere ndee.
HEB 11:10 Sabi omo fooɗanoo ngalluure ɲiiɓunde duumiinde nde Laamɗo diidi so mahi ndee.
HEB 11:11 Saabe goonɗinal, Ibarahiima hokkiraa heɓude sii, fay so taweede o naywiino, genndiiko Saaratu duu yo dimaro wonnoo. Sabi Ibarahiima ana jogorii podanɗo ɗum oo yo koolniiɗo.
HEB 11:12 Ɗum waɗi so gooto naywuɗo faa ɓadii maayde heɓi sii potuɗo koode kammu heewde mo waawaa limeede no njaareendi maayo waawiraaka limeede nii.
HEB 11:13 Ɓeen yimɓe fuu maaydii e goonɗinal mum'en tawi podooje Laamɗo ɗee tabitaali, kaa ɓe coyniima ɗum ɓe kuyanii ɗum duu, ɓe njarriima duu ɓe hoɓɓe, ɓe warwarɓe e aduna oo.
HEB 11:14 Yarroriiɓe hono nii ɓee kollii faa laaɓi paca ana tewtana ko'e mum'en leydi ndi njey.
HEB 11:15 Kasen duu so nii hakkillaaji maɓɓe ana ngonnoo e leydi ndi ɓe njaltunoo e mum ndii, eɓe mbaawnoo wirfitaade ton.
HEB 11:16 Kaa so goonga, eɓe pooɗanoo leydi ɓurndi moƴƴude, ɗum woni ngonndi dow kammu ndii. Saabe ɗum, Laamɗo yaagortaako noddireede Laamɗo maɓɓe, o moƴƴinanii ɓe ngalluure.
HEB 11:17 Saabe goonɗinal, Ibarahiima jaɓiri ittude Isiyaaka sadaka no layyaari nii nde Laamɗo itti koro makko ndee. Fay so taweede Laamɗo fodanii mo leɲol makko heewan, o lanndinike ittude ɓiyiiko korsuɗo oo sadaka,
HEB 11:18 mo Laamɗo wii e mum oo: «Iwdi Isiyaaka ndii, kayri innditortoo innde maa.»
HEB 11:19 Ibarahiima ana jogorii Laamɗo ana waawi fay immintinde ɓiyiiko Isiyaaka e maayde. Saabe nden hoolaare, o wartiranaa ɓiyiiko ana wa'i hono immitiiɗo e maayde nii.
HEB 11:20 Saabe goonɗinal, Isiyaaka duwanorii Yaakuuba e Iisuwa dow moƴƴereeji garoyooji ɗii.
HEB 11:21 Saabe goonɗinal, Yaakuuba duwanorii gooto fuu e ɓiɓɓe Yuusufu ɗiɗon ɓee, nde o ɓadinoo maayde ndee. O tuugii sawru makko, o turii omo teddina Laamɗo.
HEB 11:22 Saabe goonɗinal, Yuusufu sapporii pergu ɓiɓɓe Israa'iila iwde leydi Misira nde ɓadinoo maayde ndee. E ley majjum, o wasii ɓe ɓe naɓora gi'e makko.
HEB 11:23 Saabe goonɗinal, saaraaɓe Muusaa cuuɗiri ɗum lebbi tati caggal rimeede mum, sabi ɓe njii o cukalel moy-ŋarel, kasen, ɓe cuusii woortude yamiroore kaananke oo ndee.
HEB 11:24 Saabe goonɗinal, nde Muusaa mawni ndee, salorii wiyeede taanii Fira'awna.
HEB 11:25 O suɓike reentude e yimɓe Laamɗo ɓee e ley torraaji diina weltoraade wakkatiiwel seeɗa ley luuttal.
HEB 11:26 Omo jatorii hoynireede no Almasiihu hoynirtee nii ɓuri moƴƴude diina jawle Misira ɗee, sabi omo fawi jikke makko e mbarjaari waroyoori ndii.
HEB 11:27 Saabe goonɗinal, o yaltiri leydi Misira tawi o hulaali tikkere kaananke oo, o fellisi yaade hono omo yiya Laamɗo mo yiyataake oo nii.
HEB 11:28 Saabe goonɗinal, o adorii fuɗɗude iidi Paska, o yamiri ƴiiƴam wujee e dame galleeji pati malaa'ika baroowo oo mema hammadiiɓe Israa'iilankooɓe ɓee.
HEB 11:29 Saabe goonɗinal, Israa'iilankooɓe tacciri Maayo Maaliya ngoo dow leydi njoorndi. Kaa Misirankooɓe ndaarunooɓe taccirde non ɓee fuu njoolii.
HEB 11:30 Saabe goonɗinal, tataaji piliiɗi Yeriko ɗii caamiri ko Israa'iilankooɓe ngaɗi balɗe jeɗɗi ana piltoo ɗi koo.
HEB 11:31 Saabe goonɗinal, Rahab debbo pijoowo oo waasiri halkodaade e heeferɓe ɓee, sabi o jaɓɓiima Israa'iilankooɓe soorotooɓe e leydi ndii faa kora ndi ɓee, o jippinirii ɗum'en dow teddeengal.
HEB 11:32 Koɗum mbiyan-mi kasen? Wakkati oo heƴataa kam faa mi haala kabaaru Gedeyon e Barak e Samson e Yefte e Daawuuda e annabi Samuyila, kaɲum e annabaaɓe woɓɓe ɓee.
HEB 11:33 Ɓeen yimɓe fuu, goonɗinal waddani ɗum'en jaalaade kaanankooɓe e laamoraade fooccitaare e heɓude podooje Laamɗo. Kanngal waddani ɓe muɓɓude kunduɗe dawaaɗi ladde
HEB 11:34 e ɲifude giteeli gujitooji e daɗude e kaafaawi mbelki. Fay so taweede ɓe lo'unooɓe, ɓe keɓii semmbe, ɓe worworɓe e golowole, ɓe cayfitii konuuji garɗi e maɓɓe ɗii.
HEB 11:35 Saabe goonɗinal, yoga e rewɓe keɓiri maayɓe mum'en nguurtinaa. Saabe goonɗinal, yimɓe woɓɓe torraama faa maayi, calii heefiɗirde sako coottitee, yalla ana keɓa wuurtugol ɓurngol moƴƴude ngol.
HEB 11:36 Woɓɓe kasen njaayraa, piyaa dorri, e ko ɓuri ɗum ngeƴƴaa naɓaa ley kasu.
HEB 11:37 Yoga maɓɓe mbedaa kaaƴe faa maayi, yoga taƴiraa ngarjaawi, yoga wardaa kaafaawi. Eɓe njiiloo eɓe ɓoornii guri be'i e baali, ɓe misikiina'en, ɓe torraaɓe, ɓe jukkaaɓe jukkungo naawngo.
HEB 11:38 Ɓeen yimɓe, yiilotooɓe e ley laddeeji, ŋabbooɓe kaaƴe, soorotooɓe e luurooji kaaƴe, naatooɓe e gayɗe, ɓe kaandaano e oo aduna.
HEB 11:39 Ɓe fuu ɓe keɓii seedaaku lobbo yeeso Laamɗo saabe goonɗinal maɓɓe. Ɗum fuu e taweede, ɓe keɓaali ko Laamɗo fodi koo,
HEB 11:40 sabi o fodanii en ko moƴƴi ko ɓuri ko maɓɓe koo. O muuyi ɓe laatataako hiɓɓuɓe so wanaa ɓe tawdee e men.
HEB 12:1 Ndennoo enen, so nii seedee'en banngal goonɗinal potuɓe nii heewde ana pilii en, ceerten e donngal fuu e luuttal lo'ortoongal en no yaafiri ngal, njaaren yeeso dow muɲal no daɗondirteeɗo nii,
HEB 12:2 tawee hakkillaaji men ana e Iisaa ardiiɗo waɗude goonɗinal e ɓerɗe men oo, o tabintinoowo ngal duu. Kanko suɓii muɲude leggal bardugal ngal dow seyo wonngo yeeso makko ngoo, o yawi hersa maggal. Jooni, o jooɗoyii ɲaamo Laamɗo dow bimmbeere mum ndee.
HEB 12:3 E ley ɗum, ngattanee hakkille oon muɲuɗo konnaagu luuttooɓe ɓee, yalla oɗon mbaasa tampude, mbaason taƴude jikke e goonɗinal mon.
HEB 12:4 Oɗon caloo luuttal oɗon kaɓa e mum, kaa on kaɓaaki faa ƴiiƴam dogi tafon.
HEB 12:5 Kasen duu on njeggitii oo ɗoo waaju mo Laamɗo haaldiri e mooɗon no ɓiɓɓe mum nii oo: «Ɓiyam, pati yaw ne'ugol Joomiraaɗo ngol, kasen duu, pati taƴu jikke so mo ɲiŋii ma.
HEB 12:6 Sabi Joomiraaɗo ne'an mo horsini fuu, kasen duu fiyan mo nanngiri ɓiyum fuu.»
HEB 12:7 Muɲee ne'ugol ngol, anndon Laamɗo nanngiri on ɓiɓɓe mum. Homo woni ɓiɗɗo mo baam mum ne'ataa ɗum?
HEB 12:8 So on ngalaa e ne'ugol ngol ɓiɓɓe ɓee fuu ne'etee ngol, on nganaa ɓiɓɓe laaɓuɓe, on nganaa ɓiɓɓe halal.
HEB 12:9 Baabiraaɓe men aduna ɓee ana ne'annoo en, en teddinii ɓe. Ko haɗata en ɗowtanaade Baabiraaɗo men dow kammu oo faa ɓura no maɓɓe nii yalla eɗen nguura?
HEB 12:10 Baabiraaɓe men ana ne'irannoo en no miilorii ana wooɗi e wakkatiiwel seeɗa. Kaa Laamɗo kammari faa nafa en ne'irta en, yalla eɗen ndeenta e mum ley senaare mum.
HEB 12:11 Ne'ugol fuu e ley oo wakkati yoomre waddata, seynataa. Kaa caggal ɗum, engol waddana jaɓuɓe ne'eede ɓee fooccitaare e jam.
HEB 12:12 Ndennoo ɓamtee juuɗe mon ŋooɗuɗe ɗee, cemmbintinee e koppi mon ɗi ngalaa semmbe ɗii.
HEB 12:13 Njokkee laawi pooccitiiɗi, pati koyngal laƴoowal seeltu, ko haani dee, ngal sella.
HEB 12:14 Tiinnee ndaaree wondirde e yimɓe fuu dow jam, tewton senaare, sabi so on ngalaa nde on njiyataa Joomiraaɗo.
HEB 12:15 Njeertee pati fay gooto waasa moƴƴere Laamɗo ndee, pati fay gooto e mon laatoo hono no haako haaɗuko wilitirta nii, so raaɓira yimɓe heewɓe haaɗugol mum.
HEB 12:16 Njeertee pati fay gooto e mon laatoo jaahili naa adunanke no Iisuwa nii, coottuɗo hammadiyaaku mum faa heɓa ko ɲaama wakkatiiwel gootel tan.
HEB 12:17 Oɗon anndi caggal ɗum, nde o yiɗi heɓude duwaawu baam makko ndee, o tippitaama. O ɓami nii faa o woyi kaa o heɓaali dabare fuu no o waylitira ko waɗaa koo.
HEB 12:18 Onon, on ngardaali to Laamɗo hono no yimɓe Israa'iila ngardunoo to haayre Siinaayi nii. Kamɓe ɓe ngarii to huunde waawnde memeede nde yiite huɓɓata e mum. Ɓe ngari e ley nimre niɓɓunde tika e henndu mawndu.
HEB 12:19 Ɓe nanii fuufaango buututal ngoo, kaɲum e daande toownde iwnde dow kammu ndee. Nanunooɓe nden daande ɓee fuu ɲaagike Laamɗo pati ɓeydanee hen fay konngol gootol no poti hulde.
HEB 12:20 Sabi ɓe ndonkii waawtude ndee ɗoo yamiroore: «Ko memi nden waamnde haayre fuu, fay so daaba, wardete kaaƴe.»
HEB 12:21 Goonga, ko yimɓe ɓee njii koo ana hulɓinii faa Muusaa e hoore mum wii: «Mi hulii sanne faa miɗo siɲɲa.»
HEB 12:22 Kaa onon, on ngarii e haayre Siyona ndee, kaɲum e ngalluure Laamɗo guurɗo oo, ɗum woni Urusaliima dow kammu oo, to malaa'ika'en ujunaaji ujunaaji kawriti so ana mbeltodoo.
HEB 12:23 On ngarii e kawrital hammadiiɓe ɓe inɗe mum'en mbinndaa dow kammu ɓee, on ngarii e Laamɗo caroowo yimɓe fuu oo, on ngarii e yonkiiji fooccitiiɓe laatiiɓe hiɓɓuɓe ɓee.
HEB 12:24 On ngarii e Iisaa curoowo hakkunde yimɓe e Laamɗo ley aadi keyri ndii oo. On ngarii e ƴiiƴam makko laɓɓinoojam, ngadduɗam kabaaru ɓurɗo kabaaru ƴiiƴam Haabiila juppiiɗam oo moƴƴude.
HEB 12:25 Ndennoo tiinnee pati calo-ɗon Laamɗo kaaldoowo e mooɗon oo, sabi salinooɓe jeertingol makko dow leydi gaa ɓee ndaɗaali, wanaa haala enen so en calanike jeertingol iwrungol dow kammu.
HEB 12:26 Arannde, daande makko dimmbii leydi ndii. Jooni kaa, o fodii ɗum ɗoo, o wii: «Mi dimmban ndi cilol gonngol kasen, wanaa leydi tan, kammu e leydi fuu.»
HEB 12:27 Ko o wii «cilol gonngol kasen» koo ana holla ko moƴƴinaa fuu dimmboto faa saama, yalla ko dimmbataako koo ana heddoo kaɲum tan.
HEB 12:28 Saabe ɗum, nde wonnoo laamu mo dimmbataako keɓaten, njetten hen Laamɗo, ndewren mo no weldata mo tawee e leyɗinkinaare e kulol,
HEB 12:29 sabi Laamɗo meeɗen oo ana wa'i no yiite halkoowe nii.
HEB 13:1 Keddo-ɗon e yiɗondirde, sabi on sakiraaɓe.
HEB 13:2 Pati njeebee jippinde hoɓɓe, sabi woɓɓe njippinii malaa'ika'en tawi anndaa ko ɓe ngoni.
HEB 13:3 Miccitee uddaaɓe ɓee hono no onon e ko'e mon oɗon uddidaa e maɓɓe nii. Miccitee torraaɓe torra cattuɗo hono no onon e ko'e mon oɗon torridaa e maɓɓe nii.
HEB 13:4 Yo yimɓe fuu teddin dewgal, pati jeenoyee so ngarton e lelɗe mon. Sabi Laamɗo saran fijooɓe wonɓe e dewgal e ɓe ngalaa e dewgal fuu.
HEB 13:5 Joote jawdi haanaa taweede e mon. Keɲɲitoree ko njogi-ɗon, sabi Laamɗo jaati wii: «Mi teelnataa ma, mi yoppataa ma abada!»
HEB 13:6 Saabe majjum, eɗen mbaawi haalde ɗum ɗoo dow hoolaare: «Joomiraaɗo woni paabotooɗo kam, mi hulataa. Koɗum fuu neɗɗo waawi waɗude kam?»
HEB 13:7 Miccitee ardiiɓe ɗowde on so kaalani on konngol Laamɗo ɓee. Ngattee hakkillaaji mon e battane nguurndam maɓɓe ɗam, ɲemmbon goonɗinal maɓɓe ngal.
HEB 13:8 Iisaa Almasiihu waylitataako: no worrunoo keeɲen nii, worri hannde, non worrata faa abada duu.
HEB 13:9 Pati njaɓee waajuuji goɗɗi ɗi on mboowaa nande naɓa hakkillaaji mon. Ko ɓuri moƴƴude, ɓerɗe mon keɓa semmbe e ley moƴƴere, ko wanaa jokkude sariyaaji keertiiɗi ɲaamdu. Jokkuɓe ɗiin sariyaaji ɓee fay huunde keɓaali hen.
HEB 13:10 Yottinooɓe sadaka golluɓe ley hukkum ceniiɗo ɓee ndannanaaka ɲaamde sadaka pawiiɗo e ittirde sadaka men ndee.
HEB 13:11 Sabi e ley njuɓɓuki Sariya Muusaa, Jottinoowo Sadaka Mawɗo waddata ƴiiƴam kirsamaaji ley nokku ɓurɗo fuu senaade oo itta ɗam sadaka kammari luutti, kaa tewuuji majji ɗii, to caggal daaka too sumetee.
HEB 13:12 Ɗum waɗi so Iisaa duu maayoyi caggal ngeenndi faa sennira yimɓe ƴiiƴam mum.
HEB 13:13 Ndennoo, njalten tawoyen mo to caggal ngeenndi too, ndoondo-ɗen hersa ka yimɓe ndonndini mo kaa!
HEB 13:14 Sabi ga aduna gaa en ngalaa ngeenndi nduumotoondi, kaa eɗen tewta ngeenndi ngaroyoori ndii.
HEB 13:15 Iisaa ana yottinana en sadaka men jettirɗo Laamɗo. Njettiren kunduɗe men innde makko wakkati fuu.
HEB 13:16 Kaa pati njeebee waɗude ko moƴƴi, ndeenton e huunde fuu, sabi ɗiin sadakaaji ana mbela Laamɗo.
HEB 13:17 Ɗowtano-ɗon ɗowooɓe on, leyɗinkinano-ɗon ɓe, sabi eɓe kaybi yonkiiji mon ɗii, nde wonnoo ɓe kaaltoyan ɗum yeeso Laamɗo. Accee ɓe ngollira golle oo e seyo tawee wanaa e metti, sabi so ɓe ngaɗirii ɗum metti nafataa on.
HEB 13:18 Miɗen ɲaagoo on duwaawu, sabi miɗen anndi hakkillaaji amen ɲiŋaali min, nde wonnoo sago amen woni yaarude no wooɗi e huunde fuu.
HEB 13:19 Miɗo ɲaagoo on sanne nduwano-ɗon kam, yalla Laamɗo ana hokka kam laawol mi warta e mooɗon law.
HEB 13:20 Laamɗo gaddoowo jam guurtinɗo Joomiraaɗo meeɗen Iisaa, yo waɗu on hiɓɓuɓe e huunde fuu ko moƴƴi ko kaaje-ɗon, yalla oɗon ngaɗa sago mum. Yo o waɗu e meeɗen muuyɗe makko saabe Iisaa Almasiihu. Iisaa woni duroowo baali lobbo oo, tabintiniroowo aadi nduumiindi ndii ƴiiƴam mum. Yo teddeengal woodan mo faa abada abadin. Aamiina.
HEB 13:22 Sakiraaɓe, miɗo ɲaagoo on kettiniree ɗii waajuuji muɲal, sabi ko kaal-mi koo yo seeɗa.
HEB 13:23 Miɗo anndina on sakiike meeɗen Timote yoppitaama. So o yaawii yottaade gaa, min ngardan to mon.
HEB 13:24 Miɗen njowta hooreeɓe mon ɓee e seniiɓe ɓee fuu. Iwɓe Italiya ɓee duu ana njowta on.
HEB 13:25 Yo hinnee Laamɗo wonu e mooɗon, on fuu!
JAM 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Yaakuuba maccuɗo Laamɗo, maccuɗo Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu, faade e cuuɗi baaba sappo e ɗiɗi caakiiɗi e nokkuuje ɗee fuu ɗii. Onon e jam!
JAM 1:2 Sakiraaɓe am horsuɓe, nde torraaji ɗi ngaldaa sii ngarii ittude koro mon, njogoree ɗum fuu seyo,
JAM 1:3 sabi oɗon anndi itteede koro goonɗinal mon rimata muɲal.
JAM 1:4 Kaa noo, kinaa muɲal mon satta, yalla oɗon laatoo hiɓɓuɓe, huunde fuu ɲakataa on.
JAM 1:5 Ndennoo, so gooto mon ana ɲakoraa hakkille, yo ɲaago Laamɗo dokkoowo fuu oo, hokkan mo. Sabi Laamɗo yo dokko mo mimsataa, mo hiitataako.
JAM 1:6 Kaa joomum ɲaagoroo e goonɗinal tawee sikkitaaki, sabi cikkitotooɗo ana nanndi e bempeeje ɗe henndu saawii e mum, so ana sogga ɗum yaade.
JAM 1:7 Neɗɗo baaɗo nii pati miila heɓude e Joomiraaɗo fay huunde.
JAM 1:8 Neɗɗo gaɗuɗo ɓerɗe ɗiɗi, anndaa ko yiɗi: hannde too, janngo gaa.
JAM 1:9 Sakiraaɗo goonɗinɗo so tawi yo talka, yo seyo sabi yeeso Laamɗo o tedduɗo.
JAM 1:10 Kaa so tawii yo galo, ana wajibii e mum seyoo sabi Laamɗo leyɗinii ɗum. Hono no piindi ɓooyataa ley ngesa nii, arsukuntaaku duu non wa'i.
JAM 1:11 So naange wulii, yoorna funngooji ɗii, piindi ndii saama, ŋari mum fuu yalta. Hono non jaati arsukunte oo saamirta, kabaaruuji mum fuu mbona.
JAM 1:12 Neɗɗo fuu tiinnitiiɗo ley torraaji ittooji koro mum welii hoore. Sabi nde tiinnitaare makko ndee tabiti fuu, mo heɓan teddeengal gondugal e nguurndam nduumiiɗam, ɗam Laamɗo fodani yiɓɓe muuɗum ɗam.
JAM 1:13 So neɗɗo jarribaama, pati wiya: «Laamɗo jarribini kam.» Sabi fay gooto waawaa jarribinde Laamɗo bone, kasen duu Laamɗo jarribintaa fay gooto.
JAM 1:14 Kaa jarribaaji ana nannga neɗɗo so tuuyooji mum pooɗii ɗum, naɓii ɗum.
JAM 1:15 Caggal ɗum, so tuuyooji bonɗi cowiima, ndiman luuttal. Nde luuttal ɓenndi fuu, kaɲum rimata maayde.
JAM 1:16 Sakiraaɓe am horsuɓe, pati on njaayre.
JAM 1:17 Moƴƴere fuu nde ndokke-ɗen, kulle lobbe fuu ɗe ndokke-ɗen, to kammu too iwranta en. Ɗum fuu to Laamɗo taguɗo naange e koode ɗum iwranta en. Laamɗo waylitataako, ko niɓɓi fuu walaa e makko.
JAM 1:18 Kanko muuyi so o waɗi en ɓiɓɓe makko, o rimtiri en konngol makko, konngol goongaraawol, yalla eɗen laatoo dikkuruuɓe e tagoore makko ndee.
JAM 1:19 Sakiraaɓe am horsuɓe, ngaɗee hakkille e ɗum ɗoo: kettinee tafon, taaɗon haalde, taaɗon tikkude.
JAM 1:20 Sabi neɗɗo tikkuɗo waawaa gollude ko fooccitii yeeso Laamɗo.
JAM 1:21 Ndennoo, njoppee huunde fuu ko tuunni e ko satti bonde, njaɓɓoro-ɗon konngol ngol Laamɗo tuti e ɓerɗe mooɗon ngol leyɗinkinaare. Engol waawi hisinde yonkiiji mooɗon.
JAM 1:22 Ngaɗee ko konngol ngol wii on, pati kaaɗee e hettinaade ngol tan. So wanaa ɗum, on tawan on njaayrii ko'e mooɗon.
JAM 1:23 Sabi kettintooɗo konngol so waasa jokkude ngol, ana wa'i hono no ƴeewoowo hoore mum e timtorgal so yiya no yeeso mum tagiraa.
JAM 1:24 Caggal o yii hoore makko, o wittii, oon wakkati fuu o yeggitata no o wa'i.
JAM 1:25 Kaa oon ƴeewoowo sariya kiɓɓuɗo dimɗinoowo oo, so tiinnike e mum, so tuugike ɗum, laatoto hono golliroowo konngol ngol, wanaa hono nanoowo tan so yeggita. Laamɗo waɗan barke e golle makko fuu.
JAM 1:26 Neɗɗo fuu jogoriiɗo hoore mum yo diinanke lobbo, so tawii waawanaa ɗemngal mum, jaayrii hoore mum, diina mum kaa duu nafataa fay huunde.
JAM 1:27 Diina laaɓuka seniika ɗo Laamɗo Baabiraaɗo men kaɲum woni: faabaade rewɓe talka'en ɓe worɓe mum'en maayi e atiime'en ley ɓillaare mum'en, e haybude hoore mum e tuundi aduna.
JAM 2:1 Sakiraaɓe am, onon goonɗinɓe Joomiraaɗo meeɗen Iisaa Almasiihu Jom teddeengal, pati ɓurdinee ɓiɓɓe aadama.
JAM 2:2 So arsukunte gaɗuɗo care kaŋŋe pariiɗo warii ɗo mbataton ɗoo jooni, e so misikiino ɓoorniiɗo kaddule tuunnuɗe kaɲum duu warii,
JAM 2:3 so on njii ɓoorniiɗo kaddule lobbe oo, ngaɗanon ɗum hakkille, njoƴƴinon ɗum e joonnde teddunde, mbiyon ɗum «Jooɗa», mbiyon misikiino oo «Dara too enne» naa «Jooɗa e leydi»,
JAM 2:4 so on ngaɗirii non, on ceenndaali ko'e mooɗon naa? On laatike sarooɓe ɓe miijooji bonɗi.
JAM 2:5 Sakiraaɓe am horsuɓe, kettinee! Misikiina'en aduna oo ɓee wanaa Laamɗo suɓike ɓe faa hokka ɓe arsukuntaaku goongaraajo, keɓaaɗo e goonɗinal, ɓe naata e Laamu Laamɗo mo Laamɗo fodani yiɓɓe ɗum oo naa?
JAM 2:6 Kaa onon, on koynii misikiina'en ɓee. Tama wanaa arsukunte'en ɓee torrata on, so naɓa on laamu?
JAM 2:7 Wanaa kamɓe mbonkotoo Iisaa mo njogi-ɗon innde mum lobbere oo naa?
JAM 2:8 Goonga, so tawii on njokkii sariya Laamu Laamɗo no Binndi ɗii mbiiri nii: «Njiɗiraa tanaa maa no njiɗir-ɗaa hoore maa nii», so on njokkii ɗum, on ngaɗii ko moƴƴi.
JAM 2:9 Kaa so on ɓurdinii ɓiɓɓe aadama, on luuttii, sariya oo hollii on woofooɓe.
JAM 2:10 Sabi so neɗɗo woofii wootere e jamirooje sariya ɗee, fay so jokkii keddiiɗe ɗee fuu, luuttii sariya oo fuu.
JAM 2:11 Sabi Laamɗo biiɗo «Pati jeenu», kaɲum wii kasen «Pati ɲaaɗu hoore.» Jooni, fay so a jeenaali, so a ɲaaɗii hoore, a laatike boofuɗo sariya oo.
JAM 2:12 Kaaldee, ngolliree hono no yimɓe sardeteeɓe sariya dimɗinoowo nii.
JAM 2:13 Caroowo mo yurmataako, Laamɗo yurmataako ɗum. Kaa jurmotooɗo, walaa fuu ko o huldata sariya.
JAM 2:14 Sakiraaɓe am, tama won biyoowo e mooɗon «Miɗo goonɗini Laamɗo.» Koɗum fuu ɗum nafata so golle makko hollataa omo goonɗini? Ngal goonɗinal ana waawi hisinde mo naa?
JAM 2:15 So tawii aɗa jogii sakiraaɗo gorko naa banndiraaɗo debbo ɓe laatii hasindinɓe sanne sanne koltal e ɲaamdu ɲannde mum,
JAM 2:16 so gooto mon wii ɓe: «Yo on tawoy jam, kolton kolte tekkuɗe, ɲaamon faa kaaron» tawee on ndokkaali ɓe ko ɓe kasindini e mum koo, koltal e nguure, koɗum ɗum nafata?
JAM 2:17 Goonɗinal e hoore mum duu non worri: so ngal waldaa e golle lobbo, ngal waatii, ngal nafataa.
JAM 2:18 Kaa so won biiɗo ma: «Aan, a jom goonɗinal, miin, mi jom golle», nden, mi jaaboto joomum: «Hollam goonɗinal maa tawee waldaa e golle lobbo so aɗa waawi. Miin duu mi hollirte golleeji am mi goonɗinɗo.»
JAM 2:19 Aɗa goonɗini Laamɗo yo gooto naa? Gasii! Kaa fay seyɗaani'en ana ngoonɗini ɗum faa eɓe ciɲɲa no ɓe poti hulde!
JAM 2:20 Jaayɗo! Kinaa mi holle goonɗinal ngal waldaa e golle nafaa fuu walaa e mum.
JAM 2:21 Hono njaati men Ibarahiima waɗi so nanngiraa pooccitiiɗo, wanaa golle muuɗum naa? O fawi ɓiyiiko Isiyaaka e ittirde sadaka ndee faa o hirsa ɗum.
JAM 2:22 A yii goonɗinal Ibarahiima e golle mum fuu ana hawri, kasen duu golle makko hiɓɓini goonɗinal makko.
JAM 2:23 Hono nii ko Binndi ɗii mbii koo tabitiri: «Ibarahiima goonɗinii Laamɗo, Laamɗo jatorii mo saabe majjum mo pooccitiiɗo», faa o noddiraa giɗo Laamɗo.
JAM 2:24 Ndennoo on njii, e golle neɗɗo nanngirtee yo pooccitiiɗo, wanaa goonɗinal mum tan.
JAM 2:25 Hono non Rahab, debbo pijoowo oo duu. O nanngiraa mo pooccitiiɗo kammari golle lobbo mo gollunoo oo, nde o jaɓɓinoo nelaaɓe ɓee so o walli ɗum'en hootirde laawol gonngol ndee.
JAM 2:26 Jooni nee, hono no calɗi neɗɗo maayirta so foofaango iwii e mum nii, hono non goonɗinal waatirta so golle lobbo iwii e mum.
JAM 3:1 Sakiraaɓe am, pati heewɓe e mooɗon tewta laataade jannginooɓe. Sabi oɗon anndi enen jannginooɓe, so en ngaɗii ko boni en carete sariya naawɗo faa ɓura yimɓe woɓɓe ɓee.
JAM 3:2 En fuu eɗen mboofa e nokkuuje keewɗe. So tawii won mo mboofataa so ana haala, oo laatii neɗɗo kiɓɓo, baawɗo durde calɗi mum fuu.
JAM 3:3 No ngaɗirten labaale e kunduɗe pucci yalla ana ɗowtanoo en nii, hono non naɓirten calɗi majji duu.
JAM 3:4 Ƴeewee laanaaji geeci ɗii no ɗi poti manngu e no kene mawɗe naɓirta ɗi. Kaa ɗum fuu e taweede gurfirgel tusukel dirnata ɗi, marsoowo ɗi oo naɓa ɗi ɗo yiɗiri fuu.
JAM 3:5 Ɗemngal duu hono non. Ɗemngal yo salndu famardu e calɗi neɗɗo kaa engal mantoroo kulle mawɗe. Ƴeewee! Ladde no foti mawnude nii fuu, pettel yiite ana waawi sumude nde fuu.
JAM 3:6 Ɗemngal duu yo yiite. Engal lommbii hakkunde terɗe, engal mooɓi boneeji fuu, engal soɓina terɗe fuu. Engal huɓɓiree yiite jahannama, engal suma nguurndam meeɗen fuu.
JAM 3:7 Ɓiɓɓe aadama mbiirii sii daabaaji fuu, iwde waasooji ladde e pooli e ladi faa yottaade ko woni ley ndiyam fuu.
JAM 3:8 Kaa ɗemngal, fay gooto waawaa biirude ɗum. Ɗemngal haaɗataa haannde mum, ngal kasaara bonɗo, keewngal tooke bonɗe.
JAM 3:9 Kanngal njettirten Baabiraaɗo men Joomiraaɗo, kanngal duu kuɗirten yimɓe, tawi Laamɗo tagi ɓe so nanndini ɓe e muuɗum.
JAM 3:10 Jettooje e kuddi fuu ley hunduko wooto koo nii njaltata. Sakiraaɓe am, wanaa non ɗum haani worrude.
JAM 3:11 Tama ndiyam mbelɗam e ndiyam kaaɗuɗam ana mbaawi ildude e sewnde wootere?
JAM 3:12 Sakiraaɓe: ibbi ana waawi rimde ɓohe naa? Maangoroowi ana waawi rimde ibbe naa? Ndennoo, sewnde haaɗunde yaltintaa ndiyam mbelɗam.
JAM 3:13 Hakkilante naa paamɗo ana e mooɗon naa? Joomum hollira ɗum caahu e golleeji gaɗiraaɗi sawraare e hakkilantaaku.
JAM 3:14 Kaa so tawii kirondiral bonngal naa haasidaaku ana e ɓerɗe mooɗon, pati mantoro-ɗon on hakkilante'en, ɗum yo yeddude goonga oo.
JAM 3:15 Oon hakkilantaaku iwataa to Laamɗo. Ɗo aduna ɗoo o iwata, e giɗaaɗe yonki o iwata, e seyɗaani o iwata.
JAM 3:16 Sabi ɗo kiram e haasidaaku ngoni fuu, njiiɓu e boneeji duu ɗon tawetee.
JAM 3:17 Kaa hakkilantaaku iwɗo to Laamɗo, laɓɓinan ɓernde tafon. Caggal ɗum, o wadda jam. Omo heewi sawraare, omo heewi newaare, omo heewi yurmeende, omo waɗa golleeji lobbi. O seenndataa ɓiɓɓe aadama. Naafigaaku walaa e makko.
JAM 3:18 Yiɓɓe jam ɓee, jam aawata, fooccitaare mawnde yaltanta ɓe hen.
JAM 4:1 Hoto golowole e haɓooji gonɗi e ley mooɗon ɗii iwi? Tama wanaa e jooteeji mooɗon kaɓooji e ley ɓerɗe mooɗon ɗii ɗi iwi?
JAM 4:2 So on tuuyaama huunde on keɓataa, ɗum waɗi on mbaran ko'e. Oɗon kaasidoo on keɓataa sago mon, ɗum waɗi on nduddan kaɓon. On keɓaali, sabi on ɲaagaaki Laamɗo.
JAM 4:3 Oɗon ɲaagoo mbaason heɓude, sabi anniya bonɗo woni ko ɲaagorto-ɗon, yalla oɗon keɓa giɗaaɗe yonki mon tan.
JAM 4:4 Oɗon nanndi e jeenooɓe. Tama on anndaa yiɗude aduna yo konnaagu Laamɗo? Ndennoo, anniyiiɗo laataade giɗo aduna fuu, waɗii hoore mum konnee Laamɗo.
JAM 4:5 Pati miilee Binndi ɗii meere kaalata: «Laamɗo ana horsini ruuhu mo waɗi e meeɗen oo sanne.»
JAM 4:6 Kaa noo, Laamɗo waɗanii en moƴƴere ɓurnde mawnude kasen. Sabi ɗum Binndi ɗii mbiyata: «Laamɗo salanto mawninkiniiɓe, hinnoto leyɗinkiniiɓe ɓee.»
JAM 4:7 Ndennoo, njaɓanee Laamɗo. Kaɓon e Ibiliisa o dogan o woɗɗoo on.
JAM 4:8 Ɓattitee Laamɗo, kanko duu o ɓattoto on. Onon luuttuɓe ɓee laɓɓinee juuɗe mon, onon waɗuɓe ɓerɗe ɗiɗi ɓee, laɓɓinee ɓerɗe mooɗon!
JAM 4:9 Ŋoornee, cuŋlee, mboyee, ngaɗee jaleeɗe mooɗon bojji, ngaɗee weltaare mooɗon sugulla.
JAM 4:10 Leyɗinkinee e yeeso Joomiraaɗo, o toownan on.
JAM 4:11 Sakiraaɓe, pati fay gooto e mooɗon ɲo'a banndum. Neɗɗo fuu ɲo'uɗo banndum naa hiitii ɗum, bonkiima sariya Laamɗo oo, hiitike sariya oo. So a waɗii nii, a waɗii hoore maa kiitotooɗo sariya oo, a ɗowtantaako mo.
JAM 4:12 Gooto woni darnuɗo sariya, oo woni Laamɗo Caroowo oo: kanko tan woni baawɗo hisinde naa halkude. Aan, ko ngon-ɗaa faa kiitoo-ɗaa tanaa maa?
JAM 4:13 Onon wiyooɓe: «Hannde naa janngo, min njahan ngalluure maaniire e maaniire, min ngaɗa ton hitaande miɗen njaagoo, min keɓa tino», ngaɗee hakkille!
JAM 4:14 On anndaa ko waɗata janngo. Koɗum woni nguurndam mon? Ɗum cuurki ɓannguki wakkatiiwel gootel tan so majji.
JAM 4:15 Hono nii kaanno-ɗon wiide: «So Joomiraaɗo muuyii, min nguuran, min ngolla huunde maani e huunde maani.»
JAM 4:16 Kaa jooni, on mawninkinike, on kaawtike. Haawtaare hono nii fuu, ana boni.
JAM 4:17 Ɗum nee, annduɗo gollude golle lobbo, so gollaali ɗum, luuttii.
JAM 5:1 Jooni nanee onon arsukunte'en, mboyee, ngaɗee woondu saabe torraaji kewtotooɗi on.
JAM 5:2 Jawle mooɗon mbonii, kaddule mooɗon mooƴii.
JAM 5:3 Kaŋŋe mooɗon e cardi mooɗon sugii. Ngol sugugol laatantoo on seedaaku boneeji mon, ɲaama tew mon no yiite nii. Aduna warii e timmude, faa hannde oɗon paggoo jawle.
JAM 5:4 Njoɓdi gollooɓe hettuɓe gese mooɗon ndi cali-ɗon yoɓude ndii wullata. Joomiraaɗo Jom Semmbe oo nanii gullaali hettuɓe ɓee ɗii.
JAM 5:5 On njootaama, on mbeltike ley oo ɗoo aduna, on paynii ko'e mooɗon saabe ɲannde kirsete-ɗon.
JAM 5:6 On carii pooccitiiɗo mbar-ɗon ɗum, tawi waawaa daranaade hoore mum.
JAM 5:7 Haya, sakiraaɓe, muɲee faa Joomiraaɗo oo wara. Hono no demoowo doomirta faa leydi hokka ɗum kettal lobbal, o muɲan faa o heɓa ƴiiwoonde aranndeere e sakitotoonde,
JAM 5:8 onon duu muɲee, tiinnitee, sabi gartol Joomiraaɗo oo ɓattiima.
JAM 5:9 Sakiraaɓe, pati ɲiŋondiree yalla oɗon mbaasa sareede. Miccitee wakkati fuu Caroowo oo ana ɓadii sanne, omo darii damal!
JAM 5:10 Sakiraaɓe, miccitee annabaaɓe wowlunooɓe innde Joomiraaɗo ɓee muɲii torra. Onon duu muɲiree no maɓɓe nii.
JAM 5:11 Eɗen mbiya tiinnitiiɓe ɓee mbelii hoore. On nanii tiinnitaare Ayyuuba ana haalee, kasen on njii ko Joomiraaɗo oo faandinoo hen, sabi Joomiraaɗo yo keewɗo yurmeende sanne, jom hinnee.
JAM 5:12 Kaa ko adii huunde fuu, sakiraaɓe am, pati kunee: wanaa hunoraade kammu, wanaa hunoraade leydi, wanaa huunde wonnde. So goonga, mbiyon goonga, so pene, mbiyon pene pati Laamɗo sara on.
JAM 5:13 Won torriiɗo e mooɗon naa? Duwoo! Won ceyiiɗo e mooɗon naa? Yettira Laamɗo jime.
JAM 5:14 Won ɲawɗo e mooɗon naa? Nodda mawɓe deental goonɗinɓe, ɓe ngujira ɗum nebam e innde Joomiraaɗo, ɓe nduwanoo ɗum.
JAM 5:15 Duwaawu duworaaɗo goonɗinal, kaɲum sellinan ɲawɗo oo, non Joomiraaɗo imminan ɗum. So joomum luuttiino duu, yaafete.
JAM 5:16 Ndennoo, gooto fuu haalana goɗɗo luutti muuɗum, ɲaaganee banndiraaɓe mooɗon Laamɗo, yalla oɗon cellinee. Ɲaagunde Laamɗo nde neɗɗo pooccitiiɗo ɲaagii ana jogii baawɗe waɗude kulle mawɗe.
JAM 5:17 Annabi Iliyaasa yo neɗɗo hono men. O ndaardi Laamɗo o duwii pati kammu toɓa. Duuɓi tati e lebbi jeegom, waadere tollaaki e leydi.
JAM 5:18 Caggal ɗum, o ɲaagii Laamɗo kasen kammu oo toɓa. Nden Laamɗo jippini toɓo, leydi fuɗini ko hettetee.
JAM 5:19 Sakiraaɓe, so gooto e mon majjii laawol goonga, so goɗɗo wartirii ɗum,
JAM 5:20 anndee gartirɗo luuttuɗo iwde e laawol majjere hisinii yonki iwde e maayde, saabe ɗum, luutti keewɗi ana njaafee.
1PE 1:1 Miin Piyeer nelaaɗo Iisaa Almasiihu winndi oo ɗoo ɓataaki faade e mon, onon ɓe Laamɗo suɓii, laatiiɓe hoɓɓe e ley aduna oo, saakiiɓe e ɗee ɗoo leyɗe: Ponta e Galaatiya e Kappadokiya e Asiya e Bitiniya.
1PE 1:2 Laamɗo Baabiraaɗo men suɓike on hono no anndirnoo ɗum nii, non Ruuhu mum waɗi on yimɓe Laamɗo, faa ɗowtano-ɗon Iisaa Almasiihu, yalla ƴiiƴam mum ɗam ana laɓɓina on. Yo Laamɗo ɓeydan on moƴƴere e jam!
1PE 1:3 Jettooje ngoodanii Laamɗo Baaba Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu. Dow yurmeende makko mawnde ndee o rimtorii en rimtegol ɗiɗaɓol saabe immitagol Iisaa Almasiihu e hakkunde maayɓe faa keɓen jikke duumotooɗo.
1PE 1:4 Non eɗen mbaawi fawde jikke men dow moƴƴereeji ɗi Laamɗo resani en dow kammu ɗii. Kanji, ɗi mbonataa, ɗi tuunnataa, ɗi ɓuytataako.
1PE 1:5 Laamɗo reeniri on goonɗinal mon e ley baawɗe makko, faa hisina on. O lanndinike ɓannginde ɗam kisindam e wakkati cakite aduna oo.
1PE 1:6 Oɗon nii ceyii hen seyo manngo, fay so jooni ana haani ley wakkatiiwel gootel torraaji ɗi ngaldaa sii itta koro mon.
1PE 1:7 Ɗii torraaji kollata cellal goonɗinal mon. Hono no kaŋŋe waɗirtee e yiite faa ƴeewee yalla o dimo, onon duu hono non korirte-ɗon. Goonɗinal mon duu ana ɓuri kaŋŋe sabi kaŋŋe heddataako. Ndennoo on njettete, on keɓan darja e teddeengal kammari goonɗinal mon ngal ɲannde Iisaa Almasiihu ɓanngii.
1PE 1:8 Iisaa, on njiyaali ɗum kaa oɗon njiɗi ɗum. On njiyataa mo jooni, kaa oɗon ngoonɗini mo. Ɗum hebbini on seyo, seyo manngo daɗungo hakkille,
1PE 1:9 sabi oɗon keɓa tino goonɗinal mon, ɗum woni kisindam yonkiiji mon.
1PE 1:10 Annabaaɓe sappiiɓe ko fa'i e moƴƴere nde podana-ɗon ndee, ƴeewii kasen duu tewtii faamude ɗam kisindam.
1PE 1:11 Ruuhu Almasiihu gonɗo e maɓɓe oo anndinii ɓe gila wakkati majjum waraali, torraaji kewtotooɗi Iisaa Almasiihu e teddeengal jokkoowal hen. Annabaaɓe ɓee tewtii faamude nde ɗum waɗata e no ɗum waɗirta.
1PE 1:12 Kaa Ruuhu oo hollitiino ɓe oon kabaaru wanaa ko'e maɓɓe ɓe mbaajantoono, onon ɓe mbaajantoo. Joonnoo, waajotooɓe Kabaaru Lobbo ɓee njottinii on oon kabaaru dow baawɗe Ruuhu Ceniiɗo iwɗo dow kammu. Oon kabaaru, malaa'ika'en hoore ana njiɗi anndande ɗum faa sanne.
1PE 1:13 Ɗum nee, tawa oɗon lanndinii, oɗon kakkili, oɗon peerti gite mon! Pawon jikke mooɗon fuu dow moƴƴere nde Laamɗo hokkoyta on ɲannde Iisaa Almasiihu ɓanngoyii ndee.
1PE 1:14 Ɓikkoy ɗowtaniiɓe Laamɗo, pati njokkee e giɗaaɗe yonki ɗe ngonno-ɗon e mum arannde ɗee. Nden, on anndaalino goonga.
1PE 1:15 Jooni, laatee seniiɓe e huunde fuu ko ngollaton, hono no Laamɗo nodduɗo on oo senorii nii.
1PE 1:16 Sabi Binndi ɗii mbii: «Laatee seniiɓe, sabi miin mi ceniiɗo.»
1PE 1:17 Oɗon noddira Laamɗo Baabiraaɗo mooɗon, kanko woni cariroowo gooto fuu e golle mum, o ɓurdintaa yimɓe. Ndennoo ley ko ngollaton fuu, kulee mo faa ɗo koɗaaku mooɗon haaɗi e aduna.
1PE 1:18 Oɗon anndi on coottitaama yalla oɗon tonngitee iwde e tonngoode nguurndam mon meereejam ɗam tawru-ɗon baabiraaɓe mooɗon. Ndii coottitaari wanaa huunde timmoore hono cardi naa kaŋŋe.
1PE 1:19 Iisaa Almasiihu soottitirii on ƴiiƴam mum tedduɗam, Almasiihu nannduɗo e njawdiri ndi walaa ella ndi walaa tuundi.
1PE 1:20 Laamɗo suɓike Almasiihu gila aduna oo tagaaka, kaa e cakite jamaanu Laamɗo ɓannginii mo saabe mooɗon.
1PE 1:21 On ngoonɗinirii Laamɗo saabe Iisaa Almasiihu mo o immintini e maayde so o hokki ɗum teddungal, faa goonɗinal mon e jikke mon fuu fawoo e Laamɗo.
1PE 1:22 Jooni, caggal on cennirii ko'e mooɗon ɗowtanaade goonga faa njiɗon goonɗinɓe ɓee sakiraaɓe mooɗon, njiɗon ɓe jilli ɗi ngaldaa e naafigaaku. Ndennoo njiɗondiree jilli mawɗi dow ɓernde laaɓunde.
1PE 1:23 Laamɗo waɗi aawdi e ɓerɗe mon so ndimta-ɗon rimtegol ɗiɗaɓol. Ndiin aawdi wanaa timmoori, ndiin woni konngol Laamɗo guurngol duumiingol ngol.
1PE 1:24 Sabi, «Ɓii-aadama yo huɗo, dawla muuɗum yo piindi. Huɗo yooran, piindi solan,
1PE 1:25 kaa konngol Joomiraaɗo ngol duumoto faa abada.» Ngol konngol woni Kabaaru Lobbo mo mbaaja-ɗon oo.
1PE 2:1 Saabe majjum, njoppon ko boni fuu: jammba e naafigaaku e haasidaaku e ɲoore fuu.
1PE 2:2 No cukaloy keccoy muuyirta kosam enɗi inniraaɓe mum'en nii, hono non onon duu muuyiron non konngol Laamɗo laaɓungol ngol, yalla oɗon mawnira saabe maggol kison,
1PE 2:3 sabi Binndi ɗii mbii: «on meeɗii hinnee Joomiraaɗo.»
1PE 2:4 Ngaree e Joomiraaɗo, sabi kanko woni haayre wuurnde nde yimɓe tippitii, kaa Laamɗo suɓike nde, teddinii nde.
1PE 2:5 Onon duu oɗon mba'i hono no kaaƴe guurɗe mahirteeɗe suudu duumiindu nii. On yottinooɓe sadaka seniiɓe, waddanooɓe Laamɗo sadakaaji ruuhunkooji ɗi mo jaabortoo saabe Iisaa Almasiihu.
1PE 2:6 Sabi Binndi ɗii mbii: «Mi fawan e Siyona haayre dooɓorde, haayre suɓaande, horsunde, kasen duu goonɗinɗo nde fuu hersataa abada.»
1PE 2:7 Onon goonɗinɓe ɓee, nden haayre ana horsi e mon. Kaa ɓe ngoonɗinaali ɓee, Binndi ɗii mbiyanii ɓe: «Haayre nde mahooɓe ɓee tippitii ndee, kaɲum laatii haayre ɓurnde fuu teentilaade e maadi ndii,
1PE 2:8 nden haayre yimɓe pergitotoo, so nde liɓa ɗum'en.» Saliiɓe rewde konngol ngol ana pergitoo e mayre no ɓe podiranaa ɗum nii.
1PE 2:9 Kaa onon, on leɲol cuɓaangol, on yottinooɓe sadaka gollanooɓe Kaananke oo, on jaaleɲol ceniingol, on yimɓe ɓe Laamɗo suɓanii hoore mum, faa kaalon haala golleeji makko lobbi, kanko woni nodduɗo on iwde e nimre faade e fooyre mum haayniinde!
1PE 2:10 Arannde on nganaano yimɓe Laamɗo, kaa jooni on yimɓe makko. On keɓaalino yurmeende makko, kaa jooni on keɓii yurmeende makko.
1PE 2:11 Sakiraaɓe am horsuɓe, on nganaa so wanaa hoɓɓe e yimɓe jananɓe e aduna oo. Saabe majjum, miɗo yaggina on, ngoɗɗito-ɗon giɗaaɗe yonki, sabi wakkati fuu eɗe ndaarta halkude yonkiiji mooɗon.
1PE 2:12 Maree needi hakkunde yimɓe ɓe ngoonɗinaali ɓee, yalla fay so ɓe kappiri on bone, eɓe njiya golle mooɗon lobbo, ɓe teddina Laamɗo ɲannde ɓanngani ɓe.
1PE 2:13 Njaɓanee kaanankooɓe ɓee fuu saabe Joomiraaɗo, gila e kaananke ɓurɗo toowde,
1PE 2:14 faa e wakiilu mum nelaaɗo faa jukka waɗooɓe ko boni, yetta waɗooɓe ko moƴƴi.
1PE 2:15 Sabi ko woni sago Laamɗo dee, muɓɓiron kunduɗe nuykaaɓe majjuɓe ɓee golle mooɗon lobbo.
1PE 2:16 Onon jey ko'e mon, kaa kaybee pati ɗum laatanoo on sabaabu faa ngollon golle bonɗo. Ngorron no maraaɓe Laamɗo nii.
1PE 2:17 Teddinee yimɓe fuu, njiɗee sakiraaɓe goonɗinɓe ɓee, kulee Laamɗo, teddinee kaananke mawɗo oo.
1PE 2:18 Maccuɓe, ɗowtanee halfaaɓe mooɗon teddinon ɗum'en, wanaa halfaaɓe moƴƴuɓe newiiɓe ɓee tan, fay ooɲiiɓe ɓee duu ɗowtanee ɗum'en,
1PE 2:19 sabi neɗɗo mo tooɲaali, so torraama muɲiri saabe Laamɗo, waɗii ko moƴƴi.
1PE 2:20 So tawii a tooɲuɗo a jukkaama batte majjum, fay so a muɲii, teddeengal hongal keɓataa? Kaa so on muɲii torraaji kewtiiɗi on ley golle mon lobbo oo, Laamɗo ana yiɗi ɗum.
1PE 2:21 Ɗum Laamɗo noddori on, sabi Almasiihu torriraama saabe mon. O hollii on laawol yalla oɗon njokka koyɗe makko.
1PE 2:22 Abada mo luuttaali, fay gooto nanaali fenaande e hunduko makko.
1PE 2:23 Nde ɓe njennunoo mo ndee, o yennitaaki ɓe, nde ɓe kollunoo mo bone ndee, o giidaaki ɓe. O doomtirii ɓe Laamɗo cariroowo jaadiral oo.
1PE 2:24 Iisaa Almasiihu e hoore mum roondike luutti meeɗen e calɗi mum dow leggal bardugal, faa maayanen luutti, nguuranen fooccitaare. On cellinaama kammari barmanɗe makko.
1PE 2:25 Arannde, on baali majjuɗi, kaa jooni, on ngartiraama e duroowo kayboowo yonkiiji mooɗon.
1PE 3:1 Hono non onon rewɓe duu, ɗowtanee worɓe mon. Fay so worɓe mon nganaa jokkuɓe konngol Laamɗo, golle mon ana waawi waylitinde ɓe, tawee fay haala waɗaali hen.
1PE 3:2 Ɓe njiyan no golleeji mon laaɓiri e no teddinir-ɗon worɓe mon.
1PE 3:3 Pati pare mooɗon laatoo pare ɲaaƴirɗe: moorli, soɗaade e ɓoornaade kaddule ɲaaƴirɗe.
1PE 3:4 Tiiɗee e coɗaari cuuɗiindi yalla ɓerɗe mon ana coɗoroo sawraare e deeƴere, ɗum woni coɗaari ndi timmataa. Kayri woni coɗaari teentiliindi ndi Laamɗo yiɗi.
1PE 3:5 Arannde, non rewɓe seniiɓe parortonoo, fawɓe jikke mum'en e Laamɗo ɓee. Ɓeen njaɓani worɓe mum'en,
1PE 3:6 hono no Saaratu ɗowtanirii jom suudu mum Ibarahiima faa ana noddira ɗum kalfaaɗo nii. Onon duu, so on ngollii golle lobbo tawi kulol fuu imminaali hakkillaaji mooɗon, on ɓiɓɓe makko, kanko Saaratu.
1PE 3:7 Onon worɓe ɓee duu, tiiɗee e rewɓe mon e gondal mon ley suudu. Anndon debbo fotaa gorko doole. Teddinee ɓe sabi onon e maɓɓe fuu on reentuɓe e moƴƴere wootere, ɗum woni nguurndam ngoongaraajam ɗam. Ngaɗiron non, pati fay huunde e duwaawuuji mon cagga e laawol.
1PE 3:8 Ko selli hen dee, on fuu laatee hakkille gooto, nawtondiron, gooto gooto mon fuu yiɗa goɗɗo oo jilli sakiraagu, kinnondiree, leyɗinkino-ɗon.
1PE 3:9 Bone, pati njoɓiree ɗum bone, pati njennitee jennuɗo on. Ko kaan-ɗon waɗude dee, nduwano-ɗon joomum, sabi kammari ɗum Laamɗo noddiri on, yalla oɗon ndokkee moƴƴere.
1PE 3:10 Sabi Binndi ɗii mbii: «Muuyɗo dammitoraade nguurndam lobbam e ɲalaaɗe belɗe fuu, yo nantu ɗemngal mum e ko boni, nannga hunduko mum e pene,
1PE 3:11 ɗuurtoo ko boni waɗa ko moƴƴi, ndaarta jam tiiɗa e muuɗum.
1PE 3:12 Sabi Joomiraaɗo ana ƴeewa fooccitiiɓe ɓee, ana hettindoo duwaawuuji mum'en, kaa omo salanoo waɗooɓe ko boni ɓee.»
1PE 3:13 Homo torrata on so on tiinnike e ko moƴƴi?
1PE 3:14 Kaa so tawii on torriraama saabe fooccitaare, on mbelii hoore. Pati kulee yimɓe ɓee kasen duu pati hakkillaaji mooɗon njiiɓo!
1PE 3:15 Teddinee Iisaa Almasiihu e ɓerɗe mooɗon: o ceniiɗo, o Joomiraaɗo men. Wakkati fuu, tawa oɗon lanndinii jaabaade neɗɗo fuu lamndiiɗo on daliili jikke mo ngon-ɗon e mum oo.
1PE 3:16 Njaaboree ɓe sawraare e needi, tawee walaa fuu ko hakkille mon ɲiŋata on. Nden, fay so won ko ɓe ɲo'i on, naa ɓe njenni on kammari oɗon njokki laawol Almasiihu lobbol ngol, yennooɓe on ɓee tan kersata dow majjum.
1PE 3:17 Torreede e ley golle lobbo, so tawii ɗum Laamɗo muuyi, ɓuri torreede e ley golle bonɗo.
1PE 3:18 Sabi Iisaa Almasiihu e hoore mum maayii cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu kammari luutti ɓiɓɓe aadama. Pooccitiiɗo oo maayiri saabe ɓe pooccitaaki ɓee, faa mo ɓattina en Laamɗo. O maayii ko ƴiiƴam makko yuppaa koo, kaa Ruuhu Ceniiɗo immintini mo o guurɗo.
1PE 3:19 E oo Ruuhu jaati Iisaa yaari gila ko ɓooyi waajoyii yonkiiji uddaaɗi ley kasu.
1PE 3:20 Kanji luutti Laamɗo e jamaanu Nuuhu, Laamɗo muɲanii ɗi ko ɓooyi, nde Nuuhu sehannoo laana mum mawka kaa ndee. Yimɓe seeɗa naatunoo ley laana kaa so kisi e ndiyam ɗam, yimɓe njetton tan.
1PE 3:21 Ɗum hollitinnoo lootogal batisima gila waraali. E ley maggal on kisii. Lootogal batisima ngal wanaa faa itta tuundi calɗi ɗum waɗiraa. Ko ɗum waɗiraa dee, faa nootoro-ɗon Laamɗo e hakkille mo ɲiŋaali on. E immitagol Iisaa Almasiihu Laamɗo hisinirta on.
1PE 3:22 Mo ŋabboyii dow kammu, kanko jooni omo jooɗii ɲaamo Laamɗo. Malaa'ika'en e kaanankooɓe e jogiiɓe baawɗe fuu tilsinaama e rewde konngol makko ngol.
1PE 4:1 Nde Iisaa Almasiihu wonnoo ley aduna oo ndee, torraama. Onon duu ɓamon anniya hono no makko nii, lanndinanee torra. Sabi torraaɗo ley aduna seerii e luutti.
1PE 4:2 Gila jooni faa ɗo nguurndam mon haaɗi, njokkon muuyɗe Laamɗo, celon e giɗaaɗe yonki.
1PE 4:3 Nguurndam mon ɓettiiɗam ɗam heƴii on, on ngaɗiino ko heeferɓe ɓee njiɗi fuu: nde nguurno-ɗon njaahilaaku e giɗaaɗe yonki e sigiro e wanngiyaare e yaraawo bonngo e dewal tooruuji karmungal.
1PE 4:4 Ko ŋoottu-ɗon tawdeede e maɓɓe e oo njaahilaaku cattuɗo koo, haaynii ɓe sanne, ɗum saabii so eɓe ɲo'a on.
1PE 4:5 Kaa ɓe ndaroto yeeso Laamɗo, lanndiniiɗo sarde wuurɓe e maayɓe oo.
1PE 4:6 Ɗum waɗi so yimɓe ɓe nguuraa jooni ɓee kaalanaa Kabaaru Lobbo oo, yalla fay so ɓe cariraama no yimɓe fuu carirtee nii e ley calɗi maɓɓe, eɓe mbaawa wuurdude no Laamɗo nii ley ruuhu.
1PE 4:7 Timmooɗe huunde fuu ɓadike. Nantee, kakkilee ndennoo, yalla oɗon keddoo e waɗude duwaawu ɲannde fuu.
1PE 4:8 Ko ardii ɗum fuu, njiɗondiron no mbaawru-ɗon fuu sabi kammari jilli luutti keewɗi ana njaafee.
1PE 4:9 Nde on njahondirii, homo fuu teddina banndum, ko waldaa e ŋurŋurtondirde.
1PE 4:10 Ko gooto e mooɗon fuu heɓi dokke Laamɗo koo, yo nafir ɗe woɓɓe, hono no kawjotooɗo lobbo, kalfinaaɗo moƴƴere Laamɗo heewnde sifa nii.
1PE 4:11 Kaaloowo fuu, ana haani haaldude haala Laamɗo. Golloowo fuu, ana haani gollirde semmbe mo Laamɗo hokki ɗum oo. Ɗum yalla Laamɗo ana teddinee e ley huunde fuu, teddiniree saabe Iisaa Almasiihu. Yo teddungal e baawɗe ngoodan Iisaa Almasiihu faa abada abadin! Aamiina!
1PE 4:12 Sakiraaɓe am horsuɓe, pati torra ittoowa koro mon naawnoowa hono no yiite nii haayno on, hono no huunde nde haanaa wardi e mon nii.
1PE 4:13 Miɗo haalana on ceyee sabi ko ndeentir-ɗon e Iisaa Almasiihu torraaji jooni koo, yalla oɗon ceyoo sanne ley ilinaali nde teddeengal makko ɓanngii.
1PE 4:14 So on koyniraama saabe innde Iisaa Almasiihu, on mbelii hoore. Sabi Ruuhu teddeengal, ɗum woni Ruuhu Laamɗo, ana jippoo e mooɗon.
1PE 4:15 Pati fay gooto e mooɗon jukkiree war-hoore e nguyka e njangu naa naatude e ko walanaa ɗum.
1PE 4:16 Kaa so gooto mon torriraama saabe yo neɗɗo Iisaa, pati yaagoroo ɗum, njettee Laamɗo saabe nden innde.
1PE 4:17 Jooni wakkati oo yottike nde Laamɗo fuɗɗata sarde yimɓe. To yimɓe rewooɓe mo ɓee o fuɗɗirta. So sariya oo fuɗɗirii en enen, hono timmirta e dow ɓe njokkaali Kabaaru Laamɗo Lobbo ɓee?
1PE 4:18 Binndi ɗii mbii: «So hisinde fooccitiiɓe tiiɗii, koɗum hewtotoo yedduɓe Laamɗo e luuttooɓe?»
1PE 4:19 Ndennoo so nii fii worri, neɗɗo fuu torraaɗo so tawii ɗum Laamɗo muuyi, yo faw jikke mum e Taguɗo koolniiɗo oo, heddoo e waɗude golle lobbo.
1PE 5:1 Miɗo waajoo mawɓe wonduɓe e mooɗon ɓee ɗum ɗoo, sabi miin duu mi mawɗo, mi seedinoke torraaji Iisaa Almasiihu ɗii, mi tawdete e teddungal ɓannginoyteengal ngal.
1PE 5:2 Tiiɗee e sewre nde Laamɗo halfini on ndee. Pati ndurdon nde tilsere, ndurdon nde ɓernde laaɓunde no Laamɗo yiɗiri nii. Pati ndurdon nde kammari kaalisi, ndurdon nde soobee.
1PE 5:3 Pati kaƴƴinee sewre nde Laamɗo halfini on ndee, kaa ngaɗanon sewre ndee misaalu nde njokka e mon.
1PE 5:4 Nden so Duroowo Mawɗo oo ɓanngoyii, on keɓan deesewal teddeengal ngal bontataa abada.
1PE 5:5 Hono non onon sukaaɓe jokolɓe, njaɓee yamiroore mawɓe. On fuu, kollondiree leyɗinkinaare ley gollidal mon, sabi Binndi ɗii mbii: «Laamɗo salanto mawninkiniiɓe, hinnoto leyɗinkiniiɓe ɓee.»
1PE 5:6 Ndennoo, leyɗinkinanee Laamɗo Jom Semmbe oo, yalla omo toowna on so wakkati cuɓaaɗo oo yottike.
1PE 5:7 Tippee sugullaaji mooɗon ɗii fuu yeeso Laamɗo, sabi omo waɗani on hakkille.
1PE 5:8 Kakkilee, mbaalon e jeerngo! Sabi gaɲo mooɗon Ibiliisa ana waɗa yaha-warta no laddeeru yolbundu nii, ana ndaara mo faɗɗa faa ɲaama.
1PE 5:9 Kaɓito-ɗon, tiiɗon e goonɗinal mooɗon, sabi oɗon anndi sakiraaɓe mooɗon saakiiɓe e aduna oo ɓee, kaɲum'en duu ana ngondi e ɗiin torraaji.
1PE 5:10 Torraaji mon ɓooyan seeɗa. Kaa Laamɗo cattuɗo hinnaade en oo noddii en faa naaten e teddeengal mum duumiingal e Iisaa Almasiihu. Nden, Laamɗo bilta on, ɲiiɓina on, hokka on semmbe, darna koyɗe mon.
1PE 5:11 Yo baawɗe ngoodan mo faa abada! Aamiina.
1PE 5:12 Silas mo anndu-mi yo sakiraaɗo koolniiɗo wallii kam winndande on oo ɓataaki daɓɓo, waajaade on e seedanaade on: kabaaru hinnee Laamɗo goongaraajo oo, ana worri no mbinndir-mi nii. Keddodee hen!
1PE 5:13 Deental goonɗinɓe gonngal Baabila, ngal Laamɗo suɓii no suɓorii on nii, engal salmina on. Marka ɓiyam oo duu ana salmina on.
1PE 5:14 Calmondiree salminaango wondungo e jilli. On fuu yo on keɓu jam onon yimɓe Iisaa Almasiihu ɓee!
2PE 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Simon Piyeer. Mi maccuɗo Iisaa Almasiihu mi nelaaɗo mum. Mi jowtii on, onon heɓuɓe goonɗinal hono ngal amen ngal saabe fooccitaare Iisaa Almasiihu, Laamɗo meeɗen kisinoowo en oo.
2PE 1:2 Yo Laamɗo hebbinir on moƴƴere e jam e ley ko anndu-ɗon mo koo, e ko anndu-ɗon Joomiraaɗo meeɗen Iisaa koo.
2PE 1:3 E ley baawɗe Laamɗo ɗee Iisaa hokkii en huunde fuu ko kaaja-ɗen faa nguurden e kulol Laamɗo. Iisaa wallii en anndude Laamɗo, noddirɗo en darja mum e moƴƴuki mum oo.
2PE 1:4 E ley darja makko e moƴƴuki makko o fodanii en moƴƴereeji korsuɗi, mawɗi sanne. O fodii ɗi faa ndaɗon sarri bonannda mo giɗaaɗe yonki ndimi gonɗo e aduna oo, yalla oɗon ndeenta e Laamɗo tagu.
2PE 1:5 Saabe ɗum, coobee, ɓeydon e dow goonɗinal mooɗon ngal moƴƴuki, e dow moƴƴuki kii anndal,
2PE 1:6 e dow anndal ngal nantaare, e dow nantaare ndee muɲal, e dow muɲal ngal kulol Laamɗo,
2PE 1:7 e dow kulol Laamɗo ngol yiɗugol sakiraaɓe, e dow yiɗugol sakiraaɓe ngol jilli goongaraaji.
2PE 1:8 So ɗii sifaaji lobbi ana ngoodi e mon, tawee duu eɗi ɓeydoo, ɗi ngaɗan on ɓeydotooɓe yaade yeeso nafooɓe e ley anndugol mon Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu.
2PE 1:9 Sabi neɗɗo fuu mo ɗiin sifaaji ngalaa e mum yo bumɗo naa pamɗuɗo jiile, sabi yeggitii Laamɗo laɓɓini ɗum e luutti mum ƴaɓɓiiɗi ɗii.
2PE 1:10 Kaa onon sakiraaɓe, cooboree no mbaawru-ɗon fuu e tabintinde noddaango ngo Laamɗo noddi on faade e mum ngoo e ko o suɓii on koo. Sabi so on ngaɗii ɗum on pergitataako abada!
2PE 1:11 Hono nii Laamɗo yaajiniranta on damal naarrugal e laamu duumiiɗo oo, laamu Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu kisinoowo en oo.
2PE 1:12 Ndennoo, fay so tawii oɗon anndi ɗeen kulle oɗon ɲiiɓi e goonga mo keɓu-ɗon oo, mi miccintinan on ɗe wakkati fuu.
2PE 1:13 Mi yii ana tilsi mi finndina hakkillaaji mon faa miccito-ɗon ɗum so miɗo heddii foofude.
2PE 1:14 Sabi miɗo anndi mi ɓooyataa e aduna hankasen, dow no Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu holliri kam nii.
2PE 1:15 Kaa mi waɗan ko mbaaw-mi fuu, yalla so mi iwii ɗoo, oɗon mbaawa miccitaade kulle ɗee wakkati fuu.
2PE 1:16 Nde min anndini on garol Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu e baawɗe mum ndee, min njokkaali fillaaji ɲeeɲuɗi iwɗi e yimɓe. Gite amen jaati min njiiri manngu makko!
2PE 1:17 O hokkaama teddeengal e darja iwde e Laamɗo Baabiraaɗo oo wakkati nde daande Laamɗo jom darja mawɗo oo wii: «Oo ɗoo yo Ɓiyam korsuɗo mo ceyortoo-mi.»
2PE 1:18 Nden daande woni nde min nani iwnde dow kammu, minen e ko'e amen, sabi miɗen ngondunoo e makko to dow haayre seniinde too.
2PE 1:19 Ɗum fuu ɓeydani min kasen taƴorde ko annabaaɓe ɓee kaalnoo koo. Oɗon nii ngaɗa ko moƴƴi e wattude hen hakkillaaji mooɗon, sabi konngi maɓɓe ana wa'i no lampa pooynoowa ley nimre, faa nde fajiri fooynata, hoodere fajiri jalban ley ɓerɗe mooɗon.
2PE 1:20 Kaa aranel hen fuu, anndee ko winndaa ley dewte annabaaku koo annabaajo oo loowaali ɗum hoore mum.
2PE 1:21 Fay nde wootere Laamɗo loowaali konngol mum e ɓii-aadama dow sago ɓii-aadama, kaa Ruuhu Ceniiɗo waɗi so annabaaɓe ɓee kaalti konngol iwrungol to Laamɗo ngol.
2PE 2:1 No annabaaɓe peneeɓe ngorrunoo e ley leɲol Israa'iila ngol nii, hono non waajotooɓe fenooɓe ngorroyta e ley mooɗon. Ɓe cooran e ley mooɗon jannde peneere halkoore. Ɓe njeddan fay Kalfaaɗo maɓɓe coottitinooɗo ɓe oo. Hono non ɓe pooɗiranta ko'e maɓɓe halkaare yaawnde.
2PE 2:2 Heewɓe njokkan e njaahilaaku maɓɓe oo, ɓaman faa laawol goonga ngol bonkee kammari ɓeen waajotooɓe.
2PE 2:3 Joote maɓɓe waddanan ɓe haalde pene faa ɓe jaagoroo on, kaa jukkungo maɓɓe saraama ɓooyii, halkere maɓɓe ana doomi ɓe.
2PE 2:4 Miccitoro-ɗon no Laamɗo soɓɓintinaali malaa'ika'en luuttunooɓe ɓee nii. Ko o waɗi dee, o geƴƴori ɓe calali o wedii ɓe ley nimre jahannama faa ɲannde darngal.
2PE 2:5 Miccitoro-ɗon duu no o soɓɓintiniraali aduna arano oo nii, ko o waɗi dee, o reeni Nuuhu baajotooɗo fooccitaare oo e njeɗɗon woɓɓe, o wayli e dow yeddooɓe Laamɗo ɓee ilam tuufaanu.
2PE 2:6 Laamɗo sarii geelle ɗiɗi Sodooma e Gomoora, o halkirii ɗum'en yiite faa laatii ndoondi, yalla eɗe laatanoo yeddooɓe Laamɗo warooɓe ɓee misaalu.
2PE 2:7 E ley hen, o danndii Luuɗu pooccitiiɗo cuŋluɗo sanne saabe njaahilaaku bonɓe ɓee.
2PE 2:8 Oon pooccitiiɗo koddunooɗo e maɓɓe, ɓernde mum moƴƴunde ndee ana mettannoo ɲalooma beetuɗo fuu saabe golleeji maɓɓe bonɗi ɗi mo yiyata e ɗi mo nanata.
2PE 2:9 Ɗum fuu ana holla, Joomiraaɗo ana waawi reenude ɗowtaniiɓe ɗum ɓee iwde e torraaji ittooji koro maɓɓe, ana waawi kasen resande ooɲiiɓe ɓee jukkungo faa ɲannde darngal,
2PE 2:10 wanaa haala dogooɓe caggal giɗaaɗe yonki coɓuɗe, hoynuɓe hooreyaaku Joomiraaɗo ɓee. Ɓeen waajotooɓe fenooɓe kulataa gacce, ana kaawtii, ana mbonkoo tedduɓe wonɓe dow kammu ɓee.
2PE 2:11 Kaa malaa'ika'en ɓee e ɓurde ɓe semmbe e baawɗe fuu mbonkataako ɓe faa kiitoo ɓe yeeso Joomiraaɗo.
2PE 2:12 Kaa ɓeen yimɓe, ɓe ngalaa hakkille no daabaaji ladde njogoraaki hakkille nii, dimiraaɗi faa loohee mbaree. Eɓe mbonkoo ko ɓe anndaa, ɗum waɗi so ɓe kalkirte no daabaaji mbardetee nii.
2PE 2:13 Hono non ɓe keɓirta njoɓdi ooɲaare maɓɓe. Ɓe gacce mooɗon, ɓe ella mooɗon, sabi fay fijirde bonnde ɲalooma ana wela ɓe. So ɓe njooddike e mooɗon e ley kawrital ɲaamdu, eɓe mbelee e jammba maɓɓe.
2PE 2:14 Ɓe kaaɓataa ƴeewde rewɓe jananɓe, ɓe ŋoottataa waɗude junuubu, koyɗo yonki fuu ɓe koomtan ɗum. Ɓerɗe maɓɓe yo mboownaaɗe e joote, ɓe huɗaaɓe Laamɗo.
2PE 2:15 Ɓe celii laawol poocciingol ngol, ɓe majjii saabe ko ɓe njokki laawol Balaama ɓii Bosora koo, jaɓuɗo ooɲaade saabe joote jawdi.
2PE 2:16 Oon annabaajo felaama dow luuttal mum wakkati nde ndakiiwa mum haaldiri e mum daande neɗɗo, haɗi ɗum waɗude ko nuykaaɗo waɗata.
2PE 2:17 Waajotooɓe fenooɓe ɓee yo ɓulli ɗi ngalaa ndiyam, ɓe duule ɗe henndu soggata, nimre ɓurnde fuu niɓɓude ɓe ndesanaa.
2PE 2:18 Ɓe ndaarii seytoraade yimɓe e dow konngi mawɗi ɓoli. Ɓe mbirfintinii yaltuɓe ko ɓooyaali hakkunde majjuɓe ɓee faa ɓe njokkintina ɗum'en giɗaaɗe njaahilaaku gonɗe e yonki.
2PE 2:19 Eɓe podana ɓeen ndimaaku tawee kamɓe e ko'e maɓɓe ɓe maccuɓe bonannda, sabi gooto fuu yo maccuɗo ko jaalii ɗum.
2PE 2:20 So tawii e anndal Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu kisinoowo en oo ɓe ndaɗiri e tuundi aduna, so ɓe mbirfitiima e mayri kasen faa ndi jaalike ɓe, no ɓe mbattinirta nii ana ɓuri no arannde nii bonde.
2PE 2:21 Tawee ɓe anndaalino laawol fooccitaare ngol fey ɓuri anndude ngol faa gasa so ɗuurtoo yamiroore seniinde nde ɓe ndokkanoo ndee.
2PE 2:22 Ko hewtii ɓe koo sellinii ɗii tinndi: «Rawaandu ɲaamtan tuurre mum.» Wiyaama kasen: «Ngiroowu lootaaɗo talloto e loope.»
2PE 3:1 Sakiraaɓe am horsuɓe, oo woni ɓataaki ɗiɗaɓo mo mbinndan-mi on. E ley ɗiɗi ɗii fuu, miɗo yiɗi heyɗintinde e hakkillaaji mon anniyaaji lobbi faa miccito-ɗon,
2PE 3:2 haalaaji ɗi annabaaɓe seniiɓe kaalnoo gila ko ɓooyi, kaɲum e ko Joomiraaɗo men kisinoowo oo yamiri, ko nelaaɓe e mon anndini on koo.
2PE 3:3 Adee anndude ɗum ɗoo: e ɲalaaɗe cakitotooɗe ɗee, jaayrooɓe yimɓe jokkuɓe giɗaaɗe yonki mum'en ɓee ngaroyan. Ɓe njaayran on,
2PE 3:4 ɓe mbiya: «Hono fodoore gartol makko ndee laatii? Sabi gila e njaatiraaɓe faa jooni, huunde fuu ana worri e alhaali mum hono no worrunoo gila e fuɗɗoode aduna nii.»
2PE 3:5 Eɓe ndaara yeggitidde Laamɗo tagiri kammu e leydi fuu konngol muuɗum. O tagiri leydi ndii ndiyam, ndi yaltii ley ndiyam,
2PE 3:6 e majjam kasen, aduna oo halkorii ilam tuufaanu.
2PE 3:7 E konngol makko ngol kasen, kammu e leydi jamaanu kawru-ɗen oo ndesanaama yiite faa ɲannde darngal, nde yedduɓe Laamɗo ɓee kalketee ndee.
2PE 3:8 Sakiraaɓe am horsuɓe, pati njeggiton oo goonga: to Joomiraaɗo, ɲalooma gooto ana wa'i hono no duuɓi ujunere nii, kaa duu duuɓi ujunere ana mba'ani mo hono no ɲalooma gooto nii.
2PE 3:9 Joomiraaɗo taaɗintaa tabintinde fodoore mum no yoga yimɓe paamirta taaɗugol nii, o muɲanɗo on tan sabi o yiɗaa fay gooto halkoo. Ko o yiɗi dee, yimɓe fuu ngarta e makko, tuuba.
2PE 3:10 Kaa ɲannde gartol Joomiraaɗo ndee juhiran en no gujjo juhirta nii. Oon wakkati, dillere mawnde waɗan, kammu oo timman. Kuɗɗe kammunkooje fuu kalkoto ley yiite. Leydi ndii e golleeji gonɗi e mum fuu ɓannginte sarete.
2PE 3:11 Haya so tawii ɗum fuu hono non ɗum halkortoo, oɗon kaani jokkude laawol ceniingol! Oɗon kaani wuurdude kulol Laamɗo
2PE 3:12 so tawee oɗon ndooma oɗon ngolla faa ɲalaande Laamɗo ndee warda no yaawiri nii! Oon wakkati, kammu huɓɓan halkoo, kuɗɗe kammunkooje fuu taayan ley yiite.
2PE 3:13 Kaa eɗen ndoomiri no Laamɗo fodiri nii: kammu keso e leydi keyri ɗo fooccitaare tawetee.
2PE 3:14 Tawee ɗeen kulle ndoomaten, sakiraaɓe am horsuɓe, coobee yalla Joomiraaɗo ana tawa on e jam, tawa on ngalaa tuundi on ngalaa ella.
2PE 3:15 Paamon muɲal Joomiraaɗo meeɗen ngal ana newnana on kisindam. Non sakiike men Pool korsuɗo oo winndirani on, no Laamɗo hokkiri mo hakkilantaaku nii.
2PE 3:16 Non o winndiri ɗum e ɓataakiiji makko ɗii fuu. Ɓataakiiji makko ɗii ana njogii konngi ɗi maanaa mum tiiɗi faamude, ɗi yimɓe famarɓe jannde e hoyɓe yonki ley goonɗinal mbaylitata koro mum, hono no ɓe ngaɗirta e nokkuuje goɗɗe ley Binndi ɗii duu nii. Kamɓe ngaddanta ko'e maɓɓe halkaare.
2PE 3:17 Kaa onon sakiraaɓe am horsuɓe, nde wonnoo on kumpitaama ɗum gila jooni, ndeentee pati bonɓe ɓee naɓora on e majjere mum'en so njoppon ɗo tabitinno-ɗon ɗoo.
2PE 3:18 Mawniron e ko anndu-ɗon Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu kisinoowo en oo koo e ko keɓu-ɗon moƴƴere mum koo! Yo teddeengal woodan mo gila jooni faa abada! Aamiina!
1JO 1:1 Miɗen mbinndana on haala neɗɗo gooduɗo gila puɗɗooɗe. Min nanii haala makko, min njiirii mo gite amen, min taykike mo, min memirii mo juuɗe amen. Kanko woni Konngol dokkoowol yimɓe nguurndam.
1JO 1:2 Nguurndam ɗam ɓannginaama min njii ɗam, ɗum saabii so miɗen kaalana on haala majjam. Ɗam nguurndam nduumiiɗam ngonɗam ɗo Baabiraaɗo ɗam min ɓannginanaa, ɗam min kaalanta on haala mum jooni.
1JO 1:3 Ndennoo, ko min njii e ko min nani min kaalanta on onon duu, yalla oɗon ndeentira e amen hono no min ndeentiri e Baabiraaɗo e Ɓiyum Iisaa Almasiihu nii.
1JO 1:4 Ɗum min mbinndanta on, yalla seyo men ana hiɓɓa.
1JO 1:5 Kabaaru mo min narri Almasiihu, mo min kaalanta on haala mum oo, annii: Laamɗo yo fooyre, nimre fuu walaa e mum.
1JO 1:6 So en mbii eɗen ndeentii e makko, kaa tawee e nimre ngon-ɗen, en penii, goonga walaa e golle men.
1JO 1:7 Kaa so e fooyre nguur-ɗen no o worri e fooyre kanko e hoore makko nii, nden en ndeentii enen e ko'e men, kasen duu ƴiiƴam Ɓiyiiko Iisaa laɓɓinan en e tuundi fuu.
1JO 1:8 So en mbii en luuttaali, en njaayrii ko'e men, en ngalaa e goonga.
1JO 1:9 Kaa so en njaadiranii Laamɗo luutti men, o yaafoto en, o laɓɓina en e tuundi fuu. Sabi kanko, o koolniiɗo, o pooccitiiɗo.
1JO 1:10 So en mbii en luuttaali, en njogorike Laamɗo yo penoowo, konngol makko naataali e men.
1JO 2:1 Sukaaɓe am, mi winndanii on ɗum, pati on luuttu. Kaa so won luuttuɗo, eɗen njogii balloowo ɗo Baabiraaɗo, oo woni Iisaa Almasiihu pooccitiiɗo oo.
1JO 2:2 Kanko hokkitiri yonki makko yalla luutti men ana njaafee, wanaa luutti men enen tan, luutti aduna oo fuu.
1JO 2:3 Ko anndinta en eɗen anndi Laamɗo dee, haybude jamirooje mum.
1JO 2:4 Biiɗo «miɗo anndi mo», tawa haybataa jamirooje makko, joomum yo penoowo, walaa e goonga.
1JO 2:5 Kaa kaybuɗo konngol Laamɗo ngol, jilli Laamɗo ana kiɓɓi e mum jaati. Nii anndirten eɗen ɲiiɓi e makko.
1JO 2:6 Biiɗo ana ɲiiɓi e makko, ana haani wuurda no Almasiihu wuurdunoo nii.
1JO 2:7 Sakiraaɓe am horsuɓe, ko mbinndan-mi on koo wanaa yamiroore heyre, yo yamiroore ɓooynde nde keɓ-ɗon gila arannde. Nden yamiroore ɓooynde woni konngol ngol nan-ɗon ngol.
1JO 2:8 Ɗum e taweede, yamiroore ɓooynde nde mbinndan-mi on ndee, nde heyre duu, goonga mayre ana ɓannga e Almasiihu, ana ɓannga e mon, onon duu. Sabi nimre ana timma, fooyre jaati ndee tawi fuɗɗii yaaynude.
1JO 2:9 Biiɗo e fooyre woni, tawi ana waɲi sakiike mum, oo kaa e nimre woni faa hannde.
1JO 2:10 Jiɗɗo sakiike mum e fooyre woni, walaa ko fergitata ɗum.
1JO 2:11 Baɲuɗo sakiike mum e nimre woni ana wummbiloo, anndaa to yahata sabi nimre wumnii ɗum.
1JO 2:12 Sukaaɓe, miɗo winndana on sabi luutti mon njaaforaama saabe Almasiihu.
1JO 2:13 Baabiraaɓe, miɗo winndana on sabi oɗon anndi gooduɗo gila e puɗɗooɗe oo. Jokolɓe, miɗo winndana on sabi on njaalike Ibiliisa Bonɗo oo.
1JO 2:14 Sukaaɓe, ko mbinndiran-mi on dee, saabe oɗon anndi Baabiraaɗo. Baabiraaɓe, ko mbinndiran-mi on dee, saabe oɗon anndi gooduɗo gila e puɗɗooɗe oo. Jokolɓe, ko mbinndiran-mi on dee, saabe oɗon njogii semmbe, konngol Laamɗo ngol ɲiiɓii e mon, kasen duu on njaalike Bonɗo oo.
1JO 2:15 Pati njiɗee aduna, kaɲum e ko woni e mum fuu. Sabi jiɗɗo aduna waawaa yiɗude Baabiraaɗo.
1JO 2:16 Sabi huunde fuu ko woni e aduna banngal giɗaaɗe yonki e ko darii e yitere e haawtaade banngal jawdi, jeyaaka e Baabiraaɗo, ɗum fuu e aduna jeyaa.
1JO 2:17 Aduna e muuyooji mum fuu timman, kaa gaɗoowo sago Laamɗo duumoto faa abada.
1JO 2:18 Sukaaɓe am, timmooɗe aduna oo ɓadike. On nanii konnee-Almasiihu waran. Haya, jooni konnee'en-Almasiihu heewɓe annii. Ɗum anndir-ɗen timmooɗe ɗee.
1JO 2:19 E men jaati ɓe iwata, kaa ɓe njeyanooka e men. Sabi kamɓe, sinndo e men ɓe njeyanoo, ɓe keddodotono e men. Kaa ɗum hollata kamɓe ɓe fuu ɓe njeyanooka e men.
1JO 2:20 Kaa onon, Almasiihu hokkii on Ruuhu Ceniiɗo, on fuu oɗon anndi goonga.
1JO 2:21 Mi winndiranaali on saabe on anndaa goonga. Ko mbinndiran-mi on dee, saabe oɗon anndi goonga. Kasen duu oɗon anndi fenaande fuu walaa e goonga.
1JO 2:22 Ndennoo, homo woni penoowo? Jedduɗo Iisaa yo Almasiihu, kaɲum woni penoowo. Jedduɗo Baabiraaɗo e Bajjo oo fuu yo konnee-Almasiihu.
1JO 2:23 Sabi jedduɗo Bajjo oo walanaa Baabiraaɗo oo, ceedaniiɗo Bajjo oo fuu ana woodani Baabiraaɗo oo duu.
1JO 2:24 Onon, tiiɗee e ko nan-ɗon gila arannde koo. Haala ka nan-ɗon gila arannde kaa, so ɲiiɓii e mon, onon duu on ɲiiɓan e Bajjo oo, on ɲiiɓan e Baabiraaɗo oo.
1JO 2:25 Kasen duu, ko Almasiihu fodani en dee, nguurndam nduumiiɗam.
1JO 2:26 Mi winndanii on ɗum banngal yimɓe majjinooɓe on.
1JO 2:27 Kaa onon, Ruuhu Ceniiɗo mo o hokki on oo, ana ɲiiɓi e mon, fotaa ko njanngine-ɗon. Sabi Ruuhu makko oo jannginta on huunde fuu, kanko Ruuhu oo goonga o jannginta on, wanaa fenaande. Ndennoo, ɲiiɓee e Almasiihu no Ruuhu mum oo jannginiri on nii.
1JO 2:28 Jooni sukaaɓe am, ɲiiɓee e Almasiihu, yalla eɗen ndardoo yeeso makko rafi kulol, pati kersen ɲannde gartol makko.
1JO 2:29 So on anndii Laamɗo yo pooccitiiɗo, taƴoree mo golleeji mum pooccitii fuu yo ɓiyiiko.
1JO 3:1 Ƴeewee no Baabiraaɗo foti yiɗirde en, faa noddire-ɗen ɓiɓɓe Laamɗo. En ɓiɓɓe mum jaati. Ko haɗi aduna oo anndude en dee, o anndaa Baabiraaɗo.
1JO 3:2 Sakiraaɓe am horsuɓe, jooni en ɓiɓɓe Laamɗo. Ko laatoto-ɗen koo, ɓannginaaka tafon. Kaa eɗen anndi nde Almasiihu ɓanngii, en nanndan e mum, sabi en njiyan mo kanko e hoore makko no o worri nii jaati.
1JO 3:3 Joonndoriiɗo ɗum e makko fuu, laɓɓiniran hoore mum no Almasiihu laaɓiri nii.
1JO 3:4 Golluɗo ko boni fuu, luuttii Sariya Laamɗo. Sabi gollude ko boni yo luuttude Sariya.
1JO 3:5 Oɗon anndi Almasiihu ɓanngirii faa roondanoo en luutti men. Kaɲum, luutti ngalaa e mum.
1JO 3:6 Ɲiiɓuɗo e makko fuu, heddataako e luutti. Luuttoowo fuu, yiyaali mo, anndaa mo.
1JO 3:7 Sukaaɓe am, pati fay gooto majjina on! Golloowo ko fooccitii yo pooccitiiɗo, hono no Almasiihu worri yo pooccitiiɗo nii.
1JO 3:8 Kaa luuttoowo yo neɗɗo Ibiliisa, sabi Ibiliisa ana luutta gila e puɗɗooɗe. Saabe majjum Ɓii Laamɗo oo wardi faa halka golleeji Ibiliisa.
1JO 3:9 Laatiiɗo ɓii Laamɗo fuu heddataako luuttude, sabi Ruuhu Laamɗo ana ɲiiɓi e mum. Joomum waawaa heddaade luuttude, sabi yo ɓii Laamɗo.
1JO 3:10 Ko seenndata ɓiɓɓe Laamɗo e ɓiɓɓe Ibiliisa dee, mo gollataa ko fooccitii fuu, wanaa neɗɗo Laamɗo. Mo yiɗaa sakiraaɓe mum duu, hono non worri.
1JO 3:11 Oo woni kabaaru mo nan-ɗon gila arannde oo: njiɗondiren.
1JO 3:12 En kaanaa wa'ude no Kaabiila jokkuɗo Ibiliisa Bonɗo oo so wari miɲum nii. Koɗum waɗi so o wari ɗum? O wardii ɗum kammari golle makko yo bonɗo, mo miɲiiko oo kaa yo lobbo.
1JO 3:13 Ndennoo sakiraaɓe, pati kaayne-ɗon so aduna oo waɲii on.
1JO 3:14 Ko njiɗ-ɗen sakiraaɓe men koo, ɓannginani en en njaalike maayde, en naatii e nguurndam. Mo yiɗaa sakiike mum fuu, heddike yo maayɗo.
1JO 3:15 Neɗɗo fuu baɲuɗo sakiike mum, ɲaaɗii hoore. Oɗon anndi ɲaaɗuɗo hoore, nguurndam nduumiiɗam walanaa ɗum.
1JO 3:16 No anndirten ko woni jilli dee, Almasiihu hokkitirii yonki mum kammari men. Ndennoo enen duu, eɗen kaani hokkitirde yonkiiji men kammari sakiraaɓe men.
1JO 3:17 So jogiiɗo nguure hitaande yii sakiike mum yo kasindinɗo, yurmaaki ɗum, hono jilli Laamɗo mbaawiri ɲiiɓirde e mum?
1JO 3:18 Sukaaɓe am, pati jilli men laato haala ɓola tan, njiɗiren golle e goonga.
1JO 3:19 Nii anndirten e goonga ngon-ɗen. Kasen duu so ɓerɗe men pelii en, en mbaaltinan ɗe yeeso Laamɗo, sabi Laamɗo ɓuri ɗe manngu, kanko woni annduɗo huunde fuu.
1JO 3:21 Ndennoo sakiraaɓe am horsuɓe, so nii ɓerɗe men pelaali en, en tawdataake e kulol yeeso Laamɗo,
1JO 3:22 o hokkan en ko ɲaagi-ɗen mo fuu, sabi en kaybii jamirooje makko, eɗen ngaɗa ko weli mo.
1JO 3:23 Yamiroore makko yo goonɗinde Iisaa Almasiihu Ɓiyiiko oo, kaɲum e yiɗondirde hono no o yamiri en nii.
1JO 3:24 Kayboowo jamirooje Laamɗo fuu, ana ɲiiɓi e Laamɗo, Laamɗo duu ana ɲiiɓi e mum. Ruuhu mo o hokki en oo, kaɲum anndinta en omo ɲiiɓi e men.
1JO 4:1 Sakiraaɓe am horsuɓe, baajotooɗo fuu biiɗo Ruuhu Laamɗo ana e mum, pati ngoonɗinee ɗum faa koron yalla Ruuhu Laamɗo jaati woni e mum naa wanaa. Sabi annabaaɓe peneeɓe heewɓe caakike e aduna oo.
1JO 4:2 Annii no anndirton Ruuhu Laamɗo ana e neɗɗo: jaɓuɗo Iisaa Almasiihu warii laatike neɗɗo fuu, oon, Ruuhu Laamɗo ana e mum.
1JO 4:3 Kaa mo jaɓanaali Iisaa fuu, Ruuhu Laamɗo walaa e mum. E konnee-Almasiihu iwi. On nanii haala garol konnee-Almasiihu oo. Oon, ana ley aduna oo gila jooni.
1JO 4:4 Sukaaɓe am, onon, on yimɓe Laamɗo, on njaalike annabaaɓe peneeɓe ɓee. Sabi Ruuhu gonɗo e mon oo ɓuri semmbe diina gonɗo e aduna oo.
1JO 4:5 Ɓeen annabaaɓe peneeɓe, ɓe adunankooɓe. Saabe majjum, haala mbonka ɓe kaalata, aduna oo ana hettinanoo ɓe.
1JO 4:6 Enen, en yimɓe Laamɗo, annduɗo Laamɗo fuu hettinanto en. Mo wanaa neɗɗo Laamɗo hettinantaako en. Nii ceenndirten Ruuhu goonga e ruuhu majjere.
1JO 4:7 Sakiraaɓe am horsuɓe, njiɗondiren, sabi jilli e Laamɗo iwi. Mo jilli ngoni e mum fuu yo ɓii Laamɗo, ana anndi Laamɗo.
1JO 4:8 Mo jilli ngalaa e mum oo anndaa Laamɗo, sabi Laamɗo e hoore mum jaati anndini en ko woni jilli.
1JO 4:9 Ko Laamɗo ɓannginirani en jilli mum dee, ko o neli ƁiyiikoBajjo ley aduna oo koo, yalla eɗen keɓira nguurndam saabe mum.
1JO 4:10 Ko njiɗu-ɗen Laamɗo koo anndintaa en jilli. Ko anndinta en jilli dee, Laamɗo yiɗi en. E ley jilli makko ɗii o nelii Ɓiyiiko faa hokkitira yonki mum yalla luutti men ana njaafee.
1JO 4:11 Sakiraaɓe am horsuɓe, ko Laamɗo yiɗiri en nii koo, enen duu, eɗen kaani yiɗondirde.
1JO 4:12 Fay gooto yiyaali Laamɗo abada. So en njiɗondirii, Laamɗo ɲiiɓan e men, kasen duu jilli mum kiɓɓii e men.
1JO 4:13 Hono anndirten eɗen ɲiiɓi e makko, kanko duu omo ɲiiɓi e men? Ko o hokki en Ruuhu makko oo koo.
1JO 4:14 Minen e ko'e amen, min njii Bajjo oo, miɗen kaalana on Baabiraaɗo oo neli mo faa o hisina aduna oo.
1JO 4:15 Jaɓuɗo Iisaa yo Ɓii Laamɗo fuu, Laamɗo ɲiiɓan e mum, kaɲum duu ɲiiɓan e Laamɗo.
1JO 4:16 Enen, en anndii jilli ɗi Laamɗo yiɗi en ɗii, en koolike ɗi. Laamɗo e hoore mum jaati anndini en ko woni jilli. Ɲiiɓuɗo e jilli fuu, e Laamɗo ɲiiɓi. Laamɗo duu ɲiiɓan e mum.
1JO 4:17 No Almasiihu wa'i nii, hono non enen duu kaan-ɗen wa'ude e oo ɗoo aduna. Nii woni no jilli ɗii kiɓɓiri e men, pati kulen ɲannde darngal.
1JO 4:18 Kulol walaa ley jilli, jilli kiɓɓuɗi ittan kulol. Sabi kulol yo jukkungo doomi, kasen duu gonduɗo e kulol fuu, jilli Laamɗo kiɓɓaali e mum.
1JO 4:19 Enen, ko o adii yiɗude en koo, waɗi so njiɗondir-ɗen.
1JO 4:20 Biiɗo «miɗo yiɗi Laamɗo», so tawi ana waɲi sakiike mum, yo penoowo. Sabi mo yiɗaali sakiike mum mo yiyata, waawaa yiɗude Laamɗo mo yiyaali.
1JO 4:21 Jiɗɗo Laamɗo fuu, yo yiɗu sakiike mum duu. Ndee ɗoo yamiroore, Almasiihu waddani en ɗum.
1JO 5:1 Goonɗinɗo Iisaa woni Almasiihu fuu laatike ɓii Laamɗo. Jiɗɗo saaraa fuu, yiɗan ɓiyiiko duu.
1JO 5:2 No anndirten eɗen njiɗi ɓiɓɓe Laamɗo dee, ko njiɗ-ɗen Laamɗo so njokku-ɗen jamirooje mum koo.
1JO 5:3 Sabi haybude jamirooje makko woni yiɗude mo. Jamirooje makko nganaa donngal,
1JO 5:4 sabi ko iwi e Laamɗo fuu, jaaloto giɗaaɗe yonki. Goonɗinal men njaalorto-ɗen ɗe.
1JO 5:5 Homo jaalotoo giɗaaɗe yonki? Walaa fuu jaalotooɗo giɗaaɗe yonki so wanaa goonɗinɗo Iisaa woni Ɓii Laamɗo.
1JO 5:6 Oon woni Iisaa Almasiihu garduɗo e ndiyam e ƴiiƴam. Wanaa e ndiyam tan o wardi, o wardii e ndiyam e ƴiiƴam fuu. Ruuhu oo duu hollata ɗum, sabi Ruuhu oo woni goonga.
1JO 5:7 Sabi kulle tati ana kolla Iisaa woni Almasiihu,
1JO 5:8 ɗum woni Ruuhu e ndiyam e ƴiiƴam, seedaaku majje oo duu yo gooto.
1JO 5:9 Eɗen njaɓa seedaaku yimɓe, kaa seedaaku Laamɗo oo ɓuri semmbe. Sabi kanko woni mo Laamɗo haali haala Ɓiyum.
1JO 5:10 Goonɗinɗo Ɓii Laamɗo, heɓii oon seedaaku e ley ɓernde mum. Mo goonɗinaali Laamɗo, kaɲum jogorike Laamɗo yo penoowo, sabi jaɓaali seedaaku mo Laamɗo haali haala Ɓiyum oo.
1JO 5:11 Ɗum woni seedaaku oo: Laamɗo hokkii en nguurndam nduumiiɗam, ɗam nguurndam ana e Ɓiyiiko oo.
1JO 5:12 Goodanɗo Ɓii Laamɗo oo fuu, heɓii nguurndam ɗam. Mo walanaa ɗum, heɓaali ɗam.
1JO 5:13 Onon goonɗinɓe Ɓii Laamɗo oo ɓee, mi winndanii on ɗum, yalla oɗon taƴora on keɓii nguurndam nduumiiɗam.
1JO 5:14 Eɗen njogii ndee hoolaare ɗo makko: so en nduworike huunde hakke muuyɗe makko, o jaabanto en.
1JO 5:15 Eɗen anndi en keɓii ko nduwi-ɗen koo, nde wonnoo eɗen anndi omo jaabanoo en duwaawu men.
1JO 5:16 Ndennoo, so won jiiɗo sakiike mum ana luutta luuttal ngal waddantaa neɗɗo maayde, o ɲaaganoo ɗum Laamɗo, Laamɗo duu hokkan ɗum nguurndam. Kaa won luuttal gaddoowal maayde. Mi wiyaali ɲaagoro-ɗon saabe ngal luuttal.
1JO 5:17 Ooɲaare fuu yo luuttal, kaa wanaa luuttal fuu waddata maayde.
1JO 5:18 Eɗen anndi ɓii Laamɗo fuu heddataako e luutti, sabi Ɓii Laamɗo oo ana hayba neɗɗo oo, Ibiliisa Bonɗo oo memataa mo.
1JO 5:19 Eɗen anndi en yimɓe Laamɗo, aduna oo fuu annii e maral Bonɗo oo.
1JO 5:20 Eɗen anndi Ɓii Laamɗo warii, hokkii en hakkille mo anndiren deweteeɗo goongaraajo oo. Jooni eɗen njeyaa e goongaraajo oo, sabi eɗen ɲiiɓi e Ɓiyiiko Iisaa Almasiihu. Kanko woni Laamɗo goongaraajo oo, kanko woni nguurndam nduumiiɗam.
1JO 5:21 Sukaaɓe am, ndeenee ko'e mon e deweteeɗo goɗɗo.
2JO 1:1 Miin mawɗo deental goonɗinɓe winndi oo ɓataaki faade e debbo tedduɗo mo Laamɗo suɓii. Miɗo jowte, aan e ɓiɓɓe maa fuu, onon ɓe njiɗir-mi goonga. Wanaa miin tan yiɗi on, annduɓe goonga oo ɓee fuu ana njiɗiri on
2JO 1:2 saabe goonga gonɗo e men, duumotooɗo e men faa abada oo.
2JO 1:3 Laamɗo Baabiraaɗo men e Ɓiyum Iisaa Almasiihu yurmoto en, hokkan en moƴƴere e jam kammari goonga e jilli.
2JO 1:4 Mi seyike sanne ko kumpitii-mi won ɓiɓɓe maa jokkirɓe goonga oo no Baabiraaɗo yamiri en nii.
2JO 1:5 Jooni, debbo tedduɗo, miɗo ndaarde, njiɗondiren. Ko mbinndanan-maa-mi koo wanaa yamiroore heyre, ɗum yamiroore nde keɓu-ɗen gila arannde.
2JO 1:6 Ko woni jilli dee, haybude jamirooje Laamɗo. Nden yamiroore woni nde kaan-ɗon haybirde no nanir-ɗon ɗum gila arannde nii.
2JO 1:7 Sabi majjinooɓe heewɓe caakike e aduna oo. Ɓe njaɓaali Iisaa Almasiihu warii laatike neɗɗo. Baaɗo no maɓɓe nii fuu yo majjinoowo yo konnee-Almasiihu.
2JO 1:8 Kaybee ko'e mon, pati golle mo ngollu-ɗon oo mursee, keɓon mbarjaari kiɓɓundi.
2JO 1:9 Sabi mo ɲiiɓaali e laawol Almasiihu ngol, walanaa Laamɗo. Ɲiiɓuɗo e maggol ana woodani Baabiraaɗo e Bajjo oo fuu.
2JO 1:10 So won garɗo e mon ana waajoo ko waldaa e laawol ngol, pati njaɓɓee ɗum e ley galleeji mon, pati fay njowtee ɗum.
2JO 1:11 Sabi jowtuɗo mo fuu, kaɲum e makko laatike gootum.
2JO 1:12 Ko kaan-mi haalande on koo ana heewi, mi yiɗaa winndande on ɗum fuu e ɗerewol. Kaa miɗo yeloo warde to mon, kaalden hunduko e hunduko, yalla seyo men ana hiɓɓa.
2JO 1:13 Haya, ɓiɓɓe sakiike maa debbo mo Laamɗo suɓii oo ana njowte.
3JO 1:1 Miin mawɗo deental goonɗinɓe winndi oo ɓataaki faade e Gayus sakiike am korsuɗo mo njiɗir-mi goonga oo.
3JO 1:2 Sakiike am korsuɗo, miɗo yeloo keɓaa neema e cellal, no hakkille maa deeƴiri e Laamɗo nii.
3JO 1:3 Hee mi seyike nde yoga e sakiraaɓe ngari kaalani kam no tiinnori-ɗaa e goonga e no njokkir-ɗaa mo nii.
3JO 1:4 Seyo fuu ɓuranaa kam ko nan-mi ɓiɓɓe am ana njokki goonga oo koo.
3JO 1:5 Sakiike am korsuɗo, golle lobbo mo ngollantaa sakiraaɓe ɓee, fay ɓe a anndaa ɓee, ana hollita a koolniiɗo.
3JO 1:6 Ɓe kaalii haala jilli maa yeeso deental goonɗinɓe. So a jokkii yooɓinde ɓe ko ɓe kasindini e laawol maɓɓe, no hawrirta e muuyɗe Laamɗo nii, a waɗan ko moƴƴi.
3JO 1:7 Sabi kamɓe, saabe Almasiihu ɓe immorii laawol ngol. Ɓe ndaardaali yimɓe ɓe ngoonɗinaali Iisaa ɓee fay huunde.
3JO 1:8 Ndennoo, enen goonɗinɓe Iisaa, eɗen kaani wallude hono ɓeen yimɓe, yalla eɗen ngollida e maɓɓe goonga.
3JO 1:9 Won ko mbinndu-mi faade e deental goonɗinɓe ngal, kaa Diyoterefes, muuyɗo ardinde hoore mum oo, jaɓantaa kam.
3JO 1:10 Saabe ɗum, so mi warii, mi hollan ko o waɗata koo e no o bonkortoo min nii. Wanaa ɗum tan: o jaɓɓataako sakiraaɓe hoɓɓe ɓee, kasen duu yiɗuɓe jaɓɓaade ɓe ɓee, o haɗan ɗum, o ribba ɗum'en e deental goonɗinɓe ngal.
3JO 1:11 Sakiike am korsuɗo, pati ɲemmbu ko boni, ɲemmbu ko moƴƴi. Gaɗoowo ko moƴƴi fuu yo neɗɗo Laamɗo. Gaɗoowo ko boni anndaa Laamɗo.
3JO 1:12 Demeteriyus yo neɗɗo lobbo sabi omo ɲiiɓi e goonga. Yimɓe fuu ana kaala haala makko lobba. Minen duu, miɗen njaɓi ɗum, aɗa anndi seedaaku amen yo goonga.
3JO 1:13 Ko kaan-mi haalande ma koo ana heewi, mi yiɗaa winndude ɗum fuu e ɗerewol.
3JO 1:14 Miɗo yeloo yiide ma ko ɓadii, kaalden hunduko e hunduko.
3JO 1:15 Giɗiraaɓe maa wonɓe ɗoo ɓee ana njowte. Miɗo jowta giɗiraaɓe ɓee fuu, gooto gooto. Aan e jam!
JUD 1:1 Oo ɓataaki ga am iwri, miin Yahuuda, maccuɗo Iisaa Almasiihu mi miɲii Yaakuuba. Mi jowtii on, onon noddaaɓe horsuɓe e Laamɗo Baabiraaɗo men ɓee, onon reenaaɓe faa gartol Iisaa Almasiihu.
JUD 1:2 Yo Laamɗo hebbin e mon yurmeende mum e jam mum e jilli mum!
JUD 1:3 Sakiraaɓe am horsuɓe, miɗo yiɗunoo faa sanne winndande on banngal kisindam ɗam ndeentu-ɗen e mum en fuu ɗam. Kaa jooni mi yii ana tilsi mi winnda faa mi suusina on kaɓano-ɗon laawol goonɗinal dokkaangal seniiɓe fuu cilol gootol keƴoowol yimɓe jamaanuuji ɗii fuu.
JUD 1:4 Sabi won sooriiɓe e deental ngal, ɓe jukkungo mum'en winndaa gila ko ɓooyi. Ɓe yeddooɓe Laamɗo, ɓe waylitooɓe moƴƴere Laamɗo ndee faa laatoo yamiroore njaahilaaku, ɓe yeddooɓe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu Kalfaaɗo men gooto oo.
JUD 1:5 Jooni, miɗo yiɗi miccintinde on ɗum ɗoo, fay so taweede on kumpitaama faa laaɓi: ko Joomiraaɗo danndi yimɓe mum to leydi Misira too koo, o sakitike halkude ɓe ngoonɗinaali e ley maɓɓe ɓee.
JUD 1:6 Miccitoro-ɗon duu no yoga e malaa'ika'en ɓee keddaaki ɗo njamiranoo ɗoo nii, ko ɓe ngaɗi dee, ɓe njoppu darɗe maɓɓe. Saabe ɗum Joomiraaɗo heddi ɓe ley nimre faa kiiti ɲannde darngal, geƴƴii ɓe geƴƴelle duumiiɗe.
JUD 1:7 Kasen duu, Sodooma e Gomoora e geelle piliiɗe ɗum'en ngaɗirii njaahilaaku no malaa'ika'en ɓee ngaɗiri nii, ɗe nguurdiino e tuuyooji ɗi kaanaa waɗeede. E ley ɗum ɗe laatanike yimɓe fuu jeertaango jukkungo yiite duumiinge ngee.
JUD 1:8 Ɗum e taweede, sooriiɓe e mon tuugiiɓe ko njii e ley koyɗi mum'en ɓee, ana coɓina calɗi mum'en, ana koyna hooreyaaku Joomiraaɗo, ana mbonkoo tedduɓe wonɓe dow kammu ɓee.
JUD 1:9 Jaka fay Miikaa'iilu, mawɗo malaa'ika'en oo, bonkaaki Ibiliisa nde ɓe nduddunoo banngal ireede tew Muusaa oo ndee. O jaɓaali bonkaade Ibiliisa faa o wullanoo ɗum, ko o wii ɗum dee: «Yo Joomiraaɗo hiite.»
JUD 1:10 Kaa ɓeen yimɓe ana mbonkoo kuɗɗe ɗe ɓe anndaa ɗum'en, ko ɓe anndi koo jaati woni ko halkata ɓe. Ɗum woni tuuyooji maɓɓe, ana wa'i hono tuuyooji daabaaji ladde nii.
JUD 1:11 Kaari! Ɓe njokkii laawol Kaabiila. Ɓe ngaɗii ko'e maɓɓe e majjere Balaama, yalla eɓe keɓa jawdi. Ɓe kalkoto e murtugol maɓɓe no Koora halkorii nii.
JUD 1:12 Kamɓe ngoni ella kawrital ɲaamdu mooɗon, sabi ayiibe ɓe ɲaamirta, kasen duu ko'e maɓɓe tan ɓe killaa. Ɓe duule ɗe ngalaa ndiyam ɗe kenuuli coggata, ɓe leɗɗe ƴaawnde ɗe ngalaa ko teɓetee, ɗoofaaɗe, baatuɗe fey.
JUD 1:13 Eɓe ƴufina gacce maɓɓe no bempeeje geeci piyotooɗe ƴufinirta ngufo nii, ɓe koode jiilotooɗe, nimre ɓurnde fuu niɓɓude ɓe ndesanaa faa abada.
JUD 1:14 Henok taanii Aadama jeɗɗaɓo oo sappinoke kabaaru maɓɓe gila ko ɓooyi, wii: «Ƴeewee Joomiraaɗo ana warda e malaa'ika'en mum seniiɓe ujunaaji ujunaaji
JUD 1:15 faa sara yimɓe fuu. O hollitan bonɓe ɓee golle mum'en fuu no foti bonde, o hollitan ɓe geddi fuu ɗi ɓeen luuttooɓe yeddooɓe Laamɗo kaali.»
JUD 1:16 Ɓeen yimɓe yo bonnooɓe moƴƴere, woytotooɓe, jokkooɓe giɗaaɗe yonki mum'en, eɓe mantoo, eɓe mana woɓɓe yalla eɓe keɓa ko ɓe njiɗi.
JUD 1:17 Kaa onon sakiraaɓe am horsuɓe, miccitee konngi ɗi nelaaɓe Joomiraaɗo men Iisaa Almasiihu ɓee cappinoo ɗii.
JUD 1:18 Nii ɓe mbiiri on: «E cakite jamaanu, jaayrooɓe yimɓe, jokkuɓe giɗaaɗe yonki mum'en bonɗe ngaroyan.»
JUD 1:19 Kamɓe ngoni seenndooɓe yimɓe, miilooji adunankooji ɓe njogii, Ruuhu Laamɗo oo walaa e maɓɓe.
JUD 1:20 Kaa onon sakiraaɓe am horsuɓe, mahee nguurndam mon dow goonɗinal mooɗon cattungal senaade ngal, keddee e ɲaagaade Laamɗo e dow baawɗe Ruuhu Ceniiɗo.
JUD 1:21 Keddee e jilli Laamɗo tawa oɗon ndoomti yurmeende Joomiraaɗo meeɗen Iisaa Almasiihu naɓoore on to nguurndam nduumiiɗam.
JUD 1:22 Njurmee yoga yimɓe wonɓe e sikke,
JUD 1:23 ndiwtee yoga maɓɓe iwde e yiite, ndanndon ɓe. Woɓɓe ɓee noo, njurmoro-ɗon ɓe e dow jeertagol, nefon fay saaya ka terɗe maɓɓe comni kaa.
JUD 1:24 Laamɗo ana waawi reenude on e tarataraaɗe, ana waawi darnude on yeeso teddeengal mum, tawee ɲiŋoore walaa e mon, on seyiiɓe. Yo teddeengal e manngu e semmbe e laamu ngoodan mo, kanko Laamɗo gooto kisinirɗo en Iisaa Almasiihu Joomiraaɗo meeɗen oo, gila huunde fuu tagaaka faa jooni, faa abada abadin. Aamiina!
REV 1:1 Dewtere ndee ana mooɓti kulle ɗe Iisaa Almasiihu ɓanngini. Laamɗo ɓannginani mo ɗee kulle faa o holla maccuɓe mum ɓee ko warata ɓooyataa. Iisaa neli malaa'ika mum faa humpita ɗum maccuɗo makko Yuhanna.
REV 1:2 Oon duu seettiima huunde fuu ko yii, ɗum woni, o haalii konngol Laamɗo ngol, o seedii e dow Iisaa Almasiihu oo huunde fuu ko o yii.
REV 1:3 Neɗɗo fuu jannguɗo ndee dewtere annabaaku welii hoore. Neɗɗo fuu kettiniiɗo nde so jokki ko winndaa e mayre koo welii hoore, sabi wakkati mo kulle ɗee ngaɗata oo ɓadiima.
REV 1:4 Miin Yuhanna winndi oo ɗoo ɓataaki faade e deente jeɗɗi goonɗinɓe gonɗe e leydi Asiya ɗee. Yo on keɓu moƴƴere e jam iwde e Laamɗo gooduɗo, goodunooɗo, garoowo oo, iwde e ruuhuuji jeɗɗi gonɗi e yeeso bimmbeere makko laamu ndee ɗii,
REV 1:5 iwde e Iisaa Almasiihu, seedee koolniiɗo e dow kulle ɗee oo, arano e wuurtineede hakkunde maayɓe, laamiiɗo kaanankooɓe aduna oo. Yo teddeengal e baawɗe ngoodan Iisaa faa abada, kanko yiɗi en so o yuppi ƴiiƴam makko, o tonngiti en iwde e tonngoode luuttal, o waɗi en jeyaaɓe e laamu, o waɗi en yottinooɓe sadaka faa ngollanen Laamɗo Baabiraaɗo makko oo! Aamiina.
REV 1:7 Taykee, omo wara e duule. Yimɓe fuu njiyan mo, fay yuwnooɓe mo ɓee, leɲi aduna fuu cuŋlan saabe makko. Hono non laatortoo! Aamiina.
REV 1:8 Joomiraaɗo men Laamɗo, gooduɗo, goodunooɗo, garoowo, Jom Baawɗe oo, wii: —Miin woni arano, miin woni cakito.
REV 1:9 Miin woni Yuhanna sakiike mon deentuɗo e mon torraaji, deentuɗo e mon laamu Iisaa Almasiihu, e muɲidiɗɗo e mon muɲal makko. Mi ribbanooma yaade ruunde wiyeteende Patamos saabe ko mbaajii-mi konngol Laamɗo ngol e ko ceedanii-mi Iisaa koo.
REV 1:10 E ley Ɲalaande Joomiraaɗo ndee, keew-mi Ruuhu, nan-mi caggal am daande tekkunde no daande buututal nii
REV 1:11 ana wiya: —Ko njiyataa koo, waɗu ɗum dewtere, neldaa nde deente goonɗinɓe jeɗɗi ɗee: deental Efeesunkooɓe e deental Simirnankooɓe e deental Pergamenkooɓe e deental Tiyatirankooɓe e deental Sardesankooɓe e deental Filadelfinkooɓe e deental Lawdikiyankooɓe.
REV 1:12 Njeeƴii-mi yalla miɗo yiya kaaldoowo e am oo, njii-mi moottilaaji kaŋŋe jeɗɗi,
REV 1:13 nanndoore neɗɗo ana hakkunde majji, ana ɓoornii saaya, ana haɓɓi ganndilaawol kaŋŋe e becce mum.
REV 1:14 Leeɓi hoore makko ana ndawni far no haabu, naa no ɓiraaɗam nii, gite makko ana njaaynira no metangal yiite nii,
REV 1:15 koyɗe makko ana ɗelkira no jakawalle jalbirta so waɗaama e yiite faa wojji coy nii, kasen duu daande makko ana wa'i no dillere ndiyam keewɗam nii.
REV 1:16 Omo jogii e junngo makko ɲaamo ngoo koode jeɗɗi, kaafaawi ki banngeeji mum ɗiɗi fuu mbeli ana yalta e hunduko makko, yeeso makko ana ɗelkira no naange jalbirta hakkunde naange nii.
REV 1:17 Nde njii-moo-mi ndee, caamu-mi yeeso makko mbaa-mi no maayɗo nii. O fawi junngo makko ɲaamo e am, o wii: —Pati hul! Miin woni arano, miin woni cakito,
REV 1:18 miin woni guurɗo oo. Mi maayiino, kaa miɗo nii wuuri faa abada. Miin jogii baawɗe dow maayde e baawɗe dow laakaraa.
REV 1:19 Ndennoo, winndu ko njiyataa koo, ɗum woni ko waɗata jooni koo e ko waroyta caggal mum koo.
REV 1:20 Annii sirri koode jeɗɗi ɗe njiyataa e junngo am ɲaamo ɗee, kaɲum e moottilaaji kaŋŋe jeɗɗi: koode jeɗɗi ɗee yo malaa'ika'en deente goonɗinɓe jeɗɗi ɗee, moottilaaji kaŋŋe jeɗɗi ɗii yo deente goonɗinɓe jeɗɗi ɗee.
REV 2:1 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Efeesu, mbiyaa: «Annii haalaaji jogiiɗo koode jeɗɗi e junngo mum ɲaamo, jahoowo hakkunde moottilaaji kaŋŋe jeɗɗi:
REV 2:2 Miɗo anndi golleeji maa e muɲal maa ley tampere. Miɗo anndi a hokkataa bonɓe ɓee laawol, a ittii koro innditirteeɓe nelaaɓe ɓee a tawii ɓe fenooɓe.
REV 2:3 A jom muɲal, a torraama saabe innde am, ɗum e taweede yonki maa ɲawaali.
REV 2:4 Kaa miɗo felire ɗum ɗoo: a yoppii jilli maa ɗi njogino-ɗaa arannde ɗii.
REV 2:5 Ndennoo miccita no ngorruno-ɗaa gila a saamaali. Tuubu, ngolliraa no ngollirno-ɗaa arannde nii! So wanaa ɗum, so a tuubaali, mi waran e maa mi itta moottila maa e nokku mum.
REV 2:6 Kaa miɗo yarrani maa ɗum ɗoo: aɗa waɲi golleeji jokkuɓe Nikola no mbaɲir-mi ɗi nii.
REV 2:7 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo! Jaaliiɗo fuu, mi hokkan ɗum ɲaamde ɓiɓɓe lekki nguurndam ndariiki e alijenne Laamɗo kii.»
REV 2:8 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Simirna, mbiyaa: «Annii haalaaji biyeteeɗo arano e cakito, maaynooɗo so wuurti oo:
REV 2:9 Miɗo anndi torra maa e baasal maa, tawee nee a arsukunte. Miɗo anndi bonnooɓe innde wiyooɓe e ko'e mum'en ɓe Yahuudiyankooɓe tawee ɓe nganaa. Ko ɓe ngoni dee, ɓe deental rewooɓe Ibiliisa.
REV 2:10 Pati hul torra ɓadiiɗo hewtude ma. Tayka, yoga mon Ibiliisa wedoto ɗum ley kasu faa tewta seytaade on. On torrete balɗe sappo. Yo a laato koolniiɗo faa maayde tawe hen, mi hokke teddeengal gondungal e nguurndam nduumiiɗam.
REV 2:11 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo! Jaaliiɗo fuu, maayde ɗiɗoɓere ndee memataa ɗum fey.»
REV 2:12 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Pergame, mbiyaa: «Annii haalaaji jogiiɗo kaafaawi ki banngeeji mum ɗiɗi fuu mbeli:
REV 2:13 Miɗo anndi nokku ɗo koɗu-ɗaa, ɗo Ibiliisa laamii ɗoo. Aɗa tiiɗi e innde am, a yankiraali goonɗinal maa e am fay wakkati nde Antipas seede am koolniiɗo oo waraa ley mon ndee, ɗum woni ɗo Ibiliisa hoɗi ɗoo.
REV 2:14 Kaa won pelooje seeɗa ɗe njogani-maa-mi: aɗa muɲana yimɓe wonɓe hakkunde mon nannduɓe e Balaama. Kanko janngini Balaka seytaade Israa'iilankooɓe faa jeena kaɲum e ɲaamde tewuuji cakkanaaɗi tooruuji.
REV 2:15 Nii, jokkuɓe yimɓe Nikola ngorri hakkunde mon, jannde maɓɓe e golleeji maɓɓe fuu potu.
REV 2:16 Ndennoo tuubu, so wanaa ɗum, mi waran e maa jooni, mi haɓira e maɓɓe kaafaawi ngonki e hunduko am kii.
REV 2:17 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo! Jaaliiɗo fuu, mi hokkan ɗum ɲaamdu suuɗiindu wiyeteendu ‹ maanu ›, mi hokkan ɗum kaaƴel danewel binndaangel innde heyre nde fay gooto anndaa so wanaa dokkaaɗo ɗum.»
REV 2:18 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Tiyatira, mbiyaa: «Annii haalaaji Ɓii Laamɗo mo gite mum njalbirta no metangal yiite, mo koyɗe mum ɗelkirta no jakawalle jarnaaɗo nii:
REV 2:19 Miɗo anndi golleeji maa e jilli maa e goonɗinal maa e ballal ngal ngaɗan-ɗaa woɓɓe, kaɲum e muɲal maa. Miɗo anndi golleeji maa cakitiiɗi ɗii ɓuri aranndeeji ɗii heewde.
REV 2:20 Kaa miɗo felire ɗum ɗoo: aɗa muɲana Yesabel, oo debbo biyoowo hoore mum annabaajo. Omo hoomta maccuɓe am omo janngina ɗum'en fijirde e ɲaamde tewuuji cakkanaaɗi tooruuji.
REV 2:21 Mi hokkii mo wakkati no mo tuubira, kaa o jaɓaali tuubude iwde e fijirde makko ndee.
REV 2:22 Saabe majjum mi wedoto mo dow leeso naawalla. Fijidooɓe e makko ɓee duu, so tuubaali iwde e laawol makko ngol, torrete torraaji mawɗi,
REV 2:23 mi halkan ɓiɓɓe makko duu. Deente goonɗinɓe ɗee fuu anndan miin woni ittoowo koro hakkillaaji e ɓerɗe, kasen duu mi yoɓan gooto e mon fuu hakke golle mum.
REV 2:24 Kaa onon Tiyatirankooɓe heddiiɓe ɓe njokkaali ngol laawol ɓee, ɓe ngolliraali ko yoga inndirta ‹ sirriiji Ibiliisa luggi ›, miɗo wiya on: walaa donngal gonngal ngal pawan-mi e mon
REV 2:25 so wanaa yo on tiiɗu e ko njogi-ɗon koo faa nde ngar-mi fuu.
REV 2:26 Jaaliiɓe – ɗum woni waɗooɓe sago am faa timmoode ɓee – mi hokkan ɗum'en baawɗe ɗe keɓu-mi e Baabiraaɗo am ɗee, faa ɓe ndurda jaaleɲi ɗii loocol naawngol, ɓe pusira ɗi no mahoowo looɗe fusirta looɗe nii. Mi hokkan ɓe hoodere fajiri ndee duu.
REV 2:29 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo! »
REV 3:1 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Sardes, mbiyaa: «Annii haalaaji jogiiɗo ruuhuuji Laamɗo jeɗɗi e koode jeɗɗi: Miɗo anndi golleeji maa, aɗa wiyee a guurɗo, tawee nee a maayɗo.
REV 3:2 Jeerta cemmbinɗinaa seeɗa mo njogi-ɗaa oo gila waataali, sabi mi tawaali fay gooto e golleeji maa ana hiɓɓi yeeso Laamɗo am.
REV 3:3 Ndennoo, miccita no keɓir-ɗaa e no nanir-ɗaa Kabaaru Lobbo oo, tuubu ngolliraa mo. So a jeertaaki, mi wardan no gujjo nii, kasen duu a anndataa wakkati mo ngaran-mi maɓɓude ma.
REV 3:4 Kaa noo, aɗa jogii ɗo Sardes ɗoo yimɓe ɓe tuunninaali kaddule mum'en. Ɓe ɓoornotoo kaddule daneeje ɓe njaada e am, sabi eɓe kaandi hen.
REV 3:5 Hono non, jaaliiɗo fuu ɓoornortoo kaddule daneeje. Abada mi tosataa innde mum e dewtere nguurndam ndee. Mi seedoto omo jeydaa e am yeeso Baabiraaɗo am e malaa'ika'en mum.
REV 3:6 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo!»
REV 3:7 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Filadelfi, mbiyaa: «Annii haalaaji ceniiɗo goongirante, mo cokitirgal Daawuuda kaananke oo woni e junngo mum. So o udditii fay gooto uddataa, so o uddii fay gooto udditataa.
REV 3:8 Miɗo anndi golleeji maa. Tayka, mi udditii damal yeeso maa ngal fay gooto waawaa uddude. Aan e famɗude semmbe fuu, a haybii konngol am, a yankiraali innde am.
REV 3:9 Haya, mi neldete jeyaaɓe e deental rewooɓe Ibiliisa wiyooɓe e ko'e mum'en ɓe Yahuudiyankooɓe tawee ɓe fenooɓe, ɓe nganaa. Mi doolɗinan ɓe ɓe ngara ɓe cujidoya e koyɗe maa. Nden ɓe paaman mi yiɗii ma.
REV 3:10 Ko njamir-maa-mi muɲaa koo, a muɲii sanne. Saabe ɗum, mi reenete e wakkati nde ɓillaare warata horde aduna faa itta koro yimɓe fuu.
REV 3:11 Mi ɓadike warde. Tiiɗu e ko njogi-ɗaa koo pati fay gooto teeta deesewal maa jaalogal.
REV 3:12 Jaaliiɗo fuu, mi waɗan ɗum nuygal ley suudu Laamɗo am seniindu, o yaltataa e mayru abada. Mi winndan e mum innde Laamɗo am e innde ngalluure Laamɗo am, ɗum woni Urusaliima keso iwoowo dow kammu to Laamɗo am so jippoo oo, mi winndan e mum innde am heyre ndee.
REV 3:13 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo!»
REV 3:14 —Winndu faade e malaa'ika deental goonɗinɓe wonɓe Lawdikiya, mbiyaa: «Annii haalaaji biyeteeɗo Aamiina oo, seedee koolniiɗo goongirante, layli tagoore ndee fuu:
REV 3:15 Miɗo anndi golleeji maa, a wulaa a ɓuuɓaa. Yo a laato gulɗo naa ɓuuɓuɗo!
REV 3:16 Nde wonnoo aɗa forri a wulaa a ɓuuɓaa, mi tuttete iwde e hunduko am.
REV 3:17 Aɗa wiya: ‹ Mi galo, mi mooɓtii jawle, mi hasindinaa e fay huunde. › Tawee nee, a anndaa a ɲaaɗɗo hoore a jurminiiɗo a baasuɗo a bumɗo a kolɗo!
REV 3:18 Miɗo waaje: soodu e am kaŋŋe laɓɓiniraaɗo yiite, yalla aɗa heɓa jawdi, coodaa e am kaddule daneeje ɓoorno-ɗaa, yalla aɗa suura hersa terɗe maa ɓole ɗee, coodaa e am nebam ngujaa gite maa yalla jiile maa ana laaɓa.
REV 3:19 Miin, miɗo fela miɗo ne'a yimɓe ɓe njiɗu-mi. Ndennoo, darana ko moƴƴi, tuubaa!
REV 3:20 Hettina, miɗo nii darii e damal miɗo salmina. Neɗɗo fuu nanɗo daande am so udditi, mi naatan galle mum, mi ɲaamda e mum.
REV 3:21 Jaaliiɗo fuu, mi hokkan ɗum jooddaade e am dow bimmbeere am laamu, no miin duu njaalorii-mi so njooddii-mi e Baabiraaɗo am dow bimmbeere mum nii.
REV 3:22 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu ko Ruuhu haalanta deente goonɗinɓe ɗee koo!»
REV 4:1 Caggal ɗum, njii-mi damal ana udditii dow kammu. Daande nde nanunoo-mi arannde wa'unde no buututal nii ana haalda e am, ana wiya: —Ŋabbu ngaraa ɗoo, faa mi holle ko haani laataade caggal ɗum ɗoo.
REV 4:2 Ɗon e ɗon, keew-mi Ruuhu, njii-mi bimmbeere laamu to dow kammu too, neɗɗo gooto ana jooɗii dow mayre.
REV 4:3 Jooɗiiɗo oo, mbaadi mum ana jalbira no haayre yaspa, ana wojjitira no haayre sardis, ciiɓo-ciiɓongal ana filii bimmbeere ndee ana jalbira no haayre emerooda nii.
REV 4:4 Bimmbeere ndee, bimmbeeje laamu noogay e nay ana pilii nde, mawɓe noogayon e nayon ana njooɗii dow majje, ana ɓoornii kaddule daneeje, tenngaaɗe caɲiraaɗe kaŋŋe ana e ko'e maɓɓe.
REV 4:5 Maje e sawtuuji e gidaali ana njalta e bimmbeere laamu ndee, cunkume jeɗɗi kuɓɓooje ana yeeso mayre ɗoo, ɗeen ngoni ruuhuuji Laamɗo jeɗɗi ɗii.
REV 4:6 Ko wa'i hono weendu laaɓundu tal nanndundu e timtorgal ana fooccii yeeso mayre. Kuɗɗe nay guurɗe jogiiɗe gite keewɗe yeeso e caggal fuu, ana hakkunde mayre e sera mayre.
REV 4:7 Huunde wuurnde aranndeere ndee ana wa'i no rawaandu ladde nii, ɗiɗoɓere ndee ana wa'i no ngaari nii, tatoɓere ndee, yeeso mum ana wa'i no yeeso neɗɗo nii, nayoɓere ndee ana wa'i hono no ciilal diwoowal nii.
REV 4:8 Wootere e kuɗɗe nay guurɗe ɗee fuu ana jogii biifoole jeegom, wooto fuu ana jogii gite keewɗe ley e dow fuu. Jemma e ɲalooma fuu ɗe celataa e yimde, eɗe mbiya: «Ceniiɗo, Ceniiɗo, Ceniiɗo yo Joomiraaɗo Laamɗo Jom Baawɗe, goodunooɗo, gooduɗo, garoowo oo!»
REV 4:9 Kuɗɗe nay guurɗe ɗee ana njimana jooɗiiɗo dow bimmbeere laamu, guurɗo faa abada oo, jime teddungal e darja e jettooje.
REV 4:10 Nde ɓe ngaɗata ɗum fuu, mawɓe noogayon e nayon ɓee kippoto e leydi yeeso jooɗiiɗo e bimmbeere oo, cujidana guurɗo faa abada oo, njoƴƴina tenngaaɗe mum'en yeeso bimmbeere ndee, mbiya:
REV 4:11 «Joomiraaɗo amen, Laamɗo amen, aan haandi e heɓude darja e teddungal e baawɗe, sabi aan tagi kulle ɗee fuu e muuyɗe maa ɗe laatorii, ɗe tagiraa.»
REV 5:1 Caggal ɗum, njii-mi e junngo ɲaamo jooɗiiɗo dow bimmbeere laamu ndee oo dewtere nde dow mum e ley mum winndaa, uddiraande peɗooɗe jeɗɗi maanduɗe.
REV 5:2 Non njii-mi malaa'ika jom semmbe ana ooynoo e daande toownde, ana wiya: —Homo haandi e fettude peɗooɗe ɗee uddita dewtere ndee?
REV 5:3 Fay gooto walaa dow kammu walaa dow leydi walaa ley leydi kaanɗo udditidde dewtere ndee naa ƴeewde ley mayre.
REV 5:4 Ngullu-mi gullaali cattuɗi, sabi heɓaaka kaanɗo udditidde dewtere ndee naa ƴeewde ko woni e mayre.
REV 5:5 Non gooto e mawɓe ɓee wii kam: —Pati woy! Rawaandu ladde haliindu jeyaandu e suudu baaba Yahuuda nduu, iwndu e Daawuuda nduu, jaalike. Endu waawi fettude peɗooɗe jeɗɗi ɗee, ndu uddita dewtere ndee.
REV 5:6 Nden njii-mi Njawdiri ana darii hakkunde bimmbeere ndee, kuɗɗe nay guurɗe ɗee e mawɓe ɓee ana pilii ndi. Endi nanndi e kirsanoondi. Endi jogii luwe jeɗɗi e gite jeɗɗi, ɗum woni ruuhuuji Laamɗo jeɗɗi neleteeɗi e aduna oo fuu ɗii.
REV 5:7 Ndi yehi nanngoyde dewtere ndee e ɲaamo jooɗiiɗo dow bimmbeere ndee oo.
REV 5:8 Ko ndi nanngi dewtere ndee koo, kuɗɗe nay guurɗe ɗee e mawɓe noogayon e nayon ɓee cujidi yeeso mayri. Gooto e maɓɓe fuu ana jogii hoddu e urdude kaŋŋeere heewnde uurdi, ɗum woni duwaawuuji seniiɓe ɓee.
REV 5:9 Hedde eɓe njima jimol kesol eɓe mbiya e maggol: «Aan haani ɓamde dewtere ndee pettaa peɗooɗe mayre, sabi a hirsanooma, a soottitanike Laamɗo yimɓe e suudu baaba fuu e ɗemngal fuu e jaaleɲol fuu e leɲol fuu, ƴiiƴam maa coottitori-ɗaa ɓe, yalla eɓe tawdee e Laamɗo.
REV 5:10 A waɗii ɓe kaanankooɓe e yottinooɓe sadaka Laamɗo meeɗen oo, ɓe laamoo aduna oo.»
REV 5:11 E ley holleede am, nan-mi daaɗe malaa'ika'en heewɓe, ujunaaji ujunaaji. Eɓe pilii bimmbeere ndee e kuɗɗe guurɗe ɗee e mawɓe ɓee,
REV 5:12 eɓe njima eɓe toowna daaɗe maɓɓe: «Njawdiri kirsanoondi ndii ana haandi e heɓude baawɗe e jawdi e hakkilantaaku e semmbe e teddungal e darja e jettooje!»
REV 5:13 Non nan-mi huunde fuu ko tagaa ko woni dow kammu e ko woni dow leydi e ko woni ley leydi e ko woni dow geeci e ko woni e mum'en fuu, ana wiya: «Jettooje e teddungal e darja e baawɗe ngoodanii jooɗiiɗo dow bimmbeere ndee oo e Njawdiri ndii faa abada!»
REV 5:14 Kuɗɗe nay guurɗe ɗee njaabii: —Aamiina! Mawɓe ɓee duu, kippii e leydi cujidani ɓe.
REV 6:1 Oon wakkati, ƴeew-mi non njii-mi Njawdiri ndii fettii wootere e peɗooɗe jeɗɗi ɗee. Nan-mi wootere e kuɗɗe nay guurɗe ɗee ana iidina daande mum no gidaango nii, ana wiya: —War gaa!
REV 6:2 Ƴeew-mi, njii-mi puccu daneejo. Baɗɗiiɗo mo oo ana jogii laaɲal, o hokkaa tenngaade laamu, o yaari no jaalotooɗo nii o jaaloto duu.
REV 6:3 Nde Njawdiri ndii fettunoo feɗoode ɗiɗoɓere ndee, nan-mi huunde ɗiɗoɓere ndee ana wiya: —War gaa!
REV 6:4 Non puccu goɗɗo boɗeejo yalti. Baɗɗiiɗo mo oo hokkaa kaafaawi mawki, o hokkaa baawɗe yalla omo itta jam e aduna oo, faa yimɓe mbarondira.
REV 6:5 Nde Njawdiri ndii fettunoo feɗoode tatoɓere ndee, nan-mi huunde wuurnde tatoɓere ndee ana wiya: —War gaa! Njii-mi puccu ɓaleejo. Baɗɗiiɗo mo oo ana jogii peesorgal e junngo mum.
REV 6:6 Nan-mi ko wa'i no daande neɗɗo iwii hakkunde kuɗɗe nay guurɗe ɗee, ana wiya: —Munnabi alkama naa munnabiije tati gawri waarata e njoɓdi golle ɲalooma. Kaa pati mursee nebam ɗam e peguujam ɗam.
REV 6:7 Nde Njawdiri ndii fettunoo feɗoode nayoɓere ndee, nan-mi daande huunde wuurnde nayoɓere ndee, ana wiya: —War gaa!
REV 6:8 Ƴeew-mi, njii-mi puccu oolo. Baɗɗiiɗo mo oo ana wiyee Maayde, laakaraa ana jokki e makko. Ɓe ndokkaa baawɗe dow nayoɓere aduna oo faa ɓe mbarda yimɓe kaafaawi e yolbere e albalaawuuji e daabaaji ladde.
REV 6:9 Nde Njawdiri ndii fettunoo feɗoode joyoɓere ndee, njii-mi to ley ittirde sadaka too yonkiiji wardanooɓe saabe konngol Laamɗo ngol e seedaaku mo ɓe ceettii oo.
REV 6:10 Ɓe eewnii faa toowi, ɓe mbii: —Joomiraaɗo ceniiɗo goongirante, faa mande ndoomu-ɗaa sarde yimɓe wonɓe e aduna oo ɓee faa njoɓto-ɗaa ƴiiƴam amen ɗam?
REV 6:11 Gooto e maɓɓe fuu hokkaa saaya ndaneewa, ɓe mbiyaa ɓe powta seeɗa tafon, faa adadu sakiraaɓe maɓɓe, gollidiiɓe maɓɓe fodanaaɓe wareede no maɓɓe nii ɓee, kiɓɓa.
REV 6:12 Nden njii-mi Njawdiri ndii fettii feɗoode jeegoɓere ndee. Non leydi dimmbii dimmbagol manngol, naange ngee ɓawliri no kaasa ɓaleewa nii, lewru nduu fuu wojjiri no ƴiiƴam nii,
REV 6:13 koode kammu ɗee caami e leydi no ɓiɓɓe ibbe kecce caamirta so henndu mawndu wibbii.
REV 6:14 Kammu oo iwi, taggiraa no daago taggirtee nii, kaaƴe e duuɗe fuu ɗoofaa iwde e nokkuuje mum'en.
REV 6:15 Nden kaanankooɓe aduna e yimɓe tedduɓe e hooreeɓe sordaasi'en e arsukunte'en e jom'en semmbe e rimɓe e riimayɓe fuu cuuɗii e loowi kaaƴe, kaɲum e hakkunde kaaƴe.
REV 6:16 Hedde eɓe mbiya loowi kaaƴe ɗii e kaaƴe ɗee: —Caamee e amen! Cuuɗon min e gite jooɗiiɗo dow bimmbeere laamu ndee oo, kaɲum e tikkere Njawdiri ndii!
REV 6:17 Sabi ɲalooma mawɗo tikkere maɓɓe ndee yottiima, homo waawi daɗude?
REV 7:1 Caggal ɗum, njii-mi malaa'ika'en nayon ana ndarii e paale nay ɗee. Ɓe cakkii kenuuli aduna nay ɗii, pati mbifa wanaa e leydi wanaa e geeci wanaa fay e lekki.
REV 7:2 Njii-mi kasen malaa'ika goɗɗo iwruɗo funnaange ana jogii gaɗirgal maande Laamɗo guurɗo oo ngal. O eewnii daande toownde faade e malaa'ika'en nayon hokkaaɓe baawɗe torrude leydi e geeci.
REV 7:3 O wii ɓe: —Pati mbonnee leydi ndii e geeci oo e leɗɗe ɗee tafon, faa nde keɓu-ɗen waɗude maandeeji e tiiɗe maccuɓe Laamɗo meeɗen ɓee.
REV 7:4 Non nan-mi adadu waɗaaɓe maande e dow tiiɗe mum'en ɓee: eɓe mbaara e ujunaaji teemedere e ujunaaji capanɗe nayon e ujunaaji nayon (144 000) iwɓe e cuuɗi Israa'iilankooɓe ɓee ɗii fuu:
REV 7:5 iwɓe e Yahuuda yo ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Ruuben, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Gada, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000),
REV 7:6 iwɓe e Asiira, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Naftali, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Manaasa, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000),
REV 7:7 iwɓe e Simeyon, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Lewi, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Isakar, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000),
REV 7:8 iwɓe e Jebulon, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Yuusufu, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), iwɓe e Beɲamin duu, ujunaaji sappo e ɗiɗon (12 000), cuuɗi baaba ɗii fuu ngaɗanaama maande.
REV 7:9 Caggal ɗum, ƴeew-mi, njii-mi jamaa keewɗo mo limataako iwɗo e yimɓe leɲol fuu e suudu baaba fuu e jaaleɲol fuu e ɗemngal fuu ana darii yeeso bimmbeere laamu ndee e Njawdiri ndii. Eɓe ɓoornii saayaaji daneeji, caɓe tamarooje ana e juuɗe maɓɓe.
REV 7:10 Eɓe ilina, eɓe mbiya: —Kisindam ɗam to Laamɗo men jooɗiiɗo dow bimmbeere laamu ndee iwrata, kaɲum e Njawdiri ndii.
REV 7:11 Malaa'ika'en ɓee fuu pilii bimmbeere ndee, mawɓe ɓee e kuɗɗe nay guurɗe ɗee fuu kippii e leydi ana cujidana Laamɗo,
REV 7:12 ana mbiya: «Aamiina! Jettooje e darja e hakkilantaaku e jaarooje e teddungal e baawɗe e semmbe, fuu ngoodanii Laamɗo meeɗen faa abada!»
REV 7:13 Non gooto e mawɓe ɓee lamndii kam: —Hoɓe ngoni ɓee yimɓe ɓoorniiɓe saayaaji daneeji? Hoto ɓe iwi?
REV 7:14 Mbii-moo-mi: —Moobbo, aan woni annduɗo. O jaɓɓitii o wii kam: —Kamɓe ngoni iwɓe e torra mawɗo tawi eɓe ndeenii. Ɓe loonnii saayaaji maɓɓe, ɓe ndawninirii ɗum'en ƴiiƴam Njawdiri ndii.
REV 7:15 Ɗum saabii so ɓe keddoto yeeso bimmbeere laamu Laamɗo ndee, ɓe ndewa mo jemma e ɲalooma ley suudu makko seniindu nduu, kasen duu, jooɗiiɗo e bimmbeere laamu ndee oo huuran e maɓɓe hukkum mum.
REV 7:16 Ɓe njolbataa, ɓe ɗomɗataa, naange tappataa ɓe, fay nguleefi ngooti yottataako ɓe.
REV 7:17 Sabi Njawdiri ngonndi e hakkunde bimmbeere laamu ndii duran ɓe, juurna ɓe e cewle ndiyam ndokkoojam nguurndam. Laamɗo soccan gonɗi gite maɓɓe fuu.
REV 8:1 Nde Njawdiri ndii fettunoo feɗoode jeɗɗoɓere ndee, kammu oo deƴƴinii teen ko waarata e feccere leer.
REV 8:2 Non njii-mi malaa'ika'en njeɗɗon dariiɓe yeeso Laamɗo ɓee ndokkaama buutute jeɗɗi.
REV 8:3 Malaa'ika goɗɗo jogiiɗo urdude kaŋŋeere daroyii bannge ittirde sadaka. O hokkaa uurdi keewndi faa o sakkodoo ɗum e duwaawuuji seniiɓe, o yottina ɗi dow ittirde sadaka kaŋŋeere wonnde yeeso bimmbeere laamu ndee.
REV 8:4 Cuurki uurdi ndii ŋabbidi e duwaawuuji seniiɓe ɓee iwde e junngo malaa'ika dariiɗo yeeso Laamɗo oo.
REV 8:5 Malaa'ika oo ɓami urdude ndee, hebbini nde yiite e ley ittirde sadaka ndee, wedii nde e leydi. Non gidaali e dillereeji ngaɗi, maje maji, kasen leydi dimmbii.
REV 8:6 Caggal ɗum, malaa'ika'en njeɗɗon jogiiɓe buutute jeɗɗi ɓee lanndinanii fuufude ɗe.
REV 8:7 Malaa'ika arano oo fuufi buututal mum, non malumaluuje e yiite jillondiraange e ƴiiƴam mbedaa e leydi ndii. Feccere tatoɓere leydi ndii sumi, feccere tatoɓere leɗɗe ɗee sumi, kasen duu huɗo hecco koo fuu sumi.
REV 8:8 Malaa'ika ɗiɗaɓo oo fuufi buututal mum, non ko wa'i no waamnde haayre huɓɓoore nii wedaa e ley geeci. Tatoɓere geeci oo laatii ƴiiƴam,
REV 8:9 tatoɓere kuɗɗe guurɗe gonɗe e geeci ɗee mbaati, tatoɓere laanaaji ndiyam ɗii kalkii.
REV 8:10 Malaa'ika tataɓo oo fuufi buututal mum, non koodal manngal kuɓɓiroowal no cunkumal nii iwi dow kammu oo, saami e tatoɓere maaje kaɲum e cewle ndiyam.
REV 8:11 Ngal koodal «Kaaɗeefi» wiyetee. Ngal haaɗinii tatoɓere ndiyameeji ɗii kati, yimɓe heewɓe maayi saabe ɗiin ndiyameeji kaaɗuɗi.
REV 8:12 Malaa'ika nayaɓo oo fuufi buututal mum, non tatoɓere naange e tatoɓere lewru e tatoɓere koode piyaa, faa gootel hen fuu tatoɓere mum niɓɓa, jemma e ɲalooma fuu mbaasa tatoɓere fooyre mum'en.
REV 8:13 Caggal ɗum, njii-mi ciilal ana diwa dow mbeeyu, nan-mi engal eewnoo e daande toownde engal wiya: —Yoo yoy! Yoo yoy! Bone woodanii yimɓe aduna nde malaa'ika'en taton heddiiɓe ɓee puufii buutute mum'en!
REV 9:1 Malaa'ika joyaɓo oo fuufi buututal mum, non njii-mi hoodere iwii dow kammu saamii e leydi. Nde hokkaa cokitirgal ɓunndu ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi nduu.
REV 9:2 Nde sotti ɓunndu nduu, non cuurki yalti e mayru no wuriya mawɗo nii, ki niɓɓini naange e mbeeyu fuu.
REV 9:3 Buureeti njalti e cuurki kii caakii e leydi, ndokkaa baawɗe torrude no jahe nii.
REV 9:4 Ɗi njamiraa pati ɗi mbonna wanaa huɗo wanaa leɗɗe wanaa huunde fuu ko fuɗata e leydi, ɗi torra yimɓe ɓe maande Laamɗo walaa e tiiɗe mum'en ɓee tan.
REV 9:5 Ɗi ndokkaa torrude ɓee yimɓe faa naawa lebbi joy, kaa ɗi ndokkaaka warde ɓe. Torra majji ana wa'i hono naawalla nde yaare fiɗii neɗɗo nii.
REV 9:6 Ley ɗiin lebbi, yimɓe muuyan maayde keɓataa, yimɓe pooɗanto maayde, nde doga ɗum'en.
REV 9:7 Ɗiin buureeti ana nanndi e pucci lanndinaniiɗi wolde. Ko wa'i no tenngaaɗe caɲiraaɗe kaŋŋe nii ana e ko'e majji, yeesooji majji ana mba'i no yeesooji yimɓe nii.
REV 9:8 Eɗi njogii leeɓi mbaaɗi no cukuli rewɓe nii, ɲiiƴe majji ana mba'i no ɲiiƴe dawaaɗi ladde nii.
REV 9:9 Ko wa'i no ganndeeje jamɗe nii ana e becce majji, soyfa biifoole majji ana wa'i hono no wotorooji keewɗi kaɓɓaaɗi e pucci doganooji wolde nii.
REV 9:10 Eɗi njogii lace jogiiɗe kure no jahe nii, eɗi njogii yamiroore torrirde yimɓe lace majji ɗee hakke lebbi joy.
REV 9:11 Kaananke majji yo malaa'ika kawjotooɗo ɓunndu ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi oo. Innde makko e ibaraninkoore Abaddon, e ley yunaninkoore Apolliyon, ɗum woni kalkoowo.
REV 9:12 Bone arano oo ɓettike. Tayka, boneeji ɗiɗi ana ngara caggal makko kasen.
REV 9:13 Malaa'ika jeegaɓo oo fuufi buututal mum, non nan-mi daande iwrii kam to luwe nay gonɗe e coɓɓuli ittirde sadaka kaŋŋeere wonnde yeeso Laamɗo ndee,
REV 9:14 ana wiya malaa'ika jeegaɓo jogiiɗo buututal oo: —Yoppitin malaa'ika'en nayon haɓɓaaɓe to maayo manngo wiyeteengo Efarata.
REV 9:15 Laamɗo fodii yoppitingol malaa'ika'en nayon ɓee ndee hitaande e nduu lewru e oo ɲalooma e oo wakkati jaati faa ɓe lanndinoo warde tatoɓere yimɓe.
REV 9:16 Mi nanii adadu konunkooɓe waɗɗiiɓe pucci: ɓe ujunaaji noogay cili ujunaaji sappo.
REV 9:17 Annii no njiiru-mi pucci ɗii e waɗɗiiɓe ɓee e ley holleede am: eɓe ɓoornii kaddule jamɗe boɗeeje nannduɗe e yiite, kaɲum e bula-bulaaje e oole nannduɗe e sitti. Ko'e pucci ɗii ana wa'i no ko'e dawaaɗi ladde nii, yiite e cuurki e sitti ana njalta e kunduɗe majji.
REV 9:18 Ɗii balaawuuji tati, ɗum woni yiite ngee e cuurki kii e sitti oo, njalti e kunduɗe pucci ɗii so mbari tatoɓere yimɓe.
REV 9:19 Sabi semmbe pucci ɗii ana e kunduɗe mum'en, ana fay e lace majji duu. Lace majji ɗee ana nanndi e ɓoggi leydi, eɗe njogii ko'e, ɗeen ko'e ɗi ngaaɲirta yimɓe.
REV 9:20 Heddiiɓe ana nguuri caggal ɗiin balaawuuji ɓee ana keddii tuubaali e kulle ɗe ngolliri juuɗe mum'en ɗee, ɓe njoppaali sujidande seyɗaani'en, kaɲum e tooruuji kaŋŋe e kaalisi e jakawalle e kaaƴe e leɗɗe. Eɓe cujidana ɗiin tooruuji ɗi njiyataa, nanataa, ndillintaako.
REV 9:21 Ɓe tuubaali iwde e war-hoore e mboŋobaaku e fijirde e nguyka.
REV 10:1 Caggal ɗum, njii-mi malaa'ika goɗɗo jom semmbe ana iwa dow kammu ana jippoo. Omo ɓoornii luurde, ciiɓo-ciiɓongal ana tiimti hoore makko, yeeso makko ana ɗelkira no naange jalbirta nii, korre makko ana mba'i no looci yiite nii.
REV 10:2 Omo jogii e junngo makko dewtel udditiingel. O darni koyngal makko ɲaamal dow geeci, o darni nanal dow njoorndi,
REV 10:3 o eewnii daande toownde no rawaandu ladde uggirta nii. Nde o eewnii ndee, gidaali jeɗɗi njaabii.
REV 10:4 Nde gidaali jeɗɗi ɗii tilinoo haalde ndee, kosu-mi winndude, non nan-mi daande iwrii kam dow kammu, ana wiya kam: —Pati winndu ko gidaali jeɗɗi ɗii mbii koo, yo laato kumpa!
REV 10:5 Non malaa'ika mo njii-mi ana darii e geeci kaɲum e njoorndi oo hunci junngo mum ɲaamo faa toowi,
REV 10:6 hunorii Guurɗo duumiiɗo faa abada, taguɗo kammu e ko woni e mum, taguɗo leydi e geeci e ko woni e mum'en. Malaa'ika oo wii: —Ɓooyataa hankasen!
REV 10:7 Kaa e ley balɗe ɗe buututal malaa'ika jeɗɗaɓo ngal fuufata ɗee, Laamɗo tabintinan anniya mum cuuɗinooɗo. Ɗum laatorto no o haalanirnoo annabaaɓe gollanooɓe mo ɓee nii.
REV 10:8 Non daande iwrunoonde kam dow kammu ndee wii kam kasen: —Yaa ɓamoy dewtel udditiingel gonngel e junngo malaa'ika dariiɗo e geeci e njoorndi oo.
REV 10:9 Njaa-mi to malaa'ika oo, mbii-mi ɗum hokka kam dewtel ngel. O wii kam: —Ɓamu ngel moɗaa ngel! Ngel welan e hunduko maa no njuumri nii, kaa ngel wulnan reedu maa taw.
REV 10:10 Nanngu-mi dewtel ngel e junngo malaa'ika oo, moɗu-mi ngel. Ngel weliri e hunduko am no njuumri nii, kaa reedu am wuli taw!
REV 10:11 Caggal ɗum, mbiyaa-mi: —Ana tilsi mbaajo-ɗaa ko Laamɗo loowi e maa koo kasen e jaaleɲi keewɗi e leɲi keewɗi e ɗemɗe keewɗe e kaanankooɓe heewɓe.
REV 11:1 Ndokkaa-mi kuɗol eenndirgol, wiyaa: —Imma, eenndoy suudu Laamɗo seniindu nduu e ittirde sadaka ndee, kiiso-ɗaa rewooɓe wonɓe hen ɓee,
REV 11:2 kaa pati eenndu daalaare mayru ndee, sabi nde hokkaama heeferɓe ɓee. Ɓe njaɓɓan ngeenndi ceniindi ndii ko waarata e lebbi capanɗe nay e ɗiɗi.
REV 11:3 Mi neloyan seedee'en am ɗiɗon ɓee, ɓe ɓoornoyto licce caakuuji, ɓe mbaajoyto ko Laamɗo loowi ɓe koo hakke balɗe ujunere e teemeɗe ɗiɗi e capanɗe jeegom.
REV 11:4 Ɓeen seedee'en ɗiɗon ngoni jaytuunaaje ɗiɗi e moottilaaji ɗiɗi dariiɗi yeeso Joomiraaɗo jom aduna oo.
REV 11:5 Gaɲo fuu muuyɗo torrude ɓe, yiite yaltoyan e kunduɗe annabaaɓe ɓee halka ɗum. Muuyɗo torrude ɓe, waajibi halkiree non.
REV 11:6 Eɓe njogii yamiroore haɗude kammu toɓude e ley balɗe ɗe ɓe mbaajotoo konngol Laamɗo ngol e mum ɗee. Eɓe njogii yamiroore waylitinde ndiyameeji laatoo ƴiiƴam, kasen duu eɓe mbaawi jippinde e aduna oo sii balaawu fuu nde ɓe muuyi fuu.
REV 11:7 Nde ɗiɗon ɓee tilii e seedaaku mum'en oo fuu, taktakol jeyaangol e ɓunndu ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi nduu yaltan yana e maɓɓe, jaaloo ɓe, wara ɓe.
REV 11:8 Tewuuji maɓɓe ngona e daalaare ngalluure mawnde, ɗo Joomiraaɗo maɓɓe feŋanoo e leggal bardugal ɗoo. Nden ngalluure ana nanndi e Sodooma naa Misira.
REV 11:9 Yimɓe jaaleɲi fuu e cuuɗi baaba fuu e ɗemɗe fuu e leɲi fuu njiyan tewuuji maɓɓe ko waarata e ɲaloomaaji tati e feccere ɲalooma, fay gooto ɓe nduŋantaako ira ɗi ley yanaande.
REV 11:10 Wonɓe e aduna oo ɓee fuu mbeltoto e maayde maɓɓe ndee, faa wa'ana ɗum'en no iidi nii, hedde eɓe ndokkondira dow weltaare. Sabi annabaaɓe ɗiɗon ɓee torriino ɓe sanne.
REV 11:11 Kaa caggal ɲaloomaaji tati e feccere ɗii, fuufaango nguurndam iwngo to Laamɗo naati e maɓɓe, non ɓe immitii ɓe ndarii e koyɗe maɓɓe. Kulol manngol nanngi yiyannooɓe ɓe ɓee fuu.
REV 11:12 Daande toownde iwri ɓe dow kammu, ana wiya ɓe: —Ŋabbee gaa! Ɓe ŋabbi dow kammu e ley luurde, wayɓe maɓɓe fuu keddii ana ƴeewa ɓe.
REV 11:13 E oon wakkati, leydi dimmbii semmbe wurjini sappoɓere ngalluure ndee. Ujunaaji jeɗɗi neɗɗo halkii hen, heddiiɓe ɓee kuli, njaɓani Laamɗo Jom kammu oo teddeengal.
REV 11:14 Tayka, bone ɗiɗaɓo oo yawtii, bone tataɓo oo ana wara ɓooyataa.
REV 11:15 Malaa'ika jeɗɗaɓo oo fuufi buututal mum, daaɗe toowɗe nanaa dow kammu, ana mbiya: —Laamuuji aduna oo fuu laatike laamu Joomiraaɗo men kaɲum e Almasiihu mum. O laamoto faa abada!
REV 11:16 Mawɓe noogayon e nayon jooɗiiɓe dow bimmbeeje yeeso Laamɗo ɓee kippii e leydi, cujidani Laamɗo,
REV 11:17 ana mbiya: «Miɗen njette, Joomiraaɗo Laamɗo Jom Baawɗe, gooduɗo goodunooɗo oo miɗen njette, sabi a gollirii baawɗe maa mawɗe ɗee, a tabintinii laamu maa.
REV 11:18 Heeferɓe ɓee yo tikkuɓe, kaa tikkere maa aan warii, wakkati mo carataa maayɓe yonii, wakkati warii, mo barjoto-ɗaa annabaaɓe gollanooɓe ma ɓee, seniiɓe hulɓe innde maa ɓee, tedduɓe e lo'uɓe fuu, e wakkati mo kalkataa bonnooɓe leydi ɓee.»
REV 11:19 Suudu Laamɗo seniindu wonndu dow kammu nduu udditaa, keesuwal aadi ngal ɓanngi e ley mayru. Maje maji, dillereeji e gidaali ngaɗi, leydi dimmbii, malumaluuje ɓutte caami.
REV 12:1 Taagumansa kaayniiɗo ɓanngi dow kammu, ɗum woni debbo ɓoorniiɗo naange ana fawi koyɗe mum e lewru ana filkii pilkol koode sappo e ɗiɗi.
REV 12:2 O haamili, omo wulla saabe tampere e naawalla ŋatawere.
REV 12:3 Taagumansa goɗɗo ɓanngi dow kammu, ɗum woni kuungal boɗewal manngal nanndungal e mboddi. Engal jogii ko'e jeɗɗi e luwe sappo, hoore fuu ana jogii tenngaade laamu.
REV 12:4 Laaci maggal wuuwi tatoɓere koode kammu, wedii ɗum e leydi. Ngal darii yeeso debbo ŋaywuɗo oo faa ngal moɗa ɓiyiiko nde o rimii ɗum.
REV 12:5 Non o rimi ɓiɗɗo gorko. Oon woni durdoowo leɲi ɗii fuu loocol naawngol. Ɓiɗɗo oo diwtaa faade to Laamɗo e bimmbeere mum laamu.
REV 12:6 Debbo oo dogi yehi ley ladde, nokku ɗo Laamɗo moƴƴinannoo ɗum. O hayboyaa ton balɗe ujunere e teemeɗe ɗiɗi e capanɗe jeegom (1 260).
REV 12:7 Wolde waɗi to dow kammu too. Malaa'ika biyeteeɗo Miikaa'iilu e malaa'ika'en mum kaɓi e kuungal ngal e malaa'ika'en mum,
REV 12:8 ngal jaalaa, kanngal e malaa'ika'en maggal, ɓe mursi nokku maɓɓe gonɗo dow kammu too oo.
REV 12:9 Ngal kuungal manngal nanndungal e mboddi ribbaama. Kanngal woni mboddi aranndeeri mbiyeteendi Ibiliisa naa Seyɗaani, ceytotoondi aduna oo fuu ndii. Ndi wedaama e leydi, kayri e malaa'ika'en mayri fuu.
REV 12:10 Non daande toownde iwri kam dow kammu, ana wiya: «Jooni kisindam ɗam wari! Jooni semmbe e Laamu Laamɗo meeɗen ngari, laamu ana e hawju Almasiihu. Sabi kalmotooɗo sakiraaɓe meeɗen, kalmotooɗo ɓe to Laamɗo jemma e ɲalooma oo, ribbaama iwde dow kammu.
REV 12:11 Sakiraaɓe men ɓee liɓii mo saabe ƴiiƴam Njawdiri ndii, kaɲum e dow haala seedaaku maɓɓe, ɓe cuɓaaki nguurndam maɓɓe e dow maayde.
REV 12:12 Saabe ɗum, kammu e hoɗuɓe e mum fuu mbeltee! Kaa leydi e geeci, bone woodanii on! Sabi Ibiliisa jippiima e mon ana tikki tikkere mawnde, sabi ana anndi wakkati seeɗa heddanii ɗum.»
REV 12:13 Nde kuungal manngal nanndungal e mboddi ngal anndunoo wedaama e leydi ndee, ngal jokkitii debbo dimɗo ɓiɗɗo gorko oo.
REV 12:14 Debbo oo hokkaa biifoole ciilal manngal, faa mo diwira faade to nokku mo o moƴƴinanaa ley ladde oo, ɗo o haybetee hakke duuɓi tati e feccere, faa o reenoo e mboddi ndii.
REV 12:15 Kuungal manngal ngal sirƴi ndiyam, ɗam ili caggal debbo oo no maayo nii faa ɗam naɓa mo.
REV 12:16 Kaa noo, leydi ndii faabii debbo oo, ndi aari hunduko mayri, ndi moɗi ndiyam ɗam kuungal ngal sirƴi ɗam.
REV 12:17 Kuungal manngal ngal tikkani debbo oo sanne, yehi haɓoyde e ko heddii e iwdi debbo oo koo, ɗum woni ɗowtaniiɓe jamirooje Laamɗo so tiiɗi e seettanaade Iisaa.
REV 12:18 Non Kuungal ngal darii e njaareendi daŋŋeere geeci oo.
REV 13:1 Caggal ɗum, njii-mi taktakol jogiingol luwe sappo e ko'e jeɗɗi ana ƴeeŋa iwde e geeci oo. Hoore fuu ana jogii tenngaade laamu. Inɗe bonkorɗe Laamɗo ana mbinndaa e ko'e ɗee fuu.
REV 13:2 Taktakol ngol njii-mi ngol ana nanndi e ndoɓu, koyɗe maggol ana wa'i no koyɗe taktakol mbiyeteengol ursa ngol nii, hunduko maggol ana wa'i no hunduko rawaandu ladde nii. Kuungal nanndungal e mboddi ngal hokki ngol baawɗe mum, bimmbeere mum laamu ndee, e baawɗe laamaade.
REV 13:3 Hoore wootere e ko'e taktakol ngol ana wa'i hono ko barminanoo barmere waawnoonde warde ɗum, kaa barmere ndee sellinaama, faa ɗum haaynii wonɓe e aduna oo ɓee fuu, ɓe njokki e maggol.
REV 13:4 Ɓe cujidani kuungal ngal sabi ngal hokkii taktakol ngol baawɗe maggal laamaade. Kasen duu, ɓe cujidani taktakol ngol, eɓe mbiya: —Homo nanndi e taktakol ngol? Homo waawi haɓude e maggol?
REV 13:5 Taktakol ngol hokkaa haalde haalaaji mantorɗi bonkotooɗi Laamɗo, ngol hokkaa baawɗe laamaade lebbi capanɗe nay e ɗiɗi.
REV 13:6 Ngol fuɗɗi bonkaade Laamɗo, engol bonkoo innde makko ndee, kaɲum e hoɗorde makko, ɗum woni ɓe hoɗorde mum'en woni dow kammu too ɓee.
REV 13:7 Ngol hokkaa baawɗe haɓude e seniiɓe ɓee, ngol jaaloo ɗum'en. Ngol hokkaa baawɗe laamaade suudu baaba fuu e jaaleɲol fuu e ɗemngal fuu e leɲol fuu.
REV 13:8 Yimɓe wonɓe e aduna oo ɓee fuu cujidanan taktakol ngol, ɗum woni neɗɗo fuu mo innde mum tawaaka ana winndii gila e diidugol aduna oo e ley dewtere nguurndam ndee, dewtere Njawdiri kirsanoondi ndii.
REV 13:9 Jogiiɗo noppi fuu, yo nanu!
REV 13:10 Neɗɗo fuu podanaaɗo haɓɓeede so naɓee, haɓɓete naɓee. Neɗɗo fuu podanaaɗo wardeede kaafaawi, wardete kaafaawi. Ɗum nee, waajibi yimɓe Laamɗo ɓee tawree muɲal e hoolaare.
REV 13:11 Caggal ɗum, njii-mi taktakol gonngol ana yalta e ley leydi. Engol jogii luwe ɗiɗi nannduɗe e luwe ɓii-mbaalu, kaa engol haaldannoo hono no kuungal nanndungal e mboddi ngal nii.
REV 13:12 Ngol golliri baawɗe taktakol aranndeewol ngol barmere mum hosunoo warde ɗum so sellinaa ngol, fuu e dow yamiroore mum. Ngol doolɗini yimɓe aduna ɓee cujidana ngol.
REV 13:13 Taktakol ɗiɗaɓol ngol waɗii kaayeefiiji mawɗi, ɓamii faa ngol jippini yiite iwde dow kammu faa yottii leydi, yimɓe fuu ana ƴeewa.
REV 13:14 Ngol ƴoɲɲiri yimɓe aduna kaayɗe ɗe ngol hokkaa waɗude e dow yamiroore taktakol aranndeewol ngol. Engol tinndina yimɓe aduna moƴƴina tooru nanndundu e taktakol barminiranoongol kaafaawi faa hosi waatude kaa ana wuuri ngol.
REV 13:15 Ngol hokkaa baawɗe ngol waɗa yonki e tooru nduu faa ndu watti haalde e waɗude faa neɗɗo fuu mo sujidanaali ndu waree.
REV 13:16 Taktakol ngol doolɗini yimɓe fuu yo keɓu maande e juuɗe mum'en ɲaame naa e tiiɗe mum'en, yalla tedduɓe e lo'uɓe, arsukunte'en e misikiina'en, rimɓe e riimayɓe, fuu ana ndonka soodude e soottude so tawraaka maande ndee. Maande ndee yo innde taktakol ngol naa limre innde maggol.
REV 13:18 Ɗo kaan-ɗaa faamude ɗoo annii: neɗɗo fuu jom hakkille waawan faamude limre taktakol ngol, sabi limre ndee ana hawra e loomto innde neɗɗo. Limre mayre yo teemeɗe jeegom e capanɗe jeegom e jeegom (666).
REV 14:1 Ƴeew-mi, njii-mi Njawdiri ana darii dow haayre Siyona ana wondi e yimɓe ujunaaji teemedere e capanɗe nay e nayon (144 000), ɓe innde mayri e innde Baabiraaɗo mayri mbinndaa e tiiɗe mum'en.
REV 14:2 Nan-mi daande iwrii kam dow kammu wa'unde no dillere ndiyam keewɗam nii, no gidaango manngo nii. Daande nde nan-mi ndee ana wa'i no dillere fiyooɓe kolli mum'en nii.
REV 14:3 Ɓeen yimɓe fuu ana njima jimol kesol yeeso bimmbeere Laamɗo ndee e yeeso kuɗɗe nay guurɗe ɗee e yeeso mawɓe ɓee. Fay gooto waawaano ekkitaade jimol ngol so wanaa yimɓe ujunaaji teemedere e capanɗe nay e nayon (144 000) soottitanooɓe e aduna oo ɓee.
REV 14:4 Ɓeen ngoni ɓe meeɗaali tuunninde ko'e mum'en banngal rewɓe, sabi ɓe laaɓuɓe. Eɓe njokki e Njawdiri ndii ɗo ndi waawi yaade fuu. Ɓeen ngoni soottitanooɓe e hakkunde yimɓe, yalla eɓe laatoo adiiɓe fuu sakkeede Laamɗo kaɲum e Njawdiri ndii,
REV 14:5 kasen duu fenaande meeɗaali yaltude e kunduɗe maɓɓe, ɓe ngalaa ɲiŋoore.
REV 14:6 Oon wakkati njii-mi malaa'ika goɗɗo ana diwa dow mbeeyu, ana jogii Kabaaru Lobbo duumiiɗo oo, omo waajoo ɗum yimɓe aduna oo, ɗum woni yimɓe leɲol fuu e suudu baaba fuu e ɗemngal fuu e jaaleɲol fuu.
REV 14:7 Omo eewnotonoo e daande toownde, omo wiya: —Kulee Laamɗo teddinon mo, sabi wakkati mo o sarata oo warii. Cujidanee taguɗo kammu e leydi e geeci e cewle ndiyam oo!
REV 14:8 Malaa'ika goɗɗo ɗiɗaɓo jokki e makko, ana wiya: —Nde halkiima! Baabila ngalluure mawnde ndee halkiima! Nde sigirinii leɲi ɗii fuu fijirde mayre bonnde.
REV 14:9 Malaa'ika goɗɗo, tataɓo, jokki e maɓɓe ana eewnoo daande toownde, ana wiya: —Neɗɗo fuu cujidanɗo taktakol ngol e tooru nanndundu e maggol nduu, keɓuɗo maande maggol e tiinde naa e junngo,
REV 14:10 waajibi joomum yara peguujam tikkere Laamɗo ɗam, njuppaaɗam tawi jillaaka e ley horde loonde tikkere makko. Joomum jukkete e ley yiite e sitti yeeso malaa'ika'en seniiɓe ɓee e yeeso Njawdiri ndii.
REV 14:11 Cuurki jukkungo maɓɓe duumoto faa abada, ɓe keɓataa fowtere jemma e ɲalooma fuu. Sabi ɓe cujidanii taktakol ngol e tooru nanndundu e maggol nduu, ɓe keɓii maande innde maggol.
REV 14:12 Ɗum nee, waajibi yimɓe Laamɗo ɓee tawree muɲal. Ɓeen ngoni haybuɓe jamirooje Laamɗo so ngoonɗini Iisaa ɓee.
REV 14:13 Oon wakkati nan-mi daande ana iwra kam dow kammu, ana wiya: —Winndu ɗum ɗoo: gila jooni, maayooɓe saabe gollande Joomiraaɗo ɓee mbelii hoore. Ruuhu oo wii: —Goonga! Ɓe ŋoottinoyto iwde e tampere maɓɓe ndee, sabi barke golleeji maɓɓe jokkan e maɓɓe.
REV 14:14 Ƴeew-mi, njii-mi luurde raneere, nanndoore neɗɗo nii ana jooɗii dow mayre. Tenngaade saɲiraande kaŋŋe ana e dow hoore makko, omo jogii wawdu welndu e junngo makko.
REV 14:15 Malaa'ika goɗɗo yalti e suudu Laamɗo seniindu nduu ana eewnoo daande toownde, ana wiya jooɗiiɗo e luurde oo: —Jippin wawdu maa nduu kettaa, sabi wakkati kettal yottiima, ko woni e leydi ndii koo yonii hetteede!
REV 14:16 Non jooɗiiɗo e luurde oo sadiri ko woni e leydi ndii koo wawdu mum, leydi ndii fuu hettaa.
REV 14:17 Malaa'ika goɗɗo yalti e suudu Laamɗo seniindu wonndu dow kammu nduu, ana jogii kaɲum duu wawdu welndu.
REV 14:18 Malaa'ika goɗɗo kawjotooɗo yiite oo yalti e ley ittirde sadaka ndee, ana eewnoo daande toownde, ana wiya malaa'ika jogiiɗo wawdu welndu oo: —Jippin wawdu maa nduu, kettaa ɓiɓɓe peguuje leydi ndii ɗee, sabi ɗe ɓenndii.
REV 14:19 Malaa'ika oo sadiri ɓiɓɓe peguuje leydi ndii wawdu mum, teɓi ɗe, wedii ɗe e ɓoosirde mawnde. Ɗum woni tikkere Laamɗo jukkoowo jukkungo naawngo.
REV 14:20 Ɓiɓɓe peguuje ɗee ɓosaa to caggal ngeenndi too, ƴiiƴam yalti e ɓoosirde ndee faa hewti labaale pucci, ɗam ili ko waarata e njuunndi kilooji teemeɗe tati.
REV 15:1 Caggal ɗum, njii-mi dow kammu taagumansa goɗɗo mawɗo kaayniiɗo. Njii-mi malaa'ika'en njeɗɗon ana njogii balaawuuji jeɗɗi cakitiiɗi ɗii, sabi e majji tikkere Laamɗo ndee timmata.
REV 15:2 Njii-mi weendu nanndundu e timtorgal jillondirndu e yiite. Jaalinooɓe taktakol ngol ɓee ana ndarii bannge mayru. Ɓeen ngoni jaalinooɓe ngol, kanngol e tooru nanndundu e maggol nduu e limre innde maggol ndee, eɓe njogii kolli ɗi Laamɗo hokki ɓe ɗii.
REV 15:3 Eɓe mbiya e ley jimol Muusaa maccuɗo Laamɗo oo e ngol Njawdiri ndii: «Joomiraaɗo Laamɗo Jom Baawɗe, golleeji maa yo mawɗi, yo kaayniiɗi! Laawi maa yo poocciiɗi, yo goonɗuɗi, aan woni kaananke jaaleɲi!
REV 15:4 Homo woni mo hulataa ma, Joomiraaɗo, mo teddintaa innde maa? Sabi aan woni gooto Ceniiɗo. Leɲi fuu ngaran cujida yeeso maa, sabi ɓe njii no golleeji maa pooccitorii.»
REV 15:5 Caggal ɗum, njii-mi suudu Laamɗo seniindu – ɗum woni hukkum seedaaku gonɗo dow kammu oo – ana udditoo.
REV 15:6 Malaa'ika'en njeɗɗon jogiiɓe balaawuuji jeɗɗi ɓee njalti e mayru, ana ɓoornii kaddule laaɓuɗe paca jalbooje, ana kaɓɓi ganndilaaji kaŋŋe e becce mum'en.
REV 15:7 Wootere e kuɗɗe nay guurɗe ɗee hokki malaa'ika'en njeɗɗon ɓee le'e kaŋŋeeje jeɗɗi keewɗe tikkere Laamɗo guurɗo faa abada oo.
REV 15:8 Non suudu nduu heewi cuurki saabe annoora Laamɗo e semmbe mum. Fay gooto waawaano naatude e mayru, so wanaa nde balaawuuji jeɗɗi ɗi malaa'ika'en njeɗɗon ngaddi ɗii timmi.
REV 16:1 Non nan-mi daande toownde iwrii kam to suudu seniindu too, ana wiya malaa'ika'en njeɗɗon ɓee: —Njehee, njuppoyee e aduna oo le'e tikkere Laamɗo jeɗɗi ɗee!
REV 16:2 Malaa'ika arano oo yehi, yuppi la'al mum e leydi, uube bonɗe naawɗe kewtii yimɓe tawraaɓe maande taktakol ngol e sujidanooɓe tooru nanndundu e maggol ɓee.
REV 16:3 Malaa'ika ɗiɗaɓo oo yuppi la'al mum e geeci, geeci oo waylitii, laatii no heƴƴere ƴiiƴam maayɗo nii. Ko tagaa ko wuuri ko woni ley geeci fuu waati.
REV 16:4 Malaa'ika tataɓo oo yuppi la'al mum e dow maaje e cewle, ɗe mbaylitii ƴiiƴam.
REV 16:5 Non nan-mi malaa'ika kawjotooɗo ndiyameeji oo, ana wiya: —Aan Laamɗo a pooccitiiɗo, a gooduɗo goodunooɗo, aan woni Ceniiɗo oo, sabi a jaadirɗo e sariya maa.
REV 16:6 Saabe ko ɓe njuppi ƴiiƴam seniiɓe e ƴiiƴam annabaaɓe koo, aan duu, ndokku-ɗaa ɓe ƴiiƴam ɓe njara! Eɓe kaandi hen.
REV 16:7 Non nan-mi daande iwrii to ittirde sadaka too, ana wiya: —Goonga! Joomiraaɗo Laamɗo Jom Baawɗe, sariyaaji maa yo goongaraaji yo pooccitiiɗi!
REV 16:8 Malaa'ika nayaɓo oo yuppi la'al mum e dow yitere naange, nde hokkaa sumirde yimɓe nguleefi mayre.
REV 16:9 Yimɓe ɓee cumiraa nguleefi cattuki, kaa ɓe tuubaali ɓe teddinaali Laamɗo. Ko ɓe ngaɗi dee, ɓe njennu innde Laamɗo mo baawɗe ngoodani dow ɗii balaawuuji oo.
REV 16:10 Malaa'ika joyaɓo oo yuppi la'al mum e dow bimmbeere taktakol ngol, ɗo o laamii ɗoo niɓɓinaa tika, yimɓe ndarii ana ŋata toni mum'en saabe naawalla.
REV 16:11 Ɓe njenni Laamɗo jom kammu oo saabe uube maɓɓe e naawalla maɓɓe, kaa fuu, ɓe tuubaali iwde e golleeji maɓɓe bonɗi ɗii.
REV 16:12 Malaa'ika jeegaɓo oo yuppi la'al mum dow maayo manngo wiyeteengo Efarata, ndiyam maggo ɓeeɓi faa yoori faa mo hokka kaanankooɓe iwrooɓe funnaange ɓee laawol.
REV 16:13 Non njii-mi seyɗaani'en tati bonɓe nannduɓe e paaɓi, wooturu ana yalta e hunduko kuungal nanndungal e mboddi ngal, wooturu ana yalta e hunduko taktakol manngol ngol, wooturu ana yalta e hunduko annabaajo peneejo oo.
REV 16:14 Ɓeen seyɗaani'en bonɓe yo waɗooɓe kaayeefiiji, yahooɓe e kaanankooɓe aduna oo fuu faa hawrintinana ɗum'en wolde ley ɲalaande darngal, ɲalaande Laamɗo Jom Baawɗe oo.
REV 16:15 Joomiraaɗo wii: —Kakkilee! Miɗo nii warda no gujjo nii. Baalɗo ɗaanaaki haybi kaddule mum pati yaara terɗe ɓole yimɓe njiya ɗum ana taartii, welii hoore!
REV 16:16 Ɗi kawrintini ɓe e nokku biyeteeɗo e ibaraninkoore Harmagedon.
REV 16:17 Malaa'ika jeɗɗaɓo oo yuppi la'al mum e mbeeyu, daande toownde yalti e suudu seniindu nduu to bimmbeere laamu too, ana wiya: —Timmii!
REV 16:18 Maje maji, dillereeji e gidaali ngaɗi, dimmbagol leydi manngol waɗi. Hono ngol dimmbagol leydi waɗaali e aduna oo gila yimɓe tagaa, no ngol sattiri mawnude!
REV 16:19 Ngalluure mawnde ndee feccaa pecce tati. Galluuje jaaleɲi goɗɗe ɗee fuu kalkii. Laamɗo rewtii ngalluure mawnde wiyeteende Baabila, mo yarni nde horde peguujam heewnde tikkere makko.
REV 16:20 Duuɗe ɗee fuu kalkii, baamle kaaƴe ɗee fuu majji fey.
REV 16:21 Malumaluuje ɓutte caami e yimɓe, wootere hen fuu teddeefi mum ana waara e kilooji capanɗe nay. Yimɓe ɓee njenni Laamɗo saabe balaawu malumaluuje oo, sabi oon balaawu sattii bonde sanne.
REV 17:1 Caggal ɗum, gooto e malaa'ika'en njeɗɗon jogiiɓe le'e jeɗɗi ɓee wari, wii kam: —War faa mi holle jukkungo bamfaaru rewru anndaandu sanne, jooɗiindu dow ndiyameeji keewɗi nduu.
REV 17:2 Kayru kaanankooɓe aduna ɓee pijata, yimɓe aduna ɓee cigirii e bamfaaraaku mayru.
REV 17:3 Keew-mi Ruuhu, malaa'ika oo naɓi kam faa ley ladde jeereende. Non njii-mi debbo ana waɗɗii taktakol boɗewol keewngol inɗe bonkorɗe Laamɗo, jogiingol ko'e jeɗɗi e luwe sappo.
REV 17:4 Debbo oo ana ɓoornii kaddule lobbe boɗeeje, ana soɗii kaŋŋe, kaaƴe dime e ɲaaƴe luulu. Omo jogii e junngo makko horde loonde kaŋŋe heewnde ko harmi heewnde tuundi bamfaaraaku makko.
REV 17:5 Ndee ɗoo innde nde maanaa mum suuɗii ana winndaa e tiinde makko: «Baabila ngalluure mawnde, inna bamfaaraaku, kaɲum e ko harmi ley aduna oo fuu».
REV 17:6 Njii-mi oon debbo sigirii saabe heewgol ko yari ƴiiƴam seniiɓe ɓee e ƴiiƴam waraaɓe saabe njoppaali haala Iisaa. Ko njii-moo-mi koo, kaaynaa-mi sanne.
REV 17:7 Kaa malaa'ika oo wii kam: —Ko saabii so ɗum ana haayni maa? Mi firritante maanaa cuuɗiiɗo oo, maanaa debbo oo e taktakol ngol o waɗɗii jogiingol ko'e jeɗɗi e luwe sappo ngol.
REV 17:8 Taktakol ngol njii-ɗaa ngol, engol woodunoo, kaa ngol heddaaki jooni. Engol haani yaltude e ɓunndu ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi nduu, ngol halkoyoo. Yimɓe aduna ɓe inɗe mum'en mbinndaaka e dewtere nguurndam ndee gila e fuɗɗoode aduna ɓee, so njii ngol, kaayɗe nanngan ɗum'en, sabi engol woodunoo ngol heddaaki, ngol ɓanngoyan kasen duu.
REV 17:9 Ɗum ɗoo ana holla waajibi neɗɗo tawree hakkilantaaku e faamu: ko'e jeɗɗi ɗee yo kaaƴe jeɗɗi ɗe debbo oo jooɗii e mum ɗee. Eɗe cappoo kasen kaanankooɓe njeɗɗon:
REV 17:10 njoyon ƴaɓɓike, njeegaɓo oo ana woodi jooni, njeɗɗaɓo oo waraali tafon, kaa so o warii, wakkatiiwel seeɗa o laamotoo.
REV 17:11 Taktakol goodunoongol ngol yo gooto e njeɗɗon ɓee, ngol wartan hono kaananke jettaɓo nii, kaa cakite maggol yo halkaare.
REV 17:12 Luwe sappo ɗe njii-ɗaa ɗee yo kaanankooɓe sappo ɓe keɓaali laamu tafon, kaa ɓe keɓoyan baawɗe laamaade no kaanankooɓe nii hakke wakkatiiwel gootel, kamɓe e taktakol ngol.
REV 17:13 Ɓe fuu ɓe anniya gooto, eɓe ndokka taktakol ngol doole maɓɓe e laamu maɓɓe.
REV 17:14 Ɓe kaɓan e Njawdiri ndii, kaa ndi jaaloto ɓe sabi kayri woni Joomiraaɗo joomiraaɓe e Kaananke kaanankooɓe, kasen duu wondiiɓe mayri ɓee yo noddaaɓe, suɓaaɓe, goonɗinɓe.
REV 17:15 Malaa'ika oo wii kam kasen: —Ndiyameeji ɗi njii-ɗaa bamfaaru nduu ana jooɗii dow mum'en ɗii, kanji ngoni jaaleɲi e jamaa e leɲi e ɗemɗe.
REV 17:16 Luwe sappo ɗe njii-ɗaa ɗee, kaɲum e taktakol ngol, mbaɲan bamfaaru rewru nduu, ɓola ɗum faa laaɓa heddoroo terɗe ɓole, ɲaama tew mum, nduppa ko heddii koo e yiite.
REV 17:17 Sabi Laamɗo loowii e ɓerɗe maɓɓe waɗude anniya mum, ɓe laatoo daande wootere, ɓe ndokka taktakol ngol laamu maɓɓe, faa nde konngi Laamɗo ɗii fuu tabiti.
REV 17:18 Bamfaaru rewru ndu njii-ɗaa nduu, kaɲum woni ngalluure mawnde huɓindiinde kaanankooɓe aduna.
REV 18:1 Caggal ɗum, njii-mi malaa'ika goɗɗo keewɗo baawɗe ana iwa dow kammu ana jippoo, fooyre makko yaayni e aduna oo.
REV 18:2 O eewnii faa toowi, o wii: «Nde halkiima! Baabila ngalluure mawnde ndee halkiima! Nde laatike hoɗorde seyɗaani'en bonɓe, suuɗorde ruuhu tuunnuɗo fuu e foondu tuunnundu waɲaandu fuu!
REV 18:3 Sabi leyɗe ɗee fuu cigirii caamii saabe bamfaaraaku mayre oo, Kaanankooɓe aduna ɓee pijii e mayre, jaagotooɓe e aduna ɓee fuu keɓii jawdi saabe neemaaji mayre ƴaɓɓitiiɗi ɗii.»
REV 18:4 Non daande wonnde iwri kam dow kammu, ana wiya: —Njaltee e mayre, onon yimɓe am! Pati on ndeentu e mayre luutti, pati balaawuuji mayre hewta on.
REV 18:5 Sabi luutti mayre njowondirii faa njottii kammu, Laamɗo rewtike golleeji mayre bonɗi ɗii.
REV 18:6 Ngaɗiranee nde no nde waɗirani on nii. Njoɓto-ɗon ko nde waɗi on koo cowe ɗiɗi. Horde loonde nde nde siiwani on e mum ndee, ciiwanee nde hen cili ɗiɗi!
REV 18:7 Jukkee nde, ngaɗee sugulla mayre hakke no nde teddiniri hoore mayre so nde wuuri e neema nii, sabi ende wiya e ɓernde mayre: «Mi kaananke debbo, mi wanaa debbo mo gorum maayi, abada mi wonataa e cuddu.»
REV 18:8 Saabe ɗum, e ɲalooma gooto balaawuuji mayre caamata e mayre: maayde e sugulla e yolbere, kasen duu nde duppete e yiite, sabi Joomiraaɗo Laamɗo caroowo nde oo yo Jom Semmbe.
REV 18:9 Nde kaanankooɓe aduna reentuɓe e mayre jeenu so neemodii e mayre ɓee njii cuurki cumu mayre, ɓe mboyan, ɓe ɲonoto.
REV 18:10 Ɓe toowtan nde ɓe ndaroo, saabe hulde jukkungo mayre pati hewtoo ɓe, eɓe mbiya: —Yoo yoy! Yoo yoy! Baabila, ndee ngalluure mawnde, ndee ngalluure jogiinde semmbe, e ley wakkati gooto tan, nde jukkaa!
REV 18:11 Jaagotooɓe e aduna ɓee mboyan cuŋlanan nde, sabi fay gooto heddataako e soodude jaaguuji maɓɓe ɗii.
REV 18:12 Jaaguuji maɓɓe yo kaŋŋe e cardi e kaaƴe dime e ɲaaƴe e bagiiji lobbi e bagiiji ciiɗi e bagiiji hariiri tiiɗuɗi e bagiiji boɗeeji e leɗɗe uurooje yogaaje e kaaki moƴƴiniraaɗi ɲiiƴe ɲiibi e kaaki moƴƴiniraaɗi leɗɗe tiiɗuɗe coggu e jamɗe kire e jamɗe ɓaleeje e haayre wiyeteende marba.
REV 18:13 Jaaguuji maɓɓe kasen yo funngooji belnirɗi e uurnirɗi e gowe e nebam uuroojam e uurdi miira e uurdi suurtinteendi e peguujam e nebam ɓiɓɓe jaytuun e conndi alkama e na'i e baali e pucci e wotorooji e maccuɓe e ruggaaɓe.
REV 18:14 Jaagotooɓe ɓee mbii ngalluure ndee: —Ko njiɗuno-ɗaa heɓude fuu woɗɗike ma: neema maa e dawla maa fuu halkike, a hewtataa ɗum abada kasen.
REV 18:15 Jaagotooɓe heɓuɓe jawdi e mayre ɓee toowtan nde ndaroo to woɗɗi, saabe hulde jukkungo mayre ngoo pati hewto ɓe, ɓe mboyan, ɓe ɲonoto,
REV 18:16 ɓe mbiyan: —Yoo yoy! Yoo yoy! Ngalluure mawnde parortoonde bagiiji lobbi e bagiiji ciiɗi e bagiiji boɗeeji, soɗortonoonde kaŋŋe e kaaƴe dime e ɲaaƴe!
REV 18:17 E ley wakkati gooto tan, ɗee jawle fuu kalkaa! Dawranooɓe laanaaji ndiyam mawɗi ɗii ɓee e dawooɓe ɓee e summbooɓe ɓee, kaɲum e heɓooɓe nguure mum'en e lummbingol geeci ɓee, ɓe fuu ɓe toowtan ɓe ndaroo.
REV 18:18 So ɓe njii cuurki cumu mayre, ɓe ngullan, ɓe mbiya: —Ngalluure honde nanndunoo e nden ngalluure mawnde?
REV 18:19 Ɓe njooran leydi dow ko'e maɓɓe no ɓe poti metteede, ɓe mboyan ɓe ɲonoo, ɓe ngulla ɓe mbiya: —Yoo yoy! Yoo yoy! Ndee ngalluure mawnde, nde neema mum hokki jogiiɓe laanaaji e ley geeci fuu jawdi, e ley wakkati gooto tan, nde halkike!
REV 18:20 Kammu, welta e halkeede mayre! Seniiɓe e nelaaɓe e annabaaɓe, onon duu mbeltee hen! Sabi Laamɗo sarii nde ko nde waɗi on koo!
REV 18:21 E oon wakkati, malaa'ika jom semmbe ɓami kaaƴal nanndungal no niisirde mawnde nii, wedii ɗum semmbe ley geeci, wii: —Nii Baabila ngalluure mawnde ndee wedortee, nde yiyataake abada kasen!
REV 18:22 Hankasen, fay gooto nanataa e mayre kolli hoɗooɓe gaaci e yimooɓe e puufooɓe cereeli e buutute, golloowo ɲeeɲuɗo fay gooto yiyataake kasen e ley mayre. Dillere unuɗe nanataake kasen e ley mayre,
REV 18:23 fooyre lampa yaaynataa ley mayre kasen, jommbaajo gorko e jommbaajo debbo welɓe daaɗe maatataake e mayre kasen. Non worrata sabi jaagotooɓe mayre ɓurnoo aduna oo fuu doole. Kasen duu nde hoomtirii leɲi ɗii fuu mboŋobaaku mayre.
REV 18:24 Ƴiiƴam annabaaɓe e seniiɓe e waranooɓe ley aduna oo ɓee fuu tawaama e mayre.
REV 19:1 Caggal ɗum, nan-mi daaɗe toowɗe hono jamaa keewɗo iwri kam dow kammu, ana wiya: «Halleluya! Kisindam e teddungal e baawɗe ngoodanii Laamɗo meeɗen,
REV 19:2 sabi sariyaaji makko yo goongaraaji yo pooccitiiɗi! O sarii bamfaaru rewru anndaandu sanne bonnirannoondu aduna oo fuu bamfaaraaku mum oo, kasen duu o yoɓtii ƴiiƴam maccuɓe makko njuppaaɗam e mayru ɗam.»
REV 19:3 Ɓe mbii ɗiɗoɓere: «Halleluya! Cuurki cumu ngalluure mawnde ndee kii ana ŋabba faa abada!»
REV 19:4 Mawɓe noogayon e nayon ɓee e kuɗɗe nay guurɗe ɗee, kippii e leydi cujidani Laamɗo jooɗiiɗo e bimmbeere laamu oo, ana mbiya: —Aamiina! Halleluya!
REV 19:5 Daande iwri to bimmbeere too, ana wiya: —Njettee Laamɗo meeɗen, onon maccuɓe makko fuu, onon hulɓe mo fuu, tedduɓe e lo'uɓe!
REV 19:6 Non nan-mi ko wa'i no daande jamaa keewɗo nii, ko wa'i no dillere ndiyam keewɗam nii, ko wa'i no gidaali mawɗi nii, ana wiya: «Halleluya! Sabi Laamɗo Joomiraaɗo meeɗen Jom Baawɗe oo tabintinii laamu mum.
REV 19:7 Mbelto-ɗen, ceyo-ɗen, teddinen mo, sabi kuurtungu Njawdiri ndii yottiima, kasen duu jommbaajo mayri lanndinike.
REV 19:8 O hokkaama kaddule o ɓoornoo, bagi ɗaatuɗo, jalboowo, laaɓuɗo.» Ɗeen kaddule ngoni golleeji seniiɓe moƴƴuɗi ɗii.
REV 19:9 Malaa'ika oo wii kam: —Winndu: noddaaɓe e ɲiiri yannge Njawdiri ndii ɓee, mbelii hoore! O wii kam kasen: —Ɗii konngi yo goongaraaji, to Laamɗo ɗi iwi.
REV 19:10 Kippii-mi e leydi yeeso makko faa mi sujidana mo, kaa o wii kam: —Patti! Miin, mi maccuɗo hono maa hono sakiraaɓe maa tiiɗuɓe e seettanaade Iisaa ɓee. Sujidan Laamɗo! Sabi ko woni annabaaku dee, yo seettanaade Iisaa.
REV 19:11 Caggal ɗum, njii-mi kammu ana udditii, non puccu daneejo ɓanngi. Baɗɗiiɗo mo oo ana wiyee Koolniiɗo ana wiyee Goongirante, goonga o sarirta, goonga o honirta.
REV 19:12 Gite makko ana mba'i no metangal yiite nii, tenngaaɗe laamu keewɗe ana e hoore makko, innde ana winndii e makko nde fay gooto anndaa so wanaa kanko.
REV 19:13 Omo ɓoornii saaya cuuwaaka e ƴiiƴam, innde makko yo: «Konngol Laamɗo.»
REV 19:14 Konuuji kammu ɗii njokki e makko ana ɓoornii kaddule bagi ɗaatuɗe, daneeje, laaɓuɗe, ana mbaɗɗii pucci daneeji.
REV 19:15 Kaafaawi mbelki ki mo soppirta leɲi ana yalta e hunduko makko. Mo durdan ɗi loocol naawngol, o dippan e ɓoosirde peguuje yaltinoore tikkere Laamɗo Jom Baawɗe mawnde.
REV 19:16 Ndee ɗoo innde ana winndaa e saaya makko, ana winndaa e busal makko: «Kaananke kaanankooɓe e Joomiraaɗo joomiraaɓe».
REV 19:17 Non njii-mi malaa'ika ana darii e dow yitere naange. O eewnii faa toowi, o wii pooli diwooji dow mbeeyu ɗii fuu: —Ngaree nootee ɲiiri yannge mawɗo mo Laamɗo waɗi oo,
REV 19:18 faa nducciton tew kaanankooɓe e tew hooreeɓe sordaasi'en e tew jom'en semmbe e tew pucci e waɗɗiiɓe mum'en e tew yimɓe fuu – rimɓe e riimayɓe, tedduɓe e lo'uɓe!
REV 19:19 Non njii-mi taktakol manngol ngol e kaanankooɓe aduna ɓee e konuuji mum'en ana kawriti faa kaɓa e baɗɗiiɗo puccu daneejo oo e konu mum.
REV 19:20 Taktakol ngol honaa, kanngol e annabaajo peneejo gannooɗo kaayɗe yeeso maggol oo. E ɗeen kaayɗe o hoomtirnoo heɓunooɓe maande taktakol ngol ɓee, sujidanannooɓe tooru nanndundu e maggol ɓee. Ɓe ɗiɗon fuu, ɓe mbedaa eɓe nguuri e weendu yiite e sitti huɓɓooru nduu.
REV 19:21 Heddiiɓe ɓee kalkiraa kaafaawi njaltannooki e hunduko baɗɗiiɗo puccu daneejo oo kii, pooli ɗii fuu ngari nducciti tewuuli maɓɓe faa kaari.
REV 20:1 Caggal ɗum, njii-mi malaa'ika ana iwa dow kammu ana jippoo, ana jogii e junngo mum cokitirgal ɓunndu yiite ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi nduu, kaɲum e calalol manngol.
REV 20:2 O nanngi kuungal ngal, ɗum woni mboddi aranndeeri mbiyeteendi Ibiliisa naa Seyɗaani ndii, o haɓɓi ɗum duuɓi ujunere.
REV 20:3 O wedii ɗum e ley ɓunndu ndu luggeefi mum walaa ɗo haaɗi nduu, o uddi ndu dow mum, o meeli ndu, pati ngal ƴoɲɲa jaaleɲi faa nde duuɓi ujunere ɗii kiɓɓi. Caggal ɗum, ngal humtete wakkati seeɗa.
REV 20:4 Non njii-mi bimmbeeje laamu. Jooɗiiɓe e majje ɓee ndokkaama baawɗe sarde. Njii-mi kasen yonkiiji ɓe ko'e mum'en taƴiranoo saabe ko ɓe ceettanii Iisaa koo e saabe ko ɓe mbaajii konngol Laamɗo koo. Ɓeen ngoni ɓe cujidanaali taktakol ngol e tooru nanndundu e mum nduu, ɓe keɓaali maande ndee e tiiɗe naa e juuɗe maɓɓe. Ɓeen nguurtii, laamodii e Almasiihu duuɓi ujunere.
REV 20:5 Ɗum woni immital aranal ngal. Maayɓe heddiiɓe ɓee nguurtaali faa nde duuɓi ujunere ɗii kiɓɓi.
REV 20:6 Malu e senaare ngoodanii jeyaaɓe e immital aranal ɓee! Maayde ɗiɗoɓere ndee walaa ko waawi e maɓɓe, ɓe laatanto Laamɗo e Almasiihu yottinooɓe sadaka, ɓe laamodoo e Almasiihu duuɓi ujunere.
REV 20:7 So duuɓi ujunere ɗii kiɓɓii, Ibiliisa humtete yalta kasu mum,
REV 20:8 faa ƴoɲɲa jaaleɲi gonɗi e paale aduna nay ɗee, ɗum woni garol Yaajuuju e Maajuuju, kaɲum e hawrintinde ɓe faa ɓe mba'a no njaareendi geeci kammari wolde.
REV 20:9 Ɓeen yimɓe cankitii e aduna oo fuu, ɓe pilii ngalluure horsunde ndee, ɗo seniiɓe ɓee ngoni ɗoo. Oon wakkati fuu, yiite iwi dow kammu, halki ɓe.
REV 20:10 Ibiliisa ƴoɲɲannooɗo ɓe oo wedaa e weendu yiite e sitti nduu, ɗo taktakol ngol e annabaajo peneejo oo ngoni ɗoo. Ɗon ɓe njukketee jemma e ɲalooma faa abada.
REV 20:11 Caggal ɗum, njii-mi bimmbeere laamu mawnde raneere won jooɗiiɗo e dow mayre. Kammu e leydi fuu ndogi iwi yeeso jooɗiiɗo oo, ɗi njiitaaka kasen.
REV 20:12 Njii-mi maayɓe ɓee, tedduɓe e lo'uɓe, ana ndarii yeeso bimmbeere laamu ndee. Dewte udditaa, e ley majje dewtere nguurndam ndee duu udditaa. Maayɓe ɓee cariraa golleeji mum'en binndaaɗi e dewte ɗee ɗii, gooto fuu hakke golle mum.
REV 20:13 Geeci oo tottii maayɓe mum, maayde e laakaraa tottii maayɓe mum'en, gooto e maɓɓe fuu sariraa hakke golle mum.
REV 20:14 Maayde e ko sabinbinta ɗum fuu mbedaa e weendu yiite nduu. Nduun weendu woni maayde ɗiɗoɓere ndee.
REV 20:15 Neɗɗo fuu mo innde mum tawaaka ana winndii e dewtere nguurndam ndee, wedaama e weendu yiite nduu.
REV 21:1 Caggal ɗum, njii-mi kammu keso e leydi keyri, sabi kammu arano oo e leydi aranndeeri ndii fuu iwii, geeci duu walaa.
REV 21:2 Njii-mi Ngalluure Seniinde ndee – ɗum woni Urusaliima keso oo – ana iwa dow kammu to Laamɗo ana jippoo, ana parorii no jommbaajo parortoo faa lanndinoo hawra e gorum nii.
REV 21:3 Nan-mi daande toownde iwrunde to bimmbeere laamu too, ana wiya: —Annii hoɗorde Laamɗo e yimɓe: o hoɗidan e maɓɓe, ɓe laatoo leɲol makko. Laamɗo e hoore mum wondan e maɓɓe, laatoo Laamɗo maɓɓe.
REV 21:4 O soccan gonɗi gite maɓɓe fuu. Maayde e sugulla e gullaali e naawalla keddataako, sabi kulle ɓooyɗe ɗee fuu njawtii.
REV 21:5 Jooɗiiɗo e bimmbeere ndee oo wii: —Mi heyɗintinan huunde fuu! O wii kam: —Winndu ɗii konngi fuu, ɗi celluɗi ɗi goongaraaji.
REV 21:6 O wii kam kasen, —Huunde fuu biltike! Miin woni arano miin woni cakito, miin woni fuɗɗoode miin woni timmoode. Neɗɗo fuu ɗomɗuɗo, mi hokkan ɗum e sewnde ndiyam nguurndam ndee meere meere.
REV 21:7 Neɗɗo fuu jaaliiɗo heɓan ɗum fuu, mi laatoto Laamɗo mum, laatoo ɓiyam.
REV 21:8 Kaa rofeeɓe e ɓe ngalaa goonɗinal e soɓuɓe golleeji e warooɓe yimɓe e fijooɓe e boŋobii'en e rewooɓe tooruuji e fenooɓe ɓee fuu, weendu yiite e sitti huɓɓooru nduu woni ngeɗu mum'en. Ɗum woni maayde ɗiɗoɓere ndee.
REV 21:9 Caggal ɗum, gooto e malaa'ika'en njeɗɗon jogiinooɓe le'e jeɗɗi keewɗe balaawuuji jeɗɗi cakitiiɗi ɗii wari, haaldi e am, wii: —War faa mi holle jommbaajo debbo, jom suudu Njawdiri ndii.
REV 21:10 Non keew-mi Ruuhu, malaa'ika oo naɓi kam faa dow haayre mawnde toownde. O holli kam Urusaliima ngalluure seniinde ndee ana iwa dow kammu to Laamɗo ana jippoo,
REV 21:11 annoora Laamɗo ana e mayre faa ende jalbira no haayre rimre nii, no haayre yaspe laaɓunde no timtorgal nii.
REV 21:12 Tatawol tekkungol toowngol ana filtii nde, engol jogii dame sappo e ɗiɗi, damal fuu ana jogii malaa'ika. Cuuɗi baaba ɓiɓɓe Israa'iila sappo e ɗiɗi ɗii, inɗe mum'en ana mbinndaa e dame ɗee:
REV 21:13 dame tati funnaange e dame tati hiirnaange e dame tati saahal e dame tati ɓaleeri.
REV 21:14 Tatawol ngalluure ndee ngol ana fawii e dow kaaƴe sappo e ɗiɗi, wootere e majje fuu innde iwnde e sappo e ɗiɗon nelaaɓe Njawdiri ndii ɓee ana e mum.
REV 21:15 Malaa'ika kaaldannooɗo e am oo ana jogii loocol kaŋŋe eenndirgol faa eennda ngalluure ndee e dame mayre e tatawol mayre ngol.
REV 21:16 Tatteeji mayre nay ɗii fuu potu, njuunndi mayre e njaannji mayre potu. O eenndiri nde loocol ngol o joginoo ngol, nde laatii geɓe ujunaaji sappo e ɗiɗi (12 000), njuunndi ndii e njaannji ndii e tooweendi mayri fuu fotu.
REV 21:17 O huulii tatawol ngol, ngol hawri e kuule teemedere e capanɗe nay e nay (144), huulagol ngol yimɓe kuulortoo ngol malaa'ika oo huulortoo.
REV 21:18 Tatawol ngol yaspe mahiraa, ngalluure ndee kaŋŋe dimo baaɗo no timtorgal laaɓungal nii mahiraa.
REV 21:19 Foomre tatawol ngalluure ndee ana pariraa sii kaaƴe dime fuu: aranndeere ndee yaspa, ɗiɗoɓere ndee safiir, tatoɓere ndee agate, nayoɓere ndee emerooda,
REV 21:20 joyoɓere ndee sardoniksi, jeegoɓere ndee sarduwaan, jeɗɗoɓere ndee kirisolita, jettoɓere ndee berili, jeenaɓere ndee topaas, sappoɓere ndee kirisoparaas, sappo e go'oɓere ndee yasente, sappo e ɗiɗoɓere ndee ametiste.
REV 21:21 Dame sappo e ɗiɗi ɗee yo ɲaaƴe luulu daneeje sappo e ɗiɗi, damal fuu ɲaayre luulu wootere moƴƴiniraa. Daalaare ngalluure ndee yo kaŋŋe dimo jalbiroowo no timtorgal nii.
REV 21:22 Mi yiyaali suudu dewal e ley ngalluure ndee, sabi Joomiraaɗo Laamɗo Jom Baawɗe oo e Njawdiri ndii ngoni suudu dewal mayre.
REV 21:23 Ngalluure ndee haajaaka naange naa lewru yaaynana ɗum, sabi darja Laamɗo yaaynata nde, Njawdiri ndii woni lampa mayre.
REV 21:24 Jaaleɲi ɗii fuu e ley fooyre mayre njahata, kaanankooɓe aduna ɓee ngaddan e ley mayre jawle mum'en.
REV 21:25 Jemma walaa e mayre, kasen duu dame mayre uddataako ɲalooma!
REV 21:26 Ɓe ngaddan jawle e teddeengal jaaleɲi maɓɓe e ley mayre.
REV 21:27 Huunde soɓunde naatataa e mayre, wanaa haala gollooɓe ko waɲaa, kaɲum e fenooɓe. Naatooɓe e mayre dee, ɓe inɗe mum'en mbinndaa e dewtere nguurndam ɓee, ɗum woni dewtere Njawdiri ndii.
REV 22:1 Caggal ɗum, malaa'ika oo holli kam maayo ngo ndiyam mum hokkata nguurndam, njalbiroojam no timtorgal nii, eɗam iwra to bimmbeere laamu Laamɗo e Njawdiri ndii too.
REV 22:2 Eɗam ila e hakkunde daalaare ngalluure ndee. Fonngooji maayo ngoo ɗiɗi fuu, lekki kokkoowi nguurndam ana e mum, ndimoowi cili sappo e ɗiɗi – lewru fuu cilol. Haakolooji makki yo safaare sellinoore jaaleɲi.
REV 22:3 Ko Laamɗo huɗi fuu, tawataake ley ngalluure ndee hankasen. Bimmbeere laamu Laamɗo e Njawdiri ndii darotoo e ley mayre, maccuɓe makko ndewan mo,
REV 22:4 njiya yeeso makko, innde makko winndee e tiiɗe mum'en.
REV 22:5 Jemma walaa hankasen, ɓe kaajataake fooyre lampa naa fooyre naange sabi Joomiraaɗo Laamɗo laatoto fooyre maɓɓe. Ɓe laamoto faa abada abadin.
REV 22:6 Malaa'ika oo wii kam: —Ɗii konngi ana celli, ana ngoonɗi. Joomiraaɗo Laamɗo, loowuɗo konngol mum ley annabaaɓe oo, neli malaa'ika mum faa holla maccuɓe mum ko warata ɓooyataa.
REV 22:7 Iisaa wii: —Kettinee, miɗo wara ɓooyataa! Neɗɗo fuu kaybuɗo ko woni e dewtere annabaaku ndee ɗoo, weli hoore.
REV 22:8 Miin, Yuhanna, mi nanii mi yii kulle ɗee fuu. Caggal ko nan-mi e so njii-mi koo, kippii-mi e leydi yeeso malaa'ika kollannooɗo kam oo faa mi sujidana mo.
REV 22:9 Kaa o wii kam: —Patti! Miin, mi maccuɗo hono maa hono sakiraaɓe maa annabaaɓe ɓee, kaɲum e haybooɓe konngi gonɗi e ndee ɗoo dewtere ɓee. Sujidan Laamɗo!
REV 22:10 O wii kam kasen: —Pati suuɗu haalaaji annabaaku gonɗi e ndee ɗoo dewtere ɗii, sabi wakkati mo ɗum fuu ɗum laatotoo ɓadiima.
REV 22:11 Gaɗoowo ko boni yo heddo e bonannda mum, coɓuɗo golleeji yo heddo e golleeji mum coɓuɗi ɗii, moƴƴo yo heddo e moƴƴuki mum, ceniiɗo yo heddo e senaare mum!
REV 22:12 Iisaa wii: —Kettinee, miɗo wara ɓooyataa, miɗo waddora mbarjaari faa mi barjoo gooto fuu hakke golle mum.
REV 22:13 Miin woni arano miin woni cakito, miin woni fuɗɗoode miin woni timmoode.
REV 22:14 Loonnooɓe saayaaji mum'en yalla ana mbaawa ɲaamde e ɓiɓɓe lekki nguurndam kii e naatirde e ngalluure ndee damal, mbelii hoore!
REV 22:15 Kaa wonɓe caggal mayre ɓee, ɓe dawaaɗi, ɓe boŋobii'en, ɓe fijooɓe, ɓe warooɓe yimɓe, ɓe rewooɓe tooruuji, ɓe fenooɓe e ley haalaaji e golleeji fuu.
REV 22:16 Miin Iisaa, mi nelii malaa'ika am faa seettoo ɗee kulle e ley deente goonɗinɓe ɗee. Miin woni iwdi Daawuuda, mi taaniiko, miin woni hoodere fajiri jalboore ndee!
REV 22:17 Ruuhu oo e jommbaajo debbo oo ndarii ana mbiya: —War gaa! Neɗɗo fuu nanɗo yo wii: «War gaa!» Neɗɗo fuu ɗomɗuɗo yo war, muuyɗo fuu yo yar e ndiyam ndokkoojam nguurndam ɗam meere meere.
REV 22:18 Miin Yuhanna, miɗo jeertina neɗɗo fuu nanɗo konngi annabaaku gonɗi e ndee ɗoo dewtere ɗii: neɗɗo fuu ɓeyduɗo e majji huunde, Laamɗo ɓeydan e jukkungo joomum balaawuuji cifaaɗi e mayre ɗii.
REV 22:19 Neɗɗo fuu taƴuɗo yoga e konngi ndee ɗoo dewtere annabaaku, Laamɗo taƴan goodi mum e lekki nguurndam cifaaki e mayre kii, kaɲum e ngalluure seniinde sifaande e mayre ndee.
REV 22:20 Ceettantooɗo ɗeen kulle oo wii: —Taƴoral, miɗo wara ɓooyataa! Aamiina! War Joomiraaɗo men Iisaa!
REV 22:21 Yo hinnee Joomiraaɗo men Iisaa wonu e mon on fuu!
