RUT 1:1 Nau ta namu ngatoa laghe aitoiaa aIsraeli etoa, paka maloo ateva ghe lutula. Taita ateva aBetlehem ia ta pai nge Juda ghe lao sio tani toka tau tale kateae masaliki eMoabi, ia me vausenna ateva me natuna taita alua.
RUT 1:2 Taumattu ngateva o ararina ateae ta Elimelek, vausenna ateva ta Naomi, me natuna taita alua arariirarua ta Maloni me Kilion. Ila ararimangali nge Eprata ila, me tanganueira eBetlehem ta pai nge Juda. Laghe siola eMoabi tani toka.
RUT 1:3 Vara me Elimelek ghe matela, ghe mate vulula vausenna ateva ta Naomi, me natuna taita alua.
RUT 1:4 Natuna taita alua lalu ghe laila. Lalu ghe ghaala vause nge Moabi elua, arariirarua ta Opa me Rutu. Laghe tokala ghe roola koti kasangauluae (10) ninamanama.
RUT 1:5 Vara me Maloni me Kilion lalu ghe mene matela, me Naomi nonga ghe tokala, poli taitanna ateva me natuna alua lotolu ghe mate akapala.
RUT 1:6 Naomi ghe nongola va Iaue ang ghe tau lao sio masi nau ta kapuna atoa me inana ang ghe mene oroi ila. Liuna avalua o ia me alumuna vause alua laghe aimonomonosiaala tani kasu vuli eMoabi.
RUT 1:7 Ang ghe kasukasu vuli nongina ghe tokatoka, ia me alumuna vause alua. Ngilotolu ghe kasukasu tani oghi lao eJuda, etapaa salana me
RUT 1:8 Naomi ghe uela etairarua va, “Amalu oghila, me amalu lao tanganueimalua. Amalu laa toka tee kinaimalua alua. Iaue aue eghelei voto masina etaimalua, nongina amalu ghe aitara ngamasinaailiieghila, me lo tee alua ngilalu ghe matela.
RUT 1:9 Iaue aue eaisausieiniemalua tani mene lai ppae. Me aue amalu toka masina tee!” Naomi ghe ngusulaluela, me lalu ghe sauaa saela, me ngilalu ghe ngangngala.
RUT 1:10 Me lalu ghe uela etana va, “Angalu usio, me itolu lao ta kapum atoa.”
RUT 1:11 Me Naomi ghe uela va, “Masina, amalu oghila, alumughu elua! Vaalua me amalu anna tani usieghi? Karika arooroo tani mene ssu righi natughu taita va amalu ghaa me etaitaniimalua.
RUT 1:12 Amalu oghila, alumughu elua, me amalu lao tanganueimalua. Ngaghele vause namuula. Karika arooroo tani mene ghaa teva taita. Arova aghele ghaa teva taita, ghaine nonga eleivoo, me ghele mene alutu toa natughu taita,
RUT 1:13 aue karika amalu ghele anna tani mene lai, me amalu ghele toila ta la ghele tani namuu? Karika aghannaa va eisaa avalua o, alumughu elua. Amalua mene masina, me aghi karika masina, ta poli Iaue ang ghe gheleila voto sesa ang ghele lutula tale maamaulueaghi.”
RUT 1:14 Me lalu ghe mene sauaa saela tani mene ngala. Vara me Opa ghe ngusula alumuna vause ateva tani akorovaia, me ghe kaili emasinala etana. Rutu nonga karika ghe anna tani oghi vulu Naomi.
RUT 1:15 Me Naomi ghe uela va, “Tarala, iloam ange oghila tani laa tara kapuna atoa me kapuna goto atoa. Laa usia, me amalu oghi.”
RUT 1:16 Rutu ghe liula me ghe uela va, “Karika aghaloanna va uue va aoghi vuluo. Poli aue eaa ulao, aghi tee aue alao. Me eaa ulaa toka, aghi tee aue atoka. Kapum atoa aue kapughu ila, kapum Goto ateva, aue kapughu tee ia.
RUT 1:17 Eaa ulaa mate, aghi tee aue amate, me la kaia teeieghi. Nimate nonga ateva aue epolaitalua. Arova nganim kamekame, Iaue aue eliu aipolighi sesaaili.”
RUT 1:18 Nau Naomi ghe tarala va Rutu ghe arrekana tani usi, ghe vira ruula tani auliaa etana va eoghi.
RUT 1:19 Lalu ghe kasula, kasula me lalu ghe laa rekata sio eBetlehem. Nau lalu ghe lao sio eBetlehem, ila akapa taumattu ngatoa laghe soghieinielaluela. Me vause atoa laghe aikolomieinila va, “Tani koronna, va ia okae Naomi?”
RUT 1:20 Me Naomi, ghe uela etaira va, “Am rau mene kolo Naomi etaghi, am koloaghi va Mara poli Vau ngepona ateva sarasarakanaaili ia ghe gheleila voto kaakaalanaaili etaghi.
RUT 1:21 Oroi peighi me aghe kasula. Iaue ang ghele ghaa oghieghi mae sio me ngaghele nim peisaanela. Vaalua me am kolokolo Naomi etaghi? Iaue ghe taueghi siola euu me ia sarasarakanaaili ia ghe gheleila voto sesa ta ngetaghi.”
RUT 1:22 Isaa o kiukiuna Naomi nau ghe oghi lao sio tanganuena, lalua me Rutu atala nge Moabi ia. Lalu ghe kasu vulila eMoabi, me lalu ghe laa rekata sio eBetlehem nau laghe tiuaala tani sai bali raisi.
RUT 2:1 Kateva taumattu, tue peipeiena ia me namuu ia, ghe tokatoka eBetlehem, ararina ateae ta Boasi. Mangalina ia Elimelek, taitanna ateva Naomi.
RUT 2:2 Kateva nau Rutu atala nge Moabi ia ghe uela ta Naomi va, “Aghanna tani laa usi lo atoa la saisai bali raisi tapaa ngutana, me aghaa righi ta lo ateva taumattu aue eanna va aghaimuli tee kapuna atoa me aghaa llo ekaokao alokoi.” Naomi ghe uela va, “Ue, alumughu, laa usi.”
RUT 2:3 Rutu ghe lao sio tani aimuli tee lo atoa laghe saisai bali raisi, me ghe reirei llo laghe aakao. Karika ghe kilakila va paa ngutana ateae o umane ia Boasi, mangalina ia Elimelek.
RUT 2:4 Vara me Boasi ghe rekatala, ghe kasula eBetlehem. Me ghe uela ta tau ngai sai bali raisi etoa va, “Iaue aue etoka teeiem.” Laghe liula me laghe uela va, “Iaue aue earangiseio.”
RUT 2:5 Boasi ghe uela ta lo ateva ghe aaitoiaa tau ngai uungu etoa va, “See ia aliki vause ateva okae?”
RUT 2:6 Me kapuira tau ngai toitoi eteva tau ngai uungu etoa ghe liula me ghe uela va, “Aliki vause nge Moabi ia. Lalu ghe kasula eMoabi me Naomi.
RUT 2:7 Emae sio tani nongonongoaa va eaimuli tee lo atoa la saisai bali raisi me erei righi. Etiuaala arau elue talaua tani reirei, me ia okae ange vira mene lao sio tani ainoana toka tale ale paapali erighi.”
RUT 2:8 Vara me Boasi ghe uela ta Rutu va, “Natughu, unongo, urau mene laa rei bali raisi ta mene righi ppae paa ngutana, ureirei nonga oia. Utoka tee lo atoa vause la uungu oia.
RUT 2:9 Utara amasina paa ngutana la saisai bali raisi, me uaimuli teeila. Ngaghauliaala ta aliki taita atoa va la rau mene ghelei righi voto ta ngetam. Me arova uanna tani ropi, ulaa ropi tale aikaai manu eteva o aliki taita atoa la akuela.”
RUT 2:10 Vara me Rutu ghe suuiaala me ghe turruula tapaa kosa, me ghe uela ta Boasi va, “Aghi ativuu ieghi. Vaalua me angu kaakaarasi tani ghelei masi voto etaghi?”
RUT 2:11 Me Boasi ghe liula me ghe uela etana va, “Ngaghe nongo akapala voto ughe gheleila ta alumum vause ateva nau taitainim ateva ghe matela, me vaalua ughe kasu vulila kinam, tamam me tanganuem, me ughe mae sio tani toka tee llo taumattu karika ukilakila.
RUT 2:12 Iaue aue eliu masi uunguaam, me isaa akapa aipolim kapuira Goto ateva aIsraeli etoa aue etau aatu, poli ughe tuutuliela tani aitarainio.”
RUT 2:13 Rutu ghe uela ta Boasi va, “Masinaaili voto angu gheleila ta ngetaghi, vaughu eteva. Arongona ta karika masina aghi nongina kapum vause atoa tau ngai uungu ila, me angu gheleila voto masina etaghi. Nau uaippooa ngamasina teeieghila, egheleieghila aghateateaa ngamasinala me nannaaghi tee emasinala.”
RUT 2:14 Nau ninamanama, Boasi ghe mene uela ta Rutu va, “Mae ghaa righi verete, me uasuu tale uaeni, me unama tee.” Rutu ghe toka tee siola tau ngai uungu etoa, me ghe namanama teeilala. Boasi ghe tau lao sio bali raisi etana laghe tuu saela tale kuraa. Rutu ghe namala me ghe ssoiela, me kasina ghe oghi etokala.
RUT 2:15 Nau ghe mene lao sio tani mene reirei, Boasi ghe uela ta kapuna aliki taita atoa va, “Am tau velu Rutu me erei ekalakalangina tale isaa o llo ngam iri eitaua ngatinginala. Am rau mene sama anamuu teeia va epalata.
RUT 2:16 Me am ghaa righi bali raisi tale llo ngam iri eitaua ngatinginala, me am velu elokoi, me aue erei. Am rau mene tiu velua.”
RUT 2:17 Rutu ghe reireila tale bali raisi elomosi ta sinaka ateva ghe suula. Me ghe paruparuaala llo ghe reila. Ghe ghaala vorovoro bali raisi ghe roola kateva efa.
RUT 2:18 Rutu ghe ghaala isaa o bali, me ghe lao sio elo ale, me ghe apasungaala ta alumuna. Ghe sau teela tapiri nginana ghe nama vulula elo sinaka.
RUT 2:19 Alumuna ghe kolomiela va, “Eaa ureireila tale nau eteva oia? Iaue earangise lo ateva taumattu etaraiola me eaikoloainiola.” Rutu ghe uela va, “Areireila tale paa ngutana ateae umana ia taumattu ngateva la ghasease Boasi etana.”
RUT 2:20 Naomi ghe uela ta alumuna va, “Iaue aue earangiseia! Me Iaue karika ekakkaluaa kanna inangari nialokoi ta lo atoa la tokatoka me lo atoa angila ghe matela.” Naomi ghe uela va, “Ia ona taumattu ngateva uunguaane va, ia esausitalua me tani ghaa oghitalua, ta kalakalanginaaili ia etaitalua.”
RUT 2:21 Me Rutu atala nge Moabi ia ghe uela va, “Boasi euela etaghi va auungu tee kapuna atoa elomosi ta la ruu tani sai bali raisi ta ngumana.”
RUT 2:22 Naomi ghe uela ta alumuna va, “Alumughu, aue emasinaaili ta ughuungu tee kapuna tau ngai uungu etoa vause ila. Urau mene lao ta uma katoa, la rau tam laa ghaitara ngamasinaio.”
RUT 2:23 Mausina avalua o me Rutu ghe kara ngaparasila ta kapuna tau ngai uungu etoa Boasi vause ila, elomosi ta laghe tani ruula tani sai bali raisi me uiti. Rutu ghe tokatoka tee alumuna vause ateva.
RUT 3:1 Kateva nau Naomi ghe uela ta alumuna va, “Alumughu, aghanna tani pae teva taita, me ulai etana, me aue eaitarainio me utoka amasina.
RUT 3:2 Ia o taita ateva Boasi etana, kapuna vause tau ngai uungu etoa ughe reirei teeilala, kalakalangina ia etaitalua. Ghaine eleivoo elaa kuluki bali raisi, liu ta la kuukuluki bali raisi.
RUT 3:3 Ulaa suusuu, ukolikoli me uatoka righi unem aiaao masi ngusungusuaane, me usio kona ghaine euungu. Urau mene laa otuotu etana. Utani toi ta enamanama me eropi mua.
RUT 3:4 Nau eteva ange anna tani asekanua, utara tootoonga nongina eaa elaa ghaso. Me umange koukouna atiulu, me uaso sio kalakalaa ta komo kkena. Auena eauliaa va sa ateva umene gheleia.”
RUT 3:5 Rutu ghe liula me ghe uela va, “Masina, aue ausila ngakapa inangarim.”
RUT 3:6 Me Rutu ghe siola nongina la kuukuluki bali, me ghe ghelei ekapala voto alumuna vause ateva ghe auliaa tau lao sio.
RUT 3:7 Nau Boasi ghe ruula tani ropi me namanama, ghe masimasila. Vara me ang ghe anna tani asekanua. Ghe lao sio tani aso nongina laghe kaokao aitauaa bali raisi. Rutu ghe kasu emorooia ssola, me ghe mangela koukouna atiulu Boasi, me ghe aso siola ta komo kkena.
RUT 3:8 Elo matuaa voo me Boasi ghe soghila. Vara ghe kiria me ghe soghiaala vause ateva ghe asoaso ta komo kkena.
RUT 3:9 Me Boasi ghe uela va, “Io see?” Me vause ateva ghe liula me ghe uela va, “Aghi Rutu, kapum vause tau ngai uungu ieghi. Pulela me uakoueghi me emannem ieghi, poli io mangalim ta Elimelek. Liuna avalua o me uunguaam tani sausieghi me aitarainaghi.”
RUT 3:10 Me Boasi ghe uela etana va, “Iaue aue earangiseio, natughu, poli angu apasungaala masi voto ghaine, ange lau ekapanaailila masi voto ughe gheleila ta Naomi. Me karika ughusiusi kkai aliki taita atoa, tue peipeiena ila me lo atoa karika peiira.
RUT 3:11 Ghaine, natughu, urau mene matautu. Aue aghelei ekapa voto ukolomila. Ila akapa taumattu ngatoa tale masaliki eteae oia la kilakila va io eeleiaam me tokatokaam masinaaili.
RUT 3:12 Koronna va aghi mangalina aghi taitanim ateva, me uunguaaghi tani ghaa oghio. Me mene kateva taumattu ararimangaliimami eitauaa, ia tee uunguaane tani sausio me ghaa oghio, poli ia kalakalanginaaili ia ta taitanim ateva.
RUT 3:13 Asola oia, me aue epai alaa pae ia o taumattu ngateva, me anongo va vaalua nannaane. Arova ealoanna tani aitarainio, masina. Arova karika, aghi aue aghaitarainio. Koronnaaili Iaue ang ghe kilala. Masina, asola oia me aue elue talaua ukasu.”
RUT 3:14 Rutu ghe aso siola ta komo kkena Boasi. Ghe tam pai emasina elue talaua me ghe totula. Me Boasi ghe uela va, “Karika toa la mene kila va vause ateva emae sio oia nongina la kuukuluki bali raisi.”
RUT 3:15 Boasi ghe uela va, “Ghaa mae sio tuku kaliom atiulu uvaovaoa, me upuleia me uposoa.” Boasi ghe kala tau lao sio bali raisi me ghe sau etoka saela ta Rutu. Ghe ruula me ghe lao sio elo masaliki.
RUT 3:16 Nau Rutu ghe laa rekataa sio ta alumuna, alumuna ghe taraiela me ghe uela va, “Ane vaalua? Masina?” Rutu ghe aulia ngakapaailiila voto Boasi ghe gheleila.
RUT 3:17 Me Rutu ghe uela va, “Boasi ekala tau mae sio bali raisi. Euela va, ‘Karika erooroo va unim lao ta usau righi bali raisi me ughunusi lao.’”
RUT 3:18 Me Naomi ghe uela va, “Alumughu, unim matua atoka me utoitoi, poli karika ngitalu kilakila va sa ateva ninannaa ghaine elutu. Utara Boasi karika aue eainoana amasina lomose ta inangari evira masina.”
RUT 4:1 Boasi ghe saela tale liu ngai veluvelu eitaua ngateva kona laghe kupikupi sso, me ghe toka siola. Karika masau, me ghe tarala mangaliirarua ateva me Elimelek, ia o ghe aaulieinia ang ghe reerekata me ghe uela va, “Ei! Mangali, mae toka sio mua!” Ghe lao sio me ghe toka siola.
RUT 4:2 Me Boasi ghe kolola kasangaulu (10) namuu laghe aaitoiaa masaliki eteae okae me ghe uela va, “Am mae toka sio.” Me laghe toka siola.
RUT 4:3 Me ghe uela ta mangalina va, “Naomi ang ghe oghi mae sio, ghe kasula eMoabi. Me ealoanna va teva taumattu kapuna Elimelek, ia o mangaliitalue ia, epoli tuku kosane ateva.
RUT 4:4 Liuna avalua o, me auela va aghauliaa kiem. Arova ualoanna tani polia, upolia ta mataira namu ngatoa me taumattu ngatoa. Me arova utam aloanna tani polia, uauliaa etaghi me akila. Karika mene teva, ta italua nonga. Io tani kalakalanginaaili io, me auena aghi.” Me ghe uela va, “Aue apolia.”
RUT 4:5 Boasi ghe uela va, “Arova upoli tuku kosa ateva ta Naomi, ughaa tee Rutu me evausenim ia. Me isaa o kosa elao ta natuna atoa lo ateva taumattu ang ghe matela.”
RUT 4:6 Me ia o taumattu ngateva ghe uela va, “Karika amene polia, ta karika aghaloanna va peighi elao ta mene katoa aliki karika va natughu ila. Io upolia me ughaa isaa o voto.”
RUT 4:7 Emua arau ta Israeli etoa, arova angila aloanna tani aipolia voto, tani auliaa, me aikolikoliaa righi voto, laghe gheelei evalua toko va taumattu ghe lullu velu unna aikasukasu, me ghe tautau lao ta mene kateva. Isaa o voto laghe gheelei eIsraeli.
RUT 4:8 Liuna avalua o me mangalina ateva Boasi ghe uela va, “Io upoli tuku kosa ateva,” me ghe llu tau lao sio kateva tana unna aikasukasu ta kkena.
RUT 4:9 Me Boasi ghe uela ta namu ngatoa me ila akapa taumattu ngatoa va, “Am akapa ngam tarala va voto kanna Elimelek, Maloni me Kilion, isaa o ghe tokatoka ta nimana Naomi, ghaine ngapolipoli ekapa.
RUT 4:10 Aghi ngaghaaghaa Rutu ia o vauseni nge Moabi eteva, Maloni ghe mate vuluela me evausenighi ia. Kosane Maloni aue etoka ta kapuna atoa. Liu ta la tokatoka, kapuna atoa karika la mene aikkaluaa ararina ateae. Ghaine am akapaaili ngam tarala me ngam nongo akapaailiila voto.”
RUT 4:11 Me ila akapa taumattu ngatoa me lo atoa laghe aaitoieinila laghe uela va, “Ue, ngami tarala me ngami nongola. Iaue aue eghelei emasina ta ia o vause ateva ang ghe mae sio ta ngetam. Aue ealutu oroi aliki, nongina tuvuita vause alua aIsraeli etoa ta Resolo me Lia. Me io aue unamuu ta ararimangali eteva eEprata, me aue la kila akapaio eBetlehem.
RUT 4:12 Iaue aue etau aatu oroi aliki etaimalua. Aue la oroieili nongina natuna atoa Peresi, natuirarua taita ateva Juda me Tama.”
RUT 4:13 Vara me Boasi ghe ghaala Rutu, me ghe vausenna iela me ghe aso teeiela, me Iaue ghe arangiseilaluela, me Rutu ghe kkaaila, me ghe ghaala aliki eteva taita ia.
RUT 4:14 Me vause atoa laghe uela ta Naomi va, “Ukkauaa Iaue poli ange tau aatu sio natum taita ateva ia o tuvum ia. Ia aue eaitarainio, me ararina ateae aue enamuu ta aIsraeli etoa.
RUT 4:15 Alumum ealoannaailiio me io tee ualoannaailiia. Arova natum taita ghaitu, karika aue ughele ailousieinila nongina uaailousiaa alumum vause ateva. Liuna avalua o me ia o natum taita ateva ang ghele lutula, aue esausi tokatokaam, me aue eaitarainio nau uvause namuu.”
RUT 4:16 Naomi ghe saula aliki eteva. Ghe tokatoka teeia, me ghe aaitarainia.
RUT 4:17 Mene katoa vause laghe tokatoka aitauaa laghe uela va, “Naomi ang ghele saula aliki eteva taita ia,” me laghe asela ararina ate ta Obet. Tamane ia Jesi, me Jesi tamane ia King Deivit.
RUT 4:18 Vituu etoa ta Peresi: Peresi ghe alutula Eseroni.
RUT 4:19 Eseroni ghe alutula Ram, me Ram ghe alutula Aminadab.
RUT 4:20 Aminadab ghe alutula Nasoni, me Nasoni ghe alutula Salmoni.
RUT 4:21 Salmoni ghe alutula Boasi, me Boasi ghe alutula Obet.
RUT 4:22 Me Obet ghe alutula Jesi, me Jesi ghe alutula Deivit.
JON 1:1 Inangarina Iaue ghe mae sio ta Jona natuna ia Amittai. Ghe uela va,
JON 1:2 “Kasula me ulao eNinive, kinatama masaliki taatara ateae. Ulaa ppooa ngaotu eeleiaaira karika masina, poli ataatara va ang ghe namungaili ila.”
JON 1:3 Jona ghe anna tani ilou eisulia tee Iaue. Karika ghe lao sio eNinive, ta ghe lao ppae sio tale kateae ppae masaliki eTarsis. Ghe siola eJopa me ghe paela anua ateva ghe aloanna tani lao eTarsis. Ghe polila salana me ghe saesaela etana tani lao eTarsis, tani ilou eisulia tee Iaue.
JON 1:4 Me Iaue ghe suula kinatama kuukuu ttasi eteva ghe lutu teeilala elamana, ttasi vaoo ateva namungaili ia. Anua ateva ghaisa ngarighi ghe tapolapolaka.
JON 1:5 Me tau ngai uungu etoa tale anua ateva laghe tiuaala tani matautu, me laghe kolokoloa nganamuu kapuira kuturu etoa. Me laghe tiuaala tani sau veluvelu sio ghinna atoa elamana tani ghelei oeakana anua ateva. Me Jona ghe siola arau euu tale paa nganua ateva. Ghe laa sio aso me ghe asekanuela me ghe llusula.
JON 1:6 Kapteni eteva ghe siola etana me ghe uela etana va, “Vaalua me uaseasekanua? Totula me ukolokoloaa kuturum eteva. Koti ia aue ealousiusi teeita me aue esausita, me karika aue ita mate.”
JON 1:7 Me tau ngai uungu etoa tale anua ateva laghe uela va, “Ita piti arariita me ita kape nonga katengaata. Lo ateae arari ita kapea akasina, ia aue ita kila va, ia o taumattu ngateva mausina me ngita sessa.” Laghe ghelei evaluela o, me ararina ateae Jona ghe otuela.
JON 1:8 Vara me laghe uela etana va, “Uauliaa kiemami mausi saa me voto sesa ange saetala? Saa uunguam? Me aliaa io, me eaa tanganuem? Me see ila kapum atoa?”
JON 1:9 Me ghe uela etaira va, “Aghi aHibru ieghi. Akakkauaa Iaue, God epona liu ghe gheleila paamanu eteva me kosa ateva.”
JON 1:10 Jona ghe uela ta tau ngai uungu etoa tale anua ateva va, “Aghe ilou eisuliaala ta Iaue.” Laghe nongola me laghe matautu saasakiaala. Me laghe uela ta Jona va, “Vaalua me ughe gheleila voto oia sesaaili?”
JON 1:11 Laghe uela etana va, “Ami saa etam me aue lueiemami?” Poli ttasi eteva ange sesaaili.
JON 1:12 Me ghe uela etaira va, “Am saueghila me am sau velueghi sio elamana me aue luei, ta mausighi me kinatama ttasi eteva euviuviem.”
JON 1:13 Me karika, ta tau ngai uungu etoa tale anua ateva laghe oseose paraparasi tani sso elae, me karika laghe rooroo, poli ttasi eteva ang ghe naanamungaili.
JON 1:14 Vara me laghe kolokolo saela ta Iaue. Laghe ue va, “O Iaue, urau mene tau veluemami va ami mate, ta poli ngami ghaaghaa velu maamaulueane ia oia taumattu ngateva. Me urau mene tau velu righi voto sesa eailutua tale maamaulueaaimami, poli ngami uviuvi emate taumattu ngateva karika righi eeleiaane sesa, poli io Iaue, ughelei voto tale aloaloannaam.”
JON 1:15 Laghe saula Jona me laghe sau velue siola elamana, me ghe lueila.
JON 1:16 Tau ngai uungu etoa tale anua ateva laghe matautangailila Iaue. La ghe gheleila aiaavusuvusuena, me laghe auliaala inangariira nialokoi ta Iaue.
JON 1:17 Iaue ghe suula kinatama kko ateva ghe olomila Jona. Ghe laa sso toka kotolu llaa me voo ta kova kko ateva.
JON 2:1 Elome tale kova kko ateva me Jona ang ghe looloo sae ta Iaue.
JON 2:2 Ghe ue va, “Voto sesa eghe lutu teeieghila, liuna avalua o me aghe kolo taula Iaue, me eghe liula. Aghe tokatoka tale voto ateva sesa ia, llo taumattu matena la tokatoka etana, me aghe kolokolo saela etam, me ughe nongoaghila.
JON 2:3 Ughe sau velueghi sio mae arau euueili tale paamanu eteva. Manu eteva ghe akoueghila me ugheleila kinatama kotoo atoa la ghasuula epona etaghi.
JON 2:4 Aghe annaa va, angu ghe tiu velueghila tale taataram me karika, ta aue aghi amene tara alem ale manga ateva.
JON 2:5 Kotoo atoa la ghasuula epona etaghi, me egheleieghila gharighi tau ghele arropieghi me malionge ateva ghe akoueghila. Me rarrasa ngelamana atoa la ghakou taliaala urughu eteva.
JON 2:6 Aghe siola arau tale liue motouru etoa tale paamanu eteva. Sesa voto ia nongina va atokatoka laalaa liu tale ale mata voovoo. Iaue, io kapughu Goto io, ughe ghaa oghieghila me aghe kasu vulila sesa voto ateva.
JON 2:7 Nau maamaulueaghi ange kapakapa, aghe annaala Iaue, me aghe looloo saela etam tale alem ale manga ateva.
JON 2:8 Llo taumattu ghe kakkaua kamena atoa kuturu, laghe kasu vulila aielousiaam ateva.
JON 2:9 Aghanna tani kkaueinio tale nikkinari me tale niaiaavusuvusuena, tani tau sae ararim ateae. Isaa akapa voto aghe gheleila inangari nialokoi etana, aue aghelei. Iaue nonga erooroo tani asaangita.”
JON 2:10 Me Iaue ghe auliaala ta kko ateva, me kko ateva ghe laa sso lue atoka Jona elae.
JON 3:1 Inangarina Iaue ghe mene mae sio ta Jona ghaluene va,
JON 3:2 “Kasula, me ulao eNinive, kinatama masaliki taatara ateae. Ulaa ppooa ngaotu inangari atau aatu.”
JON 3:3 Jona ghe aimuli teela inangarina Iaue me ghe lao sio eNinive, kinatama masaliki taatara ia. Urooroo tani kasu talia etana kotolu nau.
JON 3:4 Jona ghe kasula me ghe laa rekata sio. Aitiutiu eteva nau ghe rekatala eNinive, ghe tiuaala tani ppooaa ta taumattu ngatoa. Ghe ue va, “Ghaatingaulu (40) nau aue eruu, me Ninive aue God euvi tuuturungia.”
JON 3:5 Taumattu nge Ninive atoa laghe aiesoaala ta God. Laghe samaa seela va, “Ita rau mene namanama, me ita rau mene ropi.” Me laghe asaela ghinna nialousiusi, namuu me aliki etoa.
JON 3:6 Inangarina ghe laa rekata sio ta kingi nge Ninive ateva. Kingi eteva ghe tingina vulu saela aitokatokane ateva, me ghe llu vella unna aiaasae ateva, uneira ia namu ngatoa, me ghe asaela ghinna nialousiusi, me ghe toka siola tale au kura.
JON 3:7 Me ghe uela va, “Am laa aulia ngakapa see eNinive va, “‘Aghi me kapughu namu ngatoa ami uela va, karika teva taumattu me ghaata kkena emene ropi, me enamanama.
JON 3:8 Am akapaaili taumattu me ghaata kkena atoa am asae ghinna nialousiusi. Am kolokolo anamuu sae ta God. Me am oghi vulu sesa gheeleiaaimim me am ruu tani kiiuaa mene kateva.
JON 3:9 Arova ita ghelei evalua o, koti God aue eaikolikoliaa nannaane tani sessaia me karika ita mene mate.’”
JON 3:10 Laghe oghi vulula eeleiaaira sesa, me God ghe tarala voto laghe gheleila, me ghe aikolikoliaala nannaane, me karika ghe gheleila voto ghe uela va eghelei.
JON 4:1 Jona ghe sessai saasakieiniela me ghe tam masimasila.
JON 4:2 Ghe looloo saela ta Iaue, ghe ue va, “O Iaue, karika aghe kasu vuli tanganueghi me aghe kilala va karika aue utturu eNinive. Liuna avalua o, me aghe ilou eisuliaala tani lao eTarsis. Aghe kilakila va io masinaaili io, me karika urooroo tani tturuu, me karika esessai parasio. Unem niaielousi namungaili me gharovaeaata ta uaikolikoliaa nannaam.
JON 4:3 O Iaue, ughaa velu maamaulueaghi, poli arova amate aue emasina. Arova atam mate, karika aue emasina.”
JON 4:4 Iaue ghe liula me ghe uela va, “Jona! Vaalua, masina ta esessaio?”
JON 4:5 Jona ghe kupi vulu ghoala kinatama masaliki taatara ateae, me ghe lao sio ta pai sinaka esae. Ghe gheleila natu paapali erighi tani toka me tani tara sa ateva ghe mene lutu tale kinatama masaliki taatara ateae eNinive.
JON 4:6 Vau ngepona Iaue ghe apinosala ngaapa ateae, tani apallungia. Me ghe sausia, poli karika ghe annaa me ateateaa righi masina. Jona ghe masimasiangailiia ia o ngaapa ateae.
JON 4:7 Vara elue talaua ta mene kateva nau, God ghe suula gharighi natu voto erarra tani laa nama amate ia o ngaapa ateae, me emmate.
JON 4:8 Nau ta sinaka ateva ghe saela, God ghe suula kuukuu eteva aanasa ia ghe mae sio ta pai nge sinaka esae, me sinaka ateva ghe sinakila uruna ateva Jona, me matane ghe leeleela, me ang ghe anna tani katuu. Me Jona ang ghe aannaa va, “Arova amate aue emasina. Arova atam mate, karika aue emasina.”
JON 4:9 Vara me God ghe uela ta Jona va, “Vaalua, masina ta esessaio tale ngaapa ateae?” Me Jona ghe liula me ghe uela va, “Ue! Ange sessaieiliieghila, me aghanna va arova aghele mate.”
JON 4:10 Iaue ghe uela va, “Uaalousiusi tee ngaapa ateae io karika ughe uungu aanasala etana, me karika ughe apinosaiela, ta ghe nim pinosala eleivoo, me mene kateva voo ghe mmatela.
JON 4:11 Aghi tee aghalousiusieili tee eNinive, ta oroieili taumattu ngatoa, tani ioila elaulau kateva ai ghaluengaulu airari (120,000). Me karika la rooroo tani kila va eaa sesa me eaa masina, me oroinaaili tee ghaata kkena atoa.”
MAT 1:1 Lo ateva oia vuku eaauliaa tuvuna atoa Iesu Karisto. Iesu tuvuna ia Deivit. Me Deivit tuvuna ia Abraham.
MAT 1:2 Abraham tamane ia Aisiki, me Aisiki tamane ia Jekop, me Jekop tamane ia Jiuda me tuena atoa me nengane atoa,
MAT 1:3 me Jiuda tamairarue ia Peres me Sera, kinairarua ta Tamar, me Peres tamane ia Hesron, me Hesron tamane ia Ram,
MAT 1:4 me Ram tamane ia Aminadab, me Aminadab tamane ia Nason, me Nason tamane ia Salmon,
MAT 1:5 me Salmon tamane ia Boas, kinna ta Reiab, me Boas tamane ia Obet, kinna ta Rutu, me Obet tamane ia Jesi,
MAT 1:6 me Jesi tamane ia King Deivit, me Deivit tamane ia Solomon, kinna Solomon manna akasina ia Uraea,
MAT 1:7 me Solomon tamane ia Rehoboam, me Rehoboam tamane ia Abia, me Abia tamane ia Eisa,
MAT 1:8 me Eisa tamane ia Jehosapat, me Jehosapat tamane ia Jehoram, me Jehoram tamane ia Usaea,
MAT 1:9 me Usaea tamane ia Jotam, me Jotam tamane ia Eihas, me Eihas tamane ia Hesikaea,
MAT 1:10 me Hesikaea tamane ia Manase, me Manase tamane ia Eimon, me Eimon tamane ia Josaea,
MAT 1:11 me Josaea tamane ia Jehoiasin me nengane atoa. Isaa o nau laghe soallotila aIsraeli etoa me laghe siola eBabilon.
MAT 1:12 Ghe mene tiuaala nau eteva laghe siola eBabilon: Jehoiasin tamane ia Sealtiel, me Sealtiel tamane ia Serubabel,
MAT 1:13 me Serubabel tamane ia Abiut, me Abiut tamane ia Eliakim, me Eliakim tamane ia Eisor,
MAT 1:14 me Eisor tamane ia Sadok, me Sadok tamane ia Akim, me Akim tamane ia Eliut,
MAT 1:15 me Eliut tamane ia Eleasar, me Eleasar tamane ia Matan, me Matan tamane ia Jekop,
MAT 1:16 me Jekop tamane ia Josep, manna ia Meri, ta ngetana Meri Iesu ghe lutula, la aseasea va Mesaea ia.
MAT 1:17 Liuna avalua o me tuvuna atoa Abraham ghe tiuaala me ghe mae sio ta Deivit erooroo kasangaulu ghaata (14) vituu. Me ghe tiuaala ta Deivit me ghe ghaala nau eteva laghe siola eBabilon erooroo kasangaulu ghaata (14) vituu. Me ghe mene tiuaala nau laghe siola eBabilon me ghe ghaala nau ta Mesaea erooroo mene kasangaulu ghaata (14) vituu.
MAT 1:18 Kiukiuna Iesu Karisto nau eteva ghe lutula, isaa avalua toko. Kinna ta Meri, laghe uela va aue eghaa Josep me emanna ia, me karika lalu ghe aso aitauaa me laghe tarala va tale sarasarakaniaane Spirit Manga ateva me Meri ghe kkaaila aliki eteva.
MAT 1:19 Josep ghulughuluena ia, ghe nongola va Meri ang ghe suusunuku, ghe tam annala tani ghelei epalata Meri ta mataira taumattu ngatoa, liuna avalua o me ghe nnaala va enim ruu einao inangari etingiu etairarua.
MAT 1:20 Nau eteva Josep ghe annangaili llo, arovaeaata ta kapuna ensolo ateva Vau eteva ghe mae sio etana tale niasoasopoi eteae. Me ghe auliaala etana va, “Josep io tuvuna io Deivit, urau mene matautu tani ghaa Meri va evausenimi ia. Unongo, ia o aliki eteva ekakkaaia ta kovana, Spirit Manga ateva ghe taue lao sio etana.
MAT 1:21 Aliki eteva aue elutu etana, taita ia, me ukolo ararina ateae ta Iesu, poli ia aue easaangi kapuna taumattu ngatoa tale kaluira ssavoto.”
MAT 1:22 Isaa akapa llo Vau eteva ghe auliaala ta propete ateva emua arau ang ghele kaurekatila, ghe uela va,
MAT 1:23 “Am nongola, kateva vause karika ghe aso tee teva taita aue esunuku me emolena aliki eteva taita ia, me aue la kolo ararina ateae ta Immanuel” — malloeana va “God etokatoka teeita.”
MAT 1:24 Nau eteva Josep ghe anguula, ghe gheleila voto kapuna ensolo ateva Vau eteva ghe auliaala etana, me ghe ghaala vause ateva.
MAT 1:25 Me karika ghe aso teeiela lomosina ta ghe molenaala aliki eteva, taita ia. Me ghe kolola ararina ateae ta Iesu.
MAT 2:1 Meri ghe molenaala Iesu eBetlehem nge Jiudia nau ta King Herot. Iesu ang ghe lutula me emulina tau ngalomasaanga atoa, tale pai nge sinaka esae laghe mae sio eJerusalem
MAT 2:2 me laghe aaikolomaa see va, “Eaa ia aliki eteva ghe lutula, kapuira Kingi ia aJiu etoa? Ami ghe tarala kattona ateva tale pai nge sinaka esae ativilau, me ami mae sio tani kkaueinia.”
MAT 2:3 Nau eteva King Herot ghe nongola isaa o inangari ghe annangailiila, me tee ila akapa taumattu nge Jerusalem atoa, ila tee laghe anna ngatingina.
MAT 2:4 Vara me ghe kolola namu ngatoa tana pristi me tau ngalomasaanga atoa tale inangari nipaopao kapuira ila taumattu ngatoa, laghe mae sio tani velu eitauaa, me ghe kolomilala va eaa Mesaea ngateva aue elaa lutu.
MAT 2:5 Me laghe liula etana va, “Aue elutu eBetlehem nge Jiudia. Poli propete ateva ghe pitila inangari isaa avalua toko,
MAT 2:6 “‘Me io Betlehem tale kosa nge Jiuda, karika tani ghaunaaili ararim ateae tale isaa akapaaili masaliki nge Jiuda, ta poli ta ngetam aue taumattu ngateva namuu ia aue etingina. Me ia aue eaitoiaa kapughu aIsraeli etoa.’”
MAT 2:7 Herot ghe nongola isaa o inangari me ghe suu eisuliaala inangari ta tau ngalomasaanga nge sinaka esae atoa va la laa taraia. Nau eteva laghe lao sio, ghe kolomi emasinailala va, “Elovisa am ghe tani tarala katto ateva ghe kaurekatila?”
MAT 2:8 Vara me ghe sungilala va, “Am lao sio eBetlehem, me am laa pae aotu va eaa ang ghele lutula ia o aliki eteva. Nau eteva am tani taraia am mene mae auliaa etaghi, me aghi tee alaa kkaueinia.”
MAT 2:9 Nau laghe ruula tani nongo inangarina Kingi, laghe kasula. Laghe laolao me laghe mene tarala katto ateva, laghe taraiela esinaka esae. Nau eteva laghe mene tarala katto ateva laghe masimasieiliila. Ia o katto ateva ghe muemueinila elaolao me ghe tokala epona kona aliki eteva ghe asoaso.
MAT 2:11 Tau ngalomasaanga atoa laghe kupi ssola tale ale ateva, me laghe tarala aliki eteva me kinna ta Meri. Laghe tturru siola me laghe kkaueiniela, me laghe otila uneira aikaai, me laghe kapela golo, frankinsens, me murr tani taula etana.
MAT 2:12 God ghe auliaala kieira tale niasoasopoi va la rau mene lao nongina Herot etokatoka, me laghe lao ppae sio tale katikirighi salana me laghe lao sio tanganueira.
MAT 2:13 Laghe kasula, me kapuna ensolo ateva Vau eteva ghe rekataala ta Josep, tale niasoasopoi eteae. Ensolo ateva ghe uela etana va, “Totula, me ughaa aliki eteva me kinna, me amatolu kasu parasi sio eIjip. Am sio toka eIjip, aue aghauliaa etam va elovisa am mene kiri sae. Poli Herot epaepae aliki eteva tani uvi ematea.”
MAT 2:14 Josep ghe totula me ghe ghaala aliki eteva me kinna, me eleivoo arau laghe siola eIjip.
MAT 2:15 Josep ghe tokala eIjip me ghe ghaala nau eteva Herot ghe matela. Isaa o voto ghe lutula tani akaurekati llo Vau eteva ghe auliaala ta propete ateva emua arau. Ghe uela va, “Natughu taita ateva ghe tokatoka eIjip, me aghe mene kolo veluela eIjip.”
MAT 2:16 Nau eteva Herot ghe kilala va tau ngalomasaanga atoa laghe kameala me karika laghe mene kiriaa lao sio, ghe sessai emateala, me ghe uela va la uvi emate isaa akapaaili natu ngaliki taita eBetlehem me llo masaliki etokatoka akalakalaa, aliki aneira ninamanama etittiuaa ta ghaluae me esiosio aloi, poli tau ngalomasaanga atoa laghe uela va laghe tarala katto ateva ghe kaurekatila ghaluae ninamanama ang ghe lange sio.
MAT 2:17 Llo propete Jerimaea ghe auliaala ang ghele tani kauerekatila, ghe uela va,
MAT 2:18 “Laghe nongola lingi ngalo ateva eRama. Laghe ngangngala me laghe ale amate, Resol ghe ngangngala natuna atoa. Karika ghe aloanna righi airuui ngalo, poli ila akapa natuna atoa ngila ghe matela.”
MAT 2:19 Nau Herot ghe matela, ensolo ateva ghe rekatala ta Josep tale niasoasopoi eteae eIjip
MAT 2:20 me ghe auliaala etana va, “Ughaa aliki eteva me kinna me amatolu mene sae eIsrael. Ta lo atoa laghe aaloanna tani uvi emate aliki eteva angila ghe mate akapala.”
MAT 2:21 Josep ghe totula me ghe ghaala aliki eteva me kinna me laghe saela eIsrael.
MAT 2:22 Vara me Josep ghe nongola va ouna ateva King ta Arkelaus ghe ghaala liuna ateva tamana ta Herot eJiudia me ghe matautula tani lao. Vara me God ghe auliaala kiena tale niasoasopoi eteae va erau mene toka eJiudia, me ghe saela eGalilii.
MAT 2:23 Ghe lao sio tani toka tale masaliki eteae laghe aseasea va eNasareti. Isaa o llo propete atoa laghe auliaala ghe tani kaurekatila va, “La aseasea va aNasareti ia.”
MAT 3:1 Tale isaa o nau Jon tau ngai aasuu ia ghe mae sio me ghe tokatoka tale voto karika righi taumattu etana eJiudia. Ghe poppooaa tale taumattu ngatoa.
MAT 3:2 Ghe ue va, “Am nna ngaioghioghiaa poli ararimangali ngepona liu eteva ange aakalakalaa.”
MAT 3:3 Ia o taumattu ngateva ta Jon, God ghe aulieiniela ta propet Aisaea va, “Tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, lingi ngalo taumattu ngateva ekolokolo, eue va, ‘Am aimonomonosiaa salane atikirighi Vau eteva, am ghelei eghulughuluenala akapa salane.’”
MAT 3:4 Unna aiaasae Jon laghe gheleila tale uu kamolo, me ghe ai-iriaa paisi eteae viliki vulumakao ia. Ghe namanama toto me iruena nge tapaa tuvui.
MAT 3:5 Tale isaa o nau taumattu nge Jerusalem me isaa akapa eJiudia me taumattu ghe tokatoka kalakalaa tale ateo ateae eJodan laghe mae sio ta Jon.
MAT 3:6 Laghe aaulia ngaotu kaluira ssavoto me ghe aasuula tale ateo ateae eJodan.
MAT 3:7 Jon ghe taatara va oroieili Paresi me Sadiusi etoa laghe mae sio va easuula. Vara me ghe uela etaira va, “Am nongina va natuira iem katu ngatoa! See euela etaimim va am ilou vuli sessaiaane Vau eteva ange anna tani lutu etaimim?
MAT 3:8 Am kuneaa righi ueimim tani apasunga va ngam ghe vella kaluimim ssavoto.
MAT 3:9 Am rau mene ue va, ‘Ami tuvuna amami Abraham.’ Poli aghaauliaa etaimim va God erooroo tani ghelei isaa o atu etuvuna Abraham.
MAT 3:10 Kulum ateva aimonomonosiaanna ia tani tue akatuu ai, me isaa o ai karika ekuukuneaa masi uene aue la tue me la sau velu sae tale kuraa ateae.
MAT 3:11 “Aghi aghaasuuem tale manu tani apasunga va ngam ghe nna ngaioghioghiaala. Me taumattu ngateva auena emae, ia sarasarakaniaane elaulau sarasarakaniaaghi, karika masi taumattu ngieghi tani sau unna aikasukasu. Ia aue eaasuuem tale Spirit Manga ateva me tale kuraa ateae.
MAT 3:12 Ia emaemae arova taumattu ngateva eposoposo unna poko ateva aisaraki uiti, tani pola uiti me kou uiti. Me eatoka aitauaa uiti tale ale ngai atoka uiti eteva, me aue evelu sae kou uiti tale kuraa ateae karika erooroo tani pala.”
MAT 3:13 Tale isaa o nau Iesu ghe kasula eGalilii me ghe mae sio eJodan va Jon easuua.
MAT 3:14 Jon ghe gheeghelei rungainia tani ue va, “Emaamasina arova io uasuueghi, vaalua me umae sio etaghi?”
MAT 3:15 Iesu ghe liula etana va, “Masina. Ghaine ughelei nongina aghauliaa. Tale isaa o salana, ita ghelei isaa akapaaili voto God ealoanna va ita ghelei.” Liuna avalua o me Jon ghe aimulisi teela inangarina Iesu.
MAT 3:16 Nau Jon ghe asuula Iesu, Iesu ghe laa sae tingina epona, me epona liu ghe otiela me ghe tarala Spiriti eteva kanna ia God ghe sio mae nongina ghila ateva valusu ia, me ghe toka saoaala etana.
MAT 3:17 Me epona liu kateva lingi ngalo ghe ue va, “Ia o natughu eteva aghaailousieinia, me masimasiaaghi ta ngetana namungaili.”
MAT 4:1 Tale isaa o nau Spiriti eteva ghe ssoaala Iesu tale voto ateva karika righi taumattu etana va namu ngateva ta raroai etoa etootoongainia.
MAT 4:2 Iesu ghe naela ghe roola ghaatingaulu (40) llaa me ghaatingaulu voo, me airuuruu tale isaa o nau, ghe maloola.
MAT 4:3 Vara me saikame ateva ghe mae sio tani rekataa etana, me ghe uela etana va, “Arova koronna va Natuna io God, uauliaa tale atu o me ekoli me everete.”
MAT 4:4 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Karika taumattu ngatoa va la maamaulue nonga tale inana, karika, ta nau la aimulisi tee isaa akapaaili inangarina God aue la maulue.’”
MAT 4:5 Ghe aulia ngavaluela o, me namu ngateva ta raroai etoa ghe mene laoainie sio tale masaliki taatara ateae manga ia. Me ghe saeainiela tale pungani ale manga ateva,
MAT 4:6 me ghe uela etana va, “Arova koronna va Natuna io God, ulove velu sio, poli Uru ngai Manga ateva eauliaa va, “‘Aue esuu kapuna ensolo atoa aue la sau evukalaio me karika aue utaghua kekem tale atu.’”
MAT 4:7 Iesu ghe uela etana va, “Uru ngai Manga ateva emene ue va, ‘Urau mene tootoonga Vau eteva kapum Goto ia.’”
MAT 4:8 Namu ngateva ta raroai etoa ghe mene ghaaie saela tale motouru eteva iaaili epona, me ghe apasungaala patunganua namu ngakapa atoa tale kosa ateva oia, me masi voto atoa etaira.
MAT 4:9 Me ghe uela ta Iesu va, “Aue atau aatu isaa akapaaili voto angu tarala, arova ussuuiaa me ukkaueinieghi.”
MAT 4:10 Iesu ghe uela etana va, “Vellaio Satana, ta poli Uru ngai Manga ateva eauliaa va, ‘Ukkauaa Vau eteva kapum Goto ia, me uaimulisi teeia nonga.’”
MAT 4:11 Me namu ngateva ta raroai etoa ghe kasu vuliela, vara me ensolo atoa laghe mae sio tani sausia.
MAT 4:12 Nau eteva Iesu ghe nongola va Jon ie tale ale mata voovoo, ghe oghi lao sio eGalilii.
MAT 4:13 Ghe kasu vulila eNasareti me ghe lao sio tani toka eKapenium tale ateo talia ngateae tale kosaira ararimangali elua ta Sebulon me Naptalae.
MAT 4:14 Iesu ghe gheleila isaa o voto tani akauerekati inangari propet Aisaea ghe auliaala,
MAT 4:15 “Taumattu tale kosa nge Sebulon me Naptalae, kosa etokatoka tale salana atikirighi elaa ghoa elamana, me kosa tale pai kativilau tale ateo ateae eJodan, Galilii kosaira ia taumattu ngeleka atoa.
MAT 4:16 Isaa o taumattu etokatoka tale saurrom ateva ngila ghe tarala paka mallanga ateva, lo atoa la tokatoka tale saurrom masau ta Vau ngepona ateva mallanga ateva ang ghe llaala etaira.”
MAT 4:17 Tale isaa o nau Iesu ghe tiuaala tani ppooaa, ghe ue va, “Am nna ngaioghioghiaa, poli ararimangali eteva epona liu ange aakalakalaa.”
MAT 4:18 Iesu ghe kasukasu elaolao tale sama ateo talia ngateae eGalilii, me ghe tarala tue me nenga alua, Saemon la kolokoloa va Pita etana, me nengane ta Andru. Lalu ghe lukuluku ta tau ngelamana ilalua.
MAT 4:19 Me ghe uela ta ngetairarua va, “Amalu mae usieghi me aue agheleiemalua me amalu tau ngai luku taumattu.”
MAT 4:20 Me arovaeaata ta lalu ghe velu elokoila uvena me lalu ghe usiela.
MAT 4:21 Iesu ghe mene kasu tee lao sio me ghe mene tarala mene ghalua tue me nenga, Jon me Jeimis, natuna ilalua Sebedi, lalu ghe tokatoka tee tamairarua ta Sebedi, laghe anuunumi uneira uvena epona tale paanaka ateva, me Iesu ghe kololaluela.
MAT 4:22 Karika lalu ghe aitoila ta lalu ghe kkure vulula paanaka ateva me tamairarua me lalu ghe usiela.
MAT 4:23 Iesu ghe kasukasu ekapa see eGalilii, me ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitauaa me ghe poppooaa masi kiukiuna ararimangali eteva, me ghe gheeghelei emasina isaa akapa asease sessa atoa.
MAT 4:24 Kiukiuna Iesu ghe lao akapa seela tale provinsi eteva eSiria, me taumattu ngatoa laghe maemaeaa asease tau sessa atoa, lo atoa ghe anoanongi ila, me lo atoa raroai etoa laghe kupilala, me lo atoa laghe oo, me lo atoa karakanna ila, me Iesu ghe ghelei emasinailala.
MAT 4:25 Oroi ila taumattu nge Galilii etoa me taumattu tale Kasangauluae Masaliki Taatara, me aJerusalem atoa, me aJiudia ngatoa me lo atoa tale pai kativilau tale ateo ateae eJodan, laghe usiusie see.
MAT 5:1 Nau eteva Iesu ghe tarala taumattu ngatoa laghe oroieili ila, ghe saela tale motouru eteva, me ghe toka siola, me kapuna disaepolo atoa laghe mae sio etana.
MAT 5:2 Me ghe tiuaala tani apasunga etaira va,
MAT 5:3 “Aue emasinaaili ta lo atoa la kilakila va masi uunguaane ateva God karika ia etaira me la aloannaaili tani ghaaia, ta ararimangali ngepona liu eteva aue anueira ia.
MAT 5:4 Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaalousiusi, ta God aue airuui ngalo ia ta ngetaira.
MAT 5:5 Aue emasinaaili ta lo atoa la siosioaa nannaaira, poli kosa akapa ateva aue kaluira ia.
MAT 5:6 Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaaloannaaili ghulughuluena, nonginaaili lo ateva emaamaloo ealoannaaili tani namanama, me ekaakangngata tani ropi, ta God aue eghelei eroorooaa aloannaaira.
MAT 5:7 Aue emasinaaili ta lo atoa la aalousiusi tee mene katoa, ta God aue ealousiusi teeila.
MAT 5:8 Aue emasinaaili ta lo atoa urunguitaniira raarangisana, ta aue la tara God.
MAT 5:9 Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaalokoi luei, ta God aue easela va natuna ila God.
MAT 5:10 Aue emasinaaili ta lo atoa la ghaaghaa mmarikana mausi masi gheegheleiaaira, ta ararimangali ngepona liu eteva aue anueira ia.
MAT 5:11 “Aue emasinaaili etaimim arova taumattu ngatoa la pilosiem, me la ghelei saasakiaa teeiem, me la ghaikameaa teeiem, poli ararighi eteae.
MAT 5:12 Voto sesa laghe tani gheeghelei tee propete atoa emua arau, isaa oia la mene gheeghelei teeiem. Am masimasi etingina, ta aipoliimim namungaili isaa epona liu.
MAT 5:13 “Am uela am tale kosa ateva oia, me arova namina ateva uela ateva ekapa, o vaalua aue ita mene gheleia me emene tue namina? Ta ia o ange kapala maamasikaniaane. Taumattu ngatoa aue la nim sau velua me la sakieinia tale kosa ateva.
MAT 5:14 “Am mallanga am tale kosa ateva. Masaliki taatara ateae etokatoka epona tale motouru, karika erooroo tani aisulia.
MAT 5:15 Me tee taumattu ngatoa karika la ghaarokoti kuraaira lam ateae va la ghaatoka pakeainia tale keru. Ta la ghaatokaie sae tale aitiitinginane, ta etautau lao mallanga tale taumattu ngatoa tale ale ateva.
MAT 5:16 Ia avalua o me, am apasunga mallangiimim tale taumattu ngatoa, me aue la tara masi gheeleiaaimim, me aue la tau sae ararina ateae Tamaimim epona liu.
MAT 5:17 “Am rau mene annaa va aghe mae sio tani ghaa velu inangari nipaopao me inangariira propete atoa. Karika! Aghe tam mae sio tani ghaa velu, ta aghe mae sio tani ghelei eroorooa.
MAT 5:18 Aghaaulia ngakoronna etaimim va elomarase me kosa ateva oia aue ekapa, me aue karika teva mata nginangari ghaunaaili tale inangari nipaopao aue ekapa, karika, lomosina ta llo God ghe auliaala tale inangari nipaopao etani lutu ekapa.
MAT 5:19 Arova see ia taumattu ngateva etam aimulisi tee tuku kateva tale inangari nipaopao me eapasunga ta mene katoa tana taumattu tani tam aimulisi tee, karika aue enamuu tale ararimangali ngepona liu eteva, me lo ateva eaimulisi tee, ia ararina ateae aue enamuu tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 5:20 Aghaauliaa etaimim va, arova gheegheleiaaimim ghulughuluena etam lau masi gheegheleiaaira Paresi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, karika aue am sso tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 5:21 “Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala ta lo atoa emua arau va, ‘Am rau mene aiuvi emate. Me arova lo ateva eaiuvii emate aue elaa ghaisakei.’
MAT 5:22 Me aghi aghaauliaa etaimim va, lo ateva esessaia ta nengane ateva, aue eaisakei, me see eue ta nengane va, ‘Alo kapakapa ateva,’ aue elaa ghaisakei ta kansolo atoa, me lo ateva eue ta nengane va, ‘Tau veevee ateva!’ aue kuraa ateae eataia eGehenna.
MAT 5:23 “Liuna avalua o me arova angu maemaeaa kalum aighelei masi aiaavusuvusuena, me uannaa lao mua kapum ateva ghe annaa va ughe ghelei saasakiaala etana,
MAT 5:24 uatoka sio mua kalum aighelei masi aiaavusuvusuena me ulaa taraia me amalu mene sama aitauaa, me auena umae ghelei masi aiaavusuvusuena sae ta God.
MAT 5:25 “Arova aissanim ateva ange laolao tani aulieinio ta tau ngai ghelei niaisakei eteva, ulaa tara parasia, me uauliaa etana va ualoanna va amalu kkaluaa llo voto amalu ghe gheleila karika masina, ta erau laa aulieinio ta tau ngai ghelei niaisakei eteva va elaa tauo ta polisi eteva, va elaa ghatokaio sso tale ale mata voovoo.
MAT 5:26 Aghaaulia ngakoronna etam va karika aue ukupi ghoa tale ale mata voovoo lomosina ta utau ekapa lao viliki veu la ghase va utau lao.
MAT 5:27 “Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Karika umene lai sari.’
MAT 5:28 Me aghi aghaauliaa etaimim va, arova see ange tara ssaiila vause ateva me ange annaa saasakiaala etana, ia ange lai sari teeiela tale urunguitanina ateva.
MAT 5:29 Arova matam muenna ativilau eghaaghaaio lao tale ssavoto, uvaliki velua me usau velua. Emaamasina arova kateva nonga ia tuku voto tale vilikim evulla ia, me karika va isaa akapa vilikim elao eGehenna.
MAT 5:30 Me arova nimam muenna atelange ange gheleila va angu lao sio tale ssavoto, usai kotooia me usau velua. Emaamasina arova kateva nonga ia tuku voto tale vilikim evulla ia, me karika va isaa akapa vilikim elao eGehenna.
MAT 5:31 “Ngam ghe nongo vella va, ‘Arova taita ateva ange ratila vausenna ateva, eghelei tikirighi unna uru ngai tani apasunga va ange ratirati vause ateva me etau lao ta vause ateva.’
MAT 5:32 Me aghi aghaauliaa etaimim va arova taita ateva enim rati vause ateva tale kasina ppae asease voto me karika tale uunguaa niailai salosaloaa see, ia o taita ateva egheelei vause ateva aue eaikune taita, me lo ateva taita emene lai ta vause ateva o ange lai sarila.
MAT 5:33 “Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala ta lo atoa emua arau va, ‘Am rau mene kamekame nau ngam gheleila inangari nialokoi, me nau ngam gheleila inangari nialokoi ta Vau palepale ateva, utani aimulisi tee llo uaauliaa.’
MAT 5:34 Me aghi aghaauliaa etaimim, am rau mene auliaa sae inangari nialokoi, karika epona liu tee, poli aitokatokane ateva o God,
MAT 5:35 me tale kosa ateva oia, poli God eaatingina saoaa kkena etana, me am rau mene auliaa sae inangari nialokoi tee eJerusalem, ta kinatama masalikina ia Kingi eteva iaaili epona.
MAT 5:36 Urau mene auliaa inangari nialokoi tale urum ateva, ta karika urooroo tani ghelei katikirighi uu ngurum va eusousoana me evoovongiena.
MAT 5:37 Am nim ue va ‘ue’ o ‘karika’, me karika am mene auliaa sae inangari nialokoi. Llo am nim mene auliaa, kanna sesa taumattu ngateva.
MAT 5:38 “Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Arova ughelei saasakiaa matana taumattu ngateva, eroo tani ghelei saasakiaa tee matam, me arova utumari kotoo ngalungaluna, eroo tani tumari kotoo tee ngalungalum.’
MAT 5:39 Me aghi aghaauliaa etaimim va am rau mene liu voto sesa ngila ghelei teeiemla, arova ngila posalala bbam muenna ativilau, umene kirio me la mene posala mene kativilau.
MAT 5:40 Arova taumattu ngateva ange laoainio sio tale niaisakei me eue tale niaisakei va upolia tale unem sioto ateva, masina utau tee lao aiaasae ngeleka ateva.
MAT 5:41 Me arova la ue etam va usunuki ghinna me ukasuaa tale kateva kilomita, masina usunuki me ukasuaa lao ta ghalua kilomita.
MAT 5:42 Utau lao voto tale lo ateva elooloo, me urau mene aroo tale taumattu eanna tani ghaa voto pei niliu auena.
MAT 5:43 “Ngam ghe nongo vella va laghe auliaala va, ‘Uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam me ussa tee aissateem ateva.’
MAT 5:44 Me aghi aghaauliaa etaimim va am ailousiaa aissaniimim atoa, me am looloo sae va God aue esausi lo atoa la gheelei saasakieinam.
MAT 5:45 Arova am ghelei evalua o, aue natuna am Tamaimim ateva etokatoka epona liu, ta ia egheeghelei sinaka esaesae tale taumattu sesa me masina, me egheeghelei vaoo ateva ekaakatuu tale ghulughuluena atoa me tale tam ghulughuluena atoa.
MAT 5:46 Arova am ailousiaa lo atoa la aailousieinam, saa aipolipoli aue am ghaa? Tau ngai ghaa takis atoa la gheelei evalua tee o.
MAT 5:47 Me arova am ue va, ‘Elue talaua,’ nonga ta kapuimim atoa, am nim gheelei nongina katoa la gheelei. Tau ngeleka tee atoa la gheelei evalua o!
MAT 5:48 Am ghulughuluenaaili nongina Tamaimim ateva epona liu ghulughuluenaaili ia.
MAT 6:1 “Am tani nanna ngamasina nau eteva am anna tani apasunga masi uunguaaimim ta mataira taumattu ngatoa va la tara. Arova am gheeghelei evalua o, karika aue am ghaa aipolipoli ta Tamaimim ateva etokatoka epona liu.
MAT 6:2 “Liuna avalua o me nau eteva angu tautau lao voto ta lo atoa karika righi peiira, urau mene ghelei nongina usimaghalua atoa, la saasama me la gheeghelei tale ale nivelu eitauaa me tale salana, va la taraila me la asaesae arariira. Aghaaulia ngakoronna etaimim va, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira.
MAT 6:3 Me io, nau eteva uparruu lo ateva karika righi peina, ugheelei eisulia.
MAT 6:4 Unem niaiparruuii unim ghelei eisulia, Tamam ateva etaatara voto ugheelei eisulia, me ia aue etau aatu aipolipoli etam.”
MAT 6:5 “Me nau am aloanna tani looloo sae, am rau mene ghelei nongina usimaghalua atoa. La ghaloannaaili tani looloo sae tale ale nivelu eitaua ngatoa me tale aighoughou tale salana va taumattu ngatoa la taraila. Aghaaulia ngakoronna etaimim va, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira.
MAT 6:6 Me io, nau eteva ualoanna tani looloo sae, ukupi sso tale alem atiulu, me ukavati atamana ateae me io nonga ulooloo sae ta Tamam, me Tamam etaatara llo ugheeghelei eisulia aue etau aatu aipolim.
MAT 6:7 Me nau eteva am looloo sae, am rau mene auliaa oroieili inangari karika malloeana nongina tau ngeleka atoa. La annaa va arova la auliaa oroieili inangari aue kapuira goto atoa la nongola.
MAT 6:8 Am rau mene usi gheegheleiaaira, poli Tamaimim ateva ekilakila akasina llo voto am aloanna me am nim aaimuli tani kolomia.
MAT 6:9 Liuna avalua o me am looloo sae avalue toko va: “‘Tamaimami epona liu usausiemami tani oneoneaa ararim ateae va manga ia,
MAT 6:10 ami aloanna va ararimangalim ateva emae, me tale kosa ateva oia ami ghelei aloannaam nongina epona liu.
MAT 6:11 Utau roorooaa mae aneimami inana tale lo ateva oia nau.
MAT 6:12 Ukkaluaa gheeleiaamami sesa, nongina ami kakkaluaa lo atoa gheeleiaaira sesa etaimami.
MAT 6:13 Urau mene tau veluemami va ami lao tale nitootoonga, me uakekkeliemami tale sesa taumattu ngateva.’
MAT 6:14 Poli arova am kkaluaa kaluira ssavoto lo atoa la gheelei teeiem, aue Tamaimim epona liu aue ekkaluaa kaluimim tana ssavoto.
MAT 6:15 Me arova am tam kkaluaa kaluira ssavoto taumattu ngatoa, aue Tamaimim ateva karika aue ekkaluaa kaluimim tana ssavoto.”
MAT 6:16 “Nau angam naela, am rau mene ghelei taataraimim va esesaaili nongina usimaghalua atoa la gheeghelei. Nau la naenae, la ghaloanna va taumattu ngatoa la kilaila, liuna avalua o me karika la gheelei eraarangisanaila. Aghaaulia ngakoronna etaimim, ila o taumattu ngatoa angila ghe ghaala arau aipoliira.
MAT 6:17 Me io, nau unaenae usile urum ateva me upora matam
MAT 6:18 me karika aue taumattu ngatoa la tara kilaio va unaenae, ta Tamam ateva etaatara voto ita tam taatara eaaisulia, ie nonga aue ekila, me etau aatu aipolim.”
MAT 6:19 “Am rau mene ghaa aitauaa peiimim tale kosa ateva oia. Aue ane ateva enama ghinna me tee aue erroso me tau niainao atoa tee aue la rruti ale me la ainao.
MAT 6:20 Ta am atoka aitauaa peiimim epona liu, me aue karika ane ateva enama me tee karika aue erroso, me tau niainao atoa karika aue la rruti ale me la ainao.
MAT 6:21 Ta poli voto ateva peim etokatoka etana, aue urunguitanim tee ateva etoka etana.
MAT 6:22 “Matam alua mallanga ilalua tale vilikim. Arova matam va masina, vilikim akapaaili aue epasu tale mallanga ateva.
MAT 6:23 Me arova matam va sesa, aue vilikim akapaaili aue saurrom. Liuna avalua o me arova mallanga ateva etam va saurorromiena ia, aue saurrom ateva enamungaili.
MAT 6:24 “Karika teva taumattu erooroo tani uunguu ta ghalua vau, ta aue tani ssa tee kateva me aue emasiaa kateva, me aue enongo usilaa kateva me eliu vilina ta mene kateva. Karika urooroo tani uungu ta God me viliki veu.
MAT 6:25 “Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va, am rau mene annangaili maamauluaaimim va sa ateva aue am namaia, me am ropia, me am rau mene annangaili vilikiimim va sa ateva am asaeaa. Karika am kilakila va maulue ateva namuu ia ta matane God, me inana isaa euu, me vilikiimim isaa epona, me aiaasae isaa euu?
MAT 6:26 Am tara ghila atoa la looloo. Karika la pasapasa utana me karika la mukemuke atoka, ta Tamaimim ateva epona liu eangiinginila. Karika am kilakila va Tamaimim ateva, nannaane etaimim elaulau aitaraane tale ghila atoa?
MAT 6:27 Me arova utoka annaa nonga sa ateva aue elutu tale maamauluaam, isaa o voto aue etau aatu maulue me umene toka tau lao?
MAT 6:28 “Vaalua me am annangaili aiaasae? Am tara palaoa ngatoa la piipinosa, karika la uungu me karika la gheeghelei kalioira.
MAT 6:29 Aghaauliaa etaimim va molumoluaane Solomon masinaaili, me karika ta palaoa ngatoa, la laulau molumoluaane Solomon.
MAT 6:30 God eaamolumolu evalua o rarrasa atoa, la piipinosa ghaine, me nimanaa la taula sae tale kura ateae. Am rooroo tani aikaaiaa va aue eaamolumolu evalueiem tee o, uneimim niaikaaiaa ghaunaaili.
MAT 6:31 Liuna avalua o me am rau mene annangaili va, ‘Sa ateva aue ami namaia?’ me ‘Sa ateva aue ami ropia?’ me ‘Aue ami asae sa ateva?’
MAT 6:32 Tau ngeleka atoa la iilou paepae isaa o voto, Tamaimim ateva epona liu ekilakila isaa o voto am tuutukuna etana.
MAT 6:33 Mata ngemua ateva voto am gheleia, am pae mua ararimangalina ateva God me gheegheleiaane ghulughuluena tale maamauluaaimim, me ia aue etau aatu isaa o voto etaimim.
MAT 6:34 Liuna avalua o me am rau mene annaa nimanaa, poli maamaataniaa nimanaa epei nimanaa. Me kateva kateva nau, rooroona ia tale maate.
MAT 7:1 “Am rau mene ue va katoa nonga taumattu la gheelei ssavoto, ta God erau auliaa teeiem va am tee am gheelei ssavoto.
MAT 7:2 Poli God aue eghelei niaisakei etaimim nongina am gheelei niaisakei ta katoa, me saa ase voto am gheelei ta mene kateva, God aue eghelei tee etaimim.
MAT 7:3 “Vaalua me utaatara nonga tuku vongovongo arighi ta matana kapum ateva me karika uannaa tuku palanga ateva ta matam?
MAT 7:4 Vaalua me uue ta kapum ateva va, ‘Mae sio me aghaa velu tuku vongovongo arighi ta matam,’ me nau etoa tuku palanga ateva etokatoka ta matam?
MAT 7:5 Usimaghalue io! Ta ughaa velu ekasina mua tuku palanga ateva ta matam, me aue utaatara amasina nau eteva ualoanna tani ghaa velu tuku vongovongo arighi ta matana kapum ateva.
MAT 7:6 “Am rau mene ghaa voto manga va am tau lao ta paua atoa, ta aue la kirila me la ametiem me la namaiem. Me tee am rau mene velu sio uneimim pel ta mosu etoa, ta aue la asa saasakiaa.
MAT 7:7 “Am kolomi me aue etau aatu; me am pae me aue am tara; me am mirimiri me atamana ateae aue eotia.
MAT 7:8 Lo atoa la kookolomi, la ghaaghaa, me lo atoa la paepae, la taatara, me atamana eotioti ta lo atoa la mirimiri.
MAT 7:9 “See etaimim tamatama atoa, arova teva natum elooloo teva tuku verete, aue utau lao teva atu?
MAT 7:10 Me arova elooloo teva kko, aue utau lao teva katuu?
MAT 7:11 Me gheegheleiaaimim sesa, me am kilakila tani tau lao masi voto ta natuimim atoa, am annaa va ghaisa ooroiaa voto Tamaimim ateva etokatoka epona liu etautau lao ta lo atoa la kookolomia?
MAT 7:12 Tale isaa akapaaili voto, am ghelei lao ta katoa, llo am aloanna va la ghelei mae etaimim. Isaa o llo isaa tale inangari nipaopao me tale propete.
MAT 7:13 “Am kupi sso tale ghauna arighi atamana. Atamana ateae namuu ia me salana atikirighi namuu ia elaolao tale voto sesa, me oroi taumattu la kupikupi sso etana.
MAT 7:14 Me atamana tani ghaa maulue ateva ghauna ia me salane atikirighi masukasukaleaili ia tani usilainia, me karika oroi ila lo atoa la uusilainia.”
MAT 7:15 “Am paniem nonga tale propete kamekame atoa. Gheeleiaaira eleka masina nongina sipsipi etoa, me nannaaira elome la nannaa sesa tani ghelei saasakieinam nongina sesa paua ngetapaa tuvui etoa.
MAT 7:16 Tale ueira aue am kilaila. Karika teva taumattu elaa paapariki ue ngai tale uasa karasa me ue uasa tale ai rorroana.
MAT 7:17 Tale ie nonga o salana atikirighi, masi ngai eteae ekuukuneaa masi uene, me sesa ngai eteae ekuukuneaa sesa uene.
MAT 7:18 Masi ngai eteae karika erooroo tani kuneaa sesa ue ngai, me sesa ngai eteae karika erooroo tani kuneaa masi ue ngai,
MAT 7:19 ta isaa akapaaili ai karika ekuukuneaa masi uene la tuetuea katuu me la veluvelu sae tale kuraa.
MAT 7:20 Am roo tani tara kila va see ila propete kamekame atoa tale gheeleiaaira, nongina am kilakila ai eteae tale uenenna.
MAT 7:21 “Karika isaa akapa taumattu la aseaseaghi va, ‘Vau eteva,’ aue la kupi sso tale ararimangali ngepona liu eteva, karika. Ta lo atoa nonga la aimulisi tee gheeleiaane Tamaghi etokatoka epona liu aue la kupi sso tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 7:22 Oroi ila lo atoa aue la mae etaghi tale airuuruu eteva nau, aue la ue etaghi va, ‘Vau eteva, Vau eteva, karika va ami ghe aauliaa inangarina God tale ararim ateae, me ami ghe tiutiu velu raroai etoa tale ararim ateae, me ami ghe gheelei oroieili voto atoa sarasarakana ila laghe lutulutu tale ararim ateae?’
MAT 7:23 Me aue aliu etaira va, ‘Karika akilakilaiem. Am kasu emasalikaala, tau nighelei ssavoto am!’”
MAT 7:24 “See ila lo atoa la nongonongo inangarighi me la uusilaa, ila nongina taumattu ngateva alomasaanga ia, ghe atulula alena ateva epona tale atu.
MAT 7:25 Nau eteva vaoo ateva ghe sio mae, me ateo ghe akalala, me kuukuu eteva ghe lutula, laghe tonge poila ale ateva, ale ateva karika ghe katuula, poli ie tale atu korokorongana.
MAT 7:26 Me see ila lo atoa la nongonongo inangarighi me karika la uusilaa, ila nongina alo kapakapa ateva tana taumattu ghe atulula alena ateva tale rira.
MAT 7:27 Nau eteva vaoo ateva ghe sio mae, me ateo ghe akalala, me kuukuu eteva ghe mae sio, laghe gheleila ale ateva ghe katuula, me namungaili kaakatungaane.”
MAT 7:28 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o voto, taumattu ngatoa laghe soghiaala llo ghe apasungaala,
MAT 7:29 poli karika ghe aippooaa nongina tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, ta nongina taumattu ngateva matuutuliena ia.
MAT 8:1 Nau Iesu ghe kkureaala tale motouru eteva, taumattu ngatoa oroieili ila laghe usiela.
MAT 8:2 Me taumattu ngateva, tasussukuna ia, ghe mae sio ta Iesu, me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu me ghe uela va, “Vau eteva, arova ualoanna, urooroo tani ghelei eraarangisanaieghi ta mata God.”
MAT 8:3 Iesu ghe ssuaala nimane me ghe tuliela, me ghe uela etana va, “Aghaloanna; angu raarangisana.” Me gharavaea nonga ta ghe raarangisanala.
MAT 8:4 Me Iesu ghe uela etana va, “Urau mene auliaa ta teva voto elutula etam. Ulao me ulaa ghapasungainio ta pristi eteva, me ughelei aiaavusuvusuena tani apasunga va vilikim ange raarangisanala, nongina Moses ghe auliaala. Me taumattu ngatoa aue la kila va angu raarangisanala.”
MAT 8:5 Nau eteva Iesu ghe ssola tale masaliki eteae eKapenium, kateva namuu ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii ghe mae sio tani kolomia.
MAT 8:6 Ghe ue va, “Vau eteva, kapughu tau ngai nongonongo anna ateva ange karakanna alokoila elo ale, karika erooroo tani kasukasu, me vilikina atoa la mammarikana atingina.”
MAT 8:7 Iesu ghe uela etana va, “Aghi aue alaa ghelei emasinaia.”
MAT 8:8 Namu ngateva ghe liula etana va, “Vau eteva, karika masina ieghi va umae tanganueghi. Unim aippooaa me kapughu tau ngai nongonongo anna ateva emasina.
MAT 8:9 Aghi tee auungu ta namu ngatoa, me aghaaitoiaa katoa tani tau ngai uvii. Nau eteva aue ta kateva va, ‘Lao sio,’ elaolao, me aue ta kateva va, ‘Mae sio,’ emaemae. Me aghaauliaa ta kapughu tau ngai nongonongo anna ateva va, ‘Gheleila voto toko,’ egheeghelei.”
MAT 8:10 Nau eteva Iesu ghe nongola isaa o voto, ghe soghiaala me ghe uela ta lo atoa laghe usiusia va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika aghe tara poi teva taumattu eIsrael kanna niaikaaiaa namuu nongina lo ateva oia taumattu.
MAT 8:11 Aghaauliaa etaimim va oroi ila lo atoa aue la mae akapa see tale kosa ateva oia, tani toka tee Abraham, Aisiki me Jekop tani namanama, tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 8:12 Me lo atoa aIsraeli ila laghe annaa va aue la kupi sso tale ararimangali eteva, me karika, ta aue la vella ghoa tale kinatama saurrom ateva, me aue la ghoa toka ngangngala me la aingeresia ngalungaluira.”
MAT 8:13 Me Iesu ghe uela ta namu ngateva oia va, “Lao sio elo ale, voto aue elutu nongina angu aikaaiaala.” Me gharavaea ta tau ngai nongonongo anna ateva ghe masinala.
MAT 8:14 Nau eteva Iesu ghe rekatala tanganue Pita, ghe tarala alumuna vause ateva Pita ghe asoaso tale komo, me vilikina ghe aanasa me matana ghe valavalanga.
MAT 8:15 Iesu ghe posola nimane, me mata valavalanga ateva ghe kapala, me ghe totu saela me ghe kaisila anna inana.
MAT 8:16 Nau sinaka ateva ang ghe suusuu me oroieili ila lo atoa raroai etoa laghe tokatoka etaira, laghe maeainila sio etana va eghelei emasinaila, ghe nim aippooaa me raroai etoa laghe kupikupi ghoa, me ghe gheeghelei emasina tee tau sessa akapa atoa.
MAT 8:17 Isaa o voto ghe akauerekatila llo voto propete Aisaea ghe auliaala, “Ia ghe ghaala kaluita saghuighuina, me ghe saula kaluita sessa.”
MAT 8:18 Nau eteva Iesu ghe tarala taumattu ngatoa angila ghe ooroieili, ghe uela ta kapuna atoa va, “Ita kasu, ita lao ta pai kativilau.”
MAT 8:19 Angila ghe aloanna tani kasu, me tau ngai aapasunga ateva tale inangari nipaopao ghe mae sio, me ghe uela etana va, “Tisa, aghaloanna tani usio nongina eaa ulao.”
MAT 8:20 Vara me Iesu ghe uela etana va, “Paua atoa aleira tale pake valienga, me ghila atoa aleira manee, me Natuna ateva Taumattu ngateva karika teva alena tani aso.”
MAT 8:21 Mene kateva tana kapuna disaepolo ghe uela etana va, “Vau eteva, tau velueghila me alaa kaiaa mua tamaghi.”
MAT 8:22 Iesu ghe uela etana va, “Usieghila me ratila lo atoa matena ila la kaiaa matena atoa.”
MAT 8:23 Iesu ghe aikaaila tale paanaka ateva me kapuna disaepolo atoa laghe usiela, me laghe tiu ghoala.
MAT 8:24 Elome tale ateo talia ngateae, paka kuukuu ttasi eteva ghe lutula. Paka kotoo atoa laghe aasuu kaakaai tale paanaka ateva, me Iesu ghe asekanue alokoila.
MAT 8:25 Disaepolo atoa laghe anguniela, me laghe ue etana va, “Vau eteva, sausiemamila! Angita vuuvuluu!”
MAT 8:26 Iesu ghe liula inangariira, me ghe uela etaira va, “Vaalua me am maamatautu, ghaunaaili aikaaiaaimim?” Ghe tingina saela me ghe paola kuukuu ttasi eteva tale ateo talia ngateae, me kinatama luei eteva ghe asola.
MAT 8:27 Taumattu ngatoa tale paanaka ateva, laghe soghiaala me laghe ue va, “Saa taumattu ia taumattu ngateva oia, ta ttasi eteva me paamanu eteva la nongonongo usilainia?”
MAT 8:28 Nau eteva Iesu ghe laa rekata sio tale pai kativilau, tale kosaira aGadara ngatoa, me ghe sousoula taumattu ngalua lalu ghe kasula tale liu niaikkaiaa, raroai etoa laghe tokatoka etairarua. Taumattu ngatoa karika laghe laolao akalakalaa etairarua poli lalu ghe aaiuvii.
MAT 8:29 Lalu ghe aaore me lalu ghe ue va, “Sa ateva ualoannaia etaimami, Natuna ateva God? Vaalua me umae sio tani ghelei saasakieinamami me karika ghe ghaa nau?”
MAT 8:30 Mala masau nongina laghe tiitingina, tinaua mosu etingiu ghe tingina namanama.
MAT 8:31 Raroai etoa laghe kolomi esarasarakanala Iesu va, “Arova utiu veluemami, usuu tauemami lao ta mosu etoa.”
MAT 8:32 Me ghe uela etaira va, “Am lao sio.” Laghe kupi vulu ghoala taumattu ngalua me laghe laa sae kupi sso ta mosu etoa. Me tinaua atingiu ghe ttiroula, me laghe ilou velu siola tale vallae me laghe aoso velu siola tapaa manu me ghe arropi ematelala.
MAT 8:33 Lo atoa laghe aaitaraa mosu etoa laghe iloula, me laghe lao sio tale masaliki eteae, me laghe kiukiuaa ngakapala kiukiuirarua.
MAT 8:34 Nau eteva taumattu ngatoa tale ia o masaliki taatara ateae laghe nongola kiukiu, ila akapa laghe mae sio tani sou Iesu me laghe aulia ngasarasarakanala ta Iesu va karika emene toka tale masalikiira ateae.
MAT 9:1 Iesu ghe aikaai ghoala tale paanaka ateva, me laghe lao sio tale pai kativilau, me laghe rekatala tale masalikina ateae.
MAT 9:2 Katoa taumattu laghe maeaa sio taumattu ngateva karakanna ia, me ghe asoaso tale komo atiulu. Nau eteva Iesu ghe tarala uneira niaikaaiaa, me ghe uela etana va “Urau mene annaa, natughu, kalum ssavoto ange kapala.”
MAT 9:3 Katoa tana tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe tingina nannaa me laghe aippooaa elome etaira va, “Ierai oia ange ghaala liuna ateva God.”
MAT 9:4 Iesu ghe kilala nannaaira me ghe uela va, “Vaalua me ninannaa sesa etokatoka tale urunguitaniimim?
MAT 9:5 Eaa teva voto malumina tani auliaa, tani ue va, ‘Kalum ssavoto ange kapala,’ o tani ue va, ‘Tingina saela me ukasu’?
MAT 9:6 Me aghaaloanna va am tara kila, va Natuna ateva Taumattu ngateva matuutuliena teeia tani kkaluaa ssavoto tale kosa ateva.” Me ghe uela ta taumattu ngateva karakanna ia va, “Tingina saela, me usau komom, me ulao tanganuem.”
MAT 9:7 Me ia o taumattu ngateva ghe tingina saela me ghe lao sio tanganuena.
MAT 9:8 Nau eteva taumattu ngatoa laghe tarala isaa o voto, laghe soghiaala me laghe tau saela God, poli ghe tau lao sio matuutuliena tale taumattu ngatoa.
MAT 9:9 Nau Iesu ghe kasukasu elaolao me ghe tarala taumattu ngateva ararina ateae ta Matiu, ghe tokatoka tale natu ngale arighi aighaa takis ia me Iesu ghe uela etana va, “Mae usieghi,” me Matiu ghe tingina saela me ghe usiela.
MAT 9:10 Nau eteva Iesu ghe namanama tanganue Matiu, oroieili tau ngai ghaa takis atoa me tau ssavoto atoa laghe mae sio tani namanama teeia, me kapuna disaepolo atoa.
MAT 9:11 Nau eteva Paresi etoa laghe tarala isaa o voto, laghe kookolomi kapuna disaepolo atoa Iesu va, “Vaalua me kapuimim tisa ngateva enamanama tee tau ngai ghaa takis atoa me tau ssavoto atoa?”
MAT 9:12 Nau Iesu ghe nongola, ghe uela va, “Karika va lo atoa masina ila la anna va dokta etaraila, ta lo atoa nonga isikinna ila.
MAT 9:13 Me am lao me am laa pae aotu vaalua malloeana nau Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Aghi aghaaloanna va am alousiusi tee mene kateva me karika va tani ghelei niaiaavusuvusuena,’ poli karika aghe mae sio tani kolo ghulughuluena atoa ta aghe mae sio tani kolo tau ssavoto atoa.”
MAT 9:14 Vara me kapuna disaepolo atoa Jon laghe mae sio me laghe kolomila Iesu va, “Vaalua me ami me Paresi etoa ami naenae, me kapum disaepolo atoa karika?”
MAT 9:15 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Kapuna atoa taumattu ngateva ange anna tani lai karika la aalousiusi nau eteva etokatoka teeila. Nau eteva aue emae me la ghaa velu taita ateva, ia o nau eteva aue la vira nae.
MAT 9:16 “Karika teva eghaaghaa tuku ouna ateva kalio va evabbai pokane ateva aiaasae, ta tuku ouna ateva kalio aue emene ghelei mara ateva tale pokane ateva aiaasae emara anamuu.
MAT 9:17 Karika teva taumattu etottoli ouna uaeni tale pokane ateva aikaai uaeni. Arova eghelei evalua o, aue ouna uaeni eghelei polaki aikaai uaeni eteva pokane ia, me uaeni eteva aue ekaoa me aikaai uaeni eteva aue esesa. Ta la tottoli ouna uaeni tale ouna ateva aikaai uaeni ta ilalua akapa aue lalu masina.”
MAT 9:18 Nau eteva Iesu ghe aaippooaa nonga me kateva namuu ghe mae sio me ghe suuiaala emua etana, me ghe uela va, “Natughu vause arighi ghaviri nonga oia ematela. Mae sio me ulaa saoaa nimam etana me emene sakesake.”
MAT 9:19 Iesu ghe tingina saela me ghe usiela tee me kapuna disaepolo atoa.
MAT 9:20 Vara me vause ateva rae ateva ghe iloueiniela tale kasangaulu ghaluae (12) ninamanama, ghe nannaa va, “Arova aghele nim poso unna aiaasae ngeleka ateva koti aue aghele masina.” Me ghe lao sio emuli ta Iesu me ghe posola euu tale sama unna aiaasae ngeleka ateva.
MAT 9:22 Iesu ghe kiriela me ghe taraiela me ghe uela etana va, “Urau mene matautu, natughu. Tale unem niaikaaiaa etaghi angu masinala.” Tale ia o nau eteva vause ateva o ghe masinala.
MAT 9:23 Nau eteva Iesu ghe kupi ssola tale alena ateva namu ngateva, ghe tarala lo atoa laghe vuuvuu flut atoa me taumattu ngatoa laghe aalousiusi etingina.
MAT 9:24 Me ghe uela etaira va, “Am kupi ghoala. Vause arighi karika matena ia ta enim aseasekanua,” me laghe tiuaala tani kangainia.
MAT 9:25 Nau eteva taumattu ngatoa laghe kupi ghoala eleka, Iesu ghe kupi ssola me ghe kune siola nimane vause arighi, me ghe totula.
MAT 9:26 Kiukiuna vause arighi oia ghe kasu ekapa seela tale masaliki tale ia o distriki eteva.
MAT 9:27 Nau eteva Iesu ghe mene kasukasu elaolao, mata salusalu elua lalu ghe usiela, me lalu ghe kolokolo. Lalu ghe ue va, “Io Natuna io Deivit, ualousiusi teeiengalua.”
MAT 9:28 Nau eteva ghe kupi ssola tale ale ateva, mata salusalu elua lalu ghe usiela. Me Iesu ghe kolomilaluela va, “Amalu aikaaiaa va arooroo tani ghelei emasinaiemalua?” Lalu ghe liula me lalu ghe uela va, “Ue, vau eteva.”
MAT 9:29 Vara me ghe posola matairarua, me ghe uela va, “Tale uneimalua niaikaaiaa, aue amalu taatara.”
MAT 9:30 Me matairarua ghe mene taatarala. Iesu ghe aulia ngakorokoronganala etairarua va, “Karika amalu mene laa kiukiuaa see isaa o voto.”
MAT 9:31 Nau eteva lalu ghe kupi ghoala, lalu ghe kiukiueinie seela tale masaliki etoa.
MAT 9:32 Nau eteva angilalu ghe kasukasu, me laghe mene maeaa sio taumattu ngateva raroai eteva ghe kupiela me karika ghe rooroo tani sama.
MAT 9:33 Me nau eteva raroai eteva ghe kupi vulue ghoala, taumattu ngateva paavoo ia ghe samala. Taumattu ngatoa laghe tarala isaa o voto me laghe soghiaala, me laghe ue va, “Karika righi voto avalua o ghe lutu eIsrael.”
MAT 9:34 Paresi etoa laghe ue va, “Enim tiutiu velu raroai etoa tale sarasarakaniaane kapuira namu ngateva raroai etoa.”
MAT 9:35 Iesu ghe kasu ekapa seela tale masaliki taatara atoa me tale lutu ghauna masaliki. Ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitauaa me ghe poppooa ngaotu masi kiukiu tale ararimangali ngepona liu eteva me ghe gheeghelei emasina isaa akapa asease sessa atoa.
MAT 9:36 Nau ghe tarala taumattu ngatoa, ghe alousiusi teeilala poli nannaaira maateaili me karika teva taumattu tani sausila me ila nongina sipsipi etoa karika teva aitoiira.
MAT 9:37 Me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Utana ateva ang ghele matuela, me tau ngai uungu etoa karika oroi ila.
MAT 9:38 Liuna avalua o, am kolomi sae Vau tale tau ngai mukemuke atoa va emene sungi toa tau ngai mukemuke tani lao tale utana atingiu matuenna ia.”
MAT 10:1 Iesu ghe kolo aitauaala kapuna disaepolo kasangaulu ghalua (12), me ghe tau lao sio matuutuliena tani tiu velu raroai etoa me tani ghelei emasina isaa akapa asease sessa atoa.
MAT 10:2 Arariira toko kasangaulu ghalua (12) apostolo: Aitiutiu eteva ta Saemon (la kolokoloa va Pita) me nengane ta Andru, me Jeimis natuna ia Sebedi, me nengane ta Jon.
MAT 10:3 Me Pilip me Batolomiu, Tomas me Matiu tau ngai ghaa takis ia, me Jeimis natuna ia Alpeas, me Tadias,
MAT 10:4 me Saemon laghe aseala va Selot ia, me Jiudas Iskariot (ia auena ghe tau lao Iesu ta nimaira tau ngai ssateena atoa).
MAT 10:5 Iesu ghe suula isaa oia kasangaulu ghalua, me ghe tau lao sio inangari niloeloe etaira va, “Nau eteva am kasu, am rau mene lao ta tau ngeleka ngatoa, me am rau mene sso tale masalikiira aSameria ngatoa.
MAT 10:6 Ta am lao ta aIsraeli etoa, ila nongina sipsipi etoa laghe rauela.
MAT 10:7 Nau am lao am ppooa ngavalua toko va, ‘Ararimangali ngepona liu eteva ange aakalakalaa.’
MAT 10:8 Am ghelei emasina tau sessa atoa, me am totu matena atoa, me am ghelei eraarangisana tasussukuna atoa, me am tiu velu raroai etoa. Isaa o sarasarakana, aghe nim tau aatu sio, am nim mene taula, me karika am mene ghaa aipolipoli.
MAT 10:9 Nau eteva am kasu, am rau mene annaa tani ghaa righi viliki veu, golo me silva me kopa.
MAT 10:10 Am rau mene ghaa aikakkaai tale lo ateva o nikasu, me am rau mene ghaa ghalua aiaasae me aikasukasu, me aikkatulu. Poli emaamasina va tau ngai uungu eteva eghaaghaa anna inana ta lo atoa euungu etaira.
MAT 10:11 “Arova ngam rekataala tale kateae masaliki, am pae lo ateva taumattu aue emasimasi tani aikoloainam, me am toka teeia, lomosina ta am kasu vuli ia o masaliki eteae.
MAT 10:12 Nau eteva ngila aloannala va am toka teeila, am ue va, ‘Luei aue etoka etaimim.’
MAT 10:13 Arova am kupi sso tale aleira masi taumattu ngatoa, am alokoi luei etaira, me arova karika, am mene ghaa oghi niarangise me luei etaira.
MAT 10:14 Arova toa la tam ghaaiem me la tam aloanna tani nongo usilaa inangariimim, am rariaa velu au kosa ateva ta kkeimim nau am kasu vuli ia o ale ateva o masaliki eteae.
MAT 10:15 Aghaaulia ngakoronna etaimim va, aue nau niaisakei eteva, God aue eapasunga maomaona nimmarikana tale masaliki eteae eSodom me eGomorra, me sesaaili tale ia o masaliki eteae.
MAT 10:16 Am nongo! Asungisungiem nongina sipsipi etoa elome tale sesa paua ngetapaa tuvui etoa, liuna avalua o me am anguu taatara nongina katu ngateva, me am nongina tee ghila ateva valusu ia karika egheelei righi sesa.
MAT 10:17 “Am tani taatara amasina poli taumattu ngatoa aue la kuneiem me la laoainam tale aleira ale nivelu eitauaa me la uetaiem.
MAT 10:18 Poli mausighi me aue la laoainam ta gavana ngatoa me kingi etoa, me ia o aue emasi nauimim tani aulia ngaotueghi etaira me ta tau ngeleka ngatoa.
MAT 10:19 Nau eteva la kuneiem, am rau mene annaa va sa ateva aue am aulieinia me vaalua aue am aippooaa. Ta God aue etau aatu inangari aue am auliaa.
MAT 10:20 Ta karika va am aue am aippooaa ta aue Spirit Manga ateva kapuna ia Tamaimim ateva aue etau aatu inangari aue am auliaa.
MAT 10:21 “Taumattu ngatoa aue la tau velu tueira me nengaira atoa ta lo atoa aue la uvi ematela, me tamatama atoa aue la ghelei evalua tee o ta natuira atoa. Aliki etoa tee aue la ssa tee tamaira me kinaira atoa, me aue la uvi ematela.
MAT 10:22 Taumattu ngakapa atoa aue la ssa teeiem poli ararighi eteae. Me see etingina akorokorongana tale unna niaikaaiaa tale airuuruu, maamauluaane aue esaanga.
MAT 10:23 Arova la ghelei teeiem tale kateae masaliki, am kasu vulia me am mene lao ppae tale kateae masaliki. Aghaaulia ngakoronna va karika aue am ruu masaliki ekapa eIsrael me Natuna ateva Taumattu ngateva emae.
MAT 10:24 “Tau ngai ghaa alomasaanga ateva karika namuu ia ta kapuna tau ngai aapasunga ngateva, me tee tau ngai nongonongo anna ateva karika namuu ia ta vauna ateva.
MAT 10:25 Tau ngai ghaa alomasaanga ateva erooroo va enongina tau ngai aapasunga ateva, me tau ngai nongonongo anna ateva erooroo va enongina vauna ateva. Arova la aseaghi va aghi Belsibul, namuu ta raroai etoa, aue la tau tee sesa arari etaimim.
MAT 10:26 “Ia avalua o me am rau mene matautainila. Karika righi voto am aaituttuia va aue etam otu, isaa akapa voto pei niaisulia, aue la kila.
MAT 10:27 Sa ateva aghaaulieinia eleivoo, am aulieinia ellaa me sa ateva aghaulia ngaghaunaie sso ta talingaimim, am sae tingina tale pungani ngale atoa me am auliaa.
MAT 10:28 Am rau mene matauta lo atoa la anna tani uvi emateam, ta aue la nim turungi vilikiimim me karika aue la uvi emate maamauluaaimim. Ta am matauta nonga lo ateva erooroo tani turungi ekapa vilikiimim me maamauluaaimim eGehenna.
MAT 10:29 Ghaluepai natu ghila la polipoli tale maketi tale kativilau nonga viliki veu me arova aloannaane God va karika teva emene mate, karika teva erooroo tani mate.
MAT 10:30 Tee me isaa akapaaili uu nguruimim, God ekilakila va ghaisa akapa.
MAT 10:31 Ia avalua o me urau mene matautu ta maamauluaam namungaili ta matane God, elaulau ghila atoa.
MAT 10:32 “See eaulia ngaotu tale taumattu ngatoa tale kosa ateva oia va kapughu ia, aghi tee aue aghaulia ngaotu ta Tamaghi epona liu va ia kapughu ia.
MAT 10:33 Arova lo ateva uauliaa ta katoa va karika ukilakilaieghi, aue aghauliaa tee ta Tamaghi epona liu va karika akilakilaio.
MAT 10:34 “Am rau mene annaa va aghe maeaa sio luei tale kosa ateva oia, karika aghe maeaa sio luei ta aghe maeaa sio baenata ateva.
MAT 10:35 Aghe mae sio tani ghelei va “‘taita ateva essa tee tamana ateva, me vause ateva essa tee kinna ateva me vause ateva essa tee alumuna vause ateva.
MAT 10:36 Tau ngaissanira atoa karika aue la laa kasu emasau ta aue la tani kasu etoka elome tale paa ngaleira aitauaa.’
MAT 10:37 “Lo ateva taumattu eaaielousiaa nonga tamane me kinna me natuna taita atoa me natuna vause atoa, me karika eaaielousieinaghi, karika emaamasina va kapughu disaepolo ia.
MAT 10:38 Me lo ateva karika eaalona tani sunuki unna aikotoo ateva me eaimuli teeieghi, karika emaamasina va kapughu disaepolo ia.
MAT 10:39 Arova teva easaangi maamauluaana, aue eraua, me arova eraua ta mausighi aue eghaa maulue ateva.
MAT 10:40 “See eghaaghaaiem eghaaghaaieghi, me see eghaaghaaieghi, eghaaghaa lo ateva ghe sungieghila.
MAT 10:41 See eaikoloaa propete ateva poli propete ia aue eghaa aipolipoli nongina propete ateva eghaaghaa. Me see eaikoloaa tau ghulughuluena ateva poli tau ghulughuluena ateva kapuna ia God, aue eghaa aipolipolina tau ghulughuluena ateva.
MAT 10:42 Me arova see etara teva tale isaa oia disaepolo taumattu ngatoa la taatara aloila sio euu, me earopiropi teva ta poli kapughu disaepolo ia, aghaaulia ngakoronna va aue eghaa aipolipoli.”
MAT 11:1 Nau Iesu ghe ruula tani apasunga taula voto ta kapuna kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe kasu vulila ia o voto ateva me ghe mene lao sio tani ppooaa me apasunga tale masaliki taatara atoa eGalilii.
MAT 11:2 Nau eteva Jon ghe tokatoka tale ale mata voovoo me ghe nongola voto Mesaea ngateva ghe gheelei, me ghe suula kapuna disaepolo atoa
MAT 11:3 tani laa kolomi Iesu va, “Io ia o taumattu ngateva God ghe uela va aue emae, o aue ami toi mene teva?”
MAT 11:4 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am oghi lao sio me am laa ghauliaa ta Jon voto am tarala me am nongola.
MAT 11:5 Mata salusaluna atoa mataira eotila me vereverenna atoa la kasukasula, me lo atoa tasussukuna ila la raarangisanala, me talinga volongo atoa la mene nongonongola, me matena atoa la totula, me llo taumattu karika peina la nongola masi kiukiu.
MAT 11:6 Me aue emasinaaili ta taumattu ngateva, unna niaiesoaa karika ekaakatuu vulueghi.”
MAT 11:7 Nau kapuna disaepolo atoa Jon laghe kasula, me Iesu ang ghe auliaa Jon ta taumattu ngatoa. Ghe ue etaira va, “Sa ateva am ghe lao sio tani taraia tale voto ateva karika righi taumattu etana? Pitpiti eteva ghe kuukuueinia?
MAT 11:8 Arova karika, tani sa ateva am ghe lao sio tani taraia? Teva taumattu ghe molumolu tale masi ghinna? Karika, ta lo atoa la aasae masi ghinna la tokatoka tanganue king.
MAT 11:9 Tani sa ateva am ghe kasueiniela? Propete ateva? Ue, aghaauliaa etaimim va am ghe tarala propete ateva me emene laulau mene katoa propete.
MAT 11:10 Ia o taumattu ngateva, Uru ngai Manga ateva ghe aulieiniela nau ghe uela va, “‘Tarala, aue asuu aikasuaa inangarighi eteva emuemueinio, me ia aue eaimonomonosiaa ngamuemue alokoi salam.’
MAT 11:11 Aghaaulia ngakoronna etaimim va elome ta lo atoa laghe lutula tale kosa ateva oia, karika teva erooroo ta Jon ia o tau ngai aasuu ia. Me lo ateva karika teae ararina, me iaaili euu tale ararimangali ngepona liu eteva, elaulau Jon.
MAT 11:12 Ghe tiuaala ta nauna Jon tau ngai aasuu ia me ang ghe mae sio ta nauita ghaine, sesa taumattu ngatoa la korokorongana tani sari ararimangali ngepona liu eteva tale nim aloaloannaaira.
MAT 11:13 Propete akapa atoa me inangari nipaopao laghe aulia ngaotula inangarina God ghe mae ghaa sio nau ta Jon.
MAT 11:14 Me arova am aiesoaa inangariira, Jon Elaija ta ngetana ia o laghe aulia ngamuemua alokoiela va aue emae.
MAT 11:15 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.
MAT 11:16 “Sa ateva voto arooroo tani auliaa me eaimatoonga taumattu tale lo ateva oia vituu? Ila nonginaaili aliki etoa la tokatoka tale liu nianamisi, katoa la ue lao ta mene lutu katoa va,
MAT 11:17 “‘Ami ghe vuuvuu kkinari nilai eteae etaimim, me karika am ghe lokuloku; ami ghe uuei kkinari tani kkinariaa matena atoa, me karika am ghe aalousiusi.’
MAT 11:18 Nau Jon ghe mae sio me karika ghe namanama me ghe tam ropiropi, laghe ue teeia va, ‘Raroai eteva ghe tokatoka etana.’
MAT 11:19 Me Natuna ateva Taumattu ngateva ghe mae sio me ghe namanama me ghe ropiropi, laghe ue teeia va, ‘Tau ninamanama ia, me tau niropi sesa manu ia, kapuira ia aighaa takis atoa me tau ssavoto atoa.’ Me masi ninannaa kanna God eaapasunga va koronna ia tale maamauluaaira lo atoa la aaimuli teeia.”
MAT 11:20 Iesu ghe sama anamuu teela llo masaliki taatara ghe gheleila oroiannaaili mirikol poli taumattuna karika ghe nna ngaioghioghiaa.
MAT 11:21 “Aue esesaaili ta ngetam, Korasin, me aue esesaaili ta ngetam, Betsaida! Marova mirikolo oia laghe gheleila eTaer me eSaedon, taumattu ngatoa aue laghe molu tale ghinna nialousiusi me au kura, tani apasunga va ngila ghe oghi vulula sesa gheegheleiaaira.
MAT 11:22 Aue emaomaona nimmarikana ta eTaer me eSaedon tale nau niaisakei eteva, me am karika.
MAT 11:23 Me io, Kapenium? Uannaa va aue usae epona liu? Karika, io aue usioaili euu. Arova isaa o mirikol laghe gheleila etam va laghe gheleila eSodom, isaa oia nau Sodom ie tokatoka.
MAT 11:24 Aghaauliaa etam va nau eteva God aue eghelei niaisakei, voto Sodom eghaa aue emala masina me io aue sesaaili.”
MAT 11:25 Ia o nau eteva Iesu ghe uela va, “Atautauo sae Tamaghi, Vau ngepona liu io me kosa ateva, poli ughe aisuliaala isaa o voto tale lo atoa nannaaira masina me lo atoa alomasaangaaili ila me ughe aulia ngaotula ta lutu ngaliki etoa.
MAT 11:26 Ue Tamaghi, ugheelei isaa o voto tani aimuli tee masi aaloannaam.
MAT 11:27 “Isaa akapa voto Tamaghi ghe atokala ta nimaghi, me karika teva ekilakila Natuna ta Tamana nonga. Me karika teva ekilakila Tamaghi ta Natuna nonga, me lo atoa Natuna ghe apasungaala Tamane etaira tale aloaloannaane.
MAT 11:28 “Am mae etaghi, lo atoa ngam maamangoo poli am sausau llo maate, me aue atau aatu niainoana etaimim.
MAT 11:29 Am aimuli teeieghi me am ghaa alomasaanga etaghi me am uungu etaghi nongina vulumakao ateva euungu ta vauna ateva, poli aghi saghuighuina gheeleiaaghi me asiosiuaa nannaaghi me maamaulueaimim aue eghaa niainoana.
MAT 11:30 Poli gheeleiaaghi karika masukasukale me llo aue atau aatu karika maate.”
MAT 12:1 Nau eteva o Iesu ghe kasu longotila tale utani uiti etingiu, tale nau manga ateva, kapuna disaepolo atoa laghe maamaloo, liuna avalua o me laghe ghaala kasina tani uiti me laghe tiuaala tani gholu.
MAT 12:2 Nau Paresi etoa laghe tarailala laghe uela etana va, “Tarala! Kapum disaepolo atoa la gheelei voto karika masina tani ghelei tale nau manga ateva.”
MAT 12:3 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Koti karika am ghe ritila llo Deivit me kapuna atoa laghe gheleila nau laghe maamaloo?
MAT 12:4 Vaalua ghe ssola, ia me kapuna atoa, tale alena ateva God me laghe ghaala verete laghe amangala, pristi etoa nonga la rooroo tani nama, me laghe namala.
MAT 12:5 Me karika am ghe ritila tale inangari nipaopao eue va karika sesa arongona ta pristi etoa la uungu tale ale manga ateva ta nau manga ateva tani ghelei aiaavusuvusuena?
MAT 12:6 Aghaauliaa etaimim va lo ateva matuutuliena uunguaane, me enaanamuu vulu ale manga ateva ia oia tale ale manga ateva.
MAT 12:7 Karika am ghe kilala malloeana isaa o inangari va, ‘Aghi aghaaloanna va am alousiusi tee mene kateva me karika va tani ghelei niaiaavusuvusuena.’ Liuna avalua o me am ghe nim uela va sesa ila lo atoa karika righi sesa etaira.
MAT 12:8 Poli Natuna ateva Taumattu ngateva Vau ia tale nau manga ateva.”
MAT 12:9 Iesu ghe kasu vulila ia o masaliki eteae me ghe mene lao sio tale kateae masaliki me ghe kupi ssola tale aleira ale nivelu eitaua ngateva.
MAT 12:10 Taumattu ngateva, katelange nimane matena ia, ghe tokatoka me laghe kolomila Iesu va, “Uneita inangari nipaopao eue va masina tani ghelei emasina ta nau manga ateva?” Poli laghe paepae salana tani laoaa Iesu tale niaisakei.
MAT 12:11 Me Iesu ghe uela etaira va, “Arova teva etaimim teva kiena sipsipi ghele katuu velu sio tale teva liu ta nau manga ateva, karika aue ughele laa ghaaie sio?
MAT 12:12 God aloaloannaane tale taumattu elaulau sipsipi eteva! Liuna avalua o me masina tani ghelei masi voto ta nau manga ateva.”
MAT 12:13 Me ghe uela ta ia o taumattu ngateva va, “Korosila nimam atelange.” Me ghe korosiela me nimane atelange ghe masinala nongina mene katelange.
MAT 12:14 Paresi etoa laghe kasula tani laa loe salana vaalua tani uvi emate Iesu.
MAT 12:15 Iesu ghe kilala sa ateva Paresi etoa laghe aloanna tani gheleia. Liuna avalua o me ghe kasu vulila ia o masaliki eteae. Oroienaaili taumattu ghe usiela me ghe ghelei emasinailala tale aneira isiki.
MAT 12:16 Iesu ghe aaulia ngakorokorongana ta ngetaira va la rau mene laa ghaotu va ia see.
MAT 12:17 Voto o ghe gheleila inangarina propete ateva Aisaea ghe kaurekatila, ghe uela va,
MAT 12:18 “Ia oia kapughu tau ngai nongonongo anna ateva, aghi aghe suitoongainiela, me aghaaielousiangailiia, me nannaaghi emaamasinaaili ta polina; me aue aghatoka kalughu Spiriti eteva etana. Me aue eaulia ngaotu voto ghulughuluena tale patunganue akapa atoa.
MAT 12:19 Karika aue eaissakeana me esama anamungaili ta tummatavanga.
MAT 12:20 Aue eghelei voto masina tale taumattu saghuighuiena, me karika aue eghelei saasakiaa ta lo atoa karika sarasarakana ila. Aue eghelei isaa o voto lomosina ta llo masina eapala llo sesa.
MAT 12:21 Patunganua akapa atoa aue la ghatoka tuutuliira tale ararina ateae.”
MAT 12:22 Laghe maeaa sio taumattu ngateva raroai eteva ghe tokatoka etana me tee mata salusalu ia me paavoo ia. Iesu ghe ghelei emasinaiela me ghe samala me ghe taatarala.
MAT 12:23 Me taumattu ngatoa laghe soghiaala voto ghe gheleila me laghe aikolomieinila va, “Koti taumattu ngateva oia natuna ia Deivit, va?”
MAT 12:24 Nau Paresi etoa laghe nongola laghe uela va, “Tale sarasarakaniaane Belsibul, kapuira namu ngateva raroai etoa, me egheelei isaa o voto tani tiu velu raroai tale taumattu.”
MAT 12:25 Iesu ghe kilala nannaaira me ghe uela etaira va, “Arova masaliki eteae eaipola, karika aue etoka amasina, me lo ateae masaliki taatara o ale eaaipola karika erooroo tani tingina akorokorongana.
MAT 12:26 Arova Satana emene tiutiu velu Satana, aue eaipola, o vaalua ararimangalina ateva aue etingina?
MAT 12:27 Me arova atiutiu velu raroai tale ararina ateae Belsibul, kapuim atoa tani taumattu laghe tiutiu velu raroai tale ararina ateae see? Ila aue la ghele auliaa va inangari am auliaa kamena.
MAT 12:28 Me arova atiutiu velu raroai tale Spiriti eteva kanna ia God, eaapasunga va ararimangalina ateva God ang ghe mae sio ta ngetaimim.
MAT 12:29 “Vaalua aue ughaa peina sarasarakana ateva taumattu tanganuena? Arova ughele iria mua, aue ughele roo tani ghaa peina.
MAT 12:30 “Lo ateva karika kapughu ia, tau ngai ssateeghi ia, me lo ateva karika esaasausieghi tani atoka aitauaa, ia etani aatoka apolapola.
MAT 12:31 Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va God aue ekkaluaa isaa akapa ssavoto me inangari taumattu eaauliaa saasakiaa, me lo ateva eauliaa saasakiaa tale Spiriti eteva, God karika aue ekkaluaa.
MAT 12:32 Lo ateva eauliaa saasakiaa tee Natuna ateva Taumattu ngateva, God aue ekkaluaa kanna ssavoto, me lo ateva taumattu eauliaa saasakiaa tee Spirit Manga ateva, God karika aue ekkaluaa, tale nau oia me nau ngemuli.
MAT 12:33 “Arova uue va ai eteae masina ia, utani ue tee va uenena masina. Me arova uue va ai eteae sesa ia, utani ue tee va uenena sesa. Poli ai eteae la kilakila maamasinaane me sesaane tale uenena.
MAT 12:34 Am nongina natuira iem katu ngatoa, vaalua aue am auliaa masi voto nau eteva sesa taumattu ngam? Taumattu ngateva epoppooaa voto ekasukasu tale urunguitanina ateva.
MAT 12:35 Masi taumattu ngateva etautau mae masi voto ekaakaai elome etana, me sesa taumattu ngateva etautau mae sesa voto ekaakaai elome etana.
MAT 12:36 Aghaauliaa etaimim va tale nau niaisakei eteva, taumattu ngatoa aue la ghauliaa ta God asease inangari laghe nim poppooaa.
MAT 12:37 Poli tale inangarim God aue ekoloo va masi taumattu io o sesa taumattu io.”
MAT 12:38 Me Paresi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao atoa laghe uela ta Iesu va, “Tisa, ami anna tani tara righi niaimatoonga ughelei.”
MAT 12:39 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Sesa taumattu ngam me karika am uusilaa aloannaane God, me am anna tani tara niaimatoonga. Saa ghe lutu teela propete ateva ta Jona, ie nonga o niaimatootoongana ateva aue elutu.
MAT 12:40 Nongina Jona ghe asola elome tale kova kko ateva kotolu llaa me kotolu voo, Natuna tee ateva Taumattu ngateva aue easo tale urunguitani kosa ateva kotolu llaa me kotolu voo.
MAT 12:41 Aue taumattu nge Ninive atoa la tingina tale niaisakei eitauaa teeiem, me la ue va sesa am, poli aNinive atoa laghe nna ngaioghioghiaala, nau Jona ghe poppooaa etaira, me ia oia, lo ateva namuu ia ta Jona ange toka teeiemla.
MAT 12:42 Tale nau niaisakei, aue Kuin nge Saot ateva etingina tee lo ateva oia vituu, me aue eue va sesa am, poli Kuin ateva ghe kasu emasaueiliila tani mae nongo alomasaanganiaane Solomon, me lo ateva taumattu namuu ia ta Solomon ange toka teeiemla.
MAT 12:43 “Nau eteva sesa spiriti eteva ekupikupi ghoa tale taumattu ngateva, ekasukasu tale voto mallangona tani pae niainoana me nau etam tara
MAT 12:44 eue va, ‘Amene kiri lao tale ale ateva aghe kasu vuliela.’ Nau elaa reerekata me etaatara va ale ateva karika toa etana me kaakalaa ngaraarangisana ia me elome masina tani toka etana.
MAT 12:45 Me emene kasu, tani laa kolo ghaitu (7) sesa spiriti gheeleiaaira mene sesaaili. Me la kupi sso, me la sso tokatoka tale ale ateva. Gheeleiaane aue esesaaili, aue elau isaa akasina. Lo ateva oia vituu aue eghelei evalua o.”
MAT 12:46 Nau Iesu ghe samasama tee taumattu ngatoa, kinna me nengane atoa laghe tiitingina eleka, laghe aloanna tani sama teeia.
MAT 12:47 Kateva taumattu ghe auliaala etana va, “Kinam me nengam taita atoa eleka, la ghanna tani sama teeio.”
MAT 12:48 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “See ia kinaghi me see ila nengaghi etoa?”
MAT 12:49 Ghe suisui lao kapuna disaepolo atoa me ghe ue va, “Kinaghi me nengaghi etoa o.
MAT 12:50 Lo ateva egheelei aloannaane Tamaghi epona liu, nengaghi ia me kapughu vause ia me kinaghi ia.”
MAT 13:1 Ia nonga o nau eteva me Iesu ghe kupi ghoala tale ale ateva me ghe lao sio tani toka tale sama ateo talia ngateae.
MAT 13:2 Oroiannaaili taumattu ghe mae sio ta ngetana, mausina avalua o me ghe saesaela tale paanaka ateva me ghe tokala etana me taumattu ngatoa laghe tiitingina elo samarra.
MAT 13:3 Ghe ppooaala oroiannaaili voto tale kiukiu niaimatoonga. Ghe uela va, “Am nongola! Tau ngai pasa katu ue ngai eteva ghe kasula tani pasa aina katu ue ngai.
MAT 13:4 Nau eteva ghe kaokaoaala katu ue ngai, kasina ghe katuula tapaa salana me ghila atoa laghe mae sio tani nama.
MAT 13:5 Kasina ghe katuula tale voto ateva sakolo ia, karika oroi kosa me arovaeaata nonga ta ghe pinosala, poli karika lluse ia.
MAT 13:6 Me nau sinaka ateva ghe saela ghe sinaki ematelala. Laghe matela poli oane karika ghe sio liula ta euu atu ia.
MAT 13:7 Kasina katu ue ngai ghe katuula elome tale uasa karasa. Laghe pinosala me uasa karasa ateva ghe kavili ematelala.
MAT 13:8 Me kasina katu ue ngai ghe katuula tale masi kosa me laghe kuneaala ueira, kasina ghe kuneaala kateva ai (100), kasina ghe kuneaala ghaonomongaulu (60), me kasina kotolungaulu (30).
MAT 13:9 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.”
MAT 13:10 Disaepolo atoa laghe mae sio ta Iesu me laghe kolomiela va, “Vaalua me upoppooaa kiukiu niaimatoonga ta taumattu ngatoa?”
MAT 13:11 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Alomasaanga tale voto eaaisulia tale ararimangali ngepona liu eteva, God ghe tau aatu etaimim, me ila karika.
MAT 13:12 See righi voto etana, aue God emene taula me aue eghaa oroi voto, me lo ateva karika righi voto etana aue eghaa velu righi lutu voto etana.
MAT 13:13 Liuna avalua o me aghaauliaa voto etaira tale kiukiu niaimatoonga: “Arongona ta la taatara me karika aue la tara kila, me arongona ta la nongonongo me karika aue la nongo me aloira emasaanga.
MAT 13:14 Ta ngetaira me llo Aisaea ghe aulia ngamuemua alokoila aue ekaurekati. Ghe uela va, “‘Aue am nongo me karika aue am kila; aue am tara me karika aue am alomasaanga tee.
MAT 13:15 Urunguitaniira aue ekorokorongana, me talingaira aue evolovolongina tani nongo, me laghe akou rungaala mataira va karika la mene taatara. Ta la rau tara nonga ta mataira, me la nongo ta talingaira, va la kila ta urunguitaniira, me la kiri mae va aghelei emasinaila.’
MAT 13:16 Me am, niarangise etaimim, poli mataimim etaatara me talingaimim enongonongo.
MAT 13:17 Aghaaulia ngakoronna etaimim va oroi ila propete atoa me taumattu ghulughuluena laghe aloannaaili tani tara voto am taatara ghaine, me karika laghe tarala, me tani nongo voto am nongonongo ghaine, me karika laghe nongola.
MAT 13:18 “Am nongo malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae ta tau ngai pasa katu ue ngai eteva:
MAT 13:19 Arova lo ateva enongonongo inangarina ararimangali eteva epona liu me alona etam maamasaangania, sesa taumattu ngateva eghaaghaa velu voto tau ngai pasa katu ue ngai eteva epasapasa tale urunguitanina ateva. Nongina katu ue ngai ghe katuula tapaa salana.
MAT 13:20 Me llo katu ue ngai ghe katuula tale voto ateva sakolo ia, nongina taumattu ngateva enongonongo inangari me arovaeaata ta eghaaghaa me emasimasi etingina.
MAT 13:21 Me poli karika righi oane, karika etiitingina liu nau eteva sesa nau me niaiuvii elutulutu teeia mausi inangarina God, me arovaeaata ta ekaakatuu.
MAT 13:22 Me llo katu ue ngai ghe katuula elome tale uasa karasa nongina taumattu ngateva enongonongo inangari me enannangaili voto kamena tale kosa ateva oia me ealoannaaili va isaa oia voto aue egheleia va etue peipeiena, me ekakkaluaa inangari tale ararimangali eteva. Liuna avalua o me karika righi uene.
MAT 13:23 Me llo katu ue ngai ghe katuula tale masi kosa nongina taumattu ngateva enongonongo inangari me alona emaamasaanga ekuukuneaa uene, kasina kateva ai (100), kasina ghaonomongaulu (60), me kasina kotolungaulu (30) oroiaane elaulau llo laghe pasa akasinala.”
MAT 13:24 Iesu ghe mene auliaala kateae kiukiu niaimatoonga. Ghe uela va, “Ararimangali ngepona liu eteva nongina taumattu ngateva ghe pasala katu ue ngai masina tale utana atingiu.
MAT 13:25 Me vara taumattu ngakapa atoa laghe lao sio tani asekanua, me tau ngai ssateena ateva ghe mae sio tani pasa ssa tuvui eteva elome tale katu uit, me ghe kasula.
MAT 13:26 Nau eteva katu uit ghe pinosala me ghe kuneaala uenenna, ssa tuvui tee ateva ghe pinosa teeilala.
MAT 13:27 “Me kapuna tau ngai nongonongo anna atoa laghe lao sio me laghe uela ta tau ngumane va, ‘Vau eteva, ami annaa va ughe vella nonga katu uit tale umam utana atingiu, me vaalua ssa tuvui eteva ghe pinosala?’
MAT 13:28 “Ghe liula me ghe uela va, ‘Tau ngai ssateeghi eteva ghe kaokaoaala.’ “Me tau ngai nongonongo anna atoa laghe kolomiela va, ‘Uanna va ami laa muke velu?’
MAT 13:29 “Ghe uela va, ‘Karika. Am rau mukemuke velu ssa tuvui etoa, va am muke velu tee uit.
MAT 13:30 Am tau vellaluela me lalu sae aitauaa me elaa ghaa nau nisai uit. Ia o nau eteva aue aghauliaa ta lo atoa la sai uit tani ghaa akasina ssa tuvui etoa me la iri eitaueinila me pei nitungiaa me la ghaa aitauaa uit me aue la laa ghatoka tale aleghi ale nginana ateva.’”
MAT 13:31 Ghe mene auliaala kateae kiukiu niaimatoonga. Ghe uela va, “Ararimangali ngepona liu eteva nongina katu ue ngai erighi la kolokoloa va mastet, taumattu ngateva ghe ghaaiela, me ghe lao sio tani pasaia tapaa ngutana.
MAT 13:32 Arongona ta ghaunaaili ia tale isaa akapaaili katu ue ngai me nau epiipinosa, enaanamuu vulu ekapa isaa akapa ai laghe pasala eutana. Me ia oia ai eteae ghila atoa la looloo la mae tokatoka tale laangina.”
MAT 13:33 Me ghe mene auliaala kateae kiukiu niaimatoonga. Ghe uela va, “Ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili isti eteva vause ateva ghe ghaaiela me ghe ghelei eitauaa teela palaoa oroieili lomosi ta palaoa ngateva ghe rrangala.”
MAT 13:34 Iesu ghe aauliaa isaa akapa o voto ta taumattu ngatoa tale kiukiu niaimatoonga. Karika ghe aaulia ngamasalika teva voto ta ghe aauliaa nonga tale kiukiu niaimatoonga.
MAT 13:35 Mausina avalua o me llo propete ateva ghe auliaala ghe kaurekatila. Ghe uela va, “Aghi aghaauliaa kiukiu niaimatoonga etaimim. Me aue akiukiuaa voto aisulianna ghe tiuaala emua arau nau God ghe gheleila kosa ateva oia.”
MAT 13:36 Nau ghe kasu vulila taumattu ngatoa, ghe ssola tale ale ateva. Me kapuna disaepolo atoa laghe lao sio etana me laghe uela etana va, “Uaulia ngamasina etaimami malloeana kiukiu niaimatoonga ngateae ta ssa tuvui eteva me utana atingiu.”
MAT 13:37 Ghe liula me ghe uela etaira va, “Natuna ateva Taumattu ngateva ia o lo ateva ghe kaokaoaala masi ue ngai.
MAT 13:38 Me paa ngutana atingiu eaaimatoonga kosa ateva, me masi ue ngai eaaimatoonga lo atoa natuna ila ararimangali eteva. Me ssa tuvui eteva eaimatoonga natuna atoa sesa taumattu ngateva.
MAT 13:39 Me Satana tau ngai ssateena ateva God ghe pasala ssa tuvui eteva. Me nau nisai uit eaaimatoonga airuuruu tale kosa ateva me tau ngai sai uiti etoa, la aaimatoonga ensolo atoa.
MAT 13:40 “Nongina laghe muke vella ssa tuvui eteva me laghe tungie saela tale kuraa, airuuruu tale kosa ateva aue ia avalua o.
MAT 13:41 Natuna ateva Taumattu ngateva aue esuu kapuna ensolo atoa me aue la muke velu tale ararimangalina ateva voto akapa sesa etiitiuaa ssavoto me lo atoa la gheelei voto sesa.
MAT 13:42 Aue la sau vella sai tale paka kura ateae ataataaili ia me aue niaingalaaii me niaingeresa ngalungalu elutu.
MAT 13:43 Me ghulughuluena atoa taumattu aue la llaa nongina sinaka ateva tale ararimangalina ateva Tamaira ateva. Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.”
MAT 13:44 “Ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili aikaai viliki veu eteva laghe kaieiniela tale paa ngutana ateae. Nau eteva taumattu ngateva ghe taraiela ghe mene aisulieiniela me tale masimasiaane ghe aitaua ngakapala peina me laghe polila, me ghe polila ia o paa ngutana ateae.
MAT 13:45 “Me tee ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili tau bisnisi eteva ghe paepae pel tani poli.
MAT 13:46 Nau eteva ghe tarala lo ateva pel masinaaili ia ghe lao sio, ghe aitaua ngakapala peina me laghe polila, me ghe polila ia o pel ateva.
MAT 13:47 “Ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili uvena ateae laghe velue siola tale ateo talia ngateae me ghe ghaala asease kko atoa.
MAT 13:48 Nau eteva ghe pasula, tau luku etoa laghe aea ssola elae me laghe toka siola me laghe ghaala masi kko, laghe kaaila tale keru, me laghe sau vella llo sesa.
MAT 13:49 Airuuruu tale kosa ateva aue ia avalue ia o, aue ensolo atoa la mae pola sesa atoa ta ghulughuluena atoa taumattu,
MAT 13:50 aue la sau vella sai tale paka kura ateae ataataaili ia me aue niaingalaaii me niaingeresa ngalungalu elutu.”
MAT 13:51 Iesu ghe kolomilala va, “Aloimim ange masaangala isaa o voto?” Me laghe uela va, “Ue.”
MAT 13:52 Me ghe uela etaira va, “Liuna avalua o me isaa akapa tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe disaepolola tale ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili taumattu ngateva eghaaghaa ouna me pokane masi voto tale rum atiulu la ghatoka masi voto etana tale alena ateva.”
MAT 13:53 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o kiukiu niaimatoonga me ghe kasu vulila ia o voto ateva.
MAT 13:54 Ghe lao sio tale masalikina tunga ateae me ghe tiuaala tani apasunga ta taumattu ngatoa tale aleira ale nivelu eitauaa. Me laghe soghiaala voto ghe aauliaa me ghe gheelei, me laghe kookolomi va, “Ia oia taumattu ngateva eaa ghe ghaala alomasaanga me sarasarakana tani ghelei mirikolo?
MAT 13:55 Ita kilakila va natuna ia tau ngai atulu ale ateva ia oia taumattu ngateva, me ararina ateae kinna ta Meri me nengana atoa ta Jeimis, Josep me Saemon me Jiuda.
MAT 13:56 Me kapuna vause akapa atoa la tokatoka teeita. Me arova eaa ghe ghaala isaa o voto?”
MAT 13:57 Me ang ghe sessaila etana. Me Iesu ghe uela etaira va, “Propete ateva la oneoneainia tale kasina ppae masaliki, me tale masalikina tunga ateae me tanganuena, karika.”
MAT 13:58 Karika ghe gheleila righi oroi mirikolo tale ia o masaliki eteae poli karika laghe aikaaiaa etana.
MAT 14:1 Isaa o nau, gavana ngateva Herot ghe nongonongo kiukiuna Iesu.
MAT 14:2 Me ghe uela ta kapuna tau ngai uungu etoa va, “Ia oka taumattu ngateva Jon tau ngai aasuu ia etana ghe mene totula tale nimate! Liuna avalua o me sarasarakanaaili ia tani ghelei mirikolo.”
MAT 14:3 Poli emua akasina, Herot ghe suula inangari me laghe poso atokala Jon me ghe iriela me ghe atokaie ssola tale ale mata voovoo poli Herodias, vausenna ia tuena ta Pilip.
MAT 14:4 Poli Jon ghe ue ta Herot va, “Karika masina ta ughe lai sariela.”
MAT 14:5 Herot ghe anna tani uvi ematea me poli ghe maamatauta taumattu ngatoa ta ila laghe ue va Jon propete ia, liuna avalua o me karika ghe roola tani uvi ematea.
MAT 14:6 Nau eteva ghe rekatala tani nnaa nau eteva Herot ghe lutula etana, natuna vause ateva Herodias ghe ssiiuaala ta mataira Herot me kapuna atoa, me Herot ghe masimasiangailiiela,
MAT 14:7 me ghe auliaala inangari nialokoi me ghe aulia ngakoronnaailiila etana va aue etaula saa voto aue ekolomi.
MAT 14:8 Me kinna ghe auliaa tau lao sio ninanna ngateva me ghe uela va, “Ghaine arau aghaloanna uruna ateva Jon tau ngai aasuu ia tale tivilau terei.”
MAT 14:9 King ghe alousiusila, me poli ghe gheleila inangari nialokoi eteva ta mataira namu ngatoa, ghe auliaala va la taula llo ghe kolomila.
MAT 14:10 Me ghe suula soldia ngatoa me laghe sai pulela alona atiulu Jon tale ale mata voovoo.
MAT 14:11 Laghe sau lao sio uruna ateva Jon tale terei etivilau me ghe taue lao sio ta aliki vause ateva. Ghe ghaaiela me ghe laoainie sio ta kinna.
MAT 14:12 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe mae sio tani ghaa vaulanna ateva Jon me laghe lao sio tani kaieinia. Me laghe lao sio tani auliaa ta Iesu.
MAT 14:13 Iesu ghe nongola isaa o voto ghe lutula me ia nonga me disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva tani lao tale vaara. Nau eteva taumattu ngatoa laghe nongola, laghe kasu vulila masalikiira me laghe kasuaala tani laa ghaimuli teeia.
MAT 14:14 Nau Iesu ghe ssola elae, ghe tarala oroieili taumattu ngatoa. Ghe alousiusi teeilala me ghe ghelei emasinailala tale aneira isiki.
MAT 14:15 Auena sinaka ateva ghe suu me disaepolo atoa laghe lao sio etana me laghe uela va, “Voto ateva oia vurunganna ia, me ange aaitarrauii. Sungi vella taumattu ngatoa me la lao tale masaliki taumattu etana me la laa poli righi aneira inana.”
MAT 14:16 Iesu ghe liula me ghe uela va, “La rooroo tani toka. Am taula righi inana, me la nama.”
MAT 14:17 Disaepolo atoa laghe uela va, “Ami posoposo ghalima nonga verete me ghalua kko.”
MAT 14:18 Iesu ghe uela va, “Am maeaa sio etaghi.”
MAT 14:19 Me ghe auliaala ta taumattu ngatoa va la toka sio tale rarrasa me ghe ghaala verete ghalima me kko alua, me ghe taatara saela epona liu me ghe kaili emasina saela, me ghe pirila, me ghe tau lao sio ta disaepolo atoa me ila laghe lao sio tani aikoita ta taumattu ngatoa.
MAT 14:20 Laghe namanamala me ghe ssoilala, me disaepolo atoa laghe kaai esokosokoiaala kasangaulu ghaluae (12) laka tale tapiri nginana ghe oghila.
MAT 14:21 Lo atoa laghe namanamala ghe roola ghalima airari (5,000) taita, karika iraira tee vause me aliki etoa.
MAT 14:22 Gheania nonga ta Iesu ghe auliaala va kapuna disaepolo atoa laghe aikaai tale paanaka ateva, me laghe muemue lao ta pai kativilau me ia ghe sungi velu mua taumattu ngatoa.
MAT 14:23 Vara ghe sungi vellala, me ie nonga ghe saela tale motouru tani looloo sae. Ie nonga, me ghe aitarrauiila.
MAT 14:24 Paanaka ateva ang ghe mala masau ghoala me kotoo atoa angila ghe uviuvia poli laghe sousou kuukuu eteva.
MAT 14:25 Elopai me Iesu ghe laa ghoa rekata etaira ghe kasukasu epona tale paamanu eteva.
MAT 14:26 Nau eteva disaepolo atoa laghe taraiela ta ghe kasukasu epona tale paamanu ghe moi saasakieinilala me laghe ue va, “Raroai ia!” Me laghe aaipiia poli laghe maamatautu.
MAT 14:27 Me gheania nonga ta Iesu ghe sama teeilala, me ghe uela va, “Am rau mene annaa, ta aghi oia. Am rau mene matautu.”
MAT 14:28 Me Pita ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva! Arova koronna va io Iesu, uauliaa mae etaghi me akasu mae etam epona tale paamanu.”
MAT 14:29 Iesu ghe uela va, “Kkure sio mae.” Me Pita ghe kkure vulula paanaka ateva me ang ghe kasukasu elaolao ta Iesu epona tale paamanu.
MAT 14:30 Me vara ghe tarala kotoo ateva me ang ghe maamatautu me ang ghe lullusu me ang ghe kolokolo, ghe ue va, “Vau eteva, asaangieghila!”
MAT 14:31 Gheania nonga ta Iesu ghe ssuuaala nimane me ghe kunela Pita me ghe uela va, “Ghaunaaili unem niaikaaiaa. Vaalua me eghaaghalua nannaam?”
MAT 14:32 Me nau eteva lalu ghe saesaela tale paanaka ateva me kuukuu eteva ghe kapala.
MAT 14:33 Me lo atoa tale paanaka ateva laghe kkaueiniela, me laghe ue va, “Koronnaaili va Natuna io God.”
MAT 14:34 Laghe ose longotila me laghe kautula tale distriki eteva eGenesaret.
MAT 14:35 Nau eteva taumattu ngatoa tale ia o masaliki eteae laghe tara kilala Iesu, laghe suula inangari ta mene katoa masaliki me taumattu ghe maeaa sio kapuira tau sessa etana.
MAT 14:36 Me laghe tani kookolomi ekorokorongana ia va etau velu tau sessa atoa me la nim poso sama ghinnanina. Lo atoa laghe posoposo sama ghinnanina Iesu laghe maamasina.
MAT 15:1 Katoa Paresi me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao, laghe kasula eJerusalem me laghe mae sio ta Iesu tani kolomia va,
MAT 15:2 “Mausi saa me kapum disaepolo atoa karika la ghaaimuli tee voto tuvuita atoa laghe apasungaala etaita va ita gheelei? Karika la porapora nimaira nau la namanama.”
MAT 15:3 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Me vaalua me karika am aaimuli usi tee inangari nipaopao kanna God me am aaimuli usi tee voto tuvuimim atoa laghe apasungaala va am gheelei?
MAT 15:4 Poli God ghe uela va, ‘Am oneoneaa tamaimim me kinaimim,’ me, ‘Lo ateva ekaakasikiena tamana o kinna aue la uvi ematea.’
MAT 15:5 Me am auliaa va arova kateva righi peina erooroo tani sausi tamana o kinna, me eue etairarua va, ‘Peighi tani sausiemalua ngagheleila inangari nialokoi tani taula ta Vau palepale,’
MAT 15:6 am aapasunga va ia o taumattu ngateva karika erooroo tani oneoneaa tamana o kinna. Tale isaa o ase salana am gheelei inangarina God enim peepeisaane, ta am aaimuli usi tee aauliaaira tuvuimim atoa.
MAT 15:7 Am usimaghalua am! Propet Aisaea ghe aulia ngakoronnala nau ghe aulia ngamuemua alokoila gheeleiaaimim, ghe uela va:
MAT 15:8 “‘Isaa oia taumattu la nim oneoneainaghi ta paaira me urunguitaniira masaueili etaghi.
MAT 15:9 Karika righi malloeana uneira nikkauaa poli la ghaapasunga llo nim kaluira taumattu ngatoa nonginaaili va kanna God.’”
MAT 15:10 Iesu ghe kolola taumattu ngatoa me ghe uela etaira va, “Am nongo me aloimim emasaanga!
MAT 15:11 Saa llo voto ekupikupi sso elome tale paa taumattu ngateva, karika egheleia va etam raarangisana, ta saa llo voto epoppooaa ekupikupi ghoa tale paane ateva egheeleia etam raarangisana.”
MAT 15:12 Vara me disaepolo atoa laghe mae sio tani auliaa ta Iesu va, “Ukilakila va Paresi etoa esessaila tale inangari uauliaala?”
MAT 15:13 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Isaa akapaaili voto eutana Tamaghi epona liu karika ghe pasala, aue emuke akapaaili.
MAT 15:14 Am rau mene annaa isaa o ase taumattu! Ila nongina mata salusalu, la ghaloanna tani apasunga salana ta katoa, me arova mata salusalu eteva ekatulaa mene kateva mata salusalu, ilalua akapa aue lalu kupi tale liu.”
MAT 15:15 Vara me Pita ghe uela va, “Erooroo va uauliaa malloeanina isaa o inangari?”
MAT 15:16 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Vaalua? Am tee aloimim karika ghe masaanga?
MAT 15:17 Karika am kilakila? Saa llo voto ekupikupi sso tale paa taumattu, esiosio tale kova taumattu, me emene kupikupi ghoa nau taumattu ngateva elaa tiutiu.
MAT 15:18 Me saa llo voto ekupikupi ghoa tale paa taumattu, ekasukasu tale urunguita, isaa o voto egheeghelei taumattu ngateva etam raarangisana.
MAT 15:19 Tale isaa akapa voto urunguita ateva eaalutu sesa ninanna, tani aiuvi emate, tani lai sari katoa maneeira, tani lai saasaloaa, niainao, inangari kamena me niauliaa saasakiaa.
MAT 15:20 Isaa o voto egheeghelei taumattu ngateva etam raarangisana, me tani namanama me karika upora nimam, isaa o llo karika eghelei taumattu ngateva etam raarangisana.”
MAT 15:21 Iesu ghe kasu vulila lo ateae o masaliki me ghe lao sio tale llo masaliki kalakalangina eTaer me eSaedon.
MAT 15:22 Vauseni nge Keinan ateva, ghe tokatoka tale ia o pai etivilau, ghe mae sio ta Iesu, me ghe sama anamuula va, “Vau eteva, Natuna io Deivit, ualousiusi teeieghi! Natughu vause ateva raroai eteva etokatoka etana me egheelei saasakieinia.”
MAT 15:23 Iesu karika poi ghe nim aaisaueinia. Kapuna disaepolo atoa laghe lao sio me laghe aauliaa etana va, “Sungi aoghiela! Eusiusita me egheelei kinatama mangalia ateva!”
MAT 15:24 Iesu ghe liula me ghe uela va, “God ghe sungieghila nonga tani mae sausi lo atoa aIsraeli ang ghe raulala.”
MAT 15:25 Vara me vause ateva ghe mae sio ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe uela va, “Sausieghila, Vau eteva!”
MAT 15:26 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika masina tani tau lao aneira inana aliki etoa ta paua atoa.”
MAT 15:27 Vause ateva ghe liula me ghe uela va, “Koronnaaili, Vau eteva. Me paua tee atoa la namanama aneira vorovoro nginana vauira atoa ekaakatuu tale uneira tevoo.”
MAT 15:28 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Vause ateva, niaikaaiaa etam namungaili! Saa llo voto ualoanna va elutu etam, aue elutu.” Ia arau o nau eteva, natuna vause ateva ghe masinala.
MAT 15:29 Iesu ghe kasu vulila voto ateva o, me ghe lao akalakalangina sio tale ateo talia ngateae eGalilii. Ghe saela tale motouru eteva me ghe toka siola.
MAT 15:30 Oroieili ila taumattu ngatoa laghe mae sio etana, laghe maeaa sio lo atoa kasukasuaaira sesa, mata salusalu, riu makeakeana, paavoo me oroieili ila tau sessa atoa, laghe atokailala tale liue kkena Iesu, me ghe ghelei emasinailala.
MAT 15:31 Taumattu ngatoa laghe annangailiila nau laghe tarala paavoo atoa laghe samala, lo atoa riuira makeakeana laghe korosilala, lo atoa kasukasuaaira sesa laghe masinala, me mata salusalu etoa ghe otila mataira. Me laghe tau saela kapuira Goto ateva aIsraeli etoa.
MAT 15:32 Iesu ghe kolola kapuna disaepolo atoa, me ghe uela va, “Aghaalousiusi tee taumattu ngatoa, ta laghe toka aitauaa teeieghila kotolu nau, me ghaine karika righi inana va la nama. Karika aghaloanna tani suu vella me maloona ila, la rau taatarruu elaolao va la katuu etapaa salana.”
MAT 15:33 Disaepolo atoa laghe kolomiela va, “Eaa ita ghele laa ghaa righi inana ghelei oroieili tale voto ateva oio vurunganna ia, me ita anginila taumattu ngatoa oio oroienaaili ila?”
MAT 15:34 Iesu ghe kolomila va, “Ghaisa akapa verete am uunusi?” Me laghe liula me laghe uela va, “Ghaitu (7) verete me lutu kko ghauna.”
MAT 15:35 Me Iesu ghe auliaala ta taumattu ngatoa va la toka sio tale kosa.
MAT 15:36 Vara me ghe ghaala ghaitu verete me kko, me ghe kaili emasina saela, ghe pirila, me ghe taula ta kapuna disaepolo atoa, me disaepolo atoa laghe tau lao sio ta taumattu ngatoa.
MAT 15:37 Ila akapa laghe namanamala me laghe tuvula. Vara me disaepolo atoa laghe kaai aitauaala tapiri nginana ghe oghila, ghe roola ghaituae (7) laka.
MAT 15:38 Ila akapa taita atoa laghe namanamala, ghe roola ghaata airari (4,000), karika laghe ioila vause atoa me aliki etoa.
MAT 15:39 Vara me Iesu ghe suu vella taumattu ngatoa, me ghe aikaaila tale paanaka ateva, me ghe lao sio tale masaliki etoa kalakalangina ila tale distriki eteva eMagadan.
MAT 16:1 Paresi etoa me Sadiusi etoa laghe lao sio ta Iesu, me laghe kolomiela va eapasunga teva niaimatoongana ngepona liu. Laghe auliaa llo tani nim tootoongainia.
MAT 16:2 Ghe liula me ghe uela va, “Nau ange elo alai am ue va, ‘Aue masi nau poli karaane ateva eraeraeana,’
MAT 16:3 me elue talaua am ue va, ‘Ghaine ettasi poli karaane ateva ange raeraeanala me ange aavoo.’ Am taatara kila kookoo ngateva me karika am taatara kila niaimatoonga tale nau.
MAT 16:4 Sesa taumattu ngam me karika am uusilaa aloannaane God, am anna tani tara niaimatoonga. Saa ghe lutu teela Jona, ie nonga o niaimatootoongana ateva aue elutu.” Vara me Iesu ghe kasu vulilala me ghe lao ppae sio.
MAT 16:5 Nau laghe lao sio ta pai kativilau tale ateo talia ngateae me disaepolo atoa laghe tarala va laghe aikkaluaala verete.
MAT 16:6 Iesu ghe uela etaira va, “Am aikinikinitaa tani tara amasina uneira isti Paresi me Sadiusi etoa.”
MAT 16:7 Laghe aikolomieinila tani ue va, “Koti eaauliaa llo oia poli karika ita ghaala righi verete.”
MAT 16:8 Iesu ghe kilala sa ateva laghe aissakeana teeia me ghe uela etaira va, “Uneimim niaikaaiaa ghaunaaili, vaalua me am aissakeana va poli karika righi verete?
MAT 16:9 Vaalua, aloimim karika ghe masaanga? Karika am annaa ghalima verete ghe roola ta ghalima airari (5,000) me ghaisae keru am ghe kaaila?
MAT 16:10 Me karika am annaa ghaitu verete ghe roola ta ghaata airari (4,000) taumattu me ghe roola ghaisae laka am ghe kaaila?
MAT 16:11 Vaalua, me karika am kilakila va karika va aghaauliaa verete? Am aikinikinitaa tani tara amasina uneira isti Paresi me Sadiusi etoa.”
MAT 16:12 Vara me laghe vira mene kilala va ghe aauliaa llo Paresi me Sadiusi etoa laghe aapasunga, me karika va la taatara amasina tale isti la ghelei tale verete.
MAT 16:13 Nau Iesu ghe lao sio tale voto ateva kalakalangina ia eSiisaria Pilipae, ghe kolomila kapuna disaepolo atoa va, “Taumattu ngatoa la ue va see ta Natuna ateva Taumattu ngateva?”
MAT 16:14 Laghe liula me laghe uela va, “Katoa la ue va Jon tau ngai aasuu ia, me katoa la ue va Elaija, me katoa la ue va Jerimaea o mene katoa tani propete.”
MAT 16:15 Me ghe kolomilala va, “Me am, am ue va aghi see?”
MAT 16:16 Saemon Pita ghe liula me ghe uela va, “Io Mesaea io, Natuna io God ateva tokatoka liu ia.”
MAT 16:17 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Niarangise etam Saemon natuna io Jona, poli karika teva taumattu eauliaa tau aatu llo ona ta Tamaghi etokatoka epona liu.
MAT 16:18 Me aghaauliaa etam va io Pita, me tale ia o atu eteva aue aghatulu aleghi ale manga ateva etana, me atamana ateae tale voto ateva aleira ia matena atoa karika erooroo tani apalaia.
MAT 16:19 Aue atau aatu kii eteva tale ararimangali ngepona liu eteva; saa llo ugheelei runga tale kosa ateva, aue la ghelei runga tee epona liu, me llo utautau velu tale kosa ateva aue la tau velu tee epona liu.”
MAT 16:20 Me ghe paola kapuna disaepolo atoa va la rau mene laa ghauliaa see va ia Mesaea ia.
MAT 16:21 Isaa o nau Iesu ghe tiuaala tani aulia ngamasalika ta kapuna disaepolo atoa va aue etani sae eJerusalem me aue esae ghaa oroieili mmarikana, ta namu ngatoa, me namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me aue la uvi ematea, me aue kotonna ateva nau, emene totu.
MAT 16:22 Pita ghe koloala me lalu ghe laa tingina ppae sio, me ghe tiuaala tani kisoia, ghe ue va, “Karika, Vau eteva! Isaa o voto karika erooroo tani lutu ta ngetam.”
MAT 16:23 Iesu ghe kiriela me ghe uela ta Pita va, “Kasu vulieghila, Satana! Ugheelei rungarunga salaghi. Nannaam karika eannaa voto kanna God ta voto kaluira taumattu ngatoa.”
MAT 16:24 Vara me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Lo ateva eanna tani usieghi, etani sioaa nannaane me erau mene nnainia nonga me esunuki unna aikotoo ateva, me eaimuli teeieghi.
MAT 16:25 Poli see eanna tani asaangi maamauluaane aue eraua, me lo ateva maamauluaane eraua ta poli mausighi aue emene ghaa.
MAT 16:26 Saa righi masi voto aue elutu arova taumattu ngateva ghele ghaa voto akapaaili tale kosa ateva me ghele rau maamauluaane? O sa ateva aue ghele tauela tani aikolikolieinia tani mene ghaa maamauluaane?
MAT 16:27 Poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tee mallangina ateva Tamane me kapuna ensolo atoa me aue etaula aipoliira kateva kateva taumattu tale voto laghe gheleila.
MAT 16:28 Aghaaulia ngakoronna etaimim va katoa oia am tiitingina, karika aue am mate me aue am tara Natuna ateva Taumattu ngateva emae tee ararimangalina ateva.”
MAT 17:1 Ghaonomo (6) nau ghe lange sio me Iesu ghe kolola Pita, Jeimis me Jon nengana Jeimis, me ila nonga laghe saela tale motouru eteva saesaenaaili ia.
MAT 17:2 Tale ia o voto ateva taataraane Iesu ghe aikolikoliaala emua ta mataira. Matana ghe lallaa arova sinaka ateva, me ghinnanina ghe usola arova mallanga ateva.
MAT 17:3 Vara me Moses me Elaija lalu ghe kaurekatila me lalu ghe tiuaala tani sama tee Iesu.
MAT 17:4 Me Pita ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, masinaaili ta ita sae mae oia. Arova uanna, aue aghelei kotolu ale paapali, kateva alem ia, me kateva alena ia Moses, me kateva Elaija.”
MAT 17:5 Pita ghe aippooaa nonga me kookoo ngateva mallanginaaili ia ghe akoulala me lingi ngalo ateva elome tale kookoo ngateva ghe uela va, “Ia o natughu eteva aghaailousieinia, me masimasiaaghi ta ngetana namungaili. Am nongoa.”
MAT 17:6 Nau eteva disaepolo atoa laghe nongola, laghe aso siola tapaa kosa, mataira ghe tau siola euu. Me laghe matautu etinginala.
MAT 17:7 Iesu ghe lao sio me ghe posolala me ghe uela etaira va, “Am totula. Am rau mene matautu.”
MAT 17:8 Nau eteva laghe atangaro saela, karika laghe tarala righi taumattu ta laghe tarala nonga Iesu.
MAT 17:9 Nau laghe mae siosio tale motouru, me Iesu ghe ttoieinilala va la rau mene auliaa ta mene teva saa llo laghe tarala lomosina ta Natuna ateva Taumattu ngateva etotu tale nimate.
MAT 17:10 Me disaepolo atoa laghe kolomiela va, “Vaalua me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao la ue va Elaija aue etani muemue mae?”
MAT 17:11 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Elaija aue emae akasina tani ghelei emasina akapa voto.
MAT 17:12 Me aghaauliaa etaimim va Elaija ghe mae sio me karika laghe tara kilaiela, me laghe ghelei teeiela isaa akapa voto laghe anna tani ghelei etana. Tale ie nonga o salana atikirighi Natuna ateva Taumattu ngateva aue eghaa nimmarikana ta nimaira.”
MAT 17:13 Me nannaaira disaepolo atoa ghe vira mene masalikela tani kila va ghe auliaa Jon tau ngai aasuu ia etaira.
MAT 17:14 Nau laghe rekatala nongina taumattu ngatoa, taita ateva ghe lao sio tani tara Iesu me ghe suuiaala emua ta Iesu.
MAT 17:15 Me ghe uela va, “Vau eteva, ualousiusi tee natughu taita arighi, poli eoo me egheeleia esessaaili me oroiaata ta ekaakatuu velu sae tale kuraa me tale manu tee.
MAT 17:16 Amaeainie sio ta kapum disaepolo atoa me karika la roola tani ghelei emasinaia.”
MAT 17:17 Me Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am lo ateva oia vituu, karika righi uneimim niaiesoaa, nannaaimim me gheeleiaaimim karika ghulughuluena. Ghaisaata aue atoka aitauaa teeiem? Me aue ghaisaata aue atoiem va am aiesoaa? Am ghaa mae sio aliki eteva etaghi.”
MAT 17:18 Iesu ghe paola raroai eteva, me ghe kasu vulila aliki eteva me ia arau o nau eteva, aliki eteva ghe masinala.
MAT 17:19 Me disaepolo atoa laghe lao sio tani tara Iesu nau ie nonga me laghe kolomiela va, “Vaalua me ami karika ami roola tani tiu velu raroai eteva?”
MAT 17:20 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Poli uneim niaikaaiaa ghaunaaili. Aghaaulia ngakoronna etaimim va, arova uneimim niaikaaiaa naanamungaane nongina katu ue ngai erighi ghaunaaili ia (mastet), am rooroo tani ue ta motouru eteva o va, ‘Kasula ona me umene lao teke,’ aue ghele kasu. Aue am rooroo tani ghelei voto akapa.”
MAT 17:22 Nau eteva laghe mae aitauaa sio eGalilii me Iesu ghe uela etaira va, “Natuna ateva Taumattu ngateva aue la tauela ta nimaira taumattu ngatoa.
MAT 17:23 Aue la uvi ematea me vara aiaakotonna ateva nau me aue emene totu.” Nau disaepolo atoa laghe nongola laghe alousiusila.
MAT 17:24 Vara me Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe laa rekata sio eKapenium, me lo atoa taumattu laghe ghaaghaa takis moni pei tale ale manga ateva laghe uela ta Pita va, “Kapuimim tisa ngateva eveluvelu takis tale ale manga ateva?”
MAT 17:25 Me Pita ghe uela va, “Ue, eveluvelu.” Me Pita ghe kupi ssola tale ale ateva, me Iesu ghe sama akasinala tani ue ta Pita va, “Saemon, uannaa va kingi etoa tale kosa ateva oia la ghaaghaa takis tale ase voto atoa ta see atoa, ta kapuira atoa o ta mene katoa ppae?”
MAT 17:26 Me Pita ghe uela va, “La ghaaghaa takis ta mene katoa ppae.” Me Iesu ghe uela etana va, “Mausina avalua o me kapuira atoa la tam tautaula takis.
MAT 17:27 Ta rau gheleila va esessaila etaita, siola tale ateo talia ngateae me uvelu ghoa unem airrekati eteae. Me nau urrekati aitiutiu eteva kko, uoti paane ateva, me aue ughaa viliki veu etivilau. Ughaaia me ulaa tauela etaira aipoli kaluitalua takis.”
MAT 18:1 Isaa o nau disaepolo atoa laghe lao sio ta Iesu me laghe kolomiela va, “See atoa namuu ila tale ararimangali ngepona liu eteva?”
MAT 18:2 Iesu ghe kolola aliki erighi me ghe atinginaiela elome etaira.
MAT 18:3 Me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va am aikolikoliaa me am nongina lutu ngaliki etoa, arova karika, karika aue am kupi sso tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 18:4 Liuna avalua o me lo ateva esioaa nannaane nongina aliki eteva o, namuu ia tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 18:5 “Me see emasimasi tani ghaa lutu ngaliki etoa poli ararighi eteae eghaaghaa teeieghi.
MAT 18:6 Arova aliki erighi eaaiesoaa etaghi, me teva taumattu eghelei unna niaikaaiaa ekatuu, ghele masinaaili ta arova la ghele iri teva paka ngatu ta ngalona, me la ghele ghoa allusia elo malionge.
MAT 18:7 “Aue esesaaili ta taumattu tale kosa ateva mausi voto la gheelei me katoa tani taumattu uneira niaikaaiaa ekaakatuu. Isaa o voto aue elutu me aue esesaaili ta lo ateva taumattu egheelei voto o elutulutu.
MAT 18:8 Arova nimam o kekem egheeleio me ukaakatuu tani ghelei voto sesa, usai kotoo me usau velu. Aue masina arova ughaa maulue me katelange kekem me nimam karika ia, me karika masina arova nimam me kekem masina me aue la sau veluo sae tale kura ateae tokatoka liu ia.
MAT 18:9 Me arova teva matam egheeleio me ukaakatuu tani ghelei voto sesa, uvaliki velua me usau velu, masina tani ghaa maulue ta kateva nonga matam, me karika masina arova matam akapa alua me la sau veluo sae tale kuraa ateae eGehenna.
MAT 18:10 “Karika am mene tara aliki etoa va peisaane ila. Aghaauliaa etaimim va kapuira ensolo atoa la laa reerekataa ta matane Tamaghi epona liu.
MAT 18:12 “Vaalua am annaa? Arova teva taumattu kiena sipsipi erooroo kateva ai (100) me kateva ghele tiu ppae, am annaa va karika aue ghele kasu vuli ghasiongaulu ghasio (99) tale voto saesaena me ghele kasu tani laa pae lo ateva ghe tiu ppaela?
MAT 18:13 Arova ghele taraia, aghaaulia ngakoronna etaimim va masimasiaane tale ia o sipsipi eteva namungaili me tale lo ghasiongaulu ghasio (99) karika laghe tiu ppaela.
MAT 18:14 Tale ia nonga o salana atikirighi Tamaim ateva epona liu karika eanna va teva ta lutu ngaliki etoa eraua.
MAT 18:15 “Arova teva tuem o nengam eghelei teeio righi voto sesa, ulaa taraia me uauliaa voto sesa egheleila etam elome etaimalua nonga. Arova enongo usilainio, angu sausiela tani ghaa oghia.
MAT 18:16 Arova etam nongo usilainio, ughaa kateva o ghalua tani mene laa taraia me la rooroo tani auliaa va voto o koronna.
MAT 18:17 Arova etam nongo usilainila, am auliaa tale ale manga, me arova etam nongo usilaa tee ale manga, am tau velua, me enim toka nongina tau ngeleka ateva o tau ngai ghaa takis.
MAT 18:18 “Aghaaulia ngakoronna etaimim va voto llo am gheelei runga tale kosa ateva, aue la ghelei runga tee epona liu, me llo am tautau velu tale kosa ateva aue la tau velu tee epona liu.
MAT 18:19 “Amene aauliaa etaimim va arova lo alua taumattu tale kosa ateva lalu mae aitauaa tale kateva nonga ninannaa me lalu kolomieghi tale righi voto aue Tamaghi epona liu aue ghele taula.
MAT 18:20 Poli arova ghalua o kotolu la maemae aitauaa tale ararighi eteae, aghi atokatoka aitauaa teeila.”
MAT 18:21 Me Pita ghe mae sio ta Iesu me ghe kolomiela va, “Vau eteva, aue ghaisaata akkaluaa voto sesa ateva tueghi o nengaghi ghele ghelei etaghi, aue esae ta ghaituaata (7)?”
MAT 18:22 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaauliaa etam va karika va ghaituaata nonga, ta ghaitungauluaata me mene ghaitu (77).
MAT 18:23 “Liuna avalua o me ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili kateva king ghe aloanna tani ghelei eghulughuluena uneira dinao kapuna tau ngai nongonongo anna atoa.
MAT 18:24 Nau ghe tiuaala, laghe maeaa sio ia o taumattu ngateva unna kinatama dinao ateva.
MAT 18:25 Poli karika ghe rooroo tani liu, vauna ateva ghe uela va la laa taua me la polia, ia me vausenna ateva me natuna atoa me peina akapa atoa, tani liu unna dinao ateva.
MAT 18:26 “Ia o tau ngai nongonongo anna ateva ghe suuiaala patu kkena emua etana me ghe annala va vauna ateva ealousiusi teeia me aue eliu ekapa voto.
MAT 18:27 Vauna ateva ghe alousiusi teeiela me ghe uela va vulla tani liu unna dinao, me ghe tau veluela me ghe kasula.
MAT 18:28 “Nau ghe kasula, ghe lao sio me ghe tarala kateva kapuna lalu ghe uungu eitauaa ghe dinaola etana ta kateva ai (100) silva koen. Ghe poso atokaiela me ang ghe aloanna tani kii pule alona atiulu. Me ghe ue etana va, ‘Utani liu kalum dinao ateva.’
MAT 18:29 “Kapuna ateva lalu ghe uungu eitauaa ghe suuiaala patu kkena emua etana me ghe anna va ghe alousiusi teeia me aue ghe liu unna dinao ateva.
MAT 18:30 “Me kapuna ateva ghe ratila, ghe tani atoka ssola taumattu ngateva tale ale mata voovoo lomosina ta ghe tani liula kanna dinao ateva.
MAT 18:31 Nau mene katoa tani tau ngai nongonongo anna laghe tara isaa o voto ghe lutula, nannaaira karika ghe masinala. Liuna avalua o me laghe aulia ngakapala voto ghe lutula ta vauira ateva.
MAT 18:32 “Me vauna ateva ghe mene koloala ia o tau ngai nongonongo anna ateva me ghe uela etana va, ‘Io sesa taumattu io. Aghe ghaa velu ekapala kalum dinao poli ughe ue va aghalousiusi teeio.
MAT 18:33 Vaalua me karika ughe mene alousiusi teela mene lo ateva kapum amalu ghe uungu eitauaa nongina aghe gheleila etam?’
MAT 18:34 Vauna ateva ghe sessaiela me ghe auliaala me lo atoa la ghaaitoiaa ale mata voovoo ateva va laghe ghelei teeia voto mmarikana lomosina ta etani liu ekapa kanna dinao.
MAT 18:35 “Tamaghi epona liu egheelei evalua o etaimim, arova am tam kkaluaa kateva tueimim me nengaimim tale urunguitaniimim.”
MAT 19:1 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o voto, ghe kasu vulila eGalilii me ghe lao sio tale distriki eteva eJiudia ta pai kativilau eJodan.
MAT 19:2 Oroiannaaili taumattu ghe usiusia me ghe ghelei emasinailala tale ia o voto ateva.
MAT 19:3 Katoa Paresi laghe mae sio etana tani tootoongainia tale kateva nikokkolomi. Laghe uela etana va, “Uneita inangari nipaopao eue va masina arova taita ateva erooroo tani rati vausenna ateva tale aloaloannaane?”
MAT 19:4 Ghe liula me ghe uela va, “Karika am ghe ritila va tale aitiutiu tale voto akapaaili lo ateva ghe gheleila voto ‘ghe gheleila taita me vause’?
MAT 19:5 Me God ghe uela va, ‘Liuna avalua o me taita ateva ekasukasu vuli tamane me kinna me ekaakateva nonga ilalua me vausenna ateva, me ilalua aue lalu kateva nonga tale vilikiirarua.’
MAT 19:6 Karika va emene ghaaghalue ilalua, ta ekaakateva nonga ilalua. Liuna avalua o me llo God eaatoka aitauaa, karika teva taumattu emene pola.”
MAT 19:7 Me laghe kolomiela va, “Me vaalua me Moses ghe pitila va taita ateva erooroo tani taula uru ngai niairatii ta vausenna ateva, me esungi velua?”
MAT 19:8 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Moses ghe uela va am rooroo tani rati vauseniimim poli urunguitaniimim korokoronganaaili, me aitiutiu tale voto akapaaili karika isaa avalua o.
MAT 19:9 Aghaauliaa kieimim va lo ateva erati vausenna ateva nau karika tale uunguaa niailai salosaloaa see, me emene ghaa mene teva vause, ange lai sarila.”
MAT 19:10 Disaepolo atoa laghe uela etana va, “Arova ia avalua o, aue emasina arova taita ateva erau mene lai.”
MAT 19:11 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika va taumattu ngakapa aue eghaa isaa oia inangari, ta llo nonga atoa God ghe akorokoronganailala tani ghaa isaa oia inangari.
MAT 19:12 Poli katoa, nau laghe lutula laghe lutu saasakiaala me karika la rooroo tani lai. Me katoa taumattu laghe kaatilala, me katoa la tam anna tani lai poli la ghanna tani ghelei uunguaane ararimangali ngepona liu eteva. Lo ateva erooroo tani ghaa isaa oia inangari aue eghaa.”
MAT 19:13 Me laghe maeaa sio lutu ngaliki etoa ta Iesu va esaoaa nimane etaira me epure etaira. Disaepolo atoa laghe kisokiso lo atoa laghe maeainila sio.
MAT 19:14 Me Iesu ghe uela va, “Am tau velu lutu ngaliki etoa, me la mae etaghi. Am rau mene ghelei rungainila poli ararimangali ngepona liu eteva kaluira ia lo atoa nongina ila o lutu ngaliki etoa.”
MAT 19:15 Ghe saoaala nimane etaira me ghe kasu vulila lo ateae o masaliki.
MAT 19:16 Vara me kateva taita ghe mae sio ta Iesu me ghe kolomila Iesu va, “Tisa, saa arighi masi voto aue aghelei me aghaa maulue ateva tokatoka liu ia?”
MAT 19:17 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Vaalua me ukokkolomi voto masina etaghi? Nim kateva nonga masina ia. Arova uanna tani ghaa maulue, unongo usilaa inangari nipaopao.”
MAT 19:18 Me taita ateva ghe kolomila Iesu va, “Sa ateva inangari nipaopao?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Urau mene aiuvi emate, urau mene lai sari, urau mene ainao, urau mene kamekame tale niaisakei,
MAT 19:19 uoneoneaa tamam me kinam, me uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam nongina uaaielousieinio.”
MAT 19:20 Me aliki taita ateva ghe uela va, “Isaa akapa voto ona ngaghe gheleila. Mene sa ateva voto karika aghe ghelei?”
MAT 19:21 Iesu ghe liula etana me ghe uela va, “Arova uanna tani ghulughuluenaaili, ulao me ulaa tau peim me la poli me ughaa viliki veu me utau lao ta lo atoa karika righi peiira, me aue utau peipeiena epona liu. Me umae usieghi.”
MAT 19:22 Nau eteva aliki taita ateva ghe nongo avaluela o, ghe alousiusila me ghe kasula, poli oroiannaaili peina.
MAT 19:23 Me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va aanasaaili ta tue peipeiena atoa tani kupi sso tale ararimangali ngepona liu eteva.
MAT 19:24 Me aghaauliaa etaimim va marova masukasukale ta teva kamolo tani kupi sso tale teae mata raum, aue emasukasukaleaili tee ta teva tue peipeiena tani kupi sso tale ararimangalina ateva God.”
MAT 19:25 Disaepolo atoa laghe soghiaa saasakiaa teela isaa o inangari me laghe kolomila va, “Me see nonga erooroo tani saanga?”
MAT 19:26 Iesu ghe taatara lao sio etaira me ghe uela va, “Ta taumattu ngatoa, karika la rooroo tani ghelei isaa o voto, me ta God, erooroo tani ghelei isaa akapa voto.”
MAT 19:27 Pita ghe liula me ghe uela va, “Ami ghe kasu vuli ekapala voto tani mae usio! Saa nonga ateva aue ami ghaaia?”
MAT 19:28 Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va, nau voto emene aikolikoliaa nau Natuna ateva Taumattu ngateva etoka tale masi aitokatokane ateva king, lo atoa am aaimuli teeieghi aue am toka tale kasangaulu ghalua (12) aitokatoka uneira namu ngatoa. Me aue am ghelei niaisakei tale kasangaulu ghalua ararimangali nge Israel.
MAT 19:29 Me lo atoa laghe kasu vulila tanganueira, o tueira me nengaira atoa o tamaira me kinaira me natuira atoa o umaira paa ngutana ta poli ararighi eteae, aue la ghaa ailiuliu tale isaa o voto elau kateva ai (100), me aue la ghaa tee maulue ateva tokatoka liu ia.
MAT 19:30 Me oroi ila taumattu ngatoa matuutuliena ila aue la sioaili euu, me see ila lo atoa arariira euu aue la matuutuliena.”
MAT 20:1 Iesu ghe mene kiukiu tee lao sio va, “Aghaaulia ngavalua o poli ararimangali ngepona liu eteva nongina kateva tau kosa. Elue talaua poopooa, ghe lao sio tani kolo tau ngai uungu etoa va la uungu tale umana utani uaeni.
MAT 20:2 Ila oia tau ngai uungu etoa laghe masimasila tani ghaa kateva kateva silva koen tale lo ateva o nau, me namu ngateva ghe sungilala tani laa uungu tale umana utani uaeni etingiu.
MAT 20:3 “Elue talaua ta 9 kilok, namu ngateva ghe lao sio, me ghe tarala taumattu ngatoa laghe aaitokaa see nongina laghe veluvelu eitauaa.
MAT 20:4 Me eghe uela etaira va, ‘Am tee am rooroo tani laa uungu tale utani uaeni etingiu, me aue apoliem tale sa ateva ghulughuluena ia.’
MAT 20:5 Me laghe kasula. “Elo sinaka ta 12 kilok, me mene elo alai ta 3 kilok, namu ngateva ghe mene lao sio tani mene gheleila llo eghe ghelei.
MAT 20:6 Elo alai ta 5 kilok, ghe lao sio me ghe tarala kasina taumattu ghe aaitokaa see, me ghe kolomilala va, ‘Vaalua me ia oia nau eteva am nim tokala etana?’
MAT 20:7 “Me laghe uela va, ‘Karika teva taumattu etau mae sio righi niuungu etaimami.’ “Ghe uela etaira va, ‘Am tee am laa uungu tale utani uaeni etingiu.’
MAT 20:8 “Elo alai ta 6 kilok me tau kosa ateva ghe auliaala ta kapuna tau ngai toitoi eteva va, ‘Kolola tau ngai uungu etoa me utau lao aipoliira. Utau lao aipoliira kateva kateva, utiuaa ta lo atoa laghe airuuruula tani mae uungu, me elaa ruu ta lo atoa laghe aitiutiula tani mae uungu.’
MAT 20:9 “Lo atoa taumattu laghe tiuaala ta 5 kilok elo alai laghe mae sio me laghe ghaala kateva kateva silva koen.
MAT 20:10 Me nau eteva lo atoa laghe tiuaa ngakasinala laghe mae sio, laghe nnaala va laghe ghaa oroi viliki veu, me karika, ila tee laghe ghaala kateva kateva silva koen.
MAT 20:11 Laghe tarala viliki veu laghe ghaala me ghe sessailala ta tau kosa ateva, me laghe tiuaala tani auliulieinia, laghe ue va,
MAT 20:12 ‘Ta lo atoa la airuuruula tani uungu, la uungula nonga kateva aoa, me upolilala nongina upoliemamila. Ami gheleila kinatama niuungu eteva, ta ami tiuaala arau elue talaua poopooa me sinaka ateva ange sinaki emateamamila.’
MAT 20:13 “Tau kosa ateva ghe nongola inangariira me eghe liu evaluela toko ta kateva kapuna tau ngai uungu va, ‘Kapughu, karika agheleila teva voto sesa etam. Karika ughe asokoi teeieghila va aue ughaa kateva silva koen?
MAT 20:14 Ghaala aipolim me ukasu. Aghi aghe auliaala va la poli evalueiem o lo atoa laghe airuuruula tani uungu, tale aloannaaghi.
MAT 20:15 Koti karika erooroo va aghaimuli tee aloannaaghi tani aikoita uneghi viliki veu, va? Arova aghanna tani ghelei masi niuungu tale taumattu ateva oia, vaalua me esessaio?’”
MAT 20:16 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Isaa avalua o me oroi ila taumattu ngatoa matuutuliena ila aue la sioaili euu, me see ila lo atoa arariira euu aue la matuutuliena.”
MAT 20:17 Iesu ghe kasula me ghe laa saesae eJerusalem. Me nau eteva laghe laa saesae, Iesu ghe kolo apalluula nonga kapuna kasangaulu ghalua (12) disaepolo, me ghe auliaala etaira va,
MAT 20:18 “Am nongo, ita laa saesae eJerusalem, me aue la tau lao Natuna ateva Taumattu ngateva ta nimaira namu ngatoa tale pristi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao atoa, me aue la ghelei niaisakei etana, me la tingina aitauaa tani uvi ematea.
MAT 20:19 Aue la taue lao ta taumattu ngeleka atoa, me aue la kusiaa teeia, la uetaia, me la avukalaia tale aikotoo. Emuli tale kotolu nau, aue etotu.”
MAT 20:20 Emulina, kinairarua ateva natuna alua Sebedi me natuna alua lotolu ghe mae sio ta Iesu. Me kinairarua ghe suuiaala me ghe uela va ealoanna kateva voto ta Iesu.
MAT 20:21 Me Iesu ghe uela va, “Sa ateva uaaloannaia?” Me vause ateva oia ghe uela va, “Aghaloanna va uue va ilalua oia natughu elua, lalu toka kalakalangina tale ararimangalim eteva, kateva tale pai muenna ativilau, me kateva tale pai uaise ativilau.”
MAT 20:22 Iesu ghe nongola isaa oia inangari me ghe liula tani ue va, “Karika amalu kilakila amasina llo amalu kookolomi. Amalu rooroo tani ropi tale ia o kapa ateva nimmarikana etana aue aropi etana?” Me lalu ghe uela va, “Ue, angalu rooroo.”
MAT 20:23 Iesu ghe uela etairarua va, “Koronna, aue amalu ropi tale uneghi kapa ateva, me tani toka tale pai muenna o uaise ativilau, aghi karika uunguaaghi tani tau aatu. Isaa o voto uneira isaa o taumattu Tamaghi ang ghe aimonomonosiaa tau lao sio.”
MAT 20:24 Nau eteva kasangaulu (10) disaepolo laghe nongola isaa o inangari tue me nenga alua lalu ghe kolomila Iesu, eghe sessailala.
MAT 20:25 Iesu ghe kolo aitaueinilala me ghe uela etaira va, “Am kilakila, isaa o tau ngai toitoi tale tau ngeleka atoa, la gheelei taumattu enim uungu aanasa etaira. Me lo atoa matuutuliena ila, la gheelei saasakiaa ta taumattu ngatoa.
MAT 20:26 Isaa o ase gheeleiaaira erau mene toka elome etaimim, karika. Lo ateva taumattu eaaloanna tani namuu elome etaimim, esio euu me eghelei nongina tau ngai nongonongo anna atoa.
MAT 20:27 Me lo ateva taumattu ealoanna tani muemueinam, etani kapuimim tau ngai uungu.
MAT 20:28 Nongina Natuna ateva Taumattu ngateva ghe tam sio mae va la uungu etana, karika, ta ghe sio mae tani uungu etaira me tani taula maamauluaane tani ghaa oghi oroi taita me vause.”
MAT 20:29 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasu vulila masaliki taatara ateae eJeriko, me oroieili taumattu ghe mene usiela.
MAT 20:30 Me ghalua taumattu lalu ghe tokatoka tale sama salana atikirighi, mata salusalu ilalua. Me nau eteva lalu ghe nongola va Iesu ekasukasu emaemae, me namuu ta lalu ghe kolokoloa va, “Vau eteva, io Natuna io Deivit, ualousiusi teeiengalua!”
MAT 20:31 Nau eteva taumattu ngatoa laghe nongolaluela lalu ghe kolokolo, taumattu ngatoa laghe paopao rungainilalua va, “Amalu rau mene sama.” Me ilalu ghe kolokolo anamuu va, “Vau eteva, Natuna ateva Deivit, ualousiusi teeiengalua!”
MAT 20:32 Iesu ghe tinginala, ghe kololaluela me ghe uela va, “Saa llo amalu aloanna va aghelei etaimalua?”
MAT 20:33 Lalu ghe uela etana va, “Vau eteva, angalu aloanna va uoti matangalua.”
MAT 20:34 Iesu ghe alousiusi teeilaluela, ghe posola matairarua, me arovaeaata matairarua ghe taatarala, me lalu ghe usiela.
MAT 21:1 Nau eteva ngila ghe aakalakalaa eJerusalem me ngila ghe rekatala tale masaliki eteva eBetpeis tale motouru eteva eOliv, me Iesu ghe suula ghalua tani kapuna disaepolo.
MAT 21:2 Ghe uela etairarua va, “Amalu muemuela me amalu lao tale masaliki eteae ngeita taraie lao sio me arovaea ta aue amalu tara donki eteva me natuna ateva la iiri etinginailaluela. Amalu pulakailalua, me amalu maeainalua etaghi.
MAT 21:3 Arova teva ekolomiemalua, amalu ue etana va, ‘Vau eteva eanna tani ghelei uunguaane etairarua me aue arovaeaa nonga ta etau velulalua.’”
MAT 21:4 Isaa o voto ghe lutula tani ghelei inangarina propete ateva ghe kaurekatila,
MAT 21:5 ghe uela va: “Auliaala ta masaliki taatara ateae eSaeon, ‘Am tara kapuimim kingi eteva emaemae etaimim, esiosioaili euu me eiilou tale donki, lo ateva donki aliki taita ia.’”
MAT 21:6 Disaepolo alua lalu ghe kasula tani ghelei voto Iesu ghe auliaala etairarua.
MAT 21:7 Lalu ghe maeaa sio donki eteva kinna ia me natuna ateva, me lalu ghe alokoi saela uneirarua aiaasae ngeleka etairarua, me Iesu ghe laa sae toka etairarua.
MAT 21:8 Oroiannaaili taumattu laghe lullu velu uneira aiaasae ngeleka me laghe pulepule alokoi tapaa salana, me katoa laghe saisai laa ngai me laghe aalokoi sio tapaa salana.
MAT 21:9 Lo atoa taumattu laghe muemueainia me lo atoa laghe aimuli etana laghe ovaova tani ue va, “Tau sae ararina ateae Natuna ateva Deivit!” “Niarangise aue etoka ta lo ateva emaemae tale ararina ateae Vau eteva!” “Tau sae ararina ateae God iaaili epona!”
MAT 21:10 Nau eteva Iesu ghe kupi ssola eJerusalem, taumattu ngakapa eJerusalem ghe soghieiniela, me laghe aikolomieinila va, “See okae?”
MAT 21:11 Me lo atoa laghe kasukasu teeia laghe ue va, “Iesu oke, propete ia me aNasareti ia eGalilii.”
MAT 21:12 Iesu ghe kupi ssola nongina ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me ghe sungi vella lo atoa laghe aaitauaa me laghe poppoli. Ghe sau etakila uneira tevoo atoa lo atoa laghe aikolikoliaa viliki veu me uneira aitokatoka lo atoa laghe aaitauaa ghila valusu va la poli.
MAT 21:13 Ghe uela etaira va, “Laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva va, ‘Aleghi ale manga ateva la ghaseasea va ale ailooloo sae ia.’ Me am ngam eleiela arova ‘aleira ale niaisulia ia tau niainao atoa.’”
MAT 21:14 Mata salusalu etoa me tangorengorena atoa laghe mae sio tani taraia tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, me ghe ghelei emasinalala.
MAT 21:15 Namuu ta pristi etoa me tau ngai aapasunga atoa tale inangari nipaopao laghe tarala masi voto ghe ghelei me vaalua aliki etoa laghe aore tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva tani ue va, “Tau sae ararina ateae Natuna ateva Deivit,” me ghe sessai etinginailala.
MAT 21:16 Me laghe kolomila Iesu va, “Unongonongo llo aliki etoa la ghauliaa?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ue. Me koti karika am ghe ritila inangari laghe piti elokoila laghe uela va, “‘Ughe aimonomonosiaala lutu ngaliki etoa va aue la tau sae ararim ateae.’”
MAT 21:17 Ghe kasu vulilala me ghe kupi ghoala tale masaliki taatara ateae me ia o voo ngateva ghe tokala tale masaliki eteva eBetani.
MAT 21:18 Elue talaua poopooa ghe mene laa sosso tale masaliki taatara ateae me ang ghe maamaloo.
MAT 21:19 Me ghe tarala fig ateae ghe tiitingina tale sama salana atikirighi me ghe lao akalakalangina sio etana me karika righi uenena, nim uruena ia, me ghe uela ta fig ateae va, “Karika aue umene kuneaa righi uem.” Me arovaeaa ta fig ateae ghe mmatela.
MAT 21:20 Nau eteva disaepolo atoa laghe tarala isaa o voto laghe soghiaala me laghe kokkolomi va, “Vaalua me arovaeaa nonga ta emmatela?”
MAT 21:21 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va arova am aikaaiaa me karika nannaaimim eghaaghalua, karika aue am ghele ghelei nonga voto nongina llo elutula tale fig ateae, ta am rooroo tani ue ta ia o motouru eteva va ekasu me eghoa katuu elamana me aue ghele ghelei.
MAT 21:22 Arova am aiesoaa, aue am ghaa saa ase voto aue am kokkolomi tale nilooloo sae.”
MAT 21:23 Iesu ghe kupi ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, me nau ghe tiuaala tani apasunga, namu ngatoa ta pristi etoa me lo atoa laghe naanamuu ta taumattu ngatoa laghe mae sio etana, me laghe kolomiela va, “See ghe tau aatu sio matuutuliena etam, me see ghe sungiola tani mae ghelei isaa oia voto?”
MAT 21:24 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Akolomiem mua tale kateva nikokkolomi, me arova am liu ia o nikokkolomi eteva, aue aghauliaa va see ghe tau mae sio matuutuliena etaghi.
MAT 21:25 Ia Jon ghe asuu taumattu, see ghe tau lao sio matuutuliena etana, taumattu ngatoa, o God?” Me laghe tiuaala tani aissakea elome etaira. Laghe ue va, “Arova ita ue va, ‘God,’ aue eue teeita va, ‘Me vaalua me karika am ghe aaiesoaa etana?’
MAT 21:26 Me arova ita ue va, ‘Ta nim taumattu,’ ita maamatauta taumattu ngatoa poli ila akapa la ue va Jon propete ia.”
MAT 21:27 Liuna avalua o laghe liula me laghe uela ta Iesu va, “Karika ami kilakila.” Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghi tee, karika aue aghauliaa etaimim va see ghe tau mae sio matuutuliena etaghi.
MAT 21:28 “Vaalua am annaa tale kiukiu eteae toko? Kateva taumattu natuna taita alua ghe lao sio ta mua ateva, me ghe uela va, ‘Natughu, laa uungu tale utani uaeni.’
MAT 21:29 “Me mua ateva ghe uela etana va, ‘Karika aue alao,’ vara me ghe nnaa aioghioghiaala me ghe lao sio.
MAT 21:30 “Me tamairarua ghe mene auliaala isaa o inangari ta mene aiaaghaluena ateva aliki. Ia o lo ateva aliki ghe liula me ghe uela va, ‘Ue, namu ngateva, aue alao,’ me karika ghe lao sio.
MAT 21:31 “See ta ngetairarua ghe gheleila llo tamairarua ghe aloanna?” Laghe liula me laghe uela va, “Aitiutiu eteva.” Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va aighaa takis atoa, me vause ngetapaa salana atoa ngeila muemueinam sso tale ararimangalina ateva God.
MAT 21:32 Poli Jon ghe mae sio etaimim tani apasunga salana ghulughuluena, me karika am ghe aiesoaa llo ghe auliaala, nim aighaa takis nonga atoa me vause ngetapaa salana atoa laghe aiesoaa. Me am ghe taatara poi voto me karika am ghe nanna ngaioghioghiaa me am ghe aiesoaa etana.
MAT 21:33 “Am mene nongo kateae kiukiu niaimatoonga. Kateva taumattu ghe pasala utani uaeni etingiu tale kosane ateva, me ghe iri taliaala valavala ateae me ghe kaila aiposoaa uaeni eteva, me ghe atulula aitiketike ateva, me ghe taue lao sio ta katoa tau ngeutana tani aitarainia, me ghe kasu emasaula.
MAT 21:34 Nau utana atingiu ghe massola, ghe suula kapuna tau ngai nongonongo anna atoa tani laa ghaa righi uenenna utani uaeni etingiu.
MAT 21:35 “Lo atoa laghe aitaraa utana atingiu laghe kune atokailala: laghe paru emaamatela kateva, me laghe uvi ematela kateva, me aiaakotonna ateva laghe osaiela.
MAT 21:36 Me ghe mene suu tau lao sio mene katoa tani kapuna tau ngai nongonongo anna etaira, oroiaaira elaulau lo atoa laghe lao akasina sio. Tau ngai toi utana atingiu laghe ghelei teeilala voto nongina lo atoa laghe muemueainilala.
MAT 21:37 Airuuruu ghe suula natuna ateva tani lao etaira, poli ghe ue va, ‘Aue la oneoneaa natughu eteva.’
MAT 21:38 “Me nau tau ngai toi utana atingiu laghe tarala natuna ateva, laghe sama aitauaala elome etaira va, ‘Lo ateva aue eghaa utana atingiu okae. Ita laa uvi ematea me ita ghaa voto aue peina.’
MAT 21:39 Mausina avalua o me laghe ghaaiela me laghe sau velue ghoala eleka tale utani uaeni etingiu me laghe uvi emateala.
MAT 21:40 “Liuna avalua o me lo ateva umana ia utani uaeni etingiu nau erekata, sa ateva aue egheleia ta lo atoa laghe aaitarainia?”
MAT 21:41 Laghe liula me laghe uela va, “Aue eghelei voto sesaaili tale ila o sesa taumattu ngatoa, me aue emene taula utani uaeni etingiu ta mene katoa ppae lo atoa aue la taula uaeni etana nau la pariki.”
MAT 21:42 Iesu ghe uela etaira va, “Koti am ghe ritila tale Uru ngai Manga ateva, eue va, “‘Atu eteva tau ngai atulu ale atoa laghe ratiela ghe aitiutiula tale atu ekapa atoa tani suei ale ateva. Vau eteva ghe gheleila isaa o voto, me taataraane masinaaili ta mataita.’
MAT 21:43 “Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va ararimangali eteva epona liu aue God eghaa velua etaimim me emene tauela ta lo atoa taumattu aue la nongo usilainia.
MAT 21:44 Lo ateva aue ekatuu saoaa tale ia o atu eteva aue etakotokoto, me arova atu eteva ekatuu saoaa etana aue etaputuputu.”
MAT 21:45 Nau eteva namu ngatoa ta pristi etoa me Paresi etoa laghe nongola ta Iesu ghe auliaala ia o kiukiu niaimatoongana ateae, laghe kilala va ghe aauliaa teeila.
MAT 21:46 Laghe paepae tikirighi salana tani kuneia, me laghe maamatauta taumattu ngatoa poli ila laghe ue va Iesu propete ia.
MAT 22:1 Iesu ghe mene poppooaa etaira tale kiukiu niaimatoonga, ghe ue va,
MAT 22:2 “Ararimangali ngepona liu eteva nonginaaili kingi eteva ghe aimonomonosiaala ninamanama ateae tale nilai eteae ta natuna.
MAT 22:3 Ghe suula kapuna tau ngai nongonongo anna atoa tani laa ghauliaa ta kolokolona atoa tale ia o ninamanama ateae va la mae, me karika laghe annala tani mae.
MAT 22:4 “Me ghe mene suula katoa tani kapuna tau ngai nongonongo anna. Ghe uela etaira va, ‘Am laa ue ta kolokolona atoa va: Ngaghaimonomonosiaala inana. Kieghi vulumakao atoa taita ila, me morona atoa natu vulumakao ngila uvila me pasila me isaa akapa voto ange aimonomonosiaala. La mae tale ninamanama ateae tale nilai eteae.’
MAT 22:5 “Me karika laghe anna tani nongo me laghe aitiuaala. Kateva ghe lao sio ta ngumane, me kateva ghe lao sio tani ghelei voto aue eghaa viliki veu etana.
MAT 22:6 Me mene katoa laghe poso atokala kapuna tau ngai nongonongo anna atoa king me laghe ghelei teeilala voto karika masina, me laghe uvi ematelala.
MAT 22:7 King ghe sessaiela, me ghe suula kapuna tau ngai uvii etoa laghe lao sio tani tturu tau ngai uvii emate atoa, me laghe suluila masaliki taataraira ateae.
MAT 22:8 “Me ghe uela ta kapuna tau ngai nongonongo anna atoa va, ‘Ninamanama ateae tale nilai eteae ange aimonomonosiaala, me lo atoa aghe uela va la mae karika masina ila tani mae.
MAT 22:9 Am lao sio tapaa salana me am kolo sa ateva taumattu am rooroo tani tara.’
MAT 22:10 Liuna avalua o me tau ngai nongonongo anna atoa laghe lao sio tapaa salana me laghe kolola saa taumattu laghe roola tani tara, sesa me masina, me ale ngai namanama atiulu ghe pasula tale taumattu.
MAT 22:11 “Me vara kingi eteva ghe kupi ssola tani tara taumattu ghe mae sio me ghe tarala kateva taumattu, karika ghe aasae koloso nilai eteae.
MAT 22:12 Me ghe kolomiela va, ‘Kapughu, vaalua ukupi sso mae nau karika uaasae teva koloso nilai?’ Me taumattu ngateva karika ghe samala.
MAT 22:13 “Me king ghe auliaala ta tau ngai uungu etoa va, ‘Am irila kkena me nimane, me am sau velue ghoa eleka tale aavoona me eghoa toka ngangngala me aingeresia ngalungaluna.’
MAT 22:14 “Poli oroi la kolokolo me malaki llo la suisuitoonga.”
MAT 22:15 Vara me Paresi etoa laghe kasula tani laa ghaimonomonosiaa salana vaalua tani ghaa Iesu tale inangarina.
MAT 22:16 Laghe suula kapuira disaepolo atoa, me kapuna tee atoa Herot tani lao etana. Laghe uela etana va, “Tisa, io nau ekapa atoa uaauliaa nonga voto koronna me voto uaapasunga tale salane God, koronna ia, karika unannangaili saa llo taumattu ngatoa la annaa, me karika utaatara taumattu tale naanamungaane me uunguaane.
MAT 22:17 Auliaala etaimami io vaalua nannaam. Vaalua? Masina tani tau lao takis ta Siisa?”
MAT 22:18 Iesu ghe kilakila voto laghe ailoeaala karika masina, me ghe uela etaira va, “Am usimaghalua am, vaalua me am aloanna tani tootoongainaghi?
MAT 22:19 Am apasungaala viliki veu etivilau etaghi am tautau ta Siisa.” Me laghe maeaa sio viliki veu etivilau ta ngetana.
MAT 22:20 Me ghe kolomilala va, “See tootoona ateva me ararina ateae o?”
MAT 22:21 Laghe liula me laghe uela va, “Siisa.” Me ghe uela etaira va, “Am taula llo voto kanna Siisa ta Siisa, me voto kanna God ta God.”
MAT 22:22 Laghe soghiaala isaa o inangari laghe nongola, liuna avalua o me laghe kasu vuliela.
MAT 22:23 Tale ie nonga o nau eteva, Sadiusi etoa, karika la ghaaiesoaa tale nitotu tale nimate, laghe mae sio tee uneira nikokkolomi eteva.
MAT 22:24 Laghe uela va, “Tisa, Moses ghe pitila etaimami va, arova taita ateva lailai ia emate me karika righi natuna, nengane aue eghaa vause ateva eraue vuluela, tani alutu natuna tuena.
MAT 22:25 Ghaitu (7) tue me nenga laghe tokatoka teeiemami. Aitiutiu eteva ghe laila, me ghe matela. Me, poli karika righi natuna, nengane ghe mene ghaala vausenna ateva.
MAT 22:26 Ase voto ateva o ghe mene lutula ta aiaaghaluene ateva taita me kotonna ateva, me ghe laa sio ruu tale aiaaghaituna ateva.
MAT 22:27 Airuuruu me vause ateva ghe matela.
MAT 22:28 Nau nitotu tale nimate, see aue evausenna ia ta ila o tue me nenga ghaitu, poli ila akapa laghe laila etana?”
MAT 22:29 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Nannaaimim karika ghulughuluena, poli karika am kilakila Uru ngai Manga ateva me sarasarakaniaane God.
MAT 22:30 Nau nitotu tale nimate, taumattu karika aue elai; aue la nongina ensolo atoa epona liu.
MAT 22:31 Me tale tottotuaaira lo atoa matena ila, karika am ghe ritila voto llo God ghe auliaala etaimim?
MAT 22:32 ‘Aghi kapuira Goto ieghi Abraham, Aisiki me Jekop.’ Karika va kapuira Goto ia matena atoa ta kapuira Goto ia lo atoa maulue ila.”
MAT 22:33 Nau taumattu ngatoa laghe nongola laghe soghiaala llo ghe aapasunga.
MAT 22:34 Paresi etoa laghe velu eitauaala nau laghe nongola va inangarina Iesu ghe ghelei epaavoola Sadiusi etoa.
MAT 22:35 Kateva etaira, muennaaili ia tale inangari nipaopao, ghe toongiela tale ie toko nikokkolomi eteva.
MAT 22:36 Ghe uela va, “Tisa, sa ateva inangari tale isaa o inangari nipaopao namuu?”
MAT 22:37 Iesu ghe liula me ghe uela va, “‘Uaielousiaa Vaum ateva kapum Goto ia tale urunguitanim me tale maamauluaam me tale nannaam.’
MAT 22:38 Aitiutiu eteva o, me namuu ia tale isaa akapa inangari nipaopao.
MAT 22:39 Me aiaaghaluene ateva, nongina aitiutiu eteva, ‘Uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam, nongina uaaielousieinio.’
MAT 22:40 Isaa akapa inangari nipaopao me lo inangari propete atoa laghe auliaala, etani laolao aitauaa tee ilalua o inangari nipaopao alua.”
MAT 22:41 Tale ie nonga o nau eteva Paresi etoa laghe velu eitauaala me Iesu ghe kolomilala va,
MAT 22:42 “Vaalua am annaa ta Mesaea ngateva? See tuvuna ia?” Laghe liula me laghe uela va, “Tuvuna ia Deivit.”
MAT 22:43 Me ghe uela etaira va, “Me vaalua me Deivit, Spiriti eteva ghe tokala etana, me ghe kolola ia o taumattu ngateva va Vau ia? Ghe uela va,
MAT 22:44 “‘Vau ngepona ateva ghe uela ta kapughu vau eteva va, “Toka siola tale pai muenna ativilau, lomose ta aghatoka sio lo atoa la sessa teeio euu, me uatingina saoaa kkem etaira.”’
MAT 22:45 Arova Deivit ghe kolokoloa va ‘Kapuna vau eteva,’ vaalua me ghe mene nim tuvuna ia?”
MAT 22:46 Karika teva ghe liula tani mene auliaa righi inangari. Ghe tiuaala o, karika teva ghe mene anna tani kolomia tale mene righi nikokkolomi.
MAT 23:1 Vara me Iesu ghe uela ta taumattu ngatoa me kapuna disaepolo atoa va,
MAT 23:2 “Tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa la tokatoka tale unna aitokatoka ateva Moses.
MAT 23:3 Liuna avalua o me am nongo usilaa me am ghelei ekapa voto la aauliaa etaimim, me am rau mene aimuli tee gheeleiaaira, poli voto la ghaauliaa karika la gheelei.
MAT 23:4 Inangariira aanasaaili tale taumattu ngatoa tani aimuli tee, nongina la aatoka sae voto maamatana karika kaakaai me iriiri emasina, ta pappaira taumattu ngatoa, me karika la aaloanna tani sausi tani sau.
MAT 23:5 “Isaa akapaaili voto la gheelei va taumattu ngatoa la taraila. La gheelei enamuu uneira lutu ngaikaai me la pitipiti inangarina ateva God me la kaakaai sio etana, me kalio atiulu la aakou uruira etana, euu tale aighoughou ghaata, la aavukala voto ghaata la kolokolo va tassel, tani apasunga va ila tau ngai kkauaa ila.
MAT 23:6 La ghaaloannaaili va taumattu ngatoa la oneoneainila, me la ghaaloannaaili tani toka tale uneira aitokatoka namu ngatoa elome tale ale nivelu eitauaa, me nongina namu ngatoa la namanama.
MAT 23:7 La aloanna va taumattu ngatoa la soula tale masi inangari nongina oroi taumattu etokatoka me la asela va Rabae.
MAT 23:8 “Me la rau mene aseam va Rabae, poli kateva nonga vauimim ateva, me am tue me nenga am.
MAT 23:9 Me am rau mene ase teva taumattu tale kosa ateva oia va tamaimi ia, poli kateva nonga Tamaim ateva ia epona liu.
MAT 23:10 Me la rau mene aseam va tau ngai aapasunga iem, poli kateva nonga tau ngai aapasunga ngateva, ia Mesaea ia.
MAT 23:11 Me lo ateva namuu ia elome etaimim, ia kapuimim tau ngai nongonongo anna ia.
MAT 23:12 Lo ateva taumattu eaaloanna tani saeaa ararina ateae, ararina ateae aue esio euu, me lo ateva taumattu esioaa nannaane euu, aue ararina ateae esae epona.
MAT 23:13 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, am usimaghalua am! Karika am roo tani tau velu katoa taumattu tani sso tale ararimangali ngepona liu eteva me am, karika am kupikupi sso.
MAT 23:15 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, am usimaghalua am! Am kasukasu ekapa see elae me elamana tani ghelei kateva taumattu eJiu, me nau angam ghaaiela, am gheeleia va etau ngai uungu ta raroai eteva, me sesa uunguaane elaulau uunguaaimim.
MAT 23:16 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai katula ngatoa mata salusalu iem! Am ue va, ‘Arova teva eauliaa inangarina tani ue va, “Koronnaaili tale ale manga ateva,” isaa o inangari karika righi malloeanina, me arova teva eauliaa inangarina tani ue va, “Koronnaaili tale golo tale ale manga ateva,” etani ghelei nongina eaauliaa.’
MAT 23:17 Am mata salusalu iem me alokapakapa am! Sa ateva namuu ia: golo, o ale manga ateva, eaamanga golo?
MAT 23:18 Me am ue tee va, ‘Arova teva eauliaa inangarina tani ue va, “Koronnaaili tale liu nighelei aiaavusuvusuena,” isaa o inangari karika righi malloeanina, me marova teva eauliaa inangarina tani ue va, “Koronnaaili tale isaa o voto epona tale liu nighelei aiaavusuvusuena,” etani ghelei nongina eaauliaa.’
MAT 23:19 Am mata salusaluna am! Sa ateva namuu ia: voto epona la maemaeaa tani ghelei aiaavusuvusuena, o liu nighelei aiaavusuvusuena ateva eaamanga voto o?
MAT 23:20 Liuna avalua o me lo ateva eauliaa inangari tani ue va, ‘Koronnaaili tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva,’ eaaulia ngakoronna tale liu nighelei aiaavusuvusuena me voto akapa etokatoka epona etana.
MAT 23:21 Me lo ateva eauliaa inangari tani ue va, ‘Koronnaaili tale ale manga ateva,’ eaaulia ngakoronna ta ale manga ateva me ta God, poli God etokatoka tale ale manga ateva.
MAT 23:22 Me lo ateva eue va, ‘Koronnaaili epona liu,’ eaaulia ngakoronna tale unna aitokatoka ateva God me lo ateva etokatoka etana.
MAT 23:23 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, am usimaghalua am! Am tani gheelei emasinaaili aiaasokolo tale uneimim lutu voto ghaunaaili am ghaaghaa eutana, me karika am uusilaa maamasinaane inangari nipaopao nongina voto ghulughuluena me nialousiusi me uunguaa niaikaaiaa. Isaa o voto am roo tani ghelei me karika am mene kkaluaa isaa o voto ghaunaaili.
MAT 23:24 Alousiusi etaimim, tau ngai katula ngatoa mata salusalu iem! Me am nongina taumattu ngateva ghe anna tani ghaa velu looloo arighi tale ropina manu, me ghe tam taatara kamolo ateva tale ropina manu, me ghe ropi teeiela.
MAT 23:25 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, usimaghalua am! Am gheelei eraarangisana eleka tale kapa ateva me pelete ativilau, me elome pasu ia tale nikuruetu me nitam nanna ngamasina.
MAT 23:26 Paresi etoa am mata salusalu iem! Am ghelei eraarangisana akasina elome tale kapa ateva me pelete ativilau, me auena eleka emene raarangisana tee.
MAT 23:27 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, am usimaghalua am! Am nonginaaili liu niaikkaia ngateva la porapora araarangisanaailiila eleka me taataraane masinaaili ia, me elome, pasueili ia tale riu taumattu matena me voto atoa karika raarangisana ila.
MAT 23:28 Tale ia o salana atikirighi, eleka etaimim am aapasunga ta taumattu ngatoa va ghulughuluena am, me karika poi, ta elome etaimim pasueili ia tale usimaghalua me sesa voto.
MAT 23:29 “Aue esesaaili etaimim, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me Paresi etoa, am usimaghalua am! Am, am atuutulu liu niaikkaiaa uneira propete atoa me am aamolumolu atu niaimatoonga uneira ghulughuluena atoa,
MAT 23:30 me am ue va, ‘Marova ita ghe tokatoka emua arau nau ta tuvuita atoa, karika aue ita ghe usi tani uvi emate propete atoa.’
MAT 23:31 Am aaulia ngakoronna va tuvuim atoa laghe uvi ematela propete atoa, me am tee am uusilaa uunguaaira tuvuim atoa.
MAT 23:32 Gheleila am me am laa ruu emasina sa ateva tuvuim atoa laghe tiueiniela!
MAT 23:33 “Otuena am me natuira am otuena atoa! Vaalua aue am kasu vuli sessaiaane God tale nau niaisakei eteae?
MAT 23:34 Liuna avalua o me aue asuu propete atoa, me tau ngalomasaanga, me tau ngai aapasunga ngatoa. Katoa etaira aue am uvi ematela me am avukalaila sae tale aikotoo, me katoa aue am uetaila tale aleimim ale nivelu eitauaa, me katoa aue am laa paela see tale masaliki taatara atoa.
MAT 23:35 Liuna avalua o me aue am ghaa sesa ngaipolipoli tale taumattu ghulughuluena tale kosa ateva am ghe uvi ematela. Etiitiuaa ta ghulughuluena ateva taumattu Eibol me eruuruu ta Sekaraea natuna ia Barakaea, ia o am ghe uvi emateala elome tale ale manga ateva me tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva.
MAT 23:36 Aghaaulia ngakoronna va sesa ngaipolipolina isaa oia voto aue elutu tale lo ateva oia vituu.
MAT 23:37 “Jerusalem, Jerusalem! Ughe uvi ematela propete atoa, ughe osala tau ngai kasuaa inangarina atoa God tale atu! Ghaisaata aghaloanna tani atoka aitaueinam kapughu taumattu ngatoa, nongina kina paolo ateva eaakou natuna atoa tale kaekaena, me karika am aaloanna!
MAT 23:38 Liuna avalua o, me am nongola! God aue ekasu vuli alena ale manga ateva, me masalikiimim taatara ateae aue taunganua.
MAT 23:39 Poli aghaauliaa etaimim va karika aue am mene taraieghi, lomosi ta nau eteva aue emae, me aue am ue va, ‘Niarangise ta lo ateva emaemae tale ararina ateae Vau eteva.’”
MAT 24:1 Iesu ghe kupi ghoala tale ale manga ateva me ang ghe kasukasu me kapuna disaepolo atoa laghe mae sio etana. Laghe anna tani apasunga ale atoa tale ale manga ateva.
MAT 24:2 Iesu ghe kolomilala va, “Am taatara isaa oia ale? Koronnaaili aghaauliaa etaimim va karika teva atu aue etoka saoaa ta mene kateva. Aue taumattu ngatoa la puli reerekata isaa akapaaili oia voto.”
MAT 24:3 Nau Iesu ghe toka siola tale motouru eteva eOliv me kapuna disaepolo atoa laghe mae sio tani kolomi einaoa va, “Auliaala etaimami, lovisaa isaa oia voto elutu me saa righi aimatoonga aue elutu tani apasunga maemaeaam me airuuruu tale kosa ateva?”
MAT 24:4 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am paniem teva taumattu erau kameam.
MAT 24:5 Poli oroi taumattu aue la mae tale ararighi eteae me la ue va, ‘Aghi Mesaea ieghi,’ me aue la kame oroi taumattu.
MAT 24:6 Aue am nongo niaiuvii me kiukiuna me am rau mene matauta isaa o voto, poli isaa o voto aue elutu me airuuruu tale kosa ateva auena emae.
MAT 24:7 Patunganua atoa aue la ghaiuvieinila me ararimangali etoa aue la ghaiuvieinila tee. Nimaloo atoa me rukeruke aue la lutu tale kasina patunganua tale kosa ateva.
MAT 24:8 Isaa o voto aue enim aitiutiu tale nimmarikana, nongina mmarikana eghaaghaa kinna ateva aliki eteva nau elutulutu.
MAT 24:9 “Me aue la kuneiem me la tauem lao tani ghaa nimmarikana me aue la uvi emateam. Ila akapa patunganua atoa aue la ssa teeiem poli ararighi eteae.
MAT 24:10 Tale ia o nau eteva, oroieili taumattu ngatoa aue la oghi vulu uneira niaikaaiaa, me aue la aissa elome etaira, me aue la aitaueinila lao ta tau ngai ssateeira atoa.
MAT 24:11 Me oroieili propete kamekame atoa aue la kaurekati me aue la kame oroieili taumattu.
MAT 24:12 Poli ssavoto ateva aue enamungaili me niaielousi eteva tale oroi taumattu aue ekapa.
MAT 24:13 Me see etingina akorokorongana tale unna niaikaaiaa tale airuuruu, maamauluaane aue esaanga.
MAT 24:14 Me ia oia masi kiukiu eteva tale ararimangali eteva epona liu, aue la ppooa ngakapaie see tale kosa ateva va taumattu ngakapa atoa aue la nongoa, vara me airuuruu tale kosa ateva evira mae.”
MAT 24:15 Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “Kasina nau aue am tara voto propet Deniol ghe auliaala, va voto sesaaili aue elutu elome tale ale manga ateva, me eghelei taumattu ngatoa la kasu vulia me ale manga ateva aue enim toka (lo ateva taumattu aue eriti aue alona aue masaanga).
MAT 24:16 Nau am tara isaa o voto elutu, lo atoa elome eJiudia am ilou sae tale motouru.
MAT 24:17 Lo ateva taumattu etokatoka eleka tale ale ateva, erau mene kupi sso va esso ghaa righi ghinnanina tanganuena.
MAT 24:18 Karika mene teva taumattu eutana emene oghi lao tanganuena tani laa ghaa unna aiaasae ngeleka.
MAT 24:19 Alousiusi ta lo atoa la suusunuku me lo atoa la sussu tale isaa o nau!
MAT 24:20 Am looloo sae va am rau mene ilou vuli niaiuvii eteae tale nau kkaili o tale nau manga ateva.
MAT 24:21 Tale isaa o nau taumattu ngatoa aue la ghaa nimmarikana namungaili, aue elau nongina emua arau tale aitiutiu tale kosa ateva me nau ghaine, me auena karika aue mene righi voto avalua o elutu.
MAT 24:22 Me marova God karika ghe nnaala tani atukuna isaa o nau, karika teva aue ghele saanga. Me poli enannangaili isaa o taumattu ghe suitoongaala, sesa nau aue etukuna.
MAT 24:23 Tale isaa o nau, arova teva eue etaimim va, ‘Tarala! Mesaea ngateva toko,’ o, ‘Ie teke,’ am rou mene aikaaiaa.
MAT 24:24 Ta poli katoa taumattu aue la mae me aue la kame va, ‘Aghi Mesaea ngateva’ mene katoa aue la kame va, ‘Aghi propete ieghi,’ aue la mae la ghelei aimatootoongana me voto tani apasunga sarasarakaniaaira tani kame taumattu Vau palepale ghe suitoongaala, kotiva isaa o voto aue eroo.
MAT 24:25 Am nongola, llo oia ngaghe aulia ngamuemue alokoila etaimim, me auena elutu.
MAT 24:26 “Liuna avalua o me arova la ue etaimim va, ‘Ie teke tale voto ateva karika righi taumattu etana,’ karika am mene lao. Me marova la ue va, ‘Ie toko elome tale ale atiulu,’ am rau mene aiesoaa.
MAT 24:27 Poli nongina ravaravaia ateva eramerame aloi lao ta sinaka esae me sinaka esuu, aue enongina maemaeaane Natuna ateva Taumattu ngateva.
MAT 24:28 Kona eaa taumattu matena easoaso, taotaokko atoa la veluvelu eitauaa.
MAT 24:29 “Nongina Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Nau isaa o sesa nau elange, arovaeangaili ta “‘“sinaka ateva aue esaurrom me ulana ateva karika aue emallanga me katto atoa aue la katuu me voto atoa korokorongana ila elomarase aue la ghaisiisia.”’
MAT 24:30 “Tale ia o nau eteva aimatootoongane Natuna ateva Taumattu ngateva ekauerekati elomarase. Patunganua akapa atoa tale kosa ateva aue la alousiusi, nau la tara Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tale urukookoo elomarase, tee sarasarakaniaane me kinatama mallangina ateva.
MAT 24:31 Me taue ateva aue eaangari enamungaili, me aue esuu kapuna ensolo atoa tani laa kolo aitauaa taumattu ngatoa, ghe suuilala va kapuna ila tale isaa akapanaaili patunganua tale kosa ateva.
MAT 24:32 “Am rooroo tani ghaa alomasaanga tale kiukiu niaimatoonga tale fig ateae. Nau eteva am tara ai eteae ange tulutulu, am kila va masi nau tale sinaka ateva ange kalakalaala.
MAT 24:33 Liuna avalua o, nau am tara isaa o voto, aue am kila va ange kalakalanginala, tapaa ngatamana.
MAT 24:34 Aghaaulia ngakoronna ta lo ateva oia vituu va karika poi aue ekapa me isaa o voto aue elutu.
MAT 24:35 Elomarase me kosa ateva oia aue ekapa me inangarighi karika poi aue ekapa.
MAT 24:36 “Me karika teva taumattu ekilakila ia o nau eteva me aoa ngateva tee, tee me ensolo atoa epona liu me Natuna, ta Tamaghi nonga.
MAT 24:37 Nongina ta nau Noa, aue emene nongina maemaeaane Natuna ateva Taumattu ngateva.
MAT 24:38 Tale isaa o nau auena manu ghagga ateva ghe mae, taumattu ngatoa laghe namanama me laghe ropiropi me taita me vause atoa laghe lailai me ghe ghaala nau eteva Noa ghe kupi ssola tale anua ateva.
MAT 24:39 Me karika laghe kilakila sa ateva aue ghe lutu, lomosi ta manu ghagga ateva ghe mae sio, me ghe gga vellala. Isaa o voto aue nonginaaili maemaeaane Natuna ateva Taumattu ngateva.
MAT 24:40 Taita alua aue lalu uungu eutana: kateva aue la ghaaia me kateva aue la rati etokaia.
MAT 24:41 Ghalua vause aue lalu moomonnaa ngaputuputu katu uiti tani ghelei palaoa: kateva aue la ghaaia, me kateva la rati etokaia.
MAT 24:42 “Liuna avalua o, me am anguu taatara ta poli karika am kilakila nauna ateva Vauimim ateva aue emae etana.
MAT 24:43 Am kila llo toko va, marova taumattu ngateva ekila va tau niainao ateva aue emae ainao tale alena ateva, aue etoka anguenguu me karika aue etau velu alena ateva va tau niainao ateva errutia me ekupi sso.
MAT 24:44 Liuna avalua o me am tee, am aimonomonosiaa poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tale ia o nau eteva karika am nannaa va aue emae etana.
MAT 24:45 “Lo ateva tau ngai uungu egheelei emasina uunguaane me alomasaanga ia tani aitaraa voto, vauna ateva erooroo tani atokaia tanganuena tani aitaraa kapuna tau ngai uungu etoa me tani taula aneira inana tale nau nighaa inana.
MAT 24:46 Niarangise aue etoka tale lo ateva tau ngai nongonongo anna, vauna ateva etara va egheelei isaa o niuungu, nau eteva ekiriaa mae.
MAT 24:47 Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue eatokaia va eaitaraa ngakapaaili peina.
MAT 24:48 Me arova tau ngai nongonongo anna ateva uunguaane sesa, aue eue ta urunguitanina ateva va, ‘Vaughu eteva karika aue emae parasi,’
MAT 24:49 me etiuaa tani namanama me tani ropi sesa manu tee katoa, me etiuaa tani uvi kapuna tau ngai uungu etoa la uungu eitauaa teeia.
MAT 24:50 Ia o tau ngai nongonongo anna ateva kapuna vau eteva aue emae tale ia o nau eteva ennaa va karika aue emae etana.
MAT 24:51 Nau eteva emae, aue esai putuputua me eatoka teeie lao ta usiemaghalua atoa. Aue la ngala me la aingeresa ngalungaluira.
MAT 25:1 “Tale nau eteva o ararimangali ngepona liu eteva aue nongina kasangaulu aliki vause. Laghe ghaala kuraaira lam me laghe lao sio tani sou taita ateva elai.
MAT 25:2 Ghalima etaira alokapakapa me ghalima alomasaanga.
MAT 25:3 Alokapakapa atoa laghe saula kuraaira lam me laghe tam ghaa teela mene righi oeli.
MAT 25:4 Alomasaanga nonga atoa laghe ghaala uneira oeli laghe kaola tale uneira aikaai oeli me laghe sau teela kuraaira lam.
MAT 25:5 Taita ateva elai ghe tam rekataa parasila me laghe mangoola. Liuna avalua o me laghe asekanuela me laghe llusula.
MAT 25:6 “Elo matuaa voo me laghe aaore me laghe ue va, ‘Lo ateva elai ange reerekata! Am kupi ghoa mae me am ghoa soua!’
MAT 25:7 “Me aliki vause atoa laghe totula me laghe kanukanuaala kuraaira lam.
MAT 25:8 Alokapakapa atoa laghe uela ta alomasaanga atoa va, ‘Am tau mae sio righi uneimim oeli etaimami ta kuraaimami lam ange palapala.’
MAT 25:9 “Laghe liula me laghe uela va, ‘Karika ami rooroo poli erau tam roo etaita. Am lao sio ta lo atoa ita polipoli etaira me am laa poli righi uneimim.’
MAT 25:10 “Nau laghe kasukasu elaolao tapaa salana, me taita ateva elai ghe rekataala. Llo ghalima aliki vause laghe aimanomanosiaala, laghe kupi eitauaa teeie ssola tale ninamanama ateae tale nilai eteae, me laghe kavatila atamana ateae.
MAT 25:11 “Vara me ghalima aliki vause laghe mene rekataala me ngila ghe kolokolo laghe ue va, ‘Namu ngateva, namu ngateva, otila atamana ateae me ami kupi sso.’
MAT 25:12 “Ghe liula me ghe uela va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika akilakilaiem.’”
MAT 25:13 Me Iesu ghe uela va, “Liuna avalua o me am tani anguu taatara poli karika am kilakila nau eteva me aoa ngateva.
MAT 25:14 “Ararimangali eteva epona liu aue mene nongina taita ateva ghe anna tani kasu me auena emene kiri mae, me ghe kolola kapuna tau ngai nongonongo anna atoa me ghe taula peina etaira.
MAT 25:15 Kateva ghe taula ghalima airari (5,000) gol koen me kateva ghalua airari (2,000) me mene kateva ghe taula kateva airari (1,000). Ghe tau roorooaa lao sio tale uunguaa kateva kateva erooroo tani ghelei me ghe kasula.
MAT 25:16 Lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalima airari arovaeaa ta ghe kasula tani uungu tale unna tani viliki veu me ghe mene ghaala ghalima airari.
MAT 25:17 Me lo tee ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalua airari, ghe mene ghaala ghalua airari.
MAT 25:18 Me lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala kateva airari ghe lao sio me ghe laa kai sio liu eteva tapaa kosa me ghe aisuliaala unna viliki veu vauna ateva.
MAT 25:19 “Oroi nau ghe lange sio me vauira ateva tau ngai nongonongo anna atoa ghe rekatala me ghe anna tani tara llo laghe gheleila tale viliki veu ghe tau lao sio etaira.
MAT 25:20 Lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalima airari ghe lao tee sio mene ghalima ghe uunguaala, me ghe uela va, ‘Vau eteva! Ughe tau mae sio ghalima airari, me tarala, aghe uunguaala mene ghalima airari.’
MAT 25:21 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Amasimasieinio, poli ugheelei emasina uunguaam. Poli ughe ghelei emasinala llo niuungu pisike, aue aghatokaio me uaitaraa oroi voto. Mae sio me umasimasi eitauaa teeieghi.’
MAT 25:22 “Lo tee ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala ghalua airari, ie tee ghe lao sio me ghe uela va, ‘Vau eteva! Ughe tau mae sio ghalua airari me tarala, aghe ghaala mene ghalua.’
MAT 25:23 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Amasimasieinio, poli ugheelei emasina uunguaam. Poli ughe ghelei emasinala llo niuungu pisike, aue aghatokaio me uaitaraa oroi voto. Mae sio me umae masimasi eitauaa teeieghi.’
MAT 25:24 “Vara me lo ateva tau ngai nongonongo anna ghe ghaala kateva airari ghe lao sio me ghe uela va, ‘Vau eteva, akilakila va io tau nisessaieili io, umukemuke voto utam pasapasa me ughaaghaa uiti karika ughe uungu aanasala etana.
MAT 25:25 Liuna avalua o me aghe matautula, me aghe lao sio tani kai me aghe aisuliaala unem viliki veu tapaa kosa. Tarala peim isaa toko.’
MAT 25:26 “Vauna ateva ghe liula me ghe uela va, ‘Io sesa tau ngai nongonongo anna io me mangoona io! Ukilakila poi va, amukemuke voto atam pasapasa me aghaaghaa uiti karika aghe uungu aanasala etana.
MAT 25:27 Ughe roola tani laa ghalokoi uneghi viliki veu, tale ale aialokoi viliki veu, me nau eteva aghe rekata, aue aghe mene ghaa me tee righi laghe mene saoaa sae.
MAT 25:28 “‘Liuna avalua o me am ghaala kateva airari etana me am tau lao ta lo ateva unna kasangaulu airari (10,000).
MAT 25:29 Poli see righi voto etana, aue God emene taula me aue eghaa oroi voto, me lo ateva karika righi voto etana, saa righi lutu voto etana, aue eghaa velu ekapa etana.
MAT 25:30 Am sau velu ghoala mangoona ateva tau ngai nongonongo anna eleka. Aue la vella ghoa tale kinatama saurrom ateva, me aue la ghoa toka ngangngala me la aingeresia ngalungaluira.’
MAT 25:31 “Nau Natuna ateva Taumattu ngateva emae tale mallangina ateva tee me kapuna ensolo atoa, aue etoka tale aitokatokane ateva king eaapasunga matuutulienaane.
MAT 25:32 Taumattu ngakapa atoa tale patunganua akapa atoa tale kosa ateva oia aue la mae velu eitauaa etana me aue epolaila nongina aitoi sipsipi eteva epolapola sipsipi etoa me meemee atoa.
MAT 25:33 Aue eatingina sipsipi etoa ta pai muenna ativilau me meemee atoa ta pai uaise ativilau.
MAT 25:34 “Me king aue eue ta lo atoa tale pai muenna ativilau va, ‘Am mae sio, Tamaghi ghe arangiseiemla. Ta ararimangali eteva ange kaakaluimi ia, tale nau eteva ghe tiuaala emua arau nau God ghe gheleila kosa ateva oia.
MAT 25:35 Poli nau aghe maamaloo am ghe tautau mae inana etaghi, me nau aghe anna tani ropi am ghe aaropiropieghi, nau ouna aghi tale masalikiimim am ghe ghaaieghi lao tanganueimim.
MAT 25:36 Nau karika ghinnanighi am ghe tautau mae ghinna etaghi. Nau aghe iisiki am ghe aaitarainaghi, aghe tokatoka tale ale mata voovoo am ghe mae taataraieghi.’
MAT 25:37 “Me ghulughuluena atoa taumattu aue la kolomia va, ‘Vau ngepona, lovisaa ami ghe taraiola ta ughe maamaloo me ami ghe anginiola, me ughe anna tani ropi me ami ghe tau aatu me ughe ropila?
MAT 25:38 Lovisaa ouna io tale masalikiimami me ami ghe ghaaio lao sio tanganuemami, o karika ghinnanim me ami ghe tau aatu ghinna?
MAT 25:39 Me lovisaa ami ghe taraiola ughe iisiki me ughe tokatoka tale ale mata voovoo me ami ghe atu taataraio?’
MAT 25:40 “Me king aue eliu me eue etaira va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va, saa voto am ghe gheelei tee kateva nengaghi aliki mela ia, am ghe gheelei etaghi.’
MAT 25:41 “Me aue eue ta lo atoa tale pai uaise ativilau va, ‘Am kasu emasalikaala etaghi, nikasikiena etaimim, me ngam laolao tale kura ateae tokatoka liu ia God ghe aimanomanosieiniela ta Satana me kapuna ensolo atoa.
MAT 25:42 Poli aghe maamaloo karika am ghe tautau mae inana etaghi, me nau aghe anna tani ropi karika am ghe aaropiropieghi.
MAT 25:43 Ouna ieghi tale masalikiimim, karika am ghe aaikoloainaghi. Karika ghinnanighi, karika am ghe tautau mae righi ghinnanighi. Aghe iisiki me aghe tokatoka tale ale mata voovoo karika am ghe aaitarainaghi.’
MAT 25:44 “Aue la kolomi va, ‘Vau ngepona, lovisaa ami ghe taraiola ughe maamaloo me ughe anna tani ropi me ouna io tale masalikiimami? Me lovisaa karika ghinnanim me ughe iisiki me ughe tokatoka tale ale mata voovoo me karika ami ghe sausiola?’
MAT 25:45 “Aue eliu etaira va, ‘Aghaaulia ngakoronna etaimim va, nau karika am ghe gheelei ta kateva nengaghi aliki mela ia, isaa o voto, am ghe tam gheelei etaghi.’
MAT 25:46 “Me aue la lao tale sesa nimmarikana ateva tokatoka liu ia me ghulughuluena atoa aue la lao tale maulue ateva tokatoka liu ia.”
MAT 26:1 Nau eteva Iesu ghe ruula tani apasunga isaa akapa o voto, me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va,
MAT 26:2 “Am kilakila va kasi ghalua nau me Pasova ngateva etiuaa, me Natuna ateva Taumattu ngateva aue la taue lao me esae vukala tale aikotoo.”
MAT 26:3 Me namu ngatoa tale pristi etoa me namu ngatoa la muemua taumattu ngatoa laghe velu eitauaala tale alena ateva Kaeapas, namuu ia ta pristi ekapa atoa,
MAT 26:4 tani ailoeaa vaalua la kune aisulia Iesu me la uvi ematea.
MAT 26:5 Me laghe mae sio nonga ta kateva ninannaa va la rau mene ghelei isaa o voto nau Pasova poli teae niaiuvii erau lutu.
MAT 26:6 Nau Iesu ghe tokala eBetani tanganue Saemon taita ateva emua arau anna tasussuku eteva,
MAT 26:7 laghe namanama me vause ateva ghe kupi sso mae tee masi aikakkaai eteva laghe gheleiela tale atu eteva alabasta ia, ghe kaakaai llo masi ngusungusuaane me aipolina namungaili me ghe kaola ta uruna ateva Iesu.
MAT 26:8 Disaepolo atoa ghe sessailala nau laghe tarala llo ghe lutula me laghe ue va, “Eghelei elaelaeaala voto ita rooroo tani ghaa viliki veu etana.
MAT 26:9 Ghe roola va ghe tauela me aue laghe polia tale viliki veu oroi me isaa o viliki veu, laghe roo tani laa tau lao ta lo atoa karika tue peipeiena ila.”
MAT 26:10 Iesu ghe kilala nannaaira, me ghe liula me ghe uela va, “Vaalua me esessaiem etana nau egheleila masi voto etaghi?
MAT 26:11 Aue lo atoa karika tue peipeiena ila la toka teeiem nau ekapa atoa, me aghi karika oroi nau aue atoka teeiem.
MAT 26:12 Ekaola voto masi ngusungusuaane etaghi tani aimanomanosieinaghi tale nau niaikkaia.
MAT 26:13 Aghaaulia ngakoronna va eaa aue la ppooaa isaa o masi kiukiu tale kosa ateva, aue la ghauliaa tee masi gheeleiaane vause ateva oia, tani nnainia.”
MAT 26:14 Me kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, la kolokoloa va Jiudas Iskariot, ghe lao sio ta namu ngatoa ta pristi etoa,
MAT 26:15 me ghe kolomilala va, “Aue am ghele polieghi ta ghaisa arova aghele tau aatu Iesu etaimim?” Me laghe tau lao sio kotolungaulu (30) viliki veu.
MAT 26:16 Ghe tiuaala tale ia o nau eteva, Jiudas ghe tiuaala tani tara teva masi nau aue etauela etaira.
MAT 26:17 Tale aitiutiu eteva nau tale nivelu eitauaa tale verete karika righi isti etana, disaepolo atoa laghe lao sio ta Iesu me laghe kolomiela va, “Uanna va eaa aloi ami laa ghaimonomonosiaa ninamanama ateae ta Pasova?”
MAT 26:18 Ghe uela etaira va, “Nau eteva am kupi sso tale masaliki taatara ateae, aue am tara taumattu ngateva. Am ue etana va, ‘Tisa euela va: Nauna ange rekatala me eanna tani nama Pasova ngateva tee kapuna disaepolo atoa tanganuem.’”
MAT 26:19 Liuna avalua o me disaepolo atoa laghe gheleila voto nongina Iesu ghe auliaala, me laghe aipanipaniaala inana tale Pasova ngateva.
MAT 26:20 Vara elo alai me Iesu ghe toka tee siola kasangaulu ghalua (12) kapuna disaepolo tale tevoo ainamanama ateva.
MAT 26:21 Laghe namanama me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va kateva etaimim aue etaueghi lao ta tau ngai ssateeghi etoa.”
MAT 26:22 Nau disaepolo atoa laghe nongola, laghe alousiusieiliila me kateva kateva ghe kookolomia va, “Vau eteva, koti aghi, no?”
MAT 26:23 Ghe liula me ghe uela va, “Kateva etaimim ita namanama aitauaa, ia aue etaueghi lao ta tau ngai ssateeghi etoa.
MAT 26:24 Poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue elao nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va emate. Me alousiusi tale taumattu ngateva etautau lao Natuna ateva Taumattu ngateva ta tau ngai ssateena atoa. Aue ghele masina etana arova ghe tam lutula.”
MAT 26:25 Jiudas, lo ateva taumattu aue ghe tau lao Iesu, ie tee ghe kolomila ghe uela va, “Koti aghi, no, va Rabae?” Me Iesu ghe uela etana va, “Inangari isaa ona angu auliaala.”
MAT 26:26 Laghe namanama me Iesu ghe ghaala verete ateva, me ghe kokkolomi saela ta God tani arangiseia, me ghe piriela me ghe taue lao sio ta disaepolo atoa, me ghe uela etaira va, “Am ghaala me am nama. Isaa oia verete malataughu.”
MAT 26:27 Me ghe mene ghaala kapa uaeni eteva me ghe mene kaili emasina saela ta God me ghe tau lao sio etaira me ghe uela va, “Am akapa am ropi etana,
MAT 26:28 poli uaeni eteva oia raeghi ia tani ghelei ouna inangari niaippooa ngaitauaa. Raeghi eteva aue eakalaa ta oroi taumattu ngatoa, tani kkaluaa sesa gheeleiaaira.
MAT 26:29 Aghaauliaa etaimim va karika aue amene ropi righi uaeni lomosi ta aue amene ropi ouna uaeni teeiem tale ararimangalina ateva Tamaghi.”
MAT 26:30 Me laghe ueila kkinari eteae me laghe kupi ghoala tale masaliki taatara ateae me laghe saela tale motouru eteva eOliv.
MAT 26:31 Iesu ghe uela etaira va, “Ghaine eleivoo am akapaaili aue am ilou vulieghi, poli Uru ngai Manga ateva eue va, “‘Aue auvi emate tau ngai toi sipsipi eteva me aue sipsipi etoa la ilou reerekataa.’
MAT 26:32 Me nau atotu tale nimate aue amuemue lao eGalilii me aue am laa taraieghi okae.”
MAT 26:33 Pita ghe aulia ngaotula va, “Arova ila akapa la ilou vulio, aghi karika poi arooroo tani ilou vulio.”
MAT 26:34 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Pita, llo koronna isaa avalua toko va, ia o voo ngateva auena paolo ateva taita eaangari, aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.”
MAT 26:35 Me Pita ghe aasarasarakana tani ue va, “Karika poi arooroo tani ue va karika akilakilaio! Arova umate aghi tee aue amate teeio.” Ila akapa disaepolo atoa laghe aulia ngavalua o ta Iesu.
MAT 26:36 Me Iesu ghe ghaala kapuna disaepolo atoa me laghe lao sio tale voto ateva la kolokoloa va eGetsemeni, me ghe uela etaira va, “Am toka oia me aghi aue amene kasu tee lao tani laa looloo sae.”
MAT 26:37 Ghe kolola Pita me natuna alua Sebedi me ghe tiuaala tani alousiusieili, me ang ghe ateateaa saasakiaa.
MAT 26:38 Me ghe uela etairotolu va, “Maamauluaaghi ange sessaaili tee nialousiusi eteva, me egheleieghi arova amate. Am toka oia me am anguu taatara teeieghi.”
MAT 26:39 Ghe kasu tee lao sio me ghe tturru siola tapaa kosa matane ghe tau siola me ghe tiuaala tani looloo sae. Ghe ue va, “Tamaghi, arova erooroo uakekkelieghi tale ia oia kapa nimmarikana ateva ange aanna tani ghaaieghi. Me karika umene ghelei tale aloaloannaaghi ta ughelei tale aloannaam.”
MAT 26:40 Ghe kiriaa lao sio ta disaepolo kotolu me ghe tarailotolla ta lotolu ghe aseasekanua me ghe uela ta Pita va, “Karika erooroo va am nim anguu taatara teeieghi ta kateva nonga aoa?
MAT 26:41 Am anguu taatara me am looloo sae ta God va karika am mene katuu tale nitootoonga. Nannaaimim eanna tani ghelei voto, me vilikiimim mangoona.”
MAT 26:42 Ghe kasu vulilala me ghe mene lao sio tani looloo sae, ghe ue va, “Tamaghi, arova ia oia kapa nimmarikana ateva etam kkelieghi me aropia, aue aghelei aloaloannaam.”
MAT 26:43 Vara ghe mene kiriaa mae sio etairotolu me ghe mene saopilotolla ta latolu ghe aseesekanua, poli matairotolu ghe maamaateaili.
MAT 26:44 Me ghe mene lao sio tani looloo sae aiaakotonna. Ghe aauliaa inangari ang ghe auliaala mua.
MAT 26:45 Ghe mene kiriaa lao sio ta disaepolo atoa me ghe uela etaira va, “Am aseasekanua me am kaakaarasi tani ainoana, va? Am tarala! Nau ange rekatala va Natuna ateva Taumattu ngateva ngila tautauela ta nimaira sesa taumattu ngatoa.
MAT 26:46 Amotolu totula me ita kasu! Lo ateva etautaueghi lao ta tau ngai ssateeghi etoa ange reerekata.”
MAT 26:47 Nau ghe auliaala llo me Jiudas, kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe rekata teela taumattu ngatoa oroiannaaili ila me laghe posoposo baenata me tuku ngai. Namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe sungilala.
MAT 26:48 Lo ateva ghe taue lao sio etaira ghe auliaa tau lao sio niaimatoongana ateva aue egheleia. Ghe uela va, “Lo ateva taumattu angusua, ia o lo ateva am kuneia.”
MAT 26:49 Liuna avalua o me Jiudas ghe lao sio ta Iesu me ghe uela va, “Rabae!” me ghe ngusuela.
MAT 26:50 Me Iesu ghe uela etana va, “Kapughu, gheleila voto umae sio tani ghelei.” Laghe kunela Iesu me laghe poso atinginaiela.
MAT 26:51 Kateva taumattu ghe tiitingina tee Iesu ghe ghaala baenata ateva me ghe sai patela talingane ativilau kateva kapuna tau ngai nongonongo anna namu ngateva ta pristi etoa.
MAT 26:52 Me Iesu ghe uela etana va, “Kaaila baenata ateva, poli lo atoa la aaiuvii tale baenata, aue la uvila tale baenata ateva.
MAT 26:53 Karika ukilakila va arooroo tani kolomi sae Tamaghi tani tau sio oroienaaili ensolo atoa me arovaeaa nonga ta aue ghele sungila?
MAT 26:54 Me arova aghele ghelei, vaalua aue voto Uru ngai Manga ateva ghe auliaala aue ghele lutu ekoronna?”
MAT 26:55 Me Iesu ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Am annaa vara aghi tau ngai uvii me sari ghinna ieghi va am sau mae sio baenata me tuku ngai tani kuneieghi? Vaalua me karika am ghe kunekuneieghi nau aghe aapasunga nau ekapa atoa tale ale manga ateva?
MAT 26:56 Isaa o voto ghe lutulutu tani rooaa inangariira propete atoa laghe piti elokoila tale Uru ngai Manga ateva.” Tale ia o nau eteva, disaepolo akapa atoa laghe kasu vuliela me laghe iloula.
MAT 26:57 Me taumattu ngatoa laghe kunela Iesu me laghe laoainie sio tanganue Kaeapas namuu ia ta pristi etoa, nongina tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me namu ngatoa laghe velu eitauaala.
MAT 26:58 Vara me Pita ghe aaimuli me karika ghe kalakalaa. Ghe kupi ssola tale valavala ateae ghe taataliaa alena ateva namu ngateva tale pristi etoa me ghe toka tee siola tau ngai toitoi etoa. Ghe toitoi tani tara va sa ateva aue ghe lutu ta Iesu.
MAT 26:59 Namu ngatoa ta pristi etoa, me kansolo akapa atoa, laghe paepae righi taumattu aue laghe aikamea righi voto tee Iesu me laghe uvi ematea.
MAT 26:60 Oroi taumattu laghe ghaala tani auliaa tee Iesu tale inangari kamena, me kansolo atoa karika laghe tara poila righi voto laghe aauliaa tee Iesu me laghe roo tani uvi ematea. Vara me ghalua taumattu lalu ghe mae sio.
MAT 26:61 Lalu ghe uela va, “Taumattu ngateva oia ghe uela va, ‘Arooroo tani rruti alena ale manga ateva God me aue aghatulua ta kotolu nonga nau.’”
MAT 26:62 Namu ngateva ta pristi etoa ghe tingina saela me ghe uela ta Iesu va, “Karika aue uliu inangariira? Vaalua tale inangari la ghaauliaa teeio?”
MAT 26:63 Me Iesu ghe nim maamatuaa tingina. Me namu ngateva ta pristi etoa ghe uela etana va, “Tale ararina ateae God tokatoka liu ia, aghanna va uauliaa etaimami va koronna va io Mesaea, Natuna io God?”
MAT 26:64 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ue, nongina angu auliaala. Aue am tara Natuna ateva Taumattu ngateva ta etoka sio tale pai muenna ativilau ta lo ateva sarasarakana ia, me esio tale karaane epona liu.”
MAT 26:65 Vara me namu ngateva ta pristi etoa ghe rasila ghinnanina tani apasunga va ghe tam aloannala tani nongo, me ghe uela va, “Ange ghaala liuna ateva God! Karika ita mene aloanna mene righi taumattu tani auliaa mene righi inangariira poli ngam nongola voto ange auliaala.
MAT 26:66 Vaalua am annaa?” Laghe liula me laghe uela va, “Ange gheleila voto sesa erooroo va emate.”
MAT 26:67 Me laghe tiuaala tani kanusuiaa matane Iesu me laghe tuutumaria me katoa laghe pooposalaia.
MAT 26:68 Me laghe ue etana va, “Poli Mesaea io, uauliaa inangarina God va see ange posalaiola.”
MAT 26:69 Pita ghe tokatoka elome tale valavala ateae ghe taataliaa alena ateva namu ngateva ta pristi etoa, me kapuna vause tau ngai nongonongo anna ateva ghe lao sio etana me ghe uela va, “Io tee ughe kasukasu tee Iesu aGalilii ia.”
MAT 26:70 Me ta mataira akapa, Pita ghe liula me ghe uela va, “Karika akilakila isaa ona inangari uaauliaa.”
MAT 26:71 Me ghe kupi ghoala tale atamana ateae tale valavala ateae me mene kateva vause tau ngai nongonongo anna ia ghe taraiela me ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Ia oia taumattu ngateva ghe kasukasu tee Iesu aNasareti ia.”
MAT 26:72 Me Pita ghe mene uela va, “Karika!” Me ghe uela va, “Koronnaaili ta epona liu va karika akilakila ia ona taumattu ngateva.”
MAT 26:73 Vara karika masau me lo atoa laghe tiitingina akalakalangina teeia laghe uela etana va, “Koronnaaili va io kateva etaira, poli samasamaam arova aGalilii eteva.”
MAT 26:74 Me Pita ghe uela va, “Koronnaaili ta God va karika akilakila ia ona taumattu ngateva!” Vara me paolo ateva taita ia ghe aangarila.
MAT 26:75 Arovaea ta Pita ghe annaala inangarina Iesu ghe uela va, “Auena paolo ateva taita ia eaangari, aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.” Pita ghe kupi ghoala me ghe ngala alousiusieiliila.
MAT 27:1 Elue talaua poopooa namu ngakapa atoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe mae sio nonga tale kateva ninannaa va la uvi emate Iesu.
MAT 27:2 Laghe iriela me laghe kasueiniela tani laoainia ta Paelat gavanaa ia.
MAT 27:3 Nau Jiudas, ia o taumattu ngateva ghe tau lao sio Iesu ta tau ngai ssateena atoa, ghe tarala va aue la uvi emate Iesu, ghe maateailiila ta nannaane me ghe mene laoaa sio viliki veu erooroo kotolungaulu (30) silva koen namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe tau lao sio etana.
MAT 27:4 Ghe uela va, “Ngagheleila voto karika masina tani tau lao taumattu ngateva karika righi kanna ssavoto va la uvi ematea.” Laghe liula me laghe uela va, “Ami saa etana? Uunguaam ona.”
MAT 27:5 Jiudas ghe sau velu elokoi siola viliki veu tale ale manga ateva me ghe kasula tani laa naua.
MAT 27:6 Namu ngatoa ta pristi etoa laghe ghaa siola viliki veu me laghe uela va, “Uneita loo eue va karika masina tani alokoi sso tale ale viliki veu, poli viliki veu rae llo oia.”
MAT 27:7 Liuna avalua o me laghe mae sio tale kateva ninannaa va, tale isaa o viliki veu aue la poli tuku kosa ateva kaluira ia lo atoa laghe gheelei sospena tale kosa me aue liu niaikkaiaaira ia ativuu etoa.
MAT 27:8 Liuna avalua o me tale isaa oia nau la aseasea va kosa tale rae ia.
MAT 27:9 Me llo voto propete Jerimaea ghe auliaala ghe kaurekatila, ghe uela va, “Laghe ghaala kotolungaulu silva koen, aipolipoli eteva taumattu nge Israeli etoa laghe aseala etana va la polia,
MAT 27:10 me tale isaa o viliki veu laghe polila tuku kosa ateva laghe gheelei sospena kosa etana, nongina Vau ngepona ateva ghe auliaala etaghi.”
MAT 27:11 Vara me Iesu ghe tinginala emua ta Paelat gavana ia me ghe kolomiela va, “Io kingi io ta aJiu etoa?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ue, nongina uaauliaa.”
MAT 27:12 Nau eteva namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe aauliaa teeia inangari emua ta matane Paelat, karika poi Iesu ghe liula.
MAT 27:13 Me Paelat ghe kolomiela va, “Karika unongonongo inangari la ghaauliaa teeio?”
MAT 27:14 Me karika poi Iesu ghe liula teva tuku inangari laghe aauliaa teeia. Me gavana ghe soghiaala isaa o voto ghe tarala etana.
MAT 27:15 Kateva voto gavana ghe gheeleia nonga nau tale nivelu eitaua ngateae ta Pasova, ghe tautau velu lo ateva taumattu tale ale mata voovoo taumattu ngatoa laghe anna va etau velua.
MAT 27:16 Isaa o nau kateva taumattu, taumattu ngakapa atoa laghe kilakilaia va sesa taumattu ia, ghe tokatoka tale ale mata voovoo, ararina ateae ta Barabas.
MAT 27:17 Nau taumattu ngatoa laghe mae sio tani velu eitauaa, Paelat ghe kolomilala va, “Am alona va atau velu see me emene atu etaimim: Barabas o Iesu la kolokoloa va Mesaea etana?”
MAT 27:18 Poli Paelat ghe kilakila va laghe tam nannaa tee Iesu righi masina, liuna avalua o me laghe maeainie sio etana.
MAT 27:19 Paelat ghe tokatoka tale aitokatoka ateva aighelei niaisakei ia, me vausenna ateva ghe suula inangari va, “Urau mene ghelei righi voto tale taumattu ngateva ona karika righi gheeleiaane sesa. Poli ia me ngaghaala oroieili mmarikana tale maamauluaaghi nau aghasoasopoila eleivoo.”
MAT 27:20 Namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe paapasali taumattu ngatoa va etau velu Barabas me euvi emate Iesu.
MAT 27:21 Gavana ghe kolomilala va, “See etairarua am anna va atau velua me emene atu etaimim?” Laghe liula me laghe uela va, “Barabas.”
MAT 27:22 Me Paelat ghe kolomilala va, “O sa ateva agheleia ta Iesu la aseasea va Mesaea ia?” Ila akapa laghe liula me laghe uela va, “Uavukalaie sae tale aikotoo.”
MAT 27:23 Me Paelat ghe kolomilala va, “Poli sa ateva voto sesa ghe gheleila?” Vara me laghe tiuaala tani sama anamungaili va, “Uavukalaie sae tale aikotoo.”
MAT 27:24 Nau Paelat ghe tarala va karika ang ghe rooroo tani ghelei righi llo, me niaikkaluii eteae ang ghe tiitiuaa, ghe ghaala manu me ghe porala nimane emua ta taumattu ngatoa me ghe uela va, “Karika righi inangarighi tale raena ateva taumattu ngateva oia. Sa ateva elutu etana uunguaaimim.”
MAT 27:25 Taumattu ngatoa laghe liula me laghe ue va, “Utau velu rangane ateva etoka etaimami me natuimami etoa.”
MAT 27:26 Me ghe tau vella Barabas ghe mene lao sio etaira me Iesu laghe uetaiela mua me ghe taue lao sio va la laa ghavukalaie sae tale aikotoo.
MAT 27:27 Me kapuna soldia ngatoa gavana laghe ghaala Iesu me laghe ssoainiela tanganuena Gavana ngateva, me laghe kolo akapala soldia ngatoa me laghe tomuela.
MAT 27:28 Laghe ghaa vella ghinnanina me laghe asae taula aiaasae ateva raeraeana ia,
MAT 27:29 me laghe ghaala uasa rorroana me laghe navitaala kou nguru eteva me laghe atokaie saela ta uruna. Me laghe atinginala ai eteae ta nimane muenna atelange, me laghe suusuuiaa emua etana me laghe piipilosia tani ue etana va, “Ei, kapuira kingi eteva aJiu etoa!”
MAT 27:30 Laghe kaakanusuia me laghe ghaala ai eteae ta nimane me laghe paruparu uruna ateva.
MAT 27:31 Nau laghe ruula tani anamisainia, laghe ghaa vella aiaasae ateva etana me laghe mene asae taula ghinnanina me laghe kasueiniela tani laa avukalaie sae tale aikotoo.
MAT 27:32 Nau laghe laa ghoa eleka, laghe soula taumattu ngateva atala nge Saerini ia, ararina ateae ta Saemon, me laghe aeala me laghe sungiela va esau aikotoo ateva.
MAT 27:33 Laghe rekatala tale voto ateva ararina ateae ta Golgota, malloeana va Voto ateva arova Riu uru taumattu ngateva.
MAT 27:34 Tale ia o voto ateva laghe tau lao sio uaeni ta Iesu va eropi. Laghe kao aitauaa teela voto kaakaalina, me nau Iesu ghe tootoongaala, ghe tam annala tani ropi.
MAT 27:35 Nau laghe avukalaie saela tale aikotoo me laghe tiuaala tani anamisi tani aikoita ghinnanina.
MAT 27:36 Me laghe toka siola tale ia o voto ateva tani toi etokaia va ghe tani mate.
MAT 27:37 Epona nongina uruna ateva laghe pitila me laghe avukalala inangari laghe laoainie sio tale niaisakei etana eue va, “Ia oia Iesu, kapuira kingi ia aJiu etoa.”
MAT 27:38 Taita alua lalu ghe aaiuvii me lalu ghe ghaaghaa peiira taumattu ngatoa, lalua tee laghe avukala teeilalue saela, kateva ta pai muenna ativilau me kateva ta pai uaise ativilau.
MAT 27:39 Me taumattu ngatoa laghe kasukasu tapaa salana, laghe aauliaa teeia inangari karika masina. Laghe ringaringa uruira,
MAT 27:40 me laghe ue va, “Io urooroo tani rruti ale manga ateva me umene atulua ta kotolu nonga nau, asaangiola me ukkure sio tale aikotoo ateva, arova Natuna io God.”
MAT 27:41 Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me namu ngatoa, ila tee laghe aauliaa teeia inangari.
MAT 27:42 Laghe ue va, “Eghe asaangila katoa, me karika erooroo tani asaangia! Ia kapuira kingi ia aIsraeli etoa! Am tau veluela me ekkure sio tale aikotoo ateva me aue ami aiesoaa etana.
MAT 27:43 Ghe aatoka tuutulina ta God. Tau veluela me ghaine God easaangia arova eaannaia, poli ghe ue va, ‘Aghi Natuna aghi God.’”
MAT 27:44 Tale ie nonga o salana atikirighi tau niainao tee alua laghe avukala teeilalue saela tale aikotoo, lalu ghe aauliaa teeia inangari.
MAT 27:45 Ghe tiuaala ta pai ngelo sinaka me saurrom ateva ghe akoula kosa ateva, ghe roola kotolu aoa.
MAT 27:46 Gharighi ghe 3 kilok me Iesu ghe ngala anamungailiila me ghe uela va, “Eli, Eli, lama sabaktani?” malloeana va, “Kapughu Goto ateva, kapughu Goto ateva, vaalua me angu tau velueghila?”
MAT 27:47 Nau katoa ta lo atoa laghe tiitingina akalakalangina laghe nongola, laghe uela va, “Ekolokolo Elaija.”
MAT 27:48 Arovaea ta kateva ghe iloula tani laa ghaa tuku spans ateva me ghe asuuela tale uaeni kaakaalina me ghe apasapasaiela tale ai eteae me ghe taue saela va Iesu ghe mmua.
MAT 27:49 Mene katoa laghe ue va, “Tau veluela me ie nonga evukala, me ita tara arova Elaija aue emae asaangia.”
MAT 27:50 Me nau eteva Iesu ghe mene aore namungailiila me ghe tau vella maamauluaane.
MAT 27:51 Tale ia o nau eteva, kalio atiulu ghe vuuvukala tale ale manga ateva ghe tarriila me ghe ghaluevilaula, ghe laa sae tiuaa epona me ghe laa sio ruu euu. Me kosa ateva ghe aisiisiaala me atu etoa laghe tapolapolakala.
MAT 27:52 Liengani niaikkaia ngatoa ghe otilala me oroi ila taumattu ngatoa manga ila laghe matela laghe totula me laghe mene mauluela,
MAT 27:53 me laghe totu vulula liengani niaikkaiaa me vara Iesu ghe totula tale nimate me laghe aotuotula ta oroieili ila taumattu ngatoa tale masaliki taatara ateae manga ia.
MAT 27:54 Nau lo ateva tau ngai uvii ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii me lo atoa laghe toitoi evukala Iesu, laghe tarala rukeruke ateva me isaa akapa voto ghe lutula, laghe matautu etinginala me laghe uela va, “Koronna taumattu ngateva oia Natuna ia God.”
MAT 27:55 Oroi ila vause atoa laghe tiitingina amasau me laghe taatara. Laghe usilaa Iesu eGalilii tani aisausieinia.
MAT 27:56 Elome ta ila o vause atoa, Meri aMakdala ia me Meri kinairarue ia Jeimis me Josep me kinairarua ateva natuna alua Sebedi.
MAT 27:57 Ghe elo alaila me taumattu ngateva, tue peipeiena ia, ararina ateae ta Josep me tanganuena tale masaliki taatara ateae eArimatia, ghe rekatala, ie tee kapuna disaepolo ia Iesu.
MAT 27:58 Ghe lao sio ta Paelat me ghe kolomila Iesu etana. Me Paelat ghe uela va la tau lao Iesu etana.
MAT 27:59 Josep ghe ghaala Iesu me ghe sumuela tale masi kalio raarangisana.
MAT 27:60 Me ghe alokoiela tale unna liengani niaikkaia ngateae, ghe kaie ssola elome tale vallae. Ghe atakirila kinatama atu eteva tani tingina airungaa liengani niaikkaia ngateae, me ghe kasula.
MAT 27:61 Meri aMakdala ia me mene kateva Meri lalu ghe tokatoka tale kativilau pai nongina liengani niaikkaia ngateae.
MAT 27:62 Vara mene kateva nau, nau manga ia, me namu ngatoa ta pristi etoa me Paresi etoa laghe lao sio ta Paelat.
MAT 27:63 Me laghe uela etana va, “Namu ngateva, ami nannaa ia o tau nikamekame ateva nau maulue ia ghe ue va, ‘Vara kotolu nau elange me aue amene totu.’
MAT 27:64 Liuna avalua o me uaulia ngasarasarakana me la tani ghelei ekorokorongana lienga niaikkaia ngateae lomosi ta kotolu nau elange, poli kapuna disaepolo atoa la rau laa ghainaoa me la laa ue ta taumattu ngatoa va ange totula tale nimate. Lo ateva o nikamekame aue sesaaili tale lo akasina ateva nikamekame.”
MAT 27:65 Paelat ghe liula me ghe uela va, “Am ghaala tau ngaitoitoi etoa me am laa ghelei ekorokorongana liengani niaikkaia ngateae nongina vaalua am kilakila.”
MAT 27:66 Liuna avalua o me laghe lao sio me laghe ghelei ekorokoronganala liengani niaikkaia ngateae me laghe atokala aimatootoongana ateva tale atu eteva va arova teva eghaa velua, aue la kila, me laghe atinginala tau ngaitoitoi etoa tani aitoieinia.
MAT 28:1 Nau eteva nau manga ateva ghe ruula, me elue talaua poopooa tale aitiutiu eteva tana nau, Meri aMakdala ia me mene kateva Meri lalu ghe lao sio tani taatara tale liengani niaikkaia ngateae.
MAT 28:2 Paka rukeruke ateva ghe lutula nongina lalu ghe tiitingina ta kapuna ensolo ateva Vau palepale ghe sio mae epona liu me ghe atakiri vella atu eteva ghe gheelei runga liengani niaikkaia ngateae me ghe tokala epona tale atu eteva.
MAT 28:3 Mallanga ateva ta vilikina tani nonginaaili ravaravaia ateva me unna aiaasae usousoanaaili nongina karaane ateva.
MAT 28:4 Lo atoa laghe aitoiaa liu niaikkaia ngateva laghe matautu saasakiaala, laghe reterete me laghe katu ngalokoi siola tapaa kosa tani nonginaaili matena atoa taumattu laghe asoaso.
MAT 28:5 Vara me ensolo ateva ghe uela ta vause atoa va, “Am rau mene matautu. Akilakila va am aloanna tani tara Iesu, ia o ghe matela tale aikotoo.
MAT 28:6 Karika ia oia. Ange totula nongina ghe auliaala. Am lange sso tara nongina laghe alokoiela.
MAT 28:7 Gharovaeaata ta am kasu me am laa auliaa ta kapuna disaepolo atoa va ange totula tale nimate, me aue am taraia eGalilii, ta ange muemue lao sio okae.”
MAT 28:8 Vause atoa laghe matautula me laghe pasula tale nimasimasi. Gharovaea ta laghe kasu vulila liengani niaikkaia ngateae me laghe masimasi etinginala tani laa ghauliaa kieira disaepolo atoa.
MAT 28:9 Nau eteva laghe laolao, Iesu ghe sousoulala me ghe uela etaira va, “Elue talaua.” Me laghe mae akalakalaa sio tale liue kkena Iesu me laghe posoposo kkena me laghe kkaueiniela.
MAT 28:10 Me Iesu ghe uela etaira va, “Am rau mene matautu. Am laa ghauliaa ta tueghi me nengaghi etoa va la lao eGalilii me aue la laa taraieghi okae.”
MAT 28:11 Nau eteva vause atoa laghe kasukasu elaolao tau ngai uvii etoa laghe aaitoiaa liengani niaikkaia ngateae laghe ssola tale masaliki taatara ateae me laghe aulia ngakapaailiila voto ghe lutula ta namu ngatoa ta pristi etoa.
MAT 28:12 Nau eteva namu ngatoa ta pristi etoa laghe nongola, laghe kolo aitauaala namu ngatoa me laghe aippooa ngaitauaala tani ghelei righi salana va la poli tau ngai uvii etoa tale namuu viliki veu, me la nim usilaa nongina vaalua aue ila la ghauliaa.
MAT 28:13 Laghe uela ta tau ngai uvii etoa va, “Am ue va, ‘Kapuna disaepolo atoa Iesu la mae sio tani ainao Iesu eleivoo nau eteva ami ghe aseasekanua.’
MAT 28:14 Me arova gavana ngateva enongo va am ue va am ghe asekanuela me laghe ainaola Iesu, am rau mene annaa. Aue ami aippooaa teeia me karika aue am ghaa righi maamatana etana.”
MAT 28:15 Tau ngai uvii etoa laghe ghaala viliki veu me laghe auliaala voto laghe uela va la ghauliaa, me ia o kiukiu eteae ghe kasu ekapa seela ta aJiu etoa tale ia o nau eteva.
MAT 28:16 Vara me kasangaulu me kateva (11) disaepolo laghe lao sio eGalilii me laghe saela tale motouru eteva nongina ghe auliaala etaira va aue la laa taraia etana.
MAT 28:17 Nau eteva laghe taraiela laghe kkaueiniela, me katoa etaira laghe tam aikaaiaala va laghe tarala Iesu.
MAT 28:18 Vara me Iesu ghe mae sio etaira, me ghe uela etaira va, “Ngaghele ghaala nimatuutuliena akapa epona liu me tale kosa ateva oia.
MAT 28:19 Liuna avalua o me am kasu me am mene ghaa righi disaepolo tale patunganua akapa atoa me am asuula tale ararina ateae Tamaghi me ta Natuna me tale Spirit Manga.
MAT 28:20 Me am apasunga etaira tani nongo usilaa isaa akapaaili voto aghe auliaala etaimim me aue atoka teeiem tale nau ekapa atoa elaa ghaa airuuruu tale kosa ateva.”
MAR 1:1 Aitiutiu tale masi kiukiuna Iesu Karisto, natuna ia God.
MAR 1:2 Isaa oia masi kiukiu nongina propet Aisaea ghe pitila: “Nongola, aue asuu aikasuaa inangarighi eteva, ia aue emuemueinio. Ia aue eaimonomonosiaa salam atikirighi.”
MAR 1:3 “Tale voto ateva karika righi taumattu ghe tokatoka etana, kateva lingi ngalo taumattu ekolokolo, eue va, ‘Am aimonomonosiaala salane atikirighi Vau palepale. Am ghelei eghulughuluena akapa salane.’”
MAR 1:4 Jon, ia o taumattu ngateva uunguaane tani asuu taumattu, eghe lao sio tale voto ateva karika righi taumattu etana, me ghe poppooaa ta taumattu ngatoa va la nna ngaioghioghiaa, me la ghaa niasuu, me God aue ekkaluaa kaluira ssavoto.
MAR 1:5 Ila akapa eJiudia, me taumattu ngakapa atoa eJerusalem, laghe lao sio tani nongo Jon. Laghe aaulia ngaotu kaluira ssavoto, me Jon ghe asuulala tale ateo ateae eJodan.
MAR 1:6 Jon ghe aasae ghinnanina laghe gheleila tale uu kamolo, me ghe ai-iriaa paisi eteae viliki vulumakao ia. Ghe namanama toto me iruena nge tapaa tuvui.
MAR 1:7 Eghe aaulia ngaotu va, “Kateva taumattu aue emae emuli ta ngetaghi, ia sarasarakaniaane elaulau sarasarakaniaaghi. Karika masi taumattu ngieghi va asuuiaa patu kkeghi, me apulaka oasa enaghinaghi unna aikasukasu.
MAR 1:8 Aghi aghaasuuem tale manu, me ia aue easuuem tale Spirit Manga ateva.”
MAR 1:9 Tale isaa o nau Iesu ghe kasula eNasareti eGalilii, me ghe lao sio, me Jon ghe asuuela eJodan.
MAR 1:10 Nau eteva Iesu ghe lau sae mae tale paamanu eteva, eghe tarala epona liu ghe otiela, me Spiriti eteva nongina ghila ateva valusu ia ghe sio mae ta ngetana.
MAR 1:11 Epona liu kateva lingi ngalo ghe uela va, “Io natughu io, aghailousiangailiio, me masimasiaaghi ta ngetam namungaili.”
MAR 1:12 Katengaata ta Spiriti eteva ghe suula Iesu ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu ta ngetana.
MAR 1:13 Iesu ghe tokala ghaatingaulu (40) nau, me Satana ghe mae sio tani tootoongainia. Eghe tokatoka tee ghaata kkena nge tapaa tuvui etoa, me ensolo atoa laghe sio mae tani sausia.
MAR 1:14 Nau eteva laghe atoka ssola Jon tale ale mata voovoo, Iesu ghe lao sio eGalilii, me ghe tiuaala tani ppooaa masi kiukiuna God.
MAR 1:15 Eghe ue va, “Nau eteva God ghe aulieiniela ange rekatala, me ararimangalina ateva God ange kalakalanginala. Am nna ngaioghioghiaa, me am aikaaiaa masi kiukiu.”
MAR 1:16 Iesu ghe kasukasu elaolao tale sama ateo talia ngateae eGalilii, me ghe tarala Saemon me nengana ta Andru. Lalu ghe lukuluku, poli tau ngelamana ilalua.
MAR 1:17 Iesu ghe uela ta ngetairarua va, “Amalu mae usieghi, me aue agheleiemalua me amalu tau ngai luku taumattu.”
MAR 1:18 Arovaeaata ta lalu ghe velu elokoila uneirarua uvena me lalu ghe usiela.
MAR 1:19 Iesu ghe mene kasu tau lao sio, me ghe tarala mene ghalua, Jeimis me nengana ta Jon, natuna ilalua Sebedi. Lalu ghe tokatoka tale olimoirarua paanaka ateva, me lalu ghe aaimonomonosiaa uneirarua uvena.
MAR 1:20 Nau Iesu ghe tarailaluela me ghe kololaluela, me lalu ghe tingina vulu saela tamairarua tale paanaka ateva tee tau ngai uungu etoa, me lalu ghe usiela.
MAR 1:21 Laghe lao sio tale masaliki eteae eKapenium. Ta nau manga ateva, Iesu ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, me ghe aapasunga inangarina God ta taumattu ngatoa.
MAR 1:22 Nau eteva laghe nongola inangarina, laghe soghiaala, poli karika ghe aippooaa nongina tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, ta nongina taumattu ngateva matuutuliena ia.
MAR 1:23 Elome tale ale nivelu eitaua ngateva, kateva taumattu raroai eteva ghe tokatoka etana. Ghe sama anamungailiila me ghe uela va,
MAR 1:24 “Iesu aNasareti io, umae sio tani ghelei sa ateva etaimami? Vara ughelei saasakieinamami? Akilakilaio, io manga io kapuna io God.”
MAR 1:25 Iesu ghe uela ta raroai eteva va, “Umatua atoka, me ukupi vulue ghoa.”
MAR 1:26 Me raroai eteva ghe soghesogheainiela, me ghe aore anamungailiila, me ghe kupi vulu ghoa mae taumattu ngateva.
MAR 1:27 Taumattu ngatoa laghe soghiaala voto ateva o ghe lutula, me laghe tiuaala tani aippooaa elome ta ngetaira. Laghe ue va, “Sa ateva ange lutula? Taumattu ngateva oia ange auliaala ouna niapasunga, me nongina taumattu ngateva matuutuliena aippooaane. Nau eaippooaa tee, raroai etoa la nongonongoa.”
MAR 1:28 Arovaeaataaili ta kiukiuna voto Iesu ghe gheleila ghe kasu ekapa seela eGalilii.
MAR 1:29 Arovaeaata ta Iesu me taumattu ngatoa laghe kupi ghoa mae tale ale nivelu eitaua ngateva, me laghe lao sio tanganue Saemon me Andru, tee Jeimis me Jon.
MAR 1:30 Alumuna vause ateva Saemon ghe iisiki, ghe asoaso tale komo poli vilikina ghe aanasa me matana ghe valavalanga. Vara me laghe auliaala ta Iesu va alumuna Saemon eiisiki.
MAR 1:31 Iesu ghe lao sio me ghe kunela nimane atelange, me ghe totu etokaiela. Aanasa ateva ghe kapala, me ia o vause ateva ghe kaisila aneira inana.
MAR 1:32 Ang ghe aaitarrauii poli sinaka ateva ang ghe suula, me taumattu ngatoa laghe maeaa sio ta Iesu lo akapa atoa tau sessa ila me tee taumattu raroai etoa laghe tokatoka ta ngetaira.
MAR 1:33 Taumattu ngakapa atoa tale masaliki eteae laghe velu eitauaala tale paa ngatamana ateae tale ale ateva.
MAR 1:34 Iesu ghe ghelei emasinala oroi tau sessa atoa, me ghe tiu vella oroi raroai etoa. Raroai etoa laghe kilakilaia, liuna avalua o me ghe pao rungainilala va karika la mene sama.
MAR 1:35 Elue talaua poopooa Iesu ghe ghue totula, me ghe kasu vulila masaliki eteae, me ghe ssola tale kateva voto karika righi taumattu etana, me ghe tiuaala tani looloo sae.
MAR 1:36 Saemon me kapuna atoa laghe aimulila tani laa paea.
MAR 1:37 Nau laghe taraiela me laghe uela va, “Taumattu ngakapaaili etoa la paepaeo!”
MAR 1:38 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ita lao tale mene kasina masaliki kalakalangina. Aghaloanna tani laa ppooaa tee etaira, poli mausina avalua o me aghe mae sio.”
MAR 1:39 Eghe kasu ekapa seela tale masaliki eGalilii me ghe poppooaa tale aleira ale nivelu eitauaa, me ghe tiutiu velu raroai etoa ta taumattu ngatoa.
MAR 1:40 Kateva taita tau tasussukuna ia ghe mae sio ta Iesu, me namungaili ta ghe kolomila Iesu. Taita ateva oia ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe uela va, “Marova ualoanna, uroo tani ghelei eraarangisanaieghi ta matane God.”
MAR 1:41 Iesu ghe alousiusi teeiela, me ghe saoaa saela nimane atelange etana me ghe uela va, “Aghaloanna. Angu raarangisanala!”
MAR 1:42 Katengaata ta tasussuku eteva ghe kapala, me taita ateva ghe masinala.
MAR 1:43 Iesu ghe sungiela va ekasu parasi, me eghe aulia ngasarasarakanala va,
MAR 1:44 “Urau mene auliaa voto elutula etam. Ulao me ulaa ghapasungainio ta pristi eteva, me ughelei aiaavusuvusuena tani apasunga va vilikim ange raarangisanala, nongina Moses ghe auliaala. Me taumattu ngatoa aue la kila va angu raarangisanala.”
MAR 1:45 Me nau taita ateva ghe kupi ghoala eghe auliaala ta taumattu ngatoa sa ateva ghe lutula etana. Ghe kiukiuaa ngakapa seela tale masaliki ghe lao sio etana. Liuna avalua o me Iesu karika ghe mene laolao tale tummatavanga, ta ghe nim tokatoka tale voto atoa karika righi taumattu etaira, me taumattu ngatoa tale isaa akapa masaliki laghe mae taataraia.
MAR 2:1 Kasina nau ghe lange sio me Iesu ghe mene lao sio tale masalikina ateae eKapenium, me taumattu ngatoa laghe nongola va etokatoka elome tale ale ateva.
MAR 2:2 Taumattu ngatoa laghe pasula tale ale ateva, eghe ghoala arau etapaa ngatamana, me Iesu ghe poppooaa inangarina God.
MAR 2:3 Katoa taumattu laghe maeaa sio kateva taita, karakanna ia, ta Iesu. Ghaata etaira laghe saue mae sio.
MAR 2:4 Pasueili ale ateva, me karika laghe rooroo tani laoaa ngakalakalaa tau sessa ateva ta Iesu. Liuna avalua o me laghe saula tau sessa ateva, me laghe saeainiela tale pungani ngale ateva, Iesu ghe tokatoka elome etana. Laghe ghaa vella kasina aiaakou tale pungani ngale ateva, me laghe tau siola tau sessa ateva tale komona ateae elome tale ale ateva.
MAR 2:5 Iesu ghe tarala uneira niaikaaiaa va namuu, me ghe uela ta tau sessa ateva va, “Natughu, kalum ssavoto ange kapala.”
MAR 2:6 Katoa tani tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe tokatoka elome tale ale ateva laghe nongola, me laghe aannaa va,
MAR 2:7 “Vaalua me eaippooa ngavalua o? Ange ghaala liuna ateva God! Karika teva erooroo tani kkaluaa ssavoto, ta God nonga!”
MAR 2:8 Arovaeaata ta Iesu ghe kilala tale urunguitanina ateva, me ghe uela etaira va, “Vaalua me am nanna ngavalua o elome etaimim?
MAR 2:9 Sa ateva voto malumina tani auliaa ta taumattu ngateva karakanna ia? Tani ue va, ‘Kalum ssavoto ange kapala’ o tani ue va, ‘Tingina saela, me usau komom me ukasu’?
MAR 2:10 Me aghaloanna va am tara kila, va Natuna ateva Taumattu ngateva matuutuliena teeia tani kkaluaa ssavoto tale kosa ateva...” Vara me Iesu ghe taatara lao sio tale taumattu ngateva karakanna ia, me ghe uela va,
MAR 2:11 “Aghaauliaa ta ngetam va tingina saela, me usau komom, me ulao tanganuem.”
MAR 2:12 Taumattu ngateva ghe tingina saela, me ghe saula komona, me ghe kasula. Ila akapa taumattu ngatoa laghe tarala sa ateva ghe lutula, laghe soghiaala, me laghe tau saela ararina ateae God, me laghe uela va, “Emua arau karika ami ghe taatara righi voto avalua oia, karikaaili!”
MAR 2:13 Iesu ghe kupi ghoala tale ale ateva, me ghe kasukasu elaolao elosamarra tale kinatama ateo talia ngateae. Oroieili taumattu ngatoa laghe mene mae sio tani nongoa nau ghe aapasunga voto.
MAR 2:14 Eghe kasukasu elaolao me ghe tarala Livae, natuna Alpeas, ghe tokatoka tale natu ngale arighi aighaa takis ia, me Iesu ghe uela etana va, “Mae usieghi.” Ghe tingina saela, me ghe usila Iesu.
MAR 2:15 Nau Iesu ghe namanama tanganue Livae, oroi ila taumattu ngatoa aighaa takis ila, me tau ssavoto atoa, laghe lao sio tani namanama tee Iesu me kapuna disaepolo atoa, poli oroi ila lo atoa laghe usiusia.
MAR 2:16 Katoa tana taumattu tau ngai aapasunga ila tale inangari nipaopao, me taumattu tale Paresi ila, laghe tarala Iesu ghe namanama tee tau ngai ghelei ssavoto atoa me tau ngai ghaa takis atoa. Laghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Vaalua me enamanama tee tau ngai ghaa takis me tau ssavoto atoa?”
MAR 2:17 Iesu ghe nongola inangariira me ghe uela ta tau ngai aapasunga ngatoa va, “Lo atoa masina ila karika la ghaloanna niaisausi. Tau sessa nonga atoa la laa taatara dokta. Karika aghe sio mae tani kolo ghulughuluena atoa taumattu. Aghe sio mae tani kolo tau ssavoto atoa.”
MAR 2:18 Kateva nau kapuna disaepolo atoa Jon me kapuira tee atoa disaepolo Paresi etoa laghe naenae. Katoa tana taumattu laghe mae sio ta Iesu, me laghe kolomila va, “Vaalua me kapuna disaepolo atoa Jon me kapuira disaepolo tee atoa Paresi etoa la naenae, me kapum atoa disaepolo karika?”
MAR 2:19 Iesu ghe uela va, “Vaalua kapuna atoa taumattu ngateva ange anna tani lai la ghele nae? Karika la rooroo, nau taita ateva ange aloanna tani lai me etokatoka tee kapuna atoa, karika la naenae.
MAR 2:20 Nau eteva aue emae me la ghaa velu taita ateva, ia o nau eteva aue la nae.
MAR 2:21 “Karika teva eghaaghaa tuku ouna ateva kalio, me evabbai teva tuku pokane aiaasae. Marova eghelei me nau eporaia, tuku ouna ateva aue eghauna, me eghelei mara ateva emene namuu.
MAR 2:22 Me karika teva taumattu etottoli kaai ouna uaeni tale pokane ateva aikaai. Marova eghelei evalua o, aue ouna uaeni eghelei polaki aikaai manu eteva, me aue ilalua akapa uaeni eteva me aikaaina ateva aue lalu peisaane. Karika, la kaokao ouna uaeni tale ouna aikaai.”
MAR 2:23 Kateva nau manga, Iesu ghe kasu valaala tale utana atingiu, utani uiti ia. Kapuna disaepolo atoa laghe kasukasu eitauaa teeia, me laghe ghaala kasina tani uiti me laghe namala.
MAR 2:24 Paresi etoa laghe uela ta Iesu va, “Tarala, vaalua me la gheelei voto o, inangari nipaopao eue va karika masina tani ghelei tale nau manga ateva?”
MAR 2:25 Iesu ghe liula inangariira me ghe uela va, “Vaalua, karika am ghe ritila kiukiuna ateae Deivit ghe gheleiela, nau ia me kapuna atoa laghe maloola?
MAR 2:26 Nau ta Abiata, namuu ia tale pristi etoa, Deivit ghe kupi ssola tale alena ateva God, me ghe namala verete laghe amangala, pristi etoa nonga la rooroo tani nama, me ghe taula kasina ta kapuna atoa.”
MAR 2:27 Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “God ghe gheleila nau manga ateva mausi taumattu ngatoa, karika God ghe gheleila taumattu ngatoa mausi nau manga ateva.
MAR 2:28 Liuna avalua o me Natuna ateva Taumattu ngateva ia tee Vau ia tale nau manga ateva.”
MAR 3:1 Iesu ghe mene kupi ssola tale kateva ale nivelu eitauaa, me kateva taita ghe tokatoka, katelange nimane matena ia.
MAR 3:2 Katoa tau ngai ssateena Iesu mataira ghe laolao nonga ta Iesu va, Iesu aue eghelei emasinaia tale nau manga ateva, o karika. Laghe annaa va marova eghelei emasinaia, aue la laoaa Iesu tale niaisakei.
MAR 3:3 Iesu ghe uela ta taita ateva nimane atelange matena ia va, “Tingina saela, me umae toko.”
MAR 3:4 Me Iesu ghe kolomilala va, “Vaalua, tale inangari nipaopao, ita rooroo tani ghelei masi niuungu ta nau manga ateva, o tani ghelei sesa niuungu? Ita rooroo tani sausi mene kateva taumattu me erooroo tani toka amasina, o ita uvi ematea?” Tau ngai ssateena atoa Iesu karika laghe liu poila inangarina Iesu.
MAR 3:5 Iesu ghe aitaraa seela ta taumattu ngatoa me ghe sessaiela. Eghe tarala va karika righi niaielousi tale urunguitaniira, liuna avalua o me karika ghe masinala ta ngetana. Eghe uela ta taita ateva va, “Korosila nimam atelange.” Taita ateva ghe korosila nimane atelange, me ghe masinala.
MAR 3:6 Nau Paresi etoa laghe tarala voto o ghe lutula, laghe kupi ghoala, me laghe lao sio tani tara kapuna atoa Herot. Laghe ailoeaala salana vaalua la rooroo tani uvi emate Iesu.
MAR 3:7 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasu vulila voto ateva o, me laghe lao sio tale ateo talia ngateae eGalilii. Tana taumattu ngatoa laghe aimuli teeiela. Taumattu tale distriki eteva eGalilii, eJiudia,
MAR 3:8 eJerusalem, distriki eteva eIdumea, me pai kativilau tale ateo ateae eJodan, me tale patunganue masau eTaer me Saedon, laghe nongola voto Iesu ghe gheleila, me oroieili taumattu laghe mene mae sio ta Iesu.
MAR 3:9 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Am aimonomonosiaala teva paanaka, poli oroieili taumattu ngatoa aue la mae, me aue la ghaisiriki tani mae taraieghi.”
MAR 3:10 Poli ang ghe ghelei emasinala oroieili tau sessa atoa, liuna avalua o me oroi tau sessa atoa laghe aloanna tani mae akalakalaa me tani poso Iesu.
MAR 3:11 Nau ekapa atoa lo atoa raroai etoa laghe tokatoka ta ngetaira laghe taatara Iesu, laghe tuuturru ta liue kkena me laghe samasama atingina me laghe ue va, “Io natuna io God.”
MAR 3:12 Iesu ghe aulia ngakorokorongana ta ngetaira va la rau mene aotu va ia see.
MAR 3:13 Iesu ghe saela tale motouru. Eghe kolola lo atoa ghe aaloannaailiila, me laghe mae sio ta ngetana.
MAR 3:14 Eghe suietoongaala kasangaulu ghalua (12) taumattu va ila la toka aitauaa teeia, me ghe aselala va apostolo ila. Aue esungila tani ppooa ngakapa see inangarina ateva God,
MAR 3:15 me aue etau lao sarasarakana tani suu velu raroai etoa.
MAR 3:16 Eghe kolola kasangaulu ghalua: Saemon ta kateva, Iesu ghe aseala va Pita etana;
MAR 3:17 eghe kolo teela Jeimis me Jon, natuna ilalua Sebedi (eghe asela arariirarua aluae ta Boaneges, malloeanina va “taumattu nongina palapalanga ateva eaangari”);
MAR 3:18 eghe kolo teela Andru, Pilip, Batolomiu, Matiu, Tomas, Jeimis natuna ia Alpeas, Tadias, Saemon laghe aseala va Selot ia,
MAR 3:19 me Jiudas Iskariot, ia auena ghe tau lao Iesu ta nimaira tau ngai ssateena atoa.
MAR 3:20 Iesu eghe lao sio tale ale ateva eghe tokatoka etana, me poli tana taumattu ngatoa laghe mene mae sio tani velu eitauaa, Iesu me kapuna disaepolo atoa karika righi nauira tani namanama.
MAR 3:21 Kapuna atoa Iesu laghe nongola voto eghe poppooaa me ghe gheelei, me laghe mae sio tani kune velua, ta laghe ue va, “Ang ghe veeveenala.”
MAR 3:22 Katoa tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe kasula eJerusalem me laghe ue va, “Belsibul ange kupiela. Etiutiu velu raroai etoa tale sarasarakaniaane Belsibul, ia namuu ia tale raroai etoa.”
MAR 3:23 Iesu ghe kolo aitaueinilala me ghe auliaala kateae kiukiu niaimatoonga. Eghe uela va, “Vaalua, Satana erooroo tani sungi velu Satana?
MAR 3:24 Marova taumattu tale kateva patunganua la tam tingina aitauaa, me niaiuvii eteae elutu, karika aue la korokorongana.
MAR 3:25 Marova taumattu tale ale ateva la tam tingina aitauaa me niaiuvii elutu, karika aue la korokorongana.
MAR 3:26 Me marova Satana essa tee kapuna atoa aue ghalue ila, me eghalua atoka ila, karika aue la korokorongana. Aue la ruu ekilanga.
MAR 3:27 Karika teva taumattu erooroo tani kupi sso tanganue taumattu ngateva sarasarakana ia me eghaa peina. Marova ealoanna, eiri etoka tau ngalena ateva, me evira ghaa peina.
MAR 3:28 Aghaaulia ngakoronna etaimim va God aue ekkaluaa isaa akapa ssavoto me sesa nginangari taumattu eaauliaa saasakiaa tee God.
MAR 3:29 Me marova taumattu eauliaa saasakiaa tale Spirit Manga ateva, God karika aue ekkaluaa isaa oia me auena. Ia oia lo ateva ssavoto aue etoka ta ngetana nau ekapa atoa.”
MAR 3:30 Iesu ghe auliaala poli laghe ue va, “Raroai eteva etokatoka etana.”
MAR 3:31 Kinna Iesu me nengane taita atoa laghe rekatala, me laghe nim suula inangari va eghoa taraila.
MAR 3:32 Oroieili taumattu ngatoa laghe tokatoka talieinia, me laghe uela ta ngetana va, “Kinam me nengam taita atoa me vause atoa eleka la paepaeo.”
MAR 3:33 Iesu ghe liula me ghe uela va, “See ia kinaghi me see ila kapughu taita atoa?”
MAR 3:34 Eghe aitaraa seela tale taumattu ghe taatalia ngatokaia, me ghe uela va, “Taumattu oia kinaghi me nengaghi ila!
MAR 3:35 See eaimuli tee nannaane Tamaghi, ia nengaghi taita ia me nengaghi vause ia me kinaghi ia.”
MAR 4:1 Kateva nau Iesu ghe mene tiuaala tani apasunga tale sama ateo talia ngateae, me tana taumattu ngatoa laghe mae sio tani mene velu eitauaa. Poli oroieili taumattu, Iesu ghe saesaela tale paanaka ateva, me ghe vukala ghoala elamana, me ghe toka siola, me taumattu ngatoa laghe tinginala elosamarra.
MAR 4:2 Iesu ghe aapasunga oroieili voto tale kiukiu niaimatoonga. Ghe ue ta ngetaira va,
MAR 4:3 “Am nongola! Tau ngai pasa katu ue ngai eteva ghe lao sio tani pasa aina katu ue ngai.
MAR 4:4 Nau eteva ghe kaokaoaala katu ue ngai, kasina ghe katuula tapaa salana, me ghila atoa laghe namala.
MAR 4:5 Kasina tana katu ue ngai ghe katuula tale voto ateva sakolo ia, karika oroi kosa, gharovaeaata ta ghe pinosala, poli karika lluse ia.
MAR 4:6 Nau eteva sinaka ateva ghe saela, eghe sinaki ematela, poli oane karika ghe sio liula ta euu atu ia.
MAR 4:7 Kasina ghe katuula tale voto ateva uasa karasa atoa ta ngetana. Nau laghe pinosala, uasa karasa atoa laghe kavililala, karika laghe kunela.
MAR 4:8 Kasina katu ue ngai ghe katuula tale masi kosa. Nau laghe pinosala laghe kuneaala ueneira, kasina ghe kuneaala kotolungaulu (30), kasina ghaonomongaulu (60), me kasina kateva ai (100).”
MAR 4:9 Vara me ghe uela va, “Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo!”
MAR 4:10 Nau eteva Iesu nonga, me kasangaulu ghalua kapuna disaepolo, me mene katoa tana taumattu laghe tokatoka, me laghe kolomila Iesu tale malloeana kiukiu niaimatoonga.
MAR 4:11 Iesu ghe liula me ghe uela va, “God ang ghe apasungaala etaimim voto eaaisulia tale ararimangalina ateva God, me tale taumattu ngeleka, isaa akapa voto aghaauliaa tale kiukiu niaimatoonga.
MAR 4:12 Liuna avalua o me inangari tale Uru ngai Manga ateva aue elutu ekoronna, poli, “‘aue la tara me karika aue la tara kila, aue la nongo me karika aloira aue emasaanga, la rau aikolikoliaa, me God ekkaluaa kaluira ssavoto.’”
MAR 4:13 Vara me Iesu ghe uela va, “Karika aloimim ange masaangaala kiukiu niaimatoonga ateae? Vaalua aue aloimim emasaanga mene kasina kiukiu niaimatoonga?
MAR 4:14 Tau ngai pasa katu ue ngai eteva ghe pasala inangari eteva.
MAR 4:15 Kasina taumattu nongina katu ue ngai ghe katuula tale salana atikirighi. Nau la nongonongo inangarina ateva God, katengaata ta Satana emae ghaaghaa velu isaa o inangari.
MAR 4:16 Me katoa tana taumattu nongina katu ue ngai ghe katuula tale voto ateva sakolo ia. La nongonongo me la ghaaghaa me la masimasi.
MAR 4:17 Me nongina ai erighi ghauna oane karika esiosio liu, la masimasi nau eteva la nongonongo ta aitiutiu, va nau eteva la ghaaghaa maamatana mausi inangarina ateva God, la kaakatuu.
MAR 4:18 Lo tana katu ue ngai ghe katuula elome tale uasa karasa eaimatoonga taumattu la nongonongo inangarina God,
MAR 4:19 me nannaaira namungaili tale voto tale kosa ateva, nongina aloannaaira tani ghaa viliki veu me mene kasina voto. Isaa o voto tale kosa ateva ekaakavili ekatuu inangarina ateva God me karika epiipinosa va emene kuneaa righi ueneira.
MAR 4:20 Me llo katu ue ngai ghe katuula tale masi kosa, eaimatoonga taumattu la nongonongo inangarina ateva God me la aiesoaa ta ngetana, me la kuukuneaa masi uene, kasina kotolungaulu, kasina ghaonomongaulu me kasina kateva ai.”
MAR 4:21 Vara me Iesu ghe kolomilala va, “Vaalua! Nau eteva am ghaaghaa lam ateae, am aatoka pakeainia tale aikaai eteva me tale aisalo, o am aatokaie sae tale aitiitinginane ateva?
MAR 4:22 Voto ghaine eaaisulia auena eotu tale tummatavanga, me isaa akapa voto taumattu egheelei eisulia, auena eotu.
MAR 4:23 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo!”
MAR 4:24 Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “Inangari angam nongola, am nnaa parasi. Arova am ghelei emasina tale taumattu, Vau palepale aue emene liu ta ngetaimim, me aue emene saoaa sae mene righi.
MAR 4:25 See righi voto etana, aue God emene taula, me lo ateva karika righi voto etana aue eghaa velu righi lutu voto etana.”
MAR 4:26 Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “Ararimangalina ateva God nongina taumattu ngateva ghe lao sio tani velu katu uiti tale utana atingiu,
MAR 4:27 vara eleivoo taumattu ngateva ghe aseasekanua, me ellaa ghe laa ghelei mene kasina uunguaane, me katu uiti ghe pinosala, me ghe namuula, me taumattu ngateva karika ghe kilala vaalua ghe pinosala me ghe namuula.
MAR 4:28 Kosa ateva nonga ghe apinosala — me emulina laghe kunela. Aitiutiu vulena ateva, vara me aikouna ateva, emulina ghe kuneaala uene.
MAR 4:29 Nau eteva utana atingiu ghe matuennala, taumattu ngateva ghe lao sio tani sai uiti.”
MAR 4:30 Iesu ghe mene auliaala va, “Aue ita kolomi va, ‘Ararimangalina ateva God vaalue ia? Vaalua aue ita aimatoongainia?’
MAR 4:31 Ia nongina katu ue ngai erighi la kolokoloa va mastet. Nau eteva la pasapasaia tapaa kosa, ghaunaaili ia.
MAR 4:32 Nau la pasapasaia epiipinosa me enaanamungaili, karika nongina mene kasina katu ue ngai tale utana ateva. Laangina atoa namungaili ila, ghila atoa la rooroo tani laa toka palluu.”
MAR 4:33 Nau eteva Iesu ghe aaulia ngaotu inangarina tale taumattu ngatoa, ghe aauliaa tale kiukiu niaimatoonga ghe rooroo tale nongonongoaaira taumattu ngatoa.
MAR 4:34 Karika ghe aaulia ngamasalika teva voto ta ghe aauliaa nonga tale kiukiu niaimatoonga. Nau eteva ia nonga me kapuna disaepolo atoa, me ghe auliaala malloeanina isaa o kiukiu niaimatoonga.
MAR 4:35 Elo alai tale ia o nau eteva, Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Ita lao tale pai kativilau tale ateo talia ngateae.”
MAR 4:36 Laghe kasu vulila taumattu ngatoa, me laghe saesaela tale paanaka ateva Iesu ang ghe saesae atokala etana, me laghe tiu ghoala. Mene kasina tana paanaka tee laghe tiu ghoa aitauaa teeilala.
MAR 4:37 Vara me paka ttasi eteva ghe tiuaala, me kotoo atoa laghe tiuaala tani sae tale paanaka ateva, me manu eteva ang ghe pasupasu tale paanaka ateva.
MAR 4:38 Iesu ghe aseasekanua emuli tale paanaka ateva, ghe panukanala tale pilo ateva. Vara me laghe anguniela me laghe uela va, “Tisa, ghaisa ngarighi ita vuluu, me koti karika unannaa maamauluaaita va ita rau mate?”
MAR 4:39 Iesu ghe anguula, me ghe paola ttasi eteva, me ghe uela ta kotoo atoa va, “Am matua avukalala!” me ttasi eteva ghe ruula, me luei eteva ghe asola.
MAR 4:40 Vara me ghe kolomila kapuna disaepolo atoa va, “Vaalua me am maamatautu? Karika am ghe aikaaiaa?”
MAR 4:41 Laghe matautu saasakiaala, me laghe toka aikolomieinila va, “Saa taumattu ia taumattu ngateva oia, ta kotoo atoa me kuukuu eteva ngila nongo usilainiela?”
MAR 5:1 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe laa rekata sio tale pai kativilau tale ateo talia ngateae, tanganueira aGerasa ngatoa.
MAR 5:2 Nau eteva ghe kkurela tale paanaka ateva, arovaeaata ta kateva taumattu raroai eteva ghe tokatoka etana ghe mae sio tani sou Iesu. Taita ateva oia ghe kupi ghoa mae tale voto ateva liu niaikkaiaa ia.
MAR 5:3 Eghe tokatoka tale isaa o voto, me karika teva taumattu ghe rooroo tani iri etokaia, me karika laghe rooroo tani iri etokaia tee tale sene.
MAR 5:4 Oroiaata laghe gheelei runga poi nimana me kekena tale sene, me ghe gheelei epatepate poli sarasarakanaaili ia. Karika teva taumattu ghe rooroo tani poso atokaia.
MAR 5:5 Nau ekapaaili tale voo me llaa eghe tokatoka tale voto ateva liu niaikkaiaa ia me tale motouru. Eghe ovaova atingina, me eghe saisai rirrii vilikina tale atu matakerengana.
MAR 5:6 Nau eghe tara amasau lao sio Iesu, eghe iloula tani laa sousou Iesu, me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu.
MAR 5:7 Me namuu ta ghe samala me ghe uela va, “Iesu io natuna io God iaaili epona, sa ateva ualoanna tani gheleia etaghi? Aghaaulia ngakoronna tale ararina ateae God va, karika umene ghelei saasakieinieghi.”
MAR 5:8 Poli Iesu ang ghe uela etana va, “Raroai eteva, kupi vulu ghoa mae taumattu ngateva.”
MAR 5:9 Vara me Iesu ghe kolomiela va, “See ararim ateae?” Me ghe uela va, “Ararighi eteae ta Liijen, poli karika va aghi nonga, ta oroi iemami.”
MAR 5:10 Ghaisaata arau ghe kolomi esarasarakanala Iesu va erau mene tiu vella va la kasu vuli ia o voto ateva.
MAR 5:11 Karika masau tale tuku saesaena ateva tinaua mosu etingiu ghe tingina namanama.
MAR 5:12 Raroai etoa laghe kolomi esarasarakanala Iesu va, “Usungi veluemami sae tale mosu etoa, me ami sae kupi etaira.”
MAR 5:13 Iesu ghe tau vella raroai etoa laghe kupi vulu ghoa mae taita ateva, me laghe laa sae kupi sso tale mosu etoa. Katengaata ta tinaua atingiu ghe ttiroula, me laghe laa ghoa aoso velu sio tale vallae. Laghe katuu velu siola tale ateo talia ngateae, me laghe matela. Tinaua atingiu eghe arropi ematelala ghe roola ghalua airari (2,000).
MAR 5:14 Lo atoa laghe aaitaraa mosu etoa laghe iloula. Laghe lao sio elo ale me tapaa ngutana, me laghe kiukiuaala voto ghe lutula ta mene katoa taumattu, me taumattu ngatoa laghe mae sio tani tara voto ghe lutula.
MAR 5:15 Laghe rekatala ta Iesu me laghe tarala taumattu ngateva emua arau oroieili raroai etoa laghe tokatoka etana. Me ia oia, eghe aaitiitii, me nannaane masina me eghe tokatoka. Laghe taraiela, me laghe matautula.
MAR 5:16 Taumattu ngatoa laghe tarala voto Iesu ghe gheleila, me laghe kiukiuaala taita ateva raroai etoa etana me Iesu ghe ghelei emasinaiela me voto ghe lutula tale tinaua mosu etingiu.
MAR 5:17 Nau eteva laghe nongola kiukiu, ila akapa laghe aulia ngasarasarakanala ta Iesu va karika emene toka tale masalikiira ateae, ta elao ppae tale kasina masaliki.
MAR 5:18 Nau Iesu ang ghe saesae tale paanaka ateva, taita ateva Iesu ghe tiu vella raroai etoa etana ghe kolomi esarasarakanala Iesu va, “Aghaloanna tani usio.”
MAR 5:19 Iesu karika ghe annala. Ghe uela etana va, “Lao sio tanganuem me ta kapum atoa. Ulaa ghauliaa voto Vau eteva ghe gheleila tani sausio, me alousiusiaane etam.”
MAR 5:20 Taita ateva ghe lao sio tanganuena, me ghe tiuaala tani auliaa inangari me voto Iesu ghe gheleila etana tale Kasangauluae Masaliki Taatara. Taumattu ngakapa atoa laghe nongola, me laghe soghiaala isaa o voto.
MAR 5:21 Nau Iesu ghe mene lao sio tale pai kativilau tale ateo talia ngateae, oroi taumattu ngatoa laghe mene aimuli teeiela, nau ghe tokatoka elosamarra.
MAR 5:22 Kateva namuu tale ale nivelu eitaua ngateva, ararina ateae ta Jaeras, ghe mae sio me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu,
MAR 5:23 me ghe kolomi esarasarakanala Iesu va, “Natughu vause arighi gharighi tau emate. Aghaloannaaili va umae saoaa nimam etana, me aue emasina me emene toka.”
MAR 5:24 Me Iesu ghe usiela. Oroieili taumattu ngatoa laghe usiusi Iesu, me laghe tomtomua.
MAR 5:25 Kateva vause ie tee elome tale taumattu o, rae ateva eghe iiloueinia ghe roola kasangaulu ghaluae (12) ninamanama.
MAR 5:26 Nau etoa ghe laa taatara dokta ngatoa. Laghe tootoonga tani sausia, me karika, ta laghe nim tautau lao oroi mmarikana. Unna viliki veu ghe nim kapakapa tani pae niaisausi, me karika ghe maamasina, me ang ghe nim sessaaili.
MAR 5:27 Nau eghe nongola kiukiuna Iesu, eghe mae sio tani paea, me ie tee eghe tiitingina elome tale taumattu ngatoa pasueili ila me laghe tomtom Iesu. Eghe lao akalakalangina sio emuli ta Iesu, me ghe posola unna aiaasae ngeleka ateva Iesu,
MAR 5:28 poli eghe annaala va, “Marova anim poso unna aiaasae ngeleka ateva, aue amasina.”
MAR 5:29 Katengaata ta rae ateva ghe iiloueinia ghe ruula, me ghe ateateaala va ghe masinala.
MAR 5:30 Katengaata ta Iesu ghe ateateaala va kasina tani sarasarakaniaane tani ghelei emasina taumattu ghe kasula etana. Liuna avalua o me ghe kiriela me ghe uela va, “See eposola uneghi aiaasae ngeleka ateva?”
MAR 5:31 Kapuna disaepolo atoa laghe uela va, “Karika utaatara tana taumattu ngatoa la tomtomuo? Vaalua me ukookolomi va see eposola unem aiaasae ngeleka ateva?”
MAR 5:32 Iesu ghe kiriela me ghe aaitaraa see va see ghe posoala.
MAR 5:33 Me vause ateva ghe kilala voto ghe lutula etana, me ang ghe maamatautu, me ang ghe reterete. Eghe mae sio me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe aulia ngakapala voto ghe lutula etana.
MAR 5:34 Iesu ghe uela etana va, “Natughu, tale unem niaikaaiaa etaghi angu masinala. Kasula, me urau mene annaa poli anem isiki eteva ange kapala.”
MAR 5:35 Iesu ghe aippooaa nonga me taumattu ngatoa, kapuna ila namu ngateva tale ale nivelu eitaua ngateva, laghe rekatala. Laghe auliaala ta Jaeras va, “Natum ange matela. Vaalua me uanna tani ghelei Tisa va eainongieinia tani lao tanganuem?”
MAR 5:36 Iesu karika ghe nongo usilaala. Eghe uela ta namu ngateva va, “Urau mene matautu. Uaikaaiaa nonga.”
MAR 5:37 Pita, Jeimis me Jon, nengana Jeimis, ilotolu nonga lotolu ghe lao aitauaa teeie sio tanganue Jaeras, me eghe uela ta mene katoa taumattu va la rau mene usia.
MAR 5:38 Laghe laa rekata sio tanganue namu ngateva, me Iesu ghe nongola niaingalaaii eteae, me ghe tarala taumattu ngatoa laghe ngangngala anamungaili.
MAR 5:39 Eghe kupi ssola me ghe uela etaira va, “Vaalua me am ghelei niaingalaaii eteae, me am ngangngala atingina? Aliki eteva oia karika va ematela. Enim asesekanua.”
MAR 5:40 Laghe rrila me laghe kangaala Iesu. Eghe rrila me ghe sungi velu ekapaila ghoala eleka, me ghe kolola nonga kinna me tamane vause arighi me kapuna disaepolo kotolu, me laghe kupi ssola tale rum atiulu aliki eteva eghe asoaso etana.
MAR 5:41 Eghe kune siola nimane aliki eteva me ghe uela va, “Talita kum!” (malloeanina va, “Aliki vause arighi, aghauliaa etam va totula!”)
MAR 5:42 Katengaata ta aliki vause arighi ghe totu saela, me ghe kasukasula. Nau laghe tarala voto o ghe lutula, laghe soghiaala. Aliki vause arighi oia anna ninamanama kasangaulu ghaluae (12).
MAR 5:43 Iesu ghe aulia ngasarasarakanala etaira va karika la mene laa auliaa see voto o ghe lutula. Eghe uela va la tau lao righi inana, me aliki vause arighi enama.
MAR 6:1 Iesu ghe kasu vulila masaliki eteae o, me ghe lao sio tale masalikina tuunga ateae. Kapuna disaepolo atoa laghe aimuli teeiela.
MAR 6:2 Vara nau manga ateva, me ghe tiuaala tani apasunga voto tale taumattu ngatoa tale ale nivelu eitaua ngateva. Oroieili taumattu laghe nongola inangari, me laghe mene ounala tani nongo, me laghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva, eaa ghe ghaala inangari oia? Vaalua ghe ghaala ase alomasaanga ateva oia? Me vaalua me egheelei tee mirikolo sarasarakanaaili?
MAR 6:3 Nim tau ngai atulu ale ia, nenge? Natuna ia Meri tue me nenga ila me Jeimis, Josep, Jiuda me Saemon. Kapuna vause atoa la tokatoka teeita.” Laghe aaulia ngavalua o poli ghe sessaila etana.
MAR 6:4 Iesu ghe uela etaira va, “Propete ateva ararina ateae tale isaa akapa masaliki. Me tale masalikina tuunga ateae, me elome tale mangalina atoa, me tale alena tuunga ateva, karika teae ararina.”
MAR 6:5 Karika ghe rooroo tani ghelei righi mirikolo okae. Eghe nim saoaala nimane tale taumattu karika oroi, me ghe ghelei emasinailala.
MAR 6:6 Eghe soghiaala uneira niaikaaiaa ta ngetana karika namuu. Me ghe lao ppae sio tale kasina masaliki tani apasunga.
MAR 6:7 Me ghe kolo aitauaala kasangaulu ghalua (12) disaepolo, me ghe sungilala ghalua ghalua. Ghe tau lao sio matuutuliena tani tiu velu raroai ta taumattu ngatoa.
MAR 6:8 Me ghe uela etaira va, “Am ghaa aikkatuluimim me am rau mene ghaa mene righi voto. Am rau mene ghaa righi inana, aikakkaai me righi viliki veu tale aikaai viliki veu.
MAR 6:9 Am asae aikasukasu, me karika am mene ghaa ghalua aiaasae.
MAR 6:10 Arova am rekata tale kateae masaliki, me am toka tale lo ateva ale, am toka o, lomosina ta am kasu vuli lo ateae o masaliki.
MAR 6:11 Me arova teae masaliki etam ghaaiem, me karika la ghaloanna tani nongo inangariimim, am kasu. Me nau eteva ngam aloanna tani kasu, am rariaa velu au kosa ta kekeimim, me aue la kila va voto la gheelei karika masina.”
MAR 6:12 Disaepolo atoa laghe kasula tani ppooaa tale taumattu ngatoa va la nna ngaioghioghiaa.
MAR 6:13 Laghe tiutiu velu raroai, me laghe raarariaa oeli tale tau sessa atoa, me laghe gheelei emasinaila.
MAR 6:14 King Herot ghe nongola kiukiu tale isaa o niuungu poli taumattu ngakapa atoa laghe kiukiuaa see Iesu, me katoa laghe uela va, “Jon tau ngai aasuu eteva ange totula tale nimate, liuna avalua o me sarasarakana ia tani ghelei mirikolo.”
MAR 6:15 Me katoa taumattu laghe ue va, “Ia Elaija.” Mene katoa laghe ue va, “Ia propete ia, nongina mene katoa propete emua arau.”
MAR 6:16 Nau Herot ghe nongola ghe uela va, “Jon, ia o aghe sai pulela alona atiulu, ange mene sakesakela!”
MAR 6:17 Ia Herot ghe suula inangari me laghe poso atokala Jon. Laghe iriela me laghe atokaiela tale ale mata voovoo mausi Herodias, vausenna ateva tuena ta Pilip, ghe mene lai sariela.
MAR 6:18 Poli Jon ghe uela ta Herot va, “Inangari nipaopao ateva eue va karika masina ta ughe mene lai sarila vausenna ateva tuem.”
MAR 6:19 Herodias ghe sessaieiliela ta Jon, me ghe aloannaailiila tani uvi ematea, me karika ghe rooroo.
MAR 6:20 Herot ghe kaakaarasi tani aitaraa Jon, poli ghe maamatautangailiia ta ghe kilakila va Jon ghulughuluena ia me manga ia. Nau ghe nongonongo ta ghe aaippooaa, ghe nannangaili me nannaane ghe maamaate, me ghe aloannaaili tani nongo.
MAR 6:21 Masi nau eteva ghe rekatala ta Herodias nau Herot ghe gheleila kinatama ninamanama ateae tani nnaa nau eteva Herot ghe lutula etana. Ghe gheleila ninamanama ateae ta namu ngatoa la uungu ta gavman, namuu ta soldia ngatoa, me namu nge Galilii etoa.
MAR 6:22 Laghe toka namanama, me natuna aliki vause ateva Herodias ghe kupi ssola tani ssiiuaa. Herot me lo atoa laghe namanama laghe masimasiangailiila nissiiua ngateae. Herot ghe uela ta aliki vause ateva o va, “Sa ateva voto arova ukolomia etaghi, aue atau aatu.”
MAR 6:23 Herot ghe auliaala inangari nialokoi va, “Sa ateva voto arova ukolomi aue atau aatu. Arova uue va atau aatu kativilau tale peighi, aue atau aatu.”
MAR 6:24 Aliki vause ateva ghe kupi ghoala, me ghe lao sio tani kolomi kinna va, “Sa ateva voto asso kolomi king etana?” Kinna ghe uela va, “Usso ue va, ‘Aghaloanna uruna ateva Jon tau ngai aasuu eteva.’”
MAR 6:25 Arovaeaata ta aliki vause ateva ghe kiri ssola ta king me ghe uela va, “Ghaine arau aghaloanna uruna ateva Jon tau ngai aasuu ia tale tivilau terei.”
MAR 6:26 King ghe nongola me ghe alousiusieiliila. Me poli ang ghe gheleila inangari nialokoi, me karika ghe aloanna tani palata ta mata namu ngatoa, karika ghe roola tani nongo vulu inangarina natuna Herodias.
MAR 6:27 King karika ghe aitoila. Ghe suula soldia ngateva tani laa ghaa uruna ateva Jon. Soldia ngateva ghe lao sio tale ale mata voovoo me ghe sai pulela alona atiulu Jon.
MAR 6:28 Ghe sau mae sio uruna ateva Jon tale terei etivilau me ghe taue lao sio ta aliki vause ateva. Me aliki vause ateva ghe laoainie sio ta kinna.
MAR 6:29 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe nongola isaa o voto Herot ghe gheleila ta Jon. Laghe lao sio tani ghaa vaulanna ateva Jon, me laghe lao sio tani kaieinia.
MAR 6:30 Apostolo atoa laghe oghi mae sio, me laghe toka teela Iesu. Laghe kiukiuaala voto laghe gheleila me inangari laghe auliaala ta taumattu ngatoa.
MAR 6:31 Iesu me kapuna apostolo atoa karika righi nauira tani namanama, poli oroieili taumattu ngatoa laghe mae taatara Iesu me laghe mene kasukasu. Liuna avalua o me Iesu ghe uela etaira va, “Ita lao ta pai kativilau karika righi taumattu etana, me am laa ghainoana.”
MAR 6:32 Ila nonga laghe kasula tale olimoira paanaka ateva tani lao tale vaara.
MAR 6:33 Taumattu ngatoa laghe tarailala ta laghe tiu ghoala, me laghe kilailala. Me oroi taumattu tale kateae kateae masaliki laghe kilala voto ateva laghe laolao etana, me laghe kasu emuemuela tani lao.
MAR 6:34 Nau Iesu ghe ssola elae, ghe tarala oroieili taumattu ngatoa. Ghe alousiusi teeilala, poli ila nongina sipsipi etoa karika teva aitoiira, me ghe tiuaala tani apasunga oroi voto etaira.
MAR 6:35 Nau sinaka ateva ang ghe suusuu, kapuna disaepolo atoa laghe lao sio ta ngetana, me laghe uela va, “Ange voovoo, me voto ateva oia nim vaara ia.
MAR 6:36 Sungi vellala me la lao tale righi masaliki kalakalangina, me la laa poli righi inana me la nama.”
MAR 6:37 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am taula righi inana, me la nama.” Laghe uela va, “Ualoanna va ami laa poliaa velu ghalua ai silva koen tani poli inana tani anginila?”
MAR 6:38 Iesu ghe uela etaira va, “Ghaisa verete? Am laa tara.” Nau laghe lao sio, laghe tarala verete ghalima me tee kko alua.
MAR 6:39 Iesu ghe uela ta taumattu ngakapa atoa va, “Am laa toka sio tale rarrasa, me am toka tale uela.”
MAR 6:40 Laghe tokala katoa kateva ai (100), me katoa ghalimangaulu (50).
MAR 6:41 Emulina Iesu ghe ghaala verete ghalima me kko alua, me ghe taatara saela epona liu me ghe kaili emasina saela, me ghe pirila, me ghe tiuaala tani taula ta kapuna disaepolo atoa va la taula. Me ghe koita teela kko alua.
MAR 6:42 Ila akapa ghe ssoilala nau laghe namanamala.
MAR 6:43 Emulina kapuna disaepolo atoa laghe kaai esokosokoiaala tapiri verete me tapiri kko. Laghe kaaila laka erooroo kasangaulu ghaluae (12).
MAR 6:44 Taita atoa laghe namala verete ghe roola ghalima airari (5,000).
MAR 6:45 Arovaeaata ta Iesu ghe auliaala va kapuna disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva, me la muemue lao eBetsaida ta pai kativilau, me ia etoka me esungi velu mua taumattu ngatoa.
MAR 6:46 Vara ghe suu vella taumattu ngatoa, me ghe saela tale motouru tani looloo sae.
MAR 6:47 Nau ang ghe voola, paanaka ateva ang ghe rekatala elome tale ateo talia ngateae, me Iesu nonga elae.
MAR 6:48 Ghe taatara va disaepolo atoa laghe oseose poi, me kuukuu eteva ghe aaoghila. Auena ghe pai, me Iesu ang ghe soosokotila. Ghe kasukasu epona tale paamanu eteva, me ang ghe anna tani laula.
MAR 6:49 Nau disaepolo atoa laghe tarala Iesu ghe kasukasu epona tale paamanu eteva, laghe annaa va raroaina ia teva taumattu, me angeila ghe aaipiia,
MAR 6:50 poli ila akapa laghe taraiela me laghe matautueiliila. Arovaeaata ta Iesu ghe sama teeilala, me ghe uela va, “Am rau mene annaa, ta aghi oia. Am rau mene matautu.”
MAR 6:51 Me ghe aikaai teeilala, me kuukuu eteva ghe kapala, me disaepolo atoa laghe soghiaa saasakiaala ia o voto ateva ghe lutula.
MAR 6:52 Ta poli nannaaira karika marekate tani annaa me tani kila amasina malloeana verete.
MAR 6:53 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe ose longotila me laghe kautuula tale distriki eteva eGenesaret, me laghe rekati evukalala olimoira paanaka ateva.
MAR 6:54 Nau eteva laghe kkurela tale olimoira paanaka ateva, taumattu ngatoa laghe tara kilala Iesu,
MAR 6:55 me laghe ilou ekapa seela eGenesaret tani laa ghauliaa ta mene katoa va Iesu ange rekataala. Me tau sessa atoa, laghe sausau teeila me komoira tani laoainila kona laghe nongonongo nongina eaa Iesu ghe tokatoka.
MAR 6:56 Nau Iesu ghe laolao tale masaliki pisike me namuu masaliki me tale voto karika oroi masaliki etana, tau sessa atoa laghe aalokoila tale maketi, me laghe kookolomi esarasarakana Iesu, va erooroo va la poso sama ghinnanina, me lo atoa laghe posoposoa laghe maamasina.
MAR 7:1 Paresi etoa me katoa tana tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao, laghe kasula eJerusalem, laghe lao sio me laghe tomla Iesu.
MAR 7:2 Laghe tarala va katoa tana disaepolo kapuna ila Iesu, karika laghe porala nimaira, me laghe tam uusilaa salana tani ghelei me la raarangisana.
MAR 7:3 (Poli Paresi etoa me ila akapa aJiu etoa laghe aimulisi tee voto tuvuira atoa laghe apasungaala, laghe tam rooroo tani namanama arova la tam pora amasina nimaira.
MAR 7:4 Inana laghe polipoli tale maketi, karika la rooroo tani nama, ta laghe vira porapora me laghe namanama. Laghe aaimuli tee mene kasina ase salana nongina vaalua tani pora airopi manu, me aiaku manu, me aituu inana.)
MAR 7:5 Paresi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe kolomila Iesu va, “Vaalua me kapum disaepolo atoa la tam aimuli usi tee voto tuvuita atoa laghe apasungaala etaita va ita gheelei, me la nim namanama me karika la porapora nimaira?”
MAR 7:6 Iesu ghe liula etaira me ghe uela va, “Koronnaaili voto Aisaea ghe auliaala nau ghe aulia ngamuemua alokoila gheleiaaimim, am usimaghalua am. Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa, eue va, “‘Isaa oia taumattu la nim oneoneainaghi ta paaira me urunguitaniira masaueili etaghi.
MAR 7:7 Karika righi malloeana, uneira nikkauaa poli la ghapasunga llo nim kaluira taumattu ngatoa nonginaaili va kanna God.’”
MAR 7:8 Iesu ghe uela etaira va, “Am tam aaimuli tee inangari nipaopao kanna God, ta am nongonongo uusilaa voto taumattu ngatoa laghe nim apasungala.
MAR 7:9 “Muennaaili iem tani rati inangari nipaopao kanna God, me am anna tani aimuli usi tee voto am, am gheeghelei.
MAR 7:10 Moses ghe uela va, ‘Am oneoneaa kinaimim me tamaimim,’ me ‘Lo ateva ekaakasikiena tamana o kinna aue la uvi ematea.’
MAR 7:11 Me am, am ue va taumattu ngateva erooroo tani aulia ngavalua toko ta kinna me tamana va, ‘Peighi tani sausiemalua ngagheleila inangari nialokoi tani taula ta God.’
MAR 7:12 Arova ange aulia ngavaluela o, am gheeghelei rungainia va erau mene sausi tamana me kinna.
MAR 7:13 Tale isaa o salana, am gheelei inangarina God enim peepeisaane, ta am aaimulisi tee aauliaaira tuvuimim atoa. Oroieili mene kasina asease voto am gheelei.”
MAR 7:14 Iesu ghe mene kolo aitauaala taumattu ngatoa me ghe uela etaira va, “Am nongoaghi, me aloimim emasaanga.
MAR 7:15 Karika va voto ekasukasu eleka me esosso tale taumattu ngateva va egheeleia etam raarangisana. Saa llo ekupikupi ghoa, isaa o voto egheelei taumattu ngateva etam raarangisana.”
MAR 7:17 Nau ghe kasu vulila taumattu ngatoa me ghe lao sio elo ale, me kapuna disaepolo atoa laghe lao sio tani kolomia tale isaa o kiukiu niaimatoonga.
MAR 7:18 Iesu ghe uela etaira va, “Am tee karika am kilakila sa ateva aghaaulieinia? Karika righi voto ekasukasu eleka me esosso tale taumattu ngateva egheeleia va etam raarangisana.
MAR 7:19 Poli voto o, karika esosso tale urunguitanina ateva ta esiosio ta kovane, me elaa kupikupi velu ghoa nau eteva elaa tiutiu.” (Tale isaa o inangari, Iesu ghe uela va isaa akapa inana raarangisana.)
MAR 7:20 Me ghe mene uela va, “Saa llo voto ekupikupi ghoa tale taumattu ngateva, isaa o voto egheeleia etam raarangisana.
MAR 7:21 Elome tale urunguitani taumattu, voto sesa ekasukasu etana. Tani nnaa saasakiaa, me niailai salosaloaa see, me tani ainao, me tani aiuvi emate,
MAR 7:22 tani lai sari kateva manna ateva, me tani ssaii, me mene kasina tani voto sesa. Me tani kamekame, me ninanna ngakorokorongana tani ghelei ssavoto marova ghaata kkena atoa, me tani kiiuaa kateva, me tani auliaa saasakiaa tee kateva, me tani tau sae ninannaa, me tani ghelei voto arova alo kapakapa ateva.
MAR 7:23 Isaa o voto ekasukasu elome tale taumattu ngateva, liuna avalua o me egheeleia etam raarangisana.”
MAR 7:24 Iesu ghe kasu vulila masaliki eteae me ghe lao sio tale kateae masaliki kalakalangina ia eTaer, me ghe ssola elome tale kateva ale, me karika eghe aloanna va teva eghe kilaia, me karika ghe roola tani aisulia.
MAR 7:25 Arovaeaata ta vause ateva, natuna ateva raroai eteva ghe tokatoka etana, ghe nongola va Iesu ange rekatala, me eghe ailuilui lao sio me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu.
MAR 7:26 Vause ateva karika aJiu ia, me ghe lutula ePoenisia elome tale patunganua ateva eSiria, ghe kookolomi esarasarakana Iesu tani tiu velu raroai eteva ta natuna aliki vause ateva.
MAR 7:27 Iesu ghe uela etana va, “Ami tau ekasina lao inana ta aliki etoa, karika masina tani tau lao aneira inana aliki etoa ta paua atoa.”
MAR 7:28 Vause ateva ghe liula, me ghe uela va, “Koronna, vau eteva. Me paua atoa tee la namanama aneira vorovoro nginana aliki etoa tale pake tevoo.”
MAR 7:29 Me Iesu ghe uela etana va, “Ta poli angu aulia ngavaluela o, lao sio tanganuem me ulaa tara natum, ta raroai eteva ange kasu vuliela.”
MAR 7:30 Vause ateva ghe lao sio tanganuena, me ghe tara alokoila natuna tale komona atiulu, me raroai eteva ang ghe kasu vuliela.
MAR 7:31 Iesu ghe kasu vulila masaliki taatara ateae eTaer me ghe saela eSaedon, me ghe kasu tee lao sio tale Kasangauluae Masaliki Taatara. Emulina ghe lao sio tale ateo talia ngateae eGalilii.
MAR 7:32 Taumattu ngatoa laghe maeaa sio tau sessa ateva ta Iesu, talingana volovolongina me tee paavoo ia, me laghe kolomila Iesu tani saoaa nimana atelange tale taumattu ngateva.
MAR 7:33 Iesu ghe kolola taumattu ngateva elome ta taumattu ngatoa, me lalu ghe kasu vulilala, me Iesu ghe siki laala vuuvuu nimana alua ta talingane aluelange. Iesu ghe mene kanusuila vuuvuu nimana alua me ghe posola ramuramuti paana ateva.
MAR 7:34 Iesu ghe taatara saela epona liu, me ghe ainoana anamuula, me ghe uela ta taumattu ngateva va, “Eppata!” (malloeana va “Talingana eoti!”).
MAR 7:35 Katengaata ta talingana taumattu ngateva ghe otila, me ghe sama amasinala.
MAR 7:36 Iesu ghe paopao poila va, “Am rau mene kkai laa see,” me karika, ta laghe kakkai laa see.
MAR 7:37 Taumattu ngatoa laghe soghia ngatinginala mirikolo ateva, me laghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva, voto akapa egheelei, masinaaili. Ia nonga ghe gheleila taumattu talingana volovolongina laghe nongonongola me paavoo atoa laghe samala.”
MAR 8:1 Isaa o nau oroiannaaili taumattu ghe velu eitauaala, me karika righi inana tani nama. Me Iesu ghe kolola kapuna disaepolo atoa me ghe uela etaira va,
MAR 8:2 “Aloghu eusiusi taumattu oia, poli ngeila ghe toka teeieghila kotolu nau, me karika righi aneira inana tani nama.
MAR 8:3 Arova maloona ila me asungila va la lao tanganueira, aue la taatarruu elaolao ta poli katoa laghe kasu emasaueiliila.”
MAR 8:4 Me kapuna disaepolo atoa laghe liula me laghe uela va, “Voto ateva oia karika righi taumattu etana. Eaa aue ita laa ghaa verete me ita angini isaa oia taumattu?”
MAR 8:5 Iesu ghe kolomilala va, “Ghaisa verete am uunusi?” Me laghe uela va, “Ghaitu (7).”
MAR 8:6 Me ghe uela ta taumattu ngatoa va la toka sio tapaa kosa. Me ghe ghaala verete ghaitu me ghe kaili emasina saela, me ghe pirila, me ghe tau lao sio ta kapuna disaepolo atoa va la laa ghaikoita, me laghe lao sio tani aikoita.
MAR 8:7 Me aneira lutu pisi tee paapakala karika oroi, ghe arangisela me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va la laa ghaikoita.
MAR 8:8 Taumattu ngatoa laghe namanamala me ghe ssoilala, me laghe kaaila ghaituae laka tale llo tapiri nginana laghe nama vulula.
MAR 8:9 Ghe roola ghaata airari (4,000) taumattu. Me ghe sungi vellala,
MAR 8:10 me katengaata ta ia me kapuna disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva, me laghe lao sio tale distriki eteva eDalmanuta.
MAR 8:11 Paresi etoa laghe lao sio ta Iesu, me laghe kolomiela va eapasunga teva niaimatootoongana ngepona liu. Laghe aauliaa llo tani nim tootoongainia.
MAR 8:12 Iesu ghe ateateaala maamatana me ghe uela va, “Vaalua me taumattu ghaine atoa am aloanna tani tara niaimatootoongana? Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika aue am tara poi teva.”
MAR 8:13 Ghe kasu vulilala me ghe mene ghoala tale olimoira paanaka ateva, tani lao ta pai kativilau tale ateo talia ngateae.
MAR 8:14 Disaepolo atoa laghe aikkaluaala me karika laghe saula verete. Kateva nonga ia lo ateva ghe kaakaaia tale paanaka ateva.
MAR 8:15 Iesu ghe aulia ngasarasarakanala etaira va, “Am aikinikinitaa! Me am taatara amasina tale uneira isti Paresi etoa me Herot.”
MAR 8:16 Laghe tiuaala tani aippooaa elome etaira va, “Koti eaauliaa llo oia ta karika ita ghaala righi verete.”
MAR 8:17 Iesu ghe kilala sa ateva laghe aulieinia, me ghe kolomilala va, “Vaalua me am aauliaa va karika righi verete? Karika am ghe kila? Nannaaimim karika ghe oti?
MAR 8:18 Mataimim karika etaatara? Talingaimim karika enongonongo? Karika am nannaa?
MAR 8:19 Nau eteva aghe pirila ghalima (5) verete tale ghalima airari (5,000) taumattu, ghaisae laka tapiri verete am ghe kaaila?” “Kasangaulu ghalua (12),” laghe liula.
MAR 8:20 Me ghe mene uela va, “Me nau eteva aghe pirila ghaitu (7) verete tale ghaata airari (4,000) taumattu, ghaisae laka am ghe kaaila tapiri verete etana?” “Ghaitu,” laghe liula.
MAR 8:21 Me ghe kolomilala va, “Karika am ghe kila poi?”
MAR 8:22 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe laa rekata sio eBetsaida. Taumattu ngatoa laghe maeaa sio mata salusalu eteva ta Iesu va ghe posoa me ghe masina.
MAR 8:23 Iesu ghe kunela nimana atelange, me lalu ghe kasu tee tau lao sio. Iesu ghe kanusuila matana alua me ghe saoaala nimane etana, me ghe kolomiela va, “Utaatara teva voto, o karika?”
MAR 8:24 Taumattu ngateva ghe taatarala me ghe uela va, “Ataatara taumattu ngatoa arova ai etoa la kasukasu.”
MAR 8:25 Iesu ghe mene posola matana taumattu ngateva me ghe taatarala, me ghe masinala me ghe tara amasinala voto atoa.
MAR 8:26 Iesu ghe sungi velue lao sio tanganuena, me ghe uela etana va, “Urau mene lao tapaa masaliki.”
MAR 8:27 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe saela tale kasina masaliki taatara kalakalangina eSiisaria Pilipae. Tapaa salana me Iesu ghe kolomila kapuna disaepolo atoa va, “Taumattu ngatoa la ue va aghi see?”
MAR 8:28 Me laghe liula etana me laghe uela va, “Katoa taumattu la ue va io Jon tau ngai aasuu eteva; kasina eue va io Elaija; me mene katoa la ue va io kateva propete.”
MAR 8:29 Iesu ghe mene kolomilala va, “Me am vaalua? Am uue va aghi see?” Pita ghe liula etana va, “Io Mesaea io.”
MAR 8:30 Iesu ghe paolala va karika la mene laa kkaila va ia see.
MAR 8:31 Me Iesu ghe tiuaala tani tau lao alomasaanga ta kapuna disaepolo atoa, ghe ue va, “Natuna ateva Taumattu ngateva aue etani ghaa oroieili mmarikana. Namu ngatoa, me namu ngatoa ta pristi etoa, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, aue la ratia. Aue la uvi ematea, me kotolu nau elange me aue etotu tale nimate.”
MAR 8:32 Ghe ghelei emasalikangailiila etaira, me Pita ghe koloala me lalu ghe laa tingina ppae sio me ghe tiuaala tani kisoia.
MAR 8:33 Me Iesu ghe kiriela me ghe taatara lao sio ta kapuna disaepolo atoa, me ghe tiuaala tani kiso Pita. Ghe uela va, “Kasu vulieghila, Satana! Nannaam karika eannaa voto kanna God, ta voto kaluira taumattu ngatoa.”
MAR 8:34 Me Iesu ghe kolola oroi taumattu me kapuna disaepolo atoa tani mae etana. Ghe auliaala etaira va, “Marova teva ealoanna tani usieghi, etani sioaa nannaane, me esunuki unna aikotoo ateva, me eaimuli etaghi.
MAR 8:35 Me lo ateva ealoanna tani asaangi maamauluaane aue eraua, me lo ateva earau maamauluaane ta poli mausighi, me tee tale masi kiukiu, aue esaanga.
MAR 8:36 Marova taumattu ngateva eghaa voto akapaaili tale kosa ateva me maamauluaane ekapa, vaalua isaa o voto aue esausia? Koti karika.
MAR 8:37 Sa ateva taumattu ngateva aue etaue lao tani ghaa oghi maamauluaane?
MAR 8:38 Vituu eteva oia karika la uusilaa aloannaane God, me la gheeghelei ssavoto, me lo ateva taumattu tale lo ateva oia vituu epalatainaghi me inangarighi, aue Natuna ateva Taumattu ngateva aue epalatainia nau aue esio tee mallangina ateva Tamane me kapuna ensolo atoa manga ila.
MAR 9:1 “Aghaaulia ngakoronna etaimim va katoa etaimim oia am tiitingina, karika aue am mate me aue am tara ararimangalina ateva God emae tee sarasarakaniaane.”
MAR 9:2 Ghaonomo (6) nau ghe lange sio me Iesu ghe kolola Pita, Jeimis me Jon, me ilaata nonga laata ghe saela tale motouru eteva saesaenaaili ia. Taataraane Iesu ghe aikolikoliaala ta matairotolu,
MAR 9:3 me ghinnanina ghe mallangala me ghe usousoanaailiila, karika poi teva taumattu tale kosa ateva erooroo tani pora kalio va ghe uso avalua o.
MAR 9:4 Me lotolu ghe tarala Elaija me Moses lalu ghe kauerekatila me lalu ghe tiuaala tani sama tee Iesu.
MAR 9:5 Pita ghe uela ta Iesu va, “Tisa, masinaaili ta ita tokatoka oia. Angatolu ghelei kotolu ale paapali — kateva alem ia, me kateva alena ia Moses, me kateva Elaija.”
MAR 9:6 (Pita me kapuna alua lotolu ghe matautu saasakiaala, me ghe tam kilala va sa arighi voto tani auliaa.)
MAR 9:7 Me karaane ateva ghe mae sio, me tootoona ateva ghe akoulala, me lingi ngalo ateva elome tale karaane ateva ghe uela va, “Natughu eteva oia, aghaailousiangailiia. Am nongoa.”
MAR 9:8 Arovaeaata ta vara lotolu ghe mene taatara, me lotolu ghe luula mene ghalua. Lotolu ghe aaitaraa, me lotolu ghe tara nongala Iesu.
MAR 9:9 Nau laghe mae siosio tale motouru, Iesu ghe ttoieinilotolla va la rau mene auliaa ta toa saa llo laghe tarala lomosi ta Natuna ateva Taumattu ngateva etotu tale nimate.
MAR 9:10 Lotolu ghe nongo usilaala voto ghe ppooaala ta ngetairatolu, me vara lotolu nonga me ngilotolu ghe aikolomieinilotolu va vaalua me euela va etotu tale nimate.
MAR 9:11 Me disaepolo kotolu lotolu ghe kolomila Iesu va, “Vaalua me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao la ue va Elaija aue etani muemue mae?”
MAR 9:12 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Elaija aue emae amuemue tani ghelei emasina akapa voto. Me vaalua me Uru ngai Manga ateva eue tee va Natuna ateva Taumattu ngateva aue eghaa oroi voto sesa me aue la ratia?
MAR 9:13 Aghaauliaa etaimim va Elaija ang ghe mae sio, me taumattu ngatoa ngeila ghe ghelei ekapala saa llo voto laghe anna tani ghelei etana, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa.”
MAR 9:14 Nau laata ghe sio mae tani mene tara katoa disaepolo, laghe tarala oroieili taumattu laghe tomtomla, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe aissakeana teeila tale inangari.
MAR 9:15 Nau taumattu ngatoa laghe tarala Iesu, ila akapa laghe soghieiniela, me laghe iloula tani laa soua.
MAR 9:16 Iesu ghe kolomilala va “Sa ateva am aaissakeana teeia?”
MAR 9:17 Kateva elome tale uta taumattu ngatoa ghe liula me ghe uela va, “Tisa, amaeaa sio natughu eteva etam, poli raroai eteva etokatoka ta ngetana egheeleia karika esamasama.
MAR 9:18 Nau epoopotainia me usouso paane eghooa me eaaingeresa ngalungaluna me ekakkarakeana. Akolomila kapum disaepolo atoa va la suu velu raroai eteva etana, me karika la roola.”
MAR 9:19 Iesu ghe liula me ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Am lo atoa oia taumattu, karika righi uneimim niaikaaiaa, ghaisaa ta aue atoka teeiem? Me aue ghaisaata ta aue atoiem va am aiesoaa? Am maeaa sio aliki eteva etaghi.”
MAR 9:20 Laghe maeaa sio aliki eteva ta Iesu, me nau raroai eteva ghe tarala Iesu ghe gheleila me aliki eteva ghe tiuaala tani oo, me ghe ghelei ekatungiela, me ghe tiuaala tani vilieinia tapaa kosa, me usouso paane ghe ghooa ta paane.
MAR 9:21 Iesu ghe kolomila tamane aliki eteva va, “Lovisaa isaa oia voto ghe tiuaala etana?” Tamane ghe liula me ghe uela va, “Nau aliki aarau.
MAR 9:22 Oroiaata raroai eteva eanna tani uvi ematea. Egheeleia ekaakatuu saoaa tale kura, me tale manu va earropia. Ualousiusi teeiengalua, me usausiengalua arova urooroo.”
MAR 9:23 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Vaalua me uue va, ‘Arova urooroo?’ Poli lo ateva eaaikaaiaa, erooroo tani ghelei ekapa voto.”
MAR 9:24 Arovaeaata ta tamane aliki eteva ghe sama anamuula me ghe uela va, “Aghaaikaaiaa; me uasarasarakana uneghi niaikaaiaa.”
MAR 9:25 Nau Iesu ghe tarala va taumattu ngatoa ngeila ghe maemae akalakalanginaaili etana, me ghe paola raroai eteva; ghe uela va, “Raroai volovolongina me paavoo ateva, aghaauliaa etam va kupi vulu ghoa mae aliki eteva, me auena urau mene laa kupie sso.”
MAR 9:26 Raroai eteva ghe piila me ghe gheleila aliki eteva ang ghe oo, me ghe kupi vulue ghoala. Aliki eteva taataraane nonginaaili va ghe matela, oroi taumattu laghe taraiela laghe annaa va ang ghe matela.
MAR 9:27 Iesu ghe kunela nimane atelange me ghe sausiela tani tingina, me ghe tinginala.
MAR 9:28 Nau Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe lao sio elo ale me ila nonga laghe tokatoka, me ngeila ghe kookolomi Iesu va, “Vaalua me ami karika ami roola tani tiu velu raroai eteva?”
MAR 9:29 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Nikokkolomi sae nonga ateva erooroo tani tiu velu ia o ase lo ateva raroai. Karika mene tikirighi salana.”
MAR 9:30 Laghe kasu vulila masaliki eteae o, me laghe lao tee sio eGalilii, me karika ghe mene anna va teva taumattu ghe kilaia,
MAR 9:31 poli ghe poppooaa tani apasunga ta kapuna disaepolo atoa, me ghe ue etaira va, “Natuna ateva Taumattu ngateva ngeila tautauela ta nimaira taumattu ngatoa, me aue la uvi ematea, me vara kotolu nau elange me aue emene totu.”
MAR 9:32 Karika aloira ghe masaangaala llo ghe auliaala, me laghe maamatautu tani kolomia.
MAR 9:33 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe lao sio eKapenium. Laghe kupi ssola tale ale ateva me Iesu ang ghe kookolomila va, “Sa ateva am aissakeana teeia tapaa salana?”
MAR 9:34 Karika laghe aisauaala, poli nau laghe maemae tapaa salana, laghe aaissakeana va tani see etaira namuu ia.
MAR 9:35 Iesu ghe toka siola me ghe kolo aitauaala kapuna disaepolo atoa me ghe uela va, “See eanna va emuemue, etani gheleia eairuuruu, me etau ngai uungu ta mene katoa.”
MAR 9:36 Me ghe ghaala aliki erighi me ghe atinginaiela elome etaira, me ghe vaghuiela, me ghe uela etaira va,
MAR 9:37 “See eannainaghi me eaikoloa aliki etoa, eaaikoloainaghi, me lo ateva taumattu eaikoloainaghi, karika va eaaikoloainaghi nonga, ta eaaikoloa tee Tamaghi ghe sungieghila tani sio.”
MAR 9:38 Jon ghe uela va, “Tisa! Ami tarala taumattu ngateva etiutiu velu raroai eteva tale ararim ateae, me ami paoala va eruu poli karika va ita me ia.”
MAR 9:39 Iesu ghe uela etaira va, “Am rau mene paoa, poli lo ateva taumattu eghelei mirikol tale ararighi eteae karika aue ailuilui tani auliaa teeieghi righi voto sesa,
MAR 9:40 poli see karika aissaniita ia, kapuita ia.
MAR 9:41 Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva taumattu etau aatu righi manu tale ararighi eteae va uropi, poli io kapuna io Karisto, aue eghaa aipolina.
MAR 9:42 “Arova aliki erighi eaiesoaa etaghi, me teva taumattu egheelei unna niaikaaiaa ekatuu, ghele masinaaili ta arova la ghele iri teva paka ngatu ta ngalona, me la ghele ghoa allusia elo malionge.
MAR 9:43 Arova nimam atelange egheleio me ukaakatuu tani ghelei voto sesa, usai kotooia, poli aue emasina ta ngetam arova nimam atelange takotoona me usso tale maulue ateva. Me aue esesaaili arova nimam atelange etokatoka me angu laolao tale Gehenna tale kura ateae karika epalapala.
MAR 9:45 Arova kekem atelange egheleio me ukaakatuu tani ghelei voto sesa, usai kotooia, poli aue emasina ta ngetam arova kekem atelange takotoona me ughaa maulue ateva, me esesaaili arova kekem atelange masina me angu laolao tale Gehenna tale kura ateae karika epalapala.
MAR 9:47 Me arova teva matam egheleio me ughelei voto sesa, uvaliki velua. Emaamasina arova ukupi sso tale ararimangalina ateva God tee kateva nonga matam, me esesaaili arova matam akapa alua lalu tokatoka me la sau veluo sae tale kura ateae eGehenna,
MAR 9:48 tale ia o voto ateva, “‘ttoliti etoa karika la matemate me kura ateae karika epalapala.’
MAR 9:49 Taumattu ngakapa kura ateae aue gheleila la raarangisana.
MAR 9:50 “Uela ateva masina ia, me arova namina ateva ekapa, vaalua emene ghelei me aue emene tue namina? Karika erooroo. Am, am toka arova masi uela ateva tani toka amasina, me luei easo elome etaimim me mene katoa taumattu.”
MAR 10:1 Iesu ghe kasu vulila masaliki eteae, me ghe lao sio tale kativilau tale ateo ateae eJodan, me tale distriki eteva eJiudia. Oroi taita me vause laghe mae sio tani velu eitauaa ta Iesu. Me Iesu ghe aapasunga inangarina God ta ngetaira, nongina ghe gheelei nau etoa.
MAR 10:2 Katoa Paresi laghe mae sio tani tootoonga Iesu tale nikokkolomi eteva va, “Uneita inangari nipaopao eue va masina arova taita ateva erati vausenna ateva, o karika?”
MAR 10:3 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Saa inangari nipaopao Moses ghe tau aatu sio etaimim?”
MAR 10:4 Me laghe uela va, “Moses ghe pitila va taita ateva erooroo tani piti uru ngai niairatii, me etaue lao ta vausenna ateva, me esungi velua.”
MAR 10:5 Iesu ghe uela etaira va, “Moses ghe pitila llo inangari nipaopao etaimim poli urunguitaniimim korokoronganaaili.
MAR 10:6 Emua arau nau ta God ghe gheleila kosa ateva, ‘God ghe gheleila taita me vause.’
MAR 10:7 ‘Liuna avalua o me taita ateva ekasukasu vuli tamane me kinna me ekaakateva nonga ilalua me vausenna ateva,
MAR 10:8 me ilalua aue lalu kateva nonga tale vilikiirarua.’ God ghe uela va karika va ghalue ilalua ta kateva nonga ilalua.
MAR 10:9 Liuna avalua o me voto God eaatoka aitauaa, karika mene teva taumattu emene pola.”
MAR 10:10 Nau eteva Iesu me disaepolo atoa laghe kiri lao sio elo ale, me disaepolo atoa ngila ghe mene kookolomi Iesu tale isaa o inangari.
MAR 10:11 Me Iesu ghe uela etaira va, “Arova taita ateva ngeratila vausenna ateva me emene lai ppae ta kateva vause, elailai salosaloaa, ta enim ghaaghaa mene kateva vause, me vausenna tuunga ateva ie etokatoka.
MAR 10:12 Vause tee ateva arova erati taitanna ateva me elaa lai ta kateva ppae taita ia, ia tee elailai sari, ta enim ghaaghaa taita ateva me taitanna tuunga ateva ie etokatoka.”
MAR 10:13 Katoa vause me taita laghe maeaa sio lutu ngaliki etoa ta Iesu va esaoaa nimane etaira, me disaepolo atoa laghe paopaola.
MAR 10:14 Me nau eteva Iesu ghe tarailala, karika ghe masimasiaala kapuna disaepolo atoa me ghe uela va, “Am maeainila sio etaghi. Am rau mene tiu velu natu aliki etoa tani mae etaghi, ta ararimangalina ateva God tanganueira ia ase taumattu ngatoa nongina natu aliki etoa.
MAR 10:15 Aghaaulia ngakoronna etaimim va arova see karika eghaa ararimangalina ateva God nongina aliki etoa, karikaaili va aue elao tale ararimangalina ateva God.”
MAR 10:16 Me Iesu ghe sausau aliki etoa me ghe saasaoaa nimane etaira me ghe aarangiseila.
MAR 10:17 Nau Iesu ghe mene kasukasu elaolao tapaa salana, taumattu ngateva ghe iloula emuli etana me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe uela va, “Masi tisa ngateva, vaalua aghelei me aghaa maulue ateva etokatoka liu?”
MAR 10:18 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Vaalua me ukolokoloaghi va masina ieghi? Karika teva masina ia ta God nonga.
MAR 10:19 Ukilakila inangari nipaopao, va karika umene aiuvi emate, karika umene lai sari, karika umene ainao, karika umene kamekame tale niaisakei, karika umene aikameaa tani ghaa voto, me uoneoneaa tamam me kinam.”
MAR 10:20 Me ghe liula me ghe uela va, “Tisa, isaa ona inangari nipaopao ngaghe usilaala nau aliki taita aghi.”
MAR 10:21 Iesu ghe tara usiusiela me ghe aielousieiniela, me ghe uela etana va, “Kasina ateva voto karika ughe gheleiela. Lao sio me ulaa tau lao ghinnanim me la poli, me ulaa tau lao viliki veu ta lo atoa karika righi ghinnaniira, me aue utau peipeiena epona liu, me umae aimuli etaghi.”
MAR 10:22 Me taumattu ngateva oia nannaane ghe katungailiila tale isaa o inangari, me ghe alousiusila me ghe kasula, poli tue peipeiena ia.
MAR 10:23 Me Iesu ghe aitaraala me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Tue peipeiena atoa aue aanasaaili etaira tani sso tale ararimangalina ateva God.”
MAR 10:24 Me disaepolo atoa laghe soghiaala tani nongo inangarina Iesu. Iesu ghe mene ppooaa tee tau lao sio va, “Aliki etoa, tani sso tale ararimangalina ateva God, aanasa ia.
MAR 10:25 Marova masukasukale ta teva kamolo tani kupi sso tale teae mata raum, aue emasukasukaleaili tee ta teva tue peipeiena tani kupi sso tale ararimangalina ateva God.”
MAR 10:26 Mausina avalua o me disaepolo atoa laghe soghiaa saasakiaa teeila inangarina Iesu me ngila ghe aaikolomieinila va, “Arova isaa avalua o, see nonga erooroo tani saanga?”
MAR 10:27 Iesu ghe pasiaala matane etaira me ghe uela va, “Ta taumattu ngatoa, karika la rooroo, me ta God la rooroo, poli God erooroo tani ghelei ekapa voto.”
MAR 10:28 Me Pita ghe tiuaala tani auliaa ta Iesu va, “Utara, ami ghe kasu vuli ekapannaailiila voto, me ami ghe aimuli teeiola.”
MAR 10:29 Me Iesu ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va see ia taumattu ngateva eamuemueieghi me uunguaa masi kiukiu me ghe kasu vulila tanganuena, tuena atoa, nengana atoa, kinna me tamane me natuna atoa me umane utana,
MAR 10:30 aue eghaa sae ta kateva ai (100). God aue etau lao oroi voto etana. Nau ta etokatoka tale kosa ateva oia, voto aue eghaa aue eoroieili, me aue elau voto llo peina ghe kasu vulila, aue eghaa oroi ale me tuena me nengana me kinna me natuna me umana utana. Katoa taumattu aue la ghelei voto sesa etana, me emulina aue eghaa maulue ateva etokatoka liu.
MAR 10:31 Me oroi ila taumattu ngatoa matuutuliena ila aue la sioaili euu, me see ila lo atoa arariira euu aue la matuutuliena.”
MAR 10:32 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe mene kasukasu elaolao eJerusalem. Iesu ghe muemueainila me kapuna disaepolo atoa laghe soosoghiaa voto laghe taatara ta Iesu. Taumattu ngatoa laghe aaimuli usi tee Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe maamatautu. Iesu ghe mene kolola kasangaulu ghalua (12) kapuna disaepolo, me ghe mene aulia ngaotula voto aue elutu ta maamauluaane.
MAR 10:33 Ghe uela va, “Am nongo! Nau eteva ngita laa sosso eJerusalem aue la tau lao Natuna ateva Taumattu ngateva ta nimaira namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao atoa, me aue la ghelei niaisakei etana, me la tingina aitauaa tale niaisakei eteae va la uvi ematea. La ruu o, me la taue lao ta nimaira mene katoa ppae karika va aJiu ila.
MAR 10:34 Me ila o katoa ppae taumattu aue la ghauliaa inangari niattara etana, la kanusueinia, me la uetaia, me la uvi ematea. Emate me vara aiaakotonna ateva nau, aue etotu.”
MAR 10:35 Jeimis me Jon, natuna ilalua Sebedi, lalu ghe mae sio ta Iesu me lalu ghe kolomiela va, “Tisa, angalu aloanna tani kolomio tale kateva voto, me angalu aloanna va ughelei ia o voto ateva etaingalua.”
MAR 10:36 Me Iesu ghe kolomilaluela va, “Sa ateva amalu aloannaia va agheleia etaimalua?”
MAR 10:37 Me lalu ghe uela etana va, “Nau eteva ukingi, kateva etaingalua etoka tale pai muenna ativilau, me kateva tale pai uaise ativilau.”
MAR 10:38 Vara me Iesu ghe uela etairarua va, “Karika amalu tani kilakila amasina llo voto amalu kookolomieghi etana. Koti karika amalu rooroo tani ropi tale kapa ateva nimmarikana anga ghaainasiaa tani ropia? Me tani suu tale lo ateva nisuu anga ghaainasiaa tani suu etana?”
MAR 10:39 Me lalu ghe uela ta Iesu va, “Angalu rooroo.” Me Iesu ghe uela va, “Koronna. Kapa ateva anga ghaainasiaa tani ropia, aue amalu ropi tee etana, me nisuu eteva anga ghaainasiaa tani suu etana aue amalu suu etana.
MAR 10:40 Me see ia lo ateva aue etoka tale pai muenna ativilau me tale pai uaise ativilau, karika uunguaaghi tani tau aatu; karika. Llo o aitokatoka God ang ghe aimonomonosiaala va uneira ila taumattu ngatoa God aue sui toongainila.”
MAR 10:41 Nau eteva disaepolo kasangaulu (10) laghe nongola inangari Jeimis me Jon, eghe sessailala etairarua.
MAR 10:42 Me Iesu ghe kolo aitaueinilala me ghe uela etaira va, “Am kilakila va lo atoa arariira ateae va namuu ila ta tau ngeleka atoa, ila la gheelei taumattu enim uungu aanasa etaira. Me lo atoa matuutuliena ila, la gheelei saasakiaa etaira.
MAR 10:43 Isaa o ase gheeleiaaira erau mene toka elome etaimim, karika. Lo ateva taumattu ealoanna tani namuu elome etaimim, esio euu me eghelei nongina tau ngai nongonongo anna atoa.
MAR 10:44 Me see ia lo ateva ealoanna tani muemue etaimim, ia aue ekapuimim tau ngai uungu ia.
MAR 10:45 Mausina avalua o, me Natuna ateva Taumattu ngateva karika ghe sio mae va taumattu ngatoa la uungu etana, karika. Ghe sio mae tani uungu etaira, me tani tau lao maamauluaane, tani ghaa oghi oroi taita me vause.”
MAR 10:46 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe rekatala eJeriko, laghe aso taula, me ngila ghe anna tani mene kasu eJeriko. Ia me kapuna disaepolo atoa me taumattu ngatoa oroieili ila laghe usiusia. Me Batimease, natuna ia Timease, ghe tokatoka tale sama salana atikirighi. Mata salusalu ia me uunguaane tani loo viliki veu tale taumattu ngatoa.
MAR 10:47 Me eghe nongola va Iesu aNasareti ia ange rekatala, me ghe taila tani ovaova atingina va, “Iesu, natuna ia Deivit, ualousiusi teeieghi!”
MAR 10:48 Oroi ila taumattu ngatoa laghe kisokisoia me laghe ue etana va, “Urau mene sama.” Me eghe mene ovaova anamungaili va, “Natuna ateva Deivit, ualousiusi teeieghi!”
MAR 10:49 Me Iesu ghe tinginala, me ghe uela va, “Am kolo taue mae.” Me laghe uela etana va, “Umasimasi, tingina saela, ange kolokoloo tani lao etana.”
MAR 10:50 Vara me ghe uei vella unna aiaasae ngeleka ateva, me ghe tingina parasi saela me ghe lao sio ta Iesu.
MAR 10:51 Me Iesu ghe kolomiela va, “Sa ateva ualoannaia va agheleia etam?” Me mata salusalu eteva ghe uela va, “Vau eteva! Aghaloanna tani taatara.”
MAR 10:52 Me Iesu ghe uela etana va, “Kasula, ta unem niaikaaiaa ngeghelei emasinaiola.” Me arovaeaata ta matane alua ghe otila o, me ghe usila Iesu tapaa salana.
MAR 11:1 Nau eteva laghe mae akalakalangina sio eJerusalem, me eBetpeis me eBetani, masaliki eluae tale motouru eteva eOliv, Iesu ghe suula kapuna disaepolo alua,
MAR 11:2 me ghe uela va, “Amalu lao tale masaliki eteae ita taataraie ia o. Nau amalu rekata etana, amalu tara atingina natu donki eteva naunau etingina ia karika teva taumattu ghe sae toka me ghe ilou etana. Amalu pulakaia me amalu maeainia.
MAR 11:3 Arova teva taumattu eue etaimalua va, ‘Vaalua me amalu ghaaghaaia?’ amalu ue va, ‘Vau eteva ealoannaailiia me auena emene oghieinie mae.’”
MAR 11:4 Me lalu ghe lao sio lalu ghe laa tara atingina sio natu donki eteva tapaa ngatamana tale ale ateva, tapaa salana, me lalu ghe pulakaiela.
MAR 11:5 Katoa laghe tiitingina laghe uela etairarua va, “Vaalua me amalu puupulaka donki eteva?”
MAR 11:6 Me lalu ghe auliaala saa llo Iesu ghe auliaala etairarua, me laghe tau vellaluela me lalu ghe kasula.
MAR 11:7 Lalu ghe laoainie sio ta Iesu. Lalu ghe alokoi saela uneirarua aiaasae ngeleka etana me Iesu ghe laa sae toka etana.
MAR 11:8 Me oroieili ila lo atoa laghe tiuaala tani llu velu uneira aiaasae ngeleka epona tale salana atikirighi. Mene katoa laghe laa saisai laa ootou, me laghe veluvelu epona tale salana atikirighi.
MAR 11:9 Lo atoa laghe kasukasu emua me lo atoa laghe usiusia laghe ovaova tani ue va, “Tau sae ararina ateae God! God aue earangise lo ateva emaemae elome tale ararina ateae Vau ngepona ateva!”
MAR 11:10 “Niarangise tale ararimangalina ateva tuvuita ateva ta Deivit aue emae!” “Tau sae ararina ateae God iaaili epona!”
MAR 11:11 Iesu ghe ssola eJerusalem, me ghe kupi ssola tale ale manga ateva, me ghe aaitaraa see tale voto atoa. Me ia o ang ghe elo alaila me Iesu ghe kiri lao sio eBetani tee me kapuna kasangaulu ghalua (12) disaepolo.
MAR 11:12 Elue talaua, laghe kasu vulila eBetani, me Iesu ang ghe maamaloo.
MAR 11:13 Eghe taatara amasau lao sio me ghe tarala fig ateae uruenaaili ia. Me ghe lao sio tani taraia va arova righi uene. Me nau eteva ghe laa rekataa sio, ghe tarala va uruna nonga, poli karika ghe ghaa nauna tani kune.
MAR 11:14 Vara me Iesu ghe uela tale ai eteae va, “Karika teva aue emene nama righi uem!” Me kapuna disaepolo atoa laghe nongoala.
MAR 11:15 Nau eteva laghe rekatala eJerusalem, Iesu ghe ssola tale ale manga ateva, me ghe tiuaala tani sungi veluvelu lo atoa laghe aaitauaa me laghe poppoli. Eghe sau etakila tevoo atoa uneira ila lo atoa laghe aaikolikoliaa viliki veu, me aitokatoka uneira lo atoa laghe aaitaraa valusu,
MAR 11:16 me karika poi ghe aalona va toa la sau longoti righi peiira eleka nongina ale manga ateva.
MAR 11:17 Vara me eghe tiuaala tani apasunga tale taumattu ngatoa. “Karika am ghe kilala llo laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva, ghe uela va, “‘Aleghi ale manga ateva aue la ghasea va ale ailooloo sae ia tale taumattu ngakapa atoa tale anua akapa atoa’? Me am, ngam gheeleiela ‘nongina va aleira ale niaisulia ia tau niainao atoa!’”
MAR 11:18 Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe nongola voto oia, me ngila ghe paepae righi salana tani uvi emate Iesu, me laghe maamatautainia, ta poli taumattu ngakapa atoa laghe oouna tee inangarina.
MAR 11:19 Elo alai tale ia o nau eteva, Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasu vulila masaliki taatara ateae.
MAR 11:20 Elue talaua poopooa, Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasukasu elaolao, me laghe tarala fig ateae ta ang ghe mmatela. Oane me ia akapaaili ai eteae ghe mmatela.
MAR 11:21 Pita ghe mene nnaa lao sio sa ateva Iesu ghe ppooainiela tale ai eteae. Ghe uela va, “Tisa, tarala, fig ateae ughele kasikienainiela ange mmatela!”
MAR 11:22 Iesu ghe liula etaira me ghe uela va, “Am aiesoaa ta God.
MAR 11:23 Aghaaulia ngakoronna etaimim va, see arova eue tale motouru eteva o va, ‘Ukasu me ughoa katuu elamana,’ isaa o voto aue elutu etana, arova eaiesoaa tale urunguitanina ateva me karika eghaaghalua nannaane, voto o aue elutu.
MAR 11:24 Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va, sa ateva am kolomia tale uneimim nilooloo sae, me am aiesoaa va angam ghaala, aue am ghaa me aue kaluimim.
MAR 11:25 Me nau am tingina me am looloo sae, am kkaluaa sesa katoa la gheelei etaimim, me Tamaimim ateva epona liu aue ekkaluea tee gheeleiaaimim sesa.”
MAR 11:27 Laghe kiriaa mae sio eJerusalem, me vara Iesu ghe kasukasu elome tale ale ngeleka etiulu tale ale manga ateva, me namuu ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao me namu ngatoa laghe mae sio ta ngetana.
MAR 11:28 Me laghe uela etana va, “See ghe tau aatu sio matuutuliena etam, me see ghe sungiola tani mae ghelei isaa oia voto?”
MAR 11:29 Me Iesu ghe uela etaira va, “Akolomiem mua tale kateva nikokkolomi, me arova am liu emasinaia, aue aghauliaa etaimim va see ghe tau mae sio matuutuliena etaghi.
MAR 11:30 Am liu etaghi va see ghe tau lao sio matuutuliena ta Jon me ghe aasuu taumattu: Vau ngepona ateva o nim taumattu?”
MAR 11:31 Me ngeila ghe tingina aissakea va sa ateva la ghaulieinia etana, “Arova ita ue va, ‘Vau ngepona ateva,’ aue eue va, ‘Me vaalua me karika am ghe aaikaaiaa ta Jon?’
MAR 11:32 Me arova ita ue va, ‘Nim taumattu’...” (Laghe maamatauta taumattu ngatoa, poli taumattu ngakapa atoa laghe annaa va Jon propete ia.)
MAR 11:33 Liuna avalua o laghe liula me laghe uela ta Iesu va, “Karika ami kilakila.” Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghi tee, karika aue aghauliaa etaimim va see ghe tau mae sio matuutuliena etaghi.”
MAR 12:1 Iesu ghe tiuaala tani aippooaa tee taumattu ngatoa tale kiukiu niaimatoongana atoa va, “Kateva taumattu ghe pasala utani uaeni etingiu, me ghe iri taliaala valavala ateae, me ghe kaila aimonnaa uaeni eteva, me ghe atulula aitiketike ateva. Vara me ghe taue lao sio ta katoa tau ngeutana tani aitarainia, me ghe kasu emasaula.
MAR 12:2 Nau eteva utana atingiu ghe matuela, ghe suula kateva kapuna tau ngai uungu tani laa tara lo atoa laghe aaitaraa utana atingiu me aue ghe ghaa righi ue uaeni.
MAR 12:3 Lo atoa laghe aaitaraa utana atingiu laghe llotiela, me laghe uvi saasakieiniela, me laghe sungi veluela, me karika ghe ghaala righi ue uaeni.
MAR 12:4 Vara me ghe mene suula mene kateva kapuna tau ngai uungu tani mene lao etaira. Laghe mene lloti etokaiela, me laghe paru rriila uruna ateva, me laghe apalataiela.
MAR 12:5 Ghe mene suula mene kateva, lo ateva o tau ngai uungu laghe uvi emateala. Oroieili ila lo atoa ghe mene sungilala kateva kateva ghe laolao; katoa laghe nim uvilala, me katoa laghe uvi ematelala.
MAR 12:6 “Kateva nonga ia taumattu ghe tokala, natuna ia ghe tani aaielousieinia, ghe airuuruula tani sungia ta ghe ue va, ‘Aue la oneoneaa natughu eteva.’
MAR 12:7 “Nau eteva lo atoa laghe aaitaraa utana atingiu laghe taraiela, laghe aippooa ngaitauaala elome etaira va, ‘Taumattu ngateva okae aue eghaa akapa llo oia. Ita uvi ematea, me ita ghaa utana atingiu me ekaluita ia.’
MAR 12:8 Laghe llotiela, me laghe uvi emateala, me laghe sau velue ghoala eleka tale utana atingiu.
MAR 12:9 “Sa ateva taumattu ngateva, umana ia utana atingiu, aue egheleia? Aue emae euvi ematela me emene tau lao utana atingiu ta katoa ppae.
MAR 12:10 Koti karika am ghe ritila tale Uru ngai Manga ateva? Eue va, “‘Atu eteva tau ngai atulu ale atoa laghe ratiela ghe aitiutiula tale atu ekapa atoa tani suei ale ateva;
MAR 12:11 Vau palepale ghe gheleila isaa o voto me taataraane masinaaili ta mataita.’”
MAR 12:12 Namu ngatoa laghe nongola me laghe kilala va Iesu ghe aauliaa teeila tale kiukiu niaimatoonga. Laghe aloanna tani kuneia, me laghe nim maamatauta taumattu ngatoa, me laghe tau veluela, me laghe kasula.
MAR 12:13 Laghe suula katoa tana Paresi me katoa tana kapuna Herot tani laa ghareaa Iesu va ghe ppooaa righi inangarina, me laghe ghaaia me laghe laa ghatinginaia tale niaisakei.
MAR 12:14 Nau laghe lao sio, laghe uela va, “Tisa, io nau ekapa atoa uaauliaa nonga voto koronna. Karika unannangaili saa llo taumattu ngatoa la annaa, me karika utaatara taumattu tale naanamungaaira me uunguaaira, me uaapasunga ngakoronna salane God. Vaalua? Masina tani taula takis ta Siisa? Ita taula, o karika ita mene taula?”
MAR 12:15 Me ia ghe kilakilaaili va usimaghalue ila, me ghe uela etaira va, “Vaalua me am tootoongainaghi? Ghaa mae tivilau viliki veu me atara.”
MAR 12:16 Laghe tau lao sio viliki veu etivilau etana me ghe uela etaira va, “See tootoona ateva me ararina ateae o?” Me laghe uela va, “Siisa.”
MAR 12:17 Me Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Am taula voto kanna Siisa ta Siisa, me voto kanna God ta God.” Me laghe soghiaala tani nongo llo ghe auliaala.
MAR 12:18 Sadiusi etoa, karika la ghaaiesoaa tale nitotu tale nimate, katoa etaira laghe mae sio ta Iesu me laghe uela etana va,
MAR 12:19 “Tisa! Moses ghe piti elokoila va arova taita ateva lailai ia emate me karika righi natuna, nengane ateva aue eghaa vausenna ateva ang ghe raue vuluela, me aue natuirarua aitiutiu eteva aliki, la nnainia va natuna ia tuena.
MAR 12:20 Tue me nenga ghaitu (7). Aitiutiu eteva ghe laila, me karika righi natuna me ghe matela.
MAR 12:21 Ghaluene ateva ghe ghaala vausenna ateva tuena, ghe raue vuluela. Me ie tee ghe mene matela nau karika righi natuna. Ase voto ateva o ghe mene lutula ta aiaakotonna ateva aliki.
MAR 12:22 Tue me nenga ghaitu laghe ghaala vause ateva, me karika righi natuira me laghe matela, me vause ateva ghe mate aruula.
MAR 12:23 Nau nitotu tale nimate, see aue evausenna ia vause ateva o, poli ila akapa laghe laila etana?”
MAR 12:24 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Nannaaimim karika ghulughuluena, poli karika am kilakila Uru ngai Manga ateva me sarasarakaniaane God.
MAR 12:25 Nau God aue etotu taumattu matena, taita atoa me vause atoa karika aue la lai; aue la nongina ensolo atoa epona liu.
MAR 12:26 Me tale nitotu ta taumattu matena, karika am ghe ritila tale unna vuku eteva Moses, tale kiukiu natu ai erighi, God ghe uela va, ‘Aghi kapuna Goto ieghi Abraham, Aisiki me Jekop.’
MAR 12:27 God karika va kapuira Goto ia lo atoa taumattu matena ila, ta kapuira Goto ia lo atoa maulue ila. Am Sadiusi etoa, inangariimim nim kamena.”
MAR 12:28 Tau ngai aapasunga ngateva tale inangari nipaopao ghe usila tani nongo nau eteva Sadiusi etoa laghe sama teela Iesu. Ghe nongola va Iesu ghe liu emasinaailiila inangariira Sadiusi etoa. Liuna avalua o me ghe kolomila Iesu tale nikokkolomi eteva va, “Sa ateva inangari nipaopao mata ngemua ia me namuu ia tale isaa akapa inangari nipaopao?”
MAR 12:29 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Mata ngemua ateva voto va, ‘Israeli etoa, am nongo, Vau palepale ateva kapuimim ia, ia nonga vau tuungi ia.
MAR 12:30 Uaielousiaa Vaum ateva kapum Goto ia tale urunguitanim ateva, me tale maamauluaam, me tale nannaam, me tale sarasarakaniaam akapa.’
MAR 12:31 Me aiaaghaluena ateva inangari nipaopao eue va, ‘Uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam, nongina uaaielousieinio.’ Inangari nipaopao alua o, namuu ilalua tale isaa akapa inangari nipaopao.”
MAR 12:32 Me tau ngai aapasunga ngateva tale inangari nipaopao ghe uela va, “Masinaaili, tisa. Koronna llo inangari nguauliaala va Vau eteva epona liu ia nonga Vau palepale ia, karika mene teva nongina ia.
MAR 12:33 Me ita aielousiaa Vau ngepona liu eteva tale urunguitaniita, me tale nannaaita, me tale sarasarakaniaaita, me ita aielousiaa taumattu ngatoa kalakalangina ila etaita, nongina ita aaielousieinita. Poli masina tani aimuli tee inangari nipaopao alua o, me tani ghelei asease aiaavusuvusuena.”
MAR 12:34 Iesu ghe nongo kilala alomasaanganiaane taumattu ngateva o, me ghe uela etana va, “Io karika masau io tale ararimangalina ateva God.” Ghe ruu evaluela o me ila akapa laghe matautula tani kolomi Iesu tale mene righi nikokkolomi.
MAR 12:35 Iesu ghe tokatoka elome tale ale manga ateva me ghe aapasunga voto ta taumattu ngatoa. Ghe ue va, “Vaalua me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao la uue va Mesaea tuvuna ia Deivit?
MAR 12:36 Me Spirit Manga ateva ghe tokala ta Deivit, me Deivit ghe uela va, “‘Vau eteva ghe uela ta kapughu vau eteva va, “Toka siola tale pai muenna ativilau lomose ta aghatoka sio lo atoa la sessa teeio euu, me uatingina saoaa kkem etaira.”’
MAR 12:37 Deivit ghe uela va Mesaea vauna ia. Vaalua me ghele mene tuvuna ia?” Oroiannaaili taumattu laghe nongonongoa me laghe maamasiangaili llo ghe aauliaa.
MAR 12:38 Nau Iesu ghe mene aapasunga, ghe uela va, “Am taatara amasina tale gheegheleiaaira, tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao. La ghaloanna nonga tani asae masi ghinna nongina namu ngatoa, me tani ghaa nioneoneaa tale tummatavanga.
MAR 12:39 Me ila la ghaloanna tani toka tale masi aitokatoka uneira namu ngatoa tale ale nivelu eitaua ngatoa, me tale ninamanama atoa.
MAR 12:40 Tisa ngatoa la kamekame vause atoa raue vulu ila me la ghainao peiira, me la ghaitaratarainila tani ghelei aluse nilooloo sae atoa. Nau niaisakei, aue la ghaa nimmarikana namungaili.”
MAR 12:41 Iesu ghe ssola tale ale manga ateva me ghe toka siola ta pai kativilau tale voto ateva la kaakaai viliki veu, me ghe taatara taumattu ngatoa laghe kaakaai kaluira viliki veu. Oroi tau peipeiena atoa laghe kaakaai oroieili kaluira viliki veu.
MAR 12:42 Vara me vause raue vulu eteva, karika tau peipeiena ia, ghe kaaila tapiri viliki veu eluevilau.
MAR 12:43 Iesu ghe kolola kapuna disaepolo atoa me ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va ia o vause ateva ange kaaila oroi viliki veu tale aikaai viliki veu eteva, me katoa la kaaila malaki.
MAR 12:44 Ta ila akapaaili, la kaaila kasina nonga uneira viliki veu, me oroi isaa elo ale, me ia o vause ateva etau ekapa lao sio unna viliki veu tale aikaai viliki veu eteva, karika righi viliki veu tani mene poli righi peina.”
MAR 13:1 Nau Iesu ghe kupi ghoala tale ale manga ateva, kateva tana kapuna disaepolo ghe uela etana va, “Tisa, tarala masi atu etoa namungaili ila, me masi ale atoa.”
MAR 13:2 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Utaatara kinatama ale okae? Karika teva atu aue etoka saoaa ta mene kateva. Aue taumattu ngatoa la puli reerekata isaa akapaaili oia voto.”
MAR 13:3 Nau eteva Iesu ghe nim tokatoka poi sio tale motouru eteva eOliv tale pai kativilau tale ale manga ateva, me Pita, Jeimis, Jon me Andru laghe mae sio tani kolomi einaoa,
MAR 13:4 laghe uela va, “Auliaala etaimami, isaa o voto lovisaa elutu? Me sa aimatootoongana aue elutu, me auena voto o emae?”
MAR 13:5 Iesu ghe uela etaira va, “Am paniem, teva taumattu erau kameam.
MAR 13:6 Oroi ila lo atoa aue la mae tale ararighi eteae, me aue la ue va, ‘Aghi oia Mesaea ngateva,’ me aue la kame oroieili taumattu ngatoa.
MAR 13:7 Me nau am nongo niaiuvii me kiukiuna, am rau mene matautu. Isaa o voto aue elutu, me airuuruu tale kosa ateva karika ghe mae.
MAR 13:8 Patunganua atoa aue la ghaiuvieinila; me ararimangali etoa aue la ghaiuvieinila tee. Aue rukeruke atoa la ruke kasina voto tale kosa ateva me maloo atoa aue la lutu tee. Isaa o voto aue enim aitiutiu tale nimmarikana, nongina mmarikana eghaaghaa kinna ateva aliki eteva nau elutulutu.
MAR 13:9 “Am oia am anguu taatara, ta isaa toko voto aue elutu. Am aue la kuneiem me la laoainiem tale liu niaisakei. Aue la mae la uviem tale ale nivelu eitauaa, me aue la ghatinginaiem emua ta gavana ngatoa me kingi etoa poli ararighi eteae, me aue am rooroo tani auliaa masi kiukiu tee etaira.
MAR 13:10 Me mata ngemua ateva voto, masi kiukiu oia etani lao akapa see tale patunganua akapa atoa.
MAR 13:11 Nau eteva la kuneiem me la laoainiem tale liu niaisakei, karika am mene matautu, me am annaa va sa ateva aue am aulieinia; ia o nau eteva, am ppooaa voto God aue etau aatu tale nannaaimim. Poli inangari am ppooaa karika va inangariimim; ta inangarina Spirit Manga ateva.
MAR 13:12 “Taumattu ngatoa aue la tau velu tueira me nengaira atoa ta lo atoa aue la uvi ematela, me tamaira atoa aue la ghelei tee ta natuira atoa. Aliki etoa tee aue la ssa tee tamaira me kinaira atoa, me aue la uvi ematela.
MAR 13:13 Taumattu ngakapa atoa aue la ssa teeiem poli ararighi eteae. Me see etingina akorokorongana tale unna niaikaaiaa tale airuuruu, maamauluaane aue esaanga.
MAR 13:14 “Nau am tara voto sesaaili elutu tale voto karika liuna tani lutu me eghelei taumattu ngatoa la kasu me ale manga ateva aue enim toka, (lo ateva taumattu aue etara kila aue ealomasaanga) lo atoa elome eJiudia am ilou sae tale motouru.
MAR 13:15 Me karika teva etokatoka eleka tale alena ateva emene kupi sso elo ale me esso ghaa righi voto.
MAR 13:16 Karika teva eutana emene kiri lao tanganuena me elaa ghaa teva unna aiaasae ngeleka.
MAR 13:17 Alousiusi ta lo atoa la suusunuku me lo atoa la sussu tale isaa o nau!
MAR 13:18 Am looloo sae va voto o erau mene lutu tale nau kkaili,
MAR 13:19 poli voto sesa tale nau o, aue esesaaili tale isaa too nau ang ghe lao sio. Tale kosa ateva oia, karika aue emene righi ase nau evalua o, nongina aitiutiu nau God ghe gheleila kosa ateva me nau ghaine, me auena karika aue emene righi voto avalua o elutu.
MAR 13:20 Arova Vau palepale ateva karika ghe nnaala tani atukuna isaa o sesa nau, taumattu ngakapa atoa aue la ghele raua, me poli enannangaili isaa o taumattu ghe suitoongaala, liuna avalua o me aue eatukuna isaa o nau.
MAR 13:21 Aue lo ateva o nau arova toa la ue etaimim va, ‘Tarala, Mesaea ngateva toko!’ me mene, ‘Tarala, ie too!’ karika am mene aikaaiaa inangariira.
MAR 13:22 Ta poli katoa taumattu aue la mae me aue la kame va, ‘Aghi Mesaea ngateva,’ me mene katoa aue la kame va, ‘Aghi propete ieghi’ aue la mae la ghelei aimatootoongana me voto tani apasunga sarasarakaniaaira tani kame taumattu Vau palepale ghe suitoongaala, kotiva isaa o voto aue eroo.
MAR 13:23 Liuna avalua o me aghaauliaa va am taatara amasina, voto akapa oia ngaghe aulia ngamuemue alokoila etaimim, me auena elutu.
MAR 13:24 “Tale isaa o nau me sesa nau auena, “‘sinaka ateva aue esaurrom, me ulana ateva karika aue emallanga,
MAR 13:25 me katto atoa elomarase aue la katuu, me voto atoa korokorongana ila elomarase aue la ghaisiisia.’
MAR 13:26 “Me aue la tara Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tale urukookoo. Emae tee korokoronganiaane me kinatama mallangina.
MAR 13:27 Me aue esungi ensolo atoa la lao tale ghaata aighoughou tale kosa ateva tani kolo aitauaa lo atoa ghe suitoongainilala, tale kosa akapa ateva.
MAR 13:28 “Am rooroo tani ghaa alomasaanga tale kiukiu niaimatoonga tale fig ateae. Nau eteva am tara ai eteae ange tulutulu, am kila va masi nau tale sinaka ateva ange kalakalaala.
MAR 13:29 Liuna avalua o, nau eteva am tara isaa o voto, aue am kila va ange kalakalanginala, tapaa ngatamana.
MAR 13:30 Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva oia vituu karika poi aue ekapa me isaa o voto aue elutu.
MAR 13:31 Elomarase me kosa ateva oia aue ekapa me inangarighi karika poi aue ekapa.
MAR 13:32 “Me ia o nau eteva o aoa ngateva, karika teva ekilakilaia. Ensolo ngepona liu tee atoa karika la kilakila, me Natuna tee. Nim Tamaghi nonga ekilakila.
MAR 13:33 Am anguu taatara me am aimonomonosiaa poli am tam kilakila va saa nau eteva isaa o voto aue emae.
MAR 13:34 Nonginaaili taumattu ngateva ang ghe kasukasu vuli tanganuena, me ghe taula niuungu ta kapuna tau ngai nongonongo anna atoa. Ghe aikoitaala niuungu ta kateva kateva etaira, me ghe uela ta lo ateva ghe aaitoiaa atamana ateae va eanguu taatara.
MAR 13:35 “Mausina avalua o me am anguu taatara atoka poli karika am kilakila va lovisaa tau ngalena emene kiriaa: aue elo alai, o eleivoo, o elopai, o elue talaua.
MAR 13:36 Erau rekata parasi va etaraiem ta am aseasekanua.
MAR 13:37 Voto aghaauliaa etaimim, aghaauliaa tee ta taumattu ngakapa atoa va, ‘Am anguu taatara atoka!’”
MAR 14:1 Kasi ghalua nau me auena niaimonomonosiaa tale nivelu eitaua ngateae ta Pasova ngateva me nivelu eitaua ngateae tale verete karika righi isti etana ghe mae, me namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao ngila ghe paepae righi salana tani kune aisulia Iesu me la uvi ematea.
MAR 14:2 Laghe uela va, “Ita rau mene ghelei tale nau nivelu eitauaa, ta taumattu ngatoa la rau tiuaa teae niaiuvii.”
MAR 14:3 Iesu ghe tokatoka eBetani tale alena ateva Saemon emua arau anna tasussuku eteva. Nau Iesu ang ghe namanama, me vause ateva ghe sso tee mae aikakkaai eteva, laghe gheleiela tale atu eteva alabasta ia, pasu ia tale aiaaoo masi ngusungusuaane laghe gheleiela nonga tale oane natu ai erighi la koloa va nadi ia, aipolina namungaili. Ghe ghelei polakila aikakkaai eteva me ghe kaola aiaavusuvusuena ateva ta uruna Iesu.
MAR 14:4 Katoa taumattu laghe tokatoka ghe sessailala me laghe aippooaa elome etaira va, “Vaalua me eruuruungia aiaaoo ateva masi ngusungusuaane?
MAR 14:5 La rooroo tani polia ta kotolu ai (300) silva koen, me viliki veu la tau lao ta taumattu karika righi peiira.” Me laghe kisokisoia.
MAR 14:6 Me Iesu ghe uela va, “Ratiela! Vaalua me am poppooaa teeia? Ange gheleila masi voto etaghi.
MAR 14:7 Llo taumattu karika peiira la tokatoka teeiem nau ekapa atoa. Am rooroo tani sausila nau eteva am aloanna. Aghi karika aue atoka teeiem nau ekapa atoa.
MAR 14:8 Nge gheleila voto erooroo tani ghelei; ange kaola aiaaoo masi ngusungusuaane ta vilikighi tani aimonomonosiaa ngamuemua tale nikkaiaa.
MAR 14:9 Aghaaulia ngakoronna va eaa aue la ppooaa masi kiukiu eteva tale kosa ateva, aue la ghauliaa tee masi gheeleiaane vause ateva oia, tani nnainia.”
MAR 14:10 Me Jiudas Iskariot, kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe lao sio ta namu ngatoa ta pristi etoa tani taula Iesu ta nimaira.
MAR 14:11 Laghe nongo avaluela o me laghe masimasila, me laghe gheleila inangari nialokoi va aue la taula righi viliki veu. Me Jiudas ghe tiuaala tani pae salana tani tau lao Iesu ta ngetaira.
MAR 14:12 Tale aitiutiu eteva nau tale nivelu eitauaa tale verete karika righi isti etana, nau eteva laghe uviuvi emate Pasova sipsipi eteva, kapuna disaepolo atoa Iesu laghe mae sio me laghe uela etana va, “Eaa uanna va ami laa ghaimonomonosiaa voto me ughelei ninamanama ateae ta Pasova?”
MAR 14:13 Liuna avalua o me ghe suula ghalua tani kapuna disaepolo. Ghe uela etairarua va, “Amalu lao tale masaliki taatara ateae, me nau amalu tara taumattu ngateva, esuusunuki aikaai manu eteva, amalu usia.
MAR 14:14 Lo ateva ale elaa kupi sso etana, amalu ue ta tau ngalena va, ‘Tisa euela va: Eaa ia lo atiulu rum aue atoka etana, me aue anama Pasova ngateva tee kapughu disaepolo atoa?’
MAR 14:15 Me aue eapasunga rum atiulu epona namuu ia, me ngeila aimonomonosiaa ngatokaiela. Amalu aimonomonosiaa aneita inana tale ia o rum atiulu.”
MAR 14:16 Disaepolo alua lalu ghe lao sio tale masaliki taatara ateae, me lalu ghe saopi ekapala voto Iesu ghe auliaala. Me lalu ghe aipanipaniaala inana tale Pasova ngateva.
MAR 14:17 Vara elo alai me Iesu me kasangaulu ghalua disaepolo laghe rekatala.
MAR 14:18 Laghe tiuaala tani namanama, me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va kateva etaimim aue etaueghi lao ta nimaira tau ngai ssateeghi etoa. Taumattu ngateva ia oia ange namanama teeieghi.”
MAR 14:19 Disaepolo atoa laghe tiuaala tani alousiusi, me kateva kateva etaira ghe kokkolomi Iesu va, “Koti aghi, no?”
MAR 14:20 Ghe liula me ghe uela va, “Kateva ta kasangaulu ghalua kapughu disaepolo, ita namanama aitauaa.
MAR 14:21 Poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue elao nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va emate. Me alousiusi tale taumattu ngateva etautau lao Natuna ateva Taumattu ngateva ta tau ngai ssateena atoa. Aue ghele masina etana arova ghe tam lutula.”
MAR 14:22 Laghe namanama, me Iesu ghe ghaala verete ateva me ghe kaili emasina saela, me ghe piriela me ghe taue lao sio ta disaepolo atoa, me ghe uela va, “Am ghaala. Isaa oia verete malataughu.”
MAR 14:23 Me ghe mene ghaala kapa uaeni eteva, me ghe kaili emasina saela ta God, me ghe taue lao sio etaira, me ila akapa laghe ropila tale ia o kapa uaeni eteva.
MAR 14:24 Me ghe uela etaira va, “Uaeni eteva oia raeghi ia tani ghelei ouna inangari niaippooa ngaitauaa me aue eakalaa tani sausi oroi taumattu.
MAR 14:25 Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika aue amene ropi uaeni lomosi ta aropi ouna uaeni tale ararimangalina ateva God.”
MAR 14:26 Me laghe ueila kkinari eteae, me laghe kupi ghoala tale masaliki taatara ateae me laghe saela tale motouru eteva eOliv.
MAR 14:27 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Am akapaaili aue am ilou vulieghi, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa. Eue va, ‘Aue auvi emate tau ngai toi sipsipi eteva, me sipsipi etoa aue la ilou reerekataa.’
MAR 14:28 Me nau atotu tale nimate aue amuemue lao eGalilii me aue am laa taraieghi okae.”
MAR 14:29 Me Pita ghe uela va, “Arova ila akapa la ilou vulio, aghi karika poi arooroo tani ilou vulio.”
MAR 14:30 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Aghaaulia ngakoronna etam va, ia o voo ngateva auena taita ateva paolo eaangari ghaluaata, aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.”
MAR 14:31 Pita ghe aikaaia ngakoronganaaili liuna avalua o me ghe uela va, “Aue amate teeio, me karika arooroo tani ue va karika akilakilaio.” Ila akapa inangariira nongina Pita.
MAR 14:32 Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe lao sio tale voto ateva la kolokolo Getsemeni etana, me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Am toka oia, me alaa looloo sae.”
MAR 14:33 Me ghe kolola Pita, Jeimis me Jon va la usia, me nannaane ghe tiuaala tani maate, me ang ghe ateateaa saasakiaa.
MAR 14:34 Me ghe uela etairatolu va, “Maamauluaaghi ange sessaaili tee nialousiusi eteva, me egheleieghi arova amate. Am toka oia me am anguu taatara.”
MAR 14:35 Ghe nim kasu tee lao sio, me ghe tau siola paane, me ang ghe looloo sae va, arova erooroo, isaa o sesa nau eghele kkelia.
MAR 14:36 Me ghe uela va, “Abba, Tamaghi, isaa akapa voto urooroo tani ghelei. Ughaa velu kapa nimmarikana ateva etaghi, me urau mene ghelei tale aloaloannaaghi ta ughelei tale aloaloannaam.”
MAR 14:37 Ghe kiriaa lao sio ta disaepolo kotolu me ghe tarailotolla ta latolu ghe aseasekanua, me ghe uela ta Pita va, “Saemon, uaseasekanua? Karika urooroo tani anguu ta nim teva aoa?
MAR 14:38 Am anguu taatara me am looloo sae ta God va karika am mene sso tale nitootoonga. Nannaimim eanna tani ghelei voto, me vilikiimim mangoona.”
MAR 14:39 Me ghe mene kasula tani looloo sae nongina ghe ghelei muela.
MAR 14:40 Vara ghe mene kiriaa mae sio etairotolu me ghe mene saopilotolla ta latolu ghe aseasekanua, poli matairotolu ghe maamaateaili. Me karika latolu ghe kilakila sa ateva tani aulieinia.
MAR 14:41 Ghe kiriaa mae sio aiaakotonna me ghe uela etairotolu va, “Amotolu aseasekanua me amotolu maamatua ngatoka, va? Ange roola! Nau eteva ange rekatala. Am tarala, Natuna ateva Taumattu ngateva ngeila tautauela ta nimaira sesa taumattu ngatoa.
MAR 14:42 Amotolu totula me ita kasu! Lo ateva etautaueghi lao ta tau ngai ssateeieghi etoa ange reerekata.”
MAR 14:43 Nau Iesu ghe samasama nonga me Jiudas, kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe rekata teela taumattu ngatoa. Laghe posoposo baenata atoa me tuku ngai etoa. Namu ngatoa ta pristi etoa, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me namu ngatoa laghe sungilala.
MAR 14:44 Lo ateva ghe taue lao sio etaira ghe auliaala aimatootoongana ateva va, “Lo ateva taumattu angusua, ia o lo ateva am kuneia me am kasueinia.”
MAR 14:45 Nau ghe rekatala, ghe lao sio arau ta Iesu me ghe uela va, “Rabae!” me ghe ngusuela.
MAR 14:46 Laghe kuneiela me laghe poso atinginaiela.
MAR 14:47 Kateva tana taumattu ghe tiitingina ghe ghaala iemana baenata ateva, me ghe sai patela talingana ativilau kateva kapuna tau ngai nongonongo anna namu ngateva ta pristi etoa.
MAR 14:48 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Am annaa va aghi tau niainao aghi, va am maeaa sio iemaimim baenata me tuku ngai tani ghaaieghi?
MAR 14:49 Nau etoa aghe tokatoka teeiem tale ale manga tani apasunga, me karika am ghe kunekuneieghi. Me masina, inangari tale Uru ngai Manga ateva ghaine elutu ekoronna.”
MAR 14:50 Me ila akapa disaepolo atoa laghe aitiuaala, me laghe ilou vuliela.
MAR 14:51 Kateva aliki taita ghe usiusia, ghe aaitiitiiaa nonga kalio atiulu usousoana ia, nau laghe kune teeiela
MAR 14:52 ghe vella kaliona atiulu usousoana ia me ghe nim iloula karika kaliona.
MAR 14:53 Laghe ghaala Iesu me laghe laoainie sio ta namu ngateva ta pristi etoa. Namu ngatoa ta pristi etoa, namu ngatoa, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, laghe velu eitauaala.
MAR 14:54 Pita ghe aaimuli me karika ghe akalakalaa ta Iesu. Vara me ghe ssola tale valavala ateae ghe taataliaa alena ateva namu ngateva tale pristi etoa. Ghe toka tee siola kapuira tau ngai toitoi etoa pristi etoa tale sama kura ateae me ghe maamaruu.
MAR 14:55 Namu ngatoa ta pristi etoa me kansolo atoa laghe tootoongala tani pae teva taumattu ghe auliaa righi sesa gheeleiaane Iesu me laghe uvi ematea, me karika laghe tarala teva.
MAR 14:56 Katoa taumattu laghe aauliaa inangari kamena tee Iesu, me inangariira laghe poppooaa karika ghe laolao aitauaa.
MAR 14:57 Vara me katoa etaira laghe tinginala me laghe aikamea teela Iesu tani ue va,
MAR 14:58 “Ami ghe nongola ta ghe uela va, ‘Aghi aue arruti velu ale manga ateva taumattu ngatoa laghe atuluela ta nimaira, me elome tale kotolu nau aue aghatulu mene kateva, karika taumattu aue atulua ta nimaira.’”
MAR 14:59 Me isaa o tee inangari laghe gheleila ghe aikasakasaliaala me ghe aitiuaala.
MAR 14:60 Vara me namu ngateva ta pristi etoa ghe tinginala emua etaira me ghe kolomila Iesu va, “Karika aue uliu inangariira? Vaalua tale inangari la ghaauliaa teeio?”
MAR 14:61 Me Iesu ghe nim maamatuaa tingina me karika poi ghe liula inangariira. Me namu ngateva ta pristi etoa ghe mene kolomiela va, “Koronna va io Mesaea ngateva, natuna io Goto ateva taumattu ngatoa la tautau sae niarangise etana?”
MAR 14:62 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ue, aghi! Aue am tara Natuna ateva Taumattu ngateva ta etoka sio tale pai muenna ativilau ta lo ateva sarasarakana ia, me esio tale karaane epona liu.”
MAR 14:63 Namu ngateva ta pristi etoa ghe rasila ghinnanina, me ghe uela va, “Karika ita mene aloanna mene righi taumattu tani auliaa mene righi inangari.
MAR 14:64 Ngam nongola ange ghaala liuna ateva God. Sa ateva am aloanna va ita gheleia etana?” Laghe uela va, “Ange gheleila ssavoto, ita uvi ematea.”
MAR 14:65 Me katoa etaira laghe tiuaala tani kanusuia; laghe iri rungaala matane tale kalio, me laghe tuutumaria ta nimaira, me laghe ue va, “Arova propete io, uauliaa va see ange uviuvio!” Me lo atoa la ghaitaraa ale manga ateva laghe ghaaiela me laghe tiuaala tani posalaia.
MAR 14:66 Pita ghe tokatoka euu, elome tale valavala ateae, me kateva vause kapuna tau ngai uungu ia namu ngateva ta pristi etoa ghe mae sio etana.
MAR 14:67 Nau eteva ghe tarala Pita ta ghe maamaruu, ghe lao akalakalangina sio me ghe taatara lao sio etana me ghe uela va, “Io tee ughe kasukasu tee Iesu aNasareti ia.”
MAR 14:68 Pita ghe uela va, “Karika poi akilakila isaa ona inangari uaauliaa.” Me ghe kasula me ghe kupi ghoala tale atamana ateae. Vara me taita paolo ateva ghe aangarila.
MAR 14:69 Me ia o vause ateva tau ngai uungu ia ghe mene taraiela me ghe uela ta lo atoa laghe tiitingina teeia va, “Kateva tee o.”
MAR 14:70 Me Pita ghe mene uela va, “Karika.” Karika masau me lo atoa laghe tiitingina kalakalaa laghe uela ta Pita va, “Koronna io kateva etaira, poli io aGalilii io.”
MAR 14:71 Me Pita ghe aaulia ngakorokorongana va, “Koronnaaili karika akilakila taumattu ngateva ona am aaulieinia. Arova anim kamekame, God aue eghelei righi voto sesa etaghi.”
MAR 14:72 Vara me taita paolo ateva ghe mene angari eghaluenela, me Pita ghe annaala inangarina Iesu ghe uela va, “Auena paolo taita ateva eaangari ghaluaata aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.” Me ghe ngala alousiusieiliila.
MAR 15:1 Elue talaua poopooa, namu ngatoa ta pristi etoa, namu ngatoa, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, laghe velu eitauaala me laghe mae aitauaa sio nonga tale kateva ninannaa. Laghe irila Iesu, me laghe kasueiniela tani laoainia ta Paelat.
MAR 15:2 Paelat ghe kolomiela va, “Io kingi io ta aJiu etoa?” Me Iesu ghe uela va, “Ue, nongina uaauliaa.”
MAR 15:3 Me namu ngatoa ta pristi etoa laghe ppooaala ta Paelat oroi voto karika masina ta Iesu.
MAR 15:4 Me Paelat ghe mene kolomiela va, “Karika aue uliu? Tarala, oroi inangari ngeila auliaa teeio.”
MAR 15:5 Me Iesu karika ghe liula inangarina, me Paelat ghe soghiaala gheeleiaane.
MAR 15:6 Paelat ghe gheelei kateva ase voto nau ekapa atoa nau Pasova ngateva. Ghe tautau velu lo ateva taumattu, taumattu ngatoa la ghanna va ekupi ghoa tale ale mata voovoo.
MAR 15:7 Taumattu ngateva, ararina ateae ta Barabas, ghe tokatoka tale ale mata voovoo, ia me mene katoa taumattu, poli laghe aiuvii teela gavmani me laghe uvi ematela katoa tana taumattu.
MAR 15:8 Taumattu ngatoa laghe lao sio ta Paelat me laghe uela etana va eghelei voto nongina egheelei.
MAR 15:9 Paelat ghe kolomilala va, “Am anna va atau velu kapuira kingi eteva aJiu etoa?”
MAR 15:10 Poli Paelat ghe kilakila va namu ngatoa ta pristi etoa laghe sessaila ta Iesu poli taumattu ngakapa atoa laghe maamasiaa Iesu, liuna avalua o me laghe maeainie sio tale liu niaisakei.
MAR 15:11 Namuu ta pristi etoa laghe suusulungi taumattu tani ue sae ta Paelat va erau mene tau velu Iesu, ta la ghanna va etau velu Barabas.
MAR 15:12 Me Paelat ghe mene kolomilala va, “Sa ateva am anna va agheleia ta lo ateva am ue va kapuira kingi ia aJiu etoa?”
MAR 15:13 Laghe ovaova atingina tani ue sae va, “Uavukalaie sae tale aikotoo!”
MAR 15:14 Paelat ghe kolomilala va, “Poli sa? Sa ateva voto sesa ghe gheleila?” Me laghe mene ovaova anamuu tee lao sio tani ue va, “Avukalaie saela tale aikotoo!”
MAR 15:15 Poli Paelat ghe aanna tani ghelei emasimasi taumattu ngatoa, liuna avalua o me ghe tau vella Barabas, me ghe taula Iesu ta soldia ngatoa, me laghe uetaiela mua me ghe vira mene tauela va la ghavukalaie sae tale aikotoo.
MAR 15:16 Soldia ngatoa laghe ssoaala Iesu tale tanganuena Gavana ngateva, la kolokoloa va Praetorium ateva, me laghe kolo aitauaala soldia ngatoa me laghe mae akapa sio.
MAR 15:17 Laghe asaela aiaasae ateva ghueghuenna ia ta Iesu me laghe navitaala kou nguru eteva tale uasa ateva rorroana ia, me laghe atokaie saela ta uruna Iesu.
MAR 15:18 Me laghe uue etana va, “Ei, kapuira kingi eteva aJiu etoa!”
MAR 15:19 Me laghe parula uruna ateva tale ai eteae, me laghe kanusuiela, me kateva kateva etaira ghe suusuuiaa ta liue kkena Iesu tani tau lao ninamu ngateae etana.
MAR 15:20 Laghe ruu ekapala tani attara ta Iesu, me laghe ghaa vella aiaasae ateva ghueghuenna ia laghe asae tau lao sio etana, me laghe asae taula ghinnanina, me laghe ghaaie lao sio tani laa avukalaie sae tale aikotoo.
MAR 15:21 Saemon atala nge Saerini ia, natuna ta Aleksanda me Rufus, ghe rekata mae sio me ghe aloanna tani kupi sso, me soldia ngatoa laghe aeala me laghe sungiela va esau aikotoo ateva unna ia Iesu.
MAR 15:22 Laghe ghaala Iesu me laghe laoainie sio tale voto ateva ararina ateae ta Golgota, malloeana va “Voto ateva arova Riu uru taumattu ngateva”.
MAR 15:23 Laghe tau lao sio uaeni laghe kaai teela murr ta Iesu, me ghe tam aloannala tani ropi.
MAR 15:24 Me laghe avukala saela Iesu tale aikotoo, me laghe tiuaala tani anamisi tani aikoita ghinnanina.
MAR 15:25 Ta 9 kilok elue talaua laghe avukala saela Iesu tale aikotoo.
MAR 15:26 Me laghe pitila inangari me laghe avukala tee saela. Laghe pitila laghe uela va, “Ierai oia kapuira Kingi ia aJiu etoa.”
MAR 15:27 Laghe avukala tee saela taita alua lalu ghe aaiuvii me lalu ghe ghaaghaa peiira taumattu ngatoa, kateva ta pai muenna ativilau, me kateva ta pai uaise ativilau.
MAR 15:29 Taumattu ngatoa laghe kasukasu tapaa salana laghe aauliaa teeia inangari karika masina. Laghe samasama ringaringa me laghe uela va, “Ei! Io oia ughe uela va urooroo tani rruti ale manga ateva me umene atulua ta kotolu nonga nau,
MAR 15:30 erooroo va ghaine uasaangio me ukkure vulu sio aikotoo ateva?”
MAR 15:31 Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe aamammarasaia tani ue elome etaira va, “Ghe asaangi katoa, me karika erooroo tani asaangia!
MAR 15:32 Arova Mesaea ia, kapuira kingi ia aIsraeli etoa, ghaine etani kkure vulu sio aikotoo ateva, me aue ita aiesoaa etana nau ita tara.” Tau niainao me tau niaiuvii tee alua, lalu ghe aauliaa teeia inangari.
MAR 15:33 Tale pai ngelo sinaka ativilau me saurrom ateva ghe mae sio, ghe akoula kosa ateva ghe roola kotolu aoa.
MAR 15:34 Me ta 3 kilok elo alai Iesu ghe sama anamungailiila me ghe uela va, “Eloi, Eloi, lama sabaktani?” (malloeanina va, “Kapughu Goto ateva, Kapughu Goto ateva, vaalua me angu tau velueghila?”)
MAR 15:35 Nau katoa taumattu laghe tiitingina akalakalangina laghe nongola isaa o inangari, laghe uela va, “Am nongola, ekolokolo Elaija.”
MAR 15:36 Me kateva taumattu ghe iloula tani laa asuu tuku spans ateva tale uaeni kaakaalina, me ghe apasapasaiela tale ai eteae, me ghe taue saela va Iesu ghe mmua. Ghe uela va, “Ita toitoi mua, me ita tara va kotiva Elaija esio me eghaa velue sio.”
MAR 15:37 Me Iesu ghe ovaova anamungailiila, me inoane ghe kapala.
MAR 15:38 Kalio atiulu ghe vuuvukala tale ale manga ateva ghe tarriila elome, ghe tiuaala epona me ghe laa sio ruu euu.
MAR 15:39 Me nau lo ateva tau ngai uvii eaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii, ghe tiitingina emua ta Iesu, ghe nongola Iesu ghe samala, me ghe tarala vaalua ghe matela, soldia ngateva ghe uela va, “Koronnaaili taumattu ngateva oia Natuna ia God!”
MAR 15:40 Katoa tana vause laghe tiitingina amasau me laghe taatara. Elome etaira Meri aMakdala ia, Salome, me Meri kinairarue ia Jeimis ghauna me Joses.
MAR 15:41 Nau Iesu ghe tokatoka eGalilii, ila o vause atoa laghe aaimuli teeia me laghe saasausia, me mene oroi katoa vause laghe mae aitauaa teeie sio eJerusalem.
MAR 15:42 Nau ghe elo alaila ta nau niaimonomonosia ngateva, lo ateva nau emuli ia ta nau manga ateva,
MAR 15:43 Josep, tanganuena tale masaliki taatara ateae eArimatia, namuu ia ta Kansolo atoa, me ie tee ghe toitoi ararimangalina ateva God, karika ghe moiela tani sso tara Paelat. Ghe loola Iesu tani laa kaieinia.
MAR 15:44 Paelat ghe soghila tani nongo va gharovaeaata ta ghe matela, me ghe kolola namu ngateva ta soldia ngatoa, me ghe kolomiela va, “Ange matela?”
MAR 15:45 Nau namu ngateva ghe uela va ange matela, Paelat ghe uela va Josep erooroo tani ghaa Iesu.
MAR 15:46 Josep ghe polila masi kalio atiulu usousoana ia, ghe ghaa velu siola Iesu tale aikotoo. Me ghe sumuela, me ghe laoainie sio tani alokoia tale lienga niaikkaia ngateae laghe kaie ssola elome tale vallae. Ghe atakirila atu eteva tani atingina runga liu eteva.
MAR 15:47 Me Meri aMakdala ia me Meri kinna ia Joses lalu ghe tarala nongina laghe alokoiela.
MAR 16:1 Nau eteva nau manga ateva ghe kapala, Meri aMakdala ia, Salome me Meri kinna ia Jeimis, laghe polila oeli masi ngusungusuaane tani laa rariaa ta vilikina Iesu.
MAR 16:2 Elue talaua poopooa tale aitiutiu eteva nau, laghe lao sio tale lienga niaikkaia ngateae nau sinaka ateva ang ghe saela.
MAR 16:3 Laghe kasu aaikolomi va, “See aue eatakiri velu atu eteva tale paa lienga ateae?”
MAR 16:4 Vara laghe taatarala, me laghe tarala va karika teva atu tale paa lienga niaikkaia ngateae, me atu eteva namungaili ia ang ghe toka ppae lao sio.
MAR 16:5 Laghe kupi ssola tale paa lienga niaikkaia ngateae, me laghe tarala aliki taita ateva ghe tokatoka tale pai muenna ativilau, ghe aasae ghinna usousoana, me laghe matautula.
MAR 16:6 Aliki taita ateva ghe uela etaira va, “Am rau mene matautu. Am paepae Iesu aNasareti ia, ia o ghe matela tale aikotoo. Ange totula, karika ia oia. Am tarala voto ateva laghe alokoiela etana.
MAR 16:7 Am laa auliaa ta kapuna disaepolo atoa, me Pita tee, va Iesu ange muemue lao sio eGalilii. Aue am sio taraia okae, nongina ghe auliaala etaimim.”
MAR 16:8 Gharovaeaata ta laghe kupi velu ghoala, me laghe kasu vulila paa lienga niaikkaia ngateae, me laghe iloula. Kovaira ghe tallula, me laghe reterete. Karika laghe aippooaa, ta laghe maamatautu.
MAR 16:9 Nau Iesu ghe totula elue talaua poopooa, tale aitiutiu eteva nau, ghe aotuotue akasinala ta Meri aMakdala ia, ia, ia o Iesu ghe ghaa vella raroai ghaitu (7) etana.
MAR 16:10 Vause ateva o ghe lao sio ghe auliaala ta lo atoa laghe tokatoka tee Iesu, me laghe aale amate teeia.
MAR 16:11 Me nau laghe nongola Meri ghe uela va Iesu ang ghe sakesakela, me ia ghe taraiela, karika laghe aiesoaala.
MAR 16:12 Emulina ghe mene aotuotula ta ghalua kapuna disaepolo lalu ghe kasukasu elaolao tale salana atikirighi, me taataraane ghe isaa ppaela.
MAR 16:13 Lalu ghe kiri lao sio ta mene katoa kapuna disaepolo tani auliaa, me karika laghe aiesoaala.
MAR 16:14 Emulina ghe mene aotuotula ta kasangaulu kateva (11) kapuna disaepolo, nau laghe namanama. Karika ghe masimasieinilala poli karika laghe aaiesoainia me urunguitaniira korokoronganaaili, ta poli karika laghe aaiesoaa lo atoa laghe auliaa va Iesu ange totula.
MAR 16:15 Me ghe uela etaira va, “Am lao tale kosa akapa ateva, me am laa ppooaa masi kiukiu tale taumattu ngakapa atoa.
MAR 16:16 Lo ateva taumattu aue eaiesoaa me la ghasuua, aue esaanga. Lo ateva karika eaiesoaa aue eaisakei me eghaa nimmarikana.
MAR 16:17 Lo atoa la ghaiesoaa aue la ghelei niaimatootoongana: Tale ararighi eteae aue la ghaa velu raroai etoa, me aue la ghaippooaa tale oroieili asease nisama.
MAR 16:18 Aue la poso katu ngatoa ta nimaira. Arova la ropi righi manu sesaaili, karika la rooroo tani mate. Aue la poso tau sessa atoa me tau sessa atoa aue la masina.”
MAR 16:19 Emuli nau Vau eteva Iesu ghe ruula tani aippooaa teeila, God ghe ghaaiela, me ghe saela epona liu, me ghe tokala tale pai muenna ativilau ta God.
MAR 16:20 Disaepolo atoa laghe lao sio tani ppooa ngakapa see. Vau Palepale ghe uungu eitauaa teeila tani ghelei aiematootoongana atoa tani asarasarakana inangariira.
LUK 1:1 Namu ngateva Tiopilus, kasina ninamanama ang ghe lao sio, oroi taumattu laghe tootoongaala tani piti kiukiuna voto Vau eteva ghe gheleila me ghe lutula elome etaimami.
LUK 1:2 Laghe aaimuli tee inangariira lo atoa laghe tarala isaa o voto ta mataira. Laghe tiula ta nau voto ghe tani tiuaala. Isaa o taumattu ghe uungu tale inangarina ateva Vau ngepona ateva me ila laghe tau mae sio isaa oia kiukiu.
LUK 1:3 Liuna avalua o me aghi tee aghaloanna tani piti eghulughuluena isaa o kiukiu me aghasaokie atu ta ngetam. Aghe uungula oroi nau tani kolomi emasina vaalua isaa o inangari ghe tani tiuaala. Namu ngateva, isaa oia voto ngapitila isaa akapaaili koronna.
LUK 1:4 Utara me aue ukila amasina va isaa o inangari laghe apasungaala etam koronna akapa.
LUK 1:5 Nau Herot kingi ia eJiudia, kateva pristi ghe tokatoka, ararina ateae ta Sekaraea, tuvuna ia Abija, me vausenna ateva, ararina ateae ta Elisabet, ie tee tuvuna ta Eron.
LUK 1:6 Ilalua ghulughuluena ilalua ta matane Vau eteva. Lalu ghe aaimuli tee kanna inangari nipaopao me inangarina Vau eteva me karika righi gheeleiaairarua sesa ta matane.
LUK 1:7 Me tee, karika righi natuirarua ta poli Elisabet kina ngere ia, me tee lalu ghe taita namuula me vause namuula.
LUK 1:8 Kateva nau, kapuna atoa Sekaraea, laghe uungu tani ghelei uunguaaira pristi etoa, me Sekaraea, ie tee ghe uungu.
LUK 1:9 Vara me laghe gheleila kasina salana tani kila va saa pristi eteva esso tale rum manga atiulu tani sso ghelei asu eteva masi ngusungusuaane esae ta Vau eteva. Laghe gheleila isaa o voto me laghe kilala va aue Sekaraea esso.
LUK 1:10 Nau ghe gheelei isaa o voto tani ghelei asu eteva masi ngusungusuaane, taumattu ngatoa laghe looloo sae eleka, elome tale vanisi eteva tale ale manga ateva.
LUK 1:11 Vara me ensolo ateva kapuna ia Vau eteva ghe otuotula ta Sekaraea. Ghe tiitingina tale pai muenna ativilau tale olta ngateva laghe gheeghelei asu eteva masi ngusungusuaane etana.
LUK 1:12 Sekaraea ghe tarala ensolo ateva, me ghe soghieiniela, me ghe matautula.
LUK 1:13 Me ensolo ateva ghe uela etana va, “Sekaraea, urau mene matautu. Vau eteva ang ghe nongola kalum nilooloo sae etana. Vausenim ateva ta Elisabet aue eghaa aliki eteva taita ia me uase ararina ateae ta Jon.
LUK 1:14 Nimasimasi aue etoka ta ngetaimalua me aue amalu toka amasina. Oroi tee taumattu aue emasimasi poli aliki eteva aue elutu,
LUK 1:15 poli ia aue enamuu ta taataraane Vau eteva, me erau mene ropi uaeni me manu sarasarakana. Aue Spirit Manga ateva etoka etana nau ia ta kova kinna, me nau ekapa atoa.
LUK 1:16 Ia aue ekatulaa oroi taumattu nge Israeli etoa me aue la mene kiri me la oghi lao ta Vau eteva kapuira God ia.
LUK 1:17 Uunguaane me sarasarakaniaane aue nongina Elaija, me aue emuemue ta Vau eteva. Aue eghelei tamatama atoa me natuira atoa la mae aitauaa, me aue la kateva nonga, me aue eghelei emasina nannaaira lo atoa karika la nongonongo usilaa me aue la ghaa masi ninannaa nongina lo atoa ghulughuluena ila. Aue eghelei taumattu eaimonomonosiaa tale maemaeaane Vau eteva.”
LUK 1:18 Me Sekaraea ghe kolomila ensolo ateva va, “Vaalua arooroo tani kila va inangarim koronna, poli ngaghe taita namuula me vausenighi tee ateva ang ghe vause namuula?”
LUK 1:19 Me ensolo ateva ghe liula me ghe uela va, “Aghi Gabriel. Atiitingina emua ta matane Vau eteva me ia esungieghila tani sio auliaa isaa oia masi inangari ta ngetam.
LUK 1:20 Unongo! Poli karika uaaiesoaa inangarighi, aue upaavoo. Karika aue usama lomosi ta voto aghauliaala aue elutu. Inangarighi aue elutu ekoronna tale nau Vau eteva eaaloanna.”
LUK 1:21 Me taumattu ngatoa laghe toitoi poi Sekaraea me ngila ghe nannaa va sa ateva ange lutula me karika ange kupikupi ghoa parasi tale rum manga atiulu.
LUK 1:22 Vara me ghe kupi ghoa mae, me karika ghe roola tani aippooaa teeila, me laghe nim kilala va koti ange tarala teva nitaatara ie nonga ange kilaiela tale rum manga atiulu, poli ghe nim suisui me ghe aimatoonga ta nimane, ta ghe paavoola.
LUK 1:23 Vara nauna tani uungu ghe ruula, me Sekaraea ghe oghi lao sio tanganuena.
LUK 1:24 Emuli tale isaa o nau, me vausenna ateva ta Elisabet ang ghe suusunuku, me ghe tam aotuotu poila ghe roola ghalima ulana.
LUK 1:25 Ghe uela va, “Vau eteva ghe alousiusi teeieghila, me ang ghele gheleila ia oia voto ateva ange lutu etaghi, tani ghaa velu nipalata ateva etaghi ta mataira taumattu ngatoa.”
LUK 1:26 Tale aiaaghaonomina ateva (6) ulanina Elisabet nau ghe suusunuku, Vau eteva ghe suula ensol Gabriel tani sio tale natu masaliki erighi eGalilii, ararina ateae ta Nasareti.
LUK 1:27 Ghe lao sio tani tara aliki vause ateva, karika ghe aso tee poi teva taita, ararina ateae ta Meri. Laghe aseainiela va elai ta Josep, tuvuna ia Deivit.
LUK 1:28 Ensolo ateva ghe lao sio etana me ghe uela va, “Elue talaua etam! God ang ghe arangiseiola, me Vau eteva etokatoka teeio.”
LUK 1:29 Meri ghe soghiaala tani nongo isaa o inangari, me ghe annangailiila va tani saa inangari llo oia.
LUK 1:30 Me ensolo ateva ghe uela va, “Meri, urou mene matautu. Vau eteva aue eghelei masi voto etam.
LUK 1:31 Unongo! Aue ukkaai aliki eteva taita ia, me uase ararina ateae ta Iesu.
LUK 1:32 Ia aue enamuu, me aue la koloa va Natuna ateva Lo ateva Iaaili Epona. Me Vau eteva God aue egheleia ekingi nongina tuvuna ta Deivit.
LUK 1:33 Ia aue namuu tale ararimangalina ateva Jekop nau ekapa atoa, me ninamu ngateae etana karika aue ekapa.”
LUK 1:34 Me Meri ghe kolomila ensolo ateva va, “Isaa o voto, vaalua aue elutu, poli karika aghe aso tee poi teva taita?”
LUK 1:35 Me ensolo ateva ghe liula inangarina me ghe uela va, “Aue Spirit Manga ateva emae toka etam, me sarasarakaniaane Lo ateva Iaaili Epona aue eakouo. Ia o aliki eteva aue umolenainia aue emanga, me aue la koloa va Natuna ia God.
LUK 1:36 Unongo, mangalim ta Elisabet ang ghe vause namuula, me ia oia ekakkaai me aue emolenaa, aliki eteva taita ia. Nau to ang ghe lao sio, laghe ue va karika erooroo tani ghaa aliki. Me ia oia esuusunuku ang ghele ghaonomola (6) ulanina.
LUK 1:37 Poli karika teva voto God etam rooroo tani ghelei.”
LUK 1:38 Me Meri ghe uela va, “Unongo, aghi kapuna vause tau ngai uungu ieghi Vau ngepona ateva. Erooroo tani ghelei etaghi voto nongina uauliaa.” Vara me ensolo ateva ghe kasu vuliela.
LUK 1:39 Kasina nau ghe lange sio tale isaa o nau, Meri ghe ailuiluila tani lao tale voto ateva oroi motouru etana tale kateae ppae natu masaliki tale masaliki eteae eJiudia.
LUK 1:40 Me ghe kupi ssola tanganuena Sekaraea me ghe tarala Elisabet me ghe uela va, “Elo alai etam.”
LUK 1:41 Nau Elisabet ghe nongola Meri ghe samasama teeia, aliki eteva ta kovane namungaili ta ghe aisiisiaala, me Spirit Manga ateva ghe pasula ta Elisabet.
LUK 1:42 Me ghe sama anamungailiila tani ue va, “Vau eteva ang ghe tau aatu sio niarangise elaulau niarangise etautau ta mene katoa vause. Ia ona aliki eteva ukaakaaia aue eghaa niarangise ta Vau eteva.
LUK 1:43 Kalughu sa ateva me kinna ateva Vaughu eteva ange mae sio tani taraieghi?
LUK 1:44 Nau eteva anongola ta usamala, arovaeaata ta aliki eteva ta kovaghi emasimasila me eaisiisiaala.
LUK 1:45 God aue earangiseio poli ughe aiesoaala voto Vau eteva ghe uela va aue elutu ta ngetam.”
LUK 1:46 Meri ghe uela va, “Maamauluaaghi etautau sae ararina ateae Vau eteva,
LUK 1:47 me urunguitanighi eteva emasimasiangaili God ta eaasaangieghi.
LUK 1:48 Aghi nim tau ngai uungu ieghi etana, karika teae ararighi, me ghe taraieghila tale maamasinaane. Ia oia vituu eteva me llo auena vituu aue la ue va Vau eteva ghe arangiseieghila,
LUK 1:49 Lo ateva sarasarakanaaili ia ghe gheleila voto namungaili etaghi, me ararina ateae manga ia.
LUK 1:50 Eaapasunga masi aalousiusiaane ta lo atoa la oneoneainia aue etoka gheelei evalua o tale ia oia vituu eteva me llo auena vituu.
LUK 1:51 Ghe gheleila kinatama voto ta nimana, me ta lo atoa la tautau sae nannaaira, aue egheleila la ghaitiuaa see.
LUK 1:52 Ghe atoka siola lo atoa taumattu namu ngila me sarasarakanaaili ila me ghe atingina saela lo atoa taumattu karika righi arariira.
LUK 1:53 Ghe tautau masi voto ta lo atoa taumattu maloona ila, me lo atoa tau peipeiena ila, ghe sungisungi vella, nim ila laghe kasukasu karika laghe ghaaghaa righi voto.
LUK 1:54 Ghe sausila kapuna tau ngai nongonongo anna atoa ta Israeli etoa, poli eannaa alousiusiaane
LUK 1:55 ta Abraham me lo atoa tuvuna auena la lutu, nongina ghe auliaala ta tuvuita atoa.”
LUK 1:56 Meri ghe toka teela Elisabet ghe roola kotolu ulana me ghe vira mene kiriaa lao sio tanganuena.
LUK 1:57 Nauna Elisabet tani molenaa, me ghe molenaala aliki eteva taita ia.
LUK 1:58 Lo atoa taumattu tanganueira aitauaa me kapuna atoa, laghe nongola kiukiu vaalua Vau eteva aalousiusiaane ta Elisabet. Laghe masimasi eitauaa teeiela.
LUK 1:59 Aiaaghaoaluna (8) ateva nau, taumattu ngatoa laghe mae sio tani velu eitauaa tani iso aliki eteva, me laghe aloanna tani ase ararina ateae ta Sekaraea, poli ararina ia tamane.
LUK 1:60 Kinna aliki eteva ghe uela va, “Karika! Ararina ateae ta Jon.”
LUK 1:61 Me laghe uela etana va, “Karika teva kapuimim ararina ia arari eteae ona.”
LUK 1:62 Me laghe aaimatoonga ta nimaira tani kolomi tamana aliki eteva va saa arari eteae eaaloannaia.
LUK 1:63 Sekaraea ghe aimatoongaala etaira va la ghaa taula teva aipitipiti me epiti inangarina. Inangarina ghe pitila ghe uela va, “Aliki eteva, ararina ateae ta Jon.” Taumattu ngatoa laghe soghiaala voto laghe tarala.
LUK 1:64 Arovaeaata ta God ghe otila paane ateva Sekaraea, me Sekaraea ghe samala, me ghe mene tiuaala tani sama me ghe tau saela ararina ateae God.
LUK 1:65 Me lo atoa masaliki kalakalangina ila laghe tarala isaa o voto ghe lutula, me ghe moilala, me kiukiu ghe kasu ekapa seela, me lo akapa atoa laghe tokatoka tale voto ateva oroi motouru etana eJiudia, laghe nongo akapala.
LUK 1:66 Lo akapa atoa taumattu laghe nongola, laghe nnaa sosso laala isaa o kiukiu, me laghe aaikolomieinila va, “Aliki eteva oia, aue saa taumattu nau enamuu?” Poli laghe tarala va sarasarakaniaane Vau eteva ghe toka aitauaa teeiela.
LUK 1:67 Spirit Manga ateva ghe pasula ta Sekaraea, tamane aliki eteva, me ghe aulia ngamuemua alokoila inangari tani ue va,
LUK 1:68 “Ita tau sae ararina ateae Vau eteva, kapuira Goto ia Israeli etoa, poli ghe mae sio tani sausi kapuna taumattu ngatoa me ghe poli aoghi teeilala.
LUK 1:69 Ghe tau mae sio kateva taumattu sarasarakanaaili ia tani sausita elome ta tuvuna atoa Deivit, kapuna tau ngai nongonongo anna ateva God.
LUK 1:70 Nongina ghe gheleila inangari nialokoi ta propete atoa manga ila me ila laghe auliaala emua arau,
LUK 1:71 va aue easaangita ta tau ngai ssateeita atoa, me ta nimaira lo atoa esessaieiliila etaita.
LUK 1:72 Ta poli aalousiusiaane ghe sausila tuvuita atoa, me eannaa inangari manga emua arau ghe aulia ngalokoila
LUK 1:73 ghe auliaala inangari nialokoi ta tuvuita ateva ta Abraham.
LUK 1:74 Eanna tani asaangita ta nimaira tau ngai ssateeita atoa me ita kkaueinia me ita rau mene matautu.
LUK 1:75 Liuna avalua o me nau ekapa atoa, nau sakesake ita, ita kasu tale salana manga me ghulughuluena ta matane.
LUK 1:76 Me io, natughu, aue la ghaseo va kapuna propete io Vau eteva; me io aue umuemuea Vau eteva tani aimonomonosiaa salane atikirighi,
LUK 1:77 tani ghelei masalika tale kapuna taumattu ngatoa, vaalua tani saanga me eghaa velu kaluira ssavoto,
LUK 1:78 tale aalousiusiaane kapuita Goto ateva, me mallanga ngepona liu eteva aue esio etaita
LUK 1:79 tani tau mae mallanga ateva tale taumattu ngatoa la tokatoka tale saurrom me tootoo nimate ateva me tani aitaraa kasukasuaaita tani lao tale salana luei.”
LUK 1:80 Ia o aliki eteva ghe namuula, me alomasaanganiaane ghe sarasarakanaailiila, me ghe tokatoka tale voto ateva karika righi taumattu etana, elomosina ta ghe vira mene ghaala nauna tani ppooaa tale taumattu nge Israeli etoa.
LUK 2:1 Tale isaa o nau, Siisa Augustus ghe alokoila kateva inangari va la ghaa akapa arariira taumattu ngatoa.
LUK 2:2 Nau eteva Kuirinius gavana ia eSiria, laghe gheleila aitiutiu eteva sensis.
LUK 2:3 Liuna avalua o me isaa akapa taumattu ghe oghioghi lao tale masaliki tuvuira atoa, me gavmani ghe ghaaghaa arariira.
LUK 2:4 Poli Josep ararimangalina aitauaa tee Deivit, liuna avalua o me ghe kasu vulila masaliki eteae eNasareti nge Galilii, me ghe saela eJiudia tale masalikina ateae Deivit, la kolokoloa va Betlehem, tani alokoi ararina ateae.
LUK 2:5 Ia me vause ateva laghe aseainiela va eghaaia, ararina ateae ta Meri, lalu ghe saela va gavmani ghe ghaa arariirarua. Isaa o nau Meri ghe suusunuku.
LUK 2:6 Ilalua eBetlehem me ghe ghaala nauna Meri tani molenaa,
LUK 2:7 me ghe molenaala natuna aitiutiu eteva aliki taita ia, me ghe ghiisainiela tale kalio me ghe alokoie siola tale aikaai aneira inana ateva vulumakao atoa, poli isaa akapa ale aiasoaso ghe pasula.
LUK 2:8 Eleka tale masaliki eteae eBetlehem, katoa tana tau ngai toi sipsipi laghe aaitoiaa kieira ghaata kkena tale voto ateva rarrasa etana, eleivoo.
LUK 2:9 Me kateva kapuna ensolo Vau eteva ghe rekataala etaira me mallangina ateva ghe talieinilala me laghe matautu saasakiaala.
LUK 2:10 Ensolo ateva ghe uela etaira va, “Am rau mene matautu, poli amae sio tani auliaa kieimim tale masi kiukiu. Isaa oia inangari aue eghelei isaa akapa taumattu la masimasieili.
LUK 2:11 Ia oia nau eteva aliki eteva, aiasaangimim ia, ange lutula tale masalikina ateae Deivit, ia Mesaea ia, me Vau ia.
LUK 2:12 Vaalua aue am kilaia, aue am taraia ghiighiisainia tale kalio, me easoaso tale aikaai aneira inana ateva vulumakao atoa.”
LUK 2:13 Arovaea nonga ta mene katoa ensolo oroiannaaili ila la tokatoka epona liu, laghe kaurekatila, me laghe tingina teela ia o ensolo ateva, me laghe tiuaala tani kkaua ararina ateae God, laghe ue va,
LUK 2:14 “Ita tau sae ararina ateae Vau eteva epona liu me tale kosa ateva luei aue etoka ta lo atoa God emaamasieinila.”
LUK 2:15 Nau ensolo atoa laghe kasu vulilala, me laghe saela epona liu, me tau ngai toi sipsipi etoa laghe aippooa ngaitauaala va, “Ita kasu me ita lao eBetlehem, me ita laa tara isaa o voto ange lutula, Vau eteva eauliaala.”
LUK 2:16 Laghe ailuiluila tani kasu, me laghe laa saopi sio Meri me Josep me aliki eteva, ghe asoaso tale aikaai aneira inana ateva vulumakao atoa.
LUK 2:17 Nau eteva laghe taraiela, laghe auliaa seela inangarina aliki eteva, ensolo ateva ghe auliaala etaira.
LUK 2:18 Me ila akapa taumattu ngatoa laghe nongola kiukiu tau ngai toi sipsipi etoa laghe auliaala, me laghe soghiaala.
LUK 2:19 Meri ghe ailokoia ngakapala isaa o inangari tale urunguitanina, me nau ekapa atoa ghe annaa.
LUK 2:20 Tau ngai toi sipsipi etoa laghe oghiaala, me laghe tau saela ararina ateae God, me laghe masimasiangailiila God, poli isaa akapa voto ensolo ateva ghe auliaala, laghe tarala me laghe nongola, nongina ghe auliaala.
LUK 2:21 Aiaaghaoaluna (8) ateva nau laghe isola aliki eteva, me laghe asela ararina ateae ta Iesu, kinna karika ghe kaaia me ensolo ateva ghe ase alokoila ararina ateae.
LUK 2:22 Ghe ghaala nau ta Josep me Meri tani raarangisana, tani aimulusi tee inangari nipaopao Moses ghe piti elokoila. Liuna avalua o me lalu ghe saula aliki eteva, me laghe saela eJerusalem tani apasungainia ta Vau eteva.
LUK 2:23 Lalu ghe anna tani aimuli tee Uru ngai Manga ateva eue va, “Isaa akapa aliki taita aitiutiu tani lutu, la taula lao me la ghamangaila ta Vau eteva.”
LUK 2:24 Lalu ghe saela tani ghelei aiaavusuvusuena, nongina inangarina Vau eteva ghe auliaala va, “Ghila alua nongina alikaoo alua, o valusu elua, lalu vira mene naanamuu.”
LUK 2:25 Isaa o nau kateva taumattu ghe tokatoka eJerusalem, ararina ateae ta Simion, ghe gheelei nonga voto ghulughuluena, me ghe aaimuli tee God. Spirit Manga ateva ghe tokatoka ta ngetana. Ghe toitoi ia o taumattu ngateva aue alona eusi Israeli etoa.
LUK 2:26 Spirit Manga ateva ang ghe aotula etana va karika aue emate lomosi ta etara mua kapuna Mesaea ngateva Vau eteva.
LUK 2:27 Spirit Manga ateva ghe katulainiela me ghe kupi ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, me kinna me tamane Iesu lalu ghe maeaa sio ia o aliki eteva Iesu etana, tani ghelei voto inangari nipaopao eaauliaa.
LUK 2:28 Me Simion ghe sauela me ghe kalopiela, me ghe tau saela ararina ateae God, me ghe uela va,
LUK 2:29 “Vau eteva, aghi kapum tau ngai nongonongo anna ieghi, ia oia urooroo tani tau velueghi tale luei, nongina ughe auliaala.
LUK 2:30 Mataghi ange tarala kalum niasaangi eteva,
LUK 2:31 ughe aimanomanosieiniela ta mataira isaa akapa taumattu ngatoa,
LUK 2:32 ia mallanga ia eaapasunga Vau eteva ta mene katoa patunganue namuu, me aue la gharuaa kapum taumattu nge Israeli etoa.”
LUK 2:33 Tamana me kinna Iesu lalu ghe soosoghiaa voto Simion ghe aauliaa tee Iesu.
LUK 2:34 Me Simion ghe arangiseilaluela, me ghe uela ta Meri va, “Ia oia natum ateva aue eghelei oroi taumattu nge Israeli, katoa aue la mate, me katoa aue la saanga, aue etoka tani aimatootoongana ta taumattu ngatoa, me karika poi aue la annaia,
LUK 2:35 me aue eghelei nannaaira aisuliaane aue eotu. Me io, Meri, alousiusiaam aue enongina baenata ateva epasapasa urunguitanim ateva.”
LUK 2:36 Vause ateva, propete ia, ghe vause namungailiila, ararina ateae ta Anna, natuna ia Panuel, tale ararimangali eteva ta Asa, ie tee ghe tokatoka tale ale manga ateva. Nau ghe laila ghe toka teela taitanna ateva ghaituae (7) ninamanama nonga me taitanna ateva ghe raue vuluela.
LUK 2:37 Taitanna ateva ghe raue vuluela, me ghe tokala ghe roola ghaoalungaulu ghaatiae (84) anna ninamanama, me ghe kakkaua tale ale manga ateva ellaa me eleivoo, me ghe naenae me ghe looloo sae tale nau laghe suitoongaala va la lao aitauaa etana tale ale manga.
LUK 2:38 Nau Simion ghe aaippooaa tee Meri me Josep, Anna ghe rekatala, me ghe tiuaala tani tau sae God, me ghe aauliaa aliki eteva ta lo atoa laghe toitoi kapuira tau ngai asaangi eteva Israeli etoa.
LUK 2:39 Nau Josep me Meri lalu ghe ghelei ekapala voto tale inangarina Vau eteva, me lalu ghe mene oghi siola tanganueirarua eNasareti, ta pai nge Galilii.
LUK 2:40 Ia o aliki eteva ang ghe naanamuu, me sarasarakana ia, alomasaanga ia, me God ghe aarangiseia.
LUK 2:41 Isaa akapaaili ninamanama, tamana me kinna Iesu lalu ghe saesae eJerusalem tale nivelu eitaua ngateae, laghe aseasea va Pasova.
LUK 2:42 Nau anna ninamanama Iesu ghe kasangaulu ghaluaela (12), laghe saela tale nivelu eitaua ngateae, nongina laghe gheelei arau.
LUK 2:43 Nau nivelu eitaua ngateae ghe ruula, tamane me kinna ngila ghe mene ooghiaa tani lao tanganueira, me taita arighi ta Iesu ghe tokala eJerusalem. Karika lalu ghe kilala.
LUK 2:44 Lalu ghe annaa va Iesu ghe kasukasu tee mene katoa taumattu. Laghe kasula ghe roola kateva nau, me lalu ghe tiuaala tani paea. Lalu ghe aaikolomainie see, ta mangaliirarua atoa me kapuirarua atoa.
LUK 2:45 Nau karika lalu ghe taraiela, lalu ghe mene oghiaa lao sio eJerusalem tani mene paea.
LUK 2:46 Ghalua nau ghe lange sio, me lalu ghe taraiela elome tale ale manga, ghe tokatoka tee tau ngai aapasunga ngatoa. Ghe nongonongola, me ghe kookolomila tale nikokkolomi.
LUK 2:47 Lo atoa laghe nongonongoa laghe soosoghiaa aalomasaanganiaane, me vaalua ghe liuliu uneira nikokkolomi.
LUK 2:48 Nau eteva kinna me tamane lalu ghe taraiela, lalu ghe soghieiniela, me kinna ghe uela etana va, “Natughu, vaalua me ughe ghelei evalueiengaluela o? Angalua me tamam angalu ghele nannangailiio nau eteva angalu ghele paepaeo.”
LUK 2:49 Ghe kolomilaluela va, “Vaalua me amalu paepaeaghi? Amalu rooroo tani kila va aghi tale alena ateva Tamaghi.”
LUK 2:50 Karika lalu ghe kila amasinala malloeanina voto ghe auliaala etairarua.
LUK 2:51 Me ghe usilaluela, me laghe siola eNasareti, me nau ekapa atoa ghe nongonongo usilainilalua. Me kinna ghe ailokoia ngakapaailila isaa o voto tale urunguitanina ateva.
LUK 2:52 Me Iesu ghe naanamuu, me aalomasaanganiaane tee ghe laa saesae, me God me taumattu ngatoa laghe aaloannaailiia.
LUK 3:1 Tale aiaakasangaulu ghalimae (15) ateae ninamanama ta Taiberias Siisa tani aitoiaa eRom, me Pontius Paelat gavana ia eJiudia, me Herot ghe aaitoiaa eGalilii, me tuena ta Pilip ghe aaitoiaa eIturea me eTrakonitis, me Lisanias ghe aaitoiaa eAbilen —
LUK 3:2 isaa o nau Annas me Kaeapas namuu ilalua ta pristi etoa ta aJiu etoa, me isaa o nau tee, Jon natuna Sekaraea ghe tokatoka tale voto ateva karika righi taumattu ta ngetana, me inangarina God ghe mae sio etana.
LUK 3:3 Jon ghe kasukasu ekapa see tale masaliki eJodan, kalakalaa tale ateo ateae, me ghe poppooaa ta taumattu ngatoa va la nna ngaioghioghiaa me la ghaa niasuu, me God aue ekkaluaa kaluira ssavoto.
LUK 3:4 Nongina propet Aisaea ghe pitila emua arau, ghe uela va, “Tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, lingi ngalo taumattu ngateva ekolokolo, eue va, ‘Am aimonomonosiaa salane atikirighi Vau eteva, am ghelei eghulughuluena akapala salane.
LUK 3:5 Aue la rovii liu me voto saesaena pei nikai emasina, me llo salana viloviloana pei nighelei eghulughuluena me voto sesaaili aue la ghelei emasina.
LUK 3:6 Me taumattu ngakapa atoa aue la tara kanna niasaangi God.’”
LUK 3:7 Oroienaaili taumattu ghe mae sio ta Jon va easuula, me Jon ghe uela etaira va, “Am nongina va natuira iem katu ngatoa! See euela etaimim va am ilou vuli sessaiaane Vau eteva ange anna tani lutu etaimim?
LUK 3:8 Am kuneaa righi ueimim tani apasunga va ngam ghe vella kaluimim ssavoto. Am rau mene ue va, ‘Ami tuvuna amami Abraham.’ Poli aghaauliaa etaimim va God erooroo tani ghelei isaa o atu etuvuna Abraham.
LUK 3:9 Kulum ateva aimonomonosiaanna ia tani tue akatuu ai, me isaa o ai karika ekuukuneaa masi uene aue la tue me la sau velu sae tale kuraa ateae.”
LUK 3:10 Me taumattu ngatoa laghe kolomila Jon va, “O sa ateva ami gheleia?”
LUK 3:11 Jon ghe uela etaira va, “Arova ghalua unem sioto, utau lao teva ta lo ateva karika teva unna, me arova righi anem inana, uparruu mene katoa.”
LUK 3:12 Tau ngai ghaa takis atoa tee laghe mae sio va easuula, me laghe uela ta Jon va, “Tisa, ami vaalua ami ghelei?”
LUK 3:13 Jon ghe uela etaira va, “Am ghaa lo viliki veu gavmani eue va am ghaa, am rau mene nim ghaa righi ta aloaloannaaimim.”
LUK 3:14 Me katoa tana soldia laghe kolomiela va, “Me ami, sa ateva ami gheleia?” Jon ghe uela etaira va, “Am rau mene amatautu taumattu ngatoa tani ghaa uneira viliki veu, me am rau mene aikameaa. Am masimasi tee aipoliimim.”
LUK 3:15 Ila akapa taumattu ngatoa laghe toitoi Mesaea ngateva, laghe nannaa va koti Jon Mesaea ia.
LUK 3:16 Jon ghe uela etaira va, “Aghi aghaasuuem tale manu, me mene kateva aue emae, ia sarasarakaniaane elaulau sarasarakaniaaghi. Karika masi taumattu ngieghi tani pulaka unna ai-iri aikasukasu. Ia aue easuuem tale Spirit Manga ateva me tale kuraa ateae.
LUK 3:17 Aue emae arova taumattu ngateva eposoposo unna poko ateva aisaraki uiti ia tani pola uiti tale kou uit, me aue eatoka aitauaa uiti tale ale ngai atoka uiti eteva, me aue evelu sae kou uiti tale kuraa ateae karika erooroo tani pala.”
LUK 3:18 Tale oroi asease salana, Jon ghe poppooaa masi kiukiu tale taumattu ngatoa.
LUK 3:19 Me Herot ia o gavana ia, Jon ghe uela etana va, “Karika masina ta ughe lai sarila Herodias, poli vausenni ia tuem.” Oroi mene kasina ase gheeleiaane sesa
LUK 3:20 me Herot ghe gheleila voto ateva sesaaili ia, nau ghe atoka ssola Jon tale ale mata voovoo.
LUK 3:21 Nau Jon ghe aasuu taumattu ngatoa, ghe asuu teela Iesu. Epona liu ghe otiela nau Iesu ghe looloo sae,
LUK 3:22 me Spirit Manga ateva ghe sio mae ta Iesu nongina ghila ateva, valusu ia. Me lingi ngalo ateva epona liu ghe uela va, “Io natughu io, aghaailousiangailiio me masimasiaaghi ta ngetam namungaili.”
LUK 3:23 Nau Iesu ghe tiuaala uunguaane koti anna ninamanama kotolungauluae (30). Taumattu ngatoa laghe annaa va natuna ia Josep, Josep natuna ia Heli,
LUK 3:24 me Heli natuna ia Matat, me Matat natuna ia Livae, me Livae natuna ia Melki, me Melki natuna ia Jannai, me Jannai natuna ia Josep,
LUK 3:25 me Josep natuna ia Mattataeas, me Mattataeas natuna ia Eimos, me Eimos natuna ia Nahum, me Nahum natuna ia Esli, me Esli natuna ia Naggai,
LUK 3:26 me Naggai natuna ia Mahat, me Mahat natuna ia Mattataeas, me Mattataeas natuna ia Semein, me Semein natuna ia Josek, me Josek natuna ia Joda,
LUK 3:27 me Joda natuna ia Joanan, me Joanan natuna ia Resa, me Resa natuna ia Serubabel, me Serubabel natuna ia Sealtiel, me Sealtiel natuna ia Neri,
LUK 3:28 me Neri natuna ia Melki, me Melki natuna ia Addi, me Addi natuna ia Kosam, me Kosam natuna ia Elmadam, me Elmadam natuna ia Er,
LUK 3:29 me Er natuna ia Josua, me Josua natuna ia Eliesa, me Eliesa natuna ia Jorim, me Jorim natuna ia Mattat, me Mattat natuna ia Livae,
LUK 3:30 me Livae natuna ia Simion, me Simion natuna ia Jiuda, me Jiuda natuna ia Josep, me Josep natuna ia Jonam, me Jonam natuna ia Eliakim,
LUK 3:31 me Eliakim natuna ia Melea, me Melea natuna ia Menna, me Menna natuna ia Mattata, me Mattata natuna ia Naetan, me Naetan natuna ia Deivit,
LUK 3:32 me Deivit natuna ia Jesi, me Jesi natuna ia Obed, me Obed natuna ia Boasi, me Boasi natuna ia Salmon, me Salmon natuna ia Nason,
LUK 3:33 me Nason natuna ia Aminadab, me Aminadab natuna ia Admin, me Admin natuna ia Arni, me Arni natuna ia Hesron, me Hesron natuna ia Peres, me Peres natuna ia Jiuda,
LUK 3:34 me Jiuda natuna ia Jekop, me Jekop natuna ia Aisiki, me Aisiki natuna ia Abraham, me Abraham natuna ia Tera, me Tera natuna ia Nahor,
LUK 3:35 me Nahor natuna ia Seruk, me Seruk natuna ia Reu, me Reu natuna ia Pelek, me Pelek natuna ia Eber, me Eber natuna ia Sela,
LUK 3:36 me Sela natuna ia Keinan, me Keinan natuna ia Apaksat, me Apaksat natuna ia Sem, me Sem natuna ia Noa, me Noa natuna ia Lemek,
LUK 3:37 me Lemek natuna ia Metiusila, me Metiusila natuna ia Inok, me Inok natuna ia Jaret, me Jaret natuna ia Mahalalel, me Mahalalel natuna ia Kenan,
LUK 3:38 me Kenan natuna ia Enos, me Enos natuna ia Set, me Set natuna ia Adam, me Adam natuna ia God.
LUK 4:1 Iesu ghe lau sae mae tale ateo ateae eJodan, me Spirit Manga ateva ghe pasula etana, me ghe ssoainiela tale voto ateva karika righi taumattu etana.
LUK 4:2 Namu ngateva ta raroai etoa ghe tootoongaala Iesu tale ghaatingaulu (40) nau. Isaa o nau karika ghe namanama poila, me airuuruu tale isaa o nau ghe maloola.
LUK 4:3 Namu ngateva ta raroai etoa ghe mae sio ta Iesu me ghe uela va, “Arova koronna va Natuna io God, uauliaa tale atu etiulu o me ekoli me everete.”
LUK 4:4 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, ‘Karika taumattu ngatoa va la maamaulue nonga tale inana.’”
LUK 4:5 Namu ngateva ta raroai etoa ghe saeaala Iesu tale motouru tani apasunga patunganue namu ngakapa atoa tale kosa ateva oia, me tale ia o tuku nau erighi ghe apasunga ngakapala kosa ateva.
LUK 4:6 Me ghe uela ta Iesu va, “Aue atau aatu matuutuliena, me unamuu tani aitaraa isaa o voto. Ta aghe ghaala isaa akapa o voto, me arova aghaloanna tani taula ta see, aue ataula.
LUK 4:7 Isaa o voto aue peim arova usuuiaa me ukkaueinaghi.”
LUK 4:8 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Ukkaua Vau eteva kapum Goto ia, me uaimulusi teeia nonga.’”
LUK 4:9 Ghe mene saeaala Iesu tale pungani ale manga ateva eJerusalem, me ghe uela va, “Arova Natuna io God, ulove velu sio.
LUK 4:10 Ta Uru ngai Manga ateva eue va, “‘Ia aue esuu kapuna ensolo atoa tani sio aitara ngamasinaailiio,
LUK 4:11 Me aue la sau evukalaio me karika aue utaghua kekem tale atu.’”
LUK 4:12 Iesu ghe uela etana va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Urau mene tootoonga Vau eteva kapum Goto ia.’”
LUK 4:13 Namu ngateva ta raroai etoa ghe ruu ekapala unna nitootoonga ta Iesu, me ghe kasu vuliela tani mene toi mene teva masi nau ppae.
LUK 4:14 Iesu ghe ghaala sarasarakana tale Spirit Manga ateva, me ghe kiri lao sio eGalilii, me kiukiuna ghe lao sio tale masaliki ekapa atoa.
LUK 4:15 Ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitaua ngatoa, me ila akapa laghe aarueinia.
LUK 4:16 Iesu ghe lao sio eNasareti nongina ghe namuula, me tale nau manga ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, nongina eghe gheelei nau ekapa atoa, me ghe tingina saela tani riti Uru ngai Manga ateva.
LUK 4:17 Me laghe taula vuku eteva unna ia propete Aisaea, laghe aseasea va skrol, ghe pulakaiela, me ghe paela inangari Aisaea ghe pitila,
LUK 4:18 ghe uela va, “Spiriti eteva ta Vau eteva etokatoka etaghi, poli eghe suitoongainaghila tani ppooaa masi inangari ta lo atoa karika peiira. Me ghe sungieghila tani ppooaa va la ghaa velu lo atoa tale ale mata voovoo, mata salusalu etoa aue la taatara, tani ruu maamatana ta lo atoa la gheelei sesa etaira,
LUK 4:19 me tani aulia ngaotu va nauna oia Vau eteva tani asaangi kapuna taumattu.”
LUK 4:20 Iesu ghe mene talila skrol ateva, me ghe taue lao sio ta lo ateva ghe aaitaraa skrol atoa, me ghe toka siola tani ppooaa. Ila akapa laghe pasiaala mataira etana,
LUK 4:21 me Iesu ang ghe aauliaa etaira va, “Inangari oia tale Uru ngai Manga ateva ange koronnala ghaine tale nongonongoaaimim.”
LUK 4:22 Laghe soghiaala tani nongo masi inangari ghe kupi ghoa mae ta paane, me laghe masimasila, me laghe aaikolomieinila va, “Ia oia natuna Josep, o karika?”
LUK 4:23 Iesu ghe auliaala etaira va, “Akilakila va aue am ue ta tuku inangari eteva va, ‘Io dokta io, ughelei emasinaio mua.’ Me aue am ue etaghi va, ‘Ughelei mua righi voto oia tanganuem, nongina ami ghe nongola ughe gheelei voto eKapenium.’”
LUK 4:24 Ghe mene uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika toa la rooroo tani oneoneaa teva propete tanganueira aitauaa me ia.
LUK 4:25 Aghaaulia ngakoronna va oroi vause raue vulu eIsraeli nau ta Elaija, nau karika teva vaoo tale kotoluae (3) ninamanama me ghaonomo (6) ulana, me paka maloo ateva ghe asola eIsraeli.
LUK 4:26 Vau eteva ghe tam suula Elaija va ghe lao ta teva aIsraeli, ta ghe lao sio tale masaliki eteae eSarepat, ta vause raue vulu eteva elome tale patunganue namu ngateae eSaedon.
LUK 4:27 Me tee, oroi taumattu nge Israeli, isiki tasussuku eteva ghe ghaailala, nau ta propete ateva Elaisa, karika laghe raarangisanala, me Naaman nonga, aSiria ia, ghe raarangisanala.”
LUK 4:28 Lo atoa elome tale ale nivelu eitaua ngateva laghe nongola inangarina me ghe sessaieiliilala.
LUK 4:29 Laghe tingina saela, me laghe kuneiela, me laghe ae velue ghoala eleka tale masaliki taatara ateae, me laghe saeainiela tale motouru eteva. Laghe aloanna tani bbi velue sio tale vallae.
LUK 4:30 Me Iesu ghe kasula ta mallomeira, me ghe kasu vulilala.
LUK 4:31 Iesu ghe lao sio eKapenium, masaliki taatara ia eGalilii. Vara nau manga ateva ghe mae sio, me ghe tiuaala tani apasunga inangarina God ta taumattu ngatoa.
LUK 4:32 Laghe soghiaala voto ghe aauliaa, ta nonginaaili taumattu ngateva matuutuliena ia.
LUK 4:33 Elome tale ale nivelu eitaua ngateva, taita ateva, raroai eteva ghe tokatoka etana. Ghe sama anamuula,
LUK 4:34 me ghe uela va, “Iesu aNasareti io, umae sio tani ghelei sa ateva etaimami? Vara ughelei saasakieinamami? Akilakilaio, io manga io kapuna io God.”
LUK 4:35 Iesu ghe uela va, “Urau mene sama! Kupi ghoa mae!” Ghe kupi ghoala, me ghe gheleila taumattu ngateva ghe katuula elome ta taumattu ngatoa, me karika ghe vakovakola.
LUK 4:36 Ila akapa laghe soghiaala tani nongo me tara, me ngila ghe aippooaa elome etaira va, “Saa voto llo oia? Matuutuliena me sarasarakana inangarina! Epoppooaa ta raroai etoa, me la kupikupi ghoa!”
LUK 4:37 Kiukiuna Iesu ghe lao sio tale mene kasina masaliki.
LUK 4:38 Iesu ghe kupi ghoala tale ale nivelu eitaua ngateva, me ghe lao sio tanganue Saemon. Alumuna Saemon ghe iisiki, vilikina ghe aanasa atingina me matana ghe valavalanga. Laghe aulieiniela ta Iesu va esausia.
LUK 4:39 Iesu ghe tingina valaala ta komona vause ateva, me ghe paola isiki eteva, me ghe kapala. Vause ateva ghe masinala, ghe totula, me ghe kaisila aneira inana.
LUK 4:40 Nau sinaka ateva ang ghe suusuu, laghe maea ngakapa sio taumattu asease isiki etaira, tani ghaa niaisausi ta Iesu. Ghe nim saasaoaa nimana etaira me laghe maamasina.
LUK 4:41 Raroai etoa laghe kupikupi vulu ghoa taumattu ngatoa, me laghe samasama anamungaili, laghe ue va, “Io Natuna io God.” Iesu ghe paopaola me ghe ue ta raroai etoa va, “Am rau mene sama,” poli ila raroai etoa la kilakila va ia Mesaea ia.
LUK 4:42 Elue talaua poopooa Iesu ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu etana, me laghe paepaea. Nau laghe taraiela, laghe auliaala etana va erau mene kasu.
LUK 4:43 Ghe uela etaira va, “Karika apoppooaa nonga etaimim. Atani ppooaa masi kiukiuna ararimangalina ateva God ta mene kasina masaliki taatara, mausina avalua o me Tamaghi ghe sungieghila.”
LUK 4:44 Liuna avalua o me ghe poppooaa tale ale nivelu eitaua ngatoa eJiudia.
LUK 5:1 Kateva nau, Iesu ghe tiitingina elosamarra tale ateo talia ngateae eGenesaret, me oroieili taumattu ngatoa laghe mene tomuela, tani nongo inangarina ateva God.
LUK 5:2 Me Iesu ghe tarala paanaka aluepai, lalu ghe vuuvukala tale ateo talia ngateae, me tau ngai pae kko atoa laghe kkure vululaluela, me laghe porapora uneira uvena.
LUK 5:3 Me ghe aikaaila tale gharighi paanaka, unna ia Saemon, me ghe uela ta Saemon va esiki tee ghoa paanaka arighi mala masau elosamarra. Me ghe toka siola tale paanaka arighi, me ghe mene tiuaala tani apasunga.
LUK 5:4 Nau ghe ruula tani sama, me ghe uela ta Saemon va, “Ose tee ghoala elo malionge, me am velu sio uneimim uvena aighaa kko.”
LUK 5:5 Saemon ghe liula tani ue va, “Namu ngateva, eleivoo ami tootoonga poila tani luku, me karika poi ami ghaala teva, me elue talaua teeiemamila. Me poli angu aauliaa, aue amene ghoa velu sio isaa oia uvena.”
LUK 5:6 Me nau eteva laghe velu siola uneira uvena, laghe ghaala oroieili kko, me uneira uvena ghaisa ngarighi ghe tarrii.
LUK 5:7 Vara me angila ghe palepale lao mene kasina kapuira, laghe vuuvukala tale mene kateva paanaka, tani mae sausila. Me laghe mae sio, laghe kaaila kko tale paanaka alua, me ghaisa ngarighi lalu ghe vuluu.
LUK 5:8 Nau eteva Saemon Pita ghe tara avaluela o, ghe tturrula ta liue kkena Iesu, me ghe uela va, “Vau eteva, kasu vulueghila; ta aghi tau ssavoto ieghi.”
LUK 5:9 Poli ia me kapuna atoa laghe soghiaala voto oia, nau laghe tarala,
LUK 5:10 me tee Jeimis me Jon, natuna ilalua Sebedi, lalu ghe uungu eitauaa tee Saemon. Me Iesu ghe uela ta Saemon va, “Karika umene matautu: aue llo to nau emaemae, aue utau ngai luku taumattu.”
LUK 5:11 Me nau eteva laghe ssola elae, laghe kasu vulila isaa akapa voto me laghe usiela.
LUK 5:12 Kateva nau, Iesu ghe tokatoka tale kateae masaliki, me kateva taumattu, anna tasussuku eteva, ghe tarala Iesu, me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe uela etana va, “Vau eteva, marova ualoanna, urooroo tani ghelei eraarangisanaieghi ta mata God!”
LUK 5:13 Iesu ghe ssuuaala nimana, me ghe posoala, me ghe uela va, “Aghaaloanna. Angu raarangisanala!” Arovaeaata ta tasussuku eteva ghe kasu vulila taumattu ngateva.
LUK 5:14 Iesu ghe uela etana va, “Urou mene kiukiu ta teva taumattu, ta ulaa tara mua pristi eteva, me ia aue eauliaa ta taumattu ngatoa va angu raarangisanala, me ughelei sae aiaavusuvusuena, nongina Moses ghe auliaala.”
LUK 5:15 Me kiukiuna Iesu ghe kasu ekapa seela, me oroieili taumattu ghe mae sio tani nongoa, me ghe ghelei emasinailala.
LUK 5:16 Me oroiaata nau ghe kasukasu vuli taumattu ngatoa, me ghe laolao tale voto karika righi taumattu etana, me ghe looloo sae.
LUK 5:17 Kateva nau, Iesu ghe mene aapasunga, me katoa Paresi me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, laghe mene mae sio tani toka. Laghe kasula eJerusalem, me isaa akapa lutu masaliki eGalilii me eJiudia. Me sarasarakaniaane Vau eteva ghe toka aitauaa teela Iesu, tani ghelei emasina lo atoa laghe iisiki.
LUK 5:18 Katoa taumattu laghe sau mae sio kateva taita. Ia oia taita ateva riuna atoa matena ila, me ghe asoaso tale komona atiulu. Laghe aaloanna tani saue sso tale ale ateva tani taue lao ta Iesu.
LUK 5:19 Me poli oroieili taumattu ghe tokatoka, me karika righi salana tani ssoainia, laghe saue saela epona tale pungani ngale ateva, laghe ghaa vella aiaakou, me laghe taue siola tee komona atiulu elome ta taumattu ngakapa atoa, me emua ta Iesu.
LUK 5:20 Nau eteva Iesu ghe tarala uneira niaiesoaa, me ghe uela ta taumattu ngateva va, “Kapughu, kalum ssavoto ange kapala!”
LUK 5:21 Tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me Paresi etoa, laghe tiuaala tani nnaa elome tale nannaaira va, “Saa taumattu ia ierai oia me eaauliaa saasakiaa tee God, nau egheeleia va eaairooa tee God! Poli God nonga erooroo tani kkaluaa ssavoto!”
LUK 5:22 Iesu ghe kilala nannaaira, me ghe uela etaira va, “Vaalua me am nannaa isaa ona ase voto tale urunguitaniimim?
LUK 5:23 Vaalua, malumina tani ue va, ‘Kalum ssavoto ange kapala,’ o tani ue va, ‘Tingina saela, me ukasu’?
LUK 5:24 Ghaine aghaloanna va am tara kila, va Natuna ateva Taumattu ngateva matuutuliena teeia tani kkaluaa ssavoto tale kosa ateva.” Me Iesu ghe uela ta taumattu ngateva oia va, “Aghaauliaa etam va, tingina saela, me usau komom, me ulao tanganuem!”
LUK 5:25 Katengaata ta taumattu ngateva ghe tingina saela, ta mataira taumattu ngakapa atoa, ghe saula komona ghe asoaso etana, me ghe lao sio tanganuena, me ghe tau saela ararina ateae God.
LUK 5:26 Taumattu ngakapa atoa laghe soghiaala isaa oia voto ghe lutula. Laghe matautula, me ila tee laghe tau saela God, laghe ue va, “Ngami tarala kateva ase voto ghaine!”
LUK 5:27 Emulina, Iesu ghe laolao, me ghe tarala tau ngai ghaa takis eteva, ararina ateae ta Livae, ghe tokatoka tale natu ngale arighi aighaa takis ia. Iesu ghe uela etana va, “Mae usieghi.”
LUK 5:28 Livae ghe tingina saela, ghe kasu vuli ekapaailiila voto, me ghe usiela.
LUK 5:29 Me Livae ghe gheleila kinatama ninamanama ateae tanganuena mausi Iesu, me tale ninamanama ateae, oroieili tau ngai ghaa takis atoa, me mene katoa taumattu, laghe toka aitauaa teeilaluela.
LUK 5:30 Paresi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, ila tee Paresi ila, angila ghe samasama anamuu kapuna disaepolo atoa Iesu. Laghe ue va, “Vaalua me am namanama me am ropiropi, aitauaa tee tau ngai ghaa takis atoa me tau ssavoto atoa?”
LUK 5:31 Me Iesu ghe liula inangariira me ghe uela va, “Karika va masina atoa la laa taatara dokta, ta isikinna atoa.
LUK 5:32 Karika aghe sio mae tani kolo ghulughuluena taumattu, ta aghe sio mae tani kolo tau ssavoto atoa tani nna ngaioghioghiaa.”
LUK 5:33 Me taumattu ngatoa laghe uela ta Iesu va, “Oroiaata nau, kapuna disaepolo atoa Jon laghe naenae, me laghe looloo sae, me kapuira disaepolo tee atoa Paresi etoa, la gheelei evalua o. Me io, kapum disaepolo atoa la tam naenae.”
LUK 5:34 Me Iesu ghe uela va, “Marova kateva taita ealoanna tani lai, koti aue am auliaa ta kapuna atoa va la rau mene namanama, nau eteva ia o taita ateva etokatoka teeila? Karika!
LUK 5:35 Me auena, nau la vira ghaaghaa velu taita ateva, ia o nau eteva, la vira nae.”
LUK 5:36 Iesu ghe auliaa teela kateae kiukiu niaimatoonga etaira va, “Marova pokane ateva aiaasae ange tarriila, karika teva taumattu erooroo tani mene rasi ouna ateva aiaasae, tani samapi tarrii eteva tale pokane ateva aiaasae. Marova egheelei evalua o, aue eghelei kiikiiuaa ouna ateva aiaasae, me tee ia o ouna ateva aiaasae, karika aue masina tee pokane ateva aiaasae.
LUK 5:37 Karika teva taumattu etottoli kaai ouna uaeni tale pokane ateva aikaai gheelei tale viliki meemee. Marova eghelei evalua o, aue ouna uaeni eghelei polaki aikaai eteva, me aue ilalua akapa uaeni eteva me aikaaina ateva aue lalu peisaane.
LUK 5:38 Liuna avalua o me la tottoli kaai ouna uaeni tale ouna aikaai manu gheelei tale viliki meemee.
LUK 5:39 Me lo atoa taumattu la ropiropi pokane uaeni, karika aue la aloanna ouna. La ue va, ‘Llo pokane masinaaili.’”
LUK 6:1 Kateva nau manga, Iesu ghe kasu longotila tale utani uiti eteae. Kapuna disaepolo atoa laghe ghaala kasina tana uiti, me laghe sapusapulaa vella vilikina ta nimaira, me laghe namala.
LUK 6:2 Katoa tana Paresi laghe uela etaira va, “Vaalua me am gheelei voto ona, inangari nipaopao eue va karika masina tani ghelei tale nau manga ateva?”
LUK 6:3 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Koti karika am ghe ritila kiukiuna ateae Deivit, nau ia me kapuna atoa laghe maloola,
LUK 6:4 me ghe ssola tale alena ateva God, me ghe ghaala verete laghe amangala, me ghe namala, me ghe tau lao sio tee ta lo atoa laghe kasukasu teeia. Isaa oia verete karika erooroo va nim taumattu enama, ta pristi nonga atoa.”
LUK 6:5 Me Iesu ghe uela etaira va, “Natuna ateva Taumattu ngateva Vau ia tale nau manga ateva.”
LUK 6:6 Mene kateva nau manga, Iesu ghe kupi ssola tale ale nivelu eitaua ngateva tani ppooaa, me kateva taita ghe tokatoka, nimane muenna atelange matena ia.
LUK 6:7 Tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me Paresi etoa, laghe taatara usiusi Iesu, laghe aloanna tani kila va aue eghelei emasina tau sessa atoa ta nau manga ateva, o karika. Laghe paepae righi salana tani laoaa Iesu tale niaisakei.
LUK 6:8 Me Iesu ang ghe kila vella nannaaira, me ghe uela ta taumattu ngateva, nimana atelange matena ia, va, “Tingina saela, me la taraio.” Me ghe tingina saela.
LUK 6:9 Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaloanna tani kolomiem kateva voto. Emaamasina tani ghelei masi voto, o sesa voto, ta nau manga ateva? Tani asaangi maamauluaa kateva taumattu, o tani turungia?”
LUK 6:10 Ghe aitara ngakapa seela etaira, me ghe uela ta taumattu ngateva va, “Korosila nimam atelange.” Me ghe gheleila, me nimana atelange ghe masinala nongina emua arau.
LUK 6:11 Me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, me Paresi etoa, ghe sessai etinginailala. Me angila ghe aailoe va, “Sa ateva ita gheleia ta Iesu?”
LUK 6:12 Kateva nau tale isaa o nau, me Iesu ghe saela tale motouru tani looloo sae, ghe looloo saela ta God tale ia o voo ngateva, lomosi ta ghe paila.
LUK 6:13 Nau eteva ghe paila, ghe kolo aitauaala kapuna disaepolo atoa, me ghe suitoongaala kasangaulu ghalua (12), me ghe mene aselala va apostolo ila.
LUK 6:14 Kateva ta Saemon (Iesu ghe aseala va Pita etana), me ghe kolo teela Andru, tue me nenga ilalua me Saemon, me Jeimis, me Jon, me Pilip, me Batolomiu,
LUK 6:15 me Matiu me Tomas, Jeimis natuna ia Alpeas, me Saemon laghe asease Selot etana,
LUK 6:16 me Jiudas natuna ia Jeimis, me Jiudas Iskariot, ia auena ghe tau lao Iesu ta nimaira tau ngai ssateena atoa.
LUK 6:17 Iesu me ila o kapuna disaepolo atoa, laghe sio mae tale motouru eteva, me laghe tinginala tale malaale. Ia, me oroieili kapuna disaepolo atoa, me oroieili tee taumattu, laghe kasula tale distriki eteva eJiudia, me masaliki taatara ateae eJerusalem, me tale samarra ateva kalakalangina tale masaliki taatara aluae eTaer me eSaedon,
LUK 6:18 laghe mae sio tani nongoa, me laghe maeaa tee sio kapuira tau sessa atoa va la masina. Me lo atoa tee sesa spiriti eteva ghe tokatoka etaira, Iesu ghe ghelei emasinailala.
LUK 6:19 Me oroieili taumattu angila ghe paepaea tani nim tulia, poli sarasarakana ghe kasukasu etana, me ghe ghelei emasina akapailala.
LUK 6:20 Iesu ghe taatara lao sio ta kapuna disaepolo atoa, me ghe uela va, “Aue emasinaaili ta lo atoa karika tue peipeiena am, poli ararimangalina ateva God kaluimmi ia.
LUK 6:21 Aue emasinaaili ta lo atoa ghaine am maamaloo, ta auena essoiem. Aue emasinaaili ta lo atoa ghaine am aalousiusi, ta auena am kanga.
LUK 6:22 Aue emasinaaili etaimim nau eteva taumattu ngatoa la sessa teeiem, me nau eteva la aatoka apolapolaiem, me la lakolakoam, me la ue va, ‘Io sesa taumattu io,’ mausi Natuna ateva Taumattu ngateva!
LUK 6:23 “Am rooroo tani masimasi nau eteva llo o elutu, me am loku, me am masimasi, poli namungaili aipoliimim etoitoiem epona liu. Nongina emua arau, tuvuira atoa laghe gheleila isaa oia voto ta propete atoa.
LUK 6:24 “Me am lo atoa tue peipeiena am, aue esesaaili etaimim, poli nimasimasi ghaine am ghaaghaa, auena ekarika.
LUK 6:25 Me am lo atoa ghaine esossoiem, aue esesaaili etaimim; auena am maloo! Me lo atoa ghaine am kangkanga, aue esesaaili etaimim; auena am alousiusi me am ngala!
LUK 6:26 Me marova taumattu ngakapa atoa la aasaesae arariimim, aue esesaaili etaimim; nongina emua arau, tuvuira atoa laghe gheleila isaa oia voto ta propete kamekame atoa.
LUK 6:27 “Me aghaauliaa ta lo atoa am nongonongo, va am ailousiaa tau ngai ssateeimim atoa, am ghelei masi niuungu ta lo atoa la sessa teeiem.
LUK 6:28 Am arangise lo atoa la poppooaa saasakiaa teeiem, me am pure ta lo atoa la aloanna tani ghelei saasakieiniem.
LUK 6:29 Me marova teva eposala kativilau bbam, utau lao mene kativilau me eposala teeia; me marova teva taumattu ealoanna tani ghaa unem aiaasae ngeleka ateva, masina eghaa tee unem sioto ateva.
LUK 6:30 Utau lao peim ta lo ateva ekolomio, me marova lo ateva ange ghaala righi peim, urau mene kolomia va emene kiriaa mae.
LUK 6:31 Am ghelei voto ta mene kateva taumattu nongina am aloanna va emene ghelei mae etaimim.
LUK 6:32 “Marova am ailousiaa nonga lo atoa la aailousieiniem, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Poli tau ngai gheelei ssavoto atoa tee la ailousiaa lo atoa la aailousieinila!
LUK 6:33 Me marova am gheelei emasina ta lo atoa la gheelei emasina etaimim, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Tau ngai gheelei ssavoto tee atoa, la gheelei evalua o!
LUK 6:34 Me marova am tau viliki veu nonga ta lo atoa am nannaa va ila aue la mene liu etaimim, vaalua me am aaloanna tani ghaa nimasimasi? Tau ngai gheelei ssavoto tee atoa la tautau viliki veu ta tau ngai gheelei ssavoto atoa, me ila tee la annaa va aue la ghaa ailiuliu!
LUK 6:35 Am ailousiaa tau ngai ssateeimim atoa, me am ghelei masi voto etaira; am aiparruaa viliki veu, me am rau mene nnaa va am mene ghaa ailiuna. Poli am, aue am ghaa namungaili aipolipoli, me aue natuna iem lo ateva Iaaili Epona. Ta egheelei masina ta lo atoa karika la kaakaili emasina me lo atoa sesa gheeleiaaira.
LUK 6:36 Am alousiusi tee mene katoa taumattu, nongina Tamaimim ateva eaalousiusi teeiem.”
LUK 6:37 Iesu ghe mene uela va, “Am rau mene ue va katoa nonga taumattu la gheelei ssavoto, me God karika aue eue teeiem va am tee am gheelei ssavoto; am rau mene sunganaa tau lao sesa aipolipoli ta kateva; me God karika aue esunganaa tau aatu sesa aipolipoli etaimim. Am kkaluaa gheeleiaa kateva taumattu, me God aue ekkaluaa gheeleiaaimim.
LUK 6:38 Am parruu, aue God emene tau aatu etaimim; ekaai, me emonnaa tau sio, me emene kaai, me aue epasu, me aue ekao velu kasina. Llo am tautau lao ta katoa, aue God emene tau aatu nongina am tautaula.”
LUK 6:39 Iesu ghe kiukiuaala kateae kiukiu niaimatoonga, “Teva mata salusalu karika erooroo tani katulaa mene teva mata salusalu; marova egheelei, aue lalu katuu velu sio tale liu eteva.
LUK 6:40 Tau ngai ghaa alomasaanga ateva karika namuu ia ta kapuna tau ngai aapasunga ngateva. Nau ange kila akapala voto, aue enongina kapuna tau ngai aapasunga ngateva.
LUK 6:41 “Vaalua me utaatara nonga vongovongo ta matana kapum ateva, me karika utaatara paka palanga ateva ta matam?
LUK 6:42 Vaalua me ualoanna tani ue ta kapum ateva va, ‘Kapughu, aghaaloanna tani ghaa velu tuku vongovongo ateva ta matam,’ me io karika urooroo tani tara paka palanga ateva ta matam? Usimaghalue io, ughaa velu mua paka palanga ateva ta matam, me utaatara amasina tani ghaa velu tuku vongovongo ateva ta matana kapum ateva.
LUK 6:43 “Masi ai eteae karika ekuukuneaa sesa ue ngai, tee sesa ai eteae karika ekuukuneaa masi ue ngai.
LUK 6:44 Isaa akapa ai la taatara kila tale ueira la kuukuneaa. Karika am ghaaghaa ue ngai tale uasa karasa atikirighi, me ue uasa tale ai rorroana ateae.
LUK 6:45 Masi taumattu ngateva eaapasunga masi voto tale masi urunguitanina ateva, me sesa taumattu ngateva, sesa voto eghooa tale llo sesa etokatoka tale urunguitanina ateva. Sesa voto taumattu ngateva egheelei, etokatoka tale urunguitanina ateva, eaapasunga nau eteva eaaippooaa.”
LUK 6:46 Iesu ghe mene auliaa tee lao sio va, “Vaalua me am aseaseaghi va, ‘Vau eteva,’ me karika am gheelei nongina aghaauliaa?
LUK 6:47 Aue aghapasunga va saa taumattu ia lo ateva emaemae etaghi, me enongonongo inangarighi, me eaimulusi tee.
LUK 6:48 Ia nongina lo ateva taumattu ghe kai liu siola, me ghe atulula alena ateva epona tale atu. Nau eteva ateo ateae ghe ghoala, me ghe akala poila ale ateva, karika poi ghe aisiisiaala, poli ghe atulu ekorokoronganaailiiela.
LUK 6:49 Me lo ateva taumattu enongonongo inangarighi, me karika egheelei, ia nongina lo ateva taumattu ghe atulula alena ateva tale kosa karika korokorongana. Me nau eteva ateo ateae ghe ghoala, me ghe akalala ale ateva, ale ateva ghe katuula, me ghe akalainiela.”
LUK 7:1 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o voto ta nongonongoaa taumattu ngatoa, me ghe ssola eKapenium.
LUK 7:2 Kateva namuu ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii, kapuna tau ngai nongonongo anna ateva ghe isikila, me ghe aailousiangailiia, me ang ghe aainasiaa tani mate.
LUK 7:3 Namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe nongola va Iesu ang ghe rekatala, me ghe suula namuu ta aJiu etoa, tani laa koloa va emae ghelei emasina kapuna tau ngai nongonongo anna ateva.
LUK 7:4 Nau laghe lao sio ta Iesu laghe aipoopoliangaili tani kolo Iesu, me laghe ue va, “Utani sausia,
LUK 7:5 poli eailousiangailiita aJiu etoa, me ghe sausitala tani atulu aleita ale nivelu eitaua ngateva.”
LUK 7:6 Liuna avalua o me Iesu ghe usilala. Ang ghe aakalakalaa tanganuena, me namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe suula kapuna atoa tani laa ue etana va, “Vau eteva, urau mene nnaa. Karika masina ieghi va umae tanganueghi.
LUK 7:7 Mausina avalua o me karika ataataraieghi va masi taumattu ieghi tani mae taraio. Anim anna va uppooaa teva tuku inangari, me aue kapughu tau ngai nongonongo anna ateva emasina.
LUK 7:8 Aghi tee auungu ta namu ngatoa, me aghaaitoiaa katoa tani tau ngai uvii. Arova aue ta kateva va, ‘Lao sio,’ aue elao, va aue va, ‘Mae sio,’ aue emae, me arova aghele ue ta kapughu tau ngai nongonongo anna ateva va, ‘Gheleila llo toko,’ egheelei.”
LUK 7:9 Iesu ghe soghieiniela nau ghe nongoala. Ghe kiriela, me ghe taatara lao sio ta taumattu ngatoa laghe aaimuli teeia, me ghe uela va, “Aghaauliaa etaimim va ia oia ase niaikaaia ngateva namuu ia, karika aghe tara poia eIsraeli.”
LUK 7:10 Me taumattu ngatoa ghe sungilala, laghe oghi lao sio elo ale, me laghe tarala tau ngai nongonongo anna ateva, ta ang ghe masinala.
LUK 7:11 Kasina nau ghe lange sio, me Iesu ghe lao sio tale masaliki eteae eNain. Kapuna disaepolo atoa me tana taumattu ngatoa laghe usiela tani lao.
LUK 7:12 Nau ang ghe reerekata tale namu ngateae atamana tale ia o masaliki eteae, me ngeila ghe sausau emae ghooa taumattu ngateva matena ia. Vause ateva raue vulu ia, ie nonga o natuna ateva ghe matela. Me oroieili taumattu tale ia o masaliki eteae laghe usiusi kinna.
LUK 7:13 Nau Vau eteva ghe taraiela, urunguitanina ateva ghe alousiusi teeiela, me ghe uela etana va, “Urou mene ngala.”
LUK 7:14 Ghe lao sio tale aisalo ateae laghe sausaua etana, me ghe posoala, me lo atoa laghe sausaua laghe matua atinginala. Me ghe uela va, “Taita ateva, aghaauliaa etam va totula!”
LUK 7:15 Taumattu ngateva matena ia ghe totu etokala, me ghe tiuaala tani sama. Me Iesu ghe taue lao sio ta kinna.
LUK 7:16 Taumattu ngatoa laghe soghiaala, me laghe tau saela God, me laghe ue va, “Propete ateva namuu ia ange rekataala elome etaita. Me God ange mae sio tani sausi kapuna taumattu ngatoa.”
LUK 7:17 Isaa o kiukiuna Iesu ghe kasu ekapa seela eJiudia, me tale distriki kalakalangina eJiudia.
LUK 7:18 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe aulia ngakapala isaa o kiukiu etana. Ghe kolola ghalua,
LUK 7:19 me ghe sungilaluela va lalu laa kolomi Vau eteva va, “Io ia o taumattu ngateva laghe uela va aue emae, o aue ami mene toi ppae mene teva?”
LUK 7:20 Nau lalu ghe laa rekata sio ta Iesu, lalu ghe uela ta Iesu va, “Jon tau ngai aasuu ia esungiengaluela tani mae kolomio va, ‘Io ia o taumattu ngateva laghe uela va aue emae, o ami mene toi ppae mene teva?’”
LUK 7:21 Ia o nau eteva, Iesu ghe ghelei emasinala oroi taumattu tau sessa, me lo atoa raroai etoa laghe tokatoka etaira, me ghe gheleila mata salusaluna atoa laghe taatarala.
LUK 7:22 Ghe liula ta lo atoa Jon ghe sungilala va, “Am oghi lao sio, me am laa ghauliaa ta Jon llo ngam tarala, me ngam nongola. Mata salusaluna atoa la taatarala, me vereverenna atoa la kasukasula me tasussukuna atoa la raarangisanala, me talinga volongo atoa la nongonongola, me matena atoa la totula, me lo atoa karika peiira la nongola masi kiukiu.
LUK 7:23 Me aue emasinaaili ta taumattu ngateva, unna niaiesoaa etam kaakatuu vulueghi.”
LUK 7:24 Vara me lo atoa Jon ghe sungilala laghe kasula, me Iesu ghe tiuaala tani auliaa Jon ta taumattu ngatoa. Ghe ue va, “Sa ateva am ghe ssola tani taraia tale voto ateva karika righi taumattu etana? Pitpiti eteva ghe kuukuueinia?
LUK 7:25 Arova karika, tani sa ateva am ghe kasueiniela tani sso taraia? Teva taumattu ghe aasae righi masi ghinna? Karika va isaa avalua o, ta lo atoa la asae masi ghinna, me la tokatoka tale masi nitoka, la tokatoka tanganuena king.
LUK 7:26 Tani sa ateva am ghe kasula tani sso taraia? Propete ateva? Aghaauliaa etaimim va ue, me emene laulau mene katoa propete.
LUK 7:27 Ia o taumattu ngateva, Uru ngai Manga ateva ghe aaulieinia nau ghe uela va, “‘Tarala, aue asuu aikasuaa inangarighi eteva emuemueinio, me ia aue eaimonomonosiaa ngamuemue ngalokoi salam.’
LUK 7:28 Aghaauliaa etaimim va, ta lo atoa laghe lutula tale kosa ateva oia, karika teva erooroo ta Jon. Me lo ateva karika teae ararina, me iaaili euu tale ararimangalina ateva God, elaulau Jon.”
LUK 7:29 (Taumattu ngakapa atoa, me tau ngai ghaa takis atoa, nau laghe nongola inangarina Iesu, laghe akoronnala va salane God koronna, poli Jon ghe asuulala.
LUK 7:30 Paresi etoa me lo atoa tau ngalomasaanga ila tale inangari nipaopao, laghe ratila aloaloannaane God etaira poli karika va Jon ghe asuulala.)
LUK 7:31 Me Iesu ghe mene uela va, “Sa ateva voto arooroo tani auliaa me eaimatoonga taumattu tale lo ateva oia vituu? Me ila saa taumattu ngila?
LUK 7:32 Ila nonginaaili aliki etoa la tokatoka tale liu nianamisi, katoa la ue lao ta mene lutu katoa va, “‘Ami ghe vuuvuu kkinari nilai eteae etaimim, me karika am ghe lokuloku; ami ghe uuei kkinari nialousiusi, me karika am ghe ngangngala.’
LUK 7:33 Nau Jon tau ngai aasuu ia ghe mae sio, me karika ghe namanama verete, me karika ghe ropiropi uaeni, am ue va, ‘Raroai eteva ghe tokatoka etana.’
LUK 7:34 Me nau Natuna ateva Taumattu ngateva ghe mae sio, me ghe namanama, me ghe ropiropi, am ue va, ‘Tau ninamanama ia, me tau niropiropi ia, me kapuira ia tau ngai ghaa takis atoa, me tau ssavoto atoa.’
LUK 7:35 Masi ninannaa kanna God eaapasunga va koronna ia tale maamauluaaira lo akapa atoa la aaimuli teeia.”
LUK 7:36 Kateva Paresi ghe kolola Iesu va ghe laa namanama teeia tanganuena. Liuna avalua o me Iesu ghe lao sio tanganuena, me ghe lao sio tale tevoo tani namanama.
LUK 7:37 Kateva vause tale ia o masaliki eteae, tau ngai ghelei ssavoto ia, ghe nongola va Iesu ghe namanama tanganuena Paresi eteva. Liuna avalua o me ghe ghaa lao sio aikaai eteva alabasta ia, pasu ia tale aiaaoo masinaaili ngusungusuaane.
LUK 7:38 Ghe suuiaala emuli ta liue kkena Iesu, me ghe tiuaala tani ngala, me ghe apposi kkena Iesu tale rarum matane, me ghe uluulu tale uu nguruna, me ghe nguungusuaa kkena, me ghe kaokao masi aiaaoo.
LUK 7:39 Paresi eteva ghe koloala ghe tarala isaa o voto, me ghe tiuaala tani nna ngainao elome etana va, “Arova taumattu ngateva oia va propete ia, aue ghele kila va see eposoposoa, ta vause ateva oia tau ssavoto ia.”
LUK 7:40 Iesu ghe liula etana me ghe uela va, “Saemon, aghanna tani auliaa kateva voto ta ngetam.” Saemon ghe liula me ghe uela va, “Tisa, aulieiniela.”
LUK 7:41 Iesu ghe kiukiuaala kiukiu eteae, ghe uela va, “Taumattu ngalua lalu ghe ghaala viliki veu pei niliu ta kateva taumattu. Kateva ghe ghaala ghalima ai (500) silva koen, me mene kateva ghe ghaala ghalimangaulu (50).
LUK 7:42 Karika teva etairarua ghe roola tani liu unna viliki veu lao taumattu ngateva. Liuna avalua o me ghe uela va unna viliki veu pei niliu enim vulla. See etairarua aue eailousiangaili ia o taumattu ngateva?”
LUK 7:43 Saemon ghe liula me ghe uela va, “Aghannaa va koti lo ateva taumattu, unna viliki veu pei niliu oroi.” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Angu aulia ngakoronnala.”
LUK 7:44 Vara me ghe kiriela, me ghe taatara lao sio ta vause ateva, me ghe uela ta Saemon va, “Tarala vause ateva o. Amae sio tanganuem, me karika utau mae sio righi manu aipora kkeghi. Eporala kkeghi tale rarum matane, me eulula tale uu nguruna.
LUK 7:45 Karika ungusueghila nau arekatala, me ia, nau akupi sso mae arau, karika ghe ruu poi tani ngusu kkeghi.
LUK 7:46 Io karika ukaola righi oeli ta urughu, me ia ekaola llo masi ngusungusuaane ta kkeghi.
LUK 7:47 Liuna avalua o me aghaauliaa etam va kanna ssavoto oroieili, ange kapala, liuna avalua o me ailousiaane namungaili. Me lo ateva karika oroi llo laghe kkaluaala etana, aielousiaane karika namuu.”
LUK 7:48 Me Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Kalum ssavoto ange kapala.”
LUK 7:49 Mene katoa laghe kololala tani mae namanama, laghe ue elome etaira va, “See etana ierai, me eue va ekakkaluaa ssavoto?”
LUK 7:50 Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Kalum niaikaaiaa ange asaangiola. Kasula tale luei.”
LUK 8:1 Emulina, Iesu ghe lao sio tale mene kasina masaliki taatara me llo masaliki ghauna, tani ppooaa masi kiukiu tale ararimangalina ateva God. Kasangaulu ghalua (12) disaepolo laghe usiusia,
LUK 8:2 me tee lo atoa vause Iesu ghe tiu vella raroai etoa me ghe ghaa vella isiki etoa etaira; Meri aMakdala ia, lo ateva vause ghaitu (7) raroai laghe kupi ghoala etana;
LUK 8:3 Joana vausenna ia Kusa (Kusa ia namuu ia ta lo atoa laghe aaitaraa voto tale paa ngalena ateva Herot); Susana; me oroila mene katoa vause. Ila laghe saasausi Iesu me kapuna atoa tani tau lao peiira me viliki veu tani sausi niuungu.
LUK 8:4 Taumattu ngatoa laghe kasukasu tale masaliki taatara atoa tani mae tara Iesu. Nau laghe oroieili ila, me Iesu ghe auliaala kiukiu niaimatoongana ateae, ghe uela va,
LUK 8:5 “Tau ngai pasa katu ue ngai eteva ghe kasula tani pasa katu ue ngai. Nau eteva ghe kaokaoaala katu ue ngai, kasina katu ue ngai ghe katuula tapaa salana, me laghe asala me ghila atoa laghe namala.
LUK 8:6 Kasina ghe katuula tale voto ateva sakolo ia. Nau eteva ghe piipinosa, ghe mallela me ghe mmatela, ta poli euu atu ia, me karika righi manu.
LUK 8:7 Kasina ghe katuu ssola elome tale uasa karasa atoa, me nau eteva laghe pinosa aitauaa teela uasa karasa atoa, uasa karasa atoa laghe kavili ematelala.
LUK 8:8 Kasina ghe katuula tale masi kosa. Ghe pinosala me ghe kuneaala katu ue ngai ghe roola kateva ai (100), me ghe laula ooroiaa llo katu ue ngai ekasina ghe kaokaoaala.” Nau eteva ghe ruula tani kiukiu, ghe sama anamuula me ghe uela va, “Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.”
LUK 8:9 Kapuna disaepolo atoa Iesu laghe kolomiela tale malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae.
LUK 8:10 Iesu ghe uela va, “Alomasaanga tale voto eaaisulia tale ararimangalina ateva God, Tamaghi ghe tau aatu sio etaimim, me ta mene katoa aghaauliaa kiukiu niaimatoonga, poli, “‘La taatara, me karika aue la tara kila; la nongonongo me karika la aalomasaanga tee.’
LUK 8:11 “Malloeanina kiukiu niaimatoongana ateae ia avalua toko va: Katu ue ngai eaaimatoonga inangarina ateva God.
LUK 8:12 Llo ghe katuula etapaa salana eaaimatoonga lo atoa la nongonongo, vara me namu ngateva ta raroai etoa emaemae, me eghaaghaa velu inangari tale urunguitaniira. Liuna avalua o me karika aue la aikaaiaa me la saanga.
LUK 8:13 Llo tale voto ateva sakolo ia, aue la masimasi tani nongo inangarina God, me aikaaiaaira karika aluse, ta poli karika righi oaira. Nau nitootoonga emae, aue la katuu vulu God.
LUK 8:14 Llo katu ue ngai ghe katuu ssola elome tale uasa karasa eaaimatoonga lo atoa la nongonongo, me nau la tokatoka, la nannangaili asease voto atoa, me la aloanna tani tue peipeiena, me la aloanna tani ghaa voto aue eaamasimasi maamauluaaira, me isaa o voto aue ekavili ekatungila. Me karika aue la kuneaa righi uene.
LUK 8:15 Katu ue ngai tale masi kosa eaaimatoonga lo atoa masina nannaaira me urunguitaniira masina, la nongonongo aikaaiaa inangari, me la posoposo parasi tale inangarina ateva God me la kuukuneaa masi ue ngai.
LUK 8:16 “Karika teva eaarokoti lam ateae me eaakou rungainia tale teva aiaku manu, me eaatoka pakeainia tale aisalo. Ta eaatokaie sae tale aitiitinginane ateva, me lo atoa la kupi sso tale ale ateva, aue la taatara etana.
LUK 8:17 Me karika righi voto eaaisulia va aue etam otu, me karika righi voto la aituttuia va aue etam otu, va taumattu ngakapa atoa karika aue la kila.
LUK 8:18 Lo ateva righi voto etana, God aue emene tau lao kasina etana; me lo ateva karika righi voto etana, voto eannaa va isaa etana, God aue eghaa velu etana.”
LUK 8:19 Vara me kinna Iesu me nengane atoa laghe mae sio tani tara Iesu, karika laghe roola tani lao akalakalangina ta Iesu, poli oroieili taumattu ngatoa.
LUK 8:20 Katoa laghe auliaala ta Iesu va, “Kinam me nengam atoa ila eleka, me la ghaloanna tani taraio.”
LUK 8:21 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Lo atoa la nongonongo inangarina ateva God me la gheelei uunguaane, ila kinaghi ila me nengaghi ila.”
LUK 8:22 Kateva nau Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe aikaaila tale paanaka ateva, me Iesu ghe uela va, “Ita lao tale pai kativilau tale ateo talia ngateae.” Vara me laghe tiu ghoala.
LUK 8:23 Nau eteva laghe oseose elaolao, Iesu ghe asekanue alokoila, me ghe llusula. Paka kuukuu ttasi eteva ghe lutu teeilala, me ang ghe aavuluu paanaka ateva, me laghe tokala tale paka nimoia.
LUK 8:24 Disaepolo atoa laghe angunila Iesu me laghe uela va, “Vau eteva, vau eteva, ngita raaraua!” Iesu ghe tingina saela me ghe paola kuukuu eteva me paka kotoo atoa laghe aakope, me ttasi eteva ghe kapala, me luei eteva ghe asola.
LUK 8:25 Ghe kolomila kapuna disaepolo atoa va, “Vaalua karika righi aikaaiaaimim?” Tale nimoia laghe soghiaala voto oia ghe lutula, me ngila ghe aaikolomieinila va, “Saa taumattu ia lo ateva oia? Esamasama tee ttasi eteva me kotoo atoa, me la nongonongo usilainia.”
LUK 8:26 Laghe ose lao sio tanganue aGerasa ngatoa, tale mene pai kativilau eGalilii.
LUK 8:27 Nau Iesu ghe tingina ssola elae, taita ateva, raroai etoa laghe tokatoka etana, tale masaliki taatara ateae, ghe ghoa mae tani sou Iesu. Oroi nau ang ghe lao sio ghe tam aasae righi ghinna, me ghe tam tokatoka tale teva ale ta ghe tokatoka tale liu niaikkaiaa.
LUK 8:28 Nau ghe tarala Iesu ghe aore anamungailiila, me ghe tturru siola ta liue kkena Iesu, me namungaili ta ghe samala me ghe uela va, “Sa ateva ualoannaia etaghi Iesu, Natuna io God iaaili Epona? Aghaaloanna va urau mene ghelei righi sesa etaghi!”
LUK 8:29 Poli Iesu ghe aulia ngasarasarakanala ta raroai etoa va la kupi vulu ghoa ia o taumattu ngateva. Oroiaata raroai etoa ngila ghe tokala etana, liuna avalua o me nau laghe iriiri poi nimane me kkena tale sene, me taumattu ngateva ghe aaitoiaa poia, ghe gheeghelei patepate sene, me raroai etoa laghe kookoueinie see tale voto karika righi taumattu etana.
LUK 8:30 Iesu ghe kolomiela va, “See ia ararim ateae?” Ghe liula va, “Aghi Liijen,” ta oroi raroai etoa laghe tokatoka etana.
LUK 8:31 Me laghe aipoopolia ta Iesu va ghe rau mene suu vella lao tale liu eteva karika aioghioghi etana.
LUK 8:32 Oroieili mosu ghe tingina suesue see tale motouru. Raroai etoa laghe kookolomi esarasarakanaaili ta Iesu va etau vella me la laa kupi sso ta mosu etoa, me Iesu ghe tau vellala.
LUK 8:33 Nau eteva raroai etoa laghe kasu vulila taumattu ngateva oia, laghe kupila mosu etoa, me mosu etoa laghe aikarati velu siola tale voto ateva siosiona ia, me laghe aoso velu siola tale ateo talia ngateae, me ghe arropi ematelala.
LUK 8:34 Lo atoa laghe aaitaraa mosu, laghe tarala vaalua isaa o voto ghe lutula. Laghe iloula tani laa kkailaa tale masaliki taatara ateae, me mene kasina lutu masaliki kalakalangina.
LUK 8:35 Me taumattu ngatoa laghe lao sio tani tara isaa o voto ghe lutula. Nau eteva laghe mae sio ta Iesu, laghe tarala taumattu ngateva ia o raroai etoa laghe kasu vuliela, ghe tokatoka ta liue kkena Iesu, ghe molu etokala, me nannaane ang ghe masinala; me laghe matautula.
LUK 8:36 Lo atoa laghe tarala, laghe auliaala kiukiuna taumattu ngateva oia, raroai etoa etana, saa voto ghe lutula, me ghe masinala.
LUK 8:37 Isaa avalua o me taumattu tale masaliki eteae eGerasa me llo masaliki kalakalaa etana, laghe kolomila Iesu va ekasu, poli paka nimoia ateva ghe ghaailala. Iesu ghe aikaaila tale paanaka ateva, me laghe aimonomonosiaala tani kasu.
LUK 8:38 Taumattu ngateva raroai etoa laghe kasu vuliela, ghe aloannaaili tani usi Iesu. Iesu ghe sungi aaoghiela, me ghe uela etana va,
LUK 8:39 “Ukiri lao tanganuem, me ulaa ghauliaa saa voto God ghe gheleila etam.” Liuna avalua o, taumattu ngateva oia ghe lao sio tanganuena, me ghe kiukiuaala tale masaliki taatara ateae saa voto Iesu ghe gheleila etana.
LUK 8:40 Nau eteva Iesu ghe oghiaala, taumattu ngatoa laghe souela tale nimasimasi, poli ila akapa laghe aloanna tani taraia.
LUK 8:41 Taumattu ngateva ararina ateae ta Jaeras, namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva, ghe mae sio, me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, poli ghe aloannaaili va Iesu ghe usia, me lalu ghe lao tanganuena,
LUK 8:42 poli kateva nonga ia natuna aliki vause ateva, anna ninamanama erooroo kasangaulu ghaluae (12), me ang ghe aainasiaa tani mate. Nau eteva Iesu ang ghe laolao, taumattu ngatoa laghe tomtomua.
LUK 8:43 Me vause ateva rae ateva ghe iiloueinia ghe roola kasangaulu ghaluae (12) ninamanama, ie tee elome ta taumattu ngatoa. Ghe rungiaala unna viliki veu tani ghaa niaisausi, me karika teva ghe roola tani ghelei emasinaia.
LUK 8:44 Ghe keola emuli ta Iesu, me ghe posola euu tale sama unna aiaasae ateva Iesu, me katengaata nonga ta rae ateva ghe ruula tani ilou.
LUK 8:45 Iesu ghe kolomila va, “See etulieghila?” Nau eteva laghe uela va karika poi teva ghe tuliela, Pita ghe uela va, “Vau eteva, taumattu ngatoa oroieili ila, me la aikerreii tani atu etam.”
LUK 8:46 Me karika ta Iesu ghe mene uela va, “Kateva etulieghila; aghateateaala va kasina tani sarasarakana ange kasula etaghi.”
LUK 8:47 Me vause ateva, ghe kilala va karika ghe roola tani aisulia, ghe moiela, me ghe lao sio tani suuiaa ta liue kkena Iesu. Ta mata taumattu ngatoa, ghe auliaala mausi saa, me ghe tulila Iesu, me vaalua arovaeaata nonga ta ghe masinala.
LUK 8:48 Iesu ghe uela ta vause ateva va, “Natughu, tale unem niaikaaiaa etaghi angu masinala. Kasula tale luei.”
LUK 8:49 Nau eteva Iesu ghe aippooaa, me taumattu ngateva ghe kasula tanganuena Jaeras, ia o namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva, ghe rekatala. Ghe uela va, “Natum vause arighi ange matela. Urou mene ghelei va emene aanasa ta tisa ngateva.”
LUK 8:50 Iesu ghe nongola, me ghe uela ta Jaeras va, “Urou mene matautu; unim aikaaiaa, me aue emasina.”
LUK 8:51 Nau eteva ghe rekatala tanganuena Jaeras, ghe tam aloannala righi taumattu tani usie sso elo ale, ta Pita nonga me Jeimis, Jon, me tamane me kinna aliki vause arighi, ila nonga laghe ssola.
LUK 8:52 Taumattu ngatoa laghe ngangngala, me laghe aalousiusi teeia. Iesu ghe uela va, “Angenna ngam ngalala. Aliki vause arighi karika ematela, ta enim aseasekanua.”
LUK 8:53 Laghe kangainiela, ta laghe kilakila va aliki vause ateva matena ia.
LUK 8:54 Iesu ghe kune siola nimane atelange, me ghe uela va, “Aliki erighi, totula!”
LUK 8:55 Aliki vause arighi ghe sakesakela, me arovaeaata ta ghe laa sio totu, me ghe tingina saela. Me Iesu ghe uela etaira va la tau lao righi inana, me enama.
LUK 8:56 Tamane me kinna lalu ghe soghiaala tani tara, me Iesu ghe aulia ngakorokoronganala etairarua va lalu rou mene auliaa ta righi taumattu isaa o voto ghe lutula.
LUK 9:1 Iesu ghe kolo aitauaala kasangaulu ghalua (12) kapuna disaepolo, me ghe taula sarasarakana me nimatuutuliena etaira tani ghaa velu raroai, me tani ghaa velu isiki ta taumattu ngatoa.
LUK 9:2 Me ghe sungilala tani laa ppooa ngaotu ararimangalina ateva God, me tani ghelei emasina tau sessa atoa.
LUK 9:3 Ghe uela etaira va, “Am rau mene ghaa righi voto nau am kasu. Karika mene tiulu aikkatulu tani kkatulu, teva aikaai ghinna, me righi inana me viliki veu, me karika am mene ghaa ghalua aiaasae.
LUK 9:4 Me arova am laa toka tale lo ateva ale, am toka elaa ghaa nau am kasu vuli lo ateae o masaliki.
LUK 9:5 Me arova karika la ghaaiem, am kasu. Nau am kasu, am rariaa velu kosa ta kkeimim, me aue la kila va voto laghe gheleila karika masina.”
LUK 9:6 Me disaepolo atoa laghe kasula tani laa ppooaa see masi inangari tale kateae kateae masaliki, me tani ghelei emasina tau sessa atoa.
LUK 9:7 Gavana ngateva Herot ghe nannangaili ta ghe nongola oroieili voto Iesu ghe gheelei, poli laghe uue va Jon ang ghe mene totula tale nimate,
LUK 9:8 me katoa laghe uue va Elaija ghe kaurekatila, me katoa laghe uue va kateva ta propete atoa emua arau ang ghe mene totula.
LUK 9:9 Liuna avalua o me Herot ghe ue va, “Jon ngaghe auliaala me laghe sai pulela alona atiulu, me tani see ia taumattu ngateva oia, amene nongonongo uunguaane?” Me ghe aaloanna tani taraia.
LUK 9:10 Apostolo atoa laghe kiriaa mae sio ta Iesu, me laghe aulia ngakapala voto laghe gheleila. Ghe ghaailala, me ila nonga laghe lao sio tale masaliki taatara ateae eBetsaida.
LUK 9:11 Nau taumattu ngatoa laghe nongola va ang ghe kasula, laghe aimulila etana. Ia ghe masimasieinilala, me ghe tiuaala tani ppooaa ararimangalina ateva God etaira, me ghe gheelei emasina tau sessa atoa.
LUK 9:12 Auena sinaka ateva ghe suu, me kasangaulu ghalua (12) disaepolo laghe lao sio, me laghe uela ta Iesu va, “Sungi vellala, me la lao tale righi masaliki, o paa ngutana, tani laa poli righi inana me la nama, me la ghaso. Ta voto ateva oia ita tokatoka etana vurunganna ia.”
LUK 9:13 Iesu ghe uela etaira va, “Am, am taula righi inana, me la nama.” Laghe liula me laghe uela va, “Ghalima nonga verete me ghaluepai kko. Ualoanna va ami laa poli see righi aneira inana?”
LUK 9:14 Erooroo ghalima airari (5,000) taita oia ghe tokatoka. Iesu ghe uela ta disaepolo atoa va, “Am laa ghauliaa etaira va la laa toka aitauaa sio ghalimangaulu (50) taumattu ta kateae uela.”
LUK 9:15 Disaepolo atoa laghe auliaala, me laghe toka siola tale uela.
LUK 9:16 Iesu ghe ghaala verete ghalima me kko aluepai, me ghe taatara saela epona liu, me ghe kaili emasina saela, me ghe pirila, me ghe taula ta disaepolo atoa tani laa koita ta taumattu ngatoa.
LUK 9:17 Laghe namala, me ila akapa laghe tuvula, me disaepolo atoa laghe kaai esokosokoiaala tapiri nginana, ghe roola kasangaulu ghaluae (12) laka.
LUK 9:18 Kateva nau Iesu ghe puupure, me kapuna disaepolo atoa laghe tokatoka teeia, me ghe kolomilala va, “Taumattu ngatoa la uue va aghi tani see?”
LUK 9:19 Laghe liula me laghe uela va, “Katoa la ue va io Jon tau ngai aasuu ia, me katoa la ue va io Elaija, me katoa la ue va io kateva ta propete atoa emua arau ang ghe mene totula.”
LUK 9:20 Me ghe kolomilala va, “Me am, am ue va aghi see?” Me Pita ghe liula me ghe uela va, “Io kapuna Mesaea ngateva God.”
LUK 9:21 Iesu ghe paolala va karika la mene laa ghauliaa see va ia see.
LUK 9:22 Me ghe uela va, “Natuna ateva Taumattu ngateva aue eghaa oroieili mmarikana, me namu ngatoa, me namu ngatoa ta pristi etoa, me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, aue la liu viliira etana, me aue la uvi ematea. Me aue kotonna ateva nau, emene totu.”
LUK 9:23 Vara me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Arova lo ateva ealoanna tani usieghi, etani sioaa nannaane, me esunuki unna aikotoo ateva nau ekapa atoa, me eaimuli etaghi.
LUK 9:24 Ta poli arova lo ateva eannaa nonga maamauluaane, aue eraua. Me arova lo ateva eraua ta poli mausighi, aue esaanga.
LUK 9:25 Me arova lo ateva eghaa voto akapaaili tale kosa ateva, me maamauluaane ekapa, vaalua isaa o voto aue esausia?
LUK 9:26 Arova lo ateva taumattu epalatainaghi me inangarighi eteva, aue Natuna ateva Taumattu ngateva epalatainia, nau eteva emae tee maamallangiaane, me maamallangiaane Tamane, me tee kapuna ensolo atoa manga ila.
LUK 9:27 Aghaaulia ngakoronna etaimim va katoa oia etaimim am tiitingina, karika aue am mate, me aue am tara ararimangalina ateva God.”
LUK 9:28 Koti ghaoalu (8) nau ghe lange sio, nau ghe ppooaala llo inangari, me ghe kolola Pita me Jon me Jeimis, me laghe saela tale motouru tani looloo sae.
LUK 9:29 Ghe looloo sae, me taatara matane ghe isaa ppaela, ghinnanina ghe usousoanaailiila, me ghe ravaravaienaailiila.
LUK 9:30 Vara me ghalua taumattu, Moses me Elaija, lalu ghe kaurekatila tale mallanginaane ateva God, me lalu ghe samasama tee Iesu. Lalu ghe aauliaa saa llo voto aue elutu etana eJerusalem, me vaalua aue ekasu vuli kosa ateva oia.
LUK 9:32 Matana Pita me mene ghalua tana kapuna ghe maamatana tani asekanu. Me nau laghe totula, laghe tarala mallanga ateva ta matana Iesu, me mene ghalua lalu ghe tiitingina teeia.
LUK 9:33 Me nau lalu ghe aloanna tani kasu vuli Iesu, me Pita ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, masina ta ngeita tokala oia, me angatolu atulu ale paapali kotolu, kateva alem ia, me kateva alena ia Moses, me kateva Elaija.” Pita ghe auliaala isaa o inangari, me karika ghe kilakila sa ateva ghe aaulieinia.
LUK 9:34 Nau Pita ghe aauliaa isaa o inangari, me urukookoo ateva ghe akoulala, me ngilotolu ghe maamatautu.
LUK 9:35 Lingi ngalo ateva ghe mae sio tale urukookoo ateva, ghe uela va, “Ia o taita ateva natughu ia, ngaghe suitoongainiela. Am nongoa.”
LUK 9:36 Nau lingi ngalo eteva ghe ruula, me laghe tara nongala Iesu. Nau laghe oghi sio mae, karika laghe auliaa poila ta mene toa tale voto laghe tarala.
LUK 9:37 Ghe paila ta mene kateva nau, nau eteva laghe sio mae tale motouru eteva, me laghe tarala oroieili taumattu ngatoa, laghe mae sio tani sou Iesu.
LUK 9:38 Kateva etaira ghe samala me ghe uela va, “Tisa! Mae tara natughu eteva, ta kateva nonga natughu, me ughelei emasinaia.
LUK 9:39 Nau eteva raroai eteva ekupikupia, esamasama anamungaili, me egheeleia eoo, me usouso paane eghoa, me egheelei saasakiaa vilikina, me karika poi ekasukasu vuli parasia.
LUK 9:40 Anim auliaa poila ta kapum disaepolo atoa tani ghaa velu raroai eteva, me karika la roola.”
LUK 9:41 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am lo ateva oia vituu, karika righi uneimim niaiesoaa, nannaaimim me gheeleiaaimim karika ghulughuluena. Ghaisaata aue atoka teeiem, me ghaisaata aue asau sesa gheeleiaaimim? Ghaa mae natum ateva.”
LUK 9:42 Nau aliki eteva ghe maemae, me raroai eteva ghe sau velu elokoie siola tapaa kosa, me ghe tiuaala tani oo. Iesu ghe paola raroai eteva, me ghe ghelei emasinala aliki eteva, me ghe tauela ta tamana.
LUK 9:43 Ila akapa taumattu ngatoa laghe soghiaala tani tara sarasarakaniaane God. Taumattu ngakapa atoa laghe nannangaili isaa akapa voto Iesu ghe gheleila, me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va,
LUK 9:44 “Am nongo amasina sa ateva aghaaulieinia ta ngetaimim, va Natuna ateva Taumattu ngateva aue la taue lao ta nimaira taumattu ngatoa.”
LUK 9:45 Karika laghe alomasaanga teela malloeanina inangari Iesu ghe auliaala, ta malloeanina ghe aaisulia etaira. Laghe maamatautu tani kolomia.
LUK 9:46 Kateva nau, laghe aaissakeana va tani see aue enamuu etaira.
LUK 9:47 Iesu ghe kilala nannaaira, liuna avalua o me ghe ghaala aliki erighi, me ghe mae atingina valainie sio etana.
LUK 9:48 Vara me ghe uela etaira va, “See umasimasi tani aikoloaa aliki etoa tale ararighi eteae, ughaaghaa teeieghi, me ughaaghaa tee lo ateva ghe sungieghila. See etaimim esio euu, ia namuu ia etaimim.”
LUK 9:49 Jon ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, ami ghe tarala taumattu ngateva, ghe sungi vella raroai etoa tale ararim ateae, me ami ghe tootoonga tani pao rungainia, poli karika va eusiusita.”
LUK 9:50 Iesu ghe uela va, “Am rau mene paoa, ta lo ateva karika esessa teeita, kapuita ia.”
LUK 9:51 Nauna Iesu ang ghe aakalakalangina tani sae epona liu, me ghe annaaili tani sae eJerusalem.
LUK 9:52 Ghe sungi emuemuela katoa kapuna tani laa ghaimanomanosieinila tale kateae masalikiira aSameria ngatoa.
LUK 9:53 Karika laghe aloanna tani aikoloainia, ta poli ghe aloanna tani sae eJerusalem.
LUK 9:54 Disaepolo alua ta Jeimis me Jon, lalu ghe tarala ta laghe ghelei evaluela o, me lalu ghe kolomila Iesu va, “Vau eteva, ualoanna va ami kolo sae kura ateae epona liu, me esio ataila?”
LUK 9:55 Iesu ghe kiriela, me ghe paolaluela,
LUK 9:56 me laghe mene lao sio ta mene kateae masaliki.
LUK 9:57 Nau laghe kasukasu elaolao tapaa salana, kateva taumattu ghe uela ta Iesu va, “Aghaloanna tani usio nongina eaa ulao.”
LUK 9:58 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Paua nge tapaa tuvui etoa tue liuira, me ghila atoa aleira, me Natuna ateva Taumattu ngateva karika teva alena tani laa ghasekanua etana.”
LUK 9:59 Me ghe uela ta mene kateva taumattu va, “Mae usieghi.” Me taumattu ngateva ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, utau velueghi mua, me alaa kaiaa tamaghi.”
LUK 9:60 Iesu ghe uela etana va, “Utau vella matena atoa la laa kaiaa matena atoa. Me ukasu, me ulaa ghauliaa see ararimangalina ateva God.”
LUK 9:61 Kateva ghe uela ta Iesu va, “Aghi aghaloanna tani usio, me utau velueghi mua, me alaa ghakorova kapughu etoa tanganueghi.”
LUK 9:62 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Arova teva taumattu eoseose me etaatara lao emuli, karika erooroo tani uungu tale ararimangalina ateva God.”
LUK 10:1 Emulina tale isaa o voto, Vau eteva ghe mene suitoongaala ghaitungaulu ghalua (72), me ghe sungi emuemueilala ghalua ghalua ta ngetaira, tani lao akapa see tale masaliki taatara, me tale masaliki auena ghe lao etana.
LUK 10:2 Ghe uela ta ngetaira va, “Utana atingiu ang ghele matuela, me tau ngai uungu etoa karika oroi ila. Liuna avalua o, am kolomi sae Vau tale tau ngai mukemuke ateva, va emene sungi toa tau ngai mukemuke, tani lao tale utana atingiu matuenna ia.
LUK 10:3 Am kasula! Asungisungiem nongina natu sipsipi etoa la tiitingina tee sesa paua ngetapaa tuvui etoa.
LUK 10:4 Karika am mene ghaa aikaai viliki veu, aikaai ghinna, o aiaasae tale keke. Karika am mene tingina aippooaa elaolao etapaa salana.
LUK 10:5 “Nau am kupi sso tale ale ateva, am ue akasina va, ‘Luei etoka tale ale ateva oia.’
LUK 10:6 Marova teva taumattu tale luei etokatoka, kaluimim luei aue easo ta ngetana; marova karika, aue luei eteva eoghi atu ta ngetaimim.
LUK 10:7 Am toka tale ia o ale ateva, marova la tau aatu inana me manu, am ghaa, poli emaamasina va tau ngai uungu eteva eghaa aipolipoli tale uunguaane egheelei. Karika am mene kasu ekapa see tale ale atoa.
LUK 10:8 “Nau am lao tale masaliki taatara me la ghaaiem, am nama inana la tau aatu.
LUK 10:9 Am ghelei emasina tau sessa atoa, me am ue ta ngetaira va, ‘Ararimangalina ateva God ange kalakalanginala etaimim.’
LUK 10:10 Me marova am sso tale masaliki taatara, me la ratiem, am lao tale tummatavanga, me am ue va,
LUK 10:11 ‘Kosa tale masalikiimim etokatoka tale kkengalua, ngangalu raarariaa velu poli ngam ratiengaluela. Me am kila isaa oia voto: Ararimangalina ateva God ange aakalakalaala.’
LUK 10:12 Aghaauliaa ta ngetaimim va, aue nau niaisakei eteva, God aue eapasunga maomaona nimmarikana tale masaliki eteae eSodom, me sesaaili tale lo ateae oia masaliki!
LUK 10:13 “Aue esesaaili ta ngetam, Korasin! Aue esesaaili tee ta ngetam, Betsaida! Marova mirikolo oia laghe gheleila eTaer me eSaedon, taumattu ngatoa aue laghe molu tale ghinna nialousiusi me au kura, tani apasunga va ngila ghe oghi vulula sesa gheeleiaaira.
LUK 10:14 Aue emaomaona nimmarikana ta eTaer me eSaedon tale nau niaisakei eteva, me am karika.
LUK 10:15 Me io, Kapenium, uannaa va aue usae epona? Karika, io aue usioaili euu.
LUK 10:16 “See enongonongoam, enongonongoaghi; me see eratiem, eratiratieghi, me see eratiratieghi, eratirati lo ateva ghe sungieghila.”
LUK 10:17 Kasina nau ghe lange sio, me ghaitungaulu ghalua (72) taumattu, laghe oghi mae sio tee nimasimasi, me laghe uela va, “Vau eteva, raroai etoa tee laghe nongonongo usilainamami, nau ami ghe aauliaa voto tale ararim ateae.”
LUK 10:18 Eghe liula me ghe uela va, “Aghe tarala Satana ghe katuula nongina ravaravaia ateva ghe sio mae epona liu.
LUK 10:19 Ngaghe tau aatu sio sarasarakana tani asa katuu me onioni, me tani apala tau ngai ssateeim ateva; karika righi voto aue eghelei saasakieinam.
LUK 10:20 Karika am mene masimasi va raroai etoa la nongonongo usilainam, ta am masimasi va arariimim laghe piti elokoila epona liu.”
LUK 10:21 Tale ia o nau eteva, Iesu ghe pasula tale nimasimasi kanna Spirit Manga ateva, me ghe uela va, “Atautauo sae, Tamaghi, Vau ngepona liu io me kosa ateva, poli ughe aisuliaala isaa oia voto ta tau ngalomasaanga atoa, me angu aotuotula ta natum natu aliki etoa. Ue Tamaghi, ugheelei isaa o voto tani aimuli tee masi aaloannaam.
LUK 10:22 “Tamaghi ang ghe tau mae sio isaa akapa voto oia etaghi. Karika teva ekilakila va see ia Natuna, Tamane nonga; me karika teva ekilakila va see ia Tamane, Natuna nonga, me lo atoa Natuna ghe suitoongainilala, me ghe apasungaala Tamane etaira.”
LUK 10:23 Eghe kiriela me ghe aulia ngainaola ta kapuna disaepolo atoa va, “Niarangise tale lo atoa taumattu la taatara voto am taatara.
LUK 10:24 Aghaauliaa ta ngetaimim va oroieili propete atoa me kingi etoa laghe aaloanna tani tara voto am taatara ghaine, me karika laghe tarala, me laghe aaloanna tani nongo voto am nongonongo ghaine, me karika laghe nongola!”
LUK 10:25 Kateva nau, kateva taumattu, muennaaili ia tale inangari nipaopao, ghe tingina saela tani tootoonga Iesu tale kateva nikokkolomi. Ghe uela va, “Tisa, sa ateva agheleia tani ghaa maulue ateva tokatoka liu ia?”
LUK 10:26 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Sa ateva laghe pitiela tale inangari nipaopao? Saa kilakilaam ta ngetana?”
LUK 10:27 Eghe liula me ghe uela va, “Uaielousiaa Vaum ateva kapum Goto ia tale urunguitanim ateva, me tale maamauluaam, me tale sarasarakaniaam, me tale nannaam; me uaielousiaa tee taumattu ngateva kalakalangina ia etam, nongina uaielousieinio.”
LUK 10:28 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Inangari angu liula koronnaaili; ughelei isaa o voto, me aue utoka.”
LUK 10:29 Eghe aloanna tani apasunga va ia ghulughuluena ia, me ghe kolomila Iesu va, “See ia taumattu ngateva kalakalangina ia etaghi?”
LUK 10:30 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Kateva taumattu ghe kasula eJerusalem tani sio eJeriko, me tau niainao atoa laghe uviela. Laghe ghaa velu ekapala ghinnanina, laghe uviela, me laghe kasu vuli elokoiela, me ghaisa ngarighi ghe mate.
LUK 10:31 Pristi eteva ghe usilaala ie nonga o salana atikirighi. Nau ghe tarala taumattu ngateva uviuvina ia, ghe keoa ngalokoiela, me ghe kasula.
LUK 10:32 Tee me Livae ateva, nau eteva ghe mae sio tale ia o voto ateva taumattu ngateva ghe asoaso etana, ghe taraiela, me ghe keoa ngalokoiela.
LUK 10:33 Vara me taumattu nge Sameria ngateva, ie tee ghe usilaala ia o salana atikirighi. Ghe mae sio nongina taumattu ngateva ghe asoaso; nau ghe taraiela, ghe alousiusi teeiela.
LUK 10:34 Ghe lao akalakalaa sio ta ngetana, me ghe kaola oeli me uaeni ta vilikina, me usaina, me ghe ghiisila. Ghe sau etokaie saela tale kiena donki eteva, me ghe laoainie sio tale ale aiasoaso ateva me ghe aitarainiela.
LUK 10:35 Elue talaua, ghe tau lao sio ghaluevilau viliki veu ta tau ngai toitoi eteva, me ghe uela va, ‘Uaitarainia, me marova uaitarainia tee tale mene righi peim, aue amae aliu voto akapa ughe gheleila ta ngetana.’
LUK 10:36 “See ta ngetairotolu uannaa va ia kalakalangina ia ta taumattu ngateva, tau niainao atoa laghe uviela?”
LUK 10:37 Tau ngalomasaanga ateva tale inangari nipaopao ghe liula me ghe uela va, “Ia o taumattu ngateva ghe alousiusi teeiela.” Iesu ghe uela va, “Lao sio, me ughelei nongina ia o taumattu ngateva ghe gheleila.”
LUK 10:38 Nau Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe kasukasu elaolao, me laghe rekatala tale masaliki eteae. Vause ateva, ararina ateae ta Mata, ghe kolola lao sio tanganuena.
LUK 10:39 Nengana vause ateva, ararina ateae ta Meri, ghe toka siola ta liue kkena Vau eteva, tani nongoa ta ghe aaippooaa.
LUK 10:40 Mata ghe aaivengevengesi, poli ia nonga ghe aaimonomonosiaa inana. Ghe mae sio, me ghe uela va, “Vau eteva, emaamasina va aghi nonga aghaimonomonosiaa inana, me nengaghi enim tokatoka? Auliaala, me emae sausieghi!”
LUK 10:41 Vau eteva ghe liula me ghe uela va, “Mata, Mata, unannaa oroieili voto,
LUK 10:42 me kateva nonga voto ateva ualoannaia, me karika ia etam. Meri ange aloannala ia o voto ateva masina ia, me karika aue aghaa velua etana.”
LUK 11:1 Kateva nau Iesu ghe looloo sae tale kateva voto, me nau ghe ruula, kateva kapuna disaepolo ghe uela etana va, “Vau eteva, uapasunga etaimami vaalua tani looloo sae, nongina Jon ghe aapasunga ta kapuna disaepolo atoa.”
LUK 11:2 Iesu ghe uela etaira va, “Nau am looloo sae, am looloo sae avalua toko va, “‘Tamamami, usausiemami tani oneoneaa ararim ateae va manga ia, ami aloanna va ararimangalim ateva esio.
LUK 11:3 Utau roorooa mae anemami inana tale kateva kateva nau.
LUK 11:4 Me ukkaluaa kaluimami ssavoto, nongina ami kakkaluaa lo akapa atoa la gheelei sesa voto etaimami, me urau mene tau veluemami va ami lao tale nitootoonga.’”
LUK 11:5 Iesu ghe mene uela etaira va, “Arova teva kapum ghele mae rekataa etam elomatuaa voo, me ughele laa kolomi mene teva kapum va, ‘Aghaloanna va utau mae verete kotolu,
LUK 11:6 poli kapughu eteva ekasu emasaula, me ange mae sio tanganueghi, me karikaaili righi inana etaghi va atau lao.’
LUK 11:7 “Arova kapum ateva ghele liu etam va, ‘Urau mene angunainaghi. Anga kavatila atamana ateae. Aghi me natughu etoa angami asekanuela. Atam rooroo tani totu va atau aatu voto ualoanna.’
LUK 11:8 Aghaauliaa etaimim va karika aue ghele totu me ghele tau aatu verete, me poli uarrekana tani toka kookolomia, aue ghele totu, me ghele tau aatu voto akapaaili uaaloanna, poli karika upaapalata tani toka kookolomi nau ekapa atoa.
LUK 11:9 “Aghaauliaa etaimim va am kolomi, me aue etau aatu, me am pae, aue am tara, me am mirimiri, aue atamana ateae eotia.
LUK 11:10 Lo atoa la kookolomi, la ghaaghaa, me lo atoa la paepae, la taatara, me atamana eotioti ta lo atoa la mirimiri.
LUK 11:11 “Arova teva natum elooloo teva kko, aue ughele taula teva katuu etana?
LUK 11:12 O arova ghele loo teva otolu ghila, aue ughele tau lao teva onioni?
LUK 11:13 Am arova sesa gheegheleiaaimim, me am kilakila tani tau lao masi voto ta natuimim atoa, aue Tamaimim ateva epona liu aue etau sio Spirit Manga ateva oroiaata ta lo atoa la kookolomia.”
LUK 11:14 Iesu ghe tiu vella raroai eteva tale taumattu ngateva ghe gheeleia me taumattu ngateva ghe tam samasama. Nau raroai eteva ghe kupi vulu ghoala taumattu ngateva, me ghe tiuaala tani sama, oroieili taumattu ngatoa laghe soghiaala ia o voto ateva Iesu ghe gheleiela.
LUK 11:15 Me katoa laghe ue va, “Etiutiu velu raroai etoa tale sarasarakaniaane Belsibul, kapuira namuu ia raroai etoa.”
LUK 11:16 Me katoa laghe nim anna tani tootoonga Iesu. Laghe kookolomia tale righi aimatootoongana ngepona liu.
LUK 11:17 Me Iesu ghe kilakila nannaaira, me ghe uela etaira va, “Lo ateva ararimangali eaaipola, karika aue etoka liu, me lo ateva pamili eaaipola aue ila tee la ghaitiuaa.
LUK 11:18 Arova ararimangalina ateva Satana eghaluevilau ia, vaalua aue etingina aitauaa? Aghaauliaa etaimim poli am ue va atiutiu velu raroai tale sarasarakaniaane Belsibul.
LUK 11:19 Me arova atiutiu velu raroai tale ararina ateae Belsibul, kapuim atoa tani taumattu laghe tiutiu velu raroai tale ararina ateae see? Ila aue la ghele auliaa va inangari am auliaa kamena.
LUK 11:20 Ta poli arova atiutiu velu ta nimane God, eaapasunga va ararimangalina ateva God ang ghe sio mae ta ngetaimim.
LUK 11:21 “Nau eteva lo ateva taumattu sarasarakana ia, me eposoposo ghinna niaiuvii, aue eaitara ngamasina alena ateva, me ghinnanina aue etoka amasina.
LUK 11:22 Me arova sarasarakanaaili eteva taumattu emae tee ghinna niaiuvii, aue euvia, me eghaa velu ekapa ghinna niaiuvii me eaikoita peina ta mene katoa taumattu.
LUK 11:23 “Lo ateva karika kapughu ia, tau ngai ssateeghi ia, me lo ateva karika esaasausieghi tani atoka aitauaa, ia etani aatoka apolapola.
LUK 11:24 “Nau sesa spiriti eteva ekasukasu vuli taumattu ngateva, ekasukasu ekapa see tale voto mallangona, epaepae teva voto aue eainoana etana. Va etam rooroo tani tara teva voto tani ainoana, ange ue va, ‘Amene oghi lao tale ale ateva aghe tokatoka etana.’
LUK 11:25 Nau ange laa rekataa sio va ange tarala alena ateva raarangisana ia, me elome masina tani toka etana,
LUK 11:26 liuna avalua o me aue emene kasu tani laa kolo ghaitu (7) sesa spiriti gheeleiaaira mene sesaaili. Me aue la kupi sso, me la sso toka tale ale ateva. Gheeleiaane taumattu ngateva esesaaili, elaulau llo gheeleiaane akasina.”
LUK 11:27 Nau Iesu ghe aippooaa, me vause ateva ghe tokatoka teeila ghe sama anamuula, me ghe uela ta Iesu va, “Niarangise etokatoka ta lo ateva vause ghe kaaiola, me ghe ssuola.”
LUK 11:28 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Koronnaaili inangarim, me kinatama niarangise ta lo atoa la nongonongo me la uusilaa inangarina God.”
LUK 11:29 Nau taumattu ngatoa ngeila ghe ooroi, Iesu ghe uela va, “Lo ateva oia vituu, karika va masi taumattu ngam, ta am anna nonga tani tara niaimatoonga. Saa ghe lutu teela Jona, ie nonga o niaimatootoongana ateva aue elutu.
LUK 11:30 Nongina emua arau ta nau Jona, ia ghe aimatootoongana ta taumattu nge Ninive, aue enongina Natuna ateva Taumattu ngateva tale lo ateva oia vituu.
LUK 11:31 Tale nau niaisakei, aue Kuin nge Saot ateva etingina tee lo ateva oia vituu, me aue eue va sesa am, poli Kuin ateva ghe kasu emasaueilila tani mae nongo alomasaanganiaane Solomon, me lo ateva taumattu namuu ia ta Solomon ange toka teeiemla.
LUK 11:32 Aue taumattu nge Ninive atoa la tingina tale niaisakei eitauaa teeiem, me la ue va sesa am, poli aNinive atoa laghe nna ngaioghioghiaala, nau Jona ghe poppooaa etaira, me ia oia, lo ateva namuu ia ta Jona ange toka teeiemla.
LUK 11:33 “Karika teva eaarokoti kuraane lam ateae va eaatoka aisulieinia, o eaakou rungainia tale teva aikaai manu, ta eaatokaie sae epona tale aitiitinginane ateva, me nau taumattu ngatoa la kupi sso, aue la rooroo tani tara mallangina ateva.
LUK 11:34 Matam alua emaamallangi vilikim. Arova matam va masina, vilikim akapaaili aue epasu tale mallanga ateva, va nau matam nge sesala, isaa akapa vilikim aue esaurorromiena.
LUK 11:35 Liuna avalua o me ukaarasi tani aimonomonosiaa, poli mallanga ateva etam karika va saurrom ia.
LUK 11:36 Liuna avalua o me arova vilikim akapaaili emallanga me karika mene teva tuku vilikim saurorromiena, isaa akapaaili aue emallanga, nonginaaili lam ateae emaamallanga etam.”
LUK 11:37 Nau Iesu ghe ruula tani aippooaa, me kateva Paresi ghe koloala tani laa namanama tanganuena. Iesu ghe usiela me ghe lao sio tale tevoo ateva tani namanama.
LUK 11:38 Paresi eteva ghe soghiaala tani tara va Iesu ghe tam pora akasinala nimana, nongina gheeleiaaira Paresi etoa, me ghe nim namanama.
LUK 11:39 Me Vau eteva ghe uela etana va, “Am Paresi etoa, am porapora araarangisana uneimim kapa me pelete eleka, me elome etaimim kuruetuna am, me sesaaili iem.
LUK 11:40 Am alo kapakapa am! Am tam kilakila va lo ateva ghe gheleila eleka ghe ghelei teela elome?
LUK 11:41 Me am taula saa llo voto elome tale uneimim aikakkaai ta lo atoa karika peiira, me aue isaa akapaaili voto aue eraarangisana etaimim.
LUK 11:42 “Aue esesaaili etaimim Paresi etoa, poli am tautau lao aiaasokolo tale lutu voto ghaunaaili am ghaaghaa eutana, me am kakkaluaa tani ghelei voto ghulughuluena me tani aielousiaa God. Am ghelei ekapa voto tani ghelei ghulughuluena voto, me tani aielousiaa God, me tee tani taula aiaasokolo.
LUK 11:43 “Aue esesaaili etaimim Paresi etoa, poli am tani aloannaaili aitokatoka ngemua tale ale nivelu eitauaa, me am aloanna va taumattu ngatoa la souem me la ue va, ‘Elue talaua’ me ‘Elo sinaka’ etaimim tale maketi.
LUK 11:44 “Aue esesaaili etaimim, ta am nongina liu niaikkaia ngateva taumattu ngatoa la kasukasu saoaa etana, me la tam kilakila va liu niaikkaia ia.”
LUK 11:45 Kateva tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao ghe liula, me ghe uela va, “Tisa, nau eteva uaauliaa isaa oia voto, uaauliaa teeiemami.”
LUK 11:46 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am tau ngai aapasunga iem tale inangari nipaopao, aue esesaaili etaimim, poli inangariimim aanasaaili tale taumattu ngatoa tani aimuli tee, nongina am aatoka sae voto maamatanaaili ta katoa, me karika la rooroo tani sau, me karika am saasausila.
LUK 11:47 “Aue esesaaili etaimim ta am atuutulu atu niaimatoonga tale liu niaikkaiaaira propete atoa, tuvuim atoa laghe uvi ematelala.
LUK 11:48 Am aaulia ngaotu va am masimasiaa saa voto tuvuim atoa laghe gheleila nau laghe uvi ematela propete atoa. Liuna avalua o me am atuutulu atu niaimatoonga tale pongasovuira.
LUK 11:49 Liuna avalua o me tale aalomasaanganiaane God ghe uela va, ‘Aue asungi tau lao propete atoa me apostolo atoa, katoa aue la uvi saasakieinila, me katoa aue la uvi ematela.’
LUK 11:50 Liuna avalua o me lo ateva oia vituu, aue la ghaa sesa ngaipolipoli mausi propete akapa atoa laghe uvi ematelala emua arau, tale aitiutiu tale kosa ateva,
LUK 11:51 ghe tiuaala ta matemateaane Eibol, me ghe mae sio ta Sekaraea, laghe uvi emateala tale mallome liu nighelei aiaavusuvusuena me tale rum manga atiulu. Aghaaulia ngakoronnaaili etaimim va lo ateva oia vituu aue eghaa sesa aipolipoli.
LUK 11:52 “Aue esesaaili etaimim lo atoa alomasaangaaili iem tale inangari nipaopao, poli am ghe ghaa vella kii eteva tani ghaa alomasaanga, me am, karika am sosso, me lo atoa vara la kupi sso, am gheelei rungainila.”
LUK 11:53 Me nau Iesu ghe kasu vulila ia o voto ateva me Paresi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe sessaieiliilala, me laghe kookolomi oroieili nikokkolomi.
LUK 11:54 Laghe sassaia tani nongo va ghe auliaa righi sesa inangari.
LUK 12:1 Nau eteva oroi airari taumattu laghe mae aitauaa sio, laghe aisiriki tani tara, me Iesu ghe tiua ngakasinala tani aippooaa tee kapuna disaepolo atoa. Ghe uela va, “Am taatara amasina tale uneira isti Paresi etoa, usimaghalue ia.
LUK 12:2 Karika righi voto am aaituttuia va aue etam otu, isaa akapa voto pei niaisulia, aue la kila.
LUK 12:3 Liuna avalua o, me voto ngam auliaala tale voo ngateva aue la nongo ellaa, me voto ngam aulia ngaghaunala tale paa ngaleimim, aue la aulia ngaotu tale tummatavanga.
LUK 12:4 “Aghaauliaa etaimim, kapughu etoa, am rau mene matauta lo atoa la uvi emateam, poli auena karika mene righi uunguaaira etaimim.
LUK 12:5 Aue aghapasunga lo ateva am matautainia. Am matauta lo ateva matuutuliena ia tani uvi emate taumattu, me tani sau velula sae tale Gehenna. Aghaauliaa etaimim va am matautainia!
LUK 12:6 God karika erooroo tani aikkaluaa kateva ta ghalima natu ghila aipoliira erooroo ghaluevilau viliki veu.
LUK 12:7 Ekilakila ghaisa uu ngurum tale urum ateva. Urau mene matautu, ta maamauluaam namungaili ta matane God, elaulau ghila atoa.
LUK 12:8 “Aghaauliaa etaimim, va lo ateva eaulia ngaotu ta taumattu ngatoa va kapughi ia, aue Natuna ateva Taumattu ngateva eaulia ngaotua ta kapuna ensolo atoa God va ia kapuna ia.
LUK 12:9 Lo ateva taumattu eue va karika ekilakilaieghi, aue aghauliaa ta kapuna ensolo atoa God va karika akilakilaia.
LUK 12:10 Me lo atoa la auliaa tee Natuna ateva Taumattu ngateva, aue God ekkaluaa. Me lo atoa la auliaa saasakiaa tee Spirit Manga ateva, God karika aue ekkaluaa.
LUK 12:11 “Nau eteva la ssoainiem tale liu niaisakei, emua ta namu ngatoa me taumattu matuutuliena, am rau mene matautu tani nnaa va, ‘Vaalua ami liu inangari, me sa ateva ami aulieinia?’
LUK 12:12 ta Spirit Manga ateva, tale ia o nau eteva, aue eapasunga sa ateva aue am aulieinia.”
LUK 12:13 Kateva elome tale taumattu ngatoa ghe uela etana va, “Tisa, uauliaa ta tueghi eteva me eaikoita peina tamaingalua etaingalua.”
LUK 12:14 Iesu ghe liula va, “See ghe uela va aghi aghelei niaisakei, me akoita voto etaimalua?”
LUK 12:15 Vara me ghe uela etaira va, “Am taatara amasina, me am tingina akorokorongana. Am rau mene raungaa peiimim, poli karika aue am ghaa maulue ateva tale peiimim.”
LUK 12:16 Me ghe auliaala kiukiu niaimatoongana ateae etaira va, “Kateva taita tue peipeiena ia, kosane ateva ghe apinosala oroieili masi inana atoa tale kateae ninamanama.
LUK 12:17 Ghe nannaa va, ‘Sa ateva agheleia? Karika teva ale tani atoka aitauaa aneghi inana.’
LUK 12:18 “Vara me ghe uela va, ‘Aghelei evalua toko, va arruti aleghi ale nginana atoa, me amene atulu righi namuu, me aghatoka aitauaa sso aneghi inana me peighi.
LUK 12:19 Me aghauliaa etaghi va, “Aghi ngaghaala oroieili masi voto atoa, aue la toka oroi ninamanama. Aghainoana, anamanama, aropi, me amasimasi.”’
LUK 12:20 “God ghe uela etana va, ‘Alo kapakapa ateva! Ghaine eleivoo aghaa velu maamauluaam, me see eghaa voto ughe aimonomonosiaala?’
LUK 12:21 “Aue enongina avalua o tale tue peipeiena atoa la ghaaghaa oroieili voto, me karika la nannaa God.”
LUK 12:22 Vara me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Liuna avalua o, me aghaauliaa etaimim va, am rau mene annaa maamauluaaimim me am ue va, ‘Sa ateva ami namaia,’ me am rau mene annaa vilikiimim, me am ue va, ‘Sa ateva ami asaea?’
LUK 12:23 Karika am kilakila va maulue ateva namuu ia ta matane God, me inana isaa euu, me vilikiimim isaa epona, me aiaasae isaa euu?
LUK 12:24 Am tara ghila atoa. Karika la pasapasa, me karika la mukemuke, me karika righi aleira tani atoka aneira inana, ta God eangiinginila. Am taumattu ngatoa namuu iem ta matana God.
LUK 12:25 See etaimim enannangaili erooroo tani ghelei maamauluaane emene toka tee lao? Karika poi!
LUK 12:26 Ta poli karika am rooroo tani ghelei isaa o lutu voto, vaalua me am nannaa mene kasina voto?
LUK 12:27 “Am tara vaalua palaoa ngatoa la piipinosa. Karika la uungu aanasa tani ghaa peiira. Aghaauliaa etaimim va molumoluaane Solomon masinaaili, me palaoa ngatoa, la laulau molumoluaane Solomon.
LUK 12:28 God eaamolumolu evalua o rarrasa atoa, la piipinosa ghaine, me nimanaa la taula sae tale kura ateae. Am rooroo tani aikaaiaa va aue eaamolumolu evalueiem tee o, ghauna uneimim niaikaaiaa.
LUK 12:29 Karika am mene atoka nannaaimim va sa ateva am namaia, me sa ateva am ropia. Am rau mene nnaa isaa o voto.
LUK 12:30 Ta poli taumattu tale kosa ateva la iilou paepae isaa o voto, me Tamaimim epona liu ekilakila va sa ateva am tuutukuna etana.
LUK 12:31 Am pae ararimangalina ateva God, me aue etau aatu isaa o voto etaimim.
LUK 12:32 “Am rau mene matautu, lutu lo atoa sipsip karika oroi iem, ta poli Tamaimim epona liu emasimasi tani tau aatu ararimangalina ateva etaimim.
LUK 12:33 Am taula peiimim me la poli, me viliki veu am taula ta lo atoa karika righi peiira. Me am ghaa lo ateva aikkaai viliki veu karika aue epoka, me am ghaa ghinnani ngepona liu, karika aue esesa, me karika teva tau niainao erooroo tani ainao, me karika aue eavu.
LUK 12:34 Ta poli voto ateva peiimim etokatoka etana, aue urunguitaniimim tee ateva aue etoka etana.
LUK 12:35 “Am aimonomonosiaa tale niuungu. Am ghelei kuraimim lam etoka ramerame,
LUK 12:36 nongina lo atoa tau ngai nongonongo anna, la toitoi vauira ateva tani kiri mae tale nisigha ngateae. Nau eteva emae, me emirimiri etapaa ngatamana, gharovaeaata nonga ta aue la oti, me ekupi sso.
LUK 12:37 Niarangise etoka ta lo atoa tau ngai uungu, vauira ateva etaraila va karika la aseasekanua, nau emae. Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue emolu tani aipanipaniaa aneira inana kapuna tau ngai nongonongo anna atoa, me aue la mae tale tevoo ateva, me etau lao inana etaira.
LUK 12:38 Niarangise aue etoka ta lo atoa tau ngai uungu vauira ateva etara va la aaimonomonosiaa, marova emae elomatuaa voo, o elopai.
LUK 12:39 Am nim nnaa va marova taumattu ngateva ekilakila nau eteva tau niainao ateva emae etana, karika aue ghele tau velu alena ateva va ghele rrutia.
LUK 12:40 Am tee am aimonomonosiaa, ta poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue emae tale nau eteva karika am nannaa va aue emae etana.”
LUK 12:41 Pita ghe kolomila va, “Vau eteva, uaauliaa ia ona kiukiu niaimatoongana ateae etaimami, o ta taumattu ngakapaaili etoa?”
LUK 12:42 Iesu ghe liula va, “See ia lo ateva egheelei emasina uunguaane, me alomasaanga ia tani aitaraa voto, aue eaitara ngakapaaili tau ngai nongonongo anna atoa, tani taula inana tale nau nighaa inana.
LUK 12:43 Niarangise aue etoka tale lo ateva tau ngai nongonongo anna, vauna ateva etara va egheelei isaa o niuungu, nau eteva ekiriaa mae.
LUK 12:44 Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue eatokaia va eaitara ngakapaaili peina.
LUK 12:45 Me marova ia o tau ngai nongonongo anna ateva ennaa va, ‘Vaughu eteva karika aue emae parasi,’ me etiuaa tani uvi mene katoa tau ngai nongonongo anna, me etiuaa tani namanama, me ropi uaeni, me nannaane eaisavisavila,
LUK 12:46 aue kapuna vau ateva ia o tau ngai nongonongo anna ateva emae, tale ia o nau eteva eannaa va karika aue emae etana, aue esai putuputua me eatoka aitauaa teeia me lo atoa karika la aikaaiaa.
LUK 12:47 “Lo ateva tau ngai nongonongo anna ekilakila sa ateva vauna ateva ealoanna va egheleia, me karika eaimonomonosiaa tani ghelei, aue vauna ateva euvi saasakieinia.
LUK 12:48 Me lo ateva karika ekilakila sa ateva vauna ateva ealoannaia etana, me egheelei voto sesa, ia o lo ateva karika aue la uvi saasakieinia. Lo atoa laghe taula oroi voto, la ghanna tani ghaa oroi voto etaira, me lo ateva laghe taula oroieili voto va eaitaraa, aue la ghanna oroieili voto va eliu etaira.
LUK 12:49 “Aghe mae sio tani tau kura ateae tale kosa ateva oio, me aghannaaili va arova ghele rame.
LUK 12:50 Me aue asuu tale kateva ase niaasuu, me ngamammarikana teeia, lomosi ta niaasuu eteae eruu etaghi.
LUK 12:51 Am annaa va aghe mae sio tani tau luei tale kosa ateva? Karika! Aghaauliaa etaimim va, karika va luei, ta niaipolapolaii.
LUK 12:52 Ange tiitiuaa oia me ange laolao; aue ghalima taumattu tale kateva pamili aue la aitiuaa, kotolu aue lotolu ssa tee ghalua, me ghalua aue lalu ssa tee kotolu.
LUK 12:53 Aliki taita ateva aue essa tee tamane, me tamane aue essa tee natuna aliki taita ateva. Me aliki vause ateva aue essa tee kinna, me kinna aue essa tee natuna aliki vause ateva. Vause ateva aue essa tee alumuna vause ateva, me alumuna vause ateva aue essa tee vause ateva.”
LUK 12:54 Ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Nau am taatara urukookoo esaesae ta pai sinaka esuu, gharovaeaata nonga ta am ue va, ‘Aue evaoo,’ me evaavaoo.
LUK 12:55 Me nau eteva am taatara kuukuu eteva emaemae ta saot, am ue va, ‘Aue aanasa ateva elutu’, me aanasa ateva emaemae.
LUK 12:56 Am usimaghalua am! Am kilakila tani tara kila voto euu me eunaakookoo, me vaalua me karika am rooroo tani tara kila nau etiulu oia?
LUK 12:57 “Vaalua me am, karika am rooroo tani kila saa voto ghulughuluena?
LUK 12:58 Marova ngamalu laolao tale niaisakei me teva aissanim, utootoonga tani kkaluaa etana etapaa salana, ta erau laoainio ta lo ateva egheelei niaisakei, va etauo lao ta polisi etoa, va la atokaio sso tale ale mata voovoo.
LUK 12:59 Aghaauliaa etam va karika aue ukupi ghoa lomosina ta utau ekapa lao viliki veu la ghase va utau lao.”
LUK 13:1 Tale ia o nau eteva, katoa tana taumattu laghe auliaala ta Iesu vaalua Paelat ghe uvi ematela katoa tana aGalilii nau eteva laghe gheelei sae aiaavusuvusuena ta Vau ngepona ateva.
LUK 13:2 Iesu ghe liula etaira me ghe uela va, “Poli ila o aGalilii etoa laghe mate avaluela o, am annaa va ila sesaaili kaluira ssavoto, me lo atoa oia aGalilii karika laghe matela?
LUK 13:3 Aghaauliaa etaimim va karika! Arova am tam nna ngaioghioghiaa, am tee aue am mate.
LUK 13:4 Vaalua tale kasangaulu ghaoalu (18) taumattu nge Siloam laghe matela nau aitiketike ateva ghe katuu sauaala ta ngetaira? Am annaa va gheeleiaaira sesaaili ta mene lo atoa eJerusalem?
LUK 13:5 Aghaauliaa etaimim va karika! Arova am tam nna ngaioghioghiaa, am tee aue am mate.”
LUK 13:6 Iesu ghe auliaala kateae kiukiu niaimatoongana ta taumattu ngatoa, ghe uela va, “Kateva taumattu, aina fig ateae ghe tiitingina tale umana paa ngutani uaeni etingiu. Ghe lao sio tani taatara poi va ghe tara righi uene me karika ghe tarala righi.
LUK 13:7 Ghe uela ta kapuna tau ngai pasa utana atingiu va, ‘Tarala, kotoluae ninamanama aghe mae taatara vara aghe tara righi uene, me karika poi righi ataatara. Tue veluela! Vaalua me enim ruurungia inanina kosa ateva?’
LUK 13:8 “Tau ngai pasa utana atingiu ghe liula me ghe uela va, ‘Vau eteva, rati etinginaiela, me emene tingina kateae ninamanama. Aue amene kai talieinia, me amene kuukumui poia.
LUK 13:9 Marova ekune tale mene kateae ninamanama, aue emasinaaili. Marova karika, aue ita tue velua.’”
LUK 13:10 Kateva nau manga, Iesu ghe aapasunga tale kateva ale nivelu eitauaa.
LUK 13:11 Vause ateva raroai eteva ghe tokala ta ngetana ghe roola kasangaulu ghaoaluae (18) ninamanama; raroai eteva ghe gheeleia ghe poupou tani kasu, me karika ghe rooroo tani korosia.
LUK 13:12 Nau eteva Iesu ghe taraiela, eghe koloa mae sio etana, me ghe uela va, “Vause ateva, angu masinala tale voto ghe gheelei saasakieinio.”
LUK 13:13 Eghe saoaala nimane ta ngetana, me katengaata ta ghe korosiela, me ghe tiuaala tani tau sae God.
LUK 13:14 Kateva tana namuu tale ale nivelu eitaua ngateva ghe sessaiela ta Iesu, poli ghe ghelei emasinala vause ateva ta nau manga ateva, ghe samala me ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Nauita ghaonomo tani ghelei uunguaaita, am mae tale isaa o nau va la ghelei emasinaiem, karika va ta nau manga ateva!”
LUK 13:15 Vau eteva ghe liula me ghe uela etana va, “Usimaghalua am! Am oia, aue am ghele pulaka kieimim vulumakao o donki, me aue am ghele laa gharopiropi tale nau manga ateva.
LUK 13:16 Vaalua, karika ita rooroo tani sausi ia oia vause ateva tale nau manga ateva? Poli ie tee natuna vause ia Abraham, Satana ghe ghaaiela ghe roola kasangaulu ghaoaluae (18) ninamanama.”
LUK 13:17 Ailiuliu tale inangarina ghe ghelei epalatala tau ngai ssateena atoa, me taumattu ghe taatara masi voto ghe gheelei, laghe masimasi.
LUK 13:18 Vara me Iesu ghe kolomila va, “Vaalue ia ararimangalina ateva God? Aue asuimatoongainia tale sa ateva?
LUK 13:19 Ia nongina katu ue ngai erighi la kolokoloa va mastet, taumattu ngateva ghe ghaala katu ue ngai erighi, ghe pasaiela tale umana utana atingiu. Ai erighi ghe pinosala, me ghe namungailiila, me ghila atoa laghe gheleila aleira tale laangina.”
LUK 13:20 Iesu ghe mene kolomila va, “Sa ateva aue asuimatoonga ararimangalina ateva God etana?
LUK 13:21 Ia avalua toko, va vause ateva ghe ghaala isti me ghe ghelei eitauaa teela oroieili palaoa lomosi ta palaoa ngateva ghe rrangala.”
LUK 13:22 Iesu ghe laolao see tale masaliki taatara atoa, me tale ghauna atoa masaliki, ghe aapasunga elaolao ta taumattu ngatoa, me ghe lao sio eJerusalem.
LUK 13:23 Kateva taumattu ghe kolomiela va, “Vau eteva, karika oroi taumattu aue esaanga?” Iesu ghe uela etaira va,
LUK 13:24 “Am sarasarakana tani kupi sso tale atamana ateae ghauna ia; poli oroieili taumattu ngatoa aue la tootoonga tani kupi sso, me karika aue la roo.
LUK 13:25 Namuu tale ale ateva aue etingina, me eghoa kavati atamana ateae; me aue am tingina eleka, me am mirimiri, me am kolokolo tale atamana ateae, me aue am ue va, ‘Namu ngateva, otila atamana ateae etaimami!’ “Aue eliu etaimim me eue va, ‘Karika akilakilaiem va am see iem!’
LUK 13:26 “Aue am liu me am ue va, ‘Ami ghe namanama me ropiropi eitauaa teeio; ughe aapasunga tale masalikiimami!’
LUK 13:27 “Aue emene ue va, ‘Karika akilakilaiem va am see iem. Am kasu vulieghila, am akapa sesa gheeleiaaimim!’
LUK 13:28 “Aue am ngala me am aingeresia ngalungaluimim, nau am tara Abraham, Aisiki me Jekop, me propete akapa atoa tale ararimangalina ateva God, me am, aue la tiu veluem!
LUK 13:29 Taumattu aue ekasu tale sinaka esae me sinaka esuu, me tale mene ghaluevilau pai not me saot tale kosa ateva, aue la mae tale tevoo ateva tale kinatama ninamanama ateae tale ararimangalina ateva God.
LUK 13:30 Nongola! Kasina taumattu arariira euu aue la matuutuliena, me kasina taumattu matuutuliena ila aue la sioaili euu.”
LUK 13:31 Ia o nau eteva katoa tana Paresi laghe mae sio ta Iesu, me laghe uela etana va, “Ukasu vuli voto ateva oia, me ulao ppae tale mene teae masaliki, poli Herot ealoanna tani uvi emateo.”
LUK 13:32 Iesu ghe liula etaira me ghe uela va, “Am laa ghauliaa etana tau nikamekame ateva okae va, ‘Aghi aue atiu velu raroai etoa, me aue aghelei emasina taumattu ghaine me nimanaa, me tale aiaakotonna ateva nau, aue aruu uunguaaghi.’
LUK 13:33 Karika aue atoka, ghaine, nimanaa me luevo; koronnaaili karika teva propete aue emate eleka eJerusalem!
LUK 13:34 “Jerusalem, Jerusalem! Ughe uvi ematela propete atoa, ughe osala tau ngai kasuaa inangarina atoa God tale atu! Oroiaata aghaaloanna tani atoka aitaueinam kapughu taumattu ngatoa, nongina kina paolo ateva eaakou natuna atoa tale kaekaena, me karika am aaloanna!
LUK 13:35 Liuna avalua o, me am nongola! God aue ekasu vuli alena ale manga ateva, me masalikiimim taatara ateae aue eturungia. Aghaauliaa etaimim va karika aue am mene taraieghi, lomosi ta nau eteva aue emae, me aue am ue va, ‘Niarangise ta lo ateva emaemae tale ararina ateae Vau eteva.’”
LUK 14:1 Kateva nau manga, Iesu ghe lao sio tani namanama tanganue kateva namuu ta Paresi etoa, me taumattu ngatoa karika laghe ghaaghaa velu mataira ta Iesu.
LUK 14:2 Taita ateva, nimane me kkena ghe rorrongo, ghe tokatoka emua ta Iesu.
LUK 14:3 Iesu ghe kolomila tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao me Paresi etoa va, “Vaalua uneita inangari nipaopao eaauliaa, masina tani ghelei emasina teva taumattu tale nau manga ateva, o karika?”
LUK 14:4 Karika laghe liu poila. Iesu ghe posola taita ateva, me ghe ghelei emasinaiela, me ghe sungi veluela.
LUK 14:5 Vara me ghe uela etaira va, “Arova teva etaimim, teva natuna o kiena ghaata kkena, ghele katuu velu sio tale liu eteva tale nau manga ateva, karika aue am ghele ae velue sae parasi?”
LUK 14:6 Karika laghe roola tani liu inangarina.
LUK 14:7 Iesu ghe taatara vaalua katoa tana namuu ta Paresi etoa laghe taatara masi liuira tani toka, me ghe auliaala lo ateae oia kiukiu niaimatoongana ta taumattu ngakapa atoa:
LUK 14:8 “Nau eteva kateva ange koloola tani lao tale ninamanama eteae, karika umene tara masi aitokatoka va utoka ta ngetana. Karika ukilakila va mene kateva taumattu la kolo teeiela mene namuu teeia ta ngetam.
LUK 14:9 Lo ateva, unna ninamanama ateae, ghe kolo akapaiemaluela, aue emae etam me eue va, ‘Tinginala, me ierai etoka sio!’ Aue upalata, nau la ghaaio me la ghoa atokaio emuli.
LUK 14:10 Nau eteva ngila koloola, ulaa toka sio tale aitokatoka ateva emuli. Nau lo ateva, unna ninamanama ateae, emae, eue va, ‘Kapughu, mae sio, me ulaa toka tale masi aitokatoka ateva.’ Isaa o voto aue eghelei, masi ararim ateae emua tale taumattu ngakapa atoa tale lo ateae o nivelu eitauaa.
LUK 14:11 See ualoanna tani saeaa nannaam, aue God eatokaio sio euu, me see usiuaa nannaam aue God eatokaio sae epona.”
LUK 14:12 Iesu ghe uela ta taumattu ngateva unna ninamanama ateae va, “Nau eteva ualoanna tani ghelei ninamanama, urau mene kolo kapum atoa, tuem atoa, nengam atoa, mangalim atoa, o taumattu tue peipeiena, poli auena la mene koloo me la liu voto ughe gheleila ta ngetaira.
LUK 14:13 Nau ughelei ninamanama ateae, ukolo lo atoa karika righi peiira, tokatoka ngeuu etoa, kke tapakase atoa, me mata salusaluna atoa;
LUK 14:14 aue ughaa niarangise, poli ila karika la rooroo tani liu voto ughelei ta ngetaira. God aue eliu, tale nau eteva tau ghulughuluena atoa aue la totu tale nimate.”
LUK 14:15 Nau eteva kateva tana taumattu ghe tokatoka tale ia o ninamanama ateae ghe nongola isaa oia inangari, me ghe uela ta Iesu va, “Niarangise aue eghaa lo atoa aue la toka tale paka ninamanama ateae tale ararimangalina ateva God!”
LUK 14:16 Iesu ghe uela etana va, “Kateva taumattu ghe aimonomonosiaala kinatama ninamanama ateae, me ghe suula inangari ta oroi taumattu va la mae.
LUK 14:17 Ghe ghaala nau ninamanama, me ghe suula kapuna tau ngai nongonongo anna ateva va elaa kolo taumattu ang ghe uela va la mae, ta voto akapa ang ghe aimonomonosiaala.
LUK 14:18 “Ila akapa laghe tiuaala tani aikamekameaa me laghe aauliaa vaalua me karika laghe roola tani lao. Aitiutiu eteva ghe uela ta tau ngai nongonongo anna ateva va, ‘Aghe polila tuku kosa ateva. Aghaloanna tani laa taraia. Alousiusi, ta karika aue amae.’
LUK 14:19 “Mene kateva ghe uela va, ‘Aghe polila kasangaulu (10) kieghi vulumakao, me alaolao tani taraila, me atoongainila tani uungu, alousiusi ta karika aue amae.’
LUK 14:20 “Mene kateva ghe uela va, ‘Amina laila, o karika arooroo tani mae.’
LUK 14:21 “Tau ngai nongonongo anna ateva ghe lao sio, me ghe auliaala ta vauna ateva. Vau eteva ghe sessaiela, me ghe uela etana va, ‘Ailuiluila, me ukasu parasi me ulao tale liu nivelu eitauaa, me tale salana atoa tale masaliki taatara, me ukolo mae lo atoa karika righi peiira, tokatoka ngeuu etoa, mata salusaluna atoa, me kke tapakase atoa.’
LUK 14:22 “Tau ngai nongonongo anna ateva ghe kasula tani ghelei llo vauna ateva ghe auliaala, me nau ghe kiriaa mae sio, ghe uela va, ‘Inangarim ngami gheleila, me oroi aitokatoka karika righi taumattuna.’
LUK 14:23 “Vauna ateva ghe uela va, ‘Ulao tale salana namuu, me ukkele valaa tale ghauna salana, me ukolo asarasarakana taumattu ngatoa, me la mae, me la ghapasu aleghi eteva.
LUK 14:24 Aghaauliaa etaimim va karika poi teva taumattu aghe kolo akasinala, aue la nama aneghi inana!’”
LUK 14:25 Oroieili taumattu ngatoa laghe usiusi see Iesu. Ghe kiriela me ghe uela etaira va,
LUK 14:26 “Lo ateva ualoanna tani aimuli teeieghi, karika urooroo va ukapughu disaepolo arova utam rooroo tani rati etoka tamam me kinam, vausenim ateva me natum atoa, tuem atoa me nengam atoa, me maamauluaam.
LUK 14:27 See karika urooroo tani sunuki unem ateva tani aikotoo, me umae aimuli etaghi, karika urooroo tani kapughu disaepolo.
LUK 14:28 “Arova teva etaimim eaimonomonosiaa tani atulu ale ateva, etokatoka sio mua, me etara mua va ghaisa aipolina, me tani tara va viliki veu rooroona tani ruu ale ateva, o karika.
LUK 14:29 Arova etiuaa ale ateva me etam rungia, taumattu ngatoa aue la amammarasa,
LUK 14:30 me la ue va, ‘Ia o taumattu ngateva ghe tiuaala ale ateva, me karikaaili ang ghe roola tani rungia!’
LUK 14:31 “Arova kingi eteva ange laolao tani aiuuvii, me kapuna tau ngai uuvi etoa erooroo kasangaulu airari (10,000), aue etoka mua, me eannaa va erooroo tani laa aiuvii tee mene kateva kingi, kapuna tau ngai uuvi etoa erooroo ghaluengaulu airari (20,000), me aue apalaia, o karika?
LUK 14:32 Arova karika erooroo, aue esungi kapuna tau ngaikasuaa inangari etoa tani laa sou kingi eteva, me la loo luei nau eteva masau ila.
LUK 14:33 Tale ia nonga o salana atikirighi, karika teva etaimim erooroo tani kapughu disaepolo, arova etam oghi vulu peina akapaaili.
LUK 14:34 “Uela ateva masina ia, me marova ekapa namina, vaalua urooroo tani mene ghelei me emene tue namina?
LUK 14:35 Ia o ase uela ateva karika ita rooroo tani ghelei righi voto etana, liuna avalua o me la nim sausau velu. “Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo.”
LUK 15:1 Kateva nau, tau ngai ghaa takis atoa me tau ssavoto atoa, laghe mae sio tani nongo Iesu.
LUK 15:2 Paresi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao atoa, laghe tiuaala tani auliuliaa Iesu, laghe ue va, “Ia oia taumattu ngateva ealoanna tau ssavoto atoa tani toka, me tani namanama teeila.”
LUK 15:3 Me Iesu ghe auliaala etaira kiukiu niaimatoongana ateae etaira. Ghe uela va,
LUK 15:4 “Arova kateva etaimim kiena sipsipi erooroo kateva ai (100), me kateva etaira ghele raua, am annaa va karika aue ghele kasu vuli ghasiongaulu ghasio (99) sipsipi nongina la ghele namanama, me ghele laa pae lo ateva ghe rauela, lomosi ta aue ghele taraia?
LUK 15:5 Nau eteva ghele taraia, aue ghele masimasi, ghele saua, me ghele alokoie sae ta pappana,
LUK 15:6 me ghele saue lao tanganuena. Aue ghele kolo kapuna akapa atoa, me lo atoa la tokatoka kalakalaa teeia, me ghele ue ta ngetaira va, ‘Masimasiaaghi namungaili, poli ngatarala kieghi sipsipi eteva ghe rauela. Am mae masimasi teeieghi!’
LUK 15:7 Aghaauliaa etaimim va, tale isaa o ase salana, namungaili nimasimasi elutulutu epona liu, nau eteva kateva tana tau ssavoto enanna ngaioghioghiaa ta ghasiongaulu ghasio (99) taumattu ghulughuluena, karika righi kaluira ssavoto va la nna ngaioghioghiaa.
LUK 15:8 “Marova teva vause unna kasangauluvilau (10) viliki veu, me ghele rau kativilau, sa ateva aue ghele gheleia? Aue ghele arokoti kurane lam ateae, me ghele kkala tani paea amasinaaili alena ateva, lomosi ta ghele taraia.
LUK 15:9 Nau ghele taraia, ghele kolo kapuna atoa, me lo atoa la tokatoka akalakalangina tanganuena, me ghele ue va, ‘Masimasiaaghi namungaili, ta ngatarala uneghi viliki veu etivilau ghe rauela. Am mae masimasi eitauaa teeieghi!’
LUK 15:10 Tale ia o ase salana atikirighi, aghaauliaa etaimim va ensolo atoa kapuna ila God, masimasiaaira namungaili, nau eteva kateva tana tau ssavoto enanna ngaioghioghiaa.”
LUK 15:11 Iesu ghe mene uela va, “Taumattu ngateva, natuna taita alua.
LUK 15:12 Muli eteva taita ghe uela ta tamane va, ‘Tamaghi, tau mae peighi nau umate aue aghaa.’ Me tamairarua ghe koitaala peiirarua natuna taita alua.
LUK 15:13 “Karika masau nau ghe lange sio me muli eteva taita ghe tau ekapala peina laghe polila, ghe ghaala viliki veu, me ghe kasula tani lao tale masau patunganue namuu. Ghe tiuaala tani poli aloannaane,
LUK 15:14 me unna viliki veu ghe kapala, me tale isaa o nau, paka maloo ateva ghe tinginala, me ghe karikala righi peina.
LUK 15:15 Liuna avalua o me ghe lao sio tani pae niuungu. Kateva taumattu tale ia o patunganue namu ngateae ghe sungiela tani laa ghaitoiaa mosu etoa me eanginila.
LUK 15:16 Eghe aloannaaili tani nama righi inana aneira mosu etoa, poli karika teva ghe tautau lao righi inana va ghe nama.
LUK 15:17 “Nau eteva masi ninannaa ghe ghaaiela me ghe uela va, ‘Kapuna tau ngai uungu etoa tamaghi oroieili aneira inana, me aghi oia maloo ateva ange gheelei emateaghi!
LUK 15:18 Akasu, me alao ta tamaghi, me aue alaa ue va, “Tamaghi, aghe ghelei saasakiaala ta mata God, me ta matam.
LUK 15:19 Karika masina aghi va uaseaghi va natum ieghi; uaseaghi va marova kateva kapum tau ngai uungu.”’
LUK 15:20 Ghe tingina saela, me ange laolao ta tamane. “Masau ia tanganue tamane, me tamane ghe taraiela; urunguitanina ateva ghe pasula tale nialousiusi, me ghe ilou lao sio tani sou natuna, me ghe llotiela me ghe ngusuela.
LUK 15:21 “Aliki taita ateva ghe uela va, ‘Tamaghi, aghe ghelei saasakiaala ta mata God, me ta matam. Karika masina aghi va uaseaghi va natum ieghi.’
LUK 15:22 “Me tamane ghe uela ta kapuna tau ngai uungu etoa va, ‘Am ailuiluila! Am maeaa sio teva aiaasae masinaaili, me easae. Am atokala teva ringi ta vuuvuu nimane, me am asae taula lua aikasukasu ta kkena.
LUK 15:23 Am laa ghaa morona ateva natu vulumakao, me am uvi ematea, me ita namanama aitauaa teeia, me ita masimasi.
LUK 15:24 Poli ia oia natughu taita ateva ghe matela, me ange mene sakesakela, me ghe rauela, me ange rekatala.’ Me laghe tiuaala tani masimasi.
LUK 15:25 “Karika masau, me natuna mua ateva taita ghe oghiaa mae sio etapaa ngutana. Eghe kasukasu emaemae, ang ghe kalakalangina elo ale, me ghe nongola paka mangalia ateva tale nikau me niloku.
LUK 15:26 Ghe kolola kateva tani aliki, me ghe kolomiela va, ‘Vaalua me la gheelei mangalia ateva okae?’
LUK 15:27 “Aliki eteva ghe liula me ghe uela va, ‘Nengam ateva ange rekatala. Tamam euvi ematela morona ateva natu vulumakao, poli nengam ange mae sio tani rekataa etana, me ange masimasi.’
LUK 15:28 “Mua ateva taita ghe sessaiela, me ghe tam aloannala tani sso elo ale. Tamane ghe ghoa mae tani aipoopoliaa poi teeia.
LUK 15:29 Ghe liula ta tamane me ghe uela va, ‘Tarala, ninamanama atoa ngaghe uungula etam nonginaaili tau ngai nongonongo anna ateva, me karika poi aghe nongonongo vulu inangarim. Sa ateva ughe taue mae sio etaghi? Karika poi va ughe tau mae sio arova nim teva natu meemee va aghe ghelei teae ninamanama, me aghe masimasi eitauaa tee kapughu etoa!
LUK 15:30 Me natum taita ateva oia ghe nim lao sio tani rungia see peim tale vause ngetapaa salana atoa, me nau erekatala, ughuvi ematela morona ateva natu vulumakao va eanna ia!’
LUK 15:31 “Tamane ghe liula me ghe uela va, ‘Natughu, io utokatoka teeieghi nau ekapa atoa, isaa akapa peighi peim.
LUK 15:32 Me ita velu eitauaa me ita tani masimasi, poli nengam ghe matela, me ange sakesakela, me ghe rauela, me ange rekatala.’”
LUK 16:1 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Kateva tau peipeiena, kapuna tau ngai uungu eteva, laghe ue va karika masina ia, ta karika ghe aaitara ngamasina peina kapuna namu ngateva.
LUK 16:2 Kapuna namu ngateva ghe koloala me ghe kolomiela va, ‘Vaalua tale inangari anongonongo la ghaauliaa teeio? Laa ghaimonomonosiaa kiukiuna uunguaam tale peighi uaaitaraa, poli karika urooroo tani mene aitaraa peighi.’
LUK 16:3 “Tau ngai uungu eteva ghe nnaala va, ‘Kapughu namu ngateva ange ghaaghaa velu niuungu etaghi. Sa ateva agheleia? Karika sarasarakana ieghi tani kaikai me palatanna ieghi tani nim loo viliki veu.
LUK 16:4 Ngakilala sa ateva agheleia, me nau eteva aruu tale niuungu, taumattu ngatoa aue la ghaikoloainaghi nau alao tanganueira.’
LUK 16:5 “Liuna avalua o me ghe kolokolo kateva kateva tale taumattu laghe nim ghaala voto ta vauna ateva. Ghe kolomila aitiutiu eteva va, ‘Ghaisa kalum voto ughe nim ghaala ta vaughu eteva?’
LUK 16:6 “Lo ateva taumattu ghe nim ghaala voto ghe liula me ghe uela va, ‘Ghaoalu ai (800) galon oliv oeli.’ “Tau ngai uungu eteva ghe uela etana va, ‘Ghaala uru ngai etikirighi laghe pitila kalum voto ughe nim ghaala ta vaughu eteva, me arovaeaata ta utoka sio, me upiti nonga ghaata ai (400).’
LUK 16:7 “Me ghe kolomila mene kateva va, ‘Ghaisa kalum voto ughe nim ghaala?’ “Me taumattu ngateva ghe uela va, ‘Kateva ai (100) aikaai uiti.’ “Tau ngai uungu eteva ghe uela etana va, ‘Ghaala uru ngai eteva laghe pitila kalum voto ughe nim ghaala etana, me upiti nonga ghaoalungaulu (80).’
LUK 16:8 “Nau vauna ateva ghe kilala voto kapuna sesa tau ngai uungu eteva ghe gheleila, ghe arueiniela, poli ghe gheleila voto tau muenna nonga atoa la gheelei. Taumattu tale kosa ateva oia muennaaili ila tale ase salana tani ghelei uunguaaira, me taumattu tale mallanga atoa karika.
LUK 16:9 Aghaauliaa etaimim va am ghinaghina masi voto tale kosa ateva tani ghelei, me eoroi kapuimim. Me nau eteva isaa o voto ekapa aue la masimasi tani ghaaiem tale voto ateva tokatoka liu ia.
LUK 16:10 “Lo ateva la atoka tuutuliira etana tale lutu voto pisike, aue la atoka tee tuutuliira tee etana tale namuu voto. Me lo ateva etam gheelei voto koronna tale lutu voto pisike, karika aue eghelei voto koronna tale llo voto namuu.
LUK 16:11 Arova karika la ghaatoka tuutuliira etaimim tani aitaraa masi voto tale kosa ateva, karika teva aue eatoka tuutulina etaimim tani ghaa voto koronna.
LUK 16:12 Me arova la tam aatoka tuutuliira va am rooroo tani aitaraa katoa peiira, karika teva aue ghele tau aatu righi voto va ghele peiimim.
LUK 16:13 “Karika teva tau ngai nongonongo anna erooroo tani uungu ta ghalua vau, poli aue ghele ssa tee kateva, me ghele aielousiaa kateva. O aue ghele nongo usilaa kateva, me ghele liu vilina ta mene kateva. Karika am rooroo tani uungu ta God me viliki veu.”
LUK 16:14 Paresi etoa, la ghaielousiangaili viliki veu, nau laghe nongola isaa o inangari, laghe tiuaala tani amammarasa Iesu.
LUK 16:15 Iesu ghe uela etaira va, “Am, am nim aaloanna tani aitaratarainam tani ghelei masi voto ta mata taumattu ngatoa, me karika, ta God nonga ekilakila urunguitaniimim, poli voto masinaaili ta mata taumattu ngatoa, sesaaili ta matane God.
LUK 16:16 “Inangari nipaopao me inangariira propete atoa laghe pitila, ghe laa ghaa sio nau ta Jon, me ghe tiuaala tale nau etiulu o, masi inangari tale ararimangalina ateva God laghe tiuaala tani ppooa ngaotua, me taumattu ngakapa atoa laghe annaaili tani kupi sso etana.
LUK 16:17 Elomarase me kosa ateva lalu rooroo tani kapa, me teva tuku voto ghaunaaili tale inangari nipaopao karika erooroo tani kapa.
LUK 16:18 “Lo ateva erati vausenna ateva me elai ta mene teva vause ange lai sarila. Me lo ateva taita emene ghaa vause ateva oia laghe rati etokaiela, ia tee ange lai sarila.
LUK 16:19 “Kateva tau peipeiena ghe molumolu me ghe aasae masi ghinna atoa, me ghe gheelei ninamanama nau ekapa atoa.
LUK 16:20 Tapaa ngatamana tale valavala ateae tanganuena, tau nilooloo ateva, ararina ateae ta Lasarus, laghe mae aatokaia, pasu ia tale usai.
LUK 16:21 Ghe anna va enama llo inana aue ekatuu tale unna tevoo ateva tue peipeiena ateva. Me tee paua atoa laghe mae raarameaa usaina.
LUK 16:22 “Ghe ghaala nau eteva, tau nilooloo ateva ghe matela, me ensolo atoa laghe saue lao sio, me laghe laa ghalokoi valainie sio ta Abraham. Tau peipeiena tee ateva ghe matela, me laghe kaieiniela.
LUK 16:23 Tale Hades, ghe aateateaa paka mmarikana ateva, me vara ghe sae taatara, me ghe tarala Abraham masaueili ia, me Lasarus ghe tokatoka valaa etana.
LUK 16:24 Ghe kolokolo saela etana me ghe uela va, ‘Tamaghi Abraham, alom eusieghi me usuu Lasarus tani asuu elo velena tale vuuvuu nimane ateva tale manu me esio amakarrii ramuramuti paaghi eteva, poli aghateateaa paka mmarikana tale kura ateae oia.’
LUK 16:25 “Abraham ghe liula me ghe uela va, ‘Natughu, unnaa nau ta sakesake, io ughe ghaaghaa masi voto, nau Lasarus ghe ghaaghaa voto sesa. Me ghaine ange tokatoka amasina oia, me io angu ghaaghaa mmarikana.
LUK 16:26 Me tee, elome etaimami me io, paka salesalena ateva easoaso. Lo atoa la anna tani kasu oia me la ghatu ona, karika la rooroo, me lo tee atoa la anna tani kasu ona me la mae etaimami, karika aue la roo.’
LUK 16:27 “Ghe liula me ghe uela va, ‘Tana aghaloannaaili, Tamaghi, va usuu Lasarus me elao tanganue tamaghi,
LUK 16:28 poli ghalima nengaghi, me Lasarus elaa ghauliaa kieira, poli ila tee la rau mae tale voto ateva oia sesaaili ia.’
LUK 16:29 “Abraham ghe liula me ghe uela va, ‘Inangariira Moses me propete atoa isaa okae etaira; aue la nongola.’
LUK 16:30 “Tau peipeiena ateva ghe uela va, ‘Karika, Tamaghi Abraham! Arova teva ang ghe matela ghele lao etaira, aue la ghele nna ngaioghioghiaa tale kaluira ssavoto.’
LUK 16:31 “Abraham ghe uela etana va, ‘Arova la tam rooroo tani nongo Moses me propete atoa, karika aue la akoronna voto, arova teva ghele totu tale nimate, me ghe auliaa etaira.’”
LUK 17:1 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Voto egheelei taumattu ekaakatuu tale ssavoto ange ailutua, me aue esesaaili ta taumattu ngateva egheelei voto oia elutulutu!
LUK 17:2 Aue ghele masinaaili etana marova la ghele iri atu etiulu maate ia ta ngalona, me la ghele ghoa allusia elo malionge, ta erau ghelei teva aliki va unna niaikaaiaa ekatuu.
LUK 17:3 Am paniem tale voto am gheelei! “Marova tuem ateva o nengam ateva egheelei ssavoto, uaulia ngakorokorongana etana, me marova enna ngaioghioghiaa, ukkaluaa.
LUK 17:4 Marova eghelei teeio voto karika masina ghaituaata (7) tale kateva nau, me emae kkaluaa ghaituaata, me eue va, ‘Nganna ngaioghioghiaala,’ ukkaluaa voto egheelei teeio etana.”
LUK 17:5 Apostolo atoa laghe uela ta Vau eteva va, “Ughelei unemami niaikaaiaa me enamuu.”
LUK 17:6 Vau eteva ghe liula va, “Marova uneimim niaikaaiaa naanamungaane nongina katu ue ngai erighi ghaunaaili ia (mastet), am rooroo tani ue ta ai eteae o va etammuti tee uane, me emene ghoa pinosa elamana, aue ghele roo tani nongo usilainiem.
LUK 17:7 “Marova kateva etaimim kapuna tau ngai nongonongo anna ateva euungu etapaa ngutana, o eaaitaraa kiem sipsipi, nau ekiriaa mae elo ale, vaalua, aue uailuiluieinia tani namanama?
LUK 17:8 Karika! Aue ughele ue etana va, ‘Uaimonomonosiaa aneghi inana, me uaipanipaniaa, me ukaisi tau mae aneghi inana, me uaku ateoghu me anamanama me aropi, me auena umina namanama me uropi.’
LUK 17:9 Vaalua, karika aue ukaili emasina tale uunguaane ange gheleila?
LUK 17:10 Nim nongina am, nau ngam gheleila voto God eaauliaa etaimim tani ghelei, airuuruu am nim ue va, ‘Uunguaamami arau, poli ami nim tau ngai nongonongo anna iemami erau.’”
LUK 17:11 Iesu ghe mene laa saesae eJerusalem, ghe kasu eloi lao sio tale aioloa ngateva eSameria me eGalilii.
LUK 17:12 Ghe kasukasu elaolao tale masaliki eteae, me kasangaulu (10) taita aneira tasussuku eteva, laghe sousouela, laghe tingina amasaula,
LUK 17:13 me laghe kolokolo atingina tani ue va, “Iesu! Namu ngateva! Alousiusi teeiemamila!”
LUK 17:14 Nau Iesu ghe tarailala, me ghe uela va, “Am lao sio, me am laa apasungainam ta pristi etoa.” Laghe kasukasu elaolao, me laghe raarangisanala.
LUK 17:15 Kateva etaira, nau ghe tarala va ghe raarangisanala, ghe oghi lao sio, me namungaili ta ghe tau saela God.
LUK 17:16 Ghe lao sio me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu, me ghe kaili emasinala etana. Taita ateva oia aSameria ia.
LUK 17:17 Iesu ghe uela va, “Kasangaulu (10) taumattu la raarangisanala, me eaa ghasio (9)?
LUK 17:18 Vaalua me taitani ngeleka ateva, ia nonga emae sio tani amasina ta God?”
LUK 17:19 Iesu ghe uela etana va, “Tingina saela me ukasu; unem niaikaaiaa ange ghelei emasinaiola.”
LUK 17:20 Katoa tana Paresi laghe kookolomi Iesu va lovisa ararimangalina ateva God aue emae. Ghe liula me ghe uela va, “Ararimangalina ateva God karika aue emae nongina am, am taatara.
LUK 17:21 Karika teva aue eue va, ‘Tarala, ie toko!’ o, ‘Ie teke!’ ta ararimangalina ateva God ia oia elome ta ngetaimim.”
LUK 17:22 Vara me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Nau too emaemae, aue am aloannaaili tani tara Natuna ateva Taumattu ngateva tale teva nau, me karika aue am taraia.
LUK 17:23 Katoa aue la ue etaimim va, ‘Tarala, ie teke!’ o, ‘Tarala, ie toko!’ Karika am mene akoronnaila va am usilaa.
LUK 17:24 Poli nongina ravaravaia ateva eravaravaia elomarase, me emammallanga akapa tale pai etoa, aue enongina Natuna ateva Taumattu ngateva tale nauna ateva.
LUK 17:25 Aitiutiu aue eateateaa mmarikana, me taumattu tale lo ateva oia vituu aue la ratia.
LUK 17:26 “Me nauna Natuna ateva Taumattu ngateva aue enongina nau Noa.
LUK 17:27 Taumattu ngatoa laghe namanama me ropiropi, taita me vause atoa laghe lailai, me ghe ghaala nau eteva Noa ghe kupi ssola tale anua ateva, me manu ghagga ateva ghe mae sio, me ghe tturungi ekapailala.
LUK 17:28 “Aue enongina tee nau ta Lot. Taumattu ngatoa laghe namanama, ropiropi me laghe aaipoliaa peiira, laghe pasapasa, me laghe atuutulu.
LUK 17:29 Me nau eteva Lot ghe kasu vulila eSodom, kura ateae me atu ramerame ghe sio mae epona liu, ghe tturungi ekapailala.
LUK 17:30 “Aue enongina nau eteva Natuna ateva Taumattu ngateva emae rekata.
LUK 17:31 Tale ia o nau eteva, taumattu ngateva etokatoka eleka tale ale ateva, erau mene kupi sso tanganuena va eso ghaa peina; aue enongina tee taumattu ngateva euungu tapaa ngutana, erau mene oghi ghoa tanganuena.
LUK 17:32 Am annaa sa ateva ghe lutula ta vausenna ateva Lot!
LUK 17:33 See etootoonga tani asaangi maamauluaane, aue eraua; me see earau maamauluaane, aue esaanga.
LUK 17:34 Tale ia o nau eteva, aghauliaa etaimim va, aue ghalua taumattu lalu aso tale kateae nonga aisalo eleivoo: kateva aue la ghaaia, me kateva aue la rati elokoia.
LUK 17:35 Ghalua vause aue lalu gheelei putuputu palaoa: kateva aue la ghaaia, me kateva la rati etokaia.”
LUK 17:37 Disaepolo atoa laghe kolomiela va, “Vau eteva, llo oia eaa aue elaa lutu?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Nongina eaa matena ateva taumattu easoaso, paka ghila atoa la veluvelu eitauaa.”
LUK 18:1 Iesu ghe auliaala kiukiu niaimatoongana ateae ta disaepolo atoa tani apasunga etaira va la tani looloo sae tale nau ekapa atoa, me karika la mene sio asoasoaa.
LUK 18:2 Me ghe uela va, “Tale kateae masaliki tau ngai ghelei niaisakei eteva, karika ghe maamatauta God ateva, me tee karika ghe oneoneaa tee kasina taumattu.
LUK 18:3 Me tee vause raue vulu eteva, ie tee elome tale masaliki eteae, ghe maemae nonga ta tau ngai ghelei niaisakei eteva. Ghe aaloannaaili va esausia, tale aloaloannaane. Ghe ue etana va, ‘Usausieghi tale tau ngai ssateeieghi eteva.’
LUK 18:4 “Kasina nau ang ghe lange sio, karika ghe aloanna tani nongoa me sausia, vara me ghe nnaala va, ‘Arongona ta karika aoneoneaa God me taumattu tee atoa, me poli vause raue vulu eteva oia etautau mae maate etaghi, asausia, poli erou toka maemae nonga va eghelei emangooieghi.’”
LUK 18:6 Vau eteva ghe uela va, “Am nongo inangarina sesa tau ngai ghelei niaisakei eteva ghe auliaala.
LUK 18:7 Am annaa va God karika aue eghele sausi kapuna atoa ghe aimatoongainilala, la looloo sae etana tale llaa me voo? Vaalua, am annaa tee va aue ghele aippetana tani sausila?
LUK 18:8 Aghaauliaa etaimim va arovaeangaili ta aue ghele sausila. Tale isaa o salana, nau Natuna ateva Taumattu ngateva aue esio tale kosa ateva, aue etara righi taumattu eaiesoaa etana?”
LUK 18:9 Kasina taumattu la nannainila nonga va ila ghulughuluena ila, me katoa taumattu karika. Iesu ghe kiukiuaala etaira ia oia kiukiu niaimatoongana ateae, ghe uela va,
LUK 18:10 “Ghalua taumattu lalu ghe saela tale ale manga ateva tani looloo sae, kateva taumattu Paresi ia, me kateva tau ngai ghaa takis ia.
LUK 18:11 Taumattu tale Paresi eteva ghe tingina saela me ghe looloo saela, me ghe aauliaa masi uunguaane. Ghe uela va, ‘God, aghi akaakaili emasina etam va aghi karika nongina lo atoa taumattu la ainao, gheeleiaaira karika masina, me la lailai sari, me nongina ia o tau ngai ghaa takis ateva.
LUK 18:12 Ghaluaata tale ghaitu (7) nau anaenae, me atautau aiaasokolo tale voto akapa aghaaghaa.’
LUK 18:13 “Tau ngai ghaa takis ateva ghe tingina amasaula, me ghe sioaala nannaane, me ghe looloo saela, ghe uela va, ‘God, ualousiusi teeieghi, poli aghi tau ssavoto aghi.’
LUK 18:14 “Aghaauliaa etaimim va ia oia taumattu ngateva, karika nongina Paresi eteva, nau ghe kasula tani lao tanganuena, God ghe taraiela va ia ghulughuluena ia. See esaeaa nannaane, aue God etaue sio euu, see esioaa nannaane euu, God aue eanamunamunganeia.”
LUK 18:15 Taumattu ngatoa laghe maeaa sio natuira raaraina atoa ta Iesu, va esaoaa nimane etaira me earangiseila. Disaepolo atoa laghe tarailala me laghe pao rungainilala.
LUK 18:16 Me Iesu ghe kolola natu ngaliki etoa laghe mae sio etana me ghe uela va, “Am tau velu natu aliki etoa la mae etaghi, karika am mene ghelei rungainila. Ta poli ararimangalina ateva God anueira ia taumattu ngatoa nongina natu ngaliki etoa.
LUK 18:17 Aghaaulia ngakoronnaaili, va arova see karika eghaa lo ateva o ararimangalina God nongina natu aliki etoa, karika aue esso etana.”
LUK 18:18 Kateva namuu ghe mae sio ta Iesu, me ghe kolomiela va, “Masi tisa ngateva, vaalua aroo tani ghelei, me aghaa lo ateva o maulue tokatoka liu ia?”
LUK 18:19 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Vaalua me uue va masina ieghi? Karika teva masina, ta God nonga masina ia.
LUK 18:20 Ukilakila inangari nipaopao eue va, ‘Karika umene lai sari, karika umene aiuvi emate, karika umene ainao, me tee karika umene kamekame tale niaisakei, uoneoneaa tamam me kinam.’”
LUK 18:21 Ghe uela ta Iesu va, “Isaa ona voto ngaghe aimuli teela nau aliki ieghi arau.”
LUK 18:22 Nau Iesu ghe nongola isaa o inangarina, ghe uela etana va, “Kateva voto karika ughe gheleia. Utau lao peim la poli, me ughaa viliki veu me ulaoa ta taumattu karika righi peiira. Arova ughelei evalua o, aue utau peipeiena epona liu, me umae aimuli teeieghi.”
LUK 18:23 Me nau ghe nongola isaa o inangari, ghe alousiusila, ta poli ia tau peipeiena ia.
LUK 18:24 Iesu ghe taatara lao sio etana, me ghe uela va, “Aanasaaili ta tau peipeiena ateva tani kupi sso tale ararimangalina ateva God!
LUK 18:25 Poli marova masukasukale ta teva kamolo tani kupi sso tale teae mata raum, aue emasukasukaleaili tee ta teva tue peipeiena tani kupi sso tale ararimangalina ateva God.”
LUK 18:26 Taumattu ngatoa laghe nongoala, me laghe kolomiela va, “See nonga erooroo tani saanga?”
LUK 18:27 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Voto taumattu karika erooroo tani ghelei, God nonga erooroo.”
LUK 18:28 Pita ghe uela etana va, “Tarala, ngami ghe kasu vulila tanganueimami me peiimami tani aimuli teeio!”
LUK 18:29 Iesu ghe uela ta ngetaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va, arova teva taumattu ekasu vuli tanganuena, manna, tuena atoa, nengana atoa, kinna me tamana me natuna atoa, mausi ararimangalina ateva God,
LUK 18:30 aue God etau lao etana oroieili peina tale nau oia, me nau aue emae, eghaa lo ateva maulue tokatoka liu ia.”
LUK 18:31 Iesu ghe kolo aitauaala kapuna kasangaulu ghalua (12) disaepolo, me ghe uela etaira va, “Ngita laa saesae eJerusalem, me isaa akapa inangari propete atoa laghe piti emuemuela ta Natuna ateva Taumattu ngateva aue ekoronna.
LUK 18:32 Aue la taue lao ta taumattu ngeleka atoa, me aue la kusiaa teeia, me kangainia, me kanusuia, la parua, me la uvi ematea.
LUK 18:33 Emuli tale kotolu nau, aue etotu.”
LUK 18:34 Aloira disaepolo atoa karika ghe maamasaanga tee inangarina. Malloeana inangari ghe aaisulia, karika laghe kilakila sa ateva Iesu ghe aaulieinia etaira.
LUK 18:35 Nau Iesu ang ghe mae akalakalaa sio eJeriko, mata salusalu eteva ghe tokatoka tale sama salana atikirighi, uunguaane tani looloo.
LUK 18:36 Ghe nongonongo oroieili taumattu ngatoa laghe kasukasu elangelange nongina ghe tokatoka, me ghe samala, me ghe kolomilala va sa ateva ange lutula.
LUK 18:37 Laghe uela etana va, “Iesu aNasareti ia toko ekasukasu emaemae.”
LUK 18:38 Me ghe kolokolo va, “Iesu, natuna io Deivit, ualousiusi teeieghi!”
LUK 18:39 Taumattu ngatoa laghe muemue, laghe paopaoa va, “Urou mene sama.” Me karika, ta ghe mene kolokolo anamuula tani ue va, “Natuna ateva Deivit, ualousiusi teeieghi!”
LUK 18:40 Iesu ghe tinginala, me ghe uela va, “Taumattu ngateva emae etaghi.” Nau ghe mae akalakalaa sio, Iesu ghe kolomiela va,
LUK 18:41 “Sa ateva ualoanna va agheleia etam?” Ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, aghaloanna tani taatara.”
LUK 18:42 Vara me Iesu ghe uela etana va, “Angu taatarala; tale kalum niaikaaiaa angu masinala.”
LUK 18:43 Ia arau o me ghe taatarala, me ghe aimulila ta Iesu, ghe tautau sae ararina ateae God. Nau taumattu ngatoa laghe taraiela, ila tee laghe tau saela ararina ateae God.
LUK 19:1 Iesu ghe ssola eJeriko, me ang ghe mene aainasiaa tani kasu.
LUK 19:2 Kateva taumattu ghe tokatoka okae, ararina ateae ta Sakies, namuu ia ta lo atoa uunguaaira tani ghaa takis, me tue peipeiena ia.
LUK 19:3 Ghe aloanna tani tara va Iesu saa taumattu ia, me karika ghe rooroo, ta poli tukunaaili ia, me oroieili taumattu ngatoa.
LUK 19:4 Liuna avalua o me ghe ilou emuemuela me ghe saela ai eteae ta ghe kilakila va Iesu aue ghe mae avalua o.
LUK 19:5 Nau Iesu ghe rekatala tale ia o ai eteae, ghe taatara saela, me ghe uela va, “Sakies, kkure parasi sio mae, ta ghaine atani laa toka teeio tanganuem.”
LUK 19:6 Gharavaea nonga ta ghe kkure siola, me ghe masimasieiliila me ghe kolola Iesu va lalu lao tanganuena.
LUK 19:7 Nau taumattu ngatoa laghe tara avaluela o, laghe tiuaala tani auliulieinia tani uue va Iesu ange lao sio tani toka tee tau ssavoto ateva.
LUK 19:8 Sakies ghe tingina saela me ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, aue ataula kasina peighi ta lo atoa karika righi peiira. Me arova aghe kamekame me aghe ghaaghaa peiira taumattu ngatoa, aue aliu ghaatiaata.”
LUK 19:9 Iesu ghe uela etana va, “God ange asaangila taumattu tale lo ateva oia ale, poli ia tee taumattu ngateva oia, tuvuna ia Abraham.
LUK 19:10 Poli Natuna ateva Taumattu ngateva ghe sio mae tani pae me asaangi taumattu ghe rauela.”
LUK 19:11 Nau eteva laghe nongonongo isaa o inangari Iesu ghe aauliaa, me ghe mene tiuaala tani auliaa kateae kiukiu niaimatoongana, ta poli ang ghe reerekata eJerusalem, me taumattu ngatoa laghe annaa va Iesu aue ekingi tale ia arau o nau eteva.
LUK 19:12 Ghe uela va, “Kateva namuu ghe lao sio tale patunganue namuu masau tani ghaa ninamuu va ekingi, me auena emene kiri mae.
LUK 19:13 Ghe kolola kasangaulu (10) kapuna tau ngai nongonongo anna me ghe tau lao sio kativilau gol koen ta kateva kateva etaira. Me auena ghe kasu, ghe uela etaira va, ‘Am uungu tani mene saoaa mene righi lomose ta amene kiri mae.’
LUK 19:14 “Taumattu ngatoa tale masalikina ateae karika laghe masimasieiniela, me laghe suula kasina etaira tani laa auliaa va, ‘Karika ami aaloanna va ierai enamuu etaimami.’
LUK 19:15 “Me karika, ta ghe ghaala ninamu ngateae va ekingi, me ghe kiri lao sio tanganuena. Ghe kolola kapuna tau ngai nongonongo anna kasangaulu me tani tara va ngila ghe uunguaala mene righi viliki veu tani saoaa tale llo laghe ghaa akasinala o karika.
LUK 19:16 “Aitiutiu eteva ghe lao sio me ghe uela va, ‘Namu ngateva, unem gol koen ativilau, aghe uunguaala me aghe mene ghaala kasangauluvilau.’
LUK 19:17 “Vauna ateva ghe liula va, ‘Masi uunguaam, poli ughe ghelei emasinala tale pisike niuungu, aue uaitaraa kasangauluae masaliki taatara.’
LUK 19:18 “Aiaaghalua ateva ghe lao sio me ghe uela va, ‘Namu ngateva, unem gol koen ativilau, aghe uungula me aghe mene gheleila ghalimavilau.’
LUK 19:19 “Me ghe uela etana va, ‘Me io, aue uaitaraa ghalimae masaliki taatara.’
LUK 19:20 “Mene kateva kapuna tau ngai nongonongo anna ghe lao sio me ghe uela va, ‘Unem gol koen ativilau toko. Aghe suumi elokoiela tale tuku tapiri kalio ateva.
LUK 19:21 Aghe matautainiola ta io karika masi taumattu io, unim ghaaghaa voto karika kalum, me unim mukemuke voto karika ughe pasala.’
LUK 19:22 “Namu ngateva ghe liula me ghe uela etana va, ‘Aue uaisakei tale isaa o inangari uaauliaa, io sesa tau ngai nongonongo anna io. Ughe kilakila va aghi karika masi taumattu ieghi, anim ghaaghaa voto karika kalughu, me anim mukemuke voto karika aghe pasala.
LUK 19:23 Vaalua me karika ughe alokoi ssola uneghi viliki veu tale ale aialokoi viliki veu eteva? Me nau eteva ngaghe kiriaa mae sio aue aghele ghaa tee llo laghe saoaa saela tee me llo aghe tau aatu.’
LUK 19:24 “Me ghe auliaala ta lo atoa laghe tiitingina akalakalaa va, ‘Am ghaa vella unna gol koen ativilau, me am taue lao ta lo ateva ghe ghaala kasangauluvilau gol koen.’
LUK 19:25 “Laghe uela va, ‘Namu ngateva, ia ang ghe ghaala kasangauluvilau!’
LUK 19:26 “Me ghe liula me ghe uela va, ‘Aghaauliaa etaimim va lo ateva euungu aanasa tale voto laghe taula aue la mene saoaa mene kasina, me lo ateva karika euunguaa voto laghe taula etana aue la ghaa velu saa voto isaa etana.
LUK 19:27 Me isaa o taumattu karika laghe aloanna va aghi akapuira kingi, am ghaaila mae me am uvi ematela emua ta ngetaghi.’”
LUK 19:28 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa llo oia, me ghe kasu emuemuela tani sae eJerusalem.
LUK 19:29 Nau eteva ang ghe aakalakalaa tale masaliki elua eBetpeis me eBetani tale motouru eteva la kolokolo va Oliv, ghe sungila disaepolo alua,
LUK 19:30 me ghe uela etairarua va, “Amalu lao tale ia o masaliki eteae. Me nau amalu kupi sso tale masaliki eteae, aue amalu tara atingina natu donki eteva iriiri etingina ia, karika teva taumattu ghe sae toka ta ngetana me ghe iloueinia. Amalu pulakaia, me amalu maeainia oia.
LUK 19:31 Marova teva ekolomiemalua va, ‘Vaalua me amalu puupulakaia?’ amalu ue etana va, ‘Vau eteva eaaloannaia.’”
LUK 19:32 Nau lalu ghe lao sio, lalu ghe tarala va llo Iesu ghe auliaala, ghe koronnala.
LUK 19:33 Nau lalu ghe puupulakaia, tau kiena ghe kolomilaluela va, “Vaalua me amalu puupulaka natu donki eteva?”
LUK 19:34 Lalu ghe liula me lalu ghe uela va, “Vau eteva eaaloannaia.”
LUK 19:35 Lalu ghe laoainie sio ta Iesu, me lalu ghe pulela uneirarua aiaasae ngeleka epona tale ghaata kkena ateva, me laghe sausila Iesu tani sae toka sae etana.
LUK 19:36 Nau eteva Iesu ghe iilou elaolao, taumattu ngatoa laghe aalokoi aiaasae ngeleka tapaa salana.
LUK 19:37 Nau eteva ang ghe aakalakalaa tale voto ateva nongina salana atikirighi ghe laa siosio tale motouru eteva eOliv, ila akapaaili lo atoa laghe usiusi Iesu laghe tiuaala tani masimasieili. Laghe kikkinari enamungaili tani kkauaa sae God, ta poli laghe annaa isaa o mirikol laghe tarala Iesu ghe gheleila.
LUK 19:38 “Aue God eghelei emasina ta kingi eteva emaemae tale ararina ateae Vau ngepona ateva!” “Luei etoka epona liu, me ita tau sae ararina ateae God iaaili epona!”
LUK 19:39 Katoa elome tale ila o taumattu ngatoa Paresi ila laghe ue ta Iesu va, “Tisa, pao rungaala kapum disaepolo atoa!”
LUK 19:40 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaauliaa etaimim va, marova la matua atoka, aue atu etoa la sama anamungaili tani tau sae ararighi eteae.”
LUK 19:41 Nau eteva ang ghe aakalakalaa me ghe taatara siola eJerusalem, ghe alousiusi teeiela.
LUK 19:42 Me ghe uela va, “Jerusalem, ghaine tale nau eteva oia aghaloanna va arova ughele kila sa ateva ghele gheleio me ughele toka tale luei. Me karika, ta isaa o voto eaaisulia etam, me karika urooroo tani tara kila.
LUK 19:43 Nau too emaemae aue tau ngai ssateem atoa, aue la atulu aivativati eteva, me la talieinio, me la toka rungainio tale pai ekapa.
LUK 19:44 Aue la tturungio, io me taumattu ngatoa la tokatoka elome etam. Karika aue la rati etoka tiulu atu va aue emene toka saoaa ta mene tiulu, ta poli karika ughe kilala nau eteva God ghe mae sio tani sausio.”
LUK 19:45 Iesu ghe ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, me ghe ameti velu ghoala lo atoa laghe aaitauaa me laghe aaipoliaa elome.
LUK 19:46 Me ghe uela etaira va, “Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Aleghi eteva aue eale ailooloo sae ia,’ me ngam gheleiela va ‘aleira ale niaisulia ia tau niainao atoa.’”
LUK 19:47 Nau ekapa atoa ghe aapasunga asease voto tale ale manga. Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao, me lo atoa laghe muemueaa taumattu ngatoa, laghe paepae salana tani uvi emate Iesu.
LUK 19:48 Me karika laghe rooroo, poli taumattu ngatoa laghe aloannaaili tani nongo Iesu.
LUK 20:1 Kateva nau Iesu ghe aapasunga ta taumattu ngatoa elome tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, ghe poppooaa masi inangari, me namu ngatoa ta pristi etoa, tau ngai aapasunga atoa tale inangari nipaopao me lo atoa la muemueaa taumattu ngatoa, laghe mae akalakalaa sio etana.
LUK 20:2 Me laghe uela etana va, “See ghe tau aatu sio matuutuliena etam, me see ghe sungiola tani mae ghelei isaa oia voto?”
LUK 20:3 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghi tee amene kolomiem, me am liu mae etaghi.
LUK 20:4 See ghe tau lao sio matuutuliena ta Jon tani asuu, taumattu ngatoa, o God?”
LUK 20:5 Laghe ailoela me laghe uela va, “Marova ita ue va, ‘God,’ aue eue va, ‘Me vaalua me karika am ghe aaiesoaa ta ngetana?’
LUK 20:6 Me marova ita ue va, ‘Taumattu ngatoa,’ taumattu ngakapa atoa aue la osaita tale atu, ta ila, la ghaaiesoaa va Jon propete ia.”
LUK 20:7 Me laghe liula tani ue va, “Karika ami kilakila va see ghe taula matuutuliena.”
LUK 20:8 Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghi tee karika aue aghauliaa va see ghe tau mae sio matuutuliena etaghi.”
LUK 20:9 Me ghe tiuaala tani kiukiuaa kateae kiukiu niaimatoonga. Ghe uela va, “Kateva taumattu ghe pasala utani uaeni etingiu, ghe taue lao sio ta katoa tau ngeutana tani aitarainia, me ghe kasu emasaueilila tani laa toka see.
LUK 20:10 Ghe ghaala nau eteva tani pariki utani uaeni etingiu, me ghe sungila kateva kapuna tau ngai uungu tani laa ghaa righi ue uaeni tale utani uaeni etingiu, me lo atoa laghe aaitaraa utana atingiu laghe uvi emaamateala me laghe sungi aaoghiela; karika ghe ghaala righi voto.
LUK 20:11 Ghe mene sungila mene kateva tau ngai uungu; me laghe mene uvi emaamateala, me laghe apalataiela me laghe sungi aaoghiela; ie tee karika ghe ghaala righi voto.
LUK 20:12 Aiaakotolu eteva tau ngai uungu laghe uvi saasakieiniela me laghe sau velue ghoala eleka.
LUK 20:13 “Me tau ngumana ghe nnaala va, ‘Sa ateva agheleia? Aue asungi lo ateva natughu taita aghaailousiangailiia, me koti aue la oneoneainia.’
LUK 20:14 “Nau eteva lo atoa laghe aaitaraa utani uaeni etingiu laghe tarala natuna ateva tau ngumana ghe maemae, laghe aailoe va, ‘Ia oia taumattu ngateva, auena eghaa peina tamane. Ita uvi ematea, me ita, aue ita ghaa akapa utana atingiu.’
LUK 20:15 Me laghe sau velue ghoala eleka me la ghe uvi emateala. “Sa ateva tau ngumana aue egheleia ta ngetaira?
LUK 20:16 Aue emae me euvi emate akapa lo atoa laghe aaitaraa utani uaeni etingiu, me etau lao utana atingiu ta mene kasina ppae taumattu.” Me nau eteva taumattu ngatoa laghe nongola isaa oia inangari, laghe uela va, “Karika emene ghelei evalua o!”
LUK 20:17 Iesu ghe taatara lao sio etaira me ghe kolomilala va, “Isaa oia voto laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva, malloeanina avalue toko? “‘Ia o atu eteva tau ngai atulu ale atoa laghe ratiela ghe aitiutiula tale atu ekapa atoa tani suei ale ateva.’
LUK 20:18 See ukatuu saoaa tale ia o atu eteva, aue utakotokoto. Me arova ia oia atu eteva ekatuu saoaa sae etam, aue utaputuputu.”
LUK 20:19 Me tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao atoa me namu ngatoa ta pristi etoa laghe kilala va Iesu ghe auliaala kiukiu niaimatoonga mausi gheeleiaaira, me angila ghe paepae va vaalua la kuneia. Karika laghe roola, ta laghe maamatauta taumattu ngatoa.
LUK 20:20 Tau ngalomasaanga tale inangari nipaopao atoa me namu ngatoa ta pristi etoa laghe paepae salana tani kune Iesu. Laghe suula katoa tani gheleila va voto laghe aauliaa vara mene koronna. Laghe annaa tani ghaaia tale inangari ghe aauliaa, me la rooroo tani taue lao ta Gavana.
LUK 20:21 Vara me laghe kolomiela va, “Tisa, ami kilakila va inangarim me llo uaapasunga koronna. Karika uaaimassiaa, me uaapasunga ngakoronna salane God.
LUK 20:22 Vaalua uannaa? Inangari nipaopao eue va masina etaita tani tau lao takis ta Siisa o karika?”
LUK 20:23 Iesu ang ghe kila vella kamekameaaira taumattu ngatoa oia laghe anna tani ghelei, me ghe uela etaira va,
LUK 20:24 “Am apasungaala tivilau viliki veu etaghi. See tootoona ateva me ararina ateae o etana?” Me laghe uela va, “Siisa.”
LUK 20:25 Iesu ghe uela etaira va, “Liuna avalua o me am tau lao llo voto kanna Siisa, me llo voto kanna God am tau lao ta God.”
LUK 20:26 Karika laghe roola tani ghaaia tale inangarina ghe aauliaa tale matavanga. Laghe soghiaala llo ghe liula me laghe paavoola.
LUK 20:27 Sadiusi etoa, karika la ghaiesoaa tale nitotu tale nimate, katoa etaira laghe mae sio ta Iesu me laghe kolomiela kateva nikokkolomi.
LUK 20:28 Laghe uela va, “Tisa, Moses ghe pitila va, ‘Arova taita ateva emate vulu vausenna ateva, me karika teva natuirarua, teva tuena o nengane taita etani ghaa vause ateva, me ealutu righi natuna lo ateva taita ang ghe matela.’
LUK 20:29 Ia avalua o, me ghaitu (7) taita tue me nenga laghe tokatoka. Mua ateva ghe ghaala vause ateva, me karika teva natuna, me ghe matela.
LUK 20:30 Aiaaghaluene ateva taita,
LUK 20:31 vara me aiaakotolu eteva ghe mene ghaala vause ateva, me ghe nim isaa avaluela o, me taita ghaitu oio laghe mate akapala, karika laghe alutula righi aliki.
LUK 20:32 Airuuruu, vause ateva tee ghe matela.
LUK 20:33 Isaa avalua o, me nau la totu tale nimate, nongina uauliaa, see aue evausenna ia, poli ila akapa laghe laila etana?”
LUK 20:34 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Taumattu tale nau etiulu oia la lailai.
LUK 20:35 Me lo atoa Vau ngepona ateva aue etaraila va ila ghulughuluena ila va la totu tale nimate, me la toka tale nau ekapa atoa, karika aue la mene lai,
LUK 20:36 poli karika aue la mene mate. Aue la nongina ensolo atoa. Ila natuna ila God, poli laghe totula tale nimate.
LUK 20:37 Moses tee ghe apasungaala etaita va taumattu la matemate aue la mene totu. Tale kiukiu eteae ghe pitiela tale nau eteva ghe tarala natu ai erighi ghe ataataia, ghe uela va, ‘Vau ngepona ateva kapuna Goto ia Abraham, me kapuna Goto ia Aisiki, me kapuna Goto ia Jekop.’
LUK 20:38 Me God ateva, karika va kapuira ia lo atoa matena ila, karika. Kapuira ia lo atoa maulue ila, poli ta taataraane God ila akapa maulue ila.”
LUK 20:39 Kasina tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao laghe liula me laghe uela va, “Masinaaili, Tisa!”
LUK 20:40 Me karika laghe mene roo poila tani kolomi mene righi nikokkolomi.
LUK 20:41 Me Iesu ghe uela etaira va, “Vaalua me la ue va Mesaea tuvuna ia Deivit?
LUK 20:42 Poli ia Deivit ghe uela ta vuku eteva ta Sams va, “‘Vau ngepona ateva ghe uela ta kapughu Vau eteva va, “Toka siola tale pai muenna ativilau
LUK 20:43 lomose ta aghatoka sio lo atoa la sessa teeio euu, me uatingina saoaa kkem etaira.”’
LUK 20:44 Isaa avalua o, me Deivit ekolokoloa va kapuna Vau eteva. Vaalua me mene tuvuna ia?”
LUK 20:45 Nau eteva taumattu ngakapa atoa laghe nongonongo, me Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va,
LUK 20:46 “Am paniem tale tau ngai aapasunga atoa tale inangari nipaopao. La aloannaaili tani asae masi ghinna me nongina namu ngatoa, me la tingina kasu see, me la aloanna va taumattu ngatoa la soula tale masi inangari nongina oroi taumattu etokatoka. Me la aloannaaili tani toka tale uneira aitokatoka namu ngatoa elome tale ale nivelu eitauaa me nongina namu ngatoa la namanama.
LUK 20:47 La ghaaghaa aitautauaa peiira vause raue vulu etoa, me la kamekame tani ghelei aluseaili nilooloo sae. Nau eteva la lao tale niaisakei, aue la ghaa namungaili nimmarikana.”
LUK 21:1 Tale ale manga ateva, Iesu ghe atangarola me ghe tarala taumattu ngatoa tue peipeiena ila, laghe veluvelu viliki veu tale aikaai viliki veu eteva.
LUK 21:2 Me ghe tara teela vause ateva raue vulu ia, karikaaili righi peina, ghe velu kaaila tapiri viliki veu eluevilau.
LUK 21:3 Me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va ia o vause ateva raue vulu ia karika peina, ange kaaila oroi viliki veu, me ngeapalala katoa.
LUK 21:4 Poli katoa oia oroieili uneira viliki veu etokatoka, me la nim vella nonga kasina tale aikaai eteva. Me ia o vause ateva karikaaili tivilau eoghi elokoila, ange kapaailila viliki veu eposoposo tani poli anna inana.”
LUK 21:5 Katoa laghe aaruaa ale manga ateva. Laghe ue va, “Masinaaili taataraane atu, me kasina masi voto laghe tau lao sio ta God tani amolumolu emasina ia o ale ateva.” Me Iesu ghe uela va,
LUK 21:6 “Isaa o llo am aaruaa — nau too emaemae karika teva atu aue etoka saoaa ta mene kateva. Aue taumattu ngatoa aue la puli reerekata isaa akapaaili oia voto.”
LUK 21:7 Me laghe kolomila va, “Tisa, aue lovisa isaa oia voto aue elutu? Me saa voto aue elutu tani apasunga va ange naula?”
LUK 21:8 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am paniem teva taumattu erau mene kameam. Poli oroi taumattu aue la mae tale ararighi eteae, me la ue va, ‘Aghi Mesaea ieghi.’ Me aue la ghauliaa va nau ange mae akalakalaa sio, me am rau mene aimuli teeila.
LUK 21:9 Am rau mene matautu nau am nongo niaiuvii me niamakatakata. Isaa o voto etani lutu ekasina me karika la ghaaimatoonga va airuuruu tale kosa ateva, ange rekatala.”
LUK 21:10 Eghe mene auliaa tee lao sio etaira va, “Anua atoa aue la aiuvieinila, me ararimangali etoa tee.
LUK 21:11 Kinatama rukeruke atoa aue la lutu tale kosa ateva. Maloo atoa aue la lutu tale kasina masaliki me sessa atoa aue la lutu. Aue niaimatoonga sesaaili me matautuna aue elutu elomarase.
LUK 21:12 “Emua ta isaa akapa o voto, aue la kuneiem me aue am ghaa nimmarikana, me la laoainiem tale ale nivelu eitaua ngatoa tani aisakei, me la atokaiem tale ale mata voovoo. Aue la ghaaiem tani atinginaiem emua ta mata kingi etoa me gavana ngatoa tani aisakei, mausi ararighi eteae.
LUK 21:13 Isaa avalua o me aue eoti salaimim tani ppooaa aikaaiaaimim ta ngetaghi.
LUK 21:14 Liuna avalua o am rau mene aimonomonosiaa va saa inangari aue am liu etaira,
LUK 21:15 ta aghi aue atau aatu inangari tani ppooaa me alomasaanga, me tau ngai ssateeimim atoa karika aue la rooroo tani liu.
LUK 21:16 Tamaimim me kinaimim, tueimim atoa me nengaimim atoa, me mangaliimim atoa me kapuimim atoa, ila tee aue la tauem lao ta tau ngai ssateeimim atoa, me aue la uvi emate katoa etaimim.
LUK 21:17 Ila akapaaili aue la ssa teeiem poli ararighi eteae.
LUK 21:18 Me karikaaili tikirighi uu nguruimim aue eraua.
LUK 21:19 Am tingina akorokorongana, me aue am ghaa maulue ateva tokatoka liu ia.
LUK 21:20 “Nau eteva am tara eJerusalem tau niaiuvii etoa angila taatalieinia, aue am kila va eJerusalem nauna ange kalakalaala va la turungia.
LUK 21:21 Tale ia o nau eteva, lo atoa elome eJiudia am ilou sae tale motouru, me see atoa elome eJerusalem am kupi ghoa me am ilou. Me see atoa am tokatoka tale paa ngutana, karika am mene kupi sso eJerusalem.
LUK 21:22 Poli nau tani ghaa aipolipoli tale sesa gheeleiaaira aJerusalem atoa me voto laghe piti elokoila tale Uru ngai Manga ateva ange lutulutu.
LUK 21:23 Alousiusi ta lo atoa la suusunuku me lo atoa la sussu tale isaa o nau! Poli namungaili voto sesa tale ia o masaliki eteae, me sessaiaane God aue etoka tale isaa o taumattu.
LUK 21:24 Katoa aue la uvi ematela tale baenata, me katoa aue la ghaaila nongina karavusu etoa tani lao tale kasina anua, anueira ativuu etoa, me aue anueira ativuu etoa la asa tau sio eJerusalem lomosina ta nauira eruu.
LUK 21:25 “Aue niaimatootoongana aue elutu tale sinaka ateva me ulana ateva me katto atoa. Tale kosa ateva, taumattu tale anua atoa aue la matautu me karika aue la alomasaanga tee lingi niaangarina manu eteva me manu ghagga ateva.
LUK 21:26 Me taumattu aue ennangaili me la matautu poli la kila va voto sesa ange maemae tale kosa akapa ateva, poli God aue eghelei voto atoa korokorongana ila elomarase la ghaisiisia.
LUK 21:27 Tale ia o nau eteva aue la tara Natuna ateva Taumattu ngateva esio tale urukookoo tee sarasarakaniaane me kinatama mallangina ateva.
LUK 21:28 Nau isaa o voto etiuaa tani lutu, am tingina sae me am masimasi, poli nauna Vau ngepona tani asaangiem ange akalakalaala.”
LUK 21:29 Me Iesu ghe mene auliaala kateae kiukiu niaimatoongana, “Am tarala fig ateae me mene kasina tana ai.
LUK 21:30 Nau eteva utara ange vubbuleaa uruna, angu kilala va masi nau tale sinaka ateva ange aakalakalaa.
LUK 21:31 Liuna avalua o me nau eteva am tara isaa o voto, aue am kila va maemaeaane Natuna ateva Taumattu ngateva nongina kingi ange aakalakalaa.
LUK 21:32 “Aghaaulia ngakoronna etaimim va ia oia vituu eteva karika poi aue ekapa me isaa o voto aue elutu.
LUK 21:33 Elomarase me kosa ateva aue lalu kapa, me inangarighi eteva karika poi aue ekapa.
LUK 21:34 “Am tani taatara amasina. Am rau mene laa ropi see sesa manu va am veeveena, me am rau mene annaa voto tale kosa ateva, ta erau gheleiem va am katuu, me am nim soghi ta ia o nau eteva erekata,
LUK 21:35 am nannaa va karika aue emae etana. Isaa o voto aue elutu tale taumattu ngakapa atoa la tokatoka tale kosa ateva.
LUK 21:36 Nau ekapa atoa am anguu taatara me am looloo sae va aue am sarasarakana tani saanga tale isaa oia voto ange anna tani lutu, me am rooroo tani tingina emua ta matane Natuna ateva Taumattu ngateva.”
LUK 21:37 Ellaa Iesu ghe aapasunga tale ale manga ateva, vara elo alai ghe sae asoaso tale motouru eteva eOliv.
LUK 21:38 Vara elue talaua poopooa, taumattu ngakapa atoa laghe maemae tale ale manga ateva tani nongoa.
LUK 22:1 Nau nivelu eitaua ngateae tani nama verete karika righi isti etana ang ghe aakalakalaa, la kolokoloa va “Pasova.”
LUK 22:2 Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe paepae righi salana tani uvi eisulia Iesu, me laghe maamatauta taumattu ngatoa.
LUK 22:3 Satana ghe kupila Jiudas la kolokoloa va Iskariot, ia tee kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo.
LUK 22:4 Liuna avalua o me ghe kasula tani laa aippooaa tee namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa ta polisi etoa, laghe aaitoiaa ale manga ateva, va vaalua erooroo tani tau lao Iesu etaira.
LUK 22:5 Laghe masimasiangailiiela me laghe uela etana va, “Aue ami tau aatu righi viliki veu.”
LUK 22:6 Jiudas ghe aloannala me ghe tiuaala tani pae righi salana tani ghelei va la kune Iesu, nau taumattu ngatoa karika ila.
LUK 22:7 Ang ghe ghaala nau eteva tale nivelu eitauaa tale verete karika righi isti etana, me nau niuvi emate sipsipi, me la nama tale ia o Pasova ngateva.
LUK 22:8 Iesu ghe uela ta Pita me Jon va, “Amalu kasu me amalu laa aipanipaniaa ninamanama ateae ta Pasova.”
LUK 22:9 Lalu ghe kolomiela va, “Eaa uanna va angalu laa aipanipanieinia?”
LUK 22:10 Ghe liula me ghe uela va, “Nau eteva amalu laa sosso tale masaliki taatara ateae, aue amalu sou taita ateva esuusunuki manu tale aikaai manu eteva. Nau eteva amalu taraia, amalu usie sso tale ale ateva.
LUK 22:11 Me amalu ue ta lo ateva alena ateva va, ‘Tisa ngateva eanna tani kila va eaa ia rum atiulu enama inani Pasova tee kapuna disaepolo atoa.’
LUK 22:12 Me aue ia eapasunga rum atiulu, ia epona tale ale ateva namuu ia, voto akapa isaa etana. Amalu sae aipanipaniaa inana etana.”
LUK 22:13 Lalu ghe kasula me lalu ghe lao sio, me lalu ghe tarala voto Iesu ghe auliaala etairarua, me lalu ghe aipanipaniaala inana tale Pasova ngateva.
LUK 22:14 Nau eteva ghe ghaala nau ninamanama, me Iesu me apostolo atoa laghe lao sio tale tevoo tani namanama.
LUK 22:15 Me ghe uela etaira va, “Aghaaloannaaili tani namanama teeiem tale lo ateva oia Pasova, me auena aghaa nimmarikana.
LUK 22:16 Ta poli aghaauliaa etaimim va karika aue amene namanama tale mene teva Pasova lomose ta malloeanina koronna elutu tale ararimangalina ateva God.”
LUK 22:17 Iesu ghe ghaala kapa uaeni eteva, me ghe kaili emasina saela ta God, me ghe uela va, “Am ghaala, me am aikoita see elome etaimim.
LUK 22:18 Ta poli aghaauliaa etaimim va, karika aue amene ropi righi uaeni lomosina ta God aue eaitoia ngakapa kosa ateva.”
LUK 22:19 Iesu ghe mene ghaala verete ateva, me ghe kaili emasinala, me ghe pirila, me ghe taue lao sio ta kapuna disaepolo atoa, me ghe uela va, “Isaa oia verete ateva malataughu ia, ngatautau aatu. Nau am namaia, am annainaghi nau ekapa atoa.”
LUK 22:20 Nau laghe ruula tani namanama, tale ia o salana atikirighi, ghe mene ghaala kapa ateva airopiropi ia, me ghe uela va, “Ia oia ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa tale raeghi eteva aue eakalaa etaimim.
LUK 22:21 Me lo ateva aue etaueghi lao ta tau ngai ssateeghi etoa, ie tee oia tale tevoo ateva.
LUK 22:22 Ta poli Natuna ateva Taumattu ngateva aue elao nongina God ghe uela va elao, me alousiusi ta lo ateva ange tautau velua.”
LUK 22:23 Me laghe tiuaala tani aikolomieinila va see etaira ange gheelei evalua o.
LUK 22:24 Karika masau, me angila ghe mene aissakeana tee ninamu ngateae va see etaira aue tani namuu.
LUK 22:25 Iesu ghe uela etaira va, “Kapuira kingi etoa tau ngeleka atoa, la gheelei taumattu enim uungu aanasa etaira, me lo atoa la aitarainila, la ghaaloanna va taumattu ngatoa la asaesae arariira.
LUK 22:26 Me am, karika am mene ghelei nongina ila la gheeghelei. Ta lo ateva etaimim namuu ia, etani sio euu nongina teva aliki, me lo ateva emuemuaa niuungu, etani nongina teva tau ngai nongonongo anna.
LUK 22:27 Am annaa va, see tani namuu ia? Lo ateva etokatoka tale tevoo me enamanama, o lo ateva ekaakaisi anna inana? Lo ateva etokatoka tale tevoo me enamanama. Aghi atokatoka elome etaimim nongina tau ngai nongonongo anna ateva.
LUK 22:28 Am, am ghe toka teeieghila, nau aghe ghaala nitootoonga.
LUK 22:29 Me nongina Tamaghi ghe tau mae sio ararimangalina ateva tani aitarainia, ngamene tautau aatu ararimangali eteva etaimim tani aitarainia.
LUK 22:30 Liuna avalua o me aue am namanama me am ropi tale uneghi tevoo ateva tale ararimangalighi eteva, me aue am toka tale uneira aitokatoka namu ngatoa, me am ghelei niaisakei tale kasangaulu ghalua (12) ararimangali nge Israel.”
LUK 22:31 Vara me Iesu ghe mene uela va, “Saemon, Saemon, aghaauliaa etam va Satana ange kolomila va etootoongainam nongina la sausau kirikiri uit.
LUK 22:32 Me aghe looloo saela mausim Saemon, va unem niaikaaiaa karika emene katuu. Me nau eteva ukiriaa mae etaghi, uakorokorongana nengam atoa.”
LUK 22:33 Pita ghe liula ta Iesu me ghe uela va, “Vau eteva, aghi aaipanipaniaa tani usio tani lao tale ale mata voovoo me tani mate teeio.”
LUK 22:34 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaauliaa etam Pita, va auena paolo ateva taita ia eaangari elopai, aue uue akasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi.”
LUK 22:35 Vara me Iesu ghe kolomilala va, “Ia o nau eteva aghe sungiemla tani laa ppooaa masi kiukiu, me karika am ghe ghaala righi aikaai viliki veu, me aikaai ghinna, o aiaasae tale keke, am ghe annala mene righi voto?” Laghe liula me laghe uela va, “Karika.”
LUK 22:36 Me ghe uela etaira va, “Isaa oia arova righi uneimim aikkaai viliki veu, am ghaa tee me uneimim aikkaai ghinna, me arova karika righi iemaimim baenata, am tau uneimim aiaasae ngeleka ateva me la polia, me am poli iemaimim.
LUK 22:37 Ta poli Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Laghe ioi teeiela va, ie tee sesa taumattu ia,’ me aghaauliaa etaimim va, isaa o voto aue elutu etaghi. Nongina saa voto laghe pitila va aue elutu etaghi, ange maemae ta ekaurekati ekapa.”
LUK 22:38 Disaepolo atoa laghe ue va, “Vau eteva, tarala, ghalua toko baenata.” Me ghe uela etaira va, “Ange roola.”
LUK 22:39 Iesu ghe kupi ghoala me ghe mene saela tale motouru eteva eOliv tani mene looloo sae nongina arau ghe gheeghelei, me disaepolo atoa laghe usiela.
LUK 22:40 Nau eteva laghe laa sae rekata, ghe uela etaira va, “Am looloo sae va karika am mene katuu tale nitootoonga.”
LUK 22:41 Me ghe kasu vulilala, me ghe lao tee sio, maamasauaane nongina ughele osaosa tiulu atu, me ghe suuiaa siola patu kkena me ghe tiuaala tani looloo sae.
LUK 22:42 Ghe looloo sae avalua toko va, “Tamaghi, arova uanna, ughaa velu kapa nimmarikana ateva etaghi. Me ughelei nongina aloaloannaam, me karika va aloaloannaaghi.”
LUK 22:43 Ensolo ateva ghe kasula epona liu ghe sio mae tani akorokoronganaia.
LUK 22:44 Iesu ghe ateateaala maamatana namungaili, me karika ghe aamaomao tani looloo sae. Ghe aaupaka, me aupaka ateva ghe akaakalaa sio tale kosa ateva tani nonginaaili rae ateva.
LUK 22:45 Ghe tingina saela nau eteva ghe ruula tani looloo sae, me ghe lao sio ta disaepolo atoa, me ghe tarailala va laghe aseasekanua, poli nialousiusi ghe ghelei emangoolala.
LUK 22:46 Ghe kolomilala va, “Vaalua me am aseasekanua? Am anguula, me am looloo sae va karika am mene katuu tale nitootoonga.”
LUK 22:47 Nau ghe tingina aippooaa me tana taumattu ngatoa laghe rekatala. Jiudas, kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, ghe muemueinila. Ghe mae akalakalaa sio ta Iesu, tani ngusua.
LUK 22:48 Me Iesu ghe uela etana va, “Aghaalousiusi teeio Jiudas, ta vara umene ngusungusueghi tale masi niaingusu, me karika ta angu aaitauaa Natuna ateva Taumattu ngateva ta tau ngai ssateena atoa.”
LUK 22:49 Nau eteva lo atoa laghe tiitingina tee Iesu laghe tarala sa ateva aue elutu, me laghe uela va, “Vau eteva, erooroo va ami aiuvii tale baenata?”
LUK 22:50 Me kateva etaira ghe sai patela talingana muenna ativilau kapuna tau ngai nongonongo anna ateva namu ngateva ta pristi etoa.
LUK 22:51 Iesu ghe uela va, “Ange roola!” Me Iesu ghe tulila talingana taumattu ngateva, me ghe mene masinala.
LUK 22:52 Iesu ghe uela ta namu ngatoa ta pristi etoa, me polisi etoa laghe aaitaraa ale manga ateva, me lo atoa la muemueaa taumattu ngatoa, laghe mae sio tani kuneia va, “Am annaa va aghi amuemua tau niainao atoa, va am mae sio tee tuku ngai me baenata tani kuneieghi?
LUK 22:53 Me isaa o nau ekapaaili aghe tokatoka teeiem tale ale manga ateva, me karika am ghe kunekuneieghi? Nau eteva oia ange nauimmi iela, nau eteva sarasarakaniaa saurrom ateva ange muemueinamla.”
LUK 22:54 Laghe kuneiela, me laghe kasueiniela. Laghe laoainie sio tale alena ateva namu ngateva ta pristi etoa. Pita ghe aaimuli, me masaueili ia etana.
LUK 22:55 Katoa taumattu laghe gheleila kura ateae elome tale valavala ateae, me laghe toka taliaala etana. Me Pita ghe toka teeila siola.
LUK 22:56 Vause ateva tau ngai nongonongo anna ia ghe taraiela ta ghe tokatoka nongina kura ateae ghe ramerame, me ghe tara sossolainiela, me ghe uela va, “Ia tee, ia o taumattu ngateva ghe kasukasu teeia.”
LUK 22:57 Pita ghe ssakeaala me ghe uela ta vause ateva va, “Karika poi akilakilaia.”
LUK 22:58 Karika masauna arighi me mene kateva ghe taraiela, me ghe ue etana va, “Io tee kateva etaira.” Me Pita ghe uela ta taita ateva va, “Karika va aghi tee.”
LUK 22:59 Kateva aoa ghe lange sio me kateva etaira ghe mene uela va, “Koronnaaili, ia oia taumattu ngateva ghe usiusia, ta ie tee aGalilii ia.”
LUK 22:60 Me Pita ghe uela ta taumattu ngateva va, “Karika akilakila sa ateva uaaulieinia.” Nau eteva ghe tingina aippooaa me paolo ateva taita ia ghe aangarila.
LUK 22:61 Vau eteva ghe kiriela me ghe taatara lao sio ta Pita, me Pita ghe annaala inangarina Vau eteva ghe auliaala etana ghe uela va, “Ghaine auena paolo ateva taita ia eaangari, aue kotoluaata uue va utam kilakilaieghi.”
LUK 22:62 Liuna avalua o me ghe kupi ghoala, me ghe ngala alousiusieiliila.
LUK 22:63 Lo atoa laghe aaitoiaa Iesu laghe tiuaala tani pilosia, me laghe uviuvia.
LUK 22:64 Laghe sum rungaala matane, me laghe kookolomia va, “Uauliaa inangarina God va see ange posalaiola.”
LUK 22:65 Me laghe aauliaa oroieili inangari karika masina tani auliaa teeia.
LUK 22:66 Nau eteva ghe paila, namu ngatoa me namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao, laghe toka aitauaala me laghe ssoaala Iesu etaira.
LUK 22:67 Me laghe uela va, “Arova Mesaea io, uauliaa etaimami.” Me Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova aghauliaa etaimim, karika poi aue am aiesoaa etaghi.
LUK 22:68 Me arova aghele kolomiem va vaalua nannaaimim tale Mesaea, karika poi aue am ghele liu.
LUK 22:69 Me nau too emaemae karika masau me aue Natuna ateva Taumattu ngateva aue etoka tale pai muenna ativilau ta God ateva sarasarakanaaili ia.”
LUK 22:70 Laghe kolomiela va, “Ia avalua o, me io Natuna io God?” Ghe liula me ghe uela va, “Ngam auliaala va aghi Natuna aghi God.”
LUK 22:71 Laghe uela va, “Sa ateva inangari ita mene laa pae ta mene righi taumattu? Ta angita tani nongola ta paane.”
LUK 23:1 Vara me ila akapa kansolo atoa laghe tingina saela me laghe kasueiniela, laghe laoainie sio ta Paelat.
LUK 23:2 Me laghe tiuaala tani auliaa teeia. Laghe ue va, “Ngami ghe tarala taumattu ngateva etiitiuaa ppae kasina ninannaa tani ghelei saasakiaa tokatokaa taumattu. Karika ealoanna va ami tau lao takis ta Siisa, me eue va ia Mesaea ngateva, kingi ia.”
LUK 23:3 Paelat ghe kolomila Iesu va, “Io kapuira kingi io aJiu etoa?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ue, nongina uaauliaa.”
LUK 23:4 Paelat ghe auliaala ta namu ngatoa ta pristi etoa me taumattu ngatoa va, “Karika ngatarala righi sesa gheeleiaane taumattu ngateva oia.”
LUK 23:5 Me laghe aaulia ngasarasarakana va, “Ekasukasu ekapa see oia eJiudia, me etiitiuaa voto sesa tale voto eaapasunga tale taumattu ngatoa. Ghe tiuaala eGalilii me ange mae sio eriere.”
LUK 23:6 Tale nongonongoaane Paelat tale isaa o voto, ghe kolomila va, “Taumattu ngateva oia aGalilii ia, o karika?”
LUK 23:7 Nau eteva ghe kilala va Iesu ghe tokatoka tale pai etivilau King Herot ghe aaitarainia, ghe sungi taue lao sio ta Herot. Isaa o nau, Herot ghe sae mae eJerusalem.
LUK 23:8 Nau eteva Herot ghe tarala Iesu, ghe masimasieiliila, ta poli ang ghe aloanna vella tani taraia. Poli tale uunguaane ghe nongonongo, me ghe aloannaaili tani taraia eghelei righi mirikol.
LUK 23:9 Eghe kolomiela tale oroi nikokkolomi, me Iesu karika ghe liu poila.
LUK 23:10 Namu ngatoa ta pristi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao laghe tiitingina, laghe aauliaa teeia inangari sarasarakanaaili.
LUK 23:11 Herot me kapuna tau ngai uvii etoa laghe piipilosia, laghe kangkangainia, me laghe amolumolu emasinaailiela, me laghe sungiela ghe mene lao sio ta Paelat.
LUK 23:12 Ia o nau eteva, Paelat me Herot lalu ghe aikapukapuaala, poli nau too ang ghe lao sio lalu ghe aaisessaii.
LUK 23:13 Paelat ghe kolo aitauaala namuu ta pristi etoa, namu ngatoa me taumattu ngatoa.
LUK 23:14 Me ghe uela etaira va, “Am maeaa sio taumattu ngateva oio etaghi poli am ue va ia etiitiuaa ppae kasina ninannaa tani ghelei saasakiaa tokatokaa taumattu. Ghe tiitingina emua etaimim me aghe kolomiela kasina nikokkolomi, me aghe tarala va karika righi gheeleiaane sesa.
LUK 23:15 Ta nim nongina Herot ange sungi aaoghie mae sio etaita. Am taatara va karika righi sesa gheeleiaane va eghaa nimate.
LUK 23:16 Liuna avalua o anim parua, me atau velua.”
LUK 23:18 Katengaata nonga ta laghe aiovaova ngalokoila tani ue va, “Ukasuaa taumattu ngateva ona, me utau velu Barabas emae etaimami!”
LUK 23:19 (Barabas laghe atokaie ssola tale ale mata voovoo, ta poli ia ghe muemua niamakatakata tale masaliki taatara, me ghe aiuvi ematela.)
LUK 23:20 Poli aaloannaane tani tau velu Iesu, Paelat ghe mene kolo taula taumattu ngatoa.
LUK 23:21 Me laghe ovaova atingina me laghe ue va, “Avukalaie saela tale aikotoo!”
LUK 23:22 Aiaakotonna ghe mene uela etaira va, “Poli saa? Sa ateva voto sesa taumattu ngateva oio ghe gheleila? Karika ngaghe tarala righi gheeleiaane sesa va emate, liuna avalua o aparua me atau velua.”
LUK 23:23 Laghe ovaova me laghe akorokorongana va esae vukala tale aikotoo. Uneira niaore ghe koronnala.
LUK 23:24 Paelat ghe nnaala va eaimuli tee aaloannaaira.
LUK 23:25 Ghe tau vella taita ateva laghe aloannaiela ghe tokatoka tale ale mata voovoo mausi ghe muemua niamakatakata me ghe aiuvi ematela, me ghe taula Iesu tale aloannaaira.
LUK 23:26 Nau eteva tau ngai uvii etoa laghe kaakasueinia elaolao, laghe kune atokala Saemon atala nge Saerini ia, ghe rekata sae mae me ghe aloanna tani sso tale masaliki taatara ateae. Me laghe tau lao sio aikotoo ateva etana va esaua, me eaimuli tee Iesu.
LUK 23:27 Oroieili taumattu ngatoa laghe aaimuli tee Iesu, me elome etaira vause atoa laghe aalousiusi teeia.
LUK 23:28 Iesu ghe kiriela me ghe uela etaira va, “Vauseni nge Jerusalem atoa, am rau mene alousiusi teeieghi. Am alousiusi teeiem me natuim atoa.
LUK 23:29 Ta poli kateva nau aue emae, aue am ue va, ‘Nimasimasi tale vause atoa kina ngere ila, lo atoa karika righi natuira, me lo atoa karika laghe sussu.’
LUK 23:30 Tale isaa o nau, “‘Aue la kolo motouru etoa va, “Am katuu saoaala etaimami!” me saesaena atoa va, “Am akouemamila!”’
LUK 23:31 Taumattu ngatoa la gheelei teeieghi, me karika aghe gheleila righi voto sesa. Alousiusi etaimim arova auena la ghelei teeiem, poli am ghe gheleila voto sesa.”
LUK 23:32 Mene ghalua taumattu, gheeleiaairarua sesa, laghe ghaa teeilaluela tani laa uvi ematelalua.
LUK 23:33 Nau eteva laghe lao sio tale voto ateva la kolokoloa va “Voto ateva arova Riu uru taumattu ngateva” etana, tale ia o voto ateva laghe avukalaie saela tee lo alua gheeleiaairarua sesa, kateva tale pai muenna ativilau, me kateva tale pai uaise ativilau.
LUK 23:34 Iesu ghe uela va, “Tamaghi, ukkaluaa, ta poli karika la kilakila va voto ateva la gheeleia sesaaili ia.” Me tau ngai uvii etoa laghe tiuaala tani anamisi tani aikoita ghinnanina.
LUK 23:35 Taumattu ngatoa laghe tingina taatara, me namu ngatoa laghe attara teeia. Me laghe ue va, “Ghe asaangila katoa, tau veluela me easaangia, kotiva kapuna Mesaea ia God, me God ghe suitoongainiela.”
LUK 23:36 Tau ngai uvii tee atoa laghe saela, me laghe piipilosia, me laghe tau lao sio manu eteva sarasarakana ia,
LUK 23:37 me laghe ue va, “Kotiva kapuira kingi io aJiu etoa, uasaangio.”
LUK 23:38 Epona etana laghe pitila tuku inangari eteva va, “Ierai oia kapuira kingi ia aJiu etoa.”
LUK 23:39 Kateva ta lo alua gheeleiaairarua sesa ghe aauliaa tee Iesu va, “Karika io va Mesaea io? Uasaangio me uasaangi teeiengalua!”
LUK 23:40 Mene kateva ghe sessaiela tani nongo, me ghe uela va, “Karika umaamatauta God? Poli kateva nonga ia aipolipoli eteva angita ghaaiela.
LUK 23:41 Italua, italu ghaaghaa aipolipoli tale gheeleiaaitalua sesa. Me ia oio taumattu ngateva karika righi sesa gheeleiaane!”
LUK 23:42 Vara me ghe uela va, “Iesu, unnainaghi nau eteva umae tale ararimangalim ateva.”
LUK 23:43 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etam, ghaine angu toka teeieghila tale umana utana atingiu God.”
LUK 23:44 Pai ngelo sinaka ativilau ghe mae sio, me saurrom ateva ghe akou ekapala kosa ateva lomosina ta 3 kilok elo alai,
LUK 23:45 ta poli sinaka ateva ghe saurorromienala tale ia o voto ateva. Me kalio atiulu ghe vuuvukala tale ale manga ateva ghe tarriila me ghe ghaluevilaula.
LUK 23:46 Iesu ghe sama anamuula me ghe uela va, “Tamaghi, maamauluaaghi ngatautau aatu ta nimam.” Nau eteva ghe auliaala llo me ghe ainoana aruula me ghe matela.
LUK 23:47 Kapuira namu ngateva tau ngai uvii etoa ghe tarala isaa o voto ghe lutula, ghe tau saela God me ghe uela va, “Koronna, ia oia taumattu ngateva tau ghulughuluena ia.”
LUK 23:48 Oroi taumattu laghe mae sio laghe tarala sa ateva ghe lutula, laghe aalousiusi me laghe kasula.
LUK 23:49 Me lo atoa laghe kilakilaia me vause atoa laghe usiela arau eGalilii laghe tiitingina amasau, me laghe tarala sa ateva ghe lutula.
LUK 23:50 Kateva taita, ararina ateae ta Josep, ia kateva ta kansolo atoa me masi taumattu ia me ghulughuluena ia,
LUK 23:51 karika ghe lao aitauaa tee sio nannaaira kansolo atoa laghe nnaala me voto laghe gheleila. Tanganuena tale masaliki taatara ateae eArimatia, kateae uneira masaliki taatara aJiu etoa. Me ghe toitoi tani tara ararimangalina ateva God.
LUK 23:52 Ghe lao sio ta Paelat me ghe kolomila Iesu etana.
LUK 23:53 Me ghe ghaaiela me ghe sumuela tale kalio, me ghe alokoiela tale lienga ateae laghe kai essola tale atu. Karika laghe alokoi poi teva taumattu etana.
LUK 23:54 Nau eteva oia nau niaimonomonosiaa ia, me nau manga ateva ang ghe aakalakalaa.
LUK 23:55 Vause atoa laghe mae aitauaa tee sio Iesu eGalilii laghe mene usila Josep, laghe tarala lienga ateae, me laghe tarala vaalua laghe alokoie ssola.
LUK 23:56 Vara me laghe lao sio tanganueira, laghe aimonomonosiaala voto masi ngusungusuaane. Me laghe ainoanala tale nau manga ateva nongina inangari nipaopao eaauliaa.
LUK 24:1 Me tale aitiutiu eteva nau, elue talaua poopooa, vause atoa laghe ghaala voto masi ngusungusuaane laghe aimonomonosiaala me laghe lao sio tale lienga niaikkaia ngateae.
LUK 24:2 Me laghe tarala atu eteva angila ghe atakiri veluela nongina laghe atingina rungaala atamani lienga niaikkaia ngateae.
LUK 24:3 Laghe kupi ssola me karika laghe tarala Vau eteva Iesu.
LUK 24:4 Laghe tingina nannaa, vara me laghe tarala taita alua lalu ghe tiitingina akalakalaa etaira, mallanga ateva tale ghinnaniirarua.
LUK 24:5 Vause atoa oia laghe matautula, me laghe tturru siola tapaa kosa, me taita alua oia lalu ghe uela etaira va, “Vaalua me am paepae taumattu sakesake nongina taumattu matena?
LUK 24:6 Karika ia oia; ange totula! Am rooroo tani annaa nongina ghe auliaala etaimim nau eteva ghe tokatoka arau eGalilii.
LUK 24:7 Ghe uela etaimim va, ‘Aue la tau lao Natuna ateva Taumattu ngateva ta nimaira tau ngai ghelei ssavoto atoa, me aue la avukalaie sae tale aikotoo ateva, me aue kotonna ateva nau aue emene totu.’”
LUK 24:8 Me laghe nnaala isaa oia inangari Iesu ghe auliaala.
LUK 24:9 Me laghe kasu vulila lienga niaikkaia ngateae. Nau eteva laghe kiriaa lao sio, laghe kiukiuaala isaa oia voto ta kasangaulu kateva (11) disaepolo, me mene katoa taumattu.
LUK 24:10 Meri aMakdala ia, Joana, me Meri kinna Jeimis, me mene kasina vause, laghe auliaala isaa oia voto ta apostolo atoa.
LUK 24:11 Me laghe nannaa va vause atoa laghe auliaa kapa atoa, me karika laghe aiesoaala inangariira.
LUK 24:12 Vara me Pita ghe tingina saela me ghe ilou lao sio tale lienga niaikkaia ngateae, ghe turruaa siola me ghe tarala nonga kalio, me ghe oghiaa lao sio tanganuena, me ghe nnangailiila isaa o voto ghe lutula.
LUK 24:13 Ie nonga o nau eteva ghalua tana kapuna Iesu lalu ghe laolao tale kateae masaliki la asease va Emmaus, erooroo kasangaulu kateva (11) kilomita tani kasu eJerusalem me tani lao etana,
LUK 24:14 me lalu ghe kiukiuaa isaa akapa oia voto ghe lutula.
LUK 24:15 Lalu ghe aaikolomi me lalu ghe kiukiu, me Iesu ghe sokotilaluela me ghe kasu eitauaa teeilaluela;
LUK 24:16 God ghe ghelei rungainilaluela va lalu rau mene tara kila Iesu.
LUK 24:17 Iesu ghe uela etairarua va, “Sa ateva amalu kiukiueinia nau eteva amalu kasukasu emaemae?” Lalu ghe tinginala, me taatarairarua ghe alousiusinnala.
LUK 24:18 Kateva etairarua, ararina ateae ta Kliopas, ghe liula me ghe uela etana va, “Koti io nonga kateva taumattu eJerusalem karika ukilakila saa voto ghe lutula isaa to nau ang ghe lao sio, no?”
LUK 24:19 Iesu ghe kolomilaluela va, “Saa voto?” Lalu ghe liula me lalu ghe uela va, “Voto ghe lutula ta Iesu aNasareti ia. Ia oia taumattu ngateva propete ia, me inangarina me gheeleiaane sarasarakana ta matane God me taumattu ngatoa.
LUK 24:20 Kapuita namu ngatoa ta pristi etoa me mene katoa tau ngai toitoi laghe tau veluela me laghe uvi emateala tale aikotoo.
LUK 24:21 Ami ghe nannaa va ia oia taumattu ngateva aue ghe ghaa oghi ita aIsraeli etoa! Me tee, ghaine ange kotonna atevala nau isaa oia voto ghe lutula.
LUK 24:22 Me tee, katoa kapuimami vause la asoghisoghiemamila; nau la siola nongina laghe alokoila Iesu,
LUK 24:23 me karika la taraiela. La oghila, me la uela va la tara nongala ensolo alua, me ensolo alua lalu uela va ange totula.
LUK 24:24 Me katoa kapuimami la lao sio nongina laghe alokoila Iesu, me la tarala va koronna llo vause atoa la ghauliaala, poli karika la taraiela.”
LUK 24:25 Me Iesu ghe uela etaira va, “Alokapakapa iemalua? Aanasaaili iemalua tani aiesoaa voto akapa propete atoa laghe auliaala!
LUK 24:26 Karika amalu kilakila va Mesaea etani ghaa mua nimmarikana tale isaa o voto me auena ekupi sso tale mallangina ateva?”
LUK 24:27 Vara me Iesu ghe kiri tau lao sio etairarua saa voto laghe auliaala ekiukiueinia elome tale Uru ngai Manga akapa ateva. Etiitiuaa tale unna vuku Moses me voto propete atoa laghe pitila.
LUK 24:28 Vara angilotolu ghe reerekata tale masaliki eteae lalu ghe laolao etana, me Iesu ang ghe gheelei va ghe kasu vulilalua.
LUK 24:29 Me angilalu ghe gheelei rungarungainia tani ue va, “Ita ghaso. Sinaka ateva ange laa siosio, me ghaisa ngarighi evoo.” Me ghe kupi ssola tani toka teeilalua.
LUK 24:30 Nau eteva ghe toka aitauaa teeilalue siola tale tevoo ateva, ghe ghaala verete, ghe kaili emasinala, ghe pirila me ghe tiuaala tani tau lao etairarua.
LUK 24:31 Me matairarua ghe otila, me lalu ghe tara kilaiela, me ghe aikapakapaaiila tale taatarairarua.
LUK 24:32 Me angilalu ghe aikolomieinilalua va, “Karika va isaa oia voto eataatala tale urunguitaniitalua nau eteva esamasama teeitalua tapaa salana me nau ekiri tau mae sio Uru ngai Manga ateva etaitalua.”
LUK 24:33 Arovaeangaili ta lalu ghe tingina saela me lalu ghe kiriaa siola eJerusalem. Me lalu ghe tarala kasangaulu kateva disaepolo me mene katoa kapuira taumattu laghe tokatoka aitauaa
LUK 24:34 me laghe ue va, “Koronna! Vau eteva ange totula me erekataala ta Saemon.”
LUK 24:35 Me taita alua lalu ghe kiukiuaala sa ateva ghe lutula tapaa salana, me vaalua lalu ghe tara kilala Iesu nau eteva ghe pirila verete.
LUK 24:36 Nau eteva laghe toka kiukiuaa isaa o voto me katengaata ta Iesu ghe tingina polakila elome etaira, me ghe uela etaira va, “Luei aue etoka aitauaa teeiem.”
LUK 24:37 Laghe soghila me laghe matautula, ta laghe annaa va laghe tarala raroaina ateva Iesu.
LUK 24:38 Ghe uela etaira va, “Vaalua me am soghila? Vaalua me nannaaimim eghaaghalua?
LUK 24:39 Am tarala nimaghi me kekeghi. Aghi oia! Am posoaghila me am tara; raroai eteva karika righi malatauna me riuna, nongina aghi!”
LUK 24:40 Nau eteva ghe auliaala voto oia me ghe apasungaala nimane me kekena.
LUK 24:41 Laghe masimasieiliila me laghe soghila tani tara Iesu, me karika laghe aaiesoaa va voto laghe tarala koronna, me Iesu ghe kolomilala va, “Righi aneimim inana?”
LUK 24:42 Laghe tau lao sio tuku kko arighi laghe tungi esaela tale kura,
LUK 24:43 ghe ghaaiela, laghe taatara me ghe namaiela.
LUK 24:44 Ghe uela etaira va, “Isaa oia voto ngaghe auliaala etaimim nau eteva aghe tokatoka teeiem. Isaa akapa voto laghe piti elokoila elome tale kanna inangari nipaopao Moses, propete atoa me Sams, etani lutu ekoronna.”
LUK 24:45 Me ghe otila nannaaira va la tara kila Uru ngai Manga ateva.
LUK 24:46 Ghe uela etaira va, “Isaa o voto laghe piti elokoila va: Mesaea aue emmarikana me aue emate, me aue emene totu tale nimate tale kotonna ateva nau,
LUK 24:47 me aue la ppooaa ninna ngaioghioghiaa tale ararina ateae, me nikkaluaa tale uunguaa ssavoto, aue erooa ngakapa kosa ateva, etiuaa eJerusalem.
LUK 24:48 Am oia am ghe tarala me aue am ppooaa isaa oia voto.
LUK 24:49 Aghi aue asungi tau aatu sa ateva Tamaghi ghe aulieiniela tale inangari nialokoi; am toka arau oia tale masaliki taatara ateae lomose ta am ghaa sarasarakana aue ekasu epona liu.”
LUK 24:50 Vara me ghe kasueinilala, me laghe lao sio eBetani, ghe atingina saela nimana epona me ghe arangiseilala.
LUK 24:51 Nau eteva ghe aarangiseila, me ghe kasu vulilala me God ghe ghaaie saela epona liu.
LUK 24:52 Me laghe kkaueiniela, me laghe oghi lao sio eJerusalem tee nimasimasi.
LUK 24:53 Laghe nim tokala o tale ale manga ateva me laghe tautau sae ararina ateae God.
JOH 1:1 Emua arau, nau karika righi voto ghe lutu, Inangari eteva ghe tokatoka. Ghe tokatoka tee God, me ie tee Goto ia.
JOH 1:2 Emua arau, ia ghe tokatoka tee God.
JOH 1:3 Tale ia o Inangari eteva God ghe ghelei ekapala voto. Karika righi voto God ghe gheleila aue ghe lutu arova Inangari eteva karika ia.
JOH 1:4 Maulue ateva etokatoka ta ngetana, me maulue ateva, mallangiira ia taumattu ngatoa.
JOH 1:5 Ia o mallanga ateva, elallaa tale saurrom ateva, me saurrom ateva karika erooroo tani ghelei epalaia.
JOH 1:6 God ghe suula taumattu ngateva, ararina ateae ta Jon.
JOH 1:7 Ghe mae sio tani auliaa mallanga ateva oia ta taumattu ngatoa, poli ghe aloanna va ila akapa la ghaiesoaa inangarina.
JOH 1:8 Jon karika va mallanga ia. Ia ghe nim mae sio tani ppooa ngaotu inangarina mallanga ateva.
JOH 1:9 Mallanga ateva koronna ia ghe sso mae tale kosa ateva, me emaamallanga tale taumattu ngakapa atoa.
JOH 1:10 Ia o Inangari eteva ghe tokala oia tale kosa ateva, me arongona ta God ghe gheleila kosa ateva tale ia o Inangari eteva, me karika teva ghe kilakilaia.
JOH 1:11 Ghe tani mae sio tanganuena, me kapuna atoa karika laghe aikoloainiela.
JOH 1:12 Katoa tana taumattu laghe aikoloainiela, me laghe aiesoaala etana, me tale ararina ateae. Liuna avalua o, me ghe tau lao sio niavauvau eteae va ila natuna ila God.
JOH 1:13 Karika va natuna ila God tale raeira taumattu ngatoa, me aloannaaira taita atoa me vause atoa, me nannaa taita atoa. Nim ia God ghe gheleilala va natuna ila.
JOH 1:14 Inangari eteva ghe taumattula, me ghe toka teeiemamila. Ami ghe tarala naanamunganiaane ateva tale ie nonga o Natuna ateva, Tamana ghe sungiela. Ia pasu ia tale maamasinaane me inangari koronna.
JOH 1:15 Jon ghe aulieiniela nau ghe sama anamungailiila me ghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva aghe aaulieinia va aue emae. Ia namuu ia etaghi, me aghi ghauna aghi etana, poli ia ghe tokala arau, me avirina aghe lutula.”
JOH 1:16 Poli pasu ia tale maamasinaane, liuna avalua o me ita ghaaghaa asease niarangise.
JOH 1:17 Poli God ghe tau lao sio inangari nipaopao ta Moses, me Moses ghe tau mae sio etaita, me Iesu Karisto ghe tau lao sio maamasinaane me inangari koronna.
JOH 1:18 Karika poi teva ghe tara God. Natuna nonga, ia koronna ia va Goto ia me kalakalanginaaili ia ta Tamana, ia ghe apasungaala etaita va God vaalue ia.
JOH 1:19 AJiu etoa laghe suula pristi etoa me Livae atoa eJerusalem tani laa kolomi Jon va ia see.
JOH 1:20 Jon karika ghe aisuliaala etaira, me ghe uela etaira va, “Karika aghi va Mesaea ieghi.”
JOH 1:21 Laghe mene kolomiela va, “Io Elaija?” Ghe liula me ghe uela va, “Karika.” Me laghe mene kolomiela va, “Io Propete io?” Ghe mene liula me ghe uela va, “Karika.”
JOH 1:22 Vara me laghe uela etana va, “Me uue va io see? Me ami laa ghauliaa ta lo atoa la sungiemamila tani mae kolomi va io see.”
JOH 1:23 Jon ghe liula tale inangarina propet Aisaea ghe uela va, “Aghi lingi ngalo taumattu ngateva ekolokolo tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana ghe ue va, ‘Ghelei eghulughuluenala salane atikirighi Vau eteva.’”
JOH 1:24 Elome tale lo atoa laghe lao sio tani kolomi Jon, katoa etaira Paresi ila.
JOH 1:25 Laghe kolomiela va, “Vaalua me uaasuu taumattu me karika va Mesaea etam, karika va Elaija etam me karika va Propete io?”
JOH 1:26 Jon ghe uela etaira va, “Aghi aghaasuuem tale manu, me kateva elome etaimim karika am kilakilaia.
JOH 1:27 Arongo ta aghi aghe muemue mae sio, me karika masi taumattu ngieghi tani pulaka velu oasa tale unna aikasukasu elua, ia aue eaimuli etaghi.”
JOH 1:28 Isaa o voto ghe lutula eBetani tale pai kativilau eJodan, nongina Jon ghe aasuu.
JOH 1:29 Mene kateva nau me Jon ghe tarala Iesu ghe maemae aloi etana me ghe uela va, “Am tarala! Taumattu ngateva oia, natuna sipsipi ia God! Ia aue eghaa velu ssavoto tale kosa ateva.
JOH 1:30 Ia aghe aulieiniela etaimim, nau aghe ue va, ‘Kateva taumattu aue emae, ia namuu ia ta ngetaghi, poli ghe tokala arau, me avirina aghe lutula.’
JOH 1:31 Karika aghe kilala va ia see, ta anim aasuu taumattu tale manu va aue aIsraeli etoa la taraia.”
JOH 1:32 Jon ghe aulia ngaotula ta taumattu ngatoa, ghe uela va, “Aghi tee okae, me aghe tarala Spiriti eteva ghe kasula epona liu nonginaaili va ghila ateva valusu ia ghe mae sio toka etana.
JOH 1:33 Karika aghe kilala va ia see, ta lo ateva ghe sungieghila tani asuuem tale manu eghe uela etaghi va, ‘Aue utara Spiriti eteva esio toka tale kateva taumattu, me aue ukila va ia o taumattu ngateva aue easuuem tale Spirit Manga ateva.’
JOH 1:34 Aghi aghe tarala isaa o voto ghe lutula. Liuna avalua o me aghaauliaa etaimim va ia Natuna ia God.”
JOH 1:35 Mene kateva nau Jon me ghalua tana kapuna disaepolo latolu ghe tiitingina aitauaa.
JOH 1:36 Nau ghe tarala Iesu ghe kasukasu elaolao me ghe uela va, “Am tarala! Ia o natuna sipsipi eteva God!”
JOH 1:37 Ilalua o disaepolo alua lalu ghe nongola, me lalu ghe lao sio tani aimuli tee Iesu.
JOH 1:38 Iesu ghe kiriela me ghe tarailaluela, me ghe uela va, “Sa ateva amalu aloannaia?” Lalu ghe liula me laghe uela va, “Rabae, eaa utokatoka?” (Ta inangari nge Hibru, “Rabae” malloeana va “tisa”.)
JOH 1:39 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Amalu usieghila, me amalu laa tara.” Lalu ghe usiela tani laa tara nongina Iesu ghe tokatoka. Ang ghe 4 kilokola elo alai, me laghe toka teeiela vara me ghe voola.
JOH 1:40 Andru, nengane ia Saemon Pita, kateva ta ilalua o taumattu ngalua lalu ghe nongola Jon, me lalu ghe usila Iesu.
JOH 1:41 Aitiutiu eteva voto Andru ghe gheleiela, ghe kasula tani pae tuena ta Saemon Pita tani auliaa etana va, “Ngami ghe tarala Mesaea ngateva.” (Ta inangari nge Hibru, malloeana “Mesaea” elaolao aitauaa tee samasama nge Grik va “Karisto.”)
JOH 1:42 Andru ghe laoaa sio tuena ta Iesu. Me nau Iesu ghe taraiela, ghe uela va, “Saemon natuna io Jon. Aue la kolo ararim ateae ta Kepas” (malloeana ta inangari nge Grik va Pita, atu ia).
JOH 1:43 Vara ghe pai saela ta mene kateva nau, me Iesu ang ghe anna tani lao eGalilii. Nau ta ghe lao sio, ghe paela me ghe tarala Pilip, me ghe uela etana va, “Mae usieghi.”
JOH 1:44 Pilip atala nge Betsaida ia, tanganueirarua Andru me Pita.
JOH 1:45 Pilip ghe paela me ghe tarala Nataniel me ghe uela etana va, “Ngami tarala taumattu ngateva Moses ghe pitila me ghe aulieiniela tale inangari nipaopao, me propete atoa laghe piti emuemue alokoila maemaeaane, Iesu ta ngetana, natuna ia Josep aNasareti ia.”
JOH 1:46 Me Nataniel ghe kolomiela va, “Righi masi voto elutulutu eNasareti?” Pilip ghe liula me ghe uela va, “Mae sio me ulaa tara.”
JOH 1:47 Nau Iesu ghe tarala Nataniel ghe kasukasu emaemae etana me ghe uela va, “Tarala! Taumattu ngateva o, ia taumattu koronna ia ta aIsraeli etoa, karika egheelei me eaauliaa voto kamena.”
JOH 1:48 Nataniel ghe kolomila Iesu va, “Vaalua ughe kilaieghila?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ngaghe taraiola nau Pilip ghe koloola ta ughe tokatoka tale liue fig ateae.”
JOH 1:49 Me Nataniel ghe uela va, “Tisa, io Natuna io God, me io kingi nge Israeli io.”
JOH 1:50 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Uaikaaiaa etaghi poli auela va aghe taraiola ughe tokatoka tale liue fig ateae? Aue utara mene kasina voto namungaili aue elutu.
JOH 1:51 Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue am tara epona liu aue eotia, me kapuna ensolo atoa God aue la siosio me la saesae ta Natuna ateva Taumattu ngateva.”
JOH 2:1 Ghalua nau ghe lange sio me Meri, kinna Iesu, ghe siola tale nisigha ngateae tale masaliki eteae eKena ta pai nge Galilii.
JOH 2:2 Laghe aloanna va Iesu me kapuna disaepolo atoa la usi sio tale nisigha ngateae.
JOH 2:3 Nau uaeni ghe kapala, kinna ghe lao sio tani auliaa ta Iesu va, “Uaeni ange kapala.”
JOH 2:4 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Vause ateva, urau mene auliaa voto va aghelei, ta naughu karika ghe mae.”
JOH 2:5 Kinna ghe uela ta tau ngai nongonongo anna atoa va, “Am ghelei saa voto eauliaa etaimim.”
JOH 2:6 Elome tale ale ateva, ghaonomo (6) aikaai manu laghe gheleila tale atu ghe tokatoka, uneira aJiu etoa aiporapora nau la ghaloanna tani aimuli tee uneira lo. Kateva aikaai manu erooroo tani kaai koti kateva ai (100) lita.
JOH 2:7 Iesu ghe uela ta tau ngai nongonongo anna atoa va, “Am aku kaai manu esae pasu tale aikaai manu.” Me laghe gheleila voto ghe auliaala.
JOH 2:8 Me Iesu ghe mene uela va, “Am akula righi me am laa tau ta lo ateva eaaitoiaa ninamanama ateae.” Tau ngai nongonongo anna atoa laghe gheleila voto Iesu ghe auliaala.
JOH 2:9 Taumattu ngateva ghe aaitoiaa ninamanama ateae ghe tootoongala manu ang ghe uaenila. Karika ghe kilala va eaa laghe ghaala; tau ngai nongonongo anna atoa laghe akula manu, ila nonga laghe kilala. Vara me tau ngaitoi ninamanama ateae ghe kolola lo ateva taita ghe laila,
JOH 2:10 me ghe uela etana va, “Ila akapa taumattu ngatoa la ghaaikoita ngakasina masi uaeni, me nau taumattu ngatoa la ropiropi, me nannaaira ange aisavisavilaala, me la vira mene tautau lao llo uaeni karika tani masina. Me io, uarongi etokala masinaaili uaeni, me angu vira mene maeaa sio.”
JOH 2:11 Ia o niaimatoongana ateva Iesu ghe gheleiela, aitiutiu ia tale isaa akapa niaimatoonga. Ghe gheleiela eKena ta pai nge Galilii. Tale ia o nau eteva Iesu ghe apasungaala sarasarakaniaane, me kapuna disaepolo atoa laghe aiesoaala etana.
JOH 2:12 Vara me Iesu ghe kasula eKena me ghe siola eKapenium, ia, kinna, nengane atoa me kapuna disaepolo atoa. Laghe tokala kasina nau tale ia o masaliki eteae.
JOH 2:13 Nivelu eitauaa ta nau Pasova uneira aJiu etoa ang ghe aakalakalaa, liuna avalua o me Iesu ghe saela eJerusalem.
JOH 2:14 Ghe tarala taumattu ngatoa elome tale valavala ateae tale ale manga ateva, laghe aitauaa me aipoliaa vulumakao me sipsipi me valusu. Ghe tara teela lo atoa laghe aaikolikoliaa viliki veu.
JOH 2:15 Iesu ghe ghaala uasa me ghe gheleila uip ateva, me ghe ameti velu ghoala taumattu ngatoa tale ale manga ateva, tee me kieira ghaata kkena, me ghe sau etakila uneira tevoo atoa lo atoa laghe aikolikoliaa viliki veu, me uneira viliki veu ghe kao reerekataala.
JOH 2:16 Me ghe uela ta lo atoa laghe aitauaa ghila valusu va, “Am ghaala valusu me am kasu. Am rau mene ghelei alena ateva Tamaghi va arova maketi ia.”
JOH 2:17 Me disaepolo atoa laghe annaala sa ateva Uru ngai Manga ateva ghe aulieiniela, ghe uela va, “Aielousiaaghi tale alem ateva eramerame elome etaghi arova kura ateae.”
JOH 2:18 Namuu ta aJiu etoa laghe kolomila Iesu va, “Sa ateva aimatootoongana aue ugheleia tani apasunga etaimami va io ughe ghaala matuutuliena tani ghelei isaa o voto angu gheleila ghaine?”
JOH 2:19 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am rruti ale manga ateva o, me aue aghatulua ta kotolu nonga nau.”
JOH 2:20 Me aJiu etoa laghe uela va, “Ghe roola ghaatingaulu ghaonomo (46) ninamanama laghe gheleila ale manga ateva, me io aue unim gheleia ta kotolu nonga nau?”
JOH 2:21 Ta ale manga ateva Iesu ghe aaulieinia, vilikina ia.
JOH 2:22 Liuna avalua o me nau God ghe totuela tale nimate, kapuna disaepolo atoa laghe nnaala inangarina ghe auliaala, me laghe aiesoaala tale Uru ngai Manga ateva tee me inangari Iesu ghe auliaala.
JOH 2:23 Nau ghe tokatoka eJerusalem tale nivelu eitaua ngateae ta nau Pasova, oroi taumattu laghe aikaaiaala ta Iesu poli laghe tarala ghe gheleila niaimatoonga.
JOH 2:24 Iesu ghe kilakila saa voto elome tale maamauluaaira, liuna avalua o me karika ghe aatoka tuutulina etaira.
JOH 2:25 Karika teva ghe rooroo tani auliaa ta ngetana va saa taumattu ila, poli ghe kilakila urunguitaniira.
JOH 3:1 Kateva taumattu, ararina ateae ta Nikodimas, Paresi ia me namuu ia ta aJiu etoa.
JOH 3:2 Kateva nau, nau ang ghe aitarrauiila, Nikodimas ghe lao sio tani tara Iesu, me ghe uela va, “Tisa, ami kilakila va God ghe sungiola tani sio apasunga voto etaimami, poli karika teva erooroo tani ghelei niaimatoonga ugheelei, arova God karika etokatoka teeia.”
JOH 3:3 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etam va, karika teva erooroo tani kupi sso tale ararimangalina ateva God, arova karika etam lutu ppae.”
JOH 3:4 Me Nikodimas ghe kolomila va, “Vaalua aue lo ateva taumattu ang ghe namuula emene lutu? Erooroo tani kupi sso ta kova kinna me emene lutu eghaluene?”
JOH 3:5 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etam va, arova uanna tani sso tale ararimangalina ateva God, utani lutu tale manu me Spiriti eteva.
JOH 3:6 See elutulutu tale taumattu, taumattu ia, me see elutulutu tale Spiriti eteva, spiriti ia.
JOH 3:7 Urau mene soghiaa inangarighi nau aue va, ‘Am tani lutu ppae.’
JOH 3:8 Kuukuu eteva ekuukuu ekapa see tale voto ealoanna tani lao etana. Arongona ta urooroo tani nongoa, me karika ukilakila va eaa ekasukasu me eaa elaolao. See elutu tale Spiriti eteva, ia nongina kuukuu eteva, karika teva erooroo tani tara kilaia.”
JOH 3:9 Me Nikodimas ghe kolomila Iesu va, “Vaalua isaa o voto aue elutu?”
JOH 3:10 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Vaalua me io tau ngai aapasunga io ta aIsraeli atoa, me karika ukilakila isaa o voto?
JOH 3:11 Aghaaulia ngakoronna etam va ami, ami kilakila sa ateva ami aaulieinia poli ngami ghe tarala. Karika teva etaimim aue ealoanna voto ami aauliaa.
JOH 3:12 Arova am tam aiesoaa nau aghaauliaa etaimim voto oia tale kosa ateva, vaalua aue am ghele aiesoaa nau aghele auliaa voto epona liu?
JOH 3:13 Karika teva ghe sae epona liu. Natuna ateva Taumattu ngateva nonga ghe kasula epona liu, me ghe sio mae tale kosa ateva.
JOH 3:14 Nongina Moses ghe avukala saela katu ngateva tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, Natuna ateva Taumattu ngateva aue esae vukala,
JOH 3:15 tani tau lao maulue ateva etoka nau ekapa atoa ta lo atoa aue la ghaikaaiaa ta Natuna ateva Taumattu ngateva.”
JOH 3:16 Poli God ghe aaielousiangaili taumattu tale kosa ateva oia, liuna avalua o me ghe tau mae sio Natuna ateva, kateva nonga ia, me see aue eaikaaiaa etana karika aue emate, ta aue eghaa maulue ateva etokatoka nau ekapa atoa.
JOH 3:17 Karika va God ghe suula Natuna tani sio tale kosa ateva oia tani ghelei niaisakei ta taumattu tale kosa ateva. Ghe sungiela tani sio asaangi taumattu.
JOH 3:18 Lo ateva eaikaaiaa ta ngetana, karika aue eghaa sesa aipolipoli tale niaisakei, me lo ateva etam aikaaiaa ta ngetana aue evira ghaa sesa aipolipoli tale niaisakei, ta poli karika eaikaaiaa tale ararina ateae Natuna ateva God.
JOH 3:19 Niaisakei eteae ia avalua toko: Mallanga ateva ghe mae sio tale kosa ateva, me taumattu ngatoa la ghaloanna saurrom, me karika la ghaloanna mallanga, poli gheeleiaaira sesa.
JOH 3:20 Lo atoa taumattu la gheelei voto sesa la tam maamasiaa mallanga ateva, me karika la ghaloanna tani mae etana, poli mallanga ateva eaapasunga voto la gheelei.
JOH 3:21 Me lo atoa la tokatoka tale voto koronna, aue la lao tale mallanga ateva, poli la ghaaloanna va mene katoa taumattu la kila va voto la gheelei God egheelei taula.
JOH 3:22 Vara me Iesu me kapuna disaepolo atoa laghe siola eJiudia, ghe toka teeilala, me ghe aasuu taumattu.
JOH 3:23 Jon tee ghe aasuu taumattu tale voto ateva la kolokolo Aenon ta ngetana, kalakalaa tale masaliki eteae eSalim, poli ia o voto ateva manu ia. Me oroi taumattu ghe mae sio ta Jon, me Jon ghe asuulala.
JOH 3:24 (Isaa o nau Herot karika ghe atoka sso Jon tale ale mata voovoo.)
JOH 3:25 Vara me kapuna disaepolo atoa Jon me kateva tana aJiu laghe tiuaala tani aissakeana tee saa tikirighi salana nisuu me niporapora la usilaa nau la ghaloanna tani aimuli tee uneira lo.
JOH 3:26 Kapuna disaepolo atoa Jon laghe lao sio ta Jon me laghe uela etana va, “Tisa, taumattu ngateva ghe toka teeiola ta pai kativilau tale ateo ateae eJodan me ughe aauliaa kiukiuna, ia oia ange aasuu taumattu, me ila akapa ngeila laolao ta ngetana.”
JOH 3:27 Jon ghe liula me ghe uela va, “Karika teva taumattu erooroo tani ghaa righi voto, arova God epona liu etam anna va eghaa.
JOH 3:28 Am ghe nongoaghila nau aghe ue etaimim va, ‘Karika va aghi Mesaea ieghi. Aghi God ghe sungieghila tani muemueainia.’
JOH 3:29 Nau taita ateva elailai vause ateva, lalu lai me ia aue vausenna ia. Me lo ateva taita euiiuitnesi, ie tee emasimasi nau enongonongo kapuna ateva elailai, nongina aghi nimasimasi eteva elome etaghi namungaili ia.
JOH 3:30 Emaamasina va ararina ateae esae epona, me ararighi eteae esio euu.”
JOH 3:31 Lo ateva ghe kasula epona liu me ghe sio mae, ia epona, me elaulau isaa akapa voto. Taumattuna kosa ateva oia egheelei gheeleiaa kosa ateva, me eaauliaa voto tale kosa ateva. Me lo ateva ghe kasula epona liu, ia epona tale taumattu ngakapa atoa.
JOH 3:32 Eaauliaa poi voto ghe tarala me ghe nongola, me karika teva eaaiesoaa inangarina.
JOH 3:33 Me lo ateva eaiesoaa inangarina eaapasunga va God koronna ia.
JOH 3:34 Poli lo ateva God ghe sungiela eaauliaa inangarina God, me God ghe tau lao sio Spiriti eteva etana, karika erooroo tani kapa.
JOH 3:35 Tamane eaailousiaa Natuna, liuna avalua o me ghe taula isaa akapa voto ta ngetana.
JOH 3:36 Lo ateva eaikaaiaa ta Natuna, maulue ateva aue etoka liu etana. Lo ateva etam nongo usilainia, karika aue eghaa lo ateva o maulue, me God sessaiaane etana aue etoka nau ekapa atoa.
JOH 4:1 Iesu ghe kilala va Paresi etoa ngeila ghe nongola va ia ang ghe ghaaghaa oroi taumattu tani asuu, me Jon karika.
JOH 4:2 Me karika va Iesu ghe aasuu, ta kapuna disaepolo atoa.
JOH 4:3 Iesu ghe kasu vulila eJiudia, me ang ghe mene laa saesae eGalilii.
JOH 4:4 God ghe aloanna va eusilaa salana atikirighi esosso elome eSameria.
JOH 4:5 Ghe kasukasu elaolao me ghe rekatala tale masaliki eteae la kolokoloa va Sika eSameria, kalakalangina ia tale tuku kosa ateva Jekop ghe taue lao sio ta natuna ta Josep emua arau.
JOH 4:6 Ateo kaikai eteae Jekop ghe kaiela ghe asoaso tale masaliki eteae Iesu ghe kasukasu elaolao etana. Vara me ang ghe maamangoo poli ghe kasula tale aluse salana, me ghe toka siola kalakalangina tale ateo kaikai eteae. Ang ghe pai ngelo sinakala.
JOH 4:7 Kateva vauseni nge Sameria ghe mae sio tani aku, me Iesu ghe uela etana va, “Aku tau mae sio righi manu, me aropi.”
JOH 4:8 (Kapuna disaepolo atoa laghe ssola elo masaliki tani poli inana.)
JOH 4:9 Vauseni nge Sameria ngateva ghe uela etana va, “Io aJiu io me aghi vauseni nge Sameria ngaghi. Vaalua me ulooloo manu etaghi?” (Ghe auliaala llo poli aJiu etoa me aSameria ngatoa karika laghe samasama aitauaa.)
JOH 4:10 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova ughele kila masi voto God eanna tani tau aatu, me ughele kila tee lo ateva ekookolomio tani ropi, aue ughele kolomia tale llo ateo etautau mae maulue.”
JOH 4:11 Me vause ateva ghe uela va, “Namu ngateva, karika teva unem aiakueku, me ateo ateae sio liuna ia, me eaa aue ulaa ghaaia lo ateae ateo etau mae maulue?
JOH 4:12 Tuvuimami eteva ta Jekop ghe kaiela ateoimami eteae oia, me natuna atoa me kieira ghaata kkena atoa laghe ropiropi etana. Koti io namuu io ta Jekop, va?”
JOH 4:13 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Lo atoa aue la ropi tale ia oia ateo kaikai eteae, aue la mene aloanna tani ropi.
JOH 4:14 Me lo ateva eropi tale ateo ateae aghi aue atauela, karika aue emene kangngata tani ropi. Lo ateae ateo aue atauela aue etoka etana nonginaaili lo ateae ateo enim toka akaakalaa me karika ematimati, me aue etaula maulue ateva karika ekapakapa.”
JOH 4:15 Me vause ateva ghe uela ta Iesu va, “Namu ngateva, utau mae ia o ateo ateae, me auena arau mene aloanna tani ropi va amene mae aku oia.”
JOH 4:16 Me Iesu ghe uela etana va, “Lao sio me ulaa kolo taitanim ateva, me amalu mae.”
JOH 4:17 Me vause ateva ghe uela va, “Karika teva taitanighi.” Me Iesu ghe uela va, “Uaulia ngakoronna va karika teva taitanim.
JOH 4:18 Poli angu ghe ghaa muela ghalima taita, me lo ateva taita utokatoka teeia karika va taitanim ia. Liuna avalua o me inangarim uauliaa koronnaaili.”
JOH 4:19 Me vause ateva ghe uela va, “Namu ngateva, ngakilala va io propete io.
JOH 4:20 Tuvuimami etoa la kakkaua tale ia o motouru eteva, me am aJiu etoa, am ue va masaliki nikkaua ngateae eJerusalem.”
JOH 4:21 Iesu ghe uela etana va, “Uaiesoaa inangarighi va aue kateva nau ta isaa to nau emaemae karika aue am kkaua Tamaita ateva tale ia o motouru eteva me eJerusalem.
JOH 4:22 Am aSameria ngatoa, karika am kilakila see am kaakaueinia. Ami aJiu etoa, ami kilakila God ateva ami kaakaueinia, poli ta aJiu etoa aue niasaangi emae.
JOH 4:23 Me nau ie emaemae me ange rekatala va Spiriti eteva kanna ia God aue eghelei taumattu la rooroo tani kkaua God tale koronna. Tamaita ateva ealoanna va isaa o ase taumattu la kaueinia.
JOH 4:24 God spiriti ia, me lo atoa la kaakaueinia, Spirit Manga ateva ekaakatulainila tani kkaua tale voto koronna.”
JOH 4:25 Me vause ateva ghe uela va, “Akilakila va Mesaea ngateva aue emae (la kolokoloa va Karisto etana). Nau emae aue eaulia ngamasinaaili ekapa voto etaimami.”
JOH 4:26 Me Iesu ghe uela etana va, “Aghi oia asamasama, aghi oia taumattu ngateva uaaulieinia.”
JOH 4:27 Isaa o nau me kapuna disaepolo atoa ngila ghe kiriaala, me laghe soghiaala tani tara Iesu ghe samasama tee vause ateva. Me karika teva ghe kookolomia va, “Sa ateva ualoannaia?” me, “Vaalua me usamasama teeia?”
JOH 4:28 Vause ateva ghe velu etokala ateona aikaai manu eteva, me ghe ilou ssola tale masaliki eteae, me ghe uela ta taumattu ngatoa va,
JOH 4:29 “Am mae sio, me am laa tara taumattu ngateva, eaulia ngakapala voto agheelei. Koti ia Mesaea ia?”
JOH 4:30 Taumattu ngatoa tale masaliki eteae laghe lao sio tani taraia.
JOH 4:31 Nau isaa o voto ghe lutulutu, me kapuna disaepolo atoa Iesu laghe ue etana va, “Tisa, namanamala mua.”
JOH 4:32 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aneghi tani inana karika am kilakila.”
JOH 4:33 Disaepolo atoa laghe tiuaala tani aikolomieinila va, “Teva taumattu emae sio tani anginia?”
JOH 4:34 Iesu ghe uela etaira va, “Inana anamanama nau agheelei uunguaane lo ateva ghe sungieghila, me tani ruu isaa o niuungu ghe uela va aghelei.
JOH 4:35 Am roo tani ue va, ‘Kasi ghaata ulana me ita laa ghaa inana tale utana atingiu.’ Aghaauliaa etaimim va am taatara sso, me am tara utana atingiu ang ghele matuela, me ang ghele roola tani ghaa inanina.
JOH 4:36 Lo ateva taumattu euungu tani ghaa inana tapaa ngutana eghaaghaa arau aipolina, me eghaaghaa aitauaa inana aue etoka nau ekapa atoa. Liuna avalua o me lo ateva epasapasa inana me lo ateva eghaaghaa, ilalua akapa lalu masimasi.
JOH 4:37 Koronnaaili ia tuku inangari eteva eue va, ‘Kateva epasapasa, me mene kateva emukemuke.’
JOH 4:38 Ngasungisungiem tani laa ghaa inana tale utana atingiu, katoa ppae ghe matela uunguaaira etana, me am, am ghe nim ssola tani ghelei eruu uunguaaira.”
JOH 4:39 Oroi taumattu nge Sameria tale ia o masaliki erighi laghe aikaaiaala ta Iesu poli vause ateva ghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva eaulia ngakapala voto agheelei.”
JOH 4:40 Laghe lao sio tani kolomi esarasarakana Iesu va emene toka teeila mua. Liuna avalua o me Iesu ghe mene toka teeilala ghalua nau.
JOH 4:41 Ghe mene oroi ila taumattu nge Sameria ghe aikaaiaala ta Iesu poli inangarina laghe nongola.
JOH 4:42 Me laghe ue ta vause ateva va, “Karika va ami aikaaiaa ta Iesu poli isaa o inangari uauliaala etaimami. Ami tee ngami nongoala, me ngami kila akoronnala va ia aue easaangi taumattu ngatoa tale kosa ateva.”
JOH 4:43 Iesu ghe toka teela aSameria ngatoa ghalua nau, me ghe kasu vulilala tani mene sae eGalilii.
JOH 4:44 Iesu ghe auliaala va, propete ateva, la oneoneainia tale kasina ppae masaliki, me tanganuena karika.
JOH 4:45 Liuna avalua o, nau ghe saela eGalilii, laghe masimasila va etoka teeila, poli ila tee laghe saela tale nivelu eitaua ngateae eJerusalem, me laghe tarala voto Iesu ghe gheleila.
JOH 4:46 Nau ia eGalilii, Iesu ghe mene lao sio eKena, masaliki eteae ghe gheleila manu ghe uaenila. EKapenium, kateva namuu, kapuna tau ngai uungu ia kingi, natuna taita arighi ghe iisiki.
JOH 4:47 Nau eteva ghe nongola va Iesu ang ghe kasula eJiudia me ang ghe rekatala eGalilii, ghe lao sio tani tara Iesu, me tani koloa va esio ghelei emasina natuna, poli ang ghe ainasiaa tani mate.
JOH 4:48 Iesu ghe uela etana va, “Karika am rooroo tani aikaaiaa, arova am tam tara niaimatoonga me mirikolo atoa.”
JOH 4:49 Me taumattu ngateva ghe uela va, “Namu ngateva, italu sio tara parasi natughu, me erau mate.”
JOH 4:50 Me Iesu ghe uela etana va, “Natum aue etoka. Kasula, me ulaa taraia.” Namu ngateva ghe aiesoaala inangarina Iesu, me ghe kasula.
JOH 4:51 Karika ghe rekata eKapenium, me kapuna tau ngai uungu etoa laghe sousouela tapaa salana tani auliaa etana va natuna ang ghe masinala.
JOH 4:52 Me ghe kolomilala va lovisa ghe masinala, me laghe uela va, “Ghalailloo ta 1 kilok aanasa ateva ghele kapala.”
JOH 4:53 Me tamane ghe kilala va ia o nau eteva ghalailloo Iesu ghele uela va, “Natum aue etoka.” Taumattu ngateva me lo atoa elome tale paa ngalena ateva, laghe aiesoaala ta Iesu.
JOH 4:54 Aiaaghaluene ateva o niaimatoongana Iesu ghe gheleiela nau ghe kasula eJiudia me ghe saela eGalilii.
JOH 5:1 Kasina nau ang ghe lao sio me Iesu ghe saela eJerusalem tale mene kateva uneira nivelu eitauaa aJiu etoa.
JOH 5:2 EJerusalem kateae atamana laghe aseasea va Atamani Sipsipi ia. Kalakalaa tale atamana ateae, ateo talia ngateae taumattu ngatoa laghe kaiela ghe asoaso, ghalima varandaane, me ta samasamaaira aHibru etoa laghe aseasea va Betesda.
JOH 5:3 Oroi tau sessa ghe asoaso akalakalaa tale ia o ateo talia ngateae, katoa mata salusalu ila me katoa tangorengore ila me katoa vilikiira matena.
JOH 5:5 Kateva taumattu ghe tangorengorela kotolungaulu ghaoaluae (38) ninamanama, ie tee ghe asoaso akalakalaa tale ateo talia ngateae.
JOH 5:6 Iesu ghe tarala ia o taumattu ngateva ghe asoaso, ghe kilala va ang ghe tangorengorela oroi ninamanama, me ghe uela etana va, “Ualoanna tani masina?”
JOH 5:7 Tangorengorena ateva ghe liula me ghe uela ta Iesu va, “Namu ngateva, karika teva tani saueghi, me elaa sau velueghi sio tale ateo talia ngateae nau eaisiisia. Vara atootoonga, me karika arooroo, ta mene katoa ppae taumattu la siosio akasina.”
JOH 5:8 Iesu ghe uela etana va, “Tingina saela, usau komom, me ukasu.”
JOH 5:9 Gharavaeaata ta taumattu ngateva ghe masinala, ghe saula komona, me ghe tiuaala tani kasu. Isaa o voto ghe lutula tale nau manga ateva.
JOH 5:10 Liuna avalua o me nau aJiu etoa laghe tarala ia o taumattu ngateva ghe masinala, me laghe uela etana va, “Ghaine nau manga ateva. Karika masina tani sau komom etana.”
JOH 5:11 Ghe liula me ghe uela va, “Lo ateva taumattu eghelei emasinaieghila, euela va asau komoghu me akasu.”
JOH 5:12 Me laghe kolomiela va, “See ia taumattu ngateva euela etam va usau komom me ukasu?”
JOH 5:13 Taumattu ngateva ghe masinala karika ghe kilala va see ghe ghelei emasinaiela, poli oroiannaaili taumattu, me Iesu ang ghe aisavisavilainiela elome tale taumattu ngatoa.
JOH 5:14 Emulina Iesu ghe ssola tale ale manga ateva, me ghe paela me ghe tarala taumattu ngateva. Me ghe uela etana va, “Tarala, angughe masinala. Isaa oio nau urau nim ghelei ssavoto va llo sesaaili emene lutu ta ngetam.”
JOH 5:15 Ghe lao sio me ghe laa ghauliaa sio ta aJiu etoa va Iesu ghe ghelei emasinaiela.
JOH 5:16 Liuna avalua o me aJiu etoa laghe tiuaala tani ghelei voto sesaaili ta Iesu, poli ghe gheelei isaa o voto tale nau manga ateva.
JOH 5:17 Iesu ghe uela va, “Tamaghi euungu me karika ghe ruu, me aghi tee auungu.”
JOH 5:18 AJiu etoa laghe aloannaaili tani uvi emate Iesu, poli karika va ghe gheelei laelaeaa nonga nau manga ateva, me poli ghe ue tee va Tamane ta God, ghe gheeleia va lalu ghe aairooaa me God.
JOH 5:19 Iesu ghe uela ta aJiu etoa va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va Natuna ateva God karika erooroo tani ghelei voto ta nannaane, ta egheelei nonga voto etaatara ta Tamane egheelei. Isaa akapa voto Tamane egheelei, Natuna tee ateva egheelei.
JOH 5:20 Tamana eaaielousiaa Natuna, liuna avalua o me isaa akapa voto egheelei, eaapasunga etana. Me ealoanna va am soghiaa, liuna avalua o me aue emene apasunga taula mene kasina paka voto.
JOH 5:21 Nongina Tamane etottotu taumattu matena, me etautau lao maulue etaira, Natuna tee etautau lao maulue ta taumattu tale aloaloannaane.
JOH 5:22 Tamane karika egheelei niaisakei ta teva taumattu. Ghe taula ta Natuna va ie nonga eghelei niaisakei tale isaa akapa taumattu.
JOH 5:23 Liuna avalua o me taumattu ngakapa atoa aue la tau sae ararina ateae Natuna ateva God, nongina la tautau sae ararina ateae Tamane. Lo ateva etam tautau sae ararina ateae Natuna, karika etautau sae ararina ateae Tamane, ia ghe sungiela.
JOH 5:24 “Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva enongo inangarighi, me eaikaaiaa ta lo ateva ghe sungieghila va asio, maamauluaane aue etoka amasina nau ekapa atoa, me karika aue eghaa sesa aipolipoli tale niaisakei, poli ang ghe kasu vulila nimate, me ang ghe tokala tale maulue.
JOH 5:25 Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue kateva nau, me nau eteva oia ange rekatala, lo atoa taumattu laghe matela, aue la nongo lingi ngalona ateva Natuna ateva God, me lo atoa taumattu la nongoa, aue la ghaa maulue.
JOH 5:26 Maulue ateva etokatoka ta Tamane, me ghe tauela ta Natuna, me maulue ateva etokatoka tee ta Natuna.
JOH 5:27 Tamane ghe avauvauela me ghe tau lao sio niuungu tani ghelei niaisakei tale taumattu, poli Natuna ia Taumattu ngateva.
JOH 5:28 “Am rau mene nnangaili inangari oio aghaauliaa, poli aue nau to emaemae lo atoa taumattu la asoaso tale liu, aue la nongo lingi ngalona ateva Natuna ateva Taumattu ngateva,
JOH 5:29 me aue la totu tale liu. Lo atoa laghe gheelei masi voto, aue la totu me la ghaa maulue, me lo atoa laghe gheelei sesa voto, aue la totu me la ghaa sesa aipolipoli.
JOH 5:30 Karika arooroo tani ghelei voto tale aloaloannaaghi. Aghaaimuli tee inangarina lo ateva ghe sungieghila. Me ia eaauliaa tau mae vaalua aghelei niaisakei. Niaisakei agheelei ghulughuluena, poli karika aghaimuli tee nannaaghi.”
JOH 5:31 Iesu ghe mene uela va, “Arova aghi nonga aghaaulia ngaotu uunguaaghi me gheeleiaaghi, taumattu ngatoa la rau mene aiesoaa inangarighi aghaauliaa.
JOH 5:32 Mene kateva tee eaaulia ngaotu uunguaaghi me gheeleiaaghi, me akilakila va inangarina koronna.
JOH 5:33 “Am ghe suula taumattu tani laa kolomi Jon, me Jon ghe auliaala voto koronna etaira.
JOH 5:34 Aghi karika atuutuli inangariira taumattu ngatoa, mausina me aghaauliaa inangari oia poli aghaaloanna va am saanga.
JOH 5:35 Jon nongina lama ateae eramerame me emaamallanga, me am ghe masimasi tani ghaa isaa o mallanga, vara karika masau me ngam ghe maamangoo.
JOH 5:36 “Isaa o voto Jon ghe auliaala eaaimatoonga mae etaghi, me karika erooroo tale voto isaa oia nau agheelei. Isaa akapa o niuungu, Tamaghi ghe tau mae sio va aghelei me aruu. Isaa o niuungu agheelei eaaulia ngaotu ta taumattu ngatoa va Tamaghi ghe sungieghila tani sio oia.
JOH 5:37 Tamaghi, ia o ghe sungieghila tani sio, ie tee eaaulia ngaotueghi. Am karika am ghe nongo poi lingi ngalona ateva, me karika am ghe tara taataraane,
JOH 5:38 me inangarina tee karika elome tale maamauluaaimim, poli karika am aiesoaa tale taumattu ngateva ghe sungiela, me ghe sio mae oia.
JOH 5:39 Tale nannaaimim am annaa va inangari tale Uru ngai Manga ateva aue etau aatu maulue tokatoka liu ia, liuna avalua o me am paepae me am ritiritia. Me Uru ngai Manga ateva eaaulieinaghi,
JOH 5:40 me karika am aloanna tani mae etaghi va am ghaa maulue.
JOH 5:41 “Karika aghanna va taumattu ngatoa la arueinaghi.
JOH 5:42 Akilakilaiem va aielousiaane ateva God karika ia etaimim.
JOH 5:43 Aghe sio mae ta ararina ateae Tamaghi, me karika am anna inangarighi, me arova teva ghele mae tale aloaloannaane, arovaeaata ta aue am ghele anna tani nongo inangarina.
JOH 5:44 Vaalua aue am aikaaiaa? Poli am anna nonga va kapuimim atoa la arueinam, me karika am anna niaruaa God nonga erooroo tani tau aatu.
JOH 5:45 “Karika am mene nnaa va aghi aue aghauliaa gheeleiaaimim sesa ta Tamaghi. Ia o Moses am annaa va aue esausiem, ia aue eauliaa sesa gheeleiaaimim.
JOH 5:46 Arova am ghele aiesoaa tale inangarina Moses, aue am ghele aiesoaa tee tale inangarighi, poli inangari ghe pitila eaaulieinaghi.
JOH 5:47 Arova karika am aiesoaa tale inangari ghe pitila, vaalua aue am aiesoaa inangarighi?”
JOH 6:1 Vara me Iesu ghe mene lao sio ta pai kativilau tale ateo talia ngateae eGalilii, mene kateae ararina ta Taiberias.
JOH 6:2 Oroiannaaili taumattu laghe usiela, poli laghe taraiela ghe gheleila niaimatoonga tani ghelei emasina tau sessa atoa.
JOH 6:3 Iesu ghe saela tale motouru tani toka tee kapuna disaepolo atoa.
JOH 6:4 Pasova ngateva, nivelu eitauaa ia ta aJiu etoa, ang ghe aakalakalaa.
JOH 6:5 Nau Iesu ghe atangarola me ghe tarala taumattu ngatoa laghe maemae etana, me ghe uela ta Pilip va, “Eaa ita laa ghaa verete me ita angini isaa oia taumattu?”
JOH 6:6 Ghe auliaala isaa o voto tani tootoonga unna niaikaaiaa Pilip, me Iesu ang ghe kila vella sa ateva aue egheleia.
JOH 6:7 Pilip ghe uela va, “Arova ita ghele poli verete ta ghalua ai (200) silva koen, karika aue ghele roo. Marova ita ghele taula tuku gharighi ta kateva kateva taumattu, karika aue ghele roo akapa etaira.”
JOH 6:8 Kateva kapuna disaepolo, Andru etana, tue me nenga ilalua me Saemon Pita, ghe uela ta Iesu va,
JOH 6:9 “Kateva aliki oia anna bali verete ghalima me anna kko ghalua. Me karika aue eroo tani sausi tani angini ekapa taumattu oia oroiannaaili.”
JOH 6:10 Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va la ghauliaa ta taumattu ngatoa me la toka sio. Oroiannaaili rarrasa etana ia o voto ateva, me oroi tee taita atoa, ghe rooroo ghalima airari (5,000).
JOH 6:11 Nau laghe toka siola, Iesu ghe ghaala verete, me ghe kaili emasina saela ta God, me ghe taula ta kapuna disaepolo atoa va la laa ghaikoita. Ghe ghelei evalue teela o tale kko. Me ila akapa laghe roola tale inana.
JOH 6:12 Nau ghe ssoilala tani namanama, Iesu ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va la kaai eitauaa tapiri nginana, me erau nim vulla nonga.
JOH 6:13 Disaepolo atoa laghe ghaa aisokosokoiaala tapiri nginana laghe nama vulla tale verete ghalima, me laghe kaaila kasangaulu ghaluae (12) laka isaa o inana ghe oghila ta ghe ssoilala.
JOH 6:14 Taumattu ngatoa laghe tarala isaa o niaimatoonga Iesu ghe gheleila, me laghe ue va, “Koronna, ia propete ateva laghe uela va aue emae tale kosa ateva oia.”
JOH 6:15 Iesu ghe kilala va laghe anna tani gheleia va ghe kapuira kingi ia, me karika aloannaane Iesu. Liuna avalua o me ghe kasu vulilala, me ie nonga ghe saela tale motouru.
JOH 6:16 Pai ngelo alai, kapuna disaepolo atoa Iesu laghe siola elamana tale ateo talia ngateae.
JOH 6:17 Laghe aikaaila tale paanaka ateva, me laghe tiuaala tani ose tani lao eKapenium. Ang ghe aaitarrauii me Iesu ghe tam laa rekata etaira.
JOH 6:18 Kuukuu eteva ghe tiuaala, me ttasi eteva ghe lutula tale paamanu eteva.
JOH 6:19 Nau ta disaepolo atoa laghe osela ghe roola 5-6 kilomita me laghe tarala Iesu ghe kasukasu epona tale paamanu eteva. Ghe kasukasu emaemae etaira me ngeila ghe maamatautu etingina.
JOH 6:20 Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghi oia. Am rau mene matautu.”
JOH 6:21 Me disaepolo atoa laghe vira mene masimasila tani kaaia, me arovaeaata ta paanaka ateva ghe ssola elae nongina eaa laghe aloanna tani lao.
JOH 6:22 Vara ghe paila ta mene kateva nau, me taumattu ngatoa elamana ta pai nge sinaka sae tale ateo talia ngateae laghe kilala va ghalailloo kateva nonga paanaka ghele vuuvukala, me nau disaepolo atoa laghe aikaaila, Iesu ghe tam aikaai teeilala.
JOH 6:23 Mene katoa tani paanaka nge Taiberias laghe mae sio nongina Vau eteva ghe kaili emasinala tale verete me laghe namala.
JOH 6:24 Taumattu ngatoa laghe tarala va Iesu me kapuna disaepolo atoa karika ila, liuna avalua o me laghe aikaaila tale isaa o paanaka me laghe lao sio eKapenium tani pae Iesu.
JOH 6:25 Laghe laa rekata sio tale pai kativilau tale ateo talia ngateae, me laghe tarala Iesu, me laghe kolomiela va, “Tisa, lovisaa umae sio oia?”
JOH 6:26 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika am paepaeaghi poli am taatara niaimatoonga agheelei, ta nim mausi inana am namanama me esossoiem. Liuna avalua o me am paepaeaghi.
JOH 6:27 Am rau mene uungu tani ghaa llo inana esesa. Am uungu tani ghaa lo ateva inana etautau aatu maulue etokatoka liu, Natuna ateva Taumattu ngateva aue etau aatu ia o inana ateva, poli Tamane ta God ghe anamunamungainiela tani ghelei isaa o voto.”
JOH 6:28 Vara me laghe uela etana va, “Saa righi voto ami ghelei, me aue ami roo tani ghelei niuungu God ealoanna?”
JOH 6:29 Me Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Kateva nonga niuungu God ealoannaia, va am aikaaiaa tale taumattu ngateva God ghe sungiela tani mae.”
JOH 6:30 Liuna avalua o me laghe mene uela va, “Sa ateva niaimatoonga aue ughelei me aue ami tara, me ami aikaaiaa ta ngetam? Me saa niuungu aue ugheelei?
JOH 6:31 Nongina tuvuimami etoa, nau ila tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, laghe namanama mena, nongina Uru ngai Manga ateva eue va, ‘Moses ghe tau lao sio inana ngepona liu eteva va la namaia.’”
JOH 6:32 Liuna avalua o me Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika va Moses ghe tau aatu sio isaa o verete ngepona liu. Tamaghi nonga etautau aatu lo ateva verete ngepona liu koronna ia.
JOH 6:33 Lo ateva verete God etautauela, ia o taumattu ngateva ghe kasula epona liu tani tau lao maulue tale taumattu tale kosa ateva.”
JOH 6:34 Me laghe uela etana va, “Namu ngateva, utau mae ia o verete ateva tale nau ekapa atoa.”
JOH 6:35 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghi ia o verete ateva etautaula maulue. Lo ateva emae etaghi, karika aue emaloo, me lo ateva eaikaaiaa etaghi, karika aue eanna tani mene ropi.
JOH 6:36 Ngaghe auliaala etaimim me ngam ghe taraieghila, me karika am aikaaiaa etaghi.
JOH 6:37 Isaa akapa taumattu Tamaghi etautau mae etaghi, aue la mae etaghi, me karika poi arooroo tani sungi velu teva.
JOH 6:38 Karika aghe kasula epona liu tani sio ghelei nannaaghi. Aghe sio mae tani ghelei nannaane lo ateva ghe sungieghila.
JOH 6:39 Nannaane lo ateva ghe sungieghila va karika teva ta lo atoa ghe taula mae sio etaghi emene raua. Eanna va atotula, me la ghaa maulue nau airuuruu tale kosa ateva.
JOH 6:40 Aloannaane Tamaghi va ila akapa lo atoa la tara Natuna me la ghaikaaiaa etana, la ghaa maulue ateva etokatoka nau ekapa atoa me aghi aue atotula me la ghaa maulue tale airuuruu tale kosa ateva.”
JOH 6:41 Vara me aJiu etoa laghe tiuaala tani olueinia tale inangari, poli Iesu ghe uela va, “Aghi verete ateva ghe kasula epona liu.”
JOH 6:42 Laghe ue va, “Taumattu ngateva oia Iesu etana, natuna ia Josep, ami kilakila tamana me kinna, vaalua me eue va ghe kasula epona liu?”
JOH 6:43 Iesu ghe uela etaira va, “Am rau mene olueinaghi.
JOH 6:44 Karika teva erooroo tani mae etaghi arova Tamaghi, ia o ghe sungieghila, etam gheleia tani mae etaghi. Me arova teva emae etaghi, aghi aue atotua, me eghaa maulue tale airuuruu eteva nau.
JOH 6:45 Kateva propet ghe pitila ghe uela va, ‘God aue eapasunga voto tale isaa akapa taumattu.’ Liuna avalua o me lo atoa la nongonongo usilaa Tamaghi me la ghaaghaa alomasaanga etana, aue la mae etaghi.
JOH 6:46 Karika mene teva taumattu ghe tarala Tamaghi, ta llo nonga ateva ghe tokatoka teeia, me ghe sio mae. Nim ie nonga, me mene karika teva.
JOH 6:47 Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva eaikaaiaa etaghi, maulue ateva tokatoka liu ia etokatoka etana.
JOH 6:48 Aghi verete ateva etautau maulue ateva.
JOH 6:49 Tuvuimim atoa laghe namala mena tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, vara me laghe matela.
JOH 6:50 Me lo ateva verete ghe kasula epona liu me ghe sio mae, lo ateva enamaia, karika aue emate.
JOH 6:51 Aghi verete maulue ieghi, aghe kasula epona liu. Lo ateva enama ia o verete ateva aue etoka nau ekapa atoa. Me ia o verete ateva aue atauela, malataughu eteva. Aghe taue lao sio tale taumattu tale kosa ateva oia, me aue la roo tani ghaa maulue.”
JOH 6:52 Nau eteva aJiu etoa laghe nongola isaa o inangarina, ghe sessailala, me laghe ue va, “Vaalua aue etau mae malatauna, me ita nama?”
JOH 6:53 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va karika am rooroo tani ghaa maulue, arova am tam nama malatauna Natuna ateva Taumattu ngateva, me am tam ropi raena ateva.
JOH 6:54 Lo ateva taumattu enama malataughu, me eropi raeghi eteva, aue eghaa maulue ateva tokatoka liu ia, me aue atotua, me eghaa maulue tale airuuruu tale kosa ateva.
JOH 6:55 Poli malataughu eteva inana tuungia, me raeghi eteva ateo tuungia.
JOH 6:56 Lo ateva enama malataughu, me eropi raeghi, etokatoka teeieghi, me aghi atokatoka teeia.
JOH 6:57 Tamaghi, aitau maulue ia, ghe sungieghila tani sio, me atokatoka poli Tamaghi etautau mae maulue. Liuna avalua o me lo ateva enamaieghi, mausighi me aue eghaa maulue.
JOH 6:58 Lo ateva o verete ghe kasula epona liu karika nongina lo ateva verete tuvuimim atoa laghe namaiela, me ngeila ghe matela. See enama lo ateva oia verete aue etoka nau ekapa atoa.”
JOH 6:59 Isaa o inangari Iesu ghe aauliaa me ghe aapasunga tale aleira ale nivelu eitauaa aJiu etoa eKapenium.
JOH 6:60 Oroi ila lo atoa disaepolo laghe nongola me laghe uela va, “See aue enongo, poli aanasaaili inangari eaauliaa?”
JOH 6:61 Iesu ghe kilala sa ateva kapuna disaepolo atoa laghe annainia, liuna avalua o me ghe kolomilala va, “Vaalua me isaa o inangari ange ghelei saasakiaala aikaaiaaimim?
JOH 6:62 Vaalua ta arova am ghele tara Natuna ateva Taumattu ngateva ghele sae nongina ghe kasula?
JOH 6:63 Spirit Manga nonga ateva etautau lao maulue tale taumattu. Sarasarakaniaa taumattu karika aue eghelei righi llo. Isaa o inangari aghaauliaa etaimim ekasukasu tale Spirit Manga ateva, me etautau aatu maulue ateva.
JOH 6:64 Me katoa etaimim karika am aikaaiaa.” (Iesu ghe auliaa llo poli ang ghe kila vella va see karika aue eaikaaiaa etana, me ang ghe kila teela see aue etaue lao ta nimaira tau ngai ssateena atoa.)
JOH 6:65 Me Iesu ghe uela etaira va, “Mausina avalua o me aghaauliaa etaimim, va karika teva erooroo tani mae etaghi, arova Tamaghi etam gheleia tani mae.”
JOH 6:66 Poli isaa o inangarina Iesu ghe auliaala me oroi kapuna disaepolo laghe liula viliira ta Iesu, me laghe ruula tani usia.
JOH 6:67 Iesu ghe kolomila kapuna kasangaulu ghalua (12) disaepolo va, “Am tee am aloanna tani kasu vulieghi?”
JOH 6:68 Saemon Pita ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, ami mene lao ta see? Poli inangari maulue ateva tokatoka liu ia, ia etam.
JOH 6:69 Ami aikaaiaa etam, me ami kilakilaaili va io taumattu ngateva manga ia kapuna ia God.”
JOH 6:70 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Am oia kasangaulu ghalue iem aghe suitoongainiemla, me kateva etaimim nongina raroai eteva!”
JOH 6:71 Iesu ghe aauliaa Jiudas, natuna ia Saemon Iskariot, ie tee elome ta kasangaulu ghalua kapuna disaepolo, me ia aue etau lao Iesu ta tau ngai ssateena atoa.
JOH 7:1 Vara me Iesu ghe kasu seela eGalilii, me karika ghe aloanna tani sae eJiudia, poli aJiu etoa laghe anna tani uvi ematea.
JOH 7:2 Nau ang ghe aakalakalaa tani velu eitauaa me aJiu etoa laghe ghelei lutu ale kamekame.
JOH 7:3 Nengane atoa Iesu laghe ue etana va, “Kasula me usae eJiudia, me kapum disaepolo atoa aue la tara uunguaam ugheelei.
JOH 7:4 Lo ateva eanna va taumattu ngatoa la kilaia karika eaaisulia va egheelei voto. Liuna avalua o me emasina va ughelei tale tummatavanga me kosa akapa ateva aue ekilaio.”
JOH 7:5 Nengane atoa laghe aulia ngavaluela o, poli ila tee karika laghe aaikaaiaa ta Iesu.
JOH 7:6 Iesu ghe uela etaira va, “Naughu karika ghe mae. Am nauimim etokatoka arau.
JOH 7:7 Taumattu tale kosa ateva oio karika aue la ssa teeiem. Aue esessaila nonga etaghi, poli aghaaulia ngaotu gheeleiaaira karika masina.
JOH 7:8 Am saela tale nivelu eitaua ngateae. Karika aue asae poli naughu karika ghe mae.”
JOH 7:9 Ghe auliaala isaa o inangari, me ghe tokala eGalilii.
JOH 7:10 Vara nengana atoa laghe kasula tani sae tale nivelu eitaua ngateae, me Iesu ghe vira aimulila. Kasukasuaane karika toa laghe kilaiela, ghe nim kasu einaola tani sae.
JOH 7:11 Tale ia o nivelu eitaua ngateae, namuu ta aJiu etoa ngila ghe paepae Iesu, me laghe aikolomainie see va, “Eaa ia?”
JOH 7:12 Ta polina me taumattu ngatoa ngila ghe auliuliueinia. Katoa laghe ue va, “Iesu masi taumattu ia.” Me katoa laghe ue va, “Enim kamekame taumattu ngatoa.”
JOH 7:13 Karika teva ghe auliaa isaa o inangari ta mata ngoroi etoa, poli laghe maamatauta kapuira namu ngatoa aJiu etoa.
JOH 7:14 Laghe ghaa longotila tale ia o nivelu eitaua ngateae, me Iesu ghe tiuaala tani apasunga voto ta taumattu ngatoa tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva.
JOH 7:15 Namuu ta aJiu etoa laghe soghiaala tani nongoa, me laghe ue va, “Vaalua me ekilakila oroi voto nau karika teva ghe apasungaala etana?”
JOH 7:16 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika aghaapasunga nim nannaaghi. Voto aghaapasunga kanna lo ateva ghe sungieghila.
JOH 7:17 Arova teva eannaaili tani aimuli tee aloannaane God, aue ghele kila va voto aghaapasunga ekasukasu ta God, me karika va nim kalughu.
JOH 7:18 Lo ateva taumattu eauliaa nannaane enim aloanna tani ghelei ararina ateae, me lo ateva ealoanna tani tau sae ararina ateae lo ateva ghe sungiela, voto eaauliaa koronna, karika kamena.
JOH 7:19 Moses ghe tau aatu sio inangari nipaopao etaimim, me karika teva etaimim eaaimuli tee. Mausi saa me am anna tani uvi emateaghi?”
JOH 7:20 Taumattu ngatoa laghe ue etana va, “Raroai eteva etam. See eanna tani uvio?”
JOH 7:21 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghe gheleila kateva voto, me am ghe soghieiniela.
JOH 7:22 Moses ghe uela etaimim va am iso natuimim taita atoa (karika va tani Moses ghe auliaala, ta tuvuimim atoa). Me am isoisoila tale nau manga ateva.
JOH 7:23 Arova am rooroo tani iso aliki eteva tale nau manga ateva, tani nongo usilaa inangari nipaopao kanna Moses ghe auliaala, o vaalua esessaiem etaghi, poli aghe ghelei emasina akapala vilikina taumattu ngateva tee tale nau manga ateva?
JOH 7:24 Am rau mene auliaa gheeleia taumattu tale taataraimim, am ghelei niaisakei tale ghulughuluena salana.”
JOH 7:25 Katoa tana taumattu nge Jerusalem laghe ue va, “Ia oia taumattu ngateva la paepaea tani uvia?
JOH 7:26 Tarala, epoppooaa ta mata ngoroi etoa, me karika la gheelei righi voto etana. Koti namu ngatoa la kilakila akoronna va ia Mesaea ia.
JOH 7:27 Me iekai ita kilakila tanganuena, me Mesaea ngateva, karika aue ita kila va eaa tanganuena.”
JOH 7:28 Iesu ghe aapasunga tale ale manga ateva, me ghe sama anamungailiila, me ghe uela va, “Am annaa vara am kilakilaieghi, me vara am kilakila tanganueghi. Aghi karika aghe mae sio tale aloaloannaaghi. Lo ateva ghe sungieghila koronna ia, me am, karika am kilakilaia.
JOH 7:29 Aghi akilakilaia, poli aghe tokatoka teeia, me ghe sungieghila tani sio.”
JOH 7:30 Katoa taumattu laghe anna tani kuneia, me karika laghe roola tani kuneia, poli nauna karika ghe mae.
JOH 7:31 Oroi taumattu ghe aikaaiaala etana, me laghe ue va, “Arova Mesaea ngateva esio, koti voto aue eghelei aue elau llo ia oia taumattu ngateva egheelei?”
JOH 7:32 Nau Paresi etoa laghe nongola taumattu ngatoa laghe aissakeana, laghe lao sio tani tara namuu ta pristi etoa, ila me namuu ta pristi etoa laghe suula polisi etoa tani laa kune Iesu.
JOH 7:33 Me Iesu ghe uela etaira va, “Karika oroi nau aue atoka teeiem, me amene kasu tani sae ta lo ateva ghe sungieghila.
JOH 7:34 Aue am pae poieghi, me karika aue am taraieghi, poli voto ateva alao etana am karika am rooroo tani lao etana.”
JOH 7:35 Taumattu nge Jiu etoa laghe tiuaala tani aikolomieinila va, “Eaa aue elao me karika aue ita taraia? Koti aue elao tale llo masaliki aGrik atoa la ghaaitoiaa, me katoa tani kapuita la tokatoka etana. Koti aue mene laa ghapasunga ta aGrik atoa.
JOH 7:36 Saa malloeana inangarina nau eue va, ‘Aue am pae poieghi, me karika aue am taraieghi’, me ‘Voto ateva alao etana am karika am rooroo tani lao etana’?”
JOH 7:37 Airuuruu tale ia o nivelu eitaua ngateae, kinatama nauira ateva, Iesu ghe tinginala, me ghe sama anamungailiila me ghe uela va, “Lo ateva ukaakangngata tani ropi, umae etaghi me uropi.
JOH 7:38 Lo ateva eaikaaiaa etaghi, aue ateo ateae maulue ia aue eakalaa elome tale urunguitanina ateva, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa.”
JOH 7:39 Iesu ghe aauliaa Spirit Manga ateva va lo atoa la aikaaiaa etana aue la ghaaia. Isaa o nau Spirit Manga ateva karika ghe mae, poli God karika ghe tau sae Iesu.
JOH 7:40 Katoa taumattu laghe nongola isaa o inangari Iesu ghe aauliaa etaira me laghe uela va, “Koronna, taumattu ngateva oia, ia o propete ateva Moses ghe aulieiniela.”
JOH 7:41 Mene katoa laghe ue va, “Ia oia taumattu ngateva Mesaea etana.” Mene katoa laghe ue va, “Karika va Mesaea ngateva aue ekasu eGalilii.
JOH 7:42 Uru ngai Manga ateva eue va Mesaea ngateva aue elutu ta mangalina atoa Deivit, me aue elutu eBetlehem, ia o masalikina ia Deivit.”
JOH 7:43 Taumattu ngatoa ghe ghalueilala tale ninannaa ta poli Iesu.
JOH 7:44 Katoa ngila ghe anna tani kuneia, me karika teva ghe roola.
JOH 7:45 Polisi etoa laghe laa rekata sio, me namuu ta pristi etoa me Paresi etoa laghe kolomilala va, “Vaalua me am tam maeaa sio Iesu?”
JOH 7:46 Polisi etoa laghe liula me laghe uela va, “Karika teva taumattu erooroo tani aippooaa nongina taumattu ngateva okae.”
JOH 7:47 Me Paresi etoa laghe uela va, “Ae! Am tee ange kamekameam?
JOH 7:48 Ngam tarala va teva namuu ta aJiu etoa me Paresi etoa eaaikaaiaa etana?
JOH 7:49 Lo atoa la ghaikaaiaa etana karika la kilakila inangari nipaopao, me God ang ghe kasikienainilala.”
JOH 7:50 Nikodimas, ia o ghe lao akasina sio ta Iesu, ie tee ghe tokatoka me ghe uela va,
JOH 7:51 “Uneita inangari nipaopao eue va, ita rau mene ghelei righi voto ta teva taumattu, ita tani nongo mua va sa ateva ghe gheleiela.”
JOH 7:52 Me laghe uela etana va, “Koti io tee aGalilii io? Uriti Uru ngai Manga ateva, me utara va karika teva propete aue ekasu eGalilii.”
JOH 7:53 Me laghe tiu reerekataala tani lao tanganueira.
JOH 8:1 Iesu ghe saela tale motouru eteva ararina ateae eOliv.
JOH 8:2 Elue talaua poopooa ghe mene ssola tale ale manga ateva, me taumattu ngakapa atoa laghe mene mae sio tani taraia, me ghe toka siola, me ghe tiuaala tani apasunga etaira.
JOH 8:3 Vara me Paresi etoa me tau ngai aapasunga ngatoa tale inangari nipaopao ngila ghe reerekataa vause ateva etana. Laghe taraiela ghe aso teela taita ateva karika manna ia, me laghe atinginaiela elome ta mata taumattu ngatoa.
JOH 8:4 Me laghe uela ta Iesu va, “Tisa, ia oia vause ateva easoaso tee taita ateva karika manna ia, me ami ghaaiela.
JOH 8:5 Tale inangari nipaopao Moses ghe uela va ia oia ase vause ateva egheelei evalua o pei nikumu ematea. Me io, aue uue va saa?”
JOH 8:6 Laghe aaulia ngavalua o tani tootoonga Iesu, me saa llo ghe auliaa aue laghe tingina etana tani ghelei niaisakei etana. Iesu ghe tturru siola euu, me ghe tiuaala tani pitipiti tale vuuvuu nimane ateva nonginaaili va karika ghe nongonongola.
JOH 8:7 Laghe mene kookolomia, me Iesu ghe tinginala, me ghe uela etaira va, “Lo ateva elome etaimim etam gheelei righi voto sesa, ughaa tiulu atu, me io uaitiutiu tani kumua.”
JOH 8:8 Vara me ghe mene tturru siola euu, me ghe mene tiuaala tani pitipiti.
JOH 8:9 Me lo atoa laghe nongola, laghe tiuaala tani kasu kateva kateva, ghe tiuaala ta namu ngatoa, me ghe laa ruu sio tale airuuruu eteva taumattu. Me Iesu nonga me vause ateva lalu ghe tokala.
JOH 8:10 Iesu ghe mene tingina saela, me ghe uela etana va, “Eaa ila? Karika teva eanna tani tau aatu sesa aipolipoli etam?”
JOH 8:11 Ghe liula me ghe uela va, “Karika teva, namu ngateva.” Me Iesu ghe uela va, “Aghi tee atam anna tani tau aatu sesa aipolipoli etam. Kasula, me unim ruu tani ghelei ssavoto.”
JOH 8:12 Iesu ghe mene uela ta taumattu ngatoa va, “Aghi mallanga ieghi tale kosa ateva oia. Lo ateva eaimuli teeieghi, karika aue ekasu tale saurrom ateva, ta aue eghaa lo ateva o mallanga etautau aatu maulue.”
JOH 8:13 Paresi etoa laghe nongola, me laghe uela ta Iesu va, “Io nonga uaaulia ngaotu gheeleiaam me uunguaam. Liuna avalua o me inangarim karika koronna.”
JOH 8:14 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Koronna va aghaulieinaghi nonga, me inangarighi koronna. Ta poli akilakila tanganueghi me eaa alaolao, me am, am tam kilakila tanganueghi me eaa aue alao.
JOH 8:15 Am, am gheelei niaisakei tale taumattu nongina gheeleiaa kosa ateva, me aghi karika. Karika agheelei niaisakei tale teva taumattu.
JOH 8:16 Arova aghele ghelei niaisakei aue aghele ghelei ekoronna poli karika va aghi nonga aue aghele ghelei, ta aghi me Tamaghi ghe sungieghila aue angalu ghele ghelei.
JOH 8:17 Uneimim inangari nipaopao eue va, arova ghalua taumattu lalu auliaa inangariirarua me elao aitauaa, isaa o inangari am vira kaili ekoronna.
JOH 8:18 Aghi aghaaulia ngaotu uunguaaghi me gheeleiaaghi, me Tamaghi, ia o ghe sungieghila, ie tee eaauliaa uunguaaghi me gheeleiaaghi.”
JOH 8:19 Vara me laghe kolomiela va, “O eaa ia tamam?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova am kilakilaieghi, aue am ghele kila Tamaghi, me poli am tam kilakilaieghi, karika aue am kila Tamaghi.”
JOH 8:20 Iesu ghe aauliaa isaa o inangari kalakalaa tale ale atiulu laghe kaakaai viliki veu etana tale ale manga ateva. Karika teva taumattu ghe anna tani kuneia, poli nauna karika ghe mae.
JOH 8:21 Iesu ghe mene uela etaira va, “Aue akasu vuliem, me aue am pae poieghi, me am mate tee kaluimim ssavoto. Karika am rooroo tani lao nongina aue alao.”
JOH 8:22 AJiu etoa laghe aikolomieinila va, “Vaalua me eue va, ‘Karika am rooroo tani lao nongina aue alao’? Koti enim aloanna tani uvi ematea, no?”
JOH 8:23 Iesu ghe uela etaira va, “Am, tanganueimim oia euu, me aghi, tanganueghi epona liu, me am taumattu tale kosa ateva oia, me aghi karika.
JOH 8:24 Aghaauliaa etaimim va aue am mate tee kaluimim ssavoto, poli arova am tam aiesoaa va aghi see, aue am mate tee kaluimim ssavoto.”
JOH 8:25 Me laghe kolomiela va, “Io see io?” Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghi ia o taumattu ngateva aghe aulieiniela etaimim emua arau.
JOH 8:26 Oroiannaaili voto arooroo tani auliaa tani aotu gheeleiaaimim karika masina, me tani ghelei niaisakei etaimim. Ta lo ateva aghaaulieinia koronna ia, poli lo ateva ghe sungieghila koronna ia, me aghi aghaulia ngaotu tale taumattu tale kosa ateva saa voto aghe nongola etana.”
JOH 8:27 Karika laghe kilakila va Iesu ghe aauliaa Tamane.
JOH 8:28 Iesu ghe ue etaira va, “Nau eteva aue am avukala sae Natuna ateva Taumattu ngateva, me aue am vira mene kila va aghi see. Me karika agheelei righi voto ta nannaaghi, ta agheelei nonga voto Tamaghi ghe apasungaala.
JOH 8:29 Lo ateva ghe sungieghila etokatoka teeieghi. Karika etautau velueghi va aghi nonga atokatoka, poli nau ekapa atoa agheeghelei llo voto ealoanna.”
JOH 8:30 Nau taumattu ngatoa laghe nongola inangarina, oroi ila lo atoa laghe aikaaiaala etana.
JOH 8:31 Vara me Iesu ghe uela ta lo atoa aJiu laghe aaiesoaa etana va, “Arova nau ekapa atoa am aimuli tee inangarighi, am aue kapughu disaepolo tuungi iem,
JOH 8:32 me aue am kila koronna inangari, me llo koronna aue gheleiem am ruu tani nim uungu ta katoa me karika am tokatoka tale aloannaaimim.”
JOH 8:33 Laghe liula me laghe uela va, “Ami tuvuimami ta Abraham, karika teva etaimami enim uungu me karika etokatoka tale aloaloannaane. Vaalua me uue va, ‘Aue am ruu tani uungu ta katoa’?”
JOH 8:34 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva enim toka gheelei voto sesa, ia tau ngai uungu ia tale voto llo sesa, karika etokatoka tale aloannaane.
JOH 8:35 Tau ngai nongonongo anna ateva enim tokatoka tau tee vauna ateva. Natuna nonga ateva vauna ateva aue etoka teeia nau ekapa atoa.
JOH 8:36 Arova natuna ateva egheleiem am ruu tani uungu ta katoa, aue am vira ruu tani uungu ta katoa.
JOH 8:37 Akilakila va tuvuna am Abraham, me poli inangarighi karika elome tale urunguitaniimim, me am aloanna tani uvi emateaghi.
JOH 8:38 Voto aghe tarala ta Tamaghi, aghaauliaa. Voto am ghe nongola ta tamaimim ateva am gheeghelei.”
JOH 8:39 Laghe liula me laghe uela ta Iesu va, “Ami tuvuimami eteva ta Abraham.” Me Iesu ghe uela etaira va, “Arova tuvuna am Abraham aue am ghele ghelei voto nongina Abraham ghe gheelei.
JOH 8:40 Nau eteva aghaauliaa voto koronna aghe nongola ta God, am aloanna tani uvi emateaghi. Abraham karika ghe gheelei evalua o.
JOH 8:41 Am, am tani gheelei nonginaaili tamaimim ateva.” Me laghe uela etana va, “Vara natu ngerengere iemami? Ami kateva nonga tamaimami God ta ngetana.”
JOH 8:42 Iesu ghe uela etaira va, “Arova natuna iem God, aue am ghele aielousieinaghi, poli aghe kasula nongina etokatoka. Karika nim nannaaghi va aghe sio mae, ia ghe sungieghila tani sio.
JOH 8:43 Vaalua me karika am nongonongo kila inangarighi? Poli karika am rooroo tani nongo inangarighi,
JOH 8:44 am tamaimim ateva ta Satana, poli am aloanna tani ghelei voto ealoanna. Ia emua arau ghe aiuuvi ematela, me karika eaauliaa righi koronna poli karika righi koronna etana. Nau eaauliaa kamena, euusila ngarau gheegheleiaane kamena. Poli ia ekamekame, o tamaira akapa ia lo atoa la kamekame.
JOH 8:45 Ta poli aghaauliaa voto koronna, karika am aikaaiaa etaghi.
JOH 8:46 Teva etaimim erooroo tani auliaa righi gheeleiaaghi karika masina? Arova aghauliaa koronna, vaalua me am tam aikaaiaa ta ngetaghi?
JOH 8:47 Lo atoa natuna ila God, aue la nongo usilaa inangarina, me am, karika am aloanna tani nongo inangarina, poli karika va natuna am God.”
JOH 8:48 Me aJiu etoa laghe liula me laghe uela ta Iesu va, “Inangariimami ami aauliaa koronna va io aSameria io, me raroai eteva etokatoka etam, va?”
JOH 8:49 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika teva raroai etaghi, ta anim tautau sae ararina ateae Tamaghi, me am aasiosio ararighi eteae.
JOH 8:50 Me aghi karika aghanna tani ghelei ararighi eteae. Kateva nonga eanna tani tau sae ararighi eteae, me ia tau ngai ghelei niaisakei ia.
JOH 8:51 Aghaaulia ngakoronna etaimim va arova lo ateva enongo usilaa inangarighi, ia o taumattu ngateva karika aue etara nimate.”
JOH 8:52 Me aJiu etoa laghe uela etana va, “Ia oia ngami kilala va raroai eteva etokatoka etam, poli Abraham me mene katoa propete ngila ghe matela. O me uue va, ‘Lo atoa la nongo usilaa inangarighi karika aue la ateateaa nimate.’
JOH 8:53 Vara io va namuu io ta tuvuimami eteva ta Abraham me mene katoa propete ngila ghe matela? Vara mene see etam?”
JOH 8:54 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova aghele tau sae ararighi eteae, ararighi eteae nim kapa ia. Me Tamaghi, ia o am ue va kapuimim Goto ia, etautau sae ararighi eteae.
JOH 8:55 Am karika am kilakilaia. Aghi nonga akilakilaia. Arova aghele ue va karika akilakila, aue aghele kamekame nongina am tau nikamekame iem. Aghi akilakilaia, me anongonongo usilaa inangarina.
JOH 8:56 Tuvuimim ateva ta Abraham ghe masimasieiliila tani tara isaa oia naughu. Nau eteva ghe tarala ghe masimasieiliila.”
JOH 8:57 Me aJiu etoa laghe uela etana va, “Meie! Anem ninamanama karika ghe nim sae ta ghalimangauluae (50), me vaalua ughe tarala Abraham?”
JOH 8:58 Iesu ghe uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va auena Abraham ghe lutu, aghi ngaghe toka vella arau!”
JOH 8:59 Me ngila ghe reirei atu tani kumua. Iesu ghe aisuliaala, me ghe kupi ghoala tale ale manga ateva.
JOH 9:1 Iesu ghe kasukasu elaolao, me ghe tarala taumattu ngateva ghe lutu emata salusalula.
JOH 9:2 Kapuna disaepolo atoa laghe kolomiela va, “Tisa, vaalua me ghe mata salusalunala, poli ia kanna ssavoto, o tamana me kinna?”
JOH 9:3 Iesu ghe liula etaira me ghe uela va, “Karika va ia kanna ssavoto, o tamana me kinna, ta mausi aue taumattu ngatoa la tara uunguaane God etana.
JOH 9:4 Aue ita ghelei uunguaane lo ateva ghe sungieghila tani mae ghelei. Ellaa ita tani uungu, va nau eleivoo, karika teva erooroo tani uungu.
JOH 9:5 Nau atokatoka oia tale kosa ateva, aghi mallanga aghi tale kosa ateva.”
JOH 9:6 Nau ghe aippooaa, me ghe kanusuila tuku kosa ateva, va ghe maramarakanala, me ghe atavainie saela tale matana alua,
JOH 9:7 me ghe uela etana va, “Kasula, me ulaa pora matam tale ateo ateae kaikaina ia, ararina ateae ta Siloam.” (Malloeana Siloam va “sungiela”.) Ghe porala matana, me ghe kiriaala, me ghe taatara.
JOH 9:8 Kapuna atoa me lo atoa laghe taataraia ta ghe toka looloo, laghe ue va, “Karika va ia okae taumattu ngateva ghe toka looloo nonga tapaa ngatamana tale ale manga ateva?”
JOH 9:9 Katoa laghe ue va, “Ia oio taumattu ngateva.” Mene katoa laghe ue va, “Karika, arova taataraane va ia okae.” Ia ghe uela va, “Aghi oia.”
JOH 9:10 Laghe kolomiela va, “Vaalua me matam ghe taatarala?”
JOH 9:11 Ghe liula me ghe uela va, “Taumattu ngateva la kolokoloa va Iesu etana, ghe ghelei emaramarakanala tuku kosa ateva, me ghe atavainie saela ta mataghi, me ghe uela etaghi va, ‘Ulaa pora matam tale ateo ateae eSiloam.’ Aghe lao sio va aghe porala mataghi, me aghe taatarala.”
JOH 9:12 Laghe kolomiela va, “Eaa ia, ia ona taumattu ngateva uaulieinia?” Ghe liula me ghe uela etaira va, “Karika anga kilala.”
JOH 9:13 Laghe laoaa sio taumattu ngateva mata salusalu ia ta Paresi etoa.
JOH 9:14 Ia o nau eteva nau manga ia Iesu ghe ghelei emaramarakanala tuku kosa ateva, me ghe gheleila matana alua lalu ghe taatarala.
JOH 9:15 Paresi tee atoa laghe kolomiela va, “Vaalua utaatarala?” Ghe uela etaira va, “Ghe atava saela kosa maramarakana ta mataghi, me aghe lao sio tani pora mataghi, me aghe taatarala.”
JOH 9:16 Katoa Paresi laghe ue etana va, “Taumattu ngateva oia karika va God ghe sungiela, poli etam aitaraa nau manga ateva.” Mene katoa laghe ue va, “Vaalua sesa taumattu ngateva erooroo tani ghelei righi niaimatoonga?” Ghe ghaluela nannaaira me laghe aitiuaala.
JOH 9:17 Laghe mene ue ta mata salusalu eteva va, “Io, vaalua nannaam etana, ta poli ghe otila matam alua?” Ghe uela va, “Ia propete ia.”
JOH 9:18 Poli aJiu etoa laghe tam aikaaiaa inangarina mata salusalu eteva, va ia mata salusaluna ia, me ghe mene taatarala, laghe suula inangari ta tamana me kinna va lalu mae.
JOH 9:19 Angila ghe kookolomi tamana me kinna va, “Ierai natuimalue ia? Amalu ghe ue va ghe lutu emata salusalunala? Me vaalua me ghaine etaatara?”
JOH 9:20 Tamana me kinna lalu ghe liula etaira va, “Angalu kilakilaia va natungalue ia ta ghe lutu emata salusalunala.
JOH 9:21 Vaalua me ghaine etaatara, angalu tam kilakila va see ghe otila matana alua. Am kolomia, ta namuu ia, me ia aue eauliaa etaimim.”
JOH 9:22 Lalu ghe aulia ngavalua o poli lalu ghe maamatauta namuu ta aJiu etoa, ta namuu ta aJiu etoa laghe ue va arova lo atoa la ue va Iesu Mesaea ia, aue la tiu vella tale ale nivelu eitaua ngateva, me karika aue la mene mae kkaua teeila.
JOH 9:23 Liuna avalua o tamana me kinna lalu ghe uela va, “Am kolomia, ta namuu ia.”
JOH 9:24 Laghe mene kolola mata salusalu eteva ghe mae sio. Me laghe uela etana va, “Utau sae God, poli ami kilakila taumattu ngateva ona va tau ngai gheelei ssavoto ia.”
JOH 9:25 Ghe liula etaira va, “Arova tau ngai gheelei ssavoto ia o karika, atam kilakila. Kateva nonga voto akilakilaia va, aghi mata salusalu ieghi, me isaa oia ngataatarala.”
JOH 9:26 Laghe mene kolomiela va, “Saa llo ghe gheleila etam, me vaalua ghe otila matam?”
JOH 9:27 Ghe liula etaira va, “Ngaghe auliaa muela etaimim, me karika am ghe aloanna tani nongo. Vaalua me am aloanna tani mene nongo? Koti am tee, am anna va ekapuna disaepolo iem?”
JOH 9:28 Paresi etoa laghe auliaa saasakiaala etana. Laghe uela etana va, “Io nonga kapuna disaepolo io, ami kapuna disaepolo iemami Moses.
JOH 9:29 Ami kilakila va God ghe aippooaa teela Moses. Me ia ona taumattu ngateva, ami tam kilakila tanganuena.”
JOH 9:30 Taita ateva oia ghe liula etaira va, “Ngasoghiaala inangariimim! Am ue va am tam kilakila tanganuena, me ia oia taumattu ngateva ghe otila mataghi elua.
JOH 9:31 Ita kilakila va God etam rooroo tani nongo usilaa tau ngai gheelei ssavoto atoa, me arova lo ateva ekakkaua God me eaimuli usi tee aloannaane God, ia aue God enongo usilainia.
JOH 9:32 Emua arau nau kosa ateva ghe tiuaala, karika ita ghe nongo poila righi taumattu ghe lutu esalusalunala me matana ghe mene otila.
JOH 9:33 Arova ghe tam kasula ta God, karika erooroo tani ghelei righi voto.”
JOH 9:34 Me laghe liula me laghe uela etana va, “Ughe lutula tale ssavoto, me vaalua me uanna tani apasunga voto etaimami!” Me laghe tiu veluela va karika emene mae kkaua teeila.
JOH 9:35 Iesu ghe nongola va ngila ghe tiu veluela. Nau ta ghe paeala me ghe taraiela, ghe uela etana va, “Uaikaaiaa ta Natuna ateva Taumattu ngateva?”
JOH 9:36 Me taumattu ngateva o ghe kolomila va, “Namu ngateva, auliaala etaghi va see ia, ia ona taumattu ngateva, me aue aghaikaaiaa ta ngetana.”
JOH 9:37 Iesu ghe uela etana va, “Angu ghe taraiela, me ia oia esamasama teeio.”
JOH 9:38 Me taumattu ngateva o ghe uela va, “Vau eteva, aghaaikaaiaa,” me ghe suuiaala ta liue kkena Iesu me ghe kaueiniela.
JOH 9:39 Iesu ghe uela va, “Aghe sio mae tale kosa ateva tani ghelei niaisakei ta taumattu ngatoa, me aue lo atoa mata salusaluna ila la taatara, me lo atoa la taatara la mata salusaluna.”
JOH 9:40 Katoa Paresi laghe tokatoka me laghe nongola llo Iesu ghe auliaala, me laghe kolomiela va, “O ami tee mata salusalu iemami?”
JOH 9:41 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova mataimim salusaluna, karika aue ghele righi kaluimim ssavoto, me poli am ue va, ‘Ami taatara,’ liuna avalua o me kaluimim ssavoto, ie etokatoka etaimim.”
JOH 10:1 Iesu ghe mene uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva taumattu, karika ekupikupi sso tale atamani valavala sipsipi eteae, ta etattakole tale valavala ateae, tau niainao ia, me aisari katoa ghinnaniira ia.
JOH 10:2 Lo ateva taumattu ekupikupi sso tale atamana ateae, ia tau ngai toi sipsipi ia.
JOH 10:3 Tau ngai toi atamana ateae etaatara kila tau ngai toi sipsipi eteva, me eotioti atamana ateae, me tau ngai toi sipsipi eteva ekupikupi sso, me sipsipi etoa la nongonongo kila lingi ngalona ateva. Ekolokoloa arariira kiena sipsipi etoa, me ekuukupieinila ghoa eleka.
JOH 10:4 Nau eteva ekuukupia ngakapa ghoa kiena sipsipi, me emuemueinila, me kiena sipsipi etoa la ghaaimuli teeia, poli la nongonongo kila lingi ngalona ateva.
JOH 10:5 Karika la rooroo tani usi mene teva ppae taumattu. Me aue la ghele ilou vuli teeia, poli karika la nongonongo kila lingi ngalona ateva.”
JOH 10:6 Iesu ghe auliaala ia o kiukiu niaimatoongana ateae, me nannaaira karika ghe masalike teela voto ghe auliaala etaira.
JOH 10:7 Liuna avalua o me Iesu ghe mene uela etaira va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va aghi atamani sipsipi etoa ieghi.
JOH 10:8 Lo atoa laghe muemue mae akasina sio etaghi, tau niainao ila me aisari ghinna ila, me sipsipi etoa karika laghe nongo kilailala.
JOH 10:9 Aghi atamana ieghi. Lo ateva ekupikupi sso etaghi aue esaanga. Aue esso me eghoa, me aue eghaa masi inana.
JOH 10:10 Tau niainao ateva emaemae tani ainao, me tani aiuuvii emate, me tani tturuu. Me aghi aghe mae sio va la ghaa maulue, me maamauluaaira epasu tale masi voto.
JOH 10:11 Aghi masi tau ngai toi sipsipi ieghi. Masi aitoi sipsipi eteva, etautau maamauluaane tani sausi kiena sipsipi etoa.
JOH 10:12 Polipolina ateva taumattu, nau eteva sesa paua ngetapaa tuvui eteva emaemae tani nama sipsipi etoa, aue eilou vuli sipsipi etoa, poli karika va tau ngai toi sipsipi ia, me karika va kiena tuungi ila. Me paua ateva aue ghele namaila me ghele ameti reerekatainila.
JOH 10:13 Ia o taumattu ngateva eiilou vuli sipsipi etoa poli enim uungu tani ghaa viliki veu, me karika nannaane tani aitaraa sipsipi.
JOH 10:14 “Aghi masi aitoi sipsipi ieghi. Akilakila kieghi sipsipi, me ila la kilakilaieghi,
JOH 10:15 nongina Tamaghi ekilakilaieghi, me aghi akilakila Tamaghi, me atautau maamauluaaghi tani sausi kieghi sipsipi etoa.
JOH 10:16 Mene katoa tana kieghi sipsipi, karika ila elome tale ia oia valavala ateae. Aue atani ghaaila, me la mae kupi sso, me ila tee aue la nongo lingi ngaloghu eteva, me aue ekateva nonga ila, me ekateva nonga tau ngai toiira.
JOH 10:17 Tamaghi eailousieinaghi, poli aue atau velu maamauluaaghi, me auena amene ghaa.
JOH 10:18 Karika teva erooroo tani ghaa velu maamauluaaghi. Aghi atautau velu maamauluaaghi, me aghi nonga matuutuliena aghi tani tau velu maamauluaaghi me matuutuliena aghi tani mene ghaa. Tamaghi ghe auliaa tau mae isaa oia inangari va aghelei.”
JOH 10:19 Isaa o inangarina ghe gheleila me aJiu etoa ghe ghalueilala.
JOH 10:20 Oroi ila taumattu ngatoa laghe ue va, “Raroai eteva etokatoka etana, me veeveena ia. Vaalua me am anna tani nongo inangarina?”
JOH 10:21 Me katoa laghe ue va, “Lo ateva raroai eteva etokatoka etana karika erooroo tani auliaa isaa o voto. Raroai eteva karika erooroo tani oti mataira salusaluna atoa.”
JOH 10:22 Nau eteva tani nnaa lao nau laghe tau saela ale manga ateva ghe rekatala. Ia o nivelu eitaua ngateae ghe lutulutu tale nau kkaili eJerusalem,
JOH 10:23 me Iesu eleka tale ale manga ateva ghe kasukasu tale varanda ngateva laghe asease Solomon etana.
JOH 10:24 Me aJiu etoa laghe mae sio tani tingina talieinia me ngila ghe ue etana va, “Lovisaa uauliaa kiemami? Ange matemate toitoiaaimami. Arova io Mesaea ngateva, uaulia ngamasina etaimami.”
JOH 10:25 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Aghaauliaa etaimim, me karika am aaiesoaa. Niuungu aghe gheelei tale ararina ateae Tamaghi eaauliaa va aghi see ieghi.
JOH 10:26 Am tam aaiesoaa poli karika va kieghi sipsipi iem.
JOH 10:27 Kieghi etoa sipsipi la nongonongo kila lingi ngaloghu eteva. Akilakilaila me la ghaaimuli teeieghi.
JOH 10:28 Atautaula maulue ateva etokatoka nau ekapa atoa, me karika aue la mate. Karika teva erooroo tani ghaa vella ta nimaghi.
JOH 10:29 Tamaghi, ghe taula mae sio etaghi, enaanamuu vulu isaa akapaaili taumattu, me karika teva erooroo tani ghaa vella ta nimane Tamaghi.
JOH 10:30 Aghi me Tamaghi kateva nonga iengalua.”
JOH 10:31 Me aJiu etoa ngila ghe mene reirei atu tani kumua.
JOH 10:32 Me Iesu ghe uela etaira va, “Aghe apasungala oroiannaaili masi niuungu kanna Tamaghi. Am anna tani kumueghi tale mausi sa ateva tale isaa o niuungu?”
JOH 10:33 AJiu etoa laghe liula me laghe uela va, “Karika ami anna tani kumuo poli isaa o voto, ta poli uaauliaa saasakiaa tee God, poli nim taumattu io, me uue va io God.”
JOH 10:34 Me Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Karika am ghe ritila tale uneimim inangari nipaopao, eue va, ‘Aghe uela va am goto iem’?
JOH 10:35 Emua arau God ghe ppooaala inangarina ta taumattu ngatoa me ghe uela va goto ila. Inangarina God tale Uru ngai Manga ateva karika eaikolikoliaa.
JOH 10:36 Me aghi, Tamaghi ghe amangaieghila me ghe sungieghila tani sio tale kosa ateva oia. Liuna avalua o me aue va Natuna ieghi God. Vaalua me am ue va aghaauliaa saasakiaa ta God?
JOH 10:37 Am rau mene aiesoaa etaghi arova atam gheelei uunguaane Tamaghi.
JOH 10:38 Arova am tam aiesoaa etaghi, am aiesoaa tale niuungu agheelei, poli agheelei uunguaane Tamaghi, me aue am kila va Tamaghi etaghi me aghi ta Tamaghi.”
JOH 10:39 Laghe mene anna tani kuneia, me karika laghe roola.
JOH 10:40 Me Iesu ghe mene oghi lao sio, me ghe lau longotila eJodan, me ghe lao sio tale voto ateva Jon ghe aasuu taumattu etana, me ghe tokala tale ia o voto ateva.
JOH 10:41 Me oroieili taumattu ghe mae sio etana. Laghe ue va, “Koronna va Jon ghe tam gheleila teva niaimatoonga, me voto ghe auliaala tale ia oia taumattu ngateva koronna akapa.”
JOH 10:42 Tale ia o voto ateva oroi taumattu ghe aiesoaala ta Iesu.
JOH 11:1 Kateva taumattu, Lasarus etana, ghe iisiki. Ghe tokatoka eBetani, tanganueirarua Meri me tuena ta Mata.
JOH 11:2 Meri ia o vause ateva ghe kaola voto masi ngusungusuaane ta kkena Vau eteva, me ghe ulula tale uu nguruna, ia o Meri kapuna taita ateva oia ta Lasarus ghe iisiki.
JOH 11:3 Liuna avalua o me kapuna vause alua lalu ghe suula inangari ta Iesu tani auliaa kiena va, “Vau eteva, unongo, masi kapum ateva eiisiki.”
JOH 11:4 Nau eteva Iesu ghe nongola, ghe uela va, “Ia okae isiki eteva karika aue eruu tale nimate. Enim lutula tani apasunga sarasarakaniaane God, me la tau tee sae ararina ateae Natuna ateva God.”
JOH 11:5 Iesu ghe aielousiangaili Mata me nengane ta Meri me Lasarus.
JOH 11:6 Liuna avalua o, nau eteva Iesu ghe ghaala inangari va Lasarus eiisiki, ghe mene tokala ghalue nau nongina ghe tokatoka arau.
JOH 11:7 Vara me ghe uela ta kapuna disaepolo atoa va, “Ita kasu me ita mene sae eJiudia.”
JOH 11:8 Me kapuna disaepolo atoa laghe uela etana va, “Tisa, vaalua me umene anna tani sae eJiudia, aJiu etoa okae ghalavoo nonga laghe anna tani kumu emateo tale atu?”
JOH 11:9 Iesu ghe uela etaira va, “Karika am kilakila va kasangaulu ghalua (12) aoa ta kateva nau? Arova lo ateva ekasu ellaa, karika aue etaghueinia, poli etaatara tale mallanga ateva tale kosa ateva.
JOH 11:10 Me arova lo ateva taumattu ekasu eleivoo, aue etaghueinia, poli karika etaatara teva mallanga.”
JOH 11:11 Vara ghe ruula tani auliaa llo me ghe mene uela etaira va, “Kapuita ateva ta Lasarus enim sio aseasekanua, me anga laa siosio oia tani angunia.”
JOH 11:12 Me disaepolo atoa laghe uela etana va, “Vau eteva, arova enim sio aseasekanua, aue emasina.”
JOH 11:13 Iesu ghe aauliaa va ang ghe matela, me ila laghe annaa va ghe aauliaa niasekanue ateae ta ghainoana etana.
JOH 11:14 Me Iesu ghe vira mene aulia ngamasinala va, “Lasarus ang ghe matela.
JOH 11:15 Nau eteva aghannainam anim masimasi va karika aghe toka teeiela, poli isaa o voto aue egheleiem am aiesoaa. Ita kasu, me ita sio taraia.”
JOH 11:16 Vara me Tomasi, kateae ararina laghe kolokoloa va Palue ia, ghe uela ta disaepolo akapa atoa va, “Elauo! Ita akapa ita usia, me ita laa mate teeia.”
JOH 11:17 Nau eteva Iesu ghe laa rekata sio eBetani, ghe nongola va ang ghe asola ghaata nau tale lienga niaikkaia.
JOH 11:18 Betani kalakalangina ia eJerusalem, maamasauaane erooroo nim kotolu nonga kilomita.
JOH 11:19 Oroi aJiu etoa laghe mae sio tani aippooaa me toka tee Mata me Meri tani aale amate, poli kapuirarua taita ateva ghe matela.
JOH 11:20 Nau eteva Mata ghe nongola va Iesu ang ghe rekatala, ghe lao sio tani soua, me Meri ghe tokala elo ale.
JOH 11:21 Me Mata ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, arova ughe tokatoka oia, kapughu taita ateva karika aue ghe mate.
JOH 11:22 Me ia oia akilakila va arova ughele kolomi righi voto ta God, aue ghele tau aatu.”
JOH 11:23 Iesu ghe uela etana va, “Kapum taita ateva aue emene sakesake.”
JOH 11:24 Mata ghe uela etana va, “Akilakila va aue etotu tale nau taumattu ngatoa aue la totu tale liu, tale airuuruu tale nau.”
JOH 11:25 Iesu ghe uela etana va, “Aghi atottotu taumattu matena, me atautau lao maulue. Lo ateva eaiesoaa etaghi, arova emate, aue emene sakesake.
JOH 11:26 Lo ateva etokatoka me maulue ia, arova eaikaaiaa etaghi, karika aue emate. Uaaiesoaa tale isaa oia inangari?”
JOH 11:27 Mata ghe uela ta Iesu va, “Ue, Vau eteva. Aghaaiesoaa va io Natuna io God, me io Mesaea io, ia o laghe uela va aue emae.”
JOH 11:28 Mata ghe ruula tani ppooaa isaa o inangari me ghe lao sio tani tara Meri, me ghe aulia ngainaola etana va, “Tisa ange rekatala, me eanna tani taraio.”
JOH 11:29 Nau eteva Meri ghe nongola, arovaeaata ta ghe tinginala, me ghe lao sio tani tara Iesu.
JOH 11:30 Iesu karika ie ghe mae rekata. Ghe aaitoka see tale voto ateva Mata ghe lao sio tani soua etana.
JOH 11:31 AJiu etoa laghe tokatoka tee Meri elo ale tani alousiusi eitauaa teeia. Vara me laghe taraiela ta ghe tinginala, me ghe ailuiluila tani kupi ghoa. Laghe usiela, poli laghe annaa va ang ghe laolao tani ngala nongina laghe alokoila taumattu ngateva matena ia.
JOH 11:32 Nau eteva Meri ghe laa rekata sio nongina Iesu ghe tiitingina, ghe taraiela, me ghe suuiaala ta liue kkena, me ghe uela va, “Vau eteva, arova ughe tokatoka oia, kapughu taita ateva karika aue ghe mate.”
JOH 11:33 Iesu ghe tarala Meri me aJiu etoa laghe ngangngala me ghe sessaiela, me ie tee ang ghe anna tani ngala.
JOH 11:34 Me ghe uela va, “Eaa am ghe alokoiela?” Me laghe uela etana va, “Vau eteva, mae sio me ulaa tara.”
JOH 11:35 Me Iesu ghe ngalala.
JOH 11:36 AJiu etoa laghe ue va, “Am tarala, Iesu eailousiangaili Lasarus.”
JOH 11:37 Me katoa laghe ue va, “Ghe ghelei emasinala mata salusaluna ateva, me vaalua me karika ghe roola va ghe sausi Lasarus va karika ghe mene mate?”
JOH 11:38 Iesu ghe mene sessaiela nau eteva ghe kasukasu elaolao nongina laghe alokoila Lasarus. Tale voto ateva liengani niaikkaia ia me laghe atoka rungaala atu eteva etana.
JOH 11:39 Iesu ghe uela va, “Am ghaa vella atu eteva.” Me Mata, kapuna vause ia tau raua, ghe uela va, “Vau eteva, aiaaghaatane ateva oia nau ang ghe asola tale liu. Nei mauuna ateva ang ghe tiuaala.”
JOH 11:40 Me Iesu ghe uela etana va, “Auela va saa etam? Auela va arova uaaiesoaa, ghaine utara sarasarakaniaane God.”
JOH 11:41 Vara me laghe ghaa vella atu eteva. Me Iesu ghe taatara saela epona me ghe uela va, “Tamaghi, akaakaili emasinaaili ta ughe nongola kalughu nikokkolomi.
JOH 11:42 Me akilakila va nau ekapa atoa unongonongoaghi, me poli mausi taumattu toko la tiitingina, liuna avalua o me ngamene aauliaa isaa oia inangari me aue la ghaiesoaa va io ughe sungieghila tani sio.”
JOH 11:43 Nau eteva ghe ruula tani auliaa llo, me ghe kolokolo anamungailiila me ghe uela va, “Lasarus, kupi ghoa mae!”
JOH 11:44 Me ia o taumattu ngateva ghe matela ghe kupi ghoa mae. Nimane me kkena sumsum tale kalio la sumsumaa matena atoa, me matane sumsum tale mene tuku kateva kalio. Iesu ghe uela va, “Am pulaka vella tapiri kalio, me am tau velua me ekasu.”
JOH 11:45 Oroi ila aJiu etoa laghe mae sio tani alousiusi tee Meri, laghe tarala ia o voto ateva Iesu ghe gheleiela, me laghe aiesoaala etana.
JOH 11:46 Me katoa etaira laghe lao sio tani tara Paresi etoa tani auliaa etaira sa ateva Iesu ghe gheleiela.
JOH 11:47 Namu ngatoa ta pristi me Paresi etoa laghe lao sio tani kolo kansolo atoa. Me laghe velu eitauaala me laghe uela va, “Sa ateva ita gheleia, poli taumattu ngateva oia ange gheelei oroi niaimatoonga?
JOH 11:48 Arova ita tau velua, me ita tam ghelei rungainia, taumattu ngakapa atoa aue la ghaikaaiaa etana, me aue aRom atoa la mae, me la uvi tuuturungita, me la ghaa velu ale manga ateva.”
JOH 11:49 Kateva taumattu elome etaira, ararina ateae ta Kaeapas, ia namuu ia ta pristi etoa tale ia o ninamanama ateae, ghe uela va, “Am oia, karika am kilakila righi voto!
JOH 11:50 Am tee, karika am kilakila va emaamasina arova kateva nonga taumattu ghele mate tani ghaa liuira akapa taumattu ngatoa, me karika masina arova taumattu ngakapa ghele mate.”
JOH 11:51 Karika Kaeapas ghe nim aauliaa isaa o inangari tale aloannaane, poli ia namuu ia ta pristi etoa tale ia o ninamanama ateae, me ghe aulia ngamuemua alokoila inangari o va Iesu aue emate tani sausi taumattu ngakapa atoa.
JOH 11:52 Karika va aue emate ta aJiu nonga atoa, ta mene katoa tani natuna God la tokatoka see, aue egheleila la velu eitauaa me ekateva nonga ila.
JOH 11:53 Ghe tiuaala tale ia o nau eteva, namu ngatoa laghe tiuaala tani aippooaa tee salana vaalua tani uvi ematea.
JOH 11:54 Poli isaa o voto me Iesu ghe ruula tani kasu ta mata ngoroi etoa elome ta aJiu etoa. Ghe ssola tani toka tau tale masaliki eteae eEpraim, kalakalangina tale voto ateva karika righi taumattu ta ngetana, ia me kapuna disaepolo atoa.
JOH 11:55 Pasova ngateva ang ghe aakalakalaa. Oroieili taumattu nge Jiu etoa la tokatoka amasau eJerusalem laghe tiuaala tani rekata eJerusalem tani ghelei eraarangisanaila me auena Pasova ngateva ghe tiuaa.
JOH 11:56 Laghe paepae Iesu me laghe ssola kona ale manga ateva, me laghe tiuaala tani aikolomieinila. Laghe ue va, “Am annaa va aue emae tale ia oia nivelu eitaua ngateae?”
JOH 11:57 Namuu ta pristi etoa me Paresi etoa laghe uela ta taumattu ngatoa va, arova lo ateva etara Iesu, elaa ghaulienia etaira. Ia o salana atikirighi laghe annaa va aue la kune Iesu ta ngetana.
JOH 12:1 Kasi ghaonomo (6) nau ghe tokatoka me ghe laa ghaa nau Pasova, Iesu ghe mene siola eBetani, tanganue Lasarus, ia o Iesu ghe totuela tale nimate.
JOH 12:2 Laghe gheleila ninamanama ateae tani amasimasi Iesu. Mata ghe aaikoita see inana, me Lasarus ghe tokatoka tee taumattu ngatoa laghe mae sio tani namanama tee Iesu.
JOH 12:3 Meri ghe ghaala botolo ateva ghe kaakaai voto masi ngusungusuaane laghe gheleiela nonga tale oane natu ai erighi la aseasea va nadi ia me aipolina namungaili, me ghe kaoala ta kkena Iesu, me ghe uluulu kekena tale uu nguruna, me masi neina ateva ghe rooaala ale ateva tani aaoo.
JOH 12:4 Me kateva kapuna disaepolo, Jiudas Iskariot etana, ia aue etau lao Iesu ta tau ngai ssateena atoa, ghe uela va,
JOH 12:5 “Vaalua me karika am rooroo tani tauela va la poli ia okae voto ateva masi ngusungusuaane ta kotolu ai (300) silva koen, me am ghele taula ta lo atoa karika righi peiira?”
JOH 12:6 Jiudas ghe aauliaa isaa o inangari karika va poli ghe annaa llo taumattu karika righi peiira, ghe auliaa poli ia tau niainao ia, me ia ghe posoposo aikaai viliki veu eteva, me kasina nau ghe aainao etana.
JOH 12:7 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Tau veluela, poli eaatoka ia oia voto ateva masi neina, me aue elaa ghaa nau eteva aue amate, me la laa kaieinaghi.
JOH 12:8 Lo atoa karika righi peiira, la tokatoka teeiem nau ekapa atoa, me aghi, karika aue atoka teeiem nau ekapa atoa.”
JOH 12:9 Oroieili aJiu etoa laghe kilala va Iesu eBetani. Liuna avalua o me laghe lao sio karika mausi Iesu nonga va laghe lao sio. Laghe lao tee sio poli laghe aloanna tani tara tee Lasarus, ia o Iesu ghe totuela tale nimate.
JOH 12:10 Liuna avalua o me namuu ta pristi etoa laghe aailoe va la uvi emate tee Lasarus,
JOH 12:11 ta mausi Lasarus me oroieili aJiu etoa ngeila ghe liuliu viliira ta pristi etoa, me ngeila ghe aaikaaiaa ta Iesu.
JOH 12:12 Vara mene kateva nau, me oroieili taumattu laghe saela eJerusalem tale Pasova ngateva, me laghe nongo teela va Iesu aue emae tee tale ia o nivelu eitaua ngateae.
JOH 12:13 Liuna avalua o me laghe ghaala uru ootou, me laghe lao sio tani sou Iesu tapaa salana. Laghe aaore me laghe ue va, “Ita tau sae ararina ateae God! God aue eghelei masi voto ta ia oia taumattu ngateva ghe mae sio tale ararina ateae! Ia kingi ia ta aIsraeli etoa!”
JOH 12:14 Iesu ghe ghaala donki eteva, me ghe laa sae toka etana, nongina inangari laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva va,
JOH 12:15 “Natuna aliki vause ateva Saeon, urau mene matautu. Am tara kapuimim kingi eteva emaemae eiilou tale natu donki eteva.”
JOH 12:16 Isaa o nau kapuna disaepolo atoa karika laghe kilakila malloeana isaa o voto, me nau eteva God ghe vira mene tau saela ararina ateae Iesu, me laghe vira mene nnaala voto Uru ngai Manga ateva ghe auliaala, me vaalua me taumattu ngatoa laghe gheleila isaa o voto ta ngetana.
JOH 12:17 Lo atoa taumattu laghe tarala Iesu ghe kolola Lasarus tani kupi ghoa tale lienga niaikkaia ngateae, laghe aauliaa isaa o voto laghe tarala.
JOH 12:18 Taumattu ngatoa laghe nongola ia o niaimatoongana ngateva ghe gheleiela, liuna avalua o me laghe ghoala tani soua tapaa salana.
JOH 12:19 Paresi etoa laghe tarala isaa o voto me laghe ue va, “Tarala! Llo ita anna tani ghelei karika ita rooroo, poli taumattu ngakapa tale kosa ateva ngila usiusia.”
JOH 12:20 Katoa taumattu nge Grik laghe sae teela eJerusalem tani kkaua ta nau nivelu eitaua ngateae.
JOH 12:21 Laghe lao sio tani tara Pilip aBetsaida ia eGalilii, me laghe kolomiela va, “Namu ngateva, ami aloanna tani sama tee Iesu.”
JOH 12:22 Pilip ghe lao sio tani auliaa ta Andru, me lalu ghe lao sio tani tara Iesu, me lalu ghe auliaala etana.
JOH 12:23 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Ange ghaala nauna God tani tau sae ararina ateae Natuna ateva Taumattu ngateva.
JOH 12:24 Aghaaulia ngakoronna etaimim va, arova la tam pasa katu uiti eteva tale kosa ateva va emate, aue nim kateva nonga aue etoka. Me arova emate, aue eapinosa oroiannaaili uit.
JOH 12:25 Lo ateva eaaielousiaa maamauluaane, aue eraua. Me lo ateva etam aloanna maamauluaane tale kosa ateva oia, egheelei tani ghaa maulue ateva etokatoka liu ia.
JOH 12:26 Lo ateva taumattu esaasausieghi, eaaimuli teeieghi me voto ateva atokatoka etana, ie tee aue etoka aitauaa teeieghi etana. Lo ateva taumattu esaasausieghi, Tamaghi etautau sae ararina ateae.
JOH 12:27 “Ia oia voto maateaili ange lutulutu tale maamauluaaghi, me nganannangaili, me karika akilakila sa ateva atani aulieinia. Koti aue va, ‘Tamaghi, ughaa velu isaa o llo voto maamaatana.’ Karika! Ta poli isaa o voto maamaatana me aghe sio mae va elutu etaghi.
JOH 12:28 Tamaghi, utau sae ararim ateae!” Vara Iesu ghe aauliaa isaa o inangari me lingi ngalo ateva ghe kasula epona liu ghe uela va, “Ngaghe tau saela ararighi eteae me aue amene ghelei.”
JOH 12:29 Taumattu ghe tiitingina teeia laghe nongola, me katoa laghe uela va palapalanga ateva, me katoa laghe ue va, “Ensolo ateva ghe sama teeiela.”
JOH 12:30 Me Iesu ghe uela etaira va, “Ia o lingi ngalo ateva eppooaala inangari tani sausiem, karika va esaasausieghi.
JOH 12:31 Taumattu tale kosa ateva oia, God ange tiitiuaa tani ghelei niaisakei ta ngetaira. Me vau tapaa kosa ateva oia, God aue esau velue sio.
JOH 12:32 Me aghi, nau la ghavukalaieghi sae tale kosa ateva oia, aue aghelei taumattu ngakapa atoa la mae etaghi.”
JOH 12:33 Iesu ghe aauliaala inangari o tani auliaa vaalua aue emate.
JOH 12:34 Me taumattu ngatoa laghe uela ta Iesu va, “Inangari nipaopao eue va Mesaea ngateva aue etoka nau ekapa atoa. Vaalua me uue va aue la avukala sae Natuna ateva Taumattu ngateva? See ia Natuna ateva Taumattu ngateva?”
JOH 12:35 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Nauna mallanga ateva tani toka teeiem karika aluse. Liuna avalua o me nau etokatoka teeiem am kasu teeia, poli saurrom ateva erau akouem. Poli lo ateva ekasukasu tale saurrom etam kilakila va eaa elaolao.
JOH 12:36 Am aikaaiaa tale mallanga ateva nau etokatoka teeiem, me aue natuna am mallanga ateva.” Nau eteva Iesu ghe ruula tani ppooaa isaa o inangari, ghe kasu vulilala me ghe lao sio tani aisulia.
JOH 12:37 Ghe gheleila oroiannaaili niaimatoonga elome ta mata ngoroi etoa, me karika laghe aikaaiaa ta ngetana.
JOH 12:38 Isaa o voto ghe lutula tani ghelei ekoronna inangarina Aisaea propete ia ghe uela va, “Vau eteva, karika teva ghe aikaaiaa inangariimami, me karika teva ang ghe tarala sarasarakaniaam.”
JOH 12:39 Taumattu ngatoa karika la rooroo tani aiesoaa ta Iesu, nongina Aisaea ghe mene uela va,
JOH 12:40 “Vau ngepona ateva ghe ghelei emata salusaluna ilala me urunguitaniira korokoronganaaili poli la rau taatara ta mataira me la kila tale urunguitaniira me la mae etaghi me agheleila va la mene masina.”
JOH 12:41 Aisaea ghe tarala sarasarakaniaane Iesu, liuna avalua o me ghe auliaala isaa o voto ta ngetana.
JOH 12:42 Me oroi ila kapuira namu ngatoa laghe aikaaiaala ta Iesu, me karika laghe aaotu, poli Paresi etoa laghe uela va lo ateva eaikaaiaa ta Iesu, aue la tiu velua tale ale nivelu eitaua ngateva,
JOH 12:43 poli laghe annaaili va taumattu earueinila, me karika va God.
JOH 12:44 Iesu ghe sama anamungailiila me ghe uela va, “Lo ateva eaaikaaiaa etaghi, eaikaaiaa tee ta lo ateva ghe sungieghila.
JOH 12:45 Me lo ateva etaraieghi, etaatara tee lo ateva ghe sungieghila.
JOH 12:46 Aghi aghe mae sio tale kosa ateva oia arova mallanga ateva va lo ateva eaaiesoaa etaghi, karika aue etoka tale saurrom.
JOH 12:47 “Arova lo ateva enongo inangarighi me etam aimuli tee, karika aue agheleia va eaisakei, poli karika aghe mae sio tani ghelei niaisakei tale taumattu tale kosa ateva oia, ta aghe mae sio tani asaangila.
JOH 12:48 Lo ateva etam annaieghi, me erati inangarighi, aue isaa o inangari aue egheleia eaisakei nau airuuruu tale kosa ateva.
JOH 12:49 Karika aghaauliaa righi voto tale nim nannaaghi. Tamaghi ghe sungieghila ghe auliaala sa ateva tani aulieinia me vaalua tani auliaa.
JOH 12:50 Akilakila va llo ghe auliaala aue etau mae maulue ateva tokatoka liu ia. Liuna avalua o me atani auliaa voto Tamaghi ghe auliaa tau mae sio.”
JOH 13:1 Nau Pasova ngateva karika ghe mae, me Iesu ang ghe kilala va nauna ange aakalakalaa tani kasu vuli kosa ateva, me emene sae ta Tamane. Ghe aielousiangaili kapuna atoa tale kosa ateva oia. Aielousiaane etaira ghe laa ghaa sio nau ghe mate vululala.
JOH 13:2 Nau laghe namanama ta pai ngelo alai, Satana ang ghe atoka ssola ninanna ngateva ta Jiudas, natuna ia Saemon Iskariot, tani laoaa Iesu ta tau ngai ssateena atoa.
JOH 13:3 Iesu ghe kilakila va God ghe tau ekapala voto ta nimane, me ia ghe kasula ta God, me aue emene sae ta God.
JOH 13:4 Liuna avalua o me Iesu ghe tingina saela nongina laghe namanama, me ghe ghaa vella unna aiaasae ngeleka ateva, me ghe ainavitaala taolo ateva.
JOH 13:5 Ghe kao kaaila manu tale aikaai manu etivilau, me ghe tiuaala tani pora kkeira disaepolo atoa, me ghe uluulu tale taolo ateva ghe aainavitainia etana.
JOH 13:6 Ghe rekatala ta Saemon Pita, me Pita ghe uela etana va, “Vau eteva, uaanna tani pora kkeghi?”
JOH 13:7 Me Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Voto agheelei, karika aue ukila ghaine, auena uvira mene kila.”
JOH 13:8 Me Pita ghe uela etana va, “Karikaaili umene pora kkeghi!” Me Iesu ghe uela va, “Arova atam pora kkem, karika urooroo tani toka teeieghi.”
JOH 13:9 Saemon Pita ghe uela etana va, “Vau eteva, karika umene pora nonga kkeghi ta upora tee nimaghi me urughu eteva!”
JOH 13:10 Me Iesu ghe uela va, “Lo ateva ang ghe suusuula karika erooroo tani mene suusuu, ta enim pora nonga kkena, me aue eraarangisana. Am raarangisana am, karika va am akapa.”
JOH 13:11 Poli Iesu ghe kilakila va see aue etaue lao ta tau ngai ssateena atoa, liuna avalua o me ghe uela va, “Karika va am akapa raarangisana am.”
JOH 13:12 Nau eteva ghe ruula tani pora kkeira, me ghe mene asaela unna aiaasae ngeleka ateva, me ghe toka siola nongina aillai inana ateva, me ghe uela etaira va, “Ngam tara kilala voto ngagheleila?
JOH 13:13 Am ue etaghi va kapuimim tisa ieghi me Vauimmi ieghi. Isaa o voto am asease etaghi masinaaili, ta koronna.
JOH 13:14 Arova aghi, vauimmi ieghi me tisa ieghi, me ngaporala kkeimim, am tee am pora kkeira mene katoa etaimim.
JOH 13:15 Ngaghaapasunga tau aatu voto am ghelei, am ghelei nongina ngagheleila.
JOH 13:16 Aghaaulia ngakoronna etaimim va tau ngai nongonongo anna ateva karika namuu ia ta vauna ateva, me tau ngai kasuaa inangari eteva karika tee enaanamuu ta lo ateva esungisungia.
JOH 13:17 Arova am kila isaa o voto me am ghelei, aue emasinaaili etaimim.
JOH 13:18 “Karika va aghaauliaa inangari oia etaimim akapa, ta poli akilakila lo atoa aghe suitoongainiemla, me llo Uru ngai Manga ateva ghe auliaala aue ekoronna. Ghe uela va, ‘Lo ateva enamanama teeieghi aue essa teeieghi.’
JOH 13:19 “Aghaaulia ngamuemue aalokoi llo oia, me nau aue elutu aue am aiesoaa etaghi va aghi ia o taumattu ngateva.
JOH 13:20 Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva eghaaghaa lo ateva aghe sungiela, eghaaghaaieghi, me lo ateva eghaaghaaieghi, eghaaghaa lo ateva ghe sungieghila.”
JOH 13:21 Nau eteva Iesu ghe ruula tani auliaa isaa o inangari, nannaane ghe maatela me ghe siuailila euu, me ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna etaimim va kateva etaimim aue etaueghi lao ta nimaira tau ngai ssateeghi etoa.”
JOH 13:22 Aloira disaepolo atoa ghe kaakapa va ghe auliaa tee see, liuna avalua o me laghe aitara atokala.
JOH 13:23 Me lo ateva disaepolo Iesu ghe ailousiangailiia ghe tokatoka akalakalanginaaili ta Iesu.
JOH 13:24 Saemon Pita ghe matamatai elao va ghe kolomi Iesu va see aue ghe ghelei isaa o voto ghe aauliaa.
JOH 13:25 Ia o disaepolo ateva ghe valaa lao sio ta Iesu me ghe kolomiela va, “Vau eteva, see aue eghelei isaa o voto?”
JOH 13:26 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Lo ateva aue aghasuu verete me ataula etana.” Me ghe asuula verete me ghe taula ta Jiudas, natuna ia Saemon Iskariot.
JOH 13:27 Jiudas ghe ghaala isaa o inana me Satana ghe valaiela. Me Iesu ghe uela etana va, “Voto uanna tani ghelei, ughelei parasi.”
JOH 13:28 Lo atoa laghe tokatoka tale ia o ninamanama ateae laghe tam kilala malloeanina inangari Iesu ghe aauliaa etana.
JOH 13:29 Katoa laghe annaa va poli Jiudas ghe posoposo uneira viliki veu, o Iesu ghe sungisungia tani laa poli righi voto eaimonomonosiaa tale nivelu eitaua ngateva, o tani laa tau righi voto ta lo atoa karika peiira.
JOH 13:30 Jiudas ghe ghaala tuku verete ateva me ghe kupi ghoala. Ang ghe voola.
JOH 13:31 Vara Jiudas ghe kasula me Iesu ghe uela va, “Ia oia Natuna ateva Taumattu ngateva ararina ateae ange saela epona, me God tee ararina ateae ange saela epona tale Natuna ateva Taumattu ngateva.
JOH 13:32 Arova ararina ateae God esae epona tale Natuna ateva Taumattu ngateva, God nonga aue emene asaesae ararina ateae Natuna ateva Taumattu ngateva, me isaa o voto aue eghelei parasi.
JOH 13:33 “Kapughu aliki etoa! Karika oroi nau aue atoka teeiem, me ghaisa ngarighi am tiuaa tani paeaghi. Aghaauliaa llo nongina aghe aauliaa ta aJiu etoa, ‘Karika am rooroo tani lao nongina ngalaolao.’
JOH 13:34 “Ngatautau aatu ouna inangari niloeloe: elome etaimim am aielousi. Nongina aghi aghe aielousieiniemla, elome etaimim am tani aielousi.
JOH 13:35 Arova elome etaimim va am aielousi, ila akapa aue la kila va am kapughu disaepolo iem.”
JOH 13:36 Saemon Pita ghe kolomila Iesu va, “Vau eteva, eaa aue ulao?” Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika urooroo tani lao nongina ngalaolao tale isaa oia nau. Auena aue uaimuli.”
JOH 13:37 Pita ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, vaalua me karika arooroo tani usio tale isaa oia nau? Aghi aue amate ta polim.”
JOH 13:38 Iesu ghe kolomiela va, “Uannaa va aue umate ta mausighi? Aghaaulia ngakoronna etam va aue uaulia ngakasina kotoluaata va karika ukilakilaieghi, me auena taita ateva paolo eaangari.
JOH 14:1 “Am rau mene alousiusi. Am aiesoaa ta God, me am aiesoaa tee etaghi.
JOH 14:2 Tanganuena Tamaghi oroiannaaili voto tani toka etana, me ngalaolao tani aimonomonosiaa isaa o voto aue kaluimim. Karika aue aghele auliaa arova isaa o voto kamena.
JOH 14:3 Poli ngalaolao tani aimonomonosiaa tanganueimim, me aue amene sio ghaaiem, me am laa toka teeieghi tale voto ateva atokatoka etana.
JOH 14:4 Ngam ghe kilala salana atikirighi tani lao tale voto ateva ngalaolao etana.”
JOH 14:5 Me Tomasi ghe uela etana va, “Vau eteva, karika ami kilakila va eaa aue ulao. Vaalua aue ami kila salana atikirighi?”
JOH 14:6 Iesu ghe uela etana va, “Aghi salana aghi, koronna ieghi me maulue ieghi. Karika teva aue erooroo tani lao ta Tamaghi ta emae mua etaghi.
JOH 14:7 Arova ngam ghe kilaieghila, ngam ghe kilala Tamaghi. Etiitiuaa ghaine ngam kilaiela, me ngam ghe taraiela.”
JOH 14:8 Pilip ghe uela etana va, “Vau eteva, ami anna va uapasunga Tamam etaimami, me aue vira mene masina etaimami.”
JOH 14:9 Iesu ghe uela etana va, “Ei Pilip! Vaalua me ngaghe toka teeiemla oroi nau, me karika ughe kilaieghi? Lo ateva ang ghe taraieghila, ang ghe tarala Tamaghi. Vaalua me uue va, ‘Uapasunga Tamam etaimami’?
JOH 14:10 Karika uaiesoaa va aghi ta Tamaghi, me ia etaghi? Inangari aghaauliaa etaimim karika nim nannaaghi, ta Tamaghi etokatoka etaghi, me ia eghelei isaa o niuungu.
JOH 14:11 Am aiesoaa nau eteva aue va aghi ta Tamaghi, me ia etaghi. Arova karika, am annaa niuungu aghe gheleila me aue eakorokorongana uneimim niaikaaiaa.
JOH 14:12 Aghaaulia ngakoronna etaimim va lo ateva eaiesoaa etaghi, isaa o niuungu agheelei ie tee aue eghelei me voto aue eghelei aue elau llo oia agheelei, ta poli ngalaa saesae ta Tamaghi.
JOH 14:13 Me saa voto am kolomi tale ararighi eteae aue aghelei. Tale ia o salana atikirighi, Natuna aue etau sae ararina ateae Tamane.
JOH 14:14 Arova righi voto am kolomi etaghi, tale ararighi eteae, aue aghelei.
JOH 14:15 “Arova am aielousieinieghi, aue am nongo usilaa inangarighi aue va am ghelei.
JOH 14:16 Aue akolomi Tamaghi, me aue etau aatu mene kateva tau ngai sausi aue etoka teeiem nau ekapa atoa,
JOH 14:17 Spiriti eteva aue eapasunga voto koronna. Taumattu tale kosa ateva oia karika la rooroo tani ghaaia, poli karika la kilakilaia, me karika laghe taraia. Me am, am kilakilaia, poli etokatoka teeiem, me auena aue etoka elome etaimim.
JOH 14:18 Karika aue anim kasu vuliem arova aliki raue vulu etoa; aue amene mae taraiem.
JOH 14:19 Karika aue emasau, me taumattu tale kosa ateva oia la ruu tani taraieghi, me am aue am taraieghi. Poli aghi maulue ieghi, am tee aue am maulue.
JOH 14:20 Me ia o nau eteva aue am kila va aghi ta Tamaghi, me am etaghi, me aghi etaimim.
JOH 14:21 Lo ateva taumattu ekila inangarighi niloeloe me enongo usilaa, eaielousieinaghi. Me Tamaghi eaielousieinia, me aghi tee aue aghaielousieinia, me aue aghapasungainaghi etana.”
JOH 14:22 Mene kateva Jiudas (karika va Iskariot) ghe uela ta Iesu va, “Vau eteva, vaalua me aue uapasungainio nonga etaimami, me karika va taumattu tale kosa akapa ateva?”
JOH 14:23 Iesu ghe liula me ghe uela etana va, “Lo ateva taumattu eaielousieinaghi, aue enongo usilaa inangarighi, me Tamaghi aue eaielousieinia, me aue angalu mae etana tani toka aitauaa teeia.
JOH 14:24 Lo ateva etam aielousieinaghi, karika aue enongo usilaa inangarighi. Isaa oia inangari am nongonongo karika inangarighi, ta inangarina Tamaghi, ia ghe sungieghila tani sio.
JOH 14:25 “Isaa oia inangari aghaauliaa nau atokatoka teeiem.
JOH 14:26 Me Tau ngai sausi eteva, Spirit Manga ia, aue Tamaghi esungia tani sio tale ararighi eteae, aue eapasunga ngakapa voto etaimim me aue esausiem tani mene nnaa llo voto aghe auliaala etaimim.
JOH 14:27 Luei eteva aghalokoia etaimim. Kalughu luei eteva ngatautau aatu etaimim. Lo ateva o luei karika nongina lo ateva luei kosa ateva etautau aatu. Am rau mene alousiusi me am matautu.
JOH 14:28 “Ngam ghe nongola ngaghe auliaala etaimim va, ‘Aue akasu, me aue amene mae taraiem.’ Arova am ailousieinaghi, aue am ghele masimasi poli aue asae ta Tamaghi, ta poli Tamaghi namuu ia etaghi.
JOH 14:29 Auena isaa o voto elutu, me anim aulia ngakasina alokoi kieimim, poli nau isaa o voto elutu, aue am aikaaiaa etaghi.
JOH 14:30 Karika aue aghaippooa ngaoroi teeiem, poli vau tapaa kosa ateva ange reerekata. Me karika righi sarasarakaniaane tani ghelei righi voto ta ngetaghi,
JOH 14:31 me aue taumattu tale kosa ateva la kila va aghaielousiaa Tamaghi, poli llo Tamaghi ghe auliaa tau mae sio agheelei. “Am tingina saela me ita kasu.”
JOH 15:1 Iesu ghe mene uela va, “Aghi koronna ateae uasa uaeni, me Tamaghi umana paa ngutana atingiu.
JOH 15:2 Lo atikirighi tuuna etaghi etam kuukuneaa righi uenenna, esaisai velua, me llo tuuna ekunekune, esaisai velu lutu llo tuuna karika masina, me eraarangisana tani mene kuneaa mene righi uenena.
JOH 15:3 Inangari aghe ppooaala etaimim ghe gheleiemla ngam ghe raarangisanala.
JOH 15:4 Am toka etaghi me aue atoka etaimim. Laa ngai eteva karika aue righi uenenna arova etam tuutuu tale aina ateva. Nongina am, arova am tam toka etaghi, karika aue am kuneaa righi ue ngai.
JOH 15:5 “Aghi aina aghi me am laangina iem. Lo ateva etoka etaghi me aghi atoka etana, aue ekuneaa oroi ue ngai. Poli karika urooroo tani ghelei teva voto arova karika ieghi.
JOH 15:6 Lo ateva taumattu karika etokatoka etaghi, aue la ghaa velua nongina la ghaaghaa velu laa ngai, me nau ange mmatela, la ghaaghaa me la tautau sae tale kuraa.
JOH 15:7 Arova am toka etaghi me inangarighi etoka etaimim, nau am kolomi righi voto, aue am ghaa.
JOH 15:8 Arova am kuneaa oroi ue ngai, aue la tau sae ararina ateae Tamaghi, me am aue ekapughu disaepolo iem.
JOH 15:9 “Nongina Tamaghi ghe aielousieinaghila, aghi tee aghe aielousieinamla. Am toka tale ia o niaielousi eteva kalughu ia.
JOH 15:10 Arova am nongo usilaa inangarighi niloeloe, aue am toka tale aielousiaaghi eteva, nongina aghi aghe nongo usilaala inangarina niloeloe Tamaghi, me aghe tokatoka tale aielousiaane ateva.
JOH 15:11 Aghannaaili va lo ateva nimasimasi kalughu ia etoka etaimim, me epasu tale maamauluaaimim. Liuna avalua o me aghaauliaa isaa oia inangari etaimim.
JOH 15:12 Inangarighi niloeloe isaa avalua toko: am aielousiaa mene kateva elome etaimim nongina aghi aghe aielousieinamla.
JOH 15:13 Arova teva taumattu eaielousiangaili kapuna atoa me ghele tau velu maamauluaane tani sausila, ia o lo ateva ase niaielousi, namungaili ia elaulau ekapa mene kasina ase niaielousi.
JOH 15:14 Aue kapughu iem arova am ghelei voto aloeloeam etana.
JOH 15:15 Ia oia karika ngakolokoloam va tau ngai nongonongo anna iem, poli tau ngai nongonongo anna ateva etam kilakila voto vauna ateva eannaa tani ghelei. Ngakolokoloam va kapughu iem poli isaa akapa voto aghe nongola ta Tamaghi ngaghe aulia ngaotula etaimim.
JOH 15:16 Karika va am, am ghe suitoongainieghila, ta aghi aghe suitoongainiemla, me aghe tau aatu sio niuungu tani kasu, me am kuneaa oroi llo ue ngai etokatoka liu. Liuna avalua o me nau eteva am kolomi righi voto ta Tamaghi tale ararighi eteae, aue Tamaghi etau aatu.
JOH 15:17 Isaa o inangari niloeloe aghaauliaa etaimim: am aielousiaa mene kateva elome etaimim.
JOH 15:18 “Arova taumattu tale kosa ateva oia la ssa teeiem, am nim annaa va laghe ssa tee akasina teeieghila.
JOH 15:19 Arova kosa ateva oia tanganueimim tuungia, aue la ghele masieinam va kapuira iem, me poli ngaghe suitoongainamla tale kosa ateva oia, liuna avalua o me la sessa teeiem.
JOH 15:20 Am annaa llo aghe auliaala etaimim va, ‘Tau ngai nongonongo anna ateva karika namuu ia ta vauna ateva.’ Arova laghe gheelei saasakiaa etaghi, aue la ghelei tee etaimim. Arova laghe nongo usilaala inangarighi, aue la ghele nongo usilaa tee inangariimim.
JOH 15:21 Aue la ghelei teeiem isaa o voto poli mausi ararighi eteae, ta poli karika la kilakila lo ateva ghe sungieghila tani sio.
JOH 15:22 Arova aghe tam sio mae tani auliaa inangari etaira, karika aue la ghele tara kila va gheegheleiaaira sesa, me ia oia karika la rooroo tani ue va la tam kilakila va gheegheleiaaira sesa.
JOH 15:23 Lo ateva esessa teeieghi, esessa tee Tamaghi.
JOH 15:24 Arova aghe tam toka teeilala me aghe tam gheleila niuungu elome etaira, nongina karika mene teva taumattu ghe gheleila emua arau, karika aue la ghele tara kila va gheegheleiaaira sesa. Me poli laghe tarala, liuna avalua o me la sessa teeiengalua me Tamaghi.
JOH 15:25 Isaa oia voto elutulutu tani asokoi inangari laghe pitila tale uneira inangari nipaopao, eue va, ‘Karika esuisui kkai tale teva voto me la nim sessaila etaghi.’
JOH 15:26 “Nau tau ngai sausi eteva emae, aue eauliaa uunguaaghi etaimim. Aue asungia tani sio etaimim, ia o Spiriti eteva eaapasunga voto koronna, aue ekasu ta Tamaghi.
JOH 15:27 Me am tee, aue am aulia ngaotueghi poli am ghe toka teeieghila nau aghe tiuaala uunguaaghi.
JOH 16:1 “Aghaauliaa isaa o voto etaimim poli am rau mene oghi vulu aikaaiaaimim.
JOH 16:2 Aue la tiu veluem tale aleira ale nivelu eitauaa, me aue nau emaemae lo atoa la uvi emateam, aue la ghannaa va la gheelei uunguaane God.
JOH 16:3 Isaa o voto aue la ghelei etaimim poli karika la kilakilaiengalua me Tamaghi.
JOH 16:4 Aghaauliaa isaa o voto etaimim me nau isaa o voto etiuaa tani lutu, aue am nnaa va ngaghe auliaala kieimim. “Aghe tokatoka teeiem, liuna avalua o me karika aghe aauliaa isaa o voto emua arau.
JOH 16:5 Me ia oia ngamene laa saesae ta lo ateva ghe sungieghila tani sio, me karika teva etaimim ekookolomieghi va, ‘Eaa ulao?’
JOH 16:6 Nau ngaghaauliaa me ngam nongonongo isaa o inangari ngam nim aalousiusi.
JOH 16:7 Aghaaulia ngakoronna etaimim va emaamasina va akasu, poli arova atam kasu, tau ngai sausi eteva karika aue esio etaimim, me poli ngakasukasu aue asungia tani mae etaimim.
JOH 16:8 Nau eteva emae aue eghelei taumattu tale kosa ateva oia la kila amasina ssavoto me ghulughuluena me niaisakei.
JOH 16:9 Tale ssavoto, poli la tam aiesoaa etaghi,
JOH 16:10 me tale ghulughuluena, poli ngalaa saesae ta Tamaghi, me karika aue am mene taraieghi.
JOH 16:11 Me tale niaisakei, poli vau tapaa kosa ateva oia ang ghe aisakeila, me ghe tam roola.
JOH 16:12 “Oroiannaaili voto aghanna tani auliaa etaimim, me poli isaa oia nau karika aue am kila amasina.
JOH 16:13 Nau Spiriti eteva eaapasunga voto koronna aue emae, aue eauliaa voto koronna etaimim. Karika aue eauliaa righi voto nim nannaane. Aue eauliaa llo ghe nongola me aue eauliaa kieimim tale voto auena emae.
JOH 16:14 Aue easaesae ararighi eteae, poli aue eghaa inangarighi me eauliaa etaimim.
JOH 16:15 Isaa akapannaaili voto kanna Tamaghi, kalughu. Liuna avalua o me aue va, ‘Aue eghaa inangarighi, me eauliaa etaimim.’
JOH 16:16 “Karika masauna arighi me aue am lungieghi, me karika aue emasau me aue am mene taraieghi.”
JOH 16:17 Me katoa tani kapuna disaepolo laghe aikolomieinila va, “Vaalua me eue va, ‘Karika masauna arighi me aue am lungieghi, me karika masau me aue am mene taraieghi,’ me eue tee va, ‘Alao ta Tamaghi’?”
JOH 16:18 Laghe aikolomieinila va, “Vaalua malloeana nau eue va ‘karika masauna arighi’? Karika ita kilakila amasina llo eaauliaa.”
JOH 16:19 Iesu ghe kilakila saa voto ateva laghe anna tani kolomia. Liuna avalua o me ghe uela etaira va, “Ngauela va, ‘Karika masauna arighi me aue am lungieghi, me karika masau me aue am mene taraieghi.’ Isaa o llo am aikolomainiem etana?
JOH 16:20 Aghaaulia ngakoronna etaimim va aue am ngala me am alousiusieili, me taumattu tale kosa ateva oia aue la masimasi. Me am, aue am alousiusieili, me alousiusiaaimim aue am mene masimasi etana.
JOH 16:21 Nau aliki eteva ange anna tani lutu, vause ateva ealousiusi poli ekilakila va nau nimmarikana ange rekatala, me nau aliki eteva elutulutu, eaikkaluaa nimmarikana ghe ghaala, poli emasimasi va aliki eteva ange lutula tale kosa ateva.
JOH 16:22 Ia o voto ateva nonginaaili am. Ia oia am aalousiusi me aue amene taraiem, me aue am masimasi. Lo ateva nimasimasi, karika teva aue eghaa velua etaimim.
JOH 16:23 Ia o nau eteva karika aue am kolomieghi tale teva voto. Aghaaulia ngakoronna etaimim va Tamaghi aue etau aatu voto am kolomi tale ararighi eteae.
JOH 16:24 Nau too ang ghe lao sio karika am ghe kookolomi righi voto tale ararighi eteae. Am kolomi me aue am ghaa me aue am pasu tale nimasimasi.
JOH 16:25 “Isaa o voto aghaauliaa etaimim tale inangari niaimatoonga, me aue nau too emaemae, karika aue aghauliaa voto etaimim tale inangari niaimatoonga. Aue aghaulia ngamasalikangaili Tamaghi etaimim, me aue am kila amasinaailiia.
JOH 16:26 Ia o nau eteva aue am kokkolomi tale ararighi eteae, me karika aue va aghi aue akolomi Tamaghi tani sausiem,
JOH 16:27 poli Tamaghi tee eaielousieinam ta am, am ghe aielousieinaghila me am aiesoaa va aghi aghe tokatoka tee God, me aghe sio mae.
JOH 16:28 Aghe kasula ta Tamaghi, me aghe sio mae tale kosa ateva oia, me aue amene kasu vuli kosa ateva oia tani mene sae ta Tamaghi.”
JOH 16:29 Me kapuna disaepolo atoa laghe uela va, “Ngami vira mene ghaaghaa amasina inangarim, poli karika umene poppooaa inangari niaimatoonga.
JOH 16:30 Ia oia ngami kilakila va ukilakila akapa voto, me karika teva aue ekolomio tale righi nikokkolomi, poli ukilakila akapa nannaaimami. Liuna avalua o me ami aiesoaa va ughe kasula ta God.”
JOH 16:31 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Angam vira aikaaiaa etaghi?
JOH 16:32 Nau ange aakalakalaa me ange rekatala va aue la ghameti reerekatainam, me kateva kateva etaimim aue eilou lao tanganuena. Aue am ilou vulieghi me aue ekapa kapughu, me karika va aue ekapaaili kapughu, ta poli Tamaghi aue etoka teeieghi.
JOH 16:33 “Aghe aauliaa isaa oia inangari etaimim, poli aghanna va am toka etaghi, me aue luei eteva etoka etaimim. Kosa ateva oia oroieili nimmarikana am ghaaghaa, me am rau mene sio asoasoa, poli ngaghe apalala voto tale kosa ateva oia.”
JOH 17:1 Nau Iesu ghe ruula tani aippooaa me ghe taatara saela epona liu me ghe uela va, “Tamaghi, ange ghaala nau. Utau sae ararina ateae natum, me natum tee etau sae ararim ateae.
JOH 17:2 Poli ughe tau lao sio ninamu ngateva etana tani aitaraa taumattu ngakapaaili, va aue etaula maulue ateva tokatoka liu ia ta lo atoa taumattu ughe taula lao sio etana.
JOH 17:3 Maulue ateva tokatoka liu ia, ia avalua toko, va taumattu ekilaio, va io God koronna io, me la kila tee Iesu Karisto ughe sungiela tani sio.
JOH 17:4 Aghe asaesaela ararim ateae me sarasarakaniaam tale kosa ateva; ngaghe ruula niuungu ughe tau mae sio etaghi va aghelei.
JOH 17:5 Isaa oia Tamaghi, tale voto ateva utokatoka, utau mae ninamu ngateae ghe tokatoka teeieghi emua arau, nau kosa ateva karika ghe lutu.
JOH 17:6 “Ngaghe aulia ngaotula ararim ateae tale taumattu tale kosa ateva oia ughe taula mae sio etaghi. Kapum ila me ughe taula mae sio etaghi, me ngila ghe nongo usilaala inangarim.
JOH 17:7 Ia oia ngila ghe kilala va isaa akapa voto ughe tau mae sio etaghi kalum.
JOH 17:8 Ngaghe auliaa tau lao sio inangari ughe auliaa tau mae sio etaghi me ngila ghe ghaala, me ngila ghe akoronnaailila va aghi aghe kasula etam me ngila ghe aikaaiaala va io ughe sungieghila.
JOH 17:9 Akookolomi sae mausiira. Karika akookolomio sae tale taumattu ngakapa atoa tale kosa ateva oia. Akookolomio sae mausi taumattu ughe tau mae sio, poli kapum ila.
JOH 17:10 Taumattu ngakapa kapughu, kapum tee, me lo kapum kapughu tee ila, la ghaapasunga masi gheeleiaaghi.
JOH 17:11 Me ia oia karika aue amene toka tale kosa ateva ta ngamene laa saesae etam. Me ila ngila tokatoka. Tamaghi manga io, uaitarainila tale ararim ateae sarasarakana ia, ia o ararim eteae ughe taue mae sio etaghi, me aue ekateva nonga ila, nongina italua ekaakateva nonga italua.
JOH 17:12 Nau aghe tokatoka teeila, aghe aitara ngamasinaila tale sarasarakaniaa ararim ateae, ia o arari eteae ughe taue mae sio. Aghe aitarainilala, karika teva ghe rauela, llo nonga ateva taumattu elaolao tale salana nitturuu ghe rauela. Isaa avalua o me inangari tale Uru ngai Manga ateva ghe koronnala.
JOH 17:13 “Ia oia ngamene mae saesae etam. Isaa oia voto aghaauliaa tale nau oia atokatoka tale kosa ateva, me aue la ghaa kalughu nimasimasi, me aue epasu tale urunguitaniira.
JOH 17:14 Aghe auliaa tau lao sio inangarim, me taumattu ngatoa tale kosa ateva oia esessaila etaira, poli karika va mene taumattu tale kosa ila, nongina aghi karika va taumattu tale ia oia kosa ateva.
JOH 17:15 Karika va akookolomio sae va ughaa vella tale kosa ateva oia. Akookolomio tani aitarainila tale sesa taumattu ngateva.
JOH 17:16 Karika va taumattu tale kosa ila, nongina aghi karika va taumattu tale kosa ieghi.
JOH 17:17 Uamangaila tale llo voto koronna; poli inangarim koronna.
JOH 17:18 Nongina ughe sungieghila tani sio tale kosa ateva, aghi ngamene sungisungila tani lao akapa see tale kosa ateva.
JOH 17:19 Mausiira me aghe tau ekapa aatu sio maamauluaaghi etam, me ila tee aue la tau ekoronna lao maamauluaaira etam.
JOH 17:20 “Karika apuupure nonga etaira, ta apuupure tee ta lo atoa aue la ghaikaaiaa etaghi nau eteva la nongo inangariira.
JOH 17:21 O Tamaghi, apuupure etaira va ekateva nonga ila, nongina io utokatoka etaghi, me aghi etam. Aghaloanna va ila tee la toka etaitalua, me taumattu ngatoa tale kosa ateva oia aue la ghaikaaiaa va io ughe sungieghila.
JOH 17:22 Ughe tau mae sio sarasarakana etaghi, me aghi, ngaghe tau lao sio isaa o sarasarakana etaira va aue ekateva nonga ila, nongina italua ekaakateva nonga italua,
JOH 17:23 aghi etaira me io etaghi, me aue ugheleila la tani kateva nonga ila, me aue taumattu tale kosa ateva oia la kila va io ughe sungieghila tani sio, me uailousieinila nongina uailousieinaghi.
JOH 17:24 “Tamaghi, aghaloannaaili va taumattu ughe tau mae sio etaghi, la toka teeieghi tale masaliki eteae alaa toka etana, me aue la tara sarasarakana ughe tau mae sio etaghi nau ughe tam ghelei kosa ateva, poli ughe ailousieinaghi.
JOH 17:25 “O Tamaghi, eeleiaam ghulughuluena, me taumattu tale kosa ateva la tam kilakilaio, ta aghi akilakilaio, me kapughu etoa la kilakila va io ughe sungieghila tani sio.
JOH 17:26 Aghe auliaala me apasungaala eeleiaam etaira, me aue amene auliaa etaira. Me aue lo ateva niaielousi ugheleia etaghi aue etoka tee etaira, me aghi tee atoka etaira.”
JOH 18:1 Nau eteva Iesu ghe ruula tani looloo sae, ia me kapuna disaepolo atoa laghe laula tale ateo arighi Kidron ta ngetana, me laghe lao sio tale paa ngutana atingiu.
JOH 18:2 Jiudas, ia o taumattu ngateva aue etaula Iesu ta tau ngai ssateena atoa, ghe kilakila nongina Iesu ghe lao sio, poli oroi nau ia me kapuna disaepolo atoa laghe laolao tale ia o voto ateva.
JOH 18:3 Jiudas ghe lao sio tale paa ngutana atingiu tee soldia ngatoa me polisi etoa, namuu ta pristi etoa me Paresi etoa laghe sungilala. Laghe sausau lam me usulu me voto aiaaiuvii.
JOH 18:4 Iesu ange kila akapala voto aue elutu tale maamauluaane. Liuna avalua o me ghe tingina ghoala etaira me ghe uela etaira va, “Am paepae see?”
JOH 18:5 Laghe liula me laghe uela va, “Ami paepae Iesu aNasareti ia.” Me Iesu ghe uela va, “Aghi oia.” Jiudas, ia o ghe tau lao sio Iesu, ghe tiitingina teeila.
JOH 18:6 Nau eteva ghe ruula tani ue va, “Aghi oia,” me laghe kaakatungaala viliira etapaa kosa.
JOH 18:7 Me Iesu ghe mene kolomilala va, “Am paepae see?” Me laghe uela va, “Iesu aNasareti ia.”
JOH 18:8 Iesu ghe liula me ghe uela etaira va, “Ngaghauliaala etaimim va aghi oia. Arova am paepaeaghi, am tau velu lo atoa toko, me la kasu.”
JOH 18:9 Isaa o voto ghe lutula me inangari ghe aulia ngakasina alokoila ghe koronnala va, “Karika teva ughe tau mae sio etaghi ghe rauela.”
JOH 18:10 Saemon Pita ghe sausau baenata ateva. Ghe kapeala, me ghe patoala kapuna tau ngai nongonongo anna ateva Namu ngateva ta pristi etoa, me ghe sai patela talingane ativilau tale pai muenna atelange. Ararina ateae ia o tau ngai nongonongo anna ateva ta Malkus.
JOH 18:11 Me Iesu ghe uela ta Pita va, “Kaaila baenata ateva tale aikakkaaina ateva. Uannaa va karika arooroo tani ropi kapa ateva Tamaghi ghe taue mae sio?”
JOH 18:12 Me kapuira namu ngateva soldia me kapuna soldia ngatoa me polisi etoa me kapuira namu ngatoa aJiu etoa laghe kunela Iesu, me laghe irila nimana.
JOH 18:13 Me laghe laoa ngakasinaie sio mua ta Annas. Annas alumuna ta Kaeapas, Kaeapas namuu ia ta pristi etoa tale ia o ninamanama ateae.
JOH 18:14 Kaeapas ia o taumattu ngateva ghe uela ta aJiu etoa va emaamasina arova kateva nonga taumattu ghele mate tani ghaa liuira akapa taumattu ngatoa.
JOH 18:15 Saemon Pita me mene kateva disaepolo lalu ghe aimuli tee Iesu. Poli namu ngateva tana pristi ekilakila ia o disaepolo ateva, liuna avalua o me ia o disaepolo ateva ghe sso teela Iesu elome tale unna valavala ateae ia o namu ngateva tana pristi.
JOH 18:16 Me Pita nonga ghe toitoi eleka tale atamana ateae. Ia o disaepolo ateva, namu ngateva tana pristi ghe kilakilaia, ghe oghi ghoala, me ghe aippooaa teela aliki vause ateva ghe aaitoiaa atamana ateae, me ghe kolola Pita, me lalu ghe kupi ssola.
JOH 18:17 Me aliki vause ateva ghe aaitoiaa atamana ateae ghe uela ta Pita va, “Io tee kateva kapuna disaepolo ia okae taumattu ngateva, va?” Pita ghe liula me ghe uela va, “Karika va aghi tee.”
JOH 18:18 Poli kkaili eteva me tau ngai nongonongo anna atoa me polisi etoa laghe aisokosokolaala kura ateae, me laghe maamaruu. Pita tee ghe tiitingina teeila tani maruu.
JOH 18:19 Namu ngateva tana pristi ghe kolomila Iesu ta kapuna disaepolo atoa me tale voto ghe aapasunga.
JOH 18:20 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Aghe aapasunga voto ta mata ngoroi etoa. Aghe aapasunga tale ale nivelu eitauaa me tale ale manga, isaa o voto aJiu etoa laghe mae veluvelu eitauaa etana. Karika aghe aisulia righi voto.
JOH 18:21 Vaalua me ukookolomieghi? Ukolomi lo atoa laghe nongonongoaghi, poli ila la kilakila sa ateva aghe aaulieinia.”
JOH 18:22 Nau ta Iesu ghe aulia ngavaluela o, me kateva polisi ghe tiitingina akalakalaa etana ghe posalaiela me ghe uela va, “Vaalua me uliuliu ase inangari eteva o ta namu ngateva tana pristi?”
JOH 18:23 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova aghauliaala righi voto sesa, uaulia ngaotu, me arova aghauliaa voto koronna, vaalua me uposalaieghila?”
JOH 18:24 Me Annas ghe sungiela va elao ta Kaeapas, ia namuu ia ta pristi etoa. Iriiri ia me laghe laoainie sio.
JOH 18:25 Saemon Pita ghe tingina maamaruu me laghe kolomiela va, “Io tee kateva kapuna disaepolo, va?” Ghe liula me ghe uela va, “Karika va aghi tee.”
JOH 18:26 Kateva kapuna tau ngai nongonongo anna namu ngateva ta pristi etoa, kapuna ia ia o taumattu ngateva Pita ghe patoa vella talingane atelange, ghe uela va, “Aghe tara teeiola tapaa ngutana nau eteva am me ia, va?”
JOH 18:27 Me Pita ghe mene uela va, “Karika.” Me paolo ateva taita ia ghe aangarila.
JOH 18:28 Vara me aJiu etoa laghe ghaala Iesu ta Kaeapas, me laghe laoainie sio tanganuena Gavana ngateva. Elue talaua poopooa. Laghe tam aloanna tani kupi sso tanganuena, poli laghe rau gheleila va laghe tam raarangisana, poli laghe aloanna va la usi tani namanama ta Pasova ngateae.
JOH 18:29 Paelat ghe kupi ghoa mae me ghe uela va, “Vaalua me am maeaa sio taumattu ngateva oia va eaisakei?”
JOH 18:30 Me laghe uela va, “Arova karika ghe gheelei righi sesa voto, karika aue ami ghele maeainia etam.”
JOH 18:31 Me Paelat ghe uela etaira va, “Am ghaaiela, me am laa ghelei niaisakei etana nongina uneimim lo eaauliaa.” Me aJiu etoa laghe liula me laghe uela va, “Karika erooroo va ami, ami uvi emate teva taumattu.”
JOH 18:32 Isaa o voto ghe lutula me inangarina Iesu ghe aaimatoonga ase nimate ateae aue eghaaia ghe lutu ekoronnala.
JOH 18:33 Paelat ghe mene kupi ssola tale ale ateva me ghe uela va la kolo mae Iesu, me ghe kolomila Iesu va, “Io kapuira kingi io aJiu etoa?”
JOH 18:34 Me Iesu ghe kolomiela va, “Nannaam llo ona, o toa laghe auliaa tau aatu sio etam?”
JOH 18:35 Paelat ghe liula me ghe uela va, “Vara aJiu eghi? Kapum atoa me namuu ta pristi etoa la maeainio sio etaghi. Sa ateva ughe gheleiela?”
JOH 18:36 Iesu ghe uela va, “Ararimangalighi eteva karika va pei tale kosa ateva oia. Arova pei tale kosa ia, aue kapughu tau ngai nongonongo anna atoa la ghele aiuuvi tani ghelei runga aJiu etoa, me karika aue la ghele kuneieghi. Me ia oia, ararimangalighi eteva karika pei tale kosa ateva ia.”
JOH 18:37 Paelat ghe uela va, “O io kingi io, va?” Me Iesu ghe uela va, “Uaulia ngakoronna tani ue va aghi kingi eghi, poli mausina avalua o me aghe lutula, me aghe sio mae tale kosa ateva tani aulia ngaotu voto koronna. Lo atoa tale pai koronna ativilau, la nongonongo usilainaghi.”
JOH 18:38 Paelat ghe kolomiela va, “Saa ia koronna ateva voto?” Ghe aulia ngavaluela o me ghe ghoala eleka nongina aJiu etoa, me ghe uela va, “Karika ngatarala righi voto esuisui kkai va sesa voto ghe ghelei.
JOH 18:39 Kateva ase voto agheeleia nau Pasova, atautau velu kateva taumattu etokatoka tale ale mata voovoo ekupikupi ghoa. Am aloanna va atau velu kapuimim kingi eteva aJiu etoa?”
JOH 18:40 Laghe ovaova anamuu tani liu va, “Karika mene ia! Utau velu Barabas!” Barabas tau niaiuvii ia.
JOH 19:1 Me Paelat ghe uela va la ghaa Iesu me la uetaia.
JOH 19:2 Me soldia ngatoa laghe navitaala uasa rorroana tani ghelei unna kou nguru eteva, me laghe atokaie saela ta uruna, me laghe amolumoluela tale aiaasae ateva ghuaghuanna ia.
JOH 19:3 Laghe laolao akalakalaa etana me laghe ue va, “Ei, kapuira kingi eteva aJiu etoa!” Me laghe pooposala pasipasi matane.
JOH 19:4 Paelat ghe mene kupi ghoala me ghe uela ta aJiu etoa va, “Am tarala, ngamene aatinginaie ghoa etaimim tani auliaa kieimim va karika ngatarala righi voto esuisui kkai va sesa voto ghe gheelei.”
JOH 19:5 Nau ta Iesu ghe kupi ghoa mae, ghe aatoka kou nguru eteva rorroana ia me ghe aasae aiaasae ateva ghuaghuanna ia. Me Paelat ghe uela etaira va, “Taumattu ngateva ie toko, am taraiela.”
JOH 19:6 Nau eteva namuu ta pristi etoa me polisi etoa laghe taraiela, laghe ovaova atingina tani ue va, “Esae vukala tale aikotoo, esae vukala tale aikotoo!” Me Paelat ghe uela va, “Am ghaaiela, me am laa ghavukalaie sae tale aikotoo. Ta ngetaghi, karika ngatarala righi voto sesa ghe gheleila.”
JOH 19:7 AJiu etoa laghe liula me laghe uela va, “Tale uneimami inangari nipaopao, eauliaa va etani mate, poli eue va Natuna ia God.”
JOH 19:8 Nau Paelat ghe nongola isaa o inangari, maamatautuaane ghe mene lao tee sio,
JOH 19:9 me ghe mene kupi ssola tanganue Gavana ngateva, me ghe kolomila Iesu va, “Eaa ughe kasula?” Me Iesu karika ghe liula unna nikokkolomi eteva.
JOH 19:10 Me Paelat ghe uela va, “Karika uanna tani sama teeieghi, va? Karika ukilakila va aghi matuutuliena aghi tani auliaa, me aue ughele kasu, o la ghele avukalaio sae tale aikotoo?”
JOH 19:11 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Karika aue ghele righi sarasarakaniaa inangarim ta ngetaghi arova God epona liu ghe tam tau aatu sio. Liuna avalua o me lo ateva etautaueghi atu etam, kanna ssavoto elaulau kalum tani ssavoto, me namungaili.”
JOH 19:12 Ghe tiuaala o, Paelat ang ghe paepae salana vaalua tani ghelei, me etau velu Iesu me ekasu, me la rau mene uvi ematea. O me karika ta aJiu etoa laghe ovaova atingina, me laghe ue va, “Arova utau velua va ekasu, karika kapuna io Siisa. Poli lo ateva taumattu eue va kingi ia, ia tau ngai ssateena ia Siisa.”
JOH 19:13 Nau Paelat ghe nongola isaa o voto, ghe kupiaa ghoa mae Iesu, me ghe toka siola tale aitokatoka ateva aighelei niaisakei ia, tale voto ateva eleka la kolokoloa va “Atu ia”, me tale inangari nge Aramaik la ue va “Gabbata”.
JOH 19:14 Ia o nau eteva laghe aimonomonosiaa Pasova ngateva, me sinaka ateva ange tokatoka polaki, me Paelat ghe uela ta aJiu etoa va, “Kapuimim kingi eteva toko!”
JOH 19:15 Laghe ovaova atingina me laghe ue va, “Kasueiniela! Kasueiniela me elaa vukala tale aikotoo!” Me Paelat ghe kolomilala va, “Alaa ghavukala sae kapuimim kingi eteva tale aikotoo?” Me namuu ta pristi etoa laghe liula me laghe uela va, “Karika mene teva kapuimami kingi, ta nim Siisa nonga.”
JOH 19:16 Liuna avalua o me Paelat ghe taue lao sio etaira va la laa ghavukalaie sae tale aikotoo. Me laghe ghaala Iesu me laghe kasueiniela.
JOH 19:17 Ghe saula unna aikotoo ateva me ghe kupi ghoala, me ghe lao sio tale voto ateva arova Riu uru taumattu ngateva, tale inangari nge Aramaik la aseasea va Golgota.
JOH 19:18 Tale ia o voto ateva laghe nili evukala saela Iesu tale aikotoo ateva, ia me mene ghalua taumattu, kateva ta kativilau, me kateva ta mene kativilau, me Iesu elome.
JOH 19:19 Paelat ghe aimonomonosiaala inangari ghe pitila, me laghe nili evukala tee saela tale aikotoo. Inangari isaa avalua toko va, “Iesu aNasareti ia, kapuira kingi ia aJiu etoa.”
JOH 19:20 Oroi ila aJiu etoa laghe ritila isaa o inangari, poli voto ateva laghe avukalala Iesu etana kalakalangina ia tale masaliki taatara, me inangari laghe pitila tale inangari nge Aramaik, Latin me Grik.
JOH 19:21 Namuu ta pristi etoa aJiu ila laghe lao sio tani tara Paelat, me laghe uela etana va, “Urau mene piti va uue va ‘Kapuira kingi ia aJiu etoa,’ ta upiti va ‘Ghe ue va, “Aghi kingi ieghi ta aJiu etoa.”’”
JOH 19:22 Paelat ghe liula me ghe uela va, “Llo ngapitila, etoka nongina ngapitila.”
JOH 19:23 Soldia ngatoa laghe ruula tani nili evukala sae Iesu tale aikotoo, me laghe ghaala ghinnanina, me laghe aikoitaala ghe rooaala taumattu ghaata. Me aiaasae ngelome nonga ateva ghe oghila, me laghe tarala va karika laghe saikiela tale oroi tuku kalio, ta laghe gheleiela tale tuku kateva nonga kalio, karika saasaiki ia.
JOH 19:24 Liuna avalua o me soldia ngatoa laghe uela va, “Ita rau mene rasia, ta ita anamisi tani kila va see aue eghaaia.” Isaa o voto ghe lutula tani asokoi inangari Uru ngai Manga ateva ghe aulia ngamuemua alokoila va, “Aue la ghaikoita uneghi aiaasae ngelome ateva etaira, me aue la anamisi tani kila va see eghaa uneghi koloso ateva.” Soldia ngatoa laghe ghelei evaluela o.
JOH 19:25 Kinna ghe tiitingina akalakalangina tale aikotoo ateva Iesu ghe vuuvukala etana, ia me nengane vause ateva kinna, me Meri vausenna ia Klopas, me mene kateva Meri aMakdala ia.
JOH 19:26 Nau eteva Iesu ghe tarala kinna me disaepolo ateva ghe ailousiangailiia, lalu ghe tiitingina akalakalaa, me ghe uela ta kinna va, “Kinaghi, ierai o natum ia.”
JOH 19:27 Me ta disaepolo ateva ghe uela va, “Kinam o.” Ghe tiuaala ta ia o nau eteva ia o disaepolo ateva ghe ghaaiela me ghe laoainie sio tanganuena.
JOH 19:28 Nau eteva Iesu ghe kilala va isaa akapa voto ang ghe ruula, me tani ghelei voto Uru ngai Manga ateva ghe auliaala ekoronna, ghe uela va, “Aloghu etiulu ange kangngatala.”
JOH 19:29 Aikaai uaeni kaakaalina ghe tokatoka. Liuna avalua o me laghe asuula tuku spans ateva me laghe tueiela tale tuu ngai eteva isopi ia, me laghe ssueinie saela ta paane Iesu.
JOH 19:30 Nau Iesu ghe ropila uaeni kaakaalina, me ghe uela va, “Ngaruu ekapala uunguaaghi!” Me ghe tturrula, me ghe tau vella maamauluaane.
JOH 19:31 Ia o nau eteva nau niaipanipaniaa ia, me aue ghe pai sae nau manga ia. Poli aJiu etoa laghe tam aloanna va vilikiira ghe vukala tale nau manga ateva tale aikotoo, liuna avalua o me laghe kolomila Paelat va la paru kotokotoo kkeira, me la ghaa velu sio vilikiira.
JOH 19:32 Soldia ngatoa laghe lao sio tale aitiutiu eteva taumattu, me laghe paru kotoola kekena, me laghe mene lao sio ta mene kateva ta ilalua o taumattu ngalua laghe avukala teeilalue saela me Iesu.
JOH 19:33 Nau eteva laghe mae sio ta Iesu va laghe tarala va ang ghe matela, karika laghe paru kotoola kkena.
JOH 19:34 Kateva soldia ghe soala kativilau ta Iesu tale vaalau eteva, me arovaeaata ta rae me manu ghe akalala.
JOH 19:35 Lo ateva taumattu ghe tarala eaauliaa voto ghe tarala, me inangarina koronna. Ekilakila va voto eaauliaa koronna, me aue am aikaaiaa.
JOH 19:36 Isaa o voto ghe lutula tani ghelei inangari tale Uru ngai Manga ateva laghe aulia ngalokoila ekoronna va, “Karika aue la paru kotoo teae riuna.”
JOH 19:37 Me mene kasina inangari tale Uru ngai Manga ateva ghe uela va, “Aue la tara lo ateva taumattu laghe soaiela.”
JOH 19:38 Vara me Josep, tanganuena tale masaliki taatara ateae eArimatia, ghe lao sio tani kolomi Paelat va ghe ghaa Iesu ang ghe matela. Josep kateva kapuna disaepolo Iesu, me ghe aaisulia poli ghe maamatauta aJiu etoa. Paelat ghe uela va eghaaia, liuna avalua o me Josep ghe lao sio tani ghaa Iesu me ghe kasueiniela.
JOH 19:39 Me Nikodimas tee ghe mae sio. Ia, ia o taumattu ngateva ghe lao sio tani tara Iesu eleivoo. Nikodimas ghe ghaa lao sio voto masi ngusungusuaane la gheelei tale murr me aloi laghe kao aitauaala, maamataniaane erooroo kotolungaulu ghaata (34) kilogram.
JOH 19:40 Lalu ghe ghaala Iesu me lalu ghe rariaala voto masi ngusungusuaane, me lalu ghe sumuela tale masi kalio, nongina aJiu etoa laghe gheelei.
JOH 19:41 Voto ateva laghe avukala saela Iesu etana tale aikotoo, utana atingiu ta ngetana, me liengani niaikkaia ngateae ouna ia etana, karika laghe alokoi teva taumattu ta ngetana.
JOH 19:42 Me poli nau niaipanipaniaa ia tale nau manga ateva, me liengani niaikkaia ngateae kalakalangina ia, laghe alokoila Iesu tale ia o voto ateva.
JOH 20:1 Elue talaua poopooa tale aitiutiu eteva nau tale uiki, nau ghe tam pai emasina, Meri aMakdala ia ghe ssola tale liengani niaikkaia ngateae, me ghe tarala va ngeila ghe atakiri vella atu eteva tale atamani liengani niaikkaia ngateae.
JOH 20:2 Liuna avalua o me Meri ghe ilou lao sio ta Saemon Pita me lo ateva disaepolo Iesu ghe ailousiangailiia, me ghe uela etairarua va, “Ngeila sau vella Vau eteva tale liengani niaikkaia ngateae, me karika ngami kilala va eaa ngeila alokoiela!”
JOH 20:3 Liuna avalua o me Pita me mene kateva disaepolo ngilalu ghe laolao tale liu eteva.
JOH 20:4 Lalua akapa lalu ghe iilou, me kateva etairarua ghe ilou emuemuela ta Pita, me ghe laa sso rekata akasina.
JOH 20:5 Ghe tturruaala tani taatara sso, me ghe tarala kalio laghe sumuela etana, me karika ghe kupi ssola.
JOH 20:6 Vara me Saemon Pita ghe aaimuli etana ghe rekatala me ghe kupi ssola tale liengani niaikkaia ngateae me ghe tara alokoila kalio ghe asoaso.
JOH 20:7 Me lo atiulu kalio laghe sumla uruna ateva etana ghoughou ia, me ghe asoaso ppae.
JOH 20:8 Vara me ia o disaepolo ateva ghe rekata akasinala ghe kupi ssola, ghe tarala isaa o voto me ghe aikaaiaala.
JOH 20:9 Karika aloira ghe maamasaanga llo Uru ngai Manga ateva ghe auliaala va Iesu aue emene totu tale nimate.
JOH 20:10 Me disaepolo alua lalu ghe lao sio nongina laghe tokatoka,
JOH 20:11 me Meri ghe tingina ngangngala eleka tale liu eteva. Ghe ngangngala, me ghe tturruaala tani taatara sso elome tale liengani niaikkaia ngateae,
JOH 20:12 me ghe tarala ensolo alua tale usousoana ghinna lalu ghe tokatoka nongina Iesu ghe asola, kateva ta komo ghuruna, me kateva ta komo kkena.
JOH 20:13 Me lalu ghe kolomiela va, “Vause ateva, vaalua me ungangngala?” Meri ghe liula me ghe uela va, “Ngeila sau vella Vaughu eteva, me karika akilakila va eaa ngeila alokoiela.”
JOH 20:14 Ghe aauliaa llo me vara ghe kiriela, me ghe tarala Iesu ghe tiitingina, me karika ghe kilakila va Iesu etana.
JOH 20:15 Me Iesu ghe uela etana va, “Vause ateva, vaalua me ungangngala, me upaepae see?” Meri ghe annaa va tau ngai toi utana ia, ghe liula me ghe uela va, “Namu ngateva, arova io ughe ghaaiela, uauliaa va eaa ughe alokoiela me alaa ghaaia.”
JOH 20:16 Iesu ghe uela etana va, “Meri.” Ghe kiriela me ghe uela va, “Rabboni!” (Inangari nge Aramaik, malloeana va “Tisa”.)
JOH 20:17 Iesu ghe uela va, “Urou mene posoaghi, poli karika aghe sae ta Tamaghi. Lao sio me ulaa ghauliaa ta nengaghi etoa va, ‘Ngalaa saesae ta Tamaghi me Tamaimim teeia, me kapughu Goto ia me am tee kapuimmi ia.’”
JOH 20:18 Meri aMakdala ia ghe laoaa sio masi kiukiu ta disaepolo atoa, me ghe uela va, “Aghe tarala Vau eteva!” Me ghe auliaala inangari Iesu ghe auliaala etana.
JOH 20:19 Elo alaina ateva aitiutiu eteva nau tale uiki, nau disaepolo atoa laghe lao aitauaa sio, me laghe aikavati runga poli laghe maamatauta aJiu etoa, Iesu ghe rekataala me ghe tinginala elome etaira, me ghe uela va, “Luei etoka etaimim.”
JOH 20:20 Ghe aulia ngavaluela o me ghe apasungaala nimane me lo ativilau pai laghe soaiela. Disaepolo atoa laghe masimasi etinginala nau laghe tarala Vauira ateva.
JOH 20:21 Me Iesu ghe mene uela va, “Luei etoka etaimim. Nongina Tamaghi ghe sungieghila, aghi ngamene sungisungiem.”
JOH 20:22 Ghe aulia ngavaluela o, me ghe inoaa tau lao sio etaira me ghe uela va, “Am ghaa Spirit Manga ateva.
JOH 20:23 Arova am kkaluaa sesa gheeleiaaira mene katoa, aue isaa o voto aue ekapa, me arova am tam kkaluaa, isaa o voto karika aue ekapa.”
JOH 20:24 Ia o nau eteva Iesu ghe rekataala ta disaepolo atoa, Tomasi (la kolokoloa va Palue ia), kateva ta kasangaulu ghalua (12) disaepolo, karika ia.
JOH 20:25 Liuna avalua o me katoa tani disaepolo laghe uela etana va, “Ami tarala Vau eteva!” Me Tomasi ghe uela va, “Arova atani tara liu nili ta nimane, me atuli liu nili ta nimane tale vuuvuu nimaghi, me aposo lo ativilau pai laghe soaiela, aue avira mene aikaaiaa.”
JOH 20:26 Ghaitu (7) nau ghe lange sio me disaepolo atoa laghe mene tokatoka tale ale ateva, ila me Tomasi, me laghe aaikavati runga, me Iesu ghe tinginala elome etaira me ghe uela va, “Luei etoka etaimim.”
JOH 20:27 Me ghe uela ta Tomasi va, “Posola toko, me utara nimaghi. Ssuaa mae sio nimam, me uposo lo ativilau pai laghe soaiela etaghi. Erau mene ghalua nannaam, unim aiesoaa.”
JOH 20:28 Tomasi ghe uela etana va, “Vaughu io me kapughu Goto io!”
JOH 20:29 Me Iesu ghe uela etana va, “Poli angu taraieghila, uaaiesoaa. Niarangise ta lo atoa karika la taatara, me la nim aaiesoaa.”
JOH 20:30 Iesu ghe gheleila oroi mene kasina niaimatoongana ta mataira disaepolo atoa, me karika aghe pitila tale ia oia vuku eteva.
JOH 20:31 Me llo oia aghe pitila va am aiesoaa etana va Iesu Mesaea ia, me Natuna ia God, me nau am aiesoaa, aue am ghaa maulue tale ararina ateae.
JOH 21:1 Vara me Iesu ghe mene rekataala ta kapuna disaepolo atoa tale manu talia ngateae eTaiberias. Ghe rekataala etaira avalue toko va:
JOH 21:2 Saemon Pita, Tomasi (la kolokoloa va Palue ia), me Nataniel aKena ia ta pai nge Galilii, me natuna taita alua Sebedi, me mene ghalua tana disaepolo laghe mae aitauaa sio.
JOH 21:3 Me Pita ghe uela etaira va, “Aghoa luku.” Me laghe uela etana va, “Ami usio.” Liuna avalua o me laghe saesaela tale paanaka ateva, me laghe ghoala tani luku, me ia o voo ngateva, karika laghe lukula righi kko.
JOH 21:4 Elue talaua poopooa me laghe tarala Iesu ghe tiitingina elosamarra, me karika laghe tara kilaiela.
JOH 21:5 Ghe ue ghoa etaira va, “Kapughu aliki etoa, am ghaala righi kko?” Me laghe ue sso va, “Karika.”
JOH 21:6 Ghe uela etaira va, “Am velu uenaimim uvena ateae tale pai muenna ativilau tale olimoim paanaka ateva, me aue am ghaa righi kko.” Nau laghe gheleila isaa o voto karika ngila ghe rooroo tani ae uvena ateae, poli kko ghe oroiannaaili ila.
JOH 21:7 Me lo ateva disaepolo Iesu ghe ailousieiniaaili ghe uela ta Pita va, “Vau eteva okae!” Nau eteva Saemon Pita ghe kilala va Iesu okae, ghe mene asaela unna aiaasae ngeleka ateva (poli ghe ghaa velu elokoiela) me ghe aoso velu siola tapaa manu.
JOH 21:8 Me mene katoa etaira tana disaepolo laghe aaimuli tale paanaka ateva, laghe aeae uvena ateae pasu ia tale kko. Karika masau ila elae, ghe rooroo kateva ai (100) mita nonga.
JOH 21:9 Nau eteva laghe sokolaala, me laghe tarala kura ateae me kko etoa laghe asoaso etana me verete.
JOH 21:10 Me Iesu ghe uela etaira va, “Am ghaa mae sio righi kko avirina am lukula.”
JOH 21:11 Saemon Pita ghe saesaela me ghe ae alokoi saela uvena ateae elae, pasu ia tale kko namuu, ghe roola kateva ai ghalimangaulu kotolu (153). Arongona ta oroi kko me uvena ateae karika ghe marala.
JOH 21:12 Iesu ghe uela etaira va, “Am mae namanama.” Disaepolo atoa laghe anna tani kolomia va ia see, me karika teva ghe rooroo tani ue va ekolomia, poli laghe kilakila va ia Vau eteva.
JOH 21:13 Iesu ghe lao sio tale kura ateae me ghe suraki saela verete me ghe tau lao sio etaira. Me ghe ghelei evalue tee lao o tale kko.
JOH 21:14 Aiaakotonna ateva o nau Iesu ghe rekataala ta disaepolo atoa nau eteva ghe totula tale nimate.
JOH 21:15 Nau eteva laghe ruula tani namanama me Iesu ghe uela ta Pita va, “Saemon natuna io Jon, tani koronna va uailousieinaghi? Me ailousiaam etaghi elaulau mene katoa disaepolo?” Me Pita ghe uela va, “Ue, Vau eteva, ukilakila va aghailousieinio.” Iesu ghe uela etana va, “Uangini kieghi lutu sipsipi etoa.”
JOH 21:16 Me Iesu ghe mene uela etana va, “Saemon natuna io Jon, koronnaaili va uailousieinaghi?” Me Pita ghe liula me ghe uela va, “Ue, Vau eteva, io ukilakila va aghailousieinio.” Me Iesu ghe uela etana va, “Uaitaraa kieghi sipsipi.”
JOH 21:17 Aiaakotonna ta Iesu ghe mene uela etana va, “Saemon natuna io Jon, uailousieinaghi?” Pita ghe tam masimasila poli ghe mene kolomiela aiaakotonnaata ateva va koronna va eaielousiaa Iesu. Pita ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, ukilakila akapa voto, me ukilakila va aghaailousieinio.” Iesu ghe uela etana va, “Uangini kieghi sipsipi.
JOH 21:18 Aghaaulia ngakoronna etam va nau eteva aliki taita io, uaaitiitiio, me ulaolao nongina aloannaam, me nau utaita namuu, aue ussuaa sae nimam, me kateva ppae aue eaitiitiio, me ekatulainio lao nongina utam aloanna tani lao.”
JOH 21:19 Iesu ghe aaulia ngavalua o tani apasunga ase nimate ateva Pita aue ghaaia tani tau sae God. Vara me Iesu ghe uela ta Pita va, “Uaimuli teeieghi!”
JOH 21:20 Pita ghe kiriela me ghe tarala lo ateva disaepolo Iesu ghe ailousieinia ghe aimuli teeilalua. (Ia, ia o ghe tani vaavalaa lao ta Iesu nau laghe namanama me ghe ue va, “Vau eteva, see aue etauo lao ta nimaira tau ngai ssateem atoa?”)
JOH 21:21 Nau Pita ghe taraie lao sio me ghe kolomila Iesu va, “Vau eteva, vaalua ta ierai o?”
JOH 21:22 Iesu ghe liula me ghe uela va, “Arova aghanna va ghele tokatoka me aghele mene kiriaa mae, vaalua ta ngetam? Unim aimuli teeieghi.”
JOH 21:23 Poli isaa o inangari me kiukiu ghe kasu ekapa seela ta tue me nenga atoa va ia o lo ateva disaepolo karika aue emate. O me Iesu karika va ghe uela va karika aue emate, ta ghe nim ue va, “Arova aghanna va ghele tokatoka me aghele kiriaa mae, vaalua ta ngetam?”
JOH 21:24 Ia o disaepolo ateva, ia oia eaaulia ngaotu isaa o voto me ghe piti elokoila. Ami kilakila va inangarina koronna.
JOH 21:25 Iesu ghe gheleila mene oroieili voto. Aghannaa va arova la ghele piti kateva kateva tale vuku, aue karika righi voto tale kosa ateva oia tani alokoi isaa o vuku.
ACT 1:1 Tiopilus, tale lo ateva to vuku aghe piti ekasinaiela, aghe auliaala niuungu Iesu ghe tiuaala tani ghelei me tani apasunga,
ACT 1:2 nau ghe ruula tani aippooaa tee kapuna apostolo atoa ia o ghe suitoongainilala, me tale sarasarakaniaane Spirit Manga ateva ghe auliaa tau lao sio vaalua la uungu me ghe ghaala nau eteva ghe oghi saela epona liu.
ACT 1:3 Emuli tale nimmarikana ghe ghaala, ghe apasungaala oroieili voto tani apasunga va ia maulue ia ta ila o apostolo atoa. Ghe kaurekatila etaira ghe roola ghaatingaulu (40) nau, me tani auliaa ararimangalina ateva God.
ACT 1:4 Kateva nau laghe namanama aitauaa me ghe uela etaira va, “Karika am mene kasu vuli mua eJerusalem. Am toi kateva voto Tamaghi ghe aulieiniela tale inangari nialokoi va aue enim tau aatu etaimim, ia o aghe aulieiniela.
ACT 1:5 Jon ghe aasuu taumattu tale manu, me karika masau me aue am ghaa niaasuu tale Spirit Manga ateva.”
ACT 1:6 Nau laghe velu eitauaala me laghe kolomiela va, “Vau eteva, tale isaa oia nau erooroo va umene asaesae arariira ateae aIsraeli etoa?”
ACT 1:7 Ghe uela etaira va, “Karika uunguaaimim tani kila nau Tamaghi ghe atokala tale sarasarakaniaane.
ACT 1:8 Me am, aue am ghaa sarasarakana nau Spirit Manga ateva emae etaimim, me saa llo am ghe tarala me nongola, aue am laa ppooaa tale masaliki taatara eJerusalem, tale provinsi eteva eJiudia, eSameria me tale kosa akapa ateva.”
ACT 1:9 Nau ghe ruula tani auliaa llo me God ghe ghaaie saela epona liu emua ta mataira, me urukookoo ateva ghe aisulieiniela tale taataraira.
ACT 1:10 Nau laghe taatara usiusie sae elomarase nongina ghe laa saesae, arovaeaata ta taumattu ngalua lalu ghe aasae kalio usousoana lalu ghe kaurekatila me lalu ghe tingina teeilala.
ACT 1:11 Me lalu ghe uela va, “Taumattu nge Galilii etoa, vaalua me am tingina taatara sae elomarase? Ia o Iesu God ange ghaaie saela epona liu aue emene oghi sio nongina ngam taraiela elaa saesae.”
ACT 1:12 Nau ensolo alua lalu ghe kasula, laghe oghi sio mae eJerusalem ta laghe laa sae kasu tale motouru eteva la aseasea va eOliv, maamasauaane erooroo kasukasuaaira ta sambati.
ACT 1:13 Nau laghe rekatala, laghe saela tale ale ngepona atiulu nongina laghe tokatoka. Lo atoa laghe mae sio, Pita, Jon, Jeimis me Andru me Pilip, Tomas, Batolomiu, Matiu, Jeimis natuna ia Alpeas, me Saemon laghe aseasea va Selot ia, me Jiudas natuna ia Jeimis.
ACT 1:14 Ila me vause atoa, me Meri kinna ia Iesu, me tuena atoa me nengane atoa Iesu, laghe maemae aitauaa nonga tani looloo sae.
ACT 1:15 Tale isaa o nau Pita ghe tingina saela elome ta lo atoa laghe aaiesoaa, ila akapaaili erooroo kateva ai me ghaluengaulu (120).
ACT 1:16 Ghe uela va, “Tueghi me nengaghi etoa, Spirit Manga ateva ghe auliaala emua arau ta paane Deivit va Jiudas aue emuemuaa lo atoa aue la laa kune Iesu. Isaa o inangari Uru ngai Manga ateva ghe tani lutu ekoronnala.
ACT 1:17 Poli Iesu ghe suitoongainiela tani uungu teeita, Jiudas ia kateva elome etaita.”
ACT 1:18 (Ia o taumattu ngateva ghe ghaala aipolipoli tale sesa gheeleiaane me ghe polila kosa ateva, ghe katuula ghe akasa ngamateala, me kovane ateva ghe tapolakala, me tinena ghe ghoa mae eleka.
ACT 1:19 Ila akapa eJerusalem laghe nongola me laghe asela voto ateva o tale inangari tanganueira va Akeldama, malloeana va “Kosa ateva rae etana”.)
ACT 1:20 Pita ghe uela va, “Laghe pitila tale vuku eteva ta Sams va, “‘Alena ateva aue enim toka me karika teva tani toka etana’ me, “‘Liuna ateva tani muemuaa niuungu kateva ppae aue eghaaia.’
ACT 1:21 Liuna avalua o me ita tara teva taumattu ghe kasukasu teeita nau ekapa atoa nau Vau eteva Iesu ghe tokatoka teeita,
ACT 1:22 etiitiuaa nau Jon ghe aasuu me ghe laa ghaa sio nau God ghe ghaa saela Iesu epona liu. Ita ghaa teva ghe tani tarala isaa o voto me tottotuaane Iesu.”
ACT 1:23 Laghe asela ghalua taumattu, Josep laghe aseasea va Barsabas, me laghe asease teeia va Jastas, me mene kateva taumattu, Mataeasi etana.
ACT 1:24 Me laghe looloo saela, laghe uela va, “Vau ngepona ateva, io ukilakila akapa urunguitaniira taumattu ngatoa, uapasunga va see etairarua ughe suitoongainiela va
ACT 1:25 eghaa niuungu eteva va eapostolo me eghaa niuungu eteva Jiudas ghe katuu vuluela tani lao nongina aue elao.”
ACT 1:26 Laghe kaaila voto aluepai eaimatoonga arariirarua aluae. Nau laghe senusenuaala, ararina ateae Mataeasi ghe katuu ekasinala, me ie tee ghe lao aitauaa tee sio kasangaulu kateva apostolo.
ACT 2:1 Ghe ghaala nau ta Pentikos, taumattu ngatoa laghe aaikaaiaa, ila akapa laghe mae sio tani velu eitauaa tale kateva voto.
ACT 2:2 Katengaata nonga ta laghe nongola niaangari eteva arova paka kuukuu eteva, ghe sio mae epona liu me ghe pasula elome tale ale ateva.
ACT 2:3 Laghe tarala lo ateva ghe sio mae arova kura ataata ateae, me ghe polaie seela nonginaaili ramuramuti paa atoa, me ghe tokala epona ta kateva kateva etaira.
ACT 2:4 Laghe pasula tale Spirit Manga ateva, me laghe tiuaala tani aippooaa tale asease nisama karika samasama tanganueira, ta Spirit Manga ateva ghe tau lao sio.
ACT 2:5 Tale ia o nau eteva oroi aJiu etoa laghe aaiesoaa ta God, laghe mae akapa see sio tale kosa akapa ateva tani velu eitauaa eJerusalem.
ACT 2:6 Nau laghe nongola mangalia ateva, laghe mae sio tani velu eitauaa, me laghe soghila tani nongo inangari tanganueira, disaepolo atoa laghe aauliaa.
ACT 2:7 Mataira ghe otila me laghe kolomila va, “Taumattu ngatoa oia la aippooaa ila akapa laghe mae sio eGalilii.
ACT 2:8 Vaalua me kateva kateva etaita ita nongonongo kila inangari tanganueita?
ACT 2:9 Ita taumattu tale Patia, Midia, Elam, me taumattu nge Mesopoteimia, Jiudia, Kapadosia, Pontus me Eisia,
ACT 2:10 Prigia me Pampilia, Ijip, me katoa laghe mae sio tale kasina masaliki eLibia kalakalangina tale masaliki eteae eSaerini, me katoa laghe mae sio eRom,
ACT 2:11 ita aJiu etoa me lo atoa ghavirina laghe mene aiesoaa teeitala, aKrit me aArabia, ita akapa ngita nongola kinatama voto ateva God nge gheleila nau ngila ppooaala tale inangari tanganueita.”
ACT 2:12 Laghe soghila me aloira ghe kapaala me laghe aikolomieinila va, “Sa malloeana llo oia?”
ACT 2:13 Katoa laghe aanamisainila tani ue va, “La ropila manu eteva sarasarakana ia.”
ACT 2:14 Pita ghe tingina aitauaa teela kasangaulu kateva (11) apostolo, ghe sama anamuula me ghe uela va, “Am aJiu etoa me lo atoa am tokatoka eJerusalem, am nongo amasina inangari aghauliaa.
ACT 2:15 Taumattu oia karika la ropila nongina am aauliaa. Elue talaua arau oia ta 9 kilok.
ACT 2:16 Isaa oia voto am taatara, propet Joel ang ghe aulia ngalokoila,
ACT 2:17 ghe uela va, “‘God eue va, Airuuruu tale kosa ateva, aue atau sio kapughu Spirit Manga ateva tale taumattu ngatoa. Natuimim taita atoa me vause atoa aue la aulia ngaotu inangarighi. Aliki taita atoa aue la tara nitaatara, me taita namu ngatoa aue la asoasopoi.
ACT 2:18 Me kapughu tau ngai uungu etoa, taita ila me vause ila, aue atau sio tee Spirit Manga ateva etaira, me aue la aulia ngaotu inangarighi.
ACT 2:19 Aghi aue aghapasunga aimatootoongana elomarase me epona tale kosa ateva, rae, kura ateae, me paka asu eteva.
ACT 2:20 Sinaka ateva aue saurrom, ulana ateva aue eraeraeana, me auena kinatama nau eteva emae, ia o nau eteva, aue aghi Vau ngepona ateva aue enaughi ia.
ACT 2:21 Me lo atoa la kolo tau ararina ateae Vau ngepona ateva aue la saanga.’”
ACT 2:22 Pita ghe mene uela va, “Israeli etoa, am nongo. Iesu aNasareti ia God ghe sungie mae sio etaimim, ghe gheleila paka mirikol me aimatootoongana elome etaimim tani apasunga etaimim va ia ghe kasula ta God. Am akapa am kilakila isaa oia voto.
ACT 2:23 Ia o taumattu ngateva emua arau God ghe kilaiela me ghe loela tani taue sio etaimim, am me ssa taumattu ngatoa am ghe uvi emateala tale aikotoo.
ACT 2:24 God ang ghe totuela tale mammarikana nimate ateae, poli nimate ateae karika righi sarasarakaniaane tani poso aoghia.
ACT 2:25 Deivit ghe pitila va Mesaea ghe auliaala va, “‘Aghe taatara Vau ngepona ateva emua ta ngetaghi tale nau ekapa atoa, poli ia etokatoka tale pai muenna ativilau etaghi, me karika arooroo tani katuu.
ACT 2:26 Liuna avalua o me urunguitanighi eteva emasimasi me paaghi eteva ekkinari tau sae ararina ateae, me vaulanighi eteva aue etoka tale voto anannaa va aue aghaa maulue etana.
ACT 2:27 Poli io karika urooroo tani tau velueghi va alao tanganueira matena atoa, me karika aue utau velu kapum taumattu manga va emauu.
ACT 2:28 Ughe apasungaala va aue amene sakesake, me tokatokaam teeieghi aue eapasueghi tale nimasimasi.’
ACT 2:29 “Tueghi me nengaghi etoa, aghi aghaaulia ngakorokoronganaaili etaimim va, tuvuita ateva ta Deivit ghe matela, laghe kaieiniela, me liuna ateva, etokatoka teeita tale isaa oia nau.
ACT 2:30 Ia propete ia, me God ghe gheleila kinatama inangari nialokoi eteva va teva tuvuna aue ekingi nongina ia.
ACT 2:31 Me ia ghe taatara lao sio emua, me ghe auliaala tottotuaane Mesaea, poli karika ghe tau veluela va ghe aso tanganueira matena atoa, me vilikina karika ghe mauula tale liu.
ACT 2:32 Ia o Iesu, God ghe totuela tale nimate, ami oia ami ghe taraiela, me ami aaulia ngaotua.
ACT 2:33 God ghe asaesaeala tani toka tale pai muenna ativilau, me ghe tau sio mae Spirit Manga ateva nongina ghe auliaala tale inangari nialokoi. Me Iesu ghe tau sio mae Spirit Manga ateva etaimami, ghaine am taataraia me am nongonongoa.
ACT 2:34 Poli Deivit karika ghe saela epona liu, me ghe uela va, “‘Vau ngepona ateva ghe uela ta kapughu Vau eteva va, “Toka siola tale pai muenna ativilau
ACT 2:35 lomosi ta aghatoka sio lo atoa la sessa teeio euu, me uatingina saoaa kkem etaira.”’
ACT 2:36 “Liuna avalua o me Israeli ekapa atoa am tani kila amasina va ia o taumattu ngateva am ghe avukalaie saela tale aikotoo, Iesu etana, God ghe gheleiela va Vau ia me Mesaea ia.”
ACT 2:37 Nau laghe nongola inangarina Pita ghe ppooaala, ghe pasala urunguitaniira me laghe uela ta Pita me mene katoa apostolo va, “Kapumami etoa, sa ateva ami gheleia?”
ACT 2:38 Pita ghe liula etaira me ghe uela va, “Am nna ngaioghioghiaa, me am ghaa niaasuu tale ararina ateae Iesu Karisto, me kaluimim ssavoto aue ekapa, me God aue etau aatu Spirit Manga ateva etaimim.
ACT 2:39 Inangari nialokoi uneimim me natuimim atoa me taumattu ngeleka atoa, lo akapa atoa oia Vau ngepona ateva kapuita Goto ia aue ekolola.”
ACT 2:40 Oroieili inangari Pita ghe aulia ngasarasarakanaailiila etaira tani ue va, “Am asaangiem tale vituu eteva oia sesa ia.”
ACT 2:41 Lo atoa laghe aikaaiaala inangari laghe ghaala niaasuu, ghe roola kotolu airari (3,000) taumattu taita me vause tale ia o nau eteva.
ACT 2:42 Nau ekapa atoa tau ngaikaaia ngatoa laghe veluvelu eitauaa tee apostolo atoa, me laghe nongonongo me laghe taatara voto apostolo atoa laghe aapasunga, me laghe namanama, me laghe looloo sae aitauaa.
ACT 2:43 Ila akapa laghe taatara sarasarakaniaane God tale mirikol me aimatootoongana apostolo atoa laghe gheelei, liuna avalua o me laghe oneoneaa God.
ACT 2:44 Me ghe kateva nonga ilala, me laghe aaitauaa peiira.
ACT 2:45 Laghe tautau velu kasina kosa me peiira laghe polipoli me viliki veu laghe kookoitaa ta lo atoa laghe tuutukuna tale kasina voto.
ACT 2:46 Nau ekapa atoa laghe veluvelu eitauaa tale ale ngeleka atiulu tale ale manga, me laghe aaikasuaa see elome tale paa ngaleira tani namanama me laghe masimasi eitauaa,
ACT 2:47 laghe tautau sae ararina ateae God, me taumattu ngatoa laghe oneoneainila. Me tale nau ekapa atoa Vau ngepona ateva ghe mene tautau sso ouna taumattu ghe aasaangi, tani lao aitauaa tee lo atoa akasina.
ACT 3:1 Kateva nau Pita me Jon lalu ghe laa saesae tale ale manga ateva tani looloo sae ta 3 kilok elo alai, nau nilooloo sae.
ACT 3:2 Taumattu ngateva, ghe lutu etangorengorenala, laghe sausaue sae tale atamani ale manga ateva la ghaseasea va Masi Taataraane. Laghe aatokaia nau ekapa atoa tani loo viliki veu tale taumattu ghe kupikupi sso tale ale manga ateva.
ACT 3:3 Nau ghe tarala Pita me Jon ta lalu ghe mae sosso tale ale manga ateva, ghe looloo viliki veu etairarua.
ACT 3:4 Pita ghe tara sossolainiela, me tee Jon, me Pita ghe uela etana va, “Utaraiengalue mae.”
ACT 3:5 Nau ghe taatarailalua ghe annaa va ghe ghaa righi voto etairarua.
ACT 3:6 Me Pita ghe uela etana va, “Karika righi viliki veu etaghi. Voto auunusi aue atau aatu etam. Tale ararina nonga ateae Iesu Karisto aNasareti ia aghaauliaa etam va, tingina saela me ukasukasu.”
ACT 3:7 Pita ghe kunela nimana muenna atelange me ghe kune atinginaie saela me katengaata nonga ta kkena me kunikuni kkena ghe sarasarakanala.
ACT 3:8 Ghe aosola me ghe tingina saela me ang ghe kasukasu, ghe kupi eitauaa tee ssola taita alua tale ale manga ateva, ghe aoaoso me ghe kakkaua sae ararina ateae God.
ACT 3:9 Nau taumattu ngatoa laghe taraiela ta ghe kasukasula me ghe kakkaua ararina ateae God,
ACT 3:10 laghe kilaiela va ia oia taita ateva ghe tokatoka nonga tale atamani ale manga ateva la ghaseasea va Masi Taataraane tani loo viliki veu, laghe soghiaala tani taraia va ghe kasukasula.
ACT 3:11 Nau laghe nongola kiukiuna tangorengorena ateva va ang ghe kasukasula, ila akapaaili taumattu ngatoa laghe lao sio tani taraia elome tale ale manga ateva tale varanda ngateva laghe asease va Solomon etana. Ghe kunekune atingina ta taita alua tale ale manga ateva.
ACT 3:12 Nau Pita ghe tara avaluela o, ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Am Israeli etoa, vaalua me am mammanuena voto oia elutula, me vaalua me am taatara sossolainangalua? Am nannaa va taumattu ngateva oia emasinala tale sarasarakaniaangalua o masi tokatokaangalua?
ACT 3:13 Kapuira Goto ateva Abraham, Aisiki me Jekop, kapuira Goto ateva tuvuita ia, ia ghe asaesaela ararina ateae kapuna tau ngai nongonongo anna ateva ta Iesu. Am ghe tauela ta aRom atoa va la uvi ematea, me am ghe ratiela va ia king ia emua ta Paelat, arongona ta Paelat ghe kilala va Iesu karika righi sesa gheegheleiaane.
ACT 3:14 Iesu raarangisana ia me ghulughuluena ia, me am, am ghe ratiela, me am ghe aloannala va tau ngai uvii emate ateva etoka.
ACT 3:15 Lo ateva etautau mae maulue, am ghe uvi emateala, me God ghe totuela tale nimate. Angalua oia angalu ghe taraiela ta mataingalua me angalu aaulieinia etaimim.
ACT 3:16 Tale niaikaaiaa ta ararina ateae Iesu, taumattu ngateva am taataraia me am kilakilaia, ange korokoronganala. Lo ateva o niaikaaiaa ta Iesu ghe ghelei emasina akapaailiela tale taataraimim.
ACT 3:17 “Me anga kilaiemla, tueghi me nengaghi etoa, va voto am me kapuim namu ngatoa am ghe gheelei karika am ghe aalomasaanga tee.
ACT 3:18 Aviri am ghe gheleila, me God ang ghe kila vella emua arau sa ateva auena elutu. Kapuna propete atoa laghe aulia ngamuemue alokoila va Mesaea aue emae ghaa nimmarikana.
ACT 3:19 Am aikolikoliaa me am nna ngaioghioghiaa tale kaluimim ssavoto, me God aue ekkaluaa, me esei velu kaluimim ssavoto.
ACT 3:20 Me Vau ngepona ateva aue etau aatu nau tani mene akorokorongana maamauluaaimim, me aue emene suu Mesaea, eghe suimatoongainiela tani sausiem, Iesu etana.
ACT 3:21 Ia etani toka epona liu lomosina ta emene oghi sio tani mene ghelei eouna voto akapaaili. Ghe auliaala ta propet manga atoa emua arau.
ACT 3:22 Llo Moses ghe auliaala va, ‘Vau eteva kapuimim Goto ateva aue etau mae teva propete aue enongina ghe atinginaieghi saela, elome ta ngetaimim. Nau propete ateva emae, am rooroo tani nongo usilainia, me am ghelei voto eauliaa.
ACT 3:23 Arova see atoa la tam nongo usilaa voto eauliaa aue God etturuu vella elome ta kapuna atoa.’
ACT 3:24 “Etiitiuaa ta Samuel me elaolao ta mene katoa propete, laghe aulia ngaotu teela isaa oia nau.
ACT 3:25 Am natuira iem propete atoa, me tale niaippooa ngaitaua ngateva God ghe gheleiela ta tuvuimim atoa nau ghe uela ta Abraham va, ‘Ta tuvum ateva isaa akapaaili taumattu tale kosa ateva aue la ghaa niarangise.’
ACT 3:26 Nau eteva God ghe atingina saela kapuna tau ngai nongonongo anna ateva, ghe sungi ekasinaie mae sio etaimim tani arangiseiem me tani ghelei eoghiem tale gheeleiaaimim sesa.”
ACT 4:1 Pita me Jon karika lalu ghe ruu tani aippooaa tee taumattu ngatoa, me pristi etoa, me namu ngateva ghe aaitoiaa polisi etoa tale ale manga ateva, me Sadiusi etoa laghe rekatala.
ACT 4:2 Laghe kilakila va lalu ghe aauliaa ta taumattu ngatoa me aapasunga va Iesu ang ghe totula tale nimate, me ila akapa taumattu ngatoa ngila ghe matela ila tee aue la totu. Liuna avalua o me ghe sessaieiliila etairarua.
ACT 4:3 Me laghe kuneilaluela tani laoainilalua tale niaisakei. Poli ang ghe elo alaila, laghe atokailalua ssola tale ale mata voovoo, me laghe toi ta ghe pai sae ta mene kateva nau.
ACT 4:4 Oroiannaaili ila lo atoa laghe nongola me laghe aikaaiaala ta Iesu, me lo atoa taita laghe aikaaiaala erooroo ghalima airari (5,000).
ACT 4:5 Ghe paila ta mene kateva nau, tau ngai toitoi etoa, namu ngatoa me tau ngai aapasunga atoa tale inangari nipaopao laghe velu eitauaala eJerusalem.
ACT 4:6 Annas, namuu ia ta pristi etoa, ghe toka teeilala. Ila me Kaeapas, me Jon, Aleksanda, me mene katoa taumattu mangalina ila Annas, laghe toka teeilala.
ACT 4:7 Laghe atinginala Pita me Jon emua etaira, me laghe kolomilaluela va, “See ghe tau aatu sio sarasarakana etaimalua tani ghelei isaa oia voto? Me ta see ararina ateae amalu gheeghelei isaa o voto?”
ACT 4:8 Spirit Manga ateva ghe pasula ta Pita me ghe uela etaira va, “Am tau ngai toitoi me namuu nge Israeli etoa,
ACT 4:9 ngam aloanna tani kolomiengalua ghaine poli angalu ghe gheleila masi niuungu ta tangorengorena ateva, me am aloanna tee tani kila va vaalua taumattu ngateva ghe masinala.
ACT 4:10 Me isaa oia am me Israeli ekapa atoa am rooroo tani kila va tale ararina ateae Iesu Karisto aNasareti ia, am ghe avukalaie saela tale aikotoo, me God ghe totuela tale nimate, ia ghele gheleila me ia o taumattu ngateva ghele masinala, me ange tinginala emua etaimim.
ACT 4:11 Ia Iesu, ‘Atu eteva am tau ngai atulu ale atoa am ghe uela va sesa ia me am ghe ratiela, ia ghe aitiutiula tale atu ekapa atoa tani suei ale ateva.’
ACT 4:12 Karika teva taumattu erooroo tani mene asaangita, karika poi. Nim ararina ateae nonga Iesu taumattu ngatoa tale kosa ateva oia ita rooroo tani saanga.”
ACT 4:13 Namu ngatoa laghe kilakila va Pita me Jon karika lalu ghe sikulula, nim taumattu ilalua, me laghe taatara ta karika ghe moimoilalua. Liuna avalua o me laghe soghiaala tani tara, me laghe kilala va lalu ghe toka teela Iesu.
ACT 4:14 Me laghe tarala ia o taumattu ngateva, vilikina ghe masinala, ghe tiitingina eitauaa teeilalua, liuna avalua o me ghe karikala righi inangariira tani liu etairarua.
ACT 4:15 Isaa avalua o me namu ngatoa laghe uela etairotolu va lotolu kupi vulu ghoa kansolo atoa. Nau angilotolu ghe kupi ghoala, laghe aaikolomi va,
ACT 4:16 “Vaalua aue ita ghelei taita alua oia? Ngilalu ghele gheleila kateva ppae ase niaimatootoongana, me taumattu ngakapa atoa eJerusalem angila ghele kilaiela, ita tee karika poi ita rooroo tani ue va kamena.
ACT 4:17 Me inangari erau namungaili va elao akapa see ta taumattu ngatoa. Liuna avalua o me ita aulia ngasarasarakana etairarua va lalu rau mene ppooaa tale ararina ateae ia o taumattu ngateva tale mene katoa tana taumattu.”
ACT 4:18 Emulina laghe kololaluela, me laghe paolaluela va lalu rau mene ppooaa me apasunga tale ararina ateae Iesu.
ACT 4:19 Pita me Jon lalu ghe liula me lalu ghe uela va, “Vaalua, emaamasina ta matane God tani nongo usilaa inangariimim me karika va inangarina God? Am tani laa anna ngamasina.
ACT 4:20 Karika aue angalu rooroo tani matuaa, angalu tani aulia ngakapa voto angalu ghe tarala me angalu ghe nongola.”
ACT 4:21 Kansolo atoa laghe mene tau lao sio inangari sarasarakana etairarua, me laghe sungi velulaluela, poli laghe maamatauta taumattu ngatoa. Ila akapa taumattu ngatoa laghe nnaala voto ateva oia God ghe gheleiela, me laghe tautau sae ararina ateae God. Liuna avalua o me karika righi salaira kansolo atoa tani ghelei teeilalua.
ACT 4:22 Ia o taumattu ngateva lalu ghe gheleila niaimatoonga etana me ghe masinala, anna ninamanama ang ghe laula ghaatingaulu (40).
ACT 4:23 Kansolo atoa laghe tau vella Pita me Jon me lalu ghe oghi lao sio ta mene katoa tau ngaiesoaa, me lalu ghe aulia ngakapaailiila inangariira namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa laghe auliaala etairarua.
ACT 4:24 Nau laghe nongola, me nannaaira ghe kateva nongala me laghe kakkauaa sae tale kaluira nilooloo sae ta God va, “Vau palepale, ughe gheleila eunaakookoo me kosa ateva me manu etoa me isaa akapaaili voto etokatoka etana.
ACT 4:25 Emua arau kapum Spirit Manga ateva ghe tau lao sio inangari eteva ta tuvuimami eteva, ia o kapum tau ngai uungu ia ta Deivit, me Deivit ghe uela va, “‘Vaalua me tau ngeleka atoa esessaieiliila? Vaalua me taumattu ngatoa la loeloe asease salana atoa, me karika God etautau vella va la ghelei?
ACT 4:26 Kingi etoa tale kosa akapa ateva la ghaimonomonosiaa tani aiuvii me namu ngatoa la veluvelu eitauaa tani tau sio Vau ngepona ateva me tani tau sio kapuna Mesaea ngateva.’
ACT 4:27 Koronnaaili Herot me Pontius Paelat me katoa tau ngeleka me Israeli etoa, laghe velu eitauaala tale ia o masaliki taatara ateae tani loe Iesu tani uvi ematea, ia o kapum tau ngai uungu eteva manga ia ughe suitoongainiela va ia Mesaea ia.
ACT 4:28 Nau laghe gheleila isaa o voto laghe nim aimulisi teela nannaam me aloaloannaam. Tale sarasarakaniaam emua arau ughe suimatoongaala va isaa o voto aue elutu.
ACT 4:29 Me ghaine, Vau eteva, urooroo tani annaa inangari isaa o laghe gheelei tani amatautuemami, me usausiemami kapum tau ngai uungu etoa, me ami rooroo tani ppooa ngasarasarakana inangarim me karika ami mene matautu.
ACT 4:30 Me urooroo tani saoaa nimam ta tau sessa atoa tani gheleila me la mene masina, me urooroo tani ghelei asease aimatoonga me mirikolo tale ararina ateae Iesu, ia kapum tau ngai uungu eteva manga ia.”
ACT 4:31 Nau eteva laghe ruula tani looloo sae, ale ateva laghe velu eitauaala etana ghe aisiisiaala, me laghe pasula tale Spirit Manga ateva, me laghe ppooa ngaotula inangarina God. Laghe aippooa ngasarasarakana me karika laghe maamatautu.
ACT 4:32 Ila akapa tau ngaiesoa ngatoa laghe kateva nonga ilala tale ninanna me nialoanna. Karika teva taumattu ghe ue va peina kanna nonga. Karika, isaa akapaaili voto laghe aitauaa elome etaira.
ACT 4:33 Tale kinatama sarasarakana atoa, apostolo atoa laghe aulia ngaotula tottotuaane Vau eteva Iesu. Me oroieili maamasinaane God ghe tokala etaira akapa,
ACT 4:34 me karika teva taumattu elome ta ngetaira ghe tuutukuna tale inana me voto. Kasina taumattu kosaira me aleira laghe tau lao sio va la poli. Nau eteva laghe polipoli, isaa o viliki veu laghe ghaaghaa laghe laolaoa
ACT 4:35 ta apostolo atoa, me apostolo atoa laghe aikoita ta lo atoa laghe tuutukuna tale kasina voto.
ACT 4:36 Kateva taumattu tale ararimangalina ateva Livae, ararina ateae ta Josep, ghe lutula tale patunganua ateva eSaeprasi me ghe tokatoka eJerusalem, apostolo atoa laghe kolokolo Banabas etana (malloeana va tau ngai sausia ia tale masi ninannaa),
ACT 4:37 ghe taula tuku kosane ateva me laghe poliela, me ghe ghaala viliki veu me ghe laoaa sio ta apostolo atoa.
ACT 5:1 Taita ateva ararina ateae ta Ananaeas me vausenna ateva ta Sapaera, lalu ghe tau vella tuku kosairarua ateva laghe poliela.
ACT 5:2 Ananaeas me vausenna ateva lalu ghe ghaa oghila kasina viliki veu. Ananaeas ghe laoaa sio nonga kasina viliki veu ta apostolo atoa.
ACT 5:3 Vara me Pita ghe uela ta Ananaeas va, “Vaalua me utau vella Satana eapasula urunguitanim ateva me angu kamela Spirit Manga ateva, me angu ghaa oghila kasina aipolipoli tale kosa ateva?
ACT 5:4 Nau ghe asoaso kosami ia, ughe ghelei aloannaam etana, me nau ughe aitaueiniela me laghe poliela, viliki veu ghe unem. Me vaalua me ughe aloannala tani mene ghelei evalua o? Karika ukamekame nonga taumattu ngatoa, ta ukamekame tee God.”
ACT 5:5 Nau Ananaeas ghe nongola, ghe matela me ghe katuula. Kinatama nimatautu ghe ghaala taumattu ngatoa laghe nongola sa ateva ghe lutula.
ACT 5:6 Vara me aliki taita atoa laghe kupi sso mae me laghe ghiisainiela me laghe sauela, me laghe lao sio tani kaieinia.
ACT 5:7 Koti erooroo kotolu aoa ghe lange sio me vausenna ateva ghe kupi ssola. Karika ghe kilala sa ateva ang ghe lutula.
ACT 5:8 Pita ghe kolomiela va, “Auliaala etaghi, va isaa nonga oia aipolipoli tale tuku kosa ateva?” Me ghe liula me ghe uela va, “Ue, nim isaa nonga o.”
ACT 5:9 Pita ghe uela etana va, “Vaalua amalu aloanna tani kame kapuna Spiriti eteva Vau eteva? Tarala! Lo atoa la lao sio tani kaiaa taitanim ateva, ila etapaa ngatamana, me aue la mene sau teeio.”
ACT 5:10 Me katengaata nonga ta vause ateva ghe matela me ghe katuula ta liue kkena Pita. Aliki taita atoa laghe sso mae me laghe saopiela ta ang ghe matela. Laghe sauela tani laa kaiaa valainia ta taitanna ateva.
ACT 5:11 Kinatama nimatautu ghe lutula ta tau ngaiesoa ngatoa, me see ila lo atoa laghe nongola llo kiukiu.
ACT 5:12 Ta ngetaira apostolo atoa, oroieili niaimatootoongana me mirikolo laghe gheelei. Tau ngaiesoa ngakapa atoa laghe tokatoka aitauaa tale varanda ngateva laghe asease Solomon etana.
ACT 5:13 Lo atoa karika tau ngaiesoaa ila laghe maamatautu tani mae aitauaa tee tau ngaiesoa ngatoa, me karika, ta taumattu ngatoa laghe oneoneainila.
ACT 5:14 Me oroieili taita me vause laghe aiesoaala ta Vau ngepona ateva laghe lao aitauaa tee sio kapuna atoa.
ACT 5:15 Taumattu ngatoa laghe tarala oroieili voto apostolo atoa laghe gheelei, o laghe sausau tau sessa atoa laghe ghoa aalokoila tapaa salana tale aisalo me tale komo va nau Pita ghe kasukasu emaemae, tootoona ateva ghe tulila.
ACT 5:16 Oroieili taumattu ngatoa tanganueira kalakalaa eJerusalem, laghe maemaeaa tau sessa atoa me lo atoa raroai etoa laghe ghelei saasakieinila, ila akapa laghe maamasina.
ACT 5:17 Namu ngateva ta pristi etoa me kapuna akapa atoa, ila elome tale pati eteva ta Sadiusi, laghe nannaa saasakiaa tee apostolo atoa.
ACT 5:18 Liuna avalua o me laghe kunela apostolo atoa, me laghe atokaila ssola tale ale mata voovoo.
ACT 5:19 Nau eleivoo ensolo ateva kapuna ia Vau ngepona ateva ghe otila atamana atoa tale ale mata voovoo ateva me ghe kupieinila ghoala. Me ghe uela va,
ACT 5:20 “Am kasula, me am laa tingina tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me am ppooaa ta taumattu ngatoa inangari tale ia oia maulue ateva.”
ACT 5:21 Elue talaua poopooa tale mene kateva nau laghe ssola tale ale ngeleka atiulu tale ale manga, nongina ensolo ateva ghe auliaala etaira, me laghe tiuaala tani apasunga ta taumattu ngatoa. Vara me namu ngateva ta pristi etoa me kapuna atoa laghe kolo aitauaala kansolo atoa, namu ngatoa ta natuna atoa Israeli. Laghe suu lao sio inangari tale ale mata voovoo va la maeaa apostolo atoa.
ACT 5:22 Nau polisi etoa tale ale manga ateva laghe rekataala tale ale mata voovoo, laghe tara luulala. Laghe oghi lao sio tani auliaa va,
ACT 5:23 “Ale mata voovoo ateva kaakavati emasinaaili ia, tee tau ngai toitoi etoa la tiitingina etapaa ngatamana. Nau ami otila karika ami tarala toa elome.”
ACT 5:24 Nau laghe nongola kiukiu namu ngateva ghe aaitoiaa polisi etoa tale ale manga ateva, me namu ngatoa ta pristi etoa laghe annaa sossolaa va sa ateva aue elutu.
ACT 5:25 Kateva taumattu ghe mae sio etaira me ghe uela va, “Am nongola! Taumattu am ghe atoka ssola tale ale mata voovoo, ila tale ale manga ateva la sso aapasunga ta taumattu ngatoa.”
ACT 5:26 Liuna avalua o, polisi etoa me lo ateva ghe aitoieinila laghe ssola tani kuneila, karika laghe karatainilala poli laghe maamatauta taumattu ngatoa, va la rau kumla arova la uvi apostolo atoa.
ACT 5:27 Nau laghe maeainila sio tale liu niaisakei, namu ngateva ta pristi etoa ghe tiuaala tani kolomila.
ACT 5:28 Ghe uela va, “Ami ghe tau aatu sio inangari sarasarakana va karika am mene laa ghapasunga see tale ararina ateae ia o taumattu ngateva. Me karika, ta ngam ghele rooa ngakapa seela eJerusalem, me am aaliu teeiemami va ami, ami ghe uvi emateala.”
ACT 5:29 Vara me Pita ghe ghaala liuira apostolo atoa tani liu inangariira, me ghe uela va, “Ami nongo usilaa nonga God me karika taumattu.
ACT 5:30 Kapuira Goto ateva tuvuita atoa ghe totula Iesu tale nimate. Ia o am ghe avukalaie saela tale aikotoo.
ACT 5:31 Ia God ghe asaesaeala me ghe atokaiela tale pai muenna ativilau va ia Vauita ia me tau ngai asaangiita ia, tani taula ninna ngaioghioghiaa me nikkaluaa kaluira ssavoto Israeli etoa.
ACT 5:32 Ami tee ami aauliaa voto oio, me tee Spirit Manga ateva, ia o God ghe nim taue lao sio ta lo atoa laghe nongo usilainiela.”
ACT 5:33 Nau laghe nongola llo ghe sessailala etaira, me laghe aippooa ngaitauaala tani uvi ematela.
ACT 5:34 Me kateva etaira ghe tingina saela, ararina ateae ta Gamaliel, ie tee Paresi ia, tau ngai aapasunga ia tale inangari nipaopao me taumattu ngakapa atoa laghe oneoneainia, ghe uela va, “Tau vellala me la kasu mua.”
ACT 5:35 Me ghe uela etaira va, “Am taumattu nge Israeli etoa, am paniem arova am aaloanna tani ghelei righi voto etaira.
ACT 5:36 Poli kasina nau ang ghe lange sio taumattu ngateva ghe tingina saela, ghe poppooaa va ia namuu ia, ararina ateae ta Tiudas. Ghe ghaala kapuna ghaata ai (400) taumattu. Me aRom atoa laghe uvi emateala me kapuna atoa laghe ilou reerekataa seela. Uunguaaira ghe nim kapala.
ACT 5:37 Emuli etana, Jiudas nge Galilii ghe mene kaurekatila, ta nau nimene ghelei sensis, me oroi taumattu ghe mene usiela. Vara me laghe mene uvi emateala. Me kapuna atoa laghe mene ilou reerekataa seela.
ACT 5:38 Liuna avalua o me tale lo ateae oia niaisakei aghaauliaa etaimim va am tau vellala me la kasu, ta arova nim uunguaaira taumattu ngatoa, aue enim peisaane.
ACT 5:39 Va arova kanna God, karika am rooroo tani paola. Am rau nim aiuvii tee nonga God.” Me ila akapa laghe aimuli teela inangarina Gamaliel.
ACT 5:40 Laghe kolola apostolo atoa laghe kupi ssola, me laghe uela va la parula me laghe uela etaira va karika la mene laa ppooaa see tale ararina ateae Iesu, me laghe sungi vellala.
ACT 5:41 Nau laghe kasula laghe masimasila, poli God ghe tarailala va la rooroo tani ghaa nimmarikana tale ararina ateae Iesu.
ACT 5:42 Tale nau ekapaaili elome tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me tale ale akapaaili, apostolo atoa karika laghe ruula tani ppooaa me apasunga va Iesu Mesaea ia.
ACT 6:1 Tale isaa o nau, disaepolo atoa ngila ghe ooroi me lo atoa etaira laghe samasamaa nge Grik laghe aauliuliaa aHibru etoa ta poli karika laghe aikoita ngamasina voto ta kapuira vause raue vulu etoa tale nau ekapa atoa.
ACT 6:2 Liuna avalua o me kasangaulu ghalua (12) apostolo laghe kolo aitauaala tau ngaikaaia ngakapa atoa me laghe uela etaira va, “Karika masina arova ami ruu tani ppooaa inangarina ateva God me ami mae koita inana.
ACT 6:3 Isaa avalua o tuemami me nengamami etoa, am tara elome etaimim ghaitu (7) taita pasu ila tale Spirit me alomasaanga, me ami suitoongainila tani ghelei ia o niuungu eteva,
ACT 6:4 me ami uunguaa nonga tani looloo sae me tani ppooaa inangarina God.”
ACT 6:5 Isaa o inangari ghe masinala ta taumattu ngakapa atoa, me laghe asela Stipeni pasu ia tale niaikaaiaa me Spirit Manga ateva, me Pilip, Prokorus, Nikano, Timon, Pamenas, Nikolasi atala nge Antioko ia, karika aJiu ia nau ghe lutula, vara me ghe aiesoaala me ghe aJiula, me emulina ghe mene aiesoaala ta Karisto.
ACT 6:6 Laghe laoainila sio ta apostolo atoa, me laghe looloo saela me laghe saoaala nimaira etaira tani amangaila va la ghelei ia o niuungu eteva.
ACT 6:7 Inangarina ateva God ang ghe naanamuu me eJerusalem oroieili taumattu laghe aiesoaala, me oroieili pristi tee atoa laghe nongo usilaala masi inangari.
ACT 6:8 Stipeni pasu ia tale sarasarakana me maamasinaane God. Ghe gheelei mirikolo me niaimatoonga sarasarakana elome tale taumattu ngatoa.
ACT 6:9 Me katoa taumattu karika laghe laolao aitauaa tee aloannaane Stipeni. Isaa o taumattu laghe velu eitauaala tale kateva ale nivelu eitauaa la kolokoloa va aleira ia lo atoa emua akasina karika laghe tokatoka tale aloannaaira. Isaa o taumattu atala nge Saerini ila me Aleksandria ila, me provinsi elua ta eSilisia me eEisia. Katoa ta ngetaira laghe sessaila ta Stipeni.
ACT 6:10 Spirit Manga ateva ghe tau lao sio alomasaanga ta Stipeni, liuna avalua o me karika laghe rooroo tani apala inangari Stipeni ghe poppooaa.
ACT 6:11 Kasina taumattu laghe polilala tani aikamea tee Stipeni va laghe nongoala ghe poppooaa saasakiaa ta Moses me God.
ACT 6:12 Tale isaa o inangari, taumattu ngatoa laghe sessailala, me taumattu ngatoa me namu ngatoa me tau ngai aapasunga atoa tale inangari nipaopao laghe kunela Stipeni me laghe laoainie sio ta Kansolo atoa.
ACT 6:13 Laghe ghaala kasina taumattu va eaikamea teeia, ila o taumattu ngatoa laghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva enim toka aauliaa saasakiaa tee voto ateva oia manga ia me kanna inangari nipaopao Moses.
ACT 6:14 Poli ami ghe nongola ta ghe uela va ia o Iesu atala nge Nasareti ia ghe uela va aue etturuu ale manga ateva me eaikolikoliaa voto emua arau Moses ghe tau mae sio.”
ACT 6:15 Me taumattu ngatoa tale ia o nivelu eitaua ngateae laghe taatara lao sio ta Stipeni, me laghe tarala matane ghe nonginala ensolo ateva.
ACT 7:1 Namu ngateva ta pristi etoa ghe kolomila Stipeni va, “Koronna llo oia?”
ACT 7:2 Stipeni ghe liula me ghe uela va, “Tueghi me nengaghi me tamaghi etoa, am nongoaghi va God ateva pasu ia tale mallanga ghe rekataala ta tuvuita ateva ta Abraham nau eteva ghe tokatoka eMesopoteimia. Ghe uela etana va, ‘Ukasu vuli tanganuem me kapum atoa, me ulao tale kosa ateva aue aghapasungainia etam.’ Me auena ghe laa toka eHaran.
ACT 7:4 “Me ghe kasu vulila tanganue aKaldia ngatoa me ghe lao sio tani toka eHaran, me vara tamane ghe matela me ghe mene mae sio tani toka tale kosa ateva oia am tokatoka etana.
ACT 7:5 God karika ghe tau lao sio teva tuku kosa etana va ghe kanna. Karikaaili tuku teva. God ghe alokoila inangari nialokoi etana va ia me tuvuna atoa emuli etana aue la ghaa kosa ateva oia, arongona ta ia o nau eteva Abraham karika righi natuna.
ACT 7:6 God ghe uela etana va, ‘Aue tuvum atoa aue la ativuu tale mene kateae ppae masaliki me la nim tau ngai uungu me taumattu ngatoa tale ia o masaliki eteae aue la ghelei saasakiaa etaira aue eroo ghaata ai (400) ninamanama.
ACT 7:7 Me aue aghi aghattara matana lo ateva anua eghaaila va la nim tau ngai uungu.’ Me God ghe mene uela va, ‘Emulina aue la kasu vuli ia o anua ateva me aue la mene mae kkaueinaghi tale masaliki eteae oia.’
ACT 7:8 God ghe gheleila inangari niaippooa ngaitauaa tee Abraham tale ni-isoiso ateae me Abraham ghe tamane iela Aisiki me vara ghaitu nau ghe lange sio me Abraham ghe isola Aisiki. Vara me Aisiki ghe natunala ta Jekop me Jekop ghe natunala kasangaulu ghalua (12) ghe tuvuitala.
ACT 7:9 “Me tuena taita namu ngatoa Josep laghe nannaa saasakiaa teeia, liuna avalua o me laghe taue lao sio me ghe siola eIjip me laghe ghaala aipolipoli, me God ghe tokatoka aitauaa teeia,
ACT 7:10 me ghe aasaangia tale isaa akapaaili voto sesa, me ghe tau lao sio alomasaanga etana va Peroo kingi nge Ijip ateva ghe maamasiaa uunguaane me ghe gheleiela ghe namuula eIjip me tale alena akapa ateva.
ACT 7:11 “Vara me kinatama maloo ateva ghe lutula eIjip me eKeinan me voto sesa ghe lutu teeilala, me tuvuita atoa karika laghe roola tani ghaa righi inana.
ACT 7:12 Nau Jekop ghe nongola va inana eIjip, ghe suula tuvuita atoa tani sio eIjip tale aitiutiu eteva uneira nisio.
ACT 7:13 Aiaaghaluene ateae nisio, Josep ghe aulia ngaotula ta tuena atoa va ia see, me liuna avalua o me Peroo ghe kilala kapuna atoa.
ACT 7:14 Josep ghe suula inangari va tamane ta Jekop me kapuna akapa atoa la sio. Ila akapaaili erooroo ghaitungaulu ghalima (75) taumattu.
ACT 7:15 Vara me Jekop ghe siola eIjip, ia me tuvuita atoa laghe matela okae.
ACT 7:16 Nau laghe matela laghe mene saeainilala eSekem tale liu niaikkaia ngateva Abraham ghe polie lao sio ta natuna atoa Hamor tale kasina ase viliki veu.
ACT 7:17 “Nau ang ghe aakalakalaa va God ghe ghelei roorooaa inangari nialokoi ghe auliaala ta Abraham, me aIsraeli etoa eIjip laghe oroienaaili ila.
ACT 7:18 Vara me kingi eteva ghe tam kilakila Josep ghe tiuaala tani aitoiaa eIjip.
ACT 7:19 Ghe tiuaala tani pae salana tani ghelei saasakiaa tuvura atoa me tani ghelei voto karika masina etaira. Tee ghe uela va la sau velu natuira aliki etoa me aue la mate.
ACT 7:20 “Tale isaa o nau Moses ghe lutula. Masi taataraane ta matane God me laghe aitarainiela elo ale erooroo kotolu (3) ulana.
ACT 7:21 Me nau laghe ghaa velue ghoala eleka tanganueira, natuna vause ateva king ghe ghaaiela, me ghe aitarainiela va natuna ia.
ACT 7:22 Ghe ghaa akapala alomasaangania nge Ijip me inangarina me gheeleiaane sarasarakanaaili.
ACT 7:23 “Nau anna ninamanama ghe ghaatingauluaela (40), ghe nnaala tani laa tara kapuna atoa, tuvuna atoa Jekop.
ACT 7:24 Ghe tarala kateva aIsraeli, aIjipi eteva ghe gheelei saasakieinia me ghe sausila kapuna ateva, me tani liu, ghe uvi ematela aIjipi eteva.
ACT 7:25 Ghe annaa va kapuna atoa aue laghe kila va God ang ghe tiitiuaa tani sausila tani asaangila tale niuungu Moses ang ghe tiitiuaa tani ghelei, me aloira karika laghe maamasaanga.
ACT 7:26 Mene kateva nau ghe mene tarala kapuna alua aIsraeli ilalua lalu ghe aaiuvii me ghe tootoongaala tani ghelei rungainilalua me ghe uela etairarua va, ‘Amalua, aHibru nonga iemalua, me vaalua me amalu aaiuvieinamalua?’
ACT 7:27 “Me lo ateva ghe tiuaala tani aiuvii ghe bbi velu lao sio Moses me ghe uela etana va, ‘See ghe uela va io unamuu me ughelei niaisakei etaimami?
ACT 7:28 Ualoanna tani uvi emateaghi nongina ughele uvi ematela aIjipi eteva ghalailloo?’
ACT 7:29 Nau Moses ghe nongola llo, ghe iloula eIjip me ghe lao sio tani ativuu etoka eMidien me isaa okae me ghe natunala ghalua.
ACT 7:30 “Nau ghaatingauluae (40) ninamanama ghe ruula me ensolo ateva ghe otuotula ta ngetana tale voto ateva karika righi taumattu etana kalakalaa ia tale motouru eteva eSaenae, tale ramerame kura ateae ghe ataata ai erighi.
ACT 7:31 Moses ghe soghiaala nau ghe tarala me ghe lao akalakalangina sio tale ai erighi tani tara amasinaia me ghe nongola lingi ngalona ateva Vau eteva.
ACT 7:32 Ghe uela va, ‘Aghi kapuira Goto ieghi tuvum atoa me kapuna Goto ieghi Abraham, Aisiki me Jekop.’ Moses ang ghe reterete poli ghe matautula, me karika ghe aloanna tani taatara lao.
ACT 7:33 “Vau eteva ghe uela etana va, ‘Ghaa vella unem aikasukasu ta kkem ta voto ateva utiitingina etana, manga ia.
ACT 7:34 Aghe tarala sesa nimmarikana kapughu etoa laghe ghaala eIjip me ngaghe nongola ngangngalaaira me ngasio mae tani ghaa vella tale karavusu. Mae sio me asungio me umene oghi sio eIjip.’
ACT 7:35 “Nim ie nonga o lo ateva Moses aIsraeli etoa laghe ratiela me laghe auliaa teeia inangari va, ‘See ghe uela va unamuu me ughelei niaisakei?’ Ta God nonga, tale ensolo ateva eghe aotuotula etana tale ai erighi ghe ataata, ghe sungiela va ia namuu ia me tau ngai ghaa oghi ia.
ACT 7:36 Ia ghe ghaa vellala eIjip me ghe gheleila niaimatoongana me ase mirikolo atoa eIjip me eRet Sii me ghaatingauluae (40) ninamanama tale voto ateva karika righi taumattu etana.
ACT 7:37 “Ie nonga o Moses ghe uela ta Israeli etoa va, ‘God aue etau aatu propete ateva aue enongina ghe atinginaieghi saela, elome ta ngetaimim.’
ACT 7:38 Moses ghe tokatoka aitauaa teeila tale voto ateva karika righi taumattu etana, me ensolo ateva ghe sama teeiela tale motouru eteva eSaenae me ghe ghaala inangari maulue tani asaoki etaita.
ACT 7:39 “Me tuvuita atoa laghe tam nongo usilainiela me laghe ratiela me elome tale urunguitaniira, laghe mene oghiaa lao sio eIjip.
ACT 7:40 Laghe uela ta Eron va, ‘Gheleila righi kapuita goto me emuemueinita, poli ia oia taumattu ngateva ta Moses ghe kolo velutala eIjip, karika ngami ghe kilala va sa ateva ang ghe lutula etana.’
ACT 7:41 Isaa o nau laghe gheleila natu tootoo vulumakao arighi me laghe gheleila aiaavusuvusuena etana, me laghe gheleila paka maakiikii eteva tani tau sae voto nimaira ghe gheleila.
ACT 7:42 God ghe oghi vululala me ghe tau vellala tani kkaua voto elomarase. Isaa o voto ghe asokoila llo propete atoa laghe pitila tale uneira vuku va, “‘Am Israeli etoa karika am ghe tau mae sio righi aiaavusuvusuena etaghi nau am ghe kasula ghaatingauluae (40) ninamanama tale voto ateva karika righi taumattu etana.
ACT 7:43 Am ghe sausau see alena ale kandisi eteva kapuimim goto ateva ta Molok me kapuimim katto goto ateva ta Repan tootoo ateva am ghe gheleiela va am kkaueinia. Liuna avalua o me aue atau veluem me la ghaaiem sio eBabilon.’
ACT 7:44 “Tuvuita atoa laghe tokatoka tee ale manga kandisi eteva ia o laghe sausaua see tani apasunga va God etokatoka elome etaira nau laghe kasukasu tale voto ateva karika righi taumattu etana. Laghe gheleiela nongina vaalua God ghe auliaala ta Moses me vaalua ghe tarala tootoona ateva.
ACT 7:45 Mene kateva vituu ta tuvuita atoa laghe ghaaiela, me nau Josua ghe mene aitarainilala, laghe sau teeie mae sio nau laghe mae sio tani ghaa ia oia kosa ateva tale llo anua God ghe karati vellala. Ghe tokala o lomosina ta ghe laa ghaa sio nau ta Deivit.
ACT 7:46 God ghe masimasieiniela, liuna avalua o me Deivit ghe kolomila va eghelei teva ale aitokatokane kapuna Goto ateva Jekop.
ACT 7:47 Me karika, ta Solomon ghe atulula alena ateva.
ACT 7:48 “Me lo ateva Iaaili Epona karika etokatoka tale ale taumattu ngatoa la gheelei, nongina propete ateva ghe uela va,
ACT 7:49 “‘Vau ngepona ateva ghe uela va, “Epona liu aitokatokaghi ia me kosa ateva, aiatingina kkeghi ia. Sa ateva ale am mene anna tani atulu me ealeghi? O saa mene teva voto aue aghainoana etana?
ACT 7:50 Karika va nimaghi ghe gheleila isaa akapa o voto?”’
ACT 7:51 “Am aakorokorongana nannaaimim me urunguitaniimim me nongonongoaaimim nongina tau ngeleka atoa. Nau ekapa atoa karika am aaloanna tani nongo Spirit Manga ateva nongina tuvuim atoa.
ACT 7:52 Am annaa teva propete tuvuim atoa karika laghe ghelei saasakiaa teeiela? Laghe uvi emate teela lo atoa laghe aaulia ngamuemua ngalokoi, maemaeaane lo ateva ghulughuluena ia. Me isaa oia nau ngam ghe aitaueiniela me ngam ghe uvi emateala.
ACT 7:53 Am oia am ghe ghaala inangari nipaopao ensolo atoa laghe taula ta Moses me karika am aimuli tee!”
ACT 7:54 Nau laghe nongola llo ghe sessai etinginailala me laghe aingeresia ngalungaluira etana.
ACT 7:55 Me Stipeni, pasu ia tale Spirit Manga ateva, ghe taatara saela epona liu me ghe tarala mallangina ateva God me Iesu ghe tiitingina tale pai muenna ativilau ta God.
ACT 7:56 Me ghe uela va, “Am tarala, ngatarala epona liu ange otiela me Natuna ateva Taumattu ngateva etiitingina tale pai muenna ativilau ta God.”
ACT 7:57 Tale isaa o inangarina me laghe rrongi rungaala talingaira me laghe aaore atingina me ila akapa laghe ilou lao sio etana.
ACT 7:58 Laghe ae velue ghoala tale masaliki taatara ateae me laghe tiuaala tani kumua tale atu. Me lo atoa laghe nongoala laghe alokoila ghinnaniira ta liue kkena aliki taita ateva, Sol ta ngetana.
ACT 7:59 Nau laghe kumkumua, Stipeni ghe looloo saela me ghe uela va, “Vau eteva Iesu, ughaa maamauluaaghi.”
ACT 7:60 Me ghe suuiaala ta patu kkena me ghe sama anamuula me ghe uela va, “Vau eteva, urau mene annaa kaluira ssavoto.” Nau ghe aulia ngavaluela o me ghe asekanuela.
ACT 8:1 Me Sol ie tee okae, me ta matane Sol, voto laghe ghelei teela Stipeni ghe tarala va masina. Tale nau eteva Stipeni ghe matela etana, laghe tiuaala o tani uvi saasakiaa tau ngaiesoa ngatoa eJerusalem. Liuna avalua o me tau ngaiesoa ngatoa laghe iloula eJerusalem me laghe lao sio tale masaliki etoa eJiudia me eSameria. Me apostolo atoa laghe tokala.
ACT 8:2 Kapuna taita atoa laghe tani aikaaiaa ta God laghe kaiaala Stipeni me laghe kaarasila tani ngalaia.
ACT 8:3 Me Sol ghe tiuaala tani tturuu tau ngaiesoa ngatoa. Ghe kupikupi kateva kateva ale me ghe kunekune velu ghoa taita me vause atoa me ghe laa ghaatokaila sso tale ale mata voovoo.
ACT 8:4 Lo atoa laghe ilou reerekataa seela laghe poppooaa inangarina ateva Iesu ta kona laghe laolao.
ACT 8:5 Pilipi ghe lao sio tale kateae masaliki taatara eSameria me ghe ppooaala Mesaea etaira.
ACT 8:6 Oroi ila taumattu ngatoa nau eteva laghe nongola inangarina Pilipi, me laghe tarala niaimatootoongana ghe gheleila me laghe nongo amasinaailiila inangari ghe auliaala.
ACT 8:7 Laghe tarala Pilipi ghe tiu vella raroai etoa tale oroi taita me vause. Raroai etoa laghe aaore anamuu nau eteva laghe kupikupi vulu ghoa taumattu ngatoa. Me oroi ila lo atoa vilikiira matena me tangorengorena laghe masinala.
ACT 8:8 Isaa avalua o me paka nimasimasi eteva ghe lutula elome tale ia o masaliki taatara ateae.
ACT 8:9 Kateva taumattu ghe tokatoka elome tale masaliki taatara ateae, ararina ateae ta Saemon, muennaaili ia tani ghelei nialaala. ASameria ngatoa laghe soosoghiaa voto laghe taatara ta ghe gheeghelei, me ghe saasaea nannaa va ia namuu ia.
ACT 8:10 Tau ngaitoitoi etoa me nim taumattu ngatoa, ila akapa laghe nongonongo inangarina, me laghe ue va, “Taumattu ngateva oia sarasarakaniaa ngepona liu namungaili etana.”
ACT 8:11 Laghe nongonongoa poli oroiaata laghe soosoghiaa nialaala ghe gheelei.
ACT 8:12 Me nau eteva Pilipi ghe poppooaa masi inangari tale ararimangalina ateva God me ararina ateae Iesu Karisto, lo atoa laghe aikaaiaa, taita atoa me vause atoa, laghe ghaala niaasuu.
ACT 8:13 Saemon ia tee eghe aikaaiaala me ghe ghaala niaasuu. Ghe aimuli teela Pilipi me ghe taatara kinatama niaimatootoongana me mirikolo Pilipi ghe gheelei me ghe soosoghiaa.
ACT 8:14 Nau apostolo atoa eJerusalem laghe nongola va aSameria ngatoa laghe aikaaiaala inangarina God, laghe suula Pita me Jon tani laa taraila.
ACT 8:15 Nau lalu ghe rekatala, lalu ghe looloo saela ta God va Spirit Manga ateva esio ta aSameria ngatoa,
ACT 8:16 poli Spiriti eteva karika ghe mae etaira. Laghe nim ghaala niaasuu tale ararina ateae Vau eteva Iesu.
ACT 8:17 Nau eteva lalu ghe ruula tani looloo sae, lalu ghe saoaala nimairarua etaira me laghe ghaala Spirit Manga ateva.
ACT 8:18 Saemon ghe tarala va apostolo alua lalu ghe saoaala nimairarua etaira me laghe ghaala Spiriti eteva. Liuna avalua o me eghe ghaala viliki veu me ghe laoaa sio etairarua, me ghe uela va,
ACT 8:19 “Amalu tau mae sarasarakana ateva ona tee etaghi, me arova asaoaa tee nimaghi ta toa taumattu, la rooroo tani ghaa Spirit Manga ateva.”
ACT 8:20 Pita ghe liula ta Saemon me ghe uela va, “Aue God eturungi eitauaa teeio me unem viliki veu, poli unannaa va upoli tale viliki veu voto God enim tautau mae.
ACT 8:21 Karika righi uunguaam tale niuungu eteva oia, ta nannaam karika ghulughuluena ta matane God.
ACT 8:22 Unna ngaioghioghiaa me uvelu sesa ninanna me ulooloo sae ta Vau ngepona ateva va marova ealoanna, aue ekkaluaa isaa o sesa ninanna tale urunguitanim ateva.
ACT 8:23 Ataatara va nannaam epasupasu tale nissaii, liuna avalua o ssavoto ateva ang ghele iri etokaiola.”
ACT 8:24 Vara me Saemon ghe uela va, “Amalu looloo sae ta Vau ngepona ateva me amalu aulieinaghi sae me isaa o voto amalu auliaala erau mene lutu etaghi.”
ACT 8:25 Nau lalu ghe ruula tani ppooa ngaotu inangarina ateva Vau ngepona ateva, lalu ghe kiriaa saela eJerusalem, lalu ghe kasu poppooaa elaa saesae masi kiukiu tale oroi masaliki eSameria.
ACT 8:26 Kateva kapuna ensolo Vau ngepona ateva ghe uela ta Pilipi va, “Ukasu me ulao tale pai saot ativilau tale salana atikirighi karika righi taumattu etana, ia o salana atikirighi ekasukasu eJerusalem me esiosio eGaza.”
ACT 8:27 Pilipi ghe tiuaala tani kasu, ghe laolao me ghe soula taumattu nge Itiopia ngateva, namuu ia, uunguaane tani aitara isaa akapaaili unna viliki veu Kandake, kuiini nge Itiopia ia. Ia o taumattu ngateva ghe saela tani kkaua eJerusalem,
ACT 8:28 me ghe oghiaala tani lao tanganuena, ghe tokatoka epona tale ai-ilou eteva, me ghe ritiriti vuku eteva ta propete ateva ta Aisaea.
ACT 8:29 Me Spiriti eteva ghe uela ta Pilipi va, “Ulaa kasu karanga tale unna ai-ilou eteva.”
ACT 8:30 Liuna avalua o me Pilipi ghe ilou lao sio tale unna ai-ilou eteva, me ghe nongola taumattu ngateva ghe ritiriti inangari tale vuku eteva ta propete ateva Aisaea. Me Pilipi ghe kolomiela va, “Vaalua, ukilakila llo ona uritiriti?”
ACT 8:31 Ghe uela ta Pilipi va, “Vaalua akila, nau eteva karika teva tani asaoki tau mae me akila? Lau sae mae tale ai-ilou eteva me usae toka teeieghi.”
ACT 8:32 Namu ngateva ghe ritiriti inangari tale Uru ngai Manga ateva eue va, “Laghe ghaaie lao sio tani uvia nongina sipsipi eteva, me nonginaaili tee natu sipsipi erighi nau la ghaaloanna tani sunapi velu uuna tale vilikina, karika ghe otila paane ateva tani ppooaa righi inangari.
ACT 8:33 Laghe gheleila ararina ateae ghe siola euu me ghe sesala. Karika laghe gheleie eghulughuluenala unna niaisakei eteae. Isaa avalua o me karika aue la kiukiuaa natuna atoa, poli laghe ruula maamauluaane tale kosa ateva.”
ACT 8:34 Namu ngateva ghe kolomila Pilipi va, “Uauliaa etaghi va propete ateva oia ghe aauliaa see? Eaulieinia, o mene kateva ppae taumattu?”
ACT 8:35 Vara me Pilipi ghe otila paane ateva me ghe tiuaala tani auliaa isaa o inangari tale Uru ngai Manga ateva me ghe auliaala masi kiukiuna Iesu etana.
ACT 8:36 Lalu ghe iilou elaolao tale salana atikirighi me lalu ghe rekatala tale ateo ateae, me ghe uela namu ngateva oia va, “Tarala, ateo ateae o. Vaalua, karika urooroo tani asuueghi?”
ACT 8:38 Namu ngateva ghe auliaala ta lo ateva ghe iilouaa ai-ilou eteva va etoka mua. Pilipi me namu ngateva lalu ghe kkure siola me lalu ghe siola tale ateo ateae me Pilipi ghe asuuela.
ACT 8:39 Nau eteva lalu ghe lau sae mae tale ateo ateae, kapuna Spiriti eteva Vau ngepona ateva ghe ghaala Pilipi me ghe kasueiniela. Namu ngateva ghe tam mene tara poila Pilipi. Ghe pasula tale nimasimasi poli ghe aiesoaala ta God, me ghe lao sio tanganuena.
ACT 8:40 Pilipi ghe rekataala tale masaliki taatara ateae eAsotus, me ghe kasu ekapa seela tale mene kasina masaliki tani ppooaa masi inangari lomosi ta ghe laa rekata sio eSiisaria.
ACT 9:1 Tale isaa o nau Sol ghe kakkalui tani uvi emate lo atoa laghe aaimuli tee Vau eteva. Liuna avalua o me ghe lao sio tani tara namu ngateva ta pristi etoa,
ACT 9:2 me ghe kolomiela va epiti uru ngai me Sol esau sio ta namu ngatoa tale ale nivelu eitaua ngakapaaili eDamaskas. Me uru ngai eauliaa va arova Sol etara lo atoa, taita me vause, la uusilaa salane Iesu, aue ekuneila me esaeainila tale ale mata voovoo ateva eJerusalem.
ACT 9:3 Nau Sol ghe kasu vulila eJerusalem me ang ghe kalakalaa eDamaskas me arovaeaata nonga ta mallanga ateva ghe sio mae epona liu me ghe akouela.
ACT 9:4 Me Sol ghe katuu siola tapaa kosa me ghe nongola lingi ngalo ateva ghe uela va, “Sol, Sol, vaalua me ugheelei saasakieinaghi?”
ACT 9:5 Me Sol ghe kolomila va, “Namu ngateva, io see?” Lingi ngalo ateva ghe liula me ghe uela va, “Aghi Iesu ugheelei saasakieinaghi.
ACT 9:6 Totula me usso tale masaliki taatara ateae me aue uso kila sa ateva aue ugheleia.”
ACT 9:7 Taita atoa laghe kasukasu tee Sol laghe matautu etinginala me karika righi nisama etaira. Laghe nongola lingi ngalo ateva me karika laghe taatara teva taumattu.
ACT 9:8 Sol ghe totu saela tapaa kosa me nau ghe otila matane karika ghe roola tani tara teva voto. Liuna avalua o me laghe kunela nimane me laghe katulainie ssola eDamaskas.
ACT 9:9 Kotolu nau ghe mata salusalula me karika ghe namanamala me karika ghe ropi poila.
ACT 9:10 Kateva disaepolo eDamaskas, ararina ateae ta Ananaeas, Iesu ghe sama teeiela tale nitaatara ateae, ghe uela etana va, “Ananaeas!” Ananaeas ghe liula me ghe uela va, “Ue Vau eteva, aghi toko.”
ACT 9:11 Me Vau eteva ghe uela etana va, “Aimanomanosiaala me ukasu lao tale salana atikirighi la kolokoloa va Ghulughuluena etana, me tanganuena Jiudas ukolomi taumattu ngateva atala nge Tases ia, ararina ateae ta Sol. Ia okae esso looloo sae,
ACT 9:12 me tale nitaatara ateae Sol ghe tarala taita ateva ararina ateae ta Ananaeas ghe kupi ssola me ghe saoaala nimane etana me matana ghe mene taatarala.”
ACT 9:13 Ananaeas ghe liula me ghe uela va, “Vau eteva, oroi taumattu ghe auliaala etaghi kiukiuna Sol me voto sesa ghe gheleila ta kapum taumattu ngatoa eJerusalem.
ACT 9:14 Me ghe sio mae oia eDamaskas ta ghe ghaala matuutuliena ta namu ngatoa ta pristi etoa tani kune lo atoa la kolokolo tau ararim ateae.”
ACT 9:15 Vau eteva ghe uela ta Ananaeas va, “Lao sio poli ngaghe suitoongainiela va ia aue eghelei uunguaaghi tani aulia ngaotu ararighi eteae ta taumattu ngeleka atoa me kingi etoa me taumattu nge Israeli tee atoa.
ACT 9:16 Aue aghapasunga etana va aue etani ghaa oroi nimmarikana ta poli ararighi eteae.”
ACT 9:17 Vara me Ananaeas ghe lao sio me ghe ssola tale ale ateva Sol ghe tokatoka etana me ghe saoaala nimane ta Sol me ghe uela va, “Nengaghi Sol, Vau eteva esungieghila, ia o Iesu etana ghe aotuotula etam etapaa salana nau ughe mae siosio. Esungieghi mae sio etam va io urooroo tani mene taatara, me aue upasu tale Spirit Manga ateva.”
ACT 9:18 Arovaeaata nonga ta llo arova vaka kko ghe kao vella ta matane Sol me ghe mene taatarala. Ghe totu saela me ghe ghaala niaasuu.
ACT 9:19 Me nau eteva ghe namanamala me ghe mene sarasarakanala. Sol ghe mene tokala kasina nau tee disaepolo atoa eDamaskas.
ACT 9:20 Arovaeaata ta ghe tiuaala tani ppooaa Iesu tale aleira ale nivelu eitauaa, ghe aaulia ngaotu va Iesu Natuna ia God.
ACT 9:21 Taumattu ngakapa atoa laghe nongola me laghe soghieiniela me laghe aippooaa elome etaira va, “Ia oia taumattu ngateva ghe uviuvi lo atoa eJerusalem la kolokolo tau ararina ateae Iesu. Me ghe sio mae oia tani kune tau ngaiesoa ngatoa va esaeainila ta namu ngatoa ta pristi etoa.”
ACT 9:22 Me nau eteva Sol ghe poppooaa inangarina ateva Iesu, ghe tuttukueili aJiu etoa laghe tokatoka eDamaskas, me laghe soghiaala me karika laghe roola tani kaili ekamena va Iesu Mesaea ia.
ACT 9:23 Oroi nau ghe lange sio me aJiu etoa laghe velu eitauaala me ngila ghe loeloe Sol tani uvi ematea.
ACT 9:24 Me karika, ta Sol ghe kilala voto laghe loela. Ellaa me eleivoo laghe lollosainia tale isaa akapa paa ngatamana elome tale masaliki taatara ateae tani uvi ematea.
ACT 9:25 Kateva eleivoo, kapuna disaepolo atoa Sol laghe ghaala kinatama keru eteva me laghe kaaila Sol me laghe rekatila uasa eluekirighi, me laghe taue siola eleka tale valata me ghe kasula.
ACT 9:26 Nau eteva Sol ghe rekatala eJerusalem ghe tootoonga tani lao aitauaa tee disaepolo atoa, me ila akapa laghe maamatautainia ta karika laghe aaiesoaa va Sol ang ghe disaepolola.
ACT 9:27 Vara me Banabas ghe mae sio tani sausia. Ghe ghaala Sol me ghe laoainie sio ta apostolo atoa tani aulia ngamasalika etaira vaalua Sol ghe tarala Vau eteva etapaa salana me Vau eteva ghe sama teeiela, me ghe mene lao tee sio tani auliaa vaalua Sol karika ghe maamatautu tani ppooaa tale ararina ateae Iesu eDamaskas.
ACT 9:28 Liuna avalua o me Sol ghe toka aitauaa teeilala me ghe kasukasu ekapa see eJerusalem me karika ghe maamatautu tani ppooaa tale ararina ateae Vau eteva.
ACT 9:29 Sol me lo atoa aJiu ila la samasama nge Grik laghe aissakeanaala me ngila ghe loeloe tani uvi ematea.
ACT 9:30 Nau katoa disaepolo laghe kilala, laghe sioaala Sol eSiisaria me laghe sungie lao sio eTases.
ACT 9:31 Liuna avalua o me ale manga akapaaili eJiudia, eGalilii me eSameria laghe tokala tale luei me Spirit Manga ateva ghe akorokoronganailala tani toka me tani tau sae Vau eteva, me ghe aisausieinilala me laghe oroieili ila.
ACT 9:32 Nau Pita ghe kasu ekapa seela ghe lao tee sio eLida tani tara katoa kapuna taumattu God laghe tokatoka okae.
ACT 9:33 Isaa eLida me ghe tarala taumattu ngateva ararina ateae ta Aenias tangorengorena ia me ghe asola tale komo ghaoaluae (8) ninamanama.
ACT 9:34 Pita ghe uela etana va, “Aenias, Iesu Karisto aue eghelei emasinaio. Totu saela me ughou komom.” Arovaeangaili ta Aenias ghe totu saela.
ACT 9:35 Taumattu ngakapa atoa laghe tokatoka eLida me eSeron laghe taraiela me laghe tiuaala tani aiesoaa ta Vau ngepona ateva.
ACT 9:36 Isaa eJopa kateva disaepolo vause ia ararina ateae ta Tabita (tale aseasea nge Grik, Dokas, malloeana va, kateva ghaata kkena la aseasea va dia). Tale nau ekapaaili ghe gheelei masi niuungu me ghe saasausi taumattu karika righi peiira.
ACT 9:37 Tale isaa o nau Pita ghe tokatoka eLida, me Tabita ghe isikila me ghe matela. Laghe suusiela me laghe saeainiela tale ale ngepona atiulu.
ACT 9:38 EJopa kalakalangina ia eLida, liuna avalua o me nau disaepolo atoa laghe nongola va Pita eLida, laghe suula taumattu ngalua tani laa kolo Pita va emae parasi.
ACT 9:39 Isaa arau o Pita ghe usilaluela. Nau lotolu ghe rekatala eJopa lotolu ghe saela epona tale ale ngepona atiulu me ghe tarala vause atoa raue vulu ila pasueili ila tale ale atiulu, me laghe tiitingina emua ta Pita me laghe ngangngala, me laghe aapasunga ghinna Dokas ghe gheleila nau maulue ia.
ACT 9:40 Pita ghe sungi vella ghoala eleka me ghe suuiaala tani looloo sae. Vara me ghe taatara lao sio tale vause ateva matena ia me ghe uela va, “Tabita, totu saela.” Tabita ghe otila matane, me nau ghe tarala Pita me ghe totu etokala.
ACT 9:41 Pita ghe posola nimane atelange me ghe sausiela tani tingina sae. Vara me ghe kolola vause atoa raue vulu ila tee mene katoa tau ngaiesoaa me ghe tau lao sio Tabita etaira maulue ia.
ACT 9:42 Kiukiu ghe rooaala eJopa me oroieili taumattu ghe aikaaiaala ta Vau ngepona ateva.
ACT 9:43 Pita ghe mene tokala oroi nau eJopa tee taumattu ngateva ararina ateae ta Saemon uunguaane tani kuluki viliki ghaata kkena tani ghelei mene kasina asease voto.
ACT 10:1 Isaa eSiisaria, taumattu ngateva, ararina ateae ta Konilies, ghe tokatoka. Ia kateva namuu ghe muemuaa kateva ai (100) tau ngai uvii tale Kohot ateva laghe aseasea va Kohot nge Itali ia.
ACT 10:2 Ia me vausenna ateva me natuna atoa laghe aikaaiaa ta God me laghe oneoneainia. Ghe tautau lao voto tale taumattu karika righi peiira me ghe looloo sae ta God nau ekapa atoa.
ACT 10:3 Kateva nau ta 3 kilok elo alai ghe tarala kateva nitaatara. Ghe tarala kapuna ensolo ateva God ghe mae sio etana me ghe uela etana va, “Konilies!”
ACT 10:4 Konilies ghe taatara lao sio etana me ghe matautula me ghe uela va, “Vau eteva, vaalua?” Me ensolo ateva ghe uela etana va, “Unem nilooloo sae me masi uunguaam tale taumattu karika peiira, God ghe masimasiaala.
ACT 10:5 Ghaine usuu righi taumattu tani lao eJopa me la laa kolo taumattu ngateva Saemon la kolokoloa va Pita etana.
ACT 10:6 Etokatoka tee mene kateva Saemon uunguaane tani kuluki viliki ghaata kkena tani ghelei mene kasina asease voto, me alena ateva etokatoka kalakalangina ghoa elamana.”
ACT 10:7 Nau ensolo ateva ghe kasula, me Konilies ghe kolola ghalua tana kapuna tau ngai nongonongo anna me kateva kapuna tau ngai uvii ie tee ghe aaiesoaa ta Vau ngepona ateva,
ACT 10:8 me ghe aulia ngakapala voto ghe lutula me ghe sungilotolla me laghe lao sio eJopa.
ACT 10:9 Mene kateva elo sinaka, nau ngila ghe kalakalangina tale masaliki taatara ateae eJopa, me Pita ghe saela epona tale ale ateva tani looloo sae.
ACT 10:10 Ghe maamaloo me ghe anna tani nama righi inana. Nau laghe aaimonomonosiaa inana me ghe tarala nitaatara ateae.
ACT 10:11 Ghe tarala epona liu ghe otiela me ghe tarala voto ateva namuu ia nongina tiulu kalio reerekati aighoughouna ghaata me ghe sio mae tale kosa ateva.
ACT 10:12 Elome etana asease ghaata kkena atoa me llo erarraa euu me ghila atoa la looloo elomarase.
ACT 10:13 Vara me lingi ngalo ateva ghe uela va, “Pita! Totu saela me ughuvi emate llo me unama.”
ACT 10:14 Pita ghe liula me ghe uela va, “Karika poi arooroo, Vau ngepona ateva! Karika poi aghe nama righi voto karika raarangisana.”
ACT 10:15 Lingi ngalo ateva ghe mene mae sio ghaluene etana me ghe uela va, “Urau mene ue va karika raarangisana llo God ang ghe ghelei eraarangisanala.”
ACT 10:16 Ghe lutula kotoluaata vara me arovaeaata ta kalio atiulu ghe mene saela epona liu.
ACT 10:17 Nau Pita ghe annaa poi va saa malloeana ia o nitaatara ateae me taumattu Konilies ghe suula laghe tarala alena ateva Saemon me laghe tingina ssola tapaa ngatamana.
ACT 10:18 Laghe kolokolola me laghe kolomila va, “Saemon Pita etokatoka oia?”
ACT 10:19 Pita karika ghe ruu tani nnaa nitaatara ateae me Spiriti eteva ghe uela etana va, “Saemon, taumattu kotolu lotolu paepaeo.
ACT 10:20 Tingina saela me usio tarailotolu me urau mene rati tani usilotolu ta aghi asungilotolula.”
ACT 10:21 Pita ghe siola me ghe uela ta taita kotolu va, “Aghi oia, am paepaeaghi. Vaalua me am mae sio?”
ACT 10:22 Taita kotolu lotolu ghe liula va, “Ami kasula tanganue Konilies, kateva namuu, tau ghulughuluena ia me eoneoneaa God. Taumattu nge Jiu ekapa atoa la oneoneainia. Ensolo manga ateva ghe auliaala etana va ekoloo me ulao tanganuena me ulaa ghauliaa saa llo voto aue uauliaa me aue enongo.”
ACT 10:23 Pita ghe uela etairotolu va, “Ita ghaso.” Ghe pai saela ta mene kateva nau, me Pita me mene katoa tau ngaiesoa nge Jopa laghe usila taita kotolu me laghe kasula.
ACT 10:24 Vara aiaaghaluene ateva nau, laghe rekataala eSiisaria. Konilies ghe kolo aitauaala mangalina atoa me kapuna atoa, me laghe toitoi Pita.
ACT 10:25 Nau eteva Pita ghe maemae, Konilies ghe souela me ghe suuiaala ta liue kkena tani oneoneainia.
ACT 10:26 Pita ghe kune atinginaie saela me ghe uela etana va, “Tingina saela! Aghi nim taumattu ieghi nongina io.”
ACT 10:27 Nau lalu ghe samasama, me lalu ghe kupi ssola me Pita ghe tarala oroi taumattu ngatoa ngila ghe velu eitauaala.
ACT 10:28 Ghe uela etaira va, “Am kilakilaaili uneimami inangari nipaopao va aJiu etoa karika la rooroo tani aighui tee tau ngeleka atoa me tani laa taraila. Me God ghe apasungaala etaghi va karika amene ue va kasina taumattu karika raarangisana.
ACT 10:29 Liuna avalua o me nau eteva am ghe suula inangari etaghi va amae, karika aghe ratila tani mae. Erooroo va am auliaa vaalua me am ghe uela va amae?”
ACT 10:30 Konilies ghe liula me ghe uela va, “Kotolu nau ang ghe lange sio, aghe tokatoka tanganueghi me ta 3 kilok elo alai, nongina ghaine, aghe looloo sae me taumattu ngateva ghinnanina ghe maamallanga ghe tinginala emua etaghi.
ACT 10:31 Me ghe uela etaghi va, ‘Konilies, unem nilooloo sae me masi uunguaam tale taumattu ngatoa karika peiira, God ghe masimasiaala.
ACT 10:32 Usungi righi taumattu elao ta Saemon Pita eJopa etokatoka tanganuena Saemon uunguaane tani kuluki viliki ghaata kkena tani ghelei mene kasina asease voto, me alena ateva etokatoka akalakalangina ghoa elamana.’
ACT 10:33 Liuna avalua o me arovaeaata ta aghe suula inangari etam me masinaaili etam ta angu mae sio. Vau ngepona ateva aue etoka aitauaa teeita nau eteva uauliaa sa ateva ghe sungiola tani mae aulieinia me ami nongoa.”
ACT 10:34 Vara me Pita ghe tiuaala tani aippooaa, ghe uela va, “Ghaine ngatarala va koronna God karika eaaimassiaa.
ACT 10:35 Me tale isaa akapaaili patunganua namuu, God ealoanna lo atoa la oneoneaa nonga God, me la gheelei voto masina.
ACT 10:36 Am kilakila inangarina God ghe suula ta taumattu nge Israeli etoa, masi inangari va luei ekasu ta Iesu Karisto, ia Vau ia tale ila akapaaili taumattu ngatoa.
ACT 10:37 Am kilakila sa ateva ghe ailutuaala eJiudia. Jon ghe aippooaa tale niaasuu eteae, me emulina, Iesu ghe tiuaala tani uungu eGalilii.
ACT 10:38 Me am kilakila vaalua God ghe tau lao sio Spirit Manga ateva me sarasarakana ta Iesu aNasareti ia, me vaalua ghe kasu ekapa seela me ghe gheeghelei masi niuungu me ghe gheeghelei emasina lo atoa taumattu sesa taumattu ngateva ghe ghelei saasakieinilala, ta poli God ghe tokatoka teeia.
ACT 10:39 “Ami, ami ghe tara akapala voto ghe gheleila tale masalikiira aJiu etoa me eJerusalem. Laghe avukalaie saela tale ai eteae tani uvi ematea.
ACT 10:40 Tale aiaakotonna ateva nau, God ghe totuela tale nimate va taumattu ngatoa la taraia.
ACT 10:41 Karika va ila akapa taumattu ngatoa laghe taraiela ta llo nonga atoa God ang ghe suitoongainilala. Nau ghe totula tale nimate, ami, ami ghe namanama me ami ghe ropi teeiela.
ACT 10:42 Ghe uela etaimami va ami ppooaa ta taumattu ngatoa me aulia ngaotu etaira va ia God ghe suitoongainiela va eghelei niaisakei ta lo atoa sakesake ila me lo atoa matena ila.
ACT 10:43 Ila akapa propete atoa laghe aaulieinia va lo atoa la ghaiesoaa etana God aue ekkaluaa kaluira ssavoto tale ararina ateae Iesu.”
ACT 10:44 Nau eteva Pita ghe poppooaa isaa o inangari me Spirit Manga ateva ghe sio mae ta lo akapa atoa laghe nongonongo isaa o inangari.
ACT 10:45 Tau ngaiesoa ngatoa isoisona ila laghe mae aitauaa tee sio Pita laghe soghila tani tara va Spirit Manga ateva ghe sio mae tee ta taumattu ngeleka atoa.
ACT 10:46 Laghe nongolala ta laghe aippooaa tale asease nisama karika samasama tanganueira me tee laghe tautau sae God. Me Pita ghe uela va,
ACT 10:47 “Teva erooroo tani ue va isaa oia taumattu erau mene ghaa niaasuu tale manu? Poli ngila ghaala Spirit Manga ateva nongina ita.”
ACT 10:48 Me Pita ghe uela va la ghaa niaasuu tale ararina ateae Iesu Karisto. Me laghe kolomila Pita va emene toka teeila mua mene righi nau.
ACT 11:1 Vara me apostolo atoa me tau ngaiesoa ngakapa atoa eJiudia laghe nongola va taumattu ngeleka atoa tee laghe aikaaiaala inangarina ateva God.
ACT 11:2 Liuna avalua o me nau Pita ghe saela eJerusalem lo atoa isoiso ila tau ngaiesoaa ila laghe sama anamuu teeiela,
ACT 11:3 me laghe ue va, “Io ughe lao sio tanganueira lo atoa karika isoiso ila me ughe namanama teeilala.”
ACT 11:4 Me Pita ghe tiuaala tani aulia ngamasalika saa voto ghe lutula.
ACT 11:5 “Aghe tokatoka tale masaliki taatara ateae eJopa me aghe looloo sae me aghe tarala nitaatara ateae. Aghe tarala voto ateva namuu ia nongina tiulu kalio reerekati aighoughouna ghaata me ghe kasula epona liu me ghe sio mae nongina aghe tokatoka.
ACT 11:6 Nau aghe taatara ssola elome tale kalio atiulu aghe tarala asease ghaata kkena atoa, lo atoa ita aaitarainila me lo atoa karika ita aaitarainila, me llo erarraa euu me ghila atoa la looloo elomarase.
ACT 11:7 Vara me aghe nongola lingi ngalo ateva ghe ue etaghi va, ‘Pita, utotu me ughuvi emate llo me unama.’
ACT 11:8 “Aghe liula me aghe uela va, ‘Karika poi, Vau ngepona ateva! Karika poi aghe nama righi voto karika raarangisana.’
ACT 11:9 “Lingi ngalo ateva ghe mae sio epona liu ghe mene aippooaala ghaluene me ghe uela va, ‘Urau mene ue va karika raarangisana llo God ang ghe ghelei eraarangisanala.’
ACT 11:10 Llo oia ghe lutula kotoluaata me isaa akapa llo ghe mene saela epona liu.
ACT 11:11 “Karika masau me taita kotolu laghe sungilotolla eSiisaria tani mae taraieghi, lotolu ghe mae sio tale ale ateva ami ghe tokatoka etana.
ACT 11:12 Me Spiriti eteva ghe uela etaghi va, ‘Urau mene rati tani usilotolu ta aghi aghe sungilotolla,’ me isaa toko ghaonomo (6) kapughu laghe usieghila ami ghe kupi ssola tale alena ateva taumattu ngateva.
ACT 11:13 Ghe auliaala etaimami vaalua ghe tarala ensolo ateva ghe lao sio tanganuena me ghe uela va, ‘Suula inangari ta Saemon la kolokoloa va Pita etana, ia eJopa.
ACT 11:14 Ia aue emaeaa inangari egheleio me lo atoa tee tanganuem aue am saanga.’
ACT 11:15 “Nau eteva aghe tiuaala tani aippooaa, Spirit Manga ateva ghe sio mae etaira nongina ghe sio mae etaita nau ta Pentikos.
ACT 11:16 Me aghe annaala sa ateva Vau ngepona ateva ghe aulieiniela nau ghe uela va, ‘Jon ghe aasuu taumattu tale manu me am aue am ghaa niaasuu tale Spirit Manga ateva.’
ACT 11:17 Liuna avalua o me poli God ghe tau lao sio kateva nonga ia voto ateva karika ita polipolia nongina ang ghe taue mae sio etaita lo atoa ita aikaaiaa ta Iesu Karisto, aghi tee karika arooroo tani ghelei runga uunguaane God.”
ACT 11:18 Nau eteva laghe nongo avaluela o karika laghe mene auliaala righi voto. Ta ngila ghe nim tautau sae God me laghe ue va, “God ange tau lao sio ninna ngaioghioghiaa ta taumattu ngeleka atoa va la kiri mae etana me la saanga.”
ACT 11:19 Nau eteva lo atoa laghe ilou reerekata seela nau laghe uvi ematela Stipeni, laghe lao sio arau tale distriki eteva ePoenisia me patunganua ateva eSaeprasi me tale masaliki taatara eAntiok tale provinsi eteva eSiria me laghe poppooaa ta aJiu nonga atoa.
ACT 11:20 Katoa etaira atala nge Saeprasi ila me tale masaliki taatara ateae eSaerini laghe lao sio eAntiok me laghe tiuaala tani ppooaa ta aGrik tee atoa. Laghe aauliaa masi inangarina Vau eteva Iesu.
ACT 11:21 Sarasarakaniaane Vau eteva ghe tokatoka teeila, mausina avalua o me oroieili taumattu ghe aikaaiaala me laghe kiri mae sio ta Vau eteva.
ACT 11:22 Tau ngaiesoa ngatoa eJerusalem laghe nongola voto o me laghe suula Banabas tani lao eAntiok.
ACT 11:23 Nau eteva ghe rekatala me ghe tarala vaalua maamasinaane God namungaili, ghe masimasieiliila me ghe asarasarakanailala tani toka akorokorongana ta Vau eteva tale urunguitaniira.
ACT 11:24 Ia masi taumattu ia me pasu ia tale Spirit Manga ateva me korokorongana ia tale niaikaaiaa, me oroieili lo atoa laghe mene sso mae tani aimuli tee Vau eteva.
ACT 11:25 Vara me Banabas ghe lao sio eTases tani pae Sol.
ACT 11:26 Nau eteva ghe taraiela ghe koloala me ghe laoainie sio eAntiok. Tale kasangaulu ghalua (12) ulana lalu ghe toka teela ale manga atoa me lalu ghe aapasunga inangarina ateva God ta oroi taumattu ngatoa. Me isaa eAntiok laghe ase akasinala disaepolo atoa va Kristen ila.
ACT 11:27 Tale isaa o nau katoa propete laghe kasula eJerusalem me laghe sio mae eAntiok.
ACT 11:28 Kateva etaira, ararina ateae ta Agabas, ghe tinginala tale korokoronganiaane Spiriti eteva me ghe aulia ngaotula va maloo ateva sesaaili ia aue erooa ngakapa kosa ateva, me nau Klaodies Siisa ghe aaitoiaa eRom, maloo ateva ghe lutula.
ACT 11:29 Nau laghe nongola inangarina Agabas, laghe annaala va la sausi lo atoa eJiudia, me kateva kateva ta disaepolo atoa laghe aisokosokoiaala viliki veu tale aloannaaira.
ACT 11:30 Banabas me Sol lalu ghe ghaala viliki veu me lalu ghe laoaa sio ta namu ngatoa tale ale manga eJerusalem.
ACT 12:1 Isaa o nau king Herot ghe tiuaala tani kune katoa tale ale manga, tani ghelei saasakieinila.
ACT 12:2 Ghe auliaala me laghe sai pulela alona atiulu Jeimis tuena Jon tale baenata ateva.
ACT 12:3 Nau Herot ghe tarala va aJiu etoa laghe masimasiaala llo ghe gheleila, me ghe mene auliaala me laghe mene kunela Pita, tale nau nivelu eitaua ngateae tani nama verete karika righi isti etana.
ACT 12:4 Ghe atoka ssola Pita tale ale mata voovoo me ghe atinginala kasangaulu ghaonomo (16) soldia laghe aaikoli tani aitoieinia, ghaata mua soldia ta kateae nitoitoi. Herot ghe anna va eaisakei tale tummatavanga nau Pasova eruu.
ACT 12:5 Nau Pita ghe tokatoka tale ale mata voovoo me tau ngaiesoa ngatoa tale ale manga laghe looloo asarasarakana sae ta God va esausia.
ACT 12:6 Ia o voo ngateva me ghe pai Herot ghe atinginaia emua ta mata ngoroi etoa me ghe aisakei, Pita ghe aseasekanua ta mallomeirarua soldia ngalua iriiri ia tale sene alua, me mene ghalua soldia lalu ghe aaitoiaa atamana ateae.
ACT 12:7 Vara me kapuna ensolo ateva Vau ngepona ateva ghe rekatala me mallanga ateva ghe lutula tale ale mata voovoo me ensolo ateva ghe posola usuena ativilau Pita tani angunia me ghe uela etana va, “Totu parasila,” me sene alua lalu ghe kao vellaluela ta nimane.
ACT 12:8 Me ensolo ateva ghe uela etana va, “Asaela ghinnanim me unem aikasukasu ta kkem.” Me Pita ghe gheleila llo ensolo ateva ghe auliaala. Vara me ensolo ateva ghe uela va, “Uasae unem aiaasae ngeleka ateva me uaimuli teeieghi.”
ACT 12:9 Liuna avalua o me Pita ghe kasu vulila ale mata voovoo atiulu me ghe aimuli teela ensolo ateva. Ghe annaa va ghe nim asoasopoi. Karika ghe kilakila va isaa o voto ghe lutulutu ekoronna.
ACT 12:10 Lalu ghe laula aitiutiu eteva soldia ghe toitoi atamana ateae me mene aiaaghaluene ateva me lalu ghe rekatala tale atamana ateae aeana ia tale ale mata voovoo tale ia o masaliki taatara ateae, me ia o atamana ateae ghe otiela, karika teva ghe otiela, me lalu ghe kupi ghoala. Lalu ghe kasu tee siola tale mene katikirighi salana, vara me arovaeaata nonga ta ensolo ateva ghe kasu vulila Pita.
ACT 12:11 Vara me Pita ghe vira kilala sa ateva ghe lutula etana me ghe uela va, “Koronnaaili Vau ngepona ateva esuula kapuna ensolo ateva tani sio asaangieghi ta nimane Herot me voto aJiu etoa la ghanna tani ghelei etaghi.”
ACT 12:12 Ghe tinginala ghe nannaala mua me ang ghe laolao tanganue Meri kinna ia Jon, kateae ararina ta Mak, nongina oroi taumattu ghe veluvelu eitauaa tani looloo sae.
ACT 12:13 Ghe mirimirila tale atamani ngeleka ateae me vause ateva Roda etana tau ngai nongonongo anna ia ghe ghoa mae tani nongo.
ACT 12:14 Nau eteva ghe nongo kilala lingi ngalona ateva Pita ghe masimasi etinginala me karika ghe otila atamana ateae ta ghe ilou ssola elome me ghe uela ta taumattu ngatoa va, “Pita eleka tale atamana ateae eghoa tiitingina.”
ACT 12:15 Me laghe ue teeiela va, “Angu veeveela?” Me nau ghe sarasarakana tani auliaa me laghe nnaala va, “Koti kapuna ensolo ateva okae.”
ACT 12:16 Pita ghe mene mirimirila me laghe ghoala tani oti atamana ateae me laghe soghiaala tani taraia.
ACT 12:17 Me Pita ghe paopaola ta nimane va la rau mene sama, me ghe auliaala sa ateva ghe lutula me vaalua Vau ngepona ateva ghe ghaa velue ghoa mae tale ale mata voovoo, me ghe uela etaira va, “Am auliaa ta Jeimis me mene katoa kapuita, sa ateva ghe lutula.” Me ghe mene lao ppae sio.
ACT 12:18 Vara ghe paila me soldia ngatoa nannaaira ghe aisavisavilaala me ngila ghe aaikolomieinila va, “Sa ateva ghe lutula ta Pita?”
ACT 12:19 Herot ghe uela va la laa paea. Nau eteva karika laghe roola tani taraia, ghe kolomila soldia ngatoa laghe aaitoieiniela, me karika laghe roola tani liu, me ghe uela va la uvi ematela. Vara me Herot ghe kasula eJiudia tani mene laa toka tau eSiisaria.
ACT 12:20 Herot ghe sessaia ta taumattu nge Taer me Saedon, me laghe aloannala luei etana, poli laghe ghaaghaa inana tale llo masaliki king ghe aaitaraa. Liuna avalua o me katoa etaira laghe mae aitauaa sio me laghe siola tani taraia. Laghe lao akasina sio ta Blastus, ia ghe aaitaraa tanganuena king, va ghe sausila, me laghe vira lao sio tani tara king.
ACT 12:21 Tale nau eteva laghe suitoongainiela, Herot ghe asaela ase aiaasae ateva tani apasunga va ia kingi ia me ghe tokala tale unna aitokatoka ateva uneira ia kingi etoa me ghe gheleila kateva niaippooaa ta taumattu ngatoa.
ACT 12:22 Me taumattu ngatoa laghe aaore tani ue va, “Karika va lingi ngalo taumattu ia, ta lingi ngalo goto ia.”
ACT 12:23 Arovaeaa nonga ta kapuna ensolo ateva Vau ngepona ateva ghe taula sessa ateva etana me ttoliti etoa laghe nama amateala, poli taumattu ngatoa laghe kaakaueinia tani arueinia me karika ghe tautau sae ararina ateae God.
ACT 12:24 Me masi inangarina ateva God ang ghe laolao akapa see me ang ghe piipinosa anamuu.
ACT 12:25 Banabas me Sol lalu ghe ruula uunguaairarua tani taula viliki veu eJerusalem me lalu ghe mene lao sio eAntiok me lalu ghe kolo teela Jon Mak.
ACT 13:1 Tale ale manga ateva eAntiok katoa propete me tisa laghe aapasunga masi nitoka God ghe aloanna: Banabas, me Simion, mene kateae ararina ta Niger, me Lusias aSaerini ia, me Sol, me Manain, lalu ghe namu ngaitauaala me Herot, gavana ia.
ACT 13:2 Kateva nau laghe kakkaua Vau ngepona ateva, me laghe naenae, me Spirit Manga ateva ghe uela va, “Am amanga Banabas me Sol me lalu ghelei niuungu eteva oia, aghe suitoongainilaluela tani gheleia.”
ACT 13:3 Liuna avalua o me nau laghe mene naela me laghe looloo saela, me laghe saoaala nimaira etairarua, me laghe sungilaluela tani kasu.
ACT 13:4 Spirit Manga ateva ghe sungi taulalue ghoala eSeleusia, lalu ghe aikaaila me lalu ghe lao sio tale patunganua ateva eSaeprasi.
ACT 13:5 Nau eteva lalu ghe rekatala tale masaliki taatara ateae eSalamis, lalu ghe ppooaala inangarina ateva God elome tale aleira ale nivelu eitauaa aJiu etoa. Jon Mak ghe toka teeilaluela tani sausilalua.
ACT 13:6 Lotolu ghe kasu ekapa seela tale patunganua ateva me lalu ghe mae sio ePapos. EPapos lalu ghe tarala kateva aJiu, tau nighelei nialaala ia me propete kamekame ia, ararina ateae ta Bar-Iesu.
ACT 13:7 Ia oia taumattu ngateva ghe tokatoka tee gavana ngateva, ararina ateae ta Sejias Polus. Gavana tee alomasaanga ia. Ghe kolola Banabas me Sol ta ghe aaloanna tani nongo inangarina God.
ACT 13:8 Ia o ase taumattu ngateva ghe gheelei nialaala, tale inangari nge Grik la aseasea arariira ateae ta Elimas. Elimas ghe aloanna tani ghelei saasakiaa uunguaairarua Banabas me Sol, ta karika ghe aloanna va gavana ngateva eaiesoaa ta Iesu.
ACT 13:9 Me Sol, mene kateae ararina ta Pol, pasu ia tale Spirit Manga ateva, ghe alumila Elimas me ghe uela va,
ACT 13:10 “Io natuna io Satana. Me tau ngai ssateeira io voto llo ghulughuluena! Me isaa akapa gheeleia nikamekame me ssavoto epasupasu etam. Erooroo va uruu tani ghelei saasakiaa salane Vau ngepona ghulughuluena?
ACT 13:11 Ghaine nimane atelange Vau ngepona ateva esae etam, me umata salusalu. Karika aue utara sinaka ateva me aue utoka mala ngaluse nau.” Pol ghe nim ruuruu poi tani auliaa me matane Elimas ghe saurorromienala me ghe mata salusalula me ang ghe paepae teva taumattu tani posoa me ekatulainia.
ACT 13:12 Nau eteva gavana ngateva ghe taraiela, ghe aiesoaala, me ghe soghiangailiila kanna niapasunga Vau ngepona ateva.
ACT 13:13 Pol me kapuna atoa laghe kasu vulila ePapos, me anua ateva ghe kaailala me laghe lao sio tale masaliki taatara ateae ePerga tale provins ateva ePampilia. Me Jon Mak ghe oghi vululaluela me ghe oghi lao sio eJerusalem.
ACT 13:14 Lalu ghe kasu vulila ePerga, me laghe kasu lao sio eAntiok elome ePisidia Distrik. Me ta nau manga ateva, laghe kupi ssola tale aleira ale nivelu eitaua ngateva aJiu etoa me laghe toka siola.
ACT 13:15 Vara katoa laghe ruula tani riti inangari tale inangari nipaopao me propete atoa me namu ngatoa tale ale nivelu eitaua ngateva laghe suula inangari ta Pol me kapuna atoa va, “Kapuimami etoa, marova righi inangari niasarasarakana am aaloanna tani auliaa etaimami, masina am rooroo tani sso auliaa.”
ACT 13:16 Pol ghe tingina saela me ghe paolala tale nimane atelange va karika la mene toka samasama, me ghe uela va, “Am Israeli etoa me am tau ngeleka atoa am tautau sae ararina ateae God, am nongoaghi!
ACT 13:17 Kapuira Goto ateva Israeli etoa, ghe suitoongaala tuvuita atoa va kapuna ila. Me nau eteva laghe kasu vulila kosaira me laghe siola eIjip, ghe gheleilala laghe oroienaailiila. Vara me tale sarasarakaniaane, ghe mene ghaa vellala eIjip.
ACT 13:18 Me nau eteva laghe tokala tale voto ateva karika righi taumattu etana, karika ghe liula sesa ta ngetaira erooroo ghaatingauluae (40) ninamanama.
ACT 13:19 Ghe tturuula ghaitu (7) ararimangali nge Keinan, me ghe tau lao sio isaa o kosa va ekosaira kapuna atoa.
ACT 13:20 Isaa akapa voto o ghe lutula erooroo ghaata ai me ghalimangauluae (450) ninamanama. “Vara me God ghe tau lao sio kapuira namu ngatoa tani aitarainila erooroo nau eteva propete Samuel ghe tinginala.
ACT 13:21 Vara me taumattu ngatoa angila ghe kookolomi teva kingi, me God ghe tau lao sio Sol natuna ia Kish, tale ararimangali eteva ta Benjamin. Ghe aitarainilala ta ghaatingauluae (40) ninamanama.
ACT 13:22 Vara ghe ghaa vella Sol, me ghe gheleila Deivit ghe kingila. Ghe auliaa tootoongaala va, ‘Ngatarala Deivit, natuna ia Jesi, ia lo ateva taumattu aghaloannaailiia tale urunguitanighi eteva. Ia aue eghelei ekapa voto aghaloanna va eghelei.’
ACT 13:23 “Nongina God ang ghe auliaala tale inangari nialokoi, va ghe tau lao sio tau ngai asaangi eteva ta Israeli etoa, tuvuna ia Deivit, Iesu etana.
ACT 13:24 Auena Iesu ghe mae, Jon ghe ppooaala ninna ngaioghioghiaa me niaasuu ta taumattu nge Israeli ekapa atoa.
ACT 13:25 Jon ang ghe maemae ta ghe ruu uunguaane, me ghe uela va, ‘Am annaa va aghi see etaghi? Karika va aghi Mesaea am toitoia. Karika, ia eaaimuli etaghi, me aghi karika tani masina aghi tani pulaka unna ai-iri aikasukasu ta kkena.’
ACT 13:26 “Kapughu etoa, tuvuna atoa Abraham, me am tau ngeleka atoa am kakkaua God, God ghe tau mae sio isaa oia inangari niasaangi etaita!
ACT 13:27 Taumattu nge Jerusalem atoa me kapuira namu ngatoa karika laghe tara kilala Iesu, aloira karika ghe masaangaala inangariira propete atoa isaa o laghe ritiriti tale isaa akapa nau manga, laghe ghelei roorooaala nau laghe uela va aue emate.
ACT 13:28 Karika laghe tarala righi masi salana tani tingina etana me la uvi ematea, me laghe kolomila Paelat va la uvi ematea.
ACT 13:29 Nau eteva laghe ghelei ekapala voto Uru ngai Manga ateva ghe uela va la ghelei, laghe ghaa veluela tale ai eteae me laghe lao sio tani alokoie sso tale lienga niaikkaia ngateae.
ACT 13:30 God ghe mene totuela tale nimate
ACT 13:31 me oroieili nau, ghe otuotula ta lo atoa laghe kasu teeiela eGalilii tani sae eJerusalem nau maulue ia. Ila lo atoa laghe taraiela, ghaine la aaulia ngaotu ta kapuita taumattu ngatoa.
ACT 13:32 “Me angalu aauliaa masi kiukiu etaimim: Sa ateva God ghe aulieiniela tale inangari nialokoi ta tuvuita atoa
ACT 13:33 ang ghe ghelei eroorooaala etaita, nau ghe totula Iesu. Nongina laghe piti elokoila ta aiaaghalua ateva Sam, va “‘Io natughu io, Ghaine nge tamami ieghila.’
ACT 13:34 Koronna inangari va God ghe totuela tale nimate, karika aue emene mate, nongina ghe auliaala tale isaa toko inangari, va “‘Aue atau aatu etaimim niarangise ateva manga ia me koronna ia tale inangari nialokoi aghe auliaala ta Deivit.’
ACT 13:35 Nongina ghe auliaala tale mene kateva inangari va, “‘Karika aue utau velu kapum taumattu ngateva manga ia va emauu.’
ACT 13:36 “Nau eteva Deivit ghe ruula tani ghelei uunguaane God tale unna ateva vituu, ghe matela; me laghe kaieiniela nongina tuvuna atoa me vilikina ghe mauula.
ACT 13:37 Me lo ateva taumattu God ghe totuela tale nimate karika ghe mauula.
ACT 13:38 “Liuna avalua o, kapughu etoa, aghaloanna tani aulia ngaotu me am kila va ta Iesu, God aue ekkaluaa kaluita ssavoto.
ACT 13:39 Ta ngetana lo atoa la ghaikaaiaa aue egheleila va karika righi kaluira ssavoto. Isaa avalua o me inangari nipaopao kanna Moses karika erooroo tani asaangiem tale kaluimim ssavoto.
ACT 13:40 Am paniem! Saa voto God ghe auliaala ta propete atoa erau lutu etaimim, laghe uela va,
ACT 13:41 “‘Am tarala, lo atoa taumattu am aattara nonga tani sama, aue am soghiaa sa ateva aue agheleia, me aue am mate, Tale nau oia aue aghelei kasina voto, karika aue am nnaa va koronna, arongona ta marova kasina taumattu aue eauliaa poi etaimim!’”
ACT 13:42 Nau eteva Pol me Banabas angilalu ghe kasukasu vuli ale nivelu eitaua ngateva, taumattu ngatoa laghe mene aloannailaluela va lalu mene ppooaa isaa oia voto tale lo ateva too nau manga.
ACT 13:43 Nau eteva lo atoa laghe mae sio tani velu eitauaa laghe kasu reerekatala, oroi aJiu etoa me mene katoa taumattu avirina laghe vira aiesoaala tee aJiu etoa, laghe usilaa Pol me Banabas. Lalu ghe tani aippooaa teeila tale inangari niaisausiaa tani poso parasi maamasinaane God.
ACT 13:44 Tale mene kateva nau manga, ghaisa ngarighi me taumattu ngakapa atoa tale lo ateae o masaliki taatara laghe velu eitauaala tani nongo inangarina ateva Vau ngepona ateva.
ACT 13:45 Nau eteva aJiu etoa laghe tarala oroieili taumattu, me angila ghe nannaa saasakiaa me angila ghe aauliaa tee Pol me saa voto ghe aauliaa.
ACT 13:46 Pol me Banabas, karika lalu ghe matautula, lalu ghe liula me lalu ghe uela etaira va, “Ami tani ppooaa inangarina ateva God akasina etaimim. Ta am, am ghe ratiela me eaapasunga va God karika ghe suitoongainiemla tani ghaa maulue ateva etokatoka liu. Liuna avalua o, koti ami lao ta tau ngeleka atoa.
ACT 13:47 Vau ngepona ghe uela ta kateva kateva etaingalua va, “‘Aghe gheleiola va io mallanga io ta taumattu ngeleka atoa, me urooroo tani sausila tani ghaa niasaangi tale kosa akapa ateva.’”
ACT 13:48 Nau eteva taumattu ngeleka atoa laghe nongola llo oia, laghe masimasieiliila me laghe tau saela inangarina ateva Vau ngepona ateva, me lo atoa God ghe suimatoongainilala va la ghaa maulue ateva etokatoka nau ekapa atoa, laghe aiesoaala.
ACT 13:49 Inangarina ateva Vau ngepona ateva ghe rooa ngakapaailiila ia o voto ateva.
ACT 13:50 Vara me aJiu etoa laghe ghelei saasakiaala nannaaira lo atoa vause laghe oneoneaa God me ila namuu ila, me lo atoa taita namuu ila tale lo ateae o masaliki taatara, me laghe tiuaala tani ghelei saasakiaa tee Pol me Banabas, me laghe tiu vellaluela tale ia o voto ateva.
ACT 13:51 Lalu ghe rariaa vella au kosa ta kkeirarua tani apasunga va gheeleiaaira sesa. Me lalu ghe lao sio eIkoniam.
ACT 13:52 Me disaepolo atoa eAntiok elome tale distriki eteva ePisidia laghe pasula tale nimasimasi me tale Spirit Manga.
ACT 14:1 EIkoniam Pol me Banabas lalu ghe mene gheleila uunguaairarua nongina lalu ghe gheelei eAntiok elome tale distriki eteva ePisidia. Lalu ghe ssola tale aleira ale nivelu eitaua ngateva aJiu etoa me lalu ghe aippooaala me tale poppooaairarua sarasarakanaaili, oroieili taumattu ngatoa aJiu ila me aGrik ila laghe aiesoaala.
ACT 14:2 Katoa tana aJiu karika laghe aikaaiaala laghe tau lao sio sesa ninannaa ta katoa tana taumattu ngeleka me laghe ghelei esessaila tau ngaiesoa ngatoa.
ACT 14:3 Lalu ghe tokala oroi nau eIkoniam me karika lalu ghe maamatautu tani aulia ngaotu Vau ngepona ateva, me Vau eteva ghe tau lao sio sarasarakana etairarua me lalu ghe gheleila oroieili ase niaimatootoongana me mirikolo atoa, me tale isaa o voto lalu ghe gheelei, Vau eteva ghe aapasunga ta taumattu ngatoa va voto o lalu ghe aulia ngaotu tale maamasinaane koronna akapa.
ACT 14:4 Me taumattu tale ia o masaliki taatara ateae ghe ghalua atokailala; katoa laghe lao aitauaa tee sio aJiu etoa, me katoa laghe lao aitauaa tee sio apostolo alua.
ACT 14:5 Emulina aJiu etoa me mene katoa tana taumattu ngeleka laghe tingina aitauaa teela kapuira namu ngatoa, me laghe aaloanna tani uvi taita alua me tani kumlalua tale atu va lalu mate.
ACT 14:6 Pol me Banabas lalu ghe nongola me lalu ghe iloula. Lalu ghe lao sio tale distriki eteva eLikaonia, tale masaliki taatara aluae eListra me eDebi me mene kasina lutu masaliki.
ACT 14:7 Me lalu ghe mene ppooaala masi kiukiu.
ACT 14:8 EListra kateva tana taita, tangorengorena ia, tokatoka ngeuu ia nau ghe lutula, karika ghe kasukasula.
ACT 14:9 Ghe tokala me ghe nongola nau Pol ghe aippooaala. Pol ghe taatara lao sio etana me ghe tarala va aikaaiaane erooroo tani ghelei emasinaia,
ACT 14:10 me ghe sama anamuula etana me ghe uela va, “Tingina saela,” me taita ateva ghe aoso atingina saela me ghe kasukasula.
ACT 14:11 Nau eteva taumattu ngatoa laghe tarala isaa o voto Pol ghe gheleila, laghe tiuaala tani sama me aore atingina tale inangari tanganueira eLikaonia, laghe ue va, “Goto atoa ngila nonginala taumattu ngatoa me ngila sio mae etaita.”
ACT 14:12 Banabas laghe asela ararina ateae ta Sius me Pol laghe asela ararina ateae ta Hermes poli ia ghe muemuaa niaippooaa.
ACT 14:13 Alena ale manga ateva goto ateva Sius ghe tokatoka akalakalangina eleka tale masaliki taatara ateae. Pristi eteva ta goto ateva ta Sius ghe maeaa sio vulumakao me pusi ngai tale namu ngateae atamana poli ia me taumattu ngatoa laghe anna tani ghelei aiaavusuvusuena etairarua.
ACT 14:14 Apostolo alua ta Banabas me Pol lalu ghe nongola voto o laghe aaloanna tani ghelei etairarua me lalu ghe rasila uneirarua aiaasae tani apasunga va karika lalu ghe masimasi me lalu ghe ilou ssola elome ta taumattu ngatoa me lalu ghe tiuaala tani sama anamuu.
ACT 14:15 Lalu ghe ue va, “Vaalua me am anna tani ghelei isaa ona voto? Angalua nim taumattu iengalua nongina am. Angalu ghe mae sio tani aulia ngaotu masi kiukiu va am kiri tale voto kamena me am taatara lao tale Goto ateva tokatoka liu ia ghe gheleila elomarase me kosa ateva, paamanu eteva me isaa akapaaili voto elome tale isaa o voto.
ACT 14:16 Emua arau taumattu ngeleka atoa karika laghe kilakila God, liuna avalua o me God ghe tau vellala tani kasu tale aloaloannaaira.
ACT 14:17 Me ghe aapasunga voto tani aimatoonga va ia etautau masi voto, me eaapasunga maamasinaane ta etautau sio vaoo ateva epona liu, me inana tale nauna, me etautau aatu inana, me eaapasu urunguitaniimim tale nimasimasi.”
ACT 14:18 Tale isaa o inangari, ghaisa ngarighi karika lalu ghe roo tani ghelei runga taumattu ngatoa tani ghelei aiaavusuvusuena lao ta ngetairarua.
ACT 14:19 Katoa tana aJiu laghe kasula eAntiok elome ePisidia Distrik me eIkoniam laghe pasalila taumattu ngatoa me laghe kumla Pol tale atu me laghe ae velue ghoala tale masaliki taatara ateae poli laghe annaa va ang ghe matela.
ACT 14:20 Nau disaepolo atoa laghe tingina talieiniela me ghe totu saela me ghe kiriaa ssola tale masaliki taatara ateae. Eghe paila tale mene kateva nau, ia me Banabas lalu ghe lao sio eDebi.
ACT 14:21 Pol me Banabas lalu ghe ppooaala masi kiukiu eDebi me oroieili taumattu laghe aiesoaala. Vara me lalu ghe oghiaa siola eListra, eIkoniam me eAntiok elome ePisidia Distrik.
ACT 14:22 Lalu ghe aasarasarakanala tau ngaiesoa ngatoa me lalu ghe auliaala va la poso parasi lo ateva o niaikaaiaa. Lalu ghe ue ta taumattu ngatoa va, “Tani kupi sso tale ararimangalina ateva God, aue ita tani sou oroieili voto aanasa.”
ACT 14:23 Tale kateva kateva ale manga, lalu ghe suimatoongaala elda ngatoa me lalu ghe naela me lalu ghe looloo saela tani taula lao ta nimane Vau ngepona ateva, ia laghe aatoka tuutuliira etana.
ACT 14:24 Nau lalu ghe lao akapa see sio tale distriki eteva ePisidia me lalu ghe mae sio tale distriki eteva ePampilia.
ACT 14:25 Isaa o lalu ghe aippooaala tale masaliki taatara ateae ePerga vara me lalu ghe siola tale masaliki taatara ateae eAtalia.
ACT 14:26 EAtalia lalu ghe aikaaila tale anua ateva me lalu ghe lao sio eAntiok tale provinsi eteva eSiria nongina laghe taulalue lao sio ta God va tale maamasinaane God lalu ghelei isaa o niuungu lalu ghe kasula tani ghelei, me lalu ghe ruula, me lalu ghe kiriaa mae sio.
ACT 14:27 Nau lalu ghe rekataala eAntiok lalu ghe kolo aitauaala taumattu ngatoa tale ale manga ateva me lalu ghe auliaala voto God ghe sausilaluela tani ghelei me vaalua ghe otila salaira taumattu ngeleka atoa tani aiesoaa.
ACT 14:28 Lalu ghe tokala oroi nau tee lo atoa laghe aikaaiaa tale ia o masaliki eteae.
ACT 15:1 Katoa taumattu laghe kasula eJiudia me laghe sio mae eAntiok tani mene apasunga ta tau ngaiesoa ngatoa. Laghe ue va, “Karika am rooroo tani saanga marova am tam aimuli tee inangari nipaopao kanna Moses va la iso taita atoa.”
ACT 15:2 Isaa oia inangari ghe gheleila kinatama niaisamaaii tee Pol me Banabas. Elda ngatoa laghe suitoongaala Pol me Banabas tee mene katoa tana tau ngaiesoaa tani sae eJerusalem tani sae tara apostolo atoa tee elda ngatoa tale isaa o inangari.
ACT 15:3 Tau ngaiesoa ngatoa tale ale manga ateva laghe sungilala tani sae eJerusalem me nau laghe laa saesae, laghe sso teela ePoenisia me eSameria me laghe kiukiuaala vaalua taumattu ngeleka atoa laghe aikolikoliaala. Nau laghe nongola isaa o inangari, laghe masimasieiliila.
ACT 15:4 Nau laghe rekatala eJerusalem, tau ngaiesoa ngatoa, apostolo atoa me elda ngatoa laghe masimasieiliila tani soula, me Pol me Banabas lalu ghe auliaala vaalua God esaasausilalua tale uunguaairarua.
ACT 15:5 Katoa tana tau ngaikaaiaa laghe aimuli usi tee katoa tana Paresi, laghe tingina saela me laghe uela va, “Am tani iso taumattu ngeleka atoa me la tani usilaa inangari nipaopao kanna Moses.”
ACT 15:6 Apostolo atoa me elda ngatoa laghe toka siola tani aisakeiaa isaa o inangari.
ACT 15:7 Oroieili niaippooaa ghe lange sio me Pita ghe tingina saela me ghe uela va, “Kapughu etoa, am kilakila kasina nau ang ghe lao sio God ghe suitoongainaghila elome etaimim va aghaulia ngaotu lo ateva oia masi kiukiu ta taumattu ngeleka atoa me ila tee aue la roo tani nongo me la aikaaiaa.
ACT 15:8 God ekilakila akapa urunguitaniira taumattu ngatoa, liuna avalua o me tani apasunga va eaaloanna tee taumattu ngeleka atoa, me etautau lao Spirit Manga ateva, nongina ghe taue mae sio ta ngetaita.
ACT 15:9 God etaatara taumattu ngeleka atoa me ita aJiu etoa va kateva nonga ita. Poli ang ghe kkaluaala kaluira ssavoto nau laghe aiesoaala.
ACT 15:10 Vaalua me am aaloanna tani tootoonga God me am tautau lao maamatana ta mene katoa tau ngaiesoaa me emua arau ita me tuvuita atoa ita ghe tam rooroo tani sau?
ACT 15:11 Karika emene isaa avalua o! Ita aiesoaa va ita me ila aue ita saanga tale maamasinaane ateva Vau eteva Iesu.”
ACT 15:12 Ila akapa taumattu ngatoa laghe matua ngatokala me laghe nongola Banabas me Pol lalu ghe auliaala llo aimatootoongana me mirikolo God ghe sausilaluela tani ghelei nau lalu ghe uungu ta taumattu ngeleka atoa.
ACT 15:13 Nau lalu ghe ruula tani aippooaa, Jeimis ghe liula me ghe uela va, “Kapughu etoa, am nongoaghi.
ACT 15:14 Saemon Pita ghe auliaala etaita vaalua God ghe apasunga ngakasinala ailousiaane ateva ta taumattu ngeleka atoa me ghe gheleila katoa etaira va kapuna tuungi ila.
ACT 15:15 Inangariira propete atoa elaolao aitauaa tee isaa oia inangari va taumattu ngeleka atoa la aiesoaa, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va,
ACT 15:16 “‘Emuli tale isaa oia voto aue aoghi me alaa ghatulu alena ateva Deivit ghe katuula me voto ghe sesala, aue amene atulu me aue aghelei nongina arau.
ACT 15:17 Poli aghaloanna va mene kasina taumattu aue la mene pae Vau ngepona ateva, tee ila o taumattu ngeleka atoa aghe kololala va ekapughu ila,’ ghe uela Vau eteva ia egheelei isaa oia voto.
ACT 15:18 Ngila ghe kilala oroi ninamanama ang ghe lange sio.”
ACT 15:19 Jeimis ghe uela va, “Nannaaghi va ita rau mene ghelei voto eaanasaaili ta ngetaira taumattu ngeleka atoa la maemae ta God.
ACT 15:20 Ita roo tani piti tikirighi uru ngai elao etaira me ita auliaa isaa oia voto va la rau mene nama inana la tautau lao tale kapuira tootoo goto atoa, me la rau mene ghelei uunguaa niailai salosaloaa see ateae, me la rau mene nama ghaata kkena la kiikii pule aloira, me la rau mene nama malatau rae ta ngetana.
ACT 15:21 Ta emua arau inangari nipaopao kanna Moses laghe aaulia ngaotu tale isaa akapaaili masaliki taatara, me laghe ritiriti tale ale nivelu eitaua ngatoa tale isaa akapaaili nau manga.”
ACT 15:22 Vara me apostolo atoa me elda ngatoa me ila akapa tale ale manga ateva laghe uela va la suitoongaa righi taumattu me la sungila sio eAntiok tee Pol me Banabas. Laghe asela Jiudas (la aseasea va Barsabas) me Saelas. Taita alua oia lalu ghe muemuaa tau ngaiesoa ngatoa.
ACT 15:23 Laghe pitila uru ngai etikirighi eue va, Ami apostolo atoa me elda ngatoa, ita aiesoa ngaitauaa, Ami tautau aatu masimasiaaimami etaimim akapa taumattu ngeleka atoa am ghe aiesoaala isaa ona tale masaliki taatara ateae eAntiok me tale provinsi elua eSiria me eSilisia.
ACT 15:24 Ami ghe nongola va katoa ta ngetaimami laghe sio atu ta ngetaimim me laghe aauliaa inangari egheelei saasakiaa tokatokaaimim me egheelei saasakiaa nannaaimim me karika ami ghe sungilala.
ACT 15:25 Ami masimasi eitauaala tani suu katoa ta ngetaimami tani kasu eitauaa tee masi kapuita alua ta Banabas me Pol tani sio taraiem.
ACT 15:26 Taumattu ngalua oia angilalu ghe tau lao sio maamauluaairarua tale ararina ateae kapuita Vau eteva Iesu Karisto.
ACT 15:27 Liuna avalua o ngami sungisungi tee Jiudas me Saelas tani akorokorongana inangari ami ghe pitila.
ACT 15:28 Ngami mae aitauaa sio nonga tale kateva nonga ninannaa me Spirit Manga ateva va emaamasina va karika ami mene saoaa sae mene righi inangari maate tee isaa toko inangari nipaopao:
ACT 15:29 Karika am mene nama malatau la gheelei sae aiaavusuvusuena tale tootoo atoa, me am rau mene nama llo ghaata kkena la kiikii pule aloira, me malatau rae ta ngetana, me am rau mene ghelei uunguaa niailai salosaloaa see ateae. Aue am toka amasina marova am usilaa isaa oia inangari. Masinaaili.
ACT 15:30 Apostolo atoa me elda ngatoa laghe sungila isaa oia taumattu tani sio eAntiok, me laghe kolo aitauaala taumattu ngatoa laghe aiesoaa me laghe taula uru ngai etikirighi.
ACT 15:31 Nau laghe nongola uru ngai etikirighi, laghe pasula tale nimasimasi poli laghe nongola inangari niaisausiaa.
ACT 15:32 Jiudas me Saelas ilalua tee propete ilalua me lalu ghe kaarasila tani aippooaa teeila me tani asarasarakanaila tale masi inangari.
ACT 15:33 Laghe tokala kasina nau me ghe ghaala nauirarua taita alua tani mene oghiaa sae nongina laghe sungilaluela. Laghe sungilaluela tee kaluira niarangise me luei.
ACT 15:35 Pol me Banabas lalu ghe tokala eAntiok tee mene katoa me laghe aapasunga me laghe aaulia ngaotu inangarina ateva Vau eteva.
ACT 15:36 Oroi nau ghe lange sio me Pol ghe uela ta Banabas va, “Italu mene oghi lao ta kapuitalua atoa tale masaliki taatara atoa nongina italu ghe ppooaala inangarina ateva Vau eteva, me ita laa taraila va vaalua aikaaiaaira.”
ACT 15:37 Banabas ghe aloanna va Jon Mak eusilalua,
ACT 15:38 me Pol karika ghe aaloanna poli eghe oghi vululaluela ePampilia me karika ghe usilaluela tani laa ghelei niuungu.
ACT 15:39 Taita alua lalu ghe aisavalaa teela tuku ninanna ngateva o me lalu ghe aitiuaala. Banabas ghe kolola Jon Mak me lalu ghe aikaaila me lalu ghe lao sio eSaeprasi.
ACT 15:40 Me Pol ghe kolola Saelas me tau ngaiesoa ngatoa laghe taulalue lao sio tale maamasinaane Vau ngepona ateva, me lalu ghe kasula.
ACT 15:41 Lalu ghe lao sio eSiria, eSilisia me lalu ghe aasarasarakana taumattu ngatoa tale ale manga atoa.
ACT 16:1 Pol me Saelas lalu ghe lao sio eDebi me lalu ghe mene lao tee sio eListra. Tale masaliki eteae o, kateva disaepolo ghe tokatoka, ararina ateae ta Timoti, kinna ateva aJiu ia me ghe aaiesoaa, me tamane ateva aGriki ia.
ACT 16:2 Tau ngaiesoa ngatoa eListra me eIkoniam laghe aarueinia.
ACT 16:3 Pol ghe anna tani koloa va lotolu ghe kasu, liuna avalua o me ghe isoiela poli ghe nnaala aJiu etoa nongina lotolu ghe laolao me laghe kilakila va tamane ateva aGrik ia.
ACT 16:4 Nau eteva laghe laolao tale isaa akapa masaliki taatara laghe aauliaa saa ninannaa apostolo atoa me elda ngatoa eJerusalem laghe mae aitauaa sio etana va taumattu ngatoa la aimuli tee.
ACT 16:5 Liuna avalua o me isaa akapa ale manga ghe sarasarakanala tale aikaaiaaira me nau ekapa atoa tau ngaiesoa ngatoa laghe ooroi.
ACT 16:6 Pol me kapuna atoa laghe kasu ekapa seela tale voto alua ePrigia me Galaisia poli Spirit Manga ateva ghe paolala va la rau mene ppooaa inangari eteva tale provinsi eteva eEisia.
ACT 16:7 Nau laghe rekatala tale aioloa ngateva eMaesia laghe anna tani sso eBitinia me kapuna Spiriti eteva Iesu ghe tam annala va laghe sso.
ACT 16:8 Liuna avalua o me laghe kasu ssola eMaesia me laghe siola eTroas.
ACT 16:9 Vara eleivoo me Pol ghe tarala, tale unna nitaatara ateae, taumattu nge Mesedonia ngateva ghe tiitingina me ghe kolokolo Pol, ghe ue va, “Umae eMesedonia me umae sausiemami.”
ACT 16:10 Nau eteva Pol ghe ruula tani tara unna nitaatara ateae, arovaea nonga ta ami ghe aimonomonosiaala tani lao eMesedonia. Ami ghe kilala va God ang ghe koloamamila tani laa ppooaa masi kiukiu etaira.
ACT 16:11 Ami ghe tiu ghoala eTroas me ami ghe kautula tale patunganua ateva eSamotres, vara mene kateva nau, ami ghe lao sio tale masaliki taatara ateae eNiapolis.
ACT 16:12 Ami ghe kasula o me ami ghe mene lao sio ePilipae, aRom atoa laghe aaitarainia me ia masaliki namuu ia ta masaliki taatara atoa tale ia o distriki eteva eMesedonia. Me ami ghe tokala o kasina nau.
ACT 16:13 Vara nau manga ateva, me ami ghe kupi vulu ghoala atamana ateae tale masaliki taatara ateae, me ami ghe lao sio tale ateo ateae. Ami ghe annaa va ami ghe tara teva voto, me ami ghe looloo sae etana. Vause atoa laghe velu eitauaala tale ia o voto ateva me ami ghe toka siola, me ami ghe tiuaala tani aippooaa teeila.
ACT 16:14 Kateva ta ila o lo atoa laghe nongonongo inangari, kateva vause, ararina ateae ta Lidia, ia tau ngai kkaua ia ta God me karika va aJiu ia, laghe polipoli ghinna ghueghuenna etana, tanganuena tale masaliki taatara ateae eTaeataera. Vau ngepona ateva ghe otila urunguitanina ateva tani nongo amasina voto Pol ghe ppooaala.
ACT 16:15 Vara me ia me lo atoa laghe tokatoka aitauaa nonga tale kateva ale, laghe ghaala niaasuu, me ghe koloamamila va ami lao tanganuena. Ghe uela va, “Arova am aaiesoaa va aghaaikaaiaa ta Vau ngepona ateva, am mae toka tanganueghi.” Ghe tani kolokolo rerrekanainiemami, liuna avalua o me ami ghe toka teeiela.
ACT 16:16 Kateva nau, ami ghe laolao tale voto ateva ailooloo sae ia, me ami ghe soula aliki vause ateva, karika ghe tokatoka tale aloannaane, me kateva spiriti ghe tokatoka etana me ghe aaulia ngamuemue voto, me ghe vira mene lutulutu. Ghe gheelei oroieili uneira viliki veu lo atoa laghe aaitarainia poli ghe aauliaa voto auena elutu.
ACT 16:17 Ia o aliki vause ateva ghe aaimuli teeiemami me Pol, me ghe ovaova ghe ue va, “Isaa oia taumattu, kapuna tau ngai nongonongo anna ila Goto ateva iaaili epona, me la ghaauliaa etaimim salana tani saanga.”
ACT 16:18 Ghe gheelei evaluela o oroi nau, me Pol ang ghe maamangoo teeia, liuna avalua o me ghe kiriela me ghe uela ta spiriti eteva va, “Tale ararina ateae Iesu Karisto, aghaauliaa etam va ukupi vulue ghoa!” Tale ia o tuku nau erighi, spiriti eteva ghe kasu vuliela.
ACT 16:19 Nau eteva lo atoa laghe aaitaraa ia o aliki vause ateva, karika ghe tokatoka tale aaloannaane, laghe kilala va salaira tani ghaa viliki veu ang ghe kapala, laghe kunela Pol me Saelas me laghe aelalue lao sio tale matavanga tani laa tingina ta mataira namu ngatoa.
ACT 16:20 Laghe laoainilalue sio ta lo atoa laghe gheelei niaisakei me laghe uela va, “Taumattu ngalua oia aJiu ilalua, me lalu ghe gheleila me niaisessaii ang ghele namuula tale masaliki eteae oia.
ACT 16:21 Lalu ghe aapasunga voto karika masina va ita aRom atoa ita aimuli tee.”
ACT 16:22 Taumattu ngatoa laghe usila kaluira tani ghelei tee Pol me Saelas, me tau ngai ghelei niaisakei etoa laghe auliaala me polisi etoa laghe ghaa vella ghinnaniirarua me laghe parulaluela.
ACT 16:23 Laghe paru emaamaatelaluela me laghe atokailalue ssola tale ale mata voovoo ateva, me laghe auliaala ta tau ngai toitoi eteva va, “Ukaarasi tani tara rungarungainilalua.”
ACT 16:24 Nau ghe ghaala inangari matuutuliena, ghe atokailaluela tale ale ngelome atiulu me ghe sikilaala kkeirarua tale aikakkamoti eteva me ghe kamotila kkeirarua.
ACT 16:25 Elomatuaa voo me Pol me Saelas ngilalu ghe looloo sae me kikkinari sae ta God me karavusu etoa laghe nongonongolalua.
ACT 16:26 Vara me kinatama rukeruke ateva ghe rukela. Nau eteva rukeruke ateva ghe rukela ale mata voovoo ateva, atamana akapa atoa ghe otilala me sene ta karavusu etoa ghe kaola.
ACT 16:27 Tau ngai toi ale mata voovoo ateva ghe totula me ghe tarala ta atamana tale ale mata voovoo ghe otila, me ghe ghaala iemane baenata ateva me vara ghe pasa amatea poli ghe annaa va karavusu etoa ngila ghe iloula.
ACT 16:28 Pol ghe kolokolo anamungainiela me ghe uela va, “Urau mene pasa amateo ta ami ekapa ami tokatoka!”
ACT 16:29 Me tau ngai toi ale mata voovoo ateva ghe reterete poli ghe matautula, me ghe kolokolola va la maeaa teae lam, ghe ilou velu ssola, me ghe suuiaala emua ta Pol me Saelas.
ACT 16:30 Vara me ghe ghoainilaluela eleka me ghe kolomilaluela va, “Namu ngalua, sa ateva arooroo tani gheleia me asaanga?”
ACT 16:31 Lalu ghe liula me lalu ghe uela etana va, “Uaiesoaa ta Vau ngepona Iesu, me aue usaanga, io me kapum atoa tanganuem.”
ACT 16:32 Tale ia o voo ngateva, tau ngai toi ale mata voovoo ateva ghe ghaailalue lao sio tanganuena me ghe porala usaiirarua, me ghe anginilaluela. Me lalu ghe auliaala inangarina Vau ngepona ateva etana, me tee ta lo atoa laghe tokatoka tanganuena. Ia ghe aiesoaala, me arovaeaa ta lalu ghe asuuela me lo atoa tee tanganuena. Emuli tale nau laghe suula, ghe pasula tale nimasimasi poli ghe aiesoaala ta God, ia me natuna akapa atoa me vausenna ateva.
ACT 16:35 Vara ghe paila, me tau ngai ghelei niaisakei etoa laghe suula inangari ta kapuira polisi etoa va la laa ue va la tau velu taita alua.
ACT 16:36 Vara me tau ngai toi ale mata voovoo ateva ghe uela ta Pol va, “Tau ngai ghelei niaisakei etoa la uela va ami tau veluemalua. Amalu rooroo tani kasu, me aue amalu kasu tale luei.”
ACT 16:37 Pol ghe uela ta polisi etoa va, “Angalua sitisen nge Rom iengalua, me karika laghe ghelei muela niaisakei etaingalua me laghe paruengaluela ta mata ngoroi etoa. Me tee laghe atokaiengalue ssola tale ale mata voovoo. Me isaa oia ngila nim anna tani sungieinangalua va angalu kasu? Karika poi! Ila la tani mae ghaaiengalua, me la kasueinangalua.”
ACT 16:38 Polisi etoa laghe lao sio tani auliaa inangarina Pol ta tau ngai ghelei niaisakei etoa. Me nau laghe nongola va Pol me Saelas sitisen nge Rom ilalua, ghe moilala tale llo laghe ghelei teeilaluela.
ACT 16:39 Laghe lao sio tale ale mata voovoo tani kkaluaa etairarua me laghe kololaluela me laghe kasu eitauaa teeilalue ghoala eleka, me laghe uela etairarua va, “Masina, amalu rau mene toka oia, amalu kasu.”
ACT 16:40 Nau lalu ghe kupi ghoala tale ale mata voovoo, lalu ghe lao sio tanganue Lidia, me lalu ghe saopila lo atoa laghe aiesoaala ta Iesu me lalu ghe aippooaa teeilala tani asarasarakanaila, me lalu ghe mene kasula.
ACT 17:1 Pol me kapuna atoa laghe kasu eloi lao sio tale masaliki taatara aluae eAmpipolis me eApolonia tani lao tale masaliki taatara ateae eTesalonika. Isaa okae ale nivelu eitaua ngateva aleira ia aJiu etoa ghe tokatoka.
ACT 17:2 Pol ghe kupi ssola tale ale nivelu eitaua ngateva me ghe tiuaala tani ppooaa nongina nau etoa ghe gheelei. Kotolu nau manga ghe toka teeilala me laghe aippooa ngaitauaa teela Uru ngai Manga ateva.
ACT 17:3 Ghe aulia ngamasalikangailiila etaira me ghe aapasunga tale Uru ngai Manga ateva va koronna Mesaea aue eghaa nimmarikana me emate me aue emene totu tale nimate. Me ghe uela va, “Iesu ia Mesaea ia, aghi apoppooainia etaimim.”
ACT 17:4 Katoa tana aJiu laghe aiesoaala, me laghe aimuli teela Pol me Saelas. Oroi tee aGrik atoa laghe aiesoaala ta God, me oroi namuu tale vause atoa laghe usila Pol me Saelas.
ACT 17:5 Katoa tana aJiu karika laghe aaiesoaa, laghe annaa saasakiaala. Liuna avalua o me laghe kolo aitauaala kasina taumattu makatakatanna, me tee taumattu tale matavanga, me laghe aaikkalui see tale masaliki taatara ateae. Laghe aaore atingina, me laghe lao sio laghe ilou ssola tale alena ateva Jeson tani ae velu ghoa Pol me Saelas etaira.
ACT 17:6 Me nau eteva karika laghe tarailaluela, laghe aela Jeson me mene katoa tau ngaiesoaa me laghe laoainila sio emua ta namu ngatoa tale masaliki taatara ateae. Laghe ovaova me laghe ue va, “Isaa oia taumattu laghe ghelei saasakia ngakapala voto tale kosa akapa ateva, ila oia ngila mae sio.
ACT 17:7 Me Jeson ghe masimasiaala Pol me kapuna atoa, me ghe ghaailala laghe ssola tale alena ateva. Ila akapa la sassakeaa inangarina Siisa, la ue va kateva kingi, ararina ateae ta Iesu.”
ACT 17:8 Nau eteva taumattu ngatoa me namuu tale masaliki taatara atoa laghe nongola ghe sessaieiliilala.
ACT 17:9 Vara me laghe uela ta Jeson me tau ngaiesoa ngatoa va, “Ange roola mua tani aisakei me am tau mae sio viliki veu, me am kasu. Arova la matua atoka auena am mene mae ghaa uneimim viliki veu.”
ACT 17:10 Nau eteva ghe voola, tau ngaiesoa ngatoa laghe suula Pol me Saelas tani lao eBeriia. Nau lalu ghe laa rekata sio, lalu ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva, aleira ia aJiu etoa.
ACT 17:11 ABeriia ngatoa, masi taumattu ila, me nannaaira masalikeaili ta aTesalonika ngatoa, poli laghe aloannaaili tani nongo inangari Pol ghe poppooaa, me isaa akapa nau laghe taatara tale Uru ngai Manga ateva tani tara va voto Pol ghe poppooaa koronnaaili.
ACT 17:12 Liuna avalua o me oroi taumattu nge Jiu etoa laghe aiesoaala, me oroi vause me taita nge Grik tee, namuu ila tale ia o masaliki taatara ateae, laghe aiesoaala.
ACT 17:13 Nau aJiu etoa eTesalonika laghe nongola va Pol ghe poppooaa inangarina ateva God eBeriia, ila tee laghe lao sio. Laghe tiuaala tani ghelei aisavisavilaa nannaaira taumattu ngatoa va la rau mene nongo inangarina God Pol ghe poppooaa.
ACT 17:14 Lo atoa laghe aaiesoa ngaitauaa laghe suula Pol tani sio elamana tani sio pae teva anua. Saelas me Timoti lalu ghe tokala eBeriia.
ACT 17:15 Me lo atoa taumattu laghe laoaa sio Pol tale masaliki taatara ateae eAten, auena laghe kasu, Pol ghe suula inangari etaira va, “Am lao me Saelas me Timoti lalu mae tara parasieghi, me ngotolu uungu eitauaa.”
ACT 17:16 Nau eteva Pol ghe toitoi Saelas me Timoti eAten, ghe alousiusieiliila tani tara va masaliki taatara ateae pasu ia tale tootoo goto atoa.
ACT 17:17 Liuna avalua o me ghe ssola tale ale nivelu eitaua ngateva tani aippooaa tee aJiu etoa me aGrik atoa laghe kakkaua God tee aJiu etoa, me tee nau ekapaaili ghe poppooaa ta taumattu ngatoa tale matavanga.
ACT 17:18 Tau ngai aapasunga ngatoa ta Epikuria me Stoik laghe tiuaala tani aissakeana teeia. Katoa etaira laghe kokkolomi va, “Vara eue va saa, ia oia taumattu ngateva etam kilakila sa ateva eaulieinia?” Katoa laghe ue va, “Eanna tani aulia ngaotu mene kasina ase goto.” Laghe aauliaa isaa o inangari poli Pol ghe aaulia ngaotu masi inangarina Iesu me tottotuaaira matena atoa.
ACT 17:19 Vara me laghe koloala me laghe ssoainiela tale voto ateva eAreopagas, kansolo atoa la veluvelu eitauaa etana, me laghe uela etana va, “Erooroo va ami kila isaa oia voto ouna uaaulia ngaotu?
ACT 17:20 Ta io angu ghaaghaa mae ouna voto tale nongonongoaaimami, me ami anna tani kila malloeanina isaa o voto.”
ACT 17:21 (Ila akapa taumattu nge Ateni etoa, me mene katoa tana taumattu karika tanganueira okae laghe mae sio tani toka eAten, karika la gheelei righi voto, karika, ta laghe nim aloannaaili tani nongo me auliaa kiukiu ouna.)
ACT 17:22 Vara me Pol ghe tingina saela elome ta namu ngatoa tale ia o masaliki taatara ateae tale motouru eteva eAreopagas me ghe uela va, “Taumattu nge Ateni etoa, ataatara va nannaaimim namungaili tale isaa akapa uunguaa nikkaua.
ACT 17:23 Poli nau akasukasu see ataatara voto am kakkaua etana, me aghe tara teela kateva liu nighelei aiaavusuvusuena, laghe pitila inangari etana laghe uela va, ‘Ta Goto ateva karika ami kilakilaia.’ Am nongo, God am kakkaueinia me karika am kilakilaia, ghaine aghaulia ngaotu etaimim.
ACT 17:24 Ia o Goto ateva, ia ghe gheleila kosa ateva me isaa akapaaili voto etana. Ia Vau ia tale kosa ateva me epona liu. Karika etokatoka tale ale manga taumattu ngatoa la gheelei.
ACT 17:25 Karika etuutukuna poi tale teva voto, me ita taumattu ngatoa karika ita gheelei teva voto ta nimaita tani sausia, karikaaili, poli ia nonga etautau mae maulue me ainoaita me tee isaa akapaaili mene kasina voto.
ACT 17:26 Tale kateva nonga taumattu ghe gheleila ararimangali ekapa atoa, va la toka akapa see me la apasu kosa ateva. Me ghe suitoongaala nauira aue la toka, me ghe apasunga teela aioghioghi tale kosaira.
ACT 17:27 God ghe gheleila isaa oia voto va taumattu ngatoa aue la paea. Me nau la paepae, koti aue la taraia, me ia karika emene masau tale kateva kateva etaita.
ACT 17:28 ‘Poli ta ngetana ita tokatoka me ita aikasuaa, me taumattu ita.’ Nongina kasina inangariimim am ghe pitila eue va, ‘Ita tee natuna ita.’
ACT 17:29 “Liuna avalua o, poli ita natuna ita God, ita rau mene annaa va ia nongina tootoo gol, silva me atu, taumattu ngatoa la gheelei tale aalomasaanganiaaira.
ACT 17:30 Tale nau ang ghe lao sio, God ghe nim taatara avalua o gheeleiaaira taumattu ngatoa, poli karika laghe kilakila amasina aloannaane God. Me ghaine eaaulia ngakorokorongana tale taumattu ngakapa atoa tani oghi vulu gheeleiaaira sesa.
ACT 17:31 Poli ang ghe suila nau eteva, aue eghelei niaisakei ghulughuluena tale kosa ateva tale uunguaane ia o taumattu ngateva ang ghe suitoongainiela. Ang ghe apasungaala isaa oia voto tale taumattu ngatoa nau ghe totula ia o taumattu ngateva tale nimate.”
ACT 17:32 Nau laghe nongola va matena atoa aue la mene totu, katoa etaira laghe tiuaala tani pilosia, me katoa laghe ue etana va, “Ami aaloanna va umene auliaa isaa o voto etaimami.”
ACT 17:33 Vara me Pol ghe kasu vulilala.
ACT 17:34 Karika tani oroi ila lo atoa laghe aiesoaala, me laghe tiuaala tani usilaa Pol. Elome etaira Dionisius tee ghe usilaa, kateva tana namuu tale kansolo ateva ta Areopagas, tee me kateva vause ararina ateae ta Damaris, me mene katoa taumattu.
ACT 18:1 Vara me Pol ghe kasula eAten, me ghe lao sio tale masaliki taatara ateae eKorint.
ACT 18:2 Isaa eKorint Pol ghe soula taumattu ngateva aJiu ia, ararina ateae ta Akuila, ia atala nge provinsi eteva ePontus. Karika oroi nau ia me vausenna ateva ta Prisila lalu ghe kasula eItali me lalu ghe lao sio eKorint, poli Klaodies Siisa ghe uela va aJiu ekapa atoa la kasu vuli eRom. Vara me Pol ghe lao sio tani tara Akuila me vausenna ateva ta Prisila.
ACT 18:3 Me poli uunguaane tani ghelei tenti nongina ilalua o lailai elua, liuna avalua o me ghe toka teeilaluela me ghe uungu teeilalua.
ACT 18:4 Me tale isaa akapa nau manga, Pol ghe laa ghaippooaa tale ale nivelu eitaua ngateva, ghe tootoonga tani ghaa nannaaira aGrik me aJiu etoa va la ghaiesoaa ta Iesu.
ACT 18:5 Nau Saelas me Timoti lalu ghe kasu vulila provinsi eteva eMesedonia me lalu ghe rekatala eKorint, Pol ghe ruula tani uungu tani ghelei tenti, me ghe poppooaa nonga masi kiukiu ta taumattu ngatoa, me ghe aaulia ngaotu ta aJiu etoa va Iesu Mesaea ia.
ACT 18:6 Me nau eteva aJiu etoa laghe tam aaloannaia me laghe tiuaala tani auliaa teeia, Pol ghe kaokaoaa vella kosa tale ghinnanina tani apasunga va karika ghe laolao aitauaa tee nannaaira, me ghe uela etaira va, “Marova am tam saanga, rangane ateva aue etoka etaimim. Ngaghe gheleila uunguaaghi etaimim. Nge tiitiuaa oia, ngalaolao ta taumattu ngeleka atoa.”
ACT 18:7 Vara me Pol ghe kasu vulila ale nivelu eitaua ngateva, me ghe lao sio tale kateva ale kalakalaa ia tale ale nivelu eitaua ngateva, alena ia kateva taumattu ararina ateae ta Titias Jastas, ia aGrik ia me ghe kakkaua ngaitauaa tee aJiu etoa.
ACT 18:8 Krispas, namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva, ia me ila akapanaaili taumattu ngatoa laghe tokatoka tanganuena laghe aiesoaala ta Vau eteva, me tee oroi mene katoa aKorint laghe nongola Pol ghe poppooaa, laghe aiesoaala me laghe asuulala.
ACT 18:9 Kateva eleivoo Vau eteva ghe aippooaa teela Pol tale nitaatara ateae. Ghe uela ta Pol va, “Karika umene matautu! Uppooa ngasarasarakana ta taumattu ngatoa me karika umene ruu tani ppooaa.
ACT 18:10 Ta aghi aue atoka teeio, me karika teva aue eroo tani ghelei saasakieinio. Poli oroi ila kapughu taumattu ngatoa tale lo ateae oia masaliki taatara.”
ACT 18:11 Liuna avalua o me Pol ghe tokala eKorint erooroo kateae ninamanama me ghaonomo (6) ulana, tani apasunga inangarina ateva God etaira.
ACT 18:12 Me nau Galio ghe gavanaala tale provinsi eteva eAkaia, aJiu etoa laghe tingina aitauaala tani kune atoka Pol, me laghe laoainie sio tale liu niaisakei nongina Galio ghe gheelei niaisakei.
ACT 18:13 Laghe ue va, “Taumattu ngateva oia ghe aauliaa ta taumattu ngatoa va la kkaua God tale llo salana karika eaaimuli tee loo.”
ACT 18:14 Nau Pol ghe anna tani sama, Galio ghe uela ta aJiu etoa va, “Marova lo ateva oia taumattu ghe gheleila righi voto sesaaili, aghi aue aroo tani nongo inangariimim.
ACT 18:15 Me isaa o nikokkolomi tale inangari, arari me tale uneimim inangari nipaopao, am, am ghelei me am toka amasina. Karika va aghi aue aghelei niaisakei tale isaa o ase voto.”
ACT 18:16 Liuna avalua o me Galio ghe sungi vellala tale liu niaisakei.
ACT 18:17 Vara me ila akapanaaili laghe poso atokala Sostenes, ia namuu ia tale ale nivelu eitaua ngateva me laghe uviela emua tale liu niaisakei. Galio karika ghe aisaueinilala.
ACT 18:18 Pol ghe mene toka taula eKorint oroi nau. Vara me ghe kasu vulila tau ngaiesoa ngatoa me ghe lao sio tale masaliki taatara ateae eKenkria tani aikaai tale anua ateva tani lao eSiria, me Prisila me Akuila lalu ghe usiela. Auena ghe aikaai ghe ggalila uu nguruna eKenkria mausi inangari nialokoi ghe gheleila ta God.
ACT 18:19 Laghe rekatala eIpises, me Prisila me Akuila lalu ghe tokala. Me Pol ghe lao sio tale ale nivelu eitaua ngateva tani aippooaa tee aJiu etoa.
ACT 18:20 Nau laghe kolomiela va etoka teeila tale mene kasina nau, Pol karika ghe aloannala.
ACT 18:21 Nau ang ghe kasukasu, ghe gheleila inangari nialokoi eteva, ghe uela va, “Aue amene mae etaimim arova aloannaane God.” Vara me ghe saesaela tale anua ateva tani kasu.
ACT 18:22 Nau ghe rekatala eSiisaria, ghe saela eJerusalem, me ghe soula taumattu ngatoa tale ale manga ateva tale nimasimasi, me ghe aippooaa teeilala. Vara me ghe siola eAntiok tale provinsi eteva eSiria.
ACT 18:23 Pol ghe tokala kasina nau okae eAntiok, vara me ghe kasula tani lao akapa see tale provinsi elua eGalaisia me ePrigia, tani asarasarakana tau ngaiesoa ngakapa atoa.
ACT 18:24 Kateva tana aJiu, ararina ateae ta Apolos, ghe lutula tale masaliki taatara ateae eAleksandria, me ghe mae sio tani toka eIpises. Alomasaanga ia tale Uru ngai Manga ateva, me muenna ia tee tani aippooaa.
ACT 18:25 Auena ghe mae eIpises, laghe apasungaala salane Vau ngepona ateva etana, me nannaane sarasarakanaaili tani mene apasunga ta mene katoa. Ghe aaulia ngamasinaaili voto Iesu ghe gheleila, arongona ta ghe kilakila nonga niaasuu kanna Jon.
ACT 18:26 Ghe tiuaala tani ppooa ngasarasarakana tale ale nivelu eitaua ngateva, me karika ghe maamatautu. Nau Prisila me Akuila lalu ghe nongoala, lalu ghe koloala va elao tanganueirarua me lalu tani aulia ngamasinaaili salane God etana.
ACT 18:27 Nau Apolos ghe aloanna tani lao eAkaia, tau ngaiesoa ngatoa laghe asarasarakanaiela, me laghe pitipiti lao sio ta lo atoa okae disaepolo laghe tokatoka eAkaia va la soua me la ghaaia. Nau ghe laa rekataa sio, ghe saasausi emasinaaili lo atoa taumattu tale maamasinaane God me laghe aiesoaala.
ACT 18:28 Ghe apalala aJiu etoa, nau laghe aissakeanaala tale tummatavanga, poli ghe aapasunga tale Uru ngai Manga ateva va Iesu Mesaea ia.
ACT 19:1 Nau Apolos ghe tokatoka eKorint, Pol ghe usilaala salana ngelae atikirighi. Emulina ghe rekatala tale masaliki taatara ateae eIpises me ghe saopila katoa tana disaepolo.
ACT 19:2 Me ghe kolomilala va, “Ngam ghe ghaala Spirit Manga ateva nau eteva am ghe aikaaiaala?” Laghe liula me laghe uela va, “Karika, me karika ami ghe nongo poi va teva Spirit Manga etokatoka.”
ACT 19:3 Me Pol ghe kolomilala va, “Saa talo niaasuu eteva am ghe ghaaiela?” Me laghe liula me laghe uela va, “Kanna niaasuu Jon.”
ACT 19:4 Pol ghe uela va, “Lo ateva niaasuu Jon ghe gheeleia, pei ninna ngaioghioghiaa ia. Me ghe uela ta taumattu ngatoa va la ghaiesoaa tale lo ateva taumattu aue emae emuli etana, ia o taumattu ngateva Iesu ta ngetana.”
ACT 19:5 Nau eteva laghe nongola isaa o inangari, me laghe ghaala niaasuu tale ararina ateae Vau eteva Iesu.
ACT 19:6 Nau Pol ghe saoaala nimane etaira, me Spirit Manga ateva ghe sio mae etaira me laghe samala tale asease nisama me laghe aauliaa inangarina God.
ACT 19:7 Ila o disaepolo atoa ooroiaaira erooroo kasangaulu ghalua (12).
ACT 19:8 Pol ghe ssola tale aleira ale nivelu eitaua ngateva me ghe poppooaa inangarina Iesu me ararimangalina ateva God, me karika ghe maamatautu, me kotolu ulana ghe ppooaala isaa o inangari me ghe tootoonga tani ghaa oghi nannaaira.
ACT 19:9 Me katoa laghe tam anna tani nongo me laghe tam aikaaiaa. Laghe poppooaa saasakiaa tale salane Vau ngepona ateva ta tummatavanga. Isaa avalua o me Pol me disaepolo atoa laghe ruula tani lao tale aleira ale nivelu eitaua ngateva. Pol ghe poppooaa inangari tale kateva kateva nau elome tale unna sikulu eteva Tiranus.
ACT 19:10 Ghe roola ghaluae ninamanama Pol ghe ghelei evaluela o, liuna avalua o me ila akapa taumattu ngatoa tale provinsi eteva eEisia, aJiu ila me aGrik ila, laghe nongola inangarina ateva Vau eteva.
ACT 19:11 God ghe gheelei mirikolo ouna tale uunguaane Pol.
ACT 19:12 Taumattu ngatoa laghe mae ghaaghaa unna aiaasae ateva Pol aiuungu ia me unna aiulua matane, me emulina laghe laa ghaatulituli ta kapuira tau sessa atoa, me laghe maamasina me lo atoa raroai etoa laghe kupilala, raroai etoa laghe kasukasu vulila.
ACT 19:13 Katoa aJiu laghe uungu ekapa see tani tiu velu raroai etoa, me laghe asease ararina ateae Vau eteva Iesu tani toongi tani tiu velu raroai etoa tale taumattu ngatoa. Laghe ue va, “Tale ararina ateae Iesu, ia o Pol epoppooaa inangarina ateva, ami aauliaa etaimim va am kupi ghoa mae.”
ACT 19:14 Natuna taita ghaitu (7) Skeva, ia namuu ia ta pristi etoa, laghe gheelei isaa o voto.
ACT 19:15 Kateva nau laghe gheleila ase nippooa ngateva o me raroai eteva ghe liula me ghe uela va, “Akilakila Iesu me akilakila Pol, me am tani see am?”
ACT 19:16 Me taumattu ngateva oia raroai eteva elome etana ghe aoso atoka saela etaira me ghe uvi saasakieinilala. Ase niuviuvi eteva ghe uvilala etana sesaaili ia, laghe ilou velu ghoala tale ale ateva karika ghinnaniira me vilikiira ghe raerae.
ACT 19:17 Ila akapa aJiu etoa me Grik etoa eIpises laghe nongo avaluela o me laghe matautu saasakiaala me laghe tau saela ararina ateae Vau eteva Iesu.
ACT 19:18 Oroieili lo atoa laghe aikaaiaa laghe mae sio tale matavanga me laghe aulia ngaotula sesa gheeleiaaira.
ACT 19:19 Me oroi ila taumattu ngatoa laghe gheelei nialaala laghe maeaa tee sio uneira vuku isaa o inangari nialaala elome etana me laghe tuula vuku ta mata taumattu ngatoa. Laghe ira akapala aipolipolina isaa o voto laghe tuula ghe roola ghalimangaulu airari (50,000) silva koen.
ACT 19:20 Tale ia o salana atikirighi me inangarina ateva Vau ngepona ateva ghe kasu ekapa seela me ghe pinosa akorokoronganala.
ACT 19:21 Nau llo ghe lutula, me Pol ghe nnaala tani lao eJerusalem me ghe annaa va elao mua tale provinsi elua eMesedonia me eAkaia, me ghe uela va, “Nau eteva atara eJerusalem, atani lao tee eRom.”
ACT 19:22 Pol ghe suula kapuna tau ngai sausi elua ta Timoti me Erastus tani muemue lao eMesedonia me ia Pol ghe toka taula tale provinsi eteva eEisia.
ACT 19:23 Tale isaa o nau kinatama niaikkaluii eteae ghe lutula mausi salane Vau eteva.
ACT 19:24 Tau ngai ghelei tootoo voto tale silva, ararina ateae ta Demetrius, ghe gheelei isaa o lutu tootoo ale, alena ia o goto ateva vause ia, ararina ateae ta Atemis. Ia me lo atoa laghe gheelei isaa o voto, laghe ghaaghaa oroieili viliki veu.
ACT 19:25 Demetrius ghe kolo aitauaala lo atoa la uungu eitauaa tale ia o niuungu eteva me ghe uela etaira va, “Kapughu etoa, am kilakila va ita ghaaghaa masi viliki veu tale ia oia niuungu eteva.
ACT 19:26 Me am taatara me am nongonongo vaalua taumattu ngateva oia ta Pol nge ghaala oroi taumattu eIpises me tale provinsi ekapa ateva eEisia. Eue va tootoo goto atoa taumattu ngatoa la gheelei karika va goto ila.
ACT 19:27 Aue ita sesa, karika nonga tale niuungu eteva oia ta tee tale uunguaa nikkaua, tale alena nikkaua ngateva goto ateva vause ia ta Atemis, me karika aue la oneoneainia, me karika masau me lo atoa tee la tautaue sae eEisia me tale kosa akapa ateva aue la ruu tani taue sae.”
ACT 19:28 Nau laghe nongola llo oia, ghe sessai saasakieinilala me laghe tiuaala tani ovaova. Laghe ue va, “Atemis, kapuita ia aIpises atoa, namuu ia.”
ACT 19:29 Karika masau me ia akapa masaliki taatara ateae eIpises laghe tiuaala tani aisamaaii etingina, me katengaata nonga ta laghe kunela Gaeas me Aristakus, taumattu ngalua oia aMesedonia ilalua, me lalu ghe kasukasu tee Pol, me laghe ssoainilaluela tale liu ngai velu eitaua ngateva uneira ia aIpises atoa.
ACT 19:30 Pol ghe anna tani lao ta taumattu ngatoa me disaepolo atoa laghe aarongia.
ACT 19:31 Me tee katoa namuu ta gavman kapuna ila Pol laghe suula inangari ta Pol va erau mene laa sso elome tale liu ngai velu eitaua ngateva.
ACT 19:32 Taumattu ngatoa laghe aaisamaaii. Laghe ovaova me laghe aauliaa inangari karika isaa aitauaa me oroi ila lo atoa laghe lao sio karika laghe kilakila vaalua me laghe lao sio tale ia o nivelu eitaua ngateae.
ACT 19:33 AJiu etoa laghe bbi tau ssola Aleksanda emua ta taumattu ngatoa me katoa laghe ovaova me laghe auliaa teeia inangari va eghelei righi voto. Me ghe paopaola ta nimane va la matua atingina poli ghe anna tani aulia ngamasalika inangari ta taumattu ngatoa.
ACT 19:34 Nau eteva laghe kilala va aJiu ia laghe ovaovala ghe roola ghalua aoa. Laghe ue va, “Atemis, kapuita ia aIpises atoa, namuu ia.”
ACT 19:35 Kapuira tau ngaipitipiti eteva kansolo atoa ghe paola taumattu ngatoa me ghe uela va, “Taumattu nge Ipises atoa, kosa akapa ateva ekilakila va masaliki taatara ateae eIpises eaaitaraa ale nikkaua ngateva kinatama goto ateva Atemis me tootoona ateva ghe katuula elomarase me ghe sio mae.
ACT 19:36 Liuna avalua o me voto oia karika teva eue va kamena. Am tani matua atingina me am rau mene ailuilui tani ghelei righi voto me aue masi ninannaa emae.
ACT 19:37 Am maeaa sio taumattu ngalua oia me karika laghe ainao poila righi voto tale ale manga me karika laghe auliaa saasakiaa teela kapuita goto ateva vause ia.
ACT 19:38 Arova Demetrius me kapuna atoa righi sessaiaaira ta teva taumattu, la laoa tale niaisakei, me gavanaa etokatoka aue erooroo tani ghelei eghulughuluena niaisakei.
ACT 19:39 Arova righi voto am mene anna tani auliaa, am laoa tale nivelu eitaua ngateae nau namu ngatoa la koloam va am lao me la nongoam.
ACT 19:40 Isaa avalua o me ngita tokala tale voto sesa me ita roorooaili va ita aisakei poli marova la kolomi va mausi saa ita gheleila isaa o voto, karika aue ita ghele auliaa righi liuena.”
ACT 19:41 Nau ghe ruula tani auliaa isaa o voto me ghe sungi vellala.
ACT 20:1 Nau niaikkaluii ghe kapala me Pol ghe kolo aitauaala disaepolo atoa me ghe aippooaa teeilala tani asarasarakanaila, me ghe kasu vulilala tani sio eMesedonia.
ACT 20:2 Ghe kasu seela tale lo ateva o provins me ghe kaarasila tani aippooaa teeila tale oroieili masi inangari tani asarasarakana isaa o taumattu, me ghe rekatala eGris,
ACT 20:3 me ghe tokala kotolu ulana. Nau ghe anna tani lao eSiria tale anua ateva, aJiu etoa laghe loeloe tani uvi ematea. Liuna avalua o me ghe mene aikolikoliaala nannaane va emene oghi sae eMesedonia.
ACT 20:4 Ghe kasu eitauaa teela Sopata natuna ia Pirus, aBeriia ia, me Aristakus me Sekundus aTesalonika ilalua, Gaeas aDebi ia, Tikikus me Tropimus tanganueirarua eEisia, me Timoti.
ACT 20:5 Isaa o taumattu laghe muemuela tani sio toiengalua eTroas.
ACT 20:6 Me angalu ghe tiu ghoala ePilipae nau nivelu eitaua ngateae tale verete karika righi isti etana ghe ruula. Ghalima (5) nau angalu ghe iloula tale anua ateva, me angalu ghe siola tani tara isaa o taumattu ghe toitoiengalua eTroas. Ami ghe tokala ghaitu (7) nau eTroas.
ACT 20:7 Airuuruu tale nau manga ateva, ami ghe toka aitauaala tani piri verete me Pol ghe ppooaala ta taumattu ngatoa. Ta aue ghe pai me ghe kasu, ghe ppooaala lomosi ta ghe ghaala elomatuaa voo.
ACT 20:8 Oroieili lam aitaatara tale ale ngepona atiulu ami ghe tokatoka etana.
ACT 20:9 Tale uindoa ngateae aliki taita ateva ararina ateae ta Iutikas ghe asekanue atokala. Nau Pol ghe aippooaa Iutikas ghe llusu etokala, me ghe laa sae katuu arau epona tale aiaakotonna atiulu ale tale ale ngepona ateva, me ghe siola arau etapaa kosa. Laghe siola tani saua me matena ia.
ACT 20:10 Pol ghe kkure siola me ghe tturru siola me ghe saula aliki taita ateva me ghe uela va, “Am rau mene matautu, ta sakesake ia.”
ACT 20:11 Vara ghe mene saela epona me ghe pirila verete me laghe namanamala. Laghe aippooaala lomosi ta ghe paila me ghe kasula.
ACT 20:12 Taumattu ngatoa laghe ghaala aliki taita ateva oia me laghe laoainie sio tanganuena sakesake ia me laghe masimasieiliila.
ACT 20:13 Ami ghe muemuela tale anua ateva me ami ghe ssola tale masaliki eteae eAsos tani kaai Pol ta ghe uela va aue enim kasuaa me ami mae kaaia okae.
ACT 20:14 Nau ta ghe souemamila eAsos ami ghe kaaiela me ami ghe lao sio tale masaliki taatara ateae eMitilini.
ACT 20:15 Mene kateva nau ami ghe tiu ghoala me ami ghe rekatala tale patunganua ateva eKios. Lo ateva o nau ghe lange sio me ami ghe ssola tale patunganua ateva eSamos, me ghe paila ta mene kateva nau, me ami ghe rekataala tale masaliki taatara ateae eMiletus.
ACT 20:16 Pol ghe nnaala tani lau etoka eIpises ta la rau mene appataia tale provinsi eteva eEisia. Ta ghe aailuilui tani lao parasi eJerusalem nau ta Pentikos, arova ghe rooroo.
ACT 20:17 Isaa o eMiletus Pol ghe suula inangari ta elda ngatoa tale ale manga eIpises va la mae taraia eMiletus.
ACT 20:18 Nau ta laghe rekatala ghe uela etaira va, “Am kilakila vaalua aghe toka teeiemla tale mata ngemua ateva nau, nau aghe tani rekatala tale lo ateva oia provinsi eEisia lomosi ta nau oia.
ACT 20:19 Auungu ta Vau ngepona ateva tale nisioaa ninanna, me rarum mata me maate ta poli loeloeaaira aJiu etoa tani uvi emateaghi.
ACT 20:20 Am kilakila va karika aghe sio asoasoaa poi tani ppooaa voto llo erooroo tani sausiem. Aghe aippooaa tale matavanga me elome tale paa ngaleimim.
ACT 20:21 Aghaaulia ngaotu ta aJiu etoa me Grik atoa va la kiri mae ta God tale ninna ngaioghioghiaa me la aiesoaa ta kapuita Vau eteva ta Iesu.
ACT 20:22 “Me ghaine Spiriti eteva ange tau esarasarakana mae sio ninanna va asio eJerusalem me karika akilakila va saa llo aue elutu etaghi.
ACT 20:23 Me akilakila nonga va, tale masaliki taatara akapa atoa, Spirit Manga ateva eaauliaa kieghi va aue ale mata voovoo me sesa voto etoitoieghi.
ACT 20:24 Amasimasi tani mate mausi Vau ngepona ateva, arova aghele ruu uunguaa Vau eteva Iesu ghe sungieghila tani ghelei, va appooa ngaotu masi kiukiu tale maamasinaane God.
ACT 20:25 “Aghe kasu ekapa seela etaimim tani ppooaa ararimangalina ateva God me ghaine akilakila va karika teva etaimim aue emene taraieghi.
ACT 20:26 Aghaauliaa etaimim ghaine va, marova toa etaimim karika la saanga, karika righi uunguaaghi etaimim,
ACT 20:27 poli karika aghe maamatautu tani aulia ngaotu aloannaane akapa God etaimim.
ACT 20:28 Am aitara ngamasinaiem me isaa o llo taumattu Spirit Manga ateva ang ghe gheleiemla va am tau ngai toitoi iem tale ale manga ateva. Ia o ale manga ateva God ghe poliela tale raena ateva.
ACT 20:29 Akilakila va nau akasu vuliem katoa taumattu nongina sesa paua ngetapaa tuvui etoa aue la kupi sso tani tootoonga tani ghelei saasakiaa taumattu.
ACT 20:30 Me elome ta ngetaimim katoa aue la tingina sae tani auliaa voto llo kamena me oroi ila lo atoa etaimim la aikaaiaa aue la oghi tani laa aimuli teeila.
ACT 20:31 Liuna avalua o me am paniem. Me am rau mene kkaluaa va kotoluae ninamanama karika aghe aamaomao tani auliaa kie kateva kateva ta ngetaimim, ellaa me eleivoo rarum mataghi ghe kaokao ta poliimim.
ACT 20:32 “Ghaine ngatautauem lao ta God me inangarina tale maamasinaane erooroo tani atuutulu ta ngetaimim me etau aatu voto akapa ghe aulia ngalokoila ta lo atoa ang ghe suilala va ila manga ila.
ACT 20:33 Karika aghe sassaii poi lo atoa uneira viliki veu me ghinnaniira.
ACT 20:34 Am kilakila vaalua aghe uungu tale nimaghi eluelange tani ghaa aloannaaghi me kapughu etoa.
ACT 20:35 Tale voto akapa agheelei, aghaapasunga etaimim va ita uungu aanasa avalua o tani aisausiaa lo atoa karika sarasarakana ila, me anannaa inangarina Vau eteva Iesu ghe auliaala va, ‘Oroieili nimasimasi emaemae ta lo ateva taumattu epaaparruu, elaulau lo ateva enim anna tani toka ghaaghaa.’”
ACT 20:36 Nau ghe ruula tani auliaa llo, me ghe suuiaala me tee lo atoa laghe usiusia me ghe looloo saela.
ACT 20:37 Ila akapa laghe tiuaala tani ngala me laghe llotiela me laghe ngusuela.
ACT 20:38 Voto ateva ghe tani gheleilala me laghe alousiusieiliila, ia o tuku inangarina ateva ghe uela va karika aue la mene taraia. Vara me laghe kasu eitauaa teeiela tani sio tale anua ateva.
ACT 21:1 Ami ghe kasu vulilala me ami ghe laa ghoa aikaai tale anua ateva me ami ghe tiu ekorokoro ghoala tani lao tale patunganua ateva eKos. Ghe pai saela me ami ghe rekatala tale masaliki taatara ateae eRodis me ami ghe mene lao sio tale masaliki taatara ateae ePatara.
ACT 21:2 Ami ghe tarala anua ateva ghe laolao ePoenisia me ami ghe aikaaila etana me ami ghe tiu ghoala.
ACT 21:3 Ami ghe kautula eSaeprasi me karika ami ghe ssola, ta ngami ghe laa siosio tale pai saot ativilau me ami ghe lao sio eSiria. Ami ghe ssola tale masaliki taatara ateae eTaer me anua ateva ghe kapela ghinna.
ACT 21:4 Ami ghe tarala disaepolo atoa me ghaitu (7) nau ami ghe toka teeilala. Spiriti eteva ghe auliaala ta taumattu me laghe aaulia ngasarasarakana ta Pol va erau mene sae eJerusalem.
ACT 21:5 Nau eteva naumami tani toka ghe kapala, ngami ghe mene tiutiu ghoa. Disaepolo atoa, vauseniira atoa me natuira atoa laghe ghoala tani oghi eleka tale masaliki taatara ateae me ami ghe suuiaala tani looloo sae elosamarra.
ACT 21:6 Laghe oghi ghoala etaimami me ami ghe aikaaila tale anua ateva me ila laghe oghi lao sio tanganueira.
ACT 21:7 Ami ghe tiu ghoala eTaer me ami ghe lao sio tale masaliki taatara ateae eTolimais. Ami ghe soula katoa laghe aaiesoa ngaitauaa teeiemami, me ami ghe toka teeilala kateva nonga nau.
ACT 21:8 Ghe pai saela me ami ghe kasula tani lao eSiisaria. Ami ghe tokala tanganuena Pilipi, tau ngai ppooaa masi kiukiu ia, me kateva ta ghaitu (7) tau ngai uungu laghe suitoongainilala eJerusalem.
ACT 21:9 Ghaata natuna vause karika lailai laghe poppooaa inangarina Vau ngepona ateva.
ACT 21:10 Ami ghe tokala mene kasina nau me kateva propete ararina ateae ta Agabas ghe kasula eJiudia ghe sio mae.
ACT 21:11 Ghe mae sio etaimami me ghe ghaala ai-irina ateae Pol me ghe irila nimane me kkena etana. Me ghe uela va, “Spirit Manga ateva euela va nongina nga irieghila, aue aJiu etoa eJerusalem la iri etoka lo ateva ai-irina ateae oia me la taue lao ta tau ngeleka atoa.”
ACT 21:12 Ami ghe nongo avaluela o me ami me taumattu nge Siisaria ngatoa ami ghe aaulia ngakorokoronganala ta Pol va, “Urau mene sae eJerusalem.”
ACT 21:13 Vara me Pol ghe liula me ghe uela va, “Vaalua me am ngangngala me am gheelei nannaaghi eaalousiusi? Karika aghaimonomonosiaa nonga tani karavusu ta tani mate tee eJerusalem tale ararina ateae Vau eteva Iesu.”
ACT 21:14 Nau eteva karika ghe roola tani nongoamami, ami ghe ruula tani aippooaa, me ami ghe uela va, “Masina, aloannaane Vau ngepona ateva aue eghelei.”
ACT 21:15 Kasina nau ghe lange sio me ami ghe aimonomonosiaala ghinnaniimami me ami ghe saela eJerusalem.
ACT 21:16 Katoa disaepolo eSiisaria laghe usiemamila laghe laoainiemami sio tanganue Nason, me ami ghe tokala o. Ia atala nge Saeprasi ia, me ia kateva disaepolo ghe tiuaa ngakasinala tani aikaaiaa.
ACT 21:17 Nau eteva ami ghe rekatala eJerusalem tau ngaiesoa ngatoa laghe masimasieiliila tani souemami.
ACT 21:18 Ghe pai saela, ami me Pol ami ghe lao sio tani tara Jeimis, me elda ngakapa atoa laghe mae tee sio.
ACT 21:19 Pol ghe soulala tale nimasimasi me ghe aulia ngakapaailiila voto God ghe gheleila elome tale taumattu ngeleka atoa tale uunguaane.
ACT 21:20 Nau eteva laghe nongola kiukiu, laghe tau saela ararina ateae God. Vara me laghe uela etana va, “Kapumami, angu tarala ghaisa airari taumattu nge Jiu ngila ghe aiesoaala me ila akapa la sarasarakana tale inangari nipaopao.
ACT 21:21 Ngila ghe nongola va io Pol ughe uela ta aJiu etoa la tokatoka tee taumattu ngeleka atoa va la liu viliira tale inangarina Moses me ughe ue teela etaira va la rau mene iso natuira taita atoa me la rau mene aimuli tee gheeleiaaira tuvuita atoa.
ACT 21:22 Aue la kila va angu ghe mae sio. Me sa ateva ami gheleia?
ACT 21:23 Ughelei sa ateva ami aulieinia etam. Taumattu ghaata laata tokatoka teeiemami laata ghe gheleila inangari nialokoi ta God.
ACT 21:24 Ughaa isaa o taumattu me am lao tale ale manga ateva me ughusilaa me am uunguaa niraarangisana, me upoli voto la ghelei pei nipoli me aue la ggali uruira tani ghelei roorooaa inangari nialokoi, me ila akapa aue la kila va kiukiu la aauliaa teeio kamena ta io uaaimuli tee inangari nipaopao.
ACT 21:25 Me ta tau ngeleka atoa la ghaaikaaiaa, ngami ghe pitipitila etaira tani auliaa nannaaimami va la rau mene nama malatau la gheelei sae aiaavusuvusuena tale tootoo atoa, me tale rae, me malatau tale asease ghaata kkena atoa la kiikii pule aloira, me la rau mene lai salosaloaa see.”
ACT 21:26 Ghe pai saela me Pol ghe ghaala isaa o taumattu me laghe lao sio tani ghelei eraarangisanaila me ghe ssola tale ale manga ateva tani auliaa ta pristi etoa va saa nau eteva uunguaa tani ghelei eraarangisanaila eruu me kateva kateva etaira etaula opring.
ACT 21:27 Ghaitu (7) nau ghe ruuruu me katoa aJiu tale provinsi eteva eEisia laghe tarala Pol tale ale manga ateva me laghe sulungila taumattu ngatoa me laghe poso atokala Pol.
ACT 21:28 Laghe aaore tani ue va, “Taumattu nge Israeli etoa, am sausiemami, poli ia oia taumattu ngateva eaapasunga ngakapa see tani akupi kapuita taumattu me uneita inangari nipaopao me ia oia ale manga ateva. Me ange kupiaa tee sso mae taumattu nge Grik atoa tale ale manga ateva tani avuluti voto ateva manga ia.”
ACT 21:29 Kasina nau ang ghe lange sio laghe tarala Tropimus aIpises ia tale masaliki taatara ateae tee Pol me laghe annaa va Pol ghe kupieinie ssola tale ale manga ateva.
ACT 21:30 Taumattu ngatoa laghe nongola isaa o inangari me ila akapa eJerusalem ghe sessailala me laghe aisokosokoiila me laghe posola Pol, me laghe ae velue ghoala eleka me laghe kavatila atamana atoa tale ale manga ateva.
ACT 21:31 Nau laghe tootokaa tani uvi emate Pol, inangari ghe ghaala namu ngateva ghe aaitoiaa tau ngai uvii nge Rom akapa atoa eJerusalem va ila akapa eJerusalem laghe aaikkalui.
ACT 21:32 Gherangia nonga ta ghe ghaala tau ngai uvii etoa me namu ngatoa laghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii me laghe ilou siola kona taumattu ngatoa laghe tokatoka. Me nau taumattu ngatoa laghe tarala tau ngai uvii etoa, laghe ruula tani uvi Pol.
ACT 21:33 Namuu tale tau ngai uvii etoa ghe lao sio me ghe kunela Pol me ghe uela va la iri etokaia tale sene alua me ghe kolomilala va, “Saa taumattu ia me sa ateva ghe gheleiela?”
ACT 21:34 Ila akapa taumattu ngatoa laghe aisamaaii me namu ngateva ghe tam rooroo tani nongo, ta laghe aisavalaii poli kateva kateva etaira ghe auliaa nannaane. Me ghe uela ta kapuna atoa va, “Am ghaaiela me elao tale ale ateva tau ngai uvii etoa la tokatoka etana.”
ACT 21:35 Nau Pol ghe rekata lao sio tale aisaesae ateva me tau ngai uvii etoa laghe tarala va taumattu ngatoa laghe annaaili tani uvi ematea, liuna avalua o me laghe sauela.
ACT 21:36 Taumattu ngatoa laghe aaimuli me laghe aippooa ngasarasarakanaaili va emate.
ACT 21:37 Tau ngai uvii etoa laghe aainasiaa tani ghaa Pol me ghe lao tale ale ateva tau ngai uvii etoa laghe tokatoka etana me Pol ghe ue lao sio ta namu ngateva va, “Erooroo va aghaippooaa teeio?” Me namu ngateva ghe uela va, “Ukilakila inangari nge Grik?
ACT 21:38 Aghannaa va io kateva aIjip kasina nau ang ghe lange sio ghe tiuaala niaiuvii eteae me ghe muemuaala ghaata airari (4,000) tau niaiuvii tale iema me laghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu etana.”
ACT 21:39 Pol ghe liula me ghe uela va, “Aghi aJiu ieghi me tanganueghi eTases tale provinsi eteva eSilisia, me karika va nim taumattu ieghi tale teae ghauna masaliki taatara. Utau velueghi me aghaippooaa tee taumattu ngatoa.”
ACT 21:40 Nau namu ngateva ghe tau veluela tani aippooaa me Pol ghe tingina saela tale aisaesae ateva me ghe paolala ta nimane va la rau mene sama. Laghe matua ngatinginala me ghe aippooaa teeilala tale inangari nge Hibru.
ACT 22:1 “Tamaghi etoa, tueghi me nengaghi etoa, am nongo! Isaa oia nga ghaloanna tani aulia ngamasalika etaimim va aghi karika aghe ghelei saasakiaala teva voto.”
ACT 22:2 Nau laghe nongola Pol ghe samasamaa nge Hibru teeilala laghe matua ngatinginala. Me Pol ghe uela va,
ACT 22:3 “Aghi aJiu ieghi, aghe lutula eTases, tale provinsi eteva eSilisia, me aghe namuula oia eJerusalem. Aghi kapuna tau ngai ghaa alomasaanga ieghi Gamaliel. Ia ghe apasunga ngamasinaailiila inangari nipaopao ghe ghaala ta tuvura atoa, me aghe taueghi lao sio tani ghelei uunguaane God, nongina am akapa am uunguaa ghaine.
ACT 22:4 Aghe gheelei saasakiaa ta lo atoa laghe uusilaa salane atikirighi Iesu tani atokaila tale nimate. Aghe kunekune taita me vause atoa tani atokaila sso tale ale mata voovoo.
ACT 22:5 Namu ngateva ta pristi etoa me Kansolo akapa atoa aue la auliaa etaimim va koronna llo oia aghaauliaa. Laghe pitila uru ngai ta namu ngatoa ta aJiu etoa eDamaskas va asio kune katoa kapuita okae tani sae attara matanaila eJerusalem.”
ACT 22:6 Pol ghe mene uela va, “Aghe kasukasu elaa siosio eDamaskas, elo sinaka, ngaghe akalakalalaa me arovaeaa ta kinatama mallanga ateva ghe sio mae epona liu, mallangina ateva ghe ghaaieghila.
ACT 22:7 Me aghe katuula tapaa kosa, me aghe nongola lingi ngalo ateva ghe uela va, ‘Sol, Sol, vaalua me ugheelei saasakieinaghi?’
ACT 22:8 “Me aghe liula me aghe uela va, ‘Io see, vau eteva?’ “Me ghe uela etaghi va, ‘Aghi Iesu nge Nasareti ugheelei saasakieinaghi.’
ACT 22:9 Taumattu ngatoa ami me ila laghe tarala mallanga ateva, me karika laghe nongola lingi ngalo ateva ghe aippooaa teeieghi.
ACT 22:10 “Aghe kolomila va, ‘Sa ateva agheleia, Vau eteva?’ “Me ghe uela etaghi va, ‘Totula me usio eDamaskas, me kateva taumattu aue eauliaa niuungu ngaghe aimonomonosiaala va ughelei.’
ACT 22:11 Aghe mata salusalula poli mallanga ateva namungaili ia. Lo atoa ami me ila laghe katulainaghila tani sso eDamaskas.
ACT 22:12 “Kateva taumattu ghe tokatoka eDamaskas, ararina ateae ta Ananaeas, ghe aaimuli tee inangari nipaopao, me laghe aanamunamunganeia aJiu etoa laghe tokatoka okae eDamaskas.
ACT 22:13 Ananaeas ghe mae sio tani tingina teeieghi, me ghe uela va, ‘Kapughu Sol, taatarala!’ Me arovaeaata ta mataghi ghe otila me aghe taraiela.
ACT 22:14 “Me ghe uela va, ‘Kapuira Goto ateva tuvura atoa ghe suitoongainiola va ukila aloannaane me utara Taumattu ngateva Ghulughuluena ia me unongo llo eaauliaa ta paane.
ACT 22:15 Io aue uaulia ngaotua ta taumattu ngakapa atoa tale llo voto ughe tarala me ughe nongola.
ACT 22:16 Sa ateva umene toia? Tingina saela! Ulaa ghaa niaasuu me ukolo tau ararina ateae, me aue epora velu kalum ssavoto.’”
ACT 22:17 Pol ghe mene uela va, “Nau aghe oghi saela eJerusalem aghe ssola tani looloo sae tale aleira atiulu aJiu etoa tale ale manga ateva, me aghe tarala kateva nitaatara.
ACT 22:18 Aghe tarala Vau eteva ghe uela etaghi va, ‘Gherangia ta ukasu vuli eJerusalem, poli karika aue la nongo usilainio nau uppooaa inangarighi.’
ACT 22:19 “Aghe liula va, ‘Vau eteva, la kilakilaailiieghi va aghe laolao tale oroi ale nivelu eitauaa, aghe kunekune me aghe paruparu lo atoa laghe aaiesoaa etam.
ACT 22:20 Nau laghe uvi ematela Stipeni, kapum tau ngai aulia ngaotu ia, aghi aghe tiitingina me aghe tarala uviuviaane me aghe asokoila, me aghe aaitaraa ghinnaniira tau ngai uvina atoa.’
ACT 22:21 “Vau eteva ghe uela etaghi va, ‘Kasula, ta aue asungio ulao amasaueili ta tau ngeleka atoa.’”
ACT 22:22 Taumattu ngatoa laghe nongonongo Pol ghe samala lomosi ta ghe uela va elao ta taumattu ngeleka atoa, vara me laghe tiuaala tani aore anamungaili. Laghe ue va, “Uvi emateala! Karika masina va etoka!”
ACT 22:23 Laghe aaore me laghe leeleeaa uneira aiaasae ngeleka me laghe veluvelu sae au eteva epona.
ACT 22:24 Liuna avalua o me namuu ta tau ngai uvii etoa ghe auliaala va la ghaa Pol me esso elome tale ale ateva tau ngai uvii etoa la tokatoka etana, me ghe uela va la uetaia me la kolomia va vaalua me taumattu nge Jiu etoa la aaore atingina.
ACT 22:25 Nau laghe iriiria tani uetaia, Pol ghe uela ta kateva namuu eaaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii ghe tiitingina akalakalangina va, “Emaamasina va am ueta teva sitisen nge Rom karika ghe aisakei?”
ACT 22:26 Nau ghe nongola isaa o inangari, ghe lao sio tani auliaa ta lo ateva namuu ia etaira akapa. Namu ngateva eaaitaraa kateva ai tau ngai uvii ghe uela va, “Sa ateva ugheleia? Ta taumattu ngateva oia sitisen nge Rom ia.”
ACT 22:27 Namu ngateva eaaitara ngakapa tau ngai uvii etoa ghe mae sio ta Pol tani kolomia va, “Io sitisen nge Rom io?” Pol ghe liula me ghe uela va, “Ue.”
ACT 22:28 Namu ngateva eaaitara ngakapa tau ngai uvii etoa ghe uela ta Pol va, “Aghi aghe vella oroieili viliki veu tani sitisen nge Rom.” Me Pol ghe uela va, “Aghi sitisen nge Rom ieghi poli tamaghi sitisen nge Romi ia.”
ACT 22:29 Nau lo atoa tau ngai uvii laghe anna tani kolomi righi nikokkolomi ta Pol laghe nongola va Pol sitisen nge Rom ia laghe matautula me arovaeaata ta laghe tapaila, me kapuira namu ngateva eaaitara ngakapa ie tee ghe matautula, ta ia ghe sungilala tani iri Pol.
ACT 22:30 Namu ngateva eaaitara ngakapa tau ngai uvii etoa ghe aaloanna tani kila amasina va Pol ghe tani gheleila saa voto sesa. Me ghe pai saela ghe ghaa vella sene laghe iriela etana. Namu ngateva ghe suula inangari ghe lao sio ta namu ngatoa ta pristi etoa me Kansolo atoa tani velu eitauaa. Me eghaa Pol me esio atinginaia ta mataira.
ACT 23:1 Pol ghe pasiaala matane ta Kansolo atoa me ghe uela etaira va, “Tueghi me nengaghi etoa, aghe uungu eitauaa teela God, nannaaghi masinaaili, me gheeleiaaghi masina ange mae ghaa sio ghaine.”
ACT 23:2 Ghe aulia ngavaluela o me namu ngateva ta pristi etoa, Ananaeas etana, ghe uela ta taumattu ngatoa laghe tiitingina akalakalangina ta Pol va, “Am posalala paane ateva.”
ACT 23:3 Pol ghe uela etana va, “God aue euvio, poli io nongina aivativati eteva sesa ia, laghe usingiela tale usousoana. Unannaa va uaaimuli tee inangari nipaopao? O umae sio tani toka tani ghelei niaisakei etaghi me io ugheelei saasakiaa inangari nipaopao, me uue va la posalaieghi.”
ACT 23:4 Lo atoa laghe tiitingina akalakalangina laghe uela va, “Vaalua me uppooaa saasakiaa ta namu ngateva ta pristi etoa kapuna ia God?”
ACT 23:5 Me Pol ghe uela va, “Tueghi me nengaghi etoa, karika akilakila va namuu ia ta pristi etoa. Arova aghe kilakila, karika aue aghele ppooaa teeia, poli tale Uru ngai Manga ateva laghe pitila va, ‘Karika umene ppooaa saasakiaa tee lo ateva eaaitoiaa kapum taumattu ngatoa.’”
ACT 23:6 Nau Pol ghe kilala va katoa etaira Sadiusi ila, me katoa Paresi ila, ghe sama anamuula tani ue va, “Tueghi me nengaghi etoa, aghi Paresi ieghi, natuira aghi Paresi etoa. Aghaiesoaa va lo atoa laghe matela aue la totu. Liuna avalua o me nga ghaaisakei.”
ACT 23:7 Nau Pol ghe aulia ngavaluela o me Paresi etoa me Sadiusi etoa laghe tiuaala tani aisamaaii. Me laghe tiu reerekataala.
ACT 23:8 Ta Sadiusi etoa la ghaiesoaa va lo atoa la matemate karika la rooroo tani mene totu, me karika righi ensolo me spiriti. Me Paresi etoa la ghaiesoaa isaa akapa o voto.
ACT 23:9 Laghe tiuaala tani aisamaaii enamuu, me katoa tana tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao Paresi ila, laghe tiuaala tani aikiso. Laghe ue va, “Taumattu ngateva ona karika righi kanna sesa. Ta koti koronna lo eaauliaa koti spiriti o teva ensolo ghe auliaala etana.”
ACT 23:10 Me namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe tarala me ghe nongola niaikkaluii eteae, me ghe matautula. Ghe maamatautu va pai eluevilau lalu rau aisariaa pakapakasi Pol va emate. Mausina avalua o me ghe suula tau ngai uvii etoa tani ghaa velu Pol ta aJiu etoa, me laghe laa ghatokaia tanganueira tau ngai uvii etoa.
ACT 23:11 Eleivoo me Vau ngepona ateva ghe tingina valaala ta Pol me ghe uela etana va, “Utingina asarasarakana me urau mene matautu. Nongina ughe aulia ngaotueghila eJerusalem, umene laa ghaulia ngaotueghi eRom.”
ACT 23:12 Elue talaua me aJiu etoa laghe toka aippooa ngaitauaala va la tani uvi emate Pol. Laghe gheleila inangari nialokoi va karika la mene namanama me la mene ropi ta la tani uvi emate mua Pol.
ACT 23:13 Ila akapa lo atoa laghe gheleila inangari nialokoi, elaulau ghaatingaulu (40+) taumattu.
ACT 23:14 Laghe lao sio ta namu ngatoa ta pristi etoa me namu ngatoa tani auliaa kieira va, “Ngami auliaala inangari nialokoi va ami rau mene namanama me ropi ta ami tani uvi emate mua Pol.
ACT 23:15 Liuna avalua o me am me Kansolo atoa, am suu sae inangari ta namu ngateva ta tau ngai uvii etoa va eghaaie sio me am kame va am mene anna tani ghaa amasina righi inangarina. Auena emae rekataa etaimim, aue ami uvi ematea.”
ACT 23:16 Me nau aloana ateva Pol ghe nongola inangari laghe aaloanna tani ghelei tee Pol, ghe saela tanganueira tau ngai uvii etoa tani auliaa kie Pol.
ACT 23:17 Pol ghe kolola kateva namuu ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii me ghe uela va, “Ghaala aliki eteva toko me ulaoainia ta kapum namu ngateva me aue elaa ghauliaa inangari etana.”
ACT 23:18 Liuna avalua o me ghe ghaala aliki eteva me ghe laoainie sio ta namu ngateva ta tau ngai uvii ekapa atoa. Me ghe uela va, “Pol, tau karavusu eteva, euela va amaeaa aliki eteva etam tani auliaa inangarina etam.”
ACT 23:19 Liuna avalua o me namu ngateva ta tau ngai uvii ekapa atoa ghe kuneiela, me lalu ghe laa tingina ppae sio, me ghe kolomiela va, “Sa ateva inangari uaaloanna tani aulieinia etaghi?”
ACT 23:20 Me aliki taita ateva ghe uela va, “AJiu etoa la ghaippooa ngaitauaala va la kolomio me utau sio Pol ta Kansolo atoa nimanaa. Aue la kameo va la ghaaloanna tani pae amasina liue inangarina Pol.
ACT 23:21 Me urau mene usilaa inangariira. Katoa etaira elaulau ghaatingaulu (40+), aue la lloso atoka tani uvi ematea. Laghe alokoila inangari nialokoi va la tani uvi emate Pol me la vira namanama me la ropi. O isaa oia la sio toitoi va sa ateva aue uliua tale inangariira.”
ACT 23:22 Me namu ngateva ghe uela etana va, “Karika umene auliaa ta teva va angughe mae auliaa sio etaghi.” Me ghe sungi veluela.
ACT 23:23 Liuna avalua o me namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe kolola ghalua tana namuu me ghe uela va, “Amalu ghaa ghalua ai (200) tau ngai uvii me ghaitungaulu (70) llo aue eilou tale ooso me ghalua ai (200) aisau vaalau me am aimonomonosiaa tani lao eSiisaria ghaine eleivoo ta 9 kilok.
ACT 23:24 Am aimonomonosiaa unna tani ooso Pol me am kasueinia tani sioaa ngamasinaia ta Gavana Peliks.”
ACT 23:25 Me namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe pitila uru ngai etikirighi ghe uela va,
ACT 23:26 Aghi Klaodias Lisias, Apitipiti sio uru ngai etikirighi etam, Gavana Peliks, Masi ngelo sinaka etam.
ACT 23:27 AJiu etoa laghe poso atokala ia o taumattu ngateva me la aloanna tani uvi ematea. Me aghe nongola va ia aRom ia. Liuna avalua o me aghi me tau ngai uvii etoa ami ghe lao sio tani ghaa oghia tale nimaira.
ACT 23:28 Aghe aloanna tani kila va vaalua liuene inangari me aghe laoainie sio ta kapuira Kansolo atoa.
ACT 23:29 Me aghe kolomilala, me aghe kilala va laghe nim ghaaiela ta poli uneira inangari nipaopao, me karika ghe gheleila righi voto va emate o esso tale ale mata voovoo.
ACT 23:30 Me ghaine nga nongola va ila aaloanna tani uvi ematea. Liuna avalua o me nga sungi parasie sio mae etam. Me nga ghauliaala ta taumattu ngatoa la ghauliaa teeia inangari va la sio tingina ta matam me unongo inangariira.
ACT 23:31 Me tau ngai uvii etoa laghe nongo usilaala namu ngateva me laghe ghaala Pol eleivoo me laghe sioainiela eAntipatris.
ACT 23:32 Ghe paila ta mene kateva nau, tau ngai uvii etoa laghe iloula tale ooso me laghe laoaa sio Pol eSiisaria. Me lo atoa tau ngai uvii laghe nim kaakasuaa ta kkeira laghe oghi saela tale ale ateva tau ngai uvii etoa la tokatoka etana eJerusalem.
ACT 23:33 Me tau ngai uvii etoa la ghe iilou tale ooso laghe laa sio rekataa eSiisaria me laghe taula uru ngai etikirighi ta gavana ngateva me laghe tau tee lao sio Pol etana.
ACT 23:34 Gavana ngateva ghe ritila uru ngai etikirighi, me ghe kolomila Pol va, “Aliaa io?” Me Pol ghe uela va, “Aghi aSilisia ieghi.”
ACT 23:35 Vara me Peliks ghe uela va, “Nau lo atoa la auliaa teeio inangari la rekata, aue avira nongo inangarim.” Me ghe uela va, “Am ghaa Pol me esso tale ale mata voovoo ateva tanganuena King Herot.”
ACT 24:1 Ghalima (5) nau ghe lange sio me Ananaeas, namuu ia ta pristi etoa, me mene katoa namuu me loea ngateva ararina ateae ta Tetalas, laghe siola eSiisaria tani ghelei niaisakei ta Pol emua ta gavana ngateva.
ACT 24:2 Nau Pol ghe tinginala emua, me Tetalas ghe tiuaala tani auliaa teeia inangarina kamena. Eghe ue va, “Namu ngateva Peliks, ami ghe tokatoka tale luei tale oroi nau, poli io ughe aaitarainiemami tale alomasaanganiaam, me ughe ghelei emasinala oroi voto karika laghe ghelei emasinala tale lo ateva oia provins.
ACT 24:3 Tale isaa akapaaili voto ughe ghelei seela, ami maamasieinio me ami ue va masinaaili etam.
ACT 24:4 Karika aghaaloanna tani nim rungiaa naum, liuna avalua o aghaloanna va umasimasi me unongo tuku inangariimami erighi.
ACT 24:5 “Ami ghe tarala va ia oia taumattu ngateva egheelei saasakiaa tokatokaaimami. Etiitiuaa nisessai elome ta aJiu etoa tale kosa akapa ateva oia, me emuemua lo atoa la aimuli tee tau ngai aapasunga ngateva aNasareti ia.
ACT 24:6 Ghe aloanna tani ghelei saasakiaa ale manga ateva. Liuna avalua o me ami ghe poso atokaiela.
ACT 24:8 Arova ukolomia, aue io unongo kila isaa oia voto ami auliaa teeia, koronna.”
ACT 24:9 Ila akapa aJiu etoa laghe tingina aitauaa teela lo atoa laghe auliaa teela Pol, me laghe akoronnala va isaa akapa inangari Tetalas ghe auliaala koronna.
ACT 24:10 Gavana ghe nakonakoaala Pol tani aippooaa me Pol ghe uela va, “Akilakila va io ughe aitaraala anua ateva oia oroieili ninamanama, liuna avalua o aghaiesoaa va urooroo tani nongo tee inangarighi.
ACT 24:11 Urooroo tani kila amasina va karika ghe laa ghaa kasangaulu ghalua (12) nau me aghe saela eJerusalem tani kkaua.
ACT 24:12 Ila o taumattu ngatoa karika laghe tarala righi voto ami ghe aissakeana teela tale ale manga ateva, o aghe ghelei taumattu va ghe sessaila tale ale nivelu eitauaa me tale masaliki taatara.
ACT 24:13 Me isaa oia inangari la aauliaa teeieghi etana, karika la rooroo tani apasunga etam va koronna.
ACT 24:14 Aghaaloanna tani auliaa koronna etam va akakkaua Goto ateva kapuira ia tuvuimami etoa me aghaimulusi tee salane Vau eteva Iesu, la ue va kamena ia. Me aghaiesoa ngakapa inangari nipaopao me inangari propete atoa laghe pitila.
ACT 24:15 Aghi tee aghaiesoaa God nongina isaa oia taumattu, va aue emene totu isaa akapa ghulughuluena me sesa taumattu tale nimate.
ACT 24:16 Liuna avalua o atootoonga tani ghelei sa ateva akilakila va ghulughuluena ia nau ekapa atoa ta matane God me taumattu.
ACT 24:17 “Aghe mene kiri mae sio tani sausi kapughu taumattu ngatoa karika righi peiira tale viliki veu, me tani ghelei aiaavusuvusuena, poli ngaghe kasu vella me ang ghe oroila ninamanama me ngaghe vira mene mae sio tani rekataa.
ACT 24:18 Laghe tarala va raarangisana ieghi nau eteva aghe gheelei isaa oia niuungu elome tale ale manga ateva. Karika oroi taumattu ghe toka teeieghila, me tee karika righi niaisamaaii.
ACT 24:19 Me kasina aJiu tale provinsi eteva eEisia, arova la nannaa teeieghi righi voto, la ghele mae tingina emua etam me la ghele auliaa nannaaira.
ACT 24:20 Me isaa o taumattu etokatoka oia la ghele mae aaulia ngaotu righi voto sesa laghe tarala aghe gheleila nau ateva aghe tinginala emua ta Kansolo atoa.
ACT 24:21 Akilakila nonga kateva voto aghe sama anamuula nau eteva aghe tinginala ta mataira: Aghe ue va, ‘Aghaiesoaa ta God va aue emene totu taumattu matena. Me mausi isaa oia ninannaa me ghaine angila atinginaieghila tale niaisakei.’”
ACT 24:22 Vara me Peliks, ia o ang ghe kila muela salane Iesu, ghe alokoi taula niaisakei eteae, me ghe uela va, “Ita toi Lisias, me nau emae, amene ghelei niaisakei.”
ACT 24:23 Ghe uela ta namu ngateva ghe aaitoiaa kateva ai tau ngai uvii va, “Am atoka sso Pol tale ale mata voovoo, me am tau velua me etingina kasu see. Me am rau mene ghelei rungarunga kapuna atoa tani mae taraia.”
ACT 24:24 Kasina nau ang ghe lange sio, Peliks me vausenna ateva ta Drusila, aJiu ia, ghe suula inangari va Pol emae. Ghe nongola inangari niaikaaiaa ta Karisto Iesu.
ACT 24:25 Nau eteva Pol ghe tiuaala tani auliaa inangari tale voto ghulughuluena me tani aitaraa tokatokaam me niaisakei eteae aue emae, Peliks ghe matautula me ghe uela va, “Ange roola me kasula mua. Auena marova mene righi nau, aue amene koloo.”
ACT 24:26 Ia oia nau eteva tee, Peliks ghe nannaa va Pol aue ghe tau lao righi viliki veu etana. Liuna avalua o oroieili nau ghe kolokoloa me ghe aippooaa teeia.
ACT 24:27 Airuuruu tale ninamanama aluae lalu ghe lange sio me Pokias Pestas ghe koliaala Peliks. Peliks ghe aloanna tani aipoopolia ta aJiu etoa, liuna avalua o me karika ghe uela va Pol ekupi ghoa tale ale mata voovoo.
ACT 25:1 Pestas ghe rekatala tale provins ateva eJiudia tale masaliki taatara ateae eSiisaria. Kotolu nau ghe lange sio me ghe saela eJerusalem.
ACT 25:2 Me namuu ta pristi etoa, me kapuira tau ngai toitoi etoa aJiu etoa laghe lao sio tani auliaa tee Pol ta Pestas, me laghe kolomila Pestas
ACT 25:3 va eghelei aloannaaira tani saeaa Pol eJerusalem ta ngila ghe nnaala va la uvi ematea sae etapaa salana.
ACT 25:4 Pestas ghe liula va, “Pol tale ale mata voovoo eSiisaria, me karika masau me amene oghi sio eSiisaria.
ACT 25:5 Am tau velu righi kapuimim tau ngai toitoi me la usieghi sio eSiisaria, me la sio auliaa arova Pol ghe gheleila righi sesa voto.”
ACT 25:6 Pestas ghe mene tokala ghaoalu (8) va kasangaulu (10) nau me ghe oghi siola eSiisaria. Ghe paila tale mene kateva nau me ghe laa sso toka tale liu niaisakei eteva, me ghe auliaala va Pol emae tale niaisakei.
ACT 25:7 Nau Pol ghe rekatala, lo atoa aJiu laghe kasula eJerusalem laghe tingina taliaala Pol, me laghe tiuaala tani aikamea tani auliaa oroieili voto sesa Pol ghe gheleila, me karika laghe rooroo tani apasunga tale niaisakei va koronna.
ACT 25:8 Pol ghe liula inangariira me ghe uela va, “Karika aghe gheleila righi sesa voto tani ghelei saasakiaa uneira inangari nipaopao aJiu etoa, me tale ale manga ateva me ta Siisa.”
ACT 25:9 Pestas ghe anna va aJiu etoa la masieinia, liuna avalua o me ghe kolomila Pol va, “Umasimasi tani sae eJerusalem, me aghi aue arooroo tani sae nongo unem niaisakei eteae eJerusalem?”
ACT 25:10 Pol ghe liula me ghe uela va, “Atiitingina oia tale unna liu niaisakei eteva Siisa, me atani aisakei oia. Karika righi gheeleiaaghi sesa ta aJiu etoa, me io tee ukilakilaaili.
ACT 25:11 Arova aghe tam aimuli teela inangari nipaopao, me righi gheeleiaaghi sesa me erooroo va amate, karika aratirati tani mate. Me arova inangariira kamena, karika teva erooroo tani taueghi lao etaira. Aghaaloanna va Siisa enongo uneghi niaisakei eteae!”
ACT 25:12 Nau Pestas me kapuna tau ngalomasaanga atoa laghe aippooa ngaitauaala me Pestas ghe uela va, “Ualoannala Siisa va enongo unem niaisakei eteae, liuna avalua o me ulao ta Siisa.”
ACT 25:13 Kasina nau ghe lange sio King Agripa me nengane vause ateva ta Beniis lalu ghe siola eSiisaria tani tara me tani tau masimasiaairarua ta Pestas.
ACT 25:14 Nau lalu ghe tokala oroi nau eSiisaria, Pestas ghe auliaala unna niaisakei eteae Pol ta king. Ghe uela va, “Ia oia taumattu ngateva Peliks ghe tam aaloanna tani tau velua tale ale mata voovoo.
ACT 25:15 Nau aghe saela eJerusalem, namuu ta pristi etoa me namuu ta aJiu etoa laghe uela va ghe gheleila voto sesaaili, me laghe aaloanna va aghi aghauliaa va emate.
ACT 25:16 “Aghe auliaala etaira va gheegheleiaa nge Rom, karika ami rooroo tani nim uvi emate teva taumattu karika ghe aisakei tee tau ngai ssateena atoa, me erooroo tani liu inangariira tale uneira nikokkolomi.
ACT 25:17 Nau laghe usieghi sio mae, karika aghe aitoila, ta ghe pai saela tale mene kateva nau, aghe auliaala va Pol emae tale liu niaisakei.
ACT 25:18 Nau tau ngai ssateena atoa laghe tiuaala tani sama, karika laghe ppooaala righi gheegheleiaane sesa aghe annaa va laghe rooroo tani auliaa.
ACT 25:19 Laghe nim sessa teeia tale uneira inangari nipaopao la ghaiesoaa etana, me taumattu ngateva ararina ateae ta Iesu, ang ghe matela me Pol ghe poppooaa va maulue ia.
ACT 25:20 Karika aloghu ghe masaangaala vaalua aue apae aitiutiu tale inangari, liuna avalua o me aghe kolomila marova ghe masimasi tani sae eJerusalem tani sae aisakei.
ACT 25:21 Vara me Pol ghe aloannala me ghe kolomila va namu nge Rom ateva enongo unna niaisakei eteae, liuna avalua o me aghe uela va Pol etoka lomosina ta aghi aue asungi taue lao ta Siisa.”
ACT 25:22 Vara me Agripa ghe uela ta Pestas va, “Aghaloanna tani nongo ia ona taumattu ngateva.” Pestas ghe liula me ghe uela va, “Nimana unongoa.”
ACT 25:23 Ghe pai saela Agripa me Beniis lalu ghe ssola tale ale atiulu la mae veluvelu eitauaa etana, me laghe gheleila voto tani oneoneainilalua. Lalu ghe sso teela namu ngatoa la aitoiaa namuu tale tau ngai uvii etoa, me namu ngatoa tale masaliki taatara ateae, me Pestas ghe uela va, “Am ssoaa mae Pol elome.”
ACT 25:24 Pestas ghe uela va, “King Agripa me lo atoa ngam mae aitauaa teeiemami sio, ngam tarala taumattu ngateva oia! Ila akapaaili aJiu etoa eJerusalem me isaa oia eSiisaria laghe aulia ngakorokorongana etaghi me laghe aaore tani ue va karika erooroo tani mene toka tee lao ta ia erooroo tani mate.
ACT 25:25 Aghe tarala va karika righi voto ghe gheleila va erooroo tani mate. Me poli ghe loola va namu nge Rom ateva enongo unna niaisakei eteae, liuna avalua o aghe annala va asungie lao eRom.
ACT 25:26 Karika aloghu ghe masaangaala va tani sa ateva apitie lao ta kapuita vau eteva, liuna avalua o aghe ghaaie mae sio etaimim akapa, me tani io, King Agripa, va ita nongo kilakila inangarina me aue akila sa ateva apitia.
ACT 25:27 Poli aghannaa va karika masina tani sungi karavusu eteva me karika righi inangari koronna tani aulia ngaotu gheeleiaane sesa.”
ACT 26:1 King Agripa ghe uela ta Pol va, “Urooroo tani auliaa inangarim.” Pol ghe takala nimane me ghe tiuaala tani ppooaa inangarina tani sausia.
ACT 26:2 Ghe uela va, “King Agripa! Amasimasi tani tingina emua etam ghaine tani liu inangari niaisakei aJiu etoa la gheelei etaghi.
ACT 26:3 Io ukilakilaaili aJiu etoa me gheeleiaaira me voto la ghaissa tee, liuna avalua o aghanna va uatae atoka me unongoaghi.
ACT 26:4 “AJiu etoa la kilakila tokatokaaghi nau aliki ieghi, me aitiutiu tale maamauluaaghi nau aghe tokatoka tanganueghi me tee eJerusalem.
ACT 26:5 Laghe kilakilaailiieghi me, arova la masimasi, la rooroo tani auliaa va, tale aitiutiu, aghi kateva tana Paresi, lo atoa la tani uusilaa inangari nipaopao.
ACT 26:6 Ghaine nga tinginala tale niaisakei poli uneghi niaikaaiaa tale inangari nialokoi God ghe auliaala ta tuvuita atoa.
ACT 26:7 Isaa oia inangari nialokoi, kasangaulu ghalua (12) ararimangaliita la aloanna tani tara va etani lutu ekoronna, nau la kakkaua God llaa me voo. King Agripa, mausi ia o niaikaaia ngateva me aJiu etoa la ghaauliaa teeieghi.
ACT 26:8 Vaalua me katoa etaimim karika am rooroo tani aiesoaa va God aue etotu matena atoa?
ACT 26:9 “Aghi tee aghe anna tani ghelei oroieili voto tani rati ararina ateae Iesu aNasareti ia.
ACT 26:10 Aghe gheelei llo oia voto eJerusalem. Aghe ghaaghaa sarasarakana ta namu ngatoa ta pristi etoa me aghe aatoka sso kapuna taumattu ngatoa God tale ale mata voovoo, me nau laghe aaisakei, aghi tee aghe aauliaa va la mate.
ACT 26:11 Oroiaata nau aghe laolao tale ale nivelu eitauaa tani laa kuneila me tani atokaila sso tale ale mata voovoo, me aghe tootoonga tani gheleila va la rati aikaaiaaira. Tale sessaiaaghi namungaili, aghe laolao tee tale masau etoa masaliki taatara tani ghelei saasakieinila.
ACT 26:12 “Tale kateae nikasu aghe laa siosio eDamaskas ta namuu ta pristi etoa laghe sungieghila me laghe tau mae sio matuutuliena etaghi.
ACT 26:13 King Agripa, elo sinaka nau aghe laa siosio etapaa salana, aghe tarala mallanga ateva ghe kasula epona liu, maamallangiaane elaulau sinaka ateva, ghe mallangieghila me kapughu etoa.
ACT 26:14 Ami ekapa ami ghe katuula tapaa kosa me aghe nongola lingi ngalo ateva ghe samasamaa nge Hibrula, ghe uela va, ‘Sol, Sol! Vaalua me ugheelei saasakieinaghi? Aue ughaa vakovako nau uaaiuvii tee aaloannaaghi.’
ACT 26:15 “Me aghe kolomila va, ‘Io see, vau eteva?’ “Vau eteva ghe liula me ghe uela va, ‘Aghi Iesu ugheelei saasakieinaghi.
ACT 26:16 Totula me utingina sae. Ngarekataala etam tani suitoongainio va ughuungu etaghi; uppooaa voto angu tarala etaghi me voto auena aghapasunga.
ACT 26:17 Aue aghasaangio ta kapum atoa me taumattu ngeleka atoa nongina ngasungisungi tauo lao etaira.
ACT 26:18 Uoti mataira tale saurrom me la ghaa mallanga ateva, me la kasu vuli sarasarakaniaane ateva Satana me la lao ta God, me God aue ekkaluaa kaluira ssavoto me la toka teeieghi me lo atoa God ghe amangailala tale uneira niaikaaiaa etaghi.’
ACT 26:19 “Liuna avalua o, King Agripa, karika aghe nongo vulula lo ateva o nitaatara ghe kasula epona liu me ghe mae sio etaghi.
ACT 26:20 Aghe tiuaala eDamaskas vara me eJerusalem me eJiudia ngakapa me ta taumattu ngeleka atoa aghe poppooaa va la kiri tale gheeleiaaira sesa me la mae ta God me la ghapasunga tale masi uunguaaira va ngila ghe aikolikoliaala.
ACT 26:21 Poli aghe poppooa ngavalua o me aJiu etoa laghe posoaghila tale ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva me laghe anna tani uvi emateaghi.
ACT 26:22 God ghe sausieghila lomosi ta ghaine ngatinginala tani ppooaa ta ila akapa aliki me namuu. Karika aghaauliaa righi ouna inangari. Inangari oia propete atoa me Moses laghe ppooa ngalokoila arau va aue elutu:
ACT 26:23 Mesaea aue eghaa nimmarikana me etotu ekasina tale nimate me ia aue eppooa ngaotu mallangina ateva ta aJiu etoa me auena ta taumattu ngeleka atoa.”
ACT 26:24 Pol ghe aaippooaa me Pestas ghe savalainiela, ghe uela va, “Pol! Veeveena io? Kinatama alomasaanganiaam atoa ngila gheelei eveeveenaio.”
ACT 26:25 Pol ghe liula me ghe uela va, “Namu ngateva Pestas! Karika veeveena ieghi. Voto aghaauliaa koronna me malloeana masina.
ACT 26:26 King Agripa ekilakilaaili isaa oia voto, me karika amaamatautu tani ppooaa ta ngetana. Akilakilaaili va ia ekilakila isaa oia voto, poli karika aaisulianna.”
ACT 26:27 Pol ghe kolomila va, “King Agripa, uaiesoaa inangariira propete atoa? Akilakila va uaiesoaa.”
ACT 26:28 Me King Agripa ghe uela ta Pol va, “Uannaa va ia oia tuku nau erighi ugheleieghi va ausilaa Karisto?”
ACT 26:29 Pol ghe liula me ghe uela va, “Arova tukuna me aluse nau, alooloo sae ta God va karika io nonga ta am akapa lo atoa am nongonongoaghi ghaine, am ghele tau ngaiesoaa nongina aghi, me karika va tale sene.”
ACT 26:30 King, me gavana, me Beniis, me lo atoa laghe tokatoka teeila, laghe tingina saela.
ACT 26:31 Me laghe kupi vulu ghoala ale atiulu me nau laghe aippooaala elome ta ngetaira laghe uela va, “Taumattu ngateva oia karika ghe gheleila righi sesa va esso tale ale mata voovoo me emate.”
ACT 26:32 King Agripa ghe uela ta Pestas va, “Ughe rooroo tani tau velu taumattu ngateva oia arova karika ghe aloannala va Siisa ghe tani nongo unna niaisakei eteae.”
ACT 27:1 Nau laghe uela va ami lao eItali, laghe taula Pol me katoa tani karavusu ta nimane kateva namuu ta tau ngai uvii etoa ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii, ararina ateae ta Jiulies, ia kateva ta Kohot ateva ta Siisa.
ACT 27:2 Ami ghe aikaaila tale anua ateva anueira ia taumattu ngatoa tale masaliki taatara ateae eAdramitium, ghe anna tani ilou lao tale kasina sao tale provinsi eteva eEisia. Ami ghe tiu ghoala, me Aristakus aTesalonika ia tale provinsi eteva eMesedonia ghe usiemamila.
ACT 27:3 Vara mene kateva nau me ami ghe rekatala eSaedon. Me poli Jiulies masinaaili ia ta Pol, ghe tau veluela tani laa tara kapuna atoa me laghe tau lao righi llo ghe aloanna.
ACT 27:4 Me ami ghe tiu ghoala eSaedon me ami ghe iilou vaavalaala tale patunganua ateva eSaeprasi poli ami ghe soula kuukuu eteva.
ACT 27:5 Ami ghe selela tale tuku mara ateva eSilisia me Pampilia me ami ghe rekatala eMaera tale provinsi eteva eLisia.
ACT 27:6 Tale ia voto ateva, tau ngai uvii eteva ghe aaitoiaa kateva ai (100) tau ngai uvii ghe tarala anua ateva ghe kasula tale masaliki taatara ateae eAleksandria ghe laolao eItali me ghe kaaiemami ghoala etana.
ACT 27:7 Ghe oroila nau me karika ami ghe iilou enamuu poli ami ghe soula kuukuu eteva, me aanasaaili tani lao me ami ghe nim sele akalakalaala tale masaliki taatara ateae eNidus. Me anua ateva karika ghe rooroo tani usilaa nongina ami ghe anna tani lao, poli kuukuu eteva sarasarakanaaili ia, liuna avalua o me ami ghe sele vaavalaala tale patunganua ateva eKrit kalakalaa tale ngusunguna ateva eSalmone, poli pallunge ia.
ACT 27:8 Ghe tattasiemami nau ami ghe ilou vaavalaa me ami ghe rekatala tale saoa ateae la kolokoloa va Masi Sao ia, kalakalaa tale masaliki taatara ateae eLasea.
ACT 27:9 Oroi nau ang ghe lange sio me ang ghe ghaala nau nittasi poli Nau Ninae ang ghe ruula, me Pol ghe aulia ngakorokoronganala etaira va,
ACT 27:10 “Taita atoa! Ataatara va, arova ita kasu karika aue ita masina me aue ita velu anua ateva me ghinna me maamauluaaita tee.”
ACT 27:11 Namu ngateva ta tau ngai uvii etoa ghe nongo vulula inangarina Pol me ghe nongo usilaala nannaairarua kapteni me tau nganuena.
ACT 27:12 Poli sao atikirighi karika masina ia tani vukala nau ttasi, oroi ila lo atoa laghe aloannala tani kasu vuli ia o sao atikirighi me la laa vukala ppae. Arova masina laghe aaloanna tani lao tee ePiniks poli sao atikirighi okae masina ia nau ttasi eteva. Piniks kateae sao eKrit epaapallu tale kuukuu eteva tale nau ttasi.
ACT 27:13 Nau masi kuukuu erighi ta pai saot ghe tiuaala tani kuukuu, laghe annaala va ngila tani ghaaghaa voto la ghaaloanna, liuna avalua o me laghe ae kaaila angga ngateva me laghe tiuaala tani sele vaavalaa eKrit.
ACT 27:14 Karika masau me salamisana ateva laghe aseasea va “notista” ghe sio aloi mae tale patunganua ateva eKrit.
ACT 27:15 Ttasi eteva ghe tiuaala tani uvi anua ateva me karika ghe rooroo tani mene ilou poli ghe sousou kuukuu eteva. Liuna avalua o me ami ghe nim tiuaala tani usi kuukuu eteva.
ACT 27:16 Nau ami ghe sele vaavalaala tani pallu tale patunganua arighi eKauda, ghaisa ngarighi karika ami ghe roo tani ae kaai paanaka ateva, me karika ta ami ghe aee kaaiela.
ACT 27:17 Liuna avalua o me nau kuruu etoa laghe aee kaaiela me laghe keoaa siola kasina uasa tale vusu nganua ateva me laghe iriela tani posoa akorokorongana anua ateva. Laghe maamatautu va ami ghe rau toka sae tale muerra elamana eLibia, liuna avalua o me laghe velu siola voto ateva tani aoghi anua ateva tale kuukuu eteva, nau ami ghe usiusi kuukuu eteva.
ACT 27:18 Ttasi eteva ghe kaarasila tani uvi saasakiaa anua ateva, liuna avalua o me vara mene kateva nau me kuruu etoa laghe tiuaala tani sau veluvelu sio kasina ghinna elamana.
ACT 27:19 Vara aiaakotonna ateva nau, me laghe tiuaala tani sau veluvelu sio kasina voto peina anua ateva.
ACT 27:20 Oroi nau ghe lange sio karika ami ghe tara poila sinaka ateva me katto atoa, me ttasi eteva ghe tam kapakapa poi, me ami ghe kilala va karika aue ami saanga.
ACT 27:21 Oroi nau ghe lange sio me taumattu ngatoa karika laghe namanama me Pol ghe tinginala elome etaira me ghe uela va, “Taita atoa! Arova am ghe nongo usilaala llo aghe auliaala va ita rau mene tiu ghoa mua nau ita eKrit, karika aue ita ghele sou isaa oia voto ange lutu teeitala, me karika aue ita ghele sau velu sio righi ghinna avalua o.
ACT 27:22 Me ia oia aghaauliaa etaimim va am mene masimasi poli karika teva etaita aue eraua. Anua ateva nonga aue evulla ia.
ACT 27:23 Eleivoo kapuna ensolo ateva Goto ateva kapuna ieghi me auungu etana etingina valaala etaghi
ACT 27:24 me euela va, ‘Pol, urau mene matautu, poli aue utingina emua ta Siisa me uaisakei, me God ange alousiusi teela lo atoa am aikaai eitauaa, me poli mausim me aue easaangi maamauluaaira.’
ACT 27:25 Liuna avalua o me, taita atoa, am rau mene annangaili poli aghaaikaaiaa ta God va voto eauliaala aue ekoronna.
ACT 27:26 Me ita tani laa toka sae tale teva patunganua.”
ACT 27:27 Aiaakasangaulu ghaatanina ateva (14) voo me kuukuu eteva ghe kuukuueinamami elaolao tale kinatama paamanu eteva eAdriatik. Elomatuaa voo, me kuruu etoa laghe ateateaala va ngami ghe reerekata elae.
ACT 27:28 Laghe velu siola uasa ateva me laghe toongila va ghaatingaulu (40) mita maamasauaane sio. Vara karika masau me laghe mene toongila me laghe tarala va kotolungaulu (30) mita maamasauaane sio.
ACT 27:29 Poli laghe maamatautu va ami rau sso toka sae tale teva voto atu, liuna avalua o me laghe vella ghaata angga emuli me laghe tiuaala tani looloo sae va epai parasi.
ACT 27:30 Kuruu etoa ngila ghe paepae salana tani ilou vuli anua ateva, liuna avalua o me laghe avukala siola paanaka ateva ta paamanu me laghe kamekame va vara laghe mene anna tani velu llo angga emua.
ACT 27:31 Vara me Pol ghe uela ta namu ngateva ta tau ngai uvii etoa va, “Arova kuruu etoa la tam toka tee anua ateva, karika aue ita saanga.”
ACT 27:32 Liuna avalua o me tau ngai uvii etoa laghe toa patela uasa atikirighi laghe naue lao sio tale paanaka ateva me uasa me paanaka ateva ghe kasuaala.
ACT 27:33 Auena ghe pai eraarangisana me Pol ang ghe ue etaira akapa va la namanama. Ghe ue va, “Ang ghele roola kasangaulu ghaata (14) nau am ghe vukalala me karika poi am ghe namanama.
ACT 27:34 Aghanna va am ghaa righi inana me am nama me aue am toka. Karika poi teva aue tikirighi uu nguruna aue ekao ta uruna.”
ACT 27:35 Nau eteva ghe ruula tani aippooaa, ghe ghaala kasina verete me ghe kkaili emasina saela ta God emua etaira me ghe pirila me ghe tiuaala tani nama.
ACT 27:36 Ila akapaaili nannaaira ghe mene masinala me laghe ghaala inana me laghe tiuaala tani nama.
ACT 27:37 Ami ekapaaili tale anua ateva erooroo ghalua ai ghaitungaulu ghaonomo iemami (276).
ACT 27:38 Nau laghe namanamala va ghe ssoilala, me laghe tiuaala tani sau veluvelu sio beke uit tani ghelei oeakana anua ateva.
ACT 27:39 Vara ghe paila me laghe tarala vilikoule ateva samarra ia me karika laghe kilakila va elae tale sa ateva voto, me laghe annaala va laghe sso atoka sae anua ateva tale ia o voto ateva arova la rooroo.
ACT 27:40 Laghe toa patela angga ghe tokala o elamana, me laghe pulakala uasa ghe naghinaghi etoka paka ose aluulu ghe aloaloo anua ateva, me laghe avukala saela sele ngemua ateva va ghe kuueinila me laghe sso elae.
ACT 27:41 Karika laghe sso rekata elae me anua ateva ghe ilou sauaala tale muerra me ghe toka saela. Emua ghe kaarasila tani sae toka karikaaili ghe aaisiisia, me kinatama kotoo atoa laghe tiuaala tani ghelei polapolaki emuli.
ACT 27:42 Me tau ngai uvii etoa ngila ghe loeloe katikirighi salana va la uvi emate karavusu etoa poli laghe rau sso saoko va laghe ilou.
ACT 27:43 Me poli kapuira namu ngateva tau ngai uvii etoa ghe anna tani asaangi maamauluaane Pol, ghe paolala va la rau mene ghelei voto laghe aailoeaa va la ghelei. Ghe uela va lo atoa la rooroo tani asa la love velu sio elamana me la suu sso elae.
ACT 27:44 Mene katoa aue la ghasa sso tale palanga me righi tapiri voto ghe taruurutila tale anua ateva me la sso elae. Tale isaa o salana ami ekapa ami ghe laa sso rekata amasina elae.
ACT 28:1 Nau eteva ami ghe ssola elae, ami ghe kilala va patunganua ateva laghe asease Molta etana.
ACT 28:2 Taumattu ngatoa tale lo ateae o masaliki laghe masimasila tani taraiemami. Laghe kuula kura ateae me ami ghe tiuaala tani maruu, ta poli ghe vaavaoo me kkaili eteva.
ACT 28:3 Nau Pol ghe lao sio tani ghaa see kasina tana laa kura, ghe sau teela sesa katu ngateva, vara ghe alokoi sae laa kura tale kura ateae, me kura ateae ghe llangi vella katu ngateva, me ghe kata avukalala nimana atelange.
ACT 28:4 Nau taumattu ngatoa laghe tarala sesa katu ngateva ghe vuuvukala ta nimana Pol, laghe aauliaa elome etaira va ia tau niuvi emate taumattu ia, liuna avalua o arongona ta ang ghe saangala elamana, me kapuira god ateva ararina ateae ta Niaisakei Ghulughuluena aue eliu me euvi ematea.
ACT 28:5 Pol ghe repataa velu saela sesa katu ngateva tale kura ateae, me karika righi voto ghe lutula etana.
ACT 28:6 Nau taumattu ngatoa laghe toitoi poi vara nimane atelange ghe rrongo, me ghe mate me ghe katuu, me laghe aikolikoliaala nannaaira va Pol goto ia.
ACT 28:7 Karika masau tale lo ateae o masaliki, kasina kosa, kosane namu ngateva tale patunganua ateva, ararina ateae ta Publius. Ghe koloamamila me ami ghe lao sio tanganuena, me ghe aitarainamamila tale kotolu nau.
ACT 28:8 Tale ia o nau eteva, tamana ghe isiki elokoila, vilikina ghe aanasa me kovane ateva ghe iiloueiniela. Pol ghe ssola tani taraia, me ghe looloo saela me ghe saoaala nimane, me ghe masinala.
ACT 28:9 Nau isaa o voto Pol ghe gheleila, mene katoa tana tau sessa tale lo ateva o patunganua laghe mae sio, me laghe masinala.
ACT 28:10 Laghe gheleila oroieili voto masina etaimami, me laghe tau mae sio kasina voto karika etaimami, nau ami ghe kasukasu.
ACT 28:11 Emuli tale ulana kotolu, ami ghe aikaaila tale anua ateva ghe vuuvukala okae, poli nau ttasi. Anue nge Aleksandria ia, emua tale anua ateva, tootoo god alua palue ilalua, Kastor me Polluks.
ACT 28:12 Ami ghe laa rekataa sio tale masaliki taatara ateae eSirakius, me ami ghe tokala kotolu nau.
ACT 28:13 Ami ghe tiu ghoala, ami ghe selela ami ghe rekatala tale masaliki taatara ateae eRegium. Me emulina kuukuu eteva ghe mae aloi sio ta pai saot, me anua ateva ghe ilou parasila, me mene kateva nau ami ghe lao sio tale masaliki taatara ateae ePuteoli.
ACT 28:14 Tale lo ateae o masaliki taatara, ami ghe saopila katoa taumattu tau ngaiesoaa ila. Laghe koloamamila tani toka teeila tale ghaitu (7) nau, me ami ghe kasu vulilala tani lao eRom.
ACT 28:15 Nau tau ngaiesoa ngatoa laghe nongoamamila, laghe kasu emasaula tani mae souemami, katoa tale maket eApius, me katoa tale masaliki eteae la ghe aseasea va Kotolu Ale Aiasoaso. Nau Pol ghe tarailala, Pol ghe kaili emasinala ta God, me laghe asarasarakanaiela.
ACT 28:16 Nau ami ghe rekatala eRom, laghe tau vella Pol va etoka ie nonga ta kateva ale me tau ngai uvii eteva tani toia.
ACT 28:17 Pol ghe tokala kotolu nau, me ghe kolo aitauaala namuu ta aJiu etoa, me ghe uela va, “Tueghi me nengaghi etoa, arongona ta karika aghe gheleila righi sesa voto ta taumattu ngatoa, me ta gheeleiaaira tuvuita atoa, me laghe kuneieghila eJerusalem me laghe taueghi lao sio ta nimaira aRom atoa.
ACT 28:18 Nau laghe kolomieghila me ngila ghe aloanna tani tau velueghi, poli karika righi voto sesa aghe gheleila va la uvi emateaghi.
ACT 28:19 Nau aJiu etoa karika laghe aaloannala va la tau velueghi, liuna avalua o aghe aloanna va Siisa ghe tani nongoaghi, karika aghe annaala va aghe ghelei me kapughu etoa laghe aisakei.
ACT 28:20 Liuna avalua o aghaloannaiemla va am mae me ataraiem, me atani sama teeiem. Ta poli apoppooaa Mesaea, ita aIsraeli etoa ita aaiesoaa va aue easaangita, liuna avalua o me laghe iri etokaieghila tale isaa oia sene.”
ACT 28:21 Me laghe liula va, “Karika toa aJiudia laghe piti mae sio righi uru ngai tani aulieinio, me karika teva aJiudia ghe mae auliaa righi kiukiu etaimami, me tani auliaa righi sesa kiukium.
ACT 28:22 Me ami aaloanna tani nongo righi nannaam, ta poli ami kilakila va taumattu tale kosa akapa ateva la aauliaa saasakiaa tale ia o niaikaaia ngateva.”
ACT 28:23 Laghe asela nau eteva, me oroi taumattu laghe mae sio tale voto ateva Pol ghe tokatoka etana. Elue talaua me ghe laa ghaa sio elo alai, Pol ghe aulia ngamasalikaala ararimangalina ateva God. Ghe aaulia ngaotu Iesu tale inangari nipaopao ta Moses me propete atoa, poli ghe aloanna tani kiri nannaaira me laghe aikaaiaa ta Iesu.
ACT 28:24 Katoa laghe akoronnala inangari ghe auliaala, me katoa karika laghe aikaaiaala.
ACT 28:25 Laghe tiuaala tani aisavalaa see me laghe tiuaala tani kasu. Pol ghe uela va, “Spirit Manga ateva ghe aulia ngakoronnala ta tuvuimim atoa ta propete Aisaea va,
ACT 28:26 “‘Kasula me ulaa ue etaira va, “Aue am nongo me karika aue am kila; me aue am tara me karika aue am alomasaanga tee.”
ACT 28:27 Urunguitaniira aue ekorokorongana, me talingaira aue evolovolongina tani nongo, me laghe akoula mataira va karika la taatara. Ta la rau tara nonga ta mataira, me la nongo ta talingaira, va la kila tale urunguitaniira, me la kiri mae va aghelei emasinaila.’
ACT 28:28 “Me aue am kila va niasaangi kanna God ang ghe lao sio ta taumattu ngeleka atoa, me aue ila la nongo!”
ACT 28:30 Pol ghe tokala ghaluae ninamanama tale ale ateva ghe polipolia, me ghe masimasi tani tara taumattu ngakapa atoa laghe mae taataraia.
ACT 28:31 Nau ghe poppooaa inangari ararimangalina ateva God me ghe aapasunga Vau ngepona ateva Iesu Karisto, karika ghe maamatautu, ta poli karika teva tani ghelei rungainia.
ROM 1:1 Aghi, Pol, kapuna tau ngai uungu ieghi Karisto Iesu. Ia ghe suimatoongainaghila tani apostolo me ghe suitoongainaghila tani ppooaa masi kiukiuna God.
ROM 1:2 Emua arau, God ghe auliaala masi kiukiu tale inangarina nialokoi ta kapuna propete atoa, laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva.
ROM 1:3 Masi kiukiu eaauliaa Natuna, ia ghe lutula tale taumattu, me ia tuvuna ia Deivit.
ROM 1:4 Nau God ghe totuela tale nimate, Spirit Manga ghe apasungaala etaita va ia natuna ia God me sarasarakanaaili ia, me ia Iesu Karisto Vauita ia.
ROM 1:5 Ta ngetana, ami ghe ghaala maamasinaane tani kasuaa see masi inangarina, poli ealoanna va taumattu tale kosa akapa ateva la ghaiesoaa tale ararina ateae Iesu me la nongo usilainia.
ROM 1:6 Me am tee, am elome ta lo atoa God ghe kololala va kapuna ila Iesu Karisto.
ROM 1:7 Apitipiti atu ta ngetaimim lo akapa atoa ona eRom, God eaielousieinam, ia ghe koloamla va manga am. Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
ROM 1:8 Emua akasina akaakaili emasina ta God tale ararina ateae Iesu Karisto ta ngetaimim akapaaili, ta poli taumattu ngatoa la kiukiuaa aiesoaaimim tale kosa akapa ateva.
ROM 1:9 God ateva auungu etana tale urunguitanighi ekapa ateva tani ppooaa masi kiukiuna Natuna, erooroo tani aulia ngaotu vaalua aghannainam
ROM 1:10 nau ekapa atoa tale kalughu nilooloo sae. Kateva voto alooloo sae nonga etana ia avalua toko va, arova aloaloannaane God, aue eghelei righi salana me aroo tani mae taraiem.
ROM 1:11 Aghaloannaaili tani taraiem me aghele sausiem tale kasina masi niuungu Spirit Manga ateva ghe tau mae sio etaghi tani asarasarakanaiem.
ROM 1:12 Aghannaaili tani asarasarakana aikaaiaaimim me aikaaiaaimim tee aue easarasarakanaieghi. Tale isaa o salana, aue ita aisausieinita tale isaa o niarangise.
ROM 1:13 Aghanna va am kila, tueghi me nengaghi etoa, va oroiaata aghe anna tani mae taraiem me asease voto atoa laghe ghelei rungarungainaghi lomose ta ghaine. Me aue arooroo tani ghaa masi uene elome etaimim nongina aghe gheleila ta mene katoa taumattu karika aJiu ila.
ROM 1:14 Aghi atani uungu ta lo atoa aGriki ila me lo atoa karika aGriki ila, me lo atoa alomasaangaaili ila me lo atoa alokapakapa ila.
ROM 1:15 Liuna avalua o me aghannaaili tani mae ppooaa masi kiukiu etaimim lo atoa tee ona eRom.
ROM 1:16 Karika apaapalataa masi kiukiu, poli sarasarakaniaana God etana tani asaangi lo akapa atoa la ghaaiesoaa etana, aJiu mua atoa me auena lo atoa karika aJiu ila.
ROM 1:17 Isaa o masi kiukiu eauliaa nighulughuluena ateva emaemae ta God. Ase nighulughuluena ateva ita ghaaghaaia nau ita tiitiuaa tale niaikaaiaa, me ita ruuruu tale niaikaaiaa, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Lo atoa la ghaaiesoaa, God aue easela va ghulughuluena ila, me aue la maulue.”
ROM 1:18 Sessaiaane God esio epona liu tani ssa tee voto akapa atoa la sessa tee God, me tale sesa gheeleiaaira taumattu ngatoa la gheeghelei rungarunga inangarina God koronna.
ROM 1:19 Poli voto la rooroo tani kila God etana karika masukasukale etaira, poli God ang ghe ghelei emasalike akapala etaira.
ROM 1:20 Karika ita rooroo tani tara God, me ghe tiuaala nau ghe gheleila kosa ateva, sarasarakaniaane tokatoka liuna me gheeleiaane pei ngepona liu, masalikeaili tani tara, poli ita kilakila nau ita taatara voto ghe gheleila. Liuna avalua o me taumattu ngatoa karika la rooroo tani ue va la tam kilakila God.
ROM 1:21 Arongona ta la kilakila God, me karika la oneoneainia va ia Goto ia, karika la kaakaili emasina etana, me alokapakapa ila me nannaaira karika masalike.
ROM 1:22 Arongona ta la uue va alomasaanga ila, me karika, ta alokapakapa ila.
ROM 1:23 Karika la kakkaua God ateva etokatoka liu, me la kakkaua tootoo goto atoa me la gheelei tootoo taumattu karika erooroo tani toka liu, me tee ghila atoa, ghaata kkena atoa me otuena atoa me lo atoa la rarraa tapaa kosa.
ROM 1:24 Liuna avalua o me God ang ghe tau vella isaa o taumattu tani ghelei voto karika raarangisana urunguitaniira ealoannaaili tani ghelei, me la ghelei voto pei nipalataa tale vilikiira tee.
ROM 1:25 Laghe ratila inangarina ateva God koronna ia, me laghe aloannala inangari kamena. Laghe kakkaua me laghe tuuturru tale voto llo God ghe gheleila. Karika laghe kakkauaa God ateva ghe gheleila voto akapaaili, ia nonga ita tau sae ararina ateae nau ekapa atoa, koronna!
ROM 1:26 Liuna avalua o me God ghe tau vellala tani toka gheelei isaa o voto sesa ta nannaaira. Vause atoa laghe sau vella masi salana tani lai, me la gheelei voto ita taumattu ngatoa karika ita rooroo tani ghelei.
ROM 1:27 Tale isaa o ase salana taita atoa ngeila ghe ratila tani lai vause atoa, poli aloaloannaira namungaili tani lai ta mene kateva taita. Taita atoa la gheelei voto palatana ta mene katoa taita. Liuna avalua o me la ghaaghaa aipolipoli sesa tale maamauluaaira.
ROM 1:28 Nau eteva la tam anna tani kila God, God etautau velu nannaaira sesa tani nnaa me ghelei voto karika masina etaira tani ghelei.
ROM 1:29 Laghe pasula tale voto karika ghulughuluena, voto sesa, mata nginana ila me la ghaloannaaili tani ghelei voto sesa ta mene katoa, me tani tara ssaii, niaiuvi emate me tani aissakeana me nikamekame, me ninannaa pasu tale voto llo sesa, me la ghaauliulia.
ROM 1:30 La ghauliaa saasakiaa tee mene katoa, la sessa tee God, me la tautaula nimmarikana ta mene katoa, me la tautau sae nannaaira me la ghaasake, me laghe nannaa oroi salana tani ghelei sesa voto. La tam nongonongo usilaa tamaira me kinaira atoa.
ROM 1:31 Karika righi masi nannaaira tani ghelei masina. Karika la ailokoiaa inangari nialokoi laghe auliaala, karika la ghaapasunga gheeleia nialousiusi tee mene katoa, me karika la ghaloanna tani sausi mene katoa.
ROM 1:32 Laghe kilakila va God kanna inangari nipaopao eue va taumattu egheelei isaa o voto erooroo tani mate, me karika isaa nonga o llo la gheelei, ta la asarasarakana mene katoa tani mene ghelei isaa o voto.
ROM 2:1 Liuna avalua o me karika masina va uauliaa tee mene kasina taumattu. Aghauliaa etam va karika urooroo tani ue va karika righi gheeleiaam sesa, ta nau uauliaa tee mene kasina taumattu, unim aauliaa teeio tale gheeleiaam, ta poli niuungu sesa la gheelei, io tee ughusiusi tani ghelei.
ROM 2:2 Ita kilakila va kanna niaisakei God ghulughuluena. Nau taumattu egheelei sesa niuungu, etautau lao sesa ngaipolipoli.
ROM 2:3 Uannaa va uaauliaa tee katoa tale voto io tee ugheelei, aue easaangi io tale kanna niaisakei God?
ROM 2:4 Karika utaatara kila vaalua God pasu ia tale nialousiusi, me toitoiaane etam aluse, me karika emaamangoo vuluo? Uannaa va isaa voto God egheelei sesaaili? Me karika utaatara maamasinaane vaalua etautau aatu nau me aue uroo tani oghi vulu gheeleiaam sesa?
ROM 2:5 Urunguitanim ateva korokoronganaaili ia. Karika ualoanna tani nna ngaioghioghiaa, liuna avalua o me io ugheelei sesa aipolipolim enaanamuu tale nau eteva God eapasunga sessaiaane tale kanna niaisakei eteae ghulughuluena ia.
ROM 2:6 God “aue etaula aipolipoli ta taumattu ngakapa atoa tale niuungu la gheelei.”
ROM 2:7 Lo atoa la aimuli esarasarakana tee masi niuungu me masi nitoka tee God epona liu, me la paepae salana va God easaesae arariira me eoneoneainila, me tani ghaa maulue ateva tokatoka liu ia nau ekapaaili etoa, God aue etaue lao etaira.
ROM 2:8 Me, ta lo atoa la nannainila nonga, me karika la aloanna tani aimuli tee inangarina ateva God koronna ia, me la aimuli tee sesa voto, sessaiaane ateva God etaira aue namungaili.
ROM 2:9 Aue namungaili nialousiusi me nimmarikana elutu ta taumattu ekapa atoa la gheelei ssavoto, ta aJiu etoa mua, me tee lo atoa karika aJiu ila.
ROM 2:10 Me God aue etau lao masi nitoka epona liu me easaesae arariira me eoneoneainila me etau lao luei ta lo atoa la gheelei masi voto, ta aJiu etoa mua, me tee lo atoa karika aJiu ila.
ROM 2:11 Ta God karika ealoanna nonga katoa ta ealoanna akapaita.
ROM 2:12 Lo atoa taumattu la tam kilakila inangari nipaopao me la gheelei ssavoto, aue la tturungila, arongona ta la tam kilakila inangari nipaopao. Me lo atoa taumattu la kilakila inangari nipaopao, me la gheelei ssavoto, God aue eghelei niaisakei tee etaira, poli la kilakila inangari nipaopao me karika la aimuli tee.
ROM 2:13 Karika va lo atoa la nongonongo inangari nipaopao ghulughuluena ila ta matane God. Lo atoa la nongonongo usilaa inangari nipaopao, isaa o taumattu aue la ghaa arari ghulughuluena ateae.
ROM 2:14 Nau taumattu ngeleka atoa, karika la kilakila inangari nipaopao kanna God, me tale nannaaira la aimuli tee voto inangari nipaopao eauliaa, tale urunguitaniira eapasunga va la kilakila voto masina me sesa.
ROM 2:15 Tale gheeleiaaira eaapasunga va inangari nipaopao elome tale urunguitaniira. Nannaaira tee eaapasunga voto koronna nau nannaaira ghe aauliaa etaira va kasina voto la gheelei sesa me kasina laghe gheelei masina.
ROM 2:16 Liuna avalua o me tale masi kiukiuna Iesu apoppooaa, tale ia o nau eteva aue God, ta Iesu Karisto, aue eghelei niaisakei tale nannaaira eaisulia.
ROM 2:17 Vaalua etam? Uue va aJiu io, uatoka tuutulim tale inangari nipaopao me uaasake va ukilakila God,
ROM 2:18 ukilakila aloannaane God me ngughe kilakila voto koronna tale inangari nipaopao isaa o voto ghulughuluena.
ROM 2:19 Uannaa va io uaitaraa mata salusalu etoa, me mallanga io tale lo atoa la tokatoka tale saurrom,
ROM 2:20 tau ngai loeloe io tale lo atoa alokapakapa ila, me tau ngai aapasunga io tale lo atoa karika righi masi ninannaa etaira nongina lutu ngaliki etoa, io uannaa va tale inangari nipaopao kanna God, voto akapaaili koronna erooroo tani apasunga ta taumattu ngatoa.
ROM 2:21 Uaapasunga ta katoa, me vaalua me karika urooroo tani apasunga etam? Me upoppooaa va la rau mene ainao, me io tee uainao.
ROM 2:22 Me uue va lailai etoa la rau mene lai sari kateva manna ateva, me ulailai sari kateva manna ateva. Karika ualoanna tani oneoneaa mene kasina tootoo goto, uainao voto tale ale nikkaua aleira taumattu ngeleka atoa.
ROM 2:23 Utautau sae nannaam va ukilakila inangari nipaopao, me nau utam aimuli tee, tale isaa o salana, karika uoneoneaa God.
ROM 2:24 Isaa avalua o me nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Mausiimim me kosa ateva eauliaa saasakiaa tale ararina ateae God.”
ROM 2:25 Arova uaimuli tee inangari nipaopao, salana tani isoiso, aue ghele tue malloeana manee, va arova utam aimuli tee inangari nipaopao, aue ghele masina arova laghe tam isoiola.
ROM 2:26 Arova lo ateva taumattu karika isoiso ia me eaimuli emasina tee sa ateva inangari nipaopao eaulieinia, ia o taumattu ngateva, God aue etaraia va nongina taumattu ngateva laghe isoiela.
ROM 2:27 Liuna avalua o me am aJiu etoa, taumattu ngeleka atoa la aimuli tee inangari nipaopao, arongona ta karika isoiso ila, aue la ratiem, ta karika am aimuli tee inangari nipaopao, arongona ta am uunusi vuku eteva laghe pitila inangari nipaopao me laghe isoiemla.
ROM 2:28 Taumattu ngateva karika aJiu ia nonga eleka ta vilikina, me ni-isoiso ateae karika va pei ngeleka nonga ia.
ROM 2:29 Lo ateva taumattu urunguitanina ateva ghulughuluena ia ta God, ia aJiu tuungia, me koronna ateae ni-isoiso elutulutu nau urunguita ateva eaaikolikoliaa me kanna Spiriti eteva God egheeleia, karika va nau la isoiso vilikina. Lo ateva eghaaghaa ia o ase niaikolikolia ngateva karika taumattu earueinia, ta God earueinia.
ROM 3:1 Liuna avalua o me saa maamasinaane tani aJiu? Me saa righi masi voto aue elutu tale ni-isoiso ateae?
ROM 3:2 Oroieili asease voto atoa! Aitiutiu eteva voto, God ghe taula inangarina tuu ta aJiu etoa tani aitarainia.
ROM 3:3 Me vaalua arova katoa karika laghe uusilaa inangarina? Am annaa va God karika aue eusilaa inangarina?
ROM 3:4 Karika poi! God eauliaa koronna, me taumattu ngakapa atoa tau nikamekame ila, nongina Uru ngai Manga ateva eauliaa va, “Uapasunga koronna nau uaippooaa, me aue uapala tale niaisakei.”
ROM 3:5 Vaalua? Arova kaluita ssavoto eapasunga aotu gheegheleiaane God ghulughuluena tale tummatavanga, sa ateva ita aulieinia? Nau God eattara mataneita tale kaluita ssavoto, aue ita ue va God karika masina ia, va? (Anim poppooaa nongina taumattu ngatoa la ghaippooaa.)
ROM 3:6 Karika poi! Arova God karika masina ia, vaalua aue erooroo tani ghelei niaisakei ta taumattu tale kosa ateva?
ROM 3:7 Kateva aue eue va, “Arova inangarighi kamena eapasunga aotu inangarina God koronna, tani asaesae ararina ateae God, vaalua me easeaseaghi va tau ssavoto aghi me eattara mataneaghi?”
ROM 3:8 Vaalua me ita tam ue va, “Ela! Ita gheelei voto sesa me aue masi voto eotu.” Tale ia o salana atikirighi kasina tana taumattu eaaliu teeieghi va aghauliaa isaa o voto, auena God aue eghelei eghulughuluena niaisakei etaira tale voto sesa la gheelei.
ROM 3:9 Vaalua? Am annaa va ita aJiu etoa muennaaili ita ta mene katoa taumattu? Karika poi! Poli ngeita ghe apasungala va taumattu ngakapa atoa, aJiu etoa me lo atoa karika aJiu ila, la tokatoka elome tale sarasarakaniaa ssavoto ateva.
ROM 3:10 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va: “Karika teva ghulughuluena ia, karika poi;
ROM 3:11 karika teva alomasaanga, me karika teva epaepae God.
ROM 3:12 Ila akapa laghe liula viliira ta God, me ila akapa laghe nim peisaanela; karika teva egheelei masina, karikaaili teva.”
ROM 3:13 “Aloira nongina paa liu niaikkaia ngateva enim toka otioti ia; me ramuramuti paaira ateva eaauliaa oroieili inangari nikamekame.” “Poppooaa musiki paaira sesa nongina lo ateva katuu eaikata amate.”
ROM 3:14 “Paaira pasueili tale inangari sesa tani ghelei saasakiaa kateva taumattu.”
ROM 3:15 “Arovaeangaili nonga ta esessaila me la aiuvi emate;
ROM 3:16 nongina eaa la laolao, la gheelei saasakiaa me la tuuturungi maamaulue katoa taumattu,
ROM 3:17 me karika la kilakila masi salana luei.”
ROM 3:18 “Karika la maamatauta sessaiaane God.”
ROM 3:19 Ita kilakila va isaa akapa voto inangari nipaopao eaauliaa, eaauliaa ta lo atoa God ghe taula inangari nipaopao etaira, poli God ghe aloanna va karika teva taumattu erooroo tani ue va, “Aghi ghulughuluena ieghi.” Karika poi! Ita akapa taumattu ngatoa tale kosa ateva oia, aighelei ssavoto ita ta matane God.
ROM 3:20 Liuna avalua o me karika teva erooroo tani ue va ia ghulughuluena ia ta matane God, poli eaaimuli tee inangari nipaopao, karika poi! Inangari nipaopao eapasunga sesa gheeleiaaita.
ROM 3:21 Isaa oia God ang ghe apasungaala katikirighi ppae salana vaalua tani ghulughuluena ta matane. Karika va tani aimuli tee inangari nipaopao, ta emaemae ta God, ghe asola tale inangari nipaopao kanna ia Moses me vuku etoa propete atoa laghe pitilala.
ROM 3:22 Tale isaa o masi uunguaane God, ila akapaaili taumattu ngatoa la ghaiesoaa ta Iesu Karisto, God easeasela va, “Ila ghulughuluena ila.” Ita akapaaili kateva nonga ita, me karika ita aaipola,
ROM 3:23 ta poli ita akapaaili ita ghe gheleila ssavoto, liuna avalua o me ita akapaaili masaueili ita tale salana ghulughuluena kanna God.
ROM 3:24 Me God ghe ghelei eghulughuluena akapaailiitala me karika ekookolomi righi aipolipoli, me ghe nim tau mae sio Karisto Iesu tani mae poli aoghita.
ROM 3:25 God ghe tau mae sio Iesu tani mae mate me tani ghelei niaiaavusuvusuena, me raena ateva aue eakalaa tani ghaa velu kaluira ssavoto taumattu ngatoa la ghaiesoaa etana. Ghe gheleila isaa o voto tani apasunga ghulughulueniaane va tale nau ang ghe lao sio, God ghe nim taatara kaluira ssavoto me karika ghe attara mataneila, tale toitoiaane God, karika esessai parasi ia.
ROM 3:26 God ghe gheleila voto oia tale isaa oia nau tani apasunga va egheelei eghulughuluena niaisakei, poli ia ghulughuluena ia, me eghelei eghulughuluena lo atoa la ghaiesoaa ta Iesu.
ROM 3:27 Vaalua? Ita rooroo tani aasake va ita ghe gheleila righi voto me God ghe masieinitala? Karika poi! Nau ghe uela va ghulughuluena ita, karika va poli ita ghe aimulisi tee inangari nipaopao, ta poli nim uneita niaikaaiaa.
ROM 3:28 Liuna avalua o me ita ue va, taumattu ngateva eghulughuluena ta matana God tale uunguaa niaikaaiaa nonga, me karika va tani aimuli emasina tee inangari nipaopao.
ROM 3:29 Vaalua? Ia oia God ateva kapuira God nonga ia aJiu etoa, me karika kapuira God tee ia lo atoa karika aJiu ila? Koronnaaili ia kapuira God tee ia lo atoa karika aJiu ila.
ROM 3:30 Poli kateva nonga ia God ateva, egheelei eghulughuluena lo atoa isoiso ila tale niaiesoaa me lo atoa karika isoiso ila elome tale ie nonga o niaiesoa ngateva.
ROM 3:31 Vaalua tale ia o niaiesoa ngateae? Ita sau velu inangari nipaopao? Karika poi! Ta ita akorokorongana inangari nipaopao.
ROM 4:1 Sa ateva ita mene aulieinia ta tuvuita ateva ta Abraham? Sa ateva ghe taraiela tale isaa o voto?
ROM 4:2 Arova God ghe aseala va ghulughuluena ia mausi gheeleiaane, aue erooroo tani aasake, me karika ta matane God.
ROM 4:3 Poli sa ateva Uru ngai Manga ateva eauliaa? Eue va, “Abraham ghe aaiesoaa ta God. Liuna avalua o me God ghe aseala va ghulughuluena ia.”
ROM 4:4 Taumattu ngateva egheeghelei niuungu me eghaaghaa aipolipoli. Isaa o aipolina karika ita ue va la nim tautau lao, karika. La tautau lao tani liu niuungu euunguaa.
ROM 4:5 Ta lo ateva etokatoka tale niaiesoaa me karika va tale niuungu, eaaiesoaa tale God ateva eaaulia ngaotu lo atoa sesa gheeleiaaira va ila ghulughuluena ila, poli ia o niaiesoa ngateae God easeasea va ghulughuluena ia.
ROM 4:6 Deivit ghe aulia ngavaluela o, nau ghe aauliaa nimasimasi eteae tale taumattu ngateva God easeasea va ia ghulughuluena ia karika va tale uunguaane.
ROM 4:7 “Aue emasinaaili ta lo atoa gheeleiaaira sesa ang ghe kkaluaala, me kaluira ssavoto ang ghe ghaa vella.
ROM 4:8 Aue emasinaaili ta lo ateva taita gheeleiaane sesa me Vau ngepona ateva karika aue emene annaa.”
ROM 4:9 Vaalua? Ia o nimasimasi eteae uneira nonga lo atoa isoiso ila, o uneira tee ia lo atoa karika isoiso ila? Poli ita ue va God ghe uela va Abraham ghulughuluena ia poli unna niaiesoaa.
ROM 4:10 Vaalua unna niaiesoaa ghe sausiela? God ghe uela va ghulughuluena ia nau laghe vira mene isoiela, o auena laghe isoia? Nau karika laghe isoia me God ghe uela va ghulughuluena ia.
ROM 4:11 Nau karika laghe isoia, God ghe aseala va ghulughuluena ia ta poli unna niaiesoaa ta ngetana, me God ghe taula ni-isoiso ateae tani aimatootoongana va ia ghulughuluena ia. Liuna avalua o me Abraham tuvuira akapa ia taumattu ngatoa karika isoiso ila me la aiesoaa ta God, me God easeasela va ghulughuluena ila.
ROM 4:12 Me ia tee tuvuira ia lo atoa isoisona ila me la kasukasu tale salana niaiesoaa ta God nongina Abraham karika laghe isoia me ghe aiesoaala ta God.
ROM 4:13 Karika tale inangari nipaopao va Abraham me tuvuna atoa laghe ghaala inangari nialokoi va kosa akapa ateva oia kaluira ia, me karika, ta tale nighulughuluena ekasukasu tale niaiesoaa.
ROM 4:14 Arova koronna va llo taumattu eaimuli tee inangari nipaopao, ila nonga aue la ghaa isaa akapaaili voto God ghe auliaala tale kanna inangari nialokoi va aue etau mae, uunguaa niaiesoaa aue peisaane. Me isaa o kanna inangari nialokoi God aue peisaane tee.
ROM 4:15 Ita kilakila va inangari nipaopao emaemaeaa aipolipoli tale ssavoto ateva, me eaa karika righi inangari nipaopao, karika ita rooroo tani ue va taumattu ngatoa la tam aimuli tee inangari nipaopao.
ROM 4:16 Liuna avalua o me, tale niaiesoaa, tuvuna atoa Abraham la ghaaghaa voto God ghe auliaala tale inangari nialokoi va aue etaula etaira. Tale ia o salana atikirighi, maamasinaane God eroorooaa va ila akapa aue la ghaa isaa o voto, karika va ghinnaniira nonga lo atoa la aimuli emasina tee inangari nipaopao, karika. Ta ila akapaaili taumattu ngatoa uneira niaiesoaa nonginaaili Abraham, ia mata ngemua ateva tuvuita.
ROM 4:17 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Ngaghe gheleiola va tuvuira io oroieili taumattu ngatoa.” Ia o inangari nialokoi eteva masinaaili ia ta taataraane God, ia o Abraham ghe aiesoaa etana. Ia o God ateva etautau maulue ta matena atoa me enim aippooaa me voto karika ghe tokatoka, elutulutu.
ROM 4:18 Abraham ghe aiesoaa me ghe anna ngakorokorongana, arongona ta ghe tam kilakila vaalua God aue eghelei eroorooaa inangari nialokoi etana, liuna avalua o me tuvuira ia oroieili taumattu ngatoa nongina God ghe auliaa va, “Tuvum atoa aue la oroieili nongina katto atoa.”
ROM 4:19 Koti Abraham anna ninamanama erooroo kateva ai (100), me unna niaiesoaa karika ghe maomaona nau ghe annaa va ia ang ghe taita namuula, me karika erooroo tani mene alakuti teva aliki, me Sera tee kina ngere ia.
ROM 4:20 Unna niaiesoaa karika ghe kasu vuliela, me karika ghe ghaaghalua nannaane tale kanna inangari nialokoi God; unna niaiesoaa ghe sarasarakanala me ghe tau saela God.
ROM 4:21 Ghe atoka asarasarakanala nannaane va God aue erooroo tani ghelei inangarina nialokoi aue koronna.
ROM 4:22 Liuna avalua o me God ghe nnaala unna niaiesoaa Abraham me “ghe aseala va ghulughuluena ia.”
ROM 4:23 Ia o masi inangari ateva koronna ia God ghe aulieiniela ta Abraham va ghulughuluena ia, karika laghe pitila tani sausi nonga Abraham, karika!
ROM 4:24 Ta ita tee me eakorokoronganaita va God aue eue etaita tee va ghulughuluena ita, arova ita aiesoaa ta God ia ghe totula Iesu Vauita ia tale nimate.
ROM 4:25 God ghe taue lao sio va emate poli kaluita ssavoto me ghe totuela tale nimate tani ghelei eghulughuluenaita ta matane God.
ROM 5:1 Liuna avalua o, nau angita ghe ghulughuluenala ta matane God tale niaiesoaa, ngita ghe tokala tale luei tee God, poli uunguaane Vauita ateva Iesu Karisto.
ROM 5:2 Tale kaluita niaiesoaa, Karisto ghe otila salana atikirighi etaita tani kupi sso tale ia o maamasinaane ateva God, ghaine ita tokatoka etana. Me ita toitoi God tani ghaaita, me aue egheleita nongina ia. Ia o voto ateva egheegheleita ita masimasi.
ROM 5:3 Me karika ita masimasiaa nonga isaa o voto, karika. Ita masimasi tee nau ita ghaaghaa maamatana, ta poli ita kilakila va isaa o voto masina etaita, me esaasausita tani tingina akorokorongana.
ROM 5:4 Me arova ita tingina akorokorongana me ita tam mangoo vulu voto ita aikaaiaa etana, isaa o voto aue esausi gheeleiaaita, me gheeleiaaita aue esausita tale voto masinaaili ita taatara lao emua etaita.
ROM 5:5 Me nau ita aiesoa ngavalua o, uneita niaiesoaa karika eaapalataita poli ita kilakila va God aue eghelei isaa o voto, poli God ghe tau mae sio Spirit Manga ateva etaita tani apasu urunguitaniita tale kanna niaielousi eteva God.
ROM 5:6 Ta nau eteva karika righi sarasarakaniaaita tani aisausieinita, God ghe suitoongaala nau eteva ta Karisto me ghe matela tani ghaa aoghita tau ngai ghelei ssavoto atoa.
ROM 5:7 Koronnaaili, aanasaaili tani tara teva taumattu erooroo tani mate tani sausi teva taumattu ghulughuluena. Me marova ita tara kateva taumattu egheelei masi voto, koti teva erooroo tani asarasarakanaia me emate tani sausia.
ROM 5:8 Me God ang ghe apasungaala namungaili ailousiaane etaita tale voto ateva toko: nau eteva ita ghe gheelei ssavoto, Karisto ghe matela etaita.
ROM 5:9 Raena ateva ghe akalala me ghe ghelei eghulughuluenaitala, me God ang ghe asetala va ghulughuluena ita. Liuna avalua o, ita kilakilaaili va, Iesu aue emene aisausieinita me aue ita saanga nau eteva God eapasunga sessaiaane ta tau ngai ghelei ssavoto atoa.
ROM 5:10 Tale nau ang ghe lange sio, ita tau ngai ssateena ita God me ghe gheleitala ghe kapuna itala tale matemateaane Natuna. Ia oia ang ghe kapuna itala God, ita kilakilaaili va maamauluaane Iesu aue easaangita.
ROM 5:11 Me karika isaa nonga o, ta ita masimasi ta poli sa ateva God ghe gheleiela mausi Vau eteva ta Iesu Karisto, ia Iesu Karisto ghe gheleitala va kapuna ita God.
ROM 5:12 Ssavoto ateva ghe mae sio tale kateva nonga taumattu, me ghe tau mae sio nimate. Liuna avalua o me nimate ateae ghe ghaa akapala taumattu ngatoa tale kosa ateva, ta poli ila akapa laghe gheleila ssavoto.
ROM 5:13 Ssavoto ateva ang ghe aso vella tale kosa ateva me avirina God ghe tau mae sio inangari nipaopao. Me eaa karika righi inangari nipaopao, karika God enannaa kaluira ssavoto taumattu ngatoa la gheelei.
ROM 5:14 Ghe tiuaala ta nau Adam me ghe mae sio ta nau Moses, nimate ateae ghe ghaa akapaailila taumattu ngatoa, arongona ta uneira ssavoto karika nongina unna ssavoto Adam, ghe tam nongo usilaala God. Adam tootoona ia taumattu ngateva aue emae.
ROM 5:15 Ilalua o voto alua karika va ilalua aitauaa, kanna voto God ghe nim tau mae sio, me kanna ssavoto ateva Adam. Kateva nonga taumattu ngateva ghe gheleila ssavoto me oroieili taumattu ngatoa laghe matela. Me kanna voto God ghe nim tau mae sio ghe namungailiila, me ghe nim tau lao sio masi voto ta oroieili taumattu ngatoa tale maamasinaane kateva nonga taumattu ngateva, Iesu Karisto.
ROM 5:16 Me tee kanna voto God ghe nim tau mae sio me kanna ssavoto kateva nonga taumattu, karika lalu lao aitauaa. Karika poi! Ia o kanna ssavoto ateva ghe gheleila me God ghe gheleila niaisakei ta taumattu ngatoa, me ghe uela va, “Aue la ghaa sesa aipolipoli.” Me kanna voto God enim tautau mae isaa avalua toko, nau eteva oroi taumattu ngatoa laghe gheleila ssavoto, God ghe aselala va ghulughuluena ila.
ROM 5:17 Kateva nonga taumattu ngateva ghe tam nongo usilaala God, me tale ia o kanna ssavoto ateva, nimate ateae ghe aitoiaala taumattu ngakapa atoa. Me maamasinaane ateva God ghe nim taue mae sio ghe apalala sarasarakaniaane nimate ateae, me ghe namungailiila. Liuna avalua o me lo akapa atoa laghe ghaala maamasinaane God, me God ghe aselala va ghulughuluena ila, aue la maulue, me la toka nongina tau ngai toitoi etoa tale uunguaane kateva nonga taumattu, Iesu Karisto.
ROM 5:18 Liuna avalua o me poli kateva nonga karika ghe usilaala God, me God ghe uela va taumattu ngakapa atoa aue la ghaa sesa aipolipoli. Tale ie nonga o ase salana atikirighi, kateva nonga ghe gheleila voto ghulughuluena me ghe ghelei eghulughuluenailala, me ghe tau lao sio maulue etaira.
ROM 5:19 Nongina taumattu ngakapa ghe tau ssavotola mausi kateva nonga taumattu ghe tam nongo usilaala God, tale ie nonga o ase salana atikirighi nau kateva nonga taumattu ghe nongo usilaala God, oroieili taumattu aue God egheleila va ghulughuluena ila.
ROM 5:20 God ghe taula inangari nipaopao ta Moses tani apasunga ta taumattu ngakapa atoa me la rooroo tani tara va voto la gheelei sesa. Nau ssavoto ateva eooroi maamasinaane God emene ooroi tee lao.
ROM 5:21 Nongina ssavoto ateva eaaitoiaa uunguaa nimate ateva, maamasinaane God tee erooroo tani aitoiaa tale uunguaa nighulughuluena tani tau lao maulue ateva tokatoka liu ia, aue ita ghaaia ta Iesu Karisto Vauita ia.
ROM 6:1 Sa ateva ita mene roo tani aulieinia? Aue ita mene ghelei oroieili ssavoto poli ita aloanna va maamasinaane ateva God aue emene lao tee?
ROM 6:2 Karika poi! Poli ngita ghe matela, me ssavoto karika mene sarasarakaniaa etaita, me vaalua ita mene ghelei llo niuungu sesa?
ROM 6:3 Karika am kilakila va lo akapa atoa laghe ghaala niaasuu me la kateva nonga teela Karisto Iesu, me laghe ghaala niaasuu tale matemateaana?
ROM 6:4 Liuna avalua o me poli laghe kaieinita teela Karisto tale niaasuu me tale sarasarakaniaane Tamane ghe totuela tale nimate, ita tee aue ita mene toka tale ouna nitoka.
ROM 6:5 Karisto ghe matela, me ita ghe kateva nonga teeiela tale matemateaane. Liuna avalua o me aue ita kateva nonga teeia tale tottotuaane.
ROM 6:6 Ta ita kilakila va maamauluaaita pokane ang ghe matela nau Iesu ghe matela tale aikotoo, tani apala sarasarakaniaane ssavoto tale maamauluaaita, liuna avalua o me karika ita mene tau ngai uungu tale ssavoto.
ROM 6:7 Nau taumattu ngateva ematemate, ssavoto ateva karika erooroo tani mene aitarainia.
ROM 6:8 Ita ghe mate teela Iesu Karisto, liuna avalua o me ita aiesoaa tee va aue ita toka teeia.
ROM 6:9 Poli ita kilakila va Karisto ghe totula tale nimate me karika aue emene mate. Liuna avalua o me nimate ateva karika righi sarasarakaniaane tani mene aitarainia.
ROM 6:10 Nau eteva ghe matela, katengaata ta ghe matela tani apala sarasarakaniaane ssavoto nau ekapa atoa. Me maamauluaane ghaine etokatoka tani tau sae God.
ROM 6:11 Tale ia o salana atikirighi, am tani toka me am tani annaa va am ghe matela tale sarasarakaniaa ssavoto ateva me am maamaulue ta God poli Karisto Iesu.
ROM 6:12 Liuna avalua o me karika am mene tau veluem va ssavoto ateva emuemueinam tale vilikiimim aue emate, poli am rau usilaa aloannaane vilikiimim.
ROM 6:13 Karika am mene tau lao kasina vilikiimim ta ssavoto va evoto tani ghelei llo sesaaili. Am tauem lao ta God nongina lo atoa laghe totula tale nimate. Me am tau lao vilikiimim ta God, va evoto tani ghelei llo ghulughuluena.
ROM 6:14 Me ssavoto ateva karika emene muemueiniem, poli karika va am tokatoka tale inangari nipaopao, ta tale maamasinaane God.
ROM 6:15 Sa ateva ita mene gheleia? Ita ghelei ssavoto poli karika ita tokatoka tale inangari nipaopao, ta ita tokatoka tale maamasinaane God? Karika poi!
ROM 6:16 Am kilakila va marova am tau veluem tani tau ngai uungu me nongo usilaa mene kateva aue am tau ngai uungu etana. Karika am kilakila va lo ateva unongonongo usilainia, ia kapum namuu ia? Arova ssavoto ateva emuemueiniem, aue am mate, me arova am nongo usilaa God, aue am ghulughuluena.
ROM 6:17 Me akaakaili emasina ta God, poli kasina nau ang ghe lao sio am tau ngai uungu iem tale ssavoto, me tale urunguitaniimim akapa ateva am ghe nongo usilaala salana niapasunga am ghe ghaala.
ROM 6:18 Ngam ghe ruula tani tau ngai uungu tale ssavoto ateva, me ngam ghe tau ngai uungula tale salana ghulughuluena.
ROM 6:19 Aghaauliaa inangarighi tale kiukiu niaimatoonga poli karika alomasaanga iem tani kila. Nongina am ghe tautaula kasina voto tale vilikiimim tani ghelei niuungu karika raarangisana me ghe aasaesae llo karika masina, isaa oia, am taula tani ghelei niuungu tale llo voto ghulughuluena, aue eamangaiem.
ROM 6:20 Nau am ghe tau ngai uungu tale uunguaa ssavoto ateva, salana ghulughuluena karika ghe muemueinam.
ROM 6:21 Saa righi masi voto am ghe ghaala tale ase nitoka ateae nau ghaine am paapalatainia? Aipolipoli tale isaa o voto nim nimate ateva.
ROM 6:22 Me ia oia ngam ghe ruula tani tau ngai uungu tale ssavoto ateva, me ngam ghe tau ngai nongonongo annala ta God ateva, me voto ngam ghaaghaa aue ekatulainam lao tale nimanga, me airuuruu am ghaa maulue ateva tokatoka liu ia.
ROM 6:23 Poli aipolipolina ssavoto ateva nimate ia, me voto ateva God enim tautaue mae, maulue ateva tokatoka liu ia, ie ta Karisto Iesu Vauita ia.
ROM 7:1 Kapughu etoa, aghaippooaa tee lo atoa la kilakila inangari nipaopao. Karika am kilakila va inangari nipaopao ateva matuutuliena ia ta lo ateva nonga taumattu karika ghe mate?
ROM 7:2 Nongina avalua toko, vause ateva lailai ia, inangari nipaopao egheelei rungainia tee taitanna ateva nau taitanna ateva karika ghe mate, me arova taitanna ateva emate, isaa o inangari nipaopao karika mene righi uunguaane etana.
ROM 7:3 Me arova vause ateva ange mene lai ppaela ta mene kateva taita, me taitanna ateva karika ghe mate, aue la ue va ghe lai sarila kateva manna ateva. Me arova taitanna ateva ang ghe matela, isaa o inangari nipaopao karika mene righi uunguaane etana, me karika aue la ue va ghe lai sarila kateva manna ateva arova elai ta mene kateva ppae taita.
ROM 7:4 Am tee, kapughu etoa, am ghe kateva nongala tale vilikina ateva Karisto, me am ghe mate teela Karisto, me inangari nipaopao karika mene righi uunguaane etaimim, me ngam ghe mene toka ppaela, tale kateva ppae taumattu, ia o ghe totula tale nimate, liuna avalua o me aue ita kuneaa masi uene esae ta God.
ROM 7:5 Nau eteva ita ghe tokatoka tale aloaloanna vilikiita, aloaloanna vilikiita ghe muemueinita. Inangari nipaopao ateva ghe gheelei nannaaita ghe aloannaaili tani ghelei voto sesa. Liuna avalua o me voto ita ghe gheelei ghe tautau mae uene nimate ateae.
ROM 7:6 Me isaa oia angita ghe mate vulula llo voto eposoposo rungainita, me inangari nipaopao karika eroo tani mene ghelei rungainita, me ita uungu tale ouna atikirighi salana kanna ia Spirit Manga ateva, me karika tale pokane atikirighi salana laghe pitiela tale inangari nipaopao.
ROM 7:7 Sa ateva ita mene aulieinia? Inangari nipaopao ateva ssavoto ia? Karika poi! Poli karika aue aghele kila ssavoto arova karika inangari nipaopao. Me karika aue aghele kila va tani saa ia nissaii eteae arova inangari nipaopao karika eaauliaa va, “Urau mene ssaii.”
ROM 7:8 Poli ssavoto ateva ghe tarala salana atikirighi tale inangari nipaopao, me ghe alutula asease nissaii etaghi. Me arova karika inangari nipaopao, ssavoto ateva karika righi sarasarakaniaane.
ROM 7:9 Nau karika teva inangari nipaopao aghe maamaulue, me nau inangari nipaopao ghe mae sio, ssavoto ateva ghe mauluela
ROM 7:10 me aghi aghe matela. Aghe nannaa va ia o inangari nipaopao ateva, aue ghe rooroo tani tau mae maulue, me karika, ta ghe nim tau mae sio nimate.
ROM 7:11 Ssavoto ateva ghe tarala salana atikirighi tani kameaghi tale inangari nipaopao tani gheleieghi me amate.
ROM 7:12 Ia avalua o me inangari nipaopao ateva manga ia, me kateva kateva tale inangari nipaopao, manga, ghulughuluena me masina.
ROM 7:13 Vaalua, emaamalloeana va voto masina etautau mae nimate etaghi? Karika poi! Ta ssavoto ateva taumattu ngatoa la tara kilaia va ssavoto ia, etautau mae nimate etaghi tale voto masina. Isaa avalua o me tale inangari nipaopao, ssavoto ateva sesaaili ia, elaulaueili lao.
ROM 7:14 Ita kilakila va inangari nipaopao liuena ta God; me aghi, nim taumattu ieghi tale kosa ateva oia, me aghi tau ngai uungu ieghi tale ssavoto ateva.
ROM 7:15 Karika aghaalomasaanga tee voto agheelei, poli voto aghaloanna tani ghelei, karika agheeghelei, me voto karika aghaloanna tani ghelei agheeghelei.
ROM 7:16 Me arova aghelei voto karika aghaloanna tani ghelei, aghasokoi va inangari nipaopao masina ia.
ROM 7:17 Nongina avalua o, karika va aghi agheeghelei, ta poli ssavoto ateva etokatoka etaghi egheeghelei.
ROM 7:18 Akilakila va karika righi masi voto etokatoka etaghi, gheeleiaaghi sesa, poli aghaloanna tani ghelei voto masina, me karika arooroo tani ghelei.
ROM 7:19 Poli aghaaloanna tani ghelei masi voto me karika agheelei; me karika aghaaloanna tani ghelei sesa voto, me anim toka gheelei.
ROM 7:20 Arova agheeghelei voto karika aghaloanna tani ghelei, karika va aghi agheelei, ta ssavoto ateva etokatoka etaghi, ia egheeghelei.
ROM 7:21 Liuna avalua o, aghe tarala va isaa o ninannaa emuemueinaghi: nau aghaloanna tani ghelei masina, karika arooroo tani ghelei, ta voto sesa etokatoka etaghi.
ROM 7:22 Isaa avalua o me tale nannaaghi, aghaailousiangaili inangari nipaopao kanna God.
ROM 7:23 Me amene taatara mene kateva ppae voto sarasarakana ia euungu tale kasina vilikighi, eaaiuvii tee nannaaghi, me egheegheleieghi akaakaravusu tale ssavoto euungu elome tale vilikighi.
ROM 7:24 Alousiusi ta ngetaghi! See aue eroo tani asaangieghi tale ia oia viliki eteva etautau mae nimate?
ROM 7:25 Akaakaili emasina ta God poli ghe asaangieghila tale uunguaane Iesu Karisto Vauita ia! O tale nannaaghi, aghi akaakaravusu tale kanna inangari nipaopao God, me tale vilikighi, aghi akaakaravusu tale sarasarakaniaane ssavoto ateva.
ROM 8:1 Liuna avalua o me ghaine lo atoa la tokatoka ta Iesu Karisto, God karika emene tautaula sesa aipolipoli etaira.
ROM 8:2 Poli ta Karisto Iesu, sarasarakaniaa Spiriti eteva etautau aatu maulue ateva, me ghe ghaa veluola tale sarasarakaniaa ssavoto ateva etautau aatu nimate.
ROM 8:3 Ta kanna inangari nipaopao Moses karika ghe roola tani asaangita, poli sesa gheeleiaaita ghe gheleila inangari nipaopao karika sarasarakana, me karika ita rooroo tani aimuli tee. Liuna avalua o me God ghe mene tau mae sio kateva voto tani asaangita, ghe suula Natuna tuunga ateva tani toka nongina ita taumattu ngatoa tale kosa ateva oia, tani mate tale kaluita ssavoto. Liuna avalua o me God ghe attara matanela ssavoto ateva tale vilikina Karisto, me ghe ruula sarasarakaniaa ssavoto ateva.
ROM 8:4 Karisto ghe ghelei ekapala voto ghulughuluena inangari nipaopao eue va ita ghelei, me karika ita mene toka tale nim sesa gheeleiaaita, ta ita aimuli tee Spiriti eteva.
ROM 8:5 Lo atoa taumattu la nim tokatoka tale sesa gheeleiaaira aue la nnaa nonga sesa aloannaaira, me lo atoa Spirit Manga ateva emuemueinila la nnaa nonga masi niuungu Spirit Manga ateva ealoanna va la ghelei.
ROM 8:6 Marova sesa aloannaita emuemueinita tale ninannaa, aue ita mate. Me marova Spiriti eteva emuemueaa aloannaita, aue ita ghaa maulue me luei.
ROM 8:7 Poli sesa aloannaita eaaiuvii tee aloannaane God, poli karika erooroo poi tani nongo usilaa kanna inangari nipaopao God.
ROM 8:8 Ia avalua o me lo atoa la aimuli tee sesa aloannaaira karika la rooroo tani amasimasi God.
ROM 8:9 Am karika va am mene tokatoka tale sesa aaloannaimim, ta tale Spirit Manga ateva kanna ia God, arova ia etaimim. Me marova lo atoa taumattu Spiriti eteva kanna ia Karisto karika ia etaira, karika poi va kapuna ila Karisto.
ROM 8:10 Aue vilikiimim emate poli ssavoto, me marova Karisto ia elome etaimim, aue Spiriti eteva etau aatu maulue, poli Karisto ghe ghelei eghulughuluenaiemla.
ROM 8:11 Me marova Spiriti eteva kanna ia lo ateva ghe totula Iesu tale nimate etokatoka etaimim, ia o God ateva ghe totula Karisto tale nimate, aue emene tau aatu tee maulue tale isaa o vilikiimim ematemate, tale kanna Spiriti eteva ia etaimim.
ROM 8:12 Liuna avalua o, kapughu etoa, kateva voto ita gheelei, ita rau mene usilaa sesa aloannaita.
ROM 8:13 Ta marova am toka tale sesa aloannaimim aue am mate, me marova, tale sarasarakaniaa Spiriti eteva, am uvi emate sesa gheeleiaa vilikiimim, me aue am maulue,
ROM 8:14 poli lo atoa kapuna Spiriti eteva God ekaakatulainila, ila natuna ila God.
ROM 8:15 Poli karika va am ghe ghaala Spiriti eteva tani gheleiem va am mene tau ngai uungu tani matautu, ta am ghe ghaala Spiriti eteva eaapasunga va am natuna am God, me ta ngetana ita aseasea va, “Abba, Tamaghi.”
ROM 8:16 Poli kapuna Spiriti eteva God emaemae aitauaa tee uneita ateva spirit tani aulia ngaotu va ita natuna ita God.
ROM 8:17 Me poli ita natuna ita, aue ita ghinaghina masi voto God ghe tau lao sio ta Natuna ta Karisto, me marova ita ghaa tee nimmarikana nongina Iesu, auena ita toka teeia tale ararimangalina ateva God.
ROM 8:18 Aghi akilakila va isaa oia nimmarikana ghaine ita ghaaghaa, karika poi erooroo tale masi voto auena God eapasunga etaita.
ROM 8:19 Poli voto akapaaili God ghe gheleila la toitoi me la aloannaaili tee tani tara nau eteva God aue eapasunga va see atoa natuna ila God.
ROM 8:20 Poli voto akapaaili ghe gheleila ang ghe tokala tale kanna nikasikiena God, karika va tale aloannaaira, ta tale aloannaane God. God ghe atokailala tale kanna nikasikiena nau eteva ghe kilala va
ROM 8:21 voto akapaaili ghe sesala aue emene toka amasina, me aue la ghaa aitauaa tee natuna atoa God voto masinaaili me karika aue la mene mauu.
ROM 8:22 Ita kilakila va isaa akapaaili voto God ghe gheleila la ngangngalaa nimammarikana nonginaaili vause ateva eanna tani molenaa, lomosina ta nau ghaine.
ROM 8:23 Me karika va ila nonga, ta ita tee lo atoa ita ghe ghaala tee Spiriti eteva, aitiutiu ia tale kanna inangari nialokoi God. Ita ngangngalaa nimmarikana elome etaita, nau ita toitoi God tani apasunga va ita ang ghe natuna itala, me aue eghaa oghi vilikiita.
ROM 8:24 Nau ghe asaangitala, ghe tau mae sio isaa o inangari nialokoi, me ita toitoi isaa o inangari nialokoi va etani lutu ekoronna etaita. Me marova ngita ghe ghaala sa ateva ita aloannaia emaemae auena emua, karika righi malloeana tani toka toitoi voto emaemae emua. Karika teva etoitoi voto ang ghe ghaala.
ROM 8:25 Me marova ita aiesoangaili tale saa voto llo ita ghe tam ghaa, ita kaarasi tani toitoi me aue ita ghaa.
ROM 8:26 Ta ia nonga o salana atikirighi, Spiriti tee ateva esaasausita nau ita tam sarasarakana, poli karika ita kilakila tee saa voto tani loo sae, me ia Spiriti eteva elooloo sae mausiita tani aulia ngamasinaaili inangari ita tam rooroo tani aulia ngamasina.
ROM 8:27 Me God ekilakilaaili voto tale urunguitaniita, me ekilakila tee nannaane Spiriti eteva, poli Spiriti eteva eaaimatoonga kapuna taumattu ngatoa God tani looloo sae tani kkolomi voto tale aloannaane God.
ROM 8:28 Me ita kilakila va isaa akapaaili voto God euunguaa tale maamasina lo atoa la ailousieinia me ghe suimatoongainilala, tani ghelei voto tale masi aaloannaane.
ROM 8:29 Ta isaa o llo taumattu God ghe kila akasinailala me ghe suitoongainilala va aue la nongina Natuna ateva, liuna avalua o me Iesu aue tueira mue ia me aue oroi nengane.
ROM 8:30 Ta lo atoa God ghe suimatoongainilala, ghe kololala tani mae etana, me lo atoa ghe kololala, ghe ghelei eghulughuluenaila, me lo atoa ghe ghelei eghulughuluenaila, ghe gheleilala va nongina Natuna ta Iesu.
ROM 8:31 Liuna avalua o me tale isaa o voto, sa ateva ita roo tani mene aulieinia? Marova God etokatoka aitauaa teeita, see aue eroo tani tau ngai ssateeita?
ROM 8:32 God karika ghe arongila Natuna ateva, ta ghe taue sio mae nongina aiaavusuvusuena ateva etaita akapaaili. Liuna avalua o me ta ngetana, God aue etau mae isaa akapaaili voto masinaaili etaita.
ROM 8:33 See aue eghelei niaisakei ta lo atoa God ang ghe suimatoongainilala? Poli God ang ghe ghelei eghulughuluenailala.
ROM 8:34 O see aue emene tau mae etaita sesa aipolipoli mausi ssavoto? Poli Karisto Iesu ghe matela me God ghe totuela, me ia ghaine etokatoka tale pai muenna ativilau ta God tani sama tee God mausiita.
ROM 8:35 See aue eroo tani atoka apolapolaita tale aielousiaane ateva Karisto? Karika teva, nongina sesa nau, o nau ita ateateaa nimmarikana, o nau la gheelei saasakiaa ta ngetaita, o nimaloo, o nau karika rooroona ia kalioita, o voto sesaaili eanna tani amataututa tale nimmarikana, o nimate.
ROM 8:36 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Mausim me ami sousou nimate tale isaa akapa o nau, ami laghe annaa va ami nongina sipsipi etoa tani uvi ematela.”
ROM 8:37 Tale isaa akapaaili o voto, ita tau ngai apala ita ta ngetana lo ateva ghe aielousieinitala.
ROM 8:38 Ta aghi aghaiesoangaili va karika nimate, o maulue, o ensolo atoa, o spiriti etoa, me tee tale isaa oia nau o auena, me asease nisarasarakana,
ROM 8:39 me karika va tale elomarase o isaa oia euu tale kosa ateva, o isaa akapaaili voto God ghe gheleila eroo tani atoka apolapolaita tale aielousiaane ateva God, ghe mae sio ta Karisto Iesu kapuita Vau palepale ia.
ROM 9:1 Aghi apoppooaa voto koronna isaa ta Karisto, karika va akamekame, me Spirit Manga ateva eaasokoi tee tale nannaaghi.
ROM 9:2 Urunguitanighi eteva namungaili nialousiusi me mmarikana etokatoka etana.
ROM 9:3 Aghaloanna va God eghaa oghi kapughu etoa, mangalighi ila, me arova God eghelei evalua o, amasimasi tani ghaa nikasikiena kanna God, tani atoka apolaieghi ta Karisto, tani ghaa liuira.
ROM 9:4 Taumattu nge Israeli etoa, God ghe suimatoongainilala va natuna etoa, me ghe apasunga ngaotula sarasarakaniaane ateva etaira, me ghe tau lao sio inangari niaippooa ngaitaua ngatoa, inangari nipaopao, salana koronna tani kkaua, me inangari nialokoi etoa.
ROM 9:5 Tuvuna ila Abraham, Aisiki me Jekop, me ta ngetaira, Mesaea ngateva ghe lutu eloi mae sio etaira. Karisto Goto ia, eaaitoiaa voto akapaaili, liuna avalua o me ita tani taue sae nau ekapa atoa. Koronna!
ROM 9:6 Poli karika va God ghe tam aimuli teela inangarina. Karika va taumattu ngakapa atoa laghe lutula tale ararimangali eteva eIsrael, va kapuna ila God.
ROM 9:7 Me karika va tuvuna akapa atoa Abraham koronnaaili va natuna ila Abraham. Ta God ghe uela ta Abraham va, “Tuvum atoa aue la lutu eloi mae ta Aisiki.”
ROM 9:8 Malloeana inangari va karika va lo atoa la nim lutulutu nongina arau va natuna ila God. Ta lo atoa God ghe auliaala inangari nialokoi va aue etaula mae, ila aue natuna ila.
ROM 9:9 Ta God ang ghe auliaala inangari nialokoi va, “Aue amene mae llo too ninamanama nongina ghaine ngamae sio, me Sera aue eghaa lo ateva o aliki taita ia.”
ROM 9:10 Me karika va isaa nonga o, ta Rebeka tee natuna ghalua tamairarua nonga kateva, Aisiki tamaita ia.
ROM 9:11 Auena palua alua lalu ghe lutu o ghelei righi voto sesa o masina, God ghe auliaala inangari eteva ta Rebeka. Ia o inangari eteva eaapasunga va God esuisuimatoongaa taumattu tale aloannaane,
ROM 9:12 karika va tale niuungu, ta poli kolokoloaane God. God ghe uela ta Rebeka va, “Aue natum mua ateva euungu ta natum aiaaghaluene ateva.”
ROM 9:13 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Jekop aghe ailousieiniela, me Iso aghe ratiela.”
ROM 9:14 Sa ateva ita mene aulieinia? Aue ita ue va God egheeghelei voto karika ghulughuluena? Karika poi!
ROM 9:15 Ghe uela ta Moses va, “Aue aghapasunga alousiusiaaghi tale lo ateva taumattu aghaloanna tani apasunga etana, me aue aghalousiusi tee lo ateva aghaloanna tani alousiusi teeia.”
ROM 9:16 Liuna avalua o me God egheelei tale alousiusiaane, karika va tale saa llo taumattu ngatoa la ghanna o la ghanna tani ghelei.
ROM 9:17 Tale Uru ngai Manga ateva God ghe uela ta Peroo va, “Aghi aghe gheleiola va io namuu io, poli aghe aloannala va uapasunga sarasarakaniaaghi, me taumattu tale ia akapa kosa ateva la roo tani ppooa ngaotu ararighi eteae.”
ROM 9:18 Liuna avalua o me God eaapasunga alousiusiaane ta lo ateva eanna tani apasunga ailousiaane, me egheelei ekorokorongana urunguitanina lo ateva ealoanna tani akorokoronganaia.
ROM 9:19 Kateva etaimim aue eue etaghi va, “Vaalua me etaatara kaluita ssavoto? Karika teva aue erooroo tani usilaa nannaane me etam usilaa nannaane God.”
ROM 9:20 Me io see, taumattu io, ualoanna tani sau paane God? “Voto ateva kateva egheelei, erooroo tani ue ta lo ateva ghe gheleiela va, ‘Vaalua me ughe ghelei evalueieghi o?’”
ROM 9:21 Tau ngai ghelei sospena ateva egheelei sospena ateva tale kosa erooroo tani ghelei ghalua sospena tale ia nonga o tuku kosa ateva, kateva tale kasina ase nivelu eitauaa, me kateva tale nim nau etoa.
ROM 9:22 Tale ia o salana atikirighi God ealoanna tani apasunga sessaiaane me etau velu taumattu ngatoa la tara sarasarakaniaane me karika, ta ekaakaarasi tani toi isaa o taumattu esessaia etaira. Isaa o taumattu God ghe aimonomonosiaala va eturungila.
ROM 9:23 God egheelei isaa o voto tani apasunga ngaotu oroieili kanna mallanga ta lo atoa ghe apasungaala alousiusiaane etaira, ghe aimonomonosia ngakasinailala va ila tee aue la toka teeia tale mallanga ngepona liu.
ROM 9:24 Me ita tee elome ta lo atoa ghe suitoongainilala, karika va aJiu nonga atoa, me lo atoa karika va aJiu ila.
ROM 9:25 Nonginaaili God ghe auliaala ta vuku eteva ta Osea va, “Aghi aue aghasela va ‘kapughu ila’ lo atoa karika va kapughu ila, me aghi aue akoloa va aghailousieinia, lo ateva karika aghe ailousieniela.”
ROM 9:26 Me ghe mene auliaa teela va, “Me tee tale ia o voto ateva aghe uela etaira va, ‘karika va kapughu taumattu iem,’ aghi aue amene asela va ‘natuna ila God ateva etautau maulue.’”
ROM 9:27 Aisaea ghe sama anamuula tani ppooaa ta aIsraeli etoa va, “Arongona ta taumattu nge Israeli etoa oroieili ila nongina rira ateva elosamarra, karika oroi ila lo atoa aue la saanga.
ROM 9:28 Poli Vau palepale ateva aue eailuilui tani ghelei niaisakei me tani turungi ekapaaili taumattu tale kosa ateva.”
ROM 9:29 Nongina Aisaea ang ghe auliaala emua arau va, “Marova Vau ngepona ateva sarasarakanaaili ia ghe turungi ekapala tuvuita atoa me ghe tam asaangila toa aue ita ghe nongina eSodom me eGomorra.”
ROM 9:30 Sa ateva ita mene aulieinia? Arongona ta taumattu ngeleka atoa laghe tam paepae salana tani ghulughuluena ta God, me karika, ta laghe ghulughuluenala ta God, poli tale uneira niaikaaiaa isaa oia voto ghe lutula.
ROM 9:31 Me ta aIsraeli etoa laghe uungu aanasaaili tani aimuli tee inangari nipaopao tani ghulughuluena, me karika laghe rooroo.
ROM 9:32 Ta poli saa? Poli laghe anna nighulughuluena tale niuungu laghe gheelei, me karika va tale niaiesoaa ta God. Laghe ttukainilala tale atu eteva etapaa salana.
ROM 9:33 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Tarala, aghe atokala atu eteva eSaeon va eghelei taumattu ngatoa tani ttukainila me atu eteva eghelei taumattu ngatoa la katuu. Me lo ateva eatoka tuutulina etana karika aue eghaa nipalata.”
ROM 10:1 Kapughu etoa, tale urunguitanighi eteva, anannangaili me alooloo sae va God easaangi aIsraeli etoa.
ROM 10:2 Poli akilakilaailiila, liuna avalua o me aue va sarasarakanaaili ila tani aimuli tee niuungu God ealoanna, me karika la kilakila amasina aloannaane God tani ghelei.
ROM 10:3 Karika laghe kilakila salane God tani ghelei eghulughuluenaila ta matane God, me laghe aloanna tani ghulughuluena tale sarasarakaniaaira, liuna avalua o me karika laghe usilaala salane God tani ghulughuluena.
ROM 10:4 Karisto ang ghe ghelei ekoronnala me ghe ghelei roorooaala inangari nipaopao, liuna avalua o me lo akapa atoa la aikaaiaa ta Karisto, ila ghulughuluena ila ta matana God.
ROM 10:5 Moses ghe aulia ngamasalikala vaalua tani ghulughuluena tale uunguaa inangari nipaopao va, “Taumattu ngateva egheeghelei isaa akapa o voto tale inangari nipaopao, aue eghaa maulue tale isaa o voto.”
ROM 10:6 Tani ghulughuluena tale uunguaa niaikaaiaa eue va, “Urau mene ue tale urunguitanim ateva va, ‘See erooroo tani sae epona liu?’” (Ia o malloeana va usiosioaa Karisto tale kosa ateva oia.)
ROM 10:7 “O, ‘See erooroo tani sio arau euu tale voto ateva liuira ia matena atoa?’” (Ia o malloeana va ughaaghaa oghi Karisto tale nimate.)
ROM 10:8 Sa ateva eaulieinia? “Inangari oia kalakalanginaaili etaimim, isaa elome tale paaimim me urunguitaniimim,” va, inangari niaikaaiaa isaa oia ami aaulia ngaotu.
ROM 10:9 Va, arova uaulia ngaotu tale paam ateva va, “Iesu ia Vau ngepona ia,” me uaikaaiaa tale urunguitanim ateva va God ghe totuela tale nimate, aue usaanga.
ROM 10:10 Poli tale urunguitanim uaiesoaa me ughulughuluena ta matane God, me tale paam ateva uaulia ngaotu me aue usaanga.
ROM 10:11 Nongina Uru ngai Manga ateva eauliaa va, “Lo atoa taumattu la atoka tuutuliira etana, karika la rooroo tani ghaa nipalata.”
ROM 10:12 Poli karika teva voto epolapola aJiu etoa me taumattu ngeleka atoa. Kateva nonga ia kapura namu ngateva Vauita akapaaili ia. Me earangise taumattu ngakapa atoa nau la kolokolo tau ararina ateae,
ROM 10:13 poli, “Lo akapa atoa taumattu la kolokolo tau ararina ateae Vau ngepona ateva, aue la saanga.”
ROM 10:14 Me, arova la tam aikaaiaa etana, vaalua aue la kolomia tani sausila? Me vaalua aue la aikaaiaa ta lo ateva karika laghe nongoa? Me vaalua aue la nongo arova karika poi teva ghe auliaa etaira?
ROM 10:15 Me vaalua aue la ppooaa arova la tam sungila? Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Masinaaili tani tara taumattu ngatoa la mae sio tani ppooaa masi kiukiuna God.”
ROM 10:16 Me karika va aIsraeli ekapa atoa laghe nongo usilaala isaa oia masi kiukiu. Poli Aisaea ghe uela va, “Vau eteva, see ang ghe aikaaiaala inangariimami?”
ROM 10:17 Liuna avalua o me ita kilakila va niaikaaiaa emaemae nau ita nongonongo inangari, inangarina ateva Karisto.
ROM 10:18 Aghanna tani kolomi va, koti karika laghe nongo isaa oia inangari? Va karika, angila ghe nongola: “Lingi ngaloira ang ghe lao akapa see sio tale kosa ateva me inangariira ang ghe lao akapa see sio tale airuuruu tale kosa ateva.”
ROM 10:19 Mene kateva uneghi nikokkolomi, koronna va aIsraeli etoa karika la kilakila malloeana isaa oia inangari? Moses ghe aitiutiula tani auliaa va, “Aue aghaa lo atoa taumattu karika tue ngarariira, ila arau euu, me tale ia o salana atikirighi aue agheleiem am aittureaa teeila, me karika tani masina alomasaanganiaaira, me tale ia o salana atikirighi aue aghelei nannaaimim esessaaili.”
ROM 10:20 Aisaea ghe aulia ngasarasarakanaailila va, “Taumattu ngatoa karika laghe paepaeaghi, angila ghe sakaieghila. Ngaghe apasungainaghila ta taumattu ngatoa, karika laghe paepaeaghi.”
ROM 10:21 Me ta aIsraeli etoa ghe uela va, “Nau ekapa atoa, aghe pulapula nimaghi tani koloaa taumattu ngatoa karika la nongonongo usilaa me makatakatanna ila.”
ROM 11:1 Aghanna tani kolomi, koronna va God ang ghe ratila kapuna taumattu ngatoa? Karika poi! Ta aghi tee aIsraeli ieghi. Abraham tuvughi ia, aghi tee elome tale ararimangali eteva ta Benjamin.
ROM 11:2 God karika ghe ratila kapuna taumattu ngatoa, ta ghe suimatoongainilala emua arau, me avirina ghe gheleila kosa ateva. Am kilakila sa ateva Uru ngai Manga ateva eaulieinia nau eaauliaa Elaija, nau ghe auliaa sae ta God gheeleiaaira aIsraeli etoa karika masina.
ROM 11:3 Ghe ue va, “Vau ngepona ateva, ngila ghe uvi emate akapala kapum propete atoa me laghe tturuula unem liu nighelei aiaavusuvusuena atoa. Me aghi nongaaili ngaghele oghi etokala me ghaine la aloannaaili tani uvi emateaghi tee.”
ROM 11:4 Me saa ailiuliu God ghe taue lao sio etana? Ghe uela va, “Karika. Kapughu ghaitu airari (7,000) taita karika poi laghe suuiaa patu kkeira tani kkaua goto ateva ta Baal kamena ia.”
ROM 11:5 Tale ie nonga o salana atikirighi tale nau etiulu oia, katoa aIsraeli la nongonongo usilaa God, poli ghe suilala va kapuna ila, me ghe apasungaala maamasinaane etaira.
ROM 11:6 God esuisuitoongaa taumattu tale maamasinaane ateva, me karika tale voto laghe uunguaala. Poli arova God esuisuitoongaa taumattu tale voto la gheelei, maamasinaane ateva karika va nongina voto ateva enim tautau mae.
ROM 11:7 Liuna avalua o me sa ateva ita mene aulieinia? Taumattu nge Israeli etoa karika laghe ghaala sa ateva laghe paepaea. Katoa nonga taumattu God ghe suitoongainilala laghe saopiela; me lo akapa atoa God karika ghe suitoongainilala, ghe gheleilala va la volovolongina nau eteva ekolokolola.
ROM 11:8 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “God ang ghe tau lao sio niasekanue ateae la lullusu saasakiaa etana, ang ghe sum rungaala mataira, va karika la mene taatara, me ghe ghelei evolovolonginailala me la tam rooroo tani nongonongo, lomosina ta ange ghaala ghaine.”
ROM 11:9 Me Deivit ghe uela va, “Tau vella uneira tevoo ateva pasu ia tale inana enongina va airrekati ia, me tarapa ateva etaira aue eghelei nannaaira la nnaa va voto akapa masina. Tau vella isaa o inana la namanama egheleila me la katuu me la ghaa aipolipoli tale sesa voto laghe gheelei.
ROM 11:10 Tau vella mataira esaurrom me karika aue la roo tani taatara, me tau vellala la tau ngai uungu nau ekapa atoa.”
ROM 11:11 Isaa avalua o me, aghanna tani mene kolomi va, nau ta aJiu etoa laghe katuula, laghe katuu laalaa liula? Karika poi! Poli laghe gheelei ssavoto, me God ghe asaangila taumattu ngeleka atoa. God ghe ghelei evaluela o poli ghe aloannala va tale isaa o voto aJiu etoa la ssaiila.
ROM 11:12 Poli aJiu etoa laghe gheleila ssavoto me laghe katuu vulla, niarangise ateva namungaili ia ghe mae sio tale kosa ateva me ta taumattu ngeleka atoa tee. Me nau eteva aJiu etoa God ghe suilala la oghi mae ta God, God aue eghelei voto masinaaili ta taumattu ngakapa atoa aue elau ia o niarangise ateva.
ROM 11:13 Tale voto aghaloanna tani auliaa ghaine, elaolao etaimim taumattu ngeleka atoa. Aghi auungu ta apostolo ieghi ta taumattu ngeleka atoa, me amasimasiangaili niuungu eteva agheeleia.
ROM 11:14 Me koti arooroo tani ghelei nannaaira kapughu aJiu etoa me la tara ssaiila me aue arooroo tani asaangi kasina etaira.
ROM 11:15 Poli nau God ghe tam aloannailala, God me kosa ateva lalu ghe mae aitauaa sio me ghe lueilaluela. Me vaalua aue nongina, nau eteva God aue emene ghaaila? Aue enim nonginaaili matena ateva taumattu emene maamaulue!
ROM 11:16 Arova tuku mata ngemua ateva verete la taue lao ta God me ange amangaiela, ia akapaaili verete eteva manga ia. Me arova oa ngai eteae manga ia, laangina tee atoa manga ila.
ROM 11:17 Taumattu nge Israeli etoa nongina ai oliv ateae laghe pasaiela tapaa ngutana, me God ghe sai vella kasina tana laangina. Me am taumattu ngeleka atoa nongina ai oliv ateae ghe nim pinosala, God ghe ghaala kasina laangina me ghe atokaila lao sio tale ai oliv ateae me aue la roo tani ghaa niarangise tale oane ia o ai oliv ateae.
ROM 11:18 Am rau mene saeaa nannaaimim poli God ghe sai vella kasina laa ngai me ghe atokaiemla tani ghaa liuira. Am nongina va nim laangina am, karika va am, am aasarasarakana oane, ta oane easarasarakanaiem.
ROM 11:19 Me katoa etaimim aue la ue va, “Ue, ta laane ai eteae ghe sai vella eaapasunga va aue ami ghaa liuira ila o taumattu ngatoa.”
ROM 11:20 Koronnaaili, me God ghe sai vella poli karika laghe aaiesoaa. Me am poli am aaiesoaa, isaa avalua o me am tokatoka tale voto ateva laghe tokatoka akasina etana. Me am rau mene saeaa nannaaimim, poli ngam ghe ghaala liuira; ta am matauta voto God erooroo tani ghelei.
ROM 11:21 Am nnaa va emua arau God karika ghe tau vella isaa o laa ngai ghe aipatolaa lao tale ia o ai eteae va la toka nongina laghe tokatoka akasina. Am nongo! Tale ia o salana atikirighi God erooroo tani tau velu teeiem.
ROM 11:22 Am tani nna ngamasina va God egheelei masi voto me erooroo tani ghelei tee kasina voto tani attara mataneiem. Eaattara matane lo atoa la gheelei ssavoto, me aue eghelei masina etaimim — arova am toka akorokorongana tani atoka tuutuliimim tale alousiusiaane; arova karika, am tee aue eghaa veluem.
ROM 11:23 Me aIsraeli etoa, arova la aikolikoliaa me la aiesoaa, God aue mene atokaila nongina laghe sai vellala, ta poli God erooroo tani mene atokaila lao.
ROM 11:24 Am taumattu ngeleka atoa, am nongina isaa o laa ngai tale ai oliv ateae karika laghe pasaiela, ta ghe nim pinosala etapaa tuvui, me God ghe sai veluemla, me ghe atokaiem lao sio tale kateae ppae ai oliv, God ghe pasaiela tapaa ngutana. Liuna avalua o me koronnaaili erooroo tani ghaa isaa o llo tani laangina ai eteae me emene aipatolaala lao tale aina tuunga ateae nongina laghe tokatoka akasina.
ROM 11:25 Kateva voto koronna ia, aisulianna ia, karika ita ghe kilaiela emua arau. Kapughu etoa, aghaloanna va am kilaia. Me karika am mene tau sae nannaaimim. Ia avalua toko va, kasina tana taumattu nge Israeli, urunguitaniira korokorongana, me isaa oia voto aue enim toka lomosi ta ila akapa taumattu ngeleka atoa God ghe kololala, la mae ta Karisto.
ROM 11:26 Me ia akapa ararimangali eteva eIsraeli aue la saanga avalua toko, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Lo ateva tau ngai asaangiita ia, aue emae eSaeon, me aue eghelei tuvuna atoa Jekop la kiri tale uunguaa nitam nongo usilaa God,
ROM 11:27 me aue aghelei ia oia niaippooa ngaitaua ngateva teeila, nau aghaa velu kaluira ssavoto.”
ROM 11:28 Ta poli laghe ratila masi kiukiu, aIsraeli etoa tau ngai ssateena ila God, me isaa o voto aue emasina etaimim taumattu ngeleka atoa. Me poli God ghe suitoongainilala, ila kapuna ila mausi tuvuira atoa ta Abraham, Aisiki me Jekop.
ROM 11:29 Poli God karika eaikolikoliaa nannaane tale taumattu ekolokolo, me eaarangiseila.
ROM 11:30 Me ta ngetaimim taumattu ngeleka atoa, am ghe tam nongo usilaala God tale isaa too nau ang ghe lao sio, me ghaine ngam ghe ghaala alousiusiaane God, poli aIsraeli tee atoa laghe tam nongo usilaala.
ROM 11:31 Nim nongina avalua o, poli tale alousiusiaane God am ghe ghaaiela, aIsraeli etoa angila ghele liula viliira ta God, me aue ila tee la rooroo tani ghaa aalousiusiaane ateva God.
ROM 11:32 Ta poli God ang ghe tau vella uunguaa nitam nongo usilainia va aue eakaravusu taumattu ngakapa atoa, me aue eapasunga alousiusiaane etaira akapa.
ROM 11:33 Koronnaaili, God masinaaili ia ta taumattu ngakapa atoa, me tee God alomasaangaaili ia, me ekilakila voto akapaaili! See erooroo tani aulia ngaotu voto ange aaloanna tani gheelei? Karika poi ita rooroo tani kila salane.
ROM 11:34 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa, “Karika teva ekilakila vaalua Vau ngepona ateva enannaa. See erooroo tani taula alomasaanga me niloeloe etana?”
ROM 11:35 “See ghe nim tau lao sio righi voto ta God, me aue God eliu isaa o voto etana? Karika poi.”
ROM 11:36 Ta poli God nonga ghe ghelei akapaailiila voto atoa, me voto akapaaili etokatoka tale sarasarakaniaane, me ia kanna akapaaili isaa o voto. Ita tau sae ararina ateae nau ekapa atoa! Koronnaaili.
ROM 12:1 Liuna avalua o, aghaaulia ngakorokorongana etaimim, kapughu etoa, mausi alousiusiaane ateva God, me am tani taula vilikiimim ta God nongina va aiaavusuvusuena ateva maulue ia, manga ia me God emasimasiangailiia. Tale ia o salana atikirighi aue am kkaua ngakoronna ta God.
ROM 12:2 Karika am mene kasu nongina taumattu tale kosa ateva oia la kasukasu. Karika, am tau velu God eaikolikolieinam nau eghelei nannaaimim eouna, me am roo tani kila amasinaaili aloannaane God. Me aue am kila saa ase voto masina me egheelei emasimasi God, me ghulughuluenaaili.
ROM 12:3 Poli tale maamasinaane ateva ghe taue mae sio etaghi tani ghelei uunguaane ateva, aghaaulia ngakapa etaimim va, am rau mene nnaa va aalomasaangaimim me gheegheleiaaimim elaulau mene katoa tana taumattu. Karika, ta am nna ngamasinaaili mua saa voto am gheelei erooroo eitauaa tee niaiesoaa God ghe tau aatu sio etaimim.
ROM 12:4 Nim nonginaaili kateva kateva etaita, asease aissopiaa tale vaulaniita ateva, me isaa akapaaili o voto karika la gheelei nonga kateva niuungu,
ROM 12:5 liuna avalua o me ta Karisto ita tee oroi ita me ita tokatoka nongina va kateva nonga vaulani, me kateva kateva etaita eaipatolaa ta mene kateva.
ROM 12:6 Ita akapaaili tale maamasinaane God, ia ghe nim tau mae sio asease niuungu karika va isaa aitauaa. Arova taumattu ngateva uunguaane tani auliaa inangarina ateva God, tau veluela me eauliaa nongina vaalua eairooaa tee aiesoaane.
ROM 12:7 Arova kateva taumattu uunguaane tani sausi mene kateva taumattu, tau veluela me esausi. Arova tani apasunga, tau veluela me eapasunga.
ROM 12:8 Arova tani asarasarakana taumattu, tau veluela me easarasarakana mene katoa. Arova taumattu ngateva uunguaane tani parruu, tau veluela me etaula tale nimasimasi. Arova tani muemueaa niuungu, esarasarakana tani aitara ngamasina ia o niuungu eteva. Arova tani alousiusi tee mene katoa me esausila, tau veluela me eghelei tale nimasimasi.
ROM 12:9 Am ailousia ngakoronnaaili mene katoa tana taumattu. Am liu viliimim tale voto karika masina, me am poso parasi tale voto masina.
ROM 12:10 Am ailousiaa kateva kateva ta kapuna atoa God, me am ailousieinila nonginaaili va kapuimim tuungi ila. Am oneoneainila me karika va am, am ghaa nioneoneaa.
ROM 12:11 Am rau mene mangoo, ta am sarasarakana tani tau velu Spirit Manga ateva tani katulainam, me am ghelei uunguaane ateva Vau eteva.
ROM 12:12 Am masimasi nau am toitoi God va eaisausieinam, me am tani tingina akorokorongana nau maamatana eghaaiem, me am looloo sae nau ekapa atoa.
ROM 12:13 Am parruu kapuna taumattu ngatoa God arova la tuutukuna tale righi voto. Am aikoloa ativuu etoa nau la mae tanganueimim.
ROM 12:14 Am arangise lo atoa la gheelei saasakieinam. Am looloo sae va God eghelei emasina etaira, am rau mene looloo sae va God eghelei saasakieinila.
ROM 12:15 Am masimasi eitauaa tee lo atoa la masimasi, me am alousiusi eitauaa tee lo atoa la alousiusi.
ROM 12:16 Am annaa kateva nonga ia masi ninannaa erooaa taumattu ngakapaaili etoa. Am rau mene saeaa nannaimim. Am masimasi tani toka tee llo taumattu karika arariira. Am rau mene asaesae arariimim me am ue va am nonga alomasaanga am.
ROM 12:17 Am rau mene liu sesa tale sesa voto la gheelei etaimim, karika. Isaa akapaaili nau am anna tani ghelei masi niuungu ta mataira taumattu ngakapa atoa.
ROM 12:18 Arova erooroo, am ghelei voto akapa tani toka aitauaa tee taumattu ngakapa atoa tale luei.
ROM 12:19 Kapughu etoa, am rau mene liu sesa voto la gheeghelei teeiem. Am tau velu me God aue etaula sessaiaane etaira. Poli angila ghe piti elokoila inangari eue va, Vau palepale eaauliaa va, “Aghi uunguaaghi tani liu sesa voto la gheeghelei, me aue aliu.”
ROM 12:20 Me karika ta, “Arova tau ngai ssateem ateva emaamaloo, uanginia. Arova ekaakangngata tee ateo, utau lao me eropi. Arova ughelei isaa o voto, aue ugheleia epalataa sesa uunguaane egheeghelei.”
ROM 12:21 Urau mene tau velu sesa voto va etauo sio euu, karika, ta ughelei masi voto me aue etau sio sesa voto euu.
ROM 13:1 Am akapaaili, am oneoneaa gavmani me lo atoa la uungu etana, poli karika teva erooroo tani aitoiaa arova God etam ue va eaitoiaa. God ghe suitoongaala taumattu ngatoa la uungu ta gavmani.
ROM 13:2 Llo taumattu etam nongo usilaa gavmani me kapuna tau ngai uungu etoa, ila la nongonongo vulu saa voto God ghe atokala. Me lo atoa la gheelei evalua o, aue la ghaa sesa aipolipoli ta poli karika la aimuli tee inangariira.
ROM 13:3 Poli gavmani karika ghe tokala va lo atoa la gheeghelei masi niuungu la matautainia. Karika poi, ta lo atoa la gheelei sesa voto. Arova karika ualoanna tani matauta isaa o taumattu euungu ta gavmani, ughelei masi voto me aue easaesae ararim ateae.
ROM 13:4 Poli ila kapuna tau ngai uungu ila ta God, me la rooroo tani gheleio me utoka amasina, me arova ughelei voto karika masina, aue umatautainila, poli ila sarasarakaniaaira erooroo tani ghelei sesa voto ta lo ateva egheelei saasakiaa. Ila tau ngai uungu ila ta God tani ghelei saasakiaa ta lo ateva egheelei sesa voto.
ROM 13:5 Liuna avalua o, am nongo usilaa lo atoa la aitoieinam, poli ita maamatauta sesa voto aue la tau lao ta lo atoa la tam nongonongo usilaa, me tee, ta poli ita kilakila va emaamasina tani nongo usilainila.
ROM 13:6 Mausina avalua o me am tee am poli lao viliki veu tale takis, poli lo atoa la uungu ta gavmani, la uungu ta God nau la gheelei roorooaa uunguaaira.
ROM 13:7 Saa llo voto pei nitau lao ta gavmani, am tau lao. Am tau lao asease takis tale taumattu ngateva ia uunguaane tani ghaa takis, me am matauta me am oneoneaa lo atoa matuutuliena ila.
ROM 13:8 Am tani liu voroi dinao am gheelei ta mene kateva taumattu. Ta kateva nonga dinao erooroo tani toka nau etoa, niaielousi. Poli lo ateva eaielousiaa mene kateva taumattu, euusilangaili inangari nipaopao.
ROM 13:9 Inangari nipaopao eue va, “Karika umene lai sari kateva manna ateva, karika umene aiuvii emate, karika umene ainao, karika umene ssaii.” Isaa akapa llo oia me mene kasina, ita nongo usila ngakapa arova ita nongo usilaa kateva nonga inangari nipaopao eue va, “Uaielousiaa mene kateva taumattu nonginaaili uailousieinio.”
ROM 13:10 Lo ateva eaielousiaa mene kateva taumattu, karika erooroo tani ghelei righi voto sesa etana. Liuna avalua o me, arova uaielousiaa mene katoa, unongonongo usila ngakapaaili inangari nipaopao.
ROM 13:11 Am ghelei voto oia, poli am kilakila saa ase nau ghaine ita tokatoka etana. Ang ghele naula tani anguu taatara atoka tale uneimim niasekanua, poli nauna God tani asaangita ang ghele kalakalanginala, me karika va nongina ita ghe tani aikaaia ngakasinala.
ROM 13:12 Ghaisangaili erighi voo ngateva ekapa, me mallanga ateva emae. Ita ruu tani ghelei niuungu kanna saurrom ateva me ita ghaa ghinna niaiuuvii tale uunguaa mallanga ateva.
ROM 13:13 Ita kasu emasina nongina taumattu ngateva ekasukasu ellaa, ita rau mene aighui tee lo atoa sesa gheeleiaaira me ita ropi sesa manu, ita rau mene ailai salosaloaa nongina ghaata kkena atoa karika masi nannaaira. Ita rau mene aikiso see me ita rau mene ssa tee kateva poli ange apalaitala.
ROM 13:14 Am ghinaghinnaa Vau palepale Iesu Karisto, me am rau mene nnaa tani usilaa sesa aloannaimim.
ROM 14:1 Am ghaa isaa o taumattu karika tani sarasarakana uneira niaikaaiaa, me am rau mene aissakeana teeila tale voto ita nannaa tale saa ase voto ita ghelei me saa ase voto ita rau mene ghelei.
ROM 14:2 Kateva kateva taumattu enamanama asease inana nongina vaalua aikaaiaane, me taumattu ngateva, aikaaiaane karika tani sarasarakana, enamanama nonga ase inana ngeutana me karika enamanama asease malatau etoa.
ROM 14:3 Taumattu ngateva enamanama isaa akapaaili asease inana erau mene nnaa saasakiaa me esessaia ta lo ateva taumattu karika enamanama asease inana me malatau. Me taumattu ngateva karika enamanama malatau, erau mene auliaa saasakiaa me ennaa saasakiaa tee taumattu ngateva enamanama isaa akapaaili asease inana. Poli God ghe ghaa teeiela.
ROM 14:4 Saa taumattu io me uaauliaa tee tau ngai nongonongo anna ateva kapuna ia kateva ppae taumattu va ia ang ghe ghelei saasakiaala? Uunguaane vauna ateva tani auliaa va masina voto egheelei o karika. Me aue etingina akorokorongana me vauna ateva aue eauliaa va uunguaane masina, poli Vau palepale sarasarakana ia tani gheleia me aue eroo tani tingina akorokorongana.
ROM 14:5 Kateva taumattu eannaa va, “Kateva tana nau maamasinaane elaulau mene kasina tana nau.” Me mene kateva tana taumattu enannaa va, “Isaa akapaaili nau enim aairooaa.” Kateva kateva taumattu etani kila amasinaaili tale nannaane saa voto erooroo tani ghelei.
ROM 14:6 Lo ateva taumattu enannaa sossola kateva nau va nau nikkaua ia, ia o taumattu ngateva enannaa Vau ngepona ateva me egheelei llo o voto tani oneoneainia. Lo ateva enamanama asease inana, enamanama tani oneoneaa Vau eteva, poli ekaakaili emasina ta God tale inana. Lo ateva taumattu eratirati tani nama kasina tana asease voto, egheelei tani oneoneaa Vau ngepona ateva, me etautau lao nikaili emasina ta God.
ROM 14:7 Karika teva etaita eroo tani nnaa va maamauluaane isaa nonga etana, me karika teva etaita erooroo tani nnaa tee va ia erooroo tani mate etana.
ROM 14:8 Arova ita maulue, ita maulue tani oneoneaa Vau palepale, me arova ita mate tee, ita mate tani oneoneaa Vau palepale. Me arova ita mate o maulue, kapuna ita Vau palepale.
ROM 14:9 Poli Karisto ghe matela me ghe mene totula tale maulue, God ghe aloannala va ia kapuira Vau ia matena atoa me maulue tee atoa.
ROM 14:10 Vaalua me uauliaa tee kapum atoa va ila la gheelei voto karika masina, me vaalua me upiipilosi kapum atoa? Poli ita akapaaili aue ita tingina emua ta God nongina liu niaisakei eteva me eghelei niaisakei etaita.
ROM 14:11 Poli nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Vau palepale eue va, ‘Koronna nongina va aghi maulue ieghi, taumattu ngakapaaili etoa aue la tturru etaghi, me ila akapaaili, aue la aulia ngaotu va aghi God.’”
ROM 14:12 Isaa avalua o me kateva kateva aue ita auliaa ta God isaa akapaaili asease niuungu ita ghe gheleila tale kosa ateva oia.
ROM 14:13 Liuna avalua o, ita ruu tani auliaa tee mene kasina tana kapuita va ila nonga la gheelei sesa voto, ta ita nna ngavalua toko va karika ita mene ghelei righi ase voto va eghelei ekatungila tale uunguaa ssavoto ateva.
ROM 14:14 Vau ngepona ateva Iesu ghe gheleila nannaaghi ghe soallaala me ghe masalikaala, me aghe kila amasinala va karika poi teva voto kulukulutana ta matana God. Me arova taumattu ngateva eaiesoaa va ia o voto ateva karika raarangisana ia, ia o voto ateva karika raarangisana ia nonga etana.
ROM 14:15 Arova ughelei saasakiaa ta kapum ateva nau etaraio ta unamanama asease inana, karika ugheelei uunguaa niaielousi. Urau mene tau velu inana etaatara io unamanama va eturungi ia o taumattu ngateva, ta Karisto ghe matela tani asaangia.
ROM 14:16 Arova am annaa va kateva voto masina ia, am aipanipaniaa, ta gheegheleiaaimim erau ghelei me katoa tana taumattu aue la ue va isaa o voto karika masina.
ROM 14:17 Poli ararimangalina ateva God karika pei tale inana me ateo, karika, ta tale nighulughuluena, luei, me nimasimasi. Isaa o voto Spirit Manga ateva etautau mae.
ROM 14:18 Taumattu ngateva euungu ta Karisto tale ia o salana atikirighi, egheelei God emasimasi me tee egheelei taumattu ngatoa la oneoneainia.
ROM 14:19 Isaa avalua o me ita atoka nannaaita tale saa voto etautau mae nonga luei, me erooroo tani asarasarakanaita me mene katoa tana taumattu.
ROM 14:20 Am rau mene ghelei saasakiaa voto God ghe gheleila, poli ita rooroo tani nama isaa akapaaili asease nginana atoa. Isaa akapaaili asease nginana atoa raarangisana ila, me la rooroo tani ghelei kasina tana taumattu la katuu tale ssavoto, liuna avalua o me karika masina tani nama isaa akapaaili voto.
ROM 14:21 Masina ateva voto tani gheleia, ia avalua toko va, am ruu tani nama malatau, ropi sesa manu me tani ghelei asease voto atoa la rooroo tani ghelei kapuimim atoa la katuu tale ssavoto.
ROM 14:22 Saa voto uaikaaiaa etana tale isaa o voto, aue amalua nonga me God. Aue emasinaaili ta lo ateva taumattu enannaa va voto egheelei masina, me nannaane karika eue va egheelei sesa.
ROM 14:23 Arova eannaa va saa voto enamanama, God eue va karika masina tani nama, egheelei ssavoto, poli gheegheleiaane karika elaolao eitauaa tee unna niaikaaiaa. Me arova am gheelei voto me karika am aiesoaa va masina, am gheelei ssavoto.
ROM 15:1 Ita lo atoa korokorongana ita tale niaikaaiaa, emaamasina etaita tani sausi lo atoa aikaaiaaira maomaona, me karika ita mene ghelei nonga saa voto aue egheleita me ita masimasi.
ROM 15:2 Ta, kateva kateva etaita ita roo tani ghelei saa ase voto masina ta isaa o taumattu ita aiesoa ngaitauaa ta Karisto tani gheleia emasimasi, me aue eghelei ekorokoronganaia.
ROM 15:3 Poli Karisto karika ghe gheelei voto aue ghe rooroo tani ghelei emasimasia nonga. Ta, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Saa voto taumattu ngatoa laghe auliaa saasakiaa teeiola God, ang ghele mae sio tee etaghi.”
ROM 15:4 Poli isaa akapaaili voto laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva emua arau, laghe pitila tani apasunga etaita, tani akorokorongana nannaaita, me egheleita tani tingina akorokorongana, me ita toitoi masi voto God aue etau mae.
ROM 15:5 Me alooloo sae va aue God, lo ateva eaakorokorongana nannaaita, me egheeleita ita tam sessai parasita, aue egheleiem am toka amasinaaili tale luei, nau am aimuli tee Karisto Iesu.
ROM 15:6 Liuna avalua o am akapaaili, tale kateva nonga ninannaa aue am tau sae God, ia Tamana kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
ROM 15:7 Liuna avalua o me am masimasi tani ghaa mene katoa nongina va tue me nenga am, nonginaaili Karisto ghe masimasila tani ghaaiem. Am ghelei evalua o me aue taumattu ngatoa la tau sae God.
ROM 15:8 Poli aghaauliaa etaimim va Karisto ghe nonginala va kapuira tau ngai nongonongo anna ia aJiu etoa tani apasunga va God aue eghelei saa voto ghe auliaala va aue eghelei, tani ghelei roorooaa kanna inangari nialokoi God ta tuvuira atoa,
ROM 15:9 me tee tani ghelei taumattu ngeleka atoa tani tau sae God, poli alousiusiaane. Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Isaa avalua o me nau atokatoka elome ta taumattu ngeleka atoa aue atauo sae, aue atau sae ararim ateae tale nikkinari.”
ROM 15:10 Emene ue va, “Am taumattu ngeleka atoa, am mae aitauaa tee kapuna taumattu ngatoa God tale nimasimasi.”
ROM 15:11 Me emene ue va, “Tau saela ararina ateae Vau ngepona ateva, taumattu ngeleka akapa atoa. Am kkaueinia, am akapa taumattu tale kosa ateva.”
ROM 15:12 Me Aisaea tee ghe mene uela va, “Tuvuna ateva Jesi aue emae, aue eaitaraa taumattu ngeleka atoa. Me aue la atoka tuutuliira etana.”
ROM 15:13 Me alooloo sae va aue God, ia etautau mae inangari nialokoi etaita, aue egheleiem me am pasu tale nimasimasi me luei ta poli am aaiesoaa etana. Liuna avalua o me kaluimim niaiesoaa tale inangari nialokoi, aue ekorokorongana tani pinosa tale sarasarakaniaane Spirit Manga ateva.
ROM 15:14 Kapughu etoa, ta ngetaghi akilakilaaili va, am masinaaili iem. Am kilakila amasinaaili isaa o voto, me am rooroo tani apasunga ta mene katoa tana taumattu.
ROM 15:15 Elome tale uru ngai etikirighi oia, aghe auliaala kasina voto sarasarakanaaili, me aue am roo tani mene nnaa. Aghe aulia ngakapaailiila isaa o voto, poli God ghe tau mae sio maamasinaane etaghi
ROM 15:16 va aghi atau ngai uungu ta Karisto Iesu, tani uungu ta taumattu ngeleka atoa. Auungu nongina pristi eteva, tani ppooaa masi kiukiu kanna God. Poli aghaloanna va taumattu ngeleka atoa la nongina aiaavusuvusuena ateva God emasimasieinia, poli Spirit Manga ateva ghe amangala ia o aiaavusuvusuena ateva.
ROM 15:17 Poli aghi auungu tee Karisto Iesu, liuna avalua o, amasimasi ta poli auungu ta God.
ROM 15:18 Me aghi, karika aghaasakeaa righi voto ta llo nonga Karisto ghe gheleila nau ghe asarasarakanala nannaaghi tani katulaa taumattu ngeleka atoa tani nongo usilaa God. Euungu etaghi tale inangari apoppooaa me voto agheeghelei,
ROM 15:19 tale sarasarakaniaa niaimatootoongana me mirikol atoa, me tale saa voto Spirit ghe gheleila tale salana atikirighi sarasarakanaaili ia. Liuna avalua o, me masaliki ekapaaili aghe laolao etana, ghe tiuaala tale masaliki taatara ateae eJerusalem, me ghe laa oghioghi arau tale distriki eteva eIlirikum, ngaghe ruu ekapala isaa o distriki tani ppooaa masi kiukiuna Karisto.
ROM 15:20 Kateva nonga nannaaghi eteva tani aulia ngaotu masi kiukiu tale masaliki taumattu ngatoa karika laghe nongo poi Karisto, karika aghaaloanna tani uungu tale voto kasina ppae taumattu laghe uungula etana.
ROM 15:21 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Lo atoa karika laghe aulieinia etaira, aue la tara, me lo atoa karika laghe nongo, aue la nongo kila.”
ROM 15:22 Mausina avalua o me oroieili nau karika aghe rooroo tani mae taraiem.
ROM 15:23 Me isaa oia ta ngaghe ruula voto aghe nannangaili tani ghelei tale isaa oia voto, me oroi ninamanama aghe aaloanna tani mae taraiem.
ROM 15:24 Aghaloanna tani lao tee eSpein, me nau eteva amae avalua ona, aue akkure atoka eRom, me ita aitara. Aghanna tani toka teeiem ghaisa nonga ulana tani masimasi eitauaa, me nau isaa o voto eruu, am sausieghi tale kasukasuaaghi tani lao okae.
ROM 15:25 Me isaa arau oia, ngakasukasu tani lao eJerusalem tani laa sausi kapuna taumattu ngatoa God okae.
ROM 15:26 Poli ale manga atoa eMesedonia me eAkaia laghe masimasieiliila tani taula viliki veu tani sausi kapuna taumattu ngatoa God karika tue peipeiena ila la tokatoka eJerusalem.
ROM 15:27 Ila nonga laghe nnaala tani ghelei tale nimasimasi. AJiu etoa laghe tautau tee lao ta taumattu ngeleka atoa masi voto kanna God, me emaamasina va taumattu ngeleka atoa tee la liu tale viliki veu tani sausila.
ROM 15:28 Nau eteva ngaruula ia o niuungu eteva tani taula viliki veu tau ngaiesoaa eMesedonia me eAkaia laghe aisokosokoiaala tani lao eJerusalem, me avira mene kasu tani lao eSpein me aue atoka mua ona tani taraiem.
ROM 15:29 Me akilakila va nau eteva aghatu, aue Karisto ekaarasi tani arangiseita tale uneita nivelu eitauaa.
ROM 15:30 Poli tale kaluita niaikaaiaa ta Vau ngepona ateva Iesu Karisto me tee poli niaielousi eteva Spirit Manga ghe taue mae sio etaita, aghaaulia ngasarasarakana etaimim, kapughu etoa, tani uungu esarasarakana teeieghi tani looloo sae ta God mausighi.
ROM 15:31 Ita looloo sae va, lo atoa taumattu la tokatoka eJiudia la tam aaiesoaa ta Iesu Karisto, karika aue la ghelei righi sesa voto etaghi, me uunguaaghi eJerusalem, aue kapuna atoa God la aloannaaili.
ROM 15:32 Me aue amae etaimim tee nimasimasi eteva, arova aaloannaane God, me ita masimasi, ita ainoana, ta poli amae etaimim.
ROM 15:33 Alooloo sae va God, ia etautau mae luei, aue etoka aitauaa teeiem akapa. Koronna.
ROM 16:1 Aghaloanna tani auliaa etaimim va, kapuita vause ateva ta Fiibi, tau ngai uungu ia tale ale manga ateva eKenkria, am rooroo tani atoka tuutuliimim etana.
ROM 16:2 Akolomiem tani ghaaia tale ararina ateae Vau ngepona, nongina taumattu kapuna taumattu ngatoa God la aioneoneainila, me am sausia arova ealoanna righi niaisausi etaimim, poli ghe sausila oroieili taumattu ngatoa, me aghi tee.
ROM 16:3 Am asaoki masimasiaaghi ta Prisila me Akuila, lalu uungu eitauaa teeieghi ta Karisto Iesu.
ROM 16:4 Lalu ghe tam matautula tani mate mausi tani asaangi maamauluaghi. Akaakaili emasinaaili etairarua, me karika va aghi nonga, ta tee isaa akapaaili ale manga atoa, aleira ila taumattu ngeleka atoa.
ROM 16:5 Am asaoki tee masimasiaaghi ta lo atoa laghe aiesoaala me la nim laa aisouii tanganueirarua tani kkauaa. Am sou tee masi kapughu eteva ta Epenetus, aitiutiu ia tani aikaaiaa ta Karisto tale provinsi eteva eEisia.
ROM 16:6 Am sou tee Meri, ghe uungu aanasaaili tani sausiem.
ROM 16:7 Am sou tee Andronikus me Jiunia tale nimasimasi, ilalua tee aJiu ilalua, me ami ghe karavusu eitauaala. Apostolo ilalua, me taumattu ngakapa atoa la oneoneainilalua, me lalu ghe kila akasinala Iesu, me aghi avirina.
ROM 16:8 Am taula masimasiaaghi ta Ampliatus, ia aghaielousieinia mausi Vau palepale.
ROM 16:9 Am sou tee Urbanus, ita uungu eitauaa ta Karisto, me masi kapughu eteva Stakis.
ROM 16:10 Am sou tee Apelis, ghe ghaala nitootoonga me ghe apasunga teela ta taumattu ngatoa vaalua ghe kaakaarasi tani uungu eitauaa tee Karisto. Am sou tee kapuna atoa Aristobulus.
ROM 16:11 Am sou tee Herodion, ia tee aJiu ia. Am sou tee kapuna atoa Nasisus la ghaaiesoaa ta Vau ngepona ateva.
ROM 16:12 Am sou tee Tripena me Triposa, vause alua lalu ghe uungu aanasa ta Vau ngepona, me am sou tee mene masi kapughu eteva Pesis. Ia tee kateva vause ghe uungu aanasa ta Vau ngepona ateva.
ROM 16:13 Am sou tee Rupus, Vau ngepona ateva ghe suitoongainiela, me tee kinna, ghe saasausi emasinaailieghi, nonginaaili va natuna tuungi eghi.
ROM 16:14 Masimasiaaghi ta Asinkritus me Flegon me Hermes, me Patrobas, me Hermas, me kapuira atoa la veluvelu eitauaa tani kkaua.
ROM 16:15 Am taula masimasiaaghi ta Pilologus me Julia, me ta Nereus me kapuna vause ateva, me Olimpas, me ila akapaaili kapuna taumattu ngatoa God, la veluvelu eitauaa tani kkaua teeila.
ROM 16:16 Am aisouii tee mene katoa la aiesoa ngaitauaa tale niaielousi. Me ila akapaaili ale manga atoa ta Karisto la tautau aatu masimasiaaira etaimim.
ROM 16:17 Amene aulia ngakorokorongana etaimim kapughu etoa: Am aimonomonosiaa tee lo atoa la gheelei taumattu la tokatoka apolapola, me la gheelei taumattu la kaakatuu tale niaikaaiaa, me la aauliaa saasakiaa tee niapasunga koronna ngam ghe kila akasinala. Am rou mene toka me kasu ekalakalaa teeila.
ROM 16:18 Poli lo atoa laghe gheelei isaa o ase voto, karika la uungu ta Karisto Vauita ia, ta la nim nannaa nonga aaloannaaira. La auliaa inangari masinaaili nongonongoaane, me la kamekame taumattu ngatoa, me la gheelei saasakiaa urunguitaniira, taumattu ngatoa karika la kilakila amasina masina me sesa.
ROM 16:19 Taumattu ngakapa atoa angila ghe nongola vaalua masinaaili nongonongo usilaaimim tale masi kiukiu. Liuna avalua o amasimasiangailiiem. Aghaaulia ngavalua o poli aghaloanna va am alomasaanga tale saa voto masina, me am toka amasau tale voto karika masina.
ROM 16:20 Me God, ia liue luei ia, ghaisa ngarighi aue easa putuputu Satana ta kkeimim. Alooloo sae va Vauita ateva ta Iesu Karisto aue etam ruu tani apasunga etaimim maamasinaane ateva.
ROM 16:21 Timoti, euungu eitauaa teeieghi, etautau aatu masimasiaane, me tee Lusias, Jeson, me Sosipata, aJiu tee ila.
ROM 16:22 Aghi Tetius, aghe pitila tale uru ngai etikirighi oia saa voto Pol ghe auliaala, atautau aatu masimasiaaghi mausi Vau ngepona ateva.
ROM 16:23 Gaeas, ia o taumattu ngateva atokatoka teeia tanganuena, me esaasausi lo akapa atoa la aiesoaa tale ia oia masaliki taatara ateae, etautau aatu masimasiaane. Erastus, ia eaaitaraa viliki veu tale ia oia masaliki taatara ateae, me kapuita ateva ta Kuatus, lalu tautau aatu masimasiaairarua etaimim.
ROM 16:25 Ita taula nikkaua ta God, poli ia erooroo tani gheleiem me am tingina akorokorongana tale masi kiukiu apoppooaa, isaa o masi kiukiu eaaulia ngaotu Iesu Karisto, me tee ia oia voto ateva koronna ia ghe aaisuliaala oroieili nau,
ROM 16:26 me ghaine ang ghele otuela, nongina inangari propete atoa laghe pitila, me nongina God ateva tokatoka liu ia ghe aulia ngakoronnala va, taumattu ngeleka akapa atoa tale voto akapa laghe nongola isaa o inangari, me aue la rooroo tani aiesoaa me nongo usilaa.
ROM 16:27 God ia nongaaili Goto ia me alomasaanga ia tale voto akapaaili. Ita taue sae nau ekapa atoa poli uunguaane Iesu Karisto! Koronna.
1CO 1:1 Aghi Pol, God ghe koloaghila tale aloannaane va ekapuna apostolo ieghi Iesu Karisto, tee me Sostenes, eaaiesoa ngaitauaa teeita.
1CO 1:2 Angalu pitipiti mae tale alena ale manga ateva God eKorint, ta lo atoa God ghe amangaiemla ta Karisto Iesu, me ang ghe koloamla va am manga am, tee me lo akapa atoa la tokatoka akapa see tale mene kasina masaliki la looloo sae tale ararina ateae Vau eteva Iesu Karisto, kapuira Vau ia, me ita tee.
1CO 1:3 Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
1CO 1:4 Anim toka kaakaili emasina sae ta God nau ekapa atoa mausiimim, poli ta Karisto Iesu God ghe tau aatu sio maamasinaane ateva.
1CO 1:5 Poli ta Karisto, ngam ghe pasula tale voto akapaaili, nongina tale aippooaaimim, me tale alomasaanganiaaimim.
1CO 1:6 Tale isaa o salana, God ang ghe apasungaala va nau ami ghe aaulia ngaotu Karisto, ami ghe aaulia ngakoronnaia.
1CO 1:7 Liuna avalua o, karika am tuutukuna tale voto God etautau mae tani ghelei uunguaane, nau earieriem tani toi kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto nau ekauerekati.
1CO 1:8 Aue eaitara ngakorokoronganaiem lomosina ta airuuruu eteva nau, me karika aue la ue va sesa am tale nau eteva kapuita Vau eteva Iesu Karisto emene mae.
1CO 1:9 God aue eghelei isaa o voto etaimim poli egheelei voto eue va aue eghelei, me ghe suitoongainamla tani aighui eitauaa tee Natuna, ia kapuita Vau ngepona ia, Iesu Karisto etana.
1CO 1:10 Kapughu etoa, tale ararina ateae kapuita Vau eteva Iesu Karisto, akookolomiem va am kateva nonga, me aue karika righi niaipolapolaii elutu elome etaimim, me aue am toka aitauaa tale kateva nonga ninannaa me aloannaaimim.
1CO 1:11 Kapughu etoa, katoa laghe tokatoka tanganue vause ateva Kloui, laghe auliaala kieghi va niaissakeana elutulutu elome etaimim.
1CO 1:12 Malloeane inangari aghaauliaa isaa avalua toko, va katoa etaimim la ue va “Aghi kapuna disaepolo ieghi Pol,” me katoa la ue va, “Aghi kapuna disaepolo ieghi Apolos,” me katoa la ue va, “Aghi kapuna disaepolo ieghi Pita,” me katoa la ue va, “Aghi kapuna disaepolo ieghi Karisto.”
1CO 1:13 Am annaa va Karisto aipolane ia? Va Pol ghe matela etaimim tale aikotoo? Me am ghe ghaala niaasuu tale ararina ateae Pol?
1CO 1:14 Akaakaili emasina, poli karika aghe asuula toa etaimim ta Krispas nonga me Gaeas,
1CO 1:15 liuna avalua o me karika teva urooroo tani ue va ughe ghaala niaasuu tale ararighi eteae.
1CO 1:16 (Aghe asuu teela Stepanas me kapuna atoa tanganuena, me karika aghannaa va aghe asuula mene righi taumattu.)
1CO 1:17 Poli Karisto karika ghe sungieghila tani asuu, ta ghe sungieghila tani ppooaa masi kiukiu, me nau appooaa inangarina ateva, arau mene aulieinia tani apasunga va alomasaanga ieghi, ta unna aikotoo ateva Karisto erau nim peisaane.
1CO 1:18 Poli kiukiuna aikotoo ateva alokapakapa ia ta lo atoa ngila raaraua, me ta lo atoa etaita God easaangita, aikotoo ateva sarasarakaniaane ia God.
1CO 1:19 Ta Uru ngai Manga ateva eue va, “Aue aghaa velu aalomasaangania lo atoa taumattu la annaa va alomasaanga ila, me aue aghapasunga va alokapakapa nannaaira lo atoa taumattu la annaa va la kilakila oroi voto.”
1CO 1:20 Tau ngalomasaanga ateva karika erooroo tani kila God tale alomasaanganiaane. Tau ngai aapasunga ateva tale inangari nipaopao karika erooroo tani kila God tale sa ateva ekilakilaia. Tau nisama ateva karika erooroo tani kila God tale samasamaane. God ghe apasungaala va aalomasaangania taumattu tale kosa ateva oia alokapakapanna.
1CO 1:21 God alomasaanga ia, me ghe annaala va alomasaanganiaaira taumattu tale kosa ateva oia karika erooroo tani sausila tani kila God. Liuna avalua o me God ghe annala tani asaangi lo atoa la aiesoaa tale inangari ami aulia ngaotu, me taumattu tale kosa ateva la annaa va isaa o inangari alokapakapanna.
1CO 1:22 Poli aJiu etoa karika la aiesoaa poli la kookolomi aimatootoongana ngepona liu, me lo atoa aGriki ila karika la aiesoaa poli la paepae alomasaanga ateva.
1CO 1:23 Me karika, ta ami, ami poppooaa matemateaane ateva Karisto, aJiu etoa karika poi la aloanna tani nongoa, me ta lo atoa karika va aJiu ila, alokapakapa ia etaira.
1CO 1:24 Me ta lo atoa God ghe kololala, lo atoa aJiu ila me lo atoa karika va aJiu ila, Karisto sarasarakaniaane ia me alomasaanganiaane ia God.
1CO 1:25 Ta poli inangarina ateva aikotoo ateva, aGrik atoa la annaa va alokapakapa ia, eaapasunga va alomasaanganiaane God elaulau alomasaangania taumattu. Me aikotoo ateva, aJiu etoa la annaa va saghuighuina ia, eaapasunga va sarasarakaniaane God elaulau sarasarakaniaa taumattu.
1CO 1:26 Kapughu etoa, am mene nnaa lao vaalue iem nau God ghe koloamla. Katoa nonga etaimim alomasaanga iem tale taatara taumattu ngatoa tale kosa ateva oia. Me katoa nonga etaimim sarasarakana am, me katoa nonga etaimim am ghe lutula tale llo pamili tue ngararina manee.
1CO 1:27 Poli God ghe suitoongaala voto alokapakapanna tale kosa ateva oia tani apalata lo atoa la annaa va alomasaanga ila, me ghe suitoongaala lo atoa karika sarasarakana ila tani apalata lo atoa la annaa va sarasarakana ila.
1CO 1:28 God ghe suitoongaala voto tale kosa ateva pisikeaili, me voto taumattu tale kosa ateva la ratirati, me voto taumattu tale kosa ateva karika la taatara kkai, God euungu etana tani ghaa velu isaa o voto kosa ateva eannaa va masina me eanamunamungane.
1CO 1:29 Liuna avalua o me karika teva erooroo tani aasake ta matane God.
1CO 1:30 Poli mausi God am ghe kateva nonga iemla ta Iesu Karisto. Ghe maeaa sio alomasaanga etaita, me ita ghe ghulughuluenala me ita ghe mangala, me ghe ghaa oghitala tale gheeleiaa ssavoto atoa.
1CO 1:31 Liuna avalua o, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Arova teva eanna tani aasakeaa righi voto, eaasakeaa voto Vau ngepona ateva ang ghe gheleila.”
1CO 2:1 Kapughu etoa, nau aghe mae sio tani aulia ngaotu inangarina ateva God etaimim, karika aghe poppooaa righi asease kinatama inangari tani apasunga va alomasaanga ieghi.
1CO 2:2 Poli aghe nnaala tani kkaluaa voto akapa nau aghe tokatoka teeiem, ta aghe annaa nonga Iesu Karisto, ghe matela tale aikotoo.
1CO 2:3 Nau aghe mae sio etaimim, karika aghe sarasarakana, me aghe reterete tale nimatautu.
1CO 2:4 Inangarighi me uneghi nippooaa karika aghe poppooaa tale aalomasaangania taumattu tani ghaaiem, ta aghe apasunga ngaotu sarasarakaniaane Spiriti eteva.
1CO 2:5 Isaa avalua o me uneimim niaikaaiaa erau mene toka tale alomasaangania taumattu, ta etoka tale sarasarakaniaane ateva God.
1CO 2:6 Ami aauliaa inangari alomasaanga ta lo atoa nonga ngila ghe korokoronganala tale uneira niaikaaiaa, karika va aalomasaangania taumattu tale kosa ateva oia, o tale tau ngai toitoi tale kosa ateva oia, poli ghaisa ngarighi aue uunguaaira enim kapa.
1CO 2:7 Me karika! Ta ami auliaa alomasaanganiaane God aisuliane emua arau, me ghaine ngami aaotu. God ghe nnaala emua arau va aue eghelei, me aue ita ghaa voto masinaaili etana.
1CO 2:8 Karika toa tau ngai toitoi tale kosa ateva oia aloira ghe masaangainiela, poli marova laghe kilakilaia, karika aue laghe uvi emate Vau eteva sarasarakana ia tale aikotoo.
1CO 2:9 Nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Sa ateva karika righi mata ghe taraia, me karika righi talinga ghe nongoa, me karika ghe lutu tale nannaaira taumattu, isaa o voto, God ghe aimanomanosiaala ta lo atoa la aielousieinia.”
1CO 2:10 Ta God ang ghe apasungaala isaa o voto etaimami tale kapuna Spiriti eteva. Ta Spiriti eteva etaatara me ekilakila voto akapaaili, tee ninannaa me voto aisuliannaaili kanna God.
1CO 2:11 Poli karika teva taumattu ekilakila nannaane kateva taumattu, ta kapuna nonga ateva spiriti etokatoka elome etana, ekilakila. Me tale ia o salana atikirighi me karika teva erooroo tani kila nannaane God, ta kapuna nonga ateva Spiriti God ekilakila.
1CO 2:12 Ia o lo ateva Spirit Manga ami ghe ghaaiela, kanna ia God. Karika ami ghe kilala God tale nannaaira taumattu tale kosa ateva oia. Liuna avalua o me aloimami ghe masaangaala masi voto God ghe nim tau mae sio.
1CO 2:13 Nau ami auliaa isaa o inangari, karika ami auliaa tale aalomasaangania taumattu, ta Spirit Manga ateva etautau mae inangari ami poppooaa. Ami auliaa inangari oia tale llo taumattu Spirit Manga ateva etokatoka etaira.
1CO 2:14 Me lo atoa taumattu Spiriti eteva karika ia etaira, karika la rooroo tani ghaa ia oia inangari eteva emaemae ta Spiriti eteva. Inangari eteva oia alokapakapa ia etaira. Karika la rooroo tani kilaia, ta poli Spiriti eteva karika ia elome etaira tani ghelei emasalika nannaaira.
1CO 2:15 Llo taumattu Spirit Manga ateva etokatoka tale maamauluaaira, aue la kila tani aitalutaluaa voto akapaaili sesa me masina elutulutu tale maamauluaaira. Mene kasina taumattu, karika la rooroo tani kila nannaaira lo atoa Spiriti eteva etokatoka etaira.
1CO 2:16 Ta Uru ngai Manga ateva eue va, “Karika teva erooroo tani kila nannaane Vau ngepona ateva, me karika teva erooroo tani loea.” Me ta ngetaita, ngita ghe kilala nannaane Karisto.
1CO 3:1 Koronnaaili, kapughu etoa, karika aghe roo tani sama teeiem nongina aghe samasama tee lo atoa Spirit Manga ateva etokatoka elome etaira, ta aghe sama teeiemla nongina aghe samasama tee taumattu ngatoa la uusilaa aaloannaaira, poli aikaaiaaimim ta Karisto nongina raaraina ateva.
1CO 3:2 Aghe anginainamla tale rarumi ssu, me karika va tale inana korokorongana, ta karika am ghe aimonomonosiaa tani ghaa. Me isaa tee oia nau, karika am ghe roo poi tani ghaa,
1CO 3:3 ta poli am tokatoka nongina taumattu ngatoa la uusilaa aaloannaaira. Am nannaa saasakiaa tee mene katoa etaimim, me am aissakeana elome etaimim. Isaa o voto eaapasunga va am taumattu tapaa kosa am, me am nongina taumattu ngatoa karika la kilakila God.
1CO 3:4 Nau kateva etaimim eue va, “Aghi kapuna disaepolo ieghi Pol,” me mene kateva eue va, “Aghi kapuna disaepolo ieghi Apolos,” eaapasunga va am nim taumattu tale kosa ateva am.
1CO 3:5 See ia Apolos, me see ia Pol? Angalua nim kapuna tau ngai uungu iengalua God. Angalu ghe gheelei niuungu God ghe tau mae sio etaingalua, me am ghe aiesoaala. Kateva etaingalua egheelei niuungu God ghe tau mae sio etaingalua tani ghelei.
1CO 3:6 Aghi aghe pasala katu ue ngai eteva, me Apolos ghe aitarainiela, me God ghe apinosala ia o katu ue ngai eteva.
1CO 3:7 Liuna avalua o me lo ateva epasapasa me lo ateva eaaitara katu ue ngai eteva, karika righi arariirarua, ta God nonga ararina ateae, ta ia eaapinosa ue ngai eteva.
1CO 3:8 Lo ateva epasapasa me lo ateva eaaitara katu ue ngai eteva, kateva nonga nannaairarua, me aue God etau lao aipolipoli etairarua erooaa niuungu lalu gheelei.
1CO 3:9 Angalua angalu uungu eitauaa ta God, me am nongina umana utana atingiu God, me tee am nongina ale ateva God eatuutulua.
1CO 3:10 Tale maamasinaane God, ghe tau mae sio etaghi va aghelei uunguaane lo ateva muennaaili ia tani atuutulu. Aghe kaiaala suena tani tiuaa ale ateva, me auena mene kateva eatulu saoaa tani rungia. Me kateva kateva etani aitoka vaalua eatulu saoaa tale isaa o suena.
1CO 3:11 Ta poli God ang ghe atoka amuemuela Iesu Karisto va ie nonga suena ia, me karika mene teva erooroo tani tingina va esuena.
1CO 3:12 Arova teva ealoanna tani atulu saoaa sae tale suena, esaoaa sae golo me silva me masi atu, me katoa aue la saoaa sae voto erooroo tani marokase, nongina ai, valaena me uru makere.
1CO 3:13 Me maamasinaa uunguaa kateva kateva aue la tara tale nau eteva Karisto ekaurekati. Tale ie nonga o nau eteva niaisakei nongina kura ateae aue etoongi me eapasunga uunguaaira va masina o sesa.
1CO 3:14 Me marova saa voto laghe atulu etoka saela tale isaa o suena etam ata, ia o tau ngai atulu eteva aue eghaa aipolipoli.
1CO 3:15 Me marova see uunguaane eata akapa, karika aue eghaa aipolipoli, me ia karika aue eraua, ta aue etoka nongina taumattu ngateva ghe saangala tale kura ateae.
1CO 3:16 Karika am kilakila va am alena ale manga am God, me kapuna Spiriti eteva etokatoka elome etaimim?
1CO 3:17 Liuna avalua o me arova lo ateva taumattu etuuturungi alena ale manga ateva God, God aue eturungia, poli alena ateva manga ia, me am alena ale manga am God.
1CO 3:18 Marova teva elome etaimim uannaa va io alomasaanga io tale nannaa taumattu tale kosa ateva oia, urau mene kameo, poli karika alomasaanga io tale voto kanna God. Tani toka va God etaraio va alomasaanga io, aue emasina va taumattu tale kosa ateva la tara va io alokapakapa io.
1CO 3:19 Ta alomasaangania taumattu tale kosa ateva oia nim alokapakapanna ta taataraane God, nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Katoa taumattu la nannaa va alomasaanga ila, me God eaareainila tale alomasaanganiaaira tani taula sio euu.”
1CO 3:20 Uru ngai Manga ateva emene ue va, “Vau ngepona ateva ekilakila va nannaaira taumattu ngatoa la nannaa va alomasaanga ila, ila nim lao ila.”
1CO 3:21 Liuna avalua o me karika toa la mene saeaa nannaaira tale saa taumattu la ghaimuli tee, poli God ghe tau aatu sio voto akapaaili tani sausiem:
1CO 3:22 ta arova Pol, Apolos me Pita, o kosa ateva oia, o maulue ateva me mate ateva, me voto etokatoka ghaine me voto auena emae, isaa akapaaili o voto uneimim.
1CO 3:23 Ta am, kapuna am Karisto, me Karisto kapuna ia God.
1CO 4:1 Liuna avalua o me am tani nnaa va, ami kapuna tau ngai uungu iemami Karisto. God ghe atokaiemamila tani aulia ngaotu voto aisuliane kanna God.
1CO 4:2 Kateva voto tau ngai uungu eteva etani gheeleia, va etani ghelei emasina uunguaane vauna ateva.
1CO 4:3 Karika anannaa marova am poppooaa teeieghi tale uunguaaghi, me saa llo taumattu epoppooaa teeieghi, ta aghi tee karika aghauliaa teeieghi.
1CO 4:4 Karika anannaa va righi voto sesa aghe gheelei, me karika eaapasunga va karika aghe gheleila righi sesa voto, ta Vau ngepona ateva egheelei niaisakei etaghi.
1CO 4:5 Liuna avalua o me am rau mene ppooaa tee katoa, ta nau eteva aue emae Vau ngepona ateva aue emae me ia aue eghelei niaisakei. Ia aue eaotu voto taumattu ngatoa laghe aaisulia tale urunguitaniira me karika la ghauliaa ta mene toa. Ia o nau eteva kateva kateva aue eghaa niaruaa kanna God.
1CO 4:6 Kapughu etoa, aghe pitila llo oia tani aulieiniengalua me Apolos me tani apasunga voto etaimim. Tani annainiengalua, aue am roo tani kila amasina va am tani aimuli tee llo inangari laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva, me am rau mene ghelei mene righi asease voto. Tale ia o salana atikirighi, am rau mene aturru kateva tau ngai aapasunga.
1CO 4:7 See ghe atokaiemla va am namuu iem ta mene katoa? Voto akapa am ghe ghaala, God ghe tau aatu. Me marova am ghaaghaa voto ta God, vaalua me am aasaesae nannaaimim nongina va am, am gheelei isaa o voto?
1CO 4:8 Am gheelei nongina va ngam ghe ghaala voto akapaaili, me ngam ghe ghaala niuungu ekapa Spiriti eteva enim tautau mae, me am annaa va am sarasarakana am ta Spiriti eteva nongina va ngam ghe kingila, me ami karika! Aghanna va am ghele toka nongina kingi etoa, me ami tee ami ghele nongina am.
1CO 4:9 Poli ta ngetaghi aghannaa va God ghe atokaiemamila apostolo atoa tani airuuruu. Ami nongina taumattu ngatoa ngila aisakeila me ngila uela va aue la mate tale tummatavanga, ta mataira ensolo atoa, me taumattu ngatoa, me tale kosa akapaaili eteva.
1CO 4:10 Ami, ami tokatoka va alokapakapa iemami poli ami uungu ta Karisto, me am, am annaa va alomasaangaaili iem ta Karisto. Ami tokatoka va karika sarasarakana amami, me am, am annaa va sarasarakana am, me am la oneoneainam, me am annaa va taumattu ngatoa la rau mene oneoneainamami.
1CO 4:11 Tale isaa too nau me isaa oia nau ami maamaloo, me ami kaakangngata, me ami aasae ghinna marane, me la tuutumariemami, me ami kasukasu see me karika righi aleimami tani toka.
1CO 4:12 Ami uungu aanasa tale nimaimami. Nau la auliaa saasakiaa teeiemami, ami aarangiseila. Nau la gheelei voto sesa etaimami ami aapala isaa o voto.
1CO 4:13 Nau la poppooa saasakiaa teeiemami, ami liuliu inangariira tale masi inangari. Me karika taumattu ngatoa la oneoneainiemami, me la taataraiemami nongina va kinanguluti eteva la laa kaokao velua.
1CO 4:14 Karika apitipiti llo oia tani apalataiem, ta aghanna tani apasunga llo voto am tani kila, nongina va masi natughu tuungi iem.
1CO 4:15 Arongona ta marova oroieili kapuimim tau ngai toitoi tani aitarainam tale uunguaane Karisto, me kateva nonga ia tamaimim ateva, poli ta Karisto aghi tamaimmi ieghi, poli aghe mae sio tani auliaa masi kiukiu etaimim.
1CO 4:16 Liuna avalua o aghaauliaa etaimim va, am usilaa gheeleiaaghi.
1CO 4:17 Me ngasungisungi tau aatu Timoti, ia natughu ia ta Karisto, me aghaailousieinia me aghaatoka tuutulighi etana tani ghelei uunguaa Vau ngepona ateva, me ia aue eghelei nannaaimim tani mene annaa gheeleiaaghi tani usilaa Karisto Iesu. Ia aue eapasunga ngakapa voto aghaapasunga ngakapa see tale ale manga akapaaili etoa.
1CO 4:18 Katoa etaimim la nannaa va karika aue amae taraiem, me la aasake.
1CO 4:19 Me ghaisa ngarighi amae taraiem, marova Vau ngepona ateva eaaloanna. Me aue akila sa ateva lo atoa la tautau sae nannaaira la gheeleia. Me aue akila va la gheelei tale sarasarakaniaane God, o la nim samasama.
1CO 4:20 Poli God eaapasunga va eaaitoiaa taumattu tale voto la gheelei, me karika va voto la aauliaa.
1CO 4:21 Sa ateva am aloanna va agheleia? Arova am tam ruu tani ghelei evalua o, aue amae paruem tale inangari, o arova am nna ngaioghioghiaa, aue aghapasunga va aghaielousieinam tale inangari saghuighuina.
1CO 5:1 Karika aghe roola tani aiesoaa kiukiu aghe nongola tale uunguaa niailai salosaloaa see ateae elome etaimim, voto sesaaili taumattu ngatoa karika la aiesoaa tee karika la gheelei. Laghe auliaala etaghi va taumattu ngateva ona tale aleimim ale manga ateva ghe aso teela kinna talae ateva, vausenna ia tamana.
1CO 5:2 Me arongona va kateva etaimim egheelei isaa o voto, me am tautau sae nannaaimim! Vaalua me karika am ngangngala tani alousiusi me am palata? Me vaalua me karika am ghe ghaa vella ia o taumattu ngateva tale uneimim nivelu eitauaa?
1CO 5:3 Arongona ta karika atokatoka aitauaa teeiem, me tale ninannaa atokatoka aitauaa teeiem. Me ta lo ateva taumattu ghe gheleila ia o ssavoto ateva ngaghe gheleila niaisakei etana tale ararina ateae Vau palepale Iesu. Am kolo teva nivelu eitauaa tale ale manga, me aue atoka aitauaa teeiem ona tale ninannaa, me aue sarasarakaniaane namu ngateva Iesu etoka aitauaa teeiem nau am velu eitauaa.
1CO 5:5 Me am ghaa velu ia o taumattu ngateva tale ale manga, nonginaaili va am mene tautaue lao ta Satana. Aue eghaa nimmarikana me aue enna ngaioghioghiaa, me aue eroo tani saanga nau Vau eteva esio.
1CO 5:6 Karika masina va am aasake. Karika am kilakila kateva inangari eue va, “Ghaunaaili tuku isti erighi egheelei erranga ia akapa palaoa ngateva”? Marova ia o taumattu ngateva etokatoka elome etaimim, aue egheleiem am usi gheeleiaana.
1CO 5:7 Am ghaa velu ia o ssavoto ateva elome etaimim nongina aJiu etoa la ghaaghaa velu isti auena ta nau Pasova, me aue am raarangisana, poli God ghe kkaluaala kaluimim ssavoto. Ta poli Karisto ghe matela etaita nongina ia o sipsipi eteva laghe uviuvi ematea ta Pasova.
1CO 5:8 Liuna avalua o me ita nnaa ia o ninamanama ateae ta Pasova, karika ita namanama verete pokane laghe gheelei isti etana, malloeana va karika ita aimuli usi tee gheeleiaa ngemua arau, ta ita namanama verete karika righi isti etana, malloeana va ita aimuli tee llo God ghe auliaala etaita. Ita rau mene kamekame, ta ita auliaa llo koronna.
1CO 5:9 Tale nau ang ghe lao sio, aghe pitipitila etaimim va am rau mene aighui tee taumattu ngatoa la gheelei uunguaa niailai salosaloaa see ateae.
1CO 5:10 Karika aghe aauliaa taumattu ngeleka atoa, la anna niailai salosaloaa see ateae, me la aloanna nonga tani toka ghaaghaa oroi voto, me tau niainao ila, me la kakkauaa voto tale kosa ateva oia. Arova am aloanna tani kasu vuli isaa o ase sesa taumattu, am tani kasu vuli kosa ateva oia.
1CO 5:11 Malloeanina voto aghe aauliaa isaa avalua toko va, am rau mene aighui tee toa taumattu la ue va kapuna ila Iesu me la anna tani ailai salosaloaa see, me tau nissaii ila, me la kakkauaa voto tale kosa ateva, me la poppooaa sesa inangari tee mene kateva, me la ropiropi sesa manu eteva, me la aainao. Am rau mene nim namanama poi tee ila o ase taumattu ngatoa.
1CO 5:12 Karika uunguaaita tani ghelei niaisakei tale taumattu ngeleka atoa, ta uunguaaimim tani ghelei niaisakei ta lo atoa elome tale ale manga la gheelei ssavoto tale isaa o salana.
1CO 5:13 Nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Am ghaa velu sesa ateva taumattu elome etaimim.” God egheelei niaisakei tale taumattu ngeleka atoa.
1CO 6:1 Nau eteva kateva etaimim ange ghelei teela mene kateva taumattu ekakkaua, vaalua me elaolaoaa inangarina tale taumattu karika ekilakila God va ila la ghelei niaisakei etairarua, me karika elaolaoaa ta kapuna taumattu ngatoa God va la nongo?
1CO 6:2 Karika am kilakila va kapuna atoa God aue la ghelei niaisakei tale taumattu tale kosa ateva oia? Poli aue am ghelei evalua o, vaalua me karika am roo tani ghelei niaisakei tale voto pisike elutulutu elome etaimim?
1CO 6:3 Karika am kilakila va aue ita ghelei niaisakei ta ensolo atoa? Isaa avalua o me ita roo tani ghelei pisike niaisakei tale kosa ateva oia.
1CO 6:4 Liuna avalua o, me marova righi uneimim niaissa, vaalua me am tuutuli taumattu ngeleka atoa va la nongo uneimim niaisakei nau ale manga karika eoneoneainila?
1CO 6:5 Aghaaulia ngavalua o tani apalataiem. Va karika teva taumattu etaimim elome tale ale manga alomasaanga ia va erooroo tani ghelei luei tale isaa o niaissa?
1CO 6:6 Vaalua me kateva tau ngaiesoaa umene laolaoaa mene kateva tau ngaiesoaa tale niaisakei va taumattu ngateva karika eaiesoaa elaa ruu uneimalua niaisakei eteae?
1CO 6:7 Nau kateva etaimim elaolaoaa kateva tale niaisakei, eaapasunga va karika am aimuli tee salane God. Arova tau ngaiesoa ngateva ekamekameo me eainao peim, urau mene laoainia tale niaisakei.
1CO 6:8 Me karika, ta am tee, am gheelei voto sesa me am kamekame me am ainao peiira katoa, me isaa o voto sesa am gheelei elome etaimim.
1CO 6:9 Karika am kilakila va lo ateva egheelei sesa voto karika aue eghaa niarangise tale ararimangalina ateva God? Am rau mene aikameainam: Lo atoa la gheelei uunguaa niailai salosaloaa see ateae, me la kakkauaa voto tale kosa ateva oia, me lo atoa la lailai sari maneira katoa, me lo atoa taita la asoaso tee mene katoa taita,
1CO 6:10 me lo atoa tau niainao ila, me lo atoa tau nissaii ila, me lo atoa la ropiropi sesa manu eteva me la poppooaa sesa inangari tee mene katoa, me lo atoa la ghaiuvii tani ghaa ghinna, karika teva etaira aue eghaa ararimangalina ateva God.
1CO 6:11 Tale nau ang ghe lao sio, katoa etaimim am avalua o, me isaa oia ngam ghe raarangisanala tale uunguaa ssavoto ateva, me God ghe amangaiemla, me Spiriti eteva kanna ia kapuita God ateva ghe ghelei eghulughuluenaiemla tale ararina ateae Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
1CO 6:12 Katoa etaimim am ue va, “Ami rooroo tani ghelei aloannaaimami tale asease voto atoa.” Koronna, me karika va tani koronna akapa. Karika va voto akapaaili va masina etaimim. “Ami rooroo tani ghelei aloannaaimami tale asease voto atoa,” me karika aghaloanna tani tau velu teva voto va emuemueinaghi.
1CO 6:13 Me am ue va, “Inana pei tale kova ateva me kova ateva aighaa inana ia.” Ia o inangari eteva koronna ia, me am tani nnaa va God aue eturungi ekapailalua. Ta vilikiita ateva karika God ghe gheleiela va ita uungueinia tale uunguaa niailai salosaloaa see, ta peina ia Vau ngepona ateva me ia eaitaraa ia o vilikiita ateva.
1CO 6:14 Ta tale sarasarakaniaane ateva God aue etotuta tale nimate nongina ghe totula Vau eteva tale nimate.
1CO 6:15 Karika am kilakila va vilikiimim peina Karisto? Erooroo va taumattu ngateva eghaa vilikina ateva peina ia Karisto me eatoka aitauaa tee vilikina vause ngetapaa salana ateva? Karika poi!
1CO 6:16 Karika am kilakila va marova lo ateva elao aitauaa tee ia o ase vause ngetapaa salana ateva, ngeilalu kateva nongala tale vilikiirarua? Ta Uru ngai Manga ateva eue va, “Ilalua aue lalu kateva nonga tale vilikiirarua.”
1CO 6:17 Me lo ateva taumattu eaipatolaa tee Vau ngepona ateva, ekaakateva nonga ilalua tale spirit.
1CO 6:18 Am ilou vuli uunguaa niailai salosaloaa see ateae. Mene kasina ssavoto taumattu ngateva egheelei isaa eleka tale vilikina, me tale uunguaa niailai salosaloaa see ateae ugheelei saasakiaa vilikim tuunga ateva.
1CO 6:19 Karika am kilakila va vilikiimim ateva alena ale manga ia Spirit Manga ateva, am ghe ghaaiela ta God? Me karika am kilakila va karika va io uaaitarainio, ta io peina io God?
1CO 6:20 Ghe poliemla tale aipolipoli eteva, liuna avalua o me am oneoneaa God tale vilikiimim.
1CO 7:1 Ghaine aghaloanna tani auliaa voto am ghe piti mae sio etaghi. Kateva ta isaa o inangari, am ghe pitila va, “Taita ateva erau mene lai, me arova elai, erau mene aso tee vausenna ateva.”
1CO 7:2 Poli oroieili uunguaa niailai salosaloaa see, liuna avalua o me tani ghelei runga, emasina arova kateva taita eghaa vausenna ateva, me emasina arova kateva vause eghaa taitanna ateva.
1CO 7:3 Taita ateva erau mene raungaa vilikina ta vausenna ateva me vause ateva erau mene raungaa vilikina ta taitanna ateva. Ilalua akapa lalu roo tani ghelei erooaa aloannaairarua.
1CO 7:4 Vause ateva karika va ia nonga eaaitaraa vilikina, ta taitanna tee ateva. Tale ia o salana atikirighi, taita ateva tee karika ia nonga eaaitaraa vilikina, ta vausenna tee ateva.
1CO 7:5 Kateva urau mene raungaa vilikim ta kateva. Marova amalu mae tale kateva ninannaa va amalu ainoana amua tani aso aitauaa, me amalu ghelei mua uunguaa nilooloo sae, me nau nilooloo sae erau mene aluse. Arovaeaata ta amalu mene mae aitauaa, ta Satana erau ghelei nitootoonga etaimalua, poli karika amalu rooroo tani ghelei runga aloaloanna niaso aitaua ngateae.
1CO 7:6 Isaa oia inangari aghaauliaa karika va inangari sarasarakana tani aimuli tee, ta anim auliaa me aloannaaimim.
1CO 7:7 Aloannaaghi va marova am akapaaili am ghele rau mene lai nongina aghi, me karika, ta kateva kateva taumattu eghaaghaa voto God ghe nim tautau lao sio; katoa la lai, me mene katoa karika.
1CO 7:8 Ta ngetaimim lo atoa tam lai iem, me ta lo atoa vause raue vulu em, emaamasina va am ghele nim toka nongina aghi.
1CO 7:9 Me arova karika urooroo tani aitaraa aaloannaam tani aso aitauaa, uroo tani lai me urau mene toka annaa aaloannaam tani aso aitauaa.
1CO 7:10 Me ta lo atoa lailai iem, aghaaulia ngasarasarakana etaimim inangari, karika va inangarighi ta inangarina Vau ngepona ateva: Vause ateva erau mene kasu vuli taitanna ateva.
1CO 7:11 Ta marova ekasu vulia me karika eoghi lao ta taitanna ateva, erau mene lai. Me taita ateva erau mene rati vausenna ateva.
1CO 7:12 Me ta mene lo atoa am lailai ta lo atoa karika tau ngaiesoaa ila, aghanna tani mene ppooaa nim inangarighi, karika va inangarina Vau ngepona ateva. Marova taita ateva, vausenna ateva karika eaiesoaa, me ealoanna tani toka tee taita ateva, taita ateva erau mene ratia.
1CO 7:13 Me marova vause ateva ekakkauaa me taitanna ateva karika, marova taita ateva ealoanna tani toka tee vause ateva, vause ateva erau mene tiu velua.
1CO 7:14 Poli taita ateva karika eaikaaiaa, God ghe arangiseiela poli vausenna ateva eaikaaiaa. Me vause ateva karika eaikaaiaa, God ghe arangiseiela poli taitanna ateva eaikaaiaa. Marova isaa o voto karika koronna, aue natuirarua atoa karika aue la raarangisana. Me karika, ta isaa oia nau, manga ila.
1CO 7:15 Marova lo ateva karika eaiesoaa eanna tani kasu, tau veluela. Tau ngaiesoa ngateva, uroo tani mene lai, karika teva egheelei rungainio. Poli God ghe kolotala tani toka tale luei.
1CO 7:16 Am vause atoa, vaalua am rooroo tani kila va taitanim atoa la rooroo tani aikolikoliaa me la saanga, me am tee taita atoa, vaalua am rooroo tani kila va vausenim atoa la rooroo tani aikolikoliaa me la saanga?
1CO 7:17 Emaamasina arova kateva kateva etaimim eroo tani toka nongina vaalua Vau eteva ang ghe atokaiela, me nongina God ghe tani kolo akasinaiela. Ia oia inangari nipaopao ateva aghaulieinia tale ale manga akapaaili etoa.
1CO 7:18 Marova lo ateva ngila ghe isoiela, erau mene tootoonga tani aikolikolieinia va arova karika laghe isoiela. Me marova lo ateva karika laghe isoia, karika emene tau velua va la isoia.
1CO 7:19 Ni-isoiso ateae nim peisaane ia, me nitam isoiso ateae tee nim peisaane ia. Ta tani aimuli tee kanna inangari sarasarakana God namuu ia.
1CO 7:20 Am rau mene tootoonga tani aikolikoliaa sa ateva am ghe tokatoka etana nau God ghe koloamla.
1CO 7:21 Marova lo ateva tau ngai uungu io karika utokatoka tale aloannaam nau God ghe koloola, urau mene nannangaili. Ta marova tikirighi salana eoti tani mene toka tale aloaloannaam, uaimuli tee.
1CO 7:22 Poli lo ateva euungu me karika etokatoka tale aloannaane, me Vau palepale ghe koloala, God ang ghe gheleiela nongina va taumattu ngateva etokatoka tale aloaloannaane. Me mene isaa aitauaa nongina lo ateva taumattu ghe tokatoka tale aloannaane nau God ghe koloala, ia nim tau ngai uungu ia etokatoka ta aloannaane Karisto.
1CO 7:23 God ghe poliemla tale aipolipoli eteva. Liuna avalua o me am rau mene aimuli tee katoa la auliaa sa ateva am tani gheleia tani amasimasi God.
1CO 7:24 Kapughu etoa, kateva kateva etaimim etani toka nongina God ghe kolo akasinaiela, poli God etokatoka teeiem me aue esausiem.
1CO 7:25 Me tale lo atoa taumattu tam lai iem, karika aghe ghaala righi inangari sarasarakana ta Vau ngepona tani auliaa etaimim. Tale alousiusiaane, Vau eteva ghe tau mae sio alomasaanga etaghi me am rooroo tani atoka tuutuliimim etaghi, me aue aghauliaa sa ateva anannainia.
1CO 7:26 Poli tale isaa oia nau, ange aanasaaili me aghannaa va masina etaimim tani nim toka va karika lailai iem.
1CO 7:27 Marova lailai iem, am rau mene airatii, me arova karika lailai iem, am rau mene tootoonga tani ghaa righi vauseniimim.
1CO 7:28 Me arova taita ateva ulai, karika ugheelei ssavoto, me marova vause ateva ulai, karika ugheelei ssavoto. Me ta lo atoa lailai ila aue la sau voto aanasa tale maamaulueaaira. Karika aghanna va isaa o voto aanasa elutu etaimim.
1CO 7:29 Kapughu etoa, malloeana inangarighi isaa avalua toko, va nau ange tuutukunaaili, me tale nau too emaemae, lo atoa vauseniira atoa nannaaira ta vauseniira atoa erau mene lau uunguaane God.
1CO 7:30 Nimasimasi, nialousiusi me peira erau mene ghelei erungainila tani ghelei uunguaane God.
1CO 7:31 Tau ngaiesoa ngatoa am ghinaghina voto tale kosa ateva oia, am rau mene atoka nannaaimim tale isaa o voto. Poli kosa ateva oia am taataraia ghaine aue ekapa.
1CO 7:32 Aghaloanna va am rau mene nnangaili vaalua tani toka. Lo ateva taita tam lai ia eanannangaili uunguaane Vau ngepona ateva, nongina vaalua erooroo tani ghelei emasimasia.
1CO 7:33 Me lo ateva lailai ia enannangaili voto tale kosa ateva oia nongina vaalua erooroo tani ghelei emasimasi vausenna ateva,
1CO 7:34 me nannaane eghaaghalua. Me lo ateva vause tam lai ia enannangaili uunguaane Vau ngepona ateva. Aloannaane tani taula maamaulueaane ta Vau ngepona ateva tale vilikina me tale spirit. Me tale vause ateva lailai ia, enannangaili voto tale kosa ateva nongina vaalua aue eghelei emasimasi taitanna ateva.
1CO 7:35 Aghaauliaa isaa oia voto tani sausiem me karika va tani ghelei rungainam. Ta aghaloanna tani sausiem va am toka tale masi salana, me erau mene ghalua nannaaimim nau am uungu ta Vau ngepona ateva.
1CO 7:36 Arova unannaa va karika angu gheelei emasina ta vause ateva la ue va ulai etana, me angu nannangaili tani lai, amalu lai, karika sesa voto amalu nannaa tani ghelei.
1CO 7:37 Me marova angu nnaala va karika amalu mene lai, karika umene usilaa katoa nannaaira, ughusilaa saa ninannaa angu nnaala, masina.
1CO 7:38 Isaa avalua o me lo ateva elai ta vause ateva, egheelei masina voto, me lo ateva etam lai ta vause ateva, egheelei voto masinaaili.
1CO 7:39 Vause ateva etani toka tee taitanna ateva lomosina ta taitanna ateva emate, me evira roo tani mene lai ta mene teva taita eanna. Me ia o taita ateva eghaaia etani tau ngaiesoaa ta Vau ngepona ateva.
1CO 7:40 Tale nannaaghi, arova vause ateva enim toka, me etam lai, aue emasimasi, me aghannaa va kapuna Spiriti eteva God elaolao aitauaa tee nannaaghi.
1CO 8:1 Me tale malatau la gheelei sae aiaavusuvusuena tale tootoo atoa: Ita kilakila va, nongina am ghe pitila va, “Ita akapaaili ita kilakila oroi voto,” me ia o nikila voto ateae erooroo tani gheleita va ita tau sae nannaaita. Me niailousi eteva egheleita tani mene sausi kateva.
1CO 8:2 Lo ateva taumattu eannaa va ekilakila akapa voto, karika ekilakila nongina God ealoanna va ekila.
1CO 8:3 Ta lo ateva taumattu eailousiaa God, God etaatara kilaia.
1CO 8:4 Tani nama malatau la gheelei sae aiaavusuvusuena tale tootoo atoa, “Ita kilakila va tootoo atoa karika va koronna ila tale kosa ateva oia,” ta ita kilakila va, “Kateva nonga ia God ateva.”
1CO 8:5 Me arongona ta oroi voto epona liu me tale kosa ateva la kolokolola va goto ila me vau ila,
1CO 8:6 me etaita kateva nonga ia God ateva Tamaita ia, ia ghe gheleila voto akapaaili, me ita maamaulue tani oneoneainia. Me kateva nonga ia Vau ngepona ateva Iesu Karisto, ta ngetana God ghe gheleila kosa ateva, me ia etautau mae maulue etaita.
1CO 8:7 Me karika va tau ngaiesoa ngakapa atoa la kilakila isaa o voto koronna, ta katoa laghe namuu teela niaiesoaa va tootoo atoa maulue ila. Liuna avalua o me nau la namanama malatau taumattu ngatoa laghe ghelei saela aiaavusuvusuena etana tale tootoo atoa, karika aloira ghe maamasaangala, la aateateaa va voto la gheelei karika masina.
1CO 8:8 Karika va inana aue elaoa ngakalakalanginaita ta God, me God karika aue etaraio va masina io arova unamanama, me karika aue etaraio va sesa io arova utam namanama.
1CO 8:9 Am paniem, am kila va voto am aloanna tani ghelei tale alomasaangaaimim erau ghelei lo atoa saghuighuina ila tale niaiesoaa va la katuu.
1CO 8:10 Poli marova lo ateva ukilakila isaa oia voto me unamanama elome tale teva ale nikkaua alena ateva tootoo goto, me teva karika korokorongana ia tale niaiesoaa etaraio, isaa o voto ugheelei aue easarasarakanaia tani nama malatau la gheelei sae aiaavusuvusuena tale tootoo atoa.
1CO 8:11 Liuna avalua o me ia o kapum ateva karika korokorongana ia tale ninannaa, Karisto ghe matela etana, angu turungila unna niaikaaiaa tale voto ugheelei tale alomasaanganiaam.
1CO 8:12 Io angu gheleila sesa voto ta Karisto nau angu gheleila voto sesa ta kapum ateva, tale ia o salana atikirighi, me ugheelei saasakiaa nannaane.
1CO 8:13 Liuna avalua o me marova malatau anamanama egheelei kapughu eteva ekaakatuu, karika poi aue amene nama malatau, poli arau mene gheleia va ekatuu.
1CO 9:1 Arooroo tani ghelei voto God eaauliaa va masina tani ghelei. Am nannaa va aghi karika apostolo ieghi? Me karika am kilakila va aghi tee aghe tarala Iesu Vauita ia? Poli uunguaaghi am, ang ghe kapuna iemla Vau ngepona ateva.
1CO 9:2 Arongona ta marova katoa la annaa va aghi karika apostolo ieghi, me poli am ghe aiesoaala tale uunguaaghi, eaapasunga va aghi apostolo ieghi elome ta Vau ngepona ateva.
1CO 9:3 Nau taumattu ngatoa la aauliaa teeieghi va karika apostolo ieghi, aliuliu evalua etaira toko va:
1CO 9:4 Emaamasina va angalua me Banabas angalu ghaa inana me ateo etaimim.
1CO 9:5 Mene katoa apostolo, me kapuna atoa Vau ngepona ateva, me Pita, la kasukasu tee vauseniira atoa, me am angiinginila, me am annaa va angalua karika am mene anginiengalua?
1CO 9:6 Ta am annaa va angalua nonga me Banabas ngalu tani uungu tani aisausiaa tokatokaaingalua?
1CO 9:7 Sa ateva soldia euungu me ia emene paepae voto eghelei tani sausi tokatokaane? Sa ateva taumattu epasapasa eutana me etam namanama inanina? Me sa ateva taumattu eaitoia kiena sipsipi me etam ropiropi rarumi ssuira?
1CO 9:8 Karika aghaauliaa voto oia tale aalomasaangania taumattu, ta inangari nipaopao tee eaauliaa.
1CO 9:9 Poli Moses ghe pitila tale inangari nipaopao va, “Nau vulumakao ateva euungu tani ghaa velu viliki raisi, am rau mene ghelei runga paane ateva va karika emene nama isaa o raisi.” Koti am annaa va God ghe nannaa vulumakao atoa me ghe auliaala isaa o voto, no?
1CO 9:10 Am annaa va ghe auliaa etaita nau ghe aulia ngavalua o? Ue! Poli ghe pitila va aloita emasaanga. Lo ateva esaisai utana ateva me lo ateva epasapasaia, lalu uungu poli lalu aiesoaa va auena lalu ghaa inana tale niuungu o lalu gheelei.
1CO 9:11 Poli ami ghe pasala masi ue ngai elome etaimim kanna Spirit Manga, ami annaa tani mene ghaa ghinna etaimim tani sausiemami.
1CO 9:12 Marova emasina va katoa la ghaaghaa voto etaimim, aue emasinaaili marova ami tee ami ghaa voto etaimim. Me karika ami ghe ghaaghaa llo voto erooroo va am tau mae tani sausiemami, me ami ghe maamatua maate ghe maemae tale maamaulueaaimami poli ami ghe rau ghelei runga masi kiukiuna Karisto.
1CO 9:13 Am kilakilaaili va lo atoa la uungu tale ale manga, la ghaaghaa aneira inana tale ale manga. Me lo atoa la gheelei sae aiaavusuvusuena la namanama kasina malatau la gheelei aiaavusuvusuena etana.
1CO 9:14 Tale ia o salana atikirighi Vau ngepona ateva ghe aulia ngasarasarakanala va lo atoa la poppooaa masi kiukiu, la ghaa aipolipoli tani sausi tokatokaaira ta lo atoa la nongonongo isaa o masi kiukiu.
1CO 9:15 Me karika aghe kolomi poila righi voto erooroo va am tau mae tani sausieghi, me karika apitipiti isaa oia inangari poli aghanna va am tau mae righi voto etaghi. Karika aue aghannaa arova amate tee nimaloo me tani velu gheeleiaaghi va apoppooaa masi kiukiu me karika teva etautau mae aipolipoli.
1CO 9:16 Nau eteva apoppooaa masi kiukiu, karika arooroo tani asaesae nannaaghi, poli niuungu eteva tani ppooaa, God ghe taue mae sio etaghi tani gheleia. Aue esesaaili etaghi marova atam gheleia!
1CO 9:17 Marova anim ppooaa tale aloannaaghi, aue aghaa aipolipoli, me marova karika va tale aloannaaghi, aghi nim gheelei niuungu eteva God ghe taue mae sio etaghi,
1CO 9:18 me saa aipolipoli aue aghaa? Uneghi aipolipoli eteva, ia avalua toko va: amasimasi tani ppooaa masi kiukiu me karika amene nnaa tani ghaa viliki veu, me karika amene kolomi voto erooroo va aghaa tale uunguaaghi eteva tani ppooaa masi kiukiu.
1CO 9:19 Arongo ta anim tokatoka tale aloannaaghi, me karika teva eaitoieinaghi, ngaghe nim nonginala tau ngai nongonongo anna ateva tani ghaa oroieili taumattu va la mae ta Karisto.
1CO 9:20 Nau auungu tee aJiu etoa, atokatoka nongina ila, tani ghaaila. Arongona ta aghi atam uusilaa inangari nipaopao kanna Moses, atokatoka nongina lo ateva euusilaa inangari nipaopao, tani ghaaila.
1CO 9:21 Tale ia o salana atikirighi, nau auungu tee taumattu ngeleka atoa, karika la posoposo inangari nipaopao kanna Moses, atokatoka nongina taumattu ngateva karika eposoposo inangari nipaopao. Agheelei evalua o tani ghaa oroi taumattu ngeleka atoa. Karika malloeane va atam nongonongo usilaa salane God, karika, ta anongonongo usilaa salane Karisto.
1CO 9:22 Nau atokatoka tee lo atoa karika korokorongana uneira niaikaaiaa, asease voto la nannaa va karika masina ta tau ngaiesoa ngatoa, karika agheelei isaa o voto, poli arau turungi uneira niaikaaiaa. Atokatoka nongina tokatokaaira taumattu ngatoa tani pae ase salana kona vaalua aroo tani asaangi righi taumattu.
1CO 9:23 Agheelei isaa o voto mausi masi kiukiu, me ila me aghi aue ami ghaa niarangise kanna God etautaula ta lo atoa la aikaaiaa tale masi kiukiu.
1CO 9:24 Am kilakila va lo atoa la aaikarati, kateva nonga ia lo ateva aue eghaa aipolipoli. Am ilou esarasarakana tani ghaa aipolipoli.
1CO 9:25 Lo atoa la aikarati tale niaikarati eteae, la aaimonomonosiaa tale niaikarati eteae tani ghelei vilikiira esarasarakana tani ilou. La gheelei isaa o llo tani ghaa aipolipoli karika aue toka liu, me ita, ita uungu tani ghaa lo ateva aipolipoli tokatoka liu ia.
1CO 9:26 Liuna avalua o me karika va anim iilou rorrou, me karika va aghaaitumari nongina taumattu ngateva ekekkeli tau ngai ssateena ateva me enim tuutumari kuukuu.
1CO 9:27 Karika! Ta agheelei vilikighi tani ghelei va eaimuli tee aloannaaghi, ta God erau ue va atam rooroo tani ghaa aipolipoli, arongona ta aghe poppooaa masi kiukiu ta katoa.
1CO 10:1 Me tee, kapughu etoa, karika aghanna va am kkaluaa va tuvuita akapa atoa laghe aimuli tee kookoo ngateva me laghe kasu longotila eRet Sii.
1CO 10:2 Tale kookoo ngateva me tale paa manu eteva, ila akapaaili laghe ghaala niaasuu me laghe kapuna disaepolola Moses.
1CO 10:3 Ila akapa laghe namanama kateva nonga ia inana God ghe taue lao sio,
1CO 10:4 me laghe ropiropi kateva nonga ia manu eteva God ghe taue lao sio. Me laghe ropiropi tale atu eteva God ghe taue lao sio, ghe kasukasu teeila. Ia o atu eteva Karisto etana.
1CO 10:5 Me oroi lo atoa God karika ghe masimasieinilala, liuna avalua o me laghe matela tale voto ateva karika righi taumattu etokatoka etana, me vilikiira ghe rooa ngakapa seela ia o voto ateva.
1CO 10:6 Isaa o voto ghe lutula va eaimatootoongana tani ghelei rungainita tani rau mene tau velu urunguitaniita va elao tale ssavoto nongina ila laghe gheelei.
1CO 10:7 Am rau mene toka kakkauaa tootoo atoa nongina katoa etaira. Uru ngai Manga ateva eue va, “Taumattu ngatoa laghe tokatoka sio tani namanama me tani ropi, me laghe tiitingina sae tani loku me laghe gheelei ssavoto.”
1CO 10:8 Ita rau mene ghelei niailai salosaloaa see ateae nongina katoa etaira, me tale kateva nau, ghaluengaulu kotolu airari (23,000) etaira laghe matela.
1CO 10:9 Ita rau mene tootoonga Karisto nongina katoa etaira laghe gheelei, me katu ngatoa laghe katakata amatela.
1CO 10:10 Me am rau mene auliulia nongina katoa etaira laghe gheelei, me ensolo ateva tau ngai tturuu ia ghe uvi ematelala.
1CO 10:11 Isaa o voto ghe lutula etaira va uneita aimatootoongana, me laghe piti elokoi siola tani auliaa kieita lo atoa ita tokatoka tale airuuruu tale kosa ateva.
1CO 10:12 Liuna avalua o me marova am annaa va am tiitingina akorokorongana, am aikinikinitaa tokatokaaimim ta am rau katuu.
1CO 10:13 Karika righi nitootoonga am ghaaghaa va isaa ppae, ta nim isaa aitauaa tale mene kasina nitootoonga elutulutu ta taumattu ngakapa atoa. Me God egheelei voto eue va aue eghelei, karika erooroo tani tau veluem va am ghaa namungaili nitootoonga karika am rooroo tani apala. Ta nau am sou nitootoonga, aue eapasunga salana esausiem tani tingina akorokorongana.
1CO 10:14 Liuna avalua o, masi kapughu etoa, am kasu vuli uunguaa nikkauaa tale tootoo goto atoa.
1CO 10:15 Asamasama tee taumattu alomasaanga va am tani nna ngamasina va llo aghaauliaa koronna o kamena.
1CO 10:16 Nau ita ropiropi tale kapa ateva nau niLosapa, ita kaakaili emasina etana, ita aighui tale raena ateva Karisto. Me nau ita namanama verete isaa o ita aipiria, ita aighui tale vilikina Karisto.
1CO 10:17 Poli ita oroieili ita me kateva nonga ia verete ateva, kateva nonga ia viliki ita, poli ita akapaaili ita namanama tale ie nonga o verete ateva.
1CO 10:18 Am annaa taumattu tale Israeli etoa: Lo atoa laghe namanama aiaavusuvusuena laghe kaakateva nonga tale ia o nikkaua ngateae.
1CO 10:19 Malloeane inangarighi isaa avalua toko va aiaavusuvusuena taumattu ngatoa la gheelei lao tale tootoo atoa nim malatau ila, me tootoo goto atoa nim tootoo ila.
1CO 10:20 Ta uneira aiaavusuvusuena lo atoa la tam aiesoaa, la gheelei lao ta raroai etoa, me karika va ta God, me karika aghalona va am aighui tee raroai etoa.
1CO 10:21 Karika am rooroo tani ropi tale unna kapa ateva Vau ngepona ateva me unna tee ateva Satana. Karika am rooroo tani namanama tale tevoo alua, unna ateva Vau ngepona ateva me unna ateva Satana.
1CO 10:22 Vaalua? Ita tootoonga tani ghelei Vau ngepona ateva va esessaia? Ita nannaa va ita sarasarakana ita etana?
1CO 10:23 Katoa etaimim am ue va, “Ami rooroo tani ghelei aloannaaimami,” me aghaauliaa etaimim va karika va isaa akapaaili voto aue erooroo tani sausiem. Am ue va, “Ami rooroo tani ghelei aloannaaimami,” me karika va isaa akapaaili voto egheelei ekorokoronganaita.
1CO 10:24 Karika teva emene nnainia nonga, ta ennaa maamasinaaira mene katoa.
1CO 10:25 Am nim nama malatau am polipoli tale maketi, me am rau mene kolomi righi nikokkolomi eghelei nannaaimim eghaaghalua va malatau o eaa ekasula.
1CO 10:26 Poli, “Kosa ateva kanna ia Vau palepale me voto akapaaili etokatoka etana.”
1CO 10:27 Marova toa taumattu la tam aiesoaa la koloam tani laa namanama, me am anna tani usilaa, am nama sa ateva ngila atokaiela emua etaimim. Am rau mene nnaa va am kolomi righi nikokkolomi eghelei nannaaimim eghaaghalua va malatau o eaa ekasula.
1CO 10:28 Me marova teva eue etaimim va, “Isaa oia malatau laghe gheleila aiaavusuvusuena etana tale tootoo,” am rau mene nama isaa o malatau, mausi ia o taumattu ngateva eaauliaa, me poli enannaa va karika masina tani nama.
1CO 10:29 Karika aue va am nnaa va karika masina tani nama, ta ia o taumattu ngateva enannaa va karika masina tani nama. Poli vaalua me vara aghelei aloaloannaaghi, me am gheelei rungainaghi me am muemueaa aloaloannaaghi?
1CO 10:30 Marova ausi tani namanama tale ia o ninamanama ateae, me akaili emasina sae ta God, vaalua me mene kateva taumattu eaauliaa teeieghi inangari sesa tale isaa o voto ngakaili emasinala ta God va anama?
1CO 10:31 Liuna avalua o me nau am namanama, o am ropi, o sa ateva am gheleia, am ghelei tani tau sae ararina ateae God.
1CO 10:32 Am rau mene ghelei taumattu va la katuu: aJiu etoa, aGrik atoa o taumattu ngatoa tale alena ale manga ateva God.
1CO 10:33 Nongina aghi atootoonga tani ghelei voto emasina tale mataira taumattu ngakapaaili tale isaa akapa salana, poli karika anannainieghi nonga, ta aghanna tani sausi oroi taumattu va la roo tani saanga.
1CO 11:1 Am usilaa gheeleiaaghi nongina auusilaa gheeleiaa Karisto.
1CO 11:2 Amasimasieinam ta am annainaghi tale voto akapa, me am posoposo parasi voto aghe apasungaala etaimim.
1CO 11:3 Me aghanna va am tara kila va Karisto uruira ia taita akapaaili etoa, me taita ateva uruna ia vausenna ateva, me God uruna ia Karisto.
1CO 11:4 Isaa akapaaili taita elooloo sae me eaauliaa inangarina God, me la akou uruira, karika la oneoneaa uruira.
1CO 11:5 Me vause atoa la looloo sae me la auliaa inangarina God, me karika la aakou uruira, karika la oneoneaa uruira; nonginaaili va la ghaggali uruira.
1CO 11:6 Marova vause ateva etam akou uruna ateva, emaamasina arova ghele ggali uruna ateva, me poli epaapalata tani sunapi etukuna o tani ggali velu uu nguruna, eakou uruna ateva.
1CO 11:7 Me taita ateva erau mene akou uruna ateva, poli ia eaapasunga taataraane me maamasinaane God. Me vause ateva eaapasunga maamasina taitanna ateva.
1CO 11:8 Poli karika va God ghe gheleila taita ateva tale vause ateva, ta God ghe gheleila vause ateva tale taita ateva,
1CO 11:9 me karika God ghe gheleila taita ateva mausi vause ateva, ta God ghe gheleila vause ateva mausi taita ateva.
1CO 11:10 Liuna avalua o me mausi ensolo atoa me vause ateva eaakou uruna ateva tani apasunga va ia matuutuliena ia.
1CO 11:11 Ta Vau ngepona ateva, vause ateva karika ie nonga etokatoka, me taita tee ateva karika ie nonga etokatoka.
1CO 11:12 Poli nongina vause ateva, God ghe gheleiela ta taita ateva, taita ateva ghe lutula ta vause ateva, me voto akapa ghe mae sio ta God.
1CO 11:13 Am annaa va masina ta vause ateva elooloo sae ta God, me karika eaakou uruna ateva?
1CO 11:14 Tale gheeleiaaita, ita kilakila va marova taita ateva aluse uu nguruna aue epalata,
1CO 11:15 me vause ateva uu nguruna aluse, aimolumoluna ia tani ghelei emasimasia, poli uu nguruna aluse God ghe tau lao sio etana tani akou uruna ateva.
1CO 11:16 Marova teva eanna tani aissakeana teeieghi tale isaa oia inangari, eroo tani kila va ami, ami tam aimuli tee mene kasina asease salana tani kkauaa, tee me mene kasina alena ale manga God.
1CO 11:17 Tale isaa o inangari karika aghanna tani asaesae gheeleiaaimim, poli nau am veluvelu eitauaa, am gheelei oroieili voto sesa me karika am gheelei voto masina.
1CO 11:18 Aitiutiu eteva voto, aghe nongola va nau am maemae aitauaa tani kkauaa, karika am kaakateva nonga, me aghaiesoaa va isaa oia inangari anongonongo mala koronna.
1CO 11:19 Koti ghele masina arova am ghelei aipolaii, me aue ita tara va see etani uusilaa gheeleiaane God.
1CO 11:20 Nau am maemae aitauaa tani namanama tale Losapa ateva, karika va ia o ninamanama ateae am gheeleia va unna ia Vau ngepona ateva,
1CO 11:21 poli nau am namanama, karika am roo tani toi mene katoa, ta kateva kateva etaimim emuemue tani ghaa anna inana. Liuna avalua o me katoa la maamaloo me lo atoa la tuvutuvu tani namanama me ropi, nannaaira eaaisavisavila.
1CO 11:22 Vaalua? Karika righi aleimim va am toka etana me am namanama me am ropi? Vaalua me karika am oneoneaa kapuna taumattu God, me am mae aapalata lo atoa karika righi peiira? Sa ateva aue aghaulieinia etaimim? Am annaa va agharueinam tale isaa oia voto? Karika poi!
1CO 11:23 Poli saa llo voto aghe ghaala ta Vau ngepona ateva ngaghe apasungaala ta ngetaimim. Isaa avalua toko va: Vau eteva Iesu, tale ia o voo ngateva laghe tauela ta tau ngai ssateena atoa, ghe ghaala verete,
1CO 11:24 me ghe kaili emasina saela ta God, me ghe pirila, me ghe uela va, “Isaa oia verete malataughu ngatautau aatu mausiimim. Am ghelei isaa o voto tani nnainaghi.”
1CO 11:25 Tale ie nonga o salana atikirighi, vara laghe ruula tani namanama me ghe ghaala kapa ateva, me ghe uela va, “Ia oia kapa ateva eaaimatoonga raeghi eteva, egheelei lo ateva inangari niaippooa ngaitauaa ouna ia. Nau ekapa atoa nau am ropia, am ghelei isaa o voto tani nnainaghi.”
1CO 11:26 Tale nau ekapaaili, nau am nama ia oia verete ateva me am ropi ia oia kapa ateva, am aaulia ngaotu matemateaane Vau eteva lomosina ta esio.
1CO 11:27 Liuna avalua o me see unama verete me uropi tale unna kapa ateva Vau ngepona ateva tale salana atikirighi etam oneoneaa Karisto, ugheelei voto sesa tale vilikina me raena ateva Vau ngepona ateva.
1CO 11:28 Taumattu ngateva etani tara mua maamauluaane, me auena enama verete me eropi tale kapa ateva.
1CO 11:29 Poli lo ateva enamanama me eropi tale kapa ateva, me karika eoneoneaa vilikina Vau ngepona ateva, enim tutturungi maamauluaane.
1CO 11:30 Isaa avalua o me oroi lo atoa elome etaimim karika la sarasarakana me la iisiki, me katoa ngila ghe asekanuela.
1CO 11:31 Marova ita tara akasina mua maamauluaaita, God karika aue eturungita.
1CO 11:32 Nau Vau ngepona ateva egheelei niaisakei etaita, eparuparuta nongina aliki etoa. Liuna avalua o me karika aue ita ghaa sesa aipolipoli eitauaa tee taumattu tale kosa ateva oia.
1CO 11:33 Liuna avalua o, kapughu etoa, me nau am mae aitauaa tani namanama, am toi mene katoa.
1CO 11:34 Me see emaamaloo enamanama tanganuena, erau alutu righi niaisakei etaimim nau am veluvelu eitauaa poli karika eoneoneaa vilikina ateva Karisto. Me tale mene kasina voto, aue aghaulia ngamasina etaimim nau amae.
1CO 12:1 Kapughu etoa, tale kanna asease niuungu Spiriti eteva enim tautau mae, karika aghalona va aloimim etam masaanga.
1CO 12:2 Am kilakila va nau am ghe tokatoka va taumattu ngeleka am, am ghe tau vella maamauluaaimim tani usilaa oroi salana tani kkauaa tootoo atoa karika la samasama.
1CO 12:3 Isaa avalua o me aghaauliaa etaimim va karika teva eaaippooaa tale aisausiaa kapuna Spiriti eteva God erooroo tani ue va, “Nikasikiena esae ta Iesu,” me karika teva eroo tani ue va, “Iesu Vau ngepona ia,” arova Spirit Manga ateva karika emuemueinia.
1CO 12:4 Oroi asease niuungu Spirit Manga ateva etautau mae etaita, me kateva nonga ia Spiriti eteva.
1CO 12:5 Me oroi asease niaisausi, me kateva nonga ia Vau ngepona ateva.
1CO 12:6 Me oroi asease salana tani ghelei niuungu, me kateva nonga ia God ateva etautau sarasarakana tani ghelei isaa o niuungu.
1CO 12:7 God eaapasunga kapuna Spiriti eteva ta kateva kateva tani sausi tau ngaiesoa ngakapa atoa tale ale manga ateva.
1CO 12:8 Ta kateva taumattu, Spiriti eteva etautau roorooaala tani aulia ngamasalika alomasaangania God. Ta mene kateva, ia nonga o Spiriti eteva emene tautau inangari pasu tale alomasaanga.
1CO 12:9 Ia o Spiriti eteva etautau niaiesoaa ta kateva, me ta mene kateva, etautau sarasarakana tani ghaa velu isiki.
1CO 12:10 Ta mene kateva, etautau sarasarakana tani ghelei mirikolo atoa, ta mene kateva uunguaa tani auliaa inangarina God, ta mene kateva etautau alomasaanga tani kila va voto kanna kapuna Spiriti eteva God o karika, me ta mene kateva etautau alomasaanga tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, me ta mene kateva etautau lao alomasaanga tani aulia ngamasalika malloeane isaa o ase niaippooaa kanna Spiriti eteva.
1CO 12:11 Kateva nonga ia Spiriti eteva, ia egheelei ekapaaili isaa o niuungu, me tale aloannaane etautaula ta kateva kateva taumattu.
1CO 12:12 Vaulaniita ateva kateva nonga ia, me oroi voto etana. Arongona ta oroi voto etana, me isaa akapaaili o voto, egheelei va kateva nonga ia vaulaniita ateva. Vaulanina ateva Karisto ia avalue ia o: oroi taumattu la tokatoka etana.
1CO 12:13 Poli ita akapaaili ita ghe ghaala niaasuu ta kateva nonga ia Spiriti eteva, me ghe gheleitala va kateva nonga ita. Arongona ta katoa aJiu ila me katoa karika aJiu ila, me tau ngai uungu etoa karika la tokatoka tale aloannaaira, me lo atoa la tokatoka tale aaloannaaira, ita akapaaili God ghe tau mae sio kateva nonga ia Spiriti eteva etaita.
1CO 12:14 Vaulaniita ateva karika God ghe gheleiela va kateva nonga ia, ta oroi voto eaaipatolaa lao etana.
1CO 12:15 Marova kekem eue va, “Karika va aghi tee tale ia o vaulani eteva, poli karika va nima ieghi,” nau eaaulia ngavalua o, karika egheelei rungainia va karika va ie tee tale ia o vaulani eteva.
1CO 12:16 Me marova talinga atelange eue va, “Karika va aghi tee tale ia o vaulani eteva, poli karika va mata ieghi,” nau eaaulia ngavalua o, karika egheelei rungainia va karika va ie tee tale ia o vaulani eteva.
1CO 12:17 Marova ia akapa vaulaniita ateva mata ia, karika aue eroo tani nongonongo, me marova ia akapa vaulaniita ateva talinga ia, karika aue eroo tani ngusungusu.
1CO 12:18 Me karika, ta koronnaaili va God ghe atoka aitauaala isaa akapaaili voto tale vaulaniita ateva tale salana ghe annaala va masina.
1CO 12:19 Me marova vaulaniita ateva nim nima ia nonga, karika aue ghele teva vaulaniita.
1CO 12:20 Me isaa o voto oroi eaipatolaa etana, me ekaakateva nonga ia vaulaniita ateva.
1CO 12:21 Mata ateva karika erooroo tani ue ta nima atelange va, “Karika righi uunguaaghi etam,” me uruita ateva karika eroo tani ue ta kekeita atelange va, “Karika righi uunguaaghi etam.”
1CO 12:22 Kasina voto tale vaulaniita ateva saghuighuina. Me karika ita rooroo tani maulue arova isaa o voto karika.
1CO 12:23 Me llo voto tale vaulaniita ateva ita annaa va karika masina taataraane, ita aaitara ngamasinaaili, me lo ateva voto tale vaulaniita ateva ita paapalatainia, ita kaarasi tani aisuliainia,
1CO 12:24 me mene kasina voto tale vaulaniita ateva, karika ita mene nnangaili tani aisulia. Ta God ghe atoka aitauaala vaulaniita ateva, me ghe taula namuu nioneoneaa ta llo voto karika eroo tani ghaa nioneoneaa.
1CO 12:25 Isaa avalua o me ita rau mene ghelei righi niaipola tale vaulaniita ateva, ta isaa akapaaili asease voto tale vaulaniita ateva la aaitaraa mene kateva.
1CO 12:26 Marova kateva voto tale vaulaniita ateva emammarikana, isaa akapaaili voto tale vaulaniita ateva aue emmarikana aitauaa teeia. Me marova kateva voto tale vaulaniita ateva eghaa nioneoneaa, isaa akapaaili voto tale vaulaniita ateva aue emasimasi.
1CO 12:27 Am akapaaili vaulanina am Karisto, kateva kateva etaimim eaipatolaa tale vaulanina ateva Karisto.
1CO 12:28 Elome tale ale manga, God ghe atokala taumattu ngatoa tani ghelei niuungu. Ghe atoka akasinala apostolo atoa, aiaaghalua atoa propete atoa, me aiaakotonna atoa tau ngai aapasunga ngatoa, vara me lo atoa la gheelei mirikol, me lo atoa la sarasarakana tani ghaa velu isiki, me tani sausi mene katoa, o tani muemueainila, me tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva.
1CO 12:29 Am annaa va ila akapaaili apostolo ila me propete ila me tau ngai aapasunga ila? Me am annaa tee va ila akapaaili la roo tani ghelei mirikol?
1CO 12:30 Vaalua, ila akapaaili la rooroo tani ghaa velu isiki? Me ila akapaaili la roo tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva? Me ila akapaaili la roo tani aulia ngamasalika malloeane isaa o ase niaippooaa kanna Spiriti eteva?
1CO 12:31 Aghaloannaaili va am tani alona lo ateva niuungu Spirit Manga etautau emae tani aisausiaa tau ngaiesoa ngakapa atoa. Me aghaapasunga etaimim masi salana elaulau mene kasina salana.
1CO 13:1 Marova Spirit eteva etautau mae sarasarakana me aghaippooaa tale samasamaaira taumattu ngatoa me ensolo atoa, me karika aghaielousi, aghi nongina veloo ateva o karoiroi etoa la nim aangari.
1CO 13:2 Marova muenna ieghi tani auliaa inangarina God, me aroo tani kila isaa akapaaili voto me voto aisuliaane kanna God, me marova kalughu niaiesoaa erooroo tani ghaa velu motouru etoa, me karika aghaielousi, aghi nim lao ieghi.
1CO 13:3 Marova atau ekapa lao peighi ta lo atoa karika tue peipeina ila, me vilikighi eghaa maate me aghele tau sae nannaaghi, me karika aghaielousi, karika aue aghaa righi voto.
1CO 13:4 Taumattu ngateva eaaielousi etam sessai parasia, me taumattu ngateva eaaielousi egheelei masi voto, me karika etaatara ssaii, me karika eaaissakeana, me karika etautau sae nannaane.
1CO 13:5 Karika eaamakatakata, me karika enannainia nonga, karika eaaiuvii, me ekakkaluaa voto ang ghe lao sio.
1CO 13:6 Taumattu ngateva eaaielousi karika emasimasia ssavoto, ta emaamasiaa voto ghulughuluena.
1CO 13:7 Taumattu ngateva eaaielousi karika esio asoasoaa, me karika eruuruu tani aiesoaa, ta eaatoka tuutulina ta God, me etokatoka akorokorongana tale sesa nau.
1CO 13:8 Niaielousi eteva karika ekaakatuu. Uunguaa tani auliaa inangarina God aue ekapa, me uunguaa tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva aue ekapa, me uunguaa alomasaanga ateva tee aue ekapa.
1CO 13:9 Malloeane isaa avalua toko va aalomasaanganiaaita karika ekilakila akapa voto, me muumuennaaita tani auliaa inangarina God tukuna.
1CO 13:10 Me nau ghulughuluena emae, voto tukuna aue ekapa.
1CO 13:11 Nau aliki ieghi, aghe aippooaa nongina aliki eteva, me nannaaghi nongina aliki eteva, me aalomasaanganiaaghi nongina aliki eteva. Nau aghe namuula, aghe tau lange siola gheeleiaaira aliki etoa emuli etaghi.
1CO 13:12 Ghaine karika ita kilakila amasina voto kanna God, nongina karika ita taatara amasina voto tale ghalasi eteva karika masalike taataraane, me auena ita kila amasina, nongina va ita taatara matane God. Ghaine akilakila kasina nonga voto kanna God, me auena akila akapaaili, nongina God ghe kilaieghila.
1CO 13:13 Me ghaine kotolu voto etokatoka: Niaiesoaa, nitaatara lao emua, me niaielousi. Me lo ateva namuu ia etairotolu, niaielousi eteva.
1CO 14:1 Am usilaa salana tani aielousi, me am aloannaaili niuungu kanna Spirit Manga enim tautau mae. Me mata ngemua ateva tale isaa o niuungu, niauliaa inangarina God.
1CO 14:2 Ta lo ateva epoppooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, poli karika teva taumattu alona emaamasaanga llo eauliaa, karika esamasama tee taumattu, ta ie nonga me God, ta Spirit Manga ateva eaasaoki etana tani auliaa voto aisuliaane.
1CO 14:3 Ta lo ateva epoppooaa inangarina God eaasarasarakana taumattu, me eaippooa ngaisausia tani auliaa inangari nimasimasi etaira.
1CO 14:4 Me lo atoa la aippooaa tale mene kasina ppae ase niaippooaa kanna Spirit eteva, la saasausila nonga, me ta lo atoa la poppooaa inangarina God, la saasausi ekapa taumattu ngatoa tale ale manga.
1CO 14:5 Aghalonaaili va arova am akapaaili am ghele aippooaa tale kasina ppae ase niaippooaa kanna Spiriti eteva. Me atani annaaili va am ppooaa inangarina God. Marova karika teva tani aulia ngamasalika sa ateva la aulieinia, lo atoa la nim poppooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva karika la saasausi ale manga ateva. Liuna avalua o me lo atoa la poppooaa inangarina God, ila epona ta lo atoa la poppooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva.
1CO 14:6 Kapughu etoa, marova amae taraiem me appooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, me karika aghaaulia ngamasalika saa malloeanina, vaalua aue asausiem? Ta atani auliaa etaimim sa ateva God ghe apasungainiela etaghi, me atau aatu righi alomasaanga me appooaa inangarina God tani loeam.
1CO 14:7 Nim nongina voto ateva karika righi maulue etana me egheelei niaangari, nongina flut ateva me aikaukau eteva, marova uneirarua niaangari karika masalike, karika aue ukila va saa kkinari eteae la kaukaua.
1CO 14:8 Me marova taue ateva karika masalike aangariaane, see aue aimonomonosiaa tale niaiuvii eteae?
1CO 14:9 Am tee am avalua o. Marova am aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa taumattu ngatoa karika la kilakila, vaalua taumattu aloira aue masaanga sa ateva am aulieinia? Ta inangari aue nim peisaane.
1CO 14:10 Oroieili ase nisama tale kosa ateva oia karika isaa aitauaa. Isaa o ase nisama, isaa akapaaili tue malloeanina.
1CO 14:11 Marova teva taumattu ghele sama teeieghi me karika akila malloeane inangari eaauliaa, aghi ativuu ieghi tale ia o taumattu ngateva eaippooaa, me ie tee ativuu ia etaghi.
1CO 14:12 Liuna avalua o, poli am aloannaaili niuungu Spirit Manga ateva enim tautau mae, am tani kolomi tani ghaa llo niuungu erooroo tani asarasarakana ale manga ateva.
1CO 14:13 Liuna avalua o me lo ateva eaippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva etani looloo sae tani ghaa alomasaanga tani aulia ngamasalika isaa o inangari.
1CO 14:14 Marova alooloo sae tale kateva ase niaippooaa kanna ia Spiriti eteva, kapughu spiriti eteva elooloo sae, me nannaaghi karika ekilakila sa ateva aghaaulieinia.
1CO 14:15 Sa ateva aue agheleia? Aue alooloo sae tale kapughu spiriti eteva, me aue alooloo sae tee ta nannaaghi, me aue akkinari tee kapughu spiriti eteva, me aue akkinari tee ta nannaaghi.
1CO 14:16 Marova utau sae God tale kapum spiriti eteva, lo atoa aloira karika emaamasaanga, karika la roo tani ue va, “Koronna,” tale unem nilooloo sae tani kaili emasina, poli karika la kilakila sa ateva uaaulieinia.
1CO 14:17 Aue uroo tani kaili emasina sae ta God tale masi salana, me ta mene kateva taumattu karika ange ghaala niaissausi.
1CO 14:18 Akaakaili emasina ta God ta alaulau ekapaailiem tani aippooaa tale asease niaippooaa kanna Spiriti eteva.
1CO 14:19 Me tale ale manga, aghaaloanna tani auliaa ghalima tuku mata nginangari aloghu emaamasaanga tani apasunga ta katoa, me vulla tani auliaa oroieili airari mata nginangari etoa tale mene kasina ppae ase niaippooaa kanna Spiriti eteva.
1CO 14:20 Kapughu etoa, nannaaimim erau mene nongina aliki etoa. Tale uunguaa ssavoto, am tani nongina raaraina arighi aliki karika eannaa ssavoto. Me isaa o voto aghe auliaala etaimim, va nannaimim etani nongina namu ngatoa taumattu.
1CO 14:21 Laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva va, “Tale lo atoa la poppooaa tale asease nisama, me ta ativuu etoa, aue appooaa ta kapughu etoa, me karika poi aue la nongoaghi,” ghe uela Vau ngepona ateva.
1CO 14:22 Ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, aimatootoongana ia ta lo atoa karika la aiesoaa, me karika ta lo atoa la aimuli tee Vau ngepona ateva. Me tani auliaa inangarina God, aimatootoongana ia ta lo atoa la aiesoaa, me karika ta lo atoa karika la aiesoaa.
1CO 14:23 Liuna avalua o me marova taumattu ngakapaaili etoa la velu eitauaa tale ale manga me la aippooaa tale ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, me marova toa tau ngaiesoaa karika laghe ghaala niasuu o taumattu karika la aiesoaa la kupi sso, aue la nongo me aloira karika aue masaanga, aue la ue va ngam veeveela.
1CO 14:24 Me marova teva tau ngaiesoaa karika ghe ghaala niasuu o teva taumattu karika eaiesoaa ekupi sso, me enongo va am akapaaili am poppooaa inangarina God, aue etara kila va ia tau ssavoto ia, me voto am aauliaa egheelei niaisakei tale maamauluaane,
1CO 14:25 me aue etara kila voto aisuliaane elome tale urunguitanina. Liuna avalua o me aue etturru sio euu me ekkauaa God, me aue eue va, “Koronnaaili God etokatoka aitauaa teeiem!”
1CO 14:26 Sa ateva ita mene aulieinia, kapughu etoa? Nau am mae aitauaa, kateva kateva etaimim eaimonomonosiaa voto aue esausi ekapaailiem, kateva emaeaa unna kkinari eteae, me kateva eaimonomonosiaa tani apasunga, me kateva eaulia ngaotu inangari aisuliaane kanna God, me kateva eaippooaa tale mene kasina ppae ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, me ia, o mene kateva ekiri malloeana isaa o ase niaippooaa. Isaa akapaaili o voto am tani ghelei tani akorokorongana ale manga ateva.
1CO 14:27 Marova toa la anna tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooaa kanna Spiriti eteva, enim ghalua o kotolu nonga. Me kateva mua eaippooaa me auena mene kateva, vara me mene kateva ekiri malloeana tani ghelei emasalika isaa o ase niaippooaa.
1CO 14:28 Marova karika teva tani kiri malloeana isaa o ase niaippooaa, lo ateva eaippooaa tale ase niaippooaa kanna Spiriti eteva enim matua atoka me eaippooaa nonga ta ngetana me ta God.
1CO 14:29 Ghalua o kotolu propete la auliaa inangarina God, me katoa la tani nongo amasina tani nnaa va inangari emaemae ta God o karika.
1CO 14:30 Me marova inangari eteva kanna ia God ngemae sio ta teva propete etokatoka, aitiutiu eteva propete eaippooaa eruu tani sama.
1CO 14:31 Poli am akapaaili am roo tani auliaa inangarina God, kateva mua, vara me mene kateva. Tale ia o salana atikirighi, am akapaaili aue am ghaa alomasaanga me sarasarakana tale aikaaiaaimim.
1CO 14:32 Poli propete atoa la roo tani ruu tani aippooaa me la tau velu mene katoa tani propete la sama.
1CO 14:33 Poli God karika va ia aisavisavilana ia ta Goto ia tale luei. Nongina katoa ale manga,
1CO 14:34 vause atoa la rau mene toka samasama tale ale manga. Karika am mene tau vella va la toka aisamaaii, ta la matua atoka, nongina inangari nipaopao eauliaa.
1CO 14:35 Marova la anna tani kila voto, la rooroo tani kolomi taitaniira atoa tanganueira, poli karika masina ta vause ateva tani toka samasama tale ale manga.
1CO 14:36 Vaalua, inangarina ateva God ghe tiuaala etaimim? Me ang ghe tokala nonga etaimim?
1CO 14:37 Marova teva eannaa va ia propete ia, me Spiriti eteva etokatoka etana, aue ekila va sa ateva apitipiti emae etaimim, Vau palepale ghe sungieghila tani gheleia.
1CO 14:38 Marova teva etam aloanna isaa o voto, tau veluela me enim toka.
1CO 14:39 Isaa avalua o, kapughu etoa, me am tani alonaaili tani auliaa inangarina God, me am rau mene ghelei runga kateva tani aippooaa tale mene kasina ase niaippooa kanna Spiriti eteva.
1CO 14:40 Ta voto akapaaili am tani ghelei emasina me tale salana ghulughuluena.
1CO 15:1 Kapughu etoa, aghanna tani mene auliaa etaimim masi kiukiu aghe ppooaala etaimim. Ngam ghe aiesoaala me ngam ghe atokala tuutuliimim etana.
1CO 15:2 Poli ngam ghe aiesoaala isaa o masi kiukiu, ngam ghe saangala, marova am poso parasi inangari aghe ppooaala etaimim. Arova karika, aue aikaaiaaimim aue enim peisaane.
1CO 15:3 Sa ateva aghe ghaaiela, aghe tau aatu sio etaimim va mata ngemue ia, va Karisto ghe matela tale kaluita ssavoto, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa;
1CO 15:4 va laghe kaieiniela me ghe mene totula tale aiaakotonna ateva nau, nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa.
1CO 15:5 Ghe aotuotula ta Pita, vara me apostolo kasangaulu ghalua (12) laghe taraiela.
1CO 15:6 Emulina ghe aotuotula ta lo atoa oroiaaira elaulau ghalima ai (500), oroi lo atoa etaira ila tokatoka maulue ila, me katoa ngila ghe asekanuela.
1CO 15:7 Ghe aotuotula ta Jeimis, vara me ta ila akapa apostolo atoa.
1CO 15:8 Airuuruu etaira akapa ghe aotuotula etaghi, nongina va lo ateva ghe tam ghaa nauna tani lutu.
1CO 15:9 Aghi airuuruueili ieghi ta apostolo atoa, karika masina tani koloaghi va apostolo ieghi, poli aghe gheelei saasakiaa alena ale manga ateva God.
1CO 15:10 Me tale maamasinaane ateva God, ngaghe aghi evalua oia. Maamasinaane ateva etaghi karika ghe nim peisaanela, poli auungu aanasaaili ta ila akapa disaepolo atoa, me karika va aghi, ta maamasinaane ateva God etokatoka aitauaa teeieghi.
1CO 15:11 Liuna avalua o me, marova aghi o mene katoa apostolo laghe ppooaala etaimim, ami ekapaaili ami ghe poppooaa isaa o masi kiukiu, me am ghe aikaaiaala etana.
1CO 15:12 Me marova ami poppooaa va Karisto ghe totula tale nimate, vaalua me katoa etaimim la ue va taumattu matena karika aue la totu?
1CO 15:13 Marova taumattu ngatoa matena ila la tam totu, Karisto ghe tam totula.
1CO 15:14 Marova Karisto ghe tam totula, unemami nippooaa nim peisaane, tee me uneimim niaikaaiaa.
1CO 15:15 Marova koronna va matena atoa la tam totu, God karika ghe totula Karisto. Me ami apostolo atoa ngami aikamea tee God, poli ami ue va God ghe totula Karisto tale nimate.
1CO 15:16 Poli marova matena atoa la tam totu, Karisto karika ghe totula.
1CO 15:17 Me marova Karisto ghe tam totula, uneimim niaikaaiaa nim peisaane, me tee kaluimim ssavoto karika ghe kapa.
1CO 15:18 Me lo atoa la ghe aikaaiaa ta Karisto me laghe matela, ang ghe rau laalaa liulala.
1CO 15:19 Marova ita aatoka tuutuliita ta Karisto tale ie nonga oia maulue ateva, aalousiusiaaita namungaili ta mene katoa taumattu.
1CO 15:20 Me koronna va Karisto ghe totula tale nimate, mata ngemue ia tale lo atoa laghe matela.
1CO 15:21 Poli kateva taumattu ghe gheleila me nimate ateva ghe mae sio, nitotu eteae tale nimate tee ghe mae sio tale kateva taumattu.
1CO 15:22 Poli mausi Adam ita akapaaili aue ita mate, me mausi Karisto aue ita maulue.
1CO 15:23 Tale nauira taumattu ngatoa tani totu, ila akapaaili aue la totu me la maulue. Karisto ghe aitiutiula, me nau emene mae, lo atoa kapuna ila aue la mene totu.
1CO 15:24 Vara me eturungi ekapaaili tau ngai toitoi etoa me lo atoa matuutuliena ila me sarasarakana atoa, me airuuruu aue emae, me aue etau lao ararimangalina ateva ta Tamane ta God.
1CO 15:25 Poli God ghe nnaala va Karisto aue eaitoiaa voto akapa nongina kingi eteva, lomosina ta nau God etau sio ila akapaaili tau ngai ssateena atoa euu.
1CO 15:26 Me airuuruu eteva tau ngai ssateeita aue eturungia, nimate ateva.
1CO 15:27 Poli Uru ngai Manga ateva eue va, God “ghe tau lao sio sarasarakana tale Natuna ateva Taumattu ngateva tani aitaraa voto akapaaili.” Nau eue va “isaa akapaaili voto,” karika va God tee epona liu, ia o ghe taula voto akapaaili ta Karisto tani aitoiaa.
1CO 15:28 Nau isaa akapaaili o voto ange tokala tale sarasarakaniaane Natuna God, ia aue emene toka euu tale sarasarakaniaane Tamane, poli ia ghe taula isaa akapaaili voto etana tani aitoiaa. Me God aue eaitara ngakapaaili isaa akapa voto.
1CO 15:29 Marova karika teva nitotu tale nimate, taumattu ngatoa laghe ghaala niasuu poli la taatara lao emua ta nau eteva matena atoa aue la totu, sa ateva aue la gheleia? Vaalua me la ghe ghaala niasuu marova matena atoa karika aue la totu?
1CO 15:30 Me ta ngetaimami, vaalua me ami aatokaiemami tale nivakovako nau ekapaaili?
1CO 15:31 Kapughu etoa, asousou nimate nau ekapaaili! Am rooroo tani kila va isaa o inangari koronna, nongina koronna va atautau sae nannaaghi tale sa ateva Vauita ateva Iesu Karisto ghe gheleiela etaimim.
1CO 15:32 Marova aghe aiuvii teela sesa taumattu ngatoa ila nongina ueli ghaata kkena atoa eIpises me karika aghe taatara lao tale nitotu tale nimate, sa ateva aue aghaaia? Marova taumattu etam totu, “Ita roo tani namanama me ita ropi, poli nimanaa aue ita mate.”
1CO 15:33 Am rau mene aikameainam: “Am rau mene aipatolaa tee sesa taumattu ngatoa, poli aue la ghelei saasakiaa masi gheleiaaimim.”
1CO 15:34 Am mene mae tale masi ninannaa, me am ruu tani ghelei ssavoto. Aghaaulia ngavalua o poli katoa etaimim karika am kilakila God. Aghaaulia ngavalua o tani apalataiem.
1CO 15:35 Me katoa aue la kolomi va, “Vaalua aue taumattu ngatoa matena ila la totu? Me vilikiira aue vaalua?”
1CO 15:36 Am rau mene alokapakapa. Sa ateva am pasapasaia karika erooroo tani maulue, ta etani mate me auena epinosa.
1CO 15:37 Me nau upasapasaia, karika upasapasa namu ngateae ai, ta upasapasa katu ue ngai nongina katu kone me mene kasina voto.
1CO 15:38 Me God etautaula vilikina ange annala va etauela etana, me kateva kateva tana katu ue ngai epiipinosa tale katuna ateva.
1CO 15:39 Isaa akapaaili viliki karika va isaa aitauaa. Taumattu ngatoa uneira kateva ase viliki, me kko atoa uneira kateva, me ghaata kkena atoa uneira kateva, me ghila atoa uneira ateva ppae.
1CO 15:40 Viliki ngelomarase kasina, me kasina, viliki tale kosa ateva oia. Viliki ngelomarase ateva, masi aimolumoluna isaa ppae tale masi aimolumoluna viliki tale kosa ateva.
1CO 15:41 Sinaka ateva unna kateva ase aimolumolu, me ulana ateva unna kateva, me katto atoa uneira ppae tani aimolumolu, me elome tale kateva kateva katto, aimolumoluira isaa ppae tale mene kasina katto.
1CO 15:42 Aue nim nongina avalua o nongina matena atoa nau la totu. Viliki eteva laghe kaieiniela tale kosa nongina la pasapasa katu ue ngai eteva, aue emauu, me nau etotu tale nimate, karika aue emene mate.
1CO 15:43 Ia o vilikiita ateva karika masina ia, me karika sarasarakana ia, aue emasina me esarasarakana nau etotu.
1CO 15:44 Ia o vilikiita ateva laghe kaieiniela, viliki tale kosa ateva oia, me nau ita totu aue ita totu eitauaa tee viliki ngepona liu eteva. Vilikiita ateva masina ia ita tokatoka teeia ghaine tale kosa ateva oia aue ekapa, me lo ateva vilikiita aue ita totu teeia, aue emasina tani toka epona liu.
1CO 15:45 Laghe pitila tale Uru ngai Manga va, “Aitiutiu eteva taumattu ta Adam God ghe gheleiela me ghe mauluela,” me Karisto, la kolokoloa va airuuruu eteva Adam, ia spiriti ia etautau maulue.
1CO 15:46 Lo ateva ghe mae akasina sio, viliki tale kosa ateva ia, vara me mina viliki ngepona liu eteva, Karisto etana, maulue ia.
1CO 15:47 Ta aitiutiu eteva taumattu ghe mae sio tale au tale kosa ateva oia, me aiaaghalua ateva taumattu, Karisto etana, taumattu ngepona liu ia.
1CO 15:48 Taumattu tale kosa ateva oia, vilikiita ateva nongina taumattu ngateva God ghe gheleiela tale au tale kosa ateva oia, me taumattu ngepona liu etoa, vilikiira nongina taumattu ngepona liu eteva.
1CO 15:49 Nongina ghaine ita nongina taumattu tale kosa ateva, liuna avalua o me auena aue ita nongina taumattu ngepona liu eteva.
1CO 15:50 Kapughu etoa, aghaauliaa etaimim va malatauita ateva me raeita ateva karika lalu rooroo tani kupi sso epona liu. Karika ita rooroo tani toka epona liu tee vilikiita ateva erooroo tani mate, poli karika righi nimate epona liu.
1CO 15:51 Am nongo, aghaauliaa etaimim voto aisuliaane: Karika va ita akapa aue ita asekanua, ta ita akapaaili aue ita aikolikoliaa nau Karisto emae.
1CO 15:52 Aue elutu arovaeangaili nonga, nonginaaili va mata ateva eapeepere, nau airuuruu eteva taue eaangari. Poli taue ateva aue eaangari me matena atoa aue la totu, karika aue la mene mate, me aue ita aikolikoliaa.
1CO 15:53 Poli vilikiita ateva matena ia me mauuna ia, aue aikolikoliaa me ita ghaa lo ateva viliki karika aue eroo tani mate me emauu.
1CO 15:54 Nau isaa o voto elutu, me inangari laghe pitila tale Uru ngai Manga ateva aue ekoronna va, “God ghe apalala me ghe turungila nimate ateva.”
1CO 15:55 “Nimate ateva, eaa aloi sarasarakaniaam, me eaa aloi mammarikana utautau lao ta taumattu ngatoa?”
1CO 15:56 Mammarikanaane nimate ateva ssavoto ia, me sarasarakaniaa ssavoto ateva inangari nipaopao.
1CO 15:57 Liuna avalua o me ita kaili emasinaaili ta God ta ghe tau mae sio etaita niapala tale uunguaa nimate me ssavoto, ta kapuita namu ngateva ta Iesu Karisto.
1CO 15:58 Liuna avalua o, kapughu etoa, am tingina akorokorongana. Am rau mene tau velu righi voto va eakatungiem. Am tau lao maamauluaaimim tale uunguaane Vau ngepona ateva, poli am kilakila va isaa o niuungu am gheelei ta Vau ngepona ateva karika nim peisaane.
1CO 16:1 Me tale viliki veu am ghaaghaa aitauaa uneira kapuna taumattu ngatoa God eJerusalem, am aimuli tee sa ateva aghe aulieinie lao sio tale ale manga atoa tale provinsi eteva eGalaisia va la gheleia.
1CO 16:2 Tale aitiutiu eteva nau, tale uiki ekapaaili, kateva kateva etaimim ealokoi ppae righi viliki veu tale sa ateva eghaaghaaia, me ealokoi eitauaa. Me nau amae, karika aue am mene toka paepae viliki veu.
1CO 16:3 Me nau arekata, am suitoongaa righi taumattu la sau kaluimim viliki veu me la saea eJerusalem. Me aue asungi taula lao tee me uru ngai etikirighi tani apasunga va am, am ghe sungilala.
1CO 16:4 Marova emaamasina va aghi tee alao eJerusalem, aue la kasu eitauaa teeieghi.
1CO 16:5 Aue alao mua tale provinsi eteva eMesedonia, me auena amae taraiem, poli aghanna tani lao mua eMesedonia.
1CO 16:6 Nau akasu eMesedonia me amae taraiem, koti aue atoka teeiem mua lomosi ta eghaa nau kuukuu eteva ekapa, ta aue eaa aghanna tani lao aue am roo tani sausieghi tale viliki veu me ghinna.
1CO 16:7 Arova amae taraiem me auena alao eMesedonia, aue nau tani toka teeiem etukunaaili, me karika aghanna tani toka teeiem tale tukuna nau. Aghanna tani mae toka teeiem tale oroi nau, marova Vau ngepona ateva ealoanna.
1CO 16:8 Me aue atoka oia eIpises lomosina ta nau Pentikos eruu,
1CO 16:9 poli salana tani uunguaa masi niuungu ang ghe otila etaghi, arongona ta oroieili taumattu ngatoa la tootoonga tani ghelei rungainieghi.
1CO 16:10 Me marova Timoti emae, am aitarainia me erau mene matauta righi voto nau etokatoka teeiem, poli egheelei uunguaane Vau ngepona ateva, nongina aghi.
1CO 16:11 Liuna avalua o me karika toa la mene ratia. Am sausia va ekasu tale luei me emene mae taraieghi. Atoitoia va emae tee mene katoa tau ngaiesoaa.
1CO 16:12 Me kapuita ta Apolos, aghe aippooaa teeia tani asarasarakanaia va emae taraiem me mene katoa kapuita la mae aitauaa teeia. Me ghe tam aloannala tani mae tale isaa oia nau. Aue emae tale nau eannaa va masi nau tani mae.
1CO 16:13 Am paniem me am tingina akorokorongana tale niaiesoaa. Am rau mene matautu me am korokorongana.
1CO 16:14 Am ghelei voto akapaaili tale niaielousi.
1CO 16:15 Am kilakila va Stepanas me kapuna atoa tanganuena, ila akasina laghe aitiutiula tani aiesoaa tale provinsi eteva eAkaia me laghe taula maamauluaaira tani sausi kapuna taumattu ngatoa God. Aghaaulia ngakorokorongana etaimim, kapughu etoa,
1CO 16:16 tani nongo usilaa isaa o ase taumattu nongina ila me am ghelei evalua o ta mene katoa la uungu aanasa teeila.
1CO 16:17 Aghe masimasila nau Stepanas me Potunatus me Akaiakus laghe kasula ona eKorint me laghe rekatala oia eIpises, poli karika iem me ila laghe ghaala liuimim tani sausieghi.
1CO 16:18 Poli laghe akorokoronganala maamauluaaghi nongina laghe gheleila etaimim. Ia o ase taumattu ngateva am rooroo tani oneoneainia.
1CO 16:19 Ale manga atoa elome tale provinsi eteva eEisia, laghe suula masimasiaaira etaimim. Akuila me vausenna ta Prisila tee me taumattu ngatoa tale ale manga atoa la veluvelu eitauaa tanganueirarua, laghe suula masimasiaaira tale ararina ateae Vau ngepona ateva.
1CO 16:20 Ila akapaaili kapuita atoa oia, laghe suula masimasiaaira etaimim. Am sou kateva kateva etaimim tale niaielousi.
1CO 16:21 Airuuruu tale uru ngai etikirighi oia, aghi Pol, tale nimaghi tuunga atelange aghe pitila isaa oia masimasiaaghi.
1CO 16:22 Marova teva etam ailousiaa Vau ngepona ateva, nikasikiena aue etoka etana. Mae sio o, Vau ngepona ateva!
1CO 16:23 Alooloo sae va maamasinaane Vau ngepona ateva ta Iesu aue etoka aitauaa teeiem.
1CO 16:24 Asuusuu aatu aielousiaaghi ta lo atoa etaimim am elome ta Iesu Karisto. Koronna.
2CO 1:1 Aghi, Pol, kapuna apostolo ieghi Iesu Karisto, me tale aloannaane God, me kapuita ta Timoti, Angalu pitipiti mae ona tale alena ale manga ateva God eKorint me tale ila akapa taumattu ngatoa la aikaaiaa ta God la tokatoka akapa see tale provinsi eteva eAkaia.
2CO 1:2 Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
2CO 1:3 Ita tau sae God, kapuna Goto ia me Tamane ia Vauita ateva ta Iesu Karisto. God ia Tamaita ia, pasueili ia tale nialousiusi me etautau mae sarasarakana tale sesa nau etoa.
2CO 1:4 Ia etautau mae sarasarakana etaimami tale nau ekapa atoa nau ami tokatoka tale maate, liuna avalua o me ami rooroo tani mene sausi katoa la tokatoka tale sesa nau tee. Ami aisausieinila tale isaa o sarasarakana God ghe tau mae sio etaimami.
2CO 1:5 Poli mausi nimmarikana Karisto ghe ghaala, ami tee ami ghaaghaa, me tale ia o salana atikirighi, Karisto etautau atu sarasarakana etaimami.
2CO 1:6 Poli nau etoa ami aateateaa maate tale maamauluaaimami, isaa o voto aue etau aatu sarasarakana etaimim lomosina ta eghaa nau easaangiem. Me nau ami ghaa sarasarakana, isaa o sarasarakana aue esausi teeiem me aue etau aatu nitingina akorokorongana tale voto maate nongina ami, ami ghe ateateaala.
2CO 1:7 Ami kilakila va am ghaaghaa nimmarikana nongina ami me aue am ghaa tee niaisausi nongina ami, liuna avalua o me nannaaimami etaimim sarasarakanaaili.
2CO 1:8 Me tani kila amasina isaa o voto, tueghi me nengaghi etoa, ami aaloanna va am kila maate me mmarikana ami ghe ghaala tale provinsi eteva eEisia. Namungaili me maateaili voto laghe saoaala tale maamauluaaimami me karika ami ghe roola tani sau, me ami ghe annangaili teela va aue ami ghe mate.
2CO 1:9 Me tee, ami ghe ateateaala va laghe uela va aue ami mate. Poli va llo ghe lutula, ami ghe tara kilala va ami rou mene atoka tuutuliimami etaimami, ta ami atoka sae nonga ta God, ia etottotu taumattu matena.
2CO 1:10 Ta elome tale salana nimate, ia nonga ghe asaangiemamila me aue emene asaangiemami nau ekapa atoa. Isaa avalua o me ami aatoka tuutuliimami etana va ia aue emene asaangiemami,
2CO 1:11 nongina am saasausiemami tale kaluimim nilooloo sae. Oroi ila lo atoa aue la kaili emasina poli niarangise aue ami ghaa tale ailiuliu tale kaluira nilooloo sae.
2CO 1:12 Tale nannaaimami ami kilakila va voto akapa ami ghe gheelei tale kosa ateva oia, ami ghe gheelei voto koronnaaili me masalikeaili ghe maemae ta God. Isaa o voto ami ghe gheleila etaimim tee, me ami saasaeaa nannaaimami. Ami ghe gheelei isaa o voto tale maamasinaane God me karika va tale aalomasaanganiaane kosa ateva.
2CO 1:13 Poli karika ami pitipiti voto aisulianna am tam rooroo tani riti me kila malloeana. Me aghaaiesoaa va aue am kila amasina
2CO 1:14 saa llo voto karika am ghe kila amasinala, me tale nau eteva Vau ngepona ateva Iesu aue emae etana, aue am saeaa nannaaimim nongina ami, mausiimim me ami saasaeaa nannaaimami.
2CO 1:15 Poli aghe kilakilaaili isaa o voto, liuna avalua o me aghe nnaala tani mae taraiem mua me aue am roo tani ghaa niarangise ghaluaata.
2CO 1:16 Aghe nnaala tani mae taraiem me auena alao tale provinsi eteva eMesedonia me nau akiriaa, aue am sausieghi me alao tale provinsi eteva eJiudia, me karika aghe mae sio.
2CO 1:17 Liuna avalua o me, nau aghe nannaa llo oia me karika aghe gheleila, am annaa va karika aghe nanna ngamasinala? Karika! Nau agheelei nannaaghi, karika agheelei nongina taumattu tale kosa ateva, va eue ta paane va, “Ue, ue,” me nannaane va, “Karika, karika,” ta agheelei tale aloannaane God.
2CO 1:18 Me nongina God egheelei voto eue va aue eghelei, inangari ami poppooaa etaimim, karika ami ue va “Koti”.
2CO 1:19 Ta Iesu Karisto Natuna ia God, aghi, Saelas me Timoti angotolu ghe ppooainiela me karika va ami aakotikotia, me ta ngetana isaa akapaaili voto eaauliaa eue va “Ue” nonga.
2CO 1:20 Ta ngetana isaa akapa inangari nialokoi egheelei “Ue” nonga, me ta ngetana ita ue va, “Aloannaam aue elutu,” tani tau sae God mausi voto ita gheelei.
2CO 1:21 Am tani nnaa va God nonga ghe gheleitala tani tingina akorokorongana ta Karisto. Me ia God ghe suitoongainitala
2CO 1:22 me ghe aimatoongainitala va kapuna ita God, me ghe atokala kapuna Spiriti eteva tale urunguitaniita tani apasunga va auena emene ghelei roorooaa voto ange tiuaala.
2CO 1:23 God erooroo tani ue va inangarighi aghaauliaa koronna: karika aghe oghi lao sio eKorint ta poli karika aghe aloannala va aghauliaa inangari sarasarakanaaili va ghe maate tale maamauluaaimim.
2CO 1:24 Karika ami aaloanna va ami, ami sulungiem tale uneimim niaikaaiaa. Ta sarasarakana iem tale niaiesoaa me nim tau ngai uungu iemami tani uungu eitauaa teeiem tale masimasiaaimim.
2CO 2:1 Poli aghe nnaala va arau mene oghi mae ta ita rau alousiusi.
2CO 2:2 Ta marova aghi agheleiem va am alousiusi, see aue egheleieghi amasimasi? Ta am nonga o taumattu ngatoa aghe ghelei alousiusiemla, am gheelei emasimasieghi.
2CO 2:3 Liuna avalua o me aghe pitila uru ngai etikirighi etaimim. Karika aghanna va amae etaimim va am gheleieghi va aghalousiusi, ta am nonga am gheelei emasimasieghi. Aghe atokala tuutulighi etaimim akapaaili va nau eteva amasimasi, am tee am masimasi.
2CO 2:4 Arongona ta aghe pitipitila etaimim tee kinatama nialousiusi me ninannaa maate, me oroi rarum mata, karika aghe pitipitila tani gheleiem va am alousiusi, ta aghe anna va am kila vaalua aghailousia ngakapaailiem.
2CO 2:5 Arova teva ghe gheleieghila va aghe alousiusila, karika va ghe ghelei nongala etaghi ta ghe ghelei ekapala etaimim. (Karika aghanna va aghauliaa oroi inangari sarasarakanaaili etana.)
2CO 2:6 Ang ghe roola maate oroi iem lo atoa am ghe taula ta ia o taumattu ngateva.
2CO 2:7 Isaa oia nau, am kkaluaa voto ghe gheleila me am ppooa ngaisausia tale masi nitoka tani tingina akorokorongana poli erau alousiusieili me erau oghi vulu masi niaikaaiaa.
2CO 2:8 Liuna avalua o me aghaakorokoronganaiem va am mene apasunga etana va am aailousiangailiia.
2CO 2:9 Koronna, aghe pitila uru ngai etikirighi poli aghe anna tani kila va am aimuli tee inangarighi ekapa, o karika.
2CO 2:10 Me nau am kkaluaa voto kateva egheelei, aghi tee akkaluaa voto egheelei etaimim. Me nau aghe kkaluaala, marova righi voto tani kkaluaa, agheelei lao ta matane Karisto mausiimim.
2CO 2:11 Agheelei llo poli aghanna va am akekkeliem ta Satana, poli ita kilakila voto eanna tani ghelei etaimami.
2CO 2:12 Nau aghe rekatala tale masaliki taatara ateae eTroas tani ppooaa masi kiukiuna Karisto, arongona ta aghe tarala va Vau ngepona ateva ghe otila salana tani uungu tee kapuna atoa okae,
2CO 2:13 me aghe alousiusieiliila poli karika aghe tarala kapughu ta Taetas. Liuna avalua o me aghe akorovailala me aghe lao sio eMesedonia.
2CO 2:14 Me akaakaili emasina ta God, poli nau ekapa atoa God emuemueiniemami nongina va kapuna karavusu iemami tani apasunga va Karisto ghe apalala tau ngai ssateena atoa. God euungu etaimami tani ghelei masi kiukiuna Iesu Karisto elao akapa see nongina voto ateva masi ngusungusuaane.
2CO 2:15 Poli ami nongina voto ateva masi ngusungusuaane Karisto egheelei esae ta God me elaolao akapa see ta lo atoa etaita ita ghe saangala me lo atoa ngila raaraua.
2CO 2:16 Ta lo atoa la raaraua, lo ateva o nei, nongina nei nimate ateva aue eamatela. Me ta lo atoa laghe saangala, lo ateva o nei nongina maulue ateva aue etau lao maulue ateva. Me karika teva taumattu erooroo tani ghelei isaa o niuungu.
2CO 2:17 Poli ami karika nongina mene katoa la poppooaa inangarina ateva God tani ghaa viliki veu. Ta Karisto ami poppooa ngakoronna inangarina ateva God nongina va lo atoa taumattu God ghe sungilala, me tale ninannaa raarangisana, me ami kilakila va God etaataraimami.
2CO 3:1 Am annaa va ami mene tiitiuaa tani asaesae arariimami? Karika. Katoa la annaa va la ghaa mae uru ngai etaimim tani apasunga va Karisto ghe sungilala, o la annaa va am piti uru ngai ta mene katoa. Me ami karika.
2CO 3:2 Am uneimami uru ngai iem laghe pitiemla tale urunguitaniimami va taumattu ngakapa atoa la riti me la tara kila.
2CO 3:3 Me am nongina uru ngai etikirighi Karisto ghe pitiela me ghe pitiela tale niuungu ami gheelei. Karika ghe pitila tale ingki ta tale Spiriti eteva kanna ia God ateva tokatoka liu ia, me karika ghe pitiela tale atu nongina inangari nipaopao ta tale urunguitani taumattu.
2CO 3:4 Ami auliaa llo poli, ta matane God, ami kilakila va tale niuungu ami ghe gheleila etaimim, Karisto ghe gheleila.
2CO 3:5 Karika ami rooroo tani ue va muenna iemami tani ghelei isaa oia niuungu, ta nimuenna ekasukasu ta God.
2CO 3:6 Poli God nonga ghe gheleiemamila ami ghe muennala tani tau ngai uungu tale ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa, karika pitipiti ia tale inangari nipaopao ta tale Spiriti, poli inangari nipaopao eaamate taumattu, me Spiriti eteva etautau mae maulue.
2CO 3:7 Nau eteva God ghe tau lao sio inangari nipaopao laghe pitila tale atu, ghe asaesaela ararina ateae me mallangina etana. Arongona ta mallanga ateva ta matane Moses karika ghe toka liula, me taumattu nge Israeli etoa karika laghe rooroo tani pasiaa mataira ta matane Moses. Inangari nipaopao etautau mae nimate ghe mae aitauaa tee sio namungaili sarasarakana me mallanga.
2CO 3:8 Me koronnaaili va maamallanganiaane niuungu kanna Spiriti eteva erooroo tani lau isaa o voto.
2CO 3:9 Poli arova ia o salana atikirighi tale uunguaa niaisakei namuu ia, niuungu tani asaangi elaulau ekapa isaa o voto.
2CO 3:10 Ita rooroo tani ue va maamallangiaa isaa oia niuungu ghaine, elaulau maamallangiaa isaa o niuungu ang ghe lao sio.
2CO 3:11 Inangari nipaopao ghe mae sio emua arau tee mallanga ateva karika ghe toka liula. Me ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa ghe mae tee sio mallanga namungaili, poli karika aue ekapa.
2CO 3:12 Liuna avalua o me poli ami aatoka tuutuliimami tale isaa o inangari me karika ami maamatautu tani ppooaa.
2CO 3:13 Karika va ami nongina Moses ghe akou rungaala matane poli taumattu nge Israeli etoa laghe rau tara ia o mallanga ateva karika ghe toka liula.
2CO 3:14 Nannaaira karika masalike. Emaemae tee tale isaa oia nau, nau eteva la ritiriti pokane ateva inangari niaippooa ngaitauaa, arova tuku kalio ateva eaakou runga mataira me karika la alomasaanga. Ia o tuku kalio ateva, ta Karisto nonga ekapakapa.
2CO 3:15 Nongina isaa tee oia, nau la ritiriti kanna inangari nipaopao Moses, o me tuku kalio ateva eaakou runga urunguitaniira.
2CO 3:16 Me marova lo ateva elao ta Vau ngepona ateva, Vau ngepona ateva aue eghaa velu tuku kalio ateva eaakou runga matane.
2CO 3:17 Isaa avalua toko va, Vau ngepona ateva Spiriti ia, me eaa Spiriti eteva kanna ia Vau ngepona ateva etokatoka, karika righi voto erooroo tani ghelei rungainia.
2CO 3:18 Ita akapa, karika righi kalio eaakou runga mataita, ita aapasunga maamallanganiaane Vau ngepona ateva nongina ghalasi eteva me ita aaikolikoliaa tale taataraane egheeleita ita laa saesae tale llo mallanga namuu ekasukasu ta Vau ngepona ateva, ia Spiriti ia.
2CO 4:1 Tale alousiusiaane ateva, God ghe tau mae sio lo ateva oia niuungu etaimami. Liuna avalua o me karika aue ami sio asoasoaa tee ia oia lo ateva niuungu.
2CO 4:2 Karika poi ami gheelei eisulia voto etautau mae nipalata me karika ami gheelei voto kamena. Me karika poi ami aikolikoliaa inangarina ateva God. Ami auliaa llo voto koronna ta matane God, me taumattu ngakapa atoa la rooroo tani aimasokoiaa me la atoka tuutuliira etaimami.
2CO 4:3 Me marova masi kiukiu ami poppooaa eaaisulia, eaaisulia ta lo atoa ngila raaraua,
2CO 4:4 karika la ghaaiesoaa, ta vau tapaa kosa ateva egheelei runga nannaaira, me karika la rooroo tani tara mallangina masi kiukiu eaauliaa naanamungaane Karisto, ia tootoona ia God.
2CO 4:5 Poli karika ami poppooaa gheeleiaaimami ta ami poppooaa Iesu Karisto va ia Vau palepale ia, me ami nim kapuimim tau ngai uungu iemami mausi Iesu.
2CO 4:6 Ta God ghe uela va, “Mallanga ateva ellaa tale saurrom ateva,” me ia ghe gheleila mallanga ateva ghe llaala tale urunguitaniimami tani tau mae mallangina alomasaanga tale naanamungaane God ta matane Karisto.
2CO 4:7 Ami nongina sospena atoa laghe gheleilala tale kosa la kaakaai isaa o masi ghinna, tani apasunga va ia o sarasarakana ateva elaulau isaa akapaaili voto, kanna ia God me karika va kaluimami ia.
2CO 4:8 Arongona ta ami ghaaghaa voto maate tale pai ekapa aluevilau, karika etuuturungi maamauluaaimami. Arongona ta kasina nau nannaaimami ekaakatuu, karika ami sio asoasoaa.
2CO 4:9 Arongona ta la gheelei voto sesa etaimami, karika ami nannaa va God ekasukasu vuliemami. Me arongona ta la tautauemami sio euu, karika la tuuturungiemami.
2CO 4:10 Nau etoa ami sousou nimate nongina va ami sausau matemateaane Iesu. Isaa avalua o me vilikiimami aue eapasunga maamauluaane Iesu.
2CO 4:11 Poli ami maulue iemami, nau etoa taumattu ngatoa la aloanna tani uvi emateamami poli ami aaimuli usi tee Iesu, liuna avalua o me vilikiimami, arongona ta karika tokatoka liunna, aue eapasunga maamauluaane Iesu.
2CO 4:12 Isaa o voto eaaimatoonga va nimate ateva euungu elome etaimami, me eaalutu maulue ateva elome etaimim.
2CO 4:13 Laghe pitila tale Uru ngai Manga va, “Aghe aiesoaala, liuna avalua o me aghe ppooaala.” Tale ie nonga o spiriti niaikaaia ngateva, ami aaiesoaa, liuna avalua o me ami poppooa ngaotu,
2CO 4:14 poli ami kilakila va lo ateva ghe totula Vau ngepona ateva Iesu tale nimate, aue etotu teeiemami tale nimate tee Iesu, me aue ami me am aue ita laa toka tee God.
2CO 4:15 Isaa akapaaili o voto ami gheelei aisausiimim poli ami aloanna va maamasinaane God ekasukasu ekapa see tale taumattu aue eghelei me oroieili lo atoa aue la kaili emasina sae tani tau sae God.
2CO 4:16 Mausina avalua o me karika ami sio asoasoaa, arongona ta vilikiimami ange sessa, me kapumami spiriti eteva ta God elutulutu eouna ta kateva kateva nau.
2CO 4:17 Poli maate ami ghaaghaa nau ghaine, nim saeokana me karika aue etoka liu, ta la nim gheelei tau mae voto oroieili me masinaaili aue etoka nau ekapa atoa, me nioneoneaane etokatoka epona liu elaulau voto maate tale kosa ateva.
2CO 4:18 Liuna avalua o me karika ami paapasiaa mataimami tale voto ami taatara, ta ami paapasiaa mataimami tale voto karika ami taatara. Poli voto ita taatara, enim tokatoka tau, me voto karika ita taatara, etokatoka liu.
2CO 5:1 Isaa oia ita kilakila va arova ale kandisi eteva eaaimatoonga vilikiita tale kosa ateva oia ita tokatoka etana etarurruti, mene kateva aleita God ghe gheleiela, lo ateva ale tokatoka liu ia epona liu, taumattu ngatoa karika laghe gheleiela.
2CO 5:2 Isaa oia ita alousiusi me ita nannaa poi vaalua arova ita ghele asae ale ngepona liu eteva.
2CO 5:3 Poli nau eteva ita aitiitii, karika aue la tara vilikiita.
2CO 5:4 Nau ita tokatoka tale lo ateva ale kandisi tale kosa ateva oia, ita ghaaghaa maate me ita alousiusi poli karika ita anna va ita velu ale kandisi eteva, ta ita anna va ita aitiitii tale ale ngepona liu, me aue vilikiita pei nimate aue eaikolikoliaa me aue emaulue.
2CO 5:5 God ghe aimanomanosieinitala mausi isaa oia voto me ghe atokala unna Spiriti eteva tale urunguitaniita tani apasunga va aue ita ghaa lo ateva ale tokatoka liu ia.
2CO 5:6 Liuna avalua o me ita aatoka asarasarakana nannaaita, arongona ta ita kilakila va nau ita tokatoka tale lo ateva oia vilikiita, karika ita tokatoka tee Vau ngepona ateva.
2CO 5:7 Malloeana avalua o me ita tokatoka tale voto ita aikaaiaa etana, me karika va tale voto ita taatara.
2CO 5:8 Ita aatoka asarasarakana nannaaita me ita masimasi tani ghaa velu ia oia vilikiita ateva, me tani laa toka aitauaa tee Vau ngepona ateva.
2CO 5:9 Liuna avalua o me kinatama nannaaita ateva tani amasimasia nau etoa, nau ita tokatoka tale kosa ateva oia o auena tee Vau ngepona ateva.
2CO 5:10 Poli ita akapaaili aue ita tingina emua ta Karisto nongina liu niaisakei eteva me eghelei niaisakei etaita. Ita akapa aue ita ghaa aipolipoli erooaa niuungu ita gheelei nau oio, masina o sesa, ita uunguaa tale kosa ateva oia.
2CO 5:11 Liuna avalua o me poli ami kilakila vaalua malloeana tani oneoneaa Vau ngepona ateva, me ami tootoonga tani pasali taumattu ngatoa tani aiesoaa God ghe sungiemamila. God ekilakilaailiemami me tale urunguita etaimim, aghaiesoaa va am tee am kilakilaiemami.
2CO 5:12 Karika va ami nim aasaesae arariimami etaimim, karika! Ta ami tautau aatu inangari niaisausi, me aue am rooroo tani liu inangariira taumattu ngatoa la tautau sae nannaaira tale voto la taatara etaira, me karika va tale urunguitaniira.
2CO 5:13 Arova ami gheelei voto tale taataraimim alokapakapanna, ta taataraane Vau ngepona ateva masina; arova nannaaimami masina tale taataraimim, ami gheelei evalua o mausiimim.
2CO 5:14 Poli aielousiaane ateva Karisto ia emuemueinamami, poli ami kilakila va kateva nonga ghe matela mausi tani sausi ekapaailiita, liuna avalua o me ita akapa ita ghe matela.
2CO 5:15 Me ghe matela mausi tani sausi ekapaailiita, liuna avalua o me lo atoa maulue ita ghaine, karika ita tokatoka tani amasimasita, ta ita toka tale lo ateva ghe matela etaita me ghe mene totula tale maulue mausiita.
2CO 5:16 Isaa oia me nau too, ita tani anna ngamasina me karika ita mene ghelei niaisakei tale taumattu nongina taumattu tale kosa ateva oia. Arongona ta emua arau ita ghe anna ngavalua o ta Karisto, me isaa oia karika.
2CO 5:17 Isaa avalua o me arova lo ateva etokatoka ta Karisto, ia emene oouna. Me voto pokane ang ghe kapala, me ouna ang ghe mene lutula etana!
2CO 5:18 Isaa akapa voto oia kanna God. Ia ghe atokala luei ta ngetaita me God tale uunguaane Karisto me ghe tau mae sio niuungu etaimami tani mene atoka luei ta taumattu ngatoa me God.
2CO 5:19 Inangariimami va God ghe atokala luei ta taumattu ngatoa tale kosa ateva oia me ta God tale uunguaane Karisto. God karika emene annaa kaluira ssavoto atoa. Me ghe tau mae sio etaimami isaa oia niuungu tani ppooaa inangari luei.
2CO 5:20 Isaa avalua o me Karisto ghe sungiemamila tani aippooaa poli mausina, poli nau ami aippooaa etaimim, nonginaaili va God ekolokoloam. Ami mene aippooa ngasarakanaaili etaimim tale ararina ateae Karisto: Am tani toka tale luei tee God.
2CO 5:21 Karisto karika righi kanna ssavoto me God ghe gheleiela va ie tee etoka elome tale uunguaa ssavoto ateva. Ghe ghelei evaluela o poli ghe aloanna va tale uunguaane Karisto, aue ita ghulughuluena ta God.
2CO 6:1 Poli ami uungu tee God, liuna avalua o me ami aloannaailiiem tee va maamasinaane ateva am ghe ghaaiela, erau nim peisaane.
2CO 6:2 Nongola saa llo God eauliaa, “Naughu tani apasunga maamasinaaghi etam aghe nongoola, me nau ghe ghaala naughu tani asaangio aghe sausiola.” Am nongo! Ia oia tuku nau erighi, nauimim tani ghaa maamasinaane ateva God. Ghaine nau eteva tani ghaa niasaangi.
2CO 6:3 Karika ami aaloanna va teva etara sesa niuungu tale uunguaaimami. Liuna avalua o, me ami tee ami tootoonga va karika ami mene ghelei runga sala taumattu.
2CO 6:4 Tale voto akapa ami tootoonga tani apasunga va ami kapuna tau ngai uungu iemami God. Nau ekapa atoa ami ghe tiitingina akorokorongana nau ami ghe sousou maamatana, mmarikana me sesa nau;
2CO 6:5 me nau laghe paruparuemami, me laghe aatokaiemami sso tale ale mata voovoo me laghe aiaoreaa me aikkalui; me nau niuungu maate ami ghe ghaaghaa, me karika ami ghe rooroo tani asekanue eleivoo me karika ami ghe namanama.
2CO 6:6 Ami apasunga va ami kapuna tau ngai uungu iemami God tale gheeleiaa niraarangisana, me tale alomasaanga, me tani tam sessai parasi, me tani ghelei masi voto, tee Spirit Manga ateva me koronna ateva niaielousi,
2CO 6:7 tale poppooaamami koronna, me tale sarasarakaniaane God. Ghulughuluena iemami nongina ghinna niaiuvii tani aiuvii me tani ghelei rungainamami.
2CO 6:8 Katoa taumattu la oneoneainamami me katoa karika la oneoneainamami, me katoa la auliaa teeiemami voto sesa, me katoa la auliaa masi voto. Arongona ta ami aulia ngakoronna, katoa la ue va tau nikamekame iemami.
2CO 6:9 Katoa, karika la kilakilaiemami, me God ekilakilaailiemami. Ami nongina taumattu ngateva ange aloanna tani mate me karika, ta ami maamaulue. Laghe uviuviemami me karika ami ghe matela.
2CO 6:10 Arongo ta ami ghaaghaa nialousiusi me ami masimasi nau etoa. Karika tue peipeina iemami me ami saasausi oroi taumattu tani ghaa oroi voto tale niaikaaiaa. Taumattu ngatoa la ghannaa va karika peimami, me karika, ta rooroona iemami tale niarangise kanna God.
2CO 6:11 Masi kapumami etoa tale masaliki taatara ateae eKorint, ami ghe ppooaala voto koronna etaimim tani apasunga va aielousiaaimami etaimim namungaili.
2CO 6:12 Karika ami ghe kavatila urunguitaniimami etaimim, ta am, am ghe kavatila urunguitaniimim etaimami.
2CO 6:13 Apoppooaa etaimim nongina va natughu iem: Am ghelei nongina ami gheelei etaimim me am tee am oti urunguitaniimim etaimami.
2CO 6:14 Am rau mene toka tee lo atoa karika la aaimuli tee Karisto, poli vaalua, ghulughuluena me sesa lalu rooroo tani lao aitauaa? Me am annaa va mallanga me saurrom lalu kasukasu eitauaa?
2CO 6:15 Vaalua, am annaa va Karisto me raroai eteva lalu rooroo tani mae aitauaa tale ninannaa? Me lo ateva karika eaikaaiaa me lo ateva eaikaaiaa, lalu roo tani mae aitauaa nonga tale kateva nonga ninannaa?
2CO 6:16 Vaalua, alena ale manga ateva God me tootoo goto atoa la rooroo tani mae aitauaa tale righi ninannaa? Karika poi! Aghaauliaa llo, poli ita alena ale manga ita God ateva tokatoka liu ia, nongina God ghe uela va, “Aue atoka aitauaa teeila, me akasu teeila, me aghi aue kapuira Goto ieghi, me ila aue la kapughu taumattu ila.”
2CO 6:17 Liuna avalua o me, “Vau ngepona ateva eue va: Am kasu vulila, me am toka apolapola, Am rau mene poso voto karika raarangisana me aue aghaaiem.”
2CO 6:18 “Vau ngepona ateva sarasarakanaaili ia eue va: Aue aghi tamaimim etaghi me am aue enatughu iem.”
2CO 7:1 Masi kapughu etoa, isaa akapa masi inangari nialokoi ghe mae sio ta God. Liuna avalua o me ita ghelei eraarangisanaita me ita ghaa velu voto elome tale vilikiita me maamauluaaita kulukulutana, me tokatokaaita etani manga akapa tani oneoneaa God.
2CO 7:2 Am annaailiemami tale urunguitaniimim, poli karika ami ghe ghelei saasakiaala ta teva, me karika ami ghe ghelei saasakiaala aikaaiaaimim, me karika ami ghe kamela teva tani ghaa peina.
2CO 7:3 Karika aghauliaa llo tani aulia ngaotu va am ghe gheleila righi voto sesa etaghi. Nongina ngaghe aulia ngakasinala va, am tokatoka elome tale urunguitaniimami, liuna avalua o me arova am mate, ami tee aue ami mate, me arova am sakesake, aue ami tee ami sakesake.
2CO 7:4 Karika aghe aisuliaala righi voto etaimim, me atautau sae nannaaghi mausiim. Aisausiaaimim etaghi egheleieghi amasimasi me eaasarasarakanaieghi me amasimasi nau ami tokatoka tale sesa nau.
2CO 7:5 Nau ami ghe lao sio eMesedonia, karika ami ghe ainoana amasinala poli ami ghe toka saoaala tale oroieili voto sesa, katoa laghe aissakeana teeiemami, me matautu eteva elome tale rangoimami namungaili ia.
2CO 7:6 Me poli God nonga etautau lao sarasarakana ta lo atoa la tokatoka tale nau sesa, ghe tau mae sio sarasarakana etaimami, tee tale reerekataane Taetas.
2CO 7:7 Karika va ami ghe masimasiaala nonga reerekataane, ta kiukiu tee nongina vaalua am ghe asarasarakanaiela. Ghe auliaa teela etaimami va am annaaili tani taraieghi, me vaalua aalousiusiaaimim etaghi, me nannaaimim ta ngetaghi namungaili. Liuna avalua o me masimasiaaghi ghe namungailiila.
2CO 7:8 Arova uneghi uru ngai etikirighi aghe pitiela ghe gheleiemla va am ghe aalousiusila, karika aghalousiusi tee llo, arongona ta aghe alousiusi nau aghe pitiela. Uneghi uru ngai etikirighi ghe gheleiemla, am ghe alousiusila tale nau karika aluse.
2CO 7:9 Me isaa oia amasimasi, karika va poli aghe ghelei alousiusiemla, ta poli alousiusiaaimim ghe gheleiemla, am ghe nna ngaioghioghiaala. Ia o ase nialousiusi eteva kanna ia God, liuna avalua o me karika ami ghe gheleila righi voto sesa etaimim.
2CO 7:10 Ta llo nialousiusi kanna God, etautau mae ninna ngaioghioghiaa me eaasaokita lao tale nisaanga. Liuna avalua o me karika am rooroo tani alousiusi, ta lo ateva nialousiusi lo atoa la tam aiesoaa la ghaateateainia, karika etautau mae ninna ngaioghioghiaa, ta etautau mae nimate.
2CO 7:11 Poli am tara vaalua nialousiusi God ghe tau aatu etaimim me ghe gheleila etaimim: am ghe annangailiemamila, me am ghe aloannala tani apasunga va am karika va sesa am, me am ghe ateateaala va aghe nim aliu teeiemla. Me am ghe matautula me am ghe annangailiila, me am aimonomonosiaa tani taula sesa aipolipoli ta lo atoa la gheelei sesa. Tale isaa akapa o voto, am ghe apasungaala va am karika righi gheeleiaaimim sesa.
2CO 7:12 Isaa avalua o, me karika aghe pitila uru ngai etikirighi mausi lo ateva ghe gheleila voto sesa, me mausi lo ateva ghe ghaala maate ta lo ateva ghe ghelei teeiela, ta aghe pitila uru ngai etikirighi etaimim tani apasunga ta matane God vaalua maamasinaaimim etaimami.
2CO 7:13 Tale isaa o voto me easarasarakana maamauluaaimami. Epona tale isaa o niasarasarakana, tale maamauluaaimami ami ghe masimasieiliila tani tara vaalua Taetas ghe masimasila. Poli am ghe gheleila me ghe akorokoronganala maamauluaane.
2CO 7:14 Aghe arueinamla ta Taetas me karika poi am ghe gheleila nannaaghi va ghe siola euu. Nongina voto akapa ami ghe auliaala etaimim koronna, tale isaa o salana niaruaa, ami ghe gheleila ta Taetas ghe koronnala.
2CO 7:15 Liuna avalua o me ailousiaane etaimim sarasarakanaaili nau eaannaa va am ghe aimonomonosiaala tani nongo usilaa, me am ghe ghaaiela tale nioneoneaa.
2CO 7:16 Amasimasi ta arooroo tani atoka akapa tuutulighi etaimim.
2CO 8:1 Kapughu etoa, ami anna va am kila maamasinaane ateva God, ghe taue lao sio tale ale manga atoa tale provinsi eteva eMesedonia.
2CO 8:2 Nau laghe tokatoka tale nau sesaaili, laghe masimasieili, me karikaaili righi peiira, me laghe aloannaaili tani aiparruu.
2CO 8:3 Poli aghi aghe tarala me aghaauliaa va laghe taula voto laghe roola tani taula me laghe saoa ngaoroi teela mene kasina voto tani taula. Karika teva ghe sungilala va la ghelei.
2CO 8:4 Laghe aakorokorongana tani kolomiemami va ami tau vella tani sausi tee tau ngai kkaua ngatoa eJerusalem.
2CO 8:5 Ami ghe soghiaala voto laghe tau mae sio. Laghe taula lao sio mua ta Vau ngepona ateva, vara me etaimami, nongina aloannaane God.
2CO 8:6 Liuna avalua o me ami ghe aulia ngasarasarakanala ta Taetas va emene oghi mae etaimim me emae ruu masi niuungu poli ia ghe tiuaala.
2CO 8:7 Ngam ghe tue peipeinala tale isaa o voto nongina uneimim niaikaaiaa namuu, me tale poppooaaimim, me tale nialomasaanga, me aloaloannaaimim namungaili tani sausiemami me tale ailousiaaimim etaimami. Tale ia o salana atikirighi am tani sarasarakana tale masi uunguaaimim tani sausi.
2CO 8:8 Karika va asungisungi ererrekanaaiem tani taula, ta aghauliaa nongina aMesedonia ngatoa la paaparruu, poli anim anna tani pae aotu va ailousiaaimim ta mene katoa tau ngaiesoaa koronna o karika.
2CO 8:9 Poli ngam ghe kilala maamasinaane Vauita ateva Iesu Karisto va ia tue peipeina ia me mausiimim ghe gheleiela me ghe karikala peina, poli ghe aloannala va am aue am tue peipeina poli ia ghe karikala peina.
2CO 8:10 Tale nannaaghi aghanna va am ghelei evalua toko tale isaa o voto, poli aghaaiesoaa va isaa o llo masi voto tani ghelei. Poli tale lo ateae too ninamanama ang ghe lao sio, am, am ghe aitiutiula tani tau lao, me tee am ghe aitiutiula tani aloanna tani tau lao viliki veu.
2CO 8:11 Aghanna va am tani ruu niuungu am ghe tiuaa ngakasinala. Am ghe aaloannaaili tani tiuaa, me am tani aloanna tee tani ruu. Liuna avalua o me am taula llo voto isaa etaimim.
2CO 8:12 Marova am annaaili tani tau lao, God aue eghaa kaluimim nitau lao tale voto etaimim, me karika va tale voto karika etaimim.
2CO 8:13 Karika ami anna va am ghelei tokatoka katoa emasina me am tokatokaaimim emaate. Ami anna va voto emasina akapa etaimim.
2CO 8:14 Tale ia oia nau etiulu, nau oroi voto etaimim, isaa o voto am mene sausi katoa, me auena, voto emene oroi etaira aue la mene sausiem nau ngam tukunala tale voto, me voto aue emasina akapa etaimim.
2CO 8:15 Aue nongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “Lo ateva ghe ghaala oroi karika righi ghe tokala, me lo ateva ghe ghaala malaki ghe ghaa roorooaala.”
2CO 8:16 Ami kaakaili emasinaaili ta God poli ghe atokala niaielousi tale urunguitanina ateva Taetas nongina aghi aghannangaili tani sausiem.
2CO 8:17 Poli Taetas ghe nongo usilaala, voto ami ghe annaaili va ghe ghelei, ghe annaailiila va emene mae etaimim me ie tee nannaane tani mae sausiem namungaili.
2CO 8:18 Ngami suusuu tee kateva tau ngaiesoaa ange maemae aitauaa tee Taetas, ale manga akapa atoa la aarueinia poli masi uunguaane tale masi kiukiu.
2CO 8:19 Me karika va isaa nonga o, ta ale manga atoa laghe suitoongainiela va ekasu teeiemami nau ami ghe sausau viliki veu tani kkaua ararina ateae Vau ngepona ateva, me tani apasunga vaalua ami annaaili tani sausi.
2CO 8:20 Karika ami anna va teva ealiu teeiemami tale righi voto sesa nau ami aaitaraa isaa o viliki veu oroi.
2CO 8:21 Ami aainanganangaaili tani ghelei voto ghulughuluena, karika va ta matane Vau ngepona nonga ateva, ta tale matane taumattu tee.
2CO 8:22 Liuna avalua o me ngami mene suusuu tee kateva tani mae aitauaa tee taita alua, oroi nau ngami ghe toongainiela, me ngami ghe tarala va eannaaili tani aisausiaa, me eaatoka tuutulina etaimim me eannaaili tani sausiemami tani ghelei niuungu.
2CO 8:23 Me ta Taetas, ia kapughu ia angalu uungu eitauaa elome etaimim tani sausiem, me mene ghalua kapuita tau ngaiesoaa, lalu aaimatoonga ale manga atoa, me nioneoneaa elao ta Karisto.
2CO 8:24 Liuna avalua o me am apasunga ailousiaaimim tale isaa o taumattu, me ila akapa ale manga atoa aue la tara, me la kila va llo ami ghe aarueinam etana, koronna.
2CO 9:1 Karika righi uunguaaghi tani pitipiti eatu etaimim me auliaa voto tani sausi tau ngai kkaua ngatoa eJerusalem.
2CO 9:2 Poli akilakila aloaloannaaimim tani sausi, me aghe aarueinam ta aMesedonia ngatoa. Aghe uela etaira va tale ie too ninamanama ateae ang ghe lao sio, am ona tale provinsi eteva eAkaia am ghe aimonomonosiaala tani tau lao. Me aloannaaimim tani taula ghe gheleilala me oroi ila tee lo atoa laghe annala tani sausi tee.
2CO 9:3 Ngasungisungi tau mae kapuita atoa etaimim me llo aghe aarueinam etaira erau nim peisaane, me am tee am aimanomanosiaa nongina aghe auliaala etaira.
2CO 9:4 Karika aue masi taataraane arova toa aMesedonia la usieghi me la atu tara va karika am ghe aimanomanosiaala. Isaa o voto aue egheleita, ita palata. Karika aue va ami nonga ta ita akapa. Anim auliaa runga llo ta isaa o voto erou lutu.
2CO 9:5 Liuna avalua o me aghe nnaala va masina arova asungi esarasarakana kapuita atoa mua la muemue eatu me la ghatu aimanomanosia ngakapa isaa o viliki veu am nim anna tani tau lao, me am, am ghe auliaala inangari nialokoi va aue am tau lao. Tale isaa o salana me aue eapasunga va am tautau lao poli am annaaili tani tau lao, me karika va ami suusulungiem.
2CO 9:6 Am nnaa: Lo ateva epasapasa llo karika oroi emukemuke llo karika oroi, me lo ateva epasapasa oroi emukemuke oroi.
2CO 9:7 Kateva kateva taumattu etaula nongina vaalua urunguitana ateva eanna tani taula. Karika umene taula arova karika ualoanna tani tau, me karika umene taula poli la suusulungio tani taula, poli God eaaielousiaa lo ateva taumattu emasimasi tani nim tau lao.
2CO 9:8 Me God erooroo tani tau aatu niarangise aue elau aloaloannaaimim, me nau etoa aue am ghaa oroieili voto karika isaa etaimim, me aue am rooroo tani ghelei oroieili masi niuungu etana.
2CO 9:9 Gheegheleiaaimim aue enongina Uru ngai Manga ateva eaauliaa va, “God etautaula ta lo atoa karika peiira kanna nighulughuluena aue etoka liu.”
2CO 9:10 God etautau lao katu ue ngai ta tau ngai pasa ngutana atoa, me etautau lao inana ta taumattu ngakapa atoa. Tale isaa o salana, aue eghelei aoroi peiimim me aue am mene tau lao ta lo atoa la ghanna niaisausi.
2CO 9:11 Me God aue egheleiem aue am tue peipeina tale isaa akapa ase salana, me aue am roo tani nim taula. Oroi taumattu aue la kaili emasina sae ta God nau ami taula viliki veu am ghe tau mae sio etaimami.
2CO 9:12 Isaa avalua o me niuungu am gheelei karika va aue esausi nonga tau ngai kkaua ngatoa eJerusalem, ta oroi ila mene katoa aue la masimasieili tani kaili emasina sae tee ta God.
2CO 9:13 Tale llo niuungu ngam ghe gheleila, eaapasunga ngakoronna va am gheelei voto am ghe uela va am ghelei. Me aue eghelei oroieili taumattu etau sae God tale masi uunguaaimim eaapasunga va am nongonongo usilaa masi kiukiuna Karisto, am ue va am aikaaiaa etana. Me eaapasunga tee masi aloannaaimim tani sausila me tani sausi mene katoa.
2CO 9:14 Me tale uneira nikokkolomi sae ta God mausiimim, aue urunguitaniira elao aitauaa teeiem mausi kinatama maamasinaane ateva God ghe tau aatu etaimim.
2CO 9:15 Ita kaili emasina ta God poli voto ghe nim tau mae sio, karika ita rooroo tani kila amasina!
2CO 10:1 Aghi Pol, tale ararina ateae Karisto, ia saghuighuiena ia, me karika esessai parasia, akookolomiem tani nongoaghi. Kasina tani taumattu la ue va atautaueghi sio nau atokatoka teeiem, me nau karika atokatoka teeiem, atautau aatu inangari sarasarakanaaili etaimim.
2CO 10:2 Akookolomi esarasarakanaailiiem va nau amae taraiem, va ngam ghe aikolikoliaala, karika aue amene sorriena tani aulia ngasarasarakanaaili inangari etaimim nongina aghannaa tani auliaa tee isaa o taumattu la nannaa va ami tokatoka tale uunguaa kosa ateva oia.
2CO 10:3 Arongona ta ami tokatoka tale kosa ateva oia, me karika ami aaiuvii nongina taumattu ngatoa tale kosa ateva oia la aiuvii.
2CO 10:4 Poli ghinna niaiuvii ami aaiuvii etana, karika va nongina pei tale kosa ateva oio, karika. Ta ami aaiuvii tale ghinna, sarasarakaniaane emaemae ta God, me erooroo tani rruti ekatuu uneira valavala ateae sarasarakana ia tau ngai ssateeimami etoa,
2CO 10:5 me isaa akapaaili ninannaa me voto la nannaa tani saeaa nonga epona me egheeghelei saasakiaa alomasaanga kanna God. Me ami gheelei nannaaira tau ngai ssateena atoa Karisto tani oghi vulu isaa o salana me la nongo usilaa nonga Karisto.
2CO 10:6 Me nau ngam nongo usilangaili Karisto, aue ami aimanomanosiaa tani atoka ghoa eleka tale ale manga llo taumattu etam aaloanna tani nongo usilaa.
2CO 10:7 Am tara amasina voto am rooroo tani tara. Arova teva etaimim enannangaili va ia kapuna ia Karisto, eroo tani mene nnaa va ami tee kapuna amami Karisto, nongina ia.
2CO 10:8 Arova aghe saasaeaa nannaaghi tale isaa o matuutuliena Vau ngepona ateva ghe tau mae sio etaimami tani atingina akorokoronganaiem me karika tani gheleiem va am katuu, karika aue apalata.
2CO 10:9 Poli karika aghaaloanna va aghamatautuem tale uru ngai apitipiti atu etaimim.
2CO 10:10 Poli katoa la ue va, “Am rau mene annangaili Pol, poli uru ngai epitipiti pasu tale inangari matuutuliena me sarasarakanaaili, me tani tara tuungiia nau eaippooaa, karika muenna ia tani aippooaa, me inangari eaauliaa karika righi malloeanina.”
2CO 10:11 Isaa o taumattu eaauliaa isaa o ase inangari, la tani anna ngamasina me la kila va, nau ami mae toka teeiem, aue ami toka nongina sa ateva am ghe taraiela tale uru ngai etikirighi aghe piti ekasinaie mae sio etaimim.
2CO 10:12 Ami gheelei tani apasunga va saa taumattu iemami, me karika ami aasarasarakanaiemami tani apasunga va ami eitauaa me lo atoa la saasaeaa nannaaira. La ghaitoongieinila elome ta ngetaira tale ninannaa. Isaa o ase ninannaa eaapasunga va alokapakapa ila.
2CO 10:13 Me karika aue ami aasakeaa llo niuungu karika isaa etaimami tani lau aioghioghi etaimami nongina ami uungu. Kinatama nannaaimami va ami toka tale aioghioghi nongina God ghe aloannala va ami ghelei, me am tee elome tale isaa o niuungu.
2CO 10:14 Poli karika masina va karika ami ghe mae sio tani taraiem, me ami asaesae nannaaimami. Ta ami, ami ghe aitiutiula tani maeaa masi kiukiuna Karisto etaimim.
2CO 10:15 Karika ami aasaesae nannaaimami tani lau aioghioghi etaimami, tale niuungu katoa taumattu laghe gheleila. Ta nannaaimami va nau aiesoaaimim epinosa akorokorongana me elao ta mene kasina taumattu laghe tam kila masi kiukiuna Iesu, elome nongina ami, ami uungu,
2CO 10:16 me aue ami roo tani mene ppooaa masi kiukiu tale mene kasina patunganua namuu masau tanganueimim. Me karika ami rooroo tani aasakeaa niuungu katoa laghe gheleila elome nongina ila la uungu.
2CO 10:17 Me nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Arova teva ealoanna tani aasake, eaasakeaa saa llo voto Vau ngepona ateva ghe gheleila etana.”
2CO 10:18 Poli ita kilakila va lo ateva taumattu esaasaeaa nannaane, ia o taumattu ngateva karika God eue va masina ia. Ta arova Vau ngepona ateva etau sae ararina ateae ia o taumattu ngateva, ie nonga o ase taumattu ngateva masina ia ta matane Vau ngepona ateva.
2CO 11:1 Aghanna va aue am rooroo tani nongo niaippooaa aue aghelei, arongona ta aghi nongina alokapakapa ateva, me am tani nongoaghi.
2CO 11:2 Poli anannangailiiem tee ninannaa manga. Aghe auliaala inangari nialokoi tani tauem lao ta kateva nonga taitaniimim, ta Karisto, me aghi aue arooroo tani tauem lao etana nongina vause ateva raarangisana ia, karika ghe kila taita.
2CO 11:3 Me amaamatautu, poli nongina Ivi katu ngateva muennaaili ia tani kamekame ghe kameala, nannaaimim erou tiu ppae me karika am aielousiaa Karisto tale urunguitaniimim akapa.
2CO 11:4 Poli nau eteva kateva emae etaimim me eppooaa Iesu, me karika va lo ateva Iesu ami ghe ppooainiela etaimim, o arova am ghaa kateva ppae spiriti tale lo ateva am ghe ghaa akasinaiela, o kasina ppae masi kiukiu tale llo akasina am ghe ghaala, emaamaluminaaili etaimim me arovaea ta am ghaaghaa.
2CO 11:5 Poli karika atani nannaa va aghieili euu tale ila o apostolo atoa la ue va ilaaili epona.
2CO 11:6 Arongo ta karika aghe lao sio tani ghaa alomasaanga tale uunguaa niaippooaa, me karika koronna va atam kilakila amasina isaa o masi kiukiu. Tale isaa akapa salana ami ghe ghelei emasalikangailiila isaa o voto etaimim.
2CO 11:7 Am annaa va aghe gheleila ssavoto nau aghe sioainaghila euu tani gheleiem va am, am sae epona nau aghe poppooaa masi kiukiuna God me karika aghe ghaaghaa aipolipoli?
2CO 11:8 Aghe aainao viliki veu katoa ale manga laghe nim tautau mae tani sausieghi, tani uungu etaimim.
2CO 11:9 Me nau aghe tokatoka teeiem, me aghe anna voto, karika aghe tautaula maate ta teva taumattu, poli kapughu etoa laghe kasula eMesedonia, laghe tau mae sio voto aghe anna. Aghe aaitarainaghi tani ghelei va erau mene maate etaimim tale asease salana, me aue atoka gheelei evalua o.
2CO 11:10 Me nongina voto koronna ta Karisto etokatoka etaghi, aghaaulia ngakoronna va karika teva tale provinsi eteva ona eAkaia aue eghelei rungainaghi tale aasakeaaghi va karika aghaaghaa viliki veu tale uunguaa tani ppooaa masi kiukiu.
2CO 11:11 Poli saa? Poli karika aghaailousieinam? God ekilakilaaili va agheelei evalua o poli aghaailousieinam.
2CO 11:12 Me karika aue aruu tani ghelei voto agheelei, poli aghaloanna va lo atoa la paepae salana va la ghairooaa teeiemami tale llo la ghaasakeaa etana, karika aue la roo tani aasake.
2CO 11:13 Ta isaa o taumattu apostolo kamekame ila. La ghaikameaa tale uunguaaira, la gheelei vara mene kapuna apostolo koronna ila Karisto.
2CO 11:14 Karika ita rooroo tani soghiaa poli Satana egheelei tee vara mene ensolo tale mallanga ia.
2CO 11:15 Liuna avalua o me karika ita rooroo tani soghiaa arova kapuna tau ngai uungu etoa la gheeleila arova tau ngai uungu tale ghulughuluena ila. Me airuuruu etaira, aue la ghaa aipoliira tale voto la gheelei.
2CO 11:16 Amene aulia ngaghaluene va karika teva emene taraieghi va alokapakapa aghi. Me arova am taatara avalueieghi o, am ghaaieghi va alokapakapa aghi me aue amala aasake.
2CO 11:17 Tale isaa o voto, aghaasake tani aulieinaghi. Karika aghaaippooaa nongina teva kapuna Vau ngepona ateva, ta nga samasama arova alokapakapa ateva.
2CO 11:18 Oroi ila lo atoa la ghaasake nongina aasakeaa sala kosa ateva, liuna avalua o me aghi tee aghaasake.
2CO 11:19 Me aue aghaasake poli alomasaangaaili iem me am ghe masimasieiliila tani lao aitauaa tee nannaaira alokapakapa atoa,
2CO 11:20 me am ghe masimasila tani tau veluem ta lo ateva taumattu ghe annala tani gheleiem am ghe nim tau ngai uungula me karika am tokatoka tale aloannaaimim, me enim ghaaghaa peiimim me karika emene nannaainam, me ekamekameam tani muemueinam, me eaasaesae ararina ateae, me nonginaaili lo ateva eanna tani posala pasipasi mataimim.
2CO 11:21 Tale paapalataaghi nga ghaaulia ngaotu va, saghuighuinaaili emami tani ghelei isaa o voto. Arova teva taumattu eaasarasarakana tani asaesae nannaane, aghi tee arooroo. (Nga ghaaippooaa nongina alokapakapa ateva).
2CO 11:22 Vara ila nonga va aHibru ila? Ta aghi tee. Me vara ila nonga va aIsraeli ila? Ta aghi tee. Me vara ila nonga va tuvuna ila Abraham? Ta aghi tee.
2CO 11:23 Vara ila nonga va kapuna tau ngai uungu ila Karisto? (Nga ghaaippooaa arova veeveena ieghi.) Alaulaula tale niuungu. Aghe uungu esarasarakanaaili, me oroiaata aghe ssola tale ale mata voovoo, me laghe paruparueghi oroiaata me karika arooroo tani nnaa va ghaisaata, me oroiaata aghe oghioghi lao tale nimate.
2CO 11:24 Ghalimaata aghe ghaala niparuparu ta aJiu etoa, kateae niparuparu ghe saesae ta kotolungaulu ghasio (39).
2CO 11:25 Kotoluaata laghe parueghila tale ai, me katengaata laghe osaieghila tale atu. Me kotoluaata anua aghe aikaaila etana, ghe tarurrutila elamana. Kateva voo me llaa ngateva aghe vukalala elo malionge.
2CO 11:26 Oroieili nau aghe kasukasu ekapa see, aghe sousou sesa nau tani kasu longoti tale ateo atoa, me ta tau ngai sari ghinna atoa tapaa salana, me ta lo atoa tanganueimami eitauaa, me ta taumattu ngeleka atoa, me tale masaliki taatara, me tale voto karika righi taumattu etana, me elamana, me aghe tokala tale sesa nau tee lo atoa laghe kamekame vara mene kapughu ila.
2CO 11:27 Aghe uungu aanasa tee nimmarikana, me oroiaata karika aghe asesekanua eleivoo. Aghe maamaloo me aghe kaakangngata tee manu, me karika righi aneghi, me karika oroi kalioghu nau aghe kakkaili.
2CO 11:28 Tani mene saoaa sae tale isaa o voto, nau ekapa atoa anannangaili isaa akapaaili ale manga.
2CO 11:29 Nau kateva tale ale manga atoa esaasaghuighuina, aghi tee asaasaghuighuina. Nau kateva ange gheleila kateva ange katuula tale ssavoto, am annaa va karika esessaieghi?
2CO 11:30 Poli arova atani aasake, aue aghaasakeaa llo voto eaapasunga saasaghuighuiaaghi.
2CO 11:31 God, ia kapuna Goto ia me Tamane ia Vau ngepona ateva Iesu, me ie nonga ita taue sae nau ekapa atoa, ekilakila va karika akamekame.
2CO 11:32 Tale masaliki taatara ateae eDamaskas namu ngateva ghe uungu ta King Aretas ghe atinginala soldia ngatoa tani toi runga masaliki taatara ateae tani ghelei va ghe kuneieghi.
2CO 11:33 Me laghe taueghi siola euu tale kinatama aikaai eteva arova keru eteva tale uindoa tale keaavalavala ateva me aghe saangala.
2CO 12:1 Atani toka aasake. Arongona ta karika aue aghaa righi voto masina, me isaa oio apoppooaa tee nitaatara me llo Vau ngepona ateva ghe aotula etaghi.
2CO 12:2 Akilakila kateva taumattu eaimuli tee Karisto, kasangaulu ghaatiae (14) ninamanama ang ghe lao sio God ghe ghaaie saela epona liu (karika akilakila va ghe saela nongina va taumattu ngateva o tale ninannaa — God nonga ekilakila).
2CO 12:3 Amene auliaa, akilakila va taumattu ngateva oio God ghe ghaaie saela tale masi umana utana atingiu God (karika akilakila va ghe saela nongina va taumattu ngateva o tale ninannaa — God nonga ekilakila), me isaa okae ghe nongola voto karika ghe rooroo tani kila mata nginangari tani aulia ngamasina, voto taumattu erou mene auliaa.
2CO 12:5 Aghaasakeaa ia o ase taumattu ngateva — karika amene aasakeainaghi nonga, ta voto nonga eaapasunga va karika sarasarakana ieghi.
2CO 12:6 Poli marova aghaloanna tani aasake, karika va alokapakapa aghi, ta aue aghaulia ngakoronna, ta karika aghaloanna va teva etingina tale llo oia me etaueghi sae tale nannaane, ta marova eghelei evalua o, etingina tale voto llo ghe tarala aghe gheleila me ghe nongola ta aghe ppooaala.
2CO 12:7 Me tani ghelei rungainaghi va arou mene saeaa nganamuu nannaaghi tale masi voto atoa aghe tarailala, aghe ghaala mmarikana tale vilikighi nonginaaili va kateva voto ghe rorrooaghi, eaaimatoonga uunguaane Satana tani tingina rungainaghi me tani ghelei va asioaa nannaaghi.
2CO 12:8 Kotoluaata aghe kolomi esarasarakana saela Vau eteva tani ghaa velu ia o voto ateva.
2CO 12:9 Me karika ta ghe uela etaghi va, “Alousiusiaaghi eteva erooroo etam, poli sarasarakaniaaghi etani sarasarakanaaili tale taumattu karika righi sarasarakaniaaira.” Liuna avalua o me amasimasieili tani aasake tani ue va aghi karika sarasarakana ieghi me aue sarasarakaniaane Karisto aue etoka ta ngetaghi.
2CO 12:10 Liuna avalua o me amasimasi tani tam sarasarakana, tale sesa inangari la poppooaa teeieghi, me tale nau asousou mmarikana, tale nau etoa la gheelei saasakiaa etaghi, me tale asease nau karika masina tale maamauluaaghi, mausi Karisto. Poli nau eteva atam sarasarakana, isaa o nau asarasarakana.
2CO 12:11 Isaa oia inangari agheelei marova alokapakapa ateva, poli mausiimim me agheelei isaa oia voto. Ghe roola va am, am ghe auliaa masi uunguaaghi, me karika, am ghe gheleila me aghi ngaghaaulia ngaotu. Arongona ta aghi nim lao ieghi, me aghi alaulau ila o apostolo atoa la ue va ilaaili epona.
2CO 12:12 Aghe gheleila oroieili aimatootoongana me mirikolo, eaapasunga va aghi apostolo ieghi, nau aghe tam sio asoasoaa tani uungu teeiem nau voto karika masina ghe lutulutu teeieghi.
2CO 12:13 Karika va aghe gheleiemla va amaili euu tale mene katoa ale manga. Voto nonga ateva karika aghe gheleiela etaimim, karika aghe looloo righi viliki veu va emaate etaimim. Aghaloanna va am kkaluaa!
2CO 12:14 Am nongo, aiaakotonna oio ngamene aaimonomonosiaa tani mene mae taraiem, me nongina arau, karika aghaaloanna tani loo righi voto etaimim. Ta anim aloannaiem, karika va peiimim. Ta karika va aliki etoa la aitaraa tamaira me kinaira, ta tamaira me kinaira la aitaraa natuira atoa.
2CO 12:15 Aue amasimasi tani tau peighi, me aue amasimasi tee arova God etaueghi atu etaimim, tani sausiem. Vaalua, ailousiaaimim etaghi ange ghaaghauna nau eteva ailousiaaghi etaimim namuu?
2CO 12:16 Am rooroo tani asokoi va karika aghe saoaala maamatana etaimim. Me katoa aue la ue va alomasaanga aghi me aghe kameamla.
2CO 12:17 Vaalua? Saa nannaaghi nau aghe sungi mae sio taumattu tani ppooaa etaimim? Tani kameam me tani ghaa viliki veu? Karika poi!
2CO 12:18 Aghe kookolomi esarasarakanaaili Taetas tani mae, me aghe sungila mene kateva kapuita tau ngai kkaua va eusia. Am annaa va Taetas tee ghe kameamla? Am rooroo tani kila va gheleiaaimami me nannaaimami, kateva nonga ia.
2CO 12:19 Koti am nannaa va isaa o nau ami ghe nim tootoonga tani vatiemami etaimim. Karika poi! Ami poppooaa nongina kapuna atoa Karisto ta matane God, me voto akapa ami ghe gheleila, masi kapughu etoa, ami ghe gheleila tani akorokoronganaiem.
2CO 12:20 Poli amaamatautu va nau amae rekataa ona, arau tara va karika am tokatoka nongina aghanna va am ghe toka, me koti am tee aue am tara va aghi tee karika atokatoka nongina am anna va atoka. Amaamatautu va aue atara va am aaikiso, am nannaa saasakiaa, am aaisessaii, am tokatoka apolapola, am auliaa inangari tani ghelei kateva nannaane esio euu, am auliulia see, am saesaeaa nannaaimim me am tam aimulisi tee masi salana.
2CO 12:21 Amaamatautu va ia o nau eteva aue amae, kapughu God ateva aue eghelei nannaaghi esio euu mausi voto am gheelei, me aue aghalousiusi tee lo atoa taumattu angila ghe katuula tale ssavoto me karika laghe nna ngaioghioghiaala tale voto karika raarangisana, me niailai salosaloaa see, me tani nim anna tani ghelei sesa voto.
2CO 13:1 Kotonna oia ngamaemae tani taraiem. Aue nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Nau niaisakei, erooroo va ghalua o kotolu la ghasokoi voto laghe tarala.”
2CO 13:2 Ngaghe auliaala kieimim nau aghe toka teeiemla tale aiaaghaluene ateae uneghi niatu etaimim, me ghaine, nau karika ieghi, nga ghaauliaa ta lo atoa laghe ghelei ekasinala ssavoto, me ta ngetaim akapa, nau amene mae rekataa karika aue agharrasaiem,
2CO 13:3 poli am anna tani kila va koronna va inangari apoppooaa ekasukasu ta Karisto, o karika. Karisto, ia karika saghuighuina ia tani uungu teeiem, ta ia sarasarakanaaili ia elome etaimim.
2CO 13:4 Me koronna va laghe avukalaie saela tale aikotoo tale nisaghuighuina, me karika ta emaamaulue tale sarasarakaniaane God. Isaa avalua o me arongona ta ami saghuighuiena iemami etana, me tale sarasarakaniaane God aue ami toka teeia tani uungu etaimim.
2CO 13:5 Am taraiem mua tani tara va am tale niaikaaiaa o karika; am tootoongainam mua. Karika am kilakila va Iesu Karisto ia etaimim? Me arova karika ia etaimim, karika am ghe tani aikaaia ngakoronna.
2CO 13:6 Me aghaaiesoaa va, aue am pae me kila va ami apostolo tuungi iemami.
2CO 13:7 Isaa oia ami kokkolomi sae ta God va karika am mene ghelei voto sesa. Karika va poli taumattu ngatoa la tara va ami apostolo tuungi iemami, ta poli am aue am ghelei voto ghulughuluena, arongona ta katoa la nannaa va karika va apostolo tuungi iemami.
2CO 13:8 Poli karika ami rooroo tani ghelei righi voto tani ghelei runga llo voto koronna, ta ami ghelei nonga llo voto masina elaolao aitauaa tee koronna.
2CO 13:9 Aghaauliaa isaa o voto poli ami masimasi nau ami saasaghuighuina me am sarasarakana am, me kaluimami nikokkolomi etaimim va am rooroo tani mene tingina asarasarakana.
2CO 13:10 Liuna avalua o me apitipiti isaa oia voto nau karika aghi ona, me nau amae, karika aue amene sorriena tani aulia ngasarasarakanaaili nau aghelei llo matuutuliena. Isaa o niuungu matuutuliena Vau ngepona ateva ghe tau mae sio etaghi tani asarasarakanaiem, karika va tani ghelei ekatungiem.
2CO 13:11 Airuuruu, kapughu etoa, am masimasi, me am tootoonga tani toka tale masi nitoka, me am ppooa ngaisausia tani asarasarakana kateva kateva etaimim, me ekateva nonga iem tale ninannaa, me am toka tale luei, me Goto ateva etautau niaielousi me luei aue etoka teeiem.
2CO 13:12 Am sou kateva kateva etaimim tale niaielousi.
2CO 13:13 Ila akapa kapuna taumattu ngatoa God la sungi atu sio masimasiaaira etaimim.
2CO 13:14 Alooloo sae va aue maamasinaane Vau ngepona ateva Iesu Karisto me aielousiaane ateva God me niaighui eitauaa ta Spirit Manga aue etoka aitauaa tee akapaiem.
GAL 1:1 Aghi Pol, apostolo ieghi karika toa taumattu laghe sungieghila, me karika tee nim teva taumattu ghe suimatoongainaghila, ta Iesu Karisto me God Tamaita ia, ia ghe totula Iesu tale nimate.
GAL 1:2 Aghi me kapughu tau ngai kkaua ngakapa atoa la tokatoka teeieghi ami pitipiti aatu etaimim tale ale manga atoa tale provinsi eteva eGalaisia.
GAL 1:3 Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
GAL 1:4 Ghe tau mae sio maamauluaane tale kaluita ssavoto tani ghaa oghita tale nau etiulu oia sesaaili ia, nongina aloaloannaane Tamaita ateva ta God.
GAL 1:5 Ta ngetana nikkauaa aue etoka nau ekapa atoa, koronnaaili.
GAL 1:6 Aghe soghieinamla va arovaea ta am ghe kasu vulila God ghe koloamla tale maamasinaane Karisto me ngam aaimuli tee kasina ppae masi kiukiu,
GAL 1:7 llo karikaaili va masi kiukiu. Taataraane va katoa taumattu la ghe gheleila nannaaimim ang ghe aisavisavilaala me la tootoonga tani aikolikoliaa masi kiukiuna Karisto.
GAL 1:8 Me arova ami o teva ensolo ngepona liu ghele ppooaa masi kiukiu me karika elaolao aitauaa tee llo ami ghe ppooaala etaimim, nikasikiena kanna God aue etoka etana.
GAL 1:9 Nongina ngami auliaala me ngamene aauliaa va, arova teva epoppooaa masi kiukiu me karika elaolao aitauaa tee llo ngam ghe ghaala, nikasikiena kanna God aue etoka etana.
GAL 1:10 Ia oia see aue eue va masi taumattu ieghi, taumattu ngatoa o God? Arova anim anna tani amasimasi taumattu ngatoa, karika arooroo tani kapuna tau ngai nongonongo anna Karisto.
GAL 1:11 Aghanna, kapughu etoa, va am kila va masi kiukiu apoppooaa karika va nim kiukiu taumattu ngatoa laghe gheleila,
GAL 1:12 me karika aghe ghaala ta nim teva taumattu, me karika toa laghe apasungaala etaghi, ta Iesu Karisto ghe apasungaala isaa o voto etaghi.
GAL 1:13 Ngam ghe nongola gheeleiaaghi tale nau too ang ghe lao sio tani usilaa gheeleiaaira aJiu etoa. Aghe uviuvi saasakiaa alena ale manga ateva God me aghe anna tani turungia.
GAL 1:14 Ngaghe muumuennaaili me kilakilaaili vaalua tani aimuli tee kakkauaaimami aJiu etoa. Gheeleiaaghi ghe laulau lo atoa aneimami ninamanama isaa aitauaa me aghe sarasarakanaaili tani aimuli tee gheeleiaaira tuvuimami etoa.
GAL 1:15 Me nau Goto ateva, ghe suitoongainaghila nau aghe lutula me ghe koloaghila poli maamasinaane, ghe masimasila
GAL 1:16 tani apasunga Natuna etaghi me aue appooainia ta lo atoa karika aJiu ila. Isaa o voto karika aghe kolomila teva taumattu,
GAL 1:17 me karika aghe sae teela eJerusalem tani kolomi lo atoa tee taumattu laghe apostolo akasinala etaghi. Karika, ta gharovaeaa nonga ta aghe ssola eArabia vara me aghe mene lao sio eDamaskas.
GAL 1:18 Vara kotoluae ninamanama ghe ruula me aghe saela eJerusalem tani kila amasina Pita me aghe toka teeiela kasangaulu ghalima (15) nau.
GAL 1:19 Karika aghe mene tarala teva apostolo nim Jeimis nonga, tue me nenga ilalua me Vau eteva.
GAL 1:20 Aghaaulia ngakoronna etaimim tale taataraane God va voto apitipiti aatu etaimim karika va kamena.
GAL 1:21 Emulina aghe lao sio tale provinsi elua eSiria me eSilisia.
GAL 1:22 Oroieili ale manga eJiudia laghe aaimuli tee Karisto karika laghe tara poila mataghi.
GAL 1:23 Laghe nim nongonongo kiukiu va, “Taumattu ngateva ghe tuuturungita, nau ghaine ange poppooaa niaikaaia ngateva emua arau ghe anna tani turungia.”
GAL 1:24 Me laghe tau saela God poli mausighi.
GAL 2:1 Kasangaulu ghaatiae (14) ninamanama ghe ruula me angalua me Banabas angalu ghe mene saela eJerusalem, me aghe kolo teela Taetas tani kasu teeiengalua.
GAL 2:2 Aghe saela poli aghe aaimuli tee voto aghe tarala. Aghe sou eisuliaala lo atoa marova namuu ila, me aghe auliaala etaira masi kiukiu aghe poppooaa ta taumattu ngeleka atoa. Aghe gheelei llo va voto aghe gheleila me voto ghaine agheelei oia ghe rau nim peisaane.
GAL 2:3 Arongo ta Taetas aGriki ia ghe usieghila, me karika poi laghe asarasarakanala tani ue va la isoia.
GAL 2:4 Voto ateva o ghe lutula poli katoa taumattu tau nikamekame ila laghe sosso ainao tani tara rungainamami tale masi nitoka ngami ghe ghaala ta Karisto Iesu. Me laghe anna tani gheleiemami va ami, ami nongina tau ngai uungu eteva euungu me karika etokatoka tale aloaloannaane.
GAL 2:5 Karika poi ami ghe annaala tani nongo usilainila, poli ami anna va koronna voto tale masi kiukiu etani toka etaimim.
GAL 2:6 Me lo atoa namuu ila me matarane ila, karika laghe auliaa saoaala righi inangariira tale voto aghe auliaala. (Saa taumattu ila, karika aghannainila; God karika egheelei niaisakei tale voto eleka tale taumattu.)
GAL 2:7 Tale isaa o voto, laghe tara kilala va aghi God ghe tau mae sio ia oia niuungu eteva tani ppooaa tale taumattu ngeleka atoa nongina Pita ta aJiu etoa.
GAL 2:8 Nongina God euungu ta Pita tale uunguaane va apostolo ia ta aJiu etoa, God tee euungu etaghi tale uunguaaghi va apostolo ieghi ta taumattu ngeleka atoa.
GAL 2:9 Jeimis, Pita me Jon, nau laghe tara kilala maamasinaane God ghe tau mae sio etaghi, la taatara sae etaira va namuu ila, laghe ssuuaala nimaira muenna tani sighaa etaingalua me Banabas. Laghe mae sio nonga tale kateva nonga ninannaa va ami lao ta taumattu ngeleka atoa me ila ta aJiu etoa.
GAL 2:10 Kateva nonga voto laghe kolomiemamila etana, va ami rau mene ruu tani sausi lo atoa karika tue peipeina ila. Lo ateva o voto aghe annaaili tani gheleia, poli emua arau aghe gheeleia.
GAL 2:11 Nau Pita ghe sio mae eAntiok aghe sama anamuu teeiela ta mataira taumattu ngatoa poli llo ghe gheelei karika masina.
GAL 2:12 Auena Jeimis ghe suu katoa taumattu tani sio, Pita ghe namanama akasina tee taumattu ngeleka atoa me nau laghe rekatala, ghe kasu vulilala me ghe ruula tani usi taumattu ngeleka atoa poli ghe maamatauta lo atoa taumattu ila elome ta lo atoa isoiso ila.
GAL 2:13 AJiu ekapa atoa laghe usila nannaane kamena, liuna avalua o me Banabas tee ghe usila voto kamena laghe gheelei.
GAL 2:14 Nau eteva aghe tarala va karika laghe kasukasu eghulughuluena nongina koronna voto tale masi kiukiu, aghe uela ta Pita emua ta mataira akapa va, “Io aJiu io me utokatoka nongina taumattu ngeleka ateva, karika va nongina aJiu eteva. Vaalua me uasarasarakana va taumattu ngeleka atoa la aJiu?
GAL 2:15 “Italua italu ghe lutula va aJiu italua karika nongina lo atoa la ue va taumattu ngeleka atoa tau ssavoto ila.
GAL 2:16 Ita kilakila va taumattu karika eghulughuluena nau eaaimuli tee inangari nipaopao ta tale niaikaaiaa nonga ateva ta Iesu Karisto. Liuna avalua o me ita tee ita atoka aikaaiaaita ta Karisto ateva Iesu, tani ghulughuluena tale niaiesoaa ta Karisto, karika va tani aimuli tee inangari nipaopao. Poli tani aimuli tee inangari nipaopao, karika teva erooroo tani ghulughuluena.
GAL 2:17 “Nau ita paepae salana tani ghulughuluena ta God tale niaikaaiaa ta Karisto, aue ita pae aotu va sesa gheegheleiaaita. Vaalua, ia o Karisto egheegheleita va ita ghelei ssavoto? Karika poi!
GAL 2:18 Arova amene atulu voto aghe rrutila, voto o eaapasunga va karika aghaaimuli tee inangari nipaopao.
GAL 2:19 Me mausi inangari nipaopao me aghe matela tale inangari nipaopao me aue amaulue ta God.
GAL 2:20 Aghi aghe mate teela Karisto tale aikotoo, karika va aghi va atokatoka nau ghaine ta Karisto etokatoka etaghi. Maulue ateva ghaine atokatoka etana, atokatoka tale niaikaaiaa tale Natuna ateva God, ghe ailousieinaghila me ghe tau mae sio maamauluaane etaghi.
GAL 2:21 Karika aghanna tani velu maamasinaane God me arova ita rooroo tani ghaa nighulughuluena mausi inangari nipaopao, karika righi malloeane matemateaane Karisto.”
GAL 3:1 Alokapakapa am aGalaisia ngatoa! See ghe ghelei esavisavilaala nannaaimim? Tale nongonongoaaimim nonginaaili va am ghe tara amasinaailiila matemateaane Iesu Karisto tale aikotoo.
GAL 3:2 Aghanna tani kolomiem tale kateva nonga voto: Vaalua am ghe ghaala Spiriti eteva, nau am ghe aimuli teela inangari nipaopao, o poli am ghe aiesoaala tale voto am ghe nongola?
GAL 3:3 Ngam alokapakapaaili va? Am ghe tiuaala tani kasu tale Spiriti eteva me ngam anna tani ruu tale aloaloannaa taumattu ngatoa tale kosa ateva, va?
GAL 3:4 Voto maateaili am ghe ghaala tale maamauluaaimim, ang ghe nim peisaanela? Karika aghanna va ghe nim peisaane.
GAL 3:5 Am anna va God ghe tau aatu sio Spiriti eteva me ghe gheleila mirikol elome etaimim nau am ghe aimuli teela inangari nipaopao o poli am ghe aiesoaala voto am ghe nongola?
GAL 3:6 Am annaa Abraham: “Ghe atokala tuutulina ta God, liuna avalua o me ghe aseala va ia ghulughuluena ia.”
GAL 3:7 Am tani kila amasina va lo atoa la ghaiesoaa, natuna ila Abraham.
GAL 3:8 Uru ngai Manga ateva ghe tara amuemua alokoila va God aue eghelei eghulughuluena taumattu ngeleka atoa tale uneira niaikaaiaa. Me ghe aulia ngakasinala masi kiukiu ta Abraham va, “Aue ararimangali ekapaaili etoa aue la ghaa niarangise ta ngetam.”
GAL 3:9 Liuna avalua o me lo atoa la ghaaiesoaa, la ghaaghaa niarangise ateva tee Abraham, ia tau niaikaaiaa ia.
GAL 3:10 Lo atoa la ghannaa va la ghaimuli tee inangari nipaopao tani ghulughuluena ta matane God, la tokatoka tale nikasikiena, poli laghe pitila va, “Nikasikiena ta lo akapa atoa karika la gheelei voto akapa pitipiti tale vuku nipaopao ateva.”
GAL 3:11 Masalikeaili tani tara va karika teva erooroo tani ghulughuluena ta taataraane God mausi inangari nipaopao, poli, “Lo atoa la ghaaiesoaa, God aue easela va ghulughuluena ila, me aue la maulue.”
GAL 3:12 Tani aimuli tee inangari nipaopao karika elaolao aitauaa tee uunguaa niaikaaiaa. Tale mene kasina salana, “Lo ateva taumattu eghelei isaa o voto, aue etoka tale llo egheelei.”
GAL 3:13 Karisto ghe ghaa oghitala tale nikasikiena tale inangari nipaopao nau ia ghe ghaala liuita tale nikasikiena, poli laghe pitila tale Uru ngai Manga va, “Nikasikiena ta lo ateva esae vukala tale ai eteae.”
GAL 3:14 Ghe ghaa oghitala liuna avalua o me tale uunguaane Karisto ateva Iesu, niarangise ateva ta Abraham aue elao tee ta taumattu ngeleka atoa. Mausina avalua o me tale niaikaaiaa aue ita ghaa Spirit Manga ateva God ghe aulieiniela tale inangari nialokoi.
GAL 3:15 Kapughu etoa, aghaimatoonga kateva inangari niaimatoonga tale maamauluaaita. Karika teva erooroo tani ue va vulla o emene saoaa sae righi nannaane tale inangari niaippooa ngaitauaa taumattu ngatoa laghe nim gheleila. Mausina avalua o me,
GAL 3:16 inangari nialokoi God ghe auliaala ta Abraham me tuvuna, Uru ngai Manga ateva etam ue va “ta tuvuna atoa” (malloeana va oroi taumattu) ta eue va, “ta tuvuna ateva.” Malloeana va kateva nonga taumattu, Karisto ta ngetana.
GAL 3:17 Malloeana voto aghanna tani auliaa isaa avalua toko, va God ghe gheleila inangari niaippooa ngaitauaa tee Abraham, me isaa o inangari nipaopao, vara ghaata ai me kotolungauluae (430) ninamanama ghe lange sio me God ghe mene tau lao sio, karika eghaaghaa velu isaa o inangari niaippooa ngaitauaa, me inangari nialokoi.
GAL 3:18 Poli arova ita ghaaghaa niarangise kanna God, poli ita aimuli tee inangari nipaopao, tale isaa o salana karika ita ghaaghaa isaa o voto mausi inangari nialokoi. Poli nim maamasinaane God me ghe tau lao sio ta Abraham tale inangari nialokoi.
GAL 3:19 O saa uunguaane inangari nipaopao? God ghe nim alokoi saoaala mausi ssavoto, me laghe toitoi tuvuna ateva elutu inangari nialokoi ghe auliaala va aue emae. Inangari nipaopao ghe tiuaala nau ensolo atoa laghe tau lao sio ta taumattu ngateva etiitingina elome etaita me God.
GAL 3:20 Taumattu ngateva elome karika eaimatoonga nonga kativilau pai, me God nim ie nonga kateva nonga ia.
GAL 3:21 Vaalua? Inangari nipaopao karika elaolao aitauaa tee inangari nialokoi kanna God? Karika me karika! Poli arova isaa o inangari nipaopao ita ghe ghaala erooroo tani tau mae maulue, tani ghulughuluena tee aue ghele mae tale inangari nipaopao.
GAL 3:22 Me poli Uru ngai Manga ateva eue va kosa akapa ateva etokatoka tale voto sesa nonginaaili ale mata voovoo ateva, liuna avalua o me voto God ghe auliaala tale inangari nialokoi, God etautau lao ta lo atoa la ghaaiesoaa ta Iesu Karisto.
GAL 3:23 Auena niaikaaiaa ghe mae, ami ghe tokatoka tale ale mata voovoo tale uunguaa inangari nipaopao ghe kavati rungainamamila lomosina ta niaikaaiaa ghe kauerekatila.
GAL 3:24 Mausina avalua o me inangari nipaopao God ghe atokala tani aitarainamami lomosina ta Karisto emae tani ghelei eghulughuluenaiemami poli niaikaaiaa.
GAL 3:25 Niaikaaiaa ang ghe mae sio isaa oia nau karika inangari nipaopao emene aaitarainamami.
GAL 3:26 Am akapaaili natuna iem God poli aikaaiaaimim ta Karisto Iesu.
GAL 3:27 Poli am akapaaili am ghe ghaala niaasuu ta Karisto, ngam ghe asae atokaiela etaimim nongina ita aasae ghinna.
GAL 3:28 Am akapaaili ang ghe kateva nonga iemla ta Iesu Karisto: karika teva aJiu o aGrik, me karika toa tau ngai uungu me lo atoa la tokatoka tale aloannaaira, me karika toa vause me taita.
GAL 3:29 Poli am ta Karisto, am natuna am Abraham, me voto inangari nialokoi eaauliaa kaluimim.
GAL 4:1 Llo aghaauliaa isaa avalua toko va, aliki eteva aue eghaa peina tamane me nau aliki taita ia, enim tokatoka nongina tau ngai uungu etoa kapuna ila tamane, arongona ta voto akapa peina.
GAL 4:2 Nau aliki ia etokatoka ta nimaira lo atoa la ghaaitarainia me lo atoa la loeloea lomosina ta elaa ghaa nau tamane esuisuitoongaa.
GAL 4:3 Ita tee ita avalua o nau aliki ita, raroai etoa la aitaraa kosa ateva oia la gheegheleita va ita nim tau ngai uungu ita.
GAL 4:4 Me vara nau God ghe suila ghe rekatala, me ghe suula Natuna ateva, ghe lutula tale vause ateva, me ghe usilaala inangari nipaopao,
GAL 4:5 tani ghaa oghi lo atoa inangari nipaopao ghe aitoieinilala me aue natuna ita God.
GAL 4:6 Poli natuna am God, ia esuusuu kapuna Spiriti eteva Natuna, tani mae tale urunguitaniita me Spiriti eteva ekolokolo tani ue va, “Abba, Tamaghi.”
GAL 4:7 Liuna avalua o me io karika va nim tau ngai uungu io ta natuna io. Me poli natuna io, ghe gheleiola va aue ughaa niarangise God ghe auliaala tale inangari nialokoi.
GAL 4:8 Emua arau nau am ghe tam kila God, tau ngai uungu iem tale goto atoa karika koronna ila.
GAL 4:9 Me ia oia ngam ghe kilala God, o aroo tani ue va God ang ghe kilaiemla. Vaalua me ngam mene oghioghi tani lao ta raroai etoa karika sarasarakana ila me karika masina ila, me am aloanna tani mene nim tau ngai uungu?
GAL 4:10 Am aimuli tee asease nau etoa me ulana atoa me mene kasina ase nivelu eitauaa me ninamanama.
GAL 4:11 Amaamatautu tani nnaa va niuungu aghe gheleila etaimim, erau nim peisaane nonga.
GAL 4:12 Akolokolo tauem, kapughu etoa, va am ghelei nongina aghi, poli aghi aghe nonginala am. Karika am ghe gheleila righi voto sesa ta ngetaghi.
GAL 4:13 Am kilakila va poli mausi isiki eteva me aghe ppooa ngakasinala masi kiukiu etaimim.
GAL 4:14 Arongo ta isikinna aghi, me aneghi isiki ghe gheelei nitootoonga me maate etaimim me karika am ghe maamangoo me uessainaghi. Am ghe ghaaieghila nongina va kapuna ensolo ieghi God, me nonginaaili va aghi va Karisto Iesu ta ngetaghi.
GAL 4:15 Aghaaiesoaa va arova nongina va am ghe rooroo tani valiki velu mataimim me am ghe tau mae aue am ghe rooroo tani ghelei. Isaa o nimasimasi eaa ang ghe lao sio?
GAL 4:16 Vaalua me isaa oia poli ngaghaauliaa voto koronna etaimim me ngam sessa teeieghi?
GAL 4:17 Ila o taumattu ngatoa la ghannaaili tani ghaaiem va am lao aitauaa teeila me karika righi masi voto aue elutu. Llo la nim anna va am masau etaimami me aue am aloannaailiila.
GAL 4:18 Masina tani nnangaili tani ghelei masi voto ta mene katoa. Am elei evalua o nau ekapa atoa, karika va nau atokatoka teeiem nonga.
GAL 4:19 Masi natughu etoa, poli am me amene mammarikana nonginaaili vause ateva ange moomolenaa aliki eteva lomosina ta am nongina Karisto.
GAL 4:20 Aghannaaili va arova ghaine nonga aghele toka teeiem me aghele aikolikoliaa samasamaaghi poli aghannangailiiem.
GAL 4:21 Am auliaa etaghi, lo atoa am anna tani usilaa inangari nipaopao, va vaalua me karika am kilakila voto inangari nipaopao eaauliaa.
GAL 4:22 Laghe piti elokoila va Abraham natuna taita alua. Kateva natuna ia vause ateva tau ngai uungu ia, me kateva ta vausenna tunga ateva.
GAL 4:23 Lo ateva taita ghe lutula tale vause ateva tau ngai uungu ia, karika etokatoka tale aloannaane, ghe lutula poli nannaaira taumattu nonga, me vausenna tunga ateva, natuna taita ateva ghe lutula poli inangari nialokoi.
GAL 4:24 Isaa o voto eaapasunga etaita va vause alua lalu aimatoonga ghalua nimae aitauaa. Tale inangari niaippooa ngaitauaa kateva tale motouru eteva eSaenae, me ghe alutula aliki aue la nim tau ngai uungu, Eiga etana.
GAL 4:25 Eiga eaaimatoonga motouru eteva eSaenae isaa eArabia me eaaimatoonga tee eJerusalem nau ghaine, poli ia me natuna atoa nim tau ngai uungu ila.
GAL 4:26 Me lo ateva eJerusalem ia epona liu me etokatoka tale aloaloannaane, ia kinaita ia.
GAL 4:27 Poli Uru ngai Manga ateva eue va, “Umasimasi, vause ateva kina ngere io, me utam kakkaai aliki; uaore tale nimasimasi, io lo ateva ughe tam aateateaa mammarikanaane nimolena ngateae; poli ase vause ateva o kina ngere ia aue oroi natuna elau lo ateva vause taitanna ateva.”
GAL 4:28 Am, kapughu etoa, am nongina Aisiki, aliki tale inangari nialokoi iem.
GAL 4:29 Tale isaa o nau, lo ateva aliki taita ghe lutula poli nannaaira taumattu ngatoa ghe gheelei voto sesa tale lo ateva aliki ghe lutula tale sarasarakaniaane Spiriti eteva. Nim nongina ghaine.
GAL 4:30 Me sa ateva Uru ngai Manga ateva eaaulieinia? Eue va, “Suu vella lo ateva vause tau ngai uungu ia karika etokatoka tale aloannaane me natuna ateva. Poli natuna ateva karika poi aue eghaa peina aliki eteva natuna ia lo ateva vausenna tuungi ia.”
GAL 4:31 Liuna avalua o me, kapughu etoa, ita karika va natuna ita vause ateva tau ngai uungu ia karika etokatoka tale aloannaane, ta natuna ita lo ateva vausenna tuungia.
GAL 5:1 Poli ita rau mene tau ngai uungu, poli Karisto ghe gheleitala va ita toka tale aloaloannaaita. Am tingina akorokorongana me am rau mene tau veluem va am mene nim tau ngai uungu.
GAL 5:2 Am nongo inangarighi! Aghi Pol aghaauliaa etaimim va arova am tau veluem me la isoiem, karika aue righi uunguaane Karisto etaimim.
GAL 5:3 Amene aaulia ngamasalikaa ta lo atoa am anna tani tau veluem va la isoiem, va am tani aimuli tee isaa akapaaili inangari nipaopao.
GAL 5:4 Am lo atoa am anna tani aimuli tee inangari nipaopao me am ghulughuluena, tale isaa o salana eaapasunga va Karisto karika ia etaimim me ngam ghe kasu vulila maamasinaane.
GAL 5:5 Me tale Spiriti eteva, tale niaikaaiaa ita toitoi rerrekana nighulughuluena ita atoka tuutuliita etana.
GAL 5:6 Ta Karisto Iesu ni-isoiso ateae me nitam isoiso ateae karika righi uunguaairarua, ta niaikaaiaa nonga ateva eaapasungainia tale uunguaa niaielousi.
GAL 5:7 Am ghe iilou emasina tale niaikarati eteae, me see ghe ilou rungainamla me ghe gheleiemla va am rau mene nongo usilaa llo koronna?
GAL 5:8 Ia o ase ninanna ngateva etam kasukasu ta lo ateva ekolokoloam.
GAL 5:9 Pisike ia tuku isti erighi erooroo tani ghelei verete akapa ateva erranga.
GAL 5:10 Aghaatoka tuutulighi ta Vau ngepona ateva va karika aue am mene tiu ppae. See ia lo ateva egheelei esavisavilaa nannaaimim aue eghaa aipolipoli sesa.
GAL 5:11 Kapughu etoa, arova ngamene poppooaa uunguaa ni-isoiso, vaalua me la mene gheelei teeieghi voto karika masina? Tale ia o salana atikirighi, inangari aikotoo ateva karika aue emene sesa nongonongoaane.
GAL 5:12 Me ila o lo atoa la ghelei saasakiaa nannaaimim, aghanna va karika va laghele mene isoila nonga ta la ghele kaati teeila.
GAL 5:13 Am, kapughu etoa, God ghe koloamla va am toka tale aloannaaimim. Am rau mene nnaa va poli am tokatoka tale aaloaloannaaimim va am ghelei voto tale nannaaira taumattu tale kosa ateva oia. Am aisausiaa kateva kateva tale niaielousi.
GAL 5:14 Isaa akapaaili inangari nipaopao egheelei roorooaa nonga tale kateva ninannaa eue va, “Uaielousiaa taumattu ngateva kalakalangina ia etam, nongina uaaielousieinio.”
GAL 5:15 Am paniem! Arova am toka aikiso me am aaiuuvieinam, aue am aiturungia ngakapaiem.
GAL 5:16 Liuna avalua o me aue va, am toka tale uunguaa Spiriti me karika aue am usilaa nannaaimim tani ghelei sesa niuungu.
GAL 5:17 Poli nannaaita ateva, eanna voto Spiriti eteva etam aaloanna, me Spiriti eteva, eanna voto nannaaita ateva etam aaloanna. Karika lalu rooroo tani mae aitauaa, liuna avalua o me karika am rooroo tani ghelei voto am anna tani ghelei.
GAL 5:18 Arova Spiriti eteva ekaakatulainiem, karika am uusilaa inangari nipaopao.
GAL 5:19 Uunguaa sesa ninannaa masalike avalua toko va: niailai salosaloaa see, me voto karika raarangisana, me tani nim anna tani ghelei sesa voto,
GAL 5:20 me tani kkauaa tootoo goto, me uunguaa nialaala, me tani sessai, me nitam niaighui, ninannaa saasakiaa, me tau nitoka sessai, me tani nnainio nonga, me niaitiuii poli ase ninannaa,
GAL 5:21 me nissaii, me tani toka nannaa saasakiaa tee kateva, me tani ropi sesa manu, me nivelu eitauaa tani ropi me ghelei ssavoto, me mene kasina asease voto sesa. Aghaauliaa kieimim nongina aghe aulia ngakasinala etaimim, va lo atoa la tokatoka avalua o, karika aue la kupi sso tale ararimangalina ateva God.
GAL 5:22 Me uene Spiriti eteva tale niaielousi, nimasimasi, me luei, me karika nisessai parasi, me nighelei masi voto ta mene kateva, me niparruu, me tani kaarasi tani ghelei emasina niuungu,
GAL 5:23 me uunguaa tani siuaa ninannaa, me tani ghelei nannaam enna ngamasina. Karika righi inangari nipaopao egheelei runga isaa o ase voto.
GAL 5:24 Lo atoa kapuna ila Iesu Karisto, ngeila ghe uvi ematela ninannaa sesa me gheeleiaaira me aloaloannaaira tale aikotoo.
GAL 5:25 Poli ita tokatoka tale Spiriti, ita kasu tee Spiriti eteva.
GAL 5:26 Ita rau mene saeaa nannaaita me tani ghelei esessai kateva me tani nannaa saasakiaa tee mene kateva.
GAL 6:1 Kapughu etoa, arova lo ateva ange kupi ssola tale ssavoto, lo atoa am aimuli tee Spiriti eteva am sama amasinaaili teeia tani ghaa oghia me emene oghi mae. Me utani taatara ta io tee urau sso tale nitootoonga va ukatuu.
GAL 6:2 Am sausi tani sau voto maateaili tale mene kateva maamauluaane me tale isaa o voto, am rooroo tani ghelei ekapa voto tale inangari nimae aitauaa kanna Karisto.
GAL 6:3 Poli arova teva eannaa va ia iaaili, nau eteva ia nim lao ia, ia enim kamekamea.
GAL 6:4 Kateva kateva etoongi voto egheelei me emasimasieinia. Erau mene tootoonga tani toongi gheeleiaane ta mene kateva taumattu.
GAL 6:5 Poli kateva kateva esau voto maate tale gheegheleiaane.
GAL 6:6 Lo ateva eghaaghaa masi voto tale inangarina ateva God, eparruu lo ateva eapasunga voto etana tale righi masi peina.
GAL 6:7 Am rau mene aikameainam poli karika am rooroo tani kame tee God. Taumattu emukemuke voto epasapasa.
GAL 6:8 Lo ateva epasapasa voto sesa tale maamauluaane tani amasimasi nannaane sesa, tale isaa o voto sesa aue emuke voto sesaaili. Lo ateva epasapasa voto masina tani amasimasi Spiriti eteva, aue emuke maulue ateva tokatoka liu ia tale Spiriti eteva.
GAL 6:9 Karika ita mene sio asoasoaa tani ghelei voto masina, poli aue kateva masi nau aue ita muke masi voto, arova ita tam mangoo.
GAL 6:10 Liuna avalua o me nau ita roo tani ghelei voto masina tale taumattu ngakapa atoa, ita ghelei tee lao ta lo atoa ila elome ta llo taumattu eaiesoaa.
GAL 6:11 Am tara mata nginangari aghe piti enamuula!
GAL 6:12 Lo atoa la nim annaa va taumattu ngatoa la tara eeleiaaira la tani aakorokoronganaiem va la isoiem. La gheelei voto o poli karika la aloanna va taumattu ngatoa la ghelei saasakiaa etaira mausi aikotoo ateva ta Karisto.
GAL 6:13 Lo tee atoa isoiso ila, karika la aimuli tee inangari nipaopao, me la nim anna va la isoiem me la ghaasake tani ghelei arariira mausi voto la gheelei tale vilikiimim.
GAL 6:14 Me ta ngetaghi, karika poi arooroo tani aasakeainaghi, aghaasakeaa nonga aikotoo ateva ta Vau eteva Iesu Karisto. Poli ta ngetana me kosa ateva ang ghe matela tale maamauluaaghi me aghi tale kosa ateva.
GAL 6:15 Karika righi uunguaa ni-isoiso ateae me nitam iso ateae. Tani lutu aouna nonga koronna ia.
GAL 6:16 Lo akapa atoa la aimuli tee llo aghe auliaala aue la ghaa luei me masi nialousiusi, tee me lo atoa Israeli kapuna ila God.
GAL 6:17 Karika teva emene tau mae maate etaghi, poli asausau tauramoramo eaapasunga va aghi tau ngai uungu ieghi ta Iesu.
GAL 6:18 Alooloo sae va maamasinaane ateva Vau eteva Iesu Karisto aue etoka tee lo ateva spiriti etaimim, kapughu etoa. Koronnaaili.
EPH 1:1 Aghi, Pol, kapuna apostolo ieghi Iesu Karisto, tale aloannaane God. Apitipiti etaimim kapuna taumattu ngatoa God, am tokatoka eIpises, am aiesoaa ta Iesu Karisto.
EPH 1:2 Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
EPH 1:3 Ita tau sae God, kapuna Goto ia kapuita Vau eteva Iesu Karisto, me tee Tamane ia, ghe arangiseitala tale masi voto akapa tani sausi kapuita spirit. Isaa o masi voto ghe mae sio epona liu ta Karisto.
EPH 1:4 God ghe suimatoongainitala ta Karisto me auena aitiutiu tale kosa ateva va ita manga me ita raarangisana ta matane elome tale niaielousi.
EPH 1:5 Emua arau ghe suimatoongainitala va aue eghaaita me enatuna ita mausi Iesu Karisto, poli ghe masimasieiniela me ghe aloannala tani ghelei evalua o.
EPH 1:6 Liuna avalua o me ita tau sae God tale kinatama maamasinaane, ghe nim tau mae sio etaita tale Natuna eaielousieinia.
EPH 1:7 God ghe poli aaoghitala tale matemateaane Iesu, me ghe kkaluaala kaluita ssavoto, poli God pasu ia tale maamasinaane etaita,
EPH 1:8 me ghe tau mae sio oroieili maamasinaa me ghe gheleitala va ita alomasaanga, me ita rooroo tani kila voto koronna kanna God.
EPH 1:9 God ghe apasungaala etaita voto aisulianna eanna tani ghelei, poli ghe masimasieiniela, me ghe aloannala tani ghelei isaa o voto ta Karisto.
EPH 1:10 Ghe aloannala va nau eteva ghe suimatoongainiela, aue eatoka aitauaa isaa akapaaili voto epona liu me tale kosa ateva oia, va Iesu aue emuemueaa.
EPH 1:11 Ta ngetana God ghe suimatoongainiemamila va ami kapuna taumattu iemami, poli ang ghe nnaa vella emua arau tani ghelei isaa o voto, me God egheelei isaa akapa voto nongina aloannaane.
EPH 1:12 Ghe suimatoongainiemamila poli ghe aloannala va ami lo atoa ami ghe aitiutiula tani aiesoaa ta Karisto, ami tau sae inasanina God.
EPH 1:13 Me am tee ange kapuna iemla God, nau ngam ghe aiesoaala kiukiu koronna, ia o masi kiukiu eteae eaauliaa vaalua God ghe asaangiemla. Nau am ghe aikaaiaala ta Karisto, God ghe aimatoongainiemla va kapuna am: ghe tau aatu sio Spirit Manga ateva tale inangari nialokoi.
EPH 1:14 Spirit Manga ateva ia aitiutiu eteva aipolipoli, tani apasunga va aue ita ghaa sa ateva God ghe aulia ngalokoiela tale inangari nialokoi, va aue etauela ta kapuna taumattu ngatoa. Isaa avalua o me God aue eghaa oghi lo atoa kapuna ila, me aue ita tau sae inasanina God.
EPH 1:15 Mausina avalua o me nau aghe nongola uneimim niaikaaiaa ta Vau eteva Iesu me ailousiaaimim ta kapuna taumattu ngakapa atoa God,
EPH 1:16 karika aghe kakkalueinam tale nilooloo sae, tani kaili emasina ta God mausiimim.
EPH 1:17 Me alooloo sae ta kapuna God ateva Vauita ateva ta Iesu Karisto, ia Tamaita ia etokatoka tale mallanga ateva. Akookolomi va etau aatu Spiriti eteva tani gheleiem me am alomasaanga me Spiriti eteva aue eapasunga ngaotu God etaimim me aue am roo tani kila amasinaia.
EPH 1:18 Me akookolomi tee va eoti nannaaimim me aue am atoka amuemue nannaaimim tale voto ghe koloamla etana me vaalua ooroi ia kanna niarangise ghe auliaala tale inangari nialokoi va aue etaula ta kapuna taumattu manga.
EPH 1:19 Me akookolomi va am kila vaalua kinatama sarasarakaniaane ateva euungu elome etaita lo atoa ita aikaaiaa. Ia o sarasarakana ateva euungu elome etaita korokoronganaaili ia,
EPH 1:20 ghe uungula etana nau ghe totula Karisto tale nimate, me ghe atokaiela tale pai muenna atelange epona liu.
EPH 1:21 Karisto ia namuu ia ta ensolo akapa atoa me spiriti ekapa atoa, me ia emuemuea ngakapa tau ngaitoitoi etoa nau ghaine me auena.
EPH 1:22 God ghe tau ekapa lao sio ninamu ngateae ta Karisto me ghe suitoongainiela va emuemuea ngakapa voto tale ale manga.
EPH 1:23 Ale manga ateva vaulanina ia Karisto, me ia ghe apasula ale manga ateva tale sarasarakaniaane, me ghe tau lao sio maulue ateva tale isaa akapaaili voto tale isaa akapaaili salana.
EPH 2:1 Emua arau am ghe tokatoka tale nimate tale kaluimim nitam nongo usilaa me ssavoto.
EPH 2:2 Tale isaa o nau am ghe aaimuli tee uunguaa kosa ateva oia karika masina. Am ghe aaimuli tee uunguaane lo ateva emuemueaa uunguaaira sesa spiriti etoa epona elomarase. Isaa o sesa spiriti ghaine ekaakatulaa isaa o taumattu karika enongonongo usilaa God.
EPH 2:3 Nau ang ghe lao sio ita ghe tokatoka nongina ila. Ita ghe aaloanna tani amasimasi sesa aaloanna vilikiita me nannaaita. Me ita ghe roola tani ghaa sessaiaane God.
EPH 2:4 Me karika, ta God ghe aielousiangailiita, me pasueili ia tale aalousiusiaane. Liuna avalua o
EPH 2:5 me nau ita ghe tokatoka tale nimate tale kaluita nitam nongo usilaa, ghe ghelei emaulueitala ta Karisto. Tale maamasinaane God am ghe saangala.
EPH 2:6 Ghe totutala tani maulue tee Karisto, me ghe atoka aitaueinitala me Karisto Iesu epona liu.
EPH 2:7 Ghe apasungaala etaita aalousiusiaane tale isaa o salana ta Karisto Iesu, me tale isaa to nau emaemae, taumattu ngatoa aue la tara maamasinaane namungaili, elaulau ekapa voto atoa.
EPH 2:8 Poli tale maamasinaane, am ghe saangala tale niaikaaiaa, me karika va tale sarasarakaniaaimim, ta God ghe nim tau mae sio.
EPH 2:9 Karika va am ghe uunguaala va am roo tani aasake.
EPH 2:10 Poli ita, God ghe gheleitala. Ghe tau mae sio maulue etaita ta Iesu Karisto tani ghelei masi niuungu God ghe aimonomonosiaa ngalokoila etaita tani ghelei.
EPH 2:11 Liuna avalua o, am annaa parasi va nau ang ghe lao sio, nau am ghe lutula, karika va aJiu iem, ta am tau ngeleka am, me lo atoa la aseasela va “isoiso ila” laghe kolokoloam va “karika isoiso iem”. (Isaa o voto la gheelei ta vilikiira, nim taumattu ngatoa la gheelei me karika va God.)
EPH 2:12 Isaa akasina am ghe maamasau ta Karisto. Am karika taumattu nge Israeli em, ta ativuu iem tale kanna inangari niaippooa ngaitauaa tale inangari nialokoi, ta am ghe tokatoka tale kosa ateva oia me karika am ghe kilakila God, me karika righi masi voto am ghe toitoi.
EPH 2:13 Me ghaine ta Karisto Iesu am lo atoa am ghe maamasaueili ta God, ngam ghe mae akalakalaa sio poli raena ateva Karisto.
EPH 2:14 Poli ia luei ia etaita, ghe gheleila aJiu etoa me taumattu ngeleka atoa laghe kateva nongala. Niaissa ghe tokatoka arova aivativati eteva, me Karisto ghe ghaa veluela,
EPH 2:15 tale matemateaane, ghe atoka lange sio mua kaluira inangari nipaopao aJiu etoa, poli nannaane tani ghelei eouna taumattu ngalua, aJiu etoa me taumattu ngeleka atoa, tani kateva nonga, me tale ia o salana atikirighi aue eghelei luei.
EPH 2:16 Ghe matela tale aikotoo tani atoka aitauaa pai eluevilau va lalu kateva nonga me ekapuna ilalua God, me tale aikotoo ghe ghelei ematela uunguaa niaisessaii ghe tokala emua arau.
EPH 2:17 Ghe mae sio tani aulia ngaotu luei etaimim lo atoa masaueili em ta God, me luei ta lo atoa kalakalangina ila.
EPH 2:18 Poli tale matemateaane ita akapa ita rooroo tani mae ta Tamaita ateva God tale kateva nonga Spiriti.
EPH 2:19 Liuna avalua o me lo atoa karika aJiu iem, ghaine karika ativuu iem, ta ita tokatoka tale kateva nonga ararimangali, ararimangalina ia God. Am elome tale natuna atoa God.
EPH 2:20 Am nongina ale ateva, God ghe atuluela epona ta apostolo atoa me propete atoa nongina suena atoa, me Iesu Karisto ia aitiutiu eteva suena la aipatolaa lao etana.
EPH 2:21 Ta Iesu ia akapa ale ateva eaaipatolaa me esaesae aitauaa me manga ia ta Vau ngepona ateva.
EPH 2:22 Me ta ngetana am tee am aipatolaa tee aJiu etoa, me am tokatoka aitauaa tee Iesu, me God aue etoka aitauaa teeiem tale kanna Spirit Manga ateva.
EPH 3:1 Liuna avalua o aghi, Pol, tau karavusu ieghi mausi Iesu Karisto, me poli mausiimim taumattu ngeleka atoa, alooloo sae ta God.
EPH 3:2 Aghaaiesoaa va ngam ghe nongola va tale maamasinaane God ghe tau mae sio etaghi uunguaa nippooaa mausiimim.
EPH 3:3 Nongina ngapiti ekasinala tale ia oio uru ngai etikirighi, karika apiti aaoroila vaalua voto aisulianna God ghe apasungaala etaghi.
EPH 3:4 Nau am riti isaa o voto aghe pitila, aue am kila vaalua kilakilaaghi tale voto aisuliaane eauliaa Karisto.
EPH 3:5 God karika ghe apasungaala ta llo akasina atoa vituu emua arau, me ghaine tale kapuna Spirit Manga ateva ange aapasunga ta kapuna apostolo atoa manga ila me tee propete atoa.
EPH 3:6 Voto ateva aisulianna ia, ia avalua toko: va poli taumattu ngeleka atoa la aikaaiaa tale masi kiukiu eteae, la rooroo tani ghaa aitauaa masi voto kanna God tee Israeli etoa, me tee ekateva nonga ita tale vaulaniita me ita akapa aue ita ghaa llo voto ghe auliaala tale inangari nialokoi ta Iesu Karisto.
EPH 3:7 Tale maamasinaane, God ghe tau mae sio ia oia niuungu eteva tani ppooaa masi kiukiu eteae. Ghe ghelei evalua o tale uunguaane sarasarakanaaili.
EPH 3:8 Arongona ta aghieili euu ta kapuna taumattu ngakapa atoa God, ia oia maamasinaane ateva God ghe nim taue mae sio etaghi: tani aulia ngaotu ta taumattu ngeleka atoa isaa o masi voto ta Karisto karika ita rooroo tani kila akapa.
EPH 3:9 God, ia o ghe ghelei ekapaailiila voto, ghe suimatoongainaghila tani aulia ngamasalikangaili ta ila akapa taumattu ngatoa ia oia voto ateva aisuliaane ia. God karika ghe apasungaala voto aisuliaane lomosina ta ghaine.
EPH 3:10 God ghe nnaala va tale isaa oia nau ensolo akapa atoa me spiriti etoa elomarase aue la tara kinatama aalomasaanganiaane God tale kapuna taumattu ngatoa.
EPH 3:11 God ghe nnaala va aue eghelei evalua o ta Karisto Iesu kapuita Vau ia me avirina ghe vira gheleila kosa ateva.
EPH 3:12 Ita rooroo tani lao ta God me ita rau mene matautu tani lao etana, poli ita aaiesoaa ta Karisto me ita tokatoka aitauaa teeia.
EPH 3:13 Liuna avalua o, akookolomiem va am rau mene sio asoasoaa tale voto maate aghaaghaa mausiimim, poli isaa o nonga voto me aue am roo tani aasake.
EPH 3:14 Mausina avalua o me asuusuuiaa sio ta Tamaita ateva,
EPH 3:15 ia ghe gheleila pamili ekapa atoa epona liu me tale kosa ateva. Liuna avalua o me la ghaaghaa maulue ta God.
EPH 3:16 Alooloo sae va tale aarangiseaane namungaili, ia aue eakorokorongana urunguitaniimim tale sarasarakaniaane kapuna Spiriti eteva.
EPH 3:17 Me alooloo sae va aue Karisto erooroo tani toka tale urunguitaniimim tale niaikaaiaa. Me aue am tingina akorokorongana tale niaielousi nongina ai eteae oane eaakorokoronganaia,
EPH 3:18 me am me kapuna taumattu ngakapa atoa God aue am ghaa sarasarakana tani kila nongina vaalua naanamungaane, aaluseaane, maamasauaane sae me siosio liuaane, aielousiaane ateva Karisto.
EPH 3:19 Me alooloo sae va aue am kila ia o aielousiaane ateva Karisto elaulau isaa akapa alomasaanga, me gheeleiaaimim aue elao aitauaa tee gheeleiaane God.
EPH 3:20 Ita tau sae God tale sarasarakaniaane, erooroo tani ghelei oroieili asease voto elaulau voto ita rooroo tani kolomi me nnaa. Ia o sarasarakana ateva euungu elome etaita.
EPH 3:21 Liuna avalua o me ita tau sae God elome tale ale manga me tee Karisto Iesu tale ila akapaaili vituu etoa tale nau ekapaaili etoa. Koronna.
EPH 4:1 Me aghi Pol, tau karavusu ieghi mausi Iesu Karisto, aghaaulia ngakorokorongana etaimim va am toka amasina tani apasunga va God ghe koloamla.
EPH 4:2 Am kaarasi tani sioaa nannaimim, aippooaaimim esaghuighuiena, me erau mene sessai parasiem, me arova kateva eghelei saasakiaa etaimim, am kkaluaa gheeleiaane me am nim aielousieinia.
EPH 4:3 Am tootoonga tani poso parasi uunguaa nitoka aitauaa kanna Spirit Manga ateva egheelei tale luei.
EPH 4:4 Ita kateva nonga ita nongina vaulaniita ateva, me kateva nonga ia Spiriti eteva. Tale ie nonga o salana atikirighi God ghe koloamla tale kateva nonga ia nitaatara lao emua.
EPH 4:5 Kateva nonga ia Vau eteva, me kateva nonga ia niaikaaia ngateva, me kateva nonga ia niasuu eteva.
EPH 4:6 Kateva nonga ia God ateva Tamaita akapa ia, me ia emuemuaa taumattu ngakapa atoa, me euungu etaita akapa, me etokatoka elome etaita akapa.
EPH 4:7 Me Karisto ghe tau mae sio ta kateva kateva etaita maamasinaane me tale aloaloannaane etautau mae voto ealona tani tau mae.
EPH 4:8 Liuna avalua o me Uru ngai Manga ateva eue va, “Nau eteva ghe laa saesae ghe muamuaala tau karavusu etoa me ghe tau lao sio masi voto atoa ta taumattu ngatoa.”
EPH 4:9 Vaalua malloeana va ghe saela epona liu? Malloeana va ghe sio mae akasina mua tale kosa ateva.
EPH 4:10 Ia ghe sio mae epona liu, ia ghe laa sae kasu elomarase, me erooroo tani toka tale voto akapaaili.
EPH 4:11 Ia ghe taula sarasarakana va katoa la roo tani apostolo, me katoa la propete, me katoa la tau ngai ppooaa, me katoa la pasta me la tau ngai aapasunga.
EPH 4:12 Ghe gheleila llo tani aipanipaniaa kapuna taumattu God, tani uunguaa uunguaane, liuna avalua o me vaulanina ateva Karisto ekorokorongana me etoka amasina,
EPH 4:13 lomosi ta ita akapa ita mae aitauaa tale kateva nonga niaikaaiaa, me tale alomasaanganiaane Natuna ateva God, me ita matuenna me ita nongina Karisto.
EPH 4:14 Me karika ita mene nongina natu ngaliki etoa, va ila o lo atoa muenna ila tani aikameaa la toka kamekameta see nongina kotoo ateva me kuukuu eteva evebbeita see, me la gheelei asease inangari etoa tani apasunga me tani kame mene katoa taumattu.
EPH 4:15 Liuna avalua o me ami aaulia ngakoronna tale niaielousi, va tale isaa akapa voto ita gheelei, ita gheelei etana, ta ia Karisto uruita ia.
EPH 4:16 Eposoposo aitauaa vaulanina ateva Karisto me epiipinosa amasina, arova kateva kateva etaita egheelei uunguaane. God eaaloanna isaa akapaaili voto tale vaulanina ateva Karisto va la aipatola ngaitauaa tale niaielousi.
EPH 4:17 Liuna avalua o me aghaloannaaili va tale ararina ateae Vau palepale am rau mene kasu nongina taumattu ngatoa karika la aiesoaa, me nannaaira nim lao.
EPH 4:18 Nannaaira saurorromiena, la maamasaueili ta maamauluaane God, poli urunguitaniira korokoronganaaili, liuna avalua o me karika la kilakila God.
EPH 4:19 Karika la paapalata, liuna avalua o la nim anna tani ghelei sesa voto, me la ghannaaili tani toka gheelei asease voto karika raarangisana.
EPH 4:20 Am karika va am ghe kilala Karisto tale isaa o ase salana.
EPH 4:21 Koronnaaili, am ghe nongola etana, me laghe aaulieinia etaimim va voto koronna isaa ta Iesu.
EPH 4:22 Laghe apasungaala ta ngetaimim va am ghaa velu poka gheeleiaaimim ang ghe lao sio, me am ghaa velu pokane ateva taumattu ang ghe sesala tale aloannaane kamena.
EPH 4:23 Me am tau velu God eghelei eouna gheeleiaaimim me nannaaimim.
EPH 4:24 Me am mene atoka ouna ateva taumattu God ghe gheleiela va enongina God. Me gheeleiaaimim aue eghulughuluena me emanga poli am tokatoka tale llo koronna.
EPH 4:25 Liuna avalua o me kateva kateva etaimim eghaa velu nikamekame, me eaippooa ngakoronna tee lo atoa ita aiesoa ngaitauaa ta Karisto, poli ita akapaaili kateva nonga ita.
EPH 4:26 “Nau ange sessaiola, urau mene tau velu sessaiaam va egheleio me ukupi sso tale ssavoto,” me erau mene toka sessaio ta kateva nau lomose ta sinaka ateva esuu,
EPH 4:27 ta Satana erau tingina akorokorongana tani akatungio.
EPH 4:28 Lo ateva eaainao nonga eruu tani ainao, me etiuaa tani uungu tani ghelei masi voto esausi lo atoa la ghaloanna niaisausi.
EPH 4:29 Am rau mene auliaa righi voto tani ghelei saasakiaa kateva taumattu, ta am auliaa nonga masi voto aue esausi lo atoa la anna nisausi, me am akorokoronganaila.
EPH 4:30 Karika am mene ghelei alousiusi kapuna Spirit Manga ateva God, poli ia eaaimatoonga va am kapuna am God me aue eghaa oghiem.
EPH 4:31 Am ghaa velu sesa niateateaa, me nisessaia etiitiuaa elome me eghooa eleka, me niaiuvii, me niauliaa saasakiaa, me tee isaa akapaaili sesa gheeleiaaimim.
EPH 4:32 Am ghelei masi voto ta mene katoa, me am apasunga niaielousi, me am kkaluaa sesa gheeleiaaira katoa, nongina God ghe kkaluaala kaluimim sesa voto ta Karisto.
EPH 5:1 Liuna avalua o, me am usilaa gheeleiaane God, poli am natuna am God, me eaaielousiangailiiem.
EPH 5:2 Me am tokatoka tale maulue ateva pasu ia tale niaielousi, nongina Karisto ghe aielousieinitala me ghe tau mae sio maamauluaane ta ngetaita nongina lo ateva o aiaavusuvusuena egheelei emasimasi God.
EPH 5:3 Me elome ta ngetaimim karika am mene toka tale uunguaa niailai salosaloaa see, va taumattu ngatoa la toka aulieinam, o righi ase niuungu karika raarangisana, o nikuruetu, poli isaa oia voto karika masina ta kapuna taumattu God manga.
EPH 5:4 Karika mene righi niamakatakata, o niaippooaa alokapakapanna, o ase inangari niaikusi. Karika, ta am kaili emasina tale voto masina.
EPH 5:5 Me tale isaa oia voto am rooroo tani kila amasina va: lo ateva eailai salosaloaa, me lo ateva etam raarangisana, me lo ateva esassaii voto (nim aikkauaa tootoo goto ia), isaa o taumattu karika aue la ghaa righi masi voto tale ararimangalina ateva Karisto me God.
EPH 5:6 Karika am mene tau veluem va la kameam tale inangari karika koronna, poli sessaiaane God ange maemae ta lo atoa karika la nongonongo usilaa.
EPH 5:7 Liuna avalua o me karika am mene aighui teeila tale sesa gheeleiaaira.
EPH 5:8 Poli isaa akasina am ghe tokatoka tale saurrom, me ghaine am, mallanga iem ta Vau ngepona. Am toka nongina aliki tale mallanga iem.
EPH 5:9 (Poli mallanga ateva eaalutu voto masinaaili, ghulughuluena me koronna.)
EPH 5:10 Me am tani ghaa alomasaanga va sa ateva egheelei emasimasi Vau ngepona ateva.
EPH 5:11 Karika am mene kupi sso tale uunguaa saurrom ateva karika righi uenenna, ta am mae aulia ngaotu ia o ase niuungu tale tummatavanga.
EPH 5:12 Poli pei palata tani auliaa voto la gheelei eisulia tale tummatavanga.
EPH 5:13 Ta voto akapa tale saurrom, mallanga ateva aue eghelei eotu,
EPH 5:14 poli mallanga ateva egheelei isaa akapaaili voto eotuotu. Liuna avalua o me laghe uela ta lo atoa taumattu karika la ghaaiesoaa va, “Am anguu taatarala, tau niasekanue atoa, am totula tale nimate, me Karisto aue emallanga ta ngetaimim.”
EPH 5:15 Am tani aitaraa vaalua am tokatoka — karika va nongina lo atoa karika alomasaanga ila, ta nongina alomasaanga atoa.
EPH 5:16 Nau urooroo tani ghelei voto masina, ughelei voto masina urooroo tani ghelei, poli nau oia sesa nau.
EPH 5:17 Liuna avalua o, me karika am mene alokapakapa, ta aloimim emasaanga aloaloannaane Vau ngepona ateva.
EPH 5:18 Karika am mene ropi oroieili uaeni va eghelei esavisavilaa nannaaimim, me aue ekatulainiem lao tale voto sesaaili. Karika, ta am pasu tale Spirit Manga ateva.
EPH 5:19 Am aippooaa tee kateva kateva tale nikkinari, me masi kkinari tani kkinari tau sae, am kkinari me am ghelei miusik tale urunguitaniimim esae ta Vau ngepona ateva.
EPH 5:20 Nau ekapa am kaili emasina sae ta God Tamaita ia tale isaa akapaaili voto, tale ararina ateae Iesu Karisto Vauiita ia.
EPH 5:21 Am tau veluem tani ghelei voto katoa la ghaaloanna me karika va aloannaaimim, tani oneoneaa Karisto.
EPH 5:22 Vause atoa lailai iem, am tau veluem tani ghelei voto taitaniimim atoa la ghaloanna me karika va aloannaaimim, nongina am gheelei ta Vau ngepona ateva.
EPH 5:23 Poli taita ateva uruna ia vausenna ateva nongina Karisto uruna ia ale manga ateva, me ale manga ateva vaulanina ia. Ta Karisto ghe asaangitala.
EPH 5:24 Nongina ale manga ateva eaatoka nannaane ta Karisto, vause atoa lailai iem tee am aatoka nannaaimim ta taitaniimim atoa tale isaa akapaaili voto.
EPH 5:25 Taita atoa lailai iem, am aielousiaa vauseniim atoa, nongina Karisto eaaielousiaa ale manga ateva, me mausina me ghe tau lao sio maamauluaane
EPH 5:26 tani gheleie manga ia me raarangisana ia, eghe poraiela tale inangari eteva me tale manu eteva.
EPH 5:27 Ghe ghelei evaluela o tani ghaa lo ateva o ale manga masinaaili taataraane, me karika righi tungitungiena, o kolukoluena, o righi voto egheelei saasakiaa taataraane, ta manga ia me karika righi voto sesa etana.
EPH 5:28 Tale ia o ase salana atikirighi, taita atoa am tani aielousiaa vauseniim atoa, nonginaaili va am aaielousiaa vilikiimim. See eaielousiaa vausenna ateva, eaaielousieinia.
EPH 5:29 Karika teva esessaia tale vilikina ateva, ta eangiinginia me eaaitaraa vilikina, nongina Karisto egheelei tale ale manga ateva.
EPH 5:30 Ta ita, vilikina ita Karisto.
EPH 5:31 “Liuna avalua o me taita ateva ekasukasu vuli tamane me kinna me ekaakateva nonga ilalua me vausenna ateva, me ilalua aue lalu kateva nonga tale vilikiirarua.”
EPH 5:32 Isaa oia llo karika ita rooroo tani kila akapa malloeanina, me aghi aghaauliaa Karisto me ale manga ateva.
EPH 5:33 Liuna avalua o, kateva kateva ta ngetaimim etani aielousiaa vausenna ateva, nongina etani aielousieinia, me vausenna ateva etani oneoneaa taitanna ateva.
EPH 6:1 Aliki etoa, am nongo usilaa tamaim me kinaim atoa, poli am kapuna iem Vau ngepona ateva, me isaa o voto ghulughuluena.
EPH 6:2 “Uoneoneaa tamam me kinam,” — ia oia inangari nipaopao ateva, aitiutiu ia tale llo inangari nipaopao elaolao aitauaa tee inangari nialokoi —
EPH 6:3 “me isaa akapaaili voto aue emasina etam, me tee tokatokaam aue aluse tale kosa ateva oia.”
EPH 6:4 Lo atoa taita natuena am, am rau mene ghelei natuim atoa va esessaila, ta am apinosaila tale masi salana, me tale alomasaanga me tale niapasunga Vau ngepona ateva eaaloanna.
EPH 6:5 Tau ngai uungu etoa karika am tokatoka tale aloannaimim, am nongo usilaa lo atoa la aitoieiniem tale kosa ateva oia, me am oneoneainila tale urunguitaniimim akapa ateva nongina va am nongonongo usilaa Karisto.
EPH 6:6 Me karika am mene nnaa va nau la taataraiem nonga, karika. Poli am tau ngai uungu iem ta Karisto me karika am tokatoka tale aloannaaimim. Liuna avalua o, tale urunguitaniimim akapaaili, am uungu aanasa tani ghelei saa voto God ealoanna va am ghelei.
EPH 6:7 Am annaaili tani uungu tee nimasimasi, nongina va am uungu ta Vau ngepona ateva me karika va taumattu ngatoa.
EPH 6:8 Arova tau ngai uungu io utokatoka tale aloannaam o karika, ukilakilaaili va Vau ngepona aue etau aatu aipolipolim tale masi niuungu ugheelei.
EPH 6:9 Me vau etoa, karika emene aloimim nonga ta katoa tana kapuimim tau ngai uungu karika la tokatoka tale aloannaaira, me am rau mene amatautula, poli am kilakila va lo ateva Vauira ia me Vauimi ia tee, ia epona liu. Ia karika egheelei tani anna katoa me katoa karika.
EPH 6:10 Airuuruu tale inangarighi, isaa avalua toko va, am toka akorokorongana ta Vau eteva me tale kinatama sarasarakaniaane.
EPH 6:11 Am asae akapaaili ghinna niaiuvii kanna God, me aue am roo tani tingina akorokorongana tale sesa uunguaane namu ngateva ta raroai etoa.
EPH 6:12 Karika va ita aaiuvii tee taumattu, ta ita aaiuvii tee asease spiriti etoa epona me euu, me asease sarasarakana ita tam taatara, me asease voto atoa sarasarakanaaili ila pei saurrom, ghaine la aitoiaa kosa ateva oia.
EPH 6:13 Liuna avalua o me am asae akapaaili ghinna niaiuvii kanna God me tale nau sesa, aue am roo tani tingina akorokorongana. Me nau ta ngam aipanipania ngakapaailiila am roo tani tingina.
EPH 6:14 Liuna avalua o me am tingina akorokorongana me am iriem tale ai-iri eteae tale voto koronna nonga etaliaa usueimim, me am asae tee tuku kapa ateva eaakou runga kassauimim, eaaimatoonga niuungu ghulughuluena.
EPH 6:15 Me tale kkeimim, am asae aikasukasu tani aimonomonosieinam tani ppooaa masi kiukiu luei etana.
EPH 6:16 Me tee am ghaa aighelei runga vaalau eteva eaimatoonga niaikaaiaa, poli ta ngetana aue am roo tani apala isaa akapa unna vaalau sesa taumattu ngateva ataatana esoasoaa mae etaimim.
EPH 6:17 Am ghaa kou nguru eteva egheelei runga uruim ateva, eaimatoonga niasaangi, me am ghaa baenata ateva unna ia Spiriti, ia o inangarina ia God.
EPH 6:18 Am rau mene ainoana tani looloo sae mausi mene kasina taumattu. Nau ekapaaili am looloo sae tale asease nilooloo sae akapa, nongina Spirit Manga ekatulainiem. Am atae nau ekapaaili me am looloo sae mausi kapuna taumattu ngatoa God.
EPH 6:19 Me am kookolomi tee ta God mausighi tani tau mae inangari etaghi nau aue appooaa, me arau mene matautu tani ppooa ngaotu voto aisulianna tale masi kiukiu.
EPH 6:20 Aghi aghaaghaa liuna ateva God tani ppooaa, me aghi tale ale mata voovoo, liuna avalua o am kokkolomi sae va arau mene matautu tani ppooaa, nongina God eaaloanna.
EPH 6:21 Tikikus aue eaulia ngakapa voto ghe ailutuaala etaghi me voto agheelei. Ia nengaghi tuungia ta Karisto, me aghailousieinia. Ia kapuna tau ngai uungu ia Vau ngepona ateva, me egheelei emasinaaili uunguaane.
EPH 6:22 Aghe sungiela tani mae taraiem poli aghanna va am kila etana va sa ateva elutulutu etaimami, me aue eakorokorongana urunguitaniimim.
EPH 6:23 Alooloo sae va God Tamaita ia me Vauita ateva ta Iesu Karisto, aue etau lao luei, niaielousi, me niaiesoaa tale tau ngaiesoa ngakapa atoa.
EPH 6:24 Me alooloo sae tee va maamasinaane ateva God aue etoka tale lo atoa la aaielousiaa Vauita ateva Iesu Karisto, tale lo ateva o niaielousi karika ekapakapa.
PHI 1:1 Angalua Pol me Timoti, kapuna tau ngai uungu iengalua Iesu Karisto, Angalu pitipiti atu etaimim akapa lo atoa taumattu manga am ta Iesu Karisto ePilipae tee elda me rikina atoa.
PHI 1:2 Angalu looloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
PHI 1:3 Akaakaili emasina ta kapughu Goto ateva nau ekapa atoa nau aghannainam.
PHI 1:4 Tale isaa akapa uneghi nilooloo sae mausiimim akapa, alooloo sae tee nimasimasi
PHI 1:5 poli niaighui me niuungu am gheelei tale masi kiukiu ghe tiuaala tale aitiutiu eteva nau me ange mae ghaa sio nau oia.
PHI 1:6 Aghaatoka tuutulighi va, lo ateva ghe tiuaala masi niuungu etaimim aue eghelei isaa o niuungu lomosina ta elaa ruu ta nauna ateva Iesu Karisto.
PHI 1:7 Karika sesa etaghi tani ateateaa ia o salana atikirighi mausiim akapa, poli aghaielousieinam tale urunguitanighi eteva. Arova la iriiri etokaieghi tale sene o agheelei kotokotoo me aghaauliaa va koronna masi kiukiu, am akapaaili me aghi, ita ghaaghaa niparruu tale maamasinaane God.
PHI 1:8 God erooroo tani aulia ngaotu vaalua aghannaaili ekapaiem tee ailousiaane ateva Iesu Karisto.
PHI 1:9 Me uneghi nilooloo sae mausiimim isaa avalua toko, va aielousiaaimim aue epinosa me eoroi tale nialomasaanga, me tale ninannaa masalike tale niaielousi etaimim,
PHI 1:10 va am tara kila saa llo voto masina me raarangisana me karika mene righi voto sesa etaimim lomosina ta nauna ateva Karisto,
PHI 1:11 me aue am pasu tale uene voto ghulughuluena ekasukasu ta Iesu Karisto, tale niasaesae me nikkauaa ta God.
PHI 1:12 Isaa oia aghanna, kapughu etoa, va am kila va saa llo ghe lutula etaghi ghe aisausiaala tani akasukasu masi kiukiu.
PHI 1:13 Tale isaa o voto me soldia ngakapa atoa la aitoiaa tanganue Siisa me mene katoa taumattu la kilakila va atokatoka tee sene mausi Karisto.
PHI 1:14 Me poli isaa o sene etaghi, me oroi ila lo atoa kapuita laghe asarasarakanailala ta Vau ngepona ateva laghe tam matautula tani ppooaa inangari.
PHI 1:15 Koronna va katoa la poppooaa Karisto tale nisessaia tani tau sio ararighi eteae me uunguaa niaittaraaii. Mene katoa la gheelei tale masi ninannaa.
PHI 1:16 Kateva uta taumattu laghe gheelei tale niaielousi poli la kilakila va atokatoka oia mausi tani aippooaa kotokotoo tee masi kiukiu.
PHI 1:17 Mene kateva uta taumattu la poppooa Karisto ta la nnainila nonga, karika va tale masi ninannaa. La nim anna tani ghelei teeieghi voto sesa nau atokatoka tale sene.
PHI 1:18 Me isaa o voto vaalua malloeane? Tani voto ateva masinaaili ia, ia avalua toko: va tale saa ase salana arova kamena o koronna me la poppooaa Karisto. Tale isaa o voto me amasimasi. Ue, anim toka masimasi
PHI 1:19 poli akilakila va tale kaluimim nilooloo sae, me tale nisausi kanna kapuna Spiriti eteva Iesu Karisto, saa llo voto ghe lutula etaghi, aue egheleieghi me asaanga.
PHI 1:20 Tale nannaaghi aghaloannaaili va tale saa ase salana, erau mene ghelei epalataieghi, me anim sarasarakana tani apasunga Karisto tale vilikighi, arova amaulue o amate.
PHI 1:21 Ta ngetaghi, tani toka aue atoka ta Karisto, me tani mate aue aghaa masi voto.
PHI 1:22 Arova maamauluaaghi emene toka tee lao, malloeanina va aue uunguaaghi etue uene manee, me ta ngetaghi tani ue va ea alao karika akilakila.
PHI 1:23 Aghainanga teeilalua ilalua o salana aluekiri. Aghanna tani kasu, me alaa toka tee Karisto, poli emaamasinaaili evalua o.
PHI 1:24 Me mausiimim me emaamasina va atoka.
PHI 1:25 Liuna avalua o me aghaiesoa ngasarasarakanaaili va aue amene toka aitaua ngakapa teeiem me aikaaiaaimim me masimasiaaimim aue enamuu.
PHI 1:26 Liuna avalua o me nau amene toka teeiem, masimasiaaimim ta Iesu Karisto aue epasu esassanga mausighi.
PHI 1:27 Marova sa ateva elutu, am toka me am kasu nonga tale masi kiukiu kanna Karisto. Arova amae taraiem o anim nongoam, aue akila va am tiitingina akorokorongana tale kateva nonga spiriti, me ekaakateva iem tale ninannaa me niuungu va mene katoa la aikaaiaa tale masi kiukiu.
PHI 1:28 Me karika aue am matauta lo atoa la sessa teeiem tale voto la gheelei. Eaimatootoongana etaira va aue la turungila me am, aue am saanga. Isaa o voto God aue eghelei.
PHI 1:29 Poli God ghe nim tau aatu sio etaimim mausi Karisto, karika va tani aiesoaa nonga etana, ta tani sau maate aitauaa teeia.
PHI 1:30 Am tee ngam laolao tale isaa o ase maamatana me am ghe taraieghila ta aghe ghaala, me isaa oia am nongonongo va aghaaghaa.
PHI 2:1 Arova righi niasarasarakana poli am tokatoka tee Karisto, me arova righi inangari nisausi tale ailousiaane ateva, me arova righi niaighui tale Spiriti eteva, me arova righi niamaramara me nialousiusi,
PHI 2:2 am ghelei eroorooaa masimasiaaghi nau ekateva nonga nannaaimim, me eisaa aitauaa niaielousi, me ekateva nonga iem tale spiriti me tani uungu eitauaa.
PHI 2:3 Am rau mene ghelei righi voto tale nikuruetu me tani saeaa nannaaimim. Me karika, ta tale nisiuaa ninannaa am tara katoa va masinaaili ila etaimim.
PHI 2:4 Kateva kateva etaimim erau mene atoka nonga nannaam tale llo nonga voto ia eaalona ta etara tee saa llo mene katoa la ghaloanna.
PHI 2:5 Nannaaimim enonginaaili tee nannaane Iesu Karisto.
PHI 2:6 Koronnaaili Karisto ia Goto ia me karika ghe nnaala va easarasarakanaia tani toka nongina God me tani poso parasi va Goto ia.
PHI 2:7 Ghe ghaa vella mallangina ateva me ghe ghaala uunguaaira tau ngai uungu etoa, me ghe gheleiela va arova nim taumattu ia nongina ita.
PHI 2:8 Me laghe tarala taataraane va taumattu ia ghe sio siuaa nannaane me ghe nongo usilaala tani lao tale nimate me tani mate tee tale aikotoo.
PHI 2:9 Liuna avalua o me God ghe taue liue saela epona me ghe taula arari eteae elaulau isaa akapa arari,
PHI 2:10 va tale ararina ateae Iesu ila akapa la suuiaa sio patu kkeira etana, epona liu me kosa ateva me lo atoa euu tale kosa ateva,
PHI 2:11 me ila akapa aue la ghaulia ngaotu va Iesu Karisto Vau ngepona ia tale nitau sae ta God Tamaita ia.
PHI 2:12 Mausina avalua o, masi kapughu etoa, me nongina am ghe nongonongo usilaa, karika va nau atokatoka teeiem nonga, ta nau karika aghi, am ghelei isaa o voto nau ekapa atoa, poli God euungu etaimim tani asarasarakanaiem tale aloannaaimim me uunguaaimim. Am uungu tee nioneoneaa tani apasunga va God ghe asaangiemla, tale masi aloaloannaane.
PHI 2:14 Me nau am ghelei voto am rau mene ghelei tale niauliulia me niaitamammarasii,
PHI 2:15 va karika aue righi kaluimim ssavoto me aue am raarangisana, me enatuna am God, karika gheeleiaaimim sesa tale uunguaa karika ghulughuluena me sesa voto tale lo ateva oia vituu. Me am mallanga nongina katto atoa tale kosa ateva,
PHI 2:16 nau am posoposo atingina sae inangari maulue ateva. Me tale nauna ateva Karisto, aue aghaasake va karika aghe iloula tale niaikarati eteae o aghe uungula tale nim lao.
PHI 2:17 Me arongona ta la ghele kaoaghi sae tale liu nighelei aiaavusuvusuena nongina manu opring, me am ghele ghelei llo tale uneimim niaikaaiaa, amasimasi me amasimasi eitauangaili teeiem.
PHI 2:18 Liuna avalua o me am tee am masimasi, me am masimasi eitauaa teeieghi.
PHI 2:19 Aghaiesoaa ta Vau ngepona ateva Iesu va ghaisa ngarighi asungi aatu Timoti etaimim me aghi tee aue amasimasi nau emae auliaa kiukiuimim etaghi.
PHI 2:20 Karika amene annaa teva nongina ia, eannangailiiem tani aitarainam.
PHI 2:21 Mene katoa la annainila nonga me karika va llo voto isaa ta Iesu Karisto.
PHI 2:22 Me am kilakila va Timoti ang ghe gheleila voto eaapasunga va erooroo, poli nongina kateva me tamane, ang ghe uungu eitauaa teeieghila tale masi kiukiu.
PHI 2:23 Liuna avalua o me aghaiesoaa va aue asungia tani mae taraiem ghaisa ngarighieili me atara mua va sa ateva aue la gheleia mua etaghi.
PHI 2:24 Me aghaatoka tuutulighi ta Vau ngepona ateva va gharighi tau amae taraiem.
PHI 2:25 Me aghanna va emaamasina tani sungi aatu kapughu ta Epaproditus euungu eitauaa teeieghi me tee tau ngaiuvii ia, me kapuimim tau ngai kasuaa inangari teeia me am ghe sungiela tani mae sausieghi.
PHI 2:26 Ta poli eannangailiiem me ghe alousiusieiliila poli ghe kilala va am ghe nongola va ghe isikila.
PHI 2:27 Koronna va ghe isikila me ghaisa ngarighi ghe mate, me God ghe alousiusi teeiela, me karika va ie nonga ta aghi tee, tani akekkelieghi tale mene kasina nialousiusi.
PHI 2:28 Liuna avalua o me asungi parasia atu etaimim me nau am taraia aue am masimasi me karika aue atani alousiusi.
PHI 2:29 Am ghaaia va nongina kapuna ia Vau ngepona ateva tee kinatama nimasimasi, me am oneoneaa ase taumattu nongina ia.
PHI 2:30 Poli ghaisa ngarighi ghe mate tee uunguaane Karisto, me karika ghe annaa maamauluaane tani ghelei eroorooaa nisausi am karika am ghe rooroo tani ghelei etaghi poli masaueili iem.
PHI 3:1 Liuna avalua o, kapughu etoa, me am masimasi ta Vau ngepona ateva. Karika egheelei righi sesa etaghi tani mene piti aatu etaimim llo ngaghe auliaa muela etaimim, ta isaa o voto erooroo tani sausiem.
PHI 3:2 Am paniem tale ila o paua atoa isaa o taumattu la gheelei voto karika masina, tau ngai ghelei saasakiaa viliki etoa.
PHI 3:3 Poli ita isoiso ita. Ita lo atoa ita kakkauaa tale Spiriti eteva kanna ia God, ita asaesae Iesu Karisto me karika ita atoka tuutuliita tale uunguaa vilikiita.
PHI 3:4 Arongona ta aghi arooroo va aghatoka tuutulighi tale isaa o voto. Arova teva eannaa va eatoka tuutulina tale uunguaa vilikina, aghi alaulaula.
PHI 3:5 Tale aiaaghaoaluna ateva nau, laghe isoieghila. Aghi atala nge Israeli ieghi, tale ararimangali eteva ta Benjamin, aHibru ieghi me asamasama nge Hibru. Me tale uunguaa inangari nipaopao, aghi Paresi ieghi.
PHI 3:6 Aghe annaaili isaa o voto, liuna avalua o me aghe uviuvi kapuna taumattu God, me karika teva erooroo tani auliaa teeieghi, poli aghe nongonongo usila ngakapa inangari nipaopao.
PHI 3:7 Me tale isaa akapa o salana tani ghelei va aghe ghaa oroi voto, nau ghaine ataataraila va peisaane ila mausi Karisto.
PHI 3:8 Liuna avalua o me ataatara isaa akapa voto peisaane nau aghe toongi teela kinatama voto atoa tani kila Iesu Karisto Vaughu ia. Mausina me aghe velu ekapala voto o, ataatara va nim lao me aue aghaa nonga Iesu.
PHI 3:9 Me aue atoka ta ngetana, me karika aue aghulughuluena tale uunguaa inangari nipaopao, ta aghulughuluena tale niaikaaiaa kanna Karisto, me isaa o nighulughuluena ghe kasula ta God tale niaikaaiaa.
PHI 3:10 Aghanna tani kila Karisto, me sarasarakaniaane tale unna nitotu tale nimate, me tani lao nongina vaalua ghe mmarikanala me tani nongina ia tale matemateaane.
PHI 3:11 Me tale isaa o ase salana, aue arooroo tani totu tale nimate.
PHI 3:12 Karika va ngaghe ghaala isaa o voto va ngaghe ghulughuluenala. Iesu Karisto eposoposoaghi, me akasukasu kkai tani laa ghaa isaa o voto.
PHI 3:13 Kapughu etoa, karika ataataraieghi va ngaghe ghaala isaa o voto. Me kateva nonga voto agheeleia, akakkaluaa llo emuli etaghi me aghameemeti tani laa ghattau aipolipoli emua etaghi.
PHI 3:14 Aiilou parasi nonga tani laa rekata tale airuuruu me tani ghaa aipolipoli nongina God ghe koloaghila tani sae epona liu ta Iesu Karisto.
PHI 3:15 Ita akapa lo atoa ngita ghe matuennala ita nna ngamasina isaa o voto. Me arova karika am maemae aitauaa tale kasina ninannaa, isaa tee o llo God aue eghelei emasalika etaimim.
PHI 3:16 Me arova vaalua, ita toka nonga tale llo voto ngita ghe kilala.
PHI 3:17 Kapughu etoa, am mae aitauaa me am usilaa gheeleiaaghi, me am tani tara amasina lo atoa la kasukasu nongina vaalua ami, ami ghe kasukasu.
PHI 3:18 Poli nongina aghe auliaa nonga etaimim oroiaata, me ngamene auliaa tee nialousiusi, va oroi lo atoa la tokatoka tani ssatee aikotoo ateva ta Karisto.
PHI 3:19 Airuuruu tale kasukasuaaira nitturuu eteae. Kovaira ateva kapuira goto ia me llo tani palata, la aasakeaa. Me nannaaira etokatoka nonga tale voto tale kosa ateva.
PHI 3:20 Me ita tanganueita epona liu, me earieri ita tani toi teva tau ngai asaangi ekasu okae, Vau ngepona ateva Iesu Karisto etana.
PHI 3:21 Aue eaikolikoliaa ia oia vilikiita ateva sesa ia ghele nongina vilikina masinaaili, tale sarasarakaniaane erooroo tani ghaa aitaua ngakapa voto me eghelei tale aloaloannaane.
PHI 4:1 Liuna avalua o, kapughu etoa, me aghailousieinam me aghannangailiiem, am arova aipolipolighi iem tale uunguaaghi me tale masimasiaaghi, liuna avalua o me am tingina akorokorongana ta Vau ngepona ateva, masi kapughu etoa.
PHI 4:2 Alooloo luei ta Iuodia me Sintike tani mae aitauaa tale ninannaa ta Vau ngepona ateva.
PHI 4:3 Me tee akookolomio, lo ateva ughe uungu teeieghi, tani sausi ilalua o vause alua laghe uungu aanasa teeieghi mausi masi kiukiu, tee me Klemen me ila akapa lo atoa la uungu teeieghi, me arariira isaa tale vuku maulue ateva.
PHI 4:4 Nau ekapa atoa am masimasi ta Vau ngepona ateva, me amene ue va am masimasi.
PHI 4:5 Am tau velu va taumattu ngakapa atoa la tara va karika am saasavalaa inangari, poli Vau ngepona ateva ange aakalakalaa.
PHI 4:6 Am rau mene annangaili asease voto atoa. Tale voto akapa, am kokkolomi sae ta God tani auliaa sae aloaloannaaimim tee nikaili emasina.
PHI 4:7 Me luei eteva kanna ia God elaulau ekapaaili ninannaa, aue eaitaraa urunguitaniimim me nannaaimim ta Iesu Karisto.
PHI 4:8 Liuna avalua o, kapughu etoa, me saa voto koronna, me llo voto pei nioneoneaa, me llo ghulughuluena, me saa llo raarangisana, me saa llo eaalutu nimasimasi, me saa llo voto taataraane masikkanaaili, me arova righi voto masinaaili o am aruaa etana, am annaa isaa o voto.
PHI 4:9 Saa llo voto ngam ghe kilala o ngam ghe ghaala, o am ghe nongola o tarala etaghi, am tootoonga tani ghelei me God, etautau luei, aue etoka aitauaa teeiem.
PHI 4:10 Namungaili masimasiaaghi ta Vau ngepona ateva poli ngam ghe mene nnainaghila. Akilakila va am ghe nannainaghi erau me poli karika righi salana va am ghe apasunga.
PHI 4:11 Karika aghauliaa llo poli aghanna righi niaisausi, poli ngaghe kilala tani toka tale nimasimasi tale asease nitoka.
PHI 4:12 Ngaghe kilala vaalua tani toka arova karika righi voto etaghi o arova oroi voto etaghi. Ngaghe kilala vaalua tani toka tale isaa o ase nau, arova pasu kovaghi o maloona aghi o oroi peighi o karika oroi.
PHI 4:13 Arooroo tani ghelei voto akapa ta lo ateva eaasarasarakanaieghi.
PHI 4:14 Me masinaaili etaimim ta am ghe sausieghila tani sau maate tale maamauluaaghi.
PHI 4:15 Am aPilipae atoa am kilakila va nau masi kiukiu ghe tiuaala etaimim, me ngaghe anna tani kasu eMesedonia, am nonga am ghe tau mae sio, me ita ghe ailiuaala voto. Karika mene teva ale manga ghe gheleila isaa o voto.
PHI 4:16 Me nau aghe tokatoka eTesalonika am ghe aasaoki mae voto tani sausieghi, karika va katengaata nonga.
PHI 4:17 Karika va poli aghe annaa va am ghe tau mae voto, ta aghe annaa va am ghe ghaa aipolipoli ta poli masi gheeleiaaimim.
PHI 4:18 Ngaghe ghaala voto aghannaa me oroieili. Aghe pasueilila poli am ghe tau lao sio ta Epaproditus va emaeaa voto am ghe asaoki mae sio, nonginaaili nitau lao tale aiaavusuvusuena masi ngusungusuaane, me God eghaaghaa me emasimasia.
PHI 4:19 Me aue kapughu Goto ateva aue etau aatu isaa akapaaili aloaloannaaimim tale oroiaa ngepona liu ta Iesu Karisto.
PHI 4:20 Ta God Tamaita ia aue ita taue sae tale nau oia, me nau ekapa atoa. Koronna.
PHI 4:21 Am auliaa masimasiaaghi ta isaa akapa taumattu manga ta Iesu Karisto. Kapughu tee atoa la tokatoka teeieghi laghe suula masimasiaaira etaimim.
PHI 4:22 Ila akapa taumattu ngatoa manga ila, la suu teela masimasiaaira ta lo atoa la uungu ta Siisa.
PHI 4:23 Alooloo sae va maamasinaane Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka tee lo ateva spiriti etaimim. Koronna.
COL 1:1 Aghi Pol, kapuna apostolo ieghi Karisto Iesu me tale aloaloannaane God, me Timoti kapuita ia.
COL 1:2 Angalu pitipiti atu etaimim akapa lo atoa taumattu manga am me am aaiesoaa ta Karisto eKolosae. Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God aue etoka etaimim.
COL 1:3 Angalu kaakaili emasina ta God Tamana ia Vau eteva Iesu Karisto tale kalumami nilooloo sae,
COL 1:4 poli angalu ghe nongola uneimim niaikaaiaa ta Karisto Iesu me aielousiaaimim ta kapuna taumattu ngakapa atoa God manga ila.
COL 1:5 Am aikaaiaa poli God eaaitaraa aipolipoli eteva epona liu am kilakila va aue etau aatu. Ngam ghe nongo vella arau tale inangari koronna, tale masi kiukiu,
COL 1:6 ghe mae sio etaimim. Me tale kosa akapa ateva inangarina ateva God ekuukuneaa uene me epiipinosa nongina ghe gheleila etaimim nau am ghe kilala inangari koronna tale maamasinaane God.
COL 1:7 Am ghe nongoala ta masi kapumami eteva ta Epapras, kapuna tau ngai uungu eteva ia Karisto, me egheelei emasinaaili uunguaane, eghaaghaa liumami.
COL 1:8 Me ange auliaa tau mae sio etaimami kaluimim niaielousi kanna Spirit Manga.
COL 1:9 Liuna avalua o me nau eteva ami ghe nongola karika ami ghe ainoanala tani looloo sae tani kolomi God tani tau aatu alomasaanga tale Spirit Manga ateva me aue am kila aloannaane God.
COL 1:10 Me aue am kasu tale masi salana eoneoneaa Vau ngepona ateva, me aue am amasimasia nau am ghelei masi niuungu me aue am tani kila amasinaaili God.
COL 1:11 God aue easarasarakanaiem tale kinatama sarasarakaniaane tani gheleiem va am rau mene sio asoasoaa tale nau sesa arova emae, ta aue am nim matua ngatoka, me am masimasi
COL 1:12 tani kaili emasina sae ta Tamaita ateva, ia ghe gheleiemla va am tee am rooroo tani ghaa saa llo ghe suitoongaala va ekaluimim epona liu tee kapuna taumattu ngatoa God manga tale mallanga ateva.
COL 1:13 God ghe ghaa oghitala tale sarasarakaniaa saurrom ateva, me ghe atokaita lao sio tale ararimangalina ateva Natuna ateva eaaielousieinia.
COL 1:14 Ie nonga aighaa oghiita ia, me ekakkaluaa kaluita ssavoto.
COL 1:15 Karisto tootoona ia God ateva, karika ita rooroo tani taraia, ghe tokala arau me ia mue ia tale voto akapa God ghe gheleila.
COL 1:16 Poli ta ngetana voto akapa God ghe gheleila, voto epona liu me tale kosa ateva, voto ita taatara me voto karika ita rooroo tani tara, me ila akapaaili ensolo atoa, kuturu etoa, raroai etoa me asease tau ngai toitoi etoa. God ghe gheleila isaa akapaaili voto ta Karisto, me kanna Karisto.
COL 1:17 Ghe tokala emua arau, me ta ngetana isaa akapaaili voto etokatoka amasina.
COL 1:18 Me ia emuemua ale manga ateva nongina uruita ateva emuemueaa vaulaniita ateva. Ia ghe toka akasinala me aitiutiu ia tani totu tale nimate. Ia avalua o me ie nonga eaitara ngakapanaaili voto atoa.
COL 1:19 Poli God emasimasi va isaa akapaaili voto kanna God etoka ta Karisto.
COL 1:20 Ta ngetana God ghe mene atoka aitauaala isaa akapa voto teeia, voto tale kosa ateva me epona liu, me ghe gheleila luei tale raena ateva Natuna ateva tale aikotoo ateva.
COL 1:21 Me am, isaa too nau am ghe masaueiliila me tale nannaaimim am ghe sessa tee God, me gheegheleiaaimim sesa,
COL 1:22 me isaa oia ia ghe atoka aitaueiniemla teeia tale matemateaane tale aikotoo ateva, tani maeainiem nongina etokatoka, manga, me raarangisana, me karika righi sesa gheegheleiaaimim,
COL 1:23 arova am aloanna tani mene lao tee tale kaluimim niaikaaiaa, karika am mene tau velu uneimim niaikaaiaa tale masi kiukiu am ghe nongola, laghe ppooaala tale isaa akapaaili taumattu tale kosa ateva, me aghi tee, Pol, tau ngai uungu ieghi tani ppooaa ia o masi kiukiu.
COL 1:24 Ghaine amasimasi tani ghaa maamatana tani aisausieinam, me aghelei erooaa maate Karisto ghe suitoongainaghila va aghaa tale vilikighi, tani sausi ale manga ateva.
COL 1:25 God ghe tau mae sio niuungu etaghi tani uungu mausi ale manga ateva, ghe sungieghila tani ppooa ngakapa masi kiukiu etaimim.
COL 1:26 Ia o inangari eteva ang ghe aisuliaa vella arau, me tale isaa oia nau ang ghele kaurekatila tale taumattu manga.
COL 1:27 God ghe suitoongainilala tani apasunga voto aisulianna etaira, va tau ngeleka atoa aue la ghaa kinatama niarangise ateva, me Karisto aue etoka teeiem tau ngeleka atoa, me am atoka tuutuliimim tale voto emae epona liu.
COL 1:28 Ami aaulia ngaotu Karisto, ami aauliaa kieira taumattu ngakapa atoa me ami aapasunga ta taumattu ngakapa atoa tale alomasaanganiaane Karisto, tani ghelei taumattu ngakapa atoa va la matuenna ta Karisto nau la tingina emua ta God.
COL 1:29 Liuna avalua o me auungu ekorokorongana tale isaa akapaaili sarasarakaniaane etautau mae etaghi.
COL 2:1 Aghaloanna tani auliaa kieimim vaalua aghe saula maamatana mausiimim me tau ngai kkaua ngatoa eLaodesia, me tee lo atoa la aikaaiaa karika poi laghe taraieghi.
COL 2:2 Aghanna tani aisausieinila me tani gheleila va la toka aitauaa tani korokorongana tale niaielousi. Aue la kaarasi tani ghaa niarangise me alomasaanga, me aue la kila voto aisulianna kanna God, isaa ta Karisto.
COL 2:3 Karisto nonga erooroo tani ghelei taumattu ngatoa la alomasaanga me tani apasunga llo voto God eaipanipaniaa ta taumattu ngatoa.
COL 2:4 Aghaauliaa etaimim llo oia voto, ta toa taumattu la rau kameam nonga tale kamena niapasunga am nongonongo arova masinaaili.
COL 2:5 Arongona ta masaueili ieghi etaimim, me urunguitanighi eteva etokatoka teeiem, me amasimasi tani tara va tokatokaaimim masina me uneimim niaikaaiaa ta Karisto korokoronganaaili.
COL 2:6 Me isaa oia, nongina ngam ghe ghaala Karisto Iesu va ang ghe Vauimmi iela, am kasu teeia nau etoa.
COL 2:7 Am atoka maamauluaaimim epona etana nongina ai eteae oane eposoposo asarasarakana ia, me am tingina akorokorongana tale niaikaaiaa am ghe ghaala, me aue am kaili emasina etana nau etoa.
COL 2:8 Am aipanipaniaa! Toa taumattu la rau kameam nonga tale nim nannaaira pei tale kosa ateva oia korokoronganaaili me kamena, emaemae ta raroai etoa me karika emaemae ta Karisto.
COL 2:9 Poli isaa akapaaili voto kanna God etoka ta Karisto,
COL 2:10 me ngam ghe pasula nau am tokatoka ta Karisto, ia emuemue ngakapa tau ngai toitoi etoa me namu ngatoa tee.
COL 2:11 Nau eteva am ghe mae sio ta Karisto am ghe ghaala ni-isoiso, karika tale ni-isoiso tuunga ateva, ta am ghe ghaala ni-isoiso ateva kanna ia Karisto, ghe iso vella vilikina tale matemateaane,
COL 2:12 poli am ghe mate teela Karisto nau eteva laghe asuuemla tale manu me am ghe totu teeiela tale ouna ateva maulue, poli am aatoka tuutuliimim tale kaluimim niaikaaiaa elome tale sarasarakaniaana God, ghe totula Karisto tale nimate.
COL 2:13 Am nongina va matena am poli kaluimim ssavoto me poli sesa gheeleiaaimim karika ghe kapa, vara me God ghe ghelei esakesakeamla ta Karisto, ta ghe kkaluaala isaa akapaaili kaluimim ssavoto.
COL 2:14 Ghe sei vella kaluita ssavoto tale uru ngai laghe pitila me kaluita dinao nau ghe matela tale aikotoo.
COL 2:15 Tale isaa o salana, ghe apalala sarasarakaniaa sesa spiriti etoa me tau ngai toitoi etoa me ghe apalatailala ta mataira taumattu ngatoa nau eteva ghe apalailala tale aikotoo.
COL 2:16 Ia avalua o me am rau mene tau veluem va la auliaa teeiem tale inana am namanama me manu am ropiropi me karika am laolao tale kasina tana uneira nivelu eitauaa tale nau manga tale kateva kateva ninamanama me kateva kateva ulana me tale nau sambati.
COL 2:17 Isaa o inangari niloeloe me kastam nim tootoo voto auena emae, me ia o Karisto, ia koronna ia, ang ghe mae sio.
COL 2:18 Am rau mene tau velu taumattu ngatoa va la ghelei kaluimim nikkauaa tani ue va am siuaa nannaaimim me am kkauaa ensolo atoa me la annaa va muennaaili ila poli laghe tarala nitaatara, sesa nannaaira egheeleila me la tautau sae nannaaira.
COL 2:19 Karika la tokatoka tee Karisto, ia nongina uruita eposoposo aitauaa vaulaniita me riuita me ita piipinosa nau eteva God eapinosaita.
COL 2:20 Am ghe mate teela Karisto, me ghe akekkeliemla tale raroai etoa, me vaalua am mene usiusi inangari niloeloe tale kosa ateva oia:
COL 2:21 Am rau mene poso, am rau mene namunamuaa, am rau mene tuli!
COL 2:22 Isaa o ase inangari niloeloe pei tale kosa ateva oia aue ekapa, nim kaluira taumattu ngatoa la apasunga.
COL 2:23 Isaa o inangari niloeloe enim gheeleila va la kkauaa me la ghelei voto tale vilikiira va enim usilaa nannaaira. Isaa o inangari niloeloe arova tani alomasaanga, karika, me karika etautau mae righi niaisausi tani apala sesa gheeleiaa kateva kateva taumattu.
COL 3:1 Nau am ghe totula tale ouna ateva maulue, am ghe totu eitauaa teela Karisto, me am tani pae voto ngepona liu, nongina Karisto etokatoka tale pai muenna atelange ta God
COL 3:2 me am atoka nannaaimim tale voto ngepona liu me karika va voto tale kosa ateva.
COL 3:3 Tale lo ateva oia maulue angam ghe matela etana, me maamauluaaimim tuunga ateva eaaisuliaa ta Karisto elome ta God.
COL 3:4 Karisto etautau aatu maulue ateva. Me nau eteva ekaurekati tale kosa akapa ateva, aue eapasunga sarasarakaniaane me mallangina, am tee aue am lao aitauaa teeia me aue la tara akapaiem me maamauluaaimim aue etoka tee Iesu, karika aue am aisuliaa me aue am toka tale mallangina ateva.
COL 3:5 Liuna avalua o me am ghelei emate sesa ninannaa me sesa voto tale kosa ateva oia: uunguaa niailai salosaloaa see, karika am mene kune taita me vause, me am rau mene ghelei llo voto sesa taumattu ngatoa la paapalata, me aloaloannaaimim korokoronganaaili tani kune vause me taita tani ghelei ssavoto, me nikuruetu, nim nongina va am kakkauaa tootoo.
COL 3:6 Poli isaa o ase voto, sessaiaane God aue emae sio.
COL 3:7 Me am, am ghe kasukasu tale llo akasina maulue sesa am ghe tokatoka etana.
COL 3:8 Me isaa oia, am ghaa velu etaimim isaa o asease voto nongina nisessai, me niauliaa saasakiaa ta kateva, me nitam aloanna kateva, me niaasake, me inangari nilakolako ta paaimim.
COL 3:9 Karika am mene aikameaa, nau eteva am ghe ghaa vella uunguaaimim pei ngarau am ghe gheeghelei
COL 3:10 me am ghe mene tiuaa ngaounala nau God ghe mene ghelei eounaiemla tale tootoona ateva lo ateva ghe gheleitala, tani ghelei va am tani kila aalomasaanganiaane.
COL 3:11 Tale ouna ateva maulue karika toa aJiu me karika toa aGrik, me karika toa isoiso me lo atoa karika isoiso ila, me lo atoa karika va aJiu ila me aGrik ila, me lo atoa karika alomasaanga ila, me lo atoa karika la rooroo tani ghelei voto tale nim nannaaira, me lo atoa la rooroo tani ghelei nongina la aloanna tani ghelei, ta Karisto ie nonga akapa etaira.
COL 3:12 Nongina God ange suitoongainamla va am manga am, me eaailousiangailiem, am amolumoluem tale isaa o niuungu: am alousiusi tee lo atoa la tokatoka tale maamatana, me niaisausi etani mae tale urunguitaniimim, me am sioaa nannaaimim ta katoa, me am nnaa mene kateva, me karika emene sessai parasiem ta mene kateva.
COL 3:13 Arova ange gheleila voto ateva karika masina ia me karika ange mae sio ta nannaam, unim sioaa nannaam me lao aitauaa teeia, me arova kateva eghelei saasakiaa, am kkalueinia, nongina Vau eteva ghe kkaluaala kaluimim maamatana.
COL 3:14 Me tale llo voto matuutuliena, am ailousia ngakoronna me aue am toka amasina tee mene kateva.
COL 3:15 Am tau velu kanna luei eteva Karisto emuemue tale urunguitaniimim, nongina ghe koloamla tani kateva nonga, me am kaili emasina.
COL 3:16 Am tau velu inangarina ateva Karisto etoka elome etaimim me eapasunga ta kateva kateva alomasaanga tani kkinari tau sae emaemae ta Spiriti eteva, me kkinari tee nimasimasi tani tau sae God tale urunguitaniimim.
COL 3:17 Me saa llo am gheelei tale inangari me niuungu, am gheelei llo voto tale ararina ateae Vau eteva Iesu, tani kaili emasina ta God Tamaita ia.
COL 3:18 Vause atoa lailai iem, am atoka nannaaimim ta taitaniim atoa ta isaa o voto ghulughuluena ta Vau eteva.
COL 3:19 Taita atoa lailai iem, am aielousiaa vauseniim atoa karika am mene sorriena teeila.
COL 3:20 Aliki etoa am nongo usilaa tamaimim me kinaimim atoa tale isaa akapa voto, poli isaa o voto eaamasimasi Vau eteva.
COL 3:21 Tamatama atoa am rau mene savalaa natuimim atoa va esessaila, ta erau ghelei nannaaira va esioaili euu.
COL 3:22 Lo atoa am uungu me karika am tokatoka tale aloaloannaaimim, am nongo usilaa vauim atoa tale kosa ateva oia tale voto akapa. Karika am mene uungu nonga ta nau eteva la taataraiem va am ghelei emasimasila, ta am uungu tale masi ninannaa emaemae tale urunguitaniimim, me tani oneoneaa God.
COL 3:23 Saa niuungu am gheelei, am ghelei tale masi ninannaa emaemae tale urunguitaniimim ateva, nongina va am uungu ta Vau ngepona ateva, me karika va ta taumattu ngatoa.
COL 3:24 Am uungu emasina poli am kilakila va ta Vau eteva aue am ghaa voto masina ghe aulia ngalokoila, nongina aipolipoli. Am uungu ta Vau eteva Karisto.
COL 3:25 Tau ngai ghelei ssavoto atoa aue la ghaa aipolipoli tale llo voto sesa laghe gheleila. Karika aue righi niaimassiaa.
COL 4:1 Vau etoa am aitoiaa tau ngai uungu etoa karika la tokatoka tale aloannaaira, me am ghelei emasina me ghulughuluena lao ta kapuimim tau ngai uungu etoa, ta am kilakila va am tee kapuimim Vau eteva ia epona liu.
COL 4:2 Am rau mene amaomao tani kokkolomi sae, me nau am kokkolomi sae, nannaaimim eoti, me am kaili emasina sae ta God.
COL 4:3 Me am kokkolomi sae mausiimami tee va God aue etau mae salana tani laa ppooaa masi kiukiu, me aue ami aulia ngaotu voto aisulianna isaa ta Karisto, poli aghe poppooaa masi kiukiu eteva, laghe atokaieghi ssola tale ale mata voovoo.
COL 4:4 Atani mene ppooa ngaotu masi kiukiu ta taumattu ngatoa. Ia avalua o me am kokkolomi sae ta God me aue esausieghi tani kila tani ppooa ngamasinaaili.
COL 4:5 Nau am tokatoka tee taumattu karika la aikaaiaa ta Iesu, am tani aitoka tee llo voto am gheelei me am rau mene tau velu kasina voto va enim peisaane.
COL 4:6 Nau etoa am sama amasina etaira, nongina uela ateva eaamasikkana anem inana, ia avalua o me aue am kila tani asokoi kaluira nikokkolomi.
COL 4:7 Tikikus aue eaulia ngakapa voto ghe ailutuaala etaghi. Ia nengaghi tuungia aghailousieinia. Ia kapuna tau ngai uungu ia Vau ngepona ateva nongina aghi, me egheelei emasinaaili uunguaane.
COL 4:8 Aghe sungiela tani mae taraiem tale masi voto am kila etana va sa ateva elutulutu etaimami, me ia aue eakorokorongana urunguitaniimim.
COL 4:9 Aue emae aitauaa tee Onesimas, am kilakilaia ghe kasula ona tale masalikiimim ateae, egheelei emasinaaili uunguaane me ami aaielousiangailiia. Ilalua aue lalu auliaa etaimim isaa akapaaili voto elutulutu oia.
COL 4:10 Aristakus esuula masimasiaane etaimim. Etokatoka teeieghi tale ale mata voovoo. Me Mak, aloana ta Banabas ia tee esuula masimasiaane etaimim. Am nnaa inangari aghe auliaala tale uunguaane Mak; arova emae etaimim, am aikoloainia.
COL 4:11 Me Iesu, la kolokoloa va Jastas, ie tee esuula masimasiaane tee etaimim. Ilotolu o taita kotolu ilotolu nonga aJiu ilotolu. Ilotolu lotolu kakkauaa, me lotolu uungu teeieghi tale ararimangalina ateva God. Lotolu kaakaarasi tani aisausieinaghi.
COL 4:12 Epapras tee ghe kasula ona tanganueimim ie tee etautau aatu masimasiaane etaimim. Ia kapuna tau ngai uungu ia Karisto Iesu. Karika enim aaitoka ta ekokkolomi sae nau ekapa atoa poli am, va am tingina akorokorongana me am matuenna me aue am kilaaili saa voto God ealona va am ghelei.
COL 4:13 Aghaloanna tani aulia ngakorokorongana etaimim va ia euungu ekorokoronganaaili tani sausiem, me lo atoa tee eLaodesia me Ierapolis.
COL 4:14 Luk dokta ia ami ailousiangailiia etautau aatu masimasiaane etaimim me tee Diimas.
COL 4:15 Me am auliaa tee masimasiaaghi ta tuemami me nengamami etoa eLaodesia, me ta vause ateva la kolokoloa va Nimpa me tee ta lo atoa la kakkauaa tale alena ateva.
COL 4:16 Nau eteva lo atoa am tokatoka eKolosae am ruu tani nongo uru ngai etikirighi oia am mene laoainia me la ritia tale ale manga ateva eLaodesia. Me am tani riti ia oia uru ngai etikirighi aghe pitiela ta aLaodesia ngatoa.
COL 4:17 Me am auliaa ta Akippus va, “Utani ghelei ekapa llo voto Vau eteva ghe tau aatu sio va ughelei.”
COL 4:18 Aghi Pol, aghe pitila isaa oia masimasiaaghi. Am annaa tokatokaaghi tale ale mata voovoo. Alooloo sae va maamasinaane God aue etoka teeiem.
1TH 1:1 Aghi Pol, Saelas me Timoti, Ami pitipiti atu etaimim taumattu ngatoa tale ale manga ateva ona eTesalonika ta God Tamaita ia, me Vau ngepona ateva Iesu Karisto. Ami looloo sae va maamasinaane God me luei aue etoka etaimim.
1TH 1:2 Nau ekapa atoa, ami kaakaili emasina ta God ta poli mausiimim, me ami aaseainam tale kaluimami nilooloo sae.
1TH 1:3 Nau ekapa atoa ami looloo sae ta matane God Tamaita ia, ami nannaa uunguaaimim elutulutu tale aikaaiaaimim, me niuungu am gheelei tale niaielousi, me karika am maamangoo nau am toitoi voto ita aatoka tuutuliita etana ta kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
1TH 1:4 Poli ami kilakila va God ghe suitoongainamla va natuna am, masi kapuimami etoa, God eaaielousieinam,
1TH 1:5 ta poli, nau eteva ami ghe poppooaa etaimim, kaluimami masi kiukiu karika ghe mae sio etaimim tale mata nginangari nonga, ta tee sarasarakana me Spirit Manga ateva, me nannaaimami sarasarakanaaili tale masi kiukiu, nongina am ghe tarala vaalua ami ghe toka teeiemla mausiimim.
1TH 1:6 Am ghe uusilaa gheeleiaaimami me Vau ngepona ateva. Arongona ta am ghe ghaala oroieili asease voto sesa laghe gheelei teeiem, Spirit Manga ateva ghe tau aatu nimasimasi nau eteva am ghe ghaala inangari eteva.
1TH 1:7 Liuna avalua o me tau ngaiesoa ngakapa atoa eMesedonia me Akaia la taatara atu etaimim va uneira niaimatoongana iem.
1TH 1:8 Kurruna ateva inangarina ateva Vau ngepona ghe kasula etaimim. Karika laghe nongoala nonga eMesedonia me Akaia. Aikaaiaaimim ta God ngila ghe kila akapa seela. Liuna avalua o me karika ami rooroo tani mene auliaa righi voto.
1TH 1:9 Poli ila la kiukiuaa vaalua am ghe ghaaiemamila, me la ghauliaa vaalua am ghe liula viliimim tale tootoo goto, me am ghe lao sio ta God tani uungu ta God ateva sakesake ia me koronna ia,
1TH 1:10 me tani toi Natuna ekasu epona liu, ia God ghe totuela tale nimate, me ia Iesu eaasaangita tale sessaiaane God auena emae.
1TH 2:1 Am kilakila, kapuimami etoa, va maemaeaaimami etaimim karika ghe nim peisaanela.
1TH 2:2 Me auena ami ghe mae etaimim ami ghe ghaa akasinala maate tale maamauluaaimami, me laghe ghelei epalataiemamila ePilipae, nongina ngam ghe kilala. Me poli va aisausiaane God, ami ghe ghaala sarasarakana tani auliaa etaimim masi kiukiu kanna God, arongona ta tau ngai ssateeiemami etoa la gheelei teeiemami voto sarasarakanaaili.
1TH 2:3 Poli inangari nissausi ami aauliaa, karika ekasukasu tale voto kamena me kulukulutana, me karika va ami anna tani kameam.
1TH 2:4 Me karika, ta ami aippooaa nongina taumattu God ang ghe atokala tuutulina ta ngetaira, me ghe tarala va ami rooroo, me ghe tau mae sio niuungu tani auliaa masi kiukiu. Karika ami anna tani amasimasi taumattu, ta ami anna tani amasimasi God poli ia etootoonga urunguitaniimami.
1TH 2:5 Am kilakila va karika ami ghe gheelei inangari tani nim ghaaiem, me karika ami ghe tara ssaiila righi peiimim me ami ghe aaisulia va am rau kila. God etaatara me erooroo tani aulia ngaotu isaa oia voto.
1TH 2:6 Karika ami ghe paepae niaruaa ta ngetaimim o ta mene katoa. Poli kapuna apostolo iemami Karisto, ami ghe roola va ami ghe tau aatu maate etaimim tale uunguaa viliki veu.
1TH 2:7 Me karika, ta ami ghe kaarasila tani toka teeiem nonginaaili va ami kinaim iemami.
1TH 2:8 Ami ailousiangailiiem, liuna avalua o me ami masimasieili, karika va tani auliaa nonga masi kiukiuna God, ta ami tautau aatu tee maamauluaaimami, poli ami maamasiangailiiem.
1TH 2:9 Koronnaaili, kapuimami etoa, am roo tani nnaa niuungu me aanasa ami ghe ghaaghaa. Ami ghe uungu eleivoo me ellaa tani ghaa aneimami inana ta poli ami ghe anna va ami rau mene taula maate ta teva taumattu nau ami ghe poppooaa masi kiukiuna God etaimim.
1TH 2:10 Am, am rooroo tani aulia ngaotu, me God tee, vaalua ami ghe mangala me ghulughuluenala, me karika am ghe aliu teeiemami tale righi voto, nau ami ghe tokatoka teeiem lo atoa am ghe aaiesoaa.
1TH 2:11 Nongina am kilakila va ami ghe gheelei kateva kateva etaimim nongina va ami tamaimi iemami.
1TH 2:12 Ami ghe aasarasarakanaiem me poppooaa inangari nissausi, me ami ghe aulia ngasarasarakana etaimim va, tani kasu tale masi salane God, ia ghe koloamla tani toka tale ararimangalina ateva me tale mallangina ateva.
1TH 2:13 Me nau ekapa atoa ami kaakaili emasina ta God poli nau am ghe ghaala inangarina ateva God, am ghe nongoala etaimami, karika am ghe ghaaiela va arova inangariira taumattu ngatoa, ta am ghe ghaaiela va inangarina ia God, me koronnaaili va inangarina ia God. Nau ghaine euungu ta lo atoa etaimim am aaiesoaa.
1TH 2:14 Poli am, kapuimami etoa, ngam uusilaa nongina vaalua taumattu ngatoa tale alena ale manga God eJiudia ila ta Karisto Iesu: ngam ghe ghaala mmarikana ta kapuimim atoa tanganueimim eitauaa, nim nongina isaa o ale manga eJiudia laghe ghaala mmarikana ta aJiu etoa,
1TH 2:15 laghe uvi ematela Vau ngepona ateva ta Iesu me propete atoa, me laghe ameti veluemamila, me laghe ssatee akapa teela taumattu. Laghe gheleila God ghe tam masimasila.
1TH 2:16 Ami aloanna tani aippooaa tee lo atoa karika va aJiu ila va la saanga, me laghe tootoonga tani ghelei rungainamami. Tale isaa o salana, laghe apasulala tale ssavoto me ghe laula aioghioghi, me tale airuuruu sessaiaane God ghe tokala etaira.
1TH 2:17 Me, kapuimami etoa, ami ghe masaula etaimim tale nau karika aluse (karika va tale ninannaa, ta tale vilikiimami ekapa), liuna avalua o me ami ghe paepaeaili salana poli kinatama nannaaimami tani mae taraiem.
1TH 2:18 Ami annaaili tani mae taraiem, me koronnaaili aghi Pol aghe tootoongaala oroiaata, me Satana egheelei rungainamami.
1TH 2:19 Poli isaa o voto ami nannangaili va ami ghaa auena, me isaa o uneita nimasimasi me kou nguru aue ami ghaa nau ami tingina ta matane Vau ngepona ateva Iesu nau emae. Karika am kilakila va mausiimim ami masimasi?
1TH 2:20 Mausiimim me aue ami ghaa nioneoneaa me nimasimasi.
1TH 3:1 Poli karika ami ghe roola tani ghaa velu ia o ninanna ngateva tale nannaaimami, ami ghe nnaala va masina va aghi nonga atoka eAten.
1TH 3:2 Ami ghe suu aatu sio Timoti, ia kapuimami ia, me kapuna tau ngai uungu ia God tani kasuaa masi kiukiuna Karisto, tani akorokoronganaiem, me tani auliaa inangari nissausi tale aikaaiaaimim
1TH 3:3 va karika teva etaimim emene katuu tale isaa o nitootoonga. Am kilakila amasina va ita aue ita lao tale isaa o ase nitootoonga.
1TH 3:4 Nau ami ghe tokatoka teeiem, ami ghe aauliaa etaimim nau ekapa atoa va aue ita ghaa mmarikana, me am kilakilaaili va isaa o voto ange lutulutu ekoronna.
1TH 3:5 Mausina avalua o me poli anannangaili isaa o voto, me ngasuusuu atu Timoti tani mae kila va vaalua aikaaiaaimim. Amaamatautu va tale righi ase salana, saikame ateva erau tootoongainiem, me uunguaaimami etaimim erau nim peisaane.
1TH 3:6 Me ghaine, Timoti ang ghele mae rekataa sio etaimami, ghe kasula etaimim me ghe rekataala masi kiukiu tale aikaaiaaimim me niaielousi. Ghe auliaala vaalua am nannainamami tee nimasimasi me am annaaili tani taraiemami, nongina ami tee ami annaaili tani taraiem.
1TH 3:7 Liuna avalua o, kapuimami etoa, me tale isaa akapa uneimami maate me niuviuvi, ami ghe ghaala airuui ngalo nau ami ghe nongola aikaaiaaimim.
1TH 3:8 Ia oia ami rooroo tani toka, poli am tiitingina akorokorongana ta Vau ngepona ateva.
1TH 3:9 Ami kaakaili emasina ta God poli am, me mausiimim ami ghaaghaa kinatama nimasimasi eteva ta God.
1TH 3:10 Eleivoo me ellaa ami looloo sae asarasarakanaaili va ami ghele mene taraiem, me tani mene auliaa tau aatu llo karika tale aikaaiaaimim.
1TH 3:11 Ami looloo sae va aue kapuita God ateva, Tamaita ia, me Vau ngepona ateva Iesu aue eghelei emasalika salana me ami mene mae taraiem.
1TH 3:12 Aue Vau ngepona ateva eghelei ailousiaaimim enamuu, me epasu esassanga, me ekao vellao ta kateva kateva etaimim me ta mene katoa taumattu ngeleka nongina ami, ami ghe gheleila etaimim.
1TH 3:13 Ia aue easarasarakana urunguitaniimim, me karika aue righi kaluimim ssavoto me aue am manga ta matane kapuita God ateva Tamaita ia, nau kapuita Vau ngepona ateva Iesu emae tee ila akapa kapuna atoa manga ila.
1TH 4:1 Liuna avalua o, kapuimami etoa, me ami ghe loeamla vaalua tani toka tani amasimasi God, me tokatokaaimim nau ghaine am usilaa. Me isaa oia ami kookolomiem me ami aulia ngasarasarakana etaimim ta Vau ngepona ateva Iesu tani gheleiem va am toka tale ia o ase nitoka ateva nau ekapa atoa.
1TH 4:2 Poli am kilakila saa inangari niloeloe ami ghe tau aatu sio etaimim, me isaa o inangari, matuutuliena ghe mae sio ta Vau ngepona ateva Iesu.
1TH 4:3 Aloaloannaane God etaimim va am manga, me am akekkeliem tale uunguaa niailai salosaloaa see.
1TH 4:4 Kateva kateva etaimim etani kila vaalua tani ainanganangaa vilikina tale salana manga me nioneoneaa,
1TH 4:5 karika va sesa ninannaa emene muemueiniem va am ghelei voto sesa, nongina taumattu ngeleka atoa karika la kilakila God.
1TH 4:6 Me tale isaa o voto karika teva emene ghelei saasakiaa ta teva kapuna, o ekamea me eghaa peina. Vau ngepona ateva aue eliu aipolipoli sesa tale ia o ase taumattu ngateva, poli isaa o ase ssavoto, nongina ngami ghe auliaa muela, me ngami mene auliaa kieimim.
1TH 4:7 Poli God karika va ghe kolotala tani tam raarangisana ta ita toka va manga maamauluaaita.
1TH 4:8 Liuna avalua o me lo ateva erati isaa o inangari niloeloe, karika va eratirati taumattu, ta eratirati God, ia etautau aatu kapuna Spirit Manga ateva.
1TH 4:9 Me tani ailousiaa mene katoa tau ngaiesoaa, karika righi uunguaaimami tani mene pitipiti me auliaa etaimim, poli God ang ghe apasungaala etaimim vaalua tani aielousiaa mene kateva.
1TH 4:10 Me koronnaaili, am, am aielousiaa kapuita akapa atoa eMesedonia, me, kapuimami etoa, ami mene aulia ngasarasarakana tani gheleiem va am toka tale ia o ase nitoka ateva nau ekapa atoa.
1TH 4:11 Am gheleia va ekateva voto namuu ia tale maamauluaaimim tani toka tale luei, me am annaa nonga uunguaaimim, me am uungu aanasa nongina ami ghe auliaala etaimim.
1TH 4:12 Me aue tokatokaaimim tale nau ekapa aue lo atoa eleka la oneoneainam, me am rau mene nim toka, me am anna va katoa la ghelei tau aatu voto am aaloanna.
1TH 4:13 Kapuimami etoa, ami anna va am kila sa ateva aue elutu ta lo atoa la nim aseasekanua tale nimate, me aue am tam alousiusi nongina taumattu ngakapa atoa poli karika la kilakila va mene teva maulue auena.
1TH 4:14 Ita aiesoaa va Iesu ghe matela me ghe mene totula, me ita aiesoaa tee va God aue emaeaa Iesu tee lo atoa laghe asekanuela tale aikaaiaaira ta Iesu.
1TH 4:15 Nongina inangarina Vau ngepona ateva, ami aauliaa etaimim va lo atoa ita tokatoka, karika ita ghe mate me Vau ngepona ateva aue emae, karika aue ita kasu ekasina ta lo atoa la aseasekanua.
1TH 4:16 Ta ia Vau ngepona ateva Iesu aue ekasu epona liu me aue ekolokolo atingina, me tee lingi ngalona ateva kapuira namu ngateva ensolo atoa, me nikolokolo ateva tale unna taue ateva God, me lo atoa laghe aikaaiaala ta Iesu me laghe matela aue la totu ekasina.
1TH 4:17 Vara me lo atoa ita tokatoka, karika ita ghe mate, aue ita sae aitauaa teeila tale urukookoo tani sou Vau ngepona ateva elomarase, me aue ita toka tee Vau ngepona ateva nau ekapa atoa.
1TH 4:18 Liuna avalua o me am aippooaa tale inangari niaisausi tale kateva kateva etaimim tale isaa oia inangari tale maemaeaane Vau ngepona ateva.
1TH 5:1 Me, kapuimami etoa, tale nau eteva isaa o voto aue elutu, karika righi uunguaaimami tani mene pitipiti.
1TH 5:2 Poli am kilakilaaili va nauna ateva Vau ngepona ateva aue emae nongina tau niainao ateva eleivoo.
1TH 5:3 Nau eteva taumattu ngatoa la ue va, “Ami tokatoka tale luei me aue ami saanga,” me aue la nim soghi, ta nitturu sesa aue elutu etaira, nongina vause ateva emoomolenaa eghaaghaa nimmarikana, me karika poi aue la saanga.
1TH 5:4 Me am, kapuimami etoa, karika va am tokatoka tale saurrom, va ia o nau eteva aue eghelei esoghisoghiem nongina tau niainao ateva.
1TH 5:5 Am akapaaili natuirarua am mallanga ateva me llaa ngateva, karika va ita tale voo ngateva me saurrom ateva.
1TH 5:6 Liuna avalua o me karika ita mene ghelei nongina katoa la aseasekanua. Ita, ita anguu taatara, me nannaaita emasalike.
1TH 5:7 Lo atoa la aseasekanua, la aseasekanua eleivoo. Me lo atoa la ropiropi sesa manu, la ropiropi me la veevee eleivoo.
1TH 5:8 Me poli ita tau ngellaa ita, nannaaita emasalike. Nongina ita aasae sioto ateva, ita atoka niaikaaiaa me niaielousi, nongina kapa aisou vaalau eteva eaakou kassauita ateva, me nitaatara lao emua tale nisaanga enongina kou nguru eteva, gheeleia tale kapa.
1TH 5:9 Ta karika God ghe suitoongainitala va ita ghaa sessaiaane, ta nisaanga ta kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto,
1TH 5:10 ghe matela etaita, liuna avalua o me arova maulue ita o matena ita, aue ita toka aitauaa teeia.
1TH 5:11 Liuna avalua o me am asarasarakana kateva kateva etaimim, me am aisueieinam, nongina am gheelei.
1TH 5:12 Me ami loeloeam, kapuimami etoa, tani oneoneaa lo atoa la uungu aanasa elome etaimim, me la ghaaitoieinam ta Vau ngepona ateva, me la ghaauliaa kieimim tale voto.
1TH 5:13 Am oneoneainila me am aielousieinila poli uunguaaira. Am toka tee kateva kateva tale luei.
1TH 5:14 Ami aasarasarakanaiem, kapuimami etoa, tani auliaa kieira lo atoa ngila tokatoka me karika la uungu emasina, me am ppooaa inangari nissausi ta lo atoa ngila laa siosio euu tale ninannaa, me am sausi lo atoa ngila saasaghuighuina, me erau mene sessai parasiem tale taumattu ngakapa atoa.
1TH 5:15 Am tara va karika teva emene liu sesa tale sesa. Nau ekapa atoa am tootoonga tani masina tee mene kateva etaimim, me ta ila akapaaili taumattu ngatoa.
1TH 5:16 Nau ekapa atoa am masimasi,
1TH 5:17 am looloo sae nau ekapa atoa,
1TH 5:18 am kaili emasina tale isaa akapa ase voto, ta aloaloannaane God etaimim isaa avalua o ta Karisto Iesu.
1TH 5:19 Am rau mene ghelei epala Spiriti eteva.
1TH 5:20 Am rau mene rati inangarina ateva God propete atoa la ghaaulieinia etaimim.
1TH 5:21 Am tootoonga isaa akapa inangari o, me am poso parasi llo masina.
1TH 5:22 Am akekkeliem tale isaa akapaaili asease voto sesa.
1TH 5:23 Aue ia God, God ia tale luei, eamanga akapa maamauluaaimim. Me aue spiriti eteva etaimim, me maamauluaaimim, me vilikiimim, lotolu ekapa lotolu ghulughuluena, nau Vau ngepona ateva Iesu Karisto emae.
1TH 5:24 Lo ateva ekolokoloam, am rooroo tani atoka tuutuliimim etana, me ia aue eghelei isaa o voto.
1TH 5:25 Kapuimami etoa, am looloo sae mausiimami.
1TH 5:26 Am sou kapuita akapa atoa tale niaielousi eteva manga ia.
1TH 5:27 Aghaulia ngasarasarakana etaimim ta matane Vau ngepona ateva tani riti ia oia uru ngai etikirighi ta kapuita akapa atoa.
1TH 5:28 Ami looloo sae va aue maamasinaane Vau ngepona ateva Iesu Karisto etoka teeiem.
2TH 1:1 Aghi Pol, Saelas me Timoti, Ami pitipiti aatu ta taumattu ngatoa tale ale manga ateva ona eTesalonika tale ararina ateae God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
2TH 1:2 Ami looloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
2TH 1:3 Uunguaaimami tani kaili emasina ta God nau ekapa atoa mausiimim, kapuimami etoa, me emaamasina tani ghelei isaa o llo voto, poli aikaaiaaimim epiipinosa anamuu nau ekapa atoa, me niaielousi eteva ta kateva kateva etaimim egheelei elao ta mene kateva ange ooroi.
2TH 1:4 Liuna avalua o me elome tale alena ale manga akapa God, ami aasakeaa vaalua karika am maamangoo tani ghelei voto masina, me aikaaiaaimim tale isaa akapa nitootoonga me nimmarikana am ghaaghaa me am tiitingina akorokorongana.
2TH 1:5 Isaa o voto eaapasunga va unna niaisakei God ghulughuluena tale isaa o voto, me God aue iraiem va masina am tale ararimangalina ateva, am mammarikana mausi ia o ararimagalina ateva.
2TH 1:6 Nongina nighulughuluena ta matane God va eliu voto sesa ta lo atoa la gheelei voto sesa etaimim,
2TH 1:7 me aue etau aatu niainoana etaimim lo atoa am ghaaghaa voto sesa, me etaimami tee. Isaa o voto aue elutu nau Vau ngepona ateva Iesu ekauerekati epona liu, tale kura ateae eramerame, tee kapuna ensolo atoa sarasarakanaaili ila.
2TH 1:8 Aue eliu voto sesa ta lo atoa karika la kilakila God me karika la nongonongo usilaa masi kiukiuna kapuita Vau ngepona ateva Iesu.
2TH 1:9 Aue la ghaa aipolipoli tale voto sesa etaira, tale nitturu eteae tokatoka liu ia, me Vau ngepona ateva aue tiu vella tale taataraane me tale kinatama mallangina ateva
2TH 1:10 tale ia o nau eteva aue emae, ita kapuna taumattu ngatoa manga ita, ita asaesae ararina ateae, me lo atoa la aiesoaa etana la gharueinia. Am tee aue am toka tee lo atoa la aiesoaa ta Iesu, poli am aiesoaa inangariimami etaimim.
2TH 1:11 Poli isaa o voto etokatoka tale nannaaimami, me nau ekapa atoa ami looloo sae mausiimim, va aue God esausiem tani ghelei voto ghe koloamla tani ghelei, me tale sarasarakaniaane aue am ghelei ekapa isaa o masi voto am aloanna tani ghelei, me isaa akapa gheeleiaaimim am gheelei mausi tale aikaaiaaimim.
2TH 1:12 Ami looloo sae va isaa o voto elutu me aue ararina ateae kapuita Vau ngepona ateva Iesu am aamuemueia etaimim, me am etana, tale maamasinaane kapuita God ateva me Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
2TH 2:1 Me tale maemaeaane kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto, me nivelu eitauaa ita gheelei etana, ami kookolomiem, kapuimami etoa,
2TH 2:2 tani rau mene nnangaili me emoiem tale taumattu la ue va nauna ateva Vau ngepona ateva ang ghe mae sio. La ghele ue va laghe nongoala tale inangari niaulia ngamuemua, o inangari laghe nongola, o inangari tale uru ngai taataraane va ghe kasula etaimami.
2TH 2:3 Am rau mene tau velu teva taumattu va ekameam tale teva ase salana, poli ia o nau eteva karika aue emae lomose ta nioghi vulu masi voto emae mua, me tau ngai ghelei saasakiaa inangari nipaopao ateva aue eotua, lo ateva elaolao tale salana nitturuu.
2TH 2:4 Aue eghelei runga salane God, me aue easaesaea tale voto akapaaili manga, me aue etoka tale alena ale manga ateva God, me aue eue va ia Goto ia.
2TH 2:5 Koti am ghe kkaluaala va nau aghe tokatoka teeiem aghe aauliaa isaa o voto etaimim.
2TH 2:6 Me ia oia am rooroo tani kila va sa ateva egheelei rungainia, me aue vira otua tale nau eteva ang ghe suiela.
2TH 2:7 Ta ia o tau ngai ghelei saasakiaa inangari nipaopao ateva ange tiuaala tani apasunga uunguaa sarasarakaniaane ghe aaisuliaa, me lo ateva egheelei rungainia aue etoka gheelei rungainia, lomose ta God aue eghaa velua.
2TH 2:8 Vara me aue eotu tau ngai ghelei saasakiaa inangari nipaopao ateva, Vau ngepona ateva Iesu aue uvi ematea tale aulao paane ateva, me eturungia tale mallangi maemaeaane ateva.
2TH 2:9 Maemaeaa ia o tau ngai ghelei saasakiaa inangari nipaopao ateva aue elao aitauaa tee sarasarakaniaane Satana, me aue eapasunga tale asease sarasarakana, niaimatoonga me mirikolo kamena,
2TH 2:10 me isaa akapa ase voto sesa tani kame lo atoa aue eraula. Aue eraula, poli laghe ratila tani aielousiaa koronna kiukiu kanna God me aue la ghele saanga.
2TH 2:11 Liuna avalua o me God aue eghelei savisavilaa nannaaira, me aue la aikaaiaa tale llo kamena.
2TH 2:12 Liuna avalua o me God aue eghelei niaisakei etaira, poli karika laghe aaiesoaa tale llo koronna, ta laghe masimasiaa llo sesa.
2TH 2:13 Uunguaaimami tani kaili emasina ta God nau ekapa atoa poli mausiimim, kapuimami etoa, Vau ngepona ateva eaailousieinam. Ami kaakaili emasina ta God ta poli aitiutiu God ghe suitoongainamla va am saanga tale uunguaane Spiriti eteva, tani manga poli am ghe aiesoaala tale koronna kiukiu kanna God.
2TH 2:14 Ghe koloamla tani saanga tale masi kiukiu ami ghe poppooaa, liuna avalua o me am tee aue am ghaa mallangina ateva kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto.
2TH 2:15 Liuna avalua o, kapuimami etoa, me am tingina akorokorongana, me am poso parasi voto ami ghe apasungaala etaimim, tale inangari am ghe nongola ta paaimami me tale uru ngai ami ghe pitila.
2TH 2:16 Aue ia kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto, me God Tamaita ia, ghe aielousieinitala, me tale maamasinaane ghe tau mae sio inangari niasarasarakana tokatoka liu me masi voto emua etaita,
2TH 2:17 easarasarakana urunguitaniimim, me eaisausieinam tani ghelei isaa akapa masi niuungu me inangari.
2TH 3:1 Liuna avalua o, kapuimami etoa, me am looloo sae mausiimami, me aue inangarina Vau ngepona ateva ekasu parasi ekapa see, me la oneoneainia nongina am, am ghe oneoneainia.
2TH 3:2 Me am looloo sae va God eghaa oghiemami tale sesa taumattu ngatoa la gheelei voto karika masina, ta poli karika va taumattu ngakapa atoa la ghaaikaaiaa ta God.
2TH 3:3 Me Vau ngepona ateva egheelei voto ghe uela va eghelei, me aue easarasarakanaiem, me eghelei rungainam ta sesa taumattu ngateva.
2TH 3:4 Ami aatoka tuutuliimami ta Vau ngepona ateva va am toka gheelei voto ami ghe aulia ngasarasarakanala etaimim, me aue am toka gheelei isaa o voto.
2TH 3:5 Aue Vau ngepona ateva ekatula ngaghulughuluena urunguitaniimim tani lao tale ailousiaane ateva God me nitingina asarasarakana ta Karisto.
2TH 3:6 Tale ararina ateae Vau ngepona Iesu Karisto, ami aaulia ngasarasarakana etaimim, kapuimami etoa, va am kasu emasalika ta lo atoa kapuita la nim tokatoka me karika la uusilaa inangari am ghe ghaala etaimami.
2TH 3:7 Poli am kilakila vaalua tani usilaa gheeleiaaimami, karika ami ghe nim tokatoka nau ami ghe tokatoka teeiem.
2TH 3:8 Karika ami ghe nim namanama inana ta teva taumattu, ta ami ghe polipoli, me ami ghe uungu aanasa eleivoo me ellaa tani ghelei va ami rau mene taula maate ta teva etaimim.
2TH 3:9 Ami ghe gheelei llo, karika va poli karika masina etaimami tani ghelei, ta ami ghe anna va ami ghe apasunga voto am aimuli tee.
2TH 3:10 Nau ami ghe tokatoka teeiem, ami ghe aulia ngasarasarakanala etaimim va, “Lo ateva taumattu etam aloanna tani uungu, erau mene namanama.”
2TH 3:11 Ami nongonongo va katoa elome etaimim la nim tokatoka, karika la uungu me la nim toka aauliaa uunguaaira katoa.
2TH 3:12 Isaa o ase taumattu ami aulia ngasarasarakana, me aaloannaaimami tani auliaa etaira tale ararina ateae Vau ngepona ateva Iesu Karisto, va la toka rarieinila me la nama inana la uunguaa.
2TH 3:13 Me ta ngetaimim, kapuimami etoa, am rau mene mangoo vulu tani ghelei voto masina.
2TH 3:14 Arova teva etam nongo usilaa inangari niloeloe ami aauliaa tale uru ngai etikirighi oia, am tani tara tootoongainia me am rau mene ghuia, tani attara mataneia me epalata.
2TH 3:15 Me am rau mene taraia va tau ngai ssateeimi ia, ta poli kapuita ia, am auliaa kiena.
2TH 3:16 Isaa oia, aue Vau ngepona ateva luei ia, ia aue tau aatu luei nau ekapa atoa me tale isaa akapa salana. Vau ngepona ateva aue etoka aitaua ngakapa teeiem.
2TH 3:17 Aghi Pol apitipiti isaa oia inangari niarangise tale nimaghi etelange, me ia oia niaimatootoongana ateva etokatoka tale isaa akapa uneghi uru ngai apitipiti, tani apasunga va aghi aghe pitila.
2TH 3:18 Alooloo sae va aue maamasinaane kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto etoka teeiem akapaaili.
1TI 1:1 Aghi Pol, kapuna apostolo ieghi Karisto Iesu ta niaulia ngasarasarakana ta God tau ngai asaangiita ia me Karisto Iesu ita aatoka tuutuliita etana.
1TI 1:2 Ta Timoti natughu koronna io, ta poli unem niaikaaiaa. Alooloo sae va God Tamaita ia me Karisto Iesu kapuita Vau ngepona ia lalu tau aatu maamasinaane God me alousiusiaane me luei.
1TI 1:3 Nongina aghe auliaala etam nau aghe anna tani lao eMesedonia, va utoka eIpises me uaulia ngasarasarakana ta kasina taumattu va la rau mene apasunga kamena inangari, karika va inangarina God.
1TI 1:4 La rau mene tau vella va la lao tale uunguaa kiukiu marripana me tani kila lao tuvuira atoa emua arau. Isaa o voto eaalakuti uunguaa niaikiso me karika egheelei uunguaane God tale niaikaaiaa.
1TI 1:5 Malloeana isaa o niaulia ngasarasarakana va niaielousi ekasukasu tale lo ateva urunguita raarangisana ia, me ninannaa masalike me niaikaaiaa koronna.
1TI 1:6 Katoa taumattu ngila ghe kasu vulila isaa o voto me ngila ghe kirila tani laa usilaa inangari karika righi malloeane.
1TI 1:7 La ghanna tani tau ngai aapasunga tale inangari nipaopao, me karikaaili la kilakila sa ateva la ghaulieinia.
1TI 1:8 Ita kilakila va inangari nipaopao masina arova teva taumattu eapasunga ngamasina voto etana.
1TI 1:9 Ita kilakila tee va, karika God ghe tau mae sio inangari nipaopao mausi ghulughuluena atoa taumattu. Ghe tau mae sio mausi lo atoa la gheelei saasakiaa inangari nipaopao me lo atoa la ghaamakatakata, me lo atoa karika la oneoneaa God me tau ssavoto ila, me karika manga ila, me karika la kakkauaa, me uneira lo atoa la uviuvi emate tamaira me kinaira atoa, me lo atoa la ghaiuuvi emate,
1TI 1:10 me lo atoa la ailai salosaloaa, me lo atoa taita la asoaso tee mene katoa taita, me lo atoa la ainao taumattu, me tau nikamekame atoa me lo atoa la kamekame tale niaisakei, me mene saa righi llo etam laolao aitauaa tee inangari koronna.
1TI 1:11 Isaa o voto eaasokoi tale masi kiukiuna God ghe tau mae sio etaghi. Ia o masi kiukiu ghe mae sio ta masi God ateva taumattu ngatoa la tautaue sae.
1TI 1:12 Akaakaili emasina ta Karisto ateva Iesu, kapuita Vau ngepona ia, ghe tau mae sio sarasarakana me ghe taraieghila va arooroo tani ghelei emasina uunguaane, me ghe suitoongainaghila va aghelei.
1TI 1:13 Arongona ta emua arau aghi aghe poppooaa saasakiaa tee God, me aghe uviuvi tau ngaiesoa ngatoa, me ssa taumattu ngaghi, Karisto ghe apasungaala alousiusiaane etaghi poli aghe gheelei voto karika aghe kilakila va sesa, me karika aghe aiesoaa.
1TI 1:14 Maamasinaane kapuita Vau ngepona ateva ghe arangise amasinaailieghila, oroieili tee niaikaaiaa me niaielousi isaa ta Karisto Iesu.
1TI 1:15 Kateva inangari koronnaaili ia, erooroo va ita ghaaia, eue va, Karisto Iesu ghe mae sio tale kosa ateva oia tani asaangi tau ssavoto atoa, me ta ila o sesa taumattu ngatoa aghi tani sesaaili ieghi etaira akapa.
1TI 1:16 Poli aghi sesaaili ieghi, liuna avalua o me God ghe apasungaala alousiusiaane etaghi, me ta ngetaghi ssa taumattu ngaghi, Karisto Iesu ghe apasungaala vaalua toitoiaane aluse karika airuuruu etana, tani aimatoonga ta lo atoa aue la ghaiesoaa etana, me la ghaa maulue ateva tokatoka liu ia.
1TI 1:17 Tale kingi eteva tokatoka liu ia, karika ematemate me karika ita taataraia, ie nongaaili Goto ia, ita oneoneainia me ita taue sae nau ekapa atoa. Koronna.
1TI 1:18 Timoti, natughu, aloeloeo tale isaa oia inangari elaolao aitauaa tee niaulia ngamuemue laghe gheleila etam. Me nau uaimuli tee aue uaiuvii emasina tale unna niaiuvii eteae Vau ngepona ateva.
1TI 1:19 Uposo parasi tale niaikaaiaa me tale masalike ninannaa. Katoa laghe ratila isaa o voto me aikaaiaaira ang ghe sesala.
1TI 1:20 Tale ia o ase taumattu ngateva, Aemenaeas me Aleksanda elome etaira. Ngaghe taulalue lao sio ta Satana tani apasunga etairarua va lalu rau mene ppooaa saasakiaa ta Vau ngepona ateva.
1TI 2:1 Aghaaulia ngasarasarakana va aitiutiu tale isaa akapa voto, isaa akapa nilooloo sae me nikaili emasina ita gheelei ta taumattu ngakapa,
1TI 2:2 ta kingi etoa me ta lo atoa la uungu tale niuungu matuutuliena, va aue ita toka tale luei me karika nimatautu, tale salane God me tale nimanga.
1TI 2:3 Isaa o voto masina me eaamasimasi God tau ngai asaangiita ia.
1TI 2:4 Eaanna va taumattu ngakapa esaanga me la ghaa alomasaanga tale voto koronna.
1TI 2:5 Poli kateva nonga ia God ateva, me kateva nonga ia tau ngai sausia ngateva elome ta God me taumattu. Ia o taumattu ngateva Karisto ia, Iesu etana.
1TI 2:6 Ghe tau lao sio maamauluaane tani poli aaoghi isaa akapa taumattu. Isaa o inangari koronna ghe tau mae sio tale nauna tuunga ateva.
1TI 2:7 Tale mausi llo me God ghe suitoongainaghila va tau ngai ppooaa ieghi me aghapostolo me tau ngai aapasunga ieghi tale koronna niaikaaiaa ta lo atoa karika aJiu ila. Aghaaulia ngakoronna, karika akamekame.
1TI 2:8 Liuna avalua o me aghanna va taita akapa atoa tale isaa akapa voto la ssuaa sae nimaira manga tale nikokkolomi me karika emene sessaila o la ghaikiso.
1TI 2:9 Tale isaa o salana, aghanna va vause atoa la molu tale ase nimolu emasina tale tummatavanga me taatara taumattu. Karika va tani rungiaa viliki veu tani poli asease voto tani ghelei emasina taatara uu nguruira o tani asae gol o pels o ghinna aipolina isaa arau epona.
1TI 2:10 Me tani molu tale niuungu masina, isaa o voto masinaaili ta lo atoa vause la ue va la kakkauaa God.
1TI 2:11 Vause ateva ekila voto tale uunguaa nimatua ngatoka me tani nongo inangari me tani oneoneaa lo ateva eaapasunga.
1TI 2:12 Karika aghanna va vause atoa la ghapasunga, o la ghelei niuungu sarasarakana tani lau taita atoa. Ila la nim matua atoka.
1TI 2:13 Poli God ghe ghelei ekasinala Adam me avirina Ivi.
1TI 2:14 Me karika va Satana ghe kamela Adam ta ghe kamela vause ateva me ghe tau ssavotola.
1TI 2:15 Me vause atoa aue la saanga poli la kaakaai aliki, arova la tam mangoo vulu niaikaaiaa, niaielousi me nimanga tee tale taatara taumattu.
1TI 3:1 Kateva inangari koronnaaili ia, lo ateva ange annaala tale urunguitanina ateva va e-elda, ange nnaala niuungu eteva nioneoneaa etana.
1TI 3:2 Ia o elda ngateva karika mene sesa gheeleiaane, me ekateva nonga vausenna ateva, me aue eapasunga va eaitaraa tokatokaane, taumattu ngatoa la oneoneainia, me eaaitaraa taumattu nau la laolao tanganuena, me tau ngai aapasunga ia,
1TI 3:3 karika tau niropi ia, me karika tau nisessai ia, ta ennaa mene kateva, me karika eaaikiso me karika eaielousiaa viliki veu.
1TI 3:4 Etani aaitara ngamasina vausenna ateva me natuna atoa, me etara va natuna atoa la nongonongo usilainia me la gheelei masi nioneoneaa etana.
1TI 3:5 Arova teva taumattu karika ekilakila vaalua tani aitaraa vausenna ateva me natuna atoa, vaalua aue eaitaraa alena ale manga ateva God?
1TI 3:6 Karika va evira mene aikolikoliaa, ta erau tau sae nannaane, va ekatuu va eghaa niaisakei nongina raroai eteva.
1TI 3:7 Tau ngeleka atoa la tani oneoneainia me erau mene katuu lao tale voto karika masina me tale unna airrekati eteae raroai eteva.
1TI 3:8 Rikina atoa ila tee taumattu ngatoa la oneoneainila, me karika tau nikamekame ila, me karika la ropiropi sesa manu, me la rau mene kuruetu tale viliki veu.
1TI 3:9 La poso parasi voto eaaisulia tale niaikaaiaa, tee tale ninannaa masalike.
1TI 3:10 La toongila mua me arova karika righi voto sesa la tara etaira, erooroo va la rikina.
1TI 3:11 Tale isaa o salana, vauseniira tee atoa, taumattu ngatoa la oneoneainila. Karika va tau nighelei saasakiaa taumattu ila tale inangariira, ta la aitaraa tokatokaaira me tale isaa akapa voto ita rooroo tani atoka tuutuliita etaira.
1TI 3:12 Rikina ateva evausenna nonga kateva me etani aitara ngamasina natuna atoa me lo atoa la tokatoka tanganuena.
1TI 3:13 Lo atoa la uungu emasina, la ghaaghaa nioneoneaa me la sarasarakanaaili tani auliaa aikaaiaaira ta Karisto ateva Iesu.
1TI 3:14 Arongona ta aghaaiesoaa va ghaisa ngarighi amae taraiem, apitipiti isaa oia inangari niloeloe
1TI 3:15 me arova atam mae parasi, aue ukila vaalua taumattu ekasu me euungu tale tau ngaiesoa ngatoa, kapuna ila Goto ateva etokatoka liu. Ale manga ateva suena ia me voto koronna etokatoka saoaa etana.
1TI 3:16 Koronnaaili, voto aisuliaane emua arau tale salane God namungaili: Ghe rekataala taumattu ia me Spiriti eteva ghe apasunga ngamasalikala va ia Natuna ia God. Ensolo atoa laghe taraiela me apostolo atoa laghe ppooainiela tale anue namu ngatoa. Taumattu tale kosa ateva laghe aikaaiaala etana, me God ghe ghaaie saela epona liu.
1TI 4:1 Spiriti eteva ghe aulia ngamasalikangailila va tale isaa oia nau me nau too emaemae, katoa aue la kasu vuli niaikaaiaa me la usi raroai etoa tau nikamekame ila me voto raroai etoa la ghaapasunga.
1TI 4:2 Isaa o ase niapasunga emaemae ta usimaghalua atoa tau nikamekame ila. Nannaaira karika eroo tani kila voto masina me sesa.
1TI 4:3 La gheelei runga taumattu ngatoa va la rau mene lai, la ue va la rau mene nama kasina ase nginana, God ghe gheleila me pei ninama tee nikaili emasina ta lo atoa la ghaiesoaa me la kilakila llo koronna.
1TI 4:4 Isaa akapa voto God ghe gheleila, masina, me karika ita mene rati righi ase nginana arova ita ghaa tee nikaili emasina.
1TI 4:5 Poli God eaamangaia tale inangarina ateva me tale uneita nilooloo sae.
1TI 4:6 Nau uauliaa isaa o voto ta kapuita atoa, io aue umasi tau ngai uungu ta Karisto Iesu, nau uanginio tale voto kanna God tale inangari niaikaaiaa me tale niapasunga koronna uaimuli tee.
1TI 4:7 Urau mene aimuli tee kiukiu marripana me kiukiu kaluira vause namu ngatoa, karika la oneoneaa God. Ta ugheleio nonga tani ghaa gheeleiaane God.
1TI 4:8 Poli niaimatoonga tale nianamisi masina, ta egheelei emasina vilikiita, me gheeleiaane God esausio tale isaa akapa voto me egheelei inangari nialokoi tale maulue ateva ghaine me auena.
1TI 4:9 Kateva inangari koronnaaili ia, erooroo va ita ghaaia.
1TI 4:10 Mausi isaa o voto me ita uungu tale niaanasa me niasaraka me ngita ghe atokala tuutuliita ta Goto ateva etokatoka liu. Ia tau ngai asaangi ia ta taumattu ngakapa atoa, me tani lo atoa la ghaiesoaa.
1TI 4:11 Uapasunga isaa o voto me uaulia ngasarasarakana etaira va la nongo usilaa.
1TI 4:12 Utingina asarasarakana tale voto koronna. Urau mene ghelei va taumattu ngatoa la tara aloio sio euu poli aliki taita io. Utau niaimatoonga ta tau ngaiesoa ngatoa tale inangari, tale gheeleiaam, tale niaielousi, tale niaikaaiaa me tale niraarangisana.
1TI 4:13 Uatoka maamauluaam tani riti Uru ngai Manga ateva tale tummatavanga, tani ppooaa me tani apasunga, me auena amae.
1TI 4:14 Urau mene rati voto God ghe nim tau aatu sio, ughe ghaala tale inangari kanna God nau elda ngatoa laghe saoaala nimaira etam.
1TI 4:15 Utani uungu esarasarakana tale isaa o voto. Utauo lao akapa tale isaa o voto me ila akapa aue la tara uunguaam ugheelei.
1TI 4:16 Utani aitokaa tee maamauluaam me tale voto uapasunga. Arova utam oghi vulu isaa o voto, aue easaangio me lo atoa tee la nongonongoio.
1TI 5:1 Urau mene sama anamuu tee taita namu ngateva me esessaio etana, ta uloea tani asarasarakanaia nongina va tamam ia. Ughelei aliki taita atoa va tue me nenga iem,
1TI 5:2 vause namu ngatoa va kinam ila, me aliki vause atoa va kapum vause ila. Ughelei isaa o llo voto tale niraarangisana.
1TI 5:3 Utani aitara ngamasina lo atoa vause raue vulu ila karika poi righi aisausiira.
1TI 5:4 Me arova vause raue vulu eteva righi natuna o tuvuna, ila la kila akasina tani apasunga aikaaiaaira tale uunguaa nikkauaa tani aitaraa lo atoa kalakalangina ila etaira, tani liu aaitaraa kinaira me tamaira me tuvuira atoa etaira, poli isaa o voto God emasimasia.
1TI 5:5 Lo ateva vause raue vulu ia etuutukuna tale voto ealoannaaili me karika toa tani aitarainia, eaatoka tuutulina ta God me elooloo sae voo me llaa tani kolomi niaisausi ta God.
1TI 5:6 Me lo ateva vause raue vulu etokatoka tani amasimasia, ang ghe matela arongona ta sakesake ia.
1TI 5:7 Utaula ta taumattu ngatoa isaa oia inangari niloeloe me karika teva taumattu aue eroo tani auliaa saasakiaa teeila.
1TI 5:8 Arova teva taumattu karika eaitaraa mangalina atoa me tee tamane me kinna me tuena me nengane atoa me natuna atoa, ang ghe ratila niaikaaiaa me sesaane elaulau lo atoa karika la ghaiesoaa.
1TI 5:9 La piti sio arariira lo atoa vause raue vulu ila aneira ninamanama ang ghe laula ghaonomongauluae (60), me laghe tokatoka amasina tee taitaniira atoa,
1TI 5:10 me laghe kilakila akapaila tale masi gheeleiaaira, nongina aaitaraaira tale aliki, me masinaaili ila tani aitaraa taumattu ghe laolao tanganueira, me laghe porapora kkeira kapuna taumattu ngatoa God, me laghe saasausi lo atoa laghe tokatoka tale sesa nau, me laghe tautau lao maamauluaaira tani ghelei isaa akapa asease masi niuungu.
1TI 5:11 Lo atoa raue vulu aliki vause ila, urau mene piti sio arariira va raue vulu ila, poli aaloannaaira tani lai namungaili me elaulau inangari nialokoi laghe gheleila ta Karisto.
1TI 5:12 Isaa avalua o me aue la aisakei poli karika la gheelei llo laghe auliaala tale inangari nialokoi va la ghelei.
1TI 5:13 Me tee la nim toka gheelei kateva ase voto tani nim toka me la paapaangale me karika nonga va la nim tokatoka ta la ghaikusia me la nim toka auliaa uunguaaira katoa. La ghaauliaa voto karika masina va la ghauliaa.
1TI 5:14 Liuna avalua o me atautaula masi ninannaa ta aliki vause atoa raue vulu ila va la mene lai, me la ssu aliki, me la ghaitaraa tanganueira, me karika aue la taula righi nauna tau ngai ssateeita atoa tani auliaa saasakiaa teeila.
1TI 5:15 Katoa ngila ghe kirila tani aimuli tee Satana.
1TI 5:16 Arova teva vause tau ngaiesoaa ia, me toa raue vulu la tokatoka teeia, eaitarainila me esausila tani ghelei me ale manga ateva erau mene maate. Me ale manga ateva aue esausi nonga lo atoa vause raue vulu ila la tuutukuna tani ghaa aaloannaaira.
1TI 5:17 Lo atoa elda la gheelei emasina uunguaa ale manga ateva, la taula namuu nioneoneaa, tani lo atoa uunguaaira tani ppooaa me apasunga.
1TI 5:18 Poli Uru ngai Manga ateva eue va, “Nau vulumakao ateva euungu tani ghaa velu viliki raisi, am rau mene ghelei runga paane ateva va karika emene nama isaa o raisi,” me, “Emaamasina va tau ngai uungu eteva eghaa aipolipoli tale uunguaane egheelei.”
1TI 5:19 Urau mene nongo teva taumattu eauliaa tee teva elda. Arova evira ghalua o kotolu taumattu la vira auliaa teeia ta ie nonga o voto ateva.
1TI 5:20 Lo atoa la gheelei sesa voto, usama anamuu teeila tale tummatavanga, me mene katoa elda aue la matautu tani ghelei sesa voto.
1TI 5:21 Ngatautau aatu isaa o voto tani aitaraa isaa oia inangari niloeloe, ta matana God me Karisto Iesu me ensolo atoa suisuitoongainila. Urau mene aimassiaa.
1TI 5:22 Urau mene ailuilui tani saoaa nimam me urau mene usi katoa tani ghelei ssavoto. Uaitarainio tani raarangisana.
1TI 5:23 Urau mene ropi nonga manu ta ukaai tee uaeni enim pisikeaili tani sausi kovam ateva poli unim toka iisiki.
1TI 5:24 Katoa taumattu eotuotu kaluira ssavoto tale ia arau o nau eteva, me auena eghaa nau niaisakei. Me mene katoa kaluira ssavoto karika eotuotu, ta auena etani otu tale nau niaisakei.
1TI 5:25 Tale isaa o nonga ase salana masi niuungu eotuotu, arongona ta llo karika eotuotu, isaa o voto karika aue eaisuliaa.
1TI 6:1 Lo atoa la uungu me karika la tokatoka tale aloannaaira, la nnaa va vauira atoa la rooroo va la ghaa nioneoneaa namuu, me karika aue la ppooaa saasakiaa tee ararina ateae God me voto ita aapasunga.
1TI 6:2 Lo atoa vauira atoa la ghaiesoaa, la rau mene ghelei va oneoneaaira etaira episike poli la kakkaua ngaitauaa. La tani uungu emasinaaili etaira, poli lo atoa la ghaaghaa voto etaira nau la uungu, tau ngaiesoaa ila me masinaaili ila etaira. Uapasunga isaa o voto etaira me uaulia ngasarasarakana va la ghelei.
1TI 6:3 Arova teva eapasunga kamena niaiesoaa, me karika elao aitauaa tee masi inangari niloeloe kanna kapuita Vau eteva Iesu Karisto, me tale niapasunga eoneoneaa God,
1TI 6:4 ia etautaue sae nonga me karika ekilakila righi voto. Eanna nonga tani toka aikiso me aissakeana tee inangari, eaalutu nisessaia ta katoa peiira me ia karika, me niaikiso elome ta ghalua taumattu, niauliaa saasakiaa ta kateva, me sesa voto la nim nannaa tee mene kateva,
1TI 6:5 karika niruu tale niaitamammarasii elome tale taumattu nannaaira karika masina. Karika la roo tani alomasaanga tee voto koronna, me la ghanna va salane God la ghaaghaa viliki veu etana.
1TI 6:6 Emaamasina etaita tani ghelei llo voto eamasimasi God me ita masimasiaa saa llo etautau mae.
1TI 6:7 Poli karika ita ghe mae aitauaa tee sio righi voto tale kosa ateva oia me karika aue ita kasu eitauaa tee righi voto tale kosa ateva oia.
1TI 6:8 Arova righi inana me aiaasae etaita, ita masimasiaa isaa o voto.
1TI 6:9 Lo atoa taumattu la ghanna tani tue peipeiena la kaakatuu lao tale nitootoonga me airrekati eteae, me tale ase voto alokapakapanna me sesa nialoanna, me ekaakatulainila lao tale voto sesa me aue la ghaa nitturuu.
1TI 6:10 Poli uunguaa niaielousiaa viliki veu liuena ia tale isaa akapa ase voto sesa. Kasina taumattu eannaaili tani ghaa viliki veu me ngila ghe kasu vulila niaikaaiaa, me ngila ghe ghaala nimmarikana tale asease nialousiusi.
1TI 6:11 Me io, kapuna taumattu ngateva God, uilou vulu isaa o voto, me uaimuli parasi tani ghaa voto ghulughuluena, aloannaane God, niaikaaiaa, niaielousi, nitoka akorokorongana ta God, me uunguaa tani siuaa ninannaa.
1TI 6:12 Uaiuuvii tale masi niaiuuvii tale niaikaaiaa, me uposo parasi maulue ateva tokatoka liu ia nongina God ghe koloola nau ughe gheleila masi niaulia ngaotu ta mata ngoroi etoa.
1TI 6:13 Tale taataraane God, ia etautaula maulue tale isaa akapa voto, me ta Karisto Iesu, ghe auliaala inangari koronna nau Pontius Paelat ghe kolomila nikokkolomi, aghaaulia ngasarasarakana etam va
1TI 6:14 utani aitaraa niaulia ngasarasarakana akapa me karika teva aue etara righi sesa gheeleiaam me karika aue la aliu teeio righi voto, lomosina ta kapuita Vau eteva Iesu Karisto esio,
1TI 6:15 me God aue emaeaa tale nauna ia ghe suitoongaala. God ateva taumattu ngatoa la tautaue sae me ie nonga tau ngaitoitoi ia, kingi ia ta kingi ekapa atoa me vau ia ta vau ekapa atoa,
1TI 6:16 ia nonga karika aue emate, me etokatoka tale mallanga karika ita rooroo tani lao etana, ia karika teva ghe taraia o erooroo tani taraia. Ta ngetana taumattu ngatoa la tau lao nioneoneaa me sarasarakana nau ekapa atoa. Koronna.
1TI 6:17 Uaulia ngasarasarakana ta lo atoa tue peipeiena ila tale kosa ateva oia tale isaa oia nau tani rau mene aasake me la rau mene atoka tuutuliira tale peiira, poli isaa o voto eroo tani kapa parasi. Me la atoka tuutuliira ta God poli ia etautau mae oroieili voto etaita me isaa akapa voto tani amasimasita.
1TI 6:18 Uaulia ngasarasarakana etaira tani ghelei oroieili masi niuungu, me la aitauaa peiira me la masimasi tani aiparruuii.
1TI 6:19 Tale ia o salana atikirighi, aue la atoka oroieili masi voto atoa tani sueila nau ngemuli epona liu, me aue la ghaa maulue ateva koronnaaili ia.
1TI 6:20 Timoti! Uaitara ngamasina saa llo voto laghe tau aatu sio etam va uaitaraa. Uliu vilim tale nisama kamena me karika eauliaa God, me uakekkelio tale lo atoa la apasunga inangari kamena la ue va alomasaanga.
1TI 6:21 Katoa taumattu laghe usilaala ia o salana atikirighi, me laghe tiu ppaela tale uunguaa niaikaaiaa. Alooloo sae va maamasinaane ateva God aue etoka teeio.
2TI 1:1 Aghi Pol, kapuna apostolo ieghi Karisto Iesu me tale aloannaane God, ghe sungieghila tani ppooaa inangari nialokoi maulue tokatoka liu, isaa ta Karisto Iesu.
2TI 1:2 Ta Timoti, masi natughu eteva: Alooloo sae va God Tamaita ia me Karisto Iesu kapuita Vau ngepona ia lalu tau aatu maamasinaane God me alousiusiaane me luei.
2TI 1:3 Akaakaili emasinaaili ta Goto ateva ia o akaakaueinia, tale nannaaghi masalikeaili, nongina tuvughu etoa laghe gheelei. Nau ekapaaili, tale llaa me voo, akaakaili emasina ta God me anannainio tale kalughu nilooloo sae.
2TI 1:4 Aghaloannaaili tani mene taraio, poli aghannaa rarum matam nau italu ghe aitiuaala, me aue amasimasi marova italu mene aitara.
2TI 1:5 Akilakila va kalum niaikaaiaa koronna ghe tokatoka ta kinam ta Iunis me tuvum ta Lois, me aghaiesoaa va ia o niaikaaia ngateva ia tee etam.
2TI 1:6 Liuna avalua o me aghanna tani mene arava etam va, nongina ita palepale va kura ateae erame, ughelei evalua o uunguaam tale sarasarakana God ghe nim tau aatu sio nau aghe saoaala nimaghi etam.
2TI 1:7 Poli God karika eaaloannaita va ita matautu, ta ghe tau mae sio spiriti eteva va ita pasu tale sarasarakana, niaielousi, me masi ninannaa.
2TI 1:8 Liuna avalua o, urau mene palata tani aulia ngaotu masi kiukiuna kapuita Vau eteva, me urau mene palatainaghi ta karavusu ieghi poli aghe poppooaa Karisto. Me uaimonomonosiaa tani ghaa maamatana nongina aghi mausi masi kiukiu, tale sarasarakaniaane God.
2TI 1:9 God ghe asaangitala me ghe kolotala va ita toka tale maulue ateva manga ia tani amasimasi God. Karika ghe kolotala poli righi masi gheegheleiaaita. Karika, ta poli tale aloannaane me maamasinaane ateva, ia oia maamasinaane ateva ghe taue mae sio etaita ia ta Iesu Karisto, me auena ghe ghelei kosa ateva.
2TI 1:10 Me isaa oia ang ghe apasunga ngaotula nau eteva Karisto Iesu ghe mae sio, tau ngai asaangiita ia, ghe apalala nimate, me tale masi kiukiu, ghe apasunga ngaotula etaita maulue ateva tokatoka liu ia.
2TI 1:11 God ghe suitoongainaghila va atau ngai ppooaa me aghapostolo, me atau ngai aapasunga tale ia oia masi inangarina ateva.
2TI 1:12 Me liuna avalua o, aghaaghaa maamatana ghaine me karika apaapalata, poli akilakila see aghe aatoka tuutulighi etana, me akilakilaaili va ia erooroo tani aitaraa voto aghe taula etana lomosi ta nau eteva eoghi mae.
2TI 1:13 Uposo parasi niapasunga tale salana koronna ughe nongola etaghi, tale niaikaaiaa me niaielousi isaa ta Karisto Iesu.
2TI 1:14 Tale saasausiaane Spirit Manga ateva etokatoka elome etaita, utani aitara ngamasinaaili masi kiukiu God ghe tau sio mae etam.
2TI 1:15 Ukilakila va isaa akapaaili taumattu tale provinsi eteva eEisia angila ghe ratieghila tani aisausieinaghi, tee me kapughu elua ta Pigelus me Emogenis.
2TI 1:16 Alooloo sae va aue Vau ngepona ateva eapasunga alousiusiaane ta lo atoa la tokatoka tee Onesiporus, poli nau ekapa atoa ghe mae taataraieghi tani asarasarakanaieghi, me karika ghe paapalatainieghi nau iriirina ieghi tale sene.
2TI 1:17 Karika, ta nau ghe mae sio eRom, ghe pae akapaieghi seela lomosi ta ghe taraieghila.
2TI 1:18 Alooloo sae va aue Vau ngepona ateva eapasunga nialousiusi etana tale ia o nau niaisakei eteva. Me ukilakilaaili vaalua ghe saasausieghi eIpises tale asease salana atoa.
2TI 2:1 Masi natughu eteva Timoti, ukorokorongana tale maamasinaane ateva Karisto Iesu etautaua etam.
2TI 2:2 Me voto ughe nongola aghe apasungaala tale tummatavanga, isaa o voto utau lao ta lo atoa taumattu urooroo tani atoka tuutulim etaira, me aue la roo tani mene apasunga tale mene katoa taumattu.
2TI 2:3 Ughusi tani ghaa maamatana, nonginaaili masi tau ngai uvii eteva kapuna ia Karisto Iesu.
2TI 2:4 Karika teva taumattu tau ngai uvii ia erooroo tani ghelei mene kasina ase niuungu me etam ghelei emasina uunguaane, karika. Egheelei emasina uunguaane tani amasimasi kapuna namu ngateva.
2TI 2:5 Nonginaaili arova teva ealoanna tani aikarati tale niaikarati eteae, arova karika eusila ngakapaaili asease salana tani usilaa tale ia o niaikarati eteae, arongona ta eilou vuli ekapaila, karika aue eghaa aipolipoli.
2TI 2:6 Tau ngai pasa utana ateva karika mangoona ia, ia etani mata ngemua tani ghaa inana emaamatue akasina eutana.
2TI 2:7 Uannaa parasi sa ateva aghaaulieinia, poli Vau ngepona ateva aue etau aatu alomasaanga tani kila isaa akapaaili voto.
2TI 2:8 Utani annaa Iesu Karisto, ia tuvuna ia Deivit, God ghe totuela tale nimate. Tani iaaili o masi kiukiu apoppooa ngaotu.
2TI 2:9 Me poli apoppooaa masi kiukiu eteva oia, sesa nitoka eghaaghaaieghi, me laghe irieghila tale sene nonginaaili ssa taumattu ngateva. Me karika teva taumattu erooroo tani akaravusu inangarina ateva God.
2TI 2:10 Liuna avalua o me arooroo tani ghaa isaa akapa o maamatana tani sausi lo atoa God ghe suitoongainilala, arova erooroo va la saanga, me aue etau mae nioneoneaa tokatoka liu isaa ta Karisto Iesu.
2TI 2:11 Kateva inangari koronnaaili ia, Arova ita mate teeia, aue ita maulue teeia.
2TI 2:12 Arova ita tam oghi vulu maamatana, aue ita toka teeia me aue ita aitara ngakapa voto. Arova ita ue va ita tam kilakilaia, ie tee aue eue va etam kilakilaita.
2TI 2:13 Arova ita tam ghelei voto ita ue va ita ghelei, ia aue eghelei voto eue va aue eghelei, poli karika erooroo tani aikolikoliaa saa voto ghe uela va aue eghelei.
2TI 2:14 Nau etoa, uauliaa va la rau mene kkaluaa isaa oia voto. Uaulia ngakorokorongana etaira, poli God etaatara sa ateva la gheeleia, va la rau mene aissakeana tee malloeana inangari, poli isaa o ase niaissakeana karika erooroo tani sausi teva taumattu. Ta enim gheelei saasakiaa lo atoa taumattu la nongonongo.
2TI 2:15 Ughelei emasina akapa voto, nongina taumattu ngateva karika epaapalataa masi uunguaane, tani apasunga ta God va ia erooroo tani masieinio, me eapasunga inangari koronna tale salana ghulughuluena.
2TI 2:16 Uamasalikainio tale nisama kamena me karika eaulia ngamasalikaa God, poli isaa o inangari aue ekatulaa taumattu ngatoa me aue la masaueili ta God.
2TI 2:17 Inangariira la ghauliaa me la ghaapasunga, karika masina, nonginaaili sesa usai eteva ange uusai enamuu. Elome etaira Aemenaeas me Piletus ilalua avaluaaili o,
2TI 2:18 lalu ghe kasu vulila voto koronna. Lalu ghe uela va, “Angita ghe totula tale nimate nau ita ghe ghaala niasuu, me auena karika mene teae nitotu.” Lalu gheelei saasakiaa uneira niaikaaiaa kasina tana tau ngaiesoaa.
2TI 2:19 Inangarina ateva God koronna ia, etiitingina nonginaaili suena atiulu karika erooroo tani aisiisia me la gheelei ale ateva epona etana. Me laghe piti elokoila kasina mata nginangari tale ia o suena atiulu laghe uela va, “Vau palepale ekilakila llo taumattu kapuna,” me, “Lo atoa la ue va kapuna ila God, la tani kiri vulu isaa akapaaili voto karika masina.”
2TI 2:20 Elome tale alena ateva tau peipeiena ateva, kasina tana aikaai inana laghe gheleila tale gol me silva me kasina laghe gheleila tale kosa me tale tuku ngai, kasina la namanamaa tale nau namu ngatoa la veluvelu eitauaa, me kasina la namanamaa tale nau ekapa atoa.
2TI 2:21 Lo atoa la gheelei eraarangisanaila, aue la nongina aikaai inana ateva la namanamaa nau namu ngatoa la veluvelu eitauaa. Aue la manga, me la tau ngai uungu ta Vau eteva, me aue la aimonomonosiaa tani ghelei isaa akapa ase masi niuungu.
2TI 2:22 Me uakekkelio tale sesa niuungu aliki taita me vause atoa la aloanna tani ghelei, me ukasu tee voto ghulughuluena me niaikaaiaa, niaielousi, luei, tee lo atoa la ghaatoka tuutuliira ta Vau ngepona ateva, me tee urunguitaniira raarangisana.
2TI 2:23 Uamasalikaa tee ase niaissakeana kaluira alokapakapa atoa taumattu, poli ukilakila va isaa o voto, aue ealakuti niaikiso.
2TI 2:24 Kapuna tau ngai uungu eteva Vau ngepona ateva, karika emene aikiso ta samasamaane esaghuighuina tee isaa akapaaili taumattu. Etani roo tani apasunga, me erau mene sessai parasia.
2TI 2:25 Esioaa nannaane nau eloeloe taumattu ngatoa la ghaapasunga llo voto etam lao aitauaa tee Uru ngai Manga ateva, me koti God aue ekatulainila tani nna ngaioghioghi me la kila voto koronna,
2TI 2:26 me aue nannaaira emasalike me la kasu vuli unna airrekati eteva Satana, poli ia ghe gheleilala laghe karavusula tani ghelei ssavoto, ealoanna va la ghelei.
2TI 3:1 Ukila llo oia va: Airuuruu tale nau, taumattu ngatoa aue la ghaa mmarikana.
2TI 3:2 Taumattu ngatoa aue la ghailousieinila nonga, me aue la ghailousiaa viliki veu me la ghaasakeainila me aue la saeaa nannaaira, me aue la ghauliaa saasakiaa ta mene katoa, la tam nongo usilaa tamaira me kinaira, karika aue la kaili emasina, me karika aue la oneoneaa God,
2TI 3:3 karika aue la ghaielousiaa mene katoa, karika aue la ghanna tani aikkaluaa tee mene katoa, aue la ghelei saasakiaa taumattu tale inangariira, karika aue la rooroo tani apala sesa aloannaaira, karika aue la nna ngaitootoonga tee mene katoa, aue la ratirati voto ghulughuluena,
2TI 3:4 aue la tau kapuira atoa ta tau ngaissaniira atoa, aue la ailuilui tani ghelei voto sesa, aue la saeaa nannaaira, aue la ghaielousiaa gheeleiaa kosa ateva me karika aue la ghaielousiaa God.
2TI 3:5 La aapasunga vara la mene aaimuli usi tee God, me karika ta la ratirati sarasarakaniaane God tani gheleila la ghulughuluena. Uakekkelio tale isaa o taumattu.
2TI 3:6 Katoa etaira la aikamea tani sso aleira katoa, me la kamekame lo atoa vause karika marekate nannaaira me maate ila tale ninannaa tale sesa gheegheleiaaira, me la kaakatulainila lao tale voto sesaaili.
2TI 3:7 Ila o vause atoa la aaloanna tani kila ouna voto, me karika la rooroo tani kila amasina voto koronna.
2TI 3:8 Emua arau Jannes me Jambres karika lalu ghe tiitingina aitauaa tee nannaane Moses, me tale ia o salana atikirighi, ila o taumattu ngatoa karika la tiitingina aitauaa tee inangari koronna. Sesaaili nannaaira me peisaane ila tale niaikaaiaa.
2TI 3:9 Nauira karika aue aluse poli taumattu ngakapa atoa aue la tara kila alokapakapaaira, nongina taita alua o.
2TI 3:10 Me io, ukilakilaaili voto aghe apasungaala, tokatokaaghi, voto aghanna tani ghelei, aikaaiaaghi, nongina karika esessai parasieghi, ailousiaaghi, karika aghe sio asoasoaa tale uunguaaghi,
2TI 3:11 maamatana me nimmarikana, voto laghe gheelei teeieghi tale masaliki taatara eAntiok, eIkoniam me eListra. Ukilakila va aghe ghaala oroi nimmarikana oia, me Vau ngepona ateva ghe asaangieghila tale isaa o nimmarikana aghe ghaaghaa.
2TI 3:12 Koronna, lo akapa atoa la aikaaiaa ta Karisto Iesu me la aloanna tani toka nongina God, aue la ghaa nimmarikana,
2TI 3:13 me sesa taumattu ngatoa me tau nikamekame atoa karika aue la ruu poi tani ghelei ssavoto me kaluira ssavoto aue oroieili. Aue la kame taumattu ngatoa, me Satana aue ekamela tee.
2TI 3:14 Me io, unnaa parasi voto koronna ami ghe apasungaala etam, me ukilakila va koronna, poli uatoka tuutulim ta lo atoa laghe apasungaala etam,
2TI 3:15 me ta nau aliki io, ughe kilala Uru ngai Manga ateva. Uru ngai Manga ateva egheelei alomasaangaita tani kila va God ghe asaangitala nau ita ghe aiesoaala ta Karisto Iesu.
2TI 3:16 Ia akapa Uru ngai Manga ateva ghe mae sio ta paane ateva God, eaaisausieinita tani apasunga, tani pao voto karika masina, tani loeta tale voto karika masina, me tani apasunga salana tani ghelei voto ghulughuluena.
2TI 3:17 Tale ia o salana atikirighi, kapuna tau ngai uungu eteva God aue eaimonomonosiaa me erooroo tani ghelei asease masi niuungu etoa.
2TI 4:1 Ta matane God, me Karisto Iesu, aue eghelei niaisakei ta taumattu ngakapa atoa, maulue ila me matena atoa, me poli emaemae tani aitaraa kosa akapa ateva, aghaulia ngakorokorongana etam:
2TI 4:2 Tani ppooaa masi kiukiu; unim aimonomonosiaa nau ekapaaili tani ppooainia tale nau la aloanna tani nongo, me nau la tam aloanna tani nongo, urau mene sio asoasoaa tani loe taumattu tani gheleila va la oghi vulu kaluira ssavoto, me uapasunga tani asarasarakanaila.
2TI 4:3 Poli nau too emaemae, taumattu ngatoa karika aue la aloanna tani nongo koronna niapasunga. Ta aue la usilaa aloannaaira, me aue la kolo oroieili tau ngai aapasunga ngatoa tani auliaa etaira sa ateva talingaira ealoannaaili tani nongoa.
2TI 4:4 Aue la tam aloanna tani nongo inangari koronna, me aue la anna tani nongo asease kiukiu uunguaa kosa ateva.
2TI 4:5 Me io, uaitarainio tale isaa akapaaili o asease voto. Usau llo voto maate me mmarikana, me ughelei uunguaa tau ngai ppooa ngateva tale masi kiukiu eteva, me ughelei ekapa ia o niuungu eteva God ghe tau aatu sio tani gheleia.
2TI 4:6 Me nau amate, raeghi eteva aue nongina uaeni opringi eteva la kaokaoa sae tale liu nighelei aiaavusuvusuena. Naughu oia tani kasu vuli ia oia maulue ateva.
2TI 4:7 Ngaghe kaarasila tani aiuvii tale masi niaiuvii eteae, ngaghe rekatala tale airuuruu tale niaikarati eteae. Me ngaghe poso asarasarakanala niaikaaiaa.
2TI 4:8 Me ghaine aipolipoli eteva, kou nguru ia, etoitoieghi, uneira ia lo atoa ghulughuluena ila. Vau palepale ateva ia ghulughuluena ia tani ghelei niaisakei, ia aue atokaie sae ta urughu tale ia o nau eteva emae. Me karika va aghi nonga, ta lo atoa tee la toitoia me la ailousieinia tani taraia va emae.
2TI 4:9 Utootoonga tani mae tara parasieghi,
2TI 4:10 poli Diimas ghe ailousiangailiila gheeleiaa kosa ateva, me ghe kasu vulieghila, me ia eTesalonika. Me Kreskens ghe lao sio tale provinsi eteva eGalaisia, me Taetas ia tale provinsi eteva eDalmatia.
2TI 4:11 Angalua nonga oia me Luk. Ukolo Mak me amalu mae, poli ia eroo tani sausieghi tani uungu.
2TI 4:12 Aghe sungi tau lao sio Tikikus eIpises.
2TI 4:13 Nau umaemae ughaa mae tee uneghi aiaasae ngeleka ateva aghe velu elokoiela eTroas, tanganue Kapus. Ughaa tee mae uneghi vuku, llo vuku aghaloannaaili laghe gheleila tale viliki ghaata kkena.
2TI 4:14 Aleksanda, ia o egheelei voto tale brasi me aeana, ghe ghelei teeieghila oroieili voto karika masina. Me Vau ngepona ateva aue etaula aipolipoli tale sa ateva eghe gheleila.
2TI 4:15 Io tee uaimonomonosiaa tee ia o taumattu ngateva poli etam aloanna poi inangariimami.
2TI 4:16 Karika teva ghe tiitingina tani sausieghi, tale aitiutiu eteva nau aghe tinginala tale niaisakei. Taumattu ngakapa atoa laghe kasu vulieghila. Alooloo sae va God ekkaluaa isaa o voto.
2TI 4:17 Me Vau eteva ghe tokatoka aitauaa teeieghi me ghe tautau mae sarasarakana etaghi. Liuna avalua o me aghe ppooa ngakapaailila masi kiukiu ta taumattu karika aJiu ila tani nongoa. Me Vau eteva ghe asaangieghila nau laghe annaala va amate.
2TI 4:18 Me Vau ngepona ateva aue easaangieghi tale voto akapaaili sesa la aloanna tani ghelei etaghi. Me aue eghaa amasinaailieghi lao tale ararimangalina ateva epona liu. Ta ngetana ita tau sae ararina ateae nau ekapa atoa. Koronna.
2TI 4:19 Utau lao masimasiaaghi ta Prisila me Akuila me ta kapuna atoa Onesiporus.
2TI 4:20 Erastus etokatoka eKorint, me aghe kasu vulila Tropimus eMiletus poli isikinna ia.
2TI 4:21 Utootoonga tani mae, me auena nau ttasi. Iubulus, Pudens, Linus me Klaudia la tau aatu sio masimasiaaira tee me ila akapa tau ngaikaaia ngatoa oia.
2TI 4:22 Alooloo sae va Vau ngepona ateva aue etoka aitauaa teeio. Me masimasiaane God aue etoka aitauaa teeiem akapaaili.
TIT 1:1 Aghi, Pol, kapuna tau ngai uungu ieghi God, me kapuna apostolo ieghi Iesu Karisto: Ghe sungieghila tani laa ghasarasarakana uneira niaikaaiaa kapuna taumattu ngatoa God ghe suitoongainilala, tani apasunga salana koronna, eaapasunga vaalua tani toka tale aaloannaane God.
TIT 1:2 Ia oia inangari eteva koronna ia, egheeleita ita aatoka tuutuliita tale maulue ateva tokatoka liu ia. God ghe aulia ngalokoiela etaira tale inangari nialokoi emua arau, me auena kosa ateva ghe lutula. Ia karika erooroo tani kamekame.
TIT 1:3 God, ia tau ngai asaangiita ia, ghe apasunga ngaotula ia oia inangari eteva koronna ia tale nauna tuunga ateva ghe suitoongainiela, me ghe taue mae sio etaghi me ghe aulia ngasarasarakanala etaghi tani ppooainia.
TIT 1:4 Apitipiti atu etam Taetas, io natughu tuungi io elome tale niaikaaiaa italu uunusi. Alooloo sae va maamasinaane me luei kanna God Tamaita ia, me Karisto Iesu, tau ngai asaangiita ia, aue etoka etam.
TIT 1:5 Aghe kasu vuliola eKrit va ughelei kasina voto karika ita ghe ruula, me usui elda ngatoa tale ale manga, tale kateva kateva masaliki taatara, nongina aghe auliaa tau aatu sio.
TIT 1:6 Elda ngatoa gheeleiaaira etani masinaaili, karika mene righi sesa gheeleiaaira, me vauseniira ekateva nonga, me natuira atoa la nongo usilainila, la rau mene amakatakata me la tau nissakeaa ila.
TIT 1:7 Ta lo ateva eaitaraa uunguaane God tale ale manga karika mene righi sesa gheeleiaane. Erau mene ue va ia nonga namuu ia, me etau nisessa ia. Erau mene tau niropi sesa manu, me ealona tani aiuvii, erau mene kuruetu tale viliki veu.
TIT 1:8 Me ia o taumattu ngateva eaikoloa taumattu me eaitarainila nau la lao tanganuena. Me eailousiaa saa voto masina, me enanna ngamasina, me eghulughuluena, me eraarangisana, me eaitaraa nannaane me gheeleiaane.
TIT 1:9 Eposo parasi inangari koronna, nongina ami ghe apasungaala me erooroo tani aisausiaa mene katoa tale koronna niapasunga, me erooroo tani kiso lo atoa la sessa tee inangari koronna.
TIT 1:10 Poli aue eoroieili taumattu ngatoa aue la tau nissakeaa me tau ni-nim sama ila me tau nikamekame ila, tani ila o lo atoa la aasarasarakana uunguaa ni-isoiso.
TIT 1:11 Uauliaa etaira va karika la mene apasunga, poli ngila ghe gheleila katoa taumattu me tee natuira atoa tale kateva kateva ale, ngila ghe oghi vulula inangari koronna, laghe nim gheelei isaa o niapasunga tani ghaa uneira viliki veu.
TIT 1:12 Kateva taumattu eKrit la ghe kolokoloa va propete ia ghe uela va, “Taumattu nge Krit atoa, tau nikamekame ila. Ila nongina sesa ghaata kkena atoa, mangoona ila, me tau ninamanama ila.”
TIT 1:13 Isaa o inangari koronna. Liuna avalua o me uppooaa inangari sarasarakana etaira, me aue la roo tani sarasarakana tale uneira niaikaaiaa.
TIT 1:14 Me la rau mene tau lao nannaaira tale kaluira kiukiu marripana aJiu etoa, me inangari lo atoa la liuliu viliira tale inangari koronna la poppooa ngasarasarakana.
TIT 1:15 Lo atoa urunguitaniira raarangisana, voto akapa etaira raarangisana, me ta lo atoa urunguitaniira karika raarangisana me karika la aikaaiaa, karika righi voto etaira raarangisana, tale isaa akapa ninannaa karika la kilakila eaa sesa me eaa masina.
TIT 1:16 La ue va la kilakila God, me gheeleiaaira eaapasunga va karika la kilakilaia, ila mauuna ila, karika la roo tani nongo usilaa, me karika muenna ila tani ghelei niuungu masina.
TIT 2:1 Me io uapasunga voto koronna elaolao aitauaa tee koronna niapasunga.
TIT 2:2 Uauliaa ta taita namu ngatoa va la aitaraa tokatokaaira, me uunguaaira, me aippooaaira, me la nanna ngamasina. La tani ghulughuluena tale uneira niaikaaiaa, me niaielousi, me la tingina akorokorongana eghaa nau eruu.
TIT 2:3 Me tale ia nonga o salana atikirighi, uapasunga ta vause namu ngatoa, tani apasunga va la oneoneaa God. La rau mene kasu see tani ghelei saasakiaa ta mene katoa tale inangariira, me la rau mene toka aloanna tani toka ropiropi sesa manu, ta la apasunga ta katoa saa voto masina.
TIT 2:4 Liuna avalua o me ila o vause namu ngatoa la apasunga ta llo vause aviri laghe laila, tani ailousia taitaniira atoa me natuira atoa,
TIT 2:5 me la nanna ngamasina, me la raarangisana, me tani masi vause tani aitaraa paa ngale, me tani aisausiaa, me tani oneoneaa taitaniira atoa, me aue karika teva eppooaa saasakiaa tale inangarina ateva God.
TIT 2:6 Me tale ia nonga o salana atikirighi, uapasunga tee tale llo taita aviri laghe laila, tani nanna ngamasina
TIT 2:7 tale voto akapa. Me io uapasunga nonga masi voto. Urau mene usimaghalua nau uaapasunga, me uapasunga tale masi ninannaa me nioneoneaa,
TIT 2:8 me utani apasunga nonga koronna tana inangari, me karika teva aue eauliulieinio. Arova ughelei evalua o, tau ngai ssateem atoa karika aue la ghauliaa teeio righi voto, me aue la palata.
TIT 2:9 Uapasunga ta tau ngai uungu etoa karika la tokatoka tale aloannaaira va la nongo usilaa kapuira namu ngatoa tale isaa akapa voto. Me la tau lao nannaaira me sarasarakaniaaira tani ghelei voto erooroo tani ghelei emasimasi kapuira namu ngatoa, me la rau mene ssakeainila.
TIT 2:10 La tani apasunga va la rooroo tani atoka tuutuliira etaira tale isaa akapaaili voto la gheelei me karika la ainao peiira, me aue la oneoneaa inangarina God tau ngai asaangita ia.
TIT 2:11 Poli maamasinaane God ang ghe kauerekatila, eaasaangi taumattu ngakapa atoa.
TIT 2:12 Eaapasunga etaita tani ue va “karika” tale voto karika ita oneoneaa God etana me sesa voto kosa ateva ealoanna, me ita nanna ngamasina, ita ghulughuluena, me ita oneoneaa God tale tokatokaaita tale nau etiulu oia,
TIT 2:13 nau ita toitoi esarasarakanaaili masi nau eteva nau kapuita Goto ateva me tau ngai asaangiita ateva Iesu Karisto emae tale sarasarakaniaane me mallangina ateva.
TIT 2:14 Ghe taue mae sio etaita tani ghaa oghita tale isaa akapa sesa voto me tani ghelei eraarangisana taumattu va etani kapunaaili ila me la ghannaaili tani ghelei masi niuungu.
TIT 2:15 Me isaa toko voto utani apasunga. Uaippooaa teeila tani asarasarakanaila me ukisoila tale inangari matuutuliena. Urau mene tau velu teva va etara aloio sio euu.
TIT 3:1 Umene auliaa ta tau ngaiesoa ngatoa va la oneoneaa lo atoa la muemueinila me matuutuliena ila me la tani nongo usilainila me la ghaimonomonosiaa tani ghelei masi niuungu,
TIT 3:2 me tani rau mene ppooaa saasakiaa tee kateva, me tani rau mene aikiso, me tani nnaa mene kateva, me tani siuaa nannaaira tale isaa akapa taumattu.
TIT 3:3 Poli ita tee tale nau too ang ghe lao sio, alokapakapa ita me karika ita ghe nongonongo usilaa me laghe kametala me ita ghe nim uungu tale ase niateateaa sarasarakanaaili me ase nimasimasi. Ita ghe tokatoka tale ninannaa tani ghelei saasakiaa kateva me tani sessaita ta lo atoa peiira me uunguaaira me ita karika. Laghe sessa teeita me ita, ita ghe sessa tee mene katoa.
TIT 3:4 Me nau masi aisausiaane me aielousiaane God tau ngai asaangiita ia ghe kauerekatila,
TIT 3:5 ghe asaangitala. Karika va tale voto ghulughuluena ita ghe gheelei ta poli aalousiusiaane, ghe asaangitala tale nisuusuu tale nilutu aouna me nighelei aouna kanna Spirit Manga ateva.
TIT 3:6 Poli Iesu Karisto ghe matela etaita tani asaangita, God ghe tau sio mae Spirit Manga ateva etaita, me karika ghe ghaa oghiela.
TIT 3:7 Me nau God ghe ghelei eghulughuluenaitala poli maamasinaane, ita, ita rooroo va ita ghaa voto ita taatara lao etana tale maulue ateva tokatoka liu ia.
TIT 3:8 Ita aatoka tuutuliita tale isaa oia inangari. Me aghanna va utani aulia ngakorokorongana isaa oia voto me lo atoa la ghaaiesoaa ta God, la ainanganangaa tani taula lao tani ghelei masi niuungu. Isaa o voto masinaaili me esausi taumattu ngakapa atoa.
TIT 3:9 Me uakekkelio tale nisama alokapakapanna me kiukiuira me tuvura atoa me niaisoa me niaikiso tale inangari tale uunguaa inangari nipaopao. Poli isaa o voto karika aue esausi taumattu, me nim kamena.
TIT 3:10 Uauliaa kiena lo ateva taumattu eaatoka apolapola taumattu. Uauliaa katengaata etana, vara me umene auliaa ghaluene etana. Nau uruu, urau mene ghelei mene righi llo etana.
TIT 3:11 Aue ukilaaili va ia o ase taumattu ngateva sesa ia me tau ssavoto ia me gheeleiaane eaapasunga aotu va sesa taumattu ia.
TIT 3:12 Nau eteva asuu aatu Atemas o Tikikus etam, utootoonga ngakapa ase salana tani mae taraieghi eNikopolis, poli aghanna tani toka oia eNikopolis nau nikkaili me kuukuu eteva.
TIT 3:13 Ughelei saa llo voto urooroo tani ghelei tani sausi Senas loeaa ia me Apolos tale kasukasuaairarua me karika lalu mene tukuna tale voto lalu aanna.
TIT 3:14 Me tee, kapuita taumattu ngatoa la tani ghaa alomasaanga tani taula lao tani ghelei masi niuungu, me aue la rooroo tani tau lao voto ta lo atoa la aloanna niaisausi, me la rau nim mene toka me karika la ghelei righi voto.
TIT 3:15 Ila akapa lo atoa la tokatoka teeieghi la suu atu sio masimasiaaira etam. Am amasimasi lo atoa la ghailousieinamami tale niaikaaiaa. Alooloo sae va maamasinaane etoka akapa etaimim.
PHM 1:1 Aghi Pol, tau karavusu ieghi mausi Iesu Karisto, me Timoti kapuita ia. Apitipiti aatu etam Pilimon, masi kapuimami eteva, me tau ngai uungu eitauaa teeiemami io.
PHM 1:2 Me angalu suusuu masimasiaangalua ta kapuingalua vause ateva Apfia me ta Akippus tau ngai uvii eitauaa teeiengalua tale masi kiukiu eteva, me ta tau ngaiesoa ngatoa la mae veluvelu eitauaa tanganuem.
PHM 1:3 Alooloo sae va maamasinaane me luei ekasukasu ta God Tamaita ia me Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka teeiem.
PHM 1:4 Nau etoa aghannainio tale kalughu nilooloo sae, akaakaili emasina ta kapughu Goto ateva,
PHM 1:5 poli anongonongo aikaaiaam ta Vau ngepona Iesu me ailousiaam ta lo atoa manga ila.
PHM 1:6 Alooloo sae va ughele livalivasanaaili tani auliaa ta mene katoa aikaaiaam me aue ughele kila amasinaaili isaa akapa masi voto ita ghaaghaa ta Karisto.
PHM 1:7 Aielousiaam ghe tau mae sio kinatama nimasimasi me eaasarasarakanaieghi poli io, masi kapughu eteva, ugheelei urunguitaniira lo atoa manga ila tani mene ateatea ngamasina.
PHM 1:8 Liuna avalua o me arongona ta, ta Karisto karika amaamatautu tani ppooa ngasarasarakana sa ateva erooroo tani gheleia,
PHM 1:9 me karika, ta akolokolo tauo tale uunguaa niaielousi eteva. Aghi Pol, tau ngaimatoonga ieghi me karavusu ieghi ta Iesu Karisto,
PHM 1:10 akolokolo tauo mausi natughu ta Onesimas, ghe natughuiela nau atokatoka tale ale mata voovoo.
PHM 1:11 Nau too ang ghe lao sio, karika righi uunguaane ta ngetam me isaa oia nau ang ghe uunguaanela manee etam me etaghi namungaili.
PHM 1:12 Ngamene sungisungie aatu etam tee me urunguitanighi eteva.
PHM 1:13 Aghe annala va ghe toka teeieghi tani ghaa lium ateva tani sausieghi nau atokatoka tale ale mata voovoo mausi masi kiukiu.
PHM 1:14 Me karika aghanna tani auliaa voto va ughelei ta saa llo voto ughelei, ughelei tale aloaloannaam, me karika va la sulungio tani ghelei.
PHM 1:15 Koti aghanna ngavalua toko va Onesimas ghe kasu vuliola tale nau karika aluse, va nau ekiriaa mae etam, aue etoka laalaa liu teeio.
PHM 1:16 Karika va nongina tau ngai uungu ia karika etokatoka tale aloannaane, ta elaulau tau ngai uungu eteva karika etokatoka tale aloannaane, ia masi kapumaili ia. Masinaaili ia etaghi me maamasinaane etam aue enamungaili va kapum tau ngai uungu ia, me kapumi ia mausi Vau ngepona ateva.
PHM 1:17 Liuna avalua o me poli utaataraieghi va kapum ieghi, ughaaia nongina va ughaaghaaieghi.
PHM 1:18 Arova ghe gheleila righi voto sesa o ghe tam liula voto ghe ghaala, uatoka sae maate ateva etaghi.
PHM 1:19 Aghi Pol apitipiti isaa oia inangari ta nimaghi va aue aliu isaa o voto. Me karika aghanna tani auliaa va io tee karika ughe liu voto aghe gheleila tale maamauluaam.
PHM 1:20 Aghannaaili, kapughu, va arova aghele ghaa righi nimasimasi etam ta Vau ngepona tani mene ateatea ngamasina tale urunguitanighi eteva ta Karisto.
PHM 1:21 Poli aghaiesoangaili tale nongonongo usilaam, liuna avalua o me apitipiti etam. Akilakila va aue ughelei oroi voto epona tale llo voto aghe kolomiola va ughelei.
PHM 1:22 Me mene kateva voto: uaimonomonosiaa tiulu rum nau aghatu aue atoka etana, poli aghaaiesoaa va aue amae taraiem mausi niliu tale kaluimim nilooloo sae.
PHM 1:23 Epapras angalu kaakaravusu eitauaa ta Iesu Karisto, esuula masimasiaane etam.
PHM 1:24 Me Mak tee me Aristakus, Diimas me Luk ila o lo atoa la uungu teeieghi, la suula masimasiaaira.
PHM 1:25 Alooloo sae va maamasinaane Vau ngepona ateva Iesu Karisto aue etoka tee kapuimim spiriti eteva.
HEB 1:1 Emua arau, God ghe aaippooaa tee kateva kateva tale propete atoa tale oroi ase salana, me ghe gheleilala va la ghauliaa inangarina ta tuvuita atoa.
HEB 1:2 Me isaa oia tale airuuruu tale nau, God ghe aippooaa teeitala ta Natuna. Ta ngetana God ghe gheleila kosa ateva, me ia God ghe suiela va aue eghaa voto akapaaili.
HEB 1:3 Eaapasunga naanamungaane ateva God, me ia nim nonginaaili Tamane. Me tale inangarina ateva sarasarakanaaili ia, esuusuei voto akapaaili tale kosa ateva tani toka. Nau ghe ruula uunguaa tani ghelei salana atikirighi tani ghelei eraarangisanaila tale kaluira ssavoto, ghe toka siola epona liu, tale pai muenna ativilau ta lo ateva sarakanaaili ia me iaaili epona, eaaimatoonga va matuutuliena ia.
HEB 1:4 Me ia God ghe anamunamunganeiela ta ensolo atoa, nim nongina ararina ateae God ghe taue lao sio etana namungaili ia ta ensolo atoa.
HEB 1:5 Poli God karika ghe ue ta teva ta kapuna ensolo atoa va, “Io natughi io, ghaine nge tamami ieghila.” Me tee, karika God ghe uela ta teva ensolo va, “Aue tamana etaghi, me ia aue natughu ia.”
HEB 1:6 Ta nau God ghe maeaa sio natuna mua ateva tale kosa ateva, ghe uela va, “Ila akapa kapuna ensolo atoa God la tani kkaueinia.”
HEB 1:7 Me tani auliaa ensolo atoa, God ghe uela va, “Egheelei kapuna ensolo atoa va ila kuukuu ila me kapuna tau ngai nongonongo anna atoa la kura ramerame.”
HEB 1:8 Me tani auliaa Natuna ateva, ghe uela va, “God, aitokatokam ateva aue etoka liu. Uaaitoiaa kapum taumattu ngatoa tale nighulughuluena.
HEB 1:9 Uaailousiaa saa voto ghulughuluena, me usessa tee voto sesa, liuna avalua o me God, kapum Goto ateva ghe suitoongainiola, me ghe ghelei emasimasieiliiola, me masimasiaam elaulau mene katoa kapum.”
HEB 1:10 Ghe mene uela va, “Vau palepale, io ughe gheleila kosa ateva tale aitiutiu, me ughe gheleila epona liu ta nimam.
HEB 1:11 Aue la kapa, me io aue utoka. Aue la poka nongina koloso aiaasae.
HEB 1:12 Aue ughoula nongina koloso aiaasae pokane, la aaikolikoliaa tani ghaa velu pokane aiaasae me tani asae ouna, me io karika aue uaikolikoliaa, me maamauluaam, karika airuuruu etana.”
HEB 1:13 Me God karika ghe ue ta teva ta ensolo atoa va, “Toka siola tale pai muenna ativilau, lomosina ta aghatoka sio lo atoa la sessa teeio euu me uatingina saoaa kkem etaira.”
HEB 1:14 Me ensolo atoa saa ila? Ila spiriti ila la uungu ta God me esungisungila tani sausi lo atoa aue la ghaa niasaangi.
HEB 2:1 Isaa avalua o me ita tani ailokoia ngamasina sa ateva ngita ghe nongoala, me karika aue ita mene tiu ppae tale inangari koronna.
HEB 2:2 Poli marova inangari ensolo atoa laghe auliaala eaapasunga va koronna, me see etam nongo usilaa me etam aimuli tee aue eghaa sesa aipolipoli,
HEB 2:3 vaalua aue ita ttiuaa sesa aipolipoli, marova ita rati ia o paka niasaangi eteva? Ia oia niasaangi eteva, Vau eteva ghe aitiutiula tani aulia ngaotua, me lo atoa laghe nongola Vau eteva, laghe auliaala etaita va koronna ia.
HEB 2:4 God tee ghe apasunga ngaotula tale niaimatootoongana, asease mirikol, me voto Spirit Manga kanna ghe nim koitaala, tale aaloannaane.
HEB 2:5 God karika ghe suila ensolo atoa va la toi ouna ateva kosa tani mae, ia oia ami aaulieinia.
HEB 2:6 Me tale kateva voto, kateva ghe pitila tani ue va, “Saa taumattu ila me unannangailiila? Vaalua me uaitaraa nim taumattu ngatoa?
HEB 2:7 Ughe gheleilala, tale tukuna nau, ila euu ta ensolo atoa me ughe anamunamungainilala tale nioneoneaa.
HEB 2:8 Me ughe atoka akapala voto va la aitaraa.” God ghe tau ekapa lao sio voto, karika ghe ghaa oghila righi, me tale isaa oia nau karika ita taatara va voto akapa etokatoka tale aaitaraaira.
HEB 2:9 Ta ita tara lo ateva ghe gheleiela ghe siola euu ta ensolo atoa, Iesu etana. Me nau ghaine, God ghe anamungainiela tale nioneoneaa, poli ghe ghaala nimmarikana tale nimate mausiita, liuna avalua o me tale maamasinaane ateva God ghe lao sio tale nimate mausi taumattu ngakapa atoa.
HEB 2:10 God ghe gheleila voto akapaaili, me isaa akapa o voto ghe gheleila tani asaesae ararina ateae, poli emaamasina va emaeaa oroi natuna epona liu tani toka teeia, liuna avalua o me ghe gheleila Iesu va eruu uunguaane tale nimmarikana, tani muemuaa taumattu ngatoa tani saanga.
HEB 2:11 Iesu me taumattu ngatoa egheelei emangaila, kateva nonga tamaira, liuna avalua o me Iesu karika epaapalata tani kolola va nengane ila.
HEB 2:12 Eue va, “Aue aghaulia ngaotu uunguaane ta kapughu etoa. Me emua ta mataira, aue akkinari tani tau sae ararim ateae.”
HEB 2:13 Me emene ue va, “Aue aghatoka tuutulighi ta God.” Me emene ue va, “Aghi toko, tee me natughu etoa, God ghe taula mae sio etaghi.”
HEB 2:14 Poli aliki etoa nim taumattu ila tale malatau me rae, Iesu ghe ia avaluela o. Liuna avalua o me tale matemateaane ia aue eroo tani turungi raroai eteva, ia euunusi sarasarakaniaa nimate.
HEB 2:15 Me aue easaangi lo atoa la maamatauta nimate ateae tale maamauluaaira, nonginaaili va lo atoa la tokatoka tale karavusu.
HEB 2:16 Poli koronnaaili Iesu karika ghe sausila ensolo atoa ta tuvuna atoa Abraham.
HEB 2:17 Malloeane avalua o me Iesu, God ghe gheleiela nongina kapuna atoa tale isaa akapa salana, me aue eroo tani nongina pristi eteva namuu ia, me aue ealousiusi tee taumattu me aue eruu niuungu God ghe tau lao sio etana, tani ghelei salana va God aue eroo tani kkaluaa kaluira ssavoto taumattu ngatoa.
HEB 2:18 Poli ghe ghaala nitootoonga, me nimmarikana ghe mae sio etana, isaa avalua o me ia eroo tani sausi lo atoa nitootoonga emaemae etaira.
HEB 3:1 Liuna avalua o me, kapughu etoa am manga am, me am tee elome tale nikolokolo ngepona liu eteae, aghaloanna va am atoka nannaaimim ta Iesu, Apostolo ia me namuu ia ta pristi etoa, ia o ita aaulia ngaotua.
HEB 3:2 Ghe gheelei emasinaaili uunguaane lo ateva ghe suiematoongainiela, nongina Moses ghe gheelei emasina uunguaane elome ta kapuna taumattu ngatoa God.
HEB 3:3 Nioneoneaa ta Iesu isaa epona ta Moses nongina lo ateva eatuutulu ale ateva eghaaghaa nioneoneaa isaa epona tale ale ateva eatuutulua.
HEB 3:4 Ta ale akapa tau ngai atuluna manee, me God ghe gheleila isaa akapa voto.
HEB 3:5 Moses ghe gheelei emasinaaili uunguaane nau ghe tau ngai uungula ta kapuna taumattu ngatoa God, ghe aaulia ngaotu sa ateva God aue eaulieinia tale nau too emaemae.
HEB 3:6 Me Karisto Natuna ia God, me ghe aaitara ngamasina alena ateva God. Me ita alena ita God, arova ita sarasarakana tani tingina akorokorongana, me ita poso parasi tale uneita niaruaa tale voto ita taatara lao emua me karika ita ghe ghaa.
HEB 3:7 Liuna avalua o me, nongina Spirit Manga ateva eue va, “Ghaine, arova am nongo lingi ngalona ateva,
HEB 3:8 am rou mene akorokorongana urunguitaniimim nongina am ghe sassakeaa nau nitootoonga tale voto ateva karika righi taumattu etana,
HEB 3:9 tale ia o voto ateva tuvuim atoa laghe tootoongainaghila tale nitootoonga, me ghaatingauluae (40) ninamanama laghe tarala sa ateva aghe gheleiela.
HEB 3:10 Liuna avalua o me ghe sessaieghila tale ia o vituu eteva, me aghe uela va, ‘Urunguitaniira etiutiu ppae nonga, me karika la kilakila salaghi.’
HEB 3:11 Liuna avalua o me tale sessaiaaghi aghe aulia ngaotula tale inangari nialokoi va karika poi aue la kupi sso tale uneghi niainoana.”
HEB 3:12 Am tani taatara amasina, kapughu etoa, va karika teva etaimim emene tau velu urunguitanina ateva va esesa me karika eaiesoaa me eliuliu vilina ta God ateva tokatoka liu ia.
HEB 3:13 Ta am asarasarakana kateva kateva etaimim nau ekapa atoa, tale nau etiulu oia ita aseasea va “Ghaine,” poli aghaaloanna va kamekameaa ssavoto ateva karika emene akorokorongana urunguitaniimim.
HEB 3:14 Poli angita ghe aikapukapuaa teela Karisto arova ita poso parasi tale kaluita niaikaaiaa, tale voto ita ghe ghaa akasinala, lomosina ta elaa ghaa airuuruu tale voto akapa.
HEB 3:15 Nongina eauliaa va, “Ghaine, arova am nongo lingi ngalona ateva, am rou mene akorokorongana urunguitaniimim nongina am ghe sassakeaa.”
HEB 3:16 See ila lo atoa laghe nongola me laghe sassakeaa? Am roo tani kila va ila o lo atoa Moses ghe katulaa vellala eIjip.
HEB 3:17 Me ghe sessaiela ta see atoa ta ghaatingauluae (40) ninamanama? Am roo tani kila va ta lo atoa laghe gheleila ssavoto me laghe matela me vilikiira ghe asola tale voto ateva karika righi taumattu etana.
HEB 3:18 Me ta see atoa God ghe gheleila inangari nialokoi va karika la mene kupi sso tale unna niainoana? Lo atoa karika laghe nongo usilaala.
HEB 3:19 Liuna avalua o me ita taatara va karika laghe roola tani kupi sso poli karika laghe aaiesoaa.
HEB 4:1 Liuna avalua o me God ghe auliaala inangari nialokoi tale nau niainoana ateva, me ia o inangari nialokoi eteva karika ghe ruu, ita tani anna ngamasina va teva etaita erau tam kupi sso.
HEB 4:2 Poli ngita ghe ghaala masi kiukiu laghe ppooaala etaita nongina aIsraeli etoa tee laghe ghaala ta Moses. Me inangari laghe nongola, karika ghe alutula righi masi voto etaira. Poli lo atoa laghe nongola karika laghe aikaaia ngaitauaa teela lo atoa la ghe nongo usilaala.
HEB 4:3 Isaa oia lo atoa ita aaiesoaa ita kupikupi sso tale ia o niainoana ateae, nongina God ghe uela va, “Liuna avalua o me tale sessaiaaghi aghe aulia ngaotula tale inangari nialokoi va karika poi aue la kupi sso tale uneghi niainoana,” arongo ta uunguaane ghe ruula nau ghe gheleila kosa ateva.
HEB 4:4 Elome tale Uru ngai Manga ateva ghe auliaala nau ghaituna ateva, tale inangari isaa avalua toko va, “Tale nau ghaituna ateva God ghe ainoanala tale uunguaane akapa.”
HEB 4:5 Me nongina ghe aulia ngakasinala mua va, “Karika poi aue la kupi sso tale uneghi niainoana.”
HEB 4:6 Liuna avalua o me ekookoronna va katoa aue la kupi sso tale ia o niainoana ateae, me ta lo atoa laghe aulia ngakasinala masi kiukiu etaira, karika laghe kupi ssola poli laghe tam nongonongo usilaa.
HEB 4:7 Liuna avalua o me God ghe mene suimatoongaala kateva nau, “ghaine,” nau ghe aulieiniela ta Deivit tale oroieili ninamanama atoa ngila ghe lao sio, nongina ghe auliaala emua arau va, “Ghaine, arova am nongonongo lingi ngalona ateva, am rou mene akorokorongana urunguitaniimim.”
HEB 4:8 Poli arova Josua ghe tau lao sio niainoana etaira, God karika aue ghe auliaa mene kateva nau.
HEB 4:9 Liuna avalua o me niainoana nongina nau manga ateva etoitoi kapuna taumattu ngatoa God.
HEB 4:10 Poli arova lo ateva ekupi sso tale niainoana kanna God, eaainoana tee tale uunguaane nongina God ghe ainoanala tale uunguaane.
HEB 4:11 Liuna avalua o me ita ghelei isaa akapa ase salana tani kupi sso tale ia o niainoana ateae, me karika teva aue eaimuli tee ia o ase nitam nongo usila ngateva.
HEB 4:12 Poli inangarina ateva God maulue ia, sarasarakana uunguaane me maamatarrokeaane elaulau baenata ateva matarroke pai ekapa aluevilau. Erooroo tani uvi liuna tani sso nongina nannaa me voto nongina nialousiusi lalu aaitiuaa, me aighoughou me llo etokatoka elome tale riu. Egheelei niaisakei tale ninannaa me gheeleiaa urunguitaniita ateva.
HEB 4:13 Karika teva llo God ghe gheleila erooroo tani aisulia ta matane. Isaa akapaaili voto karika aakou runga, ta matane etaatara akapa me ekilakila voto akapaaili, me ta ngetana aue ita tani auliaa sa ateva ita ghe gheleiela.
HEB 4:14 Liuna avalua o me poli pristi eteva namuu ia, elaulau pristi ekapa atoa, ghe saela epona liu tani aimatoongainita, Iesu etana, Natuna ia God, ita poso parasi tale kaluita niaikaaiaa ita aulia ngaotu.
HEB 4:15 Poli karika va kapuita pristi eteva namuu ia etam rooroo tani alousiusi tee kaluita saghuighuina, ta ia ghe ghaala nitootoonga tale isaa akapa salana nongina ita, me karika righi kanna ssavoto.
HEB 4:16 Isaa avalua o me ita rou mene matautu tani lao nongina God etokatoka, ia eaapasunga maamasinaane ta kapuna taumattu ngatoa, me aue ealousiusi teeita, me ita ghaa maamasinaane tani sausita tale nau ita aaloanna niaisausi.
HEB 5:1 Poli ila akapa namuu ta pristi etoa, nau God ange anna tani ghaa kateva elome ta taumattu ngatoa, esuisuitoongainia tani aimatoonga taumattu ngatoa tale niuungu kanna God, tani taula voto ta God me tani ghelei aiaavusuvusuena tani ghaa velu ssavoto.
HEB 5:2 Ia karika aue esessai parasia tee lo atoa karika la kilakila amasina kasina tani voto me la tiutiu ppae, poli ie tee nim taumattu ia me saghuighuina ia.
HEB 5:3 Poli ie tee saghuighuina ia, liuna avalua o me etani ghelei sae aiaavusuvusuena tale kanna tani ssavoto me kaluira ssavoto tee taumattu ngatoa.
HEB 5:4 Karika teva erooroo tani nim ghaa nioneoneaa tale nim aaloannaane. God etani koloa nongina ghe kolola Eron.
HEB 5:5 Karisto tee karika va nim ia ghe asaesaela ararina ateae va namuu ia ta pristi etoa, ta God ghe uela etana va, “Io natughu io, ghaine nge tamam ieghila.”
HEB 5:6 Me ghe auliaala tale mene kasina inangari nipitipiti manga va, “Io pristi io nau ekapa atoa nongina Melkisedek.”
HEB 5:7 Tale nauna Iesu me maamauluaane tale kosa ateva oia, ghe gheleila nilooloo sae me nikkolomi sae tale nisausi tale ningala anamuu tee rarum mata ta lo ateva ghe roola tani asaangia tale nimate, me God ghe nongoala poli unna nioneoneaa ta lo ateva namuu ia etana.
HEB 5:8 Arongona ta Iesu natuna ia God, ghe ghaaghaa alomasaanga tale uunguaa ninongo usilaa, tale nimmarikana ghe ghaala.
HEB 5:9 Me nau God ghe ghelei emasina akapaailiiela, ghe liue salanala tale niasaangi eteae tokatoka liu ia ta lo akapa atoa la nongonongo usilainia.
HEB 5:10 Me God ghe suitoongainiela va enamuu ta pristi etoa, nongina Melkisedek.
HEB 5:11 Oroieili voto ami anna tani auliaa tale isaa oia voto, me aanasa tani aulia ngamasalika poli karika ailuiluina am tani ghaa alomasaanga.
HEB 5:12 Ang ghe alusela nau ngam ghe tau ngaiesoaala, me isaa oia nau am ghele tau ngai aapasunga, me karika, ta etani maamasina va teva emene apasunga tau aatu voto eaitiutiu tale uunguaa koronna tale inangarina ateva God tani mene laa tiuaa. Karika am ghe roo tani nama inana korokorongana, ta am nongina aliki etoa la sussu.
HEB 5:13 Lo ateva esussu aliki ia, karika ekilakila llo masina me llo sesa.
HEB 5:14 Me inana korokorongana aneira matuenna atoa taumattu, ngila ghe tukatukaala tani ghelei masi voto. La rooroo tani tara kila llo masina me llo sesa.
HEB 6:1 Liuna avalua o me ita kasu vuli llo voto ngita ghe kila akasinala ta Karisto, me ita toka tau sae tale voto aue egheleita ita matuenna, me karika ita mene atingina ghaluene suena tale uunguaa ninna ngaioghioghiaa tale voto ekaakatulainita lao tale nimate, me tale niaikaaiaa ta God,
HEB 6:2 niloeloe tale niaasuu, me tani saoaa nima, me nitotu tale nimate, me niaisakei eteae tokatoka liu ia.
HEB 6:3 Me aue ita ghelei isaa o voto, marova aloaloannaane God.
HEB 6:4 Lo atoa ngila ghe kilala aloannaane God, ngila ghe tootoongaala masi voto epona liu, me ila tee laghe aitauaala Spirit Manga ateva,
HEB 6:5 me laghe namunamuaala masi inangarina ateva God me sarasarakaniaane tale nau too emaemae,
HEB 6:6 marova la katuu vulu, karika mene tikirighi salana tani mene oghi mae tale uunguaa ninna oghioghiaa. Tale isaa o llo la gheelei, la mene aavukala sae Natuna ateva God tale aikotoo, tani mene apalataia ghaluene tale tummatavanga.
HEB 6:7 Poli llo kosa vaoo ateva ekaakatuu etana oroi nau, eaapinosa amasina inana umana lo ateva ghe pasala. Ia o ase kosa ateva eghaaghaa niarangise ta God.
HEB 6:8 Me llo kosa eapinosa uasa karasa me llo uasa rorroana aue epeisaane, karika masau me aue eghaa nikasikiena, me aue airuuruu ia o ase kosa ateva aue eataia.
HEB 6:9 Masi kapuimami etoa, arongona ta ami aaippooa ngavalua o, ami aaikaaiangaili va masi voto aue elutu etaimim, voto elaolao aitauaa tee nisaanga.
HEB 6:10 God karika va sesa taumattu ia, karika erooroo tani kkaluaa uunguaaimim me aailousiaaimim am ghe apasungaala etana, nau am ghe sausila kapuna taumattu ngatoa tale nau too me isaa tee oia.
HEB 6:11 Ami aaloanna va kateva kateva etaimim eapasunga ia o ase niuungu eteva, me karika am mene mangoo vulua lomosi ta airuuruu, me saa voto am toitoi tani ghaa, aue am vira mene ghaa.
HEB 6:12 Karika ami anna va am mangoona ta am ghelei nongina lo atoa uneira niaikaaiaa karika ekaakatuu tani toitoi, tani ghaa voto aue ekaluira God ghe auliaala tale inangari nialokoi.
HEB 6:13 Nau God ghe gheleila kanna inangari nialokoi ta Abraham, ta poli karika teva mene namuu ia etana tani auliaa inangari koronna, eghe nim auliaala tale ararina ateae.
HEB 6:14 Ghe uela va, “Aghaaulia ngakoronna va aue agharangiseio me atau aatu oroieili tuvum atoa.”
HEB 6:15 Me nau eteva Abraham ghe tam mangoola tani toitoi, Abraham ghe ghaala voto God ghe auliaala ta ngetana tale inangari nialokoi.
HEB 6:16 Taumattu ngatoa la ghaauliaa inangari niaulia ngakoronna sae ta lo ateva taumattu ararina ateae namuu ia etaira, me isaa o inangari niaulia ngakoronna sae egheelei ekoronna sa ateva la ghaaulieinia, me eruuruu ekapa niaissakeana.
HEB 6:17 God ghe gheleila inangari nialokoi ta Abraham, me ghe aaloanna va lo atoa aue la ghaa isaa o voto la kila amasina va karika aue eaikolikoliaa nannaane, liuna avalua o me ghe auliaala inangari niaulia ngakoronna sae.
HEB 6:18 God ghe gheleila ilalua o voto alua, inangari nialokoi me inangari niaulia ngakoronna sae ta God, me ilalua o voto alua karika lalu aaikolikoliaa, me God karika erooroo tani kamekame. Ita lo atoa ita ghe iloula tani laa poso tale nitaatara lao emua, aue ita ghaa namuu niaisausi.
HEB 6:19 Nitaatara lao emua isaa etaita nongina angga ngateva tale maamauluaaita, korokorongana ia me karika aue eaisiisia. Ghe kupi ssola elome tale rum mangaaili etiulu, emuli tale kalio atiulu.
HEB 6:20 Tale ia o voto ateva Iesu ghe muemueinitala tani sso etana, ghe kupi ssola mausiita. Ia kapuita pristi ia namuu ia tokatoka liu ia, nongina Melkisedek.
HEB 7:1 Ia oia Melkisedek, kingi ia eSalem me pristi ia ta God iaaili epona, ghe soula Abraham nau ghe kiriaala tale niaiuvii eteae nau ghe apalala kingi etoa, me Melkisedek ghe arangiseiela.
HEB 7:2 Me Abraham ghe tau lao sio ta Melkisedek aiaasokolo tale isaa akapa voto. Aitiutiu, ararina ateae, malloeana va “kingi ia tale nighulughuluena”, me tee, “kingi ia eSalem,” malloeana va “kingi ia tale luei.”
HEB 7:3 Karika righi kiukiuna va ia see ia, karika teva tamane me karika teva kinna, me karika toa tuvuna, me karika righi aitiutiu tale nauna, o airuuruu tale maamauluaane, nongina Natuna ateva God, ia pristi laalaa liu ia.
HEB 7:4 Am nim nnaa va ararina ateae namuu ia, poli Abraham, tuvuira ia aJiu etoa, ghe taula aiaasokolo tale voto ghe sarila ta tau ngai ssateena atoa.
HEB 7:5 Tale inangari nipaopao, kateva inangari niaulia ngakorokorongana eue va mangalina atoa Livae ila pristi ila la ghaa aiaasokolo ta kapuira atoa aIsraeli ila, arongona ta ila tee kapuira me mangalina ila Abraham.
HEB 7:6 Me ia oia taumattu ngateva, arongona ta karika mangalina ta Livae, me ghe nim ghaala aiaasokolo ta Abraham, me ghe arangisela lo ateva ghe ghaala inangari nialokoi.
HEB 7:7 Me karika teva erooroo tani ue va kamena va, lo ateva taumattu ararina ateae epona, eaarangise lo ateva taumattu ararina ateae euu.
HEB 7:8 Ila akapa pristi etoa laghe ghaala aiaasokolo, angila ghe matela, me Melkisedek, ghe ghaala aiaasokolo ta Abraham, Uru ngai Manga ateva karika eue va ghe matela.
HEB 7:9 Kateva aue eroo tani ue va Livae, ghe ghaaghaa aiaasokolo, ghe taula aiaasokolo nau Abraham ghe tau lao sio ta Melkisedek,
HEB 7:10 poli nau Melkisedek ghe soula Abraham, Livae elome ta vilikina Abraham, poli tuvuna ia.
HEB 7:11 Arongona ta inangari nipaopao kanna Moses eue va pristi etoa la tani mae tale ararimangalina ateva Livae, uunguaaira pristi etoa karika erooroo tani ghelei eghulughuluena teva. Liuna avalua o me mene kateva pristi etani mae nongina Melkisedek, me karika va nongina Eron.
HEB 7:12 Poli arova righi niaikolikoliaa ta pristi etoa me uunguaaira, inangari nipaopao tee aue etani aikolikoliaa.
HEB 7:13 Ia oia lo ateva eaaulieinia ararimangalina ppae ateva, me karika teva tale ia oia ararimangali eteva ghe uungu tale liu nighelei aiaavusuvusuena.
HEB 7:14 Poli masalikeaili va Vauita ateva ghe lutula tale ararimangali eteva ta Jiuda, me tale ia o ararimangali eteva Moses karika ghe auliaala righi voto va pristi ila.
HEB 7:15 Me sa ateva ami ghe aulieiniela masalikeaili ia va arova mene kateva pristi nongina Melkisedek ekauerekati,
HEB 7:16 ia lo ateva ghe pristila karika esuisui kkai tale inangari nipaopao nongina tuvuna atoa. Ta esuisui kkai tale sarasarakaniaa lo ateva maulue karika aue ekapa.
HEB 7:17 Poli laghe aulia ngaotula va, “Io pristi io nau ekapa atoa nongina Melkisedek.”
HEB 7:18 Llo voto tani aimuli tee emua arau ang ghe vullala poli maomaona me sesa
HEB 7:19 (poli inangari nipaopao karika erooroo tani ghelei eghulughuluena teva voto), me masi voto ghe kauerekatila, ita taatara lao emua etana, eaaulia ngaotu isaa o voto egheeleita va ita rooroo tani lao akalakalaa ta God.
HEB 7:20 Me karika va karika righi inangari niaulia ngakoronna sae ta God. Katoa laghe pristila me karika righi inangari niaulia ngakoronna sae laghe gheleila,
HEB 7:21 me ia ghe pristila tee inangari niaulia ngakoronna sae nau eteva God ghe uela etana va, “Vau ngepona ang ghe aulia ngakoronnala me karika aue eaikolikoliaa nannaane: ‘Io pristi io nau ekapa atoa.’”
HEB 7:22 Mausi ia o inangari niaulia ngakoronna sae ta God, me Iesu ghe tau mae sio masina ateva inangari niaippooa ngaitauaa.
HEB 7:23 Ghe ooroieili pristi etoa, poli karika laghe rooroo tani ghelei uunguaaira pristi etoa nau ekapa atoa poli uunguaa nimate ateva.
HEB 7:24 Me poli Iesu etokatoka nau ekapa atoa, ia lo ateva pristi karika aue eruu.
HEB 7:25 Liuna avalua o me nau ekapa atoa ia erooroo tani asaangi lo atoa la mae ta God tale ararina ateae, poli ia etokatoka nau ekapa atoa tani kolomi niaisausi ta God mausiira.
HEB 7:26 Poli emaamasina va aue ita ghaa ia oia ase namu ngateva tani pristi, ta ia etautau roorooaa aloaloannaaita. Ia manga ia, karika la ghaaliu teeia tale righi voto sesa, raarangisana ia, karika etokatoka aitauaa tee ssavoto, me God ghe atokaie saela eponaaili.
HEB 7:27 Karika nongina mene katoa namuu ta pristi etoa, karika erooroo va ghe toka gheelei aiaavusuvusuena nau ekapa atoa, etiuaa mua tale kanna ssavoto, vara me tale kaluira ssavoto taumattu ngatoa. Me ia, ghe gheleila aiaavusuvusuena tale kaluira ssavoto taumattu ngatoa katengaata nonga, nau ghe taue lao sio arova voto la gheelei sae aiaavusuvusuena etana.
HEB 7:28 Poli inangari nipaopao esuisuitoongaa namu ngatoa ta pristi etoa nim taumattu ila, arongona ta maomaona ila, me inangari niaulia ngakoronna sae ta God, ghe mae sio emuli tale inangari nipaopao, ghe suitoongaala Natuna ateva, God ghe ghelei eghulughuluena laalaa liuela.
HEB 8:1 Liuena voto ami aauliaa isaa avalua toko, va ia o pristi eteva namuu ia etokatoka, me ghe toka siola tale pai muenna ativilau ta God epona liu.
HEB 8:2 Me euungu tale voto ateva manga ia, lo ateva ale kandisi manga ia koronna ia Vau ngepona ghe atinginaie saela, karika va taumattu.
HEB 8:3 Ila akapa namuu tale pristi etoa la suisuitoongainila tani taula voto ta God me tani ghelei aiaavusuvusuena. Liuna avalua o me ghe masinala va lo ateva tee oia ie tee ghe tau sae teva voto tani tau lao ta God.
HEB 8:4 Arova ia tale kosa ateva oia, karika aue ghe pristi, poli taumattu ang ghe tokala laghe tautau sae voto ta God, nongina inangari nipaopao ghe auliaala.
HEB 8:5 Laghe uungu tale voto ateva manga ia taataraane me tootoona llo voto epona liu. Liuna avalua o me God ghe auliaala kiena Moses nau ang ghe anna tani ghelei ale manga ateva kandisi ia, ghe uela etana va, “Utani tara amasina va ughelei isaa akapa voto nongina taataraa lo ateva ughe taraiela tale motouru.”
HEB 8:6 Ta poli niuungu Iesu ghe ghaala elaulau uneira pristi etoa, me inangari niaippooa ngaitaua ngateva Iesu ghe gheleiela elaulau pokane ateva, poli etokatoka tale masi inangari nialokoi.
HEB 8:7 Poli arova karika righi sesa tale aitiutiu eteva inangari niaippooa ngaitauaa, karika righi uunguaane aiaaghaluene ateva tani koliaa aitiutiu eteva.
HEB 8:8 Poli God ghe tarala kaluira sesa voto taumattu ngatoa me ghe uela va, “Vau ngepona ghe auliaala va: Nau too emaemae aue aghelei ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa tee taumattu nge Israeli etoa me aJiuda ngatoa.
HEB 8:9 Karika aue enongina lo ateva inangari niaippooa ngaitauaa aghe gheleiela ta tuvuira atoa nau aghe kunela nimaira me aghe katulaa vellala tani kasu vuli eIjip, poli karika laghe aaimuli emasina tee kalughu inangari niaippooa ngaitauaa, aghe liula vilighi etaira,
HEB 8:10 Vau ngepona ghe mene aulia ngaotula va, vara isaa o nau elange, inangari niaippooa ngaitaua ngateva aue agheleia ta taumattu nge Israeli etoa, ia avalua toko va: Aue aghatoka kalughu inangari nipaopao tale nannaaira me aue apitia tale urunguitaniira me aghi aue kapuira Goto ieghi, me ila aue la kapughu taumattu.
HEB 8:11 Karika teva taumattu aue emene apasunga ta lo ateva etokatoka akalakalangina teeia o ta teva tuena o nengane tani ue va, ‘Ukila Vau ngepona ateva.’ Poli ila akapa aue la kilaieghi, lo atoa matuutuliena ila me lo atoa karika matuutuliena ila.
HEB 8:12 Ta aue akkaluaa sesa gheeleiaaira, me karika aue atoka nannaa kaluira ssavoto.”
HEB 8:13 Nau ghe aauliaa ia oia inangari niaippooa ngaitaua ngateva va ouna ia, ghe gheleila aitiutiu eteva ghe vullaiela poli ang ghe pokala me aue ekapa.
HEB 9:1 Tale aitiutiu eteva inangari niaippooa ngaitauaa, God ghe alokoila kasina salana tani usilaa tale uunguaa nikkauaa, me tee ale nikkaua ngateva ghe tokatoka tale kosa ateva oia.
HEB 9:2 Ale kandisi eteva oia laghe gheleiela, ghaluulu rum elome ta ngetana. Tale aitiutiu etiulu rum, aitiitinginane ateva lam ateae tee me tevoo ateva aiatoka verete laghe amangala, ia o rum atiulu, la kolokoloa va rum atiulu manga ia.
HEB 9:3 Emuli tale aiaaghalua atiulu kalio, rum atiulu laghe aseasea va rum atiulu mangaaili ia.
HEB 9:4 Elome ta ngetana olta ngateva gheelei ia tale gol, me vokisi eteva eaaimatoonga inangari niaippooa ngaitauaa gheelei ia tee tale gol. Elome ta ngetana aikaai mena ngateva gheelei ia tale gol, me aikkatuluna atiulu Eron ghe kuneaala pusi ngai, me tee inangari nipaopao laghe pitila tale atu elua.
HEB 9:5 Epona tale vokisi eteva keruvim alua, lalu aaimatoonga va God etokatoka tale ia o voto ateva, kaekaeirarua ghe aakou aikou vokisi eteva, voto ateva God ekakkaluaa ssavoto etana. Me ghaine karika righi nau tani aulia ngamasina akapa isaa oia voto.
HEB 9:6 Nau isaa akapaaili voto laghe atoka avaluela o, nau ekapa atoa pristi etoa laghe sosso tale aitiutiu etiulu rum tani ghelei uunguaaira.
HEB 9:7 Me namu ngateva ta pristi etoa ia nonga ghe sosso tale aiaaghaluene atiulu rum, katengaata nonga tale kateae ninamanama, me karika va nim ia, ta ghe sossoaa tee rae, tani ghelei aiaavusuvusuena ta ngetana me tee tale ssavoto kaluira taumattu ngatoa laghe gheelei me karika laghe kilakila va sesa.
HEB 9:8 Tale isaa oia voto, Spirit Manga ateva eaapasunga va ia o salana atikirighi tani sso tale rum atiulu mangaaili ia, karika ghe otia va taumattu ekupi sso poli aitiutiu etiulu rum, ia etokatoka.
HEB 9:9 Isaa akapaaili o voto eaaimatoonga ia oia nau etiulu, me eaaimatoonga va voto ita tautau lao me aiaavusuvusuena ita gheelei sae, karika erooroo tani ghelei emasalika nannaaira tau ngai kkaua ngatoa la tautau lao isaa o voto.
HEB 9:10 Isaa oia voto la nim gheelei tale inana me manu, me asease niuungu tani pora sesa gheeleiaaira taumattu ngatoa. Isaa oia voto nim salana ila tani ghelei eleka tale vilikiira, aue la toka lomosina ta nau eteva God aue eatoka ouna voto tani usilaa.
HEB 9:11 Nau Karisto ghe mae sio nongina teva namuu ta pristi etoa, tale masi voto ang ghe atoka akasinala oia tale ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa, eghe lao sio tale masinaaili me koronna ateva ale kandisi, karika va taumattu ngatoa laghe gheleiela, me ita roo tani ue va, karika va laghe gheleiela tale kosa ateva.
HEB 9:12 Karika ghe kupi ssola tale mangaaili etiulu rum tee rae meemee me natu vulumakao, ta ghe kupi ssola katengaata mausiita akapaaili tale raena ateva, tani ghaa niasaangi eteva tokatoka liu ia.
HEB 9:13 Inangari nipaopao ghe uela va la kaokao sae rae meemee me vulumakao me aunna aliki vause ateva vulumakao laghe tungitungia ta lo atoa karika raarangisana ila tani ghelei eraarangisanaila me tani amangaila, arongona ta laghe ghelei eraarangisana nonga vilikiira.
HEB 9:14 Arova ia avalua o, raena ateva Karisto korokoronganaaili ia tani ghelei eraarangisanaita. Tale sarasarakaniaane Spiriti eteva tokatoka liu ia, Karisto ghe taue mae sio nongina lo ateva aiaavusuvusuena sae ta God karika righi voto sesa etana. Ghe ghelei eraarangisanala nannaaita tale ase niuungu elaolaoainita tale nimate, me tani uungu ta God ateva tokatoka liu ia.
HEB 9:15 Liuna avalua o me Karisto ghe alokoila lo ateva o ouna inangari niaippooa ngaitauaa. Ghe ghelei evaluela o poli ghe aaloanna va lo atoa ghe suitoongainilala la rooroo tani ghaa masi voto ghe aulia ngalokoila tale inangari nialokoi eteva tokatoka liu ia — ia ghe matela tani poli aoghi me tani gheleila me la saanga tale ssavoto laghe gheleila tale pokane ateva inangari niaippooa ngaitauaa.
HEB 9:16 Nim nongina tale inangari niaippooa ngaitaua ngateva, kateva etani mate.
HEB 9:17 Poli ia o inangari niaippooa ngaitaua ngateva esarasarakana nau lo ateva ghe aulia ngalokoiela ange matela. Karika righi sarasarakaniaane inangarina nau taumattu ngateva maulue ia.
HEB 9:18 Liuna avalua o me aitiutiu eteva inangari niaippooa ngaitauaa laghe gheelei tee rae.
HEB 9:19 Nau Moses ghe aulia ngaotula isaa akapaaili inangari nipaopao ta ila akapa taumattu ngatoa, ghe ghaala raeira natu vulumakao atoa me meemee atoa, me tee manu, me uu sipsipi raeraeanaaili me laangi isopi me ghe aakaokao sae tale vuku eteva me ila akapa taumattu ngatoa,
HEB 9:20 me ghe ue va, “Ia oia raena ateva inangari niaippooa ngaitaua ngateva, ia God ghe tani aulieiniela va am aitarainia.”
HEB 9:21 Tale ia nonga o salana atikirighi ghe aakaokao sae rae tale ale kandisi eteva me tale isaa akapaaili voto laghe uunguaa tale asease uunguaa nikkaua.
HEB 9:22 Koronnaaili, tale inangari nipaopao gharighi tau isaa akapaaili voto laghe ue va la ghelei eraarangisana tale rae ateva, me marova karika rae ghe akaakala, karika righi nikkaluaa.
HEB 9:23 Isaa oia voto nim tootoo tale voto koronna epona liu, emaamasina va isaa akapaaili o voto tale kosa ateva la tani ghelei eraarangisana tale aiaavusuvusuena, me voto ngepona liu, ghe ghelei eraarangisanala tale masi aiaavusuvusuena elaulau voto tale kosa ateva.
HEB 9:24 Poli Karisto karika ghe kupi ssola tale lo ateva o ale nikkaua taumattu ngatoa laghe gheleiela, nim tootoona ia lo ateva koronna ia; eghe kupi ssola epona liu, tani tingina emua ta matane God mausiita.
HEB 9:25 Karika ghe kupi ssola epona liu tani mene taue mae ta ngetaita oroiaata, nongina salana atikirighi namuu ta pristi etoa ghe kupikupi sso tale rum atiulu mangaaili ia tale isaa akapaaili ninamanama tee rae, karika va raena.
HEB 9:26 Arova isaa avalua o, ghe tiuaala tale aitiutiu tale kosa ateva, aue oroiaata Karisto aue ghele nim toka matemate. Me isaa oia ghe mae sio katengaata nonga mausiita tale airuuruu tale nau, tani ghaa velu ssavoto nau ia ghe gheleila niaiaavusuvusuena tale vilikina.
HEB 9:27 Nim nongina taumattu ngatoa aue la mate katengaata, me emulina aue la tingina tale niaisakei,
HEB 9:28 Karisto ghe gheleila aiaavusuvusuena ta ngetaita katengaata, tani ghaa velu kaluita ssavoto; me ia aue emae aghaluene, karika va tani mene ghaa velu kaluita ssavoto, ta emae tani tau mae niasaanga ta lo atoa la toitoia.
HEB 10:1 Inangari nipaopao nim tootoo tale voto masina aue emae, karika va tani koronna isaa o voto. Liuna avalua o, me aiaavusuvusuena la nim toka gheelei tale ninamanama atoa, karika erooroo tani ghelei eghulughuluena lo atoa la laolao akalakalaa tani kkauaa.
HEB 10:2 Aiaavusuvusuena karika erooroo tani ghelei eraarangisanaila, liuna avalua o me karika laghe ruuruu tani toka gheelei sae aiaavusuvusuena. Arova tau ngai kkaua ngatoa laghe raarangisanala, karika aue la ghe ateateaa maamatana tale kaluira ssavoto.
HEB 10:3 Me isaa o aiaavusuvusuena la gheelei katengaata tale kateae ninamanama emene gheeleita ita mene nannaa kaluita ssavoto.
HEB 10:4 Poli raeira vulumakao atoa me meemee atoa karika erooroo tani ghaa velu ssavoto.
HEB 10:5 Liuna avalua o me nau Karisto ghe sio mae tale kosa ateva, ghe uela va, “Aiaavusuvusuena me opring karika ughe aanna, ta viliki eteva ughe aimonomonosieiniela etaghi.
HEB 10:6 Tee, aiaavusuvusuena eataata akapa me aiaavusuvusuena tale ssavoto karika ughe masimasiaala.
HEB 10:7 Vara me aghe uela va, ‘Aghi toko — laghe pitila me laghe aulieinaghila tale Uru ngai Manga ateva — aghe sio mae tani ghelei aloaloannaam, God.’”
HEB 10:8 Aitiutiu ghe uela va, “Aiaavusuvusuena me opring, me aiaavusuvusuena eataata akapa me aiaavusuvusuena tale ssavoto, karika ughe aloannala, me karika ughe masimasiaala” (arongona ta inangari nipaopao eue va la ghelei).
HEB 10:9 Vara me ghe uela va, “Aghi toko, aghe sio mae tani ghelei aloaloannaam.” Ghe ghaa vella aitiutiu eteva tani atoka aiaaghaluene ateva.
HEB 10:10 Me tale ia o aloaloannaane ateva, ang ghe ghelei emangaitala tale aiaavusuvusuena tale vilikina Iesu Karisto katengaata ta ngetaita akapa.
HEB 10:11 Nau ekapa atoa pristi etoa la tiitingina tani ghelei uunguaaira tale ale nikkaua ngateva; nim isaa aitauaa nonga aiaavusuvusuena atoa la nim toka gheeleia, karika erooroo tani ghaa velu ssavoto.
HEB 10:12 Me nau eteva Karisto ghe gheleila ia o aiaavusuvusuena ateva mausi ssavoto ateva, katengaata nonga, ghe toka siola tale pai muenna ativilau ta God.
HEB 10:13 Tale isaa o nau etoitoi tau ngai ssateena atoa va God eatokaila sio euu me eatingina sae kkena etaira.
HEB 10:14 Poli tale kateva nonga aiaavusuvusuena me Karisto ghe ghelei eghulughuluenala lo atoa God eaamangaila.
HEB 10:15 Spirit Manga ateva tee ghe asokoila etaita isaa oia voto. Aitiutiu ghe uela va,
HEB 10:16 “Inangari niaippooa ngaitaua ngateva aue agheleia ta ngetaira, va vara isaa o nau elange, Vau ngepona ghe aulia ngaotula va aue ia avalua toko. Aue aghatoka kalughu inangarighi nipaopao tale urunguitaniira, me aue apitia tale nannaaira.”
HEB 10:17 Vara me ghe mene uela va, “Kaluira ssavoto me gheeleiaaira karika elaolao aitauaa tee inangari nipaopao, karika poi va aue amene annaa.”
HEB 10:18 Me nau isaa oia voto ang ghe kkaluaala, karika mene righi uunguaa nighelei sae aiaavusuvusuena.
HEB 10:19 Liuna avalua o, kapughu etoa, karika ita roo tani mene matautu tani kupi sso tale rum atiulu mangaaili ia mausi raena ateva Iesu.
HEB 10:20 Ghe otila ouna atikirighi salana etautau mae maulue ateva, tani kupi sso tale kalio atiulu, ia o vilikina ia.
HEB 10:21 Me poli ia kapuita pristi eteva iaaili epona tale alena ateva God,
HEB 10:22 ita lao akalakalaa ta God tee koronna urunguita pasu tale niaikaaiaa. Poli tale raena ateva Iesu ghe pora araarangisanaitala tale sesa ninannaa, me ghe porala vilikiita tale manu raarangisanaaili.
HEB 10:23 Ita poso parasi tale nitaatara lao emua ita ghe aulia ngaotula me ita rau mene amaramara, ta lo ateva ghe auliaala isaa o voto, aue eghelei eroorooaa.
HEB 10:24 Me ita tee, ita mene annaa righi ase salana vaalua tani aisausiaa mene katoa tale niaielousi me tale masi niuungu.
HEB 10:25 Karika ita mene mangoo tani mae kkaua ngaitauaa, nongina katoa la gheelei. Me nau ekapa atoa am asarasarakana mene kateva kateva, poli am taatara va nauna ateva Karisto tani sio ange aakalakalaa.
HEB 10:26 Marova ita nim toka gheelei ssavoto, me arongona ta ngita ghe ghaala alomasaanga tale voto koronna, karika mene teva aiaavusuvusuena tani mene kkaluaa kaluita ssavoto.
HEB 10:27 Me karika, aue ita matautu nau ita toitoi nau niaisakei kanna God, me kura ateae ataataaili ia aue emae tani ata tau ngai ssateena atoa God.
HEB 10:28 See ghe ratila inangari nipaopao kanna Moses, me marova ghalua o kotolu taumattu laghe aasokoi voto sesa ghe gheelei, karika righi nialousiusi etana, laghe tani uviuvi ematea.
HEB 10:29 Me vaalua ta lo ateva taumattu easaasa tau sio Natuna ateva God? Egheelei raena ateva Natuna ateva God ghe amangaiela va karika manga ia, me tee eaauliaa saasakiaa ta Spirit eteva eaapasunga maamasinaane God.
HEB 10:30 Poli ita kilakila lo ateva ghe uela va, “Aghi aue aliu me aghelei saasakieinila.” Me ghe uela tee va, “Vau ngepona ateva aue eghelei niaisakei tale kapuna taumattu ngatoa.”
HEB 10:31 Matautunaaili tani lau tale nimana God ateva tokatoka liu ia.
HEB 10:32 Am nnaa isaa too nau ang ghe lao sio, nau eteva am ghe ghaala mallanga ateva, am ghe ghaala oroieili voto sesa, me isaa o voto karika ghe gheleiemla va am ghe katuula.
HEB 10:33 Kasina nau laghe aauliaa saasakiaa teeiem me laghe gheelei voto etaimim karika poi masina ta mata ngoroi etoa, me kasina nau am ghe aaimonomonosiaa tani lao aitauaa tee tau ngaiesoa ngatoa laghe gheelei saasakieinila.
HEB 10:34 Am ghe aalousiusi tee tau karavusu etoa me am ghe saasausila, me nau peiimim laghe sarasarakana tani nim ghaa tale aloannaaira, karika am ghe aalousiusi tee peiimim, ta am ghe masimasi, poli am ghe kilakila va voto masinaaili etokatoka, me aue etoka nau etoa, isaa epona liu.
HEB 10:35 Liuna avalua o me am rou mene velu kaluimim nimatuutuliena ta God, poli aue am ghaa aipolipoli eteva namungaili ia.
HEB 10:36 Am tani tingina akoronna tani ghelei aloaloannaane God, me aue am ghaa saa llo ghe auliaala tale inangari nialokoi.
HEB 10:37 Poli, “Karika masauna arighi me lo ateva taumattu ange maemae aue emae me karika aue aippetana,
HEB 10:38 me tale niaikaaiaa kapughu tau ghulughuluena ateva aue etoka maamaulue me arova eoghi vulu isaa o voto, karika aue amasimasieinia.”
HEB 10:39 Poli ita karika nongina lo atoa la oghioghi me nitturuu eghaaghaaila, ta nongina lo atoa la ghaiesoaa me la saasaanga.
HEB 11:1 Niaikaaia ngateva ia avalua toko va ita aiesoaa va aue ita ghaa llo emua etaita, me eaapasunga va ita rooroo tani kila va aue ita ghaa voto ita tam taatara.
HEB 11:2 Tale isaa o ase voto, me lo atoa emua arau laghe ghaala niaruaa ta God.
HEB 11:3 Tale niaikaaiaa ita kilakila va tale niaulia ngasarasarakana tale inangarina God, me kosa ateva ghe lutula. Liuna avalua o me voto ita taatara ghaine, karika God ghe gheleilala tale voto ita rooroo tani tara.
HEB 11:4 Tale niaikaaiaa, Eibol ghe ghelei saela lo ateva aiaavusuvusuena masina ia ta God me ta lo ateva Kein ghe gheleiela, me tale unna niaikaaiaa, God ghe arueiniela va ghulughuluena ia nau ghe ppooaala masimasiaane tale unna aiaavusuvusuena. Arongona ta ghe matela, esamasama ta ngetaita tale unna niaikaaiaa.
HEB 11:5 Tale niaikaaiaa me God ghe ghaa saela Inok epona liu me karika ghe ateateaala nimate. Karika laghe roola tani mene taraia, poli God ghe ghaaiela. Auena God ghe ghaaia, laghe aaulieinia va God ghe masimasieinia.
HEB 11:6 Me karika ita rooroo tani amasimasi God arova karika righi niaikaaiaa. Poli lo ateva elao etana etani aiesoaa va God etokatoka, me etautaula aipolipoli ta lo atoa la tani paepaea.
HEB 11:7 Tale unna niaikaaiaa Noa, nau God ghe auliaala kiena tale llo karika ghe tara, tale nioneoneaa tale inangarina God ghe atulula aka ateva tani asaangi vausenna ateva me natuna atoa. Tale niaikaaiaa ghe aulia ngaotula ta taumattu ngatoa tale kosa ateva oia va sesa ila me ghe ghaala nighulughuluena tale uunguaa niaikaaiaa.
HEB 11:8 Tale niaikaaiaa, Abraham ghe nongo usilaala nau God ghe koloala tani lao tale voto ateva auena aue ghe ghaaia va ghe kanna ia, arongona ta ghe tam kilakila va eaa ghe laolao.
HEB 11:9 Tale niaikaaiaa, ghe tanganuenala tale masaliki eteae God ghe aulia ngalokoiela, nongina ativuu eteva tale anua karika anuena. Ghe tokatoka tale ale kandisi, nongina Aisiki me Jekop ila tee elome tale ia o inangari nialokoi eteva.
HEB 11:10 Poli ghe taatara lao emua tale lo ateae masaliki taatara tokatoka liu ia, me lo ateva ie nonga ghe nnainiela me ghe atuluela, God ta ngetana.
HEB 11:11 Tale niaikaaiaa, arongona ta Abraham ang ghe taita namuula, me Sera kina ngere ia, karika ghe roola tani alakuti aliki, me ghe tamaneiela aliki eteva ghe lutula. Poli ghe tarala va lo ateva ghe auliaala inangari nialokoi, aue eghelei llo ghe auliaala.
HEB 11:12 Liuna avalua o me ta kateva nonga ia taita, nongina va matena ia, ghe alutula kolenganina atoa, ooroiaaira nongina katto atoa elomarase me rira atoa elosamarra, karika ita rooroo tani ira.
HEB 11:13 Ila akapa o taumattu ngatoa laghe tokatoka tale niaikaaiaa nau laghe matela. Karika laghe ghaala voto God ghe auliaala tale inangari nialokoi. Laghe tara amasau lao sio, me laghe masimasila, me laghe aulia ngaotula va ila ativuu ila me karika tanganueira tale ia oia kosa ateva.
HEB 11:14 Lo atoa taumattu la ghaauliaa isaa o ase voto la ghaapasunga va la paepae masaliki aue tanganueira.
HEB 11:15 Arova laghe aannaa masaliki laghe kasu vulila, aue laghe nnaa righi salana tani kiriaa lao.
HEB 11:16 Me karika ta laghe nannangaili masina ateae masaliki pei ngepona liu ia. Liuna avalua o me God karika epaapalata nau la kolokoloa va kapuira Goto ia, poli ia ang ghe aimonomonosiaala masaliki taatara ateae va masalikiira ia.
HEB 11:17 Tale niaikaaiaa Abraham, nau God ghe tootoongainiela, ghe gheleila aiaavusuvusuena ta Aisiki. Lo ateva ghe ghaala inangari nialokoi ghe ainasiaala tani ghelei aiaavusuvusuena ta kateva nonga ia natuna taita ateva,
HEB 11:18 arongona ta God ghe uela etana va, “Ta Aisiki tuvum atoa aue la lutu.”
HEB 11:19 Abraham ghe nnaala va God erooroo tani totu matena atoa, me ita rooroo tani ue va nonginaaili va ghe ghaa oghila Aisiki tale nimate.
HEB 11:20 Tale niaikaaiaa, Aisiki ghe arangisela Jekop me Iso tale voto auena ghe lutu tale maamauluaairarua.
HEB 11:21 Tale niaikaaiaa, Jekop ghe arangisela natuna alua Josep, nau ghe saoainiela epona tale unna aikkatulu etiulu me ghe kakkauaa God emulina ghe matela.
HEB 11:22 Tale niaikaaiaa Josep, nau eteva ang ghe aainasiaa tani mate, ghe auliaala nau aIsraeli etoa aue la kasu vuli eIjip, me ghe aulia ngalokoila inangari tani usilaa va sa ateva aue la gheleia tale riuna.
HEB 11:23 Tale niaikaaiaa tamane me kinna Moses lalu ghe aisulieiniela kotolu ulana nau eteva ghe lutula. Poli lalu ghe tarala va aliki eteva oia masinaaili taataraane, karika lalu ghe matautula tani tam nongo usilaa inangarina kingi eteva.
HEB 11:24 Tale niaikaaiaa Moses, nau eteva ghe namuula, ghe ratila va la koloa va natuna ia natuna vause ateva Peroo.
HEB 11:25 Ghe aloannala tani ghaa nimmarikana tee kapuna taumattu ngatoa God, me ghe rau mene amasimasia tani ghelei ssavoto tale nau karika aluse.
HEB 11:26 Eghe nnaala va marova eghaa nimmarikana, me etam ghaa nioneoneaa, tale ararina ateae Karisto, aue elau ekapa asease ghinna atoa eIjip, poli ghe aatoka matane tale aipolipoli eteva auena.
HEB 11:27 Tale niaikaaiaa Moses ghe kasu vulila eIjip, poli karika ghe matautaala sessaiaane kingi eteva, nongina va arova ghe tarala lo ateva karika ita rooroo tani taraia, me ghe ratila tani mene oghiaa lao.
HEB 11:28 Tale niaikaaiaa ghe gheleila uunguaa Pasova ngateva, me ghe auliaala laghe atoka saela rae tapaa ngatamaniira, me ensolo tale nimate ateva ghe tam uvi ematela natuira mua atoa taita aIsraeli etoa.
HEB 11:29 Tale niaikaaiaa aIsraeli etoa laghe kasu longotila paa manu eteva la ghaseasea va eRet Sii etana, nongina va elae. Nau aIjipi etoa vara laghe toonga tani kasu tee, manu eteva ghe arropilala.
HEB 11:30 Tale niaikaaiaa aivativati etoa eJeriko laghe katuula nau aIsraeli etoa laghe kasu taliaala erooroo ghaitu nau.
HEB 11:31 Tale niaikaaiaa Reiab aipae taita ia karika ghe matela tee lo atoa laghe tam nongonongo usilaa God, poli ghe aitaraala kapuira tau lloso atoa aIsraeli etoa.
HEB 11:32 Vaalua, sa ateva amene aulieinia? Karika oroi naughu tani mene auliaa Gidion, Barak, Samson, Jepta, Deivit, Samuel me propete atoa.
HEB 11:33 Tale niaikaaiaa laghe uviuvi patunganue namu ngatoa me laghe ghaaghaaila, laghe gheelei niaisakei tale uunguaa nighulughuluena, me laghe ghaaghaa saa voto God ghe aauliaa ta ngetaira tale inangari nialokoi. Laghe gheelei runga paaira laeoni etoa,
HEB 11:34 laghe aapala kura atoa ataataailiila, laghe saasaanga tale baenata. Arongona ta saghuighuina ila, me laghe mene sarasarakana, me laghe tiitingina asarasarakana tale niaiuvii, me laghe uviuvi tau ngai ssateeira atoa ativuu ila.
HEB 11:35 Tale niaikaaiaa, vause atoa kapuira atoa matena ila laghe mene totu saela tale nimate. Katoa laghe tam aaloanna va la nim karavusu, laghe matemate tale nimate mmarikanaaili, poli laghe aloannaaili va la mene totu tale lo ateva nitotu masinaaili ia.
HEB 11:36 Mene katoa laghe aauliaa teeila asease inangari etoa me laghe uuetaila. Katoa laghe aatoka sene ta ngetaira me laghe laolaoainila tale ale mata voovoo.
HEB 11:37 Laghe osaosa amatela tale atu, laghe soosoo eghaluevilauila, laghe uviuvi ematela tale baenata. Laghe kasukasu see, laghe aasae viliki sipsipi me meemee, karika righi peiira, taumattu ngatoa karika laghe gheelei righi masi voto ta ngetaira, laghe gheelei saasakieinila.
HEB 11:38 Kosa ateva karika ghe maamasina ta ngetaira. Laghe aso kasukasu see nongina va lo atoa karika va righi liuira, laghe tokatoka tale voto karika righi taumattu ta ngetana me tale motouru etoa, me tale lienga atoa me liu etoa tale kosa.
HEB 11:39 Ila oia lo atoa laghe ghaala niaruaa ta God poli tale uneira niaikaaiaa, arongona ta karika teva ta ngetaira ghe ghaala voto laghe aulia ngamuemue alokoila tale inangari nialokoi.
HEB 11:40 God ang ghe loela kasina voto masinaaili ta ngetaita, me karika va lo atoa akasina nonga, ta ita akapa aitauaa aue ita ghaa.
HEB 12:1 Ita taatara oroieili taumattu ngatoa maamauluaaira eaapasunga vaalua malloeana niaikaaiaa. Liuna avalua o ita ilou tale ia o niaikarati eteae emua ta ngetaita me ita rau mene mangoo vulua. Ita ghaa velu righi asease voto maamatana, me ssavoto tee erau kavili rungainita.
HEB 12:2 Nau etoa ita tani taatara lao ta Iesu, poli ia aitiutiu ia me aighelei eghulughuluena niaikaaiaa ia. Karika ghe nnaala nipalata tale ia o ase nimate ateva tale aikotoo, ta ghe nnaala nimasimasi eteva aue eghaaia me etoka etana nau ekapa atoa. Me ghaine etokatoka tale pai muenna ativilau tale aitokatokane ateva God.
HEB 12:3 Am nim nnaa voto sesaaili tau ssavoto atoa laghe gheleila etana, me ghe tingina akorokoronganala etana. Karika laghe maamasieinia me laghe gheeleia va eghaa voto maate. Liuna avalua o me am rau mene mangoo me am sio asoasoaa.
HEB 12:4 Tale uneimim niaissarakaa tee ssavoto ateva, karika toa laghe uvi emateam.
HEB 12:5 Me koti ngam ghe kkaluaala isaa o inangari niaisausiaa eaauliaa etaimim va am natuna am. “Natughu, urau mene nnaa va niparuparu eteae kanna ia Vau ngepona peisaane ia, me urau mene sio asoasoaa nau eloeloeo.
HEB 12:6 Poli Vau ngepona ateva eparuparu lo atoa eaaielousiangailiila me eattara matane lo ateva taumattu eghaaghaaia nongina va natuna ia.”
HEB 12:7 Liuna avalua o me am tingina asarasarakana tale niparuparu aanasa, poli God egheeleiem nongina va natuna am. Poli sa ateva aliki tamane etam paruparua?
HEB 12:8 God eparuparu ekapa natuna atoa. Arova etam parula, karika va tani natuna ila, ta nim aliki tale kosa ateva oia.
HEB 12:9 Nim nongina tamaita tuunga atoa la paruparuta, me ita oneoneainila. Vaalua me karika ita roo tani tau velu Tamaira ateva kapuita spiriti etoa eparuta me etau mae maulue ateva me aue ita toka?
HEB 12:10 Tamaita atoa tale kosa ateva oia la paruparuta tale nau karika aluse, tale aaloannaaira; me God eparuparuta tani sausita tale masi nitoka nau etoa egheeleita va ita manga nongina ia manga ia.
HEB 12:11 Karika ita masimasi nau la tautau mae niparuparu mmarikanaaili tani ghaa oghita tale sesa salana. Me marova ita kila tani nongo usilaa nau la paruparuta, aue ita ghelei voto ghulughuluena me aue ita toka tale luei.
HEB 12:12 Poli ngam ghe maomaonala tale niaikarati eteae, liuna avalua o me am gheleiem me am mene sarasarakana.
HEB 12:13 Am toka tale ghulughuluena atikirighi salana me aue am roo tani saanga, me voto atoa la gheelei emaomaoanaiem, karika la rooroo tani gheleiem va erauem.
HEB 12:14 Am tootoonga tani toka tee taumattu ngakapa atoa tale luei, me am toka tale maulue manga. Arova teva maamaulueaane karika manga, karika aue etara Vau ngepona ateva.
HEB 12:15 Am aipanipaniaa nonga ta am rau katuu vulu nonga maamasinaane ateva God. Karika teva etaimim emene nongina natu ngai erighi kaaleaili ia epiipinosa sae me egheelei oroieili voto sesa, me oroi taumattu la tam raarangisana ta matane God.
HEB 12:16 Karika teva taumattu emene aimuli tee uunguaa niailai salosaloaa me karika eoneoneaa voto atoa manga ila, nongina Iso, ghe nim aikolikoliaala saa voto ia ghe rooroo tani ghaa poli ia mue ia, tale nim tuku nginana arighi.
HEB 12:17 Am nim nnaa va nau Iso ang ghe gheleila isaa o voto, me emulina ang ghe mene aaloanna niarangise me God ghe ratila. Iso karika ghe roola tani aikolikoliaa isaa o voto poli karika ghe nna ngaioghioghia ngakoronnala arongona ta ghe ngangngala poi.
HEB 12:18 Karika am ghe mae tale motouru eteva eSaenae ita rooroo tani posoa, karika teae kura eramerame, o righi saurrom me urukookoo, o teva ttasi vaoo,
HEB 12:19 o lingi taue ateva me lingi ngalo ateva esamasama, me lo atoa laghe nongoala, laghe tam aloannala tani mene nongo righi inangari.
HEB 12:20 Poli karika angila ghe rooroo tani nongo me tingina akorokorongana tale saa llo God ghe auliaala va, tee marova teva ghaata kkena enim tuli motouru eteva, la tani uvi ematea.
HEB 12:21 Saa voto laghe tarala ghe ghelei ematautulala me Moses ghe uela va, “Ngaghi reterete tee nimatautu.”
HEB 12:22 Me, ngam ghe mae sio tale motouru eteva la aseasea va Saeon, ia o masaliki taatara ateae masalikina ia God ateva tokatoka liu ia, ia o Jerusalem ngepona liu eteva, me ta kapuna ensolo atoa oroiannaaili ila laghe mae sio tani masimasi eitauaa.
HEB 12:23 Ngam ghe mae sio tale kinatama nivelu eitaua ngateae ta lo atoa nongina va natuna mata ngemue ila God, me ila la masimasieili poli ila arariira isaa epona liu, me ngam ghe mae sio ta God, ia tau ngai ghelei niaisakei ia ta ila akapaaili taumattu ngatoa, me ta ghulughuluena tee atoa laghe matela me God ghe amangailala.
HEB 12:24 Me Iesu etiitingina elome etaita me God tale ouna ateva inangari niaippooa ngaitauaa, poli raena ateva elaulau raena ateva Eibol me eaaulia ngaotu oroieili masi voto.
HEB 12:25 Am nna ngamasina, me am rau mene rati tani nongo usilaa God nau eaaippooaa. Katoa laghe nongo vuluela nau ghe aauliaa voto etaira tale kosa ateva oia, me karika laghe rooroo tani ilou eisulia. Liuna avalua o me karika poi aue ita rooroo tani ilou eisulia marova ita tam nongo usilaa inangarina God epona liu.
HEB 12:26 Lingi ngalona ateva God ghe gheleila kosa ateva ghe rukeiela, me tale isaa oia nau ang ghe aulia ngalokoila tale inangari nialokoi va, “Aue amene ruke kosa ateva ghaluene me epona liu tee.”
HEB 12:27 Isaa o mata nginangari va “ghaluene” eaaulia ngamasalikangaili va aue eghaa velu voto erooroo tani ruke, malloeana va llo voto ghe gheleila, poli ghe aloannala va llo voto karika la rooroo tani ruke, isaa nonga o voto aue etoka.
HEB 12:28 Liuna avalua o me ita kaili emasina ta God, poli ita ghaaghaa ararimangali eteva karika erooroo tani rukeia, aue ita kkauaa God tale ase salana erooroo tani apasunga nioneoneaa me nimatautu ta God.
HEB 12:29 Poli kapuita God ateva koronnaaili va ia nongina “kura ateae etuuturungi ekapaaili voto atoa.”
HEB 13:1 Am rau mene ruu tani aielousi nongina va tue me nenga am.
HEB 13:2 Am rau mene kkaluaa tani aikoloa ativuu etoa, poli katoa laghe gheelei evalua o me karika laghe kilakila va laghe aikoloaala ensolo atoa.
HEB 13:3 Am nnaa lo atoa tale ale mata voovoo, arova nongina va am tee am tokatoka tale ale mata voovoo teeila, me tee lo atoa karika la gheelei masina etaira, nongina va am tee am ghaaghaa nimmarikana.
HEB 13:4 Am akapaaili am oneoneaa nilai eteae, me lailai elua komo tellaai ekomoirarua nonga ia. Ta poli God aue eghelei niaisakei ta lo ateva taumattu lailai ia me emene laa ghaailai see, me lo atoa la lailai sari maneira atoa mene katoa.
HEB 13:5 Am alekalekaiem tale uunguaa niaielousiaa viliki veu, me am masimasiaa saa voto ngam ghe ghaala isaa etaimim. Poli God ghe uela va, “Karika aue akasu vulio; me karika aue akkaluaa poio.”
HEB 13:6 Mausina avalua o me ita atoka tuutuliita ta God me ita ue ta taumattu ngatoa va, “Vau ngepona ateva tau ngai sausighi ia, karika aue amatauta saa righi voto teva taumattu eanna tani ghelei etaghi.”
HEB 13:7 Am rau mene kkaluaa lo atoa laghe muemueinam, ila laghe aaulia ngaotu inangarina ateva God etaimim. Am nnaa tee vaalua tokatokaaira me matemateaaira, me am tootoonga tani ghaa ia o ase niaikaaia ngateva nongina ila.
HEB 13:8 Iesu Karisto karika ghe aikolikoliaa poi nau too ang ghe lao sio, nau ghaine, me nau too emaemae.
HEB 13:9 Am rau mene tau velu asease niapasunga ngatoa kamena ila va la katulaa veluem tale masi salana atikirighi. Emaamasina tale urunguita ateva tani ghaa sarasarakana tale maamasinaane God, me karika va tani usilaa inangari tale uunguaa inana la gheelei aiaavusuvusuena etana, ta poli lo atoa la usilaa isaa o inangari karika esaasausila.
HEB 13:10 Ouna ase liu nighelei aiaavusuvusuena etokatoka etaita, me pristi etoa la uungu tale ale kandisi eteva manga ia karika la rooroo tani ghaa inana tale ia o voto ateva.
HEB 13:11 Nau namu ngateva ta pristi etoa eghaaghaa raeira ghaata kkena atoa me esossoa elome tale rum atiulu mangaaili ia tani ghelei aiaavusuvusuena tani ghaa velu kaluira ssavoto taumattu ngatoa, me ghaata kkena akapa ateva laghe ghooainia eleka, me laghe ghoa tungitungia.
HEB 13:12 Mausina avalua o me Iesu tee ghe matela eleka tale masaliki taatara ateae, tani ghelei eraarangisana kaluira ssavoto taumattu ngatoa tale raena ateva.
HEB 13:13 Liuna avalua o me ita tee ita ghoa tee Iesu eleka me ita ghaa nipalata nongina laghe ghelei teeiela.
HEB 13:14 Poli tale kosa ateva oia karika teae masaliki taatara erooroo tani toka nau ekapa atoa, ita toitoi ia o ouna ateae masaliki taatara va emae.
HEB 13:15 Liuna avalua o tale uunguaane Iesu ita toka kaakaueinia nau ekapa atoa tani ghelei arova uneita aiaavusuvusuena nitau sae ta God. Me nilooloo sae me nitau sae ita auliaa ta paaita nongina va kaluita aiaavusuvusuena ta God nau ita auliaa ararina ateae.
HEB 13:16 Am rau mene kkaluaa tani ghelei masi voto me tani parruu mene kateva kateva, poli God emasimasiaa ia o ase aiaavusuvusuena.
HEB 13:17 Am nongo usilaa lo atoa la muemueinam me am ghelei saa voto la auliaa. Poli ila la aaitarainiem, me aue la ghauliaa ta God vaalua aaitaraaira etaimim. Am nongo usilainila, me aue nimasimasi elutu tale uunguaaira. Arova karika, aue la ghelei uunguaaira tale nialousiusi me karika aue la roo tani sausiem.
HEB 13:18 Am rau mene ruu tani looloo sae poli mausiimami, poli ami kilakila va nannaaimami masalikeaili va karika ami ghe gheelei righi sesa voto, poli nau ekapa atoa ami aloanna tani ghelei voto masina.
HEB 13:19 Tale urunguitanighi ekapaaili eteva akookolomiem tani looloo sae va God aue esungi parasieghi atu etaimim.
HEB 13:20 Alooloo sae va God, ia etautau luei, aue etau aatu isaa akapaaili masi voto atoa me am rooroo tani ghelei voto eaaloanna. God ghe totula Vauita ateva Iesu Karisto tale nimate, ia kinatama aitoitoi ia ta sipsipi etoa, poli tale raena ateva tale matemateaane. Raena ateva ghe tiuaala niaippooa ngaitaua ngateva aue etoka nau ekapa atoa. Alooloo sae va aue God eghelei etaita saa voto emaamasina etana, tale uunguaa Iesu Karisto, me ta ngetana nitau sae nau ekapa atoa. Koronna.
HEB 13:22 Akookolomiem, masi kapughu etoa, tani nna ngamasina isaa o inangari niaisausiaa aghe pitila tale uru ngai etikirighi oia karika aluse ia.
HEB 13:23 Aghaaloannaiem tani kila va kapuita ateva ta Timoti ang ghe kupi ghoa mae tale ale mata voovoo. Arova emae parasi, aue aghaaia me angalu mae taraiem.
HEB 13:24 Am taula masimasiaaimami ta lo atoa la muemueinam me tee ta kapuna taumattu ngatoa God. Kapuita atoa eItali la suu aatu sio masimasiaaira etaimim.
HEB 13:25 Alooloo sae va aue maamasinaane God etoka etaimim akapa.
JAM 1:1 Aghi Jeimis, kapuna tau ngai nongonongo anna ieghi God me Vau ngepona ateva Iesu Karisto. Apitipiti atu etaimim kasangaulu ghalua (12) ararimangali nge Israeli am tokatoka reerekataa see tale mene kasina patunganua. Masi nau eteva etaimim.
JAM 1:2 Kapughu etoa, nimasimasi eteva namungaili ia epasu etaimim nau am ghaa ase nitootoonga,
JAM 1:3 poli am kilakila va nau ita apala nitootoonga tale aikaaiaaita egheelei nitingina akorokorongana ateva.
JAM 1:4 Tani tam ruu tani tingina akorokorongana etani ruu uunguaane etaimim me aue am matuenna me am ghulughuluena me karika aue am tukuna tale righi ase voto.
JAM 1:5 Arova teva etaimim etuutukuna tale masi alomasaanga kanna God, ekolomi God. God emasimasieili tani tau lao me karika etautau mae tale nisessaia me tani ului gheeleiaaita sesa, me aue etau lao masi alomasaanga etana.
JAM 1:6 Me nau eteva ukolomi, uaiesoaa me karika emene ghalua nannaam, poli lo ateva eghaaghalua nannaane nonginaaili kotoo ateva elamana kuukuu eteva ekuukuueinie see.
JAM 1:7 Ia o ase taumattu ngateva karika emene nnaa va aue eghaa righi voto ta Vau ngepona ateva,
JAM 1:8 poli nannaane ase taumattu ngateva o eghaaghalua me karika eaatoka tuu nannaane tale voto egheelei.
JAM 1:9 Lo atoa kapuna iem God me karika peiimim, am masimasi poli tale taataraane God, ararim ateae iaaili epona.
JAM 1:10 Me lo atoa tue peipeiena iem, am masimasi poli am tokatoka euu, poli aue am kapa nongina ueli palaoa ngateva emammate.
JAM 1:11 Nau sinaka ateva esaesae, mallangina ateva elallangia me palaoa ngateva ekaakatuu me masi taataraane esessa. Tue peipeiena ateva aue ekapa avalua o nau eteva egheelei uunguaane.
JAM 1:12 Aue emasinaaili ta taumattu ngateva etiitingina akorokorongana tale nitootoonga, poli nau nitootoonga eruu, aue eghaa kou nguru maulue ateva tokatoka liu ia, God ghe auliaala inangari nialokoi ta lo atoa la aielousieinia.
JAM 1:13 Arova nitootoonga eghaaiem, karika teva emene ue va, “God etootoongainieghi.” Ta voto sesa karika etootoonga God, me ia karika egheelei nitootoonga ta teva.
JAM 1:14 Ta ninannaa sesa etaita egheelei nitootoonga me eghaaghaaita lao tale voto sesa arova ivia ateva.
JAM 1:15 Nau eteva sesa ninannaa ange tokala, eaalutu sesa voto, me nau sesa voto epiipinosa anamuu, eluulutuaa nimate ateae.
JAM 1:16 Kapughu etoa, isaa o voto erau kameam.
JAM 1:17 Isaa akapaaili masi voto me voto ghulughuluena ekasukasu epona liu. Ekasukasu me esiosio etaita ta Tamaita ngepona liu eteva ghe gheleila mallanga atoa me karika eaikolikoliaa nongina tootoo ateva.
JAM 1:18 Tale aloaloannaane ghe alututala tale inangari koronna me aue ita rooroo tani taumattu niaitiutiu tale isaa akapaaili voto ghe gheleila.
JAM 1:19 Masi kapughu etoa, am nnaa parasi inangari toko va, am akapaaili am kila tani oti parasi talingaimim tani nongonongo me am rau mene ailuilui tani sama me tani sessai.
JAM 1:20 Ta sessaiaa taumattu karika aue ghelei righi voto va eghulughuluena ta matane God.
JAM 1:21 Liuna avalua o me am ruu tani ghelei sesa me tani annaa saasakiaa ta mene kateva, me am siuaa nannaaimim me am ghaa inangari laghe auliaala etaimim erooroo tani asaangiem.
JAM 1:22 Am rau nim mene nongo inangari me karika am ghelei voto eaauliaa. Arova am ghelei evalua o, am nim kamekameam.
JAM 1:23 Lo ateva enongonongo inangari me etam gheelei, nonginaaili taumattu ngateva etaatara taataraane tale ghalasi eteva,
JAM 1:24 me nau eruuruu tani taatara, me ekasukasu, arovaea ta eaikkaluaa taataraane.
JAM 1:25 Me lo ateva etam ghaaghaa velu matane tale isaa o inangari nipaopao ghulughuluena egheeleia karika ekaakaravusu tale ssavoto me nimate, me karika eoghioghi vulu isaa o voto, me karika eaaikkaluaa voto ghe nongola me ghe tarala, ta egheelei, niarangise aue etoka tale voto egheelei.
JAM 1:26 Arova teva eue va tau nikkauaa ia me karika eaitara ngamasina ramuramuti paana ateva, enim kamekamea me unna nikkauaa egheelei nim peisaane.
JAM 1:27 Llo nikkauaa God Tamaita ia ealoanna me eghaaghaa va raarangisana me masina isaa avalua toko: tani sausi aliki raue vulu etoa me vause raue vulu etoa nau nialousiusi eghaaghaaila, me am rau mene tau velu gheeleiaa kosa ateva va eghelei saasakieinam.
JAM 2:1 Masi kapughu etoa, poli ita aiesoaa ta Vau ngepona ateva Iesu Karisto iaaili epona, liuna avalua o me am rau mene aimassiaa.
JAM 2:2 Arova teva taumattu emae nongina am veluvelu eitauaa me eaasae ringi gheelei tale gol me eaasae tee masi ghinna, me teva llo tee karika righi peina me ghinnanina sesa ghele kupi tee sso,
JAM 2:3 me arova utara kkai nonga lo ateva emolumolu emasina me ughele ue etana va, “Masi aitokatokam ateva toko,” me ughele ue ta lo ateva karika peina va, “Utingina lao too,” o “Utoka sio tapaa kosa,”
JAM 2:4 karika ukilakila va angu aaimuli tee tani ghelei niaisakei tani pola taumattu tale ale manga ateva tale ninannaa karika masina?
JAM 2:5 Am nongo, masi kapughu etoa, God ghe suietoongaala lo atoa karika peiira tale kosa ateva oia va la tue peipeiena tale niaikaaiaa me la ghaa niarangise tale ararimangalina ateva God, ghe auliaala inangari nialokoi ta lo atoa la aielousieinia.
JAM 2:6 Me karika, ta am taatara lo atoa karika peiira va peisaane ila. Karika am kilakila va tue peipeiena atoa la tautauem sio euu tani ghelei voto maate etaimim? Me karika am kilakila va la ghaaghaaiem tani laoainam tale liu niaisakei?
JAM 2:7 Karika am kilakila va ila la tani aattara tani auliaa saasakiaa teeiem lo atoa masi ararina ateae Iesu etaimim?
JAM 2:8 Arova am tani aitaraa kanna inangari nipaopao Iesu kingi ia tale Uru ngai Manga ateva eue va, “Uaielousiaa lo ateva etokatoka akalakalangina etam nongina uaaielousieinio,” am gheelei masi voto.
JAM 2:9 Me arova am aimassiaa, am gheelei voto sesa, me inangari nipaopao eghelei niaisakei etaimim va karika am aaimuli tee voto masina.
JAM 2:10 Poli arova lo ateva eaimuli tee isaa akapaaili inangari nipaopao me kateva nonga ia ange tam aimuli teeiela, ange ghelei saasakia ngakapaailiila inangari nipaopao.
JAM 2:11 Poli God ghe uela va, “Karika umene lai sari kateva vausenna ateva,” ghe ue teela va, “Karika umene aiuvi emate.” Me arova utam lai sari kateva vausenna ateva me uaaiuvi emate nonga, angu ghelei saasakiaala inangari nipaopao.
JAM 2:12 Am ppooaa me am ghelei nongina lo atoa aue la aisakei tale inangari nipaopao poli isaa o llo, aue egheleiem me karika aue am karavusu.
JAM 2:13 Poli llo niaisakei karika righi nialousiusi etana, aue eghaa lo ateva taumattu karika eaalousiusi, me nialousiusi aue eapala niaisakei.
JAM 2:14 Kapughu etoa, arova teva taumattu eue va eaikaaiaa, me karika righi masi niuungu egheelei, karika aue esausia. Am annaa va ase niaikaaia ngateva o aue easaangia?
JAM 2:15 Arova teva tuem me nengam etuutukuna tale ghinna eaaloanna me inana tani nama ta kateva kateva nau,
JAM 2:16 me teva etaimim ghele ue etana va, “Kasula tale luei me laa ghasae ghinna me uaanasa, me unamanama me essoio,” me karika eghelei righi voto tani sausia, am annaa va saa righi masi voto aue elutu?
JAM 2:17 Tale isaa o ase salana me arova niaikaaiaa karika elaolao tee niuungu, isaa o niaikaaiaa nim matena.
JAM 2:18 Me kateva aue eue va, “Unem niaikaaiaa?” Me aghi aue aue va, “Auungu. Uapasunga unem niaikaaiaa karika niuungu etana me aue aghapasunga aikaaiaaghi tale voto auungu etana.”
JAM 2:19 Uaaiesoaa va kateva nonga ia God ateva? Masi ninannaa ia! Me raroai tee atoa la ghaaiesoaa me la reterete.
JAM 2:20 Alokapakapa ateva, uanna va aghapasunga va niaikaaiaa karika elaolao tee niuungu, nim peisaane?
JAM 2:21 Vaalua tuvuita ateva ta Abraham ghe ghulughuluenala ta matane God? Poli voto ghe gheleila nau ghe alokoi saela natuna ta Aisiki tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva tani tauela ta God.
JAM 2:22 Utara va, unna niaikaaiaa me voto ghe gheelei ghe kasukasu eitauaa. Me unna niaikaaiaa ghe masinala tale voto ghe gheleila.
JAM 2:23 Me inangari tale Uru ngai Manga ateva ghe koronnala nau ghe uela va, “Abraham ghe atokala tuutulina ta God, liuna avalua o me God ghe aseala va ia ghulughuluena ia,” me laghe kolokoloa va kapuna ia God.
JAM 2:24 Am tara va taumattu ngateva eghulughuluena poli voto egheelei, karika va eaikaaiaa nonga.
JAM 2:25 Nim nongina Reiab aipae taita ia me God ghe aseala va ghulughuluena ia tale voto ghe gheleila nau ghe aitaraala tau lloua akilakila atoa me ghe apasungaala katikirighi ppae salana me laghe usilainiela.
JAM 2:26 Nongina taumattu ngateva karika eaainoana, matena ia, liuna avalua o me arova niaikaaiaa nonga me karika righi niuungu, isaa tee o voto matena.
JAM 3:1 Kapughu etoa, erau mene oroi iem lo atoa am anna va am tau ngai aapasunga, poli am kilakila va lo atoa ita aapasunga, aaisakeiaaita aue la tani kutumi emasina.
JAM 3:2 Ita akapa ita gheelei asease voto sesa. Me arova teva taumattu etam gheelei voto sesa tale poppooaane, ia ghulughuluena ia me egheelei runga ngamasina akapa vilikina.
JAM 3:3 Nau eteva ita aasae tau lao biti eteva tale paa ooso ateva tani alooia kona eaa ita anna va elao, ita gheeleia va ia akapa ekirie see nongina ita aloanna.
JAM 3:4 Ita mene tara kateva aimatoongana tale anua ateva. Arongona ta namuu ia me kinatama kuukuu eteva ekuukuueinia, kapteni eteva enim aloalooa tale aialoaloo atiulu ghaunaaili ia.
JAM 3:5 Nonginaaili ramuramuti paa ateva ghauna ia tale vilikiita me eaasake va erooroo tani ghelei kinatama voto. Gharighi kuraa erooroo tani ata teva kinatama tuvui.
JAM 3:6 Ramuramuti paa ateva tee kuraa ia, tanganueira ia sesa voto atoa. Etokatoka elome tale mene kasina voto tale vilikiita tani ghelei saasakiaa taumattu ngateva me eaatoka maamauluaane akapa tale kuraa ateae me eGehenna eaarokoti kuraa ateae etana.
JAM 3:7 Taumattu ngatoa la rooroo tani ghelei isaa akapa ase ghaata kkena me ghila me llo erarraa me voto elamana la rooroo tani gheleila la matukkale me la ghaitarainila
JAM 3:8 me karika teva taumattu erooroo tani ghelei ematukkale ramuramuti paa ateva poli sesa ia, me karika erooroo tani matua atoka, me ia pasu ia tale voto kaale erooroo tani kaali emate taumattu.
JAM 3:9 Tale ramuramuti paa ateva ita tautau sae Vau ngepona ateva Tamaita ia, me ie nonga o ramuramuti paa ateva ita kaakasikiena taumattu etana, ila tee lo atoa tootoona ila God.
JAM 3:10 Tale ie nonga o paa ateva nitau sae me nikasikiena ekupikupi ghoa. Kapughu etoa, karika emene isaa avalua o.
JAM 3:11 Am annaa va manu maraange me manu uelane lalu rooroo tani akala nonga tale kateae mata ngateo?
JAM 3:12 Kapughu etoa, am annaa va fig ateae ai ia erooroo tani kuneaa oliv, o uasa uaeni erooroo tani kuneaa righi ue fig? Mata ngateo ateae uelanna ia karika erooroo tani ghelei righi manu va emaraange.
JAM 3:13 See alomasaanga nannaane etaimim? Eapasunga tale masi niuungu egheelei tale nisiuaa ninannaa.
JAM 3:14 Me arova nissa tee kateva poli ia ange apalaiola me nikuruetuna etokatoka tale urunguitaniimim, am rau mene aasakeaa isaa o voto ta am rau mene ghelei nikamekame tale voto koronna.
JAM 3:15 Isaa o ase ninannaa karika ekasukasu epona liu, ta pei tale kosa ateva me karika emaemae ta Spiriti eteva, ta kanna Satana.
JAM 3:16 Nau usessa tee kateva poli ia ange apalaiola me ukuukuruetuna, aue utara va voto eaaikasakasaliaa me asease voto sesa aue elutu.
JAM 3:17 Me alomasaanga ekasukasu epona liu, mata ngemua ateva voto etana, raarangisana, me ealoanna luei eteva, me enannaa mene kateva, me tani nongo mene katoa, me pasu ia tale nialousiusi me masi uenenna, me karika niaimassiaa etana me karika ekamekame.
JAM 3:18 Tau ngai ghelei luei etoa la pasapasa luei, me la mukemuke voto ghulughuluena.
JAM 4:1 Sa ateva egheeghelei niaitunna me niaikiso elome etaimim? Karika am kilakila va ekasukasu tale aloannaaimim eaaiuvii tee masi ninannaa tale urunguitaniimim?
JAM 4:2 Am aaloanna voto me karika am ghaaghaa, liuna avalua o me am aaiuvii emate. Am sassaii me karika am rooroo tani ghaa voto am aloanna tani ghaa. Am aikiso me am aiuvii. Karika am ghaaghaa poli karika am kookolomi God.
JAM 4:3 Me nau am kokkolomi, karika am ghaaghaa, poli am kokkolomi tale sesa ninannaa, poli nau aue am ghaa aue am uunguaa tale aloaloannaaimim.
JAM 4:4 Am tau ngai lai sari etoa! Karika am kilakila va tani aikapukapuaa tee kosa ateva nitau ngai ssateena ia God? See io ualoanna va kapuna io kosa ateva, io aue utau ngai ssateena io God.
JAM 4:5 Am annaa va voto Uru ngai Manga ateva ghe auliaala va karika righi malloeanina? Eue va, “God eannangaili arova ita aimulusi teeia, me enannaa saasakiaa tee spiriti eteva ghe atokaiela ta ngetaita arova eusilaa uunguaa kosa ateva.”
JAM 4:6 Me God etautau mae oroieili maamasinaane etaita. Liuna avalua o me Uru ngai Manga ateva eue va, “God karika poi ealoanna lo atoa la tautau sae nannaaira me etautau lao maamasinaane ta lo atoa la siosioaa nannaaira.”
JAM 4:7 Liuna avalua o me am tau ekapaiem lao ta God. Am rati namu ngateva ta raroai etoa me aue eroo tani ilou vuliem.
JAM 4:8 Am lao akalakalaa ta God me aue emae akalakalaa ta ngetaimim. Am tau ngai ghelei ssavoto atoa, am ghelei eraarangisana maamauluaaimim, me lo atoa eghaaghalua nannaaimim, am ghelei eraarangisana urunguitaniimim.
JAM 4:9 Am alousiusi me am ngala. Me am lo atoa am kangkanga nau ghaine, am ruu tani kanga me am ngala me am ruu tani masimasi, me am alousiusi.
JAM 4:10 Am siuaa nannaaimim ta matane Vau ngepona ateva, me aue easaesae arariimim.
JAM 4:11 Kapughu etoa, am rau mene auliaa saasakiaa tee mene kateva. Lo ateva eauliaa saasakiaa tee teva tuena o nengane nonginaaili va egheelei niaisakei etana, me arova eghelei evalua o eaauliaa saasakiaa tee tale inangari nipaopao me egheelei niaisakei etana. Me arova ughelei niaisakei tee tale uunguaa inangari nipaopao, me karika uaimuli tee, nonginaaili va io tau ngai ghelei niaisakei io.
JAM 4:12 Kateva nonga etautau mae inangari nipaopao me egheelei niaisakei. Ie nonga erooroo tani asaangi me tturuu. Me io see etam me vara ughelei niaisakei ta lo atoa la tokatoka akalakalangina etam?
JAM 4:13 Am nongo, lo atoa am ue va, “Ghaine o nimanaa ita lao tale teva masaliki taatara me ita laa toka kateae ninamanama, me ita ghelei niuungu tani ghaa viliki veu.”
JAM 4:14 Me karika am kilakila sa ateva aue elutu nimanaa. Vaalua tale maamauluaaimim? Nim nonginaaili asu emaemae karika masau me ekapakapa.
JAM 4:15 Me masina arova am nim ue va, “Arova aloaloannaane Vau ngepona ateva aue ita toka me ita ghelei llo voto.”
JAM 4:16 Am tautau sae nannaaimim me am aasake. Isaa akapa o ase niaasake sesaaili.
JAM 4:17 Liuna avalua o, lo ateva ekilakila voto masina tani ghelei me etam gheelei, egheelei voto sesa.
JAM 5:1 Tue peipeiena atoa am nongo! Am alousiusi me am ngala, poli voto sesaaili ange maemae etaimim.
JAM 5:2 Peiimim oroi ange maamarokase me ane ateva enamanama ghinnaniimim.
JAM 5:3 Uneimim gol me silva ange rorroso, me rorrosoaaira aue aulia ngaotuem tale nau niaisakei, me aue enama vilikiimim arova kuraa ateae. Am ghe atoka aitauaala peiimim tale llo nau airuuruu.
JAM 5:4 Am tara! Aipoliira taumattu ngatoa am ghe tam polilala nau laghe uungula etaimim ange kolokolo anamuu sae ta Vau ngepona ateva, me kolokoloaaira lo atoa la mukemuke Vau ngepona ateva sarasarakanaaili ia ang ghe nongola.
JAM 5:5 Am ghe tokatoka tale kosa ateva tale masi nitoka, me am ghe kuukuruetuna tee masi tokatokaaimim, me am ghe mmoro teela ninamanama nonginaaili ghaata kkena ange ghaala nau eteva la uvi ematela.
JAM 5:6 Lo atoa taumattu ghulughuluena ila, am ghe aaliu teeila va laghe gheelei sesa, me am ghe uvi ematela llo taumattu karika ghe gheleila isaa o voto. Me karika toa laghe liula voto am ghe ghelei teeilala.
JAM 5:7 Liuna avalua o, kapughu etoa, me am rau mene mangoo tani toitoi lomosina ta Vau ngepona aue emae. Am tara vaalua tau ngai ghelei utana ateva etoitoi va kosa ateva esausi tani ghelei me umana voto ekuneaa masi voto me vaalua etam maamangoo tani toi vaoo ateva.
JAM 5:8 Am tee am rau mene mangoo me am tingina akorokorongana, poli maemaeaane Vau ngepona ateva ange aakalakalaa.
JAM 5:9 Kapughu etoa, am rau mene ainguunguaa tee mene kateva ta am rau aisakei, poli tau ngai ghelei niaisakei eteva etiitingina ta paa ngatamana.
JAM 5:10 Kapughu etoa, am anna ngamasina uunguaane nitam mangoo tale nimmarikana, me am annaa propete atoa laghe aippooa tale ararina ateae Vau ngepona.
JAM 5:11 Am kilakila va ita taatara va niarangise tale lo atoa la tiitingina akorokorongana tani toitoi. Ngam ghe nongola vaalua Job ghe tam oghi vulula tani aiesoaa ta God, me ghe tarala sa ateva Vau ngepona ateva ghe taue lao sio tale airuuruu. Vau ngepona ateva pasu ia tale nialousiusi me eaaloanna tani aisausiaa.
JAM 5:12 Me tale voto akapaaili, kapughu etoa, am rau mene ue va, “Arova akamekame, lo ateva epona liu eattara mataneaghi,” o, “Arova akamekame, lo ateva eaaitaraa kosa ateva eattara mataneaghi,” o mene righi ase voto. Llo erooroo va, am ue va “ue” etana, am ue va “ue” etana. Me llo karika, am ue va “karika” etana, God erau ghelei niaisakei etam.
JAM 5:13 Lo ateva etaimim etokatoka tale nau sesa, erooroo tani looloo sae. Me lo ateva emasimasi euei righi kkinari tani kkauaa God.
JAM 5:14 Lo ateva etaimim eiisiki, ekolo elda ngatoa tale ale manga, me la looloo sae etana me la kao oeli tale ararina ateae Vau ngepona ateva.
JAM 5:15 Me nilooloo sae tale niaikaaiaa aue eghelei emasina tau ngisiki eteva, me aue Vau ngepona ateva etotua, me arova ghe gheleila righi sesa voto, God aue ekkaluaa.
JAM 5:16 Liuna avalua o me am aulia ngaotu sesa gheeleiaaimim ta mene katoa me am looloo sae ta God mausi mene katoa, me aue am masina. Unna nilooloo sae ghulughuluena ateva taumattu sarasarakanaaili me erooroo tani ghelei voto.
JAM 5:17 Elaija nim taumattu ia nongina ita me ghe nim looloo saela va erau mene vaoo, liuna avalua o me ghe tam vaoola ghe roola kotoluae ninamanama me ghaonomo ulana.
JAM 5:18 Ghe mene looloo saela me epona liu ghe tau sio mae vaoo ateva me kosa ateva ghe apinosala voto laghe pasapasa.
JAM 5:19 Kapughu etoa, arova teva etaimim eoghi vulu voto koronna me lo ateva emene ghaa oghie mae,
JAM 5:20 etani kila va, see ia lo ateva emene ghaa oghi lo ateva sesa gheeleiaane, me eoghi vulu salana sesa, eaasaangia tale nimate me eaakou oroiannaaili sesa voto.
1PE 1:1 Aghi Pita, kapuna apostolo ieghi Iesu Karisto, apitipiti uru ngai etikirighi oia etaimim kapuna taumattu ngatoa God, ghe suimatoongainamla, me ngam tokatoka see nongina va ativuu etoa tale provinsi etoa ePontus, eGalaisia, eKapadosia, eEisia me eBitinia.
1PE 1:2 God Tamaita ia emua arau ghe kilaiemla me ghe suimatoongainamla, me kapuna Spiriti eteva ghe gheleiemla am ghe mangala. Liuna avalua o me am ghe nongo usilainiela me raena ateva Iesu Karisto ghe ghelei eraarangisanaiemla. Alooloo sae va God aue etau aatu maamasinaane me luei eoroi etaimim nau ekapaaili.
1PE 1:3 Ita kaili emasina ta God Tamana ia kapuita Vau ngepona ateva Iesu Karisto. God ghe totula Iesu Karisto tale nimate. Tale ia o nitotu eteva, me mausi kinatama alousiusiaane ateva, ghe tau mae sio nilutu ppae me ita rooroo tani taatara lao emua
1PE 1:4 tale masi voto pasu tale niarangise God ghe aimonomonosiaala etaita. Isaa o voto isaa epona liu, karika erooroo tani mauu, karika erooroo tani poka, me karika erooroo tani kapa.
1PE 1:5 Poli tale kaluimim niaiesoaa, God eaaitarainam tale sarasarakaniaane lomosina ta am ghaa ia o niasaangi eteva, eaaimonomonosiaa tani apasungainia tale airuuruu tale nau.
1PE 1:6 Tale isaa oia voto masimasiaaimim enamungaili, arongona ta karika tani aluse nau am ghe soula nimmarikana tale asease nitootoonga.
1PE 1:7 Golo ateva la tootoongia tale kura tani tara va golo nonga ia. Tale isaa o salana nitootoonga etootoonga uneimim niaikaaiaa, maamasinaane elaulau maamasinaane golo, ta poli golo ateva aue ekapa. Liuna avalua o me poli am aaiesoaa ta God, aue God etau aatu nitau sae, ninamuu me nioneoneaa nau Iesu Karisto aue ekauerekati.
1PE 1:8 Arongona ta karika am ghe taraiela, am aaielousieinia, me arongona ta karika am taataraia nau oia, am aiesoaa ta ngetana me pasu iem tale lo ateva o kinatama nimasimasi mata nginangari karika erooroo tani aulieinia.
1PE 1:9 Poli God aue easaangiem, liuna avalua o me am ghe aiesoaala ta Karisto.
1PE 1:10 Propete atoa laghe aulia ngamuemuela maamasinaane God tani asaangiem. Spiriti eteva ta Karisto elome etaira ghe poppooa ngaotu ase nimmarikana Mesaea aue eghaa, me kinatama voto evira mene lutu, me propete atoa laghe paepae aanasaaili tani kila va eaauliaa see me lovisa.
1PE 1:12 God ghe apasungaala ta propete atoa va isaa o voto laghe ppooaala karika mausiira ta mausiimim. Me God ghe tau sio mae Spirit Manga ateva epona liu, me tale sarasarakaniaane Spirit Manga ateva, tau ngai ppooa ngatoa tale masi kiukiu ngila ghe auliaala etaimim isaa oia voto God ghe gheleila. Ensolo tee atoa la aloannaaili tani ghaa alomasaanga tale masi voto God ghe gheleila etaita.
1PE 1:13 Isaa avalua o me am aipanipaniaa nannaaimim me am aikinikinitaa tee poppooaaimim me tokatokaaimim. Am aiesoa ngasarasarakanaaili tale isaa o voto God ealoanna tani tau aatu nau eteva Iesu Karisto emae.
1PE 1:14 Am tani nongo usilaa God. Emua arau nau ta am ghe tam kila amasina salane God, am ghe uusilaa sesa ninannaa. Karika am mene aimuli tee isaa o sesa voto.
1PE 1:15 God ghe koloamla, ia manga ia. Liuna avalua o me am manga. Am ghulughuluena tale gheleiaaimim me tokatokaaimim.
1PE 1:16 Ta Uru ngai Manga ateva eauliaa va, “Am manga, poli aghi manga aghi.”
1PE 1:17 Ta poli am koloa va Tamaimmi ia me egheelei niaisakei ghulughuluena ta kateva kateva taumattu tale uunguaaira, am oneoneaa tee God tale tokatokaaimim, nau am toka tale tokatokaaimim va am nongina lo atoa ativuu ila tale kosa ateva oia.
1PE 1:18 Am ghe kasukasu tale salana karika righi malloeana ghe tiuaala ta tuvuimim atoa, me God ghe asaangiemla tale isaa o salana. Me am kilakila va karika ghe poliemla tale isaa tee o voto esesa nongina silva o golo,
1PE 1:19 ta ghe poliemla tale raena ateva Karisto, aipolina namungaili, nongina sipsipi erighi karika vereverena ia me karika righi kulukulutana etana.
1PE 1:20 God ghe suimatoongainiela mua, me auena aitiutiu tale kosa ateva, me tale airuuruu oia nau God ghe apasunga ngaotuela mausiimim.
1PE 1:21 Ta ngetana am ghe aiesoaala ta God, ia ghe totuela tale nimate me ghe asaesaela ararina ateae, liuna avalua o kaluimim niaikaaiaa me tuutuliimim am ghe atokala ta God.
1PE 1:22 Nau am ghe nongo usilaala voto koronna, am ghe ghelei eraarangisanaiemla tale kaluimim ssavoto ta matana God, me am apasunga koronna niaielousi ta mene katoa kapuimim nonginaaili va tue me nenga am. Liuna avalua o me am aielousi ekoronna tale urunguitaniimim nau ekapaaili etoa.
1PE 1:23 Poli tale inangarina ateva God maulue ia me tokatoka liu ia, am ghe lutu ppaela, karika va nongina katu ue ngai eteva emammate, ta nongina lo ateva katu ue ngai karika emammate.
1PE 1:24 Nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Taumattu ngakapa atoa nim nonginaaili rarrasa ateva, masi taataraaira nongina pusi ngai eteva; rarrasa ateva emaamalle me pusi ngai eteva ekaakatuu,
1PE 1:25 me inangarina ateva Vau ngepona ateva etokatoka nau ekapaaili etoa.” Isaa o inangari, masi kiukiu laghe auliaala etaimim.
1PE 2:1 Liuna avalua o me am sau velu ekapaaili sesa ninannaa tani ghelei saasakiaa tee mene kateva, me karika am mene kamekame me tani usimaghalua me tani annaa saasakiaa tale taumattu oroi peiira me tani auliuliaa.
1PE 2:2 Nonginaaili lutu ngaliki etoa la vira lutulutu, la aloannaaili tani ssu, am tee am aloannaaili tani ssu rarumi ssu eteva raarangisanaaili ia kanna ia God, nau am ssu etana, aue am pinosa me aue aikaaiaaimim ematuenna lomosi ta nau God easaangiem.
1PE 2:3 Isaa oia ngam ghe namunamuaala va Vau eteva masina ia.
1PE 2:4 Am mae ta Vau eteva, ia atu eteva etautau aatu maulue — taumattu ngatoa laghe ratiela me God ghe suimatoongainiela poli ia masinaaili gheegheleiaane ta matane God —
1PE 2:5 am tee nonginaaili va atu etoa maulue ila, God eatuutuluem va am nongina ale manga ateva, me am nongina pristi etoa manga ila, la gheelei aiaavusuvusuena tani amasimasi God, tale ararina ateae Iesu Karisto.
1PE 2:6 Ta poli Uru ngai Manga ateva eue va, “Aghe atokala atu eteva eSaeon, ia aghe suimatoongainiela me masinaaili ia, me aitiutiu ia tale atu ekapa atoa tani suei ale ateva, me lo ateva taumattu eatoka tuutulina etana karika aue etoka tale nipalata.”
1PE 2:7 Ta lo atoa am aiesoaa, ia oia atu eteva masinaaili ia, me ta lo atoa karika la aiesoaa, Uru ngai Manga ateva eue va, “Ia o atu eteva tau ngai atulu ale atoa laghe ratiela ie nonga o atu eteva esuusuei ale ateva.”
1PE 2:8 Me emene ue va, “Ia o atu eteva egheelei taumattu etuttukainila, me egheelei ekatungila.” La kaakatuu poli la tam nongonongo usilaa inangari, poli God ghe tau vellala va la lao avalua o tale aloannaaira.
1PE 2:9 Me am, karika va am avalua o, am taumattu ngatoa God, ghe suimatoongainamla va pristi iem tani uungu ta kingi eteva, God etana. Anue manga am, me taumattu ngatoa kapuna am God va aue am aulia ngaotu nitau sae ta lo ateva ghe kolo veluemla tale saurrom tani mae tale masi mallangina ateva.
1PE 2:10 Isaa to nau karika va kapuna taumattu iem God, me isaa oia nau ang ghe kapuna iemla. Isaa to nau karika am ghe ghaala alousiusiaane God, me isaa oia nau ngam ghe ghaala alousiusiaane.
1PE 2:11 Masi kapughu etoa, poli am ativuu iem tale kosa ateva oia, aghaaulia ngasarasarakana va am alekalekaiem tale uunguaa ninnaa ssavoto, isaa o voto eaaiuvii tee nannaaimim.
1PE 2:12 Nau am toka tee taumattu ngeleka atoa, am toka tale masi nitoka, me nau la ghaauliaa teeiem va am gheelei voto sesa, aue la tara masi uunguaaimim me la tau sae God, nau eteva emae taraiem.
1PE 2:13 Mausi Vau ngepona ateva, am nongo usilaa lo akapa atoa taumattu matuutuliena ila, nongina kingi eteva poli matuutulienaane isaaili epona,
1PE 2:14 me ta gavana ngatoa, poli king ghe suitoongainilala tani laa ghelei saasakiaa lo atoa la gheelei sesa voto, me tani oneoneaa lo atoa la gheelei voto masina.
1PE 2:15 Poli aaloannaane God va, poli am gheelei voto masina, am roo tani ghelei runga sesa inangariira alokapakapa atoa.
1PE 2:16 Am toka nongina va lo atoa taumattu la tokatoka tale aaloannaaira me la gheelei masi voto. Me karika am mene ghelei ia o ase nitoka ateva tani akou runga voto sesa, ta am toka ta aloannaane God.
1PE 2:17 Am apasunga masi nioneoneaa ta taumattu ngakapa atoa. Am aielousiaa lo atoa am aaiesoa ngaitauaa me ila, am matauta God me am oneoneaa kingi eteva.
1PE 2:18 Tau ngai uungu etoa karika am tokatoka tale aloaloannaaimim, am tauem lao ta vauimim atoa tale isaa akapa ase nioneoneaa, karika va lo atoa nonga masina ila me gheeleiaaira saghuighuina, ta lo atoa tee karika masina ila.
1PE 2:19 Nau katoa la gheelei voto karika masina etam arongona ta ugheelei masi voto ukilakila va God eaaloanna, God aue emasieinio.
1PE 2:20 God karika aue earangiseiem arova am ghaaghaa nimmarikana mausi am gheelei voto sesa. Ta aue earangiseiem arova am ghaaghaa nimmarikana mausi am gheelei voto masina.
1PE 2:21 Tale isaa oia voto God ghe koloamla poli Karisto ghe ghaala voto mmarikanaaili mausiimim, ghe alokoila niaimatoonga ngateva, va am tani aimuli usi tee liu kasukasuaane.
1PE 2:22 “Karika ghe ghelei poila righi ssavoto, me karika righi inangari nikamekame ghe kupi ghoa mae ta paane.”
1PE 2:23 Nau eteva laghe auliaa teeia asease inangari etoa, karika poi ghe liuliu; nau ghe ghaaghaa nimmarikana, karika poi ghe aapasunga va eliu. Ghe tau lao sio isaa o voto ta God, poli God egheelei niaisakei ghulughuluena.
1PE 2:24 Nim ia nonga ghe saula gheeleiaaita sesa tale vilikina tale ai eteae; mausina avalua o ita rooroo tani kasu vuli sesa voto me ita lao tale niuungu ghulughuluena; poli tale usai ghe ghaala, am ghe masinala.
1PE 2:25 Poli am ghe nonginala sipsipi etoa karika la kilakila va eaa la laolao, me isaa oia angam ghe oghi mae sio ta kapuimim Tau ngai toitoi eteva ia eaaitarainiem.
1PE 3:1 Tale ia o salana atikirighi, am vause atoa lailai iem, am tani nongo usilaa taitaniim atoa. Me arova katoa tale ila o taita atoa karika la aikaaiaa tale inangarina God, karika va tale inangariimim, ta tale masi gheegheleiaaimim aue egheleila me la aikaaiaa,
1PE 3:2 poli aue la tara vaalua masi uunguaaimim raarangisana me nioneoneaa tale tokatokaaimim.
1PE 3:3 Am rau mene nnangaili tani amolumolu vilikiimim va emasinaaili taataraane, nongina am gheelei tale uu nguruimim, me nongina asease vurra atoa am aamolumolu vilikiimim, me tale masi ghinna atoa am aasaela,
1PE 3:4 ta am anna tani amolumoluem, ghele masina arova am ghele amolumolu elome etaimim tale uunguaa niaimasiaa me nisioaa nannaa, poli isaa o ase niuungu masinaaili ta matane God me karika aue ekapa.
1PE 3:5 Tale isaa o salana, emua arau vause atoa manga ila laghe gheelei emasinaaili taataraira. Laghe aatoka tuutuliira ta God, me laghe aaimuli usi tee saa voto taitaniira atoa laghe aauliaa.
1PE 3:6 Nim nongina Sera ghe nongo usilaala taitanna ateva ta Abraham, me ghe kolokoloa va vauna ia. Am tee aue natuna vause iem arova am gheelei voto masina, me karika aue am matauta saa voto pei nimatauta.
1PE 3:7 Tale ia o salana atikirighi, am taita atoa lailai iem, am tani oneoneaa vauseniim atoa. Am ghelei emasina ta ngetaira nau am tokatoka aitauaa, poli sarasarakaniaaimim elaulau sarasarakaniaaira, me poli amalua aitauaa, amalu ghaaghaa maulue ta God, arova ughelei emasina etana, karika teva voto aue eghelei runga kalum nilooloo sae.
1PE 3:8 Tani ruu, am akapaaili gheegheleiaaimim me ateateaaimim ekateva nonga ia. Am aielousi nongina va tue me nenga atoa, me am annaa mene katoa me am sioaa nannaaimim tee kateva kateva etaimim.
1PE 3:9 Am rau mene liu sesa tale sesa voto o inangari nilakolako tale inangari nilakolako; ta am liu tale niarangise, poli God ghe koloamla tani ghelei isaa o voto, me aue am ghaa niarangise.
1PE 3:10 Poli Uru ngai Manga ateva eue va, “Marova lo ateva taumattu ealoanna va maamauluaane emasina me etoka liu, etani aitaraa ramuramuti paana ateva tale sesa voto me tee musiki paane tale inangari kamena.
1PE 3:11 Me etani oghi vulu sesa voto me eghelei masina; euungu aanasa tani atoka luei me esarasarakana tani toka tale luei.
1PE 3:12 Poli matane Vau eteva eaatoka ta ghulughuluena atoa taumattu me talingane enongonongola nau la looloo sae, me eliuliu vilina ta lo atoa la gheelei sesa voto.”
1PE 3:13 See aue ealoanna tani avakovakoam marova am annaaili tani ghelei masi voto?
1PE 3:14 Me marova am ghaaghaa nimmarikana tale voto masina, aue am ghaa niarangise. Nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Am rau mene matauta saa llo la maamatauta; am rau mene matautu.”
1PE 3:15 Ta elome tale urunguitaniimim am atoka Karisto va ia Vau palepale ia. Arova teva taumattu ekookolomio tani tau lao saa malloeane unem niaikaaiaa uaatoka tuutulim etana, uaimonomonosiaa tani liu etana nau ekapa atoa.
1PE 3:16 Ta am ghelei tale nisama saghuighuiena me nioneoneaa. Nau ekapa atoa, am ghelei voto am kilakila va masina, poli am aloanna va lo atoa la poppooaa saasakiaa tale masi uunguaaimim ta Karisto aue la palata mausi inangariira la poppooaa teeiem.
1PE 3:17 Emaamasina, marova aloannaane God, va ita ghaa nimmarikana tale voto ita gheelei masina me karika va ita ghaa nimmarikana tale voto ita gheelei sesa.
1PE 3:18 Poli Karisto ghe matela tale isaa akapaaili ssavoto katengaata nonga, Iesu ghulughuluena ia ghe matela ta lo atoa karika ghulughuluena ila, tani taula lao ta God. Ghe matela, me Spiriti eteva ghe mene taula maulue etana.
1PE 3:19 Ta Spirit eteva ghe lao tee sio tale ale mata voovoo me ghe ppooaala tale spiriti etoa
1PE 3:20 laghe tam nongo usilaala emua arau nau God ghe kaarasila tani toitoi me karika ghe turungilala lomosina ta Noa ghe atulula aka ateva, me manu ghagga ateva ghe ghaailala. Tale aka ateva karika oroi taumattu ghe saangala tale manu ghagga ateva, nim ghaoalu (8) nonga.
1PE 3:21 Me ia oia manu eteva eaaimatoonga niaasuu eteva, ghaine am tee am ghaaghaa niasaangi etana — karika va tale nighaa velu kulukulutana tale vilikiita, ta niaasuu eaimatoonga inangari nialokoi ita gheelei ta God ekasukasu tale urunguitaniita. Ghe asaangitala tale nitotu eteae ta Iesu Karisto,
1PE 3:22 ang ghe saela epona liu me etokatoka tale pai muenna ativilau ta God, ia ghe gheleila Karisto va eaitoiaa ensolo atoa me spiriti etoa elomarase.
1PE 4:1 Liuna avalua o, poli Karisto ghe ghaala nimmarikana tale vilikina, am tee am tani poso parasi ia o ase ninanna ngateva nongina ia ghe gheleila, poli lo ateva ang ghe ghaala nimmarikana tale vilikina, karika emene tokatoka tale uunguaa ssavoto ateva.
1PE 4:2 Nau ekapa atoa, am tau ekapa lao tokatokaaimim tale aloaloannaane God me karika va tale sesa aloaloannaaimim.
1PE 4:3 Isaa to nau ang ghe lao sio ang ghe ssoiemla tani uunguaa asease voto atoa taumattu ngeleka atoa la aaloannaaili tani ghelei. Maamauluaaimim am ghe nim anna tani ghelei sesa voto, me tani nnaa nonga uunguaa niailai salosaloaa, me tani ropi sesa manu, me tani ghelei kinatama ninamanama atoa la ghaalutu ssavoto, me kinatama nivelu eitauaa tani ropi sesa manu, me tani kkaua goto atoa kamena ila me karika poi masina ila.
1PE 4:4 Me ghaine taumattu ngeleka atoa angila ghe soghiaala tani tara nau karika am mene laolao aitauaa teeila tale isaa o ase voto karika masina, liuna avalua o me la auliaa teeiem.
1PE 4:5 Me am tani nnaa parasi va aue la tingina emua ta matane God, me ia aue eghelei niaisakei ta taumattu ngakapaaili etoa, maulue atoa me matena tee atoa.
1PE 4:6 Liuna avalua o me lo atoa ngila ghe matela ila tee ngila ghe nongola masi kiukiuna, arongona ta vilikiira ang ghe matela, nongina taumattu ngakapa atoa la tani mate, me kapuira spiriti etokatoka tee God.
1PE 4:7 Airuuruu tale voto akapa ange kalakalangina. Liuna avalua o me nannaaimim emasalike, am aaitarainam tani ghelei ghulughuluena voto me aue am roo tani looloo sae amasina.
1PE 4:8 Tale isaa akapaaili voto am kaarasi tani aielousiaa kateva kateva etaimim, poli niaielousi eteva eaakou oroieili ssavoto.
1PE 4:9 Am aikoloaa taumattu tani mae tanganueimim, me am rau mene uessaa.
1PE 4:10 God ghe tau aatu sio ta kateva kateva etaimim voto kanna Spiriti eteva, tani uungu ta mene katoa taumattu tani aisausia tale asease salana, tani apasunga ngaotu maamasinaane God ta mene katoa.
1PE 4:11 Arova teva taumattu uunguaam tani ppooaa, uppooaa nongina va lo ateva eaauliaa inangarina ateva God. Me arova see ughuungu ta katoa, ughuungu tale sarasarakana God etautau aatu, poli ita aloanna va tale isaa akapaaili voto, taumattu ngatoa aue la tau sae God mausi Iesu Karisto. Ita rooroo tani oneoneaa Iesu poli sarasarakaniaane etokatoka liu, koronna.
1PE 4:12 Masi kapughu etoa, karika am mene soghiaa isaa o nitootoonga mmarikanaaili am mammarikana tee, nonginaaili va isaa o voto ouna.
1PE 4:13 Karika, ta am masimasi ta am tee am usiusi tani ghaa nimmarikana ta Karisto, liuna avalua o me aue am pasu tale nimasimasi nau eteva emae tale sarasarakaniaane.
1PE 4:14 Arova la avakovakoam mausi ararina ateae Karisto, niarangise etaimim, poli kapuna Spiriti eteva God sarasarakana ia etokatoka ta ngetaimim.
1PE 4:15 Arova ummarikana, karika ughaaghaa mmarikana poli uaaiuvi emate, o tau niainao io, o mene righi ase talo nissangaliki, o nongina ase niaikkisiaa.
1PE 4:16 Isaa avalua o me marova ughaa nimmarikana poli uaaiesoaa, urau mene palata, ta utau sae God poli la kilakila va io kapuna io Karisto.
1PE 4:17 Poli nau niaisakei ang ghe tiuaala, aue etiuaa ta natuna atoa God; me marova etiuaa etaita, aue esesaaili ta lo atoa la tam nongonongo usilaa masi kiukiuna God.
1PE 4:18 Me, nongina Uru ngai Manga ateva eue va, “Marova aanasa ta tau ghulughuluena atoa tani saanga, aue vaalua ta lo atoa la tam oneoneaa poi God, me tee ta tau ngai ghelei ssavoto atoa, ila tee, vaalua aue la saanga?”
1PE 4:19 Lo atoa la ghaaghaa nimmarikana poli la aaimuli tee aaloannaane God, la tani tau vella lao ta lo ateva ghe gheleilala, poli egheelei voto ghe uela va aue eghelei, me la toka gheelei nonga masina.
1PE 5:1 Me isaa oia, inangari niaisausi eatuetu etaimim namu ngatoa am muemueaa ale manga atoa, aghi tee namu ngaghi. Aghe tarala ta mataghi vaalua Karisto ghe ghaala mmarikana, me am me aghi aue ita ghaaitauaa sarasarakana me nioneoneaa tee Karisto nau ekauerekati.
1PE 5:2 Am aitara ngamasina sipsipi etoa God ghe tau aatu sio etaimim tani aitaraa. Am aitarainila poli aloaloannaaimim tani aitarainila me tale nimasimasi, nongina aloannaane God, me karika va la suusulungiem. Me karika va mausi viliki veu, ta poli am aloannaaili tani sausi.
1PE 5:3 Am rau mene ghelei nongina va lo atoa arariira, ta am tau ngaimatootoonga etaira.
1PE 5:4 Me nau namuu tale tau ngaitoi sipsipi etoa ekauerekati, aue am ghaa kou nguru eteva mallangina karika aue ekapa.
1PE 5:5 Aliki taita atoa, tale ia nonga o salana atikirighi, am nongo usilaa kapuimim taita namu ngatoa. Me am akapanaaili am ghaa uunguaa nisioaa ninannaa tee mene kateva kateva, poli Uru ngai Manga ateva eue va, “God karika poi ealoanna lo atoa la tautau sae nannaaira, me eaapasunga maamasinaane ta lo atoa la siosioaa nannaaira.”
1PE 5:6 Liuna avalua o me am sioaa nannaaimim ta God sarasarakanaaili ia tani sausiem, me God aue easaesaeam tale ia o nau eteva ealoannaia.
1PE 5:7 Isaa akapaaili uneimim nimoia me maate am taula ta ngetana poli ia eaaitarainam.
1PE 5:8 Am nanna ngamasina me am taatara amasina poli Satana aissateeimim ia ekasukasu ekapa see arova laeoni eteva engoongoo atingina me epaepae teva tani nama.
1PE 5:9 Am tiu velua me am tingina akorokorongana tale uneimim niaikaaiaa, poli am kilakila va lo akapa atoa tale kosa ateva la ghaiesoaa ta Iesu la ghaaghaa ie nonga o ase nimmarikana ateva.
1PE 5:10 Tale kinatama maamasinaane God, ghe koloamla va am ghaa aitauaa nioneonea ngateva tokatoka liu ia ta Karisto. Me nau am ghaa nimmarikana tale nau karika aluse, aue emene ghelei roorooaa me aue eghelei emasinaaili uunguaane etaimim tani atingina akorokoronganaiem, me easarasarakanaiem.
1PE 5:11 Alooloo sae va ta ngetana sarasarakana tale isaa akapaaili nau. Koronna.
1PE 5:12 Tale saasausiaane Saelas, akolokoloa va kapuita ia, me arooroo tani atoka tuutulighi etana, aghi aghe piti atu sio etaimim ia oia uru ngai etikirighi karika aluse ia, tani asarasarakanaiem me tani aulia ngaotu va ia oia maamasinaane ateva God koronna ia. Am tani tingina akorokorongana etana.
1PE 5:13 Tau ngaiesoa ngatoa tale ale manga atoa eBabilon, God ghe suimatoongainilala teeiem, laghe suula masimasiaaira etaimim, me tee natughu eteva ta Mak ghe suula masimasiaane etaimim.
1PE 5:14 Am sou kateva kateva tale niaielousi. Alooloo sae va luei aue etoka ta ngetaimim akapa, lo atoa am ta Karisto.
2PE 1:1 Aghi Saemon Pita, tau ngai uungu me apostolo ieghi ta Iesu Karisto, Apitipiti atu etaimim lo atoa aikaaiaaimim nonginaaili aikaaiaaimami. Am ghe ghaala ia o niaikaaia ngateva tale ghulughulueniaane Iesu Karisto, kapuita Goto ia me tau ngai asaangiita ia.
2PE 1:2 Alooloo sae va God aue etau aatu maamasinaane me luei epasu etaimim poli ngam ghe kila amasinaailiila God me Iesu kapuita Vau eteva.
2PE 1:3 God ghe kolotala tale kinatama sarasarakaniaane ateva me maamasinaane, me ita kilakilaia. Tale sarasarakaniaane ghe tau mae sio isaa akapaaili voto ita tuutukuna etana tani asarasarakana maamauluaaita me ita rooroo tani usilaa salane God.
2PE 1:4 Tale ia o salana atikirighi ghe tau mae sio kinatama inangari nialokoi etoa tani nim tau mae masi voto etaita. Isaa oia inangari nialokoi erooroo tani gheleiem me am toka tale gheeleiaane God me am apala sesa voto emaemae tale nannaa taumattu tale kosa ateva oia me egheelei saasakiaa urunguitaniira.
2PE 1:5 Mausina avalua o aghaauliaa etaimim va, poli ngam ghe aiesoaala ta Karisto, am uungu esarasarakana tani masi taumattu, me tee am uungu esarasarakana tani kila God me sa ateva ealoanna va am gheleia,
2PE 1:6 me tani apala sesa aloannaaimim, me am toka akorokorongana tale sesa nau, me tani usilaa salane God,
2PE 1:7 me am aielousi nongina tue me nenga atoa, me tani aielousiaa tee taumattu ngakapa atoa.
2PE 1:8 Me arova am ghaa isaa o masi voto me la pinosa aoroi etaimim, aue la gheleiem va alomasaanganiaaimim ta Vauita ateva Iesu Karisto karika aue nim peisaane, ta aue ealutu masi uene.
2PE 1:9 Me arova isaa o voto karika ta teva taumattu, ia o taumattu ngateva nongina llo taumattu taataraane tukuna, o nongina mata salusalu eteva ang ghe aikkaluaala va God ang ghe ghelei eraarangisanaiela tale kanna ssavoto.
2PE 1:10 Liuna avalua o me, kapughu etoa, am tani aitokaa tani kilaaili va God ghe koloamla me ghe suimatoongainamla. Poli arova am ghelei isaa o voto, karika aue am katuu.
2PE 1:11 Me aue la masimasi tani souem tani kupi sso tale ararimangalina ateva Iesu Karisto, Vauita ia me tau ngai asaangiita ia, ia aue kingi nau ekapa atoa.
2PE 1:12 Mausina avalua o me, arongona ta am kilakila isaa o voto me am tiitingina akorokorongana tale voto koronna ghaine isaa etaimim, aue amene toka auliaa kieimim tale isaa o voto.
2PE 1:13 Aghannaa va masina tani mene aravaiem nau maulue ieghi,
2PE 1:14 poli akilakila va ghaisa ngarighi amate, nongina Vauita ateva Iesu Karisto ghe aulia ngamasalikaala etaghi.
2PE 1:15 Me aue atootoonga tani uungu esarasarakana tani tara va nau eteva karika ieghi, aue am roo tani nnaa isaa oia voto.
2PE 1:16 Nau ami ghe auliaala etaimim sarasarakaniaane Vauita ateva ta Iesu Karisto aue emene oghi mae, karika ami ghe aimulisi teela isaa o kiukiu laghe nim gheleila. Ta ami, ami ghe tarala ta mataimami isaa o naanamungaane me sarasarakaniaane Karisto.
2PE 1:17 Ta ia ghe ghaala nioneoneaa me nianamunamungaane ta God Tamane nau eteva lingi ngalo ateva ghe mae sio tale maamallangiaane urukookoo ateva, me ghe uela va, “Ia o natughu eteva, aghaailousiangailiia, ta ngetana amasimasiangailiia.”
2PE 1:18 Ami, ami ghe nongoala ia o lingi ngalo ateva ghe mae sio epona liu, nau ami ghe tokatoka aitauaa tee Karisto tale motouru eteva manga ia.
2PE 1:19 Me ita kilakila va inangariira propete atoa koronnaaili, me am tani aimuli teeila, poli nongina mallanga ateva emaamallanga tale voto saurrom, isaa o inangariira aue eapasunga voto koronna ta Karisto, lomosina ta Iesu ekiri sio, nongina ange paipai me katto pai eteva esaesae tale urunguitaniimim.
2PE 1:20 Tale voto akapaaili, am rou mene kkaluaa va karika righi inangari niaulia ngamuemue tale Uru ngai Manga ateva ghe nim mae sio tale nim nannaaira propete atoa.
2PE 1:21 Ta inangari niaulia ngamuemue karika ghe nim tiuaala tale nim aloaloanna taumattu, ta taumattu ghe aippooaa tale inangari ghe maemae ta God nau eteva Spirit Manga ateva ghe kaakatulainila.
2PE 2:1 Emua arau propete kamekame atoa laghe tingina saela elome ta kapuna taumattu ngatoa God. Me tale ia o salana atikirighi tau ngai aapasunga ngatoa kamena ila aue la tingina sae elome etaimim me la auliaa llo kamena me la ue va koronna, me isaa o voto kamena aue eghelei saasakiaa taumattu ngatoa. Ila o tau ngai aapasunga ngatoa aue la liu viliira ta Vau eteva, lo ateva ghe ghaa oghilala. Aue la ghelei evalua o me gharovaea nonga ta God aue eturungila.
2PE 2:2 Oroieili taumattu aue la usilaa asease uunguaaira atoa sesa ila; me isaa o voto aue eghelei taumattu ngatoa la auliaa saasakiaa tale salana koronna.
2PE 2:3 Ila o tau ngai aapasunga ngatoa la kamekameam tale oroi kiukiu kamena tani ghaa uneimim viliki veu. God ang ghe aimonomonosiaala uneira niaisakei eteae, me aue eturungila.
2PE 2:4 Am kilakila va emua arau, God karika ghe amaramara teela ensolo atoa nau laghe gheleila sesa voto, ta ghe sau vella siola tale voto ateva siosionaaili ia me saurorromienaaili tee ia, va la toitoi nau niaisakei eteva.
2PE 2:5 God karika ghe amaramara teela taumattu tale kosa ateva oia nau laghe liula viliira etana, karika, ta ghe tau sio mae manu ghagga ateva etaira me laghe matela; ghe asaangi nongala Noa, poli ia nongaaili ghe aauliaa me ghe aapasunga voto ghulughuluena, tee mene ghaitu (7) taumattu.
2PE 2:6 God ghe auliaa teela masaliki taatara aluae eSodom me eGomorra va aue lalu ghaa sesa aipolipoli. Ghe turungilaluela tale kura ateae me au nonga ghe tokala. God ghe ghelei evaluela o tani eapasunga etaita saa voto aue elutu tale llo taumattu la liuliu viliira ta ngetana.
2PE 2:7 Ghe asaangila Lot, ghulughuluena ia, poli karika ghe masimasiaa sesa gheegheleiaaira tau ngai ghelei ssavoto nge Sodom atoa.
2PE 2:8 Koronna, ia o ghulughuluena ateva taumattu ghe tokatoka elome etaira, me isaa akapa nau ghe ghaaghaa nimmarikana me nialousiusi tale nannaane nau ghe taatara me nongonongo sesa gheegheleiaaira.
2PE 2:9 Isaa avalua o me Vau ngepona ateva ekilakila vaalua tani asaangi lo atoa la nongonongo usilainia nau nitootoonga eghaaghaaila, me ekilakila vaalua tani akaravusu lo atoa karika ghulughuluena ila me aue la ghaa kinatama sessaiaane ateva God tale maamauluaaira me la toitoi nau niaisakei eteva.
2PE 2:10 Isaa o voto tani koronnaaili ta ila o tau ngai aapasunga ngatoa kamena ila la ghaimuli tee aaloannaaira sesa emaemae tale vilikiira, me tee llo matuutuliena la tam aloanna. La sarasarakana tani nnaainila nonga me karika la maamatautu tani auliaa saasakiaa tee kapuna ensolo atoa la ghaaghaa nioneoneaa.
2PE 2:11 Arongona ta ensolo atoa sarasarakanaaili ila me ila karika la ghaauliaa saasakiaa tee isaa o taumattu la gheelei niaisakei etaira ta matane Vau eteva.
2PE 2:12 Me ila o taumattu ngatoa, la ghaauliaa saasakiaa tale voto ila la tam kilakila amasina. Ila nongina ghaata kkena atoa, me la ghaaimuli tee aloannaa vilikiira, laghe nim lutula va la ghaaila, me la turungila. Me nongina ghaata kkena atoa, ila tee aue la raua.
2PE 2:13 Aue la ghaa aipoliira sesa tale voto sesa laghe gheleila. Ila masimasieili tani ghelei kinatama ninamanama me niropi tale tummatavanga. Me nau la namanama teeiem tale ale manga ateva, la nannainila nonga, me la gheelei saasakiaa arariira ale manga atoa.
2PE 2:14 Mataira epasupasu tani lai sari lo atoa vause karika va maneira ila. Karika la ruuruu poi tani ghelei ssavoto. La kamekame lo atoa karika la aikaaia ngasarasarakana ta Karisto me la kaakatulainila lao tale ssavoto. Me muennaaili ila tani raungaa me kuruetu. Ang ghe ssuaa vellala.
2PE 2:15 Ngila ghe laula salana ghulughuluena me ngila ghe kasula tani laa ghaimuli tee salane Baelam natuna ia Beo, ia ghe aielousiaa aipolipoli tale uunguaa sesa salana.
2PE 2:16 Donki eteva ghe auliaala etana va voto egheelei karika masina, ia o donki eteva karika esamasama, ghe samala nongina taumattu ngateva, ghe ghelei rungaala propete ateva tani ghelei voto alokapakapanna.
2PE 2:17 Isaa oia taumattu nongina ateo mata vubbu karika righi manu ta ngetana, me urukookoo ateva, ttasi eteva ekuukuueinia see. Saurrom ateva aavoonaaili ia etoitoila.
2PE 2:18 La auliaa inangari karika righi malloeana tani tau sae nannaaira, me la auliaa ta taumattu ngatoa va la rooroo tani usilaa sesa nannaaira, me la kaakatulainila lao tale salana ngila ghe oghi vulula.
2PE 2:19 La ghaauliaa inangari nialokoi ta taumattu ngatoa va karika aue la toka tale aloannaane mene kateva; me karika ta ila tee, karika la tokatoka tale aloannaaira, karika righi sarasarakaniaaira tani ghelei rungainila tale voto sesa — poli arova teva etau velu teva voto emuemueinia, ia nongina taumattu ngateva karika etokatoka tale aloannaane.
2PE 2:20 Nau laghe kilala kapuita Vau eteva me tau ngai asaangita ngateva Iesu Karisto, laghe kasu vulila voto sesaaili tale kosa ateva. Me nau oia ngila ghe mene oghi lao sio tani mene ghelei isaa o voto sesaaili, me isaa oia nau esesaaili ta ngetaira.
2PE 2:21 Aue ghele masina marova karika la ghele mene kila salana tani ghulughuluena, ta nau eteva laghe kilala, me la mene oghioghi vulu, aue esesaaili ta matane God.
2PE 2:22 Tale isaa o voto, kateva tuku inangari koronna ia, eue va: “Paua ateva eoghioghi lao tale luekina ateva,” me, “Mosu eteva nau ange raarangisanala, emene oghioghi lao tale suesuena ateva.”
2PE 3:1 Masi kapughu etoa, aiaaghalua atikirighi oia uneghi uru ngai apitipitie atu etaimim, tale ilalua o uru ngai eluekirighi agheelei nannaaimim va emasalike tani mene nnaa isaa o masi voto.
2PE 3:2 Aghaalonaiem tani nnaa parasi isaa o inangari propete atoa manga ila laghe auliaala emua arau, me tee saa voto kapuita Vau ngepona ateva me tau ngai asaangiita ia ghe aulieiniela ta apostolo atoa, me apostolo atoa laghe auliaala etaimim.
2PE 3:3 Aitiutiu eteva voto aghanna tani aulieinia etaimim ia avalua toko, va tale airuuruu tale nau kasina taumattu aue la mae tale sesa nannaaira me la auliaa saasakiaa me la kaili ekamena voto koronna me aue la pilosiem
2PE 3:4 tani ue va, “Ghe uela tale inangari nialokoi va aue emene sio, va? Eaa ange reerekata? Tamaita me tuvuita atoa angila ghe matela, me ila akapaaili voto atoa ila tokatoka nongina arau aitiutiu tale kosa ateva me nau ghaine tee.”
2PE 3:5 Laghe ghaa vella tale nannaaira va God ghe nim aippooaala me epona liu ghe lutula, me kosa ateva oia ghe kaurekatila tale manu, me tale manu ghe gheleila kosa ateva.
2PE 3:6 Me tale manu eteva, ghe tturuula kosa ateva oia tale kinatama manu ghagga ateva.
2PE 3:7 Tale ie nonga o inangarina ateva God eunaakookoo me elomarase me kosa ateva oia ghaine am taataraia, God ghe aimonomonosieinilala tani ghaa kura ateae, tale nau niaisakei eteae, ia o nau eteva taumattu ngatoa karika la uusilaa masi salana kanna God, God aue eturungila.
2PE 3:8 Me am rau mene kkaluaa ie toko voto ateva, masi kapughu etoa, va, ta Vau ngepona ateva, kateva nau nim nongina va kateva airari (1,000) ninamanama, me kateva airari (1,000) ninamanama nim nongina va kateva nau.
2PE 3:9 Vau ngepona ateva karika eaimaomaoaa tale kanna inangari nialokoi ghe gheleila, nongina kasina taumattu la annaa va eaimaomaoaa. Karika, ta ekaakaarasi tani toitoi mausiimim, me karika ealoanna va teva etaimim eraua, ta ealoanna akapaiem va am nna ngaioghioghia.
2PE 3:10 Me nauna ateva Vau ngepona ateva aue emae nongina tau niainao ateva, karika ita kilakila maemaeaane. Eunaakookoo aue ekapa tale kinatama mangalia ateva, me ila akapaaili voto atoa God ghe gheleilala aue kura ateae eata akapaailiila, me tale ia o nau eteva, voto akapaaili tale kosa ateva aue eotu.
2PE 3:11 Am nim nnaa marova voto atoa aue God eturungi evalueila o, me am aue vaalua etaimim? Am tani toka tale ase nitoka manga me tale aloaloannaane God.
2PE 3:12 Nau am toitoi nauna ateva God va emae am tee am ailuiluieinia. Ia o nau eteva aue kura ateae eata eunaakookoo me elomarase, me ila akapaaili voto atoa aue la nim manu tale lallangina ateva.
2PE 3:13 Me tani nnaa inangarina inangari nialokoi ita taatara lao emua tale ouna ateva epona liu me ouna ateva kosa, voto ghulughuluena etokatoka etana.
2PE 3:14 Liuna avalua o masi kapughu etoa, poli am taatara lao emua tale isaa o voto, am tani toka va God aue etaraiem va raarangisana iem me aue erau mene aliu teeiem tale voto sesa, me am toka ta ngetana tee luei.
2PE 3:15 Am tani nnaa va Vauita ateva karika emaamangoo tani toitoi, poli eaaloanna va mene katoa la mene saanga, nongina masi kapuita ateva ta Pol ia tee ghe pitipitila ta ngetaimim tale nialomasaanga God ghe tau lao sio etana.
2PE 3:16 Tale unna uru ngai ekapa ghe pitipiti tale ia nonga o salana atikirighi, ghe aauliaa ta ngetaira isaa oia voto. Tale unna uru ngai ghe aauliaa kasina tana voto aanasa tani alomasaanga tee, liuna avalua o me llo taumattu karika masi gheeleiaaira me aikaaiaaira karika korokorongana, la kirikiri saasakiaa inangarina Pol, me la gheelei evalua tee o tale mene kasina inangari tale Uru ngai Manga ateva. Liuna avalua o me la gheelei va God aue eturungila.
2PE 3:17 Mausina avalua o, masi kapughu etoa, nongina ngam ghe kilala isaa o voto, am tani taatara amasina me inangariira lo atoa taumattu karika la ghaaimuli tee masi salana, la rau mene mae ghelei saasakiaa nannaaimim tani tiuaa kalipiem va am katuu vulu aikaaiaaimim ngam ghe korokoronganala etana.
2PE 3:18 Me, tale maamasinaane, am pinosa tale alomasaanganiaaimim ta Vauita ateva me tau ngai asaangita ateva Iesu Karisto. Ta ngetana ita taue sae ghaine me nau ekapa atoa! Koronna!
1JO 1:1 Inangari eteva maulue ia ghe tokatoka tale aitiutiu, me ami ghe nongoala, me ami ghe taraiela ta mataimami, me ami ghe posoala ta nimaimami, ia o inangari eteva ami aulia ngaotua.
1JO 1:2 Lo ateva etautau maulue ateva ghe kaurekatila, ami ghe taraiela me ami aaulieinia me ami poppooainia etaimim. Ia o maulue ateva tokatoka liu ia me ghe tokatoka tee Tamana, me ang ghe kaurekatila etaimami.
1JO 1:3 Ami poppooa ngaotu sa ateva ami ghe taraiela me ami ghe nongoala, mausina avalua o me am rooroo tani mae aitauaa teeiemami me ita aighui eitauaa, me kaluimami niaighui eitauaa ta Tamaita me Natuna ta Iesu Karisto.
1JO 1:4 Ami pitipiti voto tani ghelei va masimasiaaita enamungaili.
1JO 1:5 Inangari eteva oia ami ghe nongoala etana me ami aulia ngaotua etaimim va God mallanga ia, me ta ngetana karika poi righi saurrom.
1JO 1:6 Arova ita ue va ita aaighui eitauaa teeia me karika, ta ita kasukasu tale gheeleiaa saurrom, ita nim kamekame me karika ita uusilaa voto koronna.
1JO 1:7 Me arova ita kasukasu tale mallanga nongina ia elome tale mallanga, aue ita aighui eitauaa tee mene kateva kateva etaita, me raena ateva Iesu Natuna ia egheeghelei eraarangisanaita tale kaluita ssavoto akapa.
1JO 1:8 Arova ita ue va ita karika righi kaluita ssavoto, ita nim kamekameta, me voto koronna karika isaa elome etaita.
1JO 1:9 Arova ita aulia ngaotu kaluita ssavoto, ia egheelei voto ghe uela va eghelei, me ia aue etani kkalua ngakapaaili sesa gheeleiaaita me eghelei eraarangisanaita tale isaa akapaaili gheegheleiaaita karika ghulughuluena.
1JO 1:10 Arova ita ue va ami karika ami ghe gheleila righi ssavoto, ita gheleia va ia tau nikamekame ia, me inangarina ateva karika ia tale urunguitaniita.
1JO 2:1 Masi natughu etoa, apitipiti etaimim va karika am mene ghelei ssavoto. Me arova teva eghelei ssavoto, kateva taumattu aisausiita ia eaippooaa tee Tamane ta poli ita, Iesu Karisto etana ghulughuluena ia.
1JO 2:2 Ia ghe matela tani ghaa aipolipoli tale kaluita ssavoto, karika va kaluita ssavoto nonga, ta kaluira tee taumattu ngatoa tale kosa akapaaili eteva oia.
1JO 2:3 Ita kilakila va, arova ita nongo usilaa llo eaauliaa, angita ghe kilaiela.
1JO 2:4 Lo ateva taumattu eue va, “Aghi akilakilaia,” me karika enongonongo usilaa tee llo eaauliaa, tau nikamekame ia, me voto koronna karika isaa etana.
1JO 2:5 Me arova kateva etaita enongo usilaa inangarina, ailousiaane ateva God etokatoka akoronna etana me ghulughuluena ia. Tale isaa o salana, aue ita kila va ita etana:
1JO 2:6 lo ateva eue va etokatoka tee Iesu, etani kasu nongina Iesu ekasukasu.
1JO 2:7 Masi kapughu etoa, karika amene pitipiti righi ouna voto tani usilaa, ta pokane, llo oia ngam ghe ghaala tale aitiutiu. Isaa oia voto pokane ngam ghe nongola.
1JO 2:8 Arongona ta pokane, amene pitipiti tani auliaa ouna voto tani usilaa, me am roo tani tara kanna voto koronna ta Iesu me ta ngetaimim, poli saurrom ateva ange kapakapa, me koronna ateva mallanga ang ghe llaala.
1JO 2:9 Arova teva eue va ia tale mallanga ateva, me esessa tee tuena o nengane ateva, ia karika ghe kasu vuli saurrom ateva.
1JO 2:10 Lo ateva eaielousiaa tuena o nengane ateva, etokatoka tale mallanga, me karika righi voto erooroo tani gheleia va ekatuu.
1JO 2:11 Me lo ateva esessa tee tuena o nengane ateva, ia tale saurrom, me ekasukasu elome tale saurrom, me karika ekilakila va eaa elaolao, poli saurrom ateva eaakou runga matana me karika etaatara.
1JO 2:12 Apitipiti etaimim masi aliki etoa, poli God ang ghe kkaluaala kaluimim ssavoto poli uunguaane ateva Iesu.
1JO 2:13 Apitipiti etaimim tamatama atoa, poli ngam ghe kilala lo ateva ghe tokatoka tale aitiutiu. Apitipiti etaimim aliki taita atoa, poli ngam ghe apalala sesa taumattu ngateva. Apitipiti etaimim masi aliki etoa, poli ngam ghe kilala Tamaita ateva.
1JO 2:14 Apitipiti etaimim tamatama atoa, poli ngam ghe kilala lo ateva ghe tokatoka tale aitiutiu. Apitipiti etaimim aliki taita atoa, poli am sarasarakana iem, me inangarina ateva God, ia etaimim, me ngam ghe apalala sesa taumattu ngateva.
1JO 2:15 Am rau mene aielousiaa kosa ateva oia me voto etokatoka etana. Arova teva eaielousiaa kosa ateva, karika erooroo tani aielousiaa Tamaita.
1JO 2:16 Ta isaa akapaaili voto tale kosa ateva oia: aaloanna vilikiira taumattu ngatoa, sesa voto mataira etaatara la aloannaaili, me nitau sae nannaaira tale peiira; isaa o voto karika emaemae ta Tamaita, ta emaemae tale kosa ateva oia.
1JO 2:17 Kosa ateva me aaloannaane aue ekapa, me lo ateva taumattu eaimuli tee aaloannaane God, aue etoka liu.
1JO 2:18 Masi aliki etoa, airuuruu oia nau, me ngam ghe nongola va tau ngai ssateena ateva Karisto aue emae, me tale isaa oia nau oroi tau ngai ssateena atoa Karisto angila ghe mae sio. Liuna avalua o me ita kilakila va airuuruu oia tale nau.
1JO 2:19 Kasina taumattu oia ghe tokatoka teeita, me isaa oia angila ghele kasu vulitala. Karika va koronna va kapuita ila, ta arova kapuita ila aue la ghele toka teeita. Kasukasuaaira eaapasunga va ila karika va ita aitauaa.
1JO 2:20 Me am, lo ateva manga ia ghe amangaiemla me am akapaaili ngam ghe kilala llo koronna.
1JO 2:21 Karika va apitipiti etaimim poli karika am kilakila inangari koronna. Karika, ta am kilakila. Me poli am kilakila va nikamekame karika emaemae tale voto koronna.
1JO 2:22 See tau nikamekame ia? Lo ateva taumattu eue va Iesu karika va Mesaea ia. Ia o ase taumattu ngateva, tau ngai ssateena ia Karisto, me eliuliu vilina ta Tamaita me Natuna.
1JO 2:23 Lo ateva eliuliu vilina ta Natuna ateva God, Tamana karika ia etana. Me lo ateva eaulia ngaotu Natuna ateva God, Tamana ia etana.
1JO 2:24 Llo inangari am ghe nongola tale aitiutiu, am poso parasi. Arova am poso parasi, Natuna ateva God me Tamane aue lalu toka teeiem tale nau ekapa atoa.
1JO 2:25 Inangari nialokoi ia ghe auliaala, va maulue ateva tokatoka liu ia.
1JO 2:26 Apitipiti atu inangari toko tani aulia ngaotu kieimim tale taumattu ekamekame.
1JO 2:27 Karisto ghe amangaiemla, liuna avalua o me karika am tuutukuna tale alomasaanga, ta poli Spirit Manga ateva, ia etaimim, eaapasunga ngakapaaili voto etaimim me inangarina akapaaili koronna, karika righi kamena. Liuna avalua o me am tokatoka aitauaa tee Karisto, nongina Spirit Manga ateva ghe apasungaala etaimim.
1JO 2:28 Me liuna avalua o, masi natughu etoa, am toka aitauaa teeia, ta nau eteva ekaurekati, aue ita tingina akorokorongana me karika aue ita palata nau eteva emae.
1JO 2:29 Arova am kilakilaia va ia ghulughuluena ia, ngam nim kilala va lo atoa la gheeghelei voto ghulughuluena laghe lutula etana.
1JO 3:1 Karika pisike ia niaielousi eteva God Tamaita ghe gheleiela etaita, ta ghe kolotala va ita natuna ita, me koronna ia. Taumattu tale kosa ateva karika la kilakila God, liuna avalua o me karika la kilakilaita.
1JO 3:2 Kapughu etoa, ang ghe natuna itala God me auena vaalua ita toka, karika ghe auliaala etaita. Me ita kilakila va nau eteva ekaurekati, aue ita nongina ia, poli aue ita taraia va ia vaalue ia.
1JO 3:3 Lo atoa la aatoka tuutuliira etana, la gheeghelei eraarangisanaila nongina ia raarangisana ia.
1JO 3:4 Lo atoa la gheeghelei ssavoto, la gheeghelei saasakiaa inangari nipaopao, poli ssavoto egheeghelei saasakiaa inangari nipaopao kanna God.
1JO 3:5 Am kilakila va ia ghe kaurekatila tani ghaa velu ssavoto, me ia karika righi ssavoto etana.
1JO 3:6 Lo ateva etokatoka etana, karika egheelei ssavoto, me lo ateva egheelei ssavoto, karika ghe taraia me karika ghe kilaia.
1JO 3:7 Natughu etoa, am rau mene tau veluem va katoa ppae la ttiuaa kalipiem. Ta lo ateva egheeghelei voto ghulughuluena, ghulughuluena ia nongina Karisto ghulughuluena ia.
1JO 3:8 Lo ateva egheeghelei ssavoto kapuna ia Satana, poli Satana ghe tiua ngakasinala tani ghelei ssavoto emua arau. Liuna avalua o me Natuna ateva God ghe sio mae tani tturu uunguaane Satana.
1JO 3:9 Lo ateva taumattu ghe lutula ta God karika erooroo tani ghelei ssavoto, poli inangarina ateva God etokatoka etana. Ia avalua o me karika erooroo tani ghelei ssavoto, poli ang ghe lutula ta God.
1JO 3:10 Ia avalua o me aue ita tara kila va see ila natuna atoa God me see ila natuna atoa Satana: lo atoa gheegheleiaaira karika masina karika va natuna ila God, tee me lo ateva karika eailousiaa tuena o nengane.
1JO 3:11 Inangari eteva ngam ghe nongoala tale aitiutiu va ita aielousiaa kateva kateva.
1JO 3:12 Ita rau mene nongina Kein kapuna ia sesa taumattu ngateva me ghe uvi ematela nengane. Mausi saa me ghe uvi emateala? Poli gheegheleiaane sesa me gheegheleiaane nengane ghulughuluena.
1JO 3:13 Liuna avalua o me am rau mene soghi, kapughu etoa, arova taumattu ngatoa tale kosa ateva oia la ssa teeiem.
1JO 3:14 Ita kilakila va angita ghe kasu vulila nimate me ita tale pai maulue ativilau, poli ita, ita aielousiaa tueita me nengaita atoa. Lo atoa la tam aaielousi, ila la tokatoka tale nimate.
1JO 3:15 Lo atoa la sessa tee tueira o nengaira atoa ila nongina tau niaiuvi emate atoa, me am kilakila va tau niaiuvi emate atoa, maulue ateva tokatoka liu ia, karika ia etaira.
1JO 3:16 Ia avalua o me ita kilakila va vaalue ia niaielousi eteva: Iesu ghe tau vella maamauluaane etaita, me ita, ita mene tau velu maamauluaaita tale tueita me nengaita atoa.
1JO 3:17 Arova see righi peina, me etam kila tuena o nengane ateva karika righi peina va aue esausia, vaalua ailousiaane ateva God aue etoka etana?
1JO 3:18 Masi natughu etoa, karika ita mene aielousiaa tale paaita, ta tale niuungu me tale voto koronna.
1JO 3:19 Ia o eaapasunga va ita kilakila va ita elome tale inangari koronna, me urunguitaniita ateva tee etokatoka amasina ta matane God
1JO 3:20 nau urunguitaniita ateva eue va angita sesala, poli God enaanamuu tale urunguitaniita ateva, me ekilakila akapa voto.
1JO 3:21 Kapughu etoa, arova urunguitaniita ateva karika eue va angita sesala, ita atoka tuutuliita ta God,
1JO 3:22 me aue ita ghaa voto ita kookolomi etana, poli ita nongonongo usilaa voto eauliaa me ita gheeghelei voto eaamasimasia.
1JO 3:23 Me inangarina ghe auliaala toko, va tani aikaaiaa tale ararina ateae Natuna ateva ta Iesu Karisto, me tani aielousiaa kateva kateva, nongina ghe auliaala etaita.
1JO 3:24 Lo atoa la nongonongo usilaa llo eaauliaa, la tokatoka etana me ia etaira. Ghe tau mae Spiriti eteva etaita, mausina avalua o me ita kilakila va ia etokatoka etaita.
1JO 4:1 Kapughu etoa, am rau mene aikaaia ngakapa tale ase spiriti etoa. Poli oroi ila propete kamekame atoa angila ghe kasu ekapa seela tale kosa ateva oia, am tootoonga spiriti ekapa atoa tani tara va laghe kasula ta God o karika.
1JO 4:2 Aue utara kila kapuna ateva spiriti God ia avalua toko: va lo ateva spiriti eaaulia ngaotu va Iesu Karisto ghe taumattuula.
1JO 4:3 Me lo ateva spiriti karika eaaulia ngaotu Iesu, karika ghe kasula ta God. Ia o ase spiriti eteva, tau ngai ssateena ia Karisto, am ghe nongoala va aue emae, me ia oia ang ghele rekatala.
1JO 4:4 Am, aliki etoa, am kapuna iem God, me ngam ghe apalala propete kamekame atoa, poli lo ateva etokatoka etaimim sarasarakanaaili ia me elaulau lo ateva tale kosa ateva.
1JO 4:5 Ila tale kosa ateva oia, me la aauliaa voto tale kosa ateva oia, me taumattu ngatoa tale kosa ateva la nongonongo usilainila.
1JO 4:6 Ita kapuna ita God, me lo atoa la kilakila God, la nongonongo usilainita. See karika ia ta God karika enongonongo usilainita. Tale isaa o salana, ita rooroo tani kila koronna ateva spiriti me kamena ateva spiriti.
1JO 4:7 Masi kapughu etoa, ita aielousiaa kateva kateva, poli niaielousi eteva ghe mae sio ta God. Lo ateva eaaielousiaa ghe lutula ta God, me ekilakila God.
1JO 4:8 Lo ateva etam aaielousiaa karika ekilakila God, poli God tau ngaielousi ia.
1JO 4:9 God ghe apasungaala aielousiaane ateva etaita avalua toko: va ghe suula kateva nonga ia Natuna ateva ghe mae sio tale kosa ateva, me mausina avalua o me ita maamaulue.
1JO 4:10 Ia o niaielousi eteva: karika va ita, va ita ghe aielousiaala God, ta God ghe aielousieinitala, me ghe suula Natuna tani ghaa aipolipoli tale kaluita ssavoto.
1JO 4:11 Kapughu etoa, poli God eaielousieinita, ita tee ita tani mene aielousiaa kateva kateva.
1JO 4:12 Karika teva ghe tara God, me arova ita aielousiaa kateva kateva, God etokatoka etaita, me ia o niaielousi eteva egheelei niuungu ghe uela va ita ghelei.
1JO 4:13 Ita kilakila va ita, ita tokatoka etana, me ia etaita, poli ghe tau mae sio kapuna Spirit Manga ateva etaita.
1JO 4:14 Me angita ghe tarala me angita ghe aulia ngaotula va Tamane ghe suula Natuna tani sio asaangi taumattu tale kosa ateva.
1JO 4:15 Lo ateva eaulia ngaotu va Iesu Natuna ia God, God etokatoka etana, me ia ta God.
1JO 4:16 Me mausina avalua o me ita kilakila me ita aatoka tuutuliita tale aielousiaane ateva God etaita. God tau ngaielousi ia, me lo ateva etokatoka tale niaielousi, etokatoka ta God, me God etokatoka etana.
1JO 4:17 Tale isaa o salana, niaielousi eteva egheelei niuungu ghe uela va ita ghelei, me aue ita rooroo tani tingina akorokorongana tale nau niaisakei eteva, poli ita nongina Iesu tale kosa ateva oia.
1JO 4:18 Karika righi nimatautu tale niaielousi eteva, ta ghulughuluena ateva niaielousi eghaaghaa velu nimatautu eteva, poli matautu eteva aipolina sesa. Lo ateva emaamatautu, ghulughuluena ateva niaielousi karika ia etana.
1JO 4:19 Ita aielousiaa God poli ia ghe aielousia ngakasinaitala.
1JO 4:20 Arova teva eue va, “Aghi aghaielousiaa God,” me esessa tee nengane o tuena ateva, tau nikamekame ia, ta lo ateva karika eaielousiaa nengane o tuena ateva etaataraila, karika erooroo tani aielousiaa God karika etaataraia.
1JO 4:21 God ghe tau mae sio niuungu tani ghelei, va lo ateva eaielousiaa God etani aielousiaa tee nengane o tuena ateva.
1JO 5:1 Lo atoa la ghaikaaiaa va Iesu Mesaea ia, natuna ila God, me lo atoa la ghaielousiaa Tamana, la ghaielousiaa tee natuna atoa.
1JO 5:2 Arova ita aielousiaa me nongonongo usilaa God, ita kilakila va aue ita aielousiaa natuna atoa.
1JO 5:3 Tani aielousiaa God, malloeana va ita aimuli tee voto eaauliaa va ita ghelei, me inangarina God karika aue aanasa tani ghelei.
1JO 5:4 Ta lo akapa atoa ita ghe lutula ta God, ita ghaapala sesa tale kosa ateva. Ia o lo ateva niapala: ita aikaaiaa ta God.
1JO 5:5 See ia lo ateva eaapala kosa ateva? Lo ateva nonga eaikaaiaa va Iesu Natuna ia God.
1JO 5:6 Ia o lo ateva ghe mae sio tale manu ghe ghaala niasuu me tale rae ghe akalala tale aikotoo, Iesu Karisto etana, karika ghe mae sio nonga tale manu, ta ghe mae sio tale manu me rae. Isaa o voto Spirit Manga ateva ghe auliaala, ita kilakila va koronna ia, poli Spirit Manga ateva koronna ia.
1JO 5:7 Kotolu voto lotolu aaulia ngaotua:
1JO 5:8 Spiriti eteva, manu eteva me rae ateva. Lotolu ghe asokoi eitauaala.
1JO 5:9 Taumattu ngatoa la aakoronna llo voto taumattu ghe tarala me eaauliaa. Tale ia o salana atikirighi taumattu etani akoronna llo voto God eaaulia ngaotu Natuna, ta poli God koronna ia.
1JO 5:10 Lo ateva eaaiesoaa tale Natuna ateva God, ia ghe aiesoaala inangarina ateva God ghe aulia ngaotuela, me lo ateva etam aaiesoaa ta God egheelei va God tau nikamekame ia, poli karika eaikaaiaa llo voto God eaaulia ngaotu Natuna.
1JO 5:11 Me inangari koronna isaa avalua toko, va God ang ghe tau mae sio etaita maulue ateva tokatoka liu ia, me ia o maulue ateva, ie ta Natuna.
1JO 5:12 Lo ateva eaighui tee Natuna, eghaaghaa maulue ateva. Me lo ateva karika eaighui tee Natuna ateva God, karika aue eghaa maulue ateva.
1JO 5:13 Apitipiti voto toko etaimim lo atoa am aaikaaiaa tale ararina ateae Natuna ateva God tani gheleiem va am rooroo tani kila va maulue ateva tokatoka liu ia, ia etaimim.
1JO 5:14 Ita atoka tuutuliita ta God va arova ita kolomi righi voto tale aloaloannaane, aue enongota.
1JO 5:15 Me arova ita kila va enongonongota, saa llo ita kolomi, angita kilala va angita ghaala.
1JO 5:16 Arova teva etaimim etara teva nengana o tuena va egheelei ssavoto ateva karika aue ekatulainia lao tale nimate, elooloo sae mausina, me God aue etau lao maulue etana. Amene aauliaa lo atoa kaluira ssavoto karika ekaakatulainila lao tale nimate. Ta kateva ssavoto ekaakatulainila lao tale nimate. Karika aue va am looloo sae tale ia o ase ssavoto ateva.
1JO 5:17 Isaa akapaaili sesa gheegheleiaaita, ssavoto ia, me kasina ssavoto karika ekaakatulainita lao tale nimate.
1JO 5:18 Ita kilakila va lo akapa atoa laghe lutula ta God karika la gheeghelei ssavoto. Natuna ateva God, Iesu etana, eaitarainila, me sesa taumattu ngateva karika erooroo tani ghelei saasakieinila.
1JO 5:19 Ita kilakila va ita kapuna ita God, me taumattu ngakapaaili tale kosa ateva la tokatoka tale sarasarakaniaa sesa taumattu ngateva.
1JO 5:20 Me ita kilakila va Natuna ateva God ghe mae sio me ghe tau mae sio alomasaanga etaita va aue ita kila God koronna ia, me ita etana, me Natuna ta Iesu Karisto. Ia koronna ateva God me etautau maulue ateva tokatoka liu ia.
1JO 5:21 Masi natughu etoa, am alekalekaiem tale tootoo goto atoa.
2JO 1:1 Aghi Jon, namu ngateva, Apitipiti uru ngai etikirighi eatuetu etam, masi kapughu vause ateva, God ghe suiematoongainiola, me natum atoa. Aghaielousieinam tale voto akapa koronna, me karika va aghi nonga ta lo atoa tee la kilakila voto koronna.
2JO 1:2 Aghaielousieinam poli voto koronna etokatoka etaita me aue etoka etaita nau ekapa atoa.
2JO 1:3 Alooloo sae va maamasinaane, alousiusiaane, me luei kanna God Tamaita ia me Iesu Karisto Natuna ia God, aue etoka aitauaa teeita poli am ghe aiesoaala me am aielousiaa voto koronna ghe auliaala.
2JO 1:4 Etautau mae kinatama nimasimasi etaghi tani kila va katoa natum la kasukasu tale salana koronna nongina Tamaita ateva ghe auliaala va ita ghelei.
2JO 1:5 Me ia oia, masi kapughu vause ateva, karika apitipiti etam tani auliaa righi ouna voto tani ghelei, ta anim auliaa voto ita ghe ghaala tale aitiutiu, va God ekookolomi va ita aielousiaa kateva kateva.
2JO 1:6 Me niaielousi eteva ia avalua toko, va ita kasu tale ninongo usilaa tale voto ghe auliaala va ita ghelei, nongina am ghe nongola tale aitiutiu. Voto ghe auliaala isaa avalua toko va am kasu tale niaielousi.
2JO 1:7 Oroieili tau nikamekame atoa, karika la aulia ngaotu va Iesu Karisto ghe taumattula. Ngila ghe kasu ekapa seela tale kosa ateva, me isaa o ase taumattu, tau nikamekame ila, me tau ngai ssateena ila Karisto.
2JO 1:8 Am paniem ta tau nikamekame atoa ta am rau velu voto ita ghe uunguaala, ta aue am ghaa akapaaili aipolipoli.
2JO 1:9 Lo ateva eilou emuemue me eruu tani kasu tale niapasunga kanna Karisto, God karika ia etana, me lo ateva ekorokorongana tani kasu tale isaa o niapasunga, Iesu me Tamane lalu tokatoka etana.
2JO 1:10 Arova teva emae etaimim me karika eatuaa isaa oia niapasunga, am rau mene ghaaia va esso tanganueimim me am rau mene aikoloainia.
2JO 1:11 Lo ateva eaikoloainia, ie tee egheelei isaa o uunguaane sesa.
2JO 1:12 Oroieili voto aghanna tani piti tau aatu etaimim, me karika aghalona tani piti tale uru ngai me aipitipiti etiulu, poli aghaiesoaa tale ninannaa va aue amae taraiem, me ita aippooaa. Nau ita aitara, aue masimasiaaita enamungaili.
2JO 1:13 Natuna atoa nengam vause ateva God ghe suimatoongainiela la suula masimasiaaira etam.
3JO 1:1 Aghi Jon, namu ngateva, Apitipiti etam, masi kapughu eteva Gaeas, aghailousieinio tale voto koronna.
3JO 1:2 Masi kapughu eteva, alooloo sae va umasimasi tale masi nitoka me isaa akapa voto aue emasina etam, nongina akilakila va maamauluaam ta Vau ngepona masina.
3JO 1:3 Nimasimasi eteva namungaili ia ghe ghaaieghila nau katoa kapuita ita aikaaia ngaitauaa laghe mae sio me laghe auliaala vaalua karika ughe kasu vulila voto koronna.
3JO 1:4 Nau eteva anongonongo va natughu etoa la kasukasu tale salana koronna, masimasiaaghi namungaili.
3JO 1:5 Masi kapughu eteva, ugheelei emasina uunguaam ta tau ngai kasuaa inangari etoa arongona ta utam kilakila katoa etaira.
3JO 1:6 Ailousiaam laghe auliaala tale ale manga. Urau mene ruu tani sausila tale aloannaaira, poli ia o ase salana atikirighi eaamasimasi God.
3JO 1:7 Ta poli ararina ateae Iesu me laghe kasula, karika laghe annala tani ghaa righi niaisausi ta lo atoa karika la kilakila God.
3JO 1:8 Liuna avalua o me ita tani sausi isaa o ase taumattu tani uungu eitauaa teeila tale voto koronna.
3JO 1:9 Aghe pitipiti lao sio ta taumattu ngatoa tale ale manga ateva, me Diotrepes, eaanna nonga tani muemueinila, karika aue eanna tani nongo usilaa voto aghaauliaa.
3JO 1:10 Liuna avalua o me marova amae, aue aghapasunga ngamasina voto egheelei me voto eauliaa teeieghi karika masina. Me karika va egheelei nonga llo, ta etam aikoloaa tee lo atoa la ghaaikaaiaa me epaopao lo atoa vara la ghelei isaa o voto, me etiutiu vella tale ale manga.
3JO 1:11 Masi kapughu eteva, urau mene aimuli tee taumattu sesa, ta uaimuli tee taumattu masina. Lo ateva egheelei voto masina kapuna ia God, me lo ateva egheelei voto sesa, karika ghe kila God.
3JO 1:12 Ila akapa taumattu ngatoa la ghaauliaa masi gheeleiaane Demetrius, me gheeleiaane elaolao aitauaa tee inangarina God koronna. Aghi tee aghauliaa masi gheeleiaane me am kilakila va kiukiu aghauliaa koronna.
3JO 1:13 Oroi voto aghanna tani auliaa etam, me karika aghanna tani piti tale uru ngai,
3JO 1:14 poli aghaiesoaa tale ninanna va ghaisa ngarighi amae me italu aitara me italu aippooaa.
3JO 1:15 Alooloo sae va luei aue etoka etam, me kapum atoa oia la suula masimasiaaira ta ngetam, me uauliaa masimasiaaghi ta kateva kateva ta kapuitalua atoa ona.
JUD 1:1 Aghi Jiud, kapuna tau ngai uungu ieghi Iesu Karisto, me nengane ieghi Jeimis, Apitipiti ta am lo atoa God ghe koloamla, me God Tamaita ia eaailousieiniem me eaaitarainiem mausi Iesu Karisto.
JUD 1:2 Alooloo sae va God aue earangiseiem tale oroieili alousiusiaane, luei, me niailousi eteva.
JUD 1:3 Masi kapughu etoa, aghe annaailila va aghe pitipiti aatu etaimim tani auliaa uunguaa nisaanga God eghelei etaita, ta aghe ateateaala va apitipiti me aghaulia ngakorokorongana etaimim tani ppooaa kotokotoo tale voto koronna God ghe taula katengaata ta kapuna atoa manga ila.
JUD 1:4 Poli katoa ase taumattu ngila ghe kupi einao ssola elome etaimim, emua arau laghe pitila va aue sesa voto elutu etaira. Karika la oneoneaa God. La aikolikoliaa maamasinaane kapuita God ateva elaolao tale aloannaaira sesaaili, me la ratirati Iesu Karisto, ie nonga kapuita namuu ia me Vauita ia.
JUD 1:5 Ngam ghe kilala kiukiu, me aghanna tani mene auliaa etaimim va Vau ngepona ateva ghe ghaa oghila kapuna taumattu ngatoa eIjip, me emulina ghe tturuula lo atoa karika la aiesoaa etana.
JUD 1:6 Ngam ghe kila teela ensolo atoa karika laghe ghelei emasinala uunguaaira nongina laghe tokatoka me laghe kasu vuli tanganueira, God ghe irilala tale sene atoa karika la rooroo tani tapate me la toitoi tale saurrom ateva tani aisakei tale kinatama nau niaisakei eteae.
JUD 1:7 Tale isaa nonga o ase salana, eSodom me eGomorra me llo masaliki taatara kalakalaa etairarua laghe ghaala sesa aipolipoli ta laghe tau vella vilikiira tani ghelei niailai salosaloaa me laghe laula salana ghulughuluena tale uunguaa nilai. Liuna avalua o me la aimatoonga va am akekkeliem tale kura ateae karika erooroo tani pala.
JUD 1:8 Tale isaa o nonga ase salana, isaa o taumattu ila elome etaimim, tau niasoasopoi ila, la gheelei ekulukulutana vilikiira tale uunguaa niailai salosaloaa, me la ratirati voto matuutuliena, me la auliaa saasakiaa tee kapuna ensolo atoa God mallanga ila.
JUD 1:9 Me kapuira namu ngateva ensolo atoa ta Maekol karika ghe aimuli tee isaa o salana. Nau ghe aissakeana tee Satana, va see kaiaa Moses, karika ghe auliaa saasakiaala tee God tani ghelei niaisakei ta Satana, ta ghe nim uela etana va, “Aue Vau ngepona ateva eghelei niaisakei etam tale voto sesa ugheelei.”
JUD 1:10 Me ila o taumattu ngatoa la auliaa saasakiaa tee llo voto aloira karika emaamasaanga, me llo la ghalomasaanga tani ghelei la gheelei nonginaaili ghaata kkena atoa karika righi nannaaira, me isaa o voto etani tuuturungila.
JUD 1:11 Alousiusi etaira, ta ngila aimuli tee salane Kein, me la ghe ailuilui nonginaaili sesa gheeleiaane Baelam laghe gheelei tani ghaa viliki veu. Aue la turungila nongina laghe turungila Kora poli ghe aamakatakata.
JUD 1:12 Isaa o taumattu nongina atu eteva etokatoka runga sao atikirighi tale uneimim niaighui me kinatama ninamanama atoa. La namanama teeiem me karikaaili emoimoila. Tau ngai toi sipsipi ila la angiinginila nonga; ila urukookoo ila karika la ghalakuti vaoo me enim kuukuueinila see. Me ila arova ai eteae nauna tani kune me karika ekunekuneaa uene ta matena ia me la mene mukemukeia.
JUD 1:13 Paapalataaira tale gheeleiaaira eotuotu arova viiso kotoo ngelo malionge atoa la ghaasuu, me ila nongina katto atoa la nim ilou ekapa see, me saurrom ateva avoonaaili ia God ghe aimonomonosieiniela etaira tokatoka liu ia.
JUD 1:14 Inok, aiaaghaituna (7) ia ta Adam, ghe aulia ngamuemua alokoila inangari tale isaa oia ase taumattu, ghe uela va, “Tarala, Vau ngepona ateva ange maemae tee airari me airari kapuna ensolo atoa manga ila
JUD 1:15 tani ghelei niaisakei ta taumattu ngakapa atoa me tani apasunga sesa gheeleiaaira lo akapa atoa taumattu karika la oneoneaa God, me tale isaa akapaaili sesa voto laghe gheleila tale sesa salana, me tale sesa inangariira ila o tau ssavoto atoa laghe auliaa teeiela.”
JUD 1:16 Ila o taumattu ngatoa tau niauliuliaa ila me la sessa tee mene katoa. La aimuli tee sesa aloaloannaaira me la tautau sae nannaaira me la ghaaruaa mene katoa tani nim asaesae arariira.
JUD 1:17 Me masi kapughu etoa, am nnaa sa ateva kapuna apostolo atoa Vauita ateva Iesu Karisto laghe aulia ngamuemua alokoiela.
JUD 1:18 Laghe uela etaimim va, “Aue airuuruu tale nau, lo atoa la aanamisaa God aue la aimuli tee aloannaaira karika masina.”
JUD 1:19 Isaa o taumattu aue eatoka apolapolaiem, la aimuli tee nannaaira, me Spiriti eteva karika ia etaira.
JUD 1:20 Me am, masi kapughu etoa, am asarasarakanaiem tale uneimim niaikaaiaa mangaaili, me am looloo sae tee Spirit Manga ateva me esausiem.
JUD 1:21 Me am toka tale aielousiaane ateva God nau am toitoi Vauita ateva Iesu Karisto tani tau aatu maulue ateva tokatoka liu ia, poli ghe apasungaala alousiusiaane etaimim.
JUD 1:22 Am alousiusi tee lo atoa nannaaira eghaaghalua.
JUD 1:23 Am asaangi lo atoa la ghanna tani saanga nongina va am ghe asaangilala tale kura ateae. Am apasunga alousiusiaaimim ta mene katoa tee nimoia, am akekkeliem tale kaluira ssavoto, egheeleila la kulukulutana.
JUD 1:24 God sarasarakana ia me eroo tani sausiem me karika am rooroo tani katuu. Erooroo tani ghaaiem me elaoainam tale voto ateva mallangina ateva etokatoka etana, nau etaraiem, karika aue etara righi sesa gheeleiaaimim. Me aue eroo tani tau aatu kinatama nimasimasi etaimim.
JUD 1:25 Ia nongaaili kapuita Goto ia, tau ngai asaangita ia, ta ngetana mallanga, namuu ia tale voto akapaaili, sarasarakana, me matuutuliena tale uunguaane Iesu Karisto, kapuita Vau palepale ateva, tale isaa akapa nau emua arau, ghaine me nau ngemuli. Koronna.
REV 1:1 Niaulia ngaotu eaauliaa Iesu Karisto, God ghe taula isaa oia inangari etana, tani apasunga ta kapuna tau ngai nongonongo anna atoa sa ateva ghaisa ngarighi elutu. Ghe suula kapuna ensolo ateva tani sio apasunga ta Jon, kapuna tau ngai nongonongo anna ia.
REV 1:2 Aghi Jon aghe tara akapaailiila voto akapaaili me aghaasaoki va inangari oia inangarina God, me inangari inangarina Iesu Karisto, me aghi aue va, inangari oia koronna.
REV 1:3 Niarangise ta lo ateva eritiriti inangari tale isaa oia inangari propesi. Me niarangise ta lo atoa la nongonongo me la usilaa saa llo aghe pitila, poli nau ange aakalakalaa.
REV 1:4 Uru ngai Jon ghe piti lao sio ta ghaitu (7) ale manga tale provinsi eteva eEisia. Alooloo sae va maamasinaane me luei aue etoka etaimim, ekasukasu ta God etokatoka ghaine, me ghe tokala arau me auena emae, me ta ghaitu spiriti la tokatoka emua tale unna aitokatoka ateva God, kingi ia,
REV 1:5 me ta Iesu Karisto, ia eaaulia ngakoronna inangarina akapa God, me aitiutiu ia tani totu ta lo atoa matena ila, me eaaitoiaa kingi ekapa atoa tale kosa ateva. Ta ngetana ghe aielousieinitala, me ghe asaangitala tale kaluita ssavoto tale raena ateva,
REV 1:6 ghe suitoongainitala va ita kingi me pristi tani uungu ta kapuna God ateva, Tamane ia. Ita taue sae me aue eaitoiaa voto akapa nau ekapa atoa. Koronna.
REV 1:7 Tarala, aue emae tale urukookoo, me taumattu ngakapa atoa aue la taraia, me lo atoa laghe soaiela me taumattu ngakapaaili etoa tale kosa ateva aue la alousiusi mausina. Ue, koronna.
REV 1:8 Vau ngepona ateva God ghe uela va, “Aghi alpa me omega ieghi, atokatoka ghaine me aghe tokala arau me auena amae. Aghi God ateva sarasarakanaaili ieghi.”
REV 1:9 Aghi Jon, kapuimim tau ngaiesoaa ieghi, me kapuimmi ieghi tale nimmarikana, me ararimangali me nitingina akorokorongana, isaa o llo ita ghaaghaa mausi Iesu. Laghe atokaieghila tale patunganua ateva ePatmos mausi inangarina ateva God me tee inangarina ateva Iesu.
REV 1:10 Tale nauna ateva Vau ngepona ateva kapuna Spiriti eteva God ghe tokala etaghi, me emuli etaghi aghe nongola lingi ngalo ateva arova taue ateva.
REV 1:11 Ghe uela etaghi va, “Upiti tale vuku eteva saa llo angu tarala me utau lao tale ale manga ghaitu, eIpises, Smena, Pegamom, Taeataera, Sadis, Piladelpia, me Laodesia.”
REV 1:12 Vara me aghe kirieghila tani taatara lao tale lingi ngalo ateva ghe samasama teeieghi, me nau eteva aghe kirieghila, aghe tarala ghaituae aitingina lam laghe gheleila tale gol.
REV 1:13 Elome tale ghaituae (7) aitingina lam, kateva taumattu arova natuna ia taumattu ngateva, kaliona atiulu ghe aakou llusi sio kkena, me tuku kalio ateva (arova ses ateva) ghe vaovaoa ta sauna ateva, laghe gheleiela tale gol.
REV 1:14 Uu nguruna usousoanaaili nongina uu sipsipi, me usousoaane tee nongina urukookoo ateva usousoana ia, me matana alua nongina ramerame kura ateae.
REV 1:15 Kkena aluelange ravaravaienaaili nongina brasi laghe tungila tale kura ateae, me lingi ngalona ateva nonginaaili kotoo ateva eaasuu.
REV 1:16 Nimana muenna atelange ghe posoposo katto ghaitu, me baenata ateva pai ekapa aluevilau matarroke ilalua ghe ghoa ta paana. Me matane ghe lallaa nonginaaili mallangi sinaka ateva.
REV 1:17 Nau aghe taraiela, aghe katuula ta liue kkena arova matena aghi. Ghe saoaala nimana muenna atelange etaghi, me ghe uela va, “Urau mene matautu. Aghi aitiutiu ieghi me airuuruu ieghi.
REV 1:18 Aghi oia maulue ieghi, aghe matela, me tarala, maulue ieghi tale nau ekapaaili etoa, me aghi auunusi kii etoa tale nimate me Hades.
REV 1:19 “Liuna avalua o me upiti elokoi sio saa voto angu tarala, voto ghaine me voto auena elutu.
REV 1:20 Katto ghaitu utarala tale nimaghi muenna atelange me ghaituae aitiitinginane lam, malloeane isaa avalua toko. Katto ghaitu, eaaimatoonga ensolo atoa tale ghaitu ale manga, me ghaituae aitingina lam eaaimatoonga ghaitu ale manga.
REV 2:1 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva eIpises. “‘Inangarina toko lo ateva eposoposo ghaitu katto tale nimane muenna atelange me ekasukasu elome tale ghaituae aitingina lam laghe gheleila tale gol.
REV 2:2 Akilakila gheeleiaam me uunguaam aanasa, me karika ughe sio asoasoaa nau ughe ghaala nimmarikana. Akilakila va karika ughe anna sesa taumattu ngatoa. Ughe tootoongainilala lo atoa la ue va apostolo ila o me karika, me ughe kilala va la nim kamekame.
REV 2:3 Karika ughe laa sio asoasoaa nau ughe soula maate mausi ararighi eteae me karika ughe mangoola.
REV 2:4 “‘Me isaa oia karika nga maamasieinio poli ughe kasu vulila aitiutiu eteva niaielousi.
REV 2:5 Umene nnaa eaa ughe tokatoka me angu ghe katuu vulula ia o voto ateva. Unna ngaioghioghiaa me ughelei llo ughe gheelei ekasina. Arova utam nna ngaioghioghiaa aue amae etam me aghaa velu unem aitingina lam ateae nongina etiitingina.
REV 2:6 Me kateva masi voto ugheeleia ghulughuluena ia: Utam anna voto lo atoa la usilaa Nikolaos la gheelei, aghi tee atam anna.
REV 2:7 “‘Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo llo Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa. Lo ateva eapala aue atau velua me enama uene ai maulue ateae etiitingina tale umana paa ngutana atingiu God.’
REV 2:8 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva eSmena. “‘Inangarina toko lo ateva aitiutiu ia me airuuruu ia, ghe matela, me ghe mene sakesakela.
REV 2:9 Akilakila mmarikana uaateateaa me karika tue peipeina io me karika, ta tau peipeiena io. Akilakila va lo atoa la ue va aJiu ila o me karika, ta alena nivelu eitauaa ila Satana, la aauliaa teeio.
REV 2:10 Urau mene matauta voto ange anna tani gheleio ummarikana. Aghauliaa kiem va Raroai eteva ange anna tani atoka sso katoa etaimim tale ale mata voovoo tani tootoongainam, me aue ummarikana nau la ghelei voto karika masina aue eroo kasangaulu (10) nau. Uaikaaia ngakorokorongana arongona ta arova umate, me aue atau aatu kou nguru maulue ateva.
REV 2:11 “‘Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa. Lo ateva eapala karika aue eghaa sesa tale aiaaghaluene ateae nimate.’
REV 2:12 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva ePegamom. “‘Inangarina toko lo ateva euunusi baenata ateva matarroke pai ekapa aluevilau.
REV 2:13 Akilakila eaa utokatoka, utokatoka tale voto ateva Satana eaaitarainia. Me karika, ta uaakoronna tale ararighi eteae, karika ughe oghi vulu aikaaiaam etaghi nau tee ta nau Antipas, ghe aaulia ngakoronna inangarina akapa God, me laghe uvi emateala tale masalikim ateae, masaliki taatara ia Satana etokatoka etana.
REV 2:14 “‘Me kasina voto karika amaamasiaa etam. Kasina taumattu elome etam, la posoposo parasi llo voto Baelam ghe apasungaala. Ghe apasungaala ta Balak vaalua tani kame aIsraeli etoa me la ghelei ssavoto nau laghe namala inana laghe gheleila aiaavusuvusuena sae ta tootoo goto atoa etana, me laghe kupi tee ssola tale uunguaa niailai salosaloaa.
REV 2:15 Tale ia nonga o ase salana atikirighi katoa elome etam la aaimuli tee lo atoa laghe aaimuli tee inangarina Nikolaos.
REV 2:16 Liuna avalua o me unna ngaioghioghiaa poli arou mae parasi etam me aghaiuvii tee isaa o taumattu tale baenata ateva matarroke akapa pai eluevilau tale paaghi eteva.
REV 2:17 “‘Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa. Lo ateva eapala aue ataula kasina tani mena aisuliaane. Aue ataula tee atu eteva usousoana ia ouna ateae arari pitipiti ia etana, karika teva aue ekila ia o arari eteae ta llo nonga ateva aue ghaaia.’
REV 2:18 “Upiti isaa toko inangari elao tale ensolo ateva tale ale manga ateva eTaeataera. “‘Inangarina toko Natuna ateva God, matane arova kura ateae eramerame, me kkena arova brasi ravaravaienaaili.
REV 2:19 Akilakila gheeleiaam, aailousiaam, aikaaiaam, me niuungu ugheelei me karika usio asoasoaa nau ughe ghaaghaa nimmarikana. Me tale isaa oia nau ugheelei oroieili voto elaulau voto ughe gheelei ekasina.
REV 2:20 “‘Me kasina llo karika amaamasiaa etam. Isaa avalua toko va, utautau velu ia o vause ateva Jesebel etana, eue va propete ia, tale voto eaapasunga, ekamekame kapughu tau ngai uungu etoa, la kupikupi sso tale uunguaa niailai salosaloaa me tani nama inana la gheelei sae aiaavusuvusuena etana tale tootoo goto atoa.
REV 2:21 Aghe taula nauna tani nna ngaioghioghiaa tale uunguaane niailai salosaloaa see me karika eaaloanna.
REV 2:22 Liuna avalua o me aue aghalokoie sio tale komo nighaa mmarikana, me aue aghelei lo atoa la laolao etana aue la mmarikana saasakiaa, arova la tam nna ngaioghioghiaa tale uunguaane atoa.
REV 2:23 Aue auvi emate lo atoa la ghaaimuli teeia tale nimate ateae. Me ila akapa ale manga atoa aue la kila va aghi lo ateva etaatara aikoliaa urunguita me nannaa, me aue aliu aipoliimim kateva kateva tale voto am gheelei.
REV 2:24 Me ta lo atoa ona eTaeataera am ghe tam aimuli teela llo ghe aapasunga, me karika am ghe annala tani kila voto la asease va “kanna voto Satana aisuliaane,” karika aue asaoaa sae mene righi maate etaimim.
REV 2:25 Isaa o voto etaimim, am poso parasi lomosi ta amae.
REV 2:26 “‘Ta lo ateva eapala me egheelei aaloannaaghi lomosi ta elaa ghaa airuuruu, aue ataula matuutuliena tani aitaraa mene katoa patunganua.
REV 2:27 “‘“Me ia aue eaitoieinila tale aikkatulu etiulu aeana ia me aue eparu reerekatainila nongina sospena ateva gheelei ia tale kosa maramarakana,” nongina aghi aghe ghaala matuutuliena ta Tamaghi.
REV 2:28 Me aue atau teela katto pai eteva.
REV 2:29 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa.’
REV 3:1 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva eSadis. “‘Inangarina toko lo ateva eposoposo ghaitu (7) spiriti kanna God me ghaitu katto. Akilakila uunguaam, uunguaam egheelei taumattu la ghaannaa va maulue io, me karika, ta matena io.
REV 3:2 Anguu taatarala! Me uakorokorongana tuku airuuruu erighi niuungu, erau mate akapa. Karika aghe tarala righi voto ughe ghelei eroorooaala ta matana kapughu Goto ateva.
REV 3:3 Annaa lao sio sa ateva ughe ghaaiela me ughe nongoala. Uaimulusi tee, me unna ngaioghioghiaa, me arova utam anguu taatara atoka, aue amae nongina teva tau niainao me karika aue ukila saa nau eteva aue arekata mae etam.
REV 3:4 “‘Ghaisa pai nonga kapum taumattu eSadis, karika laghe ghelei ekulukulutanala uneira aiaasae. Aue la kasu eitauaa teeieghi, me aue la asae aiaasae ateva usousoana ia, poli masinaaili gheegheleiaaira.
REV 3:5 Lo ateva eapala aue easae aiaasae ateva usousoana ia nongina ila, me karika aue asei velu ararina tale vuku maulue ateva, me aue aghauliaa ta Tamaghi me kapuna ensolo atoa va kapughu ila.
REV 3:6 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa.’
REV 3:7 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva ePiladelpia. “‘Inangarina toko lo ateva manga ia me koronna ia, eposoposo kii eteva ta Deivit, sa ateva eotia, karika teva erooroo tani kavatia, me sa ateva ekavatia, karika teva erooroo tani otia.
REV 3:8 Akilakila uunguaam. Tarala, ngaotila atamana ateae ta matam, karika teva aue ekavatia. Akilakila va sarasarakaniaam ghaunaaili, me ughe aitaraa inangarighi me karika ughe ue va karika ukilakila ararighi eteae.
REV 3:9 Aue aghelei lo atoa tale alena ale nivelu eitaua ngateva Satana, la ue va ila aJiu ila, me karika va aJiu ila, ta tau nikamekame ila, aue agheleila la mae me la tturru sio tale liue kkem, me aue la aulia ngaotu va aghaailousieinio.
REV 3:10 Poli ughe tani aimuli usi tee inangari aghe aauliaa tani tingina akorokorongana nau ughaaghaa nimmarikana, aue aghaitarainio tale nau nitootoonga emae tale kosa akapa ateva oia tani tootoonga lo atoa la tokatoka etana.
REV 3:11 “‘Ghaisa ngarighi amae. Isaa o voto etam, uposo parasi, me karika teva aue eghaa unem kou nguru eteva.
REV 3:12 Lo ateva eapala aue aghatinginaia nongina ttulu tale alena ale manga ateva kapughu Goto ateva, me karika aue ekasu vulia. Aue apiti epona etana ararina ateae kapughu Goto ateva, me arari masalikina ateae kapughu Goto ateva, ouna ateva eJerusalem, ekasu epona liu tale kapughu Goto ateva, me aue apiti tee ararighi eteae ouna ia etana.
REV 3:13 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa.’
REV 3:14 “Upiti isaa toko inangari elao ta ensolo ateva tale ale manga ateva eLaodesia. “‘Inangari toko inangarina lo ateva koronna ia, eaaulia ngakoronna inangarina akapa God, eaaitoiaa voto akapaaili God ghe gheleila.
REV 3:15 Akilakila uunguaam, karika va makarringe io o aanasa io, aghanna va ughele kateva etairarua.
REV 3:16 Poli mala aanasa io, karika makarringe io me karika aanasa io, ghaisa ngarighi aue akanusu veluo ghoa ta paaghi.
REV 3:17 Uue va, “Aghi tau peipeina aghi me ngaghele ghaa tokala peighi etoa, karika amene aloanna righi voto,” me karika ukilakila va karika umasimasi, la aalousiusi mausim, karika righi peim, mata salusalu io me karika kaliom.
REV 3:18 Aghaauliaa tootoonga etam va upoli mae etaghi golo ateva laghe tungi eraarangisanaiela tale kura ateae, me aue utau peipeina, me upoli usousoana ateva aiaasae tani asae runga tale vilikim, tani akou runga palata ateva etam, me upoli marasina mata ateva tani atokaia tale matam me aue utaatara amasina.
REV 3:19 “‘Lo atoa aghailousieinila aparuparula tale sesa gheegheleiaaira va la masina. Am anna ngamasina me am nna ngaioghioghiaa.
REV 3:20 Aghi toko atiitingina tale atamana ateae me amirimiri me akolokolo, arova lo ateva enongo lingi aloghu eteva me eoti atamana ateae, aue akupi sso tani namanama teeia, me aue enamanama teeieghi.
REV 3:21 “‘Ta lo ateva eapala aue aghauliaa etana tani toka sio teeieghi tale uneghi aitokatoka ateva unna ia king, nongina aghi aghe apalala me aghe toka teela Tamaghi tale unna aitokatoka ateva unna ia king.
REV 3:22 Lo ateva talingane manee tani nongo, aue enongo sa ateva Spiriti eteva eaaulieinia tale ale manga atoa.’”
REV 4:1 Vara me aghe mene taatarala, me emua etaghi aghe tarala atamana ateae ghe otioti etingina ia epona liu, me aghe nongola lingi ngalo ateva ngaghe nongoala amua arova taue ateva ghe uela va, “Sae mae toko, me aghapasunga etam sa ateva aue elutu auena.”
REV 4:2 Arovaeangaili ta Spiriti eteva ghe tokala etaghi me emua etaghi aghe tarala aitokatokane ateva kingi epona liu me kateva ghe tokatoka etana.
REV 4:3 Me lo ateva ghe tokatoka, taataraane arova masi atu eteva la aseasea va jaspa ia me mene kateva masi ngatu raeraeana ia la aseasea va kanalien. Me renbo ateva eaaimatoonga kala ngateva soanna ia la aseasea va emerol, ghe taataliaa aitokatokane ateva kingi.
REV 4:4 Mene ghaluengaulu ghaata (24) aitokatokane kingi uneira ghaluengaulu ghaata (24) namuu laghe taatalia ngatoka aitokatokane ateva kingi. Laghe molumolu tale ghinna usousoana me kou nguru laghe aatoka ta uruira, laghe gheleila tale gol.
REV 4:5 Ravaravaia ateva ghe kasukasu tale aitokatokane ateva kingi, me palapalanga ateva ghe aakurrua. Emua tale aitokatokane ateva kingi ghaituae (7) lam ghe ramerame, isaa o ghaitu (7) spirit kanna God.
REV 4:6 Me tee emua tale aitokatokane ateva kingi kateva voto taataraane arova manu eteva laghe gheleiela tale ghalasi me masalaangeaili ia arova voto ateva la aseasea va kristol. Ghaata (4) voto maulue laghe tokatoka elome, taliaa aitokatokane ateva kingi, mataira isaa emua me emuli.
REV 4:7 Aitiutiu eteva llo maulue ia arova laeoni eteva, aiaaghalua ateva arova taita ateva vulumakao, me aiaakotolu eteva matane arova taumattu ngateva, me aiaaghaatane ateva arova savaakoroara ateva elooloo.
REV 4:8 Kateva kateva ta ilaata o voto maulue ghaonomo (6) kaekaena, me ghe pasupasu tale mata atoa laghe taatalieinia, me laghe tokatoka pakeaa tee tale kaekaeira. Karika laghe ainoana ellaa me eleivoo tani ue va, “Manga, manga, manga Vau eteva God, sarasarakanaaili ia, ghe tokala me ie etokatoka me aue etoka tale nau too emaemae.”
REV 4:9 Me nau voto ghaata maulue la tautaula nitau sae inasanina me nikaili emasina ta lo ateva etokatoka tale aitokatokane ateva kingi, me etokatoka nau ekapa atoa,
REV 4:10 ghaluengaulu ghaata (24) namuu la tuuturru sio tapaa kosa emua ta lo ateva etokatoka tale aitokatokane ateva kingi me la kakkauaa lo ateva aue etoka nau ekapa atoa. Me la atoka sio uneira kou nguru emua tale aitokatokane ateva kingi. Me la ue va,
REV 4:11 “Vau ngepona ateva me kapuimami Goto ateva, io urooroo va ughaa nitau sae me nioneoneaa me sarasarakana poli ughe gheleila voto akapaaili, me tale aloaloannaam laghe lutula nau ughe gheleilala.”
REV 5:1 Vara me aghe tarala nimane muenna atelange lo ateva ghe tokatoka tale aitokatokane ateva king, ghe posoposo uru ngai eteva pitipiti ekapa pai eluevilau laghe rrangasi rungainiela tale ghaitu airarrangasi.
REV 5:2 Me aghe tarala ensolo ateva sarasarakanaaili ia ghe aippooa nganamungailiila me ghe uela va, “See teva taumattu masinaaili urooroo tani ghelei evolovoloki llo laghe ghelei erungaala me uoti uru ngai eteva talitali ia?”
REV 5:3 Karika poi teva taumattu epona liu, me epona tale kosa ateva oia, me elo pakena etana, erooroo tani oti uru ngai eteva talitali ia me etaatara sso etana.
REV 5:4 Aghe tiuaala tani ngala anamungaili poli karika poi laghe tarala teva taumattu masina erooroo tani oti uru ngai eteva talitali ia me tani taatara sso etana.
REV 5:5 Vara me kateva tana namuu ghe uela etaghi va, “Urau mene ngala! Tarala, laeoni eteva eaaimatoonga ararimangalina ateva Jiuda, tuvuna ia Deivit, ange apalala, erooroo tani oti uru ngai eteva talitali ia laghe rrangasi rungainiela tale ghaitu airarrangasi.”
REV 5:6 Me aghe tarala sipsipi erighi, taataraane va arova laghe uvi emateala, ghe tiitingina nongina aitokatokane ateva king, ghaata voto maulue me namu ngatoa laghe tokatoka talieinia. Ghaituae unna kom me ghaitu matana, ila o ghaitu Spiriti kapuna ila God ghe sungilala tani lao akapa see tale kosa ateva oia.
REV 5:7 Ghe mae sio me ghe ghaala uru ngai eteva talitali ia tale nimane muenna atelange lo ateva ghe tokatoka tale aitokatokane ateva king.
REV 5:8 Me nau eteva ghe ghaaiela, voto maulue ghaata me ghaluengaulu ghaata (24) namuu laghe tturru siola euu tale natu sipsipi erighi, kateva kateva etaira laghe uunusi aikaukau me laghe uunusi tee pelete atoa gheeghelei tale golo me pasu tale voto tani ghelei asu eteva masi ngusungusuaane, isaa o voto kaluira pure kapuna taumattu ngatoa God.
REV 5:9 Me laghe ueila kkinari eteae ounaaili ia, eue va “Io nonga masina io tani ghaa uru ngai eteva talitali ia me ughelei evolovoloki airarrangasi poli laghe uvi emateola me tale raem ateva ughe polila kapuna taumattu ngatoa God tale ararimangali me tale ase nisama me tale taumattu me tale patunganua akapa atoa.
REV 5:10 Ughe gheleilala va la kingi me pristi tani uungu tale kapumami Goto ateva, me aue la aitaraa kosa ateva.”
REV 5:11 Aghe taatarala me aghe nongola lingi aloira ensolo atoa erooroo airari etoa, kasangaulu airari me mene oroieili kasangaulu airari etoa, laghe taatalia ngatoka voto maulue me namu ngatoa.
REV 5:12 Me laghe kikkinari enamungaili me laghe ue va, “Natu sipsipi erighi laghe uvi emateala, ia nonga erooroo tani tue peipeina me tani ghaa sarasarakana, nialomasaanga me nikorokorongana, me nioneoneaa me nikaili emasina me niarangise.”
REV 5:13 Vara me aghe nongola isaa akapaaili voto maulue epona liu me epona tale kosa ateva me elo pakena tale kosa ateva me elome tale paamanu eteva me isaa akapaaili voto atoa o laghe kikkinari sae etana, “Lo ateva etokatoka tale aitokatokane ateva king me natu sipsipi erighi, aue lalu ghaa niarangise, nioneoneaa me sarasarakana, nau etoa me nau ekapa atoa.”
REV 5:14 Ghaata voto maulue laghe ue va, “Koronna.” Me namu ngatoa laghe tturru siola euu me laghe kkaueinilaluela.
REV 6:1 Aghe tarala nau eteva natu sipsipi erighi ghe ghelei evolovolokila mua ateva tana ghaitu airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, vara me aghe nongola kateva tana ghaata voto maulue ghe samala nongina palapalanga ateva, ghe uela va, “Mae sio.”
REV 6:2 Aghe taatara me aghe tarala ooso ateva usousoana ia. Lo ateva ghe iilou etana ghe posoposo bunara ateva, me kateva ghe tau lao sio kou nguru eteva etana, me ghe iilou nongina lo ateva ange apalala niaiuvii me eaaloanna tani mene apala.
REV 6:3 Nau eteva natu sipsipi erighi ghe ghelei evolovolokila aiaaghaluene ateva airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, me aghe nongola ghaluene ateva voto maulue ghe uela va, “Mae sio.”
REV 6:4 Vara me mene kateva ooso ghe mae sio, raeraeana ia nongina ramerame kura ateae. Lo ateva ghe iilou etana, kateva ghe tau lao sio sarasarakana tani ghaa velu luei tale kosa ateva, me tani ghelei taumattu ngatoa la toka aiuvieinila, me tee ghe tau lao sio baenata ateva namungaili ia.
REV 6:5 Nau eteva natu sipsipi erighi ghe ghelei evolovolokila kotonna ateva tana airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, aghe nongola aiaakotonna ateva voto maulue ghe uela va, “Mae sio.” Aghe taatara, me aghe tarala voovongiena ateva ooso. Lo ateva ghe iilou etana ghe posoposo sikeli eteva tani ghaa maamaataniaa voto.
REV 6:6 Vara me aghe nongola lo ateva ghe angarila nonginaaili lingi ngalo ateva elome tale ghaata voto maulue, ghe ue va, “Kateva beke uiti eroo kateva silva koen, me kotolu beke bali erooroo tee kateva silva koen, me karika umene ghelei saasakiaa oeli me uaeni.”
REV 6:7 Nau eteva natu sipsipi erighi ghe ghelei evolovolokila aiaaghaatane ateva airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, aghe nongola lingi ngalona ateva aiaaghaatane ateva voto maulue ghe uela va, “Mae sio.”
REV 6:8 Aghe taatara me aghe tarala ooso ateva taataraane nim mala usousoana ia. Lo ateva ghe iilou etana la kolokoloa va Nimate, me Hades ghe aimuli ekalakala ngatoka etana. Me kateva ghe tau lao sio etairarua matuutuliena tale tuku kateva tale pai ghaata tale kosa ateva, tani aiuvi emate tale baenata, maloo me isiki, me llo ghaata kkena karika la aitaraa tale kosa ateva.
REV 6:9 Nau eteva ghe ghelei evolovolokila ghalimane ateva airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, aghe tarala elo pakena tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva, taumattu laghe uvi ematela poli inangarina ateva God me tale kiukiu laghe aaulia ngaotu.
REV 6:10 Laghe sama anamungailiila, laghe uela va, “Vau palepale eteva, manga io me koronna io, lovisaa eghaa nau umae ghelei niaisakei tale taumattu tale kosa ateva me uliu lao ta lo atoa laghe gheleila raemami ghe akalala?”
REV 6:11 Me kateva kateva etaira ghe ghaala aiaasae ateva usousoana ia. Me God ghe uela etaira va la toka toitoi mene righi mua nau, lomosina ta la uvi emate kasina aruu tana tau ngai uungu me tau ngaiesoa ngatoa nongina ila tani rooaa isaa o voto.
REV 6:12 Nau eteva ghe ghelei evolovolokila aiaaghaonomina ateva airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, me kinatama rukeruke ateva, me sinaka ateva ghe voovongienala nongina teva aiaasae la ghaasae tale nau nialousiusi, laghe gheleila tale uu meemee, me ulana akapa ateva ghe raeraeanala nongina rae,
REV 6:13 me katto atoa laghe katuula elomarase me laghe sio mae tale kosa ateva, nonginaaili uene fig ateae ghe tam matue me ekaokao nau eteva kinatama kuukuu eteva.
REV 6:14 Elomarase ghe aikapakapaiila nongina uru ngai talitali eteva la talitalia. Patunganua akapa atoa me motouru ekapa atoa laghe kasu vulila nongina laghe tokatoka.
REV 6:15 Me ila akapa kingi tale kosa ateva, namu ngatoa, tau ngai toitoi tale tau ngai uvii etoa, tau peipeina atoa, sarasarakana atoa, lo atoa la uungu karika la tokatoka tale aloannaaira, me lo atoa la nim tokatoka tale aloannaaira, ila akapa laghe aaisulia tale lienga me tale kinatama atu etoa tale motouru,
REV 6:16 me laghe kolokolo lao tale motouru etoa me tale atu etoa va, “Am katuu saoaa etaimami me am aisulieinamami tale lo ateva etokatoka tale aitokatokane ateva kingi me tale sessaiaane natu sipsipi erighi,
REV 6:17 ta poli kinatama nau eteva sessaiaairarua ange mae sio, me see aue eroo tani tingina akorokorongana?”
REV 7:1 Vara me aghe tarala ensolo ghaata laata ghe tiitingina tale aighoughou ghaata tale kosa ateva. Laata ghe posoposo parasi etoka kuukuu ghaata tale kosa ateva tani ghelei erunga ase kuukuu etoa va la rau mene kuu saasakiaa elae me tale paamanu me epona tale ai etoa.
REV 7:2 Vara me aghe tarala mene kateva ensolo ghe kasula tale pai sinaka esae ativilau, ghe posoposo aimatootoongana ateva unna ia God. Ghe kolokolo anamuu lao sio tale ensolo ghaata laata ghe posoposo sarasarakana tani ghelei saasakiaa kosa ateva me paamanu eteva.
REV 7:3 Ghe ue va, “Karika am mene ghelei saasakiaa kosa ateva me paamanu eteva me ai etoa, lomosina ta ami atoka aimatootoongana tale patilakaira kapuna tau ngai uungu etoa kapuita Goto ateva.”
REV 7:4 Vara me aghe nongola kateva ghe asela lo atoa laghe ghaala aimatootoongana ateva kanna ia God: kateva ai me ghaatingaulu ghaata airari (144,000) taumattu tale ila akapa ararimangali etoa eIsraeli.
REV 7:5 Tale ararimangalina ateva Jiuda, 12,000 taumattu laghe ghaala aimatootoongana ateva kanna ia God, me tale ararimangalina ateva Ruben, 12,000, me tale ararimangalina ateva Gad, 12,000,
REV 7:6 me tale ararimangalina ateva Asa, 12,000, me tale ararimangalina ateva Naptalae, 12,000, me tale ararimangalina ateva Manasa, 12,000,
REV 7:7 me tale ararimangalina ateva Simion, 12,000, me tale ararimangalina ateva Livae, 12,000, me tale ararimangalina ateva Isika, 12,000,
REV 7:8 me tale ararimangalina ateva Sebulon, 12,000, me tale ararimangalina ateva Josep, 12,000, me tale ararimangalina ateva Benjamin, 12,000.
REV 7:9 Vara me aghe tarala taumattu ngatoa oroienaaili ila, karika teva erooroo tani ioila, tale anua atoa, me tale ararimangali etoa, me tale taumattu ngatoa, me tale asease nisama atoa, laghe tiitingina emua tale aitokatokane ateva kingi me emua tale natu sipsipi erighi. Laghe aasae aiaasae usousoana me laghe posoposo laa ootou ta nimaira.
REV 7:10 Me laghe tautau sae ararina ateae God me laghe ue va, “Salana tani saanga kanna kapuita Goto ateva, ia etokatoka tale aitokatokane ateva kingi, me tee natu sipsipi erighi.”
REV 7:11 Ensolo atoa laghe tiitingina talia aitokatokane ateva kingi me laghe tiitingina talia namu ngatoa me ghaata voto maulue. Ila akapa laghe tuuturru siola euu tani kkaua God.
REV 7:12 Laghe ue va, “Koronna! Nitau sae, me inasanina me nialomasaanga me nikaili emasina me nioneoneaa me nisarasarakana elao ta kapuita Goto ateva aue etoka nau ekapa atoa. Koronna!”
REV 7:13 Vara me kateva tana namuu ghe kolomieghila va, “Lo atoa la molumolu tale usousoana — see ila, me eaa laghe kasula?”
REV 7:14 Aghe liula me aghe uela va, “Vau eteva, ukilakila.” Me ghe uela va, “Lo atoa ona laghe kupi ghoa mae tale kinatama nau sesaaili. Laghe porala ghinnaniira me laghe ghelei eusousoanala tale raena ateva natu sipsipi erighi.
REV 7:15 Liuna avalua o me, “la tiitingina emua tale aitokatokane ateva God, me la uungu ta ngetana llaa me voo elome tale alena ale manga ateva; me lo ateva etokatoka tale aitokatokane ateva king aue epule me eakoula tale unna kandisi eteva.
REV 7:16 Karika aue la mene maloo, karika aue la mene kangngata, sinaka ateva karika aue epalangila, me karika aue esinaki ekulukulukila.
REV 7:17 Ta natu sipsipi erighi elome tale aitokatokane ateva king aue kapuira tau ngai toitoi ia, aue ekasueinila lao tale ateo akaakala atoa tokatoka liu ila, me God aue esei velu rarum mata tale mataira.”
REV 8:1 Nau eteva ghe ghelei evolovolokila ghaituna ateva airarrangasi laghe rrangasi rungaala uru ngai eteva talitali ia, me epona liu karika righi niaimasamasaanga ghaisa ngarighi ghe roo pai kativilau tale kateva aoa.
REV 8:2 Me aghe tarala ghaitu (7) ensolo nau ekapa atoa la tiitingina emua ta God, me laghe tau lao sio ghaitu taue etaira.
REV 8:3 Kateva tana ensolo ghe uunusi aikaai niaiaavusuvusuena gheegheleia tale gol, ghe mae sio me ghe tingina valaala tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva. Laghe tau lao sio oroienaaili voto tani ghelei masi ngusungusuaane tani ghelei aiaavusuvusuena, me tee kaluira nilooloo sae kapuna taumattu ngatoa God epona tale olta ngateva gheelei ia tale gol emua tale aitokatokane ateva king.
REV 8:4 Asu niaiaavusuvusuena ateva me kaluira nilooloo sae kapuna taumattu ngatoa God laghe saela ta God tale aikaai niaiaavusuvusuena ateva ensolo ateva ghe uunusia.
REV 8:5 Vara me ensolo ateva ghe ghaala aikaai niaiaavusuvusuena ateva me ghe kaaila kura ateae tale liu nighelei aiaavusuvusuena ateva me ghe kao velue siola tale kosa ateva, me palapalanga ateva ghe akurruela, me ravaravaia ateva ghe ravaiela me ghe rukela kosa ateva.
REV 8:6 Vara me ghaitu ensolo laghe posoposo ghaitu taue laghe aipanipaniaala tani vuu.
REV 8:7 Aitiutiu eteva ensolo ghe vuula unna ateva tani taue, me vaoo ateva korokoronganiaane nongina atu, me kura ateae, me rae ateva, lotolu ghe mae aitauaa sio tale kosa ateva, nau laghe sau velu sio mae tale kosa ateva. Me ghe atala aiaakotolu etivilau pai tale kosa ateva me tee ghe atala aiaakotolu etivilau pai tale ai etoa me rarrasa akapa atoa maulue ila.
REV 8:8 Aiaaghaluene ateva ensolo ghe vuula unna ateva taue, me kinatama voto ateva arova motouru eteva ghe rameaala me ghe velue ghoala elamana, me aiaakotolu etivilau pai tale manu eteva ghe raela,
REV 8:9 me aiaakotolu etivilau pai tale voto atoa maulue ila tale paamanu eteva laghe matela, me aiaakotolu etivilau pai tale paanaka atoa me anua atoa tale ia o paamanu eteva laghe turungilala.
REV 8:10 Aiaakotonna ateva ensolo ghe vuula unna ateva tani taue, me kinatama katto ateva ghe katuu sio mae eunaakookoo, mallangina ateva nonginaaili teae usulu ghe ramerame, ghe sio mae tale aiaakotolu etivilau pai tale kinatama ateo akaakala atoa, me tale lutu ateo atoa.
REV 8:11 Katto ateva ararina ateae ta Kaakaalina. Aiaakotolu etivilau pai tale ateo atoa ghe kaakaalinala, me oroieili taumattu ngatoa laghe matela tale manu kaakaalina.
REV 8:12 Aiaaghaatane ateva ensolo ghe vuula unna ateva taue, me aiaakotolu etivilau pai tale sinaka ateva, me ulena ateva me katto atoa, laghe saurromla, me aiaakotolu etivilau pai tale llaa karika ghe mallangala, me tee aiaakotolu etivilau pai tale voo ngateva karika ghe mallangala.
REV 8:13 Vara aghe toka taatara me aghe nongola savaakoroara ateva ghe looloo elomarase me ghe ovaova ghe ue va, “Alousiusi, alousiusi, alousiusi ta lo atoa am tokatoka tale kosa ateva oia, poli sa ateva aue elutu etaimim nau eteva ensolo kotolu airuuruu lotolu vuu uneirotolu taue.”
REV 9:1 Aiaaghalima ateva ensolo ghe vuula unna ateva taue, me aghe tarala katto ateva ghe katuu sio mae eunaakookoo me ghe sio mae tale kosa ateva, laghe tau lao sio kii eteva pei tale liu eteva karika righi aioghioghi etana.
REV 9:2 Nau eteva ghe otila liu eteva, asu eteva ghe sae mae nongina va asu kinatama nginei eteva. Sinaka ateva me elomarase ghe saurromla tale asuna ateva liu eteva.
REV 9:3 Me tale asu eteva toto atoa laghe sio mae tale kosa ateva me laghe tau lao sio sarasarakana ta toto atoa nongina sarasarakaniaa onioni tale kosa ateva.
REV 9:4 Laghe uela etaira va la rau mene tturuu rarrasa me voto epiipinosa me ai etoa tale kosa ateva. La tturuu nonga taumattu ensolo ateva karika ghe atokala unna aimatootongana ateva God tale patilakaira.
REV 9:5 Karika laghe tau lao sio sarasarakana tani uvi ematela, ta la nim toka gheelei emmarikanaila tale ghalima ulana, me nimmarikana la ghaa aue nongina onioni eteva eonioni.
REV 9:6 Tale isaa o nau, taumattu aue la pae nimate me karika aue eghaaila, me aue la alonaaili tani mate, me nimate ateva aue eilou vulila.
REV 9:7 Toto atoa taataraira nongina ooso atoa la aimanomanosiaa tani laa aiuvii. Epona tale uruira la aatoka voto nongina kou nguru etoa gheeghelei tale gol, me mataira akapa atoa nongina mataira taumattu ngatoa.
REV 9:8 Uu nguruira nongina uu nguruira vause atoa, me ngalungaluira nongina ngalungalu laeoni.
REV 9:9 Aighelei runga kassauira nongina llo aighelei runga kassauira taumattu ngatoa gheeghelei tale aeana, me lingi kaekaeira ghe aangari nongina oroieili ooso atoa la aeae ai-ilou la iilou tani laa aiuvii.
REV 9:10 Uiira nongina onioni eteva eonioni, me sarasarakaniaaira etokatoka tale uiira tani ghelei saasakiaa taumattu ngatoa erooroo ghalima ulana.
REV 9:11 Kapuira kingi eteva eaaitara ngakapaila, ia o ensolo ateva tale liu, ararina ateae tale inangari nge Hibru la ue va Abaddon, me ta Grik la ue va Apolion.
REV 9:12 Aitiutiu eteva sesa nau ang ghe lange sio, me kasi ghalua sesa nau karika lalu ghe mae.
REV 9:13 Aiaaghaonomina ateva ensolo ghe vuula unna ateva taue, me aghe nongola lingi ngalo ateva ghe mae sio tale ghaata aissopiaa tale olta ngateva gheelei ia tale gol nongina God etokatoka.
REV 9:14 Ghe ue tale aiaaghaonomina ateva ensolo ghe uunusi taue ateva va, “Tau vella ensolo ghaata la ghe iri etokailaatala tale kinatama ateo akaakala ateae eIupreitis.”
REV 9:15 Me ilaata o ensolo ghaata laata ghe nim toka aimanomanosiaa tale ia o aoa ngateva, nau eteva, ulana ateva me ninamanama ateae, laghe tau vellaata tani uvi emate taumattu tale aiaakotolu etivilau pai tale kosa ateva.
REV 9:16 Isaa akapaaili tau ngai uvii laghe iilou tale ooso aghe nongola erooroo 200,000,000.
REV 9:17 Tale uneghi nitaatara ateae aghe tarala avalue toko va: ooso atoa me lo atoa la ghe iilou etaira, uneira aighelei runga kassauira raeraeana nongina kura ateae me savuluvulungana me talakiena nongina salpa ngateva, uruira ooso atoa taataraira nongina uruira laeoni etoa, me kura me asu me salpa ghe ghooa ta paaira.
REV 9:18 Aiaakotolu etivilau pai tale taumattu tale kosa ateva laghe uvi ematelala tale kotolu voto sesa: kura me asu me salpa ghe ghoa ta paaira.
REV 9:19 Sarasarakaniaa ooso atoa isaa ta paaira me ta uiira, poli uiira nongina katu ngatoa, uruira atoa ghe aavakovako taumattu ngatoa.
REV 9:20 Me llo taumattu karika ghe matela tale maate ooso atoa laghe gheleila etaira, laghe ratirati tani nna ngaioghioghiaa tale kaluira sesa niuungu laghe gheelei ta nimaira; karika laghe ruu tani kkauaa raroai etoa, me tootoo atoa gheelei tale golo me silva me brasi me ai, tootoo atoa karika la rooroo tani tara me karika la nongonongo me karika la aaikasuaa.
REV 9:21 Me tee karika laghe nna ngaioghioghiaala tale kaluira niaiuvi emate, me nialaala, me uunguaa niailai salosaloaa see, me niainao.
REV 10:1 Vara me aghe tarala mene kateva ensolo sarasarakanaaili ia ghe sio mae epona liu. Ghe molumolu tale urukookoo, me renbo ateva epona tale uruna ateva, me matane ghe maamallanga nongina mallangi sinaka ateva, me kkena aluelange nongina ttulu eluulu lalu ghe ramerame nongina kura ataata ateae.
REV 10:2 Ghe posoposo atingina ta nimane natu uru ngai erighi la aseasea va skrol, otioti ia. Ghe atingina ghoala kkena muenna atelange elamana me kkena uaise atelange ghe atinginaiela elae,
REV 10:3 me ghe aore anamungailiila nongina teva laeoni. Nau eteva ghe aorela, lingi ngaloira ghaitu palapalanga laghe samala.
REV 10:4 Nau ghaitu palapalanga laghe samala me ngaghe aainasiaa tani pitipiti, me aghe nongola lingi ngalo ateva epona liu ghe uela va, “Ghelei rungaala vuku eteva, karika umene piti llo ghaitu palapalanga laghe auliaala.”
REV 10:5 Vara me aghe tarala ensolo ateva ghe tiitingina elamana me elae ghe ssuaa saela nimane muenna atelange epona liu.
REV 10:6 Me ghe aulia ngakoronna saela ta lo ateva tokatoka liu ia, ghe gheleila epona liu me isaa akapaaili voto etana, me kosa ateva me voto akapa etana, me paamanu eteva me voto akapa etana, me ghe uela va, “Karika aue mene righi niaiolateaa!
REV 10:7 Ghaituna ateva ensolo aue evuu unna ateva tana taue, me isaa o nau, voto aisulianna kanna God aue elutu ekapa, nongina ghe aulia ngaotula tale kapuna tau ngai nongonongo anna atoa, propete ila.”
REV 10:8 Vara me aghe nongola lingi ngalo ateva aghe nongo amuela epona liu ghe mene aippooaa teeieghila, ghe uela va, “Kasula me ulaa ghaa skrol ateva otioti ia ta nimane atelange ensolo ateva etiitingina elamana me elae.”
REV 10:9 Me aghe lao sio tani kolomi ensolo ateva va etau mae natu skrol ateva. Ghe uela etaghi va, “Ghaaiela me unamaia. Aue eghelei kovam ateva esesa, me tale paam ateva aue onose nongina iruena ateva.”
REV 10:10 Aghe ghaala natu skrol arighi ta ensolo ateva me aghe namaiela, namina onoseaili ta paaghi nongina iruena ateva, me ta kovaghi eteva ghe sesala.
REV 10:11 Vara me ghe mene uela etaghi va, “Umene ppooa ngaotu inangarina God ta taumattu ngatoa, me patunganua atoa, me asease nisama atoa me kingi etoa.”
REV 11:1 Me kateva ghe tau mae sio aitootoongi eteae arova aikkatulu etiulu. Me God ghe uela etaghi va, “Laa toongi alena ale manga ateva God me liu nighelei aiaavusuvusuena ateva, me uira tau ngai kkaua ngatoa.
REV 11:2 Me urau mene toongi ale ngeleka atiulu tale ale manga ateva, poli aghe tauela ta tau ngeleka atoa. Aue la sapeleaa masaliki taatara ateae manga ia ta ghaatingaulu ghalua (42) ulana.
REV 11:3 Me aue ataula sarasarakana ta kapughu uitnesi elua, aue lalu asae ghinna nialousiusi, me aue lalu aulia ngaotu inangarighi eroo kateva airari ghalua ai me ghaonomongaulu (1,260) nau.”
REV 11:4 Ilalua oliv ai ilalua, me aitingina lam ilalua lalu tiitingina emua ta Vau eteva eaaitaraa kosa ateva.
REV 11:5 Arova teva eaanna tani ghelei saasakiaa etairarua, kura ateae aue ekupi ghoa ta paairarua, me eata akapa tau ngai ssateeirarua atoa. Lo ateva eaanna tani ghelei saasakiaa etairarua, aue emate avalua o.
REV 11:6 Ilalua o taumattu ngalua sarasarakana ilalua tani ghelei runga eunaakookoo me karika emene vaoo tale nau lalu aulia ngaotu inangarina God. Me sarasarakaniaairarua erooroo tani ghelei manu ekoli lao tale rae, me tani ghelei asease sesa tale kosa ateva tale aaloaloannaairarua.
REV 11:7 Nau lalu ruu ekapaaili tani auliaa voto God ghe taula va lalu auliaa, kinatama ghaata kkena ateva aue ekasu tale liu eteva karika righi aioghioghi etana, aue euateilalua, me euvi ematelalua.
REV 11:8 Aue euvi emate alokoilaluela tapaa salana tale masaliki taatara ateae matuutuliena ia, eaaimatoonga eSodom me eIjip. Tale ia o voto ateva, Vauirarua ateva laghe avukalaie saela tale aikotoo.
REV 11:9 Aue eroo kotolu nau me pai kativilau tale mene kateva nau, isaa akapa taumattu tale anua atoa, me tale ararimangali etoa, me tale taumattu ngatoa, me tale asease nisama atoa aue la tara vilikiirarua, me karika aue la ghanna tani kaieinilalua.
REV 11:10 Me taumattu etokatoka tale kosa ateva oia aue la masimasi me la ghelei maakiikii mausiirarua. Aue la ghaitauaa masi voto atoa elome etaira, poli ilalua o propete alua lalu ghe taula nimmarikana ta taumattu tale kosa ateva oia.
REV 11:11 Vara kotolu nau me pai kativilau tale mene kateva nau ghe lange sio, me God ghe mene tau lao sio ainoa maulue etairarua, me lalu ghe tingina saela, me nimoia ghe ghaala lo atoa laghe tarailaluela.
REV 11:12 Me lalu ghe nongola kinatama lingi ngalo ateva ghe kaurekatila epona liu me ghe uela etairarua va, “Amalu sae mae toko.” Me lalu ghe saela epona liu tale urukookoo ateva nau tau ngai ssateeirarua atoa laghe taatara.
REV 11:13 Me tale ia nonga o nau eteva, kinatama rukeruke ateva ghe tturuula aiaakasangaulu etivilau pai tale masaliki taatara ateae. Ghaitu airari (7,000) taumattu rukeruke ateva ghe uvi ematela. Me lo atoa laghe saangala laghe matautula me laghe tau saela God epona liu.
REV 11:14 Aiaaghaluene ateva sesa nau ghe lange sio, me aiaakotonna ateva ghaisa ngarighi emae.
REV 11:15 Aiaaghaitu eteva (7) ensolo ghe vuula unna taue ateva me kinatama lingi ngalo atoa epona liu laghe uela va, “Sarasarakana tani aitaraa kosa akapa ateva ange tokala tale aitaraane kapuita Vau ngepona me kapuna Mesaea ngateva, me aue eaitoiaa nau ekapa atoa.”
REV 11:16 Me ghaluengaulu ghaata (24) namuu laghe tokatoka tale uneira aitokatoka atoa king, emua ta matane God laghe tturru siola euu me laghe kkauaala God.
REV 11:17 Laghe ue va, “Ami kaakaili emasina etam, Vau ngepona God sarasarakanaaili io, lo ateva utokatoka me ughe tokala arau, poli angu ghe ghaala kinatama sarasarakaniaam me angu ghe tiuaala tani aitoiaa kosa ateva.
REV 11:18 Patunganua atoa ghe sessailala, me sessaiaam ange rekatala. Ange naula tani ghelei niaisakei ta matena atoa me kapum tau ngai nongonongo anna atoa propete ila, la ghaa aipoliira, me lo atoa kapum manga ila me lo atoa la oneoneaa ararim ateae, me tee lo atoa tue peipeina ila me lo atoa karika. Me ange naula tani tturuu lo atoa la tutturuu kosa ateva.”
REV 11:19 Me alena ale manga ateva God epona liu ghe otiela me elome tale ale manga ateva aghe tarala vokisi eteva aikaai inangari niaippooa ngaitauaa. Ravaravaia ateva, kurruna palapalanga ateva, rukeruke ateva, me kinatama ttasi vaoo ateva korokorongana ia nongina atu ghe sio mae.
REV 12:1 Kinatama niaimatootoongana ateva ghe kauerekatila elomarase. Vause ateva ghe aitiitii tale sinaka ateva, me ulana ateva ghe tokatoka tale pake lapalapa kkena, me kou nguru eteva ta uruna erooroo kasangaulu ghalua (12) katto etana.
REV 12:2 Vause ateva ghe kakkaai natuna ateva. Nauna tani molenaa me ghe piipii etingina poli ghe anoonongi etingina ia.
REV 12:3 Mene kateva niaimatootoongana ghe kauerekatila elomarase. Kinatama otuena ateva raeraeana ia, ghaitu uruna me unna kom kasangaulu me ghaitu kou nguru tale ghaitu uruna.
REV 12:4 Ghe leeaala uina atiulu me ghe paru velu sio mae aiaakotolu etivilau pai tale katto atoa, me laghe katuu sio mae tale kosa ateva. Otuena ateva ghe tinginala emua ta vause ateva nau ange aloanna tani molenaa, poli ghe aaloanna tani olomi aliki eteva nau eteva elutu.
REV 12:5 Vause ateva ghe molenaala aliki erighi taita ia, ia aue emuemua ngakapa anua atoa, me aue eposo aikkatuluira atiulu kingi etoa aeana ia. Me gharavaeataaili ta aliki eteva ensolo ateva ghe ghaaie saela epona liu tani toka tee God tale unna aitokatoka ateva king.
REV 12:6 Vause ateva ghe iloula ghe ssola tale voto ateva karika righi taumattu etana. God ghe aimanomanosieiniela va elaa toka etana, me aue eaitarainia erooroo kateva airari, ghalua ai me ghaonomongaulu (1,260) nau.
REV 12:7 Me niaiuvii eteae ghe tiuaala epona liu, Maekol me kapuna ensolo atoa laghe aiuvii teela otuena ateva me kapuna atoa tani ensolo.
REV 12:8 Poli otuena ateva karika sarasarakana ia, ia me kapuna atoa ensolo, laghe sau vella sio mae epona liu.
REV 12:9 Kinatama otuena ateva laghe sau velue sio mae la kolokoloa va Raroai eteva me Satana, ghe kamela kosa akapa ateva, ia me kapuna ensolo atoa laghe sau velu eitaueinila sio mae tale kosa ateva.
REV 12:10 Me aghe nongola lingi ngalo ateva namungaili ia epona liu, ghe uela va, “Isaa oia nisaanga, me sarasarakaniaane ararimangalina ateva God ange mae sio, me aaitoiaane kapuna Mesaea ngateva. Lo ateva eaatingina kapumami etoa tale niaisakei, eaatinginaila tale niaisakei ta matane God, llaa me voo, ia o laghe sau velue sio mae.
REV 12:11 Laghe apalaiela tale raena ateva natu sipsipi eteva, me tale inangari eteva laghe aulia ngaotu. Poli karika laghe annaala maamauluaaira, karika laghe matautula tani mate.
REV 12:12 Liuna avalua o am masimasi lo atoa am tokatoka epona liu, me nialousiusi aue etoka tale kosa ateva me paamanu eteva, ta raroai eteva ang ghe sio mae etaimalua. Sessaiaane namungaili, poli ekilakila va nauna tukunaaili.”
REV 12:13 Nau eteva otuena ateva ghe tarala va angila ghe sau velue sio mae tale kosa ateva, ghe usila vause ateva ghe molenaala aliki eteva taita ia.
REV 12:14 Vause ateva laghe tau lao sio kaekaena alua nongina kaekae savaakoroara ateva va eloo elao tale voto ateva angila ghe aimanomanosieiniela va elaa toka etana karika righi taumattu etana. Me aue la aitarainia tale nau, nau etoa me pai kativilau tale nau eteva, me karika otuena ateva eroo tani ghaaia.
REV 12:15 Otuena ateva ghe luela manu eteva tale paana ateva nongina ateo ateae eakaakalaa tani akalaa velu vause ateva.
REV 12:16 Me kosa ateva ghe sausila vause ateva, me ghe otila paane ateva me ghe ropi ematiila ateo ateae, otuena ateva ghe lueiela tale paane ateva.
REV 12:17 Me otuena ateva ghe sessaieiliela ta vause ateva, ghe lao sio tani aiuvii tee natuna atoa vause ateva, lo atoa la aaimuli usi tee inangari nipaopao kanna God me la sarasarakana tani aimuli tee inangarina ateva Iesu.
REV 12:18 Me otuena ateva ghe tinginala elosamarra.
REV 13:1 Me aghe tarala ghaata kkena ateva ghe pangusu sae mae etapaa manu erooroo kasangaulu (10) unna kom, ghaitu (7) uruna me kasangaulu kou nguru tale unna kom. Me kateva kateva uruna pitipiti asease inangari etoa tani auliaa va ia Goto ia.
REV 13:2 Ghaata kkena ateva aghe taraiela marova lepod ateva, kkena nongina kkena beaa ngateva, me paane ateva nongina laeoni eteva. Otuena ateva ghe tau vella ia o ghaata kkena ateva tani ghaa sarasarakaniaane me matuutuliena.
REV 13:3 Kateva uruna laghe avakovakoala me ghe mene masinala. Taumattu ngakapa atoa laghe ounala tani taraia me laghe usiela.
REV 13:4 Taumattu ngatoa laghe kakkauaa otuena ateva poli ghe tau lao sio matuutuliena ta ghaata kkena ateva, me laghe kakkauaa tee ghaata kkena ateva me laghe ue va, “See nongina ghaata kkena ateva? Me see erooroo tani aiuvii teeia me eapalaia?”
REV 13:5 God ghe tau vella ghaata kkena ateva tani tau sae nannaane me ghe aauliaa saasakiaa ta God. Ghe gheelei aloannaane ghe antani ghelei ghe roola ghaatingaulu ghalua (42) ulana.
REV 13:6 Me ghe otila paane ateva, tani auliaa saasakiaa ta God, me tale ararina ateae, masalikina ateae, me lo atoa la tokatoka etana.
REV 13:7 God ghe taula sarasarakana etana tani laa aiuuvii tee kapuna taumattu ngatoa God, me tani apalaila. God ghe taula sarasarakana tani muemua ararimangali ekapa atoa, me taumattu ngatoa me asease nisama atoa me tale anua atoa.
REV 13:8 Lo atoa la tokatoka tale kosa ateva la kakkauaa ghaata kkena ateva, lo atoa karika pitipiti arariira tale vuku maulue ateva unna ia natu sipsipi eteva, ia laghe uvi emateala tale aitiutiu tale kosa ateva.
REV 13:9 Lo ateva talingane manee, aue enongo.
REV 13:10 Arova see God ang ghe uela va elao tale ale mata voovoo, aue elao tale ale mata voovoo. Arova see God ang ghe uela va emate tale baenata ateva, aue emate tale baenata ateva. Nau isaa o ase voto ange lutulutu, kapuna atoa God aue la tingina akorokorongana ta God me la poso parasi aikaaiaaira.
REV 13:11 Vara me aghe tarala mene kateva tani ghaata kkena ghe kauerekatila tale kosa ateva, ghalua unna kom nongina natu sipsipi eteva, ghe samasama nonginaaili teva otuena.
REV 13:12 Ghe aapasunga ngakapala sarasarakaniaane aitiutiu eteva ghaata kkena ta matane, me ghe gheleila taumattu ngatoa tale kosa ateva laghe kkauaala aitiutiu eteva ghaata kkena ia o laghe avakovakoala me ghe mene masinala.
REV 13:13 Me ghe gheelei niaimatoongana atoa namungaili ila. Ghe kolola kura ateae epona liu ghe sio mae tale kosa ateva ta mata taumattu ngatoa.
REV 13:14 God ghe tau lao sio sarasarakana etana tani ghelei isaa o niaimatootoonga tani aimatoonga sarasarakaniaane aitiutiu eteva ghaata kkena. Poli ghe gheelei isaa o niaimatootoongana, ghe saikamela taumattu ngatoa tale kosa ateva. Ghe sungilala tani atingina sae tootoo ateva tani oneoneaa ghaata kkena ateva ia o laghe avakovakoala tale baenata ateva me ie etokatoka.
REV 13:15 God ghe tau vella ghaata kkena ateva tani tau lao sarasarakana tani tau lao maulue tale aitiutiu eteva tootoo me ia aue eaippooaa me eghelei lo atoa la tam aaloanna tani kkauaa tootoo ateva la mate.
REV 13:16 Ghe suusulungi ekapaila, ghauna me namuu, tue peipeiena me karika tue peipeiena, lo atoa karika la tokatoka tale aloannaaira me lo atoa la tokatoka tale aloannaaira, tani ghaa aimatootongana tale nimaira muenna atelange o ta patilakaira.
REV 13:17 Aue karika teva eppoli me eaitauaa voto arova etam ghaa aimatootongana ateva, ia o ararina ateae ghaata kkena ateva o namba ngateva eaaimatoonga ararina ateae.
REV 13:18 Tani kila isaa o voto, utani nanna ngamasina. Lo ateva taumattu masina nannaane erooroo tani nna ngamasina, me ekila tani ira namba ngateva, poli ia o namba ngateva unna ia taumattu ngateva. Unna namba ngateva toko va, ghaonomo ai, ghaonomongaulu me ghaonomo (666).
REV 14:1 Aghe mene taatarala me emua etaghi natu sipsipi eteva ghe tiitingina tale motouru eteva eSaeon. Kateva ai, ghaatingaulu me ghaata airari (144,000) taumattu laghe tiitingina teeia, ararina ateae me ararina ateae Tamane pitipiti elokoi emua tale patilakaira.
REV 14:2 Me aghe nongola kateva lingi niaangari epona liu nonginaaili ateo ateae eakaakalaa atingina me nongina palapalanga ateva. Niaangari eteva aghe nongoala nonginaaili va lo atoa la kaukau uneira aikaukau.
REV 14:3 Kateva ai, ghaatingaulu me ghaata airari (144,000) taumattu laghe tiitingina emua tale aitokatokane ateva king unna ia God, me emua tale ghaata voto maulue me namu ngatoa. Laghe uuei kkinari eteae ouna ia, karika mene toa la kilakilaia ta lo nonga atoa laghe saangala tale kosa ateva la kilakilaia.
REV 14:4 Isaa o taumattu karika righi sesa gheeleiaaira poli karika laghe kila vause, poli laghe akekkelilala tale voto sesa. Laghe aaimuli tee kasukasuaane natu sipsipi eteva nongina eaa ghe laolao. Isaa o taumattu God ghe ghaa oghilala tale taumattu tale kosa ateva. Ila mata ngemua ila ta God me natu sipsipi eteva.
REV 14:5 Karika righi nikamekame ghe mae sio ta paaira me karika righi sesa gheeleiaaira.
REV 14:6 Vara me aghe tarala kateva ensolo, ghe looloo elomarase me ghe posoposo masi kiukiu eteva tokatoka liu ia tani ppooainia ta lo atoa la tokatoka tale kosa ateva, tale anua akapa atoa, tale ararimangali etoa, me tale asease nisama atoa me tale taumattu ngatoa.
REV 14:7 Me ghe sama anamuula me ghe uela va, “Am oneoneaa God, me am kkaueinia, poli nauna tani ghelei niaisakei tale taumattu ange rekatala. Am kkaueinia ta ia ghe gheleila epona liu, kosa ateva, paamanu, me ateo vubbuaa.”
REV 14:8 Aiaaghalua ateva ensolo ghe aimulila me ghe uela va, “Masaliki taatara ateae namuu ia eBabilon angila ghe tturungiela! Laghe tturungiela! Ghe gheleila anua akapa atoa laghe ropila sesa manu eteva, me laghe lailai sari maneira atoa katoa tani taita me vause.”
REV 14:9 Aiaakotonna ateva ensolo ghe aimulila etairarua, ghe sama anamungailiila me ghe uela va, “Lo ateva ukakkaua ghaata kkena ateva me tootoona ateva, me ughe ghaala aimatootongana ateva ta patilakam o ta nimam,
REV 14:10 io aue ughaa sessaiaane ateva God namungaili ia nongina kapa uaeni eteva, me aue ummarikana tale kura ateae me atu etoa ramerame ila emua ta mataira ensolo atoa manga ila me natu sipsipi eteva.
REV 14:11 Asu tale uneira nimmarikana aue esae, me esae aue karika righi niaioghioghi etana. Aue karika righi niainoane llaa me voo, ta lo atoa ila kakkauaa ta ghaata kkena ateva me tootoona ateva, o laghe ghaala aimatootongana ateva eaimatoonga ararina ateae.”
REV 14:12 Nau isaa o ase voto ange lutulutu, kapuna atoa God aue la tingina akorokorongana ta God, me la nongo usilaa inangari nipaopao kanna God, me la poso parasi aikaaiaaira ta Iesu.
REV 14:13 Vara me aghe nongola lingi nisama ateva epona liu ghe uela va, “Pitila llo toko. Ghaine ange tiuaala me nau emaemae lo atoa la aikaaiaa ta Vau eteva me la mate, niarangise aue etoka etaira.” Spiriti eteva eue va, “Ue. Aue la ainoana tale uunguaaira poli uunguaaira aue eusila.”
REV 14:14 Vara aghe taatara me emua etaghi aghe tarala urukookoo ateva usousoana ia, me taumattu ngateva ghe tokatoka etana nonginaaili va Natuna ateva Taumattu ngateva. Unna kou nguru eteva ta uruna gheeleia tale golo, me ta nimane iema ateva matakerenganaaili ia.
REV 14:15 Mene kateva ensolo ghe kupi ghoa mae tale ale manga ateva, ghe kolokolo anamungaili lao sio ta lo ateva ghe tokatoka tale urukookoo ateva. Ghe uela va, “Ghaala iemam ateva me usai inana tale utana atingiu, poli nauna ange mae sio tani ghaaia ta ange matuela.”
REV 14:16 Lo ateva ghe tokatoka tale urukookoo ateva ghe leeaa sio mae iemane ateva tale kosa ateva me ghe saila inana tale kosa ateva.
REV 14:17 Mene kateva ensolo ghe kupi ghoa mae tale ale manga ateva epona liu, ia tee ghe posoposo iema ateva matakerenganaaili ia.
REV 14:18 Me mene lo ateva ensolo ghe aaitaraa kura aiaavusuvusuena ateae ghe ghoa mae tale liu nighelei aiaavusuvusuena me ghe kolokolo anamungailiila ta lo ateva ghe posoposo iema ateva. Ghe uela va, “Ghaala iemam ateva me ughaaitauaa ue ngai tale uaeni eteae tale kosa ateva, poli ue ngai ange masso akapala.”
REV 14:19 Ensolo ateva ghe leeaala iemane ateva tale kosa ateva. Ghe sai ekapala ue ngai tale uaeni me ghe velu kaaila ta aiposoaa uaeni eteva, eaaimatoonga sessaiaane God.
REV 14:20 Me laghe pooposoaa uaeni eleka tale masaliki taatara ateae. Rae ateva ghe kupi ghoa mae tale aiposoaa uaeni eteva eairooaa tee sae oasa atikirighi tale paa ooso ateva, me aaluseaane erooroo kotolu ai (300) kilomita.
REV 15:1 Aghe taatara ssola epona liu me aghe mene tarala kateva kinatama masi niaimatootoongana. Ghaitu ensolo laghe posoposo ghaitu airuuruu tana voto sesa — airuuruu tale isaa oia voto sesa, poli sessaiaane God aue eruu tale isaa oia voto sesa.
REV 15:2 Aghe tarala voto ateva taataraane arova manu eteva laghe gheleiela tale ghalasi, eaaisavisavila tee kura ateae. Me epona etana, taumattu ngatoa laghe apalala ghaata kkena ateva me tootoona ateva, me namba tale ararina ateae, laghe tiitingina etana. Laghe posoposo aikaukau kanna God ghe tau lao sio etaira.
REV 15:3 Laghe uuei unna kkinari eteae Moses, kapuna tau ngai nongonongo anna ateva God, me kkinarina ateae natu sipsipi eteva. Laghe ue va, “Namuu me masinaaili uunguaam, Vau eteva God sarasarakana io. Ghulughuluena me koronna salam, kingi io tale nau ekapa atoa.
REV 15:4 Taumattu ngakapa atoa aue la oneoneainio, Vau eteva, me la tau sae ararim ateae. Poli io nonga manga io. Anua akapa atoa aue la mae kkaueinio, ta uunguaam ghulughuluena ang ghele kaurekatila.”
REV 15:5 Vara me aghe taatara ssola epona liu me aghe tarala ale manga ateva, ia o ale kandisi ia eaapasunga va God etokatoka, ghe otiela.
REV 15:6 Ghaitu ensolo laghe kupi ghoa mae tale ale manga ateva laghe uunusi ghaitu sesa voto. Laghe molumolu tale raarangisana kalio ravaravaiena, me laghe vaovao tuku kalio ateva tale sauira, gheelei ia tale golo.
REV 15:7 Vara me kateva tale ghaata voto maulue ghe tau lao sio ta ghaitu ensolo ghaitu pelete gheelei tale golo, me pasu tale sessaiaane God, etokatoka nau ekapa atoa.
REV 15:8 Me ale manga ateva ghe pasula tale asu tale maamallangiaane God me tale sarasarakaniaane. Karika poi teva ghe rooroo tani kupi sso tale ale manga ateva lomosina ta ghaitu sesa voto tale ghaitu ensolo laghe ruula uunguaaira.
REV 16:1 Vara me aghe nongola kinatama lingi ngalo ateva ghe mae sio tale ale manga ateva, ghe ue ta ghaitu (7) ensolo va, “Am kasula me am laa kao see tale kosa ateva sessaiaane God tale isaa o ghaituvilau pelete.”
REV 16:2 Aitiutiu eteva ensolo ghe kasula me ghe kaola unna ativilau tana pelete epona tale kosa ateva, me usai etoa sesaaili taataraira me mmarikanaaili ila laghe tokala ta taumattu ngatoa laghe ghaala unna aimatootongana ghaata kkena ateva me laghe kakkauaa tootoona ateva.
REV 16:3 Aiaaghaluene ateva ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete epona tale paamanu eteva, me paamanu eteva ghe raeraeanala tani nonginaaili raeira taumattu ngatoa matena ila. Me isaa akapaaili voto maulue etokatoka tale paamanu eteva ghe mate akapala.
REV 16:4 Kotonna ateva ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete epona tale ateo akaakala atoa me ateo vubbu etoa, me laghe raeraeana voroila.
REV 16:5 Me aghe nongola ensolo ateva eaaitaraa ateo atoa ghe ue va, “Io ghulughuluena io tale niaisakei etoa, utokatoka ghaine me angu ghe toka vella arau, me manga io poli angu tau roorooaala aipoliira tale gheegheleiaaira.
REV 16:6 Ta laghe uvi ematela kapum taumattu me propete atoa, me angu tau lao sio rae me ngila ropila poli mausi gheegheleiaaira.”
REV 16:7 Me aghe nongola liu nighelei aiaavusuvusuena ateva ghe asokoila va, “Ue, Vau eteva God sarasarakanaaili io, koronna me ghulughuluena kalum niaisakei.”
REV 16:8 Ghaatane ateva ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete epona tale sinaka ateva, me ghe tau lao sio sarasarakana tale sinaka ateva tani sinaki ekulukuluki taumattu ngatoa tale aanasaane ateva.
REV 16:9 Vilikiira ghe sinaki ekulukulukila tale kinatama aanasaane ateva me laghe aauliaa saasakiaa sae tale ararina ateae God, ia ghe aaitaraa isaa oia sesa voto, me karika poi laghe anna tani nna ngaioghioghiaa me la anamunamunganeia.
REV 16:10 Aiaaghalimane ateva tana ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete tale aitokatokane ateva king unna ia ghaata kkena ateva, me isaa akapaaili masaliki ghe aitaraa ghe saurromla. Taumattu ngatoa laghe katakata ramuramuti paaira poli kinatama mmarikana ateva,
REV 16:11 me laghe aauliaa saasakiaa ta God epona liu poli tale kinatama mmarikana tale usaiira atoa. Me karika poi laghe alona tani nna ngaioghioghiaa tale voto laghe gheleila.
REV 16:12 Ghaonomina ateva ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete epona tale kinatama ateo ateae eIupreitis me ghe matila tani aipanipaniaa salaira kingi etoa tale pai sinaka esae.
REV 16:13 Vara me aghe tarala kotolu sesa spiriti taatarailotolu arova roparopa atoa; kateva ghe kupi ghoa mae tale paane ateva otuena ateva, me kateva tale paane ateva ghaata kkena ateva, me kateva tale paane ateva kamena ateva propete.
REV 16:14 Ila spirit tale raroai ila la gheeghelei niaimatootoongana atoa, me la kasukasu ekapa see tale kingi etoa tale kosa akapa ateva oia, tani ghelei eitaueinila tale niaiuvii eteae tale kinatama nauna ateva God sarasarakanaaili ia.
REV 16:15 “Tarala, aue amae nongina tau niainao ateva! Aue emasinaaili ta lo ateva karika easeasekanue, me eaimonomonosiaa unna aiaasae, me karika aue evelu kalio va aue epalata.”
REV 16:16 Me kingi etoa laghe velu eitauaala tale voto ateva tale inangari nge Hibru la kolokoloa va Amagedon.
REV 16:17 Ghaituna ateva ensolo ghe kaola unna ativilau tana pelete elomarase, me elome tale ale manga ateva kinatama lingi ngalo ateva ghe mae sio tale unna aitokatoka ateva king ghe uela va, “Ange kapala!”
REV 16:18 Vara me ravaravaia ateva ghe ravaiela, me palapalanga ateva ghe akurruela, me kinatama rukeruke ateva ghe rukela. Karika teva rukeruke ghe lutu poi nongina lo ateva oia rukeruke nau eteva taumattu ghe tiuaala tani toka tale kosa ateva oia.
REV 16:19 Kinatama masaliki eteae eBabilon ghe tarurrutila me ghe kotoluvilaula pai, me kinatama masaliki etoa tale patunganua atoa laghe turrungilala. God ghe annaala kinatama masaliki eteae eBabilon me ghe tau lao sio kapa uaeni eteva pasu ia tale sessaiaane.
REV 16:20 Patunganua atoa laghe kapala me karika laghe rooroo tani tara motouru etoa.
REV 16:21 Paka vaoo ateva korokorongana ia nongina atu ghe katuula maamaataniaane erooroo ghaatingaulu ghalima (45) kilo ghe kaakatuu saoaa ta taumattu ngatoa, me laghe auliaa saasakiaa ta God ta poli laghe aateateaa saasakiaa nau eteva vaoo ateva ghe kumkumla.
REV 17:1 Kateva tale ghaitu (7) ensolo ghe posoposo ghaituvilau pelete ghe mae sio, me ghe uela etaghi va, “Mae sio, me aghapasunga etam aipolipolina lo ateva vause emuemueaa niaivae ateae, etokatoka tale oroi ateo atoa.
REV 17:2 Ta ngetana ia oia vause ateva kingi tale kosa akapa ateva la asoaso teeia me lo atoa la tokatoka tale kosa ateva angila ghe ropi saasakiaa voroila, tale kanna sesa manu eteva eaaimatoonga ssavoto.”
REV 17:3 Vara me ensolo ateva ghe kasueinaghila tale spiriti eteva, ghe laoainaghi sio tale voto ateva karika righi taumattu ghe tokatoka etana, me aghe tarala ghaata kkena ateva raeraeana ia, ghe koukouaa inangari niauliaa saasakia ngatoa, ghaitu uruna me kasangaulu unna kom, me vause ateva ghe tokatoka epona etana.
REV 17:4 Vause ateva ghe molumoluaa aiaasae ateva ghueghuenna ia me raeraeana ia, me ghe molumoluaa voto atoa gheelei ila tale golo laghe ravaravaiela, me masi atu etoa, me pel atoa, ghe posoposo kapa ateva airopiropi ia laghe gheleiela tale golo, pasu ia tale voto atoa mauuna ila ta mata God me mauuna gheegheleiaane vause ateva tani aivae.
REV 17:5 Arari eteae laghe pitiela tale patilakane, eue va, Voto aisulianna Babilon namuu ia Kinaira ia lo atoa la vaevaea me voto mauuna tale kosa ateva.
REV 17:6 Aghe tarala vause ateva ang ghe ropi saasakiaala tale raeira kapuna taumattu ngatoa God, raeira taumattu ngatoa la auliaa inangarina ateva Iesu. Nau eteva aghe taraiela, namuu ta aghe soghiaala isaa oia voto.
REV 17:7 Vara me ensolo ateva ghe uela etaghi va, “Vaalua me angu soghiaala? Aue akiri tau atu malloeana isaa o voto aisulianna tale vause ateva me ghaata kkena ateva eiilou etana. Ia o ghaata kkena ateva uruna ghaitu (7) me kasangaulu (10) unna kom.
REV 17:8 Ghaata kkena ateva utaraiela, ang ghe toka muela, me ghaine karika ia, me aue ekaurekati sae tale liu eteva karika aioghioghi etana, tani lao tale unna nimate ateva. Lo atoa taumattu la tokatoka tale kosa ateva, me karika laghe pitila arariira tale vuku maulue ateva tale aitiutiu tale kosa ateva, aue la soghi nau la tara ghaata kkena ateva, poli ang ghe toka muela, me ghaine karika ia, me aue emene mae.
REV 17:9 “Taumattu nannaane alomasaanga erooroo tani kila isaa o voto. Ghaitu uru eaaimatoonga ghaitu motouru vause ateva etokatoka etana,
REV 17:10 me tee ghaitu kingi. Ghalima (5) ang ghe matela, me kateva ie etokatoka, me mene kateva aue emae. Nau eteva emae, tokatokaane karika aue ealuse.
REV 17:11 Ghaata kkena ateva ghe toka akasinala, me ia oia karika ia, aiaaghaoalu (8) eteva kingi ia, ie tee elome tale ghaitu kingi, ie tee elaolao tale nimate.
REV 17:12 “Kasangaulu kom utarala eaaimatoonga kasangaulu kingi, karika laghe ghaa matuutuliena tani kingi, me aue la ghaa sarasarakana tani kingi tee ghaata kkena ateva tale kateva nonga ia aoa ngateva.
REV 17:13 Kateva nonga ia nannaaira tani tau lao sarasarakana me matuutuliena tale ghaata kkena ateva.
REV 17:14 Aue la aiuvii tee natu sipsipi eteva, me natu sipsipi eteva aue eapalaila, poli ia Vau ia tale vau ekapa atoa, me kingi ia tale kingi ekapa atoa. Me lo atoa la aimuli teeia, God ghe kololala me ghe suimatoongainilala va kapuna ila me la ghaaiesoangaili etana.”
REV 17:15 Vara me ensolo ateva ghe uela etaghi va, “Oroi ateo utarala vause ateva emuemueaa niaivae ateae etokatoka etana, eaaimatoonga taumattu ngatoa me mene oroieili taumattu, patunganua atoa, me ase nisama atoa.
REV 17:16 Ghaata kkena ateva me kasangaulu unna kom utarala aue la aisessaii tee vause ateva emuemueaa niaivae ateae. Aue la gheleia epeisaane me aue la ghaa velu kaliona, aue la nama malatauna me la taue sae tale kura.
REV 17:17 Poli God ang ghe atoka velu ssola ta urunguitaniira sa ateva aue la gheleia tani ghelei roorooaa voto ghe uela va aue elutu, aue la nim asokoi va ue tani tau lao matuutuliena tale ghaata kkena ateva, lomosina ta inangarina God aue eghelei roorooaa.
REV 17:18 Me ia o vause ateva utaraiela, eaaimatoonga kinatama masaliki taatara ateae eaaitoia ngakapaaili kingi etoa tale kosa ateva.”
REV 18:1 Emuli tale isaa o voto aghe mene tarala mene kateva ensolo ghe sio mae epona liu, matuutulienaane namungaili, me mallangina ateva ghe mallangi ekapala kosa ateva.
REV 18:2 Ghe sama anamungailiila, ghe ue va, “Ang ghele tarurrutila! Ang ghele tarurrutila, kinatama masaliki taatara ateae eBabilon! Ang ghele tanganueira iela raroai etoa, me sesa spiriti etoa me ghila atoa karika raarangisana ila, me tee sesa ghaata kkena atoa karika raarangisana ila.
REV 18:3 Poli anua akapa atoa angila ghe ropila kanna uaeni korokorongana, eaaimatoonga uunguaa niailai salosaloaa see, me kingi ekapaaili tale kosa ateva angila ghe lailai ssola etana, me lo atoa tau bisnis ila tee laghe ghaala oroieili viliki veu tale niuungu karika ghe paapalata tani ghelei.”
REV 18:4 Vara me aghe nongola mene kateva lingi ngalo epona liu ghe ue va, “Am kupi velue ghoa mae, kapughu etoa, am tee am rau kupi sso tale gheeleiaane va am ghaa sesa aipolipoli eteva aue eghaaia.
REV 18:5 Poli sesa gheeleiaane ange namungailiila me ange saela arau epona liu, me God eannaa isaa o sesa gheeleiaane.
REV 18:6 Am mene liu lao etana ase salana ghe gheelei lao ta katoa, am tani liu ghaluaata eaikokkonoria tee gheeleiaane, me tale unna kapa ateva ghe kaokao apasua, am kao apasua me am ghelei ghaluaata nongina ghe gheelei.
REV 18:7 Nau etoa ghe saasaeaa nannaane me ghe ghaaghaa oroi masi voto, tale isaa oia nau utau lao nimmarikana tale vilikina me nialousiusi tani airooaa, poli ia ghe ue va, ‘Aghi kuiini ieghi, me aghi karika va vause raue vulu ieghi, me karika aue aghateateaa nialousiusi.’
REV 18:8 Ia avalua o me aue eateateaa sesa voto atoa tale kateva nonga nau; nimate, nialousiusi me kinatama maloo, me aue kura ateae eata voroia, poli Vau ngepona ateva God sarasarakanaaili ia aue eghelei niaisakei eteae etana.
REV 18:9 “Vara me lo atoa kingi tale kosa ateva laghe asoaso teeia tani ghelei ssavoto, me laghe masimasi eitauaa teeia, aue la ngala me la alousiusi nau eteva la tara asuna ateva elaa saesae, nau kura ateae eataataia.
REV 18:10 Aue la tingina amasau tani taatara lao poli la maamatautu tani tara nimmarikana ateva, me aue la ue va, “‘Alousiusi, alousiusi etam, masaliki nitaatara ateae, Babilon, sarasarakanaaili io! Tale kateva nonga aoa ngateva me niaisakei ange ghaaiola!’
REV 18:11 “Tau bisnisi etoa tale kosa ateva aue la ngala me la alousiusi teeia, poli karika toa aue la mene poli peiira.
REV 18:12 Peiira nongina golo, silva, masi ngatu etoa, pel atoa, kalio malallake, kalio ghueghuenna, kalio silk, kalio raeraeana, asease voto atoa gheeghelei tale ai masi ngusungusuaane, me asease voto atoa gheeghelei tale ngisi elepen, me asease voto atoa gheeghelei tale ai aipolina namuu, brons, aeana, me atu eteva mabolo ia,
REV 18:13 sinamon me mene katoa spais, aiaavusuvusuena, murr, frankinsens, uaeni, oliv oeli, palaoa, uiti, vulumakao, sipsipi, ooso, ai-ilou, me lo atoa la uungu me karika la tokatoka tale aloannaaira.
REV 18:14 “Tau bisnisi etoa laghe ue etana va, ‘Masi voto atoa ughe aloanna tani tue peipeiena tee ang ghele aikapakapaiila, peim atoa me masi taataram atoa ang ghele kapala, karika aue umene tara poi.’
REV 18:15 Tau bisnisi etoa laghe aaippoliaa me laghe aaitauaa isaa o voto etam me laghe tau peipeienala, aue la nim tingina amasau mae poli la maamatauta nimmarikana ateva etam, me aue la ngala me la ghalousiusi,
REV 18:16 me aue la ue va, “‘Alousiusi, alousiusi, masaliki taatara ateae, ughe molumoluaa masi kalio atoa, ghueghuenna me raeraeana kalio, me ughe molumoluo tale golo me tale asease atu etoa masi taataraira atoa, me pel atoa.
REV 18:17 Poli tale kateva nonga ia aoa ngateva isaa akapa kinatama masi voto atoa ngila tturungilala.’ “Me ila akapaaili kapteni etoa tale anua atoa me lo atoa la aikaai etaira me mene katoa la uungu elamana tani ghaa viliki veu aue la tingina amasau.
REV 18:18 Me aue la sama anamuu nau eteva la tara asu kura ateae nau eteva eataataia, me la ue va, ‘Karika mene teae masaliki taatara nongina lo ateae oia.’
REV 18:19 Me aue la velu sae au ta uruira me la aore atingina me la ngala me la alousiusi me la ue va, “‘Alousiusi, alousiusi etana, masaliki taatara ateae, isaa o anua evuuvukala elamana la ghaaghaa peiira etam! Poli kateva nonga ia aoa ngateva me angu ghele peisaanela.’
REV 18:20 Am masimasieiniela, lo atoa epona liu, me am kapuna taumattu ngatoa God, me apostolo atoa me propete atoa, ta God ang ghele gheleila niaisakei me sesa akapaaili ang ghele lao sio etana tale ase voto ghe gheelei etaimim.”
REV 18:21 Vara me kateva ensolo korokoronganaaili ia ghe saula kinatama atu eteva, naanamungaane nongina lo ateva atu la gheelei eputuputu uiti etana me ghe sau velue siola ta paamanu, me ghe uela va, “Tale ia o ase kinatama sarasarakana ateva Babilon, kinatama masaliki taatara ateae, aue la tturungia, me karika aue la mene taraia.
REV 18:22 Me karika aue la mene nongo etam righi lingi aikaukau, me tau kkinari, me lo atoa la vuuvuu flut me taue. Karika aue la tara righi asease tau ngai uungu etam. Lingi ngalo tale liu ngai ghelei eputuputu uiti karika aue la mene nongo.
REV 18:23 Me tee karika aue la tara righi mallangi lam etam. Karika aue la nongo righi lingi ngaloira lo atoa la aaloanna tani lai. Kapum tau bisnisi etoa sarasarakanaaili ila tale kosa ateva me tee ughe alaala me ughe kamekame patunganua akapa atoa tale kosa ateva, me ughe tiuaa ppaelala.
REV 18:24 Raeira propete atoa me kapuna taumattu ngatoa God, ghe akalala tale salam, me tee raeira lo akapa atoa laghe uvi ematelala tale kosa ateva.”
REV 19:1 Nau eteva namu ngateva ensolo ghe ruula tani aippooaa, aghe nongola paka mangalia ateva nonginaaili taumattu ngatoa oroieili ila laghe kikkinari epona liu. Laghe ue va, “Ita tau sae inasanina God! God tau ngai asaangiita ia! Nioneoneaa me sarasarakana kanna God.
REV 19:2 Poli kanna niaisakei egheelei koronna me ghulughuluena. God ang ghe gheleila niaisakei ta ia o vause ateva laghe aaivaeainia ghe ghelei saasakiaala kosa ateva oia tale kanna nivaevae ateae. Me ghe uvi ematela kapuna tau ngai uungu etoa God, me God ange liuliu kanna ssavoto ghe gheleila.”
REV 19:3 Mene ghaluene, taumattu ngatoa laghe mene kkinari enamungailiila laghe ue va, “Ita tau sae inasanina God! Asuna ateva eBabilon ange saela me karika aue ekapa.”
REV 19:4 Ghaluengaulu ghaata (24) namuu me ghaata ase voto maulue ila, laghe tturru siola tani kkauaa God, ghe tokatoka epona tale aitokatokane ateva king, me laghe ue va, “Ue, koronna, ita tau sae inasanina God!”
REV 19:5 Vara me lingi ngalo ateva ghe mae sio tale aitokatokane ateva king ghe uela va, “Am kkauaa saela kapuita Goto ateva. Am akapaaili kapuna tau ngai uungu etoa, lo atoa am oneoneainia, am akapaaili ghauna me namuu!”
REV 19:6 Vara me aghe nongola lo ateva ghe aangari nongina lingi ngaloira taumattu ngatoa, me nongina ateo eakaakalaa me tee nongina palapalanga ateva eaakurrua. Ghe uela va, “Ita tau sae inasanina God! Poli Vau palepale kapuita Goto ia, sarasarakanaaili ia eaaitoia ngakapa voto.
REV 19:7 Ita masimasieinia me ita taula nianamunamungaane! Poli nilai tale natu sipsipi eteva ange mae sio me vause ateva natu sipsipi eteva elai etana ang ghele aimanomanosiaala.
REV 19:8 God ghe tau lao sio masi aiaasae pei tale nilai, gheeghelei tale masi kalio, raarangisanaaili.” (Eaaimatoonga masi gheegheleiaaira kapuna taumattu ngatoa God.)
REV 19:9 Vara me ensolo ateva ghe uela etaghi va, “Pitila llo toko: ‘Aue emasinaaili ta lo atoa laghe kololala va la mae tale unna nilai eteae natu sipsipi eteva.’” Me ensolo ateva ghe mene uela va, “Isaa oia inangari koronna kanna God.”
REV 19:10 Nau eteva aghe nongola aghe tturru siola tale liue kkena tani kkaueinia, me ghe uela etaghi va, “Urau mene ghelei evalua o! Aghi nim tau ngai uungu ieghi nongina io me nengam me tuem atoa, ila o lo atoa la posoposo parasi tale inangari inangarina Iesu. Ukkauaa nonga God! Poli inangari inangarina Iesu spiriti ia tale propesi.”
REV 19:11 Vara me aghe tarala epona liu ghe otiela, me usousoana ateva ooso ghe tiitingina, lo ateva ghe iilou etana la kolokoloa va “Lo ateva egheelei emasinaaili uunguaane” me “Koronna ia”. Me egheelei niaisakei tale salana ghulughuluena ia me egheelei niaiuvii.
REV 19:12 Matana alua nonginaaili kinatama kura ateae ghe ramerame, me oroieili kou nguru etoa ta uruna, me arari eteae pitipiti ia etana, karika teva ekilakilaia ta ie nonga.
REV 19:13 Ia ghe molumolu tale aiaasae ateva laghe asuuela tale rae, me ararina ateae la kolokoloa va Inangarina ateva God.
REV 19:14 Tau ngai uuvii ngepona liu etoa laghe molumolu tale aiaasae usousoana me raarangisana laghe gheleila tale masi kalio laghe iilou tale ooso atoa usousoana ila, me laghe aaimuli tee lo ateva ghe iilou tale usousoana ateva ooso.
REV 19:15 Tale paane ateva baenata ateva matakerengana ia ghe kupi ghoa mae tani apala anua atoa. Aue eaitoieinila tale aikkatulu etiulu aeana ia, me easa uaeni tale aiasa uaeni eteva, eaaimatoonga sessaiaane God sarasarakanaaili.
REV 19:16 Tale unna aiaasae ateva ghe aakou au kkena muenna atelange, arari eteae pitipiti ia eue va, Kingi tale kingi ekapa atoa me Vau tale vau ekapa atoa.
REV 19:17 Me aghe tarala ensolo ateva ghe tiitingina epona tale sinaka ateva. Namungaili ta ghe kolokoloaala ghila atoa laghe looloo elomarase, ghe ue va, “Am mae aitauaa sio tale kinatama ninamanama ateae kanna ia God.
REV 19:18 Ta am mae nama malatauira kingi etoa me lo atoa la muemueaa tau ngai uvii etoa, me tau ngai uvii etoa sarasarakanaaili ila, me tee am nama malatauira ooso atoa me lo atoa la iilou etaira, me malatauira taumattu ngakapa atoa, la tokatoka tale aloannaaira me lo atoa la uungu me karika la tokatoka tale aloannaaira, me tee lo atoa arariira me lo atoa karika arariira.”
REV 19:19 Vara me aghe tarala ghaata kkena ateva me kingi etoa tale kosa ateva oia me kapuira tau ngai uvii etoa laghe velu eitauaala tani aiuvii tee lo ateva ghe iilou tale ooso ateva me kapuna tau ngai uvii etoa.
REV 19:20 Laghe velu eitauaa tani aiuvii me lo ateva ghe iilou tale ooso ateva ghe akaravusula ghaata kkena ateva me tee propete kamekame ateva ghe gheelei mirikol me aimatootongana atoa tale sarasarakaniaane ghaata kkena ateva. Ghe gheleilala tani kame lo atoa laghe ghaala unna aimatootoongana ateva ghaata kkena ateva me tee lo atoa la kakkauaa tootoona ateva. Laghe sau esakesakelaluela me laghe sau vellalue saela tale kura ateae.
REV 19:21 Me ghe pasa amatela kapuirarua etoa airuuruu ila tale baenata ateva ghe kupi ghoa mae tale paane ateva lo ateva ghe iilou epona tale ooso ateva, me ghila atoa laghe namala malatauira atoa, me ghe ssoilala.
REV 20:1 Aghe tarala ensolo ateva ghe kupi ghoa mae epona liu ghe uunusi kii tale paka liu eteva karika aioghioghi etana me kinatama sene ateva.
REV 20:2 Ghe kune atokala otuena ateva, ia o katu ngateva pei ngemua arau ia, ia Raroai ia me Satana etana, me ghe iri etokaiela va etoka ta kateva airari (1,000) ninamanama.
REV 20:3 Ensolo ateva ghe sau velue siola tale liu eteva karika righi aioghioghi etana me ghe kavati rungainiela me ghe llokimi ekorokoronganaiela, va karika emene kame anua atoa ta etani ruu kateae airari ninamanama. Me nau isaa o voto eruu me ensolo ateva evira tau velua tani ghelei voto tale aloannaane tale tukunaaili tuku nau erighi.
REV 20:4 Vara me aghe tarala uneira aitokatoka kingi etoa, me tau ngai toitoi etoa laghe tokatoka etaira. Isaa o taumattu God ghe taula sarasarakana etaira tani ghelei niaisakei. Me aghe tarala lo atoa laghe sai pulela aloira ta poli inangariira ta Iesu me inangarina ateva God. Karika laghe kakkauaa ghaata kkena ateva me tootoona ateva me karika laghe ghaala unna namba ngateva tale patilakaira me ta nimaira. Laghe sakesakela me laghe toka teela Karisto tani namuu me aitoiaa teeia tale kateva airari ninamanama.
REV 20:5 Ia o lo ateae nitotu tale nimate, aitiutiu ia. Matena akapa atoa, lo atoa karika laghe totula tale aitiutiu eteae nitotu, karika aue la sakesake lomosina ta kateva airari ninamanama eruu.
REV 20:6 Niarangise aue etoka ta lo atoa ila tale aitiutiu eteae nitotu, me manga ila. Ta niaiaaghalua ateae nimate karika righi sarasarakaniaane ta ngetaira, ta aue la pristi ta God me ta Karisto me aue la toka tani aitoiaa teeia ta kateva airari ninamanama.
REV 20:7 Nau eteva kateva airari ninamanama eruu, Satana aue ekupi ghoa tale karavusu,
REV 20:8 me aue elaa kasu see tani kame anua atoa tale aighoughou ghaata tale kosa ateva oia, la aseasela va Gog me Megog, aue la mae aitauaa tale kinatama niaiuvii eteae, oroieili ila nongina rira ateva elosamarra.
REV 20:9 Me aue la lao aitauaa tale voto ateva namuu ia me mmaiina ia tani tingina talia masalikiira ateae kapuna taumattu ngatoa God, masaliki taatara ateae God eaielousieinia. Vara me kura ateae aue esio epona liu me aue eata akapaailiila.
REV 20:10 Me ia o Satana ateva, tau nikamekame ia, aue la sau velue sso tale kinatama kura ateae me atu etoa ramerame ila, nongina laghe sau velu ssola ghaata kkena ateva me propete kamekame ateva, aue la mmarikana llaa me voo nau ekapa atoa.
REV 20:11 Vara me aghe tarala kinatama aitokatokane ateva king usousoanaaili ia, me lo ateva ghe tokatoka epona etana; kosa ateva me epona liu lalu ghe ilou emasaula ta ngetana, karika lalu ghe tarala righi liuirarua tani toka.
REV 20:12 Me aghe tarala taumattu ngatoa matena ila, katoa arariira manee me katoa karika, laghe tiitingina emua tale aitokatokane ateva king, vara me vuku etoa ghe otilala, me mene kateva vuku ghe mene otiela, vuku maulue ia. Vara me laghe tiuaala tani ghelei niaisakei ta lo atoa matena ila tale gheeleiaaira laghe piti ssola tale isaa o vuku.
REV 20:13 Elamana me Nimate me Hades laghe tau vella matena atoa tani lao tale niaisakei eteae, me kateva kateva taumattu ghe aisakei tale gheegheleiaane.
REV 20:14 Vara me Nimate ateva me Hades laghe velulalue ssola tale kinatama kura ateae. Ia o kura ateae, aiaaghaluene ateae o nimate.
REV 20:15 Me arova teva taumattu karika teae ararina tale vuku maulue ateva, ia o taumattu ngateva laghe velue ssola tale kinatama kura ateae.
REV 21:1 Vara me aghe tarala ouna ateva epona liu me ouna ateva kosa, poli lo ateva akasina epona liu me lo ateva akasina kosa ghe kapala, me paamanu eteva tee ghe kapala.
REV 21:2 Me aghe tarala masaliki taatara ateae manga ia, ouna ateva eJerusalem, ghe sio mae ta God epona liu, masinaaili taataraane nonginaaili teva vause emolumolu tani laa sou taitanna ateva.
REV 21:3 Me aghe nongola kinatama lingi ngalo ateva ghe mae sio tale aitokatokane ateva king, ghe ue va, “Tarala! God ange gheleila tanganuena elome tale taumattu ngatoa, aue etoka teeila, me ila aue ekapuna taumattu ila, me ia God aue etoka teeila.
REV 21:4 Ia aue esei velu rarum mataira me karika aue mene righi nimate me niale amate me ningala me nimmarikana, poli isaa o voto tale pokane ateva kosa ekapa.”
REV 21:5 Me ia o lo ateva ghe tokatoka tale aitokatokane ateva king ghe uela va, “Tarala! Ngagheelei eouna isaa akapaaili voto!” Vara me ghe ue etaghi va, “Piti siola isaa o inangari, poli urooroo tani atoka tuutulim tale isaa o inangari koronna.”
REV 21:6 Me ghe mene uela etaghi va, “Nga ghele ghelei ekapala isaa o voto! Aghi alpa me omega ieghi, aghi aitiutiu ieghi me airuuruu ieghi. Ta lo ateva ekaakangngata tani ropi aue atau lao manu karika pei nipoli tale ateo vubbu eteae maulue ia.
REV 21:7 Lo ateva eapala aue eghaa isaa akapaaili o voto, me aue ekapuna Goto ieghi me ia aue enatughu ia.
REV 21:8 Lo atoa la maamatautu me karika korokorongana ila, lo atoa karika la aikaaiaa, lo atoa sesaaili gheegheleiaaira, lo atoa la aiuvi emate, lo atoa la ailai salosaloaa, lo atoa la alaala, lo atoa la kakkauaa tootoo goto me lo akapa atoa tau nikamekame ila, aue asau vella sso tale kinatama kura ateae. Ia o aiaaghaluene ateae nimate.”
REV 21:9 Me kateva ta ghaitu (7) ensolo, laghe uunusi ghaituvilau pelete pasu tale ghaitu airuuruu voto sesa, ghe mae sio etaghi me ghe uela va, “Mae sio me aghapasunga vause ateva aue vausenna ia natu sipsipi eteva.”
REV 21:10 Vara me ensolo ateva ghe kasueinaghila tale Spiriti eteva me ghe saueghi saela tale kinatama motouru eteva me ghe apasungaala Jerusalem, masaliki taatara ateae manga ia, ghe sio mae epona liu nongina God etokatoka.
REV 21:11 Masaliki taatara ateae pasu ia tale mallangina ateva God; ghe maamallanga nonginaaili masi atu eteva la aseasea va jaspa ia, masalaangeaili ia arova voto ateva la aseasea va kristol.
REV 21:12 Me aivativatina masau sae me korokoronganaaili, kasangaulu ghalua (12) atamana etana, me kasangaulu ghalua ensolo la tiitingina etaira, me arari kasangaulu ghalua ararimangali nge Israeli laghe piti saela tale atamana.
REV 21:13 Kotoluae atamana tale pai nge sinaka esae ativilau, me kotoluae tale pai not ativilau, me kotoluae atamana tale pai saot ativilau, me kotoluae atamana tale pai nge sinaka esuu.
REV 21:14 Aivativatina masaliki taatara ateae ghe toka saoaala tale kasangaulu ghalua atu tani asarasarakania, me epona etaira laghe pitila kasangaulu ghaluae arariira kapuna apostolo atoa natu sipsipi eteva.
REV 21:15 Ensolo ateva ghe aippooaa teeieghila ghe uunusi aikkatulu etiulu golo ia tani toongi masaliki taatara ateae me atamanina me aivativati etana.
REV 21:16 Ensolo ateva ghe toongila masaliki taatara ateae tale aikkatulu etiulu, ghe toongiela ghe roola ghalua airari ghalua ai (2,200) kilomita, aaluseaane me naanamungiane me saesaeaane epona.
REV 21:17 Ghe toongila naanamunga aivativati eteva nongina taumattu ngatoa la tootoongi, me tee nongina ensolo atoa la tootoongi, ghe roola ghaonomongaulu ghalima (65) mita.
REV 21:18 God ghe gheleila aivativati tale atu eteva la kolokoloa va jaspa, me masaliki taatara ateae ghe gheleie nongala tale golo, soalannaaili ia nongina ghalasi.
REV 21:19 Aivativati eteva tale masaliki taatara ateae ghe toka saoaala tale kasangaulu ghalua asease masi atu etoa, aitiutiu eteva tale jaspa, aiaaghaluene ateva ta sapae, aiaakotonna ateva kalkedoni, aiaaghaata ateva emrol,
REV 21:20 aiaaghalima ateva sadonix, ghaonomina ateva kanalien, aiaaghaituna ateva krisolit, aiaaghaoalu eteva beril, aiaaghasio ateva topaz, aiaakasangaulu eteva krisopreis, aiaakasangaulu kateva jasint, me aiaakasangaulu ghalua ateva ametist.
REV 21:21 Kasangaulu ghaluae atamana gheeghelei tale pel, me tale kateae kateae atamana laghe atulula tale kateva nonga ia pel, me kinatama salana atoa laghe gheleilala tale gol, soalannaaili ila nongina ghalasi.
REV 21:22 Karika aghe tarala teva ale manga tale masaliki taatara ateae, poli Vau eteva God sarasarakanaaili ia me natu sipsipi eteva ale manga ilalua.
REV 21:23 Tale masaliki taatara ateae karika aue la taatara tale mallangi sinaka ateva me tee ulana ateva, ta God aue emallanga etaira me natu sipsipi eteva aue ekuraira lam ia.
REV 21:24 Me aue anua atoa aue la kasu tale mallangina ateva, me kingi ekapa atoa tale kosa ateva aue la taula uneira masi voto etana.
REV 21:25 Atamanina masaliki taatara ateae karika aue la kavati elo alai, poli aue karika teva voo.
REV 21:26 Aue la maeaa masi voto akapa atoa me masi peiira taumattu ngatoa tale kosa ateva tale masaliki taatara ateae.
REV 21:27 Karika righi voto karika ghulughuluena aue esso etana, me llo taumattu egheeghelei voto mauuna me ekamekame karika poi aue la kupi sso, ta lo atoa nonga arariira pitipiti elokoi tale vuku maulue ateva unna ia natu sipsipi eteva.
REV 22:1 Vara me ensolo ateva ghe mene apasungaala ateo maulue ateae, soalannaaili ia nongina ghalasi, eakaakalaa ghoa elo pakena tale aitokatokane ateva king uneirarue ia God me natu sipsipi eteva,
REV 22:2 elome tale kinatama salana atikirighi tale masaliki taatara ateae. Me tale pai eluevilau tale ateo maulue ateae, ai maulue ateae etiitingina, ekuukuneaa uene kasangaulu ghaluaata (12) tale kateae ninamanama, katengaata ta kateva kateva ulana, me uruna ai eteae oia aue eghelei emasina anua atoa.
REV 22:3 Me karika aue mene righi nikasikiena, me aitokatokane ateva king uneirarua God me natu sipsipi eteva aue etoka tale masaliki taatara ateae, me kapuna tau ngai uungu etoa aue la kkaueinia.
REV 22:4 Aue la tara matane, me ararina ateae aue la pitia tale patilakaira.
REV 22:5 Aue karika teva voo, me karika aue la taatara tale righi lam me mallangi sinaka ateva, poli Vau ngepona ateva God aue emallangila, me aue la toka nongina king tani aitoiaa nau ekapa atoa.
REV 22:6 Me ensolo ateva ghe uela etaghi va, “Urooroo tani atoka tuutulim tale isaa toko inangari koronna. Vau eteva God, esuusuu kapuna Spiriti eteva ta kapuna propete atoa, ia ghe sungila ensolo ateva tani apasunga tale kapuna tau ngai uungu etoa, saa voto ghaisa ngarighi aue elutu.”
REV 22:7 (“Nongola! Ghaisa ngarighi amae! Aue emasinaaili ta lo atoa la nongo usilaa inangari tale propesi laghe pitila tale lo ateva oia vuku.”)
REV 22:8 Aghi Jon aghe nongola isaa oia voto me aghe tarala, me aghe tturru siola tale liue kkena ensolo ateva ghe apasungaala isaa o voto etaghi, me aghe aloanna tani kkaueinia.
REV 22:9 Me ghe uela etaghi va, “Karika umene ghelei evalua o! Aghi tau ngai uungu ieghi ta God tee me io me kapum atoa propete ila, me tee lo atoa la nongonongo usilaa inangari tale lo ateva oia vuku. Ukkauaa God.”
REV 22:10 Vara me ghe uela etaghi va, “Karika umene ghelei runga inangari propesi easoaso elome tale lo ateva oia vuku, poli nau ange aakalakalaa.
REV 22:11 Ta lo atoa la gheelei saasakiaa, la rooroo tani toka gheelei saasakiaa, me lo atoa sesaaili gheeleiaaira, la rooroo tani toka gheelei evalua o ssavoto. Me lo atoa ghulughuluena gheeleiaaira, la rooroo tani toka gheelei ghulughuluena tana voto, me lo atoa manga ila, la rooroo tani toka mangamanga.”
REV 22:12 “Nongola! Ghaisa ngarighi amae, me amaemaeaa tee aipolipoli tani poli kateva kateva tale niuungu laghe gheleila.
REV 22:13 Aghi alpa me omega ieghi, aghe toka akasinala me aghaairuuruu. Aghi aitiutiu ieghi me airuuruu ieghi.
REV 22:14 “Aue emasinaaili ta lo atoa la porapora kalioira, ta aue la usikatae ai maulue ateae, me aue la kupi sso tale atamana ateae tale masaliki taatara ateae.
REV 22:15 Eleka tale ia o masaliki taatara ateae tana paua atoa me tau nialaala atoa me lo atoa la aivaeainila me lo atoa la aiuuvi emate, me lo atoa la kakkauaa tootoo goto me isaa akapaaili taumattu la tani aloannaaili tani toka kamekame.
REV 22:16 “Aghi Iesu, asuula ensolo ateva tani mae auliaa etaimim isaa akapaaili voto tale ale manga atoa. Aghi oaira ieghi me natuira ieghi mangalina atoa Deivit, me aghi katto pai eteva eramerame elue talaua.”
REV 22:17 Me Spirit Manga ateva me vausenna ateva natu sipsipi eteva lalu ue va, “Mae sio!” Me lo ateva unongonongo, umene ue va, “Mae sio!” Lo ateva ekaakangngata tani ropi, erooroo tani mae. Me lo ateva eaaloanna tani ropi, erooroo tani ropi ateo maulue ateae, karika aipolipoli etana.
REV 22:18 Aghaaulia ngaotu ta lo atoa la nongonongo inangari propesi tale lo ateva oia vuku: arova teva taumattu emene piti saoaa righi nim kanna, God aue emene saoaa sae etana llo sesa lo ateva oia vuku eaauliaa.
REV 22:19 Me arova teva taumattu eghaa velu kasina inangari tale lo ateva oia vuku, God aue eghaa velu uelane ateae tale ue ngai eteae etautau maulue, elome tale manga ateae masaliki taatara, ia oia vuku eteva eaaulia ngatootoongainia.
REV 22:20 Lo ateva eaaulia ngaotu isaa oia voto, eue va, “Ue, aghi ghaisa ngarighi amae!” Koronna! Mae sio, Vau eteva Iesu!
REV 22:21 Alooloo sae va maamasinaane ateva Vau eteva Iesu aue etoka aitauaa teeiem akapaaili. Koronna.
